NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010917].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 177028 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.09.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Patten: Ovo nije sukob civilizacija, ovo je udar divljaštva na civilizaciju</p>
<p>Pattenov stav odražava stavove EU-a koji su u ovome suprotni američkima, odakle stižu signali da je otpočeo »rat civilizacija«, dakle rat s Muslimanima koji su, eto, »civilizacija terorista« (bombaš iz Oklahome bio je Amerikanac, ali nitko Amerikance nije izjednačio s McVeighom i suradnicima!) / Baš radi američke teze o »ratu civilizacija«, neke su europske vlade već izrazile rezerviranost u vezi sa svojom ulogom u mogućoj NATO-voj akciji. U nju malo tko vjeruje da bi mogla postati zajednički pothvat 19 članica Atlantskog saveza: Europljani vole transparentnost i proceduru, što je u raskoraku s američkim viđenjem ratovanja</p>
<p>BRUXELLES, 16. rujna</p>
<p> - Kad su bez ikakvih rezervi stali uz Amerikance, odlučivši da napad na jednu članicu Atlantskog saveza znači i napad na čitav NATO, europski su Saveznici prvenstveno odaslali političku poruku. Samo aktiviranje, prvi put u 52-godišnjoj povijesti NATO-a, članka V. stvorilo je neobičnu situaciju. SAD je napadnut »u prvom ratu 21. stoljeća« i solidarnost prema napadnutoj članici izražena je korištenjem mehanizma napravljenog za odavno prevladana vremena hladnog rata 20. stoljeća. Političkom su podrškom Saveznici dali do znanja Washingtonu da su uz njega, da su mu spremni pomoći i staviti na raspolaganje sve resurse. U danu povijesne odluke NATO-vog Stalnog vijeća sve su članice EU-a na izvanrednom skupu ministara vanjskih poslova europske petnaestorice digle ruku za stvaranje zajedničke, široke, globalne fronte protiv terorizma.</p>
<p>Sastanku šefova diplomacija prisustvovao je - također vrlo neobičan događaj! - i glavni tajnik NATO-a lord Robertson. Kad je Robertson nazvao Colina Povella, šefa američke diplomacije, u utorak navečer, nakon što je šokantna vijest o terorističkim udarima obišla svijet, a svijet se prilijepio uz tv-ekrane, i upitao ga kako NATO može pomoći, Powell mu je kratko odgovorio: »Stanite na našu stranu«. Robertson nije imao izbora. Poduprt je stavom europskih vlada da je u igri sigurnost svijeta, a ne samo jedne članice međunarodne zajednice te da se sutradan nekakav avion s teroristima može vrlo lako zabiti u neki od brojnih europskih simbola - bio to Reichstag, Houses of Parlament ili zdanje Berlaymont u Bruxellesu, bivše i buduće sjedište Europske komisije trenutno u stanju obnove i oporavka od azbesta i godina ili pak neugledni NATO-kompleks bruxelleskog predgrađa Evere.</p>
<p>»Ovaj je napad na čovječanstvo udario u srce bliskog nam prijatelja, zemlje s kojom se EU trudi izgraditi bolji svijet. No, ovi su stravični teroristički napadi upereni protiv svih nas, protiv otvorenog, demokratskog, multikulturnog i tolerantnog društva. Pozivamo sve zemlje koje dijele te univerzalne ideale i vrijednosti da se udruže u borbi protiv terorizma. Ništa ne opravdava njihova djela, to nepoštivanje etičkih vrijednosti i ljudskih prava. U igri je globalna solidarnost. Zajedno, bez obzira na naše porijeklo, rasu ili vjeru, moramo neumorno raditi da bismo našli rješenje za sukobe koji tako često služe kao okvir divljaštvu«, kaže se u priopćenju lidera 15 zemalja EU-a.</p>
<p>EU se slaže sa SAD-om kad je riječ o stvaranju globalne fronte protiv terorizma. Povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten je dan nakon udara vrlo precizno iskazao stavove EU-a: »Ovo nije sukob civilizacija, ovo je udar divljaštva na civilizaciju, civilizaciju unutar koje iste vrijednosti dijele različiti narodi, rase i vjere«. Pattenov stav odražava stavove EU-a koji su u ovome suprotni američkima, odakle stižu signali da je otpočeo »rat civilizacija«, dakle rat s Muslimanima koji su, eto, »civilizacija terorista« (bombaš iz Oklahome bio je Amerikanac, ali nitko Amerikance nije izjednačio s McVeighom i suradnicima!). Baš radi američke teze o »ratu civilizacija«, neke su europske vlade već izrazile rezerviranost u vezi sa svojom ulogom u mogućoj NATO-voj akciji. U nju malo tko vjeruje da bi mogla postati zajednički pothvat 19 članica Atlantskog saveza: Europljani vole transparentnost i proceduru, što je u raskoraku s američkim viđenjem ratovanja.</p>
<p>Amerikanci to jednostavno stavljaju na razinu nestrpljivosti da se stres, bijes i sve emocije uskovitlane nakon terorističkih udara stišaju činom žestoke, spektakularne vojne odmazde. »Bojimo se kaubojskih mjera«, iskreni su predstavnici europskih članica iz misija u glavnom sjedištu Atlantskog saveza. To bi značilo da EU i europske članice NATO-a misle da bi se najprije trebalo pričekati rezultate intenzivnih istraga i tek potom odlučiti trebaju li zemlje koje pružaju utočište teroristima - dokazano pružaju - iskusiti nešto od bijede i zla rata. »Ne smije se tolerirati da i jedna zemlja ugošćuje teroriste«, jasna je deklaracija vodstva država EU-a. Ona isto tako upozorava - što je stav Europljana - da međunarodni pravni sustav pruža dovoljno prostora za borbu protiv terorizma. »Međunarodni nam zakon omogućuje potragu za počiniteljima zločina, za organizatorima i financijerima terorizma«, decidirana je istočna strana Atlantika.</p>
<p>Vlade Nizozemske, Norveške, Belgije, Njemačke i Francuske ne namjeravaju štediti ni novca, ni vremena, ni ljudi niti napora u toj borbi, ali su vrlo, vrlo rezervirane, suzdržane do krajnosti u ocjenjivanju opravdanosti brzinskog napada na neku od »država izopčenica« s američke liste, napada koji bi trenutno ublažio američke emocije, no koji bi, već na kratke a pogotovo na duge staze, dolio ulja na vatru i potpomogao daljnjoj radikalizaciji. EU stoga rješenje vidi u koordinaciji poslova. Hamburška je policija brzo povezala konce i na osnovi američkih podataka detektirala neke osumnjičene. Istodobno, potvrdila je jednu od polujavnih tajni, a to je da samo na području tog milijunskog lučkoga grada imaju registriranih do 1000 ekstremista, od kojih su neki potencijalni teroristi kakvi su sudjelovali u napadima na WTC i Pentagon.</p>
<p>Takvih jezgara ima svugdje u EU. Francuzi imaju dosta dobar uvid u svoja žarišta ekstremista, Belgijanci također, Nijemci i Šveđani uglavnom su smjestili potencijalne izazivače nezgoda na liste i pod diskretan nadzor. Tek ako svi podaci budu na jednome mjestu, ako dođe do pune suradnje, do razmjene, do stanja u kome je krajnji cilj važniji od taštine nacionalnih suvereniteta, borba će biti učinkovita, suglasne su obje strane Atlantika. Na izvanrednom sastanku operativaca - ministara pravosuđa, unutarnjih poslova i prometa EU-a - sudjeluju i predstavnici SAD-a sa svim povjerljivim, nadasve korisnim informacijama, što je do utorka bilo nezamislivo!</p>
<p>U sjeni narastajuće opasnosti, EU je iskazao neočekivanu volju da neka pitanja riješi doslovno preko noći, ista pitanja koja su se do sada razvlačila od nemila do nedraga, a njihovo se rješavanje odgađalo iz političkih razloga, iz straha za nacionalni suverenitet, ponekad čak iz osjećaja prestiža tko je veći, glavniji i važniji. Teroristički je udar definitivno osigurao budućnost zajedničkog vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a te zaživljavanje jedinstvene »europske pravne zone«, područja 15 država na kome vrijede ista pravila a granice su poništene, što uključuje i konačno ulaženje u upotrebu tzv. europske tjeralice, dokumenta koji policiji jedne države omogućuje uhićenje građanina druge na osnovi potjernice treće članice.</p>
<p>EU želi »jaku, sustavnu i globalnu« akciju protiv terorizma. Tek tako taj »nevidljivi neprijatelj«, koji je toliko vidljivo udario, zaljujavši svijet do temelja, može izaći iz opskurnosti svoje anonimnosti.</p>
<p>David Barbini</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>I bivši veleposlanik u Beogradu Zimermann mogao bi svjedočiti protiv Miloševića</p>
<p>Američki dužnosnici tvrde da SAD nije ni odobrio niti sudjelovao u »Oluji« / Warren Zimermann je još 1991. upozorio hrvatsku Vladu da neće dobiti međunarodno priznanje zbog »slučaja Gospić« / Tihomir Orešković je rekao da je u SAD-u radio za FBI, ali ta informacija ne zanima riječki sud / Bivši američki ministar obrane William Perry bio je veliki prijatelj pokojnog Gojka Šuška, koji je sad posthumno, neizravno, optužen u haaškoj optužnici protiv Mladena Naletilića-Tute</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Od objavljivanja haaške optužnice protiv umirovljenog generala Ante Gotovine, mediji su preplavljeni napisima o ulozi SAD-a u »Oluji«. U hrvatskim novinama razni dužnosnici američke vlade, bivši veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj Peter Galbraith, sadašnji Lawrence Rossin te bivši zapovjednik NATO-a u Europi Wesley Clark tvrde da SAD nije sudjelovao u »Oluji« niti je za nju dao »zeleno svjetlo«. No, priznaju da je SAD znao da se »Oluja« priprema.</p>
<p>Clark kaže da je o tome razgovarao s pokojnim ministrom Šuškom te da je Šušak kazao da Hrvatska neće odustati od svog plana oslobađanja okupiranih teritorija. On otvoreno priznaje da su i obavještajne službe dviju zemalja surađivale, jer je Amerikancima i NATO-u bilo važno da ne padne Bihać čime bi se, prema njihovim procjenama, dogodila još jedna Srebrenica.</p>
<p>Srbijanska propaganda još je nakon »Oluje« tvrdila da su Amerikanci zapravo izveli tu operaciju. Jedan od čelnika HIP-a, Nenad Ivanković, nedavno je pokazao i fotografije američkih obavještajnih časnika, snimljenih u društvu generala Gotovine, navodno u vrijeme planiranja »Oluje«. No, od pitanja je li SAD na bilo koji način sudjelovao u »Oluji«, zanimljivijom se čini činjenica da su razni dužnosnici američke vlade tijekom ratova na području bivše Jugoslavije bili vrlo dobro upoznati sa stanjem na terenu, pa bi ih Haaški sud mogao pozvati za svjedoke u pojedinim slučajevima.</p>
<p>Stručnjak za međunarodno pravo profesor Ivo Josipović svojedobno je u Vjesniku upozorio da će Haaški sud, bude li držao do objektivnosti, i od SAD-a morati tražiti relevantne informacije i svjedoke u procesima koji se vode na Sudu. Isto tako, i SAD će biti obvezan izaći u susret zahtjevima Haaškog suda budući da je upravo SAD bio jedan od glavnih zagovarača osnivanja tog suda. Podigne li Haaški sud protiv Slobodana Miloševića optužnicu za agresiju na Hrvatsku i BiH, Warren Zimermann, posljednji veleposlanik SAD-a u bivšoj Jugoslaviji, trebao bi se među prvim američkim dužnosnicima naći u Haagu kao svjedok optužbe.</p>
<p>Zimermann je 1991. i 1992. bio u Beogradu i pratio što se događa, a ponekad je i aktivno sudjelovalo u zbivanjima. Najpoznatiji takav slučaj je pismo koje je kao veleposlanik SAD-a uputio hrvatskoj Vladi, nakon informacija što ih je dobio o navodnim ratnim zločinima u Gospiću 1991. godine. U pismu su iznesene podrobne informacije o zločinima i vrlo oštro upozorenje da Hrvatska neće moći računati na međunarodno priznanje, ako se ne očituje o »slučaju Gospić«.</p>
<p>Prema informacijama iz diplomatskih krugova, za koje je Vjesnikov novinar dobio potvrdu i u nekim zagrebačkim odvjetničkim krugovima bliskim Haaškom sudu, SAD je odahnuo kad je Sud prepustio »slučaj Gospić« hrvatskom pravosuđu. Navodno su haaški istražitelji još za istrage o Gospiću tražili od američke vlade da dopusti svjedočiti nekim svojim bivšim dužnosnicima, ali je taj zahtjev odbijen. Neizravno, tu je informaciju potvrdio i Miroslav Tuđman, koji je u HTV-ovoj emisiji »Forum« o arhivskoj građi, početkom ove godine, govorio da ima spoznaja da su haaški istražitelji tražili od SAD-a da dopusti svojim dužnosnicima svjedočiti o nekim ratnim zbivanjima iz 1991., što je navodno bilo odbijeno. Kao dugogodišnji šef HIS-a, u vrijeme HDZ-a najobavještenije tajne službe, Miroslav Tuđman vrlo vjerojatno zna o čemu govori.</p>
<p>Naši odvjetnički izvori upozoravaju da je procesuiranjem »gospićkog slučaja« u Hrvatskoj izbjegnuto rasvjetljavanje događaja i uloge svih aktera ličke tragedije. Riječki se sud ograničio na nekoliko događaja za koje tužitelj želi dokazati da su se zbili i da su ih zapovjedile konkretne osobe. U gospićkom se procesu neće razmatrati tko je u Zagrebu ili u nekoj svjetskoj metropoli štitio osumnjičene naredbodavce navodnog ratnog zločina.</p>
<p>»Riječki sud sigurno neće zanimati prošlost Tihomira Oreškovića, koji je sam u jednom intervjuu priznao da je prije dolaska u Hrvatsku, u SAD-u radio za FBI. Riječki sud nisu zanimala ni imena osoba koje su, kao emigranti povratnici iz SAD-a, usko surađivale s Tihomirom Oreškovićem u Gospiću. Imena tih osoba pojavljuju se i 1992. u priči o miniranju zgrade Muzeja Pravoslavne crkve u Zagrebu i susjedstva američkog veleposlanstva na Zrinjevcu. O svemu tome govorili su javno haaški svjedoci, pokojni Milan Levar, Zdenko Bando, Zdenko Ropac i još neke osobe«, zaključuje Vjesnikov sugovornik iz odvjetničkog kruga, dobro upoznat s gospićkim ratnim zbivanjima.</p>
<p>Naravno, sud u Rijeci neće za svjedoka zvati ni bivšeg veleposlanika Warrena Zimermanna da objasni kada je i od koga dobio informacije o zbivanjima koja su sad predmet optužnice. No, Zimermann bi mogao mnogo toga ispričati u procesu Miloševiću.</p>
<p>Šušak posthumno optužen u optužnici protiv Tute</p>
<p>I ministar obrane SAD-a za Clintonove administracije, William Perry, koji je izjavljivao da je prijatelj pokojnog Gojka Šuška, mogao bi biti zanimljiv haaškim istražiteljima.</p>
<p>Primjerice, haaški tužitelj u procesu protiv Mladena Naletilića-Tute prošli je ponedjeljak, uz razne inkriminacije, naveo i da je Mladen Naletilić-Tuta, »kao jedna od najznačajnija osoba u ostvarenju ideje etnički čistih hrvatskih prostora, imao veze i bliske kontakte s političkim liderima bosanskih Hrvata, ali i s političkim liderima u Hrvatskoj. Naletilić je često odlazio u Hrvatsku susresti se s Gojkom Šuškom, a i Šušak je odlazio u Široki Brijeg«. Na taj je način, budući da je Gojko Šušak mrtav i da se protiv njega ne može podići optužnica, bivši hrvatski ministar obrane posthumno optužen u optužnici protiv Naletilića.</p>
<p>William Perry, te posebno Jacques Paul Klein, sadašnji šef misije UN-a u BiH, koji je za svog mandata u istočnoj Slavoniji često hvalio pokojnog ministra Šuška, doista bi imali mnogo toga reći haaškim istražiteljima o svojim spoznajama o ulozi Gojka Šuška u ratnim zbivanjima u Hrvatskoj i BiH. Ova će tema vjerojatno podizati još medijske prašine, a na Haaškom sudu i njegovim zagovornicima je da pokažu koliko »pravda vrijedi jednako za sve«.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Do 1. ožujka nestat će šiling, franak, lira, marka, pezeta...</p>
<p>Na euro kao jedinu vlastitu, domaću valutu prelazi 12 zemalja EU-a / Britanija, Švedska i Danska zadržavaju svoje valute / Jedan euro košta 7,502 kune / Do 31. prosinca građani mogu položiti devize u neku od hrvatskih banaka, koje će te devize automatski, bez naplate provizije, pretvoriti u eure/ Svi krediti s valutnom klauzulom bit će pretvoreni u euro valutu</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Prvoga dana 1999. euro je, poslije mnogih pregovora, ušao u gospodarstvo i banke kao bezgotovinski novac u 11 europskih država članica Europske monetarne unije (EMU). To su Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemske, Njemačka, Portugal i Španjolska koje zajedno broje 293 milijuna stanovnika, a euro vrijedi i za dvanaestu, Grčku, koja je u EMU ušla godinu dana kasnije. </p>
<p>Tadašnji se optimizam nekima danas čini preuranjenim, jer je Europska središnja banka već nekoliko puta morala spašavati euro, čija je cijena u početku iznosila 1,17 američkih dolara, a kasnije je pala na čak 80 centi. </p>
<p>Neki svjetski ekonomisti ipak nisu zabrinuti za euro. Predsjednik Europske središnje banke, dr. Wim Duisenberg, kaže da je dolaru trebalo gotovo 60 godina da zamijeni britansku funtu kao osnovnu rezervnu valutu u svijetu, a da će to euru poći za rukom mnogo brže, za pet do deset godina. Mnogi, poput Duisenberga, tvrde da će euro napokon pridonijeti nadmoći europske ekonomije u konkurenciji s Amerikom, sada najmoćnijom silom svijeta.</p>
<p>Danas nas još samo nešto više od tri mjeseca dijeli od trenutka kada će euro prestati biti samo »knjižni novac«, i fizički ući u optjecaj kao gotovina u obliku novčanica i kovanica u 12 država eurolanda, koje su sve članice Europske unije. Izuzetak su Velika Britanija, Švedska i Danska, koje nisu prihvatile euro, pa se nisu ni priključile EMU. Od 1. siječnja pa najkasnije do 28. veljače 2002. (u nekim zemljama rok je još kraći) uvodi se režim tzv. dvojne valute, što znači da će se u tom razdoblju još moći plaćati valutama 12 zemalja.</p>
<p>Praktički, to znači da će najkasnije do 1. ožujka 2002. nestati ove nacionalne valute: austrijski šiling, belgijski franak, finska marka, grčka drahma, francuski franak, talijanska lira, luksemburški franak, nizozemski gulden, njemačka marka, portugalski eskudo i španjolska pezeta! Drugim riječima, od 1. ožujka 2002. u tim zemljama euro postaje jedino zakonsko sredstvo plaćanja. No novčanice i kovanice nacionalne valute moći će se i nakon toga roka, kraće vrijeme, zamijeniti u tamošnjim poslovnim bankama, dok će se u središnjim bankama novčanice tih zemalja moći mijenjati bez provizije još pet i deset godina, a u nekim zemljama i neograničeno. Kovanice će se moći mijenjati do kraja iduće godine, a u nekima od 12 zemalja i bez ograničenja roka.</p>
<p>Izvan EMU-a ostat će, međutim, britanska funta, švedska i danska kruna, kao i nacionalne valute svih europskih zemalja izvan EU-a, među kojima je hrvatska kuna, te valute izvaneuropskih zemalja, uključujući SAD, Kanadu, Australiju i Japan. </p>
<p>Naši su ljudi osjetljivi kad su u pitanju bankarske transakcije, jer ih na to tjera neugodno iskustvo s nekim našim bankama i drugim novčarskim institucijama, pa je i razumljiv njihov strah od uvođenja eura i »nestanka« stranih valuta, posebice njemačke marke. To prije što je 70 posto ukupne štednje građana u hrvatskim bankama deponirano u njemačkim markama, a računa se da se još toliko maraka nalazi po »čarapama«. </p>
<p>Dr. Evan Kraft, direktor Istraživačkog odjela Hrvatske narodne banke i voditelj bančine radne grupe za uvođenje eura u Hrvatskoj, ističe da je taj strah nepotreban i da se, kada je riječ o Hrvatskoj, neće ništa bitno promijeniti. </p>
<p>Mehanizam zamjene stranih valuta i kuna za euro u nas je veoma jednostavan. A kad već imate euro u rukama, možete s njime krenuti na put i u kupovinu u bilo koju od 12 »eurskih« zemalja, bez brige za konverziju i preračunavanje. </p>
<p>Euro, dakle, postaje i naš novac, jednako za građane, kao i za banke, poduzeća, turizam. Jedan euro stoji kod nas 7,502 kune.</p>
<p>Za kupovinu eura postoje dva termina: do 31. prosinca ove, i poslije 1. siječnja iduće godine.</p>
<p>• Do 31. prosinca građani mogu položiti devize u neku od hrvatskih banaka, koje će te devize automatski, bez naplate provizije, pretvoriti u eure. To je najlakši posao, a treba požuriti da bi se izbjegle gužve koje se očekuju.</p>
<p>• Moguće je zamijeniti devize za kune, za koje se već u ovoj godini mogu kupiti euri, i unijeti ih na štednu knjižicu ili devizni račun. </p>
<p>• Poslije 1. siječnja mogu se za kune kupiti euri, koji više neće biti »knjiški« nego u obliku novčanica i kovanica. Pri ovom obliku zamjene treba računati na razliku između prodajnog i kupovnog tečaja.</p>
<p>• Devize se u našim bankama mogu zamijeniti i za neku »izvaneursku« valutu, kao što su američki dolari, švicarski franci, britanske funte, japanski jeni i neke druge valute. Plaćaju se troškovi bankovne konverzije.</p>
<p>Svi krediti s valutnom klauzulom bit će pretvoreni u euro valutu.</p>
<p>• Poslije 1. siječnja 2002. godine devize se mogu zamijeniti za eure u nekim (ne svim) domaćim poslovnim bankama. Pobliži uvjeti još nisu poznati, jer svaka banka ima svoju računicu. </p>
<p>• Očekuje se da će u početku 2002. svaka od središnjih banaka zemalja EMU-a mijenjati, uz naplatu konverzije, sve valute ostalih zemalja EMU-a, ali uvjeti i rok zamjene ovise o propisima u tim zemljama. Poslije tog roka svaka od središnjih banaka zemalja EMU-a mijenjat će samo novac koji je ona izdala. </p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Utrka za 'Čačićeve' stanove počinje u listopadu</p>
<p>Nije riječ o 'klasičnim' socijalnim stanovima koji se dijele - već o njihovu otkupu / Podnositelj zahtjeva morat će udovoljiti zahtjevima banke - kreditora i otkupiti 20 posto ukupne vrijednosti stana, čija je prosječna vrijednost četvornog metra 1.700 njemačkih maraka / Mjesečna rata otplate kredita trebala bi biti jednaka ili niža od cijene najma podstanarskog stana</p>
<p>Ako vijećnici Gradske skupštine na sjednici zakazanoj za 28. rujna podrže Odluku o kriterijima i mjerilima za kupnju stanova iz Programa socijalno poticane stanogradnje, početkom listopada raspisat će se natječaj nakon kojeg će biti sastavljeni popisi zainteresiranih građana s pravom kupnje.</p>
<p>Prema riječima Alenke Košiša Čičin-Šain, članice Poglavarstva i pomoćnice ministra Radimira Čačića, prva skupina građana u stanove u naseljima Špansko i Dubrava, gdje je već ugovorena gradnja 200 stanova, mogla bi useliti početkom 2003. godine, a u tijeku su pregovori o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa za gradnju još 900 stanova.</p>
<p>Da bi se javili na natječaj koji će od datuma objave trajati tri mjeseca, svi zainteresirani morat će ispunjavati kriterije koje je sredinom tjedna utvrdilo Gradsko poglavarstvo.</p>
<p>Prema njima, da bi zahtjev za kupnju bio odobren, podnositelji-sudionici natječaja trebat će priložiti potvrdu o vremenu prebivanja na području grada, vlastitom imovinskom stanju kao i članova obiteljskog kućanstva (prosječni mjesečni prihod), stambenom statusu, uvjetima stanovanja, životnoj dobi, broju članova kućanstva, broju djece na školovanju, stručnoj spremi, radnom stažu ostvarenom u RH, statusu hrvatskog branitelja i invalidnosti.</p>
