NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010914].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 173312 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>14.09.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>U New Yorku najmanje 10.000 poginulih i oko 4700 nestalih </p>
<p>Predsjednik Bush zatražio od Kongresa da odobri vojnu akciju, a od Pentagona da pripremi niz vojnih opcija za kažnjavanje organizatora terorizma /Rusija i Saudijska Arabija kao i druge zemlje ponudile potporu SAD-u/ Bush očekuje i suradnju od Pakistana, inače saveznika talibana /FBI: Do terorista okupljenih oko Osame bin Ladena vodi oko 2000 tragova / Kongres kani odobriti još 20 milijardi dolara za nacionalnu sigurnost / U Americi na pojedinim džamijama ispisane pogrde i prijetnje </p>
<p>WASHINGTON/ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Najmanje deset tisuća ljudi poginulo je prilikom udara zrakoplova u Svjetski trgovački centar (WTC), objavile su gradske vlasti New Yorka. Gradonačelnik Rudolph Giuliani kazao je da se 4700 ljudi smatra nestalima. Dodao je da su 94 tijela izvučena iz ruševina, od kojih je 30 identificirano. </p>
<p>Dva dana nakon žestokih terorističkih udara na New York i Washington, američki ministar obrane Donald Rumsfeld najavio je američkim vojnicima da se pripreme za »opasan posao« u borbi protiv »snažnih i strašnih neprijatelja koje SAD namjerava nadvladati kako bi trenuci užasa bili zaustavljeni«. </p>
<p> Dnevnik New York Times prenio je u četvrtak izjavu neimenovanih saveznih dužnosnika da su »otmičari koji su upravljali putničkim zrakoplovima što su napali WTC i Pentagon, bili sljedbenici Osame bin Ladena«. CNN je objavio informaciju iz FBI-a da oko 2000 tragova vodi do tih terorista. Kongresnici u četvrtak planiraju odobriti dodatnih 20 milijardi dolara za nacionalnu sigurnost. </p>
<p>Nakon što je zatražio potporu Kongresa da oružano uzvrati na organizatore terorističkog napada, američki predsjednik George W. Bush nastoji dobiti i podršku zapadnih saveznika, ali i muslimanskih zemalja, za vojnu akciju, po uzoru na svoga oca uoči Zaljevskoga rata 1991. </p>
<p>Ruska potpora SAD-u </p>
<p>Ruski predsjednik Vladimir Putin dvaput je telefonski razgovarao s Bushom u razmaku od nekoliko sati o mogućnosti zajedničkih akcija protiv terorizma. Tamošnji mediji nagađaju da se pripremaju operacije protiv »mozgova« koji rukovode terorističkim akcijama, po svemu sudeći, iz Afganistana. Kremlj je vrlo oštro osudio udare na SAD istaknuvši da »takve nehumane akcije ne mogu ostati nekažnjene«. </p>
<p> Bush je naredio Pentagonu da pripremi planove niza različitih vojnih opcija, rekao je visoki dužnosnik za Washington Post. »Te opcije obuhvaćaju male prikrivene akcije kojima je cilj Osama bin Laden, kao i velike bombaške napade i invaziju vojnog pješaštva«, navodi dnevnik pozivajući se na izjavu umirovljenog vojnog časnika. Američki mediji, međutim, procjenuju da će do bin Ladena biti iznimno teško doći pa i uz upotrebu krstarećih projektila, bombardera B-2 i druge sofisticirane opreme za izviđanje. </p>
<p> Ministar vanjskih poslova talibanskog režima Wakil Ahmed Mutawakel odbacio je u četvrtak mogućnost da je bin Laden povezan s napadima na SAD jer za to nema obavještajnih dokaza. O izručenju bin Ladena talibanske vlasti će razgovarati tek kad dobiju »čvrste i uvjerljive dokaze« o njegovoj umiješanosti, no do sada ih Washington još nije podastro.</p>
<p>Pritisak na pakistanskoga predsjednika Musharrafa </p>
<p>S druge strane, arapski saveznici poput Saudijske Arabije ponudili su punu suradnju SAD-u i konkretnu pomoć u otkrivanju terorista. Službeni izvori Ujedinjenih Arapskih Emirata izjavili su u srijedu da su dvojica muškaraca, koja su navodno osumnjičena da su umiješana u napade na SAD, saudijski državljani s međunarodnim vozačkim dozvolama izdanim u Emiratima.</p>
<p> Američka veleposlanica u Pakistanu Wendy Chamberlain sastala se u četvrtak u Islamabadu s pakistanskim predsjednikom generalom Pervezom Musharrafom. Naime, SAD »očekuje punu suradnju« Pakistana. Ta je zemlja inače jedna od rijetkih koja je dosad usko surađivala s talibanskim režimom u Afganistanu. Musharraf je pokušao uvjeriti američku vladu da će »Pakistan usko surađivati u borbi protiv terorizma«.</p>
<p> »Pakistan je već u prošlosti proširio svoju suradnju u međunarodnim naporima u borbi protiv terorizma i tako će i nastaviti«, izjavio je. </p>
<p>Život u SAD-u dva dana nakon udara polako se vraća u kolotečinu. Od četvrtka Pentagon opet funkcionira, a djelatnici su pozvani na posao. Istodobno, i Savezna uprava letenja (FAA) odlučila je odobriti letove nad Sjedinjenim Državama. No, njemačka tvrtka Lufthansa ipak je odlučila do daljnjega ne letjeti prema američkim zračnim lukama pa više tisuća osoba i dalje čeka u Frankfurtu na letove za SAD. </p>
<p>Američki muslimani na udaru u Dallasu</p>
<p>Nekoliko je arapsko-američkih udruga u srijedu upozorilo na prijetnje i pojedinačne iskaze mržnje prema pripadnicima američke zajednice muslimana i građanima podrijetlom iz arapskih i islamskih zemalja. Najozbiljni incident dogodio se u predgrađu Dallasa, gdje su nepoznate osobe pucale na Islamski centar. Kamenjem su razbijena stakla na Islamskom centru u Alexandriji, nedaleko od Washingtona, a na pojedinim džamijama i vjerskim školama ispisane su pogrdne prijetnje. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U teroristički napad uključeno oko 50 ljudi?</p>
<p>Piloti atentatori studirali u Hamburgu </p>
<p>WASHINGTON/BERLIN, 13. rujna</p>
<p> - Njemačka je policija u četvrtak u raciji u Hamburgu otkrila da su dvojica državljana Ujedinjenih Arapskih Emirata, koja su sudjelovala u terorističkim napadima u SAD-u, imala stalan studentski boravak u Njemačkoj. Policija je uhitila osobu koja je s njima stanovala a radila je na hamburškom aerodromu, no njezin identitet nije poznat. </p>
<p>Prva dvojica terorista Malmar Al Shiki (23) i Mohamed Atta (33) bila su na listi putnika zrakoplova iskorištenih u napadu u SAD-u. Prema izjavama svjedoka, njihovo ponašanje uoči napada bilo je potpuno neupadljivo. </p>
<p> Obojica su u Americi pohađala tečajeve za pilote, a studirali su elektrotehniku u Hamburgu. Policija još traga za Marokancem koji je živio s atentatorima.</p>
<p>»Otmičari zrakoplova koji su se zaletjeli u WTC i Pentagon, imali su znatnu potporu s tla«, rekao je u četvrtak američki državni tužitelj John Ashcroft, dodajući da su djelovali »tehničkom stručnošću«. </p>
<p>Istraga je otkrila da je u neposredno izvršenje zločina bilo uključeno između 15 i 20 ljudi, a ukupno oko 50. Mediji su objavili da su braća Adnab i Amir Buhari upravljala zrakoplovima kojima su se zaletjeli u WTC. Tvrdi se da su oni Saudijci, kao i bin Laden. Prema nekim procjenama, četiri skupine terorista djelovale su neovisno, možda i ne znajući jedni za druge. (B.M., Reuters i Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Podatke za rušenje tornjeva dobili sa suđenja bombašu </p>
<p>WASHINGTON, 13. rujna </p>
<p> - Teroristi koji su u utorak razorili Svjetski trgovački centar (WTC) u New Yorku i dio zgrade Pentagona na prilazima Washingtonu sve potrebne informacije o tome kako izvesti ovakvu akciju dobili su od američkih vlasti i naučili na prethodnom neuspjehu. Američki obavještajni izvori tvrde da su ključne podatke o tome kako srušiti tornjeve WTC-a teroristi dobili 1997., za vrijeme suđenja Ramziju Ahmedu Yousefu organizatoru bombaškog napada na tu istu zgradu 1993.</p>
<p>Svjedok optužbe tada je objašnjavao kako WTC nije moguće srušiti bombom podmetnutom kod temelja niti da bi pali pod udarom uskog i elegantnog »boeinga 707«. Teroristi su u utorak upotrijebili širokotrupne »boeinge 767«. Zaletjeli su se u tornjeve na visini između 40. i 70. kata što je također na suđenju Yousefu nazvano područjem najveće strukturalne osjetljivosti.</p>
<p>Yousef je osuđen kao organizator napada u kojem su 26. veljače Mahmud Salameh, Nidal Ajad, Mahmud Abduhalima i Ahmed Ajaj ostavili automobil-bombu u garaži WTC-a. U eksploziji je poginulo šestoro ljudi, a 1042 osobe su ranjene. Teroristi su osuđeni na po 240 godina zatvora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>SAD uzvraća udarac, ali samostalno? </p>
<p>NATO opovrgnuo da se priprema napad na Afganistan, o čemu je u četvrtak pisao britanski Guardian / Stručnjaci procjenjuju da će Sjedinjene Države ipak djelovati same ili u suradnji s jednom saveznicom </p>
<p>LONDON, 13. rujna</p>
<p> - NATO priprema poseban plan za mogući masovni napad na Afganistan ako se pronađu dokazi da je Osama bin Laden sa suradnicima odgovoran za napad na New York i Washington, piše u četvrtak britanski dnevnik Guardian. Pozivajući se na izvore u NATO-u, list piše da će talibanske vlasti u Afganistanu, ako se nađu dokazi protiv bin Ladena, biti izložene pritisku da ga izruče »ili da se suoče sa posljedicama«. Prema istim izvorima, NATO i to uz potporu Rusije priprema posebne planove koji predviđaju i angažiranje desetaka tisuća kopnenih vojnika. </p>
<p> »Mi to potpuno opovrgavamo«, komentirao je glasnogovornik NATO-a pisanje britanskog dnevnika. No, neimenovani visoki britanski dužnosnik za sigurnosna pitanja potvrdio je u četvrtak za Reuters da je napad na Afganistan jedna od opcija koju će NATO razmotriti ako se utvrdi da je bin Ladin u pozadini terorističkih napada.</p>
<p> Glasnogovornik NATO-a objasnio je da Vijeće Saveza još nije dalo nikakve upute vojnim planerima, te da Washington treba NATO-u najprije dostaviti dokaze da su napadi vođeni iz inozemstva, a zatim zatražiti pomoć saveznika. Novi sastanak NATO-a ne priprema se ovoga tjedna, osim ako neki od saveznika zatraži hitnu sjednicu, objavili su dužnosnici. </p>
<p>Potkraj 2000. američki vojni analitičar Edward Luttwak pisao je da Washington razmatra zajedničku operaciju s Rusijom o napadu na bin Ladenovo utočište iz baze u Tadžikistanu, koji je NATO-ov partner. Diplomati u NATO-u ipak drže vjerojatnijim da Sjedinjene Države djeluju same birajući za suradnika jednog ili dva partnera iz Saveza.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Odmazda protiv terorista nakon konzultacije s Rusijom </p>
<p>Francuski ministar vanjskih poslova Hubert Védrine u Moskvi želi sa svojim ruskim domaćinima uskladiti akciju odmazde SAD i NATO protiv terorista</p>
<p>MOSKVA, 13. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Francuski ministar vanjskih poslova Hubert Védrine doputovao je u četvrtak u kratki radni posjet Moskvi radi pregovora sa svojim domaćinom Igorom Ivanovom. Prvobitno je bilo planirano da Védrine i Ivanov pregovaraju o rješavanju makedonske krize te o suradnji Rusije i Europske unije. Međutim, kako se u međuvremenu dogodio čudovišni teroristički zračni napad na SAD prije dogovoreni dnevni red pregovora bitno je izmijenjen. Francuski ministar sada želi sa svojim ruskim domaćinima uskladiti akciju odmazde SAD i NATO protiv terorista koji su organizirali zračni napad na New York i Washington. Potvrdio je to u četvrtak i francuski ministar obrane Alen Richard koji je prije leta Védrinea za Moskvu izjavio: »Ne mogu zamisliti kako bi ta akcija odmazde mogla početi bez prethodne konzultacije s Rusijom.« </p>
<p>Po svemu sudeći, Francuska i druge vodeće zapadnoeuropske države, članice NATO, u borbi protiv međunarodnog terorizma i u kažnjavanju organizatora napada na New York i Washington ne žele Rusiju ostaviti po strani. To više što je predsjednik Putin i cijela ruska politička elita energično osudila terorističku agresiju na Ameriku, ističući pritom kako se bez »široke koalicije država« ne može voditi uspješna borba protiv međunarodnoga terorizma koji je postao »kuga 21. stoljeća«. Pritom je više ruskih političara naglašeno isticalo kako Rusija ovom prilikom mora pokazati da je dio zapadne civilizacije. Uostalom, aktivni bivši ruski stručnjaci za borbu s međunarodnim terorizmom ovih dana u Moskvi analiziraju tko bi mogao stajati iza terorističkoga zračnog napada te je li jedini organizator te nezapamćene po razmjerima zle operacije može biti samo svjetski terorist broj jedan Osama bin Laden. Tako predsjednik udruge veterana čuvene ruske antiterorističke postrojbe »Alfa« Sergej Gončarov zaključuje da iza američke tragedije ne stoji samo jedna organizacija već cijeli konglomerat od nekoliko krupnih islamističkih grupa. »Čak i da su odabrani piloti kamikaze otprije znali upravljati avionom, za organizaciju takve terorističke akcije trebalo je najmanje tri mjeseca.«</p>
<p>Prvi šef i organizator postrojbi za zaštitu od terorizma u SSSR-u, umirovljeni pukovnik KGB-a Vladimir Mihajlov, posve je uvjeren da iza najnovije terorističke akcije stoje isključivo islamski fundamentalisti, iako su nedavno osnovane i dvije krupne terorističke organizacije, jedna u Latinskoj Americi, a druga u Africi. </p>
<p>Prema pukovniku Mihajlovu, Bin Laden je samo organizator i kreator, ali je naručitelj toga čudovišnog napada na SAD najvjerojatnije neki radikalni islamski klan koji se u javnosti uopće ne oglašava. </p>
<p>U ruskim vojnim krugovima počela je istodobno potraga za odgovorom: koga će SAD kazniti za terorističku akciju i kada će početi ta operacija odmazde? Prema njihovu mišljenju, operacija odmazde mora biti izvršena najkasnije u roku od dva tjedna, čak i u slučaju da do toga roka ne bude otkriven organizator terorističke akcije. Odmazda, zaključuju oni, ne mora biti izravno vezana s tragedijom od 11. rujna, a SAD znaju gdje se sve po svijetu nalaze rasadnici terorizma. Prema mišljenju ruskih stručnjaka, SAD više ne smiju pokazati slabost kao prošle godine kada nisu proveli operaciju odmazde za teroristički napad na svoj avion-nosač u jemenskoj luci Aden, kojom je prigodom poginulo 17 marinaca. </p>
<p>Uza sve to, udar odmazde treba biti moćno sredstvo psihoterapije za američku javnost. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Naoružana pratnja za američke zrakoplove?</p>
<p>Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo SAD otvorila u četvrtak popodne zračni prostor / Od petka moguća normalizacija zračnog prometa /Zašto se o sigurnosti u zračnom prometu raspravlja tek nakon što se nešto dogodi / Izraelska tvrtka El Al uvijek na letovima ima i naoružane agente - troškovi su viši, ali nijedan avion nikad nije otet</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Putnici na letovima koji su krenuli prema SAD-u u utorak i bili vraćeni, u četvrtak su dobili odobrenje za put prema svojim pravim odredištima, doznajemo u europskim aviokompanijama. Ministarstvo prometa u četvrtak je oko 17 sati po srednjoeuropskom vremenu odlučilo otvoriti nebo iznad Sjedinjenih Država. Ipak, neće svi i svuda moći letjeti. Jer, američka Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo (FAA) odobrila je da se otvore one zračne luke koje mogu primijeniti nove i strože mjere sigurnosti.</p>
<p>Među ostalim, te mjere predviđaju potpunu zabranu unošenja noževa u zrakoplov (ranije su noževi s oštricom manjom od 12 centimetara bili dopušteni), prijavu za let samo na prijavnicama (check-in šalteri), više fizičkih pregleda putnika i pojačano fizičko osiguranje na aerodromima. Moguće je i uvođenje naoružanih šerifa kao pratitelja zrakoplova, što je poznato s početka sedamdesetih kad je takvu pratnju naredio predsjednik Nixon nakon nekoliko učestalih otmica.</p>
<p>Stručnjaci navode da su neodgovarajuće mjere sigurnosti na letovima unutar SAD jedna od glavnih karika koja je omogućila terorističke napade na ciljeve u New Yorku i Washingtonu.</p>
<p>»Sigurnost na domaćim linijama toliko je labava da organizirana i odlučna skupina ekstremista ne bi imala nikakav problem provući se. Ključni dijelovi međunarodne procedure, od rendgenske kontrole ručne prtljage, ukrcavanja samo prtljage onih putnika koji su uistinu ušli u zrakoplov... ne postoje, a u takvom okruženju svatko može učiniti što želi«, upozoravaju stručnjaci.</p>
<p>Čak i upozorenja sa samog vrha razbijala su se o birokratske ograde. U posljednjih deset godina, ni nekoliko prijedloga koje je uputio bivši potpredsjednik Al Gore u vezi s povećanjem sigurnosti na domaćim letovima, nije uspjelo. Američka zrakoplovna industrija tako se snažno opirala ideji da planovi nisu mogli proći. Sada će, vrlo vjerojatno, sve biti povećano na najveću moguću razinu. No, je li se isplatilo platiti takvu cijenu? </p>
<p>Doduše, stručnjaci kažu da bi teroriste, koji su odlučili nešto napraviti, bilo teško zaustaviti i da su mjere sigurnosti bile strože. »Teroristi su uvijek korak ispred institucija koje uistinu trebaju zaštitu. Problem je u tendenciji koja vlada u zračnom prometu da se nove mjere primjenjuju tek nakon što se nešto dogodi«, rekao je Chris Yates, britanski stručnjak za sigurnost u zrakoplovstvu.</p>
<p>Najdjelotvorniji je sustav koji primjenjuje izraelska tvrtka El Al na čijim su letovima stalno specijalizirani i naoružani agenti. Troškovi su viši, kao i sigurnost. Njezin zrakoplov nikad nije otet. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Radovan Vukadinović: Ovo bi mogao biti početak globalnog istrebljenja terorizma</p>
<p>NATO bi trebao dobiti planetarne zadaće za djelovanje u situacijama poput ove / Ovo što se dogodilo u stravičnoj horor verziji upozorava da zapadni svijet mora smoći dovoljno snage za preispitivanje svoje politike, svega što ga udaljava od tzv. ostatka svijeta / Nekim je pojedincima i državama Amerika simbol hegemonije, a uza to se vezuje teza da se Amerika postavlja kao šerif ostatku svijeta. Postoji dovoljno znakova da u napadu na SAD nije riječ samo o nekom fundamentalizmu, kaže Vukadinović</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - »Napad na Ameriku potvrdio je uvjerenja da je NATO ipak svjetska organizacija broj jedan, vojno-sigurnosni savez koji bi trebao dobiti planetarne zadaće i za djelovanje u situacijama poput ove. Nije napadnuta samo Amerika, napadnut je civilizacijski ustroj suvremenog svijeta.«</p>
<p>Tako je na početku našeg razgovora procijenio prof. dr. Radovan Vukadinović, redovni profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti i suradnik prestižnih instituta međunarodnih političkih odnosa.</p>
<p>• Je li realno, nakon terorističkog napada na Ameriku, očekivati međunarodni konsenzus i stvaranje globalne strategije otpora i prevencije terorizma?</p>
<p>- U bilo kakvoj kategorizaciji problema suvremenog svijeta, terorizam je pri vrhu. Potrebna je konkretna, a ne deklarativna, zajednička akcija, okupljanje svih zemalja suvremenog svijeta. Terorizam je nacionalna, regionalna i međunarodna prijetnja.</p>
<p>• Može li se dogoditi da Zapad u svom antiterorističkom povezivanju ostane usamljen zbog različitih interesa pojedinih zemalja?</p>
<p>- Mislim da je ovo veliko upozorenje. Ovo što se dogodilo u stravičnoj horor verziji upozorava da zapadni svijet mora smoći dovoljno snage za preispitivanje svoje politike, svega onoga što ga udaljava od tzv. ostatka svijeta, da onemogući djelovanje procjene »rest against West«.</p>
<p>• Kako se ovaj događaj može odraziti na ponašanje europskih vlada prema terorizmu u vlastitim zemljama?</p>
<p>- Europske zemlje će promijeniti pristup pitanjima sigurnosti. Učvrstit će se zapadna alijansa i u drugi plan će staviti sve ono što Europu udaljava od suprotstavljanja terorističkim prijetnjama. </p>
<p>• Može li se to odraziti na proširenje EU?</p>
<p>- Procesi će se usporiti.</p>
<p>• A koncept širenja NATO-a?</p>
<p>- Sigurno je da je NATO u istim uvjetima. U ovom će se trenutku tražiti da NATO bude besprijekorno djelotvorna organizacija. Bit će interesantno vidjeti kako će se ponašati novoprimljene članice.</p>
<p>• Očekujete li uskoro organiziranje snaga za brzo djelovanje suradnjom NATO-a i EU i njihovo djelovanje izvan atlantske zone?</p>
<p>- Mislim da smo na tom putu. Clintonova administracije istaknula je terorizam i važnost borbe protiv terorizma, tražeći u svom proračunu 10 milijardi dolara za organizirano suprotstavljanje. Pokazalo se i ovoga puta da su sve aktivnosti, koje bi bile jednostrane, koje bi vodile računa samo o pojedinoj nacionalnoj sigurnosti, preuske i da samo usklađeno zajedničko djelovanje u multipolarnome svijetu može voditi nekom uspjehu.</p>
<p>• Možemo li u ovom trenutku očekivati ad hoc dogovor, primjerice SAD, Rusije, Irana, Kine, Japana i EU, za zajedničku akciju?</p>
<p>- Možda bi se moglo odgovoriti potvrdno na ovo pitanje. Ako bi akcija krenula sad, kad se vide sve dimenzije katastrofe, spomenute bi se zemlje, s manje ili više intenziteta, mogle uključiti u akciju. Rusija, koja ima dovoljno svojih problema s terorizmom, vjerojatno će nastojati ovo iskoristiti u svojevrsnoj utakmici, da pokaže SAD-u sposobnost i volju za borbu protiv terorizma. S druge strane, tražit će da Amerika ne podržava aktivnosti koje prijete ruskoj politici.</p>
<p>• Je li razborito očekivati stvaranje »antiterorističkog štita« u smislu začetaka nekog oblika »globalne vlade»?</p>
<p>- Možda je ta procjena za nekoga pretjerana. To bi mogao biti početak, jer je poticaj strahovit. Ono što se dogodilo u Americi može se, naravno na neki manji način, dogoditi i drugdje, uključujući i arapske i islamske zemlje. Ovo što se sada dogodilo može biti povoljna okolnost koja bi se možda, jednoga dana, mogla pokazati početnom fazom globalnog istrebljenja terorizma.</p>
<p>• Je li takav kontekst pogodan za izmjenu tradicionalnog koncepta djelovanja UN-a?</p>
<p>- UN je snažan koliko to države žele. Mislim da je UN, formalno, najbolja institucija i vjerujem da bi bilo najbolje organizirati suradnju sa UN-om. Drugo je pitanje jesu li države spremne prihvatiti UN kao središte dogovaranja ili će se djelovati usklađivanjem aktivnosti SAD-a, NATO-a i velikih zemalja poput Kine, Rusije, Japana i nekih drugih država.</p>
<p>• Znači li to da se može očekivati snažna vojno-sigurnosna homogenizacija zapadne hemisfere?</p>
<p>- Ne treba očekivati nikakve pukotine u NATO-u. Pozivanje na članak 5 jasno tvrdi da je organizacija spremna pružiti svu moguću pomoć SAD-u i to bi moglo imati veliko političko značenje u budućnosti. Posebno u procjeni novih odnosa koji će nastajati na relaciji Bruxelles - Washington.</p>
<p>• Kao potencijalne mete udara »brzog odgovora« spominju se ciljevi na Srednjem istoku. Vjerujete li da će to biti uskoro?</p>
