NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010615].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 169114 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>15.06.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Jakovčić: »Nije bilo ministra turizma oko kojeg Vinka Cetinski nije plela svoju mrežu«</p>
<p>Jedna me je delegacija upozoravala na vrlo sumnjive stvari koje su se događale na Plitvičkim jezerima, a gdje je gospođa Cetinski imala značajnu ulogu - brojke su bile šokantne/ Tražio sam njezinu smjenu, ali nisam uspio / Nisam želio dopustiti financiranje ne samo HDZ-a nego bilo koje političke stranke, jer Ministarstvo turizma ne služi za to /Nikakvi Penići i njemu slični ne mogu mi »ukiseliti gušt« činjenice da sam bio ministar</p>
<p>• Koja je bila uloga vaše tadašnje zamjenice gospođe Vinke Cetinski s kojom se od početka niste slagali?</p>
<p>- Gospođa Vinka Cetinski imala je svoju akademsku naobrazbu i određene vrijednosti kao moja zamjenica. Ali zašto nisam želio da ona bude moja zamjenica? Prije svega želio sam depolitizirati Ministarstvo turizma i u tome sam gotovo uspio - moji pomoćnici nisu bili članovi političkih stranaka, a ona je bila član HDZ-a. Također sam smatrao da ministar i zamjenik ne mogu biti iz Istre, nego sam smatrao da bi moj zamjenik trebao biti iz južne Hrvatske. A treći razlog je taj da je gospođa Cetinski uvijek imala vlastitih ambicija i nije bilo ministra turizma oko kojeg nije plela svoju mrežu. Čudna je i njezina uloga u Plitvičkim jezerima. Jedna me je delegacija koju sam primio kao ministar upozoravala na vrlo sumnjive stvari koje su se događale na Plitvičkim jezerima, a gdje je ona imala značajnu ulogu. Brojke su bile šokantne i s tim sam podacima interno upoznao Vladu i premijera. Sve su to bili razlozi zbog kojih sam tražio njezinu smjenu, ali nisam uspio. Njoj je čak bilo namijenjeno mjesto konzula u Münchenu, ali je smrću predsjednika Tuđmana sve palo u vodu. Mnogi bi i danas mogli pojasniti zašto nisu ništa poduzeli u vezi s gospođom Cetinski.</p>
<p>• A kakva je bila uloga Daria Vukića, bivšeg direktora »Croatia Linea«, imenovanog na mjesto državnog tajnika u Ministarstvu turizma?</p>
<p>- Cjelokupna strategija imenovanja državnih tajnika bila je dobra, ali mislim da su motivi tadašnje stranke na vlasti bili pogrešni. Odnos gospodina Vukića i mene vrlo je osebujan, razvili smo vrlo dobar odnos, na primjer, nije bilo šanse da dođem u Rijeku a da mu se ne javim. O njemu kao osobi nemam negativan stav. Ali njegov dolazak i nametanje za državnog tajnika - iako je on pametan čovjek, ali bez tehnoloških znanja o turizmu - doživio sam kao čin dovođenja supervizora i nekakve kontrole nadamnom. Bila je to i formalna politizacija Ministarstva koje sam želio depolitizirati. Ne bi ni to bilo strašno da se njime, a putem Ministarstva, nije pokušalo financirati HDZ. Nisam želio dopustiti financiranje ne samo HDZ nego bilo koje političke stranke, jer Ministarstvo turizma ne služi za to. Smatram da bi bilo bolje da je on bio državni tajnik u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza negoli što je bio u Ministarstvu turizma. </p>
<p>• Zašto ste se za vrijeme suđenja ponašali bahato, i teatralno, iritirajući pritom i sudnicu i javnost?</p>
<p>- Vidjeli ste samo segment mog ponašanja, a 99 posto mog ponašanja u sudnici bilo je korektno. No i onome što ste vidjeli nešto je prethodilo, iako nisam siguran da mogu opravdati takav svoj postupak. Odvjetnik Nuić je pokušao u jednoj stanci nagovoriti odvjetnika jednog od optuženih u procesu da me lažno optuži i da lažno svjedoči protiv mene. To je izazvalo moju nervoznu reakciju, ali na suđenju sam se ponašao dobro. Neka netko pokuša biti 16 mjeseci u osam kvadrata pa će vidjeti o čemu pričam. </p>
<p>• U jednoj od svojih samodopadnih izjava rekli ste da ćete se vratiti na ministarsku funkciju - bila je to šaljiva izjava zar ne?</p>
<p>- Tu je moju navodnu izjavu objavio Jutarnji list, ali ja to nikada nisam rekao. Ali možete me pitati bih li to sada rekao. </p>
<p>• Evo, pitam vas - stvarno mislite da ćete jednog dana biti ministar?</p>
<p>- Uvjeren sam u svoju nevinost i moja bitka se sada svodi na osiguranje uvjeta u kojem će sud koji će odlučivati o mojoj nevinosti biti rasterećen bilo kakvih političkih pritisaka. Možda je glupo razmišljati o nekakvoj budućnosti iz ove pozicije, ali ja razmišljam.</p>
<p>• Mislite li da će se dolaskom Ivice Crnića na mjesto predsjednika Vrhovnog suda početi rješavati katastrofalna situacija u pravosuđu?</p>
<p>- Ne očekujte od mene da govorim o pojedinačnim slučajevima u pravosuđu. Reći ću ovako: bez previše listanja papira o slučaju Herak, već iz samog karaktera teksta optužnice i dokaza koji su priloženi vidljivo je da ne postoji opravdana sumnja!</p>
<p>• Nakon svega što se dogodilo je li vam danas žao što ste bili ministar u HDZ-ovoj Vladi? Činjenica je da ste godinama koketirali s HDZ-om kao i da ste bili ljubimac pokojnog predsjednika Tuđmana?</p>
<p>- Mislim da sam bio dobar saborski zastupnik osam godina, ali očito da nisam imao dovoljno takta i lukavosti u obnašanju pojedinih dužnosti. Stoti put ću ponoviti: Nikad se nisam povampirio ni za kakvim funkcijama i Vi dobro znate da mi je nekoliko puta nuđeno mjesto potpredsjednika Vlade koje sam odbio. Uostalom bila je to posljedica moje ekonomske samostalnosti i političke principijelnosti. Nije mi žao što sam bio ministar, ta je dužnost bila proizvod mojih saznanja o vrijednosti političkih stranaka u Hrvatskoj. Otišao sam u izvršnu vlast jer je to bila i logična posljedica mog bavljenja politikom. Ali u tu sam vlast otišao nakon osam godina oporbe. Čast mi je da sam bio ministar, smatram da sam to radio dobro i prepoznatljivo. Šteta što je bilo kratko. </p>
<p>• Čast vam je što ste bili ministar u HDZ-ovoj Vladi koja vas je i pritvorila?</p>
<p>- Nikakvi Penići ni njemu slični ne mogu mi »ukiseliti gušt« činjenice da sam bio ministar. Znate kako kaže jedna francuska uzrečica: »Jednom ministar uvijek ministar«! Pogotovo ako ste to radili dobro. Bilo je jasno da sam bio Tuđmanov izbor kao što je bio jasan moj pad nakon njegova odlaska. </p>
<p>• Očekujete li oslobađajuću presudu?</p>
<p>- Apsolutno! Ključna stvar je osigurati uvjete u kojima će sud moći raditi bez ikakvih političkih pritisaka i nepristrano. U tim je okolnostima moja presuda apsolutno oslobađajuća i tu nema nikakve dileme.</p>
<p>• Mislite li da možete vratiti svoj poljuljani ugled?</p>
<p>- Točno. Moj ugled je poljuljan, ali sam u boljoj situaciji nego prije godinu dana. Reakcije mojih prijatelja, kolega, ljudi iz medija pa i običnih ljudi koje susrećem na cesti vrlo su dobre. Naravno, ljudi ne znaju jesam li kriv ili nisam, ali i činjenica da u zemlji iz koje je nestalo 15 milijuna maraka puštaju iz pritvora nakon 16 mjeseci čovjeka osumnjičenog za pronevjeru milijun kuna, a koji je bio osam godina u oporbi, vrlo je znakovita. Jučer me vozio Zagrebom taksist koji mi je rekao: Ne činite mi se kao čovjek koji je nešto uzeo, ali ako i jeste, barem je još pet ljudi za to moralo znati, pa zašto onda i oni nisu u zatvoru?</p>
<p>• Iako ste bili u zatvoru odlično ste informirani pa mi recite kako ocjenjujete sadašnju političku i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj?</p>
<p>- Devet godina sam bio u politici, bio sam član dviju stranaka, pa sam i kompetentan za komentiranje sadašnje situacije. Današnja politika pokazuje tko smo mi zapravo - to je ukupno stanje Hrvatske u tehničkom, moralnom i svekolikom drugom pogledu. Naravno da je ta politika manje iritantna od HDZ-ove, demokratičnija je, ali nema onu komponentu koja u ovom trenutku treba Hrvatskoj, a to je pitanje znanja kako bi se država izvukla iz recesije i gospodarske krize. Na žalost, to je politička vlada koja nije mogla napraviti revoluciju, ali i vlada koja nema nikakvu strategiju izlaska iz gospodarske krize. Temeljni problem je gospodarstvo i onaj tko ga uspije riješiti osigurava budućnost i sebi i svojoj državi. U hrvatskoj Vladi sjede vrlo časni i moralni ljudi, ali u najvećem dijelu nekompetentni za obnašanje svojih dužnosti.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Umjesto unajmljenog, zaštićenima »Čačićev« stan</p>
<p>Zaštićenim najmoprimcima u stanovima privatnih vlasnika, kojih ima manje od 3000, zamjenski stan bi trebale osigurati jedinice lokalne samouprave/ Oni koji ne žele zamjenski stan trebali bi plaćati realnu najamninu, dostatnu za održavanje stana, ocjenjuju u Udruzi vlasnika nekretnina </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Smatramo da je zakon o društveno poticanoj stanogradnji pravo rješenje za nemoguću situaciju u kojoj su već godinama vlasnici stanova, u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci, ali i sami najmoprimci jer bi se tim zakonom stvorile pretpostavke da im se osigura drugi, zamjenski stan. Rekla je to za Vjesnik, u ime Udruge vlasnika nekretnina, Branka Petrović-Matešić, glavna tajnica te udruge.</p>
<p>Predstavnici Udruge sa zanimanjem su pratili nedavnu saborsku raspravu o Prijedloga zakona o društveno poticanoj stanogradnji, kaže Matešić, i zahvalni su zastupnicima koji su ih željeli razumjeti te podržali rješenje njihova problema. </p>
<p>Uistinu ne tražimo puno, ističe ona, odnosno tražimo samo da nam se prizna Ustavom zajamčeno pravo vlasništva. Budući da zakon daje građanima mogućnost kupnje vlastitog stana, a gradovima i općinama kupnju stanova za najam, drže u Udruzi, njegovom primjenom stan bi se osigurao i onima koji ga mogu kupiti i onima koji to ne mogu. </p>
<p>Članovi Udruge drže neprimjerenim stalne zahtjeve zaštićenih najmoprimaca koji žive u stanovima privatnih vlasnika za otkupom tih stanova. Kako možete otkupiti stan koji je vlasništvo nekog drugog, pita se Branka Matešić, dodajući kako ti stanovi nikad, ni u bivšoj Jugoslaviji, nisu bili oduzeti pravim vlasnicima. Riječ je o tome, napominje, da je različitim dekretima odlučeno kako netko ima višak stambenog prostora te da u određeni dio stana ili čitav stan mora primiti stanara. Tim je stanarima kasnije priznato stanarsko pravo, a osamostaljenjem Hrvatske pretvoreni su, uz još neke druge kategorije stanara, u zaštićene najmoprimce.</p>
<p>U Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, dakle bivših društvenih stanova, jasno piše, upozorava Matešić, da se novac prikupljen prodajom tih stanova mora koristiti za stambeno zbrinjavanje, među ostalim i za kupnju zamjenskog stana zaštićenim najmoprimcima u privatnim stanovima. </p>
<p>»Smeta nam kad se govori da su zaštićeni najmoprimci diskriminirani, jer ne mogu otkupiti stan i da se jedna nepravda ne može ispravljati drugom. Znači li to da mi i dalje moramo podnositi nepravdu koja je nama učinjena? Znači li to da su diskriminirani oni koji su imali privilegiju dobiti nečiji stan ili dio stana? Što je sa svima onima koji su izdvajali godinama u stambeni fond, a nikad nisu dobili stan?«, pita se tajnica Udruge vlasnika nekretnina osnovane još 1969. godine. Neprimjereno je, naglašava ona, da se i danas glasno razmišlja o otkupu naših stanova iako je i Ustavni sud 1998. ocijenio kako zaštićeni najmoprimci ne mogu otkupiti stan privatnog vlasnika te da im jedinice lokalne samouprave moraju osigurati zamjenski stan.</p>
<p>Mi ne želimo te ljude istjerati na ulicu, kaže Matešić, ali ako ne žele zamjenski stan nego žele ostati u našim stanovima onda držimo da je u redu da plaćaju neku realnu najamninu koja bi pokrila troškove održavanja, za razliku od sadašnje, zaštićene koja iznosi 1,53 kune po četvornome metru. Ona također ističe kako i veliki broj vlasnika stanova živi u teškim uvjetima, dok njihovi stanari posjeduju i vlastite nekretnine, o čemu nitko ne vodi računa.</p>
<p>Iako se u javnosti često spekulira velikim brojevima, Matešić napominje da tih stanova trenutačno ima nešto manje od 3000, a većina njih je u centru Zagreba i Splita. Svijetli primjer je, kaže, Rijeka, u kojoj je problem uglavnom riješen takozvanim »Linićevim modelom« davanja zamjenskih stanova onima koji su živjeli u stanovima privatnih vlasnika.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kraljević: Ostavka mi nije ni na kraj pameti!</p>
<p>Želio bih da konačno dođe do pravog izbora rektora, a ne da ga vlast nameće / Nisam siguran da je Kregarov izbor za predsjednika Stručnog vijeća Hrvatskih studija posve zakonit / U Hrvatskoj će se upisati oko 17.200 studenata</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Nakon ostavke ministra pravosuđa dr. Stjepana Ivaniševića, mediji su počeli spekulirati i o odlasku dr. Hrvoja Kraljevića s mjesta ministra znanosti i tehnologije. Neke informacije govore, naime, da se šef HSLS-a Dražen Budiša sprema odreći usluga jednog ministra iz svoje stranke, koji se našao u mnogim sukobima unutar stručnih krugova koje pokriva njegov resor. S obzirom na brojne nesuglasice ministra znanosti s čelnikom Sveučilišta u Zagrebu dr. Brankom Jerenom, nagađa se da se Budiša sprema odreći upravo Kraljevićevih usluga. </p>
<p>• Ministre, namjeravate li podnijeti ostavku?</p>
<p>- Ostavka mi nije na kraj pameti! Krenuo sam s rješavanjem mnogih stvari - pripremljeni su zakonski prijedlozi (zakon o zakladi postigao je nevjerojatan uspjeh), počeo sam rješavati kaos na stručnim studijima i njihovu isprepletenost sa sveučilištima. Vijest o mojoj ostavci svako se malo plasira u medijima, no ja nemam namjeru odstupiti. </p>
<p>• Možete li komentirati odlazak rektora dr. Banka Jerena s čela Sveučilišta? Imate li svog favorita za novog rektora? </p>
<p>- Jerenov odlazak ne bih želio previše komentirati. No mogu reći da mi je velika želja da konačno dođe do pravog izbora rektora, a ne da se bira rektor nametnut s pozicije vlasti. Volio bih da to bude pravi stručnjak, znanstvenik... Favorita nemam, jer da ga imam - tada bih pobio svoju tezu o nametanju s pozicije vlasti.</p>
<p>• Što mislite o Josipu Kregaru kojega je Senat Sveučilišta ovih dana postavio za v.d. predsjednika Stručnog vijeća Hrvatskih studija? Je li taj potez Senata zakonit?</p>
<p>- Nisam siguran da je u vezi s Kregarom Senat postupio po zakonu, s obzirom na to da su Hrvatski studiji proglašeni pravnom osobom. S druge strane, Kregara poznajem i cijenim njegov rad, pogotovo dok je bio Vladin povjerenik za Grad Zagreb. Mislim da je stručnjak, no ne znam je li njegov izbor u skladu s propisima. </p>
<p>• Tvrdite da je Senat prilikom raspisivanja Natječaja za upis u prvu godinu studija postupio nezakonito. Namjeravate li, kao i prošle godine, raspisati novi natječaj?</p>
<p>- Ne, jer stvar je komplicirana. Možda samo objavimo natječaj o ukupnom broju mjesta za svako sveučilište posebno. </p>
<p>• Koliko će se, zapravo, upisati studenata u Hrvatskoj ove godine?</p>
<p>- Oko 17.200 redovitih studenata.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Ugostitelji s Jaruna tražili da im se trošak bespravne gradnje odbije od najamnine!</p>
<p>Gradonačelnik je rekao kako će Grad tražiti promptnu isplatu zaostalih potraživanja od najamnina, a najavio je i njihovo poskupljenje/ Osobno je raspustio komisiju za legalizaciju jer je utvrđeno kako su u njoj sjedili ugostitelji </p>
<p>Svaki zahtjev za lokacijsku dozvolu na Jarunu ubuduće će moći zatražiti jedino Grad, točnije gradski Ured za izgradnju. Tako će biti do postizanja ugovora o međusobnim odnosima, kojim će to pravo biti prepušteno Upravi Trgovačkog društva Jarun, zaključili su na svojoj sjednici održanoj u četvrtak članovi Gradskog poglavarstva i u skladu s tom svojom odlukom odbili ukupno osam zahtjeva za legalizaciju objekata koje su podnijeli ugostitelji s Jaruna.</p>
<p>Kako je obrazložio pročelnik Ureda za upravljanje gradskom imovinom Željko Kralj, razlog odbijanja bilo je »upravo katastrofalno zatečeno stanje na ŠRC Jarun i bezobzirna eksploatacija gradskog zemljišta«.</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić rekao je kako će Grad tražiti promptnu isplatu zaostalih potraživanja od najamnina, a najavio je i njihovo poskupljenje. Nadalje, osobno je, kako je rekao, raspustio komisiju za legalizaciju jer je utvrđeno kako su u njoj sjedili ugostitelji. </p>
<p> - Neke su stvari otišle toliko daleko, da su neki bespravni graditelji tražili da im se trošak građenja mjesečno odbija od najamnine. </p>
<p>Odbijanje suglasnosti na ishođenje lokacijskih dozvola zakupcima gradskog prostora još je jedna mjera suprotstavljanja organiziranog nereda na Jarunu jer se podnesenim zahtjevima, zapravo, željelo legalizirati bespravno proširenje objekata i terasa na gradskom zemljištu, uz masu neprihvatljivih improvizacija, zaključio je gradonačelnik.</p>
<p>Članovi su u četvrtak prihvatili i odluku o prijenosu prava vlasništva nekretnina veletržnice i hladnjače Trgovačkom društvu Zagrebačka veletržnica d.o.o. Prema obrazloženju pročelnika Ureda za gospodarstvo Ladislava Prežigala, tim je zaključkom stvorena pravna pretpostavka da Grad počne gradnju zagrebačke veletržnice na otvorenom i zatvorenom prostoru na zemljištu na Žitnjaku (pokraj Robnih terminala).</p>
<p> - Za zemljište veletržnice Grad je isplatio 16 milijuna kuna i očekujemo da bi za tri mjeseca trebale biti stvorene sve imovinsko-pravne pretpostavke za početak projekta, zaključio je Prežigalo.</p>
<p> Članovi Poglavarstva prihvatili su i pokroviteljstvo nad obilježavanjem 100. obljetnice taksija u Zagrebu, koju će pomoći sa 100.000 kuna, te izložbu Muzeja grada Zagreba »Stoljeće Habsburga«.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Tko je i kako trošio novac tekuće gradske pričuve?</p>
<p>Zbog učestalih napisa o tome da se izdaci iz tekuće pričuve neracionalno troše, pročelnik gradskog Ureda za financije Slavko Kojić za posljednju je sjednicu Gradskog poglavarstva (koja bi se trebala održati u ponedjeljak) najavio kako će sastaviti listu u kojoj će navesti sve takve troškove gradskih uprava unatrag nekoliko godina.</p>
<p> - Primjer navodnog 'neracionalnog' trošenja vidljiv je u dokumentima iz prošle godine. Tada je za nepredviđene izdatke bilo izdvojeno 20 milijuna kuna, da bi iznos poslije bio smanjen na 15 milijuna, a na kraju se potrošilo samo 11 milijuna. Za razliku od prijašnjh godina i bivših gradskih uprava koje su za tekuću pričuvu izdvajale, ali i trošile, između 50 i 70 milijuna kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Boris Renaud - najšparniji Zagrepčanec</p>
<p>Ovogodišnjem pobjedniku simbolično je uručena lisnica od krtičine kože jer krtica vrlo rijetko izlazi iz svoje rupe, kao što štedljivi i škrti teško vade lisnice kada treba platiti, rekao je predsjednik Kluba Zagrepčana Silvije Degen</p>
<p>U prostorijama Kluba Zagrepčana u četvrtak je održana proslava proglašenja Borisa Renauda najštedljivijim Zagrepčancem, ili kako je neki nazivaju - izbor »škrtice« godine. </p>
<p>- Ovogodišnjem pobjedniku simbolično je uručena lisnica od krtičine kože jer krtica vrlo rijetko izlazi iz svoje rupe, kao što štedljivi i škrti teško vade lisnice kada treba platiti, rekao je predsjednik Kluba Zagrepčana Silvije Degen.</p>
<p>Rekao je kako je to šala jer je Renaud kao vrhunski državni reprezentativac hokeja i djelatnik banke cijeli svoj život posvetio davanju, pa mu je ova lisnica samo znak pažnje i dobrohotnog veselja, što je Renaud i prihvatio.</p>
<p>Kako je Degen istaknuo, cilj je toga izbora poticanje socijalne ideje o štedionicama građana, kako bi građani zaboravili razne protuzakonite institucije nalik na banke te kako bi se potaknula ideja štednje kao čovjekove vrline. </p>
<p>- Misao o štednji javlja se u samom početku ljudskog roda, a Švicarska je prva europska zemlja koja je uvela štedionice i banku za sirotinju, rekao je Degen.</p>
<p>Prema njegovim riječima, potaknut socijalnom idejom sigurnosti malih štednih uloga, koja je zadržana do danas, kada male banke u slučaju krize ili propasti osiguravaju štedišama štedne uloge, Zagreb je 1914. godine osnovao Prvu gradsku štedionicu. An.L.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Iveković: Obećanja su bila predizborni trik</p>
<p>Obećanja dana bivšim zaposlenicima Name nisu se ostvarila i oni su se, radi zaštite svojih materijalnih prava, odlučili osnovati Udrugu vjerovnika Name u stečaju, rečeno je na konferenciji za novinare u četvrtak. Udruga će biti pod pokroviteljstvom Hrvatske udruge sindikata, a cilj joj je okupljanje što većeg broja zaposlenika u borbi za zajedničke interese.</p>
<p>Voditelj ureda HUS-a u Zagrebu Mario Iveković istaknuo je kako ispada da je obećanje ministra gospodarstva Goranka Fižulića bilo ili predizborni trik ili se njegovim nepridržavanjem samo štite potraživanja Privredne banke na državnoj razini jer ništa od rečenog nije ostvareno. </p>
<p>Podsjetimo, ministar je na sastanku s predstavnicima sindikata rekao kako se problem isplate Naiminih vjerovnika može smatrati riješenim, a trebalo je biti dogovoreno i osporavanje hipoteke Privredne banke.</p>
<p>Radnici Name traže isplatu triju zaostalih plaća, kao i isplatu otpremnina u iznosu 1.000 kuna po godini radnog staža. </p>
