Bailey (Vel. Britanija) 1951., Fütterer (Njemačka) 1954. (još nepriznat).

Jugoslavenski rekord drži M. Jovančić s rezultatom 10,5 sek (1953.).

Svjetski rekord kod žena sa rezultatom od 11,4 sek. postavila je M. Jackson (Australija) 1952. g.

Jugoslavenski rekord za žene drži M. Babović sa rezultatom 12,2 sek. (1953.).

200 m. — Prvi registrirani rezultat od 200 m javlja se g. 1900. Tada je Tewkezburi (USA) ovu prugu pretrčao za 22,0 sek.

Svjetski rekord s rezultatom od 20,2 sek. drži M. Patton (USA) 1949.

Jugoslavenski rekord s rezultatom 21,7 drže:

Z. Sabolović 1949., M. Jovančić i Petar Pecelj (1953.).

Svjetski rekord kod žena postavila je M. Jackson (Australija) 23,4 sek., 1952.

Jugoslavenski rekord za žene drži D. Bogić-Lanc sa rezultatom od 25,2 sek. (1953.).

400 m. — Prvi rekord na najduljoj sprinterskoj pruzi u uskoj je vezi s trčanjem na 440 yardi (402,25 m), što se u Engleskoj i Americi još i danas prakticira. Prvi registrirani rezultat na 400 m zabilježen je g. 1890. Tada je Blanchet. (Francuska) tu prugu pretrčao za 52,2 sek.

Svjetski rekord u vremenu od 45,4 sek. postavio je Louis Jones (USA) 1955.

Jugoslavenski rekord u vremenu .od 48.2 sek drži Z. Sabolović 1951.

Tehnika sprinta

Za pojedinca, koji brzo reagira i može svoje tijelo brzo pokrenuti te prijeći izvjesnu daljinu za kratko vrijeme, kažemo da posjeduje sprinterske osobine i da je tip sprintera. Te osobine su prirodom dane nekim ljudima u većoj mjeri a nekima u manjoj, pa zato je netko

Next page