<p>- Na to je prilično teško odgovoriti. Očito je da će i Amerika biti u dvojbi. Jedni traže munjevitu akciju ako postoje indicije tko je krivac, a drugi da SAD analitički procijeni - treba li kazniti samo počinitelje, ili udariti po širim ciljevima, što bi moglo pokrenuti nova teroristička djelovanja. Potrebna je multilateralna akcija protiv terorizma, onemogućavanje terorizma u korijenu.</p>
<p>• Procijenite temeljna izvorišta terorizmu? </p>
<p>- Ako govorimo o ovom terorizmu, za koji se predmnijeva da je odgovoran za napad na Ameriku, očito je riječ o neriješenom arapsko-izraelskom sukobu na Srednjem istoku. Može se govoriti o snažnom utjecaju islamskoga fundamentalizma, o neriješenim ekonomskim problemima i o silnim civilizacijskim razlikama. </p>
<p>Nažalost, još se može naći dovoljan broj onih koji će sudjelovati u terorističkim akcijama, ili zbog financijske nagrade ili zbog viših motiva fanatične naravi. </p>
<p>• Napad na SAD sluti i na međunarodnu organiziranost. Hipotetički, može li se među suorganizatore ubrojiti i nevladine udruge i skupine kojima je zajednički antiglobalizacijski i antiamerički stav?</p>
<p>- Mislim da je nekim pojedincima i državama Amerika simbol hegemonije i tu smo blizu ocjene da postoji mogućnost povezanosti. Uza to se vezuje teza da se Amerika postavlja kao šerif ostatku svijeta. Postoji dovoljno znakova koji potvrđuju da bi se moglo govoriti o tome da u napadu na SAD nije riječ samo o nekom fundamentalizmu jedne ili druge provenijencije.</p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Kad imperij uzvrati udarac prva meta su Bin Ladenove baze u Afganistanu</p>
<p>SAD se sprema na rat a ne zna još protiv koga / Uništavanje tajnih baza Bin Ladena i njega samoga vrlo je teško - Afganistan je zemlja negostoljubiva za nepripremljene pridošlice, Bin Laden je genijalni zločinački um, nepovjerljiv i prema izljevima ljubavi / Zato će Amerikanci dobro razmisliti jer, da bi postigli efekt, moraju iskoristiti svoju snagu bez mržnje i odgovoriti bez emocija / No ako udare, bit će to pravi rat, zračno-kopnena bitka </p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Apsurdna je situacija u kojoj su se našle Sjedinjene Države. Zemlja se sprema za rat a ne zna zapravo protiv koga će ratovati. Američke oružane snage u punoj su pripravnosti a da još uvijek ne znaju tko će im biti neprijatelj. Sve ovisi o istrazi i njezinim rezultatima. Ako većina tragova odvede do Osame bin Ladena, gotovo je sigurno da će glavna meta američke odmazde biti Afganistan, koji ne samo da godinama pruža utočište Bin Ladenu i njegovim pristašama, nego je taj čovjek, u Americi najomraženiji, upravo od talibanskog režima postavljen za zapovjednika svih afganistanskih postrojbi. </p>
<p>Talibani, u želji da u potpunosti slome ostatke nekad vojno i politički jake oporbe, povjerili su Osami bin Ladenu vođenje specijalnih operacija: atentat na Ahmada Shaha Massouda, upade komandosa u pozadinu protutalibanskih snaga (kontroliraju samo 10 do15 posto Afganistana), ubojstva opozicijskih lidera koji žive u inozemstvu i sl.</p>
<p>Krenu li, dakle, na Afganistan, Amerikanci bi mogli imati kao osnovni cilj uništiti sve tajne baze Osame bin Ladena (najbrojnije su u provinciji Kandahar i u istoimenom gradu, te blizu mjesta Spin Baldak uz pakistansku granicu). Ljudstvo koje je odabrao i obučio Bin Laden, vrlo je pokretljivo i odlično se prikriva. Kao da su vješti šverceri cigareta, a ne najopasniji teroristi na svijetu. Bez oružja, u drugačijoj odjeći, često prelaze u Pakistan gdje Bin Laden ima ne mali broj simpatizera. Navodno, dive mu se i čak ga i pomažu oni pakistanski časnici koji smatraju da bi se i Pakistan trebao vratiti »izvornom islamu« i koji nisu oduševljeni savezništvom s Amerikancima.</p>
<p>Osama bin Laden je prema takvim izljevima ljubavi vrlo oprezan (i inače ne vjeruje nikome) jer zna da je većina pripadnika pakistanske vojske iz časničke kaste vezana uz CIA-u, osobito oni koji npr. na izgled rješavaju vojnu stambenu problematiku, a zapravo su iskusni i školovani obavještajci. Iako će Washington od Pakistana zatražiti svu potrebnu pomoć ukoliko započne završni lov na Osamu bin Ladena, taj posao neće biti obavljen jeftino.</p>
<p>Bin Ladenova inteligencija je tolika (među ostalim govori nekoliko orijentalnih jezika i paštunskih dijalekata), da je nevjerojatno da bi se takav genijalni zločinački um upecao na klasične trikove kao što je od Pakistanaca podmetnuta auto-bomba ili kakva minijaturna mina iznenađenja (plastični eksploziv u ručnom satu, budilici, kundaku puške).</p>
<p> Čitavu operaciju oko Bin Ladena morat će obaviti sami Amerikanci, dobro zasukati rukave i biti spremni da uz potoke tuđe krvi proliju i vlastitu. Jer, strateški bombarderi i krstareći projektili neće biti dovoljni da pobiju sve Bin Ladenove komandose i teroriste kojih u samom Afganistanu ima barem tisuću, uključujući još 3000 talibana koji su i samožrtvovanjem spremni braniti »proroka Osamu«.</p>
<p>U Afganistanu nema brisanog prostora niti guste infrastrukture kao u Iraku. Amerikanci nikada neće otkriti koliko rezervnih špilja ima Bin Laden, osobito ne u planinskim masivima gdje su njihovi senzori i sateliti nemoćni. Tamo se može doprijeti samo pješice, po kozjim stazama, a do orlovskih se visina može uzdići jedino borbenim helikopterima koje Bin Laden i talibani mogu lako skinuti »stingerima« koje je afganistanskim mudžahedinima svojevremeno isporučila CIA.</p>
<p>Rusi su na vlastitoj koži osjetili koliko su s lakim oružjima vješti ti bradati turbanaši koji su izuzetno skromni u svojim potrebama: dnevno jedu šaku riže, komad usoljene kozetine i piju isključivo izvorsku vodu. </p>
<p> Usporedbe radi, američki profesionalni vojnik nije naučen na bilo kakvu oskudicu. Nedavno, kada su Makedonci na tjedan dana zatvorili granicu prema Kosovu, američki pripadnici KFOR-a nakon nekoliko su dana pali u depresiju jer im iz logističkih baza više nitko nije dopremao sladoled, a većina ljudi nije zbog izvanredne situacije mogla otići na planirani godišnji odmor u Bugarsku. Na lice mjesta odmah su doletjeli američki vojni psiholozi koji se bave problemom pada morala.</p>
<p>Afganistan je za nenaviknute pridošlice vrlo negostoljubivo područje, kako klimatski tako i u mnogim drugim stvarima (opća nerazvijenost, nedostatak modernih putova, komunikacijsko kameno doba bez kompjutora, pa Amerikanci ne bi imali što ometati). Pacifikacija Afganistana bila bi moguća, i to u ograničenim razmjerima, samo masovnom vojnom operacijom nalik »Pustinjskoj oluji« iz 1991. godine. A za tako nešto potrebno je pet-šest mjeseci intenzivnih priprema, političko i vojno zajedništvo NATO-a (Zapada) i SAD-a. U međuvremenu bi tražena ptičica (Osama bin Laden) vjerojatno odavno odletjela i sklonila se u neko sigurnije gnijezdo (Irak, podsaharsku Afriku).</p>
<p>Da ne bi ispali samo kao razjareni i bespomoćni div, Amerikanci vjerojatno neće nasumce i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ubijati one koji njih ubijaju. Ako žele postići efekt koji će nadmašiti ono što im je priređeno 11. rujna, moraju iskoristiti svoju snagu bez mržnje i odgovoriti bez emocija. Stoga je vjerojatnije da će u Bijeloj kući dobro razmisliti što će napraviti.</p>
<p> Ako udare, to će biti pravi rat, kompletna zračno-kopnena bitka koja podrazumijeva sljedeće.</p>
<p>Prvo bi uslijedio napad na Afganistan iz zraka, sve uz podršku saveznika, suglasnost Pakistana i neutralnost Irana. To znači uništavanje talibanske avijacije (20 do 30 »migova« i »suhoja«), 1000 tenkova i oklopnih vozila, te neutraliziranje nekoliko stotina protuzračnih topova, raketa zrak-zemlja SAM-2 i SAM-3. U prvom valu u zrak bi bila dignuta sva talibanska skladišta goriva i streljiva u Kabulu, Kandaharu, Jalalabadu i Heratu). </p>
<p>Neku veću administrativnu infrastrukturu talibani i nemaju. Čim dotutnje američki lovci-bombarderi, oni će se smjesta povući u brda, a u većem broju mogu stradati samo civili koji ih ionako mrze (talibanska vjerska pravila prestroga su čak i za najžešće muslimane).</p>
<p>Nakon što bi se iz zraka više puta preorala zemlja s domaćim proizvodom od nekoliko stotina dolara po glavi stanovnika, dojahalo bi (na helikopterima) američko pješaštvo i ušlo u rat kojem bi se kraj teško nazirao (prisjetimo se britanskih i ruskih bolnih iskustava). Zato nije isključeno da će za Amerikance čitav posao (ili najveći dio) u Afganistanu obaviti domaća oporba koju pak treba nesebično pomoći (moderno oružje, savjetnici, logistička potpora).</p>
<p>Juriš na Afganistan lakše je, dakle, obećati i zamisliti nego ostvariti. A Irak? Što ako je u masakre civila u SAD-u upetljan i Saddam Hussein? To je sasvim druga priča. Imperija će onda uzvratiti udarac i prije nego što se raščiste ruševine u New Yorku i Washingtonu. A što ako su u sve umočeni i Saddam i Osama i još tucet država Srednjeg istoka i Afrike? Nema hrvanja s nevidljivim protivnikom: ili treći svjetski rat ili - ništa! Na to je Osama bin Laden i računao.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="9">
<p>Nastavnici naprijed, ostali stop!</p>
<p>Nakon 15 godina, ne ponudivši bilo kakvo drugo rješenje parkirališnog prostora, Grad Zagreb zabranio parkiranje ispred OŠ »Zapruđe« / Stanari Vučetićevog i Lojenovog prilaza te Baburičine, iz ukupno više od 250 stanova, ostali su na parkiralištu za 20 vozila / Je li riječ o zabrinutosti za sigurnost djece ili komociju zaposlenih u školi? </p>
<p>Parkiralište pred O. Š. »Zapruđe« </p>
<p>Prvi dan školske godine prošao je u znaku akcije Djeca</p>
<p> - prijatelji u prometu. Za svaku pohvalu. Međutim, birokratski pristup akciji koja bi trebala zaštititi najmlađe sudionike u prometu ponegdje je uzrokovao nevolje za ljude koji imaju sreću ili nesreću stanovati u blizini škola.</p>
<p>Tako su susjedi OŠ »Zapruđe« iz Vučetićevog i Lojenovog prilaza te Baburičine ulice, koji se već 15-ak godina parkiraju na istomu mjestu uz školu, ali i svoju zgradu, prvoga dana škole na svojim parkiranim vozilima zatekli kazne za nepropisno parkiranje.</p>
<p>Istina, prije mjesec dana osvanuo je na stupu uz to višegodišnje parkiralište znak zabrane ulaska te zabrane parkiranja u tom dijelu. Iznimka su »vozila škole i dostave«. Međutim, kako u Zapruđu ionako nedostaje parkirališnog prostora, a nikakvog novog parkirališta nije bilo na vidiku, stanari okolnih zgrada nastavili su, bez kažnjavanja, ondje parkirati. Da ne bi bilo zabune, ni to, sada iznimno parkiralište nije dovoljno pa se nedopušteno parkira na cesti uz školu koja prilazi tom parkiralištu, na zelenim površinama uz školski put... </p>
<p>No, vozači tih vozila nisu kažnjeni, a policajac kojeg su stanari upitali kako to da se jedne kažnjava, a druge ne, iako obje skupine protupropisno parkiraju, odgovorio je »da se ne petljaju u njegov posao te da je njemu tako naređeno«.</p>
<p>Nije, dakle, bitno štititi zakon nego kazniti stanare koji se parkiraju na parkiralištu rezerviranom za »školska vozila«. Pitanje koje se dalje postavlja je što su to »vozila škole«? Vozila nastavnika nisu »vozila škole« već upravo to - vozila zaposlenih u školi, što nije isto. Međutim, oni izbjegavaju kazni, pa se stanari pitaju štite li se u ovoj priči djeca ili komocija nastavnika. Tim više što parkirano vozilo nastavnika jednako ugrožava sigurnost djece kao i parkirano vozilo stanara. </p>
<p>Policija je sada vrlo revna u obavljanju svog posla, ali kad su na istom parkiralištu nestajala vozila, vjetrobranska stakla... nije primijećen tako velik trud, kažu stanari.</p>
<p>Nakon drugog dana kažnjavanja stanari već spominju »građanski neposluh, izbore i gradsku vlast koja bi im trebala omogućiti kvalitetniji život«... U cijeloj priči, koja iz dana u dan postaje sve skuplja (za 150 kuna kazne), zanimljiva je i obavijest postavljena u prvom tjednu rujna, kojom tvrtka M. I. M. inženjering stanare moli za razumijevanje i strpljenje što će u idućih 60 radnih dana graditi nekoliko parkirališnih mjesta u Vučetićevom prilazu. </p>
<p>Gradit će se, dakle, naknadno i nedovoljno, a zabranjeno je unaprijed, i to ne svima. Upravo u tome i jest problem. Čini se da pravda nije ista za sve te da je Grad odlučio zabraniti parkiranje a da nije ponudio alternativno rješenje. Da ga ima, nitko uz školu ne bi parkirao. Osim nastavnika, dakako.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Gradski odbor HNS-a: »Hrvatski telekom nas vara«!</p>
<p>Predsjednik GO HNS-a uputio kritike Vladi zbog politike popuštanja HT-u / Predstavljena suradnja s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača / Zbog oglasa koji »obmanjuju javnost« HUZP je Državnom inspektoratu podnio prijavu protiv HT-a</p>
<p>- Odlukom o prodaji dodatnih 16 posto dionica HT-a, s kojima će Deutsche Telekom za dva mjeseca postati većinski vlasnik HT-a, i odobravanjem najnovijeg 'rebalansa' cijena usluga, Vlada je dolila ulje na vatru i propustila zaštititi građane od divljanja cijena TK usluga - rekao je u četvrtak, na konferenciji HNS-a, Krešimir Franjić, predsjednik Gradskog odbora te stranke.</p>
<p> - Hrvatski telekom nas vara i mi ćemo kritizirati Vladu, bez obzira na to što su u njoj i članovi HNS-a, te podržati sve aktivnosti udruga koje se bave zaštitom potrošača, čak i do mjere u kojoj bismo zajedno s njima potrošače pozvali na građanski neposluh, odnosno na neplaćanje računa, rekao je Franjić. </p>
<p>Razlog takvoj baražnoj vatri i teškim optužbama Franjić je dodatno objasnio usporedivši cijene razgovora u Sloveniji.</p>
<p> - Iako imamo istog vlasnika, cijene u Sloveniji gotovo su dvostruko niže i iznose 16 lipa po minuti razgovora, umjesto 26 koliko je postignuto posljednjim poskupljenjem. Kako je to moguće, osim ako negdje ne vrijede neka druga pravila, rekao je Franjić i zaključio: »Možda je to uspjeh Vlade u Sloveniji, a što je s našima?«.</p>
<p>Ovom prilikom i službeno je predstavljena suradnja s Hrvatskom udrugom za zaštitu potrošača (HUZP). Članica Upravnog odbora udruge mr. Zdenka Kocmur ponovila je kako je, u suradnji s Hrvatskom udrugom za inicijative u demokraciji (HRID), HT prijavljen Državnom inspektoratu. Svoju prijavu, objasnila je, temelje na člancima 57. i 58. Zakona u trgovini u kojim, među ostalim, stoji da je kažnjivo »prikrivanje grešaka ili mana robe ili usluga ili kakvo drugo zavođenje potrošača«. Kazne se u takvim slučajevima penju do 210.000 kuna.</p>
<p>- Smatramo da oglasi i spotovi HT-a »Istina o rebalansu tarifa«, »Dobra vijest«, »Loša vijest« obmanjuju javnost i planiramo HT suočiti s optužbom od 20 milijuna kuna. Prijava je u Državnom inspektoratu, a HRID i HUZP čekaju odgovor, rekla je mr. Kocmur.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kome prijeti mrak?</p>
<p>Zagrebačka »Elektra« potražuje, zaključno s 31. kolovozom, 363,8 milijuna kuna, što u odnosu na kraj lipnja predstavlja povećanje za 1,1 milijun.</p>
<p>Kućanstva duguju nešto malo manje od 132 milijuna, što znači da je njihov dug tijekom ljeta smanjen za više od šest milijuna. Gospodarstvo i razne ustanove duguju 195 milijuna. Potrošači u stečajnom postupku duguju nešto manje od 30 milijuna, što znači da za dva ljetna mjeseca svoj dug nisu praktički uopće smanjili. Zdravstvene ustanove svoj su dug povećale sa četiri na pet milijuna kuna, dok je Hrvatska vojska dug malo smanjila - s nešto više od dva milijuna na nešto manje od dva milijuna kuna. </p>
<p>Javna rasvjeta dugovala je početkom ljeta 19,5 milijuna, dok trenutačno duguje 16,6 milijuna, od čega 10 otpada na Zagreb, a 6,6 milijuna na županiju. </p>
<p>Vodoopskrbne organizacije duguju 3,6 milijuna, ali na njih se odnosi članak 82. Općih uvjeta isporuke električne energije koji se odnosi na zabranu obustave isporuke električne energije objektima i postrojenjima čije bi iskapčanje dovelo do neposredne opasnosti za život i zdravlje ljudi, te objekte od posebno značenja za privredni život i život građana. </p>
<p>»Elektra« sudskim putem potražuje 36,6 milijuna kuna - gotovo 17 od kućanstava, nešto više od 19 milijuna od gospodarstva, a sporovi »teški« otprilike 300 tisuća kuna vode se protiv tzv. neovlaštene potrošnje, dakle, protiv onih koji su se bez dozvole priključili na elektroenergetsku mrežu.</p>
<p>Iz podataka je očito da je svota koju »Elektra« potražuje, osim što je iznimno visoka, i stabilna. No, ako se ostvari najava o velikom poskupljenju struje, možemo pretpostaviti da će svota naglo porasti, a s njom i broj naših sugrađana kojima se zbog neplaćanja isključuje struja.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Okoliš je već uništen, a prijeti nam i zaraza </p>
<p>Petnaest godina nekontroliranog zagađivanja potoka Črnec / Zaštita voda nije u nadležnosti Ministarstva za zaštitu okoliša / Crne čaplje i divlje patke zamijenili štakori / Stanovnici se boje zaraze jer je sve više štakora u samom naselju</p>
<p>Već godinama traje borba stanovnika Sesvetskog Kraljevca s »Agroproteinkom«, a odnedavno i s »Dumom«, najvećim zagađivačima u tom dijelu Zagreba. Črnec polje, u koje se slijevaju otpadne vode iz tih dviju tvrtki kao i iz istočnog dijela Sesveta, odavno je meliorizirano, a svojedobno je proglašavano budućim »trbuhom« grada. Ono to danas i jest, samo što je trbuh rasporen. Grozan smrad te uništen biljni i životinjski svijet, kojima smo bili svjedoci, dovoljno govore o nebrizi lokalnih zagađivača, ali i nadležnih državnih tijela za zaštitu okoliša. - Zvali smo ljude iz Kovačevićeva ministarstva kako bi se sami uvjerili u razinu zagađenosti odvodnog kanala i potoka Črnec, ali rekli su nam kako vode nisu u njihovoj nadležnosti, počeo je priču o dugogodišnjoj agoniji ovdašnjeg stanovništva Stjepan Stublić, predsjednik Vijeća gradske četvrti Sesvete. - Utvrdili su da je zagađenje zraka u dopuštenim granicama i otišli, uputivši nas na »Hrvatske vode«. Njima smo se, pak, obraćali nekoliko puta, a i u bivšem sazivu Gradske skupštine često je postavljano isto pitanje, kaže Stublić. </p>
<p>No, u Skupštini nikad nisu dobili odgovor, a inspektori su im telefonski rekli da ih zovu čim nešto bude.</p>
<p>- Pa nema tu što biti, dodaje Ivo Čižmek, član lovačkog društva Priroda. Potok je zagađen petnaest godina, a djelatnici Hrvatskih voda svake godine tu kose travu pa vrlo dobro znaju u kakvom su stanju odvodni kanal i Črnec. Ovo je ekološka katastrofa od koje svi okreću glavu, kaže Čižmek. </p>
<p>Črnec polje bilo je jedno od rijetkih staništa crne čaplje, a bilo je tu i divljih pataka, zečeva i druge divljači. Ostali su samo jastrebovi, a nakotilo se na stotine štakora, koji su se iz polja razmilili po okolnim mjestima, objasnio nam je očajni lovac.</p>
<p>Vijećnik Franjo Sedinić tvrdi da je smrad sada mnogo manji nego ljeti, kao i zagađenost potoka jer je kiša isprala dio nataloženog otpada. </p>
<p>- Pitanje je do kada ćemo i mi i ostali Zagrepčani uopće imati pitku vodu, nastavlja Franjo, jer se kemikalije i životinjski otpad iz Črneca slijeva u Lonju, a iz Lonje u Savu. Najviše se plašimo za zdravlje naše djece, strah nas je zaraznih bolesti, a nikoga nije briga za to.</p>
<p>Prema tvrdnjama naših sugovornika, vodu najviše zagađuje »Duma«, tvrtka za preradu kože, koja u okolinu ispušta kemijski otpad, te »Agroproteinka«. Ona, pak, svakoga dana ispušta zagađenu vodu kojom ispire kontejnere na kamionima za prijevoz životinjskog otpada, kao i pogone za preradu otpada. </p>
<p>Stanovnici Sesvetskog Kraljevca ne traže zatvaranje tih tvrtki već njihovo zadovoljavanje ekoloških standarda u proizvodnji. No, ne znaju kako to postići jer su svi njihovi pokušaji da ostvare svoja prava završili neuspjehom. Jedini izlaz iz začaranog kruga vide u medijima, preko kojih žele senzibilizirati hrvatsku javnost na spomenute probleme. Na taj bi način, smatraju, prisilili zagađivače na zadovoljavanje ekoloških standarda.</p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Lions hrvatska Očna banka dobila tri monitora vrijedna 7.000 kuna</p>
<p>Lions hrvatska Očna banka dobila je tri monitora marke »Philips«, nužan dio tehničke opreme za prijenos slike tijekom oftalmoloških operacija iz operacijskih dvorana u druge liječničke prostorije. Tri monitora Očnoj je banci donirala Hypo-Alpe-Adria Bank, a donacija je vrijedna oko 7.000 kuna. </p>
<p>Donacija je, kako doznajemo, važna jer će poslužiti za prijenos znanja, posebno kirurških vještina, na mlađe liječnike. </p>
<p>Lions hrvatska Očna banka, pod vodstvom doc. dr. Nikice Gabrića, ne prenosi znanja samo liječnicima Zavoda za oftalmologiju Opće bolnice »Sveti Duh«, u kojoj je i sjedište Očne banke, nego i drugim liječnicima iz Hrvatske te Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Dosad je, naime, održano nekoliko tečajeva diljem Hrvatske, na kojima su prikazani najnoviji operacijski pristupi, primjerice ultrazvučna metoda uklanjanja sive mrene. Organizirana je i telemedicinska konferencija za prijenos analognog signala između operacijskih dvorana u Zagrebu i Splitu, a uskoro će biti, doznajemo, uspostavljena direktna, on line veza iz operacijskih sala. Takva veza omogućuje praćenje kirurških tehnika i prijenos znanja putem Interneta bilo u koji dio svijeta. To je jedan od prvih projekata takve vrste u Hrvatskoj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Kobni let ostavio SAD bez tri slavna imena</p>
<p>NEW YORK, 13. rujna</p>
<p> - Sjedinjene Američke Države u utorak su ostale uskraćene za još jednu slavnu kulturnu ličnost, Davida Angella, sutvorca poznatih američkih serija »Fraiser« i »Kafić uzdravlje« koje se vrte i na našim malim ekranima. Angell i njegova supruga vraćali su se u Los Angeles sa odmora u Massachusettsu, kada je oteti zrakoplov American Airlines Flight 11, predviđen za let Boston-Los Angeles, udario u jednu od zgrada World Trade Centera. </p>
<p>Angell je u svojih 54 godina života osvojio šest nagrada Emmy Awards za pisanje televizijskih komedija. U istom zrakoplovu sjedila je i Berry Berenson, fotografkinja i glumica koju se moglo gledati u filmovima »Ljudi mačke« i »Upamti moje ime«. Berensonova je osam godina bila udovica poznatog glumca Anthony Perkinsa s kojim je u braku bila od 1973. godine, sve do njegove smrti. Unuka pariške modne kreatorice Else Schiaparelli i sestra glumice i manekenke Marise Berenson, preminula je u 53. godini života.
