NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010219].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 214212 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>19.02.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kovačević: Brže promjene su ključ za održanje ove vlade, prosvjedi su ju učvrstili</p>
<p>Frustracija utemeljena na strahu od pravne države je ključan motiv za održavanje prosvjeda/ Brzina kojom se smanjuje broj korisnika državnog proračuna ni izdaleka ne zadovoljava iako je ovo jedina europska vlada koja je smanjila proračun u odnosu prema lanjskom/ Odmah na početku mandata trebalo je donijeti zakon o DSV-u i time stvoriti pretpostavke za brže sređivanje stanja u pravosuđu, trebalo je riješiti i probleme s HRT-om te već lani drastično smanjiti nepotrebne socijalne izdatke/ Ako ne riješimo problem pravosuđa i efikasnosti državne administracije, nećemo se moći smatrati uspješnom Vladom</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Božo Kovačević, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja i jedan od čelnika Liberalne stranke, do siječanjskih je izbora bio poznat po oštrim političkim nastupima u Saboru i medijima. No otkako je postao ministrom, relativno ga se rijetko čuje da govori o temama izvan kruga resornih problema, pa čak i posljednjih tjedana, koje su obilježile prave verbalne kanonade političara svih »boja«. Stoga smo o aktualnim događajima i problemima Vlade te vladajuće koalicije odlučili porazgovarati uoči njegova puta u Veneciju, gdje je s talijanskim kolegama razgovarao o zaštiti Jadrana. </p>
<p>• Mogu li događaji vezani za «slučaj Norac» destabilizirati koalicijsku Vladu?</p>
<p>- Protekli su događaji učvrstili koaliciju. Neke nesuglasice, koje su u prethodnom razdoblju bile javno iskazivane, sada su potpuno nestale. Mislim da je time iskazana svijest koalicije o odgovornosti za budućnost Hrvatske. </p>
<p>• Što bi, prema Vašem mišljenju, bila najveća opasnost koju ovi prosvjedi donose Hrvatskoj? </p>
<p>- Ako bi se nastavili i ako bi naišli na dovoljno zlonamjerne medije, koji bi ih generalizirali kao destabilizirajući faktor u Hrvatskoj, onda bi mogli utjecati na neuspjeh turističke sezone. Mislim da je to najveća opasnost. S druge strane, vidljivo je da velika većina građana, neovisno o političkoj orijentaciji, ne prihvaća poigravanje nasiljem kao oblikom političkog djelovanja, pa makar i samo na verbalnoj razini. Rekao bih još da su glavni ton tim skupovima davali neki organizatori koji su pokušali afirmirati primitivizam i bezakonje kao glavne vrijednosti. To je pokazatelj o kojem bi ponajprije obrazovne i slične institucije trebale voditi računa.</p>
<p>• Nekoliko tjedana uoči prosvjeda dosta se govorilo o mogućnosti prijevremenih izbora i prestrojavanja političke scene. Koliko ova vlada može još izdržati u takvom sastavu?</p>
<p>- Vlada se pokazala izdržljivom i nema razloga pretpostaviti da to i u buduće neće biti. Mislim da će ključni element za održavanje Vlade biti ubrzanje promjena definiranih njenim programom. Decentralizacija kao programska odrednica počela se ostvarivati, a dogovori o pristupanju Europskoj uniji su više nego zadovoljavajući. Napredak na tim područjima uz potpisivanje stand by aranžmana s MMF-om šalje poruku investitorima da se može ulagati u Hrvatskoj, što treba rezultirati pojačanjem investicija i otvaranjem novih radnih mjesta. Time će ključni problem ove vlade biti znatno ublažen, ako ne i potpuno riješen.</p>
<p>• Dakle, moglo bi se reći da se slažete s procjenama da bi na prosvjedima bilo mnogo manje ljudi i mnogo manje ogorčenja da je Vlada uspjela brže i radikalnije promijeniti na bolje ekonomsku sliku Hrvatske? </p>
<p>- Vjerojatno bi bio nešto manje prosvjednika. Međutim, treba reći da su se na tim prosvjedima iskazivali interesi više različitih skupina. Jedna su nezadovoljnici činjenicom da su unatoč sudjelovanju ratu ostali bez posla, izvora sredstava za egzistenciju. Drugu čine oni koji se boje da će sa zakonskim reformama izgubiti povlastice od kojih su mnoge potpuno neopravdane. Treći, pak, strepe da bi neke fantomske istrage mogle biti uperene i na njih. Ako se pozorno analizira sadržaj tih naizgled vrlo agresivnih govora vidi se da je u podlozi svega strah od Hrvatske kao pravne država u kojoj se zakon primjenjuje jednako na sve. Organizatori skupova su dobar dio tih ljudi uvjerili da oni mogu biti izuzeti od primjene zakona, ne samo onih vezanih uz međunarodne konvencije o ratnim zločinima, nego svih zakona. Oni žele imati status kakav je nekima omogućavala HDZ-ova vlast. Frustracija utemeljena na velikom strahu je, prema mom sudu, ključan motiv za održavanje tih skupova. A nema razloga za strah jer je ova vlada, trošeći znatno manje riječi nego bilo koja prethodna, postigla mnogo više nego što su prethodne vlade postigle u znatno duljem vremenu. </p>
<p>• Mogu li se događaji posljednjih dana tumačiti i kao pokušaj da se hrvatska desnica koncentrira u kakav-takav blok? Koliko je uopće Hrvatska u posljednjih 11 godina uspjela profilirati političku desnicu?</p>
<p>- Naizgled, na temelju sadržaja, izvikivanih parola i heraldike, te bi se skupove moglo svrstati u desne političke incidente. Ali, ako se analiziraju zahtjevi, motivi i razmišljanja nekih sudionika skupova, vidimo da oni nastoje ne dobiti određenu političku stigmu. </p>
<p>• Najavljuje se i stvaranje nekih drugih novih blokova.</p>
<p>- Među sadašnjim parlamentarnim strankama treba tražiti one koje će i dalje biti okosnica hrvatskog stranačkog života. Realno je očekivati integracije ili zbližavanja stranaka, ali to trebaju potvrditi njihovi članovi. Za sada toga još nema, ali vrlo je jasna pouka izbora da dobro organizirane velike stranke dominiraju u političkom životu, a male stranke, prema broju zastupnika, su osuđene na trajnu frustraciju, neovisno o tome što su u vladajućoj koaliciji. No ne vjerujem da će doći do zbližavanja na nacionalnoj razini sadašnjih stranaka šestorice sa sadašnjim opozicijskim strankama u parlamentu.</p>
<p>• Znači li to možda ujedinjenje stranaka Porečke skupine?</p>
<p>- Ta ideja nikad nije bila artikulirana tako da bi se napravila jedna stranka. </p>
<p>• Koliko hrvatska politička scena i blokovi koji se u njoj profiliraju odgovaraju modernim političkim modelima? </p>
<p>- Opća pouka iz Europe i iz SAD-a je da klasične lijeve i desne ideologije prestaju biti diferencia specifika u artikuliranju političkih poruka. Tradicionalna socijaldemokracija više ne zastupa interese radnika, jer je broj radnika u klasičnom smislu riječi smanjen, nego se, kao i gotovo sve političke opcije, nastoji legitimirati kao predstavnik srednjeg sloja. Samo ekstremne političke snage pokušavaju graditi na etničkim ili socijalnim frustracijama kao temeljima organizacije stranaka i artikuliranja ideologije. U kontekstu globalizacije takve snage su zasad potpuno marginalne. Ali, ne bude li globalizacija praćena i sposobnošću apsorbiranja različitih specifičnosti, moglo bi doći do jačanja takvih snaga, ekstremno lijevih i desnih.</p>
<p>• Srednji sloj građana je u Hrvatskoj izrazito pauperiziran, živi loše i ima vrlo imalo utjecaja. </p>
<p>- Hrvatska je općenito pauperizirana. Naš bruto društveni proizvod je znatno manji nego prosječan BDP u zemljama Europske unije, znatno zaostajemo i za vodećim zemljama tranzicije, mislim da smo ispod 50 posto BDP-a Slovenije. Očito, u Hrvatskoj je previše onih koji troše, a premalo onih koji stvaraju nove vrijednosti. Udio plaća korisnika državnog proračuna u odnosu prema BDP-u je u Hrvatskoj najveći u svijetu, kao i mirovina te troškova zdravstva. </p>
<p>• Korisnici proračuna su, čini se, vrlo respektabilna snaga, u čije interese se u Hrvatskoj još ne zadire jako. </p>
<p>- Točno. A s tako enormnom javnom potrošnjom nije moguće ostvariti velike stope rasta, bez kojih nećemo moći riješiti problem nezaposlenosti. Poruka je vrlo jasna: treba smanjiti opseg javne potrošnje - proračunske izdatke, iznose namijenjene podmirivanju različitih socijalnih potreba. </p>
<p>• Čini se da je Vlada mnogo više postigla u kresanju socijalnih prava nego što je dirala u troškove golemoga državnog aparata?</p>
<p>- Nije točno da se nije diralo, ali točno je da brzina kojom se smanjuje broj korisnika državnog proračuna ni izdaleka ne zadovoljava. A nema zemlje s tolikim izdacima za dječji doplatak, u kojoj porodiljski dopust traje tri godine ili je toliko umirovljenika u odnosu prema broju zaposlenih. Dakle, svi oni trebaju u manjoj mjeri sudjelovati u javnoj potrošnji. S druge strane, ovo je jedina europska vlada koja je smanjila proračun u odnosu prema lanjskom, a lani je vraćen gotovo čitav dug države poduzećima i država više nije uzrok nelikvidnosti.</p>
<p> • Već desetljećima hrvatski političari za gotovo sve što nisu učinili optužuju svoje prethodnike. Je li i što ova vlada mogla brže i radikalnije promijeniti? </p>
<p>- Mislim da se mnogo toga trebalo dogoditi brže. Odmah na početku mandata trebalo je donijeti zakon o Državnom sudbenom vijeću i time stvoriti pretpostavke za brže sređivanje stanja u pravosuđu koje smatram izvorom ključnih problema u Hrvatskoj. Mislim da je i probleme s HRT-om trebalo riješiti u prvih nekoliko mjeseci mandata te da je već u lanjskom proračunu trebalo drastično smanjiti nepotrebne socijalne izdatke. Predlagao sam da ministarstva obrane, javnih radova, branitelja, socijalne skrbi i zdravstva naprave popise korisnika različitih prihoda iz proračuna pa da se vidi koja se imena pojavljuju na više popisa i njihovi se prihodi iz proračuna svedu na samo jedan od tih izvora. Time bi se znatno smanjili rashodi državnog proračuna. </p>
<p>• Kao ministar imate mnogo dodira s pravosuđem, koje su mu najbolnije točke?</p>
<p>- Neefikasnost i nestručnost te do sada prevelika ovisnost o politici. Nadam se da to sad više nije slučaj. Spomenut ću jedan primjer - nedavno je Vrhovni sud donio presudu, pozivajući se na Zakon koji je već pet i pol godina izvan snage, a u vezi sa slučajem koji se dogodio više od godinu dana nakon što je taj zakon bio izvan snage.</p>
<p>• Zašto se u taj orah nije zagrizlo ranije?</p>
<p>- Mislim da se to nije učinilo zbog pretjerana straha od ugrožavanja autonomije pravosuđa. Međutim, i izvršna i zakonodavna vlast imaju instrumente kojima se može utjecati na ostvarivanje ustavne funkcije pravosuđa. Dio ustavnih obveza pravosuđa je stvaranje pravne sigurnosti za sve građane, zaštiti njihovih ljudskih prava, a obveza je svih instanci vlasti da osiguraju ostvarivanje ljudskih prava.</p>
<p>• Ima li tu straha od optužbi za revanšizam?</p>
<p>- I to je u stanovitoj mjeri točno, ali mislim da je mnogo više utjecala odluka o potpunoj korektnosti koja je pak onemogućila otpuštanje državnih službenika i zapošljavanje novih. Nadam se da će aktualne promjene Zakona o državnim službenicima i drugih zakona omogućiti efikasnije rješavanje problema velike i neefikasne državne administracije, koja troši previše, a njeni zaposlenici su nezadovoljni, i koja je prevelika, a ne daje zadovoljavajuće učinke. Kad je američki predsjednik Roosevelt prvi put izabran za predsjednika u roku šest mjeseci bili su doneseni svi ključni zakoni koji su promijenili lice SAD-a, a mi kao zemlja od četiri-pet milijuna stanovnika u više od godinu dana nismo to uspjeli. Za rješavanje tog problema odgovorna je Vlada, i ako to ne riješimo nećemo se moći smatrati uspješnom Vladom.</p>
<p>Županijski dom treba samo strankama</p>
<p>• Hoće li biti izbora za Županijski dom?</p>
<p>- Ne znam. Mislim da velika većina građana ove države Županijski dom smatra potpuno suvišnim. Sam nisam daleko od takvog shvaćanja stvari. Županijski dom je, zapravo, iskaz prikrivene težnje federalizaciji. U Zastupničkom domu je postignuta stopostotna regionalna zastupljenost svih dijelova Hrvatske i nema potrebe za ostvarivanjem regionalnih interesa putem Županijskog doma. Ali, imajući u vidu činjenicu da je Ustav donesen tek prije nekoliko mjeseci, ne bi bilo opravdano sad ići u ustavne promjene. </p>
<p>• Činjenica da se prije samo nekoliko mjeseci u sklopu promjena Ustava reklo da Županijski dom ostaje, a da se sada to mijenja, ostavlja dojam neozbiljnosti političkog vrha države. Zašto se to događa?</p>
<p>- Nema objašnjenja za to. No, ako prevladava mišljenje da je Županijski dom nepotreban, zašto ustrajavati na održanju onoga što je nepotrebno?</p>
<p>• Kome je on potreban ili nepotreban?</p>
<p>- Županijski dom potreban je strankama kako bi veći broj njihovih članova imao zajamčene prihode. Sa zadovoljstvom mogu reći da je Liberalna stranka na sve to upozoravala prigodom rasprava o donošenju Ustava. </p>
<p>• Ali i zastupnici LS-a su digli ruku za takvu promjenu Ustava.</p>
<p>- Bilo bi nerazumno ne dići ruku za ključan koncept vladajuće koalicije. Mislim da je znak stanovite političke nezrelosti ako se pita koaliciju zašto je nastupila kao koalicija. Jasno je da će svaka stranka razmisliti o ostanku u koaliciji, ako je stupanj neslaganja velik, ali je nerazumno je i nezrelo oko svakog problema postavljati pitanje izlaska iz koalicije. </p>
<p>• Ne bi li se svi trebali držati jednom postignutog dogovora, a ne da nakon samo dva mjeseca svi tvrde da su bili protiv? </p>
<p>- Politika se ne svodi samo na vježbu logike i morala, ona je i pokušaj ostvarivanja interesa. Ako većina građana kaže da je Županijski dom nepotreban, ne znam zašto se to ne bi provelo. Slažem se da je politički neozbiljno donijeti Ustav pa ga mijenjati nakon dva mjeseca. Ali događaju se i pogreške. Koja je dosad vladajuća garnitura u Hrvatskoj ikad bila spremna priznati da je napravila bilo kakvu pogrešku?!</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Clinton je puno pitao pa malo pucao, Bush puno puca i malo objašnjava</p>
<p>Američki zračni udar većina je promatrača krivo proglasila ničim izazvanim iako je Saddam obnovio protuzračnu obranu i već duže vrijeme »testira« Amerikance/ Saddam je najavio osvetu uz pomoć Palestinaca na što će Bush vjerojatno odgovoriti bez dugih najava i naknadnih moraliziranja</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Američki zračni udar po položajima iračke protuzračne obrane i zapovjednim mjestima iznad 33. paralele (akciju su fizički poduprijeli jedino Britanci) iznenadio je saveznike SAD-a u Europi i razbjesnio arapski i islamski svijet. Većina promatrača zaključila je da je ponovno bombardiranje Iraka bilo nepotrebno i ničim izazvano. No, u stvarnosti priča je nešto drugačija.</p>
<p>Amerikanci nikada nisu do kraja uništili iračku protuzračnu obranu. U odnosu na 1990. i 1991. godinu ona je prorijeđena ali i dalje funkcionira, osobito oko Bagdada. Saddam Hussein je sačuvao čak 6.000 protuzrakoplovnih topova i 575 lansera raketa zemlja-zrak sa ukupno jedanaest vrsta protuzrakoplovnih projektila ruske i zapadne proizvodnje. U mnogobrojnim netaknutim (i neotkrivenim) podzemnim bunkerima i skladištima (do 1991. gradila su ih uglavnom jugoslavenska poduzeća) Saddam drži svoje »tajno blago«. Duboko pod zemljom on je još koncem 1990. sakrio dio zrakoplovne i protuzračne tehnike. Iračani su se na te izvore oslanjali vrlo oprezno, postupno izvlačeći komad po komad opreme kako je Amerikanci ne bi spazili svojim špijunskim sredstvima i brzo uništili.</p>
<p>Saddam je praktički obnovio protuzračni prsten oko Bagdada, dobro ga maskirao među civilne objekte i u predgrađe postavio samo najnužnije sustave. Uskrsli sustav radarskog motrenja počeo je djelovati odmah iza Nove godine i u prvih mjesec i pol dana 2001. mnogo puta »uhvatio« američke i britanske avione u rutinskim patrolama. Probe radi, na savezničke lovce ispaljeno je nekoliko projektila, a često su bili aktivni i protuzračni topovi. Saddam je odlučio više ne dozvoliti američkim pilotima da bez rizika lete iznad 33. paralele i »nekažnjeno« nadlijeću i Bagdad.</p>
<p>Irački predsjednik je nastojao uvježbati nove posade za optičko, radarsko te vjerojatno infracrveno upravljanje vatrom u svim meteorološkim uvjetima (vjerojatno upravljanje je otvaranje vatre po onim koridorima za koje se pretpostavlja da ih koriste američki lovci).</p>
<p>Dakako da ni Amerikanci nisu sjedili skrštenih ruku: ustanovili su da je irački protuzračni sustav ponovo osposobljen za djelovanja po niskoletećim avionima koje može otkriti, raspoznati i neprekidno pratiti s dvostruko veće daljine nego ranije. Istodobno, američki stručnjaci uočili su i nedostatke iračke obnovljene protuzračne obrane. Irački radarski sustav i dalje je osjetljiv na elektronsko ometanje iz zračnog prostora. Sinkronizirana djelovanja (ometanje i lansiranje lažnih aviona i bespilotnih letjelica u cilju obmanjivanja) poduzimana povremeno od Amerikanaca u kratkom vremenu paralizirala su najveći dio iračke protuzračne obrane i to na čitavom prostoru između 33. i 35. paralele, kao i u pojedinačnim koridorima za prolaz američkih jurišnih zrakoplova.</p>
<p>Ruski radari starije proizvodnje također su i dalje osjetljivi na borbena djelovanja iz zračnog prostora jer svojim uključivanjem, makar i nakratko, otkrivaju vlastitu poziciju i predstavljaju vrlo pogodne izvore za američke proturadarske rakete zrak-zemlja. Amerikanci su shvatili da je većina iračkih posada još uvijek ograničena za istodobno djelovanje samo po jednom cilju (što je neefikasno u uvjetima masovnog bombarderskog naleta). Stoga im je ciklus gađanja vrlo spor, zauzetost svih sustava neracionalna, a mogućnost preusmjeravanja već ispaljene rakete na drugi cilj ravna nuli. Većina iračkih raketa zemlja-zrak ima ograničene manevarske sposobnosti u pokretanju po pravcu i po visini. Zbog toga, Iračani često ne mogu vođene rakete dovesti na željenu putanju što je ravno promašaju.</p>
<p>Iako odlično maskiraju svoje protuzračne položaje Iračani se demaskiraju gotovo uvijek u trenutku lansiranja raketa zbog dima koji se tada stvara, što američki infracrveni lokatori iz zračnog i svemirskog prostora lako otkrivaju. Što su dalje od Bagdada, na slabije nastanjenim i urbaniziranim prostorima, Iračani teže mogu maskirati svoje protuzračne položaje.</p>
<p>Amerikanci vješto koriste još jednu slabost tog sustava: daljina djelovanja iračkih raketa za srednje i velike visine nije dovoljna da dohvati ili ozbiljnije ugrozi američke letjelice. Svi američki piloti (s kopna i nosača aviona) savršeno su izvježbani za ubacivanje u »mrtve (slijepe) zone« iračkog protuzračnog štita i bez korištenja dalekometnih oružja.</p>
<p>I dok su se Iračani uvježbavali i iskušavali Amerikance, uvjereni da je Bushova administracija previše zabavljena kadrovskim »čišćenjem« Bijele kuće i ključnih ministarstava, uslijedio je novi vrlo bolan udar. Jer, vježbali su se Amerikanci, čak i intenzivnije od Iračana. Pojačani izviđački letovi u protekla dva mjeseca poduzimani su samo zato da ponovo satkani irački protuzračni sustav otkrije svoje Ahilove pete. </p>
<p>U Pentagonu su odlučili da unište istaknute točke iračke protuzračne obrane na rubu Bagdada. Zastrašujuću poruku ponijeli su lovci F-18 i A/F-18. Iako je McDonnell Douglasov F-15 Eagle u osnovnoj varijanti lovac jednosjed za postizanje prevlasti u zračnom prostoru, Iračane su ovog puta iznenadili F-15E Strike Eagle u usavršenoj dvosjednoj jurišnoj varijanti (ima dva pilota i nosi 11 tona ubojnog tereta) koji su doletjeli iz američkih kopnenih zračnih baza, te također McDonnel Douglasov mornarički lovci F/A-18E Super Hornet. Dvije eskadrile F-15E i F/A-18E lansirale su proturadarske rakete i vođene avio-bombe (uključujući i AGM-130) izvan djelovanja iračke protuzračne obrane i uništile sve radarske postaje za upravljanje vatrom, zapovjedne položaje i raketna sredstva koja imaju vlastite radarske sustave.</p>
<p>No te činjenice ne impresioniraju Saddama Husseina. On je najavio oštru osvetu. Konkretno, prkosit će Washingtonu tako što će jače pritisnuti Izrael pomažući palestinsku pobunu na Zapadnoj obali Gaze. Kako će za nekoliko tjedana palestinska uprava potpuno iscrpiti svoja financijska sredstva, Saddam namjerava dati Palestincima svježi novac, teško naoružanje i diverzantske stručnjake.</p>
<p>Ali, oni koji poznaju situaciju lako će zaključiti da će, povuče li Saddam takav potez, umjesto 24 lovca na njega krenuti barem 240 američkih borbenih aviona. Jer, za razliku od Billa Clintona novi predsjednikGeorge Bush mlađi batinom udara iznenadno i brzo, bez ranijih dugih najavljivanja i naknadnih moraliziranja, ne izvješćuju o svojim namjerama čak niti najbliže saveznike iz NATO-a. Prije je bilo »prvo puno pitaš a onda pucaš« a sada »prvo pucaš i malo objašnjavaš«.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nijemci i Austrijanci traže od Sabora obeštećenje za oduzetu imovinu</p>
<p>Nakon što je Ustavni sud poništio odredbu prema kojoj zahtjev za naknadu oduzete imovine može podnijeti samo hrvatski državljanin, 2.700 Nijemaca i 300 Austrijanaca, koji žive u Hrvatskoj, zajedno sa svima drugima kojima je oduzeta imovina, traže da im se omogući podnošenje zahtjeva za naknadu</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenskoga komunističkog režima, poznatiji kao Zakon o denacionalizaciji, koji je stupio na snagu 1997., čije se izmjene i dopune pripremaju, još jednom će staviti na kušnju hrvatsko zakonodavstvo. </p>
<p>Prije svega zato što je Ustavni sud poništio odredbu tog zakona, prema kojoj je zahtjev za naknadu oduzete imovine mogao podnijeti samo hrvatski državljanin, a nikako i netko bez hrvatskog državljanstva kojem je imovina oduzeta za vrijeme jugoslavenskoga komunističkog režima. </p>
<p>U sklopu priprema izmjena tog zakona, zanimanje za njega iskazuju oštećenici, poglavito nehrvatski državljani, pa će tako u ponedjeljak, 19. veljače, Hrvatski sabor, odnosno njegov Odbor za zakonodavstvo, posjetiti izaslanstvo iz Njemačke i Austrije. Predmet razgovora, prema pouzdanim izvorima iz Sabora, među ostalim bit će i izmjene Zakona, odnosno obeštećivanje građana njemačke i austrijske nacionalnosti, kojima je komunistička vlast svu pokretnu i nepokretnu imovinu konfiscirala, a njih protjerala s prijeratnih prebivališta. </p>
<p>Do Drugoga svjetskog rata na području prve Jugoslavije, a najviše u Slavoniji, Vojvodini i dijelovima BiH živjelo je više od 500.000 građana njemačke nacionalnosti. U Hrvatskoj je najviše Nijemaca živjelo u Baranji, pet sela bila su potpuno njemačka a u ostalima je živjelo do 35 posto Nijemaca. Živjeli su također u Osijeku, Vukovaru, Vinkovcima, Đakovu, Valpovu, Daruvaru... Nijemci su živjeli u Sarvašu, Josipovcu, Ernestinovu, Tenji, Dalju, Lovasu, Nijemcima, Gorjancima, Tomaševcima, Semeljcima, Kešincima, Velimirovcu, Veliškovcima..., sve u svemu, na području današnje Hrvatske živjelo je više od 150.000 Nijemaca. </p>
<p>Međutim, sa svršetkom Drugog svjetskog rata i dolaskom komunističke vlasti, Nijemce je snašao egzodus. Uvod u legalizaciju čišćenja Nijemaca bila je Odluka Predsjedništva AVNOJ-a, donesena u Beogradu dan nakon njegova oslobođenja, dakle 21. studenoga 1944. godine. U Odluci je propisano: da se proglase izvan zakona zato što su Nijemci; da ih se protjera iz Demokratske Federativne Jugoslavije,do protjerivanja da ih se stavi u logore; da im se oduzme sva pokretna i nepokretna imovina.</p>
<p>S donošenjem Odluke nad Nijemcima u Jugoslaviji je proveden pogrom, počelo je njihovo legalno deportiranje u logore. Sve žene, djeca i starci završili su u logorima. Najpoznatija dva logora smrti za Nijemce su njemačko selo Krndija kod Đakova, u kojem je, prije nego je postao logor, živjelo 1.800 stanovnika, i Valpovo. Osim tih dvaju logora bilo je na desetke radnih logora u kojima su Nijemci tretirani kao roblje. </p>
<p>Potpuno obespravljeni i bez ikakve imovine u logorima su Nijemci ostajali sve dok konačno nisu bili iseljeni u Austriju i Njemačku. A na njihova imanja, u njihova sela, kuće i stanove, komunistička vlast naselila je koloniste iz Dalmacije, Banovine, Korduna, dijelova Hercegovine, Crne Gore itd. </p>
<p>Na kraju je od 150.000 Nijemaca u Hrvatskoj ostalo živjeti njih vrlo malo, s time da su mnogi skrivali svoju nacionalnost. </p>
<p>Danas u Hrvatskoj živi 2.700 deklariranih Nijemaca i 300 Austrijanaca. Oni, zajedno sa svima drugima kojima je oduzeta imovina, traže da se izmjenom zakona o denacionalizaciji - pri čijem će se donošenju morati uvažiti odluka Ustavnog suda prema kojoj se svim vlasnicima oduzete imovine, bez obzira na državljanstvo, daje mogućnost podnošenja zahtjeva o naknadi oduzete imovine - omogući podnošenje zahtjeva za naknadu.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Maske oduševile mališane u Samoboru i Zagrebu</p>
<p>Da maškare uvijek i najviše razvesele one najmlađe, koji kad nestane prvi strah, gotovo zalude od sreće zbog šarenila maski, potvrdilo se u nedjelju u Zagrebu i Samoboru. Tamo su, naime, tijekom dana održane različite fašničke manifestacije za djecu - od maskenbala na ledu i različitih radionica na kojima su djeca učila izradu maski, pa do tradicionalne fašničke dječje povorke u Samoboru. </p>
<p>Samoborski fašnik zablistao je u nedjelju u punom sjaju zahvaljujući brojnim duševljenim mališanima i njihovim roditeljima. Velika dječja fašnička povorka, u kojoj je sudjelovalo nekoliko desetaka umaškaranih dječjih skupina iz Samobora i okolice, preplavila je ulice Samobora ispunivši ih iskrenim veseljem, kako to samo djeca i mogu. U dvjema povorkama, u kojima je sudjelovalo preko 2.500 djece, dominirali su popularni Teletubbiesei, iako su, izborom velikog broja različitih maski, i djeca i roditelji pokazali koliko mogu biti maštoviti. </p>
<p>Po procjenama organizatora, na osunčanim samoborskim ulicama okupilo se desetak tisuća ljudi, uglavnom roditelja i druge rodbine, ali i svih onih koji nisu mogli odoljeti dječjoj sreći i prekrasnom dekoru. Nakon povorki, cjelodnevni program nastavljen je na pozornici i u šatoru, a posjetitelje je zabavljala grupa The Beatles Revival. Dječji fašnik nastavljen je i navečer u diskoteci »Grič «, gdje je održan izbor za najbolju masku.</p>
<p>Zagrebački mališani fašnički doživljaj osjetili su na klizalištu Šalata, gdje je u organizaciji Klizačko-koturaljkaškog kluba Medveščak, održan maskenbal na ledu. Brojni klinci s maskama, tu su se prvi put okušali u umijeću snalaženja na - kliskom terenu. (Milan Koštro)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Sa šestero djece i 2.800 kuna mjesečno živi se skromno, ali nikada nije dosadno</p>
