NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010317].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 227449 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>17.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Linić: Zdunić želi usporiti efikasnost Vlade </p>
<p>Moja želja da odem iz Vlade je i dalje samo želja/ Za gospodarsku politiku odgovorna je Vlada/ Imamo program koji je prihvaćen u Saboru, ali nuđenje potpuno suprotnog paketa moguće jedino na izborima kao alternativa, a to nudi upravo gospodin Zdunić </p>
<p>Iako najnoviji razvoj događaja u i oko Vlade, odlazaka i dolazaka nisu bili osnovna tema razgovora s potpredsjednikom Vlade, Slavkom Linićem, jedno pitanje bilo je nemoguće zaobići - odlazak ili ostanak? </p>
<p>• Tumačenja i spekulacije o Vašoj poziciji u Vladi su vrlo različite od pitanja sukoba s kolegama do sumnji u rezultate lokalnih izbora... Što je sa Slavkom Linićem?</p>
<p>- Činjenica je da sam osjetno drukčiji od većine političara i da rijetko odstupam od svojih stavova. Energična sam osoba i ne bojim se sukoba ni s kim, bez obzira na političku razinu ili snagu. No isto sam tako i običan čovjek koji ima svoje želje. Neki se put okrećem i svojim osobnim sklonostima. Funkcija gradonačelnika je ono što ne bih zamijenio ni s jednim drugim poslom. Često su me opisivali kao dobrog operativca, dobrog organizatora... Mjesto gradonačelnika ima od svega pomalo i mislim da je to daleko više stvaralačka funkcija od ove koju sada obnašam. Međutim, želje ponekad ostaju samo želje. Iznimno cijenim premijera Ivicu Račana i najmanje što želim je stvarati bilo kakve probleme premijeru... Prema tome, može se reći da je moja želja, zasad i dalje samo želja.</p>
<p>• Dakle, ne vjerujete da ćete ostvariti svoje želje?</p>
<p> - Da. Mislim da, s obzirom na sve što je i premijer rekao i s obzirom na okolnosti, sada neću ostvariti tu želju.</p>
<p> • A koje bi poslove, izuzmemo li potrebe Vlade, voljeli i željeli raditi?</p>
<p>- Volim poslove koji su kreativni, koji zahtijevaju organizacijske i operativne sposobnosti. Volio bih upravljati bankom ili nekom jakom trgovačkom kompanijom, ali ne treba to krivo shvaćati. Činjenica je da s mojim temperamentom nije lako uspjeti u politici, da povremeno zbog toga nastane i kakva šteta i da bih mogao bolje raditi negdje drugdje. Možda, u ovom trenutku reformi treba moja energija i snaga, kada neke stvari treba lomiti, ali u stabilnoj situaciji moj karakter ne treba. Svjestan sam i svojih prednosti i svojih nedostataka, a u normalnim okolnostima ti bi nedostaci mogli biti prepreka još boljim rezultatima. U takvoj bih situaciji radije prihvatio i televiziju nego ovo mjesto na kojem sam sada.</p>
<p>• Očekujete li, kao i predsjednik Mesić, da će ove godine sasvim sigurno krenuti na bolje?</p>
<p>- Kada bi svi odgovorili na Predsjednikov poziv i kada ih ne bi trebalo dodatno gurati i tjerati na rad. Pritom, mislim na sve odgovorene od državne uprave, nadzornih odbora, uprava trgovačkih društava do svih građana... Mislim da bismo uspjehom iznenadili i samog Predsjednika. No ono što me razočarava je količina negativne energije koja priječi snažniji skok.</p>
<p>• Kako u tom kontekstu gledate na stavove skupine ekonomista oko predsjednika Mesića i njihovu kritiku Vladina sporazuma s MMF-om?</p>
<p> - Tu bih ja postavio pitanje. Može li nam biti bolje ako se stalno svađamo, sukobljavamo? Bojim se da bi rezultat bio slab. Moj pravi odgovor glasi: za gospodarsku politiku odgovorna je Vlada. Imamo program koji je prihvaćen u Saboru i polazim od toga da pojedine sugestije i pojedini komentari mogu biti prihvatljivi, ali da je nuđenje potpuno suprotnog paketa moguće jedino na izborima kao alternativa. A ono što je gospodin Zdunić ponudio je upravo to, potpuno suprotno od prihvaćenog programa. U ovom trenutku to je bacanje novih klipova i stvaranje novih sukoba, a to ne može motivirati sve one o kojima sam govorio da ih treba potaknuti na veći angažman. Mislim da gospodin Zdunić pokušava, zbog straha, usporiti efikasnost Vlade ili onemogućiti Vladu da bude efikasna.</p>
<p>• Riječ je o vrlo oštroj tvrdnji...</p>
<p> - Ja bih rekao da je to moj, možda primitivan odgovor jednom profesoru. Možda nisam koji puta dovoljno politički zreo, ali ono što je gospodin Zdunić napisao je stvaranje koncepcijskih sukoba profesorske razine i neće pomoći Vladi u ostvarivanju reformi. Znate, mnogi od onih koji bi se trebali prihvatiti posla i pokazati efikasnost sada su dobili prigodu da se »uhvate« Zdunića i kažu »dajte nam devalvaciju, to će nas spasiti«. Pitam se je li takvima, koji nemaju vizije, nemaju ideje, svojim stavovima pomogao ili je otežao posao onima koji moraju će morati uložiti dodatni napor u motiviranje svih subjekata hrvatskog gospodarstva. Zato je moja reakcija tako oštra. To su stvari koji se nude na izborima, a ne u ovim trenucima.</p>
<p>• Vratimo se nešto mirnijim gospodarskim temama. Od 11 milijardi kuna, koliko je ovogodišnji investicijski krug u javnom sektoru, koliko otpada na ulaganja u infrastrukturu?</p>
<p>- Više od 55 posto su ulaganja u infrastsrukturu, u objekte. Dobar dio je to ulaganja u Hrvatskoj i mogućnost ostalim hrvatskim tvrtkama da pronađu posao za sebe. Preostali dio, s obzirom na vrlo visoki udio Hrvatskih telekomunikacija, nabava je opreme. Evidentno je da će dio opreme biti iz uvoza, ali je moguće da i u tom dijelu pronađemo zainteresirane hrvatske proizvođače koji će moći konkurirati na natječaju.</p>
<p>• HT i Ina su veliki sustavi u kojima država ima dominantan vlasnički udio, a od njih u investicijskom dijelu nije bilo većih aktivnosti. Što oni ove godine nude i što se može očekivati ubuduće?</p>
<p>- HT je ponudio najjači program, težak više od tri milijarde kuna, kroz ulaganja i u fiksnu mrežu, razvoj mobilne telefonske mreže i evidentno je da se spremaju na konkurenciju koja stiže nakon iduće godine kada će se sigurno pojaviti zainteresirani da uzmu svoj dio telekomunikacijskog tržišta Hrvatske. Činjenica je da potrošači u Hrvatskoj doživljavaju najveće promjene upravo u telekomunikacijskom sektoru te da je upravo tu nova tehnologija pronašla i svoje potrošače, pa vjerujem da će telekomunikacijski sektor i u idućim godinama imati značajnije investicije. To je, osim toga, i naša pretpostavka u razgovorima sa strateškim partnerom u HT-u, Deutsche Telekomom, da ovogodišnje ulaganje bude najmanja svota koja će biti uložena u razvoj u razdoblju od pet godina.</p>
<p>• A Ina?</p>
<p>- Po mome mišljenju, Ina i nije ponudila maksimum. Moglo se i više, ali, na žalost, zbog tragičnih posljedica vođenja gospodarske politike 1998. i 1999. godine, gdje su Inu umjesto da efekte ogromnog skoka cijene nafte povuče dijelom i u svoju akumulaciju kako bi mogla investirati, ulagati... distribuirali u »socijalu« gdje je, budimo realni, bio i dobar dio onih koji su mogli platiti tržišne cijene, a ovako su osjetno profitirali, jer su plaćali socijalne cijene. Automatizmom definiranja cijena koji je uveden, nitko, pa ni ja kao predsjednik Nadzornog odbora, ne zna kada će se cijena povećati ili smanjiti. To se u stručnim službama redovito prati, ali svi se moramo naučiti da je to nešto, što je svagdje uobičajeno. Takva politika omogućava nama iz Vlade da možemo kontrolirati uspješnost Uprave Ine, koja sada mora ostvariti neku akumulaciju i ne može ju trošiti u neracionalno poslovanje i upravljanje, već u investicije. Stoga ubuduće očekujem od Ine i veće investicije, nego ove godine.</p>
<p>• S obzirom na liberalizaciju tržišta kako telekomunikacija za godinu-dvije, tako i kroz privatizaciju Ine, koliko se može očekivati da će na ovih naših 11 milijardi stići stranih investicija?</p>
<p>- Ina je otišla daleko u privatizaciji onih poslova koji nisu temeljna djelatnost, a natječaji koji traju pobudili su veliko zanimanje velikih imena svjetskog naftnog biznisa. Ponude su vrlo korektne i dovoljne da pokažu istinski interes za naftni biznis u Hrvatskoj. Ono što možemo očekivati i prihvatiti je da će takvim društvima upravljati možda oni koji imaju malo više iskustva u tome kako dobit uložiti. U tome je presudna kvaliteta pregovora koje vodimo. Ono što tražimo je da se dobit reinvestira u Hrvatskoj, zanima nas kako će se postaviti prema razvoju tvrtke na domaćem i ino-tržištu, što će biti sa zaposlenima...</p>
<p>• Ključna je riječ, bez koje nema stranih ulagača - dobit. Što učiniti da se promijeni način razmišljanja o dobiti kao o nečemu stranom, nečasnom...</p>
<p>- Reformama Vlade, to možemo najbolje pokazati. Naime, jedna od važnijih stvari je uočiti da se država pokazala neodgovornom prema svom vlasničkom portfelju. Država se pokazala kao sama sebi najveća štetočina, kao požar koji je donio više štete od same vrijednosti »izgorene« imovine. Nominalnu smo vrijednost kapitala smanjili na 10-11 posto tržišne vrijednosti, proizveli golem broj nezaposlenih, zaustavili gospodarsku aktivnost... Takvu je situaciju uzrokovalo birokratsko upravljanje. U ovih godinu dana, pomaci su maleni. Zašto? Zato što kapitalom ne upravlja Vlada. Mi pokušavamo kontrolirati ljude koje smo postavili, a vrlo su često ti ljudi i dalje neodgovorni prema vlasnicima - građanima Republike Hrvatske. Osobno smatram da ti ljudi nisu dovoljno zreli, da nismo uspjeli pronaći prave ljude koji shvaćaju da kapitalom koji im je povjeren na upravljanje moraju stvoriti dobit i staviti ga u funkciju građana. Zato inzistiramo na reformama i promjeni vlasničke strukture. Oni koji su osobno zainteresirani za ulaganje stvorit će dobit. U tom trenutku je bitno da kao država ostvarimo preduvjete za druge projekte, nove mogućnosti, kako bi se ostvarena dobit prelila u razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, generiranje nove dobiti...</p>
<p>Primjer je Tvornica duhana Rovinj. Na cigaretama je ostvaren velik profit. Možda će se netko pitati zašto im nismo porezima uzeli sve to. Takvima odgovaramo - ne. Cijenimo sposobnost uprave i očekujemo da će tim profitom širiti tržište na prostore ovog dijela Europe, ali vidimo da tu dobit ulažu i u granu koja obećava, a to je hotelski posao. Najveći je problem kako građane uvjeriti da se ne trebaju bojati profita, da se ne moraju bojati stranca kao vlasnika kapitala. Ono čega se moramo bojati su špekulanti, odnosno oni koji zatvaraju gospodarsku djelatnost, tvrtke pretvaraju u nekretnine i potom na tržištu nekretnina traže maksimalnu dobit. To ćemo rješavati zakonima i kvalitetnim ugovorima u koje ćemo uz cijenu tražiti i ugrađivanje klauzula o nastavku gospodarske djelatnosti i zaštiti radnika.</p>
<p>• Mislite li tu i na turističke tvrtke?</p>
<p>- Da, pokušavamo pronaći odgovor i na to pitanje. Što, ako predamo, prodamo hotelski portfelj sposobnim gospodarskim subjektima, investitorima. Oni će sigurno biti odgovorniji prema nekretninama, zaposlenima, gostima i sposobniji u razvoju aktivnosti. Drugi je način da pokušamo pronaći opravdanje da je bolje da sve to radimo sami. Kad čitam, primjerice, o tome kako će naši građani biti recepcionari, a netko drugi će biti vlasnik, uvijek dođem do toga da ima onih koji ne žele shvatiti da i radnici, organizirani, mogu izaći na natječaj. U svemu tome su velike šanse i za naše građane. Zašto? Zbog velikih dugova, vrijednost dionica u našem portfelju je mala, ponekad pristajemo i na jednu kunu, ali uz preuzimanje dugova. Treba uložiti, dignuti vrijednost i ojačati investicijsku aktivnost. Ima li novca u Hrvatskoj? Ima. Banke su pune. Ne trebaju te grupe građana Vladu uvjeravati što i kako treba prenijeti kapital. Neka uvjere bankare. Kad im oni povjeruju, i to ne zbog nekretnina koje imaju, već zbog znanja, sposobnosti i kalkulacija koje pokazuju da će moći vraćati kredit, većina problema nestaje. Dakle, svi mogu dobiti vlasništvo, ali se moraju okrenuti financijskim institucijama i posuditi novac. Mi kroz radničko dioničarstvo možemo dati dio, ali ne većinsko vlasništvo. Jer, sve što se badava dobije, ne stvara odgovornost prema vrijednosti, kapitalu, nekretninama... Posljednji prijedlozi koji dolaze od direktora turističkih tvrtki su jednostavno apsurdni. Oni moraju provoditi politiku nadzornih odbora, posredno i Vlade, a predlažu nešto sasvim drugo vezano uz privatizaciju. Činjenica je da je oni ne vode, već su za to plaćeni ljudi u HFP-u, a oni bi se trebali baviti pripremama sezone, gostima... Vlada se takvim glupim prijedlozima neće baviti, već će angažirati nadzorne odbore kako bi se osiguralo da se svi bave svojim, a ne tuđim poslom.</p>
<p>Škola za top menadžere na Bjelolasici</p>
<p>• Očito je da su za daljnji razvoj neki preduvjeti ostvareni, ali i da nedostaju ideje i sposobni menadžeri. Hoćemo li ih uvoziti ili imamo i mi dovoljno sposobnih ljudi?</p>
<p>- Sigurno je da će sa stranim vlasnicima, u početku, sigurno doći i stranci direktori. U Škodi, kad ju je preuzeo Volkswagen, od 90 top menadžera, 60 ih je došlo iz Njemačke. Sada ih je pet do deset. Slično će se događati i u Hrvatskoj. Smatram da imamo sposobnih ljudi. To dokazuju uspješne tvrtke. Kod nas se školuje dosta ljudi, ali vrlo se često politika umiješa i to zato što je država neodgovoran vlasnik, pa ti školovani i sposobni ljudi ne dobiju dovoljno prostora. U 10 godina pretvorbenih i privatizacijskih cirkusa, dolazili su na odgovorne pozicije ljudi koji nisu imali pojma o gospodarstvu. Sada ćemo natjerati nadzorne odbore da se odgovornije postave prema upravama, a prema Zakonu o trgovačkim društima, direktor može odgovarati i osobnom imovinom. Također, privatni vlasnici koji imaju obveze prema bankama i odgovornost prema tom kapitalu naći će sposobne ljude. S druge strane, u suradnji s uspješnim tvrtkama dogovaramo jednu snažnu poslovnu školu u Hrvatskoj u kojoj bi predavali samo vrhunski svjetski stručnjaci, a kako bi mogli stalno doškolovati i stvarati top menadžere. Trenutno, najbliže je da bi se ta škola smjestila na Bjelolasici, koja je blizu većini gradova, izdvojena je i nudi dobro okruženje za školovanje i ima još kapaciteta za bolje korištenje postojećih resursa.</p>
<p>Vandalizam u gospodarstvu</p>
<p>• Dva velika gospodarska, ali i politička i socijalna problema su sisačka Željezara i kutinska Petrokemija za koja dosad nije bilo rješenja. Ima li tu što novoga?</p>
<p>- Kad je riječ o Željezari Sisak, razgovori su bili vrlo uspješni i vrlo vjerojatno će se primijeniti model sličan onome koji je Vlada predložila i u slučaju poljoprivrede. Vlada je spremna otpisati nenaplativa potraživanja i u tome traži partnere u gradu Sisku, radnicima koji su dijelom ostali neisplaćeni i ostalim vjerovnicima kako bi se prije stečaja pronašao sporazum. Vrlo smo blizu toga, a dijelom se oporavlja i tržište cijevi i proizvoda koje nudi Željezara. Već idućeg tjedna bi se takav prijedlog mogao naći na Vladi, a povrh toga, prvi se puta pojavljuju i interesenti za privatizaciju, njih pet ili šest, s kojima se razgovara.</p>
<p>Kad je riječ o Petrokemiji, tu je situacija potpuno drukčija. Država ima 49 posto kapitala, a protiv nje su svi - od Uprave i PIF-ova do radnika... Situacija je neodrživa, jer nitko nema pravo prodavati na stranom tržištu, a naplaćivati se od građana Hrvatske, neplaćati Ini, HEP-u... To je vandalizam i nekultura u gospodarstvu. No, i tu će sustav proraditi. Ako treba, tražit će se i odgovornost čelnih ljudi osobnom imovinom zbog štete učinjene građanima Hrvatske. Petrokemija je rasterećena svih kredita, odlukama bivše Vlade, što su platili građani iz poreza, a postojeća Uprava ne zna voditi tvrtku čak ni s poklonjenom imovinom. Sigurno je da će do kraja ove godine prve uprave snositi odgovornost za svoj neodgovoran odnos prema kapitalu, barem kad je riječ o tvrtkama iz državnog portfelja.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Albanci iz Tetova bježe u Hrvatsku</p>
<p>TETOVO, 16. ožujka</p>
<p> - »Na silu odgovaramo silom«, ističe se u naslovu udarnog teksta u Dnevniku izjava predsjednika Republike Makedonije Borisa Trajkovskog. Kako to, međutim, izgleda u praksi, sugerira naslov reportaže već na sljedećoj stranici istih novina: »Makedonska policija ne uspijeva svladati teroriste kraj Koltuka«. Opet, dvije stranice dalje, surova slika stvarnosti grada pod Šarom: »Tetovci masovno evakuiraju djecu«. Te tri novinske priče najzornije ocrtavaju makedonsku stvarnost koja sve više nalikuje na - ratno stanje! Uostalom, premijer Ljupčo Georgievski, formalno protivnik zavođenja ratnog stanja u Makedoniji, svojim izjavama, u stvari, najtvrđe zagovara takav institucionalni rasplet sukoba u kojemu su kačačke postrojbe Albanca - prvo u Tanuševcima, pograničnom selu Skopske crne gore, prije nekoliko dana i sjeverno od Tetova - na oružanu reakciju isprovocirale postrojbe makedonske policije i ARM-a (Armije Republike Makedonije - Makedonska vojska). »Policija i ARM dobili su još otvorenije ruke«, ustvrdio je Georgievski nakon izvanredne sjednice Vlade Makedonije, i nastavio: »Svatko tko smatra da može na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> stvoriti Veliku Albaniju, naići će na velike probleme, jer ova Vlada spremna je na odgovor svim sredstvima«.</p>
<p>Georgievski je dodao kako »nijedan pedalj teritorija Republike Makedonije neće biti ustupljen takvom tipu terorizma, čak i ako teroristi u nekom razdoblju uspiju osvojiti neko selo ili mjesto«. Premijerov zaključak vrlo je indikativan, posebice zna li se za pomoć koju su neke od susjednih zemalja već ponudile Makedoniji. »Nećemo birati saveznike ako to bude potrebno za obranu zemlje«, rekao je Georgievski.</p>
<p>Dva dana nakon početka puškaranja na obroncima Šare, pored obližnjeg releja, Tetovom još odjekuju rafali iz automatskog oružja i sporadične detonacije ručnih granata. Grad sve više poprima obrise sablasnog naselja, rijetki su ugostiteljski objekti otvoreni, punim kapacitetom zaposlene su tek turističke agencije. Samo je u petak, primjerice, agencija »Fest Komerc« organizirala i napunila tri autobusa koji su u podnevnim satima krenuli prema - Zagrebu. Putnici su uglavnom starci, žene i djeca, dok muški članovi obitelji ostaju u Tetovu. Spremni su čuvati svoje kuće (od koga?), ne sumnjajući nimalo da će borbe, koje zasad promatraju dalekozorima, zaklonjeni iza prozorskih okana, prijeći na gradske ulice. U Tetovu je vrlo čitan Fakti dnevni list na albanskom jeziku u kojemu se, povremeno, oglašavaju pripadnici političkog krila Oslobodilačke narodne armije Albanaca. Putem toga lista u petak je izvjesni Sokol poručio makedonskim vlastima da, ipak, prihvate rješavanje problema, odnosno razmotre njihove zahtjeve na demokratski način, jer, u protivnom, »zna se da na red dolazi primjena sile«. »Još nekoliko dana motrit ćemo puls makedonskih vlasti i, ako se ne pokaže dobra volja, neće imati potrebu tražiti nas u planinama, jer mi prelazimo u gradove!« upozorio je Sokol. Takav razvoj događaja anticipira i makedonska vlast, kaže Vlado Popovski iz vodstva LP-a (Liberalne stranke Makedonije), nekadašnji čelnik Službe državne sigurnosti. »Trenutno se radi o 400 do 700 naoružanih osoba koje sudjeluju u operaciji. Cilj im je izazvati sukobe u naseljenim mjestima u unutrašnjosti Makedonije, povezati se s kriminalnim strukturama te preuzeti nadzor nad prometnicama«, ustvrdio je Popovski novinarima. O ozbiljnosti stanja u Makedoniji dovoljno govori i činjenica da se izvanredno zasjedanje makedonske skupštine (Sobranje) održava iza zatvorenih vrata. </p>
<p>Tetovski Makedonci već su gotovo posve napustili svoja ognjišta i zaputili se u Skopje, odnosno prema jugu Makedonije. Na ulicama Tetova sve je više grupa makedonske policije i vojske, dok između Tetova i Skopja svaki dan niču nove kontrolne točke. Granični prijelazi Jažinci i Blace između Makedonije i Kosova, još uvijek su zatvoreni, prolaz imaju samo pripadnici KFOR-a, NATO-a i UNMIK-a. Velika kolona kamiona koji su nekoliko dana uzalud čekali odlazak na Kosovo, nestala je, vozači su shvatili da je pametnije vratiti se na polaznu točku i spasiti robu što se nije pokvarila dok su stajali u koloni. Blace, poprište vjerojatno jedne od najvećih izbjegličkih kalvarija u povijesti, prije dvije godine bilo je luka spasa, ali i očaja stotina tisuća Albanaca, protjeranih s Kosova. Danas, pak, Blace su tek mjesto za duhove, idiličnu (ali varljivu) tišinu remeti povremeni prolazak pokojeg kamiona koji logistički skrbi o brojnim trupama međunarodne zajednice na Kosovu. Još nestvarnije djeluje grafit na makedonskom, napisan nekoliko stotina metara od granične kontrolne točke na kojoj borave Grci: »Solun je naš!«</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Umirovljenici kane referendumom prisiliti državu da im vrati što je dužna</p>
<p>Dok je bila u oporbi, sadašnja vlast podupirala je sve zahtjeve umirovljenika, štoviše, sklopila je s njima i predizborni sporazum / Danas ocjenjuje da bi za njihove zahtjeve trebalo previše novca, pa ih odbacuje / Hoće li to koštati šestorku smanjene umirovljeničke podrške na lokalnim izborima?</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Od 19. ožujka do 5. travnja Matica umirovljenika Hrvatske prikupljat će potpise, na temelju kojih će zatražiti od Sabora da raspiše referendum. Pitanje o kojem bi trebali odlučivati hrvatski građani, vezano je uz donošenje novog zakona o povećanju mirovina, kojim bi se, za razliku od zakona koji se primjenjuje od 1. siječnja ove godine, riješila tri aspekta Odluke Ustavnoga suda: još jednom bi se preispitalo povećanje mirovina radi uklanjanja razlika zbog primjene različitih koeficijenata u izračunu mirovinske osnovice, a na dnevni red vratilo bi se i pitanje usklađivanja mirovina s kretanjem plaća i troškova života. To usklađivanje treba provesti za razdoblje od rujna 1993. do kraja 1998. godine, iz čega bi proizišlo novo povećanje mirovina. Treće je pitanje ono vezano uz dug za neprovedeno i neisplaćeno usklađivanje mirovina u tom razdoblju. </p>
<p>U vrijeme kad je Odluka Ustavnog suda donijeta, u svibnju 1998. godine, obveza prema umirovljenicima procijenjena je na 36 milijardi kuna. Računajući kamate, procjenjuje se da se dug povećao na približno 42 milijarde kuna, odnosno na samo sedam milijardi kuna manje nego što iznosi ovogodišnji proračun! Nedavne procjene Ministarstva rada govore, doduše, o čak stotinama milijardi kuna, no računice su se obavljala iza »zatvorenih vrata«, pa javnost nikada nije doznala argumente za takve tvrdnje.</p>
<p>U svakom slučaju, riječ je o iznosu čiji bi povrat u kraćem razdoblju predstavljao potpuni krah za državnu blagajnu. Štoviše, već i s troškom od 2,2 milijarde kuna, koliko je država odredila izdvojiti za uklanjanje razlika u visini mirovina, trošak za isplatu mirovina porastao je s nešto manje od 13 na 15 posto BDP-a. Time po izdvajanju za te namjene preuzimamo vodeće mjesto čak i među tranzicijskim zemljama. Jasno, uz broj umirovljenika i zaposlenih koji se već posve izjednačio i prijeti da odnos bude još nepovoljniji, činjenica da umirovljenici traže više novca za mirovine djeluje zastrašujuće, na što je ovih dana burno reagirao i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović.</p>
<p>No, upravo je Vidović u ime SDP-a, zajedno s predstavnicima ostalih stranaka šestorke, potpisao ugovor s umirovljenicima, neposredno uoči prošlogodišnjih izbora. U tom se ugovoru govori o tome da će Sabor u roku od šest mjeseci donijeti zakon kojim se rješavaju sva tri pitanja iz Odluke Ustavnoga suda, uz mogućnost da se razgovara o načinu i rokovima u kojima će to biti provedeno. Još u travnju 1997. godine sudionici današnje vlasti tvrdili su da se obveze prema umirovljenicima mogu riješiti u samo dvije proračunske godine. Tadašnji oporbeni zastupnici Mato Arlović i Slavko Linić predložili su Saboru takav zakon, ali ga je HDZ-ova većina odbila.</p>
<p>S druge strane, nakon što je donijet Zakon o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika, vlast više i ne govori o preostalim obvezama prema umirovljenicima. Tek ponekad govori se o tome da će mirovine rasti »sukladno gospodarskim mogućnostima države«, ali nema nikakvih »čvrstih« obećanja. Štoviše, vlast je pritom iznenađena »neodgovornošću« onih koji je samo podsjećaju na - njezina obećanja!</p>
<p>»Ne tražimo ništa više od onoga na što se vlast obvezala. I dalje smo spremni razgovarati o rokovima u kojima je moguće ispuniti obećanja«, ističe, pak, predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Alojz Malogorski. Prema njegovim riječima, uz malo političke volje, dio obećanja ipak bi se mogao ispuniti. Tako Matica predlaže da u mirovinsku osnovicu uđe sadašnji dodatak uz mirovine od 100 kuna i šest posto od mirovine iz lipnja 1998. godine. To bi, tvrde u Matici, u potpunosti uklonilo razlike u visini mirovina. Taj prijedlog, naglašava Malogorski, ima još jednu prednost u odnosu na Zakon o povećanju mirovina koji se primjenjuje od početka godine: po tom bi prijedlogu povećanu mirovinu dobile i one kategorije umirovljenika koje su s novim Zakonom ostale »kratkih rukava«. Povećale bi se, dakle, i mirovine sa zaštitnim dodatkom i one minimalne, za puni radni staž. No, iako umirovljenici tvrde da to ne zahtijeva nove troškove, jer je riječ o 1,7 milijardi kuna, koliko se godišnje ionako već izdvaja za umirovljenike, činjenica je da bi to povećalo iznose potrebne za buduća redovna usklađivanja mirovina s plaćama i troškovima života. Upravo je to bio jedan od razloga zbog kojega Vlada dosad nije prihvaćala taj zahtjev.</p>
<p>Drugi prijedlog umirovljenika tiče se usklađivanja mirovina s plaćama za razdoblje od rujna 1993. do kraja 1998. godine, te povećanja mirovina po toj osnovi. Mirovine bi se, tvrde u Matici umirovljenika, do zakonske razine mogle povećati tako da se, uz njihovo redovno usklađivanje, jednom godišnje provodi i usklađivanje sa stopom rasta BDP-a. Ukratko, umirovljenici predlažu godišnja povećanja mirovina od četiri do sedam posto (na koliko se procjenjuje rast BDP-a u narednim razdobljima), čime bi se osiguralo barem to, da mirovine zadrže određeni standard. I takav je model Vlada nedavno odbila, uz opravdanje kako to zahtijeva dodatne troškove, za što, u vrijeme kad se javna potrošnja nastoji srezati na manju mjeru, »nema prostora«.</p>
<p> No, činjenica je da umirovljenici ni po tom pitanju ne traže »kruha preko pogače«, s obzirom na to da je mirovina primanje koje proizlazi iz rada (osim u slučaju mirovina s dodacima) i da bi trebala pratiti standard zaposlenih. Naime, s današnjim modelom usklađivanja - stopa rasta plaća i stopa rasta troškova života zbrajaju se i dijele sa dva - umirovljenici i dalje značajno zaostaju za zaposlenima.</p>
<p>Ta dva prijedloga u praksu se mogu uvesti odmah, ističe Malogorski, a s tim se slažu i u Sindikatu umirovljenika Hrvatske (SUH). Kako doznajemo, Predsjedništvo SUH-a tek će ovih dana odlučiti hoće li se u zahtjevu za referendum pridružiti Matici, no sve su šanse da će biti tako. Te dvije udruge zajedno će zahtijevati i da se donese odluka i o priznanju duga po neprovedenom usklađivanju mirovina. Prema riječima Alojza Malogorskog, umirovljenici, svjesni (ne)mogućnosti države, po tom pitanju traže samo izračun duga i odgovarajuću vrijednost u državnim obveznicama ili dionicama, naplativima makar i za deset godina. Ne požive li dovoljno dugo da bi uživali u svome novcu, pravo da naplate vrijednosne papire imali bi njihovi nasljednici ili oni koji će umirovljenike dohranjivati do smrti.</p>
<p> Kako sada stvari stoje, umirovljenici su svoje zahtjeve spremni »braniti« na još jednim izborima. Iako je Skupština Matice umirovljenika ovih dana pokazala da ima županijskih organizacija koje su protiv takve odluke, Matica će izaći na lokalne izbore u koaliciji s Hrvatskom strankom umirovljenika. To, ujedno, znači da šestorka gubi podršku barem jednoga dijela od više od milijun birača među umirovljenicima, što bi se moglo odraziti na izborni rezultat.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Zagreb moj, kak' imam te rad!</p>
<p>Dr. CONSTANTIN GHIRDĹ, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Rumunjske u Republici Hrvatskoj</p>