Pamtit će se i tragična smrt poznate CNN-ove spikerice Barbare Olson koja je iz otetog zrakoplova American Flight 77 dva puta nazvala supruga, ujedno i državnog odvjetnika Theodorea Olsona, kojem je samo ukratko uspjela objasniti kako su teroristi uz pomoć noževa oteli zrakoplov. Ubrzo nakon toga 45-godišnja komentatorica zajedno je s ostalim putnicima stradala prilikom udara zrakoplova u zgradu Pentagona. </p>
<p>Ž. Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Odgođene hollywoodske premijere filmova s terorističkim temama</p>
<p>LOS ANGELES, 13. rujna</p>
<p> - Hollywoodski studiji odlučili su u srijedu odgoditi premijere filmova o terorističkim napadima, jednoj od omiljenih tema američke filmske industrije, nakon zločinačkih atentata u Washingtonu i New Yorku. </p>
<p> »S obzirom na jučerašnje tragične događaje i iz poštovanja prema žrtvama i njihovim obiteljima«, Warner Brothers Pictures odlučio je odgoditi premijeru filma »Collateral Damage« s Arnoldom Schwarzeneggerom koji se trebao početi prikazivati u američkim kinodvoranama 5. listopada, izjavio je glasnogovornik studija Jan Craft. U tom je akcijskom filmu glavni junak vatrogasac čija supruga i sin stradaju u napadu kolumbijskih terorista na američki konzulat. </p>
<p> Premijera drugog filma, »Big Trouble« Barryja Sonnenfelda, predviđena za 21. rujna, također je odgođena. Iako se radi o komediji, radnja filma vrti se oko kovčega za koji se utvrdi da je bomba, a utovaruje se u avion. </p>
<p> Premijera romantične komedije »Sidewalks of New York« (Paramount) koja govori o nemogućnosti pronalaska istinske ljubavi na ulicama New Yorka također je odgođena. Osim toga, predigra »Spider Mana« (Sony Pictures), u kojoj se vidi helikopter uhvaćen u divovsku paukovu mrežu razvučenu između tornjeva blizanaca World Trade Centra, povučena je s ekrana. Televizijske postaje također su promijenile svoje programske sheme nakon događaja od utorka. ABC je tako povukao iz programa film »Mirotvorac« (predviđen za nedjelju), s Georgeom Clooneyjem i Nicole Kidman, u kojem srpski terorist planira aktivirati ukradeno nuklearno oružje u New Yorku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Španjolski kandidati za Grammy nagrade »zatočeni« u Los Angelesu</p>
<p>MADRID/ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Glazbenici Alejandro Sanz, Hevia, Fito Paez, Estrella Morente, Chucho Valdes i drugi neki su od kandidata za nagrade »Grammy Latinos« čija je dodjela bila predviđena za prošli utorak, a odgođena je nakon napada na tornjeve blizance i Pentagon. Navedeni se glazbenici nalaze »zatočeni« u Los Angelesu dok se ne normalizira stanje u američkim zračnim lukama. </p>
<p> Konfuzija koja vlada među glazbenicima zahvaća i organizatore koji nastoje naći izlaz odgođenoj dodjeli Grammy nagrada za latino glazbenike. Uzimaju se u obzir razna rješenja: s jedne strane razmišlja se o javnom čitanju nagrada koje su već izglasane, a s druge o mogućnosti da se utvrdi novi datum priredbe u nadolazećim mjesecima. </p>
<p> Jedino je Julio Iglesias uspio doputovati u Madrid. Pjevaču kojemu je u ponedjeljak u Los Angelesu uručena titula osobe godine otputovao je privatnim zrakoplovom odmah nakon svečanosti, piše španjolski dnevnik El Pais. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>PJ Harvey, jedina žena koja je osvojila Merkury Music, »zapela« u SAD-u</p>
<p>LONDON, 13. rujna</p>
<p> - Teroristički napadi na New York i Washington spriječili su poznatu britansku pjevačicu PJ Harvey da u Londonu podigne prestižnu Mercury Music nagradu. Harvey se u vrijeme dodijele, naime, nalazila u SAD-u.</p>
<p>»Ovaj dan nema veze s realnošću. Sve što mogu reći jest da sam zaista iznenađena i neobično zahvalna«, izjavila je telefonski PJ domaćinima u Londonu. Harvey je jedina žena koja je sa svojim albumom »Stories from the Citiy, Stories from the Sea« u deset godina uspjela zadovoljiti zahtjevne kritičare koji originalnost stavljaju ispred komercijalnog uspjeha. </p>
<p>Osvojivši Mercury potukla je također nominirane Radioheadse, Zero 7, Turin Brakes i Elbow. Nominirana je i grupa Gorillaz, ali je kandidaturu odbio bivši frontman Blura, sadašnji pjevač Gorillaza. Ž. L.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Jennifer Lopez i Criss Judd vjenčat će se krajem mjeseca </p>
<p>LONDON, 13. rujna</p>
<p> - Pjevačica i glumica Jennifer López i njezin zaručnik, baletan Criss Judd, dogovorili su vjenčanje za kraj rujna. Jennifer je vezu sa Crissom, sve da je i počela ranije, priznala u javnosti tek u ožujku ove godine, a nije štedjela riječi poput »Našla sam ljubav svog života«. Upoznali su se tijekom snimanja spota za njezinu pjesmu »Love don't Cost a Thing«, a otad, navodno, nisu proveli niti jedan dan odvojeno. Cris prati Jennifer na svakom koncertu, ali i na svim popratnim zbivanjima, poslovima, intervjuima...</p>
<p>Krajem kolovoza Jennifer i Cris viđeni su u prestižnom restoranu u Los Angelesu, a na upit što slave, novinarima su kazali kako su se upravo zaručili. Tada joj je Cris poklonio dijamantni prsten na kojem su ugravirani inicijali JCJ (Jennifer i Cris Judd).
Glumica filma »The Wedding Planner« ipak, sve do sada, nije željela komentirati svoju vezu. Željela je živjeti svoju sreću van očiju javnosti, tek s prijateljima kao svjedocima njezina raja. Biti će ovo drugi brak popularne 31-godišnje pjevačice, koja se 1997. godine udala za kubanskog konobara Ojanija Nou. Rastali su se samo deset mjeseci kasnije. </p>
<p>Jennifer i Cris prvi su se puta u javnosti pojavili zajedno na dodjeli Oscara u ožujku, a samo mjesec dana ranije Jennifer je objavila kako definitivno više nije u intimnoj vezi s rapperom Puff Daddyjem. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Depeche Mode dolaze u Zagreb!</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Uz U2 i Rolling Stonese jedna od najvećih grupa današnjice, Depeche Mode, nastupit će u zagrebačkom Domu sportova. Koncert kojeg najavljuje agnecija Bina, u čijoj smo organizaciji ove godine već slušali Duran Duran i Erosa Ramazzottija, održat će se 3. studenoga s početkom u 20 sati. </p>
<p>Dolazak grupe Depeche Mode sasvim će sigurno razveseliti obožavatelje u Hrvatskoj, ali i susjednim državama, budući da ovaj koncert nije bio planiran u trenucima dok su na tiskovnoj konferenciji u rano proljeće objavili popis zemalja u kojima će nastupiti..</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Stroj ne može sanjariti </p>
<p>Osamostaljeno računalo odbacuje čestitog, maštovitog i talentiranog pisca / Kompjutorska komunikacija razlikuje jezik među spolovima / S umjetnom inteligencijom i umjetnim životom čovjek-pisac više nije mjera svih stvari, jer prebiva u sferi kiberprostora koji je nehuman</p>
<p>Više nitko na globusu ne dvoji, pa ni stanovnici u Hrvatskoj, da nas očekuje tzv. šok budućnosti. Naime, mi više ne doživljavamo život kao ljudi u prošlosti, jer je čovjek izložen do sada najbržoj mijeni svoje okoline i sve više je doživljava neprijateljskom. Ulaskom u eru superindustrijalizma i visoke tehnologije prirodni i duhovni resursi postupno se iscrpljuju te se savršeno uklapaju u rasprave o pogubnom ubrzanju životne dinamike i »endizma«, kraja povijesti kao svršetka određene koncepcije svijesti.</p>
<p>Iako se ta predviđanja smatraju dijelom postmodernističke kulture u kojoj živimo, trebalo bi ih shvatiti krajnje dramatično. No, povratak unazad više nije moguć. Na pragu smo ere bioničkog čovjeka-stroja u kojoj neljudsko u raznim oblicima drobi dobrobit znanstvenog i kulturnog nasljeđa čovječanstva. Ulaskom računalnih programa u logičke funkcije mozga neki već govore o umjetnoj inteligenciji i umjetnom životu gdje čovjek više nije mjera svih stvari, jer ne prebiva u svom prirodnom okolišu, već gostuje u nehumanom kiberprostoru u kojem djeluju računala i Internet.</p>
<p> Zanimljivo se zapitati, kako će se u tom virtualnom, »neljudskom« prostoru snalaziti književnost i koje joj izrazne mogućnosti pruža tehno-znanost. Svjedoci smo, između ostalog, i elektroničkog izdavaštva (e-izdavaštva) promoviranog na CD-ROM-ovima, što uključuje drastično smanjenje troškova oko knjige. Neke su već proizvedene u Hrvatskoj i elektronski uskladištene te kao datoteka mogu biti poslane čitaču elektroničkom poštom.</p>
<p> Poznato je da se glazbena i likovna umjetnost dobro koriste videom i kompjutorskom tehnikom u bezbrojnim varijantama. Primjerice, na zastarjelim obrascima nekog djela vrši se: simulacija, kozmetika, reciklaža, kolažiranje i na kraju se uvijek iznova oblikuje nova stvarnost umjetničkog djela. Rezultat je zadovoljstvo postignutim, ali i strah: što može proizići iz te simbioze iskonskoga osjećaja i stroja? Po svemu sudeći, isto se događa kad manipuliramo književnošću. No, do koje je granice moguće dizajnirati samu riječ? Naravno, dokle god takvi postupci privlače znatnu pažnju čitatelja kao nešto iznenađujuće i neuvriježeno. </p>
<p>Napokon, u svijetu i u Hrvatskoj ishod je isti - frivolna i ozbiljna književnost koju čitamo. Pitanje je koja će se od njih ubuduće stvarati elektronički, i može li ona svojom utopističkom ponudom zamijeniti staru književnost koja vrvi idejama te strogim sižejnim i formalno-tematskim rasporedom.</p>
<p>Kompjutor odbacuje prilježnog i čestitog pisca i u tekst će po svemu sudeći unijeti zakon moralne panike. Ne samo što neće uvažavati matični kulturni meinstreim već će nas pokoravati nekom subkulturnom globalizmu, od kojega na kraju nitko neće imati koristi. Napokon, hoće li nas to osloboditi od ideološkog sužanjstva, kojemu, dakako, robuje i književnost?</p>
<p> To je pitanje, bona fide, postavljeno onima koji zazureni u monitor svoga računala smišljaju načine o usponu čovjeka putem računalne tehnike, a koja bi uskoro trebala biti programirana da preuzme svu vlast. U pitanju je opstojnost zdrave pameti i sposobnosti ljudskog organizma da razlikuje iluziju od zbilje. </p>
<p>U Hrvatskoj danas nema niti jednog izdavača, tiskara i pisca koji se ne oslanja na kompjutorsku tehniku. Uostalom, ona olakšava tehničku stranu posla, a piscu će čak pripomoći u složenom poslu redigiranja. Ta će ljubav čovjeka i stroja u kompjuterskoj posredovanoj situaciji i internetskoj kulturi ključati do granice vrenja, a to je tamo gdje se još nazire osobno, to jest stvarno iskustvo korisnika. Iznad toga vikat ćemo - u pomoć!</p>
<p>Dok je god virtualni svijet ovisan o fizičkom i društvenom svijetu, i dok su bića ispred monitora još uvijek isti, nepreobraženi ljudi, dotle će virtualna kultura i dalje biti samo dio realne kulture. Posredno, kompjutorska će komunikacija potvrditi do sada labave teze o različitoj uporabi jezika među spolovima.</p>
<p> Naime, iako govore istim jezikom, žene češće upotrebljavaju emocionalne izraze i veću količinu pridjeva (očajno, užasno, lijepo, dražesno), a muškarci pak imaju potrebu za izravnim i informativnim vokabularom. To je ujedno tek jedna korisna strana ove očaravajuće tehno-zbilje. Ne želimo ju podcjenjivati, ali nehumanost koju ona širi, podčinjavajući nas, razlog je za zabrinutost.</p>
<p> Nova tehnologija duboko zadire u naše živote. Prisjetimo se samo područja medicine, gdje su strojevi postali uspješni oponašatelji tjelesnih sustava, od kojih je elektronski simulator srca, pacemaker, tek jedan od jednostavnijih modela tzv. »produžene ruke«. Ipak, umjetnoj inteligenciji potreban je prvotni unos podataka od strane čovjeka, te se tek onda ona može osamostaliti.</p>
<p> Hoće li takav jedan program dostići viši stupanj i osamostaliti se, te napisati dobar roman, tek su dalekosežne vizije. Za sada nas stroj, u pisanju pjesama, priča i romana, ne može nadmudriti jer svaka, primjerice, ljepotna pjesnička slika ima zvučnost i boju živog bića, dapače vraća nas iskonu bića koje govori. Riječ je naravno o imaginaciji koju, barem za sada, nikakav stroj ne može nadomjestiti. Združeni čin stvaralačke, sanjarske svijesti i talentirane mašte može proizvesti samo čovjek. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Tijela bez budućnosti</p>
<p>Galerija »Miroslav Kraljević« - Izložba »Splice« Elizabeth Cohen kritika je bešćutne mehaničke zloporabe tijela / Galerija Križić Roban - Michael Talley ukazuje na esencijalni problem opsesije utilitarnim</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Tragičnu viziju budućnosti ponudit će američka kinematografija izvanrednim filmom o policajcu kojem mrtvo tijelo biva »oživljeno« biomehaničkom konstrukcijom. Stroj »za uhićenje« funkcionira savršeno, sve dok ostatci bio-mozga ne započinju »stroju« odašiljati davna sjećanja i snove, tjeskobno svjedočeći da se u stroju probudilo - osakaćeno ljudsko biće.</p>
<p>Stari ljudski strah od moguće »vladavine stroja« i dominacije »elektroničke inteligencije nad biološkom«, o kojem je nedavno zborio i slavni Stephen Hawking za njemački magazin »Focus«, kao i posvemašnje »elektroničko otuđenje« s milijunima osamljenika zagledanih u titravo svjetlo kompjutera, davno su postali opsesivna tema našeg doba... Dvije zagrebačke galerije, poznate među rijetkima po prezentaciji svježeg likovnog povjetarca, upravo su o ovakvim temama, priredile zanimljive izložbe i to dvoje renomiranih newyorških umjetnika.</p>
<p>»Splice« je naziv izložbe poznate newyorške umjetnice Elizabeth Cohen što se može razgledati u galeriji »Miroslav Kraljević«. Video, fotografije i objekti tjeskobno su upozorenje na moguću mehaničku zloporabu tijela u vremenu sklonom stvaranju bioničkog čovjeka i kloniranju ljudi.</p>
<p> Jest, mehanički su dodatci primijenjeni u medicini spasili nebrojene živote, ali i nametnuli pitanje o dopustivim granicama koje bi u nekoj perverznoj krajnosti dovele do stvaranja »umjetnog čovjeka«. Trodjelni likovni postav gledatelja polako vodi do stare dileme: ima li tijelo budućnosti u svijetu što teži mehaniziranom savršenstvu u kojem će stroj možda doista postati superioran čovjeku? </p>
<p> Video Elizabet Cohen »Parada sirena« dokumentira »tradicionalnu spontanu organiziranu manifestaciju na brooklynskom Coney Islandu u kojoj sudjeluju svi oni koji to žele i zabavljaju se na način na koji žele«. To bizarno pučko slavlje, kako ističe kritičarka Iva R. Janković, sačuvalo je narav karnevala, ostajući netaknuto od moćnih pipaka kapitala i politike. Video zapisu su kao opreka suprotstavljene fotografije u kojima »prepoznajemo klišeje modne fotografije, otjelovljenje ideala emotivne hladnoće i distanciranosti suvremene žene«. Doista, fotografije tijela s »dodatcima« izazivaju krajnju nelagodu koja dosiže vrhunac u objektima - krpenim krojačkim lutkama s prišivenom dijelovima tijela - životinjama i medicinskim pomagalima. »Karnevalsku narav« ovoga je puta preuzelo poniženo »mehaničko« tijelo. Svakako, riječ je o vrlo jetkoj kritici suvremenog doba.</p>
<p>Potpuno drugačiju, ne manje tragičnu dimenziju vremena skriva izložba »Prtljaga Michaela Talleya« otvorena u galeriji Križić Roban. Desetak putnih kovčega umjetnik je opremio crtaćim spravama koje će prilikom transporta na komadima papira posloženima na dno kovčega same iscrtati linije bilježeći kaos - putovanja. Pri tome valja istaći da je svaki kovčeg opremljen drugačijom samo-crtaćom konstrukcijom, od onih koje rabe flomastere, olovke, pastele, tuševe učvršćene na klizače, pa sve do golf loptice koja u jednom kovčegu biva »posrednik između papira i staklenih laboratorijskih pipeta ispunjenih crnom tintom.« </p>
<p>Koncept izložbe koja se »samo-dovršava« prati i video rad »Testiranje vozila«. Michael Talley preuredit će Chevrolet kamionet ugradivši mu još jedan par stražnjih kotača, a nakon toga ih i deformiravši. Tijekom beskrajne vrtnje u krug po prašini brooklynskog dvorišta »ovaj besmisleni prototip se bacaka i batrga«.</p>
<p> Iako će kritičar Branko Franceschi upozoriti da umjetnika zanima »sraz konstruirane strukture sa nepredvidivim okruženjem koje je prema njoj indiferentno«, da među mnogim značenjima izložba daje i »duhovit odgovor na zahtjevne organizacijske probleme transporta izložbi i birokratiziranih prelazaka granica, bez želje za provokacijom, kao i to da (video) ukazuje na esencijalni civilizacijski problem opsesije utilitarnim«, činjenica jest da se Talleyevi radovi daju iščitati i kao potresna »egzistencijalna« prtljaga, koja možda simbolizira i emigrantsko-nomadsku narav umjetnosti 20. stoljeća.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Filmovi u koncertnom ambijentu</p>
<p>KD »Vatroslav Lisinski« / Uz reviju filmova »Stella Film Special« / Odaziv publike je solidan, ali daleko od spektakularnog </p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Revija filmova »Stella Film Special« koja se od 8. rujna istodobno održava u Zagrebu, Splitu i Rijeci, prema dosad viđenom ne bilježi baš spektakularnu posjećenost. Iako je riječ o filmskim pretpremijerama američkih blockbustera i najrazglašenijih europski ostvarenja, čini se da je cijena ulaznice od 35 kuna za drugu i treću projekciju prevelika zapreka za našu filmsku publiku. S druge strane, ulaznica za prve projekciju od 17.30 sati stoje 25 kuna, ali taj termin nije privlačan, pa kad se sve zbroji i oduzme, KD »Lisinski« je prosječno posjećena.</p>
<p>Na otvorenju »Stella Film Speciala« prošle subote okupilo se dosta posjetitelja, međutim, činjenica je da je najveća gužva bila na štandu gdje je pokrovitelj »Stella Artois« dijelio po čašu svoga piva besplatno. Glamura nije bilo, a to je u jednu ruku i pohvalno budući da su organizatori od prije tvrdili da se tom revijom želi probuditi prosječna kino publika. Postoji mogućnost da publika ne hrli na atraktivne filmove, jer »Lisinski« nema tradiciju prikazivanja filmova. U skupnoj svijesti ipak je to mjesto isključivo namijenjeno za koncerte ozbiljne glazbe. </p>
<p>Revija poput »Stella Film Speciala« je svakako potrebna Zagrebu, ali ubuduće bi organizatori mogli razmisliti da za reviju zakupe jednu od većih kino dvorana. Naime, u »Lisinskome« je zvuk stereo (nema govora o nekoj od složenijih projekcija zvuka), pa zbog toga filmovi znatno gube na kakvoći. Uz to, zahtjevnija publika će dosta toga prigovoriti i slici. Ekran jest dovoljno velik, ali problem je što gledatelju u svakom trenutku dokinut onaj poznati osjećaj prave kino-dvorane i ugođaja koji se tamo osjeća.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Celestin Medović u Galeriji TDR</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Nakon niza zapaženih glazbenih i kazališnih gostovanja (Zagrebački kvartet, Zagrebački gitaristički trio, Kazalište Komedija s predstavom »Nemoćnik u pameti« i »Klupko«) te izložbi slika Ede Murtića i Vlaho Bukovca, Tvornica duhana Rovinj, od 15. rujna do 15. listopada 2001., priređuje izložbu slika »prvog našeg modernog pejzažista« - Mate Celestina Medovića. Svečano otvorenje ove iznimne izložbe održat će se 15. rujna u 20 sati, kada će o likovnom djelu velikoga slikara govoriti povjesničar umjetnosti i ravnatelj Moderne galerije u Zagrebu Igor Zidić, koji je ujedno i autor postava. Ovim nesvakidašnjim likovnim događajem nastavlja se u nas novo poglavlje gospodarstva i kulture u kojoj vezi kultura za Tvornicu duhana Rovinj postaje trajnom saveznicom , a novootvorena galerija mjestom očitovanja provjerenih likovnih vrijednosti na dobrobit Rovinjanja i mnogobrojnih njihovih gostiju. </p>
<p>B. Dž.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zgrade arhiva u Republici Češkoj </p>
<p>VARAŽDIN, 13. rujna</p>
<p> - Državni arhiv u Varaždinu priredio je u suradnji s veleposlanstvom Republike Češke izložbu »Zgrade arhiva u Republici Češkoj«. Na izložbi, čijem je otvorenju nazočio dr. Jiri Kudela, veleposlanik Republike Češke u Hrvatskoj, predstavljene su kroz 70-ak fotografija novosagrađene ili pak obnovljene i preuređene zgrade čeških arhiva. Arhivske su ustanove u Češkoj do početka 90-ih godina imale poteškoća zbog nedostatka odgovarajućih spremišta. No u posljednjem su desetljeću tijela državne uprave i samouprave riješila taj problem, a sagrađene su ili pak obnovljene zgrade za 21 češki arhiv. Ravnatelj varaždinskoga Državnog arhiva Damir Hrelja govorio je o nedostatku prostora za ustanovu koje je na čelu. Arhivski prostori nalaze se tako osim u povijesnoj zgradi Pavlinskog Marofa još na nekoliko mjesta u Varaždinu i izvan njega, a dio arhivske građe ne može ni biti u cijelosti prihvaćen. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Za Zlatnu školjku 17 filmova </p>
<p>SAN SEBASTIAN, 13. rujna</p>
<p> - 49. izdanje filmskog festivala u San Sebastianu, najuglednijeg španjolskog filmskog festivala, koji počinje 20. rujna, ove se godine održava u znaku raznolikosti: 17 filmova iz 12 zemalja natjecat će se u službenom programu za Zlatnu školjku. Festival će odati počast Franciscu Rabalu, jednom od najvećih španjolskih glumaca, preminulom krajem kolovoza u 75. godini, dodjeljujući mu posmrtno nagradu Donostia. Ta će nagrada biti dodijeljena i glumici Julie Andrews. Žirijem će predsjedati francuski redatelj Claude Chabrol. Među naslovima u službenom programu nailazimo na »Butterfly Smile« Kineza He Jian Juna, »Visible Secret« Ann Hui (Kina), »Takav je život« Jean-Pierre Amerisa (Francuska), »The Grey Zone« Tima Blakea Nelsona (SAD), »Luda Juana« Vicentea Arande (Španjolska), »Taksiji za troje« Orlanda Lubberta (Čile) i »Lantana« Rayja Lawrencea (Australija). Svečanost otvaranja bit će obilježena prikazivanjem američkog filma »The Safety of Objects« Rose Troche, a najnoviji film španjolskog redatelja Carlosa Saure »Bunuel i stol kralja Salomona« zatvorit će, izvan konkurencije, festival 29. rujna. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Rukometaši preko svjetskih prvaka do finala</p>