<p>Jasminka Ljevar (31): Iako je nekima možda čudno da se roditelji danas odlučuju na više djece, mi smo jedna sretna i vesela obitelj / Mjesečno osigurana naknada od 800 kuna i dječji doplatak od 2.000 kuna / Ljevarovi bi bili najsretniji kada bi otac Drago imao stalan posao, jer bi tada mogli pristojno živjeti / Odgoj djece u kršćanskom duhu </p>
<p>Iako se u današnje vrijeme, zbog teške ekonomske situacije i loših životnih uvjeta, obitelji rijetko odlučuju na više djece, u zagrebačkom naselju Oranice pronašli smo jednu takvu obitelj. Ljevarovi imaju čak šestoro djece, a majka Jasminka i otac Drago još su mladi - njemu je 35, a ona je nedavno navršila tek 31 godinu. Žive u kući s Jasminkinim roditeljima, Maricom i Matom, te 22-godišnjim bratom Krunoslavom. </p>
<p>- Iako je nekima možda čudno da se roditelji danas odlučuju na više djece, mi smo jedna sretna i vesela obitelj. Nikada nisam razmišljala da ću imati toliko djece i sada sam presretna, tako da se ne obazirem na cinične primjedbe pojedinaca, iako one katkad veoma bole, rekla nam je Jasminka i dodala, kako neki ljudi pogrešno misle da se nakon rođenja drugog djeteta, ljubav prema prvom prepolavlja. No to nije točno - ta se ljubav samo umnaža.</p>
<p>Dječje želje</p>
<p>Najstarije dijete bračnog para Ljevar, Emanuela, ima 10 godina, odlična je učenica 5. razreda, a u svoje slobodno vrijeme pjeva u crkvenom zboru. Samuelu, devetogodišnjaku, roditelji su nedavno, kad je krenuo u 3. razred, ispunili veliku želju da trenira nogomet, jer je također odličan đak. Treće dijete, Patricija ima šest godina i dva puta na tjedan ide u malu školu. Andrija (4) i Klara (3) vole se igrati u dječjoj igraonici, a Andrija još rado igra nogomet sa starijim bratom. Brigita, najmlađe dijete supružnika Ljevar, ima tek godinu i pol dana.</p>
<p>Kad smo jedno poslijepodne posjetili tu mnogočlanu obitelj, Patricija, Andrija i Klara bili su prilično ozbiljni, no uskoro su se oslobodili i zaigrali kao da nas nema. Tada se probudila mala Brigita i napravila gužvu. Ali nakon što ju je majka nahranila, braća i sestre posjeli su je na bicikl, pa je u sobi zakratko nastao mir, a razgovor je mogao biti nastavljen. </p>
<p>Jasminka je do prije šest godina radila kao knjižničarka u knjižnici »Vladimir Nazor«, no kad je rodila treće dijete, ostala je kod kuće, jer je donesen Zakon da majka s troje i više djece bude na rodiljskom dopustu i za to prima naknadu. A ta naknada zaista je mizerna - iznosi samo 800 kuna na mjesec, a dječji je doplatak 2.000 kuna. U srpnju ove godine Jasminka bi ponovno trebala početi raditi, ukoliko ne bude izglasan zakon prema kojem bi majka s većim brojem djece imala status odgojiteljice i za to primala plaću.</p>
<p>Pomoć obitelji</p>
<p>Otac Drago po struci je vodoinstalater, no nema stalno zaposlenje, već radi povremeno, kad ima posla. Ljevarovi kažu da bi bili najsretniji kada bi Drago imao stalni posao, jer bi tada mogli pristojno živjeti. U posljednja dva mjeseca nije ništa zaradio, tako da je obitelj praktički živjela od 2800 kuna mjesečno. Mladoj obitelji dosta pomaže Jasminkina majka, šijući im odjeću i pomažući u kućanstvu. I ostatak obitelji pruža nesebičnu pomoć, a Jasminki pomažu i starija djeca. </p>
<p>- Vječito ima posla, a katkad zna biti i vrlo teško. Najviše mi nedostaje što nemam vremena za čitanje. No treba se samo uzdati u Božju providnost i uvijek se nađe dobra duša koja je spremna pomoći u teškim trenucima, kaže Jasminka.</p>
<p>Jasminka i Drago nastoje odgajati svoju djecu u kršćanskom duhu, a obitelj je aktivna i u obližnjoj crkvi Nikole Tavelića. Svaku večer prije spavanja zajednički se pomole i Bog im, kako kaže Jasminka, daje snagu.</p>
<p>- Poput ostale djece, i naša rado pjevaju i plešu, a posebno vole kolače, bombone i žvake. Inače, vrlo su skromna, veli Jasminka, a njezin suprug dodaje:</p>
<p> - Zaista, nama s njima nikada nije dosadno. (Sandra-Viktorija Antić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Stanovnicima starog Botinca odobren kraći pješački put</p>
<p>Nedavno smo pisali o problemima stanovnika starog dijela Botinca, jer im se godinama, zbog gradnje i proširivanja novog dijela naselja, oduzima zemlja uz vrlo male naknade. No posljednji događaj posebno ih je uzrujao. Naime, zbog dogradnje Dječjeg vrtića »Botinec« oduzet im je kraći pješački put koji ih je povezivao s ambulantom, trgovinama, autobusnim postajama, školom, crkvom, koji se nalaze u novom dijelu naselja. Starim Botinčanima odobren je put dužine 500 metara, koji prolazi pokraj Vatrogasnog doma i napuštenog dvorca, gdje se skupljaju narkomani i ugrožavaju sigurnost djece koja tuda prolaze na povratku iz škole. Osim djeci, taj je put problematičan starima i bolesnima, kojih ima dosta u starome Botincu. Stanovnici su se stoga za pomoć obratili i Gradskom uredu za izgradnju grada, a peticiju je potpisalo ukupno 49 ljudi.</p>
<p>Iz toga Ureda stigao je ovoga tjedna odgovor stanarima Ulice Luja Naletilića da se prihvaća njihov prijedlog za kraći pješački put koji bi povezivao stari s novim dijelom Botinca. Isto tako, istaknuto je da bi se time troškovi dogradnje Dječjeg vrtića »Botinec« povećali za procijenjenih 100.000 kuna. Odgovor su potpisali načelnica Marina Ljubišić i pročelnik Slobodan Jeličić.</p>
<p>No sada su se stanovnici staroga Botinca ponovno našli u dilemi. Naime, koji bi put od ta dva bio jeftiniji?</p>
<p> - Ovaj put koji su nam dali ne bi bio zabadava, jer bi 80.000 kuna došla samo rasvjeta, a tu su još i troškovi asfaltiranja puta, ističe Terezija Dumić, jedna od potpisnica peticije. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Upisi u Zagrebačku gradsku stražu</p>
<p>Grupacija ZAMA, nakon Zagrebačkih mažoretkinja i Zagrebačkog protokolarnog orkestra, pokrenula je posljednji projekt koji će zaokružiti protokolarne potrebe grada Zagreba - Zagrebačku gradsku stražu. Ova organizacija bit će po ustroju gradska garda. Gradske garde u Hrvatskoj već imaju mnogi gradovi (Varaždin, Osijek, Krapina, Karlovac...), a gardistička tradicija grada Zagreba seže do duboko u povijest (18. stoljeće). Upravo na toj tradiciji bazira se Zagrebačka gradska straža.</p>
<p>Zagrebačka gradska straža dosad je redovno nastupala sa Zagrebačkim mažoretkinjama, te s njima putovala na česte inozemne turneje. Zagrebačka gradska straža nastupala je sa Zagrebačkim mažoretkinjama i Zagrebačkim protokolarnim orkestrom na najvažnijim nastupima za grad Zagreb i Republiku Hrvatsku.</p>
<p>U svijetu takve postrojbe natječu se u izmjenama straža, baratanju sabljom i puškom i slično. Zagrebačka gradska straža ima članove od 14 do 59 godina, te svoj podmladak od 8 do 13 godina (uvježbavanje za ulazak u gradsku stražu). Za upis u gardu nije potrebno nikakvo predznanje ili iskustvo (nije potrebno čak niti prethodno odsluženje vojnog roka). Zapovjednik Zagrebačke gradske straže je satnik Tihomir Belas, aktivni časnik Hrvatske vojske.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zlatni mikrofon Novoga Zagreba</p>
<p>Centar za kulturu Novi Zagreb tradicionalno u okviru multimedijalne akcije »Proljeće u Novom Zagrebu - Novi Zagreb uživo«, organizira program natjecanja pjevača i glazbenih grupa amatera: »Zlatni mikrofon Novog Zagreba«. Zbog velikog interesa za ovaj program, te profesionalne pripreme za finale organiziraju se 3 kruga - prednatjecanja u veljači, ožujku i travnju i polufinale u svibnju. Na finalnom programu najbolje očekuju zanimljive nagrade sponzora i Centra. Prijave za prednatjecanja primaju se do 5. u mjesecu (ožujak i travanj).</p>
<p>U utorak 20. veljače u 19,30 sati održat će se 1. krug prednatjecanja, u Velikoj dvorani Centra. Od brojnih pjevača koji su pristupili audiciji 10. veljače odabrana su 22 natjecatelja. Glasovima publike i ocjenjivačkog suda odredit će se najbolji izvođači za polufinalni i finalni program.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Seksualne igre osvojile Berlinale</p>
<p> BERLIN, 18. veljače</p>
<p> - Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice - Film »Intimnost« Patricea Chereaua u francusko- talijanskoj koprodukciji, a na engleskom jeziku, osvojio je »Zlatnog medvjeda« kao najbolji film 51. Berlinskog filmskog festivala. Ovom filmu istodobno je pripala i nagrada »Plavi anđeo« i 50 000 maraka za najbolji europski film na festivalu, a glumica Kerry Fox dobila je Srebrnog medvjeda za najbolju žensku ulogu. Benicio Del Toro dobio je Srebrnog medvjeda za najbolju mušku ulogu u filmu »Trgovina« Stevena Sodebergha. Grand prix festivala i Srebrnog medjeveda za najbolji film prema mišljenju žirija osvojio je kineski film »Bicikl iz Beijinga« Wanga Xiaoshuaia, dok Srebrnog medvjeda (treću po vrijednosti festivalsku nagradu) osvojio film »Talijanski za početnike« danske debitantice Lone Scherfig. Najbolji redatelj je Lin Cheng-Sheng, autor drugog kineskog filma u konkurenciji »Betelnut Beauty«, dok je najboljim snimateljem proglašen Raul Perez Cubero za španjolski film »Ti si jedina (Bajka od davnina)« Josea Louisa Garcie. Nagrada Alfred Bauer za najboljeg debitanta pripala je Lucreciji Martel za režiju argentinskog filma »Močvara« . Žiri je radio pod predsjedanjem Williama M. Mehanica, američkog producenta, a u sastavu: Fatih Akin (Njemačka), Dario Argento (Italija), Hector Babenco (Brazil), Jacqueline Bisset (Velika Britanija), Dominique Blanc (Francuska), Diego Galan (Španjolska), Kyoko Hirano (Japan), Xie Fei (Kina). Bez obzira na ugledna imena, žiri je očigledno donosio odluke bez prevelike objektivnosti i dosljednosti. Ako im je nešto i moglo biti cilj, onda je to besumnje bila ideja-kako ne nagraditi američki film, bez obzira na kvalitetu i eventualne europske autorske korijene, primjerice Lassea Halstroma i njegovog filma »Čokolada« koji je ostao bez ijedne nagrade. Mnogohvaljeni film »Trgovina« Stevena Sodebergha također se morao zadovoljiti tek nagradom Beniciu Del Toru koji jest napravio briljantno glumačko ostvarenje, ali u konkurenciji epizodnih uloga. Od njega je bilo izrazito boljih, poput Seana Connerya primjerice, ili Michaela Douglasa. U konkurenciji ženskih uloga, gotovo je nevjerojatno kako je Emma Thompson mogla ostati bez nagrade. Ali na festivalima, je sve moguće, pa tako i izenađenja, a nepravde i namještaljke su svakodnevna pojava. (Branka Sömen)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Umro William H. Masters</p>
<p>ST. LOUIS/ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - William H. Masters, poznati seksolog koji je šezdesetih godina, zajedno sa svojom tada još budućom suprugom Virginijom Johnson, postavio temelje seksualne revolucije knjigom o ljudskom spolnom ponašanju, kolokvijalno nazvanom »Izvještaj Masters - Johnson«, umro je u St. Louisu u 85. godini od komplikacija Parkinsonove bolesti, objavile su agencije. (ri)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Vratili evoluciju u kanzaške škole</p>
<p>TOPEKA / ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Evolucija se opet vraća u škole u državi Kanzas. Prije 18 mjeseci državni je odbor za naobrazbu odlukom da se evolucionistička teorija izbaci iz onoga što srednjoškolci moraju poznavati da bi prošli na standardiziranim državnim testovima izazvao svjetsku porugu. Istina, to nije automatski značilo da se u školama neće moći naučiti evolucija, jer u toj državi školske programe određuju vlasti na još nižoj, lokalnoj, razini, no značilo je da najviše državne obrazovne vlasti misle kako se, recimo, medicinu ili veterinu može studirati ignorirajući Darwina i evoluciju. Odluka se, naravno, odnosila i na »veliki prasak« i ostale općenito prihvaćene teorije o postanku svemira i života. Istini za volju, nije se iz programa izbacilo sve o evoluciji: borba za opstanak i evolucionistička tumačenja manjih mutacija nisu bili izbačeni iz obvezatnih testova.</p>
<p>Prošloga tjedna novi je sastav odbora odlučio ukinuti takvu odluku koju je harvardski profesor Stephen Jay Gould usporedio s podučavanjem američke povijesti bez Lincolna. Novi sastav odbora, čija je predsjednica i izabrana na platformi vraćanja evolucije u školu, glasovao je ovaj put odnosom sedam prema tri, dok je prethodna odluka donesena većinom od šest glasova za i četiri glasa protiv.</p>
<p>Nova odluka, kojom se evolucija vraća u središte programa nastave biologije nije, međutim prošla bez otpora. Jedan od članova odbora rekao je CNN-u da se on ne protivi evoluciji u školama iz vjerskih razloga nego zato što je to »loša teorija« i zatražio da se uvedu i »dokazi koji govore protiv evolucije«. </p>
<p>Vraćanje evolucije ne znači, međutim, izbacivanje kreacionističkih teorija iz školskih programa. Ankete su pokazale da velik dio birača iz raznih, uglavnom vjerskih, razloga, želi da se u školi uči i o kreacionističkim teorijama no nisu svi suglasni kako to provesti i u okviru kojih nastavnih programa, pa se u praksi okružni školski odbori najčešće odlučuju za evoluciju u nastavi prirodnih znanosti a kreacionizam u nastavi društvenih. (db)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Nadomak Makarskoj gradili bi skijaški centar</p>
<p>ZAGVOZD, 18. veljače</p>
<p> - Nedavno osnovan skijaški centar »Biokovo« u Makarskoj, probudio je nadu u oživljavanje turizma u Zabiokovlju, posebice Zagvozda podno Svetog Jure, najvišeg vrha Biokova.</p>
<p>Ako se ostvari projekt izgradnje skijališta na sjevernim padinama Biokova s pratećim sadržajima - gdje se uostalom već okušao i poznati splitski alpinist i učitelj skijanja Stipe Božić, kad se na skijama s vrha te planine spustio prema Zagvozdu i Bilićima iznad Bunara - u Zagvozdu bi se razvio seoski turizam a potaknuo bi se razvoj stočarstva, proizvodnju zdrave hrane. Zagvožđani se nadaju da bi tako brže dobili i proširenu, sigurniju cestu od svoga mjesta do Šestanovca. Stručnjaci tvrde kako je najkraći put do budućih skijaških terena na sjevernoj strani Biokova iz pravca Turije, s Napoleonove ceste. </p>
<p>Nedavno izabrani predsjednik Udruge skijaški centar »Biokovo« Ante Novak rekao je kako bi se već za mjesec dana moglo krenuti s pripremnim radovima na uređenju skijaških terena na sjevernim padinama Biokova, dakako pod uvjetom da administracija podrži tu poduzetničku ideju i želju za ulaganjem kapitala. Za potrebe skijaša na biokovskom skijalištu mogle bi se prenamijeniti i tamošnje kamene kuće i štale.</p>
<p>Ako se u prvoj fazi izgradnje, odnosno uređenja skijaških terena uloži dva milijuna njemačkih maraka, do kraja ove godine bi se mogle izgraditi vučnice, stroj za umjetni snijeg i skijalište. Cijeli projekt mogao bi stajati do 20 milijuna maraka. Josip Modrić, inače poznati turistički stručnjak, tvrdi kako bi skijaškim centrom najviše dobio turizam na Makarskom primorju i, dakako, Zagvozd. Izrađuje se studija koja će odgovoriti je li bolje širiti postojeću cestu ili pak izgraditi vertikalni i horizontalni zračni transport do skijališta.</p>
<p>Ne zna se hoće li se plan o izgradnji skijaškog centra na Biokovu, planini koja je tri mjeseca u godini pod snijegom, doista i ostvariti. U Zabiokovlju se nadaju da taj projekt neće doživjeti sudbinu kao projekt izgradnje aerodroma na prostoru između Šestanovca i Ciste Provo te probijanje tunela kroz Biokovo od Zagvozda do Baške Vode. (Nedjeljko Musulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="13">
<p>Mlada Ukrajinka osvojila zagrepčane</p>
<p>7. Međunarodno violinističko natjecanje »Vaclav Huml«/ Četrdesetak mladih violinista iz 17 zemalja svijeta/ Predsjednik ovogodišnjeg žirija ugledni Ljerko Spiller/ Od šestero prijavljenih Hrvata, nijedan u finalu/ Pobjednica mlada dvadesetogodišnja Ukrajinka Anna Savytska</p>
<p>Najveći broj natjecatelja do sada privuklo je ovogodišnje 7. međunarodno violinističko natjecanje Vaclav Huml održano u Hrvatskom glazbenom zavodu i Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski od 9. do 16. veljače pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića. Od 57 prijavljenih pristupilo je četrdesetak mladih violinista iz 17 zemalja. Privukao ih je osim programa i glas o nepristranom i pravednom ocjenjivanju uglednog žirija na čelu s velikim autoritetom predsjednikom Ljerkom Spillerom koji je unatoč svojim visokim godinama (93) i ovaj put doputovao iz Buens Airesa u Zagreb kao jedan od rijetkih još živućih đaka Vaclava Humla. Uz potpredsjednika Tonka Ninića u žiriju su bili Maja Dešpalj - Zagreb, Maksim Fedotov - Moskva, Giorgio Ferrari - Genova, Michael Frischenschlager - Beč, Wolfgang Marschner - Freiburg im Breisgau, Manfred Scherzer - Berlin, Zlatko Stahuljak Zagreb i Renato Zanettovich - Trst, dok je Josef Suk iz Praga nažalost morao zbog bolesti otkazati. </p>
<p>U programskoj knjižici natjecanja osim imena, godišta, fotografije, državljanstva i programa nisu bili navedeni nikakvi drugi podaci npr. o školovanju i uspjesima natjecatelja koji bi mogli eventualno utjecati na ocjenjivanje. Prijavilo se i dosta hrvatskih violinista, čak šestoro, ali nitko se nije uspio plasirati u drugi izlučni krug. Žalostan je to odraz današnje zagrebačke violinističke škole, koja je daleko ispod razine koju je zacrtao njezin osnivač Vaclav Huml početkom prošloga stoljeća. U tom odmjeravanju snaga naših kandidata s najboljima u svijetu, vidljivo je da su nužne promjene. A razina ovogodišnjeg natjecanja bila je uistinu visoka. Dokaz tome je i broj sudionika u drugom izlučnom krugu. Umjesto 12 predviđenih žiri ih je propustio 13 jer su dvoje imali iste bodove. </p>
<p>Konačno u završnom krugu u dvije večeri Finala sudjelovalo je šestoro najboljih i oni su se borili za jednu od šest nagrada uz Zagrebačku filharmoniju pod ravnanjem Pavla Dešpalja u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Četvero ih je sviralo vrlo zahtjevan Koncert za violinu i orkestar op. 77 u D-duru, Johannesa Brahmsa. Prvi je svirao tridesetgodišnji Australac Daniel Hao-Ming Dodds, vrlo kultivirano i čisto s prekrasnim tonom, ali s violinom koja nažalost nije dovoljno »nosila« zvuk do auditorija. Orkestar koji je na tom samom početku bio vrlo nesiguran u pratnji, uočio je njegove kvalitete i nagradio ga je za najbolju suradnju, dok mu je žiri dodijelio četvrtu nagradu. Brahmsov Koncert izvela je i dvadesetidvogodišnja Francuskinja Ann-Estelle Medouze. Iako je bila energičnija, nije bila dovoljno precizna te je osvojila petu nagradu. Dvadestsedmogodišnji Koreanac Jae Hong David Yim je za svojega dosta mlakog Brahmsa bez intenziteta, osvojio šestu nagradu. Najboljeg Brahmsa čuli smo međutim na kraju u interpretaciji 27-godišnje Švicarkinje Meline Mandozzi koja je osvojila drugu nagradu. Dvadesetdvogodišnja Ruskinja Svetlana Teplova odmah je na početku natjecanja osvojila nagradu Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu zadane skladbe 2. Guslačkog hira, Pavla Dešpalja i bila je favorit. U finalu je međutim svirala Koncert u D-duru Petra Iljiča Čajkovskog pomalo nesigurno (naročito u prvom stavku), ali se iskupila prekrasnom Canzonettom. Pripala joj je treća nagrada. Glavnu nagradu »Zlatko Baloković« osvojila je 20-godišnja Ukrajinka Anna Savytska prekrasnom izvedbom Koncerta za violinu i orkestar u d-molu op 47, Jana Sibeliusa.</p>
<p> Svi elementi izvedbe od tehnike, tona, muzikalnosti i izražajnosti stopili su se u impresivnu jedinstvenu cjelinu koja je oduševila i žiri i publiku. </p>
<p>Spomenimo i da su novčane nagrade prilično skromne. Prva iznosi 38.000 kuna a šesta 3.800 kuna dok je nagrada Hrvatskog društva skladatelja od samo 1.900 kuna uistinu zanemariva. </p>
<p>U povodu natjecanja »Vaclav Huml« koje je završeno u petak svečanom dodjelom nagrada i završnim riječima predsjednika natjecanja Zlatka Stahuljaka i predsjednika žirija Ljerka Spillera, odmah iduće večeri održan je još jedan zanimljiv koncert. Naime ciklus »Lisinski subotom« ugostio je još jednom Zagrebačku filharmoniju i dirigenta Pavla Dešpalja, te troje violinista, sudionika natjecanja. </p>
<p>Pobjednica natjecanja Anna Savytska dobila je za tu prigodu u ruke glasovit instrument »King« Guarnerija del Gesua, koji je pripadao Zlatku Balokoviću, jednom od najvećih hrvatskih violinista, također Humlovom đaku čije ime nosi prva nagrada. Taj instrument je pohranjen u HAZU i na žalost se uglavnom ne koristi. Ovakve rijetke prilike kad se ona pod strogom policijskom pratnjom iznosi iz vitrine u dvoranu nisu pak dovoljne da bi se njegovala i sačuvala plemenitost njegovog zvuka. Vidjelo se to i u inače odličnoj izvedbi prvog stavka iz Koncerta za violinu i orkestar u G-duru KV 216, Wolfganga Amadeusa Mozarta. </p>
<p>Kao solisti nastupili su i dvojica uglednih članova žirija, svatko na svojoj kvalitetnoj violini. Wolfgang Marschner koji je ne samo veliki virtuoz već i skladatelj, pa smo čuli njegov prvi koncert za violinu u njegovoj vlastitoj interpretaciji. Potom je nastupio i Maksim Fedotov, u Španjolskoj simfoniji Edwarda Laloa. Nakon njegovog efektnog paradnog nastupa zagrebački graditelj violina Ivan Zanjko prišao mu je i pružio jednu od svojih novih violina kako bi u dodatku nakon čuvenih starih instrumenata koji su se čuli te večeri, publika dobila uvid i u veliko majstorstvo hrvatskih graditelja gudačkih instrumenata.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Sputana ljubavna strast</p>
<p>HNK u Osijeku / Premijera Verdijeva »Krabuljnog plesa« u povodu maestrove velike obljetnice/ Glazbena izvedba u režiji Petra Šarčevića i pod ravnanjem dirigenta Zorana Juranića u stalnom uzlazu</p>
<p>Tradicija izvođenja Verdijevih opera u Osijeku počela je mnogo prije osnutka Osječke opere. U sezoni 1872./73. godine, njemačka operna družina izvela je »Trubadura«, dvadesetak godina poslije njegove praizvedbe, u vrijeme neposredno nakon nastanka »Aide«. Osnutkom Hrvatskoga narodnog kazališta 1907. godine, Verdijeva djela postaju temelj repertoara. Do danas ih je postavljeno devet. Među njima se, kao jedini put u Hrvatskoj postavljeni raritet izdvaja »Giovanna d'Arco« 1973. godine.</p>
<p>Opera HNK u Osijeku od početka ove sezone izvodila je »Rigoletta«, a u nastavku planira nekoliko puta izvesti »Latinsku trilogiju« u ciklusu.</p>
<p>»Krabuljni ples« bio je uz »Traviatu« prvi Verdi u Osječkoj operi 1913. godine. Sada je u režiji Petra Šarčevića postavljen u svojoj »švedskoj« verziji na premijeri u petak, 16. veljače, što pored imperativa vremena povratka izvornosti - u scenskom smislu nudi određene olakšice, ali postavlja i određene zahtjeve. Statičnost, da se ne kaže ukočenost ansambla može se podvesti pod etiketu švedskog kraljevskog dvora i skučenost male pozornice. U švedskoj verziji svoj puni smisao ima neizbježno subretski sopranski lik paža Oscara koji je teško zamisliv u prekomorskoj američkoj koloniji »bostonske« verzije »Krabuljnog«. Švedska verzija nudi i moderniji pogled na vračaru Arvedson kao manipulatoricu informacijama, što otvara prostor da se ona ne mora nužno postaviti kao stara vještica, već kao - što je učinjeno - atraktivna žena.</p>
<p>Povećani zahtjevi švedske verzije »Krabuljnog plesa« okrenuti su scenografiji i kostimima koji trebaju dočarati raskoš kraljevske palače i opere. Scenograf Dorian Sokolić to je načinio krajnje stilizirano sa zadovoljavajućim efektom, dajući što više prostora ansamblu. Ipak, ista pozicija dekora kojega se mijenjaju poneki detalji postaje zamorna kroz šest slika opere.</p>
<p>Kostimi Ružice Nenadović-Sokolić bili su dovoljno raskošni, više kao cjelina nego pojedinačno, s nepotrebnom jednoobraznošću izbora i baleta, naročito ženskog zbora u drugoj slici. Balet je bez razložnosti pretjerano odudarao od ostatka ansambla.</p>
<p>Plesna skupina HNK, skromnih mogućnosti i velikih htijenja, decentno je savladala i izvela koreografiju Sonje Kastl kroz cijelu šestu sliku. U elegantne taktove gavote i menueta uplela je protagoniste i na svoj prokušani način razigrala prizor.</p>
<p>Glazbenu izvedbu ostvarenu pod vodstvom maestra Zorana Juranića, umjetničkog savjetnika osječke Opere, karakterizira stalna uzlazna linija prema kraju. Jasno je uočljiv velik i dobro obavljen posao s orkestrom i zborom (zborovođa Simon Dešpalj), primjerice u finim kontrastima urotnika i kraljevih odanika, te iznošenju dramatike koju ova partitura kao cilj izraza sadrži na kvalitativno bitno drugačiji način nego prethodne Verdijeve opere. Raspjevani finale opere bio je primjer lijepo ostvarenog verdijevskog ansambla.</p>
<p>Novi naslov u Osječkoj operi u pravilu za najveći broj solista znači prvi susret s njihovim ulogama. Taj trenutak, a vjerojatno i odgovornost pred Verdijevom obljetnicom, uzrokovala je da je svima na početku trebalo nešto vremena da se oslobode. U cjelovitosti uloga, najviše su postigli bariton Vlaho Ljutić kao grof Anckarström s odgovarajućim dramskim akcentima u drugom dijelu predstave, sopranistica Vesna Baljak koja je zvonko dominirala ansamblima kao Oscar, dva odlična, sonorna urotnika - Damir Baković kao grof Horn i dobrodošao novi član Berislav Puškarić kao grof Ribbing, te odlični epizodisti, naročito bariton Berislav Jerković kao Silvano.</p>
<p>Sanja Uroić-Ljutić sugestivnom je scenskom igrom i izražajnošću ocrtala vračaru Arvedson koja se ne čini baš prikladnom za njezin visoki mezzosopran. Sanja Toth-Špišić kao Amelija ima potencijal verdijanskog soprana, ali joj predstoji promišljen rad kako bi izjednačila kvalitetu tona kroz cijelu dionicu i - posljedično tome - osigurala kontrolu nad intonacijom, i na taj način ostvarila podatnost glasa koju epitet verdijanski podrazumijeva.</p>
<p>Tenor Damir Fatović u ulozi kralja Gustava dragocjeni je suradnik osječkog opernog ansambla i nositelj dijela repertoara.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Groteska kao okvir Gogoljeve komedije</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci / Uz premijernu izvedbu »Ženidbe« Nikolaja Vasiljeviča Gogolja, u režiji Jerneja Lorencija / Poigravajući se žanrovima i citirajući svoje kazališne učitelje Lorenci rekapitulira jedno za nas atraktivno teatarsko vrijeme i u retrospektivnom nadahnuću nudi izvanjski efektnu, rasutu sliku svijeta kojem neprestano izmiče središte</p>
<p>Prelazeći smiono granice realnosti u približavanju fantastičnom Gogolj je i u »Ženidbi« komičnim rasporedima pripisao groteskne izvode što naglašavaju apsurdnost svijeta, kojem pripadaju njegovi smiješni dramski epizodisti, i gotovo nehotično svjedoče o neizbježnosti tragedije. Taj je groteskni okvir poslužio mladom slovenskom redatelju Jerneju Lorenciju za scensko iščitavanje slavne ruske komedije, iz dopadljivo karikaturalnih odmaka, na pozornici riječkoga Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca. Priklonio se podcrtavanju »nemogućih situacija« u tom »sasvim neobičnom događaju« koji bi trebao govoriti o ženidbi, a otvara mnoga još uvijek aktualna pitanja na koja ni danas, stoljeće i pol nakon praizvedbe Gogoljeva komada, ne uspijevamo pronaći odgovore.</p>
