NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010419].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 242211 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Više se priča o formi, nego o sadržaju rada buduće, rekonstruirane Vlade</p>
<p>O rekonstrukciji Vlade govori se sve češće i otvorenije, a u optjecaju su dva prijedloga: jedan, Vidovićev, stavlja u prvi plan stručnu podlogu odlučivanja, drugi, HSLS-ov, govori više o smanjenju broja ministarstava / Svjedoci smo prepucavanja najmoćnijih političara čak i oko temeljnih hrvatskih gospodarskih tema, poput privatizacije</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Još prije nekoliko tjedana medije se gromko prozivalo zbog jeftinog senzacionalizma ako bi samo i spomenuli mogućnost smjene nekog ministra, o rekonstrukciji Vlade da se i ne govori, iako su informacije o takvim razmišljanjima i razgovorima širili upravo stranački čelnici i članovi Vlade. No, nakon puštanja tih »probnih balona«, veliki igrači u Vladi - SDP, HSLS i HSS - očito su se dogovorili da Vladu treba prekrojiti i to po mjeri velikih stranaka, ne obazirući se na koalicijski dogovor nakon 3. siječnja 2000. Zdravko Tomac, smatra čak da je odgađanje toga poteza nakon lokalnih izbora 20. svibnja sasvim nepotrebno, a možda čak i pogubno gubljenje vremena. U igri su dva prijedloga za raspravu, koji se dobrim dijelom preklapaju. SDP-ov je iznio Ivici Račanu blizak ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, predloživši smanjivanje broja ministarstava na devet ili deset (koliko ih imaju i vlade Švicarske, Irske ili skandinavskih zemalja), uz reorganizaciju njihova rada. Prema tom prijedlogu, ministarstva bi zapošljavala relativno male ekipe a operativni posao bio bi prepušten zavodima, koji bi pak imali stručnu podršku znanstvenih instituta, što bi osiguralo stručnu podlogu političkim odlukama.</p>
<p>U žarište interesa vraćen je i »stari« prijedlog HSLS-a, drugog po jačini koalicijskog partnera, koji je već predlagao smanjenje ne samo broja ministarstava nego i broja saborskih odbora - na 14, koliko ih je bilo od 1992. do 1995. »Predlažući smanjenje broja članova Vlade, krenuli smo od prijedloga da treba ukinuti potpredsjednička mjesta i formirati hrvatsku Vladu po uzoru na vlade u Europskoj uniji, koje uz premijera imaju samo zamjenika, koji je često i resorni ministar. U Njemačkoj je, na primjer, vicekancelar i ministar vanjskih poslova«, objašnjava glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić. Do smanjenog broja ministarstava - na 10 do 12 - HSLS je došao predlažući ujedinjavanje svih ministarstava za čiji su rad potrebne dodatne konzultacije i koordinacije s drugima. Ministarstvo branitelja trebalo bi, prema prijedlogu HSLS-a, uklopiti u Ministarstvo rada i socijalne skrbi ili Ministarstvo obrane. Ujediniti bi trebalo i Ministarstvo prosvjete i športa s Ministarstvom znanosti i tehnologije, dok bi kulturi, u oba prijedloga, ostalo posebno ministarstvo jer je to EU-trend zbog kojega su takvo ministarstvo nedavno osnovali i Nijemci i Talijani. </p>
<p>Socijalni liberali smatraju da bi trebalo razmisliti i o ujedinjavanju Ministarstva zdravstva s onim za rad i socijalnu skrb, jer su to područja koja očekuju velike reforme, a svrsishodnije je sve reforme provoditi pod kapom jednog ministarstva. Esdepeovci pak razmišljaju i o ujedinjavanju dosadašnjeg Ministarstva graditeljstva s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza te onim za zaštitu okoliša, a Vidović predlaže i britanski model ujedinjavanja rada, znanosti i obrazovanja pod jednom ministarskom kapom. Najveću fuziju i SDP i HSLS predlažu u domeni gospodarstva. Prema jednoj varijanti, pod isto bi ministarstvo trebalo potpasti sve što se ubraja u industriju, malo poduzetništvo, turizam i poljoprivredu a prema drugoj, poljoprivreda bi mogla ostati zasebni resor. Grupiranje svih ovih resora pod jednu ministarsku kapu Dorica Nikolić objašnjava povezanošću procesa kroz koje oni prolaze, od privatizacije do restrukturiranja, zbog čega su danas potrebne dodatne koordinacije. </p>
<p>»Kada smo prvi put iznijeli ove prijedloge za razmišljanje, oni su dočekani na nož, jer smo svi mi žrtve klišea, ide se ad personam umjesto da se raspravlja o biti problema. A nije bit u ljudima nego u sustavu. No, sada je očito sazrelo vrijeme za takve rasprave«, kaže Dorica Nikolić. Sazrelo je i za bitne promjene. Šestorka je, naime, izbore dobila prije svega zbog nezadovoljstva građana načinom na koji je HDZ deset godina rješavao, a mnogi bi rekli i stvarao probleme u gospodarstvu. Nakon poštede od žestokih javnih kritika, u kojoj je Račanova Vlada uživala i dulje od uobičajenih 100 dana, sa stanjem u gospodarstvu odnosno standardom građana vrlo je malo zadovoljnih. Ankete pokazuju da većina građana smatra da treba promijeniti barem trećinu, ako ne i polovicu ministara, a s građanima se slažu i vodeći političari šestorke. </p>
<p>Uopće nije sporno da je hrvatska Vlada pravi birokratski monstrum sa 19 ministarstava, dva potpredsjednika, vicepremijerom i premijerom. I svima je jasno da su tolika ministarstva nikla isključivo kako bi se utažila stranačka glad za ministarskim foteljama. Pitanje, dakle, hoće li Vlada imati 10, 12 ili čak i 19 ministarstava nije nevažno, ali je neusporedivo važnije da hrvatski gospodarski brod konačno krene brže i bolje. A gospodarski resori i danas su u rukama jačih koalicijskih stranaka. Glavni meštar je jaki čovjek SDP-a Slavko Linić, državnu blagajnu kontrolira njegov stranački kolega Mato Crkvenac, Ministarstvo gospodarstva drži HSLS-ovac Goranko Fižulić a poljoprivreda je u rukama HSS-ovca Božidara Pankretića. A i najveći potrošački resori - obrana i unutrašnji poslovi, primjerice, pod kontrolom su velikih.</p>
<p>Dakle, ma koliko da su predstavnici malih stranaka istupali u javnosti ponekad žešće nego prava oporba, glavne poluge vlasti čvrsto su držali veliki. A i oni u razgovorima o rekonstrukciji Vlade više govore o promjenama forme nego o sadržaju - viziji, programima, projektima koji bi trebali smanjiti broj nezaposlenih, povećati plaće zaposlenih, dovesti nove tehnologije. Umjesto toga, svjedoci smo prepucavanja najmoćnijih političara čak i oko temeljnih hrvatskih gospodarskih tema, poput privatizacije.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Fižulić: Jedno ministarstvo nije svemoguće </p>
<p>Ministar gospodarstva Goranko Fižulić vrlo je visoko plasiran na ljestvici ministara s najviše kritika. Kritiziraju ga čak i neki članovi njegovog HSLS-a, iako Dorica Nikolić tvrdi da su socijalni liberali nezadovoljni prije svega činjenicom da to ministarstvo ima neusporedivo manje ovlasti nego što to njegovo ime govori neupućenima. Fižulićev komentar kritika dobili smo pismeno, budući da je ministar uskrsne praznike produžio za nekoliko dana, do sjednice Vlade u četvrtak. </p>
<p>• Kako komentirate da ste se našli na popisu najnepopularnijih ministara i koliko ste zadovoljni onim što je napravljeno u gospodarstvu?</p>
<p>- Javnost i dio medija nezadovoljni su stanjem u gospodarstvu i reformama koje se provode. Ne poznaje se, međutim, dovoljno ustroj Vlade pa se pretpostavlja da je za to odgovorno Ministarstvo gospodarstva. Ali, za radikalne rezove i reforme koji su Hrvatskoj potrebni, odgovorni su Vlada, odnosno Sabor, kao cjelina. Bilo bi najlakše da se problemi mogu riješiti unutar jednog ministarstva. No, ako su porezi preveliki zbog prevelikih transfera prema građanstvu (35 posto proračuna) za to su odgovorni Vlada i Sabor, kao cjelina. Reforme su bolne i nepopularne, one mogu biti brze i radikalne, ali to je pitanje ostvarivosti u našim političkim uvjetima. Mi smo koalicijska Vlada s mogućim različitim pristupima rješavanju takvih problema. A stvaranje poduzetničke klime i okvira za nove investicije, novo zapošljavanje i brzi rast znače manje socijalnih transfera, znače manju poreznu represiju i manji proračun. </p>
<p>• Je li to danas i politički moguće?</p>
<p> - U proteklih je godinu dana hrvatsko gospodarstvo izašlo iz recesije, imalo je godinu dana rasta, povećani su izvoz i industrijska proizvodnja, zadržan je gotovo isti broj zaposlenih kao i prije godinu dana, ali se povećao broj onih koji su prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje. Smanjeni su troškovi u gospodarstvu, mnogi drastično, poput kamata, poreza na dobit, carina, doprinosa na plaće i iz plaća... Poboljšana je likvidnost bankarskog sustava, zadržana je niska stopa inflacije i stabilnost nacionalne valute. Zahvaljujući članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji otvorena su vrata mnogih tržišta bez ikakvih ograničenja, sklopljeni su ugovori o slobodnoj trgovini s Bosnom i Hercegovinom i Mađarskom, parafiran je sporazum s EFTA-om, praktički su završeni pregovori s Europskom unijom i nekim zemljama CEFTA-e. To je pak omogućilo izvoz naših roba na ta tržišta bez ograničenja količine. Uz to, došlo je do povećanja neto plaća i mirovina, isplaćena je osigurana štednja u propalim bankama. Završena je sanacija brodogradnje, Željezare Sisak... (S.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Jakovčić: Ukidanje »moga« ministarstva unazadilo bi Hrvatsku nekoliko godina</p>
<p>I SDP i HSLS smatraju da je Ministarstvo europskih integracija, na čijem čelu je IDS-ovac Ivan Jakovčić, zrelo za ukidanje, s tim da su najveći izgledi da potpadne pod Ministarstvo vanjskih poslova, iako HSLS smatra da bi ga se moglo pripojiti čak i Ministarstvu pravosuđa, jer će približavanje EU-u zahtijevati najviše promjena upravo u području zakonodavstva.</p>
<p>• Kako komentirate prijedloge za ukidanje Ministarstva europskih integracija?</p>
<p>- To nisu službeni prijedlozi, to su samo razmišljanja, a ja sam uvijek otvoren argumentiranom dijalogu. Mislim da bi trebalo čuti mišljenje stručnjaka, a ne samo političara je li MEI opravdao postojanje. Prema mojim informacijama, naš je rad dobro prihvaćen u Europi, a Europska komisija navodila je drugim tranzicijskim zemljama Hrvatsku čak kao primjer. To je rezultat rada jakog tima u MEI-u, a vidljiv je i u brzini i uspjehu pregovora o stabilizaciji i pridruživanju. Osobno ne želim biti problem, a to sam pokazao i time što, osim mene, u Ministarstvu rade vrhunski nezavisni stručnjaci jer sam se, znajući da taj proces mora biti što brži, othrvao pritiscima da angažiram stranačke osobe. </p>
<p>Proces približavanja Hrvatske EU-u treba ostvariti što brže, svaki je dan dragocjen. Forma može biti različita, ali sve mora biti na jednom mjestu, tim se ne smije rasturiti, jer bi nas to sigurno vratilo nekoliko godina unazad.</p>
<p>• Što mislite o prijedlogu da se i bez prijevremenih izbora nova vlada formira bez malih stranaka, pa i bez IDS-a? </p>
<p>- Brojke u parlamentu su poznate, zastupnici SDP-a, HSLS-a i HSS-a, ako žele, mogu izglasati novu vladu. To bi bilo krajnje nepošteno prema biračima koji su glasovali za šesteročlanu koaliciju. IDS-u nije problem opet biti u opoziciji, ali bilo bi pošteno da se nova vlada osnuje nakon novih izbora. Sve ostalo bilo bi politička farsa i izigravanje birača. (S.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Jugoslavija više ne stanuje na Kosovu</p>
<p>Jugoslavenski se dinar i telefonske kartice »Kompanije braće Karić« na Kosovu mogu baciti u smeće, jer tamo se plaća markama i telefonira posredstvom monegaške mobilne telefonske mreže / Veton Surroi: »Na čelo Srbije može doći i Majka Tereza, jer Kosovo više ne prihvaća Beograd kao svoj glavni grad. To je stvar bez povratka«</p>
<p>PRIŠTINA, 18. travnja </p>
<p> - Prije godinu dana, točno u vrijeme obilježavanja godišnjice početka NATO-va bombardiranja SRJ, Tim Judah, novinar i autor dviju sjajnih knjiga o području jugoistočne Europe - »Kosovo: War and Revenge« i »The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia« - napisao je za BBC nakon ponovnog posjeta Kosovu, da je »srpsko Kosovo mrtvo«. No, dodao je: »Živo je Kosova, kako ovu, još samo formalno jugoslavensku pokrajinu, nazivaju njezini stanovnici...«. Nekako u isto vrijeme, u intervjuu jednom sarajevskom tjedniku, Veton Surroi, direktor i vlasnik uglednog kosovskog dnevnog lista na albanskom jeziku, Koha Ditore, potvrdio je zapažanje Tima Judaha: »Ono što je realnost, jest da na čelo Srbije može doći i Majka Tereza, jer Kosovari neće prihvatiti Beograd kao svoj glavni grad. To je stvar bez povratka«. Dvojica uglednih intelektualaca i vrsnih analitičara uistinu su vrlo precizno dijagnosticirali kosovsku stvarnost koja je, evo, godinu dana poslije tih tvrdnji još okrutnija i toliko jasna da se s punim uvjerenjem može reći kako Jugoslavija više definitivno ne stanuje na Kosovu i teško da će se više ikada tamo nastaniti!</p>
<p>Onih 3200 jugoslavenskih dinara, što su mi ostali nepotrošeni nakon nedavnog boravka u Beogradu, a što je nešto više od stotinu njemačkih maraka, u Prištini jednostavno moram zaboraviti i pohraniti u vrećicu na dno ruksaka. U Kosovu je platežno sredstvo njemačka marka, a ponosno najavljuju da će nakon jesenskih izbora službeno trgovati samo u eurima! Posuđenu, pak, telefonsku karticu »Kompanije Braće Karić«, na čijem ovitku se ocrtavaju područja Srbije, Vojvodine i Kosova, kao područja »pokrivena signalom mobilne mreže Mobiklik«, mogu, nažalost, također zaboraviti i strpati u ruksak. Zvuči nevjerojatno, ali Kosovom dominira monegaška tvrtka za mobilne komunikacije (uvjeravaju me da je to zasluga tada odlazećeg Bernarda Kouschnera!) pa ako želite zvati nekoga na Kosovu na mobitel s predznakom 044 - a uglavnom svi rabe tu mrežu - morate okrenuti i predbroj - Monaka!</p>
<p>Poželite li, opet, otići u kino, a na prigodnom se panou želite informirati o filmovima koji se prikazuju taj dan (u kinu ABC prikazuje se »Gladijator«), spremite se za najavu: »Fituesi i pesë oskarëve, sonte ne: 22,15«. Ostanete li zatečenim, preostaje vam prijevod: »Wins five Oscars - Tonight 22,15«. Srpski jezik je, dakle, potpuno iščeznuo iz Prishtine, a da takav zaključak nije brzoplet i iskonstruiran tek na osnovi jednog plakata, dokazuje još bezbroj primjera. Tradicionalno, barem na širim prostorima, čak i u vrijeme najžešćih ratova Hrvata i Srba, Hrvata i Bošnjaka, Srba i Bošnjaka, trgovina nosačima zvuka nikada nije bila pod utjecajem pušaka i topova. No na Kosovu to nije slučaj! Nema teorije da se na prištinskim uličnim štandovima kupi nešto s govornog područja dojučerašnjih ljutih neprijatelja. U prvom planu su albanske glazbene zvijezde Sabri Fejzulahu, Adelina Ismaili, Aida Baraku, Shkurta Fejza, kao što se u videotekama najviše posuđuju albanski filmovi, poput »Burgu i Mërgimit«, »Vjeshta e Trëndafilave« ili »Vdekja në syte e motrës«. </p>
<p>Lijepo je to opisao najpoznatiji živući Albanac, dugogodišnji kandidat za Nobelovu nagradu za književnost Ismail Kadare, koji je u ne tako davno objavljenoj, a nedavno i u Zagrebu promoviranoj knjizi »Tri elegije za Kosovo« (»Tri këngë zie për Kosovën«), ustvrdio kako je poznato da je »kod starih Balkanaca, sve što se veže za krv, doživotno, nepokvarljivo i sudbonosno«. Kosovski Albanci su - disciplinirano, kao što su već navikli u svojoj dugotrajnoj gandhijevskoj borbi protiv režima iz Beograda - jednostavno odlučili »zaboraviti srpski jezik«! </p>
<p>No, doslovna i nevjerojatna nezainteresiranost za događaje s druge strane Ibra pokazala se u jednom razdoblju i kao groteska. Kad je početkom listopada prošle godine Demokratska oporba Srbije (DOS) nabujalim uličnim demonstracijama prosvjedovala zbog izborne pljačke, zadavši, na koncu, i smrtni udarac političkoj karijeri Slobodana Miloševića, kosovski albanski političari i mediji ponašali su se kao da se sve to događalo na nekom drugom planetu. Većina kosovskih dnevnih listova pratila je beogradske događaje u najmanju ruku suzdržano, objavljujući, uglavnom, male agencijske vijesti »zakopane« negdje pri dnu stranica. Čak ni 6. listopada, kad je Milošević definitivno priznao izborni poraz, vijest za kosovske Albance nije bila toliko zanimljiva da bi zaslužila uvrštavanje na naslovne stranice. Novinari kosovske novinske agencije, osnovane pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice, čak su odbili osvrnuti se na beogradsku »noć demokratskih promjena«. </p>
<p>Slično su »djelovali« i novinari informativnog programa RTK-a (Radio-televizije Kosova), ali i albanski političari, osim Ramusha Haradinaja, lidera Saveza za budućnost Kosova (Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës). Svi redom odbili su sudjelovati u programu RTK-a, ne želeći komentirati događaje u Beogradu. Tek nakon intervencije Bernarda Kouschnera, dva dana nakon definitivnog Miloševićeva pada, albanski političari počeli su se oglašavati svojim komentarima!</p>
<p>Danas, nekoliko dana uoči izbora u Crnoj Gori, situacija u albanskim medijima potpuno je promijenjena. Ne samo da se s nestrpljenjem očekuju rezultati (Đukanovićeva pobjeda!), nego se šalju i specijalni izvjestiteljski timovi koji će s lica mjesta, poput novinara RTK-a, morati pratiti razvoj događaja. »Pobjedom Đukanovića, te organiziranjem najavljenog referenduma, Crna Gora i Kosovo dolaze u situaciju da znatno unaprijede svoje susjedske odnose«, rekao je u razgovoru za Vjesnik Ramush Haradinaj i dodao: »Crnogorskim izglasavanjem samostalnosti definitivno prestaje funkcionirati SRJ, ali i Rezolucija 1244, koja se odnosila na područje, u tome slučaju, bivše i već nepostojeće države!«</p>
<p>»Nakon toga, nezavisnost Kosova je samo tehničko pitanje koje se može riješiti ili poslije izbora u listopadu, ili za godinu, dvije. U stvari, naša nezavisnost praktički je gotova stvar!«, tvrdi Haradinaj.</p>
<p>Mladi lider (rođen je 1968. godine!) treće po snazi političke grupacije kosovskih Albanaca, predstavnik je nove generacije albanskih »mladih lavova«. Po opredjeljenju najčešće ga svrstavaju u sredinu, između ratničkog Hashima Thaqija i umjerenog Ibrahima Rugove, čak vrlo blizu Rugovi. U OVK-u (Oslobodilačka vojska Kosova - Ushtria Çlirimtare e Kosovës) bio je jedan od najzapaženijih generala, uspješno vodeći akcije u zoni Dukagjina (Đakovice). Razgovarali smo u njegovu prostranom uredu u kojem se na zidu nalazi veliki portret Kastriota Skenderbega (»ponosnog stroja smrti«, kako ga je u knjizi »Balkan tranzit« opisao François Maspero!), ali i zemljovid »Republike Kosovo«, pokriven bijelim, ali nedovoljno debelim, dakle, prozirnim papirom. Susjednom ulicom Shëshi Nena Terezë (Ulica Majke Tereze) neumorno prometuju brojni automobili s registarskim pločicama sa slovima KS, ispred i iza kojih se nalaze po tri broja. Pokušaj primjene bosansko-hercegovačke formule neutralnih brojeva i slova za vozila, na Kosovu će, ipak, ostati samo pokušaj. </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Brzo testiranje goveda na kravlje ludilo - za oko dva tjedna </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Laboratorij za brzo testiranje goveda na kravlje ludilo odnosno goveđu spongiformnu encefalopatiju (BSE), uskoro će, za oko dva tjedna, početi s radom. Točan datum još nije određen, ali u svakom slučaju bit će to tijekom travnja. Najavljeni rokovi puštanja laboratorija u pogon - prvo do sredine veljače, pa do sredine i kraja ožujka - nisu ostvareni navodno zbog nekih nepredviđenih zapreka. Ovaj put, međutim, produženja roka neće biti! </p>
<p>Već postojeći laboratorij u okviru Hrvatskog veterinarskog instituta, površine 70 četvornih metara, građevinski je temeljito preuređen, a suvremena oprema iz SAD-a, Švicarske i Njemačke već je uglavnom stigla. S obzirom na to da se radi o posljednjoj generaciji uređaja u toj oblasti, novi će zagrebački laboratorij biti u rangu najsuvremenije opremljenih u Europi, i djelovat će potpuno u skladu s mjerama zaštite propisanim u zemljama Europske unije, iako su prve mjere protiv kravljeg ludila počele u nas provoditi još u jesen 1997. godine.</p>
<p>Stručnjaci koji će nadgledati i održavati složenu tehnologiju laboratorijskih uređaja, kao i oni koji će raditi testove, već su educirani, u Švicarskoj. Na provedbi cijelog niza mjera zaštite protiv BSE, ali i pripremi za »dan D«, kada će se pokrenuti ta složena laboratorijska tehnologija, radi čitava ekipa najodgovornijih stručnjaka i dužnosnika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, te Hrvatskog veterinarskog instituta. Prema riječima mr. Branka Šoštarića, voditelja Odjela za praćenje i dijagnostiku animalnih spongiformnih encefalopatija u okviru Hrvatskog veterinarskog instituta, laboratorij može dnevno obaviti nekoliko stotina pretraga, a u slučaju potrebe kapaciteti se mogu proširiti uvođenjem još jedne ili više smjena zaposlenih.</p>
<p>Ukupna cijena građevinskih radova i opreme laboratorija, što je financirala država iz proračuna, iznosit će milijun njemačkih maraka, u što nisu uračunati troškovi drugih provedbenih mjera široko organizirane borbe protiv kravljeg ludila. U klaonicama su osposobljeni veterinarski inspektori koji će uzimati i slati strogo propisane uzorke za testiranje sa stoke namijenjene maloprodaji i industrijskoj i drugoj preradi, a temeljito je razrađen i način dopreme uzoraka iz klaonica do laboratorija i natrag. Laboratorijski rad na svakom uzorku traje osam sati, a uzorke će se dostavljati u laboratorij i vratiti u klaonicu s potvrdom o testiranju u roku od 24 do 36 sati, bez obzira na lokaciju klaonice. Računa se da će godišnje biti testirano oko 10.000 goveda starijih od 30 mjeseci, jer je to godišnji prosjek zaklanih goveda u naših klaonicama. </p>
<p>Iz državnog proračuna nabavljeno je prvih 4000 testova i toliko njih financirat će država. Država će, međutim, odlučiti tko će ubuduće plaćati uzimanje uzoraka u klaonicama, transport uzoraka, testove i rad na testiranju. Ne zna se još ni kolika će biti ta cijena, ali bit će propisana uskoro.</p>
<p>Nabavna cijena jednog testa je 60 maraka, ali to je tek dio troškova, i to manji, to prije što će u nekim slučajevima trebati napraviti dva, pa možda i tri testiranja. Razmatra se hoće li te troškove plaćati vlasnici stoke, vlasnici klaonice ili trgovine, te neće li zbog tih troškova porasti i cijena mesa u maloprodaji i industrijskoj preradi. Hoće li to poskupjeti goveđe meso? </p>
<p>Iako u Hrvatsko nije dijagnosticiran nijedan slučaj oboljenja zbog zaraze s BSE, ipak se već dugo provodi širok program preventivnih mjera u svim slučajevima gdje je to potrebno. O povjerenju u te preventivne mjere što ih je propisala Vlada, najbolje govori nedavni izvoz goveđeg mesa u Italiju, koja inače ima veoma strogu zaštitu protiv kravljeg ludila. Naše mjere preventive odnose se prije svega na prirodni uzgoj goveda a to, uz ostalo, znači i prehranu bez mesokoštanog brašna, koje naši seoski stočari, uz obilje sijena, kukuruza, posija i druge prirodne hrane, praktički nisu ni upotrebljavali. Tomu je svakako kumovala i cijena toga brašna i slične hrane s primjesom životinjskog tkiva. Inače, najstrože je zabranjen uvoz toga brašna a njegova domaća proizvodnja trošila se uglavnom na prehranu kokoši. Dakako, poduzet je i čitav niz drugih mjera u okviru te preventive.</p>
<p>Puno se raspravljalo o 10.000 goveda iz uvoza, pa je odlučeno da se i dalje vodi stroga kontrola nad klanjem stoke starije od 30 mjeseci, iako je, uzgred rečeno, dio tih goveda već pojeden, kao i meso koje smo uvozili čak iz Engleske dok je ta zemlja skrivala pojavu ludila i njegove posljedice. Sva preostala grla pod strogom su kontrolom i bit će testirana pri klanju. Inače, od mesa te, kao i ostale stoke, na poseban se način pri klanju uništavaju dijelovi mekog tkiva (mozak, leđna moždina, oči, crijeva, slezena, brizle ili, ukratko, sva tkiva s povećanim rizikom zaraze). Nije na odmet spomenuti da svi ljudi koji su koristili meso zaraženo infektivnim prionima, ne moraju oboljeti od Creutzfeld-Jacobsove bolesti, o čemu svjedoči podatak da je dosad od te bolesti oboljelo samo oko 90 ljudi, iako su samo u Europi još prije desetak godina pojedene stotine tisuća tona mesa zaraženog s BSE. </p>
<p>Mr. Đuro Majordović, načelnik u Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, ističe potrebu da mediji, »umjesto iznošenja neprovjerenih vijesti o pojavi kravljeg ludila (slučaj iz Ivanić Grada), posvete više pažnje vraćanju povjerenja stanovništvu u mjere hrvatske Vlade«.</p>
<p>U zemljama EU-a podvrgnuta je testiranju sva stoka starija od 30 mjeseci, a pred hrvatskom Vladom pojavio se prijedlog da se zbog njemačkih turista, naših najbrojnijih gostiju, ta granica spusti na 24 mjeseca, koju je Njemačka uvela kao jedina od zemalja EU. Čini se da bi taj prijedlog mogao proći. </p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sjećanja generala Špegelja (9): SIS je ismijao našu informaciju da se sprema raketiranje Banskih dvora</p>
<p>Kada su 6. listopada 1991. na aerodrom Željava stigla dva MiG-21 bis koja nisu stacionirala u Bihaću, Vlašić nam je iste večeri preko svojega suradnika Himze Ezića javio da se ti zrakoplovi pripremaju za borbeno polijetanje prema Zagrebu i da će napasti Sabor ili Banske dvore, možda katedralu. Odmah smo o tome izvijestili SIS, ali su nas odande doslovce ismijali da pričamo gluposti. Kada su sutradan u 15 sati ona dva zrakoplova raketirala Banske dvore, SIS-ovcima je smijeh prisjeo, pogotovo, koliko znam, admiralu Domazetu kojega je Predsjednik zbog takve neodgovornosti - privremeno - izvolio staviti u svoju nemilost </p>
<p>MARTIN ŠPEGELJ </p>
<p>U MORH-u je već 1990. bila izrađena evidencija, zapravo prijepisi iz službene vojne evidencije vrste i količine tehnike i streljiva u skladištima i vojarnama. Bila je veoma precizna i stalno se obnavljala. Imali smo pregled stanja u velikim skladištima od Sv. Roka i Oštarija u Lici do Doljana pokraj Daruvara, te nizu drugih, a o malima i srednjima da se i ne govori.</p>
<p> U planovima obrane posebna je pozornost bila usmjerena na lokacije sa sredstvima koja smo držali najučinkovitijima i najprikladnijima za načine borbenih djelovanja što smo ih predviđali, ponajprije na tenkovsku tehniku i topništvo za podršku.</p>
<p>Primjerice, na našem teritoriju, u Đakovu i Virovitici, bile su dvije protuoklopne brigade punog sastava koje su nam bile izuzetno važne, jer je jedna u izravnoj borbi mogla zaustaviti napad cijele suvremene tenkovske divizije. Takvu protuoklopnu brigadu činio je divizion topova T-12 100 mm, izuzetno efikasnih u borbi s tenkovima, bataljun oklopnih transportera s vođenim i polunavođenim protuoklopnim raketama, divizion haubica 105 ili 122 mm, mješoviti divizion protuzrakoplovne obrane (topovi i rakete), inženjerijski bataljun za protuoklopno zaprečavanje, motorizirani bataljun za formiranje protuoklopnih otpornih rajona, manji bataljun za organizaciju veza i tri jedinice jačine satnije za logistiku i zapovijedanje.</p>
<p>Naša neosporiva prednost bila je u tome što su vojni obveznici, naši građani iz okolnih mjesta, u slučaju mobilizacije posjedali upravo ta skladišta i vojarne. Deseci tisuća njih dolazili su unutra prilikom vježbi i u pravilu su bolje od ročnih vojnika poznavali stanje, broj i način upotrebe ratne tehnike.</p>
<p>Idealan trenutak za akciju bio je napad JNA na Sloveniju, kada smo ne samo imali pouzdana saveznika nego i sami bili na vrhuncu organizacijske pripremljenosti i spremnosti.</p>
<p>Cijeli svibanj i lipanj 1991. pripremali smo na terenu izgradnju efikasna sistema pregovaranja uz pomoć naših oficira u garnizonima. No, kada je hrvatska službena politika iznevjerila sporazum sa Slovenijom, a Slovenija porazila JNA, u tom su segmentu plana nastali veliki problemi. Naši oficiri u garnizonima rezonirali su, otprilike, kako se Hrvatska očito ne namjerava braniti na slovenski način, pa stoga njihov ostanak u JNA postaje bespredmetan. I tada je stotinjak oficira na koje nismo mogli djelovati prešlo na našu stranu, što je u tom kontekstu manje bio dobitak, a više gubitak, jer su u tim garnizonima bitno oslabile naše unutrašnje snage.</p>
<p>Neprocjenjivo vrijedan bio je jedan visoki oficir na operativnoj dužnosti u JNA koji nam je pod šifrom »Izvor« informacije dostavljao tako što bi ih prenio usmeno generalu Berislavu Badurini ili, kucane na stroju, ostavljao na dogovorenu mjestu u Mađarskoj. Sve njegove dojave bile su apsolutno pouzdane, provjerene s više strana, i ja sam znao sve što se zbiva i kako se razmišlja u upravljačkom vrhu JNA, ali su predsjednik Tuđman i Šuškov krug sve to omalovažavali. (»Izvor« je htio ostati u Hrvatskoj, ali je odgađanje našega protuudara protumačio kao definitivan odustanak od njega, a kada je on najzad pokrenut ujesen 1991, više nije imao prilike prijeći na našu stranu; danas živi kao umirovljenik u Srbiji i njegov identitet do daljega nije moguće objaviti.)</p>
<p>Blisku suradnju imao sam i s grupom Hrvata i Bošnjaka iz Bihaća koju je vodio općinski sekretar za narodnu obranu Ante Vlašić i ujesen 1991. dostavljao nam zlata vrijedne podatke s bihaćkog aerodroma, jer je imao pouzdane kontakte s pilotima i oficirima. Kada su 6. listopada 1991. na aerodrom Željava stigla dva MiG-21 bis koja nisu stacionirala u Bihaću, on nam je iste večeri preko svojega suradnika Himze Ezića javio da se ti zrakoplovi pripremaju za borbeno polijetanje prema Zagrebu i da će napasti Sabor ili Banske dvore, možda katedralu. Odmah smo o tome izvijestili SIS, ali su nas odande doslovce ismijali da pričamo gluposti. Kada su sutradan u 15 sati ona dva zrakoplova raketirala Banske dvore, SIS-ovcima je smijeh prisjeo, pogotovo, koliko znam, admiralu Domazetu kojega je Predsjednik zbog takve neodgovornosti - privremeno - izvolio staviti u svoju nemilost. (Nepuna dva mjeseca kasnije hrabri Ante Vlašić poginuo je na zadatku kod bihaćkoga aerodroma.)</p>
<p>Ministarstvo obrane bilo je na stalnoj vezi s više od 200 visokih oficira i generala koji su u odsudnom trenutku jamčili lako i potpuno preuzimanje cjelokupne tehnike. U svom obrambenom sustavu imali smo admirale u Splitu, s tim što je cijela JRM, osim sektora Boka, po logici stvari - i sastavom i lociranjem - bila zapravo hrvatska ratna mornarica, no umjesto da je kao takvu glatko preuzmemo, državno vodstvo pustilo ju je da otplovi u Boku.</p>