<p>Hrvatski rukometaši u polufinalu mediteranskog turnira sa 32-26 (15-13) pobijedili su svjetske prvake Francuze, dok ih u finalu očekuje Tunis </p>
<p>TUNIS (Od posebne izvjestiteljice Vjesnika), 13. rujna</p>
<p> - U petak navečer hrvatski će rukometaši pokušati obraniti mediteransko zlato osvojeno prije četiri godine u Bariju. Nastup u finalu XIV. mediteranskih igara u Tunisu izborili su sjajnom pobjedom protiv svjetskog prvaka, Francuske 32-26 (15-13). Suparnici u finalu bit će im momčad Tunisa koji je u polufinalu pobijedio Španjolsku 27-26. Finalnom dvoboju će nazočiti i tuniski predsjednik Zine El Abidine Ben Ali.</p>
<p>- To je naš način razmišljanja, naš menatalitet. Živimo i igramo samo velike utakmice, kao što je bila ova protiv Francuske. U ovom je dvoboju presudila naša velika želja, jer nema većeg motiva od igranja protiv svjetskih prvaka, rekao je nakon pobjede izbornik rukometaša Josip Milković.</p>
<p>Naši rukometaši su bili sasvim druga momčad od one koja se samo dan ranije mučila protiv Italije u četvrtfinalu. Nijednog trena nisu ispuštali prednost iz ruku, a prvi su put došli na šest pogodaka razlike u 38. minuti (21-15). No, najveće zasluge za sjajnu pobjedu idu vrataru Mariju Kelentriću i obrani. Izbornik Milković je mijenjao obrane, a Francuzi jednostavno nisu mogli naći rješenje za 5-1, što je zanimljivo, jer upravo Francuzi igraju najbolju 5-1 obranu. Naši se igrači nisu štedjeli u obrani, povezali su redove koje Francuzi nisu mogli probiti. Iz obrane je kretao i napad koji je predvodio Zvonimir Bilić, a njegovi su šutevi bili nerješiva enigma za Francuze. Kad nije pucao Bilić, sjevalo je s krila, izvana, s crte... Bili su to rukometaši kakve dugo nismo gledali. </p>
<p>- Pripremao sam se za Mediteranske igre i zadovoljan sam što dobro branim u kontinuitetu. Momčad je sjajno odigrala obranu, a onda je i napadu bolje igrati, pogotovo je Bilić iskoristio svaku priliku. Moram priznati da već dugo nisam ovako uživao braniti, pred ovakvim navijačima, Tunižanima koji su nas bodrili, atmosfera je zbilja bila fantastična. Osim toga, drago mi je da smo pokazali koliko možemo svima onima koji nisu vjerovali u nas, govorio je nakon dvoboja s Francuzima vratar Kelentrić.</p>
<p>• Dvorana El Menzah</p>
<p>HRVATSKA - FRANCUSKA 32-26 (15-13)</p>
<p>HRVATSKA: Kelentrić, Matošević, Sulić 3, Balić 2, Jović, Bilić 12 (3), Kos 1, Dominiković 1, Džomba 6, Baltić 2, Goluža, Šprem, Metličić.</p>
<p>FRANCUSKA: Golić 1, Girault 4 (1), Ploquin, Grossmamm 5, Omeyer, Richardson 3, Dinart, Burdet 2, G. Gille 3, B. Gille 3, Narcisse 4.</p>
<p>SUCI: Frković i Brunić (oba Jugoslavija). GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>SEDMERCI: Hrvatska 3 (3), Francuska 4 (1).</p>
<p>ISKLJUČENJA: Hrvatska 16 minuta (Sulić, Jović, Metličić, Dominiković, Džomba, Balić, Baltić 2+2), Francuska 6 minuta (B. Gille 2+2, Grossmamm).</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zvonimir BILIĆ.</p>
<p>Atletičarka Brkljačić pet centimetara do bronce</p>
<p>Našoj bacačici kladiva, Ivani Brkljačić je u četvrtak za pet centimetara izmakla brončana medalja u mediteranskom atletskom nadmetanju. Ivana je kladivo bacila 61.44 metara u prvom pokušaju, ali više od toga nije mogla. Naime, nakon toga je dvaput prestupila, ali je kao četvrta ušla u drugi krug. Ispred nje su bile Francuskinja Ezeh (64.59), Talijanka Balassini (64.53) i Grkinja Papageorgiou (61.49). U drugom krugu, Ivana je otprve bacila 60.13 m, ali je sljedeća dva pokušaja opet prestupila. Na kraju natjecanja kladivašica redoslijed vodećih je ostao isti.</p>
<p>Iako je Ivana bila jedna od kandidatkinja za medalju na tuniskim Igrama Mediterana, osjetilo se da Ivana nije ona prava nakon nedavne ozljede. Dodamo li toj nesigurnosti i umor od dugačke sezone, nije čudno što je Ivani izmakla medalja. Nju su zdušno bodrile Blanka Vlašić i Nevena Lenđel koje su se dan ranije okitile zlatom i srebrom u visu, ali ni to nije ponijelo Ivanu. Tako je Ivana nakon natjecanja otišla u Mediteransko selo, razočarana svojim nastupom.</p>
<p>- Ivana je bacala tehnički loše, iako je na treningu bacila i do 64 metra. No, imala je dugu sezonu, mnogo uspjeha i ima nakon svega pravo na kiks. Ona sad je razočarana, ali zapravo i ne treba biti, rekao je atletski izbornik Žarko Martinek.</p>
<p>Vaterpolistima peto mjesto</p>
<p>Hrvatski vaterpolisti zauzeli su peto mjesto na mediteranskom turniru, svladavši Sloveniju sa 6-4 (1-1, 2-0, 2-2, 1-1). Odluka je pala u drugoj četvrtini koju su naši dobili sa 2-0, a sve ostale dionice završile su neriješenim rezultatom. Junak susreta bio je Letica sa dva pogotka, no naši vaterpolisti su ponovno imali velikih problema sa realizacijom igrača više - od 12 prilika realizirali su tek četiri.</p>
<p>Biciklist Elkasović 16. na kronometru</p>
<p>Hrvatski biciklist Tomislav Elkasović zauzeo je 16. mjesto u utrci na kronometar. Kronometar u dužini od 39 kilometara ulicama Tunisa naš biciklist je počeo dobro, ali se potom na jednom raskršću izgubio, otišao u krivom smjeru i to ga je koštalo oko tri minute izgubljenog vremena i boljeg plasmana. Ukupni Elkasovićev zaostatak za pobjednikom Španjolcem Escobarom bio 6.26 minuta, drugi je bio Talijan Elvisi sa sedam sekundi slabijim vremenom od pobjednika, a treći njegov sunarodnjak Biosso, koji je zaostao 42 sekunde.</p>
<p>Poraz stolnotenisača Tošića</p>
<p>Hrvatski stolnotenisač Roko Tošić poražen je u četvrtfinalu pojedinačne konkurencije. Bolji od našeg stolnotenisača bio je Francuz Eloi rezultatom 1-4 (7-21, 21-9, 7-21, 10-21, 9-21).</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Litvanci s +16 stižu u Split</p>
<p>VILNIUS, 13. rujna</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia Osiguranja u prvoj utakmici 3. kola kvalifikacija za ulazak u Euroligu doživjeli su poraz koji će teško moći nadoknaditi u uzvratu koji se u nedjelju navečer igra na splitskim Gripama.</p>
<p> Nakon prvih 20-ak minuta izgledalo je da će »žuti« kući vratiti se zadovoljni jer su imali izvrstan rezultat 42-42. Sve do 33. minute, bili su blizu domaćinima, a onda su jednostavno stali što su domaćini iskoristili i na kraju ostvarili pobjedu od 16 koševa prednosti. Zanimljivo je da su Splićani u posljednjih deset minuta postigli tek osam koševa i tu treba tražiti uzrok njihovog poraza. </p>
<p>l Gradska dvorana</p>
<p>LIETUVOS RYTAS - SPLIT CROATIA OSIGURANJE 87-71 (21-17, 21-25, 23-21, 22-8)</p>
<p>LIETUVOS RYTAS: Česnauskis, Šlezas, Šestokas 13, Maciauskas 11, Šiškauskas 27, Kiuašas 2, Bosnić 2, A. Javtokas 6, Kaukenas 11, R. Javtokas 13.</p>
<p>SPLIT C.O.: Subotić 20, Mimica 3, Tomeljak 2, Kuqo, Žižić 13, Rančić, Ukić 2, Poljak 8, Tvrdić 14, Grgurević 9, Pašalić.</p>
<p>SUCI: Dorizon (Francuska), Klaar (Švedska) Dmitrijev (Bjelorusija). GLEDATELJA 2500. A. C.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Petrović: Radić je lažirao prvenstvo 1999./00.!</p>
<p>»Danko Radić je čovjek koji je lažirao hrvatsko prvenstvo u sezoni 1999./00., a za tu konstatciju imam pripremljene svjedoke i njihovu spremnost da o tome govore pred sudom« / » Svaki puta kad je Radić sudio u Euroligi nekom hrvatskom treneru grubo ga je oštetio, a kao dokaze mogu podastrijeti snimke tri utakmice Eurolige«, optužuje Petrović Radića </p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Nakon što se Danko Radić, utjecajni član Upravnog odbora HKS, verbalno obrušio na sad već bivšeg izbornika košarkaške reprezenatcije Aleksandra Petrovića, ovaj mu nije ostao dužan. Radić je u jedinom našem sportskom dnevniku prozvao Petrovića da je nedavno slavio kad su mladi hrvatski reprezentativci gubili na SP u Japanu. No, to je je bila samo kap koja prelila čašu u odnosima između Radića i Petrovića, koji su zategnuti već duže vrijem, što se očitovalo i u radu reprezenacije kroz pripreme i samo EP u Turskoj.</p>
<p> Novinarima je Petrović u četvrtak podastrijeo četiri točke svoje optužbe Danka Radića.</p>
<p> - Ne iz razloga što se branim, već iz jedine želje da odgovorim na pamflet laži neke ću stvari objasniti javnosti. Epilog svega će biti zacijelo na sudu, ako se Danko Radić usudi ići tako daleko.</p>
<p>1. Danko Radić je čovjek koji je lažirao hrvatsko prvenstvo u sezoni 1999./00., a za tu konstatciju imam pripremljene svjedoke i njihovu spremnost da o tome govore pred sudom. </p>
<p>2. Svaki puta kad je Radić sudio u Euroligi nekom hrvatskom treneru grubo ga je oštetio, a kao dokaze mogu podastrijeti snimke tri utakmice Eurolige; dva puta je to učinio Repeši kad je ovaj vodio turski Tofas, jednom meni dok sam vodio Caja San Fernando.
3. Spominjao je moju moralnost, pa tako moram reći da je on čovjek koji je pobjegao u susjednu državu prvog dana kad je napadnut Šibenik.</p>
<p>4. I za kraj imam informacije da je Radićevo društvo priredilo komemoraciju u jednom kafiću kraj Cibonina »tornja« kad je reprezentacija u Turskoj svladala Italiju, a slavili su kad smo izgubili od Turske. Zbog tog razloga mi je i teže što nismo na EP polučili uspjeh kako bi se jednom za sva vremena riješili takvih ljigavaca u našoj košarci, završio je Aleksandar Petrović. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Narušen Dinamov »vozni red«</p>
<p>Odgoda prvih utakmica 1. kola Kupa Uefe povlači niz rošada u Dinamovom rasporedu. Prvenstveni dvoboj protiv Čakovca vraćen je na subotu, a doći će i do promjene prvenstvenoga ogleda protiv Kamen-Ingrada. Pitanje je što s uzvratnom utakmicom protiv Makabija u Tel Avivu, kojeg dijeli samo pet dana od prvoga dvoboja u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Odgovara li Dinamu odgoda prve utakmice protiv Makabija ili ne? Europska nogometna organizacija, Uefa, zbog terorističkih napada na SAD odgodila je sve dvoboje prvoga kola Kupa Uefe za tjedan dana. Tako će, prema novoutvrđenom rasporedu, maksimirski nogometaši prvi ogled s Izraelcima imati tek u četvrtak, 20. rujna. No, mijenja li to i koliko Dinamov ritam, može li to na bilo koji način destabilizirati »plavu« momčad?</p>
<p> Trener Ilija Lončarević nije suviše zadovoljan ovakvom promjenom, s obzirom da je sva koncetracija njegovih igrača ipak bila usmjerena ka okršaju u četvrtak, 13. rujna. Dakle, svojevrsno psihološko »opterećenje« morat će trpjeti dodatnih tjedan dana. S druge strane, u maksimirskome su klubu posve suglasni s ovakvim Uefinim potezom, smatrajući ga opravdanim, tako da će se bez imalo sustezanja nastojati prilagoditi novonastaloj situaciji.</p>
<p> Lončareviću svakako u prilog ide činjenica da će se u tih sedam dana oporaviti Dario Zahora, tako da će Dinamov napad, kojeg je trener apostrofirao trenutačano gorućim problemom »plave« momčadi, ipak biti znatno jači.</p>
<p> Sve u svemu, Uefina odluka automatski za sobom povlači novi niz rošada unutar Dinamovog rasporeda utakmica. Maksimirski je klub Hrvatskom nogometnom savezu već poslao zahtjev za odgodom prvenstvene utakmice protiv Kamen-Ingrada u Velikoj, koja je predviđena za petak, 21. rujna. Dakle, samo dan nakon prve utakmice protiv Makabija... Pitanje je, međutim, kako će na taj zahtjev reagirati u samome Savezu. Povjerenik natjecanja Prve HNL, Ante Martinac, nedavno je izričito naglasio kako hrvatski klubovi neće moći odgađati prvenstvene dvoboje zbog svojih nastupa u europskim kupovima. Utakmicu je jedino moguće prebaciti na raniji termin od onog prvotno utvrđenog. Dinamo bi, dakle, prema ovoj ideji, dvoboj protiv Kamen-Ingrada morao odigrati prije petka, 21. rujna. Naravno, teško je vjerovati da će se HNS slijepo držati svojih »postulata«, ipak je u pitanju izvanredno stanje i logično je očekivati pozitivan Martinčev odgovor na Dinamov zahtjev o odgodi.</p>
<p> Novost je i to da će prvenstvena utakmica između Dinama i Čakovca ipak biti odigrana u - subotu, 15. rujna. Ovo je, naime, već druga promjena termina, ili preciznije - povratak na staro. Dinamo je, zbog utakmice protiv Makabija, dvoboj protiv Čakovca prebacio sa subote na nedjelju. No, u međuvremenu je, nakon Uefine odluke, utakmica vraćena na stari termin, u subotu.</p>
<p> U cijeloj ovoj zavrzlami oko terminâ, nameće se još jedno pitanje. Kada će Makabi i Dinamo odigrati uzvratnu utakmicu u Tel Avivu? Sadašnji termin je 25. rujna, a to znači da će Zagrepčani u Tel Avivu morati nastupiti samo pet dana nakon prve utakmice u Maksimiru! U klubu, naravno, nisu suviše zadovoljni ovakvim razvojem događaja i sigurno je da neće sjediti »prekriženih ruku«...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Vlajčević je kriva meta</p>
<p>Disciplinski sudac Prve Hrvatske nogometne lige Krešimir Vlajčević najmanje je kriv što kazna Osijeku - igranje jedne utakmice na svome stadionu bez gledatelja - djeluje preblago </p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Najbolnija kazna koju zbog nekog grijeha pri organizaciji nogometne utakmice može zadesiti klub, kao što se to dogodilo o Osijeku nakon prekinute utakmice u Gradskom vrtu protiv Dinama, jest igranje bez gledatelja. Lakše je podnošljiva i drastična novčana kazna, kao i igranje izvan svog mjesta čak i 150 km, kako nalažu propisi. </p>
<p> No, igranje pred praznim gledateljstvom je kazna nad kaznama. Ne, doduše, samo po onoga koga je udarila i bila naizgled samo njemu namijenjena, nego je to kazna za sport sam po sebi. Ne postavlja se, naime, bez razloga pitanje što je sa suparničkom momčadi koja također mora igrati pred praznim gledalištem? Koliko će, primjerice, Čakovcu, jer on će u Gradskom vrtu biti taj koji će dijeliti sudbinu Osijekove kazne, igranja jedne utakmice bez nazočnosti gledatelja, biti lakše igrati pred sablasno praznim tribinama? </p>
<p>Dosadašnja su iskustva pokazala da igranje pred praznim tribinama mrze apsolutno svi. Dakako, i gledatelji, koji su zbog gubitka samokontrole najčeši uzrok posezanja za kažnjavanjem na sportskim priredbama. Njima će, ili skupini najzagriženijih navijača, izostati mogućnost svjedočenja sportskom događaju, kao i svemu što ide uz to: kao što su bezrazložno vrijeđanje i iživljavanje, pljuvanje, trganje stolaca, radovanje, gemišt s prijateljem, kobasice... Uostalom, radi gledatelja, čitatelja, javnosti..., a ne aktera, postoje sportske priredbe kao oblik zabave i razbibrige. Barem bi to tako trebalo biti.</p>
<p>Tako gledajući na stvari proizlazi da su u biti za osječki ispad u prvom redu kažnjeni navijači. U manjoj mjeri klub koji nerijetko, u našim okolnostima raznolikog nogometa i neatraktivnih suparnika može čak financijski znatno bolje proći kad igra bez gledatelja. Nejednom da se pokazalo kako je prihod od ulaznica manji od cijene koštanja provedbe odigravanja utakmice, s obaveznim brojem plaćenih redara i policije.</p>
<p>Ipak, unatoč svemu, ne znamo točno treba li nas čuditi što ima nekih koji misle da je kazna Osijeku - preblaga. I da bi, slijedom toga, Krešimir Vlajčević disciplinski sudac Prve HNL trebao odmah ispisati svoju ostavku. I to u prvom redu zato što je (navodno samostalno) procijenio da je olakotna okolnost po klub to što je samo jedan pojedinac preskočio ogradu i udario suparničkog igrača.</p>
<p>Je li Vlajčević morao biti odriješitiji prema Osijeku? Vjerojatno jest iz preventivnih razloga. Znamo li, pak, da je Vlajčević kao vanjski suradnik Udruge klubova Prve HNL samo »lutka na koncu« s diskutabilnim autoritetom, onda je on najmanje kriv kako je sankcioniran u ovom slučaju Osijek. Glavni su krivci kao i uvijek i u svemu »oni gore«. Oni koji u ime vječnih »viših interesa« nastoje da sve bude »negdje u sredini«. Da se nitko previše ne naljuti. To vječno taktiziranje na rubu nezamjeranja, kojemu na ruku ide i izostanak odgovarajuće pravna regulative na razini društva, samo pogoduje raznim Vlajčevićima da pokušaju pošto - poto biti umjereni. Pa ako netko lupa po Vlajčeviću, mislimo da lupa po krivoj meti. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kup Uefe 20. rujna, Liga prvaka 10. listopada</p>
<p>NYON, 13. rujna</p>
<p> - Uefa je odredila nove datume odigravanja odgođenih utakmica nogometne Lige prvaka i Kupa Uefe. Podsjetimo, utakmice koje su se trebale odigrati u srijedu i četvrtak, Uefa je odgodila u znak suosjećanja sa žrtvama terorističkog napada na SAD.</p>
<p>Utakmice Lige prvaka, koje su se trebale igrati u srijedu, odigrat će se u novome terminu, 10. listopada. Utakmice Kupa UEFA, planirane za četvrtak, igrat će se za tjedan dana, 20. rujna.</p>
<p>Govornik Uefe, Mike Lee, kazao je da je, nakon analiziranja kalendara natjecanja, ovo ipak najbolje rješenje.</p>
<p>• Uefa razmatra i mogućnost nadoknade troškova klubovima koji su otputovali na utakmice nogometne Lige prvaka, koje su se trebale igrati u srijedu, ali su otkazane zbog suosjećanja sa žrtvama terorističkog napada na SAD. To bi Uefu moglo stajati oko 15 milijuna maraka.</p>
<p>Bugarski klub Levski, koji je trebao igrati protiv Chelsea, već je tražio povrat sredstava od Uefe. Oni tvrde kako ih je put u London koštao 70.000 USD. Za razliku od klubova, Uefa nema namjeru razmatrati nadoknadu troškova navijačima koji su putovali sa svojim klubovima. Uefa smatra da je to problem kojega bi trebali rješavati klubovi i navijači. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Preispituje se sigurnost OI 2004. </p>
<p>LONDON, 13. rujna </p>
<p> - Teroristički napadi na Sjedinjene Američke Države uplašili su organizatore Olimpijskih igara 2004. godine u Ateni, koji su odlučili preispitati sigurnosne mjere.</p>
<p>»Olimpijske igre nisu u opasnosti, no odlučili smo provjeriti neke stvari, jer su se pojavili neki novi parametri«, poručili su iz organizacijskog odbora OI. </p>
<p>Udar na Washington i New York zasiguro će postrožiti i mjere osiguranja na Zimskim olimpijskim igrama, što će se u veljači iduće godine održati u Salt Lake Cityu. Idućeg tjedna u tom američkom gradu trebali bi se susreti predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Jacques Rogge, te prvi čovjek organizacijskog odbora ZOI 2002. godine, Mitt Romney, koji će razmotriti novonastalu situaciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ian Thorpe napustio WTC nekoliko minuta uoči napada, jer je zaboravio foto-aparat</p>
<p>SYDNEY, 13. rujna</p>
<p> - Najveća zvijezda svjetskog plivanja, Australac Ian Thorpe, u posljednji je trenutak napustio World Trade Centar prije terorističkog napada.</p>
<p>- Višestruki svjetski prvak nekoliko minuta prije udara prvog zrakoplova napustio je WTC, jer je u hotelskoj sobi zaboravio foto-aparat, kojim je želio zabilježiti pogled s najviše zgrade u New Yorku. Ian je praktički već ušao u lift, želio je snimiti panoramu grada, no srećom zaboravljivost mu je spasila život, rekao je njegov meneđer Frank Turner.</p>
<p>Nakon što se vratio u hotel, Thorpe je o napadu na WTC doznao od hotelskog službenika.</p>
<p>- Još uvijek je potresen. Nije ni svjestan koliko je malo nedostajalo da nastrada, dodao je Turner. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Lionela Jospina ugrožavaju njegovi lijevi partneri</p>
<p>Zabrinut novonastalim stanjem na ljevici, predsjednik Socijalističke stranke François Hollande pozvao je koalicijske partnere da ostanu jedinstveni i ne pokušavaju zaraditi političke bodove na račun partnera </p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Iako do parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Francuskoj ima još više od pola godine, odnosi u koaliciji lijevih stranaka u Francuskoj postaju sve neskladniji. Nemir među saveznike unijeli su zeleni, saveznici premijera Lionela Jospina, koji bi htjeli istaknuti svojeg predsjedničkog kandidata. </p>
<p>Neravnoteža u koaliciji pogoršat će se posebno u narednim tjednima ako se komunistički saveznici koalicije, pod jakim pritiskom trockista koji nastoje dokazati da imaju sve veću potporu radnika, odluče i službeno pridružiti ljevici radi zajedničkog nastupa na izborima. </p>
<p>Ova događanja poremetila su ravnotežu među koalicijskim strankama koju je od 1997. godine držao socijalist Lionel Jospin. Francuski se premijer namjerava ponovo kandidirati na predsjedničkim izborima koji će se također održati na proljeće iduće godine, i u kojima će mu rival biti sadašnji predsjednik Jacques Chirac. Na prošlim predsjedničkim izborima 1995. godine, Jospin je dobio 47 posto, a Chirac 52 posto glasova. Zabrinut novonastalim stanjem na ljevici, predsjednik Socijalističke stranke François Hollande pozvao je stranke ljevice da ostanu jedinstvene i ne pokušavaju zaraditi političke bodove međusobno se optužujući. Hollande, jedan od Jospinovih najbližih suradnika, rekao je da postoji opasnost da se svaki kandidat obraća samo svojim biračima i zaboravi da samo zajedno čine većinu. »Moramo izaći s idejama koje će nas ujediniti«, rekao je u ponedjeljak novinarima Hollande. </p>
<p>Zabrinutost socijalista postala je veća nakon objavljivanja posljednjih rezultata istraživanja javnog mnijenja prema kojima Jospin još zaostaje za Chiracom u potpori javnosti, a dobri gospodarski rezultati francuske vlade iz prethodnih godina izblijedjeli su u galopirajućoj globalizaciji. </p>