<p> Početni prizor riječke predstave zamišljen je u izrazito realističnom tonu, kao igra s minucioznim komičnim detaljima u kojoj Patkaljosin, njegov sluga Stjepan i svodnica Fjokla ispisuju vjerno nacrt dosadne, provincijske svakodnevice. No, ubrzo Jernej Lorenci napušta tu realistično komičnu doslovnost i sve više ulazi u prostore fantastike gdje likovi poprimaju iskrivljene izglede i gdje se prepoznaje govor groteskne karikaturalnosti. U postupku umnožavanja, prijeloma i variranja napušta i žanrovsku dosljednost te koketira s različitim utjecajima i po postmodernim načelima nastoji destrukcijom nekog logičnog scenskog slijeda uspostaviti začudne relacije.</p>
<p> U prvom dijelu njegova redateljskog viđenja »Ženidbe« prepoznaju se elementi slapsticka, stripa, montipajtonovskog humora..., gegovi apsurdnog predznaka i klišeizirani iskazi (nerijetko citati iz tuđih predstava) čime se pokušava istaknuti groteskna slika otuđenog birokratskog društva kojeg u ovom slučaju predstavljaju prosci i histerična udavača. A ona će dočekati potencijalne mladoženje na ogromnom stolu, koji se proteže od jednog do drugog ruba pozornice, ili će se između njih voziti na romobilu u prizoru upoznavanja.</p>
<p>Drugi dio nastoji stišati tonove i približiti se intimnijoj drami čiji su protagonisti budući mladenci - dvorski savjetnik Patkaljosin i trgovčeva kći Agafja. Crvena boja ljubavi s crnim obrubima (što najavljuju nesreću) tu dominira scenom na kojoj njih dvoje uzalud pokušavaju iznaći modele komunikacije i približiti se jedan drugome. Fizički im to onemogućavaju ogromne crvene stolice u kojima se gube kao i komično bajkoviti okvir koji ne nudi mogućnost izlaza. Čak se i izravno sukobljavaju u prizoru mačevanja čime se duhovito upozorava kako je sklad između različitih spolova prilično nemoguć. Komedija završava nijemim prisustvom mladenke (koja kao da je pobjegla iz Milerova uprizorenja Brechtova »Malograđanske svadbe«) na ogoljeloj sceni i njezinim približavanjem vjenčanom buketu, zlosutnom znaku što je od polovice predstave prijetio i usmjeravao scenska zbivanja. Na posljetku s pozornice je ispraćaju snijeg i izokrenuta breza kao poetičan komentar ili simboli pročišćenja nakon nesreće. </p>
<p>Lorencijeva predstava po pojedinačnim prizorima i idejnim rješenjima podsjeća na izvedbe vodećih redatelja slovenskog teatra Vite Taufera i Eduarda Milera, a u cjelini rekapitulira jedno za nas atraktivno (i možda posljednje veliko) teatarsko razdoblje 80-ih godina, nudeći u retrospektivnom nadahnuću izvanjski efektnu, rasutu sliku svijeta kojem neprestano izmiče središte. Maštovita scenografija Branka Hojnika uspijeva u svakoj novoj sceni iznenaditi gledatelje, a odlični kostimi Bjanke Ursulov uklapaju se u pomaknutu atmosferu grotesknokomičnog zbivanja. Sliku apsurdne stvarnosti, gledane iz kuta, efektno je ocrtala Nina Violić u ulozi Gogoljeve djevojke za udaju. Iako se na mjestima priklonila zavodljivim klišejima, uspostavila je ravnotežu u onim prizorima lišenim izravne karikaturalnosti, prepuštenim tragičnim bojama. Goran Navojec usmjerio je svoj glumački iskaz na unutarnje znakove neuroze i u pogođenim stišanim tonovima predočio je Patkaljosina. Galliano Pahor u ulozi njegova prijatelja Kačkarjova vodio je i s lakoćom povezivao scenska zbivanja. Redateljski okvir slijedili su u portretiranje epizodnih karaktera Zrinka Kolak Fabijan, Edita Karađole, Asim Bukva, Denis Brižić, Dražen Mikulić i Alex Đaković koji je u ulogama sluge i dvorkinje gotovo hotimičnom beninijevskom karikaturalnošću izazivao smijeh u gledalištu.</p>
<p> Zanimljivo scensko istraživanje Gogoljeve komedije Jerneja Lorencija na mjestima je odveć opterećeno sjećanjem na predstave njegovim teatarskih učitelja i na kazališno vrijeme koje je danas, koliko god nas ono još uvijek zbog nedostatka kontinuiteta hrvatskog kazališta može privlačiti, ipak prošlo.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zagreb iz drugog kuta</p>
<p>NOTTINGHAM, 18. veljače</p>
<p> - U sklopu zajedničkoga nastupa nekih od članova »Foto kluba Zagreb« (Vinko Šerbek, Ljubo Gamulin), pod nazivom »Croatian Event« što se održava u izložbenom prostoru »1851 Gallery« u Nottinghamu u Engleskoj, samostalno se izložbom fotografija »Black & White Zagreb« predstavio Luka Mjeda. Postav sadrži 30-ak crno-bijelih fotografija koje prikazuju niz zagrebačkih motiva.</p>
<p> Predgovor u katalogu izložbe potpisuje Feđa Vukić, koji primjećuje da Luka Mjeda svojim monokromatskim fotografijama potiče razmišljanje o cjelovitom foto-portretu grada Zagreba. Pomalo je rizično vratiti se crno-bijeloj fotografiji u doba snažnog multimedijalnog razvoja, ali s druge strane na taj način autor učinkovitije portretira grad, jer dokida šarenilo u prikazu metropole, koje vrlo često može djelovati prenapadno. Mjedini snimci traže univerzalno u pojedinačnome, a specifičnost gradskog prostora dočarava fotografiranjem poznatih motiva iz neobičnih kutova gledanja. Kroz grad koji mijenja svoje lice ovisno o godišnjem dobu - dočarava se nježna melankolija potaknuta razmišljanjima o prošlosti koja se nikada neće moći u potpunosti izraziti. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Hrvatske web stranice za Europsku godinu jezika </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Web stranice Nacionalnog odbora (NO) za obilježavanje Europske godine jezika 2001. predstavili su u Ministarstvu prosvjete i športa predsjednica NO-a i pomoćnica ministra Nataša Jovičić, autor stranica Boris Vidović i zamjenik ministra Ivan Vavra. S tim će se stranicama, a i cjelokupnim programom, izaslanstvo NO-a predstaviti i na službenom otvorenju Europske godine jezika 2001. u Lundu u Švedskoj (19. i 20. veljače). </p>
<p> Riječ je o jednoj od obveza iz smjernica Vijeća Europe (VE) kako bi se svaka zemlja pridružila zajedničkom programu, u kojoj bi i Hrvatska (trenutačno u društvu 45 zemalja) sudjelovala na europskoj razini, istaknuo je Vavra.</p>
<p> Podsjetio je i kako će Hrvatska, odnosno Rovinj 22. i 23. ožujka uz potporu VE biti domaćin konferencije »Jezična raznolikost; Izazov za europske gradove i regije«. To je, napomenuo je, »još jedan dokaz kako je Hrvatska prepoznata kao ravnopravan partner na zajedničkom programu u Europskoj godini jezika«. VE i Europska unija odredili su 2001. Europskom godinom jezika radi promicanja učenja stranih jezika i prepoznavanja europske jezične različitosti kao europskog bogatstva u novoj multikulturalnoj Europi. Europska godina jezika zatvara se 7. i 8. prosinca u Belgiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Riječki plakati u Helsinkiju </p>
<p>RIJEKA, 18. veljače</p>
<p> - U predvorju Savoy Theatra (gradsko kazalište u središtu Helsinkija) otvorena je ovih dana izložba kazališnog plakata Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke. Izložbu je organiziralo Veleposlanstvo RH u Helsinkiju u suradnji s riječkim kazalištem.</p>
<p> Ova izložba je nastavak uspješne suradnje koju je Veleposlanstvo 1999. započelo sa Savoy kazalištem, kada je priređena izložba plakata HNK iz Zagreba. Budući da je prva izložba hrvatskoga kazališnog plakata imala dobar uspjeh, u dogovoru s direktorom Savoya priređena je i ova, druga izložba hrvatskoga kazališnog plakata. Posebna zanimljivost ove izložbe je reprint plakata »Aida, Gioconda« iz 1885. Izložba je otvorena do 30. ožujka. (K. R.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="19">
<p>Janičina osma pobjeda uzastopce - za povijest</p>
<p>U osmom slalomu sezone Janica Kostelić dosegla je i osmu pobjedu, s obzirom da njena konkurentica za osvajanje Svjetskog kupa Renate Götschl nije osvojila bodove (21. mjesto) Janica sama na vrhu ima 117 bodova prednosti/ Osmom pobjedom Janica Kostelić nadmašila je dosadašnji rekord Vreni Schneider sa sedam uzastopnih pobjeda u sezoni</p>
<p>GARMISCH-PARTENKIRCHEN, 18. veljače - »Pa dobro, kad će ona više stati!?« Ovo su prve riječi koje smo čuli u gužvi pored staze u Garmisch-Partenkirchenu nakon što je Janica Kostelić projurila ciljnom ravninom, ponovno osvojivši suvereno prvo mjesto u slalomu. Naravno, pitanje s početka intonirao je navijač, koji očito baš i nije Janičin pobornik i kojeg nezaustavljiva dominacija naše skijašice u slalomskim utrkama Svjetskog kupa očito polako izbacuje iz ravnoteže. No, mnogo je više onih koji su pljeskali i koji shvaćaju da je osam uzastupnih pobjeda u slalomu u Svjetskom kupu zaista nenadmašiv uspjeh, koji svakako Janicu svrstava u kategoriju ponajboljih skijašica svih vremena.</p>
<p>Janica je na cilj stigla sa čak 0,98 sekundi prednosti u odnosu na drugoplasiranu Francuskinju Christel Saioni. Treća je bila Austrijanka Karin Köller sa 1,11 sekundi zaostatka. Janičina glavna konkurentica za naslov pobjednika Svjetskog kupa Austrijanka Renate Götschl utrku je završila na 21. mjestu, usprkos tome što je na kraju vožnje bila odlična, deveta. Nakon nedjeljnog slaloma hrvatska je skijašica povećala prednost na vrhu ukupnog redoslijeda Svjetskog kupa, tako da sada ima 117 bodova više od njene prve pratiteljice, Götschl.</p>
<p>Janica je, inače, ovom pobjedom postala prva skijašica u povijesti Svjetskog kupa, koja je u jednoj sezoni pobijedila u čak osam uzastopnih slaloma. Time je srušila rekord Švicarke Vreni Schneider, koja je u sezoni 88-89., nanizala sedam pobjeda.</p>
<p>Psihološki pritisak kojeg je dio medija, kako tvrde Kostelići, nametnuo Janici ipak se nije odrazio na njen nastup u Garmischu. Sjajnu prezentaciju Janica je prikazala već u prvoj vožnji, koju je okončala na drugom mjestu, samo sa jednom stotinkom zaostatka u odnosu na vodeću, Šveđanku Anju Paerson. Šveđanka je u drugoj vožnji pala...</p>
<p> No, prilično je izvjesno kako Paerson na kraju ipak ne bi »izgurala« našu skijašicu, s obzirom na to da je u trenutku pada imala zamjetan vremenski zaostatak. </p>
<p>- Ma, ne bi ju Paerson stigla. Čak mi je i žao što nije ostala na stazi, u prolazu je dobacio Janičin otac i trener, Ante Kostelić.</p>
<p>Janica je u prvoj vožnji startala treća, iza Paerson i Saioni, na prolaznom vremenu zaostajala je 0,12 sekundi za Paerson, da bi »lauf« okončala sa jednom stotinkom zaostatka. Nakon prve vožnje kratko je dometnula: </p>
<p>- Krenula sam dobro, prva vrata sam prošla u redu, druga isto tako, a onda mi se kod trećih vrata štap nekako zapetljao među skije....</p>
<p>Ipak, štap je nije uspio zaustaviti. Janica je ponovno pokazala apsolutnu dominaciju, a posebno je dojmljiva njena vožnja u drugom dijelu staze. Naime, čak je sedam skijašica u prvoj vožnji imalo bolje prolazno vrijeme od Janice, ali su u donjem dijelu staze redovito, kao po pravilu, posustajale. Upravo u tom dijelu postojala je svojevrsna »kritična točka«, vrata su na tom mjestu bila postavljena suviše udesno, i dojam je da je velik broj skijašica upravo na ovom mjestu gubio dragocjene stotinke. Primjerice, Finkinja Tanja Poutiainen, imala je 0,5 sekundi prednosti u prolaznom vremenu, ali je na spomenutoj točki gotovo pala. Ipak, teškim je naporom uspjela ostati na skijama i završiti utrku. Prvi je »lauf« okončala s više od dvije sekunde zaostatka. Slično se dogodilo i Norvežanki Heddi Berntsen, koja je imala najbolje prolazno vrijeme u cijelom prvom »laufu«, no proklizila je na istom dijelu gdje i Finkinja, tako da je prvu vožnju završila tek na 16. mjestu.</p>
<p>Najugodnije iznenađenje u toj, prvoj vožnji, svakako je bila 17-godišnja Austrijanka, Christine Sponring, svjetska juniorska prvakinja. Sa startnim brojem 28 (!) doskijala je do trećeg mjesta u prvoj vožnji, sa 0,04 sekundi zaostatka za vodećom Paerson. U drugoj vožnji krenula je vrlo agresivno, imala je najbolje prolazno vrijeme, ali je u velikoj želji ijednostvno izgorjela i - pala. Slično je bilo i s Talijankom Emi Pezzedi, koja je sa startnim brojem 33 bila osma u prvoj vožnji, ali se na kraju ipak nije uspjela plasirati među 20 najboljih. Zanimljivo je, međutim, da je od pet najbolje plasiranih skijašica u prvoj vožnji, samo tri dočekalo kraj utrke - Janica Kostelić i Njemica Martina Ertl. </p>
<p>Sama staza bila je vrlo strma, što Janici inače odgovara. No, velika je zamjerka organizatorima to što je staza, ujedno, bila iznimno - kratka. To je, uostalom, vidljivo po vremenima ulaska u cilj. Netko je u prolazu ironično dobacio lokalnim službenicima:</p>
<p>- Sljedeći put neka staza bude za 15 sekundi vožnje... Ova je bila predugačka.</p>
<p>• Rezultati slaloma: 1. Janica Kostelić (HRV) 1.19.96 minute, 2. Christel Saioni (Fra) 1.20.94, 3. Karin Koellerer (Aut) 1.21.07, 4. Sabine Egger (Aus) 1.21.08, 5. Hedda Berntsen (Nor) 1.21.43, 6. Sonja Nef (Švi) 1.21.62, 7. Laure Pequegnot (Fra) 1.21.73, 8. Martina Ertl (Njem) 1.21.89, 9. Henna Raita (Fin) 1.21.94, 10. Karin Truppe (Aus) 1.22.04...</p>
<p>• Ukupni redoslijed slalomašica nakon osam utrka: 1. Janica Kostelić (HRV) 800 bodova, 2. Christel Saioni (Fra) 311, 3. Karin Kollerer (Aut) 304, 4. Sonja Nef (Švi) 284, 5. Kristina Koznick (USA) 278, 6. Laure Pequegnot (Fra) 267, 7. Martina Ertl (Njem) 266, 8. Hedda Berntsen (Nor) 248, 9. Trine Bakke (Nor) 245, 10. Sarah Schleper (USA) 210...</p>
<p> • Ukupni poredak Svjetskog kupa nakon 28 utrka: 1. Janica Kostelić (HRV) 1172 bodova, 2. Renate Götschl (Aut) 1055, 3. Regine Cavagnoud (Fra) 940, 4. Sonja Nef (Švi) 860, 5. Michaela Dorfmeister (Aut) 833, 6. Isolde Kostner (Ita) 675, 7. Martina Ertl (Njem) 666, 6. Brigitte Obermoser (Aut) 621, 9. Carole Montillet (Fra) 542, 10. Corinne Rey-Bellet (Švi) 534. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Vlatko Đolonga se još čeka</p>
<p>SPLIT, 18. veljače</p>
<p> - Zatišje je u Hajduku nakon što je prošlotjedne gužve i buke. Sada se sve vratilo u normalu, Hajdukovi nogometaši u miru pod vodstvom trenera Zorana Vulića odrađuju završnu glazuru pred start proljetnog dijela sezone koji za Splićane započinje sljedeće nedjelje kada kod kuće dočekuju Hrvatski dragovoljac.</p>
<p>Kada je u pitanju igrački kadar nema nekih posebnih novosti, na okupu je cijela momčad. Andrić i dalje vježba po posebnom režimu te Vukovića koji je zbog upale pluća morao gotovo mjesec dana pauzirati. Valjda se već zaboravilo na Tonya Grdića, koji je prije sezonu i pol stigao sa Šubićevca na Poljud. Hajduk je tada Šibeniku morao platiti 140 tisuća njemačkih maraka za njegovu istupnicu. »Bijeli« su odugovlačili, potom je Mrzlečki otišao iz Hajduka u Šibenik, a odatle u Belgiju pa je tu nastala mala novčana zavrzlama. Sada Šibenčani potražuju od »bijelih« 40 tisuća DEM za Grdića, jer žele prebiti ostatak dugovanja od prodaje Mrzlečkog. Grdića smo sada spomenuli tek tako kako bi se podsjetili tog imena, jer u igračkom smislu gotovo ništa posebno nije uradio u Hajdukovom dresu.</p>
<p>Prošlih dana Grdić je bio u Kini, u Šangaju, zadovoljio je čelnike tamošnjeg prvoligaša. Vratio se kući i čeka, nadajući se da bi ipak mogao krenuti put Šangaja. Navodno bi se u utorak Kinezi trebali javiti hoće li ga angažirati. Hajduk će najvjerojatnije pristati na to, kako bi »zaradio« ono što je na Grdiću potrošio i što je ovaj dobio u prošlih godinu i pol dana. Taj transfer po nekim procjenama ne bi trebao iznositi više od 300 do 400 tisuća DEM. </p>
<p>I dalje je otvorena opcija posudbe Vlatka Đolonge iz španjolskog Alavesa. Đolonga je u načelu sve dogovorio sa čelnicima kluba, međutim problem je što Španjolci žele preko Đolonge smanjiti odštetu koju moraju Hajduku platiti za prijelaz bivšeg Hajdukovog igrača Jurice Vučka prošlog ljeta u njihove redove. Trebaju uplatiti »bijelima« 500 tisuća američkih dolara pa sada čelnici španjolskog prvoligaša traže način kako da malo »zakinu« bijele, puštajući do kraja ljeta Đolongu.</p>
<p>Tijekom ponedjeljka ili utorka konačno bi se trebalo znati hoće li Đolonga na proljeće zaigrati u Hajdukovoj majci. Ako se to dogodi, dogodit će se jedan kuriozitet da bi Đolonga debitirao na Poljudu u majci Hajduka protiv kluba iz kojeg je otišao u Španjolsku, Hrvatskog dragovoljca.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Sinkrono klizanje za ukus publike</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Prvo međunarodno natjecanje kod nas u zasad malo poznatoj disciplini klizanja - sinkronom klizanju - pokazalo je da smo posve nepotrebno, ne baš tako davno, ne samo omalovažili nego čak »prokazali« skupne nastupe sportašica i sportaša.</p>
<p>Sinkrono plivanje ima veoma dugu tradiciju od filma Esther Williams, no unatoč čari svjetlucanja i prštanja vode sam rad i napor sportašica malo se vidi i teško prosuđuje. To je u skupnoj ritmičkoj gimnastici mnogo uočljiviji i efektnije, ali sinkrono klizanje svemu tome dodaje još jednu osobinu modernog života - <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>.</p>
<p>Efekt tog širokim slojevima veoma pristupačnog sporta vidio se u ovom, zapravo skromnom - po snazi konkurencije - međunarodnom natjecanju. Uz gotovo nevidljivu promidžbu Ledena dvorana Sportskog doma bila je bolje popunjena nego na, recimo, »Zlatnoj pirueti«, a efekt nastupa juniorki domaćih »Snježnih pahuljica« ne samo buran nego i pun upozorenja za ono što privlači gledatelje. Pojedinačni nastupi imaju puni efekt samo ako se radi o vrhunskim plasmanima. Ostala mjesta ne privlače. U momčadskim, skupnim nastupima sve privlači zajedničkim osjećajem povezanosti.</p>
<p>To je bilo veoma čujno, pa i u zaista sjajnom obaveznom nastupu zagrebačkih juniorki koje su u kratkom vremenu od početka ovog sporta u Hrvatskoj uspjeli vidljivo premašiti mnogo iskusnije, mnogobrojnije i bolje i bogatije podržavane Talijanke i Mađarice. Bilo je to ugodno iznenađenje što zapravo i nije. Ovim nastupom i uspjehom odjednom je došlo do izražaja dosad nevidljivi dugogodišnji, uporni i teški rad zagrebačkih klizačkih radnika. Naime, u umjetničkom klizanju široki rad se brzo sužava na nekoliko najnadarenijih pojedinki ili pojedinaca, a oni ostali su se gubili. Ovom disciplinom njima je dana sjajna mogućnost da se svojim omiljenim sportom bave doslovno od sedme do 77 godine.</p>
<p>Zato uspjeh »Snježnih pahuljica« nije ni slučajno dobio priznanje vrhunskih sutkinja ovog sporta zbog »domaćeg terena« nego zato što se je vidio trud i znanje u prošlom radu.</p>
<p>Sada treba samo upoznati široko gledateljstvo s ovom disciplinom koju dobro razumiju i vole gledati.</p>
<p>• Konačni redoslijed juniorki na prvom međunarodnom natjecanju »Snježnih pahuljica« u sinkronom klizanju u Zagrebu: 1. Snježne pahuljice (HRV), 2. Ledeni kristali (Ita), 3. Ledni rad (Mađ), 4. Labinske djevojke (Ita), 5. Plavi mjesec (Mađ).</p>
<p>Žarko Susić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Janica: Mislila sam da sam slabo skijala </p>
<p>GARMISCHPARTENKIRCHEN, 18. veljače</p>
<p> - Janica Kostelić neposredno nakon svoje osme uzastopne slalomske pobjede u Svjetskom kupu, bila je iznimno zadovoljna. Nije krila veliko zadovoljstvo:</p>
<p>- Ma, bilo je super! Drago mi je kako sam pokazala da ipak ne prestajem skijati, da je opet sve normalno, nakon svega onoga što se događalo u Hrvatskoj... Drago mi je da sam se opet vratila i pokazala da moja karijera nije gotova s onih osvojenih sedam slaloma. </p>
<p>Na upit je li joj ovo, možda, najdraža pobjeda u karijeri, Janica je odgovorila potvrdno.</p>
<p>- Najdraža? Pa, zašto bi mogla biti najdraža, nakon svega što se događalo? Bilo mi je dosta teško sve to izdržati... Sad se više ne uzrujavam, vratilo mi se samopouzdanje, malo sam se opustila. Nisam baš bila posve sigurna u prvo mjesto, pogotovo naokn vrlo dobre vožnje Anje Paerson. Ona je u posljednje vrijeme počela dobro skijati. Nakon prve vožnje imala je jednu stotinku prednosti. No, rekla sam si da u drugom »laufu« moram napadati, jer su sve skijašice napadale, što je i vidljivo po tome da su razlike bile vrlo male. Paerson je bila dobra, ali je na stazu izašla bolesna, pri tome nije imala niti snage, pa na kraju niti nije izdržala. Bit će vrlo opasna u slijedećim utrkama. Ne razmišljam o tome bi li me prestigla da je ostala na skijama. To sad ne bih komentirala. »Bi li me prestigla ili ne...«, zapravo nije mi drago što nije došla do cilja, jer bi ipak bilo fer da sam je pobijedila tako da je i ona došla do cilja.</p>
<p>Janica je, na kraju, ukratko opisala kako se osjećala na samoj stazi.</p>
<p>- Kad sam krenula činilo mi se da sam vrlo loša. Mislila sam da idem vrlo sporo, ali to je zbog načina na koji su postavljeni zavoji na stazi, takav je bio ritam utrke, trebalo je postupno dodavati brzinu... Eto, mislila sam da sam slaba, a na kraju sam pobijedila. Kad sam došla do cilja, nisam mogla vjerovati! (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Poljak definitivno napušta Zagreb</p>
<p>Trener košarkaša iz Trnskog ovoga puta definitivno je odlučio napustiti klupu »zagrebaša« / Poraz od Cibone VIP 62-100 samo je donio ulje na vatru</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Ono što je kuhalo dobar dio zime, dobilo je definitivnu potvrdu onoga trenutka kada se Cibona prošetala kroz Trnsko i svladala košarkaše Zagreba sa 100-62 u 17. kolu A-1 lige košarkaša. Trener Zagreba Željko Poljak rekao je igračima, novinarima, a i svima u klubu da njegov ostanak na trenerskoj stolici više nema smisla.</p>
<p>- Mnogo toga se nakupilo, ovu momčad više ne mogu kontrolirati. Imali smo mnogo problema tijekom sezone, odustajanja od Europe, nekih ozljeda ključnih igrača, oduzetih pobjeda. Na kraju sve se to odrazilo na momčad, kao što se odrazila i ukupna financijska nemoć društva koja nije zaobišla ni ovaj klub, govorio je Poljak koji će u ponedjeljak definitivno raskinuti odnose s prekosavskim klubom.</p>
<p>Sukus priče koje skrivena iza Poljakovih izjava je u sljedećem. Zagreb je već sezonama bio klub u kojemu je jedina realnost bila improvizacija. Željko Poljak nije takav tip, sportaš je od glave do pete, i svako iskakanje iz sportskih okvira za njega je gotovo nevjerojatno. No, ono što je ključni problem iz Trnskog, ne i jedini, jest činjenica da su uzaludno u Zagrebu pokušavali sve uvjeriti da igrači od 20 godina mogu biti nositelji momčadi. To se pokazalo promašenom idejom u slučaju Josipa Sesara prije tri sezone, a i sada se slično pokazuje u slučaju Marija Stojića. </p>
<p>I u jednom i u drugom slučaju, Zagreb je pogriješio s »tajmingom«. Trebao je Sesara prodati godinu dana prije nego što je ovaj otišao u Cibonu. Također, uoči ove sezone bilo je pravo vrijeme za prodaju Marija Stojića. I kako je Sesar ostao godinu dana predugo u Trnskom, tako i Stojić ove sezone igra i ponaša se kao osoba koja mora biti tamo, premda shvaća da je taj prekosavski klub prerastao.</p>
<p>Tu nastaju problemi, dobar dio mladih igrača veže se uz perjanice svog naraštaja, a sve to unosi nemir u momčad i još je teža situacija sada nego prije tri sezone, jer novca gotovo da i nema. Momčad, treneri, pa čak i direktor nisu dobili plaće cijele sezone, navodno im je nešto obećano krajem veljače, no sve skupa ne jamči zdravu sredinu.</p>
<p>Usput se zaratilo s ključnim ljudima u Savezu i premda je Zagreb dobrim dijelom u pravu što se tiče svojih zahtjeva glede krovne košarkaške organizacije, u svemu je trebalo biti malo više pronicljiviji, političniji...</p>
<p>Danas je situacija takva da u momčadi ima svega osim tolerancije, Zagreb je klub s perspektivom oslanjanja na mlade, koja je u pravilu pozitivna, ali u kojoj nema preciznih planova. Improvizacija je u Trnskom jedini sigurni plan.</p>
<p>Željko Poljak preuzeo je momčad nakon što se uprava kluba pod hitno željela riješiti Boška Božića Pepsija prije tri sezone. Pepsi je tada želio prodati Sesara, u pravo vrijeme, ali klub to nije htio. Tu je nastao problem i Pepsi je morao otići. Time je u nepovrat Zagrebu odnio i dio svog osebujnog imidža, jer Pepsi je bio prava i jedina identifikacija tog kluba. Željko Poljak bio je dugi niz godina uz Pepsija, bio je to odnos koji je i danas pun obostranog povjerenja. U teškim uvjetima Sesarovog nezadovoljstva u svojoj prvoj trenerskoj samostalnoj godini Poljak se zaustavio na osmom mjestu. Lani je uspio biti četvrti s momčadi koju je fino vodio, no nakon te sezone kad je trebalo otići stepenicu više, Zagreb je ponovno pokrenuo poznatu priču. »Mi se oslanjamo na mlade«, grmjelo je iz Trnskog, pa se u tom smislu riješili Anzulovića, Šarina i Rimca. Ponovno nisu pogodili, ponovno nisu ništa naučili iz svoje povijesti. </p>
<p>Može li se momčad osloniti na mlade igrače? Možda može, ali samo kad oni imaju oslonac u iskusnijima. Kad taj oslonac izostane, nastaju problemi, svlačionica traži »šerifa«, a rezultata nema. </p>
<p>Željko Poljak otići će do svršetka sezone u Italiju, gdje mu kćer Maja igra odbojku i pokušat će se odmoriti od svega. Vrući krumpir treniranja momčadi bez pravog oslonca preuzet će vjerojatno dosadašnji Poljakov asistent, Dražen Anzulović. Ni njemu neće biti ništa lakše, Poljak je najbolji primjer...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Prva košarkaška liga - rezultati</p>
<p>Zagreb</p>
<p> - Cibona VIP 62-100</p>
<p>• Dvorana »Trnsko«</p>
<p>ZAGREB - CIBONA VIP 62-100 (21-23, 15-24, 14-26, 12-27)</p>
<p>ZAGREB: Tomas 5, Tanta, Miljković 15 (3-3), Tomasović, Blašković, Perinčić, Marinović 1 (1-2), Stojić 15 (3-4), N. Garma, Vukičević 16 (4-6), J. Garma 6 (2-2), Daugherty 4 (0-2).</p>
<p>CIBONA VIP: Longin 27 (4-4), Kus 2 (0-1), Sesar, Planinić 10 (2-2), Prkačin, Lee 14 (5-5), Skelin 12 (2-2), Awojobi 6 (2-2), Mamić 15 (3-4), Nicević 14, Džidić. </p>
<p>SUCI: Anzulović (Zagreb) i Miščević (Sisak). GLEDATELJA 500. </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Branimir LONGIN (tp)</p>
<p>Šibenik-SO - Zadar 79-105</p>
<p>• Dvorana »Baldekin«</p>
<p>ŠIBENIK-SUNCE OSIGURANJE - ZADAR 79-105 (6-27, 18-27, 29-29, 26-22)</p>
<p>ŠIBENIK-SO: Paić 5 (2-2), Pestić 5, Matošin 6, Vuković, Blaće, Huljev 13 (3-3), Vidačak 4 (2-4), Šarin, Kešina 1 (1-2), Radojković 12 (4-4), Kapov 33 (5-6)</p>
<p>ZADAR: Knežević 4, Marić 9 (1-2), Baldwin, Krunić 10 (2-2), Perinčić 6, Vrsaljko 6 (2-3), Morović 11 (1-2), J. Ružić 8 (1-1), Dijan 9 (1-2), T. Ružić 12 (4-4), Mandeville 14 (4-5), Pejčinović 16 (3-7).</p>
<p>SUCI: Legović (Rijeka) i Maras (Zagreb). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Davor PEJČINOVIĆ (jd)</p>
<p>Zrinjevac - Sava osiguranje 85-94</p>
<p>• Dvorana »Kutija šibica«</p>
<p>ZRINJEVAC - SAVA OSIGURANJE 85-94 (25-19, 9-30, 19-18, 32-27)</p>