<p>Umirovljeni general Darko Puhar, vrhunski obrazovan časnik koji je u osamdesetima bio načelnik Republičkog štaba TO, imao je savršen uvid u sve vojarne u riječkoj regiji i vezu s grupom pukovnika u 13. korpusu koji su samo čekali znak da se uključe u obranu Hrvatske i donesu nam cijeli taj moćni korpus kao na tanjuru; problem su bili samo trojica do petorica pukovnika, srpskih ekstremista, i kada bismo njih izolirali, što nije bilo teško, zadrti general Marijan Čad ostao bi usamljen i bespomoćan.</p>
<p>Jamstvo za naš potpun uspjeh bila je i grupa pukovnika i generala u Zagrebu na čelu s generalom Petrom Stipetićem, načelnikom Operativnog odjela Sjeverozapadnog vojišta. U njoj je bio i načelnik Odjela vezâ u zapovjedništvu toga vojišta pukovnik Zlatko Cišper, čiji položaj mi je omogućavao savršen uvid u interne komunikacije JNA. Tu su bili i sedmorica pukovnika u Varaždinu koji su stvarno držali pod svojom kontrolom Zapovjedništvo 32. korpusa, npr. načelnik Operativnog stožera pukovnik Božidar Purgarić, njegov zamjenik pukovnik Tomislav Mesić, pukovnik Rudi Stipčić, pukovnik obavještajne službe Miroslav Jezerčić...</p>
<p>No, Predsjednik je uporno ponavljao da nama ne treba nikakav plan obrane, jer on ima Kadijevićeva jamstva da JNA neće napasti Hrvatsku, te istodobno mene pitao tko meni jamči da Albanci, koji su s 30 posto činili relativnu većinu u vojničkom sastavu JNA na području Slovenije i Hrvatske, neće pucati na nas. Da bi kosovski Albanci 1991. godine po zapovijedi srpskih oficira pucali na slovenske i hrvatske branitelje - to zaista izlazi iz svakih razumnih okvira i ja sam se morao ozbiljno potruditi da ostanem pribran.</p>
<p>Uostalom, ratovati za Kadijevića i Miloševića nisu htjeli ni Srbi i Crnogorci, kojih je u ukupnom vojničkom sastavu bilo samo 26 posto, tj. oko 11.000. Od kraja travnja do kraja studenoga 1991. MORH je zbrinuo oko 12.000 mladih vojnika koji su prestrašeni bježali iz vojarni. Na Zagrebačkoj gori tada smo podigli logor od stotinu velikih šatora i pet, šest poljskih vojnih kuhinja. Mladići koje smo prihvaćali, uključivši mnoge Srbe, bili su uplašeni i izgubljeni, te su na različite načine dojavljivali rodbini gdje su. Roditelji su dolazili po njih i odvodili ih kući ili, nerijetko, u treće zemlje. Bjegunaca je bilo i više, samo što su se mnogi sami snalazili kako bi se domogli kuće.</p>
<p>(U sljedećem nastavku: Armijski vrh i Milošević uvidjeli da je JNA u rasulu, Tuđman o njoj govori kao o sili)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>Miloloža: Priče o izlijevanju sumporne kiseline u »Munji« čista su besmislica i laž</p>
<p>Ivan Miloloža, predsjednik Uprave tvornice »Munja«, o optužbama koje su na račun tvornice iznijeli izvršni tajnik Hrvatskog radničkog saveza Željko Sinković i nekolicina bivših radnika »Munje« / Sve je kulminiralo pričom da je u krugu tvornice iscurilo nekoliko tona kiseline, a da je Uprava tvornice to zataškala i podmitila inspektore / Sve te laži proizvod su skupine neradnika, sa Sinkovićem na čelu, koji su obilazili medije i nudili im lažnu priču </p>
<p>Predsjednik Uprave tvornice akumulatora i baterija »Munja« Ivan Miloloža u razgovoru za Vjesnik odlučno je pobio brojne optužbe koje su na račun tvornice u medijima, pa tako i u našem listu, iznijeli izvršni tajnik Hrvatskog radničkog saveza (HRS) Željko Sinković i nekolicina bivših radnika »Munje«. Miloloža tvrdi kako je riječ o lažima, što potkrepljuje argumentima i ovjerenom dokumentacijom. </p>
<p>- Počelo je otkazom jednom radniku koji je u tvornici švercao cigarete, devize i alkohol, a na kraju prijetio i meni. Nastavilo se uvredama i anonimnim pismima adresiranim na razne inspekcije. Nakon silnih provjera koje su potvrđivale da su anonimne dojave lažne, sve je kulminiralo kada je plasirana priča da je u krugu tvornice iscurilo nekoliko tona sumporne kiseline, a da je Uprava tvornice slučaj uspješno zataškala tako što je šljunkom zatrpala kontaminirani teren i podmitila inspektore. Sve te laži proizvod su skupine neradnika koji su, sa Sinkovićem na čelu, obilazili medije i nudili im svoju lažnu priču. Evo, kako vidimo, došao je red i na Vjesnik.</p>
<p>• Stručnjaci su potvrdili da je riječ o lažnoj prijavi i da nije bilo istjecanja kiseline. No, ako pretpostavimo da jest, što bi se tada dogodilo? </p>
<p>- Na Žitnjaku bi nastao krater, tvornica bi istog trenutka bila zatvorena, a radnici bi ostali na cesti. Slika objavljena u vašim novinama, na kojoj se vidi razasuti šljunak pa se pretpostavlja kako je riječ o lokaciji kontaminacije, zapravo je gradilište na kojemu planiramo graditi zgradu sa skladištem u prizemlju i uredima na katu. Ti su radovi počeli u rujnu 2000. godine. Svatko tko zna što je sumporna kiselina, zna da sanacija šljunkom ne bi bila dovoljna. To su elementarne činjenice koje se uče u osnovnoj školi. Također, vaša je novinarka, pišući o slučaju, veliku pozornost posvetila spremniku iz kojeg je, navodno, istekla kiselina te zaključila kako smo ga razrezali i uklonili. Međutim, ja ću vam ga pokazati - riječ je o spremniku dopremljenom iz Vrbanićeve ulice u Zagrebu.</p>
<p>• Tko je potaknuo cijelu priču? </p>
<p>- Bivši radnici »Munje« na čelu sa sindikalcem Željkom Sinkovićem. Apsurdno je što su rekli da se incident dogodio u prosincu 2000. godine, a svi su oni iz »Munje« otišli najmanje mjesec dana prije. Kako su mogli znati što se u prosincu događalo u »Munji«?</p>
<p>• Jeste li kontaktirali s tim radnicima?</p>
<p>- Ne, nikad s njima nisam razgovarao.</p>
<p>• Jeste li ikad kontaktirali sa Željkom Sinkovićem? </p>
<p>- Nikad ga nisam vidio. Dvaput smo razgovarali telefonom i tada mi je rekao da nije protiv mene osobno nego protiv svih direktora i menadžera, pogotovo »južnjaka«, kako je rekao »bagre«, koja je »upropastila ovu državu« i da će mu u njegovoj borbi pomoći »šestorka«, točnije Hrvatska seljačka stranka. No, ja sam to provjerio i iz HSS-a mi je stigao demanti u kojem navode kako s njim već dulje imaju problema. Ja jesam iz Livna, i time se ponosim. Moj je grad branio Hrvatsku, kao i svaki drugi, kao uostalom i ja sâm. Međutim, ne dopuštam da se tako generaliziraju stvari.</p>
<p>• Priča je podigla dosta prašine.</p>
<p>- Da. Mislim da je sumporna kiselina uzeta samo kao povod za konačni obračun i mislim da tu leži nečiji interes, koji zastupa Sinković, a on glasi da bi tvornicu trebalo zatvoriti. Informacije koje ću sada reći ne mogu argumentirati, ali mislim da je na mjestu »Munje« netko planirao gradnju megamarketa ili nečeg sličnog. Eto, samo tako mogu objasniti anonimne prijave u 13 mjeseci, tijekom kojih su »Munju« provjerile ukupno dvadeset dvije inspekcijske kontrole. Dolazile su jedna za drugom, od financijske, porezne, preko inspekcije Ministarstva za zaštitu okoliša, inspekcije Robnih zaliha, inspekcije rada, zdravstva, do Kriminalističke policije i uvijek tražile isto, a ispalo je da je sve u redu. Siguran sam da ne postoji nijedna državna i gradska služba koja nije provjerila »Munju« i njezino poslovanje. </p>
<p>Smiješno je što Sinković nakon svega ponovno proziva ministre i inspektorima poručuje da su korumpirani te neka daju otkaze, a on sâm pritom ne snosi nikakve posljedice. Čudim se i vama novinarima što takvim ljudima dajete toliki prostor. Jer, ovdje je riječ o sudbini dvjestotinjak uglavnom radnika u tvornici i članova njihovih obitelji kojima su ti napisi nanijeli izravnu štetu, a tvornica je pretrpjela enormne materijalne i druge gubitke. </p>
<p>• Jedan od bivših radnika u razgovoru s našom novinarkom rekao je da ste vi i nekolicina bili privedeni te da je, među ostalim, 90 radnika dobilo otkaz. </p>
<p>- Besmislica! Nitko od nas nikada nije bio priveden. U 13 mjeseci, otkad traje klima linča, 47 radnika »Munje« pozvano je da dâ svoj iskaz i odgovori na pitanja vezana za inspekcijsku provjeru. Privođenje je sasvim druga stvar. Kada je moj otac to čuo, umalo je doživio infarkt, a djeca su u školi pribijena na stup srama.</p>
<p> • Jeste li dali iskaz? </p>
<p>- Ne, trebao bih to učiniti ovoga tjedna, nakon čega ću, čini se, napokon početi obavljati zaostale poslove.</p>
<p>• Što se dogodilo s otpuštanjima?</p>
<p>- U »Munji« je svojedobno načinjen rez jer je tvornica dijelila sudbinu nekadašnjih socijalističkih poduzeća s preglomaznim pogonom. S prevelikim brojem radnika mogli smo čekati lagani kraj tvornice ili određeni broj ljudi zbrinuti, u čemu smo i uspjeli. Pri izradi sanacijskog programa ni u jednom trenutku nismo namjeravali poslati nekoga na ulicu. Osnovali smo dvije tvrtke kćeri koje se bave transportom i trgovinom, kako bismo zbrinuli ljude. Kontaktirali smo i druga poduzeća da prime neke radnike. Na kraju su se s našim programom pismeno složili radnici, dva sindikata i Zaposleničko vijeće te Zavod za zapošljavanje. Ni jedan radnik nije otišao bez otpremnine. Priče da je od 700 radnika ostalo njih 180 čiste su budalaštine. U »Munji« sam od 1986. godine i nikad nismo imali više od 400 radnika.</p>
<p>• Koliko ih u »Munji« ima sada?</p>
<p>- Dvjestotinjak, od kojih je većina s duljim radnim stažem u tvornici jer smo smatrali da će mlađi lakše naći novi posao. I po tome se vidi da nismo slijedili ekonomsku nego socijalnu politiku, uz posebnu brigu i postupanje prema braniteljima Domovinskog rata.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Iveković: Svakom svom radniku Nama je dužna oko 35 tisuća kuna!</p>
<p>Trećim prosvjedom u nizu bivši će Namini radnici ponoviti već izrečene zahtjeve oko otpremnina i snažnijeg angažmana Vlade prema djelatnicima svih poduzeća koja su u stečaju / Sindikalci prozvani zbog politikanstva / Okupljanje na Markvou trgu u 9 sati</p>
<p>Neki radnici Name, koji su nakon otvaranja stečaja izgubili posao u tom posrnulom lancu robnih kuća, u četvrtak će ponovno prosvjedovati na Markovu trgu. Trećim prosvjedom u nizu bivši će Namini radnici ponoviti već izrečene zahtjeve. Do sada su, naime, bezuspješno tražili razgovor s premijerom Ivicom Račanom o svojim otpremninama, zahtijevajući i Vladin snažniji angažman prema djelatnicima svih poduzeća koja su u stečaju. </p>
<p>Iz Banskih su dvora, međutim, tek reagirali službenim priopćenjima, od kojih je ono posljednje izazvalo snažan revolt sindikalaca. Prije sedam dana iz Vlade su, naime, poručili kako »sindikati zapravo zloupotrebljavaju radnike iz političkih razloga jer Nama uspješno posluje zahvaljujući naporima izvršne vlasti«. Sindikalci su prozvani za politikanstvo i pokušaje manipulacije usmjerene na stjecanje političkih bodova, pri čemu su iz Banskih dvora još jednom podsjetili da je Nama d.d. u stečaju u nadležnosti pravosuđa, odnosno Stečajnog vijeća i stečajnog upravitelja Mladena Jedlička. </p>
<p>- U 9 sati ćemo se najaviti za razgovor kod premijera, a ako nas ne primi, isto ćemo ponoviti za sedam dana, kaže voditelj zagrebačkog ureda HUS-a Mario Iveković. Na pitanje o tomu imaju li smisla prosvjedi nakon kojih nema nikakvih pomaka, odgovara da zna način na koji bi ih premijer ipak primio.</p>
<p>- Najlakše bi bilo otići u Vladu i priznati im da su u pravu, ali to bi predstavljalo izdaju obespravljenih Naminih radnika, smatra Iveković. Na prozivanje kako prosvjedima, zapravo, prikuplja osobne političke bodove kroz manipulaciju radnicima uoči izbora, odgovara kako ispada da bi sindikati, zbog čestih izbora u zemlji, svako malo trebali zamrznuti svoj rad. </p>
<p>Otpremnine Naminih radnika iznose oko 60 milijuna kuna, što znači da svaki Namin radnik potražuje oko 35 tisuća kuna. S druge strane, uoči otvaranja stečaja u Nami mogle su se čuti izjave nekih ministara kako je država spremna odreći se otprilike istog iznosa u korist zbrinjavanja radnika. </p>
<p>- Svima onima koji se pitaju zašto idemo pred Vladu kad nam ona, navodno, ne može pomoći ponovit ću da je ta ista Vlada Namin vjerovnik koji može ustupiti prvenstvo naplate potraživanja u korist radnika, ako se već ne želi odreći onog što je obećala, zaključio je Iveković. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Počelo snimanje knjiga i časopisa za slijepe u digitalnoj tehnici</p>
<p>Prema riječima Sanje Frajtag, ravnateljice knjižnice, novi sustav slijepom operateru - snimatelju omogućuje samostalno studijsko snimanje glasa čitača u digitalnom obliku / Prednost je u tome što slijepi operater pomoću računala sâm može upravljati snimanjem i odmah intervenirati kod mogućih pogrešaka pri čitanju</p>
<p>Obilježavanje prve godišnjice rada Hrvatske knjižnice za slijepe kao samostalne ustanove u kulturi bio je povod konferencije za novinare održane u srijedu u sjedištu Hrvatskog saveza slijepih u Draškovićevoj 80. Istodobno je predstavljeno i digitalno snimanje knjiga i časopisa za slijepe i slabovidne osobe te njihovo brajično kompjutorsko tiskanje. Kako je rečeno, više od tri desetljeća knjižnica za slijepe djelovala je u sklopu Hrvatskog saveza slijepih.</p>
<p>- Zadovoljni smo što su uspjeli naši pregovori s hrvatskom Vladom, koja se preko Ministarstva kulture obvezala financirati rad te ustanove, rekao je tajnik Hrvatskog saveza slijepih Ivica Robić. Dodao je kako se nada da će se time kvaliteta života i informiranja slijepih i slabovidnih podići na višu razinu.</p>
<p>To se posebice odnosi na početak osuvremenjivanja dosadašnjeg načina snimanja i tiskanja knjiga, koji s dosadašnjeg analognog sustavno prelazi u digitalnu formu. U toj je tehnici snimljeno već 48 različitih književnih naslova. </p>
<p>Prema riječima prof. Sanje Frajtag, ravnateljice knjižnice, novi sustav slijepom operateru - snimatelju omogućuje samostalno studijsko snimanje glasa čitača u digitalnom obliku. Prednost je toga nad sličnim sustavima u svijetu, istaknula je Frajtag, u tome što slijepi operater pomoću računala sâm može upravljati snimanjem i odmah intervenirati kod mogućih pogrešaka pri čitanju teksta.</p>
<p>Uvođenjem digitalnog sustava snimanja na nosač zvuka, poznatiji kao kompakt disk, ubuduće će se uvelike uštedjeti. Dosada se naime, snimalo na skupe magnetofonske vrpce, koje se gotovo više i ne proizvode. Slijepi i slabovidni korisnici knjižničnog fonda uskoro se mogu nadati zamjeni standardnih kazeta popularnim CD playerima. Aktualni kazetofoni, pomoću kojih su slijepi slušali odabrane knjige, ustupit će mjesto digitalnim reproduktorima.</p>
<p>U cjelokupan se posao, kako je rečeno, krenulo u suradnji s djelatnicima tvrtke Protektor d.o.o. koja je, predvođena direktorom Šimom Zonjićem, prepoznala nužnost uvođenja kvalitetnije tehnološke proizvodnje zvučnih izdanja knjiga i časopisa za slijepe i slabovidne osobe. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pasecky: Zagrebačka županija podijelila je kredita koliko i cijela Hrvatska</p>
<p>Na posljednjoj, 26. sjednici Županijske skupštine Zagrebačke županije, održanoj u srijedu, vijećnici su jednoglasno prihvatili izvješće o obavljenoj reviziji županijskog proračuna za 2000. godinu.</p>
<p>Kako je rekao župan Branimir Pasecky, nalazi revizije iz godinu u godinu napreduju, a ovom je revizijom utvrđeno da ne postoje kriminalne radnje koje bi se trebale sudski sankcionirati.</p>
<p>- Mnoge primjedbe odnose se na najam i prodaju poljoprivrednog zemljišta. Najviše smo od svih u Hrvatskoj učinili za ustroj poljoprivredne evidencije i za mjesec-dva ta će se evidencija privesti kraju, rekao je Pasecky.</p>
<p>Prema njegovim riječima, primjedba da više pozornosti treba posvetiti kreditnim programima za poduzetništvo smiješna je jer je Zagrebačka županija podijelila kredita za malo poduzetništvo koliko i cijela Hrvatska.</p>
<p>Komentirao je i primjedbu vezanu za cijene kancelarijskog materijala, istaknuvši kako je glavni problem stvoren zbog neusuglašenosti cijene i kvalitete materijala, pri čemu se dosad birao jeftiniji materijal, koji je u većini slučajeva bio lošije kvalitete. Zbog toga bi kod sljedećeg natječaja trebalo odrediti kvalitetu papira kako bi se i taj problem riješio.</p>
<p>Pasecky je spomenuo i odustajanje Županije od kupnje Hrvatskih cesta te povrat uloženih 600.000 kuna. </p>
<p>- Stanje u Hrvatskim cestama nije bilo identično stanju navedenom u natječaju, rekao je Pasecky.</p>
<p>Glavni razlog odustajanja bio je, rekao je, slučaj s površinom u Maksimiru koja je predstavljena kao kapital Hrvatskih cesta, što se poslije utvrdilo netočnim, pa će se uloženi novac vratiti redovitim sudskim postupkom.</p>
<p>U aktualnom satu Stjepan Esih (HDZ) je istaknuo potrebu procjene štete koju su izazvale vremenske neprilike i mraz na voćnjacima u Velikoj Gorici. Rečeno je kako će županijske službe obaviti uviđaj i utvrditi postoje li elementi za proglašenje vremenske nepogode. (Ana Lonjak)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>»Prljavo kazalište« - CD-box i monografija </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Autorizirana biografija »Prljavo kazalište: Sve je lako kad si mlad« Darka Glavana i Hrvoja Horvata donosi pregled glazbenih, fenomenoloških i političkih odjeka više od dvadeset godina karijere te zagrebačke grupe. Biografiju, koju je dizajnirao Igor CC Kelčec, i popratni retrospektivni četverostruki CD-box s izborom pjesama »Prljavog kazališta« od 1977. do 1999. predstavili su u srijedu jedan od autora Darko Glavan i idejni začetnik i vođa grupe Jasenko Houra. Napomenuvši da je pri pisanju pokušao primijeniti metodologiju povjesničara umjetnosti, jer je o rocku oduvijek pisao kao o umjetnosti, Glavan je istaknuo kako je biografija jako dobro dokumentirala i ilustrirala jedno vrijeme.</p>
<p> Jasenko Houra izrazio je zadovoljstvo što je konačno na jednom mjestu predstavljeno doba »novog vala« i što je prvi put objašnjen trolist Zagreba, Ljubljane i Rijeke, gradova u kojima je začeta punk-scena na ovim prostorima. Houra je najavio da će Prljavo kazalište ovog ljeta u većim hrvatskim gradovima održati 15-ak koncerata na otvorenom, kojima će promovirati četverostruki CD i knjigu. Knjiga o povijesti grupe iz Dubrave kronološki je podijeljena u tri poglavlja - »Početak na posljednjoj tramvajskoj stanici«, »Između punka i nacije« i »Neuzaludan trud svirača«. Rock-kritičar Zlatko Gall napisao je pogovor »Crno bijelo u boji«. Izdavač monografije je »Minerva« Europapress holdinga, a izdavač CD- boxa je »Suzy«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Josipa oduševila publiku u Aquariusu</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Josipa Lisac započela je u utorak navečer s pjesmom »Pjesma za tebe«, s kojom je osvojila nagradu za najbolju interpretaciju te treću nagradu stručnog žirija na posljednjem Zadarfestu, svoj cjelovečernji koncert u zagrebačkom klubu »Aquarius«. Mnogobrojna publika, očito zaljubljena u glazbu, ali i samu Josipu Lisac, uživala je u pjesmama s novog albuma »Život«, ali i svim onim starim pjesmama koje traju već više od dvadeset godina, poput hitova s albuma »Dnevnik jedne ljubavi« (»Dok razmišljam o nama«, »Pjesma o jednom mladosti«...)</p>
<p>»Kraljica divljine« podsjetila je publiku i na hitove poput »Gdje Dunav ljubi nebo«, »Boginja« ili pak najnoviji »Život je samo most«, s kojim je Josipa Lisac osvojila prvu nagradu na posljednjem Splitskom festivalu. </p>
<p>Bez sumnje najposebnija hrvatska pjevačica, Josipa Lisac bila je odličan izbor za početak koncertne sezone »Aqualive«. Posljednji Josipin koncert u ovome klubu bio je božićni, prije dvije godine, a Josipa je ovom prigodom najavila da će u prosincu ponoviti svoj tradicionalni koncert za Karla Metikoša. (Petra Boić)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Tanka masna mrlja kod Čiova </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Na južnoj strani otoka Čiova u utorak popodne opažena je masna mrlja veličine 200 puta 300 metara, a kad su nadležne ekipe nakon dojave izišle na teren, utvrđeno je da je riječ o vrlo maloj količini masne tvari koja se u tanku sloju raširila po moru, priopćio je danas Državni centar za obavješćivanje. </p>
<p> Policija je obavijestila Županijski centar za obavješćivanje u Splitu da je na moru na južnoj strani otoka Čiova kod Crvene stijene opažena masna mrlja veličine oko 200 puta 300 metara. O tome je odmah obaviješten Odjel za Jadran, Lučka kapetanija, tvrtka »Cijan« za uklanjanje onečišćenja na moru i Uprava za zaštitu okoliša. Policija i Lučka kapetanija poslali su ekipe na očevid. Utvrđeno je da je riječ o vrlo maloj količini masne tvari, koja se raširila u vrlo tanku sloju. Dok su došle na mjesto događaja, mrlja se toliko raspršila da se više nije primjećivala te je nije trebalo ni uklanjati. Uzrok onečišćenja nije poznat. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Mnogi Rusi još u srcu čuvaju Lenjina</p>
<p>MOSKVA, 18. travnja</p>
<p> - Deset godina nakon pada komunizma dvije trećine Rusa i dalje sa simpatijom gledaju na »velikog vođu« Vladimira Iljiča Lenjina koji je umro 1924. Ispitivanje javnog mišljenja, provedeno uoči 131. rođendana boljševičkog vođe 22. travnja, pokazalo je da 66,7 posto ispitanih gleda pozitivno na ulogu Lenjina u ruskoj povijesti, javio je u srijedu Itar-Tass. Oko 29 posto misli da je njegova uloga bila u potpunosti pozitivna, a 37,7 posto smatra da je ona bila »prilično pozitivna«. Većina onih koji pozitivno gledaju na njegovu ulogu pripadnici su starije generacije, penzioneri i seljaci. Anketa, u kojoj je ispitano 2000 ljudi, pokazuje da 14,5 posto ispitanika vidi Lenjinovu ulogu u negativnom svijetlu, dok ga 7,6 posto smatra negativcem. Ispitivanje javnog mišljenja proveo je neovisni centar za istraživanja ROMIR.</p>
<p> Međutim, to što ga Rusi smatraju pozitivcem ne znači da i žele gledati njegovo mumificirano tijelo, pa tako 51,3 posto ljudi podržava ideju o uklanjanju njegovog balzamiranog tijela iz mauzoleja na središnjem moskovskom Crvenom trgu. Premještanju tijela protivi se 41,45 posto, što također nije malen broj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Za razgovor s Bogom nije potreban mobitel</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Na ulaznim vratima katredale u španjolskom gradu Santiagu de Compostela već nekoliko dana stoje plakati s uputama hodočasnicima i turistima da isključe svoje mobitele kad ulaze u hram. »Za razgovor s Bogom, ne trebate mobitel, a smetate ostalima«, piše na tim plakatima, citiranim u više španjolskih medija.</p>
<p>Franjevac José Isorna, zadužen za odnose nadbiskupije s javnošću, kaže kako je već nekoliko puta upozoravao na problem mobitela. Upitan služe li svrsi plakati na ulazu katedrale, Isorna kaže: »I to je jedan od načina da se komunicira s posjetiteljima. Bog, dakako, ne može odgovoriti na telefon jer ima pozive sa svih strana«. </p>
<p>Isorna objašnjava kako brojni turisti dolaze na podnevnu misu s uključenim mobitelima i »oni, naravno, stalno zvone iz raznih dijelova crkve, što ljude uznemirava. Stoga smo više puta, čak i s propovjedaonice, morali zamoliti da se aparati isključe«. </p>
<p>Čini se da su plakati ipak postigli svoj cilj. »Malo pomalo, ljudi prihvaćaju tu inicijativu. To je obavijest, ali ujedno i način da se ljude educira, ne samo za naš hram nego i za ostale«, kaže Isorna. (gt)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>U susret novim zvijezdama</p>
<p>21. muzički biennale u Zagrebu / Na svečanom otvaranju opera »Marko Polo« kineskog skladatelja Tana Duna / Pet opera petorice skladatelja različitih generacijskih i zemljopisnih pripadnosti i glazbenih škola / Bogat i raznovrstan program </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - »Putovanje« i »susret« ključne su riječi ovogodišnjeg 21. muzičkog biennala Zagreb, međunarodnog festivala suvremene glazbe koji se svečano otvara u petak 20. travnja premijerom opere »Marko Polo« kineskog skladatelja Tana Duna u zagrebačkom Hrvatskome narodnome kazalištu. »Putovanja« i »susreti« odvijat će se na području glazbenih stilova i tradicija određenih sredina iz kojih stižu umjetnici, skladatelji i izvođači, na razini generacijske pripadnosti, a time i različitosti možda čak i sukobljenosti u interesima, definicijama, realizacijama. Istakao je to direktor programa biennala Berislav Šipuš na konferenciji za novinare održanoj, u srijedu, u Hrvatskome društvu skladatelja. Ova biennalska intencija najbolje se ogleda u opernom dijelu programa koji donosi čak pet opera petorice skladatelja različitih generacijskih i zemljopisnih pripadnosti i glazbenih škola. Prikazat će se još opere »Powder Her Face« engleskog skladatelja Thomasa Adesa, »Beskraj« talijanskog skladatelja Sylvana Bussottija, »Tri sestre« mađarskog skladatelja Petera Eötvösai »Judita« hrvatskog skladatelja Frane Paraća.</p>
<p>Pored uobičajenih biennalskih termina namijenjenih velikim simfonijskim i brojnim komornim koncertima, prostor se ove godine daje i pojedincima i grupama izraslima iz tzv. masovne kulture, iz rocka, pop i jazz glazbe koji su zahvaljujući talentu i sposobnostima došli do praga glazbenih prostora koji su im donedavna bili nedostupni. Biennale im ove godine otvara vrata kako bi provocirao što veće zanimanje i privukao što širu publiku.</p>
<p>Berislav Šipuš objasnio je bizarni razlog nesudjelovanja predviđenog Nacionalnog orkestra iz Montpelliera koji je trebao praizvesti novu skladbu Dalibora Bukvića. Naime, glazbenicima toga orkestra bio je preran polazak na put čarter letom u ranim jutarnjim satima pa su zbog toga odbili doći. </p>
<p>Biennalski program počinje već u četvrtak, 19. travnja, koji je označen kao »dan prije«. Na njemu je u središtu pozornosti tradicijska i suvremena glazba Kine i Tajvana s radionicama na kojima se mogu upoznati kineska tradicijska glazbala. Poslije završetka festivala 29. travnja održat će se i »dan poslije«, prvenstveno namijenjen radijskom mediju, no organizatori ne žele otkriti o čemu se točno radi, jer su predvidjeli iznenađenje. </p>
<p>Autorska okosnica biennala je Hrvatski skladateljski kvartet Kelemen-Horvat-Radica-Detoni kojemu se pridružuje niz autora srednjeg i sasvim mladog naraštaja te brojni inozemni skladatelji. U programu sudjeluju opera HNK iz Zagreba i Splita, Simfonijski orkestar HRT, Slovenska i Zagrebačka filharmonija, Mađarska državna opera iz Budimpešte, Zagrebački gitarski trio, Gudački kvartet Rucner, a predstavit će se i novi ansambl Cantus. </p>
<p>Direktor biennala Ivo Josipović iskazao je njegovu vrijednost. Ona iznosi tri milijuna kuna u što su uračunati prilozi sponzora i ustanova koje su pripomogle. U dovođenju inozemnih umjetnika veliku pomoć pružili su norveško veleposlanstvo, Britanski savjet za kulturne veze, Goethe institut te Francuski i Talijanski institut. Za posjetitelje biennala predviđen je svojevrstan »pokaz« po cijeni od 50 kuna koji vrijedi za sve priredbe. Prvi biennale u novom tisućljeću ne osvrće se suviše unazad, on okuplja živuće skladatelje i želi predstaviti nove skladateljske zvijezde. </p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dostojno velikih učitelja </p>
<p>Peti pretplatnički koncert Zagrebačkih solista u utorak u Hrvatskome glazbenom zavodu pretvorio se</p>
<p> - iz nekoliko razloga - u veliku glazbenu svečanost, potvrdivši ugled što ga ansambl u zemlji i inozemstvu održava i u sadašnjem sastavu. Istaknimo ponajprije da su na programu bila tri sjajna djela hrvatskih skladatelja triju naraštaja. Odmah na početku večeri to je bio Notturno najmlađeg među njima, danas 45-godišnjeg (zar već?) Tomislava Uhlika, skladatelja više od stotinu djela za raznovrsne ansamble, ali i dirigenta već zapažene karijere. Ova njegova skladba sadržajno je zanimljivo raščlanjena, dovoljno suvremena i puna dobre glazbe kojom osvaja pažnju slušatelja.</p>
<p>Biser večeri bila je praizvedba Koncerta za violončelo i gudače Pavla Dešpalja, inače jednog od naših vodećih dirigenata svjetskog ugleda. U njegovu neveliku skladateljskom opusu ovo će djelo zacijelo zauzeti najistaknutije mjesto, i njime se Dešpalj potvrđuje kao dostojan učenik svoga velikog profesora kompozicije Stjepana Šuleka. Radi se o trostavačnom djelu koje jednostavno očarava jednako ljepotom glazbenih misli kao i vrsnošću gudačkog sloga, a posebno briljantno pisanom solističkom dionicom, koja zahtijeva izvođača majstora.</p>
<p> Autor je taj Koncert i pisao za majstora, svog brata Valtera Dešpalja, koji ga, kako je obznanjeno, nije mogao praizvesti iz zdravstvenih razloga. Tako je solističku dionicu preuzeo njegov učenik Pavle Zajcev, 25-godišnji Zagrepčanin, koji je već nanizao domaćih i inozemnih nagrada i priznanja za koje nema ovdje prostora da ih se navodi. A i nije potrebno. </p>
<p>Zvijezda je rođena - to sam jednom napisao, na početku karijere tenora Krunoslava Cigoja, i nisam se prevario. Siguran sam da se i sada ne varam. Trebalo je tu večer čuti veličinu i puninu tona mladog umjetnika, koji živi sa svojim violončelom, trebalo je shvatiti dragocjenost virtuoznosti njegove svirke u kojoj skladateljeva glazba spoznajno nadvladava moćnost tehnike, a to je ono najviše što svirač može postići. Treba li istaknuti da je gotovo puna dvorana prepoznala vrijednost i djela, a pogotovo mladoga solista, i srdačno pozdravila prisutnog skladatelja i ovacijama zasula mladog solista, također dostojnog njegova velikog učitelja, kojega je tu večer zamijenio.</p>
<p>No, i to još nije bilo sve. U drugome dijelu večeri obradovao nas je Koncert za kontrabas i gudače Borisa Papandopula, dakle, najstarijeg među trojicom sjajnih hrvatskih skladatelja na programu te večeri. Rečeno nam je da Zagrebački solisti prvi put te večeri sviraju cjelovito djelo sa sva tri stavka, koje se inače, kao dvostavačnog odavna nalazi na njihovu redovitom repertoaru. Svira ga kontrabasist ansambla, koji je i tu večer briljirao vrtoglavom virtuoznošću, za to glazbalo iznenađujućom ljepotom kantilene i đavoljim temperamentom koji mu je omogućio iznošenje stvaralačke snage, ali i humora velikog maga hrvatske glazbe 20. stoljeća. I Marija Ivelju opravdano su zasule ovacije.</p>