<p>- Banka je od Državne agencije za sanaciju banaka dobila novac, zbog čega je Nama s njom vodila sudski spor koji je osporavao njezina potraživanja, objasnio je Iveković. Dodao je kako su ta potraživanja ušla u procijenjenu vrijednost Privredne banke prilikom njezine prodaje i Ministarstvo gospodarstva sada izbjegava stvaranje problema sa stranim ulagačima.</p>
<p>- Bez podrške izvršne vlasti problem Name u stečaju neće se riješiti. Ona mora pokazati interes za svojih 60 milijuna kuna na koje polaže založno pravo, rekao je Iveković. </p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dogodine - bazeni sigurni</p>
<p>Pravilnikom o sigurnosti na uređenim kupalištima bolje bi se organizirala spasilačka služba te se poboljšala sigurnost kupača na uređenim kupalištima, rekao je Stjepan Puhak, pomoćnik ministra prosvjete i športa u četvrtak na SRC Mladost, gdje je predstavnicima županijskih ureda predstavljen pravilnik. </p>
<p>Predloženim se propisima utvrđuje ispunjenost uvjeta u vezi s uređenjem i korištenjem kupališta, kvalitete vode, održavanja reda, oznaka na kupalištima, održavanja sportskih priredaba kao i drugih pitanja vezanih uz sigurnost korištenja.</p>
<p>No, uprave kupališta idućih bi mjeseci tek trebale razmisliti o propisanim odredbama sadržanim u novom pravilniku. Drugim riječima, tek se na jesen očekuje konačna regulativa, koja će se početi primjenjivati tek sljedećeg ljeta. </p>
<p>Nakon predstavljanja pravilnika o sigurnosti na kupalištima, predstavnici županija upoznati su sa Spasilačkom službom SRC Jarun. Ta najbolje organizirana spasilačka služba u Zagrebu postoji već nekoliko godina, a 30 spasilaca svoj posao obavljaju svakoga dana od 10 do 20 sati. </p>
<p>- Nije dovoljno samo osposobiti spasioce. Potrebno je urediti kupališta, poraditi na svijesti ljudi i djecu još u osnovnoj školi naučiti plivati, istaknuo je Puhak.</p>
<p>Ministarstvo prosvjete i sporta razmišlja o osnivanju udruga korisnika bazena ili udruga spasilaca. </p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>U subotu Balašević u Areni za bolnicu</p>
<p>PULA, 14. lipnja</p>
<p> - Ove subote, 16. lipnja, Đorđe Balašević priredit će u pulskoj Areni prvi samostalni koncert u Hrvatskoj u posljednjih deset godina i to u humanitarne svrhe radi pribavljanja najsuvremenije opreme za Opću bolnicu u Puli. U sklopu priprema za taj koncert tiskano je 8000 ulaznica i do sada je prodana polovica, ali se očekuje puna Arena, jer su najavljeni dolasci većih grupa iz raznih krajeva Hrvatske i susjedne Slovenije. Rečeno je to ovoga četvrtka na konferenciji za novinare u Općoj bolnici Pula, kojom prigodom je njezin ravnatelj Lems Jerin kazao kako će se novcem od dobrotvornog koncerta nabaviti tzv. gama kamera što će značiti utemeljenje nuklearnog medicinskog centra u Istri. Istom prigodom predstavnica Hypo banke predala je ravnatelju 60.000 kuna sponzorskog priloga, a ta banka također sponzorira i Balaševićev koncert. Nabava tzv. gama kamere stoji sa dodatnom opremom 300.000 maraka i glavnina novca osigurat će se Balaševićevim koncertom odnosno računa se na prihod od 800.000 kuna jer se ulaznice prodaju po sto kuna. Najsuvremenija oprema nabavit će se u suradnji sa Zavodom za nuklearnu medicinu KBC Rebro iz Zagreba, a ekipa koja će raditi u tom Centru već se educira. </p>
<p>Što se pak Balaševićevog koncerta tiče, u Puli vlada veliko zanimanje, temperatura pred koncert raste. Balašević u Pulu stiže u petak u rano poslijepodne i odmah po dolasku imat će tonske probe u Areni. Organizatori su najavili i snimanje posebnog dokumentarnog filma o ovom koncertu, od koga će također cjelokupni prihod ići u korist opremanja pulske bolnice. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tri tenora za pekinšku kandidaturu</p>
<p>PEKING, 14. lipnja</p>
<p> - Tri najveća svjetska tenora Luciano Pavarotti, Placido Domingo i José Carreras priredit će zajednički koncert 23. lipnja u znak podrške kandidature Pekinga za organiziranje Olimpijskih igara 2008. godine. Koncert će se održati unutar Zabranjenog grada i poklopiti s međunarodnim olimpijskim danom, objavili su u četvrtak u glavnom gradu Kine organizatori koncerta. »Sva tri grada favorita organizirat će velike proslave tog dana. Uvjereni smo da će koncert trojice tenora u Pekingu biti najveća među njima«, izjavila je Chen Jixin, zamjenica predsjednice kineskog kulturnog društva, zadužena za organizaciju koncerta. Peking, uz Pariz i Toronto, spada u tri grada koji imaju najviše izgleda da postanu organizatori Olimpijskih igara 2008. godine. Objava pobjednika održat će se 13. srpnja u Moskvi po završetku sastanka Međunarodnog olimpijskog odbora. Više od 600 osoba angažirano je u pripremi koncerta koji bi trebao okupiti oko 30.000 gledatelja koji za ulaznice moraju odvojiti između 60 i 1600 dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Snažan potres na Tajvanu </p>
<p>TAIPEI, 14. lipnja </p>
<p> - Snažan potres jačine 6,2 stupnja po Richterovoj ljestvici pogodio je u četvrtak glavni grad Tajvana uzrokujući probleme u javnom prijevozu i manja oštećenja na nekoliko građevina, no prema dostupnim podacima ljudskih žrtava za sada nema.</p>
<p> Nekoliko sati ranije, u srijedu navečer potres jačine 6,3 stupnja po Richteru zabilježen je i u moru istočno od pokrajine Ilan u sjeveroistočnom Tajvanu, ali u tajvanskom meteorološkom uredu smatraju kako ova dva potresa nisu povezana.</p>
<p> Nakon potresa nakratko je prekinut javni prijevoz u glavnom gradu, ali samo da bi se provjerila njegov sigurnost, a samo je jedna građevina napola srušena, dok se kod većine prijavljenih šteta radi o manjim napuknućima.</p>
<p> Posljednji snažniji potres, jačine 7,6 po Richteru, pogodio je Tajvan u rujnu 1999. godine, kada je poginulo 2400 ljudi, a oštećeno je više od 50 tisuća građevina.</p>
<p> Na vijest o potresu reagirali su i burzovni investitori, koji su zbog straha od mogućih šteta započeli veliku rasprodaju dionica, uzrokujući pad tamošnjeg burzovnog indeksa za gotovo dva posto u prvih nekoliko radnih sati. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="12">
<p>Tajnovit put Hektorovićeve oporuke</p>
<p>Vijest o otkupu 3. kodicila (dopune) oporuke Petra Hektorovića otvara niz pitanja / Ne zna se odakle dokument dolazi, od koga je otkupljen i za koju svotu / Iako još nije u cijelosti pročitan, čini se da ne mijenja pjesničku sliku o Petru Hektoroviću, već samo potvrđuje poznato pravno imovinsko stanje pjesnika</p>
<p>Vijest da je otkriven 3. kodicil (dopuna) oporuke jednoga od prvaka starije hrvatske književnosti Petra Hektorovića otvara niz znanstvenih pitanja koja su po prirodi stvari u najužoj vezi s intimnim pjesnikovim životom. U ovome trenutku tekst još nije u cijelosti pročitan, jer je u velikom dijelu pergamena na kojoj je pisan izblijedjela, pa će tek specijalističkim metodama izići na vidjelo njegov pravni sadržaj. </p>
<p>Međutim, dok će se riječi velikog pjesnika iz druge polovice 16. stoljeća uskoro moći pročitati, dotle, u skladu sa strogim antikvarnim pravilima, nije rečeno od koga je ovaj dokument otkupljen, ni iz koje zemlje dolazi, ni za koju svotu, iako je o cijena od nekih 3.000 kuna već bila spomenuta u prilogu HRT-a. Tako niska cijena koja ne doseže ni bijednih 1000 DEM, ako je imalo istinita, upućuje da dokument najvjerojatnije nije stigao iz inozemstva, već iz domaćih izvora, te ga je vlasnik, za pretpostaviti je, valjda u nekoj životnoj stisci za tako nisku cijenu preprodao.</p>
<p>Ni na ključno pitanje o izvornosti samoga dokumenta nismo u ovome trenutku dobili definitivan odgovor, iako dokument nosi i potpis Petra Hektorovića na latinskom, a u lijevom je kutu Hektorovićev znak kao javnog notara. Rečeno je tek da je 3. kodicil Hektorovićeve oporuke najvjerojatnije potječe iz 1564. godine.</p>
<p>No, o čemu je, zapravo, riječ? Treba znati da su u vremenu u kome su živjeli Petar Hektorović i Hanibal Lucić, ljudi s navršenih 40 godina života već pisali oporuke, jer se najčešće umiralo već iza 45. godine života. Međutim, sudbina se poigrala sa životom Petra Hektorovića, jer je nadživio svoje vršnjake, što ga je nužno moralo natjerati da čak tri puta dopisuje temeljnu oporuku. Kada kažemo kodicil, tada zapravo i mislimo na te nadopune. U temeljnoj oporuci koju je Hektorović napisao o 45. godini života, a koja mora odgovoriti na pitanje kako poslije vlasnikove smrti rasporediti njegovo vlasništvo, spominju se kao njegovi oporučni nasljednici njegova domaćica i izvanbračna kći, kojoj ostavlja mali dio imanja. U drugoj, kasnijoj nadopuni (ili kodicilu) Hektorović imanje dijeli i siromasima, kako bi se mogli prehraniti, ali i da bi sa 120 oporučnih dukata i dalje brinuli o gradnji njegova glasovita tvrdalja, kao tvrđave u kojoj će se braniti od napada gusara i od, u tom vremenu unosna, bavljenja prodajom bijelog roblja.</p>
<p>U trećem kodicilu, ovome koji je sada otkupljen, spominje se kao nasljednica još i njegova unuka, dakle kćinjegove izvanbračne kćeri, koja se bila udala za Antuna, sina velikoga Hanibala Lucića, čiji je sin također bio izvanbračno dijete. Prvi je kodicil objavio Šime Ljubić, kada je u Zadru pripremao za tisak Lucićevu »Robinju«, a drugi je kodicil objavio 1924. Grga Novak. Treći otkupljeni kodicil veličine je današnjeg formata papira A4, samo nešto uži, a pisan je talijanskim jezikom s jednim umetkom na latinskome, koji nosi pjesnikov potpis. </p>
<p>Kako je uopće dokument dospio u javnost? Ravnatelj firme »Capri Segafredo« ing. Ante Kljaić otkupio je dokument od osobe čiji identitet ne smije biti poznat javnosti. S tim dokumentom upoznao je vlasnika antikvarijata »Europa« gospodina Vodopiju, koji je oporuku prepoznao i cijelu stvar skrenuo u vode Družbe hrvatskog zmaja. Članovi Družbe obratili su se, pak, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, u kojoj će dokumet biti trajno čuvan. Taj čin donacije zbio se u Viteškoj dvorani Družbe hrvatskoga zmaja u srijedu pod auspicijama Velikoga meštra ing. Matije Salaja te uz prigodnu riječ akademika Josipa Bratulića. Sam dokument ing. Ante Kljaić svečano je predao u ruke ravnatelja NSK dr. Josipa Stipanova. Čini se ipak da rečeni dokument ni u koliko ne mijenja samu pjesničku sliku o Petru Hektoroviću, već samo potvrđuje poznato pravno imovinsko stanje pjesnika.</p>
<p>Na dobrobit hrvatske kulture i njezine baštine, po svemu sudeći, ovaj rijedak slučaj tajnovitog otkrića staroga dokumenta ne će ostati osamljena pojava. Saznajemo, naime, da neki od današnjih donatora spremaju novi dar koji će se ticati jednoga latinskog kodeksa s kraja 14. stoljeća.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Šest filmova očekuje Arenu</p>
<p>Ovogodišnji program festivala znatno proširen europskim filmom - uz šest hrvatskih prikazat će se i 17 europskih filmova / Dva žirija sa po tri člana / Ugledni poljski oscarovac Andrzej Wajda potvrdio dolazak u Pulu</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Tjedan dana uoči početka 48. Pula film festivala napokon se zna program filmova koji će biti prikazani na ovogodišnjem znatno proširenom Festivalu hrvatskog i europskog filma, od 22. do 30. lipnja, a koji su objavili na konferenciji za tisak direktor Festivala Armando Debeljuh te selektori Dalibor Matanić i Branko Ivanda. </p>
<p> Svakako najzanimljiviji je program šest hrvatskih filmova u konkurenciji. To su »Polagana predaja« Brune Gamulina, »Ajmo žuti« Dražena Žarkovića, »Kraljica noći« Branka Schmidta, »Sami« Lukasa Nole, »Holding« Tomislava Radića i »Posljednja volja« Zorana Sudara. Osim »Holdinga«, koji je već bio u kinima, svi ostali filmovi bit će premijerno prikazani pred publikom u Areni. Većina ih je televizijske proizvodnje, a komedija »Posljednja volja« rijedak je u našim prilikama primjer takozvanog komercijalnog producentskog filma namijenjenog ponajprije tržištu. U posljednje vrijeme često spominjani Jakov Sedlar nije prijavio svoj film za Pulu. </p>
<p> U programu europskoga filma nalazi se 16 naslova filmova koji su više manje već viđeni na brojnim festivalima po Europi i svijetu. Dakle, nema premijernih naslova europskih filmova, kako je bilo najavljivano u početnim zamislima oko proširenja festivala, pa je tako i upitan smisao natjecateljskog dijela. </p>
<p>Najatraktivniji i »najsvježiji« je »Dnevnik Bridget Jones«, debitantski film Sharon Maguire (Velika Britanija) koji stiže u Arenu mjesec i pol dana prije nego što će krenuti u hrvatska kina (16. 8.). Slično vrijedi i za talijanski film »Malena« Giuseppea Tornatorea, a kojem je glavni adut atraktivna Monica Bellucci. Film »Hvala na čokoladi« iskusnog Claudea Chabrola izazvao oduševljenje publike na istom festivalu. U Berlinu, Torontu, a potom na programu Viennalea bio je i njemački film »Princeza i ratnik« Toma Tykwera, jednoga od najperspektivnijih mladih europskih redatelja. To je besumnje jedan od najboljih filmova ovogodišnjega pulskog festivalskog programa. U konkurenciji su još, među ostalim, filmovi »Zajedno« (Švedska), »Nataša« (Jugoslavija), »Provala« (Austrija), »La Comunidad« (Španjolska), »Siluj me« (Francuska), »Aberdeen« (Norveška), »Vučje bratstvo« (Francuska), »Peppermint« (Grčka), »Leak« (Nizozemska) i »Barabe« (Slovenija). Posebni program posvećen je filmovima »Moulin Rouge« Buza Luhrmanna kojim će festival biti zatvoren. Nova verzija starog filma »Obećana zemlja« Andrzeja Wajde bit će prikazana u povodu dolaska u Pulu toga uglednog poljskog redatelja i dobitnika počasnog Oscara, koji će ovom prilikom primiti odlikovanje predsjednika Republike Stjepana Mesića.</p>
<p> U posebnom programu je i film »Havana mi Amor« njemačkog redatelja Ulija Gaulkea, koji je jedan od troje članova međunarodnog žirija. Uz njega u žiriju su Vinko Brešan i Anna Maria Percavassi, direktorica Alpe Adria Film Festivala u Trstu. Članovi tročlanog žirija za hrvatske filmove su Joško Marušić, Zoran Ferić i Dora Polić. U popratnom programu »Nova Europa« nalaze se filmovi zemalja iz nekadašnje Jugoslavije te Mađarske i Bugarske. </p>
<p> Vjesnikova nagrada »Krešo Golik« za životni doprinos filmskoj umjetnosti ove je godine pripala glumcu Borisu Dvorniku i bit će mu svečano uručena u sklopu završnih festivalskih svečanosti, 29. i 30. lipnja u Puli.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Hrvatski trag u Europi Anžuvinaca</p>
<p>U najvećem samostanskom kompleksu Europe, u kraljevskoj opatiji Fontevraud, izložena umjetnička djela nastala u razdoblju vladavine Anžuvinaca / Među hrvatskim izlošcima ističe se škrinja sv. Šimuna te triptih Gospine crkve u Varošu / Otvaranju izložbe nazočit će i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić </p>
<p>PARIZ, 14. lipnja</p>
<p> - Dvjestotinjak godina najvećeg sjaja francuske plemićke loze Anžuvinaca tema su velike tromjesečne izložbe »Europa Anžuvinaca« koja se svečano otvara u petak u kraljevskoj opatiji Fontevraud, u srcu nekadašnjeg Anjoua, kojem odgovara područje današnje pokrajine Maine-et-Loire.</p>
<p> Anžuvinci su jednim dijelom Europe vladali od sredine 13. do kraja 15. stoljeća, a na vrhuncu moći, u 14. stoljeću, u njihove se teritorije ubrajala i tadašnja Hrvatska i Ugarska. Zbog toga će otvaranju izložbe nazočiti predsjednici Hrvatske i Mađarske Stjepan Mesić i Ferenc Madl, a uz glavnog organizatora izložbe - vladu pokrajine Maine-et-Loire - status partnera u njezinu postavljanju imaju hrvatsko Ministarstvo kulture i Magyart.</p>
<p> Poprište izložbe, L'abbaye Royale De Fontevraud, najveći je samostanski kompleks u Europi koji se proteže na čak 14 hektara zemljišta, a u petak i subotu ugostit će i međunarodni seminar na kojem će o različitim vidovima vladavine Anžuvinaca govoriti znanstvenici iz desetak zemalja. Hrvatsku će predstavljati dr. Miljenko Jurković i dr. Neven Budak sa zagrebačkoga Sveučilišta, koji će održati predavanje na temu »Jadranska politika Anžuvinaca«. Na izložbi će biti predstavljene slike, skulpture, zlatarski i predmeti umjetničkog obrta, tekstil i iluminirani rukopisi, od kojih će osamdesetak biti iz Hrvatske i Mađarske. </p>
<p> Jedan od svakako najvrednijih eksponata hrvatska je škrinja je sv. Šimuna koja se čuva u istoimenoj zadarskoj crkvi. To remek-djelo zlatarskog rada, kojemu je autor Franjo iz Milana, izvanredno je djelo gotičkog narativnog stila čija reljefna kompozicija prikazuje pobjedonosni ulazak kralja Ludovika I. (za Hrvatsku najvažnijeg Ažuvinca) u Zadar 1358. godine. No, umjesto originala na izložbu je odaslana kopija visoke kvalitete. Škrinja je izrađena po narudžbi Ludovikove žene hrvatsko-ugarske kraljice Elizabete, kćeri bosanskog kralja Stjepana Kotromanića i po svojem umjetničkom značenju prelazi granice naše zemlje pa ju svrstavaju u najzanimljivije zlatarske radove u Europi. </p>
<p> U zadarskoj Crkvi sv. Šimuna čuva se i triptih Bogorodice sa sv. Matejem i sv. Jurjem, koji će također biti izložen u Opatiji Fontevraud. Izvorni poliptih u kojem je Bogorodica bila okružena sa šest svetaca nastao je krajem 14. stoljeća za Gospinu crkvu u zadarskom Varošu, a kad je Varoš porušen, prebačen je na glavni oltar Crkve sv. Šimuna. Kad je u tu crkvu preneseno tijelo sv. Šimuna, poliptih je smanjen na današnju veličinu kako bi odgovarao novom oltaru.</p>
<p> Što se slikarstva tiče, najpoznatiji umjetnik koji je stvarao na anžuvinskim područjima bio je Giotto, koji je u Napulju boravio pet godina. Na žalost, ta njegova djela na izložbi nije moguće vidjeti. Povijest umjetnosti također je zadužio sienski slikar Simone Martini i to svojom slikom »Ludovik Anžuvinski kruni svojeg brata, kralja Roberta« iz 1317. Te slike, međutim, također nema na izložbi, ali je Martini predstavljen svojim drugim, manje poznatim djelima.</p>
<p> Nakon svečanog otvaranja u petak, djela koja su za »Europu Anžuvinaca« postavljena na čak tisuću metara izložbenog prostora, javnosti će biti dostupna od 16. lipnja do 16. rujna.</p>
<p> Damir Muštović (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Neutješna jasnoća pjesničke riječi</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - U pjesnikinje Jozefine Dautbegović Bog je bezazleni korisnik vlastitih televizijskih mreža, rekao je u četvrtak u društvu Hrvatskih književnika Zvonimir Mrkonjić, na predstavljanju njene šeste knjige pjesama pod naslovom »Božja televizija«. U svakom trenutku On može isključiti program, navući zastore i zaspati snom pravednika. Pjesnikinja svojom teovizijom zapravo nastoji uvući u dijalog pravog Naručitelja svoje poezije, čak i onda kada osjeća da ju je on isključio. Mrkonjić smatra da neutješna, korozivna jasnoća ove poezije spada u najveće dobitke hrvatske pjesničke riječi. S time su se složili i dr. Željka Čorak i predgovarač u knjizi Branimir Donat. S. B.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>»Tin Ujević« Ivanu Slamnigu</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Nagrada »Tin Ujević«, koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnika, ove je godine pripala pjesniku Ivanu Slamnigu za zbirku »Ranjeni tenk«. Tako je, naime, jednoglasno odlučila prosudbena komisija u sastavu: Tea Benčić-Rimay, Tonko Maroević i Slavko Mihalić. U konkurenciji se našlo 65 autora i zbirki pjesama. U obrazloženju komisije ističe se da se zaokruženošću i zrelošću, zaigranošću i zdravom zafrkancijom zbirka »Ranjeni tenk« Ivana Slamniga izdvaja iz čitave godišnje pjesničke produkcije na hrvatskom jeziku, te ne samo što zaslužuje priznanje i nagradu već se s podjednakim pravom kandidira i za mjesto u povijesti i za relativnu popularnost u sadašnjosti. R.I</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Projekt »Synchro« u SKUC-u</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Multimedijski projekt elektroničke kulture »Synchro« održat će se 15. lipnja u SKUC-u, najavljeno je na konferenciji za novinare Studentskog zbora. Uz Studentski zbor, organizator je projekta Hrvatska akademska zajednica, Hrvatska studentska asocijacija i Studentski centar. Multimedijski »party«, na kojem će uz nastup domaćih i inozemnih DJ-eva biti priređene dia-projekcije fotografkinje Mare Milin, a video »loopove« radit će multimedijski umjetnici Zvuk Broda. Organizatori ističu kako se takvim projektom žele pomaknuti granice »party« kulture u Hrvatskoj i dati priliku umjetničkim oblicima koje ne poznaje širi auditorij. To je drugo izdanje »partyja«, a podnaslov mu je »Rapid Fire«. Nastupit će DJ progresivnog techna Ben Sims iz Londona te domaći Luka, Patrik, Teo Harouda, Blashko, Aesque, Quest i drugi. Izvođači će biti u dvorani »Pauk« (techno segment) i na terasi SKUC- a (tech-house i chill-out segment). (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="18">
<p>U KK Cibona Vip promovirana regionalna košarkaška liga</p>