<p>ZRINJEVAC: I. Morić, Jelaska 5, Dujmović 9 (3-3), M. Morić 8 (2-2), Malić 14 (2-2), Swanson 9 (2-2), Smiljanić 5, Livajić, Bond 20 (6-6), Čolak 15 (1-2), Rozić, Spudić.</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Štemberger 11 (1-1), Whitfield 17 (1-1), Mezulić, Baždarić 26, Byrne 14, Devčić, Budinić, Štimac 7 (1-3), Mance 19 (3-3), Roth.</p>
<p>SUCI: Dožai (Zagreb) i Vovk (Slavonski Brod). GLEDATELJA: 500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dalibor BAŽDARIĆ (ri)</p>
<p>Osijek - Svjetlost Brod 64-86</p>
<p>• SD »Zrinjevac«</p>
<p>OSIJEK - SVJETLOST BROD 64-86 (24-23, 14-13, 11-25, 15-25)</p>
<p>OSIJEK: Tucaković, Petrović 7 (0-1), Voloder 7 (2-2), Čutuk, Katavić 4, Bićvić 2, Brown 20 (2-2), Mandić, McQuay 6, Kristić 12, Lozančić 6.</p>
<p>SVJETLOST BROD: Norac 2, Stipanović 13 (2-2), Nenadić, Piplović 13 (1-1), Miličević, Štefanac 5 (1-2), Tedić 12 (2-7), Šimić 2 (2-4), Pezer, Čorić, Helbich 27 (8-8), Kalaica 12 (3-3).</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac) i Papec (Varaždin). GLEDATELJA: 300.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zoran HELBICH (dk)</p>
<p>Split-CO - Dona 102-78</p>
<p>• Dvorana »Gripe«</p>
<p>SPLIT CROATIA OSIGURANJE - DONA 102-78 (18-8, 24-25, 26-20, 34-25)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 4, Gregov 15, Tomeljak 2, Vujčić 20 (1-1), Žižić 10 (4-4), Rencher 13, Ukić 2, Poljak 11 (3-4), Pašalić 4, Grgurević 9 (3-4), Land 12, Badžim.</p>
<p>DONA: Novosel 9 (1-2), Gnjidić 12 (1-2), Antić 24 (4-5), Maloča 11 (4-4), Samac 3 (3-4), Samardžić, Bošnjak, Prskalo 15 (3-3), Papić, Barać 4 (4-4), Čuljak, Bulajić.</p>
<p>SUCI: Herceg (Zabok) i Radović (Dubrovnik). GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikola VUJČIĆ (ac)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Podravka u četvrtfinalu Kupa EHF</p>
<p>KOPRIVNICA</p>
<p> - Rukometašice Podravke Vegete izborile su nastup u četvrtfinalu Kupa EHF-a. U uzvratnom dvoboju osmine finala Koprivničanke su svladale turske prvakinje, TMO Ankaru 34-17 (20-8), što je svakako iznenađenje, nakon 19-81 pobjede u Ankari prošlog vikenda.</p>
<p>Hrvatske su prvakinje odigrale za svaku pohvalu, pogotovo u obrani, a i efikasnog koprivničkog napada je bila zavidna. Turkinje nisu bile loše, ali naprosto nisu mogle pratiti raspoložene Koprivničanke.</p>
<p>• Sportska dvorana</p>
<p>PODRAVKA VEGETA - TMO ANKARA 34-17 (20-8)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Sančin, Vresk 4, Perčulija 1, Pensa 1, Palčić 5, Hodak 5, Raguž 6 (6), Čuljak 1, Mihoci 4, Hrg 6, Jurić 1.</p>
<p>TMO ANKARA: Necay, Karatepe, Aktürk, Sari 1, Özel 1, Arslan 2, Basaran, Astün 4 (1), Oztürk 2, Iskenderoglu 2, Vasileva 4, Coskun 1 (1).</p>
<p>SUCI: Beremes i Donven (obojica Luksemburg). GLEDATELJA: 800.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Andreja HRG. (I. Čičin-Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Osječanke ispale iz Kupa pobjednica kupova</p>
<p>OSLO</p>
<p> - Rukometašice Osijeka neslavno su završile svoj nastup u Kupu pobjednica kupova. Naime, u obje utakmice osmine finala koje su u Oslu, Osječanke su izgubile od domaće ekipe Nordstrand. Prva je utakmica završila 23-19 u korist Norvežanki, a druga čak 34-14 (19-6)!</p>
<p>U tom drugom dvoboju Osječanke su se dobro držale do 6-6, no nakon toga Norvežanke su postigle 16 pogodaka, Osječanke nijedan, pa je bilo 22-6. Najefikasnija igračica Nordstranda bila je Sandve sa 10 pogodaka, a za Osijek su strijelci bile Farkaš 7, Lenardić 3, Babić 2, Topalov i Nenadić po jedan pogodak. (dk)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hrvatski dragovoljac pobjedom protiv Osijeka pomogao sebi i Dinamu</p>
<p>Nogometaši Hrvatskog dragovoljca sa 1-0 (0-0) pobijedili su gostujući Osijek u zaostaloj utakmici 18. kola prvenstva Hrvatske, te tako pomogli sebi, ali bez sumnje i zabrinuli Osijek, koji je zasigurno računao na i te kako važnu pobjedu, bitnu u borbi za naslov prvaka</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Ispunile su se i preko mjere želje Hrvatskog dragovoljca u zaostalom susretu 18. kola protiv Osijeka. Priželjkivali su nogometaši iz Sigeta makar jedan bod protiv favoriziranih gostiju iz Osijeka, ali su osvojili sva tri. Pobijedili su nakon velike bitke sa 1-0 (0-0), i tim su rezultatom pomogli sebi, ali bez sumnje i zabrinuli Osijek, koji ipak nije računao da bi mogao započeti proljeće, i utrku za naslov prvaka, s porazom već u startnoj utakmici.</p>
<p>Utakmicu bismo podijelili na dva dijela. U prvom su se suparnici podosta ispitivali, nitko nije želio ulaziti u neki suvišni rizik. Pri tom je zbog značaja utakmice za jednu i drugu stranu bilo prisutno podosta nervoze, tako da od nekog sadržajnijeg nogometa nije bilo puno viđeno. Zbog toga su u prvom dijelu i izostale ozbiljnije prijetnje prema vratima, a ono što se događalo može se nabrojati na prste jedne ruke. Tako smo prvu prijetnju zabilježili tek u 16. minuti, kada je igrač domaćih Novaković iskosa sa sedam metara pogodio gostujućeg igrača. Iz toga se izrodio udarac iz ugla, i dosta ozbiljna prigoda za Bošnjaka, koji je odmah vrhom kopačke gađao ali se ispriječio Balić. Ozbiljna je bila i prijetnja Prišća u 29. minuti, ali više zahvaljujući pogrešci Petrovića, koji mu je pred vratima nespretno prepustio loptu. U tom razdoblju ozlijedio se kod domaćih Fumić, tako da su »dragovoljci« zadnjih pet minuta prvog dijela igrali s igračem manje.</p>
<p>U nastavku, najprije je svima upalo u oči da je sudac Šupraha, svoj tamni dres, identičan »dragovoljčevu«, zamijenio sa žutim, a to je bio razlog što je u prvom dijelu nekoliko puta lopta išla njemu u noge.</p>
<p>Na travnjaku, međutim, vidjeli smo nešto sasvim drugo. Najprije razdoblje velikog pritiska Osječana koji su ambiciozno krenuli da pošto-poto pokušaju postići pogodak. Tako je najprije Prišć bio u prigodi, ali je mladi vratar domaćih Čelina dobro reagirao. Dvije minute kasnije poslije lijepe akcije gostiju, desila se prava mat-situacija pred vratima domaćih. Balatinac je dobro loptu spustio samom Mituu, koji je želio efektno zakucati iz blizine loptu u mrežu. No, nekako se čudesno pred njime ispriječio vratar Čelina. </p>
<p>Nisu niti domaći ostali bez odgovarajućeg odgovora, krenuli su i oni da nešto naprave. Tako je u 58. minuti poslije protuakcije Gulić sam osvanuo pred Balićem, ali mu je ovaj istrčavanjem skratio put. Okušao se i udarcem sa 20 metara Kiseljak, a da bi u 68. minuti lopta dvije minute kružila oko Dragovoljčevih vratiju, pri tome smo zabilježili desetak udaraca Osječana s loptom u gusti blok domaćih. </p>
<p>I, kako to biva, u jeku naleta Osječana da svakako postignu pogodak, uslijedila je i protuakcija domaćih. Iz nje se rodio korner, loptu je u njenoj putanji Novaković lagano skrenuo prema Bošnjaku, a ovaj kroz mnogo nogu pogodio cilj.</p>
<p>Bilo je to, dakako, ogromno veselje domaćih nogometaša, a znak Osječanima da krenu na sve ili ništa. Kako se igra takoreći sasvim preselila na polje domaćih, redale su se gužve pred vratima Hrvatskog dragovoljca i sve nervozniji napadi Osječana. No, prolaskom vremena sve je bilo manje nade da Osječani ostvare taj željeni pogodak, koji bi im donio i te kako važan bod, bitan u borbi za naslov prvaka.</p>
<p>• Stadion u Sigetu</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC - OSIJEK 1-0 (0-0)</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čelina - 6,5 Petrović 6 (od 46. Šimić 6); Nekret - Katić 6, Vukojević 6, Novaković 6, Gulić 6, Bošnjak 7, Fumić 6 (od 46. Katulić 6.5) Kiseljak 6, Lovreković 6 (od 70. Sviben -), Petričević 6.5</p>
<p>OSIJEK: Balić 6,5, Gašpar 6; Zebić 6,5, Neretljak 6,5, Grnja 6 (od 85. Vuka), Beširević 6, Ergović 6, Balatinac 6 (od 60. Zrilić), Brkić 6 (od 75. Kalezić -), Prišć 6, Mitu 6.</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan) 6.5. GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Bošnjak (73.).</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Lovreković, Petričević, Katić, Prišć, Zrilić.</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Spomenko BOŠNJAK.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Grobna tišina koja je sumnjiva</p>
<p>Skupština Hrvatskog nogometnog saveza u ponedjeljak ne bi trebala biti ničim uzdrmana, uzme li se u obzir činjenica da oporba zadnjih dana gotovu da nije pustila glas prijetnje... / No, nije li to zatišje pred buru?</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Osim ponekog novinara koji tu i tamo podsjeti da bi na Skupštini Hrvatskog nogometnog saveza u ponedjeljak moglo biti burno, jer »neprijatelj nikad ne spava«, sve ostalo ima obilježje grobne tišine. Znači li to da je moguća oporba, koja je još donedavna dizala glavu i u svojim glasnim prijetnjama sezala do prvog čovjeka HNS-a Vlatka Markovića, potpisala kapitulaciju pred nekim ubojitim protuakcijama iz Ilice 31 poduzetim u zadnje vrijeme u ime očuvanja vlasti? Ili ta prenapadno čudna tišina ipak nosi u sebi i znatno veće prijetnje nego što se i misli?</p>
<p>No, što god da se nagađalo, bilo to s razlogom ili ne, sastanak ponedjeljak u »Sheratonu« trebao bi u najmanju ruku biti posut cvijećem. Dakako, sluša li se mišljenje Zorislava Srebrića koji će s čuđenjem poslušati, a onda i odgovoriti na pitanje očekuje on, kao glavni tajnik Saveza, nakon ponedjeljaka moguće promjene u vladajućim segmentima HNS?</p>
<p>- Očekujem da se održi redovna Skupština, ovo nije izborna Skupština. Očekujem da će se prije svega razgovarati po načelu - najvažniji je nogomet. Od operativnih zadataka nema dvojbe, za sve nas je najvažnije da se stvore uvjeti i ostvari plasman A reprezentacije na Svjetsko prvenstvo iduće godine u Japanu i Koreji, ne da se smesti Srebrić.</p>
<p>Slušajući Srebrića, u ponedjeljak bi u ime načela da je najvažniji nogomet, točnije plasman na SP, sve trebalo odisati u najmanju ruku svekolikim oprostom i pomirenjem pozicije i opozicije. U ime toga i učvršćenim zajedništvom, jer koji drugi interes, osim nogometa, može zanimati ljude koji rade u njemu, ili imaju čvršće ili mekše spone s njime?</p>
<p>Stvarnost nas, međutim, uči da očigledno goli interes nogometa zanima još samo one rijetke entuzijaste, kojih je sve teže pronaći i sa svijećom. Sve ostalo u nogometu i oko nogometa je uglavnom bezosjećajni biznis, suhi interes i mogući izvor različitih probitaka. Većih ili manjih, ovisno o plasmanu u »strukture«, preko kojih se onda može utjecati na niz zbivanja. Od toga tko će suditi pa možda time i utjecati na moguće ishode utakmica, tko i zašto biti delegat i supervizor, tko u ovom ili onom tijelu Saveza kad se proširuje ili smanjuje Liga, kad se odlučuje o tomu u što se, i preko koga poduzimaju određene investicije, potpisuju sponzorski i ini ugovori...</p>
<p>Uglavnom, biti nešto u nogometu čak je nalik statusnom simbolu kojim se dokazuje i osobna uspješnost.</p>
<p>Zbog svega spomenutog ponekad smo i svjedoci pravih dvorskih bitaka za nogometno prijestolje, ili mjesto u blizini u ime čega se ne preže od svega što može pripomoći u ostvarenju cilja. Nije li upravo u ime učvršćenja svojih pozicija Vlatko Marković nedavno inicirao i proveo vrlo uspješni Sabor hrvatskog nogometa, na kojemu je svojevrsnom aklamacijom dobio priznanje za svoj rad, koliko god imao i izvjesnih praznina i nedorečenosti? Nije li u ime dodatnog osiguranja stečenih pozicija, ali i zaokruženja zacrtanih projekata kroz iskazano zajedništvo, vrhuška HNS-a neki dan iskoristila proslavu Hajdukovog rođendana kako bi Izvršni odbor HNS-a bez suvišnih »kako« i »zašto« usvojio niz izvješća, prijedloga i odluka. Zapravo cijeli set raznih dopuna i izmjena pravilnika i dokumenata koji bi na Skupštini HNS-a u ponedjeljak trebali biti prihvaćeni i unijeti znatno više reda u svekoliku regulativu. Time i odnose u našemu nogometu, narušene zbog nedosljednosti, navijaštva, ali i drskog ponašanja, sramotnih javnih istupa pojedinaca, naglašenoj potrebi za samoisticanjem i slično.</p>
<p> Ipak, iako se stiče dojam da je naizgled sve unaprijed dobro pripremljeno, te da Markovića ništa ne može uzdrmati i izbaciti iz sedla, zaista je čudno da od donedavnih bučnih oporbenjaka ni traga ni glasa. Pitanje je zašto? Možda stoga što ih je nedavni sastanak Sudačkog zbora »ubio u pojam« činjenicom da je sve s njega naknadno proglašeno regularno »iako ništa nije bilo regularno?« Ili su oporbenjaci u liku Sinovčića, Bebeka i društva, promijenili taktiku, kad su već neke prethodne bitke izgubili, ali je pitanje jesu li izgubili i rat?</p>
<p>Stoga, koliko god se činilo da je situacija mirna i spokojna, upravo taj iritirajući mir ne da nam mira, a da ne bismo prognozirali kako se ipak nešto iza brda valja...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Braović ipak izabrao uhodanu varijantu</p>
<p>Iako je veći dio priprema uigravao 3-4-3 sustav, Dinamov trener Hrvoje Braović će u utorak Šibeniku sučeliti momčad u dugogodišnjoj Dinamovoj formaciji 3-5-2</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Nakon nedjeljnog prijepodnevnog treninga Dinamov trener Hrvoje Braović odagnao je sve dvojbe u svezi sastava kojega će u utorak (Maksimir, 15.30 sati), sučeliti Šibeniku u utakmici četvrtfinala Kupa Hrvatske.</p>
<p>Tako će »modri« proljetnu sezonu započeti u ovoj postavi: Butina - Leutar; Leko, Sesar - Mikić, Pavlović, Jeličić, Mujčin, Agić - Šokota, Balaban. Vratio se, dakle, Braović dugogodišnjem 3-5-2 sustavu, iako je veći dio pripremnog razdoblja potrošio na eksperimentiranje sa 3-4-3 varijantom. No, baš kao što je lani i Braovićev prethodnik Marijan Vlak u prvoj ozbiljnijoj utakmici (protiv Osijeka u finalu turnira u Širokom Brijegu), odustao od igre s tri napadača, tako je sad i Braović posegnuo za sigurnijom, uhodanijom opcijom.</p>
<p>Nadalje, danima se pisalo kako su Igor Cvitanović i Brazilac De Oliveira najugodnija pripremna iznenađenja, no unatoč medijskom »bombardiranju« iskazivali smo sumnju da će spomenuti dvojac dobiti mjesto u udarnoj postavi. I to se obistinilo, Braović više vjeruje jesenskome prvom napadačkom paru Šokota - Balaban, nisu ga zavarali pripremni bljeskovi Cvitanovića i De Oliveire. Štoviše, bespotrebnim isključenjem na trening-utakmici u petak protiv Radnika u Velikoj Gorici, Igor Cvitanović se još više, zbog svojega nekontroliranog ponašanja, udaljio od prve momčadi...</p>
<p>U nedjelju je Braović na treningu sučelio dvije momčadi, »narančastu« i »plavu«. U plavim majicama bila je postava koja će istrčati protiv Šibenika, dok su s druge strne bili: Vasilj - Bosnar; Sedlovski, Pilipović - Golob, Bazina, Gondžić, Čutura; De Oliveira - Abramović, Cvitanović. Nedostajali su ozlijeđeni Polovanec, Drpić i Krznar, a na kraju je ovaj ogled okončan remisom. Bilo je 2-2, strijelci za »plave« bili su Mujčin i Šokota, dok su pogotke za »narančaste« postigli Gondžić i Abramović.</p>
<p>Ova utakmica nije promijenila Braovićeva razmišljanja, nitko se iz »narančastih« nije nametnuo niti ugrozio nekoga iz »plave« momčadi koja je bila predodređena da starta protiv Šibenika. Dodajmo samo da u utorak pravo nastupa nema makedonski reprezentativac Sedlovski.</p>
<p>- Pokušavali smo u pripremama igrati 3-4-3 sustavom, međutim, u većini slučajeva to nije dobro izgledalo. Stoga neću tvrdoglavo juriti »glavom kroz zid« i vraćamo se 3-5-2 varijanti. Treba biti oprezan, ovo je ipak službena natjecateljska utakmica, pričao je trener Braović. (P. Jurišić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Bučan izlazak američkog predsjednika na međunarodnu scenu</p>
<p>Sa dva poteza u istome danu (posjet Meksiku i zračni napad na Irak), novi je američki predsjednik kod kuće dobio uglavnom pohvale (na hrabrosti i odlučnosti za kažnjavanje Saddama Husseina), ali je izazvao prigovore saveznika i bijes medju Arapima koje će ovoga tjedna obići Colin Powell...</p>
<p>NEW YORK, 18. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush uspio je u istome danu »biti« na dva kraja svijeta - osobno u Meksiku, a akcijom u Iraku - i tako s dva istodobna poteza stupiti na medjunarodnu političku scenu. Ali dok je u Meksiko otišao da bi ponudio partnerstvo zemlji s kojom je geografija Ameriku učinila prvim susjedom, nalogom za zračnu kaznenu akciju nad Irakom Bush je izazvao mnogo burnije djelovanje.</p>
<p>Autorizirajući zračnu akciju koja je, kako Bush naglašava, bila »rutinska«, on je poslao »jasnu poruku Saddamu Husseinu«, on je možda, šaljući američke i britanske ratne zrakoplove u akciju, kaznio Saddama za »drsko testiranje američke odlučnosti«, ali je time izazvao neraspoloženje u redovima svojih saveznika (Pariz) i bijes i najavu osvete u arapskom svijetu. Takođjer, Bush je time dao povoda američkim komentatorima da zaključe kako je to što se odigralo nad Irakom »dokaz uspona još jednog Busha koji će biti dorasao iračkom izazovu«.</p>
<p> Ne bez zluradosti, ali i ne bez barem malo istine u tome, »New York Post« u svom komentaru pozdravlja »veliku novost«, naime, da jedan američki predsjednik šalje u zračnu akciju na Irak američke (i britanske) zrakoplove, »a da to nema veze sa seksualnim aferama«! Naime, posljednji zračni napad na Irak odigrao se u veljači 1999. godine, baš kada se Senat spremao glasati o impeachmentu Clintona (!), a prije toga Clinton je bio pokrenuo raketni napad na Sudan baš u trenutku kada je o impeachmentu (zbog afere s Monicom Lewinsky) glasao Kongres... Puka koincidencija? U republikanskim se krugovima općenito vjeruje da je Clinton (i) tim potezima htio spašavati kožu i skretati pozornost javnosti...Ali, kako kaže »Post«, »sada su u Washingtonu na vlasti - odrasli ljudi«.</p>
<p>Jabuke, očito, ne padaju daleko od stabala, a ni bombe više ne padaju daleko od Bagdada...Prva vojna akcija u svijetu koju je naredio novi američki predsjednik, odigrala se dvije godine nakon što je Clinton posljednji put kažnjavao Husseina (iz istog razloga kao i sada Bush, naime, provokacija, ugrožavanja i kršenja zabrane letenja u »non-fly-zoni«) i osam godina nakon što je tamo naredio zračnu akciju njegov otac u posljednjim danima svoga predsjednikovanja. Utoliko je, možda, donekle izlišno raspravljati o tome je li Saddam Hussein doista samo htio testirati odlučnost novoga predsjednika i njegovih suradnika.</p>
<p> U opsjednutosti Amerike Irakom i Iraka Amerikom, malo je toga novoga. Novi je predsjednik sin onoga predsjednika koji je Husseina kaznio Zaljevskim ratom zbog agresije na Kuvajt, a većina suradnika današnjega predsjednika Busha (državni tajnik za vanjske poslove Colin Powell bio je šef štaba združenih snaga u Zaljevskom ratu) bila je manje ili više izravno uključena u poteze tadašnjeg predsjednika Busha. Nikome od njih očito nije teško odlučiti se na upotrebu sile ako Saddam Hussein na to »prisili Ameriku«.</p>
<p>Koliko god, općenito, Amerika pozdravljala odlučnost svoga novoga predsjednika Busha (za kojega mnogi sada kažu kako je, eto, »odmah dokazao da se može uspješno nositi sa svjetskim problemimna«), jasno je da zračne akcije nisu rješenje problema, niti one mogu zamjeniti koherentnu novu politiku Bushove administracije. Redakcijski komentar »The New York Timesa«, primjerice, naglašava u subotu kako Bushova administracija mora sada »požuriti s definiranjem svoje politike prema Iraku«, jer je na to požuruju već klimave sankcije UN prema Iraku, kao i nužnost da se obnove američka nastojanja da se zaustavi razvoj biološkog, kemijskog i nuklearnog oružja u Iraku.</p>
<p>Zona zabrane letenja bila je uspostavljena prije deset godina, i UN i SAD su time htjeli otežati Husseinu da ponovo udari na iračke šijite ili da ponovo krene ka Kuvajtu. Sve do prije dvije godine - kada je nastala pauza - Washington i London povremeno su koristili zračne udare protiv iračkih radara, protuzračne obrane i komandnih baza, kako bi zaštitili pilote američkih i britanskih zrakoplova koji su nadlijećući zabranjenu zonu kontrolirali drži li se Saddam Hussein onoga što mu je propisano. Ovaj najnoviji zračni udar, koji je očito bio precizno planiran i pripremljen, i kojeg je Bush odobrio prije nego što je otišao u posjet Meksiku, svakako je donekle zasjenio njegov susret s predsjednikom Vicenteom Foxom.</p>
<p>Busha sada očekuju mnogo teži izazovi od ovoga, koji se možda svodio samo na timing ili na odlučnost da se povuče radikalan potez kojim je novi američki predsjednik obznanio svijetu da je tu i da »misli ozbiljno«. Jedan od većih izazova - pogotovo sada nakon »pedagoškog kažnjavanja« i »bolnog signala upućenog Saddamu Husseinu« - bit će Bushov pokušaj da obnovi međunarodnu koaliciju za nametanje striktnog embarga na naoružavanje Iraka.</p>
<p>Ovoga tjedna Colin Powell kreće na srednjoistočnu turneju na kojoj će pokušati uvjeriti Arape i muslimanske vođe kako je glavni američki interes u tome da spriječi Husseina da se naoruža, dakle da kažnjava Husseina ako to bude i dalje pokušavao, a ne irački narod koji, zbog svog vođe, trpi pod gospodarskim sankcijama.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Izrael se više pribojava libanonske i sirijske reakcije nego iračke odmazde</p>
<p>No, obični Izraelci uzimaju vrlo ozbiljno Saddamove prijetnje, prisjećajući se iračkih dalekometnih »scudova« koji su dosegnuli izraelsko tlo 1991.</p>
<p>ANKARA, 18. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zračni udari na iračke vojne ciljeve, koji su u petak navečer izvršili borbeni zrakoplovi SAD-a i Velike Britanije, dodatno su zaoštrili ionako napetu i složenu situaciju na Srednjem istoku, posebice između Izraelaca i Palestinaca. Dok je židovska država pozdravila napade kao »urazumljivanje« nepoćudnog iračkog predsjednika Saddama Husseina, dotle su gotovo sve arapske zemlje, bez izuzetka, osudile »zračno kažnjavanje« Iraka kao flagrantnu povredu njegovog suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Takve osude izrekli su čak i umjereni izraelski susjedi Egipat i Jordan.</p>
<p>Zapovjednik Glavnog stožera izraelskih vojnih snaga general Shaul Mofaz izjavio je u nedjelju kako izvedeni angloamerički zračni napadi ne bi trebali brinuti izraelske građane. Naglasio je kako njegove postrojbe u potpunosti kontroliraju sadašnju situaciju. Rekao je kako nema bojazni od »iračke osvete«. No, mnogi obični Izraelci uzimaju vrlo ozbiljno prijetnje bagdadskog diktatora. Pritom se podsjeća kako je Saddam ispunjavao svoja obećanja. Tijekom zaljevske »Pustinjske oluje«, početkom 1991. Iračani su ispalili u smjeru Izraela desetine ruskih dalekometnih »scud« raketa od kojih su mnoge dosegnule izraelsko tlo.</p>
<p>Može se pretpostaviti da se izraelski vojni stratezi više pribojavaju reagiranja susjedne Sirije i Libanona nego samog Iraka. Odlazeća vlada još aktualnog premijera Ehuda Baraka započela je pravu diplomatsku ofenzivu protiv Damaska i Bejruta. Ona je uslijedila nakon što je militantni Hesbollah u petak antitenkovskim projektilima napao jedan izraelski vojni konvoj. Tom je prilikom jedan izraelski vojnik poginuo, dok su trojica ranjena. U međuvremenu, jedan palestinski snajperist otvorio je vatru na izraelsko vojno vozilo i autobus koji je prevozio palestinske radnike u okolici Gaze.</p>
<p>Službeni Tel Aviv drži da su za te napade izravno odgovorne sirijske i libanonske vlasti koje, kako se tvrdi, imaju veliki utjecaj na sve obučenije i učinkovitije Hesbollahove militante. U takvoj situaciji, kad se intenzitet srednjoistočnih oružanih obračuna povećava, sve oči su ponovno uprte u Izrael. Očekuje se da će njegov vojni stožer ponovo pribjeći akciji »kažnjavanja« Libanona. Prema pisanju vodećih izraelskih listova, moglo bi, po uzoru na NATO-ovo kažnjavanje bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, doći do iznenadnih zračnih udara po ključnim libanonskim infrastrukturnim objektima. Slični raniji osvetnički napadi, praćeni mnogim civilnim žrtvama, samo su još više razbuktavali ratnohuškačke izraelsko-arapske strasti. </p>
<p>Zanimljivo je da je bivši izraelski čvrstorukaški premijer Benjamin Netanyahu novoj Sharonovoj vladi prorekao samo tromjesečni opstanak. No, da se s drastičnim izraelskim odgovorom vrlo ozbiljno računa, potvrdila je posredno i nedjeljna izjava Farouka Kaddoumia, političkog šefa PLO-a. Rekao je kako su Palestinci u stalnim diplomatskim kontaktima sa Sirijom i Libanonom. Njihov cilj je, kako je objasnio u intervjuu Palestinskom radiju, zajednička suradnja u stvaranju široke arapske fronte protiv novoizabranog izraelskog premijera Ariela Sharona, odnosno njegove buduće vlade nacionalnog jedinstva. Dometnuo je kako se na toj antiizraelskoj crti priprema novi sastanak Arapske lige.</p>
<p>Najdeblji kraj u cjelokupnoj srednjoistočnoj drami ponovno su izvukli Palestinci. Intifada protiv Izraela, započeta 28. rujna prošle godine, dovela je do kolapsa palestinskog gospodarstva. Prema podacima Svjetske banke, oko milijun Palestinaca se praktički svakodnevno gladuje. Tvrdi se da bi samo velika i hitna materijalna pomoć međunarodne zajednice mogla spasiti tisuće obitelji od prave ljudske katastrofe. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Moskva: SAD vode »informacijski rat« protiv Rusije </p>
<p>SAD ne žele da Rusija bude jaka ali ni odviše slaba država kako se ne bi izmijenio sadašnji balans snaga u svijetu« procjenjuje dr. Rogov</p>
<p>MOSKVA, 18. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zamjenik ruskog ministra obrane zadužen za međunarodne veze, general pukovnik Leonid Ivašov, optužio je američku administraciju da je organizirala i vodi protiv Rusije »informacijski rat« kojemu je glavni cilj rušiti prestiž njegove zemlje. »Retorika predstavnika nove američke administracije ima antiruski karakter i u njoj odzvanjaju fraze iz vremena hladnog rata«, izjavio je general Ivašov na moskovskoj konferenciji za novinare.</p>
<p>Prema njegovim riječima, Washington vodi smišljenu propagandnu kampanju radi umanjivanja uloge Rusije u međunarodnoj areni. Od službenih predstavnika Washingtona koji aktivno sudjeluju »u koordiniranim napadima« na Rusiju general Ivašov je, među ostalim, imenovao ministra obrane SAD-a Colina Powella i pomoćnicu američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Condoleezzu Rice napominjući da se taj informacijski rat organizira i vodi unatoč činjenici da Moskva ispunjava sve svoje međunarodne obveze u oblasti sigurnosti. Zanimljivo je da i uvijek odmjereni direktor ruskog moskovskog Instituta za odnose Rusije i SAD-a dr. Sergej Rogov uveliko dijeli mišljenje generala Ivašova. U intervjuu moskovskom dnevnom listu Sevodnja, Rogov je izjavio da Washington protiv Rusije vodi »psihološke napade« s dva glavna cilja.</p>
