NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011014].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 202305 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.10.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Rossin: Amerika se obvezala na vojnu nazočnost u regiji prije 11. rujna, i ti razlozi i dalje vrijede</p>
<p>Što se tiče suradnje u pogledu američke sigurnosti u Hrvatskoj, ona je odlična, nemamo nikakvih primjedbi. Vidjeli ste to uostalom prilikom ulaska u zgradu (policija čuva veleposlanstvo s automatskim puškama, op.a.). Političke odluke hrvatske Vlade su iznimno jake i nema razlike između stavova naših dviju vlada. To što Hrvatska ne mobilizira trupe, neki smatraju da Hrvatska zapravo ne pridonosi kampanji protiv terorizma, odnosno da je rezervirana. Ali to nije slučaj, smatra veleposlanik Rossin</p>
<p>Sjedinjene Američke Države otprije su nekoliko dana počele vojni napad na talibanski režim, koji u Afganistanu pruža utočište terorističkoj mreži Osame bin Ladena. Sama operacija, ali i moguće posljedice te vojne akcije na području jugoistoka Europe i u Hrvatskoj, povod su razgovoru s američkim veleposlanikom u Zagrebu Lawrenceom Rossinom. </p>
<p>• Kakvi su mogući učinci rata protiv talibana i Osame bin Ladena na situaciju u području jugoistočne Europe? </p>
<p>- Na to se pitanje može odgovoriti na dva načina - dakle, hoće li biti vojnih djelovanja, odnosno, hoće li biti terorističkih aktivnosti na Balkanu. Ne očekujem nikakve vojne aktivnosti u ovoj regiji s obzirom na kampanju protiv terorizma, budući da dosad u jugoistočnoj Europi nije bilo terorističkih čina. </p>
<p>Što se tiče samih terorističkih napada, to ne mogu predvidjeti. Moja vlada, naime, očekuje da će ljudi koji poduzimaju terorističke napade i planiraju ih godinama, to pokušati ponovno. Nije im to prvi put - učinili su to u Keniji, Tanzaniji, u Jemenu... Hoće li toga biti ovdje, ne znam. Hoće li se to ponoviti u Sjedinjenim Državama, nadam se da neće. Nitko to doista ne zna. </p>
<p>Hoće li SAD izmijeniti svoju ulogu u ovoj regiji zbog kampanje protiv terorizma? Odgovor na to pitanje je negativan, imajući dakako u vidu ono što je predsjednik Bush kazao. Postoje razlozi zbog kojih smo došli u regiju i zbog kojih smo se obvezali na vojnu nazočnost u regiji - prije 11. rujna, i ti su razlozi i dalje valjani. Dakle, puno prije 11. rujna smo se obvezali kako narodima u regiji, tako i našim saveznicima, koji su ovdje također vojno prisutni. Naglašavam, dakle, da sve te preuzete obveze ostaju i nakon 11. rujna. Moguće je da dođe do nekih malih prilagodbi, zbog naših i savezničkih prioriteta. Ali sam uvjeren da neće biti značajnih promjena u pogledu naše prisutnosti u ovoj regiji.</p>
<p> • Kako surađujete s hrvatskim vlastima u borbi protiv terorizma? </p>
<p>- Ta je suradnja vrlo dobra. Nemamo nikakvih primjedbi u tom smislu. Naprotiv, imamo samo pohvale. Dakako, od Hrvatske ne očekujemo previše. Hrvatska je naime daleko od područja u kojemu se sad vode vojne operacije. Predsjednik Bush je o tome puno govorio, rekavši između ostaloga da je to dugoročna borba, koja ne podrazumijeva samo vojni aspekt. Vojno djelovanje je samo jedan element te kampanje. Pored toga, tu su i financijski aspekt, razmjena informacija, politička solidarnost... Posrijedi je naime drukčija vrsta neprijatelja s kojim smo suočeni, pa su i izazovi drugačiji. </p>
<p>• Jeste li od hrvatske strane zatražili zamrzavanje bankovnih računa koji su eventualno povezani s nekim terorističkim ćelijama? </p>
<p>- Razgovarali smo o suradnji u mnogim područjima, za koje mislimo da bi hrvatska mogla pomoći, ukaže li se potreba. Dakako, razgovarali smo i o financijskom aspektu. Dakle, ako bi se pronašli računi povezani s terorističkim skupinama Osame bin Ladena, onda očekujemo da se zamrznu. O tome smo puno razgovarali s hrvatskom Vladom. Oni su vrlo aktivni u tom pogledu. Dosad nisu ništa sličnoga pronašli. Ne treba nužno očekivati da bi Hrvatska bila ta u kojoj bi se takvi računi čuvali, ali nikad se ne zna. Najvažnije od svega je da se situacija nadzire i eventualno pronađe nešto takvoga. Što se tiče suradnje u pogledu sigurnosti, ona je odlična, nemamo nikakvih primjedbi. Vidjeli ste to uostalom prilikom ulaska u zgradu (policija čuva veleposlanstvo s automatskim puškama, op.a.). Političke odluke hrvatske Vlade su iznimno jake i nema razlike između stavova naših dviju vlada. Međutim, budući da Hrvatska ne mobilizira trupe, neki smatraju da Hrvatska zapravo ne pridonosi kampanji protiv terorizma, odnosno da je rezervirana. Ali to nije slučaj. </p>
<p> • Postoje procjene da bi Irak mogao biti sljedeća meta u ratu protiv terorizma. Pored toga, američki ambasador pri UN-u John Negroponte rekao je, kako prenose agencije, da bi Amerika mogla krenuti protiv terorista koji su se ukorijenili i u Indoneziji, Maleziji, Filipinima. Komentirajte to.</p>
<p>- Veleposlanik Negroponte nije to rekao, već je poslao pismo predsjedniku Glavne skupštine UN-a. U pismu se osvrće na članak 51. Povelje UN-a, u kojemu se ističe da svaka zemlja ima pravo na samoobranu. Nadalje, u tom pismu se ističe da smo još daleko od završetka istrage o tome što se zapravo dogodilo i tko je za to odgovoran. Ne znamo gdje će nas prvotni trag u istrazi odvesti. Postoji mogućnost, dakle, da su i druge grupe i druge zemlje možda bile uključene u terorističke aktivnosti.</p>
<p> U tom kontekstu je onda predsjednik Bush rekao - štoviše, ponovio valjda stotinu puta, da svaka država mora izabrati i da nema utočišta ni za koga. Drugim riječima, ako koja država surađuje s teroristima na bilo koji način, sama se smatra terorističkom. </p>
<p>• UN-ova rezolucija 1373 je postavila međunarodno pravni temelj za američki udar na talibane. Je li taj dokument dostatan? </p>
<p>- Pravni temelj za akciju je članak 51. Povelje UN-a koji se odnosi na pravo države na samoobranu. UN-ova rezolucija koju spominjete zapravo se više odnosi na priznavanje činjenice da je SAD bio napadnut i da ima pravo obraniti se. Povrh toga, iz članka 5. temeljnoga Washingtonskog sporazuma NATO-a proizlazi da napad na svaku pojedinu zemlju članicu Saveza je napad na NATO. UN-ova rezolucija dakle ne bi sama po sebi legitimirala našu operaciju. </p>
<p> • Kolateralne štete, dakle, smrt civila neizbježne su posljedice vojnih operacija. Prema CNN-u, 15 civila je u četvrtak poginulo u i oko džamije u Jalalabadu. Kako civilne žrtve svesti na minimum? </p>
<p>- Naša je vlada istaknula, što je jasnije mogla, da mi nismo u sukobu s narodom Afganistana. Predsjednik je najavio 320 milijuna dolara dodatne pomoći za izbjeglice iz Afganistana. Tome je prethodilo 174 milijuna dolara za te svrhe. Nadalje, već smo počeli s operacijom opskrbe hrane iz zraka i slično. U Afganistanu ciljamo na jasno definirane vojne i terorističke mete, bili to teroristički logori, slike kojih su prikazane i u hrvatskim novinama, bile to radarske postaje, protuzračna obrana, talibanske kontrolne točke i tome slično. Neizbježno je da pri tome ima i civilnih žrtava. Ali bih bio vrlo oprezan prije nego prihvatim brojke o žrtvama, koje dolaze od talibana, odnosno od izvora s afganistanske strane. I ranije u Iraku, ali i drugdje, vidjeli smo na djelu učinke propagande u tom pogledu. Osim toga, vodio bih računa i o tome zbog čega su civili bili tamo. Naime, talibani su namjerno smještali svoju vojnu opremu i pogone usred mjesta napućenog civilima. U SAD-u je ubijeno 6000 civila 11. rujna. Nije bilo nikakvoga strateškoga značenja u tim metama koje su napali teroristi. Ne želimo imati civilne žrtve. Nećemo dopustiti talibanima da se koriste ljudskim štitovima kako bi nas spriječili da se branimo. </p>
<p> • Neki analitičari procjenuju da bi Afganistan mogao postati »novi Vijetnam« za Ameriku. Koliko su realne takve procjene? </p>
<p>- Priroda naše vojne operacije tamo tek se treba vidjeli i potvrditi. Takve su prognoze vrlo hipotetične, zapravo spekulacije. </p>
<p>• Ima i primjedbi, osobito to dolazi od nekih arapskih zemalja, na račun Sjedinjenih Država da operaciju protiv terorista vodi praktički unilateralno, tj. da bi trebali više poraditi na multilateralnom pristupu u ratu protiv terora. Komentirajte to. </p>
<p>- Amerika to uopće ne radi sama, to je očigledno. Nije moje da govorim u ime arapskih država, ali postoji određena tendencija da se unaprijed očekuje negativna reakcija iz arapskoga svijeta. Neke novine u SAD-u također pretpostavljaju takvu reakciju. Nedavno je održan sastanak Organizacije islamskih zemalja u Kataru, na kojima su sudjelovale i vrlo umjerene države, ali i one s kojima je Amerika u lošim odnosima, poput Iraka, Irana. U deklaraciji s te konferencije nisu se spominjali talibani, ali priznata je legitimnost naše samoobrane i naš udar na talibane. Dakako, tamo se govori o još nekim pitanjima, o čemu svatko može pročitati. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Škugor: »Moja savjest je čista - sve srpske zarobljenike prijavili smo Crvenom križu i sproveli u pritvor«</p>
<p>O OSLOBAĐANJU MILJEVACA: U vojničkom smislu akcija je izvedena vrlo profesionalno, a o tome što se zbivalo kasnije, i je li se išta događalo, znam samo iz novina. Tada sam bio pomoćnik zapovjednika za logistiku pa o operativnom dijelu akcije znam malo. Ipak, dok me jedni optužuju da za akciju nisam znao, drugi tvrde da sam bio naredbodavac. Ako za nešto nisam znao, kako sam onda mogao počiniti zločin? </p>
<p>O LAŽNOM GRANATIRANJU ŠIBENIKA: Lažna uzbuna, a ne granatiranje, tada nije bilo ništa neobično. To se zbilo u doba akcije »Maslenica«, kada se očekivao i napad na Šibenik. Kako grad duže vrijeme nije bio napadan, ljudi su se opustili, a djeca su stalno bila na ulicama. Akcija je bila znak opreza građanima, a kao strogo kontrolirana, nije izazvala nikakvu štetu niti stradanja. Pitam se kome danas treba napad na Silvanu Menđušić i zašto sada šute novinarske udruge?</p>
<p>Davor Škugor, nekadašnji pomoćnik zapovjednika 113. brigade Hrvatske vojske za logistiku i sadašnji direktor uspješne tvrtke »Luka-Šibenik«, zasigurno je najprozivanija osoba u Šibeniku kojoj su znani i neznani imputirali sve i sva, počevši od toga da je radio za tajne neprijateljske službe i da je lažno granatirao Šibenik, naredio navodne zločine počinjene u akciji na Miljevcima, do toga da je krivac za pad Dragišića... Ovih dana protiv Silvane Menđušić, novinarke HTV-a, splitske nevladine udruge za ljudska prava podnijele su kaznenu prijavu zbog njena priloga objavljenog na HTV-u 1993. godine u kojem se prikazuje lažno granatiranje Šibenika. Razgovor s Davorom Škugorom zato započinjemo upravo s tom temom s obzirom da se upravo njega proziva za lažno granatiranje. Kako danas, s distance od skoro 10 godina, gleda na taj čin i kako tumači podnošenje kaznene prijave protiv Silvane Menđušić?</p>
<p>- Na početku želim reći da se nerado vraćam u ratno vrijeme jer sve to želim zaboraviti i potisnuti, budući da sam iz rata izišao s teškim ožiljcima. Lažna uzbuna, a ne granatiranje kako su ga neki krstili, nije bilo nešto nenormalno u to vrijeme. Mora se znati da se taj čin dogodio u doba akcije Maslenica, kad se očekivao i neprijateljski napad na Šibenik, a grad je tada, jedno duže vrijeme, bio bez granatiranja. Ljudi su se bili opustili, djeca su stalno bila na ulicama. Sve pješaštvo, dio topništva te dio oklopnih postrojbi bili su na zadarskom bojištu, a meni je valjalo držati crtu obrane. Trebalo je, uz to, razvući što veći broj neprijateljskih snaga kako bi se olakšao posao onima koji su oslobađali Maslenicu. Neka se oni koji me danas prozivaju upitaju gdje su im se u vrijeme napada na Maslenicu nalazila djeca. Ponavljam, ništa se neobično tada nije dogodilo.</p>
<p>Zašto tuže Menđušićku?</p>
<p> Prvo načelo, a to se uči na vojnim akademijama, je nadmudriti i iznenaditi neprijatelja. Lažna uzbuna bila je znak opreza građanima. Najprije su mi za tu akciju lažne uzbune prigovorili iz HDZ-a čiji sam bio član, a potom i tadašnja oporba, a sadašnja vlast. I jedni i drugi imputirali su mi da sam to namjerno napravio pred tadašnje izbore kako bih utjecao na njihov rezultat. Nisu u pravu ni jedni ni drugi. Akcija je bila strogo kontrolirana, nije izazvala nikakvu materijalnu štete i nitko nije stradao. Dakle, nikakvih posljedica nije bilo pa se pitam kome treba stalno prozivanje za tu akciju.</p>
<p>Danas tuže novinarku Menđušić, a ja se pitam čemu to. Ako je netko mislio da akcija lažne uzbune nije bila u redu, zašto nije reagirao nakon te akcije, a ne danas. Što se zapravo time želi postići? Ne mogu, a da se ne upitam zašto nakon napada na Silvanu Menđušić šute novinarske udruge, zašto sad ne reagiraju. Zaboravlja se da i televizija i drugi mediji imaju svoju ulogu u ratu, posebice u propagandi, što se danas odlično vidi na primjeru terorističkih događanja u SAD-u. Antiteroristička akcija krenula je skoro mjesec dana od terorističkog čina, što znači da se vodilo računa o tome da se neprijatelja nadmudri, iznenadi...</p>
<p>• Je li vam netko u to ratno doba, iz vojnih struktura na bilo koji način prigovorio zbog odluke da aktivirate dvije minobacačke granate kao znak uzbune? </p>
<p> - Ne. Tek kasnije se to, ali ne iz vojnih struktura, počelo razvlačiti po medijima i to kako je komu zatrebalo.</p>
<p>• Bilo je to 1992. godine. Gdje ste bili i što ste radili godinu prije u doba šibenskog ratnog podviga u kojem je neprijatelj odbačen, Šibenik obranjen, a uspješna obrana označila je prekretnicu u dotadašnjem načinu ratovanja?</p>
<p>- Rujan 1991. godine zatekao me na mjestu vojnog zapovjednika Kriznog stožera čiji je predsjednik bio Josip Juras. Nakon 1992. godine kad su svi stožeri raspušteni, prešao sam u 113. šibensku brigadu kao pomoćnik zapovjednika za logistiku. Kako sam se kasnije razbolio i završio u bolnici, demobiliziran sam, ali sam se potom na zamolbu sad umirovljenog generala Ante Gotovine vratio u brigadu jer im je trebao netko poput mene, s iskustvom i autoritetom, pa sam zajedno s generalom Damirom Krstičevićem radio na ustrojstvu brigade u kojoj su tada bili ročnici. Dužnosti sam razriješen 15. svibnja 1993. godine s obrazloženjem da razlog razrješenja potražim u političkim strukturama, nakon čega sam se vratio na radno mjesto u tvrtku »Elemes«, a kasnije, 1997. godine, izabran sam za direktora lučkog poduzeća gdje sam i danas direktor.</p>
<p>• Vratimo se u ratnu 1991. godinu. Jeste li se tada sukobljavali s Josipom Jurasom koji vas je kasnije prozivao po novinama? </p>
<p>- Ne. Tada sukoba nije bilo i ništa nije upućivalo da će do toga doći. Prvi put me Juras prozvao u paketu s još trojicom Šibenčana, a meni je imputirao da sam odbio čin HV-a, što je bila obična laž i izmišljotina. Bila bi mi velika čast primiti čin kojeg nisam dobio ni tada, a ni kasnije, iako je iz Šibenika došlo više prijedloga da dobijem čin brigadira. Juras je tada bio pomoćnik ministra obrane, a ja čin nisam dobio. U mojoj vojnoj knjižici, nakon svega što sam napravio za obranu Šibenika, piše samo - motorni mehaničar. Još sam u listopadu 1990. godine krenuo u obranu, a nas je te godine, mora se znati, na prvoj službenoj mobilizaciji obavljenoj pri MUP-u, bilo tek 540. Imali smo na sebi »rebatinke«, tute i kalašnjikove sa 120 metaka. S tim smo bili spremni krenuti u osvajanje vojarni. Ti se ljudi danas uopće ne spominju, nigdje ih nema, svi su zaboravljeni kao da nikad nisu napravili nešto dobro za Hrvatsku. Znalo nam se nametati da nas koji smo došli iz »one« vojske ne vole dragovoljci. To nije točno, što mogu dokazati na svom primjeru i na primjeru Josipa Jukice, Mate Viduke, p. Bože Markovića, Rahima Ademija.</p>
<p>• Vi ste još 1988. godine izišli iz JNA? </p>
<p>- Da, iako sam dvije godine ranije podnio zahtjev za napuštanje jugovojske, ali trebale su mi duge dvije godine da to i ostvarim.</p>
<p>• Jesu li napadi na vas rezultat frakcija u tadašnjem HDZ-u?</p>
<p> - Teško je to reći. Ne mogu ući u sve to i kazati zašto netko nešto radi. Možda netko tim prozivkama pere svoju savjest. Ja svoju nemam od čega prati. Nek' svatko odgovara za ono što je napravio.</p>
<p> • Oslobodilačka akcija na Miljevcima zbila se u lipnju 1992. Nedavno vas je Drago Pilsel u »Latinici« prozvao kao naredbodavca navodnog zločina počinjenog nad 29 zarobljenih pripadnika neprijateljske vojske. Gdje ste bili tada, što ste radili i kakva su Vaša saznanja o toj akciji? </p>
<p>- S obzirom da sam tada bio pomoćnik zapovjednika za logistiku, o operativnom dijelu akcije znao sam samo koliko mi je dužnost dopuštala. Zapovjednik 113. brigade bio je Ivan Bačić. Moji zadaci u operativnom smislu bili su praktički beznačajni. Bio sam zadužen i za logističku pomoć postrojbama. Znam da je jedna bojna brigada tada bila na Miljevcima, druga u skradinskom zaleđu, a treća na vodičkom pravcu. </p>
<p>• U toj akciji zarobljeno je više srpskih vojnika. Znate li što se dogodilo s njima?</p>
<p>- Koliko mi je poznato, svi su uredno evidentirani, prijavljeni Crvenom križu i sprovedeni u vojni pritvor na Kuilinama.</p>
<p>• Jedan bivši vojni dužnosnik rekao mi je da je vidio dokument s vašim potpisom u kojem ste naredili da se zarobljeni i ubijeni neprijateljski vojnici ubace u tzv. Bačića jamu na Miljevcima.</p>
<p>- Baš bih volio vidjeti taj dokument. Uostalom, zašto ga ta osoba ne preda državnom odvjetniku. O akciji Miljevci želim samo reći da je u vojničkom smislu izvedena vrlo profesionalno, a o tome što se zbilo poslije, i je li se išta događalo, znam samo iz novina.</p>
<p> • Čiji je bio zadatak pokupiti i sahraniti, tj. predati tijela poginulih srpskih vojnika?</p>
<p> - Bio je to zadatak postrojbi i bojnih brigada koje su se nalazile na terenu i od kojih je svaka imala svoju zonu odgovornosti.</p>
<p>• Je li Vas netko bio dužan, kao pomoćnika zapovjednika za logistiku, upoznati s takvim incidentom ako bi se on dogodio?</p>
<p>- Dužnost je bila o tome upoznati zapovjednika.</p>
<p>• A zapovjednik potom Vas?</p>
<p>- Ne. Zapovjednik bi o tome, ako se nešto dogodilo, a on o tome bio izviješćen, trebao upoznati više vojne instance. Zanimljiv je taj napad na mene. Sve je krenulo od famoznog pisma kojeg su četiri Šibenčanina - Josip Odak, Ante Dželalija, dr. Boris Zmijanović i Paško Bubalo, ratne 1993. godine uputila tadašnjem predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. U pismu koje je dospjelo u javnost pisalo je da akcija Miljevci ne bi uspjela da sam ja za nju znao. Sad mi više ništa nije jasno. Jedni me optužuju da za akciju nisam znao, a drugi da sam bio naredbodavac. Ako za nešto nisam znao, kako sam mogao počiniti zločin? Nedostaju mi kamenčići da sastavim mozaik svih događanja i napada na mene. Znam tko to radi, ali ne znam tko upravlja napadima.</p>
<p>• Prozivali su Vas da ste krivac i za pad Dragišića u vodičkom zaleđu. Što se tamo događalo?</p>
<p>- Pojma nemam jer tamo nisam ni bio, što se vrlo dobro zna i u svakom se trenu može dokazati. Koliko mi je poznato Dragišiće su čuvali pripadnici 15. Domobranske pukovnije, a netko je za pad tog sela i brda Gradine te za stradanje naših vojnika, optužio mene iako na tom dijelu bojišta nisam ni bio.</p>
<p>• Što je razlog svih tih napada?</p>
<p>- Ne znam. Možda nekome smetaju moji moralni principi, možda i politički stavovi koji su poznati, iako duže vrijeme nisam politički aktivan. Nastojim koliko je to danas moguće živjeti po principu 10 Božjih zapovjedi. Znam samo da nikome nisam zlo učinio, da rat nisam iskoristio za vlastiti probitak. Pitam se dokle će napadi trajati, dokle će se lagati. Znam da sam iz rata izišao s ratnim ožiljcima. U »Oluji« mi je poginuo brat. Tada sam ga mogao prebaciti u neku pozadinsku postrojbu, ali to nisam učinio, jer nisam svojim primjerom htio poticati takve radnje. Jesam li dobro postupio, ne znam. Napadači koriste javnost, a meni se ne pruža prilika da odgovorim na optužbe. U »Latinici« nije pročitano moje pismo pa ću sad tužiti urednika Denisa Latina i novinara Dragu Pilsela koji me optužio za ratni zločin i ne trepnuvši.</p>
<p>• Rat je davno završio, a heroja nigdje. Kako Vi gledate na tu činjenicu i tko su po Vama istinski heroji šibenskog rata?</p>
<p> - Za mene su istinski heroji rata svi oni koji su bili na prvoj službenoj mobilizaciji 1991. godine, dakle oni koji su se i prije početka rata stavili na raspolaganje. Da je netko htio da imamo heroje, imali bismo ih, ali očito nije. No, mora se znati da svaki rat iznjedri svoje heroje, a tako je bilo i u našem, pa se treba zapitati zašto nitko ne zna za naše istinske borce.</p>
<p>• Jeste li danas član HDZ-a?</p>
<p>- Jesam.</p>
<p>• Je li točno da ste svojedobno bili suspendirani?</p>
<p>- Da, zbog sukoba s Josipom Jurasom.</p>
<p>• Koja Vam je bila najveća dužnost?</p>
<p>- Član Predsjedništva ŽO HDZ-a.</p>
<p>• Može li se reći da su najžešći napadi na Vas krenuli otkad ste postali direktorom šibenske »Luke«?</p>
<p>- Svakako. Zapravo, koincidencija je da su najjači napadi krenuli otkad sam izabran za direktora i za predsjednika Udruge dragovoljaca Domovinskog rata. Tada su krenule lavine monstruoznih optužbi i tko zna dokle će to trajati.</p>
<p>• Koliko je sve to utjecalo na obnašanje dužnosti prvog čovjeka »Luke«?</p>
<p>- Mnogo. Trebalo je stalno poslovnim partnerima objašnjavati što se u ratu događalo jer se i oni s pravom pitaju s kim posluju. Ljudi me poznaju godinama i znaju što sam u stanju uraditi, a što ne. Povjerovali su mi pa je danas »Luka« uspješna tvrtka bez financijskih dubioza i s dosta posla. Možda i to nekome smeta? Danas više i ne znam za što me sve nisu optuživali, bio sam im državni neprijatelj, radio sam za desetak tajnih službi. Ispada da sam nadnaravno biće kad sam sve to mogao raditi istodobno. U ovom trenu ne želim govoriti o imenima onih koji mi to rade, jer prvo želim prikupiti potrebnu dokumentaciju za argumentiran istup u javnosti. Ne želim biti kao oni koji me danas neargumentirano prozivaju. Ne želim nipošto biti kao oni.</p>
<p>Na Miljevcima su ubijeni samo Hrvati, o tim ljudima danas nitko ne piše</p>
<p>• Za navodne zločine na Miljevcima prvi put ste prozvani u »Globusu«. Mario Barišić Vas je optužio da ste zajedno s Željkom Maglovom organizirali izvlačenje srpskih zarobljenika iz vojnog pritvora Kuline kako bi pokopali svoje mrtve, a potom naredili da se i oni ubiju i bace u jamu.</p>
<p>- Tako je. S »Globusom« se tužim na sudu već dvije godine. Optužili su me za to iako postoji uredna dokumentacija o tome da je 19 zarobljenih pripadnika neprijateljske vojske razmijenjeno u Kerestincu. O tome postoji dokument kojeg će, vjerujem, sudu predati Ministarstvo obrane. Ti su ljudi živi što se može dokazati, a Pilsel me optužuje da sam naredio ubijanje drugih 29 zarobljenika. Kojih, ne znam. Za one koji me napadaju nema nikakvih posljedica, a meni preostaje da pravdu potražim na Sudu jer vjerujem u pravnu državu. Najprije vas netko javno oblati, a onda vi u tišini dugo i dugo vodite sudski spor. I kad pobijedite, to se u javnosti jedva zabilježi i jedva netko pročita. Napadači su u prednosti jer mogu puno lagati, a ja ih ne mogu sve sudski procesuirati. O Bačića jami, saznao sam iz novina. Zanimljivo je da nitko od novinara ne piše o zločinima koje su četnici počinili baš na području Miljevaca, dok je sedam tamošnjih sela bilo okupirano. Jeste li znali da je Ivan Vlaić rođen 1924. godine izboden nožem kod svoje kuće dok je čuvao ovce, a ubijen je pred očima supruge. Šime Lovrić (61) ubijen je 16. travnja 1992. godine u svojoj kući iz vatrenog oružja. Bio je posve slijep. Dalje, Vinko Galić (43) ubijen je 2. listopada 1991. iz vatrenog oružja. Bio je napola gluhonijem. Marija Mazalin (67) ubijena je 13. ožujka 1992. godine iz vatrenog oružja. Paško Kozić (71) najprije je mučen, a onda ubijen 26. veljače 1992. Mate Dević (78) ubijen je ručnom bombom 7. ožujka 1992. godine. Mate (71) i Marija Bačić (68) ubijeni su u svojoj kući iz vatrenog oružja 12. siječnja 1992. godine. Mate je ubijen nožem, a Marija vatrenim oružjem. O tim ljudima nitko ne piše. Nedavno sam pročitao da je HV na Miljevcima ubijala srpske civile. Tamo srpskih civila nije bilo, samo hrvatskih.</p>