<p>Od 12 potencijalnih sudionika lige do sada nastup nisu potvrdili samo Zadar i Split-Croatia osiguranje / Sport, poput estrade i gospodarstva, ne poznaje granice, tvrdi direktor Cibone VIP Božo Miličević </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Ono što se u posljednjih šest mjeseci samo nagađalo, dobilo je konačnu potvrdu u četvrtak. Nova regionalna liga, pod radnim nazivom Jadranska, startat će 26. rujna uvodnom utakmicom, a 29. rujna bi se odigralo i 1. kolo. U ligi će igrati 12 momčadi, četiri hrvatske (Cibona VIP, Zadar, Split-Croatia osiguranje, Sava osiguranje), četiri slovenske (Union Olimpija, Slovan, Krka, Laško), tri iz Federacije BiH (Bosna, Sloboda Dita, Široki) i jedna iz Jugoslavije (Budućnost).</p>
<p>Prvi sastanak osnivača lige (Cibona, Olimpija, Budućnost, Bosna) bio je 19. prosinca prošle godine, a osnovna načela nove lige predložena su 11. lipnja na sastanku osnivača u Zagrebu. Tamo je i odlučeno da se sportski dio lige vodi iz Zagreba, a za direktora lige izabran je Josip Bilić, koji je lanjske sezone bio povjernik A-1 hrvatske lige, a to će i ostati sljedeće sezone, uz novu, regionalnu obvezu. Ekonomski i marketinški dio lige vodit će se iz Ljubljane, a ne čelu tog ureda bit će direktor Union Olimpije Rade Lorbek.</p>
<p>Do 25. lipnja svi klubovi trebaju prihvatiti kalendar natjecanja, propozicije i financijski plan. Do 19. lipnja klubovi se moraju izjasniti hoće li nastupiti u novoj ligi. Od 12 članova do sada svoj nastup nisu potvrdili jedino Split i Zadar. I dok je kod Zadra problem političke naravi, jer se u nedjelju ponavljaju lokalni izbori, i očito nikome u KK Zadar nije uoči izbora uputno ulaziti u ovaj projekt, sa Splitom je situacija ponešto drukčija. Naime, Split još »važe« koliko im je značajan nastup u toj ligi.</p>
<p>Liga bi se igrala dvokružno, a nakon 22 odigrana kola igrao bi se »final four« za konačnog pobjednika lige koja će svoj naziv imati po glavniom sponzoru, a trenutačno je najbolja ponuda slovennskog »Mercatora«.</p>
<p>Na prezentaciji u Ciboni bilo je prisutno mnoštvo novinara, neki su stigli iz Slovenija, a neki i iz BiH.</p>
<p>- Sport ne poznaje granice, kao niti estrada i gospodarstvo, odgovorio je Miličević na pitanje dopisnika BBC-a o tome kako aktualna politika »diše« na novu ligu.</p>
<p>Slovenskog kolegu zanimao je odjek hrvatske javnosti koja je u emisiji Latinica negativnim ocjenila pokretanje takve lige. Bilo 67 posto protiv lige, a 33 posto za...</p>
<p> - Da vi u Sloveniji napravite referndum oko NE Krško, vjerujem da bi 99 posto Slovenaca bilo protiv »nuklearke«. No, ona još uvijek radi. Za neko vrijeme taj omjer će se promijeniti, uvjeren je Miličević, koji je kasnije i poentirao:</p>
<p>- Intencija Fibe je da bude što više regionanih liga. I bit će ih još. A uvjeren sam da će ova naša liga za tri godine biti najjača liga u Europi!</p>
<p>Iz lige nitko neće ispasti, no ona nije zatvorena i vjerojatno će u godinama koje dolaze, ako ideja zaživi, biti uključivanja novih članova, ali i novih država.</p>
<p>Kolega iz BiH upitao je i zašto nema u novoj ligi kluba iz republike Srpske, iako je prvak BiH upravo iz Aleksandrovca, predgrađa Banja Luke...</p>
<p>- Kad smo ulazili u ovaj projekt, BiH nije imala jedinstven košarkaški savez, tek su ga osnovali prije nekoliko dana. Razgovarali smo s Federacijom BiH i unutra su tri kluba iz Federacije. A što će biti u idućim sezonama za sada ne mogu reći, objasnio je direktor lige Bilić.</p>
<p>Sva tv-prava nove lige prodana su slovenskom Kanalu A koji će sklapati ugovore s televizijskim kućama u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori. U svakom kolu izravno će se prenosti dvije utakmice. Svaku utakmicu sudit će trojica sudaca, kao što je to bio slučaj ove sezone u Ulebovoj Euroligi. Doznajemo da su osnivači nove lige već dobili pisma potpore od Fibe, Uleba, ali i od Baltičke lige, prve regionalne košarkaške lige, koje je potpisao Šarunas Marčiulionis, glavni čovjek te lige. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Iako bolesni, moraju pobijediti</p>
<p>Dan prije utakmice protiv Slovačke u hrvatskoj vaterpolskoj reprezentaciji još se liječe posljedice crijevne zaraze koja je pokosila pola momčadi / U prvom ispitu na EP protiv Slovaka (21.30 sati) naši vaterpolisti imaju imperativ pobjede, jer bi tako pratkički osigurali plasman u četvrtfinale</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Što se više bliži početak Europskog vaterpolskog prvenstva u Budimpešti (od 15. do 24. lipnja), to je stanje u hrvatskom taboru alarmantnije. Uoči prve utakmice u natjecanju po skupinama protiv Slovačke (petak, 21.30 sati) redovi naših vaterpolista su - desetkovani.</p>
<p>Slično kao i prije četvrtfinalne utakmice na Olimpijskim igrama u Sydneyu protiv Španjolske, kada je Kovačevićevu vrstu pokosila gripa, sada je prije početka europske smotre Hrvate pokosila - crijevna zaraza. Samir Barač, Igor Hinić, Mile Smodlaka, Goran Volarević, Ivo Ivaniš, Ratko Štritof i Tomislav Primorac oboljeli su od crijevnog virusa koji ih je prikovao za zahodsku školjku. Najgore je u tome prošao Barač. Jesu li se igrači zarazili vodom ili hranom, nitko u hrvatskom taboru nije znao odgovoriti.</p>
<p>- Pa, svi smo jeli isto. Možda su neki igrači jeli sendviče na putu, kaže Martin Sardelić, direktor reprezentacije.</p>
<p>Da bude gore, liječnik reprezentacije Stjepan Bučan je u Budimpeštu stigao tek dan kasnije. Propisani su lijekovi, nekima je bolje, ali s Baračem je situacija i dalje komplicirana.</p>
<p>- Ne mogu vjerovati što nam se sve događa prije ovoga natjecanja. Toliko smo problema na pripremama imali s ozljedama, s priključivanjem igrača Mladosti i Juga koji su igrali u završnicama europskih kupova. Sada još i ovo, prije tako bitne utakmice protiv Slovačke. Ne treba posebno objašnjavati koliko crijevni problemi mogu istisnuti kondicije iz igrača. Ispada da su se uzalud pripremali, njihova kondicijska sprema sada je prepolovljena, govori izbornik hrvatskih vaterpolista Neven Kovačević.</p>
<p>Utakmica protiv Slovačke, prva u skupini, za naše vaterpolist bitna je i stoga što bi se pobjedom praktički osigurao nastup u četvrtfinalu, dakle četvrto mjesto u skupini. Kako nedjeljni suparnik, Francuska, kvalitetom nije ni do koljena našoj vrsti, ispada da je dvoboj protiv Slovaka najvažniji u prvom dijelu natjecanja po skupinama. </p>
<p>- Utakmica protiv Slovačke nam je biti ili ne biti! Još uvijek sam optimist, vjerujem u našu pobjedu, no da će nam biti teško, ne treba govoriti. Zbilja se jako bojim iscrpljenosti oboljelih igrača, priča Kovačević.</p>
<p>Hrvatski vaterpolisti su dane do početka prvenstva kratili treniranjen na poznatom plivalištu »Margith Sziget«, zajedno s Nizozemcima iz druge skupine.</p>
<p>Osjetno pomlađena hrvatska reprezentacija našla se tako već na početku ovoga prvenstva u doista nezavidnoj situaciji. S jedne strane su ambicije javnosti koja od vaterpolista uvijek traži medalju ili barem plasman u polufinale, a s druge strane činjenica kako je ova nacionalna vrsta prvi put na velikom natjecanju bez Šimenca, Školnekovića, Kržića, Boškovića, Fatovića... Dodaju li se tome i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> odrađene pripreme bez većine ključnih igrača, te zdravstvene tegobe uoči EP, moglo bi se dogoditi da i prolaz iz skupine bude uspjeh. To ne bi smjelo biti teško, budući da četiri reprezentacije iz skupine od šest momčadi ide dalje u četvrtfinale.</p>
<p>Na vaterpolskim natjecanjima četvrtfinalna utakmica uvijek je bila i najvažnija na cijelom turniru. Nakon igranja u skupini, u četvrtfinalnom dvoboju nerijetko je i četveroplasirani iz jedne skupine znao svladati prvoplasirang iz druge. Ta utakmica gotovo ima vrijednost finala, poraženi gubi, a pobjednik dobiva sve. Zna to i Neven Kovačević:</p>
<p>- Zaključak o cijelom nastupu uvijek se temelji samo na ishodu četvrtfinalne utakmice.</p>
<p>Naši će se zacijelo plasirati u četvrtfinale, u to ne bi smjelo sumnjati. Koji će biti u skupini i koga će dobiti za suparnika u četvrtfinalu, teško je pretpostaviti - to mogu biti Talijani, Španjolci, Mađari, Jugoslaveni, sve jake momčadi.</p>
<p>Glavni favorit turnira su Mađari, aktualni europski, svjetski prvaci i olimpijski pobjednici. Sad su još i domaćini. Za medalju bi trebali konkurirati, vele stručnjaci, sigurno još Talijani, Rusi, Španjolci, a možda i mi. Sve ovisi o tom četvrtfinalu.</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Popov, Kločkova i Kožulj s Azurne obale na Šalatu</p>
<p>Plivački miting »Zlatni medvjed«, kojeg organizatori već godinama najavljuju kao jednog od najjačih u Europi, ove godine nesumnjivo opravdava taj epitet. U to su se mogli uvjeriti svi koji su se slučajno ili namjerno u četvrtak zatekli u zagrebačkoj zračnoj luci</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - U srijedu je mitingom u Monte Carlu okončana serija plivačkih natjecanja »Mare nostrum«, no barem dio najvećih zvijezda »Mare nostruma« neće na odmor, već u Zagreb! Plivački miting »Zlatni medvjed«, kojeg organizatori sa Šalate već godinama najavljuju kao jedno od najjačih plivačkih natjecanja u Europi, ove godine nesumnjivo opravdava taj epitet. </p>
<p>U to su se mogli uvjeriti svi koji su se slučajno ili namjerno u četvrtak zatekli u zagrebačkoj zračnoj luci i vidjeli tko je sve tijekom dana sletio u Zagreb. Ne vjerujemo, naime, da čak i onima koji u sportu nisu »sasvim doma« nije bilo poznato lice Aleksandra Popova, vjerojatno najboljeg plivača svih vremena i svakako jednog od najboljih sportaša uopće. Iako je u svjetskom plivačćkom vrhu već cijelo desetljeće, Popov nikako nije »bivši« velikan. Naprotiv. Istina, u Sydneyju je i sam očekivao više od »samo« srebrene medalje na 100 metara slobodno, no ove godine je ponovno najbolji i na 50 i na 100 metara slobodnim načinom. Na »Mare nostrumu« je pobjeđivao i Thorpea i Frolandera, a u zadnjem nastupu, u srijedu u Monte Carlu, pobijedio je na 50 slobodno »strašnim« rezultatom 21.91.</p>
<p>Jana Kločkova je redovita gošća »Zlatnog medvjeda«, no ove godine došla je u Zagreb kao službeno najbolja plivačica svijeta i dvostruka olimpijska pobjednica. Kločkova je prošle godine napravila nešto što će teško bilo tko ponoviti. Naime, u obje svoje discipline, na 200 i 400 metara mješovito, pobijedila je na četiri natjecanja u nizu - EP u Lisabonu (25-m), EP u Helsinkiju (50-m), OI U Sydneyju i EP u Valenciji (25-m) - i osvojila plivački »jack pot«. U Sydneyju je sve začinila i svjetskim rekordom na 400 metara mješovito. Ni takva Kločkova nije zaobišla Zagreb. Štoviše, njezina trenerica Nina Kožuh održat će u petak u 10.30 na Fakultetu za fizičku kulturu predavanje na temu plivačkog treninga.</p>
<p>Nakon uspješnog nastupa na mitinzima »Mare nostrum« (3 pobjede i jedno drugo mjesto) u Zagreb je u četvrtak sletio i Gordan Kožulj. Nakon što je u Monte Carlu »potukao« čak i svjetskog rekordera Lennyja Krayzelburga, u subotu i nedjelju će na Šalati biti jedna od glavnih atrakcija.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Kožulj drugi na 200 m leđno, Rogulj rekordno</p>
<p>MONTE CARLO</p>
<p> - Prvi put u 2001. godini, dakle i u novom stoljeću, Gordan Kožulj je izgubio utrku na 200 metara leđnim načinom, računajući 25-metarske i 50-metarske bazene! Posljednjeg dana plivačkog mitinga »Mare nostrum« u Monte Carlu u svojoj glavnoj disciplini zauzeo je drugo mjesto, isplivavši rezultat 2:01.71, a tri stotinke brži od njega bio je Australac Ray Hass (2:01.68). Zanimljivo da je Kožulj u prolazu na 100 metara (59.01) bio čak sekundu i 10 stotinki brži od Hassa, vodio je još na 150. metru, da bi na kraju posustao.</p>
<p>Nakon poraza na 100 metara leđno, svjetski rekorder Lenny Krayzelburg je izbjegao novi susret s Kožuljem i odlučio se za 50 leđno gdje je i pobijedio. U polufinalnom dvoboju te discipline Ante Mašković je plivao 26.68 i izgubio od Južnoafrikanca Zandberga. Sve 50-metarske discipline su, naime, u Monte Carlu plivane u pet eliminacijskih krugova, s dvobojima u polufinalu i finalu. U polufinalu, onom na 50 metara prsno, nastupio je i 18-godišnji Vanja Rogulj. Izgubio je od Ukrajinca Lisogora, no njegovih 28.44 je novi rekord Hrvatske, a rekordnih 1:02.80 Rogulj je isplivao i u finalu dvostruko duže dionice, osvojivši konačno četvrto mjesto. Očito je da ćemo i u »najtanjoj« disciplini hrvatskog plivanja uskoro dobiti plivača za visoke domete. M.Š.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Lakersima jednu pobjedu udaljeni od obrane naslova</p>
<p>U četvrtoj utakmici finala američko-kanadske profesionalne košarkaške lige (NBA) LA Lakersi su svladali Philadelphiju sa 100-86, te tako poveli sa 3-1 u pobjedama</p>
<p>ZAGREB/PHILADELPHIA, 14. lipnja</p>
<p> - Los Angeles Lakersi trećom pobjedom (100-86) protiv Philadelphia 76-ersa stigli su korak do obrane naslova prvaka NBA lige i sada im za veliko slavlje nedostaje još jedan trijumf u preostala tri moguća ogleda.</p>
<p>Za razliku od prijašnja tri dvoboja, četvrti ogled Lakersa i Sixersa nije ponudio previše neizvjesnosti. Gostujuća »mašinerija« nezadrživo je protutnjala Philadelphijom. Već nakon prvih 12 minuta gosti su imali osam koševa prednosti (22-14), na poluvremenu je prednost porasla na 14 (51-37), dok je koncem treće četvrtine bilo i 20 razlike (77-57). Sixersi su tek u posljednjoj dionici igre pokušali napraviti preokret, serijom 13-0 stigli su na zaostatak od sedam pogodaka (70-77), ali tada je proradio šut za tricu (Horry, Lue i Shaw su bili uspješni iza linije 7,24 m) Lakersa koji su ponovno otišli na veću razliku. </p>
<p>- Naučili smo lekciju od prošle godine kada smo u petoj utakmici finala protiv Indiane, kod istog ovog rezultata, preopušteno ušli u utakmicu i izgubili s 33 razlike, te morali igrati još jednu utakmicu na svom terenu. Još uvijek nije sve gotovo. Opuštanje bi moglo biti kobno. Još jedna pobjeda, a nakon toga počinje fešta, kazao je Shaquille O'Neal, koji je ponovno bio najbolji pojedninac susreta s 34 koša i 14 skokova. </p>
<p>Drugi strijelac gostiju bio je Kobe Bryant s 19 koševa, a tome je pridodao 10 skokova i 9 asistencija, dok je dvoznamenkasti broj poena ubilježio i Derek Fisher (10). </p>
<p>Najkorisniji igrač lige, Allen Iverson ubacio je 35 koševa (šut 12-30), od kojih 16 u posljednjoj četvrtini kada je sve bilo razriješeno, a u prve tri dionice igre nije uspio pogoditi niti jedan šut izvan reketa.</p>
<p>Peta utakmica na rasporedu je u petak u Philadelphiji. </p>
<p>• Finale NBA lige: Philadelphia - LA Lakers 86-100 (Lakersi vode 3-1 u pobjedama). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Lončarević želi samo Olića!</p>
<p>Marsonijin predsjednik, Dragan Marić, kako doznajemo, traži za Olića traži milijun i pol, a za Brnjića 600.000 njemačkih maraka / Trener »modrih« Ilija Lončarević uzeo bi samo Olića, a Marić ih želi prodati »u paketu«</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Prva »runda« službenih pregovora Marsonijina predsjednika Dragana Marića s Dinamovim direktorom Velimirom Zajecom u svezi možebitnih transfera Ivice Olića i Bernarda Brnjića okončana je u četvrtak.</p>
<p>- Razgovore nastavljamo u ponedjeljak, rekao je Marić i nastavio:</p>
<p>- Napokon smo konkretno i ozbiljno razgovarali. Teško je reći jesu li Brnjić i Olić nakon ovih razgovora bliže Hajduku ili Dinamu, još ćemo razgovarati i sa Splićanima, a i s predstavnicima Zagreba. Moja je želja da oba igrača, ako je riječ o domaćem transferu, istodobno prodamo u isti klub, a ako idu u inozemstvo, onda neka svatko ode tamo gdje mu je bolje. Međutim, nećemo inzistirati na njihovoj prodaji po svaku cijenu, a nećemo ići ispod određene cijene.</p>
<p>• Je li ta cijena četiri milijuna maraka?</p>
<p>- Ne, sigurno nije tako velika svota za domaće klubove. Međutim, ako ide van, onda je odšteta znatno veća od spomenute (!?, op. a.). Svjesni smo situacije u kojoj se nalaze naši klubovi i nikoga ne silimo da kupi naše igrače. Ali, ni zabadava ih nikome nećemo dati, pa ako se transfer ne realizira, ostat će kod nas još šest mjeseci, pričao je Marić.</p>
<p>Kolika je zapravo cijena Olića i Brnjića? Nije se Marić konkretno izjašnjavao, a doznali smo da je stanje na tržištu ovakvo: za Olića bi Marić tražio milijun i pol maraka, a za Brnjića 600.000! U Dinamu, pak, dvoje treba li uzeti oba igrača »u paketu«, ili samo Olića? Zapravo, dvojbi nema, trener Ilija Lončarević uzeo bi samo Olića...</p>
<p>- Imamo u veznome redu ljevonoge Agića, Pilipovića, Mumleka, Gondžića i Koretića, stoga bi dovođenje Brnjića bilo suvišno. Dakle, ako možemo doći do Olića, u redu...</p>
<p>Lončarević je, eto, bio prilično jasan, a kad se zbroji Marićeva želja da oba igrača proda »u paketu«, te da Hajduk još kako želi Brnjića, onda bi se lako moglo zaključiti da su spomenuti nogometaši ipak bliže Splitu nego Zagrebu. Usput, Marić je na naš upit decidirano odgovorio da nije Olićev privatni menedžer, nego da ga prodaje u ime kluba, kao ni da zadarski moćnik Reno Sinovčić nema nikakva udjela u Olićevu vlasništvu. Dakle, kako Marić kaže, Marsonia je, a ne on osobno, otkupila Olićev transfer od Herthe...</p>
<p>Dinamo je, pak, razvrgnuo svaku suradnju s drugoligašem Croatia Sesvete, više neće svoje mlađe igrače slati »na kaljenje« u taj klub. Vidjet će se je li to bila dobra odluka, a kao zamjena Sesvetama, trebala bi poslužiti mlada momčad koju će osnovati u Maksimiru. Iz Dinama će, nadalje, biti odaslan prijedlog susjednim prvoligašima (Zagreb, Hrvatski dragovoljac, Varteks, Slaven Belupo, Čakovec...), za osnivanjem neslužbene lige mladih momčadi.</p>
<p>Dodajmo da će Lončarević popis igrača koje vodi na pripreme obznaniti u ponedjeljak. A navodno je i Mario Tokić podnio zahtjev Arbitražnoj komisiji HNS-a za rješavanjem svoga statusa, odnosno za isplatom nagomilanih dugova. A kad će Dinamo početi plaćati dugove svojim igračima?</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Jerkovićevci« sazivaju Skupštinu</p>
<p>Čini se da prepucavanjima u Kranjčevićevoj nema kraja, a sad je u prvi plan isplivao klasični »sajam taštine« / U svemu tome nitko ni ne spominje da se u nedjelju u Kranjčevićevoj igra prva utakmica Intertoto kupa</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Samo je kratko trajala konsternacija među Zagrebovim »pobunjenicima« Dražanom Jerkovićem, Zlatkom Dračićem i Željkom Smolekom nakon što im je aktualni klupski predsjednik Miro Marčinković namijenio elegantniji ili grublji izgon iz kluba. Ubrzo nakon što su se pribrali najavili su protuudar - sazivaju »svoju« Skupštinu.</p>
<p>- Kad su mogli besramno iskoristiti igrače da bi u ime svog spasa sazvali izvanrednu Skupštinu i usvojili Statut u kojemu piše da igrači nemaju pravo sazivati Skupštinu i mi ćemo sazvati svoju. Nećemo imati problema sa kvorumom kao oni koje iz dana u dan napuštaju najbliži suradnici i prijatelji, pa su se zato i poslužili igračima.</p>
<p>Grmio je tako Žarko Čuljak, dugogodišnji član Zagrebove uprave koji je došao ohrabriti spomenutu trojku pred otkazom.</p>
<p>- Zapravo sam ja glavni krivac što je spomenuti dvojac Marčinković - Marić ovako besramno privatizirao klub, jer ja sam ih doveo i preporučio, predbacuje si Čuljak.</p>
<p>Na primjedbu da Skupština koju imaju namjeru sazvati nema nikakvog značenja ako nije verificirana kod mjerodavnih gradskih tijela, Čuljak je uzvratio:</p>
<p>- Nigdje u klupskom statutu ne piše da gradonačelnik mora priznati Skupštinu. Stoga idemo milom ili silomsačuvati ono malo prije nego što se i to uništi. Pogotovo jer se oko Zagreba plete lobi širih interesa oko terena na kojemu je stadion. Zamislite koliko je to vrijednog građevinskog zemljišta i za Grad i za pojedince kad se Zagreba deložira iz Kranjčevićeve zbog čega je uostalom i izgrađivan poligon u Veslačkoj. Izbacivanjem iz kluba Jerkovića, Dračića, Smoleka... ne bi više bilo nikoga tko bi se svemu tomu suprostavio, zaključuje Čuljak.</p>
<p>Dražan Jerković je samo pridodao:</p>
<p>- Ova grčevita Marčinkovićeva najava da će pošto-poto kupiti Ivicu Olića koliko god da košta, uključujući valjda i PDV, u prvom je redu manifestacija njegove taštine. Ako ne dovede Olića, eto mrlje njegovom nogometnom ugledu i stručnosti, pa nema razloga da ostane u klubu.</p>
<p>Željko Smolek je, pak, oko dovođenja Olića u Zagreb dodao iz svog igračkog iskustva:</p>
<p>- U tom slučaju automatski će trebati svim igračima povisiti ugovore. Zna se, naime, kad ti u klub stigne odlično plaćena zvijezda, a ti ostaješ na sitnišu, da se baš i nećeš truditi igrati samo da bi se ta zvijezda nazabijala i bila prva zvijezda momčadi na kojoj se onda prije ili kasnije treba zaraditi.</p>
<p>Zanimljivo da nitko ne govori da u nedjelju u 17.30 sati Zagreb u Kranjčevićevoj igra s Pobedom iz Prilepa prvu utakmicu 1. kola Intertoto kupa.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Što se kuha u HNS-u?</p>
<p>Sigurno je da se neće igrati normalna liga od 30 kola / Aktualna su dva prijedloga, a oba zaslužuju naziv »čudovište iz Ilice 31«</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Kakvo će biti nogometno natjecanje u Hrvatskoj sljedeće godine? Znano je da će Prva liga imati 16 klubova, ali još je nejasno u kakvom će se obliku prvenstvo igrati!? Naime, čini se da onaj najlogičniji sustav u inače smiješnoj ligi, dakle dvokružni, s ukupno 30 kola, nije ni u jednoj varijanti prijedloga...</p>