<p>Ovih dana Zagreb mami na svoje ulice i trgove doslovce sve, od onih najmlađih do onih starijih. Modro nebo, sunce te sama pomisao na kavicu na Jelačić placu, punom šarolikog cvijeća, dovoljni su razlozi da se laganom šetnjom uputite Zagrebom (ako ne cijelim, onda barem Gornjim gradom). </p>
<p>A kaj da vam velim, osjećam se domaćim. Ispijajući zadnji gutljaj kavice dok čitam jutarnje novine, naravno na Jelačić placu, već sam u mislima skovao mali plan za slučaj da me netko zamoli da mu pokažem Zagreb (što, inače, često činim). Idemo lagano prema Kamenitim vratima, a usput se zaustavljamo pred rodnom kućom Miroslava Krleže. Otud do Sabora, Banskih dvora, provirujemo u crkvu Sv. Marka, pa se nekim puteljkom vraćamo do Tkalče. Tu bi, ako bismo izuzeli mladež i kafiće, sve bilo gotovo isto kao u Zagorkinim romanima (ne znam točno gdje je bila palača bake prelijepe kontese Nere - alias Gričke vještice). Potom se, poput Filipa Latinovicza, vraćamo na Kaptol (uvijek ćete sresti nekog fratra što Kaptolu daje posebnu draž). Budući da su nedavno izdana Krležina djela, ne propuštam priliku ući u knjižaru na Trgu i prolistati ih. Da povirim u Charlie? Nešto mi ne da mira, možda je i Predsjednik danas ondje!</p>
<p>Ako je ljeto ili početak ljeta, ne treba propustiti jutarnje kupanje u jarunskom moru Zagrepčana, a ako je neko drugo godišnje doba, uputit ću se na Mladost (meni najbolji bazen u Zagrebu). Na večer ili u Lisinski, ili u Gavellu, ili na Cvjetni trg u kino, svejedno. I za Ribnjak ću naći vremena jer je blizu (u Zagrebu imate osjećaj da vam je sve pri ruci, u blizini).</p>
<p>No, ostavimo sad imaginarno putovanje Zagrebom, mjestima zanimljivim svojom poviješću i kulturom kojima sam toliko puta prolazio i prolazim. Moram reći zašto volim Zagreb. No, zapravo moram izjaviti da je to bila ljubav na prvi pogled - Zagreb mi se dogodio davne 1964. godine, kada sam kao mladi student slavistike sudjelovao na ljetnom tečaju. Tada mi se pružila prva prilika provesti nekoliko dana kao iz snova na obali Jadranskog mora, u Zadru, prepunom poviješću.</p>
<p>No, da se ne udaljujem previše od Zagreba u koji ili kojem sam se vratio u zrelosti, točnije 1997., nakon 37 godina, i to kao veleposlanik Rumunjske. Moram priznati da je to bio emotivan povratak divnim mjestima koja sam prvi put vidio - Zagrepčani bi vjerojatno rekli - na brzaka. Prvi dojam nakon tolikih godina bio je taj (vjerojatno zbog profesionalne deformacije) da je Zagreb metropola kulture i umjetnosti. Vidljiva je briga gradskih otaca za očuvanjem povijesne jezgre, što je očito u starom dijelu gradu - Gornjem gradu. Uvjeren sam, međutim, da se tu može još mnogo toga učiniti kako bi upravo taj dio došao još više do izražaja, dio koji Zagrebu daje posebnu čar. Ideja da se ondje održava karneval više je nego dobrodošla.</p>
<p>Inače, prvi moj susret sa Zagrebom, koji se dogodio prije tri desetljeća, podsjetio me na jedan rumunjski grad u zapadnome dijelu Rumunjske - Temišvar. Zajednička crta tih dvaju gradova jest identitet istog povijesnog vremena - baroka - i sve što uz njega ide. Nakon svega ovoga (a koliko bih još mogao dodati) što reći neg': Zagreb moj, kak' imam te rad!</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kriminal raste, gospodarstvo stagnira, a gradonačelnik luta i daje obećanja</p>
<p>Konferencija za novinare Kluba gradskih zastupnika DC-a: Nedostatak strategije u gospodarstvu mogao bi uzrokovati povećanje stope prireza, iako je ona već sada najveća u Hrvatskoj / Gradnja spomenika Puškinu nedopustiva dok Zagreb nema Tuđmanovu ulicu </p>
<p>Aktualna gradska vlast još nije pokazala strategiju gospodarskog razvoja grada, kriminal je u porastu, a gradonačelnikova putovanja zapravo su lutanja tijekom kojih on daje nepromišljena obećanja - sukus je razmišljanja gradskih zastupnika Demokratskog centra, koje je u petak na konferenciji za novinare, održanoj u Gradskoj skupštini, iznio Joško Morić. Prema njegovim riječima, nedostatak strategije u gospodarstvu mogao bi uzrokovati povećanje stope prireza u Gradu Zagrebu, iako je ona već sada najveća u Hrvatskoj. </p>
<p>U DC-u pretpostavljaju da će se to dogoditi jer su nedavno doneseni zakoni koji lokalnoj upravi i samoupravi omogućuju da tako postupi, ali i, smatraju u DC-u, zbog nedostatka novca u gradskoj blagajni, koja se popunjava kreditima. </p>
<p>- DC se oštro protivi takvoj inicijativi, kojom se želi ispuniti proračun ispražnjen, među ostalim, i troškovima izbora na koje su građani Zagreba, uključujući i ove u svibnju, izašli nekoliko puta, a svaki njihov izlazak stajao je najmanje šest milijuna kuna, objasnio je Morić. U osvrtu na nedavni posjet gradonačelnika Bandića Gospiću, Morić je rekao kako je riječ o Bandićevim lutanjima. </p>
<p> - Obećao je sufinanciranje kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva, dok u Zagrebu ima toliko zahtjeva za takvim kreditima. Obećao je sufinancirati gradnju stanova, a koliko takvih stanova nedostaje Zagrebu, zapitao se Morić, dodavši kako je riječ o Bandiću i njegovim neumjerenim obećanjima, dok je sam posjet Gospiću ocijenio dobrodošlim. </p>
<p>Tom je prilikom Bandić također izjavio kako Zagreb, zajedno s Vladom, radi na ravnomjernijem razvoju Hrvatske, pa se može postaviti pitanje je li Bandić u Gospiću bio u svojstvu gradonačelnika ili premijera, rekao je Morić. Iz tog se primjera može zaključiti, dodao je, kako je Bandiću malo biti gradonačelnikom, ali pretpostavlja da će on o svojim apetitima najbolje raspraviti sa stvarnim premijerom Ivicom Račanom. </p>
<p>- U Moskvi je, navodno, naručena i Studija o opravdanosti gradnje podzemne željeznice kojom bi se otplatio dio duga. Svi znamo da Studija može pokazati i negativne rezultate, što je onda jedinstveni primjer naplaćivanja dugova, zaključio je Morić. On je također rekao da u DC-u smatraju nedopustivim da se raspravlja o Puškinovom spomeniku u Zagrebu, dok u gradu još nema ni ulice ni trga s nazivom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. </p>
<p>Morić je upozorio građane da ne nasjedaju na jeftine i prozirne promidžbene trikove Milana Bandića. Objasnio je to tako što gradonačelnik u jednom trenutku najavljuje podzemnu željeznicu, u drugom podizanje pruge, a u trećem projekt skijališta na Medvednici, dok svaki od tih projekata stoji milijardu njemačkih maraka, pa je jasno da ni za jednog od njih novca nema. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Bandić otvorio novu sportsku dvoranu</p>
<p>- Školstvo je nezaobilazna stepenica u socijalizaciji hrvatskog čovjeka. Stoga se nadam da će ova sportska dvorana biti okupljalište sesvetske mladeži i izvan školskih aktivnosti, izjavio je u petak, na otvaranju sportske dvorane Srednje škole »Sesvete«, gradonačelnik Milan Bandić. Onima koji postavljaju bombe pred Gradskim poglavarstvom poručio je da će pravna država to riješiti, »a mi ćemo i dalje graditi sportske dvorane«.</p>
<p> Bandićeva izjava kako je dvorana završena u rekordnom roku izazvala je kratko negodovanje među mnoštvom učenika koji su gromoglasnim pljeskom i ovacijama, s tribina dvorane, popratili govornike. Povodom otvaranja dvorane u Srednjoj školi bila je organizirana prava pučka svečanost, s mažoretkinjama, školskim zborom, recitalima te rukometnom momčadi. Očito je gradnja pravih školskih dvorana u Zagrebu još uvijek neuobičajena pojava.</p>
<p>Ravnatelj Srednje škole »Sesvete« Slavko Ivanković poručio je gradonačelniku da i dalje ulaže u učenike jer dobitak je, na tom području, siguran. Gradnju školskih sportskih dvorana podupro je i pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i sport Ferdo Bušić. </p>
<p>Sportska dvorana, površine 3.600 četvornih metara, povezana je zatvorenim mostom sa školskom zgradom. Ukupna investicija, uključujući i uređenje cijelog kompleksa, iznosi 25 milijuna kuna. Radove i uređenje financiralo je Gradsko poglavarstvo. </p>
<p>Nakon programa učenici su gradonačelniku darovali sliku koju je on, pak, darovao najboljoj učenici ili učeniku škole te bacanjem lopte označio početak rukometne utakmice. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Tona i pol namirnica za pomoć Kninu</p>
<p>Maturanti Klasične gimnazije, uz pomoć cijele škole, uspješno su u četvrtak završili trodnevnu humanitarnu akciju za pomoć Kninu, u kojoj su prikupili čak tonu i pol namirnica i higijenskih potrepština. Akcijom »Res, non verba« (Djela, ne riječi) prikupljale su se namirnice poput brašna, šećera, ulja, kompota, čokolina, čokolade, a neki su čak donosili i igračke. Njom su maturanti Klasične gimnazije ostalim maturantima željeli pokazati da se namirnice poput brašna mogu mnogo bolje iskoristiti nego za posipanje građana za vrijeme Norijade. </p>
<p>- Akcija je u potpunosti uspjela. Osim učenika, njoj su se pridružili i profesori, članovi Školskog odbora, članovi Zaklade Klasične gimnazije, pa čak i neki građani. Iako su se većinom prikupljale namirnice, preko Zaklade je nabavljeno oko tri i pol tisuće kuna, za što je na kraju također kupljena hrana, otkrila nam je prof. Anđelka Dukat, ravnateljica škole. </p>
<p>Ravnateljica je kazala kako se nada da će se i ostali zagrebački maturanti prikloniti ovakvim humanitarnim akcijama i dostojanstvenijem proslavljanju mature nego što se to činilo posljednjih godina. </p>
<p>- Prije 30 godina maturanti Klasične gimnazije hodali su po gradu u togama i recitirali Homera i Ovidija. Proslave mature bile su lijepe i decentne, a danas su one postale vandalistički nastrojene i popraćene, primjerice, uništavanjem tramvaja, naglasila je prof. Dukat. </p>
<p>Maturanti Klasične gimnazije svoj će dan proslaviti izletom u Tuhelj, na koji će ići učenici cijele škole. Posljednji školski dan učenici će doći u togama pozdraviti se s ravnateljicom.</p>
<p>Ravnateljica Dukat apelirala je na sve maturante da se civilizirano oproste od svojih škola te da se mladi počnu zrelije ponašati. (sd)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Natjecanje iz hrvatskog jezika</p>
<p>U Osnovnoj školi Matije Gupca u petak je održana Smotra likovnog stvaralaštva učenika osnovnih škola grada Zagreba - LIK. Na smotri se predstavilo 1.050 učeničkih radova iz 53 osnovne škole. </p>
<p>- Tema-poticaj smotre bio je doživljaj prostora na trgovima i ulicama te arhitektonskim objektima u dječjem likovnom stvaralaštvu. Djelatno područje bila je grafika, za razliku od prethodnih dviju godina kada su to bili crtež i slikarstvo, otkrila nam je prof. Davorka Brešan, viši školski nadzornik u Zavodu za unapređenje školstva pri Ministarstvu prosvjete i športa.</p>
<p> Kako je rekla prof. Brešan, učenici su bili podijeljeni u dvije skupine, od prvog do četvrtog, te od petog do osmog razreda. Prva je grupa radila u tehnici monotipije, dok se druga služila kartontiskom i linorezom. </p>
<p>Istoga dana u cijeloj su se Hrvatskoj održala županijska natjecanja, a najbolji radovi s tih natjecanja bit će izloženi na državnoj smotri u svibnju. Kako doznajemo, tada će biti izloženo oko 200 radova, ali će samo 25 najboljih učenika sa svojim učiteljima biti pozvano na sudjelovanje u prigodnim radionicama. Učenici koji osvoje jedno od prva tri mjesta dobit će i diplome, koje se priznaju i boduju pri upisu u srednje škole, osobito pri upisu u Školu primijenjene umjetnosti i dizajna. </p>
<p>- Prilikom ocjenjivanja dječjih radova osobito će važna biti autorova kreativnost, originalnost, osjetljivost na zadani problem, kao i perceptivnost i izražajnost. Pazit će se na uočavanje likovnog i tematskog sadržaja, kao i na estetsku vrijednost djela. Bitno je i kako su iskorišteni prostor i volumen, rekla nam je prof. Brešan. </p>
<p>U petak je održano i Gradsko natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola u znanju hrvatskog jezika. U Osnovnoj školi Josipa Jurja Strossmayera natjecalo se 360 učenika. Natjecanje za srednjoškolce, kojemu je pristupilo 200 učenika, održalo se, pak, u Gornjogradskoj gimnaziji. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Tradicionalna turopoljska utrka </p>
<p>U Velikoj Gorici, na stadionu NK »Radnik«, u subotu 17. ožujka počinje tradicionalna, 9. turopoljska utrka, koja je ujedno službeno prvenstvo Hrvatske u malom maratonu i brzom hodanju. Glavni pokrovitelj utrke je Plemenita općina turopoljska, a prvi će put ona imati i svog službenog pokrovitelja - Atletski savez Hrvatske. </p>
<p>Službeno otvorenje utrke bit će u 9.45, a u 10 sati počinje start za oko 1000 učenika osnovnih škola iz čitave Hrvatske. Hodači startaju u 10.30, a u 11 sati počinje glavna utrka, mali maraton, za koju je već prijavljeno 200-tinjak natjecatelja. U njoj će sudjelovati najjači hrvatski reprezentativci, među kojima i prvak Hrvatske u velikom i malom maratonu Drago Paripović, te natjecatelji iz Slovenije, BiH i Mađarske. Staza, dugačka 21 kilometar, osim Velikom Goricom, prolazi i okolnim mjestima - Velikom Mlakom, Hrašćem, Lukavcem, Lomnicom i Gradićima. </p>
<p>Čitavu utrku popratit će i prigodan program, s nastupom velikogoričkih kulturno-umjetničkih društava i Turopoljskih mažoretkinja. (sva)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Saudijski komandosi oslobodili putnike iz otetog ruskog zrakoplova </p>
<p>MOSKVA, 16. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon 20 sati drama s otetim ruskim putničkim zrakoplovom TU 154 završena je u petak u podne u zrakoplovnoj luci grada Medine u Saudijskoj Arabiji. Akciju oslobađanja otetih putnika obavilo je tridesetak saudijskih komandosa. Međutim, drama nije prošla bez ljudskih žrtava. Troje je poginulo: ruska stjuardesa, jedna putnica, turska državljanka i jedan otmičar. Sedmero putnika je ranjeno.</p>
<p>Službeni izvori tvrde da su stjuardesa i turska putnica pale su kao žrtve terorista. Naime, kako bi u posljednji trenutak spriječli akciju saudijskih komandosa, jedan od terorista je u očajanju prvo nožem zaklao stjuardesu, a zatim ubio i putnicu, tursku državljanku.</p>
<p>Imena poginulih zasad nisu obznanjena. Svi oslobođeni i ranjeni putnici i članovi posade (ukupno ih je bilo 174) prebačeni su u bolnicu radi oporavka od šoka. Prema službenoj verziji, putnički zrakoplov TU 154, koji je u četvrtak poletio iz Istanbula za Moskvu, otela su su četvorica čečenskih terorista. To su braća Aslambek i Supjan Arsajev zatim Muhamed Tokčan te Magomerzijev. Aslambek Arsajev bio je do 1999. godine ministar za sigurnost u vladi predsjednika Čečenije, Aslana Mashadova. Nakon smjenjivanja vodio je svoju brigadu u borbu protiv ruske vojske, a potkraj prošle godine prebjegao je u Tursku. Muhamed Tokčan poznat je svjetskoj javnosti kao terorist. Zajedno sa svojim istomišljenicima 1996. godine oteo je u turskim vodama ruski putnički brod »Euroazija« zahtijevajući oslobađanje čečenskih ekstremista iz ruskih zatvora. Sud u Turskoj osudio je Tokčana i njegove teroriste za otmicu broda na višegodišnju robiju, ali su ga pod pritiskom čečenske dijaspore u Turskoj vlasti pomilovale i prijevremeno pustile na slobodu. </p>
<p>Šef ruske diplomacije Igor Ivanov najavio je u petak da će njegova vlada tražiti izručenje preživjelih terorista kako bi im se sudilo u Moskvi gdje je protiv njih već podignuta optužnica. Međutim, vlasti u Saudijskoj Arabiji poručile su da je prerano govoriti o izručenju terorista i da im se suditi može i u Medini. Saudijske vlasti nisu odobrile ni želju Moskve da iskusniji ruski komandosi dođu u Medinu i da oslobode putnike otetog zrakoplova. Vlasti u Saudijskoj Arabiji navodno su dugo oklijevale prije slanja komandosa u akciju, ali su na to pristale nakon zahtjeva službene Moskve i odbijanja terorista da iz zrakoplova puste putnike prije polijetanja prema Afganistanu.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zagonetna smrt Riječanina u udinskom zatvoru</p>
<p>RIJEKA, 16. ožujka</p>
<p> - Riječanin Zlatko Veber (46), zvani Čep je 10. ovog mjeseca pritvoren u zatvoru u Udinama (sjeverna Italija), tri dana kasnije je umro od, kako je službeno izviješteno, suspektne embolije pluća, a njegova žena je za smrt muža doznala 15. ovog mjeseca, kad su joj to došla priopćiti dva hrvatska policajca. Što se točno dogodilo? To zanima brojne Riječane, obzirom da je pokojni Veber, na određeni način, bio »javna osoba« u Rijeci. </p>
<p>Pokojni Veber je u subotu, 10. ožujka ove godine, iz Rijeke osobnim automobilom, registriranim na ženino ime krenuo u Italiju. Kod Udina, oko 11 sati, zaustavila ga je i uhitila talijanska policija. S njim je u vozilu bio i jedan maloljetnik iz Rijeke. Prilikom pretresa u automobilu su pronađena tri para tenisica, jedne traperice, jedan krivotvoreni dokument na njegovo ime, (nismo uspjeli saznati koji), te »iglica« koja se rabi za skidanje kodne zaštite na odjeći. Veber je sproveden u udinski zatvor, po maloljetnika su iz Hrvatske došli roditelji, a, budući da je taj Veber bolovao od šećerne bolesti, njegova žena je, nakon što je saznala da je uhićen, nazvala zatvor u Udinama i rekla im kakvu terapiju trebaju davati njezinu mužu. Nakon toga sve do 15. ovog mjeseca nije imala nikakvih vijesti o Zlatkovoj sudbini. Navečer tog dana na vrata su joj pozvonila dva hrvatska policajca, a ona je mislila da će pretražiti stan. Međutim, zapodjenuli su razgovor o Zlatku, pitali su gdje je on, kad ga je zadnji put vidjela..., i na kraju joj rekli da je umro u zatvoru u Udinama, ali nisu znali reći od čega. </p>
<p>U Rijeci je poznato da je Veber imao manjih problema s talijanskom policijom zbog šverca robe iz Italije u Hrvatsku, ali je to do sada rješavano plaćanjem novčanih kazni. Veber nije imao izgon iz Italije, što govori da njegovi grijesi u toj zemlji nisu bili veliki, jer Talijani često daju izgon i za dosta »male« prekršaje. Je li ga policija slučajno zaustavila? Je li netko prijavio policiji krađu i zapisao broj Veberovog automobila. Zašto o njegovoj smrti dva dana nije obaviještena žena mu u Rijeci? To su samo neka od pitanja koja se nameću u »slučaju Veber«. Medicinski stručnjaci su nam ukratko pojasnili da je šećerna bolest mogla pridonijeti emboliji pluća, ali dok se ne vidi kompletna dokumentacija, teško je govoriti o stvarnom uzroku smrti. Ima i onih koji sumnjaju da je nad Veberom počinjeno nasilje, ali s medicinskog gledišta nije tipično da netko dobije plućnu emboliju od premlaćivanja. </p>
<p> U petak u 16 sati, od generalnog konzula RH u Trstu Vjekoslava Tomašića u Dopisništvo Vjesnika u Rijeci pristiglo je kratko pismeno priopćenje, izdano na traženje novinstva, u kojem se navodi, da je Veber 13. ožujka preminuo od »suspektne embolije pluća«, kako je naš generalni konzulat izvijestila nadležna zatvorska uprava iz Udina istoga dana. Generalni konzulat RH zatražio je od nadležnog državnog predstavnika u pokrajini Udine zaduženog za javnu sigurnost, cjelovito i podrobno ispitivanje ovog slučaja. (Damir Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Truplo mužjaka sredozemne medvjedice obducirat će u Zagrebu</p>
<p>DUBROVNIK, 16. ožujka</p>
<p> - Truplo uginule sredozemne medvjedice, što su ga u četvrtak pronašli korčulanski ribari u uvali Ripna, u petak je transportirano u Zagreb, potvrdili su novinarima stručnjaci iz zagrebačkog Prirodoslovnog muzeja.</p>
<p> Medvjedica će prvo biti ostavljena na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, kako bi se obavila obdukcija što će po prvi put biti izvedeno u Hrvatskoj, a potom će se dostaviti Prirodoslovnom muzeju gdje će njezini ostaci biti preparirani i pohranjeni.</p>
<p> Inače prema dosadašnjim saznanjima radi se o mladom mužjaku dužine 1,8 metara, a ujedno je potvrđen i nalaz korčulanskog veterinara Sergija Vilovića da je životinja bila živa kad je prispjela na obalu.</p>
<p> Trenutačno se samo nagađa da je medvjedicu tako visoko (sedam metara) možda moglo izbaciti more, jer stručnjaci su još uvijek oprezni u izjavama na koji je način dospjela na obalu, a nema ni konačne potvrde da je uginula zaglavljena u pukotini.</p>
<p> Drašo Holcner iz Prirodoslovnog muzeja kazao je, među ostalim, kako smatra da je sredozemna medvjedica kao vrsta izumrla na Jadranu, a da je ova jedinka tek zalutala iz Grčke ili Turske, gdje još žive kolonije tih životinja. Dodao je kako je ovo što se dogodilo upozorenje kako ubuduće moramo postupati s vrstama koje su na rubu izumiranja.</p>
<p> Iz korčulanske Udruge Modro-zelenih najavljuju, pak, da će tražiti povrat prepariranih ostataka sredozemne medvjedice.</p>
<p> S obzirom da se one kreću u paru, u Udruzi prepostavljaju da se negdje u moru nalazi i ženka.</p>
<p> Stoga će, kažu, angažirati i ronioce koji će provjeriti podvodne ulaze u špilje, a same ribare, koji danas navodno spominju da su životinju prvi put vidjeli prije oko mjesec dana, upozoriti da obavijeste o svakoj možbitnoj pojavi sredozemne medvjedice. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pulski filmski festival dobiva novo ime i održat će se u lipnju</p>
<p>PULA, 16. ožujka</p>
<p> - Ovogodišnji Filmski festival u Puli postat će međunarodni i od 22. do 30. lipnja održat će se pod nazivom 48. Pula Film Festival, sa željom da se i u naslovu istakne pulski festivalsko-filmski kontinuitet. </p>
<p>To je rekao uz ostalo to direktor toga Festivala i pulski dogradonačelnik Armando Debeljuh na konferenciji za novinare ovoga petka, kojom prigodom je po ovlaštenju festivalskog vijeća koje je zasjedalo u Zagrebu prije dva dana predočio javnosti festivalski program i financijsku konstrukciju.</p>
<p> Prema Debeljuhovim riječima u Puli i Areni, ali i dijelu istarskih središta odvijat će se praktički dva usporedna filmska festivala: nacionalni hrvatski i međunarodni europski.</p>
<p> Što se hrvatske filmske produkcije tiče, u Puli se očekuje šest filmova, a europske kinematografije bit će zastupljene s 35 filmova, od čega će 10 do 12 ući u konkurenciju za nagrade.</p>
<p> Ostalo će biti panorame nacionalnih kinematografija ili pojedinih autora, uz brojne popratne sadržaje.</p>
<p> Tako će, primjerice, za vrijeme festivala biti upriličena i izložba crteža poznatog poljskoga režisera Andrzeja Wajde, kao i kamp mladih sineasta s izborom kratkometražnog eksperimentalnog i alternativnog filma.</p>
<p> Festivalski program iz Arene dijelom će se prikazati u Poreču, Rovinju i Pazinu, a u samom središtu festivala filmski stožer bit će tradicionalno u Istarskome narodnom kazalištu.</p>
<p> Što se, pak, tiče financiranja ovako temeljito redizajniranog festivala, po odluci festivalskog Vijeća za njega će se osigurati 3,896.000 kuna, odnosno trostruko više od prošlogodišnje festivalske manifestacije.</p>
<p> Ministarstvo kulture RH sudjelovat će sa 1,5 milijuna kuna, Istarska županija sa 700.000, grad Pula namiruje 800.000, a ostalo će se pribaviti od sponzora pa dijelom i ulaznica. (M. Urošević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Utopija ili tek poticaj? </p>
<p>U Trakošćanu se održava konferencija na kojoj će u dva dana kulturni djelatnici raspravljati o nacrtu dokumenta pod nazivom »Strategija kulturnog razvitka Hrvatske« / Ministar Vujić najavio promotivnu akciju Bijeli kvadrat kulture / U polemičnoj raspravi sudjelovali Vladimir Maleković, Josip Bratulić i drugi </p>
<p>TRAKOŠĆAN, 16. ožujka</p>
<p> - Nakon uvodnih izlaganja, kojima je otvoren dvodnevni skup što ga je Ministarstvo kulture upriličuje u petak i subotu u Trakošćanu o nacrtu dokumenta koji nosi naziv »Strategija kulturnog razvitka Hrvatske«, na kojem sudjeluju brojni kulturni djelatnici, činilo se da će prvi dio konferencije proteći u čitanju već poznatih načelnih polazišta nove kulturne politike da u diskusiji temperaturu nisu podignuli istupi Vladimira Malekovića, Emilija Marina, Paola Sfecija i Josipa Bratulića. Ti su diskutanti, za razliku od većine prethodnih, iznijeli kritičke opaske. </p>
<p> U uvodnom slovu ministar Antun Vujić iznio je temeljne odrednice kulturne politike kojoj je on na čelu. Nastale kulturne promjene odraz su političkih promjena koje su desetljetni monizam zamijenile pluralizmom, koji je napokon otvorio posve slobodan put kritici. Pozvao se na transparentnost u radu i odlučivanju, na nov materijalni položaj kulture, koji je vidljiv u većem proračunskom novcu namijenom kulturi, kao i jačanju alternativnih oblika financiranja. Tomu treba dodati nove porezne zakone kojima je trasiran put suvremenog menadžerstva u kulturi, a uskoro će krenuti promotivna akcija Bijeli kvadrat kulture kojoj je nakana upozoriti na alternativne načine financiranja kulture i na njezino ukupno značenje za društveni razvitak. Ministar se osobito zalaže za nov način vredovanja kulture, u čemu će presudu ulogu imati kulturna vijeća. Ljudski resursi, koji podrazumijevaju obrazovanje i znanost, paradigma su, po Vujićevim riječima, budućega kulturnog razvitka.</p>
<p> Biserka Cvjetičanin upozorila je kako su pojmovi umreženo društvo i umrežena kultura, nastali prije 15 godna, danas prevladani pa se sada rabi pojam 24-satnog društva. Kulturna trgovina novi je pojam kojemu je sve podređeno. To konkretnije znači da joj nacionalne politike moraju otvoriti sva vrata i omogućiti prodor na slobodno međunarodno tržište. Kulturna politika u 21. stoljeću mora redefinirati svoj identitet. Tako se sada, po Biserki Cvjetičanin, nalazimo na početku početaka. </p>
<p> Vjeran Katunarić, kao voditelj projekta, objasnio je kako je nastao taj temeljni dokument, koji nudi analizu zatečenog stanja, razvojne ciljeve te moguće instrumente provedbe. Gvozden Flego upozorio je da je školskom sustavu u tom opsežnom nacrtu trebalo posvetiti više pozornosti, baš kao i visokoškolskom obrazovanju, te da je nedovoljno iskorišten niz kulturnih potencijala, kakve su primjerice Dubravčke ljetne igre. Rade Kalanj pokušao je odgovoriti na upite treba li nam taj nacrt, koji na kraju ostaje na margini odlučivanja. Zadovoljstvo što je, napokon, upotrebljen termin »kulturni razvitak«, kakav se prema njemu nije želio rabiti u proteklih 10 godina - izrazio je Žarko Paić. </p>
<p>Vladimir Maleković je pomalo ironijski dodao kako je Strategija pretočena u brošuru mudra, ali da ne naznačava izvore sredstava za tu dugoročnu koncepciju. Zamjerio je svim navedenim stratezima što su se tako uplašili sintagme »nacionalna kultura«, pa ona ni jednom nije upotrijebljena u čitavu tekstu. »To u planiranju budućeg razvitka može biti pogubno. Pogubno je stoga jer sve nas ovih godina i stoljeća nije održala ekonomija. već kultura«, naglasio je Maleković. Okomio se na sintagmu »kulturna industrija«, upozoravajući da je ona civilizacijski činilac i rabi se i izvan kulture, te da ona ne služi očuvanju razine umjetničkoga djela, već da ga često razara. »Nisam za to da se tradicija napusti kao neokonzervativizam i da se baš sve okrene mladoj umjetnosti«, rekao je Maleković. zamolivši da rasprava uključi i rezultate žive prakse jer nije istinito da je stanje u kulturi katastrofično. </p>
<p>Josip Bratulić primjećuje da ciljevi Strategije nisu potpuno jasni, te je dodao kako ga je iznenadila formulacija u kojoj se kaže da se mala proračunska sredstva trebaju dodjeljivati projektima pukog preživljavanja, kakvi su Matica hrvatska i programi nacionalnih manjina. Ta je formulacija, po njegovu sudu, uvredljiva za Maticu, koja nije samo puki nakladnik, već nositelj kulturnog razvitka u mnogim sredinama diljem Hrvatske.</p>
<p> Emilio Marin ne slaže s konstatacijom koja kaže da muzejsku djelatnost treba izvući iz stanja recesije, on to opovrgava europskom razinom djelovanja i rada svih pet arheoloških muzeja u Hrvatskoj, domećući kako jedino plaće muzealaca nisu europske. Paolo Sfeci opominje kako se premala sredstva izdvajaju za glazbenu djelatnost. Nansi Ivanišević kazala je kako je čitajući Strategiju imala dojam da živimo na dva različita planeta. Navela je primjer splitske kulturne sredine u kojoj je stanje katastrofično. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Seks, droga i politika</p>
<p>Film »Trgovina« (»Traffic«) Stevena Sodebergha s pet oscarovskih nominacija stigao u domaće kino dvorane / Začarani krug droge između policije, studenata, političara i besposličara od Meksika do SAD </p>
<p>Nakon što je redatelj Steven Sodebergh početkom prošle godine izašao s filmom »Erin Brockovich«, kojim dominira Julija Roberts,već tada je bilo jasno da će on voditi bitku za Oscare. No, nitko nije pomišljao da će Sodebergh iste godine konkurirati samom sebi s još jednim odličnim filmom - »Trgovina« (»Traffic«). </p>