<p> Program večeri upotpunile su dvije glanc-točke stalnog repertoara Solista, Adagio Amerikanca Samuela Barbera i Jednostavna simfonija velikog Britanca Benjamina Brittena. Zapravo, nezaboravna večer. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sjaj židovskih sakralnih umjetnina</p>
<p>Galerija »Milan i Ivo Steiner« Židovske općine Zagreb / Otvorena izložba »Blago svete Kehile zagrebačke« / Postav predstavlja 52 predmeta vezana uz židovske običaje i tradiciju / Izložba je prva u nizu akcija za otvaranje Židovskog muzeja u Hrvatskoj, koji će biti smješten u Praškoj ulici na mjestu srušene sinagoge</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Otvorenjem izložbe pod nazivom »Blago svete kehile zagrebačke«, u utorak na večer u Galeriji »Milan i Ivo Steiner« Židovske općine Zagreb, široj su javnosti prvi put u povijesti predstavljeni najvredniji sakralni predmeti porijeklom iz različitih židovskih sredina u Hrvatskoj. Autorica izložbe je predsjednica Odbora za zaštitu kulturne baštine Židovske općine Zagreb Mira Wolf, a postav je ostvaren uz pomoć zagrebačkih stručnjaka. Uz to, ovaj postav ima još jednu važnost - njime je najavljen osnutak Židovskoga muzeja u Hrvatskoj, koji će se nalaziti na mjestu srušene sinagoge u Praškoj ulici.</p>
<p>Predsjednik Židovske općine Zagreb dr. Ognjen Kraus podsjetio je da riječ »kehila« znači općina, a upravo su općine način zajedničkog života kojim su se Židovi uspjeli održati u dijaspori. Mira Wolf je kazala da postav obuhvaća 52 umjetnine koje čine reprezentativni izbor, a on će i biti jezgra budućega muzeja, gdje će, među ostalim, biti izložena judaica - predmeti povezani s običajima i vjerskim obredima. Ova zbirka predstavlja ostatke ostataka bogate kulturno-umjetničke ostavštine Židova u Hrvatskoj. Naime, mnogi vrijedni predmeti i umjetnine su uništeni za vrijeme Drugoga svjetskog rata i nacističkih progona. Mira Wolf je istaknula da je to bio kulturocid koji je za svrhu imao i potpuno brisanje židovske kulture iz kolektivne svijesti. Međutim, usprkos svemu, neki su predmeti sačuvani, drugi su vraćeni tijekom 50-ih godina, dok su mnogi od njih i otkupljeni. Zaključila je da je radeći na ovoj izložbi otkrila bogatstvo židovskih zajednica na ovome području, a ono svakako premašuje prvotna očekivanja.</p>
<p>Povjesničarka umjetnosti i urednica kataloga koji prati izložbu dr. Snješka Knežević je rekla da je ova izložba specifična i po tome što svi predmeti koji ju sačinjavaju uopće nisu muzeološki obrađeni niti zavedeni kao zbirka, a to je pretpostavilo mnogo posla u dataciji i tumačenju nekih izložaka. Upravo je zbog toga bila dragocjena i nenadoknadiva pomoć rabina Kotela Da-Dona, koji je na hrvatski preveo tekstove s hebrejskog i dao njihovo tumačenje. Na otvorenju izložbe prigodnim se riječima obratio i rabin Kotel Da-Don istaknuvši kako se jedino marljivim čuvanjem vlastite povijesti može graditi uspješan put u budućnost. Prostornu koncepciju i likovnog postav izložbe potpisuje arhitekt Mario Beusan.</p>
<p>Izložba »Blago svete kehile zagrebačke« ponajprije prikazuje svete predmete vezane uz kult u sinagogi, piše u katalogu Mira Wolf. Svi oni potječu iz Hrvatske, a za dio njih se zna točno odakle potječu. Nekima se znaju autori, a poznati su i donatori, jer je velik dio predmeta darova - što je drevna židovska tradicija. Uz te umjetnine prikazani su i predmeti vezani uz običaje i tradiciju. Mira Wolf drži da svi oni dostojno predstavljaju duhovni život predaka, iako zacijelo ne onom količinom i kvalitetom koja je postojala. Problem je što se veliki dio umjetnina još uvijek nalazi u Jevrejskom istorijskom muzeju u Beogradu, koji je nekad zamišljen kao središnji židovski muzej i kulturni centar u Jugoslaviji.</p>
<p>Židovski muzej u Hrvatskoj, koji će se smjestiti u Prašku ulicu, gdje je prije bila sinagoga, posvećena 1867., a srušena 1942. godine, bio bi ustvari višenamjenski kulturni centar, u kojem bi se uredila i memorijalna kapela. Ova izložba, kaže se u katalogu, dio je napora oko institucionalnog osnutka muzeja i prva u nizu akcija kojima će se Židovima i kulturnoj javnosti Zagreba i Hrvatske predstaviti baština, pokretne umjetnine, ali i arhitektura i spomenici kojima su se Židovi ubilježili u povijest i kulturu ove sredine.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Djeca« u kazalištu »Trešnja«</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - U Zagrebačkom gradskom kazalištu »Trešnja« u petak, 20. travnja, bit će održana praizvedba predstave »Djeca«, autora Marka Jurage. U predstavi nastupaju članovi kazališne grupe »Teen Theatre«: Vanja Božić, Petra Dančević, Vanja Crnica, Matija Ivče, Marko Juraga, Maja Jurković, Lea Krpan, Kristijan Marinković i Ivan Novak. Srednjoškolsku glumačku ekipu vodili su Slavko Juraga i Mladen Vukić, te kao skladatelj i glazbeni voditelj Alan Bjelinski.</p>
<p>Predstava govori o subotnjem izlasku grupice mladih, njihovim problemima i interesima. Duhovito i razigrano oni pokušavaju odgovoriti na neka pitanja koja im se nameću u trenutku kad osjećaju da valja odrasti i prestati biti djeca, uključiti se u »svijet« sa svim zamkama kaoje to nosi sa sobom. Predstava će se izvoditi u Kazalištu »Trešnja« i tijekom svibnja. (K. R)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Naj, naj, naj festival </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Predstavom »Baka Mokoš i unuk Sunce« Gradskoga kazališta »Žar ptica« otvoren je u Zagrebu festival hrvatskih dječjih kazališta pod nazivom »Naj, naj, naj festival«. Otvarajući festival, pročelnik Gradskog ureda za kulturu Dragutin Palašek izrazio je uvjerenje da će ta priredba postati tradicionalna. Na festivalu će do 22. travnja s predstavama po vlastitu izboru sudjelovati 13 hrvatskih dječjih kazališta iz Zagreba, Slavonskog Broda, Osijeka, Varaždina, Karlovca, Virovitice, Splita, Požege i Zadra. Stručni žiri, sastavljen od kazališnih kritičara, dodijelit će i nagrade »Zlatne Žar ptice« za najbolju predstavu, režiju, mušku i žensku ulogu, scenografiju i kostimografiju.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>U susret »Sferakonu«</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Ovogodišnji, 23. po redu Dani znanstvene fantastike pod nazivom »Sferakon«, održat će se od 20. do 22. travnja u prostorijama Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo, rekao je tajnik Društva za znanstvenu fantastiku »Sfera«, u čijoj se organizaciji taj skup i održava, Josip Gale. »Sferakon« je godišnja hrvatska konvencija znanstvene fantastike, a nastala je po uzoru na slične konvencije u SAD-u i zahvaljujući atraktivnom programu svake godine privlači posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva Kao i svake godine »Sferakon« ima i posebne goste, a ove su godine to Walter Jon Williams, američki pisac kojem je nekoliko djela prevedeno i na hrvatski i likovni umjetnik Goran Šarlija. </p>
<p>Program ovogodišnje konvencije obuhvaća projekciju filmova u dvije dvorane tijekom čitava trajanja manifestacije, niz predavanja (tri će ih držati Walter Jon Williams), predstavljanje novih knjiga, računalne igraonice, igraonice društvenih igara i tradicionalna burza knjiga na kojoj će se moći pronaći zanimljivi naslovi po znatno povoljnijim cijenama nego u knjižarama. Vrhunac programa će biti dodjela godišnjih nagrada SFERA za najbolja likovna i književna djela objavljena prošle godine. Niti ove godine »Sferakon« nije zaboravio na lijepu tradiciju darovanja svih posjetitelja. Tako se uz svaku kupljenu ulaznicu dijeli i knjižica s detaljinm programom i bogati propagandni materijali sponzora te sedmu godišnju zbirku domaćeg književnog stvaralaštva na temu znanstvene fantastike. (G. Jovetić)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Sjećanje na Sedaka-Benčića</p>
<p>Klub glazbenika »Sax« / Koncert »Ten Years Ago« grupe zagrebačkih jazz-glazbenika</p>
<p>Grupa zagrebačkih jazz-glazbenika, u utorak, se prisjetila desete godišnjice smrti istaknutog i neponovljivog multiinstrumentalista Miroslava Sedaka-Benčića, održavši mu u čast jedan dinamičan i zanimljiv koncert u zagrebačkom klubu glazbenika »Sax«. Uz ritam-sekciju u sastavu: Zlatko Dvoržak glasovir, Mladen Baraković kontrabas i Salih Sadiković bubnjevi, nastupila su četvorica istaknutih zagrebačkih saksofonista, flautista i klarinetista, Miro Kadoić, Arsen Ereš, Marin Margitić i Željko Kovačević, evocirajući i Sedakovu dosada nenadmašenu ultiinstrumentalnost. Nastup je bio koncipiran na zanimljiv način, predstavivši glazbenika u zajedničkom i pojedinačnom sviranju, podijeljenom u nekoliko setova.</p>
<p> U uvodnom smo dijelu čuli najprije četvoricu spomenutih saksofonista (peti, predviđeni Ozren Depolo nastup je otkazao zbog bolesti) bez ritam-sekcije, da bi se potom svi predstavili pojedinačno u izvedbama niza poznatih jazz-standarda. Prvi je u tom nizu nastupio Miro Kadoić, inače stalni član Big Banda Radiotelevizije Slovenija, predstavivši u dvije izvedbe i gosta, istaknutog ljubljanskog bubnjara Dragu Gaju. Kadoić je svirao alt-saksofon i flautu, izvevši suvereno i s mnogo invencija skladbe: »Blues In F«, »Lady Bird« i »I'll Remember You«.</p>
<p> Arsen Ereš, član Big Banda HRT-a svidio se kao tenor-saksofonist u temama »Green Dolphin Street« i »There Will Never Be Another You«, a staloženi i mirni Marin Margitić, koji je evocirao Sedaka-Benčića svirajući bariton-saksofon, vrlo je korektno odsvirao balade »Love Walked In« i »What Happenes«, te na kraju i be-bop temu »Confirmation«. Zadnji je set pripao pokretaču akcije »Ten Years Ago«, klarinetistu i tenor-saksofonistu Željku Kovačeviću, koji se programski odlučio za dvije skladbe latinsko-američkog ugođaja, »Rosita« i »Armando's Rumba« te za kraj ostavio poznatu temu »Move«. Potom su se na pozornici našli svi sudionici zajedno u neobveznom, »jam-session« tipu izvođenja, odsviravši pred, na žalost malobrojnom, ali zahvalnom publikom u »Saxu«, skladbe »Tenor Madness« i »Watermelon Man«.</p>
<p>Jedinstvenom se u našem jazzu, Miroslavu Sedaku-Benčiću u njegovoj sveukupnoj jazz-pojavnosti, u ovom trenutku još ne nazire nasljednik, no ostaje činjenica da je u velikoj mjeri utjecao na niz mlađih saksofonista, primjerice na, u inozemstvu vrlo uspješnog Domagoja Ralašića, a ostavio je i zamjetnog traga i na sudionike programa »Ten Years Ago«, koji su s njime tijesno surađivali, i očuvali na taj način dio hrvatskog jazz-naslijeđa. </p>
<p>Mladen Mazur</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sjećanje na Sedaka-Benčića</p>
<p>Klub glazbenika »Sax« / Koncert »Ten Years Ago« grupe zagrebačkih jazz-glazbenika</p>
<p>Grupa zagrebačkih jazz-glazbenika, u utorak, se prisjetila desete godišnjice smrti istaknutog i neponovljivog multiinstrumentalista Miroslava Sedaka-Benčića, održavši mu u čast jedan dinamičan i zanimljiv koncert u zagrebačkom klubu glazbenika »Sax«. Uz ritam-sekciju u sastavu: Zlatko Dvoržak glasovir, Mladen Baraković kontrabas i Salih Sadiković bubnjevi, nastupila su četvorica istaknutih zagrebačkih saksofonista, flautista i klarinetista, Miro Kadoić, Arsen Ereš, Marin Margitić i Željko Kovačević, evocirajući i Sedakovu dosada nenadmašenu ultiinstrumentalnost. Nastup je bio koncipiran na zanimljiv način, predstavivši glazbenika u zajedničkom i pojedinačnom sviranju, podijeljenom u nekoliko setova.</p>
<p> U uvodnom smo dijelu čuli najprije četvoricu spomenutih saksofonista (peti, predviđeni Ozren Depolo nastup je otkazao zbog bolesti) bez ritam-sekcije, da bi se potom svi predstavili pojedinačno u izvedbama niza poznatih jazz-standarda. Prvi je u tom nizu nastupio Miro Kadoić, inače stalni član Big Banda Radiotelevizije Slovenija, predstavivši u dvije izvedbe i gosta, istaknutog ljubljanskog bubnjara Dragu Gaju. Kadoić je svirao alt-saksofon i flautu, izvevši suvereno i s mnogo invencija skladbe: »Blues In F«, »Lady Bird« i »I'll Remember You«.</p>
<p> Arsen Ereš, član Big Banda HRT-a svidio se kao tenor-saksofonist u temama »Green Dolphin Street« i »There Will Never Be Another You«, a staloženi i mirni Marin Margitić, koji je evocirao Sedaka-Benčića svirajući bariton-saksofon, vrlo je korektno odsvirao balade »Love Walked In« i »What Happenes«, te na kraju i be-bop temu »Confirmation«. Zadnji je set pripao pokretaču akcije »Ten Years Ago«, klarinetistu i tenor-saksofonistu Željku Kovačeviću, koji se programski odlučio za dvije skladbe latinsko-američkog ugođaja, »Rosita« i »Armando's Rumba« te za kraj ostavio poznatu temu »Move«. Potom su se na pozornici našli svi sudionici zajedno u neobveznom, »jam-session« tipu izvođenja, odsviravši pred, na žalost malobrojnom, ali zahvalnom publikom u »Saxu«, skladbe »Tenor Madness« i »Watermelon Man«.</p>
<p>Jedinstvenom se u našem jazzu, Miroslavu Sedaku-Benčiću u njegovoj sveukupnoj jazz-pojavnosti, u ovom trenutku još ne nazire nasljednik, no ostaje činjenica da je u velikoj mjeri utjecao na niz mlađih saksofonista, primjerice na, u inozemstvu vrlo uspješnog Domagoja Ralašića, a ostavio je i zamjetnog traga i na sudionike programa »Ten Years Ago«, koji su s njime tijesno surađivali, i očuvali na taj način dio hrvatskog jazz-naslijeđa. </p>
<p>Mladen Mazur</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Kad si u nevolji, zovi Zagreb...«</p>
<p>Za prolazak u finale Kupa Hrvatske, nogometašima Dinama bila su dostatna dva furiozna početka poluvremena, u tom razdoblju »modri« su postigli sva četiri pogotka za pobjedu protiv Zagreba 4-1 (2-0) u uzvratnoj utakmici polufinala Kupa / Nerijetko je Dinamo bio u neugodnim situacijama kada bi im raspored donosio Zagreb - u pravilu bi tada stizala visoka pobjeda i prividni se mir vraćao u Maksimir </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Unatoč brojnim problemima, unatoč golemom pritisku posebno izraženome u danima nakon Splita, Dinamovi su nogometaši ipak smogli snage i uspjeli su se plasirati u finale Hrvatskoga kupa. U uzvratnome dvoboju u Maksimiru svladali su Zagreb 4-1 (2-0) i tako anulirali prednost »zagrebaša« 1-0 iz prvoga dvoboja. Dinamu je za proboj u finale bilo dostatno furioznih petnaestak minuta na početku prvoga poluvremena, te repriza začetka utakmice na startu drugoga dijela. U tome razdoblju »modri« su zabili sva četiri pogotka, po dva u svakome poluvremenu, a Zagreb je do počasnoga gola stigao tek dvije minute prije kraja dvoboja, kad je već sve bilo riješeno. Dinamova je pobjeda čista kao gorski potok, pravodobno su »plavi« nametnuli žestoki ritam i presing u početnim trenucima igre, Zagreb očito nije očekivao takav presing i bio je surovo kažnjen. Zagrebu, eto, nije pomogla smjena trenera (Kranjčar je, podsjetimo, za uskršnjih blagdana ustoličen umjesto Karačića), a Dinamov je trener Ilija Lončarević napokon dobio nekoliko dana mira u svlačionici. Sad će, valjda, Lončarević i potpisati najavljivani dvoipolgodišnji ugovor, čudno je što već dva tjedna obavlja trenersku funkciju, a nikakvu sigurnost nema na papiru. Takvu si neozbiljnost Dinamo ne smije dopustiti i treba vjerovati da će predsjednik kluba Mirko Barišić do kraja tjedna riješiti i tu formalnost...</p>
<p>»Kad si u nevolji zovi Zagreb«! Ta je rečenica zadnjih godina doista mogla biti maksimirskom »himnom spasa«. Naime, nerijetko su »plavi« bili u neugodnim situacijama i onda im je raspored, kao po narudžbi - ili u Kupu ili u prvenstvu, donosio Zagreb. I u pravilu je stizala visoka pobjeda, kojom se barem prividni mir vraćao u Maksimir. Tako je, eto, bilo i sad. Nakon dva uzastopna poraza nemir se osjećao u maksimirskome zraku. Mnogo bi se toga poremetilo da Dinamo nije uspio ući u finale Kupa, nitko to nije glasno govorio, ali jasno je da klub Dinamo ugleda jednostavno ne može trpjeti takve tektonske poremećaje. Stoga je logično da je strahovit pritisak bio na »plavoj« svlačionici, u plimi neriješenih problema (primjerice, neisplaćivanje dugova igračima...), sad je i rezultat okrenuo leđa »modrima« i jasno je kakav je imperativ bio pred Dinamovim nogometašima i njihovim trenerom. Vjerojatno težu utakmicu nisu imali zadnjih mjeseci pred sobom...</p>
<p>A njihova je reakcija bila sjajna! Žestokim presingom u prvih petnaestak minuta Dinamo je praktički riješio sve. Plod takve agresivne, borbene igre prepune želje bila su dva pogotka. Najprije je strijelac bio Mikić, koji je odbijenu loptu poslije Balabanova udarca sa desetak metara lijevom nogom poslao pod prečku! A tri minute kasnije Mikić je bio dodavač, glavom je ubacio Balabana u šansu, »mister gol« je tu krasno dodanu loptu zakucao pod prečku. I tada je, nakon dva lijepa gola, uslijedio mir, Dinamo je stao, a Zagreb je bio nemoćan da bilo što napravi. Premalo je bilo žara u Zagrebovoj igri, pa su »plavi« vrlo lako parirali i držali visoko vodstvo. Koje su početkom nastavka i udvostručili...</p>
<p>No, prvu je šansu u drugome dijelu, nakon pogreške Pavlovića i Drpića, imao Franja, ali je lopta nakon njegova udarca s 12 metara prohujala iznad vratiju. A kazna je stigla u 54. minuti - Cvitanović je izveo četvrti korner za Dinamo, na drugoj vratnici loptu je umirio Sedloski, i sa deset metara snažno je poslao u mrežu. Tri minute potom u Maksimiru je zapjevala i »Suzy Quatro«, Šokota i Cvitanović odigrali su lijepo dvostruko dodavanje i doslovce se prošetali kroz zaspalu obranu gostiju, Šokota nije imao težak posao i u situaciji »jedan na jedan« vratar Stojkić nije imao nikakvih šansi protiv Dinamova najboljeg strijelca. Zanimljivo, tek nakon 0-4 Zagreb je ozbiljnije pogledao prema Butini, a najljepši detalj Zagrebove igre svakako je bio fantastični volej-udarac Štroka sa 25 metara kad je lopta uzdrmala mjesto gdje se spajaju prečka i vratnica! Imao je Dinamo još nekoliko lijepih prilika (Bazina, Drpić, Šokota, Pavlović), međutim, više se Zagrebova mreža nije tresla, ali je zato Čačić u 88. minuti zatresao Dinamovu mrežu, poslavši loptu sa 20 metara u donji desni Butinin kut. U sudčevu vremenu Zagreb je stvorio i propustio još dvije šanse (Franja, Popović), Butina je odlično reagirao u tim trenucima i sačuvao svoju momčad mogućih neugodnosti. Dinamo je, dakle, ostvario cilj, Dinamo je izgledao neusporedivo bolje nego u Splitu i čini se da bi ova pobjeda mogla vratiti poljuljano samopouzdanje u Maksimir.</p>
<p>• Stadion u Maksimiru.</p>
<p>DINAMO - ZAGREB 4-1 (2-0)</p>
<p>DINAMO: Butina 7 - Drpić 5, Tokić 7, Sedloski 7.5, Polovanec 6.5 - Pavlović 6, Agić 7; Mikić 7.5 (Oliveira 6.5), Cvitanović 7 (Pilipović 5.5) - Balaban 7.5 (Bazina 6), Šokota 7.5.</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 6 - Osibov 4.5; Vejić 5, Stavrevski 5 - Bulat 6, Čižmek 5, Franja 6, Pirić 5; Kosić 5.5 (Čačić 6.5), Popović 5 - Lovrek - (Štrok 6.5). </p>
<p>SUDAC: Kovačić (Križevci) - 6. GLEDATELJA: 2000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Mikić (8.), 2-0 Balaban (11.), 3-0 Sedloski (54.), 4-0 Šokota (57.), 4-1 Čačić (88.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vejić, Franja, Stavrevski</p>
<p>CRVENI KARTONI:</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mihael MIKIĆ</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Badmintonska elita u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - U četvrtak u zagrebačkoj dvorani Peščenica započinje treće međunarodno prvenstvo Hrvatske u badmintonu, turnir iz serije Europskoga kruga. Turnir će okupiti oko 170 igrača iz 24 zemlje sa četiri kontinenta i pokazuje da se Croatian International već u svome trećem izdanju uvrstio među najmasovnije turnire serije.</p>
<p>Natjecanje započinje kvalifikacijama u kojima će nastupiti i svi naši predstavnici od kojih se očekuje da u što većem broju pokušaju izboriti glavni turnir. Tako naš prvak Vedran Ciganović već u prvom kolu izlučnoga dijela ide na jednoga od najboljih srednjeameričkih igrača - Gvatemalca Pedra Yanga, Hranilović će se susresti sa Škotom Smithom, a Kazesović i Šestanj Perić imat će za protivnike Grka Velkosa odnosno Patisa. Kod žena prvakinja Matea Čiča u prvom će se kvalifikacijskom meču sastati sa Novozelanđankom Gordon, Ana Šavor ide na Mađaricu Adam, Morana Esih na Portugalku Santos, a Matea Šalov na veliku slovensku nadu Silvester.</p>
<p>U petak od 9 do 21 sat na programu su mečevi glavnoga turnira u svih pet konkurencija, u subotu u isto vrijeme igraju se četvrtfinala i polufinala, a finalni mečevi na rasporedu su u nedjelju s početkom u 9.30 sati. Ulaz u dvoranu Peščenica sva četiri dana natjecanja bit će slobodan.</p>
<p>U sklopu popratnoga programa turnira obilježit će se i deseta obljetnica Hrvatskoga badmintonskoga saveza, osnovanog 18. travnja 1991. godine u Zagrebu. Tim povodom ustanovljena je i Obljetnička nagrada HBS-a koju će - kao prvi dobitnici - primiti Andrea Jurčić, najbolja naša igračica protekloga desetljeća i deveterostruka prvakinja Hrvatske, Božidar Denžić badmintonski volonter i pokrovitelj, te Marinko Šišak, predsjednik Zagrebačkoga badmintonskoga saveza.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kordi pozvao reprezentativke</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Izbornik rukometašica kadetkinja Zdenko Kordi objavio je popis reprezentativki koje će ići na pripreme uoči nastupa na kvalifikacijskom turniru za EP koji će se odigrati u Stockholmu od 1. do 3. lipnja.</p>
<p>Pozvane su Katarina Bouček (Zvečevo), Anita Strunje (Kaltenberg), Matea Sinjeri (TVIN-Trgocentar), Ines Maršić (Lokomotiva), Ivana Hrgović (Kaltenberg), Dijana Golubić (Lokomotiva), Anita Gaće (Osijek), Ana Grčić (Kaltenberg), Roberta Vučić (Opatija), Zdenka Krušelj (TVIN-Trgocentar), Maida Arslanagić (Lokomotiva), Miranda Tatari (TVIN-Trgocentar), Marija Begović (TVIN-Trgocentar), Ina Gudelj (Kaltenberg), Nikica Pušić (Lokomotiva) i Romana Levanić (Koka). U pričuvi će biti Davorka Bračko (Podravka Lino), Marica Vidović (Sesvete), Sonja Trivić (Lokomotiva), Sandra Knežević (TVIN-Trgocentar), Nina Jukopila (Trešnjevka), Sanja Lukić (Osijek), Anita Lucović (Zvečevo), Stipanka Ivandić (Kaltenberg), Ivana Lovrić (Hrvatski dragovoljac) i Anja Daskijević (Kustošija).</p>
<p>Reprezentativke i stručni stožer će se okupiti 21. svibnja u Osijeku, tamo će trenirati i potom krenuti na turnir u Stockholm. (im)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Tko je prvi znat će se u petak</p>
<p>Budući da su 22 prvenstvena kola rukometaši Metković-Jamba i Zagreba završili s jednakim brojem bodova, odluku o redoslijedu za doigravanje donijet će Natjecateljsko povjerenstvo HRS-a nakon konzultacija s pravnicima HOO-a </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Kako se i očekivalo, rukometaši Metković-Jamba i Zagreba su 22 prvenstvena kola odigrali i završili prvi dio natjecanja sa 41 bodom. No, koja će momčad u odigravanja krenuti s prvog, a koja s drugog mjesta odlučit će Natjecateljsko povjerenstvo Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) nakon konzultacija s pravnom službom Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), a to se očekuje najkasnije u petak.</p>
<p>To je odlučeno nakon što je, čitanjem propozicija o natjecanju, primjećeno da stavak koji se odnosi na mogućnost da dvije momčadi uoči doigravanja imaju isti broj bodova. I ne samo to, Metkovci i Zagrepčani imaju i isti broj primljenih i postignutih pogodaka u međusobnim dvobojima, a i obje momčadi imaju međusobno po jednu pobjedu i jedan poraz. Kako famozni članak 25 Propozicija o natjecanju nije jasan kako se određuje redoslijed momčadi u takvom slučaju, svoje će tumačenje dati Natjecateljsko povjerenstvo HRS-a, čiji je predsjednik Miljenko Topličanec, a članovi su Ana Matišić i Tomislav Mihačić. A kako bi se spriječilo da se trakavica produlji žaljenjem HOO-u, odmah će se konzultirati pravna služba HOO-a. I na tu odluku se involvirani klubovi mogu žaliti, ali u tom će slučaju presuditi Upravni odbor HRS-a i ta će odluka biti konačna.</p>
<p>- Očekujemo da će Natjecateljsko povjerenstvo svoju odluku donijeti najkasnije do petka. Pritisaka zasad nije bilo, no ne opterećujemo se time. Redoslijed nećemo utvrđivati prema pritiscima ili simpatijama, već prema pravnim temeljima, rekao je u srijedu voditelj lige HRS-a, Miljenko Simić. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pričuve »bijelih« potvrdile finale Kupa </p>
<p>U uzvratnoj utakmici polufinala Kupa, nogometaši Hajduka potvrdili su s 1-0 protiv Osijeka, nakon uvjerljivih 3-0 u prvom dvoboju, plasman u finale Kupa</p>
<p>SPLIT, 18. travnja</p>
<p> - Hajduk se baš prema očekivanju plasirao u finale Kupa Hrvatske. Nakon pobjede u prvoj utakmici od 3-0 i u uzvratu su Splićani bili bolji od Osijeka, pobijedivši s 1-0. </p>
<p>Jedini pogodak na utakmici postigao je Igor Đuzelov u 9. minuti kada je centaršut Carevića s druge stative, skoro s korner linije uspio ubaciti Malovanovu mrežu. To je sve vrijedno što je bilo na Poljudu, jer su se treneri Vulić i Bilić malo poigrali s gledateljima, pa su u igru postavili pričuvne momčadi. Više od 20 najskupljih i najboljih igrača Hajduka i Osijeka nije bilo na poljudskom travnjaku. </p>
<p>Sama utakmica nije baš bila blistava, ali se drugo nije moglo ni očekivati s obzirom da se ove jedanaestorice Hajduka i Osijeka sigurno više nikada neće naći zajedno na travnjaku. Splićani su dominirali u prvom, a Osijek je tek nešto više pokušavao u drugom poluvremenu, ali sve je to bilo jalovo, nemoćno. Gosti nisu ništa više ni učinili u posljednjih 14 minuta kada su imali igrača više, jer je zbog drugog žutog kartona iz igre isključen Radeljić. No, sve u svemu Splićani su ostvarili svoj cilj, igrat će u finalu Kupa Hrvatske.</p>
<p>• Stadion u Poljudu</p>
<p>HAJDUK - OSIJEK 1-0 (1-0)</p>
<p>HAJDUK: Sunara 6, Radeljić 5, Puljiz 6, Đuzelov 6.5, Lalić 6, Andrić 6 (od 71. Vuković -), Srna 6.5, Hrgović 5.5, Carević 6, Jerković 6 (od 64. Špalj 6), Bilić 6 (od 82. Rajčić -)</p>
<p>OSIJEK: Malovan 5, Kukoč 5.5, Zebić 6, Vidović 5.5 (od 57. Milardović 5.5), Grnja 5.5, Brkić 5.5, Jukić 6, Kalesić 5.5, Knežević 5.5 (od 78. Vujić -), Godar 5.5, Popescu 5 (od 73. Kurtović -).</p>
<p>SUDAC: Goran Marić (Zagreb) 6. GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Đuzelov (9).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Radeljić, Đuzelov, Godar</p>
<p>CRVENI KARTON: Radeljić (76., drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dario SRNA</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Dinamo« izdržao pritisak</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja,</p>
<p> - Ilija Lončarević, trener Dinama:</p>
<p>- Ostvarili smo ono što smo i željeli i mojim igračima moram odati priznanje na profesionalnom odnosu prema igri i na disciplini koju su prezentirali na ovoj utakmici. Mislim da smo zasluženo pobijedili i nadam se da će nam ova pobjeda i ulazak u finale Kupa otvoriti neke nove vidike. Nadam se da ćemo sada zaboraviti poraz u Splitu, kao i poraz u prvoj kup utakmici protiv Zagreba u Kranjčevićevoj. Već nam ovog vikenda u goste ponovno dolazi Zagreb i sigurno je da će to biti neka sasvim druga utakmica od ove danas. Od nedjelje ćemo biti spremniji - i u glavama, i fizički, i taktički...</p>
<p>• Jeste li u posljednje vrijeme vodili utakmicu pod većim pritiskom od ovoga?</p>
<p>- Ne! U Splitu je bila igrarija prema ovome sada. Pritisak kakvog smo imali na utakmici na Poljudu zaista je dječja igra prema onome kakav je stvoren za ovu utakmicu. No, sve su to stvari s kojima se treneri i igrači suočavaju.</p>
<p>Zlatko Kranjčar, trener Zagreba:</p>
<p>- Dinamo je zasluženo izborio finale, u Maksimiru su nas pritisnuli od samoga početka i mi se takvom pritisku nismo uspjeli oduprijeti. Dinamo je u prvih 20 minuta zaigrao presing, te nas je kvalitetnom transformacijom i velikim šansama izbacio iz igre koju smo mi htjeli sprovesti. Jednostavno su nas izbacili iz »programa«. Moji su igrači, doduše, htjeli nešto i napraviti, ali u tome nisu uspjeli. U drugom poluvremenu također smo počeli loše, jedina svijetla točka bila je šansa Franje. Da je tada postigao pogodak rezultat bismo smanjili na 2-1 i pitanje je kako bi se utakmica dalje odvijala. Međutim, u mojoj su momčadi bila samo trojica igrača, koja su pokazala želju i htijenje, a to je ipak bilo premalo protiv ovako dobrog Dinama. Sada nam, jasno, preostaje što bolje se pripremiti za sljedeću prvenstvenu utakmicu u kojoj ponovno gostujemo u Maksimiru. Bit će to posve drukčija utakmica. </p>
<p>• Koja su trojica igrača pokazala želju za pobjedom?</p>
<p>- Pa, mogu na to odgovoriti, iako to možda i nije uobičajeno. Dobar je bio vratar Stojkić, usprkos tome što je primio četiri pogotka. Iskazali su se i Bulat na desnom boku, te Štrok koji je unio živost i iskazao kvalitetu i inteligenciju. No, samo trojica raspoloženih igrača ipak je premalo... Goce Sedloski: </p>
<p>- Mislim da smo svi odigrali zaista dobro. Istina je da smo bili pod psihološkim pritiskom zbog poraza u Splitu, ali smo se ipak uspjeli vratiti i pružiti svoj maksimum. Najvažnije je da smo ušli u finale Kupa. </p>
<p>Krunoslav Lovrek: </p>
<p>- Imali smo samo dvojicu-trojicu raspoloženih igrača i to je stvarno bilo nedovoljno da bismo zaustavili Dinamo. Nismo ništa pokazali... U prvoj utakmici ipak smo stvorili minimalnu prednost, no sada smo već u prvih 20 minuta primili dva pogotka i u takvoj se situaciji teško bilo vratiti. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Bubalov pogodak nije bio presudan za red i mir«</p>
<p>Ante Martinac, povjerenik Prve HNL, pohvalio je MUP i pripreme za utakmici Hajduk -Dinamo te prenio obavijest HŽ-a da Dinamovi navijači pri povratku iz Splita nisu u vlaku napravili ni jedan incident</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - »Nije Stanko Bubalo svojim pogotkom primirio eksplozivne Hajdukove navijače u subotnjem derbiju na Poljudu protiv Dinama, nego izvrsna priprema za organizaciju utakmice«, rekao je Ante Martinac, povjerenik Prve HNL, na redovnoj konferenciji za novinare u HNS-u. Ipak, najavio je kako se protiv Hajduka pokreće stegovni postupak zbog baklji u terenu i ometanja igrača Dinama (bacanje raznih predmeta) pri izvođenju udarca iz kuta.</p>
<p>Martinac je istaknuo da »početni mali neredi« - kad je, zbog pritiska mase, gotovo pala zaštitna ograda - ne bi ni mogli prerasti u nešto opasnije:</p>