<p>Već se danima govori kako će se predložiti da se najprije odigra jednokružno 15 kola (!?), te da se nakon toga liga podijeli na dvije skupine po osam prema plasmanu. Prvih bi osam razigravalo za naslov prvaka i plasman u Europu, a u drugoj bi skupini (momčadi od 9. do 16. mjesta) bila borba za ostankom u ligi. To bi se doigravanje igralo dvokružno, dakle 14 kola. Ispadalo bi iz lige čak šest klubova, ako ostane prijedlog da u sezoni 2002./2003. Prva liga bude imala 12 klubova.</p>
<p>A u čudesnome laboratorija HNS-a, doznali smo, »kuha« se i novi prijedlog! Još nebulozniji... Na osnovi te ideje, odmah bi se liga razvrstala u dvije skupine - u jednoj bi bili klubovi svrstani po lanjskome plasmanu na neparnim mjestima (prvi, treći, peti, sedmi...), u drugoj oni koji su bili na parnima položajima, još se samo traži modus koje brojeve (13, 14, 15, 16) dodijeliti novim prvoligašima.</p>
<p>Prvi bi se dio prvenstva igrao dvokružno, dakle 14 kola, nakon čega bi se odvojile skupine za doigravanje - iz svake bi skupine po prve četiri momčadi išle u doigravanje za prvaka, a one preostale u doigravanje za ostanak! Opet bi ispadalo šest klubova iz toga »play outa«...</p>
<p>Ima li kraja glupostima iz Hrvatskog nogometnog saveza? Čini se da nema. I postoji li uopće netko tko može prekinuti tu samovolju moćnika iz Saveza koji iz dana u dan uništavaju naš nogomet? Pred nama je, eto, još jedno »čudovište iz Ilice 31«... P. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="26">
<p>Europljani s Bushom i o onome što nije zgodno javno reći, ni ugodno čuti </p>
<p>Europljanima se ne sviđa američka opsjednutost oružjem, genetički obrađena hrana, smrtna kazna, zabrana pobačaja / Sporovi izbijaju i na naoko - za visoku svjetsku politiku - smiješnim temama kakva je npr. trgovina bananama ili buka putničkih zrakoplova</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - I treći dan boravka američkog predsjednika Georgea W. Busha u Europi, četvrtak, u Göteborgu, gdje je održan sastanak na vrhu SAD-EU, pokazuje kako, usprkos svim ozbiljnim razlikama pa i neslaganjima, prekoatlantske saveznike mnogo toga i dalje čvrsto povezuje. Glavne teme razgovora su zagrijavanje klime, trgovina i obrana, a o ozračju u kojem posjet protiče osnovni je dojam da Bush govori i ono što nije prijatno javno čuti, ali i da sluša neprijatne kritike. </p>
<p>Washington je i prije Bushova dolaska u Bijelu kuću drugačije od Europe pristupao suradnji s Ujedinjenim narodima, sporazumu iz Kyota o globalnom zagrijavanju, nukleranim probama, proturaketnom štitu, zabrani protupješačkih mina, međunarodnom kaznenom sudu, borbi protiv pranja novca, sankcijama protiv drugih zemalja (SAD je do 1999. uveo sankcije protiv 70 zemalja), politici prema Iraku, Sjevernoj Koreji, industrijskoj špijunaži.</p>
<p>Europljanima se ne sviđa američka opsjednutost oružjem, genetički obrađena hrana, smrtna kazna, zabrana pobačaja. Sporovi izbijaju i na naoko - za visoku svjetsku politiku - smiješnim temama kakva je npr. trgovina bananama ili buka putničkih zrakoplova.</p>
<p>Starim nesporazumima Bush je uoči svog prvog službenog putovanja u Europu dodao sporno smanjivanje uvoza čelika u SAD. Napetosti dodatno pojačavaju unutarnja američka neslaganja - npr. Senat je odbio ratificirati više od 60 međunarodnih sporazuma u čijem je donošenju sudjelovala izvršna vlast. </p>
<p>A što ih povezuje? Ne samo zajednička prošlost i savezništvo u ratovima, nego zajednički današnji interesi i zajedničke vrijednosti. Zajednički im je interes da održe dobre gospodarske odnose jer su jedni drugima najveći partneri - proizvodnja robe za Europu zapošljava oko 1,3 milijuna Amerikanaca, međusobna trgovina doseže 1500 milijardi dolara godišnje. Pred tim argumentom padaju mnogi prigovori. Zajednički, najvažniji su stroj svjetskog gospodarstva, predvodnici u razvoju znanosti i tehnologije i glavni čuvari liberalnih ideja. Međusobno se trebaju jer čak ni SAD ne može sve svjetske poslove sama obaviti. </p>
<p>Kako je razlika doista mnogo, za primjer se uzima sporazum iz Kyota. Kad ga je Bush u ožujku tako osorno odbacio, Europljani i mnogi drugi bili su šokirani i ogorčeni. Bush je doduše objasnio da se sporazumu ne protivi zato što bi njegovo provođenje bilo loš način smanjenja globalnog zagrijavanja, nego zato što su troškovi koje bi njegova primjena izazvala veći nego ih Amerika želi snositi. Dakle zahtjevi o smanjenju emisija štetnih plinova nisu realistični. Neprihvatljiva mu je i predložena trgovina pravima na zagađivanje zraka. Prigovarao je i blažim zahtjevima prema zemljama u razvoju, među kojima su Kina kao drugi drugi najveći zagađivač (iza SAD) i Indija. Isticao je i nedovoljno znanstvenu argumentaciju, jer npr. ne zagađuje jednako tona ugljena spaljena u SAD ili u Kini - američka prolazi kroz filtere a kineska ne prolazi. </p>
<p>Ipak, kritike iz svijeta, ali još više nalazi američkih znanstvenika, naveli su Busha na zaokret. Sada izjavljuje da vrlo ozbiljno shvaća klimatske promjene, toliko ozbiljno da želi bolje shvatiti i ono što još ne zna. Stoga ističe da američki znanstvenici i drugi stručnjaci ozbiljno tragaju za novim idejama kako bi se smanjilo opasno zagrijavanje klime. Drugim riječima, traže alternative Kyotu. Bush se i dalje protivi obaveznom smanjivanju emisija štetnih plinova, ali predlaže sustav dobrovoljnog smanjivanja. No, Europljani mu odgovaraju pitanjem kako bi Pentagon reagirao kad bi netko predložio npr. dobrovoljno suzdržavanje od širenja nuklearnog i raketnog oružja. Rečeno nešto grublje, Europljani misle kako se SAD osjećaju dovoljno snažnima i značajnima da mogu zanemariti međunarodna pravila kada im ne odgovaraju. A Amerikancima se ne sviđa što su Europljani skloni da im drže lekcije o svemu, od genetski obrađene hrane ili zagađivanja do pobačaja ili smrtne kazne. Ipak, onima koji pesimistično predviđaju da su SAD i Europa osuđeni da budu suparnici, pa i protivnici, Bush optimistično odgovara da su SAD i Europa danas suradnici i saveznici i da će i ubuduće biti - čvrsti partneri. A partnerstvo pretpostavlja i otvorenu, zdravu raspravu o razlikama. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nestrpljenje u europskoj čekaonici</p>
<p>GÖTEBORG, 14. lipnja</p>
<p> - Proces proširenja Europske unije glavna je tema europskog susreta na vrhu koji u petak započinje u Göteborgu u Švedskoj, nakon što su se stvari neočekivano zakomplicirale irskim odbijanjem Sporazuma iz Nice koji pruža okvir za širenje Unije na bivši komunistički blok.</p>
<p> Šefovi država ili vlada, ministri vanjskih poslova i financija 15 zemalja članica EU, predstavnici Europske komisije i Europskog parlamenta sastat će se u petak i subotu na zaključnom sastanku šestomjesečnog švedskog predsjedanja Europskom unijom. </p>
<p>Proces proširenja dobio je neočekivani udarac prošli tjedan kada su irski birači na referendumu odbacili Sporazum iz Nice koji omogućava proširenje i koji treba proći ratifikaciju u svim zemljama članicama da bi stupio na snagu. </p>
<p> Na susretu u Nici zemljama kandidatima je obećano da će se pregovori o ulasku u EU dovršiti do kraja 2002., što bi omogućilo da nove članice sudjeluju na izborima za Europski parlament 2004. godine. </p>
<p> Predstavnici EU-a su unotoč ishodu irskog referenduma najavili da će se proces proširenja nastaviti. »Zemlje članice i Europska komisija nastavit će s nesmanjenom odlučnošću pregovore o proširenju u skladu s obećanjima koja smo dali zemljama kandidatima«, objavili su u zajedničkoj izjavi švedski premijer Goeran Persson i predsjednik Europske komisije Romano Prodi.</p>
<p> Prema nekim tumačenjima, Europska unija i bez ratifikacije Sporazuma iz Nice može primiti do pet novih članova prema Sporazumu iz Amsterdama iz 1997. godine. Međutim, kako desetak kandidata smatra da će biti spremni za ulazak u EU 2003. ili 2004. godine, tu se otvara pitanje koga pozvati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Prekrajanje granica na Balkanu za Rusiju je opasna igra vatrom </p>
<p>Po mišljenju prof. Šmeljova, kad je riječ o Hrvatskoj, Zagreb bi trebao biti zainteresiran za očuvanje teritorijalne cjelovitosti SR Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i Makedonije; prije svega zato što će u protivnom planuti strasti u Bosni i Hercegovini</p>
<p>MOSKVA, 14. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vodeći ruski znanstvenici i politolozi uvjereni su da će se na subotnjim pregovorima s Georgeom W. Bushom na Brdu kod Kranja Vladimir Putin suprotstaviti američkom planu prekrajanja granica na Balkanu i po etničkom načelu usitnjavanju tamošnjih državica. »Tzv. američki plan koji ima podršku i određenih političkih krugova u zemljama Zapadne Europe ne vodi samo daljnjoj balkanizaciji Balkana već i cijelog Starog kontinenta«, uvjeren je prof. dr. Boris Šmeljov, direktor Centra za strateška istraživanja u Institutu za svjetske političke i ekonomske odnose pri Ruskoj akademiji znanosti. </p>
<p>Na Brdu kod Kranja Putin će Bushu izložiti ruski plan i viđenje trajnog i mirnog rješenja krize na Balkanu koji se ukratko svodi na održavanje eventualno balkanske konferencije na kojoj bi sve države te regije međusobno potpisale sporazume o neizmjenjivosti granica i nemiješanju u unutarnje poslove susjednih država. Prof. Šmeljov iznosi i argumente za tvrdnju da je ruski plan »bolji« od američkog. </p>
<p>U vrijeme globalizacije svjetskih odnosa, glavni politički cilj i zadatak međunarodne zajednice na Balkanu trebalo bi biti demokratizacija tamošnjih država, a ne odjeljivanje i ograđivanje nacija u svoje male torove, naglašava prof. Šmeljov i tvrdi da će takvo rješenje najvjerojatnije izazvati lančane krvave eksplozije na cijelom Starom kontinentu gdje fitilj separatizma i bez toga tinja. </p>
<p>Iza suprotstavljanja Kremlja novom prekrajanju balkanskih granica ne krije se samo strah Rusije za sudbinu i teritorijalnu cjelovitost svoje federacije.</p>
<p> Separatistički pokreti mogu vrlo lako u tom slučaju planuti u Belgiji, Španjolskoj, Italiji, Mađarskoj i Rumunjskoj (prof. Šmeljov ukazuje na problem mađarske nacionalne manjine u Rumunjskoj, Slovačkoj ili Vojvodini), ali i u mnogim drugim državama. </p>
<p>Stoga, kad je u pitanju problem albanskih nacionalnih manjina i sadašnja teška situacija u Makedoniji, prof. Šmeljov drži da bi Zapad i Amerika trebali prije svega dati jasno do znanja Albancima da im neće biti dopušteno ostvariti ideju da svi žive u jednoj državi, kao što to nije bilo dopušteno ni Miloševiću da ostvari svoju ideju »svi Srbi u jednoj državi«. </p>
<p>Štoviše, prof. Šmeljov je uvjeren da bi Zapad, odnosno SAD, ukoliko bi željele mogle zaustaviti sadašnju agresiju albanski ekstremista u Makedoniji. Pritom upozorava da destabilizacija Balkana vodi destabilizaciji cijelog starog kontinenta, a zna se kome danas nije u interesu da se stvori ekonomski, financijski i tehnološki moćna ujedinjena Europa. </p>
<p>Za ruske znanstvenike i balkanologe stvaranje malih etničkih državica u stvari je bijeg od traženja rješenja za složene probleme. To je razlog što Rusija problem rješavanje krize na Balkanu odnosno na prostoru bivše Jugoslavije vidi u očuvanju sadašnjih državnih granica uz eventualne korekcije tzv. unutarnjih granica (kantonizacijom). </p>
<p>Po mišljenju prof. Šmeljova, kad je riječ o Hrvatskoj, Zagreb bi trebao biti zainteresiran za očuvanje teritorijalne cjelovitosti SR Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Prije svega zato što će u protivnom planuti strasti u Bosni i Hercegovini. To drži i direktor ruskog Instituta za Balkan, akademik Vladimir Volkov. »Plan o prekrajanju granica na Balkanu vratit će Europu u vrijeme Berlinskog kongresa«, tvrdi akademik Volkov i pri tome ne isključuje da bi u tom slučaju Beograd mogao postaviti pitanje diobe Kosova, širenja »uskog grla« Republike Srpske kod Brčkog pa čak i pitanje Baranje.</p>
<p> Akademik Volkov uz to drži da bi radi pomirenja srpskog povijesno-etničkog prava i etničkog prava Albanaca, Srbija na Kosovu trebala dobiti najmanje 25 posto tog teritorija. Tim više što je za vrijeme rata u bivšoj Jugoslaviji iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine prešlo u SR Jugoslaviju više od pola milijuna Srba.</p>
<p>»Umjesto prekrajanja granica, što neminovno otvara međusobne opasne teritorijalne apetite, SR Jugoslavija i Hrvatska, kao i ostale države na tom području trebale bi se okrenuti prema zajedničkoj suradnji i ekonomskoj kooperaciji«, mišljenja je prof. Šmeljova. Prema njemu, treba se okrenuti interesima razvoja i boljeg života vlastitih naroda, a ne i dalje optuživati tko je više ili manje kriv za krvavi raspad bivše Jugoslavije. </p>
<p>Prostranstvo bivše Jugoslavije, drži prof. Šmeljov, nedjeljivo je i susjedni narodi i države osuđeni su na zajednički život i suradnju pa bi radi toga trebalo na tom prostoru stvoriti zonu slobodne trgovine i ekonomske suradnje. U tom duhu, uvjereni su prof. Šmeljov i akademik Volkov, Putin će izložiti na Brdu kod Kranja rusko viđenje situacije na Balkanu i na prostoru bivše Jugoslavije. </p>
<p>Međutim, prof. Šmeljov je uvjeren da Putin i Bush u Brdu kod Kranja neće, kako je u javnosti već rasprostranjeno mišljenje, donijeti neku konačnu odluku i dogovor za rješavanje krize na Balkanu. Premalo je vremena za rješavanje tako složenog problema pa će stoga Putin i Bush najvjerojatnije dogovoriti da njihovi pomoćnici nastave pregovore i traženje rješenja za balkansku krizu. Možda ponovnim aktiviranjem neke vrste »kontaktne skupine«, jer po mišljenju akademika Volkova i Šmeljova sukobljavanje interesa Rusije i Zapada na Balkanu nikada nije donijelo ništa dobra ne samo narodima te regije, već i šire. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Albanski pobunjenici prvi put ponudili mirovni plan</p>
<p>Oni traže političke reforme, amnestiju i raspoređivanje snaga NATO-a/ U Skopje doputovali Robertson i Solana / Pobunjenici pogodili vojnu bazu u Tetovu </p>
<p>SKOPJE, 14. lipnja </p>
<p> - Pobunjeni makedonski Albanci u četvrtak su prvi put iznijeli svoje uvjete za prekid četveromjesečne pobune zatraživši političke reforme, amnestiju i raspoređivanje snaga NATO-saveza. Plan koji je dostavljen novinskim agencijama u Skopju, sadrži nekoliko zahtjeva što ih je već odbacila makedonska vlada nacionalnog jedinstva, u kojoj sudjeluju i albanske stranke. Ponudu albanskih gerilaca potpisao je politički predstavnik tzv. Nacionalne oslobodilačke vojske (NOV) Ali Ahmeti.</p>
<p> U planu se traži hitan prekid vatre, ustavne reforme kojima bi se ojačala prava albanske manjine, opća amnestija i dogovor o demilitarizaciji. Također, gerilci su pozvali na »intervenciju snaga NATO-a na cijelom prostoru Makedonije, kao jamstvo za trajni mir«.</p>
<p>Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana i glavni tajnij NATO-a George Robertson su u četvrtak u Skopju razgovarali s makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim i izrazili svoju potporu za njegov mirovni plan, javlja makedonska televizija. Roberson i Solana potvrdili su, javlja makedonska televizija, tijekom susreta s Trajkovskim podršku planu o dijalogu i dogovoreno da se u provođenju faza koje se odnose na razoružanje ekstremista na bilaterlanoj osnovi uključe i NATO i EU. Bit će upućeni i profesionalni promatrači koji će pratiti i pomagati proces demilitarizacije tzv. ONA. Trajkovski je izrazio spremnost makedonske strane da se razgovara o svim pitanjima, ali je istakao da se Makedonija protivi intervenciji NATO-a na svome teritoriju.</p>
<p>Makedonski premijer Ljubčo Georgievski zatražio je da međunarodna zajednica u potpunosti ispuni svoje obveze prema Makedoniji.</p>
<p> Krhko primirje koje se održava od ponedjeljka, prekidano je tijekom noći na četvrtak u okolici Tetova razmjenama minobacačke vatre i vatre iz strojnica. Pobunjenici koji su napali predgrađa Tetova, pogodili su vojnu bazu u gradu, ali nijedan vojnik nije ozlijeđen, objavila je makedonska vojska.</p>
<p>Velika Britanija u četvrtak je objavila da je ponudila pomoć u obučavanju makedonske vojske. Britansko ministarstvo obrane tvrdi da je ponuda Makedoniji otvorena već neko vrijeme, ali Makedonci zasad nisu izravno zatražili pomoć. Ako Makedonci prihvate pomoć kakvu Britanija već pruža vojsci u Sierra Leoneu, britanski vojnici neće biti izravno uključeni u borbe s albanskim gerilcima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Grci pokušali podmititi Kiru Gligorova?</p>
<p>ANKARA, 14. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši makedonski predsjednik Kiro Gligorov ponovio je ranije izrečenu tvrdnju da mu je neki grčki špijun 1992. nudio milijun dolara kako bi utjecao na promjenu imena - Makedonija. »U mojim Memoarima«, prevedenim na grčki jezik, napisao sam točno ono što se dogodilo, rekao je.</p>
<p>Gligorov, koji se nalazi u višednevnom privatnom posjetu Grčkoj, izjavio je, međutim, kako nema dokaza da je bivši grčki premijer Konstantin Mitsotakis, koji je danas počasni predsjednik najveće oporbene strane »Nova demokracija«, znao za pokušaj njegova podmićivanja.</p>
<p>Tim povodom također se oglasio i »prozvani« Mitsotakis. On je ponovno opovrgnuo navode o pokušaju prekrajanja uz potporu dolara imena bivše jugoslavenske republike. »Da smo to pokušali, ponudili bismo Gligorovou malo više od milijun zelenih novčanica«, naglasio je. Time je, ipak, posredno priznao što za Grčku, izvan njezinih granica, znači postojanje imena Makedonija.</p>
<p>Memoare Kire Gligorova, koji oslikavaju ključno razdoblje raspada bivše Jugoslavije i stvaranje nezavisne Makedonije, grčkoj čitateljskoj publici predstavio je bivši šef grčke diplomacije Mihalis Papakonstantinou.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>U ponedjeljak novi kamen temeljac za Ferhadiju</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Novo svečano obilježavanje početka radova na obnovi Ferhad-pašine džamije u Banjoj Luci najvjerojatnije će se održati u ponedjeljak 18. lipnja. Taj datum objavio je Dušan Antelj, ministar vjera u Vladi Republike Srpske u izjavi za agenciju Srna. Po Anteljovim riječima, pri određivanju datuma uvažavala se želja Islamske zajednice BiH koju je premijeru RS Mladenu Ivaniću prenio reisu-l-ulema Mustafa Cerić, ali banjalučki muftija Edhem Čamdžić to nije mogao potvrditi. »Nikakvu službenu informaciju o datumu ponovonog polaganja temeljca za obnovu Ferhadije mi još nismo dobili, tako da ne mogu ni potvrditi, ni negirati tu vijest«, izjavio je Čamdžić za sarajevski Dnevni avaz.</p>
<p>U srijedu je u Banjoj Luci održan sastanak na kome su sudjelovali predstavnici lokalnih vlasti, Ureda visokog predstavnika, Međunarodne policije (IPTF) te Islamske zajednice u tom gradu, a razgovaralo se o stanju sigurnosti i mjerama koje treba poduzeti radi neometanog održavanja ceremonije polaganja temeljca. I.Š.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Jugoslavenska vlada prihvatila zakon o suradnji s Haagom </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja </p>
<p> - Jugoslavenska je vlada u četvrtak usvojila nacrt zakona o suradnji s Haaškim sudom za ratne zločine temeljem kojega, prema beogradskim tumačenjima, bivši predsjednik SRJ Slobodan Milošević može biti izručen Haagu. O postignutom suglasju savezne vlade javnost je izvijestio predsjednik SRJ Vojislav Koštunica. Zakon će sljedećeg tjedna razmatrati federalna skupštinai bit će potrebno da za njega osim zastupnika DOS glasuju i crnogorski predstavnici iz stranaka koje su se protivile donošenju zakona o izručenju. Prema najavi iz Haaga, glavna tužiteljica Haaškog suda za ratne zločine Carla del Ponte doći će, također tijekom sljedećeg tjedna, po drugi put u posjet novim vlastima u Beogradu jer se želi »na licu mjesta«, kako je to najavila njezina glasnogovornica Florence Hartmann, i prije nego što podnese redovno izvješće za UN, informirati o suradnji Jugoslavije i ICTY. </p>
<p>Srbijanski premijer Zoran Đinđić izjavio je na državnoj televiziji u srijedu da problem suradnje sa Sudom za ratne zločine mora biti riješen tijekom lipnja jer bi u protivnom posljedice u gospodarstvu bile nesagledive. Po njegovoj ocjeni, nije u pitanju samo donatorska konferencija (zakazana za 29. lipnja u Bruxellesu i u znaku američke prijetnje nedolaska zbog izostanka suradnje sa sudom), već i otpis 65 posto jugoslavenskih dugova, koji trenutno iznose 25 milijardi DEM. »Suradnja s Haaškim sudom dio je naše suradnje sa svijetom. Ako nećemo, onda trebamo istupiti iz UN. Mi ne možemo surađivati samo tamo gdje se nama sviđa, kao što to nitko ne može, a svi odgovorni za sudbinu naroda moraju reći koja je cijena nesuradnje. Cijena je zapravo propast zemlje«, objasnio je Đinđić javnosti. </p>