<p>Upravo se to dogodilo nakon što je »Traffic« dobio i pet nominacija (najbolji film, najbolji redatelj, najbolja sporedna muška uloga Beniciu Del Toru, najbolji adaptirani scenarij Stephenu Gaghanu i najbolja montaža Stephenu Mirrioneu). </p>
<p> Pohvale su sasvim opravdane jer radi se o aktualnoj vrućoj temi trgovine drogom, sjajnim glumačkim individualcima i modernoj režiji, koja je mješavina dokumentarne drame i socijalno političke sapunice. </p>
<p>Kritičar The New York Timesa je ustvrdio kako je »Traffic« - »multikulturalna jazz simfonija, neusklađenih glasova, ali kojima su zajedničke varijacije sličnog nezadovoljstva«.Upravo to i jest ovaj film, s jedne strane »prava« američka priča, a s druge opet tako univerzalna i prepoznatljiva, aktualna za cijeli svijet.</p>
<p> Film »Traffic« nastao je kao amerikanizirana verzija britanske televizijske serije »Traffik« iz 1989. godine, koja se bavila putovima droge od Pakistana do Britanije. Kod Sodebergha drama počinje u blještavilu sunčanog Meksika kao neka ironična najava mračnog iščekivanja. Javier Rodriguez (Benicio del Toro) nepoznati je pogranični policajac, a radi za generala Salazara, koji ga je unovačio da mu pomogne ometati domaće kokainske kartele. No, ti karteli su postali dijelom cjelokupnog društva, neka vrsta hobotnice s krakovima u svim segmentima vlasti i naroda, pa čak i odlučni general nije imun, niti onaj kakvim se predstavlja. </p>
<p>Njegov američki »dvojnik« je Robert Wakefield (Michael Douglas), državni tužitelj Ohia, izabran od američkoga predsjednika da bude voditelj akcije u borbi protiv droge na nacionalnoj razini. Ambiciozan i beskompromisan, i on zadatak prihvaća s užitkom sve dok ne otkrije »svoju stranu hobotnice«, svjestan kako se poprilično zavarava vodeći »ratove u prazno«. Drama je tim naglašenija što Wakefield ubrzo otkriva da je i njegova jedina kćerka, srednjoškolka, ovisnica o kokainu. </p>
<p>Sodebergh time postiže savršenu ironičnu elipsu, tako da mu nije potrebna nikakva didaktička opaska, tek mučno oslikavanje djevojčina srozavanja do potpuna poniženja, prostitucije i nemoći. </p>
<p>Ostaje pitanje koje svi postavljamo - kako je stigla i kojim putovima droga meksičkih kartela do nje i mnogih drugih mladih? Uz priču o dvojici američkih policajaca koji pokušavaju na svoj pošten i obično tragičan način doprijeti do istine ili barem do nekih od njezinih sudionika, počinitelja ili svjedoka, tu je i četvrta usporedna priča o Carlosu Ayalau (Steven Bauer), jednom od drogaških mogula, koji uživa idiličan obiteljski život u kalifornijskom sveučilišnom mjestu La Jolla, a kada biva uhapšen, njegova trudna supruga Helena (Catherine Zeta-Jones) u početku biva šokirana jer se cijelo vrijeme zanosila kako joj je muž pošteni biznismen.</p>
<p>Ipak, zaprepašćuja je brzina njezine transformacije i način kojim do jučer naivna i blaga trudna kućanica okreće kartu, prilagođujući se situaciji i preuzimajući nadzor nad beskrupuloznom drogaškom trgovinom...</p>
<p>Četiri usporedne priče, neke od njih isprepletene, sve o istom »businessu«, mnogo različitih junaka i mjesta događaja od Tijuane, Cincinnatija, Washingtona do San Diega, od predgrađa Ohia do meksičke pustinje i Bijele kuće...Svi su u igri u ovom poslu vrijednom milijarde dolara. I nitko nije nevin, nitko nije »čist«, nema dobrih i loših junaka, svi su »ubojice« i »žrtve«, svaki od njih je s obje strane nišana. </p>
<p>To je i najveća vrijednost ovog filma, ta njegova sjajna scenaristička podloga koja omogućava dokumentarnu raspršenost i uvjerljivost. Problem je zadnjih pola sata u kojima film gubi ritam i snagu, prevarajući se u afektiranu, našmiranu hollywoodsku sapunicu slatkaste poente i namještenih poruka. Šteta.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Sa žarom i ljubavlju</p>
<p>Salon Očić / Predstavljen novi komorni sastav New sax quartet </p>
<p>Iznenadna prigoda pružila se New sax quartetu, novom komornom sastavu mladih saksofonista da se prvi put predstave u Zagrebu i to na petom koncertu ciklusa »Iz salona Očić«. U četvrtak, 15. ožujka, uskočili su, naime, u program sezone kućnih koncerata umjesto najavljenog Kvarteta violončela salona »Očić«.</p>
<p> Bio je to veliki izazov za mlade umjetnike, koji su oni iskoristili u velikom stilu, te posve opravdali iskazano im povjerenje, ne samo u intimnom krugu oduševljenih članova Društva za promicanje orguljske glazbene umjetnosti »Franjo Dugan«, već i pred širim auditorijem u izravnom prijenosu na Trećem programu Hrvatskoga radija urednika i voditelja Branka Magdića.</p>
<p>Nikola Fabijanić, sopran saksofon, Tomislav Žužak, alt saksofon, Ivan Pavić, tenor saksofon, i Damir Horvat, bariton saksofon, ambiciozno i s očitim žarom i ljubavlju nastavljaju putem koji su utrli njihovi stariji kolege iz afirmiranog i nadaleko poznata Zagrebačkog kvarteta saksofona, čiji je voditelj Dragan Sremec ujedno bio ili jest njihov profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Redom vrsni solisti, koji još traže pravo mjesto pod suncem struke, bilo kao studenti ili diplomanti željni usavršavanja u prijestolnici saksofonista - Parizu ili zaposleni kao pedagozi ili orkestralni muzičari, oni svoje znanje, stečeno na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, bruse i njeguju u najdelikatnijem, ali i najkorisnijem poslu - komornom muziciranju. Tu se individualne solističke ambicije i kvalitete usmjeruju na sklad međusobnog korespondiranja i nalaženja povezne niti koja će ih ujediniti u pogledu jedinstvene tonske slike i stilske interpretacije. </p>
<p>Sve je to došlo do izražaja u programu koji je, s jedne strane, donio novo zanimljivo viđenje baroknog »Talijanskog koncerta« Johanna Sebastiana Bacha, a s druge strane zvukove 20. stoljeća od »Povijesti tanga« (Bordel 1900 - Night club 1960) Astora Piazzolle, preko filmske glazbe Nina Rote (Passarella), do Gershwinove »Lize« i ulomaka iz opere »Porgy i Bess« (u kojima je sudjelovao kao gost vrsni mladi kontrabasist Dubravko Palanović), te se završilo uzbudljivim plesnim ritmovima Albenizove »Seville« i Dobschinskijeva »Dob's Boggia«.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Koncert »Pozdrav proljeću« 17. ožujka</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog 17. ožujka održat će se tradicionalni koncert »Pozdrav proljeću«, na kojemu će sudjelovati Tamburaški orkestar HRT-a i ansambl narodnih plesova i pjesama »Lado«, najavljeno je na konferenciji za novinare. </p>
<p>Ovogodišnji koncert bit će u duhu tradicije i visoke profesionalne kvalitete, a kao gosti nastupit će pjevači Vinko Coce i Višnja Korbar, rekao je Dubravko Majnarić, umjetnički direktor dvorane Lisinski. Prvi dio programa bit će posvećen hrvatskoj i svjetskoj narodnoj glazbi, te umjetničkim skladbama za tamburaški orkestar, dok će se u drugom dijelu izvesti pjesme nadahnute Zagrebom, rekao je Josip Guberina, ravnatelj ansambla Lado. Dirigent Tamburaškog orkestra HRT-a Siniša Leopold, pod čijim će se ravnanjem koncert održati, podsjetio je da Orkestar HRT-a ove godine obilježava 60 godina djelovanja i predstavljanja hrvatske narodne glazbe na radiju i televiziji. Ansambl Lado osnovan je 1949. sa zadaćom da istražuje, prikuplja i prikazuje najljepše primjere hrvatske glazbene i plesne tradicije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Groteske i kolaži Ive Kaline</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Izložba pod nazivom »Ivo Kalina« (1925.-1995.), sastavljena od dvaju bitnih dijelova velikog Kalinina opusa - groteske i kolaža, otvorena je u Galeriji Forum u Zagrebu. </p>
<p> Govoreći o prvome dijelu izložbe (groteskama), Ervin Dubrović istaknuo je kako su to djela s početka 60-ih godina gestualne apstrakcije. Te groteske, odnosno lica, povod su za šalu i slikarsku akciju, rekao je, dodavši kako se radi više o krokijima nego slikama. Groteske su, naglasio je, bile skrivene od javnosti i viđene su tek sporadično. Usporedio je dio toga opusa s Kulmerovim i Murtićevim djelima, prateći razvoj te trojice hrvatskih umjetnika. O drugome dijelu izložbe - kolažima - govorio je Zvonko Maković, podsjetivši da je Kalina bio veliki majstor enformela, a da je isto tako dragocjen njegov prinos kolažu u hrvatskoj umjetnosti, koji je bio potpuno zanemaren. Izložba je pravi susret s velikim slikarom u sažetu izboru. To su djela nastala spontano i predstavljaju autorov ludizam, napomenuo je Maković. Na otvorenju najavljeno je da će potkraj ožujka biti predstavljena knjiga Ervina Dubrovića »Dobro jutro, gospodine Kalina«. Izložbu je u nazočnosti brojnih posjetitelja otvorio gradonačelnik Milan Bandić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Raznolikost fotografskih pristupa </p>
<p>Muzej suvremene umjetnosti / Otvorena izložba pod nazivom »Fotoumjetnost« / Riječ je o 60-ak fotografija suvremenih njemačkih umjetnika / Izložba je ostvarena u suradnji s njemačkim Institutom za odnose s inozemstvom (IFA)</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Radovi osmero njemačkih umjetnika predstavljeni su na izložbi pod nazivom »Fotoumjetnost« koja je otvorena u četvrtak na večer u Muzeju suvremene umjetnosti. Riječ je o osam umjetničkih cjelina (bračni par Blume predstavlja jednu cjelinu), od kojih se svaka može shvatiti kao svojevrsna mini-retrospektiva opusa: Dietera Appelta, Ane i Bernharda Glumea, Thomasa Florshuetza, Jurgena Klaukea, Astrid Klein, Figmara Polkea, Klausa Rinkea i Katharine Sieverding. Ravnateljica MSU mr. Snježana Pintarić je rekla da se radi o neobičnom pogledu na suvremenu njemačku fotoumjetnost. Izložbu je MSU organizirao u suradnji s Institutom za odnose s inozemstvom (IFA) iz Stuttgarta i zagrebačkim Goethe-institutom.</p>
<p>Izložba, po autoru koncepcije Wulfu Herzogenrathu, predstavlja osam različitih generacija na njemačkoj suvremenoj umjetničkoj sceni. Izložba pridonosi rasvjetljavanju fenomena fotografskog medija u sklopu suvremene likovne umjetnosti u proteklih nekoliko desetljeća na primjerima njemačke umjetničke scene, za koju se smatra da je bila i da je i danas jedan od pokretača europskih i svjetskih umjetničkih zbivanja. Šezdesetak djela na zagrebačkoj izložbi predstavljaju izbor iz fotografskog rada umjetnica i umjetnika u čijem je opusu kroz duže razdoblje fotografija zauzimala središnje mjesto ili su se pak fotografijom koristili ravnopravno s drugim medijima poput slikarstva, grafike, performansa i slično. Razlike koje oni ističu u svom pristupu fotografiji dolaze do izražaja u izboru različitih formata, eksperimenata s kemijskim procesima, kombinacijama i izborom motiva, povratkom na amatersku, reportažnu i reklamnu fotografiju, stvarajući isključivo tehnikom fotografije kompozicije koje dovode u pitanje učinak svakodnevne bujice slika u masovnim medijima.</p>
<p>Postav »Fotoumjetnost« otvorio je predsjednik Instituta za odnose s inozemstvom (IFA) i ugledni njemački političar Alois von Waldburg-Zeil. Tom prigodom je kazao da je IFA-e osnovana 1917. godine u Stuttgartu, a zadatak te institucije je predstavljanje visokih dosega njemačke umjetnosti u svijetu. Težište programa leži na suvremenoj umjetnosti, kazao je Alois von Waldburg-Zeil i dodao da su u njihovu programu podjednako zastupljene sve vrste likovne umjetnosti. </p>
<p>Naravno, naglasio je, kulturna razmjena nije jednosmjerna jer IFA u svojim galerijama u Bonnu i Stuttgartu postavlja izložbe suvremene umjetnosti iz drugih zemalja.</p>
<p>Kustos i koordinator izložbe »Fotoumjetnost«, koja se može razgledati do 8. travnja, jest Tihomir Milovac.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Borromini okom kamere </p>
<p>DUBROVNIK, 16. ožujka</p>
<p> - »Francesco Borromini i Rim« naziv je izložbe fotografija talijanskoga fotografa Franca Tibaldia, koja je otvorena u dubrovačkom Kneževu dvoru. To su fotografije na kojima su prikazani radovi velikoga talijanskog arhitekta i možda najvećega autora talijanske barokne arhitekture Francesca Borrominija. Izložbu su organizirali Talijanski kulturni institut u Zagrebu i Međunarodno središte hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku te Dubrovački muzeji. Prigodnim riječima o izložbi, životu i radu Francesca Borrominija govorili su ravnatelj Dubrovačkih muzeja Vlaho Benković, ravnateljica Međunarodnoga središta hrvatskih sveučilišta Ivana Burđelez te, u ime Talijanskoga kulturnog instituta, Grytzko Mascioni. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Boroš u trećem kolu, Primorac ispao</p>
<p>Kao i prošlih godina, Zoran Primorac se rano oprostio od zagrebačkog »Pro Tour« turnira, u 2. kolu eliminirao ga je Tajvanac Chi-Yuan Chuan / Tamara Boroš nastupit će u 3. kolu, a u 2. kolu su ispale Andrea Bakula i Eldijana Aganović / Parovi Primorac i Tošić te Boroš i Aganović u 2. kolu</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Zoran Primorac nije se uspio kvalificirati u treće kolo Otvorenog prvenstva Hrvatske. Bolji od njega u petak je bio Kinez iz Tajvana, Chi-Yuan Chuan 3-1. Nakon što u prvom kolu Primorac nije ni morao odigrati naročito kvalitetno da bi pobijedio Japanca Watanabea, Tajvanac je bio daleko zahtjevniji suparnik.</p>
<p>Tamara Boroš je u prvom kolu imala tek lakši trening s Francuskinjom Anne-Sophie Gourin, a i Rumunjki Adriani Nastase je u drugom kolu prepustila samo mrvice. Tamara u pravilu ne gubi od lošijih igračica, a obje njezine prve suparnice kvalitetom su daleko od najbolje europske stolnotenisačice. Rezultat je bio lakih 3-0 (13, 13, 6).</p>
<p>Andrea Bakula je u prva dva seta meča s bivšom europskom prvakinjom Mariom Svensson ostavljala dojam igračice koja taj dvoboj nikako ne može izgubiti, no nakon toga je naprosto nestala sa stola i izgubila 2-3 (18, 18, -16, -16, -9). Šteta, jer Svensson sigurno više nije igračica koja bi za Bakulu trebala predstavljati nekakav poseban problem i ovu je pobjedu dobila na iskustvo, a ne naročito dobru igru.</p>
<p>Sasvim drugi slučaj bio je sa suparnicom Eldijane Aganović u drugom kolu, njemačkom Kineskinjom Jie Schöpp. Opasna defanzivka i dalje je pretvrd orah za većinu europskih igračica, a kako ni Aganović nije iznimka, Schöpp je slavila 3-0 (11, 19, 21).</p>
<p>Najljepši dvoboj dana vidjeli smo u jutarnjoj igri parova. Zoran Primorac i Roko Tošić sudarili su se s jednim od najboljih europskih parova, Jugoslavenima Grujićem i Karakaševićem, protiv kojih svaki poen treba uistinu odraditi. Nakon relativno lagano dobivenog prvog seta, za naše su igrače započeli problemi i u jednom trenutku svima se učinilo kako će u sljedeće kolo Jugoslaveni. No, ključne poene Primorac i Tošić su odigrali iznimno dobro, pobijedili 2-1 (17, -13, 21), pa će u subotu u 11.30 sati igrati protiv švedskog dvojca Persson i Hakansson.</p>
<p> l Rezultati stolnotenisača, 1. kolo: PRIMORAC (HRV) - Watanabe (Jap) 21-11, 21-11, 21-5, Chen (Aut) - I. JUZBAŠIC (HRV) 21-13, 19-21, 21-19, 21-11, JIANG (HRV) - Varin (Fra) 25-23, 21-12, 18-21, 18-21, 21-18; 2. kolo: PRIMORAC (HRV) - Chuan (Taj) 1-3;</p>
<p>parovi, 1. kolo: PRIMORAC, TOŠIĆ (HRV) - Karakašević, Grujić (Jug) 21-17, 13-21, 23-21;</p>
<p>stolnotenisačice, 1. kolo: BOROŠ (HRV) - Gourin (Fra) 21-13, 21-12, 21-7, BAKULA (HRV) - Ellö (Mađ) 21-12, 19-21, 21-18, 21-7, AGANOVIĆ (HRV) - Müller (Niz) 21-17, 21-15, 21-23, 21-16, Nishii (Jap) - PAOVIĆ (HRV) 21-18, 21-16, 21-18, Steff (Rum) - VAIDA (HRV) 21-16, 21-14, 21-17;</p>
<p>2. kolo: BAKULA (HRV) - Svensson (Šve) 21-18, 21-18, 16-21, 16-21, 9-21, BOROŠ (HRV) - Nastase (Rum) 21-13, 21-13, 21-6, AGANOVIĆ (HRV) - Schöpp (Njem) 11-21, 19-21, 21-22;</p>
<p>parovi, 1. kolo: BOROŠ, AGANOVIĆ (HRV) - Niu, Bai (Kin) 10-21, 13-21.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Osnovan Hrvatski paraolimpijski odbor</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Tri nacionalna sportska saveza osoba s invaliditetom osnovala su Hrvatski paraolimpijski odbor (HPO).</p>
<p>Na Osnivačkoj skupštini su sudjelovali predstavnici Hrvatskog sportskog saveza gluhih, Sportskog saveza slijepih i Saveza udruga sportaša u kolicima. Zaključeno je kako će HPO zatražiti članstvo u Hrvatskom olimpijskom odboru (HOO).</p>
<p>Na skupštini je prihvaćen i Statut kojim se predviđa mogućnost učlanjenja svih nacionalnih sportskih saveza osoba s invaliditetom, sukladno međunarodnoj organizaciji u ovom dijelu sporta.</p>
<p>Sjedište HPO-a bit će u Zagrebu, a za prvog predsjednika izabran je Marijo Lušić, predstavnik gluhih sportaša u skupštini HPO-a i član rukometne reprezentacije koja je na zadnjem SP osvojila zlatnu medalju.</p>
<p>Osnivanjem HPO-a stvaraju se mogućnosti razvoja sporta osoba s invaliditetom i to svih kategorija, bez opasnosti bilo kakve diskriminacije prema bilo kojem invaliditetu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Unatoč porazu Ivanišević zadovoljan </p>
<p>INDIAN WELLS, 16. ožujka</p>
<p> - Nakon pobjede protiv Thomasa Enqvista, hrvatski tenisač Goran Ivanišević najavio je neizvjestan okršaj protiv Jevgenija Kafeljnikova u osmini finala ATP turnira u Indian Wellsu. Četrnaesti međusobni dvoboj Ivaniševića i Kafeljnikova ponudio je odličan tenis, no četvrtfinale je izborio 27-godišnji Rus 5-7, 6-2, 6-3 pobjedom. Tek četvrta pobjeda Kafeljnikova, 10 je okršaja Ivanišević okončao u svoju korist. Istina, 80. tenisač svijeta dobio je prvi set 3. kola na 2.95 milijuna američkih dolara vrijednom turniru, Kafeljnikov je bio na rubu sloma...</p>
<p>- Možda bih ga potpuno slomio da sam uspio zadržati servis u prvom gemu drugog seta. No, unatoč tome, on je odlično igrao. Igrao sam protiv njega mnogo puta i znao sam da moram raditi za svaki poen. Kafeljnikov ne griješi mnogo, nema besplatnih poena. Jedna kraća lopta, jedan kraći retern i gotovo je... Ipak, svi su rekli da sam odlično igrao. Trebaju mi ovakvi mečevi, trebaju mi mečevi protiv ovakvih igrača i sve će biti mnogo bolje. Igrao sam dobro, on je igrao bolje i pobijedio, komentirao je Ivanišević.</p>
<p>l Rezultati tenisači, osmine finala: Gambill - Kuerten (1) 7-6 (5), 6-4, Sampras (3) - Grosjean (16) 6-1, 7-6 (7), Agassi (4) - Kiefer 6-4, 5-7, 6-4, Hewitt (6) - Ulihrach 6-2, 6-4, Kafeljnikov (7) - Ivanišević 5-7, 6-2, 6-3, Rafter (11) - Corretja (8) 4-6, 6-3, 6-4, Lapentti - Henman (10) 6-4, 6-4, Escude - Clement (13) 6-1, 6-2;</p>
<p>tenisačice, polufinale: Clijsters (14) - Hingis (1) 6-2, 2-6, 6-1, S. Williams (7) - V. Williams (3) bez borbe. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Trulli najbrži na treningu za VN Malezije</p>
<p>SEPANG, 16. ožujka</p>
<p> - Talijan Jarno Trulli u bolidu Jordana najbrže je vozio prvi slobodni trening uoči nedjeljne Velike nagrade Malezije u formuli 1.</p>
<p>Trulli je na stazi Sepang imao brži krug od svjetskog prvaka i pobjednika prve utrke u Australiji, Michaela Schumachera, i njegovog kolege iz Ferrarija, Brazilca Rubensa Barichella.</p>
<p> l Rezultati treninga: 1. Jarno Trulli (Ita) Jordan 1:38.846 min, 2. Michael Schumacher (Njem) Ferrari 1:38.929, 3. Rubens Barrichello (Bra) Ferrari 1:38.931, 4. David Coulthard (VB) McLaren 1:39.300, 5. Eddie Irvine (VB) Jaguar 1:39.520, 6. Mika Hakkinen (Fin) McLaren 1:39.861, 7. Heinz-Harald Frentzen (Njem) Jordan 1:40.197, 8. Luciano Burti (Bra) Jaguar 1:40.211, 9. Olivier Panis (Fra) BAR 1:40.229, 10. Ralf Schumacher (Njem) Williams 1:40.617, 11. Jacques Villeneuve (Kan) BAR 1:41.003, 12. Nick Heidfeld (Njem) Sauber 1:41.027, 13. Giancarlo Fisichella (Ita) Benetton 1:41.375, 14. Kimi Raikkonen (Fin) Sauber 1:41.592, 15. Jos Verstappen (Niz) Arrows 1:41.794, 16. Jean Alesi (Fra) Prost 1:41.834, 17. Jenson Button (VB) Benetton 1:42.214, 18. Enrique Bernoldi (Bra) Arrows 1:42.541, 19. Gaston Mazzacane (Arg) Prost 1:42.563, 20. Tarso Marques (Bra) Minardi 1:42.872, 21. Fernando Alonso (Špa) Minardi 1:43.107, 22. Juan Pablo Montoya (Kol) Williams 2:13.188. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Bayern priprema osvetu Manchesteru?</p>
<p>U četvrtfinalu ovogodišnje Lige prvaka u nogometu igrat će Manchester United - Bayern, Galatasaray - Real Madrid, Leeds United - Deportivo, te Arsenal - Valencia / Dvoboj Manchestera i Bayerna prvi je međuosbni ogled ovih klubova nakon dramatičnog finala Lige prvaka iz '99. godine</p>
<p>NYON/ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Manchester United i Bayern, sudionici zasigurno najdramatičnijeg finala u povijesti nogometne Lige prvaka, ponovno će se sučeliti ove godine, ali u - četvrtfinalu ovog natjecanja. Tako je, naime, odlučio ždrijeb četvrtfinalnih parova, održan u petak u švicarskom Nyonu. Prolaz u polufinale u međusobnim će dvobojima tražiti Galatasaray - Real Madrid, Leeds United - Deportivo, te Arsenal - Valencia.</p>
<p> Dvoboj Manchester Uniteda i Bayerna svakako će nas podsjetiti na finale Lige prvaka 1999. godine u Barceloni. Bayern je u 90. minuti vodio 1-0 i bio nadomak naslovu prvaka. No, Manchester je u sučevoj nadoknadi vremena postigao čak dva pogotka (Sheringham i Solskjaer) i načinio najveći preokret u povijesti ovoga natjecanja. Ipak, jedna od ovih momčadi ovoga će se puta morati zaustaviti na četvrtfinalnoj stepenici. Ovo će, naime, biti njihov prvi međusobni ogled nakon finala s Nou Campa...</p>
<p> Branitelj naslova, madridski Real, traži prolaz do svojeg devetog naslova europskog prvaka. Na tom će putu prvo morati preskočiti turski Galatasaray, pobjednika prošlogodišnjeg Kupa Uefa. Zanimljivo je da će se u četvrtfinalu međusobno sastati i finalisti prošlogodišnje Lige prvaka i Kupa Uefa - Valencia i Arsenal.</p>
<p> - Bayern će sasvim sigurno tražiti osvetu, rekao je nakon ždrijeba tajnik Manchester Uniteda, Kenneth Merrett, misleći pritom, jasno, na spomenuto finale iz Barcelone. - Mi se vrlo rado sjećamo tih trenutaka i znamo da će Nijemci zbog svega toga biti dodatno motivirani. </p>
<p>No, to će samo još više podignuti draž i uzbuđenje oko ovoga dvoboja. Imamo sjajne odnose s Bayernom, a dobro je i to što između nas vlada veliko rivalstvo. Drago mi je što ćemo se susresti s njima, oni su veliki klub velike tradicije, baš kao što smo vjerujem i mi.</p>
<p> Dopredsjednik Arsenala, David Dein, nije bio suviše uzbuđen nakon ždrijeba, koji je njegovom klubu u četvrtfinalu za suparnika dodijelio Valenciju.</p>
<p> - Da bismo došli do finala, moramo pobijediti one najbolje. Zato nam je zaista svejedno koga smo dobili za protivnika u četvrtfinalu, naglasio je Dein.</p>
<p> Jedini međusobni dvoboj Arsenala i Valencije u europskim kupovima jest onaj iz 1980. godine, kada su Španjolci u finalu Kupa pobjednika kupova svladali Engleze boljim izvođenjem 11-eraca. Nakon 120 minuta igre bilo je 0-0.</p>
<p> l Četvrtfinalni parovi Lige prvaka; Manchester: Manchester United - Bayern; Istanbul: Galatasaray - Real Madrid; Leeds: Leeds United - Deportivo; London: Arsenal - Valencia;</p>
<p> polufinale: Leeds/Deportivo - Arsenal/Valencia, Galatasaray/Real - Manchester/Bayern. Prve četvrtfinalne utakmice na rasporedu su 3. i 4. travnja, a uzvrati dva tjedna kasnije. Prvi polufinalni dvoboji igraju se 1. i 2. svibnja, uzvrati 8. i 9. svibnja, dok je finale ovogodišnje Lige prvaka na rasporedu 23. svibnja na San Siru u Milanu. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Liverpool na Nou Campu</p>
<p>NYON/ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Barcelona protiv Liverpoola i Alaves protiv Kaiserslauterna. Ovo je rezultat ždrijeba polufinalnih parova ovogodišnjeg natjecanja u Kupu Uefa.</p>
<p> Barcelona i Liverpool međusobno su se u europskim kupovima sastali samo jednom, i to u polufinalu Kupa Uefa 1976. godine, kada se u finale probio Liverpool i potom dohvatio naslov pobjednika ovog natjecanja. Ove sezone klub s Anfield Roada traži put do svog prvog nastupa u finalu nekog europskog kupa nakon 1985. godine i tragičnih događaja na stadionu Heysel u Bruxellesu. Liverpool je tada poražen u finalu Kupa prvaka protiv Juventusa, a taj dan ostao je zapamćen po tragediji izazvanoj divljenjem engleskih navijača, pri čemu je poginulo 39 osoba...</p>
<p> Posljednji zapaženi uspjeh nogometaša Barcelone je osvajanje Kupa pobjednika kupova 1997. godine. S druge strane, Kup Uefa posljednji put su osvojili 1966, godinu dana prije zagrebačkog Dinama, i to u vrijeme dok je ovo natjecanje nosilo naziv Kup velesajamskih gradova.</p>
<p> l Polufinalni parovi Kupa Uefa; Barcelona: Barcelona - Liverpool; Vitoria: Alaves - Kaiserslautern. Prve utakmice igraju se 5. travnja, a uzvrati dva tjedna kasnije. Finale je na rasporedu 16. svibnja u Dortmundu. (mt)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Je li navijačima stalo do kluba«?</p>
<p>»Konsterniran sam praznim maksimirskim tribinama. Bez obzira jesmo li 'jadnici' ili ne, ipak sam vjerovao da će navijači biti uz nas. Pa valjda smo njihovi, valjda je nekome stalo do te plave boje«, nudio je gorčinu pomiješanu s očajem Dinamov trener Hrvoje Braović / U nedjelju protiv Čakovca zadnji će branič, umjesto blijedoga Leutara, biti Bosnar</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Prazne maksimirske tribine dovode do očaja i Dinamova trenera Hrvoja Braovića. Nakon što je u šali konstatirao da »na klupi živi duže od olovke koju mu je poklonio jedan novinar«, Braović se osvrnuo na goli beton koji sablasno zjapi i u vrijeme odigravanja utakmica...</p>
<p>- Konsterniran sam, očekivao sam da će nas ipak netko doći bodriti. I ne znam zašto je stadion prazan, zašto nitko ne dolazi? Ma, bez obzira jesmo li mi »jadnici« ili ne, ipak sam vjerovao da će navijači biti uz nas. Jer, njihovi smo, valjda smo njihovi, valjda je nekome stalo u ovome gradu do te plave boje. Bilo gdje da gostujemo, uvijek napunimo stadion, dakle ipak je taj Dinamo magnet za ljude. Međutim, neobjašnjivo je što nas u Zagrebu nitko ne dolazi gledati, započeo je monolog Braović i nastavio:</p>
<p>- Pošteno radimo svoj posao i neovisno o našoj kvaliteti, koja neprijeporno nije na razini prijašnjih godina, očekujemo potporu s tribina. Ružno je, znate, izaći na teren stadiona koji prima 50.000 ljudi, a na tribinama je tek tisuću »klinaca« kojima su podijeljene ulaznice! I nama treba motiv za bolju igru, nije lako igračima dati sve od sebe ako ih nitko ne gleda. Uostalom, jeste li gledali utakmicu Milan - Deportivo? Dvoboj bez udarca na gol, nisam vidio dva dvostruka dodavanja, nisam vidio ništa osim borbenosti i devet utrčavanja u zaleđe nogometaša koji vrijede 100 milijuna maraka! A kao »somovi« su trčali u zaleđe! A 70.000 gledatelja navija, fućka, urla, bodri svoje! I odmah je to velika, spektakularna utakmica, iako je nogometa bilo manje nego na nekim utakmicama Hrvatske lige. Međutim, na San Siru 70.000 gledatelja stvori dojam spektakla, a u Maksimiru je praznina. To me boli, jadao se trener.</p>
<p>I doista je teško pronaći odgovor zašto Maksimir zjapi prazan. Mnogo je tekstova napisano o toj temi i sigurno je tek da mnogo razloga utječe na mizernu posjećenost Dinamova stadiona. Braović je dodao i ovo:</p>
<p>- One priče da će se ljudi vratiti na stadion kad se vrati ime kluba, ili kad se vrate ovi ili oni ljudi u klub, očito nisu imale temelja. Ne znam, stvarno ne znam što učiniti...</p>
<p>Osvrnuo se potom i na aktualno stanje momčadi. Koje također nije blistavo, igre su daleko od željenoga.</p>
<p>- Pokušat ćemo što duže poživjeti i preživjeti. Istina, teže mi je nego prethodnicima, koji su imali i bolje igrače i bolje uvjete za rad, ali treba se prilagoditi. I ne želim sve gledati isključivo crno ili pak crno-bijelo. Svi smo u teškoćama, iako nije prijeporno da smo u odnosu na Hajduk i Osijek osjetno oslabljeni. Otišao nam je, eto, i Mujčin, sad sam još više uvjeren da će o osvajaču naslova odlučivati potankosti. Bit će ovo ujednačeno i uzbudljivo doigravanje, a za Dinamo više nigdje nema lakih utakmica! I zato nam treba pomoć publike, još jednom je zavapio Braović.</p>
<p>U nedjelju će, u zadnjem ligaškome kolu uoči dvotjedne stanke prije doigravanja, Dinamo biti domaćin Čakovcu (15 sati). Braović je ponudio i početnu postavu: Butina - Bosnar; Sedloski, Sesar - Mikić, Pavlović, Agić, Čutura; Bazina - Balaban, Šokota. Vidljivo je, eto, da u momčadi nema dosadašnjega zadnjega braniča Borisa Leutara, na toj će poziciji protiv Čakovčana zaigrati Bosnar. Je li Braović izgubio strpljenje s uistinu blijedim i pogreškama sklonim Leutarom koji se, k tome, ne miče »iz krila« vlastitoga vratara i uopće ne sudjeluje u igri?</p>