<p>- Čim sam zapazio taj detalj, obavijestio sam Zorana Cvrka, povjerenika za sigurnost Udruženja klubova I. lige. Smirio me riječima kako su odgovarajuće snage MUP-a u punoj pripremi i kako ih ništa ne može iznenaditi. Jest da je Bubalov pogodak došao u pravi trenutak i ponešto primirio duhove, no splitska policija, u suradnji s MUP-om, ima dovoljno iskustva da bi suvereno vladala situacijom, rekao je Martinac, zamolivši da svakako pohvalimo policiju.</p>
<p>Potom je uslijedila obavijest za rubriku »vjerovali ili ne«.</p>
<p>- Dobio sam obavijest iz Hrvatskih željeznica. Mole me da se, u njihovo ime, zahvalim Dinamu na izvrsnoj organizaciji prijevoza navijača iz Splita. Iako ih je bilo više od 1000, nisu napravili ni najmanju štetu ili incident, rekao je Martinac.</p>
<p>O reprezentaciji je govorio Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a. Podsjetio je na prijateljski susret s Grčkom, 25. travnja u 16.30 sati u Varaždinu, i naglasio kako nema otkaza pozvanih reprezentativaca, ali ima molbi za nešto kasniji dolazak. Naime, Panathinaikos moli da Goran Vlaović dođe u ponedjeljak, dan nakon okupljanja reprezentacije.</p>
<p>Govori se i o mogućnosti da iz »akcije Grčka« izostane Robert Prosinečki jer je dobio poziv za nastup na oproštaju Gheorghea Hagija u Bukureštu. No, pojašnjava Srebrić, »budući da u HNS nije stiglo ništa službeno, stručni stožer reprezentacije nema uporište za donošenje bilo kakve odluke«.</p>
<p>Podsjetio je Srebrić i na »akciju anketa«. Naime, do kraja ovog tjedna u sve bi klubove prve, druge i trećih liga trebali pristići upitnici o stanju u klubovima, njihovim mogućnostima ponašanja (preživljavanja) u raznim stupnjevima natjecanja, pogotovo u I. ligi. Prikupljeni bi podaci trebali poslužiti kao podloga za tematsku raspravu krajem lipnja, nakon čega će se odlučiti o sustavu natjecanja za razdoblje 2002-2006. Nije tajna da bi se radilo o smanjenoj I. ligi, sa 10 klubova. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Je li HOO-u uopće važno koliko će članova imati naša nogometna liga?</p>
<p>U dokumentaciji o lanjskoj odluci o uspostavi Lige 16, HNS na adresu HOO-a šalje originalni zapisnik sa Skupštine s jasno vidljivom, no kasnije zaboravljenom rečenicom, zbog koje je HOO i pokrenuo kampanju protiv proširenja I. nogometne lige </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - »Sapunica« između Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatskog nogometnog saveza na temu Liga 16 trebala bi, nakon četvrtka, dobiti dodatnu epizodu. Tada bi, naime, na adresu krovne organizacije našeg sporta trebao prispjeti odgovor iz kuće hrvatskog nogometa u vezi s jednom spornom rečenicom. Čiji izostanak u Službenom glasniku HNS-a, prema mišljenju HOO-a, mijenja pravosnažnost lanjske odluke Skupštine HNS-a o proširenju I. lige na 16 klubova u sezoni 2001/2002.</p>
<p>Kako nam je rekao Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, u tekstu poslanom na adresu HOO-a neće biti novih informacija u odnosu na ono što je zaključeno na nedavnoj sjednici IO HNS-a. A tada je rečeno, na temelju uvida u zapisnik sa Skupštine HNS-a 17. veljače prošle godine - koji je uzet kao krunski dokaz - da je jasno ispisana klauzula s tzv. zadrškom koja dopušta uspostavu Lige 16, ako već ne u sezoni 2000/2001 kako je prvotno željeno, onda od sezone 2001/2002. Ta je rečenica, nečijom nepažnjom, ispala (!?) iz teksta Službenog glasnika. Za nju u HOO nisu znali pa im je pravna nedorečenost dobro došla da se barem na taj način suprotstave proširenju I. HNL, ako se već žele miješati u sustav nogometaša a nemaju drugih kompetencija.</p>
<p>No, sada im HNS, uz popratno pojašnjenje i sve izreske iz tiska koji dokazuju ono iza čega čvrsto stoje, šalje taj krunski dokaz. A to je originalni zapisnik, s jasno podvučenom zaboravljenom rečenicom. </p>
<p>Istina, neki su mjerodavni iz HOO-a unaprijed izrekli sumnje u taj dokument. Zabilježili smo (valjda govore iz osobnog iskustva) »da je u svaki zapisnik veoma lako naknadno ubaciti željenu rečenicu ili misao«.</p>
<p>U svakom slučaju, iz HOO-a najavljuju da će, ma kakav odgovor dobili iz HNS-a, ostati dosljedni svom stavu protiv Lige 16, pa sve ponuđeno iz HNS-a nemaju namjeru primiti zdravo za gotovo. U tom pogledu pripremaju čitavu proceduru, od provjere normativnih akata HNS-a, zajamčenosti javnosti rada, s osobnim uvidom u zapisnik sa Skupštine HNS-a na kojoj je donesena odluka o uspostavi Lige 16. A kad prouče sadržaj odgovora iz HNS-a, proslijedit će nalaze i zaključke Vijeću sportske arbitraže HOO-a koje je zaduženo utvrditi je li bilo narušavanja odrednica Zakona o sportu ili ne.</p>
<p>U cijeloj je priči veoma zanimljiv detalj koji najbolje govori koliko se u nas vrednuju autoriteti i njihova riječ. Naime, istinitost i pravnu utemeljenost procedure o Ligi 16, koju je provodio HNS, potvrdio je nakon IO HNS-a, prije devet dana, Stanko Hautz, u tom trenutku v.d. predsjednika Vrhovnog suda Hrvatske i dugogodišnji predsjednik Pravne komisije HNS-a. Da sve bude zanimljivije, Hautz je i član spomenutog Vijeća sportske arbitraže HOO-a kojem, na konačno odlučivanje i procjenu, dolazi sva dokumentacija koju je HNS poslao HOO-u. Kad govori o HNS-u kao predsjednik Pravne komisije, Hautzu u HOO-u očito ne vjeruju. Hoće li mu onda vjerovati kao članu Vijeća sportske arbitraže?!</p>
<p>Na kraju se moramo upitati je li HOO-u uopće bitno koliko će članova imati I. nogometna liga ili želi zagospodariti hrvatskom sportskom scenom? Poznato je, naime, da se autoritet najbolje stječe ako prvo nagaziš najjačega a to je, željeli mi to priznati ili ne, ipak - nogomet.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Je li Hajduk pokraden iznutra? </p>
<p>»Ima indicija da je ovo pokušaj destabilizacije kluba sada kada smo u uzlaznoj putanji«, ustvrdio je poslije dvije prospavane noći nakon pljačke 470.000 kuna iz »bijele« blagajne Hajdukov predsjednik Branko Grgić / Na Poljudu, među ostalim, sumnjaju da je blagajnu opljačkao netko tko je blizak klubu, čak se možda i nalazi u klubu </p>
<p>SPLIT, 18. travnja</p>
<p> - Velika subota donijela je radost na Poljudu zbog pobjede Hajduka nad Dinamom u derbiju svih hrvatskih derbija. Uskrsna noć rastužila je, pak, čelnike i igrače »bijelih«. Naime, u toj noći za sada nepoznati provalnik ukrao je dio utrška od prodanih ulaznica protiv Dinama. Iako dosad nitko još nije službeno otkrio o kolikom se ukradenom iznosu radi, prema našim izvorima radi se o 470.000 kuna.</p>
<p> Sva je sreća u nesreći što je u subotu ujutro dostavljač Nikola Perkušić odnio u Zavod za platni promet iznos od 220.000 kuna koliki je bio utržak od prodanih ulaznica do subote. Budući da su uslijedili uskrsni praznici svota od 470 tisuća kuna utrženih u subotu »prenoćila« je na stadionu u metalnom ormaru kancelarije blagajnika Duje Bilića. Ništa čudno, jer tako se na Poljudu radilo minule 22 godine, kazat će u klubu. Samo s jednom razlikom, u prošle 22 godine novac od prodanih ulaznica čuvali su zaštitari. Jedan bi bio ispred vratiju blagajne, drugi sjedio unutra do metalnog ormara, treći u susjednoj sobi. Ovaj put nitko blagajnu nije čuvao, valjda su mislili da se ništa neće dogoditi. A dogodila se velika krađa!</p>
<p>Stoga se u utorak hitno sastao Upravni odbor Hajduka kako bi raspravio što treba uraditi u novonastaloj situaciji. Reagirali su slično ili gotovo na vlas isto kao Hrvatski sabor. Pitate se kako kao Sabor? Da bi zadovoljili formu osnovali su vlastito povjerenstvo - u kojem su predsjednik Nadzornog odbora Davor Pavić, član Upravnog odbora Ferante Colnago te Hajdukova odvjetnica Doris Košta - koje ima zadatak obaviti internu klupsku istragu. Tako je Hrvatski sabor, prisjetimo se, formirao istražno povjerenstvo kada se radilo o prodaji Večernjeg lista, ili pak o pšeničnoj aferi. Što su otkrili? Ništa. Nije se dogodilo ništa, nitko nije kažnjen iako je svima jasno da krivci postoje i za jedno i za drugo, ali i za krađu na Poljudu.</p>
<p> Jedna je odluka u Hajduka ipak donesena, točnije dat je naputak po kojem se mora pooštriti disciplina ulaska i izlaska sa stadiona - od portira do direktora kluba, jedino su nogometaši i stručni stožer oslobođeni te mjere. Nevjerojatno! Umjesto da se suspendiraju odgovorne osobe do završetka istrage koju obavljaju djelatnici policije ili pak do završetka istrage internog klupskog povjerenstva, u Hajduku se odnose kao da se ništa nije dogodilo. Barem još danas ako ne već ranije trebalo je naći načina kako da se novci koji bi ostajali »prespavati« u klubu zaštite. Postoje mnoge tvrtke koje se bave osiguranjem i čuvanjem. Ako to nisu uradili, mogli su i morali kupiti trezorsku blagajnu koja sigurno košta puno manje nego koliko ih je koštao na primjer dolazak ovog ljeta Dalibora Bošca iz pulske Istre. Da ne govorimo da se nikako nije smjelo dopustiti da se karte kupuju u kancelariji Hajdukovog blagajnika. Lopov(i) su to dobro sve proučili i znali su sigurno gdje se nalazi bogat plijen. Još je poražavajuća činjenica, da su za nestanak novaca saznali u nedjelju poslijepodne i to sasvim slučajno, kada je portir koji je radio u toj smjeni otkrio da je razbijeno staklo na prozoru blagajničke kancelarije!</p>
<p> Nije ovo prvi put da se u Hajduku događaju krađe. U više navrata »počišćena« je bila svlačionica momčadi a nitko nije uhvaćen. Zato pomalo i čudi izjava predsjednika kluba Branka Grgića nakon sjednice UO-a: </p>
<p>- Ima indicija da je ovo pokušaj destabilizacije kluba kada smo u uzlaznoj putanji!</p>
<p>Što je ovih 470 tisuća kuna koje su ukradene ili nestale prema 174,1 milijun kuna koliko Hajduk duguje državi na osnovi neplaćenih poreza i doprinosa ili pak u odnosu na neisplaćene obveze prema nogometašima, u iznosu od desetak milijuna kuna. Riječ je ovdje o nesavjesnom poslovanju i ničem drugom. I zato su čelnici kluba trebali odmah nešto uraditi, reagirati bez čekanja da se uhvati lopov(i). Osim toga bez video nadzora, željezne blagajne, bez alarma, jednostavno se ne smije raditi i poslovati. Još je tragičnije što na Poljudu sumnjaju da je sve ovo uradio netko tko je blizak klubu, pa čak i da se nalazi u klubu. Ako se otkrije da je doista tako, da je lopov među »hajdukovcima«, onda jednostavno treba na Poljudu »sve počistiti« da se ne bi ponovno dogodila »uskrsna noć«.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Real i Bayern u polufinalu Lige prvaka</p>
<p>LONDON, 18. travnja</p>
<p> - U polufinalnim susretima nogometne Lige prvaka sastat će se Real Madrid i Bayern, te Valencia i Leeds. </p>
<p>U uzvratnom susretu četvrtfinala Lige prvaka Bayern je u Münchenu pred 60 tisuća gledatelja pobijedio Manchester United sa 2-1 (2-0), te ukupnim rezultatom 3-1 izborio plasman u polufinale. Strijelci za bavarsku momčad bili su Elber (5.) i Scholl (40.), dok je pogodak za goste postigao Giggs (49.).</p>
<p>Nogometaši Real Madrida uspjeli su nakon poraza 2-3 u prvoj utakmici protiv Galatasaraya u uzvratnom susretu četvrtfinala Lige prvaka uvjerljivo slaviti protiv turske momčadi 3-0 (3-0) i s ukupnih 5-3 izboriti polufinale. Strijelci za Real bili su Raul (15., 36.) i Ivan Helguera (29.). </p>
<p>Aktualni europski prvak Real Madrid i Bayern svoj će prvi ogled odigrati 1. svibnja u Madridu, dok je uzvrat 9. svibnja u Munchenu. U prvom susretu drugog polufinalnog para, što će se odigrati 2. svibnja, domaćin je Leeds, dok je uzvrat 8. svibnja u Valenciji. Finale je na rasporedu 23. svibnja u Milanu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Janica u žrvnju sponzora</p>
<p>Najbolja skijašica svijeta, Janica Kostelić će nakon rehabilitacije od operacije meniska sljedećih nekoliko dana posvetiti sponzorima, no potom će mjesec i pol trenirati na snježnim padinama Hintertuxa / Odmarat će se dva mjeseca na Mljetu, a pripreme za novu sezonu počet će krajem kolovoza</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Janica Kostelić pri kraju je svog boravka i oporavka u Selcu. Nakon iznimno naporne, ali i fantastično uspješne sezone u kojoj se 19-godišnja hrvatska skijašica okitila krunom najbolje skijašice svijeta, Janica je u Baselu operirala napuknuti menisk, a rehabilitaciju nastavila u Selcu, gdje je provela gotovo mjesec dana. Kako je rekao direktor hrvatske skijaške reprezentacije, Vedran Pavlek, i Janica i Ivica se oporavljaju jako dobro, sve je u najboljem redu i spremni su se uhvatiti u koštac s novim obavezama i izazovima. U petak će se tako mladi članovi obitelji Kostelić vratiti u Zagreb, a u subotu će Janica biti na promociji poštanske marke Hrvatskih pošta s njezinim likom, a potom na promociji novog proizvoda Invicte, sponzora Hrvatskog skijaškog saveza.</p>
<p>Obitelj Kostelić i hrvatska skijaška ekspedicija sretna je što je Janica dobila takvu čast da bude prva od hrvatskih sportaša i velikana čiji će lik biti na poštanskoj marci za njezina života. To je doista velika čast, rezervirana samo za najveće.</p>
<p>U nedjelju, 22. travnja Kostelići će krenuti u austrijski Maltatal, gdje će ostati do četvrtka. Maltatal je u blizini Innerkremsa, ovosezonske baze hrvatske ekspedicije koja je bila prezadovoljna Innerkremsom, pa će ga, po Pavlekovim riječima, koristiti i ubuduće. U petak, 27. travnja, Janicu će u Zagrebu pregledati liječnici koji su je operirali, Heinz Widmer i Werner Müller, a potom će biti upriličena večera pod nazivom »Ski Gala«. Dan kasnije, najbolja svjetska slalomašica i skijašica će u obilazak Sljemena sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Tjedan nakon toga, u subotu, 5. svibnja, Janica će biti na dodjeli pokala Gorenje, natjecanja za mlađe skijaše i skijašice.</p>
<p>U svoje najdraže okruženje, na snježne padine, Janica i njezina obitelj će otići 6. svibnja, na ledenjak Hintertux, gdje godinama treniraju. Tamo će ostati do 18. lipnja, kad će Janici završiti sezona.</p>
<p>Srpanj i kolovoz će Kostelići provesti u svojoj ljetnoj rezidenciji, na Mljetu, a bazične će pripreme obaviti na Badiji. Na Hintertux će ponovno ići potkraj kolovoza, kad će početi pripreme za sljedeću sezonu.</p>
<p>Sljedećih mjesec dana će, dakle, Janica biti »rasprodana« na sve strane, sponzori traže svoje i tu su neumoljivi. Poznato je da Janica ne voli takvu gužvu i strku oko sebe, obaveza je mnogo, kako to ona podnosi?</p>
<p>- Janica se odmorila posljednjih mjesec dana, pa ima više snage za sve. Obaveza zbilja ima mnogo, ali to je zato, jer smo pokušali sve staviti u nekoliko dana zaredom. Osim toga, bolje je da to sve obavi sad, dok nema drugih obaveza, nego kad počne sezona, pa da se sponzorske obaveze petljaju između treninga, nastupa i putovanja, rekao je Pavlek.</p>
<p>Svakako razborita odluka ako se zna da Janica ne voli novinare, slikanja i »razvlačenja«, a sezona koja ju očekuje bit će vrlo naporna i zahtjevna. Ne samo da će Janica braniti naslove najbolje slalomašice i najbolje skijašice svijeta, već je čeka i nastup na Zimskim olimpijskim igrama u Salt Lake Cityu u veljači sljedeće godine. A cilj je jasan - medalja. Janičin otac i trener, Ante Kostelić svoj je san o olimpijskoj medalji kao najvećem uspjehu sportaša i čovjeka prenio na djecu, Janicu i Ivicu koji streme prema tom sportskom Olimpu. Tome će putu podrediti sve, Janica je pokazala da zna i može, treba se nadati samo zdravlju i sreći.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Splitski košarkaši žele produžiti život u Europi</p>
<p>U prvoj utakmici četvrtzavršnice Suprolige, košarkaši Split Croatia osiguranja doživjeli su težak 69-95 poraz u Istanbulu protiv Efes Pilsena / U uzvratu u četvrtak (Gripe, 20.30 sati), »žuti« se nadaju pobjedi i trećoj utakmici 26. travnja</p>
<p>SPLIT, 18. travnja</p>
<p> - Kao nijednom ove sezone, košarkaši Split Croatia osiguranja šaptom su pali u Europi, u Suproligi. U prvoj utakmici četvrtzavršnice doživjeli su težak 69-95 poraz u Istanbulu protiv Efes Pilsena, koji je poveo 1-0.</p>
<p> Uzvrat, već u četvrtak na Gripama (20.30 sati) pruža »žutima« prigodu da produže europski život barem za još sedam dana, jer se moguća treća utakmica igra 26. travnja, u Turskoj.</p>
<p>Sigurno je jedno: konačnih 96-69 (24-22, 22-18, 20-13, 29-16) za Efes prevelika je razlika u odnosu na igru Splićana gotovo 30 minuta.</p>
<p> »Žuti« su se odlično držali u prvih 10 minuta, odnosno u prvom poluvremenu. Visoki je poraz posljedica završnih minuta, kad su se splitski košarkaši potpuno predali i dopustili domaćinima da igraju za svoju dušu, gušt navijača i potope goste do kraja...</p>
<p>Mogu li, nakon istanbulskog brodoloma, »žuti« smoći snage, oporaviti se za samo 48 sati i pobijediti? Svi vjeruju da mogu, odnosno vjeruju da košarkaši Efes Pilsena ne mogu opet gađati trice kao u utorak... Od 28 pokušaja pogodili su polovicu, 14, a pogađali su oni od kojih se to najmanje očekivalo, Onan i Yilmaz.</p>
<p> Prvi je pucao 3-3, drugi 4-4! Osim toga, »žuti« su imali mnogo propusta u igri pod koševima, gdje su domaći centri Drobnjak, Besok i Ščepanović bili mnogo uspješniji i efikasniji:</p>
<p>- Kad se primi 95 koševa, onda se nema što reći o obrani koju smo igrali. Ovo je ipak samo 1-0 i uopće nije važno što su domaćini dobili s tolikom razlikom. Sve je i dalje otvoreno. Naš je zadatak odmah zaboraviti tih 40 slabih minuta u Istanbulu. Okrećemo se uzvratu i gotovo sam siguran da ćemo pobijediti, izjednačiti na 1-1, izboriti treću, odlučujuću utakmicu. A ta će utakmica biti otvoren susret u kojem ćemo tražiti prigodu za prolaz, rekao je trener Splita CO, Jasmin Repeša.</p>
<p>Ponove li Splićani u četvrtak navečer (20.30) neko od svojih blistavih izdanja koje su dosad prikazali na Gripama u Suproligi, protiv CSKA ili Ortheza, mogu se nadati da će »pasti« i Efes Pilsen. Na žalost, Splićani će uz težak istanbulski poraz imati još jednu otegotnu okolnost.</p>
<p> Naime, pri povratku iz Istanbula zakasnili su na avion koji ih je iz Beča trebao prevesti do Zagreba što im je umnogomet produžilo i zakompliciralo putovanje, te poremetilo vrijeme odmora i treninga.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Munro: Iz banke nestali milijuni njemačkih maraka s oko 50 računa na ime HVO-a </p>
<p>Cilj te akcije bio je, rekao je voditelj Regionalnog ureda OHR-a, osigurati dokumente koje je tražila privremena upraviteljica Toby Robinson/ Preporučio je svim javnim institucijama, posebice općinama i županijama, da otvore račune u drugim bankama </p>
<p>MOSTAR, 18. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predstavnici Ureda visokog predstavnika uz potporu SFOR-a ušli su u srijedu oko dva sata ujutro u središnjicu Hercegovačke banke u Mostaru. Pritom su upotrijebljena i eksplozivna sredstva, a cijeli grad blokirale su jake jedinice SFOR-a uz učestale prelete helikoptera. Akcijom se, rekao je voditelj Regionalnog ureda OHR-a Colin Munro, moralo osigurati dokumente koje je tražila privremena upraviteljica Toby Robinson. Ta akcija, dodao je, »nastavak je istrage započete 6. travnja« kojoj je cilj »osigurati banku i njezina sredstva te zaštititi klijente«. Munro je naglasio kako Ured visokoga predstavnika ima informacije koje ukazuju na to da je »javni novac proteklih tjedana počeo nestajati iz Hercegovačke banke«, objasnivši da govori o »milijunima maraka nestalih s pedesetak računa na ime HVO-a«.</p>
<p>Cijelu operaciju ocijenio je uspješnom, ustvrdivši da je »u nekim slučajevima bilo potrebno upotrijebiti eksploziv kako bi se osigurao pristup sredstvima«, te da OHR žali zbog toga, ali i da krivica za to »u potpunosti leži na onima koji su onemogućili privremenu upraviteljicu da posao obavlja mirno i regularno«. Kazao je i da je potrebno neko vrijeme da Toba Robinson pregleda sav materijal, a preporučio je svim javnim institucijama, posebice općinama i županijama, da tvore komercijalne račune u drugim bankama.</p>
<p>General Robert Meille, zapovjednik SFOR-ove višenacionalne divizije Jug, rekao je kako je akcija izvedena da bi se »prikupili dokumenti i da bi se završila istraga međunarodne zajednice o navodnom postojanju krivotvorenja i pranja novca u Hercegovačkoj banci«. Kao bitne činjenice cijele operacije izdvojio je varku, iznenađenje i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, čime je, kako je kazao, rizik za obične građane koji poštuju zakon bio sveden na minimum. </p>
<p>Na novinarski upit je li bilo potrebno upotrijebiti eksploziv s obzirom na informacije da predstavnici međunarodne zajednice još od 6. travnja imaju sve šifre i kodove za otvaranje trezora u Hercegovačkoj banci, Munro je izjavio kako »ne može shvatiti zašto ljudi misle da je to važno pitanje«. General Meille je, pak, na uporno inzistiranje novinara odgovorio: »Ne znam da mi imamo kodove, ali to je jedan, u biti, manji operacijski detalj«. Napomenuo je kako mu je nepoznato da je prilikom upotrebe eksploziva za upad u banku i otvaranje glavnog trezora izgorio određeni iznos novca, kako su ustvrdili neki očevici akcije koja je iznova uzbudila duhove u Mostaru i Hercegovini. </p>
<p>Policijski očevid u prostorijama središnjice Hercegovačke banke u Mostaru trajala je i u srijedu popodne, a policija osigurava šire područje oko banke. Lako su uočljivi tragovi SFOR-ovih gusjeničara, oštećeni rubnjaci te srušeni zid i ograda oko banke i potpuno uništeni velik prozor u prizemlju banke kroz koji su pripadnici OHR-a i SFOR-a vjerojatno ušli u zgradu. </p>
<p>Ispred središnjice Hercegovačke banke okupilo se više građana komentirajući novi upad međunarodnih snaga u bankine prostorije, no nisu zabilježeni nikakvi izgredi. Oklopnjaci SFOR-a raspoređeni su oko hotela »Ero«, a njihove ophodnje primijećene su i na nekim drugim mjestima u gradu, dok Mostar i cijelu Hercegovinu učestalo nadlijeću SFOR-ovi helikopteri. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Izraelski tenkovi napustili pa ponovo zauzeli dio Pojasa Gaze</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Izraelski su vojnici u srijedu tenkovima i buldožerima ušli u dio Pojasa Gaze pod palestinskom samoupravom i uništili palestinsku policijsku postaju 200 metara udaljenu od izraelske granice, objavili su očevici. Palestinski policajci pucali su na izraelske postrojbe, tvrde isti izvori. Sukob se dogodio istočno od mjesta Rafah, u južnom dijelu Pojasa Gaze. Izraelska vojska optužuje Palestince da s tog područja u blizini granice s Egiptom granatiraju Izrael. Nakon uništenja policijske postaje, tenkovi su prešli na druge položaje, ali nema naznaka da izraelski vojnici namjeravaju ostati na tom dijelu palestinskoga područja. </p>
<p>Izraelske su postrojbe u utorak navečer, nakon pritiska iz Washingtona, napustile palestinske dijelove Pojasa Gaze, što su ih zauzele u ponedjeljak u nakani da spriječe nove palestinske akcije. No, u međuvremenu došlo je do novih sukoba između sukobljenih strana. Šestero je Palestinaca ozlijeđeno, od kojih jedna osoba teže, u vatri koju je izraelski tenk otvorio na dva naselja u Hebronu i u razmjeni vatre s naoružanim Palestincima, saznao je Reuters u srijedu iz liječničkih izvora i od očevidaca. Bolnički su izvori potvrdili kako je stradalo šestoro ljudi iz jedne palestinske obitelji. Među njima je i 40-godišnja žena koja je dobila teške ozljede lica i prsnoga koša. No, izraelska je vojska istodobno priopćila kako su u utorak kasno navečer naoružani Palestinci otvorili vatru na židovska naselja usred Hebrona. Prema tome priopćenju, izraelski su ih tenkovi tek nakon toga gađali kao odgovor na palestinski napad.</p>
<p>Najnoviji val nasilja na Srednjem istoku nailazi na osude i izaziva zabrinutost diljem svijeta. Tako je rusko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo »krajnju zabrinutost« zbog situacije na tom području i pozvalo sve strane »da se suzdrže od svih aktivnosti koje bi mogle zakomplicirati stanje u regiji«. Događaji na Srednjem istoku razvijaju se »prema vrlo pogibeljnom scenariju«, ocjenjuje ruski MVP. No, tradicionalno bliska arapskim zemljama i Palestincima, Moskva se udaljila od Washingtona te stoga njezine mirovne inicijative nailaze na vrlo malo zanimanje u SAD-u i u zapadnim zemljama.</p>
<p>Francuska je također osudila nastavak nasilja na Srednjem istoku i zahtijeva hitan nastavak dijaloga. »Sada je hitno nužno zaustaviti nasilje i nastaviti pregovore o sigurnosti«, izjavio je glasnogovornik francuskoga ministarstva vanjskih poslova Bernard Valero. »Francuska i Europska unija pomoći će u uspostavi dijaloga, a dužnost je tamošnjih aktera da preuzmu svoju odgovornost«, dodao je francuski glasnogovornik i upozorio na »vrlo realnu pogibelj od eskalacije oružanih operacija«. (M.N./Reuters/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Petritsch i samouprava vezali ruke Zagrebu</p>
<p>Bilo kakva intervencija, ako bi se njome pokušalo pridonijeti usklađivanju izbornih pravila s važećim Ustavom Federacije BiH, danas bi hrvatske vlasti dovelo u opasnost da budu proglašene saveznicima ekstremista</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Nova politika prema Bosni i Hercegovini, bitno drugačija od one koja je vođena u vrijeme HDZ-ove vlasti, jedna je od točaka na kojima sadašnja hrvatska vlast gradila put prema izbornoj pobjedi. Nakon smjene vlasti u Hrvatskoj neke promjene su se doista dogodile, prije svega u atmosferi koja vlada u odnosima između Zagreba i Sarajeva, ali se nerijetko, osobito nakon izbijanja krize u odnosima HDZ-a BiH i međunarodnih predstavnika u toj zemlji, mogu čuti i mišljenja da aktualna hrvatska vlast ne vodi dovoljno aktivnu politiku prema susjednoj zemlji.</p>
<p>Takvo mišljenje podržava, primjerice, bivši ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. Ocjenjujući hrvatsku politiku prema BiH, dr. Granić je u nedavnom razgovoru za Glas Amerike izjavio da je ona »nedovoljno aktivna, i sada i proteklu godinu«. On je pozdravio izjave da je BiH susjedna i prijateljska država i da se Hrvatska neće miješati u poslove te druge države, ali je također rekao da to nije dovoljno. Podsjetivši na činjenicu da je Hrvatska potpisnica Daytonskog sporazuma te da neće ući u EU dok ne bude stabilno cijelo područje, on je rekao: »Posebno prema BiH hrvatska Vlada i predsjednik trebaju voditi aktivnu politiku, a to znači pomoći da se pronađe rješenje krize i ja sam siguran da bi međunarodna zajednica to pozdravila.« </p>
<p>Aktivnost hrvatskih dužnosnika u pogledu aktualnih zbivanja u BiH najčešće se svode na osude jednostranih poteza čelnika HDZ-a BiH, ponekad, ali znatno rjeđe, dometne se i nezadovoljstvo pravilima za izbor zastupnika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH koja su bila razlog ili barem povod HDZ-ova bojkota institucija Federacije BiH i BiH, iz kojega se kasnije »razvila« samouprava, kriza oko Hercegovačke banke... Da je ukupna politika prema BiH ipak pomalo nedefinirana najbolje se vidjelo u veljači, kada su se u Hrvatskom saboru obavljale pripreme za raspravu o Daytonskom sporazumu. Tada je, naime, pomoćnik ministra vanjskih poslova Joško Paro predložio da se - u tom trenutku već zakazana - tematska sjednica odgodi za mjesec do mjesec i pol dana, dok Vlada i Ministarstvo vanjskih poslova ne dovrše nacrt politike Republike Hrvatske prema BiH. Time je, dakle, i izrijekom rečeno da Hrvatska ima samo novu retoriku, a da stranu politiku tek treba definirati.</p>
<p>Definiranje politike prema BiH, pa i ispunjenje obveza koje proizlaze iz Daytonskog sporazuma i Ustava Republike Hrvatske, nesumnjivo bi bilo znatno lakše da se događaji u samoj BiH nisu tako silno zakomplicirali. Proglašenje hrvatske samouprave, istupanje HVO-a iz Vojske Federacije, potom i njegovo (samo)raspuštanje te okršaji s međunarodnim snagama nakon što je Wolfgang Petritsch imenovao privremenu upravu Hercegovačke banke bitno sužavaju prostor službenomu Zagrebu. Bilo kakva intervencija, ako bi se njome pokušalo pridonijeti usklađivanju izbornih pravila s važećim Ustavom Federacije BiH, danas bi hrvatske vlasti dovelo u opasnost da budu proglašene saveznicima ekstremista. S druge strane, bezrezervna podrška kadrovima koje danas formalno predstavljaju Hrvate u institucijama BiH i Federacije BiH, od kojih neki svoj legitimitet grade na manje od 200 glasova osvojenih na općim izborima, nikako se ne bi mogla smatrati doprinosom zaštiti interesa Hrvata u BiH.</p>
<p>No, dok kriza i nije bila krenula tim smjerom, nego se odvijala na čisto političkom terenu, rezultati nisu bili sjajno. Iz Zagreba je bilo nekih pokušaja intervencije (non-paper kojim je zatraženo pojašnjenje izmjene izbornih pravila, primjerice), ali ni oni nisu dali nikakvoga efekta, vjerojatno zbog toga što su ih vrlo brzo zaboravljali i oni koji su iza njih stajali.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Oslobađajuća presuda za Hrvate</p>
<p>MOSTAR, 18. travnja</p>
<p> - Županijski sud u Mostaru oslobodio je svih optužaba i pustio na slobodu četvoricu mostarskih Hrvata koji su bili optuženi za ratni zločin protiv muslimanskih civila i vojnika tijekom 1993. godine u Mostaru.</p>
<p> Optužaba za smrt 24 muslimanskih vojnika i civila i njihovo zlostavljanje oslobođeni su Željko Džidiž Džida, Mate Aničić, Ivan Škutor i Erhard Poznić protiv kojih se postupak prema odobrenju Haaškog suda vodio od 23. studenog prošle godine. Mate Aničić i Ivan Škutor skrivali su se tijekom sudskog postupka. Ranije je optužaba oslobođen i pušten na slobodu Zoran Soldo koji je u vrijeme koje opisuje optužnica bio teško ranjen i prikovan za liječničku postelju.</p>
<p>Predsjednik Županijskog suda u Mostaru Mladen Jurišić objavio je oslobađajuću presudu petočlanog sudskog vijeća nakon čega je u prepunoj dvorani nastalo oduševljenje s pljeskom i uzvicima odobravanja. »U postupku protiv Aničića i Džidića nije pronađen niti jedan dokaz da su bilo kome zapovjedili ili počinili kaznena djela koja se opisuju u optužnici«, rekao je sudac Jurišić dodajući da nije utvrđena osobna odgovornost niti Ivana Škutora i Erharda Poznića. Jurišić je rekao da su neutemeljene optužbe i da su osobno počinili ratni zločin ili odobrili nečovječno postupanja u prostorijama Strojarskog fakulteta koji je tijekom rata bio zatvor. Također su odbačene optužbe da je Željko Džidić zapovjedao privođenje muslimanskih civila i njihovo tjelesno zlostavljanje. U pojašnjenju presude navodi se i da tužitelj nije predstavio niti jedan pisani dokaz kojim se potvrđuje zapovjedna odgovornost Džidića i Aničića. </p>