<p>Institut društvenih nauka u Beogradu objavio je da iz mjeseca u mjesec blago raste raspoloženje građana Srbije za izručenje Slobodana Miloševića Haagu, ali i dalje ima više onih koji se tome protive. Beogradski dnevnik Glas javnosti prenosi da je najnovije istraživanje pokazalo kako je 45 posto građana Srbije protiv izručenja Miloševića Haagu, njih 37 posto je za izručenje, a 18 posto je neodlučnih. Prema rezultatima ankete, građani i dalje imaju veliko povjerenje u DOS, i čak 70 posto smatra da treba biti strpljiv i dati šansu novim vlastima. </p>
<p>Milošević je u međuvremenu, uz poznatog odvjetnika Tomu Filu koji ga brani od odlaska u zatvor 1. travnja, angažirao tim od ukupno deset odvjetnika. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Novi incidenti ugrožavaju Tenetov sporazum</p>
<p>ANKARA, 14. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Jedan pripadnik izraelskih snaga sigurnosti ubijen je u četvrtak kratko nakon što je ukinuta cestovna blokada Betlehema istočno od Jeruzalema. U uzvratnoj vatri, izraelske snage su, kako se tvrdi, ubile palestinskog napadača. Također se navodi da su Palestinci, u četvrtak rano ujutro ispalili tri granate na židovska naselja u okolici Gaze. Bio je to, najvjerojatnije odgovor na ubojstvo jednog i ranjavanje trojice Palestinaca na čije vozilo u Pojasu Gaze s izraelske strane otvorena vatra.</p>
<p>Do incidenta je došlo u trenutku kada je Izrael priopćio da je započeo provoditi Sporazum o prekidu sukoba koji su najviši dužnosnici Izraela i PLO postigli uz vrlo aktivno posredovanje šefa američke obavještajne službe CIA Georgea Teneta. Nakon toga, izraelski vojni izvori javili su da se na neodređeno vrijeme odgađa smanjenje blokade palestinskih gradova na Zapadnoj obali i u dijelovima Gaze. Time su u pitanje dovedeni svi dosadašnji napori prvog američkog obavještajca da postignuti krhki srednjoistočni mir izvuče iz vrtloga mogućeg kaosa koji bi bilo vrlo teško kontrolirati.</p>
<p>Izraelski ministar obrane Benyamin Ben-Eliezer rekao je kako je vojnim snagama naredio da ublaže ograničenja kretanja za pripadnike palestinskih snaga sigurnosti. Istodobno, dopušten je slobodan protok roba prema palestinskim teritorijima i iz njih. Eliezer je također najavio da će u roku od 48 sati započeti i premještanje izraelskih postrojbi na »terenu«. Svi ti potezi praćeni su sumnjičenjima u dobre namjere jedne ili druge strane i smanjivanjem nade da bi se »Tenetov sporazum« mogao održati. Sigurno je da ni sada neće uzmanjkati međusobnih optužaba. U takvoj situaciji može se očekivati i vrlo oštro uzvratno američko, ali i europsko reagiranje. U svakom slučaju, potvrdilo se: prvi tjedan sa »sporazumom« bit će veliki ispit političke zrelosti kako Izraelaca tako i Palestinaca. </p>
<p>U međuvremenu, takve napore aktivno je podržao glavni tajnik UN-a Kofi Annan. To je i glavni cilj njegove srednjoistočne turneje u kojoj će obići pet ključnih srednjoistočnih zemalja. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Iranska princeza Leila žrtva nostalgije</p>
<p>Princeza Leila Pahlavi, stara 31 godinu, najmlađe dijete svrgnutog šaha Reze Pahlavija, skončala je život u izbjeglištvu, u kome danas žive još milijuni Iranaca, popivši smrtonosnu dozu tableta za spavanje</p>
<p>LONDON, 14 lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Toksikološki testovi još nisu gotovi, ali nagađa se da je mlada iranska princeza, čije je mrtvo tijelo ovoga tjedna pronađeno u jednom otmjenom londonskom hotelu, uzela smrtonosnu dozu tableta za spavanje. Princeza Leila Pahlavi, stara 31 godinu, najmlađe dijete svrgnutog šaha Reze Pahlavija, skončala je život u izbjeglištvu, u kome danas žive još milijuni Iranaca. Anoreksična, a uz to i depresivna već neko vrijeme, tablete je, čini se, progutala nakon što je na televiziji pratila zadnja izvješća o izborima u Iranu - domovini u koju se nije smjela vratiti. </p>
<p>Leila je odrasla uz oca zvanog šahin-šah, kralj nad kraljevima. Kao dijete, imala je vlastiti šesterosobni apartman s telefonom kraj kade. Slaveći 60-godišnjicu svoje dinastije, njen otac servirao je gostima više od tone kavijara, i za cijeli spektakl potrošio stotinjak milijuna dolara. </p>
<p>No 1979. su Iranci, nadahnuti ajatolahom Khomeinijem i njegovom islamskom revolucijom, zbacili Rezu Pahlavija, pa je on sa svojom trećom suprugom, Farah, i njihovo četvoro djece, završio u izgnanstvu. Zemlje poput Britanije i Sjedinjenih Država, koje su ranije praktički kontrolirale iranskog šaha, nisu mu htjele dati azil. Samo godinu dana nakon svrgavanja, Reza Pahlavi umro je u Kairu od leukemije. </p>
<p>Islamska revolucija nije donijela očekivane plodove, niti je Iran danas neki muslimanski raj na zemlji. Reformistički predsjednik Mohammad Khatami nedavno je ostvario drugu izbornu pobjedu, ali njegovoj vladi ruke vezuju fundamentalisti, utjecajni u pozadini. Usprkos Khatamijevim dobrim namjerama, životni standard je nizak, a kulturna izolacija Irana od ostatka svijeta dalje traje. No, malo tko u Iranu priželjkuje povratak Pahlavijevih. Prjestolonasljednik Reza, koji živi u Sjedinjenim Državama, tvrdi doduše da je spreman sjesti na takozvano paunovo prijestolje, ali u njegovim izjavama nema pravog elana. </p>
<p>Njegova najmlađa sestra Leila ostala je, međutim, čvrsto vezana za uspomenu na oca. </p>
<p>Oni koji su je poznavali opisuju je kao melankoličnu mladu ženu. Ostala je neudana, a prijateljima je govorila da stalno sanja oca. Zadnjih mjeseci prije smrti pokušavala je pokrenuti zakladu koja bi promicala ideju povratka dinastije Pahlavi na perzijsko prijestolje. Iranci u izgnanstvu nisu je, međutim, uzimali previše ozbiljno. U dugoj povijesti različitih iranskih dinastija, Pahlavijevi važe kao skorojevići. Leilin djed Reza Khan prigrabio je vlast i krunu, ali su ga 1941. maknuli Britanci i Amerikanci, kada se počeo priklanjati silama osovine. Na prijestolje su instalirali njegovog sina Rezu Pahlavija, kojega je 1953. na kratko zbacio premijer Mohammed Mossadegh. Mladi šah brzo je vraćen na vlast uz pomoć britanskih i američkih agenata.</p>
<p> U današnjem Iranu, šaha pamte kao osobu podložnu utjecaju stranih sila, koja je po odlasku iz zemlje sa sobom odvukla milijune dolara - po nekima i više od milijarde. Današnji Iran vapi za promjenom, ali ta zemlja više idealizira Mossadegha negoli Rezu Pahlavija i njegove nasljednike. U cijeloj toj priči, princeza Leila dijelila je na određen način sudbinu mnogih Iranca koji su se nakon Homeinijeve revolucije rasuli po svijetu. Premda se po porijeklu i bogatstvu izdvajala od nekih tri milijuna izbjeglih Iranaca, i nju je mučila tipična iranska nostalgija. U Parizu - gdje će Leila biti i sahranjena - njena majka Farah Pahlavi izdala je priopćenje u kome kaže da princeza nije mogla podnijeti život u izgnanstvu. </p>
<p>»Za Irance samo je Iran stvaran«, napisao je ovih dana u Guardianu dobar poznavatelj te zemlje, pisac James Buchan. Leila, čiji se život odvijao između Pariza, Londona i Sjedinjenih Država, rekla je pak lani u jednom intervjuu: »Ostala sam Iranka, kao da nikada nisam napustila svoju zemlju«.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="35">
<p>Pupovac bi bio najsretniji da Bošnjaci nestanu s lica zemlje</p>
<p>Jedna od temeljnih floskula kojom obično istupaju nacionalisti svih boja i opredjeljenja jest »problem integracije muslimanskog življa u sredinama u kojima je manjina«. Bošnjačka islamska komponenta življenja nikada ni u jednoj sredini nije bila razlogom getoizacije. O tome, na najbolji mogući način, svjedoče brojni znanstvenici, umjetnici, glumci, radnici u Hrvatskoj i diljem svijeta.</p>
<p> Nikada nikome razumnom nije palo na pamet osporiti Bošnjacima sposobnost pune integracije, osim ksenofobima različitih boja i opredjeljenja.</p>
<p>Pupovac kaže: Srbi u Hrvatskoj nisu jezična manjina. S mnogo više prava to bi za sebe mogli reći Bošnjaci. Pupovac insinuira s islamskim ponašanjem kao anakronizmom i nečim stranim na ovim prostorima. Muslimani Balkana su, očito, prema Pupovcu osuđeni biti vječiti krivci za sve probleme koji se javljaju u bilo kojoj sredini, pa tako i u Hrvatskoj. O kakvom je modelu ponašanja riječ najbolje se iščitava iz knjige uglednoga američkog znanstvenika Normana Cigara pod nazivom »Uloga srpskih orijentalista u opravdavanju genocida nad muslimanima Balkana«, objavljene u Sarajevu prošle godine.</p>
<p>I, na koncu, Pupovčeva primjedba o religiji kao nekoj vrsti političke stranke. Pupovac treba znati da Bošnjaci imaju složeno historijsko iskustvo kada su više od jednog stoljeća trebali, prema takvima kao što je on, nestati s lica zemlje. U Kraljevini Jugoslaviji nismo bili priznati kao narod, nego su nas doslovno tjerali u smjeru drugih zemalja ili pak nudili različita »opredjeljivanja«. Ista praksa održala se tijekom Drugoga svjetskog rata (u NDH donijeta je Uredba o službenom ukidanju imena Bosna). Jedino su komunisti u vrijeme najvećih ratnih događanja ravnopravno pozivali Bošnjake, Hrvate i Srbe u zajedničku borbu protiv okupatora. No ti isti komunisti veoma brzo zaboravljaju trojno zajedništvo izbacujući Bošnjake iz popisa naroda tadašnje državne zajednice (1946. godine).</p>
<p> Bošnjak Husaga Čišić usprotivio se takvom pristupu, no bez pozitivnih efekata. Uslijedili su ubrzo popisi stanovništva 1948., 1953., 1961. godine kada su nam nuđeni različiti aspekti »opredjeljivanja«. U tim olovnim vremenima gro bošnjačkoga nacionalnog bića niječno je odgovorio pokušajima denacionalizacije. Tek tada je uslijedio »odgovor« komunista da se jednom od najstarijih europskih naroda »prizna« nacionalni identitet.</p>
<p> No i tada je uslijedila igra oko našega nacionalnog imena. Umjesto historijskog imena Bošnjak, ponuđena nam je religijska identifikacija - Muslimana. To traje do 1993. godine kada smo na povijesnom Bošnjačkom saboru u Sarajevu, u vrijeme najžešće agresije na Bosnu, vratili svoje ime - Bošnjak. Cijelo to vrijeme Bošnjaci nisu imali svojih nacionalnih, kulturnih i inih institucija. Zar je onda čudno što smo sve svoje potrebe rješavali kroz instituciju džamije? </p>
<p>Danas je sasvim drugačija situacija. Uz nespornu odanost svojoj vjeri islamu Bošnjaci osim islamske grade svoje nacionalne, kulturne, političke i druge institucije poput drugih naroda na ovom prostoru. Stranka koju vodim u Hrvatskoj jest moderna politička opcija, što nam priznaju kako naši politički partneri tako i politički protivnici. Stoga ne treba čuditi širok dijapazon suradnje s drugim strankama u Hrvatskoj. Na koncu mali savjet: Gradite budućnost vjerujući u sebe i svoje autentične vrijednosti. Prestanite svoju afirmaciju graditi na osporavanjima drugih, koji i te kako imaju što ponuditi ovoj sredini. </p>
<p>ŠEMSO TANKOVIĆ, predsjednik SDA Hrvatske</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Saborski zastupnici prekršili su ugovor sa svojim poslodavcem (biračima)</p>
<p>Uskih je grla u sustavu hrvatske državne vlasti zasigurno mnogo, no zbog svog ustavnog položaja i nadležnosti jedno od njih određuje efikasnost baš svih državnih ustanova i funkcija. To temeljno usko grlo državne vlasti u nas se zove Sabor.</p>
<p>Zbog kroničnog nedostatka kvoruma na sjednicama saborskih odbora i samoga Sabora država nam više sliči tvornici koja zbog odsutnosti radnika kupcima ne isporučuje ugovorenu robu negoli uzorima na koje se pojedini političari tako rado pozivaju. </p>
<p>Ne isporučujući činom izbora ugovorenu robu u vidu zakona, uredbi i odluka, saborski zastupnici svaki ponaosob te Sabor u cijelosti krše ugovor sa svojim biračima.</p>
<p> Stoga će birač koji je kružić na glasačkom listiću stavio kao potpis na ugovor o zastupanju njegovih interesa više cijeniti jednoga Ivu Lončara, spremnoga na tučnjavu u obrani prava na govor, nego sve one uglađene zastupnike i zastupnice koji u vrijeme kad bi trebali odrađivati svoj preplaćeni posao imaju neka »pametnijeg posla«.</p>
<p>A taj posao, pametniji od onoga za koji su birani i preplaćeni, trenutno nije drugo do skup mahom nedostojnih očijukanja, cjenjkanja, ucjena i snubljenja kojeg se eufemistički naziva uspostava lokalne vlasti.</p>
<p>Političari kojima položaj saborskog zastupnika nije utažio vlastohleplje i zadovoljio volju za moći kandidirali su se i na lokalnim izborima pa sada žele biti još i gradonačelnici i župani.</p>
<p> No kako nas Arhimed uči, jedno se tijelo ne može nalaziti na više mjesta, pa ni naši saborski zastupnici ne mogu istovremeno biti u Saboru i tamo gdje se rješavaju pitanja lokalne vlasti.</p>
<p> Suočeni s tom neumitnom fizičkom činjenicom, državne su poslove ostavili po strani kako bi riješili sudbonosna pitanja o tome tko će ubuduće ubirati lokalne namete i raspoređivati prihode, dijeliti poslovne prostore, mjesta za kioske i unosne poslove, a o podjeli lokalnih funkcija da se i ne govori.</p>
<p>Tvornica od nacionalnog značenja - Sabor - zastala je dakle u radu jer se »radnici« bave svojim dopunskim poslovima. No plaću primaju kao da rade punom parom, a primat će je i nadalje.</p>
<p> Kad bi takvo što svojim radnicima dopustio poslodavac u gospodarstvu, brzo bi bankrotirao. Pitam se stoga što li će se dogoditi s poslodavcem gospođa Pusić i Lugarić te gospode Kontića, Turčinovića i Kalinića koji su prema pisanju Vjesnika izostali sa sjednice Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, odgađajući time donošenje jedne po učinkovitost Sabora vrlo važne odluke. A taj poslodavac nije nitko drugi do građanstvo Hrvatske, ono na čije se čelo prema vlastitoj izjavi stavila baš gospođa Pusić.</p>
<p>GORAN BOSANAC, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Raznim represivnim mjerama nastoji se ušutkati i mene i moju obitelj</p>
<p>Naručenim pamfletističkim pokušajem diskreditacije ličnosti moga najstarijeg sina Zdeslava, inače veterinara aktivnoga u Zlataru (vidi D. Goluban »Otpušteni veterinar uvjeren da ga žele likvidirati«, Vjesnik od 14. svibnja 2001.) zlonamjerno se dovodi u sumnju i moj razgovor s g. Ivicom Račanom, sadašnjim predsjednikom Vlade RH.</p>
<p>G. Ivica Račan primio me na razgovor kao predsjednik SDP-a 14. rujna 1995. u prostorijama svoje stranke na Iblerovu trgu.</p>
<p> Nakon mog iznošenja podataka o destruktivizmu tadašnje vlasti upozorio sam ga na opasnost za mog sina. Inače sam imao čast upoznati g. Račana još u proljeće 1983., kada me je ljubazno primio na naš prvi razgovor, tijekom kojega je već onda bez straha pokazivao visok stupanj demokratičnosti (vidi Matković Z. Legislativni genocid, Hrvatska domovina, siječanj 1992. str. 30.)</p>
<p>Da je vaš novinar zaista samoinicijativno i profesionalno pristupio svom poslu, sigurno bi bio prethodno osobno zatražio podatke od kompetentnih, tj. g. Račana i mene.</p>
<p> Ovom prilikom valja ukazati na političku pozadinu toga žurnalističkog napada na mog sina, koji očigledno plaća ceh i zbog mojih javnih antidestruktivnih aktivnosti kao liječnika i znanstvenika. Protiv mene je, naime, na stranicama vašeg lista također izvršen sličan napad (Jovan Hovan: Doktorov tužiteljski maraton, Vjesnik od 21. 9. 1986., str. 13). Objavljivanje mog odgovora, u kojem sam ukazao između ostalog i na svoj službeno podneseni ustavnopravni prijedlog za rekonstituciju samostalne države Hrvatske, cenzura je sprječavala gotovo tri godine.</p>
<p> Moj je odgovor objavio konačno zadarski studentski list (Matković Z. Doktorov tužiteljski maraton 2, Fokus od 30. 3.1989.), izostavljajući pritom opis mog akta za hrvatsku državnost i istodobno monopolistički u tom pogledu promovirajući bivšeg predsjednika RH (Bauer D. Intervju s prof. Franjom Tuđmanom).</p>
<p> Sada je lako zaključiti zašto se nastoji raznim represivnim mjerama ušutkati i mene i moju obitelj. </p>
<p>Ni aktualna vlast ne uspijeva te negativne trendove spriječiti jer su državna administracija i pravosuđe prožeti otprije ubačenim protunarodnim kadrovima koji, potpomognuti i iz inozemstva, nastavljaju uništavati sve što je hrvatsko, znajući da će odgovornost za sve to biti pretežno pripisana vladajućima. </p>
<p>Dr. ZLATKO MATKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="38">
<p>Poginuo vlasnik crpke dok je upaljačem provjeravao količinu goriva u cisterni</p>
<p>U eksploziji život je izgubio Ivan Hlapčić, iz Male Subotice, vlasnik benzinske crpke »IVA Petrol«, koja se nalazi neposredno uz prugu Zagreb-Budimpešta </p>
<p>ČAKOVEC, 14. lipnja</p>
<p> - Tema dana u četvrtak u Međimurju je neobična i posljedicama teška nesreća koja se dogodila 40 minuta nakon ponoći u Maloj Subotici, općinskom središtu u Međimurju, na državnoj cesti između Čakovca i graničnog prijelaza Goričana. Mještane je iz sna trgla snažna eksplozija koja se dogodila u glavnoj ulici iza zadružnoga doma, a pokraj gradilišta novoga poslovnog centra. </p>
<p>U eksploziji cisterne za prijevoz goriva život je izgubio Ivan Hlapčić, star 49,5 godina iz Male Subotice. On je bio vlasnik i direktor tvrtke »Agro Amerika« u čijem je sastavu bila i benzinska crpka »IVA Petrol«, koja se nalazi neposredno uz željezničku prugu Zagreb-Budimpešta. Policijska uprava Međimurska šturim je priopćenjem obavijestila javnost o događaju, a detalje nisu mogli dati jer se opsežan uviđaj obavljao tijekom cijelog dana. Novinari su ipak uspjeli rekonstruirati najvjerojatniji tijek događaja. Stradali je Ivan Hlapčić u srijedu navečer kao izabrani vijećnik Hrvatske seljačke stranke bio na konstituirajućoj sjednici Općinskog vijeća općine Mala Subotica. Na sjednici nije izabran predsjednik Općinskog vijeća, odnosno načelnik, jer kandidat iza kojega je među ostalima stajao i HSS nije dobio potreban broj glasova. Nakon takve neuspjele sjednice dio je vijećnika otišao u ugostiteljski lokal »Kocka«, među njima i stradali Ivan Hlapčić. </p>
<p>Saznali smo da je k njemu došao radnik benzinske crpke obavijestiti ga da je cisterna tvrtke Antunović iz Zagreba dovezla gorivo. Potom ga je mobitelom pozvala i supruga Vera Hlapčić (46). Uskoro nakon tog razgovora Ivan Hlapčić napustio je lokal i otišao kući, gdje se i presvukao. Potom je otišao na novouređenu crpku za plavi diesel na prostoru iza zadružnoga doma, što je nedavno uzeo u najam od Poljoprivredne zadruge Čakovec. Cisterna je, naime, najprije istočila benzin na crpki, a potom je na novouređeno prodajno mjesto istočila plavi diesel, gorivo koje seljaci dobivaju po povlaštenoj cijeni za pogon traktora. </p>
<p>Od nekoliko svjedoka čuli smo da je vozač Antunovićeve auto-cisterne rekao kako je vidio Hlapčića da se popeo na cisternu i s upaljačem htio provjeriti da li je sve gorivo istočeno. </p>
<p>Zabunom nije otvorio poklopac onog dijela cisterne u kojem je bio plavi diesel, već drugi u kojem je prije bio benzin. Benzinske su pare izazvale eksploziju, koja je deformirala cisternu, a sudeći po lišću i granju iz obližnje topole dijelovi poklopca letjeli su više metara uvis. Po svemu sudeći od siline eksplozije Ivan Hlapčić bio je odmah mrtav. Dijelovi metalnih poklopaca s komora cisterne, koji su teški i do 25 kilograma, bili su razasuti stotinjak metara okolo mjesta događaja.</p>
<p> Navodno je jedan komad pao i na automobil koji je bio parkiran u blizini i u kojem se nalazila jedna 40-godišnja žena. U svakom slučaju, u stanicu Hitne medicinske pomoći u Čakovcu iz Male je Subotice došla pomoć potražiti ženska osoba koja je doživjela šok od eksplozije i koja je nakon pružene pomoći i odgovarajuće obrade puštena kući. </p>
<p>U Maloj Subotici i okolnim mjestima Ivan Hlapčić bio je poznat po nadimku Ivo Amerikanec, a veliki objekt u kojem je nekad bila gostionica njegove obitelji i danas svi nazivaju Amerika.</p>
<p> Hlapčić je bio prodavač u malosubotičkoj prodavaonici Poljoprivredne zadruge Čakovec, a pred pet i pol godina otvorio je privatnu benzinsku postaju, na kojoj je uza nj radio i njegov 27-godišnji sin Bruno Hlapčić. </p>
<p>U minulom mandatu Ivan Hlapčić bio je član Općinskog poglavarstva Male Subotice zadužen za proračun i financije. Iako je član i dužnosnik HSS-a, s njim sam vrlo dobro surađivao, rekao nam je u četvrtak Darko Jambrović (HDZ), dosadašnji općinski načelnik u Maloj Subotici. Zbog toga će se i staro i novo Općinsko vijeće od Ivana Hlapčića, kako nam je rekao Jambrović, dostojno oprostiti komemorativnom svečanošću. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Meseku novo suđenje za staro zlodjelo</p>
<p>VARAŽDIN, 14. lipnja</p>
<p> - Na varaždinskom Županijskom sudu u petak bi trebalo započeti ponovno suđenje Vladku Meseku (65) kojeg se tereti za ubojstvo poznatog slikara naive Slavka Stolnika.</p>
<p>Zbog sumnje da je počinio to ubojstvo, Mesek se u bijegu pred hrvaskim pravosuđem nalazio od 17. svibnja 1991. godine. Slikar je ubijen u noći između 16. i 17. svibnja 1991. godine u svojoj kući u Donjoj Voći, a Meseka je kao ubojicu prokazao njegov pomagač Renato Vidaček, koji je te noći s Mesekom bio Stolnikovoj kući. Kako je tada Vidaček ispričao policajcima, slikara su namjeravali samo opljačkati, pa dok je Vidaček razgovarao sa Stolnikom, Mesek je slikara udario kamenom po glavi. Slikar se srušio, a Mesek ga je nastavio udarati. Tijelo ubijenog slikara sakrili su pod kauč, obrisali tragove i pobjegli. Vidaček je ubrzo uhićen, a Mesek se u bijegu nalazio sve do prosinca prošle godine, kada je, posredstvom Interpola, uhićen u Skopju izručen hrvatskim policajcima.</p>
