NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010313].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 232095 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bicikl koji mogu voziti i invalidi pobudio svjetsku pozornost</p>
<p>Hrvatski mali obrtnici, poduzetnici i inovatori predstavili su se na münchenskom sajmu obrtništva mnogo bolje nego što bi se to moglo zaključiti po veličini izložbenog prostora / Velike zapadne tvrtke sve više upošljavaju male, a u potrazi za poslovnim partnerima sve se više okreću Srednjoj i Istočnoj Europi / Münchenska iskustva pokazuju da Hrvatska ima izgleda da znatan dio budućega gospodarskog razvoja utemelji na obrtništvu i sitnom poduzetništvu </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Dosad najjači nastup hrvatskih obrtnika na najvećem svjetskom sajmu obrtništva što se ovih dana održava u Münchenu još je jednom potvrdio da je upravo na tom području najlakše razbiti uobičajenu podjelu na razvijene i nerazvijene zemlje. Jer, uspoređujući ponudu 80 hrvatskih obrtnika na samo 270 četvornih metara izložbenog prostora i ponudu na sličnim, ali puno prostranijim štandovima, mogli smo utvrditi da nam nedostaje jedino »glamur« i ponešto poslovnog duha, a da uistinu imamo ideja, znanja i marljivosti. </p>
<p>Najbolje to pokazuju neki ovogodišnji hrvatski izlošci - primjerice bicikl koji omogućuje da se istu dionicu puta prijeđe s upola manje energije nego s klasičnim biciklom ili (zbog manjka novca, zasad samo u nacrtu) pomodni romobil koji se pokreće bez uobičajenog guranja. U svijetu je, naime, patentirano dvadesetak inovacija na »temu bicikl«, ali nitko osim inovatora Mirka Puntijara nije se dosjetio bitno drukčijoj primjeni prastarih postulata obične hidraulike. Rezultat je prototip bicikla koji trenutno djeluje pomalo rustikalno i dizajnerski očito nedorađeno. Ali, kako nam je naglasio autor, u funkcionalnom smislu pruža sve što se obećava u škrtom prospektu! Ako se nađe proizvođač, estetska obrada tog proizvoda bit će najmanji problem, a njegovi korisnici širom svijeta mogli bi biti ne samo puki rekreativci nego i osobe s tjelesnim oštećenjima. </p>
<p> Zato, bez obzira hoće li i ta inovacija, poput poznatog hrvatskog univerzalnog škripca (rad Rudolfa Jurkovića), dobiti Bavarsku državnu nagradu za koju se natječe, ili će dobiti samo pohvalu, pravo je pitanje kakva je komercijalna budućnost toga ( i sličnih) hrvatskih proizvoda.</p>
<p>A to je i ključno pitanje koje prati sve hrvatske gospodarske istupe u svijetu, bez obzira je li riječ o velikim tvrtkama ili malim obrtnicima, poduzetnicima ili inovatorima. Sajamski nastup samo je dio neprekidne komercijalne promocije proizvoda koja se nastavlja nakon sajmovanja. Međutim, upravo u trajnoj, sustavnoj ponudi naših proizvoda, kako priznaje i Stjepan Šafran, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, dosad smo zaostajali. Zato je i spomenuti škripac proizveden u relativno malo primjeraka. A mogao je svjetski proslaviti i - zašto ne - obogatiti svojeg izumitelja.</p>
<p>Univerzalna freza i brusilica, izložena na hrvatskom štandu, proizvod je tvrtke Dubravčić ( registrirane u Njemačkoj), vrijedan 40.000 njemačkih maraka. Pokazuje da se može bolje i profitabilnije. Kako nam je rekao Dubravko Dubravčić, dosad je prodao značajan broj primjeraka svojega stroja i posao mu se višestruko isplatio. Ali samo zato što je sajam shvatio kao početak, a ne i kraj predstavljanja svoje tvrtke i konkretnih proizvoda. Kako se posao razvio, a može ga se, uz njegovanje poslovnih kontakata, nastaviti u Hrvatskoj, već ove jeseni vjerojatno će preseliti u Podsused. </p>