<p>- Radije bih rekao da je Leutar umoran, logično je da ga malo odmorim. Razmišljao sam i o Pilipoviću na toj poziciji, zasad je Bosnar u prvome planu. Do oporavka Drpića, koji će u nedjelju sjesti na klupu, najavljuje trener.</p>
<p>Primjetno je i da će Dinamov raspored biti nešto drukčiji u odnosu na sastav s Mujčinom. Naime, sad će »modri« igrati s dva zadnja vezna igrača (Pavlović i Agić), a Bazina će »raditi« iza napadača...</p>
<p>- Vidjet ćemo hoćemo li zadržati taj raspored. Sve ovisi o Bazini, koliko će pokazati na toj poziciji.</p>
<p>Za utakmicu protiv Čakovca bit će otvorene tribine zapad (50 kuna), istok (40 kuna) i sjever, na sjever će ulaz biti besplatan. Naime, 17. ožujka Bad Blue Boysi slave 15 godina postojanja, pa je besplatan ulaz klupski doprinos obilježavanju obljetnice. Valjda će i Bad Blue Boysi doći...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Varaždinci čekaju sretniju zvijezdu</p>
<p>U subotu u 16 sati u Varaždinu prvi dvoboj 22. kola Prve HNL, nakon Kup dvoboja o kojem se još priča sada slijedi i prvenstveni dvoboj Varteksa i Zagreba </p>
<p>VARAŽDIN, 15. ožujka</p>
<p> - »Došli smo do Rima, Papu vidjeli nismo«! Ovim je riječima Stjepan Cvek, sportski direktor NK Varteks prokomentirao ispadanje varaždinskog prvoligaša iz četvrtzavršnice nogometnog kupa. Zagreb se boljim izvođenjem jedanaesteraca uspio provući u polufinale iako to igrom nije zaslužio, ocijenili su Varaždinci. Kada se zbroje sve propuštene prilike u Zagrebu i Varaždinu, pogođene stative, svi pehovi koji su pratili varaždinske nogometaše tada može biti razumljiva njihova žalost što nisu ispunili očekivanja klupske uprave. Ta je utakmica bila minijatura svih događanja, uspona i padova Varteksa od početka sezone u kojoj se pokazalo da Varteks može igrati izvrsno i pobijediti svakoga i odigrati loše i izgubiti već dobivene utakmice. </p>
<p>Ispadanje iz Kupa još je bolnije jer Varteks nije nadigran, nego je u uzvratnoj utakmici uspio odličnom igrom u drugom poluvremenu nadoknaditi veliki zaostatak od 3-0 iz Zagreba.</p>
<p> Trener Zagrepčana Branko Karačić prokomentirao je igru Varteksa: </p>
<p>- Da je Varteks u regularnom vremenu postigao 4-0 ne bi bilo nezasluženo. Korektna izjava gostujućeg trenera koji u najavama utakmice nije bio baš korektan. Naime, insinuirao je da će se u Varaždinu praviti pritisak na suce i da će se igrati razne igre. Naljutilo se vodstvo Varteksa na takvu medijsku pripremu utakmice, reagirao je i direktor Nevenko Herjavec. Sudac Hrvoje Kurtović je izgleda podlegao takvim pritiscima jer je prema varaždinskim ocjenama sudio vrlo loše. Prigovara mu se da je prečesto nepotrebno sjeckao igru, razbijao ritam utakmice i donosio sporne odluke. Pitaju se Varaždinci zašto Osibov nije isključen kada je na rubu šesnaesterca srušio Bjelanovića. Dosuđen je samo prekršaj jer je Osibov srušio varaždinskog napadača izvan kaznenog prostora. Međutim, Bjelanović je bio u situaciji za postizanje pogotka a Osibov je ostao posljednji obrambeni igrač Zagreba. No, Kurtović se nešto kasnije nije dvojio Režiću pokazati žuti karton zbog simulacije prekršaja iako je kasnije televizijska snimka otkrila je Vejić zaista grubo u nogu pogodio temperamentnog Dalmatinca u redovima Varteksa. Režić je izvukao deblji kraj i u konfliktu s Jurićem u živom zidu. Zbog obostranog udaranja pred sucem obojica su isključeni. Kurtović je iz blizine mogao dobro vidjeti ono što je zabilježila kamera, da je prvo Jurić laktom udario Režića posred lica dok se on pokušao obraniti. </p>
<p>Nije sudac Kurtović bio jedina nesreća koja je pratila Varaždince. U posljednjim minutama ozlijedio se vratar Žankarlo Šimunić koji je odlično branio u nekoliko situacija uspio zaustaviti udarce Čižmeka, Lovreka i Stavrevskog. Iako su suigrači u prvi mah pomislili da je Lovrek ozlijedio Šimunića, sasvim je jasno da je varaždinski vratar nezgodno doskočio i sam se ozlijedio. Katalinić je potrošio sve izmjene pa ga nije mogao izvaditi iz igre, pa je Šimunić nastavio braniti sa puknutom ahilovom tetivom. Ozljeda je dijagnosticirana tek poslije utakmice, a Šimunić je već operiran u Lovranu u Klinici doktora Nemeca. </p>
<p>Tako ozlijeđen vratar morao je na gol jer su se pucali jedanaesterci. Sasvim je jasno da su Zagrepčani bili u velikoj prednosti. Međutim Šimunić je praktički stojeći na jednoj nozi uspio obraniti jedanaesterac Čižmeku. Međutim, izvođači udaraca iz redova Varteksa pucali su preslabo...</p>
<p>Varteks je izgubio u kupu, ali je već u subotu na redu prvenstvena utakmica istih suparnika. Uz izravni televizijski prijenos (16 sati) isti će suparnici pokušati osigurati što bolju poziciju za ligu šestorice. Varaždinci se nadaju kako će uspjeti ponoviti odličnu igru iz drugog poluvremena. Nadaju se slatkoj osveti jer nesreće su ih previše pratile u nastavku sezone. Dolaze li bolji dani za varaždinsku momčad?</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Vlaović dolazi nakon grčkog derbija</p>
<p>Grčki je Panathinaikos zamolio da se Goran Vlavić kasnije priključi pripremama hrvatske nogometne reprezentacije za dvoboj s Latvijom, jer u srijedu igra s Olympiakosom</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Goran Vlaović, po svemu sudeći, neće u ponedjeljak biti u Čatežu, kad je prvi pripremni dan hrvatskih nogometnih reprezentativaca za kvalifikacijsku utakmicu s Latvijom, 24. ožujka u Osijeku. No, gotovo je sigurno da će se reprezentativcima priključiti u četvrtak, 22. ožujka, dan nakon velikog derbija grčkog prvenstva, Panathinaikos - Olympiakos,</p>
<p>U Hrvatski je nogometni savez, naime, pristigla molba Vlaovićevog Panathinaikosa za izuzećem našeg igrača. Na rasporedu je utakmica grčkog kupa, a to je šansa Panathinaikosu da uspostavi kakvu-takvu ravnotežu s gradskim supanikom, budući da mu Olympiakos sve više odmiče u prvenstvu. </p>
<p>Konačnu odluku treba donijeti stručni stožer reprezentacije no ishod se, kaže glavni tajnik Saveza Zorislav Srebrić, može naslutiti:</p>
<p>- Iako je poznato da izbornik Mirko Jozić želi sve igrače imati na okupu u zakazano vrijeme, iznimke nisu isključene. Posebice ako se gledaju još neki interesi reprezentacije, zbog čega treba uvažavati i tzv. kvotu sedam. Riječ je, naime, o poznatom pravilu da su klubovi dužni godišnje pustiti reprezentativca sedam puta, a poslije toga sve ovisi o klupskoj volji. Stoga s klubovima treba biti u dobrim odnosima i pokazivati razumijevanje za njihove potrebe. To se uvijek vrati, kaže Srebrić.</p>
<p>A da će se Panathinaikosu izaći u susret iščitava se iz Srebićeva dodatka:</p>
<p>- Ove su godine u planu dvije zanimljive turneje kad će nam i te kako biti potrebni dobro igrači, dakle i Vlaović. Znam da želite saznati koje su to turneje, ali pokušajte zaključiti sami.</p>
<p>Pokušali smo i dokučili da je zanimljiv poziv za gostovanje u Republici Koreji, na otvaranje jednog od stadiona na kojemu će se igrati utakmica SP 2002. godine. Također, vrlo je atraktivan i poziv na turnir u Maleziji. Tko zna, možda i odlazak u Kamerun ulazi u tu kombinaciju. Kako bilo, Srebrić se samo smješkao kad smo ga pitali o spomenutim mogućnostima, uz dobro poznato »čestitam, čestitam«, što ne mora značiti da smo bili u pravu.</p>
<p>No, Srebriću nije bilo do smijeha kad smo spomenuli nečije licemjerje i slučaj Davora Šukera, 33-godišnjeg reprezentativca, koji bi u Osijeku protiv Latvije trebao proslaviti 60. nastup. Neki ga, naime, proglašavaju vojnim dezerterom, a slična je i situacija s Robertom Jarnijem, sa 63 nastupa rekorderom u dresu »vatrenih«. Što ako netko i njega i Šukera dočeka pri dolasku u Zagreb?</p>
<p>- Jamačno se nešto takvo neće dogoditi i čvrsto vjerujemo da će se nesporazumi riješiti regularnim putem, na obostrano zadovoljstvo.</p>
<p>Zaključio je to uvijek oprezni Srebrić, složivši se s nama da su »vatreni«, zbog one velike, nemjerljive sreće koju su nam svima priredili na SP u Francuskoj, valjda zaslužili malo više razumijevanja.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Splitsko košarkaško »ludilo«</p>
<p>Uz ovakvu atmosferu, teško će nas tko pobijediti u Splitu, kaže Jasmin Repeša, trener Splita CO, koji u osmini finala Suprolige igra protiv francuskog Pau Ortheza</p>
<p>SPLIT, 16. ožujka</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja su, 75-72 pobjedom protiv moskovskog CSKA, trijumfalno završili igranje po skupinama Suprolige. Splićani u osminu finala putuju s treće pozicije, a suparnik će im biti opasni francuski Pau Orthez.</p>
<p>- Voljeli bismo igrati protiv Krke ili s nekim lakšim suparnikom, ali što je, tu je. Uz ovakvu atmosferu teško će nas tko pobijediti u Splitu, kaže Jasmin Repeša.</p>
<p>Veliki uspjeh protiv Moskovljana donio je još jednu potvrdu kvalitete splitske momčadi. Pobjeda je izborena u teškoj i »rovovskoj« utakmici, u dramatičnoj završnici, a prava je šteta što »žuti« nisu svladali Moskovljane s više od devet razlike (prva utakmica CSKA - Split završila je 66-57). Tako bi u nokaut utakmicama i u eventualnom četvrtfinalu Splićani imali prednost domaćeg parketa. No, i ovako košarkaši Splita mogu koračati uzdignutih glava, jer im uoči sezone nitko nije predviđao ovako visok plasman, pa ni oni sami.</p>
<p>- Još jednom smo dokazali da smo prava momčad, zadovoljno je govorio potpisnik splitskog čuda, trener Jasmin Repeša.</p>
<p>Njegove riječi dobivaju potvrdu i u činjenici da su Moskovljani svladani bez pravog učinka najboljeg ovosezonskog igrača Nikole Vujčića, koji je šutirao 0-7, ali je zabilježio devet skokova i pet asistencija. Tvorci pobjede bili su tamnoputi Amerikanac Terence Rencher sa 17, te Andrija Žižić sa 16 postignutih koševa, a njima uz bok treba pridodati odličnog Srđana Subotića koji sa 20 godina igra iznimno zrelo. Baš je Subotić pogodio ključnu tricu, 57 sekundi prije kraja utakmice, za vodstvo Splita 73-72.
Posebno poglavlje u pobjedi protiv Rusa imaju navijači, koji su prvi put ove sezone napunili dvoranu na Gripama. Predvođeni skupinom iz Primoštena, navijači su nosili »žute« do pobjede. Atmosfera je bila prekrasna, baš onakva kakvu su mnogi željeli vidjeti na Gripama. </p>
<p>- Nosili su nas navijači, njihovim povratkom na Gripe se definitivno vratila prava košarkaška atmosfera, rekao je Srđan Subotić. (A. Cibilić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hoće li Karlovac igrati? </p>
<p>U 20. kolu hrvatskog prvenstva košarkaša, najzanimljiviji dvoboj igraju Cibona VIP i Split Croatia osiguranje (nedjelja, KC »Dražen Petrović«) / Pitanje je hoće li Šanac Karlovac uopće igrati protiv Zagreba jer klub, osim igračima, duguje i HKS-u za kotizacije</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - U 20. kolu hrvatskog prvenstva košarkaša, najzanimljiviji dvoboj igraju Cibona VIP i Split Croatia osiguranje (nedjelja, KC »Dražen Petrović«). Splićani su u prošlom kolu platili danak iscrpljujućem ritmu utakmica i izgubili su dvoboj protiv Sava osiguranja, 65-69. Na sreću Splićana, u istom je kolu izgubio i Zadar (Zrinjevac je slavio 80-62), pa je borba za drugu poziciju na ljestvici još otvorena. U prvoj utakmici, košarkaši Cibone su relativno lako svladali Splićane, 87-68.</p>
<p>U redovima Zadra itekako se osjeća izostanak prvog centra Davora Pejčinovića, ali i bez njega Zadrani ne bi trebali imati problema s Osijekom, kojeg odlučujuća utakmica očekuje u idućem kolu, protiv Hermes Analitice. </p>
<p>Momčad Zrinjevca odigrala je u prošlom kolu protiv Zadra jednu od najboljih utakmica ove sezone. Igrači trenera Ivana Sunare »gostuju« kod Hermes Analitice, kojoj čak ni pobjeda ne bi riješila brige oko ostanka u ligi, jer u svakom slučaju mora svladati Osječane u sljedećem kolu. Momčadi Zrinjevca su Zadrani bili ipak veći motiv nego posljednja Hermes Analitica.</p>
<p>Košarkaši Done izvukli su važnu pobjedu protiv Svjetlosti Broda, 95-89, u prošlom kolu. Pobjeda protiv mlade momčadi Šibenika, u subotu u KC »Dražen Petrović«, Doni je nužna uoči važnog gostovanja u Rijeci gdje će, protiv Sava osiguranja, izravno odlučivati o četvrtoj poziciji. Naravno, ne posrne li jedna momčad u tzv. lakšim utakmicama. </p>
<p>Riječani u subotu na Trsatu dočekuju momčad Svjetlosti Broda koja može biti nezgodna za Riječane, jer ne mora loviti rezultat - jedino je pitanje hoće li Brođani nakraju biti šesti ili sedmi.</p>
<p>Igrači Šanac Karlovca su, zbog nepodmirenih dugova, opet u svađi s upravom kluba. Pitanje je hoće li uopće zaigrati protiv Zagreba jer klub, osim igračima, duguje i HKS-u za kotizacije. Do subote će Karlovčani vjerojatno pronaći oko 30.000 kuna, no dugovi prema igračima će ostati.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kobe Bryant spasio Lakerse u Detroitu</p>
<p>Košarkaši LA Lakersa su, 125-119 pobjedom protiv Detroita, sačuvali četvrto mjesto u Zapadnoj konferenciji NBA lige / Lakers Kobe Bryant je 24, od ukupno 39 koševa, postigao u zadnjoj četvrtini i produžetku</p>
<p>AUBURN HILLS, 16. ožujka</p>
<p> - Kobe Bryant je 24, od ukupno 39 koševa, postigao u zadnjoj četvrtini i produžetku nakon kojeg su NBA prvaci Lakersi slavili u Detroitu, 125-119. Bryant je postigao i zadnji koš u regularnom dijelu, dvije sekunde prije kraja za 111-111, a u dodatnom je vremenu dobio dvoboj s najboljim strijelcem Detroita Jerryjem Stackhouseom (49). Branič Lakersa je dvaput ubacio na početku produžetka, a odgovarao mu je Stackhouse, koji je tricom 45 sekundi prije kraja doveo domaćine u vodstvo, 119-118. Bio je to zadnji koš Detroita na utakmici, ali ne i Bryanta, koji je 13 sekundi prije kraja pogodio za novo vodstvo Lakersa, a pobjedu je zaključio sa dva slobodna bacanja. Shaquille O'Neal je završio utakmicu sa 26 poena i 10 skokova za klub iz Los Angelesa, koji je sačuvao četvrto mjesto na Zapadu.</p>
<p>Boston je neočekivano slavio u Phoenixu (105-101), čime su Celticsi prestigli Indianu u borbi za osmu poziciju Istoka. Junak trijumfa bio je Paul Pierce (42), koji je drugu večer zaredom ubacio najviše koševa u karijeri, uz pomoć Antoinea Walkera (20). Jason Kidd (31) bio je najbolji kod Sunsa, koji su imali čak 25 izgubljenih lopti, poslije kojih su Celticsi stigli do lakih 23 poena. </p>
<p>Gary Payton (22) i ostali Sonicsi najvjerojatnije neće u doigravanje, ali u zadnje vrijeme nižu pobjede protiv favorita. Tako je bilo i u četvrtak, kad je Seattle slavio kod Milwaukeea (108-102, kojeg vodi dugogodišnji trener SuperSonicsa George Karl.</p>
<p>Kurt Thomas (22) i Latrell Sprewell (21) bili su najbolji u 88-72 pobjedi New Yorka protiv Toronta, izborenoj u trećoj četvrtini, u kojoj su napravili 12 razlike, dopustivši Kanađanima tek 12 poena.</p>
<p>Dallas je pobjedom kod kuće protiv Minnesote (103-83) došao na diobu petog mjesta Zapada s Portlandom. Michael Finley (22) je predvodio ujednačeni napad Mavericksa koji su zarana, već u prvoj četvrtini (33-16), slomili otpor Minnesote, kod koje Kevin Garnett (28) nije imao previše pomoći suigrača.</p>
<p> l Rezultati NBA lige: Detroit - LA Lakers 119-125 (produžetak), New York - Toronto 88-72, Milwaukee - Seattle 102-108, Dallas - Minnesota 103-83, Houston - New Jersey 108-106, Phoenix - Boston 101-105. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Jelavić: Hrvatska samouprava već funkcionira</p>
<p>Ante Jelavić o najavi iz Hrvatske o odustajanju od posebnih odnosa s Federacijom BiH: »To je odlična ideja, koju je službeni Zagreb preuzeo od HDZ-a BiH; postojeći sporazum o posebnim odnosima, bosansko-hercegovačkim Hrvatima ne treba«</p>
<p>SARAJEVO, 16. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatska samouprava praktično djeluje već dulje vrijeme u županijama s hrvatskom većinom, kao i u dvjema županijama s posebnim režimom, Hercegovačko-neretvanskoj i Srednjobosanskoj. Mislim da tu ne treba očekivati nikakve velike lomove ili zaokrete! To je nakon sastanka Predsjedništva HDZ-a BiH, održanog u petak u Sarajevu iza za javnost zatvorenih vrata, kazao smijenjeni član Predsjedništva BiH Ante Jelavić.</p>
<p>Najuži vrh njegove stanke, nakon sjednice Središnjeg odbora u Jajcu u četvrtak, u glavnom je gradu razmatrao promjenu Statuta stranke, a svakako su na dnevnom redu bile i pripreme za sjednicu Zakonodavnog vijeća hrvatske samouprave u petak poslijepodne u Kiseljaku na kojoj se očekuje donošenje odluka o kadrovskim rješenjima unutar izvršnih tijela nedavno proglašene privremene hrvatske samouprave. </p>
<p>Usprkos pompoznim potezima, čini se da, nakon Petritscheve izjave o tome da su za HDZ BiH vrata za povratak u institucije sustava još uvijek otvorena te aktivnosti hrvatske diplomacije, HDZ traži mogućnost da koliko-toliko koordinira svoje poteze s ustavnim okvirima. U tom kontekstu treba čitati i najave o uspostavi županijskih vlasti sukladno izbornim rezultatima te očito oklijevanje da se u ključnim oblastima kakve su financije, unutarnji poslovi ili obrana insistira na odlukama koje bi mogle radikalizirati stanje. Odlazak Dragana Čovića i Bože Ljubića na sastanak s visokim predstavnikom sredinom tjedna, gdje je iskazana spremnost da se pronađe način za sudjelovanje HDZ-a u radu tzv. Ustavnih povjerenstava također bi mogao značiti signal o pokušaju traženja kompromisa, nakon što je situacija zaoštrena gotovo do krajnjih granica. I sam Jelavić, i u Jajcu i u Sarajevu nije odbacio takvu mogućnost.</p>
<p>Naravno, vrlo je teško predvidjeti što će se dalje događati, a ovisit će o potezima obiju suprotstavljenih strana. Jer, bez obzira činjenicu da HDZ-ova politika izgleda samoubilačkom, činjenica je da ta stranka uživa ogromnu potporu hrvatskog biračkoga tijela i nikome na područjima s hrvatskom većinom neće biti lako uspostaviti faktičnu vlast koja ne uživa potporu stanovništva.</p>
<p>Inače, Jelavić je u Sarajevu komentirao i najave iz Hrvatske o odustajanju od posebnih odnosa s Federacijom BiH: »To je odlična ideja, koju je službeni Zagreb preuzeo od HDZ-a BiH. Postojeći sporazum o posebnim odnosima, bosansko-hercegovačkim Hrvatima ne treba«.Podsjetimo, već su u više navrata ranije Jelavić ili njegovi savjetnici javno govorili kako postojeći koncept posebnih odnosa nije dobar, te da su ti odnosi zapravo nametani Bošnjacima koji ih nikad nisu željeli.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U Slovačkoj prisluškuju kao i za bivše vlasti?</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Slovačka vlada ovih se dana suočila s problemom prisluškivanja političara i stranačkih čelnika. Povod je bila izjava predsjednika Stranke mađarske koalicije (SMK) Bele Bugara, da su neki pripadnici mađarske manjine u Slovačkoj prisluškivani. Vlada je raspravljala o tome problemu, ali on se mnogima učinio gotovo zanemarivim.</p>
<p> Jer većina Slovaka, ali isto tako političara i stranačkih čelnika, koji su bili prisluškivani u vrijeme bivše Mečiarove vlade, vjeruje da ih se i sada prisluškuje. Javno su to dosad rekli kako predstavnici opozicije, tako i predstavnici vladajuće koalicije: potpredsjednik vlade Pavol Hamžik, potpredsjednik parlamenta Pavol Hrušovsky, zatim stranački čelnici Bela Bugar, L'ubomir Fogaš, Robert Fico, Brano Ondruš i drugi. </p>
<p>Većina političkih stranaka računa s time da ih se prisluškuje kad imaju važnije sastanke. Tako u Stranci demokratske ljevice (SDL') vrijedi pravilo da svi prisutni isključuju mobitele prilikom sastanaka čelništva, a ta je stranka nakon prošlogodišnje rekonstrukcije svojega sjedišta u Gundulićevoj ulici u središtu Bratislave obavila sigurnosnu provjeru da u postorima nisu instalirani prislušni uređaji. Slično je postupila i stranka Smer, ali i većina drugih relevantnih političkih stranaka, iako o tome nerado govore. Štoviše, potpredsjednik SDL'-a, Beno Ondruš priznaje kako vodstvo njegove stranke, kadgod ima neki važniji sastanak ili dogovor, odlazi u nedaleku Austriju ili Mađarsku (tridesetak kilometara od Bratislave), kako bi mogli bezbrižnije raspravljati. On čak ne isključuje mogućnost da su prislušni uređaji postavljeni u svim dvoranama i salonima u kojima se održavaju sastanci Savjeta vladajuće koalicije.</p>
<p> Na pitanje tko ih prisluškuje nema preciznog odgovora, ali se ne isključuje da se, osim tajnih službi, radi i o političkim protivnicima. Iako je tajna služba u više navrata demantirala da neovlašteno prisluškuje bilo koga, neki raniji slučajevi izazivaju sumnje. Istina, tada je masovno prisluškivala Mečiarova SIS, koju je vodio Mečiarov intimus Ivan Lexa, koji je i zbog toga bio procesuiran. Neke od snimljenih razgovora prenio je Radio Twist, što je svojevremeno izazvalo pravu senzaciju i poslužilo kao dokaz da je SIS preko Ivana Lexe, sudjelovao u otmici Michala Kovača, sina bivšeg istoimenog predsjednika Slovačke. Sada, tvrde prilično suzdržano u ministarstvima pravosuđa i unutarnjih poslova nema neodobrenih prisluškivanja, dok je u prošloj godini na temelju sudskog zahtjeva prisluškivanje primijenjeno u 296 slučajeva.</p>
<p> I glavne telekomunikacijske tvrtke, Globtel i EuroTel, često se spominju kao mogući prisluškivači i to svih telefonskih i mobitelskih razgovora. Oni to odbacuju jer bi to praktički bilo nemoguće, ali priznaju da su prema zakonu dužni "surađivati s državnim organima" i snimati neke razgovore i snimke čuvati određeno kraće vrijeme. Međutim, iz toga se ne stvara afera, jedino što političari, svjesni opasnosti, nikad telefonom ne govore o važnim stvarima. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Španjolskoj potreban novi baby-boom </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Španjolci su sve stariji: prema najnovijim podacima, 16,2 posto (oko šest i pol milijuna stanovnika) ima više od 65 godina. A to je, naglašava se, generacija umirovljenika rođenih u ratu i poraću, kad se rađalo manje djece, a mnoga od njih nisu uspjela preživjeti. Demografi upozoravaju da bi situacija mogla postati doista alarmantna 2020., kad španjolski baby-boom naraštaj dođe na red za umirovljenje i kad postojeći sustav socijalne zaštite bude stavljen na kušnju. </p>
<p>To je izazov o kojemu je ovih dana govorila glavna tajnica ministarstva za socijalna pitanja Concepción Dancausa, predstavljajući dokument »Starije osobe u Španjolskoj«, izvješće za 2000. »Naša je prednost u tome što ostale europske zemlje već imaju iskustva sa starijim generacijama, pa možemo vidjeti koje su mjere za rješenje tog problema one poduzele«, drži ona.</p>
<p>Antonio Abellán, jedan od autora izvješća kaže kako u budućnosti neće funkcionirati sadašnja struktura društva u kojoj uglavnom žene srednje dobi njeguju nemoćne starce. »Kad današnje djevojčice budu imale 50 godina, više od 90 posto njih imat će živog jednog ili oba roditelja s oko 80 godina. Od toga će najmanje polovica ovisiti o tuđoj pomoći. To znači da će biti više osamdesetogodišnjaka nego žena potencijalnih njegovateljica. A budući da sve više žena radi izvan kuće, morat ćemo osmisliti nove sustave skrbi za starije osobe«, kaže on. A to znači da će se promijeniti i tradicionalni obiteljski model, u kojemu uglavnom žene preuzimaju brigu o bolesnima i nemoćnima te da će i muškarci morati preuzeti jedan dio tog posla. </p>
<p>Ravnotežu između mladih i starih mogli bi »popraviti« useljenici. No, kako upozorava Concepción Dancausa, »imigranti će pridonijeti da se situacija poboljša, ali neće riješiti problem niskog nataliteta«. Uz to, imigranti vrlo »brzo poprime običaje zemlje u koju se usele«, pa se može očekivati da će i oni u Španjolskoj imati manje djece nego što imaju u svojim zemljama.</p>
<p>Izvješće donosi i neke druge podatke o osobama iznad 65 godina - gdje i kako žive, s koliko novca raspolažu, kako razmišljaju. Zanimljiv je podatak da je većina Španjolaca »treće dobi« zadovoljna s odnosima u obitelji i društvu. Premda postoje velike razlike u iznosu mirovina među španjolskim umirovljenicima, koautorica izvješća Lourdes Pérez Ortiz naglašava da rezultati istraživanja pokazuju kako sada, »prvi put u povijesti, napuniti 65 godina ne znači automatski biti siromašan ili biti u opasnosti da ćeš to postati«. A kad je riječ o svjetonazoru starijih Španjolaca, istraživači su zabilježili da su oni »religiozni, konzervativniji od ostatka društva, ali kadri prihvatiti nove realnosti, poput izvanbračne djece«. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Owen bi ponovno crtao i granice BiH</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Lord David Owen, nekadašnji mirovni posrednik za Bosnu i Hercegovinu, ovih je dana ponovo izložio neke svoje zamisli o rješenju balkanske krize. Osim prijedloga da se u slučaju osamostaljenja Crne Gore Srbiji osigura izlaz na more na području Boke Kotorske, koji je privukao najveću pozornost, Owen je, u članku objavljenom u Wall Street Journalu, komentirajući trenutačnu situaciju na europskom jugoistoku, napisao: »Sljedeći korak je da NATO eksplicitno kaže muslimanskoj vladi Albanije i muslimanima u Vladi Bosne i Hercegovine da, kao uvjet da Kosovo stekne nezavisnost, mora doći do kompenzacijskih promjena na drugim mjestima duž međunarodnih granica Jugoslavije.« Napomenuvši da će »ponovnom crtanju granica Bosne i Hercegovine, koja je formirana 1992. nakon početnog jugoslavenskog građanskog rata« biti »potrebna podrška na referendumu u Bosni«, Owen tvrdi: »Postoji interes u Sarajevu za vraćanje na plan Europske unije iz 1993. o rješenju s tri republike, nakon nedavnog odbijanja bosanskih Hrvata da surađuju u muslimansko-hrvatskoj federaciji. Muslimanska republika obuhvatila bi Brčko, kao i Srebrenicu.«</p>
<p>U Sarajevu Owenov prijedlog nije dočekan s oduševljenjem, protiv njega izjasnili su se i međunarodni predstavnici i bošnjački dužnosnici u Federacije BiH i BiH. Frane Maroević, glasnogovornik misije Europske unije u BiH izjavio je da bi svi napori međunarodne zajednice u BiH »bili uništeni ukoliko bi se krenulo u promjenu granica i stvaranje monoetnički državica«. On je upozorio da diskusije o promjeni granica i stvaranju monoetničkih država odvlače pozornost od bitnih pitanja, kao što su gospodarske i druge reforme. </p>
<p>Negodovanje zbog Owenova napisa u Wall Street Journalu izrazila je i Stranka za BiH, tvrdeći da bivši mirovni posrednik objavljuje »poluinformacije, dezinformacije i destruktuivne projekcije«. »Neosporna je činjenica da nema nikakve spremnosti, pogotovo ne širega društvenog konsenzusa o pravljenju tri republike u BiH«, stoji u priopćenju Stranke za BiH. U priopćenju, tj. u njegovu dijelu koji je posvećen Owenovoj tvrdnji da »postoji interes u Sarajevu za vraćanje na plan Europske unije iz 1993.«, dalje stoji: »Volja Hrvata na koju se Owen poziva nije ništa drugo do želja određenoga broja ljudi iz HDZ-a, okupljenih oko projekta podjele BiH, koji žele stvoriti hrvatsku republiku u BiH.«</p>
<p>Ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija izjavio je da se o BiH treba odlučivati u njenim institucijama. Osvrćući se Owenov prijedlog i druge inicijative, temeljem kojih se počelo govoriti o novoj konferenciji o BiH, Lagumdžija je izjavio: »Nama ne trebaju nikakve nove konferencije o BiH.« </p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Karadžić i Mladić više nisu u Srbiji</p>
<p>BEOGRAD, 16. ožujka</p>
<p> - Dvojica optuženika za ratne zločine u BiH Radovan Karadžić i Ratko Mladić napustili su Srbiju i nalaze se u Republici Srpskoj nakon što su shvatili da od novog režima u Beogradu neće dobiti zaštitu, rekao je u četvrtak za Reuters visoki dužnosnik DOS-a.Te riječi predstavnika vlasti u Beogradu pokazuju, ocjenjuje Reuters, da Jugoslavija na sve načine pokušava izbjeći američke gospodarske sankcije koje će joj biti nametnute krajem ovog mjeseca ako ne bude surađivala s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije u Den Haagu. </p>