<p>Spomenuti kriteriji poredani su prema važnosti, a redoslijed je objašnjen tako »da ipak nije riječ o 'klasičnim' socijalnim stanovima koji se dijele - već o njihovom otkupu«.</p>
<p>Ostali »dokazi« podrazumijevaju da pravo na podnošenje zahtjeva (bez obzira na vrijeme prebivanja i ostale kriterije) ima hrvatski državljanin ako on i članovi njegovog kućanstva nemaju odgovarajući stan ili kuću u vlasništvu ili vikendicu te druge nekretnine znatnije vrijednosti - građevinsko zemljište, na primjer. Kao i to da podnositelj niti članovi njegova kućanstva nisu prodali stan koji su otkupili po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.</p>
<p>Tek što udovolji svim spomenutim kriterijima, zahtjev će biti bodovan i uvršten na popis koji će vrijediti tri godine i za čiji je sastav zaduženo gradsko Povjerenstvo.</p>
<p>Prema kriterijima gradskog Povjerenstva, određena je i veličina stana koju će podnositelji moći kupiti. Pojedinac će tako (iako je gotovo nemoguće da sakupi dovoljan broj bodova i pravo na kupnju) moći kupiti stan do 50 četvornih metara, obitelj s dva člana do 65, troje do 80, četvero do 90 četvornih metara. Obitelji s petero, šestero i sedmero članova moći će otkupiti stanove do 100, 110, odnosno 120 četvornih metara stambenog prostora.</p>
<p>Iako je riječ o nacionalnom programu socijalno poticane izgradnje u koji su uključeni općine i gradovi, podnositelj zahtjeva morat će udovoljiti zahtjevima banke - kreditora i odmah, u startu, otkupiti 20 posto ukupne vrijednosti svog stana, čija je prosječna vrijednost četvornog metra 1.700 njemačkih maraka, dok će preostali iznos plaćati do 15 godina u jednakim mjesečnim ratama koje bi, tvrdi se, trebale biti jednake ili niže od cijena najma podstanarskih stanova.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Budućnost pred starom remizom</p>
<p>Popravak krova i staklene stijene / Uređen rudnik / Hanamanova nit potkraj godine u muzeju / MORH darovao Titov motor s jahte »Podgorka« / Suradnja s Praškim tehničkim muzejom </p>
<p>Stara remiza u kojoj je danas Tehnički muzej doživjet će preporod.</p>
<p>- Potkraj studenoga bit će dovršeno uređenje krova i sanacija staklene stijene Tehničkog muzeja, rekla nam je ravnateljica Tehničkog muzeja Božica Škulj. Radovi su počeli u kolovozu, a investiciju vrijednu oko dva milijuna kuna financira Grad. Jedan je od većih problema, kako nam je rekla Škulj, nepostojanje vatrodojave. </p>
<p>Tijekom ljeta uređen je rudnik, odnosno drvena građa rudnika, impregnirane su sve drvene podgrade. Radove vrijedne 100 tisuća kuna muzej je sam financirao. </p>
<p>Mnogi građani ne znaju kako u samom gradskom središtu postoje dvije vodenice. Kako smo saznali, ove su godine obnovljene i u funkciji su. Uređen je i odjel Nikole Tesle.</p>
<p>Park velikana hrvatskog prirodoslovlja i znanosti ove će godine biti obogaćen za još jednog znamenitog znanstvenika - Franju Hanamana, koji je patentirao prvu ekonomičnu metalnu nit za električnu žarulju, što je bila prekretnica u razvoju rasvjetne tehnike.</p>
<p>Jedan od noviteta je i izložak - Deltic Napier motor s Titove jahte »Podgorka«, koji je MORH darovao muzeju.</p>
<p>Iako postav muzeja prikazuje prošlost, njegovi stručnjaci gledaju u budućnost i u izradi je idejni projekt koji bi se za dvije godine počeo ostvarivati. Novim planom ostvario bi se moderniji način prezentacije i odnosa s posjetiteljima, u duhu suvremene muzeologije. </p>
<p>- Želja nam je da u proširenom vanjskom dijelu muzeja napravimo remizu starih tramvaja, rekla je Škulj. Dodala je kako je ostvarena i suradnja s Praškim tehničkim muzejom. </p>
<p>- U planu je razmjena izložbi, u sklopu koje će sljedeće godine u muzeju biti postavljena izložba »Tehnika u životu Pražana prije 100 godina«, a 2003. godine naš će muzej u Pragu održati izložbu »Toplinska moć vatre - tri stoljeća toplinskih strojeva«, rekla je Škulj.</p>
<p>Svake godine Tehnički muzej posjeti oko 70.000 ljudi, kojima muzej, osim edukativnog sadržaja, pruža doživljaj prošlog vremena. Rudnik, apisarij, planetarij, Teslin kabinet i vodenice samo su dio njegove atraktivne ponude. </p>
<p>Od 1963. godine, kada je muzej otvoren, nije sustavno održavan. Lani je obnovljen krov jedne dvorane, a sada je počelo uređenje drugog. </p>
<p>Nedavno je snimljen i dokumentarni film o Tehničkom muzeju, pa će 1.500 videokazeta biti distribuirano po školama, turističkim agencijama i veleposlanstvima u Hrvatskoj i svijetu.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Jakuševac »udomio« sedam milijuna kubika smeća</p>
<p>Zbog preinaka u projektu sanacije odlagališta otpada Jakuševac tvrtka Zagrebačko gospodarenje otpadom i sirovinama zatražit će smanjenje kredita za 37 milijuna njemačkih maraka, pa bi kreditno zaduženje trebalo iznositi oko 130 milijuna maraka, rečeno je na konferenciji za novinare u ZGOS-u. Preinakama i novim tehničkim rješenjima omogućena je spomenuta ušteda, koja neće biti ostvarena na štetu kvalitete.</p>
<p>Direktor ZGOS-a Stanko Vac napomenuo je da sanacija mora biti gotova do 15. rujna 2003., dakle, za točno dvije godine. </p>
<p>Novopristigli otpad ne odlaže se više na staru neuređenu površinu, već na novouređenu. Voditelj projekta sanacije Žarko Maričić kaže kako je plan zacrtan u rujnu 2000. godine realiziran točno u dan. </p>
<p>Provodi se i nadzor svih ekoloških parametara. Rezultati su sve bolji, a očišćen je i dio podzemnih voda. Opasni otpad, posebice medicinski infektivni otpad, više ne bi smio dolaziti na odlagalište. No, moguće je da ga netko ilegalno dopremi i ostavi na Jakuševcu, što je mogući veliki problem ne samo s ekološkog već i stajališta sigurnosti zdravlja zaposlenih. Naime, takav se otpad može odvajati isključivo ručno.</p>
<p>Tehnički direktor ZGOS-a Zlatko Milanović napomenuo je kako je iznimno važno otpad što je moguće više iskorištavati i reciklirati. Spomenuo je kako je prije pet godina reciklirano samo 16 tona automobilskih guma, dok će ove godine u Tvornici cementa Koromačno biti reciklirano više od tisuću tona. </p>
<p>U proteklih 30-ak godina na Jakuševac je odloženo otprilike sedam milijuna prostornih metara raznovrsnog otpada. Sanacija je počela 1996. godine, a dosad je prebačeno oko dva milijuna »kubika« smeća. Do kraja sanacije potrebno je presložiti još oko pet milijuna »kubika«. Trenutačno dnevna dinamika iznosi 15.000 prostornih metara starog smeća, tisuću novog, 5.500 »kubika« zemljane ispune te 2.500 gline. U pogonu je i interventni crpni sustav, koji zaštićuje podzemne vode. Već u početnoj fazi rada sustava postignuti su odlični rezultati na smanjenju zagađenja vode. Do sada je ispumpano oko 20 milijuna litara vode. </p>
<p>Cijena radova na gradnji tijela deponija iznosi oko 2,2 milijuna maraka po hektaru, što je znatna ušteda jer je na početku sanacije cijena bila oko četiri milijuna po hektaru.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Počinje deratizacija</p>
<p>U ponedjeljak, 17. rujna, na području grada Zagreba počinje jesenska akcija obvezne preventivne deratizacije stambenih zgrada i dvorišta, javnih prometnih površina, trgova i parkova te otvorenih vodotokova. </p>
<p>Akcija traje deset tjedana, besplatna je za građane i provode je isključivo ovlašteni izvršitelji deratizacije: »Ekoderatizacija«, tel. 2408-761 (Donji grad, Maksimir, Trnje i Gornja Dubrava); »Ekoturs«, tel. 3906-445 (Pešćenica-Žitnjak, Donja Dubrava i Sesvete); »ID-Eko«, tel. 3634-387 (Trešnjevka jug, Novi Zagreb - istok i zapad i Brezovica); »Cijanizacija«, tel. 3863-457 (Trešnjevka sjever, Podsused-Vrapče i Stenjevec); »Sanitacija«, tel. 6116-381 (Donji grad, Črnomerec i Podsljeme).</p>
<p>Mole se građani da omoguće nesmetanu provedbu deratizacije i nakon obavljene deratizacije potpišu anketni upitnik, od kojeg jedan primjerak ostaje građanima.</p>
<p>Građani se, osim ovlaštenim izvršiteljima, pitanjima mogu obratiti i Gradskom uredu za zdravstvo, rad i socijalnu skrb (tel. 6101-246 ili 6101-245) ili Sanitarnoj inspekciji (tel. 3091-660).</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Duh monsunskih šuma luta Maksimirom</p>
<p>U zagrebačkom Zoološkom vrtu u nedjelju su otvoreni paviljon s noćnim životinjama i dovršeni paviljon jugoistočne Azije »Duh monsunskih šuma«. </p>
<p>- Zoološki vrt je prvorazredna briga grada te ćemo zajedno s entuzijazmom ekipe ZOO-a sudjelovati u realizaciji novih projekata, istaknula je dogradonačelnica Morana Paliković-Gruden, dodajući kako je ZOO dio identiteta Zagreba te uvelike pridonosi njegovoj turističkoj ponudi. </p>
<p>Direktor ZOO-a Mladen Anić rekao je kako su paviljoni nova prezentacija nastambi u zagrebačkom ZOO-u jer prikazuju kompletan eko-sustav jugoistočne Azije. Naime, uz životinje, u paviljonima su prezentirane i biljke (orhideje mesožderke), etnografija, začini te edukativni plakati o životu ljudi i životinja te prirodnim pojavama vezanim uz jugoistočnu Aziju. </p>
<p>Na postojećem prostoru ZOO-a treba još urediti edukativnu dvoranu jer je edukacija glavna zadaća zooloških vrtova u svijetu, te rekonstruirati nastambe za velike mačke, medvjede i patuljaste voden-konje.</p>
<p>- ZOO mora ići stalno naprijed, a za to nam je nužno njegovo proširenje. Zagrebački ZOO prostire se na samo 6,4 hektara, dok je europski prosjek 20 hektara. Zbog toga nemamo mogućnosti držanja sjevernih medvjeda, nosoroga, voden-konja i žirafa, istaknuo je Anić. Posjetitelji ZOO-a u paviljonu s noćnim životinjama mogu vidjeti cibetke (zečice slične mačkama), velike četinaste ježeve, noćne majmune, polumajmune lorije, zmije, ribe i kornjače. Prvi se put ondje mogu vidjeti patuljasti kajmani pod vodom. Uz gibone, u paviljonu jugoistočne Azije prezentirane su i ptice modronoge sabljarke, razne zmije i drugi gmazovi, rakovi te vrste azijskih ptica. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Gradonačelnik iznenađen prljavštinom grada</p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u nedjelju je sa svojim suradnicima obišao pojedine dijelove grada kako bi se uvjerio u postojeće stanje i što sve valja učiniti. Nakon jutarnje kavice prošetao Splavnicom do crkve Sv. Marije na Dolcu te Zakmardijevim stubama i Skalinskom ulicom. - Iznenađen sam prljavštinom i sigurno je da ćemo u dogledno vrijeme postaviti čovjeka iz »Čistoće« koji će dežurati na ovim dijelovima, istaknuo je Bandić i dodao kako će kompletna obnova toga dijela početi u proljeće. Prošetavši po Dolju od okretišta tramvaja prema sljemenskoj žičari, najavio je kako će cijeli projekt uređenja te dionice biti završen za dva tjedna. - Znamo da je Zagreb kulturno neponovljiv, a i estetski prepoznatljiv, pa ćemo se pobrinuti da i ovaj dio primjereno uredimo, istaknuo je Bandić. Tako se već za 40 dana planira asfaltiranje od okretišta tramvaja do žičare, postavljanje klupica prije tunela i rasvjete u tunelu, kao i postavljanje slivnika.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Slaven Bilić snima spot za Hanibala</p>
<p>SPLIT, 16. rujna</p>
<p> - Dolazak »Hanibala«, velikog američkog filmskog spektakla teškog 100 milijuna dolara u hrvatska kina 25. listopada, popratit će namjenski glazbeni spot »Hanibal pred vratima« u realizaciji splitskog rock sastava Newera. Iza uznemirujućeg i uzburkanog naziva benda kriju se: Hajdukovac Slaven Bilić, Davor Pastuović i Toni Silobrčić - trojac koji je pod redateljskom palicom Žare Batinovića subotu proveo u zapadnim podrumima Dioklecijanove palače, snimajući kadrove za mega filmski spektakl, psiho triler u režiji Ridleya Scota u kojem glume Anthony Hopkins i Gary Oldman. </p>
<p>»Nema scenarija, puno glumatanja, mudrijanja i izmišljanja, jer snimamo spot usklađujući se s kadrovima iz filma 'Hanibal' za što se pobrinula distribucijska kuća 'BLITZ'. Glavna priča vrti se oko toga da narod napokon vidi kako se Slaven Bilić snalazi s gitarom u ruci. Bude li i upola kao s 'balunom', bit će to izvrsno. Spot će, vjerujem, na kraju izgledati atraktivno, jer smo i kompjuterski dobro opremljeni, a tu je i snimateljska legenda Andrija Pivčević«, priča nam Žare Batinović, splitska redateljska legenda koja potpisuje vidove clipove brojnih hrvatskih estradnih zvijezda poput Gibonnija, Parnog valjka ili T.B.F.-a. </p>
<p> U mističnim, hladnim i tamnim podrumima staroga cara Dioklecijana trojac iz Newere snimao je rock pjesmu, koja će, kako autori tvrde, vjerojatno zadovoljiti sve stroge domaće ukuse. A kako i ne bi, komentirali su brojni promatrači i znatiželjnici u podrumima, kada je autor stihova i svega što se oko same pjesme vrti, ljubimac Splićana i jedan od vatrenih - Slaven Bilić. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Potpisan sporazum Feilbingerta i Pridrage</p>
<p>FEILBINGERT, 16. rujna</p>
<p> - Nakon višegodišnje suradnje u dobrotvornim akcijama Hrvatske radiotelevizije, Drugog programa Hrvatskog radija, urednice Branke Starčević pod nazivom »Svakog tjedna pošiljka jedna« u nedjelju su gradonačelnici Feilbingerta i Pridrage Albert Goncsarek i Josip Klapan potpisali Sporazum o partnerstvu i suradnji u športu, kulturi i gospodarstvu. Tom svečanom događaju bio je nazočan i ministar u pokrajinskoj vladi za unutarnje poslove i šport Walter Zuber te predstavnici pokrajinske vlade i brojnih organizacija. Tom prigodom ministar Zuber istaknuo je da Njemačka ima preko dvije stotine sporazuma o partnerstvu s gradovima u Francuskoj i drugim državama a nakon Sporazuma o partnerstvu i prijateljstvu Mainza sa Zagrebom i Samoborom od prije više od 20 godina, Sporazum o partnerstvu Pridrage i Feilbingerta novo je poglavlje u odnosima Njemačke i Hrvatske. Može se očekivati da će predstavnici više tvrtki iz Njemačke uskoro posjetiti Pridragu kako bi dogovorili mogućnostima partnerstva u gospodarstvu, proizvodnji i zapošljavanju, zatim u sportskim susretima i kulturnim događanjima.</p>
<p> Kako je istaknuo načelnik Pridrage Josip Klapan, Feilbingert je mnogo pomogao Pridragi koja je nakon »Oluje« bila sravnjena sa zemljom. Sada je 80 posto kuća obnovljeno. U novu školu učenici su krenuli prije nekoliko dana, a gradi se i crkva kao i cesta između Pridrage i Novigrada. Zahvaljujući Feilbringertu tijekom proteklih godina u Pridragu je bila stigla pomoć za život, za obnovu pa i za projekte za novu školu. Tijekom izgradnje predstavnici Feilbingerta u više navrata darovali su Pridražane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Emocije utječu na moralne prosudbe</p>
<p>NEW YORK, 16. rujna </p>
<p> - U donošenju složenih odluka o tome što je »dobro« a što »loše«, naše emocije mogu imati zadnju riječ, otkrilo je jedno novo istraživanje. </p>
<p> Pokušavajući otkriti što se skriva iza ljudskih moralnih prosudaba, znanstvenici su promatrali aktivnost mozga u devet osoba kojima su predstavili različite hipotetske dvojbe. Znanstvenici su otkrili da su neki centri za emocije u mozgu bili posebno opterećeni kad su se dvojbe odnosile na ljude u očitoj životnoj opasnosti. No moždana je aktivnost bila manja u donošenju moralnih odluka koje nisu uključivale nanošenje fizičke ozljede drugima - kao što je odluka o tome hoćete li zadržati novac pronađen u izgubljenom novčaniku.</p>
<p> Otkrića su objavljena u časopisu »Science«, a pokuse je proveo Joshua Greene sa svučilišta Princeton u New Jerseyu.</p>
<p> Prema Greeneu i njegovim suradnicima, »jureći vagon« je klasičan primjer koliko moralna prosudba može biti teška. U tom scenariju ispitanik se mora odlučiti bi lidopustio da jureći vagon ubije pet osoba ili bi sklopkom skrenuo vagon na drugi kolosijek na kojemu bi poginula jedna osoba. Većina ljudi, primjećuju istraživači, kaže da je skretanje vagona ispravna odluka.</p>
<p> Druga je varijanta 'živi most', odnosno: pet osoba možete spasiti ako gurnete slučajnog prolaznika pod vagon. Većina ljudi odbija tu mogućnost.</p>
<p> »Kako to da u slučaju 'jurećeg vagona' gotovo svi zaključuju da je jedan život u zamjenu za pet prihvatljiva žrtva, ali im nije prihvatljiva u 'živom mostu'?« pitaju znanstvenici. Neki tvrde da 'živi most' znači da je tuđi život sredstvo za ostvarivanje cilja, a to je moralno neprihvatljiva opcija, objašnjavaju Greene i suradnici. Ipak, izvješće pokazuje da većina ljudi kaže kako je skretanje vagona pravi izbor kad se »jurećem vagonu« doda još jedan element: tračnice na kojima stoji jedna osoba skreću i vraćaju se do prvih pet. U tom slučaju, jedna je osoba doista »iskorištena« kao zapreka za sprečavanje povratka vagona. A ipak bi većina ljudi okrenula sklopku.</p>
<p> Odgovor na tu zagonetku, tvrde istraživači, skriva se u tome što »živi most« snažnije uključuje emocije. A takvo emocionalno angažiranje mijenja naš osjećaj za moralnost. Izvješće pokazuje da pokusi potvrđuju tu pretpostavku.</p>
<p> U situacijama u kojima nema moralnoga pitanja - kao što je odluka hoćete li putovati vlakom ili autobusom - neka područja mozga povezana s emocijama nisu pokazivala veću aktivnost na skeniranju. Rezultati su bili slični i kad je moralno pitanje bilo »impersonalno« - kao što je odlučivanje o politici koja bi morala dovesti više poginulih nego njezina alternativa.</p>
<p> S druge strane, recimo, scenarij koji obuhvaća krađu nečijih organa da bi se spasilo druge živote, potiče pojačanu aktivnost u emocionalnim centrima mozga.</p>
<p> »Mi tvrdimo da moralne dvojbe na različite načine uključuju emocionalne procese te da te varijacije u emocionalnom angažmanu utječu na moralnu prosudbu«, zaključili su Greene i njegovi kolege. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Masnoća može mozak nagovoriti na debljanje</p>
<p>NEW YORK, 16. rujna </p>
<p> - Prehrana bogata masnoćama potiče mozak na proizvodnju peptida koji mogu promijeniti prehrambene navike i tjelesnu težinu u laboratorijskih miševa te dovesti do pretilosti, pokazalo je istraživanje. </p>
<p> »Masnoća koju pojedemo utječe na mozak, a mozak određuje kako ćemo se debljati«, rekla je Sarah Leibowitz, docentica neurobiologije na sveučilištu Rockefeller u New Yorku.</p>
<p> Prof. Leibowitz je o svojem istraživanju izvijestila na nedavnom sastanku Američkoga društva kemičara u Chicagu.</p>
<p> Prehrana bogata masnoćom povisuje razinu triglicerida, lipida koji kruže u krvi. Prema istraživanju prof. Leibowitz, ti trigliceridi, kako se čini, potiču gene u hipotalamusu na proizvodnju nekoliko tvari. One proizvode neuropeptide, odnosno proteine, koji mogu utjecati na osjećaj sitosti i promijeniti gomilanje masti.</p>
<p> U eksperimentu provedenom na mladim štakorima normalne težine koji su dobivali hranu bogatu mastima, povećana proizvodnja triglicerida poslužila je kao marker za kasniju sklonost životinje debljanju.</p>
<p> Istraživači su otkrili da je u štakorima sklonim debljanju bila povećana razina dva peptida »odgovorna za masti« - oreksina i galanina.</p>
<p> »Samo jedan obrok bogat mastima dovoljan je za stimulaciju gena 'odgovornih za masti' koji izazivaju prejedanje, pojačavaju gomilanje masti i odmah potiču debljanje«, primijetila je prof. Leibowitz. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>»Božanska ruka« u bivšoj kotlovnici</p>
<p>Senzacionalnom izložbom sadrenih odljeva ingenioznog renesansnog majstora Jurja Matejeva Dalmatinca, bivša kotlovnica kožare pretvorena u jedan od najljepših izložbenih prostora! / Izložba u postavu prof. dr. Radovana Ivančevića upozorava na potrebu čuvanja ugroženih spomenika kulture</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Rijetki su duhovi u povijesti dobivali laskav pridjev »božanski«, uspjevajući u skulpturi i arhitekturi izraziti dramu svoje epohe, dosegnuvši u skulpturi i arhitekturi sama nebesa!</p>
<p>Blistav genij Jurja Matejeva Dalmatinca davno se upisao u to probrano renesansno društvo kada se stvaralaštvo doista činilo božanskim, a ne ljudskim činom. Gotovo je bizaran podatak da je izložbom restauriranih odljeva probranih remek djela Jurja Matejeva Dalmatinca, Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti svoju bivšu kotlovnicu kožare pretvorila u senzacionalno lijep izložbeni prostor koji će činiti dio stalnog postava. Zagrepčani tako od sada (zahvaljujući i nejverojatnom angažmanu ravnateljice Gliptoteke Ariane Kralj) na jednom mjestu imaju prilike uživati u umjetničkim remek djelima u prostoru što danas evocira sjaj vatikanskih kapela. </p>
<p> Izvanredna izložba »Šibenska katedrala - UNESCO popis svjetske kulturne baštine« otvorena je u petak kao oda graditelju čija je katedrala 2000. upisana na listu svjetske baštine UNESCO-a, uz bok Egipatskim piramidama. Riječ je o dugo pripremanoj izložbi Gliptoteke HAZU, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO, Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Šibeniku i ,dakako, najboljeg poznavatelja šibenske katedrale, prof. dr. Radovana Ivančevića koji potpisuje impresivan stalan postav izložbe.</p>
<p>Znastvenom strašću jednog od naših najboljih povjesničara umjetnosti koji je o šibenskoj katedrali najviše i pisao, podsjetio je prof. Dr Radovan Ivančević na šest temeljnih odlika koje šibensku katedralu čine jedinstvenom u Europi: jedinstvo kamene građe, gradnja pomoću kamenih elemenata klesanih po mjeri i montiranih tehnikom što se rabi u drvodjeljstvu, jedinstvo unutrašnjeg prostora i vanjskog volumena građevine, funkcionalno riješen trolisni zabat, organička stopljenost skulpture i arhitekture, integracija ikonografskog programa reljefa i skulptura u sklopu arhitekture, te niz originalnih ikonografskih inovacija kojima je Juraj Matejev Dalmatinac mijenjao tisućljetnu tradiciju kršćanske sakralne arhitekture.</p>
<p>Među najvažnijim kao što je poznato jest Jurjevo prebacivanje težišta skulpture s portala na apsidu i u krstionici (umjesto prizora Krštenja Kristova koji se redovito javljalo na svodovima) postavljanje reljefa Boga Oca i golubice Svetog Duha, odnosno prenošenje uloge Krista na svako novorođenče koje biskup krsti nad zdencem!</p>