<p>Mogli bismo navesti i druge primjere kod kojih nije riječ o nekim posebnim inovacijama već samo o smislu za lijepo i praktično, te o velikom trudu i zanatskoj umješnosti. To pokazuju izlošci bračkih klesara, unikatni primjerci umjetničke bravarije i stolarije te samo stručnom oku zanimljivi proizvodi u metalu, drvu ili plastici.</p>
<p> Kako smo saznali, sav taj trud neće biti za jednokratno izlaganje. Novost je, ako se ostvari ono što je dogovoreno u načelu, da će znatan dio hrvatske izložbe, poslije ovotjednog zatvaranja münchenskog sajma, nastaviti svoj »život« na Internetu! Napokon se, naime, netko dosjetio da se u Njemačkoj obrtnicima pruža mogućnost besplatnog »virtualnog izlaganja« u trajanju od šest mjeseci. Poslije toga, ako obrtnik ocijeni da mu se to isplati, uz posebno plaćanje njegova stranica ostaje trajno na webu. </p>
<p>Pa ipak, hrvatske obrtnike ne treba previše koriti što već nisu iskoristili ovu mogućnost. Internet zapravo tek prodire u obrtničku i sitnopoduzetničku branšu u svijetu. Zato je (uz probleme rada na crno i položaja inovatora) Internet i bio jedna od središnjih tema münchenskih popratnih stručnih manifestacija. Treba zabilježiti i to, da je hrvatsku izložbu posjetilo znatno više poslovnih ljudi i novinara nego prijašnjih godina, a posebno spominjemo i da je posjetioce dočekao reprezentativan i tematski dobro pogođen katalog izlagača i njihove šire ponude.</p>
<p>Ukratko, kad bi se mjerilo samo kataloškom ponudom, Hrvatska nipošto nije ostavila dojam male ili slabo razvijene zemlje. A ako sajamska obrtnička upoznavanja ispadnu povodom za konkretne poslovne ugovore (takvih je najava više nego ikad), Komora i nadležno ministarstvo lako će opravdati svaku kunu uloženu u sufinanciranje hrvatskog nastupa i Münchenu. </p>
<p> Jer, pokazalo se da europsko i svjetsko obrtništvo, doduše, već izrađuje i kompjutorizirane, robotske ruke, ali ni dalje ne može bez tisuća relativno jednostavnih proizvoda iz obrtničkih radionica. Pokazalo se također da velike zapadne tvrtke sve više upošljavaju male, kao i da se u potragu za poslovnim partnerima sve više okreću Srednjoj i Istočnoj Europi. Tim putem sada kreću čak i zapadnoeuropske obrtničke tvrtke! Ukratko, münchenska iskustva pokazuju da Hrvatska ima izgleda da znatan dio budućeg gospodarskog razvoja temelji na obrtništvu i sitnom poduzetništvu.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Hrvatska ide poljskim putem prema EU</p>
<p>VARŠAVA, 12. ožujka</p>
<p> - Gotovo tri godine nakon službenog otvaranja pregovora o ulasku u EU, Poljska je danas negdje na pola puta. Uzme li se u obzir vrijeme od početka razgovora o pridruživanju, proces integracije u EU traje već više od 10 godina. Za ulazak u EU izjašnjava se nešto više od 50 posto Poljaka, no euroentuzijazam je manji, nego prije samo koju godinu. Za razgovor smo zamolili dr. Jaceka Saryusza-Wolskog, šefa Ureda za europsku integraciju pri poljskoj vladi, koji je za nedavna posjeta premijera Ivice Račana Poljskoj prenio svoja iskustva delegaciji hrvatske Vlade.</p>
<p>• Zadnjih su tjedana iz Švedske, koja trenutačno predsjeda Europskoj uniji, stizali signali da na skupu u Göteborgu, koji će se održati u lipnju, petnaestorica ne kane objaviti datum prvog kruga proširenja EU-a. Je li to još jedan razočaravajući potez Unije?</p>
<p>- Mi očekujemo od Švedske da ubrza pregovarački proces, i to u skladu s tzv. helsinškim kalendarom, potvrđenim u Nici, koji spominje 2003. godinu kao mogući datum proširenja. Da bi taj rok bio realan, krajnje je vrijeme da Unija preciznije odredi datum primanja prvih članova. Ne krijem da nas zabrinjavaju zadnje poruke što dolaze iz Stockholma i znače otklon od prvotne intencije švedske diplomacije.</p>