<p>Presudom varaždinskog Županijskog suda od 24. ožujka 1992. godine Mesek je u odsutnosti pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora. Vidaček je, pak, osuđen na 12-godišnju zatvorsku kaznu, a bilo mu je određeno i psihijatrijsko liječenje. Boravio je u bolnici u Popovači, zatim u Vrapču, potom u zagrebačkom Okružnom zatvoru, a kaznu trenutno izdržava u Kaznenom zavodu u Lepoglavi, kamo je premješten u kolovozu prije gotovo dvije godine.</p>
<p>Nakon izručenja, Mesek je boravio u zagrebačkom zatvoru, a zatim je premješten u lepoglavski Kazneni zavod, odakle je u veljači poslao prvi zahtjev za obnavljanjem postupka. On je, međutim, bio manjkav, pa mu je vraćen na doradu, a nakon što je Mesek zahtjev uputio u drugi put, Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Varaždinu odlučilo mu je odobriti ponovno suđenje. U travnju je Mesek premješten u varaždinski Okružni zatvor, u kojem se nalazi u pritvoru.</p>
<p>Mesek, inače, ima bogat kriminalni dosje, a dosad je bio osuđivan 10 puta i to sedam puta u bivšoj Jugoslaviji i triput u Francuskoj. U Francuskoj je Mesek osuđen i na doživotnu zatvorsku kaznu zbog ubojstva 75-godišnje vlasnice jednog pariškog hotela, a iz francuskog je zatvora pobjegao 1968. godine, kad je iskočio iz jurećeg vlaka. Za ubojstvo u Francuskoj suđeno mu je i u Hrvatskoj, gdje je na varaždinskom Okružnom sudu 1972. godine osuđen na 14 godina zatvora. Tu je kaznu, pak, izdržavao u Lepoglavi i Staroj Gradiški.</p>
<p>Spomenemo još i da će Meseka u ponovljenom kaznenom postupku zbog Stolnikovog ubojstva na varaždinskom Županijskom sudu, po službenoj dužnosti, braniti varaždinski odvjetnik Mirko Ramušćak. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Svjedok Dodić: Mafijaški su šefovi i dalje na slobodi</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - » Petrač, Pukanić i Peša mafijaški su šefovi koji se još nalaze na slobodi«, riječi su Juraja Dodića koji je u četvrtak, četvrti dan za redom, svjedočio na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu.</p>
<p> Dodić, inače bliski prijatelj pokojnoga Vjeke Sliška, uz poduzetnika Hrvoja Petrača, urednika Nacionala Ivu Pukanića te bivšeg načelnika SIS-a Žarka Pešu, s »mafijašima« je povezao i bivšeg ministra pravosuđa Bosiljka Mišetića (»bio bliski Bagarićev prijatelj, zajedno su kockali«) a neizravno i predsjednika Republike Stipu Mesića (»Pukanić i Mesić su k'o prst i nokat, žao mi je što sam glasao za Mesića«).</p>
<p>Dodić je za suradnju sa »zločinačkom organizacijom« izravno optužio i Željka Pula, tada djelatnika Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala. Svjedok tvrdi da su pokojni Zlatko Bagarić i Pul bili jako dobri prijatelji te da je jednom prilikom pokojni Damir Džeba zvao Pula, čiji je bio doušnik, »da zataška slučaj nekog oružja nađenoga u garaži u automobilu Nikice Jelavića«. </p>
<p>O kriminalnom ponašanju Bagarićeva »klana« svjedoku je osobno govorio i Tomislav Mičić, visokopozicionirani djelatnik hrvatskih tajnih službi. On Bagarića i ostale poznaje još iz frankfurtskih emigrantskih dana.</p>
<p>Nakon što je tužiteljstvo završilo sa svojim pitanjima, svjedoka je »preuzela« obrana, a Dodić je i drugi dan zaredom »zaradio« novčanu kaznu zbog nepoštivanja suda (u srijedu dvije tisuće kuna, u četvrtak samo 500 ). Najprije je opomenut zbog toga što je svoga »bivšeg prijatelja Petrovića« nazvao zločincem, a zatim, isprovociran tvrdnjom odvjetnice Sanje Ormuš da Vjeko Sliško nije znao tko ga je želio ubiti, Dodić je burno reagirao riječima: »Kako vas nije sram to govoriti, Bog će vas kazniti.«</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Pukanić i Pul najoštrije demantiraju svjedoka </p>
<p>Povodom izjava Juraja Dodića, remetinečkoga svjedoka, priopćenjem za javnost oglasio se Ivo Pukanić, glavni urednik Nacionala. On je »najoštrije« demantirao izjavu u kojoj Dodić tvrdida je »Pukanić jedan od šefova mafije koji se još nalaze na slobodi«.</p>
<p>Pukanić u priopćenju poziva državnog odvjetnika Radovana Ortynskog da ga »u bilo koje doba dana ili noći može ispitati o mojim navodnim vezama s kriminalnim miljeom« te tvrdi da se Dodić »izmišljotinom« želio osvetiti Nacionalu zbog tekstova u kojima su dokazane njegove kriminalne djelatnosti.</p>
<p>U kratkoj izjavi za Hinu načelnik Odjela za suzbijanje organiziranog kriminala PU zagrebačke, Željko Pul, također je demantirao navode Dodićeva svjedočenja koje ga povezuje sa »zločinačkom organizacijom«. ></p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nakon presude za pedofiliju pokušao se ubiti</p>
<p>OSIJEK,14.lipnja</p>
<p> - Sedamdesetjednogodišnji Dragutin Kiš pokušao je počiniti samoubojstvo izbovši se nožem u svojoj obiteljskoj kući u Osijeku. Motiv koji ga je natjerao na ovaj očajnički čin, pretpostavlja se, presuda je osječkog Županijskog suda donesena u ponedjeljak kojom je on zbog kaznenih djela spolnog odnošaja sa nemoćnom osobom, bludnih radnji te iskorištavanja maloljetne djece za pornografiju, osuđen na tri i pol godine zatvora. Podsjetimo, u veljači ove godine, djelatnicima PU osječko-baranjske dojavljeno je kako se sumnja da jedan starac seksualno iskorištava sedamnaestogodišnjeg retardiranog mladića koji je štićenik jednog od odječkih domova za nezbrinutu djecu. Ubrzo potom, provedena je istraga koja je policiju dovela do šokantnog otkrića jer je Dragutin Kiš, osim što je seksualno iskorištavao mentalno zaostalog dječaka, u svojoj kući imao i petnaestak amaterski snimljenih video-kaseta sa pornografskim sadržajem, kao i stotinjak sličnih fotografija uglavnom maloljetnika i djece za koje se sumnja da je sve načinio sam. S obzirom da se radilo o naočigled uglednome čovjeku koji je izuzetno volio djecu, nikome se nije činilo čudnim i sumnjivim to što je uvijek bio okružen mladima koje je često znao častiti slatkišima i sladoledom. No pridobiveno povjerenje djece Kiš je zlorabio. Nakon što je otkriven, Dragutin Kiš priveden je u osječki Okružni zatvor gdje je bio sve do donošenja presude. S obzirom da je sudsko vijeće tako odlučilo, osuđenik je pušten na slobodu do pravomoćnosti presude, dok će određenu zatvorsku kaznu »odležati« nakon što presuda bude potvrđena od strane Vrhovnog suda. Odmah nakon što je pušten kući, Dragutin Kiš pokušao je izvršiti samoubojstvo zadavši si nekoliko ubodnih rana nožem. Njegovo je stanje za sada stabilno. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Priveden zbog seksualnog zlostavljanje kćeri</p>
<p>OSIJEK,14. lipnja</p>
<p> - Našičanin A.C. (39) priveden je u srijedu u istražni centar Županijskog suda u Osijeku zbog sumnje da je počinio kaznena djela silovanja, bludnih radnji te zapuštanja i zlostavljanja maloljetne djece. Naime, kako je priopćila PU osječko-baranjska, djelatnici policijske postaje Našice su postupajući po nalazu i mišljenju psihologa Klinike za dječje bolesti u Zagrebu proveli kriminalističku obradu kojom je ustanovljeno kako je A.C. u više navrata seksualno zlostavljao odnosno silovao svoju osmogodišnju kćer. Također je utvrđeno da on za svoju kćer i šestogodišnjeg sina nije vodio brigu o prehrambenim, higijenskim i školskim potrebama. Često ih je, stoji u priopćenju, vrijeđao i uznemiravao te ih, bez obzira na godine, tjerao van iz kuće ostavljajući ih same na ulici. Protiv oca slijede kaznene prijave dok će se za zlostavljanu djecu pobrinuti socijalne službe. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Djevojka poginula u »porscheu«</p>
<p>GOSPIĆ, 14. lipnja</p>
<p> - Na državnoj cesti Gospić - Brušane u Trnovačkom Novoselu noću na četvrtak dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je u »porscheu« gospićkih registaracijskih tablica poginula djevojka, a dvije su osobe teško ozlijeđene.</p>
<p> Nesreća se dogodila kada je »porsche«, najvjerojatnije zbog neprilagođene brzine, vozeći iz smjera Brušana prema Gospiću, sletio s kolnika i udario u zid gospodarskog objekta. Poginula je Katarina Kalčić (1981.) iz Gornjeg Mrzlog Polja. Teško je ozlijeđen Dražen Mileusnić, koji je prebačen u riječki KBC, a vozač Nikola Rudelić s teškim je ozljedama zadržan je u gospićkoj bolnici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Dvojica ranjena u obračunu vatrenim oružjem</p>
<p>KRIŽEVCI, 14. lipnja</p>
<p> - Dvojica su muškaraca ranjena noću na četvrtak u oružanom obračunu u dvorištu obiteljske kuće Davora L.(32) u Križevcima, doznaje se iz MUP-a. Davor L. stajao je oko 22,40 sati ispred obiteljske kuće kada su u dvorište ušla dvojica nepoznatih muškaraca, koji su se do njegove kuće dovezli na motociklu. Čim su ušli u dvorište, jedan je od njih počeo pucati iz automatske puške izrešetavši kućnu fasadu, a jedan je metak pogodio Davora u desno rame. Nakon toga napadači su se dali u bijeg, a za njima su iz dvorišta odjeknula dva puščana hica, najvjerojatnije iz sačmarice. Sat vremena nakon toga u križevačkom je Domu zdravlja liječničku pomoć zatražio Damir O. (26), a utvrđeno je da je ozlijeđen lovačkom sačmom. Damir je priznao da je ranjen u oružanom sukobu ispred kuće Davora L., a policija je utvrdila da je iz automatske puške pucao Josip A. (1964.), koji je u bijegu. Ranjeni Davor i Damir prevezeni su u Opću bolnicu u Koprivnici, gdje im je pružena liječnička pomoć. Uzroke i okolnosti obračuna policija i dalje istražuje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Zašto bi se Talijani odrekli Privredne banke</p>
<p>Privredna banka Zagreb jedna je od najuspješnijih banaka kćeri talijanske IntesaBCI, odgovaraju iz PBZ bez izravnog komentara na spominjanje moguće prodaje u slučaju da dvije najveće banke u Hrvatskoj dobiju istog vlasnika / U novoj ponudi Konzorcija UniCredito / Allianz neće biti dovoljno odricanje od Splitske banke - dojam je da HNB očekuje jasna jamstva da eventualno spajanje IntesaBCI-ja i UniCredita neće značiti monopol na hrvatskom tržištu</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Ako je Hrvatska narodna banka do sada imala razloga vjerovati da UniCredito u priči o preuzimanju Zagrebačke banke ne uvažava interese naše centralne banke, Alessandro Profumo, izvršni direktor UniCredita, pokušao je razuvjeriti hrvatsku stranu. Najava spremnosti da proda Splitsku banku, koju je UniCredito kupio prošle godine, te obećanje da će se u slučaju spajanja IntesaBCI-ja (koji je vlasnik Privredne banke) i UniCredita nova talijanska grupacija odreći ili Zagrebačke ili Privredne, označili su približavanje stavovima Hrvatske narodne banke.</p>
<p>Dakle, sad se čeka sadržaj nove ponude, odnosno argumentacija koja će i dokazati da se stav i interesi HNB-a uvažavaju. Teško je povjerovati da bi u novoj ponudi Konzorcija UniCredito/Allianz, koja još nije stigla, HNB-u bilo prihvatljivo samo odricanje od Splitske banke. Dojam je da u sklopu tog obrazloženja središnja banka očekuje jasne garancije da eventualno spajanje IntesaBCI-ja i UniCredita neće značiti monopol na hrvatskom tržištu. Dakle, potvrdu onoga što je Profumo provukao, a to je mogućnost prodaje jedne od dviju najvećih banaka u Hrvatskoj. Podsjetimo da je guverner dr. Željko Rohatinski, objašnjavajući negativan stav stručnih službi, kazao kako »HNB ocjenjuje potencijalno štetnim neposredno ili posredno vlasničko povezivanje te moguće usklađeno poslovno djelovanje Zagrebačke banke s nekom drugom od najvećih banaka sa sjedištem u Hrvatskoj«. </p>
<p>Profumo spominje prodaju ili Zagrebačke ili Privredne. Koje bi se Talijani odrekli? Zašto bi se odricali Privredne ako je dobra banka, a dobra je? Zato što se sa Zagrebačkom bankom, zbog pozicije u Bosni i Hercegovini, prije može realizirati strategija širenja u regiji. </p>
<p>»Privredna banka Zagreb jedna je od najuspješnijih banaka kćeri talijanske IntesaBCI, vodeće i najveće talijanske bankarske grupe, te jedne od deset najvećih bankarskih grupa u Europi«, odgovaraju iz PBZ bez izravnog komentara na spominjanje moguće prodaje u slučaju da dvije najveće banke u Hrvatskoj dobiju istog vlasnika. </p>
<p>Ne kažu ni da jesu ni da nisu na prodaju. Samo da »pozdravljaju nastojanja banaka da pronađu najbolja rješenja u svojim strateškim partnerstvima i iskoriste sve prednosti takvog povezivanja«. </p>
<p>Što se Splitske tiče sad se otvara pitanje otkrivaju li Talijani svojom spremnošću da je prodaju zapravo pogrešnu politiku prilikom ulaska na hrvatsko tržište. Jesu li odigrali pogrešan redoslijed poteza? </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dobit TDR 82 posto veća </p>
<p>Dobit Tvornice duhana Zagreb iznosi oko 20 milijuna kuna, Duhan Rijeka bilježi 5,66 milijuna kuna dobiti, a TDR čak 338 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Prošla, 2000. godina bila je najuspješnija u povijesti Tvornice duhana Rovinj, a svih 13 društava iz koncerna TDR pozitivno je poslovalo, istaknuo je u četvrtak predsjednik uprave TDR-a Ante Vlahović na konferenciji za novinare.</p>
<p>Tako dobit Tvornice duhana Zagreb iznosi oko 20 milijuna kuna, Duhan Rijeka bilježi 5,66 milijuna kuna dobiti, a TDR čak 338 milijuna kuna, što je 82,4 posto više nego godinu ranije.</p>
<p>No, iako je u prošloj godini povećan udio na domaćem tržištu na 77 posto, bilježi se pad prodaje TDR-grupe za čak 18 posto, a samog TDR-a 9 posto. No, povećan je izvoz, količinski 80 posto, a prihodno još više, pa sada TDR više od polovice prihoda ostvaruje na stranim tržištima. Tako je ukupna prodaja Grupe povećana 8,3 posto, a TDR-a 21,2 posto. Prošle godine proizvedeno je ukupno 11,9 milijardi rovinjskih cigareta, od čega 2,54 milijarde u zagrebačkom pogonu. Lani je Grupa ostvarila oko 4,4 milijarde kuna ukupnog prometa, od čega tri četvrtine otpada na TDR. Ukupni je prihod koncerna lani povećan 75 posto, na 1,4 milijarde kuna.</p>
<p>U prošloj je godini u proračun i državne fondove uplaćeno oko tri milijarde kuna, u čemu TDR sudjeluje sa 76 posto. Udio Grupe u poreznim prihodima hrvatskog proračuna iznosi približno 7 posto, a u ukupnim prihodima proračuna 6,5 posto. Međutim, kako je upozorio član uprave TDR-a Tomislav Budin, iako je su od 1996. do 2000. godine porezi na cigarete povećani 80 posto, državni prihodi s tog naslova ostali su na istoj razini. To, rekao je Budin, pokazuje da je već 1996. godine dosegnuta porezna granica koju nije bilo moguće više iscrpljivati. Vrijednost investicija lani je iznosila više od 190 milijuna kuna.</p>
<p>Što se tiče ulaganja u SR Jugoslaviji i eventualne izgradnje tvornice u Novom Sadu, Vlahović je rekao kako poslovodstvo smatra da je TDR dobar i poželjan investitor na tom području, a osim proizvodnje cigareta obuhvatio bi se i dio tamošnje primarne proizvodnje duhana. No, drže da je zasad prerano govoriti o vrijednosti investicije. Takva bi investicija, smatraju u TDR-u, pomogla kompaniji prodor na susjedna tržišta koja su dostupnija iz te zemlje, a koja još nisu pod nadzorom svjetskih multinacionalnih kompanija te bi se onda mogla dostići razina godišnje proizvodnje od 20 milijardi cigareta.</p>
<p>Vlahović je istaknuo kako TDR sudjeluje s 12 posto u ukupnoj prodaji cigareta u SR Jugoslaviji, a na crnom tržištu SRJ, smatra on, šverc rovinjskim proizvodima manji je od trećine cjelokupne legalne prodaje TDR-ovih cigareta u toj zemlji.</p>
<p>»TDR namjerava postati regionalni igrač jer je to jedini način preživljavanja i odgovor globalizaciji, koja je vrlo izražena u duhanskoj industriji. No, s obzirom na to da su postojeće tvornice već pridružene ili su nestale, jedina je mogućnost gradnja novih. Da bismo postali regionalni igrač moramo iskoračiti izvan hrvatskih granica, a to ni jednoj tvrtki ne može uspjeti bez podrške Vlade«, rekao je Vlahović.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pliva kupila njemačku kompaniju AWD.Pfarma</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Pliva Pharma Holding, društvo kćer farmaceutske kompanije Pliva, kupila je dvije njemačke farmaceutske tvrtke - AWD.pharma GmbH& Co.KG i AWD.pharma Beteiligungs-GmbH (zajednički naziv AWD) koje su povezana društva ASTA Medice AG iz Dresdena, objavili su sa Zagrebačke burze.</p>
<p> Vrijednost transakcije je 50 milijuna eura, a procjenjuje se da je to najveća akvizicija koju je u zapadnoj Europi ostvarila neka farmaceutska kompanija iz srednje i istočne Europe.</p>
<p> Od akvizicije AWD-a Pliva očekuje brojne strateške i financijske prednosti poput direktnog pristupa njemačkom tržištu kao najvećem farmaceutskom tržištu u Europi, pristup uspostavljenom proizvodnom portfelju i prodajnoj mreži, iskusnom prodajnom timu i novim proizvodima u razvoju za buduću prodaju. Također, ova je akvizicija osnova za plasiranje Plivinih postojećih i planiranih generičkih proizvoda na njemačko tržište, za prodaju AWD-ovih proizvoda na Plivinim tržištima te odskočna daska za ulazak Plive na druga zapadnoeuropska tržišta.</p>
<p> Dovršetak akvizicije uvjetovan je odobrenjem transakcije od strane njemačkog Ureda za zaštitu tržišnog natjecanja, a ovisno o primitku odobrenja kupnje od tog ureda, očekuje se da će transakcija biti dovršena u roku od mjesec dana.</p>
<p> U tekućoj godini koja završava 31. prosinca, zbog očekivanih izvanrednih troškova restrukturiranja AWD-a u iznosu od 80 milijuna kuna, Pliva očekuje da će ova akvizicija smanjiti dobit po dionici za otprilike pet kuna. Međutim, nakon tog razdoblja, očekuje se da će kupnja AWD-a, doprinijeti povećanju Plivine dobiti po dionici zahvaljujući racionalizaciji portfelja, sinergijama kompanija i programima uštede troškova, kao i uvođenju novih proizvoda.</p>
<p> AWD je farmaceutska kompanija sa sjedištem u Dresdenu koja je usmjerena prvenstveno na razvoj, proizvodnju, marketing i distribuciju generika u Njemačkoj te na određenim tržištima u srednjoj i istočnoj Europi. Prošle je godine ta tvrtka ostvarila prihode i dobit prije poreza u iznosu od 115,8 milijuna eura, odnosno 90 milijuna eura, te je sa 1. siječnjem ove godine imala neto imovinu u iznosu od 40,5 milijuna eura. Razvijeni proizvodni program AWD-a uglavnom je usmjeren na kardiovaskularno i terapeutsko područje centralnog živčanog sustava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nelegalno trgovanje dionicama Podravke? </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Zbog sumnje da se na Zagrebačkoj burzi nelegalno trgovalo dionicama Podravke, nekoliko brokera zatražilo je intervenciju Komisije za vrijednosne papire. </p>
<p>Naime, u srijedu, 13. lipnja, na Burzi je, u osmoj sekundi trgovanja, prema očigledno ranije dogovorenim uvjetima, Uprava Podravke kupila 85.804 dionice (oko 1,5 posto) svoje tvrtke. Prosječna cijena transakcije iznosila je 174,82 kune, pri čemu je najviša plaćena cijena 175 kuna, a najniža 160 kuna. Netko se s nižom cijenom, očito, ubacio prije u sustav i uspio prodati i svoje dionice po 160 kuna. Zaključna cijena dionice Podravke dan prije bila je 147,54 kune, što znači da je Podravka vlastite dionice u osmoj sekundi trgovanja platila 27 kuna više nego što je bila posljednja izlistana cijena. </p>
<p>Cijena od 175 kuna inače je najviša postignuta ove godine, a taj je dana dionica Podravke završila s cijenom od 151 kunu, oko 16 posto jeftinije od transakcije. Brokeri su se obratili Komisiji, jer su njihovi nalogodavci prosvjedovali što nisu mogli pretvoriti svoje vrijednosnice u keš (prodati), iako bi to učinili i po nižoj cijeni. </p>
<p>Prodavač je, navodno, bio Mirovinski fond, a i preostali dioničari Podravke imali bi se zbog čega pobuniti jer je iz prihoda kompanije otišlo više novca nego što je bilo potrebno. Ovim je potezom Uprava Podravke na vlastite dionice potrošila 15 milijuna kuna, odnosno dva milijuna kuna više od onog što je tržište omogućavalo. </p>
<p>Što se tiče (pre)plaćene cijene za trezorske dionice, Uprava Podravke smatra »da je vrijednost dionica veća od cijena po kojima se trenutno trguje«, što je malo nesuvislo, jer kad bi oni smatrali da Podravka vrijedi pedeset posto više i ponudili bi li pedeset posto višu cijenu, iako bi dionice mogli dobiti i jeftinije. (www.bankamagazine)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>PIF-ovi traže da im država nadoknadi štetu od 534 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Predstavnici uprava PIF-ova Dom fonda i Središnjeg nacionalnog fonda Marko Vusić i Georg Eltz u četvrtak su se sastali s predstavnicima udruga proizašlih iz Domovinskog rata koje okupljaju veliki broj dioničara PIF-ova.</p>
<p>Eltz je podsjetio da je cilj PIF-ova bio prodati nelikvidne dionice i novac uložiti u kvalitetne i likvidne vrijednosne papire. Međutim, s obzirom na to da su na kuponskoj listi bila brojna loša ili čak nepostojeća poduzeća, a potom nije uspio pokušaj dogovora s Vladom i HFP-om da se PIF-ovi obeštete, oni su nedavno tužili Republiku Hrvatsku i HFP zbog neispunjavanja obveza iz kuponske privatizacije, od kojih se traži naknada štete od 534 milijuna kuna. Eltz se osvrnuo i na prijedlog novog zakona o PIF-ovima prema kojem bi, kako je rekao, bio drastično skraćen petogodišnji rok za »čišćenje« portfelja PIF-ova, što će također otežati posao fond managerima.</p>
