NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010118].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 261477 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>18.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kontić: Kad je Hrvatska u pitanju, Haag odustaje od objektivne zapovjedne odgovornosti</p>
<p>Za razliku od Jugoslavije, Hrvatska je žrtva agresije i pobjednica u ratu, ali ipak želi surađivati s Haagom, no bez diktata i podaničkog odnosa / Ako su Oluja i Bljesak legitimne akcije, a jesu, ne može se govoriti o stranama u sukobu, već o agresoru i žrtvi/Ako se uopće može govoriti da je netko napustio svoju platformu, onda je to Carla del Ponte/ O Budišinu odlasku s čelnog mjesta u HSLS-u nema ni govora </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Odnosi u vladajućoj koaliciji, stajališta HSLS-a o suradnji s Haagom, za koje u dijelu medija i javnosti vlada uvjerenje da je zbog »nacionalne tvrdoće« izvor svađa među vladajućima, etikete o nacionalizmu, odnosno jugoslavenstvu, koje se opet razmjenjuju na političkoj sceni - neke su od tema o kojima razgovaramo s potpredsjednikom HSLS-a i saborskim zastupnikom Joškom Kontićem.</p>
<p>• Otvoreno se u zadnje vrijeme nagađalo o tome da će HSLS napustiti Vladu zbog neslaganja s politikom prema Haagu. Ima li u tome istine?</p>
<p>- Vladina platforma o odnosima s Haagom sadržana u 13 točaka i stavovi HSLS-a potpuno su podudarni, pa nema razloga za razmišljanje o izlasku iz Vlade, za razliku od nekih drugih stranaka šestorke, čiji su čelnici zbog Haaga ušli u polemiku s nama i koji javno izražavaju neslaganje s Vladinom platformom. Te stranke imaju kudikamo više razloga za napuštanje Vlade, iako mislim da to neće učiniti.</p>
<p>• Kako ocjenjujete razgovore premijera Ivice Račana i glavne haaške tužiteljice Carle del Ponte?</p>
<p>- Čini se da je primjetno zatopljenje odnosa. O tome govori i haaško povlačenje ultimativnog zahtjeva za razgovorom s generalom Petrom Stipetićem. Neki, doduše, govore o odustajanju Vlade od 13 točaka. Mislim da to nije točno i da to ostaje na razini legitimnih, ali neispunjenih želja određenih medijskih i političkih struktura. Što se dalje suradnje tiče, nju će odrediti i to što se još jednom pokazalo da Hrvatska nije isto što Jugoslavija, koja odbija i razgovarati o Haagu, a bila je agresor i izgubila je rat. To je dijametralna razlika u odnosu na Hrvatsku, žrtvu agresije i pobjednicu u ratu, koja ipak želi surađivati s Haagom, ali bez diktata i podaničkog odnosa. </p>
<p>• U ponedjeljak, međutim, ni Račan ni Carla del Ponte nisu spominjali Vladinih 13 točaka, koje je, inače, haaška tužiteljica u prosincu ocijenila neprihvatljivima.</p>
<p>- Mislim da je to dio diplomatske kulture i premijera Račana i haaške tužiteljice. Ali, treba reći da se o 13 točaka u Vladi glasovalo, pa nitko od njih ne može odustati bez izjašnjavanja cijele Vlade. Možda baš ovdje treba podsjetiti na ono što je Carla del Ponte nedavno napisala u pismu Vladi. A napisala je da ima potpunu neovisnost u odabiru kriterija po kojima odlučuje koje će predmete istraživati i da to nije dužna nijednoj članici UN-a opravdavati, posebno kad se radi o državi koja je u sukobima koji se istražuju sudjelovala kao jedna od strana u sukobu. Ona tad Hrvatsku tretira kao jednu od stranu u sukobu. Nakon ovih razgovora, jasno je rekla da su Oluja i Bljesak legitimne akcije. A ako su legitimne, ne može se govoriti o stranama u sukobu, već o agresoru i žrtvi. Ako se, dakle, uopće može govoriti da je netko napustio svoju platformu, onda je to del Ponte. Uostalom, postoje ozbiljne indicije da Haag, kad je Hrvatska u pitanju, odustaje od primjene tzv. objektivne zapovjedne odgovornosti.</p>
<p>• Može li se dogoditi da Dražen Budiša, kako je najavio, napusti čelno mjesto u HSLS-u, ako Hrvatska ipak izruči Haagu bilo koga po široko shvaćenoj objektivnoj odgovornosti?</p>
<p>- Niste dobro interpretirali Budišinu izjavu. On nije spominjao mogućnost odlaska, već je rekao da, ako Haag zatraži izručenje bilo kojeg hrvatskog časnika po načelu tzv. objektivne zapovjedne odgovornosti, on neće stati iza toga. O Budišinu odlasku nema ni govora, iako u Hrvatskoj ima političkih struktura kojima bi to bilo drago. To su oni koji u eventualnom padu rejtinga ili propasti HSLS-a vide svoju šansu. Ali, morat ćemo ih razočarati, jer Budiša ostaje na čelu stranke. </p>
<p>• Je li točna tvrdnja Vesne Pusić da u vodstvu HSLS-a svi ne misle kao Budiša kad se radi o Haagu?</p>
<p>- Čelnica HNS-a u posljednje vrijeme pokazuje zavidnu pozornost prema odnosima u HSLS-u. Vjerovali ili ne, HSLS je demokratska stranka u kojoj svi ne moraju misliti kao predsjednik i zbog toga im se u stranci ništa neće dogoditi. To je jedna od kvaliteta HSLS-a. Žao mi je što je to nekim političarima čudno, pa čak i neprirodno. Inače, kad govorimo o Haagu, u vodstvu stranke uopće nema razmimoilaženja. </p>
<p>• Otkud ta netrpeljivost između HNS-a i IDS-a s jedne strane i HSLS-a s druge? Radi li se o osobnoj netrpeljivosti čelnika ili o velikim političkim razlikama, koje su u povodu Haaga izbile na površinu?</p>
<p>- Nedavno je gospođa Pusić izjavila da su odnosi između nje i Budiše u medijima puno gori, no što su u međusobnoj komunikaciji unutar šestorke. Ali, ne treba tajiti da postoje velike političke razlike u gledanju na neke probleme između HSLS-a te HNS-a i IDS-a. Mi ćemo učiniti sve da te razlike ostanu u sklopu koncepcijskih neslaganja.</p>
<p>Možemo se ponositi s prošlih 10 godina</p>
<p>• Prije dolaska haaške tužiteljice, naši su se i političari i mediji svađali o tome ima li javnost pravo znati što se sve »kuha« u odnosima Haaga i Zagreba. Pa, ima li?</p>
<p>- Sva buka koja se oko Haaga digla u medijima, možda i nije bila tako loša. Javnost ima pravo znati istinu, jer se radi o strateškom nacionalnom, političkom i moralnom pitanju prema kojem se odnos ne može mijenjati od danas do sutra. Također, Hrvatska se ne treba bojati suočavanja s nedavnom prošlošću, već na svojih posljednjih 10 godina može biti i te kako ponosna. Bez obzira na to hoće li odnosi s Haagom biti bolji ili lošiji, Hrvatska mora provoditi konzistentnu politiku te kao demokratska i pravna država sama sankcionirati organizirane zločine srpskog agresora, ali i individualne zločine bez obzira na to tko ih je počinio.</p>
<p>Budišu najbolje brani njegova biografija</p>
<p>• U našem javnom životu opet su osvanule etikete o hrvatskom nacionalizmu i njegovim nositeljima, koje se lijepe i na Budišina leđa. Danas, doduše, nema opasnosti da se zbog toga završi na robiji, ali me ipak zanima što Vi o tome mislite?</p>
<p>- Dok Hrvatska nije bila samostalna, svako se domoljublje nazivalo nacionalizmom. A danas sasvim normalna pozicija centra i to što netko pokazuje veći senzibilitet za nacionalna pitanja opet dobiva istu kvalifikaciju. Zazirem od teških riječi i diskvalifikacija, od toga da se jedne optužuje za nacionalizam, a druge za jugoslavenstvo. Ta pojačana retorika, koja dolazi i iz dijela oporbe, a čula se na nedavnu skupu HDZ-a u Splitu, ne pridonosi normalizaciji odnosa i postizanju potrebne razine konsenzusa kad su u pitanju ključne teme, poput odnosa prema Haagu.</p>
<p>• Ako je već »normalno« da se pozicija i opozicija optužuju za nacionalizam, odnosno jugoslavenstvo, otkud to da se etiketama te vrste »časte« i koalicijski partneri?</p>
<p>- Pitanje je, zapravo: što je u ovoj zemlji za neke ljude nacionalizam? To je pitanje vrijednosnih sustava, koji su u prošlosti bili generatori progona slobodomislećih ljudi. Hvala Bogu, to je vrijeme iza nas. Budišu ne treba braniti, njegov je najbolji odvjetnik njegova biografija. On je jedan od onih iz 1971., koji je ostao vjeran svojim idealima. Nije se posuo pepelom, odslužio je zatvorsku kaznu i proveo gotovo 20 godina u političkoj izolaciji. Nakon toga je bio vođa hrvatske opozicije i trpio velike štete i uvrede. U vrijeme kad je predsjednik Tuđman odbio imenovati četiri zagrebačka gradonačelnika iz naših redova, istodobno je imenovao na visoka dužnosnička mjesta neke koji su danas veliki antituđmanovci. Ali, Hrvati vrlo brzo zaboravljaju. </p>
<p>Moram podsjetiti i na još nešto: kad je Budiša u studenom 1993. na saboru HSLS-a upozorio Hrvate u BiH da ne ruše džamije svojih sugrađana, u Hrvatskoj ga je tadašnja vlast pribila na stup srama, a oni koji su danas najžeći kritičari hercegovačkih Hrvata, tada su šutjeli kao ribe. Nekoliko godina poslije, u predsjedničkoj kampanji, tadašnji je kandidat, a danas hrvatski predsjednik Mesić, vrlo oštro govorio protiv Hercegovaca, što je često izazivalo erupcije odušeljanja u javnosti. Budiša takvu retorku nije prihvatio, iako je znao da zbog toga gubi. No, on je jako dobro znao i to da za probleme Hrvatske nije kriva hercegovačka sirotinja, već lupeži koji se ne mogu dijeliti po nacionalnoj i regionalnoj pripadnosti. Zadnjih mjeseci, Budišu, koji je primjer dosljednosti, određene medijske i političke strukture, pokušavaju prikazati kao problematičnog političara. U tome su donekle bile i uspjele. Ali, posljednje ankete koje pokazuju rast popularnosti HSLS-a, govore da je vrijeme zavaravanja hrvatske javnosti na izmaku.</p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Diplomati na novoj provjeri</p>
<p>Nova procedura izbora veleposlanika samo podsjeća na američku, jer javnost neće imati uvida u imena i odgovore kandidata pred saborskim odborom / Tomac: Ne želimo da zemlje primateljice javno objavljivanje imena kandidata shvate to kao naš pritisak</p>
<p>Budući hrvatski veleposlanici i generalni konzuli, prije nego što se za njih zatraži agreman zemlje primateljice, već od veljače morat će odgovarati na pitanja članova saborskog Odbora za vanjsku politiku, koji će nakon toga o svakom kandidatu dati svoje mišljenje.</p>
<p>Naoko, ova procedura koja je i ugrađena u Ustav RH, podsjeća na američku diplomatsku praksu, ali se ipak u jednoj stvari bitno razlikuje. Američki diplomati prije odlaska na novu dužnost prolaze javno senatsko saslušanje, dok će hrvatski diplomati, u pratnji ministra vanjskih poslova ili njegovog zamjenika ili pomoćnika, na Markovom trgu pred članovima Odbora odgovarati na pitanja koja će, kao i odgovori, javnosti ostati nepoznatim.</p>
<p>Naime, SAD kao vodeća svjetska sila može si dopustiti da se ime budućeg veleposlanika javno obznani i prije dovršenja kompletne procedure koja je u diplomatskog praksi redovna, dok to isto nije uobičajeno kod drugih, pogotovo manjih zemalja. Upravo iz tog razloga Hrvatska se odlučila na sistem po kojem će se ime kandidata za veleposlaničku funkciju tajiti sve do trenutka do kada se ne dobije pristanak zemlje primateljice.</p>
<p>- Hoćemo li uvijek moći izbjeći tajnost imena naših kandidata za veleposlanike ostaje otvoreno i praksa će na njega dati odgovor. Mi nikako ne želimo da zemlje primateljice javnim objavljivanjem imena kandidata za veleposlanika shvate to kao naš pritisak da ga i prihvate, te ćemo inzistirati da se u javnosti ne objavljuju imena budućih veleposlanika koji će doći odgovarati na pitanja članova Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma Hrvatskog sabora,- kaže predsjednik tog tijela dr. Zdravko Tomac.</p>
<p>Dosadašnja je hrvatska diplomatska praksa bila da ministar vanjskih poslova predlaže kandidate, a da ih predsjednik Republike imenuje. Uobičajena je procedura u diplomaciji da se zemlji primateljici ponudi veleposlanik, a da se zahtjev šalje na papiru bez zaglavlja. U uobičajenom roku zemlja primateljica ili prihvati veleposlanika ili ne pošalje nikakav odgovor, što znači da ga je odbila i nakon toga slijedi nova, ista procedura s drugim imenom.</p>
<p>Nakon Tuđmanove smrti i promjene vlasti i u hrvatskoj diplomaciji se pokazala potreba primjene ozbiljne procedure u izboru ljudi koji će zemlju predstavljati u inozemstvu. Prvi val izmjena u hrvatskim veleposlanstvima izveden je relativno brzo i bezbolno, ali su se čuli i prigovori da se nije čulo mišljenje višestranačkog parlamenta. To je bio i krunski razlog donošenja odluke da se saborski Odbor za vanjsku politiku uključi u proceduru izbora veleposlanika. Ministarstvo vanjskih poslova i ministar dostavit će članovima Odbora osnovne podatke o kandidatu za veleposlanika i zatražit će mišljenje članova Odbora. Ova će se procedura provoditi i kod prihvaćanja, ali i razrješenja svakog veleposlanika i generalnog konzula.</p>
<p>Mišljenje članova Odbora neće biti obvezujuće, ali bi u svakom slučaju bio presedan ako se neće poštivati. Isto tako mišljenje članova Odbora nije samo stvar formalnosti, jer je predviđena i procedura provjere svakog kandidata. </p>
<p>- Saborski odbor ne želi voditi kadrovsku politiku u hrvatskoj diplomaciji, ali želi sudjelovati u proceduri izbora čelnih ljudi diplomacije. Članovi Odbora imat će tako mogućnost svakom kandidatu postavljati i pitanja i tražiti adekvatne odgovore,- kaže dr. Tomac.</p>
<p>U hrvatskom susjedstvu sličnu proceduru primjenjuje i Slovenija, dok većina europskih diplomacija, kod kojih je uobičajen angažman karijernih diplomata, nemaju praksu da se za buduće veleposlanike traži mišljenje članova parlamenata. U Italiji su diplomati profesionalci, a talijansko Ministarstvo vanjskih poslova je prava »tvornica« kadrova. Slično je i u Velikoj Britaniji, gdje diplomati napreduju na ljestvici unutar Ministarstva, a političke stranke nemaju na kadrovska rješenja utjecaj. Karijerni diplomati ovisno o sposobnostima dobivaju funkcije, a ministar vanjskih poslova je osoba koja procjenjuje ljude iz svog ministarstva.</p>
<p>Ni Rusi nemaju sistem da se budući veleposlanici upućuju na parlamentarno ispitivanje, već odluku o upućivanju veleposlanika donosi predsjednik. Kada je riječ o posebno važnim diplomatskim mjestima predsjednik se konzultira sa svojim najužim suradnicima, ali je konačna odluka njegova. Američka diplomatska praksa je drugačija i vrlo često se dogodi da se već određenim veleposlanicima na javnim saslušanjima postavljaju razna pitanja, ponekad i provokativna, ali i da oni pokažu nepoznavanje vanjsko-političkih tema u svijetu, što za mnoge može biti kompromitirajuće.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vojvodođanska autonomija ostaje »na ledu« </p>
<p>Teško je vjerovati da se neće naći dovoljno »prečih poslova« u sređivanju iscrpljene i posrnule države, nego što je regionalizacija, i dovoljno razloga za nacionalni konsenzus za npr. izručivanje optuženih za ratne zločine</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Prvi put od 1990. godine, od donošenja sadašnjeg ustava Srbije, Vojvodinom zaista vladaju Vojvođani. Na izborima prošle jeseni autohtone su vojvođanske stranke osvojile 68 od 120 mjesta u Skupštini autonomne pokrajine Vojvodine, a pobjeda oporbe u cjelini, zahvaljujući jednokružnom većinskom principu, odnijela je 117 od tih 120 mjesta! To čak i sami pobjednici, napola u šali, zovu starim i omraženim izrazom - jednoumlje.</p>
<p>Iz toga proizlazi da bi regionalne stranke mogle teoretski - ako se s tim slože - ostvariti autonomni položaj Vojvodine, pa čak i »Vojvodinu republiku«, kako su neke od njih propovjedale, mogle bi, dakle, ostvariti sve što su dosad onemogućavali centralisti Miloševićeva režima. Ipak, unatoč nezadovoljstvu građana Vojvodine, zatomljenome bijesu i željama da »vojvođanska lisnica bude u vojvođanskome džepu«, do tako nečega neće uskoro doći.</p>
<p>U tekovine netom srušene beogradske vlasti, čiji je popis dugačak i više nego poražavajući, spada i totalno derogiranje pojma autonomija. Po slovu i brojkama ustava Srbije, ona izgleda prilično neuvjerljivo: primjerice, od 136 članaka samo se njih pet odnosi na autonomiju Vojvodine (i Kosova), Pokrajina ima pravo provoditi planove razvoja, no u prošlom desetljeću za to nije dobila ni dinara; ona donosi svoj proračun, ali radi se zapravo o troškovima činovničkog poslovanja; ona ima pravo donošenja odluka, ali nema Vojvođana koji se sjeća ma i jednog pitanja koje je Skupština »uredila«. </p>
<p>Sve je to još žalosnije, ocjenjuju vojvođanski analitičari, kad se zna da se u Vojvodini prikupi 42 posto republičkog proračuna, a istodobno proračun vojvođanske Skupštine iznosi pet posto od republičkoga. Sve to navodi na zaključak da je jedini način da se nešto promijeni u položaju sjevernog dijela Srbije, omeđenog Savom i Dunavom, promjena republičkog ustava, odnosno ustavnog položaja Vojvodine. Ipak, na to pitanje odogovor nadležnih je jednoglasno negativan, a razlozi se svode u okvire konkretnih političkih odnosa koji nisu ni blizu idealnima.</p>
<p>Da bi se znalo kojim će putem ići vojvođanska politika, »autonomaše« je poželjno međusobno razlikovati. Od 68 »autohtonih« mandata u Skupštini, Liga socijaldemokrata Vojvodine (LSV) ima 24, Savez vojvođanskih Mađara (SVM) 17, Koalicija Vojvodina (KV) devet, Reformisti Vojvodine (RV) osam, a ostatak manje stranke i skupine. Danas su dvije najjače stranke Vojvodine Demokratska stranka (DS) i LSV, i to znači da koalicija sastavljena od demokrata Zorana Đinđića drma pokrajinom zajedno s Nenadom Čankom, koji je kao vođa Lige postao predsjednikom pokrajinske Skupštine uz podršku Josefa Kasze iz SVM-a. Čanak je poznat kao enfant terrible srbijanske politike devedesetih i najveći vojvođanski autonomaš. Nije se libio bučno kritizirati, braniti »samobitnost« Vojvodine, prijetiti bivšem predsjedniku SRJ vješanjem, ako pokrade glasove.</p>
<p> Zastupnik je ideje da Vojvodina dobije status republike u sklopu »federalne Srbije« (tu bi bili još Kosovo, Sandžak, Šumadija, Beograd...). Čanak je po anketama jedan od najpopularnijih vojvođanskih političara, nikad nije mazio bivšu vlast, optužujući je za pljačku, ubojstva, ratove, raseljavanje milijuna ljudi... Vatreni je pristaša Haaškoga suda, zagovornik potrebe da se Srbi ispričaju za ratove i zločine, a osobno je to i učinio.</p>
<p>Vlast ga je 1991. godine prisilno mobilizirala i odvela na Vukovar, častila etiketama izdajnika, separatiste, stranog plaćenika. Unatoč svemu, reformisti predvođeni Miletom Isakovim i Seljačka stranka Jovana Veselinova, u suradnji s DSS-om predsjednika Vojislava Koštunice i još nekim manjim strankama, ne bi za njim u vatru i u vodu, jer dobro pamte kritike nacionalno obojenih stranaka. Međutim, nije to ni potrebno. Čanak je već nagovijestio da je spreman »zamrznuti« svoj program u vezi sa sudbinom Vojvodine, pa ga nezavisni mediji pomalo optužuju za trgovinu zarad osobne političke promocije. Na pitanje o promjeni ustavnog položaja Vojvodine, otvoreno je odgovorio negativno: u pobjedničkoj koaliciji DOS to ne žele svi i zato se neće sada aktualizirati. Pokušat će se najprije anulirati nekih 96 zakona kojima je, osim ustavom, omalovažen položaj pokrajine i ona sustavno okradena, a država bespravno centralizirana, kazao je.</p>
<p>Možda će ostati dosljedan i tezi da Crna Gora može otići iz federacije, ako to želi većina građana, možda će se u suradnji s ostalim istomišljenicima izboriti za veći broj vojvođanskih »kadrova« u vladama Srbije i SRJ, možda će vojvođanski mediji doista raditi s manjim pritiskom politike, možda će latinica uz ćirilicu opet biti jednakopravno pismo u Vojvodini. No, temeljem toga, ipak je teško procijeniti koliki će se prostor slobode osvojiti uz činjenicu da pobjednici nisu istomišljenici</p>
<p> »Mi ovdje slovimo za separatiste i autonomaše; od autonomaštva ne bježimo, ali optužbe za separatizam ne mogu se prihvatiti. Mi tražimo zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, želimo raspolagati svojim novcem i želimo da se okonča mit o jedinstvu svih Srba«, izjavio je Mile Isakov, koji se najavljuje kao mogući direktor Radiotelevizije Srbije. Planovi o »fleksibilnoj i asimetričnoj decentralizaciji i regionalizaciji, a Srbiji kao državi autonomnih pokrajina i regija«, dobro su zvučali u predizbornoj kampanji, no nije ih jednostavno provesti u djelo. Teško je vjerovati da se neće naći dovoljno »prečih poslova« u sređivanju iscrpljene i posrnule države, nego što je regionalizacija, i dovoljno razloga za nacionalni konsenzus za npr. izručivanje optuženih za ratne zločine. Čanak i sad najavljuje »pobune robova« i sebe kao Spartaka, a ne priznaje da je lakše bilo biti u oporbi, nego na vlasti.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Komšić: Nova vlast se mora brzo odrediti o autonomiji i regionalizaciji</p>
<p>Znanstveni suradnik beogradskog Instituta društvenih nauka dr. Jovan Komšić, nestranačka ličnost, ali angažiran kao član političkog vijeća vojvođanskih refomista i nekih nevladinih udruga, upozorava da srbijanski izborni pobjednik DOS mora što prije utvrditi redosljed rješavanja bitnih političkih pitanja u državi i ozbiljno ući u javnu raspravu o ustavnoj rekonstituciji Srbije. Po njegovoj ocjeni, povijesna je obveza da se tom poslu pristupi, a pravo je vrijeme budući da u vojvođanskoj Skupštini i u Skupštini Srbije nekadašnje oporbene stranke imaju dvotrećinsku većinu, pa i jedinstvenu prigodu promijeniti i ustav, ako to bude potrebno. Procjena da je DOS dobio mandat za rušenje Slobodana Miloševića, a ne za promjenu ustavnog položaja pokrajine, za Komšića nije prihvatljiva. Ako se pitanje ostavi za neki budući skupštinski saziv, sigurno će biti opet zlorabljeno u predizbornim kampanjama za uzburkavanje emocija. Autonomija ni regionalizacija neće doći same po sebi, pa se za ostvarenje tog cilja moraju stvarati programske koalicije, kaže dr. Komšić.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Plava vrpca Vjesnika: U četvrtak dodjela priznanja najhrabrijim spasiteljima na moru</p>
<p>U konkurenciji za ovo jedinstveno priznanje su: posada broda »CSAV Peru«, koja je u Peruu od sigurne smrti spasila sedmoricu peruanskih ribara, članovi KUD-a »Croatia« koji su spriječili da »morska pijavica« razbije jedrenjak »Gusar 1«, posada patrolnog broda »Marino« koja je kod Osora spasila brodicu »Pirat«, posada broda »Rovinj» koja je iz »mora udovica« spasila devet Talijana te posada »Polluxa« koja je pobješnjelom moru otela dvojicu ribara</p>
<p>RIJEKA, 17. siječnja</p>
<p> - U četvrtak će se u restoranu »Amfora« u Voloskom kod Opatije svečano uručiti 34. po redu Plava vrpca Vjesnika, priznanja, jedinstvenoga u svijetu, koje se dodjeljuje najhrabrijima pri spašavanju ljudi i imovine na moru.</p>
<p>U minuloj godini, u konkurenciji za PVV, momčadski i pojedinačno, našlo se pet pothvata naših pomoraca, ali i običnih građana na Jadranu (četiri poduhvata) te jedan nadomak obale Perua. U Hrvatskoj danas ima 32 tisuće registriranih pomoraca (posjeduju pomorske knjižice), a Hrvatska može biti ponosna na njih jer su među najcjenjenjijima na svijetu. Stjecanju ugleda, uz zavidno stručno znanje, mnogo je pridonijela i njihova naširoko poznata solidarnost na moru, koja je sastavni dio časti svakog hrvatskog pomorca. </p>
<p>Da se prisjetimo podviga naših pomoraca počinjenih tijekom 2000. godine, a koji su ušli u konkurenciju za Plavu vrpcu Vjesnika. </p>
<p>Hrvatska posada broda »CSAV Peru«, Jadroplova iz Splita, pod zapovjedništvom kapetana Branka Đuranca, 8. rujna 2000. godine, ploveći iz luke Callao za luku Paita, obje na peruanskoj obali, spasila je sigurne smrti sedmoricu iznemoglih peruanskih ribara. Nesretnicima se pokvario motor na ribarici »Anonima« te su 12 dana bespomoćno plutali, bez hrane i vode, prije nego su ih ugledali i spasili hrvatski pomorci, kojima su spašavanje otežavali veliki valovi. Spasili su ih na 20 nautičkih milja od obale Perua, na poziciji kojom prolazi dosta brodova. Prema izjavama peruanskih ribara, nekoliko brodova uočilo je njihovu nevolju, ali im nisu htjeli pomoći. To su učinili Hrvati, što je još jedan dokaz da je za hrvatske pomorce solidarnost na moru prvenstveno moralno, a tek onda pravno pitanje. </p>
<p>U noći na 29. srpnja 15-ak članova KUD-a »Croatia« iz Zagreba spriječilo je da orkansko nevrijeme (morska pijavica) razbije trojarbolni jedrenjak »Gusar 1« o biogradsku rivu. Rukama su odguravali brod od obale, a bila je to borba na život i smrt, jer se na brodu nalazilo 20-ak članica toga KUD-a, jedna trudnica i troje djece, koji nisu stigli napustiti jedrenjak. Kako nam je rekla predsjednica KUD-a »Croatia« Marija Krznarić, te noći ti su dječaci prerasli u hrabre mladiće, a pjesmom su se bodrili da bi nadjačali orkansko nevrijeme, koje se poigravalo sa 250 tona teškim »Gusarom 1«, koji se tako propinjao kao da kani iskočiti na rivu. Folkloraš Ivan Prša, zamalo je upao između broda i rive, ali ga je u posljednji trenutak netko povukao na sigurno, dok je drugog folkloraša, Danijela Silića, ogromni bokobran s broda tako snažno udario u prsa da je danima osjećao posljedice tog udarca.</p>
<p>Posada patrolnog broda »Marino« Pomorske policije iz Rijeke spasila je u noći 14. srpnja 2000. godine za jaka nevremena kod rta Osor (Cres) brodicu »Pirat«, kojoj je otkazao pogonski stroj. Na brodici su bila četiri člana posade, spužvari s Krapnja. Učinjeno je to po jugozapadnom vjetru jačine 30 čvorova i valovima visokim dva do tri metra, uz snažnu kišu koja je u potpunosti onemogućila vidljivost, tako da su se policajci-pomorci morali uzdati u iskustvo, kompas i pomorske karte. Vjetar i valovi nosili su »Pirata« na nepristupačne stijene rta Osor, a zapovjednik »Marina« Igor Legac na čudesan je način uspio približiti 25-metarskog »Marina« brodici sa četvoricom spužvara, čiji je život u tom trenutku visio na sidrenom konopu, koji zasigurno ne bi još dugo izdržao nalete vjetra i valova, a to bi bio kraj, kako za »Pirata« tako i za njegovu posadu. »Marino« je uspio uzeti u brodicu u tegalj i odvući je na sigurno. </p>
<p>Toga 8. srpnja 2000. godine nevrijeme je poharalo akvatorij ispred Rovinja, te u samo dvadesetak minuta, od 21.50 do 22.10 sati bacilo na grebene dvije 15-metarske jahte i prevrnulo jedan 10-metarski brod. A na kopnu je vjetar koji je puhao jačinom od 60 čvorova, izvalio brojne stoljetne borove. Za posadu broda »Rovinj«, vlasnika Jadranturista iz Rovinja, prava drama tek započela kad se ovo nevrijeme donekle smirilo, jer je stigla dojava da bi trebalo isploviti u potragu za talijanskim 15-metarskim regatnim jedrenjakom slomljena jarbola, na kojemu se nalazilo devet profesionalnih jedriličara iz Trsta. Drveni 17,5 metara dugački »Rovinj«, pod zapovjedništvom Elia Bišića, isplovio je u pomoć talijanskim jedriličarima u 24 sata, usput prevezavši posljednju turu gostiju za Crveni otok, a na njemu su još bili motorist Elvis Krajcar, zatim lučki kapetan iz Rovinja Đorđo Bastijančić, šef pomorske policije u Rovinju Denis Udovičić, te rukovoditelj flote Jadrnaturista Josip Žužić. Prema obavijesti, oštećena talijanska jedrilica nalazila se dvije-tri milje od svjetionika Sveti Ivan, ali na toj poziciji brod nije nađen, te su na »Rovinju« počeli gubiti nadu da će pronaći nevoljnike. A na »Rovinju« prava drama, kao iz filmova, valovi udaraju u drvenu oplatu takvom silinom da ljudi lete po brodskom salonu kao čunjevi, ne uspjevajući se »usidriti« ni na podu, ni za učvršćene stolove. Kroz ventilaciju na krovu u brodski salon prodire voda, »Rovinj« opasno škripi i stenje, a svi na njemu su svjesni da mogu svakog trenutka potonuti. Kad su već izgubili svaku nadu da će ugledati talijansku jedrilicu slomljenog jarbola, na šest milja udaljenosti od prvotno navedene pozicije, ugledali su treperavo svjetlo talijanskog regatijera, na kojemu su iskusni nautičari već izgubili svaku nadu da će biti spašeni. Očito u šoku, oni uopće nisu reagirali na riječi spasitelja koji su se približ,ili, već su nezainteresirano (?) sjedili na boku broda, kojemu se jedrilje podvuklo pod kobilicu, a sajle jarbola omotale oko kormila tako da je bespomoćno plutao, a more je opasno punilo unutrašnjost vitkog jedrenjaka. »Rovinju« je također prijetila pogibelj ali je ipak uspio odtegliti talijansku jedrilicu na sigurno. Pri tome je za dlaku izbjegnut sudar sa jednim velikim brodom. </p>
<p>U sumrak 19. siječnja 2000. u podvelebitskom kanalu more je bilo zabrinjavajuće mirno, a otac i sin, Željko i Alen Kaštelan pokušali su popraviti kvar na pogonskom motoru njihove nove koće. U tom trenutku s Velebita se sjurila bura, a more je počelo »kuhati«. U pomoć Kaštelanovima najprije je krenula ribarica »Mir« sa zapovjednikom Perom Fafljom, ali ju je bura prisilila da se povuče na sigurno, a kasnije nije uspio ni pokušaj dva trajekta - »Sv. Jurja« i »Raba 1« - da se probiju do bespomoćno koće u blizini Jablanca. Na kraju je u pomoć pozvan tegljač »Pollux« jadranskog pomorskog servisa iz Rijeke, pod zapovjedništvom kapetana Slobodana Margana. Tri tisuće konja snažni motori »Polluxa« pet i pol sati probijali su se do 51 nautičku milju udaljenih Kaštelanovih, koji su već bili na izmaku snage od hrvanja sa pobješnjelom burom. Kapetan Margan je svojim bogatim iskustvom i znanjem vješto približio »Polluxa« bespomoćnoj ribarici koja se na trenutke nije ni vidjela u uskipjelom moru, te ju uzeo u tegalj. Prvo što su Kaštelanovi učinili poslije oporavka bio je odlazak u svetište Majke Božje na Trsatu, da joj zahvale što je poslala hrabru posadu »Polluxa« predvođenu kapetanom Marganom, da ih spasi od pogibelji. </p>
<p>Svaka od ovih pet drama na moru zaslužuju divljenje, a što je odlučio Odbor Plave vrpce Vjesnika odnosno kojim je sudionicima navedenih poduhvata dodijelio priznanja Plava vrpca Vjesnika, saznat ćemo u četvrtak u 12 sati u restoranu »Amfora« u Voloskom. Momčadsko priznanje PVV sastoji se od plave svilene zastave u obliku plamenca, srebrne plakete i pisanog priznanja, a pojedinačno priznanje PVV sastoji se od pisanog priznanja i novčane nagrade od tri tisuća kuna. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>NA KAVI S...</p>
<p>Uživam u kulturi življenja s vinom, u prekrasnim pejzažima i pripremi hrane</p>
<p>IVAN JAKOVČIĆ, ministar za europske integracije</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Svakoga jutra popijem dvije, isključivo tri kratke esspreso kave bez šećera. Somelijeri inače piju kavu bez šećera, jer se s takvim dodatkom gubi njezin pravi okus. Kada sam doma u opuštenoj nedjeljnoj atmosferi, kavu malo korigiram s popularnom rakijicom »Corettom«. To je tradicionalan način ispijanja kave na selu, jer se kava brže ohladi i može se odmah piti što pridonosi živahnijem započinjanju dana.</p>
<p>• Vaše se kolege trude živjeti zdravo. Jeste li Vi u tom smislu pronašli pravu mjeru?</p>
<p>- Ne baš. Barem prema onom što se meni čini zdravim životom. Kontinuirani stres bavljenja politikom, raznorazni užici i poroci tijela i duha zasigurno pridonose nezdravom načinu života u odnosu na onaj zamišljeni, zdravi. No, nezdrave stvari kompenziram bavljenjem laganim sportom, šetnjama po šumi, branjem gljiva i šparoga, plivanjem i opuštajućim čitanjem knjiga. </p>
<p>• Poznati ste somelijer. Od kada datira Vaše stručno poznavanje vina? </p>
<p>- Moj je otac bio poznati enolog no, nije me uspio naučiti vinskim tajnama, jer je prerano umro. Ipak, usadio mi je volju za vinom. Početkom devedesetih dosta sam se posvetio učenju o kulturi vina. S još nekoliko prijatelja iz Istre prvi sam diplomirani somelijer. Od tada počinje moja vrlo uspješna bitka za vrednovanjem vina kao proizvoda koji služi i u gospodarske svrhe. Uživanje u kulturi življenja s vinom, uz prekrasne pejzaže i pripremu hrane u čovjeku stvara stanovitu ugodu.</p>
<p>• Možete li to stručno znanje primjeniti na inozemne kolege. Naime, nakon bogatog okusa vina razveže li se nekom jezik malo više, pa vi to iskoristite ...</p>
<p>- Vino pomaže da se jezik razveže, ali uglavnom po završetku poslova. Tek se nakon rada prepuštamo enogastronomskim užicima. Poznavanje vina koristim samo u svrhu osobnog imidža koji je danas u svakom poslu veoma bitan.</p>
<p>• Pored istarskog goveda, maneštre, maslinova ulja jedan od zaštitnih znakova Istre su i lokal-patrioti koji ju kao takvu, u Europi vide brže od ostatka Hrvatske.</p>
<p>- To realno nije moguće, barem ne formalno. Istra je danas gospodarsko područje s velikim šansama da po pitanju standarda građana bude najbliže europskoj razini. Egzistira na konceptu multietničnosti koji će uskoro biti potvrđen kroz Statut Istarske županije. Naime, postat će prva i vjerovatno jedina dvojezična županija opredijeljena europskim vrijednostima.</p>
<p>• Pokrenuli ste program obnove starih kuća u Istri...</p>