<p> Na izložbi se mogu vidjeti odljev dijela sjeverne fasade, odljevi svih glava koje je radio Juraj Dalmatinac kao i cjelovita krstionica koja pruža uistinu spektakularan doživljaj. Osim friza glava na odljevu sjevernoistočnog pilastra, vide se i dva putta koja nose razvijeni svitak s natpisom o gradnji, a ispod njih jest i jedini originalni Jurjev potpis na latinskom jeziku. Sama krstionica, koju je »zbog pada terena Juraj inventivno smjestio ispod južne apside katedrale«, remek-djelo je u kojem se spajaju kasna gotika i renesansa.</p>
<p>Izložen je i odljev nadgrobne ploče šibenskog biskupa Jurja Šižgorića (1456.), velika umjetnikova mecene i prijatelja kojeg je Juraj »vjerno portretirao«, kao i dijelovi dvaju oltara koje je izveo u Splitu: oltar Sv. Staša u katedrali i oltar blaženog Arnira (1448) u kapeli koju je prigradio crkvi Sv. Eufemije. Na prvom se oltaru, kako ističe prof. dr. Radovan Ivančević ističe reljef »Bičevanja Kristova« u kojem je u spletu triju muških aktova izrazio »vrhunsko umijeće renesansnog oblikovanja tijela«. Na drugom, na kojem prikazuje kamenovanje splitskog biskupa Arnira od poljičkih seljaka u 12. stoljeću, Juraj posiže za »antičkim uzorima«, opet postižući izvanredno rješenje.</p>
<p>Posebnu atrakciju na izložbi čine djela koja je radio u Italiji kao već slavni majstor. U Anconi će mu 1450. biti povjerena izvedba triju najmonumentalnijih spomenika gotičkorenesansnog stila - fasada Trgovačke lože, portal crkve sv. Franje i lunete portala crkve Sv. Augustina. S pročelja Trgovačke lože mogu se vidjeti odljeveni kip konjanika i ženski akt Milosrđa. Oklopljena konjanika (heraldički lik u grbu Ancone) Juraj će isklesati kao trodimenzionalnu skulpturu prislonjenu neznantnim djelom uz zidnu plohu. Po realizmu i snazi, ističe dr. Ivančević, ne možemo joj naći odgovajuću u talijanskoj skulpturi, »nego je možemo usporediti jedino s likovima konja na glasovitim Uccellovim slikama bitaka.«. </p>
<p>Još je spektakularniji Jurjev kip »Milosrđa«, kojeg približava tipu ženskog akta antičke Venere, dokidajući nagim tijelom žene norme »srednjovjekovnog stida«. Originalno su rješenje i likovi petero dječačića što se »veru« po tijelu žene - čineći ovu skulpturu jedinstvenom u 15. stoljeću. Na posljetku originalno je rješnje postigao i na luneti portala Sv. Augustina (1460.) gdje prikazuje »znanstvenika u razjarenoj gesti kojomdokazuje da brani istinu vjere.« </p>
<p>Izložene su i dvije manje skulpture Sv. Petra i Sv. Jakova te djela Jurjevih učenika Andrije Alešija i Ivana Pribislavljića.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kajkavski križ patnji</p>
<p>Knjiga »Bogomraki« objedinjuje feljtone pisane prvih godina rata u Hrvatskoj na kajkavštini / Knjiga nosi drame hrvatske povijesti i kajkavskog jezika / Izloženi crteži Dubravke Babić inspirirani tematikom Malekovićevih poetskih zapisa </p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Dvorac Oršić, Muzej hrvatskog zagorja i seljačkih buna, iznad spomenika Matiji Gupcu u Gornjoj Stubici, bio je u petak mjesto predstavljanja knjige feljtona »Bogomraki« povjesničara umjetnosti Vladimira Malekovića. »Od 'lamentacija Vinka Žganca', nije u Hrvatskoj bilo tekstova koji su posve u kajkavskoj tradiciji«, rekao je predstavljajući knjigu, urednik nakladnika »Ex libris«, Mladen Kuzmanović. </p>
<p>Pisani na kajkavštini prvih godina rata u Hrvatskoj, Malekovićevi poetski feljtoni objavljivani su u »Večernjem listu« od 1991. do 1993., pod pseudonimom Adam Grabowski. Za tisak su objedinjeni pod imenom »Bogomraki«, koje označava stanje u kojem više nema vjere u boga, pojasnio je autor, jer je upravo takvo bilo vrijeme o kojem sam pisao, rekao je Maleković.</p>
<p>Svjedočeći svakodnevicu još jedne hrvatske tragedije na kajkavštini, »Maleković je morao ponijeti i kajkavski križ, koji je signum svih kajkavskih poraza«, rekao je autor pogovora Mladen Kuzmanović. »Malekovićeva knjiga tako nosi dvije drame«, pojasnio je Kuzmanović, »dramu hrvatske nacije, i dramu jezika za kojeg se odlučio«. Prizivajući povijesne velikane pisane kajkavske riječi poput Vrameca, Pergošića, Habdelića ili Belostenca, Kuzmanović je posvjedočio kako je kajkavska književnost i leksikografija, zapravo povijest bojevanja. I sam je autor zahvalio izravnim uzorima svog izričaja, a to su subjektivna povijesna svjedočenja Baltazara Krčelića i nezaobilazni Miroslav Krleža, kojem autor zahvaljuje za svoj, baroknom frazom opterećen stil.</p>
<p>Poetsku snagu patničkog ozračja kajkavskog jezika dočarao je dramski umjetnik Zlatko Crnković, interpretirajući autorove zapise, a u dvorcu Oršić otvorena je i izložba crteža Dubravke Babić koji su nastali prema motivima Malekovićeve knjige.</p>
<p>Danijela Merunka</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Viteška priča s ključem</p>
<p>Kazalište »Mala scena«/ Vizualno dopadljiva, edukativno odmjerena i metaforički intrigantna priča o odrastanju u režiji Ivice Šimića </p>
<p>Viteštvo je uvijek u modi, potraga za Gralom u srcu je svakog odrastanja, a nedostižne lijepe dame šarmantan su okvir priča s kojih uvijek s nestrpljenjem tresemo prašinu vjekova. Ako se sve to oplemeni zdravim humorom i ironijskim odmakom, opća mjesta začine dosjetljivom analizom muško-ženskih odnosa, pred nama je još jedna inačica arturijanske legende, ovoga puta iz spisateljske radionice Tene Štivičić. </p>
<p>U predstavi »Parsifal«, praizvedenoj u subotu na pozornici »Male scene«, u režiji Ivice Šimića, mlada dramatičarka poslužila se zgodnim trikom i ključ, svoje stihovane čarobne škrinjice mašte, metoforički bacila među mladu publiku. Kako će je gledatelji otključati, nije samo tajna dobro skrojenog komada, što ovaj zasigurno jest, već i iskustveni napor, no i užitak, što nije predstavljalo poteškoću u dramaturški zaokruženoj a sadržajno nepretnecioznoj i jasnoj predstavi. Problemi koje prate adolescenciju, dani su kroz junake s kojima se brzo i lako identificiramo, a edukativna nota nije predozirana velikim zaključcima, kakvima su ponekad obremenjeni angažirani komadi za mlade. </p>
<p>Predstavu krasi i estetska sofisticiranost, s profinjenim osjećajem za likovnost (odlično rješena scenografija Dinke Jeričević, zanimljivi kostimi Mirjane Zagorec), a prati je i odlična funkcionalna glazbena kulisa Igora Karlića. No, u komadu koji je režiran s jakim autorskim rukopisom Ivice Šimića, s tek nekoliko dinamičkih zastajkivanja, naslovni je junak, nažalost, bačen u sjenu. Radovan Ruždjak kao Parsifal, glumac koji se još treba razvijati, predočio je svoje lice suviše plošno i predoslovno, pa je u kao u nekoj slikovnici, gotovo uronjen u vizualnu lijepu sliku predstave i izvedbe sporednih lica. Daleko efektinije svoje je role odigrala mlada Ines Bojanić, udahnuvši joj upravo zarazne komičke elemente s originalnom govornom artikulacijom.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Od prapovijesti do seobe naroda </p>
<p>Žumberačka gora, selo Budinjak / Otvorena izložba »Žumberak 20 godina poslije«</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Prve vijesti o arheološkim nalazima u Žumberku koje su dolazile u Arheološki odjel Narodnog muzeja u Zagrebu sežu u drugu polovicu 19. stoljeća. Međutim, tek unatrag 20 godina zagrebački arheolozi su započeli s pokusnim sondiranjima te sustavnim zaštitnim iskopavanjima na terenu. Rezultat toga rada su otkrića mnogih vrlo vrijednih arheoloških nalazišta. Iz prapovjesnog razdoblja to su ponajprije naselje i nekropola kraj sela Budinjak u središnjem dijelu žumberačke gore iz 9. - 5. stoljeća prije Krista, a iz razdoblja Rimskog Carstva vrijedne su nekropole u selima Gornja Vas i Bratelji iz 1. i 2. stoljeća poslije Krista.</p>
<p> Tijekom ljeta 1993. istražen je na Budinjačkom polju kneževski tumul u kojem je pronađeno 10 grobova, među kojima i središnji kneževski grob sa zdjelastom kacigom, jedinom te vrste u ovom dijelu Europe, a nalazi se u stalnom postavu MGZ. Rezultati ovih istraživanja na Žumberku, 20 godina poslije, popraćeni su prigodnom izložbom, autorskog para Zorana Gregla i Želimira Škoberne, koja je otvorena u subotu u Budinjaku. </p>
<p>Po riječima ravnatelja Muzeja grada Zagreba Vinka Ivića, cilj ove foto-izložbe jest upoznati širu javnost sa značajnijim do sad istraživanim arheološkim nalazištima na Žumberku. Ona je ujedno i najava retrospektivne izložbe koja će biti postavljena u veljači 2002. u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Ravnatelj je naglasio da MGZ ima nadzor nad zemljom gdje se izvode arheološka iskapanja. Jedan od autora, Zoran Gregl, ističe da iskapanja nadilaze lokalne i državne okvire, a to dokazuju i izložbe rimskog stakla iz Hrvatske izloženog u Rimu, Veneciji i Lisabonu. Kneževski grob, s lokaliteta Gornja Vas rekonstruiran je i izložen u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu. Gregl je također svrnuo pozornost na potpuno očuvane staklene urne u kojoj su kosti pokojnika, te na grobnu poputbinu. </p>
<p>Drugi autor izložbe, Želimir Škoberne na otvorenju je govorio o zajedničkim projektima s kolegama Slovencima, budući da se nalazišta nalaze između Krke i Kupe, dakle na jedinstvenom geografskom prostoru. </p>
<p>Daljnji planovi obuhvatit će iskopavanje nekropole i tzv. židovskih kuća, a slijede i završni poslovi na obradi keramičkih predmeta koji će se tada predati kulturnoj javnosti. Izložbu je otvorio rektor grkokatoličkog sjemeništa u Zagrebu Nikola Kekić, koji je sa žalošću konstatirao da je Žumberak danas poput živog groba, misleći pritom na iseljavanje, siromaštvo i neznatni prirast stanovnika. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Umjetnički natječaj Filip Tradea</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Tvrtka Filip Trade iz Zagreba objavljuje natječaj za dodjelu Nagrade za suvremenu umjetnost Filip Trade. Svrha te godišnje nagrade je promicanje autentičnoga suvremenog djelovanja, a iznosi deset tisuća njemačkih maraka u kunskoj protuvrijednosti. Isplatom nagrade tvrtka postaje vlasnik nagrađenoga rada. Na natječaj mogu se javiti svi likovni djelatnici državljani Republike Hrvatske, bez obzira na tehniku kojom rade ili, pak, medij kojim se kao umjetnici bave uključujući slikarstvo, skulpturu, grafiku, instalacije, performance ili video. Za sudjelovanje na natječaju potrebno je poslati fotografiju djela, dotično kratak opis umjetničke intencije, ako se radi o nematerijalnome djelu. Vrednovat će se radovi nastali ove godine, a rok za slanje prijava je 1. ožujka 2002. Komisija za dodjelu Nagrade za suvremenu umjetnost Filip Trade ima pravo pogledati izvornik rada da bi donijela konačan sud o vrijednosti. Prijave radova šalju se na adresu: Filip Trade, za godišnju nagradu, Križna 18, 10 000 Zagreb. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Čovjek i pas« i »Odmor na selu«</p>
<p>VARAŽDIN, 16. rujna</p>
<p> - U organizaciji tvrtke »Vall 042« održano je ocjenjivanje pristigle 439 karikature iz 32 zemlje od 186 autora, a na ovogodišnju 6. međunarodnu izložbu karikatura na temu »Lovac i pas« te »Odmor na selu«. Komisijom je predsjedao Srećko Puntarić. Grand prix dodijeljen je Juriju Kosobukinu iz Ukrajine. Prva nagrada u kategoriji »Lovac i pas« dodijeljena je Sergeyu Riabokonu iz Ukrajine, druga nagrada u toj kategoriji Nikoli Plečku iz Zagreba, a treća nagrada Željku Pilipoviću iz Varaždina. Prva nagrada u kategoriji »Odmor na selu« dodijeljena je Andreju Puchkaniovu iz Bjelorusije, druga nagrada u istoj kategoriji Yuriju Ochakovskom iz Izraela, a treća nagrada Ivanu Haramiji iz Koprivnice. Posebno priznanje koje dodjeljuje mjesni tjednik »Varaždinske vijesti« dobio je Boris Khenkin iz Ukrajine. Pokrovitelj 6. međunarodne izložbe karikatura, koja se održava u sklopu šestoga po redu Međunarodnog sajma prirode, turizma, lova i ribolova je grad Varaždin. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Senzacija na Gripama!</p>
<p>Košarkaši Splita pobijedili su litvanski Lietuvos rytas 88-71, čime su nadoknadili zaostatak od 16 poena iz prve utakmice, te se tako plasirali u drugi krug kvalifikacija za Euroligu</p>
<p>SPLIT, 16. rujna</p>
<p> - Kapetan košarkaša Split-Croatia osiguranja, Ante Gregurević, ubacio je dvije sekunde prije kraja susreta protiv litvanskog Lietuvos rytasa, pri vodstvu domaćih 86-71, iz odbojke loptu u koš za pobjedu »žutih« 88-71. Tako su Splićani nadoknadili zaostatak iz prve utakmice kada su u Vilniusu izgubili sa 16 koševa razlike. Splitski su košarkaši, tako, izborili nastupu u drugom krugu kvalifikacija za plasman u Euroligu.</p>
<p>Nije izgledalo da će »žuti« napraviti iznenađenje, da će pobijediti ipak kvalitetnije goste sa čak 17 koševa razlike i izboriti prolaz u sljedeće kolo. Naime, gosti su od početka vodili, pa su tako i prvih deset minuta riješili u svoju korist. Bilo je 28-21 za njih. Ništa se nije promijenilo i u drugoj četvrtini gosti su stalno bili u vodstvu, pa su na odmor otišli sa prednošću od pet koševa, na semaforu je svijetlilo 47-42 za Rytas. Ni početak treće četvrtine nije ponudio ništa bolju sliku, gosti su i dalje imali vodstvo, a onda odjednom, potpuno stali kao da su osjetili da su utakmicu već dobili. Domaćini su polako počeli grickati njihovo vodstvo, a onda u 26. minuti i poveli sa 55-53. Od tog trenutka počela je jurnjava žutih koji su zaigrali agresivno u obrani i nakon treće četvrtine imali vodstvo od deset koševa - 69-59. U posljednjih deset minuta žuti su ubacili u petu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, i na kraju košem svog kapetana izborili pobjedu koju je malo tko očekivao na Gripama, pa ni navijači gdje su se skupili u malom broju. Samo oni najveći optimisti vjerovali su u uspjeh žutih koji se na kraju doista i dogodio. Zanimljivo je da su gosti u prvih 20 minuta ubacili 47 koševa a u nastavku u trećoj i četvrtoj četvrtini, zajedno samo 24 koša. Odlična obrana, te raspoloženi Žižić, a posebice mladi Rančić koji je bio ugodno iznenađenje uz kapetana Grgurevića, te iskusnog Tvrdića najzaslužniji su za ovaj novi europski uspjeh Splićana. </p>
<p>- Vjerovali smo potajno da možemo iznenaditi goste, rekao je na pressici trener žutih Mladen Vušković. - Nakon poluvremena gosti su ušli u utakmicu opušteno, jer su vjerovali da mi ne možemo nadoknaditi zaostatak od dvadesetak koševa. Agresivnom obranom potpuno smo ih obezglavili i mislim da smo na kraju uspjeli izboriti zasluženu pobjedu. Pomogao nam je Bog, moramo priznati uz dosta sreće došli smo do ove vrijedne pobjede, kazao je Mladen Vušković.</p>
<p>Zanimljivo da trener gostiju Vlajinauskas nije se pojavio na presici, sam je dugo ostao sjediti na klupi po završetku utakmice. Veliki dio krivnje za neuspjeh njegove momčadi ide na njegovu adresu jer je u trećoj četvrtini »zaspao« kada su kola njegove momčadi krenule nizbrdo, zaboravio je pozvati minutu odmora. </p>
<p>• Dvorana na Gripama</p>
<p>SPLIT-CROATIA OSIGURANJE - LIETUVOS RYTAS 88-71 (21-28, 21-29, 27-12, 19-12)</p>
<p>SPLIT-CO: Subotić 12 (7-8), Mimica 6, Tolić, Kuqo, Žižić 17 (3-6), Rančić 10, Ukić, Poljak 10, Tvrdić 16 (2-2), Grgurević 17 (1-3), Pašalić, Oršulić</p>
<p>LIETUVOS RYTAS: Česnauskis, Šležas 8 (1-2), Šeštokas 7 (2-2), Macijauskas 13 (8-8), Šiškauskas 21 (7-8), Kaiaušas, Bosnić, Vysniauskas, A. Javtokas 2, Jasaitis, Kaukenas 11 (2-2), R. Javtokas 9 (5-8).</p>
<p>SUCI: Gallo (Španjolska), Colucci (Italija), Rižik (Ukrajina); GLEDATELJA: 500</p>
<p>SLOBODNA BACANJA: Split CO: 13-19 (68 posto), Lietuvos Rytas 25-30 (83 posto).</p>
<p>OSOBNE GREŠKE: Split CO 25, Lietuvos Rytas 21</p>
<p>PET OSOBNIH: Tvrdić (38.)</p>
<p>SKOKOVI: Split CO 32 (16+16), Lietuvos Rytas 24 (16+8)</p>
<p>ŠUT: Split CO 34-68 (50 %), Lietuvos Rytas 20-50 (40 %).</p>
<p>ZA TRI POENA: Split CO 7-24 (29 %), Lietuvos Rytas 6-23 (26 %).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ante GRGUREVIĆ</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Ergotićevo ljeto za pamćenje!</p>
<p>Sezonu koja je na izmaku 33-godišnji skakač u dalj zagrebačke Mladosti pamtit će po - nepobjedivosti / Nitko nije lud prekinuti neki posao kad mu dobro ide, pa tako i Ergotić najavljuje kako i sljedeće godine na Europsko prvenstvo u München odlazi s željama sličnim onima s kojima je došao u Tunis - pobijediti </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Siniša Ergotić je definitivno jedna od najvećih misterija hrvatske atletike.</p>
<p> Nikad nećemo saznati što bi se događalo s njegovom karijerom da mu na Europskom prvenstvu u Splitu 1990. godine nije očito oštećen kada mu je pogrešno (!?) izmjeren skok dug oko 8.20, koji bi mu vjerojatno donio odličje.</p>
<p> Ovako, devedesete godine prošlog stoljeća mu nisu donijele rezultate koji su se, obzirom na potencijal, od njega realno očekivali. Rekordan skok (8.06) iz 1996. godine sve je čega se is spomenutog razdoblja možemo sjetiti...</p>
<p>Sezonu koja je na izmaku 33-godišnji skakač u dalj (i vrlo dobar sprinter) zagrebačke Mladosti pamtit će, uglavnom, po - nepobjedivosti. Iako zbog trenerskih (»njegov« je i Igor Blažević) i ostalih klupskih obveza nije puno nastupao, svaki njegov nastup iznenadio je one koji o njemu razmišljaju isključivo kao o atletskom veteranu, zrelom za mirovinu. </p>
<p>Veliku seriju otvorio je na Hanžekovićevom memorijalu u Zagrebu, svega nekolikoi dana nakon što je mu je Luka Aračić »uzeo « rekord u skoku u dalj. Pomalo iznenađujuće Ergotić je u Zagrebu osvojio prvo mjesto na Grand Prix natjecanju, pobjedivši i atletičare koji skaču preko 8.40. Da, reći će netko, ali tu nije bilo onih »pravih« skakačkih veličina. S »velikima« se, međutim, susreo krajem atletske sezone i - pobijedio ih.</p>
<p> Na atletskim mitinzima je, između ostalih, pobijedio i aktualnog svjetskog i olimpijskog prvaka, Ivana Pedrosa, svjetskog i olimpijskog odličnika, Jamesa Beckforda, a na Mediteranskim igrama i pobjednika Grand Prix finala, Younesa Moudrika! Posebno je zanimljivo da je u svim tim nastupima Ergotić skakao preko 8 metara, u Tunisu rekordnih 8.08 m.</p>
<p>Jasno, nitko nije lud prekinuti neki posao kad mu dobro ide, pa tako i Ergotić najavljuje kako i sljedeće godine na Europsko prvenstvo u München odlazi s željama sličnim onima s kojima je došao u Tunis. A, u Tunis je je došao (i uspio) - pobijediti...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ivanišević u Rim po novi cilj</p>
<p>Hrvatska reprezentacija će se od petka do nedjelje na zemljanim terenima u Rimu suprotstaviti Italiji u meču za Svjetsku skupinu Davis cupa </p>
<p>SPLIT, 16. rujna</p>
<p> - Prigodom velikog sportskog pothvata našeg proslavljenog tenisača pobjednika Wimbledona 2001. godine Gorana Ivaniševića Hrvatska pošta prigodnom je markom obilježila taj veliki uspjeh Ivaniševića i hrvatskog sporta. Ivanišević je treći sportaš koji je dobio svoju marku, a drugi živući, prije njega su to dobili Dražen Petrović i Janica Kostelić.</p>
<p> Marka je štampana u 350.000 primjeraka.</p>
<p> Na svečanoj promociji marke u Splitu na Glavnoj pošti govorili su Snježan Šentija upravitelj središta pošta Split, predsjednik Uprave Hrvatskih pošta Ivan Videka te predsjednik Teniskog saveza Slaven Letica.</p>
<p> Inače, Ivanišević je i treći Splićanin koji je dobio svoju marku prije njega to su bili Marko Marulić i Emanuel Vidović.</p>
<p>- Ovo je povijesni trenutak za mene, kazati će Ivanišević prilikom promocije svoje marke.</p>
<p> - Dobri rezultati, otvorili su mi put da dobijem svoju marku što je zaista veliki uspjeh.</p>
<p> Zahvaljujem se Hrvatskoj pošti koja je odlučila napraviti marku sa mojim likom, zaključio Ivanišević.</p>
<p>Goran Ivanišević će već sljedećeg vikenda u Rimu predvoditi hrvatsku Davis cup reprezentaciju u dvoboju s Italijom za mjesto u Svjetskoj skupini.</p>
<p> Uz osvajanje Wimbledona, Ivanišević je nerijetko puta znao izjaviti kako mu je uspjeh naše Davis cup reprezentacije od velike važnosti. Hrvatska ima veliku priliku, ne samo zbog Ivaniševića, već i zbog sve bolje igre Ivana Ljubićića da prođe Italiju u mečevima na zemljanim terenima Rima od petka do nedjelje. </p>
<p>A. Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Prva pobjeda Montoye</p>
<p>Kolumbijac Juan Pablo Montoya je najbolje vrijeme na treningu za Veliku nagradu Italije potvrdio i pobjedom u utrci</p>
<p>MONZA, 16. rujna</p>
<p> - Kolumbijac Juan Pablo Montoya je u Monzi proslavio svoju prvu pobjedu u utrkama formule 1, te tako zaokružio sjajan vikend na Velikoj nagradi Italije. Montoya je, naime, krenuo s prve startne pozicije, te ju je ovoga puta uspio potvrditi i u samoj utrci. Drugo mjesto pripalo je još jednom Južnoamerikancu, Brazilcu Rubensu Barrichellu, dok je treći bio Montoyin momčadski kolega iz Williams-BMW-a, Ral Schumacher. Michael Schumacher je već ranije osigurao naslov svjetskog prvaka, pa je u Italiji zauzeo tek četvrtu poziciju.</p>
<p>Na samom početku utrke izgledalo je kao da su bolidi Ferrarija, kojima su upravljali Barrichello i M. Schumacher brži od Williamsa, Barrichello je čak u devetom krugu uspio preteći Montoyu, ali kasniji tijek utrke je okrenuo takav dojam i Williamsi su pokazali da dobri rezultati sa treninga nisu bili slučajnost.</p>
<p>Najveći gubitnici u Monzi bili su vozači McLaren-Mercedesa, Coulthard i Hakkinen, koji su morali napustiti utrku prije kraja.</p>
<p>• Rezultati: 1. Juan Pablo Montoya (Kol/Williams-BMW) 1;16:58.493, 2. Rubens Barrichello (Bra/Ferrari) + 5.100, 3. Ralf Schumacher (Njem/Williams-BMW) + 17.300, 4. Michael Schumacher (Njem/Ferrari) + 24.900, 5. Pedro de la Rosa (Bra/Jaguar) + 1:14.900, 6. Jacques Villeneuve (Kan/BAR) + 1:22.400, 7. Kimi Raikkonen (Fin/Sauber-Petronas) + 1:23.100, 8. Jean Alesi (Fra/Jordan-Mugen Honda) + 1 krug, 9. Olivier Panis (Fra/BAR) + 1 lap, 10. Giancarlo Fisichella (Ita/Benetton-Renault) + 1 krug... ukupni redoslijed, vozači: 1. M. Schumacher 107 bodova, 2. David Coulthard (VB/McLaren-Mercedes) 57, 3. Barrichello 54, 4. R. Schumacher 48, 5. Montoya 25, 6. Mika Hakkinen (Fin/McLaren-Mercedes) 24, 7. Villeneuve 12, 8. Nick Heidfeld (Njem/Sauber-Petronas) 11, 9. Raikkonen 9, 10. Jarno Trulli (Ita/Jordan-Mugen Honda) 9... konstruktori: 1. Ferrari 161 bod, 2. McLaren 81, 3. Williams 73, 4. Sauber 20, 5. BAR 17, 6. Jordan 16, 7. Benetton 10, 8. Jaguar 7, 9. Prost 4, 10. Arrows 1. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bodovi upisani, problemi ostaju</p>