<p>Umjesto da se ponosimo 113. brigadom, ispada da je ona puna zločinaca</p>
<p>• Vaša je supruga nakon što Vas je Barišić optužio za navodne zločine, devet dana štrajkala glađu. Očito svi ti događaji ostavljaju posljedice i na Vašu obitelj?</p>
<p>- Kako da ne. Narušen je moj osobni i poslovni ugled, a pati i moja obitelj. Supruga u jednom trenutku nije mogla suzbiti emocije pa je štrajkala glađu. Optužba u »Globusu« je bila monstruozna, a nakon nje sam sad prozvan i kao naredbodavac zločina nad 29 zarobljenih srpskih vojnika. Očito sam se zamjerio političkoj garnituri. Prozvali su me kao neprijatelja države, rušitelja HDZ-a. Nekome je trebalo da u ovom gradu sruši jedan moralni stup, a ja za sebe tvrdim da sam takav. Nikom nisam ostao dužan i nitko me ni za što ne može ucjenjivati jer se u ratu nisam okoristio. Pojedinci žele uzeti pravdu u ruke i samo što ne izriču godine zatvorske kazne. Nitko od novinara ne diže glas protiv tih metoda i optužbi, a neki kao da se natječu u tome tko će više razoriti moral ovog naroda. Pitam se tko bi sutra išao u rat da država opet bude ugrožena. Za to sam da svatko odgovara za ono što je napravio u ratu, ali moraju se uvažavati i sve okolnosti koje su dovele do nečasnog događaja. Ne može se proganjati cijela populacija kao što se to radi danas. Danas smo u situaciji da više nema legendarne 113. Šibenske brigade. Ne zna se tko ju je stvarao, koje su njene zasluge, a podsjećam da je to bila jedna od rijetkih postrojbi koja nije tražila ničiju pomoć. Čak nas je i neprijatelj u dva navrata nakon akcija na Kupresu i južnom bojištu krstio pridjevom »legendarna i slavna šibenska brigada«. Ta je brigada oslobodila Miljevce i sedam tamošnjih sela, što je bilo prvi put da je u Hrvatskoj od početka rata oslobođeno tako veliko područje. Umjesto da se ponosimo takvom brigadom koja je zlatnim slovima trebala biti upisana u povijesne knjige, netko se brine da tako ne bude pa će na kraju još ispasti da je 113. bila zločinačka brigada. Je li netko u njoj napravio neku nepodopštinu, ne znam i neka o tome govori i prosuđuje sud. U svakoj vojsci imate nepodopština, onoga što nije u skladu s moralom i zakonom, ali se ljaga ne smije bacati na cijelu brigadu kao što se to danas čini. Jer, već sutra će doći red na slavnu četvrtu, pa devetu brigadu...</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Cijepite se, jer lijeka i dalje nema!</p>
<p>Ove je godine kupljeno 400.000 doza cjepiva protiv gripe, jer je lani nastala prava navala pa su se morale dokupljivati nove količine. Ni ove se godine ne očekuje velika epidemija, jer i dalje cirkuliraju isti tipovi gripe. Očekuju se, dakle, virusi Nova Kaledonija, Moskva i Sečuan</p>
<p>Cjepivo protiv gripe stiglo je u Hrvatsku, vakcinacija će početi sljedećeg tjedna i vjerojatno potrajati do sredine studenoga. Poučeni lanjskim iskustvom, kada je nastala prava navala za cijepljenjem (u velikoj mjeri bila je uzrokovana katastrofičnim najavama u novinama!), hrvatski epidemiolozi ove su godine nabavili 400.000 doza cjepiva i tako za punih 50.000 premašili lanjsku narudžbu, ali ne i potrošnju. Usprkos strahu od opake gripe, lani ipak nije potrošeno svih 350.000 kupljenih doza.</p>
<p>Ovogodišnje cjepivo pruža zaštitu od dva virusa gripe tipa A i jednog tipa B: Nove Kaledonije (H1N1), moskovskog (H3N2) te virusa B (Sečuan), saznajemo od epidemiologa prof. dr. Berislava Borčića. Sastav ovogodišnjeg cjepiva u potpunosti odgovara sastavu prošlogodišnjeg, što znači da virus gripe zasad nije mutirao i vjerojatno neće. Ova tri virusa gripe zajedno cirkuliraju svijetom od 1977. godine, s tim da svake godine jedan od njih dominira. Posljednjih godina dominantan je virus izoliran u Novoj Kaledoniji, svojedobno nazivan i pekinškim virusom gripe.</p>
<p>»Cijepljenje će, kao i dosad, biti besplatno za ugrožene skupine bolesnika, dakle one s kroničnim dišnim bolestima, srčanim bolestima, poremećajem bubrežne funkcije, dijabetesom mellitusom i za one kojima je oslabljen imunitet«, objašnjava prof. Borčić. Besplatno se mogu cijepiti i zdravstveni radnici, a svi ostali platit će cijepljenje protiv gripe 46 kuna.</p>
<p>Cjepivo je djelotvorno, ali pruža zaštitu samo jednu sezonu. Zato je i potrebno cijepiti se svake godine iznova. Osim kroničnim bolesnicima, preporučuje se i starijim osobama, a ako se osobe starije od 65 godina cijepe na vrijeme, vakcinacija je učinkovita u 70 do 90 posto slučajeva. Naravno, samo pod uvjetom da u Hrvatsku dođe jedan od tri spomenuta virusa.</p>
<p>Sezona gripe traje svake godine od sredine siječnja do sredine ožujka. Lani je gripa u Hrvatskoj bila prilično blaga i nije zabilježena veća epidemija, velikim dijelom i stoga što se mnogo ljudi cijepilo. Epidemiolozi ni ove godine ne predviđaju da će oboljeti velik broj ljudi.</p>
<p>Gripa je virusna infekcija koja uzrokuje visoku temperaturu, curenje nosa, kašalj, glavobolju i osjećaj bolesti te upalu ovojnice nosa i dišnih putova. Iako je mogu uzrokovati mnogi respiratorni virusi, zimske epidemije gripe najčešće uzrokuju virusi tipa A i B. Zaraza se širi udisanjem inficiranih kapljica, koje oboljeli iskašljavaju ili iskišu. Simptomi se obično javljaju već 24 do 48 sati nakon infekcije, a mogu početi iznenada. Stručnjaci naglašavaju da su visoke temperature i groznica koje tresu oboljele potpuno normalni simptomi gripe, kao i razna oboljenja dišnog sustava koja često potraju i nakon što gripa prođe. Virus se, naime, razmnožava na sluznici dišnih putova, točnije - razara ih. Zato nije neobično da gripozna osoba oboli i od bronhitisa koji može potrajati i tjednima nakon što gripa prođe.</p>
<p>Lijeka protiv gripe nema, zbog čega se i preporučuje cijepljenje, najviše ugroženim skupinama stanovništva. S obzirom na to, bolest je najlakše preboljeti tako da se nekoliko dana preleži u krevetu. Ne samo zato što se organizmu lakše boriti protiv virusa kad nije izložen dodatnim naporima, već i zato da se izbjegnu komplikacije. Nakon dva do tri dana simptomi slabe i nestaju, a snižava se i dotad povišena temperatura.</p>
<p>Simptomi se mogu olakšati uzimanje vitamina C i sredstvima koja ublažuju nadraženost grla i(li) snižavaju temperaturu. Antibiotici ne liječe gripu i nikako ih ne treba uzimati! Liječnici ih prepisuju samo oboljelima kojima se gripa zakomplicirala. Antibiotici ne djeluju protiv gripe (a ni protiv prehlade!), jer obje bolesti uzrokuju virusi, a antibiotici djeluju protiv bakterija.</p>
<p>Prehlade i viroze često se »miješaju« s gripom jer su im simptomi slični. Početak gripe i prehlade doista su slični jer se i kod prehlade prvo javlja neugodan osjećaj u grlu i nosu. Kasnije oboljeli počne kihati, curi mu nos i osjeća se bolesno, no tjelesna temperatura obično se ne povisuje, iako u početku može biti neznatno povišena. Može se javiti i iscjedak iz nosa, a mnogi počnu i kašljati, no većina simptoma prehlade uglavnom nestaje u roku od četiri do najviše desetak dana.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>U svijetu 300.000 djece s oružjem</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Trenutačno 300.000 djece sudjeluje u oružanim sukobima, te je izloženo mučenju, maltretiranju ili seksualnom zlostavljanju čime se krše njihova ljudska prava. Ovaj poražavajući podatak iznio nam je Edin Tuzlak tajnik Ureda Amnesty Internationala Hrvatske prilikom potpisivanja peticije za potpis i ratifikaciju dodatnog protokola na UN-ovu konvenciju o pravima djeteta u vezi sa sudjelovanjem djece u oružanim sukobima. Ova peticija, kojom je unatrag šest mjeseci prikupljeno više od tisuću potpisa upriličena je ove subote na zagrebačkom Cvjetnom trgu. »Iako hrvatska Vlada nema ništa protiv ove inicijative želimo pridonijeti tome da se ovaj dokument što hitnije potpiše i ratificira i u našoj zemlji«, naglasio je Tuzlak dodavši da je spomenuti dokument dosad potpisala 81 država a ratificirale su ga samo Kanada, Sri Lanka, Španjolska i Portugal. Kako doznajemo akcija potpisivanja peticije nastavit će se diljem Hrvatske sve do 20. studenog kada je Međunarodni dan prava djeteta. U Uredu Amnesty International Hrvatske nadaju se da će do tada sakupiti nekoliko tisuća potpisa podrške koje će onda prezentirati Ministarstvu rada i socijalne skrbi. »Planiramo i niz akcija protiv kršenja ljudskih prava koja se već događaju bombardiranjem civilnih ciljeva u Afganistanu. Uskoro ćemo uputiti i otvoreno pismo Vladi i predsjedniku Stjepanu Mesiću zbog nekritičkog pristupanja antiterorističkoj koaliciji čime se pridonosi militarističkom imidžu Hrvatske« istaknuo je Tuzlak. Ujedno je upozorio i na kako je rekao skandalozno ponašanje hrvatske vlasti prema Dalaj Lami koji bi uskoro trebao posjetiti našu zemlju. U Sloveniji, napomenuo je Tuzlak Dalaj Lamu dočekuju i predsjednici republike, vlade i parlamenta te ministar vanjskih poslova dok kod nas još nitko nije pokazao interes za takav čin. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Igračka po igračka - dječji muzej</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Nevladina udruga Heureka u subotu je na Cvjetnom trgu organizirala akciju za sakupljanje predmeta za zbirku budućeg dječjeg muzeja. Gradonačelnik Milan Bandić među prvima se odazvao ovoj akciji donijevši keramičku figuricu šestinskog para. »Čast mi je da sam i ja mogao sudjelovati simboličnim darivanjem buduće zbirke dječjeg muzeja« rekao je tom prilikom Bandić, zaželjevši akciji mnogo uspjeha. Podršku prikupljanja predmeta za djecu dali su između ostalih i pjevačica Ivana Plechinger kao i glumac Kristijan-Kiki Ugrina. »Skupljamo stare igračke, školski pribor, gramofone, ukrase, bicikle i kućanske predmete koje ćemo, nadam se, uskoro moći izložiti u muzeju. Zadovoljni smo odazivom građana od kojih su neki pohitali kući po zanimljive predmete vidjevši naš štand«, rekla je Irena Sertić predsjednica Heureke. Kako smo doznali Heureka uskoro planira organizirati i izložbu »Muzej koji se sakrio« koja će od 19. listopada do 18. studenog biti otvorena u Paromlinu. To će biti prva interaktivna izložba za djecu i mlade u Hrvatskoj koja će obraditi edukativnu temu o muzejima. Gost izložbe bit će i brooklynski dječji muzej koji će se predstaviti izložbom »Global shoes«. Svi zainteresirani mogu zanimljive predmete za muzej i dalje donositi u prostorije Heureke, Prilaz Gjure Deželića 51. O Udruzi se može doznati nešto više i na adresi www.heureka.hr. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Ujedinjene note Zagreba!</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Gitare, saksofoni, harmonike, flaute, violine... svi su ti instrumenti u subotu prijepodne u zagrebačkom središtu sudjelovali u pravom malom koncertu na otvorenome. I dok su neki ulični svirači kao dijelovi tog svojevrsnog filharmonijskog orkestra, poput »profića« (neki to i jesu) nastupali s notama pred sobom, drugim je »mužikašima« tek bio cilj slabašnim glazbenim umijećem uloviti pokoju kunu. Zagrepčane i njihove goste koji su nesvakidašnje toplo listopadsko vrijeme iskoristili za kavicu i šetnju »na špici«, nisu smetali ni jedni ni drugi. Dapače...</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Bandić obišao zapadni dio Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sa suradnicima je u subotu posjetio gradske četvrti Stenjevec, Podsused-Vrapče i Črnomerec. Prilikom posjeta gradilištu podvožnjaka u Škorpikovoj ulici obećao je da će podvožnjak biti dovršen za desetak dana, a svi radovi na okolnom području do kraja godine.</p>
<p>Bandić je obišao i Kostanjek, najveće klizište u Zagrebu te istaknuo potrebu njegove hitne sanacije. Klizanje terena, prema Bandićevim riječima, ugrožava 500 kuća na tom dijelu Medvednice kao i objekte poduzeća CIOS i nekadašnje cementare koji se nalaze ispod klizišta.</p>
<p>Za vrijeme posjeta kamenolomu Podsusedsko Dolje i livadi Ponikve istaknuta je i potreba razvoja izletničkog turizma.</p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Princ Charles večerao s bratom Osame bin Ladena </p>
<p>LONDON, 13. listopada</p>
<p> - Britanski prijestolonasljednik princ Charles prije dva je tjedna večerao s bratom Osame bin Ladena, objavio je u subotu londonski Daily Telegraph. Bakr bin Laden bio je prinčev gost na večeri na imanju Highgrove prije 14 dana, potvrdila je glasnogovornica britanskog prijestolonasljednika. </p>
<p> Večera je bila namijenjena potpori oxfordskog Centra za islamske studije. Taj centar financira saudijska obitelj Bin Laden, a večera je bila dogovorena mjesecima prije terorističkih udara na Sjedinjene Države 11. rujna. Bakr bin Laden jedan je od 52 braće i sestara Osame bin Ladena, a sa zloglasnim bratom nije progovorio ni riječi već sedam godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Azbestna panika</p>
<p>Spasitelji koji prekopavaju po ruševinama WTC-a možda udišu azbest, izjavili su znanstvenici iz »Environmental Protection Agency«. Agencija upozorava spasitelje da obvezno presvuku odjeću prije nego odu kući i da se tijekom posla više oslanjaju na ventilatore nego na maske. Udisanje azbesta može, naime, uzrokovati azbestozu i rak pluća, uključujući rijetku, ali smrtonosnu formu zvanu mesotheliom. Odakle azbest?</p>
<p>Materijal koji je sadržavao 20 posto azbesta korišten je za izolaciju čeličnih greda sve do 40. kata kod gradnje prvog tornja WTC-a. Njegova upotreba je napuštena zbog rastućeg straha od učinaka po zdravlje. S obzirom da dio prašine u ruševinama sadrži više od jedan posto azbesta, definira se kao materijal koji sadrži azbest.</p>
<p>Smrt vreba i na više od tri posto ljudi u Europi, koji će umrijeti od bolesti izazvanih azbestom. Usprkos restrikcijama na upotrebu azbesta, uvedenu prije 30 godina, čak 30.000 novih slučajeva raka povezanih s azbestom svake se godine pojavi u industrijaliziranim zemljama, a brojke su u porastu.</p>
<p> Razlog je toga što se slučajevi trovanja azbestom, uzrokovani tijekom vrhunca upotrebe azbesta u industrijaliziranim zemljama, tek sad počinju doista pojavljivati, jer riječ je o tumoru koji se pojavljuje čak i 30 do 40 godina nakon izlaganja azbestu. Smrtonosni tip tumora pluća mesothelioma se skoro jedino pripisuje azbestu. Do toga mogu dovesti čak i male koncentracije azbesta u plućima. (N. K.)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Gibraltar ostao bez članstva u Uefi </p>
<p>PRAG</p>
<p> - Dugogodišnji snovi Gibraltara o uključivanju u obitelj Uefe neuspješno su okončani na Kongresu krovne nogometne organizacije Starog kontinenta u Pragu.</p>
<p>Uefa je odlučila da nove članice Uefe mogu postati samo zemlje koje priznaju Ujedinjeni narodi. To se ne odnosi na Englesku, Škotsku, Wales, Sjevernu Irsku, te Farske otoke, koji nisu članovi UN-a, ali su članovi Uefe. </p>
<p>Gibraltar se pokušao priključiti Uefi i na »mala vrata«, želivši uključiti tek juniorske momčadi i žensku reprezentaciju u međunarodnu konkurenciju, međutim Španjolci su oštro protestirali najavivši bojkot u svim natjecanjima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zbogom ludim kravama!</p>
<p>Zaštita od kravljeg ludila i ljudske varijante bolesti je ipak moguća. Cjepivo bi jednog dana moglo poraziti bolest kravljeg ludila u stoke pa čak i zastrašujućeg ljudskog oblika te bolesti. Životinjska cjepiva omogućit će istrijebljenje kravljeg ludila s europskih farmi jednom zauvijek. Istraživači su došli do prvog dokaza da bi bilo moguće cijepiti ljude protiv Creutzfeldt-Jakobsove bolesti.</p>
<p>Dosad su mnogi znanstvenici mislili da je nemoguće cijepljenje protiv kravljeg ludila i CJD i to zato što bi antitijela protiv nenormalnih proteina trebala prepoznati i normalni prion, uzrokujući da tijelo napadne svoje vlastito tkivo.</p>
<p>Ali najnovije istraživanje sugerira da to možda nije tako. Ubrizgani u oplođeno jajašce, geni omogućuju miševima da stvaraju antitijela od rođenja. Iako nitko ne razmišlja o genetskim inženjeringu na ljudima kako bi se napravila antitijela, eksperiment je dokazao da antitijela zasnovana na cjepivu mogu funkcionirati.</p>
<p>Molekule normalnog prion proteina prirodno se spajaju jedna s drugom. Antitijela su zatvorena u točki u kojoj se »nevaljali« prioni također pridružuju dok preokreću normalne prione u formu koja izaziva bolest. Ako se može u cijelosti razbiti formacija tog stadija posredovanja, mogla bi se spriječiti bolest. A čini se da to antitijela i rade.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ni muškarci nisu imuni na rak dojke</p>
<p>Dojka muškaraca je rudimentirani organ, relativno neosjetljiv na hormonalne utjecaje. Kod žena je dojka složeno građen organ vrlo osjetljiv na hormonalne utjecaje. Zato su ženine dojke vrlo osjetljive i sklone patološkim promjenama, ali činjenica je da ni muškarci nisu imuni na tu opaku bolest. Štoviše, muškarci su tako prestravljeni idejom da bi mogli imati rak dojke da skoro polovica od onih koji se razbole umru jer im je previše neugodno tražiti liječenje.</p>
<p>Drugi jednostavno odbijaju vjerovati da su dobili ovu bolest, čak i nakon postavljene dijagnoze. Ironija je da se o raku dojke doista puno govori i piše u posljednjih desetak godina, ali su sve kampanje uglavnom orijentirane na žene, gotovo se nigdje ne kaže da rak dojke pogađa i muškarce. Iako je rak dojke stotinu puta češći kod žena nego u muškaraca, dakle, iako ova bolest najviše pogađa žene, ipak onaj jedan posto ukupnog broja oboljelih otpada i na muškarce. Čini se da je riječ o zanemarivom postotku, međutim, ono što je alarmantno jest činjenica da u postocima mnogo više muškaraca nego žena umire od te bolesti.</p>
<p> Naime, rak dojke ubije gotovo polovicu muškaraca kojima je dijagnosticiran, a za to doista nema razloga, jer muški rak dojke izlječiv je baš kao i ženski, ako se pomoć zatraži na vrijeme. Nažalost, kod muškaraca, kada i ako uopće zatraže pomoć, bolest je najčešće već uznapredovala i na druge dijelove tijela.</p>
<p> Prema nekim podacima rak dojke u muškaraca predstavlja veći tabu nego bilo koja spolno prenosiva bolest. Tako postoje slučajevi u kojima je pacijent toliko prestravljen idejom da ima rak dojke da radije počini samoubojstvo nego da se suoči s bolešću. Drugi pak nailaze na nerazumijevanje okoline pa je najuobičajenija reakcija na vijest da muškarac ima rak dojke: »Šališ se«.</p>
<p>Točan uzrok raka dojke u muškaraca, baš poput onog u žena, nije točno utvrđen, iako se zna za nekoliko rizičnih čimbenika koji mogu biti pogodni za razvoj bolesti. Primjerice, muškarci koji su bili izloženi ponavljanim zračenjima, posebice dok su bili mladi, u većem su riziku od dobivanja raka dojke.</p>
<p>Jednom dijagnosticirani rak dojke u muškarca liječi se kao i u žene, što znači da se uklanja inficirano tkivo dojke. Presudno je rano traženje pomoći, jer, što se ranije otkrije rak, to su veći izgledi za njegovo izlječenje. Razvijanje svijesti o tome da i muškarac može bolovati od raka dojke nužno je kako bi se muškarci prestali previše ignorantski odnositi prema tom problemu. Za one koji obole od njega, ignorancija može značiti smrt. (Priredila N. K.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="13">
<p>Prvi muzej na arheološkom lokalitetu</p>
<p>Za desetak dana bit će poznati rezultati natječaja za arhitektonsko-urbanističko rješenje Muzeja Narona. Osim Muzeja podignutoga nad antičkim Augusteumom, u kojem će »in situ« biti postavljene u hramu pronađene statue julijevsko-klaudijevske dinastije, projekt obuhvaća i arheološki park u kojem će se moći razgledati bedemi Gornjega i Donjega grada, dvije starokršćanske bazilike, dvije ville rustice, Erešova kula i drugi dosad istraženi objekti rimske Narone, </p>
<p>u kojoj su otkriveni i neki helenistički nalazi te pretpovijesni sustav putova </p>
<p>Sredinom minuloga tjedna (10. listopada) okončan je u srpnju raspisan arhitektonsko-urbanistički natječaj za »Muzej Narona, Vid-Metković«. No, kome će od šezdesetak sudionika, pripasti prva nagrada koja podrazumijeva i izvedbu, odnosno gradnju muzeja prema projektu što je odabran, znat će se tek 18. listopada kada bi ocjenjivački sud trebao donijeti odluku. Kako je riječ o vrlo delikatnom zadatku - gradnji muzeja nad arheološkim lokalitetom, koji je ipak bio izazovan za tako velik broj arhitekata, to je velika i odgovornost ocjenjivačkog suda u kojem su: dogradonačelnik Metkovića Ivan Gabrić (predsjednik), prof. dr. Vladimir Bedenko, Ante Kuzmanić, Vinko Ivić, Vladimir Kasun, Zehra Laznibat, Eligio Legović, prof. dr. Emilio Marin, Matko Vetma i Neno Kezić.
Osobitost ovoga projektnog zadatka je u tome što se natječajem traži rješenje ne samo za muzejsku zgradu, već i arheološki park kojim bi bili obuhvaćeni brojni naronitanski nalazi što se prostiru na različitim lokacijama današnjega mjesta Vid (4 kilometra udaljenog od Metkovića), koji se u razdoblju antike zvao Narona. Pozicionirana uz rječicu Norin, zapravo negdašnji tok Neretve, što posvjedočuje da je bila na značajnom trgovačkom putu prema unutrašnjosti, Narona nam se danas otkriva impozantnim nalazima, koji svoju zaštitu moraju naći u muzejskom postavu. No, u Naroni (Vidu) pruža se i nesvakidašnja mogućnost da se najznačajniji dio nalaza - 16 mramornih statua julijevsko-klaudijevske dinastije - postavi in situ u Augusteumu (hramu u kojem su i nađene 1995. godine), iznad kojeg bi se trebalo nadviti novo muzejsko zdanje.</p>
<p>U nas će to biti prvi slučaj gradnje muzeja na arheološkom nalazištu, iako bilježimo i primjer da je unutar Muzeja grada Zagreba tijekom adaptacije zdanja i arheoloških istraživanja unutar kompleksa otkriveno pretpovijesno nalazište, dijelovi kojega su uključeni u novi postav muzeja. Iako ni to nije bilo jednostavno rješenje (zbog kompliciranih metoda restauracije, konzervacije, pa i slojevite prezentacije), naronitanski je slučaj, vjerojatno još kompliciraniji.</p>
<p>Formiranje muzeja na arheološkim nalazištima, zapravo, je relativno nova pojava i u svijetu, unatoč tomu što je UNESCO još pedesetih godina prošloga stoljeća dao preporuku za osnivanjem muzeja upravo nad otkrivenim arheološkim ostacima. Kako je riječ o nalazima in situ, takvi su muzeji nazvani site-museum (muzeji na lokalitetu). Ustvari, oni su više-manje tek arheološki parkovi, poput Andautonije (Ščitarjevo) kraj Zagreba, Aquae Iasae (Varaždinske toplice), Nesactiuma (Vizače u Istri) ili Salone. U njima su prezentirani arheološki ostaci arhitekture, te brojni sarkofazi, ali su sitniji nalazi s tih lokaliteta pohranjeni u dislociranim muzejima (Arheološki muzej u Zagrebu, Zavičajni muzej Varaždinske toplice, Arheološki muzej Istre, Arheološki muzej Split).