<p>- Da i izuzetno sam ponosan na to. Moj su impuls obnove starih kuća slijedili i drugi. Naime, poznato je da obnavljam selo Sv. Juraj - San Giorgio. U suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom, pak, zaživjet će agroturistički program, poput zaštite istarskog pršuta i drugih vrijednosti u tom smislu.</p>
<p>• Kako komentirate izjave nekih političkih osvještenika koji ulazak Hrvatske u Europsku uniju vide čak i za 15-ak godina? </p>
<p>- Hrvatska je ušla punim jedrima u europske integracijske procese. Procjenjujem da će, bude li snažnog angažmana svih relevantnih struktura, Hrvatska 2006. godine biti spremna za punopravno članstvo. No, da li ćemo tada i postati članica EU ne ovisi samo o nama već i o politici Europske unije. Stoga plediram na naše partnerske odnose, jer samo na takvom odnosu možemo visoko profitirati.</p>
<p>• Uglavnom se govori o pozitivnim elementima toga članstva. No, postoji i druga strana ...</p>
<p>- Svakako. Morat ćemo proći kroz jednu vrstu čistilišta - i državna uprava i gospodarski i ostali subjekti. To neće biti lako, ali alternative - nemamo.</p>
<p>• Kojom će brzinom euro zamijeniti kunu? </p>
<p>- O tome, prije svega, trebaju odlučivati kolege iz financijskih krugova. Uvjeren sam da taj proces može biti brži nego naš ulazak u Europsku uniju. Za Hrvatsku bi bilo korisno da se to dogodi u narednih nekoliko godina.</p>
<p>• Za troškove reprezentacije Vašem je ministarsvu iz državne blagajne određeno oko 150.000 kuna, dok je zdravstvo dobilo mršavih devet. Nije li prevelik nesrazmjer?</p>
<p>- Štedimo što je moguće više, a troškovi reprezentacije za potrebe našeg ministarstva su minimalni. Kad vam netko dođe u goste, uobičajeno je da mu ponudite nešto za pojesti i popiti. Kako se Hrvatska i kroz naše ministarstvo mora predstaviti svijetu, izadili smo posebne materijale, koji u inozemnih partnera nailaze na odličan prijem. Nedavna novogodišnja galanterija bila je sva u znaku poruke: »Hrvatska - nova zvijezda na europskom nebu«.</p>
<p>• Što Vama poklanjaju inozemni partneri? </p>
<p>- Nerijetko knjige, monografije, grafike boce vina...</p>
<p>• Izgleda da se sve vrti oko vina?</p>
<p>-To je područje o kojemu se može satima razgovarati.</p>
<p>• Koja su Vam vina najdraža?</p>
<p>- Uobičajeno je reći - francuska i talijanska. Volim kušati južnoafrička, američka, novozelandska. U zadnje vrijeme uživam u suhim, bijelim vinima prijatelja iz Goriških brda. Od crvenih volim Brunello di Montalcino.</p>
<p>• Uz vino »pašu« i lijepe žene?</p>
<p>- Ne razumijem se u to baš najbolje. Osim, što mi je supruga, prema onom što kažu drugi muškarci - lijepa žena.</p>
<p>• Saborski se zastupnici s prebivalištem izvan Zagreba uskoro iz hotelskog sele u privatni smještaj. Gdje Vi odsjedate kada ste u Zagrebu?</p>
<p>- U jednosobnom stanu od 30 četvornih metara u Ilici, gdje su inače smješteni državni dužnosnici.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Izgradnja Skijaškoga centra izazvat će eroziju tla u zaštićenim dijelovima Medvednice</p>
<p>Izgradnja Skijaškog centra zahtijevat će modernizaciju skijaških staza i žičara, izgradnju parkirališta, sanitarnih čvorova, smještajnih kapaciteta i drugih nužnih sadržaja i - veliko krčenje šuma / Zaštitari i šumari zato s velikim oprezom gledaju na buduću gradnju na Medvednici i ponavljaju da Sljeme može podnijeti rekreativno skijanje u sadašnjim razmjerima, ali ne i da skijanje postane njegovim dominantnim sadržajem </p>
<p>U posljednje se vrijeme na velika zvona najavljuje izgradnja novog, suvremenog Skijaškog centra na Sljemenu. Međutim, o posljedicama takve gradnje u zaštićenom području Parka prirode Medvednica, do sada u javnosti nije bilo riječi. Izgradnja Skijaškog centra, naime, zahtjeva modernizaciju skijaških staza i žičara, izgradnju parkirališta, sanitarnih čvorova, smještajnih kapaciteta i drugih neophodnih sadržaja što sve zahtijeva veliko krčenje šuma. </p>
<p>Zagrebački zaštitari prirode i šumari već tvrde da bi sječa sljemenske šume i stvaranje novih otvorenih površina i livada na Medvednici izazvalo - eroziju tla. Medvednica se, naime, nalazi na dolomitu i škriljevcu kojeg od erozije zadržava upravo šumski pokrov. Stoga ima i veoma malo prirodnih livada. Kako saznajemo, najizrazitija oštećenja šume, uz vrlo značajnu eroziju, već je utvrđena na vršnom dijelu Medvednice. Taj je dio ujedno i najopterećeniji dosadašnjom gradnjom domova i drugim intervencijama uz njih, a najintenzivnije je korišten i za odmor i rekreaciju građana Zagreba. </p>
<p>Dodatnu sječu šuma zahtjevat će i izgradnja još jednog umjetnog jezera iz kojeg će se crpsti voda potrebna za umjetni snijeg, jer u sadašnjem jezeru ispod Crvenoga spusta ima premalo vode. Novi sistem umjetnog zasnježenja, potreban budućem Skijaškom centru, trebao bi biti završen ove godine, rekao nam je Drago Žiljak, direktor Skijaških žičara i Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica. </p>
<p>Za umjetni snijeg potrebna je i odgovarajuća temperatura, koja ne bi smjela prelaziti jedan stupanj iznad nule. U suprotnom u vodu bi se dodavali određeni kemijski dodaci, koji će, kako kažu zaštitari prirode, nakon topljenja snijega, zagađivati tlo. Na vrhu Zagrebačke gore nalazi se i zaštićena šuma gorskog javora i jasena, osjetljiva na intervencije u prostoru, koje će biti nemoguće izbjeći kad počne izgradnja Skijaškoga centra i stignu toliko željeni skijaši. </p>
<p>Već dvije godine, rekao nam je Drago Žiljak, postoji projekt nove skijaške staze i žičare u produžetku Zelenoga spusta. Staza i žičara prolazile bi kroz rezervat šumske vegetacije Markovčak Bistra i završavale u Markovom Travniku, području koje je još u prošlom prijedlogu prostornog plana trebalo biti proglašeno posebno zaštićenim dijelom prirode u Parku prirode Medvednica. </p>
<p>Zbog svega toga, zaštitari prirode i šumari s velikim oprezom gledaju na buduću gradnju na Medvednici i ponavljaju, da Sljeme može podnijeti rekreativno skijanje u sadašnjim razmjerima, ali ne i da skijanje postane njegovim dominantnim sadržajem.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kako zaštititi Medvednicu i zadovoljiti potrebe svih njenih korisnika?</p>
<p>Prostorni plan Medvednice trebao je biti usvojen još početkom devedesetih godina, no zbog sukoba interesa, do njegova usvajanja nije došlo.</p>
<p> Prema tadašnjem prijedlogu Prostornoga plana, ali i ekoloških studija o zaštiti Medvednice, izgradnja skijaškog centra velikoga kapaciteta - nije dolazila u obzir. Zbog toga se nije mogla dobiti ni lokacijska ni građevinska dozvola za gradnju. No, i u novom prijedlogu Prostornoga plana Medvednice stoji: »Očuvati Medvednicu kao središnje mjesto strategije održivog razvoja i biološke raznolikosti županija što je okružuju«. </p>
<p>Činjenica jest, da je na Medvednici teško zadovoljiti interese svih njenih korisnika koji pojedinačno žele izvući što veću korist za sebe, a da se pritom priroda zaštiti na odgovarajući način. Na Medvednici, naime, gospodare šumari, lovci, skijaši, planinari, rudari, a nezanemariv je i problem bespravne gradnje. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Unatoč svim problemima, stanovnici cijene mir svojih kvartova, sljemenski zrak i zelenilo </p>
<p>Dio građana nema vodovod, kanalizaciju ni plinsku, mrežu / Nema ni kulturnih ni sportskih sadržaja, prometnice su loše a često se osjete i lokalni zagađivači / Gajnice bez okupljališta za mlade i sportskih terena / U Vrapču borilačke vještine i planinarstvo/U Stenjevcu odbačeni automobili / U Borčecu i ZET-ovi autobusi teško oštećenim prometnicama / Gornji Jarek i Bizek bez kanalizacije, a voda se crpi iz izvorskog vodovoda ili iz - cisterni »Vodoprivrede« </p>
<p>Naselja zapadnog dijela Zagreba imaju spcifične probleme od kojih mnogi nisu riješeni, a pitanje je kada će i biti. Dio građana tog područja nema proveden vodovod ni kanalizaciju, a investitori nisu zainteresirani za uvođenje plina. Građani se žale na nedostatak kulturnih i sportskih sadržaja, loše prometnice i povremeni smrad lokalnih zagađivača</p>
<p>U Gajnicama, primjerice, mladi nemaju nekakvo okupljalište, a sportske aktivnosti rezervirane su samo za ljude sa stalnim primanjima. Gradski ured za sport dopustio je Teniskom klubu »Ponikve« da na košarkaškom igralištu, na kojem je stasao i Gordan Giriček, izgradi natkriveni teniski kompleks. Pri tome je napravljena neadekvatna zamjena premiještanjem koševa na rukometno igralište, gdje pak članovi Nogometnog kluba »Ponikve« treniraju nogomet ne bi li sačuvali svoja dva travnata terena. Kako doznajemo od koordinatora službe mjesnih četvrti Antuna Nadiha, odgovarajuća zamjenska parcela za košarkaško igralište - postoji, ali je riječ o neuređenom terenu na kojem je danas - parkiralište. Zbog stalno zauzetog igrališta na besplatnu i rekreativnu košarku može se, dakle, zaboraviti.</p>
<p> Onima mlađima, kojima je stalo do sporta preostaje profesionalno bavljenje nogometom ili, pak, tenisom, ako su dobro financijski potkovani. iznajmljivanje teniskog terena na sat vremena stoji od 30 do 80 kuna, a školu tenisa samo rijetki roditelji mogu omogućiti svojoj djeci. Za aktivnosti druge vrste stanovnici Gajnica moraju odlaziti u susjedna naselja - u Vrapču se mogu baviti borilačkim vještinama, te učlaniti se u planinarsko ili neko kulturno-umjetničko društvo.</p>
<p> Uz gradsku vlast, koja je zadužena za dobrobit mladih, a kojoj je ipak po svemu sudeći najvažniji profit, tvrdi Nadih, može se okriviti i pasivnost grtađana. Naime, ljudi koji se žele baviti određenim aktivnostima upućuju se na osnivanje udruge, za što je potrebno deset punoljetnih osoba koje će preuzeti odgovornost za inventar nekog dodijeljenog prostora i platiti 70 kuna administrativnih troškova. No, na takva udruživanja se odlučuju samo rijetki. </p>
<p>- Ljudi su pasivni i gledaju samo svoje dvorište, kaže Nadih i dodaje kako bi akcija roditelja da se nešto poduzme bila poželjna.</p>
<p>Pravi primjer, kako se nešto ipak može napraviti, pokazao je stenjevečki župnik Ivan Buhin. On je, osjetivši potrebe mladih, na prostoru u vlasništvu crkve napravio košarkaško igralište koje je danas dostupno svima. Zato Nadih naglašava da su mladi sami krivi što su postali dijelom inventara lokalnih kafića, jer imaju otvorene mogućnosti da se bave kojekakvim aktivnostima, ali ne i u Gajnicama, kojima nedostaje prostor za okupljanje. Omiljeni način rekreacije tako je postalo šetanje pasa koji su napućili parkove, što opet smeta građanima s manjom djecom...</p>
<p>Gajničani se znaju žaliti i na nepodnošljiv smrad koji dolazi s kompostišta »Zrinjevca« u Jankomiru, za koji je nepravedno optuženo poduzeće CIOS. Kada zapuše s jankomirske strane, ljudi odmah počnu zvati općinske telefone. Koliko je sve to ekološki, pogotovo kada se tome još doda i odlagalište starih automobila u neposrednoj blizini stambenog naselja Stenjevec, odgovor bi mogle dati udruge »zelenih«.</p>
<p>U Borčecu, pak, problem predstavljaju prometnice Orešje i Donji Borčec koje zahtijevaju hitnu rekonstrukciju kako bi i ZET mogao uspostaviti bolju prometnu povezanost. Također je potrebno riješiti infrastrukturu Donjeg Borčeca uvođenjem - kanalizacije. Inače, neuređene površine Borčeca služe kao odlagališta krupnoga otpada i krajolik ponekad nalikuje pravom smetlištu. Građani ne mogu biti u potpunosti okrivljeni za to, jer i sâm program odvoza krupnog otpada nije riješen na najbolji način. S tim, ali i nekim drugim problemima upoznat je već i zagrebački gradonačelnik, ali sve je ostalo po starom. </p>
<p>Međutim, najšokantnije je u Gornjem Jarku i Bizeku gdje stanovnici i dalje žive bez vodovoda i kanalizacije. Nevjerojatno je da se na ulasku u 21. st. neki stanoivnici hrvatske metropole snabdijevaju vodom preko kaptažnog vodovoda. Kada padne kiša, izvorska voda postane muljevita te može poslužiti samo za pranje. Dostava pitke vode osigurana je cisternama »Vodoprivrede«. Za vodovode u tim naseljima već postoje projekti i to s građevinskim dozvolama, no Zagreb još nije pronašao potrebna sredstva za rješavanje problema. </p>
<p>Unatoč egzistirajućim teškoćama, stanovnici ipak cijene dobre strane svojih kvartova - mir, dobar sljemenski zrak, kada su povoljne vremenske prilike i - zelenilo. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Odluke o financiranju i ustroju jedinica lokalne samouprave - krajem siječnja </p>
<p>Održavanjem sjednica vijeća četvrti Podsljeme, Brezovica, Trešnjevka-jug, Podsused-Vrapče i Stenjevec u srijedu je okončano konstituiranje vijeća zagrebačkih gradskih četvrti. Dan ranije, podsjetimo, svoje su prve sjednice odradila vijeća četvrti Donji Grad, Gornji Grad-Medveščak, Trnje, Novi Zagreb-zapad, Trešnjevka-sjever i Črnomerec, dok su u ponedjeljak održane konstituirajuće sjednice za četvrti Sesvete, Gornja Dubrava, Maksimir, Peščenica-Žitnjak Novi Zagreb-istok i Donja Dubrava.</p>
<p>Konstituirajuće sjednice otvorio je gradonačelnik Milan Bandić, koji je za sve vijećnike, u svim četvrtima, imao jednaku poruku. »O rješavanju problema u vašim naseljima neće više odlučivati ni gradonačelnik ni predsjednik Gradske skupštine, nego ćete o prioritetima odlučivati upravo vi u vijećima četvrti. Upravo to je najvažniji rezultat izbora održanih 17. prosinca«, poručio je gradonačelnik vijećnicima. Odluke o financiranju i ustroju jedinica, kojima će se zaokružiti postupak ponovne uspostave lokalne samouprave u Gradu Zagrebu, trebale bi se naći na sjednici Gradske skupštine krajem siječnja. Predsjednik Skupštine Grada, Goran Hill, najavio je za četvrtak održavanje koferencije za novinare vezane uz dnevni red predstojeće sjednice. </p>
<p>Za predsjednika vijeća gradske četvrti Trešnjevka-jug izabran je Saša Molan (SDP), a za potpredsjednika Stanislav Golik (HSU). Konstituirajuća sjednica koju je, do izbora predsjednika vijeća, vodio najstariji član Stanislav Golik, protekla je u podužoj raspravi o svemu i svačemu, koja je na trenutke postajala besmislena. Tako je, primjerice, predstavnica HDZ-a u određenom trenutku zatražila od predsjedavajućeg da se pri spominjanju imena njene stranke koristi puno ime stranke, a ne skraćenica. Predsjedavajući je udovoljio tom zahtjevu, no kada je, nakon par minuta, ista vijećnica rekla »... mi iz HDZ-a...", nije ju propustio ispraviti, zatraživši da upotrebljava puno ime svoje stranke.</p>
<p> Članovi HDZ-a imali su mnoge druge primjedbe i pitanja, a podnijeli su i pet amandmana na Poslovnik, od kojih je jedan, proceduralni, i prihvaćen. Nakon dvosatne rasprave Poslovnik s navedenim amandmanom je prihvaćen većinom glasova, a protiv su bila sva četiri predstavnika HDZ-a. Na kraju su izabrani predsjednik i potpredsjednik vijeća s istim rezultatom glasovanja - 14 za i 4 protiv. (mk, vf)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Početkom travnja i Van Morrison u Zagrebu </p>
<p> Prva dva dana Blues festivala, »Century of Blues«, koji traje od 15. do 20 siječnja u poznatom »B.P. Clubu«, Zagrepčani su po prvi put imali priliku čuti ruski blues sastav, »Moscow Hammer Blues Band«, koji je stvorio odličnu atmosferu izvedbama legendarnih blues izvođača, poput Muddy Watersa, Eric Claptona, Ry Coodera te vlastitim izvedbama.</p>
<p> U srijedu je u B.P.-u zasvirao poznati trubač, klarinetist, gitarist i usni harmonikaš, Oscar Klein, koji je već imao priliku oduševiti zagrebačku publiku na istom mjestu, ali ovaj put uz pratnju klavirista Joachima Paldena. On će nastupiti i u četvrtak. </p>
<p>Gost iz Italije, Mike Spoza i »Blues Etcetera band« nastupit će po prvi put u Zagrebu u petak.</p>
<p> U subotu, zadnjega dana Festivala, zagrebački gitarist i pjevač Tony Lee King predstavit će hrvatski blues. </p>
<p>- Ovo je tek prvi blues festival, koji će postati tradicijom »B.P. Cluba«. Osim ovog festivala, ove godine očekujemo još osam velikih događaja. Tako će Zagrepčani, osim jazza, imati priliku čuti i portugalski fad, španjolski flamenko i stari dobri rock. Među tim događajima je i nastup velike blues legende, Vana Morrisona, koji će u »B.P. Clubu« nastupiti početkom travnja, najavio je Boško Petrović, poznati zagrebački jazzista, ujedno i vlasnik kluba, dodajući kako sve najavljene događaje, uključujući i blues festival koji je u tijeku, sponzorira HT hinet. (Željka Laslavić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Zašto ugovor na samo godinu dana?</p>
<p>Na kratkom sastanku zamjenika pročelnika za kulturu, Duška Ljuštine i voditelja kluba »Jabuke«, održanog početkom tjedna, vodila se rasprava o ugovoru o upravljanju prostorom, koji će voditelji potpisati s Gradskim poglavarstvom. </p>
<p>- Ugovor je u izradi, a sastavlja ga Gradski ured za upravljanje imovinom koji i odlučuje o prostoru kluba, rekao nam je Ljuština nakon sastanka. </p>
<p>Kako smo već pisali, Gradsko poglavarstvo je odlučilo ponovno otvoriti poznati o zagrebačko okupljalište mladih »Jabuku«. Međutim, voditelji »Jabuke« nisu bili zadovoljni odlukom da preuzmu klub na samo godinu dana. Tomislav Petrović, voditelj »Jabuke« nam je rekao u srijedu, da Gradski ured za kulturu nije donio odluku o korištenju prostora kluba na samo godinu dana, pa će se sada ustanoviti zašto je uopće donesena takva odluka.</p>
<p>- Najvažnije je, međutim, da su se stvari konačno pokrenule. Pregovori još uvijek traju, ugovor je u izradi i siguran sam da će se svi problemi riješiti u obostranu korist. Ne samo za voditelje i Gradsko poglavarstvo, već i za sve Zagrepčane koji priželjkuju otvaranje kluba, dodao je Petrović. (žl)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ova godina proglašena Jelačićevom godinom </p>
<p>Budući da se ove godine navršava 200. obljetnica rođenja bana Josipa Jelačića, najznamenitije povijesne ličnosti zaprešićkoga kraja, Poglavarstvo grada Zaprešića proglasilo je 2001. godinu - »Jelačićevom godinom« u kulturnom životu grada.</p>
<p> Tako će se, osim obilježavanja datuma rođenja i smrti Jelačića, koje već tradicionalno organizira Grad Zaprešić, tijekom cijele godine održavati brojne manifestacije, znanstveni skupovi, koncerti, izložbe i športske manifestacije, a bit će organizirana i posebna izdavačka djelatnost. Čitav projekt »Jelačićeve godine« vodit će Koordinacijski odbor grada koji će detaljno razraditi program događanja i pružiti organizacijsku potporu svim gradskim ustanovama koje će se uključiti u obilježavanje »Jelačićeve godine«.</p>
<p>Prema riječima gradonačelnika Vinka Morovića, 200. obljetnica rođenja bana Josipa Jelačića od iznimnog je kulturno-povijesnog značaja za zaprešićki kraj.</p>
<p>- Najmanje je što smo, kao grad mogli učiniti, naglasio je Morović, na kulturnom i znanstvenom planu, proglasiti ovu godinu - Jelačićevom. Bit će to i prilika da ukažemo na problem Novih dvora, zaprešićkog parka spomenika, koji je zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nepravedno prepušten zubu vremena. A riječ je o jedinstvenoj kulturno-povijesnoj vrijednosti te velikom razvojnom i turističkom potencijalu zaprešićkoga kraja. </p>
<p>Riješe li se tijekom ove godine zaostaci u razdruživanju sa Zagrebom, dodao je Morović, a time i vlasnički status Novih dvora, Zaprešić će moći osigurati sredstva za očuvanje tog kompleksa. (Alan Labus)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>O američkoj demokraciji Hrvati sada misle lošije</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja </p>
<p> - Hrvati imaju lošije mišljenje o američkoj demokraciji nakon prošlogodišnjih predsjedničkih izbora u SAD-u i načina njihova provođenja, pokazali su rezultati ispitivanja javnog mišljenja koje je proveo Centar za istraživanje tržišta GfK. Prema rezultatima GfK-a, čak 42 posto ispitanika steklo je lošije mišljenje o demokraciji u Americi dok je 16 posto ispitanika dobilo malo bolje mišljenje.</p>
<p> Isto mišljenje zadržalo je 23 posto ispitanika. U istraživanju, koje je provedeno u prosincu prošle godine i koje financira Centar, sudjelovalo je tisuću ispitanika, građana Republike Hrvatske, starijih od 15 godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Van Morrison neće nastupiti na inauguraciji Georgea W. Busha</p>
<p>WASHINGTON, 17. siječnja</p>
<p> - Američki pjevač Van Morrison demantirao je glasine kako bi trebao nastupiti 18. siječnja na inauguraciji novog američkog predsjednika Georgea W. Busha. </p>
<p>Morrisonova izdavačka kuća Virgin Records također je službeno potvrdila kako on nije niti bio planiran za inauguracijsku zabavu. Tako je lista pjevača spala samo na Rickya Martina, koji je dva dana prije samog događaja jedini potvrdio svoj nastup. Bushova inauguracija će biti znatno manje glamurozna od Clintonove na kojoj su se, uz ostale, pojavili glumci Michael Douglas i Whoopi Goldberg te američke pjevačke legende Aretha Franklin i Stevie Wonder. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Clinton za povratak SAD u UNESCO</p>
<p>WASHINGTON, 17. siječnja</p>
<p> - Američki predsjednik Bill Clinton pozvao je vladu novoizabranog predsjednika Georgea W. Busha da odluči o povratku SAD u UN-ovu organizaciju za obrazovanje, kulturu i znanost (UNESCO). Clinton ocjenjuje kako su »značajnim reformama« u UNESCO-u i nedavnom odlukom Opće skupštine UN-a o promjenama u financiranju rada svjetske organizacije, stvoreni uvjeti za ponovni pristup SAD-a ovoj specijaliziranoj agenciji UN-a. »Predlažem da nova vlada u prijedlogu proračuna za 2002. godinu zatraži novac za financiranje UNESCO-a i otvori put povratka u tu značajnu organizaciju«, rekao je Clinton. On je posebno pohvalio napore bivšeg i sadašnjeg direktora UNESCO-a Federica Mayora i Koichira Matsure da agenciju dovedu u red.</p>
<p> SAD su iz UNESCO-a istupile još 1984. godine prigovarajući rastrošnosti te organizacije i nekim programima. Od prije četiri godine sudjeluju u nekim projektima koji su »u skladu s interesima SAD«, poput onih kojima se promiče sloboda medija i umjetničkog izražavanja, oceanografska istraživanja, obrazovanje žena i zaštita povijesne baštine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Rajčica - najbolji projektil protiv političara </p>
<p>LONDON, 17. siječnja </p>
<p> - Klasična rajčica kao projektil u napadu na političare superiorna je svim drugim namirnicama jer nudi »idealnu kombinaciju težine, preciznosti i učinkovitosti pri pogotku«, ocijenio je u izdanju od utorka londonski dnevnik The Evening Standard nakon provedene komparativne analize. List se upustio u tu zanimljivu studiju tjedan dana nakon što je britanski premijer Tony Blair bio pogođen rajčicom u leđa prilikom jednog pojavljivanja u javnosti.</p>
<p> Nakon uzastopnog bombardiranja lažnih Tonyja Blaira »normalnim« rajčicama, mini-rajčicama, jajima, brašnom, čokoladnim kolačem, šparogama, zrelim smokvama, škotskom kobasicom, životinjskim iznutricama i odreskom od tune začinjene aromatiziranim octom (acetto balsamico), »klasična« rajčica nametnula se kao najbolji mogući kompromis, zaključio je The Evening Standard.</p>
<p> Dnevik primjećuje kako ni drugi projektili nisu lišeni kvaliteta. Tako je jaje, »veliki klasik«, lako sakriti u ruci, leti daleko i dobro se rasprskava pri pogotku. Ni zrele smokve nisu loše, posebice »kad nemate ništa drugo pri ruci«, ali »ne ostavljaju najljepše mrlje na svijetu«. Razočaranje je pak čokoladni kolač: »teško ga je dohvatiti, osrednje se rasprskava pri pogotku i lako čisti«. Razočaranje je i odrezak od lososa jer se »raspada u letu«. List napominje da se radi o »preliminarnim testovima« i obećaje da će pronaći još bolje projektile do izbora u proljeće. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Noj - prehrambeni hit tisućljeća </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - U novom tisućljeću prehrambeni je hit njegovo veličanstvo -noj. Potrebno vam je pedesetak četvornih metara površine ograđenih visokom ogradom, te sitnice kao što su 500 DEM za pile ili 5000 DEM za nesilicu, pa da postanete »hrvatski nojouzgajivač«. Zanimljivo je da se u Hrvatskoj godišnje »obradi« do 400 nojeva, dok se u Belgiji, primjerice, taj broj penje i do 250.000. Vlasnik tvrtke Mister Noj tvrdi da kod nas postoje idealni uvjeti za uzgoj nojeva. Da se o koristi i ne govori. Jer od noja se prerađuje sve ili gotovo sve, piše u napisu »Nojevi osvajaju mesnice« objavljenom u Dubrovačkom listu. Jaja su, teška i do dva kilograma, a sve su traženija i kao oslikani suvenir. Meso bez kolesterola, bogato željezom, te ukusnije od mesa hrvatske peradi, svrstava »nojetinu« među gurmanske delicije, ali i u trend »zdrave hrane«. Nažalost, nojetina je i skupa - kilogram salame od nojevih jaja stoji 100 DEM. Toliko stoji i »nojev kulen« pred kojim bi na koljena, kažu, pali i Slavonci. Na cijeni je i sušeno nojevo meso. </p>
<p>Može se reći da bi noj mirne duše mogao nositi i natpis: Skupo ću prodati svoju kožu. Samo se zmijska i krokodilska mogu mjeriti s njegovom. Noj je vesela društvena ptičurina. »Užitak je igrati se s njima. Ali ako ga udarite, vratit će vam - kad tad«, kaže riječki »nojolog« Momo Marić. Mužjak javno pokazuje ljubomoru, ako se predugo »udvarate« njegovoj odabranici. Ako je tako, zašto onda Hrvatsku ne pretvoriti u »Malu Afriku«? (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Direktorica i radnici njemačkog ZOO-a jeli životinje iz svog parka </p>
<p>BERLIN, 17. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Direktorica i radnici malog zoološkog vrta Viktoriapark u berlinskoj četvrti Kreuzbergu mjesecima su jeli životinje iz svoga parka. Mali zoološki vrt, koji su gradske vlasti postavile u socijalno problematičnoj gradskoj četvrti da bi djeca znala kako uopće izgledaju žive guske, kokoši i kunići, bivao je svakim danom sve manji.</p>
<p> Naime, iako su stanovnici redovito donosili svoje kućne ljubimce uvjereni kako će im u Viktoriaparku biti ugodnije nego u skučenom stanu, direktorica i nekoliko radnika na svoj su se način »pobrinuli« za životinje. </p>
<p>Do otkrića su nastradale četiri patke, dvije guske i sedam kokoši za koje direktorica tvrdi »da ih nije imala čime hraniti pa im je skratila muke«. Povjerenik berlinske gradske uprave za parkove Franz Schulz izjavio je da je zaprepašten događajima u Viktoriaparku. (N. Kreizer)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Save the Last Dance« gledaniji od »Cast Away« s Tomom Hanksom</p>
<p>LOS ANGELES, 17. siječnja</p>
<p> - Novi film »Save the Last Dance« uklonio je »Cast Away« s prvog mjesta zarade na američkim kinoblagajnama, po konačnim podacima koje je u utorak objavila specijalizirana tvrtka »Exhibitor Relations«. </p>
<p> Ljubavna priča između bjelkinje (Julia Styles) i crnca (Sean Patrick Thomas), koji dijele ljubav spram plesa i bore se s rasističkim predrasudama, ostvario je oko 27,5 milijuna dolara prihoda na američkim i kanadskim velikim ekranima od petka do ponedjeljka. </p>
<p> »Cast Away«, priča o suvremenom Robinsonu Crusou kojeg tumači Tom Hanks, zabilježila je 19,7 milijuna dolara prihoda posljednjih dana nakon trotjedne premoći na ljestvicama zarade u kinima (ukupna zarada iznosi 167,7 milijuna dolara). </p>
<p> Na trećem je mjestu »Traffic«, redatelja Stevena Soderbergha, o trgovini drogom, s Michaelom Douglasom, Catherine Zeta-Jones i Beniciom del Torom. Film je zaradio 13,4 milijuna dolara od petka do ponedjeljka. </p>
<p> Dolazi potom komedija »Double Take« s 11,7 milijuna dolara te romantična komedija »What Women Want«, u kojoj Mel Gibson utjelovljuje muškarca koji može pogoditi ženske misli, s 11,6 milijuna dolara. </p>
<p> Potom slijedi »Thirteen Days«, film o raketnoj krizi na Kubi 1962. godine, s Kevinom Costnerom u naslovnoj ulozi, s 11,2 milijuna zarađenih dolara, po podacima »Exhibitor Relations«. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Portreti kao opća mjesta kulture</p>
<p>Galerija Forum / Otvorena izložba slika Borisa Bućana / Riječ je o portretima svjetski poznatih književnika, likovnih umjetnika i glazbenika / Na slikama dominiraju dvije boje - crna i smeđa </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Izložba slika akademskog slikara Borisa Bućana otvorena je u utorak na večer u Galeriji Forum. Riječ je o 29 ulja na platnu, portreta svjetski poznatih glazbenika, književnika i likovnih umjetnika. Ovim ciklusom portreta Bućan želi da publika, osim da prepozna određenog umjetnika, spozna i njegovu unutarnju strukturu u kojoj se zrcale elementi njegova djela, kazao je voditelj Galerije Forum i likovni kritičar Milan Bešlić. U karakteru izloženih portreta prepoznajemo i opća mjesta naše kulture te njihovu blisku i zamalo tipiziranu interpretaciju u dvije osnovne boje - crnoj i smeđoj. Relativizirajući također razdoblja, stilska određenja ili žanrovsku isključenost, Bućan je dosljednom stilizacijom i vješto ujednačenom gestom koju je stvorio ovim portretima učvrstio njihovu simboliku u razini zaštitnog znaka naše civilizacije, objasnio je Milan Bešlić.</p>
<p>Među Bućanovim portretima slavnih svjetskih umjetnika nalaze se i oni Carla Orffa, Pabla Picassa, Giuseppea Verdija, Paula Kleea, Sergeja Prokofjeva, Walta Whitmana, Williama Faulknera, Artura Toscaninija, Samuela Becketta i Bertolda Brechta. U predgovoru kataloga koji prati izložbu Bešlić primjećuje da nije nimalo slučajno što ovaj umjetnik naglašene ludističke provenijencije, velike likovne kulture i zavidna umijeća u likovnim disciplinama upravo u ovom ozračju promišljao trenutak u kojem djeluje kao nazočnost klasičnih i naslijeđenih vrijednosti u umjetnosti. Ovim portretima određuje se također duhovni portret suvremenog čovjeka kroz koji se komponira i njihova hermeneutička zbilja, ali i mimetički i semantički naboji Bućanova slikarstva koje je, jučer i danas, oštricom lucidnosti mijenjao značenje znaka i produbljivao likovnu bit.</p>
<p>Boris Bućan rođen je u Zagrebu 1947. godine, gdje je i 1967. završio Školu primijenjene umjetnosti. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Raula Goldonija, a samostalno izlaže od 1970. godine, kada se počeo baviti i grafičkim oblikovanjem. Izložba Borisa Bućana u Galeriji Forum se može razgledati do 8. veljače.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ljubavni zov ardenske šume</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Uz premijernu izvedbu »Kako vam se sviđa« Williama Shakespearea, u režiji američkog redatelja Stevena Kenta / Stišanim tonovima, usporenim ritmom i linearnim scenskim izvodima predstavljena komedija o ljubavi</p>
<p>U zamke ljubavi zatočeni su junaci komedije »Kako vam se sviđa« Williama Shakespearea. Prostor njihovih susreta i rastanaka, bjegova i oslobađanja je Ardenska šuma - mitsko mjesto u kojem sve što se događa, događa se usprkos vremenu, kako bi se ono zaustavilo ili barem usporilo. Izmaknuti vremenu imperativ je ljubavnika koji se okupljaju pod ardenskim stablima, daleko od naporne stvarnosti, u želji da izbjegnu ono što bi ih moglo razdvojiti i vratiti na početak gdje vladaju nepromjenjivi zakoni i gdje je svakoj stvari unaprijed ispisano ime. </p>
<p>Sve ostalo prepušteno je elizabetinskom (ili nekom našem ) prerušavanju, igri zamjene spolova u kojoj Rozalinda kao mladić zavodi Orlanda nudeći mu iskrivljenu sliku njihove, već postojeće ljubavi. Ona glumi samu sebe, djevojku u liku muškarca koja svoga izabranika podučava kako da je voli, i u toj dvostrukosti gube se jasne granice između iluzije i realnosti. Na rubovima Ardenske šume i zavodljivih Shakespeareovih dramskih snova uvijek postoji opasnost od buđenja - pukotina ili ironični prolaz u koji zalutaju zaneseni ljubavnici ili nesmotreni gledatelji. </p>
<p>Taj svijet prerušenih mladića, razboritih žena, prognanih vojvoda, ugnjetavane braće, nesretno zaljubljenih pastira, zamišljenih luda... na pozornicu zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta prenio je američki redatelj Steven Kent. U istom je teatru Kent s velikim uspjehom predočio prizore iz kultnih američkih dramskih predložaka: »Tramvaja zvanog žudnja« Tennesseeja Williamsa i »Smrti trgovačkog putnika« Arthura Millera. No, ovaj put Ardenska je šuma, čini se, postavila pred njega mnogo zahtjevnije redateljske zadatke.</p>
<p>U atraktivni dekorativni okvir koji je maštovito osmislio scenograf David Flaten, s bajkovitim izgledima šume koja svojim velikim, pokretnim stablima osvaja cijelu pozornicu, Steven Kent je smjestio, uz dramaturšku pomoć Lade Kaštelan, prizore shakesperijanske neobuzdanosti. Arden je za njega iznenada zadobiven prostor slobode koji pod prisilom otkrivaju likovi opterećeni traumatičnom povijesnom zbiljom. Oni se potom u dopadljivom azilu sapleću o ljubav i u Kentovoj interpretaciji naprasno zaboravljaju razloge svoga bijega.</p>