<p> Prvi je želja da sačuva svoju sadašnju dominantnu ulogu u svijetu. »SAD žele da kao koordinator budu iznad drugih svjetskih centara moći kao što su to Europska unija, Kina, Japan, Indija i Rusija. I upravo stoga SAD ne žele da Rusija bude jaka ali ni odviše slaba država kako se ne bi kardinalno izmijenio sadašnji balans snaga u svijetu« procjenjuje dr. Rogov. Drugi je cilj američkih »psiholoških napada« pripremanje terena za eventualno jednostrano istupanje Washingtona iz Sporazuma o proturaketnoj obrani kako bi SAD bez većih otpora svojih zapadnih partnera mogle krenuti u izgradnju svog zasebnog »proturaketnog kišobrana«. Istina, kaže Rogov, Amerikanci objektivno ne mogu početi s postavljanjem »proturaketnog kišobrana« prije 2006. godine, a za svemirske baze svoje proturaketne obrane Washingtonu treba još najmanje dvadesetak godina.</p>
<p>Istovremeno s generalima i znanstvenicima i ruski novinski vanjskopolitički analitičari u svojim najnovijim komentarima zaključuju da Washington provodi prema Moskvi takvu politiku kako Rusija ne bi bila čvrsta i stabilna, ali isto tako i opasno nestabilna država. Taj svoj zaključak ruski komentatori argumentiraju sljedećim činjenicama. SAD i dalje imaju diskriminacijska ograničenja prema ruskim kompanijama i ruskim robama. Protive se restrukturiranju ruskih stranih dugova, usporavaju proces primanja Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju te stavljaju različite barijere na putu integracije njihove zemlje u globalno svjetsko tržište. Pritom, kad je riječ o sve glasnijim optužbama Washingtona na račun Jeljcinovih neuspjelih reformi i razgranate korupcije u Rusiji, moskovski novinski komentatori sada upozoravaju Washington i na sljedeću činjenicu. U vrijeme Jeljcinove vladavine, osobito prvih godina, gotovo svi ekonomski i financijski savjetnici u Kremlju bili su - Amerikanci. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Talijani namjerno precijenili i preplatili Telekom Srbije</p>
<p>RIM, 18. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Državno tužilaštvo u Torinu, sjedištu Telekoma Italija, otvorilo je slučaj pod nazivom »Akti koji se odnose na novinarska izvješća vezana za kupovinu 29 posto dionica Telekoma Srbija od strane Telekoma Italija« za iznos od 900 milijuna maraka, pri čemu je netko dobio mito od 32 milijuna maraka. Prvo se pokreće istraga zbog sumnje u »lažnu i nezakonitu podjelu koristi ili akontacije na dividendu«, što je kažnjivo, a zatim i za lažno prikazivanje bilanci i stvaranja krivih procjena o vrijednosti poduzeća. </p>
<p>Povod su članci objavljeni u listu Repubblicca, dvojice novinara istražitelja Carla Bonija i Giusepea d'Avanza. Njihov rad će pokvariti snove mnogim moćnicima koji su mislili da će njihovi tajnoviti poslovi ostati neotkriveni. Postaje sve jasnije da je neobjašnjiva naklonost nekih svjetskih političara prema Miloševićevom režimu, koji je iznenađujuće dugo trajao, bila hranjena i nekim drugim »sastojcima«, a ne samo tzv. »tradicionalnim prijateljstvom« tih zemalja i Srbije.</p>
<p>Ubrzo nakon što je postavljen za predsjednika Telecom Italija koji je tada bio pod kontrolom talijanske države, menadžer Franco Bernabe se zainteresirao za transakciju kojom je talijanski telekomunikacijski div postao vlasnik 29 posto Telekoma Srbije. Zadužio je jednog od svojih pomoćnika da istraži okolnosti pod kojima je obavljen ovaj posao. Taj čovjek, kojeg novinari Repubblice zovu Kontrolor, postao je njihov tajni izvor informacija koji je praktično raskrinkao cijelu sumnjivu rabotu. </p>
<p>Kontrolor je preselio u međunarodno odjeljenje u kome su se svi čudili i osjećali neugodno kad je počeo tražiti ugovor i ostalu prateću dokumentaciju vezanu za ovaj slučaj. Na njegovo veliko iznenađenje nitko nije imao ni kopiju ugovora koji se po pravilima trebao držati u sefu. Nakon duge potrage pronalazi nepotpisanu kopiju ugovora i njegove sumnje se produbljuju. Već iz ono malo dokumenata kojih se domogao izviru ozbiljne nepravilnosti koje dovode u sumnju regularnost cijeloga posla. Prilikom ovakvih transakcija, tj. privatizacija velikih kompanija, strani investitor ne dobiva kontrolu nad većinom akcija, ali osigurava operativnu kontrolu putem svog menadžmenta i tehnologije. Oba uvjeta nisu poštovana. Ono što je još pogubnije je činjenica da je Milošević putem svog ministra za privatizaciju već prodao slavnoj braći Karić licencu za mobilnu telefoniju na dvadeset godina za smiješno malu svotu. To je automatski obezvrijedilo Telekom Srbije što je još jedan krupni dokaz da praktično nije bilo pregovora .</p>
<p>U ovakvim pričama uvijek se pojavljuju posebni »igrači koji djeluju »u sjeni«. U igrokazu »Telekom« ta figura je bio Giani Vitali koji je imao intrigantni nadimak Grof. On je imao utjecajne prijatelje; jedan je bio Dojčilo Maslovarić, veleposlanik Jugoslavije pri Svetoj Stolici i dobar prijatelj Slobodana Miloševića i njegove supruge Mire Marković, a drugi Tomasi di Vignano generalni direktor STET -a, kompanije u potpunom vlasništvu Telekoma Italija preko koje su se realizirale sve međunarodne transakcije. Maslovarić je ispleo mrežu povezivanja diplomacije i bankarstva u kojoj se kao ličnosti navode imena doživotnog senatora Giulia Andreotija, predsjednika Banke di Roma Cesara Geronzija, veleposlanika Italije u Beogradu Riccarda Sesse i ministra vanjskih poslova Lamberta Dinija koji odlučno odbija bilo kakvu povezanost sa cijelim slučajem za koji je, prema njegovoj tvrdnji, saznao iz novina. U svakom slučaju, Dini će o cijeloj aferi morati progovoriti i u talijanskom parlamentu.</p>
<p>Cijeli posao ne bi bio realiziran da na čelo STET-a nije došao Tomassi di Vignano koji je samo u 18 mjeseci realizirao ono što su njegovi prethodnici više puta odbijali kao »nezanimljiv posao«. Da bi cijela stvar imala pokriće, od švicarskog UBS-a je zatražena procjena Telekoma Srbija. Prva procjena, napravljena po međunarodnim kriterijima dala je daleko nižu vrijednost od one koje je kasnije plaćena, pa su Talijani tražili da se ta vrijednost poveća. </p>
<p>Još je čudniji zahtjev koji su i Talijani poslali UBS-u da im se pošalje Excel file u kome je izvršena procjena. Oni koji se malo razumiju u korištenje ovog programa znaju da se samo malo kozmetičkom operacijom vrijednosti mogu promijeniti. I tako je procijenjena vrijednost Telekoma Srbija povećana i postavljeni su temelji da se posao realizira na opće zadovoljstvo svih sudionika. To što je Telekom Italije platio 900 milijuna DEM za udio u jednoj kompaniji iz istočnih zemalja je iznad svih tržišnih i realnih vrijednosti. Niti jedna telekom kompanija, i to iz zemalja sa puno većim brojem stanovnika i sa gospodarstvom u puno boljem stanju, kao npr. Češka, nije niti približno toliko plaćena.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>»Pregrijano ozračje« u izboru v.d. ravnatelja RTV Slovenije</p>
<p>U Ljubljani se vjeruje kako parlament »jednostavno mora odbaciti« reizbor sadašnjeg prvog čovjeta RTVS Janeza Čadeža </p>
<p>LJUBLJANA, 18. veljače</p>
<p> - Je li na pomolu skori rasplet »slučaja Čadež«, izbora glavnoga ravnatelja Radio-televizije Slovenije (RTVS), koji je izazvao buru u slovenskoj javnosti te gnjev i prosvjed novinara? Naime, četverogodišnji mandat dosadašnjega prvoga čovjeka te javne ustanove Janeza Čadeža istječe upravo ovoga ponedjeljka 19. veljače, a o njegovu ponovnom izboru ili neizboru Državni zbor (parlament) moći će odlučivati u tijeku ovoga ili tek idućeg tjedna. Stoga će Vijeće RTVS-a izabrati v.d. glavnog ravnatelja, makar na nekoliko dana.</p>
<p>Potkraj prošloga tjedna, proširile su se glasine da će upravo Čadež biti v.d. direktora, »kao uvod u njegov službeni reizbor« u parlamentu. Međutim, uoči vikenda opovrgnuo ih je predsjednik Vijeća RTVS-a Janez Kocijančič, koji je izjavio kako će, »upravo zbog pregrijanoga ozračja«, za vršitelja te dužnosti predložiti nekoga tko nije član sadašnjega vodstva. A povoljan rasplet u korist pobunjenih novinara najavila je rasprava i glasovanje prošloga četvrtka u parlamentarnoj Komisiji za izbore, imenovanja i administrativne poslove (KVIAZ).</p>
<p>To je važno povjerenstvo, naime, s osam glasova protiv četiri odbacilo zahtjev da izda suglasnost za ponovno imenovanje Čadeža za položaj glavnoga ravnatelja RTVS-a i u iduće četiri godine. Tako će, kako se vjeruje u Ljubljani, Državni zbor kod konačnoga odlučivanja morati uzeti u obzir mišljenje toga svojega važnoga povjerenstva koje se prethodno izjašnjava o svim imenovanjima na čelu državnih i javnih tvrtki i ustanova, iako čak članovi pojedinih stranačkih skupina, zastupljenih u parlamentu, nisu bili međusobno složni i jednodušni kod glasovanja.</p>
<p>Kako se zna, Vijeće RTVS-a na tajnome se glasovanju potkraj siječnja samo s jednim glasom više - »posve zakonito i demokratski«, kako je na prosvjede reagirao njegov predsjednik Kocijančič - izjasnilo za reizbor Čadeža. No, ta je odluka izazvala veliko nezadovoljstvo aktiva i sindikata novinara ponajprije na Televiziji Slovenije (TVS), kojima su se vremenom pridružile i druge udruge te prijetili pobunom poput one nedavne u Pragu, na Češkoj televiziji, gdje su se novinari također suprotstavili nametnutome im direktoru.</p>
<p>Pobunjenici na RTVS-u optužuju Čadeža za velike nepravilnosti, ponajprije financijske, u poslovanju te za samovoljno upravljanje i stvaranje »klana« svojih poslušnika, što je dovelo do vrlo nezdravoga ozračja, »katastrofalnoga stanja« međuljudskih odnosa i općenito lošega, »diletantskoga« rada u toj važnoj javnoj ustanovi. Tako su nedavno reagirali čak i gledatelji, koji su se u anketi većinom glasova izjasnili kako je program TVS-a »vrlo loš«, pogotovu u usporedbi s programima konkurentskih privatnih postaja, poput POP TV-a, Kanala A i TV Kopra.</p>
<p>U međuvremenu, stajalištu i zahtjevima aktiva i sindikata novinara TVS-a potporu je pružio Upravni odbor Društva novinara Slovenije, koji se također izjasnio protiv ponovnoga izbora Čadeža. Najviša slovenska novinarska udruga pritom zahtijeva da o »očitim nepravilnostima u poslovanju što prije moraju presuditi Računski sud i druga nadležna tijela«. Kako se saznaje iz pouzdanih izvora, Računski sud već je izradio svoje izvješće koje, navodno, dokazuje »financijske nepravilnosti i malverzacije« glavnoga ravnatelja RTVS-a. Stoga se u Ljubljani vjeruje kako parlament »jednostavno mora odbaciti« reizbor Čadeža koji, očito, na tome položaju neće ostati ni kao v.d.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Kandidati za EU moraju uskladiti norme kvalitete prehrambenih proizvoda </p>
<p>BEČ, 18. veljače</p>
<p> - Zemlje kandidati za ulazak u Europsku uniju moraju uskladiti norme kvalitete prehrambenih proizvoda s onima EU prije ulaska u organizaciju, rekao je u nedjelju europski povjerenik za poljoprivredu Franz Fischler.</p>
<p> »Norme (zemalja kandidata) moraju se uskladiti sa zapadnim normama prije proširenja« predviđenog za 2003. i 2004. godinu, rekao je Fischler na austrijskoj televiziji. »Nije moguće imati različite norme kvalitete na zajedničkom tržištu nakon proširenja«, naglasio je, dodajući da EU ima program vrijedan 509 milijuna eura koji bi trebao pomoći zemljama kandidatima da usklade norme kvalitete svojih prehrambenih proizvoda s onima europskih zemalja.</p>
<p> Kriza kravljeg ludila koja je pogodila EU dovela je do strahova da bi jeftino meso iz zemalja istoka moglo izmaći veterinarskoj kontroli koju traži EU i proširiti se po zapadnom tržištu. Poljska mora biti u stanju proizvoditi kvalitetne proizvode i provesti zakonodavne norme do svojeg pristupa. Dodao je da će restrukturiranje poljoprivrede u Poljskoj koje »ne ide najbolje« isto tako trajati dugo vremena. Glede straha potrošača od kravljeg ludila, Fischler je rekao da više ne postoje objektivni razlozi da se izbjegava goveđe meso koje je »sigurnije nego ikada« zbog testova na goveđu spongiformnu encefalopatiju koji su obvezni za sva goveda starija od 30 mjeseci. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Spriječen napad sarinom u londonskoj podzemnoj željeznici </p>
<p>LONDON, 18. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanska policija osujetila je planove islamskih ekstremista da u londonskoj podzemnoj željeznici izvedu teroristički napad pomoću ubojitog nervnog plina, sarina. Napad je bio zamišljen po uzoru na onaj što ga je japanski kult Aum Shrinkiyo prije šest godina učinio u podzemnoj željeznici u Tokiju.</p>
<p> U tokijskom je incidentu poginulo 12, a ranjeno čak 5000 ljudi. </p>
<p>Tijekom vikenda policija u Londonu uhitila je šestoricu Alžiraca, kod kojih je među ostalim pronađena i sumnjiva kompjutorska oprema te lažni osobni dokumenti. Zadržani su u pritvoru i protiv njih je podignuta optužnica zbog terorizma. Vjeruje se da su ta uhićenja u svezi s događajima u Njemačkoj tijekom prosinca - kada je frankfurtska policija lišila slobde četvoricu ekstremista povezanih sa zloglasnim Osamom Bin Ladenom. </p>
<p>Do najnovijeg otkrića u Londonu dolazi poslije najnovijih nemira u Izraelu, te neposredno nakon američkog i britanskog bombardiranja Iraka. Ono također potvrđuje da terorističke grupe pokazuju sve veće zanimanje za kemijsko oružje. Posebno je tražen sarin, koji je 25 puta otrovniji od cijankalija, a nema mirisa i teško mu je ući u trag. Sarin je bojni otrov koga su u Drugom svjetskom ratu proizveli nacisti. Već i sićušna količina, puštena, recimo, na podzemnoj željeznici, mogla bi u samo nekoliko sekundi usmrtiti na tisuće ljudi. Britanska prometna policija, koja održava red na londonskoj podzemnoj željeznici, povećala je svoju budnost. No, stanje opreza vlada na tom razgranatom prometnom sustavu još od tokijskog napada. Prometna policja stalno motri stanje na podzemnoj željeznici koristećoi video-kamere i druga sredstva sigurnosti. Snage reda strahuju da se London, koji je godinama bio stjecištem međunarodnih terorista, sada pretvara u jednu od meta za njihove napade.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Od suda sam dobio zadovoljštinu, hoće li se barem sada »demokršćani« ispričati?</p>
<p>Molim cijenjeno Uredništvo, da pod punim imenom i prezimenom objavite moje pismo, jer ste u srpnju 1997. godine objavili članak u kojem me članovi HKDU-a Varaždin optužuju. Naslov članka glasio je: »Bošnjak ne spominje srž problema a to je korištenje stranačkog novca«. Nakon što je sud u Varaždinu presudio sve u korist mene mislim da imam pravo na odgovor nakon 4 (četiri) godine.</p>
<p> Članak se odnosi na tiskanje knjige: »Južnoslavensko pitanje«, od hrvatskog povjesničara Ive Pilara ili L. v. Südlanda. Knjiga je tiskana u izdanju podružnice Hrvatske demokratske stranke Varaždin u listopadu 1990. godine, u nakladi od 7.000 (sedam tisuća) primjeraka. Tiskana je u tiskari »Varteks« Varaždin. Autor ovih redaka vodio je financijsku konstrukciju od 1990. do srpnja mjeseca 1996. godine. Tiskanje knjige isplaćeno je tiskari Varteks 110.000 DEM (stodesettisuća njemačkih maraka), u vremenskom intervalu od 19. rujna 1990. do 18. ožujka 1991. godine. Od ukupno 7.000 (sedam tisuća) primjeraka prodano je više od 5.300 (pet tisuća i tristo) i naplaćeno, a 500 (petsto) primjeraka je prodano, a nije naplaćeno, 1.037 (tisuću trideset i sedam) komada je ostalo kod članova koji su digli harangu protiv mene. 200 (dvjesto) primjeraka je poklonjeno odgovarajućim institucijama - franjevcima Bosne Srebrne, te intelektualcima koji znaju vrijednost spomenutog djela. Cijena knjige kretala se od 70 (sedamdeset) DEM (1990) do 45 (četrdeset i pet) DEM (1996). Također smo imali marketing u Glasu koncila - od 1990.-1996. godine te smo sve to uredno platili. Ujedno smo darovali Središnjicu HDS u Zagrebu, a sada HKDU-a iznosom većim od 55.00 (pedesetipet tisuća DEM), kao i podružnicu u Čakovcu, s više od 5.000 (pet tisuća DEM). U dobre svrhe Gradu i Županiji Varaždina darovali smo više od 12.000 (dvanaest tisuća DEM), kao i darovanje u siječnju 1994. godine 8000 (osam tisuća DEM) hrvatskim braniteljima. Stvorio sam promet nešto veći od 300.000 (tristo tisuća DEM), o čemu imam urednu dokumentaciju. Sve troškove marketinga uredno smo platili. Stranka se tijekom sedam godina financirala zahvaljujući punom pogotku prodaje i plasmana spomenutog djela. Međutim, od srpnja 1996. do danas, a danas je konačno završeno pozitivno u korist autora ovih redaka, počinje haranga protiv mene, putem tiska i raznih medija, od članova HDS, a sadašnjega HKDU-a Varaždin. Spomenuta gospoda digli su bezbroj tužbi protiv mene i sada je sud sve riješio u moju korist (oslobođen sam svih optužbi). Ovdje se radi o hrvatskom jalu. Oni su (5-6 osoba: I. Kovač, D. Kšivanek, B. Berkopić, B. Šincek, L. Predragović...) imali isto priliku kao ja, ali nikada nisu ništa ostvarili, nikada nisu plaćali članarinu za HDS odnosno HKDU, jedino su bili aktivni na besplatnim večerama koje je financirao HDS, odnosno HKDU.</p>
<p> Ujedno smo od knjige financirali i plaćali tajnika tijekom 7 (sedam) godina, a kupili smo i dva računala, telefaks, telefon, pisaći stroj i često darovali prognanike i izbjeglice iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Također smo preveli i skenirali knjigu od Südlanda: »Uvijek i iznova Srbija«, kao i kartu Bosne i Hercegovine, od autora prof. Marka Vege. Sve je to bilo i u marketingu Glasa koncila, tijekom 7 (sedam) godina (1990.-1996.), što sam uredno i platio. Osobno se ponosim na te rezultate, a napadaju me ljudi koji su me ujedno i doveli na sud. Eto što pojedini »demokršćani«, članovi HDS odnosno HKDU-a, nekad vodeće stranke u Varaždinu, mogu napraviti u zloj namjeri prema istinskim kršćanskim vrijednostima. </p>
<p> Sva dokumentacija nalazi se na Sudu u Varaždinu, gdje sam uspio dokazati da se radi o montiranom suđenju. Razlog je provizija koju sam uzeo, a dokumentaciju o proviziji je uništila spomenuta grupa, a mnogi kršćanski intelektualci svjedočili su o postojanju te dokumentacije.</p>
<p>Izjavljujem da pod punim imenom i prezimenom stojim iza svega navedenog, a dokumentacija u svakom trenutku može biti na raspolaganju Vašem cijenjenom listu.</p>
<p>IVAN BOŠNJAK, prof., Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Orkanska oluja u Davosu ili tko je razotkrio licemjerstvo »petanestorice«</p>
<p>Važnost poruke u članku »Petnaestorica se boje poplave radnika s Istoka i zahtjeva za pomoć nerazvijenima«, objavljenog u Vjesniku od 16 veljače, je u tome da bivši socijalisticki blok ipak ima nekoga u Evropskoj uniji tko se bori za interese siromašnijih naroda Europe u tranzicijskim zemljama. A to su: šef finske diplomacije Tuomioja i evropski dužnosnik Günther Verheugen koji se čak usudio pokrenuti »veliku buru« u Bruxellesu razotkrivši licemjerstvo među »petnaestoricom«.</p>
<p>Humano je od Tuomioja da želi pomoći bivšim socijalističkim zemljama, sada u tranziciji da što prije uđu, kao punopravni članovi, u Europsku uniju. Međutim, njegove argumente će biti teško progutati političarima u Beču, Berlinu, Haagu, Parizu ili Rimu, jer sigurno ima vrlo malo ljudi na zemlji koji bi radije radili i živjeli u Helsinkiju nego u Parizu ili Beču. S obzirom na zatezanja i odugovlačenja očito je da ti političari nemaju podršku glasača radnika. Zato je važno znati gdje stoji inteligencija Europske ekonomske unije i koliku podršku je ona spremna dati svojim političarima. Možda to dobro ilustrira sljedeći slučaj. Na nedavno završenoj konferenciji u Davosu u jednoj od panel diskusija, Michael Porter, profesor Harvard Business School je kritizirao Europu da presporo provodi reforme, na što mu je Victor Halberstadt, profesor sa Leiden Sveučilista u Nizozemskoj odbrusio: »Mi nećemo stvoriti osjećaje kalvinističke krivnje pod bilo kakvim američkim pritiskom«. Profesor Halberstadt je nastavio: »Ovo nisu SAD. Mi smo kontinent na kojem se govori petnaest (15) jezika«. Profesor Porter se povukao i odgovorio »to je fer«! </p>
<p>Čudno je da se profesor Porter nije uhvatio u daljnju diskusiju sa profesorom </p>
<p>Halberstadtom jer on sigurno zna da na europskom kontinentu postoji više od 15 jezika. Da je bar Günther Verheugen čuo tu diskusiju kroz Davos bi prošla prava orkanska oluja!</p>
<p>Ipak inteligencija Europske unije i SAD-a smatra da češki, poljski ili mađarski moraju najprije postati jezici bogatih naroda, a tek onda bi mogli biti priznati kao jezici europskog kontinenta. Dilema ostaje kako se onda riješiti siromaštva ako tzv. kohezijski fondovi Unije ostaju zaključani bivšem socijalističkom bloku? Radom? Očito da Zapad tj. i radnici i inteligencija još uvijek smatraju da su siromaštvo i socijalizam nerazdruživi, jer je u socijalizmu postulirano da će za tebe netko drugi povući. Utjeha je da nije sramota biti siromašan.</p>
<p>DAVOR MARTINOVIĆToronto, Kanada</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatska se nema razloga bojati globalizacije</p>
<p>U Davosu, u Švicarskoj prije dvije ili tri godine našli su se ekonomski stručnjaci, političari i uglednici svijeta da raspravljaju i ocjenjuju kretanja u svjetskom gospodarstvu, da bi konstatirali kako se u proteklih dvije tisuće godina i nije bogzna što promijenilo jer i dalje bogati postaju sve bogatiji, a siromašni bivaju i dalje sve siromašniji.</p>
<p> Negdje u isto vrijeme u SAD analitičari su ponovno pokušali proanalizirati strukturu raspodjele američkog bogatstva u 80-im i 90-tim godinama i došli do podataka, da je u 80-tim godinama 20 posto stanovništva raspolagalo sa 80 posto bogatstva, a u 90-tim toliko bogatstva otpadalo je na samo 10 posto stanovništva. Neki su se poput multimilijardera Sorosa toliko prepali zbog nekoliko izgubljenih milijardi, da su počeli sumnjati u opravdanost svjetske globalizacije pa su stali predlagati tzv. »novi poredak«. U međuvremenu, dogodile su se velike demonstracije protiv globalizacije u Seatlleu, Londonu i drugim gradovima gdje je zasjedao WTO. Ovogodišnji svjetski gospodarski forum u Davosu počeo je pod zaštitom jakih policijskih i vojnih snaga. Bio je prisutan Bill Gates i rock pjevač skupine U2 Bono koji je ponovo apel za otpisivanje duga nerazvijenim zemljama. U isto vrijeme u brazilskom gradu Porto Alegru održavao se antidavovski skup pod nazivom Svjetski socijalni forum (WSF) koji je okupio negdje oko 20.000 protivnika globalizacije. Ocjena je novinara da je rezultat ova dva skupa: 1:0 za Davos zato što se ovi u Porto Alegreu ništa nisu mogli dogovoriti. Objektivno govoreći, drugačiji se rezultat nije mogao ni očekivati jer Davos - gdje je bio prisutan i Bill Gates, simbolizira snagu i moć koja još uvijek vlada svijetom, a Porto Alegro siromaštvo i obespravljene čiji je broj više nego impresivan. </p>
<p>Činjenica je kako vijesti o pogubnim posljedicama razvoja svjetske ekonomije i globalizacije - dodatno uvjetovane borbom za drastično rezanje troškova i povećanje profita, bez obzira na posljedice, stižu sve brže zbog čega se ne bi unaprijed smjela odbaciti tvrdnja nekih profesora (kao npr. dr. Branka Horvata) da se »danas neoklasična ekonomska teorija nalazi u sličnoj krizi kao i klasična tamo negdje 1870. godine«.</p>
<p>Ipak, griješili bi dušu, kada ne bi priznali, kako se je mnogo toga u svijetu ipak promijenilo, jer je znanstvena, tehnička i tehnološka revolucija stubokom promijenila dobar dio svijeta i njegove osnovne parametre u pogledu kvalitete života većine građana.</p>
<p>Već spominjani Lester Thurow poznati profesor s MIT-a, Massachusett, SAD napominje, kako će iz ere konkurencije po tržišnim nišama u drugoj polovici 20. stoljeća, svijet naći u eri konkurencije »glavom o glavu« (»head to head«) u prvoj polovici 21. stoljeća. U konkurenciji po nišama svi pobjeđuju. Za svakoga ima mjesta; nitko neće propasti jer svatko ima neko svoje »dvorište«. U konkurenciji »glavom o glavu« neki pobjeđuju a neki gube, propadaju. </p>
<p>Hrvatska i njeni građani s toliko kilometara mora i kopna, nikako se ne bi smjela bojati globalizacije. No, kako sam već jednoć napisao, moramo platiti cijenu ulaska u WTO i EU koja je utoliko veća - ukoliko je zbir naših promašaja i propusta koje smo u proteklom razdoblju učinili, veći. </p>
<p>ANTE LEŠIĆ-ŠANTULOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Vratiti vjeru u čovjeka</p>
<p>Memorandum SANU napisan je po uzoru na velike paranoične programe prošlog stoljeća koji je doveo do rata na prostorima Jugoslavije. I dok su Makedonija, Srbija odnosno Jugoslavija, a nakon kraćih borbi i Slovenija stvorile svoje samostalne države, Hrvatska se mukotrpno i dugotrajno izborila za slobodu i neovisnost. Ništa teže nije prošla ni Bosna i Hercegovina na čijem je teritoriju stvorena Republika Srpska.</p>
<p>Baš zbog toga, što je put hrvatske slobode bio tako težak i ranjiv trebali bismo se okrenuti prema budućnosti i izgraditi i oplemeniti zemlju, humanistička načela ugraditi u legalne forme, promicati sporazum, sklad i istinu, a nadasve izgraditi mostove među ljudima.</p>
<p>Nažalost, u našoj su zemlji sve češći nesporazumi, a ponekad i verbalni sukobi i to ne samo među političarima različitih nacionalnosti, nego i među članovima različitih stranaka, pa čak i unutar iste stranke.</p>
<p>Oduvijek su humanisti željeli uspostaviti mir među ljudima i načelom tolerancije zajamčiti skladan život. Svi mi zajedno dužni smo uspostaviti mir i toleranciju među građanima naše zemlje jer su to najjača uporišta za put u pravdu i prosperitet.</p>
<p>Vjerovanje u zakon i pravo mora biti za svakog čovjeka povezan sa svješću o njegovim ljudskim pravima jer nepovjerenje ugrožava smisao zajedničkog života koji nas, nedvojbeno, veže unatoč različitim stavovima i ponekim sukobima. Loši materijalni uvjeti života, kao što su nezaposlenost, niska primanja, neplaćeni rad i dr. dovelo je dio pučanstva u položaj da se osjeća isključenim iz države u kojoj živi. To se posebice, odnosi na branitelje i invalide Domovinskog rata među kojima je još uvijek znatan broj onih na rubu egzistencije.</p>
<p>Uvjerena sam da će Hrvatska razviti strategiju razvoja u suradnji vlasti, gospodarstva i znanosti koja će pomoći u rješavanju materijalnih uvjeta života, ali jednako i ulazak u europske i svjetske organizacije.</p>
<p>A kako pomoći onima kojima krhotine rata još uvijek razdiru dušu? Vratiti im vjeru u čovjeka.</p>
<p>OLGA CAREVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pismo znancu koji još luta i koji se u šumu odmetnuo </p>