<p>Svaki put kad u Maksimir dođe momčad koja će baš sve karte, poput Čakovca, staviti na obranu, »modri« će biti na mukama i zagriženi će Dinamovi navijati čupati kosu do zadnje minute iščekujući pobjedu / Teško se prisjetiti kad su suci zadnji put tako »lupali« po Dinamu, poput subotnjega trilinga Vitković-Kolić-Keškić / Lončarević: »Mužek bi i nama bio pojačanje«!</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Najvažniju su zadaću Dinamovi nogometaši ostvarili, upisali su sva tri boda u domaćem okršaju protiv Čakovca (1-0, 0-0), no ranije locirani problemi i dalje ostaju maksimirskom konstantom. Svaki put kad u Zagreb dođe momčad koja će baš sve karte staviti na obranu, »modri« će biti na mukama i zagriženi će Dinamovi navijati čupati kosu do zadnje minute iščekujući pobjedu. Nekad će ta pobjeda stići, nekad ne, a svakako je iluzorno očekivati kako bi moglo postati pravilom da Dinamo ruši suparnike u zadnjim trenucima dvoboja, kao što je to učinio Abramović pogotkom Čakovcu u 87. minuti.</p>
<p>Većinu zasluga za tri boda, Zagrepčani zapravo trebaju pripisati paraderstvu sklonom vrataru gostiju, Ilici Periću. Da se Perić, naime, zadovoljio normalnim hvatanjem lopte, nikad ne bi primio gol! Ali, »malo ga je uzelo« i poželio je od uobičajenoga hvatanja lopte napraviti spektakularnu paradu! I lopta mu je u doskoku na zemlju ispala iz ruke, a spretni je Abramović prihvatio poklon i donio euforiju »plavoj« klupi. A Perić je tražio prekršaj, sumnjičio je Leku da ga je gurnuo...</p>
<p>- Rekao mi je Perić u svlačionici da je bilo kontakta. Iskreno, meni se čini da nikakvoga kontakta nije bilo, korektan je bio trener gostiju, Rajko Magić, ne dopustivši tako svome vrataru nikakvu ispriku za vlastito »nestašno« ponašanje.</p>
<p>Pogodak je jedino mogao poništiti sudac Vitković, ali bilo bi to uistinu previše te subotnje kišne večeri. Jer, ne sjećamo se kad je sudačka trojka tako bezobzirno »lupala« po Dinamu, kao što su to činili Vitković, Kolić i Keškić. Možda Urs Meier (Newcastle), ili Gilles Vessiere (Partizan)... Mahanje zaleđa kad zaleđa nikako nije moglo biti (tako je poništen krasan Mikićev pogodak!), pa pogrešne procjene prekršaja, pa nekažnjavanje Čakovčana kartonima za grube prekršaje... Nakupilo se mnogo toga, stoga smo Dinamova trenera Iliju Lončarevića zatražili da komentira suđenje. A dobili smo u najmanju ruku čudan odgovor:</p>
<p>- To bi trebali komentirati vi novinari, ionako olako prelazite preko mnogih stvari. Nema smisla da ja to komentiram...</p>
<p>Zanimljivo. A još je zanimljivije da Lončarević ni jednom nije na klupi reagirao prilikom očitih sudačkih pogrešaka na račun njegove momčadi. Zašto? Je li to stvar navodno »dobroga ponašanja« (u stilu »nasmijte se kad vam netko u dućanu zavuče ruku u džep«!), ili možda Lončarević očekuje da bi mu se na nekoj drugoj utakmici s istim sucem trebalo vratiti ono što mu je oduzeto u subotu? Jer, obično su na kraju sudačke pogreške i sudačka pomoć u omjeru 50:50. Uglavnom, ovakav sudački odnos prema Dinamu, nešto govori i o maksimirskome klubu...</p>
<p>O Dinamovoj igri, eto, gotovo da nismo ništa ni napisali. Kad igre nije ni bilo. Od ove limitirane momčadi, s nekoliko mladih i nadarenih pojedinaca, ne treba previše ni očekivati. Za domaće prilike Dinamo je još uvijek Dinamo (poglavito zbog imena), no samo iluzionisti mogu maštati o velikim stvarima. Lončarević poziva na strpljenje, no dojma smo da tu strpljenje previše ne pomaže...</p>
<p>- Onda bismo trebali kupiti dva iskusna igrača, a to u ovome trenutku, poznavajući klupsku politiku, nećemo učiniti, kaže Dinamov trener.</p>
<p>I čini nam se da je to pogreška. Jer, mladi i nadareni svakako bi lakše igrački odrastali uz kvalitetne iskusne igrače. Primjerice, Zagrepčanin Damir Mužek (34) očito je pojačanje Čakovca. Bi li i Dinamu bio pojačanje?</p>
<p>- Kako ne! Sigurno bi bio pojačanje, na naš je upit odgovorio Lončarević.</p>
<p>Ali, zbog »klupske politike« Dinamo ga nije doveo, iako je Mužek bio slobodan igrač, nakon rastanka s Koprivnicom. A kad sve svoje vezne igrači stavi »na hrpu«, Lončarević nema »Mužeka«...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Lovrek i Olić matirali Brođane</p>
<p>Dva kornera i dva pogotka glavom Lovreka i Olića u prvih petnaest minuta utakmice donijeli su nogometašima Zagreba protiv Marsonije pobjedu 2-1 (2-0) u 7. kolu prvenstva </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 16. rujna</p>
<p> - Svog bivšeg trenera Zlatka Kranjčara i bivšeg kapetana Ivicu Olića Slavonski brod je dočekao sa 3000 gledatelja. Nogometaši Zagreba su već u prvih petnaest minuta osigurali petu pobjedu zaredom u prvenstvu, momčad iz Kranjčevićeve slavila je protiv Marsonije 2-1 (2-0) i nastavila pobjednički »pohod« u prvenstvu. </p>
<p>Gosti su krenuli furiozno prema vratima Principa koji je dobro zamijenio bolesnog Stojkića. Već u 3. minuti zaprijetio je Olić, a u 6. je Bilokapić s crte spriječio vodstvo gostiju. U samo tri minute Zagreb je postigao dva pogotka na gotovo istovjetan način. U 12. minuti je Franja izveo korner s lijeve strane, Lovrek je bio najviši pred golom Brođana i glavom loptu skrenuo prema lijevoj vratnici. Igrači Marsonije se nisu niti snašli, a Zagreb je već vodio 2-0. Opet je bio korner, ovoga puta s desne strane i Franja je opet dobro ubacio, a Olić je pred vratima Marsonije bio najsnalažljiviji, podmeće glavu i lopta neobranjivo odlazi uz desnu vratnicu za 2-0. Utakmica je praktično bila riješena, i domaći se nakon visokog vodstva Zagreba nisu nikako uspijevali vratiti u igru, te im je prijetio i treći pogodak. Sumnjiva situacija bila je u 24. minuti kada je Sesar s leđa u kaznenom prostoru srušio Hasančića, međutim, sudac Šunjić se nije oglasio, a također nije sudio niti najstrožu kaznu dvije minute kasnije kada je Ješe također s leđa u kaznenom prostoru srušio Markovinovića. Najveću prigodu za smanjenje vodstva imao je Ivan Matić iz slobodnog udarca za domaće, ali njegov udarac završio je pokraj gola. Uzvratio je i Olić, ali je Princip sada bio na mjestu. Opet se Markovinović našao u odličnoj prigodi nakon dobrog ubačaja Mujčina, a brodski napadač je šutirao točno u Vasilja. </p>
<p>U drugom dijelu Marsonija apsolutno bolja momčad gdje je Zagreb stisnula u njegov kazneni prostor, međutim, iako su Brođani izradili nekoliko prigoda Cesarec, Markovinović, Mašić, pa opet Cesarec nisu bili koncentrirani. U 80. minuti tračak nade za domaće kada je Mujčin asistirao Aliću za smanjenje na 2-1. U posljednjim sekundama mogla je Marsonija do boda, ali Matićev udarac po sredini završio je naručju vratara Vasilja. Tako su Brođani doživjeli i četvrti uzastopni poraz i peti u prvenstvu sa samo jednim pogotkom razlike. </p>
<p>• Stadion uz Savu</p>
<p>MARSONIA - ZAGREB 1-2 (0-2)</p>
<p>MARSONIA: Princip 6,5 - Švađumović 5 (od 89. Rosandić -), Sesar 6,5, Tadić 6, Bilokapić 5,5 - Matić 5,5, Mujčin 6,5, Gašpar 5,5 (od 68. Mašić -), Ostojić 6 - Cesarec 6,5, Markovinović 5,5 (od 61. Alić 6.5).</p>
<p>ZAGREB: Vasilj 6,5 - Bulat 6, Ješe 7, Osibov 6,5, Pirić 6 - Podrugač 6,5 (od 63. Čačić 5.5), Duro 6 - Lovrek 7 (od 72. Šabić -), Hasančić 6, Franja 7 (od 60. Štrok 6) - Olić 7. </p>
<p>SUDAC: Edi Šunjić (Split) - 6.5. GLEDATELJA: 3000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Lovrek (12), 0-2 Olić (15), 1-2 Alić (80)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Markovinović, Ostojić, Tadić, Bilokapić; Franja, Bulat, Ješe, Pirić, Duro</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Ivica OLIĆ.</p>
<p>Josip Šebalj</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hajdukova pozivnica za pet </p>
<p>»Petarda« iz Zadra najbolja je pozivnica za Hajdukove navijače da u četvrtak navečer dođu pomoći svojim ljubimcima u prvoj utakmici prvog kola Kupa Uefa, a visoka pobjeda zasigurno je novi poticaj nogometašima da mogu u četvrtak navečer u ogledu protiv Poljaka, ostvariti rezultat, koji će im omogućiti da na uzvrat krenu mirnije</p>
<p>SPLIT, 16. rujna</p>
<p> - Hajdukovci su u subotu poslije podne u zadarskim Stanovima nanijeli težak poraz domaćim nogometašima Zadra u 7. kolu prvenstva Hrvatske. </p>
<p>Prije dalmatinskog derbija na Poljudu su se pribojavali Zadrana, jer su ih oni u prijateljskoj utakmici nadigrali i pobijedili sa 2-0. Ovaj put Splićani su ušli u utakmicu maksimalno koncentrirano i ozbiljno što je na kraju, rezultiralo visokom 5-1 pobjedom. </p>
<p>Nogometaši u bijelim majicama otvorili su domaćina golovima iz kornera najprije su Štimac, a potom i Vejić odlično reagirali na korner koji je izveo mladi Marijo Carević, ponajbolji u redovima pobjedničke momčadi. Kasnije je to bila klasična nogometna priča, u kojoj su bolji »hajdukovci« ostvarili još tri pogotka, a da su bili prisebniji moglo ih je biti i više:</p>
<p>- Čestitam svojim igračima na krajnje ozbiljnom i profesionalnom pristupu utakmici. Odigrali smo vrlo angažirano i tada je normalno da kvaliteta Hajduka dođe do izražaja, kazao je trener »bijelih« Nenad Gračan.</p>
<p>»Petarda« iz Zadra najbolja je pozivnica za Hajdukove navijače da u četvrtak navečer dođu pomoći svojim ljubimcima u prvoj utakmici prvog kola Kupa Uefa.</p>
<p>Igor Musa, koji je sasvim solidno odigrao u Zadru, završio je u Kliničkom bolničkom centru u Splitu. Naime, tijekom zadarske utakmice dobio je udarac u bubreg, mokri krv, pa će nekoliko dana ostati pod paskom liječnika, dok se ne smiri stanje sa ozlijeđenim bubregom, te da se točno utvrdi o čemu se radi. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Varteks preokrenuo u dvije minute</p>
<p>Nakon prvenstvene pobjede protiv Osijeka 2-1 (0-1), nogometaše Varteksa očekuje dvoboj Kupa Uefa protiv Aston Ville u Birminghamu </p>
<p>VARAŽDIN, 16. rujna</p>
<p> - Momčad Osijeka vodila je do 69. minute,, ali su nogometaši Varteksa u samo dvije minute uspjeli preokrenuti rezultat i pobijediti 2-1 (0-1). </p>
<p>Po kliskom terenu nogometaši Varteksa imali su više loptu u nogama i kontrolirali su veći dio susreta. No, i Osječani su imali svoje prigode, U razdoblju kad je Varteks dominirao gosti su ipak došli u vodstvo. U 37. minuti Režić je loše ispucao loptu koju je prihvatio Pavličić, još jednom prevario Režića i iz vrlo teške pozicije iskosa pogodio mrežu Mađarića. Do kraja poluvremena valja zabilježiti tek pokušaj Bjelanovića koji je glavom uputio loptu preko gola. </p>
<p>U poluvremenu utakmice Branko Janžek na teren je uputio Miljenka Mumleka, oporavljenog od gripe koji je donio preokret. Već u 47. minuti Mumlek je krasno proigrao Kastela koji je izbio sam ispred vratara Galinovića, ali je šutirao tek u njega. Samo dvije minute kasnije Mumlek je centrirao prema usamljenom Kastelu koji po drugi puta ne koristi stopostotnu priliku jer glavom neometan promašuje gol sa šest metara. I u 61. minuti Varaždinci su propustili vrlo izglednu priliku. Ovaj puta ubacio je Sabolčki, a Bjelanović je s tri metra ponovo glavom promašio vrata, a tada je uslijedio brzi preokret. U 69. minuti brzi preokret, Hrman je eurogolom donio poravnanje. Na dvadesetak metara od gola prihvatio je loptu i precizno pogodio rašlje osječkih vratiju. Tek što su gosti krenuli s centra domaćini su osvojili loptu, Mumlek je ispremiješao obranu Osijeka, a Bjelanović je iz blizine zatresao osječku mrežu za vodstvo 2-1. </p>
<p>Već u sljedećoj minuti Osječani su bili u prilici utakmice jer je nakon gužve u šesnaestercu Pavličić pucao prema vratima Varteksa, a sa same gol linije loptu je izbacio Granić. Zbog prigovora da je u toj akciji fauliran vratar Varteksa Mađarić sudac Marić je Mukaju pokazao drugi žuti karton što je značilo da će Varteks do kraja igrati samo sa deset igrača. Osječani su krenuli prema vratima Varteksa, ali su se Varaždinici uspješno branili.</p>
<p> Susret su promatrali i gosti iz Birminghama kamo Varteks već u četvrtak igra utakmicu Kupa Uefa protiv Aston Ville. Sudeći prema prikazanoj igri Otočani se moraju dobro pripremiti jer je Varteks je pokazao da može vrlo brzo preokrenuti rezultat u svoju korist, pogotovo ako je za igru raspoložen Miljenko Mumlek. </p>
<p>• Stadion NK Varteksa u Varaždinu</p>
<p>VARTEKS - OSIJEK 2-1 (0-1)</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 6, Hrman 7, Kristić 6, Režić 6 (od 57. Balajić 6), Mukaj 6, Karić 7, Bjelanović 7 (od 90. Sklepić -), Granić 6, Sabolčki 7, Kastel 6, Drobne 6 (od 45. Mumlek 8).</p>
<p>OSIJEK: Galinović 7, Vuica 6, Kulešević 6, Beširević 6, Brkić 6, Turković 7, Vinogradac 7 (od 75. Vuka 6), Mitu 6, Pavličić 7 (od 81. Balatinac 6), Jukić 6 (od 79. Ljubojević 6), Neretljak 7.</p>
<p>SUDAC: Goran Marić (Zagreb): 6. GLEDATELJA: 2500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Pavličić (37), 1-1 Hrman (69), 2-1 Bjelanović (70)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vinogradac, Mitu, Vuica, Mukaj, Kristić, Kulešević.</p>
<p>CRVENI KARTON: Mukaj</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Miljenko MUMLEK</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bodom zadovoljniji gosti</p>
<p>ŠIBENIK, 16. rujna</p>
<p> - Nogometaši Šibenika razočarali su svoje simpatizere jer su odigrali samo neodlučeno protiv momčadi Hrvatskog dragovoljca 0-0. U prvom poluvremenu odigrali su vrlo slabo i prava je sreća da gosti nisu došli u vodstvo. Već u 4. minuti Katulić je imao stopostotnu priliku, ali je njegov udarac sa nekih devet-deset metara Slavica fenomenalno obranio.</p>
<p>Jaka kiša u drugom poluvremenu poremetila je ritam igre, prilike su stvorene više zbog lošeg i klizavog terena. </p>
<p>• Stadion Šubićevac</p>
<p>ŠIBENIK - HRVATSKI DRAGOVOLJAC 0-0</p>
<p>ŠIBENIK: Slavica 6.5, Kukoč 6, Pranjić 6, Vlastelica 5.5, Perić 5, Krpan 6, Bedeković 5 (od 46. Milas 6.5), Vincelj 5 (od 71. Klakočer -), Kosić 6.5, Tečar 6, Dragičevićč 5.5 (od 59. Guvo 5). </p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Pavlina 6, Bošnjak 7, Kurstović 6, Petroivć 6, Miletić 6, Bisaku 5.5, Kralj 5.5, Andračić 6, Gulić - (od 7. Kozniku 5.5), Maglica 5.5 (od 66. Fumić 5, Katulić 5.5 (od 76. Matko -.</p>
<p>SUDAC: Ivan Katuša (Čakovec) - 7. GLEDATELJA: 1200</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Vlastelica, Katulić, Bisaku, Maglica, Bošnjak, Tečar</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Spomenko BOŠNJAK</p>
<p>Josip Drenski</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Popović donio prvu pobjedu Kamen Ingradu</p>
<p>KOSTRENA, 16. rujna</p>
<p> - U susretu dvojice debitanata u prvoligaškom društvu i starih znanaca iz drugoligaškog natjecanja momčad Kamen Ingrada pobijedila je na gostovanju Pomorac 1-0 (0-0) i tako ubilježila prvu pobjedu u prvenstvu. </p>
<p>Pogodak je u 81. minuti postigao iskusni Joško Popović, nakon kornera lopta je došla na vrh šesnaesterca gdje je Brkić oštro šutirao, a u šumi nogu Popović je bio najprisebniji te je petom promijenio smjer lopte i donio gostima vodstvo i tri boda. Tijekom drugog poluvremena domaći igrači bili su bolji, ali dekoncentriranost u napadačkim akcijama koštala ih je pobjede. Naime, u 76. minuti Dunković je sa dvadesetak metara pogodio same rašlje, dok je u 67. minuti Đelalija promašio prazna vrata. Osim toga bilježimo još i odličnu obranu gostujućeg vratara Petrovića u 50. minuti na šut Dunkovića te još jednu obranu u 53. minuti kada je Prpić odlično šutirao a Petrović spasio siguran zgoditak.</p>
<p>• Igralište na Žuknici </p>
<p>POMORAC - KAMEN INGRAD 0-1 (0-0)</p>
<p>POMORAC: Knez -, Batkoski 5, Kurilić 5.5, Grubišić 5.5, Romić 5.5, Čuljat 5 (od 84. Uremović -), Dunković 6, Prpić 5.5, Samardžić 5, Skočić 5 (od 84. Rožajac -), Ostojić 5 (od 58. Dželalija -)</p>
<p>KAMEN INGRAD: Petrović 5.5, Darmopil 5,5, Gusić 5, Olujević 5, Vidović 5.5, Bešlić 5.5, Dal. Bognar 5 (od 57. Francent -), Crnčević 5.5 (od 73. Kopunović -), Balašković 5.5, Brkić 5.5, Popović 6 (od 87. Papak -).</p>
<p>SUDAC: Darko Feljan (Zagreb) - 7. GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Popović (81)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Brkić, Popović, Bešlić, Čuljat</p>
<p>CRVENI KARTONI: - </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Joško POPOVIĆ. </p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Hrvatski nogometaši pokleknuli protiv Brazila</p>
<p>PORT OF SPAIN, 16. rujna</p>
<p> - U svom drugom nastupu na Svjetskom prvenstvu reprezentacija do 17 godina starosti, što se održava na Trinidadu i Tobagu, hrvatski su nogometaši poraženi protiv Brazila. »Carioce« su pobijedile 3-1 (1-1), tako da Hrvatska nakon dva odigrana kola u skupini A zauzima treće mjesto, s tri osvojena boda, isto koliko ima i drugoplasirana Australija. Vodeći Brazil ima maksimalan učinak od šest bodova. Hrvatski su nogometaši, podsjećamo, na startu natjecanja svladali domaćina, Trinidad i Tobago, 2-1. U ogledu s Brazilcima Hrvati su poveli, i to već u šestoj minuti pogotkom Deana Prijića. No, samo minutu kasnije Bruno je izjednačio. Brazilci su pobjedu izborili u drugome poluvremenu, pogocima Leandra i Caetana.</p>
<p>• Stadion Hasely Crawford</p>
<p>HRVATSKA - BRAZIL 1-3 (1-1)</p>
<p>HRVATSKA: Krešić - Papa, Čale, Skeja, Cavrić, Bašić, Prijić, Grgurović, Kranjčar, Grivičić, Sharbini</p>
<p>BRAZIL: Felipe - Vinicius, Wendel, Wescley, Alceu, Fernandes, Leandro, Bruno, Alberoni, Junior, Anderson</p>
<p>SUDAC: Sibrian (Salvador)</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Prijić (6.), 1-1 Bruno (7.), 1-2 Leandro (57.), 1-3 Caetano (77.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Fernandes, Wescley, Prijić</p>
<p>• Rezultati, skupina A: Trinidad i Tobago - Australija 0-1, Hrvatska - Brazil 1-3; redoslijed: Brazil 6 bodova, Australija i Hrvatska po 3, Trinidad i Tobago 0. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tamara Boroš: »HOO mi je puno dao, vrijeme je da nešto počnem vraćati«</p>
<p>Žao mi je što Dana Aganović i ja nismo nastupile u parovima, te nismo imale priliku braniti zlato iz Barija. Moram, međutim, reći da sam presretna što su Sandra Paović i Cornelia Vaida osvojile brončanu medalju igri parova, kaže najbolja europska stolnotenisačica</p>
<p>TUNIS, 16. rujna (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika)</p>
<p> - Prva zvijezda stolnoteniskog turnira na 14. Mediteranskim igrama bila je nesumnjivo Tamara Boroš, peta igračica svijeta i najveća suparnicama sve brojnijim Azijatkinjama u svijetu celuloidnih loptica. Usprkos napornoj sezoni i očitom umoru, Tamara je bez mnogo razmišljanja došla na Igre u Tunis, na turnir na kojem je mnogo više mogla izgubiti nego li dobiti. Naime, za osvojeno mediteransko zlato Tamara je dobila samo 10 bonus bodova na ljestvici Međunarodnog stolnoteniskog saveza (ITTF), do finala nije dobila ni jedan bod, a za finale svih deset na račun jačine suparnice, Alessije Arisi. A samo jedan poraz mogao je Tamari na ITTF ljestvici odnijeti toliko bodova da bi trebala četiri puta pobijediti najbolju igračicu svijeta. </p>
<p>- Nisam trebala mnogo razmišljati, Hrvatski olimpijski odbor mnogo daje i pomaže stolnom tenisu i normalno je da ja pomognem HOO-u i Hrvatskom stolnoteniskom savezu ako mogu. Mnogo su mi dali i došlo je vrijeme da im počnem na neki način vraćati. Osim toga, bilo mi je bitno i da odigram što više turnira po novim pravilima, tj. s kraćim setovima, pričala je dan nakon osvajanja medalje Tamara, spremajući se u šetnju Tunisom. Nada se da će posljednjih dana boravka popraviti dojam o Tunisu.</p>
<p>- Moram priznati da me prljavština u Selu i u dvorani neugodno iznenadila, tako nešto još nisam vidjela. Nevjerojatno je koliko je prašine bilo u dvorani, iako su tamo bili čistači, veli Tamara. </p>
<p>No, ipak je zadovoljna što je došla na MI iako su suparnice bile daleko ispod njezinog ranga. Treba se, naime, i na ovakvim turnirima privikavati na nova pravila.</p>
<p>- Da, zbog toga mi odgovara igrati protiv slabijih, iako se nisam smjela opustiti, jer bi me poraz previše koštao, kaže pobjednica Mediteranskih igara, i dodaje:</p>
<p>- Malo je teško igrati do 11 poena, ali je stolni tenis dobio na zanimljivosti i brzini, što je bila i namjera. Osim toga, sljedeće godine će se mijenjati pravila servisa, ruke će morati biti iznad stola, pa ćemo se ponovno morati privikavati na novi način igre, veli Tamara, koja je nedavno u Kini odigrala dosta mečeva s jakim kineskim suparnicima po novim pravilima. </p>
<p>Stolnoteniski izbornik, Neven Cegnar, smatra da je Tamara na ovom turniru puno dobila na psihološkom planu. Malo je poena u igri, izgubljeno se teško vraća i ovakav sustav igre traži maksimalnu koncentraciju svakog igrača. Osim toga, za 6 mjeseci Zagreb će biti domaćin EP u stolnom tenisu i Tamari će dobro doći da se privikne na pritisak koji ju očekuje. Sličan je pritisak, naime, osjetila Tamara u Tunisu, jer su sve suparnice protiv nje kao favoritkinje igrale opušteno, riskantno i vrlo motivirano. </p>
<p>- Ovim su turnirom, na neki način, počele pripreme za EP u Zagrebu. Tamara je mnogo napredovala po pitanju psihološke stabilnosti, a to će nam u Zagrebu trebati, jer na tom EP ne mislimo biti samo sudionici, kaže Cegnar.</p>
<p>Po dolasku u Tunis stolnotenisku je vrstu dočekalo jedno neugodno iznenađenje. Naime, svaki je igrač mogao nastupiti ili samo u pojedinačnom dijelu ili samo u natjecanju parova. Tako su Tamara i Eldijana Aganović nastupile u pojedinačnom dijelu, a Sandra Paović i Cornelia Vaida u parovima. </p>
<p>- Žao mi je što Dana i ja nismo nastupile u parovima i nismo imale priliku braniti zlato iz Barija. To je propust naše delegacije koja se nije na vrijeme informirala o tome. Dobro bi nam došlo da se uigravamo za EP, ali iskoristit ćemo neku drugu priliku. Moram, međutim, reći da sam presretna što su Sandra i Cornelia osvojile brončanu medalju. Svojom igrom pokazuju da postaju pravi par, kaže Tamara Boroš.</p>