<p>Po nacrtima linearnih izvoda Shakespeareovi junaci kreću se pozornicom zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta igrajući uloge što su im zadane utopijskim mjestom njihovih transformacija. Okupljeni oko gravitacijske točke slobode i oko opsesivnih motiva ljubavi u pastoralnom ozračju oni su i zatočenici nekih vlastitih iluzija o kojima ovo uprizorenje komedije »Kako vam se sviđa« ne govori. Jer se Kent ovaj put koncentrirao na ilustrativnu dimenziju i iz opisne perspektive ocrtao smjernice, jednu vizuru Shakespeareova dramska predloška. On je posložio scenske slike po razumljivom redu komičnih zbivanja, ali i potisnuo u drugi plan neka dublja značenja što proizlaze iz sukoba ili dodira različitih svjetova.</p>
<p>Stoga je predstava djelovala poput dopadljive slikovnice, s plesno-pjevnim fragmentima, uz efektno korištenje glazbe Igora Stravinskog, kojoj je izmaklo središte u nabrajanju mnogobrojnih šumskih susreta i nesporazuma, najneobičnijih ljubavnih kombinacija i mogućnosti njihova sretna razrješenja. Prizori su se tako rasplinuli u scenskim nabrajanjima, te je na pozornici izostalo sažimanje oko ključnih pitanja što ih jedan od najvećih svjetskih dramatičara postavlja u govoru svojih naizgled komičnih likova. I dinamika scenske radnje djelovala je, u toj trosatnoj izvedbi, usporeno, prepuštena nekom vanjskom ritmu koji se ne potvrđuje u logici Shakespeareova dramskog propitivanja. Efektni detalji u nekim redateljskim rješenjima, što pomažu u određenju likova lišenih psiholoških olakšica, ponegdje su izmijenili opći predznak izvedbe koja je za komediju protekla u ipak odveć stišanim tonovima.</p>
<p>Svježinu u komičnom nadahnuću ponudila je Alma Prica u odličnoj interpretaciji Rozalinde. Ona je s lakoćom, koja u prizorima prerušavanja nije prelazila u karikaturu, ocrtala sve dvojbe što ih nameće ljubav, no i one dvojbe što se javljaju u stalnim glumačkim transformacijama, u igranju sebe kroz ili pomoću nekog drugoga. Tumačila je Rozalindu koja odgovara Bloomovim naputcima: »Ona nije ni romantičarka, ni platoničarka, a ljubavne su iluzije za nju posve nešto drugo od realnosti djevojaka za koje se 'nebo promijeni kad postanu žene'.« S nešto naglašene dramatičnosti u prizorima ljubavnih žudnja Mladen Vulić predočio je Orlanda. Ostali glumci: Žarko Potočnjak, Vanja Matujec, Vanja Drach, Livio Badurina, Barbara Vicković, Kruno Šarić, Mirta Zečević, Franjo Kuhar, Danko Ljuština, Zvonimir Zoričić... snalazili su se različitim glumačkim sredstvima i komičnim impostacijama u prostoru Ardenske šume, nastojeći osvojiti u mimoilaženju prostor vlastite igre s nepredvidljivim naličjima Shakespeareova svijeta.</p>
<p> Pastoralno ozračje naglasili su i kostimografkinja Diana Kosec-Bourek i koreograf Miljenko Vikić. Uprizorenje komedije »Kako vam se sviđa« jedna je od onih »bezopasnih« predstava učestalih na repertoarima hrvatskih kazališta, koja nikomu ne smeta, ali nas se i ne tiče. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pravo na privatnost</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Predstavljena knjiga iz ostavštine Dalibora Cvitana »Privatna stvar«, u nakladi Stajer-grafa </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Da »Polovnjak« i »Ervin i luđaci« nisu jedini romani prerano preminula svestrana hrvatskoga pica Dalibora Cvitana, posvjedočila je netom objavljena knjiga »Privatna stvar«, što ju je iz Cvitanove ostavštine tiskala nakladnička kuća Stajer-graf, a uredila Marina Šur-Puhlovski, zahvaljujući kojoj je rukopis i ugledao svjetlo dana. Riječ je o potpuno dovršenu romanu što je nastao 70-ih godina, u međuvremenu mijenjan i dopunjavan, no, sam ga autor nije uspio tiskati, iako je svojvrsni »produžetak ranijih proznih preokupacija i tematskih opsesija«, kazao je među ostalim, u srijedu, u Društvu hrvatskih književnika, prof. dr. Krešimir Nemec. Ipak, u ovom romanu promijenjen je glavni lik, pa je umjesto mrzovoljnog autsajdera Ervina Lakoša, sada u središtu zbivanja novinar Viktor. No, i on je »tipično cvitanovska figura antijunaka, osamljenika i mizantropa« koji u borbi za »našu svar« (ideološku, klasnu, nacionalnu...) brani pravo na svoju privatnost. Ne želi sudjelovati ni u jednoj zajedničkoj stvari zbog čega je društveni izopćenik, no on je spreman na te posljedice. </p>
<p>Posrijedi je, kako kaže dr. Nemec, pobunjeni čovjek koji se bori protiv svakog svrstavanja, čovjek kojemu je dosadilo biti čovjekom i koji grozničavo traži svoje »mjesto razlike«. A te odrednice svrstavaju ovo djelo u egzistencijalnu prozu koja je ispričana s naglašenom autobiografičnošću. Antiljepota i estetika ružnoće, kao korelativi junakovih psihičkih stanja preplavljuju nas u prva dva romana, dok ishodišnu misao u »Privatnoj stvari« nalazimo u tvrdnji izrečenoj u »Polovnjaku«: »bolje je umrijeti u svojoj autentičnoj nesposobnosti, nego cijeli život dokazivati da možeš ono što ne možeš, da jesi ono što nisi«.</p>
<p>Kako Viktor ne nalazi razumijevanja ni u redakciji, ni u komunikaciji s ljudima, niti u bračnoj postelji, iznenada napušta sve i povlači se u provinciju, ne bi li tamo našao provjeru svojih životnih načela. Rješenje svojih dvojbi našao je u provincijskim krčmama i razgovoru s prostitutkama. Tako glavni junak shvaća na kraju - kako zaključuje dr. Nemec - da živi ponajprije za sebe i da mora po svaku cijeu sačuvati svoju privatnost, »a to znači ljubiti i svoju krivost, pogrešnost i nedostatnosti«. Po njegovu sudu »Privatna stvar« čini značajan dobitak za suvremenu hrvatsku prozu.</p>
<p>Pa dok je urednica knjige Marina Šur Puhlovski ustvrdila da je posrijedi do sada najvrsnije Cvitanovo djelo koje s Krležom veže barokni jezik i manirizam, koji će Cvitan kasnije napustiti zamijenivši ga kolokvijalnim jezikom, prof. dr. Cvjetko Milanja s takvim se stavom nije složilo. Unatoč zakašnjelu njegovu objavljivanju, dr. Milanja drži da je posrijedi značajno djelo i za Cvitanov opus i hrvatsku prozu, ali zamjećuje i da je previše opterećeno monološko-esejističkim segmentima u kojima likovi isključivo brane svoje ideje. Stoga dodaje da je to roman ideje satkan na najboljoj tradiciji takva žanra 19. i 20. stoljeća. Pa dok su prva dva romana posve mračna, u otporu i prkosu Viktorovu sluti se tračak optimizma koji nam je danas toliko potreban. U ime nakladnika, poklonike Citanova djela pozdravila je Marijana Rukavina-Jerkić, a ulomke iz romana interpretirao je dramski umjetnik Kruno Šarić.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Polanski snima film o poljskom pijanistu </p>
<p>BERLIN, 17. siječnja</p>
<p> - Američki redatelj poljskog podrijetla Roman Polanski snimat će, u veljači, u studijima u Babelsbergu, blizu Berlina, film o životu poljskog pijanista Wladyslawa Szpilmana, Židova koji je preživio Holokaust, preminulog prošle godine u 80. godini. </p>
<p> »Pijanist«, čiji proračun iznosi 26,6 milijuna eura, prvo će se snimati u Babelsbergu, a potom će Polanski u Varšavi snimiti posljednje epizode. Filmski scenarij napisao je Ronald Harwood, autor scenarija za film koji je također snimljen u Babelsbergu »Taking Sides« mađarskog redatelja Istvana Szaboa, posvećen postupku denacifikacije slavnog dirigenta Berlinskog filharmonijskog orkestra Wilhelma Furtwaenglera. </p>
<p> Ugledni pijanist Wladyslaw Szpilma, poput Romana Polanskog, izgubio je gotovo cijelu svoju obitelj u plinskim komorama koncentracionog logora Treblinka u Poljskoj. On sam, prvo zatočen u varšavskom getu, uspijeva preći u ilegalu i preživjeti Holokaust. To je životni put koji je pijanist opisao u autobiografiji naslovljenoj »Čudesno preživljavanje«. </p>
<p> Polanskijev izbor Berlina i studija Babelsberg za snimanje novog filma potvrđuje sve veću privlačnost bivše filmske tvornice iz prijeratne Njemačke među redateljima. Osim Polanskog i Szabe, francuski redatelj Jean-Jacques Annaud ondje je snimio film o Staljingradu »Neprijatelj na vratima«, koji će otvoriti ovogodišnji filmski festival u Berlinu, a američki filmaš Peter Bogdanovich upravo ondje snima »The Cat's Meow« pokušao ubiti Charlieja Chaplina. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Zagrebački kvartet za mlade </p>
<p>Muzej Mimara / Zagrebački kvartet predstavio program za ovu godinu / Iz Slavonskoga Broda u suradnji s ISKON-Internetom - održat će se »live streaming« koncert komorne glazbe </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - U utorak je u Muzeju Mimara Zagrebački kvartet u susretu s novinarima obznanio zanimljive novosti u svojemu radu. Glasnogovornik Zagrebačkoga kvarteta violinist Goran Končar predstavio je novog impresarija Zagrebačkoga kvarteta Vladu Bogdanića, te je sa zadovoljstvom objavio dovršenje snimanja gudačkih kvarteta Ludwiga van Beethovena (opus 127 do 135), što je diskografski raritet u svjetskim razmjerima. </p>
<p>Najavljen je i zanimljiv ciklus od četiri koncerta na kojima će Zagrebački kvartet u sastavu Goran Končar, Goran Bakrač, Ante Živković i Martin Jordan u ovoj 2001. godini predstaviti četiri hrvatska autora 20. stoljeća. Prvi koncert posvećen je Borisu Papandopulu u povodu 95. godišnjice rođenja i 10. godišnjice smrti. Velika novost u vezi s tim koncertom, na kojem će nakon dugo vremena biti izveden majstorov reprezentativni Monolog za violinu solo i Kvintet za klarinet i gudački kvartet u kojem će sudjelovati talijanski umjetnik Sergio Delmastro, jest u tome što će ga publika moći čuti prvo u Šibeniku (19. siječnja), zatim u Vukovaru (21. siječnja), Slavonskom Brodu (22. siječnja) i Zagrebu (23. siječnja) u sklopu ciklusa »Mimara«. </p>
<p>Uz to Radio Brod će 22. siječnja u 19.30 iz Franjevačkog samostana izravno prenositi koncert, a u suradnji s ISKON-Internetom ostvarit će ujedno prvi »live streaming« koncert komorne glazbe u Hrvatskoj izvan Zagreba. Značajna je to prekretnica u radu ansambla, koji time želi objediniti glazbene centre u Hrvatskoj, te na suvremen način predstaviti svijetu vrijedna djela hrvatskoga glazbenog stvaralaštva, a time proširiti krug slušatelja i zainteresirati mladu publiku za svoje projekte. Pri tome je dragocjenu pomoć pružila tvrtka Hyundai Auto Zagreb, koja je ponudila primjerena vozila za potrebe putovanja na koncerte izvan Zagreba.</p>
<p>Drugi koncert ciklusa 28. veljače u Hrvatskome glazbenom zavodu posvećen je Jurju Stahuljaku u povodu 100. godišnjice rođenja, a predstavit će, osim njegova Gudačkog kvarteta i Kvintet iz ciklusa »Vlatko« u suradnji s pijanisticom Idom Gamulin. Treći koncert 28. travnja u HGZ-u posvećen je Stjepanu Šuleku u povodu 15. godišnjice smrti u suradnji s Fondom Stjepana Šuleka. U programu »Od sola do seksteta« uz Zagrebački kvartet sudjeluje i pijanist Vladimir Krpan te kontrabasist Andrija Potroško. Četvrti koncert, koji će se održati u listopadu u Našicama, posvećen je Dori Pejačević, a na programu je kao repertoarni novitet ansambla Gudački kvartet op. 58.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Kula« izdaje katalog </p>
<p>SPLIT, 17. siječnja</p>
<p> - Splitska Galerija »Kula«, u sjeverozapadnoj kuli Dioklecijanove palače, prošlu je godinu okončala zavidnom nakladničkom i izložbenom djelatnošću. Objavljene su monografije o likovnom djelu slikara Antuna Zupe i Vasilija Josipa Jordana, a ovih će dana, prema najavama vlasnika Galerije »Kula« Stanka Mrduljaša iz tiska izaći drugi svezak s katalozima svih izložaba održanih u protekle tri godine u toj galeriji. »Kula« će, nadalje, ove godine objaviti monografiju slikara Milana Tolića, a u pripremi su još neke monografije. Od desetak istaknutih imena suvremenog hrvatskog slikarstva, u ovoj godini ta najposjećenija splitska galerija prvoga će ugostiti Rudija Labaša, čija će izložba biti otvorena sredinom veljače. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Zaboravljena groblja </p>
<p>PULA, 17. siječnja</p>
<p> - Austrijski kulturni institut iz Zagreba u suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom i Domom hrvatskih branitelja iz Pule u utorak na večer otvorili su zanimljivu i bogato dokumentiranu fotoizložbu »Umor zaboravljenih naroda: groblja u krunskim zemljama bivše Austro--Ugarske Monarhije«. Izloženo je 50-ak fotografija sa 72 groblja, koja su zajedno obišli autor fotografija Christopher Lyngg i Susanne Schaber iz Beča. Riječ je pretežito o zaboravljenim i zapuštenim grobljima na kojima su pokopani pripadnici austo-ugarske vojske ili njezini službenici, a radi se o vrlo šarolikim grobljima, koja uz to pripadaju i različitim vjerama. Na fotografijama i u bogato opremljenom katalogu predočena je, naime, sudbina brojnih katoličkih, pravoslavnih, protestantskih, muslimanskih i židovskih grobalja. Svima je zajedničko da ona podsjećaju na monarhiju koje više nema i za koju su brojni njezini pripadnici dali uzaludno živote. Na izložbi i u katalogu iscrpno su opisani i pogrebni običaji u pojedinim zemljama i konfesijama, a otvorenje izložbe bilo je popraćeno dijaprojekcijama detalja s obiđenih grobalja i izvedbu posebne skladbe za harmoniku komponirane za ovu prigodu. (M. U.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>U HNK-u obilježen »Veliki dan hrvatskog sporta«</p>
<p>U nazočnosti Predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, najboljim sportašima Hrvatske u prošloj godini proglašeni su Nikolaj Pešalov i Janica Kostelić</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Svečanom priredbom pod pokroviteljstvom i uz nazočnost Predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, u Hrvatskom narodnom kazalištu obilježen je »Veliki dan hrvatskog sporta«.</p>
<p>Obljetnica je to međunarodnog priznanja Hrvatskog olimpijskog odbora, tj. prijema krovne organizacije hrvatskog sporta u Međunarodni olimpijski odbor. Kako je u kraćem obraćanju nazočnima rekao predsjednik HOO-a, dr. Zdravko Hebel, tim činom je, u za Hrvatsku teškim vremenima, omogućen 1992. godine hrvatskim sportašima samostalni nastup na olimpijskim igrama u Albertvilleu i Barceloni, što je novostvorenoj državi dalo dodatnu promociju u svijetu. U proteklih devet godina naši su sportaši sudjelovali na trima zimskim i trima ljetnim olimpijskim igrama, te na brojnim drugim međunarodnim sportskim natjecanjima, s kojih su donijeli 1464 medalje. Cilj je predstojeće reorganizacije Hrvatskog olimpijskog odbora, zaključio je Hebel, pokriti sve segmente sporta u Hrvatskoj i nastaviti uspješan niz rezultata hrvatskog sporta.</p>
<p>Na svečanosti su podijeljena i brojna priznanja HOO-a istaknutim sportašima i sportskim djelatnicima. Nagrade za životno djelo, za dugogodišnji doprinos razvoju hrvatskog sporta dobili su tako Giuseppe Gjergja, Igor Koprivnikar, Štefica Krištof, Herman Vukušić i jedriličarski klub Split.</p>
<p>Najvećom nadom hrvatskog sporta proglašena je svjetska juniorska prvakinja u skoku u vis, Blanka Vlašić, dok u kategoriji invalidnih osoba priznanje je pripalo muškoj rukometnoj reprezentaciji koja je osvojila zlatnu medalju na Europskom prvenstvu. Najuspješnijom ženskom ekipom proglašene su stolnoteniske reprezentativke, brončane s posljednjeg Europskog prvenstva u Bremenu, najbolja momčad je brončani olimpijski veslački osmerac, dok su, kao i u svim ostalim anketama, najboljim hrvatskim sportašima u prošloj godini proglašeni olimpijski pobjednik u dizanju utega, Nikolaj Pešalov i trenutno najbolja svjetska skijašica, Janica Kostelić.</p>
<p>Hrvatski olimpijski odbor tradicionalno dodjeljuje i priznanje za uspješno promicanje Hrvatske u svijetu, a isto je ove godine pripalo svjetskom i europskom prvaku u plivanju, Gordanu Kožulju.</p>
<p>U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupio je folklorni ansambl KUD-a »Ivan Goran Kovačić«, a medu brojnim osobama iz sportskog i političkog života priredbi su nazočili i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, dr. Goran Granić, predsjednik Skupštine Grada Zagreba, Goran Hill, gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić, te član Međunarodnog olimpijskog odbora i prvi predsjednik HOO-a, Antun Vrdoljak.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Portland i Milwaukee ne posustaju</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Vodeće momčadi Središnje i Tihooceanske skupine NBA lige, Milwaukee i Portland, zabilježile su uvjerljive pobjede u utakmicama odigranim u utorak. Milwaukee Bucksi su na svom parketu svladali LA Clipperse 112-91, odlučivši utakmicu odličnom igrom u drugoj i trećoj četvrtini, u kojima su stekli 21 koš viška. Posebice su efikasni bili u trećoj četvrtini, koju su dobili 42-30. U tom je razdoblju briljirao Glenn Robinson koji je postigao 15 koševa. </p>
<p> Portland, jedan od najvećih favorita za naslov prvaka, ubilježio je protiv Clevelanda devetu pobjedu kod kuće zaredom, odnosno 12. u posljednjih 13 utakmica. Za konačnih 103-83 odlučujuće su bile posljednje dvije četvrtine, koje su Blazersi dobili sa pet, odnosno devet razlike. </p>
<p>Zahvaljujući 15-4 seriji u posljednjoj četvrtini, Miami je kod kuće svladao Detroit Pistonse 93-85. Najbolji je kod domaćina bio Anthony Mason sa 23 koša i 18 skokova, a kod gostiju, kao i obično, Jerry Stackhouse (28).</p>
<p>Nakon tri uzastopne pobjede, Toronto Raptorsi su zaustavljeni u Houstonu (99-114). Cuttino Mobley sa 26 i Maurice Taylor sa 24 koša (rekord sezone) predvodili su Houston, a Vince Carter sa 22 i Charles Oakley sa 16 koševa Raptorse.</p>
<p>• Rezultati NBA lige: Portland - Cleveland 103-83, Miami - Detroit 93-85, Houston - Toronto 114-99, Milwaukee - LA Clippers 112-91. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zajec i Prosinečki korak do dogovora</p>
<p>Sredinom sljedećeg tjedna još jednom bi se trebali sastati Dinamov glavni direktor Velimir Zajec i odvjetnica Gordana Lazović, te definitivno dogovoriti modalitete isplate klupskoga duga Robertu Prosinečkom / U četvrtak Dinamovi nogometaši u Rovinju igraju protiv tamošnjeg istoimenog trećeligaša (14.30)</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Čini se da se nazire kraj »trakavici« prijepora između Dinama i Roberta Prosinečkog u svezi nogometaševe naplate klupskoga duga. U srijedu je, naime, održan najavljivani sastanak Dinamova glavnog direktora Velimira Zajeca i odvjetnice Gordane Lazović koja zastupa obitelj Prosinečki i nakon 30-minutnog razgovora dogovoreno je da opet sjednu za stol sredinom sljedećega tjedna, kad bi trebale biti dogovorene sve potankosti u svezi isplate duga.</p>
<p>- Razgovarala sam sa Zajecom i dogovoreno je da sljedećeg tjedna uskladimo sve modalitete isplate. Tada bismo napokon trebali završiti ovaj slučaj, Zajec je iskazao dobru volju i nadam se da nećemo morati ići na sud. Imamo razumijevanja za aktualnu situaciju u klubu, moj mi je klijent rekao da budem maksimalno fleksibilna u razgovoru, jer Dinamo je ipak klub kojega voli i želio bi sve završiti mirnim, za Dinamo najbezbolnijim načinom. Tako će, vjerujem, i biti, a najveći je problem, dakako, u pomanjkanju novca u klupskoj blagajni, međutim postoje određena jamstva da će uskoro situacija biti nešto bolja, rekla nam je odvjetnica Lazović.</p>
<p>Zajec je potvrdio odvjetničine riječi, iako se na upit jednoga kolege o »razvoju slučaja Prosinečki« malo naljutio. Jer »kak' to da vas i dalje toliko zanima taj slučaj, kaj nemate niš' drugo za pisat'«, ukorio je Zajec kolegu prije nego mu je rekao otprilike iste riječi kao i odvjetnica Lazović. I Zajec je, dodajmo, istaknuo da Prosinečki ima razumijevanje za tešku financijsku situaciju... </p>
<p>Iako se, eto, prije 20-ak dana spominjao i odlazak na sud, ipak je pronađen zajednički jezik, pa će tako na kulturan i civiliziran način glavni Dinamov direktor Velimir Zajec okončati slučaj s jednim od najboljih igrača koje je Maksimir ikada imao. A kako sad stvari stoje, pojavile su se nove potankosti u načinu isplate Dinamova duga Prosinečkom. Podsjetimo, Dinamo je dužan Prosinečkome još milijun i pol njemačkih maraka, 1. prosinca 2000. trebala je biti isplaćena prva rata, 1. lipnja dolazi na naplatu druga, a treća stiže 1. prosinca ove godine. No, za sada je dogovoreno prolongiranje isplate prve rate!</p>
<p>Razlog je jednostavan: uskoro bi se trebao promijeniti Zakon o sportu, promijenile bi se i porezne stope, pa više klub ne bi morao plaćati astronomskih 132 posto davanja na isplate igračima. Konkretno, ako bi sad »plavi« platili Prosinečkome 500.000 maraka, onda bi još državi morali dati čak 680.000 maraka na ime poreza! Stoga je razumno dogovoreno - obitelj Prosinečki je spremno prihvatila Zajecov prijedlog - da otprilike 1. lipnja na naplatu dođu prve dvije rate, jer bi do tada već trebale biti usvojene izmjene Zakona o sportu u svezi poreznih davanja.</p>
<p>Dodajmo da u Dinamu još uvijek čekaju odgovor na svoju žalbu o rješenju Financijske policije, na osnovi kojega su državi dužni čak 302 milijuna kuna. U klubu očekuju da će žalba biti pozitivno riješena, a klupske je činovnike razveselila i vijest da se od 1. siječnja ove godine sportaši tretiraju kao samostalni obrtnici, pa se tako porezna davanja državi sa spomenutih 132 posto drastično smanjuju na prihvatljivih oko 40 posto.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Ministarstvo financija neće oprostiti dugove klubovima</p>
<p>Najveća pogodnost klubova pri plaćanju dugova bit će da ih plate u ratama / Kako je Porezna uprava nadležna i za utjerivanje poreza</p>
<p> i doprinosa, država će tražiti svoje, makar to dovelo do potpunog bankrota najvećih nogometnih klubova</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - U Ministarstvu financija ističu kako su primjedbe Hajduka i dugih nogometnih klubova koji duguju poreze i doprinose u najmanju ruku besmislene, jer se i sâm financijski direktor Hajduka poziva na novi Zakon o porezu na dohodak koji je stupio na snagu 1. siječnja 2001. godine, odnosno prije nešto više od dva tjedna, dok se nalaz Financijske policije u kojem su otkriveni dugovi klubova, odnose na posljednjih pet godine, odnosno na razdoblje od 1995. do 1999. godine. To nam je u srijedu popodne potvrdila glasnogovornica Ministarstva financija Sanja Marđetko-Kurečić, dodajući kako nema govora o smanjenju poreznih dugova samo zato što se promijenio zakon i to ne znači da nalaz Financijske policije nije valjan. </p>
<p>Bez obzira jesu li po ugovoru s klubovima nogometaši bili honorarci ili stalno zaposleni, na njihov se dohodak, objašnjava Sanja Marđetko-Kurečić, mora plaćati porez. Plaća li doprinose za zdravstveno i mirovinsko osiguranje klub ili pak sami igrači, ovisi o ugovoru između kluba i svakog pojedinog igrača. Međutim, neosporno je da doprinosi nisu plaćeni. </p>
<p>Glasnogovornica Ministarstva financija ističe kako se ni ne pomišlja o opraštanju dugova, a način naplate bit će utvrđen nakon što u Poreznoj upravi bude dovršen drugostupanjski postupak. Naime, nakon prvostupanjskom postupka, klubovi su dobili rješenja da moraju platiti porez i doprinose, no svi najveći dužnici, među kojima su Dinamo i Hajduk, uložili su žalbe pa je u tijeku drogostupanjski postupak i kad on završi, klubovi će opet dobiti rješenja o naplati. Tada će Ministarstvo financija odlučiti hoće li klubovima dati mogućnost da dug otplaćaju na rate, a to je najveća pogodnost koju mogu dobiti. </p>
<p>Porezna uprava nadležna je i za utjerivanje poreza i doprinosa, pa, ako će se sve raditi po zakonu, država neće otpisati dugove, makar to dovelo do potpunog bankarota najvećih nogometnih klubova.</p>
<p>Nekima od njih, primjerice Osijeku, račun je blokiran već nekoliko godina i u Ministarstvu financija kažu kako im nije jasno na koji način klubovi uopće posluju. Također je poznato da, ukoliko klubovi ne budu mogli sami platiti dugove, država ima pravo naplatiti se od njihovih zaposlenika, odnosno igrača. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Dio nalaza financijske policije bio je neispravan!«</p>
<p>Novi je Zakon o porezima ispravio dosadašnju neusklađenost zakona i ukazao na pogreške u nalazu financijske policije kad je riječ o Hajdukovom dugu, kaže Ivan Zelić, Hajdukov financijski direktor</p>
<p>SPLIT, 17. siječnja</p>
<p> - Zakon o porezu na dohodak, koji vrijedi od 1. siječnja 2001. godine, u čl. 15 st. 2 točka 4 kaže da su sportaši, novinari i umjetnici uvršteni u kategoriju samostalnih obveznika. To je prvi put da je status sportaša u poreznom smislu izričito definiran. Do 2001. godine, na ovakav su način sportaši bili definirani u fondovima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, još od 1972. godine. No, porezni zakoni i zakoni o mirovinskim i zdravstvenim fondovima bili su proturječni i zato je, po mišljenju Ivana Zelića, Hajdukova financijskog direktora, financijska policija utvrdila da je klub dužan 192 milijuna kuna državi, a 110 milijuna kuna se odnosi na mirovinske i zdravstvene fondove igrača. Novi je Zakon o porezima ispravio dosadašnju neusklađenost zakona, a samim time i ukazao na pogreške u nalazu financijske policije. Zelić pojašnjava: </p>
<p>- Uvijek sam tvrdio da je nalaz financijske policije u dijelu koji se odnosi na obveze kluba prema mirovinskim i zdravstvenim fondovima neispravno sačinjen. Novi Zakon, u kojem se izričito kaže da su sportaši samostalni obveznici poreza na dohodak, na najdirektniji se način potvrđuje pogreške u sačinjavanju prijave. Novi Zakon kaže da sportaši nisu zaposlenici klubova. No, za pravilnu provedbu ovog Zakona treba promijeniti članak 18 Zakona o športu, što je već u saborskoj proceduri, po hitnom postupku. </p>
<p>Kako su fondovi dugo sportaše tretirali kao samostalne obveznike, o čemu postoji dokumentacija za koju Zelić kaže da je predočena policiji, smatra se da goleme obveze klubovima nisu ni smjele biti obračunate:</p>
<p>- Očekujem da će Hajdukova žalba u dijelu mirovinskih i zdravstvenih obveza na rješenje financijske policije biti uvažena. Tako će se dokazati i ispravnost Hajdukova rada, što je na neki način već ukazao novi Zakon o porezima, zaključio je Ivan Zelić. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Rumunji protiv »vatrenih« s drugom postavom</p>
<p>Budući da Rumunji za prijateljsku nogometnu utakmicu s Hrvatskom, 30. siječnja u Puli, ne mogu okupiti svoje najbolje igrače, ponudili su reprezentaciju rumunjske I. lige / Kako izbornik Mirko Jozić nema ništa protiv, dogovoreno je da to bude utakmica B momčadi</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Prvi službeni izbornički nastup Mirka Jozića, 30. siječnja u Puli protiv Rumunjske, neće biti vođenje A reprezentacije. Naime, Rumunji ne mogu okupiti željenu, respektabilnu momčad sa »strancima«, pa će to biti utakmica B reprezentacija. Kako Jozić nema ništa protiv, prva će utakmica - koja bi trebala označiti početak oblikovanja i uigravanja sastava pred kojim je šest kvalifikacijskih utakmica za plasman na SP 2002. godine - zapravo biti odrađivanje nečega što je šteta odgoditi. Kad je već dogovoreno.</p>
<p>- Kad su nam Rumunji nekidan poslali sastav, zapravo reprezentaciju svoje I. lige, pitali smo se što da radimo? Vremena za zaokrete je malo, pa smo se praktički prestrojili u hodu, rekao je Jozić. - I mi, dijelom, imamo slične probleme, budući da spomenuti datum nije Fifin termin, pa ne postoji obaveza klubova da puste igrače, iako imamo većinu suglasnosti. Dakle, kad je već tako, ne vidim zašto i mi ne bismo postupili slično. Posebice što će nam možda dobro doći jedan od sedam Fifin termina kad će nam biti važnije okupiti najbolje igrače nego što je to sad slučaj, rekao je Jozić na redovnoj konferenciji za novinstvo u HNS-u srijedom. </p>
<p>No, nije izbornik na tome stao:</p>
<p>- Svi uglavnom znamo krug od 30-ak igrača koji konkuriraju za reprezentaciju. Stoga utakmicu u Puli, protiv Rumunjske, vidim kao dobru prigodu za nastup igrača koji nemaju kontinuitet u svojim klubovima, ali i za provjeru dijela igrača iz domaće lige. U našoj će reprezentaciji biti pola igrača iz inozemstva, a pola iz domaćih klubova. Okupljanje je 29. siječnja u Poreču, u hotelu Parentium, i volio bih da utakmicu tretirate kao da nastupa najbolja vrsta. Znajte, međutim, da će sljedeća naša utakmica, s Austrijom 28. veljače u Rijeci, biti skup svih najjačih raspoloživih snaga.</p>
<p>Jozić je najavio da će imena kandidata za pulsku utakmicu objaviti tjedan prije, no prošlih se dana već pisalo o Bošku Balabanu kao o jedinom pozvanom »dinamovcu«. Je li zaista Balaban jedini pozvan iz Dinama i kako je to izašlo u javnost?</p>
<p>- Molim onoga tko je to objavio da vam pojasni otkud mu informacija. Proizlazi da je Dinamo dobio moj popis kandidata i da je to netko pustio u javnost. Istina, kontaktiram s klubovima, želim ih podsjetiti da onih dana kad igra reprezentacija oslobode tog i tog igrača. No, neke stvari ne treba odmah pred svima ispričati, rekao je Jozić.</p>
<p>Na konferenciji, na kojoj su još bili glavni tajnik HNS-a Zorislav Srebrić, povjerenik I. lige Ante Martinac i glasnogovornik Ado Kožul, tek je dotaknut sastanak Izvršnog odbora HNS-a održan dan ranije, najavljen kao »veoma buran i bitan«. I prepun apela novinarima »da paze što i kako pišu, jer mogu uzrujati čelništvo Saveza, što se može odraziti na atmosferu i ugroziti cilj hrvatskog nogometa - plasman na SP 2002. godine«:</p>
<p>- Nadam se da ste sve bitno jučer čuli i akceptirali, a ono što vam nismo priopćili reći ću vam sada, kazao je Srebrić.</p>
<p>I podsjetio da je u subotu održano Udruženje I. lige nogometašica i da je, na žalost, zbog preklapanja termina, zbog utakmica s Latvijom, odbijena ponuda Japana za odigravanjem dviju prijateljskih utakmica na njihovu tlu, s reprezentacijom Hrvatske do 20 godina (23. i 25. ožujka). Podsjetio je i na sastanke pred vratima: 26. siječnja je Natjecateljska komisija, 27. siječnja Sabor nogometa, 28. siječnja Zbor nogometnih sudaca... Prezentirao je i novi kalendar HNS-a koji je, u obliku novog dresa reprezentacije, vješto dizajnirao Nikša Martinac.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Pristup »lako ćemo« i »sam svoj majstor« može donijeti samo ozljede</p>
<p>Kad se sa sportašima odgovorno, stručno i profesionalno radi, ozljede su rijetke. Tamo gdje kvalitetu usluga liječnika i fizioterapeuta diktiraju novčane neprilike, priča je sasvim drukčija, kaže Stanislav Peharec, ravnatelj Poliklinike za fizikalnu medicinu i medicinsku rehabilitaciju, u kojoj sportaši često traže pomoć</p>
<p>PULA, 17. siječnja</p>
<p> - Hrvatsku mušku rukometnu reprezentaciju, koja se intenzivno priprema za Svjetsko prvenstvo u Francuskoj, »poharala« je epidemija ozljeda zglobova. Nakon odlaska Vukasa, terapija Ćavara, Džombe i Kelentrića, o tom smo problemu i načinu liječenja - koji se temelji na biomehanici i manualnoj medicini u Poliklinici za fizikalnu medicinu i medicinsku rahabilitaciju - razgovarali s mr. sec. Stanislavom Peharcom.</p>
<p>- Mišljenja sam da su te ozljede rezultat bitno različitog načina treniranja u klubu i reprezentaciji. To je posljedica stanja u našim klubovima i rad s reprezentativcima. Kad se odgovorno, stručno i profesionalno radi, ozljede su rijetke. Tamo gdje kvalitetu usluga liječnika i fizioterapeuta diktiraju novčane neprilike, priča je sasvim drukčija. Uglavnom se ozljede ponavljaju, što doprinosi lošim rezultatima prevencije.</p>
<p>• Koliko krivice snose sami igrači?</p>
<p>- Odgovornost, naravno, leži i na igračima. Oni se ponašaju po principu »lako ćemo«. Kad se dogodi problem, onda se mora krenuti iz početka, što često može uzrokovati i duži izostanak iz natjecanja, odnosno propuštanje značajnijih susreta. Sliku klupske politike, naravno, pišu i stručnjaci koji u klubu rade na medicinskoj zaštiti. Pokazani rezultati potvrđuju da ima i visokokvalificiranih pojedinaca, ali i onih drugih.</p>
<p>• Koliko u prevenciji pomaže bandaža, odnosi ulošci?</p>
<p>- Cilj svih postupaka koji se koriste je zaštita sportaša od ozljede. Stoga je poželjno da se sportašima usadi navika bandažiranaj, a u klubu pokuša dogovoriti kontrola kvalitete obuće, jer jedino se na taj način može preventivno djelovati na sve situacije u kojima postoji visok faktor ozljeđivanja. Sve to mora biti popraćeno kvalitetnim programom vježbanja, razgibavanja te jakosti, u koju se ugrađuje izdržljivost. To se mora vidjeti i kroz plan i program rada trenera. </p>