<p>Dragi Zenzo, pretpostavljam da se poznajemo i da si mojih godina, pa stoga i boležljiv. Ja jesam, doista, bolestan primjereno dobi, ali - srećom - nisam lud niti fanatik (neki možda fašist ili neki slični mu antifašist i sl.). Na sve gledam sasvim otvorenih očiju i trijezne glave (!), pa tako i na fašizam i antifašizam, na to »pitanje svih naših pitanja« (kako mi se o tome nedavno izrazio doista veliki naš Josip Šentija). Dosta slično gledaju i vide hrvatski seljaci tijekom dugog prošlog stoljeća i moja Hrvatska seljačka stranka!</p>
<p>Na napis mene člana Odbora akcije za Trg žrtva fašizma »Crveni iz 1990. vraćaju nas u 1945. godinu!« (Vjesnik, 27. prosinca 2000. godine) odgovorio si mi, dragi Zenzo, svojim »prijateljskim« uvjeravanjem također u istom političkom dnevniku »Ljevičar iz HSS-e prekapa po kostima, licitira povijesnim činjenicama i raspisuje referendum« (Vjesnik, 19. siječnja 2001.), ali čini mi se da nisi moj Splićanin niti uopće iz Splita, iako taj grad navodiš.</p>
<p>Danas ljudi u istoj stranci često imaju vrlo različita mišljenja, pa tako i mi članovi u spomenutom važnom Odboru. Neki čak misle da treba njegovati spomen na sve slične žrtve i žrtvovanja! Inače svi smo kao članovi ujedno kolektivni Predsjednik Odbora, a tajnici Odbora su koordinatori i operativa..</p>
<p>U odgovoru na Tvoj napad »ad hominem« naslovljen osobno na mene pojedinačno, odgovorit ću Ti strogo »ad rem« samo s nekoliko najnužnijih sigurnih činjenica (!) koliko već stanu u odobreni mi novinski prostor. Pišem zapravo čitateljima i mom hrvatskom narodu, donekle i svim građanima:</p>
<p>- Ime Stjepan Zenzo ne postoji ni u Splitu ni u RH i potraga za tim imenom ili osobom otvorena je putem Vjesnika i MUP-a. Žao mi je, Zenzo, da se u slobodnoj RH toliko bojiš građanske javnosti i bijelog dana. U koju si se šumu odmetnuo? </p>
<p>- Tvoje aluzije o meni kao možda kvislingu, rasistu i pomalo luđaku, konfuznog starca nemaju osnove u mom dosjeu na UDBI, sada u Državnom arhivu. Naprosto nemaju, a desetljećima teško sam tada stradavao..., ali ne kao rasist. Naprotiv! Svoj život živim kao trajno neporočan građanin u svemu i visoko odlikovan u RH Redom Stjepana Radića. To je moj stvarni (!) moralni i društveni status i danas.</p>
<p>- O mom fizičkom i psihičkom zdravlju sve je u stručnom pogledu sasvim jasno i dokumentirano, na Tvoju i svih Tvojih (npr. onog alkohologa) veliku žalost i paniku. Ja sam pravi liječnik koji se itekako drži upute iz Mažuranićeva epa: »Dobar pastijer jer što kaže inom i sam svojim potvrđuje činom«. Dobro bi bilo da i Ti i svi slično zainteresirani prođete također jedno nepristrano sudsko vještačenje, jer možda ste - sudeći po Tvom glamuroznom pismu - ne daj, Bože, tek djelomično uračunljivi ili poslovno sposobni u RH.</p>
<p>- Kao dugovječni učesnik u članstvu i Predsjedništvu Odbora akcije za Trg žrtava fašizma u Zagrebu nadam se da će mi biti omogućen kod tajnika uvid u službenu dokumentaciju, posebno u zapisnike o glasovanju u najkrupnijim pitanjima i trenutcima, a što mi je potrebno za doista objektivno saopćenje na predviđenom Kongresu Hrvatskog žrtvoslovnog društva u Zagrebu.</p>
<p>Mislim da je sada svakome čitatelju jasno čiji su stavovi zapravo čudnovati i zadrti, iz ponora prošlosti, Tvoji ili moji...</p>
<p>Dok Tebe, Zenzo, samo Tvoja rana boli. Žrtve fašizma do 1945. i žrtve antifašizma-boljševizima od 1917. godine i sve ostale moraju biti, Zenzo, jednako (!) pravno i moralno uvažavane. Svi koji su zagledani samo u jedne (svoje) žrtve i samo u one (njihove) zločine, npr. u časne žrtve Holokausta 30-tih i 40-tih godina, ne otvaraju narodima prolaz u budućnost, dobro ni u mir. Oko toga se i u Haagu danas itekako muče! Treba se u umjetnosti i u znanosti dati poučiti od Lava Tolstoja i od njegovog - danas živog i marljivog - junaka unuka!</p>
<p>Detaljniji moj odgovor možeš pročitati i u Vjesniku od 23. siječnja 2001. i u Republici od 4. veljače 2001. godine! Završavam ovo pismo citiranjem svestranog i neukrotivog profesora na mom Medicinskom fakultetu, sociologa, kandidata za predsjednika RH, prof. dr. Slavena Letice: »Treba braniteljima dati posla i para, a satrti one dezertere koji danas dovode u pitanje hrvatske žrtve. Tada će nam i branitelji poživjeti dugo kao i partizani.« (Vjesnik, 26. siječnja 2001. godine).</p>
<p>Slično sa stranica Vjesnika dana 30. siječnja 2001. godine poručuje i slavni svjetski Amnesty International, prisutan u Hrvatskoj: »Prate li neki mediji pitanja ljudskih prava samo onda kada se radi o njihovom vlastitom interesu ili (!) promiču ljudska prava i kada su u pitanju drugi ljudi?«</p>
<p>Dr. med. JURE JURAS Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>»Crveni karton« za Miladina</p>
<p>Odigrana je svečarska utakmica 13. veljače u Splitu između svečara Hajduka i starog im sportskog rivala Dinama iz Zagreba. Dekor je bio svečarski, Iako je utakmica trebala bili svečarska, to jest nije trebao rezultat biti u središtu razmišljanja igrača, ipak je bilo i oštrih startova, bilo je naguravanja, incidentnih situacija... Iz svega toga izdvojit valja jedan nemili događaj. Negdje oko 70. minute igre startali su na loptu Miladin i mislim, Pavlović. Oba su pala na zemlju. No tada je Miladin kleknuvši priljubio svoju glavu nad glavom »svog protivnika« u razmaku od tridesetak centimetara i počeo... pljuvati u lice tog Dinamova igrača. Odakle izvire u mladima tolika mržnja kad bi trebalo biti suprotno. Svi su oni profesionalci, svi igraju za novac, to im je životni poziv. I umjesto da toga budu svjesni, pa da jedan drugog čuvaju u »bliskim susretima« radi se obrnuto. Ozljede su česte što znači neigranje jedno vrijeme, a što donosi i pojedincu i klubu samo štetu. Na taj nečuveni »gest« svog igrača s klupe, trener Hajduka je pogledao u Tončija Gabrića, koji je sjedio do njega što je značilo... da se odmah povuče Miladin iz igre. I dobro su učinili. Još jedno valja spomenuti. Zašto suci glavni i linijski nisu uradili odmah to isto što je uradio trener? Po svim ljudskim i sportskim pravilima zaslužio je crveni karton. </p>
<p> O. K. Zagreb(adresa u redakciji)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="43">
<p>Nova istraga protiv već optuženih</p>
<p>Dosadašnjim tijekom rasprave nisu zadovoljni ni pomoćnik državnog odvjetnika, ni branitelji, ali ni optuženi radi gotovo svakodnevnog kašnjenja početka glavne rasprave, te sporog saslušavanja svjedoka </p>
<p>ZLATAR, 18. veljače</p>
<p> - Prije početka posljednje rasprave u procesu osmorici optuženih u slučaju Tehnomehanike predsjednik sudskog vijeća Petar Šakić obavijestio je drugookrivljenog Ivicu Tisovca, trećeokrivljenog Zvonka Srebačića, te četvrtookrivljenog i petookrivljenog Josipa Odorjana i Stjepana Čičmaka da je opravdao njihov nedolazak na istražna ročišta koja su se ovog tjedna trebala održati u Županijskom sudu u Zagrebu zbog potrebe njihove prisutnosti na suđenju. </p>
<p>O tome je izvijestio istražne suce Vinka Mioča i Ljubicu Magdalenić pred kojima su četvorica optuženih trebali biti saslušani radi kaznene prijave i osnovane sumnje da su počinili još neka kaznena djela u Tehnomehanici, Tehnoautu i Tehnobistrici koja nisu bila obuhvaćena optužnicom na temelju koje im se sada sudi u Županijskom sudu u Zlataru. </p>
<p>Time je potvrđena informacija koju smo ranije objavili kako dizanjem optužnice još nije završena obrada kaznenih djela vezanih za Tehnomehaniku. Kako doznajemo, novom istragom obuhvaćene su još neke osobe protiv kojih se vodi postupak, no njihova imena nismo uspjeli doznati, a spominju se kaznena djela krivotvorenja dokumenata, točnije nanošenja štete poduzećima putem fiktivnih putnih naloga, pri čemu je nastala šteta od preko dva milijuna kuna.</p>
<p> Inače, dosadašnjim tijekom rasprave nisu zadovoljni ni pomoćnik državnog odvjetnika, ni branitelji, ali ni optuženi radi gotovo svakodnevnog kašnjenja početka glavne rasprave, te sporog saslušavanja svjedoka jer od 23 svjedoka koje je predložilo tužiteljstvo do sada je saslušano samo sedam svjedoka. Branitelji optuženih još nisu predložili svoje svjedoke, a samo saslušavanje sudskog vještaka za knjigovodstvo i financije prema riječima pomoćnika državnog odvjetnika Igora Cišpera moglo bi potrajati i više od petnaest dana. Također i povratna informacija međunarodne pravne pomoći u off shore kompanijama na čije je račune prebacivan novac Tehnomehanike, za usluge koje po optužnici nisu izvršene, mogla bi stići u najboljem slučaju tek za nekoliko mjeseci. To bi značilo da pravomoćna presuda neće biti donesena u roku od dvije godine od dana pritvaranja Nediljka Znaora kojeg se zakonski može u pritvoru držati najkasnije do 16. veljače 2002. godine. Problem predstavljaju i branitelji koji zbog zauzetosti drugim predmetima često traže svoje zamjene i suglasnosti za zamjene. Tako je Josip Šeremet otkazao punomoć Rajku Čoguliću te tražio da mu se postavi branitelj po službenoj dužnosti. Nova braniteljica samo dan prije nastavka suđenja otišla je na porodiljski pa je na sam dan rasprave predsjednik sudskog vijeća tražio slobodnog odvjetnika, te pronašao Dragutina Profetu u Krapini. Tog dana početak rasprave čekao se dva i pol sata.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Huligani teško ozlijedili ZET-ovog vozača</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - U subotu oko 22.50 sati, skupina huligana napala je na Trgu maršala Tita, vozača tramvaja Nevena J. (26).</p>
<p>Kako je priopćila zagrebačka policija, nepoznati mladići su u drugim kolima tramvaja linije broj 17, povukli kočnicu. Vozač je pokušao ući u stražnja kola kad je iz njih izašlo 5 -6 mladića te su ga počeli tući po glavi. On je tada pobjegao do kabine i uzeo šipku za skretnicu kojom se pokušao obraniti. Napadače ni to nije spriječilo da nastave tući bespomoćnog vozača, a njegova zaručnica Danijela Č (22), koja se tu nalazila uspjela je zatvoriti vrata i radio stanicom pozvati pomoć, a napadači su pobjegli.
Neven je zadobio lakše ozlijede i pomoć mu je pružena u bolnici Sestara milosrdnica. Za huliganima se traga, a policija moli očevice ovog događaja da se jave na telefon 92. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Jedan podlegao drogi, dvojica uhićena zbog dilanja</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - U noći na nedjelju droga je, predpostavlja se, odnijela još jedan mladi život. </p>
<p>Kako priopćava PU zagrebačka, Darko Radišić (36), umro je u svom stanu u ulici Frana Galovića 10. On i njegovi prijatelji Violeta B. (40) i Sanjin B. (37), družili su se uz alkohol i opijate, a u neko doba Darko je otišao spavati. Oko 23. 30 sati gosti su primjetili da njihov prijatelj ne diše pa su mu pokušali sami pomoći, a pozvali su i Hitnu pomoć. U 1. 20 sati liječnici su konstatirali smrt. Darko je bio evidentiran kao ovisnik, a u stanu je pronađen narkomanski pribor i veća količina tableta »praxiten«. Tijelo je prevezena na Zavod za sudsku medicinu, a sumnja se da je uzrok smrti predoziranje.</p>
<p>Zagrebačka policija je u subotu uhitila dvije osobe zbog ilegalne trgovine drogom. Po izvješću PU, oko 22 sata uhićen je talijanski državljan Adriano D.F. (25) kod kojega je pronađeno 70 tableta ecstasyija. On je priznao da je drogu kupio od Željka K. (32), koji je iste večeri također uhićen. Obojica su privedeni istražnom sucu Županijskog suda u Zagrebu. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Građani nezadovoljni unatoč »sporoj ali dostižnoj pravdi«</p>
<p>ZLATAR, 18. veljače</p>
<p> - Učinkovitost pravosuđa obično se mjeri brojem riješenih predmeta i kako svi ističu, pravosuđe jest učinkovito iako je poneki puta pravda spora, ali dostižna. No da li je to doista tako? </p>
<p>Prihvaćajući činjenice da je broj sudaca koji pri tome često rade u neodgovarajućim uvjetima u odnosu na broj pokrenutih procesa, građani su ipak nezadovoljni brzinom ostvarivanja svojih prava koje traže sudskim putem. I dok građanske parnice oko zemljišta, traženja ovrhe nad svojim dužnikom mogu trajati u beskonačnost, za kaznena djela propisano je vrijeme relativne i apsolutne zastare koje ovisi o predviđenoj kazni zatvora. Tako relativna zastara nastupa u slučaju da se u predviđenom vremenu od izvršenja djela ne započne istraga ili podigne optužnica, dok je apsolutna zastara dvostruko duže vrijeme od relativne zastare. </p>
<p>Tako za izazivanje prometne nesreće u kojoj je nastupila i teška tjelesna ozljeda, pod uvjetom da je izazvana nepažnjom i u trijeznom stanju relativna zastara nastupa tri godine nakon nesreće, a apsolutna nakon šest. Za djela za koja je propisana kazna zatvora više od tri godine, relativna je pet, a apsolutna deset godina, dok je za djela za koja zakon propisuje više od pet godina zatvora relativna 10, a apsolutna dvadeset godina. No kod ubojstva za koje je propisano više od pet godina zatvora, relativna je deset, a apsolutna 20 godina, za propisanu kaznu zatvora više od deset, relativna je 15 godina, a za dugotrajne kazne zatvora do 40 godina relativna zastara nastupa za 25, dok apsolutna kroz 50 godina. Ratni zločini nemaju zastare. Sudeći po tim vremenima zastare koje vrijede od 1998. godine, kada su skraćena, moglo bi se govoriti o tome kako ipak ima dovoljno vremena za sudski pravorijek u svakom predmetu. </p>
<p>U javnosti vlada uvjerenje kako počinitelji djela mogu izbjeći ruci pravde zahvaljujući sposobnosti ili nesposobnosti tužitelja ili branitelja. Naime, branitelji mogu dajući često i nevažne dokazne prijedloge ili svojim nedolascima na rasprave mogu otegnuti proces, kao i tuženik. No u tužilaštvu ističu kako je to teško moguće i ovisi najviše o sucu da li će to prihvatiti, no najveći problem je nezakazivanje rasprava, koje je različito od suda do suda.</p>
<p> Analizirajući stanje u Krapinsko-zagorskoj županiji na općinskim sudovima u periodu od 1995. godine do svibnja 2000. zastarjelo 220 predmeta, a 264 osobe nisu dobile sudski pravorijek, odnosno ili kaznu ili oslobađajuću presudu.</p>
<p> Tako su na općinskim sudovima u Krapini, Pregradi, Stubici, Zlataru u zastaru otišla 73 predmeta sa 91 optuženom osobom, a samo u Općinskom sudu u Zaboku čak 147 predmeta sa 173 optužene osobe. Prema riječima predsjednika Županijskog suda Marka Maloče ovaj sud radi tek od ožujka 1999. godine kada su na njega preneseni predmeti iz Županijskog suda u Zagrebu, no predmeti su u zaostatku zbog premalenog broja sudaca i prevelikog broja predmeta. </p>
<p>Naime, u prošloj godini broj kaznenih predmeta povećao se za 197 predmeta, koliko su zajedno imali sudovi u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici. Što se tiče stanja u zabočkom Općinskom sudu, ističe da je zatražena analiza po predmetima još prošle godine, ali vjerojatno zbog preopterećenosti brojem predmeta još nije stigla. No, prema dostupnim i pouzdanim podacima u Zaboku u siječnju 1999. godine bilo je zakazano 18 prijava, prošle godine 17, a ove godine čak 60. »Iako je 1998. godine Zakonom o kaznenom postupku određeni broj predmeta otišao u zastaru, to nije izgovor za nekazivanje rasprava«, rekao je županijski državni odvjetnik Vladimir Terešak nezadovoljan sporošću sudova, te istaknuo primjer nekoliko teških prometnih nesreća u kojima su nanesene teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom 1991. godine, a u jednom slučaju je održana samo jedna, a u drugom slučaju niti jedna rasprava.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tko je u kninskoj bolnici zlostavljao zarobljenike</p>
<p>Željko Bjedov u odsutnosti pravomoćno osuđen na šest godina zatvora zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika / U prosincu prošle godine on je uhićen na području Hrvatske i sproveden u zatvor na izdržavanje kazne / Osuđenik je podnio zahtjev za obnovu kaznenog postupka u čemu mu se i udovoljilo kako bi mu se sudilo u njegovu prisustvu</p>
<p>ŠIBENIK, 18. veljače</p>
<p> - Željko Bjedov (36) iz Kaštel Lukšića u rujnu 1993. godine u odsutnosti je pravomoćno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest godina, a sudilo mu se zbog kaznenog djela ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Naime, Srbin Bjedov u vrijeme suđenja nije bio dostupan pravosudnim organima pa je za njim raspisana tjeralica, a sudilo mu se u odsutnosti. </p>
<p>Optužnica ga je teretila da je od početka rujna do polovice listopada 1991. godine u Kninu, a tijekom oružanih sukoba između srpskih odmetničkih bandi i oružanih snaga RH, kao pripadnik tzv. Martićeve milicije fantomske tvorevine nazvane »SAO Krajina«, obavljao poslove stražara i to u kninskoj tvrđavi i prostorijama stare bolnice. </p>
<p>Kako saznajemo od Željka Žganjera, županijskog državnog odvjetnika Bjedov je proglašen krivim jer je postupao protivno članku 3. stav 1. Ženevske konvencije o postupanju sa ratnim zarobljenicima, odnosno Bjedov je volovskom žilom, drškom motike, te šakama i nogama učestalo tukao Antu Topića i Željka Mrkonjića, obojica su iz Kaštel Sućurca, a u to ratno vrijeme bili su pripadnici 4. brigade HV-a koji su bili zarobljeni prilikom neprijateljskog napada na Kijevo.</p>
<p>Kako je protiv Bjedova, kazuje Žganjer, određen pritvor i raspisana tjeralica, prilikom povratka u Hrvatsku, a bilo je to 18. prosinca prošle godine, on je uhićen i sproveden u zatvor na izdržavanje kazne. Osuđenik je preko svog branitelja podnio zahtjev za obnovu kaznenog postupka u čemu mu se i udovoljilo kako bi mu se sudilo u njegovu prisustvu i kako bi izravno bio suočen sa oštećenicima. Dakle, dopuštena je obnova sudskog postupka i sada se očekuje ponovno suđenje na Županijskom sudu u Šibeniku. U novom postupku Sud će ponovno provesti predložene i izvedene dokaze iz ranijeg postupka, a onda će Sud ocjenjivati valjanost ranije donesene presude, pojasnio nam je županijski državni odvjetnik. </p>
<p>Inače, postupak koji se 1993. godine vodio protiv Bjedova bio je ustvari proces protiv ukupno pet optuženih osoba. Svi su se oni teretili da su u svojstvu zatvorskih stražara fizički zlostavljali zarobljene pripadnike HV-a. Sudilo se u odsutnosti Petru Kriviću, Nikši Beara i Dušanu Novakoviću. Krivić i Beara pravomoćno su osuđeni na šest godina zatvorske kazne, a Novaković na 10 godina. Predmet petooptuženog Nikole Mišina prebačen je u Zadar na tamošnji Županijski sud.</p>
<p>Žganjer precizira kako je optužnica Bjedova teretila da je pored Ante Topića i Željka Mrkonjića nečasno postupao i prema još šestorici pripadnika četvrte brigade HV-a. Tijekom dokazanog postupka nije se, međutim moglo utvrditi da je zlostavljao i nečasno postupao prema njima pa je u tom dijelu optužnica odbačena. Na prvom suđenju saslušano je osam svjedoka, pripadnika 4. gardijske brigade HV-a koji su bili zarobljeni prilikom okupacije Kijeva. Prema iskazima svjedoka moglo se zaključiti kako je posebno nečovječno prema zarobljenicima postupao Dušan Novaković. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Župan Rusković: Karlovačka zaobilaznica završena do turističke sezone</p>
<p>MÜNCHEN, 18. veljače</p>
<p> - Trenutni buking najjačih njemačkih turoperatora (TUI, ITS, Riva Tours), vezan za odmor u Hrvatskoj, za 50 do 100 posto bolji je nego u istom razdoblju prošle godine, izjavila je ministrica turizma Pave Župan Rusković, u nedjelju, na münchenskom turističkom sajmu CBR-u. Tom je prilikom šezdesetak njemačkih novinara koji su bili na hrvatskoj konferenciji za novinare, dobilo od nje ekskluzivnu informaciju: do početka ove turističke sezone dovršit će se karlovačka i kninska zaobilaznica i tako zaobići mjesta na kojima su se do sada stvarale najjače prometne gužve. </p>
<p>Njemačke novinare zanimali su, naime, odgovori na standardna pitanja: kada će Hrvatska napokon imati bolje prometnice, što se događa s privatizacijom turističkog sektora (ministrica je izbjegla direktan odgovor na pitanje njemačkog novinara zašto je propalo ulaganje Arabelle Sheraton u »Excelsior«), koje su novosti što ih njemački turisti mogu očekivati ove godine u Hrvatsko, i slično. Ni jedno pitanje, što je posebno zanimljivo, nije bilo vezano uz demonstracije i blokade prometnica zbog generala Mirka Norca.</p>
<p>Pave Župan Rusković potvrdila je da su Nijemci i protekle godine bili naši najbrojniji gosti i da se nada nastavku takvog trenda. Jedan od problema nastupajuće sezone bit će, međutim, manjak kreveta (naravno u »špici« sezone) jer je već sada potražnja veća od ponude. »Hrvatska će u nekoliko sljedećih godina postati najpopularnije odredište na Mediteranu, i to zbog sigurnosti, čistoće mora, gostoljubivosti i neponovljive prirodne ljepote«, izjavila je ministrica turizma na prilično neformalnoj (uz hranu i piće) konferenciji za novinare.</p>
<p>Istovremeno je i moćni njemački ADAC, koji svoje njemačke članove svake godine upozorava na čistoću hrvatskog mora, predstavio novu cestovnu kartu, namijenjenu motociklistima koji se odluče doći u Hrvatsku. Karta je tiskana u 100.000 primjeraka a predstavio ju je, govoreći u superlativima o hrvatskim ljepotama, Max Stich, potpredsjednik ADAC-a. </p>
<p>Veliki interes za dolazak na Jadran i dalje pokazuju njemački nautičari. »Danas sam svjedočio opsadi njemačkih nautičara na naš štand, tražili su kataloge«, rekao je Ivo Markusović, direktor ACI-a. Prema njegovim procjenama, prošle godine našim dijelom Jadrana plovilo je 200.000 njemačkih nautičara (oko 44.000 brodova) a ove se sezone očekuje deset posto više uplovljavanja, ali i veći broj prijava za stalni vez. Nautička sezona, inače, počinje početkom travnja. </p>
<p>Ivan Mišetić, direktor Croatia Airlinesa, izjavio je kako je naša zrakoplovna kompanija za ovu turističku sezonu ponudila 63.000 avionskih sjedala, a da je do 15. veljače rasprodano već 72 posto. U sličnom aranžmanu 1999. Croatia Airlines ponudio je 20.590 mjesta, a 2000. godine 40.000 mjesta, pa je i to pokazatelj da hrvatskom turizmu zaista ide sve bolje. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>PIF-ovi »pojeli« najbolji dio turističkog kolača</p>
<p>Pave Župan Rusković i ovom je prilikom ponovila da je kvalitetna privatizacija turističkog sektora najvažniji zadatak hrvatskog turizma. Istaknula je, međutim, i to da se nadala da će Ministarstvo turizma imati veću ulogu u privatizaciji nego što je sada objektivno ima. Stoga je, tvrdi, bolje da se privatizacijski procesi uspore, ali da se sve napravi na najbolji mogući način, nego da se sve napravi na brzinu i nepotrebno upropasti.</p>
<p>»Na žalost, najbolje firme pripale su privatizacijsko-investicijskim fondovima i nije nam mnogo toga ostalo. PIF-ove, s druge strane, ne zanima razvoj turizma i dolazak pravih, specijaliziranih investitora, već samo zarada. Jedna je greška, dakle, već napravljena«, zaključila je Pave Župan Rusković. (D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Porinuće tankera u splitskom škveru tri i pol mjeseca prije roka</p>
<p>SPLIT, 18. veljače</p>
<p> - U utorak, 20. veljače, u splitskom će se škveru održati svečana primopredaja novog broda 415, koji nosi ime »Elka Nikolas«, za grčku kompaniju »European Navigation« Inc. </p>
<p>To je prvi iz serije od šest jednakih brodova, koji se grade u splitskom škveru. Ugovorni rok isporuke za taj tanker je 1. lipnja, što znači da ga se isporučuje tri i pol mjeseca prije roka. </p>
<p>Motorni tanker »Elka Nikolas«, prema riječima stručnjaka, građen je najsuvremenijim brodograđevnim tehnikama. Posebno zanimljivo je da će taj brod, nakon primopredaje, biti iznajmljen multinacionalnoj naftnoj kompaniji »Shell«, koja će, kako doznajemo, od grčkog brodovlasnika u najam uzeti i sljedeća dva broda iz te serije. Valja istaknuti da se istodobno u splitskom brodogradilištu gradi još sedam brodova, čija je ukupna cijena više od 180.000 američkih dolara. (J. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Tko želi spriječiti hrvatske tvrtke da ulažu u BiH?</p>
<p>SARAJEVO, 18. veljače</p>
<p> - Verbalni rat između predstavnika međunarodne zajednice i bosanskohercegovačkog HDZ-a prebacuje se sve više i na ekonomski teren. Prvo su potkraj godine neki od vodećih hrvatskih ekonomista u zemlji objavili podatke o načinu raspodjele donacija u BiH u proteklom razdoblju. Prilično precizni podaci pokazali su da je samo jedna, Tuzlanska, većinski bošnjačka županija, dobila više novca nego svi hrvatski krajevi u BiH zajedno. </p>
<p>S druge strane, stručnjaci međunarodnih organizacija u BiH počeli su opsežne istrage načina poslovanja tvrtki koje se smatraju bliskim HDZ-u. Najavljena je tako međunarodna revizija poslovanja Aluminija u Mostaru. Naime, obnova te tvrtke smatra se najvećim uspjehom HDZ-ove ekonomije, a u medijima su plasirane informacije o navodnim neregularnostima prilikom privatizacije toga poduzeća, te prilikom izmjene vlasničke strukture u atraktivnim hotelima u Neumu.</p>
<p>Odgovor s druge strane upozorava da međunarodna zajednica nije na većinskim bošnjačkim područjima, osim golemih donacija za obnovu infrastrukture i plaće svojih djelatnika, uspjela obnoviti ni jedno veće poduzeće koje bi zaposlilo barem dio od armije nezaposlenih. Također, indirektno su upućene optužbe bošnjačkoj strani, pa i nekim utjecajnim stranim diplomatama, da namjerno opstruiraju proces privatizacije poduzeća kakva su sarajevski »Bosnalijek« ili »Vispak« iz Visokog samo zbog toga što su interes za njihovu kupovinu pokazali hrvatska »Pliva« i »Franck« . A istodobno, primjerice, Slovenci plasiraju desetke milijuna kapitala u BiH ozbiljno prijeteći da tu zemlju sasvim »ekonomski koloniziraju«.</p>
<p>Novi argument dolazi od skupine hercegovačkih ekonomista koji su izračunali da je prava pozadina aktualne političke bitke oko preuzimanja vlasti u Federaciji BiH zapravo - ekonomska! Po računici koja je objavljena u sarajevskom tjedniku »Hrvatska riječ«, hrvatska područja u BiH uplaćuju mnogo više novca u proračun toga entiteta nego što iz njega natrag dobivaju. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Kapital za razvoj leži i drugdje, ne samo u bankama, rekao je Crkvenac</p>
<p>U organizaciji Ministarstva financija, na Plitvicama tri dana raspravljali predstavnici više ministarstava, bankari, financijski stručnjaci, gospodarstvenici i drugi o resursima i pravcima održivoga razvoja </p>
<p>PLITVICE, 18. veljače</p>
<p> - »Vlada je svjesna činjenice da je ova godina presudna i kritična i uložit će maksimalne napore kako bi došlo do preokreta, posebno do smanjenja nezaposlenosti i do nužnih strukturnih reformi«, rekao je u nedjelju dr. Mato Crkvenac ministar financija, objašnjavajući što se to u posljednja tri dana u organizaciji njegova ministarstva odvijalo na Plitvicama. »No«, nastavio je, »to nije jednostavno, jer neke reforme stvaraju novu nezaposlenost. Kako bi se s time uspješno nosili, moramo odgovoriti na mnoga ozbiljna pitanja, od onih kojim tempom i na koji način provoditi reforme, koje resurse iskoristiti, u kojoj strategiji gospodarskog razvitka to ostvarivati, do onih o komparativnim prednostima Hrvatske. A odgovore tražimo i na ovakvim skupovima, na kojima smo, u neformalnom i otvorenom druženju, okupili vrhunske stručnjake, bankare, gospodarstvenike, menedžere«. </p>