<p>Tamara će se s ostalih 112 članova hrvatske mediteranske delegacije u ponedjeljak vratiti u Zagrebe, a već u utorak putuje u japanski Kobe, gdje će nastupiti na jakom turniru iz »Pro Tour« serije. </p>
<p>- Preumorna sam, ali nema veze, navikla sam. Bitno je da sam zdrava i da dobro igram, zaključila je Tamara Boroš. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Ultimatum Afganistanu: Izručite Osamu bin Ladena ili... </p>
<p>Pakistan, na poticaj SAD-a, zatražio od Afganistana da u roku od tri dana izruči glavnog osumnjičenika / Amerikanci dovršavaju plan odmazde, a operacijom »Plemeniti orao« pojačavaju obranu zemlje jer su mogući novi napadi / Bin Laden ponovo poručuje da nije kriv, a talibani da će svog gosta zaštititi po svaku cijenu </p>
<p>WASHINGTON/ ISLAMABAD/ ZAGREB, 16. rujna </p>
<p> - Pakistanske vlasti dale su afganistanskim talibanima rok od tri dana da im izruče Osamu bin Ladena, glavnog osumnjičenog za organiziranje terorističkih napada u SAD-u 11. rujna, javila je u nedjelju TV-mreža CNN. </p>
<p>Prema CNN-u, ultimatum iz Islamabada uslijedio je nakon telefonskog razgovora američkog predsjednika Georgea W. Busha i pakistanskog predsjednika Perveza Musharrafa. </p>
<p>Tvrdi se da je Bush u subotu navečer iz Camp Davida, gdje je nastavio vijećati s najbližim suradnicima, telefonski nazvao Musharrafa, prenio mu američka stajališta i upozorio na posljedice za zemlje koje ne pomognu borbu protiv terorizma. </p>
<p> Pakistansko izaslanstvo planira u ponedjeljak posjetiti Afganistan i pokušati provesti pritisak na talibanski režim da bi se »izbjegla katastrofa«, objavio je u nedjelju glasnogovornik pakistanske vlade. </p>
<p>Operacija »Plemeniti orao« </p>
<p>U međuvremenu, predsjednik Bush i njegovo ratno vijeće dovršavaju planove osvete. Amerikanci su istaknuli da se, uz zračne ili raketne udare, razmišlja i o korištenju kopnenih snaga kako bi se uništila teroristička mreža koja stoji iza napada na New York i Washinton. Spominju se i kazne za države koje sponzoriraju terorizam. Analitičari vjeruju da će prije bilo kakve vojne akcije SAD nastojati osigurati potporu široke svjetske koalicije, čak i ako dobivanje međunarodne potpore znači odgodu djelovanja. </p>
<p>Usporedo s planiranjem odmazde, vojni savjetnici predsjednika Busha, okupljeni u Camp Davidu, pokrenuli su plan za poboljšanje obrane zemlje. Operacija »Plemeniti orao«, kako je nazvana, nužna je jer stručnjaci vjeruju da još postoje neposredne prijetnje sigurnosti te da se ne mogu isključiti daljnji napadi na civilne mete u SAD-u. Vojni zrakoplovi nadziru nebo nad najvećim američkim gradovima i najvažnijim vojnim bazama, dok se u vodama pred američkom Istočnom i Zapadnom obalom nalaze vojni brodovi. Za zaštitu domovine mobilizirano je 50 tisuća rezervista, od kojih je njih 35.000 već raspoređeno. </p>
<p> Glavna poruka koju šalje Bijela kuća jest da Amerikanci trebaju što prije nastaviti s normalnim životom jer će tako najbolje prkositi neprijatelju. Simbol povratka normalnosti je otvaranje njujorške burze Wall Street predviđeno za ponedjeljak. </p>
<p>Osama bin Laden u nedjelju je priopćenjem upućenim agenciji Afghan Islamic Press ponovo opovrgnuo da je umiješan u terorističke napade na New York i Pentagon. Agencija je javila da je primila njegovo priopćenje koje je faksom - kako se tvrdi - poslano iz bin Ladenova političkog ureda. »SAD upire prstom na mene, ali ja kategorički tvrdim da to nisam učinio«, stoji u izjavi koju je potpisao Osama bin Laden. </p>
<p>Afganistan se priprema za sveti rat</p>
<p>On kaže da je i prije optuživan za terorizam, a da nije sudjelovao ni u jednom terorističkom djelu: »Živim u Afganistanu i zavjetovao sam se na poslušnost Amir-ul-Momineenu koji ne dopušta takva djela«. Amir-ul-Momineen službeni je naslov vrhovnoga islamskog vođe u Afganistanu.</p>
<p>U međuvremenu su talibani ponovili da će bin Ladena, koji u njihovoj zemlji boravi kao »časni gost«, zaštititi po svaku cijenu. »SAD su naumile napasti Afganistan bez obzira na to što mi mislimo o Osami«, izjavio je talibanski ministar vanjskih poslova Wakil Ahmed Muttawakil. Na pitanje je li spreman riskirati bombardiranje zemlje samo zbog jedne osobe, Muttawakil je istaknuo da je vlada kojoj pripada »odgovorna za sigurnost svih koji žive u Afganistanu«. </p>
<p> Muttawakil je ponovio upozorenje koje je u subotu izdao vrhovni mula Mohamad Omar kojim se prijeti odmazdom protiv svake zemlje koja SAD-u pomogne u napadu na Afganistan. </p>
<p>Bježe diplomati i civili</p>
<p>U Kabulu su se u nedjelju, na poziv mule Omara, okupili glavni islamski učenjaci kako bi razgovarali o mogućem džihadu (svetom ratu) protiv SAD-a. Prema pisanju dnevnika Shariah koji kontroliraju talibani, duhovni bi vođe trebali donijeti fatvu (vjerski ukaz) - poziv na sveti rat u slučaju američkog napada na Afganistan. </p>
<p>Državljani zapadnih zemalja u nedjelju su napuštali Afganistan jer su talibani objavili da im ne mogu jamčiti sigurnost bude li napada. Većina zapadnih diplomata i humanitaraca otišla je iz te zemlje već u četvrtak. Među njima su i pripadnici Ujedinjenih naroda. Još se ne zna sudbina osmero humanitaraca kojima talibani sude zbog širenja kršćanstva.</p>
<p>Uz zapadne diplomate, iz Afganistana bježe i stanovnici.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>U Haagu svjedočili preživjeli iz Višegrada</p>
<p>DEN HAAG, 16. rujna </p>
<p> - Haaško tužiteljstvo u ponedjeljak će nastaviti izvoditi svjedoke na suđenju bosanskim Hrvatima Mladenu Naletiliću Tuti i Vinku Martinoviću Šteli optuženima za zločine koje je počinila Kažnjenička bojna tijekom 1993. području Mostara i Jablanice.</p>
<p> Iskazi svjedoka nastavit će se i na dva suđenja bosanskim Srbima, koja su također započela prošlog ponedjeljka.</p>
<p> Na suđenju višegradskom Srbinu Mitru Vasiljeviću, sudsko je vijeće čulo potresna svjedočenja dvojice Bošnjaka koji su preživjeli svoje pogubljenje na obalama Drine. Vasiljević je optužen za pogubljenje skupine Bošnjaka u lipnju 1992. te za pokolj najmanje 65 višegradskih Bošnjaka. Njima je najprije obećao pomoć, predstavljajući se kao pripadnik Crvenog križa, a potom ih 14. lipnja 1992. zatvorio u obiteljsku kuću i žive spalio. Optužnica spominje da je najmlađa žrtva tog zločina bilo novorođenče staro tri dana. </p>
<p>ICTY je počeo saslušavati iekspertne svjedoke protiv Blagoja i Milana Simića, Miroslava Tadića i Sime Zarića.</p>
<p> Sudsko vijeće u predmetu »Tuta i Štela« saslušalo je dosad dva svjedoka - istražitelja Jana Van Heckea koji je opisao način prikupljanja dokaza i iskaza svjedoka, te istaknutog muslimanskog političara koji je svjedočio uz zaštitu identiteta. Opisao je o gotovo godinu dana koje je proveo po hercegovačkim logorima od Heliodroma do istražnog zatvora u Ljubuškom. Svjedok je govorio i o pregovorima s hercegovačkim Hrvatima o normalizaciji života na kojima su ravnopravno sudjelovali političari iz Republike Hrvatske, odnosno HDZ-a.</p>
<p> Haaško tužiteljstvo u petak je, na zatvorenoj sjednici, započelo ispitivati trećeg svjedoka protiv Naletilića i Martinovića i taj se iskaz nastavlja u ponedjeljak.</p>
<p> U srijedu će Haaški sud odlučiti hoće li prihvatiti priznanje krivnje dvojice bosanskih Srba Duška Sikirice i Damira Došena za zločine protiv čovječnosti koje su počinili u logoru Keraterm nad zatočenim Bošnjacima i Hrvatima. Došen i Sikirica odlučili su priznati krivnju nakon što je to prije desetak dana učinio Dragan Kolundžija koji je bio optužen u istom predmetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Dvojicu terorista FBI tražio mjesecima</p>
<p>WASHINGTON, 16. rujna </p>
<p> - FBI je prije dva mjeseca pokrenuo potragu za dvojicom iz skupine terorista koji su prošli utorak oteli i srušili četiri putnička zrakoplova te razorili WTC i dio Pentagona.</p>
<p>Halid al-Mihdhar i Nawaf al-Hamzi na washingtonskom aerodromu Dulles oteli su zrakoplov American Airlinesa, kojim su se nakon nekoliko minuta leta zaletjeli u Pentagon. Dva džepna noža, koja su upotrijebljena u otmici dvaju zrakoplova, čini se da su kupljena u Švicarskoj. Naime, tamo je nakratko boravio jedan od napadača. </p>
<p>Obavještajne službe upozorile su FBI i službu useljavanja na al-Mihdhara i al-Hamzija prije nekoliko mjeseci. Pregledom podataka o strancima koji su doputovali u SAD, pokazalo se da su oni preko zračne luke u Los Angelesu već ušli u zemlju koristeći se saudijskim putovnicama.</p>
<p>Nedjeljni Los Angeles Times piše da su ta dvojica i lani bila u SAD-u i da su iznajmila kuću nedaleko od San Diega u Kaliforniji. Obavještajne službe su ih zapazile kao sudionike jednog sastanka pristaša Osame bin Ladena u siječnju ove godine u Maleziji. Tamo su opažene i neke osobe za koje CIA vjeruje da su bile umiješane u bombaški napad na američki razarač »USS Cole«.</p>
<p> FBI zasad ne želi otkriti detalje istrage. Zna se da je uhićen samo jedan čovjek kao »materijalni svjedok« terorističkog napada, a »zadržano« je 25 ljudi. Uhićenik čiji identitet nije objavljen, navodno je podrijetlom sa Srednjeg istoka a nosio je identifikacijsku ispravu svog brata koji je na popisu CIA-e kao mogući suradnik Osame bin Ladena. Među zadržanima su, kako piše američki tisak, i dvojica muškaraca uhvaćeni u vlaku iz New Yorka za Washington. Ajub Ali Kan i Mohamed Jaweed Azmath bili su, poput otmičara, naoružani rezačima papira i nosili su više od 5000 dolara gotovine. Na popisu osoba s kojima istražitelji žele razgovarati navodno je još stotinjak imena ljudima kojima zasad ne mogu ući u trag. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Američki i britanski komandosi za lov na bin Ladena </p>
<p>Međunarodni vojni izvori kažu da će u hvatanje Osame bin Ladena vjerojatno biti uključeni pripadnici tzv. Delta snaga američke vojske i britanski marinci specijalci / London traži čvrste dokaze o povezanosti bin Ladena s udarima na SAD </p>
<p>LONDON, 16. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Shvativši da istodobno ne može biti prijatelj Osami bin Ladenu i Sjedinjenim Državama, Pakistan je u subotu nevoljko obećao suradnju u akciji hvatanja bin Ladena. No Pakistan inzistira da akcija protiv glavnog osumnjičenika za organiziranje terorističkog udara na Ameriku - koji se sklonio u susjednom Afganistanu - mora biti međunarodna. To čini još izvjesnijim scenarij prema kojem bi Sjedinjene Države zatražile od Britanije i drugih zemalja da pošalju svoje trupe u tu regiju. </p>
<p>Međunarodni vojni izvori tvrde da će u akciju vjerojatno biti uključene tzv. Delta snage američke vojske, te britanski marinci specijalci - jedni i drugi obučeni za kopnene napade na teroriste. Oni bi se iz Pakistana prebacivali u Afganistan i tamo napadali logore u kojima treniraju bin Ladenovi sljedbenici. Predviđene su i druge kaznene akcije. U njima bi, nagađa Sunday Times, mogli sudjelovati i britanski komandosi od kojih su neki specijalizirani za brdsko ratovanje.</p>
<p> Premda operacija na nepristupačnom teritoriju Afganistana nosi i brojne opasnosti, zapadni analitičari vjeruju da se bin Ladenu može ući u trag. »Ako uspijemo svoje momke dovesti na teren sa svim njihovim lijepim igračkama, onda imamo šansu«, izjavio je Sunday Timesu vojno-obavještajni izvor.</p>
<p>Također se vjeruje da Pentagon razmišlja o kaznenim operacijama u Jemenu, Sudanu i Libanonu gdje bi bili uništeni logori za obuku terorista. Citirajući neimenovanog savjetnika američkog predsjednika, britanski tisak spominje mogućnost da se na meti kaznenih udara nađe i Bagdad. Vjeruje se, naime, da irački režim nagrađuje obitelji palestinskih samoubojica, te da bogati Osama bin Laden obavlja dio svojih bankarskih transakcija preko iračkih banaka.</p>
<p>Zapadni obavještajni izvori tvrde da u zapadnim zemljama postoji ovog trenutka i do 3000 bin Ladenovih sljedbenika spremnih da nastave njegovu terorističku borbu. Mnogi od njih školovani su na Zapadu poput osoba koje su izvele nedavni udar na Ameriku. Neki od njih su prikriveni kao tzv. spavači - osobe nepoznate policiji koje obavljaju neki svakodnevni posao i čekaju trenutak da budu aktivirane. </p>
<p>Dosadašnja uhićenja i identifikacija sumnjivih osoba u Americi govore u prilog tezi da je napad na SAD izvela međunarodna teroristička grupacija - vjerojatno pod bin Ladenovim patronatom. U njoj su, kako se vjeruje, sudjelovali i pripadnici egipatske skupine Islamski džihad te libanonski teroristi.</p>
<p>U zapadnoj Europi i Rusiji jenjava, međutim, entuzijazam za kažnjavanje terorista. Prema nekim najavama, britanski premijer Tony Blair ovih bi dana trebao putovati u Njemačku kako bi nagovorio Europljane da zdušnije podupru Ameriku. No, i neke visoke vladine ličnosti u Londonu izražavaju znatno oprezniji pristup prema američkim vojnim planovima. Izvori u Downing Streetu tvrde da su, prije nego se krene u akciju, potrebni čvrsti dokazi o povezanosti bin Ladena i drugih islamskih ekstremista s krvoprolićem u Americi.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Papa pozvao Amerikance da se odupru kušnji nasilja </p>
<p>FROSINONE, 16. rujna</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. u nedjelju je »slomljenog srca« zbog terorističkih napada na SAD pozvao američki narod da se odupre kušnji i ne odgovori s još više mržnje i nasilja. Papa je u nedjelju posjetio Frosinone gdje je na posebnom prostoru pred oko 40.000 osoba koncelebrirao misu tijekom koje je rekao da je svijetu potreban oprost.</p>
<p> »Bog u srcima ljudi potiče na oprost i pomirenje«, istaknuo je Papa i dodao da su to osjećaji koji su danas potrebni svijetu. Nakon mise, Papa je tijekom angelusa s pozornice u Frosinoneu još jednom uputio svoje misli Amerikancima koji su, kako je rekao, teško pogođeni tragičnim događajima. Pozvao je sve na odustajanje od nasilja i mržnje. Neka mir i pravda zavladaju, naglasio je. </p>
<p> Nakon što je izrazio sućut onima koji su »propatili zbog tragičnog terorističkog atentata, koji je proteklih dana duboko ranio voljeni američki narod«, Papa je povjerio »Mariji da prihvati pokojne, tješi preživjele, podrži obitelji koje su propatile i pomogne svima da ne popuste pred iskušenjem mržnje i nasilja već se zauzmu u službi pravde i mira«. Posebno je molio za mlade da u ovim teškim trenucima idu dalje u svakodnevnom životu vođeni Bogom, solidarnošću i mirom. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kako su na američki zahtjev reagirali u afganistanskom susjedstvu</p>
<p>Tadžikistan čeka odobrenje Rusije, Pakistan se boji nereda </p>
<p>Pakistan: SAD će, upozoravaju analitičari, najviše ovisiti o suradnji Pakistana, jedne od triju država u svijetu koje priznaju talibanski režim u Afganistanu (ostale dvije su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati). Vojni šef države general Pervez Musharraf ponudio je Amerikancima punu potporu u hvatanju terorista odgovornih za prošlotjedni napad. Washington je od pakistanskih vlasti zatražio da američkim trupama dopusti prelet kroz zračni prostor, »vojni pristup« i obavještajne podatke, što je Musharrafa dovelo u vrlo neugodan položaj. </p>
<p>Potpora Islamabada američkim udarima na susjedni Afangistan mogla bi, naime, izazvati krizu u samom Pakistanu. Vjerske stranke i militantni islamisti u nedjelju su zaprijetili Musharrafu da bi »podržavanje agresije na Afganistan imalo vrlo opasne posljedice« te da Pakistan nema drugog izbora do »stati na stranu muslimanske braće«. </p>
<p>Predsjednik Musharraf je u nedjelju nizom razgovora u Islamabadu nastojao osigurati potporu domaćih političkih i vjerskih čelnika, a već u ponedjeljak mogao bi otputovati u posjet Kini i Saudijskoj Arabiji, najvažnijim vanjskim saveznicama svoje zemlje, kako bi s njima razgovarao pakistanskom sudjelovanju u mogućoj akciji protiv Afganistana. </p>
<p>Indija: Indija je, za razliku od njezinog susjeda Pakistana, bez kolebanja objavila da je spremna pružiti SAD-u svu »operativnu pomoć«. Prema službenim izvorima, indijske obavještajne službe već su predale Amerikancima sve relevantne podatke i karte s bin Ladenovim logorima za obuku u Afganistanu, a svi ostali potezi bit će naknadno usuglašeni. </p>
<p>Srednja Azija: Iako su raspadom SSSR-a Rusi izgubili granicu s Afganistanom, službena Moskva još je vrlo utjecajna u onim zemljama Srednje Azije koje graniče s talibanskom državom. Iako je Rusija obećala praktičnu pomoć SAD-u u odgovoru na teroristički napad, ruski ministar obrane Sergej Ivanov u petak je istaknuo da »ne postoji ni hipotetska mogućnost za pokretanje NATO-ovih vojnih operacija na teritoriju sednjoazijskih zemalja koje pripadaju Zajednici neovisnih država«. </p>
<p>Tadžikistan - država koja od bivših sovjetskih republika ima najdužu granicu s Afganistanom - u nedjelju je objavio da su »posve neutemelji« novinski napisi o tome da će »nekoj trećoj zemlji« dopustiti da s njegova teritorija pokrene napad na talibanske vojne baze u Afganistanu. </p>
<p>Time je ministarstvo vanjskih poslova isključilo mogućnost da dopusti SAD-u prelet tadžikistanskog zračnog prostora, što je razmatrao službeni Dušanbe. Tada je premijer Akil Akilov izjavio je da bi Tadžikistan mogao dopustiti korištenje zračnog prostora za napad na Afganistan »samo u dogovoru s međunarodnom zajednicom« i nakon odobrenja Rusije. </p>
<p>Saparmurad Nizajev, predsjednik Turkmenistana koji je kao jedina država u Srednjoj Aziji imao dobre odnose s talibanskim režimom, rekao je da će njegova zemlja podržati »antiterorističku koaliciju« ne ulazeći u detalje. Uzbekistan se još nije službeno očitovao o mogućnosti da dopusti korištenje svoga teritorija u akciji protiv Afganistana. </p>
<p>Iran: Neočekivani saveznik u odmazdi protiv Afganistana Amerikancima bi mogao biti Iran koji podupire domaću opoziciju talibanskom režimu. Iran je od subote zatvorio 900 kilometara granice prema Afganistanu kako bi se spriječio dolazak izbjeglica. State Department je na taj potez Teherana reagirao najavom da će »preispitati mogućnost uključivanja Irana u antiterorističku koaliciju«. Amerika je godinama smatrala Iran »glavnim izvoznikom terorizma«. R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Ruske snage u Tadžikistanu na visokom stupnju pripravnosti </p>
<p>MOSKVA, 16. rujna</p>
<p> - Ruski ministar obrane Sergej Ivanov objavio je u nedjelju stanje visoke pripravnosti za postrojbe raspoređene u Tadžikistanu, na granici s Afganistanom, javila je agencija Itar Tass. Ministar je objavio da je tu odluku donio zbog »situacije koja bi mogla zahvatiti regiju«. Divizija 201 ima oko 7000 vojnika raspoređenih u četiri pukovnije - dvije u Dušanbeu i još dvije na stotinjak kilometara od afganistanske granice. Osim te divizije, još je oko 11.000 ruskih graničara raspoređeno na tadžikistansko-afganistanskoj granici dugoj više od 1200 kilometara. Bivša sovjetska republika Tadžikistan strahuje od vala izbjeglica iz Afganistana u slučaju vojnih operacija protiv talibanskog režima. Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov u subotu je neizravno dao zeleno svjetlo Moskve za moguću operaciju protiv Afganistana koji u kojem se skriva Osama bin Laden. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Udar na SAD sponzorirali su fundamentalisti Džamaa'l Islamije, tvrdi Moskva </p>
<p>Predstavnici ruske Federalne službe sigurnosti (FSB) zaključili su da iza terorističkog udara na SAD stoji i »Džamaa'l Islamia« / U Moskvi vlada uvjerenje kako će američka operacija odmazde »Plemeniti orao« početi odmah kada se precizno utvrdi gdje se nalazi Osama bin Laden</p>
<p>MOSKVA, 16. rujna (Od Vjesnikova dopisnika) </p>
<p> - U Moskvi su uvjereni kako američka operacija odmazde protiv Afganistana može početi svakoga trenutka. Oružane snage SAD spremne su za tu operaciju, a u Washingtonu još samo čekaju da se precizno utvrdi mjesto gdje se nalazi Osama bin Laden kojega je predsjednik Bush već označio glavnim krivcem i organizatorom terorističkoga napada na New York i Pentagon. </p>
<p>Uvjerenost Moskve da će operacija odmazde početi najkasnije za dan-dva, temelji se na informacijama iz Islambada, koje govore da se u Pakistan u noći na nedjelju prebacila veća skupina američkih komandosa.</p>
<p>Stalni kontakt Moskve i Washingtona</p>
<p> Uostalom, i oružane snage koje Amerikanci imaju na Srednjem istoku dovoljne su za prvu etapu te operacije. U zoni Perzijskoga zaljeva SAD imaju 25.000 vojnika, dva nosača zrakoplova s ukupno 150 ratnih aviona te 12 pratećih brodova, među kojima je i nekoliko razarača s krilatim raketama dalekoga dometa. </p>
<p>Službena Moskva i dalje je u stalnome kontaktu s Washingtonom oko predstojeće američke operacije odmazde, ali kako se tvrdi ruska vojska neće neposredno sudjelovati u toj akciji. Uz ostalo i stoga što je čvrsto stajalište Kremlja kako bi prvo točno trebalo ustanoviti tko je organizator čudovišne agresije na SAD.</p>
<p>Primjerice, nakon raščlambe svih prikupljenih podataka svojih obavještajnih službi, predstavnici ruske Federalne službe sigurnosti (FSB) zaključili su da iza terorističkog udara na SAD najvjerojatnije stoji islamska fundamendalistička organizacija »Džamaa'l Islamia«. Do toga su zaključka ruski vojno-obavještajni analitičari došli vodeći računa o financijskim i organizacijskim mogućnostima »Džamaa'l Islamije«. Ta radikalna organizacija ima svoj glavni štab u Afganistanu, a filijale u Pakistanu, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. </p>
<p> No, iako potpuno suosjeća s Amerikancima u boli zbog tragedije, koja je nastala zračnom terorističkom akcijom, i u osnovi podržava operaciju odmazde, Kremlj i dalje upozorava Busha i njegovu administraciju da ne žure s tom operacijom prije nego što se pouzdano ne utvrdi tko stoji iza te terorističke agresije.</p>