U Saloni je, doduše, još don Frano Bulić na ulazu u lokalitet sagradio Tusculum, zgradu za potrebe arheologa, koja se danas koristi i kao čuvaonica spomenika. To, međutim, nije muzej, a pogotovo ne onakav kakav bi trebao biti sagrađen u Vidu.</p>
<p>Naronitanski muzej trebao bi biti podignut nad Augusteumom tako da rimski hram s kipovima cara Augusta, carice Livije i drugih pripadnika carske obitelji i rimske aristokracije bude prezentiran kao glavna izložbena dvorana muzeja. Taj dio muzeja trebao bi prema muzeološkoj koncepciji dr. Emilia Marina pokazati »uspon i pad jednoga carstva«. (Ne treba, naime, zaboraviti da su skulpture odsječenih glava srušene i hram zatrpan u 4. stoljeću, ali su nam nalazi gotovo intaktno sačuvani, jer se na tom mjestu već u ranokršćanskom razdoblju prostiralo groblje.) </p>
<p>Osim Augusteuma, s prezentacijom nalaza in situ, unutar zgrade muzeja trebao bi se naći i dio rimskog Foruma (ispod razine kojeg su nađeni helenistički ostaci), što se pruža pred hramom, zatim negdašnja kuća Plečaš, priljubljena uz Augusteum (koji je iskopan u Plečaševim štalama) te lokalitet zvan Gornje njive, koji se nalazi na uzvisini tik iza hrama (ukupno 800 četvornih metara površine). U tim prostorima treba osigurati stalni postav, koji bi građom pokazivao osmostoljetni kontinuitet življenja na lokalitetu Narona, te prostor za povremene izložbe, gdje će se prezentirati budući nalazi s naronitanskih lokaliteta koje tek treba istražiti ili gostujuće izložbe. </p>
<p> Dijelom muzejskog kompleksa trebao bi postati i prostor stare škole (oko 170 četvornih metara) u kojem se već i danas prezentira dio naronitanskih nalaza, te čuvaju brojni pronađeni ulomci arheološke građe. U toj zgradi trebala bi i dalje funkcionirati muzejska čuvaonica, a njoj bi trebalo dodati dobro opremljenu preparatorsko-konzervatorsku radionicu. Muzej će, dakako, imati i radni dio sa sobama za kustose, priručnu knjižnicu i dokumentacijski centar. Uz recepciju, garderobu i prostor za vodičku službu, u muzeju će se nalaziti i muzejska prodavaonica i kafeterija. A predviđen je i apartman za goste-istraživače lokaliteta u jednom od ruralnih objekata iz 18. stoljeća.</p>
<p>Naronu, naime, treba još istraživati i iskapati, što baš nije jednostavno s obzirom na to da se na tom značajnom antičkom lokalitetu razvilo naselje Vid. Osim toga veliki su dijelovi Narone potopljeni, pa su aluvijalni nanosi moćne rijeke zatrpali dijelove antičkoga grada. Za očekivati je stoga da se jednoga dana pronađe i teatar u kojem je Gaj Julije Marcijal priredio »teatarske igre« što ih spominje jedan pod pronađenih natpisa. Iz njih saznajemo da su u Naroni postojale i zimske terme te Liberov hram. Za svime time još treba tragati, a istovremeno čuvati već pronađeno. </p>
<p>Upravo stoga želi se u okviru arheološkoga parka prezentirati i ostale nalaze Narone. Stoga natječaj nije samo arhitektonski nego i urbanistički. Prostorno, naime, treba povezati pojedinačne značajne nalaze koji su in situ, konzervirati ih i prezentirati pod vedrim nebom ili u zatvorenim prostorima. Na natjecateljima je da se odluče za neku od tih varijanti i prema potrebi uz glavnu muzejsku zgradu, u kojoj mogu na autentičnom mjestu stvoriti iluziju antičkoga ambijenta, na određenim mjestima predvide i paviljonska zdanja koja bi bila u funkciji »muzeja na lokalitetu«.</p>
<p>Arheološkim parkom trebaju biti obuhvaćeni: starokršćanska bazilika na mjestu crkvice sv. Vid, gradski bedemi u Gornjem i Donjem gradu, rimski forum, starokršćanska bazilika i rimska villa rustica u Erešovim barama, starokršćanska bazilika na trasi vodovoda (djelomično istražena), villa rustica uz bedeme Gornjega grada (djelomično istražena), Erešova kula (kao prvi naronski i hrvatski muzej s nizom ugrađenih natpisa) kao i brojne druge zgrade u čija su pročelja ugrađene naronitanske spolije.</p>
<p>Pred mostom preko rječice Norin, što vodi do mjesnoga trga (Forum) i Augusteuma, predviđeno je parkiralište za pedesetak automobila i pet autobusa. Do Vida (Narone), kao nekoć sustavom pretpovijesnih putova, a kasnije rimskim cestama na trgovačkim pravcu prema unutrašnjosti, i danas se mnogo putuje - prema Međugorju. Na tom frekventnom pravcu i sada mnogi staju u Vidu. </p>
<p>Kada tu bude muzej, još će više gostiju svraćati kako bi tu vidjeli senzacionalne statue koje su najbrojniji i najznačajniji sačuvani nalaz rimske julijevsko-klaudijevske dinastije. S nestrpljenjem se stoga očekuje otvaranje natječajnih radova te odluka ocjenjivačkog suda. A onda, naravno, i početak gradnje Muzeja Narona, koji će velikim dijelom, baš kao i natječaj, financirati Grad Metković.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Puccini u zagrebačkom HNK-u</p>
<p>Opere Giacoma Puccinija (Sestra Angelica, Gianni Schicchi), pod dirigentskom palicom Tomislava Fačinija i u režiji Stephanie Jamnicky premijerno će se na daskama HNK u Zagrebu izvesti 20. listopada, a prije toga će se moći pogledati u nedjelju 14. listopada kada je ulaz slobodan. </p>
<p>Cjelovečernji Triptih (Plašt, Sestra Angelica i Gianni Schicci), sastavljen od tri, po sadržaju i stilu veoma različite jednočinke, Giacomo Puccini pisao je u vrijeme Prvoga svjetskog rata. Puccini, već na vrhuncu svjetske slave, stvorio je kapitalna djela opernog repertoara: La Boheme, Tosca, Madame Butterfly, Manon Lescaut i Čedo zapada. Triptih je praizveden krajem 1918. u njujorškoj Metropolitan operi, a poslije se pojedine od te tri jednočinke izvode samostalno, odnosno s drugim opernim ili baletnim kraćim naslovima. Za mračnu, naturalističku dramu Plašta, Puccinijev libretist poslužio se tada suvremenom dramom francuskog pisca Didiera Golda La Houppelande, čija se radnja događa na jednom tegljaču na pariškoj obali rijeke Seine. S mnogo topline, ali i tuge skladatelj crta sudbine malih ljudi, dok njegova glazba sjajno ocrtava atmosferu pariške večeri i kobne noći u kojoj se dogodi tragedija. U posve različit svijet vodi nas jednočinka Sestra Angelica. U središtu radnje mlada je redovnica, koju je njezina aristokratska obitelj zatvorila u samostan, kao kaznu što je rodila nezakonito dijete. Puccinijeva glazba natopljena je bolnom lirikom opisane sredine u kojoj sestra Angelica pati, jer nema nikakvih vijesti o svojem djetetu. Tek kad je posjeti okrutna rođakinja zbog sređivanja nasljedstva, Angelica saznaje kako je njezin sinčić već prije umro. U očaju, ona si oduzima život.</p>
<p>U suprotnosti s ta dva sadržaja Gianni Schicchi briljantna je komedija, temeljena na jednoj od epizoda iz 30. pjevanja Danteova Pakla. Priča je to o snalažljivom falsifikatoru oporuke, koji lukavošću nadmudruje prave nasljednike, za sebe prigrabivši blago tek umrlog uglednog Fjorentinca Donatija. Schicchi je jedna od najbriljantnijih komičnih opera glazbene literature. Scenografiju u HNK-u potpisuje Aljoša Paro, a kostime Barbara Bourek.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mjesec hrvatske knjige</p>
<p>Mjesec hrvatske knjige priredba je kojoj je nakana približiti najširoj javnosti knjigu u svim njenim aspektima te u tu sveobuhvatnu mnifestaciju uključiti sve ljude koji žive od knjige i za knjigu. Tijekom tih 30 dana knjiga će s prašnjavih knjižničnih polica i polupraznih knjižara i zaboravljenih antikavarijata skočiti u žariše pozornosti hrvatske, ali međunarodne javnosti, te postati top tema brojnih novinskih i elektronskih medija. </p>
<p>A ovogodišnji Mjesec hrvatske knjige 2001., koji se već sedmu godinu održava u organizaciji Knjižnica grada Zagreba, svečeno će se otvoriti u Županji obilježavanjem 140. obljetnice od utemeljenja tamošnje Gradske knjižnice i čitaonice, kada će biti otvoreni i novouređeni knjižnični prostori. Tom prigodom teatar »Žar ptica« izvest će predstavu »Najljepši planet«, a Stjepan Tomaš promovirati svoju najnoviju knjigu »Odnekud dolaze sanjari«. Središnji program trebao bi otvoriti ministar kulture ili njegov izaslanik, jer je Ministarstvo i pokrovitelj manifestacije. Program obuhvaća 177 knjižnica koje su ponudile čak 1240 najrazličitijih programa od susreta s piscima, predstavljanja novih knjiga, kviza za poticanje čitanja »Rastimo s knjigom« do izložaba koje su ove godine ponajprije posvećene Europskoj godini jezika te 100. obljetnici dodjele Nobelove nagrade kao i 20. obljetnici Krležine smrti.</p>
<p> U središtu Mjeseca knjiga je i okrugli stol posvećen temi »Knjiga u medijima« na kojem će sudjelovati knjižni znalci poput Nenada Bartolčića, Vlahe Bogišića, Ivana Boškovića, Dražena Katunarića i Pavla Pavličića. Bit će podastriti i rezultati istraživanja analize sadržaja novinskih napisa vezanih za knjigu. Sve u svemu mnoštvom priređenih sadržaja Mjesec će hrvatske knjige obuhvatiti svekoliko područje Hrvatske. (B. Dž.)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>13. tjedan knjige mediteranske tematike: Krležinih pet talijanskih minuta uskoro će doći</p>
<p>Program 13. Tjedna knjige mediteranske tematike, koji je u organizaciji splitskog Književnog kruga i Zavoda HAZU od 1. do 6. listopada održan u Splitu, bio je vjerojatno najsiromašniji do sada jer osim što su organizatori bili suočeni s otkazivanjem pojedinih gostovanja, svakodnevno su primjećivali rekordno mali broj posjetitelja, bilo da se radilo o izdavačkom ili znanstvenom dijelu program. Unatoč brojnim problemima, među kojima se krije i onaj uzrokovan kroničnim nedostatkom novca, održani program bio je kvalitetan i ponudio je predstavljanje ukupno desetak zbornika, kataloga i knjiga domaćih autora i jednog njemačkog izdavača.</p>
<p>Valja izdvojiti katalog izložbe »Hrvati i Karolinzi« koja je u sklopu velikog muzejskog projekta pet europskih gradova od prosinca prošle do lipnja ove godine bila otvorena u splitskom Muzeju HAS. Knjiga temeljito i zorno prati izložbeno bogatstvo koje se naslanja na razdoblje Karla Velikoga, oca ujedinjene Europe u čiju slavu su gradovi Paderneborg, York, Brescia, Barcelona i Split tri godine bili povezani izložbenim projektom. Bogati ulomci, spomenici i artefakti s područja Dalmacije, Panonije i Istre (na izložbi ih je bilo 1500) temeljito su prezentirani i opisani u katalogu na hrvatskom jeziku, kojemu je već dodijeljena nagrada HAZU-a »Josip Juraj Strossmayer«.</p>
<p>Knjiga »DAS Dalmatische« Žarka Muljačića, jednog od najuglednijih svjetskih romanista, vrijedno je znanstveno izdanje publicirano u Njemačkoj, ali sa studijama napisanim isključivo na hrvatskom i talijanskom jeziku. Muljačić rekonstruira priču o povijesti jednog iščezlog romanskog jezika kojim su se Splićani i Dubrovčani u srednjem vijeku svakodnevno služili. »Riječ je o romanskom jeziku koji je spasio njegov posljednji govornik koji je krajem 19. stoljeća umro na Krku. Zahvaljujući postojećim spisima i saznanjima spašen je čitav jedan jezični svijet, a od ostataka Muljačić je napisao priču o jeziku o kojem ni vrsni stručnjaci danas ne znaju mnogo«, kazao je mr. Bratislav Lučin, jedan od organizatora Tjedna i voditelj splitskog Centra za proučavanje lika i djela Marka Marulića. </p>
<p>Dvodnevni međunarodni znanstveni skup pod nazivom »Hrvatska književnost od 1914. do 1930. godine i njezin europski kontekst« održan je na samom početku manifestacije (2. i 3. listopada), a okupio je desetak znanstvenika, slavista i kroatista iz Hrvatske, Italije i Njemačke. To je već četvrti u nizu znanstvenih sastanaka koji se, pod vodstvom Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu i u suradnji sa splitskim književnim krugom, održavaju pod naslovom »Komparativna povijest hrvatske književnosti«.</p>
<p>Nikica Gilić izlagao je o književnom i tržišnom kodiranju filmske publicistike u Hrvatskoj, a gošća iz Italije Fedora Ferluga-Petronio iscrpno je analizirala pjesme o četiri arhanđela Vladimira Nazora iz 1927. godine. Ljiljana Avirović, koja je uz Mirka Tomasovića bila voditeljica prvog dijela skupa, govorila je o popularnosti i rasprostranjenosti djela Miroslava Krleže u Italiji. Autorica je zaključila kako je prava šteta što Krležina recepcija u Italiji nije jasnija i bogatija, ali je bila optimistična jer smatra da će Krležinih 'pet talijanskih minuta' uskoro doći.</p>
<p>Ada Mandić-Beier iz Basela pripovijedala je o Tinu Ujeviću u kontekstu njemačke književnosti i ponudila odgovor na pitanje zašto je Tin Ujević, naš najveći pjesnik i svjetski umjetnički uglednik slabo zastupljen u njemačkim književnim i znanstvenim okvirima. Nažalost, nekoliko stručnjaka otkazalo je sudjelovanje u radu skupa, ali će njihovi referati biti publicirani u zasebnom zborniku koji će biti tiskan i predstavljen uoči otvaranja slijedećeg, 14. Tjedna knjige mediteranske tematike.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Šibenski knezovi branili psovke </p>
<p>U blagdanske dane bilo je zabranjeno kupovati i prodavati, osim stvari koje su bile neophodne za život, a javnim se propisom utvrđivalo kako dućani ne smiju biti otvoreni jer bi inače pijanicama i izjelicama bila dana prilika da propuste mise i bogoslužja</p>
<p>Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić« nakladnik je reprezentativnog zbornika »Sedam stoljeća šibenske biskupije« koji je ovih dana predstavljen u Katedrali svetog Jakova. Ovo značajno izdanje, koje sadrži 40-ak radova objavljenih u povodu proslave 700. obljetnice Šibenske biskupije, predstavili su dr. don Slavko Kovačić, dr. fra Vicko Kapitanović, dr. Stjepo Obad, mr. Joško Belamarić i šibenski biskup Ante Ivas. Zbornik koji sadrži blizu tisuću stranica tiskala je šibenska tiskara »Kačić«.</p>
<p>Svi predstavljači ovog značajnog djela istaknuli su kako je hvalevrijedna ideja da se objavljeni radovi pretoče u zbornik koji je danas, nema sumnje, postao nezaobilazan izvor za buduća istraživanja šibenske povijesti. Objavljeni radovi širokog su tematskog opusa i zadiru u sve ono što je bilo od značaja za povijest biskupije, primjerice njena umjetnička postignuća, a progovoreno je i o kulturno-povijesnim studijima, prožimanju vjerskog i svjetovnog života,o gospodarskim i političkim usponima i padovima...</p>
<p>Zbornik je potaknuo i istraživanja koja su rezultirala brojnim značajnim podacima iz arhivske građe, a sve je to omogućilo neke nove spoznaje o povijesnim razdobljima biskupije. Knjiga ujedno omogućava i nove analize i kritičke prosudbe djela iz različitih oblasti života na šibenskom području, čulo se na predstavljanju knjige u kojoj nakladnik ističe kako je utemeljenjem biskupije Šibenik stekao status grada što mu je omogućilo svekoliki gospodarski i kulturni uzlet. Tisuću stranica pruža i uvid u sedamstoljetno stablo biskupije od njenih kršćanskih korijena u rimskom dobu i njezina mučna rađanja.</p>
<p>O područjima biskupije u starokršćansko doba pisao je Nenad Cambi s Filozofskog fakulteta u Zadru, a o novijim istraživanjima srednjevjekovnih arheoloških lokaliteta šibenskog kraja Željko Krnčević iz Županijskog muzeja u Šibeniku, koji je izdvojio lokalitete sv. Mihovila u Šibeniku, sv. Lovre u Donjem polju, Kraljevih dvora, također u Donjem polju, i sv. Bartula u Piramatovcima.</p>
<p>Josip Barbarić autor je teksta o šibenskoj biskupiji i njezinim biskupima. Prvi šibenski biskup bio je fra Martin Rabljanin (1298-1319), današnji je Ante Ivas, a između prvog i posljednjeg biskupovalo je 47 biskupa. Autor se pozabavio biografijom svakog biskupa, kao i prilikama koje su vladale u doba njihova djelovanja. Josip Barbarić predstavio je u posebnom poglavlju i kninske biskupe i biskupiju te skradinske biskupe. O borbi Šibenčana za vlastitu biskupijom pisao je Ante Gulin s Odsjeka za povijesne znanosti HAZU-a iz Zagreba. Josip Ante Soldo autor je dijela Zbornika u kojem se obrađuje tema crkvenog života na proširenom području šibenske biskupije nakon uzmaka Osmanlija, a Josip Kolanović iz Hrvatskog državnog arhiva piše o šibenskim crkvama u okviru društvenih odnosa u 14. i 15. stoljeću.</p>
<p>U poglavlju o blagdanima i javnom moralu čitatelj nailazi na zanimljive odredbe o načinu življenja i ponašanja koje su našle svoje mjesto u statutu šibenskoga prava. Šibenski statut u prvom članku knjige o kaznenom pravu utvrđuje mjere protiv psovki. Sprečavanje psovanja, s još težim sankcijama, bilo je i dio redovitih proglasa koji su se odnosili na javni život grada, a koje su šibenski knezovi donosili na početku svoga službovanja. Oni su »propisivali« gotovo drastične mjere protiv onih koji hule Boga, blaženu Djevicu Mariju i svece.</p>
<p>Blagdanima, kao vjerskom i društvenom fenomenu, srednjevjekovno je društvo pridavalo izuzetno značenje, tvrdi Kolanović. Ti dani nisu bili samo dani odmora, već su ljudima davali širu dimenziju zajedništva i opuštanja. U blagdanske dane bilo je zabranjeno kupovati i prodavati, osim stvari koje su bile neophodne za život, a javnim se propisom utvrđivalo kako dućani ne smiju biti otvoreni jer bi inače pijanicama i izjelicama bila dana prilika da propuste mise i bogoslužja.</p>
<p>O pučkoj pobožnosti i Gospinim svetištima u šibenskoj biskupiji piše fra Petar Lubina iz Franjevačkog samostana Gospe od zdravlja u Splitu. On navodi sva Gospina svetišta u biskupiji počevši od Biskupije kod Knina gdje se nalazi najstariji Gospin lik,preko svetišta u Vrpolju, Tisnom, Visovcu do ostalih Gospinih crkava. </p>
<p>Milivoj Zenić, ravnatelj nakladnika Zbornika Gradske knjižnice »Juraj Šižgorić« autor je teksta o katoličkom tisku u Šibeniku u 19. i 20. stoljeću. Prema njegovim riječima, začetnik katoličkog tiska u Šibeniku bio je biskup Antun Josip Fosco koji je dugo upravljao biskupijom, a list »Sv. Mihovil« i danas izlazi, no u međuvremenu je imao podulji prekid, a ponovno pokrenut 1996. godine. Izdaje ga Biskupski ordinarijat, a glavni urednik mu je don Stipe Perkov. Časopis je pokrenut u povodu obilježavanja 700. obljetnice biskupije.</p>
<p>Radovan Ivančević s Filozofskog fakulteta u Zagrebu autor je zanimljivog štiva o šibenskoj stolnici, posebice o renesansnim skulpturama. S dva priloga o apsidalnoj i krovnoj skulpturi Katedrale svetog Jakova ovaj je autor nastojao upotpuniti predožbu o katedrali kao antologijskom djelu srednjedalmatinske ranorenesansne arhitektonske škole.</p>
<p>Ovdje je po prvi puta cjelovito analiziran i interpretiran vijenac glava na apsidama koje, bez obzira što su poznate, nikada nisu bile kataloški obrađene niti su podaci o njima bili objavljeni u znanstvenom obliku. Isto vrijedi i za krovne skulpture; do novih se spoznaja došlo tek pregledom izbliza u vrijeme rata, kad su pogođene kupole katedrale.</p>
<p>O brončanim vratnicama katedrale pisala je Magda Zorić iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku. Vratnice su rad šibenskog kipara Grge Antunca, a prikazuju starozavjetne i novozavjetne prizori. O inkunabulama na području biskupije piše Vatroslav Frkin iz Franjevačkog samostana Kloštar Ivanić, Lovro Županović piše o crkvenoj glazbi i glazbenicima u Šibeniku, a Vicko Kapitanović nabrojao je sve isprave o osnivanju biskupije koje su našle svoje mjesto na kraju zbornika. Nakladnik zbornika potrudio se da svaka tema, a njih je četrdesetak, završi kratkim zaključkom, a sažetak tema na kraju priloga objavljen je i na engleskom jeziku.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Ruka koja je ilustrirala Baudelairea i Maupassanta</p>
<p>Autorica knjige posebice spominje Kinerta, očito ne slučajno, nego zato što je kći Alberta Kinerta. Nada Žiljak, rođena u Zagrebu 1944., već od djetinjstva u rodnoj slikarskoj kući usisavala očev talent, rišući već kao 12-godišnja djevojčica prve likovne zapise. Diplomirala je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1967., a specijalizaciju ilustracije završila je 1970. u klasi prof. Kinerta</p>
<p>Knjiga Branke Hlevnjak »Nada Žiljak Ilustracije« u mnogo čemu je jedinstvena u našoj izdavačkoj djelatnosti: ne samo po broju objavljenih ilustracija i dokumentiranosti poznate slikarice, grafičarke i ilustratorice, nego i po telegramskom prikazu imena i djela brojnih hrvatskih ilustratora od davnih vremena do danas. Temelj je ilustracije, kao likovnog izraza, u tome što se njome crtežom ili na druge načine, u crnobijeloj ili kolor tehnici, dopunjuje ili pojašnjava poruka književnog djela, odnosno komentira neki događaj, običaj, zbivanje, ljudske težnje itd. Ova ilustracijama prebogata knjiga, dobro likovno opremljena i tehnički dotjerana, još jednom potvrđuje dokazanu istinu da se ilustracija, kao najbolji i najčešći likovni način interpretacije i pojašnjavanja knjiškog teksta, bitno razlikuje od iluminacije koja ukrašava knjigu.</p>
<p>U knjizi je sažeto prikazana i povijest ilustracije kao specifičnog slikarskog izražaja sve tamo od prvih likovnih minijatura u najstarijim sačuvanim rukopisima iz doba antike i ranog Srednjeg vijeka, od Vergilija i Homera, pa kroz stoljeća sve do renesanse, baroka i današnjice. Malo je poznato da su se u toj maniri slikarstva okušali mnogi naši poznati slikari, primjerice Mirko Rački, Ljubo Babić, Milivoj Uzelac, Ivo Režek, Krsto Hegedušić i drugi brojni umjetnici, sve do Fedora Vaića, Alberta Kinerta, Miljenka Stančića, Zlatka Price, Ede Murtića i drugih majstora pera i kista. Neki su hrvatski majstori ilustracije dali u likovnom izrazu, uključujući i karikaturu i strip, svoj puni umjetnički identitet (Vladimir Kirin, Andrija Maurović, Alfred Pal, Ico Voljevica, Oto Reisinger i drugi). </p>
<p>Poznati slikar, grafičar i ilustrator, Albert Kinert, jedini je profesor Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, koji je vodio predmet ilustracija. Svoj značajan slikarski opus u grafici i slikarstvu dao je u gvašu, laviranom tušu, olovci, linorezu i bakrorezu. Malo je poznato da je ovaj veliki i samozatajni likovni kreator i učitelj generacija ilustratora, velik dio svoga u mjetničkog rada posvetio ilustracijama raznih tekstova i kjiga, od kojih posebnu vrijednost imaju ilustracije novinskih tekstova u nekdašnjem VUS-u i drugim izdanjima kuće »Vjesnik«, koje su u samom vrhu hrvatske ilustracije u tom žanru. Bavio se i opremom te grafičkim oblikovanjem knjiga.</p>
<p>Autorica knjige posebice spominje Kinerta, očito ne slučajno, nego zato što je kćerka Alberta Kinerta, Nada Žiljak, rođena u Zagrebu 1944., već od djetinjstva u rodnoj slikarskoj kući usisavala očev talent, rišući već kao 12-godišnja djevojčica prve likovne zapise. Diplomirala je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1967., a specijalizaciju ilustracije završila je 1970. u klasi prof. Kinerta. Iako je od oca prihvatila način rada i sve tehnike slikarskog rada i alata, njezin umjetnički opus nipošto nije očeva kopija, nego osobno prepoznatljivi rukopis.</p>
<p>U obitelji Nade Žiljak, rođene Kinert, slikarstvo je opsesija gotovo genetski usađena. Udala se za dr. Vilka Žiljka, profesora Grafičkog fakulteta i Studija dizajna u Zagrebu, našeg najpoznatijeg grafičarskog dizajnera i svjetski poznatog majstora kompjutorskog oblikovanja slika, koji je za te radove dobio visoka priznanja širom svijeta. Tom je udajom nastao već poznati »likovni kvartet Žiljak«! Naime, njihove dvije kćerke posvetile su se svijetu likovne umjetnosti i po završetku fakulteta stekle zavidnu afirmaciju u hrvatskom grafičkom dizajnu.</p>
<p>»Osamdesetih i devedesetih godina u svijetu ilustracije zablistalo je novo ime - Nada Žiljak«, ističe Branka Hlevnjak, opisujući radove ove umjetnice kroz svoju vizuru likovne kritičarke i poznavateljice ukupnosti djela umjetnice, koja je s ilustracijom startala još prije završetka ALU. Bilo da ilustrira »Atlas životinja«, pjesme i prozu Charlesa Baudelairea, novele Guy de Maupassanta, prijevod Domagoja Šimunovića »Fioretti di San Francesco« (Cvjetići sv. Franje). pjesnički osmišljen kalendar (1998.) novinara Vinka Česija ili dječje knjige na hrvatskom i na esperantu, japansku haiku liriku, kinesku liriku LI TAI PE, sonete, priče i brojna druga djela, Nada Žiljak ostaje svuda vjerna sama sebi pretvarajući ilustracije u umjetničke slike u punoj cjelini tog izraza. Umjetnica u svojim djelima djeluje dvojno: svuda je ista po dubini osmišljenosti i profinjenosti crteža kojim ispisuje ispričani prizor, a istovremeno je i različita po bezbrojnim nijansama osobnosti svoga slikarskog izraza u kojem na čas dominira pjesnička lakoća likovnog ugođaja, kao i prepoznatljiv lik sumnje ili istančanog humora.</p>
<p>U svojoj slikarskoj radonici u Sv. Ivanu Zelini blizu Zagreba, Nada Žiljak ima i vlastitu galeriju u kojoj često, bez ikakve naknade, organizira izložbe slikara iz Hrvatske i drugih zemalja. Radovi joj se nalaze u mnogim svjetskim muzejima i privatnim zbirkama, a uz pedesetak izložbi u Hrvatskoj, dosad je svoje radove izlagala u Njemačkoj, Austriji, Egiptu, BiH, Ukrajini, Slovačkoj i drugim zemljama. Sve to pokazuje da ime ove umjetnice treba zapamtiti. Specifičnost ove knjige je da je to naša prva knjiga iz oblasti kulture, koja je, uz tisak, doživjela i digitalno elektroničko izdanje na CD-u.</p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="19">
<p>Zvone, nije li kraj stigao prebrzo?</p>
<p>Završna scena filma o jednoj velikoj karijeri: Dvojica nogometaša u plavim majicama dekoriranim crveno-bijelim kvadratićima (Boban i Šuker), uzimaju veliku hrvatsku zastavu. Polako trčkaraju s travnjaka prema atletskoj stazi, zastavu visoko uzdižu, dok drugom rukom s ponosnim smiješkom i suzom u očima pokazuju dva prsta u znak pobjede. Upravo trče počasni krug, kamera ih kadrira s leđa, u krupni plan ulazi broj 10... Slika se tada usporava, potom zamrzava i kreće odjavna špica... Nažalost, sigurno je da nastavak ovoga filma nikada neće biti snimljen</p>
<p>Možete li se nakratko uživjeti u ulogu filmskoga redatelja i riješiti zahtjevnu zadaću</p>