<p>• Mađarski premijer Viktor Orban svojedobno se ironično požalio da je udaljenost kandidata od EU-a uvijek ista i iznosi pet godina. Kohl i Chirac najprije su pričali o 2000. godini, još nedavno govorilo se o 2003. a danas se sve češće spominje 2006.</p>
<p>- Da, neki drže da je ulazak u EU poput horizonta koji se neprekidno udaljava: što se duže ide prema njemu, tim se daljim čini. No, u stvarnosti nije tako. A da ne bi bilo tako, potrebno je, među ostalim, usidriti taj proces u vremenu, tj. stvoriti kalendar i odrediti datum proširenja. Poljska je s pripremama otišla već daleko, a financijska sredstva što se ulažu u prilagođivanje Uniji tako su velika i istodobno precizno vremenski određena da nam je takav datum potreban. Želimo biti na vrijeme pripremljeni, no ne želimo prerano i nepotrebno snositi dodatne troškove.</p>
<p>• Danas se u EU žuri znatno manje Poljaka, nego prije pet godina. Nije li riječ o stanovitom razočaranju?</p>
<p>- Da, primjećuje se nešto što ja nazivam sindromom premorenosti od dugoga čekanja. Početkom devedesetih poljsko društvo očekivalo je da se taj proces zatvori unutar jednog desetljeća, odatle i 2000. godina, koja se na žalost nije ostvarila. Zato ne bismo htjeli da sada aktualni datum, 2003., ponovno prođe bez prijema. U ovom trenutku mi smo na putu u EU već 10 ili 11 godina.</p>
<p>• Ulazak bivših komunističkih zemalja u EU trebao je ujedno biti ispravljanje povijesnih nepravdi nakon Jalte. Svojedobno ste izjavili da, kao žrtve Jalte, nećete raspravljati o standardizaciji olovaka.</p>
<p>- Ne želim podcjenjivati pravne ili tehničke aspekte članstva, i to ne zato što to EU očekuje, već zato što Poljska želi biti punopravni član koji u vlastitom interesu maksimalno primjenjuje europska rješenja i standarde. Smatramo, međutim - i to Uniji stalno govorimo - da u procesu širenja ne može na zemlje Srednje i Istočne Europe gledati samo s pravno-ekonomsko-tehničog aspekta, jer riječ je o povijesnom procesu. Ako je danas udaljenost, koja dijeli Poljsku od zemalja poput Španjolske, takva kakva je, treba se prisjetiti da je 1938. godine bruto domaći proizvod po stanovniku u Poljskoj i Španjolskoj bio isti. Naše zaostajanje rezultat je zadnjih 5o godina. Ne može se primjenjivati nepovijesno mišljenje.</p>
<p>• Od vremena do vremena spominje se, napose u zapadnom tisku, mogućnost tzv. mini-proširenja. Po onima koji se zalažu za takvo rješenje, u prvom krugu širenja trebalo bi u Uniju primiti nekoliko manjih i najbolje pripremljenih zemalja, a Poljsku, kao najvećeg i najproblematičnijeg kandidata, ostaviti za poslije.</p>
<p>- Doista, u EU postoje takve spekulacije, prema kojima bi u okvirima tog miniproširenja prve ušle Estonija, Mađarska i Slovenija. Želio bih još reći da sam nedavno bio nazočan kad je hrvatski ministar vanjskih poslova nastupio u Bruxellesu. Čuli smo kakve su ambicije Hrvatske i da Hrvatska smjera istim putem kojim ide Poljska. Nadam se da ćemo se jednog dana zajedno naći u Uniji, i to od srca Hrvatskoj želim.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Iseljenicima treba dopustiti glasovanje samo za predsjednika Hrvatske</p>
<p>Najveća je pogreška učinjena političkom doktrinacijom iseljeništva, jer se od početka svim silama forsiralo osnivanje HDZ-a, i to sada dovodi do podjele / Ne tražimo da iseljenici podupiru Račana ili Mesića niti to oni od nas traže, ali HNI neće a priori biti ni protiv njih / Priče o propalom novcu nekih povratnika i o propalim bankama proširile su se iseljeništvom kao oluja</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Pjesnik, esejist, prozaik, prevoditelj sa španjolskog i engleskog, Boris Maruna, današnji