<p>SAD je u »složenoj situaciji«, izjavio je savjetnik predsjednika Putina, politolog Gleb Pavlovski, i zatim objasnio zašto Bush žuri s odmazdom: »Dio zemalja u razvoju ne dijeli sućut s Amerikom, pa čak i ne krije zadovoljstvo što su tom terorističkom akcijom Sjedinjene Države osramoćene i ponižene. Upravo stoga, Washington hoće sada prelomiti situaciju tako da svijet više ne govori o terorističkoj akciji nego o američkoj odmazdi.« </p>
<p>Uglavnom, sva se upozorenja službene Moskve i istaknutih ruskih politologa svode na to da Amerika svojom operacijom odmazde ne izazove za svijet tragičnije posljedice. Na primjer podjelu civilizacije na zapadnu i kršćansku te islamsku, koja može stvoriti konfliktnu situaciju nesagledivih razmjera. Pojedini ruski politolozi zaključuju kako je i glavni cilj organizatora napada na New York i Pentagon upravo bio da se ujedini milijardu muslimana protiv razvijenoga Zapada.</p>
<p>Osobito je zanimljivo mišljenje najistaknutijega analitičara »Zaklade Gorbačov« Aleksandra Cipka. Prema Cipku, bez obzira na svoju vojnu moć i na svoje golemo bogatstvo, Amerikanci ne mogu biti jedinim jamcem suvremene civilizacije. U borbi protiv međunarodnoga terorizma nužna je i međunarodna koalicija. Pritom Cipko upozorava i na činjenicu da muslimanski terorizam u SAD nema samo »uvozni karakter«, već se može napajati i unutarnjim sokovima. »Ne može se nazvati stabilnom zemlja u kojoj vođa američkih muslimana afričkoga porijekla može okupiti na svojemu mitingu milijun istomišljenika i satima držati antisemitski govor, pozivajući na totalnu borbu s masonskom Amerikom. A upravo se to dogodilo 1995. kada je vođa američkih muslimana Farhan u Washingtonu okupio milijun ljudi«, izjavio je Cipko, podjećajući kako je upravo pod zaštitom Amerike islamski fundamendalizam pobijedio na Kosovu i dalje provocira nestabilnost u Makedoniji i na cijelom Balkanu. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Njemačka strahuje od »rata civilizacija«</p>
<p>Njemački komentatori upozoravaju da terorizam nije islamski izum i da raznih oblika terorizma ima i u kršćanskoj civilizaciji / Oni upozoravaju da je islam vjera milijardu i 200 milijuna ljudi koji ne čine jedinstven i monolitan blok u sukobu s kršćanskom civilizacijom</p>
<p>BERLIN, 16. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Je li harvardski profesor Samuel Huntington bio prorok? Hoće li Sjedinjene Države i zapadni svijet prihvatiti njegovu interpretaciju po kojoj se može reći je počeo rat civilizacija? Ta se pitanja postavljaju ovih dana u njemačkim medijima nakon terorističkog napada na World Trade Centar u New Yorku i Pentagon, napada na simbole moći ne samo SAD, nego i cijele zapadne civilizacije. Primjerice, samo u feljtonima münchenskog Süddeutche Zeitunga u posljednja tri dana različiti autori su se desetak puta osvrnuli na proročanske teze kontroverznog harvardskog profesora.</p>
<p>Huntingtonova proročanstvo, da dolazi vrijeme »rata civilizacija«, objavljeno je prije pet godina u časopisu Foreign Affaris, svodi se na jednostavnu tezu da poslije raspada zapadnog kolonijalnog carstva, napose poslije raspada Sovjetskog Saveza, slijede ratovi i sukobi različitih kultura ili civilizacija. Prema njemu, ti će se sukobi odigrati između 6 kultura: zapadne, islamske, hinduističke, kinesko-konfucijske, latinoameričke i na kraju afričke. </p>
<p>Huntigton tvrdi da Zapadu, nakon komunističke opasnosti, sada glavna opasnost dolazi od islama zbog »eksplozivne smjese koju čine porast stanovništva, siromaštvo i fanatizam uvjerenog u vlastitu višu vrijednost« u jednom civilizacijskom sustavu koji ne pravi razliku između religije i politike«.</p>
<p>Na prvi pogled paradoksalno je, primjerice, da se u njemačkim niskotiražnim desnoradikalnim listovima, Huntigtonovo proročanstvo gorljivo promiče, makar dolazi iz njima tako mrskih liberalno-demokratskih Sjedinjenih Američkih Država i od američkog znanstvenika židovskog porijekla. Naime, te izvanparalmentarne političke snage tvrde da je Njemačka »američka kolonija u Europi« te da će je uskoro »preplaviti muslimani i džamije«. Njihova mržnja prema islamu je pandan mržnji islamskih fundamentalista prema Zapadu. Prema njemačkim desnoradikalnim proročanstvima, »Alahovi sveti ratnici« samo što nisu došli »napojiti svoje deve« na Rajni. Nosiocima takvih političkih stavova, njemački građani dali su oko dva posto svog povjerenja na izborima. </p>
<p>Nije mali broj komentatora koji upozoravaju da terorizam nije islamski izum i da je raznih oblika terorizma bilo i ima ga i u kršćanskoj civilizaciji. Oni upozoravaju da je islam vjera milijardu i 200 milijuna ljudi koji ne čini jedinstven i monolitan blok koji je nužno u sukobu s kršćanskom civilizacijom. Stručnjaci za islam upozoravaju da je cilj militantnih krugova koji stoje iza Osame bin Ladena da nakon možebitnih nerazumnih reakcija Zapada homogeniziraju heterogeni islamski svijet za njihov teroristički rat protiv Zapada.</p>
<p>Huntigtonove teze o islamskoj opasnosti za kršćansku civilizaciju ne prihvaćaju njemački kršćani. Predstavnici Katoličke i Protestantske crkve u Njemačkoj u svojim istupima su stalno naglašavali da se pojedini teroristi i njihove organizacije ne smiju poistovjećivati s građanima (oko 2,7 milijuna muslimana) koji desetljećima žive u građanskom suživotu s kršćanima u njemačkim gradovima, niti sa cijelom svjetskom islamskom religijom.</p>
<p>Mnogi u Njemačkoj strahuju od neprimjerene reakcije američkoga predsjednika Georgea Busha. Svi su svjesni da on ima posla s fanatičnim »svetim ratnicima« koji vjerojatno imaju podršku nekih paradržavnih struktura više država, pa se strahuje, primjerice, da bi i jedna pogrešno ispaljena raketa mogla imati nepredvidive posljedice za cijeli svijet. </p>
<p>Većina njemačkih političara i političkih analitičara, međutim, drži da ne treba kapitulirati pred teroristima i da napadima na New York i Washington nije objavljen rat samo Americi, nego i našoj (zapadnoj) civilizaciji, odnosno »slobodnom svijetu«, i da se Njemačka mora solidarizirati sa SAD. No, u političkim govorima i analizama smatra se da bi za Zapad bilo kobno prihvati Huntigtonovu interpretaciju o »ratu civilizacija«. Naprotiv, kategorični je imperativ aktualne njemačke političke strategije da Bush mora stvoriti veliku globalnu antiterorističku koaliciju u kojoj bi bile i umjerene islamske zemlje, Rusija i Kina.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Učenici u Srbiji iz udžbenika povijesti ne znaju za Miloševića</p>
<p>BEOGRAD, 16. rujna</p>
<p> - Učenici završnog razreda osnovne škole u Srbiji noviju povijest učit će iz udžbenika u kojima nema imena aktera raspada bivše SFRJ - čak ni Slobodana Miloševića. Nova srpska »bezimena povijest«, »pročišćena« je od svih ideoloških komentara ali je temeljito pročišćena i od svih odgovornosti. </p>
<p> U Drugom svjetskom ratu »protiv okupatora i za oslobođenje Jugoslavije okupili su se partizani, na čijem je čelu bio Josip Broz Tito, i četnici koje je predvodio pukovnik Vojske Kraljevine Jugoslavije Dragoljub Draža Mihailović«, piše u najnovjim udžbenicima. Posljednja ličnost koja se u toj knjizi imenuje je Josip Broz. Premda se u ovome poglavlju spominju svi ratovi na teritoriju bivše Jugoslavije nema niti jednog imena državnika iz današnjih država u regiji. Nova vlast u Srbiji odlučila se na katarzu na neobičan način - brisati imena i zbrisati negativne pojave. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>»Nezaustavljiva 'plastifikacija' života« (2)</p>
<p>Svakog izdavača stručnog časopisa, ovog puta Društvo za plastiku i gumu, raduje kada se nešto iz stručnih krugova prenese u javnost. Stoga najtoplije pozdravljamo napis »Nezaustavljiva 'plastifikacija' života« (Vjesnik, 16. rujna 2001.).</p>
<p>Povod za reakciju je dvojak. Mali ispravak i odgovor na postavljeno pitanje. Članak je objavljen u rubrici: »Iz svijeta plastike i gume« koju uređuje Aida Žgombić. Međutim tekst »Proizvodnja i uporaba u Zapadnoj Europi godine 1999.« napisala je mr. Gordana Barić koja radi na Katedri za preradu polimera Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Ona je među ostalim i koautorica prve knjige o oporabi plastike na ovim prostorima: »Oporaba plastike i gume« (M. Šercer, D. Opsenica, G. Barić).</p>
<p>Važniji je razlog za ovaj tekst odgovor na pitanje što se događa u Hrvatskoj na ovom području. Jednostavno, situacija se pogoršava iz dana u dan. Ne tako davno navedeni su podaci o proizvodnji i preradbi plastike te proizvodnji gumenih dijelova (Vjesnik, 28. ožujka 2001).</p>
<p>Ovih dana održani su u Leobenu »Peti austrijski dani o polimerima«. Predsjednik Znanstvenog odbora zamolio je potpisnika da pripremi poster »Plastika i guma u Hrvatskoj - proizvodnja, istraživanja i obrazovanje«. Za tu svrhu je tajnik Vijeća kemijske industrije Hrvatske gospodarske komore mr. Nikola Čabrajec pripremio najnovije podatke.</p>
<p>Proizvodnja plastike u Hrvatskoj trajno opada. Proizvodnja je od 1990. kada je iznosila 370.000 tona opala na svega 181.000 tona u 2000. Taj se trend nastavlja i u prvih šest mjeseci je zabilježen daljnji pad. U prvih 6 mjeseci 2000. proizvedeno je 101.542 tone a godinu dana kasnije samo 86.626 tona. Ništa se ne zbiva s obnavljanjem proizvodnje u »Adriavinilu« u Kaštel Sućurcu i »Polikemu« Zadar. Što se zbiva s DIOKI-jem je potpuna nepoznanica. Jasno je da opada i izvoz koji sigurno nije zanemariva stavka u deviznoj bilanci zemlje. Bila bi zanimljiva usporedba izvoza plastike i toliko propagirane prodaje znanja.</p>
<p>Slično je i s preradom plastike. Ona je opala od 131.000 tona u 1990. na svega 62.000 tona u 2001. Kod gume je taj pad u istom razdoblju više nego drastičan od 44.000 tona na svega 1.700 tona u 2000.</p>
<p>Što se tiče oporabe: mehaničke (recikliranje) i toplinske pomaka nema. Stanje je dovoljno argumentirano opisano u tekstu kojeg je Vjesnik objavio 11. srpnja 2001. Dok god Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ne riješi pitanje naplate preopterećivanje hrvatskih odlagališta otpadnim PET bocama i složencima papira i plastike nema bitnijeg napretka u zbrinjavanju plastičnog otpada. Ili kako je to lijepo poznati hrvatskih znanstvenik i nastavnik hrvatskog jezika Laszlo Bulcsu nazvao oporabom.</p>
<p>Nešto više o najnovijim podacima o proizvodnji i preradi plastike te oporabi u Hrvatskoj čut će se 11. i 12. listopada 2001. Bit će to na skupu »Plastična ambalaža« koji će se po treći put uzastopno održati u Koprivnici kod domaćina »Podravke«. Pozivamo zainteresirane novinare da prate taj skup.</p>
<p>Prof. IGOR ČATIĆ, potpredsjednik i glasnogovornik Društva za plastiku i Gumu, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Neka Aralicu napada, ali neka ne moralizira</p>
<p>Ni gđa Nadežda Čačinovič, profesorica filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nije mogla odoljeti da se ne pridruži gomili i da na književnika Ivana Aralicu ne baci svoj kamen (»Estetizacija politike nasilja: od Ramba do Ratnika i Ambre«, Vjesnik, Stajališta, 27. kolovoza 2001.).</p>
<p>Zapravo, ništa iznenađujuće, jer gđa Čačinovič već više od poldrug godine nastupa kao gorljiva čuvarica hrama trećesiječanjske vlasti. Ona napada sve što se i na najnedužniji način toj vlasti (osobito onom njezinu dijelu koji simbolizira Stjepan Mesić) suprotstavlja, pa kako ne bi nasrnula na Aralicu kojeg su drugi čuvari već prokazali kao neprijatelja hrama br. 1.</p>
<p>Premda je Aralica Ambru napisao kao zabavan satirički roman o smiješnim i tužnim figurama iz suvremene hrvatske politike, kakve su primjerice Žepe Bevanda, Esma Frčko, Hildegarda Zavrtnik ili Matan Jakubek, gđa Čačinovič pročitala je Ambru ni manje ni više nego kao »estetizaciju politike nasilja«.</p>
<p>Pričati o Bevandi i Esmi, rugati se vlasti koju predstavljaju, to je za gđu Čačinovič estetizacija »koja vodi suspendiranju moralne dimenzije«. »Riječ je«, tumači uznemirena čuvarica, »o brojnim načinima kako navesti ljude, koji u svakodnevnom životu uglavnom poštuju tuđi život i mogu podnijeti razlike, da postupaju nemoralno.«</p>
<p>Opatrnuti prijetvorne političare usta kojih su puna laži, to je znak, kriješti čuvarica, najveće moralne bijede i to je čista pornografija. Reći u romanu izabranome predstavniku naroda, primjerice Žepi Bevandi, da vara narod koji ga je izabrao, to je za Nadeždu Čačinovič opasno kvarenje ljudi »koji u svakodnevnom životu uglavnom poštuju tuđi život i mogu podnijeti razlike« u kakve se, pretpostavljam, uglavnom ubraja i sama gđa Čačinovič.</p>
<p> U javnoj hajci na uglednoga pisca čule su se svakojake prostote (na koje, gle čuda, nitko, ama baš nitko od mnogih nekadašnjih zaštitara ljudskih prava u Hrvatskoj nije ni pisnuo; zamislite što bi se dogodilo da su prije pet-šest godina tako kako se danas napada Aralica napadnuti Dubravka Ugrešić ili Slobodan Šnajder!) i niskosti koje ne zaslužuju komentar.</p>
<p>Gđa Čačinovič dobro se uklapa u tu mučnu histeriju - u kojoj, dakako, ima sistema - pa ni ona ne bi zasluživala osvrt. Razlog što se na nju ipak obazirem jest nešto što u dosadašnjem obilnom izljevu pogrda po Aralici nije zabilježeno, a to je pozivanje gđe Čačinovič na moral.</p>
<p>Bilo je u hajci na autora Ambre svega i svačega, ali jednog ipak nije - moraliziranja. To je posebnost napada gđe Nadežde Čačinovič i samo se zbog toga na njega osvrćem.</p>
<p>Moralne lekcije mogu dijeliti samo ljudi s moralnom legitimacijom. A moralna se legitimacija, recimo, stječe u beskompromisnoj obrani slabih, ugroženih, nemoćnih od nasilja jakih.</p>
<p>Ivan Aralica nekoliko je puta kao pisac, zbog svoje literature, bio žrtva državnog nasilja, posljednji put osamdesetih godina, a zbog svojih romana Duše robova i Okvir za mržnju. Čestiti, moralni ljudi tada su bili na njegovoj strani, odvažno ga braneći. Ne sjećam se da je među njima bila i gđa Nadežda Čačinovič, iako je mogla biti.</p>
<p>Dobro, možda nije imala hrabrosti, u redu, to je ljudski. Možda se i iskreno slagala s onima koji su tražili Araličinu glavu. I to je shvatljivo, posebice ako je riječ o nekome tko »uglavnom poštuje tuđi život«.</p>
<p>Ali nije ljudski, tj. moralno, premda može biti shvatljivo, da sad baš ona, gđa Čačinovič, osoba koja je šutjela dok su u SUBNOR-u i CK-u piscu radili o glavi, sada kad tog pisca čuvari vlasti opet pokušavaju skratiti za glavu, ugroženome piscu drži moralne lekcije. </p>
<p>Neka ga napada, neka ga psuje, neka ga mrzi, ali neka se suzdrži od moralnih prodika!</p>
<p>JOSIP PAVIČIĆ, nakladnik i urednik Araličina romana »Ambra«, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>CNN-ovo negativno apostrofiranje Hrvata i Hrvatske</p>
<p>Teroristički napad na SAD već danima potresa cijelo čovječanstvo i osjeća se globalno suosjećanje sa stradalim gradovima i građanima SAD-a. U petak 14. rujna spontano je najavljen dan žalosti. Već danima pratimo, preko CNN-a, razmjere i posljedice toga zločinačkog čina. Toga dana, žalosni bez riječi, stavili smo svijeću u prozor i intenzivno bili u mislima sa svima onima koji pate u ovom zlu. Spikerica CNN-a govori o održanim misama zadušnicama diljem Amerike i Europe te iz izvješće završava s »čak i u Hrvatskoj« (»even in Croatia...«).</p>
<p>To »even« (čak) doživio sam kao negativno apostrofiranje Hrvata i Hrvatske - od kojih se takvo nešto nije očekivalo - to je našoj iskrenoj sućuti dodalo neku gorčinu. </p>
<p>Međutim, možda i nije bila takva namjera CNN-a, možda se oni osjećaju krivima jer kad su, ne tako davno, na Hrvate i Hrvatsku navalili slični divljaci, američka javnost i država nisu skočili na noge za spas jednog malog naroda, a kamoli, da potaknu suosjećanje s patnjama našeg naroda (preko 20.000 masakriranih i ubijenih građana, silovanja, proganjanja i razaranja tisućljetnih gradova i hramova). Tada je službena svjetska politika (gdje su SAD imale značajan utjecaj) goloruki hrvatski narod ostavila pred krvoločnom, do zuba naoružanom, silom, kao u slučaju Srebrenice, samo većih razmjera. </p>
<p>Bio sam u New Yorku i Washingtonu gdje imam i prijatelje, a prijateljski sam doživljavao i sve građane koji su uvijek imali srca i duha da prihvate stranca. Vatrogasci, policajci, taksisti i sve druge javne službe toliko su odani svojim građanima, što su pokazali i u ovoj katastrofi kad su mnogi žrtvovali svoje živote da bi spasili svoje sugrađane. Svi mi koji ih znamo sa suzama smo i šokom bili uz njih. Zato molim CNN da objasni svoju konstataciju da smo »even« i mi Hrvati suosjećali s američkim narodom kao da mi živimo bez brige i bola te neznamo što je patnja. </p>
<p>IVAN PAJ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Ponovno o slučaju »Reihl-Kir« ?</p>
<p>Na informativne razgovore pozvani su neki aktivni i umirovljenih pripadnici civilne i vojne policije, a dvojica inspektora iz MUP-a RH zanimali su se u Osijeku za detalje događaja iz 1991., kada su ubijeni načelnik Policijske uprave, potpredsjednik općine i općinski vjećnik </p>
<p>OSIJEK, 16. rujna</p>
<p> - Nakon Gospića, Bjelovara, Zadra i Šibenika, čini se da je na redu i otvaranje slučaja nerasvjetljenih ubojstava srpskih civila u Osijeku i okolici. To bi se moglo zaključiti iz informacije da je u Policijsku upravu osječko-baranjsku u petak na informativni razgovor pozvano 15-ak aktivnih i umirovljenih policajaca te pripadnika vojne policije. </p>
<p>Prema nekim informacijama koje doznaje Vjesnik, dvojicu inspektora MUP-a RH zanimao je i događaj iz srpnja 1991.godine kada su nadomak Osijeka ubijeni tadašnji načelnik PU osječko-baranjske Josip Reihl-Kir, potpredsjednik izvršnog vijeća općine Osijek Goran Zobundžija, općinski vijećnik Milan Knežević, a teško ranjen Mirko Tubić, predsjednik Mjesne zajednice Tenja.</p>
<p>Ni godine koje su prošle nisu odnijele u zaborav sve ono što se događalo u Osijeku i okolici početkom i tijekom Domovinskog rata. I danas, supruga pokojnog načelnika PU osječko-baranjske, Jadranka Reihl-Kir sadašnja zastupnica u Saboru RH i njezin odvjetnik Slobodan Budak ne mire se sa oslobađajućom presudom Vrhovnog suda RH izrečenom Antunu Gudelju koji je priznao trostruko ubojstvo kod Tenje. </p>
<p> Da podsjetimo, Gudelj je na punktu hrvatske policije kod Tenje u srpnju 1991.godine pucao u vozilo u kojem su se nalazili Reihl-Kir, Zobundžija, Knežević i Tubić. Nakon toga, on se šetao Hrvatskom od Osijeka do Zadra i Zagreba odakle je otišao za Australiju.</p>
<p> Nakon što je 1994.godine na Županijskom sudu u Osijeku u odsutnosti osuđen na kaznu od 20 godina zatvora, a za njim raspisana međunarodne tjeralica, Gudelj se iznenada odlučio vratiti u domovinu i zatražiti obnovu procesa.</p>
<p> Na aerodromu u Frankfurtu njega je uhitila njemačka policija i izručila hrvatskom pravosuđu. Tijekom obnovljenog procesa osječki odvjetnik Nediljko Rešetar zatražio je da se nad njegovim branjenikom primjeni institut abolicije što je u konačnici prihvatio Vrhovni sud RH pa je trostruki ubojica Antun Gudelj, na iznenađenje mnogih pravnih stručnjaka, ali i običnih građana oslobođen optužbe. Odvjetnik Slobodan Budak tvrdio je da se na Gudelja ne može primjeniti Zakon o oprostu a u svezi s tim podnio je žalbu Ustavnom sudu. </p>
<p>U Osijeku nisu zaboravljena ni noćna ubojstva nekih istaknutih Osječana srpske nacionalnosti koji su ubijeni na isti način, metkom u glavu, a pronađeni obljepljeni ljepljivom trakom kako plutaju Dravom. Postoje dosjei i o ubojstvima 19 srpskih civila u Paulin Dvoru, zatim u Divošu i drugim okolnim mjestima koji nikada nisu procesuirani jer je netko uporno zataškavao stvari nadajući se da će dugo vremensko razoblje izbljediti sjećanja.</p>
<p> No, nakon što su počele istrage o mogućim ratnim zločinima u Gospiću, Bjelovaru, Zadru, Šibeniku i drugim mjestima, čini se da se otvara i slučaj Osijek kako bi se, zbog onoga što su počinili pojedinci skinula kolektivna krivnja sa hrvatskog naroda.</p>
<p> Nakon što je procurila vijest o tome da su na informativni razgovor sa inspektorima MUP-a RH pozvani bivši i sadašnji policajci, po Osijeku se počelo šuškati o iznenadnom hitnom sastanku osječkog HDZ-a koji je u petak trajao do kasno u noć. Sastanak je održan bez prisustva javnosti, a tek nakon što je u jednim novinama objavljen vijest »o hitnom sastanku zbog informativnih razgovora« priopćenjem se javnosti obratio saborski zastupnik i predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a u osječkom gradskom vijeću Branimir Glavaš.</p>
<p>On je istaknuo kako je u petak navečer održana redovna sjednica Kluba vijećnika koja je sazvana još početkom tjedna, a radi priprema koje se održavaju uoči svake sjednice Gradskog vijeća.</p>
<p> »HDZ je ponosan na svoju ulogu stvaranja Hrvatske države i doprinos u Domovinskom ratu, a perfidne pokušaje povezivanja naše stranke s navodnim tamnim ratnim stranicama s gnušanjem odbacujemo« - naglasio je Glavaš u priopćenju. Službene informacije o informativnim razgovorima iz PU osječko-baranjske nismo uspjeli dobiti. Po već uobičajenom scenariju od izjava za novinare ogradili su se komentarom da »u interesu obrade ne smiju dati službene informacije o informativnim razgovorima«.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Čahure nisu odgovarale oružju optuženih</p>
<p>ŠIBENIK, 16. rujna</p>
<p> - Zlatko Ladović danas , živi u Vodicama sa roditeljima, bez zaposlenja je i bez ikakvih primanja. I on je Vjesnikovoj novinarki potvrdio da su u zadarskoj policiji bili izvrgnuti torturama kojih se ne voli sjećati. </p>
<p> Odvjetnik Zlatka Ladovića ( po službenoj dužnosti ) Lino Tešulov ne krije da je na prvom ovojesenskom ročištu, a s obzirom na novi splet okolnosti, očekivao barem prekid sudjenja. Pojasnio je da se u šibenskom pritvoru od prije desetak dana nalazi pet osumnjičenih za više zločina počinjenih nakon Oluje, pa je stoga očekivao barem prekid sudjenja u slučaju Varivode i Gošići.</p>
<p> Odvjetnik Tešulov navodi kako je zadarski sudac Milan Petričić koji je na prvom sudjenju donio oslobadjajuću presudu za šestoricu osumnječenika, oslobadjajuću presudu obrazložio na čak preko 120 stranica što je svojevrsni presedan jer je rijetkost da se tako detaljno i nadugačko obrazlaže presudu.</p>