<p> - režirati završnu sekvencu filma o jednoj velikoj karijeri? U ovome slučaju - o karijeri hrvatskoga nogometnog velikana Zvonimira Bobana...</p>
<p> Eto, nažalost je došlo vrijeme da se o kapetanu »vatrenih« i njegovim nogometnim danima, odnosno godinama, govori kroz svojevrsnu retrospektivu, došlo je vrijeme kada se dojmovi skupljaju na hrpu i zbraja učinjeno. Bobana, eto, više nećemo gledati na travnjaku, pred punim tribinama, a to je nešto što će pravi nogometni romantici doista teško prihvatiti. U petak poslijepodne pomalo je razočarano odlučio završiti nogometnu karijeru i tu je odluku označio definitivnom. Dvije godine ranije, 13. studenoga 1999. u Parizu, odigrao je posljednju utakmicu u majici hrvatske reprezentacije, a Francuska je tada u prijateljskome dvoboju pobijedila 3-0. Boban je travnjak napustio pet minuta prije kraja kada ga je zamijenio Niko Kovač... To je bio kapetanov konačni oproštaj od reprezentativnoga dresa, kojega, usprkos tome što je u to malo tko mogao i želio povjerovati, doista više nije navukao. Samu je karijeru, evo, produžio za dvije godine, a ako je suditi po primjeru reprezentacije, definitivno neće promijeniti odluku o povlačenju iz nogometa.</p>
<p>Sasvim je jasno da je kraj neizbježan, da je do njega kad-tad moralo doći, no doista je dojam da je stigao - prebrzo. Naposljetku, u koje god vrijeme došao - uvijek je prebrzo...</p>
<p> I što ćemo, dakle, sa završnom sekvencom? Jedini je uvjet da ona predstavlja - »happyend«. A u tome bismo slučaju u montaži izrezali kadrove »snimljene« u Španjolskoj. Završnu sezonu Boban je trebao odigrati u Celti iz Viga, a činjenica da je u prvih osam kola igrao tek s vremena na vrijeme i da se nije baš najbolje »sporazumijevao« s trenerom Fernandezom, ubrzala je odluku o povlačenju. Dokazivanje u Celti, posve prosječnome (i ništa više!) španjolskom klubu, najmanje je što Bobanu treba na zalasku karijere. Celta doista nije »happyend«, a Bobanova karijera ipak zaslužuje sretan završetak. Da, definitivno je rastanak od nogometa mogao biti i ljepši, a »generali« koji uvijek vole suditi poslije bitke, reći će kako odlazak u Celtu stvarno nije bio potreban.</p>
<p>A povratak u Dinamo? To bi sasvim sigurno bili lijepi završni kadrovi, pogotovo stoga što je ovakvome, današnjem Dinamu doista potreban vođa i »generator« poput Bobana. No, ovakvu je ideju »vatreni« kapetan odavno odbacio, napominjući kako »stari(ji) i isluženi igrači ne bi smjeli uzimati mjesto mlađima«. </p>
<p> U svakom slučaju, pri stvaranju »našega filma« postoji lik kojega bi i sam Boban najradije izbacio iz scenarija. Lilian Thuram! Branič francuske reprezentacije zaustavio je Hrvate na putu prema svjetskom tronu, u polufinalu Svjetskoga prvenstva prije tri godine u Francuskoj. Samo nekoliko sekundi nakon senzacionalnog Šukerovog pogotka i vodstva hrvatske reprezentacije, upravo je Boban, kapetan i simbol »vatrenih«, pogriješio i izgubio loptu, nakon čega je nesretni Thuram izjednačio. Kasnije je taj isti Thuram ponovno zatresao mrežu i odveo Francuze u finale.</p>
<p> »Teško ću to preboljeti, najradije bih tu sliku izbacio iz memorije«, govorio je Boban, kojemu je taj detalj apsolutno najtužniji dio karijere. No, Hrvatska se na tome Svjetskom prvenstvu uspela do trećega mjesta, a to je pak, bez sumnje, najsvjetliji dio Bobanove nogometne priče.</p>
<p> I zato bismo kao završnu sekvencu predložili kadrove nakon pobjede proitiv Nizozemske u utakmici za treće mjesto SP-a. U scenariju bi pisalo ovako nekako:</p>
<p> Dvojica nogometaša u plavim majicama dekoriranim crveno-bijelim kvadratićima (Boban i Šuker), uzimaju veliku hrvatsku zastavu. Polako trčkaraju s travnjaka prema atletskoj stazi, zastavu visoko uzdižu, dok drugom rukom s ponosnim smiješkom i suzom u očima pokazuju dva prsta u znak pobjede. Upravo trče počasni krug, kamera ih kadrira s leđa, u krupni plan ulazi broj 10... Slika se tada usporava, potom zamrzava i kreće odjavna špica...</p>
<p> Nažalost, sigurno je da nastavak ovoga filma nikada neće biti snimljen.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Kad počne kancelarijski rukomet...</p>
<p>Dva najjača hrvatska kluba, Zagreb i Metković Jambo, koja bi trebala biti nositelji razvoja i popularizacije rukometa u Hrvata, zapravo su kliconoše neprestanih razdora i svađa u našem rukometu. Najviše podmetanja, svađa, prepirki, afera, prijetnji i vrijeđanja izlazi upravo iz Zagreba i Metkovića</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Prije nego što je ovo rukometno prvenstvo i počelo s novinskih je stupaca vrištala izjava Metkovaca: »Ovo će prvenstvo biti neregularno!«. Prvenstvo ne traje ni puna tri tjedna, a već Zagreb prijeti: »Istupit ćemo iz hrvatskog prvenstva!« Sjajan početak.</p>
<p>Dva najjača hrvatska kluba koja bi trebala biti nositelji razvoja i popularizacije rukometa u Hrvata zapravo su kliconoše neprestanih razdora i svađa u našem rukometu. Svima su puna usta kako je sjajno za naš rukomet da se pojavila zdrava konkurencija dva kluba, no to nema nikakve veze s onim što se događa, jer se to pretvorilo u gotovo bolesni rivalitet. Najviše podmetanja, svađa, aferi, prijetnji i vrijeđanja ispaljeno je upravo iz Zagreba i Metkovića, pa nije ni čudo da rukomet ima tako loš imidž u javnosti. Tako su Zagreb i Metković, umjesto perjanica po uspjesima, naše perjanice afera i svađa.</p>
<p>Lanjski lom između ta dva kluba kulminirao je na kraju prošle sezone kad su Metkovci napustili teren na odlučujućoj utakmici za naslov prvaka. Zagreb je postao prvak, a Metkovci su kažnjeni. No, udarac Zagrebu je stigao iz ureda Europskog rukometnog saveza (EHF) koji je izbacio hrvatskog prvaka iz europskih natjecanja.</p>
<p>No, to je zapravo bio samo početak nove afere. Prvo je Metković povikao kako je prvenstvo neregularno. Naime, većina metkovskih igrača i trener su bili pod kaznom. Nove metkovske akvizicije, Nenad Kljaić i Blaženko Lacković, pak, nisu mogli igrati jer je njihove sporove sa Zagrebom rješavala Arbitražna komisija HRS-a, pa su Metkovci morali nastupiti s rezervnom momčadi.</p>
<p>Iz metkovskog kuta, sve je to namjerno napravljeno, jer su Kljaić i Lacković njihovi igrači, pa čemu onda arbitraža?! No, činjenica je da su oba igrača kasno predala zahtjev za raskid ugovora. Sami su krivi za to, da su se potrudili na vrijeme ne bi sjedili na tribinama.</p>
<p>Ni Zagreb nije ostao dužan, iako više brine tuđu brigu, nego da se zabavlja svojim brojnim problemima. Tako sad traži zaštitu zakonitosti, jer, po njihovom, Metković Jambo nije smio biti prijavljen za nastup u Ligi prvaka. »Zagrebaši« tvrde da je Metković u to vrijeme bio pod kaznom, pa nije mogao biti prijavljen za europski kup. A zato su, po Zagrebovom menedžeru Zoranu Gopcu u Metković otišli Kljaić i Lacković, koji tamo inače nikad ne bi otišli. </p>
<p>Sigurno je da bi obojica ostala u Zagrebu kad Zagreb ne bi grcao u dugovima prema igračima i vjerovnicima. No, Kljaiću je dozlogrdilo čekati novac (koji će dobiti tko zna kad), a Lacković, pak, traži afirmaciju za neki unosniji, inozemni ugovor. A za Zagrebove dugove nije kriv Metković, nego Zagrebova uprava, kojoj se tako vraćaju sve nepodopštine posljednjih godina. I u domaćem prvenstvu i u Europi...</p>
<p>U svom pozivanju na zakonitost Zagreb ide tako daleko da se potrudio Upravnom odboru HRS-a podastrijeti dokaze da je ranije kažnjeni trener Ivica Obrvan ipak vodio momčad na turniru u Francuskoj. Stegovno povjerenstvo HRS-a ponovno će imati posla, a, ako je to doista tako, teško da će Obrvan tako skoro voditi momčad. Metkovci sad, pak, tvrde kako će EHF izdati Obrvanu certifikat s kojim će moći voditi Metković Jambo u Ligi prvaka. Smiješna tvrdnja, jer EHF nema nikakve veze s time, to su naša hrvatska posla.</p>
<p>Prvenstvo je tek počelo, a afere niču jedna za drugom. Novi međusobni udari će sad krenuti oko Lackovića i Obrvana, a čini se da to neće biti jedino. Izgleda da je nekima draži kancelarijski rukomet od onog na terenu... </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Podravka nije uspjela</p>
<p>KOPRIVNICA, 13. listopada</p>
<p> - Podravka Vegeta nije uspjela nadoknaditi minus dvanaest razlike iz prve utakmice drugog pretkola Lige prvakinja za rukometašice, u uzvratnoj utakmici protiv Akve odigrale su 22-22, te će naše prvakinje nastaviti natjecanje u Kupu EHF-a, gdje su prošle godine dosegle finale. </p>
<p>• Sportska dvorana</p>
<p>PODRAVKA VEGETA - AKVA 22-22 (11-12)</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin, Knezović; Harlanjuk 1, Pensa, Palčić 1, Hodak 5, Raguž 6 (5), Sirovec 2, Petika 3, Milić, Jurić 2, Tatari 2.</p>
<p>AKVA: Alizar, Sedojkina, Čausova 3 (1), Močalina 3, Dronjina 4, Iljukina 3, Muravjeva 1, Agafonova 1, Antipina, Krikova, Bodnieva 3, Poljenova 4.</p>
<p>SUCI: Reiner i Bernd Methe (Njemačka). GLEDATELJA: 500.</p>
<p>SEDMERCI: Podravka Vegeta 5 (5), Akva 3 (1).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Podravka Vegeta 16 minuta (Pensa 3x2, Harlanjuk 2x2, Hodak, Petika i Tatari po 2 minute), Akva 18 minuta (Iljukina, Muravjeva i Agafonova 2x2, Močalina, Antipina i Krikova po 2 minute).</p>
<p>CRVENI KARTON: Pensa (45. - 3 isključenja).</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Tatjana VELIZAR </p>
<p>I. Č. M.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Presudile tehničke pogreške</p>
<p>SPLIT, 13. listopada</p>
<p> - Košarkaši Cibone VIP provukli su se na Gripama. Njihovu indolenciju mlada momčad Split-Croatia osiguranja nije uspjela kazniti, a dojam je i da je sudačka trojka utjecala na tijek utakmice. »Cibosi« su pobijedili 78-70, a na poluvremenu su gubili 32-43. </p>
<p>Subotić, Žižić i Grgurević nosili su »žute«, velikom borbenošću dobro su odigrali obranu i pogodili sve što su zapucali. U nastavku, kao što se očekivalo, Cibona je zaigrala agresivnije, igrači su uložili puno više truda, zaigrali su u obrani kako i priliči njihovoj kvaliteti, te nadtrčali Splićane. U trećoj četvrtini Splićani nisu iskoristili nedostatak Ciboninih centara, jer su Bowman i Okunski vrlo brzo bili sputani u igri zbog velikog broja osobnih grešaka. A njih je uspješno zamijenio Matej Mamić koji je uhvatio 12 lopti i on je najzaslužniji što je Cibona pobijedila na Gripama. Utakmicu su ipak prelomile tri tehničke greške, dvije trenera Mladena Vuškovića, te jedna Ante Grgurevića. Slobodna bacanja je uspješno realizirao Matej Mamić, ali osim poena tehničke pogreške su unijele veliku nervozu među »žute« koji nisu bili u prigodi kontrolirati svoju igru. Ipak, ostaje gorčina među »žutima«, jer su barem dvije dosuđene s namjerom da ih se ošteti. </p>
<p>Bez obzira na subjektivnost kod ovakvih procjena, činjenica je da suđenje, pogotovo u jednoj ovakvoj ligi, mora biti mnogo kvalitetnije i suci bi trebali biti u korist košarke, a ne se pretvoriti u glavne aktere.</p>
<p>Tijekom prvog poluvremena momčad Cibone vodio je pomoćni trener Vlado Vanjak. Poslije dvoboja trener Cibone Neven Spahija je ponudio objašnjenje:</p>
<p>- Imao sam visoku temperaturu, preko 38 i jedva sam sjedio na klupi. Žao mi je ako se ovo shvatilo kao potcjenjivanje protivnika. Oni koji me dobro poznaju znaju da svakoj utakmici i svakom protivniku prilazim s maksimalnim respektom, tako je bilo i danas. Ali, jednostavno slabo sam se osjećao. Cibona je odigrala vrlo loše, ovo nam je sedma utakmica u 14 dana. Splićane je samo par stvari dijelilo od pobjede. Ne želim komentirati suđenje, a kvaliteta je i da pretrpiš suđenje za koje ne smatraš da ti je naklonjeno.</p>
<p>• Dvorana Gripe</p>
<p> SPLIT CO - CIBONA VIP 70-78 (12-16, 31-16, 15-27, 12-19)</p>
<p>SPLIT CO: Subotić 23 (6-8), Mimica 8, Tomeljak 2, Žižić 19 (5-5), Rančić 8, Ukić 5, Poljak 2 (2-2), Pašalić, Grgurević 3 (3-6), Tolić, Oršulić.</p>
<p>CIBONA VIP: Longin 5, Kus, Pašalić, Bowman 5 (1-2), Planinić 12 (8-8), Okunski 9 (3-4), Mance 15 (1-2), Mamić 23 (11-16), Freeman 9, Džidić.</p>
<p>SUCI: Lošin (Slovenija), Radović (Hrvatska), Šuturović (Crna Gora). GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>ISKLJUČENJE. Mladen Vušković (trener Split CO, dvije tehničke pogreške).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Matej MAMIĆ</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zadrani sve riješili u prvom poluvremenu</p>
<p>ZADAR, 13. listopada</p>
<p> - Košarkaši Zadra su na domaćem parketu u Jazinama stigli do treće pobjede u »Goodyear« ligi, protiv Triglav osiguranja slavili su sa 98-78. S rezultatom 56-33 se otišlo na odmor, a nastavak je ponudio malu uspavanku. Da tako ne bude i dalje pobrinuo se Robinson s nekoliko atraktivnih akcija, probudio svoje suigrače i podigao publiku na noge. </p>
<p> l Dvorana Jazine</p>
<p>ZADAR - TRIGLAV OSIGURANJE 98-78 (29-21, 27-12, 19-17, 23-28)</p>
<p>ZADAR: Knežević, Vladović 3, Popović 14, Robinson 9 (1-1), Perinčić 14 (2-3), Vrsaljko 2, Špralja, Marcelić 12, Damić, Ružić 19 (3-4), Oduk 21 (5-8), Grgat 4 (0-3).</p>
<p>TRIGLAV OSIGURANJE: Štemberger 7 (2-2), Thila 4 (2-2), Baždarić 31 (5-8), Čekada, Brook 7 (3-3), Genjac 10 (2-2), Štimac 19 (1-2), Stegnjajić, Dayqe, Budinić, Velčić.</p>
<p>SUCI: Herceg (Hrvatska), Beširović, Husarić (BiH). GLEDATELJA: 2000</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav RUŽIĆ. </p>
<p>D. Žura</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Prvo ATP finale Ivana Ljubičića</p>
<p>LYON, 13. listopada</p>
<p> - Vjerovatno najbolji tenis u karijeri Ivana Ljubičića bio je potreban za plasman u prvo finale na ATP turnirima. Nakon dramatična četiri »tie-breaka« na »US Openu« treći nositelj ATP turnira u Lyonu Rus Marat Safin i drugi hrvatski »reket« odigrali su još tri »tie-breaka« u polufinalu ovog 800.000 američkih dolara vrijednog dvoranskog turnira. Ipak, ovoga puta slavio je Ljubičić sa 6-7 (3), 7-6 (4), 7-6 (7) i nakon četiri nastupa u polufinalima u subotu otišao korak dalje...</p>
<p>Naporan rad 47. tenisača svijeta konačno se isplatio u proteklom tjednu kada je iskazao ogromno samopouzdanje u svoje vrijednosti, a što je najbolje pokazao pobjedama protiv prvog tenisača svijeta Brazilca Gustava Kuertena i Safina. Pokazao je Ljubičić zapanjujću smirenost u presudnim trenucima, naročito u odlučujućem »tie-breaku« kada spasio meč-loptu 21-godišnjeg Rusa.</p>
<p>Upravo su sitnice i odlučivale pobjednika u okršaju koji je ponudio odličan tenis s obe strane. Prvi »tie-break« otišao je na stranu Safina, koji je nanizao šest poena uzastopce nakon što je Ljubičić poveo sa 3-1. Osim toga, u desetom gemu Ljubičić je propustio set-loptui. Drugi »tie-break« ponudio je obratan scenarij, Safin je poveo sa 4-2 i više nije osvojio poen. Odlučujući set Ljubičić je odlično otvorio, »break« u trećem gemu donio mu je 3-1, a nešto kasnije i 4-1 vodstvo. Rus je uspio nadoknaditi zaostatak u sedmom gemu nakon što je spasio loptu za 5-2 vodstvo Ljubičića. Sedmi uzastopni »tie-break« između ova dva tenisača pripao je Ljubičiću nakon dva sata i 49 minuta igre...</p>
<p>Prvi ATP naslov u karijeri Ivan Ljubičić će pokušati osvojiti protiv Marokanca Younesa El Ayanouija, koji je u polufinalu nadigrao Belgijanca Xaviera Malissea.</p>
<p>• Rezultati, polufinale: LJUBIČIĆ - Safin (3) 6-7 (3), 7-6 (4), 7-6 (7), El Ayanonui - Malisse 7-6 (5), 6-2. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Michaelu Schumacheru prva startna pozicija </p>
<p>SUZUKA, 13. listopada</p>
<p> - Njemački vozač Michael Schumacher (Ferrari) izborio je prvu startnu poziciju uoči posljednje utrke Svjetskog prvenstva formule 1, koja će se za Veliku nagradu Japana voziti na stazi u Suzuki. </p>
<p> Uz Schumachera iz prvog startnog reda krenut će Kolumbijac Juan Pablo Montoya (Williams-BMW), a iz drugog njegov momčadski kolega Ralf Schumacher, te drugi Ferrarijev vozač Brazilac Rubens Barrichello.</p>
<p>Poredak: 1. red: Michael Schumacher (Njem/Ferrari) 1:32,484 (prosječna brzina: 228,065 km/h), Juan Pablo Montoya (Kol/Williams-BMW) 1:33,184, </p>
<p> 2. red: Ralf Schumacher (Njem/Williams-BMW) 1:33,297, Rubens Barrichello (Bra/Ferrari) 1:33,323, </p>
<p> 3. red: Mika Haekkinen (Fin/McLaren-Mercedes) 1:33,662, Giancarlo Fisichella (Ita/Benetton-Renault) 1:33,830, </p>
<p> 4. red: David Coulthard (VBr/McLaren-Mercedes) 1:33,916, Jarno Trulli (Ita/Jordan-Honda) 1:34,002... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Biografija Z. Bobana</p>
<p>Zvonimir Boban je rođen 8. listopada 1968. godine u Imotskom. Karijeru je počeo u Dinamu, za kojeg je debitirao u sezoni 1985-86. pod vodstvom Miroslava Blaževića, trenera koji je uvelike obilježio Bobanov nogometni put. Već je sa 18 godina postao kapetan Dinama u kojemu je proveo šest sezona.</p>
<p> U studenom 1991. godine je, kao igrač Milana, posuđen Bariju za kojega je odigrao 17 utakmica i postigao dva pogotka. Sljedećih devet godina, zaključno sa sezonom 2000-01, proveo je u crveno-crnom Milanovom dresu. Četiri je puta osvajao naslov prvaka Italije ('93, '94, '96, i '99.), jednom je bio finalist talijanskog Kupa ('98.), a najveći klupski uspjeh svakako je osvajanje naslova europskoga prvaka 1994. godine s Milanom, kada su u finalu u Ateni pobijedili Barcelonu čak sa 4-0.</p>
<p> Za hrvatsku je reprezentaciju odigrao 51 utakmicu, postigavši 12 pogodaka. Posljednji je put za Hrvatsku nastupio 13. studenoga u Parizu na prijateljskoj utakmici protiv Francuske, koja je tada pobijedila Hrvatsku 3-0. Posljednji nastup u utakmici pravoga, natjecateljskog karaktera, u borbi za bodove, nastupio je 21. kolovoza '99. u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo, protiv Malte u Zagrebu, kada je Hrvatska pobijedila 2-1.</p>
<p> Najveći uspjeh s reprezentacijom je, jasno, osvajanje trećega mjesta na SP '98. u Francuskoj, te peto mjesto na EP '96. godine u Engleskoj.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Lončarević sprema dvije injekcije s klupe </p>
<p>Tomislav Gondžić neće započeti utakmicu, baš kao ni Dario Zahora, kojima će trener Lončarević dati priliku tijekom utakmice koju bi, nada se »plavi« trener mogao odlučiti Niko Kranjčar </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Neki će najveći derbi hrvatskog nogometa nazvati i utakmicom istine ovosezonskog Dinama. Mlada momčad koja u rukama Ilije Lončarevića pokušava izgledati stabilno, dočekat će u nedjelju u 18 sati razgoropađeni Hajduk. Iako u maksimirskom klubu ne odgovaraju na izjave »hajdukovaca« kako će u Maksimiru uzeti pun plijen, jer je Dinamo po njihovom mišljenju slabašan, Ilija Lončarević, strateg »modrih«, ipak ne dvoji: </p>
<p>- Čim zaredaju s nekoliko uspjeha »hajdukovci« uvijek pucaju od samouvjerenosti. No, pljuvaje po Dinamu dopustiti ćemo samo do trenutka kad će početi utakmica. A onda ćemo sve pokazati na terenu, kazao je Lončarević. </p>
<p>Lončarević je svjestan da veliki hrvatski derbi nije utakmica koja će mnogo toga odlučiti. Ipak, naznačio je:</p>
<p>- Derbi je uvijek derbi, naša najveća utakmica. Ipak, čini mi se da on ne može odrediti cijelo prvenstvo, iako bi mi pobjedom stekli dobru bodovnu prednost pred Hajdukom. Činjenica je i da bi pobjeda nad jednom od naših najboljih momčadi bila veliki poticaj za našu mladu momčad. Također, zbog naših navijača dužni smo dati maksimum htijenja i znanja, a ja se osobno nadam dobroj utakmici i našoj pobjedi, optimističan je Lončarević. </p>
<p>Dinamov strateg spremno je novinarima ponudio početnu momčad za utakmicu s Hajdukom. Iako je bilo najava da će u prvom planu biti Tomislav Gondžić, Lončarević ga je ipak uvodno posjeo na klupu.</p>
<p>- Nisam želio ulaziti u preveliki rizik, no sasvim sigurno Gondžić će dobiti barem jedno poluvrijeme, najavio je trener Lončarević. </p>
<p>Najveća misterija maksimirske jeseni jest Dario Zahora, koji već više od mjesec dana boluje od liječnicima još uvijek nepoznate bolesti. Posljednja dva dana Zahora nije mogao trenirati punom snagom i Lončarević ga je za utakmicu s Hajdukom predvidio na klupi.</p>
<p>- Zahora još uvijek osjeća stare poteškoće, trenutačno ima snage za pola sata, najviše cijelo poluvrijeme i mogao bi naknadno ući u igru, najavio je još jednu injekciju s klupe tijekom utakmice Dinamov strateg. </p>
<p>Lončarević je još dodao da od Nike Kranjčara očekuje da mu utakmica s Hajdukom da dodatni poticaj i zacijelo Lončarević u novoj Dinamovoj zvijezdi vidi čovjeka odluke u nedjelju. Za Dinamovog trenera dobra je stvar što je Dario Smoje trenirao u subotu punim angažmanom te će sasvim sigurno u nedjelju odigrati svih 90 minuta. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Gabrić: »Uvijek smo gubili kada smo išli pobijediti!«</p>
<p>»Ma koliko imali bolju momčad u Maksimiru u prvenstvu nismo bili nikad ni blizu pobjede. Čini mi se da smo igrali previše zatvoreno, strašljivo. Išli bismo po pobjedu, a igrali bojažljivo, nešto bismo pokušavali čekanjem i dočekali bismo poraz«, kaže Gabrić koji s Hajdukom nikad nije u hrvatskom prvenstvu dočekao pobjedu protiv Dinama u Maksimiru</p>
<p>SPLIT, 13. listopada</p>
<p> - Tonči Gabrić, bivši vratar Hajduka i hrvatske nogometne reprezentacije otvarao je vrata velikoj sceni svom nasljedniku Stipi Pletikosi. U dogovoru s Ivanom Katalinićem, tadašnjim trenerom »bijelih«, nakon ispadanja iz Europe od Fiorentine u jesen 1998., ustupio je Hajdukovu jedinicu Pletikosi, ali je u proljetnom doigravanju bio među vratnicama i pomogao da mladi vratar izađe iz krize, a po završetku sezone postao je trener vratara i od tada se brine o Pletikosinoj formi.</p>
<p>Gabrić se prisjeća svoje posljednje sezone dramatičnog prvenstva u proljeće 1999. i svog obranjenog jedanaesterca Prosinečkom, ali i Pletikosine obrane u Maksimiru nakon Gabrićeva isključenja. Jedna velika karijera je s tom utakmicom zaključena, a druga je započela. Odnosno Gabrićeva vratarska penzija i pripravnički trenerski posao isprepleo se s Pletikosinom karijerom. Stoga je sigurno najbolji poznavatelj Hajdukove jedinice.</p>
<p>- Pletikosa je mladi vratar i toliko iskusan. Zbog njega sam se i maknuo s vratiju. Govore da je slab na centaršut, ali to su gluposti. Najstandarniji i najstabilniji je trenutno vratar na svijetu, kada primi glupi pogodak ne pada u krizu već je i bolji. To je bio moj problem, nakon kiksa dosta mi je trebalo da se vratim u dobru formu. »Plete« je inteligentan i vrijedan, nije eksplozivan, ni mišićav, ali nadoknađuje svoje nedostatke pameću, čitanjem igre. S njim treba znati raditi, on uvijek mora biti svjež za utakmicu. Čudi me da ga još neka svjetska momčad nije kupila, svi znamo što za momčad znači kvalitetni vratar, ističe Gabrić, a o Dinamovom vrataru Butini kaže:</p>
<p>- Butina je odličan vratar, šteta da je dugo bio u sjeni Ladića i nije branio. Ne zaostaje puno za Pletikosom, tek mu nedostaju utakmice. Dobro čita igru, a sve velike utakmice brani dobro, što je za momčad najvažnije i s tim pokazuje koliko je dobar vratar. Što će ti vratar koji umre od straha kada je stani pani utakmica.</p>
<p> Često se derbiji, utakmice velike važnosti pretvore u šahovske partije trenera, a ove nedjelje suprostavljeni su Dinamov trener Ilija Lončarević i Hajdukov Nenad Gračan. Gabrić nam je ponudio svoja iskustva o dvojici trenera koji sjede na najužarenijim klupama hrvatskog klupskog nogometa: </p>
<p>- Lončarević me impresionirao znanjem, dugo je u nogometu i zna svoj posao. Studiozan je i nije od velikih riječi, a hrabro gura s ovih 4-4-2. Upoznao sam ga na nogometnoj akademiji, gdje je održao demonstracijski trening i zadivio me znanjem. O Neni se sve zna, ne treba govoriti o trenerskim kvalitetama trenera koji je s jednom Rijekom trebao biti prvak Hrvatske. Dokazao se on i u Hajduka, premda mu je na početku bilo teško. Svaka utakmica mu je bila kvalifikacijska. Nije mu bilo lako u početku. Umjesto da ga se pusti raditi kritizirao se svaki njegov potez.</p>
<p> Gabrić je na početku kvalifikacija za SP u Japan i Koreju bio u stručnom štabu reprezentacije, a o plasmanu na SP kaže: </p>
<p>- Sigurno je ovo veliki uspjeh, drago mi je da sam i ja pripomogao, četiri utakmice sam bio s »vatrenima«. A evo, dva »moja« vratara Pletikosa u najboljoj i Sunara u mladoj selekciji su imali velikog udjela u uspjesima i ja sam ponosan na njihove obrane!</p>
<p> Derbiji između Dinama i Hajduka su uvijek nosili veliki naboj, »hajdukovci« su se hrabrili, iz godine u godinu dolazili u Maksimir uvjereni u pobjedu i vraćali se pokisli.</p>
<p>- Išli bi u Maksimir uvjereni da ćemo pobijediti i uvijek bi gubili. Ma koliko imali bolju momčad nismo bili blizu pobjede. Čini mi se da smo igrali previše zatvoreno, strašljivo. Išli bi po pobjedu, a igrali bojažljivo, nešto bi pokušavali čekanjem i dočekali bi poraz. Tamo još 1995. došli smo uvjereni u pobjedu, a porazili su nas 4-1, a sjećam se da su Gašpar i Mladinić postigli pogotke. A jedanput su imali slabu momčad, igrao im je zadnjega neki koji je došao iz Bosne ili Makedonije (misli na Ivicu Gvozdena, sada je pričuva u malonogometnoj reprezentaciji Hrvatske op. p.) i opet su nas pobijedili, tada 1-0. To je ipak sve prošlost, stvarno dugo Hajduk nije pobijedio u Maksimiru. Uvjeren sam da ovaj puta nećemo izgubiti, siguran je Gabrić.</p>
<p> Dosadašnji tijek ovogodišnjeg glomaznog hrvatskog prvenstva u kojem su se izdvojila četiri kluba Zagreb, Dinamo, Varteks i Hajduk Gabrić je prokomentirao: </p>
<p>- Iako je puno klubova u našem prvenstvu, mislim da prvenstvo nije nezanimljivo. Hajduk je malo bolji od drugih, ali je zbog europskih utakmica malo zaostao. A da natjecanje ima draži najbolji primjer je poraz Varteksa, koji je kvalitetna momčad, od TŠK. Zagreb igra odlično. Svi govore da će pasti, a oni pobjeđuju i ne posustaju. Bit će vatre do kraja.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ladić: Realno - remis, ali nadam se pobjedi Dinama</p>