<p>• Po vama, kakav je stav trenera?</p>
<p>- I tu postoji šaroliko društvo. Nažalost, mnogo se trenera ponaša u stilu »sam svoj majstor«, ne znaju ništa o biološkim karakteristikama i količinama opterećenja kojima se sportaši mogu izložiti. Do uglavnom nepotrebnih ozljeda dolazi zbog nekvalitetnog plana i programa koji kod većih opterećenja izaziva ozljede. </p>
<p>• Što igrači kažu kad završe proces rehabilitacije i ponovno istrče na teren?</p>
<p>- Nakon biomehaničkih i funkcionalih testiranja, iz kojeg se izvodi individualni plan i program pojedinca s ciljem razvoja pojedinih sposobnosti sportaša za pojedine spotrske grane ili mjesta u igri, oni su pomalo zaprepašteni kakvom lakoćom odrađuju sve ono što im je prije, zbog nekvalitetne obuće i priprema, bilo muka. Ne iznenađuje me što kvalitetniji sportaši u Hrvatskoj nemaju svog, privatnog trenera - podatak iz dnevnog tiska, da Igor Bišćan trenera plaća 250.000 maraka, sve govori. Samo će potpuno pripremljen sportaš donijeti rezultat i zaobići ozljedu.</p>
<p>• Koliko je sportaša pokucalo na vaša vrata i zatražilo da im budete osobni trener?</p>
<p>- To je nemoguće, ja sam ravnatelj Poliklinike koja dnevno ima mnogo pacijenata i barem desetak vrhunskih sportaša. Nemoguće je posvetiti se jednom čovjeku, jer moja je briga rehabilitacija i znanstveni pristup u rehabilitaciji. Na tragu toga i dosad postignutih rezultata, i veliki mag odbojke Nikolaj Karpolj želi potpisati ugovor o dugoročnoj suradnji, odnosno liječničkom tretmanu za igračice Uraločke i ruske reprezentacije. Po tom mogućem dogovoru, moja bi briga bila biomehaničke i funkcionalne procjene igračica. Na temelju toga bi se radili planovi i programi treniranja igračica. Dosadašnje uspješno odrađene predradnje u pripremama reprezentativki oduševile su i Karpolja, koji također često, kao pacijent, dolazi u Polikliniku.</p>
<p>• Jesu li vam ponudili otkup patenta proizvodnje uloška?</p>
<p>- O ulošcima se već dosta zna. Koncepcija individualnog uloška pokazala je velike rezultate kod mogućih deformiteta stopala. Međutim, kako je to moja strast, to je još uvijek predmet biomehaničkih analiza i verifikacija.</p>
<p>• U kojoj je fazi analize sportska obuća prilagođena pojedincima?</p>
<p>- Nakon stečenih znanja iz biomehaničkih analiza stopala i hoda, započeo sam i analizu karakteristika obuće koju ne razmišljajući kupujemo i obuće koju bi čovjek trebao nositi radi očuvanja zdravlja. Dosadašnja, sedam godina duga istraživanja, pokrivena su modelima koje nose Vastić, Pamić, Štimac, Barbara Jelić, Goran Ivanišević i Jordi Cruyff. Za njih vrijedi jedno pravilo - kad poderu jedne tenisice ili kopačke, dođu po druge. Budućnost bi trebala donijeti i ugovor s nekim od divova u proizvodnji sportske opreme. Vjerujem da bi se na taj način na tržištu sportske opreme mogla dogoditi prava, pozitivna revolucija. </p>
<p>Marino Perhant</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ljubičić pobijedio Kuertena!</p>
<p>Hrvatsko-američki par Ljubičić/Waite pobijedio je brazilsku kombinaciju Kuerten / Prieto sa 6-7 (4), 7-6 (6), 6-3 u 1. kolu konkurencije parova na »Australian Openu«, a u drugo kolo se plasirala i Iva Majoli sa svojom partnericom iz Južnoafričke Republike, Liezel Horn</p>
<p>MELBOURNE/ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Prva dva dana »Australian Opena« protekla su bez većih iznenađenja. No, u srijedu je susret 2. kola izgubio mladi Španjolac Juan Carlos Ferrero, deveti nositelj, te njegova sunarodnjakinja Conchita Martinez, peta nositeljica. Ostali postavljeni tenisači i tenisačice pobjedama su završili nastupe drugog kola.</p>
<p>Iako ni iz drugog pokušaja nije uspio izboriti 2. kolo prvog »Grand Slama« sezone Ivan Ljubičić uspješno je nastupio u konkurenciji parova sa 31-godišnjim Amerikancem Johnom Waiteom. Hrvatsko-američka kombinacija sa 6-7 (4), 7-6 (6), 6-3 pobijedila je brazilski par Kuerten/Prieto u okršaju 1. kola. A u 2. kolu očekuje ih susret sa Chrisom Haggardom, južnoafričkim tenisačem te njegovim partnerom, Belgijancem Tomom Vanhoudtom.</p>
<p>Prije iskušenja u 2. kolu pojedinačnog turnira Iva Majoli također se okušala u konkurenciji parova sa Južnoafrikankom Liezel Horn. Sa 6-4, 6-2 svladale su španjolsko-njemački par Sanchez-Lorenzo/Schneider, te će u drugom kolu igrati protiv pobjednika susreta 16. nositeljica, Belgijanki Clijsters i Courtois s hrvatsko-uzbekistankim parom Kostanić/Tuliganova.</p>
<p>Australac Andrew Ilie uzvratio je glavnom junaku finala Davis kup susreta između Australije i Španjolske, Juanu Carlosu Ferreru, koji je najviše zaslužan što su Španjolci prvi put osvojili Davisov kup. Nakon dva i pol sata Ilie je slavio sa 3-6, 6-2, 6-1, 1-6, 6-2 te zaslužio ovacije ovacije prepunog gledališta. Rođen u rumunjskom Bukureštu, 24-godišnji Ilie, istaknuo se sa impresivnih 39 »winnera«.</p>
<p> Češki tenisač Bohdan Ulihrach opasno je prijetio osvajaču 13 »Grand Slam« naslova Peteu Samprasu. Prilično slab servis Amerikanca koristio je 25-godišnji Ulihrach, no ipak nije uspio osvojiti više od jednog seta. Konačnih 7-6 (5), 7-6 (5), 4-6, 7-5, rezultat je kako propuštenih prilika Ulihracha tako i 61 »winnera« te 12 asova »Pistol« Petea.</p>
<p>Švicarka Emmanuelle Gugliardi, 93. tenisačica svijeta, nakon maratonskih tri i pol sata igre pobijedila je petu nositeljicu Conchitu Martinez, prošlogodišnju polufinalisticu. Konačnih 5-7, 6-3, 8-6 zaslužila je Gugliardi pravovremenim i efikasnim izlascima na mrežu, kojima je pridodala i 52 »winnera«. Inače, Gugliardi je pri rezultatu 6-5 za Martinez i 40-40 bila prisiljena tražiti liječničku pomoć zbog problema s ramenom.</p>
<p>- Vodila sam 4-2 u trećem setu, a Martinez se uspjela vratiti. Ipak, smogla sam snage i odličnim servisima ostvarila jednu od najvećih pobjeda u mojoj karijeri, rekla je presretna Gugliardi nakon susreta.</p>
<p>Četvrtog dana »Australian Opena« nastupit će naše preostale tenisačice u glavnom turniru, Iva Majoli i Silvija Talaja. Majoli očekuje okršak sa Slovakinjom Karinom Habšudovom, dok će Talaja igrati protiv Južnoafrikanke Amande Coetzer, desete nositeljice. (I. Mijić)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hokejaši Medveščaka posrnuli u završnici </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hokejaši Medveščaka bili su nadomak iznenađenju protiv jake momčadi mađarskog Dunaferra. No, nakon uzbudljive završnice, Medveščak je izgubio 5-6 (2-1, 2-4, 1-1) u 16. kolu Interlige, posljednjem uoči doigravanja. Prije utakmice, trener Medveščaka Svatopluk Kosik označio je Dunaferr kao »najjaču momčad Interlige«. Uistinu, u prvih 10 minuta utakmice Mađari su opsjedali gol Dragutina Ljubića, ali nisu uspjeli postići pogodak. Medveščak je prvi poveo: u 10. minuti Žibretovim pogotkom na dodavanje Mate Mlađenovića. Početkom druge trećine hokejaši Medveščaka su pogotkom Valucha, nakon soloprodora u 21. minuti, vodili 3-1, no iskusna mađarska momčad ubrzo je postigla tri pogotka. Medveščak je uspio u 35. minuti, pogotkom Balata, izjednačiti na 4-4, no Horvath je nakon dvije minute donio Mađarima 5-4 vodstvo.</p>
<p>»Medvjedi« se nisu predavali, uspjeli su u 43. minuti izjednačiti pogotkom Štepanovskog na 5-5 i imali su priliku za vodstvo, ali je u kontranapadu promašio Valuch. U uzbudljivoj završnici, zbog visoko podignute palice Balat je isključen na pet minuta, a Mađari su iskoristili višak igrača i u 56. minuti Silard postavlja konačnih 6-5.</p>
<p>Dvoboj protiv Dunaferra hokejašima Medveščaka ionako nije mogao donijeti pomak na ljestvici - na šestom su mjestu i u doigravanju će im suparnik biti još jedna mađarska momčad, Ferencvaros. Prva od dviju utakmica na rasporedu je 21. siječnja. Ako prođu, »medvjedi« će se boriti za 5. mjesto. U suprotnom, igrat će za 7. mjesto, najvjerojatnije opet protiv Crvene zvezde.</p>
<p>• Ledena dvorana Doma sportova</p>
<p>MEDVEŠČAK - DUNAFERR 5-6 (2-1, 2-4, </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Žibret (10.), 1-1 Silard (13.), 2-1 Švigir (17.), 3-1 Valuch (21.), 3-2 Griger (24.), 3-3 Csata (32.), 3-4 Horvath (34.), 4-4 Ballat (35)., 4-5 Horvath (37.), 5-5 Štepanovski (43.), 5-6 Silard (56.)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Medveščak 19 minuta, Dunaferr 4 minute</p>
<p>SUCI: Hrelja i Beganović (Zagreb), Prezelj (Sisak)</p>
<p>GLEDATELJA: 1500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Andras Horvath</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Žuti« bez treninga u goste europskom prvaku</p>
<p>SPLIT, 17. siječnja</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja, uoči važnog gostovanja u Ateni, u 11. kolu Suprolige protiv službenog prvaka Europe Panathinaikosa (četvrtak, 20.30 sati), nisu odradili dva posljenja treninga, a razlog je hladnoća u splitskoj dvorani. Naime, Javna ustanova - gradska tvrtka koja se brine o splitskim sportskim objektima - nije na vrijeme osigurala naftu za grijanje, pa je trener Jasmin Repeša prekinuo trening u utorak navečer, a u srijedu ujutro ga je otkazao zbog »polarnih« uvjeta u dvorani.</p>
<p>Tako Splićani na ogled protiv najjače europske momčadi putuju bez uobičajne pripreme. Umjesto vježbanja, preselili su se u »žuti salon« gdje su analizirali video zapise. Trener Repeša je uoči puta bio veoma nervozan:</p>
<p>- Zadnja dva treninga nismo odradili zbog hladnoće, jer u dvorani nije radilo grijanje. Jasno, to nam je poremetilo planove za pripremu utakmice. Sve je to veoma neprofesionalno u odnosu na razinu kluba i snagu natjecnja. </p>
<p>Uvažavam sve teškoće, ali to je katastrofa. Pitam se jesu li ljudi odgovorni za to sebi dali plaću?! Valjda im je zadatak brinuti se o sportašima i njihovim uvjetima. Kako je zdravlje najvažnije, morao sam prekinuti trening u utorak navečer i otkazati trening u srijedu.</p>
<p>Splićani su uspješan nastup u Suproligi započeli upravo pobjedom protiv Panathinaikosa, 66-59 na Gripama. Iznenadili su Grke i najavili da nisu prolaznici u ovom natjecanju. S omjerom pobjeda i poraza 6-4, sasvim su blizu cilju, ulasku u drugi krug natjecanja, a s jednom bi se pobjedom u tri iduća gostujuća susreta (Panathinaikos, ALBA i Slask) približili vrhu ljestvice.</p>
<p> Prvi dvoboj u nizu protiv Grka sigurno je najteži, a Repeša kaže:- Jasno, pokušat ćemo sve da ih pobijedimo, ali objektivno, teško ih je svladati na njihovom parketu. Istina, ne igraju dobro kao prošle sezone, ali imaju mnogo kvalitetnih igrača. Uzrok njihove krize može biti i to što su im ključni igrači i trener Obradović bili na Olimpijskim igrama u Sydneyu, pa su kasnili s pripremama.</p>
<p> Moramo odigrati iznimno dobru obranu i biti spremni na žestoku borbu. Panathinaikos je u prošlom kolu grčkog prvenstva izgubio dvoboj s velikim suparnikom Olympiakosom, pa će gorčinu poraza sigurno pokušati isprati protiv Splićana.S momčadi Splita CO, u Atenu nisu otputovala dvojica najmlađih igrača, Ukić i Pašalić, zbog obaveza u školi. (R. Posinković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Proturječne vijesti o smrti kongoanskog predsjednika Kabile</p>
<p>KINSHASA, 17. siječnja</p>
<p> - Informativni kaos oko potvrde smrti kongoanskoga predsjednika Laurenta Kabile nakon navodnoga pokušaja državnoga udara u utorak, nastavljen je i u srijedu. Na kongoanskoj je državnoj televiziji pročitano priopćenje kojim se potvrđuje smrt predsjednika Laurenta Kabile, objavio je u srijedu CNN. Službeni radio DR Konga, međutim, nije se oglasio u srijedu ujutro s vijestima o smrti predsjednika Kabile, koju je u utorak navečer objavio belgijski ministar vanjskih poslova Louis Michel.</p>
<p> Ulice Kinshase bile su potpuno puste u šest ujutro, kad je prestao policijski sat koji je dan ranije uvela vlada. Noć u glavnom gradu Konga protekla je neobično mirno tijekom policijskog sata. Radio je počeo jutarnje vijesti s komentarom o 40. godišnjici ubojstva prvog kongoanskog premijera Patricea Lumumbe. </p>
<p>Ministar u britanskom ministarstvu vanjskih poslova Peter Hain izjavio je u srijedu je za Radio BBC: »Naš veleposlanik upravo je potvrdio da je Kabila mrtav«. Kabilinu je smrt potvrdio i belgijski ministar vanjskih poslova Louis Michel, kako je za CNN izjavio telefonom iz Belgije glasnogovornik toga ministarstva Michel Malherbe. Kabila »je ustrijeljen danas poslijepodne, a najvjerojatnije je to učinio jedan od njegovih osobnih čuvara«, rekao je Michel u utorak. No nešto poslije toga, u utorak navečer, belgijski je ministar vanjskih poslova za agenciju Associated Press izjavio kako je Kabila »vjerojatno« ubijen i pozvao se na tri dobro obaviještena izvora. Prije tih izjava novinske su agencije javljale da je Kabila ranjen u polusatnom puškaranju u predsjedničkoj palači u Kinshasi. Glasnogovornik belgijskoga ministarstva vanjskih poslova Malherbe tada je rekao da je još »prerano« za pretpostavke o tome je li Kabila poginuo i tko vodi zemlju. »Trenutačno procjenjujemo situaciju«, dodao je. </p>
<p>Kabilin sin Joseph Kabila ubijen je u pucnjavi koja je stajala života i njegovog oca u utorak u Kinshasi, javila je u srijedu agencija France Presse, pozivajući se na diplomatski izvor u Bujumburi, glavnom gradu Burundija. »Ubijen je prije svoga oca«, izjavio je neimenovani diplomat tvrdeći da je njegova smrt »potvrđena«. </p>
<p>Sjedinjene Američke Države pozvale su svoje državljane koji se nalaze u Kongu da zbog političke nesigurnosti u toj zemlji ne napuštaju svoje domove. Prema procjenama State Departmenta, u Kongu se trenutno nalazi oko 750 Amerikanaca, od čega nešto više od 50 čine zaposlenici veleposlanstva i članovi njihovih obitelji. Iz State Departmenta nisu mogli potvrditi vijest kako je Kabila ubijen. Naime, do njih su stigle samo glasine o stanju u Kinshasi, o tome kako su u nekim djelovima grada viđene vojne trupe te kako su zatvorene zračne luke.</p>
<p> Kabila je na vlast došao u svibnju 1997. nakon pobune protiv bivšega diktatora Mobutua Sesea Sekoa. Isprva je međunarodna zajednica pozdravila Kabilin dolazak, ali brzo su počele kritike zbog toga što je na ključna mjesta u vlasti postavio svoje prijatelje i rodbinu. Ubrzo je protiv Kabile u Kongu počela pobuna organizirana uz pomoć bivših Kabilinih saveznika Ruande i Ugande i od kolovoza 1998. u toj zemlji traje građanski rat. Demokratska Republika Kongo nekada se zvala Zair, a nezavisnost od Belgije stekla je 1960. (R. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Koštunica nije odbacio mogućnost susreta s Carlom del Ponte</p>
<p>BEOGRAD, 17. siječnja</p>
<p> - Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica ocijenio je »skladnim i harmoničnim« odnose SRJ i Grčke. U izjavi na aerodromu u Beogradu po povratku iz jednodnevnog posjeta Ateni, Koštunica je kazao da je potvrđena orijentacija Grčke na izgradnju europskog koridora broj 10 što je za Jugoslaviju značajno jer će se »morati povesti računa o sigurnosti« u regiji na jugu Srbiji.</p>
<p> Koštunica je kazao da je tijekom razgovora s grčkim dužnosnicima dana podrška »integritetu SRJ i nepromjenjivosti granica na ovome prostoru«. »Svaka promjena granica, makar se radilo i o promjenama mirnim putem, mogla bi uzrokovati nove nestabilnosti, nove promjene granica, raspad država«, uvjeren je Koštunica. Koštunica u susretu s grčkim novinarima prije odlaska iz Atene nije odbacio mogućnost susreta s glavnom tužiteljicom ICTY Carlom del Ponte. »Ima brojnih pravnih primjedbi na rad Haaškog suda ... Ja ću ostati pri svojim stavovima, ne dovodeći u pitanje nešto što je realna činjenica, pa i neophodnost, a to je suradnja s Haaškim sudom«, kazao je Koštunica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Srbija opet u strahu od sankcija</p>
<p>Carla del Ponte mogla bi biti »odgovorna« za nametanje novih sankcija Jugoslaviji bude li ona izbjegavala suradnju s Haagom</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Sjedinjene Države će do kraja ovog tjedna ukinuti unutrašnji zid sankcija prema SR Jugoslaviji u oblasti financija uvedenih 1992. godine, prenosi beogradski dnevnik Blic iz izvora bliskog vrhu američke administracije. Ukidanje sankcija predstavlja posljednju prepreku za uspostavljanje suradnje dviju zemalja, a odlazeći američki predsjednik Bill Clinton najavio je da će taj posao napraviti do isteka svoga mandata i to će obećanje izgleda ispuniti. Na snazi će ostati jedino blokada vezana izravno za poslove i račune bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića i njegovo najbliže okruženje, tvrde isti izvori.</p>
<p>Jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović je prilikom nedavnog posjeta Washingtonu tražio da se proces ukidanja sankcija ubrza. Ipak, sudeći po izvješćima u srbijanskim medijima, omraženi pojam »sankcija« ipak još ne izlazi iz svakodnevnog rječnika. Štoviše, ovih je dana ponovno ušao u javnost s uznemirujućim tonom. Potpredsjednik Demokratske stranke Srbije (DSS) Aleksandar Popović izjavio je kako »ne postoji opasnost da Jugoslaviji budu uvedene sankcije zbog nesuradnje s Haaškim sudom i odbijanja da izruči Slobodana Miloševića, bar ne u ovom trenutku, ali se za neki mjesec može pojaviti!« On je to izjavio zajedno s objašnjenjem da njegov stranački šef, predsjednik SRJ Vojislav Koštunica neće primiti Carlu Del Ponte, glavnu tužiteljicu Tribunala kad ona uskoro dođe u Beograd, jer »dan Vojislava Koštunice ima 24 sata, a Del Ponte nije dovoljno visoko u hijerarhiji da bi je primio predsjednik SRJ«. </p>
<p>Sankcije su dakle, pišu ovim povodom užasnuti beogradski komentatori, ponovo moguće! »Zar opet, zar poslije svega!? I to nam izuzetno lagano, gotovo kao normalnu stvar, priopćuju na konferenciji za novinare stranke koju vodi predsjednik SRJ!«, piše dnevnik Danas. List se pita zna li Koštunica uopće što u njegovo ime, pa i u ime savezne države, govori potpredsjednik njegove stranke. Popovićeva izjava je, slučajno ili ne, koincidirala s iznenadnim susretom Koštunice i Miloševića u kojem je ovaj drugi navodno tražio fizičku i političku zaštitu za sebe, svoju obitelj i najbliže stranačke drugove i suradnike, te navodno zamolio da ne bude izručen sudu u Haagu. </p>
<p>Analitičari upozoravaju da sam sastanak sadašnjeg i bivšeg predsjednika ne znači da će Miloševićeve molbe biti uslišane, da susret s Carlom Del Ponte nije znak da će Koštunica automatski donijeti odluku o izručenju Miloševića, da taj susret nije ni naznaka da će Koštunica promijeniti Ustav SRJ i uvesti ekstradiciju. Prestrašeni da će krediti biti preko noći potrošeni i sleđeni na pomisao o sankcijama, oni traže od svojih čelnika da sa strancima razgovaraju jer »civilizacijska gesta diplomacije, kompromisa, kurtoazije i političkog odgoja ne obavezuje niti oduzima mnogo vremena, a donosi korist«. </p>
<p>Tako je nova generacija tek ustoličenih političara na vlasti u Srbiji i SRJ dočekala da je mediji podučavaju onome što je Milošević sam dobro znao: da se drugoj strani bez problema može davati lažna obećanja. Unatoč vještini, on je ipak dobio sankcije.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Uranska prašina prekrila odnose Italija-NATO</p>
<p>RIM, 17. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U Italiju su napokon su stigle dugo očekivane NATO-ove karte sa detaljnim opisom mjesta u Bosni gađanih projektilima s osiromašenim uranom koje je talijanska vlada zatražila 21. prosinca 2000. godine. Iz njih se vidi da je u Bosni bilo ukupno 19 bombardiranja tijekom kojih je izbačeno 10.800 projektila, od kojih je samo petina bila s osiromašenim uranom. Jedna karta sadrži detaljnu dokumentaciju m o tipu protuzračne artiljerije koju su bosanski Srbi koristili, precizne geografske koordinate s pozicijama skladišta streljiva i oklopnih vozila. Karte su unijele dodatnu paniku i nemir u redove talijanskih vojnika koji su bili na misiji u Bosni. Naročito onih koji su sudjelovali u Opereciji Vulkan, što je bio naziv za čišćenje terena na obroncima Sarajeva od ostataka pogođenih oklopnih vozila, kao i neeksplodiranih projektila sa osiromašenim uranom. Takav naziv odgovara jer se vulkan prašine digao od bacanja u zrak tona neiskorištenog streljiva, samo par kilometra od logora talijanskih i španjolskih vojnika, pripadnika SFOR-a. Da tragedija bude još veća, vojnici su čistili teren bez ikakve zaštite, samo s običnim radnim rukavicama, i u majicama s kratkim rukavima.</p>
<p> U međuvremenu još je jedan talijanski karabinjer, Pasquale Cinelli (41), koji je bio u Sarajevu umro od karcinoma. NATO-ova objašnjenja o neštetnosti osiromašenog urana, čini se, ipak nisu dovoljno uvjerljiva jer se Europski parlament iz Strasbourga, sprema zatražiti moratorij na uporabu projektila s uranom dok se ne razjasne sve sumnje oko njegove štetnosti.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Hussein sve popularniji među Arapima</p>
<p>ANKARA, 17. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ako bi se među običnim Arapima provela anketa o tome tko je najpopularniji arapski državnik, gotovo je sigurno da bi se ogromna većina njih izjasnila za iračkog predsjednika Saddama Husseina. Takav dojam praktički nameće se sam po sebi nakon golemog publiciteta kojim se u arapskim državama počela obilježavati deseta godišnjica »Pustinjske oluje« (početkom 1991.), odnosno Zaljevskog rata koji su savezničke postrojbe na čelu sa SAD-om vodile za oslobođenje Kuvajta od iračke okupacije. Bagdadski je diktator, nakon posljednjeg zaljevskog poraza, dosta vješto počeo prikazivati Irak kao žrtvu »imperijalističko-cionističke zavjere«, a ne kao agresora. Pritom se, dakako, »zaboravlja« temeljni zahtjev međunarodne zajednice glede kontrole oružja masovnog uništenja. </p>
<p>Saddam je povukao još nekoliko političko-propagandnih poteza koji nailaze na opće odobravanje i simpatije vrlo šarolikog arapskog svijeta. Radi se o njegovoj osobnoj odluci da se za potrebe Palestinaca na Zapadnoj obali i pojasu Gaze izdvoji oko milijardu dolara. No, ta sredstva, koja bi se također dobila prodajom iračke nafte, još nisu odobrena od strane Komisije za sankcije UN-a. </p>
<p>U međuvremenu, Saddam koji je svojedobno naredio ubojstvo ministra obrane i sina od ujaka generala Adnana Keirale i dvojice svojih zetova, također generala, pokušao je izbrisati tu svirepu stranu svoje patološke naravi dodjeljivanjem po 10.000 dolara za svakog Palstinca poginulog u Intifadi (općenarodnom ustanku). Istodobno, svakom ranjenom Palestincu šalje se iznos od 1000 dolara.</p>
<p>Zbog toga ne čudi da su mnogi Arapi, posebice Palestinci, ponosni na iračkog predsjednika. To potvrđuju i Saddamove fotografije i slike koje izazivaju bijes izraelskih vojnika. Uz iračke zastave često se čuje i slogan: »Neka dugo živi Irak, neka dugo živi Saddam«. U gotovo svim arapskim kavanama mogu se čuti riječi pohvale o bagdadskom diktatoru. Ističe se da je on jedini arapski vođa koji je imao hrabrosti ispaliti tridesetak »scud« raketa na Izrael. Saddamovom imageu doprinosi i gotovo svakodnevno slijetanje zrakoplova mnogih zemalja u bagdadsku zračnu luku. Posljednje takvo kršenje embarga UN učinila je, upravo ovih dana, jedna skupina Amerikanaca.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Plutonij u streljivu još opasniji od urana</p>
<p>BERLIN, 17. siječnja</p>
<p> - Streljivo koje je NATO upotrebljavao u sukobima na Balkanu sadrži, osim urana, i mnogo opasniji i otrovniji plutonij. Kako izvještava politički magazin njemačke državne TV postaje ARD »Monitor« u svom izdanju od četvrtka, pozivajući se na još neobjavljene zvještaje o istraživanju Pentagona iz prosinca 2000., u uranu koji se upotrebljava prilikom izrade streljiva su pronađeni i tragovi plutonija. »Monitor« objavljuje i rezultate istraživanja AC instituta iz Berna koji je također pronašao tragove plutonija u uzorcima donesenim s Kosova. Prema »Monitoru«, Pentagon je još 1988. obavio istraživanje koje je pokazalo da streljivo obogaćeno uranom može uzrokovati rak. Potpredsjednik Savezne komisije za štetna zračenja Wolfgang Köhnlein je izjavio da i najmanja količina plutonija može pogubno djelovati na zdravlje. (N.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>State Department se narugao Saddamovim izjavama</p>
<p>WASHINGTON, 17. siječnja</p>
<p> - Glasnogovornik State Departmenta Richard Boucher narugao se prijedlogu Saddamova sina Udayia da se na iračkim zemljovidima Kuvajt prikaže kao dio Iraka, kao i prijedlogu njegova oca da siromašnim Amerikancima pošalje pomoć od stotinu milijuna eura.</p>
<p> »Taj je prijedlog dobar pokazatelj kako je Saddamov režim još u glibu istih onih opasnih zabluda što su Irak i prije deset godina odvukle u sukob sa svjetskom zajednickom«, rekao je Boucher. Što se tiče ponude stotinu milijuna eura, Boucher je rekao: »To je besmislena zamisao koja ocrtava apsurd do kojega je Saddamov režim kadar ići kako bi odvratio pozornost svijeta s patnji iračkoga naroda pod njegovom diktaturom. Takvom smiješnom izjavom on zanemaruje upravo ono što mu je prva zadaća kao čelnika države: dobrobit vlastita naroda«, rekao je glasnogovornik State Departmenta.(Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Rusija i Francuska o američkom raketnom štitu</p>
<p>MOSKVA, 17. siječnja</p>
<p> - Tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Sergej Ivanov izjavio je u srijedu da se Rusija i Francuska zauzimaju za zadržavanje sporazuma o razoružavanju iz 1972. i pozvao je Washington da se izjasni o svojim namjerama glede prijedloga za razvijanje raketnog obrambenog sustava.Sergej Ivanov također je rekao nakon razgovora s francuskim ministrom obrane Alainom Richardom da će obje zemlje pratiti istragu učinaka oružja s osiromašenim uranom u nedavnim sukobima. On je kazao, a prenijele su ruske novinske agencije, da je s Richardom razgovarao među ostalim o »zajedničkim naporima naših zemalja za održavanje sporazuma o protubalističkim raketama (iz 1972.)«. »Američka administracija nije izložila konkretne planove ili prijedloge o nacionalnom raketnom sustavu i nije dala nikakve ponude svojim saveznicama ili partnerima, uključujući Rusiju, glede konzultacija oko tog pitanja«, rekao je Ivanov. On i Richard su se složili da će pažljivo proučiti i provesti konzultacije oko toga kada američka strana predstavi konkretne prijedloge. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Parlamentarci »bojkotirali« rusku himnu</p>
<p>MOSKVA, 17. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - Skandal s novom ruskom, ustvari bivšom himnom bivšeg SSSR-a dobio je u srijedu u Moskvi novu političku dimenziju. Na svečanom otvaranju prvog ovogodišnjeg zasjedanja ruske državne Dume, dva zastupnika člana parlamentarne frakcije Saveza desnih snaga Sergej Kovaljov i Jurij Ribakov ostali su demonstrativno sjediti za vrijeme intoniranja nacionalne himne. </p>
<p>I ostalih dvadesetak članova te parlamentarne frakcije bojkotiralo je intoniranje himne. Predvođeni svojim liderima Borisom Nemcovim i potpredsjednicom Dume Irinom Hakamadom namjerno zakasnili na otvaranje zasjedanja. U dvoranu su ušli su tek nakon intoniranja himne. »Naša frakcija nije donijela kolektivnu odluku o bojkotiranju himne, već je to individualni stav svakog našeg zastupnika«, izjavio je predstavnik te parlamentarne frakcije Pavel Krašeninikov kako bi ublažio skandal i političke posljedice za njegovu stranku. Da su za vrijeme intoniranja himne svi članovi te frakcije u parlamentarnoj dvorani kolektivno sjedili, narušili bi zakon i frakcija bi se mogla naći pred sudom.</p>
<p>Međutim, glazba nije jedini razlog što se oko nove ruske himne i dalje diže skandalozna prašina. Predsjednik Putin predložio je ovih dana parlamentu da za nove stihove himne prihvati tekst 86-godišnje pjesnika Sergeja Mihalkova koji je bio i stihotvorac »Staljinove« a zatim i »Brežnjevljeve« sovjetske himne. Oglasila se mlada moskovska pjesnikinja Elena Nebilova optužujući starog književnika da ju je »pokrao«. Javio se i pjesnik amater Anatolij Ivanuškin tvrdnjom da je u predloženom tekstu nove himne od 81 riječi 25 njegovih. Oporbeni listovi tvrde i da je praktički i bivši sovjetski diktator Staljin koautor pripjeva nove ruske himne. Kad se je 1944. prihvaćao tekst Sergeja Mihalkova za sovjetsku himnu, Staljin je navodno sam napisao pripjev od pet riječi koji glasi: »Slavi se, domovina naša slobodna«, a taj je pripjev ostao i u tekstu Sergeja Mihalkova koji se predlaže za novu himnu. Zbog najavljenog sudskog procesa, ruski je parlament odlučio da novi tekst himne utvrdi tek na svom zasjedanju u veljači.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tri četvrtine Nijemaca za bio-poljoprivredu</p>
<p>BERLIN, 17. siječnja </p>
<p> - Tri četvrtine Nijemaca (77 posto) podržava zaokret prema prirodnoj poljoprivredi koji je najavila vlada Gerharda Schrödera, a 73 posto je spremno više potrošiti za kvalitetnije proizvode, saznaje se u srijedu iz rezultata ankete koju je na 1005 osoba proveo Institut Forsa. Čak 42 posto ispitanika spremno je potrošiti 20 posto više novca za meso i suhomesnate proizvode s ekološkom naljepnicom koja ukazuje na prirodno hranjenu stoku. Dvadeset i četiri posto ispitanika spremno je potrošiti i do 50 posto više novca, pet posto bi za zdraviju hranu platilo i dvostruko više a dva posto i više od toga. Tek je 19 posto ispitanika izjavilo da nije spremno skuplje kupovati »čiste« namirnice.</p>
<p> Glede preorijentacije na tzv. biološku poljoprivredu samo se 12 posto ispitanika usprotivilo takvom načinu poljodjelstva.</p>
<p> Nijemci su međutim skeptični prema realizaciji najavljenog vladinog plana: 49 posto nema povjerenja u ministricu poljoprivredu Renatu Künast, 31 posto smatra da je sposobna uvesti promjene prema zdravijem načinu proizvodnje hrane a 20 posto nema neko određeno mišljenje.</p>
<p> Anketa je pokazala i razilaženja između istoka i zapada ujedinjene Njemačke: 61 posto stanovnika bivšeg DDR-a spremno je više platiti za zdravu hranu dok je u bivšoj Zapadnoj Njemačkoj za kvalitetniju prehranu 80 posto ispitanika spremno izdvojiti više novca iz kućnog budžeta. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pojava nove stranke desnoga centra u Poljskoj ruši vladajuću koaliciju </p>
<p>VARŠAVA, 17. siječnja (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nova politička grupacija desnog centra, čije su formiranje prošlog tjedna sasvim neočekivano najavili predsjednik poljskog Sejma, potpredsjednik Senata i popularni bivši šef diplomacije, izazvala je veliku pomutnju na desnoj strani političke scene. Sve izvjesniji je raskol u dosad liberalnoj Uniji slobode (UW), a nije isključeno da se novoj političkoj inicijativi pridruži i jedna od četiri glavne stranke koje danas sačinjavaju vladajući blok Izborna akcija Solidarnost (AWS). U kuloarima se počinje govoriti o mogućim prijevremenim parlamentarnim izborima.</p>
<p>Nova formacija, za koju se još precizno ne zna hoće li biti organizirana kao stranka, blok ili zajednička izborna platforma, izazvala je golemo zanimanje kako u političkim krugovima, tako i u široj poljskoj javnosti. Naime, trojica njezinih osnivatelja odreda su istaknuta imena koja uz to imaju imidž umjerenih i racionalnih političara, sposobnih povući za sobom mase pristaša. Predsjednik Sejma Maciej Plazynski bio je do prošlog tjedna jedan od čelnih političara vladajućeg AWS-a, potpredsjednik Senata Donald Tusk bio je predvodnik neformalne frakcije unutar Liberalne stranke, a popularnost Andrzeja Olechowskog nije upitna nakon nedavnih predsjedničkih izbora na kojima je kao neovisan kandidat dobio sedamnaest posto glasova, i to uglavnom mladih i obrazovanih birača. </p>
<p>Tom svojevrsnom trijumviratu, koji bi trebao rezultirati stvaranjem umjerene desnice konzervativno-liberalnog tipa, pridružilo se već nekoliko parlamentarnih zastupnika Unije slobode, među njima popularni mladi gradonačelnik Varšave Pawel Piskorski. Za uspjeh nove inicijative odlučujući će biti idući tjedni, kad će se pokazati u kojoj će ona mjeri privući političare i zainteresirati građane. </p>
<p>Tzv. trijumvirat očekuje da će nova formacija privući birače koji su iz raznih razloga razočarani vladajućim AWS-om te Unijom slobode, strankama koje vuku korijene iz prvotnog antikomunističkog sindikata Solidarnost. Veliki dio njih, pogotovo mladih birača, glasovao je na predsjedničkim izborima za Olechowskog ili se suzdržao od izlaska na birališta, što se najbolje pokazalo na izrazito slabom rezultatu donedavnog prvog čovjeka AWS-a Mariana Krzaklewskog.</p>