<p>Mate Aničić koji se skrivao tijekom sudskog postupka i protiv kojega je bila raspisana tjeralica oslobođen je optužaba za smrt 12 vojnika Armije BiH koje je HVO zarobio na početku sukoba u Mostaru i kojima se poslije izubio svaki trag. Svjedočenje Džemala Arnauta odbacilo je sve optužbe na račun Ivana Škutora i Erharda Poznića, navodi se u oslobađajućoj presudi.</p>
<p>U postupku pred Županijskim sudom u Mostaru protiv Džidića i Aničića nisu se mogle primjeniti odluke Kaznenog suda u Den Haagu kojima se može nesprječavanje ili nekažnjavanje odgovornih tumačiti kao kazneno djelo. Sudac Jurišić pojasnio je da je presudom Vrhovnog suda Federacije BiH u slučaju Ibrahima Đedovića odbačena ta mogućnost.Izvijestio je da stranke u postupku na odluku Županijskoga suda u Mostaru mogu podnijeti priziv u roku od 15 dana Vrhovnom sudu Federacije BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>James Rubin u ulozi predavača</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Predavač na prestižnoj visokoškolskoj ustanovi »London School of Economics« i negdašnji pomoćnik američke državne tajnice James Rubin stiže u petak u Zagreb. U Novinarskom će domu taj četrdesetogdišnji Newyorčanin u petak poslijepodne održati predavanje o oblicima suradnje vlade i visokih državnih dužnosnika s medijima. </p>
<p>Ovotjedni dolazak u Zagreb nije prvi Rubinov posjet Hrvatskoj. On je središnje točke izvršne i zakonodavne vlasti u Hrvatskoj obišao prvi put prije nekoliko godina u pratnji državne tajnice SAD-a Madeleine Albright. Kao pomoćnik državne tajnice za odnose s javnošću te glavni glasnogovornik State Departmenta, James Rubin je bio praktički desna ruka prvoj ženi američkoj ministrici vanjskih poslova. </p>
<p>Suradnja između toga mladića, koji je 1982. diplomirao na prestižnom Sveučilištu Columbia, i ministrice češkoga porijekla započela je još u svibnju 1993. Tadašnji predsjednik Bill Clinton imenovao je Madeleine Albright veleposlanicom SAD-a pri Ujedinjenim narodima u New Yorku, a ona je pak povukla mladog Rubina za svojega savjetnika i glasnogovornika Američke misije pri UN-u. </p>
<p>Ambiciozni Rubin nametnuo se, te je tijekom Clintonove predsjedničke kampanje 1996. bio glavni voditelj čitavog projekta i glasnogovornik Clintona i potpredsjedničkog kandidata Ala Gorea. Zbog dobro odrađenih izbora, Rubin je uskoro promoviran za glasnogovornika u State Departmentu. U proljeće 1997., predsjednik Clinton ga je imenovao pomoćnikom državne tajnice za odnose s javnošću. Da je on bio čovjek od posebnog povjerenja američkog predsjednika, svjedoči i to da je u State Departmentu imao izravnu vezu s Bijelom kućom. Dakako, visoke dužnosnike u izvršnoj vlasti Amerike potvrđuje američki parlament. Zanimljivo je da je imenovanje Jamesa Rubina pomoćnikom ministrice vanjskih poslova potvrdilo praktički svih sto senatora na Capitol Hillu 31. srpnja 1997. godine. </p>
<p>U vanjskoj politici, Rubin se rukovodio načelom da su odnosi Amerike s vanjskim svijetom rezultat djelovanja i stremljenja američkoga naroda, a ne političara. Uvjeren da visoku politiku, osobito onu na međunarodnom planu treba približiti tzv. malom čovjeku, Rubin je svojedobno pokrenuo i posebnu stranicu na Internetu pod nazivom »Digitalna diplomacija za studente«. Naočit Amerikanac koji puši, postao je osobito popularan nakon vjenčanja s novinarkom CNN-a iranskog porijekla Christiane Amanpour u kolovozu 1998. Toga su ljeta obišle svijet fotografije s vjenčanja Rubin-Amanpour održanog u Rimu i to prema židovskom i kršćanskom obredu istodobno. Već iduće godine tom se paru rađa sin Darius (ime dobio prema perzijskom vladaru), zbog čega Rubin napušta Washington i unosnu službu te seli u London. Budući da se Rubin prije clintonovske administracije okušao i u pitanjima kontrole osobito nuklearnog naoružanja, bio je savjetnik demokratskog senatora Josepha Bidena. Odgovorni u prestižnoj visokoškolskoj ustanovi u Londonu odlučili su mu ponuditi posao, zaključivši da će Rubinovo iskustvo, koje je stjecao u trokutu između američke administracije, Kongresa i medija, biti od neprocjenjive koristi studentima te pridonijeti ugledu sveučilišta. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Latinka Perović i Vojin Dimitrijević neće u Povjerenstvo za istinu</p>
<p>BEOGRAD, 18. travnja</p>
<p> - Dva ugledna srbijanska znanstvenika u utorak su odbili sudjelovati u radu jugoslavenskog Povjerenstva za istinu i pomirbu smatrajući da je vezano za državu te da unaprijed određuje okvir u kojem se sagledava rat na prostorima bivše Jugoslavije.</p>
<p> Povijesničarka Latinka Perović i profesor međunarodnog prava dr. Vojin Dimitrijević su ovo Povjerenstvo označili »čvrsto institucionaliziranim državnim povjerenstvom«, navodeći kako je u njemu »već postavljen okvir u kojemu se traži istina« o ratnim događanjima na prostorima bivše Jugoslavije.</p>
<p>Oni navode da je na konzultativnom sastanku njegov utemeljitelj jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica iznio uvjeravanja kako »povjerenstvo neće biti državno«, ali odredbe o radu Povjerenstva pokazuje suprotno, pa stoga »sebe ne vide u zamišljenom Povjerenstvu«</p>
<p>. Odvojena pisma Perović i Dimitrijević uputili su na adresu jugoslavenskog predsjednika uoči prvog sastanka tog Povjerenstva u kojemu je još 14 »uglednih ličnosti« iz javnoga života.</p>
<p>Dimitrijević navodi da se na Koštuničino Povjerenstvo prenose »vrlo male ovlasti, zbog čega se zamagljuje pravna narav« i ukazuje na anomaliju da nije predviđeno čak niti pozivanje svjedoka. </p>
<p>Također stavlja primjedbu što je Povjerenstvo sastavljeno isključivo od »građana SRJ, i još bez nekoga iz Crne Gore«, a trebaju se dati sudovi o događanjima izvan teritorija današnje SRJ.</p>
<p> »Od Povjerenstva se očekuje ustanovljavanje velike istine: ja se plašim »velikih istina«, jer se u njihovo ime i radi njihova širenja provodilo surovo nasilje«, navodi Dimitrijević. </p>
<p>On istodobno poziva jugoslavenskog predsjednika da utječe na bavljenje Povjerenstva »političkim ubojstvima, protjerivanjem i nestankom ljudi, izazivanjem rasne, vjerske i nacionalne mržnje, pozivima na likvidacije političkih neistomišljenika, progonima sudaca, profesora i novinara te konačno i policijskom brutalnošću«.</p>
<p>Na kraju pisma Koštunici, Dimitrijević upozorava kako se »netko mora pozabaviti time, ako je odgovornost za nedjela pripisana državi koja je ostala ista iako se režim promijenio, pa je stoga dužna žrtvama nadoknaditi materijalnu i moralnu štetu«.</p>
<p>Odluku o osnivanju Povjerenstva donio je prošloga mjeseca jugoslavenski predsjednik Koštunica kako bi u SRJ, kako je rekao, bio »organiziran rad na ispitivanju uzroka i tokova sukoba koji su doveli do raspada SFRJ, imajući u vidu brojna kršenja ratnog i humanitarnog prava i zastrašujuće dimenzije ljudskih žrtava i materijalnog razaranja u proteklom desetljeću«. </p>
<p> Brojni analitičari i promatrači međutim drže da je konačni cilj osnivanja Povjerenstva kroz navodno nepristrani znanstveni pristup »neovisnih stručnjaka iz raznih oblasti« dati sliku događanja na prostorima bivše Jugoslavije onako kako ih vidi Beograd. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ruski znanstvenik optužen za prodaju svemirske tehnologije Kini</p>
<p>Dolaskom Putina na vlast, mnoge tehnologije s kojih je Jeljcin skinuo oznaku tajnosti ponovno su zaštićene, a njihovi prodavači se opet optužuju za špijunažu</p>
<p>MOSKVA, 18. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Čuveni ruski fizičar Valentin Danilov uhićen je u sibirskom gradu Krasnojarsku zbog sumnje da je kao prvoklasni svjetski stručnjak za nove tehnologije u osvajanju svemira te tajne odavao Kini. Federalna služba sigurnosti i Krasnojarski državni tužitelj Ivan Borisenko terete Danilova da je Kineskoj uvozno izvoznoj kompaniji za preciznu mehaniku prodao i predao svoja otkrića u oblasti »modeliranja« putanja svemirskih letjelica kao i tajnu »procesa ionizacije svemirskih plinova« i njihova utjecaja na ponašanje satelita.</p>
<p>Danilov koji je dvadeset godina bio direktor Energo-fizikalnog laboratorija na Državnom sveučilištu u Krasnojarsku uhićen je još 16. veljače, ali je to javnost saznala tek u srijedu pošto je veća skupina sibirskih učenjaka predvođena akademikom Kirilom Aleksandrovom stala u njegovu zaštitu i otvorenim pismom zatražila od tužitelja Borisenka da njihovog nevinog kolegu pusti iz zatvora. Kolege čuvenog fizičara tvrde da Danilov nije odao Kinezima nikakve tajne, jer je još 1992. godine s tih znanstvenih otkrića skinut pečat državne tajnosti.</p>
<p>Nevolje velikog fizičara počele su prošlog ljeta kada je tajna policija u Krasnojarsku otkrila da je Danilov 1999. godine u ime svog znanstvenog instituta potpisao s kineskom kompanijom komercijalni ugovor vrijedan 366.000 dolara. Naime, Danilov je tada na temelju ugovora predao Kinezima kompjutorizirani pokazni pult za modeliranje utjecaja svemirskog okruženja na satelite. Nakon toga, Danilov je pritvoren i optužen za odavanje državne tajne, ali je ubrzo pušten iz zatvora da se brani sa slobode. Kako je u međuvremenu tužitelj prekvalificirao optužnicu tereteći velikog fizičara za špijunažu u korist Kine i »veleizdaju«, Danilov je u veljači vraćen u pritvor gdje se, unatoč slabom zdravlju, nalazi već dva mjeseca. Naime, tužitelj Borisenko optužuje Danilova da je u okviru potpisanog komercijalnog ugovora trebao Kinezima predati i druge tajne tehnologije u osvajanju svemira.</p>
<p>»Slučaj Danilov« prva je nakon desetak godina špijunska afera između Moskve i Pekinga. Pritom je karakteristična i činjenica da je nakon raspada SSSR-a Moskva odmah počela Kinezima osim oružja prodavati i svoju suvremenu vojnu tehnologiju. Takvu odluku Kremlja tadašnji ruski ministar za ekonomiku Aleksandar Šohin objasnio je riječima: »Prije ili kasnije kineski će znanstvenici i samostalno doći do najsuvremenijih tehnologija, pa je bolje da im ih mi prodamo i tako zaradimo.« </p>
<p>Karakteristično je također da je odmah nakon raspada SSSR-a i dolaska na vlast Borisa Jeljcina ruska vlada skinula s mnogih sovjetskih državnih tajni i znanstvenih dostignuća oznaku super tajnosti. Međutim, nakon silaska Jeljcina s vlasti, znanstvenik Danilov nije prvi protiv kojeg je podignuta optužnica zbog odavanja državnih tajni koje su to službeno bile do 1992. Primjerice, prošle je godine osuđen u Moskvi za špijunažu američki državljanin Edmond Pope jer je kupovao nacrte suvremenih ruskih podmorničkih torpeda s kojih je veo državne tajnosti također bio skinut 1992. godine. Očito je dolaskom Putina na vlast prestao je ruski »romantičan odnos« prema starim i novim kremaljskim državnim tajnama. </p>
<p>Poznat je slučaj kada je uz Jeljcinovu suglasnost potkraj 1991. godine posljednji šef sovjetskog KGB-a Vladimir Bakatin predao američkom veleposlaniku super tajnu shemu prislušnih uređaja koji su bili ugrađeni u zidove nove zgrade ambasade SAD-a u Moskvi. Jeljcin je očekivao uzvratni potez CIA-e, nije ga dočekao, a tek ove godine javnost je saznala da su Amerikanci odavno radi prisluškivanja tajno probili tunel ispod zgrade ruske ambasade u Washingtonu.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Washington odbija prekinuti špijunske letove iznad Kine</p>
<p>PEKING, 18. travnja </p>
<p> - Sastanak kineskih i američkih pregovarača o situaciji nakon sudara američkog i kineskog zrakoplova završio je u srijedu u 18 sati po mjesnom vremenu u kineskom ministarstvu vanjskih poslova, izjavio je jedan od glasnogovornika. Glasnogovornik, koji je tražio da ostane neimenovan, rekao je novinarima da je sastanak trajao gotovo tri sata. Američko je izaslanstvo vodio Peter Verga, pomoćnik zamjenika američkog ministra obrane, a kinesko izaslanstvo visoki dužnosnik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lu Shumain. Odmah nakon sastanka osam članova američkog izaslanstva vratilo se u američko veleposlanstvo ne davši nikakve izjave. Nikakve se informacije nisu mogle dobiti ni iz kineskih izvora o ozračju u kojem su dvije strane trebale razgovarati o tome kako u budućnosti izbjeći slične incidente. Washington je isključio mogućnost prekida izviđačkih letova kao što je to tražio Peking. Povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten izjavio je u srijedu kako se nada da spor zbog sudara američkog špijunskog i kineskog borbenog zrakoplova neće odrediti buduće kinesko-američke odnose. Patten je rekao da je važno da smjernice američke politike ne određuju oni koji smatraju Kinu strateškom prijetnjom Sjedinjenim Državama. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nijemci bijesni na Schrödera zbog poskupljenja benzina</p>
<p>BERLIN, 18. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon uspješnog izleta u Rusiju njemačkog kancelara Gerharda Schrödera u Berlinu su dočekali novinski naslovi koji su artikulirali bijes Nijemaca zbog porasta cijena benzina. Naime, u odnosu na isti dan prošle godine cijena litre benzina porasla je s 1,9 DEM na 2,9 DEM. Zapravo, cijena je u odnosu na prošli tjedan porasla za 5 pfenniga. Bijes je to veći jer svi pokazatelji govore o trendu porasta cijena. Benzinski šok je bio razlog što su se mnogi Nijemci, umjesto za putovanje, proteklih uskrsnih blagdana odlučili ostati doma. Neki tvrde da bi cijena benzina mogla godišnji odmor Nijemcima učiniti luksuzom, jer, primjerice, poskupljuje i benzina za zrakoplove koji lete za Mallorcu.</p>
<p>U srijedu su objavljeni rezultati istraživanja o odnosu Nijemaca prema stalnom zaposlenju. Oni proturječe Schrödeovoj tezi da se na burzama rada skrivaju mnogi nezaposleni koji radije uzimaju novčanu nadoknadu za nezaposlene i socijalnu pomoć, nego da rade.</p>
<p>Prema istraživanju instituta Forsa, 9 od 10 Nijemaca radije radi nego »preživa na jaslama socijalne države«. Razlozi tomu su sljedeći: 1. neovisnost, 2. novac, 3. zanimljivost, 4. idealizam, 5. moć, 6. status. Rad, prema tom istraživanju, nije za Nijemce samo stres i napor, nego i smisao, samosvijest, zadovoljstvo. Najčešći odgovor onih koji su imali posao pa ga izgubili glasi: Tko ide na posao, drži svoju sudbinu u rukama.</p>
<p>Unatoč tomu, mediji na tragu Schröderove izjave o ljenčinama na burzi nastavljaju potragu za onima koji trikovima dobivanju socijalnu pomoć. Berlinske novine u srijedu otkrivaju i slučajeve kao što je Rita S. koja prima socijalnu pomoć i vozi »cherokee-jeep« vrijedan 30.000 DEM ili Christian P. (28) koji je »mercedes« E-klase registrirao na sestru. Brisanje takvih i sličnih među 250.000 primatelja socijalne pomoći samo u Berlinu, smanjit će izdatke države i broj nezaposlenih. </p>
<p>Broj nezaposlenih bi se, ne samo tim mjerama, mogao smanjiti na 3,5 milijuna. Nakon novinskih napisa koji su slutili na krizu, gotovo katastrofu, sad se govori o umjerenom rastu. Pritom je za ukupno stanje bitno da, iako raste državni dug, građani podražavaju štednju crveno -zelene vlade na svim sektorima. To znači da oporba pred izbore za iduću godinu gubi ubojito streljivo za predizbornu kampanju. </p>
<p>Baranko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Katolička crkva u Engleskoj i Walesu protiv svećenika pedofila</p>
<p>Kardinal Murphy-O'Connor rekao je kako želi da Katolička crkva postane »najsigurnijim mjestom za djecu« / Želja mu je da Katolička crkva u Engleskoj i Walesu »postane primjerom valjanih postupaka za zaštitu djece, te procedure u slučajevima kada se pojave optužbe</p>
<p>LONDON, 18. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Svećenici Rimokatoličke crkve u Engleskoj i Walesu i njeni laički namještenici i dobrovoljni pomagači trebali bi prije imenovanja na dužnost proći posebnu provjeru, kako bi se među njima iskorijenili pedofili. To je jedna od brojnih preporuka koje je donio specijalni odbor sastavljen na zahtjev kardinala Engleske Cormacka Murphyja-O'Connora. Odbor je predvodio lord Nolan, umirovljeni sudac i jedan od vodećih katoličkih laika u Engleskoj. </p>
<p>Preliminarne preporuke koje su ovoga tjedna predstavljene javnosti trebale bi u redove Rimokatoličke crkve Engleske i Walesa unijeti iste standarde zaštite djece koje su već norma u većini britanskih svjetovnih organizacija koje rade s djecom. Očekuje se da će kardinal Murphy-O'Connor, poglavar engleskih katolika prihvatiti glavninu donijetih preporuka. Sam kardinal lani je zatražio da se predlože nove mjere, nakon nekoliko po Crkvu štetnih afera u kojima su svećenici spolno iskorištavali maloljetnike.
Kardinal je tom prilikom priznao da su »neadekvatne procedure« u prošlosti dovele do grešaka. U Engleskoj i Walesu djeluje ukupno 5600 katoličkih svećenika. Od njih je između 1995. i 1999. osuđen 21, a protiv desetorice je optužnica bila podignuta pa povučena. Protiv šezdesetak je povedena istraga, ali nije došlo do podizanja optužnice. </p>
<p>Lord Nolan vodio je prije nekoliko godina komisiju koja je odredila mjere ponašanja za članove britanskog parlamenta. Predstavljajući svoje novo izvješće, on je rekao da je briga za najmlađe jedno od važnih Kristovih učenja. Dodao je kako vjeruje da bi Katolička crkva u Engleskoj i Walesu trebala postati primjerom najbolje prakse u sprječavanju (spolnog) zlostavljanja djece i u reagiranju na takve primjere. </p>
<p>Jedna od preporuka lorda Nolana i njegovog odbora glasi kako od svećenika i laičkog crkvenog osoblja treba zatražiti da iznesu ako su bili osuđivani zbog spolnih prijestupa s djecom i mladim ljudima. Rutinski bi se njihova imena prije imenovanja na crkvene dužnosti provjeravala i u novom britanskom kriminalnom registru. Crkva bi trebala uspostaviti i vlastitu nacionalnu datoteku informacija o svim kandidatima za svećeničko zvanje. Osobe za koje se utvrdi da su u prošlosti počinile pedofilske prijestupe ne bi smjele biti imenovane na položaje unutar Crkve. Slična praksa već postoji u većini britanskih organizacija koje u svom radu dolaze u kontakt s djecom. </p>
<p>Također se preporučuje da bi svaka katolička župa morala imati povjerenika za zaštitu djece. Svaka biskupija i svaki vjerski red trebali bi pak imati koordinatora za zaštitu djece. Preporučeno je da se na najmanju mjeri svedu situacije u kojima bi se dijete i odrasla osoba mogli naći nasamo. Predlaže se da se članove Komisije za crkvena imenovanja ovlasti da odbace biskupsku odluku u slučajevima gdje postoje sumnje u podobnost određenog kandidata. Na optužbe o spolnom zlostavljanju djece treba reagirati odmah i angažirati policiju, glasi jedna od preporuka. </p>
<p>Kardinal Murphy-O'Connor nazvao je spomenuto izvješće »izuzetno konstruktivnim i korisnim«, te dodao da će se o njemu potanko raspravljati na sastanku svih biskupa Engleske i Walesa idućeg tjedna. Kardinal je dodao kako želi da Katolička crkva postane »najsigurnijim mjestom za djecu«. Želja mu je da Katolička crkva u Engleskoj i Walesu »postane primjerom valjanih postupaka za zaštitu djece, te procedure u slučajevima kada se pojave optužbe«, izjavio je poglavar engleskih katolika. </p>
<p>Glasnogovornik u Vatikanu izjavio je da Sveta stolica ne želi komentirati najnovije izvješće dok njegovi nalazi ne budu u potpunosti objavljeni te prodiskutirani u Britaniji. No, kako navodi londonski Times, vatikanski izvori pozdravili su »hrabru inicijativu« kardinala Murphy-O'Connora u pokretanju istrage oko problema pedofilije među svećenstvom. Prema pisanju spomenutog lista, neimenovani vatikanski dužnosnici su izjavili da bi to moglo postati modelom za druge rimokatoličke crkvene vlasti koje se žele pozabaviti »tim ozbiljnim pitanjem«. Prenosi se i ocjena promatrača da je Sveta stolica bila »impresionirana« idejom o odboru kojim predsjedava istaknuti katolički laik - u čije se poštenje i nezavisnost ne može sumnjati, no koji pokazuje razumijevanje za probleme Crkve. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Bodu Hombacha impresionira nova vlast u Srbiji i SRJ</p>
<p>Za vrijeme nedavna boravka u inozemstvu pratio sam na njemačkoj TV razgovor s gospodinom Bodom Hombachom, povjerenikom Europske unije za zemlje Balkana. </p>
<p>Kako je taj razgovor vrlo zanimljiv i za nas u Hrvatskoj, dozvolite da ga ukratko prepričam.</p>
<p>Nijemac Bodo Hombach, svakako iskusnan diplomat i međunarodni posrednik, o Hrvatskoj je u tom polusatnom razgovoru zapravo kazao malo. Samo dvije konstatacije.</p>
<p> U kontekstu razgovora o Srbiji i o Slobodanu Miloševiću rekao je: »Pa i Hrvatska je, do prije godinu dana, imala diktaturu«, misleći očito na vlast pokojnog dr. Franje Tuđmana i njegove stranke. I druga tvrdnja:</p>
<p> »Mislim da će sada gospodarski razvitak u Hrvatskoj krenuti nešto brže...« Hombach je mnogo više govorio o stanju u SR Jugoslaviji i u Srbiji. </p>
<p>Čini se da je impresioniran novom vladajućom ekipom u susjednoj zemlji, a napose predsjednikom prof.dr. Vojislavom Koštunicom.</p>
<p> Reče za njega da je vrhunski pravni stručnjak, profesor prava i da još nije sreo političara koji bi na tom polju bio toliko kompetentan.</p>
<p> »Mnogi političari u tumačenju prava su diletanti. Koštunica je vrhunski znalac..</p>
<p>.« Odbio je sugestiju voditelja razgovora, novinara M. Schella, kako je možda ipak riječ o stanovitom »dosluhu« sa Slobodanom Miloševićem i o nakani da ga se zaštiti od suđenja u Den Haagu: »Ne, ne, ni govora, uopće ne pomišljam na tako nešto.</p>
<p> I Koštunica i Đinđić i svi ostali koji su sada na vlasti bili su Miloševićeva žestoka oporba, a neki i na njegovim spiskovima smrti.</p>
<p>Mislim da su to ozbiljni ljudi koji zaslužuju naše povjerenje i pomoć.</p>
<p> Mi svakako želimo da se Miloševiću za ratne zločine sudi u Den Haagu, ali osobno ne smatram kako bi pomoć novim vlastima u SR Jugoslaviji trebalo uvjetovati njegovim munjevitim izručenjem.</p>
<p> U Beogradu su me uvjeravali da će se to dogoditi za najmanje godinu dana, na posve zakonit način, bez vanjskih pritisaka.</p>
<p> Naravno, slijedi »lov« i na druge ratne zločince, a na čelu i dalje su Karadžić i Mladić.</p>
<p>Na posve kratko pitanje o Sloveniji, Hombach je uzvratio: » Slovenija, kao ni recimo Mađarska, nikada nije bila dijelom toga filma...«</p>
<p>Njemački dipolomat govorio je pozitivno o Makedoniji, o njenom pridruživanju EU, te o tome kako je razvitak makedonske demokracije, unatoč posljednjim događanjima, ipak razvidan.</p>
<p>Bilo je riječi kako su na djelu bila tri plana stvaranja nacionalnih, povećanih država na Balkanu i da se od tih nakana još nije posve odustalo. Riječ je o Velikoj Srbiji, Velikoj Hrvatskoj i Velikoj Albaniji, a svaka u sebi sadrži i ratni zločin, genocid i etničko čišćenje. U tom pogledu, očito je, Hrvatska je za Hombacha sastavni dio tog »balkanskog sindroma«.</p>
<p>Po povratku iz inozemstva počeo sam čitati memoare generala Martina Špegelja u »Vjesniku« - »Sjećanja vojnika«. I zgrozio se. Ako tako svjedoči prvi hrvatski ministar obrane iz ratne 1991. a svakako je vrlo upućen u tadašnja zbivanja, postavlja se pitanje: Za Boga miloga, u kakvoj smo mi to državi živjeli prije deset godina? I koliko je te države bilo stvoreno i na svjesnom zločinu i strahovitoj mržnji, a ne samo na nužnoj obrani i boju za stjecanje nacionalne i državne neovisnosti? Špegelj je najprije bio spreman služiti i obavljati svoj posao profesionalnog vojnika, ali je ubrzo došao u teške sukobe s militantnim skupinama i pojedincima, očito proustaške orijentacije i, usprkos svom vojničkom znanju i iskustvu, morao je odstupiti. Tako je »sačuvao obraz«. Iako u principu nerado primam »naknadnu pamet«, teško je ne povjerovati iskazima vojnika Špegelja. Utoliko više što sam u slovenskim izvorima (Janez Janša i drugi sudionici rata za Sloveniju) nalazio na ista viđenja situacije: Slovenci su sa Špegeljom mogli i htjeli surađivati, ali Tuđman ih je odbacio kao balast u svojim stalnim nagodbama s Miloševićem i vrhom tadašnje JNA, vjerujući kako će se na kraju ipak moći nagoditi. Slovenci mu to nikada nisu htjeli oprostiti.</p>
<p>Dobro je da je »Vjesnik« otvoren i za takve tekstove. U otvorenom, demokratskom društvu nitko ne može biti tabuiziran i smatran nedodirljivim. Za sve vrijede ista pravila kritičke javnosti, čak i za najveće ratne junake.</p>
<p>VILKO LUNCER Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ministarstvo prosvjete i sporta bez stručnjaka za tehničku kulturu </p>
<p>Ekstaze i mamurluci suvremene hrvatske pedagogije u tehničkoj kulturi dosegle su ovih dana razmjere urnebesne burleske u kojoj se lavine gluposti valjaju u količinama koje se jedino dadu usporediti s hrpama smeća što se u slapovima obrušavaju po Jakuševcu. </p>
<p>Odlazak »dobrog čovjeka« Andre Knege s mjesta pomoćnika ministra prosvjete i sporta trebao bi predstavljati događaj izvršenja one svemoćne unutarnje pravde života koja na kraju, nikad isčitanom logikom, tihoj većini nudi zadovoljštinu za svo nasilje i poniženje koje nad njom provodi politika. Barem bi tako trebalo biti u segmentu tehničke kulture koji je spomenuti »dobri čovjek«, sa očitim smislom za birokratski posluh, tiho i bez pogovora preuzeo unutar svoga resora. Naime, A. Knego tri godine je u Ministarstvu prosvjete i športa zastupao i tehničku kulturu.</p>
<p> Neka nacija zamisli što bi se dogodilo kad bi se na mjesto košarkaškog izbornika netko postavio inženjera. O nacijo, pa ti bi se digla na sve četiri i vjerojatno bi uljez uz urlike tribina bio, ponižen i posramljen, istjeran iz loptačko-žonglerske arene. »Dobri čovjek« A. Knego ušao je u hram tehnike i to one najodgovornije koja se tiče obrazovanja djece u tehnici bez ijedne riječi prosvjeda. I poput lažnog cara je sjedio među »tehničarima«, a oni su mu pričali o svojim problemima i očekivanjima. Šutio je i klimao glavom, a nitko se nije digao i zavikao: car je gol. Na kraju, sudbina mu se narugala kroz farsičnu ponudu da preuzme, štoviše, čak i mjesto načelnika Odjela tehničke kulture, što je on s indignacijom odbio. Kalambur dobija svoju urnebenu formu u izjavi Ž. Antunović da bi upravo taj posao, dakle načelnika Odjela za tehničku kulture, on obavljao bolje nego onaj vezan uz sport. </p>
<p> Kada se u toj priči pokušate upitati koga bi ste javno pozvali da podnese ostavku zateknete se u grdnoj nevolji. Da li »dobrog čovjeka«, Strugara, ili »dobru ženu« Ž. Antunović? Ili, možda post festum ali ipak, i »dobrog čovjeka« A. Knegu ? Ili možda njegova nasljednika koji se s mjesta profesora tjelesne kulture sprema odlučivati i o tehnici ? Na kraju, neutješno zaključite da je jedino logično da sami sebi uputite javno pismo s pozivom da se konačno ostavite zdrave pameti, odnosno da zauvijek zašutite pred tim betonskim blokom tragičnog besmila. Mnogi tehničari ove zemlje zaista su to i učinili kada su se odlučili na put bez povratka iz Hrvatske. </p>
<p>Nama ovdje, ostale su, međutim, dječje oči. Zbog kojih čovjek i češće nego što bi smio, sklopi vjeđe i spusti pogled. A falange »dobrih ljudi«, onih istih zolijanski dobrih ljudi iz »Trbuha Pariza«, arogantnom upornošću pune scene beskrajnog kaleidoskopa mučnine. </p>
<p>Prestanite trivijalizirati tehniku, prestanite se miješati u stvari koje ne znate, za koje niste školovani, čiji smisao i svrhu ne razumijete. Prestanite se igrati narodnih komesara i konačno u Ministarstvu prosvjete i sporta odvojite sport i tehniku jer oni nemaju ništa zajedničko. Prestanite zlorabiti uljudnu i strpljivu šutnju ljudi. Ako ne znate kako, pozovite one koji znaju. Prestanite nas, konačno i jednom zauvijek, ponižavati glupostima i shvatite da je, kao u priči o mudarcu, deranu i ptici, zapravo sudbina djece i mladosti u vašim rukama. </p>
<p>IGOR RATKOVIĆ predsjednik Hrvatskoga društva za robotiku Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jakovčić i Kajin vješto iskoristili »tajming«</p>
<p>Odnosi u vladajućoj šestorki su se malo uskomešali a to se u pravilu događa svagdje, kada se ne nalazi formula da se riješe teško gospodarske prilike i spriječi pad životnog standarda. Možda je ta zaokupljenost Vlade same sa sobom bio upravo pogodno vrijeme, možda je to bio čas da se »tamo na udaljenom poluotoku« učini nešto što je bila davna želja više vođa IDS-a.</p>
<p> Naime, u statutu Istarske županije uvedena je dvojezičnost u Istri, zaštita prava talijanske manjine (od koga zaštita?) što bi čelnicima IDS-a Jakovčiću, Kajinu i drugim dobro poznatim konačno uspjeli da se na neki »način otrgnu« od »centralne vlasti« a više se čak i u praksi približe Europi... Europi-regija, kako to običavaju govoriti.</p>
<p>Možda je ovo vrijeme pravi trenutak da urade tako što. </p>
<p>Tih dana u Puli je odigran teniski dvoboj između Hrvatske i Austrije. Organizatori susreta su izjavili da nisu zadovoljni prvim danom tog turnira, vjerojatno s odnosom publike prema igri ili igračima.</p>
<p> Naime, ništa osim toga što su izjavili nije rečeno pa se nije moglo zaključiti što je bio razlog nezadovoljstvu.</p>
<p>No, simptomatično je prema izjavi našeg reprezentativca Ivana Ljubičića da mu je pulska publika skandirala Giovanni! Giovanni! </p>
<p> Međutim, prekrajanje imena i prezimena je već viđena stvar, naročito za vrijeme vladavine talijanskih fašista. Mnoga naša prezimena talijanizirana u to vrijeme a i prije i danas su u uporabi.</p>
<p>Da nije ozbiljno, djelovalo bi naivno!</p>
<p>O. K.</p>
<p>(Adresa poznata redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hoće li Solana živjeti u BiH?</p>
<p>U Drugom svjetskom ratu na tlo bivše Kraljevine Jugoslavije engleska vlada poslala je svoga povjerenika i diplomata Fitzroya Macleana, koji je o tome svome boravku kasnije objavio knjigu pod naslovom »Rat na Balkanu«. U toj knjizi Maclean prepričava, po sjećanju svoj razgovora Winstonom Churchillom, tadašnjim predsjednikom britanske vlade.</p>