<p>Iako Dinamo igra doma, iako je Hajduk, po nekim njihovim procjenama kvalitetniji, u ovome derbiju neće biti favorita. Trener Ilija Lončarević Dinamov je najjači adut! Jer, s ovom momčadi napraviti ovakav rezultat kakav Dinamo ima, uistinu je velika stvar. Igra im nije dobra, ali »plavi« ne gube</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Dražen Ladić je prošlosubotnju euforičnu pobjedu Hrvatske protiv Belgije gledao u društvu bivših »vatrenih« suigrača Slavena Bilića i Aljoše Asanovića. I ni jednog trenutka nije dvojio...</p>
<p>- Kudikamo je lakše biti »dolje«, na terenu, nego se gristi na tribinama! Osjećao sam se, plastično rečeno, kao suvozač u »ferrariu«! I čestitam dečkima na senzacionalnom rezultatu, koji će opet kudikamo jače odjeknuti vani nego kod nas. S obzirom da smo bili treći u Francuskoj, onda je kod naših ljudi bilo normalno da idemo i u Japan. Nema veze što neće biti Nizozemske, Norveške, Jugoslavije, što Njemačka »visi«...</p>
<p>• Veliki derbi hrvatskoga nogometa između Dinama i Hajduka u nedjelju će se odigrati u još uvijek euforičnome ozračju nakon reprezentativnoga uspjeha...</p>
<p>- To se izvanredno »poklopilo«, opet je nogomet ljudima u središtu zanimanja i očekujem pun stadion. Međutim, ne nadam se tko zna kako kvalitetnom nogometu, jer su oba kluba tek u stvaranju momčadi. Hajduk je nešto iskusniji, ali europski nastupi i Dinama i Hajduka pokazali su da ni na Poljudu ni u Maksimiru još nema pravih momčadi. Naime, i Makabi i Wisla bili bi tek lagano »predjelo« pravome Dinamu i Hajduku, a ovako su oba kluba ispali već na startu Kupa Uefe.</p>
<p>• Je li to realnost Dinama i Hajduka?</p>
<p>- Možda jest, ali samo zato jer je netko doveo klubove do takve realnosti. Ne slažem se da je baš sve moralo tako biti, u svakom slučaju mogla se napraviti bolja selekcija, poglavito u Dinamu. Sve je moglo i moralo biti drukčije.</p>
<p>• Tko će u nedjelju ponijeti ulogu favorita?</p>
<p>- Nema favorita! Iako Dinamo igra doma, iako je Hajduk, po nekim njihovim procjenama kvalitetniji, u ovome derbiju neće biti favorita. Kao što ni u prvenstvu nema favorita. Došlo je do izjednačenja kvalitete, ali ne zato jer su »mali« klubovi naglo ojačali, nego zato jer su »veliki« slabi! Zagreb, istina, dobro gura, lijepo igra i ima rezultat, ali je li stvarno nakon deset kola postao velik? Jasno da nije...</p>
<p>• Kojega se derbija najviše sjećate iz igračke karijere?</p>
<p>- Po zlu pamtim proljeće 1987. i 3-3 u Maksimiru, kad mi je Vulić zabio gol »iz zoološkoga vrta«. Bio je to moj drugi derbi, nakon te utakmice prvi put sam osjetio što znači biti »razapet na medijskom križu«, čak me je i trener ocrnio. A po dobrome pamtim jesen 1986., moj prvi derbi, kad smo svladali Hajduk u Splitu 4-0, a svi su nam proricali da ćemo dobiti »petardu«!</p>
<p>• Možete li usporediti vaše nasljednike u hrvatskoj reprezentaciji, Dinamova vratara Tomislava Butinu i Hajdukova Stipu Pletikosu?</p>
<p>- Negdje sam pročitao, kad se uspoređivalo momčad Dinama i Hajduka, da je Dinamo u prednosti 6-5, ali je Pletikosa ocijenje bolje od Butine. S tim se ne bih složio! Neovisno o tome što je Pletikosa prvi reprezentativni čuvar mreže, što nije »kiksao« u reprezentaciji, čini mi se da u ovome trenutku Butina bolje brani. Možda i zato što ima više posla, jer Hajduk ima bolju obranu, pa se Pletikosa neće previše nabraniti u prvenstvu. A Butina mora na svakoj utakmici iskazivati svoju kvalitetu i to dobro radi. No, oba su vratara iznimno kvalitetna i izbornik doista ne može pogriješiti kad odlučuje koga staviti na vrata. Da sam ja izbornik? Pa vjerojatno bih ostavio Pletikosu na vratima, jer je duže u reprezentaciji i nije griješio. Ali, kažem, Butina trenutno brani bolje.</p>
<p>• A čiji je trener bolji, Dinamov ili Hajdukov?</p>
<p>- Mišljenja sam da je Dinamova najveća kvaliteta upravo u treneru, Ilija Lončarević je Dinamov najjači adut! Jer, s ovom momčadi napraviti ovakav rezultat kakav Dinamo ima uistinu je velika stvar. Igra nije dobra, ali Dinamo ne gubi, osobno nisam vjerovao da će toliko dugo izdržati bez poraza. I trener je svakako Dinamova prednost u odnosu na Hajduk! Lončarević ima znatno veći autoritet u Maksimiru nego Gračan na Poljudu, ili da kažem drukčije, u ovome je trenutku teže Gračanu voditi Hajduk, nego Lončareviću Dinamo!</p>
<p>• Jeste li vi riješili svoje probleme s Dinamom, jesu li vam isplatili dug (oko 550.000 DEM)?</p>
<p>- Na žalost, to još uvijek stoji. I ne znam što da napravim, ne znam ni što je pametno reći o toj temi. Istina, razgovarao sam s predsjednikom Mirkom Barišićem, koji ne negira taj dug i kaže da zna za tu klupsku obvezu prema meni, moli me za strpljenje zbog teške situacije. Svjestan sam težine situacije, ali sve se tako otegnulo. Istodobno me smetaju izjave poput one Zajecove da su »dugovi prema Ladiću i Prosinečkom u drugome planu«. A kad ćemo biti u prvom planu? Apsurdno je da su dugovi prema Ardilesu i Miuri naglo izbili u prvi plan, znači li to da smo Robi i ja - »smeća«? Valjda su Argentinac i Japanac ostavili veći trag u klubu od nas dva... Ne znam, stvarno ne znam što da napravim. Vjerojatno ih još neću tužiti, jer znam kako bi me se etiketiralo kad bih ih tužio. Imat ću još malo strpljenja i vjerujem da ćemo i bez suda riješiti problem.</p>
<p>• Na kraju, kakav rezultat prognozirate u derbiju?</p>
<p>- Sve mi se čini da će biti neodlučeno, nekako sve upućuje na remis. Iako se potajno nadam Dinamovoj pobjedi...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Sudac pokvario međimursko-podravski derbi</p>
<p>ČAKOVEC, 13. listopada</p>
<p> - Nogometaše Čakovca je protiv Slaven Belupa, koja je završila bez pogodaka (0-0) vodio pomoćni trener Dovečer nakon što je s trenerske klupe otišao Rajko Maglić. U svečanoj loži i prostorijama Čakovca primjetili smo Luku Bonačića. Je li došao gledati svoj novi klub, ostaje za vidjeti. </p>
<p>Od nogometa u međimursko-podravskom derbiju malo smo toga dobrog vidjeli. Na žalost, u centru pozornosti našao se glavni sudac Svilikos koji je u potpunosti izgubio kontrolu nad utakmicom i s nizom krivih procjena, posebioce na štetu domaćina, upropastio je njezin gotovo cijeli tijek. Ako je nesmotren prekršaj Bunca na sredini terena u 15. minuti bio za isključenje, ostala je nepoznanica zašto pred kraj prvog dijela Svilokos nije isključio Geršaka i dodijelio mu drugi žuti karton kad ga je već pozvao na stranu da mu ga dodijeli, a onda od istoga odustao. </p>
<p>U nastavku je i trener gostiju Besek postavio igru koja je bila »voda na mlin« domaćinu. Naime, zaigrao je sa četiri napadača i pet obrambenih igrača, a gotovo bez veznog igrača na terenu. Osim toga iz igre je izvukao svojeg najraspoloženijeg igrača u prvom dijelu, Kovačića. Znatno opasniji, usprkos igraču manje, bili lsu domaći. Priliku utakmice propustio je Domjanić u 67. minuti kada je sam krenuo prema Solomonu i visoko prebacio vrata gostujućeg sastava. </p>
<p>• Stadion SRC Mladost</p>
<p>ČAKOVEC - SLAVEN BELUPO 0-0 </p>
<p>ČAKOVEC: Perić 7, Ivica 5, Karabatić 6, Škopljanac 6,5, Hucika 5,5, Ribić 6,5, Mužek 7, Šarić 6,5, Kelemen 6,5 (od 76. Caban -), Bunc -, Nosek 6 (od 57. Domjanić 6).</p>
<p>SLAVEN BELUPO: Solomun 6,5, P. Bošnjak 5, Medvid 5,5, S. Bošnjak 5,5, Kacić 6, Međimurec 6, Kovačević 5,5 (od 72. Brgles 6,5), Ferenčina 6,5, Geršak 5 (od 46. Jurčec 5,5), Kovačić 6,5 (od 46. Dodik 5), Filipović 5.</p>
<p>SUDAC: Svilokos (Sisak) 5. GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Mužek, Ivica, Medvid, S. Bošnjak, Kacić, Geršak, Filipović, Jurčec</p>
<p>CRVENI KARTONI: Bunc (15.)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Damir MUŽEK</p>
<p>Dejan Zrna</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Osijek kreće ka vrhu</p>
<p>SISAK, 13. listopada</p>
<p> - Nogometaši Osijeka su se gostujućom pobjedom 3-1 (2-1) protiv TŠK-a u Sisku napokon počeli kretati prema poziciji na ljestvici koja im objektivno i pripada. </p>
<p>Gosti iz Osijeka, koje u četvrtak čeka dvoboj drugog kola Kupa Uefe protiv grčkog AEK-a su poveli u 22. minuti kada je Beširević iskoristio kazneni udarac dosuđen zbog prekršaja Cvetnića na Turkoviću. Samo 10-ak minuta kasnije domaći su izjednačili preko Garbe, a četiri minute kasnije sudac Pavić je poništio, činilo se, regularni pogodak Lovrekovića. U samoj završnici prvoga poluvremena Balatinac je vratio prednost na stranu gostiju, a Marijan Vuka je dvije minute prije kraja potvrdio da vrlo važna tri boda putuju u Osijek.</p>
<p>• GRADSKI stadion</p>
<p>TŠK - OSIJEK 1-3 (1-2)</p>
<p>TŠK: Dolenčić, Kukić, Tomčić, Cvetnić (od 46. Čingel), Dobranić, Garba, Klarić, Kovačević (od 67. Šeperec), Bizjak, Kvesić (od 57. Bobinec), Lovreković. </p>
<p>OSIJEK: Galinović, Radics, Mikulić, Neretljak, Grnja, Ergović, Brkić, Balatinac (od 83. Vinogradac), Beširević, Turković (od 68. Pavličić), Krpan (od 77. M. Vuka).</p>
<p>SUDAC: Pavić (Split). GLEDATELJA: 1500.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Neretljak, Cvetnić, Ergović, Kukić, Kovačević, Beširević, Tomčić.</p>
<p>CRVENI KARTONI: -</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Bakir BEŠIREVIĆ </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kina dozvolila transfere igrača</p>
<p>PEKING</p>
<p> - Nakon velikog uspjeha i plasmana na Svjetsko prvenstvo 2002., Kineski nogometni savez (CFA) ukinuo je zabranu odlaska igrača mlađih od 28 godina u inozemstvo. Zabrana transfera bila je privremena mjera kako bi se mladi i talentirani igrači zadržali u domovini i tako pomogli nacionalnoj vrsti da se plasira na svjetsku smotru najboljih izabranih vrsta.</p>
<p>- Ostvarili smo cilj i zabrana više ne vrijedi, kazao je dopredsjednik CFA-a Nan Yong.</p>
<p>Spuštanjem »kineskog zida« europski lovci mogli bi u potrazi za talentima uskoro preplaviti najmnogoljudniju zemlju na svijetu. Dosad su europski angažman pronašla dvojica igrača kineske reprezentacije - Fan Zhiyi (31) igra u Crystal Palaceu, dok Yang Chen (27) nastupa za Eintracht Frankfurt. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ćiro Blažević: »Nikad se neću vratiti u Hrvatsku«</p>
<p>»Irance više ne zanima hoćemo li otići na Svjetsko prvenstvo, Irance samo zanima da ja ostanem i dalje kod njih. Meni se ovdje više ništa ružnoga ne može dogoditi. Ništa! Evo, na stadionu 120.000 ljudi viče »Blaževiki Ćiro, Blaževiki Ćiro« i to neprestance. A ja nesretnik samo čujem eho: »Ćiro pederu«. To je naša hrvatska tragedija. Ne, više nikad neću doći u Hrvatsku. Svi me slave, samo me u Hrvatskoj pljuju«, veli Blažević </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Ćiro Blažević, iranski nogometni izbornik, barem je na kratko odahnuo. Nakon teško izborene 2-1 pobjede protiv Iraka, iranskoj nogometnoj reprezentacije preostao je još samo dvoboj u gostima protiv Bahreina (19. listopada) u kojem također valja izboriti pobjedu koja Blaževićeve izabranike vodi izravno na Svjetsko prvenstvo 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji. </p>
<p>Blaževića smo zajedno s njegovim suradnicima, Brankom Ivankovićem i Fahrijom Dautbegovićem pronašli, dakako uz pomoć mobitela, na povratku s treninga. </p>
<p>- Nema odmora. Čeka nas još zadnji i najteži korak. A sve do sada nije bilo nimalo lako. Ovo protiv Iraka bilo je silno teško, veli Blažević u uvodu. </p>
<p>• Jeste li uoči utakmice protiv Iraka bili do sada pod najvećim pritiskom u dosadašnjem dijelu kvalifikacija za odlazak na SP?</p>
<p>- Ako želim biti potpuno iskren, rekao bih da sam bio i pod najvećim pritiskom u mojoj dugoj trenerskoj karijeri. Nikad nisam bio pod takvim pritiskom. Nikad se nisam tako osjećao. To je nemoguće izdržati, sam sebi se čudim. Pod sličnim sam pritiskom bio, ali u puno manjoj dimenziji, 1997. godine u Splitu kada sam s reprezentacijom nakon 1-1 protiv Danske odigrao 3-3 protiv Slovenije u jednoj izvanrednoj utakmici. Ali, to sada nije bitno. Imao sam ja puno pritisaka u trenerskom životu, to je očito moja sudbina od koje ne mogu pobjeći. </p>
<p>• Čuli ste za incident nakon utakmice kada su iranski navijači potpomognuti policijom napali Iračane. Bojite li se da bi se i na vas mogao sručiti sličan gnjev ako ne uspijete u kvalifikaicjama za odlazak na Svjetsko prvenstvo? </p>
<p>- Nimalo se ne bojim, jer se meni više ništa ružno ne može dogoditi. Njih više ne zanima hoćemo li otići na Svjetsko prvenstvo, Irance samo zanima da ja ostanem i dalje kod njih. Meni se ovdje više ništa ružnoga ne može dogoditi. Ništa! Evo, na stadionu 120.000 ljudi viče »Blaževiki Ćiro, Blaževiki Ćiro« i to neprestance. A ja nesretnik samo čujem eho: »Ćiro pederu«. To je naša hrvatska tragedija. Ne, više nikad neću doći u Hrvatsku. Svi me slave, samo me u Hrvatskoj pljuju. </p>
<p>• Neki iranski sveučilišni profesori izrazili su zabrinutost zbog pisanja pojedinih iranskih novina uoči ovih odlučujućih utakmica. Plaši ih medijsko nejedinstvo gdje se samo traže problemi unutar iranske nogometne vrste. Jeste li vi osjetili nesklonost medija? </p>
<p>- Ne, nisam osjetio da su nam mediji neskloni. Možda je netko nešto krivo napisao. A ti koji su nešto krivo napisali već su nam se ispričali. Svi pišu da sam ja najveći i da moram ostati u Iranu. </p>
<p>• Hrvatska se plasirala na SP. Javlja se kao i u vaše vrijeme mnogo zvanih i nezvanih s prijedlozima Mirku Joziću. Najčešće se raspravlja treba li u Japan i Južnu Koreju povesti Štimca, Šukera i Prosinečkog. Vaše mišljenje o tome?</p>
<p>- O njima se nema što raspravljati, Oni trebaju reprezentaciji i gotova priča. Apsolutno podržavam Jozića u svemu do sada!</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Antraks u New Yorku, Amerika u panici </p>
<p> FBI ispituje i peti mogući slučaj zaraze bedrenicom u Nevadi / Potpredsjednik Cheney vjeruje da bi mogla postojati veza između dosad otkrivenih slučajeva antraksa i Osame bin Ladena / Newyorški gradonačelnik Giuliani pokušava umiriti javnost izjavama da je pojava bolesti ograničena, a da sama nije zarazna / Ministar pravosuđa John Ashcroft poziva na oprez, ali upozorava da nema mjesta panici </p>
<p>NEW YORK, 13. listopada</p>
<p> - Nakon potvrđenih slučajava bedrenice (antraksa) u New Yorku i na Floridi, FBI ispituje i peti mogući slučaj zaraze u Nevadi, gdje su dosadašnji pregledi sumnjivog paketa s bijelim prahom pokazali kontradiktorne rezultate. Otkriće da je nakon Floride bedrenica (antraks) zabilježena i u New Yorku, izazvalo je paniku među građanima koji strahuju da se radi o bioterorističkom napadu. </p>
<p>Newyorška bolnica St. Vincent zagušena je pacijentima koji žele znati jesu li grebanje u grlu i začepljeni nosovi prvi simptomi izbijanja bolesti. Zabrinute Newyorčane, već uzdrmane napadima 11. rujna, pokušao je umiriti gradonačelnik Rudolph Giuliani izjavom da pojava antraksa ograničena. »Imamo samo jedan slučaj bedrenice. Oboljela osoba je na putu oporavka. Bolest se može liječiti i nije zarazna - i to bi trebalo rastjerati paniku«, istaknuo je gradonačelnik, dodajući da druge dojave o sumnjivima pošiljkama nisu povod za »veliku zabrinutost«. </p>
<p>Iako i dužnosnici FBI-ja pokušavaju umiriti američku javnost izjavama da je prerano govoriti o bioterorizmu jer se zasad radi o izoliranim slučajevima, potpredsjednik Dick Cheney izjavio je u petak da bi mogla postojati veza između četiri otkrivena slučaja bolesti i Osame bin Ladena, prvoosumnjičenog u terorističkim napadima na New York i Washington. </p>
<p>Cheney je rekao da su, usprkos tome što nema dovoljno dokaza da se čvrsto utvrdi ta veza, slučajevi pojave bedrenice na Floridi i u New Yorku »sumnjivi«.</p>
<p> »Mislim da je jedina odgovorna stvar koju sada možemo učiniti jest da nastavimo istragu pretpostavljajući da bi ti slučajevi mogli biti povezani«, izjavio je Cheney u razgovoru s novinarom TV postaje PBS. Dodao je da SAD imaju opsežne dokaze da su sljedbenici Bin Ladena bili obučavani u korištenju biološkog i kemijskog oružja, te da imaju kopije priručnika kojima su se služili u obuci. </p>
<p>Zaposlenica televizijske postaje NBC bila je u petak četvrti potvrđeni slučaj bedrenice u SAD, što je požurilo američki zdravstveni sustav da podigne mjere predostrožnosti zbog mogućih napada biološkim oružjem. Omotnica koja je izazvala zarazu bila je adresirana na voditelja emisije »Nightly News« Toma Brokawa, a uz bijeli prah sadržavala je i pismo s prijetnjama SAD-u. Sličnu je poštu dobila i novinarka The New York Timesa, čiji je jedan dužnosnik u subotu potvrdio kako treće testiranje nije pokazalo postojanje tragova antraksa. </p>
<p> Na Floridi su otkrivena prva tri slučaja bedrenice. Tri su osobe - sve tri zaposlene u izdavačkoj kući American Media Inc. koja izdaje najtiražnije nacionalne tabloide - bile izložene plućnoj bedrenici. Novinar Bob Stevens umro je prošlog tjedna, dok druge dvije osobe kod kojih je bakterija pronađena u dišnim putevima zasad ne pokazuju simptome zaraze. Newyorški slučaj razlikuje se od dosadašnjih jer se u pitanju kožni obilik bedrenice koji se lakše liječi od plućnog ili želučanog oblika bolesti. Istražitelji FBI-ja još nisu doveli u vezu New York i Floridu, niti nedvojbeno utvrdili izvor zaraze. Objavili su doduše da spora bedrenice iz zgrade AMI-ja potječe iz laboratorija u Iowi, ali nisu ponudili objašnjenje kako se našla u izdavačkoj kući. </p>
<p>Guverner savezne države Nevade Kenny Guinn kasnije je objavio da je sumnjivo pismo dostavljeno državnoj tvrtki testirano pozitivnim na bedrenicu. Dojave o sumnjivim pismima i paketima dolaze iz brojnih gradova, a kako se čini da su na udaru medijske kuće, izvještajna agencija Associated Press, TV mreže ABC, NBC, CBS i CNN privremeno su obustavile raspodjelu pošte. Osim zgrade The New York Timesa, nakratko je evakuirana i zgrada drugog važnog dnevnog lista Los Angeles Timesa kako bi se ispitale sumnjive pošiljke. </p>
<p> Američka pošta upozorila je u petak svoje zaposlenike i klijente da budu oprezni u rukovanju sumnjivim paketima zbog straha da se bakterija bedrenice možda širi putem pisama. Ministar pravosuđa John Ashcroft upozorio je sve građane da budu oprezni, dodajući da nema mjesta panici koja bi mogla izazvati unutarnju paralizu u zemlji. Omotnice dvojbenog sadržaja, uputio je građane, ne treba otvarati ni tresti nego odnijeti na policiju.</p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Automobil bomba eksplodirao u središtu Madrida </p>
<p>MADRID, 13. listopada</p>
<p> - Bomba koja je eksplodirala u petak navečer u automobilu parkiranom u središtu Madrida, ozlijedila je pritom 14-ero ljudi. Eksplozija se dogodila blizu mjesta gdje je kralj Juan Carlos bio nazočan vojnoj paradi ranije tog dana. Nadležni su odbili reći vjeruju li da je eksplozija djelo baskijske separatističke grupe ETA, koja je prepoznatljiva po postavljanju automobila-bombi kao dio svoje nasilne kampanje za baskijsku neovisnost. </p>
<p>Eksplozija koja se zbila u podzemnom autoparkingu na trgu Plaza de Colon probila je rupu kroz jedan od katova, pri čemu je oštećeno 70 drugih vozila, izjavili su nadležni u subotu. Na vijestima je objavljeno da su nadležni primili poziv u ime ETA-e u petak ujutro, kojim su upozoreni da je automobil sa eksplozivom ostavljen na ulici, ali policija nije pronašla ništa sumnjivo. Otprilike u isto vrijeme, kralj Juan Carlos, premijer Jose Maria Aznar i drugi političari su na Plaza de Colon gledali vojnu paradu kojom se obilježavao španjolski nacionalni praznik.Dvoje ljudi je završilo sa prelomima, dok su ostale ozljede zanemarive. Sveukupno je 14 osoba zatražilo pomoć, ali nijedna osoba nije bila u životnoj opasnosti.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Nova uzbuna zbog antraksa u Njemačkoj i Velikoj Britaniji</p>
<p>MAINZ, LONDON, 13. listopada</p>
<p> - Četiri osobe su pregledane nakon što je u subotu u Mainzu pronađeno pismo s bijelih prahom za koje se posumnjalo da bi mogla nositi uzročnike antraksa, objavila je njemačka policija. Jedna novinarka regionalnog dnevnog lista Mainzer Rheinzeitung u u subotu ujutro dobila je pismu u kojem je našla bijeli prah. Četiri osobe koje su bile u dodiru s omotnicom su pregledane, a omotnica je prenešena u zatvorenom spremniku u laboratorij na ispitivanje. Rezultat analiza bi trebao biti poznat u nedjelju. U srijedu su otkrivene dvije omotnice: jedna na parkingu dućana namještaja u Berlinu, a druga u pošti jednog američkog poduzeća u Essenu. U četvrtak se isti scenario ponovio nakon otkrića sumnjivih pisama u poduzećima i kod pojedinaca u Wiesbadenu. Sto policajca i vatrogasaca je opkolilo četvrt, a 12 osoba je u karanteni. Tri osobe koje su radile u zgradama u Sjedinjenim Državama u kojima je otkriven antraks podvrgnute su testiranju na tu potencijalno smrtonosnu bolest u Velikoj Britaniji, izvijestila je u subotu vlada. »Tri djelatnika sada se nalaze u Velikoj Britaniji, dvoje je s Floride, a jedan iz zgrade newyorškog Rockefeller centra. Oni će biti testirani ovdje u Velikoj Britaniji«, kaže se u priopćenju Ministarstva zdravstva. Ta je mjera poduzeta nakon što su se britanski zdravstveni djelatnici povezali sa svojim američkim kolegama, kaže se u priopćenju, no ne navodi se nacionalnost triju osoba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Petero Talijana u bolnici zbog sumnje na biološki napad</p>
<p>RIM, 13. listopada</p>
<p> - Pet je osoba smješteno na odjel za zarazne bolesti u bolnici »San Martino« u Genovi nakon što su u rukama držali pismo s biološko-terorističkim prijetnjama. »Prva su ispitivanja dala negativan rezultat«, rekao je u subotu glasnogovornik bolnice u Genovi. Među hospitaliziranima su trojica karabinijera. </p>
<p>»Osobe su smještene u bolnicu iz preventivnih razloga. Nitko nije govorio o bolestima«, objavljeno je u priopćenju talijanske policije. U subotu će osobe smještene u bolnici biti još dva puta testirane, a budu li rezultati ponovo negativni bit će pušteni kućama. Kako je u SAD-u u petak je potvrđen slučaj bedrenice kod zaposlenice televizije NBC, a zarazila se upravo otvaranjem sličnog pisma, talijanski su mediji slučaju iz Genove pridali veliku pozornost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Snažna ofenziva protutalibanskih snaga</p>
<p>Šesta noć napada na Kabul i Kandahar/ Protutalibanske snage pokrenule snažnu ofenzivu sjeverno od Kabula/ Sjevernom savezu priključilo se četiri tisuće talibanskih boraca/ Afganistanski trgovci drogom ubrzano prodaju hašiš i heroin strahujući da će padom talibanskog režima propasti zalihe </p>
<p>ISLAMABAD / KABUL / TEHERAN / PESHAWAR / DUŠANBE, 13. listopada</p>
<p> - Četiri su civila poginula, a osam ih je ranjeno u napadima američkih zrakoplova na zračnu luku u Kabulu, u noći s petka na subotu, javila je u subotu Afganistanska novinska agencija (AIP) sa sjedištem u Islamabadu. Američki su zrakoplovi, uz potporu britanskih postrojbi, izveli dva uzastopna napada i nekoliko je bombi bačeno na selo Qala Meer Abas, dva kilometra od zračne luke. Američka televizijska postaja CNN javila je da su američki ratni zrakoplovi gađali u subotu ujutro talibansko južno uporište Kandahar, ne iznoseći pojedinosti o napadu. </p>
<p>Američki nosač zrakoplova Theodore Roosevelt ušao je u subotu u Sueski kanal na putu prema Perzijskom zaljevu u pratnji nosača raketa Leyte Gulf i broda Detroit.</p>
<p>U afganistanskom glavnom gradu Kabulu u subotu se začulo osam eksplozija, a najmanje jedna bomba pogodila je kabulsku zračnu luku, tvrde očevici. </p>
<p>Oporbene snage u Afganistanu u subotu su objavile da su zauzele tri sela zapadno do Aibaka, glavnog grada pokrajine Samangan na sjeveru zemlje. Prema riječima Atte Mohamada, jednog od zapovjednika Sjevernog saveza, tri su se talibanska zapovjednika i 80 njihovih boraca priključila Sjevernom savezu. Oporbene su snage zabilježile pobjedu nad talibanima i u pokrajini Ghor, doznaje se od glasnogovornika Sjevernog saveza Mohamada Habela. On je također rekao da je oporba pokrenula snažnu ofenzivu u smjeru okruga Nahreen u pokrajini Baghlan, sjeverno od Kabula. </p>
<p>Četiri tisuće talibana priključilo se u četvrtak snagama Sjevernog saveza, izjavio je jedan od zapovjednika oporbenih afganistanskih snaga za subotnji broj lista Ghods, dnevnika iranske pokrajine Khorassan koja graniči s Afganistanom. </p>
<p>General Chafi izjavio je u petak za list da se »četiri tisuće talibana dan prije priključilo snagama Sjevernog saveza«, dodajući da ih je uzbečki general Abdul Rashid Dostam prebacio pod kontrolu vlade svrgnutog afganistanskog predsjednika Burhanuddina Rabbanija. »U petak se još 150 drugih talibana, od kojih je 50 bilo naoružano, predalo snagama generala Dostama«, dodao je.</p>
<p>Pakistanske su vlasti u subotu na graničnom prijelazu zaustavile skupinu novinara koje su talibani pozvali da posjete Afganistan. </p>
<p>Novinari su dobili poziv da posjete Jalalabad i uvjere se u istinitost talibanskih navoda da je u bombardiranju američkih snaga u srijedu navečer ubijeno 160 civila u obližnjem selu. Pakistanski su graničari novinarima priopćili da je granica s Afganistanom zatvorena za strance.</p>
<p>Tadžikistan je u subotu poslao pojačanje na svoje granice s Afganistanom u sklopu jačanja sigurnosnih mjera u regijama koje se nalaze uz afganistanski teritorij pod kontrolom talibana, javlja agencija France Presse pozivajući se na tadžikistanske pogranične izvore. Pet stotina pripadnika tadžikistanskih specijalnih pograničnih snaga i 20 oklopnih vozila upućeno je u pokrajinu Piandj na jugu zemlje koji graniči s Afganistanom i Uzbekistanom. Granica je također pod jakim sigurnosnim mjerama i čuvaju je ruski graničari i vojnici 201 ruske divizije.</p>