<p> »Usvoji li se takav zakon, on će dodatno smanjiti vrijednost portfelja, jer će se dionice morati pošto-poto rasprodati u kratkom roku, pa će tako biti oštećene i tisuće malih dioničara PIF-ova. Malo je čudno da se ovakav zakonski prijedlog pojavio nakon naše tužbe«, zaključio je Eltz. N. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Ivo Josipović i Josip Čule kandidati za ministra pravosuđa? </p>
<p>Račan odbio komentirati kuloarske informacije o mogućem Ivaniševićevu nasljedniku, rekavši da bi na to mjesto mogla doći i žena / Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić mogao bi odigrati važnu ulogu prilikom izbora novog ministra pravosuđa / Ministri nisu u četvrtak bili voljni komentirati nagađanja o rekonstrukciji Vlade </p>
<p>ZAGREB/SPLIT, 14. lipnja</p>
<p> - Premijer Ivica Račan potvrdio je u četvrtak informacije o ostavci ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića, dodavši da će vrlo brzo biti imenovan njegov nasljednik, kao i nasljednik ministra za europske integracije Ivana Jakovčića. Premijer je, kao što se i očekivalo, odbio komentirati kuloarske informacije o mogućem Ivaniševićevu nasljedniku rekavši kako mu je »drago da ima više kandidata«. Na izravno pitanje o mogućnosti da to ministarstvo dobije ministricu, Račan je rekao da »postoji mogućnost da to bude i žena« jer u Vladi nedostaje više žena. </p>
<p> Prema nekim informacijama, naznake iz vladajuće koalicije da bi na Ivaniševićevo mjesto mogao doći netko iz visokostručnih pravnih krugova mogle bi se protumačiti kao najave da će novi ministar biti osoba iz sudačkog miljea. Za to, navodno, lobira i predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić koji bi, prema pouzdanim informacijama, mogao odigrati vrlo važnu ulogu prilikom odabira novog ministra pravosuđa.</p>
<p>U »igri« za ministra navodno je i dalje dr. Ivo Josipović, koji to i dalje poriče. Može se čuti i da bi eventualna Josipovićeva kandidatura za ministra naišla na velike otpore nekih čelnika SDP-a. Poznato je da u SDP-u smatraju da mjesto ministra pravosuđa »pripada« njima, iako novi ministar ne mora biti član te stranke, što nije bio ni Ivanišević. </p>
<p> Prema nekim kuloarskim pričama, novi ministar traži se i među mlađim sucima izvan Zagreba. Primjerice, kao kandidat za ministra pravosuđa spominje se mladi, ambiciozni splitski sudac Josip Čule, trenutačni potpredsjednik Županijskog suda. Zanimljivo je da je on svojedobno spominjan kao kandidat za mjesto predsjednika splitskog Županijskog suda, nakon umirovljenja Igora Benzona. Nagađa se i da bi Čule, ako ne postane ministar, mogao doći na mjesto donedavnog ministrova zamjenika Ranka Marijana. </p>
<p>U pravosudnim krugovima smatraju da bi novi ministar trebao biti izabran iz sudačkih redova, što je dosad bila najrjeđa praksa. Naime, većina ministara pravosuđa bili su profesori pravnih fakulteta, a samo je Ivica Crnić na ministarsko mjesto došao iz sudačkih redova. U pravosudnim krugovima nadaju se da će za ministra biti izabran netko tko dobro poznaje pravosudnu problematiku i ima senzibilitet za suce, pogotovo zbog vrlo osjetljivih reformi koje se provode u tom resoru. Poznato je da je ministar u ostavci Stjepan Ivanišević bio iznimno dobro upućen u teoriju lokalne samouprave u čemu ima tridesetogodišnje iskustvo, dok mu je pravosuđe bilo »slabija strana«, što je i sam priznavao. Nije nepoznato da je Ivanišević zbog toga povremeno dolazio u sukobe sa sucima. </p>
<p>Novi ministar suočit će se s nizom započetih reformi u pravosuđu i lokalnoj samoupravi pa je izvjesno da mu neće biti lako, s obzirom i na to da je Ivanišević bio jedan od najopterećenijih ministara u Vladi. Budući da je Ministarstvo pravosuđa praktički »obezglavljeno« jer je još prije otišao Ivaniševićev pomoćnik Božidar Rumenjak, a nedavno i zamjenik Ranko Marijan, vladajuća koalicija našla se pred još jednim iskušenjem da u relativno kratkom roku nađe pravu Ivaniševićevu zamjenu, a riječ je o jednom od najosjetljivijih resora. </p>
<p>Članovi Vlade nisu u četvrtak bili voljni komentirati kuloarske informacije o sad već izvjesnoj rekonstrukciji Vlade, osim što je Račan indirektno potvrdio da se Ministarstvo za europske integracije neće ukinuti iako se to još prije nekoliko dana smatralo »gotovom stvari«. Sve su manji izgledi, čini se, i za predlagano objedinjavanje danas rascjepkanih gospodarskih resora u jedno ministarstvo, odnosno ukidanje ministarstava za obrt, malo i srednje gospodarstvo te turizam.</p>
<p>Neki su čak predlagali da se u novom moćnom Ministarstvu gospodarstva »utopi« i Ministarstvo poljoprivrede. Bez obzira na stručne argumente u prilog takvoj integraciji i protiv nje, sada se takvom potezu protivi i odnos snaga unutar koalicije. Naime, HSS koji drži ministarstva poljoprivrede te obrta i malog gospodarstva, znatno je ojačao svoju poziciju nakon lokalnih izbora i svi očekuju da će je iskoristiti stavljanjem veta na takve planove objedinjavanja. </p>
<p>Kad se spominju konkretna ministarska imena, čini se da u gospodarskom resoru neće biti većih izmjena. Bliski Račanovi suradnici kažu kako se teško može očekivati da će se premijer odreći svoga dugogodišnjeg suradnika, ministra financija Mate Crkvenca ili potpredsjednika Slavka Linića kojeg smatra iznimno važnim za provođenje velikih rezova. Kako ističu, temperamentni Riječanin, nesklon »diplomatskim« istupima, potreban mu je i kao svojevrsni gromobran koji na sebe navlači prigovore i tako povećava manevarski prostor i premijeru i ostalim kolegama. </p>
<p>Iako bi mnogi socijalliberali rado vidjeli smjenu »svog« ministra gospodarstsva Goranka Fižulića, teško je povjerovati da će on to dopustiti budući da je potpredsjednik HSLS-a. HSS, pak, vjerojatno neće dati da se dira u njegove ministre - Željka Peceka i Božidara Pankretića - koje u stranci smatraju izuzetno uspješnima, a zamjeraju im eventualno samo preveliku samozatajnost. Bez stranačke podrške, koja se dosad pokazala iznimno važnom, ostaje samo »nestranačka« ministrica turizma Pave Župan Rusković, imenovana na poziciju koja »pripada« SDP-u. </p>
<p>Biljana Bašić, Irena Dragičević i Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Oprez s agencijama za povrat novca iz Njemačke </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja </p>
<p> - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje upozorava građane na oprez kad traže povrat doprinosa uplaćenih u njemačko mirovinsko osiguranje jer bi u nekim slučajevima mogli ostati bez mirovine. </p>
<p> Zavod napominje da brojne agencije za posredovanje naplaćuju prilikom povrata doprinosa velike provizije za svoje usluge, ne upozoravajući korisnike na uvjete i moguće posljedice ostvarivanja tog prava. Nakon povrata doprinosa isključeno je, naime, ostvarivanje bilo kojeg prava iz mirovinskog osiguranja uključujući i mirovinu.</p>
<p> Pravo na povrat doprinosa imaju samo oni hrvatski državljani koji su navršili 65 godina i imaju manje od pet godina staža u Njemačkoj. U posebnim slučajevima, pravo na povrat ima supruga, odnosno suprug preminulog osiguranika, te njegova djeca. Za dodatne informacije osiguranici se mogu obratiti područnim službama ili Središnjoj službi Zavoda u Zagrebu, Mihanovićeva 3, na telefon: 45 95 294. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Identificirano još 17 branitelja ubijenih '91. </p>
<p>Hrvatska još traži oko 1450 nestalih/ U zajedničkoj grobnici na Mirogoju na identifikaciju još čeka 300 neidentificiranih posmrtnih ostataka</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Na Zavodu za sudsku medicinu na Šalati u četvrtak je nastavljena, identifikacija (62. po redu) posmrtnih ostataka žrtava s Ovčare, te iz grobnica u Iloku, Negoslavcima, Petrinji i Hrvatskoj Kostajnici. Članovi obitelji sedamnaestorice hrvatskih branitelja nestalih 1991. pozvani su kako bi konačno potvrdili da su posmrtni ostatci i identifikacija DNA metodom otkrili ono na što čekaju već deset godina: da, to je moj sin, otac, brat, suprug...</p>
<p>U mučnoj tišini i za pet do deset minuta, koliko traje njihov razgovor s patolozima, mnogi od njih dočekali su konačni čin: pozvani su da bi potpisali identifikaciju i time okončali desetogodišnje traganje za istinom o svojim najmilijima, te dogovorili datum i vrijeme pokopa. Kao i uvijek u sličnim situacijama, roditelji su strpljivo odslušali sudske patologe koji su im pokušali objasniti da su DNA metodom i analizom uzoraka uzetih iz krvi rodbine, posebice majki, dokazano, sa 99-postotnom sigurnošću, kako je riječ upravo o njihovu sinu. Stručna pojašnjenja liječnika, vidjelo se po licima roditelja, njima baš i ne znače puno. Činilo se i sada da ih puno više zanimaju papirnate vrećice sa stvarima pronađenim uz ekshumirana tijela, poput lančića i komada odjeće koji najčešće i ne odgovaraju onome u čemu su svoju djecu zadnji put vidjeli. U većini slučajeva to i nije vjerodostojan podatak jer su se oni u vukovarskoj bolnici, uoči pogibije, iz braniteljskih uniformi presvukli u civilnu odjeću nadajući se tako bržoj razmjeni blažoj kazni. Na žalost, kako se danas vidi, zarobljeni su živi, a kasnije su pobijeni na stratištu na Ovčari.</p>
<p>Dosad je, od 200 ekshumiranih žrtava Ovčare, njih 175 identificirano, a čeka se još na identifikaciju 25 tijela iz te najveće dosad otkrivene masovne grobnice u Hrvatskoj. Podaci su to koje je u četvrtak novinarima iznio prof. dr. Davor Strinović, voditelj tima za identifikaciju na Zavodu za sudsku medicinu na Šalati. Rekao je i da Hrvatska još traži oko 1450 nestalih, a u zajedničkoj grobnici na Mirogoju na identifikaciju još čeka 300 neidentificiranih posmrtnih ostataka.</p>
<p> Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ministarstvo obrane dogodine će otpustiti 4820 ljudi </p>
<p>Ako Vlada prihvati novu studiju o upravljanju obrambenim resursima, do 2004. godine bez posla u Oružanim snagama ostat će više od 11.600 ljudi - 10.371 djelatna vojna osoba i 1287 civila / U istom razdoblju, pričuva će se smanjiti za i 48.000 ljudi / Zbrinjavanje u dogovoru sa sindikatom</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Već sljedeće godine Ministarstvo obrane mora otpustiti 4820 djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika. Do toga je zaključka došla posebna američko-hrvatska ekspertna skupina, izrađujući Studiju o upravljanu resursima obrane. Po toj će studiji, dalje - ako joj Vlada da zeleno svjetlo - bez posla u Oružanim snagama do 2004. godine ostati više od 11.600 ljudi ili, točnije, 10.371 djelatna vojna osoba te 1287 civilnih osoba.</p>
<p>Kritična godina bit će svakako 2003. za kada je predviđeno da će se viškom proglasiti čak 5266 djelatnika u Oružanim snagama.</p>
<p>»Na udaru« i ročnici i pričuva</p>
<p>Potvrđene su tako spekulacije o potrebi da se u narednih desetak godina otpusti višak od 20.000 djelatnika zaposlenih u MORH-u i 5000 u MUP-u, što je preduvjet prilagođivanja hrvatskog obrambenog sustava NATO-vim standardima. Razlog je, prije svega, činjenica da se od 4,7 milijardi kuna ukupnoga proračuna Oružanih snaga , na osoblje troši čak 71 posto (3,37 milijardi) dok na operativne troškove otpada tek 1,9 milijardi. Time bi MORH do kraja 2004. trebao uštedjeti čak 2,4 milijarde kuna te ih preusmjeriti u investicije, za koje je 2001. osigurano tek 0,25 milijardi kuna. </p>
<p>Smanjenje strukture Oružanih snaga obuhvatilo bi i pričuvu i ročnike. Teze kako Hrvatska ima prevelike Oružane snage temelje se, naime, na činjenici da pričuvni sastav broji 167.000 operativno raspoređenih osoba. Prema prijedlogu, osim uvođenje posve novih instituta (ugovorna obuka i aktivna pričuva), pričuvni bi se sastav sveo na oko 118.000, što znači da će oko 48.000 osoba biti višak. Broj ročnika smanjio bi se za 4,3 tisuće, čime bi se ukupni broj pripadnika Oružanih snaga (djelatne vojne osobe, civilne osobe, ročnici, pričuva) sa sadašnjih 226.287, u naredne četiri godine sveo na nešto više od 160 tisuća ljudi. </p>
<p>U vrijeme predstavljanja Studije, predstavnici MORH-a razgovarali su sa Sindikatom državnih i lokalnih službenika o zbrinjavanju viška zaposlenika. Dogovoreno je da do kraja godine u Ministarstvu neće biti otkaza. Svi koji će prema budućem ustroju biti višak, dobit će privremena rješenja, no ona će važiti samo do donošenja novog Zakona o obrani, odnosno do kraja godine, kada se očekuje njegovo usvajanje u Hrvatskom saboru. </p>
<p>»Ovime smo privremeno smirili ljude, no do otpuštanja će zasigurno doći«, potvrdio je predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika Ivica Ihas. Na upit znači li privremeno rješenje da je osoba koja ga je dobila, ozbiljan kandidat da bude proglašena viškom, sindikalni je čelnik kazao kako to može, ali i ne mora biti tako protumačeno.</p>
<p>Zbrinjavanje, a ne otpuštanje</p>
<p>»Sindikat se zalaže da prvenstveni kriterij bude prirodni odljev te da ljudi koji su stvarali ovu državu budu zaštićeniji od ostalih«, naglasio je Ihas. </p>
<p>Govoreći o načinima zbrinjavanja, kazao je kako Ministarstvo hrvatskih branitelja ne može sâmo podnijeti teret skrbi o njima. Nužna je, kako kaže, izrada kvalitetnog programa prema kojem bi se višak zaposlenih preusmjerio na poslove u zaštitarske tvrtke, među pirotehničare, te povoljnim kreditima poticao na otvaranje privatnog obrta. Kad je riječ o broju osoba koje će dobiti privremeno rješenje, odgovorio je da će se točni podaci znati tek za 15 dana.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Uvesti ženske kvote u politiku</p>
<p>Odbor podržao prijedlog nacionalne politike promicanja ravnopravnosti spolova / Neva Töle iz Autonomne ženske kuće predlaže Ministarstvo za žene umjesto Zavoda za zaštitu materinstva i obitelji / Prioriteti ponuđene politike trebali bi biti gospodarstvo, obrazovanje i nasilje nad ženama, kaže Martina Belić iz B.a.b.e.-a </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Vladin prijedlog nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova podržali su u četvrtak članovi saborskoga Odbora za ravnopravnost spolova, uz generalnu primjedbu da je preopširan. </p>
<p>Na tu je primjedbu pomoćnica ministra pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Lidija Lukina Karajković uzvratila riječima da se radi o programu za pet godina, koji obuhvaća desetak područja od posebnog interesa za žene, ali i cijelo društvo: nasilje nad ženama, žene i ljudska prava, žene i zdravlje, potom obrazovanje, gospodarstvo, mediji, oružani sukobi te žene na položajima moći i odlučivanja. </p>
<p>Većina članova Odbora (Tibor Santo, Zlatko Canjuga, Jadranka Katarinčić Škrlj i dr.) založila se za uvođenje ženskih kvota u politici, dok su predstavnice ženskih i drugih nevladinih udruga posebno inzistirale na jednakim mogućnostima i pravima žena i muškaraca, što se, prema njihovoj ocjeni, nedovoljno naglašava. </p>
<p> Predstavnica Autonomne ženske kuće Neva Töle ustvrdila je da je razina ženskih prava u Hrvatskoj posljednjih desetak godina, do promjene vlasti 3. siječnja 2000. rapidno smanjivana. Ona je stoga predložila da se postojeći Zavod za zaštitu materinstva i obitelji preimenuje u Ministarstvo za žene. Martina Belić iz B.a.b.e-a zatražila je da se u ponuđenoj strategiji odrede prioriteti, a oni bi, prema njezinu sudu, bili gospodarstvo, obrazovanje i nasilje nad ženama. Čulo se i da je hrvatsko društvo postalo krajnje socijalno neosjetljivo, a u takvim uvjetima nerazmjerno veću socijalnu cijenu plaćaju upravo žene. Naglašeno je stoga da bi se u reformi radnog i socijalnog zakonodavstva više trebala prepoznati ravnopravnost žena.</p>
<p>Inače, i u četvrtak su čak tri saborska odbora morala odgoditi svoje sjednice zbog nedolaska zastupnika. Odbor za ratne veterane, Odbor za pojoprivredu i šumarstvo te Odbor za rad, socijalnu politiku i zdravstvo morat će svoje sjednice održati sljedećega tjedna, za kada je zakazana i plenarna saborska sjednica. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sindikati zdravstva požalili se ILO-u na hrvatsku Vladu</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Dva sindikata zdravstva - Samostalni sindikat radnika u djelatnostima zdravstva, mirovinsko-invalidskog osiguranja i socijalne zaštite Hrvatske te Sindikat zdravstva, socijalne zaštite i mirovinskog-invalidskog osiguranja Hrvatske - izvijestili su u četvrtak Međunarodnu organizaciju rada (ILO) da hrvatska Vlada krši sindikalna prava. </p>
<p>Ta dva zdravstvena sindikata, udružena u Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), izvješće su podnijela preko svoje međunarodne sindikalne udruge javnog sektora PSI/Public Services International.</p>
<p> U njemu su sindikati detaljno obrazložili i dokumentirali kršenje članka 4. Konvencije br. 98 Međunarodne organizacije rada, te optužili Vladu za izbjegavanje kolektivnih pregovora i jednostrani prekid socijalnog dijaloga sa sindikatima, ističe se u priopćenju Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima zdravstva, mirovinsko-invalidskog osiguranja i socijalne zaštite Hrvatske, što ga je potpisao tajnik sindikata Dražen Managić.</p>
<p> Sindikati su, naime, procijenili da je Vlada, »vjerojatno pod pritiskom MMF-a da smanji proračunske rashode, politiku plaća zaposlenih u cijelom javnom sektoru, umjesto kolektivnim ugovorima, počela uređivati jednostranim dekretima, uredbama i odlukama«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U Hrvatsku se dosad vratilo više od 100.000 ljudi </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - »Problem izbjeglica i raseljenih osoba s područja bivše Jugoslavije je regionalni problem, pa je cilj ove konferencije prvi put ustanoviti dugoročnu strategiju koordiniranoga i regionalnog pristupa rješavanju tog problema«, istaknuo je u četvrtak regionalni koordinator za migracije Međunarodne federacije Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC) Zsolt Dudas posljednjeg dana održavanja Regionalne konferencije o migracijama.</p>
<p> Trodevna konferencija održana je na incijativu nacionalnog društva Crvenog križa Hrvatske i Crvenog polumjeseca (IFCR) u suradnji s Međunarodnom federacijom Crvenog križa. Radu su se priključili i predstavnici vlada RH, BiH i SRJ te UNHCR-a i nevladinih udruga.</p>
<p>Predstojnik hrvatskog Crvenog križa Nenad Javornik istaknuo je da se, po podacima Vladina ureda za prognanike i izbjeglice, više od 80.000 ljudi organizirano vratilo u Hrvatsku, a spontano oko 20.000. Javornik je istaknuo da u pitanjima povratka Hrvatska očekuje pomoć međunarodne zajednice te da se isti proces povratka očekuje i u SRJ i BiH, a posebno u Republici Srpskoj. »Najveći je problem povratak ljudi u Republiku Srpsku, jer se u taj entitet dosad vratilo samo 3000 izbjeglih Hrvata«, upozorio je.</p>
<p>Glavni tajnik jugoslavenskog Crvenog križa Rade Dubajić rekao je da je u SRJ registrirano oko 420.000 izbjeglica i da je taj status izgubilo oko 60.000 ljudi, jer je uzelo državljanstvo. »Samo zahvaljujući međunarodnoj humanitarnoj pomoći, ti su ljudi uspjeli preživjeti u SRJ«, upozorio je, pozvavši međunarodnu zajednicu da se više angažira. »Oko 760.000 ljudi izbjeglo je iz BiH u stotinjak zemalja«, napomenuo je glavni tajnik Federacije Crvenog križa BiH Marinko Šimunović. On je dodao da je u BiH raseljeno oko 500.000 ljudi te oko 300.000 u Republici Srpskoj. Šimunović također tvrdi da je u BiH registrirano oko 40.000 srpskih izbjeglica iz Hrvatske. </p>
<p>Šimunović je upozorio na to da su glavni problemi povratka izbjeglica devastirani objekti diljem BiH. »Sredstvima međunarodne zajednice obnovljena je samo trećina kuća, a u još oko 450.000 nije moguć povratak«, rekao je.</p>
<p>Što se tiče financijske pomoći za povratak, voditeljica regionalnog ureda u Budimpešti Međunarodne federacije Crvenog križa Helena Korhonen potvrdila je da je iz Hrvatske zatraženo od tri do četiri milijuna švicarskih franaka. »Naša organizacija uspijeva skupiti novac, a u tome joj pomažu i drugi međunarodni izvori«, rekla je Korhonen, upozorivši da će se dio novca morati naći i u domaćim proračunima. </p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ne očekuje se ni zahtjev o smjeni Budiše niti odluka o izlasku iz koalicije </p>
<p>Na sjednici će Dražen Budiša podnijeti izvješće o problemima u stranci / Neki članovi već su zatražili da se raspravlja i o radu Glavnog tajništva / Jedan od velikih problema - horizontalna i vertikalna komunikacija u stranci</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Veliko vijeće HSLS-a, najviši stranački organ te stranke između dvaju sabora, održat će se 7. srpnja u Zagrebu. Nakon velikih problema u toj stranci, kontroverznih izjava najviših čelnika, liberali s nestrpljenjem očekuju sjednicu koji su mnogi tražili, no koja ipak neće biti izvanredna. Kako Vjesnik saznaje od predsjednika Velikog vijeća Željka Pavlica, Veliko vijeće mora se, naime, po Statutu stranke sazvati jednom u tri mjeseca, a posljednja je sjednica održana 12. svibnja.</p>