<p>Maclean predsjedniku Churchillu: Nije Vam baš dobra politika koju predlažete za Jugoslaviju. Churchill je uputio protupitanje Macleanu: A hoćete li vi živjeti u Jugoslaviji? Na to je Maclean odgovorio: Neću! Churchillov je odgovor glasio: Neću ni ja!</p>
<p>U Slobodnoj Dalmaciji (11. travnja ove godine) preko čitave stranice je objavljen razgovor novinarke Branke Magaš s visokim predstavnikom međunarodne zajednice za BiH Wolfgangom Petritschem o stanju u toj zemlji. U jednom trenutku se gospodin Petritsch hvali da ga je telefonom nazvao Javier Solana i da mu je čestitao na politici koju on provodi u BiH.</p>
<p>U Vjesniku sam 27. listopada 1996. napisao u ovoj istoj rubrici članak pod naslovom: Da je Otto von Bismarck (1815-1898) znao na Berlinskom kongresu (1878.) riješiti pitanje BiH ne bi taj problem ostavio - Billu Clintonu, koji je za svog dvostrukog mandata mnogo puta pokušao riješiti bosansko-hercegovački čvor, ali bez uspjeha. Bill Clinton je išao u američku i u svjetsku političku povijest, ali je bosanskohercegovačko pitanje iza Clintona i dalje ostalo neriješeno. Štoviše ne nazire se ni kraj ni konac toga bosanskohercegovačkog čvora. Neka se ne zavarava ni gospodin Wolfgang Petritsch da će i on riješiti to pitanje, uza sve što mu je na privremenome rješenju čestitao gospodin Solana, visoko rangirani političar na međunarodnoj sceni. Jer svi ti međunarodni političari uključeni u rješavanje bosanskohercegovačkoga pitanja, u neku ruku, rješavaju preko napaćene Bosne i Hercegovine »neka svoja politička pitanja«, a ne bosanskohercegovačka i onih naroda, koji u Bosni i Hercegovini žive. Tako je bilo i 1918., kao što je to tako bilo i godine 1945. Čini se da će tako biti i u buduće...</p>
<p>Još će neko kratko vrijeme i gospodin Wolfgang Petritsch biti i živjeti u Bosni i Hercegovini, a onda će ju, možda zauvijek napustiti. Možda će u miru i tišini austrijskih brda pisati neke memoare o svome radu i boravku u BIH. A oni ljudi koje će u tim svojim memoarima spominjati i dalje će živjetii u BIH. I prije gospodina Petritscha na tom visokome političkome mjestu bilo je njegovih prethodnika: pa što su učinili? Koji su to problem riješili...? Jesu li iza sebe ostavili mir ili - prividan mir!?</p>
<p>A što je to »demokracija« ili »vlast po volji naroda«, to su znali i te kako! još i stari Grci, možda daleko bolje nego mnoge današnje »najdemokratskije zemlje« na svijetu.</p>
<p>O politici međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini, odnosno u Bosni i Hercegovini veliki hrvatski pjesnik-klasik Ivan Mažuranić bi rekao: Nije lako takovim političkim moćnicima đilitnut se ne pogodit cilja...</p>
<p>Još jednom: bosansko-hercegovačka politika, odnosno međunarodna politika prema toj maloj zemlji od Otta von Bismarcka, preko Billa Clintona i Georga W. Busha - kao neriješen problem - ide dalje... Od godine 1878. do...?</p>
<p>A dokle: narod bi rekao: To sam dragi Bog znade...</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ključni problem za BiH je Republika Srpska</p>
<p>BiH može opstati samo pod uvjetom podjele na kantone, odnosno tri entiteta, respektirajući konstitutivnost sva tri naroda, bez političkog silovanja, odnosno bez patronata UN-a (jedino pravedno rješenje).</p>
<p>Formalno-pravno i stvarno BiH je podijeljena stvaranjem dvaju entiteta. Glavni problem BiH je Republika Srpska u koju je se vratio tek neznatan broj Hrvata i Muslimana. </p>
<p> Rješavanje tog pitanja bi trebao biti osnovni posao i zanimanje g . Petritscha, za dobiva dobiva plaću koja je veća nego ukupna primanja svih ministara u Vladi BiH.</p>
<p> Pravo je pitanje zašto još nisu uhvaćeni Karadžić i Mladić, koji se kriju u Republici Srpskoj, iako međunarodnim snagama na raspolaganju stoji sva suvremena obavještajna i vojna infrastrukturu NATO-a? </p>
<p> Zašto se tamo ne upada u banke i institucije, u vojsku i miliciju? Krenulo se od najslabijeg i na tome će i stati.</p>
<p> Treba li podsjetiti da su se Hrvati u BiH referendumom izjasnili za cjelovitu BiH, da su prvi organizirano pružili otpor velikosrpskoj agresiji i da su potpomagali Bošnjake u svakom pogledu (prihvat izbjeglica, humanitarna pomoć, naoružavanje, vojna obuka....) Tko je oslobodio napaćenu Bihaćku krajinu, do su Srbi ponižavali međunarodnu zajednicu, vezivajući časnike UN-a za podnožja bosanskih TV odašiljača.</p>
<p> Međunarodna zajednica izravno je odgovorna za srpsku ekspanziju na Balkanu i njene zločinačke posljedice, za Vukovar; Škabrnju, Srebrenicu.</p>
<p> Nečinjenje i pilatsko pranje ruku je grijeh.</p>
<p> Moglo se jednim potezom pera spriječiti smrt stotine tisuća i protjeravanje milijun ljudi, palež stotine tisuća kuća i tvornica, plač nebrojene djece i majki. </p>
<p>Pred međunarodnom zajednicom je izbor: pravda ili stabilnost.</p>
<p> Oportunistički je izabrali stabilnost na račun Hrvata kojima je oduzeta pravda. </p>
<p>Plebiscitarna podrška Hrvata BiH Hrvatskom narodnom saboru ruši licemjernu demagogiju političko-vojnog informativnog i totalitarističkog instrumentarija koja se napreže dokazati kako iza protesta Hrvata BiH stoji grupica ljudi koji su se obogatili.</p>
<p>Održavanje sadašnjeg stanja napetosti u BiH je održavanje dobro plaćenih radnih mjesta za brojne svjetske političke, vojne, građanske i humanitarne organizacije. </p>
<p> BiH je područje svekolikih eksperimentiranja i sitnih špijunsko-obavještajnih nadmetanja, a za pojedince iz tih organizacija dobar izvor legalne zarade, ali i ilegalno pridobivenog opranog, nenamjenski i neracionalno utrošenog novca.</p>
<p>BiH je najveći besplatni vojni poligon zapadnih demokracija gdje se vježbe događaju in vivo.</p>
<p>Dr. IVO RADIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="51">
<p>Prvooptuženi ispitivao svjedoka broj jedan</p>
<p>Zaštićeni svjedok je rekao na jučerašnjoj raspravi kako ne zna da je prvooptuženi Jelavić ikada sudjelovao u sukobima u gradu, ili pak da je bio od nekoga ugrožen</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Postavljanjem pitanja optuženog Nikice Jelavića i braće Momčilović zaštićenom svjedoku broj jedan u srijedu je u sudnici remetinečkog Okružnog zatvora nastavljeno suđenje tzv. »zločinačkoj organizaciji«.</p>
<p>Prvooptuženog Nikicu Jelavića najprije su zanimala svjedokova saznanja o njihovim mogućim susretima, kako je sam naveo u »kvartovskim kafićima« poput »Down Towna« i »Stare Knežije«, kao i saznanja prvog zaštićenog svjedoka o njegovom (Jelavićevom) položaju unutar hijerarhijske piramide optuženih o kojoj je svjedok govorio tijekom prošlih rasprava.</p>
<p>Svjedok je, pak, naveo kako je Jelavića vidio ukupno dvadesetak puta u navedenim kafićima, napomenuvši kako s njim nikada nije komunicirao, osim u jednoj prilici kada je s Rajkom Momčilović došao do Jelavića kako bi Rajku posudio »porsche« za »dva, tri đira po gradu«. Pritom je svjedok kazao kako nema nikakvih saznanja da je prvooptuženi Jelavić ikada sudjelovao u sukobima u gradu, ili pak da je bio od nekoga ugrožen, pa je stoga morao nositi »pancirku« i voziti se u blindiranom automobilu u pratnji tjelohranitelja.</p>
<p>No, prema daljnjim mišljenjima svjedoka, Jelavić je uživao neosporan autoritet i ugled među ostalim optuženima, potkrijepljujući takvu tvrdnju brojem automobila i novcem kojim je prvooptuženi raspolagao, te skupim poklonima, poput zlatnog »rolexa« kojeg je jednom prilikom navodno poklonio Rajku Momčiloviću za rođendan.. Zaštićeni je svjedok potom na Jelavićevo pitanje je ga se netko bojao odgovorio kako »su se neki zasigurno bojali«, ne mogavši pritom objasniti zašto i zbog čega. Takvu je, pak, tvrdnju svjedok potkrijepio pričom koju je čuo od Rajka da je Jelavić natjerao jednu osobu da pleše na stolu.</p>
<p>Na Jelavićevo pitanje je li ima saznanja da se bavio kamatarenjem, svjedok je odgovorio potvrdno, kazavši kako mu je upravo Rajko Momčilović napomenuo da su on i Davorin Zečević nekoliko puta išli do Jelavića po novac za kamate, kao i na par sastanaka sa Zlatkom Bagarićem u hotelu »Intercontinental«.</p>
<p>»Je li i inače lažete« bilo je slijedeće Jelavićevo pitanje upućeno zaštićenom svjedoku, na što je svjedok odgovorio riječima »ovisno o situaciji, no ovom sudu nisam nikada lagao, jer sam već tridesetak puta ispitivan, a tko bi to sve popamtio. I da hoću lagati ne mogu.«</p>
<p>Posljednje pitanje prvooptuženog bilo je li se on zbog svjedočenja nekoga boji, što je prvi zaštićeni svjedok potvrdio kazavši kako se »boji da ga netko iz policije ne »proda«, pa da ga onda ubije netko od optuženih«. Pored toga, svjedok je naveo kako ne želi da itko od optuženih dobije visoku zatvorsku kaznu, jer »zna što je robija, koju ne bi poželi nitkome«, otkrivši pritom kako nakon suđenja želi nastaviti živjeti u inozemstvu.</p>
<p>Na raspravi u srijedu pitanja je započeo postavljati i Velibor Momčilović Lola, koga su zanimala svjedokova saznanja o preprodaji kokaina na Floridu putem DHL pošte. Svjedok je, pak, na to pitanje odgovorio kratko, pojasnivši kako su ga s Lolom upoznali Rajko i Zec, nakon čega je on očeo preprodavati kokain i heroin za Lolu.</p>
<p>Nastavak postavljanja pitanja optuženih i dopunskih pitanja obrane nastavlja se u četvrtak.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zamjenica državnog odvjetnika smijenjena zbog »neposluha«</p>
<p>Nesporazumi su započeli nakon prekida rasprave kada su se obje strane, i optužba i odvjetnici optuženih, suglasili o ponovnom knjigovodstvenom vještačenju /Na sastanku Županijskog državnog odvjetništva međutim, nakon ponovnog je pravnog razmatranja zaključeno da je zahtjev branitelja za novim vještačenjem ipak neosnovan, te da državna odvjetnica Aleksandra Holjevac ne može »odlučivati na svoju ruku« </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Iako se na prošloj raspravi slučaja »Tisak« dogodilo, u pravnom smislu gledano, malo »čudo« (naime, državno se odvjetništvo usuglasilo s prijedlogom branitelja Miroslava Kutle i drugih optuženika da se po novom vještaku ponovi knjigovodstveno-financijsko vještačenje), nastavak »priče« donio je neočekivani preokret.</p>
<p>Raspravno vijeće zagrebačkog Općinskog suda naposlijetku je odbilo prijedlog za novim vještačenjem, i to, kako je vrlo šturo i bez dodatnih objašnjenja rekla predsjednica vijeća, sutkinja Ksenija Gržin, zato što »smatra da je novo vještačenje nepotrebno.« No, takvoj je odluci suda prethodila promjena stava Županijskog državnog odvjetništva: u petak, 13. travnja, na sastanku Županijskog državnog odvjetništva, nakon ponovnog je pravnog razmatranja zaključeno da je zahtjev branitelja za novim vještačenjem ipak neosnovan. </p>
<p>Tužiteljica Aleksandra Holjevac postupila je, kako se poslije svega može zaključiti, »na svoju ruku« kad se složila s prijedlogom branitelja o novom vještačenju. To potvrđuje i izjava državnog odvjetnika Radovana Ortynskog, koji je u srijedu rekao da su tužiteljice postupile suprotno napucima koje su dobile: one su se odmah trebale usprotiviti tom zahtjevu obrane.</p>
<p>Posljedica tog neposluha je smjena vodeće zamjenice državnog odvjetnika Aleksandre Holjevac, koju je već u srijedu za stolom tužiteljstva zamijenio Hrvoje Pezelj. Ovaj je zamjenik državnog odvjetnika vrlo dobro upućen u predmet optužnice koja Kutlu i dvanaestoro suoptuženih tereti da su nanijeli štetu »Tisku« u visini od 47 milijuna kuna, a Kutlu pojedinačno da je, zloupotrebljavajući svoj autoritet i položaj, navodio druge na počinjenje kaznenih djela. Hrvoje Pezelj je, naime, vodio ovaj postupak još u istražnoj fazi, i baš je on podignuo optužnicu.</p>
<p>U petak je, dakle, Općinski sud pismeno primio promjenu stava Državnog odvjetništva. Budući da je u četvrtak - dok je »vrijedio« jednoglasni stav o (tad još očito svima nezadovoljavajućem) vještačenju Mirte Tomljanović - sutkinja najavila da će odluku Vijeća saopćiti poslije Uskrsa, Državno je odvjetništvo imalo vremena promijeniti mišljenje. </p>
<p> Tako sad državni odvjetnik Radovan Ortynski tvrdi da je provedeno vještačenje Mirte Tomljanović stručno i potpuno, a svako bi novo vještačenje samo dugovlačilo postupak.</p>
<p> - Sud je namjerno odgodio donošenje odluke o novom vještačenju, jer je htio dati vremena tužiteljstvu da promijeni svoje mišljenje, ljutito je rekao Kutlin branitelj Anto Nobilo na kratkoj, ali burnoj raspravi u srijedu ujutro.</p>
<p>- Opominjem vas i kažnjavam sa dvije tisuće kuna zbog vrijeđanja dostojanstva suda, uzvratila mu je sutkinja Ksenija Gržin, nakon što ga je dvaput opomenula.</p>
<p>- Dobro, onda ću reći još nešto, pa nek' sve ide u tu cijenu. Prigovaramo i zato što je vijeće odluku donijelo izvan glavne rasprave, dodao je Nobilo, sretan što je dio dijaloga ipak ušao u sudski zapisnik.</p>
<p>Po završetku neočekivano kratke rasprave najčešći je komentar branitelja na velikom hodniku zagrebačkog Općinskog suda bio da se »suđenje svodi na političku farsu čiji prvi dio treba završiti prije izbora«.</p>
<p>Sutkinja Ksenija Gržin sljedeću je raspravu zakazala za 23. travnja, kad bi se kao svjedoci optužbe trebali pojaviti Ljerka Ercegović, bivša predsjednica Hrvatske poštanske banke, koja se nalazi u pritvoru zbog sumnji u gospodarski kriminal. Drugi bi svjedok optužbe trebao biti bivši direktor »Helios« osiguranja Mihael Hribar, a potom i bivši šef pravne službe »Tiska« Dubravko Bijač.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Novinari podsjetili načelnika na nerazriješena ubojstva </p>
<p>Načelnik Babić rekao je također da »PU zagrebačka kronično boluje od manjka policijskih službenika, kojih nedostaje najmanje dvjestotinjak«</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - »Eksplozije još nismo razriješili, kao niti sve okolnosti Sliškovog ubojstva, međutim, djelatnici PU zagrebačke nastavljaju odlučno s provođenjem aktivnosti na prikupljanju saznanja, indicija i dokaza o počiniteljima. Nećemo odustati, međutim, nećemo niti prijaviti osobu bez čvrstih dokaza.«</p>
<p>Naveo je to, među ostalim, iz priopćenja o stanju sigurnosti u I tromjesečju ove godine, načelnik PU zagrebačke Ivan Babić, na konferenciji za novinare u srijedu, koju je održao sa suradnicima, Robertom Kraljem, načelnikom Sektora kriminalističke policije i Zdravkom Mateljakom, načelnikom Sektora policije. Uz to, naglasak je bio i na razriješenim ubojstvima (riješeno pet od prijavljenih šest po nepoznatom počinitelju), i drugim teškim kaznenim djelima, dok nerazriješeno i dalje ostalo ubojstvo Nikole Remenarića, iz prošle godine, dok su novinari podsjetili i na ubosjtva Ibrahima Dedića, Mladena Muzlera i Francuza ubijenog na Zrinjevcu. Načelnik Kralj je naveo i da se nastavljaju kriminalističke obrade u slučaju Dubrovačke banke, Hrvatske poštanske banke, Dione, Croatia busa i još neke. </p>
<p>U iznošenju statističkih podataka Babić je naveo kako je u spomenutom razdoblju zabilježen ukupni porast »kriminaliteta za 24,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na što je policija odgovorila većom otkrivenošću kaznenih djela za 11 posto«. Sigurnosni događaji (padovi s visine, nesreće na gradilištima utapljanja, samoubojstva) su u porastu za 30 posto, ali Babić ističe da na njih policija »objektivno nemože prevenirati«. </p>
<p> U priopćenju se također navodi da je zabilježen porast broja prometnih nesreće kao i broj poginulih (11 prošle - 16 ove godine) i teško ozlijeđenih (105 - 125). S tim u vezi načelnik Babić je istaknuo da će policija postavljanjem na kritičnim mjestima i dodatnim angažiranjem smanjivati uzroke prometnih nesreća a protiv »bahatih« vozača poduzimati zakonske mjere. »Poručujemo vozačima da poštuju prometne znakove i budu tolerantni i solidarni u prometu«. </p>
<p>Načelnik Kralj u svom osvrtu na kretanje kriminaliteta istaknuo da je ukupna razrješenost kriminalnih djela 52,5 posto što je »vrlo dobar rezultat«. Povečanje kriminaliteta kralj je objasnio time što novi zakon obvezuje policiju na progon kaznenih djela koja su do sada gonjena privatnom tužbom.</p>
<p>Načelnik Babić podsjetio je da »PU zagrebačka kronično boluje od manjka policijskih službenika, kojih nedostaje najmanje dvjestotinjak«, dodavši da će popunjavanje brojnog stanja rezultirati i boljim sigurnosnim stanjem.</p>
<p>U priopćenju o stanju sigurnosti podsjeća se da je za informaciju o eksploziji ispred Gradskog poglavarstva raspisana nagrada u iznosu od 100 tisuća kuna, a Babić je zamolio za pomoć građane : » ... čiji je interes sigurnost i koji su dio te sigurnosti«. (D.G)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U kući švercera ljudima pronađena i marihuana</p>
<p>ČAKOVEC, 18. travnja</p>
<p> - Kako su obaviješteni novinari u PU međimurskoj u Čakovcu, temeljem naloga Županijskog suda obavljena je pretraga stana i prostorija u međimurskom selu Malom Mihaljevcu čiji vlasnik je Dragutin Srnec, a koje koristi i njegov 19-godišnji sin Igor Srnec. Kako je janvosti poznato Dragutin Srnec okrivljen je da je vođa 38-člane skupine osoba koje su organizirano prebacivale strane preko državne granice, a nalazi se u Okružnom zatvoru u Zagrebu, gdje izdržava zatvorsku kaznu od sedam mjeseci zbog ranije počinjenog kaznenog djela ilegalnog prebacivanja osoba preko državne granice. U Istražnom zatvoru u Varaždinu pak je njegov sin Igor, koji je ocu bio desna ruka u lancu šverca ljudima. </p>
<p>Tijekom pretrage je u kući, u omotnici video-kasete, pronađena materija za koju je utvrđeno da je lišće cannabisa, dok je na tavanu pronađena još jedna takva kutija u kojoj se također nalazila marihuana. Da se radi o opojnoj drogi utvrdilo je preliminarno testiranje, pa će zbog toga protiv Igora Srneca biti podnesena kaznena prijava zbog zlouporaba opojnih droga. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vozeći žutom trakom naletio na blizanke</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Blizanke Ana i Katarina Valjak, dvadesetogodišnje Križevčanke na studiju u Zagrebu teško su nastradale u srijedu prilikom pokušaja prelaska Savske ceste. One su, naime, na »zebri« kod kućnog broja 72, pokušale prijeći prometnicu, no na njih je tada svojim tamnozelenim automobilom marke 'wolkswagen polo' registracijskih oznaka ZG 5513-H naletio Bruno M. (28), vozeći prema prema Jarunu. Pretpostavlja se da blizanke prilikom prelaska prometnice nisu vidjele nadolazeći automobil, jer im je pogled na taj dio prometnice, inače označen žutim trakom, zapriječio kamion čije je vozač stao kako bi ih propustio. No, Bruno M. nije stao i, prema nekim procjenama brzinom od oko 80 kilometara na sat naletio na nesretne djevojke.</p>
<p>Iako je vozač tvrdio da blizanke prilikom udara nisu stajale na 'zebri', kao i to »da je vozio oko 40 na sat«, dežurni policajci nakon očevida su utvrdili suprotno.</p>
<p> - Vozio je žutom trakom, pogodio ih na samom pješačkom prijelazu i sigurno je išao brže nego što je rekao, početne procjene govore da je vozio oko 80 kilometara na sat, objasnio nam je dežurni prometnik. Teže ozlijeđenu Katarinu na licu mjesta liječnici su imobilizirali i zajedno je sa sestrom Anom kolima hitne pomoći prebačena u bolnicu dr. Fran Mihaljević.</p>
<p>- Udarac je bio toliko jak da je cipela jedne od djevojaka meni proletjela preko glave, a zaustavila se barem 15 metara dalje na drugoj strani, kao u ostalom i djevojke koje su također odletjele barem toliko, ispričao nam je prvi očevidac Boris Pavlić, koji je nezgodu izbjegao samo zato jer se kretao »tek par koraka iza nesretnih blizanki i sve je, nažalost, gledao«.</p>
<p> - Prijeći cestu bez rizika nije bilo moguće jer je cijelu jutro semafor koji je ovdje samo zbog pješaka bio zablokiran na žuto, a i sami znate da vozač rijetko kada staje, govorili su nakon nesreće građani. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Inflacija ubrzava, ali HNB ostaje kod ciljanih 4,5 posto</p>
<p>Ante Žigman prognozira da će inflacija probiti ciljanu stopu od 4,5, ali da neće premašiti pet posto/ HNB očekuje u sljedeća dva mjeseca veći rast cijena na malo od prosječnoga za ovo doba godine </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - S najavama povećanja nekih maloprodajnih cijena, nakon poskupljenja benzina koje je početkom tjedna objavila Ina, tema o ubrzavanju inflacije ponovo je aktualna. Neki su domaći analitičari travanj već proglasili mjesecom rekordnoga mjesečnog rasta cijena na malo u ovoj godini držeći vrlo upitnim ostvarenje HNB-ove ciljane stope inflacije od 4,5 posto. </p>
<p>»Program gospodarske politike koji su Vlada i Hrvatska narodna banka potpisale s Međunarodnim monetarnim fondom predviđa ciljanu stopu inflacije od 4,5 posto na prosinačkoj razini, uz pretpostavku da nema novih egzogenih udara na cijene. Taj program predviđa, također, formiranje cijena goriva prema kretanju cijena na svjetskom tržištu nafte i prema tečajnom odnosu dolara i kune«, podsjeća Ljubinko Jankov, izvršni direktor Sektora za analize i statistiku. </p>
<p>Nedavne korekcije cijena goriva uzrokovane su u prvom redu rastom cijena nafte na svjetskom tržištu, plus 40 lipa trošarine uključene u prethodno poskupljenje goriva. S obzirom na promijenjene cijene goriva, Jankov dodaje da se može očekivati da će mjesečni rast cijena na malo u travnju biti nešto veći od prosječnoga za ovo doba godine. Isto tako, kaže, možemo očekivati da će i u sljedeća dva mjeseca cijene rasti po nešto višim stopama nego u prvim ovogodišnjim mjesecima - dijelom zbog toga što će se nove cijene goriva najvjerojatnije preliti u povećanje cijene prijevoznih usluga, a dijelom zbog uobičajenog sezonskog utjecaja ranog povrća i voća na ukupni indeks cijena na malo.</p>
<p>Analitičari HNB-a, međutim, naglašavaju da takvo kretanje cijena ne znači da će doći do bitnijeg odstupanja od ciljne stope inflacije na godišnjoj razini. Različite mjesečne stope rasta cijena, kaže Jankov, imali smo i prethodnih godina: »Osim toga, predviđene mjere ekonomske politike u ovoj bi godini trebale onemogućiti da svaka zamjetnija oscilacija u kretanju cijena postane poticaj za mrtvu trku cijena i plaća, a time i zamašnjak ubrzanja inflacije«. Hoće li preostali dio godine proteći bez novih udara sa svjetskog tržišta nafte i hoće li se dosljedno provoditi politika koja je dogovorena sa MMF-om - odgovori na ta pitanja odredit će stopu inflacije na isteku godine, navode u HNB-u. </p>
<p>Ante Žigman, voditelj projekta istraživanja u Raiffeisenbank, smatra da će travanj definitivno biti razdoblje s rekordnom mjesečnom stopom inflacije u ovoj godini: »Sada su mogući pritisci na rast drugih cijena, a vidjet ćemo hoće li se, kada Ina bude spuštala cijena, ostali prilagoditi tom smjeru. Mislim da neće.« Žigman prognozira da će inflacija probiti ciljanu stopu od 4,5, ali da neće premašiti pet posto. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Skuplje gorivo poskupljuje kruh i mlijeko </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Drugo povećanje cijene goriva u samo mjesec dana »tjera« proizvođače kruha i mlijeka na povećanje njihovih cijena. Početkom mjeseca ti su proizvođači govorili da će naći način da zadrže sadašnje cijene, no najnoviji rast cijene goriva ponovo postavlja pitanja poskupljenja kruha i mlijeka. </p>
<p> Prema informacijama iz vodećih pekarskih industrija sa zagrebačkog područja, Mlinara i Zagrebačkih pekarna Klara te najveće domaće mljekarske grupacije, Lura, u idućih će nekoliko dana morati donijeti i konačne odluke te izračune mogućeg rasta cijena mlijeka i kruha. Kažu da će svoje potrošače na vrijeme izvijestiti o mogućem rastu cijena tih »socijalno osjetljivih« proizvoda. </p>
<p> Pekarne same za sebe rade kalkulacije cijena kruha, kažu u Žitozajednici - gospodarskom interesnom udruženju domaće mlinsko-pekarske industrije, koja okuplja 72 domaća proizvođača. Cijena goriva neprestano raste, kao i cijene usluga, pa mogući rast cijene kruha ne bi bio nikakvo iznenađenje. Stalni rast troškova proizvodnje i distribucije »tjera« pekare da krenu u novi izračun cijena kruha. U tom udruženju napominju da cijene kruha, osim malih korekcija u Zagrebu, posljednje tri godine nisu mijenjane.</p>
<p>Početkom travnja, nakon tadašnjeg poskupljenja goriva, u Mlinaru su izjavili kako ukupna korekcija svih cijena njihovih proizvoda zbog rasta ulaznih troškova neće biti veća od jedan posto, no izgleda da ih je novi rast cijene goriva iznenadio pa će tu kalkulaciju ipak morati »blago« korigirati.</p>
<p> U Luri kažu da razmatraju mogućnost poskupljenja pojedinih svojih proizvoda, no konačna odluka o tome još nije donesena. U situaciji jake konkurencije na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda domaće mljekare, očigledno, čekaju pravi trenutak da netko od konkurencije prvi povisi cijene, a da potom lančano rast krene i kod drugih. Zahtjevi za rastom cijena kruha dolaze i iz privatnih pekarna. Tako bi, prema informacijama iz Žitozajednice, cijena kruha mogla biti veća već od 1. svibnja. Osim rasta cijena kruha i mlijeka i drugi bi prehrambeni proizvođači mogli podići cijene svojim proizvodima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>SNF i Slavonski PIF prodali TDR-u dionice vrsarske Anite </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Iako iz Tvornice duhana Rovinj, odnosno njezine tvrtke Adria Resorts osnovane radi akvizicija u turizmu, još zasad nije službeno potvrđena informacija da je već stekla i više nego kontrolni paket od 25 posto dionica vrsarske turističke tvrtke Anita, po svemu sudeći upravo je tako. A, podsjetimo, dioničaru koji stekne kontrolni paket otvara se mogućnost da sudjeluje pri donošenju strateških odluka vezanih za poslovanje tvrtke.</p>
<p>Naime, nakon što se prošloga tjedna na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) više nego što je uobičajeno trgovalo dionicama Anite (ukupno oko 871 tisuću kuna prometa, po cijeni od 2042 do 2400 kuna za dionicu, a u ovim manjim kupnjama očito je sudjelovala Adria Resorts), u utorak se na VTV-u odigrala velika transakcija ovim dionicama, vrijedna 54,7 milijuna kuna. Vlasnika je promijenila 20.861 dionica, a osim jednoga manjeg broja, većina tog dana prodanih dionica Anite je iz portfelja privatizacijskih investicijskih fondova. Naime, kako saznajemo, Središnji nacionalni fond prodao je 16.123 dionice, a Slavonski PIF 4067 dionica Anite po cijeni od 2400 do čak 2625 kuna. U srijedu je dionicama Anite ostvareno dodatnih 800 tisuća kuna prometa, a cijena im se zadržala na razini od 2400 kuna.</p>
<p> Ovakav razvoj događaja vrlo je zanimljiv s obzirom na činjenicu da je u tijeku ponovljeni natječaj za kupnju većinskog paketa dionica Anite iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, koji je otvoren do 9. svibnja. HFP za 56,77 posto dionica Anite traži barem nominalnu cijenu od 168 milijuna kuna. Inače, na prvi natječaj javila se također Adria Resorts, a druga je ponuda stigla od porečke Plave lagune u većinskom vlasništvu Lukšić grupe, no HFP nije prihvatio nijednu ponudu.</p>
<p> Koliko će ovaj ulazak TDR-a u vlasništvo Anite utjecati na tijek i ishod natječaja za prodaju dionica iz državnog portfelja, nije teško pogoditi. Odnosno, možda je bolje reći da će drukčiji ishod nego što je prodaja Anite TDR-ovu Adria Resortsu predstavljati iznenađenje. No, pitanje je hoće li nakon ovoga uopće i biti drugih ponuda, osim TDR-ove, jer sve skupa podsjeća na tijek prodaje AD Plastika iz Solina - naime nakon što je slovenski Prevent uspio kupiti određeni paket dionica prije završetka HFP-ova natječaja za prodaju dionica, drugi konkurent za AD Plastik, kanadski ABC Group nije se više ni javljao na natječaj. Tome treba dodati i da u Aniti ionako žele TDR za vlasnika, kao što su i u AD Plastiku željeli Prevent za partnera.</p>
<p>Inače, temeljni je kapital Anite 301,71 milijun kuna, a nominalna vrijednost jedne dionice je 3500 kuna. Anita ima oko 330 zaposlenih, a u sastavu tvrtke je šest hotela (Funtana, Pineta, Panorama, Belvedere, Petalon i Koversada, zatim apartmani, te tri kampa (Koversada, Valkanela i Porto Sole).</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Samo investicije spašavaju hrvatski turizam od stagnacije </p>
<p>Vrlo smo zadovoljni prošlom sezonom jer bez investicija nema profita, a u turistički je sektor prošle godine uloženo vrlo malo, izjavila je ministrica turizma Pave Župan Rusković na prvom okruglom stolu pod nazivom »Hrvatski turizam 2000. i prognoza do 2005. godine« / Prema podacima direktora Instituta za turizam, Ante Radnića, prošlogodišnja je ukupna vrijednost turističke potrošnje iznosila 3,328 milijardi USD</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - U sadašnjim bi uvjetima, dakle bez značajnijih investicija, hrvatski turizam do 2005. godine mogao ostvarivati tek pet milijuna noćenja više nego sada (prošle smo godine imali 6,6 milijuna turista i 38,4 milijuna noćenja), rečeno je na prvom okruglom stolu koji je organizirao znanstvenostručni časopis Turizam, u srijedu, u hotelu Sheraton. Drugim riječima, naš bi turizam bez značajnijih investicija i obogaćivanja ponude bio osuđen na trajnu stagnaciju. Iako je naziv skupa na kojem se okupila gotovo cjelokupna krema domaćeg turizma bio »Hrvatski turizam 2000. i prognoza do 2005. godine«, mnogo se više govorilo o prošlosti nego o budućnosti.</p>
<p>»Vrlo smo zadovoljni prošlom sezonom jer bez investicija nema profita, a u turistički je sektor protekle godine vrlo malo uloženo«, izjavila je ministrica turizma Pave Župan Rusković analizirajući aktualno stanje. Ministrica je zadovoljna s onim koliko je u postojećim uvjetima ostvareno, dok nezadovoljstvo izaziva pogled u zamrznuti potencijal. </p>
<p>Prošla je sezona, primjerice, trajala 105 dana, što je 40 dana manje nego prije rata. Nažalost, u postojećim uvjetima siromašne dodatne ponude to je gotovo maksimum. »Mi želimo sezonu koja će trajati osam mjeseci, odnosno tamo gdje je to moguće godinu dana«, tvrdi ministrica dodajući da interes inozemnih investitora za ulaganje u naš turizam postoji, ali da oni čekaju pravi trenutak. Jer, kako kaže, rijetko tko može i želi platiti nominalu. »Nema spora da će Hrvatska biti najpopularnija destinacija na Mediteranu, no o nama samima ovisi hoće li to biti prije ili kasnije«, zaključila je prva dama hrvatskog turizma. </p>