<p>Promatrači sve češće spominju mogućnost održavanja prijevremenih parlamentarnih izbora. Naime, manjinska vlada AWS-a održava se na vlasti zahvaljujući podršci Unije slobode. U novonastaloj situaciji, liberalima bi, međutim, prijevremeni izbori mogli doći kao naručeni, i to u što ranijem terminu, čime bi mogli smanjiti izborne šanse još nedovoljno artikulirane nove inicijative i na taj način spriječiti raspad svoje stranke.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Afrički san« pretvoren u najkrvaviji rat</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Laurentu Kabili nisu trebale ni dvije godine, nakon što je uz potporu Ugande i Ruande došao na vlast i svrgnuo Mobutua Sesea Sekoa, da sve svoje saveznike okrenuo protiv sebe. Zemlju kojoj je bio na čelu doveo je u središte najkrvavijeg rata ikad vođenog na prostoru Afrike. Prema nekim podacima, u Kongu, trećoj po veličini afričkoj državi (veći su jedino Alžir i Sudan) u posljednje dvije godine poginulo je oko dva milijuna ljudi!</p>
<p>Kabila, kojemu je i Che Guevara zamjerao lijenost, sklonost »lagodnom životu«, prostituciji, alkoholu, površnost, nije se potrudio promijeniti način vođenja države koji je prakticirao Mobutu Sese Seko. Mobutu se pokrivao leopardovim krznom, Kabila je pronosio Statsonove šešire. Mobutu je Kongo preimenovao u Zaire, Kabila je Zaire ponovno pretvorio u Kongo, doduše, prilijepivši mu Demokratska Republika, što je, barem terminološki, dalo naslutiti nekakve embrije demokracije u zemlji koja o takvu tekovinu suvremena društvena uređenja jednostavno pod Mobutuovom vlašću nije mogla ni sanjati. Kabilin »Savez demokratskih snaga za oslobođenje Konga-Zaira« (AFDL), brzo je, dolaskom Kabile na mjesto predsjednika države 17. svibnja 1997. godine doživio raspad. Andre Kisase Ngandu, najbliži mu suradnik, biva ubijen, Masasu Nindaga dobiva 20 godina zatvora, a Déogratias Bugera, treći njegov najveći suradnik iz revolucionarnog razdoblja, nestaje prije mjesec dana. </p>
<p>Poput svoga prethodnika, Kabila je u odnosu prema susjednim zemljama zadržao isti odnos, posebno prema Ruandi, nastavljajući pružati utočište oko jezera Kivu počiniteljima genocida iz plemena Hutu. Nije prošlo ni godinu dana, časnici kongoanske vojske 2. kolovoza 1998. godine javno proglašavaju pobunu protiv Kabile. I inače složena situacija u zemlji koju nastanjuju pripadnici 250 različitih plemenskih zajednica postaje dodatno komplicirana. Na strani pobunjenika okupljenih u najvećoj mjeri iza Jean Pierra Bembe, ali i bivših »mobutovaca« odbjeglih u susjedni Konglo Brazzaville, odmah se uključuju Ruanda i Uganda, dok Kabili potporu pružaju Zimbabve, Angola, Namibija, Čad, Sudan, bivši vojnici Idija Amina iz Ugande, burundijski pobunjenici, Mai Mai ... U godinu dana, do ljeta 1999., kad je u Lusaki na inicijativu UN-a »dogovoreno« zaustavljanje borbi i slanje vojnih promatrača u Kongo, pobunjenici su uspjeli osvojiti više od polovinu zemlje. U veljači prošle godine, SAD su praktički sponzorirale rezoluciju UN-a o slanju 5500 vojnika u mirovnu misiju u Kongo koja se do danas još nije realizirala. I Hrvatska je bila zaprimila poziv za sudjelovanje vojnih promatrača, što je bilo odbijeno. </p>
<p>No, potpisi u Africi gotovo ništa ne vrijede, pa je i dogovoreno primirje iz Lusake bilo tek pogodna stanka za sve zaraćene strane da obnove svoje ratne kapacitete. »Kontinentalni rat«, kako zovu rat u Kongu, a koji bi, da se kojim slučajem odigrava negdje drugdje, imao konotacije »trećeg svjetskog rata«, posljednjih mjeseci se ponovno žestoko razbuktao, posebno oko »dijamantnog grada« Mbuji-Mayija.</p>
<p>Nakon ubojstva Laurenta Kabile nipošto se ne može govoriti o smirivanju tamošnjih tenzija.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pinochet »dovoljno sposoban« za suđenje</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Liječnički pregledi kojima je proteklih dana bio podvrgnut general Augusto Pinochet pokazali su da je bivši čileanski diktator sposoban za suđenje premda pati od »umjerene mentalne demencije«. Dr. Luis Fornazzari, koji je za potrebe tužiteljstva obavio preglede, kaže kako je Pinochet djelomično izgubio koordinaciju i sporije govori, ali je sposoban za ispitivanje. »General Pinochet se prisjeća nekih stvari, ima smetnji s koordinacijom i govorom. Ima određenih analitičkih sposobnosti, ali ima problem s koncentracijom i lako se uzruja«, objasnio je dr. Fornazzari. Pinochetovo zdravstveno stanje ocjenjivali su trojica neurologa, dva psihijatra i jedan psiholog. </p>
<p>Službeni rezultati pregleda bit će objavljeni sljedeći tjedan, ali je u utorak list La Tercera, pozivajući se na anonimne izvore, objavio neka zapažanja liječnika koji su ga pregledali. Ti su anonimni izvori ustvrdili da Pinochetov mozak trpi zbog nedovoljnog dotoka krvi, što izaziva fizičke probleme poput usporenih kretnji, te iscrpljenosti kad je pod stresom. »Dijagnoza, koja je procurila u javnost, pokazuje da Pinochet može biti podvrgnut ispitivanju te da mu se može suditi. Sudska praksa pokazuje da se sudi ljudima koji imaju lagani oblik demencije«, rekao je u utorak novinarima odvjetnik koji se bavi zaštitom ljudskih prava Hugo Gutierrez.</p>
<p>Po čileanskom zakonu, svatko tko ima više od 70 godina a predstoji mu suđenje, ima pravo na preglede kojima se utvrđuju njegove mentalne sposobnosti. Ako se proglase mentalno bolesnima, neće im se suditi. Sudac Juan Guzman, koji je zadužen za slučaj Pinochet, proučava mišljenja šestorice liječnika o generalovu zdravstvenom stanju, a ako zaključi da je mentalno sposoban, počet će ga ispitivati 23. siječnja. General, koji je 1973. bio na čelu vojnoga puča kojim je svrgnut socijalistički predsjednik Salvador Allende, optužen je za kršenja ljudskih prava za svoje 17-godišnje vladavine, kad je ubijeno i nestalo više od 3500 političkih protivnika vojne diktature. (G. Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kronologija kongoanske borbe </p>
<p>1960.</p>
<p> - Kongo u »godini Afrike« stječe nezavisnost od Belgije; Pobuna u Katangi Moisesa Tshombea; povratak belgijskih vojnika; dolazak UN-a.</p>
<p>1961. - Tshombe ubija premijera Patricea Lumumbu uz CIA-inu potporu; pogibija glavnog tajnika UN-a, Daga Hammarskjölda, u zrakoplovnoj nesreći u Kongu.</p>
<p>1964. - Počela »kongoanska pobuna« na istoku zemlje.</p>
<p>1965. - Cyrus Vance, tadašnji pomoćnik američkog ministra obrane, organizira zračni most s Kongom radi gušenja pobune; Ernesto Che Guevara u Kongu; ugušena pobuna; Mobutu Sese Seko 25. studenoga vojnim udarom svrgava predsjednika Josepha Kasavubua.</p>
<p>1970. - Mobutu Sese Seko se proglašava predsjednikom Zaira.</p>
<p>1974. »Rumble in the Jungle«, boksački meč Muhameda Alija i Joea Fraziera u Kinshasi.</p>
<p>1994. - Genocid u Ruandi, što je bio i početak kaosa u Kongu. Ruanda nije mogla složiti da Kabila nastavi podupirati izvršitelje genocida, što im je Kabila obećao.</p>
<p>1997. - Pobunjenici pod vodstvom Laurenta Kabile, uz potporu Ruande i Ugande, svrgavaju Mobutua Sesea Sekoa; 17. svibnja 1997. - Kabila postaje predsjednik Konga.</p>
<p>1998. - Počinje nova pobuna u Kongu ... Pobunjenici osvojili više od polovine teritorija Konga. </p>
<p>2001. - 17. siječnja ubijen Kabila.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Tomčić: Svi su problemi sa Slovenijom rješivi, pa i Krško i Ljubljanska banka </p>
<p>ZAGREB/LJUBLJANA, 17. siječnja</p>
<p> - Nove vlasti u Hrvatskoj i Sloveniji moraju preko svojih parlamenata otvoriti put sustavnom i stručnom rješavanju svih otvorenih pitanja koje su dvije zemlje naslijedile nakon raspada bivše Jugoslavije, ocijenio je u razgovoru za Slovensku tiskovnu agenciju STA pred posjet višestranačkog izaslanstva Hrvatskog državnog sabora Ljubljani njegov predsjednik Zlatko Tomčić.</p>
<p> Tomčić je dodao da otvorena pitanja treba rješavati bez velike medijske pompe.</p>
<p> Izaslanstvo u kojemu su uz predsjednika Sabora zastupnici Zdravsko Tomac, Dragica Zgrebec, Zvonimir Sabati, Đuro Njavro, Ivan Škarić i Nevio Šetić u četvrtak će razgovarati sa vodstvom slovenskog Državnog zbora i njegovim predsjednikom Borutom Pahorom, kako bi se preko parlamenata dao poticaj rješenju otvorenih pitanja između dviju država.</p>
<p> Osim sa zastupnicima slovenskog parlamenta članovi izaslanstva imat će, kako se doznaje, i razgovore s predsjednikom vlade Janezom Drnovšekom i ministrom vanjskih poslova Dimitrijem Rupelom, a primit će ih i predsjednik države Milan Kučan.</p>
<p> Tomčić je pred dolazak u Ljubljanu u razgovoru za STA rekao da bi ratifikacijom već potpisanog malograničnog sporazuma slovenski parlament pokazao postojanje dobre volje da se riješe i ostala pitanja.</p>
<p> »Sva su pitanja inače u odnosima Slovenije i Hrvatske rješiva, uključujući i pitanje nuklearke Krško i Ljubljanske banke«, ocijenio je Tomčić. Što se tiče neriješenog pitanja granice na moru Tomčić je rekao da to ne smije biti predmet javnih i političkih rasprava nego stvar stručnjaka i primjene međunarodnog prava. Po njegovim bi riječima međunarodna arbitraža kao rješenje za Piranski zaljev bila samo rezervo rješenje. Najbolje bilo da se sporazum što prije postigne, ocijenio je, a moratorij na rješenje bio bi najslabiji.</p>
<p> Tomčić je najavio da će prilikom razgovora otvoriti i pitanje hrvatske manjine u Sloveniji a razgovarat će se i o boljem prometnom povezivanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kraljević: Treba produbiti partnerske odnose s Italijom</p>
<p>Novi hrvatski veleposlanik očekuje da će potkraj mjeseca ili početkom veljače predati vjerodajnice /To što je veleposlanik Istranin »jasan je pokazatelj volje većine u Hrvatskoj da se zakopaju nesuglasice iz prošlosti«, komentiraju talijanski stručnjaci </p>
<p>Hrvatsko veleposlanstvo u Rimu nakon više od četiri mjeseca napokon je dobilo novog veleposlanika. Dragan Kraljević, Istranin, 53-godišnji magistar sociologije koji savršeno govori talijanski, francuski i slovenski, »mudar je izbor Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske«, ocjena je nekih talijanskih političara. Nacionalna agencija Il Velino, koja svakodnevno informira o novim političkim, gospodarskim i kulturnim zbivanjima, preko Interneta je u izdanju od 15. siječnja posvetila cijelu stranicu novom hrvatskom veleposlaniku, uz naslov »Istranin, veleposlanik Hrvatske u Rimu, kraj Rudolfove karijere«.</p>
<p>U tekstu je opisan cijeli sukob oko smjene Davorina Rudolfa, bivšeg veleposlanika, kojega nazivaju »Tuđmanovim predstavnikom u Italiji, punih sedam godina obilježenih turbulentnim bilateralnim odnosima«. Talijanski stručnjaci za politiku smatraju kako je sama činjenica da je novi veleposlanik Istranin »jasna indikacija volje većine u Hrvatskoj da se zakopaju nesuglasice iz prošlosti«.</p>
<p>• Gospodine veleposlaniče, prije mjesec dana stigli ste u Rim. Kako planirate organizirati rad u Veleposlanstvu?</p>
<p>- U Rim sam stigao sa suprugom 18. prosinca prošle godine. Još nisam predao vjerodajnice talijanskom predsjedniku Carlu Azegliu Ciampiju tako da nisam ni počeo sa službenim nastupom u zemlji primateljici. Najvjerojatnije ću predati vjerodajnice u predsjedničkoj palači Quirinale potkraj ovog mjeseca ili početkom veljače. U Veleposlanstvu sve funkcionira u najboljem redu, jedino očekujemo dolazak novog savjetnika za gospodarstvo.</p>
<p>• Čini se da niste gubili vrijeme ni ovih mjesec dana, već ste se sastali s nekim talijanskim političarima. </p>
<p>- Imao sam priliku neslužbeno se sastati s glavnim direktorom za europske zemlje u ministarstvu vanjskih poslova Mauriziom Morenom. Imam zakazan sastanak s glavnim direktorom za europske integracije Roccom Antoniem Calgelosiem. Nakon predaje vjerodajnica, u planu je susret s ministrom vanjskih poslova Lambertom Dinijem i njegovim zamjenikom Umbertom Ranieriem kojega poznajem već osam godina. Također ću se sastati s ministrom pravosuđa Pierrom Fassinom, s kojim sam surađivao još dok sam bio predsjednik za vanjsku politiku SDP-a. U planu su i razgovori s ministrom unutarnjih poslova Enzom Biancom i ministrom obrane Sergiom Mattarellom.</p>
<p>• Koje ste prioritete postavili za vrijeme svoga mandata u Rimu?</p>
<p>- U Italiji treba mnogo toga napraviti. Već duže vrijeme pripremam program rada koji će uskoro biti gotov. Ono što je imperativ jest produbljenje dobrosusjedskih odnosa s Italijom koji se danas slobodno mogu nazvati partnerskim. Nastojat ćemo da se suradnja naših dviju zemalja proširi na svim planovima, od gospodarskog do kulturnog. Italija je susjedna zemlja, za nas iznimno važna kao prvi gospodarski partner Hrvatske i kao prijateljska zemlja koja je već dosta učinila i koja dalje pomaže u procesu integracije Hrvatske u Europsku uniju.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Istarski se esuli ne namjeravaju vratiti </p>
<p>RIM, 17. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Istarski esuli ne namjeravaju se vraćati u Istru, piše talijanski Il Piccollo. »Vratit ćemo se samo pod uvjetom da odu oni koji su došli poslije nas«, odgovara Pietro Parentin, predsjednik Udruženja istarske zajednice. Članovi tog udruženja odbijaju nedavna otvaranja Slovenije i Hrvatske. Prijedlog da se napravi spomenik sa križem na Fojbi di Vines u znak sjećanja na sve žrtve smatraju »pokrivanjem problema kamenom«. </p>
<p>Priče o vraćanju njihove imovine od strane Slovenije ili Hrvatske za esule su »čista iluzija«, mnogo realnija solucija je odšteta od talijanske države u iznosu od 280 milijardi lira u razdoblju od tri godine. Prijedlog koji još uvijek nije usvojen, ali istarski esuli se nadaju da će do kraja ove legislature biti odobren. Predsjednik Udruge Pietro Parentin ne bira riječi kad raspravlja o nekretninama koje su ostale u Istri. Iako je prošlo toliko godina, intenzitet bijesa Pietra Parentina je kao da se sve dogodilo jučer. »Kad god se nalazim u Istri nanovo doživljavam sve patnje i boli. Nikakvom odštetom ne mogu se naplati moralne i materijalne štete koje smo podnijeli.« </p>
<p>On se bori da prvo budu isplaćeni mali posjednici, pa tek onda oni koji su imali velike posjede u Istri. Dao je do znanja da se njihova stajališta razlikuju od onih talijanske manjine koja živi u Istri. Naročito su protiv financiranja talijanske vlade koje ide preko granica. »Nema potrebe da Italija sudjeluje u financiranju škola na talijanskom jeziku u Sloveniji i Hrvatskoj. Te države se same trebaju brinuti za plaćanje školstva unutar svojih granica. Isto se odnosi i na Edit (izdavačka kuća iz Rijeke), RTV Kopar. Nije pravedno da ih izdržava Rim«, ljutito objašnjava Parentin. On smatra da je »prijedlog o revitalizaciji jednog napuštenog zaselka u Istri novcem koji Slovenija i Hrvatska duguju Italiji obično zavaravanje«. Parentina brine i brisanje granica prilikom proširenja EU-a na Sloveniju, jer »postoji realna opasnost da se zbog demografskog opadanja broja Talijana u Trstu poveća broj Slovenaca«.</p>
<p>A kad je u pitanju Istra, tvrdi da je svi esuli vole, ali da je »gledaju sa melankolijom«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Munro poziva HDZ BiH da razmotri odluku o bojkotu</p>
<p>MOSTAR, 17. siječnja</p>
<p> - Novi voditelj Ureda visokog predstavnika za južni dio BiH, britanski diplomat Colin Munro, pozvao je u srijedu HDZ Bosne i Hercegovine da ponovo razmotri svoju odluku o bojkotu rada u federalnom Parlamentu. »Pozivam one koji žele bojkot, da još jednom razmisle«, izjavio je veleposlanik i istaknuo kako je važnije raditi na onome što ujedinjuje a ne razdvaja BiH. Munro koji je u ponedjeljak, 15. siječnja, preuzeo dužnost u Mostaru, u protekle je tri godine bio veleposlanik Velike Britanije u Republici Hrvatskoj.</p>
<p>Novi voditelj Ureda na konferenciji za novinare u Mostaru naglasio da će svoj rad usmjeriti kako bi BiH bila bliža europskim integracijama. Novu dužnost ocijenio je »zahtjevnom i odgovornom u gradu i regiji gdje ima mnogo problema«. Među prioritetima istaknuo je uspostavu »demokratskih načela i poštivanja ljudskih prava«. Colin Munro šesti je visoki dužnosnik međunarodne administracije na dužnosti u Mostaru nakon Hansa Koschnicka, Juana Peresa Casada, Martina Garroda, Richarda Fellerkmanna i Finna Lynghjema. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Je li Federacija BiH osuđena na odumiranje?</p>
<p>Preuzme li Petritschevo povjerenstvo ulogu legalno izabranog Doma naroda, moći će se govoriti o kraju Federacije BiH kakvu danas poznajemo</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Konstituirajuća sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, na kojoj je Alijansi za promjene pošlo za rukom formirati parlamentarnu većinu i postaviti svoje ljude na čelo ovoga doma, izazvala je burne reakcije vodstva najjače hrvatske stranke u BiH, čiji predstavnici nisu izabrani ni na jednu od dužnosti u federalnom Parlamrntu, čime je zapravo ona »preseljena« u oporbu. HDZ BiH je izdao priopćenje u kome se tvrdi kako se formiranjem Alijanse »pokušava supstituirati volja hrvatskog naroda u BiH« te da se time »grubo krši Daytonski mirovni sporazum«. Ivo Andrić Lužanski, predsjednik Federacije BiH, izjavio je kako bi takav ishod: »Ovo je početak kraja Federacije BiH.«</p>
<p>Odgovarajući na ove izjave, glasnogovornik misije OESS-a u BiH Luke Zahner je, naglasivši kako je »nevjerojatno je da netko uopće može na taj način govoriti o kraju Federacije«, ustvrdio kako je Zastupnički dom konstituiran na potpuno demokratski način jer je, kako je rekao, uspostava postizbornih koalicija u zapadnim demokracijama uobičajeni model. Stoga, po njegovom mišljenju, HDZ-ove primjedbe nisu utemeljene.</p>
<p>Riječ je, očigledno, o nepomirljivim stajalištima koja odražavaju samu bit krize, ali ujedno upućuju na zaključak da politička kriza u BiH neće biti ni lako ni brzo prevladana. Očigledno je da ni šest godina nakon hrvatsko-bošnjačkog sporazuma u Washingtonu, kojim je uspostavljena Federacija BiH, i pet godina nakon Daytona ne postoje jasna pravila igre na federalnoj političkoj sceni. Da se 1996., nakon prvih poslijeratnih parlamentarnih izbora u BiH, postupilo po modelima koji su u zapadnim demokracijama uobičajeni, onda je Stranka demokratske akcije, koja je sama imala većinu u Zastupničkom domu, mogla sama odlučiti o tome tko će biti na čelu federalnog Parlamenta. Imala bi, doduše, nešto poteškoća pri formiranju izvršne vlasti, jer bi joj nedostajalo Hrvata, ali možda se i taj problem mogao prevladati.</p>
<p>Danas je situacija drugačija jedino utoliko što glavnu riječ ne vodi SDA nego osovina SDP-Stranka za BiH oko koje se okupila velika skupina malih stranaka, među kojima je i Nova hrvatska inicijativa koja ima samo dva zastupnička mjesta. Prema tome, primjenom modela uobičajenog u zapadnim demokracijama postiglo se to da se većina hrvatskih zastupnika našla u oporbi. Time je uspostavljeno stanje koje bi, ako ga do kraja podrže međunarodni predstavnici, moglo prerasti u posve originalan »bosanski model« po kome bi zastupnici iz reda brojnijeg naroda, izabravši sebi za partnere nekolicinu »podobnih« zastupnika iz reda manje brojnog naroda formirali vladajuću koaliciju, a za većinu zastupnika iz reda manje brojnog naroda bile bi rezervirane oporbene klupe. Time ne bi bila prekršena pravila parlamentarne demokracije, ali je pitanje koliko je politički mudro u jednoj višenacionalnoj zajednici uspostavljati rješenja kojima se posve ignorira volja jednog od konstitutivnih naroda. </p>
<p>U federalni Ustav je, doduše, ugrađena »brana« - Dom naroda - protiv majorizacije. Prema Ustavu, »odluke koje su od vitalnih interesa za bilo koji od konstitutivnih naroda zahtijevaju suglasnost većine izaslanika u Domu naroda, uključujući većinu bošnjačkih izaslanika i većinu hrvatskih izaslanika«, čime bi se anulirali eventualni pokušaji preglasavanja u Zastupničkom domu. No, OESS-ova misija je uoči izbora nametnula izborna pravila kojima se otvara mogućnost da se kao predstavnici jednoga (manje brojnog) naroda u Domu naroda pojave zastupnici iza kojih ne stoji odgovarajući broj glasova birača. »Branu« je ovih dana dodatno oslabio visoki predstavnik Wolfgang Petritsch odlukom o formiranju povjerenstava za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa koja bi, ako se Petritschu učini da bi to bilo korisno, mogla preuzeti ulogu federalnog Doma naroda. A ako Dom naroda ne bude konstituiran sukladno federalnom Ustavu, ili ako Petritschevo povjerenstvo preuzme ulogu legalno izabranog Doma naroda, u tom slučaju će se doista moći govoriti o kraju Federacije BiH kakvu danas poznajemo.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Članovi američkog Kongresa: Koštunica poslao pogrešne signale </p>
<p>WASHINGTON, 17. siječnja</p>
<p> - Američka administracija odlazećeg predsjednika Billa Clintona u utorak se nije upustila u spor nakon što je jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica izjavio da nema vremena za sastanak s glavnom tužiteljicom Međunarodnog suda za ratne zločine (ICTY) Carlom del Ponte. Clintonova administracija ocjenjuje kako je na Haagu i Beogradu da se dogovore o tome. </p>
<p> Međutim, vodeći članovi Kongresa koji će utjecati na novog američkog predsjednika Georgea W. Busha kad bude odlučivao može li Beograd još primati američku pomoć nakon 31. ožujka, smatraju da je Koštunica poslao krive signale. »Vjerujemo da je raspored posebnih razgovora između dužnosnika Suda i jugoslavenskih dužnosnika njihova stvar i da to moraju riješiti sami«, rekao je neimenovani dužnosnik State Departmenta.</p>
<p> No, dodao je kako je primijećeno da je Koštunica kazao da će se u »određeno vrijeme sastati« s Carlom del Ponte.</p>
<p> Koštunica je u utorak rekao kako je njegov raspored pun te da se zato ne može sastati s haaškom tužiteljicom koja mu idući tjedan kad posjeti Beograd namjerava predati popis optužnica. Među njima je i ona protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića.</p>
<p> Koštuničina je odluka odmah izazvala kritike unutar vladajuće koalicije u SRJ, Demokratske oporbe Srbije (DOS), koja ga je optužila da je dan prije ipak našao vremena za sastanak s Miloševićem. </p>
<p>»Naše je stajalište o Miloševiću dobro poznato. On je potpuno diskreditiran vođa iz jugoslavenske prošlosti. Optužen je za ratne zločine i mora se suočiti s optužnicom pred Sudom«, kazao je neimenovani dužnosnik State Departmenta.</p>
<p> »Velik dio politike su signali i simbolika, a ovo je bio pogrešan signal. A oni će (SRJ) morati dosta učiniti da uvjere američke senatore da dobiju pomoć«, istaknuo je isti izvor. Većina američkih sankcija Beogradu ukinuta je nakon što je u listopadu prošle godine Milošević bio prisiljen prihvatiti rezultate izbora.</p>
<p> Očekuje se da će Clinton prije isteka svog mandata 20. siječnja potpisati izvršnu naredbu o ukidanju »vanjskog zida« sankcija koji je sprečavao međunarodnu pomoć SR Jugoslaviji. No, ako Beograd želi zadržati međunarodnu pomoć nakon 31. ožujka, Kongres je odlučio da SRJ mora pokazati suradnju sa Sudom u Den Haagu koji želi suditi Miloševiću, optuženom za zločine protiv čovječnosti. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="58">
<p>Novinarsku podvalu »Slobodne Dalmacije« o navodnom skandalu na Radio Dubrovniku »vješto« koriste HDZ i DC</p>
<p>Tekst Stanislava Solde zvučno naslovljen »Napao kolegicu jer je u javnost pustila izjave žena HDZ-a i DC-a« objavljen u »Slobodnoj Dalmaciji« 13. siječnja 2001. u kojem se paušalno, lažno, neprimjereno i u odsustvu bile kakve relevantne argumentacije »analizira« navodni »nemili incident« u Radio Dubrovniku, ružna je epizoda novinarske profesije i uređivačke koncepcije lista, ali i zrcalo ljudskog i svakog drugog poštenja aktera ove novinarske podvale. Bez da su zatražene izjave navodnih aktera »incidenta«, novinara Slobodana Vlašića i Adriane Tomašić, dopisnik »Slobodne Dalmacije« iz Metkovića uzeo je sebi pravo potpisati tekst koji je, očito, napisan u nekoj drugoj radionici. O tome svjedoče i ispričnice i zgražanja nekih kolega iz dubrovačkog dopisništva »Slobodne Dalmacije«, ali i ostalih kolega drugih redakcija koji su iz Dubrovnika o tom »slučaju« korektno izvijestili svoje redakcijske središnjice, naslovljujući svoje tekstove »Novinarska rasprava pretvorena u medijskog monstruma« ili »Skandal na Radio Dubrovniku - izmišljen«, što je neosporna istina i točna kvalifikacija. U istom broju splitskog lista, uz točno i razložno obrazloženje glasnogovornika HRT-a Krešimira Macana koji, uz ostalo, ističe da »je riječ o uredničkom prijeporu bez ikakvog fizičkog razračunavanja« i da »na Radio Dubrovniku nema ništa što bi se moglo izdvojiti izvan normalnog radnog okruženja u jednoj redakciji«, saborske zastupnice i čelnice svojih stranaka Jadranka Kosor i Vesna Škare-Ožbolt, unisono osuđuju »događaj« o kojem su, pretpostavljam, saznale iz istih ili sličnih izvora, opet bez konzultacija ili traženja dodatnih obrazloženja od zato odgovornih na Hrvatskom radiju ili HR Radio Dubrovniku, odnosno provjere medijskog praćenja konkretnog događaja.</p>
<p>»Skandal u dubrovačkom eteru«, kako je naslovljen napis u »Slobodnoj Dalmaciji«, opremom i prostorom zasigurno nadilazi benignost povoda i ogledalo je onih koji su ga potpisali. Isitne radi, dužan sam iznijeti da je navodno »sporni« prilog (anketa) o potpisivanju peticije protiv smanjenja porodnih naknada što su je u Dubrovniku organizirale gradske organizacije HDZ-a i DC-a, uredno, kako je dogovoreno, emitiran u dnevniku Radio Dubrovnika 11. siječnja 2001. u trajanju od 11 minuta. Uz izjave predstavnica tih dviju stranaka, svoje izjave su dale i predstavnice HSS-a i SDP-a te građani u pridodanoj anketi. Dakle, nikakvih odstupanja od dogovorene teme i termina nije bilo. Iz svega je razvidno da njihove teze i insinuacije o tome da se »želi oporbenim političarima potpuno zavezati usta i ne dopustiti im pristup elektroničkim medijima« (J. Kosor), odnosno da je »napad na kolegicu novinarku napad na istinu« (V.Š.Ožbolt), u konkretnom slučaju, ali i u dosadašnjoj uređivačkoj praksi Radio Dubrovnika nemaju temelja. Naprotiv! HR Radio Dubrovnik otvoren je za svako političko i drugo mišljenje o čemu, nadam se, mogu posvjedočiti, kada su u pitanju političke stranke i nevladine i druge udruge, njihovi dubrovački ogranci, čelnici i svi koji redovito iznose svoje stavove najrazličitijim povodima i informativnom i drugim programima Radio Dubrovnika. Razgovor, između kolege Vlašića i kolegice Tomašić koji je uslijedio, bio je sastavnim dijelom takvih i sličnih eventualnih povoda, što spada u normalnu komunikaciju unutar redakcije i među kolegama. Da je tome tako svjedoči i rasprava na redovitoj redakciji svih uposlenih novinara i suradnika Radio Dubrovnika idućeg ponedjeljka koji su, kako i doliči redakcijskom dnevnom redu, raspravljali o programu pa i o tom »događaju« uz opetovana »svjedočenja« Vlašića i Tomašićke o »normalnom razgovoru među kolegama«, ali i njihova redovita zajednička novinarska suradnja u emisiji »Radio kavana« neposredno nakon njihovog navodnog sukoba. Napokon, program Radio Dubrovnika »nakon svega«, kao i do sada, bez ikakvih prijepora podrazumijeva urednu suradnju kolega i svoje redovito emitiranje.</p>
<p>U nadi da će neki novinari, kada požele pisati o Radio Dubrovniku, izravno provjeravati podastrte im »rekla-kazala činjenice« i na doušničke i zlonamjerne mutne »izvore«, bez obzira i gdje i kada »izvirali«, i da će se, baveći se novinarstvom, dotaknuti, po ocjeni slušatelja i novinara, nekih dobrih i po svemu izdvojenih osobnosti i posebnosti programa Radio Dubrovnika, zaključujem ovo priopćenje, nadam se, moje prvo i posljednje, ovakvim i sličnim povodima.</p>
<p>DAVOR MOJAŠOdgovorni urednik HR Radio Dubrovnika</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Odvjetnik Novaković zbog nekih njemu znanih razloga ne želi čuti i drugu stranu</p>
<p>U Vjesniku od 16. siječnja 2001. godine objavljeno je pismo odvjetnika Zorana Novakovića s naslovom »Na Općinskom sudu u Zagrebu stranke postoje zbog sudaca, a ne suci zbog stranaka«. </p>
<p>Uvaženi kolega je u žaru zastupanja svoje stranke pokazuje i izvjesnu dozu nestrpljenja, jer je dopis gotovo istog sadržaja dostavio i meni u formi pritužbe na rad suda, što je njegovo ustavno i zakonsko pravo, ali nije to pravo do kraja konzumirao jer nije sačekao da prođe razuman rok da na svoju pritužbu i dobije odgovor.</p>
<p>Time je više nego jasno pokazao koliko mu je do odgovora stalo, a da o kolegijalnosti, profesionalnosti i poštovanju pravila »saslušati i drugu stranu« i ne govorimo. </p>
<p>Podaci u ostavinskom predmetu broj O-4498/99, iza pok. Ivana Marteka, a i samo očitovanje suca gospođe Renate Košir Skračić, povodom predstavke odvjetnika Zorana Novakovića govore nešto sasvim drugo od navoda njegova pamfleta.</p>
<p>Tako iz spisa slijedi da su sami nasljednici tražili na ročištu od 17. lipnja 1999. godine, odgodu ročišta radi postizanja sporazuma između nasljednika o diobi nasljedstva. </p>
<p>Taj prijedlog nije povučen ni nakon što je jedna od nasljednica, ali ne i gospođa Vjekoslava Martek, uzela punomoćnika u osobi odvjetnika Zorana Novakovića. </p>
<p>Na ročištu od 10. siječnja 2000. odvjetnik Zoran Novaković sam traži odgodu rasprave radi provjere stanja nekretnina ostavitelja u zemljišnim knjigama. </p>
<p>U takvim okolnostima kada i dalje egzistira prijedlog da se među nasljednicima postigne sporazum o diobi ostavinske imovine i jedan od nasljednika putem svog punomoćnika (odvjetnik Zoran Novaković) traži odgodu ročišta i tvrdi da opseg imovine treba dodatno provjeriti i utvrditi, nije bilo uvjeta uzimati nasljedničku izjavu nasljednice gospođe Vjekoslave Martek, jer nasljednica ne bi znala niti bi mogla znati na što se njena nasljednička izjava odnosi. </p>
<p>To je sudac gospođa Renata Košir Skračić objasnila i odvjetniku Zoranu Novakoviću kao i činjenicu da teško pokretna gospođa Vjekoslava Martek ne mora dolaziti na sud, jer ukoliko se prihvaća nasljedstva, dovoljno je da potpiše dostavnicu suda kao dokaz da je poziv za ostavinsku raspravu primila, a ukoliko dođe do najavljenog sporazuma među nasljednicima to može učiniti i putem punomoćnika. </p>
<p>Svakako treba naglasiti da nitko od nasljednika, a niti odvjetnik Zoran Novaković, nisu unaprijed obavijestili sud da je jedan od nasljednika teško pokretan, jer u takvom slučaju suci ročišta organiziraju u vrijeme da mogu nasljedničke izjave uzimati i izvan sudnice, a da u institutu uviđaj na licu mjesta i ne govorimo. </p>
<p>Da su nasljednici ili njihov punomoćnik takvo što predložili sudu - sud bi izašao na lice mjesta i poštedio gospođu Vjekoslavu Martek bilo kakvog dolaska u sud.</p>
<p>Inače, sudac gospođa Renata Košir Skračić, upravo je poznata kao susretljiva, i puna razumijevanja za sve probleme stranaka, ali sva susretljivost i dobra volja očito ne mogu pobijediti nedostatak dobre volje i znanja što se u postupku želi ostvariti uz korištenje procesnih ovlaštenja koja strankama ili njihovim punomoćnicima stoje na raspolaganju. </p>
<p>Radi potpune obaviještenosti Vaših čitatelja ističem da nepokretne stranke nisu dužne doći u zgradu suda i u tom slučaju se odstupa od pravila da sud sudi u svom sjedištu (zgradi suda), već sud (sudac i zapisničar) izlaze na lice mjesta, gdje se takva stranka nalazi, ali o tome se sud mora obavijestiti i takav izlazak suda se mora od strane stranke i predložiti. Ništa od toga odvjetnik Zoran Novaković nije učinio. </p>
<p>Što se tiče primjedbi o organizaciji suda, Općinski sud u Zagrebu radi u prostorijama kakve ima i u uvjetima kakve ima, koji su definirani financijskim mogućnostima budžeta Republike Hrvatske i budžeta Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i tu se zadugo bitno nažalost, ništa neće promijeniti. </p>
<p>ĐURO SESSAPredsjednik Općinskog suda Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ovakva televizija nema nikakve šanse u budućnosti </p>
<p>Vrlo sam rado pročitao pismo gosp. Berislava Brkića iz Washingtona, u »Vjesniku« od 13. siječnja 2001., uz samo jedan pridružak: on tvrdi kako bi »oduzimanje imovine stečene dugogodišnjim radom 'zaposlenika' bilo štetno i pogrešno u slučaju predloženog i zahtjevanog odvajanja odašiljača i veza od ostatka HTV-a i HR-a. Slično misli i njegov stari i bivši kolega novinar Ivo Horvat, česti gost na stranicama rubrike »Pisma čitatelja«.</p>