<p>Na redovnoj sjednici predsjednik stranke Dražen Budiša podnijeti će šire izvješće o stanju u stranci, rezultatima lokalnih izbora i njihovim političkim posljedicama, o odnosima među koalicijskim partnerima i o radu Vlade. Prijedlog o proširenju dnevnoga reda može podnijeti svaki član stranke ili grupa liberala pa se, teoretski, može raspravljati i o istupanju HSLS-a iz vladajuće koalicije ili o smjeni Dražena Budiše. No, takav zahtjev sasvim sigurno nitko neće postaviti, iako će se raspravljati o svim bitnim pitanjima, pa i o radu Vlade i ministara iz reda liberala, koji su do sada uvijek dobivali punu podršku članova Velikog vijeća.</p>
<p>Odluke Velikog vijeća obvezujuće su za izvršne organe - Malo vijeće i predsjednika stranke - a donose se natpolovičnom većinom glasova članova s pravom glasa. Veliko vijeće ima 72 člana: 33 su izabrani na Saboru stranke, 21 su predsjednici županijskih vijeća i grada Zagreba, a ostali su saborski zastupnici. Oni, dakle, imaju pravo odlučivanja. No sjednici Velikog vijeća prisustvuju i svi državni i stranački dužnosnici, od ministara i njihovih zamjenika i pomoćnika, do članova Malog vijeća. Oni imaju pravo sudjelovanja u raspravi.</p>
<p>Kako je Vjesniku rekao Željko Pavlic, neki članovi Velikog vijeća u nekoliko su navrata tražili sazivanje sjednice, nezadovoljni stanjem u stranci, posebno lošom komunikacijom lokalnih organizacija sa središnjicom. Nedovoljna vertikalna i horizontalna povezanost organa stranke jedan su od većih problema u radu, pa će to biti i jedna od glavnih tema sastanka Velikog vijeća. Stječe se dojam, kaže nam Pavlic, da su neke naše regije zapostavljene u radu i da su slabo informirane o stavovima čelništva stranke o važnijim političkim pitanjima o kojima saznaju iz novina. </p>
<p>Statutarno je određeno da organizacijske i komunikacijske poslove obavlja Glavno tajništvo stranke, na čiji rad, pa i na rad glavne tajnice, neki članovi Malog vijeća imaju primjedbe, pa će se i ta tema sasvim sigurno otvoriti na srpanjskoj sjednici. Mnogi nesporazumi u stranci izazvani su upravo lošom komunikacijom među članstvom, smatra Pavlic.</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Ako ne plati kazne, Joško Joras morat će u zatvor</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Prekršajni sud u Umagu izgubio je, čini se, strpljenje te je slovenskom državljaninu Jošku Jorasu koji živi na lijevoj, hrvatskoj obali Dragonje u Mlinima, u općini Buje, uputio »posljednji poziv i opomenu« da plati »pravomoćno i izvršno izrečene novčane kazne« uz pripadajuće troškove sudskog postupka (ukupno 3.930,40 kuna) ili će u protivnom biti sproveden u zatvor. </p>
<p>Prema sudskom priopćenju za javnost, protiv Jorasa je policijska postaja iz Buja od kolovoza 1999. do danas podnijela ukupno sedam prekršajnih prijava, i to zbog »isticanja zastave strane (slovenske) države bez općeg poziva ili odobrenja nadležnog upravnog tijela« te zbog isticanja unaprijed pripremljenih transparenata s tekstom »Tudi tukaj je Slovenija«, čime je negiran suverenitet Republike Hrvatske na tom području (prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira).</p>
<p> Joras je inače vijećnik Podobnikovih »pučana« u općini Piran, a postao je poznat zbog tvrdnji da se njegova kuća u Mlinima, Škrile 74/a (kao i još nekoliko zaselaka na lijevoj obali Dragonje) nalazi zapravo u Sloveniji, a ne u Hrvatskoj. Volio se predstavljati kao »Slovenac pod hrvatskom okupacijom«, a i ponašao se u skladu s tim te je odbijao platiti carinu za proizvode koje uvozi iz Slovenije a odbijao je primati hrvatskog poštara kao i pozive hrvatskih sudova. Doduše, prije političkog angažmana uredno je tužio svog susjeda sudu u Bujama zbog smetanja posjeda, osobno se pojavio u sudnici, i dobio presudu u svoju korist.</p>
<p> Prema priopćenju koje je potpisao njegov predsjednik Vladimir Ivković, prekršajni sud u Umagu izrekao je Jorasu - zbog četiri prekršaja isticanja slovenske zastave i transparenata - ukupnu kaznu od 3135 kuna uz 803,40 kuna sudskih troškova. Budući da Joras odbija primiti to pravomoćno i izvršno sudsko rješenje od hrvatskoga poštara, uručit će mu ga policija, uz posljednji poziv i opomenu da plati novčane kazne. Ako to ne učini, policija će ga prisilno privesti u Okružni zatvor u Puli. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Pusić: Nema izgleda za smjenu Kovačevića i Čačića</p>
<p>ZADAR, 14. lipnja</p>
<p> - »U tako kratkom vremenu teško je dvaput skupiti potrebnu energiju i motivaciju za izlazak na izbore. Podsjećam birače da će se brojati jedino ovi izborni rezultati, a ne oni iz prošlih izbora, stoga ih pozivam da svakako izađu na izbore u nedjelju, jer neizlaskom dajete glas onima za koje ne želite glasovati«, istaknula je Vesna Pusić na konferenciji za novinare održanoj u srijedu u povodu ponavljanja izbora za Gradsko vijeće Zadra, što će se održati u nedjelju, 17. lipnja.</p>
<p>Pusić je istaknula da zadarski HNS za nju uvijek ima posebno značenje, jer je na siječanjskim izborima 2000. upravo kao HNS-ova kandidatkinja na listi Zadarske županije izabrana za zastupnicu u Hrvatski sabor. Za stabilnost države bilo bi bolje da Vlada odradi svoj mandat do kraja, ali, ako nesuglasice među strankama budu sve veće, mogućnost prijevremenih izbora postat će nužnost. Izgledi za smjenu ministara Bože Kovačevića i Čačića ravni su nuli, istaknula je Pusić. </p>
<p>Lj. I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Adlešić: »Na sastanku s Račanom bilo je riječi samo o Ivaniševiću«</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Potpredsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić izjavila je u četvrtak da je prošloga ponedjeljka premijer Ivica Račan u Vladi održao sastanak s predsjednicima stranaka vladajuće koalicije i njihovim predsjednicima klubova zastupnika u Hrvatskom saboru te ih izvijesto o ostavci ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića, ali da se nije spominjalo nijedno drugo ime, pa ni ministra znanosti Hrvoja Kraljevića.</p>
<p> »Ne želim komentirati novinske špekulacije o rekonstrukciji Vlade«, izjavila je, podsjetivši stav HSLS-a o potrebi analize rada Vlade.</p>
<p> »HSLS je spreman analizirati rad Vlade, pa i rad svojih ministara.« Večernji list je u četvrtak objavio da je »nepotvrđena informacija da je šef HSLS-a Dražen Budiša sada spreman odreći se usluga jednog ministra iz svoje stranke« i da je riječ o ministru Hrvoju Kraljeviću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Šansa Hrvatske je u malom poduzetništvu </p>
<p>Hrvatska ne može očekivati da će se u njoj otvarati nove velike tvrtke, istaknuo je vicepremijer Granić / Treba iskorijeniti antipoduzetničku klimu, stvaranu u socijalizmu ali i u proteklom desetljeću, upozorio je ministar Vidović </p>
<p>SAMOBOR, 14. lipnja</p>
<p> - Ako je 20. stoljeće bilo stoljeće plaća i napredovanja u hijerarhiji velikih tvrtki, 21. stoljeće je stoljeće poduzetništva, naglasio je u četvrtak ministar obrta, malog i srednjeg poduzetništva Željko Pecek predstavljajući članovima Vlade Program razvoja malog gospodarstva. Svijet sve više cijeni upravo malo gospodarstvo zbog fleksibilnosti, inicijative i dinamičnosti pa se može govoriti i o novoj industrijskoj revoluciji u kojoj masovna proizvodnja i dosad dominantni model razvoja industrijskih zemalja gube na važnosti. </p>
<p>Do kraja 2004. godine u obrtu, malim i srednjim tvrtkama te ostalim oblicima samozapošljavanja (primjerice, u slobodnim profesijama) Vlada želi otvoriti 133.000 radnih mjesta. Realizacija tog plana »teška« je 17,2 milijarde kuna. Novac će se namaknuti dijelom proračunima države i lokalne uprave, dijelom aktiviranjem neiskorištene državne imovine, a računa se i na znatnu pomoć Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj te specijaliziranih međunarodnih fondova. </p>
<p>Nakon godinu i pol rada uglavnom koncentriranog na probleme tzv. velikog gospodarstva, Vlada tom sjednicom označava početak intenzivne brige za razvitak tzv. malog poduzetništva, ustvrdio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. Uloga države neće biti samo briga za namicanje novca jer, pogotovo u početnoj fazi, država mora pronaći mehanizam da sav rizik ne snose samo radnici i novi poduzetnici. Treba pomoći i u stvaranju pozitivne poduzetničke klime i ohrabrivati građane da u sebi prepoznaju poduzetnike.</p>
<p>Hrvatska ne može očekivati da će se u njoj otvarati nove velike tvrtke za koje su potrebna golema ulaganja i koja se temelje na masovnom zapošljavanju, pa svu energiju moramo usmjeriti prema malom i srednjem poduzetništvu, istaknuo je vicepremijer Goran Granić. No, to će imati smisla samo ako se malo poduzetništvo učinkovito poveže s velikim tvrtkama, rekao je Granić, objasnivši da Hrvatska u svoje brodove mora početi ugrađivati što više dijelova domaće proizvodnje. </p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović kritičnom točkom ostvarenja Programa smatra i iskorjenjivanje antipoduzetničke klime, stvarane u vrijeme socijalizma, ali i u proteklom desetljeću. Tada su se kao poduzetnici legitimirali špekulanti, upozorio je, koji su u poslove ulazili samo radi brze zarade pretežito prodajom imovine firmi, a radnici su masovno ostajali na cesti.</p>
<p>Nakon što je Vlada uz Program prihvatila i Prijedlog zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva te dopune zakona o obrtu i zadrugama, premijer Ivica Račan i suradnici posjetili su dva samoborska mala pogona. U metalskom obrtu obitelji Somek zaposleno je 67 radnika, s plaćama od 4000 do 8000 kuna, a izvozi se 80 posto proizvodnje. Conexas HPC vlasnika Petra Bijuka zapošljava 50 radnika, izvozi 90 posto proizvodnje (precizne armature), a plaće su od 3200 do 10 tisuća kuna. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kuštrak: Uskoro rebalans državnog proračuna</p>
<p>Ministarstvo financija predložit će Vladi smanjenje stavke prihoda od privatizacije koja je neostvariva/ Mijenjat će se i rashodovna strana jer se dodatnim zaduženjem u inozemstvu ne želi povećavati proračunski deficit</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Rebalans državnog proračuna na dnevni red Vlade doći će prije ljetne stanke, možda već za tjedan ili dva, a što će se i kako u njemu mijenjati, znat će se za nekoliko dana kad državni financijaši završe prognoze razvoja situacije u drugoj polovici godine. Potvrdio je to u četvrtak i zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, koji je s problemima u punjenju državne blagajne u ponedjeljak upoznao čelnike vladajuće petorke.</p>
<p>Glavni su problem proračuna prihodi od privatizacije, dok se porezni prihodi ostvaruju po planu. Stoga će Ministarstvo financija, smatra Kuštrak, predložiti Vladi da smanji stavku prihoda od privatizacije koja je neostvariva. To znači da će se mijenjati i rashodovna strana. Vlada je već nešto poduzela s tim u vezi, primjerice smanjenjem plaća u državnim i javnim službama, kaže Kuštrak koji smatra da će se slični, važni ali nepopularni potezi morati dogoditi u nekim drugim rashodima. </p>
<p>Hoće li umjesto politički osjetljivog kresanja socijalnih prava, Vlada posegnuti za novim zaduženjem u inozemstvu, primjerice izdavanjem obveznica, što je dosad učinila već nekoliko puta? Čini se da neće jer, kaže Kuštrak, naš je cilj da ne povećavamo deficit, a to znači da bi trebalo ponajprije smanjivati rashode, pa i socijalna prava. Među pravima što bi mogla doći pod udar škara rebalansa jest dječji doplatak. Prema mišljenju poznavalaca neprilika u kojima se našao proračun - taj doplatak valjalo bi vratiti u stare okvire, iako su svjesni da je to velik ne samo financijski nego i politički problem. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Završila nastava za 600.000 učenika!</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Za 600.000 učenika u Hrvatskoj petak je posljednji dan nastave u ovoj školskoj godini. Najduži školski praznici u godini (tri mjeseca) počinju za gotovo 404.000 pučkoškolaca i 193.000 srednjoškolaca.</p>
<p>Dok će učenike nižih razreda osnovne škole zaista čekati pravi odmor, pred osmašima je upis u srednju školu. U 2059 razrednih odjela u prvi razred srednjih škola moći će se upisati 60.445 učenika čije će se školovanje financirati iz državnog proračuna.</p>
<p> Ove je godine Ministarstvo prosvjete i športa odobrilo upis 12.806 učenika u gimnazije, 22.237 učenika u četverogodišnje strukovne programe za tehnička i srodna gospodarska zanimanja, te upis 9661 učenika u trogodišnje strukovne programe za zanimanja u industriji i gospodarstvu. U trogodišnje strukovne programe za zanimanja u obrtništvu moći će se upisati 8431 učenik, a u slične programe za zanimanja u vezanim obrtima 4866 učenika. U školama s umjetničkim programima mjesta ima za 1703 učenika. Prijave za upis škole će primati 25. i 26. lipnja, a rezultati će biti poznati 28. lipnja. </p>
<p>Upisi na fakultete, ovisno o sveučilištu, održavat će se početkom srpnja. U rujnu je drugi upisni rok, a mjesta ima za više od 17.200 budućih brucoša. </p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Jakovčić: Dok koalicija funkcionira na ovakav način, nema pomaka</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - »Osobno ću podržavati Vladu i njezine inicijative koje će omogućiti približavanje Hrvatske Europi. A u tom poslu Vlada je na dobrom putu«, rekao je sad već bivši ministar Ivan Jakovčić na oproštajnoj neformalnoj novinskoj konferenciji, održanoj u četvrtak na neformalan način u predvorju Ministarstva europskih integracija.</p>
<p> Premijeru Ivici Račanu podnio je ostavku na položaj ministra za europske integracije 12. lipnja, a druženje s predstavnicima medija trebao je praktički biti njegov posljednji istup u javnosti na mjestu ministra.</p>
<p> Jakovčić je ponajprije zahvalio svima koji su dobro surađivali s Ministarstvom za europske integracijea, posebice novinarima. Naglasio je da je u Ministarstvu doista uspio stvoriti odličan tim suradnika, mahom mlađih ljudi.</p>
<p>Posebno je ponosan na činjenicu da je izuzev njega, kao člana političke stranke, Ministarstvo gotovo posve nepolitizirano.</p>
<p>Jakovčić smatra da će petorka biti dovoljno promišljena i mudra da zadrži Ministarstvo za europske integracije u njegovu sadašnjem obliku. »U ovom trenutku bilo bi vrlo riskantno mijenjati njegovu formu jer ovaj posao treba nastaviti. Očekujem i da će i po ostalim ministarstvima jedan od prioritetnih zadataka biti upravo proces europskih integracija kako bi se spriječila opasnost da zemlja nazaduje«, istaknuo je Jakovčić podsjetivši da se 79,6 posto građana Hrvatske izjasnilo za ulazak u europske integracije.</p>
<p>Na pitanje što je osobno za njegovu političku karijeru značilo 15-mjesečno obnašanje ministarske funkcije, ustvrdio je da je »biti ministar u hrvatskoj Vladi velika čast«, te da vjeruje da je vrlo odgovorno i dobro obavljao dosadašnju dužnost. Jakovčić smatra da mu je to bilo dragocjeno iskustvo, ali je i znakovito dodao: »Ne odlazim iz Ministarstva i Vlade da bih nestao nego da bih se jednoga dana i vratio«.</p>
<p>Uz prethodnu opasku kako ipak ne želi odgovarati na teška pitanja, izbjegao je odgovor na novinarsku znatiželju hoće li zasjesti u fotelju istarskog župana, već je samo istaknuo da u ovom trenutku i dalje želi biti zastupnik u Hrvatskom saboru. Još ne zna tko će ga naslijediti na mjestu ministra, smatra da je to prije svega posao petorke, ali će se u svakom slučaju zalagati da Ministarstvo ne bude ukinuto.</p>
<p>Iako su novinari pokušavali doznati smatra li Jakovčić da petorka ima izvjesnu budućnost, diplomatski je ustvrdio da u njoj ima sukoba i problema, kao i da on ne želi otežavati Vladi posao dok god je ona na reformskom smjeru. Koalicija je, doduše, opterećena nizom problema, ali pronađe li se formula za očuvanje petorke, IDS će je u svakom slučaju podržati, kazao je predsjednik te stranke. </p>
<p>U jedno je Jakovčić apsolutno siguran, a to je da sadašnja petorka mora dati politički odgovor na Hrvatski blok, kao i da centar, ali i ljevica trebaju znati odgovoriti na izazov sve jače desnice u Hrvatskoj.</p>
<p> No, drži li on da bi u nekoj budućoj koaliciji ipak trebao biti manji broj stranaka? Ponovo diplomatski, Jakovčić je rekao da bi takav politički centar kao odgovor na jačanje desnice ipak trebao imati »minimalan broj stranaka«. Ponovio je da je izlazak IDS-a iz koalicije principijelan, ali mu nije namjera rušiti koaliciju. No, osobno razočaranje niti je mogao niti želio sakriti dosadašnji ministar za europske integracije.</p>
<p>Novinare je zanimalo što je zapravo pravi razlog IDS-ova odlaska iz vlasti. Jakovčić je na koncu odgovorio da se taj izlazak ne može svesti na jednu činjenicu. »Naše je razmišljanje da je šestorci isteklo vrijeme i da pomaka koji građani očekuju neće biti dok god koalicija funkcionira na ovakav način«, zaključio je Jakovčić pripomenuvši ipak da će IDS podržavati preostalu petorku.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Veliko pospremanje u ministarstvima obrane i policije</p>
<p>Uoči Dana domovinske zahvalnosti neki branitelji dobit će zahvalnicu u obliku otkaza, bez jasnih kriterija otpuštanja i planova zbrinjavanja, upozoravaju predstavnici Koordinacije udruga </p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Oko 20.000 viška zaposlenih u Ministarstvu obrane i njih 3620 u Ministarstva unutarnjih poslova bit će do kraja godine otpušteno ili preraspoređeno bez jasno određenih kriterija, upozorili su u četvrtak predstavnici Republičke koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Doduše, jedini kriterij oko kojeg je postignut dogovor s Koordinacijom, odnosi se na prvenstveno otpuštanje djelatnika koji imaju kriminalni dosje. Istaknuto je to četvrtak na konferenciji na novinare Republičke koordinacije, na kojoj su bili i predstavnici ministarstava unutarnjih poslova i hrvatskih branitelja. Na sastanak s Koordinacijom nisu došli predstavnici Ministarstva obrane. </p>
<p>»U MUPU-u je višak 3620 djelatnika, od kojih ćemo samo polovicu uspjeti zbrinuti u Carini, pravosudnoj policiji, zračnim lukama i zaštitarskim tvrtkama«, rekao je Vladimir Faber, načelnik Uprave policije u MUP-u, dodajući da će rješenja biti poslana 3. kolovoza.</p>
<p> Pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Dinko Mikulić istaknuo je da je potreban program zbrinjavanja branitelja. </p>
<p>»Komunikacija s nama je više zabavljačkog tipa i sigurno je da ćemo biti natjerani na određene postupke koje ne bismo željeli«, izjavio je uime Koordinacije predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Tomislav Merčep, koji nije htio precizirati o kakvim će aktivnostima biti riječ.</p>
<p> Predsjednik saborskog Odbora za ratne vetrane Đuro Dečak kazao je da je Koordinacija predložila ministru Šimi Lučinu staž od 25 godina za pripadnike MUP-a i oblik prijevremene polovične mirovine, ali to nije naišlo na odziv. Dečak je dodao da programi zbrinjavanja još nisu predočeni, a Koordinacija nudi pomoć u njihovoj izradi. </p>
<p>Predstavnici Koordinacije istaknuli su da svi zaposlenici koji primaju plaću iz državnog proračuna a ostaju bez posla, moraju dobiti otpremnine. »Tragično je da će uoči Dana domovinske zahvalnosti neki branitelji dobiti zahvalnicu u obliku otkaza, bez jasnih kriterija otpuštanja i planova zbrinjavanja«, zaključila je predsjednica Udruge udovica Domovinskog rata Nada Balog.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mirovine u lipnju isplaćene ranije nego ikad u zadnjih desetak godina</p>
<p>ZAGREB, 14. lipnja</p>
<p> - Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na sjednici u srijedu prihvatilo je informaciju o uključivanju Zavoda u sustav Državne riznice od 1. srpnja. Sredstva doprinosa uplaćivat će se od tada na jedinstven račun Državne riznice, s kojeg bi se isplaćivale mirovine. Upravno vijeće ukazalo je na znatan pozitivan pomak u isplati mirovina. U lipnju je isplata počela već petoga u mjesecu, otkad su mirovine počeli dobivati umirovljenici kojima stižu preko pošte. Isplata mirovina preko tekućih računa krenula je 12. lipnja. Naglašeno je da je to rezultat koordiniranih napora Zavoda te ministarstava financija i rada.</p>
<p>Na preporuku Vlade, Vijeće je donijelo odluku o reprogramu obveza za sedam industrijsko-poljoprivrednih kombinata. Dug se reprogramira na pet godina, s godinom počeka i kamatama u visini eskontne stope HNB-a. Zbog financijske konsolidacije Željezare Sisak, Zavod otpisuje 2,9 milijuna kuna potraživanja zbog neplaćenih davanja vezano uz nesreće na poslu, odnosno izvan posla.</p>
<p>Na prijedlog predsjednika Upravnog vijeća Zavoda Bože Borka Žaje, stručna služba Zavoda analizirat će naplatu doprinosa. Naime, neplaćanje ili neadekvatno plaćanje doprinosa postaje sve veći problem koji ozbiljno ugrožava likvidnost Zavoda.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010615].
|