<p>Američka odluka da se zamrzne imovina militantnih skupina u Kashmiru dokaz je da se borba protiv terorizma širi, ocijenili su u subotu indijski dužnosnici i analitičari. Indijska se vlada nada da će se na američkom popisu naći još kašmirskih »terorističkih skupina« osim Jaish-e-Mohammeda (Muhamedova vojska), rekao je jedan vladin dužnosnik. Kašmirska militantna skupina Jaish-e-Mohammed u subotu je obznanila da se ne smatra terorističkom organizacijom i najavila da će nastaviti oružanu borbu u indijskom dijelu Kashmira. </p>
<p>Afganistanski trgovci drogom ubrzano prodaju svoje zalihe hašiša, opijuma i heroina, što u ovom trenutku pogoduje i talibanima koji pune svoje džepove, saznaje se u subotu iz krijumčarskih krugova u afganistansko-pakistanskom graničnom području. »Krijumčari ne žele da im s mogućim padom talibanskog režima propadnu zalihe droge. Stoga je prodaja u posljednje vrijeme znatno povećana«, tvrdi izvor blizak krijumčarskim krugovima. »Iako je cijena pala, zarade su i dalje enormne, što pogoduje i talibanima. Oni uzimaju deset posto poreza na sve pošiljke preko granice«, dodao je isti izvor.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Bin Laden nudi 50.000 za svakog američkog vojnika</p>
<p>ANKARA, 13. listopada (Hina)</p>
<p> - Najtraženiji terorist na svijetu Osama Bin Laden ponudio je nagradu od 50.000 dolara za svakog uhićenog američkog vojnika koji bude sudjelovao u kopnenim operacijama na Afganistan, piše u subotu turski dnevnik Hurriyet. </p>
<p> Prema izvješću posebnog dopisnika tog utjecajnog turskog lista koji se javlja iz pakistanskog grada Islamabad, bin-Ladenovu poruku prenijeli su mnogi pakistanski listovi. Uvjet za dodjelu zamašne nagrade jeste da isporučeni američki vojnici budu predani živi.</p>
<p> Pakistanske vlasti sada, dodaje isti izvor, strahuju da bi »vrlo privlačna« bin-Ladenova ponuda mogla biti izazov za mnoge, posebice siromašne građane, te ih navesti da se upuste u avanturu hvatanja američkih vojnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>U Milanu jedna od najvažnijih europskih baza Al Qaide?</p>
<p>Milanska policija pretpostavlja da je u Islamskom kulturnom institutu postojala »okultna organizacija« s ciljem regrutacije dragovoljaca za sveti rat </p>
<p>RIM, 13. listopada (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon izjave američkog ministra financija Paul O'Neilla da se »glavna europska logistička baza Al Qaide nalazi u Milanu, u središte pozornosti opet je došao Islamski kulturni institut u Milanu. Uhićenje Mahmuda Abu El Fatuh Muhameda, direktora i suvlasnika poduzeća Al Shifa Honey Presh for Industry and Commerce, čiji računi su blokirani a sumnjiva aktivnost pod policijskom istragom, pokazalo je da je on imao jake veze s milanskim islamskim institutom. </p>
<p>U toj su se instituciji već dva puta proveli pretresi zbog povezanosti posjetitelja s podmetanjem autobombi ispred američkih veleposlanstava u Keniji i Tanzaniji. Prema riječima američkog ministra O'Neilla, islamski institut u Milanu je »najvažnija europska logistička baza Osame Bin Ladena, odakle odlazi oružje, novac i ljudi u sve ostale dijelove svijeta«. Zgrada se nalazi u skrovitoj ulici na sjeveru Milana. Jedan kat namijenjen je vjerskim ritualima, drugi tečajevima arapskog jezika i predavanjima o arapskoj civilizaciji i kulturi. Tu se također skupljaju sredstva u fondove za »ugnjetavanu muslimansku braću u Palestini, Alžiru i Čečeniji«. Posljednjih šest godina ta je palača bila više puta pretresana zbog sumnji o povezanosti s terorističkim napadima. Milanski sudac Grigo 1995. je čak potpisao nalog za uhićenje tadašnjeg imama džamije Anwara Shaabana zbog povezanosti s egipatskom organizacijom Al Jamaa, međutim imama je na vrijeme pobjegao, a nakon izvjesnog vremena i poginuo u Bosni. Prilikom pretresa nađeno je nekoliko lažnih putovnica. </p>
<p>Islamski kulturni institut pojavljuje se opet na naslovncama novina 1999. godine kad je u Seattleu uhićen alžirski ekstremist Ahmed Ressan. Na saslušanju je odao dva imena svojih kontakata u Europi, a to su bili redovni posjetitelji milanskog instituta Atamani Said i Fateh Kamel. Najnovija optužba upućena na milansku adresu je i najteža do sada. Govori se o »federaciji milanskog instituta sa Al Qaidom«. Policija je snimila razgovore o »tekućini koja guši ljude« i »walkmanu transformiranom u bombu«. Temeljem toga uhićeno je pet Tunižana osumnjičenih za povezanost s organizacijom koja je u SAD-u na crnoj listi 27 organizacija partnera Osame bin Ladena. Prije par dana uhićena su još dva člana iste organizacije, od kojih je Tunižanin Muhamed Aquaidi uhićen na izlazu iz džamije u Milanu, a Ben Hadi Lased u Münchenu. Milanska policija pretpostavlja da je unutar islamskog instituta postojala »okultna organizacija« čiji je cilj bila regrutacija dragovoljaca za sveti rat među pridošlicama i njihovo odvođenje u kampove za obuku u Afganistan, u srce Al Qaide. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Europska unija definira »obrambene inovacije«</p>
<p>Ukazuje se potreba stavljanja na hrpu svih EU kapaciteta određene vrste ili multinacionalni pristup problemima / Još nema odgovora na pitanje kako u kratkome roku do dva mjeseca na operaciju uvođenja mira ili prevencije širenja sukoba u susjedstvo poslati 60 tisuća vojnika koji na zadatku mogu biti dvije godine</p>
<p>BRUXELLES, 13. listopada (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kao i njihovi civilni kolege, ministri obrana zemalja Europske Unije ustvrdili su da prijetnja terorizma postavlja nove izazove Uniji i da se na te izazove odgovara boljom, dubljom suradnjom i povezivanjem. Ministarsko vijeće na razini ministara obrane još je u test-fazi, isto kao i koncept zajedničke europske sigurnosne i obrambene politike. EU mjesecima pokušava uvesti u rad strukture slične NATO-vim te naći formulu po kojoj će moći koristiti neke od NATO-vih kapaciteta, naročito one za planiranje, a da s time budu zadovoljne s jedne strane neke NATO-ve ne-EU članice, a s druge, neutralne zemlje same Unije. </p>
<p>»Teroristički su udari dodali nove odgovornosti zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici«, ustvrdio je glavni tajnik Ministarskog vijeća EU, ujedno osoba koja vodi institucionalnu izgradnju vojnog segmenta EU Javier Solana. Udari su podsjetili i EU da je došlo vrijeme intenzivnije suradnje, razmjene analiza i informacija svih vrsta, pogotovo obavještajnih i povjerljivih, i pomoći u procesu ranog detektiranja opasnosti i uzbunjivanja, sve skupa prelazeći nacionalne granice, negirajući nacionalne suverenitete i preskačući državne interese u cilju kvalitetnije zaštite cjeline. Kvalitetu skupu dala je činjenica da su ministri bez nekih velikih riječi, iskreno i otvoreno definirali međusobne razlike i probleme. Neodgovorena pitanja traže precizne odgovore prije nego što svi elementi sigurnosne i obrambene dimenzije EU legnu na mjesto i potom u praksu. </p>
<p>Skupa s nesuglasicama i nedoumicama stigle su i neke nove ideje, odnosno »svježi pogledi«, kako je to kazao predsjedavajući Belgijanac Andre Flahaut. To znači da su igri obrambene »inovacije« poput stavljanja na hrpu svih EU kapaciteta određene vrste ili multinacionalni pristup problemima. U svome poslu stvaranja zajedničke obrane Europljani su skrušeno priznali da se nisu uspjeli dogovoriti ni oko definicije što sve ulazi pod ovaj pojam čiji se dijelovi sustava ostavljaju državama. Nije nađen ni odgovor na prozaična pitanja o načinima financiranja poduhvata koji bi, kada sve bude dogotovljeno, omogućio Europskoj Uniji da u kratkome roku do dva mjeseca na operaciju uvođenja mira i prevencije širenja sukoba negdje u svome susjedstvu pošalje do 60 tisuća vojnika koji na zadatku mogu biti dvije godine. Europski su stvarni kapaciteti danas manji i operativne zajedničke snage EU mjere se stotinama, a ne planiranim i potrebnim tisućama ljudi. </p>
<p>Možda prva provjera ozbiljnosti EU dođe uskoro - ministri su uvjereni da već danas EU-vojnici mogu zamijeniti neke američke jedinice u misijama SFOR-a i KFOR-a odluči li ih Washington povući za potrebe antiterorističke kampanje u jugozapadnoj Aziji. </p>
<p>U zraku je ostalo visjeti i pitanje statusa i uloge Turske s kojom je EU već mjesecima u diplomatskom pat - položaju. Turska, kao NATO-va saveznica i EU kandidat bez pregovora i bez perspektive njihovog skorog početka uložila je veto na NATO-vu odluku da se Uniji dozvoli upotreba nekih NATO-vih kapaciteta. Većina EU članica članice su i Atlantskog saveza, no Turska tvrdi da se za odluke EU o akcijama stabilizacije prostora bližeg susjedstva Unije mora pitati i Ankara. EU akcije mogu ugroziti turske interese u regiji, stav je kojim se blokirala NATO-va odluka o suradnji s EU. </p>
<p>EU nije spremna dopustiti Turskoj ulazak u prostor namijenjen ekskluzivnom klubu EU članica, stoga joj je ponuđen pun uvid u planiranje i mogućnost da se saslušaju njezini stavovi, ali ne i da joj se osigura pravo glasa. Ostane li ovaj dio odnosa EU - NATO nedogovoren, EU će biti prisiljena formirati vlastitu strukturu paralelnu s NATO-vom, što nitko ne želi jer u tome nalaze dupliranje kapaciteta i beskorisno trošenje para za ponovno stvaranje poslova koje NATO i njegove EU članice uspješno obavljaju već pet desetljeća. Prva etapa obračuna s terorizmom omogućila je Turskoj, prvenstveno zbog njenog strateški značajnog položaja i uloge dragocjenog saveznika Zapada, pojačavanje zahtjeva i dalo joj pravo na nepopustljivost. Pobjeda u ovom ratu živaca Turskoj donosi veće ili čak konkretne kandidatske šanse za EU.</p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>»Delo«: EU će pozvati Hrvatsku da potpiše sporazum o granici</p>
<p>LJUBLJANA, 13. listopada</p>
<p> - Europska bi unija mogla posebnim dokumentom pozvati Hrvatsku da potpiše granični sporazum sa Slovenijom, tvrdi u subotu ljubljanski list Delo.</p>
<p>U prilogu posvećenom, kako se navodi, izostanku reakcija u Hrvatskoj na pismo slovenskog premijera Janeza Drnovšeka premijeru Ivici Račanu da se što prije potpiše ratificirani sporazum, list piše kako je u Ljubljani u četvrtak zasjedao mješoviti odbor sastavljen od slovenskih i europskih parlamentaraca koji redovno raspravlja o zakonodavnim prilagodbama Europskoj uniji, te da je tom prigodom bilo riječi i o odnosu Slovenije i Hrvatske.</p>
<p>»Odbor je pohvalio napredak u pregovorima o nuklearci Krško i ratifikaciju malograničnog sporazuma, te izrazio očekivanje da će sporazum o granici biti potpisan i ratificiran što prije bude moguće«. Parlamentarci su zabrinuti odgodom rasprave o sporazumu u hrvatskom Saboru, piše list i dodaje da bi se, kako se neslužbeno saznaje u diplomatskim krugovima, lako moglo dogoditi da Bruxelles posebnim dokumentom pozove Hrvatsku da sporazum ipak potpiše. </p>
<p>Ostali slovenski mediji ne spominju tu informaciju i navode da se zasjedanje koncentriralo na pitanje skorašnjeg redovnog izvješća o procesu prilagodbe pridruživanju EU-u, pri čemu se govorili o tempu privatizacije i denacionalizacije, te o radu sudstva i javne uprave. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Edmund Stoiber ugrožava Angelu Merkel</p>
<p>Konzervativni Stoiber uspješan je premijer u Bavarskoj s izgrađenim političkim profilom / Crna prognoza na izborima u Berlinu za tjedan dana, slabi izgledi Angele Merkel za kancelarsku kandidaturu </p>
<p>BERLIN, 13. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Glavna tema godišnje skupštine bavarske Kršćanskosocijalne unija (CSU), koja je počela u petak poslijepodne u Nürnbergu, jest borba protiv terorizma i poboljšanje sigurnosne situacije u zemlji. No, političke promatrače u Berlinu i njemačku javnost više zanima informacija da se iza kulisa stranačkog kongresa u Nürnbergu grozničavo vijeća o tomu hoće li se ostvariti zahtjev nekih ogranaka stranke koji traže da kancelarski kandidat oporbe na saveznim izborima iduće godine bude predsjednik CSU-a i bavarski premijer Edmund Stoiber (60). </p>
<p>Sam Stoiber dosad se nije izjašnjavao hoće li prihvatiti kandidaturu, stalno naglašavajući da će se kandidat za kancelara odrediti u dogovoru sa sestrinskom Kršćansko-demokratskom unijom (CDU). Malo tko mu je povjerovao na riječ. Većina je analitičara predviđala da on samo čeka povoljan vjetar da bi najavio »pohod na Berlin«. </p>
<p>Nema sumnje da su antiterorističke mjere tema koja znači povoljan vjetar u za Stoibera i da se neće skanjivati upotrijebiti to u predizbornoj kampanji. Naime, bavarski premijer može se pohvaliti da München prednjači u borbi protiv terorizma. Bavarska je, primjerice, i prije nego što je to učinjeno na saveznoj razini ustrojila stožer za protubiološko i protukemijsko djelovanje. </p>
<p>Bavarska vlada prednjači i u drugim mjerama preventivnog djelovanja. Sve to, u ozračju straha od terorističkih napada, povećava podršku javnosti Stoiberu i CSU-u. Zapravo, s 52 posto glasova koje je osvojio na prošlogodišnjim pokrajinskim izborima u Bavarskoj možda je postignut limit. Ali kako je borba protiv terorizma nacionalna i globalna tema, to Stoiberu povećava izglede na nacionalnoj razini.</p>
<p>I predsjednica CDU-a Angela Merkel (45), zalaže se strože mjere protiv terorizma, ali njezina slika u javnosti je puno liberalnija od one predsjednika sestrinske bavarske stranke. Stoiber je, osim toga, gradio lik odlučnog političara i uvijek ga je potkrjepljivao činjenicom da je stopa kriminala u Bavarskoj najmanja među svim njemačkim saveznim zemljama.</p>
<p>Izglede Angele Merkel mogu smanjiti i rezultati izbora u Hamburgu, na kojima je CDU izgubio pet posto povjerenja građana, kao i crne prognoze na izborima u Berlinu za tjedan dana. </p>
<p>Stoiber je prije Nürnberga izgradio svoj vanjskopolitički profil putovanjima u SAD, na Srednji istok i u Moskvu. Sve to upućuje je Stoiber izgradio i dobre pozicije te da ugrožava kancelarske ambicije predsjednice CDU-a Angele Merkel.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>»Po Afganistanu teškim bombarderima i kazetnim bombama« (2)</p>
<p>Mnogi su skloni tezi da je napadom terorista na SAD 11. rujna 2001. počeo globalni svjetski rat bez granica, potvrđujući tu tezu sa američkim odgovorom i napadom na terorističke talibanske Osamine baze u Afganistanu. »Po Afganistanu teškim bombarderima i kazetnim bombama«, Vjesnik od 12. listopada.</p>
<p> Ljudska povijest prepuna je ratova i sukoba i zaista su bila vrlo kratka razdoblja mira, bez tih sukoba. Posebice je bilo krvavo 20. stoljeće a vidimo da ni 21. stoljeće neće zaostajati...</p>
<p>Uzroci gotovo svih sukoba su prvo: nepravda i želja nekih moćnih za podjarmljivanjem i iskorištavanjem onih drugih. To je globalna činjenica povijesti po svim kontinentima manje ili više crna i krvava.</p>
<p> Ljudsko društvo treba koliko toliko, što je više moguće pravedno rješavati nastale probleme. A to uključuje i odlučno sprječavanje i uništavanje terorista i terorizma svugdje u svijetu.</p>
<p>Jedan od većih neriješenih problema je pitanje Izraela i Palestine i svojatanje toga prostora i Jeruzalema. Čiji bi bio danas Jeruzalem kao duhovni centar? Pa zasigurno bi mnogi rekli i židovski (iako su na raspinjanju Krista rekli: mi nemamo cara osim Cezara).</p>
<p>Dakle, židovski, muslimani bi rekli islamski, a kršćani kršćanski. A jedina je prava istina da Jeruzalem jest Božji kao i sva Zemlja na kojoj nam je Bog svima dao za sada stanarsko pravo. (Za sada jer svi ne cijene to pravo i mogli bi ga uskoro izgubiti...)</p>
<p>Dakle rješavanje privremeno ovog pitanja uključuje kompromis i Palestinaca i Izraela u podjeli teritorija, a Jeruzalem bi trebao biti grad distrikt židovske, kršćanske i muslimanske vjere islama. Bez tog kompromisa neće biti ni tog relativnog mira - primirja.</p>
<p>Nadalje tvorenje pravde uključuje postupno i kontrolirano rješavanje jaza između bogatih i siromašnih (na zapadu ali i Aziji. Taj jaz treba smanjiti i dati siromašnima i zdravstvenu osnovnu njegu. Dakle bogatstvo koje nam je Bog dao treba svijet razumno dijeliti i boriti se protiv nasilja, nacionalizma - šovinizma, rasizma i svake vjerske isključivosti i fanatizma. Samo pravda, pravičnost i tolerancija mogu dati perspektivu uz rad i razvoj veći ili manji svih.</p>
<p>Treba donijeti i globalne zakone da se zabranjuje učenje djece sve do 18 godina vojsci oružju što čine i koriste teroristi i religiozni fanatici koji 10 i 12-godišnjake šalju u smrt bilo na bojnim poljima ili kao ljude-bombe samoubojice - a što je zločin i velika religiozna prevara koju sam Bog na koga se ti vjernici pozivaju osuđuje.</p>
<p>ZVONKO BILIĆ PARLOV, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Agresivna otimačina i mora i podmorja!</p>
<p>Ono što se zbiva na našoj obali, na moru, a evo čak i u podmorju, već davno je trebalo alarmirati i našu javnost i organe vlasti. Teško je objasniti, a kamo li shvatiti, da se na našoj obali nastavlja drastična devastacija koja je čak prerasla, bez ikakvih prepreka, u prostu, bezobzirnu otimačinu, privatizaciju, ne samo obale već i mora i podmorja. Čovjek se zabrinuto pita: ima li kod nas uopće neki organ vlasti, vlast općenito, koja bi trebala štititi po mnogima najljepšu obalu i more na svijetu. Postoje li kod nas, što bi bilo sasvim normalno, općinske ili pak županijske službe kojima bi ta tema bila u nadležnosti? Postoje li uopće neki ili nekakvi inspektori (a trebali bi, očito, postojati od općinske do republičke razine) pa da se prošeću duž obale, na primjer, od Splita do Makarske pa da vide što se to na tom potezu već uradilo ili radi? A vidjeli bi kako zamalo svakodnevno niču privatne plaže, »uljepšane«betonskim zidovima i plohama, ono naše predivno priobalno kamenje »oblači« se u najgrublji građevni materijal. Zar treba dopustiti da će nas, ali i naše goste, već sutra ti uzurpatori tjerati sa »svojih« plaža? Nastavi li se trenutni tempo, uskoro će naša obala i more biti isparcelirana u privatne posjede: privatne plaže, privatne luke, mandrače, pristaništa...</p>
<p>Zar nije, po mnogima, ta najljepša obala i more na svijetu vrijedna da se sačuva, da joj se vrati prijašnji sjaj i ljepota kako bi i dalje nosila epitet najljepša.</p>
<p>Očito, mito i korupcija na općinskim razinama su svemoćni. Dopušta se da se uništi naš najizdašniji izvor egzistencije. K tome, da li se i koliko ubire novca od korištenja pomorskoga dobra za razne unosne poslove? A to nije nikako zanemariva svota.</p>
<p>Na kraju, hoćemo li dopustiti da to više neće biti naša obala i more već »njihova« obala i more? </p>
<p>J. M., Omiš (Podaci poznati redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Za pokvareni sat novi Swatch</p>
<p>Neposredno pred umirovljenje, u prvoj polovici prosinca prošle godine »počastio« sam se novim ručnim satom Swatch, uvjeren da pitanje mjerenja vremena rješavam doživotno. Međutim, problem se pojavio u srpnju kada se »navijač« zaledio i - ni makac. Istodobno je sat prvo počeo kasniti, a potom i sasvim stao. Svrativši do servisera u Ulici Nikole Tesle, saznah da je sat čekao kupca oko tri godine i baterija se istrošila, a problem »navijača« riješen je podmazivanjem. Isti problem javio se i početkom listopada. Pokušavši odlediti »navijač« malim odvijačem uspio sam, ali se od sata istodobno odvojio i cijeli »odvijač«. Saznao sam od prodavača da se promijenio i službeni serviser, pa sa zebnjom odoh u Big Ben, u Maksimirskoj 23, gdje mi je urar i dipl.oec Dubravko Štimac vrlo ljubazno i susretljivo objasnio da se satovi Swatch u garancijskom roku ne popravljaju, već se zamjenjuju novima iste klase i cijene. Zahvalivši zapitah: Imam li garanciju i za novi sat? Dobih odgovor: Nažalost ne, jer se naši satovi vrlo rijetko kvare, pa niste valjda takav »pehfogl«. S uvjerenjem da valjda ipak nisam, odoh zadovoljan novim satom, iako bez jamstva.</p>
<p>ANTUN DRNDELIĆ, dipl. iur., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Terorističke napade treba spriječiti boljim nadzorom</p>
<p> Pratim napise u »Vjesniku« i druge vijesti o ratu, odnosno napadu na Afganistan i o tome želim izreći svoje mišljenje. Pitam se čemu nova stradanja pučanstva, a već je na stotine ljudi ubijeno u Afganistanu. Kakva je to civilizacija koja se s time suglašava?!</p>
<p> Opasne terorističke napade pojedinaca ili grupa treba spriječiti boljim nadzorom, ali ovakvo ubijanje pučanstva nadmoćnom ratnom tehnikom, to je neljudski. Pravda je zalog miru, a ne sila. Prosvjećivanjem i kulturom se suzbija rat. Neka mi oproste nedužni stradalnici terorističkih napada, ali zauzimam se samo protiv nepravde.</p>
<p>TOMISLAV PLANINIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Bin Laden pobio i 1500 muslimana</p>
<p>Jasno je da su teroristi na Ameriku napade radili pod zaštitom islama. Pa, zato bi antiteroristička akcija bez sukoba s islamom teško uspjela. Ali kako ratovati sa religijom?</p>
<p> Na terorističke napade ipak se mora odgovoriti ratnom akcijom sa visokom tehnikom, koju glupost Bin Ladenovih ljudi nije predvidjela. A o gluposti Bin Ladena priča još jedna činjenica. On je u tom »proširenju islama« u Americi pobio i 1500 muslimana.</p>
<p>ANTON JUDEŽ, Novo Mesto, Slovenija</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>»Hrvatska u kloniranju zaostaje za svijetom 30 godina« (2)</p>
<p>Kloniranje sve više zaokuplja našu pažnju. »Hrvatska u kloniranju zaostaje za svijetom 30 godina«, Vjesnik, od 6. listopada o. g. Neka to ostane u domeni izjava aktera koji su o tome imali što reći. No u samom uvodu postavlja se pitanje: »Što je čovjek«. To pitanje jednako zaokuplja antropologe, teologe, filozofe, znanstvenike i sve ostale znatiželjnike. Ako ste pristalica i vjerujete u zakone prirode, onda je čovjek živo prirodno biće. On je dar prirode, kao i sva ostala živa bića nastala evolucijom. Čovjek se od ostalih živih bića razlikuje po tome što je on i društveno biće, a on ima i najrazvijeniji mozak, pitanje je samo kako se njime koristi.</p>
<p>IVAN MESAREK, Nova Gradiška</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="50">
<p>Sandra se majci javila iz Italije</p>
<p>Majka Snježana vrlo je sumnjičava, zbog čudnog nestanka svoje kćeri, za kojeg je od početka tvrdila da nije dobrovoljan. Sada, pak, sretna što joj je kćer živa, kaže: »Svejedno je da li je otišla dobrovoljno ili ne, samo neka se vrati«</p>
<p>Osam mjeseci i tjedan dana nakon što je nestala iz svojeg doma u okolici Siska, petnaestogodišnja Sandra Jajčinović ovih se dana javila majci telefonom - iz Italije. U kratkom razgovoru Sandra je majci rekla da će se uskoro vratiti kući, u što majka polaže velike nade. Pritom je majka izuzetno sumnjičava, zbog čudnog nestanka svoje kćeri, za koji je od početka tvrdila da nije dobrovoljan. Sada pak, sretna da joj je kćer živa, kaže »svejedno je li otišla dobrovoljno ili ne, samo neka se vrati«.</p>
<p>Kako smo u razgovoru sa Sandrinom mamom, Snježanom Petrović, saznali, kćer joj se nakon nekoliko mjeseci šutnje, javila prije tri tjedna i ostavila broj telefona na koji ju može nazvati.</p>
<p> »Zvučala je dobro, rekla je da će se uskoro vratiti i bila je zbog toga sretna. Čak je u razgovoru napomenula kako bi htjela nastaviti školovanje«, rekla nam je mama Snježana. No, kada su se kasnije znale čuti, nastavila je mama, uvijek je zvučala pospano, čudno. Više nije bilo riječi o mogućem povratku, a navodno su joj uništeni i svi dokumenti.</p>
<p> Sandra navodno u Italiji ima nekog dečka, kako je također u jednom navratu rekla mami. Kasnije su vrlo kratko razgovarale, a jednom se javio i neki muškarac, koji je na lošem hrvatskom rekao samo »Kako ste?«, ali po samo tih nekoliko riječi nije se moglo odrediti, je li Talijan, ispričala je među ostalim Sandrina majka, koja sa suprugom i tri Sandrine sestre strepi za život svoje nestale kćeri. Nakon telefonskih razgovora sa Sandrom u Italiji, gospođa Petrović je razgovarala i s policijom, koji su joj ponudili na potpis dokument kojim pristaje na financiranje troškova Sandrina eventualnog povratka putem Interpola, na što je majka, naravno, pristala.</p>
<p>Kao što smo u dva navrata pisali u Vjesniku, nestanak Sandre Jajčinović zabilježen je i u policijskim dossierima 7. veljače ove godine, nakon što se kao i svakog dana nije vratila kući iz škole u Petrinji. Iz škole je trebala doći s autobusom u 14.40 sati, taj su dan čekali i autobus u 16 sati, a kada se nije pojavila ni kasnije, majka je počela nazivati Sandrine školske prijateljice. Nitko nije znao gdje je Sandra, osim što su roditelji saznali da je tog dana Sandra otišla iz škole s dvije godine starijom Ivanom P. Obje su išle u istu školu, samo što je Sandra učila za cvjećarku, a Ivana je išla u smjer veterine. Majka je bila sigurna da se nije radilo o bijegu iz škole, jer, iako Sandra nije bila najbolja učenica, prolazila je s trojkom, nije imala većih problema u školi, te to nije bio razlog odlaska.</p>
<p>Roditeljima je sve bilo još teže primiti, kao i posve neobjašnjiv i sumnjiv kćerin bijeg od kuće, odnosno odlazak, jer u mirnoj i sređenoj obitelji nije imala razloga za bijeg, kada se nakon izvjesnog vremena Ivana sama vratila kući. Navodno su otišle u Zagreb, a Sandra je navodno tada bila ostala negdje u Zagrebačkoj Dubravi. Ivana nije htjela razgovarati sa Sandrinim roditeljima, a policija navodno zna za Ivanine »izlete«. No, policija do sada, sve u »cilju daljnje istrage« roditeljima ne govori mnogo, odnosno ništa.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pokraj potoka pronađen ljudski kostur </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Pokraj potoka u Ulici Gredice u petak poslijepodne pronađen je ljudski kostur, no zasad nije poznato vrijeme i uzrok umiranja, kao ni spol.</p>