<p>Ministar, kojeg smo »uhvatili« u kraćem predahu sastanka, očekuje da će otvorenim pristupom privrednicima, bankarima i ostalim gospodarskim stručnjacima dobiti od njih jednako tako otvorene stavove, prijedloge i kritike. »Ove godine cilj je ubrzati reforme i pojačati gospodarski razvoj te dalje unaprijediti položaj Hrvatske na međunarodnom financijskom i svakom drugom tržištu«, dodao je.</p>
<p>Kako smo doznali od osoblja hotela »Jezero«, sva tri dana - od petka do nedjelje - na Plitvicama se radilo punom parom, gotovo bez stanki. Ponekad su sastanci završavali i oko 22 sata. »Zašto smo se povukli na Plitvice? Nismo se povukli, nego je na ovakvim konkretnim i stručnim temama mnogo produktivnije raditi izvan Zagreba. Ovdje su se uistinu izmjenjivali stručnjaci za konkretna područja i došli smo do kvalitetnih spoznaja. Jedan sat rada, ovdje neprekidan telefonskim pozivima, mnogo je kvalitetniji od sata rada u Zagrebu. To smo uspješno iskoristili na Plitvicama«, rekla je Sanja Marđetko-Kurečić, glasnogovornica Ministarstva financija. Dodala je kako su u tri dana kroz hotel »Jezero« prošli brojni stručnjaci Ministarstva financija, Ministarstva rada i socijalne skrbi, predstavnici Hrvatske narodne banke i predstavnici vodećih hrvatskih tvrtki i banaka. </p>
<p>Ministar Crkvenac naglasio je kako svi ovi napori neće biti usmjereni na otklanjanje teškoća iz prošlosti nego, prije svega, na afirmiranje novih vrijednosti, otvaranje novih resursa i pravaca razvoja. Ministar nije ni potvrdio niti demantirao navode u medijima kako je sa socijalnim partnerima postignut dogovor o trogodišnjem moratoriju na štrajkove. »Ja o tome nisam pregovarao i ovdje o tome nije bilo riječi, ali mislim da pregovori idu uspješno. Njih vodi dr. Goran Granić«, rekao je dr. Crkvenac.</p>
<p>Ministar je posebno zadovoljan razgovorima s predstavnicima monetarne vlasti o novoj legislativi (u pripremi je novi Zakon o bankama, novi devizni zakon...), o aranžmanu s MMF-om s kojim će javnost biti upoznata u ponedjeljak te, iznad svega, s projektom o razvoju tržišta kapitala.</p>
<p>»Želimo odgovor na pitanje kako da novac postane kapital. Jer, bitno je utvrditi imamo li mi načina da financiramo razvoj, ako jedno radno mjesto košta oko 30.000 njemačkih maraka i ako treba godinu dana da se te marke pretvore u radno mjesto. Svi se okreću bankama, a kapital se može tražiti i na drugim izvorima«, rekao je dr. Crkvenac.</p>
<p>»Od skupa na Plitvicama očekujem da se bolje razumijemo«, rekao je Darko Marinac, direktor Podravke. »S predstavnicima Ministarstva financija te s HNB-om dobro komuniciramo, no vjerujem da bi se ovakva dobra i otvorena komunikacija mogla proširiti i na druga ministarstva, odnosno državne institucije«.</p>
<p>Prema Marinčevim riječima, bitno je da postoji ovakav način razmjene iskustava, mišljenja, razgovora o problemima između predstavnika gospodarstva i Vlade. »Ne vjerujem da u ovako maloj zemlji može bilo tko od nas biti izoliran od problema«, rekao je. Dodao je kako je u raspravama vodećih bankara i gospodarstvenika bila osobito naglašena jedna misao, a to je da treba stvoriti novi optimizam te da to nije samo pitanje Vlade i gospodarstvenika već i svih ostalih subjekata. »Svima nam, doduše, treba malo više jasnijih poruka i malo više timskoga rada. Ovo je dobar početak«, zaključio je Marinac.</p>
<p>Za mišljenje smo zamolili i Božu Prku, direktora Privredne banke Zagreb. »Ovo je skup ljudi koji mogu kompetentno definirati probleme i reći što treba poduzeti kako bi se postigao trend održivog razvoja. Osnovni je stav većine nas da treba promijeniti atmosferu u kojoj jesmo. Treba vjerovati u sebe i na pozitivnim primjerima graditi pozitivnu sliku«, rekao je Prka, dodavši kako Vlada i poduzetnici trebaju, a to sada i čine, razgovarati o konkretnim projektima.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Granić: Od travnja prvi putnički i teretni vlakovi prugom Zagreb - Sarajevo - Ploče</p>
<p>ZAGREB, 13. veljače</p>
<p> - Zamjenik premijera dr. Goran Granić ekskluzivno je za Vjesnik izjavio da od travnja ove godine kreće redovit teretni i putnički promet prugom Zagreb - Ploče. Možete to objaviti jer će to samo ubrzati već započete pregovore o toj pruzi, dodao je. Njegove riječi potvrdio nam je i ministar prometa, pomorstva i veza Alojz Tušek, te dr. Tihomir Gligorić, ministar civilnih poslova i komunikacija u Vladi BiH. Preko Save kod Bosanskog Šamca užurbano se dovršava cestovni i željeznički most kojim će krenuti najkraća teretna i putnička veza Ploča, Mostara i Sarajeva s Bosanskim Šamcem, Osijekom i dalje. To je pravac međunarodnog željezničkog koridora pet C prema Budimpešti, Beču, Berlinu, Varšavi i Malmöu. Most financira Europska unija, a grade ga radnici Đure Đakovića i sarajevskog ŽGP-a. </p>
<p>Prema riječima veleposlanika BiH u Hrvatskoj dr. Hasana Muratovića, prugom Zagreb - Banja Luka - Sarajevo - Mostar - Ploče već pet godina prometuju teretni vlakovi uglavnom SFOR-a i drugih međunarodnih organizacija. Ali, još nije uspostavljen redovni promet vlakova iz Zagreba do Ploča zbog čega obje države trpe ekonomsku i političku štetu. On kaže da »autolobi u BiH i Hrvatskoj« čini sve da se oteža puštanje te pruge u promet, jer bi prijevoznici ostali bez visokih zarada za prijevoz tereta i putnika. »Mislim da će iz tuzlanskog bazena s kapacitetom od stotinjak tisuća tona tereta prije krenuti vlak preko Zvornika u Jugoslaviju, nego iz BiH za Hrvatsku«, ističe Muratović, ali najave čelnika obiju vlada pokazuju da razloga za takvo strahovanje ipak nema.</p>
<p>Iz Hrvatskih željeznica doznali smo da će nakon 30 godina uskoro početi gradnja jedne nove pruge. Riječ je o 12 kilometara dugoj pruzi koja će se s trase pruge Bjelovar - Križevci odvajati u postaji Sv. Ivan Žabno prema magistralnoj pruzi Zagreb - Koprivnica - Budimpešta. Bjelovarčanima, koji tako upadaju u šire prigradsko područje Zagreba, ta će pruga skratiti putovanje od njihova grada do Zagreba sa 89 na 75 kilometara. A to, zbog čekanja na presjedanje u Križevcima, znači da će putovanje umjesto dva sata trajati 53 minute. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prikupili su dio novca, a država im je iz proračuna dodijelila 3,5 milijuna kuna pa će tim novcem završiti otkup zemljišta i, nakon dobivanja građevne dozvole, krenuti u gradnju te željezničke dionice. </p>
<p>Zanimljivo je pitanje što će biti s prugom Osijek - Vinkovci preko Gaboša, koja se prema sjeveru veže na međunarodnu prugu prema Budimpešti, a na jugu, preko Brčkog, prema tuzlanskom industrijskom bazenu. Ona je prije rata bila ne samo najkraća veza Osijeka s prugom Zagreb - Beograd nego i jedan od najprometnijih teretnih i putničkih pravaca iz BiH prema Osijeku i Budimpešti. Danas ta pruga, duga 34 kilometara, praktički ne postoji jer su 15 kilometara pruge pobunjeni Srbi tijekom rata demontirali i odnijeli u Srbiju. Uništili su i dva mosta te razorili dio zgrada željezničkih postaja. Čini se da je takvo stanje ponukalo Hrvatske željeznice da tu prugu polako i tiho ugase. Razlog više je očito u kreditu koji je Svjetska banka odobrila za poboljšanje i elektrifikaciju nešto zapadnije paralelne pruge Osijek - Đakovo - Vrpolje - Sarajevo - Ploče. Čini se, kao da se nikoga ne tiče to što će Vinkovci i oko 30.000 mještana sela uz prugu ostati bez najkraće veze s Osijekom, koja postoji već više od 70 godina. Prije su izravni vlakovi od Vinkovaca do Osijeka stizali za 30 minuta, a danas im preko Borova i Dalja (78 kilometar) treba 87 minuta. Zato su Slavonci organizirali peticiju koju je u samo tri dana potpisalo gotovo 6000 osoba, i lani je uručili predsjedniku Hrvatskoga sabora, Zlatku Tomčiću. Ali, s te strane još nema odgovora. Slavonci pak nastavljaju s prosvjedima, kažu, zasad samo verbalnima. </p>
<p>Usporedo s potpisivanjem peticije, Sindikat željezničara Hrvatske organizirao je dva okrugla stola protiv ukidanja te pruge, a petorica saborskih zastupnika raznih stranaka (Zlatko Kramarić, Petar Pejić, Damir Jurić, Željko Malević i Željko Lazanin) pristala su u Saboru zastupati stavove sindikata i mještana. Veliku podršku pruža i HSS. Iako je pritisak zainteresiranih vrlo jak, HŽ zasad šuti... </p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sobol: I u SDP-u se još iščuđavaju uspjehu žene </p>
<p>Odbor za ravnopravnost spolova kontaktirat će i s nevladinim udrugama koje su posljednjih godina iznijele veliki teret na senzibiliziranju javnosti u pitanjima ravnopravnosti spolova, ističe predsjednica Odbora Gordana Sobol / Vrijednost prošlogodišnjih parlamentarnih izbora je i u tome da su žene bile visoko kandidirane; sada one vode i tzv. muške odbore - za gospodarstvo, zakonodavstvo i nacionalnu sigurnost </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Zastupnica SDP-a, psihologinja Gordana Sobol nedavno je imenovana predsjednicom novoosnovanoga saborskog Odbora za ravnopravnost spolova. Na razgovor je došla noseći knjige »Diskriminacija žena u Hrvatskoj«, »Seksualno uznemirivanje na poslu« i časopis Društvena istraživanja, otkrivajući da joj je stranački kolega preporučio taj časopis koji je čitav broj posvetio spolnosti.</p>
<p>Odbor bi, najavljuje, trebao imati konstituirajuću sjednicu najkasnije početkom ožujka. Sastav nije konačan, jer HDZ još nije predložio svoje zastupnike. Ostali su članovi Đurđa Adlešić, Zlatko Canjuga, Dijana Čizmadija, Ivo Fabijanić, Jadranka Katarinčić-Škrlj, Ljubica Lalić, Tibor Santo i Katica Sedmak. </p>
<p>»No, ne mogu čekati da netko odluči hoće li sudjelovati u radu Odbora ili neće; mislim da nas ima dovoljno da možemo početi radom«, kaže ona. Odbor će kontaktirati i s nevladinim organizacijama koje su, ističe, posljednjih godina iznijele veliki teret na senzibiliziranju javnosti u pitanjima ravnopravnosti spolova. Sobol ističe da bi rad Odbora bio polovičan bez kontaktiranja s nevladinim udrugama, očekuje da će imati i vanjskih članova, a ništa je ne priječi da pojedine teme za sjednice koje će biti otvorene za javnost priprema u suradnji s tim udrugama.</p>
<p>Smatra da je naziv Odbora pravilniji nego naziv Vladinog Povjerenstva za pitanja jednakosti. »Mislim da u nekoj budućnosti možemo postići ravnopravnost, ali jednakost ne, jer nismo jednaki«. Koliko joj je poznato, takvoga parlamentarnog odbora u tranzicijskim zemljama nema, dok u zapadnoeuropskim zemljama postoji, a neke imaju i ministarstvo za pitanja ravnopravnosti. </p>
<p>»Drago mi je da su u Saboru shvatili da je potrebno formirati ovaj odbor. Mislim da smo lani napravili golem iskorak u radu Sabora, ne samo zbog povećanja broja žena u Zastupničkom domu. One su predsjednice ne samo odbora koji u svijesti građana tradicionalno pripadaju ženama - rad, socijala, zdravstvo, nego i onih koji su donedavno bili u muškoj domeni kao što su odbori za gospodarstvo, zakonodavstvo i nacionalnu sigurnost«, ističe Sobol. </p>
<p>S obzirom da Hrvatsku uskoro očekuju lokalni izbori, ona podsjeća da su »nevladine udruge počele trening žena na terenu«. »Moramo napraviti iskorak i na toj razini, jer je vrlo malo žena zasad uključeno u rad općinskih vijeća, gradskih i županijskih skupština. Znam - a to govorim i s aspekta svoje stranke - koliko je teško doći na listu, a još teže biti dovoljno visoko s izgledima da uđeš u tijela vlasti. Upravo je vrijednost prošlogodišnjih parlamentarnih izbora u tome da su žene bile kandidirane, i to visoko, a ne podcjenjujem ni one koje su ušle u Zastupnički dom kao zamjena«, kaže Sobol. </p>
<p>Odbor je, prema Poslovniku, dužan raspraviti o svim zakonima koji se na bilo koji način dotiču pitanja ravnopravnosti žena i muškaraca, objašnjava predsjednica. Među prvima će, najavljuje Sobol, raspravljati o zakonu o radnom vremenu prodavaonica. Predsjednica Odbora zauzima se da zakon ide u treće čitanje kako bi se riješile nedoumice o radnom vremenu, ističući da treba imati na umu da u trgovini većinom rade žene. U dogovoru s Vladinim povjerenstvom vjerojatno će jedna od prvih točaka biti i nacionalna strategija za razvijanje ravnopravnosti spolova.</p>
<p>Što će biti s amandmanom o zaštiti od spolnog uznemirivanja na poslu koji nije ušao u izmjene Zakona o radu, za razliku od onoga o podzastupljenosti spolova, kojim se prednost pri zapošljavanju daje onom spolu kojeg je u tvrtki manje? </p>
<p>»Iako se pitanje spolnog uznemiravanja odnosi i na žene i muškarce, taj amandman, na žalost, nije bio prihvaćen. Naime, objašnjeno je da je to pitanje u domeni Zakona o zaštiti na radu. Vjerujem da će se Odbor pobrinuti da takav prijedlog unese u taj zakon i da pripremimo vladajuću šestorku da stane iza takva prijedloga. Doduše, osobno ne vidim previše argumenata zašto, makar deklarativno, takav prijedlog nije ušao u Zakon o radu kojem to sigurno ne bi naškodilo«, smatra Sobol.</p>
<p>Hoće li možda porodiljne naknade biti i na dnevnom redu Odbora za ravnopravnost spolova? »Mi nismo matični odbor za to«, kaže Sobol, ali ističe da bi trebalo prikupiti podatke o broju rodilja i naknadama, kako bi se uklonile sumnje u eventualne zloupotrebe. Možda treba raspraviti, smatra, i o novim prijedlozima o dužini porodnog dopusta i modelima naknade majkama.</p>
<p>»Kategorija o kojoj govorimo iznimno je socijalno osjetljiva i značajna za Hrvatsku a da bi se ta pitanja prepustila dnevnopolitičkim prepucavanjima, jer pritom najviše stradaju majke i djeca«, ističe Sobol. </p>
<p>S predsjednicom Odbora razgovarali smo i odnosu medija prema ženama. Podatak iz istraživanja »Žene i mediji« koje je provela Grupa B.a.B.e., da je 87 posto informacija u medijima posvećeno muškarcima, a samo 13 posto spominje žene, Sobol komentira ovako: »Problem je u stereotipima i u tome što mediji smatraju popularnim, a što ne. Čini mi se da nigdje nije objavljena vijest da je zagrebačka tvrtka »Ericsson Nikola Tesla« dobila godišnju nagradu kompanije »Ericsson« za 2000. za promicanje jednakosti položaja žena i muškaraca u svom poslovnom okružju. </p>
<p>Nagrada će biti dodijeljena u travnju u Zagrebu, a u najužem izboru uz hrvatsku tvrtku, bile su »Ericssonove« kompanije u Irskoj, Danskoj i Ukrajini. Primjerice, četvrtinu kompanijskog menadžmenta u »Ericssonu Nikoli Tesli« čine žene. Ali o tome se najčešće ne piše, popularnije je pisati tko se rastao, a tko zaručio... Još se čudimo kad neka žena uspije u poslovnom svijetu, a takve stereotipe treba mijenjati u svijesti obaju spolova. Pa i kolegama u mojoj stranci događa se da se iščuđavaju uspjehu neke žene«. </p>
<p>Ranka Radovinović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Begović: Ako do kraja veljače ne dogovorimo politiku plaća, pregovori sindikata i Vlade su propali</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - »Cilj aktualnih pregovora između sindikata i Vlade nije postizanje socijalnog mira, već usuglašavanje o politici plaća u državnim službama i javnim poduzećima. Uostalom, sklopiti socijalni mir s Vladom, odnosno odustati od štrajkova i prosvjeda bilo bi krajnje nerazumno, jer Vlada je ionako jasno pokazala kako ne drži puno do dogovora«, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (HNS) Krešimir Sever i jedan od sindikalnih pregovarača s Vladom, demantirajući izjavu čelnika Liberalne stranke (LS) Zlatka Kramarića, kako je na pomolu dogovor o postizanju socijalnog mira između Vlade i sindikata, a koji bi potonje obvezao na trogodišnju apstinenciju od štrajkova i prosvjeda.</p>
<p>Sever upozorava kako je još uvijek neizvjesno hoće li uopće biti postignut dogovor između Vlade i sindikata, »jer Vlada nudi vrlo restriktivnu politiku plaća«. Naime, Sever tvrdi kako su sindikati vrlo tolerantni u pregovorima te da su njihova potraživanja u skladu s gospodarskom situacijom, ali da Vlada ne želi pristati na njihov prijedlog da se ne umanjuje dosadašnji iznos neto plaća u javnom sektoru, te da se rast plaća uskladi s inflacijom, odnosno s rastom troškova života«, pojašnjava Sever.</p>
<p>Glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Vitomir Begović, koji ujedno i predvodi sindikalne pregovarače, također ističe da se pregovori vode o politici plaća, te da o socijalnom miru nema ni govora. »Niti Vlada traži sklapanje socijalnog mira i odustajanje od štrajkova niti bi sindikati na to pristali. Sindikatima je ponajprije cilj zaštititi prava radnika, osigurati da realne plaće ne padaju u odnosu na rast troškova života te da se osigura novo zapošljavanje«, kaže Begović.</p>
<p>»Ovog trenutka otvorena su pitanja u području javnih poduzeća, jer sindikati traže da masa plaća ostane kao i u 2000., te da se ispoštuju dosadašnji kolektivni ugovori, kao i da u 2002. i 2003. plaće u državnim poduzećima rastu sporije od proizvodnosti, a u državnim i javnim službama sporije od BDP-a. Međutim, Vlada traži da se masa sredstava za plaće u javnim i državnim službama smanji za 10 posto u odnosu na 2000.«, potvrdio je Begović, istaknuvši da jedino ako se o takvim pitanjima postigne dogovor, moguće sklopiti globalni sporazum. »Ako do kraja mjeseca ne postignemo taj konsenzus, pregovori su propali«, zaključio je on.</p>
<p>Predsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih službi Dalimir Kuba ističe također kako su sva pitanja još otvorena, ali da su pregovori u završnoj fazi. »I jednoj i drugoj strani stalo je da pregovori uspiju i mogu reći da smo do sada 'prevalili' 3/4 puta. Isto tako, postignut je dogovor da se s detaljima pregovora 'ne ide' u javnost«, bio je konspirativan čelnik Matice. (Daniela Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Neka Mesić, Račan ili Tomčić narede da se ukloni spomenik Francetiću, ja neću</p>
<p>Kaže to slunjski dogradonačelnik Ivan Mateša, koji se zadnjih dana proslavio i odlučnim odbijanjem da se u lokalnom kinu, u sklopu Pučkog otvorenog učilišta, prikaže Bitka na Neretvi/ Najam kino-dvorane prije izbora poskupio, ali za HDZ je ostao - besplatan/ Mateša inzistira na provođenju kulturne politike HDZ-a, ma što to značilo, dok moje godišnje programe baca u koš, kaže ravnateljica Učilišta Marina Habajec-Požega </p>
<p>SLUNJ, 18. veljače</p>
<p> - »Neću dati nalog komunalnom redarstvu da ukloni spomenik Juri Francetiću i gotovo! Ako Mesić, Račan ili Tomčić misle da to treba uraditi, a tako su se javno očitovali, onda neka oni nadležnim tijelima dadu takav nalog«, uporan je slunjski dogradonačelnik Ivan Mateša u ignoriranju hrvatske javnosti koja je u posljednje vrijeme ponovo i vrlo glasno ocijenila nepriličnim postojanje spomen-ploče ustaškom bojovniku na gradskom trgu. Mateša se pritom, dok smo jeli kotlovinu na gradskoj tržnici, nije ni trudio prikriti osmijeh, svjestan da čin uklanjanja spomen-ploče, uz koju su, za našeg boravka u Slunju, u malenoj prikolici spavale svinje (ali su i svijeće bile uredno zapaljene), može izvesti samo on: Ivan Mateša - slunjski lokalni šerif.</p>
<p>Upravo u skladu s ovakvom tvrdnjom odvija se društvena svakodnevnica gradića u kojemu je u ratnom vihoru potpuno razrušeno 1.500 stambenih jedinica što je lokalnim moćnicima u svakoj »spornoj« situaciji dostatan argument za postupke koji, u pravilu, iritiraju hrvatsku javnost. </p>
<p>Bitka na Neretvi, odnosno zabrana prikazivanja filma u kinu slunjskoga Pučkog otvorenog učilišta, tek je posljednji u nizu medijski razvikanih problema koji su Slunj učinili »gradom-slučajem«.</p>
<p>Marina Habajec-Požega mlada je ravnateljica spomenutog učilišta, koja je, javivši se na natječaj, po okončanju Oluje došla iz Ivanić Grada u razrušeni Slunj privučena, među ostalim, i državnim obećanjem posebne skrbi za krajeve razrušene u ratu. Što se tiče »skrbi«, ona je danas sretna što uopće dobija 2.800 kuna plaće radeći, zbog upražnjenih mjesta, poslove i knjigovođe, administratora, računovođe, čistačice.</p>
<p>»Veću plaću prima čistačica u Gradskom poglavarstvu«, požalila nam se Habajec-Požega pritom navodeći Matešino obrazloženje kako bi za potreban novac, kojim bi se platili novi ljudi u Učilištu, on sam obavljao sve te poslove.</p>
<p>Mala plaća je, u stvari, samo sredstvo pritiska kojim Gradsko poglavarstvo pokušava od početka disciplinirati Habajec-Požegu.</p>
<p>»Od početka svog mandata, Mateša me pozivao na neslužbene sastanke, na kojima je inzistirao na provođenju nekakve kulturne politike HDZ-a, ma što to značilo, dok je moje godišnje programe bacao u koš. Mateša se u toj mjeri uplitao u rad Učilišta da je čak samoinicijativno dogovarao neke programe, o kojima me uopće nije obavještavao. Tako je prije dvije godine dogovorio sa 'Zorin domom' jednu predstavu i obećao je da će sve troškove platiti Grad Slunj. Međutim, račun je plaćen tek nedavno, dok je u međuvremenu zbog neplaćanja i ovrhe prijetila blokada nešeg žiro-računa«, priča Habajec-Požega. Pritom podvlači da je vjerojatno ključni problem njezino pristupanje Demokratskom centru (DC) Mate Granića, nakon čega je nazvana »izdajicom, komunjarom, jugonostalgičarom i neprijateljem hrvatske države«.</p>
<p>U tome kontekstu se promatra i njezin pokušaj naplate iznajmljivanja kino-dvorane za prošlogodišnje izbore, čime je htjela, barem malo, popuniti kronično praznu kasu Učilišta.»Našu kino-dvoranu u normalnim je okolnostima moguće iznajmiti za 570 kuna. No, prije izbora iz Gradskog poglavarstva je došla zapovijed da se cijena dvorane podiže na 2.988 kuna. Tu su cijenu morali platiti, primjerice, HSLS i HSS, no HDZ za svoje tribine, s druge strane, nije platio ni kune«, priča Habajec-Požega.</p>
<p>Mlada ravnateljica Učilišta vjerojatno ni ovaj put ne bi izašla u javnost da nije drame koju proživljava njezina obitelj. Mateša je, prema njezinim riječima, inscenirao prijetnje smrću koje mu je, navodno, uputio njezin suprug i koji je, zbog toga, jednu večer morao provesti na ispitivanju u lokalnoj policijskoj postaji.</p>
<p>»Pitam se, zar je moguće da jedan predsjednik Odbora za ljudska prava i predsjednik slunjske Matice hrvatske svojim postupcima može ugrožavati dostojanstvo jedne mlade hrvatske obitelji«, čudi se Habajec-Požega reakcijama Ivana Mateše, nakon što je čuo za mogućnosti prikazivanja Bitke na Neretvi u kino-dvorani Učilišta.</p>
<p>»Gradsko poglavarstvo je osnivač Učilišta i dok je tako u Slunju neće biti prikazan Bulajićev film«, potvrdio nam je ravnateljičine riječi Ivan Mateša. »Jasno i odgovorno tvrdim kako sve dok sam ja na mjestu dogradonačelnika i dok je HDZ na vlasti u Slunju to neće biti moguće. Previše smo iskrvarili za slobodu i neovisnost Hrvatske da bi se sada prikazivali filmovi koji su veličali zločinačku i diktatorsku Jugoslaviju«, odlučan je Mateša. Njegovi sugrađani, koji su često prekidali naš razgovor, nisu se ustručavali prići čestitajući mu na tom postupku.</p>
<p>Tvrdoglavost, pak, u ustrajnosti da spomen-ploča Juri Francetiću i dalje krasi gradski trg objasnio nam je ovlaš postavljenim pitanjem čelnika HDZ-a Ive Sanadera - »Jeste li vi postavili taj spomenik?« Naime, nakon što je Mateša Sanaderu odgovorio da je to bilo djelo lokalne udruge »Hrvatski domobran«, sva priča je stala.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Čim se novoosnovani Otočni sabor registrira, stiže mu državni novac</p>
<p>ZADAR, 18. veljače</p>
<p> - Kolika je želja otočana za stvarnim razvitkom i kvalitetnijim životom pokazuje i njihov masovan odziv na utemeljenje Otočnog sabora, koji je održan u Zadru prije mjesec dana. Na Sabor su došli predstavnici 40 otoka iz 82 otočna naselja, osim predstavnika Lokruma, Lopuda i Unija. Statut Otočnog sabora sadrži i točku o stvaranju otočne županije ili nekom drugom obliku preustroja otoka. Toj inicijativi dalo je podršku 86 posto stanovnika svih hrvatskih otoka. </p>
<p>»Stalno središte otočne županije nije potrebno. Sjednice se svaki puta mogu održavati na drugom otoku, jer želimo izbjeći favoriziranje bilo kojeg otoka. Što se mene tiče, sjednice se mogu održavati i na nekoj lanterni«, ističe Zlatko Sorić, predsjednik Otočnog sabora. </p>
<p>Tako će Otočni sabor u ponedjeljak na brodu »Anamarija«, usidrenom u zadarskoj luci, izabrati 15 članova Otočnog vijeća koje će voditi 12 odbora za poljoprivredu, ribarstvo, turizam..., a u odborima će biti predstavnici svih sedam županija kojima pripadaju otoci.</p>
<p>Nije izostala ni potpora države, pa čim se Sabor registrira, od države će za početak rada dobiti 30.000 kuna. Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva, u sklopu kojega je i Uprava za otoke, za ovu je godinu otocima namijenilo 90 milijuna kuna. Ivo Milatić, pomoćnik Radimira Čačića, ministra javnih radova, obnove i graditeljstva, također je nazočio Saboru, davši time punu potporu otočanima. I sam ministar Čačić, pri nedavnom posjetu zadarskim otocima, podržao je inicijative otočana, najavivši maksimalnu pomoć države. </p>
<p>Otoci su podijeljeni na sedam županija u kojima su otočani, kojih je oko 126.000, manjinsko stanovništvo. Posljednjih pedesetak godina mnogi su otišli u obližnje gradove na kopnu, ali i u inozemstvo. </p>
<p>Broj trajekata je jedan od osnovnih problema pri povezivanju otoka s kopnom. Iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza najavljuju da će od Dana državnosti umirovljenici moći besplatno koristiti brodske linije. Otočani s dubrovačkog područja zauzimaju se za gradnju helidroma, kako na otocima tako i na samome moru. Taj zanimljiv prijedlog podržava i ministar Čačić. (Lj. I. Balen)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Varaždinska i toplička bolnica tuže HZZO zbog neplaćenih računa iz 1999.?</p>
<p>VARAŽDIN, 18. veljače</p>
<p> - Hoće li varaždinska Opća bolnica i Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim toplicama tužiti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) zbog neplaćenih, a obavljenih usluga osiguranicima još tijekom 1999.? Vjerojatno hoće, ne složi li se HZZO s osnivanjem arbitražnog povjerenstva o naplati potraživanja tih bolnica prema HZZO-u. </p>
<p>Osnivanje arbitražnog povjerenstva predložilo je Poglavarstvo Varaždinske županije na posljednjoj sjednici. Županija je osnivač zdravstvenih ustanova na svojem području i ne može podmiriti gubitak varaždinske Opće bolnice za 1999. godinu od 16,3 milijuna kuna, te gubitak Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim toplicama od 7,2 milijuna kuna, kako su još tijekom 2000. predlagali neki čelni ljudi HZZO-a.</p>