<p>» Sudac je , dakle u detalje obrazložio zašto smatra da su ovi ljudi nevini i zašto su davali lažne iskaze. Pritisak Medjunarodne zajednice u to je vrijeme bio jak i tako je ova šestorka ubrzo završila na optuženičkoj klupi. Dokaže li se da su ovi ljudi nevini, a ja vjerujem kao i sudac Petričić iz Zadra da hoće, bit će presedan u hrvatskom pravosudju «, obrazlaže odvjetnik Tešulov. </p>
<p>Da nešto sa optužnicom za zločine ne "štima ", u Šibeniku je na ponovljenom sudjenju prvi primjetio zadarski odvjetnik Marko Marinović koji je optužnicu nazvao nepodobnom za sudjenje. Zastupniku optužbe zamjerio je što optužnicu nije individualizirao kako bi se vidjelo zašto se svaki od šest osumnječenika optužuje, a to je ujedno bila i primjedba Vrhovnog suda koji je predmet Varivoda i Gošića vratio na ponovno sudjenje nakon što je prvostupanjski sud u Zadru i sudac Milan Petričić donio nepravomoćnu oslobadjajuću presudu. Istraga u ovom slučaju, nema sumnje, nije bila cjelovita, mnogi detalji nisu valjano obradjeni, a neki su posve zanermareni.Bilo je očito da su osumnječenici bili izloženi psihičkoj i fizičkoj torturi.Činjenica je da je netko iz vojnih redova odlučio šestoricu optuženih demobilizirati i to retroaktivno kako bi se sudilo civilnim osobama, a ne vojnicima.Činjenica je, takodjer da su šestorica osumnjičenih-Ivan Jakovljević. Zlatko Ladović, Nikola Rašić, Ivica Petrić, Pero Perković i Nedjeljko Mijić poslije Oluje obilazili područje oko Kistanja kako bi tražili stoku pa je stoga policija posumnjala da bi baš oni mogli biti egzekutori. Osim toga, dvojica iz njihove postrojbe teretila su se za druge slučajeve ubojstva na tom području pa se olako zaključilo da su baš oni počinili zločine u selima oko Kistanja.</p>
<p>Balistički vještak Damir Čatipović je svjedočio kako niti jedna čahura od oružja koje je pronadjeno očevidom ili kasnijim pregledom terena od strane balističara nije identificirano kod optuženika. Vrhovni sud je presudio kako zadarski sud nije do kraja provodio dokaze zbog čega su mnoge činjenice ostale nerazjašnjene pa je predmet vratio na ponovno sudjenje, ovaj put u Šibenik jer je u medjuvremenu došlo do promjene teritorijalne nadležnosti područja gdje su se ubojstva dogodila.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Prijetio da će skočiti s vrha dalekovoda</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Drama koju je u nedjelju ujutro priredio Dražen Vombek (28), popevši se na stup električnog dalekovoda, nedaleko od Jadranske avenije, sretno je završila. </p>
<p>Sve je počelo oko 7 sati kada je ophodnja prometne policije primjetila mladića kako stoji pri vrhu dalekovodnog stupa u Puškarićevoj ulici (odvojak blizu Mercantonea). Policajci su se približili a on im je počeo vikati da će se ubiti i da mu se više ne približavaju. Predstavio se kao razvojačeni branitelj bez posla i dao im broj telefona svoje majke te ih zamolio da je nazovu i da joj kažu da je voli. Također je dao broj telefona ratnog suborca Branka, te zamolio da ga pozovu da dođe.</p>
<p>Na mjesto događaja ubrzo je stigla i ekipa Hitne pomoći, vatrogasci i ekipa Elektre. Dvojica operativaca policijske postaje Novi Zagreb, Šantek i Zdunić »pregovarali« su sa potencijalnim samoubojicom, a on je vikao kako mu je svega dosta, ističući kako je bio pet godina na ratištu, u Gromovima (druga gardijska) i u 108 brigadi. Ne može naći posao a u ministrastvu branitelja nalazi na zatvorena vrata. Također je rekao da je »narkoman na tabletama«.</p>
<p>U jednom kritičnom trenutku mladić je ustao (inače je sjedio na konstrukciji). No nakon nekoliko trenutaka počeo se spuštati, nakon što su ga pregovarači nagovorili da barem siđe niže da mogu bolje razgovarati. Tada se spustio na pola visine stupa, a policajci su ga i dalje nagovarali da siđe, čak mu obećevši da će se angažirati da mu nađu posao.</p>
<p> Na kraju oko 8. 45 sati, Dražen je popustio. Sišao je a policija ga je otpratila da kola Hitne pomoći, kojima je prevezen u psihijatrijsku bolnicu Vrapče. Inače neslužbeno smo saznali da se Vombek, koji inače živi u Dubravi, ujutro vraćao sa bratićeve svadbe, a u trentku silaska sa stupa još je bio vidno alkoholiziran.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Uhvaćeno 13 bijesnih lisica</p>
<p>PULA, 16. rujna </p>
<p> - Nakon Poreštine, istekom minuloga tjedna i na Buzeštini je proglašena opasnost od bjesnoće. Odluka je to županijskog inspektora nakon što je uhvaćeno trinaest bijesnih lisica, ali je na Ćićariji od bjesnoće podleglo i jedno june na slobodnoj ispaši. Da podsjetimo, na Poreštini su pronađene bjesnoćom zaražene tri lisice, jazavac i - koza!</p>
<p> Za oba grada i okolne općine oformljeni su stožeri za suzbijanje bjesnoće i ostalih zooza, a svi vlasnici životinja pozvani su da ih hitno cijepe, dok je za psima i mačkama lutalicama uslijedila prava potjera.</p>
<p>U cijeloj ovoj priči, koja je utoliko žalosnija jer se bjesnoća potkraj turističke sozone pojavila u najturističkijoj hrvatskoj županiji, izvan dometa javnosti ostalo je pitanje kvalitete rada veterinarskih službi, posebice onih privatnih. </p>
<p>Jer da je veterinarska preventiva obavljena uredno, a prvenstveno riječ je o cijepljenju kućnih ljubimaca, onda bi i opasnost od bjesnoće (od koje su najugroženija djeca upravo zbog kontakata s četveronožnim ljubimcima) bila svedena na minimum.</p>
<p>A da povoda za rigoroznu provjeru veterinarskih ambulanti ima, rječito govori i nedavni »primjer« privatne veterinarske ambulante iz Rovinja iz koje su po nalazu veterinarskih inspektora izlazili nepouzdani podaci o cjepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Postoji, naime osnovana sumnja da su svjedodžbe o cijepljenju ovjeravane - bez cijepljenja protiv smrtonosne bjesnoće! </p>
<p>Inspektori su utvrdili, primjerice, da u toj ambulanti nema nikakve dokumentacije, inače zakonski obavezne, po kojoj bi se moglo provjeriti valjanost unesenih podataka u svjedodžbu o cijepljenju ( koji se nisu podudarali s upisanim u tzv. iskaz pasa cijepljenih protiv bjesnoće). Zbog toga je podneseno više prijava protiv vlasnika te ambulante, a ima li još ambulanta u kojima se mogu dobiti i naknadni potpisi o cijepljenju inspekcija zasad ne zna.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Eksplozija u mormonskoj crkvi </p>
<p>VARAŽDIN, 16. rujna</p>
<p> - U nedjelju ujutro u varaždinsku policiju dojavljeno je da se u Jalkovečkoj ulici u crkvi američke vjerske zajednice mormona čula eksplozija. Policajci misli da se vjerojatno radi o eksploziji ručne bombe.</p>
<p>Kako smo neslužbeno saznali, do eksplozije je došlo u subotu između 22 i 23 sata, no susjedi nisu vidjeli ništa sumnjivo, pa nisu odmah ni dojavili policiji. U trenutku eksplozije u crkvi nije bilo nikoga, tako da nitko nije ozlijeđen, a nastala je samo manja materijalna šteta.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="50">
<p>Teroristički udar na SAD neće prouzročiti svjetsku recesiju</p>
<p>Velika nepoznanica ostaje američki odgovor na napade jer će na financijska tržišta utjecati način na koji će SAD uzvratiti udarac </p>
<p>BRIGITTE GRANVILLE</p>
<p>Financijska panika tihi je partner terorizma. Kada su teroristi pogodili Svjetski trgovinski centar u New Yorku financijska su tržišta odmah počela paničariti, vrijednost dionica posvuda je strmoglavo padala, a cijene nafte i zlata skakale. Mnogi su strahovali da će taj šok, s obzirom na osjetljivo stanje američkog gospodarstva, prouzročiti recesiju svjetskih razmjera. Pa ipak, tek dva dana poslije napada, europska su se financijska tržišta naizgled stabilizirala. Duboka globalna recesija ne čini se više izvjesnom, no još smo daleko od normale označene sintagmom »business as usual«. Velika nepoznanica ostaje američki odgovor na napade jer će na financijska tržišta utjecati način na koji će SAD uzvratiti udarac.</p>
<p>Usporavanje gospodarskog rasta u Americi doista može prerasti u globalnu recesiju. Pritom je glavni prijenosni mehanizam ovisnost drugih nacionalnih gospodarstava o izvozu na američko tržište i o globalnim kreditorima koncentriranima u SAD, većinom u New Yorku. Što više rast neke zemlje ovisi o SAD, njezino će gospodarstvo dublje pasti u recesiju kad se to dogodi Americi. Slično je i s financijama: što više država ovisi o vanjskom refinanciranju dospjelih dugova, teže će biti pogođena američkom recesijom.
Izvoznici nafte mogli bi proći bez posljedica ili čak profitirati. To će ovisiti o tome hoće li američki odgovor rezultirati otvorenim sukobom koji će povećati nesigurnost kod proizvođača nafte na Srednjem istoku. </p>
<p>U svakom slučaju, udarac povjerenju nanesen strašnim i nezapamćenim terorističkim činom nedvojbeno će imati oštar kratkotrajni učinak na stvarnu potražnju i uznemiriti financijska tržišta; no sam po sebi ne može voditi dugoročnoj recesiji ili kroničnoj destablizaciji financijskih tržišta. Prolongirani sukob, međutim, imao bi upravo taj učinak na gospodarstvo. Stoga, sve ovisi o tome kako će Amerika uzvratiti udarac. </p>
<p>I time počinje igra čekanja. Europska su se financijska tržišta stabilizirala zbog nevoljkosti investitora da jeftino prodaju dionice koje drže godinama. Štoviše, vrijednost obveznica i cijena zlata ponovo su pali kad se situacija smirila. Stabilizirale su se i cijene nafte. Najvažnije središnje banke, uključujući i Europsku centralnu banku (ECB) obećale su olabaviti monetarnu politiku kako bi se izbjegla globalna recesija, i odmah su povećale likvidnost financijskog sustava, što bi treba spriječiti dužničku krizu uzrokovanu smetnjama u američkom financijskom sustavu. I tržišta i oni koji njima upravljaju svojom su reakcijom pokazali da su dorasli situaciji. </p>
<p>Prije terorističkih napada, američki su ekonomski pokazatelji bili sve mračniji: stopa gospodarskog rasta u zadnja dva kvartala 2000. jedva je dosegla pozitivnu brojku. Podaci o nezaposlenosti, objavljeni u petak prije udara terorista, pokazali su velik porast novih zahtjeva za socijalnom pomoći, što je iznova potaknulo bojazan da će se potrošači uskoro »ukopati« i time gurnuti gospodarstvo u recesiju. Sada se strahuje da će teroristički napad odvratiti Amerikance od potrošnje, i time pospješiti već postojeće usporavanje. </p>
<p>Povijesno gledajući, nema dokaza da bi takvi šokovi doista mogli prouzročiti ekonomsku depresiju. Događa se upravo suprotno. Ako i dođe do naglog pada, još se može tvrditi da se takva korekcija dugo očekivala i da je šok bolji od agonije dugog i sporog prilagođivanja. </p>
<p>Ako cijena nafte nastavi rasti, posrtanje među ekonomijama koje uvoze naftu moglo bi potrajati nešto dulje. Međutim, OPEC je odmah nakon napada signalizirao da neće iskoristiti situaciju nego će povećati proizvodnju i time stabilizirati tržište. Stabiliziranje cijene nafte mogla bi pogoditi samo opsežna vojna akcija SAD-a. Ako se američka vojna odmazda približi najvažnijim regijama za proizvodnju nafte na Srednjem istoku, cijene će skočiti kao za vrijeme Zaljevskog rata 1991. No, u slučaju da oštrica američkog gnjeva padne na Afganistan, što je daleko vjerojatnije, učinak na cijenu nafte bio bi manje dramatičan. </p>
<p>Zasad se dakle, ne čini vjerojatnim da će teroristički napad na SAD prouzročiti svjetsku recesiju. </p>
<p>Brigitte Granville je direktorica Međunarodnog ekonomskog programa na Kraljevskom institutu za međunarodne odnose u Londonu. Stavovi izneseni ovdje ne moraju biti stavovi Instituta.</p>
<p>Copyright: Project Syndicate, rujan 2001.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Međimurje kani jače krenuti u proizvodnju zdrave hrane</p>
<p>ČAKOVEC, 16. rujna</p>
<p> - Više tisuća posjetitelja razgledalo je u subotu i nedjelju peti Sajam ekologije i zdrave hrane, koji je prvi put održan u Čakovcu, na središnjem Trgu Republike. Dosadašnji sajmovi se održavani u Gornjem Mihaljevcu, općini uz samu državnu granicu sa Slovenijom, gdje je i sjedište kulturno-ekološke udruge »Lipa«, organizatora ovih smotri. Posjetiteljima se svojim izlošcima predstavilo stotinjak pojedinaca i udruga iz Hrvatske, Slovenije, Mađarske, Austrije, Češke i Njemačke. </p>
<p>Na okruglim stolovima i stručnim razgovorima utvrđeno je da Međimurje ima značajne mogućnosti u proizvodnji zdrave hrane, poglavito u gospodarski zapostavljenim područjima uz granicu sa Slovenijom. Tu su još velike površine netaknute zdrave prirode i očuvanog tla, posebno pogodnog za tzv. biodinamičku proizvodnju hrane, čemu se u najsjevernijoj hrvatskoj regiji u posljednje vrijeme poklanja osobita pozornost. Prednjači udruga »Duga« a poznato je da jedina nositeljica prestižne svjetske ekološke marke »Demeter« je Čakovčanka Bernarda Orehovec, duša i motor »Duge«. Već je sada sigurno da će na šestom sajmu biti više izlagatelja, ali i posljetitelja nego na upravo završenom, a pokroviteljstvo Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, kako je rekao zamjenik ministra Ronald Žuvanić, nije upitno. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Dorica Nikolić: »Kandidirat ću se za predsjednicu stranke!«</p>
<p>U HSLS-u ne postoje podjele na »lijeve« i »desne«, one se uporno i sustavno izmišljaju kako bi se oslabila naša stranka / Nismo neopasni za druge stranke, pa se možda doista zato potenciraju naše razlike. No, vaažnija je ova politička činjenica: s onima kojima se priklonio HSLS, pobijeđen je HDZ!</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - O predstojećem izbornom Saboru HSLS-a i njenoj mogućoj kandidaturi za predsjednicu, razgovaramo s Doricom Nikolić, glavnom tajnicom stranke u previranju. </p>
<p>• Liberali se pripremaju za izborni sabor. Hoćete li se kandidirati za predsjednicu stranke? </p>
<p>- Mislim da hoću.</p>
<p>• O čemu ovisi vaša konačna odluka?</p>
<p>- Isključivo o mojoj procjeni želim li ili ne ponijeti taj teret.</p>
<p>• Želite li, možete i znate li nositi taj teret?</p>
<p>- Dilema postoji samo oko prvoga: želim li. </p>
<p>• Je li već službeno odlučeno kada će se održati Sabor stranke?</p>
<p>- Načelni je prijedlog Maloga vijeća da se Velikom vijeću predloži održavanje Sabora u prvom tromjesečju sljedeće godine. </p>
<p>• Jesu li pripreme već počele?</p>
<p>- Jesu, s obzirom na to da ima puno tehničkog i organizacijskog posla, a treba provesti i kandidature za stranačka tijela što ih bira Sabor: predsjednika, potpredsjednike, Veliko vijeće, Statutarnu komisiju i Nadzorni odbor. Budući da je to deseti Sabor, ne manjka iskustva, pa neće biti problema. </p>
<p>• Ni s kandidiranjem delegata za Sabor? Naime, sastav Sabora najneposrednije utječe na izbor budućeg predsjednika stranke, posebno ako u »bubnju« nije karizmatska osoba, kakva je Budiša. Bolje upućeni u unutarstranačke odnose tvrde da frakcije, uvjetno nazvane »desnom« i »lijevom«, zbijaju svoje redove.</p>
<p>- Te podjele u HSLS-u ne postoje, već se one uporno i sustavno izmišljaju kako bi se oslabila naša stranka. HSLS je dovoljno široka stranka, dopušta izražavanje najrazličitijih mišljenja, bez ikakvih posljedica po pojedinca.</p>
<p>• I ta različitost služi nekima da vas optuže za ideološko »svaštarenje«. </p>
<p>- Zašto jedna stranka ne bi bila i socijalna, i liberalna i demokratska? Nova su vremena, nema više klasične socijaldemokracije koja je egzistirala u »društvu obilja«. Pogledajte, primjerice, britanske laburiste i vidjeti ćete da se radi, u stvari, o čistom socijalnom liberalizmu. Danas se stranke ideološki gotovo ne razlikuju, dijele ih samo ciljevi što ih žele postići, i načini na koje žele stići do njih. Svima nama u HSLS-u pojedinac je vrlo važan i nije slučajno da smo bili prvoosnovana stranka u sumraku komunizma, u kojemu je sve bilo kolektivističko, od vlasništva i svijesti do odgovornosti.</p>
<p>• Zašto mislite da se namjerno potenciraju razlike među socijalnim liberalima? Jeste li preopasni takmaci svojim političkim konkurentima?</p>
<p>- Činjenica je da u modernoj politici najveći uspjeh imaju baš one stranke koje se temelje na načelima što ih je od samoga početka HSLS ugradio u svoj program. Mi, dakle, nismo neopasni za druge stranke pa se možda doista zato potenciraju naše razlike. No bitnija je ova politička činjenica: s onima kojima se priklonio HSLS, pobijeđen je HDZ! </p>
<p>• Može li se danas reći i ovako: s onima kojima će se prikloniti HSLS, pobijedit će se SDP? Je li, naime, javnost već toliko nezadovoljna politikom najjačeg i najodgovornijeg političkog koalicijskog partnera da će biti neizbježno drukčije slaganje koalicijskih karata?</p>
<p>- Činjenica je da ankete pokazuju da je najviše apstinenata na lokalnim izborima bilo među biračima SDP-a i HSLS-a. Oni su najviše razočarani politikom onih kojima su dali povjerenje. Dakle, nešto treba mijenjati. Uspjeh ove Vlade je i uspjeh HSLS-a. I obrnuto.</p>
<p>• Ta činjenica traži i drukčiju političku akciju i možda novo stranačko svrstavanje.</p>
<p>- Doista je pitanje tko bi danas pobijedio na izborima! Ako u svom mandatu petorka uspije riješiti ključna gospodarska pitanja ili barem zaustaviti negativne trendove - smanjiti nezaposlenost, pospješiti rast proizvodnje i stranog investiranja - opet će pobijediti. U protivnom, birači će reći: »Gospodo, odite!«</p>
<p>• Ali, HDZ ni tada ne bi mogao sâm pobijediti. Dakle, opet će HSLS odlučiti o pobjedniku, ovisno o tome kome će se prikloniti. Ne nastavlja li se među liberalima - zadarski slučaj ukazuje na to - temeljni sukob: koalirati s HDZ-om ili ne?</p>
<p>- Ne. To je lažna dilema, jer uvijek smo isticali da županijska vijeća odlučuju s kim trebaju koalirati. Zadar je druga priča. Tamo je HDZ imao većinu, a liberali su samo trebali odlučiti hoće li sudjelovati u vlasti. Uostalom, uzduž i poprijeko Hrvatske svi koaliraju sa svakim, ali opet se upire prstom samo u HSLS. Ali, ja to više neću komentirati, jer to nije relevantno za političku situaciju u Hrvatskoj.</p>
<p>• Vratimo se najvažnijem stranačkom događaju, predstojećem Saboru. Očekujete li raskol stranke?</p>
<p>- Ne. Uopće ne dolazi u obzir da ćemo se podijeliti.</p>
<p>»Budiša neće u političku mirovinu«</p>
<p>• Hoće li se Dražen Budiša kandidirati za predsjednika ili se zauvijek povukao iz politike?</p>
<p>- Uvjerena sam da Dražen Budiša neće u političku mirovinu. I za europske i za svjetske pojmove, on je mlad političar i sigurno će ostati na političkoj sceni.</p>
<p>• Mlad, ali duboko razočaran!</p>
<p>- »Biti razočaran«, pojam je koji spada u privatnu kategoriju i ne utječe bitnije na dalekosežne pragmatične postupke. Ne vjerujem da će se Budiša povući, ali ne znam hoće li se kandidirati za predsjednika stranke. Budem li se ja kandidirala, neće mi smetati ako se kandidira još netko, pa i Budiša. To je demokracija i u tome nema nikakve dramatike! Mi smo liberali, nama je pojedinac svetinja, i svaki čovjek sâm odlučuje o svojim postupcima. </p>
<p>»Većina hrvatske političke elite nastala je od bivših komunista«</p>
<p>• Ipak, ne možete poreći da su ideološke razlike među vašim članovima dublje od uobičajenih, čak toliko duboke da doista mogu izazvati unutarstranački sukob s dalekosežnim posljedicama po stranku. </p>
<p>- Razlike postoje, ali ne po crti »desno« i »lijevo«. Još nitko nije objasnio što ti pojmovi konkretno znače i što se iza njih krije. </p>
<p>Uostalom, većina današnje hrvatske političke elite nastala je od bivših komunista: oni manje uspješni u osvit višestranačja ostali su u SDP-u, oni spretniji brzo su se prebacili u HDZ. Tko je tu »desni«, a tko »lijevi«?</p>
<p>• U čemu je onda temeljna razlika među dvjema suprotstavljenim skupinama u HSLS-u?</p>
<p>- Različito reagiramo na neke ključne teme i probleme - od Haaga do načina privatizacije. Ali, izgleda da su u Hrvatskoj najpoželjniji i na najvećoj cijeni oni koji ništa ne misle. Vjerujete li vi da u drugim strankama nema razlika? Zar doista isto misle - a i zašto bi? - Vidović i Bandić, Tomac i Ingrid Antičević, Milanka Opačić i Arlović? Pa ipak se u javnosti ne potenciraju njihove razlike, niti se govori o »desnoj« i »lijevoj« SDP-ovoj frakciji. </p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Branitelji i stradalnici protiv predložene socijalne politike</p>
<p>DUBROVNIK, 16. rujna</p>
<p> - Dubrovačko-neretvanske udruge proizašle iz Domovinskog rata priopćile su u nedjelju da im je neprihvatljiva socijalna politika koju je predložila hrvatska Vlada. »Vlada koja sebe naziva socijalnom, umjesto da povećava socijalna davanja, nemilosrdno kreše stečena prava, koja su, navode udruge, ostvarena na temelju pozitivnih propisa kao znak priznanja za sve što su učinili i dali u Domovinskom ratu«, ističe se u priopćenju. Ta je Vlada, ocjenjuju »puka transmisija MMF, Svjetske banke i Zapada«. Navode i da su netočni podaci koje Vlada iznosi u javnosti o visini i broju korisnika braniteljskih mirovina. »Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva branitelja, prosječna mirovina iznosi 4.899,92 kune«, kaže se u priopćenju. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Petrinja: Sjećanje na 16. rujna 1991.</p>
<p>PETRINJA, 16. rujna</p>
<p> - Udruga roditelja i udovica poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata grada Petrinje organizirala je u nedjelju obilježavanje desete obljetnice početka srpske agresije na taj grad.</p>
<p> Uz sjećanje na krvavi rujan prije deset godina, u župnoj crkvi sv. Lovro župnik Stjepan Ptiček služio je misu zadušnicu. Uz tri spomenika na masovnim grobnicama na rubovima Petrinje položeni su vijenci i cvijeće i zapaljene svijeće. Molilo se za 17 gardista strijeljanih kod vile Gavrilović koji su ekshumirani iz masovne grobnice u rujnu 1995. kao prvoj grobnici otkrivenoj u Hrvatskoj nakon Oluje. U masovnoj grobnici blizu nove bolnice u Petrinji ekshumirano je šest branitelja i civila, a treće spomen-mjesto je na polju Marinka gdje je iz masovnih grobnica ekshumirano 22 stradalih. </p>