<p> Kako je u subotu izvijestila zagrebačka policija, ostatke tijela pokraj potoka u Ulici Gredice oko 16 sati pronašao je prolaznik. Nakon policijskog očevida, tijelo je prevezeno u Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu, gdje će se obdukcijom utvrditi identitet, te vrijeme i uzrok smrti pokojnika.</p>
<p> Podrobniji podaci o pronađenom lešu u subotu se osim u policiji nisu mogli doznati niti u Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku.</p>
<p> Policija je izvijestila i da je u noći s petka na subotu u Bregani, na parkiralištu graničnog prijelaza između Slovenije i Hrvatske pronađeno mrtvo tijelo vozača kamiona požeških registarskih oznaka Željka Š. (40). Policija pretpostavlja da je vozač prirodnom smrću preminuo između 22,30 sati i 1 ujutro, no točan uzrok i vrijeme smrti znat će se nakon sudsko-medicinske obdukcije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>U prometu u petak dvoje poginulih</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada </p>
<p> - Dvije su osobe poginule, 17 ih je teže, a 47 je lakše ozlijeđeno u 236 prometnih nesreća koje su se tijekom petka dogodile na hrvatskim prometnicama.</p>
<p> Na Glavnoj cesti u Čačincima, nedaleko Virovitice, u petak oko 12.35 poginuo je vozač mopeda Slavko Jurlina (70). Do nesreće je došlo kad je Denis B. (30), upravljajući teretnim automobilom s prikolicom, na nedozvoljenom mjestu pretjecao Jurlinu koji je bez zaštitne kacige vozio moped. Prilikom pretjecanja Jurlina je izgubio kontrolu nad mopedom i pao pod desne kotače prikolice i preminuo na mjestu nesreće.</p>
<p> U mjestu Brodarica kod Šibenika, u petak oko 9.15 sati poginula je pješakinja Agata Županović (69). Na nju je, dok je neoprezno prelazila kolnik, naletio autobus riječkih registracijskih oznaka, kojim je upravljao Arsen M. (40). Od zadobivenih ozlijeda Agata je preminula na mjestu nesreće. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Povećanje broja kaznenih djela u Osijeku</p>
<p>OSIJEK, 13. listopada</p>
<p> - U prvih osam mjeseci ove godine na području grada Osijeka evidentirano je ukupno 1401 kazneno djelo, što je za 193 kaznena djela više nego u istom razdoblju ove godine, doznaje se u Policijskoj upravi osječko-baranjskoj. Prema podacima u tom je razdoblju, u odnosu na isto vrijeme prošle godine, u Osijeku povećan broj kaznenih djela iz općeg kriminaliteta, primjerice teških krađa, a manje je kaznenih djela iz gospodarskog kriminala.</p>
<p> Značajno povećanje zabilježeno je na području zlouporabe opojnih droga gdje se broj kaznenih djela s prošlogodišnjih 106, povećao na 153. U policiji ističu da se povećao i broj zapljena opojnih droga u odnosu na prošlu godinu.</p>
<p> Tako je u osam mjeseci ove godine obavljeno 206 akcija zapljene u kojima je oduzeto 3,94 kilograma marihuane, 151 gram heroina te 535 komada droge ecstasy. U istom prošlogodišnjem razdoblju provedene su 104 zapljene u kojima je policija zaplijenila 1,97 kilograma marihuane, 52 grama heroina i 72 komada ecstasya.</p>
<p> U devet mjeseci ove godine na prometnicama grada Osijeka dogodilo se 240 prometnih nezgoda (45 više nego u istom razdoblju prošle godine), u kojima su poginule tri osobe, odnosno jedna manje nego u prvih devet mjeseci 2000. godine. U navedenom se usporednom razdoblju povećao broj teško i lako ozlijeđenih u prometnim nezgodama.</p>
<p> U osječko-baranjskoj PU ističu da su poseban problem za sigurnost građana odbačena minsko-eksplozivna sredstva kojih je daleko više nego onih koje građani dragovoljno predaju policiji.</p>
<p> Tako je samo u devet mjeseci ove godine na različitim mjestima u gradu i okolici pronađeno 9,9 tona odbačenog eksploziva, dok je tijekom cijele prošle godine otkriveno 3,7 tona takvoga eksploziva. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>Konzumova potrošačka košarica posvađala trgovačke lance</p>
<p>Konkurencija tvrdi da je Konzum u svojoj jeftinijoj potrošačkoj košarici prezentirao cijene koje ostali nude u akcijskoj prodaji ili one iz vlastitih robnih marki, što onda nije najpovoljnija ponuda </p>
<p>Najveći domaći maloprodajni trgovački lanac Konzum na tržištu je ponudio svoju košaricu 50 proizvoda robe široke potrošnje za koje je potrebno izdvojiti 743,53 kune. Ista ta košarica, kažu u Konzumu, u Mercatoru stoji 845,33 kune, a u Billi 873,89 kuna. Tvrdeći kako hrvatska obitelj za nabavu mjesečnog špeceraja u Konzumu treba izdvojiti 155 manje nego u drugim supermarketima, trgovački lanac Ivice Todorića ušao je u trgovački rat za svakoga domaćeg kupca. </p>
<p>Billa je Konzumovo spuštanje cijena i prezentiranje potrošačke košarice već ocijenila »nelojalnim potezom« i pokušajem prikrivanja vlastite nesposobnosti da se za domaće kupce bore »normalnim« metodama. Konkurencija, naime, tvrdi da je Konzum u svojoj potrošačkoj košarici prezentirao cijene koje oni nude u akcijskoj prodaji ili one iz vlastitih robnih marki, što onda nije najpovoljnija ponuda. </p>
<p>No, iz Konzuma odgovaraju da je kreiranje takve košarice bio »pun pogodak«. Istina, za prve reakcije više od 170.000 potrošača koji svakodnevno ulaze u jedan od 230 prodajnih mjesta Konzuma diljem Hrvatske još je rano. No, u želji da potrošačima dodatno približe svoju potrošačku košaricu, Konzumovi su istraživači obavili kupovinu istih 50 proizvoda u svim konkurentskim trgovačkim lancima. Računi, su ti koji potvrđuju da je ukupna cijena istih 50 proizvoda stvarno najpovoljnija u Konzumu. </p>
<p>Konkurentska borba u maloprodaji hrane u Hrvatskoj sve se više zaoštrava. No, ono pravo tek dolazi. Nakon slovenskog Mercatora u Zagreb uskoro dolazi i njemački trgovački div Metro AG. Od prije su u Hrvatskoj Mercatone, Billa, Getro, Euroviba, a uskoro dolaze i Le Clerc, King Cross, Coop...</p>
<p>No, nije li prošlo zlatno doba trgovačkih lanaca Cash? Naime, još prije nekoliko godina prvi kupci u zagrebačkom Mercatoneu čekali su u kilometarskim kolonama da se dočepaju kolica, kako bi uopće ušli u potrošački raj. Sad investitori, na primjer talijanskog trgovačkog lanca King Cross, od svog trgovačkog kompleksa u zagrebačkom Jankomiru očekuju godišnji profit veći od 200 milijuna DEM. Prema njihovim podacima, dostupnim i na Internetu, stopa nezaposlenosti u Zagrebu je sedam posto, a i tvrde da je financijska moć domaćeg stanovništva u porastu.</p>
<p>Sasvim je sigurno da je dolazak stranih trgovačkih lanaca u Hrvatsku smanjio broj hrvatskih građana koji po špeceraj idu u Sloveniju, Mađarsku, Austriju, pa i u BiH. Sad te iste proizvode, iako po nešto višim cijenama, mogu kupovati i u prvom dućanu u susjedstvu. Ako se računa potrošeno gorivo, pa i vrijeme, skoro da se i ne isplati potegnuti preko granice u »šoping«.</p>
<p>Konzum, na primjer, intenzivno priprema još strateških aktivnosti. Za sad Konzum pokriva desetak posto hrvatskog tržišta, a jedan od strateških ciljeva je zauzimanje 30 posto tržišta i gradnja 20-tak Super Konzuma u svim većim hrvatskim gradovima. Osim toga, namjeravaju i dalje preuzimati domaće trgovačke kuće, među kojima je najveće zanimanje za Dionu. Borbu za opstanak, Konzumu će zasigurno olakšati, nedavno osnivanje zajedničke tvrtke s trećom po redu trgovačkom kućom u svijetu - Metroom. Zajedničko poduzeće pod nazivom Konmet sa sjedištem u Zagrebu već je počelo raditi i Konzumu će omogućiti novo spuštanje cijena, ali i bolju ponudu. </p>
<p>Pitanje je kako će na to odgovoriti drugi trgovački lanci, u prvom redu oni manji, odnosno trgovci-obrtnici čiji se posao svodi na male trgovine koji najčešće kupuju robu na veliko u mega trgovačkim lancima. </p>
<p>Ako Konzum ugovorom s Metroom doista osjetno snizi cijene (čak do 35 posto!?) jedini pravi odgovor ostalih trgovaca bit će također bolja ponuda po nižim cijenama. S obzirom da oni sami ne mogu postići nižu nabavnu cijenu, njihov jedini izlaz može biti strateško povezivanje s nekim velikim trgovačkim lancem. Priključivanje hrvatskih maloprodajnih lanaca takvoj zajednici ne bi trebalo biti teško jer oni nisu konkurencija ni jednoj maloprodaji u Europi. </p>
<p>S druge strane, Konzum će preko Konmeta plasirati domaće proizvode u lanac Metroovih prodavaonica koji se šire u više od 20 zemalja. Uz najrazvijenija europska tržišta, nalaze se i Kina, Maroko i Japan. Osim toga, ugovor predviđa i suradnju s domaćim proizvođačima na unapređenju njihovih proizvoda, ali i angažiranju njihovih proizvodnih kapaciteta za proizvodnju privatnih robnih marki oba trgovačka lanca. </p>
<p>Naime, domaći proizvođači sve teže izdržavaju konkurenciju s proizvodima velikih multinacionalnih kompanija na domaćem tržištu. Strani trgovački lanci, sa sobom su na domaće tržište, na žalost, donijeli i stranu robu. Na to je nedavno upozorio i ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić. Ministar drži da strani trgovački lanci, samo deklarativno prodaju »domaću robu« dok je na njihovim policama više od 70 posto robe iz uvoza. Kako bi se takvo stanje promijenilo on traži podršku javnog mijenja, jer država tu malo može učiniti. </p>
<p>Apel za spas domaće trgovine, pa i proizvodnje, još prije nekoliko mjeseci u svom pismu Vladi, zatražili su direktori sedam najvećih hrvatskih, prvenstveno prehrambenih tvrtki. Iako u Hrvatskom seljačkom savezu kažu da smo dobrim dijelom sami krivi za svoje probleme. Naime, domaći proizvođači ne mogu na veliko ponuditi stranim trgovačkim kućama povrće, voće ... </p>
<p>Izlazak domaćih proizvoda, uz Vegetu, na inozemna tržišta bit će zanimljivo pratiti. Hrvatska konačno mora iskoristi svoju prednost očuvanog okoliša, na što se prečesto poziva, ali je još uvijek daleko od toga da bude prepoznata kao proizvođač zdrave hrane, s čim bi doista imala šanse na inozemnom tržištu. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Ambienta« ruši sve rekorde</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Anketa nedavno provedena među pripadnicima hrvatske drvne industrije jasno je pokazala da drvna branša svake godine željno iščekuje mjesec listopad. Ne, naravno, zato što su u horoskopu svi Vage pa slave rođendan, niti stoga što je ime toga mjeseca usko povezano s drvima. Razlog je - »Ambienta«, tradicionalni međunarodni sajam namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije koji je za čak 98 posto hrvatskih proizvođača i trgovaca u drvnoj industriji, po vlastitu priznanju, najvažniji poslovni događaj godine, a za Zagrebački velesajam i jedna od najatraktivnijih specijaliziranih sajamskih priredbi.</p>
<p>Ovogodišnja 28. »Ambienta« što počinje u srijedu, 17. listopada i traje do nedjelje, po mnogočemu je rekordna. Rečeno suhoparnim jezikom brojeva, izlagača će biti 10 posto više nego lani (tri posto više domaćih i čak 15 posto više inozemnih). Uzme li se u obzir kriza sajmovanja u čitavom svijetu, to je, ponosno ističe direktorica »Ambiente« Katja Luka Kovačić, zavidan uspjeh. Ove će se godine, za razliku od lanjskih 24, na sajmu predstaviti izlagači iz 27 država. Najviše ih, razumljivo, dolazi iz Italije, čak 80, a slijedi 57 slovenskih izlagača, 55 njemačkih, 24 poljska, 21 austrijski... Ne čudi stoga što će se u odnosu na lanjski sajam povećati i njegova površina - 30.000 četvornih metara raspoređeno je u 12 paviljona. </p>
<p>Kao i obično, osim niza atraktivnih noviteta s područja namještaja i uređenja doma koji prate najsuvremenije trendove dizajna i korištenja materijala, »Ambienta« će i ove godine ponuditi poslovnoj publici i razne stručne skupove i popratna sajamska zbivanja. Posjetitelji će, uz to, moći uživati i u zanimljivoj izložbi antiknog minijaturnog namještaja. Zbog svega navedenog, direktorica Sajma Katja Luka Kovačić, kao i predsjednik njegova Organizacijskog odbora prof. dr. Ivica Grbac, uvjereni su da će »Ambientu« u njenih pet dana posjetiti i više od lanjskih 45.000 gostiju. »Ambientina« će vrata u srijedu otvoriti Željka Antunović, potpredsjednica Vlade. </p>
<p>A. K. Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Štediše se privlače nagradnim igrama </p>
<p>Ministarstvo financija u posljednje je vrijeme zatrpano mnogim zahtjevima za priređivanje nagradnih igara, kojih je trenutačno oko 500, a kako se približava Božić, bit će ih sigurno još više </p>
<p>Gotovo sve vodeće hrvatske banke ovih su dana od Ministarstva financija zatražile dozvole za priređivanje nagradnih igara. Kako doznajemo u Ministarstvu, dosad nije bio običaj da banke u većem broju organiziraju igre za svoje štediše. Kao razlog takve poslovne odluke, sve su banke navele uvođenje eura, koji će najkasnije do 28. veljače iduće godine zamijeniti nacionalne valute zemalja Europske unije. </p>
<p>Velika novčarska promjena odrazit će se i na hrvatsko bankarstvo, pa je bankama sada pravi trenutak da pokušaju privući što veći broj novih štediša koji će im na čuvanje povjeriti svoje devize. A to će zasigurno biti mnogo lakše ako se oni koji otvore račun za štednju u eurima ili na svoje račune polože novac u novoj europskoj valuti usput mogu nadati nagradama. Zeleno svjetlo Ministarstva već su dobile »Privredna banka«, »Zagrebačka banka«, »Hypo banka«, »Splitska banka« »Imex banka« i »Credo banka«. </p>
<p>»Privlačenje pažnje građana nagradnim igrama razumljiv je poslovni potez. Banke su uredno zatražile suglasnost i bez problema je dobile jer u njihovim nagradnim igrama ne vidimo baš ništa loše«, kaže šefica Odjela za igre na sreću Porezne uprave Ministarstva financija Anđela Sesar. Ona ističe kako su i prije neke banke priređivale nagradne igre, ali nikad u tolikom broju. Zanimljiv je detalj da banke kao institucije koje se bave novcem igračima neće dijeliti novčane nagrade. Pravilnik o igrama na sreću, naime, propisuje da nagrade u svim nagradnim igrama mogu biti isključivo u robi ili uslugama.</p>
<p> Prema riječima Anđele Sesar, u Hrvatskoj se trenutačno održava oko 500 različitih nagradnih igara, što je dosad rekordna brojka. Veliki porast broja igara donekle je i očekivan, jer većina priređivača tempira igre tako da izvlačenje bude neposredno prije Božića ili Nove godine. Sudeći da Ministarstvo financija svakodnevno prima nove zahtjeve za »blagoslov« nagradnih igra, već sada rekordna brojka sigurno će do kraja godine biti još veća. </p>
<p>To je, smatra Anđela Sesar, najbolji dokaz da je postojeći Pravilnik o nagradnim igrama, koji je stupio na snagu ovog proljeća, bio dobar potez. Spomenuti je Pravilnik izazvao burne reakcije izdavača dviju dnevnih novina koje su nekoliko godina svakodnevno priređivale velike nagradne igre, koje su se donošenjem novih propisa preko noći morale ugasiti. </p>
<p>»S nagradnim igrama više nema nikakvog problema, pa čak ni s igrama koje sada priređuju dnevni listovi«, zadovoljno je ustvrdila Anđela Sesar. Nada se da nakon novina, koje su svojedobno bile glavni organizator igara u Hrvatskoj, sada tu ulogu neće preuzeti moćne banke. No, kako god da bilo, država se osigurala da nagradne igre više ne smiju nalikovati klasičnim igrama na sreću, zabranjene su novčane nagrade, a nagradni fond ne smije biti vredniji od milijun kuna. Banke, kao i ostali priređivači igara kao najvrednije nagrade sada nude - automobile. </p>
<p>Država također može biti zadovoljna, jer tako će naplatiti više poreza zbog povećanja prodaje nekog proizvoda koji se igrom reklamira. Dakako, kad su banke u pitanju, i državi je u interesu da što više novca bude u trezorima, a što manje u čarapama.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>WTO upozorava na izolacionizam </p>
<p>SINGAPUR, 13. listopada</p>
<p> - Singapurski premijer Goh Chok Tong pozvao je u subotu ministre trgovine 22 zemalja, okupljene na sastanku u Singapuru, »da pomognu svijet maknuti s ruba katastrofe« time što će osigurati da teroristički napadi od 11. rujna ne završe pobjedom anrtiglobalizacijskih snaga. Neformalni ministarski sastanak Svjetske trgovinske organizacije (WTO), održava se praćen snažnim mjerama sigurnosti. Policija i vojska osiguravaju hotel i šire područje u kojem se održava sastanak. Jedanaesti rujna označava sukob između globalizacije i izolacionizma, između slobodne trgovine i protekcionizma, rekao je Goh i naglasio kako je od ključne važnosti da prvi sastanak Svjetske trgovinske organizacije nakon onoga u Seattleu prije dvije godine, koji bi se trebao održati u Dohi u studenom, pokaže »kolektivnu političku volju« za pregovore. (dpa/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zbog napada na SAD hrvatske putničke agencije u gubicima</p>
<p>Zbog napada na SAD hrvatskim agencijama je izostalo 17 milijuna kuna od prodaje zrakoplovnih karata. Domaće putničke agencije time su najočitiji izravni gubitnici zbog terorističkih napada na SAD, priopćila je Udruga hrvatskih putničkih agencija. Tijekom prvih osam mjeseci ove godine promet prodanih zrakoplovnih karata u licenciranim putničkim agencijama rastao je u prosjeku oko 32 posto mjesečno u odnosu na onaj evidentiran u istom razdoblju lani. Podaci za promet realiziran od 1. do 30. rujna pokazuju da ne samo što nije nastavljen trend rasta, nego je evidentirani promet 5,71 posto niži od onog u rujnu 2000. godine. Na taj je način izostala realizacija od oko 17 milijuna kuna, a broj refundiranih karata u odnosu na prošlu godinu je porastao za 60,15 posto. Kad se tome dodaju i gubici zbog planiranih, a nerealiziranih paket-aranžmana domaćih putnika u inozemstvo i stranih putnika u nas, putničke agencije uvode prinudne mjere štednje, razmišljaju o otpuštanju djelatnika, a namjeravaju zatražiti i olakšice ili financijsku pomoć od Ministarstva turizma i Vlade.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Kako i kada od »hazardnog« stići do standardnog proizvoda?</p>
<p>Čak ni približnih podataka o ovogodišnjoj berbi još nema, dakle, sve je kao i dosad, no i to pripada u rubriku »očekivano«, a uostalom neće ih ni biti sve dotle dok se (napokon!) ne učini vjerodostojni vinogradarski katastar </p>
<p>Do prošlog petka u Sektor za poljoprivredu i prehrambenu industriju Hrvatske gospodarske komore stiglo je tek »šest, sedam...« odgovora na na vrijeme poslane uobičajene upitnike vinogradarima i vinarima o izgledima ovogodišnje berbe, točnije o očekivanim količinama grožđa i proizvodnji vina. Berba je uglavnom završena, odgovora »s terena« još uvijek nema i tko zna kad će ih i hoće li ih uopće biti, kad sam ih prije oko mjesec dana tražio (na tri mjerodavne adrese) također ih nije bilo, ali recimo da je bilo prerano za približnije procjene... No, u nas se to nikad ne zna, višegodišnja praksa potvrđuje da te podatke uglavnom ne treba ni tražiti ni očekivati jer se i razlikuju od izvora do izvora, vjerojatno se i »friziraju« (naša posla!), a uostalom dok se god ne sačini vinogradarski katastar u tome će sektoru carevati nered.</p>
<p>No, ipak, kakva je bila berba? Vremenske prilike, poznato je, nisu baš bile naklonjene lozi i vinogradima, bilo je i mraza (travanj), i vjetra (u vrijeme cvata), i suše (ljeti), i kiše baš kad je trebalo (naj) više sunca... Ali, srećom, ipak nije sve bilo baš »tako crno«! Hvarski vinar i enolog Andro Tomić (Ivan Dolac) reče da je »...s obzirom na vrime jematva bolja od očekivane«, ali da mi i dalje »...trpimo od toga da nemamo standardni nego hazardni proizvod« (vrlo se sporo odvija proces prepoznatljivosti našega vina!) ali je na kraju ipak - sve u redu... Napredni pelješki vinar Mato Violić (Potomje) kaže da je berba količinski lošija (nepovoljno vrijeme!), dok je kakvoća, srećom, dobra, a što se tiče plasmana vina kroz turizam osobno je zadovoljan učinkom, ali može se i treba bolje!</p>
<p>»S obzirom na sve u ovoj godini količinom sam zadovoljan, dok kvaliteta baš neće biti kao lanjska, a dobro je poznato da ni jedna vinska godina, odnosno berba nije ista«, mišljenje je međimurskog vinara i someliera Vlatka Matanovića, koji se sada može pohvaliti s uzornom kušaonicom vina nad svojim podrumom u Svetom Urbanu! Njegov vrlo poznati susjed prof. Franjo Lovrec ove je godine »ušao u rizik« i počeo berbu kad su mnogi završili, a kako uzrečica kaže da bez rizika nema ni dobitka vinogradarsko-vinarskoj kući Lovrec se posrećilo!</p>
<p>Mladi agronom Tomislav Tomac (24 godine), sin našega trofejnog vinara Zvonimira Tomca (Donja Reka, Jastrebarsko) također je zadovoljan na vrijeme dogotovljenom berbom, a uz degustaciju njihova portugisca u zagrebačkom restoranu »Gospodarski klub« ova je berba uglavnom pozitivno ocijenjena, uz naglasak da treba i sreće i truda da se dotakne vrh! Zadovoljan je ovogodišnjim ishodom i zelinski vinar Stjepan Jarec, koji čak reče da je s obzirom na (ne)vrijeme »vrlo zadovoljan«, a uostalom na sve treba biti pripreman jer, kaže, »...to tako s proizvodnjom pod vedrim nebom«...</p>
<p>»Sveukupno se može govoriti o prosjeku, ali više se nije ni moglo očekivati nakon onako nepovoljnih vremenskih prilika«, mišljenje je našega prvoga vinogradara i vinara Ivana Enjingija (Vetovo, kod Kutjeva). Dakle, u ocjeni berbe bio je vrlo kratak i jasan, a, po običaju, Enjingi je uvije raspoložen i dobar sugovornik kad se radi o vinogradarsko-vinskoj politici i odnosima.</p>
<p> Ovaj put smo, uz ostalo, razgovarali i o plasmanu naših vina kroz turističku ponudu, a njegova je ocjena kako se mučimo s izvozom vina za koji baš nemamo dovoljne kvalitetne količine, a istodobno kod vlastite kuće imamo kupce, strane turiste, ali slabo nam ide taj inače zahvalni »izvoz na licu mjesta«. Sasvim je u pravu!</p>
<p>Ovome još treba dodati da je Hrvatska kao turistička zemlja u inozemstvu dosta poznata i usprkos čitavu nizu manjkavosti u svojoj ponudi (i to manjkavosti i propusta s većinom subjektivnim obilježjem!), ali kao vinska zemlja poznata je znatno slabije. Upravo je i stoga sve teže shvatljivo kako to da (turističke) godine prolaze, a plasman vina i svega oko vina (podrumi, konobe, kleti, vinske ceste, folklor, kulinarska »pratnja«, itd.) kroz turističku ponudu bilježi skromne rezultate, u svakom slučaju skromnije nego bi mogao, trebao, pa i morao.</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>U dva dana 18 ljudi umrlo na dijalizi u hrvatskim bolnicama!</p>
<p>Tragična serija umiranja u bolnicama u Zagrebu, Puli, Karlovcu, Požegi, Rijeci, Dubrovniku, Šibeniku/ Za smrt pacijenata kriv filter koji propušta kalij? / Ministarstvo zdravstva osnovalo krizni stožer</p>
<p>ZAGREB, 12. listopada</p>
<p> - Najmanje 18 ljudi umrlo je u protekla dva dana na odjelima za dijalizu u nekoliko hrvatskih bolnica. Ministarstvo zdravstva izdalo je službeno priopćenje u kojima je potvrđeno 18 smrtnih slučajeva. Nešto kasnije pristigla je i vijest iz Pule, gdje je zabilježeno da je među preminulima nakon dijalize i predsjednica Udruge dijaliziranih Istarske županije, Tatjana Pauletić. </p>
<p>»Tijekom protekla 2 dana registrirano je 15 smrtnih slučajeva bolesnika koji se liječe hemodijalizom u različitim centrima za hemodijalizu RH«, navodi se u službenom priopćenju koje potpisuje ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina.. Naime, riječ je o osam hrvatskih bolnica, i to u Zagrebu, Rijeci, Požegi, Karlovcu, Šibeniku, Puli i Dubrovniku. Hrvatski zavod za javno zdravstvo i ministrastvo zdravstva RH poduzeli su sve mjere zdravstveno-inspekcijskog i epidemiološkog nadzora sa ciljem utvrdjivanja potencijalnih uzroka smrti. Tako je povjerenstvo na čelu s zamjenikom ministrice zdravstva dr. Rajkom Ostojićem, odmah po primitku izvješća u svim centrima za dijalizu RH izdalo zabranu primjene dijalizatora koji su bili u opticaju, te je osigurana primjena i zamjena adekvatnih, alternativnih dijalizatora za hemodijalizu, navodi se u službenom priopćenju.</p>
<p>Naime, kako je istaknula ministrica, uobičajeno je da u jednom tjednu umre oko pet osoba na dijalizi, jer osobe koje imaju poremećaja u funkciji bubrega mogu se dijalizirati samo određeno vrijeme. Na akciju ih je, navela je ministrica, potaknula činjenica da su u jednom bolničkom centru u dva dana umrla četiri pacijenta. Bit će potrebno desetak dana da se obave kemijsko-toksikološko.bakteriološke analize materijala koji se koristi u dijalizi, a ta će sasznanja nakon toga poslati nekoj inozemnoj instituciji. </p>
<p>Kako se neslužbeno doznaje, kao glavni uzroci za smrt osoba koji koriste dijalizu navodili su se otopina potrebna za dijalizu te filteri. Međutim, da je problem u otopini pacijenti bi umrli trenutnom smrću tijekom same dijalize. U slučaju filtera koji iz otopine odstranjuje minerale, moguće je da nije izlučio čestice kalija zbog čega je kod pacijenta smrt nastupila nakon dijalize. Riječ je, neslužbeno se doznaje, o dijelu filtera, membrani koju proizvodi tvrtka »Althin«, a pakira naša »pliva«. Spomenute membrane proizvodi i tvrtka »Baxter«, te će tek istraga pokazati čiji su filteri skrivili smrt pacijenata. </p>
<p>Pliva je pak nakon saznanja o smrti pacijenata osnovala povjerenstvo koje bi trebalo otkriti je li možebitno riječ o filterima koje oni pakiraju. </p>
<p>Za sada se isključuje ljudski faktor kao krivac za tragediju u bolničkim centrima. </p>
<p>Kako je i u zagrebačkom kliničkom bolničkom centru »Rebro« umrlo nekoliko osoba, od ravnateljice tog centra prof. dr. Santa Večerina-Volić pokušali smo dobiti kratku izjavu.</p>