<p>Bivši vođa bosanskih Srba i njegov vojni zapovjednik bili su u Srbiji sigurni za vrijeme vladavine bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića, ali, dodaje izvor koji je želio ostati neimenovan, obojica znaju da ne mogu više računati na zaštitu nakon što su prošloga mjeseca uhićeni šef Miloševićeve tajne policije i još nekoliko dužnosnika bivšeg režima. »Karadžić i Mladić napustili su Srbiju nakon najnovijih uhićenja«, rekao je izvor. »Oni su bili svjesni činjenice da više nemaju zašitu«. »Oni više nisu pod našom jurisdikcijom. Oni su pod jurisdikcijom SFOR-a«, dodao je. Donedavno se za Mladića smatralo da relativno otvoreno živi u Beogradu, dok je Karadžićevo boravište ostajalo uglavnom nepoznato, uz špekulacije nekih medija da on boravi na relaciji između BiH, Srbije i Crne Gore. Sud u Den Haagu optužio je Karadžića i Mladića za genocid i zločine protiv čovječnosti zbog njihove uloge u ratu u BiH od 1992. do 1995. godine. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Šainović izbjegao uhićenje, Milošević ne otvara vrata</p>
<p>Nikola Šainović se pozvao na imunitet, a Slobodanu Miloševiću nije moguće uručiti sudski poziv jer ga nema na tri adrese / Marko Milošević slobodno šeće Beogradom?</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Srbijanska je policija pokušala privesti nekadašnjeg potpredsjednika jugoslavenske vlade Nikolu Šainovića iz sjedišta SPS-a na Novom Beogradu, no on je to spriječio pozvavaši se na imunitet zastupnika u federalnom parlamentu, saznaje beogradski dnevnik Danas. Zanimanje organa gonjenja za Šainovića moglo se očekivati jer je on u dužem razdoblju bio osoba od posebnog povjerenja bivšeg predsjednika Miloševića i nadležan za specijalne zadatke koje mu je ovaj povjeravao. Kao glavni čovjek za koordinaciju državnih organa tijekom kosovske krize 1998. i 1999. godine, zbog čega je i prozvan kosovskim Pattonom, Šainović se nalazi i na haaškome popisu optuženih za ratne zločine od svibnja 1999. O zahtjevu pravosudnih organa za uhićenje Nikole Šainovića, kao eventualno i nekog drugog zastupnika, odnosno o ukidanju imuniteta, odlučivat će Savezna skupština, a pretpostavlja se da će to biti na već na prvoj sljedećoj sjednici. </p>
<p>Srbijanska je javnost i nadalje zaokupirana mogućnošću da se Miloševiću uruči sudski poziv i neuspjelim pokušajima kurira da ga pronađu na nekoj od tri adrese i u jednom od tri objekta za koje se pretpostavlja da koristi - u Užičkoj broj 34 i broj 11 (potonja se još uvijek nalazi pod gardijskom stražom) i u Tolstojevoj 33, kupljenoj još prije desetak godina. Milošević je tužena strana kao vlasnik vile u Užičkoj 34, koja je pod nerazjašnjenim okolnostima, snagom Miloševićeva osobnog potpisa, uknjižena kao njegovo vlasništvo iz vlasništva republike. Službenici jugoslavenske administracije inače tvrde kako bivši predsjednik već mjesecima ne plaća telefonske račune, račune za struju i druge komunalne usluge. Koliko Milošević duguje točno se ne zna, ali je njegova supruga Mirjana Marković objavila da od 1. listopada ne prima plaću, iako mu po važećim propisima kao nekadašnjem dužnosniku pripada isplata plaće šest mjeseci po odlasku s dužnosti.</p>
<p>Siniša Vučinić, član stranke JUL Mire Marković, izjavio je u četvrtak da se sin bivšeg predsjednika SRJ Marko Milošević nalazi u Beogradu i da se slobodno kreće po gradu. »Nisam ga pitao namjerava li ostati u zemlji. On nema razloga da se krije ni od koga, samo je oprezan jer je meta izdajnika i kriminalaca«, rekao je Vučinić, naglašavajući da »takav domoljub i humanist, čestit i pošten mladić kao što je Marko Milošević nema razloga bježati«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Washington nema dovoljno utjecaja na Beograd</p>
<p>WASHINGTON, 16. ožujka</p>
<p> - Washington nema dovoljno utjecaja na zbivanja u Jugoslaviji, osobito ne na postupke vlasti i na njihovu suradnju s Haaškim sudom, ocjena je Daniela Serwera, jednog od najpoznatijih američkih stručnjaka za jugoistočnu Europu i direktora odjela za Balkan u američkom Institutu za mir (USIP).</p>
<p> Govoreći u povodu predstojeće odluke vlade predsjednika Georgea W. Busha o sudbini američke financijske pomoći SRJ, Serwer je primjetio da je tih 100 milijuna dolara mala svota. »U usporedbi s pomoći Europske unije, američka je pomoć razmjerno mala. Europa pomoć Beogradu nije uvjetovala. Zbog toga, Washington nema tako snažan utjecaj na događaje«, kaže Serwer. U slučaju da Beograd ne ispuni uvjete za dobivanje pomoći, smatra on, »novac bi se mogao davati samo za humanitarne svrhe ili za razvoj demokracije (...) nevladinim organizacijama«. Posredstvom veleposlanika u Beogradu Williama Montgomeryja službeni Washington je prošlog tjedna Beogradu postavio niz uvjeta među kojima je na prvom mjestu da do kraja ovog mjeseca uhite Slobodana Miloševića i predaju haaškom sudu najmanje jednog od optuženih ratnih zločinaca. Ako se Koštunica ogluši na te zahtjeve, »s Europskom unijom bi se morao dogovoriti jedinstven pristup problemu«, smatra Serwer. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Haag najavio objavljivanje optužnica za napade na Dubrovnik</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Crnogorskim su vlastima isporučene tjeralice za osobama koje se nalaze na zapečaćenim optužnicama Haaškog suda za ratne zločine, a koje tužiteljstvo smatra odgovornima za ratne zločine počinjene u Dubrovniku, piše u petak beogradski dnevnik Blic pozivajući se na dobro obaviještene izvore bliske Sudu. Komentirajući ovu informaciju, glasnogovornica haaškog suda Florence Hartmann izjavila je da »ne može odgovoriti na to pitanje«, već je rekla samo da su »više instance dobile više potjernica za tim osobama kako bi ih mogli uhićivati«. </p>
<p>Kopije »određenog broja« zapečaćenih optužnica dobile su, prilikom posjeta glavne tužiteljice Carle del Ponte, i jugoslavenske i srbijanske vlasti. Na pitanje je li vlast u Beogradu upoznata sa svim tajnim optužnicama, Hartmann je rekla kako su svi dobili legalne dokumente, sve što je vezano za optužene, potpisano i potvrđeno od strane suca. »Možda nisu dobili baš sve zapečaćene optužnice, kojih i nema mnogo, ali ovo što imaju zasad im daje veliki izbor odakle da počnu s uhićenjima«, rekla je Hartmann za Blic.</p>
<p>Kad je početkom ožujka Tribunal službeno priopćio da su podignute optužnice za opsadu i granatiranje Dubrovnika 1991., očekivala su se brza uhićenja, posebice u Crnoj Gori, no u dva tjedna nitko nije uhićen. Iz toga se u javnosti zaključuje da su osumnjičeni našli utočišta s kojih, bar zasad, neće biti izručeni Haagu. Budući da tajnovitost optužnica nije rezultirala »faktorom iznenađenja« odnosno promptnim uhićenjima, iz haaških je ureda došla vijest da će sutkinja Patricia Wald s optužnica skinuti pečat tajnosti. </p>
<p>Agencija Sense nagovješćuje da bi se uskoro moglo javno znati tko je sve i zbog čega optužen. Popisi »kandidata« ponešto se razlikuju u hrvatskim odnosno medijima Crne Gore i Srbije i ponekad dosežu i brojku od petnaestak ljudi, ali se na svima pojavljuju general Pavle Strugar, admirali Milan Zec i Miodrag Jokić, tadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović, potpredsjednik Predsjedništva SFRJ Branko Kostić i trebinjski gradonačelnik Božidar Vučurević.</p>
<p>Bilo je komentara kako su uručivanjem kuvertiranih optužnica pojedinci zapravo upozoreni na prijeteću opasnost, no u haaškom tužiteljstvu se ne slažu s tom procjenom. Iz krugova tužiteljstva upozorava se kako se već gotovo tri godine znalo da će optužnice za napad na Dubrovnik biti podignute, pa se su oni pripadnici bivše JNA i paravojske koji su sudjelovali u toj sramotnoj operaciji mogli barem privremeno skloniti. Otvaranje tajnih optužnica može se očekivati sljedećih tjedana, i tada će uslijediti i pritisak na države u kojima borave.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Wall Street zabrinuo i Busha</p>
<p>Dramatični padovi i gubici na Wall Streetu, u kojima su mnogi »srednje imućni« Amerikanci izgubili svoje ušteđevine, bacili su Ameriku u stanje »blage panike« / Stvari mogu biti, a vjerojatno će i biti još mnogo gore, prije nego što postanu malo bolje </p>
<p>NEW YORK, 16. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Sad je već i predsjednik George W. Bush, inače još uvijek u svom početnom poletu i optimizmu, počeo zračiti zabrinutošću zbog događaja na Wall Streetu. U prva dva mjeseca njegova predsjednikovanja, naime, dogodilo se da su se na Wall Streetu počele masovno rasprodavati akcije, da su indeksi Dow Jonesa i Nasdaqa - inače pokazatelji i gospodarskih trendova - počeli vrtoglavo padati, te da je Ameriku zahvatilo malodušje i strah od budućnosti. Dow Jones ispod 10.000 (u četvrtak se malo vratio iznad te brojke), Nasdaq (tehnologija i »dotcom« kompanije) ispod 2000 (nakon što je već, prije točno godinu dana, bio iznad nevjerojatnih 5000), sve je to sada već i mnogo više od pukih »psiholoških« pokazatelja. Ako u prošlogodišnjem nerealnom i umjetnom uzletu na Wall Streetu baš i nije sve bilo stvarno i utemeljeno na stvarnim vrijednostima, ovo što se sada događa vrlo je bolna stvarnost u kojoj se naveliko gubi stvarni novac. A gube ga mali i srednji ulagači, više nego veliki igrači Wall Streeta. Svi su vjerovali da je gospodarski rast bezgraničan i nezaustavljiv, da Dow Jones i Nasdaq mogu rasti beskonačno, te da i bogatstvo Amerike i pojedinaca može i mora rasti istim tempom. </p>
<p>Predsjednik Bush sada izgovara očitu činjenicu kad kaže da su padom na Wall Streetu pogođene ušteđevine i akcije mnogih Amerikanaca. Jer, mnogi su u proteklih godinu i pol dana ulagali u akcije na Wall Streetu i svoje mirovinske fondove i fondove za školovanje djece, uživajući u vlastitom bogaćenju, našavši se sada iznenada i bez zarade i bez uloženog novca.</p>
<p>Za Busha je ovo neočekivani problem, utoliko teži što i njegovo radikalno smanjivanje poreza nailazi na otpore i kritike ne samo među demokratima u Kongresu već i među stručnjacima koji upozoravaju da to, osim što koristi samo bogatima, nanosi izravnu štetu onima manje bogatima i siromašnima u Americi. Osim toga, za mnoge su upitni i efekti smanjivanja poreza na gospodarstvo, premda Bush i dalje tvrdi da će to ponovno ubrzati rast. </p>
<p>Sada je, dok se mnogi plaše da bi na Wall Streetu moglo biti još padova, na potezu Alan Greenspan koji bi uskoro mogao objaviti još jedno smanjivanje kamatne stope, veće nego nedavno (pola poena),što bi trebalo dati nove poticaje gospodarstvu. No, da bi se osjetili efekti smanjene kamatne stope, mora proći najmanje šest do devet mjeseci, a u međuvremenu događaji na Wall Streetu sve više daju za pravo onima koji dokazuju kako američko gospodarstvo ide u recesiju, i da nije riječ samo o usporavanju, kako su se nadali i Bush i Greenspan.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Za Izraelce, Arafat glavni uzrok srednjoistočne krize</p>
<p>Stanje na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze popravit će se onog trenutka kada se Arafat jasno izjasni protiv nasilja, izjavio je Sharonov savjetnik Shoval</p>
<p>ANKARA, 16. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novi izraelski premijer Ariel Sharon stići će u nedjelju u prvi službeni posjet Washingtonu s porukom: »Palestinski čelnik Yasser Arafat predstavlja glavni uzrok krize na Srednjem istoku«. To je u petak izjavio Zalnan Shoval, jedan od osobnih Sharonovih vanjskopolitičkih savjetnika. Pritom je iznio i ocjenu kako »palestinski teror« može destabilizirati mnoge zemlje u izraelskom susjedstvu.</p>
<p>Shoval je također ponovio već staro izraelsko stajalište o nužnosti zaustavljanja »palestinskog nasilja« prije otpočinjanja bilo kakvih mirovnih pregovora. Dodao je kako nova izraelska vlada glede takvog pristupa ima potporu službenog Washingtona. »Stanje na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze popravit će se onog trenutka kada se Arafat jasno izjasni protiv nasilja«, poručio je Shoval. Drži kako se konkretnim mjerama na terenu može zaustaviti palestinska Intifada. U tom slučaju, rekao je, Izrael bi ponovo dopustio Palestincima da uspostave vezu između Zapadne obale i Pojasa Gaze.</p>
<p>Znakovito je da će u nedjelju ključni Sharonov sugovornik biti direktor američke obavještajne službe CIA George Tannet. Samo dan kasnije, on će se u Washingtonu razgovarati i sa šefom Pentagona Donaldom Rumsteldom. Prema srednjoistočnim političkim izvorima, ti susreti upućuju na »osjetljivost« tema o kojima će se razgovarati. Istodobno, oni se uzimaju i kao jasan znak da bi sadašnja kriza u tom osjetljivom području mogla ozbiljno eskalirati u smjeru destabiliziranja mnogih arapskih autokratskih zemalja. Predviđeni su i Sharonovi razgovori s predsjednikom Georgeom Bushom, državnim tajnikom Colinom Powellom i drugim najvišim američkim dužnosnicima.</p>
<p>Prije Sharonova dolaska, američki državni tajnik Colin Powell potvrdio je američku spremnost da se angažira u srednjoistočnom mirovnom procesu. Poručio je, međutim, da će novoj izraelskoj vladi ostaviti više vremena da definira pregovaračku poziciju s Palestincima koja će, kako je rekao, imati široku potporu Izraelaca. Na taj način diskretno je skrenuo pozornost na određenu nedorečenost sadašnje izraelske politike.</p>
<p>U međuvremenu, sjedište Ujedinjenih naroda u New Yorku posjetio je šef izraelske diplomacije Shimon Peres. On je u Vijeću sigurnosti branio izraelsku politiku prema Palestincima i njihovom čelniku Arafatu. Rekao je da UN drže samo jednu, palestinsku stranu. Pritom se energično suprotstavio zahtjevu Palestinaca da se zaštitne promatračke snage UN pošalju na Zapadnu obalu, Pojas Gaze i u Jeruzalem. »Onog trenutka kada Palestinci prestanu s pucanjem, prestat će i svaka potreba za zaštitom«, rekao je. Peres se istodobno založio za obnovu rada tzv. Mitchelove komisije. Njezin rad je suspendiran u veljači nakon što je odbačen palestinski zahtjev da se na poprišta sukoba šalju posebne ekipe s tv kamerama.</p>
<p>Inače, u pripremu Sharonova posjeta vrlo aktivno se uključilo i predsjedništvo glavne američke židovske konferencije. Izvršni zamjenik te moćne organizacije Malcolm Khoenlein izjavio je kako će se SAD energično suprotstaviti slanju međunarodnih zaštitnih snaga na crte razdvajanja između Palestinaca i izraelskih snaga sigurnosti. U međuvremenu strahuje se od najave jeruzalemskih vlasti, dane u petak, da će odobriti izgradnju 2800 stanova na prijepornom brežuljku Har Homa. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Trebaju li se Poljaci ispričati zbog ubojstva 1600 Židova?</p>
<p>Zločin u Jedwabnu 1941. kad su spaljeni Židovi koji su navodno surađivali s Rusima podijelio je poljsku javnost/ Jedni smatraju da se Poljska treba ispričati, dok drugi odbacuju tezu o kolektivnoj odgovornosti </p>
<p>VARŠAVA, 16. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Otkako se prije nekoliko mjeseci u Poljskoj pojavila knjiga u kojoj je dokumentirano kako za vrijeme Drugog svjetskog rata stravičan zločin protiv 1600 Židova koji su spaljeni u mjestu Jedwabne nisu učinili Nijemci nego Poljaci, u poljskoj javnosti ne jenjava oštra rasprava koja sve više poprima političku dimenziju. Dok pojedini povjesničari pokušavaju pokazati da su stravičan pogrom inicirali njemački okupatori, poljski političari, ali i crkveni velikodostojnici, spore se oko toga treba li se, i na koji način javno ispričati židovskom narodu. Otkriće o tome što se dogodilo u Jedwabnu na većinu je poljskih građana djelovalo šokantno, budući da se po prvi puta otvoreno govori da je bilo i Poljaka koji su uprljali ruke u holokaustu.</p>
<p>Čitavu lavinu pokrenula je nedavno objavljena knjiga »Susjedi« u kojoj je poljski povjesničar Jan Tomasz Gross opisao masakr Židova do kojeg je u nevelikom mjestu Jedwabne na sjeveroistoku Poljske došlo 1941. godine kad su Nijemci došli na terene koje je dvije godine ranije zauzela Crvena armija. Kivni na mjesne Židove koje su optuživali da su za vrijeme sovjetske okupacije kolaborirali s Crvenom armijom i NKWD, njihovi poljski sumještani odlučili su im se osvetiti, spalivši u jednoj štali 1600 Židova iz mjesta i okolice. Poslije rata komunističke vlasti nastojale su prikriti pravu istinu, pa je svojedobno na mjestu pogroma postavljena spomen-ploča na kojoj se za zločin krivi Gestapo i njemačku žandarmeriju.</p>
<p>No, iako sada nakon »Susjeda« nitko ozbiljan u Poljskoj ne osporava da su zločin u Jedwabnu učinili Poljaci, diskusije se vode uglavnom oko toga jesu li to učinili samoinicijativno ili su u masakru sudjelovali i Nijemci. Sve glasniji je politički spor tko bi se i u čije ime trebao za ispričati. Kad je predsjednik Aleksander Kwasniewski u intervjuu za izraelski tisak najavio da bi se na 60. obljetnicu pogroma, koja bi se trebala obilježiti u srpnju ove godine u nazočnosti najviših poljskih državnih dužnosnika, mogao ispričati u ime čitavog poljskog naroda, svoje negodovanje su izrazili pojedini političari desnice, ističući da isprika nije potrebna jer su zločin učinili pojedinci, a ne čitav poljski narod. </p>
<p>Poljaci očito strahuju da bi slučaj Jedwabna mogao poslužiti za širenje, kako je istaknuo i poljski premijer Jerzy Buzek, »krivih teza o suodgovornosti Poljaka za holokaust i o urođenom poljskom antisemitizmu«. U sličnom tonu izjasnili su se i pojedini poljski biskupi, a kardinal Jozef Glemp, koji također odbacuje tezu o kolektivnoj odgovornosti kako poljskog naroda tako i Katoličke crkve, odbacio je zahtjeve da se na mjestu pogroma ispriča u ime Crkve. </p>
<p>Istodobno, mnogi ovdašnji publicisti upozoravaju da bi upravo isprika koja bi stigla sa samog vrha mogla izbiti argument iz ruku onima koji poljski narod optužuju za antisemitizam, te preduhitriti reakcije iz svijeta - kojih se mnogi u Poljskoj pribojavaju - nakon što se »Susjedi« idućeg mjeseca u engleskom izdanju pojave u Sjedinjenim Državama.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Premijeru čestitam na namjeri, a državnom odvjetniku želim pun uspjeh!</p>
<p>Ovih je dana g. Ivica Račan, predsjednik Vlade RH, na sjednici Vlade i potom u TV emisiji »Nedjeljom u 2«, (11. ožujka 2001.) nedvojbeno izjavio da će se procesuirati svi ratni zločini učinjeni u Hrvatskoj i u odnosu na hrvatske državljane od 1918., uključujući II. sv. rat i od oslobođenja '45. g.</p>
<p>Ne znam je li dovoljno svjestan premijer Račan koliki sve zadaci predstoje pred pravosudnim tijelima u provedbi ove nakane? Ja mu na njoj, inače, čestitam.</p>
<p>Osvrnuti ću se samo na prve dane oslobođenja i »oslobođenja« Zagreba (te dijelom Samobora) i to isključivo za razdoblju od 8. do 15. svibnja 1945. g.</p>
<p>Dana 1. ožujka 1945. g. NOV Jugoslavije, a to znači i svih republika, preimenovana je u JA i od tada su glavni štabovi koji su do tada djelovali u republikama, kao i republike kao članice federacije izgubile ove ovlasti u odnosu na svoje vojne postrojbe.</p>
<p>Tako je 8. svibnja 1945. godine u jutarnjim satima prvi je na područje grada Zagreba ušao Posavski partizanski odred NOVH i to s juga, kod današnjeg Mosta slobode.</p>
<p>Na području današnjeg Jakuševačkog mosta, prešavši Savu, 8. svibnja 1945. prve su ušle postrojbe 45. srpske divizije iz sastava II. armije, a 9. svibnja 1945. - postrojbe 21. srpske divizije iz sastava I. armije JA, koje su ušle u Sesvete. Obje su krenule prema središtu grada.</p>
<p>Istodobno, 1. proleterska divizija (u čijem sastavu je bila i 13. hrvatska proleterska brigada »Rade Končar«, ali čiji je sastav sada bio nacionalno izmijenjen) i 6. lička proleterska divizija u sastavu I. armije JA na području Medvednice (prethodno ušavši u Mariju Bistricu) vodile su borbu s preostalim postrojbama NDH i Nijemaca koje su bile u povlačenju prema Austriji. Obje te divizije su sa sjevera prodrle u središte grada Zagreba, a 9. svibnja 1945. kod Kvaternikovog trga srele su se divizije I. i II. armije JA.</p>
<p>Što je bitno za sastav ovih srpskih divizija? Najbitnije je to što su u njihovu sastavu, uključujući i 6. ličku proletersku te dijelom i 1. proletersku, najmanje 80 posto bili oni koji su općom mobilizacijom i Titovom amnestijom (od jeseni 1944. g.) zamijenili četničke i nedićeve kokarde s petokrakom zvijezdom. (Neki čak to nisu stigli ni uraditi, pa tako u fotodokumentaciji u Zagrebu postoje slike dijelova tih postrojbi na Jelačić placu na kojima se vidi da na kapama nisu imali niti petokraku zvijezdu - valjda nisu stigli ili nisu htjeli obaviti zamjenu simbola).</p>
<p>Prema svjedočenjima, u oslobođenju Zagreba sudjelovala je 21. brigada 28. slavonske divizije.</p>
<p>Komunistička se vlast i u Srbiji držala Lenjinova načela, napisanih u »Državi i revoluciji«, da se buržoaska vlast ne osvaja već je treba srušiti, oboriti i naravno, sva bitnija mjesta očistiti od dotadašnjih pripadnika. Zato su Srbi iz 6. ličke proleterske divizije, koja je bila do beogradske bitke pretežno popunjena Srbima iz Like, sada raspoređeni na dužnosti u tijelima vlasti Jugoslavije, Srbije i grada Beograda. To je upravo uzrok da je 6. lička proleterska divizija. kad je došla pred Zagreb, u 1945. godini imala oko dvadesetak tisuća boraca u svojim postrojbama, ali to su sada bili oni koji su općom mobilizacijom u Srbiji ili iz četnika i nedićevaca prešli u partizane. To je bitno pridonijelo da su na prolazu kroz podsljemensku zonu postrojbe 6. ličke proleterske divizije učinile brojna zlodjela (na području Brestovca, Gračana, Cmroka itd. ubijeno je oko 700 ljudi, pretežno zarobljenika i ranjenika).</p>
<p>Dakle, u Zagreb su uistinu ušli partizani, odnosno postrojbe JA, ali većini je duh, srce i mozak bio ispunjen četništvom.</p>
<p>Tako su i u Samobor 9. svibnja 1945. godine u 17.30 sati ušle postrojbe četiri srpske brigade 23. srpske divizije i dvije srpske brigade 25. srpske divizije. (Za sve vidi: Leksikon NOR i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945., prva i druga knjiga, izdanje u Beogradu 1980.)</p>
<p>Što se zbivalo u Zagrebu odmah nakon što su regularne postrojbe JA ovladale gradom?</p>
<p>- Na Pedagoškoj akademiji, u Savskoj cesti u Zagrebu (koju je NDH koristila u zadnjem dijelu rata kao priručnu bolnicu) u kojoj su se nalazili ranjenici, pripadnici postrojbi NDH i nekih njemačkih postrojbi, u istočnom dijelu dvorišta, ubijeno je, prema iskazu očevidaca oko 900 zarobljenih ranjenika;</p>
<p>- Na području Rakovog potoka, gdje su 13. srpnja 1941. ubijeni hrvatski, pretežno komunistički intelektualci iz ustaškog logora Kerestinec, ali i drugi iz Zagreba (koja su nedjela vršile vlasti NDH), neutvrđeni broj ubili su »osloboditelji« i upravo uz to mjesto gdje su ukopane žrtve vlasti NDH ukopane su i jugokomunističke žrtve pretežno pokupljene iz bolnica u Zagrebu,</p>
<p>- Na Dotršćini, na najvećem ratnom gubilištu u Zagrebu učinjenih za vrijeme i od vlasti NDH, neutvrđeni broj ranjenih i bolesnih pripadnika postrojbi NDH i civila odmah po dolasku u Zagreb ubili su njihovi »osloboditelji«;</p>
<p>- U jamu Jazovku na Žumberku bačen je neutvrđeni broj ranjenih i bolesnih pripadnika postrojbi NDH koji su bili na liječenju u zagrebačkim bolnicama.</p>
<p>Svi ovi zločini, kao i stotinu ubijenih građana u Samoboru, počinile su regularne postrojbe Jugoslavenske armije.</p>
<p>Partizani su tijekom svibnja 1945. ubili u Zagrebu 7.000 ljudi, kako je to niz govornika izjavilo na sjednici Mjesnog komiteta KPH Zagreb održanoj u to doba (vidi partijsku dokumentaciju).</p>
<p>Za sve ove ratne zločine u Zagrebu i Samoboru nitko nije odgovarao.</p>
<p>Zanimljiv je sadržaj brzojava kojeg je potpisao Aleksandar Ranković 17. svibnja 1945. godine u ime OZNE Jugoslavije, a upućen je OZNI Hrvatske. On glasi: »Vaš rad u Zagrebu je nezadovoljavajući. Za 10 dana u oslobođenom Zagrebu streljano je samo 200 bandita (bez obzira što je ovako maleni broj označen, zanimljivo je da se nije zanimao jesu li suđeni - m. pr.). Iznenađuje nas ova neodlučnost za čišćenje Zagreba od zlikovaca, radite suprotno od naših naređenja, jer smo rekli da radite brzo i energično i da sve svršite u prvim danima«.</p>
<p>Na Rankovićev ukor nalazimo djelomični odgovor OZNE Hrvatske u izvješću od 3. srpnja 1945. »U NDH bilo je zadnje vrijeme 5.000 do 6.000 aktivnih i oko 8.000 rezervnih domobranskih, te 2.500 do 3.000 ustaških oficira. Svi su većinom zarobljeni u Sloveniji i ukoliko nisu odmah riješeni, transportirani su u Srijem, sada u Hrvatskoj ima oko 300 domobranskih oficira po logorima na prolasku za Srijem, a isto toliko domobranska oficira: od toga 1.607 aktivnih i 1.275 rezervnih. Polovica je već riješena, dosta poslano u logore.« (Ove su isprave objavljene u Petrinjskom zborniku br. 1/98.) Što znači »odmah riješeni« ili »polovica je već riješena«?</p>
<p>Evo što su iz zapovjedništva JA za Hrvatsku brzojavom 15. svibnja 1945. izvijestili Generalštab JA o broju zarobljenih i smještenih u logorima u Zagrebu:</p>
<p>»- Prečko - (danas jugozapadni dio Zagreba) 15.000 zarobljenika,</p>
<p>- Vrapče - (danas zapadni dio Zagreba) 943 zarobljenika,</p>
<p>- Zagreb (vjerojatno se odnosi na logor na Kanalu, danas Autobusni kolodvor ili u Maksimiru - m.pr.) - 4.190 zarobljenika.</p>
<p>Sve ove OZNA već razvrstava, a neki će biti pušteni«. Što znači »već razvrstava«?</p>
<p>Svi se ovi zločini, koje je počinila JA, odnose na razdoblje od 8. i 15. svibnja 1945., znači prije Bleigurga i prije križnih puteva.</p>
<p>Značajno je naglasiti: 10. zagrebački korpus je već 7. svibnja stigao pred istočna predgrađa Zagreba, kada je naredbom iz Generalštaba JA spriječen da uđe u Zagreb, a dopušteno mu je tek 9. svibnja, a Žumberačka brigada nalazila se pred Samoborom sa njegove zapadne strane, ali joj je dopušteno da uđe u grad tek 12. svibnja.</p>
<p>Ova »ludost« nije slučajna. Ona je djelo sustavne nakane. Treba li upitati zašto? Sad se uistinu postavlja pitanje: je li Zagreb (i Samobor) 8. ili 9. svibnja 1945. bio oslobođen ili »oslobođen«?</p>
<p>Slijedeći izražena stajališta g. Ivice Račana, predsjednika Vlade RH, ali i zato što ratna zlodjela ne zastarijevaju, novoimenovani Glavni državni odvjetnik RH g. Radovan Ortinsky, imat će gotovo neograničenu mogućnost daljnje profesionalne afirmacije. Želim mu puno uspjeha i sreće.</p>
<p>IVANBEG KUKLJIŠKIKukljica</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Županjci se imaju čime ponositi!</p>
<p>Iz naše dične »Cvelferije« rijetko se išta može pročitati u novinama, pa barem da se, kad se već ne možemo podičiti uspjesima u gospodarstvu, kulturi i znanosti, pohvalimo lijepim Šokicama!</p>
<p>Tako je Županja sve od 18. vejače bila sva okićena, a posvuda se osjećala svečana atmosfera. Početak je to dana koji svi stanovnici Županje već tradicionalno obilježavaju, a riječ je o tradicionalnom sijelu, koje su i ove godine otvorili konjanici-jahači članovi ovdašnje Konjogojske udruge, čijih se 25 jahača okupilo i u svečanu mimohodu prodefiliralo ulicama grada, izmamivši i brojne promatrače.</p>
<p>Glavni pokrovitelj sijela bila je Županija vukovarsko-srijemska, a svečanost je otvorio župan Čobanković, čestitajući Županjcima na očuvanju tako duge tradicije. U programu je sudjelovalo sedamnaest KUD-ova s područja županjske Posavine, pa su brojni promatrači osim domaćih vidjeli i goste iz Poljske, Švicarske, Austrije te goste iz gradova Duge Rese, Nove Gradiške. Tako su Županjci mogli doviti folkloru i običajima i drugih zemalja i gradova, a prikazano je i nekoliko izložaba.</p>
<p> Turistička zajednica priredila je turističku zabavu i izdala turičstki prospekt i potaknula brojne inicijative za poboljšanje učinkovitosti Sijela, posebice pokladnu povorku. Treba istaknuti prikazane običaje slavonske svinjokolje, koju već godinama priređuje ugostiteljska radnja »Ambar« iz središta grada.</p>
<p>Krovna priredba sijela bila je izbor ljepotice, tj. biranje »Šokačkog cvita«, na koju se prijavilo 16 lijepih mladih djevojaka, većinom učenica srednje škole županjske Posavine. Stručna komisija imala je stoga pune ruke posla, i vjerujem da joj nije bilo nimalo lako. </p>
<p>Najljepšom je proglašena Mateja Lerotić (18) učenica iz Vrbanje, a drugom je pratiljom proglašena Marija Bošnjak (16), učenica iz Gradišta. Prva je pratilja Gorana Galović (18), studentica iz Županje. Program izbora ljepotice vodili su Ivo Gregurević, glumac iz Zagreba i Biljana Pavlović, voditeljica vinkovačke televizije, uz pratnju Najboljih hrvatskih tamburaša i uz pomoć KUD-ova »Tomislav« i »Kristal« iz Županje.</p>