<p>Binarni sustav Chirac-Jospin</p>
<p>Bivši ministar unutarnjih poslova i bivši član Socijalističke stranke Jean-Pierre Chevenement, koji danas vodi malu stranku Građanski pokret, u svojoj kritici stanja na ljevici u nedjelju nije poštedio svog starog prijatelja Jospina i pozvao ga da odustane od kandidature rekavši kako je francuska demokracija svedena na »binarni sustav« Chirac-Jospin i Jospin-Chirac.</p>
<p>Prema istraživanjima javnoga mnijenja, Chevenement bi, unatoč slaboj potpori javnosti, svojim kritikama Jospina, iz čije je vlade istupio prosvjedujući protiv planova o autonomiji Korzike, ipak mogao doprinijeti općem stanju razočaranja birača sadašnjim premijerom i odvratiti ih od masovnijeg izlaska na birališta. </p>
<p>Jospin gubi u drugom krugu?</p>
<p>Kandidat zelenih, bivši maoist Alain Lipietz u anketama je dobio tek tri posto glasova, a zbog bure koju je izazvao svojim zahtjevima da se amnestiraju zatočeni korzikanski nacionalisti, također ne može očekivati prolaz u prvom krugu, niti osigurati dovoljno glasova za Jospina u drugom krugu predsjedničkih izbora. Komunisti, čiji kandidat Robert Hue u anketama dobiva tek pet posto glasova, pokušavaju s lijeva izvršiti pritisak na Jospina gurajući iznenađujuće snažnu kandidatkinju, »trockistkinju« Arlette Laguiller. </p>
<p>Analitičari posljednjih ispitivanja javnoga mnijenja zaključuju da ako postigne slabe rezultate u prvom krugu izbora, a njegovi saveznici ne uspiju osvojiti dovoljno glasova, sasvim je izvjesno da će Lionel Jospin izgubiti oko tri posto glasova u drugom krugu - i ponovo izgubiti od Chiraca. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Potaknuti dijalog kršćana i muslimana </p>
<p>SARAJEVO, 13. rujna </p>
<p> - Konferencija »Kršćani i muslimani u Europi« počela je u četvrtak u Sarajevu. »Istina je da smo nasljednici i mračnije strane, prije svega mržnje koja se nekad provodi i u Božje ime, ali moramo činiti sve da se to nikad ne dogodi«, istaknuo je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. »Kršćani moraju znati da muslimani nisu slike u knjigama, već njihovi susjedi, a muslimani da Europa ima svoj ritam i pravila života i oni to moraju razumjeti«, istaknuo je reis Islamske zajednice u BiH Mustafa efendija Cerić. Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić ocijenio je kako je poticaj na dijalog europskih kršćana i muslimana nešto što već odavno živi u Sarajevu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Svjedok u Haagu: Na sastanku o raspuštanju logora bili Šeks, Sanader, Biščević i Stojić </p>
<p>DEN HAAG, 13. rujna</p>
<p> - Istaknuti muslimanski političar zaštićena identiteta svjedočio je u četvrtak na suđenju Mladenu Naletiliću - Tuti i Vinku Martinoviću - Šteli u Haagu. Govorio je kao svjedok tužiteljstva o povezanosti Zagreba i Mostara, neuspješnim pregovorima s hrvatskom stranom o uspostavljanju suživota Bošnjaka i Hrvata u Hercegovini, te o svom gotovo jednogodišnjem boravku u hercegovačkim logorima.</p>
<p> Svjedok je uhićen u svibnju 1993. na samom početku sukoba u Mostaru i zajedno s obitelji završio u logoru, najprije u Mostaru, potom u Heliodromu i na kraju u Ljubuškom iz kojeg je oslobođen među posljednjima u ožujku 1994. Mostarske su vlasti protiv njega vodile postupak »zbog izazivanja mržnje« u kojem je, kako je saznao iz novina, osuđen na 20 godina zatvora iako nije bio izveden pred sud. </p>
<p> Svjedok je kazao da je njegovo oslobađanje od hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana pokušao iznuditi i tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, što je saznao na sastanku u Međugorju 1993. na koji je doveden iz zatočeništva. Uz hrvatskog i turskog veleposlanika, u radu tog sastanka o raspuštanju logora i oslobađanju zatočenih s obje strane sudjelovali su i Vladimir Šeks, Ivo Sanader, Hido Biščević i Bruno Stojić, rekao je svjedok dodajući da je imao dojam da je Šeks »alfa i omega grupe«. Na kraju nikakvi rezultati nisu postignuti. Tada je, rekao je svjedok, u hrvatskom zatočeništu bilo između 3000 i 4000, a u rukama Armije BiH oko 80 osoba. </p>
<p> Tijekom zatočeništva izlagan je, rekao je, i pritiscima predstavnika Muslimanske demokratske stranke Armina Pohare, koji ga je posjetio s direktoricom Radio Mostara Zlatom Brbor u pokušaju da ishodi izjavu da je Armija BiH napadala Hrvate po nalogu Alije Izetbegovića.</p>
<p>Sa Slobodanom Praljkom razgovarao je u listopadu 1992. u Prozoru, u kojem su tada hrvatske snage palile muslimanske kuće. </p>
<p> Naletilića je svjedok vidio samo jednom na sastanku ugovorenom s Matom Bobanom i Jadrankom Prlićem o hrvatsko-muslimanskim odnosima. Naletilić se umiješao rekavši da Hercegovinu čine »dva naroda - hrvatski i srpski te da Hrvata ima katoličke i islamske vjeroispovijesti«. Svjedok je kazao i da je hrvatska strana u Grazu pregovarala sa Srbima o tome kako da Bošnjaci »nestanu« s prostora Hercegovine. Naletilić nije bio prisutan dijelu rasprave jer je zbog zubobolje odveden zubaru. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Odsječena prednja komora Kurska </p>
<p>MOSKVA, 13. rujna</p>
<p> - Automatska pila na dnu Barentsova mora završila je u četvrtak ujutro rezanje prednje komore »Kurska«, pa završna operacija vađenja potonule ruske podmornice može početi. Istina, ruski vojni krugovi još nisu službeno potvrdili da je »kljun podmornice« u kojem se nalazi nuklearni reaktor i ratna torpeda odsječen. To će učiniti nakon što se ronioci spuste na dno mora i provjere kako je automatska pila završila taj posao rezanja. </p>
<p>Ako je sve prošlo po planu, na mjesto potonuća ovih će dana doći tegljači i dva pontona kako bi se »Kursk« konopima podigao s dna i zatim polako šlepao prema ruskoj obali.</p>
<p> Procjenjuje se da će trup potonule podmornice u kojoj je život prošle godine izgubilo 118 mornara, biti dopremljen do obale nedaleko Murmanska između 25. i 27. rujna.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Massoud nije više u komi</p>
<p>ISLAMABAD, 13. rujna</p>
<p> - Vođa antitalibanske oporbe Ahmed Shah Massoud je, nakon što je u nedjelju na njega pokušan atentat, bio u komi, no sad se oporavlja, izjavio je u četvrtak njegov brat. Massoudov glasnogovornik rekao je kako iz sigurnosnih razloga ne može otkriti je li Shah Massoud u Afganistanu ili u nekoj drugoj zemlji. Oporba za taj napad okrivljuje talibane, Osamu bin Ladena i kontraobavještajnu službu pakistanske vojske. Pakistanci niječu umiješanost u događaj. Napad su u nedjelju izvršile dvije osobe koje su se predstavile kao arapski novinari. Oni su bombom-kamerom raznijeli sebe i Massoudova pomoćnika,pri čemu je Massoud ranjen.(AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Tužba protiv Kissingera zbog smrti čileanskoga generala </p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Obitelj čileanskoga generala Renéa Schneidera, koji je ubijen u listopadu 1970., tužila je bivšega američkog državnog tajnika Henryja Kissingera zbog njegove navodne uloge u generalovoj otmici i smrti. </p>
<p>U tužbi koju je obitelj Schneider podnijela u Washingtonu, zahtijevajući tri milijuna dolara odštete, tvrdi se da je Kissinger bio umiješan u zavjeru CIA-e pri otmici čileanskoga generala te da je ta zavjera bila dio tajne kampanje Bijele kuće da se spriječi pobjeda socijalističkoga kandidata Salvadora Allendea na izborima. (Allende je ipak preuzeo vlast, ali je 1973. svrgnut u vojnom udaru.)</p>
<p>General Schneider, tadašnji zapovjednik čileanske vojske, nakon Allendeove tijesne pobjede u rujnu 1970., podržao je novoga predsjednika, unatoč nezadovoljstvu nekih sektora čileanske vojske. Zbog njegove potpore demokratski izabranom predsjedniku, urotnici su organizirali generalovu otmicu, ali su ga nastrijelili kad je posegnuo za svojim oružjem. Umro je dva dana nakon toga u vojnoj bolnici u Santiagu. </p>
<p>O umiješanosti Henrya Kissingera i Sjedinjenih Država da se spriječi Allendeovo preuzimanje vlasti bilo je riječi u nedjeljnoj emisiji »60 minuta« američke televizije CBS. Prema navodima nezavisnog istraživača Petera Kornbluha, CIA je nakon Allendeove pobjede poslala brzojav u svoj ured u Santiagu s uputom svojim agentima da potiču vojsku na puč. U brzojavu se CIA poziva na razgovor s Kissingerom, koji je tada bio savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Richarda Nixona. Kissinger je više puta opovrgao bilo kakvu vezu s generalovom smrću. </p>
<p>G. T.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Izraelski vojnici ubili četiri Palestinca</p>
<p>JERUZALEM/GAZA/JERIHON, 13. rujna</p>
<p> - Izraelska je vojska u četvrtak ubila četiri Palestinca i povećala broj svojih upada na palestinska područja.</p>
<p> Troje Palestinaca ubijeno je, a 13 ih je ranjeno u četvrtak kada je izraelska vojska prije zore upala u autonomno područje Jenina, na sjeveru Zapadne obale, prema palestinskim izvorima. Četvrti Palestinac ubijen je u blizini Ramallaha, na Zapadnoj obali.</p>
<p> Od početka Intifade 28. rujna prošle godine ubijeno je više od 800 osoba, 613 Palestinaca i 165 Izraelaca.</p>
<p> Izraelska je vojska u svojemu priopćenju potvrdila da je tijekom noći sa srijede na četvrtak izvela više operacija u znak odmazde za palestinske napade.</p>
<p> Španjolski ministar vanjskih poslova Josep Pique ocijenio je u četvrtak u Madridu kako su vojne operacije što ih je Izrael tijekom noći izveo na Zapadnoj obali »vrlo težak čin«. On je izrazio nadu da Izrael »neće iskoristiti trenutačnu situaciju (nastalu kao posljedica terorističkih udara na SAD) i krenuti u smjeru suprotnom onome koji vodi k miru na Srednjem istoku«.</p>
<p> Istodobno se iz palestinskih izvora u Gazi saznalo kako su najmanje tri Palestinca ubijena, a više desetaka ih je ranjeno u sukobima s izraelskom vojskom u Jeninu i Jerihonu. To je drugi dan zaredom kako je izraelska vojska otvorila vatru na palestinske ciljeve u Jeninu, gdje su Izraelci, uz pomoć tenkova i helikoptera, uništili policijsku postaju i nekoliko kuća. </p>
<p> Palestinski dužnosnik Saeb Erekat izjavio je kako su izraelski vojnici sa 22 tenka i tri buldožera ušli u Jerihon, gdje su počeli rušiti središte za obuku palestinske policije. Palestinski radio javio je kako je izraelski helikopter ispalio raketu koja je pogodila kuću nedaleko od izbjegličkoga logora u blizini Jerihona. Isti je izvor javio kako je u sukobima s izraelskom vojskom u Jerihonu i Jeninu ranjeno 25 palestinskh civila.</p>
<p>Međutim, izraelska vojska nije htjela komentirati palestinske informacije o tome da je izraelska postrojba u pratnji 12 tenkova ušla u Jerihon i uz pomoć buldožera počela rušiti palestinski centar za obuku. »Izraelcima je pružen žestok otpor. Tenkovi se kreću prema palestinskom stožeru, gdje su smješteni uredi sigurnosnih službi«, izjavio je Saeb Erekat.U međuvremenu, u sjeni dramatičnih vijesti o novim izraelskim napadima na palestinska naselja, izraelski je radio u četvrtak objavio kako će ministar vanjskih poslova Shimon Peres i predsjednik palestinske samouprave Yasser Arafat u nedjelju održati svoj dugoočekivani i u više navrata odgađani sastanak. Sastanak će se održati u međunarodnoj zračnoj luci u blizini Rafaha. (AFP/DPA/Reuters/UPI/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Terorizam sasjeći u korijenu</p>
<p>Kakav zločin! Cijeli civilizirani svijet, ili barem velika većina, gnuša se nad terorističkim, ratnim akcijama zasad nepoznatog počinitelja u SAD-u.</p>
<p>Zločin nad nedužnim civilima, krvoproliće kakvo novija povijest ne pamti i na tako brutalan i dobro isplaniran i organiziran način zahtijeva točno otkrivanje počinitelja i njihovo suđenje i uništenje. Pravda i sloboda u ime nedužnih žrtava traže jednaku i pravednu kaznu za organizatore i počinitelje. Svaki zločin ili teroristički akt, ma tko ga počinio, bilo pojedinačno, kao grupa, ili ratni zločin, bili u ime Boga ili neke druge ideologije, zahtijeva kaznu.</p>
<p>Ovo što se dogodilo u SAD-u civilizirani bi ljudi jednako osudili da se dogodilo u Europi, Teheranu ili bilo gdje drugdje. Terorizam je na lokalnoj i globalnoj razini očito podcijenjen, a terorizam, bilo da mu u jedra puše nacionalistički, rasni a poglavito religiozni idealistički i fanatični vjetar - katastrofalno je opasan i ne bira žrtve, već razorno i rušilački djeluje.</p>
<p>Današnji religiozni fanatici i teroristi u islamu i kršćanstvu rado se pozivaju na povijesne greške onih drugih, kao alibi za svoja zločinačka djela. Irska, Libanon, Palestina, sukobi muslimana i hindusa i sada ovo najnovije djelo, vrlo očito i vjerojatno islamskih ekstremista, apeliraju da svijet treba prema tome zauzeti globalan antiteroristički, antizločinački stav i zakone tj. norme ponašanja uz mjere, sile i osude. </p>
<p> Svaka bi zemlja trebala imati obvezu da se obračuna i istrijebi samoubilačke zločinačke skupine, ma koje vrste i boje i ideologije. Obračun sa zločinom nije lak, ali treba hrabrosti i dosljedne ustrajnosti. S obzirom na moguće i realne prijetnje iste vrste i Evropi, smiješnom i nepravičnom se doima činjenica da Evropa ukida smrtnu kaznu kao iz nekih humanih razloga. To je za širu grupu pojedinačnih zločinaca ili terorista nagrada i zaštita i garancija za nove zločine - počevši od pedofila, silovatelja, kriminalaca, pa do bezobzirnih terorista koji se ne libe ubiti i žrtvovati sebe, ali i ubiti tisuće ljudi odjednom. Ali zato nalogodavci slobodno šeću i planiraju nove zločine, umjesto da ih se osudi i likvidira. </p>
<p>Ukidanje smrtne kazne je dolijevanje benzina umjesto vode na vatru zločincima, i zato Evropa i svijet trebaju smrtnu kaznu i kao primjer zločincima i njihovim potencijalnim kandidatima da će za zločin biti pravedno kažnjeni.</p>
<p>Kao kršćanin, humanist, Hrvat, suosjećam sa svim patnjama američkog naroda i nadam se da će SAD kao prva svjetska sila pravedno kazniti nakon što otkrije počinitelja i predvoditi Svijet u globalnoj akciji uništenja ili smanjenja na što manju mjeru svjetskog terorizma i da će imati podršku Evrope i ostalog civiliziranog svijeta. Jer nekažnjavanje ovog zlodjela moglo bi zločince i fanatike osokoliti i na nuklearni terorizam. Dakle bitno će biti smanjiti na što manju mjeru oružje i kontrolirati ga u svakoj zemlji da ne dođe u ruke ekstremista i »luđaka«.</p>
<p>Dr. NIKOLA MARINKOVIĆ-CVEK, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ideologija slobode isključuje bilo čije porobljavanje</p>
<p>Između nacizma i ustaškog pokreta odavno je stavljen znak jednakosti. Na to nas podsjeća V. Luncer u Vjesniku od 29. kolovoza. G. Borić, koji se na njega nadovezuje 6. rujna, napominje da E. Nolte, njemački povjesničar, smatra da ustaški pokret nije bio izdanak nacizma. To se vidi i s Učke. Ostaje zagonetka zašto tu temu ne obrađuju hrvatski istraživači? Ne samo da je obilna i da bi istraživanje bilo zanimljivo već bi bilo i vrlo korisno za nacionalnu kulturu.</p>
<p>Nacizam kao ideologija dominacije i porobljavanja nužno je zahtijevao nasilne metode za ostvarenje svojih ciljeva. Ideje i praktično djelovanje činili su cjelovit sustav u kojem nije bilo mjesta za civilizirane postupke. Ideologija ustaštva bila je dijametralno oprečna. Jer, ima li nešto plemenitijeg od političkog programa koji traži slobodu za svoj narod? </p>
<p>Druga je stvar što je režim posegnuo za nasilnim sredstvima. Ta sredstva nisu proizlazila iznutra, iz naravi NDH. Ideologija slobode isključuje bilo čije porobljavanje. Nasilne metode došle su izvana. Koncentracijske logore, rasne zakone i egzekucije bez suđenja izmislio je nacizam.</p>
<p> Može li se NDH promatrati odvojeno od ustaškog režima? Je li to bila pravna ili bespravna država? Kakvo je bilo njezino zakonodavstvo, kakvi su bili sudbeni postupci, socijalna politika, mediji, školski programi i udžbenici, nakladništvo, stvaralaštvo? Ne bi bilo nikakvo čudo ako bi istraživanja tih područja - provedena hladno i racionalno - pokazala da je NDH u biti bila civilizirana i zakonita država. Usuprot svim zlima i devijacijama s kojima je u danim prilikama bila opterećena.</p>
<p>Problem NDH je latentan. U historiografiji nije razriješen, u društvenoj svijesti je prisutan. U Sinju i Slunju postavljeni su spomenici umjesto onoga što je znanost trebala raščistiti. Je li Jure Francetić bio junak ili zločinac? Izgleda da je bio previše vojnik da bi bilo čime prljao svoj obraz. Ali, tko zna? Valja to raskopati. Istražiti i popisati na sudski način sve njegove civilne nenaoružane žrtve i sve kuće koje je dao spaliti: imena, mjesta, datume, svjedočenja. Glupo je, štetno i kukavički da apriorne, isfabricirane i ukalupljene ocjene NDH vrijede i danas. </p>
<p>Dr. ANTON ZAKARIJA, Pariz / Praputnjak</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Gredelj bi najprije trebao pomesti ispred svog praga</p>
<p>Nema dana a da se s nekim priopćenjem u ime Udruge hrvatskih sudaca (UHS) ne javi predsjednik te organizacije Vladimir Gredelj. Čas je nezadovoljan ovim, čas onim. Međutim, nigdje nismo čuli ni pročitali njegovo očitovanje na vijest kako su lani u zastaru pala 1833 kaznena predmeta, odnosno što će učiniti i kakve će kazne dobiti oni suci koji su u tome prednjačili.</p>
<p> Nitko ne može tvrditi, pa tako vjerujemo ni Gredelj da je za to »kriva država«, a nimalo suci, koji se inače ne mogu požaliti na mala primanja. Osim toga, i među samim sucima već jednom treba uvesti reda, jer ne izgleda baš uvjerljivo da čovjek koji je sudio u vrijeme komunizma, primjerice, za verbalni delikt (i to na teške kazne zatvora) danas opet sudi, kao da se ništa nije dogodilo, ali se to ovog puta ne zove verbalni delikt već - »uvreda i kleveta«. Gredelj bi prije svega trebao kao predsjednik udruge »pomesti ispred svojih vrata«, a tek onda dijeliti lekcije drugima.</p>
<p>Koliko nam uistinu funkcionira pravna država najbolje govori i nedavni primjer, kad je potpredsjednik Vlade Slavko Linić podnio sudsku tužbu za uvredu i klevetu protiv svog sugrađanina i ljutog političkog protivnika Vladimira Bebića. Linić traži 101.000 kuna zbog »teških duševnih boli«, a samo nekoliko dana nakon što je Linić podnio tužbu u riječkom sudu sazvano je prvo ročište!</p>
<p>S druge pak strane Gredelj neprestano tvrdi kako su suci preopterećeni, a u prilog tome govore i 1833 kaznena djela koja su pala u zaborav!</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, novinar Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Uz Svjetski dan zaštite Zemljinog omotača</p>
<p>U nedjelju 16. rujna stanovništvo Zemlje prigodno će obilježiti Svjetski dan zaštite Zemljinog omotača. Mnogi će se tada prisjetiti raznih konferencija, rezolucija, dogovora, a posebice Kyoto protokola o smanjenju emisija ugljičnog dioksida (CO2), kojeg mnoge termocentrale s pogonom na ugljen diljem svijeta ispuštaju u zrak, čime se u dijelu sloja atmosfere stvara poznati »efekt staklenika«. Utjecajem mnogih američkih centrala na ugljen, koje su, među inima, financirale izbornu kampanju predsjednika SAD Busha, Bush je u ovogodišnjem ožujku odbio potpisati spomenuti Kyoto protokol, tvrdeći da nema pouzdanih znanstvenih činjenica da se zbog ispuštanja CO2 povećava temperatura na Zemlji. I u Hrvatskoj nastoji se uvesti preventivne mjere za smanjenje stakleničkih plinova. Naftaplinov Pogon »Molve«, čije je sjedište u Đurđevcu, uz eksploataciju ugljikovodika, dnevno u zrak ispušta više od milijun prostornih metara ugljičnog dioksida. Pokrenuti su razgovori s jednom njemačkom tvrtkom za jače iskorištavanje CO2 u gospodarske svrhe. Uspiju li ti razgovori, u Podravini će se bitnije smanjiti emisija toga plina u atmosferu.</p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ, Đurđevac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>»Lažne smo izjave davali pod torturom«</p>
<p>Petar Perković svjedoči kako je u istrazi precizno navodio koje je kuće posjetio, što je tamo radio / Za rekonstrukcije događaja kuće su u selu bile poredane onako kako ih je naveo, međutim ispostavilo se da to nisu Gošići, nego neko drugo, u kojem ubojstava uopće nije bilo!</p>
<p>ŠIBENIK, 13. rujna</p>
<p> - Petar Perković, Ivan Jakovljević i Zlatko Ladović, trojica od šestorice osumnjičenih da su u kolovozu i rujnu 1995. godine u Varivodama i Gošićima počinili teška kaznena djela ubojstva iz koristoljublja nad 16 starijih civila srpske nacionalnosti, napokon su se ohrabrili nakon izjave državnog odvjetnika iz Šibenika Željka Žganjera kako postoje indicije da su neki drugi počinili te zločine te su sjeli za stol s Vjesnikovom novinarkom i ispričali svoju priču o zločinu koji su navodno oni počinili.</p>
<p>Očekivali su da zastupnik optužbe na ročištu od srijede 12. rujna odustane od daljnjeg sudskog postupka, ali se to nije dogodilo, što ne znači da i neće do kraja procesa. </p>
<p>U startu su sva trojica izjavila da je sudski proces namještaljka što se dalo, po njima, vidjeti od početka. Da se radilo profesionalnije, da se nije podleglo pritisku međunarodne zajednice, ne bi se ni našli na optuženičkoj klupi jer su, kažu, nedužni, a sudilo bi se pravim krivcima koji su danas na slobodi... Svi su oni bili pripadnici 15. domobranske pukovnije, svi su nakon policijskog privođenja demobilizirani i svima je demobilizacija upisana najmanje mjesec dana ranije nego što se stvarno dogodila, kako se u javnosti ne bi navodilo da su zločine počinili pripadnici HV-a, već civili. </p>