<p>Potvrdila nam je informaciju kako je riječ o tri preminule osobe. Nakon toga je bolničko osoblje poduzelo sve kako bi se otkrili što je uzrok smrtnosti, no, zasada nisu došli do rezultata. Naime, provjereno je i medicinsko osoblje, aparatura, te higijenski uvjeti, prilikom čega nisu utvrdili da i jedno od toga odstupa od normale. Ravnateljica je također navela da je moguće da je greška u otopini potrebnoj za dijalizu, ali istraga to za sada nije pokazala. Ljudski faktor kao uzrok smrtnosti, ravnateljica je također isključila. Nakon tragedije Odjel za hemodijalizu je zatvoren, a pacijenti su zbrinuti što u njihovoj Internoj klinici, a što u ostalim klinikama, među kojima je navela i privatnu kliniku »Hypokrat«. </p>
<p>Dr. Večerina-Volić, napomenula je kako je bolnica cijelo vrijeme u kontaktu s povjerenstvom, te ministarstvom zdravstva, koji će svaku moguću hipotezu istražiti, kako bi se otkrio uzrok smrtnosti. </p>
<p>Kako smo neslužbeno doznali, postoji nekoliko tvrtki koje izrađuju filtere i otopinu potrebnu za dijalizu, a stanje i dob pacijenta, te još neke karakteristike ovise o tome koju će pacijent dobiti otpinu tj. filter.</p>
<p>Prije nekoliko godina se već pojavio slučaj problema s filterom i to u Sisku, gdje je ustanovljeno da filter nije dobro odstranjivao minerale iz vode, te je kod pacijenata došlo do trovanja aluminijem. </p>
<p>Mladen Bokulić, Tanja Tolić i Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Potrošači traže odgodu potpisivanja ugovora s Deutsche Telekomom</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Koordinacija udruga za zaštitu potrošača (HUZP) i Hrvatska udruga za incijative u demokraciji (HRID) u otvorenom pismu premijeru Ivici Račanu od subote traži da se odgodi potpisivanje ugovora s Deutsche Telekomom o prodaji drugog dijela dionica Hrvatskog telekoma.</p>
<p> Dalje se kaže, da se ugovor ne potpisuje dok tijela državne uprave ne objave javnosti ugovor s Deutsche Telekomom iz 1999. godine, te Ugovor o koncesiji iz iste godine, s njegovim izmjenama iz srpnja ove godine. Osim toga, HUZP i HRID traže sastanak s premjerom Račanom, na kojem bi ga izvjestili zašto potpisivanje ugovora drže nezakonitim i štetnim za hrvatsku državu i korisnike HT-a. </p>
<p>M. P.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Tko se želi na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> obogatiti neka počne pisati ili izdavati udžbenike!</p>
<p>Kako je ovoga tjedna najavio ministar Strugar, iz upotrebe bi se moglo povući 90 naslova i to onih čija je zastupljenost u nastavi ispod 10 posto / Tvrdi se kako bi novi zakon mogao sniziti cijenu udžbenika, a moguće je i da udžbenici za obvezno školovanje postanu - besplatni </p>
<p>Dokad će učenici učiti iz nerazumljivih i za njihov uzrast preteških školskih udžbenika, za koje roditelji plaćaju previsoku cijenu, a vrhnje s mlijeka pobiru autori, nakladnici i nerijetko korumpirani nastavnici, odnosno ravnatelji škola? Zašto su iza nas vremena u kojima je mlađe dijete moglo naslijediti knjige od starijeg brata ili sestre? Dokad će se ponavljati rujanske slike nesnosnih gužvi i nervoza u knjižarama? </p>
<p>A sve to da nikome vlas s glave ne padne, pa makar i nadležnom ministru? </p>
<p>Možda zato jer u Ministarstvu prosvjete i sporta napokon najavljuju rješenja i to vrlo skoro. Novi bi zakon o udžbenicima za osnovne i srednje škole, što ga je priredilo resorno ministarstvo, a čiju konačnu verziju očekuje ovih dana drugo iščitavanje saborskih zastupnika, trebao promijeniti neke od već tradicionalnih pogrešaka i nepravilnosti. I sam ministar prosvjete dr. Vladimir Strugar priznaje da je stanje u području izdavanja, distribucije i prodaje udžbenika nezavidno te da su potrebna što skorija rješenja.</p>
<p> Koliko je nužno donijeti nova pravila, veli ministar, dovoljno govori podatak da postojeći zakon o udžbenicima donesen još 1978. godine. A protekle 23 godine bile su sasvim dovoljne da se formiraju pravila igre: posao oko kojega se godišnje obrne oko 300 milijuna kuna, već davno je potencirao sukobe interesa kod autora udžbenika, izdavača, države, pa je šala koja kruži zbornicama - ako se želiš na brzinu obogatiti, počni pisati, ili barem izdavati udžbenike - za neke pretvorena u pravilo. </p>
<p> O umješnosti nastavnika, čiji je zadatak svake godine utvrditi koji će se od usporednih udžbenika koristiti u nastavi, Ministarstvo je također progovorilo. Objelodanjeno je, naime, da su neki nastavnici (imena naravno nisu za javnost) bili u dosluhu s autorima udžbenika ili izdavačima, te su za određenu svotu proguravali pojedini udžbenik, ne mareći za njegovu kvalitetu. To su radili i po savjetu ravnatelja, koji je pak dobio »preporuku« izdavača, ili je, slučajno, u rodbinskoj vezi s autorom knjige. </p>
<p>Prema podacima Ministarstva prosvjete, ove školske godine u upotrebi je nevjerojatnih 1119 naslova udžbenika i popratnih priručnika - u osnovnim školama 490 a u srednjima 629. Od toga je 266 novih udžbenika, izdanih ove godine. Gledano po razredima, primjerice u osnovnim školama, za prvašiće je ove godine pripremljeno 20 udžbenika za pet predmeta (bez vježbenica i priručnika), dok je za učenike viših razreda osnovne u uporabi čak 47 udžbenika na desetak predmeta (opet bez obaveznih priručnika)! Kako to izgleda po nastavnom predmetu, dovoljno govori podatak da već za prvi osnovne svoje verzije udžbenika iz hrvatskog jezika nudi čak sedam grupa autora (između toliko udžbenika, naime, nastavnik bira »onaj pravi«).</p>
<p>Novi zakon doduše neće ukinuti veći broj udžbenika za jedan predmet, no prema objašnjenju ministra Strugara, tendencija jest smanjenje njihova broja po predmetu. U Ministarstvu smatraju da bi tržišni omjer trebao biti tri do četiri udžbenika po predmetu, jer se smatra da takav broj usporednih udžbenika doprinosi izdavačkoj konkurenciji a time i kvaliteti udžbenika. Kako je ovoga tjedna najavio Strugar, iz upotrebe bi se moglo povući 90 naslova i to onih čija je zastupljenost u nastavi ispod 10 posto. Obzirom da konačni prijedlog zakona ne definira točan postotak, moglo bi se dogoditi da bi on mogao biti i dvostruko manji (pet posto pokrivenosti nastave). O tomu će, najavljeno je, odlučiti saborski zastupnici. </p>
<p>Iako će učitelji i dalje birati školske udžbenike, novost koju donosi zakon jest ta da će uz udžbenike za učenike obavezno dolaziti i metodički priručnici za nastavnike. Nadalje, ako prijedlog zakona bude prihvaćen, nakladnici će morati objaviti cijene udžbenika prije no što ih učitelji odaberu, što dosad nije bio slučaj. Na taj će način, smatraju u Ministarstvu, na izbor utjecati i cijene, zbog čega bi zapravo i novi zakon mogao sniziti sadašnju vrijednost udžbenika. </p>
<p>Pri izradi zakona vodilo se računa i o postupku odobravanja odnosno praćenja upotrebe udžbenika . U tu svrhu osnovat će se Vijeće za školske udžbenike, kao savjetodavno tijelo ministra prosvjete. Vijeće bi trebalo biti sastavljeno od predsjednika i osam članova koje imenuje ministar na temelju javnog natječaja, vodeći računa da u njemu budu stručnjaci za razna nastavna područja i udžbeničku problematiku. Među članovima bi, kako se predlaže, trebali biti i zastupnici interesa roditelja, nacionalnih manjina i učenika s posebnim potrebama. Osim Vijeća, postojala bi i stručna povjerenstva (također ih imenuje ministar) koja bi ocjenjivala kvalitetu udžbenika i priručnika. Kako je naglašeno u prijedlogu zakona, u stručnim povjerenstvima ne mogu sjediti državni službenici koji vode postupak odobravanja udžbenika niti autori udžbenika koji su u upotrebi. Prije donošenja ocjene o udžbeniku i priručniku, povjerenstvo može zatražiti od nakladnika da u roku od 15 dana ispravi propuste i doradi udžbenik. </p>
<p>Udžbenike će i dalje odobravati ministar na temelju ocjene povjerenstva, i to na rok od pet godina. </p>
<p>No, prema riječima predsjednika Saborskog odbora za obrazovanje, znanost i kulturu dr. Ante Simonića, moderna tehnologija i razvoj znanost zahtijevat će i promjenu zakona. »Logično je očekivati da kad-tad i knjige izaći iz upotrebe«, kaže Simonić. Prema njegovu mišljenju, novi zakon mogao bi za početak omogućiti i nižu cijenu udžbenika, a moguće je da će jednoga dana udžbenici za obavezno školovanje biti - besplatni.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Most »Dubrovnik« je već sad ukras grada, a uskoro će mu biti i zaštitni znak</p>
<p>Priča oko dubrovačkog mosta počela je prije točno tri godine kada je njegovo gradilište u listopadu 1998. godine otvorio tadašnji predsjednik dr. Franjo Tuđman. Otad su se počele nizati teškoće koje, čini se, nisu završene još ni danas, svega nekoliko dana prije dugoočekivanog spajanja mosta dugog 484 metra, koji se pruža na visini od 50 metara ponad Omble</p>
<p>Most »Dubrovnik«, 484 metra duga konstrukcija tzv. viseće grede, u ponedjeljak, 15. listopada, trebala bi u potpunosti premostiti 304 metra široko ušće rijeke Omble. Još od 9. listopada 1998. godine, kada je gradilište pred izbore, pompozno ubacujući u temelje posebnu sondu s na pergamentu zapisanom događaju, hrvatskim kunama te posebnim izdanjem Slobodne Dalmacije, otvorio tadašnji predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, gradnju mosta Dubrovnika prate nevolje.</p>
<p>Od orkanskog nevremena koje je pokvarilo svečanost otvaranja, afere oko nedostatka građevinske dozvole zbog kojega je dobio neslavni naziv »Najveća hrvatska bespravna gradnja«, preko prijetnje ministra Bože Kovačevića da će ga zbog toga srušiti pa do još neriješenog spora sa stanarima obližnje »Željezničke« zgrade, pogibije jednog nepažljivog mladića i na kraju nezadovoljnog bagerista koji je svojim teškim strojem u petak spriječio povijesno spajanje grede mosta.</p>
<p>Unatoč svemu, uz dodatno, poput betona »ubrizganih« tridesetak milijuna maraka poreznih obveznika, zbog čega mu je cijena od početnih 37 milijuna tijekom četiri godine dostigla svotu koja premašuje 70 milijuna DEM, te uz zaista pohvalne radove njemačko-hrvatskih izvođača »Walter baua« i »Konstruktora« koji su uz kraće prekide trajali danonoćno, gradnja mosta napokon je privedena kraju. Nedostaju tek dvije desetak metara duge čelične konstrukcije, od kojih svaka teži nešto više od 20 tona, i samo jedna - građevinska dozvola. </p>
<p>Već sada, a to mu se ne može poreći, most koji se uzdiže 50 metara nad rijekom Omblom s glavnim pilonom u obliku slova »A« visokog 143 metra, predstavlja ukras Dubrovnika i sasvim sigurno će postati i jedan od njegovih zaštitnih znakova.</p>
<p>Iako je opravdanost njegove gradnje podijelila ne samo dubrovačku javnost te se bezbroj puta koristila za lokalne predizborne kampanje, činjenica da će put prema Dubrovniku skratiti za 12 kilometara nije mu najvažnija vrlina. Most »Dubrovnik« predstavljat će obilaznicu za sve gušći promet koji se sada odvija kroz nekoliko gradskih naselja, a posebice Mokošicu u kojoj su prometne nezgode, najviše one u kojoj stradavaju djeca, i ne tako rijetka pojava. Sve veći broj teških šlepera nakrcanih robom namijenjenom zemljama Istoka, nakon što most bude pušten u promet, više neće prolaziti kroz Rijeku dubrovačku, u kojoj je osim desetak prastarih ljetnikovaca nekadašnje dubrovačke vlastele, smještena i vjerojatno najljepša marina na Sredozemlju - »Miho Pracat« u kojoj svoje jahte drže pripadnici svjetskog jet-seta poput Luciana Benettona.</p>
<p>Da je Dubrovnik imao potrebnijih projekata, poput obnove još uvijek razrušenih hotela, proširenja tzv. Jadranske magistrale, izgradnje vrtića ili staračkih domova, uopće nije sporno. No, u vremenu u kojem su deseci milijuna maraka u trenu nestajali, porezni obveznici moći će gledati gdje je završio barem dio njihovog novca. Most »Dubrovnik« omogućit će prirodno širenje sad već prenapučenog Dubrovnika na i sada »daleku« Lozicu, Štikovicu, Mali i Veliki Zaton ili Osojnik pa čak i Orašac.</p>
<p>Spajanje viseće grede, koje bi se prema neslužbenim informacijama trebalo dogoditi u ponedjeljak, sasvim sigurno će za svakog inženjera i radnika koji su radili na mostu, biti trenutak kojeg će dugo pamtiti. Hoće li ga upamtiti i hrvatska javnost, zavisit će od volje direktora projekta i upravitelja dubrovačke ispostave »Hrvatskih cesta«, Dominika Brigovića. </p>
<p>Naime, Brigović je poput kakvog stratega antiterorističkih akcija, prije nekoliko dana doslovce zabranio zaposlenicima »Hrvatskih cesta« i izvođaču radova »Walter Bau Konstruktoru« da »daju« novinarima bilo kakve informacije vezane za most. Upravo zato novinari u petak i nisu mogli dobiti informaciju hoće li se i kada dogoditi spajanje mosta i ako ne, čemu odgoda. </p>
<p>Dajući svojim »podređenima« jasnu uputu da je jedino on ovlašten za davanje podataka o gradnji mosta, pokušali smo do njega doći, no naša upornost nije urodila plodom, iako smo mu čuli glas iza vratiju njegova ureda. No Brigović nije odbio sve novinare pa su tako »ekskluzivnu« izjavu dobili Večernji list i »Radio Dubrovnik«.</p>
<p>Da je riječ o privatnom objektu kojega gradi netko sa svojim novcem, svakako se nitko ne bi bunio zbog Brigovićeva odabira. No s obzirom da je HUC državno poduzeće, da njegove zaposlenike plaćaju država odnosno porezni obveznici, moramo se zapitati odakle Dominiku Brigoviću hrabrost da novinare dijeli na podobne i nepodobne te tako od javnosti skriva i one najbanalnije podatke. Ako su neki novinari i pisali da je navodno jedan stan u novoizgrađenoj zgradi zamjenskih stanova stanarima »Željezničke« zgrade osigurao svom sinu, ako su neki novinari i postavljali pitanje korištenja HUC-ova skupocjenog glisera ili niz drugih za Brigovića neugodnih pitanja, to ne znači da se od novinara i javnosti mora skrivati termin spajanja greda mosta.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Tušek još ne odlazi</p>
<p>Hoće li Alojz Tušek, ministar prometa i veza ostati i dalje u Vladi iako više nije član HSLS-a, ili će stranka ponuditi novog kandidata, znat će se tek nakon dodatnih unutarstranačkih konzultacija i razgovora sa premijerom Račanom </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Hoće li Alojz Tušek, ministar prometa i veza ostati i dalje u Vladi iako više nije član HSLS-a ili će stranka ponuditi novog kandidata znat će se tek nakon dodatnih unutarstranačkih konzultacija i razgovora sa premijerom Račanom. Takav su zaključak prihvatili članovi Velikog vijeća na svojoj sjednici koja je održana u subotu i koja mimo očekivanja nije trajala dugo, niti je bilo oštrih sučeljavanja. Kako je na konferenciji za novinare održanoj nakon zatvorene sjednice Velikog vijeća rekao v.d. predsjednik HSLS-a Jozo Radoš, dodatne konzultacije o »slučaju Tušek« nužne su jer treba voditi računa o mnogim unutarstranačkim relacijama te o stručnim kriterijima eventualnih novih kandidata, a i o cjelokupnom Tušekovom dosadašnjem radu. »Moja će odluka biti rezultat ukupnih odnosa u stranci«, izričit je Jozo Radoš.</p>
<p>Na sjednici Velikog vijeća članovi su jednoglasno prihvatili izvještaj o radu između dvije sjednice kojeg je podnio Jozo Radoš. Bio je to tek »tehnički izvještaj«, kako ga je sam Radoš nazvao. S obzirom da je glavni cilj sadašnjeg vodstva stranke dovesti u miru HSLS do sabora stranke koji će se održati, zaključeno je, ili u veljači ili u ožujku sljedeće godine. Kako je istaknuo Jozo Radoš, pripreme se moraju dobro obaviti, poštujući proceduru, treba dobro prezentirati i kandidate koji će se natjecati za čelno mjesto HSLS-a i čuti njihove programe. Tek će Sabor stranke odrediti daljnju stranačku politiku a sada ne treba ulaziti, rekao je Radoš, u velike programske inovacije i neku novu programsku strategiju. U svom izvještaju Radoš je posebno istaknuo dva najvažnija problema hrvatske politike: paket socijalnih mjera što ga je Radoš pozitivno ocijenio jer je to jedini put sanacije nacionalne ekonomije i uvjet razvoja, te pitanje sporazuma sa Slovenijom koji je, zapravo, doživio neuspjeh i teško je vjerovati da će dobiti potporu u Saboru. Jozo Radoš je posebno istaknuo da je Hrvatska nepotpisivanjem sporazuma doživjela veliki neuspjeh i bit će to problem koji će nas opterećivati sljedećih deset godina.</p>
<p>Kandidat Malog vijeća Pero Cvjetović iz Dubrovačke županije nije dobio potporu natpolovične većine svih članova Velikog vijeća za v.d. potpredsjednika stranke, nakon što je Joško Kontić podnio neopozivu ostavku. Iako sjednici nije prisustvovalo 20 članova Velikog vijeća, Jozo Radoš je neugodno iznenađen, kao što je sam rekao, što mnogi nisu glasali za Peru Cvjetovića s obzirom da time nisu dali povjerenje ni Malom vijeću. Tu činjenicu Radoš je ocijenio kao zaoštravanje unutarstranačkih odnosa na pitanju na kojem nije bilo nužno zaoštravanje. To nije, dodao je, u interesu HSLS-a.</p>
<p>Jozo Radoš je komentirao, na inicijativu novinara, izjavu Željka Glavana kako samo Dražen Budiša može stabilizirati stranku. »Naši članovi imaju pravo održavati tribine i očito se krenulo u unutarstranačku političku kampanju. Mislim da je to preuranjeno, ali nije nestatutarno«. Na pitanje novinara hoće li se i on kandidirati na mjesto predsjednika stranke ako to učini i Dražen Budiša, odgovorio je kako će se to znati tek nakon što sazove sabor stranke a da će predočiti svoju političku poziciju u kojoj će se nalaziti i odgovor na to pitanje.</p>
<p>Konferenciji za novinare prisustvovao je Željko Pavlic, predsjednik Velikog vijeća. Na sjednici Velikog vijeća bio je nazočan i Dražen Budiša koji je sjedio uz dr. Gorana Granića ali se nisu pozdravili niti razgovarali. Jozo Radoš bio je izuzetno oštar prema članovima Malog vijeća koji su, nakon sjednice tog tijela, dali novinarima određene informacije. »Dojavljivanje informacija je prljav posao nekih članova HSLS-a jer oni time jačaju vlastitu medijsku poziciju, ali slabe stranačku«.</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ministar Čačić potpisao Ugovor o sufinanciranju radova na vodoopskrbi Varaždinske županije </p>
<p>VARAŽDIN, 13. listopada</p>
<p> - Vodoopskrba na zapadnom dijelu Varaždinske županije bit će do ljeta iduće godine bitno poboljšana, jer će se u kapitalne objekte vodoopskrbe uložiti 10 milijuna kuna. Ugovor o sufinanciranju radova potpisali su u subotu u Varaždinskoj županiji ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo Radimir Čačić, zamjenik direktora Hrvatskih voda Mladen Marić, varaždinski župan dr Zvonimir Sabati, predstavnici gradova Ivanec i Lepoglava, općine Bednja, te komunalnih tvrtki »Varkom« »Ivkom« U kapitalne objekte vodoopskrbe- magistralni cjevovod i inicijalnu komoru »Šumi«, pumpnu stanicu »Popijači« i vodospremu »Donja Voća«, Čačićevo ministarstvo i Hrvatske vode uložit će kroz dvije godine po tri, Varaždinska županija 1,4 , gradovi Ivanec i Lepoglava ,»Varkom« i »Ivkom« po 600 000 , te općina Bednja 200 000 kuna. Ministar Čačić je na kraju naglasio kako ovaj projekt koji u potpunosti rješava vodoopskrbu ivanečkog područja nije bilo jednostavno riješiti. Nakon spomenutog Ugovora uslijedilo je potpisivanje Sporazuma o sufinanciranju Slobodne zone u gradu Varaždinu kao prvi sporazum takve vrste u Hrvatskoj. Iz proračunske stavke »Strateški projekti države« državnog proračuna isplatit će se u slijedeće dvije godine 4,5 milijuna kuna za sufinanciranje komunalne infrastrukture u Slobodnoj zoni Varaždin. Slobodna zona već je privukla nekoliko ozbiljnih ulagača, a ovakvi uvjeti sigurno će ih privući još. To bi trebalo dovesti do otvaranja nekoliko tisuća novih radnih mjesta. Uz ministra Radimira Čačića Sporazum su potpisali varaždinski gradonačelnik dr Ivan Čehok, župan dr Zvonimir Sabati, te načelnik prigradske općine Trnovec Stjepan Hren. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Stroži kriteriji za nezaposlene po međunarodnim standardima</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Izmjene Zakona o zapošljavanju, kojima se postrožuju kriteriji za ostvarivanje statusa nezaposlene osobe, trebale bi uvesti međunarodne standarde u definiciju nezaposlenosti, po kojima je nezaposlen onaj koji ne radi, aktivno traži posao i raspoloživ je za rad, ističe ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Sanja Crnković Pozaić.</p>
<p> Analize pokazuju da četvrtina registriranih na Zavodu radi »na crno«, a četvrtina ne radi i ne traži aktivno posao, što znači da se samo polovica registriranih može smatrati nezaposlenim po međunarodnim standardima.</p>
<p> »U današnjoj situaciji, kada je malo slobodnih radnih mjesta, a puno nezaposlenih, izuzetno je bitno da pojedinci aktivno traže posao, jer će ga pronaći samo oni koji ga doista traže«, istaknula je Pozaić.</p>
<p> Zbog toga bi nezaposleni ubuduće trebali sa Zavodom sklapati ugovore kojima se obvezuju da će aktivno tražiti i biti raspoloživi za posao, inače će biti izbrisani s evidencije Zavoda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Na Brijunima Konferencija o financiranju izbornih kampanja</p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Transparentno financiranje izbornih kampanja u 21. stoljeću tema je 10. konferencije Udruge izbornih dužnosnika Srednje i Istočne Europe koja u nedjelju počinje na Brijunima i traje do 17. listopada. </p>
<p> Prema najavama predsjednika hrvatskog Državnog izbornog povjerenstva Ivice Crnića Konferencija će okupiti više do stotinu najviših izbornih dužnosnika i izbornih stručnjaka iz 18 zemalja, članica Udruge izbornih dužnosnika Srednje i Istočne Europe, ali i iz drugih zemalja. Konferenciju će otvoriti predsjednik Republike Stjepan Mesić. </p>
<p> Udruga izbornih dužnosnika Srednje i Istočne Europe osnovana je 1991. u Budimpešti. Jedna od utemeljiteljica bila je SFRJ, a nakon njenog raspada, samo je Hrvatska zadržala članstvo u Udruzi. </p>
<p> Udruga održava redovite godišnje konferencije na kojima se raspravlja o problemima veznim uz provođenje izbornih postupaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Uskoro ozakonjenje dijela bespravne gradnje? </p>
<p>ZAGREB, 13. listopada</p>
<p> - Dio bespravno sagrađenih objekata u Hrvatskoj mogao bi izbjeći rušenje prihvati li se zakonski prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p> Jedinice lokalne uprave i samouprave omogućile bi bespravno sagrađenim objektima ostanak u prostoru pod uvjetom da se gradnja uklapa u prostorni plan te da invenstitor ishodi građevnu dozvolu i plati naknadu za bespravno korištenje prostora, piše u Nacrtu prijedloga zakona o sanaciji bespravne gradnje. Zajedno s izmjenama i dopunama zakona o gradnji, zakon o sanaciji bespravne gradnje trebao bi se uskoro naći pred Vladom, najavilo je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja.</p>
<p> Zakonom se žele urediti mjere, postupci i radnje za bespravnu gradnju i građevine koje bi na dan njegova stupanja na snagu bile zatečene u gradnji ili bile izgrađene bez konačne građevne dozvole, kaže glasnogovornica Ministarstva Marijana Petir. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Pančić: »Nastaviti demokratizaciju i detuđmanizaciju«</p>
<p>ĐAKOVO, 13. listopada</p>
<p> - »Hrvatskoj je potreban gospodarski i društveni preporod što je temeljni zadatak koalicijske vlasti u preostale dvije godine mandata«, rekao je Ivica Pančić, ministar hrvatskih branitelja sudjelujući u petak u radu Pete izborne konvencije đakovačkog SDP-a. Ministar Pančić je istaknuo kako su u prve dvije godine najavljivane promjene možda i išle sporo, no, naglasio je, ima još dosta vremena da se one ostvare. </p>
<p>U tom smislu istaknuo je da je Hrvatskoj nužna daljnja demokratizacija i detuđmanizacija, a za uspješnu realizaciju zacrtanih ciljeva dovoljno je samo, kako je naglasio, neugledati se na one koji su vladali u proteklih desetak godina.</p>
<p>M. Lj.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Postignut dogovor o dubrovačkoj vlasti</p>
<p>DUBROVNIK, 13. listopada</p>
<p> - Nakon zajedničkog sastanka, čelnici HDZ-a, DC-a i JHS-a u subotu su postigli i konačan dogovor o koaliciji u formiranju gradske vlasti. Kako su na konferenciji za novinare naglasili Dubravka Šuica, Nikola Obuljen te Srećko Kljunak, dogovor je postignut vrlo brzo pa će tako mjesto gradonačelnika i jednog dogradonačelnika pripasti HDZ-u, drugo dogradonačelničko mjesto Južnohrvatskoj stranci dok će predsjednik Gradskog vijeća biti iz redova DC-a. O imenima kao i raspodjeli mjesta u Poglavarstvu nitko od čelnika triju stranaka nije želio govoriti jer, kako je istaknula Dubravka Šuica, radi se o kandidatima o kojima će odlučivati Gradsko vijeće tajnim glasovanjem. Sporazum o suradnji HDZ-a, JHS-a i DC-a biti će kako je rečeno potpisan naknadno. Iako imena nisu spominjana neslužbeno se već zna da je gradonačelničko mjesto namijenjeno saborskoj zastupnici HDZ-a, Dubravki Šuici, predsjedniku JHS-a Srećku Kljunku mjesto dogradonačelnika dok će predsjednik Ž.O. DC-a Nikola Obuljen obnašati dužnost predsjednika Gradskog vijeća. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>U Divuljama predstavljanje projekta »Nebo 2001.«</p>
<p>ZAGREB/SPLIT, 13. listopada</p>
<p> - U Zračnoj bazi Divulje u Splitu u subotu su se sastala izaslanstva Ministarstva obrane RH s predstavnicima Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja te lokalne uprave i samouprave, kako bi se upoznali s projektom »Nebo 2001.«, a bit će prikazan i sustav »Pelegrin«, izvijestilo je Ministarstvo obrane. Također, nazočni će biti upoznati s uvođenjem radara vojno civilne namjene u operativnu uporabu.</p>
<p> Na prezentaciji u Zračnoj bazi Divulje bili su nazočni, uz zamjenika ministra obrane Zlatka Gareljića, i ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević, direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski te župani iz osam hrvatskih županija.</p>
<p> U Ministarstvu obrane RH najavili su da će sustav »Pelegrin« biti predstavljen na konferenciji za novinstvo početkom idućeg tjedna. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011014].
|