<p>Nesumnjivo je, međutim, da ova gospodarska grana i danas ima golem utjecaj na ukupno gospodarstvo osiromašene Hrvatske. Prema podacima direktora Instituta za turizam, Ante Radnića, prošlogodišnja je ukupna vrijednost turističke potrošnje iznosila 3,328 milijardi USD. Iako to mnogi još ne žele shvatiti, golema je uloga turizma u platnoj bilanci Hrvatske. Prošlogodišnji prihodi od turizma, primjerice, potpuno su pokrili državni robni deficit. Odbijemo li, međutim, od onih 3,328 milijardi dolara vrijednost uvozne supstance, koja je procijenjena na 837 milijuna dolara (dakle sve ono što smo uvezli za potrebe turizma), dolazimo do 2.522 milijarde dolara. Prema Radniću, okvirna procjena udjela po gospodarskim djelatnostima izgleda ovako: na hotele i restorane otpada 30 posto, trgovinu 10 posto, promet i veze 15 posto, poljoprivredu i prehrambenu industriju 20 posto, proizvodnju naftnih derivata pet, i ostale gospodarske djelatnosti oko 20 posto. </p>
<p> Nadalje, od spomenutih 3,328 milijardi dolara 2,527 milijardi otpada na potrošnju inozemnih gostiju, a nešto više od 800 milijuna potrošili su domaći turisti. Prema najnovijim podacima, prosječna je dnevna potrošnja inozemnih putnika iznosila 24 dolara, dok se kod domaćih putnika ta svota spušta na 7,8 dolara. Dnevna potrošnja turista ovisi i o tome radi li se o plaćenim (hoteli, kampovi, privatni smještaj) ili neplaćenim noćenjima (rodbina i prijatelji, vlastita vikendica, vlastito plovilo) ili se pak radi o kategoriji »bez noćenja«. </p>
<p>Potonje dvije kategorije odnose gotovo nevjerojatne postotke u ukupnoj potrošnji turista. Kod inozemnih gostiju kategorije »neplaćena noćenja« i »bez noćenja« odnose 54 posto, dok je kod domaćih putnika ta razlika još izraženija. Od spomenutih 800 milijuna dolara na neplaćena noćenja otpada 53 posto, dok je bez noćenja zabilježeno 31 posto turista.</p>
<p> Stranci, inače, najviše troše u hotelima i privatnom smještaju (38 odnosno 27 dolara dnevno), dok u kategoriji neplaćenih noćenja iskaču oni koji borave na vlastitom plovilu (31.5 dolara dnevno).</p>
<p>I domaći turisti najviše troše u hotelima i sličnim objektima (29,7 dolara dnevno), dok oni smješteni u vikendicama ili kod rodbine u prosjeku troše devet dolara dnevno.</p>
<p>Nije nezanemarivo ni to što su hrvatski građani prošle godine na shopping putovanjima u inozemstvu potrošili 532 milijuna dolara. Istovremeno je na putovanja s neplaćenim noćenjem otišlo dodatnih 319 milijuna dolara (zanimljivo je da su hrvatski građani tijekom 2000. godine na svakom shoppingu u inozemstvu trošili prosječno 43,8 dolara).</p>
<p> Prema ostvarenim noćenjima, istaknula je Sanda Weber, također iz Instituta, prošle su godine najbolje poslovali Poreč, Rovinj, Vrsar, Tar i Medulin, prema stupnju iskorištenosti hotela u vrhu su Brela, Banjol, Krk, Podgora i Novigrad, dok su najiskorišteniji kampovi bili Banjol, Baška, Baška Voda, Punat i Lopar.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Novi tarifni sustav neće poskupiti struju</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Česte glasine da bi skoro uvođenje novoga tarifnog sustava za obračun potrošene električne energije moglo povećati njenu cijenu demantiraju i u Ministarstvu gospodarstva i u Hrvatskoj elektroprivredi. </p>
<p>»Ne znam kada će ministarstvo dovršiti novi tarifni sustav, ali koliko mi je poznato on neće donijeti bitne promjene na računima potrošača. Što se HEP-a tiče, mi nismo zatražili od Vlade povećanje cijena niti to planiramo«, kaže predsjednik Uprave HEP-a Ivo Čović.</p>
<p>U ministarstvu smo doznali da bi primjena novoga tarifnog sustava, koji se tek priprema, mogla početi početkom lipnja ili srpnja te da će za veliku većinu potrošača (oko 95 posto) iznosi na uplatnicama ostati nepromijenjeni, dok bi se ostalima, ovisno o izabranom tarifnom modelu, mogli smanjiti ili povećati samo za nekoliko postotaka.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Stečaj Hudoletnjakove »Varaždinke« opet odgođen </p>
<p>VARAŽDIN, 18. travnja</p>
<p> - Na varaždinskom Trgovačkom sudu u srijedu je opet odgođeno rješenje o pokretanju stečaja u Poljoprivredno-prehrambenom poduzeću »Varaždinki« zagorskoga tajkuna Ivana Hudoletnjaka. Stečaj su zatražila 54 otpuštena radnika, i to zbog višemjesečne blokade i dugovanja poduzeća. Osim toga radnici već više mjeseci nisu dobili naknade plaća koje im je odredio sud, tako da im poduzeće sad već duguje oko 700.000 kuna.</p>
<p>Na prošlom ročištu u ožujku bilo je predloženo da dugove »Varaždinke« preuzme HTP »Matija Gubec« iz Stubičkih Toplica, kojega je većinski vlasnik »Varaždinka«, odnosno Hudoletnjak, pa je sud zatražio od turističkog poduzeća da od jedne od banaka pribavi jamstvo. </p>
<p>»Radi se o atipičnom jamstvu jer se Zagrebačka banka s tim još nije susrela. Nije, naime, riješeno tko je korisnik jamstva ni na koga ono treba glasiti«, kazao je »Varaždinkin« zastupnik Želimir Uršulin.</p>
<p>Sudu je predočena kopija jamstva na iznos od 1,5 milijuna kuna, čime su, kazao je Uršulin, pokazane ozbiljne namjere da se dug radnicima vrati, no od suda su zatražili da im objasni na koga jamstvo treba glasiti.</p>
<p>Pravna zastupnica radnika Gordana Mihalinec kazala je, pak, da takvo jamstvo nije dostatno jer »ima neslužbene informacije da je 'Varaždinka' dužna Hudoletnjaku određene svote novaca, pa postoji mogućnost da Hudoletnjak kroz iznos jamstva namiri svoja potraživanja«.</p>
<p>Uršulin je na to rekao da nema dvojbe da će radnici biti namireni jamstvom koje je izdano na gotovo dvostruki iznos, a izdana je i privremena mjera zabrane raspolaganja »Varaždinkinim« nekretninama, vrijednost kojih je najmanje 30 milijuna kuna.</p>
<p>Na sudu je pročitan i dopis Sindikata ugostiteljstva i turizma, u kojem se ističe da su upoznati s tim da bi »Matija Gubec« mogao preuzeti »Varaždinkine« dugove, no, kažu u sindikatu, HTP ne izvršava ugovorene obaveze prema radnicima, pa su oni stoga spremni sudski tražiti svoja potraživanja. Direktor »Matije Gupca« Ivica Malčić ustvrdio je potom da se radi o spornim potraživanjima za božićnicu, od oko 150 tisuća kuna, koja će biti riješena te je zatražio da se taj dopis sindikata ne uzme u obzir.</p>
<p>Sud je na kraju naložio dužniku da u roku od pet dana pribavi original jamstva Zagrebačke banke, a da korisnici jamstva moraju biti predlagatelji stečaja, odnosno bivši zaposlenici. Nakon toga će donijeti rješenje o pokretanju stečaja. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Končar potpisao ugovor o obnovi šest makedonskih hidroelektrana </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Zagrebački je koncern Končar, odnosno njegovo društvo Inženjering za energetiku i transport u srijedu u Skopju potpisalo s makedonskim Elektrostopanstvom ugovor vrijedan 7,2 milijuna njemačkih maraka. Ugovor o isporuci i montaži opreme za obnovu šest hidroelektrana u Makedoniji potpisali su predsjednici uprava dviju kompanija, Darinko Bago i Goran Rafajlovski.</p>
<p>Temeljem tog ugovora Končar će obnoviti dva generatora HE Vrben uz povećanje snage sa osam na 9,5 MVA te dva generatora u HE Tikveš uz povećanje snage sa 26 na 31,5 MVA. Osim toga Končar će isporučiti 12 sustava uzbude s digitalnim regulatorima napona, od kojih četiri za obnovljene generatore, a preostalih osam sustava za HE Raven, HE Špilje, HE Globočica i HE Vrutok. Končar će posao izvesti po sistemu »ključ u ruke«, odnosno osim izrade i isporuke opreme izvršit će se i montaža opreme na terenu te ispitivanje i stavljanje u pogon.</p>
<p>Završetak cijelog posla, koji je Končar dobio na međunarodnom natječaju u vrlo jakoj svjetskoj konkurenciji, predviđen je do kraja 2004. godine, a financira ga Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD). (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Na javnoj dražbi na VTV-u 18,5 milijuna kuna prometa </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Na Varaždinskom tržištu vrijednosnica u utorak je na petoj po redu javnoj dražbi za prodaju dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstvo ostvareno više od 18,5 milijuna kuna prometa. Na prodaju su bili ponuđeni dionički paketi 29 društva, od kojih je prodano 17, a prvi put otkako se održavaju dražbe ova je za sva poduzeća završila istog dana kada je i počela.</p>
<p> Najjače je nadmetanje bilo za dionice društva Itas iz Ivanca (19 nadjačavanja) te za dionice društva Jadran tvornica metalnog namještaja Zagreb (18 nadjačavanja). Najveći je promet ostvaren prodajom dionica PPK Valpovo (5,24 milijuna kuna), Lošinjske plovidbe (3,44 milijuna kuna) i Tvornice električnih žarulja iz Zagreba (2,26 milijuna kuna). Od brokerskih kuća najveći su promet ostvarile Raiffeisen vrijednosnice (5,24 milijuna kuna), Rijeka vrijednosnice (3,44 milijuna kuna) i Ceufin brokers (2,75 milijuna kuna). (N.M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="64">
<p>Hoće li privatizacija Ine krpati ovogodišnju proračunsku rupu? </p>
<p>Način Inine privatizacije još nepoznat/ Kao mogući kupci te tvrtke procijenjene na 8,5 do 14,5 milijardi kuna spominju se austrijski OMV, mađarski MOL, talijanski ENI i ruski Lukoil / Linić, Crkvenac i Fižulić idućega tjedna u Londonu s potencijalnim ulagačima/ Sindikati ocjenjuju ishitrenom privatizaciju naftne kompanije već ove godine </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Ne uspije li Vlada u ovoj godini provesti drugu fazu privatizacije Hrvatskih telekomunikacija (HT), proračunsku bi rupu mogla zakrpati prihodima od privatizacije Ine, neslužbeno doznaje Vjesnik od izvora bliskih Vladi.</p>
<p>Kako tvrdi naš izvor koji je želio ostati anoniman, prodaja 16 posto dionica HT-a Deutsche Telekomu (DT) u ovom je trenutku krajnje neizvjesna. Dvije su strane, doduše, uspjele dogovoriti cijenu od 600 milijuna eura čijom bi uplatom Deutsche Telekom zapravo preuzeo HT, no u situaciji kad su dionice DT-a u proteklih godinu dana izgubile više od 70 posto vrijednosti, među dioničarima tog njemačkog telekomunikacijskog diva sve su jači otpori bilo kakvoj ekspanziji na strana tržišta. Čini se da je još neizvjesnija prodaja 21 posto dionica HT-a na domaćim i stranim burzama (IPO), koja je najnovijom odlukom Vlade pomaknuta za jesen, a prema nekim tvrdnjama, neće se ni dogoditi u ovoj godini.</p>
<p>Podsjetimo, prihodi od privatizacije u ovogodišnjem su proračunu postavljeni na razini 8,5 milijardi kuna, pri čemu se u Ministarstvu financija najviše računalo upravo na (neizvjesne) prihode od privatizacije HT-a. U takvoj situaciji, tvrdi naš izvor, Banski dvori mogli bi zakrpati golemu proračunsku rupu upravo privatizacijom Ine, tim više što je cijena nafte u svijetu trenutačno visoka, a pojedini analitičari tvrde da u narednom razdoblju možemo očekivati daljnji rast. U takvim uvjetima privatizacija Ine mogla značiti vrlolukrativan posao za državni fiskus. </p>
<p>A nedavno je za savjetnika u privatizaciji Ine imenovan konzorcij pod vodstvom Deutsche Bank. Zasad još nije poznato hoće li se privatizacija provesti »u komadu« ili će se Inin vlasnik, država, najprije odlučiti da razdijeli kompaniju na više manjih tvrtki. Prema nekim procjenama, prodaja Ine kao jednog poduzeća državi bi donijela mnogo više novca budući da su i cijene plina na svjetskom tržištu sada na visokoj razini. Inače, vrijednost Ine procjenjuje se na 8,5 do 14,5 milijardi kuna. To znači da bi prodajom 51 posto udjela, a to je navodno najniži postotak koji bi Vlada ponudila na prodaju strateškom ulagaču, državni proračun u ovoj godini zaradio između 4,5 i 7,5 milijardi kuna. Kao mogući kupci spominju se austrijski OMV, mađarski MOL, talijanski ENI i ruski Lukoil.</p>
<p> Kako neslužbeno saznajemo, o mogućoj privatizaciji Ine već u ovoj godini potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar financija dr. Mato Crkvenac i ministar gospodarstva Goranko Fižulić s potencijalnim će investitorima razgovarati već idućeg tjedna u Londonu, gdje se održava godišnje zasjedanje Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Izaslanstvo hrvatske Vlade tu će priliku navodno iskoristiti i za razgovor s investicijskim bankama kojima bi mogao biti povjeren posao privatizacije Ine, među kojima naš izvor posebno navodi Salomon Smith Barney i Credit Suisse.</p>
<p>Te smo informacije pokušali provjeriti u ministarstvima gospodarstva i financija, ali nismo dobili odgovor. Ni u Ini nisu željeli ništa reći, pa smo komentar potražili kod predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHI) Krešimira Severa, u čijem je članstvu većina zaposlenih u državnom sektoru. </p>
<p>Sever tvrdi da nema informacije da bi Ina na privatizacijski bubanj mogla otići već u ovoj godini, no dodaje da ga one ni ne iznenađuju. </p>
<p>»Ako se država spotaknula na privatizaciji HT-a, privatizirat će Inu. Pa, oni su rekli da će sredstva za krpanje proračuna namaknuti ovako ili onako«, kaže nam Sever i upozorava da bi to bio »ishitren potez«. Po njemu, upitno je i hoće li privatizacija Ine državi donijeti željeni prihod budući da cijena nafte na svjetskom tržištu, a time i vrijednost Ine, jako varira. Sever ističe da je i dosad bilo zainteresiranih za kupnju Ine, ali se njihov interes uglavnom svodio na kupnju benzinskih crpki na kojima bi prodavali naftu proizvedenu u inozemstvu, što znači da ih Inine rafinerije nisu pretjerano zanimale. Predsjednik Sindikata Ine i naftnoga gospodarstva Božo Mikuš rekao je da bi svaku najavu privatizacije Ine u ovoj godini smatrao »paušalnom i neozbiljnom«. »Ina nije još spremna za privatizaciju, Vlada još nije usvojila strategiju razvoja energetskog sektora, a ni među samim ministrima ne postoji slaganje o tome kako provesti privatizaciju Ine. Taj bi potez mogao dovesti u pitanje proizvodnju nafte i plina u Hrvatskoj, a pitanje je i koliko bi radnika ostalo bez posla«, kaže Mikuš. Podsjeća da se od oko 13.500 radnika u Ini dosad kao višak obično spominjala brojka od 3500 do 7000. »Nećemo to pasivno promatrati!«, zaključio je Mikuš. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ustavni sud imenovao članove Državnog izbornog povjerenstva </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Ustavni je sud na sjednici u srijedu imenovao članove i zamjenike članova Državnog izbornog povjerenstva (DIP) za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave, koji će se održati 20. svibnja, priopćeno je iz tog suda.</p>
<p>Zamjenikom predsjednika DIP-a imenovan je Jakob Miletić koji će do izbora predsjednika Vrhovnog suda biti na čelu Povjerenstva. </p>
<p>Naime, prema zakonu, dužnost predsjednik DIP-a obnaša predsjednik Vrhovnog suda koji još nije imenovan, pa će tu dužnost preuzeti Miletić.</p>
<p>Članovima su DIP-a imenovani Alemka Brkljačić-Radančević, Vjera Delić, Stanko Hautz i Mladen Turkalj.</p>
<p>Za zamjenike članova Državnog izbornog povjerenstva imenovani su Jasna Brežanski, Boris Guttmann, Branko Hrvatin i Miljenka Pajalić.</p>
<p>Svi su imenovani bili u DIP-u i za posljednjih parlamentarnih izbora u siječnju prošle godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Sedam GONG-ovih regionalnih ureda pazi na provedbu lokalnih izbora </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Regionalni ured Zagreb jedan je od sedam GONG-ovih ureda koji će na hrvatskom teritoriju organizirati građane za promatranje predstojećih lokalnih izbora, a bit će mjerodavan za Grad Zagreb, Zagrebačku i Sisačko-moslavačku županiju, rečeno je na konferenciji za novinare održanoj u srijedu.</p>
<p>Pri predstavljanju regionalnog ureda Zagreb, najavljeno je postavljanje informativnih štandova ureda u Zagrebu (18. - 22. travnja), Sisku (19. travnja), Samoboru (21. i 22. travnja) i Velikoj Gorici (22. travnja).</p>
<p>Prema riječima koordinatorice regionalnog ureda Zagreb Maše Kovačević, GONG-ova kampanja pod nazivom »Gledaj lokalno, promatraj lokalno« sastojat će se od edukacije birača o izbornom procesu i predstojećim izborima te animiranja i edukacije oko 4000 građana za nestranačko promatranje izbora. Kako je rečeno, uz četiri postojeća regionalna ureda u Zagrebu, Slavonskom Brodu, Zadru i Rijeci, za ove izbore otvorena su još tri privremena ureda - u Varaždinu, Karlovcu i Daruvaru. </p>
<p>Što se tiče financiranja GONG-ove kampanje, Kovačević je rekla kako su najveći donatori veleposlanstva zapadnih zemalja te različite domaće i strane udruge, a jedan od najvećih pomagača GONG-a i za ove izbore je Hrvatska radiotelevizija, koja će besplatno emitirati njihove audiospotove i videospotove.</p>
<p>Na kraju konferencije upućen je poziv svim zainteresiranim građanima da se volonterski uključe u kampanju edukacije građana o izborima ili da postanu GONG-ovi promatrači. Sve potrebne informacije o predstojećim lokalnim izborima mogu se dobiti na jedinstvenom telefonskom broju GONG-a 060 20 20 20. (M. Koštro)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Promjene u financiranju škola produbit će jaz između siromašnijih i bogatijih krajeva</p>
<p>Prijedlogom izmjena Zakona o osnovnom školstvu, država bi i dalje financirala škole sa 80 posto sredstava iz proračuna, a županijama i gradovima bilo bi prepušteno pokrivanje preostalih 20 posto / Bez rebalansa državnog proračuna ni Grad Zagreb neće moći provesti tu obvezu / Predlaže se da bogatije županije pokažu solidarnost sa siromašnijima i pomognu dijelom svojih sredstava</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu, kojim je Ministarstvo prosvjete i športa predložilo model decentralizacije financiranja osnovnih škola, dočekan je u javnosti s dvojakim raspoloženjem. Naime, prema tome Prijedlogu, država bi i dalje financirala škole sa 80 posto sredstava iz proračuna, a županijama i gradovima bilo bi prepušteno pokrivanje preostalih 20 posto sredstava iz vlastitog proračuna. U tih 20 posto ulazilo bi pokrivanje materijalnih troškova, prijevoza učenika i zaposlenika, sufinanciranje prehrane učenika, investicijskog održavanja školskog prostora, nastavnih sredstava i pomagala, školske opreme, produženog i cjelodnevnog boravka i sl. </p>
<p>I dok je s jedne strane shvatljiva nužnost decentralizacije školstva na svim razinama, pa i na razini financiranja, s druge strane s pravom se nameće pitanje hoće li to dodatno produbiti jaz u materijalnom standardu škola između bogatijih i siromašnijih županija, od kojih se neke (one na istoku i jugu Hrvatske) još nisu oporavile od ratnih razaranja. </p>
<p>Odgovore na ta pitanja pokušali su nam dati pročelnici gradskih i županijskih Ureda za prosvjetu, kulturu, šport i tehničku kulturu u Zagrebu, Osijeku i Rijeci. </p>
<p>Ivan Lenac iz Primorsko-goranske županije istaknuo je da će prema tom prijedlogu, samo gradovi s više od deset tisuća stanovnika, u ovom slučaju Rijeka, Opatija i Crikvenica, preuzeti sufinanciranje osnovnih škola u ovoj županiji. Kolika je ukupna godišnja svota sredstava koju će Primorsko-goranska županija morati izdvojiti za sufinanciranje škola, Lenac nije želio komentirati prije nego dobije kompletne materijale iz Vlade.</p>
<p>Kako će taj »režim« decentraliziranog financiranja, prema najavama stupiti na snagu 1. srpnja, čini se da je krajnji rok da Vlada to učini, kako bi se na vrijeme mogao obaviti rebalans proračuna, bez kojega siromašnije županije neće moći preuzeti svoj dio obveza.</p>
<p>Josip Čorak, zamjenik pročelnika Ureda grada Zagreba, napominje da bez dodatnog rebalansa državnog proračuna ni grad Zagreb neće moći provesti tu obvezu, jer u njegovu proračunu nisu predviđena potrebna sredstva za sufinanciranje škola, niti su postojeća dostatna za kvalitetno održavanje objekata. Tvrdi da financiranje školstva mora ići ukorak s razvojem gospodarstva, jer ako ide mimo njega, čitav program decentralizacije financiranja neće biti provediv. S tim u vezi, ako se financiranje škola dijelom »spušta« s države na županije i gradove, tada se i dio sredstava mora spustiti iz državnog u proračune županija i gradova, napominje Čorak, koji unatoč tome priznaje da gradovi i županije kad-tad moraju početi raspolagati i upravljati sa svojim školskim objektima i djelatnošću, te sami određivati prioritete u koje će ulagati. </p>
<p>Inače on se zauzima da bogatije županije pokažu solidarnost sa siromašnijima, te im na taj način pripomognu dijelom svojih sredstava. No bez intervencije države u njihovu slučaju, ni ta pomoć neće biti dovoljna, smatra on. »Nisam siguran da će i tzv. bogati gradovi, kao što je Zagreb, imati dovoljno sredstava, jer i nama nedostaje novca, jer smo još u prijelaznom razdoblju«, dodaje Čorak.</p>
<p>Time se automatski postavlja pitanje, čemu onda program decentralizacije financiranja, ako će se sredstva dodatno prelijevati iz državne u lokalne blagajne?</p>
<p>O tome hoće li se rebalans moći provesti do 1. srpnja, Čorak kaže da nije siguran, i da o tome bez relevantnih gospodarskih pokazatelja nije moguće govoriti. </p>
<p>Ksenija Zvožil, pročelnica Ureda Osječko-baranjske županije, smatra da kriterij prema kojem bi samo gradovi s više od 10 tisuća stanovnika preuzeli teret sufinanciranja, nije odgovarajući u svim uvjetima, a pogotovo ne u njihovoj županiji koja s oko 70 osnovnih i 30 srednjih škola ima prilično razvijeno školstvo. Prema njezinu mišljenju, jedini pravi kriterij bila bi »fiskalna moć gradova«. Napominje da još nema relevantnih podataka kako će se dalje provoditi sustav financiranja te da stoga detalje ne može komentirati. </p>
<p>S obzirom na to da prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom školstvu čeka drugo čitanje, najvjerojatnije je da predloženi sustav financiranja neće zaživjeti do 1. siječnja 2002. godine. Tko će i kako do tada financirati materijalne troškove škola, s obzirom na to da je novac iz državnog proračuna osiguran samo do 1. srpnja tekuće godine, ostaje do daljnjeg otvoreno pitanje. U tom vakuumu, prema svemu sudeći, najpogođeniji će ponovno biti u ratu stradali krajevi. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Sindikat radnika u zdravstvu nezadovoljan koeficijentima za plaće</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Vladin prijedlog Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama nedorečen je i ishitren, a takav je i usvojeni Zakon o plaćama u javnim službama. Istaknuli su to predstavnici Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu, mirovinskom i invalidskom osiguranju i socijalnoj zaštiti Hrvatske, na konferenciji za novinare u srijedu. </p>
<p>»Logično je da iz loših zakonskih rješenja mora proizaći još gora Uredba, koja će najviše oštetiti radnike pred mirovinom sa srednjom i nižom stručnom spremom, čija će plaća pasti do 25 posto«, ustvrdio je Dražen Managić, tajnik sindikata. Dodao je da se u struci forsira visoka stručna sprema i poslovodni kadar, kao što su ravnatelji, predstojnici klinika, te voditelji odjela, kojima bi se plaća povećala između 15 i 30 posto, a liječnika specijalista za deset posto.</p>
<p> »Zašto zaposlenici u javnim službama moraju platiti ogromnu cijenu drastičnog smanjenja plaća za pojedine profile da bi se osiguralo smanjenje mase plaća za deset posto, kad se smanjenje moglo postići racionalizacijama unutar djelatnosti i postupnim zaostajanjem plaća određenih profila«, upitao je tajnik sindikata. </p>
<p>Vitomir Begović, tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, ustvrdio je da se nije smjelo ići u hitnu proceduru sa ovim zakonom, jer se ušlo u »avanturu čije posljedice mogu biti stravične«. </p>
<p>»U plaćama u javnom sektoru zatečen je neodrživ nered, ali on se ne može sređivati daljnjim neredom«, istaknuo je Begović, te dodao da se reforme cjelovitog sustava ne mogu provoditi parcijalno na pravima radnika. »Vlada mora prilikom reforme javnog sektora početi uvaćavati socijalni dijalog i poštivati pavo na kolektivno pregovaranje«, zaključio je Begović. Članica sindikata, Spomenka Avberšek, kazala je da ovo nije uredba, nego dekret, jer sindikat nije ni na koji način sudjelovao u njenom donošenju. (Anuška Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Umjesto države, cijenu pšenice utvrđivat će tržište</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva nije mjesto gdje će se utvrđivati otkupna cijena pšenice ovogodišnjeg roda, nego će cijenu utrđivati proizvođači i kupci na slobodnom tržištu, rekao je u srijedu Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva na konferenciji za novinare.</p>
<p>Dodao je da se se političke cijene moraju zaboraviti, kad je riječ o otkupu pšenice od seljaka. Na taj je način komentirao zahtjev nekih seljačkih udruga da za kilogram pšenice država jamči otkupnu cijenu od 1,22 kune po kilogramu, uz uvijet da pogonsko gorivo opet ne poskupi. Naime, Ministarstvo će, kako se čulo, biti zadovoljno ako neko nađe kupca koji će ovogodišnju pšenicu platiti primjerice 1,6 kuna pod kilogramu, iako je malo vjerojatno da će se takav pojaviti.</p>
<p>No, još se nije stišala buka o otkupu i izvozu pšenice roda 2000. godine. Pankretić drži da lanjski model otkupa pšenice, po kojem prvi put pšenicu nije otkupljivala država, već tvrtke odabrane putem natječaja, položio ispit, jer se pokazalo da se s manje novca poreznih obveznika može puno napraviti. </p>
<p>Što se tiče krađe pšenice iz silosa Državnog ravnateljstva za robne pričuve, novinari su upućeni na Ministarstvo gospodarsva, u čijem sastavu se nalazi ravnateljstvo. Pankretić, pak, drži da bi tržišne viškove, umjesto ravnateljstva, trebalo prepustiti agenciji za potporu tržišnom natjecanju, koja bi bila ustrojena pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>Pankretić nije želio komentirati incijativu nezavisnog zastupnika Ive Lončara, oko formiranja saborskog Povjerenstva za ispitivanje nove pšenične afere, već je rekao da svaki saborski zastupnik ima takvo pravo. Ministar je podsjetio da je u lanjskom otkupu pšenice sudjelovale dvije tvrtke (»Agrokor« i osječki »In cubo«) koje su, kaže, ispunjavale uvjete natječaja. O cjelom poslu otkupa i izvoza pšenice, izvješćena je i Vlada, kaže on. </p>
<p>Govoreći o konsolidaciji devet PIK-ova, ministar je rekao da tamo radi ukupno 25.000 radnika, te da nema mjesta za tvrdnje HSLS-ovca Jadranka Mijalića da sanacija poljoprivrednih kombinata, u prvom redu PIK-a Vrbovec, kupuju birački glasovi pred lokalne izbore. Pankretić je dodao da je program konsolidacije PIK-ova sačinilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, u rujnu 2000. godine, koji je podržala i Vlada. Ministarstvo je osiguralo novac za zbrinanja viška od ukupno 1.404 radnika. Naglasio je da samo konsolidirani PIK-ovi imaju šansu da ponovno postanu oslonac poljoprivrednim proizvođačima, a na tržištu mogu opstati samo privatizirani. No, neka od njih - primjerice »Belje« - nakon restrukturiranja, neće ostati jedno poduzeće, već se može očekivati njegov cjepanje na desetak tvrtki, kazao je</p>
<p> Odgovarajući na upite novinara, Pankretić je rekao da je sve spremno za uvođenje tzv. brzih testova na kravlje ludilo. Proljetna sjetva, tvrdi, odvija se prema planu, te bi u roku trebale biti zasijane sve planirane sjetvene površine.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>In memoriam prof. dr. Jovanu Bamburaču: Liječnik, humanist i mirotvorac</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Veliki humanist, poznati klinički i znanstveni radnik hrvatske neuropsihijatrije, prof. dr. Jovan Bamburač, umro je u 64. godini života u nedjelju, 15.travnja, u Zagrebu. Prerana smrt istaknutog kliničara, profesora psihijatrije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pročelnika Zavoda za socijalnu psihijatriju KBC-a Rebra i zastupnika Županijskog doma Hrvatskoga sabora od 1997. godine ostavila je duboku prazninu u srcima njegovih brojnih prijatelja i svih koji su ga poznavali.</p>
<p>Rođen je 1938. godine u selu Mašiću kod Nove Gradiške, a medicinu je studirao i specijalizirao neuropsihijatriju u Zagrebu. Nakon studija, vratio se u zavičaj, gdje je u novogradiškoj Općoj bolnici osnovao odjel za neurologiju i psihijatriju, a jedno vrijeme bio i direktor te bolnice. Od 1977. do 1985. godine bio je direktor Neuropsihijatrijske bolnice u Popovači, odakle dolazi u KBC Rebro, gdje je zapamćen i kao jedan od utemeljitelja i voditelja Centra za krizna stanja, a poslije i voditelj Odjela za socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju KBC-a Rebra. Najveći dio svoga profesionalnog rada, prof. dr. Jovan Bamburač posvetio je unapređenju struke i organizaciji hrvatske psihijatrijske službe, napose u liječenju alkoholizma i ovisnosti te, u posljednje vrijeme, u suzbijanju suicida kao voditelj Hrvatskoga društva za prevenciju suicida. Napisao je više znanstvenih radova s područja neuropsihijatrije, bavio se i filozofskim temam, a posebice radovima Decartesa i Tome Akvinskoga, aplicirajući te sadržaje na aktualna pitanja kliničke i znanstvene neuropsihijatrije. Bio je u zadnje doba glavni urednik stručnog časopisa »Socijalna psihijatrija«, koji je nedavno proslavio 25. obljetnicu izlaženja, a do smrti je radio i kao glavni urednik popularnog časopisa za široku publiku »Psiha«.</p>
<p>Istaknuti intelektualac, liječnik humaneorijentacije, politički razborit, umjeren te privržen suživotu i miru Hrvata, Srba i drugih nacionalnosti, prof. dr. Bamburač svrstao se od samoga početka Domovinskog rata u redove istaknutih mirotvoraca, jednako poštovan među pripadnicima svih naroda. Kao saborski zastupnik i djelatnik Srpskoga kulturnog društva »Prosvjete«, gorljivo je njegovao društvene odnose, stavljajući u prvi plan svoj etički i liječnički pristup tretiranju aktualnih političkih i socijalnih problema. (S. Zvizdić)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Uz tehnički pregled automobila obvezan i eko-test </p>