<p> Među ekshumiranima još je uvijek 11 neidentificiranih žrtava. U Petrinji su u nedjelju označena i mjesta stradanja zagrebačkih branitelja poginulih u Gajevoj ulici 16. rujna 1991. godine. U dvorištu Gajeve ulice br. 40 b prijatelji i rodbina iz zagrebačke Trnovčice postavili su spomen-obilježje Vlatku Bilobrku, poginulom u 21. godini. Na kraju Gajeve ulice isto obilježje postavljeno je Tomislavu Jurčeviću koji je prije deset godina poginuo na 27. rođendan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Obilježena obljetnica 122. đakovačke brigade</p>
<p>ĐAKOVO, 16. rujna</p>
<p> - Polaganjem vijenaca kod središnjeg križa na Gradskom groblju i civilnim postrojavanjem pripadnika 122. brigade HV-a koji su do 15. siječnja 1992. prošli kroz tu postrojbu, obilježena je 10. obljetnica oslobađanja vojnih objekata u Đakovu.</p>
<p> Pripadnicima Đakovačke brigade obratili su se prvi zapovjednici Zvonko Berc i Mirko Štrk, a uz čelnike grada, postrojavanju su nazočili i general Imra Agotić, savjetnik Predsjednika za vojna pitanja i general Slavko Barić, zapovjednik Drugog zbornog područja. </p>
<p>M. Lj.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>HSS: Subotnja smjena vlasti - »politički terorizam«</p>
<p>ŠIBENIK, 16. rujna</p>
<p> - Šibenska Gradska i Županijska organizacija HSS-a subotnju je smjenu vlasti u Šibeniku, kada je HDZ uz pomoć još trojice vijećnika - jednog nezavisnog te po jednog iz SDP-a i HSLS-a - preuzeo upravljanje gradom, ocijenila »političkim terorizmom« i pokušajem desnih političkih opcija da na čelu s HDZ-om nelegalno sruše vlast u Šibeniku. </p>
<p>Šibenski HSS ocjenjuje da se tako želi nastaviti bipolarizacija i podjela između sjevera i juga Hrvatske te spriječiti gospodarske reforme i daljnji razvoj demokracije u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Potrošači o tužbi protiv njih: HT izgubio kompas </p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Hrvatski telekom podnio je ovih dana tužbu protiv Društva za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač« zbog obmane javnosti. </p>
<p>Telekom je time pokazao da je definitivno izgubio kompas, rekao je u nedjelju za Vjesnik Miroslav Mađarić, predsjednik Koordincije udruga za zaštitu potrošača (HUZP). Upozorio je kako, iako HT tvrdi da su telefonski računi za kolovoz privatnim korisnicima u prosjeku 9,19 posto veći, osnovna računica pokazuje da su oni povećani najmanje 45 posto.</p>
<p>Osim na iznose telefonskih računa, u udruzi se pozivaju i na podatke Državnog zavoda za statistiku. Naime, Zavod je objavio da su poštanske i telekomunikacijske usluge u kolovozu 103 posto skuplje nego u srpnju. U Koordinaciji udruga smatraju da HT produbljuje sukob s civilnim udrugama optužujući ih za obmanjivanje, a one samo pokušavaju uvesti više reda.</p>
<p>Mađarić je pozvao HT da se raspita kod svog strateškog partnera Deutsche Telekoma koliko je puta on tužio organizacije za zaštitu potrošača u Njemačkoj. Pita se i koliko je bilo tužbi protiv DT-a i kakvi su bili ishodi.</p>
<p> Koordinacija poziva građane da i dalje prijavljuju svoje telefonske račune u fiksnoj mreži tijekom posljednja tri mjeseca. Anketa o povećanju telefonskih računa za kolovoz produžena je do utorka, 18. rujna. U Koordinaciji napominju i da je HT »namjerno rastegnuo obračun«, odnosno slanje računa kako ne bi bilo jače reakcije na njihovu visinu. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Rebalans proračuna ovaj tjedan pred ministrima </p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Ovaj tjedan, vjerojatno već u srijedu, Ministarstvo financija poslat će Vladi prijedlog rebalansa državnog proračuna za 2001., doznaje Vjesnik iz izvora bliskih Vladi. Koalicijski partneri SDP i HSLS u petak i subotu vodili su intenzivne razgovore o prijedlogu rebalansa, koji će prije negoli bude poslan ministrima, ovih dana doživjeti posljednje korekcije. </p>
<p>Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak ističe u izjavi za Vjesnik da će se određene uštede postići donošenjem novog paketa socijalnih mjera. </p>
<p>»Ako unatoč tome i dalje bude nedostajalo novca za pokrivanje proračunskih rashoda, predvidjeli smo mjere za dodatnu štednju. Od novih socijalnih mjera ne očekujemo velike kratkoročne efekte do kraja godine, već dugoročne. </p>
<p> U ovom trenutku nije uopće važno koliki će biti proračun već je ključno pitanje koliko će na kraju iznositi deficit«, komentira Kuštrak proračunsku rupu. </p>
<p>No, Crkvenčev zamjenik nije nam htio otkriti u kojim se stavkama planiraju nove uštede. Vlada bi, saznajemo, rebalans proračuna trebala prihvatiti na sjednici potkraj rujna. </p>
<p>B. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U Dubrovniku HDZ dobio dva vijećnika više, SDP jednoga </p>
<p>DUBROVNIK, 16. rujna</p>
<p> - Prema prvim neslužbenim podacima s ponovljenih izbora za Gradsko vijeće Dubrovnika, održanih u nedjelju, najviše je glasova osvojila Hrvatska demokratska zajednica, 5390, odnosno 10 vijećničkih mjesta. </p>
<p> HDZ je i najveći dobitnik, jer je osvojio oko 25 posto više glasova nego na izborima u svibnju, kada je dobio 8 mjesta u GV-u. Na drugom je mjestu SDP, s 4036 glasova, odnosno 7 vijećničkih mjesta, što znači da je i ta stranka u odnosu na svibanjske izbore »skočila« i to za jedno mjesto u Gradskome vijeću. Treća po broju osvojenih glasova je koalicijska lista »Dubrovački dogovor« (HSS-HSLS-HSU) sa 2633 glasova, odnosno 5 vijećničkih mjesta, slijede Nezavisna lista Srećka Kljunka sa 1246 glasova, (2 vijećnička mjesta) i DC sa 940 glasova (jedno mjesto). </p>
<p> Izborni prag nisu prešli »Hrvatski blok« (HSP-HIP-HKDU) koji je dobio 535 glasova, Nezavisna lista Darka Kacige sa 416 glasova i zajednička lista HNS-a i LS-a s dobivena 353 glasa. </p>
<p>Od ukupno upisanih 38.803 glasača na izbore je izašlo 15.817 ili oko 41 posto biračkog tijela, što je nešto manje nego na svibanjskim izborima kada je glasovalo 44 posto birača. </p>
<p> Sudeći prema prvim reakcijama, što su se u nedjelju iza 21 sat mogle čuti iz izbornih stožera, najviše se slavilo u HDZ-u i SDP-u. Tako je prvi komentar iz HDZ-a bio praćen pjesmom »Bože, čuvaj Hrvatsku«, da bi potom nositeljica liste i kandidatkinja za gradonačelnicu Dubravka Šuica kazala da su u stranci spremni za »veliki dubrovački dogovor sa svima«, odnosno da ostaju pri ranijem stavu da se gradonačelnik(ca) bira sukladno izbornim rezultatima pojedinih stranaka. Iz SDP-a je poručeno kako su spremni i otvoreni za suradnju, posebice sa DC-om i Kljunkom, dok je Vido Bogdanović, nositelj liste »Dubrovačkog dogovora« potvrdio nezadovoljstvo izbornim rezultatom kazavši da očekuju podršku SDP-a. </p>
<p>Što se tiče lista koje nisu prošle izborni prag, komentar se uglavnom svodio na činjenicu kako se Dubrovnik očito podijelio na »lijeve i desne«, odnosno da očito još nije sazrelo vrijeme za građanske opcije.</p>
<p> Spomenimo na koncu i to da su ponovljeni izbori za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika protekli bez prigovora, glasovalo se na 58 izbornih mjesta, a od ukupno 15.817 glasačkih listića samo je 268 bilo nevažećih. ></p>
<p>K. Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Počela jedna od dviju odvojenih proslava 10. obljetnice bitke za Šibenik </p>
<p>Proslavljena i 10. obljetnica obrane Vodica, na kojoj su govornici napadali sadašnju vlast u Hrvatskoj, a umirovljeni general Bobetko uz ostalo rekao: »Za obranu našeg dostojanstva prihvatit ćemo svaku bitku, pa i onu prsa u prsa« </p>
<p>ŠIBENIK, 16. rujna</p>
<p> - Obilježavanje 10. obljetnice šibenskog ratnog podviga koje pod nazivom »Dani ponosa i slave« organizira organizacijski odbor na čelu s Josip Jurasom, koji je u vrijeme bitke za Šibenik bio predsjednik Kriznog štaba, počelo je u nedjelju budnicom i promenadom šibenske glazbe kroz grad. </p>
<p>U posebnoj emisiji na županijskom Radio Šibeniku gostovali su predstavnici tadašnjeg kriznog štaba, Policijske uprave, 113. brigade i Centra za obavješćivanje. Obilježavanje te obljetnice trajat će do 22. rujna. </p>
<p>Svoju proslavu organizira Poglavarstvo Šibensko-kninske županije koje je osnovalo drugi Organizacijski odbor na čelu sa županom Gordanom Barakom, ali oni još nisu objavili svoj program proslave.</p>
<p> U nedjelju je obilježena i 10. obljetnica napada na Vodice i uspješne obrane. Umirovljeni general Janko Bobetko otkrio je navečer spomenik petnaestorici poginulih branitelja s vodičkog područja. Na svečanom otkrivanju spomenika bili su i generali u mirovini Damir Krstičević i Ivan Korade, general Ljubo Ćesić-Rojs, stožerni brigadir Ante Kotromanović, predsjednik Stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata Mirko Čondić, predsjednik Glavnog odbora HVIDRE Ivica Perković te predsjednik Udruge dragovoljaca Domovinskog rata Tomislav Merčep. </p>
<p> General Bobetko istaknuo je tom prigodom da su se Hrvati kao malen narod protiv kojega su bili svi uspjeli obraniti zahvaljujući svojoj odlučnosti i srčanosti te znanju svojih vitezova.</p>
<p> »Sada je raspisan lov na vitezove hrvatskog naroda. Jedni su uhićeni, a drugi se, kao što je Ante Gotovina, progone kao zvijeri. Zapovjednik specijalnih postrojba izjavljuje kako im je prva zadaća uloviti Gotovinu. Nama drugima određuju popise kojima ćemo redom putovati prema Hagu. Ali ne, gospodo! Jedini sud za nas je sud hrvatskog naroda i - ako on bude tražio da položimo račune - ja ću to prvi napraviti. Nemojte da nas zastraše! Za obranu našeg dostojanstva prihvatit ćemo svaku bitku, pa i onu prsa u prsa«, istaknuo je Bobetko. Na kraju je pozvao hrvatski narod da na sljedećim izborima, koji će po njegovu mišljenju biti izvanredni, ne učini istu pogrešku, nego da izabere one koji znaju voditi Hrvatsku u budućnost. </p>
<p> Na skupu su govorili šibensko-kninski župan Gordan Baraka i gradonačelnik Vodica Rade Ivas, koji su ustvrdili da sadašnja državna vlast radi protiv hrvatskih branitelja i omalovažava Domovinski rat, a to je bila poruka i Mirka Čondića.</p>
<p> Iznad trga na kojem je svečano otkrivan spomenik poginulim vodičkim braniteljima bio je postavljen pano sa slikom generala Ante Gotovine i natpis »Vodice su s tobom«. Prije svečanosti predstavljena je knjiga Nenada Ivankovića »Junak Gotovina«. Ivanković je najavio da će najkasnije za šest mjeseci general Gotovina biti ponovo slobodan čovjek u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>HDZ se ponovo uključuje u rad saborskih odbora?</p>
<p>Hadezeovci su napustili saborske odbore kad nije prihvaćen njihov prijedlog da Ivić Pašalić bude član Odbora na nacionalnu sigurnost / Višemjesečno izostajanje sa sjednica saborskih odbora pokazalo se za HDZ kontraproduktivnim</p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Poslije gotovo pola godine stanke, HDZ se, po svemu sudeći, ponovo uključuje u rad saborskih odbora. Preporuku da se to učini, prošloga je tjedna Predsjedništvo stranke dalo Klubu zastupnika HDZ-a u Hrvatskom saboru.</p>
<p>Valja podsjetiti da su hadezeovci napustili rad saborskih odbora kad zastupnici koalicije nisu željeli prihvatiti njihov prijedlog da se za člana Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost izabere dr. Ivić Pašalić. </p>
<p>Bio je to presedan u radu Sabora, jer se do tada - u prošlih 10 godina - nije dogodilo da se za člana nekog saborskog tijela ne izabere zastupnik kojeg kandidira njegov stranački klub.</p>
<p>U pravilu, o prijedlogu nikad nije bilo ni pretjerane rasprave, jer, iako je to po poslovniku moguće, stranke nisu željele ulaziti u konflikte s drugim strankama, držeći da bi se time otvorila Pandorina kutija međusobnih »vraćanja milo za drago«. </p>
<p>U»slučaju Pašalić«, kao glavni razlog protivljenja izboru navodile su se afere uz koje se veže Pašalićevo ime. HDZ je ustrajao na tom izboru, tvrdeći: ako je Pašalić zastupnik u Saboru, onda je podoban i za dužnosti u saborskim tijelima. Podsjećali su zastupnike da su upravo oni na početku ovog saborskog saziva izabrali Pašalića za saborskog potpredsjednika.</p>
<p>To, međutim, nije pomoglo, i većinom glasova odbijen je taj kadrovski prijedlog HDZ-a. Iako se nagađalo da bi kao član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost iz redova HDZ-a mogao biti predložen Luka Bebić, zasad je to mjesto još prazno i neizvjesno je kad će se popuniti.</p>
<p>Višemjesečno izostajanje sa sjednica saborskih odbora pokazalo se za HDZ kontraproduktivnim. Naime, o mnogim važnim temama, o kojima se govorilo na sjednicama odbora, izostalo je mišljenje HDZ-a, pa, kažu neki hadezeovci, nema »pisanog traga« da su imali i drukčije prijedloge za rješenje nekih problema. Budući da je za predstojeću sjednicu Sabora najavljen niz zakona kojima se socijalna prava uređuju drukčije, HDZ ne želi ostati po strani.</p>
<p>Osim toga, na dnevnom je redu i rasprava o odnosima sa Slovenijom, pa se gotovo i ne mora sumnjati da će Klub zastupnika HDZ-a u ponedjeljak navečer prihvatiti preporuku Predsjedništva da obnovi djelovanje u odborima. Osim toga, valja podsjetiti da su već u proljeće u HDZ-u unutarstranački izbori na kojima će se birati novo vodstvo. Sabor i saborski odbori bit će mjesto na kojem će se pokušati ubrati dodatni poeni za bolji rejting prigodom kandidature za neku od stranačkih dužnosti.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Opet besplatan pregled »Narodnih novina«</p>
<p>Uvode se i tzv. prepaid jednodnevne kartice koje će se moći koristiti 24 sata dnevno za četiri do pet kuna </p>
<p>ZAGREB, 16. rujna</p>
<p> - Nakon jednomjesečnog naplaćivanja pregledavanja Narodnih novina preko Interneta, uz obrazloženje čelnika te tvrtke da nije riječ o javnom poduzeću već o trgovačkom društvu, koje mora postizati profit, te će se novine ipak moći ponovo besplatno pregledavati. </p>
<p>Prema najavi pomoćnika direktora Narodnih novina za sektor nakladništva Nikole Sile, Narodne novine će od ponedjeljka biti besplatne za pregled, ali ne i za pretraživanje, koje bi uključilo i printanje tih novina.</p>
<p>»Pozdravljam tu odluku čelnih ljudi Narodnih novina i smatram da je GONG tome umnogome pridonio«, kaže voditeljica te udruge Suzana Jašić. </p>
<p>Sila ocjenjuje da se naplaćivanjem nije napravilo nikakvu štetu korisnicima te da je riječ o eksperimentu koji se pokazao nekorisnim za ugled novina, ali da na njihovu odluku nije utjecala »tendenciozna medijska kampanja GONG-a, već zamolba ministra gospodarstva Goranka Fižulića da se preispita donesena odluka«.</p>
<p>Sila podsjeća da je od 1996. samostalno unutar poduzeća pokrenuto Internet izdanje čije pretraživanje nije naplaćivano, jer još nije bilo razvijeno Internet tržište. </p>
<p>Osim besplatnog pregledavanja, korisnicima bi se od sljedećeg tjedna trebale ponuditi veće mogućnosti - tzv. prepaid jednodnevne kartice koje će se moći koristiti 24 sata dnevno za četiri do pet kuna, kaže Sila.Pretplata će i dalje ostati za šest mjeseci za jednog korisnika - 490 kuna, od dva do deset korisnika - 440 kuna po korisniku, i od 11 do više korisnika - 410 kuna po pretplatniku. Pretplata za 12 mjeseci za jednog korisnika bit će 810 kuna, od dva do deset korisnika - 730 kuna i za deset i više korisnika - 680 kuna, po korisniku. Za više od 50 pretplatničkih licenci cijena će biti 540 kuna po korisniku.</p>
<p>Narodne novine do daljnjega se mogu pretraživati i preko GONG-ove web stranice www.gong.hr./novine-narodu.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Giuseppe Giergia postao »odmetnik« s Nezavisne liste</p>
<p>Odlaskom na sjednicu Vijeća Giergia je prevario ne samo nas, nego i građane, a toliko mi je govorio da su ga baš hadezeovci osam godina omalovažavali, ističe Stanislav Antić / Odlaskom na Vijeće nisam postao članom HDZ-a, ostao sam nezavisni gradski vijećnik, odgovara Giuseppe Giergia</p>
<p>ZADAR, 16. rujna</p>
<p> - Je li Nezavisna lista Stanislava Antića, koja je na lokalnim izborima dobila iznenađujućih deset mjesta u Gradskom vijeću Zadra, dobila u osobi Giuseppea Pina Giergije, poznatoga zadarskog košarkaša, još jednoga odmetnika iz svojih redova? Nezavisni su odlučili bojkotirati ponovljenu sjednicu Gradskog vijeća pa su održali »svoju« sjednicu u kafiću »Lovre«, ispred zgrade gradskoga Poglavarstva, u isto vrijeme dok je trajala službena sjednica u zgradi preko puta. No, Giergia je, umjesto po dogovoru - na sjednicu u »Lovri«, otišao na sjednicu u Poglavarstvu. Tako je uz Renatu Peroš, također članicu Antićeve liste, neslužbeno postao »HDZ-ov čovjek«. </p>
<p>Na ponovljenim izborima za Gradsko vijeće Zadra HDZ je, naime, osvojio 13 vijećničkih mandata u Gradskome vijeću, Antićevi nezavisni deset, SDP tri i HNS jedan mandat. Nakon izbora Antić je koaliranjem s SDP-om i HNS-om skupio većinu od 14 vijećnika, čime je u odnosu na HDZ-ovih 13 mjesta imao većinu. No, na konstituirajućoj sjednici Vijeća, »nezavisna« Renata Peroš svojim je glasom osigurala HDZ-u većinu, tj. bitni 14. glas. Nakon toga Antićevi su vijećnici odlučili bojkotirati rad Vijeća, što su demonstrirali i svojom »sjednicom« u kafiću. Već prije te sjednice spekuliralo se da će i Giergia pristupiti HDZ-u, pogotovo što je u međuvremenu postao šefom Stručnog savjeta KK Zadar, kojemu je predsjednik gradonačelnik Božidar Kalmeta.</p>
<p> »Odlaskom na sjednicu Vijeća, Giergia je prevario ne samo nas, nego i građane. A toliko mi je govorio da su ga baš hadezeovci osam godina omalovažavali! Vjerovao sam u njega, iako sam znao da će to napraviti, pa je ispalo da nije solidaran s građanima koji su mu ukazali povjerenje. Čini se da je za njega bilo najvažnije osigurati mjesto, novac i slavu«, komentirao je Antić Giergijin odlazak na sjednicu. Giergia odgovara da »bojkotiranje sjednica nema nikakva smisla. Nikad se nisam bavio politikom, u pravilu se ona bavila mnome, nema etikete koja mi nije prilijepljena, ali uvijek sam, pa i ovaj put, radio po savjesti i u interesu grada«, kaže Giergia. Naglašava da nije postao članom HDZ-a te da je samo nezavisni gradski vijećnik koji će dizati ruku selektivno, za programe u interesu Grada.</p>
<p> Da borba za Antićeve nezavisne vijećnike nije završena, pokazuju i neslužbeni razgovori povjerenika zadarskoga HSS-a Antuna Zorana Savića s nekim antićevcima.</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Drandić protjeran iz Gradske palače</p>
<p>PULA,16. rujna</p>
<p> - Saborski zastupnik Valter Drandić, glavni tajnik IDS-a i predsjednik Kluba vijećnika IDS-a u gradskom vijeću Pule, deložiran je iz Gradske palače gdje je imao ured za primanje stranaka. </p>
<p>To je odluka nove koalicijske vlasti, koju čine nezavisna lista Loredane Štok, SDP i IDF predvođen gradonačelnikom Lucianom Delbiancom. Izbacivanje Drandića iz Gradske palače, u kojoj mu je kao pulskom zastupniku ured dodijelila donedavna IDS-ova vlast, tumači se kao eskalacija sučeljavanja vlasti i oporbe u najvećem istarskom središtu.</p>
<p>A da je u Gradskoj palači »zakuhalo« javnost je saznala iz oglasa koji je u lokalnom dnevnom listu platio IDS, objavljujući da će protjerani zastupnik i gradski vijećnik ubuduće sugrađane primati u sjedištu IDS-a. </p>
<p>Ovu odluku aktualne gradske vlasti IDS tumač kao povratak starim metodama samovlasti i pritom podsjeća na kraj 1996., kada tadašnja garnitura (sada u IDF-u) nije dopustila vijećnicima ulazak u Gradsku palaču, blokiravši je iznajmljenim jakim snagama »Sokol-Šafranića«.</p>
<p>Koalicijski partneri otklanjaju, pak, takve objede i tvrde da im je prostorija u kojoj je sjedio Drandić potrebna za zbrinjavanje novih gradskih funkcionara. Ako to i jest povod, ipak je dobrodošao da se vladajuća koalicija riješi najomraženijeg IDS-ovca koji joj »vadi mast« na svim sjednicama Gradskoga vijeća i uporno ukazuje na problematičnost izbora Delbianca za gradonačelnika. Iako je zastupnik i gradski vijećnik, jednostavno ga nisu željeli pod istim krovom više od minimuma - za vijećničkih zasjedanja. </p>
<p>A gdje će se okupljati Klub vijećnika IDS-a (kojih je deset), još nije objavljeno. Gdje su u ovoj zgodi građani, Puljani? Njih ni stara vlast nije ništa pitala, pa to očito ne kani ni nova, uostalom - izbori su tek prošli. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»U ogorčenju moguće i paljenje objekata tvrtke«</p>
<p>SPLIT, 16. rujna</p>
<p> - »Ako radnici splitskog ugostiteljskog poduzeća 'Laurus' d.d. uskoro ne dođu do svojih pet milijuna njemačkih maraka moguće je da u znak ogorčenosti i protesta zapale neke objekte u sklopu poduzeća«, upozorio je Eduard Andrić, regionalni povjerenik Sindikata zaposlenih u ugostiteljstvu i turizmu (SSUTH) i najavio kako će do kraja rujna »Laurus« najvjerojatnije otići u stečaj. </p>
<p>To znači, dodao je, da bi spomenuto radničko potraživanje moglo vrlo lako ostati nezaštićeno. Zbog toga u kratkom roku treba pronaći način za spas 143 radnika, od kojih većina gotovo četiri godine nije dobila plaću. </p>
<p>Andrić upozorava da je nedavno u Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) o adekvatnom zbrinjavanju radnika potpisan sporazum, koji nije bio pravno utemeljen. »U HFP-u su nas preveli žedne preko vode, jer s potpisanim sporazumom ne možemo apsolutno ništa napraviti. Ako pravna neutemeljenost sporazuma proizlazi iz nesposobnosti ili nestručnosti ljudi koji rade u HFP-u to je žalosno, a ako su nam to namjerno učinili, to je još žalosnije!«, ogorčen je Eduard Andrić. </p>
<p>»Laurus« d.d., pojašnjavaju sindikalisti, sastoji se od šest d.o.o. jedinica. S obzirom da su svi radnici registrirani u d.o.o.-ima, a imovina pak na ime d.d.-a, zaposlenici bi mogli ostati kratkih rukava, odnosno bez svojih stečenih prava. »S druge strane, potpredsjednik Vlade Slavko Linić najavljuje stečaj u 'Laurusu', a rješavanje problema prebacuje na stečajnog upravitelja. U Sindikatu smo mišljenja kako do sastanka o definiranju problema i njegovom rješavanju u ovoj splitskoj firmi treba doći što hitnije, jer će u protivnom zaposlenici 'Laurusa' možda ostvariti svoje nakane o devastaciji objekata«, ustvrdio je Andrić.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010917].
|