<p> Pero Perković sa suprugom i troje djece živi i radi u Vodicama, gdje je privatni ugostitelj.</p>
<p>»Sve ovo što mi se događa od 1995. ostavilo je velikih posljedica ne samo na meni nego i na mojoj familiji. U pritvoru sam bio devet mjeseci, a kao najcrnji period pamtim policijsko pritvaranje i ispitivanje jer su nas tamo maltretirali i zlostavljali, i zato ćemo tražiti odgovornost onih koji su to činili i onih koji su o tome bili upoznati a nisu ništa učinili, priča Perković navodeći kako je u zadarskoj policiji torturama bio izvrgnut punih 36 sati. Za torturu optužuje Marijana Benka, načelnika Odjela za krvne delikte, i njegova zamjenika Markovića. »Pod pritiskom kojem smo bili izloženi davali smo lažne iskaze. Ja sam tako pričao kako sam bio u selu, precizno navodio koje sam kuće posjetio, što sam tamo radio, i kad je bila rekonstrukcija događaja, to smo selo pronašli, vidjelo se da su kuće poredane onako kako sam ja naveo, međutim ispostavilo se da to nisu Gošići, nego neko drugo selo u kojem ubojstva uopće nije bilo! Batinali su nas, pljuvali, vrijeđali, ispirali mozak... i onda se čude što smo davali različite iskaze...« kaže Perković, koji vjeruje da će se pravi krivci pronaći, a oni osloboditi. Pitamo ga kako su baš njih šestorica uhićeni pod sumnjom da su počinili okrutna ubojstva, a Perković odgovara da su u njihovoj postrojbi bili pojedinci koji su prije bili osumnjičeni za neka druga ubojstva, a oni su to područje posjećivali poslije »Oluje« i tako se došlo do njih. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»Sve mirni i obiteljski ljudi«</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Ispitivanjem četvorice svjedoka, Borisa Pejića, Marka Oreškovića, Zvonimira Pintarića i Tomislava Brckovića, u utorak je u sudnici remetinečkoga Okružnog zatvora nastavljeno suđenje tzv. zločinačkoj organizaciji.Prva dva svjedoka, Boris Pejić i Marko Orešković, svjedočili su o iznudi nad Jelom Gornik i naveli kako obojica poznaju njezina unuka Ivicu Maričića, za kojega su obojica navela da je posuđivao i čak poklanjao novac, no kako nemaju više saznanja o samom događaju osim onih što su ih čuli nakon iznude s obzirom na to da obojica žive u istoj četvrti kao iznuđivana i njezin unuk.</p>
<p>Treći svjedok, Zvonimir Pintarić, inače automehaničar iz Jastrebarskoga, također je naveo da ne poznaje optužene i da nema nikakvih saznanja o eventualnim kriminalnim djelatnostima optuženih članova tzv. zločinačke organizacije.</p>
<p>No četvrti pozvani svjedok, Tomislav Brcković, inače ugostiteljski radnik, naveo je u svojem iskazu da poznaje većinu optuženih jer je s nekima od njih, poput Hrvoja Gašparinca, pohađao osnovnu školu, a bio je i čest gost Petračeva kafića »Downtown«, gdje su se okupljali pripadnici optužene skupine.</p>
<p>»Downtown bio mi je kao dnevni boravak, baš kao i optuženima, koji su uglavnom svi mirni obiteljski ljudi«, naveo je svjedok nadodavši da nema nikakvih saznanja o njihovim kriminalnim djelatnostima potkrijepivši to svojim saznanjima kako ni kod jednoga od optuženih nije vidio niti je čuo da su naoružani ili da se pak bave utjerivanjem ili nečim sličnim.</p>
<p> Brcković je naveo da je uhićen istog dana kada i članovi tzv. zločinačke organizacije, ne znajući pritom razlog, navodno zbog neke iznude o kojoj on ne zna pojedinosti. Pritom je spomenuo da ga je Željko Dolački, jedan od tadašnjih šefova u Odjelu za suzbijanje organiziranog kriminaliteta PU zagrebačke, maltretirao na novozagrebačkom jezeru Bundeku kazavši mu kako će ga »zapamtiti ovi s Knežije«. Nakon takvih riječi Dolačkoga svjedok je stekao mišljenje kako Dolački ima nešto osobno protiv pojedinih članova optuženih, no o tome nije mogao reći pojedinosti napomenuvši kako su optuženi »svi dobri dečki koji nemaju veze s kriminalom«.</p>
<p>Nastavak suđenja slijedi u ponedjeljak, kada će se ispitati ostali svjedoci.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bujanec na rapravu nije došao jer služi vojni rok</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Zbog izostanka prvooptuženog Velimira Bujanca, rasprava u sudskom postupku u kojem je Ivić Pašalić tužio Andreja Maksimovića, novinara »Nacionala«, Ivu Pukanića, bivšeg glavnog urednika spomenutog tjednika, te Bujanca, odgođena je u četvrtak na Općinskom sudu u Zagrebu. </p>
<p>Naime, kako je sutkinji telefonskim putem javio sam Velimir Bujanec, on se od 27. kolovoza nalazi na odsluženju vojnog roka, a kako mu je prisega tek u subotu, nije dobio dozvolu za izlazak iz vojarne. Premda su na raspravi bili prisutni i pozvani svjedoci Franjo Gregurić, te Ivan Jarnjak, zastupnik Privatnog tužitelja Pašalića, odvjetnik Ante Vukorepa, nije se složio s vanraspravnim saslušanjem svjedoka, objašnjavajući to riječima kako će oni svejedno morati biti ponovno pozvani. </p>
<p>Naime, saborski zastupnika Ivić Pašalić, privatnu je tužbu podigao zbog teksta razgovora Bujanca i Maksimovića objavljenog u »Nacionalu«, od 23. rujna 1998. godine, pod naslovom: »AFERASIS - krunski svjedok o zavjeri tvrde struje HDZ-a i vojne tajne službe SIS-a, SIS je postao prava privatna tajna služba državnog tajkuna Miroslava Kutle i predsjednikovog savjetnika Ivića Pašalića: Po njihovom nalogu šef SIS-a Markica Rebić osobno je naređivao urednicima "Imperijala" koga će napasti«.</p>
<p>U tekstu se spominje kako je »Nacional« udario u »samo središte« najpovlaštenijeg tajkuna Kutle, pa ne čudi da je SIS koji je pod njegovom i Pašalićevom kontrolom udario na »Nacional«. Također se navodi kako je svima jasno da je SIS postao privatna tajna služba najpovlaštenijeg državnog tajkuna i prvog predsjednikovog savjetnika. Pašalića se u tekstu napada i kako je od prodaje pečenih volova prilikom osnivanja ogranaka HDZ-a, novac zadržao, te ga lokalni HDZ nikad nije vidio. Ljudi koji bi se pak raspitivali za nestali novac ostali bi bez posla, navodi se dalje u tekstu. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Stolnikov ubojica uložio žalbu</p>
<p>VARAŽDIN, 13. rujna</p>
<p> - Nezadovoljan presudom varaždinskoga Županijskog suda, prema kojoj je u srpnju osuđen na 20 godina zatvora zbog ubojstva poznatog slikara naive Slavka Stolnika, Vladko Mesek je, preko svog odvjetnika Mirka Ramušćaka, ovog tjedna uložio žalbu. U njoj se navodi da Mesek navedenu presudu pobija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.</p>
<p>Mesek tako smatra da je bitna povreda odredaba kaznenog postupka u tome što je odbijen njegov prijedlog da se suoči s Renatom Videčakom, koji ga tereti kao supočinitelja. Ističe da se Vidaček mogao pojaviti kao svjedok, no sud je to izbjegao pomoću psihijatrijskog vještaka koji je ustvrdio da bi Vidačekovo svjedočenje moglo loše utjecati na njegovo zdravlje. U žalbi se navodi da promjene koje, zbog bolesti, nastaju od Videčaka nisu toliko izražene u racionalnoj sferi, pa nije bilo opravdana razloga za odbijanje prijedlog da se Vidaček sasluša i suoči s Mesekom.</p>
<p>U žalbi se ističe i da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje te da Mesekov identitet kao supočinitelja nije potvrđen materijalnim dokazima.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Stradao vozač motorne pile </p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - U četvrtak oko 11 sati na tzv. zelenom valu, točnije, na raskrižju Žerjavićeve ulice i Mažuranićeva trga došlo je do prometne nesreće u kojoj je stradao vozač motorne pile.</p>
<p>Do sudara je došlo kada su se zbog nepoštivanja prednosti sudarili srebrni VW passat zagrebačkih registracijskih oznaka i vozila s motornom pilom, kojom se prilikom pila prevrnula na bok,( na slici) a njen je vozač zadobio teške tjelesne ozljede. Nakon prometne nesreće vozač pile prebačen je u Kliniku za traumatologiju, dok je zbog očevida na mjestu događaja bilo kratkih zastoja. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>U punom kafiću eksplodirala bomba, ozlijeđenih nema</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna </p>
<p> - U zagrebačkom kafiću »Kod Ike« u Heinzelovoj ulici u srijedu se navečer dogodio pokušaj ubojstva kada je neznanac ubacio ručnu bombu u kafić pun gostiju. U eksploziji srećom nitko nije ozlijeđen, doznaje se u četvrtak iz MUP-a. </p>
<p>U srijedu je u 21,45 sati u kafić »Kod Ike« nepoznata osoba kroz otvoren prozor ubacila aktiviranu ručnu bombu dok su u njemu bili vlasnik Ilija J. (51), konobar Krešimir J. (25) i nekoliko gostiju. Bomba se otkotrljala u skladište, gdje je i eksplodirala, tako da nikoga od gostiju i osoblja nije ozlijedila. Kriminalistička je obrada u tijeku. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Mirnije na svjetskim burzama</p>
<p>LONDON, 13. rujna </p>
<p> - Četvrtak je donio lagano smirivanje na svjetskim financijskim tržištima, uz blagi porast cijena dionica na burzama i pad cijena obveznica, ali i slab promet u očekivanju informacija kada će se ponovo otvoriti američke burze.</p>
<p>Čelni čovjek Newyorške burze Richard Grasso je rekao kako ta najveća svjetska burza neće biti otvorena »prije petka, ali ni nakon ponedjeljka«.</p>
<p> Do sredine radnog dana u četvrtak na europskim su burzama cijene dionica u prosjeku porasle za manje od jedan posto, no još uvijek su približno šest posto niže nego prije terorističkih napada na SAD. Oporavile su se i dionice osiguravajućih kuća, koje su uz aviokompanije bile najpogođenije vijestima iz SAD-a. </p>
<p>Ulagači očekuju i zasjedanje američke središnje banke, budući da postoji mogućnost da Fed ponovo snizi kamatne stope kako bi spriječio recesiju. </p>
<p>Upravo je recesija riječ oko koje se analitičari dijele u dva tabora - one koji smatraju da ona sigurno prijeti i američkom i svjetskom gospodarstvu te one koji ipak očekuju kakav-takav oporavak.</p>
<p>Naime, ekonomisti upozoravaju kako je najveća prijetnja američkom gospodarstvu opasnost da teroristički napadi na New York i Washington navedu tamošnje građane na smanjivanje potrošnje, koja je bila glavni generator prilično usporene gospodarske aktivnosti u toj zemlji posljednjih nekoliko mjeseci.</p>
<p>Osim burzi, smiruju se i devizna tržišta, no, njihov je promet u četvrtak dosegnuo tek trećinu prosječnog dnevnog prometa prije utorka. Vrijednost dolara uglavnom se zadržava na vrijednostima od srijede i u odnosu na euro i prema jenu i švicarskom franku.</p>
<p> Zlato i nafta, kojima su nakon objave napada na SAD, kao i švicarskom franku, snažno skočile cijene, lagano su pojeftinili, a ni potražnja nije onako panična kao što je bila u utorak. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>OPEC: Cijena nafte 26 dolara po barelu</p>
<p>BEČ, 13. rujna</p>
<p> - Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je u četvrtak kako se cijena njihove nafte na svjetskom tržištu stabilizira te trenutno iznosi 26 dolara po barelu (159 litara), objavljeno je iz tajništva kartela u Beču.</p>
<p> Na kraju prošlog tjedna OPEC-ova cijena sirove nafte prosječno je iznosila 24,72 dolara po barelu, no u srijedu je, zbog panike koja je na tržištima zavladala zbog događaja u SAD-u, porasla na prosječno 26,43 dolara po barelu.</p>
<p>OPEC je reagirao povećanjem proizvodnje, na čemu su danas kartelu zahvalili i predstavnici Europske komisije. Tako odgovoran postupak OPEC-a, kažu u Komisiji, onemogućio je spekulacije na tržištu i neprirodno povećanje cijena nafte. Iz Europske komisije još su jednom potvrdili da Europi ne prijeti nestašica sirove nafte.</p>
<p>Predstavnici zemalja članica OPEC-a sastat će se 26. rujna u Beču kako bi ponovo razmotrili stanje na tržištu te donijeli odluku o eventualnom smanjenju ili povećanju dnevne proizvodnje sirove nafte. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U studenom tender za Podravku?</p>
<p>Napad na SAD neće značajnije utjecati na privatizacijske planove Vlade u ovoj godini / Neslužbene informacije govore da će Zagreb već u ponedjeljak s tzv. escrow računa povući 50 milijuna eura, koji su na njega položeni tijekom prve faze privatizacije HT-a / Na tržište bi moglo i dodatnih 5 posto dionica Plive</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Teroristički napad na SAD neće izravno utjecati na privatizacijske planove hrvatske Vlade. U Banskim dvorima, naime, i dalje vjeruju da će do kraja ove godine, neovisno o najavama odgađanja privatizacija koje stižu iz raznih dijelova svijeta, ostvariti zacrtane planove.</p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo iz izvora bliskih Vladi, nema opasnosti da dogovor s Deutsche Telekomom (DT) o prodaji dodatnih 16 posto dionica Hrvatskog telekoma (HT) padne u vodu zbog najnovijih potresa na svjetskim financijskim tržištima. Poznato je da će DT te dionice, čijom će kupnjom praktički preuzeti HT, platiti 500 milijuna eura (oko 3,7 milijardi kuna). </p>
<p>Ova je transakcija ujedno i ključna u ovogodišnjoj privatizacijskoj priči. Manje je poznato da je DT Zagrebu dao suglasnost da s posebnog, tzv. escrow računa, sada povuče i 50 milijuna eura (370 milijuna kuna), koji su na njega položeni još tijekom prve faze privatizacije ove hrvatske kompanije 1999. godine. Neslužbene informacije govore da bi ta sredstva mogla biti oslobođena već u ponedjeljak 17. rujna.</p>
<p>Privatizacija Dubrovačke i Croatia banke sigurna</p>
<p>Vjesnikov izvor tvrdi kako privatizacija Dubrovačke i Croatia banke u ovoj godini nije upitna. Kako je objavljeno u medijima, te bi dvije sanirane banke mogle biti prodane već u listopadu, a interes za njihovo preuzimanje veći je od očekivanog. Upitno je, međutim, u kojoj će mjeri prodaja tih dviju banaka uspjeti zasititi sve gladnija proračunska usta, osobito ako se uzmu u obzir procjene prema kojima prihod od njihove prodaje neće prijeći 40 milijuna eura (300 milijuna kuna). </p>
<p>U prihode od privatizacije u ovoj će se godini uračunati i zarada od prodaje hotela. Riječ je o hotelskom poduzeću Anita iz Vrsara, te o hotelima Cavtat i Croatia na dubrovačkoj rivijeri, koji inače ulaze u djelokrug Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP). </p>
<p>Neke procjene govore da će se od njihove prodaje u državni proračun sliti 35 milijuna eura (260 milijuna kuna).</p>
<p>Prema informacijama kojima raspolažemo, država bi u studenom mogla raspisati tender za prodaju dijela ili cijelog udjela u Podravci. Usto, na burzama bi se do kraja godine moglo naći do pet posto dionica Plive, a provedbu toga posla Banski bi dvori prepustili upravi kompanije. U medijima je već objavljeno da će se dio duga drogerija prema Plivi namiriti tako da joj se prepusti dio vlasničkog udjela države. </p>
<p> 'Nova Amerika' konzervativnija i zatvorenija</p>
<p>Kako doznajemo, odustalo se od prodaje državnih udjela u Privrednoj, Riječkoj i Splitskoj banci u ovoj godini. Bolje privatizacijske dane sačekat će, čini se, i Croatia osiguranje, dok na prihod od privatizacije Ine i HEP-a ne treba ozbiljno računati ni u proračunu za 2002. godinu (osim eventualno za neke dijelove tih poduzeća). </p>
<p>U Vladi i dalje vjeruju da će u idućoj godini financijskim tržištima ponuditi 21 posto dionica HT-a, iako priznaju da u ovom trenutku nitko ne može sa sigurnošću reći kada će IPO biti pokrenut. Naime, stanje na tržištu telekomunikacijskih vrijednosnica već je dulje vrijeme loše, a sada se očekuje i masovnije povlačenje američkih ulagača, što znači da bi tržište moglo dodatno oslabiti. Upravo su ove činjenice nagnale izraelsku vladu da za sada odgodi prodaju većinskog paketa dionica u svom telekomunikacijskom divu Bezeq.</p>
<p>»Činjenica je da će 'nova Amerika' biti konzervativnija i zatvorenija, a tako će se ponašati i njezini ulagači«, požalio nam se naš sugovornik. </p>
<p>Njegova je procjena, inače, da će se situacija na tržištu normalizirati tijekom narednih šest mjeseci, ali ističe kako ni tada, barem kada je riječ o američkim ulagačima, stvari neće biti iste kao prije napada na SAD. </p>
<p>U ovom je trenutku još nepoznato kako su se najnoviji potresi na svjetskim financijskim tržištima, potaknuti udarom na Svjetski trgovački centar u New Yorku i Pentagon u Washingtonu, odrazili na trgovanje vrijednosnim papirima hrvatske države. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Podravka otvorila predstavništvo Rigi</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Prehrambena industrija Podravka otvorila je predstavništvo u Rigi, glavnom gradu Latvije, objavili su iz te tvrtke.</p>
<p>Osim Latvije, spomenuto će predstavništvo pokrivati i ostale dvije pribaltičke države, Litvu i Estoniju, odnosno tržište s ukupno 8,5 milijuna ljudi.</p>
<p> Podravkini su proizvodi na spomenutim prostorima prisutni već niz godina, tj. od vremena postojanja SSSR-a, a izravna suradnja počela je 1993. godine. U pribaltičke zemlje Podravka izvozi Vegetu, Podravka juhe, dječju hranu Lino, a na pribaltičkomje tržištu lider i u dodacima jelima te juhama u vrećicama.</p>
<p> Cilj novoosnovanog predstavništva, pojasnili su iz Podravke, unapređivanje je odnosa s distributerima i propagandnim agencijama te trgovačkim lancima koji ulaze na spomenuto tržište. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ina otkrila novo nalazište nafte i plina u Egiptu</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Ina je ovih dana u Egiptu otkrila još jedno izdašno nalazište nafte i plina, doznali smo u četvrtak iz hrvatske naftne kompanije. </p>
<p>Na bloku West Abu Gharadig, koji na temelju koncesijskog ugovora zajednički istražuju tri tvrtke, talijanski Agip, koji je sa 45 posto udjela i operator, te američki Ocean Energy sa 30 i Ina sa 25 posto udjela, novom istražnom bušotinom otkriveno je još jedno nalazište nafte i plina. Bušotina Faras SE je prigodom ispitivanja dala prosječno 197 prostornih metara nafte (1140 barela) i 253.000 prostornih metara plina na dan. Kako se po procjeni Ininih stručnjaka radi o komercijalno isplativom nalazištu, očekuje se proizvodnja od 100 prostornih metara (628 barela) nafte i više od 150 tisuća prostornih metara plina na dan. Ina će kao jedan od koncesionara dobivati 12,5 posto od proizvedenih količina nafte i plina iz nove bušotine jer isto toliko, u skladu s koncesijskim ugovorom, pripada Egiptu.</p>
<p>U Ini očekuju da će proizvodnja početi ubrzo jer treba napraviti samo još jedno probno bušenje i izgraditi 200 metara cjevovoda te dobiti certifikat egipatske vlade, koja treba i odrediti kolika će biti godišnja proizvodnja na toj bušotini do 2016. godine do kada Ina ima koncesiju za to područje. Početak proizvodnje plina u Ini ne očekuju tako brzo jer za to nedostaje infrastruktura, a pitanje je kad će je Egipćani napraviti, kažu u Ini. </p>
<p>Površina koncesije je 9500 četvornih kilometara i nalazi se u zapadnoj pustinji ili sjeverozapadnom dijelu Egipta. Od 1994. godine do sada otkrivena su tri nalazišta i proizvodi se na tri polja: Zafir, El Faras i Raml. Zasad Ina otud godišnje dobiva 471.000 barela nafte, a prema ugovoru proizvodit će do 2016. godine.</p>
<p>U tijeku su daljnja istraživanja pojedinih dijelova prostora za koji Ina ima koncesiju. U Ina-Naftaplinu, dijelu Ine za istraživanja i proizvodnju nafte i plina, naglašavaju da novo nalazište nije veliko, što je i inače značajka egipatskih nalazišta, ali je vrlo važno za Inu. Ne samo zato što su domaća naftna polja sve starija i iscrpljenija nego i zato što pokazuje da je realno očekivati i druge izdašne bušotine s novim količinama nafte i plina od te egipatske koncesije, tvrde u Ini.</p>
<p>Ina je prošle godine ukupno proizvela oko 2,3 milijuna tona nafte (od toga u Egiptu 74.400 tona) i oko 1,7 milijardi prostornih metara plina. Posljednje Inino otkriće nafte u inozemstvu, odakle dobivaju oko polovice ukupne proizvodnje, bilo je prije nekoliko godina u Libiji, ali se kasnije pokazalo da zbog premalih količina proizvodnja nije isplativa. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Uskoro buteljirana pitka voda iz ličkih izvora</p>
<p>Prema najavama iz Ine, ovaj bi tjedan trebala početi bušenja, a za desetak dana probna crpljenja na lokacijama Rakina Bezdana i Gacka</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Ina će do kraja godine za prvu fazu istraživanja projekta pitke vode na lokalitetima Rakina Bezdana i Gacka u Lici uložiti oko 1,25 milijuna kuna.</p>
<p>Tom je fazom predviđeno istražno bušenje na četiri bušotine i probna crpljenja na lokalitetima Rakina Bezdana i Sinac. Uz to, provest će se i speleološki radovi na lokalitetu Sinac te analiza fluida i uzoraka tla. Tim je radovima svrha dobivanje nužnih tehničkih podataka za dovršenje Studije o ekonomskoj i društvenoj opravdanosti i korisnosti eksploatacije te plasmana te pitke vode na domaćem i stranom tržištu. Dosadašnje analize pokazuju da će to biti isplativ posao, kaže glasnogovornik Ine Mario Dragun.</p>
<p>Kako smo neslužbeno doznali, Ina će već ovaj tjedan početi bušenja, a za desetak dana moglabi započeti probna crpljenja na lokacijama Rakina Bezdana i Gacka. Ako se dokaže isplativost projekta, Ina će, prema njihovim najavama, sredinom listopada zatražiti koncesiju za iskorištavanje tih rezervi pitke vode, a komercijalna proizvodnja mogla bi, pod nadzorom Ministarstva zdravstva, početi u jesen naredne godine. Planirano je da se u početku pomoću pilot postrojenja crpi tri litre u sekundi, što bi omogućilo flaširanje 100 milijuna litara godišnje. Ovisno o interesu na tržištu, proizvodnja flaširane pitke vode bi se za četiri godine mogla povećati na 5,5 do 6 milijardi litara godišnje, jer su ukupni kapaciteti dosad proučavanih lokaliteta do 250 litara vode u sekundi, doznajemo u Ini. </p>