<p>Unatoč racionalizaciji i štednji (nezapošljavanje novih djelatnika, manji materijalni troškovi) gomilanje gubitaka obiju bolnica nastavlja se zbog preniskih financijskih limita mjesečne potrošnje, koje je odredio HZZO za svaku od bolnica.</p>
<p>U varaždinskoj su Općoj bolnici izračunali da su tijekom 1999. na njezinih 13 odjela liječili 25.269 osiguranika a ostvareno je 215.693 dana liječenja. Osiguranicima izvan Varaždinske županije pruženo je i fakturirano medicinskih usluga za 15,8 milijuna kuna. Svi su ti osiguranici došli u bolnicu s propisanim »crvenim« uputnicama. HZZO je, međutim, za 1999. vratio u varaždinsku bolnicu iskontrolirane račune za stvarno obavljen rad u iznosu 19,8 milijuna kuna, jer se iznos ne uklapa u limit koji je HZZO odredio. </p>
<p>Član Poglavarstva Varaždinske županije dr. Anđelko Koprek, zadužen za zdravstvo i ujedno rukovoditelj djelatnosti za kirurške bolesti Opće bolnice, rekao nam je da je u sličnoj situaciji i Bolnica u Varaždinskim toplicama. Postoje podaci da je visina ugovorenog financijskog limita po krevetu prema odredbi HZZO-a tu najniža od svih toplica u Hrvatskoj.</p>
<p>Kada bi HZZO varaždinskoj i topličkoj bolnici isplatio sve fakture za liječenje pacijenata, obje bi bolnice pokrile gubitke i iskazale određene suficite. Isplate iz HZZO-a za obje bolnice ovise o stavu budućeg arbitražnog povjerenstva, a zapravo ovise o priljevu novca u HZZO. Kako bi se spriječili daljnji gubici u obje bolnice, odgovorni ljudi u HZZO-u trebali bi odobriti veću bolničku potrošnju, koju određuju zdravstvene potrebe tu zbrinutih osiguranika. </p>
<p>Prema nekim podacima, bolnice sličnog ranga u drugim hrvatskim gradovima imaju i do milijun kuna veći mjesečni limit, a neke ga i ne dosegnu. O takvim bi stvarima buduće arbitražno povjerenstvo, prihvati li uopće HZZO ideju o njegovu osnivanju, trebalo voditi računa. (K. Gumbas)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Lokalna vlast brinula bi bolje o spomeničkoj baštini </p>
<p>Dubrovčani predlažu da se dio spomeničke baštine bez vlasnika prepusti lokalnoj samoupravi/ To bi otklonilo dosad neizbježan sudar donatora s državnom birokracijom, tvrdi ravnatelj Zavoda za obnovu Dubrovnik Vjekoslav Vierda/ Zavod predlaže i olakšice za vlasnike koji održavaju objekte te destimulaciju za one koji ih zapuštaju</p>
<p>DUBROVNIK, 18. veljače</p>
<p> - Kako dubrovačku spomeničku cjelinu uključiti u moderne turističke tokove? Dubrovnik, doduše, kad je riječ o kulturnom turizmu ima goleme mogućnosti, no, kako se nedavno moglo od ravnatelja Zavoda za obnovu Dubrovnika Vjekoslava Vierde, one nisu iskorištene. </p>
<p>Razlog je jednostavan, kazao je tada Vierda, jer osim što prevladava mišljenje da kulturnu ponudu trebaju prodavati isključivo turističke agencije, obnova je u potpunosti prepuštena državnom proračunu, a zakoni koji se odnose na zaštitu i obnovu spomeničke baštine zastarjeli su. Stoga valja poduzeti sve da se spomenička jezgra Dubrovnika revitalizira kako bi se spriječilo i iseljavanje ljudi, ali i točno utvrdilo vlasništvo imovine, prije svega one za koju se ne zna čija je, budući da se u procesu povrata oduzete imovine u spomeničkoj jezgri, za jedan njezin dio dosad nitko nije javio. </p>
<p> Prijedlog je zato, kazao je Vierda u razgovoru za Vjesnik, da se upravo taj dio spomeničke baštine, bez vlasnika, prepusti lokalnoj samoupravi. Štoviše, lokalna bi samouprava trebala i određivati i ubirati spomeničku rentu, a stajalište je Zavoda da bi se mnogo dobilo uvođenjem svojevrsnih olakšica za vlasnike koji održavaju objekte, odnosno destimulacijama onima koji ih drže zapuštenima. Zaštita spomenika je, naime, u ovom času najmanje izložena lokalnom utjecaju. Prema zakonu, ona je u rukama Ministarstva kulture i Konzervatorskog odjela u Dubrovniku koji, pak, provodi, kazao je Vierda, opću politiku zaštite spomenika kulture. Uključivanjem lokalne samouprave, odnosno gradskog, lokalnog zakonodavstva u neki od projekata zasigurno bi se izbjegao, primjerice, dosad neizbježan sudar nekog od mogućih donatora s državnom birokracijom. Često se, naime, vjeruje kako donatora ima na izbor, no, kaže Vierda, riječ je o »vrlo rijetkim biljkama«. »Njihova su pravila igre kristalno jasna - očekuju da se odmah izjasnimo možemo li ili ne prihvatiti neku od ponuda. Organizacijska konsolidacija stoga bi na lokalnoj razini omogućila raspolaganje resursima koje dosad nismo ni pokušali definirati, a kamoli afirmirati«, ocjenjuje Vierda. </p>
<p>Ukratko, prema Vierdi, zaštita spomeničke cjeline, održavanje i obnova, te na koncu revitalizacija kao dugoročan proces, preduvjeti su da bi se moglo računati na kulturni turizam u Dubrovniku. No, kako i stvarno inkorporirati toga gosta u gradsko biće kada, na primjer, gradska vlast, koliko je poznato, nema čak ni osobu zaduženu za turizam, posve je druga strana iste priče. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Osniva se udruga oštećenih u pulskoj eksploziji plina</p>
<p>PULA, 18. veljače</p>
<p> - Kako je prošlo skoro mjesec dana od eksplozije plina u Puli, a s građanima koji su pretrpjeli štetu ili su bili ozlijeđeni nitko od gradskih struktura nije naknadno komunicirao, oštećeni u eksploziji odlučili su osnovati svoju udrugu. S tom nas je inicijativom upoznao poznati pulski rocker Bruno Langer, koji je 19. siječnja čudom izbjegao najgore u eksploziji plina kod hotela »Rivijera«, gdje je ozbiljno oštećen i njegov »mercedes« oldtimer. </p>
<p>Prema Langerovim riječima, osnivanje udruge građana oštećenih u eksploziji plina, logičan je slijed događaja, jer su mnogima oštećene nekretnine, vozila ili su, pak, i sami ozlijeđeni. Kako je upitno tko će za nastalu štetu odgovarati, jer kanalizacijski kolektor pa i plinovodne instalacije nisu uopće osigurane, Grad Pula pozvao je oštećene da prijave nastalu štetu, a sve ostalo je krajnje neizvjesno. </p>
<p>U međuvremenu, uz pomoć ekipe iz zagrebačke »Plinare«, nastavlja se nadzor podzemnih plinovoda i instalacija po zgradama i stanovima. Stanje je krajnje zabrinjavajuće, a čitav je grad razrovan i očekuje se nabava nužne infrastrukture. Pulska je eksplozija, što je, na sreću, prošla bez ljudskih žrtava, uzbudila i duhove u Rijeci, jer dio stručnjaka uporno tvrdi da je i tamošnji plinovod u sličnu stanju poput pulskoga. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Vjesnikovac« Mirko Sajler dobio nagradu za životno djelo</p>
<p>OSIJEK, 18. veljače</p>
<p> - U sklopu obilježavanja pete obljetnice osječkog Gradskog radija proteklog je vikenda u hotelu »Central« upriličen novinarski bal. Tom su prigodom dodijeljene nagrade zaslužnim novinarima od kojih je onu za životno djelo dobio novinar i komentator Vjesnika Mirko Sajler, koji je u toj novinskoj kući radio 32 godine. </p>
<p>Nagrada za najbolju informativnu emisiju Gradskog radija pod nazivom »Unakrsna vatra« dodijeljena je Dragi Hedlu i Ivani Šubarić-Hedl. Nagrade je uručio predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić a svečanosti je nazočio i Drago Pilsel, uime Foruma 21.</p>
<p>Ugodno sam iznenađen, jer sam nakon gotovo tri godine izvan novinarstva mislio da sam zaboravljen, komentirao je za Vjesnik nagrađeni Mirko Sajler. Podsjetivši da je zadnji novinarski bal u Osijeku organiziran prije 15 godina, Mirko Sajler ističe da mu je neobično drago što se ova tradicija nastavlja. »Posebno me razveselilo što sam na toj svečanosti vidio mnogo mladih koji će u ovom poslu zasigurno nastaviti putem demokratizacije novinarske profesije, ali i cjelokupnog medijskog prostora u Hrvatskoj«, istaknuo je Sajler. </p>
<p>Peta godišnjica Gradskog radija obilježena je i drugim manifestacijama protekloga tjedna, a neke su najavljene i za sljedećih nekoliko dana. (S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Izaslanstvo HSLS-a zadovoljno posjetom Bruxellesu i Berlinu </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače </p>
<p> - Dužnosnici Europske unije priznaju da je Hrvatska »brža« u približavanju EU-u od drugih zemalja u regiji, ali prigovaraju joj zbog sporosti u borbi protiv gospodarskog kriminala i u reformi zakonodavstva, rekla je u nedjelju u Zagrebu saborska zastupnica HSLS-a Đurđa Adlešić.</p>
<p> Izjavila je to novinarima u zagrebačkoj zračnoj luci, nakon što se izaslanstvo HSLS-a vratilo iz Bruxellesa i Berlina, gdje je boravilo u jednotjednom studijskom posjetu u organizaciji Zaklade Friedrich Naumann, bliske njemačkim liberalima.</p>
<p> »U Bruxellesu su nam rekli da smo brži od drugih, ali nam zamjeraju sporost u borbi protiv gospodarskog kriminala i u promjenama u zakonodavstvu«, izjavila je Đurđa Adlešić.</p>
<p> Ona je istaknula da je »izaslanstvo HSLS-a imalo važne sastanke u Vijeću ministara Europske unije i Europskoj komisiji. Ti su sastanci bili potrebni baš u ovom trenutku, kad su naši sugovornici željeli dobiti informacije o stvarnom stanju u Hrvatskoj«, rekla je Adlešić. </p>
<p> Ona je istaknula zadovoljstvo razgovorima u Budnestagu, s predstavnicima njemačkih parlamentarnih stranaka. U tim je razgovorima, rekla je, pružena podrška ulasku Hrvatske u EU. »Ponovno smo otkrili da su Nijemci naši prijatelji i da sve njihove parlamentarne stranke podupiru ulazak Hrvatske u Europsku uniju«, rekla je Đurđa Adlešić.</p>
<p> Dodala je da je izaslanstvo HSLS-a posjetilo njemačko ministarstvo vanjskih poslova prošle nedjelje, na sâm dan prosvjeda u Splitu. </p>
<p> »Naši domaćini pitali su nas kakvo je stanje u Hrvatskoj, s obzirom na prosvjede. Rekli smo im da se radi o sasvim demokratskim procesima, da svi imaju pravo prosvjedovati pa i biti grubi prema vlasti, ali da nemaju pravo ugrožavati sigurnost zemlje i prometa«, dodala je Đurđa Adlešić.</p>
<p> Rekla je kako su njemački sugovornici zamjerili Hrvatskoj administrativnu sporost koja odbija potencijalne strane ulagače. »Prigovara nam se da je administracija spora, preduga, da nema dovoljno kvalitetnih i brzih informacija, što može mnoge ulagače dovesti do toga da odustanu od svojih planova«, rekla je.</p>
<p> Đurđa Adlešić nije željela komentirati pismo devetorice umirovljenih generala HV-a koje je, kako su u subotu izvijestili hrvatski mediji, upućeno saborskom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na čijem se čelu ona nalazi. »Imam informaciju da je pismo stiglo, no moći ćemo razgovarati o njemu tek kad ga otvorim«, rekla je Đurđa Adlešić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Zbog 100 milijuna kuna duga HEP-u Dalmaciji prijeti mrak</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - »Zbog velikih nenaplaćenih potraživanja i time izazvanih financijskih problema, Hrvatska elektroprivreda najavila je da će, ako se stanje ubrzo ne popravi, isključiti struju brojnim poduzećima i kućanstvima u Splitsko-dalmatinskoj županiji. </p>
<p> HEP-ova ukupna nenaplaćena potraživanja već su, naime, dostigla oko 1,8 milijardi kuna, od čega na Dalmaciju otpada oko 100 milijuna«, rekao je glasnogovornik HEP-a Mihovil Matković. </p>
<p>Zbog vrlo teške gospodarske situacije u toj su županiji potraživanja HEP-a veća nego u ostalim dijelovima zemlje pa će prvi na udaru biti oni, koji već duže ne plaćaju svoje obveze.</p>
<p>Na listi poduzeća koja bi mogla ostati bez struje brojne su velike i poznate tvrtke, kao što su splitsko i trogirsko brodogradilište, sinjska Dalmatinka, Dalmacija iz Dugog Rata, Adriavinil, Adriachem te mnogi hoteli.</p>
<p>U HEP-u zasad ne žele reći koji su to hoteli, jer u tijeku je ugovaranje turističkih aranžmana za ovu sezonu pa se ne želi pokvariti taj posao. Pitanje je, naime, tko bi zakupio smještaj za skoru turističku sezonu u hotelu koji grca u financijskim problemima pa bi uskoro mogao ostati i bez struje.</p>
<p> »Nadamo se da će se problem s njihovim dugovima ipak riješiti, i to uz pomoć Ministarstva turizma, jer će hoteli, da bi platili potrošenu struju, morati uzeti kredite«, kažu u HEP-u. Isključivanje električne energije prijeti i brojnim kućanstvima. Neka su ovih dana već isključena.</p>
<p>»Znamo da je isključivanje struje nepopularno ali nemamo drugog rješenja«, kaže Matković.</p>
<p> »Kako, naime, uz tolika nenaplaćena potraživanja plaćati gorivo, uvoznu električnu energiju i ostale troškove? Osim toga, Nadzorni odbor naredio je Upravi da HEP, čija se privatizacija bliži, više ne smije biti gubitaš kao prošle godine koju ćemo, prema očekivanjima, završiti s gubitkom od oko 700 milijuna kuna«, rekao je Matković. (Ž. Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ivo Kolar i dalje na čelu Hrvatskog seljačkog saveza </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Na godišnjoj skupštini Hrvatskog seljačkog saveza (HSS) okupilo su nedjelju u Molvama više od tisuću članova. Skupštini su prisustvovali predsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Hrvatske seljačke stranke Zlatko Tomčić, ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić sa suradnicima. Na skupštinije za predsjednika ponovo izbran Ivan Kolar, dosadašnji predsjednik. </p>
<p> »Hrvatski seljački savez je postao partner bez kojeg se u Vladi ne mogu donositi odluke o poljoprivredi i gospodarstvu. Svjesni smo zamki procesa približavanja Europskoj uniji i može se lako dogoditi da Hrvatska, kao poljoprivredna zemlja, dođe u loš položaj. Mi to nećemo dozvoliti, ali zato moramo biti kreativni i vrlo brzi u pronalaženju efikasnih rješenja«, rekao je Zlatko Tomčić. Predsjednik Sabora istaknuo je kako su primarni ciljevi naše poljoprivredne politike zaštita malog obiteljskog poduzetništva i donošenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji bi sljedeći tjedan u Saboru trebao proći drugo čitanje. Ministar poljoprivrede Božidar Pankretić pohvalio je dosadašnji rad HSS-a, dodajući kako se Savez nije priklonio kritiziranju Vlade već suradnji, kako bi se što prije došlo do kreativnih rješenja u razvoju hrvatske poljoprivrede.</p>
<p>Kako je u izvještaju o dosadašnjem radu rekao predsjednik HSS-a Ivo Kolar, Savez je sa svojih 30.000 članova pokrenuo inicijativu da se osnuje neutralni laboratorij u kojem bi se ispitivala kvaliteta mlijeka kao i onu za povećanje premija proizvođačima mlijeka. </p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Moj glas za pravnu državu« dobio u dva dana 10.000 potpisa </p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - U akciji »Moj glas za pravnu državu« aktivisti 30-ak nevladinih udruga prikupili su u subotu i nedjelju u Zagrebu oko 10.000 potpisa na Izjavu za javnost kojom se zalažu za kulturu mira i nenasilja. Time su građani dali podršku pravu na izricanje vlastitog mišljenja, ali i izrazili protest svakom poticanju na mržnju i isključivost. </p>
<p> Potpisivanje Izjave za javnost u kojoj se traži i uspostavljanje vladavine prava, individualizacija krivnje, neovisnost sudstva i jednakost svih pred zakonom, počelo je i na Internetu, na adresi www.zamirnet.hr gdje je do nedjelje prikupljeno 800 potpisa, priopćeno je iz Udruge »Zamir«, jednog od organizatora akcije. </p>
<p> Organizatori akcije ponovno su pozvali građane na skup »Jedan sat za pravnu državu« što će se u ponedjeljak održati na Trgu bana Jelačića. Na njemu će govoriti akademik Ivan Supek, Vesna Teršelič, Dafinka Večerina, Miljenko Jergović i drugi. U zabavnom dijelu nastupit će Jasna Bilušić, Boris Leiner, Zdenka Kovačićek, ulični svirač Tony Leeking, Vili Matula, Sreten Mokrović i »Zli bubnjari«, najavljuju organizatori. U priopćenju Udruge »Zamir« navodi se da u akciji »Moj glas za pravnu državu« sudjeluju brojni građani, izražavajući zadovoljstvo što je konačno pokrenuta akcija za građansku Hrvatsku, a sudjeluje i nemali broj hrvatskih branitelja koji odriču pravo čelnicima nekih udruga da govore u ime svih njih. </p>
<p> Akcija ima i brojne popratne sadržaje: tiskani su leci, plakati i dopisnice koji su već dostupni širom Hrvatske, a uskoro će se moći kupiti i bedževi s natpisom »Ja sam Carla«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tomac: Dobra ideja generala o institutu za istraživanje Domovinskog rata </p>
<p>Zamjenik haaške tužiteljice Graham Blewitt kao vjerodostojan izvor podataka navodi »Veritas« iz Beograda na čijem je čelu čovjek koji je bio u vrhu tzv. Krajine i koji fabricira lažne podatke, navodi Zdravko Tomac u korist takve inicijative/ Kramarić: Pismo umirovljenih generala pokazuje kontinuitet bavljenja temama kojima bi se u prvom redu trebalo baviti pravosuđe / Pritom ističe da politika čim prije mora odlučiti hoće li se ići na redefiniranje odnosa s Haaškim sudom</p>
<p>ZAGREB, 18. veljače</p>
<p> - Novo pismo generala okupljenih u Društvu Domovinskog ponosa i časti »Viribus unitis« izazvalo je potkraj prošlog tjedna pozornost javnosti, ali i politike. Generali traže da se sudionike Domovinskog rata konzultira kad se traži njihova pravna odgovornost, da se prije davanja informacija međunarodnim institucijama obavijeste oni kojih se ti podaci tiču te da se donese zakon o zaštiti i utemelji institut za istraživanje Domovinskog rata. Razlog je tog pisma, kažu, što »jednostran i voluntaristički pristup Domovinskom ratu dovodi do povrede ustavnih prava sudionika rata«. To su pismo generali uputili Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora, te na adrese predsjednika Republike Stjepana Mesića, premijera Ivice Račana i predsjednika Sabora Zlatka Tomčića. </p>
<p>Traže da se njihove ideje na neki način razmotre zaključi li se na mjerodavnim mjestima da bi to moglo pridonijeti rješenju ne samo »slučaja Norac« nego i svih drugih mogućih slučajeva. </p>
<p>Premijer Ivica Račan »ne vidi ništa sporno u tim zahtjevima generala«, pa čak drži da u njemu ima i prihvatljivih ideja. </p>
<p>Potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac za Vjesnik ističe da, načelno govoreći, u različitim zemljama postoje i različiti sustavi pomoću kojih se procesuira ono što se dogodilo u ratu i osigurava zaštita nekih stvari koje svaka država mora zaštititi. U tom smislu negdje postoje vojni sudovi, posebni zakoni kojima se to regulira, jer, bez sumnje, ono što se događalo u ratu teško je isključivo mjeriti mirnodoposkim standardima i kriterijima.</p>
<p>Tomac ističe da se u pismu predlažu neka konkretna rješenja o kojima treba raspraviti. Nema razloga da se rasprava ne otvori i da se na temelju argumenata ne ocijeni što je prihvatljivo, a što nije, kaže Tomac. »Bez sumnje je nužno istraživati Domovinski rat, govoriti istinu o tom ratu, jer danas smo suočeni s činjenicom da postoje vrlo sustavno istraženi slučajevi zločina počinjenih s hrvatske strane i oni su na stolu i u Haagu i u međunarodnim institucijama. Vidio sam izvješće Helsinškog odbora u kojem se na 400 stranica vrlo dokumentirano navode takvi slučajevi i nemam ništa protiv toga, ali mi je čudno da hrvatska država nije nešto slično napravila, s obzirom na to da je više od 90 posto zločina počinjeno s agresorske strane«, ističe Tomac. Dodaje da bi zato institucija koju predlažu generali dobro došla.</p>
<p>Tomac ističe kako je pogrešan dojam da su pismo napisali ljudi koji prosvjeduju protiv pravne države i drži da je razlog osjećaj nepravde te da se različitim kriterijima mjeri ono što se događalo u Hrvatskoj i BiH. Čak i unutar Hrvatske postoji medijska, pa i politička, usmjerenost isključivo na te pojedinačne sumnje za zločine koje su počinili Hrvati. Tako se misli i u međunarodnoj zajednici, jer je druga strana vrlo organizirana, smatra Tomac. Dodaje kako ima pismo zamjenika haaške tužiteljice Grahama Blewitta, koji kao vjerodostojan izvor podataka navodi organizaciju »Veritas« iz Beograda na čijem je čelu čovjek koji je bio u vrhu tzv. Krajine i koji fabricira lažne podatke, ali koje zamjenik tužiteljice prihvaća. Zato je svaka inicijativa za istraživanje istine dobrodošla, zaključuje Tomac.</p>
<p>Predsjednik LS-a Zlatko Kramarić, pak, smatra da nije dobar tajming za pismo generala, bez obzira na to što se »slučaj Norac« u Saboru nije riješio i što su i dalje sva pitanja otvorena. »Bojim se da je to suvišan napor koji ne pridonosi smirivanju situacije. Pismo opet pokazuje kontinuitet bavljenja temama s kojima bi se u prvom redu trebalo baviti pravosuđe. Ako general Norac čita novine, onda bih mu poručio da se javi sudu, a politika mora stvoriti pretpostavke da čitava procedura bude korektna i da se čuva dignitet čovjeka, jer nitko nije kriv dok mu se to ne dokaže«, rekao je Vjesniku Kramarić.</p>
<p> »Slučaj generala Norca mogao bi biti paradigma za buduće slučajeve. Naime, smatram da se što prije treba riješiti budući odnos s Haagom, odnosno politika mora odlučiti hoće li se ići na redefiniranje tog odnosa ili će se i dalje primjenjivati važeći Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom. Mislim da, ako dio javnosti nije zadovoljan sadašnjim odnosom s Tribunalom, da bi se morala otvoriti rasprava o toj temi. Treba vidjeti na koji način možemo pokazati da je naše pravosuđe dovoljno ozbiljno, temeljito i korektno da može sâmo voditi procese u Hrvatskoj. No, to ne smije rješavati ni ulica niti stihija«, zaključuje Kramarić.</p>
<p>Već ovoga tjedna vidjet će se hoće li pismo generala otvoriti nove rasprave, poglavito u Hrvatskom saboru, a koje bi mogle biti svrsishodnije od netom završene, odnosno rezultirati i konkretnim potezima.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Stradalnici zadovoljni idejnim rješenjem osječkog spomen obilježja žrtvama rata</p>
<p>OSIJEK, 18. veljače</p>
<p> - Natječaj za idejno arhitektonsko-skulpturalno rješenje spomen obilježja stradalnicima Domovinskoga rata u Osijeku, uspješno je završen i sada su na redu investitori - Grad i Županija koji trebaju naručiti projekte. Ovo je za Vjesnik ustvrdio Miroslav Pavlinić, predsjednik Društva arhitekata Osijek (DAO) komentirajući ujedno i događaje što su uslijedili nakon otvaranja izložbe natječajnih radova u osječkoj Galeriji protekloga četvrtka. Naime, tada je održan i skup na kojem su pojedinci, također sudionici natječaja, zatražili njegovo poništenje zbog navodne pristranosti pojedinih članova ocjenjivačkog osuda, ali i nekih zakonskih nepravilnosti.</p>
<p>Podsjetimo u organizaciji DAO-a natječaj je započeo u listopadu prošle godine a u studenome je donijeta odluka o dodjeli dviju jednako vrijednih nagrada i to Sabini Majdandžić-Lauc i skupini zagrebačkih autora Koraljke Brebrić, Maje Furlan-Zimmermann, Mirka Buvinića i Siniše Glušice. »To je bila izuzetno kreativna ali i hrabra odluka ocjenjivačkoga suda koji je zaključio kako ta dva rada po kvaliteti odskaču od ostalih«, dodaje naš sugovornik i primjećuje da takve odluke jesu neuobičajene, ali, kako smatra, ocjenjivačko tijelo imalo je doista posebnu hrabrost da svojom odlukom pridonese novoj kreaciji izabirući radove koji se u kombinaciji nadopunjuju. </p>
<p>Osvrćući se na stavove pojedinaca među kojima i onih da je izabrani rad »ruganje palim braniteljima«, Pavlinić upozorava da su upravo izabrani radovi suvremeno rješenje. »U Društvu arhitekata ipak vidimo malo dalje nego ostali građani i znamo što se u svijetu događa kada je riječ o spomen-obilježjima koja nisu isto što i spomenik«, dodaje predsjednik DAO-a, ustvrdivši kako su izborom posebice nezadovoljni bili kipari. »Medij ove umjetnosti je prostor«, ističe Pavlinić, koji tumači kako spomen-obilježje može biti prikazano i kao kuća, ili pak, kao vodeno ili neko drukčije rješenje. </p>
<p>Kako je napomenuto, izgadnja spomen- obilježja mogla bi započeti u svibnju. Kada bude dovršeno, na osječkom Trgu slobode uzdizat će se 14 desetmetarskih monolita, odnosno sedam parova vrata kao simbol poslijeratne otvorenosti nepokorenog grada, te pet svijetlećih kvadratnih ploha s natpisom »Čast palima na ovom i svakom kvadratu zemlje Hrvatske«. </p>
<p>Ne treba zaboraviti da su predstavnici udruga stradalnika Domovinskoga rata izrazili zadovoljstvo rezultatima natječaja. (S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Šeks: »Ova vlast mora otići na ovaj ili onaj način«</p>
<p>VRLIKA, 18. veljače</p>
<p> - Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks rekao je u nedjelju u Vrlici kako »ova vlast mora otići, na ovaj ili onaj način«.</p>
<p> »Šestorka je na prošloj saborskoj sjednici htjela izreći političku presudu HDZ-u kao stranci opasnih namjera, ali u tome nije uspjela. Ova vlast mora otići na ovaj ili onaj način«, rekao je Šeks prilikom obilježavanja 11. obljetnice vrličkog HDZ-a.</p>
<p> Saborski zastupnik HDZ-a Drago Krpina ustvrdio je pak kako je premijer Ivica Račan »ljut na Norca jer je Norčeva vojska porazila njegovu (Račanovu) JNA«. Za predsjednika hrvatske države Stjepana Mesića Krpina je kazao kako »nema obraza«.</p>
<p> Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a i vrlički gradonačelnik Niko Rebić pohvalio se kako je »na vrličkom području u posljednjih 11 godina jedina stranka HDZ«, te je ustvrdio da »među Vrličanima nema ni članova Saveza komunista, odnosno Stranke demokratskih promjena, niti članova drugih stranaka«. </p>
<p> Rekao je kako će tražiti smjenu ministra unutarnjih poslova Šime Lučina jer je »u Vrlici nova vlast ukinula policijsku postaju i druge ispostave«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Lord Taylor: Bila bi sramota propustiti ulaganje Gorana Štroka</p>
<p>DUBROVNIK, 18. veljače</p>
<p> - Dugogodišnji suradnik Gorana Štroka, lord Taylor od Blackurna poručio je u nedjelju s tiskovne konferencije u Dubrovniku kako bi za Hrvatsku bila sramota da se propusti Štrokovo ulaganje u hotel »Excelsior«. »Ne želim se miješati u politiku, no ne vidim ništa loše u potezima Gorana Štroka. On je jako dugo čekao priliku da može ulagati u Hrvatskoj a mi, kao uspješna tvrtka, vidimo mogućnosti koje se ovdje pružaju i s kojima bi vaša zemlja mogla postati vodeća na Balkanu. </p>
<p>Stoga smo, nakon promjena u Hrvatskoj odlučili još više investirati a to preporučujemo i našim prijateljima iz čitavog svijeta«, istaknuo je među ostalim presjedavajući grupacije Wahren hotela, lord Taylor. Lord Taylor, koji je tijekom susreta s novinarima koristio prevoditeljske usluge ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara Petra Mihočevića, dodao je kako će njegova i Štrokova hotelska grupacija, s obzirom na to da u njezinu poslovnu politiku spada i dobra suradnja s lokalnom zajednicom, potpomoći ovogodišnji festival, iako nije mogao o tome kazati nešto konkretnije. (A. Hauswitschka)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010219].
|