<p>Budući da sam i ja bio član istog kolektiva RTZ-a (a prethodno 6,5 godina tehničar i inženjer Radio Televizije Beograd), možda bi bilo primjereno poslušati i iskustvo jednog bivšeg televizijskog tehničara i inženjera, i to baš s područja odašiljača i veza.</p>
<p>Da ne bi bio preopširan, reći ću samo ovo: Mi smo tehničari i inženjeri odašiljača i veza uvijek bili zadnja deveta rupa na svirali. Vrlo oskudna tehnička oprema (naročito izvan i daleko od Zagreba!), jednako oskudan namještaj, jad i bijeda poluvučjeg života na zametenim planinskim vrhovima, ponekad zarobljeni i po mjesec i pol dana, uz noćni »koncert« vučjeg zavijanja. I sve to uz najnižu plaću u televizijskoj ustanovi. A uređaji su se obnavljali tek za neki »epohalni« događaj: summit nesvrstanih u Beogradu 1961. ili Univerzijadu u Zagrebu 1987. g. ili neki slični »reprezentativni« događaj: dolazi na primjer neki Modibo Keita, Seku Ture ili Lusaka-Musaka. Onda dobijemo nešto novije opreme. Ostalo - čista sirotinja. A u Zagrebu se stalno gradili novi studiji i nove luksuzne kancelarije i bujala prekomjerna i bezbrojna RTV-birokracija, koja nam je jela svu našu »akumulaciju«. Pretplatu, i ostalo.</p>
<p>Ne, Račanova Vlada ne oduzima nasilno imovinu »stečenu dugogodišnjim radom zaposlenika«, nego Račanova Vlada potpuno ispravno oduzima televizijskoj i radijskoj birokraciji pravo da se i dalje nesmetano množi i jede državnu supstancu: tri TV programa i tri radijska programa, a jadan kvalitet! To je ono što gosp. Račan želi i hoće promijeniti, oduzimajući tim birokratskim džabalebarošima državnu i narodnu imovinu, s kojom ta ista bezbrojna birokracija dosad nije znala upravljati. Stoga parola tv i radio džabalebaroša, njihovih sindikata i njihovih političkih advokata: »Zadržati sva tri TV programa i sva tri radio programa« uvijeno govori: zadržati svih 4.600 »zaposlenika« na HTV-u i HR-u i ništa drugo! A njih polovica ništa korisno ne radi. Čisti šminkeraj i dekadencija. Španjolske i američke TV-trakavice. Zato gosp. Račan idite do kraja: spasite Hrvatsku od tih dosadnjakovića i džabalebaroša: oslobodite odašiljače i veze: digitalna TV je pred našim vratima. Ovakva HTV nema nikakve šanse u toj novoj tehnološkoj revoluciji.</p>
<p>Ing. ANTE ROKOVBrtonigla, Pula</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Milost prema dilerima nemilost je prema žrtvama</p>
<p>Vjesnikov »Žalac« iz pera Sanje Kapetanić bocnuo je 16. siječnja sve koji na račun poreznih obveznika primaju plaću, a drugima prepuštaju da odrađuju njihov posao. Navodeći, pored ostalih primjera, kako zbog pošasti droge očajni građani u nekim dalmatinskim mjestima uzimaju stvar u svoje ruke, novinarka je zapravo bocnula policiju i sudstvo. Naime, sugerira njen napis, kad policija i sudstvo ne rade svoj posao, građanima ne preostaje drugo nego da posegnu za mjerama samopomoći i sami se obračunaju s dilerima droge ili barem objave njihova imena. Međutim, uzroke rađanja hrvatske inačice amerikanskog vigilantizma, i to baš u Dalmaciji, ne treba tražiti samo u nedovoljnoj djelotvornosti tamošnje policije i pravosuđa. Valja ih tražiti i u osjećaju beznađa što ga je proizveo prošlogodišnji slučaj pomilovanja troje splitskih narkodilera koji je izazvao jednodušno zgražanje javnosti, a Josipa Buljana, načelnika odjela za droge splitske policije naveo na ostavku u znak prosvjeda. Troje pravomoćno osuđenih trgovaca smrtonosnim otrovom, otrovom koji ne uništava samo konzumenta, već ugrožava i sve oko njega, voljom predsjednika Republike pušteno je tada na slobodu. Zato što su mladi, pa im, kao, valja pružiti priliku!</p>
<p> Pomilovanje ovih troje mladih dilera, koji su na patnjama drugih mladih dobro zarađivali, uništavajući im životne šanse zauvijek, te uvredljive reakcije predsjednika Republike i članova Komisije za pomilovanje na javne kritike bili su svojevrsna »pouka o pravnom lijeku« za sve koji sa strepnjom gledaju u oči svoje djece tražeći znakove konzumacije droge. Pouka je glasila - pomozi si sam!</p>
<p> Neki to i čine.</p>
<p> Dakako, osporavanja i osude zbog posezanja građana za »samopomoći« nisu izostale. No, lako je iz kakve udobne dužnosničke ili znanstveničke fotelje osuđivati roditelje koji za dilere droge zahtijevaju smrtnu kaznu, »uzimaju zakon u svoje ruke« ili posežu za javnim linčem objavljivanjem</p>
<p>imena dilera. Međutim, zbog neiskazivih užasa koji prijete ovisnicima o drogi i njihovim obiteljima, kod roditelja blijedi poštivanje ne samo načela pravne države već i drugih civilizacijskih normi, kada je riječ o dilerima droge.</p>
<p>Milost prema trgovcima drogom smatraju oni neljudskom nemilošću prema njihovim žrtvama. Milost koju je predsjednik Republike ukazao splitskoj dilerskoj trojci bila je, nesumnjivo, jedan od pokretača ovoga u osnovi nedužnog dalmatinskog vigilantizma. No izazvala je i opasnost da stvar eskalira.</p>
<p>Očajni građani pogođeni neljudskom rabotom trgovine drogom mogli bi početi stvarati i neke hrvatske inačice »odreda smrti« kako bi bili sigurni da uhvaćenog i osuđenog dilera neće pomilovati.</p>
<p> Valja se nadati da će policija i sudstvo učiniti sve kako bi razotkrivanjem, uhićenjima i presudama što više dilera stavili »iza brave« i onemogućili ih u njihovom zločinačkom poslu. No jednako je važno predsjedniku Republike oduzeti pravo da bilo kada, pod bilo kojim okolnostima, pomiluje bilo kojega dilera droge.</p>
<p>JANKO DOMAZETZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="62">
<p>Ivan Herak izlazi iz pritvora?</p>
<p>Zbog bolesti sutkinje sudski proces bivšem ministru turizma mora se, iako je već stigao do završnih riječi, vratiti na početak i dodijeljen je sucu Sergiju Ferenčiću / Izvanraspravno vijeće u četvrtak odlučuje o produljenju ili ukidanju pritvora Heraku / Zadnik: Strane se mogu suglasiti da se dokazi ne izvode ponovo, nego da se iskazi svjedoka i vještaka pročitaju pred novim sucem </p>
<p>PULA, 17. siječnja</p>
<p> - Nakon gotovo godinu dana provedenih iza rešetaka bivši ministar turizma i prvookrivljeni u velikom sudskom procesu koji u Puli traje od 18. listopada prošle godine mogao bi u četvrtak poslijepodne izići na slobodu. Nakon što je sutkinja Doriana Dolenec-Kujundžić u utorak obavijestila predsjednika Županijskog suda u Puli Ivana Milanovića da zbog trudnoće ne može voditi postupak, u srijedu je taj predmet dodijeljen sucu Sergiju Ferenčiću iz Buja. </p>
<p>Prema Milanovićevim riječima, naime, Ferenčić je jedini koji iz proceduralnih razloga može preuzeti suđenje Heraku, Majiću i drugima, jer su preostala četiri suca izuzeta ili su sudjelovala u odlučivanju o prigovoru protiv optužnice. Sudac Ferenčić predsjedat će u četvrtak u rano poslijepodne izvanraspravnom vijeću koje treba zasebno odlučiti o produljenju odnosno ukidanju pritvora Heraku i Majiću. </p>
<p>Nakon što se saznalo da sutkinja Dolenec-Kujundžić, na čije je vođenje postupka bilo mnogo prigovora, odustaje zbog trudnoće prema naputku liječnika, uslijedila su brojna nagađanja o tome kako se može okončati Herakova sudbina, a najčešća je tvrdnja da će praktički cijeli proces početi od početka uključivši i čitanje optužnice. </p>
<p>U vezi s novonastalom situacijom razgovarali smo s predsjednikom Županijskog suda Milanovićem. Prema njegovim riječima, do promjene suca došlo je uslijed više sile, jer riječ je o rizičnoj trudnoći i on, kako reče, nije želio utjecati na sutkinju da nastavi sa suđenjem. Što se pak optuženika tiče, oni su već dugo u pritvoru, Herak već godinu dana i sve će ovo, prema Milanoviću, otežati i njihov položaj, ali i zadatak Suda. Sve će se detaljnije znati nakon što izvanraspravno vijeće u četvrtak odluči o produljenju ili ukidanju pritvora. U svakom slučaju postupalo se u skladu s pravilnikom i drukčije se objektivno nije moglo.</p>
<p>Vraćanje suđenja Ivanu Heraku na početak izazvalo je aktualiziranje zakonske odredbe, prema kojoj rasprava zbog novog suca počinje ispočetka. Ta odredba s jedne strane usporava proces koji je u ovom slučaju bio doveden do završne riječi, dok, s druge strane, štiti aktere sudskog procesa. Upitali smo stručnjake kako to komentiraju. </p>
<p>Zakon o kaznenom postupku točno regulira ovaj problem u članku 310., ističe Slavko Zadnik, v. d. državnog odvjetnika. »Glavna rasprava mora iznova početi i svi se dokazi moraju ponovo izvesti, ako se mijenja predsjednik vijeća, što se dogodilo u ovom procesu, ili, ako je rasprava trajala duže od dva mjeseca«, kaže Zadnik, no, dodaje da se strane mogu suglasiti da se dokazi ne izvode ponovo, nego da se iskazi svjedoka i vještaka pročitaju pred novim sucem. »U tom se slučaju ne moraju ponovo pozivati svjedoci, što donekle može ubrzati proces«, naglašava Zadnik. Od te odredbe, nastavlja, sud ne može odstupiti, jer bi se povrijedio kazneni postupak. »Ako bi sud odustao od odredbe, viši bi sud morao ukinuti presudu«, kaže Zadnik. </p>
<p>»Ta odredba je prisutna skoro u svakom kaznenom postupku, jer je logično da novi čovjek - predsjednik vijeća - ulaženjem u proces mora biti upoznat s predmetom i imati sve dokaze radi objektivnosti«, smatra Zadnik. Govoreći o konkretnom slučaju, Zadnik tvrdi da je odredba možda malo negativna za predmet, jer je rasprava već bila dovedena do završnih riječi. Uz to, nastavlja, predmet je pritvorski, što donekle otežava okolnosti, no, zakonske se odredbe moraju poštovati. </p>
<p>Predsjednik Hrvatske odvjetničke komore (HOK) Ranko Pelicarić tvrdi da se stav HOK-a bazira na etičkom kodeksu odvjetnika, koji kaže da se o predmetima koji još nisu riješeni ne smije govoriti. Stoga, Pelicarić nije htio komentirati konkretan zakonski slučaj. </p>
<p>No, istaknuti odvjetnik-praktičar, koji je želio ostati anoniman, tvrdi da je ta zakonska odredba dobra, jer omogućava osobni kontakt i provođenje dokaza pred osobom koja će donijeti presudu. »Ta odredba o neposrednom saslušanju, iako usporava proces, nije bez težine«, ističe odvjetnik, dodajući da ona omogućava da obje strane, dakle, i tužiteljska i braniteljska, imaju privilegiju da iznose dokaze pred sucem koji će donijeti presudu. Dakle, zaključuje, unatoč sporosti procesa, odredba jamči da će presuda suca biti rezultat njegova stvarnog uvjerenja koje je stekao neposredno, a ne čitajući zapisnik. Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj smatra da je jedno od temeljnih prava kod suđenja pravo da predsjednik vijeća neposredno vodi glavnu raspravu. »On mora biti u mogućnosti vidjeti sve aktere procesa, dakle i svjedoke i vještake, da bi na koncu mogao dobro ocijeniti situaciju«, tvrdi Gredelj. </p>
<p>Govoreći o neefikasnosti takvog počinjanja procesa ispočetka, Gredelj kaže da je efikasnost važan kriterij, ali »ne smije se ići nauštrb kvalitete«. »Danas se često spominje brzina u sudstvu kao najvažniji kriterij, no, treba se prisjetiti poslovice 'brzina je maćeha pravde«, kaže Gredelj, te dodaje da to ipak ne može biti opravdanje za sporost sudstva. »Razlozi za ovu zakonsku odredbu su dublje prirode - ne smijemo strankama u procesu odricati pravo na kojem počiva kazneni postupak - pravo na neposrednost«, zaključuje Gredelj. </p>
<p>Anuška Fjorović i Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kirurg prijavljen zbog primanja mita, čeka se odluka o podizanju optužnice </p>
<p>SPLIT, 17. siječnja</p>
<p> - Istražni sudac splitskog Županijskog suda Marko Brdar, nakon provedene istrage, spis u kojem se dr. Ivan Utrobičić, plastični kirurg splitske bolnice Križine tereti za primanje mita, uputio je u Općinsko državno odvjetništvo koje je prije dvadesetak dana i zatražilo provođenje istrage.</p>
<p> Kako doznajemo, tužiteljstvo je spis zaprimilo te će u idućih nekoliko dana odlučiti o eventualnom podizanju optužnice ili odustajanju od liječnikova daljnjeg kaznenog progona.</p>
<p> U kaznenoj prijavi, koju splitska policija još uvijek nije službeno priopćila, navodi se da je liječnik od sina svoga pacijenta Heriberta Povrha (56) Saše Povrha (25) uzeo mito od 500 njemačkih maraka. Liječnik se pak branio da mu je kuverta s novcem predana među papirima u kojima su bili podaci o bolesti, skinuti s Interneta, pa za nju uopće nije ni znao. Herbert Povrh je potvrdio Utrobičićevu izjavu prema kojoj liječnik nikada nije tražio novac, već da ga je on sam želio nagraditi i o tome obavijestio sina. Međutim sin je 13. prosinca o očevoj odluci obavijestio policiju koja je liječniku postavila klopku te ga na obavijesni razgovor privela odmah pošto je od Povrha primio kuvertu s novcem. Naime, kazneno djelo je i primanje dara za prethodno obavljeni posao. Dr. Utrobičić, bez obzira na kaznenu prijavu još uvijek radi u splitskoj bolnici.</p>
<p> Bolnička uprava, naime drži da se nije radilo ni o traženju, ni o primanju mita, nego o zahvali pacijenta. No, ukoliko se utvrdi liječnikova kaznena odgovornost u bolnici će »postupiti prema svojim općim aktima«. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Odali se dileri prodavši 32 grama heroina</p>
<p>SPLIT, 17. siječnja</p>
<p> - Zbog sumnje da su Tonću V. (26) za 2.100 njemačkih maraka prodali 32 grama heroina uz kaznenu prijavu za organiziranu preprodaju droge istražnom sucu Županijskog suda u Splitu privedeni su Igor L. (30) iz Okruga Gornjeg i Mladen P. (31) iz Splita.</p>
<p> Nakon saslušanja određen im je pritvor. Tonću V. prijava za posjedovanje droge ide u redovitom kaznenom postupku.</p>
<p> Prema nalogu istražnog suca službenici Odjela za droge Policijske uprave splitsko-dalmatinske pretražili su i stanove i automobile osumnjičenih.</p>
<p> Tako su kod Igora L. u njegovom golfu splitskih registracijskih oznaka pronašli 0,6 grama heroina i mobitel.</p>
<p> U njegovu stanu u Okrugu Gornjem, pak, pronađeno je 28 tableta apaurina i 10 tableta heptanona.</p>
<p> U stanu kod Mladena P. policija je pronašla staniolski papirić i plastičnu vrećicu s tragovima heroina. (I.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Supruga tvrdi da je Čaruga bio nenaoružan, a policija da je uporaba oružja bila nužna i opravdana</p>
<p>OSIJEK,17. siječnja</p>
<p> - Nakon što je u utorak u večernjim satima dovršen očevid u čepinskom prognaničkom Naselju prijateljstva, u kućici u kojoj je ubijen poznati slavonski odmetnik i bjegunac iz pulskoga zatvora Zlatan Kordej Čaruga (32), o novim se detaljima u srijedu oglasila PU osječko-baranjska.</p>
<p>»Temeljem utvrđenih činjenica pri obavljenom očevidu, preliminarnog nalaza vještaka balističara kao i utvrđenih okolnosti o taktici postupanja službenika pri obavljanju pretrage i uporabe vatrenoga oružja, načelnik PU osječko-baranjske Josip Begović ocijenio je da je upotreba službenog pištolja kojim je Kordej ubijen bila utemeljena, opravdana i nužna«, istaknuo je glasnogovornik ove PU Ivan Križić. Nadalje, kazao je Križić, pretragom barake u kojoj je Čaruga zatečen i ubijen pronađena malokalibarska puška marke zbrojevka, pištolj »crvena zastava« kalibra 7,65 mm, dvije tromblonske mine, dva spremnika za automatsku pušku, 174 komada streljiva, tromblonski nastavak za automatsku pušku te pribor za čišćenje. Podsjetimo, temeljem izdanoga naloga za pretragu barake, u utorak nešto prije podneva, šest policijskih službenika u civilu došlo je u baraku u Naselju prijateljstva gdje je bila smještena Kordejeva supruga Ružica i njihovo četvero maloljetne djece. Njih je tamo smjestila policija u suradnji sa socijalnim službama, jer je to bio Kordejev uvjet za predaju policiji. Međutim, nakon što je njegovoj obitelji pronađen smještaj, Kordej je prestao kontaktirati s policijom pokušavši izbjeći predaju. Prilikom pretresa, jedan od policajaca otišao je u drugi dio barake, do prostorije čija su vrata bila zatvorena. Kada je ušao u sobu, pred njega je iskočio Kordej uperivši u njega automatsku pušku marke Crvena zastava kalibra 7,63mm. Policajac je tada zapucao te ga je sa dva hitca na mjestu usmrtio. "Mogu vam reći samo to da policija laže. Moj Zlatan bio je u odvojenoj sobi i mogao je pobjeći jer sam, kada je policija došla, otišla do njega i rekla mu da su stigli. Dok su oni razgovarali sa mnom, mogao je otići, pobjeći kroz prozor ili pucati na njih da je to htio. Ali nije."-ispričala nam je Kordejeva supruga Ružica koju smo posjetili u srijedu kako bi čuli i drugu stranu priče. Prema njezinim riječima, policajci su s njom razgovarali gotovo pola sata, kada je jedan od njih pokazao nalog i krenuo u pretres kuće. "Ubrzo nakon što je on otišao smo čuli pucnjeve. Vjerujte mi, oni su došli sa namjerom da ga hladnokrvno ubiju što su i učinili. Zlatan u tom trenutku nije imao pušku kod sebe jer ju nije stigao izvaditi iz ormara."-tvrdi Ružica Kordej. U malenoj, trošnoj kućici skupila se uža obitelj pokojnoga Kordeja koji za sve krive policiju, jer smatraju da je on ubijen »samo zato što je previše znao o njihovim prljavim poslovima«. Čak i njegovo četvero maloljetne djece za sve krive policajce, govoreći da bi i oni trebali »završiti u sanduku kao njihov tata«. Nakon ovakvih izjava obitelji Kordej, zatražili smo od policije službeno očitovanje. </p>
<p>»Obavljenim očevidom potvrđeno je da je uporaba vatrenoga oružja bila opravdana. Radilo se o izuzetno opasnoj osobi koja je i prije pružala oružani otpor, teško ranivši dvojicu policajaca i jednoga civila. Budući da je i u trenutku pretragre barake bio naoružan automatskom puškom, iako nije stigao ispaliti niti jedan hitac, postupak policajca opravdan je i zakonit bez obzira što je sve okončano tragedijom«, kategoričan je glasnogovornik Križić.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Znam da je Šobot zajedno s Dedićem bio pod istragom zbog afere s lažnim tolarima«</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Pitanjima optuženika svjedoku Radovanu Buvaču Bebi u srijedu je nastavljeno suđenje pripadnicima »zločinačke organizacije«. </p>
<p>»Znam da je početkom '90 postojala neka afera vezana uz Ibrahima Dedića oko lažnog novca-tolara, i da je tada Željko Šobot bio pod istragom, ili je vođen nekakav postupak«, odgovorio je Buvač na pitanje Rajka Momčilovića Ribe. Momčilović je naime ustvrdio da ima informacije iz prve ruke od odvjetnika koji je u tom postupku zastupao pokojnog Šobota, jer je isti odvjetnik zastupao i starijeg Momčilovića u jednom drugom predmetu. Riba je zapitao svjedoka znali je li Šobot sudjelovao u nekom od pokušaja ubojstva ili ubojstvu bankara Dedića, na što mu je Buvač odgovorio: »ne znam ništa o tome, ali mislim da je Šobot ubijen prije Dedića. Šobot je imao neke postupke na sudu, ali koliko znam nikada se nije radilo o drogi kako Vi tvrdite. Željko se nije bavio drogom, nije ju konzumiro niti mi je poznato da je imao nekakav sukob s Turcima zbog droge. Također ne znam je li imao problema zbog pljačke banke u Paromlinskoj«. I treći dan svjedočenja Buvač je na veliki broj pitanja odgovarao nejasno i neprecizno, da ne zna ili se ne sjeća vremena ili okolnosti nekih događaja, te ga je braniteljica devetooptuženog Tvrtka Tomičića zapitala: »Patite li od neke bolesti, je li to neka selektivna amnezija?. Jeste li bili u ratu i patite li od nekog sindroma?«. Buvač je na sva ta pitanja odgovorio niječno, te dodao da su ga neki ljudi, koji su povezani uz spomenute događaje, a neki možda i više znaju o svemu od njega, zamolili da ne spominje njihova imena iz straha za svoje živote i živote svojih obitelji. »Ni ja ne bi svjedočio u ovom postupku da su optuženici na slobodi iz razloga koji su navele i druge osobe. Točno je da pri prvom iskazu o pokušaju ubojstva na Šobota nisam spomenuo da mi je sam Šobot rekao da je prepoznao Tomičića i to iz dva razloga. Prvi je što me je sam Šobot to tražio, iako je znao da je Tomičiću plaćeno u drogi, navodno 50.000 DEM, kao i da je jasno dao do znanja naručiteljima da zna tko su oni. Drugi razlog je što je Tomičić tada bio na slobodi«, kaže svjedok. Na to mu je Tomičić dobacio »tada to nije pisalo u novinama«, dok mu je Buvač hladno odgovorio: »molio si da te ne tereti«. Buvač je rekao i da smatra da su Šobota ubili bez znanja i odobrenja tadašnjeg šefa Zlatka Bagarića, kao i da se o svemu tome može samo govoriti jer »svoje sastanke i dogovore najvjerojatnije nisu stavljali na Internet«. </p>
<p>Osim Buvaču novac je prema njegovim saznanjima da promjene iskaz, nuđen i Goranu Jungiću, te Davoru Plečku i to najvjerojatnije, kaže svjedok od brata Zorana Pripuza, Petra, no svi oni su odbili. Iako su branitelji inzistirali Buvač nije želio reći ime osobe za koju radi kao tjelohranitelj u Austriji, navodeći da ta osoba nema hrvatsko državljanstvo, kao i da bi zbog toga mogao izgubiti posao. Za četvrtak je predviđeno svjedočenja Božidara Krbavčića. </p>
<p>Je li Sobjeslavski bio »našmrkan« ili prehlađen</p>
<p>Davorin Sobjeslavski zapitao je svjedoka o pokušaju ubojstva ispred fitness kluba »Topline« kada je Sobjeslavski pucao na Buvača. Sobjeslavski je posprdno ustvrdio nakon što je svjedok opisao kako se bacio na tlo pokraj auta: »Ti si onda brži od metka«, a Buvač mu je odgovorio, »ne izgleda da ti loše gađaš«. U raspravu se uključio i Rajko tvrdnjom »To je čista fizika«. Na to je pak reagirala tužiteljica Dunja Pavliček Patak, a sudac Ratko Šćekić zaprijetio je da će na još jednu takvu primjedbu udaljiti Momčilovića iz sudnice. No svjedok je uskoro uzvratio Sobjeslavskom nakon što ga je ovaj pitao odakle mu saznanja da Sobjeslavski konzumira drogu. »Ne samo da sam čuo, već sam te i vidio. Bio si sav balav, našmrkan i curilo ti je iz nosa«, odgovorio je Buvač. Sobjeslaski je na to upitao je li moguće da je bio prehlađen, na što je svjedok ironično odgovorio: »Da bio si prehlađen«. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Optuženi Kutle svjedokinju iz Dalmatinske banke »preznojio« pitanjima</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Svjedočenjem Ane Marečić, direktorice Sektora za poslove s inozemstvom Dalmatinske banke, u srijedu je na Općinskom sudu nastavljeno suđenje Miroslavu Kutli, te još dvanaestorici optuženih u slučaju »Tisak«.</p>
<p>Na pitanje sutkinje Ksenije Gržin da pred sudom iznese sve što zna o inozemnom kreditu Dalmatinske banke, svjedokinja je navela da je taj novac bio namijenjen za uvoz opreme iz inozemstva.</p>
<p>»Kako je riječ o inozemnom poduzeću, tako je i moj Sektor to rješavao, te sam ja i supotpisnik kredita«, objasnila je svjedokinja. Naime, riječ je o 6,5 milijuna njemačkih maraka kredita koji je inozemno poduzeće »BCL« odobrilo za dokapitalizaciju poduzeća »Prerada«. </p>
<p>Zamjenicu općinskog državnog odvjetnika zanimalo je na koji je način utvrđen bonitet inozemnog poduzeća no, svjedokinja je rekla da za taj dio posla ona nije bila ovlaštena. Kao sredstvo osiguranja otplaćivanja kredita poslužila je hipoteka na poduzeće »KIM«, a poduzeća »Diona«, »Tisak« i »Slobodna Dalmacija« ustupila su svoje mjenice. Napomenula je da tijekom realizacije kredita nikad nije stupila u kontakt s prvooptuženim Kutlom, već je razgovarala s predstavnikom »BCL-a Zagreb«, te predstavnikom »Globus grupe«, u koju naime i spadaju sva spomenuta poduzeća. Marečić je napomenula da ne zna koliko je dio kredita inozemno poduzeće vratilo, te kako ne zna trpi li DABA ikakvu štetu.Objasnila je nadalje, kako se, kada postoje više sredstava osiguranja naplate, prvo aktiviraju prva naplativa sredstva.</p>
<p>Međutim, Kutlina branitelja, odvjetnika Antu Nobila, zanimalo je koja su to »prva naplativa sredstva«.Svjedokinja je navela kako je to novac koji banka može naplatiti s računa dužnika, sudužnika i jamaca, a o tome odlučuje podružnica banke koja je kredit i odobrila. Napomenula je da je banka, tek kada je dobila dokumentaciju od proizvođača da je roba otpremljena, odobrila novčana sredstva. I prvooptuženi Kutle je imao nekoliko pitanja, među kojima je i da li je svjedokinji poznato kako je »BCL« jedan od dioničara »Prerade«, no, svjedokinja se toga ne sjeća.Nadalje, zanimalo je Kutlu, zna li svjedokinja da je »Prerada« u to vrijeme bila nosioc licence za Kaltenberg pivo, te kako je spomenuti kredit bio potreban za opstojnost te licence, te daljnju proizvodnju. Ni to svjedokinji nije bilo poznato, kao ni podatak, a koji je spomenuo Kutle, da su poduzeća »Globus grupe«, najznačajniji komitenti DABA-e. Svjedokinja je napomenula kako bi u banci trebali biti pohranjeni ugovori između »BCL-a« i DABA-e, ugovori s proizvođačima, te specifikcija dokumentacije u kojima je prezentiran način plaćanja.Sutkinja Gržin je rekla kako će se od DABA-e sudskim putem zatražiti spomenuti dokumenti. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u četvrtak kada bi trebala biti saslušana Mira Magaš, djelatnica DABA-e u Sektoru za kreditno poslovanje.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nediljka Znaora ponovno saslušao istražni sudac</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - U istražom centru Županijskog suda u Zagrebu istražni sudac u srijedu je održao novo istražno ročište na kojemu je saslušan Nediljko Znaor koji se od veljače prošle godine nalazi u pritvoru zbog osnovane sumnje da je s više optuženih osoba učinio 27 kaznenih djela gospodarskog kriminala i poticanja na kaznena djela u Tehnomehanici. No, kako doznajemo, nova obrada se vrši zbog osnovane sumnje da su Nediljko Znaor i više drugih osoba bivših zaposlenika Tehnomehanike fiktivnim putnim nalozima od 1994. godine podigli gotovinu u Tehnomehanici i to više od dva milijuna kuna čime su oštetili poduzeće koje se od početka prošle godine nalazi u stečaju. Naime, nakon otvaranja afere Tehnomehanika i kaznenih prijava protiv 13 osoba od kojih je osam osoba optuženo i prema optužnici kojom ih se tereti da su poduzeće Tehnomehaniku uz poduzeća Tehnobistricu i Tehnoauto oštetili za više od 24 milijuna kuna, a Tehnomehanika sa 150 zaposlenih završila je u stečaju, dok se istražne radnje i dalje nastavljaju. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Maskirani i naoružani razbojnik iz pošte opljačkao 122.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Tijekom utorka zagrebačka policija je u središtu grada zabilježila jedno razbojništvo u poslovnici »Hrvatskih pošta« na Britanskom trgu, te jednu razbojničku krađu na Trgu Josipa bana Jelačića.</p>
<p>Naime, u utorak oko 19 sati, zasad nepoznati maskirani muškarac je pred kraj radnog vremena čekao da stranke izađu iz pošte, čija su vrata već bila zaključana. Nakon što je jedna stranka platila račune i pošla prema vratima, čistačica Mirjana T. (40) joj je otključala vrata, a razbojnik je iskoristio taj trenutak i naoružan pištoljem upao je u poštu, prišavši blagajni.</p>
<p>Zaprijetivši pištoljem djelatnicama pošte, Romani M. Š. (29), Meliti T. (26) i Mirjani P. (48) razbojnik je zatražio novac, koje su mu djelatnice u strahu i predale. Nakon što je uzeo novac, razbojnik je istrčao iz pošte i pobjegao u nepoznatom pravcu, odnijevši 122.000 kuna.</p>
<p>Istog dana, oko 20,55 sati, dvojica tada još nepoznatih mladića prišli su Dejanu D. (19) koji je šetao Trgom Josipa bana Jelačića i od njega zatražili novac. Kako Dejan nije imao novaca, razbojnici su mu oduzeli mobitel, vrativši mu samo karticu za mobitel, nakon čega su pobjegli Ilicom.</p>
<p>Uočivši policajca, Dejan je zatražio pomoć i pokazao na mladiće koji su bježali. Policajac ih je potom sustigao, pronašao kod njih mobitel i potom priveo u službene prostorije Prve policijske postaje. Utvrđeno je da se radi o Zoranu N. (20) i Denisu M. (19), nad kojima se provodi kriminalistička obrada. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Bombom prijetio ženi, djeci i policajcima, a onda se predao </p>
<p>NOVI MAROF, 17. siječnja</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Novom Marofu u tijeku je kazneni postupak protiv Vjekoslava H. (42) iz Tuhovca, kojega se tereti za kazneno djelo protiv javnog reda, sprečavanjem službene osobe u obavljanju službene dužnosti i nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih tvari. </p>
<p>Prema optužnici, Vjekoslav H. je u listopadu prošle godine izvukao osigurač iz ručne bombe M-75 koju je nabavio na neutvrđeni način, te njome prijetio svojoj supruzi i maloljetnim sinovima. Okrivljeni je tvrdio da će bombu aktivirati ako se supruga zajedno s djecom ne vrati u njihovu kuću iz koje je otišla k majci. Supruga je pozvala policiju, pa je Vjekoslav H. prijetio i njima, govoreći da će bombu aktivirati ako mu se približe te ako njegova supruga ne uđe u njihovu kuću. Ona je to i učinila, pa je okrivljeni bombu predao policajcima koji su je onesposobili. Supruga je, međutim, ponovo izašla iz njihove kuće, pa je okrivljeni uzeo drugu bombu i zamahnuo prema policajcima, prijeteći da će je baciti među njih. Ipak, nakon dugotrajnog razgovora, Vjekoslav H. predao se policiji. </p>
<p>Na posljednjoj je raspravi Vjekoslavu H. ukinut pritvor, a on sam je izjavio da se ne osjeća krivim za djela za koja ga se tereti. Saslušani su i neki svjedoci, pa je tako njegova supruga izjavila da joj je suprug tog dana prijetio. Zbog svađe, ona je s djecom otišla k majci, no on se razljutio i došao pred puničinu kuću s bombom. Govorio je i da će sve biti u redu ako se ona s djecom vrati kući, što je ona kasnije i učinila, kako bi izbjegla nesreću. Vjekoslav H. i njegova supruga u međuvremenu su se razveli, a na sljedećoj bi se raspravi trebali saslušati policajci PU varaždinske. (M. Zagoršćak)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Pijani Rom bez vozačke dozvole pogazio i teško ozlijedio djevojčicu</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - U utorak oko 16,25 sati, Elvis Tahirović (20) je bez položenog vozačkog ispita i pod utjecajem alkohola (0,93 promila) na raskrižju Strojarske ceste i Ulice grada Vukovara pogazio jedanaestogodišnju Teu B, koja je pritom zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život.</p>
<p>Kako je priopćeno u zagrebačkoj policiji, Tahirović se u navedeno vrijeme kretao Ulicom grada Vukovara vozilom marke »ford taunus«, kojemu je važnost tehničkog pregleda i prometne dozvole istekla, a u trenutku nesreće automobil je imao i nepripadajuće registracijske oznake.</p>
<p>Dolaskom, pak, do križanja Strojarske ceste i Ulice grada Vukovara, Tahirović se zbog alkoholiziranosti i neprilagođene brzine nije zaustavio na znak crvenog svjetla za njegov smjer, te je u naglom kočenju pogazio jedanaestogodišnju pješakinju.</p>
<p>Djevojčica je inače kolnik prelazila po obilježenom pješačkom prijelazu na znak zelenog svjetla na semaforu za njen smjer kretanja.</p>
<p>U nesreći djevojčica je zadobila teške tjelesne ozljede opasne po život, te joj je liječnička pomoć pružena u Klinici za dječje bolesti u Klaićevoj ulici.</p>
<p>Kako je nadalje priopćeno u PU zagrebačkoj, Elvis Tahirović, inače po narodnosti Rom, dobar je »poznanik« zagrebačke policije s podebljim dosjeom. Naime, dosad je zagrebačka policija protiv njega podnijela četrdesetak kaznenih i prekršajnih prijava, uglavnom zbog krađa automobila i provala, zatim zbog ilegalnog prelaska državne granice RH te nekoliko izazivanja prometnih nesreća.</p>
<p> Prema podacima PUZ-a, protiv Tahirovića je u proteklih dvije godine podnijeto čak 26 kaznenih prijava. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Krijumčar policajcima za svakog propuštenog ilegalca nudio 100 DEM </p>
<p>SLUNJ, 17. siječnja</p>
<p> - Državljanin BiH Latif B. saslušan je u Istražnom centru Županijskog suda u Karlovcu, a slijedi mu i kaznena prijava. On se, naime, bavio organizacijom ilegalnog prebacivanja stranih državljana, prije svega Iranaca, Alžiraca, Kurda preko državne granice Hrvatske i BiH, a u tom poslu očito je da je imao pomagače.</p>
<p> Djelovao je na području uz granicu prema Cetingradu, Slunju i Rakovici i tek će opsežnija istraga utvrditi kako je prebacivao strane državljane u Hrvatsku. </p>
<p>Latif B. je djelatnicima policije PP Slunj, odnosno PU Karlovačke koji svakodnevno u svom poslu patroliraju cestama i putovima uz granicu s BiH na slunjskom i rakovičkom području ponudio 100 DEM po osobi za neometani rad na prebacivanju stranih državljana iz BiH u Hrvatsku na tom graničnom području. Policajci su, odbivši ponudu uhitili Latifa B. te ga priveli Istražnom centru Županijskog suda u Karlovcu. Početna istraga je pokazala da se Latif B. tim protuzakonitim poslom bavio dulje vrijeme, odnosno od početka rujna do kraja prosinca prošle godine. Pogranična policija PU Karlovačke na području Cetingrada, Slunja, Rakovice, uz granicu s BiH, susreće se svakodnevno s pokušajima prebacivanja stranih državljana sa područja BiH. (T. G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="73">