<p>Darova i nagrade ljepoticama uručili su župan Petar Čobanković i Antun Malbašić, gradonačelnik, a lentu ljepotici uručila je prošlogodišnja ljepotica Ivana Kopić. Program folklornih večeri uspješno su vodili Ivica Oršolić i Ana Klarić iz Županje. Do idućih poklada Županjci će raditi i živjeti za svoje sijelo, a dotle će se valja i netko s HTV odazvati i zabilježiti ponešto iz naše izvorne kulturnu baštine, odnosno uvidjeti da smo siti i presiti kič-priredbi i kopijaSan Rema. </p>
<p>S. T.Županja(Adresa u redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Đukić ne prestaje iznenađivati narod presvlačenjem kabanice! </p>
<p>Prigodom dobro nam poznate inscenirane »balvan revolucije« u Kninu i okolici Milan Đukić, tadašnji političar stranke SKJ obreo se u Zagrebu, jer mu je navodno prijetila opasnost od ljudi njegove etničke pripadnosti. Tamo su mu oštetili vikendicu, pa je svojom pojavom u Zagrebu izazvao čuđenje mnogih građana.</p>
<p>Tu se je smjestio i tu je počela druga faza njegova politička života. Biran je u Sabor i izgledalo je po svemu da je lojalan građanin države u kojoj se rodio i u kojoj kani nastaviti svoj život. Međutim, nicale su nove srpske nacionalne veličine, Babić, Žakula, Stanimirović, Martić i drugi na izmišljenoj nekoj teritorijalnoj tvorevini »Krajini« na hrvatskom državotvornom prostoru. Đukićeva politička slika je sve više blijedila u očima pravovjernih mu sunarodnjaka. I kako je Zapad (neki koji su imali glavnu riječ) sve više pritiskivao Hrvatsku pod vlašću HDZ-a, jer se nije mirila podrškom koju Zapad pruža tzv. SAO Krajini i kako je između raznih kombinacija niknuo u nekim suludim razmišljanjima i plan Z-4 (Krajina bi bila zapravo konfederalna jedinica u Hrvatskoj sa svojom vojskom, novcem i ostalim) Đukić je presvlačio svoj kaput pa je počeo opet začuđivati Hrvate. Davao je razne izjave o patnji i neravnopravnosti Srba u Hrvatskoj, a poslije Oluje za tu je legitimnu vojno-redarstvenu akciju rekao da je to »etničko čišćenje« pa i »genocid«.</p>
<p>Takvim izjavama nastojao je vratiti svoj dobrano poljuljani ugled među sunarodnjacima. Zadnje začuđivanje od Đukića, sada gradonačelnika Donjeg Lapca, je preimenovanje ulica u tom gradiću. Sve su to smišljeni potezi da bi pala u zaborav »njegova kolaboracija« s »ustašama u Zagrebu« i kako bi ponovo postao prvi čovjek Srba u Hrvatskoj, ne bi li tako istisnuo g. Pupavca, Žakulu, Stanimmirovića i druge. Nastoji dokazati da nije »izdajnik« srpstva kao ono nekoć Vuk Branković, pa će biti još mnogo kojekakvih Đukićevih poteza koji će i dalje začuđivati i svoju etničku skupinu i ostali puk u Hrvatskoj. </p>
<p>O.K., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Pozdrav planinarima HPD »Mosor« iz Splita </p>
<p>S pažnjom sam pročitao priopćenje u Vjesniku od 12. odnosno 13. ožujka 2001. godine o nezgodama 39 planinara iz Splita, što me potaklo, da se oglasim sa sličnim slučajem od prije 20 godina. Naime, tada je naša skupina planinara-željezničara krenula iz Omiša put Starog grada, koji je imao veliku i odgovornu funkciju u prošlosti za obranom od neprijatelja. Kako sa Starog grada (nije) vodila staza sa markacijama, to sam predložio, da se vratimo, pa da markiranim putem (stazom) krenemo put vrha Borak, odnosno Imber. S obzirom, da smo bili dvojica kao vodiči, to je kolega ipak krenuo nemarkiranim putem, dok sam ja s još dvoje krenuo, kako je rečeno. Doista, stigli smo na vrh i čekali skupinu, koju je vodio Z.C. Uz dozivanje, on je stigao, a ostali su zaostali. Silaskom sa vrha u Omiš druga skupina nije stigla, a spuštao se mrak. Nije preostalo drugo, nego o tome obavijestiti tamošnju Stanicu milicije, koji su prihvatili prijavak. Jednom od skupine ostao je šešir na kojem je sjedio. Otišli smo nas četvero do Kaštel Starog, te odatle pješice na prijevoj Malacka. Sa željezničke stanice pozvali Omiš, te dobili potvrdu, da su sretno stigli »izgubljeni«. Tada su i oni stigli do željezničke stanice, te nastavili na Malačku. Stigli su poslije pola noći. Po ondašnjim pričanjima, bilo je svakojakih konstatacija, ali najvažnije je bilo »Slušaj i mlađeg, ako ima bolji smisao za organizaciju«. Naime, ovim želim upozoriti: Bilo kamo u planinu treba ići sa puno obzira, jer nesreća vreba bez najave. U mojih preko 40 godina nisam imao problema, jer sam imao uvijek na umu da je oprez majka mudrosti.Eto, iako problem i ovaj slučaj zaslužuje zahvalnost, što se nije dogodilo najgore. Uz pozdrav i sretno planinari HPD »Mosor« iz Splita.</p>
<p>J. S.Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske: Zašto je Magma »jednakija« od ostalih?</p>
<p>Na Međunarodni dan potrošača požalio nam se potrošač na propust trgovca, ni manje ni više, nego Turbo Limacha. Naime, neugodno iznenađenje uslijedilo je nakon što je kupljenu igračku htio montirati na dječji krevetić. Nigdje ni traga o uputstvima na Hrvatskom jeziku, čak ni engleskom, koji donekle poznaje. Na kutiji igračke nalijepljena je mala naljepnica, na kojoj piše broj artikla; proizvođač: Hasbro/Mađarska; Uvoznik: Magma d.d. Baštijanova 52a i broj telefona. Na samoj kutiji, međutim piše da je igračka proizvedena u Kini!Da se radi o standardnom, ili poznatom proizvodu cijela situacija ne bi bila tragična. Ali, radi se o proizvodu koji je namijenjen isključivo bebama, koji se pričvrsti na krevetić tako da ga bebe ne mogu dohvatiti. Zbog toga je proizvod opasan za starije bebe, koje ne samo da se mogu ozlijediti, nego zagušiti i otrovati baterijom, kada bi, ne daj Bože, otvorile poklopac. Tu je još i remen za koji ne treba posebno objašnjavati kakva je opasnost za bebe.Na uputstvu se uredno i naglašeno upozorava roditelje na opasnosti, i napominje da se uputstvo mora čuvati za daljnju upotrebu. Jer, ista igračka može prouzročiti smetnje u radu električnih aparata, ili isti mogu izazvati smetnje na samoj igrački. Važno je upozorenje i to da se koriste samo posebne baterije, zbog sigurnosti bebe i ispravnosti proizvoda. Kupci ovog proizvoda su bez uputstva montirali igračku na dječji krevetić i ne znajući za potencijalne opasnosti! K nama su došli na brzinu, ostavili račun, uputstvo i kutiju, a zaboravili ostaviti barem broj telefona da ih mi upozorimo, kad to nije učinio dobavljač. Iskreno se nadamo da će pročitati ovaj članak! Cijela situacija je ozbiljna time što je ministar Fižulić vlasnik Magme! Što onda očekivati od drugih trgovaca? Jesmo li svi isti pred zakonom, imaju li svi trgovci jednake obaveze glede deklariranja proizvoda ili je ministar jednakiji?</p>
<p>SNJEŽANA ANTONIĆdopredsjednica Društva »Potrošač«Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Uhvaćeni s krivotvorenim putovnicama i heroinom</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Zagrebačka je policija u srijedu navečer zaplijenila 530 grama heroina, te uhitila tri osobe.</p>
<p>Kako je priopćila PU zagrebačka, njihovi djelatnici su u srijedu u večernjim satima na autobusnom kolodvoru pokušali legitimirati Refeta Đ. (30), Sulju Č. (23) i Sulejmana D. (22). No, Suljo je počeo bježati, ali je nakon nekoliko metara uhvaćen pri čemu je pokušao neprimjetno odbaciti snop ključeva među kojima i ključ automobila. Policija je utvrdila da su sva trojica neposredno prije legitimiranja stigli u osobnom automobilu »opel vectra«, koji su parkirali u blizini. Pregledom vozila ispod vozačevog sjedala pronađen je paket sa 530 grama heroina.</p>
<p>Nakon obavljenog očevida sva trojica su privedeni u kriminalističku policiju. gdje je utvrđen njihov identitet. Refet Đ. je hrvatski državljanin, Suljo Č, slovenski, dok je Sulejman D. jugoslaven, pri čemu su Suljo i Sulejman imali krivotvorene putovnice Republike Slovenije. Daljnim je provjerama otkriveno da je za Suljom raspisana međunarodna tjeralica zbog preprodaje droge.</p>
<p>Djelatnici Odjela za suzbijanje zlouporabe droga pretražili su i stan koji je uhićena trojka koristila, te su pronašli 10.000 DEM, pribor za drogiranje, pištolj marke »Crvena zastava«, a također je oduzeta dokumentacija i pisma koja će biti korištena u daljnjoj istrazi. U četvrtak su trojica uhićenih uz kaznenu prijavu zbog preprodaje droge privedeni u Istražni centar Županijskog suda u Zagrebu. Protiv Sulje i Sulejmana podnjeta je i prijava zbog krivotvorenja isprava. (D. Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nedolazak svjedoka odgodio nastavak istrage protiv Zulua za šverc oružja</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Zbog nedolaska svjedoka i još jednog mogućeg osumnjičenika, na zagrebačkom Županijskom sudu u petak nije nastavljena istraga protiv pukovnika HV-a Brune Zorice-Zulua, Tomislava Bajsića, pjesnika te Dražena Čurića, bivšeg pripadnika Hrvatske vojske i hrvatskog predstavnika na prošlogodišnjem rallyju Paris-Dakar, optuženih za međunarodni šverc oružjem.</p>
<p>Kako, pak, doznajemo, pozvani mogući osumnjičenik je Mario Habulin, a kako se on u petak nije pojavio u istrazi kod suca Milana Došena, može se očekivati da će se raspisati uhidbeni nalog.</p>
<p>Podsjetimo, zagrebačka policija je opsežnom akcijom krajem siječnja suzbila međunarodni lanac švercera oružjem, koji su u protekle dvije godine na europsko tržište prokrijumčarili uglavnom oružje raznih vrsta i kalibra vojnog porijekla u vrijednosti od milijun i pol maraka. Također, sumnja se da su u krijumčarenje oružja upleteni neki domaći proizvođači, poput karlovačkog »IM Metala«.</p>
<p>Uhićeni pukovnik HV-a i bivši pripadnik Legije stranaca Zorica te Bajsić osumnjičeni su da su krajem 1998. organizirali grupu krijumčara, sastavljenu još od Dražena Čurića, Kreše Raguža, Damira Vlašića, Marija Ivankovića, Zvonka Lukića i još jedne osobe znane pod imenom Mario, za koju se pretpostavlja da se radi upravo o Habulinu. (V. Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sudsko vijeće odbilo zahtjev branitelja za izuzećem službenih zabilješki policije</p>
<p>ČAKOVEC, 16. ožujka</p>
<p> - Vijeće Općinskog suda u Čakovcu, kojem predsjedava sudac Rajko Kipke, na glavnoj raspravi u petak odbilo je prijedlog obrane da se iz spisa izdvoje službena zabilješka Policijske uprave Međimurske, zapisnik o pretrazi automobila i foto-dokumentacija očevida. To je, naime, bio predložio čakovečki odvjetnik Ivan Ivković, koji brani Dražena Vidovića (30) poručnika HV iz Hodošana, optuženog za kazneno djelo protiv javnog reda, počinjeno nedozvoljenim držanjem oružja i eksplozivnih tvari.</p>
<p>Riječ je o slučaju u kojem je 18 kilograma plastičnog eksploziva pentrit, pronađenog u Vidovićevom automobilu 28. veljače prošle godine. Odvjetnik je najavio žalbu na takvo sudsko rješenje. </p>
<p>Na raspravi u petak saslušani su djelatnici PU Međimurske Josip Recek, Stjepan Balić i Vlado Šimunić. Oni su, naime, bili u ophodnji koja je na cesti u međimurskom selu Pleškovcu zaustavila automobil kojim je upravljao Vidović, te nakon njegovog, kako su izjavili neuobičajenog i uznemirujućeg ponašanja, pozvali operativno dežurstvo koje je poslalo ekipu kriminalističkih tehničara i pirotehničara. Oni su poricali da se radilo o nekakvoj posebnoj akciji, tvrdivši da je bilo riječ o rutinskoj prometnoj kontroli. Policajac Balić, koji je kontrolirao dokumente, izjavio je kako je Vidović pokazao službenu iskaznicu, rekavši »mislim od HIS-a«, ali unatoč tome nismo obavijestili vojnu policiju. </p>
<p>Optuženi Vidović i njegov branitelj Ivković postavljali su svjedocima pitanja, a na njihove iskaze glede zakonitosti pribavljanja dokaza odvjetnik je stavljao prigovore. Oni, međutim, nisu bili uvaženi, a sud je ponovno odbio prijedlog da se pribavi personalna dokumentacija i izvod iz kaznene evidencije za svjedoka Dražena Domjanića, navodno nečasno otpuštenog iz policije i vojne policije. Njega ni temeljem dva dovedbena naloga PU Međimurska nije pronašla, iako brojni očevici tvrde da se Domjanić nalazi u Međimurju, a ne u Njemačkoj, kako je priopćeno sudu. Odvjetnik Ivković i dalje tvrdi da se radi o akciji u kojoj su uz pripadnike SZUP-a i Kriminalističke policije MUP-a sudjelovali i pripadnici HIS-a, a da su upotrebljene sve operativne metode, od fizičkog praćenja do nadzora objekata i vozila, pri čemu je korištena najsuvremenija oprema.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kutle nezakonito monopolizirao medije?</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Krešimir Devčić u petak je donio odluku o pokretanju istrage nad Miroslavom Kutlom, vezano uz aferuGrupo, gdje se Kutle, prema točki br. 1. istražnog zahtjeva tereti za pokušaj nezakonitog stvaranja monopola u elektronskim medijima, i to uglavnom radio-postaja.</p>
<p>»Za ostalu četvoricu osumnjičenih izrazio sam neslaganje oko pokretanja istrage, jer nisam našao dovoljno elemenata za postojanje osnovane sumnje kako su počnili kazneno djelo stvaranja monopola na tržištu« nadodao je sudac Devčić, napomenuvši kako će o njegovom izraženom neslaganju odlučiti izvanraspravno vijeće.</p>
<p>»Ako se, pak, izvanraspravno vijeće odluči na pokretanje istrage nad ostalim osumnjičenima, onda branitelji imaju pravo na žalbu Vrhovnom sudu RH. Ukoliko Vrhovni sud prihvati tu žalbu, stvar se vraća izvanraspravnom vijeću« zaključio je na kraju Devčić.</p>
<p>Podsjetimo, pored Kutle, prema prvoj točki istražnog zahtjeva koja se odnosi na kazneno djelo pokušaja ostvarivanja monopola u elektronskim medijima osumnjičeni su Ninoslav Pavić, predsjednik Uprave »Europapress holdinga d.o.o.« Vinko Grubišić, direktor »Otvorene televizije«, Juraj Hrvačić, bivši direktor »Obiteljskog radija« te Dražen Mandić, šef pravne službe unutar Kutline »Globus Grupe«. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Maskirani i naoružani razbojnici opljačkali vozilo Hrvatskih pošta</p>
<p>SPLIT, 16. ožujka</p>
<p> - Nekoliko maskiranih i naoružanih osoba u petak je, oko 7 sati, opljačkalo kombi Hrvatskih pošta u Vranjicu, te protupravno oduzelo slobodu službenicima HP-a, vozaču i suvozaču vozila. </p>
<p>Koliko je novca ukradeno u ovoj drugoj ovogodišnjoj pljački poštanskog vozila na širem splitskom području, još se utvrđuje. Prema prvim informacijama kojima raspolaže splitska policija, razbojnici naoružani kratkim oružjem kombi su presreli na cesti i pod prijetnjom naložili vozaču da kombi odveze do prvog tunela na brzoj cesti Solin-Klis, koji je zbog popravka već petnaestak dana zatvoren za promet. U tunelu je bio parkiran drugi kombi, bosansko-hercegovačkih registracijskih oznaka, koji su razbojnici nekoliko dana ranije ukrali. Potom su poštarima naložili da se premjeste u ukradeni kombi u koje su ih vezali lisicama i ostavili. </p>
<p>Maskirani napadači potom su se udaljili poštanskim kombijem kojeg je policija, tridesetak minuta nakon pljačke, pronašla praznog u Vrnjicu. Prema nekim saznanjima sumnja se kako su se pljačkaši iz Vrnjica odvezli žutim gumenim čamcem prema Trogiru gdje su se najvjerojatnije ukrcali na neki veći ili brži brod ili automobil. » Ponovno upozoravamo sve institucije - banke, mjenjačnice, štedionice, poštanske urede, da posebnu pozornost obrate na sigurnost pri rukovanju i transportu novca kako bi se ovakvi događaji ne bi ponavljali. Rukovodne strukture Hrvatskih pošta više puta su upozoravane na potrebu povećanja sigurnosti kod pratnje i transporta pošiljki i novca.«, kazao je glasnogovornik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Leo Tauber. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Maloljetnicima usred dana ukradeni novci i mobitel</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Nepoznati je mladić u četvrtak oko 14 sati, u Štosovoj bb izveo razbojstvo nad maloljetnim B. H. koji se u tom trenutku vraćao iz škole.</p>
<p>Naime, prišavši trinaestogodišnjaku, mladić je, prijeteći kako u džepu ima nož i pištolj, zatražio novac. Dječak mu je dao 30 kuna, a nepoznati je ponovno zaprijetivši da ne smije nikome ništa reći o događaju, otišao u nepoznatom smjeru.</p>
<p>Još jedno razbojstvo nad maloljetnikom dogodilo se u četvrtak oko 16 sati, na Sveticama bb, na nogometnom igralištu.</p>
<p>Dvanaestogodišnjem je M.J.S. prišao nepoznati mladić, te također zaprijetivši kako u džepu ima pištolj i nož, zatražio mobitel. Kada mu je prestrasšeni dječak rekao kako ne posjeduje mobitel, maldić ga je pretraži i pronašao mobitel marke »samsung« vrijedan 2.000 kuna. Zaprijetivši dječaku da šuti o događaju, potjerao ga je kući. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nožem u slabinu ubo bivšeg dečka svoje kćeri</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Ubodnu ranu na slabini u četvrtak je oko 23.15 sati u Velikoj Gorici, u Ulici Slavka Kolara ispred broja 10, zadobio Damir B. (30) kada ga je nožem ubo otac njegove bivše djevojke Ivica Š. (51).</p>
<p>Naime, u svađu Damira i njegove bivše djevojke Sanje Š. umiješao se njezin otac, te u jednom trenutku izvadio nož i ubo Damira, nakon čega je s kćerkom otišao kući. </p>
<p>Damir je liječničku pomoć potražio u Hitnoj pomoći u Velikoj Gorici, odakle je prevezen u KBC Rebro. Liječnici su utvrdili ranu na slabini, operirali ga, te zadržali na liječenju. Tijekom večeri djelatnici X policijske postaje uhitili su Ivicu i priveli ga u postaju na obradu. (M. B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Dobit Plive u 2000. godini 1,13 milijardi kuna</p>
<p>Od blizu pet milijardi kuna ukupnoga prihoda u prošloj godini, više od 70 posto ostvareno na međunarodnim tržištima/ Dividenda po dionici Plive iznosit će 12 kuna/ Sjedište Plive ne seli u Beč/ Konačna odluka kome se prodaje Cedevita još nije donesena, tvrde u Plivi</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Farmaceutska kompanija Pliva, koja već šest godina bilježi snažan rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 19 posto, u prošloj je godini ostvarila 4,96 milijardi kuna prihoda, što je 18,7 više nego u 1999. godini, a neto dobit za 2000. iznosi 1,13 milijardi kuna ili 22,9 posto više nego godinu ranije, objavio je predsjednik uprave Plive mr. Željko Čović na konferenciji za novinare u petak. </p>
<p>Više od 70 posto prihoda Pliva je ostvarila na međunarodnom tržištu (u 1999. godini 65,5 posto), što je, istaknuo je Čović, nastavak trenda snažne internacionalizacije i jedan od najvažnijih elemenata stabilnosti Plive. </p>
<p>Inače udio farmaceutike u ukupnoj prodaji lani se povećao na 85,4 posto. U prošloj je godini prodaja Azitromicina porasla 27,7 posto (vrijednost prodaje iznosi 765,3 milijuna kuna). Ulaganja u istraživanje i razvoj porasla su 64,4 posto, na 362,9 milijuna kuna, što je omogućilo prelazak triju istraživačkih projekata u prvu fazu kliničkih ispitivanja i razvoj više od 40 generičkih proizvoda.</p>
<p> I u 2000. nastavljeno je s provođenjem strategije fokusiranja na matično poslovanje farmaceutike, čiji se udio u ukupnoj prodaji povećao na 85,4 posto. Lani je Pliva prodala 75 posto udjela proizvodnje kvasca i Pliva-Lachemin pogon u Blanskom te ostvarila jednokratnu dobit od 26,5 milijuna kuna, što je također usmjereno u farmaceutiku. Pliva je lani prodala i svoj dio dionica Zagrebačke banke, što je rezultiralo jednokratnom dobiti od oko 82 milijuna kuna. Pored toga Porezna je uprava lani uvažila Plivin zahtjev za povratom preplaćenog poreza na dobit od rojaliteta, u iznosu od 96,1 milijuna kuna, za razdoblje od 1994. do 1997. godine, što je također imalo utjecaj na rezultate u 2000. godini, odnosno povećalo je dobit. </p>
<p>Pliva je lani, rečeno je, učvrstila svoju poziciju u srednjoj i istočnoj Europi konsolidacijom Pliva-Lacheme. Na upit poljskog novinara hoće li u Poljskoj uslijediti nove akvizicije, Čović je odgovorio da Pliva više nema ambicija kupovati nove tvrtke u srednjoj i istočnoj Europi, ali da namjerava u postojeće tvrtke u Poljskoj i Češkoj dodatno investirati kako bi se zadovoljile potrebe regije. Strateški su cilj Plive akvizicije na zapadu, a prva je takva akvizicija realizirana krajem prošle godine - riječ je, kako je poznato, o britanskoj kompaniji Dominion Pharma. Čović je najavio i iskorake na najveće svjetsko farmaceutsko tržište (SAD) i u tom smislu poslovno povezivanje s tamošnjim farmaceutskim kompanijama. S obzirom na to da je Plivi i u Europi potrebno mnogo veće tržište, u sferi interesa su osim Velike Britanije, gdje već ima tvrtku, i Njemačka, Španjolska, Francuska i Italija.</p>
<p>U ovoj godini očekuje se daljnji rast prihoda s povećanim učešćem međunarodnih tržišta i povećanje efikasnosti poslovanja u odnosu na prošlu godinu. Pliva je sada, kako je rečeno, u posljednjoj fazi snažnog investicijskog ciklusa. Od strateških ulaganja, izgradnja pogona za proizvodnju suhih oralnih oblika trenutno je u fazi testiranja, a početak proizvodnje očekuje se u lipnju ove godine. Do kraja ove godine završit će se izgradnja novoga Istraživačkog instituta, koji će iduće godine biti u funkciji. Predviđa se porast troškova istraživanja i razvoja, ali će on biti sporiji nego prijašnjih godina. Čović je procijenio da će se u dogledno vrijeme na tržište plasirati pet do šest novih lijekova, a do kraja 2005. očekuje se efekt njihove prodaje od 90 milijuna dolara. Predsjednik Plivine Uprave ustvrdio je da Pliva neće svoju Upravu seliti nigdje, pa ni u Beč, kako se špekuliralo, te da u tom smislu nema nikakvih pritisaka stranih investitora. Također je ustvrdio da je »kamen temeljac« Plivine strategije da ostaje nezavisna.</p>
<p>U ovoj godini nastavit će se prodaja nematičnog poslovanja kompanije, odnosno ostaje opredjeljenje o prodaji Cedevite. Na upit je li za kupca Cedevite uistinu izabrana zagrebačka tvrtka Atlantic Trade, član Uprave Željko Perić odgovorio je da može reći samo da je »transakcija u tijeku«,te da još nije donesena konačna odluka. Nakon toga, kažu u Plivi, intenzivirat će se razgovori o strateškom partneru za Kozmetiku i higijenu, koji su i inače u tijeku. </p>
<p> Nadzorni odbor Plive prihvatio je rezultate, a dioničarima će biti isplaćeno 12 kuna dividende po dionici, što je 20 posto više od dividende za 1999. godinu. Inače, dobit po dionici Plive povećana je 30,6 posto posto (i iznosi 57,69 kuna), a po GDR-u (zbog odnosa prema USD) 12 posto. Nakon što su u četvrtak službeno objavljeni rezultati, cijena dionica Plive u Londonu porasla je osam posto. Čović je ocijenio da je danas likvidnost Plivine dionice zadovoljavajuća. Potvrdio je i da je točno da se tržišna vrijednost tvrtke nešto smanjila.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Slobodna trgovina uz 30-postotnu carinu?!</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova Tonino Picula je tijekom sjednice izvijestio zastupnike kako je upravo primio informaciju iz bosanskohercegovačkog ministarstva vanjskih poslova, a riječ je o odluci kojom se ukida zabrana uvoza hrvatskih roba, čiji je uvoz bio zabranjen na bosanskohercegovačko tržište pod sumnjom da sadrže komponente koje su štetne za ljudsko zdravlje. </p>
<p>Federacija Bosne i Hercegovine, na žalost, nije ukinula zabranu uvoza živih životinja, mesa i konditorskih proizvoda iz Hrvatske na područje BiH, nego je od zabrane uvoza izuzela termički obrađene mliječne proizvode i mesne konzerve. Istaknuo je to u petak za Vjesnik dr. Mate Brstilo, ravnatelj Uprave za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>Što se tiče nastavka zabrane uvoza iz Hrvatske, dr. Brstilo kaže da je takva odluka BiH strane »potpuno neobjašnjiva i nekorektna« iz dva razloga. </p>
<p>Prvo, zbog toga što je suprotna zaključcima dvaju Povjerenstava, hrvatskoga i bosanskohercegovačkoga, koja su o ukidanju zabrane uvoza, nedavno vodila pregovore u Sarajevu. Drugo, zbog toga što od zabrane uvoza zbog opasnosti od epidemije slinavke i šapa, te bolesti kravljeg ludila, nisu izuzete druge zemlje, nego samo Hrvatska. </p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva kažu da je da zapravo riječ o osveti prema hrvatskim izvoznicima, jer naša zemlja ima međunarodno priznat status zemlje slobodne od kravljeg ludila, dok je slinavka i šap, posljednji put zabilježena u Hrvatskoj 1978. godine. </p>
<p> Međutim, riječ je o neprimjernom odgovoru BiH strane na zabranu uvoza iz BiH, odnosno stupanju na snagu odredbe iz 1993. godine, iz koje je 1996. godine bio izuzet hercegovački kanton. Dr. Brstilo, drži da je riječ o opasnom međunarodnom presedanu, jer je zabranu uvoza uvela zemlja koja nema status zemlje izvoznice i nije na listi zemalja koje nemaju zaraznih bolesti. Hrvatska, je zabranu uvoza iz BiH uvela zbog direktive Europske unije (EU) kako bi mogla zadržati status zemlje izvoznice.</p>
<p>Nadalje, kako doznajemo, zabranu uvoza iz Hrvatske, nije donijelo Vijeće ministara BiH, nego samo jedan kanton. Dr. Brstilo ističe da će hrvatska strana, zbog jednostrane zabrane izvoza, obavijestiti međunarodnu zajednicu, jer je do produljenja zabrane zbog »nepovoljne epidemiološke situacije u stočarstvu u većini europskih zemalja« došlo u trenutku kad je ponovno počeo izvoz »baby beefa« iz Hrvatske u Italiju. </p>
<p>Hrvatski izvoznici najveći dio svojih proizvoda (ukupno 40 posto) plasiraju na tržište susjedne BiH. Jadranka Ivčić, članica »Kraševe« Uprave, rekla nam je da je na to tržište domaća konditorska industrija izvozi 11 puta više nego što uvozi. No, kaže Jadranka Ivčić, »Kraš« je u BiH izgubio dio tržišta i uz to što je korigirao cijene. Naime, razlog manjeg izvoza na BiH tržište su carine koje je susjedna nam država uvela sredinom 1999. godine. Uz to, u »Krašu« smatraju da je Ugovor o slobodnoj trgovini Hrvatske i BiH bio »autogol« jer od 1. siječnja 2001. godine, Hrvatska je uvela nultu carinsku stopu za robu iz BiH, dok je BiH zadržala 30-postotnu carinu.</p>
<p>»Podravka« pak najznačajniji izvozni proizvod Hrvatske »Vegetu«, odmah nakon Poljske, najviše izvozi upravo na tržište BiH. No zasad tamo ne mogu proizvodi »Podravkine« mesne industrije »Danica«, koja je u prvih šest mjeseci, prošle godine, u BiH izvezla proizvoda u vrijednosti od oko 8,5 milijuna kuna. </p>
<p>U »Luri«, koja okuplja »Dukat«, »Sirelu« i »Zadarsku mljekaru«, kažu da pozdravljaju odluku o zabrani ukidanja izvoza termički obrađenih mlječnih proizvoda. »Lura«, pak, u Sarajevu, već ima prodajno-distribucijsko središte, a radi boljeg pozicioniranja na BiH tržištu, tamo će sagraditi još četiri takva središta. (Marinko Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Industrijska proizvodnja u veljači smanjena 0,8 posto </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u veljači bila za 0,8 posto manja nego u istom mjesecu prošle godine, objavio je Državni zavod za statistiku. U prva pak dva ovogodišnja mjeseca u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem industrijska proizvodnja bilježi rast za 6,2 posto. Na to je utjecao visok siječanjski porast proizvodnje - od 14 posto u odnosu na isti mjesec lani, pri čemu treba imati vidu da je to povećanje u velikoj mjeri posljedica toga što je ovogodišnji siječanj imao tri radna dana više od siječnja 2000.</p>
<p> Indikativan je podatak da je industrijska proizvodnja u veljači u odnosu na prosječnu mjesečnu prošlogodišnju proizvodnju manja za 5,2 posto.</p>
<p> Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, rast proizvodnje u veljači u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom zabilježen je kod kapitalnih proizvoda, za 24,8 posto, te kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,7 posto. Istodobno, proizvodnja energije smanjena je 5,4 posto, intermedijarnih proizvoda, osim energije, za 3,4 posto te trajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,6 posto.</p>
<p> Prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti, proizvodnja u rudarstvu i vađenju porasla je 2,9 posto u odnosu na veljaču prošle godine. U prerađivačkoj industriji proizvodnja je ostala na istoj razini, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom smanjena 4,7 posto.</p>
<p> U sklopu prerađivačke industrije, proizvodnja hrane i pića smanjena je 1,9 posto, dok je proizvodnja duhanskih proizvoda povećana 18,6 posto, a tekstilnih proizvoda 8,7 posto. Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda smanjena je za 18,3 posto, proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme, za 18,1 posto, a naftnih derivata za 32,5 posto u veljači ove u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>UO HFP-a: Uskoro ocjene rada i reizbori članova uprava i nadzornih odbora</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju (UO HFP) odlučio je na zadnjoj sjednici »da se u najkraćem vremenu pristupi ocjeni rada članova nadzornih odbora i uprava društava u državnom portfelju, priopćeno je iz HFP-a.</p>