<p>Naknada za mjerenje količine ispušnih plinova za benzinske motore bez katalizatora ili s nereguliranim katalizatorom je 40 kuna, za one s katalizatorom 75, a za dizelske motore 73 kune </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - U Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa od 2001. do 2005. godine, koji je nedavno prihvatila Vlada, jedna od aktivnosti usmjerena je na podizanje tehničke ispravnosti vozila s naglašenim ekološkim pristupom. To uključuje i mjerenje količine ispušnih plinova motornih vozila radi zaštite zdravlja ljudi i očuvanja okoliša. Od srijede je kao obveza uveden jedan od prvih praktičnih koraka. Riječ je o obveznom mjerenju ispušnih plinova na tehničkom pregledu vozila, odnosno eko-testu kojim se utvrđuje jesu li sastav ispušnih plinova motornih vozila i pojedine značajke ispuha u dopuštenim granicama.</p>
<p> Od srijede se, dakle, prilikom redovitog tehničkog pregleda ispituje i sastav ispušnih plinova benzinskih motora. Tom su obvezom obuhvaćeni osobni, kombinirani i teretni automobili, autobusi i radna vozila. Za dizelske motore eko-test bit će obvezan 18. travnja iduće godine, ali ne i za vozila proizvodena prije 1980. ili ako im konstrukcijska brzina nije veća od 30 kilometara na sat. Na eko-test ne moraju ni vozila s benzinskim motorima proizvedena prije 1970., vozila s benzinskim motorima kojima brzina konstrukcijski nije veća od 50 kilometara na sat, vozila s alternativnim pogonima (vodik, metan, propan-butan...), kao ni mopedi, motocikli, radni strojevi i traktori .</p>
<p>Što će se dogoditi ako vozilo ne prođe na eko-testu, ako ne zadovolji propisane norme? To je posebno važno vlasnicima starijih automobila (u Hrvatskoj je gotovo 56 posto osobnih automobila starije od 10 godina), jer takve automobile nije lako »dovesti u red« tako da potpuno zadovolje ekološke norme. Budući da Hrvatska još nije član Europske unije (ali joj je to cilj) i nema obvezu ispitivanja ispušnih plinova kako se to traži za zemlje EU-a, mogla si je priuštiti i prijelazno razdoblje za primjenu propisanih normi. Naime, sve do 1. siječnja 2003. godine moći će ovjeriti tehničku ispravnost i oni vlasnici motornih vozila s benzinskim motorima koji ne prođu eko-test (za vozila s dizelskim motorom prijelazni rok bit će od 18. travnja 2002. do 1. siječnja 2004.). Vlasnici tih vozila bit će upozoreni na nedostatke koje bi morali ukloniti. </p>
<p>Centar za vozila Hrvatske i Hrvatski autoklub odredili su naknade za ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila prilikom tehničkog pregleda. Za benzinske motore bez katalizatora ili s nereguliranim katalizatorom naknada za eko-test iznosi 40 kuna s uključenim PDV-om, za benzinske motore s reguliranim katalizatorom 75 kuna, a za dizelske motore 73 kune. Zgodno je što se i tako formiranim cijenama »stimuliraju« oni vozači čija su vozila opremljena motorima što vrlo vjerojatno udovoljavaju i strožim, europskim normama. Mnoge države potiču zamjenu starih automobila novijima i ekološki prihvatljivijima, čak i izravno smanjenjem pristojbi, zatim kroz niže premije osiguranja i razne druge bonuse. Kod nas, oni koji već imaju vozila usklađena s ekološkim mjerilima EU-a, pak, moraju da bi to dokazali platiti više od onih koji tim mjerilima ne udovoljavaju.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Danas počinju iskapanja masovne grobnice, prosvjedi u ponedjeljak </p>
<p>Tražimo da se poštuje Deklaracija o Domovinskom ratu, pojača istraga o zločinima nad Hrvatima i raspiše referendum za koji smo prikupili 400.000 potpisa, kažu u kninskoj Hvidri/Ako Vlada do petka ne prihvati zahtjeve, u Kninu će u ponedjeljak biti održani mirni prosvjedi protiv ekshumacija na tamošnjem groblju</p>
<p>KNIN, 18. travnja</p>
<p> - Istražitelji Haaškoga suda u srijedu su na kninskome Novom groblju nastavili s predistražnim radnjama na četiri lokacije za koje se sumnja da kriju masovne grobnice srpskih civila stradalih za vrijeme vojno-redarstvene akcije »Oluja« i nakon nje.</p>
<p>Hrvatska policija, koja osigurava rad haaških istražitelja, u srijedu je nešto prije 11 sati blokirala šire područje kninskoga groblja i prilazne ceste ne dopuštajući nikome ulazak na groblje. Vjesnikovi reporteri jedini su novinari koji su u srijedu ujutro prije blokade bili nazočni pripremama haaških istražitelja za početak iskapanja. Iako su pirotehničari MUP-a u utorak pregledali mjesta na kojima će se obavljati ekshumacije, stručnjaci UN-a ponovili su protueksplozijski pregled terena. Uz pomoć dresiranih pasa i protuminskih detektora pretražen je prostor budućih iskapanja. </p>
<p>S druge strane policijskih nadzornih točaka za to vrijeme okupljala se rodbina osoba nestalih tijekom »Oluje« i neposredno nakon akcije.</p>
<p>Šezdesetgodišnjoj Anici Lunić iz sela Ružića kod Drniša s prvim danima »Oluje« nestali su suprug, djever i nećak. »Pokušavala sam odonda na svim stranama saznati bilo što o njihovoj sudbini, no do danas nisam uspjela u tome.« Rekla je da joj je nakon »Oluje« spaljeno sve što je imala i danas živi kod brata u Biočiću, selu nadomak Drniša. I Slobodanka Sunajko, starija Kninjanka, u srijedu je pred policijskim punktom bezuspješno pokušavala ući na kninsko groblje. Na njemu je, naime, pokopan njezin nećak Momčilo Marjanović poginuo u bombardiranju Knina, prvoga dana »Oluje«. »Na groblju postoji grobno mjesto, križ s njegovim imenom i prezimenom«, objašnjava dodajući da je nećakovo tijelo željela premjestiti u obiteljsku grobnicu. Pokušavala je, kaže Slobodanka Sunajko, to i prije, no sugerirano joj je da pričeka. </p>
<p>Iako je u srijedu ujutro policija najavila da će na groblje ipak propuštati osobe ako žele obići grobove koji nisu predmet istrage, do trenutka slanja izvještaja, to ipak nije činila. Pedesetgodišnja žena u suzama i s cvijećem u ruci morala je napustiti ulaz u groblje. »Sinu bi mi danas bio rođendan, no nisam mu mogla položiti cvijeće«, ispričala je reporteru plačući. </p>
<p>Područnom uredu HHO-a u Kninu svakodnevno se javlja rodbina Srba ubijenih i nestalih u »Oluji« i nakon nje tražeći informacije o svojima. Kako je za Vjesnik izjavila Olga Šimić, voditeljica kninskog ureda te organizacije, HHO nema nikakve veze s ekshumacijama. Ona smatra da je »oko svega toga suviše misterija i vrijeme je da se to konačno završi«. </p>
<p>Potpuno suprotno mišljenje o dolasku haaških istražitelja u Knin dijele članovi gradske Hvidre. Istodobno s pripremama uoči iskapanja na groblju, nekoliko kilometara dalje, u sjedištu kninske Hvidre održana je izvanredna sjednica županijskog ogranka udruge. U zaključcima koje je novinarima prenio predsjednik kninske podružnice Hvidre Ivan Barić, od hrvatske Vlade zatraženo je da se hitno prekine rad haaških istražitelja. </p>
<p>»Tražimo puno poštovanje Deklaracije o Domovinskom ratu, pojačanu istragu o zločinima nad Hrvatima i raspisivanje referenduma za koji smo prikupili 400.000 potpisa«, rekao je Barić. Od Vlade je zatražio da raspiše referendum na dan lokalnih izbora, a do objave rezultata zahtijeva se prestanak rada haaških istražitelja. No, ako Vlada do petka ne prihvati te zahtjeve, u Kninu će, najavljuju u Hvidri, na središnjem gradskom trgu u ponedjeljak održati miran prosvjed protiv ekshumacija na groblju. Prema najavama, nakon okupljanja prosvjednika povorka će se uputiti prema gradskom groblju gdje će »prekinuti rad«, kako je rečeno, »pristranih haaških istražitelja«. </p>
<p>Prosvjedi će trajati, kažu u kninskoj Hvidri, sve do ispunjenja njihovih zahtjeva. »Vrijeme je da hrvatski branitelji i cijeli narod shvate da je kriminalizacija Domovinskog rata uzela velik zamah, a tome moramo reći dosta«, kazao je Zvonimir Blažević, predsjednik kninskog Stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, koji je podržao najavljene prosvjede. </p>
<p>Naglašavajući da ponašanje vlasti izaziva revolt hrvatskoga naroda, predstavnici Stožera smatraju da je »haaško kopanje po nekadašnjem epicentru srpske pobune udar na suverenitet Hrvatske«. Iznoseći brojne optužbe na račun Vlade, predstavnici kninske Hvidre i Stožera najavili su građanski neposluh. »To je demokratsko pravo, a ne zveckanje oružjem«, naglašavaju. </p>
<p>Napetost u Kninu, dodatno opterećenom socijalnim stanjem, raste iz dana u dan. Tome zasigurno pogoduje i nedostatak službenih informacija, za koje je jedino ovlašten, kako se naglašava, istražni sudac u Šibeniku Ivo Vukelja. Kako Vjesnik neslužbeno saznaje, iskapanja počinju u četvrtak ujutro. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Antunović: Dosad se previše udruga oslanjalo na financiranje iz proračuna </p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Nevladine neprofitne udruge moraju zauzeti važan dio društvene scene, naglasila je u srijedu potpredsjednica Vlade Željka Antunović u razgovoru s četrdesetak članova radnih skupina za izradu programa suradnje Vlade i nevladinog neprofitnog sektora.</p>
<p> Program je ocijenjen dobrim početkom suradnje koja do prije godinu dana gotovo i nije postojala, a državnu i lokalnu upravu mogla bi rasteretiti velikog dijela poslova pa čak i financijskih briga. Naime, preko nevladinih udruga u Hrvatsku može doći mnogo novca iz međunarodnih organizacija, što je, istaknuto je, posebno važno sad kad polako kopne humanitarne donacije. No to je moguće samo ako se uspostavi transparentan odnos s državnom i lokalnom upravom u kojem će se točno znati mogućnosti i odgovornosti partnera.</p>
<p>U procesu unapređivanja civilnog društva, obje strane moraju mnogo učiti, naglasila je Antunović. »Vladin sektor treba naučiti kako funkcionira civilno društvo i koje se koristi multipliciraju iz njegova razvitka, a predstavnici nevladinog sektora, koji je rastao naglo, nekontrolirano pa i neodgovorno, trebaju naučiti kako funkcionira državna uprava«, napomenula je ona. Ocijenila je da se previše udruga dosad oslanjalo samo na financiranje iz proračuna što vodi u ovisnost o državi.</p>
<p>Predstavnici udruga smatraju, pak, da još mnogo toga treba čak i zakonski urediti, prije svega principe i kriterije financiranja, ali i definirati pojmove poput općeg dobra te zakonski regulirati odnose nevladinog neprofitnog sektora s jedinicama lokalne uprave. Utemeljiti treba i suradnju s profitnim sektorom - poduzećima, od kojih se ne očekuje samo financijska korist.</p>
<p>Povoljniji tretman udruge bi trebale imati i u poreznim zakonima, prije svega u onom o PDV-u, smatraju njihovi predstavnici, a posebno ih smeta što se PDV plaća na donacije. Kako kažu, uz veće povoljnosti u plaćanju poreza i doprinosa udruge bi mogle zaposliti i više profesionalaca, bez kojih je nemoguće organizirati efikasni rad.</p>
<p>Trebalo bi donijeti i novi zakon o Udrugama te promijeniti uvjete za osnivanje stranih zaklada koje je danas praktično nemoguće utemeljiti u Hrvatskoj, iako se radi o organizacijama s obilnim i stabilnim izvorima novca. (S. Kapetanić)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Velika Britanija podupire ulazak Hrvatske u eurointegracije </p>
<p>RIJEKA, 18. travnja</p>
<p> - Velika Britanija zainteresirana je za približavanje i ulazak Hrvatske u europske integracije, podupire svaki njezin korak u tom smjeru i spremna je pružiti svekoliku potporu. Istaknuo je to u srijedu u Rijeci britanski veleposlanik Nicholas Jarrold prilikom susreta s primorsko-goranskim županom Milivojem Brozinom. Veleposlanik boravi u Rijeci u povodu dvodnevne britanske priredbe u tom gradu. Velika Britanija, rekao je, također teži razvoju bilateralnih odnosa s Hrvatskom, i u gospodarstvu, napose turizmu, i u kulturi i drugim područjima društvenog života. </p>
<p> Govoreći o priredbi »Britanski dani u Rijeci«, Jarrold je kazao da je njezin cilj prikazati stanovništvu toga grada kako doista žive građani Britanije radi produbljivanja razumijevanja i veza između ljudi u dvjema zemljama. Župan Brozina naglasio je da je riječko područje zainteresirano za međunarodnu suradnju, ustvrdivši kako i povezivanje između gradova i regija može pridonijeti zbližavanju pojedinih zemalja. Britanskog veleposlanika primio je u srijedu i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. U sklopu britanske manifestacije bit će priređena izložba glagoljice, revija britanskih filmova, koncert tradicionalne britanske glazbe, predavanje o britanskom obrazovnom sustavu i bilateralnim odnosima Britanije i Hrvatske. Britansko veleposlanstvo darovat će knjige i časopise na engleskom jeziku riječkoj Gradskoj biblioteci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Političari nezadovoljni svojom slikom na ekranu, ali nisu za bojkot pretplate</p>
<p>To što su svi nezadovoljni HTV-om može se tumačiti i tako da je HTV nepristrana, smatra član Vijeća HRT-a Marin Jurjević / »HSS je u totalnoj blokadi«, smatra predsjednik Kluba zastupnika te stranke Luka Trconić / Predsjednik Kluba zastupnika oporbenog HDZ-a Vladimir Šeks upozorava pak na »tendenciju HTV-a da se ocrni i demonizira i posljednjih deset godina hrvatske povijesti«</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Oko pitanja objektivnosti i neovisnosti Hrvatske televizije prije dvije godine lomila su se koplja tada vladajućeg HDZ-a i koalicije oporbenih šest stranaka. U to su vrijeme zbog »ključnog« pitanja - tretmana političkih stranaka na HTV-u - prekidani i pregovori između vlasti i oporbe. Koliko je značenje imala Hrvatska televizija možda najbolje oslikava činjenica da je predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić, nezadovoljan tretmanom svoje stranke na nacionalnoj televiziji pozvao građane na bojkot plaćanja pretplate. Danas, nakon što su stranke šestorke više od godinu dana na vlasti, situacija se nije bitno promijenila. Doduše, nitko iz njihovih redova više ne poziva na građanski neposluh i neplaćanje pretplate, ali svoje nezadovoljstvo programom, a posebnom načinom na koji ih se tretira na HTV-u - ne kriju.</p>
<p>Prvi veći »napad« na direktora HRT-a Mirka Galića (kojem se zamjeralo da je na to mjesto došao zahvaljujući SDP-ovoj kombinatorici), dogodio se ljetos kada je potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić na sastanku jednog stranačkog tijela zatražila Galićevu ostavku. Unatoč tome što su se izrazi nezadovoljstva, doduše sramežljivo, čuli i iz redova ostalih stranaka vladajuće koalicije, sve je ostalo na tome.</p>
<p>Sada pak program Hrvatske televizije, posebno Informativni, gotovo podjednako kritiziraju i vlast i oporba. No to, kazat će SDP-ov zastupnik i član Vijeća HRT-a Marin Jurjević, i nije loše. Naime, smatra on, »to što su svi nezadovoljni može se tumačiti i tako da je HTV nepristrana«. Jurjević je kazao kako SDP ne spada u one stranke koje su potpuno zadovoljne načinom na koji ih se tretira na HRT-u. Ipak, ističe, da je stanje na HTV-u daleko bolje nego u vrijeme HDZ-a, jer više ne postoji »dirigirano novinarstvo«.</p>
<p>»U deset godina vladavine HDZ-a ni jedan se mjesec nije dogodilo da je SDP bio zastupljeniji od HDZ-a, a sada se to događa, i to je dakle moguće«, ustvrdio je Jurjević. Na primjedbu da se SDP-u spočitava povlašten tretman na HRT-u, jer ima Galićevu naklonost, Jurjević je odgovorio da je direktor Galić već dokazao svoju neovisnost, kao i to da nije povezan s nikakvim centrima političke i druge moći.</p>
<p>Ovih dana oštre su kritike na račun HTV-a uputili i HSLS-ovci. Tako su splitski gradonačelnik Ivan Škarić i potpredsjednik HSLS-a Joško Kontić uputili su oštre kritike Hrvatskoj televiziji, ustvrdivši da HTV namjerno ignorira HSLS kako bi poruke liberala »ostale u vakuumu«. Kontić je ponašanje HTV usporedio s »nekim mračnim vremenima iz dalje prošlosti«, ističući da je »HSLS ogorčen medijskim tretmanom hrvatske televizije, koja uoči predizborne kampanje zanemaruje HSLS, i to isključivo zbog političkih razloga«. Čak je rekao kako mu se čini da HTV ignorira HSLS, samo zbog toga što se SDP nedavno pobunio, jer »Slobodna Dalmacija dnevno objavljuje četiri Škarićeve fotografije«. </p>
<p>Ipak, razloga za nezadovoljstvo HTV-ovim medijskim tretmanom ima upravo HSLS-ov gradonačelnik Splita, koji je »šokiran i ogorčen« odlukom HTV o »stopiranju« televizijskog prijenosa euharistijskog slavlja i svečane procesije na Dan Svetog Dujma, zaštitnika grada Splita. Škarićevim kritikama na račun čelništva HTV pridružili su se i crkveni krugovi, poručivši direktoru Mirku Galiću kako je nepojmljivo da »jedna limunada ŕ la Porin ima prednost u odnosu prema vjerskoj i kulturnoj manifestaciji«</p>
<p>I u izvješću Vijeća HRT-a u kojem se govori o programu HRT-a, koje će se vjerojatno tijekom svibnja naći u saborskim klupama, konstatira se nezadovoljstvo tretmanom političkih stranaka sa svih strana političkog spektra. Predsjednik Vijeća HRT-a Ivo Škrabalo za Vjesnik je kazao da to nezadovoljstvo nije posve neutemeljeno te je istakao neravnotežu između predstavnika stranaka koalicije i oporbe u programu. Također, u izvješću su prigovori upućeni i na račun kriterija poretka važnosti vijesti. Međutim, nastavlja Škrabalo, u programu se, unatoč »povremenim nezgrapnostima u Informativnom programu«, vide pomaci na bolje.</p>
<p>Predsjednik Kluba zastupnika HSS-a Luka Trconić smatra da je tretman te stranka na HTV-u nedopustivo loš. »HSS je u totalnoj blokadi, a i konferencije za novinare se loše i siromašno prenose. To je čudan i neprofesionalan odnos«, istakao je Trconić. Ipak, izrazio je nadu da će se, nakon što se sukladno novom Zakonu o HRT-u, izabere novo Vijeće, na bolje promijeniti tretman HSS-a.</p>
<p>Predsjednik Kluba zastupnika oporbenog HDZ-a Vladimir Šeks, ustvrdio je pak da se njegova stranka na HTV-u sustavno marginalizira, potiskuje, omalovažava i vrijeđa. Upozorio je i na tendenciju HTV-a da se »ocrni i demonizira i posljednjih deset godina hrvatske povijesti, tijekom koje je HDZ bio vladajuća stranka«. Šeks je, također, ponovio rezultate jednog neovisnog istraživanja da čak devedeset posto vremena u ključnim informativnim emisijama pripada vladajućoj koaliciji i njenim dužnosnicima.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš i Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>RTV pretplata prekrštena u pristojbu, bolja provjera neprijavljenih prijamnika</p>
<p>ZAGREB, 18. travnja</p>
<p> - Izmjenama Zakona o HRT-u, koji je na snazi od 10. ožujka 2001., RTV pretplata je definirana kao pristojba na posjedovanje radijskih i televizijskih prijamnika (članak 39) i na nju se više ne obračunava porez na dodanu vrijednost (PDV). Zakon obvezuje sve vlasnike prijamnika da HRT-u prijave prijamnika, najkasnije u roku 30 dana od dana nabave prijamnika, a promjenu adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta, vlasnik je dužan prijaviti najkasnije u roku 15 dana od dana promjene. Dosadašnji naziv RTV pretplata zamjenjuje naziv - radijska i televizijska pristojba, navodi se u srijedu u HRT-ovoj obavijesti za tisak.</p>
<p>Visina pristojbe iznosi 1,5 posto prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u Republici Hrvatskoj, na temelju statističkih podataka za prethodnu godinu i ona za ovu godinu iznosi 50 kuna. Domaćinstva koja u imaju dva ili više radijskih ili televizijskih prijamnika plaćaju samo jednu mjesečnu pristojbu, čime se ukida dosadašnja obaveza plaćanja drugog prijamnika ili prijamnika u vikendici. Pravne osobe plaćaju pristojbu na svaki prijavljeni prijamnik 50 kuna, što je dvostruko manje od ranijeg iznosa. Dosadašnji radio pretplatnici plaćaju radio pristojbu u iznosu identičnom televizijskoj pristojbi, što je povećanje sa 38 na 50 kuna.</p>
<p>Novi Zakon propisuje kaznu za neprijavljivanje ili korištenje odjavljenog prijamnika od 500 i 2000 kuna. Kontrolne službe Odjela pretplate će u skladu s novim Zakonom o HRT-u u sljedeća dva mjeseca provesti intenzivne mjere provjere neprijavljenih prijamnika na području Republike Hrvatske. Vlasnici neprijavljenih prijamnika mogu svoje prijamnike prijaviti inkasatorima HRT-a ili pak izravno Odjelu pretplate na telefon 01/4807-111 i faks 01/4807-186 ili pak e-mail pretplataahrt.hr. Sve dodatne informacije mogu se naći na teletext stranici broj 400 ili na web stranici http://www.hrt.hr/pretplata, zaključuje se u HRT-ovoj obavijesti.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Predizborna prepucavanja HSLS-a i SDP-a oko »Slobodne Dalmacije« </p>
<p>SPLIT, 18. travnja</p>
<p> - Zagrebačka tvrtka AUDID, koju je Skupština Slobodne Dalmacije 5. ožujka izabrala za revizora društva, dovršila je elaborat o poslovanju splitske novinske kuće. Kako Vjesnik doznaje, splitska politička koordinacija, sastavljena većinom od čelnika HSLS-a i SDP-a, sastat će se u četvrtak u zgradi Gradskog poglavarstva kako bi razmotrila revizorsko izvješće i odlučila o sudbini direktora Slobodne Miroslava Ivića i glavnog urednika Josipa Jovića. </p>
<p>Prema potvrđenim informacijama, sastanku u splitskoj Banovini bit će nazočni HSLS-ov gradonačelnik i saborski zastupnik Ivan Škarić, njegov zamjenik Miroslav Buličić (HSLS), SDP-ov dogradonačelnik Veljan Radojković i novi predsjednik Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije Zoran Milas. Vjesnikov izvor, koji nije želio biti imenovan, rekao nam je da Ivić neće nazočiti sastanku, iako upravo gradonačelnik Škarić inzistirao da se predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije pozove u Banovinu. Slobodna Dalmacija, koja je prije mjesec i pol dobila novi Nadzorni odbor, ali ne i novu Upravu i glavnoga urednika, postala je kamen smutnje između vladajućeg dvojca HSLS-a i SDP-a. I dok je HSLS spreman učiniti sve kako bi sačuvao Ivićevu »glavu«, dotle SDP ustraje u smjeni predsjednika Uprave. S druge strane, ako ipak popuste pod pritiskom SDP-a i »žrtvuju« Ivića, posve je sigurno da HSLS-ovci neće pristati da se direktor Slobodne smijeni prije izbora, na čemu inzistira SDP. Unatoč razlikama u koncepcijama o daljnjoj sudbini Slobodne Dalmacije, za koju i HSLS i SDP procjenjuju da će odigrati važnu ulogu na lokalnim izborima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ipak postoji i jedna zajednička. Naime, obje stranke pokazuju gotovo istovjetnu nebrigu za sudbinu glavnog urednika Josipa Jovića. Doduše, HSLS se nada da će Ivić, ostane li na dužnosti predsjednika Uprave, imenovati novog urednika, koji neće iritirati njihove koalicijske partnere, ali koji, isto tako, neće biti privržen SDP-u do te mjere da ugrozi političke karijere liberala i reputaciju njihove stranke u Splitu i Dalmaciji. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Unatoč načelnom dogovoru šestorke, izborni »zečevi« trče biralištima? </p>
<p>Nikolić: HSLS neće koristiti najjača imena koja bi kao nositelji lista privukli birače / Kramarić: Naš će rezultat varirati od vrlo dobrih rezultata u Osijeku, do solidnih u Rijeci i Splitu / HNS istaknuo ime Radimira Čačića za Varaždin /Trconić: Hoće li na listama biti »zečevi« ovisi o lokalnim organizacijama</p>
<p>ZAGREB,18. travnja</p>
<p> - Premda su lokalni izbori za samo mjesec dana, odnosno 20. svibnja, većina stranaka još ne želi »ispucati« imena svojih aduta. Naime, većinom se još kalkulira sa zvučnim imenima i procjenjuje bi li bilo produktivno ili pak kontraproduktivno ići sa »zečevima« ili ponuditi biračima one koji će stvarno i obnašati vijećničke dužnosti. U svakom slučaju očekuje se da će već sljedećeg tjedna zahuktati predizborna kampanja.</p>
<p>Glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić nije nam otkrila »favorite« koje će ta stranka isturiti kao nositelje izbornih lista u pojedinim sredinama. Razlog je jednostavan - liste još nisu gotove, a one su, što se HSLS-a tiče, stvar lokalnih ogranaka i županijskih organizacija. Središnjica stranke se u to neće miješati, decidirana je Nikolić, i uvjerava da HSLS neće koristiti najjača imena - ni Dražena Budišu - koja bi kao nositelji lista privukli birače, pa ustupili mjesta onima koji stvarno žive u pojedinim sredinama.</p>
<p>»HSLS neće imati 'zečeve'. U Zagrebu je to sasvim sigurno. Ne znam još hoće li Ivica Škarić biti nositelj naše liste u Splitu, ali za njega se ionako ne može reći da je 'zec'. Liste, doduše, još nisu gotove, ali sigurna sam da 'zečeva' neće biti ni u jednoj sredini«, tvrdi Dorica Nikolić, odbacujući mogućnost da ona bude »prva zagrebačka liberalka«. Komentirajući činjenicu da se pojedine stranke ne drže načelnog dogovora vladajuće šestorke da će ukinuti praksu izbornih »zečeva«, Nikolić kaže da je prvi iz dogovora iskočio HNS, a »onda to ide kao lanac sv. Antuna«. HSLS će na izbore samostalno, a za koalicijsku suradnju spreman je nakon izbora, i to prije svega »s onima s kojima se dobro slaže na lokalnoj razini«. </p>
<p>Što se Liberalne stranke (LS) tiče, zasad je pouzdano da će nositelj izborne liste u Osijeku biti čelnik LS-a i osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić, u Splitu će liberali isturiti Antu Tukića, a dobar će uspjeh u Rijeci nastojati izboriti Oleg Đaković, manje poznati LS-ovac. Prema riječima Zlatka Kramarića, za te sredine i gradove, u kojima je LS jači, nositelji lista nisu upitni.</p>
<p>Na pitanje o nositelju zagrebačke liste, Kramarić je opovrgnuo pisanje pojedinih medija da će to biti potpredsjednik stranke i ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević. »Mi u LS-u držimo do svoje riječi, za razliku od nekih drugih partnera u šestorci. Podsjećam i na to da smo se ljutili kad je to radio HDZ sa svojim generalima i ministrima, a sada neki čine isto«, govori Kramarić. »Ja nisam većina«, moto je pod kojim će »skromni« liberali pokušati pridobiti Riječane i Primorce. Inače, Kramarić očekuje šest do sedam posto glasova na svibanjskim izborima. »Naš će rezultat varirati od Osijeka, gdje se nadam više nego dobrom uspjehu, do solidnih rezultata u Rijeci i Splitu«, zaključuje Kramarić. </p>
<p>Predsjednik Kluba zastupnika Hrvatske seljačke stranke (HSS) u Hrvatskom saboru Luka Trconić kaže kako je odluka o ljudima koji će biti nositelji lista na lokalnim izborima prepuštena lokalnim organizacijama. Dođe li do nekog spora, onda će arbitrirati središnjica stranke, ističe Trconić. HSS će, napominje on, kampanju započeti idući tjedan. Odluka o tome hoće li na listama biti visoki stranački dužnosnici, također je, kaže, prepuštena lokalnim organizacijama. Ako ih bude, pojašnjava, morat će i ostati na listama i prihvatiti se posla za koji su izabrani. Iako je odluka stranke da na izbore ide samostalno, Trconić napominje kako će u pojedinim sredinama, kao što su Vukovarsko-srijemska županija i Istra, biti i koalicija, prije svega sa strankama šestorke, ali nisu isključene ni ostale stranke, osim HDZ-a.</p>
<p>Glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković kaže da su većine lista već definirane što je bio posao isključivo lokalnih organizacija. Klasičnih »zečeva«, ističe, neće biti osim, vjerojatno, ministra Radimira Čačića koji će biti nositelj liste za varaždinsku županiju. No njegova će pozicija također ovisiti o rezultatu, ističe Blažeković, jer bude li imao izgleda biti župan, stranka će razmisliti o tome da se i prihvati te dužnosti. Predsjednica stranke Vesna Pusić bit će nositeljica liste u Zagrebu, dakle, i kandidatkinja za gradonačelnicu, u Varaždinu će na čelu liste biti aktualan gradonačelnik Zlatko Horvat, u Dubrovniku Ivo Radičević, a u Zadru Ivica Maštruko. HNS je spreman i na koalicije, većinom sa strankama šestorke. Poznati su i stranački slogani - »Nova generacija hrvatske politike«, a slogan za Zagreb »Vratimo Zagrebu budućnost«.</p>
<p>Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin ističe kako će odluka o nositeljima lista u cijelosti biti prepuštena lokalnim organizacijama. Predsjedništvo će također utvrditi nositelja i listu za Skupštinu Istarske županije, što će biti poznato tek u subotu nakon sjednice predsjedništva, kaže Kajin, ističući da je za sada odlučeno jedino da će nositelj liste za Pulu biti Furio Radin.</p>
<p>Demokratska tradicija u SDP-u je da lokalne organizacije odlučuju o nositeljima i sastavu lista, pa će tako biti i na predstojećim izborima, kaže glavni tajnik SDP-a Igor Dragovan. O tome tko će biti nositelji lista, ističe, više će se znati idući tjedan, jer većina lokalnih organizacija još nije definirala svoje liste. Zečeva, također, ne bi trebalo biti.</p>
<p>Odluka je Središnjeg odbora HDZ-a da se stranačke liste za lokalne izbore sačine na županijskim, gradskim i općinskim razinama, te da na njima budu najugledniji članovi stranke. Predsjedništvo HDZ-a i središnji izborni stožer na čijem je čelu predsjednik Ivo Sanader u četvrtak bi trebali prihvatiti izborni proglas, doznajemo od članice predsjedništva Jadranke Kosor. No za sad je teško reći tko bi uopće mogao od sadašnjih vodećih ljudi HDZ-a biti istaknut na izbornim listama u većim gradovima. Prema nekim najavama, možda bi Davorin Tepeš, kao čelni čovjek najveće HDZ-ove organizacije, zagrebačke, mogao biti i na čelu liste za glavni grad Hrvatske. </p>
<p>Prema riječima Nenada Ivankovića, jednog od čelnih ljudi HIP-a, ta će udruga u najvećem dijelu županija i većim gradovima na lokalne izbore izaći samostalno. Njihove su liste već sačinjene i zna se da će onu zagrebačku voditi dr. Miroslav Tuđman, a da će na njoj još biti i svi vodeći ljudi udruge poput Andrije Hebranga, Davora Domazeta, Nenada Ivankovića, Zvonimira Hodaka...U Splitsko-dalmatinskoj županiji HIP će izaći na izbore u Hrvatskom bloku kao i u Istarskoj županiji. U Splitu, Zadru, Vukovaru HIP će imati samostalnu listu, a za Šibenik još nije odlučeno. Obrazlažući zašto HIP na izbore mora ići sa samostalnom listom, a ne pod svojim imenom, Ivanković ističe kako je krivac za to izborni zakon sačinjen tako da se uništi svaka osobnost i alternativa.</p>
<p>Kako Demokratski centar (DC) u subotu ima prvu stranačku konvenciju, predsjednik Mate Granić kaže da do tada u javnost ne žele izlaziti s imenima nositelja lista. No ističe da će ta stranka imati oko 130 izbornih lista i da će većinom samostalno na izbore. Moguće su koalicije sa strankama centra. Premda Granić ne želi reći o kojim je strankama riječ, najvjerojatnije su to HSS i HSLS. Također nije želio ni potvrditi niti demantirati informaciju da će se na listama DC-a kandidirati saborski zastupnici te stranke.</p>
<p>Ivka Bačić, Goranka Jureško i Ivana Matić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010419].
|