<p>Od 46.000 zahtjeva za naknadu oduzete imovine riješeno samo 3500</p>
<p>Iako je najavljeno da će izmjene Zakona o povratu oduzete imovine stupiti na snagu od 1. siječnja ove godine, one još nisu donesene / Izmjene zakona ići će u smjeru naturalnog povrata/ Procjenjuje se da će proces denacionalizacije trajati najmanje desetak godina / Vlasnike u portfelju HFP-a čekaju dionice oko 300 poduzeća, nominalne vrijednosti oko milijarde DEM / Dosad su bivšim vlasnicima vraćene dionice tek nekolicine tvrtki poput Plive ili dubrovačkog hotela Argentina</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Iako je bilo najavljivano da će od 1. siječnja ove godine na snagu stupiti izmjene Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (pojedine je odredbe tog zakona osporio Ustavni sud, a dio ih je čak stavljen izvan snage), koji se uvriježilo zvati zakon o denacionalizaciji, to se nije dogodilo. Stoga će strani državljani još morati pričekati sa svojim odštetnim zahtjevima. </p>
<p>Jer, podsjetimo, predloženim je izmjenama spomenutog zakona kao najvažnija novina bila predviđena mogućnost obeštećenja i onih građana koji su početkom agresije na Hrvatsku napustili zemlju, pa nisu, kad su se radile prve evidencije zahtjeva za povrat imovine, podnijeli taj zahtjev. </p>
<p>Također, odštetu ili povrat imovine moći će tražiti i, primjerice, nekadašnji građani FNRJ i SFRJ židovske nacionalnosti koji su nakon drugoga svjetskog rata opredijelivši se za preseljenje u Izrael izgubili državljanstvo, a time po tadašnjim zakonima i imovinu. Rok za podnošenje zahtjeva bit će šest mjeseci od stupanja na snagu zakona. Međutim, pravo na odštetu ne bi imali izvorni stranci poput, primjerice, Čeha ili Talijani, pitanje čije je imovine riješeno Osimskim sporazumom.</p>
<p>Ovim izmjenama denacionalizacijskih pravila vjerojatno će se značajno proširiti krug ovlaštenika naknade. Međutim, izmjene zakona sada više idu u smjeru naturalnog povrata, kako bi se na to potrošilo što manje državnog novca. Tako bi se, među ostalim, uveo institut zamjenskoga zemljišta - odnosno za nekad oduzeto poljoprivredno ili šumsko zemljište, koje se ne može vratiti jer su mu vlasnici postali treće osobe ili je primjerice postalo dio neke tvrtke, nekadašnjem bi se vlasniku ponudilo zamjensko državno zemljište iste vrijednosti ili veličine, ali na nekom drugom mjestu.</p>
<p>Zakon bi donio novine i za kupce nacionaliziranih stanova - naime dok je dosad pravo prvokupa za bivše vlasnike bilo vremenski neograničeno, sada će, ako kupac nacionaliziranog stana prodaje taj stan u prvih 10 ili 15 godina, morati taj stan ponuditi prvo bivšem vlasniku pod istim uvjetima pod kojima ga je kupio. Po isteku tog roka to više ne bi morao činiti.</p>
<p>Inače, županijski su uredi za gospodarstvo širom Hrvatske zaprimili više od 46.000 zahtjeva za naknadu oduzete imovine, bilo da je riječ o naturalnom povratu ili naknadi u gotovini, obveznicama i dionicama. Međutim, do danas je pravomoćno riješeno samo oko 3500 predmeta, pa se procjenjuje da će proces denacionalizacije trajati najmanje desetak godina. Dug put do pravomoćnih rješenja o odšteti usporava i proces privatizacije. Jer vlasnike u portfelju Hrvatskog fonda za privatizaciju čekaju dionice oko 300 poduzeća, nominalne vrijednosti oko milijarde njemačkih maraka, koje se bez rješenja ne mogu ni prodati, a pogotovo ne dodijeliti bivšem vlasniku ili njegovim nasljednicima. Stoga su dosad, kako je poznato, bivšim vlasnicima vraćene dionice tek nekolicine tvrtki poput Plive ili hotela Argentina.</p>
<p>Dokle se stiglo s denacionalizacijom u drugim zemljama? Kako se moglo čuti na međunarodnom simpoziju o povratu oduzete imovine u tranzicijskim zemljama, održanom krajem prošle godine, Njemačka i Češka prilično su odmakle s denacionalizacijom, s tim da će se u Češkoj za povrat crkvene imovine, što još nije riješeno, donijeti poseban zakon. U Makedoniji se još podnose zahtjevi za povrat imovine, a u Poljskoj taj proces praktički nije ni počeo, a čak nema ni zakona o denacionalizaciji. Rumunjska vraća poljoprivredna zemljišta do 1000 četvornih metara. Slovenija je, smatra se, najdalje odmakla jer ondje je vraćeno oko 80 posto imovine. No u Sloveniji je bilo i manje zahtjeva za povrat, pa time i manje imovine za vraćanje. Riješili su i bez konkordata povrat imovine crkvi.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Investicijski forum: Postoje velike mogućnosti za ulaganja u Hrvatsku </p>
<p>BEČ, 17. siječnja</p>
<p> - U Hrvatskoj postoje velike mogućnosti za strana ulaganja, istaknuto je na Investicijskom forumu o ulaganjima u gospodarstva srednjoeuropskih i istočnoeuropskih država koji je u srijedu završen u Beču. Investicijski forum, šesti put održan u Beču, organizirao je ugledni financijski londonski časopis Euromoney. Na dvodnevnom skupu okupilo se gotovo 800 sudionika, dužnosnika zemalja Srednje i Istočne Europe, predstavnika europskih i svjetskih banaka, financijskih korporacija. Okupio je i velik broj investitora zainteresiranih za ulaganja u države Srednje i Istočne Europe koje, kako je istaknuto, čekaju da se ostvari njihova velika vizija - pristup Europskoj uniji. U hrvatskom izaslanstvu bio je i zamjenik ministra financija Damir Kuštrak koji je skup ocijenio korisnim i uspješnim. Investicijski forum bio je prigoda za razgovore s velikim brojem bankara i predstavnika financijskih institucija gdje se već mogu nazrijeti i dogovoriti budući poslovi tako da će ih tijekom budućih pregovora biti lakše i ostvariti, naglasio je. Za Hrvatsku je važnim ocijenio osnivanje posebnog poduzeća za izgradnju autocesta, koje će imati svoje izvorne prihode i biti zanimljivo investitorima. Potvrđuje to i interes koji je za financiranje takvih važnih infrastrukturnih objekata u Hrvatskoj izrazio i dio bankara na Investicijskom forumu. Sponzor ovogodišnjeg nastupa Hrvatske na Forumu bila je Zagrebačka banka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>S novim tehnološkim srcem valjaonica TLM-a uskoro među najmodernijima u svijetu </p>
<p>Kupnja toplo-valjačkog stana u skoroj će budućnosti omogućiti dvostruko, a kasnije i tri do četiri puta veću proizvodnju odnosno preradu aluminija od dosadašnje, kaže inženjer Slobodan Mačukat</p>
<p>ŠIBENIK, 17. siječnja</p>
<p> - U gospodarskoj uzdanici Šibenika, Tvornici lakih metala (TLM), trenutačno se ostvaruje najveća gospodarska investicija u Hrvatskoj. Vrijedna je oko 100 milijuna maraka, što su osigurani zahvaljujući jamstvu države i kreditu dobivenom od konzorcija pet njemačkih banaka i njemačke tvrtke Thyssen.</p>
<p>U tvornicu upravo stiže teška oprema - tehnološko »srce« Valjaonice. Tisuću tona teška oprema dopremljena je u šibensku luku brodom iz Velike Britanije. Šleperima i dizalicama dovozi se do tvornice, u kojoj je sve spremno za njezin prihvat. Gotovi su armiranobetonski temelji za nosače valjaoničkog stana, a izgrađeni su čak deset metara ispod površine nove valjaoničke hale. Građevinari splitske tvrtke »I. L. Lavčević« iskopali su za temelje oko 25.000 prostornih metara materijala i u iskope ugradili oko 3.000 prostornih metara betona te 800 tona željeza. Glavnu je opremu isporučila engleska tvrtka VAI, dok će ostalu opremu, koja će u TLM stizati sljedećih mjeseci, isporučiti tvrtke Austrowaren Junker i Vladrich Siegen.</p>
<p> »Kupnjom ovog toplo-valjačkog stana koji je među najmodernijima u Europi, dobivamo svjetski moderan valjaonički sustav koji će u skoroj budućnosti omogućiti - u odnosu na dosadašnju - dvostruko, a kasnije i tri do četiri puta veću proizvodnju odnosno preradu aluminija. Takvu povećanu preradu bit će moguće postići s istim brojem zaposlenih jer će se po radniku prerađivati tona aluminija«, kaže inženjer Slobodan Mačukat, jedan od osmorice tvorničkih inženjera, zaduženih za ovu modernizaciju Valjaonice. </p>
<p> »Rijetko koja aluminijska tvrtka ima zaokruženu tehnološku cjelinu s kakvom će se već sutra TLM moći pohvaliti. Slovenski IMPOL nema, primjerice, ovako moderan toplovaljački stan, iako i sa starim posluje racionalno«, dodaje Mačukat, koji probnu proizvodnju u novoj valjaoničkoj hali i na novom stroju najavljuje do konca ove godine. U međuvremenu, slijedi montaža opreme koja je još uvijek u velikim sanducima, a otvorit će se ovih dana u nazočnosti predstavnika osiguravateljskih kuća i izvođača radova. Brod, koji je u šibensku luku dopremio tešku opremu zahvatilo je, naime, veliko nevrijeme, kontejneri na njemu pomaknuli su se, šteta na opremi nije registrirana. </p>
<p> Inženjer Mačukat na kraju posebno ističe da je pri ovoj investiciji znatan angažman domaće pameti a da će projekt modernizacije, kad bude završen, učiniti šibensku Tvornicu lakih metala traženom »udavačom« u skoroj privatizaciji. Za kupnju ovog aluminijaša sa oko 2000 zaposlenih zainteresiran je slovenski IMPOL, a njemačka tvrtka DaimlerCrysler zainteresirana je za neke oblike poslovne suradnje. (Jadranka Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>HFP: Pazinka u stečaj s preustrojem, za dionice Agrokoke tri ponude</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) odlučio je u srijedu da će se privatizacija Pazinke d.d. obaviti u okviru stečaja s preustrojem, o čemu će obavijestiti sve ponuđače koji su se javili na natječaj objavljen u studenome u Jutarnjem listu i Financial Timesu, stoji u priopćenju HFP-a koje je potpisala glasnogovornica Teodora Matej.</p>
<p>Na natječaj je stiglo sedam pisama namjere, od kojih se samo jedno odnosi na kupnju cijelog paketa dionica Pazinke u vlasništvu države. Riječ je o tvrtki RDK Trading iz Belgije, koja želi kupiti 94,03 posto dionica Pazinke, no u HFP-u su ovu ponudu ocijenili »u nekim elementima nerealnom i financijski neprihvatljivom te pravno nemogućom«. Interes za ulaganje u pojedine tehničko-tehnološke cjeline ovoga pazinskog poduzeća iskazalo je šest tvrtki. Tako je Masureel iz Belgije zainteresiran za kupnju Pogona poliestera, talijanski Ziche zanima kupnja dislociranog pogona Pazinke u Žminju i zakup Pogona efektne pređe. Njemački je Charles Graser zainteresiran za kupnju Pogona zidnih obloga, a i talijanski Scappini Walter želi sudjelovati u njegovoj privatizaciji. Za ulaganje u pojedine dijelove Pazinke zainteresirani su i Samatex d.o.o. iz Pazina, koji zanima kupnja Pogona PC tekstila, te D Trade d.o.o., koji zanima kupnja 600 četvornih metara poslovnog prostora.</p>
<p>Na natječaj za kupnju 334.005 dionica Agrokoke ili 96,2 posto vrijednosti temeljnog kapitala ove tvrtke pristigle su tri ponude. Riječ je o Agro-Slavoniji d.o.o. iz Sesvetskog Kraljevca te o trgovačkim društvima Lukač d.o.o. i Sedat Sinan. Upravni je odbor HFP-a odlučio sva tri ponuđača pozvati na razgovor i od njih očekuje dopunjavanje ponuda. Inače, početna je cijena za prodaju ovih dionica Agrokoke, koju je odredila Vlada, četiri milijuna kuna.</p>
<p>Upravni je odbor HFP-a odlučio u srijedu raspisati drugi natječaj za prodaju 47.997 dionica ili 71,85 posto temeljnoga kapitala Đakovčanke d.d. Na prvi natječaj, objavljen 8. prosinca, nije pristigla nijedna ponuda. Stoga je HFP odlučio da će na ponovljenom natječaju dionice ovoga trgovačkog društva prodati uz diskont od 92 posto vrijednosti nominale, što znači da će za navedeni udio u Đakovčanki tražiti samo 1.151.928 kuna umjesto 14.399.100. Od potencijalnog se ulagača očekuje da zadrži zaposlene, preuzme i podmiri obveze te da u poduzeće uloži dodatna sredstva. (A. Milovan)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Erste International omogućava Hrvatima ulaganja na stranom </p>
<p>tržištu kapitala </p>
<p>Na inozemna tržišta dionica bit će uloženo do 50 posto portfelja tog otvorenog investicijskog fonda, 25 posto na tržište euroobveznica i isto toliko na hrvatsko tržište obveznica i tržište novca</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - U srijedu je u Zagrebu predstavljen otvoreni investicijski fond Erste International preko kojeg će se hrvatskim ulagačima omogućiti ulaganje na međunarodnom tržištu kapitala čim se, kako je rečeno na press konferenciji, među ostalim uklanja strah domaćih ulagača od naglog slabljenja kune. Otvoreni investicijski fond Erste International može se od 18. siječnja kupiti u svim poslovnicama Erste & Steiermärkische Banka u Hrvatskoj te izravno od društva za upravljanje Erste invest. Inače, Erste & Steiermärkische Bank počeo je raditi u Hrvatskoj prije četiri mjeseca, a prema najsvježijim podacima ima bilančnu sumu koja je premašila tri milijarde kuna. </p>
<p>Početna cijena udjela u fondu iznosi 102,5 kuna, a minimalno je ulaganje 410 kuna, odnosno četiri udjela. Napominje se kako je udio u fondu denominiran u kunama, ali je pretežit dio imovine (95 posto) u euru i dolaru, tako da će se eventualna deprecijacija kune odmah vidjeti na trenutačnom porastu vrijednosti udjela, čak ako vrijednosni papiri u koje je fond uložio ne dobiju na vrijednosti. </p>
<p>Erste International ulagat će na globalna tržišta dionica do 50 posto portfelja, 25 posto na tržište euroobveznica te isto toliko na hrvatsko tržište obveznica i tržište novca. Na taj se način, rečeno je, postiže optimalna diverzifikacija portfelja kako po vrstama instrumenata tako i geografski, kao i visok očekivani povrat na ulaganje uz prihvatljivu razinu rizika. </p>
<p>Investicijski savjetnik za ulaganja na međunarodnim tržištima je Erste Sparinvest iz Beča, s više od 35 godina iskustva na poslovima ulaganja u vrijednosne papire i dominantnom pozicijom na austrijskom tržištu fondova za stanovništvo, a depozitna banka fonda je Erste & Steiermärkische Bank. (L. Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Industrijska proizvodnja u prosincu smanjena 2,2 posto </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u prosincu prošle godine smanjena 2,2 posto u odnosu prema istom mjesecu godinu ranije, dok je u prošloj godini porasla 1,7 posto u odnosu prema 1999., podaci su Državnog zavoda za statistiku.
Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama rast proizvodnje u prosincu zabilježen je kod intermedijarnih proizvoda, osim energije, i to 3,7 posto. Proizvodnja energije smanjena je 5,9 posto, kapitalnih proizvoda 18,8 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 21,4 posto te netrajnih proizvoda za široku potrošnju 1,4 posto.</p>
<p> Prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, rast proizvodnje zabilježen je u rudarstvu i vađenju, 8,4 posto u odnosu prema prosincu 1999. godine. U prerađivačkoj industriji proizvodnja je smanjena 2,4 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom za tri posto.</p>
<p> U okviru prerađivačke industrije najviše je porasla proizvodnja uredskih strojeva i računala, 29,8 posto, dok je najveći pad proizvodnje zabilježen u proizvodnji duhanskih proizvoda, 26,1 posto.(H)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Croatia banka besplatno savjetuje svoje klijente o novim porezima</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Croatia banka organizira 24. siječnja za svoje klijente besplatan stručni seminar o provedbi novih poreznih propisa. S obzirom na brojne upite obrtnika i poduzetnika, u prvom će planu biti teme: obračun poreza i doprinosa iz plaće i na plaće u 2001. godini, porezi i prirezi pri isplati honorara i drugih primanja iz samostalnog rada od 1. siječnja ove godine, priopćeno je iz Croatia banke.</p>
<p>Organizacijom ovog seminara nastavlja se inicijativa Croatia banke da građenjem poslovne i stručne suradnje sa svojim poslovnim partnerima potakne kvalitetan razvoj te da se u obostranom interesu smanje rizici poslovanja. Jedan je od strateških ciljeva Croatia banke ohrabrenje stranih ulagača da investiraju u Hrvatskoj, a pretpostavka je za to kvalitetna priprema domaćih obrtnika i poduzetnika za prihvat takvih ulaganja. Stoga banka planira u 2001. godini financijski i stručno poduprijeti izradu investicijske dokumentacije za nekoliko najzanimljivijih projekata koji imaju izuzetan tržišni potencijal i pomoći im da konkuriraju prema inozemnim izvorima financiranja. Osim seminara i stručnih skupova klijenti Croatia banke mogu svoja pitanja dostaviti i pismenim putem na: e-mail: marketing@crbanka.tel.hr,fax: 01/2391-157 ili se za dodatne informacije o besplatnom poslovanju mogu obratiti na telefon: 01/2391-260. Uslugama dopisnoga poslovnog savjetovanja mogu se koristiti i ostali obrtnici i poduzetnici koji nisu klijenti Croatia banke. Za njih je usluga prvi put besplatna, a nakon toga mogu pristupiti u komitentsku strukturu Croatia banke ili za sljedeće upite plaćaju naknadu troškova, priopćeno je iz banke. (Ž.B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="80">
<p>Županijski odvjetnik zatražio istragu protiv Pavića, Grubišića, Kutle, Hrvačića i Mandića</p>
<p>Ne spominje se kvalifikacija - udruživanje radi ovladavanja medijskim prostorom / Zadnik: Za kaznena djela za koja ih se sumnjiči, kazne od šest mjeseci do osam godina / Alaburić: S obzirom na visinu kazni, pitam se je li Županijsko odvjetništvo nadležno za podnošenje zahtjeva </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja </p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu priopćilo je da je u srijedu podnijelo istražni zahtjev protiv Miroslava Kutle i drugih zbog sumnje da su počinili kaznena djela zloupotrebe ovlasti u gospodarskom poslovanju i stvaranja monopolističkog položaja na tržištu, vezano uz dioničko društvo »Grupo«. Navodi se to u priopćenju koje je potpisala županijska državna odvjetnica Višnja Lončar.</p>
<p> Županijsko državno odvjetništvo, navodi se, zatražilo je od zagrebačke policije dodatnu kriminalističku obradu i prikupljanje dodatnih dokaza u povodu kaznene prijave Odjela gospodarskog kriminaliteta zagrebačke policije, podnesene 4. prosinca 2000. protiv Miroslava Kutle i drugih osumnjičenih za udruživanje radi počinjenja kaznenog djela. Nakon što je policija dostavila dodatne obavijesti i dokumentaciju, Odvjetništvo je u srijedu podnijelo istražni zahtjev.</p>
<p> Dežurni istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić potvrdio je u srijedu za Vjesnik da je zaprimio spis. Kako nam je kazao, u istražnom zahtjevu, uz Kutlu, navedeni su Ninoslav Pavić, suvlasnik Europapress holdinga, Vinko Grubišić, suvlasnik Otvorene televizije, Juraj Hrvačić, direktor Obiteljskog radija, te Dražen Mandić, koji je na optuženičkoj klupi zbog slučaja »Tisak«. Kako je Vjesnik doznao od suca, Ivan Majić, direktor Globus holdinga, Zdravko Jurak i osoba pod imenom Hrvoje Franjić (za koju je Republika tvrdila da je Ivić Pašalić) nisu spomenuti u istražnom zahtjevu. </p>
<p>Naime, početkom prosinca zagrebačka je policija osumnjičila sve te osobe, a Pavić i Grubišić bili su zadržani dva dana u pritvoru nakon čega su, u nedostatku dokaza, pušteni na slobodu. Istražni sudac Devčić je, najavivši početak rješavanja slučaja »Grupo« za petnaestak dana, naveo da pritvor za Pavića, Grubišića, Mandića i Hrvačića nije zatražen jer »u spisu nema zbirno navedene štete, i da šteta nije relevantna za kvalifikaciju kaznenih djela zloporabe u gospodarskom poslovanju i stvaranja monopolističkog položaja«.</p>
<p>Slavko Zadnik, v.d. državnog odvjetnika, za Vjesnik je izjavio da istražni sudac sada mora saslušati okrivljenike u slučaju »Grupo« ako to dosad nije učinjeno. O tome da se u istražnom zahtjevu više ne spominje udruživanje radi ovladavanja medijskim prostorom, što se navodilo na početku afere, Zadnik kaže kako zasad očito nema o elemenata za takvu kvalifikaciju djela. No, dodaje i da se u tijeku istrage kvalifikacija može i proširiti. </p>
<p>Nakon što se okrivljenici saslušaju, istražni sudac mora odlučiti o donošenju rješenja o provedbi istrage. Na potezu je, dakle, istražni sudac, a Zadnik smatra kako nije isključeno da će od policije biti zatraženo prikupljanje dodatnih dokaza. </p>
<p>Napominje da spis o slučaju »Grupo« ima nekoliko tomova. Za kaznena djela za koja se terete sudionici, mogu biti izrečene zatvorske kazne od šest mjeseci do osam godina. </p>
<p>Zamoljen da prokomentira zahtjev za istragom, branitelj osumnjičenog Vinka Grubišića, odvjetnik Igor Grubišić rekao je da do srijede popodne nije dobio spis na uvid, te da je o zahtjevu za istragu samo čuo neslužbeno. </p>
<p>»Još nemam uvid u istražni zahtjev jer mi je za obranu Ninoslava Pavića potrebna nova punomoć«, rekla je za Vjesnik u srijedu njegova odvjetnica Vesna Alaburić. Kazala je da će istražni zahtjev vidjeti u četvrtak kad dobije punomoć. </p>
<p>»Zanimljivo je da i ja i drugi odvjetnici moramo dobiti nove punomoći za svoje branjenike, što samo dokazuje da je definitivno propala konstrukcija o takozvanoj zločinačkoj organizaciji«, ističe Alaburić. »S obzirom na visinu kazni za djela za koja se sumnjiče Pavić i ostali, pitam se je li Županijsko državno odvjetništvo uopće nadležno za podnošenje istražnog zahtjeva. Ako istražni sudac utvrdi da Županijsko državno odvjetništvo nije nadležno za to, pretpostavljam da će odbaciti i istražni zahtjev«, drži odvjetnica. </p>
<p>Govoreći o osnovanosti optužbe za stvaranje monopolističkog položaja na tržištu, Vesna Alaburić tvrdi da se u ovom slučaju nikako nije radilo o tome, te da Državno odvjetništvo koje je podnijelo zahtjev, »vrlo loše poznaje Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja, te pitanje monopola u Hrvatskoj«. O drugom dijelu istražnog zahtjeva, zloporabi ovlasti u gospodarskom poslovanju, nije se mogla očitovati bez jasnog uvida u istražni zahtjev. (B. Bašić, A. Fjorović, V. Majetić, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Ivica Pančić: Pravo na stan imaju samo invalidi koji ga još nemaju</p>
<p>Dok god ima stambeno nezbrinutih invalida težih skupina, nedopustivo je stanove dijeliti invalidima sa 20 ili 30 posto invaliditeta, a takvima je dosad podijeljeno 160 stanova, ističe ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić / Stanovi će se ubuduće dodjeljivati maksimalno pošteno i transparentno / Ove će ih se godine dodijeliti između 600 i 700 </p>
<p>ZAGREB, 17.siječnja</p>
<p> - »Potrebno je provesti reviziju dodjele stanova stradalnicima Domovinskog rata kako bi se vidjelo je li kod otkupa sve odrađeno po zakonu. U slučajevima kršenja zakona, otkup se mora spriječiti, a one koje su takva rješenja izdavali, treba pozvati na odgovornost«, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare na temu stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata, ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić. </p>
<p>»Dok god postoje stambeno nezbrinuti invalidi težih skupina, nedopustivo je stanove dijeliti invalidima sa 20 ili 30 posto invaliditeta, a takvih je trenutačno oko 160«, kaže Pančić, dodajući kako je određena shema kod dodjele stanova stradalnicima ranije zasigurno postojala, te da se svodila na trijadu MORH, nekadašnje Ministarstvo obnove i Ministarstvo branitelja. </p>
<p>Kao primjer loše provedene dodjele stanova, Pančić se posebice osvrnuo na podjelu stanova u zagrebačkom naselju Borovje. »Rješenja za dodjelu stanova u tom naselju bila su napisana prije nego se zgrada sagradila. Neki su čak uložili i svoj novac za dodatno uređenje, iako su rješenja i potpis bili protupravni«, upozorio je ministar. Dodao je kako su - premda ne želi govoriti o detaljima koje tek trebaju utvrditi nadležne institucije - neki stradalnici navodno plaćali i takva rješenja. </p>
<p>Kao jedan od gorućih problema, ministar je istaknuo i deficit stambenih objekata za smještaj invalida ili obitelji poginulih branitelja u većim gradovima. Naime, najveći je broj zahtjeva za dodjelu stanova podnesen u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, dok u manjim mjestima još ima neuseljenih objekata. »Prioritete po pojedinim županijama kreiralo je bivše ministarstvo, no paradoks je i to da ljudi žele stan u većim sredinama, pa imamo situaciju da ljudi iz Dubrovnika ne žele useliti u stanove koji su sagrađeni u Stonu«, ističe Pančić. One koji žele birati treba staviti na najniža mjesta na listi, pa neka na useljenje čekaju još nekoliko godina, dodao je. </p>
<p>Na novinarsko pitanje koliko je stanova trenutačno neuseljeno, ministar je odgovorio kako se radi o deset posto završenih stanova, što je velika brojka s obzirom da 6.000 zahtjeva stradalnika još uvijek nije riješeno. »Ljude se svojedobno zavaraval obećanjima kako će se svi stradalnici stambeno zbrinuti do 2001. Ako se nastavi ovakvim tempom, što znači uz ulaganje od 150 do 200 milijuna kuna iz proračuna godišnje, još ćemo se dugo baviti ovom problematikom«, kazao je ministar, podsjetivši kako je za izgradnju stanova za stradalnike ove godine iz proračuna osigurano 30 milijuna kuna manje nego lani (150 milijuna).</p>
<p>Ministarstvu se, smatra Pančić, može prigovarati da nije osiguralo dovoljno sredstava za izgradnju stambenih zgrada, no, puno je važnija činjenica da će se stradalnicima Domovinskog rata stanovi ubuduće dodjeljivati maksimalno pošteno i transparentno.</p>
<p>»Neprihvatljive su razne priče koje se plasiraju u javnost o tome da se ovdje navodno stanovi kupuju. Kada bi netko iz ovog Ministarstva samo pokušao napraviti nešto slično, više ne bi bio ovdje, upozorio je Pančić. </p>
<p>Govoreći o iskrivljenoj percepciji prema kojoj to što je netko ratni vojni invalid automatski znači da ima pravo na stan, ministar je kazao kako zakon jasno određuje da se zbrinuti trebaju smo oni invalidi koji nemaju riješeno stambeno pitanje. </p>
<p>Kada je riječ o podjeli odgovornosti oko dinamike građenja objekata za zbrinjavanje stradalnika, u Ministarstvu branitelja poručuju kako su oni zaduženi za utvrđivanje kriterija i dodjelu stanove, dok je u nadležnosti Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva sve ono što ima veze s izgradnjom stambenih zgrada. Inače, Ministarstvo hrvatskih branitelja ove godine planira dodijeliti između 600 i 700 stanova stradalnicima Domovinskog rata.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Hvidra: Zakon o porezu na dohodak narušava dostojanstvo branitelja</p>
<p>OSIJEK, 17. siječnja</p>
<p> - Zakon o porezu na dohodak koji narušava dostojanstvo hrvatskih branitelja treba ukinuti a na snazi bi trebao ostati članak 22. Zakona o pravima hrvatskih branitelja, priopćila je u srijedu osječko-baranjska Hvidra. U priopćenju se ističe da Ministarstvo hrvatskih branitelja svojim radom i rezultatima te »oduzimanjem stečenih prava radi protiv interesa stradalnika Domovinskog rata zbog kojih je i nastalo«. Hvidra tako navodi da ministar Ivica Pančić koji bi trebao štititi interese stradalnika, svojim odnosom, »a poglavito neutemeljenim izjavama, okupljanjem podobnih udruga oko sebe tražeći njihovu potporu nije zaslužio biti ministar branitelja«. S tim u vezi, Hvidra upozorava da Pančić i takvo ministarstvo više nisu potrebni. </p>
<p>Što se tiče Nacrta prijedloga zakona o pravima branitelja, u priopćenju se kaže da se »drugom ili trećom verzijom gospode iz Ministarstva želi umanjiti stečena prava roditelja, udovica i invalida Domovinskog rata na diskriminirajući način«. Prema priopćenju, izjave dužnosnika Ministarstva da se prava neće bitno mijenjati »nemoralne su i neprihvatljive«. Kako primjećuju u Hvidri, Nacrt »otkriva svoje pravo lice preko prijedloga za izračun mirovina, dječjeg doplatka, dragovoljačkog doplatka pa sve do poreznih olakšica«. Zahtijeva se da se provodi postojeći zakon uz dodatak da se prava oboljelih izjednače s pravima ranjenih. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Odgođena deložacija branitelja do pronalaska zamjenskoga stana</p>
<p>DUBROVNIK, 17. siječnja</p>
<p> - Iseljenje hrvatskog branitelja i ratnog invalida Nedjeljka Šare s obitelji, najavljeno za srijedu, odgođeno je dok se ne pronađe odgovarajuće zamjensko rješenje. Slučaj koji je u Dubrovniku izazvao veliku pozornost, tim više što se obitelj nalazi u stanu u vlasništvu MORH-a, završio je tako na zadovoljstvo njegovih suboraca, predstavnika Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, ali i pripadnika temeljne policije što su toga dana osiguravali javni red i mir tijekom pokušaja deložacije. </p>
<p>Među ostalima, događaju je nazočio i saborski zastupnik HSS-a Srećko Kljunak koji je, uz ostalo, kazao da s obzirom da je taj stan u vlasništvu MORH-a, prema Zakonu o hrvatskim braniteljima niti jedan invalid ne može biti deložiran dok mu se ne riješi stambeno pitanje, i to do konca ove godine. Na mjestu događaja pojavila se i Aleksandra Miškulin, u čiju je korist, podsjećamo, Sud u Dubrovniku presudio, što je izazvalo negativne reakcije kod branitelja. Miškulin je, naime, sestra pokojne supruge pokojnoga nositelja stanarskoga prava (?) na osnovu čega je, rečeno je, i presuđeno u njezinu korist. </p>
<p>Svojim se suborcima, nakon gotovo dva sata iščekivanja rješenja problema, obratio i sam Šare kazavši da se radi o »pravnoj greški«. »Ostajem do daljnjega u stanu i hvala svima koji su mi došli dati potporu«, rekao je vidno uzbuđeni Šare poslije čega je pozdravljen burnim pljeskom. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Jeren: Ignoriranje akademske zajednice je opasno </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - »Jednoglasnom odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu Fakultet za fizičku kulturu promijenio je naziv u Kineziološki fakultet, čime je uslišena 20 godina stara želja profesora toga fakulteta«, izvijestio je u srijedu, rektor zagrebačkog Sveučilišta prof. dr. Branko Jeren, na redovitoj konferenciji za novinare. </p>
<p>Prema rektorovim riječima, središnja točka sjednice Senata bila je rasprava o Prednacrtu prijedloga zakona o znanstvenoistraživačkoj i razvojnoistraživačkoj djelatnosti, čiji će zaključci biti poslani na usvajanje ministru znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvoju Kraljeviću. »Članovi Senata istaknuli su da se ni pri izradi ovoga zakona nije poslušalo akademsku javnost, te da takav prijedlog nije u suglasnosti s programom Vlade. Senatu je bilo vrlo teško prihvatiti revolucionarne promjene koje donosi prijedlog zakona, tim više što je nekoliko dekana izrazilo bojazan da će akademska zajednica ovim zakonom biti ignorirana«, rekao je Jeren. Prema njegovim riječima, prijedlog zakona o istraživačkoj djelatnosti pisan je institutski i sveučilište u njemu uopće nema primjereno mjesto. To je vrlo opasno jer je većina znanosti u Hrvatskoj upravo na sveučilištu, zaključio je rektor, dodavši da se taj prijedlog mimoilazi i s prijedlogom zakona o visokim učilištima.</p>
<p> Osnovna zamjerka prijedlogu zapravo je uloga koja se dodjeljuje Nacionalnom odboru za znanost. Taj bi odbor preuzeo ulogu ministra, što je rektor pozdravio, jer, kako je rekao - time se želi istaknuti ogromna demokratičnost. Međutim, kada se dobije uvid u to što taj odbor radi, ispada kako je pod njegovom ingerencijom čitava hrvatska znanost. »Takav je pristup nedopustiv, tim više, što se nakon isticanja demokratičnosti izbora članova Nacionalnog odbora za znanost, zapravo skriva izravna politička odluka«, rekao je Jeren. </p>
<p>Članovi odbora birali bi se, naime, na pet godina a dolazili bi iz redova odabranih znanstvenih uglednika. Oni bi na temelju svojih prosudbi, bili apsolutni arbitri za sve bitno u sustavu znanosti - od plaća profesora na fakultetima do statusa pojedinaca i ustanova, te financijske preraspodjele. No, ono što Senat zamjera, jest to što bi članove odbora birao ministar, a ne akademska zajednica. Stoga je rektor zaključio je zakon pisan proinstitutski, te da ga, kao takvoga, Senat ne može prihvatiti. </p>
<p>Na sjednici Senata jednoglasno je odbačen i podnesak bivšeg studenta Stomatološkog fakulteta Zlatka Popića, s obrazloženjem njegove neutemeljenosti, nedostatka dokaza. Popić je, podsjetimo, prije dva mjeseca izašao u javnost optuživši nekolicinu profesora Stomatologije za prodaju ispita i uredskoga materijala. (M. L.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori i dalje obavezno, odlučio Ustavni sud </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Za obrtnike će članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) i dalje biti obavezno. Proizlazi to iz odluke Ustavnog suda od srijede, kojom je odbijen zahtjev za ukidanjem dijela Zakona o obrtu prema kojem je članstvo u HOK-u obavezno. Predlagatelji koji su tražili ukidanje tog dijela Zakona, tvrdili su da je on u nesuglasju s ustavnim pravom građana na slobodno udruživanje. No, Ustavni sud zaključio je da ta sloboda vrijedi samo za udruživanje u institucije civilnog društva (udruge, sindikate), što komora nije. Naime, kako je rečeno, komora je produžena ruka države, na koju ona prenosi dio javnih ovlasti (izdavanje obrtnica, polaganje ispita i slično). </p>