<p> Prema toj odluci, ako se utvrdi da je rad nekog od njih bio nezadovoljavajući, »HFP će pristupiti njegovu reizboru.« Ukoliko, pak, analiza pokaže da društva konstantno posluju s gubitkom, ako su blokirana i nesolventna, Fond će uputiti svoje predstavnike u NO tih društava da iniciraju raspisivanje natječaja za nove članove Uprava.</p>
<p>Raspravljajući o dvjema ponudama za kupnju kninskog TVIK-a pod posebnim uvjetima (poslali su ih slovenski Barotech institut za barotehnologijo i Milan Perković iz Matulja), UO Fonda je ocijenio da one ne udovoljavaju uvjetima natječaja. Time je ujedno donesena odluka o pokretanju stečajnog postupka, a istodobno će Perkoviću biti ponuđeno da pokrene proizvodnju u jednoj od hala i zaposli djelatnike društva.</p>
<p>UO HFP-a je odbio je svih pet pristiglih ponuda za kupnju 96,63 posto dionica Turist Hotela Crvena Luka iz Biograda na moru nominalno vrijednih 34,7 milijuna kuna, te odlučio raspisati novi natječaj uz 25 posto nižu cijenu od nominalne. Odlučeno je i da se raspišu natječaji za prodaju 71,94 posto dionica tvrtke Adria Zagreb, nominalne vrijednosti 12,8 milijuna kuna, uz diskont od 75 posto, te za prodaju 95,75 posto dionica Labinprogresa, nominale 39 milijuna kuna, uz diskont od 90 posto.</p>
<p>UO HFP-a je odlučio da 29 dioničkih društava za koje nije iskazan interes prilikom javne dražbe, ponovno idu na licitaciju, ali uz diskont od 90 posto. Prihvaćen je i prijedlog prodaje dionica društva sa stečajnim uvjetima na konačnoj javnoj dražbi. Radi se o društvima koja posluju s gubitkom, opterećena su velikim dugovima i blokiranim računom, a u kojima je državni portfelj između 25 i 50 posto. Njih će se još jednom probati spasiti, a u protivnom ostaje stečaj.</p>
<p> Nekretnina u Jelsi, Zenčišće, bit će prodana DP Masivi koja je za nju ponudila pet milijuna DEM, pod uvjetom da poboljša ponudbenu garanciju na način da uplati dva posto početne cijene na račun Fonda ili dostavi bankarsku garanciju u istoj vrijednosti. U protivnom će se smatrati da je odustala od ponude. Druga ponuda bila je ona Gorana Štroka, koji je ponudio 4,1 milijuna maraka. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dionice Varaždinske banke od ponedjeljka isključene iz CROBEX-a </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Komisija za indeks Zagrebačke burze CROBEX obavila je reviziju indeksa i utvrdila da uvjete za ostajanje u CROBEX-u nisu po drugi put zaredom zadovoljile dionice Varaždinske banke d.d., zbog čega će one od 19. ožujka biti isključene iz izračuna indeksa.</p>
<p> Revizija je izvršena na osnovi podataka o trgovanju u razdoblju 1. rujna 2000. do 28. veljače 2001., a pokazala je i da su dionice Plave lagune d.d. ispunile uvjete, pa im se težina vraća na 100 posto.</p>
<p> Promjena sastava CROBEX-a dogodit će se nakon završetka trgovine 16. ožujka 2001. godine, što znači da će se CROBEX računati s novim sastavom od 19. ožujka. U CROBEX-u će od tog dana biti devet dionica: Dalmatinska banka, Kraš, Privredna banka Zagreb, Plava laguna, Podravka, Pliva, Riječka banka, Riviera Holding i Zagrebačka banka. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Publikacije Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Centar za unapređivanje kvalitete HGK u petak je promovirao publikaciju Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko za sve nositelje znakova kvalitete i izvornosti dodijeljene u prošle četiri godine. Kako je rekao predsjednik HGK Nadan Vidošević, upravo je proizvod temelj uspjeha jedne zemlje, a projektom Vizualnog označavanja hrvatskih proizvodadana je prilika struci da kaže što je kvaliteta. Znak Hrvatske kvalitete nosi 47 proizvoda, Izvorno hrvatsko 16 proizvoda, a ono što valja naglasiti jest namjera da znak osim domaćeg kupca prepoznaju i kupci susjednih zemalja poput BiH, te Mađarske. Pokretanjem projekta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda HGK je htjela uspostaviti novi vizualni kod na hrvatskom i svjetskom tržištu, vizualni kod vrhunskih hrvatskih proizvoda i tako pripomoći hrvatskim tvrtkama da njihov proizvod postane prepoznatljiv. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Eksplozija u Zagrebu </p>
<p>Eksplozivna naprava postavljena u kontejner na parkiralištu zagrebačkog gradskog Poglavarstva/ Na sreću, nitko nije stradao/ Gradonačelnik Milan Bandić kazao da je to poruka, ali da Poglavarstvo radi dalje, te da on neće imati osobno osiguranje ni pratnju / Njegovi zamjenici Darinko Kosor i Mladen Vilfan uvjeravaju kako nema razloga za uznemirivanje građana jer život u gradu teče normalno / Zaustavit ćemo eksplozije i nasilje koje se događa, istaknuo ravnatelj policije MUP-a Ranko Ostojić / Očevid i vještačenje u tijeku/ MUP nudi 100.000 kuna za informaciju </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - U eksploziji na parkiralištu zagrebačkog Gradskog poglavarstva u petak nitko nije stradao, a oštećeno je desetak automobila, većinom djelatnika Poglavarstva. Eksplozivna naprava, za koju se tek vještačenjem treba utvrditi o kojoj se vrsti i količini riječ, bila je postavljena u kontejneru. Nakon eksplozije izbio je požar, potvrdio je nakon prvih rezultata očevida istražni sudac Županijskog suda Ivan Turudić.</p>
<p>Detonacija, koja se čula u čitavom gradu, odjeknula je u 9.28 sati. Prema riječima ljudi koji su se u to vrijeme zatekli u blizini, detonacija je bila snažna, a u zrak se digao stup dima i prašine. Na nekoliko su automobila zapaljene gume, a na zgradi Poglavarstva, iznad mjesta eksplozije, razbijena su stakla na prozorima.</p>
<p>Prolaznici i djelatnici Poglavarstva bili su šokirani, a na mjestu događaja zatekli smo Dubravku Zečević, čija je crvena »ford fiesta« također oštećena. Ona je, inače, zaposlena u ljekarni na Tomislavovu trgu, no tu običava parkirati automobil. Ona nam je samo kratko kazala da je vidjela da joj je na automobilu »dignuta hauba«. Službeniku Zagrebačke banke, koji se nije htio predstaviti i koji, također, parkira na tom mjestu, kazao je da je oštećena i njegova »fiesta« kojoj su razbijena stakla. </p>
<p>»Užas. Sve se dogodilo brzo i prava je prava sreća što nisam stradao«, ispričao nam je uzbuđen Ivica Jambrečić koji se u trenutku eksplozije našao ispred sjevernog pročelja Poglavarstva. »Od mjesta detonacije bio sam udaljen svega desetak metara. Eksplozija je bila snažna, a onda me zaslijepio jak bljesak«, kazao je on, dodavši da je prema njemu doletjelo mnoštvo krhotina, te da je zateturao i pao. </p>
<p>Zamjenici zagrebačkog gradonačelnika Darinko Kosor i Mladen Vilfan neposredno nakon eksplozije uvjeravali su novinare kako nema razloga za uznemirivanje građana, jer život u gradu teče normalno. »U trenutku eksplozije bila sam na putu prema zgradi Poglavarstva. Kad smo stigli, vatrogasci i policija već su bili na mjestu događaja«, rekao je Kosor, istaknuvši kako vjeruje da je do eksplozije došlo slučajno, jer ne vidi razlog zbog kojeg bi netko pred Poglavarstvom izveo taj teroristički čin. Vilfan je pripomenuo da su snažan udar naviše osjetile osobe čiji su uredi smješteni na sjevernoj strani. »Prozori su se zatresli, ali, koliko znam, ni jedan se nije razbio«, rekao je on, kazavši kako nitko od djelatnika nije stradao.</p>
<p>Radnici Poglavarstva su istrčali i protupožarnim aparatima počeli gasiti zapaljene automobile. Ubrzo su stigli vatrogasci i brojna policijska ekipa koja je odmah okružila mjesto događaja, a potom i blokirala Trg Stjepana Radića, na kojem se nalazi zgrada Poglavarstva. Poglavarstvo i prostor oko zgrade pregledao je i policijski pas tragač. Ubrzo je stigao i istražni sudac Turudić.</p>
<p> »Mogu vas izvijestiti da je do eksplozije došlo u 9.28 sati. U ovom trenutku možemo reći da poduzimamo sve mjere i radnje da se taj slučaj riješi. Odlučno kažem da ćemo zaustaviti takve eksplozije i nasilje koji se događaju, jer je to stvarno vrhunac«, istaknuo je ravnatelj policije MUP-a Ranko Ostojić, dodavši da ne može ništa više reći dok očevid i vještačenje ne budu gotovi. Istaknuo je da se ta eksplozija, zasad, ne povezuje s eksplozijom na Mirogoju. </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je kazao da je to »poruka, ali mi u Poglavarstvu radimo dalje. Riječ je o poruci jer se dogodila pored Poglavarstva, isto kao što je i ona na Mirogoju bila pomno locirana«. </p>
<p>»Upravo sam potpisao fakturu na 580.000 kuna za sanaciju spomenika na Mirogoju oštećenog eksplozijom. U trenutku eksplozije sjedio sam u jednom od salona Poglavarstva s veleposlanikom Kanade. Najvažnije je u ovom trenutku da nitko nije stradao«, rekao je. »Prije devet mjeseci otvorili smo gradske urede u službi građana i bit ćemo i dalje istinski servis građana. Nećemo se zatvarati u ovaj prostor, neću imati ni osobno osiguranje ni pratnju, to mi ne treba. Radimo dalje, i kao što sam rekao, sada idemo otvoriti sportsku dvoranu u Sesvetama. Hrvatska policija i institucije pravne države odlučno će obračunati s terorizmom svih vrsta. Vjerujem da će počinitelji biti otkriveni i odgovarajuće kažnjeni«, zaključio je Bandić. Napomenuo je da se eksplozija dogodila na službenom parkiralištu Poglavarstva, koje osiguravaju tehnička služba i djelatnici Poglavarstva. Istaknuo je, također, da njemu osobno nisu nikada prijetili. </p>
<p>Priopćenjem se oglasio i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Goran Hilla. U priopćenju se, među ostalim, navodi da bezuman i teroristički čin koji se dogodio u neposrednoj blizini zgrade zagrebačkog Gradskog poglavarstva, na svu sreću, bez ljudskih žrtava, »upozorava na postojanje zločinaca i terorista koji su za ostvarivanje svojih ciljeva spremni poduzimati i ovakve bombaške i terorističke akcije«. </p>
<p>»Postavljena eksplozivna naprava, djelo je kukavica iz mraka, usmjereno na izazivanje straha i nesigurnosti kod građana, stvaranje psihoze nasilja i nereda, te je potrebno poduzeti sve mjere u otkrivanju počinitelja toga terorističkog čina«, stoji u Hillovu priopćenju u kojem se izražava nada da će policija i mjerodavna tijela pravne države »rasvijetliti taj zločinački čin, te kazniti sve one ekstremiste ili ekstremne skupine koji na takav način nastoje provoditi svoje mračne ciljeve«. </p>
<p>Inače na mjesto eksplozije su stigli i Dragutin Cestar, načelnik Uprave kriminalističke policije MUP-a, Ivan Babić, načelnik PU zagrebačke, Zdravko Mateljak, načelnik policije PU zagrebačke, te niz njihovih najbližih suradnika. (Mile Franičević, Dragan Grdić, Jasminka Ivančić i Milan Koštro)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>SSSH neće potpisati sporazum s Vladom, ali ga prihvaća šest granskih sindikata</p>
<p>Jurić: Nije riječ o sukobu među sindikatima, nego o različitim interesima i pravu na vlastitu odluku / Sporazum prihvaćaju Sindikati šumarstva, željezničara, trgovine, dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, ugostiteljstva i turizma, te profesionalnih vatrogasnih postrojbi / SSSH jamči da će se izboriti za kolektivne ugovore</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) neće kao središnjica s Vladom potpisati sporazum o plaćama, ali će ga potpisati šest od 22 granska sindikata udružena u SSSH, objavio je u petak predsjednik SSSH-a Davor Jurić odluku s izvanredne sjednice Predsjedništva. Nije riječ o sukobu među sindikatima, dodao je, nego o različitim interesima i autonomnom pravu granskih sindikata na vlastitu odluku.</p>
<p>Sporazum s Vladom potpisat će Hrvatski sindikat šumarstva, Sindikat željezničara, Sindikat trgovine, Sindikat dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, Sindikat ugostiteljstva i turizma te Sindikat javnih profesionalnih vatrogasnih postrojbi. Ostalih 16 granskih sindikata odbilo je sporazum, a neki od njih i beskompromisno. </p>
<p>Za Sindikat energetike, kemije i nemetala sporazum je neprihvatljiv, kazao je čelnik Ivan Tomac, jer ograničava pravo na kolektivne pregovore, izboreno prije šest godina štrajkovima.</p>
<p>Na pitanje novinara kako će odgovoriti na stav Vlade da se neće pregovarati o kolektivnim ugovorima sa sindikatima koji ne potpišu sporazum, Jurić je rekao da takve ucjene nema u tekstu sporazuma. »Nitko neće moći ograničiti pravo na kolektivne pregovore u sklopu zadanih gabarita. I u poduzećima gdje uprave najavljuju pravilnike izborit ćemo se, i sindikalnim akcijama, za kolektivne ugovore, a uspjeh će ovisiti o našoj stručnosti i sposobnosti«, istaknuo je Jurić.</p>
<p>Sindikat šumarstva prihvaća sporazum, objasnila je predsjednica Gordana Colnar, jer on upućuje na kolektivno pregovaranje. S upravom »Hrvatskih šuma« do Uskrsa će potpisati kolektivni ugovor, a Colnar ističe kako se plaće realno neće sniziti, nego bi, uz racionalizaciju troškova, u drugom polugodištu mogle i rasti. Sindikat željezničara, kazao je čelnik Darko Peričić, u sporazumu vidi prigodu za povišenje plaća na HŽ-u, koje su 14 posto ispod prosjeka. Plaće im neće biti limitirane, a uz restrukturiranje i otpuštanje viška, masa za plaće moći će se i povećati.</p>
<p>I za Sindikat trgovine sporazum je dobar, a čelnica Ana Knežević tvrdi da i uz smanjivanje mase plaća za 10 posto, u »Hrvatskoj lutriji« neto plaće neće pasti, a moći će i rasti uz ukidanje mnogih neracionalnih troškova koji su ulazili u primanja. »Ne stoji teza o ucjeni kolektivnim pregovorima«, istaknula je Vesna Dejanović, predsjednica Sindikata turizma. Sporazum je dobar okvir za kolektivne pregovore, a mi ćemo se, kao izuzetno sposoban partner znati izboriti za maksimum, pa i za veću masu plaća u poduzećima, kazala je Dejanović, istaknuvši kako privatizaciju tvrtki i privatne poslodavce žele dočekati s tvrdim kolektivnim ugovorima o pravima radnika.</p>
<p>Unatoč razlikama u stavu pojedinih sindikata, Jurić je kazao kako SSSH podupire dobre strane sporazuma. </p>
<p>Politiku plaća treba vezati uz rast proizvodnje i BDP-a, zbog velikih nerazmjera u plaćama državnoga i privatnog sektora, a SSSH pozitivno ocjenjuje i namjeru osnivanja agencije za osiguranje radničkih potraživanja, te utvrđivanje najniže plaće. Nedostatak je sporazuma što ne uvažava negativne utjecaje reformi socijalnog sustava te povećanih prireza na standard radnika. Isto tako, SSSH traži da se utvrdi lista tvrtki u pretežitom državnom vlasništvu na koje se sporazum odnosi, a Jurić traži od Vlade da objavi i sadržaj pisma namjere Vlade prema MMF-u, kako bi i socijalni partneri znali koje su temeljne odrednice ekonomske politike. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>O navodnim zločinima u Lori traži se ponovno ispitivanje svjedoka u Jugoslaviji </p>
<p>Odmah nakon događanja u Lori, 1992., Vojnom tužiteljstvu i Županijskom državnom odvjetništvu postavljen je zahtjev da se provede istraga, no ona nikada nije okončana/ U vrijeme, za koje se sumnja da su počinjeni zločini, zapovjednik vojnog zatvora bio je Tomislav Dujić, a zapovjednik 72. bojne Vojne policije u Lori Mihael Budimir </p>
<p>SPLIT, 16. ožujka</p>
<p> - Na temelju Ugovora Hrvatske i Jugoslavije iz 1998., o pravnoj pomoći u građanskim i kaznenim stvarima, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu zatražilo je krajem prošle godine da nadležni jugoslavenski sudovi utvrde identitet svjedoka ubojstava Srba, počinjenih navodno u splitskom vojnom zatvoru Lora tijekom 1992. Na odgovor iz Beograda još uvijek se čeka. </p>
<p>Splitsko odvjetništvo taj je zahtjev postavilo nakon što je pregledan materijal beogradskoga Komiteta za prikupljanje podataka o izvršenim zločinima protiv čovječanstva i međunarodnog prava, pod nazivom »Zločini genocida nad Srbima u logoru Lora u Splitu, od 1991. do 1997.«. U tim su dokumentima na sto stranica izjave brojnih svjedoka 25 navodnih ubojstava, mučenja i zlostavljanja ratnih zarobljenika i civila iz Hrvatske, BiH i Crne Gore. Svjedoci su navedeni pod rednim brojevima, bez imena i prezimena. Splitsko odvjetništvo stoga traži da ti svjedoci budu iznova ispitani u redovitoj sudskoj proceduri u Jugoslaviji, te da se njihove izjave dostave Hrvatskoj. </p>
<p>Tužiteljstvo je ujedno zatražilo od Vojne policije i Policijske uprave splitsko-dalmatinske, kojima su materijali beogradskog Komiteta također dostavljeni, »postupanje radi provjere istinitosti navoda o mogućim kaznenim djelima protiv čovječnosti i međunarodnog prava«. Na temelju tih provjera, odnosno provedene kriminalističke obrade, vojna i civilna policija trebale bi podignuti eventualne kaznene prijave.</p>
<p>Još u studenome prošle godine u Istražnom centru splitskog Županijskog suda ispitana su dvojica svjedoka o zlostavljanima zatočenika u zatvoru splitske Lore. Riječ je o dvojici Srba s prebivalištem u Splitu, Mariju Barišiću i Miloradu Paiću. Pozivi upućeni još osmorici pozvanih na svjedočenje vratili su se neuručeni. Kako smo doznali, svjedoci su govorili o brutalnim premlaćivanjima koja su obavljali pripadnici 72. bojne Vojne policije, ali nisu spominjali konkretna imena. </p>
<p>Osim dokumentacijom iz Beograda, Županijsko državno odvjetništvo u Splitu raspolaže i materijalima Helsinski Watcha, prema kojima je u splitskoj Lori brutalno usmrćeno pet osoba, a u obradu su uzeti i dokumenti posebnog izvjestitelja UN-a za ljudska prava Tadeusza Mazowieckog. Opsežnu dokumentaciju prikupio je i Dalmatinski komitet za ljudska prava (DK). Prema tim materijalima u Lori je, osim ratnih zarobljenika, završilo i stotinjak građana, uglavnom srpske nacionalnosti. Desetak ih je ubijeno, drugi su prošli najužasnija pa i nastrana zlostavljanja, a mnogi su izašli iz Lore kao stopostotni invalidi. </p>
<p>Među mučenim Splićanima bio je i Đorđe Katić, Srbin zaposlen u Poreznoj upravi, koji je otet iz svoga stana. Nakon brutalnih premlaćivanja izašao je iz Lore nakon pet dana kao stopostotni invalid, navodi se u DK-ovoj dokumentaciji. Prema njegovu svjedočenju, također dostavljenom splitskom tužiteljstvu, vojni su policajci doslovce skakali po njemu, a posebno brutalan bio je jedan kojeg se sjeća po prezimenu, Šimić. U pravilu, mučitelji nisu od žrtava tražili da im odaju nekakve podatke, nego su ih zlostavljali iz pukog zadovoljstva. Među najčešćim metodama bilo je i trčanje kroz špalir policajaca koji su ih udarali, priključivanje na generator istosmjerne struje te »priljepljivanje« vodenim šmrkovima uza zid dvorišta zatvora, usred zime. DK drži odgovornim za zločine generala Matu Laušića, zapovjednika Vojne policije, prema principu zapovjedne odgovornosti. </p>
<p>Odmah nakon događanja u Lori, 1992. godine, Vojnom tužiteljstvu i Županijskom državnom odvjetništvu postavljen je zahtjev da se provede istraga, no ona nikada nije okončana. U vrijeme, za koje se sumnja da su počinjeni zločini, zapovjednik vojnog zatvora bio je Tomislav Dujić, a zapovjednik 72. bojne Vojne policije u Lori bio je Mihael Budimir. </p>
<p> Na splitskom Općinskom sudu gotovo četiri godine traje suđenje bivšim vojnim policajcima Veljku Buzovu (39), Miljenku Bajiću (35), Ivanu Bikiću (37) i Bošku Pavloviću (31), optuženima za kazneno djelo protiv Oružanih snaga Republike Hrvatske, povredom patrolne službe. Prema optužnici, policajci su 30. kolovoza 1992., nakon sukoba u splitskoj diskoteci Mississippi, priveli u Loru pripadnika Hrvatske vojske Dalibora Srdelića te mu nanijeli niz ozljeda. Od zlostavljanja zatočenik je zapao u teško psihičko stanje i umro je od srčanog infarkta. Zanimljivo je kako je jedina rasprava u ovom procesu održana pred splitskom sudom u prosincu 1997. godine.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ukidanje amnestije uvodi pravnu nesigurnost</p>
<p>OSIJEK, 16. ožujka</p>
<p> - Osijekom je u petak poput bombe odjeknula vijest da je Ustavni sud Republike Hrvatske prihvatio tužbu Jadranke Reihl-Kir i tako ukinuo pravomoćno rješenje Vrhovnog suda. Tim je rješenjem 1997. godine, primjenom Zakona o općem oprostu, obustavljen kazneni postupak nad Antunom Gudeljom, kojega se teretilo za ubojstvo načelnika osječke Policijske uprave Josipa Reihl-Kira, njegova vozača Milana Kneževića i predsjednika tadašnjeg osječkog Poglavarstva Gorana Zobundžije. Iako je predmet vraćen Vrhovnome sudu na ponovno odlučivanje te se još ne zna epilog priče, osječki odvjetnik Nediljko Rešetar, koji zastupa Antuna Gudelja, održao je u petak konferenciju za novinare. </p>
<p>»Smatram kako Ustavni sud ne može ukinuti amnestiju za Antuna Gudelja, jer je Vrhovni sud rješenje učinio pravomoćnim. Kada bi bilo moguće i dopušteno da Ustavni sud svaku pravomoćnu sudsku odluku može pobiti, tada bi to značilo pravnu nesigurnost i mogućnost utjecanja na rad redovnih sudova«, istaknuo je odvjetnik Rešetar. </p>
<p>Prema njegovim riječima, svaka odluka koju Vrhovni sud učini pravomoćnom je konačna i ne bi se smjela mijenjati. »Prema mom mišljenju, Ustavni sud može konstatirati da u ovome slučaju postoji povreda zakona, ali to ne znači da se pravomoćna odluka smije mijenjati. Ako i Vrhovni sud u novome rješenju konstatira da je odlukom o primjeni Zakona o općem oprostu počinjena pogreška i povreda zakona, to bi jedino njima mogao biti putokaz, odnosno škola za neke iduće slučajeve«, ustvrdio je Rešetar. </p>
<p>Istaknuo je kako se takav slučaj nije dogodio u povijesti hrvatskoga zakonodavstva, te da se konzultirao sa sucima osječkog Županijskog suda čija su mišljenja o toj odluci podijeljena. No, ističe Rešetar, većina sudaca dijeli njegovo mišljenje i smatra kako se pravomoćna presuda ne smije pobijati bez obzira na to kakva je. </p>
<p>Nadalje, Rešetar je objasnio kako Gudelj već četiri godine živi u Australiji čiji je državljanin. »S obzirom na to da je sve moguće, pa tako i donošenje odluke o ponavljanju čitavoga slučaja, mislim da će tu biti problema, jer Gudelj nikada nije zatražio hrvatsko državljanstvo. Ako se taj postupak na bilo koji način bude kosio s australskim zakonodavstvom, Gudeljevo izručenje neće biti dopušteno«, objasnio je Rešetar, zaključivši konferenciju citatom latinske poslovice: »Država koja ima mnogo zakona je loša država, ali je najlošija ona koja te zakone ne poštuje!«. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pankretić najavio niz interventnih mjera za otkup junadi </p>
<p>BJELOVAR, 16. ožujka</p>
<p> - Tijekom posjeta Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u petak ministar Božidar Pankretić sastao se sa predstavnicima Udruge za tov junadi »Baby Beef«, govedarske udruge, Hrvatskog seljačkog saveza i drugim zainteresiranim proizvođačima, već očajnim zbog nemogućnosti plasmana utovljene junadi. Prema njegovim riječima, interventni otkup ima za cilj izbalansirati ponudu i potražnju, kako bi se zadržale normalne cijene. </p>
<p>Mesnim industrijama koje će otkupljivati domaću junad bit će odobrene subvencije od 3,5 kuna po kilogramu živog bika, te 1,5 kuna po kilogramu za junicu. Za izvoz junetine poticaj će iznositi 3,5 kuna po kilogramu. </p>
<p>»Danas je u Hrvatsku doplovio brod koji će tisuću komada junadi odvesti u Jordan, a dogovaramo i izvoz junetine u Crnu Goru i Makedoniju. Taj izvoz morao bi smanjiti pritisak do kojeg nije dovelo kravlje nego medijsko ludilo. Ako nakon svih tih mjera ponuda i dalje bude veća od potražnje, ići će se i s drugim mjerama. Ujedno pozivamo turistička poduzeća da se opskrbe junetinom za sljedeću sezonu. S poduzetim mjerama već osjećamo pomake, a s mesnim industrijama sklopiti ćemo ugovore i utvrditi kvote«, rekao je ministar Pankretić okupljenim proizvođačima. </p>
<p>Neki od njih su već izgubili stotine tisuće kuna, jer je tovljena junad kilažom prerasla optimum zbog čega im je uvelike pala cijena. (S. Budimir Tasić)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>SDSS od izbora očekuje participaciju u lokalnoj vlasti </p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 16. ožujka </p>
<p> - Lokalni izbori 2001. bili su glavna tema seminara, održanog u petak u plitvičkom hotelu »Jezero«. Organizirali su ga Srpsko narodno vijeće (SNV) i Nacionalni demokratski institut (NDI) iz SAD-a, koji djeluje u Hrvatskoj. Okupilo se tridesetak sudionika, uglavnom predsjednika gradskih i općinskih odbora Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) iz Like, Korduna i Banije, ali i drugih dijelova Hrvatske. </p>
<p> Sara Jenkins iz NDI-a istaknula je kako seminar na Plitvicama ima za cilj jačati i širiti proces demokratizacije u Hrvatskoj. »Sudionicima seminara želimo ukazati na važnost predstojećih lokalnih izbora u Hrvatskoj. Želimo da ovaj seminar bude što korisniji prije svega hrvatskim državljanima srpske nacionalnosti koji se žele uključiti u politički život u Hrvatskoj, radi rješavanja i svojih problema. </p>
<p>Predstavnici SDSS-a rekli su kako od predstojećih izbora očekuju uglavnom participaciju i suradnju u obnašanju lokalne vlasti, pri čemu računaju i na koaliranje sa strankama istih ili sličnih opredjeljenja, ponajprije sa SDP-om, naglasili su mnogi čelnici gradskih i općinskih odbora SDSS-a. Kao probleme što stoje prije izbora, naveli su potrebu revizije i provjere biračkih spiskova, pritiske ekstremno desnih stranaka na birače, te razjedinjenost političkog korpusa Srba u Hrvatskoj. </p>
<p>U radu seminara sudjelovali su i dr. Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a i predsjednik Programskog savjeta SDSS-a, i dr. Vojislav Stanimirović, saborski zastupnik i predsjednik SDSS-a. Pupovac je rekao kako je cilj seminara pozvati ljude, građane RH srpske nacionalnosti da izađu na izbore, te ukazati im na važnost izbora, ne zato da bi SDSS osvojio vlast u nekim općinama, već da participira u vlasti s ostalim strankama te da pridonese demokratskom ozračju u Hrvatskoj. (T. Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Most Dubrovnik bit će dovršen najkasnije do prosinca, tvrdi Šprlje</p>
<p>DUBROVNIK, 16. ožujka</p>
<p> - Za razliku od prošle godine, kad je iz državnog proračuna za kapitalna ulaganja na području Dubrovačko-neretvanske županije izdvojeno 180 milijuna kuna, za tu je namjenu u ovoj godini predviđeno 310 milijuna. Godišnji iznos za cjelokupnu infrastrukturu zapravo bi trebao biti viši od milijarde kuna, ustvrdio je u petak na konferenciji za novinare dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje. </p>
<p>Dodao je da ima dovoljno ljudi koji će se znati ubuduće izboriti za taj novac, jer Županija ima dovoljno prirodnih resursa za izlazak na tržište, odnosno konačan povratak turizma na razinu iz 1990. </p>
<p> Vlada je obećala završiti uređenje graničnih prijelaza Kleka i Bistrine-Doli do 1. lipnja, što će stajati šest milijuna, odnosno četiri milijuna kuna. Za prijelaz prema Crnoj Gori, koji postaje sve otvorenijim, a trebao bi dobiti i tržnicu, predviđeno je 16 milijuna kuna. Sa 50 milijuna kuna očekuje se i »zaokruženje« radova u Općoj bolnici Dubrovnik, za ulaganja na području školstva trebalo bi dostajati 17,3 milijuna kuna, ceste 9,8 milijuna, a programe Hrvatskih voda 27,6 milijuna. Za ulaganje u luke predviđeno oko 51 milijun kuna, od čega je dio osiguran udjelom Republike Hrvatske u zajmu Svjetske banke. </p>
<p>Odgovarajući na novinarska pitanja o gradnji mosta Dubrovnik i brze ceste Ploče-Dubrovnik, Šprlje nije želio precizirati kad će za most biti izdana građevinska dozvola. Istaknuo je, međutim, da će to uslijediti odmah nakon isplate naknade za zemljište vlasniku, koji je u međuvremenu nađen, ali da će sama građevina biti sigurno završena do kraja studenoga, najkasnije prosinca ove godine. </p>
<p>Novac za brzu cestu, rekao je, nije odobren, no velike se nade polažu u moguće osamostaljenje Crne Gore, jer je riječ o jedinoj prometnici koja južnim susjedima znači »izlaz« prema zapadu. </p>
<p>Podžupan Rikard Rossetti odbio je pak svaku mogućnost spekulacija o gradnji graničnog prijelaza Karasovići. Na upit hoće li on biti na hrvatskoj ili crnogorskoj strani, kazao je da je riječ o »operativnom prijelazu«, koji mora odgovarati međunarodnim standardima, te da će se graditi »tamo gdje to bude moguće«. Rossetti se ujedno osvrnuo i na situaciju sa zemljištem na Prevlaci, zaključivši da je taj »slučaj« izvan županijske jurisdikcije. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Za sanaciju pulskog plinovoda - 25 milijuna maraka, bez PDV-a</p>