<p>U Ini očekuju da će posao biti vrlo isplativ jer bi proizvodna cijena, prema dosadašnjim analizama, bila oko 50 lipa po litri, a prodajna kunu do kunu i pol, pa bi se uloženi novac uz očekivani tržišni interes vrlo brzo vratio. U Ini čak procjenjuju da bi uloženi novac mogli vratiti već za šest mjeseci.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Drugi po redu mjesečni pad proizvođačkih cijena</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Proizvođačke su cijene u kolovozu pale za 0,5 posto u odnosu na srpanj. Riječ je o drugom po redu mjesecu u ovoj godini u kojem je zabilježen pad proizvođačkih cijena, što je službena statistika posljednji put zabilježila u rujnu 1998. godine, tvrdi se u Dnevnim financijskim vijestima Raiffeisenbank od četvrtka. </p>
<p>Pozivajući se na podatke Državnog zavoda za statistiku (DZS), analitičari Raiffeisena ističu kako je rast proizvođačkih cijena u kolovozu iznosio 3,4 posto u odnosu na isti mjesec lani. Riječ je o najmanjem rastu toga indeksa od srpnja 1999. godine, primjećuju oni. Rast proizvođačkih cijena u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani bio je nešto veći, 5,5 posto. </p>
<p>Među industrijskim grupacijama, najbrži rast cijena u kolovozu zabilježen je kod energije, 6,8 posto u odnosu na kolovoz prošle godine. Jedina industrijska grupacija koja je u tom razdoblju zabilježila pad cijena, i to za 3,4 posto, bili su kapitalni proizvodi. Promatrano po odjeljcima, najveći međugodišnji rast proizvođačkih cijena u kolovozu je zabilježen u proizvodnji koksa i naftnih derivata, 15,7 posto. U istom su razdoblju najveći međugodišnji pad statističari zabilježili kod proizvodnje gumenih i plastičnih proizvoda, 8,7 posto. U usporedbi sa srpnjem, najveći su rast iskazale proizvođačke cijene u segmentu proizvodnje nemetalnih mineralnih proizvoda, 1,2 posto, dok je pad cijena od 7,6 posto zamijećen kod vađenja sirove nafte i zemnog plina, tvrde u Raiffeisenu. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Talijani u lipičku staklanu ulažu 230 milijuna DEM </p>
<p>LIPIK, 13. rujna</p>
<p> - Ugovor o kupnji Hrvatske industrije ravnog stakla Lipik u stečaju (HIRS) potpisali su u Zagrebu stečajna upraviteljica HIRS-a Blanka Tuđen-Mazuth te Augusto Gasparetto i Jasna Ludviger u ime kupaca, nove tvrtke Lipik glas koju su osnovali Iso Clima iz Ersta kod Padove i zagrebačka Ingra. </p>
<p>HIRS je prodan za 5,5 milijuna njemačkih maraka. Augusto Gasparetto najavio je etapna ulaganja u novu tvrtku, a sveukupno Talijani će uložiti više od 230 milijuna DEM. Iznos od 5,5 milijuna DEM uplatit će do 10. listopada, a potom će za obnovu proizvodnih kapaciteta u sljedeće dvije godine uložiti 10 milijuna DEM. U istom roku bit će pripremljena projektna dokumentacija za izgradnju peći i pogona za proizvodnju flot stakla, u što će uložiti 220 milijuna maraka.</p>
<p> Trenutno u staklarni radi 200 radnika, a realizacijom projekta otvorit će se 150 do 200 novih radnih mjesta. Nova tvrtka Lipik glas bit će u sastavu grupacije Finind u kojoj će se osim Iso Clime biti tvrtke za proizvodnju svih vrsta stakla te za projektiranje i montažu pogona za proizvodnju stakla. Najavljeno je i obrazovanje novih kadrova za proizvodnju i obradu stakla u Lipiku i u talijanskim tvrtkama. </p>
<p>I. Fadljević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Po 400 kuna za udžbenike 20.000 najsiromašnijih učenika</p>
<p>Do 15. listopada Vlada će utvrditi prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, nacrt proračuna za 2002., fiskalnu projekciju za 2003. i program svog rada u sljedeće dvije godine/ Tko je odgovoran za nepovratno izgubljenih 12,7 milijuna kuna koje je Garancijska agencija posudila Županjskoj banci, Zadarkomercu i Međimurje-Visokogradnji / Osniva se ured za suzbijanje zloporabe opojnih droga </p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Do 15. listopada Vlada će utvrditi prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, nacrt proračuna za 2002., fiskalnu projekciju za 2003. i program svog rada u sljedeće dvije godine, najavljeno je u četvrtak na sjednici Vlade. </p>
<p>Oko 20.000 učenika osnovnih i srednjih škola, čije obitelji imaju pravo na pomoć za uzdržavanje u sustavu socijalne skrbi, dobit će po 400 kuna pomoći za nabavu udžbenika. Osam milijuna kuna koliko je za to potrebno, ministarstva rada i prosvjete uštedjela su na tekućim rashodima. Pomoć stradalima od poplava Vlada će odobriti na sljedećoj sjednici. </p>
<p>Nakon jednotjednog time-outa, Vlada je u četvrtak u Sabor uputila izmjene zakona koje bi trebale omogućiti transparentniji i, za klijente, sigurniji rad investicijskih fondova te privatizacijskih investicijskih fondova. Među najvećim novostima tih zakona jest odredba da depozitarna banka fondova mora imati temeljni kapital od najmanje 100 milijuna kuna. Nova ovlast daje se i Komisiji za vrijednosne papire koja, do ispravka utvrđene nepravilnosti, može zabraniti upravljačima da raspolažu imovinom fonda.</p>
<p> Nije prihvaćena prošlotjedna primjedba ministra gospodarstva Goranka Fižulića, pa će zatvoreni investicijski fondovi, ako Sabor ne odluči drukčije, i dalje smjeti posjedovati najviše 10 posto dionica jedne tvrtke. </p>
<p>Vlada je iskazala nezadovoljstvo radom Hrvatske garancijske agencije (HGA), koja bi trebala biti jedan od motora razvitka malog i srednjeg poduzetništva, posebno na područjima posebne državne skrbi, te poticaj za poslove mlađih poduzetnika. Vlada traži da se utvrde odgovorni za nepovratno izgubljenih 12,7 milijuna kuna koje je HGA posudila Županjskoj banci, Zadarkomercu i Međimurje-Visokogradnji. Ministri su najviše zamjerki imali na račun nespremnosti HGA da preuzme one rizike koje poslovne banke ne mogu prihvatiti. Štoviše, smatra ministar obnove Ratimir Čačić, ne bi bilo ništa strašno kad bi država u toj zoni rizika izgubila i do 22 posto uloženog novca, jer toliko porezni obveznici plaćaju PDV. </p>
<p>Zadar, Pula i Rijeka žarišta su najvećeg porasta opijatske ovisnosti, upozorio je Rajko Ostojić, zamjenik ministrice zdravstva, u raspravi o provedbi Nacionalne strategije suzbijanja zloporabe droga u ovoj i prošloj godini. </p>
<p>Prema službenim podacima, lani je liječeno 2734 ovisnika, sedam posto manje nego u 1999., a stručnjaci tvrde da se može govoriti o smirivanju, odnosno obuzdavanju epidemije heroinske ovisnosti.</p>
<p> No, zato je lani broj ovisnika o opijatima koji su se prvi put liječili (njih 958) 15 posto veći nego 1999. Radi efikasnije borbe protiv narkomanije osnovat će se ured za suzbijanje zloporabe opojnih droga.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Rumenjak, Turudić i Grubić-Radaković kandidati za predsjednika zagrebačkog Županijskog suda?</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - U roku dvadesetak dana, sudačka vijeća ministru pravosuđa Stjepanu Ivaniševiću predložit će imena novih predsjednika sudova svih županijskih, Visokog prekršajnog, Visokog trgovačkog i Upravnog suda. </p>
<p>Naime, nedavno je zaključen natječaj za predsjednike tih viših sudova, nakon kojega, prema zakonu, sudačka vijeća moraju iznijeti ministru prijedloge imena čelnika sudova. Nakon toga prijedloga, ministar mora u roku mjesec dana imenovati nove predsjednike sudova. Ne složi li se Ivanišević s prijedlozima sudačkog vijeća, postupak izbora predsjednika sudova ponavlja se u roku mjesec dana, s tim da u ponovljenom postupku mišljenje daje Opća sjednica Vrhovnog suda. </p>
<p>Prema dostupnim informacijama, na natječaje su se velikim dijelom javljali dosadašnji predsjednici sudova, iako ima i iznimaka. Tako, u jednom od najvažnijih sudova, zagrebačkom Županijskom, njegov dosadašnji predsjednik Miroslav Šumanović nije se ponovo kandidirao za to mjesto, nego pretendira na sudačko mjesto u Vrhovnom sudu. </p>
<p>Kako doznajemo, kandidati za čelnika Županijskog suda u Zagrebu su suci toga suda Božidar Rumenjak, Ivan Turudić i Lidija Grubić-Radaković, koja je također kandidatkinja i za sutkinju Vrhovnog suda. Rumenjak i Turudić bivši su pomoćnici ministra pravosuđa, s tim da je prvospomenuti to bio u vrijeme ministra Ivaniševića, a drugi je bio pomoćnik Zvonimira Šeparovića. Rumenjak se već jednom, kao jedini kandidat, javio na prošli natječaj za predsjednika Županijskog suda u Zagrebu, no taj natječaj poništen je iz političkih razloga. </p>
<p>Kontroverzni čelnik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj jedini je, pak, kandidat za predsjednika bjelovarskog Županijskog suda, na kojem se mjestu i sada nalazi. Na čelu, pak, sudskog vijeća koje ministru Ivaniševiću mora dati mišljenje o Gredeljevom ostanku ili odlasku s čelnog mjesta bjelovarskog suda je sutkinja bjelovarskog Županijskog suda Hajrija Novoselec, koja također računa na promaknuće u Vrhovni sud. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Hrvatska ima alarmantno staro stanovništvo«</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - »Prošle godine u Hrvatskoj je rođeno najmanje djece u posljednjih 200 godina, što najbolje govori da se moraju poduzeti hitne mjere da hrvatsko stanovništvo ne bi ubrzano starilo«. Kazao je to na konferenciji za novinare u četvrtak HDZ-ove udruge »Katarina Zrinska« demograf Jakov Gelo, iznijevši niz podataka iz kojih je vidljivo da je Hrvatska ima alarmantno staro stanovništvo. Procijenio je da će 2050. godine prosječna dob u Hrvatskoj biti 50, a sada je 40 godina. Prosječna dob svjetskog stanovništva je 25 godina.</p>
<p>Zato drži da stalne promjene u pravima majki i djece u Hrvatskoj nisu dobre i ne idu na ruku kvalitetnoj demografskoj politici. Naglasio je također da je Hrvatska sa samo 10 rođene djece na 1000 stanovnika u vrhu europskih zemalja s tako niskom stopom rađanja. Demograf Anđelko Akrap naglasio je da su u Hrvatskoj samo tri županije (Brodsko-posavska, Zadarska i Splitsko-dalmatinska) u kojima se više rađa nego li umire. Jadranka Kosor, predsjednica Zajednice žena HDZ-a »Katarina Zrinska«, naglasila je da je nužno postići opći konsenzus o tome da uštede na djeci i rodiljama nisu prave uštede. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Kuba se ne veseli početku pregovora s Vladom</p>
<p>RIJEKA, 13. rujna</p>
<p> - Kolektivno pregovaranje za javne i državne službenike počet će idući tjedan, potvrdio je u četvrtak novinarima čelnik Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) Dalimir Kuba. On je s članovima i povjerenicima SHU-a razgovarao o izmijenjenom Zakonu o osnovnom školstvu, naznakama gospodarske politike Vlade, te materijalnim obvezama poslodavca.</p>
<p>»Pregovori me ne vesele, jer će ponuda biti daleko niža i nepovoljnija od naših potreba i očekivanja«, izjavio je Kuba. </p>
<p> Čelnik SHU-a kazao je kako je očito da proračun ne može izdržati planiranu potrošnju, pa se mogu očekivati daljnje restrikcije javne potrošnje. Podsjetio je, pritom, da ukupni troškovi sustava obrazovanja iznose 3,6 posto bruto domaćeg proizvoda i prema kriterijima UNESCO-a daleko su ispod poželjne razine izdvajanja. Proračunski udio za osnovno školstvo troši se na plaće (80 posto), tekuće godišnje troškove (17 posto) i kapitalna ulaganja (tri posto). Samo 18 posto škola radi u jednoj smjeni, 75 posto u dvije, a čak sedam posto u tri smjene, kazao je Kuba. U Hrvatskoj je, dodao je, 870.000 građana s osnovnoškolskim ili nepotpunim obrazovanjem, samo trećina upisanih studenata završava studij, a trogodišnji strukovni srednjoškolski programi ne odgovaraju potrebama obrazovanja za moderno informatičko društvo. Više od polovine odgojno-obrazovnih djelatnika nema visoku stručnu spremu i ne postoji institut mjerenja kvalitete nastave. To sve, navodi Kuba, otvara pitanje efikasnosti školskog sustava, zbog čega će se politika SHU-a voditi nastojanjem da se poštuje ugovoreno, podrškom Međunarodne organizacije rada, metodama sindikalnog pritiska i štrajkom. </p>
<p>Lj. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sindikat o MTČ-u Tvornici čarapa: Dionice radnicima </p>
<p>ČAKOVEC, 13. rujna</p>
<p> - Trakavica u svezi MTČ-a Tvornice čarapa d.d. nastavljena je u Čakovcu u četvrtak konferencijom za novinare, na kojoj je govorio Josip Zidanić, predsjednik Sindikata tekstila, obuće, kože i gume Hrvatske. </p>
<p>»Vlasnici i uprava tvrtke nisu uspješno ostvarili program restrukturiranja, koji je sindikat podržao, da se tijekom duljeg razdoblja broj zaposlenih sa 495 smanji za 30 posto«, naglasio je Zidanić. Nisu ostvareni ni drugi ciljevi reprograma, budući da je lanjski gubitak šest milijuna kuna, a u prvih šest mjeseci ove godine 3,5 milijuna kuna.</p>
<p>Otpuštanje 23 zaposlena bilo je dogovoreno sa Sindikatom i za njih je izdvojeno 680.000 kuna za otpremnine. Divlji štrajk od prije tri tjedna Uprava je iskoristila da bi dala izvanredne otkaze, kako bi time uštedjela na otpremnini, ocijenio je Zidanić. Pitao je zašto vlasnici ili Uprava MTČ-a Tvornice čarapa nisu razgovarali s investitorom nove tvornice čarapa u Čakovcu, talijanskom tvrtkom Calvedonia, koja će trebati 250 radnika, koliko je, prema najnovijoj tvrdnji predsjednice Uprave Ksenije Preininger, višak u MTČ-u čarapariji. Uostalom, više se puta javno izreklo da nova talijanska čaraparija neće biti konkurencija MTČ-ovoj, već, štoviše, da ostvaruju suradnju vrijednu četiri milijuna njemačkih maraka.</p>
<p>Zidanić smatra da Dom fond, većinski vlasnik MTČ-a Tvornice čarapa d.d., traži za svoj udio u tvrtki pet puta više od onoga što je uložio. Prema njemu, najbolje bi bilo da zaposlenici, koji već drže 20 posto dionica, otkupe i preostale i budu većinskim vlasnikom. </p>
<p>D. Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Potrošači ne žele biti HT-ov fikus u savjetu korisnika«</p>
<p>Savjet korisnika HT-a imao bi svrhu kad bi se odluke donosile konsenzusom. Domaći monopolisti ne mogu shvatiti da samo od zadovoljnog korisnika tvrtka može još više profitirati. Ovako, protiv monopolističke samovolje HT-a potrošači moraju prosvjedovati kako bi se čuo i njihov glas, kaže Jadranka Kolarević</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - »Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske 'Potrošač' ne želi biti fikus Hrvatskog telekoma (HT) u savjetu korisnika, nego traži osnivanje vijeća korisnika usluga«, rekla je četvrtak za Vjesnik Jadranka Kolarević, predsjednica Društva za zaštitu potrošača.</p>
<p>Uprava HT-a je pokrenula postupak osnivanja savjeta korisnika u koji bi, radi unapređenja odnosa s korisnicima, bili pozvani predstavnike udruga umirovljenika, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Obrtničke komore, te udruge potrošača.</p>
<p>»Potrošači, korisnici HT-ovih usluga, nikad nisu bili u pravu kad se radilo o internom žalbenom postupku koji bi provodio HT, bilo da je riječ o kvaru na liniji ili astronomskim telefonskim računima«, kaže Jadranka Kolarević.</p>
<p>S druge strane, HT je samo na području Grada Zagreba i pripadajuće mu županije podnio 35.000 tužbi zbog neplaćenih telefonskih računa. Zato potrošači smatraju da bi Povjerenstvo za žalbe trebalo rješavati i njihove slučajeve. Osim toga, dodaju, Državni zavod za telekomunikacije, koji bi trebao biti »nezavisni regulator na tržištu«, postoji samo na papiru.</p>
<p>Savjet korisnika HT-a imao bi svrhu kad bi se odluke donosile konsenzusom koji bi zadovoljio i interese potrošača i davatelja usluga, kaže Jadranka Kolarević i dodaje kako domaći monopolisti ne mogu shvatiti da samo od zadovoljnog korisnika tvrtka može još više profitirati. Ovako, protiv monopolističke samovolje HT-a potrošači moraju prosvjedovati, kaže, kako bi se čuo i njihov glas. »Potrošač« je spreman pozvati građane i na bojkot usluga HT-a. Primjerice, Jadranka Kolarević je privremeno odjavila telefon.</p>
<p>»Potrošač« je nedavno podijelio 40.000 letaka građanima s molbom da ih potpišu i pošalju Vladi i Sektoru za odnose s korisnicima HT-a. Potrošači traže donošenje pravilnika o govornim uslugama, zaključivanje ugovora o pravima pretplatnika, te podizanje prijava protiv kradljivaca telefonskih impulsa. Od HT-a, među ostalim, traže objavu ugovora o dodjeli koncesije za nepokretnu mrežu.</p>
<p>Kad je riječ o telefonskim računima za kolovoz, Jadranka Kolarević smatra da, zbog godišnjih odmora, ne mogu biti odraz stvarnog povećanja cijena. HT, naime, ljeti uvijek bilježi pet posto manji profit. Zato Jadranka Kolarević zaključuje da će tek računi za rujan, na žalost, pokazati da je HT u prosjeku povećao cijene unutar Hrvatske 108 posto.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Otpremnine od 100.000 kuna do 100.000 maraka?</p>
<p>Umjesto propisanih 0,75 posto prosječne plaće tijekom tri mjeseca prije ponude, večernjakovcima je ponuđena otpremnina u visni 1,5 prosječne plaće za svaku godinu staža / Hoće li se prihvatiti ponude ili ne, nitko nije htio predviđati</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Više od 40 zaposlenih u Večernjem listu u četvrtak je dobilo ponude za sporazumni raskid ugovora o radu, na koje trebaju odgovoriti do 28. rujna, a očekuje se da će ih još toliko u petak odbiti ponudu, potvrdila je Vjesniku Jasmina Popović, predsjednica Sindikata novinara Večernjeg lista, te ujedno predsjednica Sindikata novinara Hrvatske. Popović je naglasila da je za radnike koji su primili tu ponudu za ponedjeljak organiziran sastanak s odvjetnicom Sindikata novinara Hrvatske na kojem će se ponude razmotriti, a tada će se znati i mogućnosti zaštite radnika koji ne prihvate ponudu. Uprava se o toj mogućnosti dosad nije izjašnjavala, čak ni na konferenciji za novinare u srijedu, na kojoj je najavljeno smanjenje broja zaposlenih.</p>
<p>Prema riječima novinara iz Večernjeg lista, Uprava je za sporazumni raskid ugovora o radu ponudila uvjete povoljnije od onih iz Zakona o radu. Umjesto propisanih 0,75 posto prosječne plaće tijekom tri mjeseca prije ponude, večernjakovcima je ponuđena otpremnina u visni 1,5 prosječne plaće za svaku godinu staža. Kako Vjesnik doznaje u Večernjem listu, iznosi otpremnina iz ponuda od četvrtka kreću se od 100.000 kuna do 100.000 njemačkih maraka, što ovisi o godinama staža.</p>
<p>Ponudu za sporazumni raskid ugovora o radu navodno su dobili urednik priloga Ekran i RTV Branko Vukšić, urednica kulture Anči Fabijanić, urednica gradske rubrike Zagreb Tamara Franjić, urednik priloga Auto-magazin Nenad Unukić, urednica priloga Obitelj i dom Biserka Lovrić, troje novinara iz rubrike vanjske politike, nekoliko novinara iz gradske rubrike Zagreb, urednik u inozemnom izdanju Tomislav Držić, a spominju se i imena urednika nekih pokrajinskih izdanja te nekoliko lektora. Ponude za sporazumni raskid ugovora o radu dobili su, navodno, i neki radnici u administraciji. </p>
<p>Burnih reakcija na te ponude nije bilo, doznaje Vjesnik među večernjakovcima, a o tome hoće li prihvatiti ponude ili ne, nitko nije htio predviđati.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Egzekutori su bili maskirani, a čuvar »ne zna« tko je odveo pritvorenike</p>
<p>BJELOVAR, 13. rujna</p>
<p> - Glavni svjedok Savo Kovač (54), jedini koji je preživio strijeljanje sedmorice ratnih zarobljenika i civila 1991. u šumi kod Bjelovara, svjedočio je u četvrtak uz prisutnost psihijatra.</p>
<p>Za taj ratni zločin osumnjičena su četvorica bivših policajaca Luka Markešić (45), bivši zamjenik načelnika PU bjelovarsko-bilogorske, i bivši pripadnici specijalne policije Zdenko Radić (40), Zoran Maras (34) i Ivan Orlović (42). </p>
<p> Iz neslužbenih izvora doznajemo da Kovač, čini se, ne može optužiti niti jednog osumnjičenika jer su osobe koje su pucale u njega i ostale ratne zarobljenike, odvedene iz pritvora, bile maskirane, a sve se događalo noću. On sam, kako saznajemo, nije poznavao osobe koje su ga odvele iz pritvora i predale maskiranim egzekutorima. </p>
<p> Svjedočenje je trajalo više od sata jer su Kovaču, uz tužitelja, brojna pitanja postavljali osumnjičenici i njihovi odvjetnici. Na sudskom je hodniku procurila vijest da niti Tihomir Wagner, svjedok koji je te noći bio čuvar u pritvoru, nije bio mnogo precizniji; tada su, kako je rekao, stalno dovodili i odvodili pritvorenike na saslušanja pa stoga on ni nije mogao zapamtiti tko je odveo tu sedmoricu. Sestra Save Kovača ispričala je novinarima da su nepoznati ljudi nazivali njezina brata i poručivali mu »neka si kupi lijes«. </p>
<p>Gordana Grubeša, Orlovićeva odvjetnica kazala je da ne vjeruje da će u petak biti završena istraga. Najavila je da će i tužitelj i obrana pozvati nove svjedoke.</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Gotovinini odvjetnici tužili Vladu </p>
<p>ZAGREB, 13. rujna Odvjetnički tim haaškog optuženika Ante Gotovine u četvrtak je zagrebačkom Županijskom sudu predao tužbu protiv hrvatske Vlade i njezina Ureda za suradnju s tim sudom. Odvjetnici su također Ustavnom sudu predali prijedlog za ocjenu ustavnosti članka 20. Ustavnog zakona o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom.</p>