<p>Osporavatelji zakona, pak, isticali su da država ne smije natjerati građane da se udružuju u neke udruge kad to ne žele, ili ako se to protivi njihovim interesima. To je, po njima, u suprotnosti s odredbom Ustava u kojoj stoji da se građanima jamči pravo na slobodu udruživanja radi zaštite njihovih probitaka i ciljeva. </p>
<p>Među ustavnim sucima prevladalo je stajalište kako se članovi HOK-a ne mogu u ovom slučaju tretirati kao građani, nego kao gospodarski subjekti koji djelatnost obavljaju prema zakonima o obrtu ili trgovačkom društvu. A obrt, odnosno trgovačko društvo su pravne osobe na koje je država prenijela javne ovlasti, obrazložio je Ustavni sud. </p>
<p>Sud se pritom pozvao i na iskustva iz europskih zemalja, gdje je članstvo u komorama obvezno. Komore (obrtnička, liječnička, odvjetnička...) ne mogu se poistovijetiti s udrugama ili sindikatima, u kojima člansvo nije obvezno, napomenuo je Ustavni sud. </p>
<p>Ustavni sud usvojio je i dvije ustavne tužbe pripadnika bivše JNA kojima je osporeno pravo na mirovinski staž koji su ostvarili u JNA od početka '80-ih do 1991. Naime, Ž.M. i M.Đ. podnijeli su ustavnu tužbu jer im je Upravni sud odbio priznati mirovinski staž zbog toga što se nisu odazvali pozivu da se do kraja 1991. godine stave na raspolaganje Hrvatskoj vojsci. </p>
<p> U Zakonu o ostvarivanju prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja pripadnika bivše JNA, stajalo je pak da je jedan od uvjeta za priznavanje staža, odazivanje pozivu u HV. Međutim, Ustavni sud je, usvajajući ustavne tužbe, ustvrdio da je za priznavanje mirovinskog staža, irelevantno jesu li se Ž.M. i M.Đ. stavili na raspolaganje HV-u. Za Ustavni sud je presudno bilo to da je Upravni sud napravio proceduralnu grešku kad je odlučivao o odbijanju priznanja staža. </p>
<p>Cijeli predmet vraćen je na ponovo odlučivanje Upravnom sudu. Inače, za ovu odluku glasovalo je devet sudaca Ustavnog suda, a Vice Vukojević i Milan Vuković bili su protiv. Za Vukovića je bilo neprihvatljivo da se nekome daje pravo na mirovinski staž, kad je očito da se nije stavio na raspolaganje HV-u, što je bio zakonski uvjet za priznavanje tog staža. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Čakovec dobiva sportsko-poslovnu zračnu luku </p>
<p>ČAKOVEC, 17. siječnja</p>
<p> - Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek podržava program pretvaranja uzletišta u Pribislavcu u sportsko-poslovnu zračnu luku Čakovec. Tušeka s kojim je bio njegov pomoćnik Boris Smrečki, o programu su obavijestili međimurski župan Branko Levačić, čakovečki gradonačelnik Aleksandar Makovec i predsjednik Aero-kluba Čakovec Goran Kovačić. </p>
<p>Trenutačno Klub, raspolaže sa sedam jedrilica i šest aviona, te ima školu za pilote motornog letenja, jedrenja i padobranstva a aerodrom Pribislavec ima određenu ulogu u obrambenim planovima. </p>
<p>No, cijeli teren nije u vlasništvu grada Čakovca, već i pojedinaca. Pojedini vlasnici počeli su orati dosadašnje sjenokoše gotovo do samog zaštitnog pojasa poletno-sletne staze pa se sada traži prekategorizacija da bi se asfaltirala poletno-sletna staza i dobio status sportsko-poslovne zračne luke. Međimurski čelnici potvrdili su veliku važnost tog projekta za razvitak gospodarstva u Županiji i zrakoplovnog sporta. Ministar Tušek preporučio je da Grad Čakovec osnuje tvrtku koja bi obavila sve pripreme, a poslije i upravljala zračnom lukom, kao što je to napravljeno na Korčuli i Hvaru. Ministarstvo će i novcem pomoći pri otkupu zemljišta potrebnog za uređenje staze na koju bi slijetali zrakoplovi do pedeset sjedišta. </p>
<p>Ministar Tušek obavijestio je novinare o potpori Ministarstva programu osuvremenjivanja cesta u pograničnom području Međimurske županije, kao i izgradnji južne zaobilaznice Čakovca. Kazao je da se u suradnji s mađarskom stranom i dalje radi na osposobljavanju željezničkog mosta preko rijeke Mure, kod Kotoribe, i za cestovni promet. Naime, tako bi se otvorio novi cestovni granični prijelaz prema mađarskim naseljima u kojima žive Hrvati. Tušek je u srijedu posjetio i Radionicu željezničkih vagona u Čakovcu, koja je, istaknuo je, jedna od najuspješnijih u Hrvatskoj. Potvrdio je da se neće žuriti s privatizacijom tog dijela željezničke infrastrukture, već će se postupati u skladu sa Strategijom koju je prihvatio Hrvatski sabor. </p>
<p> Odluku da se osnuje tvrtka Hrvatske autoceste Vlada će donijeti najkasnije do kraja siječnja, rekao je Tušek u razgovoru s novinarima. Tvrtka se neće financirati iz državnog proračuna već će imati autonomne prihode. Na taj će način ostati više novca Hrvatskim cestama koje brinu za državne ceste, među kojima su i zaobilaznice velikih gradova. Tušek je naglasio kako u dogledno vrijeme treba izgraditi stotinu kilometara autocesta, u što se ne računa Jonska autocesta, ni prometnica od Splita prema Dubrovniku. Upozorio je da s dosadašnjim koncesionarima gradnje autocesta Hrvatska nije imala najpovoljnija rješenja, a poboljšanja se očekuju nakon osnutka Hrvatskih autocesta. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Početkom veljače o rušenju bespravne gradnje </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja </p>
<p> - Početkom veljače Vladi će biti dostavljeno godišnje izvješće Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Iz izvješća će se vidjeti točan broj rješenja za rušenje bespravno izgrađenih objekata i kako će se provesti program saniranja bespravne gradnje, izjavila je u srijedu Hini pomoćnica ministra za inspekcijske poslove Josipa Blažević.</p>
<p> Tek kad se Vlada očituje o izvješću, počet će izrada novoga popisa rušenja bespravne gradnje, rekla je pomoćnica zanijekavši time tvrdnje u nekim medijima da 15. siječnja počinje nova kampanja rušenja bespravnih objekata. Iz izvješća, koje će sadržavati podatke područnih jedinica građevne inspekcije iz cijele Hrvatske, vidjet će se točan broj rješenja i koliko ih je provedeno, naglašava Blažević. Prema programu, prošle je godine trebalo srušiti 51 bespravni objekt s popisa prioriteta, a srušeno ih je 80 posto. Ostali će biti uvršteni u ovogodišnji popis. U tijeku je izrada natječaja za odabir izvršitelja inspekcijskih rješenja - rušenja. Tek kad završi natječaj, znat će se nadnevak, redoslijed i rokovi rušenja bespravne gradnje, doznaje se u Ministarstvu. </p>
<p> Usporedo s planom rušenja, Ministarstvo izrađuje program saniranja bespravne gradnje. On će obuhvatiti sve objekte što mogu ostati u prostoru, odnosno koji se uklapaju u prostorni plan i za koje je investitor pribavio sve dozvole. Ti se objekti neće rušiti, a ulagaču će biti propisana visina naknade za bespravno iskorištavanje prostora. To će područje, najavljeno je u Ministarstvu, biti uređeno novim zakonom o prostornom uređenju. Zakonski je tekst već dostavljen u šezdesetak stručnih tijela, primjedbe i prijedloge kojih će Ministarstvo zaprimati do 20. siječnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Splitski SDP i HNS: HDZ i dalje dijeli Hrvate iako ga je to koštalo izbora</p>
<p>SPLIT, 16. siječnja</p>
<p> - Čelnici splitskoga SDP-a i HNS-a održali su u srijedu zajedničku konferenciju za novinare, na kojoj su oštro kritizirali istupe visokih dužnosnika HDZ-a. Predsjednik splitskoga SDP-a i saborski zastupnik Marin Jurjević pojasnio je da zajednički nastup tih dviju stranaka nije uvertira u stvaranje nove splitske koalicije (bez HSLS-a), već odgovor na »bjesomučne i nekontrolirane napade HDZ-a, čija politika postaje sve opasnija za Hrvatsku«. </p>
<p>Jurjević je kazao da se HDZ upire iz svih snaga kako bi podijelio i zavadio hrvatski narod, iako ga je takva praksa koštala poraza na prošlogodišnjim izborima. »Zar se ponovo vraćamo u vrijeme za koje smo mislili da se više nikada neće ponoviti? Zar će se ponovo uvesti praksa 'živih meta' i bojovni pozivi na likvidaciju«, upitao je Jurjević, ustvrdivši da je HDZ-ova iracionalna politika pogubna za demokratsku Hrvatsku. </p>
<p>»Ako nekoga stalno prozivate orjunašom, boljševikom i komunjarom, onda je to poziv na njegovu likvidaciju. HDZ je uistinu izgubio busolu i mi se još možemo samo nadati da se neće uvesti praksa kopanja očiju«, rekao je Jurjević. HDZ ponovo priziva duhove prošlosti i priželjkuje da Hrvat krene na Hrvata, kaže Jurjević i dodaje da pozivanje na fizički obračun s političkim neistomišljenicima potvrđuje činjenicu da se HDZ još nije odrekao boljševističkih metoda. »To je vrlo opasno za Hrvatsku. HDZ nije stranka, nije ni pokret. To su 'ostaci ostataka', koji se raspadaju nevjerojatnom brzinom, pri čemu žele napakostiti Hrvatskoj, koja se tek sada počela oporavljati od posljedica HDZ-ove vladavine«, rekao je Jurjević. </p>
<p>Čelnik HNS-a Jakša Marasović istaknuo je kako HDZ »nema pojma što je demokratska Europa, a ne može ni znati kad živi u 19. stoljeću«. Marasović je rekao da je Vlada krivac što ih nije sve pozatvarala. »Nakon svega što su učinili ovoj zemlji, još imaju snage prizivati 'događanje naroda'«, kazao je Marasović, dodajući da se od HDZ-a sve može očekivati, ali da su sada »stvarno prevršili svaku mjeru«. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Vijećnici HDZ-a predali potpise za Tuđmanovu i Bratoševu ulicu</p>
<p>DUBROVNIK, 17. siječnja</p>
<p> - Izaslanstvo Kluba vijećnika HDZ-a u Gradskom vijeću grada Dubrovnika u srijedu je gradonačelniku Vidu Bogdanoviću uručilo 2.015 potpisa potpore Dubrovčana za imenovanje gradskih trgova i ulica imenima dubrovačkih branitelja te dr. Franje Tuđmana i Miljenka Bratoša. </p>
<p> Kako je istaknuo tajnik Gradskog dobora HDZ-a Andro Rudenjak, želi se ubrzati postupak koji su vijećnici HDZ-a potaknuli u javnosti prije šest mjeseci. </p>
<p> »Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, prvi zapovjednik obrane Dubrovnika Miljenko Bratoš i svi dubrovački branitelji ostavili su trag u hrvatskoj i dubrovačkoj povijesti, te im se tako želimo odužiti«, rekao je Rudenjak. </p>
<p> Gradonačelnik Bogdanović ocijenio je kako su takve inicijative politički potezi, o kojima će odlučivati Gradsko vijeće. Kao gradonačelnik prihvaćam tu inicijativu te ću iskoristiti svoj politički utjecaj kako bi se postupak što prije završio i Gradsko vijeće donijelo prijedlog o konačnom rješenju, rekao je Bogdanović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Vlada, u Mesićevoj nazočnosti, danas zbraja rezultate jednogodišnjeg rada </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Vlada premijera Ivice Račana na sjednici u četvrtak, u nazočnosti hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, »zbrojit« će rezultate svoga jednogodišnjeg rada i predstaviti planove za ovu godinu. Račanova koalicijska Vlada formirana je nakon parlamentarnih izbora 3. siječnja 2000. i u njoj su članovi šest stranaka. Sedmim premijerom u neovisnoj Hrvatskoj Račan je imenovan 27. siječnja 2000. Tog je dana održana posljednja sjednica HDZ-ove Vlade premijera Zlatka Mateše, a uvečer u Banskim dvorima i prvi konzultativni sastanak Račanova kabineta. Povjerenje Sabora koalicijska je Vlada dobila 9. veljače. </p>
<p> Premijer Račan nedavno je ocijenio da je u četvrtini mandata njegove Vlade odrađeno više od četvrtine posla. U uspjehe Račanove Vlade ubrajaju se, uz ostalo, vraćanje državnog duga iz prijašnjih godina (od 9,5 milijardi kuna vraćeno je 8,7 milijardi), isplata osigurane štednje u propalim bankama, početak povrata duga umirovljenicima, te donošenje proračuna koji je prvi put niži od onoga iz prijašnje godine.</p>
<p> Vlada je odradila i velik normativni posao, prije svega na promjeni Ustava i poreznog zakonodavstva. Donijela je niz mjera koje bi ove godine trebale voditi bržem oporavku hrvatskog gospodarstva. </p>
<p> U minuse Račanove Vlade prije svih ubraja se rastući broj nezaposlenih, koji je koncem prošle godine dosegnuo gotovo 380 tisuća. Stoga borba protiv tog problema ostaje ključna točka Vladina rada. Iz Banskih dvora najavljuju niz novih mjera koje bi, kako procjenjuju, već sredinom godine vodile padu nezaposlenosti, odnosno povećanju broja radnika. </p>
<p> Vlada će ove godine intenzivno raditi i na decentralizaciji, odnosno prenošenju dijela ovlasti s državne na niže razine, na racionalizaciji i povećanju efikasnosti državne uprave, što bi, prema nekim najavama, moglo značiti i otpušanje dijela zaposlenih. Za sve to Vladi će trebati podrška socijalnih partnera, posebice sindikata s kojima su odnosi donekle »zahladnjeli« zbog razlika o politici plaća. </p>
<p> I na unutarnjem i međunarodnom planu Vladin je rad obilježio odnos s Haaškim sudom. Procjena je analitičara da su ti odnosi i problemi uvelike razriješeni za posljednjeg razgovora premijera i haaške tužiteljice Carle del Ponte, te da ulaze u novu fazu. </p>
<p> I uz te probleme, Vlada je na međunarodnom planu postigla niz uspjeha i prekinula višegodišnju izolaciju države. Hrvatska je postala punopravna članica WTO-a, a počeli su i pregovori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Uredom za unutarnji nadzor Račan povećava disciplinu i štedljivost </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Nakon svečane sjednice, Račanov kabinet odradit će u četvrtak svoj redovni dio posla. </p>
<p> Zasad je poznato da će se na dnevnom redu naći i prijedlog uredbe o osnivanju ureda za unutarnji nadzor. Premijer Račan najavio je ujesen prošle godine osnivanje tog ureda koji bi provjeravao materijalno i financijsko poslovanje tijela državne uprave i stručnih službi Vlade Republike Hrvatske. Ured bi surađivao s istim takvim uredima koje treba osnovati po ministarstvima, zatim s Državnom revizijom, Ministarstvom financija... Tim potezom Vlada još više želi povećati disciplinu i štedljivost s državnim novcem te dodatno potaknuti učinkovitost državne uprave. Iz nepotpunog materijala jasno je da će ured voditi predstojnik, ali nije poznato tko će to biti.</p>
<p>Također, na dnevnom redu je prijedlog nove uredbe o radu Ureda za suradnju s Međunarodnim sudom pravde i Međunarodnim kaznenim sudom. Riječ je o tijelu koje postoji od 1996. godine, otkad je na snagu stupio Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom. U posljednje vrijeme Vlada i taj Ured došli su u središte zanimanja vezano uz poziv Haaga generalu Petru Stipetiću i buke koja se nakon toga podigla. Najnovijom odlukom ne mijenja se mnogo toga, ali sitne izmjene povećavaju odgovornost, primjerice zamjenika predstojnika Ureda koji je dosad odgovarao samo predstojniku, a sada i Vladi. Minimalne su izmjene vezane uz sastav Savjeta za suradnju koji i dalje vodi vicepremijer, a svoj sili ministara te šefovima tajnih službi što sudjeluju u radu priključen je i ministar hrvatskih branitelja te još tri stručnjaka s područja kaznenog i međunarodnog prava koje imenuje Vlada.</p>
<p> Vlada će imenovati i međuresorsku komisiju koja mora raditi na pripremi projekta Jadransko-jonske autoceste. U pitanju je spajanje autoceste od Italije do Grčke koja se u najvećem dijelu od 540 kilometara proteže Hrvatskom. Dakako, najveći problem bit će definirati način financiranja i pronaći novac za gradnju takvog vrlo skupog projekta. (M. Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Pilsel i Lučić kod Mesića zbog zakona o HRT-u i reforme medija</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Stipe Mesić slaže se da je potrebna hitna reforma medijskog sustava. Zagovornik je depolitizacije medija i javne televizije, što je u srijedu prenio predsjednicima Hrvatskog novinarskog društva i Foruma 21, Dragutinu Lučiću Lucu i Dragi Pilselu, prilikom susreta na Pantovčaku. </p>
<p>Uoči novog čitanja zakona o javnoj televiziji, šefu države skrenuli su pozornost na to da aktualni prijedlog izbora članova Vijeća HRT-a ne jamči depolitizaciju Vijeća. Bilo je riječi i o prijedlogu ukidanja treće radijske frekvencije na kojoj se emitira Treći program. Lučić je upozorio predsjednika Mesića da se sva javnost, ali i HND i Forum 21 protive tome. Razgovarali su i o stanju na HRT-u pri čemu su se predstavnici novinarskih udruga izjasnili kako smatraju da se energičnije i brže treba rješavati uzavrelo stanje na Televiziji. Televiziju bi konačno, upozorili su Mesića, trebalo urediti u skladu s europskim načelima, čime bi se smanjile sadašnje tenzije u elektronskim medijima. Televizija mora biti javna, i ne smije biti servis niti jedne političke stranke ili državnog središta moći, poručio je Lučić. </p>
<p>Predsjednik Foruma 21 Drago Pilsel predao je hrvatskom predsjedniku pismo iz kojeg se vidi da novinarska struka želi da konačno dnevna politika digne ruke s javnih medija. »Ne želimo ni u kom slučaju da se Hrvatskoj dogodi češki slučaj«, izjavio je Pilsel. U pismu se, među ostalim, predlaže da u Vijeću HRT-a koje će imati devetnaest članova, njih šesnaest bude iz kulturnih institucija, dok bi preostala tri mjesta pripala izvanstranačkim intelektualcima, a bili bi imenovani po izboru predsjednika Republike, Vlade i Sabora. Listu članova Vijeća HRT-a na kraju bi potvrđivao Sabor.</p>
<p> »Nakon svega što smo čuli u raspravama, to nam se čini najboljim rješenjem jer će to pomoći da javna Televizija i Radio budu odvojeni, jednako kao i Odašiljači i veze. Za godinu dana trebali bi biti pretvoreni u zasebna trgovačka društva u vlasništvu države. To je najbolje rješenje kojim ćemo dobiti javni, nezavisni, profesionalni informativni servis u Hrvatskoj«, kazao je Pilsel dodajući da će s tom idejom upoznati uskoro i premijera Ivicu Račana te predsjednika Sabora Zlatka Tomčića. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Za tri tjedna saborska rasprava o Daytonskim sporazumima</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Odbor za vanjsku politiku Zastupničkog doma Hrvatskog sabora u srijedu je, nakon višesatne rasprave o prijedlogu HDZ-a da Zastupnički dom na dnevni red uvrsti pitanje pravednosti Daytonskog sporazuma i Sporazuma o posebnim odnosima s BiH, zaključio kako će o ovoj temi Zastupnički dom raspravljati za tri tjedna, kada će uvodno izvješće podnijeti ministar vanjskih poslova Tonino Picula. HDZ-ovi zastupnici time, međutim, nisu zadovoljni jer smatraju kako ova točka ne smije biti 49. točka dnevnoga reda saborskog zasjedanja, nego da mora biti prva, jer je, kako su rekli, položaj Hrvata u BiH dramatičan. </p>
<p>Odbor je zaključio kako bi trebalo osnovati višestranačko parlamentarno izaslanstvo koje bi u međuvremenu posjetilo susjednu državu i raspravilo o svim problemima, te se potom u Hrvatskoj postigao konsenzus svih političkih stranaka o tom važnom pitanju.</p>
<p>Pomoćnik ministra vanjskih poslova Joško Paro u raspravi se složio s ocjenom da je položaj Hrvata u BiH težak. Ustvrdio je kako je to posljedica izbornog inženjeringa OESS-a i izbornog manevriranja HDZ-a, zbog čega je došlo do isključenja HDZ-a iz organa vlasti. Time je, zaključio je Paro, u pitanje doveden temelj demokratičnosti. Naglasio je, međutim, kako unatoč svemu tome Ustav BiH nije prekršen, jer u njemu stoji da u Parlamentu trebaju sjediti predstavnici Hrvata, a ne one stranke koja je na izborima dobila najviše glasova. </p>
<p>Podsjetio je da je HDZ podnio ustavnu tužbu i upozorio da bez sudjelovanja HDZ-a, koji je osvojio više od 80 posto glasova, može doći do blokade funkcioniranja Federacije BiH. Paro je upozorio da Hrvatska ne može intervenirati u politiku susjedne države ali će napraviti sve, kako bi kroz međunarodnu zajednicu zaštitila interese Hrvata.</p>
<p>U raspravi je Milan Kovač (HDZ) nazvao apsurdom to, što se »više uvažava salveta jednog Engleza nego brojni dokumenti o priznavanju susjedne države što su ih u posljednjih deset godina potpisali hrvatski dužnosnici«. Ivo Šlaus (SDP) podržao je prijedlog HDZ-a u vezi s raspravom u Saboru, rekavši da treba nadići stranačke interese i braniti interes i konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH. (Silvana Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Prijedlog zakona o radnom vremenu ide u treće čitanje</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Odbor za gospodarstvo, razvoj i obnovu zbog brojnih je primjedbi na Prijedlog zakona o radnom vremenu trgovina taj zakon uputio u treće čitanje. Na Odboru je, međutim, odlučeno da za pojedine trgovine neće biti uvedeno obvezno radno vrijeme, već će onim trgovinama, koje to budu željele, ostaviti mogućnost da rade duže nego što bude propisano. Jednoglasnom odlukom članova Odbora, zakon o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometa zlata vratio se iz hitre u redovnu proceduru. Ovim se zakonom liberalizira i ubrzava devizno tržište jer će ubuduće i pravne osobe moći kupovati devize i stavljati ih na devizne račune. Sve to olakšat će poslovanje sa svijetom i privući investicije. Vanjski član Odbora, ekonomist Dražen Kalogjera, podržao je obrazloženje, ali je upozorio da se tim zakonom otvara problem monetarnog suvereniteta. Smatra da prije euroizacije treba napraviti detaljni program liberalizacije deviznog tržišta te raspraviti hoće li ukidanje monetarnog sustava biti u skladu s Ustavom. Prije euroizacije bilo bi potrebno deprecirati kunu, rekao je.</p>
<p> Podržavajući liberalizaciju deviznog tržišta, Zlatko Mateša (HDZ) istaknuo je da od nje treba odvojiti pitanje liberalizacije kapitalnih transakcija jer u suprotnom može doći do kriza poput onih azijskih na tržištu novca. Pitanje eura, smatra Mateša, ne može se prihvatiti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, tim više što je to političko pitanje koje treba riješiti referendumom, kao u zapadnim europskim zemljama. Damir Kajin (IDS) pitao je što će biti s kunom u svjetlu ovog zakona, pogotovo u kontekstu nagađanja da će kuna devalvirati. Kajin je upozorio na to da bi svi mogli početi kupovati devize, što bi moglo dovesti do nelikvidnosti. Miljenko Fičor, pomoćnik ministra financija, odbacio je takva nagađanja tvrdnjom kako je tako nešto bilo moguće i dosad. </p>
<p>Odbor je raspravljao i o financijskom planu HNB-a za ovu godinu ali i o konačnom Prijedlogu zakona o HNB-u, kojim se namjerava postići kadrovska i financijska neovisnost centralne banke. Ako se zakon usvoji, HNB će, primjerice, imati ovlasti da sâm odluči kada će Hrvatska uvesti euro. Drugim riječima, uz tri postojeća oblika vlasti u Hrvatskoj (zakonodavna, izvršna i sudska) uvest će se, ako se zakon usvoji, i četvrta - monetarna. (Silvana Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>U bolnice stiže materijal za operacije vrijedan 27,5 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - Dvadeset i tri hrvatske bolnice dobit će uskoro preostali naručeni ugradbeni materijal, zbog čijeg su se nedostatka stvarale dugačke liste čekanja na pojedine operativne zahvate. Članovi Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) u srijedu su donijeli odluke o odabiru najpovoljnijih ponuđača za nabavu materijala ukupne vrijednosti 27,5 milijuna kuna. Podsjećamo, sredinom prošle godine Ministarstvo zdravstva tražilo je od svih ravnatelja bolnica da sastave popis materijala koji im nedostaje, a HZZO je preuzeo na sebe nabavu. Prvi dio materijala već je dostavljen bolnicama.</p>
<p>HZZO je proveo natječaj za sedam djelatnosti - kardiologiju, kardiokirurgiju, kirurgiju krvnih žila, opću i abdominalnu kirurgiju, otorinolaringologiju, ortopediju i oftalmologiju, no kad su prispjele ponude, uočeno je da za oko 60 posto potrebnog materijala postoji tek jedan ili dva dobavljača. Zbog toga je dio potrebnog materijala za operacije nabavljen direktnom pogodbom, uz odobrenje Ministarstva financija. </p>
<p>Dobavljači za preostalih 40 posto materijala odabrani su natječajem. Direktnom pogodbom nabavljen je materijal u vrijednosti 9,4 milijuna kuna - srčani zalisci, oksigenatori, setovi za autotransfuziju, proteze krvnih žila, kateteri, proteze za jednjak, stentovi, umjetni diskovi, pločice i vijci za kralješnicu i slično. Natječajem je nabavljen materijal vrijedan 18 milijuna kuna, a riječ je o pacemakerima, kardioverterima-defibrilatorima, kateterima, također srčanim zaliscima, koštanom cementu i kohlearnom implantatu, odnosno umjetnoj pužnici.</p>
<p>Pomoćnica za medicinske poslove direktora HZZO-a dr. Lidija Hrastić-Novak izvijestila je članove Upravnog vijeća kako napreduje ugovaranje primarne zdravstvene zaštite za ovu godinu. Od liječnika koji otprije imaju ugovor s HZZO-om, njih 344 nije uspjelo prikupiti minimalan broj pacijenata. Minimalan broj pacijenata koji iznosi 50 posto od prosjeka, za opću medicinu je 850, za pedijatriju 500, za ginekologiju 3000, a za stomatologiju 1250. Najviše problema u prikupljanju potpisa imali su stomatolozi (188), potom liječnici opće medicine (144), a onda ginekolozi (sedam) i pedijatri (pet). Budući da je takvih liječnika dosta, HZZO je predložio da se s liječnicima potpiše ugovor na šest mjeseci, što znači da do 30. lipnja moraju prikupiti minimalan broj pacijenata. Ta odluka ne odnosi se na liječnike koji rade na područjima od posebne državne skrbi i gdje nema dovoljno stanovništva da se ispune zahtjevi HZZO-a.</p>
<p>Međutim, od 344 liječnika s nedovoljnim brojem pacijenata, 14 ih nije uspjelo prikupiti ni minimalan broj potpisa koji HZZO traži za liječnike s kojima prvi put potpisuje ugovor. Te brojke su još manje pa tako liječnik opće medicine mora imati barem 500, pedijatar 300, ginekolog 2500, a stomatolog 800 pacijenata. S takvim liječnicima raskinut će se ugovor. Dr. Hrastić rekla je da većina njih ipak neće ostati bez posla jer su od osam liječnika opće medicine njih četvorica ravnatelji domova zdravlja, a preostalih četvero zaposleno je u domu zdravlja pa mogu raditi u hitnoj pomoći. Svoju praksu neće imati jer se nisu potrudili prikupiti potpise osiguranika, kojih na njihovom području ima dovoljno. Dapače, istaknula je dr. Hrastić, zabilježen je slučaj liječnice koja je svoje pacijente prepustila suprugu koji ima privatnu ordinaciju. Umjesto njih, ugovore će potpisati 48 novih liječnika.</p>
<p>Upravno vijeće odobrilo je odabir ponuđača za nabavu informatičke opreme, kao i za nabavu kartica i folija za zdravstvene iskaznice, a KB Split dobit će novi anesteziološki uređaj vrijedan 1,5 milijuna kuna.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Slučaj lažnog liječnika je odraz strahovite moralne erozije </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja</p>
<p> - »Slučaj lažnog liječnika Siniše Filipovića vrlo je težak i zabrinjavajući, to je odraz strahovite moralne erozije cijele naše zemlje. Uz to, taj je slučaj doveo do loma veze odnosno povjerenja između pacijenta i liječnika«, rekao je u srijedu zastupnik SDP-a Ivo Šlaus, na sjednici Odbora Zastupničkog doma Sabora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo. </p>
<p>Izvješće o slučaju lažnog liječnika-volontera Siniše Filipovića podnijeli su predstavnici ministarstava zdravstva i unutarnjih poslova. Dr. Šlaus nije član Odbora ali prisustvovao je sjednici kao saborski zastupnik i član Upravnog vijeća Kliničke bolnice Sestara milosrdnica. </p>
<p>»Na sjednici Upravnog vijeća bolnice«, rekao je dr. Šlaus, »zaključeno je kako je unatoč poduzetim mjerama bolnica reagirala sa zakašnjenjem, a najveći propust je taj, što nismo odmah reagirali u javnosti. Nismo prihvatili ostavku ravnatelja jer nije bio upoznat s Filipovićevim slučajem, ali prihvatili smo ostavku šefa Kirurgije koji je u taj slučaj bio uključen. Razriješili smo i Nadzorni odbor i opomenuli šeficu Kadrovske službe«.</p>
<p> Zamjenik ministrice zdravstva Rajko Ostojić ispričao se cijeloj javnosti, posebno pacijentima, i ukazao na činjenicu da je Ministarstvo zdravstva reagiralo promptno na prvu naznaku o pojavi lažnog liječnika. Upozorio je također da je jedna od prvih odluka tog ministarstva bila da se ažuriraju licence liječnika u svim zdravstvenim ustanovama a poduzete su i energične mjere u vezi s nadriliječništvom. </p>
<p>Pomoćnik ministra unutarnjih poslova Dragutin Cestar podsjetio je kako je policija prvu informaciju o slučaju dobila 29. prosinca 2000. a kasnijom obradom utvrđeno je da je Siniša Filipović od lipnja 1999. do studenoga 2000. u više navrata boravio u bolnici Sestara milosrdnica i Dubrava, predstavljajući se najprije kao student medicine a potom kao liječnik. Filipović je koristio dva krivotvorena faksimila te lažnu potvrdu da je u SAD-u završio medicinski fakultet. Lažne podatke Filipović je unio i u bolničko računalo, no nikada bolnicama nije dostavio svoju dokumentaciju. Stoga se, rekao je Cestar, Filipovića tereti za kaznena djela krivotvorenja isprava, nadriliječništvo i lažno predstavljanje. </p>
<p>Predsjednica Odbora Snježana Biga-Friganović rekla je kako očekuje detaljno izvješće po okončanju kriminalističke obrade i istrage. Naglasila je kako Odbor nije istražno tijelo, no da je važno da dobije potpunu informaciju kako bi je mogla dobiti i javnost. Poručila je i kako od nadležnog ministarstva očekuje prijedloge mjera kojima bi se spriječili budući slični slučajevi te prijedloge kako da se vrati povjerenje pacijenata u zdravstveni sustav. </p>
<p>U raspravi o lažnom liječniku istaknuto je, među ostalim, da nije riječ o nepoznatoj pojavi, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, te je ukazano na pozitivnu ulogu koju su u toj aferi pravodobnim informiranjem odigrali mediji. Na kraju je istaknuto i da je prava sreća što nikom od Filipovićevih »pacijenata« nije, prema dosadašnjim saznanjima, učinjena nikakva veća medicinska šteta.</p>
<p> Uz to, na sjednici Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo prihvaćen je i Prijedlog Zakona o potvrđivanju Ugovora o socijalnom osiguranju između Hrvatske i BiH, kojim se reguliraju brojna prava vezana uz mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Pritom je ukazano na problem osiguranika koji su prava stekli u sadašnjoj Republici Srpskoj, jer ona je tek početkom ove godine počela s isplatom mirovina. One su, uz to, i vrlo niske za hrvatski standard.</p>
<p> Članovi Odbora nisu prihvatili prijedlog da se izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju upute u saborsku proceduru po hitnom postupku, smatrajući da ih treba temeljitije pripremiti. Riječ je, prije svega, o naknadi za bolovanje koja bi umjesto dosadašnjih 80, ubuduće trebale iznositi 70 posto mjesečne plaće. U raspravi je ukazano na zabrinjavajuće stope bolovanja u Hrvatskoj te veliki nesrazmjer tih stopa od regije do regije jer je, primjerice, u Koprivnici stopa bolovanja 1,17 dok je u Splitu 6,31 posto. (Ivana Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Za suce Ustavnog suda predložena 23 kandidata </p>
<p>ZAGREB, 17. siječnja </p>
<p> - Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog sabora objavio je u četvrtak zbog, kako se navodi u priopćenju, izrazitog interesa javnosti, imena 23 kandidata predložena za suce Ustavnog suda. Za ustavne suce predloženi su Anđelko Bušić, Vladimir Đuro Degan, Miljenko Giunio, Boris Guttmann, Željko Husinec, Srđ Jakšić, Boris Kandare, Pero Kovačević, Tonči Majica, Damir Marczius, Dragan Medvedović, Hrvoje Momčinović, Ivan Padjen, Željko Potočnjak, Agata Račan, Siniša Rodin, Marijan Svedrović, Veseljko Šeparović, Neva Šibl, Željko Thur, Alan Uzelac, Marta Vidaković-Mukić i Milivoje Žugić, navodi se u priopćenju. Saborski Odbor provjerit će zadovoljavaju li kandidati formalne uvjete, nakon čega će se raspravljati o svakom kandidatu. Zastupničkom domu Hrvatskog sabora, Odbor će na kraju predložiti tri imena. Predsjednik Odbora Mato Arlović očekuje da će troje novih ustavnih sudaca biti izabrano u veljači. Javni poziv za predlaganje kandidata Odbor je uputio sredinom prosinca, nakon usvajanja ustavnih promjena kojima je broj sudaca Ustavnog suda povećan sa 11 na 13. Treće sudačko mjesto upražnjeno je nakon što je ustavni sudac Velimir Belajec podnio zahtjev za umirovljenjem. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010118].
|