<p>PULA, 16. ožujka</p>
<p> - »Za sanaciju pulskog plinovoda, oštećenog u eksploziji 19. siječnja, kao i dotrajalih i neodržavanih proizvodnih pogona Plinare Pula, potrebno je 25 milijuna maraka, i to bez PDV-a, rekao je direktor pulske Plinare, dr. Lenko Uravić u petak na konferenciji za novinare. </p>
<p>On je obavijestio novinare da su stručnjaci zagrebačke i varaždinske plinare s domaćim ekipama, uz pomoć najsuvremenijih uređaja pregledali 95 kilometara gradske plinovodne mreže, te plinske instalacije u 2.000 od 11.000 stanova s plinskim priključkom. </p>
<p>O uzrocima eksplozije još nema službenih nalaza, kao ni procesuiranja odgovornih osoba. Istodobno, Plinara je u teškoj financijskoj situaciji - prošlu poslovnu godinu završila je sa 1,8 milijuna kuna gubitaka, zbog čega je zatraženo povećanje cijena plinu, koji je u Puli (1,54 kune) osjetno jeftiniji nego u Rijeci (3,68 kuna). </p>
<p>Na novinarsko pitanje Uravić je potvrdio da je bivši direktor Plinare Igor Tomišić, koji je bio u pritvoru i tereti ga se za nesavjesno poslovanje, angažiran ponovo u Plinari kao voditelj Odjela za razvoj! I pored svih negativnih nalaza, skupština Plinare Pula nije razriješila predsjednika Nadzornog odbora Giordana Škuflića. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Zastupnički dom o Daytonu: Sporazum je osigurao mir u BiH, ali nije omogućio funkcioniranje države </p>
<p>Sanader: Svjedoci smo revizije Daytona i najbolje rješenje bila bi nova konferencija o BiH na kojoj bi se razmotrili svi prijedlozi uključujući i onaj o kantonizaciji/ Kajin: Cjelodnevna rasprava o situaciji u BiH nije prioritet Hrvatske/ Picula: Vlada osuđuje ishitrene odluke o proglašenju samouprave, jer one direktno ugrožavaju interese svih Hrvata u BiH </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Dugoočekivana rasprava o provedbi Daytonskog sporazuma i Ugovora o posebnim odnosima Hrvatske i Federacije BiH koju je HDZ predlagao još u listopadu prošle godine, točnije odmah nakon promjene izbornih pravila u toj državi, u petak je započela u Zastupničkom domu Hrvatskog sabora. U ime predlagatelja, Ivo Sanader (HDZ) je apelirao na zastupnike da pokušaju do zaključaka doći konsenzusom, a kao najbolje rješenje situacije u Bosni i Hercegovini predložio je novu konferenciju. </p>
<p>Ministar vanjskih poslova Tonino Picula je, u ime Vlade, još jednom osudio ishitrenu odluku o proglašenju Hrvatske samouprave te ponudio razgovore o svim mogućim rješenjima. </p>
<p>Sanader je istaknuo da Hrvatska nema pravo zatvarati oči pred činjenicom da su Hrvati u BiH u doista teškom položaju te se založio za tolerantnu raspravu. On je podsjetio na trend iseljavanja Hrvata iz BiH koje je još pojačano u fazi primjene Daytonskog sporazuma te prijeti opasnost, rekao je, da od konstitutivnog naroda postanu nacionalna manjina. Ne možemo, upozorio je, derogirati volju biračkog tijela koje je velikom većinom dalo potporu HDZ-u BiH. Što se tiče odluka Hrvatskog narodnog sabora iz Mostara Sanader smatra da je riječ o »apsolutno iznuđenom činu političkog samoorganiziranja i samoobrane od pokušaja dekonstituiranja hrvatskog naroda u BiH«. </p>
<p>Svjedoci smo revizije Daytona, zaključio je Sanader i najbolje rješenje bi bila nova konferencija o BiH na kojoj bi se razmotrili svi prijedlozi uključujući i onaj o kantonizaciji. Uz zaključke koje je predložila vladajuća šestorka, a koji su HDZ-u djelomično prihvatljivi, Sanader je predložio zaključak prema kojem bi svaka promjena Daytonskog sporazuma bila moguća isključivo na temelju konsenzusa svih potpisnika sporazuma. </p>
<p>Ministar Picula je istaknuo odlučnost Vlade da učini sve što doprinosi stabilnosti BiH. Iako je Daytonski sporazum nesumnjivo bio koristan za Hrvate u BiH, svjesni smo da provedba tog sporazuma još uvijek nije dala sve očekivane rezultate, rekao je Picula. Stranke koje su do posljednjih izbora bile na vlasti, upozorio je, opstruirale su provedbu nekih odredbi sporazuma, a istodobno je i međunarodna zajednica svojim djelovanjem djelomično pridonijela stanju netolerancije. Hrvatska Vlada, naglasio je, osuđuje ishitrene odluke o proglašenju samouprave, jer one direktno ugrožavaju interese svih Hrvata u BiH, jer Hrvati, ukazao je, ne žive samo na teritoriju Hercegovine. U ovom je trenutku prioritet, rekao je Picula, pronalaženje načina da se kriza stvorena pogrešnim i jednostranim odlukama sanira i da otpočne dijalog. Vlada ne nudi nikakav opći projekt ili sveobuhvatni plan za rekonstrukciju BiH, ali želi razgovarati o svim mogućim rješenjima. Važno je navesti čelništvo Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH da shvate kako je ostvarenje njhove zamisli štetno za interese Hrvata u toj zemlji, poručuje Picula. </p>
<p>Klubovi zastupnika istaknuli su da je Daytonski sporazum ispunio svoju zadaću osiguravši mir u BiH, ali ne i u dijelu kojim je trebala profunkcionirati civilna i demokratska država triju ravnopravnih i konstitutivnih naroda, a nije osiguran niti povratak milijuna izbjeglih i prognanih.</p>
<p> Željko Glavan je, u ime kluba HSLS-a, kazao da je stanje u BiH posebno otežala intervencija međunarodne zajednice u izborni tijek i propise što je u suprotnosti s odredbom o konsitutivnosti naroda na cijelom području BiH. Upozorio je da je u BiH na snazi nekoliko ustava što otežava rješavanje problema. Naglasio je da Hrvatska mora biti čimbenik stabilnosti BiH, jer ga je kao potpisnica Daytona dužna provoditi, ali i nadzirati njegovo provođenje od strane drugih potpisnika. </p>
<p>U ime Kluba DC-a, Mate Granić podržava politiku Vlade prema BiH i zaključke šetorke, ali ističe da je hrvatska vlast vodila neaktivnu politiku prema toj državi i da su je promjene izbornog zakona zatekle nespremnu. Istaknuo je da najava HNS-a o uspostavi samouprave dodatno ugrožava položaj Hrvata u BiH koji su između ostalog ugroženi nefunkcioniranjem pravne države, ali i potezima međunarodne zajednice koja dovodi u pitanje pravo na samostalni izbor predstavnika u Vijeću naroda. </p>
<p>Govoreći u ime kluba IDS-a, Damir Kajin naglašava da građani BiH unutar institucija svoje države moraju rješavati svoje probleme pa naglašava da cjelodnevna rasprava o situaciji u BiH nije prioritet Hrvatske. Hrvatska mora osigurati da mladići iz BiH koji su se borili u Domovinskom ratu budu materijano zbrinuti, rekao je Kajin. Zaključio je da mu događaji u BiH sliče na pokušaj iskorištavanja građana i stanja u toj zemlji da se odatle destabilizira Hrvatska. </p>
<p>Damir Jurić (PGS-SBHS) smatra da bi interese Hrvata u BiH trebao zastupati netko u koga međunarodna zajednica ima povjerenja, a to nije HDZ BiH i Ante Jelavić »koji je trebao stuipiti u štrajk glađu a ne vući 400.000 ljudi u politiku koja nema izgleda«. Dodao je da bi Hrvatska trebala pomagati finacijski one koji se žele vratiti u BiH. </p>
<p>Milan Kovač, govoreći u ime HDZ-a, kazao je kako su Hrvati u BiH stjerani pred zid morali reagirati da bih ih međunarodna zajednica tretirala ravnopravno i kao partnera, a ne kao raju. Hrvatski narod treba sam odlučiti u kakvoj državi želi živjeti, kazao je Kovač. </p>
<p>»Svi smo u istom sosu pa hrvatska Vlada mora reći da se Daytonski sporazum sada krši preko leđa hrvatskog naroda«, rekao je Anto Đapić, u ime kluba HSP- HKDU. Upozorio je da, ako se Hrvati svedu na nacionalnu manjinu i njihovi predstavnici budu smjenjivani potezom pera, doći će do velikog iseljavanja Hrvata što nije u interesu Hrvatske. Podržao je dio predloženih zaključaka šestorke, ali i upozorio da se njima ne smiju dovoditi u pitanje časne namjere HNS-a. </p>
<p>Vesna Pusić, govoreći u ime HNS-a i LS-a, rekla je kako drži da se u Hrvatskom saboru previše raspravlja o unutarnjim pitanjima BiH. »Moramo voditi brigu o interesu i dobrobiti Hrvatske a to su sigurne i stabilne granice, a Ustav nas obvezuje da birinemo i o Hrvatima u BiH«, kazala je. </p>
<p> Zdravko Tomac, u ime kluba SDP-a, kazao je kako nije realno očekivati međunarodnu konferenciju o BiH na traženje Hrvatske, već da se do nje može doći finim diplomatskim radom. Dodao je da je realno tražiti da svi građani i narodi na čitavom prostoru BiH budu ravnopravni, da se mogu vratiti svojim kućama i da država ima mehanizme kojima svaki narod može osigurati svoju zaštitu. </p>
<p>Rojsu opomena zbog vrijeđanja Anđelovića i Lovrenovića</p>
<p>Nakon što je Vesna Pusić ustvrdila da su fra Petar Anđelović i književnik Ivan Lovrenović najveći intelektualci hrvatskog naroda u BiH, replicirao joj je Ljubo Ćesić Rojs, kazavši da su njih dvojica politički Jugoslaveni i izdajice hrvatskog naroda čiju potporu nemaju. Predbacio joj je da je u vrijeme kad su mladići ginuli u Hrvatskoj ona bila na instrukcijama u Americi kako srušiti ono što je stvoreno. Predsjednik Tomčić na to mu je udijelio opomenu zbog vrijeđanja Anđelovića i Lovrenovića, a Vesna Pusić ga je ispravila da je sve vrijeme rata bila u Hrvatskoj, a da je u SAD-u bila gost predavač 1996. i 1997. godine. </p>
<p>Goranka Jureško i Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Hrvatska se ne treba miješati u rješavanje zategnutih odnosa u BiH </p>
<p>Prijedlog zaključaka Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma: </p>
<p> Hrvatska kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma želi pridonijeti izgrađivanju BiH kao države tri suverena, konstittutivna i ravnopravna naroda na cijelom njezinom teritoriju, stoji u prijedlogu. Hrvatska inzistira da svi potpisnici dosljedno primjenjuju Daytonski sporazum, a duboko žali što je Hrvatski narodni sabor u Mostaru donio odluku o uspostavi privremene hrvatske samouprave. Pozivaju se predstavnici Hrvatskog narodnog sabora da odustanu od odluka koje jednostrano mijenjaju Daytonski sporazum te pogoršavaju položaj hrvatskog naroda u BiH. Ističe se da su odluke međunarodne zajednice o privremenim izbornim pravilima ugrozile ravnopravnost hrvatskog naroda u odnosu na druga dva naroda te se poziva međunarodna zajednica da dijalogom osigura provedbu odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti i suverenosti sva tri naroda u BiH u cjelini i u oba entiteta. </p>
<p>Posebnu pozornost treba posvetiti stvaranju uvjeta za povratak prognanika i izbjeglica na čitav teritorij BiH te će se zbog rješenja tog pitanja osnovati međuparlamentarna skupina dviju država. Težište suradnje, kaže se u zaključcima, treba premjestiti s federacije na BiH. Hrvatski sabor je zabrinut, jer se Republika Srpska i dalje razvija kao etnički čista kvazi država koja daljnjim povezivanjem sa Jugoslavijom vodi obnavljanju stare politike podjele BiH. Stoga i dosadašnje sporazume o odnosima između Republike Hrvatske i Federacije BiH treba preispitati i uskladiti s novonastalom situacijom. Hrvatska se ne treba miješati u rješavanje zategnutih odnosa u BiH, a težište pomoći hrvatskom narodu treba usmjeriti na mirnodopske projekte, stoji u zaključcima. (I. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Račan, Kos i Potočnjak predloženi za suce Ustavnog suda</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskog sabora utvrdio je u petak prijedlog kandidata za suce Ustavnog suda. To su Agata Račan, Mario Kos i Željko Potočnjak koji su dobili najviše glasova članova Odbora. Osim njih u uži izbor su ušli i Marjan Svedrović, Hrvoje Momčinović, Dragan Medvedović i Marta Vidaković. </p>
<p>Među članovima Odbora je prevagnulo mišljenje da suci Ustavnog suda moraju biti ljudi s nespornim stručnim znanjem, ali i s velikim životnim iskustvom, jedino se nisu mogli složiti je li bitnije teorijsko ili praktično iskustvo. </p>
<p>Članovi Odbora su poimence glasali za svakog od sedam kandidata koji su ušli u uži izbor, iako je Vladimir Šeks (HDZ) predlagao da glasanje bude tajno. »Budući da je čitav proces dosad bio javan i transparentan, nema smisla da sad bilo što skrivamo«, rekao je predsjednik Odbora Mato Arlović (SDP). </p>
<p> Agata Račan rođena je 18. siječnja 1944. i danas obnaša dužnost pomoćnice ministra za europske integracije. Ima 30 godina radnog staža u upravi, i autorica je niza stručnih radova. Za sutkinju Ustavnog suda predložila ju je Hrvatska udruga pravnica, a njezinu kandidaturu podržalo je niz udruga, ženska sekcija SSSH-a i skupine građana.</p>
<p> Mario Kos rođen je 5. prosinca 1936. i po zanimanju je odvjetnik, s 33 godine odvjetničkog staža. Od njegovih stručnih radova bilježi se jedna knjiga, komentari zakona, te brojni stručni članci. Kosa je za suca Ustavnog suda predložila Hrvatska odvjetnička komora.</p>
<p> Željko Potočnjak rođen je 16. siječnja 1953., doktor je znanosti, a po zanimanju je izvanredni profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta, na kojem predaje od 1982. Napisao je niz stručnih radova, a za suca Ustavnog suda predložio ga je zagrebački Pravni fakultet. </p>
<p>Odbor je većinom glasova podržao i Nacrt prijedloga promjene Ustava te prijedlog da se pristupi izmjenama i dopunama Zakona o Ustavnom sudu. </p>
<p>Što se tiče Zakona o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih službi koji je također trebao biti na dnevnom redu, odlučeno je da se rasprava o njemu odgodi do ponedjeljka. Naime, Klub HSLS-a je predložio da se taj zakon povuče iz procedure, jer nije u skladu s poduzetničkim opredjeljenjem Hrvatske i nastojanjima da se priključi Europskoj uniji. HSLS-ovci smatraju da o tom zakonu treba provesti širu raspravu, a do ponedjeljka se o njemu mora očitovati i Vlada. (I.Matić/ Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Fisher: Dayton se ne smije mijenjati </p>
<p>Picula: Unutar Daytonskog paketa »možda valja potražiti i bolja rješenja« </p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Ukupni bilateralni odnosi između Hrvatske i Njemačke, situacija u regiji, te hrvatska uloga u stabiliziranju područja jugoistočne Europe bile su teme razgovora hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule i njemačkog šefa diplomacije Joschke Fischera u petak u Zagrebu. Odnosi između Hrvatske i Njemačke su odlični, ocijenio je ministar Fischer nakon razgovora i dodao da su njemački poslovni krugovi spremni na investiranje u Hrvatsku. </p>
<p>Istaknuo je pritom i zadovoljstvo što su mnogi njemački turisti već predbilježeni za ovogodišnje ljetovanje na hrvatskoj obali. Prema njegovim riječima, Njemačka i dalje kani snažno podupirati Hrvatsku u njenim naporima da provede unutarnje reforme i približi se Europskoj uniji, istaknuvši pritom posebnu važnost skoroga potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) između Zagreba i Bruxellesa. U tom kontekstu on je istaknuo i značenje hrvatske suradnje s Haaškim sudom. </p>
<p>Istaknuvši da su interesi Njemačke i Hrvatske stalni, ministar vanjskih poslova Tonino Picula u izjavi za novinare kazao je da je smjena režima u Hrvatskoj bila važan korak, ali nedovoljan za stvarni napredak. Podsjetivši na značenje Zagrebačkog summita iz studenoga prošle godine, Picula je rekao da je važno sad to »pretvoriti u zagrebački proces«. Nakon potpisivanja SAA u svibnju važno je taj ugovor i primijeniti, proizlazi iz Piculinih riječi. </p>
<p>Hrvatska će i dalje pridonositi stabilizaciji regije, i u tom pogledu ministar Picula je istaknuo važnost postignutog Sporazuma o slobodnoj trgovini između Hrvatske i BiH, te rad na nekim zajedničkim infrastrukturnim projektima. U pripremi su, podsjetio je, i daljnji koraci za jačanje suradnje sa SRJ.</p>
<p>Kad je riječ o BiH, Picula je kazao da je Hrvatska protiv jednostranih mjera u tom području. Stanje u BiH, međutim, utječe i na Hrvatsku, te je istom podsjetio da se u petak u Saboru vodi rasprava upravo o toj temi. »Ako igdje riječ konsenzus i dogovor ima puninu, to je u BiH«, kazao je. S obzirom na hrvatski narod koji živi u BiH i kopnenu granicu koju Hrvatska s njom dijeli, Zagreb je spreman pomoći i posredovati pri rješavanju teškoća u susjednoj zemlji, ali ne i miješati se u unutarnja pitanja, riječi su ministra Picule. »Daytonski je sporazum temeljni sporazum unutar kojega treba potražiti možda i bolja rješenja«, nastavio je. </p>
<p>Ministar Fischer je pak istaknuo da je Daytonski sporazum temelj suvremene BiH i da se u taj okvir ne smije intervenirati. Silom se ne mogu mijenjati granice, nego takve sporove valja rješavati pregovorima legitimnih čimbenika u području, istaknuo je Fischer, osvrćući se na nemire na granici između Makedonije i Kosova. »Ekstremistički način rješavanja problema nikoga nikamo ne vodi«, rekao je, govoreći o krizi u dolini Preševa i makedonskom sjeverozapadu. Fischer se sprema nakon Zagreba posjetiti i Skopje, a na novinarsko pitanje koju poruku nosi tamošnjim vlastima on je ponovio da se protivi svakom nasilnom prekrajanju granica. Upitan da komentira upozorenje jednoga dužnosnika u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova o tome da je Hrvatska još dio opasne zone, Fischer je kazao da u pravilu ne komentira izjave nižih službenika. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Stipetić primio Kelchea</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Načelnik Glavnog stožera oružanih snaga (GSOS) Republike Hrvatske general zbora Petar Stipetić u petak je primio načelnika GS OS Republike Francuske, generala zbora Jean-Pierra Kelchea.</p>
<p>»Razgovarali smo o vrlo širokom spektru tema, u sklopu redovitih bilateralnih kontakata«, kazao je general Stipetić nakon razgovora sa svojim francuskim kolegom.</p>
<p>»Hrvatska je strana upoznala francusko izaslanstvo na čelu s Kelcheom sa stanjem u hrvatskim oružanim snagama i vizijom njihova razvitka, a razgovaralo se i o sigurnosnim problemima u regiji, u BiH, na Kosovu i Makedoniji», pojasnio je Stipetić.</p>
<p>Prema njegovim riječima, stajališta Hrvatske i Francuske o tim pitanjima su vrlo slična. </p>
<p>Načelnik francuskih oružanih snaga Jean-Pierre Kelche izjavio je da je vojna suradnja između obiju zemalja važna, posebice zbog tendencije Hrvatske da uđe u euro-atlantske integracije, i izrazio je želju da se ona odvija u duhu partnerstva.</p>
<p>Kelche je istaknuo kako je usklađeno i realizirano 30 aktivnosti na području obuke, što je, kako je rekao, vrlo bitno.</p>
<p>Odgovarajući na novinarsko pitanje što misli o smanjenju broja američkih vojnika u BiH, francuski je general odgovorio kako »smanjenje američkog kontingenta neće utjecati na njihovu učinkovitost i provedbu misije«. Dodao je da to nije odluka nove administracije i da se to već dugo priprema. </p>
<p>Nakon susreta s generalom Stipetićem francusko se vojno izaslanstvo na čelu s Kelcheom susrelo s ministrom obrane Jozom Radošem, potom s pomoćnikom ministra vanjskih poslova za multilateralna pitanja Vladimirom Matekom. </p>
<p>Francuski general potom se ponovno sastao s generalom Stipetićem i nastavio razgovore u čijem je središtu bila međunarodna vojna suradnja kao i bilateralna suradnja Hrvatske i Francuske. Nakon obilaska Simulacijskog središta Hrvatske, francusko je izaslanstvo u poslijepodnevnim satima primila je i predsjednica Odbora Zastupničkog doma za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić, te predsjednik Republike Stjepan Mesić.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Ramušćak Ivaniševiću: Obustavite imenovanje predsjednika sudova</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Sadašnji predsjednici sudova imenovani su na zakonit način, i njihov mandat nije istekao. Stoga pozivam ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića da, do odluke Ustavnog suda, obustavi provedbu natječaja o imenovanju novih predsjednika sudova. Ističe se to, između ostaloga, u priopćenju Marijana Ramušćaka, predsjednika Vrhovnog suda odaslanom u petak . Preispitivanje imenovanja novih čelnika sudova od Ustavnog suda nedavno je zatražila Udruga hrvatskih sudaca (UHS).</p>
<p> Inače, natječaji su raspisani za sve predsjednike sudova, dok je imenovanje predsjednika Vrhovnog suda u rukama predsjednika Republike i Hrvatskog sabora.</p>
<p>Ramušćak upozorava da će uskoro biti smijenjeni svi predsjednici sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda, čija smjena nije zatražena. On podsjeća da Zakon o sudovima ne predviđa prestanak mandata aktualnim predsjednicima sudova, jer se spominje da će ministar pravosuđa objaviti oglas samo za slobodna mjesta predsjednika. Budući da slobodna mjesta predsjednika sudova ne postoje, postavlja se pitanje zakonitosti raspisanih natječaja, naglašava Ramušćak. </p>
<p>Zaključuje da će inzistiranje na najavljenim smjenama nanijeti ozbiljan udarac vladavini prava i državnim interesima, kao i rušenju ugleda Republike Hrvatske u međunarodnoj zajednici. (B.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Prikupljeno 400 tisuća potpisa za referendum</p>
<p>SPLIT, 16. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Središnjega nacionalnog stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata pukovnik Mirko Čondić izvijestio je u petak novinare da je Stožer prikupio potrebnih 400.000 glasova za raspisivanje referenduma kojim se traži donošenje Ustavnog zakona koji bi hrvatskim braniteljima osigurao tretman kakav su imali i pripadnici antifašističkog pokreta u Hrvatskoj. Čondić je na konferenciji za novinare rekao da će Stožer sljedeći tjedan uputiti pismo predsjedniku Hrvatskoga sabora i zatražiti održavanje zajedničkog sastanka, na kojem će se Zlatku Tomčiću uručiti peticija. </p>
<p>»Vjerujemo da će predsjednik Sabora poštivati Ustav i volju hrvatskog naroda te da će, bez činovničkog odugovlačenja, staviti to pitanje na dnevni red sjednice Sabora«, istaknuo je Čondić, izrazivši zadovoljstvo fantastičnim rezultatom potpisivanja peticije. Čondić je kazao kako će Središnji stožer ustrajati u tome da se referendum održi istoga dana kao i lokalni izbori, obrazlažući takav zahtjev »uštedom novaca i vremena poreznih obveznika«. </p>
<p>Potpredsjednik Središnjeg stožera Luka Podrug poručio je državnom vrhu da poštuje volju građana koji su potpisali peticiju, jer ih na raspisivanje referenduma obvezuje Ustavni zakon. »U slučaju neraspisivanja referenduma, to će značiti da je u Hrvatskoj izveden državni udar«, rekao je Podrug. Stožer je u 19 dana prikupio 400.000 potpisa što dokazuje »postojanje snažne volje naroda za rješavanjem pitanja koja su izvor trajnih podjela u hrvatskom narodu«, ocijenio je Čondić. </p>
<p>Također je potvrdio da Središnji nacionalni stožer za obranu digniteta Domovinskog rata podupire zajednički izborni nastup oporbenih stranaka, okupljenih u Hrvatskom bloku. »Podržavamo Hrvatski blok jer ta politička opcija pruža braniteljima sigurnost i jamči ostvarivanje naših prava koje sadašnja vlast uporno krši i omalovažava«, kazao je Čondić, istaknuvši da je Stožer nadstranačka udruga, koja neće sudjelovati na izborima, ali će pružiti punu potporu strankama Hrvatskog bloka. Čondić je ministra hrvatskih branitelja Ivicu Pančića nazvao »dezerterom«, koji je »u ime vlasti pljunuo braniteljima u lice«. Ohrabreni, kako kažu, fantastičnim odzivom građana u akciji potpisivanja peticije, čelnici Središnjeg stožera, među kojima je i tajnik splitskoga HSLS-a Ante Nakić, na kraju su poručili da je sadašnju vlast, »u kojoj su lažni demokrati«, hrvatski narod pročitao, te da će im ubrzo »poslati račun na naplatu«. Čelnici Središnjeg stožera dali su potporu i uredniku Slobodne Dalmacije Josipu Joviću naglasivši kako je sadašnje vodstvo splitske novinske kuće, što potvrđuju i rezultati poslovanja, i više nego uspješni. »Ako se neokomunistički moćnici i njihovi trabanti drznu dokinuti slobodu novinarstva i pravo na drukčije mišljenje, Stožer će zajedno s hrvatskim narodom znati odgovoriti na njihov udar i spriječiti ubijanje demokracije, slobode misli i govora«, zaključio je predsjednik Središnjeg nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, pukovnik Mirko Čondić.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Brstilo: Preko granice smiju tvrdi sirevi od termički obrađenog mlijeka </p>
<p>Camembert i brie iz uvoza dvaput pregledani, opasnosti da su prenositelji virusa slinavke nema, tvrdi direktor Mercatonea Dragutin Mamić / Hrvatske namirnice čista, dobra, ispravna i zdrava roba, te nema potrebe riskirati s uvozom, kaže on/ Getro Camembert i Brie kupuje od Lure, koja redovito provodi veterinarsku i sanitarnu kontrolu/ Konzum: Većina ponude mesa s domaćeg tržišta i iz vlastite proizvodnje</p>
<p>ZAGREB, 16. ožujka</p>
<p> - Proizvode koji su u Hrvatsku uvezeni prije 2. ožujka, kad je na snagu stupila Naredba o zabrani uvoza i provoza živih divljih i domaći papkara (goveda, svinja, ovaca i koza) te proizvoda životinjskog podrijetla (mesa, mlijeka, jaja i svježih sireva) nećemo uništavati, jer su oni zdravstveno ispravni, rekao je petak za Vjesnik dr. Mate Brstilo, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva. </p>
<p>Što se tiče zabrane uvoza iz susjednih zemalja, dr. Brstilo napominje da je privremeno (do 31. ožujka) stavljena izvan snage i odredba o uvozu jednog kilograma mesa, te litre svježeg mlijeka. Preko državne granice može se unijeti samo termički obrađene proizvode, primjerice, mesne konzerve. Uvoz je, kaže on, slobodan i za trajne sireve, koji se rade od pasteriziranog mlijeka, koje je termički obrađeno na temperaturi većoj od 71 stupanj Celzija.</p>
<p>Najnovija je vijest da su potencijalni prenositelji virusa slinavke i poznati francuski sirevi camembert i brie. Ima li zaista razloga za strah od tih sireva u zagrebačkim prodavaonicama? Jer, u nekima od njih primijetili smo ove sireve, porijeklom iz Njemačke i Francuske kako i dalje »rese« police. </p>
<p>U Mercatoneu smo, uz domaću ponudu camemberta i briea, zamijetili i njemačku pošiljku. Direktor Dragutin Mamić rekao nam je da ne treba paničariti, jer je ta roba, koja spada u stare zalihe, pregledana dvaput, na carini pri uvozu, kao i od sanitarne inspekcije u Mercatoneu. </p>
<p>»Dok važi zabrana, ne namjeravamo naravno uvoziti ni meso niti mliječne proizvode. Pozdravljamo produljenje zabrane, jer njome se prije svega zaštićuju naši potrošači«, rekao nam je Mamić. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, zbog zabrane će nastati samo mali problemi, koji neće prerasti u velike, jer, srećom, imamo vlastitu proizvodnju. Mamić naglašava da su hrvatske namirnice čista, dobra, ispravna i zdrava roba, te da nema potrebe riskirati s uvozom. Prije ikakvih zabrana, a govorilo se o kravljem ludilu, u Mercatoneu su uništili sve torteline s goveđim mesom. To ne znači, rekao je, da su one bile zaražene, već jednostavno u svojoj trgovini nisu željeli imati govedinu iz uvoza. </p>
<p> »Sve meso iz hrvatskog uzgoja, kao i domaći mliječni proizvodi sto posto su sigurni. No, mnogi ljudi, i to naročito starija populacija, sve rjeđe odabire junetinu. Radije se odlučuju za ribu i piceke«, primjećuje Mamić. </p>
<p>U Billi, u kojoj smo zapazili camembert i brie iz Francuske, nismo mogli dobiti nikakav komentar. U Upravi su nam rekli da će izjavu za javnost pripremiti- ovih dana. </p>
<p>Prema riječima Sanje Sekovanić, proizvodne menadžerice u Getrou, u kompletnom mliječnoj ponudi koju Getro uvozi obavlja se redovita veterinarska i sanitarna kontrola. Prema tome, doznajemo, ni jedan uvoz ne može biti realiziran, ako nije popraćen veterinarskom dozvolom i sanitarnim certifikatom. On potvrđuje da je neki proizvod termički tretiran na više od 71,1 stupanj Celzija, u trajanju od 15 sekundi. </p>
<p>Što se tiče camemberta i briea, Getro ih kupuje od poduzeća Lura. d.d., koji također redovito provodi veterinarsku i sanitarnu kontrolu. </p>
<p>Direktor marketinga Konzuma Bruno Bračun smatra da »se zabrana uvoza svježeg mesa i mesnih prerađevina neće bitno odraziti na kretanje prodaje mesa u Konzumu zato što je većina ponude s domaćeg tržišta i iz vlastite proizvodnje«. Za spomenute sireve, uvoznik je, doznajemo od Bračuna, dobio odgovarajuće potvrde državnih službi koje kontroliraju ispravnost i kvalitetu proizvoda, te nema razlog za njihovo povlačenje iz prodaje. </p>
<p>Sunčica Dolušić i Marinko Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010317].
|