<p> »Tužbu protiv hrvatske Vlade i Ureda za suradnju s Haaškim sudom podnijeli smo jer nam Vlada nije dostavila tražene dokumente koje je u slučaju generala Gotovine proslijedila Haaškom sudu. Time je prekršila hrvatski Ustav i saborsku Deklaraciju o suradnji s Haagom prema kojoj je obvezna 'dokumente istodobno dostaviti i tužiteljstvu i obrani'«, izjavio je Hini u ime odvjetničkog tima Luka Mišetić. Dodao je da su prijedlog za ocjenu ustavnosti članka 20. Ustavnog zakona o suradnji Hrvatske s Haškim sudom predali jer smatraju da se njime krši Ustav. Rekao je da podnošenjem ustavne tužbe ne žele onemogućiti suradnju Hrvatske s Haaškim sudom već upozoriti na neustavnost toga članka.</p>
<p> Marijan Pedišić, koji je također u Gotovininom odvjetničkom timu, objasnio je da od zagrebačkog Županijskog suda traže tzv. zaštitu od nezakonitih radnji. Odnosno, zahtijevaju da se odluka o nedostavljanju dokumenata proglasi nezakonitom te da se Vladi naredi da te dokumente dâ odvjetnicima na uvid.</p>
<p> Na Ustavnom sudu i zagrebačkom Županijskom sudu potvrdili su da su primili tužbu, odnosno zahtjev za ocjenom ustavnosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Antunović: Predškolska djeca najčešće su žrtve fizičkog zlostavljanja </p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - »U Hrvatskoj djeca žrtve seksualnog zlostavljanja imaju u prosjeku devet godina, a najčešće su žrtve fizičkog zlostavljanja djeca predškolske dobi«, upozorila je potpredsjednica Vlade Željka Antunović otvarajući u četvrtak okrugli stol o nasilju nad djecom u obitelji.</p>
<p> Na dvodnevnom skupu u organizaciji Vijeća hrvatske Vlade za djecu istaknuto je da se nasilje nad djecom može dogoditi u svakoj obitelji ili instituciji, a zlostavljanje djece postalo je ozbiljan društveni problem koji se često prešućuje.</p>
<p> Prema riječima Željke Antunović, zlostavljanje djece, uz nesaglediva tjelesna i psihička oštećenja, najčešći je oblik kršenja temeljnih dječjih prava. »Vlada najstrože osuđuje nasilje i čvrsto se opredijelila pomoći djeci žrtvama nasilja, poboljšati zakonodavnu regulaciju i kazniti počinitelje«, dodala je.</p>
<p> Od 1992. do 2000. godine osam puta je porastao broj otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela zlostavljanja i zapuštanja maloljetnika. Povećao se i broj djece korisnika usluga socijalne skrbi zbog zlostavljanja, rečeno je na okruglom stolu. </p>
<p> Dr. Adinda Dulčić, ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, naglasila je da se s nestrpljenjem očekuje zakon o pravobranitelju za djecu koji bi se trebao naći u saborskoj proceduri u listopadu.</p>
<p>Nasilje nad djecom rađa nasilje među djecom, upozorila je predsjednica Vijeća za djecu Marina Ajduković. Ona smatra da se struka treba zauzeti da se razvije senzibilitet za prepoznavanje djece koja trpe nasilje, pogotovo kod osoba koje često kontaktiraju s djecom.</p>
<p> Propise o pravima djece pišu odrasli, a djeca ponekad nisu ni uključena, kaže Gordana Pavleković, liječnica obiteljske medicine i profesorica u Školi narodnog zdravlja »Andrija Štampar« u Zagrebu. Dodala je da bi struka trebala voditi računa o tome da se razlikuju potrebe djece od pet, deset ili 14 godina. </p>
<p> Jasenka Pregrad, psihoterapeutkinja i školska psihologinja, ustvrdila je da dignitet profesija koje se bave djecom nikad nije bio na nižim granama, te da su mediji u ovom trenutku njihov neprijatelj.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Osniva se Vladin ured za borbu protiv droge</p>
<p>Ante Simonić (HSS) predložio je da na čelu ureda bude premijer Ivica Račan </p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - U krnjem sastavu, bez kvoruma potrebnog za donošenje bilo kakvog zaključka, Odbor za obitelj, mladež i šport u četvrtak je vrlo kratko raspravljao o Konačnom Vladinom prijedlogu zakona za suzbijanje zloporabe droga. Kako bi se problemu narkomanije dala prava težina, a borba protiv nje bila što efikasnija, zakonom se predviđa osnivanje Vladinog Ureda za suzbijanje zloporabe droga, u čijem bi povjerenstvu bili ministri, a ne pomoćnici ministara, kako se predlagalo u prvom čitanju. </p>
<p>HSS-ovac Ante Simonić predložio je da na čelu ureda bude premijer Ivica Račan, no koji će se ministri baviti ovim problemom i tko će im biti na čelu odlučit će Vlada.</p>
<p>Pomoćnik ministrice zdravstva dr. Ante Barbir naveo je kako se ove godine za financiranje Državnog zavoda za prevenciju bolesti ovisnosti te županijskih centara planira potrošiti deset milijuna kuna. </p>
<p>Bivši šef državnog povjerenstva za suzbijanje zloporabe droga dr. Slavko Sakoman upozorio je na novi rast broja ovisnika, kojih je 2000. godine registrirano 20 posto više, pa je u Hrvatskoj danas 15.000 pravih bolesnika, ovisnika o drogama. </p>
<p>M. Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Zatražena smjena Ante Čovića</p>
<p>Članovi Vijeća zatražili prekid sjednice, jer su točke o raspisivanju natječaja za imenovanje ravnatelja i glavnih urednika skinute s dnevnog reda / Novaković: Radi se o ismijavanju i omalovažavanju Vijeća / Bogišić: Inspiratori blokade rada Vijeća HRT-a moraju suočiti s javnošću / Obuljen: Ako ne slušamo neke ljude, ni nas neće biti / Galić: I simbolično sam gurnut u stranu / Čović: Dat ću ostavku kad za to bude ozbiljnijeg razloga</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Većina članova Vijeća HRT-a zatražila je u četvrtak prekid sjednice zbog nemogućnosti raspravljanja o načinu izbora i imenovanja glavnih urednika i ravnatelja HRT-a, dok su neki članovi zahtijevali i smjenu predsjednika Vijeća Ante Čovića.</p>
<p>Naime, Sabor još nije dao suglasnost na Statut HRT-a, bez kojega se ne može pokrenuti postupak izbora čelnih ljudi te medijske kuće. Čovićevu smjenu na burnoj je sjednici najprije zatražio Anđelko Novaković, obrazloživši to time da je Čović, navodno, nakon prošle sjednice članovima Vijeća podijelio kuvertirane odluke o načinu izbora glavnih urednika, ne uvaživši višesatnu raspravu koja je tome prethodila. Novaković je sve to nazvao »ismijavanjem i omalovažavanjem Vijeća«.</p>
<p>Čović je, prema mišljenju nekih članova Vijeća, trebao pričekatio saborsko očitovanje o Statutu, kojim se utvrđuju uvjeti izbora glavnih urednika i ravnatelja HRT-a. Sibila Petlevski je naglasila da Čović svojim ponašanjem pokazuje »neuvažavanje kompetentnosti sastava Vijeća, koje je sastavljeno od ljudi profesionalno vezanih uz medije«. Vlaho Bogišić je ustvrdio da se inspiratori blokade rada Vijeća HRT-a moraju suočiti s javnošću, dodavši da ne misli da predsjednik Vijeća blokira njegov rad. Bogišić je javno zapitao tko stoji iza ovakvog vođenja Vijeća te ustvrdio da se rad Vijeća zasniva na hipotezama.</p>
<p>U raspravu se uključio i šef pravne službe HRT-a Ante Obuljen, kazavši da se na njih pritišće, ali ne iz rukovodstva kuće. »Ako ne slušamo neke ljude, ni nas neće biti«, rekao je Obuljen. Mirko Galić, direktor HRT-a, izrazio je nezadovoljstvo time što su i on i njegovi pomoćnici isključeni iz rada Vijeća te ustvrdio da je »i simbolično gurnut u stranu« promjenom mjesta sjedenja na sjedicama u odnosu na prošli saziv Vijeća HRT-a.</p>
<p>Do Čovićeve smjene s dužnosti predsjednika Vijeća nije došlo, jer se takav prijedlog mora podnijeti u pisanom obliku. Čović je kazao da će »podnijeti ostavku kad za to bude ozbiljnijeg razloga od skidanja pojedinih točki s dnevnog reda«.</p>
<p>Vijeće u četvrtak nije, zbog prekida sjednice i povišenih tenzija, raspravaljalo o odobrenju programskog usmjerenja Hrvatske televizije za razdoblje od 1. listopada do kraja godine.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Šeks: »HDZ je konstruktivna oporba«</p>
<p>HDZ-ovi prijedlozi i ideje su u funkciji ostvarivanja temeljnih načela države socijalne pravde/ S dijelovima HSS-a i HSLS-a, HDZ je uspostavio izvrsnu suradnju/ Zalagat ću se da HDZ izađe na izbore samostalno, vjerujem da može dobiti 30 do 35 posto glasova; ne pristajem da se HDZ utopi u skupnom oporbenom bloku/ Ostale oporbene stranke, zajedno s HIP-om, mogle bi dobiti 12 posto glasova/ Linić ne samo da krivotvori prošlost HDZ-a, već je u svojoj politici pretežno motiviran osvetom i odmazdom/ Andrija Hebrang može se natjecati za bilo koje mjesto u stranci </p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - O zbivanjima na hrvatskoj političkoj sceni i u HDZ-u razgovarali smo s potpredsjednikom HDZ-a i predsjednikom Kluba zastupnika te stranke, Vladimirom Šeksom.</p>
<p>• Je li HDZ oporba ili destruktivna politička snaga, kao što se sve češće čuje iz vladajuće koalicije?</p>
<p>- U SDP-u ključnu ulogu imaju ljudi koji se nisu oslobodili dijela boljševičkog nasljeđa, što podrazumijeva i osporavanje opozicije. Ona je po tome poimanju neprijatelj, a u skladu s tim prikazuje se kao ideološki i državni neprijatelj, kao ugrožavatelj temeljnih nacionalnih vrijednosti, kao organizator aktivnosti usmjerenih na nasilno ugrožavanje ustavnog poretka i kao politički čimbenik koji postavlja klipove vladajućoj garnituri i onemogućava je da provede politiku »svijetle budućnosti«.</p>
<p>• Po čemu ste konstruktivna oporba?</p>
<p>- Naša se konstruktivnost očituje u tome što HDZ kritički pristupa dijelu i cjelini politike vladajuće koalicije, istodobno s podnošenjem prijedloga, ideja koje su u funkciji ostvarivanja temeljnih načela države socijalne pravde.</p>
<p>• Prijedlog o izglasavanja nepovjerenja Slavku Liniću baš i nije na tom tragu.</p>
<p>- Ako potpredsjednik Vlade izrekne lažnu tvrdnju da je HDZ kolektivni zločinac koji je Hrvatskoj nanio veće štete od velikosrpske agresije, ako cinično i s prijezirom poziva na nepoštivanje sudskih odluka, ako selektivno - po načelu političke podobnosti - progoni ljude zato što ne pokreću stečajeve a ne dira politički podobne, ako najavljuje konačni obračun s HDZ-om, onda je očito da je riječ o osobi koja ne samo da krivotvori prošlost HDZ-a, već je u svojoj politici pretežno motivirana osvetom i odmazdom prema HDZ-u kao dijelu političkog sustava i najvećoj oporbenoj stranci.</p>
<p>• Vi ste prema anketama najnepopularniji političar u Hrvatskoj. Čemu pripisujete taj svoj imidž?</p>
<p>- Mislim da su to iskonstruirane ankete. Kao jedan od simbola HDZ-ove politike, koji ustraje na vrijednostima HDZ-a u prošlosti i kao borac za HDZ-ov program u sadašnjosti, mnogima sam trn u oku.</p>
<p>• Kako komentirate sve češće najave da će se do sljedećih izbora formirati hrvatski blok?</p>
<p>- Borit ću se u stranci da HDZ samostalno izađe na izbore jer vjerujem u njegovu snagu i utjecaj među građanima. Predlažem da se ostale oporbene političke stranke, uključujući i HIP, koncentriraju kao združeni politički subjekt, s tim da se nakon parlamentarnih izbora, ovisno o izbornim rezultatima, cjelokupna oporba dogovori o participaciji u vlasti. Procjenjujem da bi HDZ mogao samostalno dobiti od 30 do 35 posto glasova.</p>
<p>• Nije li to preoptimistično?</p>
<p>- Nije, to pokazuju različita ispitivanja, a dodatno nam pomaže nesposobnost vlasti. Združene oporbene stranke mogle bi dobiti do 12 posto glasova, što bi zajedno osiguralo parlamentarnu većinu. </p>
<p>• Znači li da u budućim koalicijama ne računate na HSLS i HSS, kako ste to donedavno najavljivali?</p>
<p>- Osobno računam i na HSS i na HSLS jer je s dijelovima tih stranaka uspostavljena izvrsna suradnja. Izborna strategija ovisi o tome kakav će biti izborni zakon i zakon o izbornim jedinicama. Pretpostavljam da će se broj zastupnika u Saboru smanjiti za tridesetak, kako bi se marginalizirao parlament u korist izvršne vlasti. Ako u Hrvatskoj ostane sustav s više izbornih jedinica, tada bi u svakoj od njih HDZ trebao procjenjivati s kojim oporbenim strankama ili možda s HSLS-om ili HSS-om može tvoriti dobitnu izbornu kombinaciju. Protiv sam blokovske podjele hrvatskog političkog prostora jer ona vodi dubokoj političkoj podjeli hrvatskog naroda.</p>
<p>• Ali ona egzistira.</p>
<p>- Da ali ne bi se smjelo produbljivati je. Suglasan sam s idejom da različiti modaliteti političke suradnje svih oporbenih stranaka u Hrvatskoj, uključujući i dijelove HSLS-a i HSS-a, tvore jednu opozicijsku političku frontu prema strankama vladajuće koalicije, ali ne takvu koja bi Hrvatsku podijelila na dva nepomirljiva politička tabora. Ne pristajem da se HDZ utopi u skupnom oporbenom bloku i izgubi identitet i prepoznatljivost. </p>
<p>• Ne slažete se, znači, s Ivićem Pašalićem s tim u vezi. </p>
<p>- Ne slažem se da se HDZ kao središnja narodna stranka mehanički utopi u različiti spektar svih oporbenih stranaka, a priori isključujući u cjelini HSLS i HSS kao političke partnere. </p>
<p>• Tko je trenutačno jači u HDZ-u, Sanader ili Pašalić? </p>
<p>- Mislim da se u javnosti sustavno plasira lažna slika prema kojoj u HDZ-u postoje dvije politike, jedna koju bi personificirao predsjednik stranke, a drugu Ivić Pašalić. Tu sliku u hrvatski politički život sustavno plasiraju i neprekidno potenciraju oni koji ne žele dobro HDZ-u. </p>
<p>• Tko su ti?</p>
<p>-Vrlo je različit spektar političkih oponenata ili političkih neprijatelja HDZ-a. </p>
<p>• Nema imena?</p>
<p>- Nema.</p>
<p>• Andrija Hebrang neće se pridružiti stranci HIP, odlučio je ostati u HDZ-u. Hoće li biti samo običan član ili ćete ga možda bolje iskoristiti?</p>
<p>- Iduće godine u proljeće bit će u HDZ-u unutarstranački izbori za sva tijela stranke i za sve dužnosti. Hebrang ima šansu testirati svoju želju i spremnost za rad u stranci na bilo kojoj dužnosti. Osobno bih želio da se uključi u te izbore.</p>
<p>SDP ne želi prijevremene izbore </p>
<p>• Hoće li biti prijevremenih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj?</p>
<p>- Mislim da će teško doći do prijevremenih izbora jer će se tome opirati SDP, zajedno sa svojim najvjernijim saveznikom, vrhom HSS-a. SDP se neće odlučiti na provjeru svojega rejtinga koji stalno pada i poduzet će sve što može da cijeli mandat odradi do kraja.</p>
<p>Između Mesića i HDZ-a nema nikakve veze </p>
<p> • Josip Manolić nedavno je izjavio da je zapravo Stipe Mesić nastavljač izvorne politike HDZ-a.</p>
<p>- Gospodin Manolić je već svašta izjavio, ali je zaboravio da je od razlaza HDZ-a s njim i s Mesićem prošlo gotovo sedam godina, pa se ne može utvrditi nikakva logična veza između predsjednika Mesića i HDZ-a.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vraća li se Budiša?</p>
<p>Sabor HSLS-a održat će se tek na proljeće, no Radošev odlazak u Split označava početak priprema za nj / Stranka je u teškom iskušenju ne samo zbog karijerističkih ambicija utjecajnih pojedinaca nego i zbog ideološkog sukoba koji se zaoštrava, a u javnosti je površno prepoznat kao nepomirljivost »državotvoraca« i »europejaca«. Jednima je uporište u Dalmaciji, drugima u sjevernoj Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 13. rujna</p>
<p> - Opsežne pripreme za izborni Sabor HSLS-a, najviše programsko, statutarno i izborno tijelo stranke, praktički su počele nedjeljnim dolaskom Joze Radoša, v.d. predsjednika stranke, u splitski ogranak. Ono što će se zbivati u Splitu imat će izravne posljedice na proljetnu stranačku konvenciju, s obzirom na to da se radi o najjačem uporištu tzv. desne frakcije HSLS-a, ali i s obzirom na činjenicu da aktualni čelnik stranke ne uživa nepodijeljenu podršku splitskih članova. Iako će se Sabor stranke održati tek na proljeće sljedeće godine, jesen nije vrijeme koje bi bilo prerano za »pročešljavanje terena«. Naime, da bi se mogao organizirati tako važan politički skup, nužne su velike tehničke pripreme - organiziranje ogranaka i izbor delegata za Sabor.</p>
<p>Izbor delegata nije samo formalan posao. Ne treba zaboraviti da su Saboru HSLS-a, makar će biti redovan, prethodile izvanredne okolnosti koje su podijelile i čelništvo i članstvo stranke.</p>
<p>Zbog podijeljenosti ministara iz redova HSLS-a oko izručenja hrvatskih generala Haagu, stranci je prijetio raskol koji ona, vjerojatno, ne bi preživjela. Da bi to izbjegao, predsjednik stranke Dražen Budiša podnio je neopozivu ostavku. Javni su sukobi prestali, strasti su se stišale, ali ispod površine i dalje ključa.</p>
<p>Na javnoj razini, stječe se dojam da se u stranci ništa ne događa. Dražen Budiša uporno šuti; izjave ne želi dati ni Joško Kontić koji je, u znak solidarnosti s Budišom, podnio ostavku na potpredsjedničko mjesto u stranci; Radoš daje izjave, ali oprezne; Goran Granić, koji u stranci nema nikakve funkcije, još nije opovrgnuo ljetošnju izjavu da se više neće baviti politikom, nakon što, na ovaj ili onaj način, prestane njegov mandat u Vladi. Sastanci stranačkih tijela rijetki su, a i kad se održe, nemoguće je postići jedinstven stav - svatko glasuje po svojoj savjesti - i u stranci, i u parlamentu i u Vladi. </p>
<p>No, samo se prividno u stranci ništa ne zbiva. Liberali, koji su uložili deset godina u stvaranje i jačanje stranke, neće dopustiti da se ona uništi zbog, kako kažu, nekoliko fotelja koje bi neki političari najradije odnijeli doma. Stranka je u teškom iskušenju ne samo zbog karijerističkih ambicija utjecajnih pojedinaca u njoj, nego i zbog neospornog ideološkog sukoba koji se zaoštrava, a u javnosti je površno prepoznat kao nepomirljivost između »državotvoraca« i »europejaca«. Jednima je uporište u Dalmaciji, drugima u sjevernoj Hrvatskoj.</p>
<p>Naravno da će se dvije neformalne frakcije konačno sukobiti na predstojećem izbornom Saboru stranke, i zato nije svejedno kako će na terenu teći pripreme za izbor delegata. Svaki glas može biti presudan s obzirom na to da će, realno je pretpostaviti, svaka frakcija istaknuti svoga kandidata. Da bi Sabor radio pravovaljano, mora biti nazočno više od polovice članova, a odluke se donose natpolovičnom većinom glasova nazočnih. Sabor može praktički sve: mijenjati Temeljna načela, program i statut stranke, usvojiti temeljnu rezoluciju kojom se utvrđuje politika HSLS-a u idućem mandatnom razdoblju, on bira i stranačke funkcionare - od predsjednika i potpredsjednika do članova Velikog vijeća.</p>
<p>Predsjednik postaje kandidat koji dobije natpolovičnu većinu u prvom krugu izbora. Ako nijedan od više predloženih kandidata ne dobije potrebnu većinu u prvom krugu, provodi se drugi krug, u koji ulaze dva kandidata koja su u prvom krugu dobila najviše glasova. U slučaju da se ne izabere predsjednik, predsjednik radnog predsjedništva Sabora HSLS-a mora u roku od sedam dana sazvati sjednicu Velikog vijeća na kojoj se bira v.d. predsjednika. U roku od šest mjeseci mora se sazvati novi izborni Sabor.</p>
<p>Dugo se u javnosti spekulira da će se za predsjedničko mjesto natjecati Jozo Radoš i Đurđa Adlešić. Sasvim je sigurno, kažu neki utjecajni liberali iz Dalmacije, da će jug istaknuti svog kandidata. Ne otkrivaju ime. Joško Kontić? Ivica Škarić? Ili netko treći? Svaki od mogućih kandidata mogao bi proći - ali pod jednim uvjetom: da ga, formalno ili neformalno, podrži Budiša. Ali, teško je vjerovati da će Budiša to i učiniti. Da nije bilo »haaškog slučaja«, možda bi se Budiša i založio za Radoša ili Đurđu Adlešić. Međutim, u presudnom trenutku i u pitanju od nacionalnog značenja, njegovi najbliži suradnici nisu mu dali bespogovornu podršku. Odnosi su tada zahladnjeli.</p>
<p>U sjeni Dražena Budiše izrasli su mnogi dobri političari, ali još ni jedan pravi vođa. Ako je tome tako za očekivati je da će u slučaju neriješenog rezultata dvojice kandidata, iskočiti treći - Dražen Budiša. On će vjerojatno u posljednji trenutak, ocjenjujući razvoj situacije, odlučiti hoće li se kandidirati. Neke analize pokazuju da ga još podržava 16 od ukupno 21 županijske organizacije. Najveće protivnike ima u koprivničkoj i virovitičko-podravskoj županiji, koje vode saborski zastupnici Godek i Brož. Dvije slavonske također mu nisu previše sklone, ali one bi odlučile u skladu s razvojem događaja.</p>
<p>Pitanje je hoće li Budiša naći snage i može li dati stranci novi zalet. Neosporno je da će izbor predsjednika HSLS-a presudno utjecati na unutarstranačke odnose, ali jednako tako i na buduću ulogu HSLS-a na hrvatskoj političkoj sceni.</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>U 227 šumskih požara šteta veća od 412 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 12. rujna</p>
<p> - U 227 šumskih požara ove godine opožareno je 15.000 hektara. Ukupna šteta, ponajprije u pogledu općekorisnih funkcija šuma, iznosi više od 412 milijuna kuna, navodi direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski. </p>
<p>Ove je godine bilo šest puta manje šumskih požara nego lani, kad ih je u prvih devet mjeseci bilo 690. Ukupna šteta iznosila je više od 2,6 milijardi kuna.</p>
<p>U Hrvatskim šumama drže da je ovogodišnja sezona požara prošla. Kolovoz je mjesec s najvećim brojem požara (155). Prema podacima, požari najčešće izbijaju u dane vikenda i ponedjeljkom i to između 11 i 17 sati. U tom vremenu je planulo 64 posto požara. </p>
<p>Hrvatske šume su ove godine u mjere zaštite od požara utrošile više od 100 milijuna kuna. No iz državnog proračuna za protupožarnu preventivu izdvojeno je tek 14 milijuna kuna, dok su županije, općine i gradovi izdvojili 100 milijuna kuna.</p>
<p>U Šumama napominju da najveći broj šumskih požara izbija na neobrađenom poljoprivrednom zemljištu. Za ovogodišnje velike požare oko Knina i Splita drže da su namjerno izazvani. </p>
<p>Hrvatske će šume od 18. do 21. rujna u Drveniku biti domaćini 5. konferencije direktora državnih šuma sedam srednjoeuropskih zemalja. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010914].
|