je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika (HMI). Rođen je u Jasenicama ispod južnog Velebita, a 1960. pobjegao je iz Zagreba u svijet i kao politički emigrant ima staž od 30 godina. Magistrirao je englesku književnost u SAD-u i hispanske studije u Španjolskoj. U Hrvatsku se, na poziv predsjednika Tuđmana, vratio 1990., gdje je postao ravnatelj HMI-ja da bi nakon 1995. postao ravnatelj Vijenca Matice hrvatske, a poslije i urednik Hrvatske revije, koju je uređivao sve do ove godine. Maruna je prvi puta iznenadio svoje štovatelje kad je na prošlim izborima, kao politički emigrant, upisao svoje ime na oporbenu listu (SDP i HSLS) u izbornoj jedinici za dijasporu, a drugi put kad je lani u srpnju prihvatio ponudu da ponovo preuzme HMI.</p>
<p>• U stalnom ste kontaktu s iseljeništvom. Kako ocjenjujete političko stanje u tom dijelu hrvatskog korpusa?</p>
<p>- Najkraće rečeno: vlada jedna vrsta zbunjenosti. Komunistička partija, odnosno Savez komunista nisu tamo ostavili najbolji trag, što je pomoglo HDZ-u da među iseljenicima lakše kapitalizira svoj politički i ekonomski utjecaj, posebice u tijeku rata. Sada kad je došlo do promjene režima, do katarze, događa se da dio iseljeništva misli da se vraćaju komunisti. To je glupost, jer SDP nije komunistička partija. Socijaldemokrati su jaki u nizu europskih i izvaneuropskih zemalja. Račanu, Tomcu, Arloviću i ostalima, a to znači i brojnim HDZ-ovcima koji su bili u članstvu SK, savršeno je jasno da je komunizam propao. A zbiljski je počeo umirati još 1985.</p>
<p>• Držite li da su u iseljeništvu pozicije HDZ-a i dalje čvrste?</p>
<p>- Ne, upravo suprotno. Najbolje se to vidi po sudjelovanju iseljenika na prošlim izborima. Recimo, u cijeloj Australiji u kojoj, računa se, živi 250.000 Hrvata, glasovalo je samo 2.100 osoba. Slično je i u Amerikama, i drugdje. Ima ih koji glasnije viču, a radi se ukupno o nekoliko tisuća tih vikača, pa promatrači sa strane, koji nedovoljno poznaju tu političku scenu, stvaraju pogrešnu sliku o snazi nekih pokreta. Nesporno je da je ogromna većina iseljenika prožeta domoljubljem, iako često na površini plivaju oportunisti, posebice oni iz bivših jugoklubova, kojima se hrvatska država tek dogodila, jer je nikada nisu ni željeli.</p>
<p>• U čemu se sadašnja politika HMI-ja razlikuje od one pod bivšim vodstvom?</p>
<p>- Sada smo uvidjeli da je najveća pogreška učinjena političkom doktrinacijom iseljeništva, jer je od početka svim silama forsirano osnivanje HDZ-a, i to sada dovodi do podjele. HMI smatra da je nužna depolitizacija iseljeništva, da HMI treba objektivno govoriti o stanju u zemlji i da izvan Hrvatske, umjesto okupljanja po političkim strankama, trebaju postojati razna kulturna društva i slične institucije, koje će na širokom planu kulture i obrazovanja njegovati ljubav prema domovini, osobito među mladima. Ne tražimo da iseljenici podupiru Račana ili Mesića niti to oni od nas traže, ali HNI neće a priori biti ni protiv njih. U pitanju je Hrvatska, a ne njezina vlada ili predsjednik.</p>
<p>• Kakav je vaš stav prema glasovanju iseljeništva za institucije zakonitosti i vlasti u Hrvatskoj?</p>
<p>- Osobno držim da ljudi s hrvatskim državljanstvom trebaju imati pravo glasovanja za predsjednika države, ali samo za predsjednika, jer on, a ne Vlada ili Sabor, predstavlja zemlju.</p>
<p>• Vi ste dobro poznavali pokojnog predsjednika Tuđmana.</p>
<p>- Poznavao sam ga dosta dobro, jer smo se upoznali u San Pedru,1989. Cijenim ulogu toga čovjeka u stvaranju države, iako mi se po glavi i danas, kao i nekada, vrzmaju neke nejasnoće. Kako je to Tuđman dobio putovnicu od komunističkih vlasti, koje su ga dobro poznavale, a koje su mu tako u omogućile da po svijetu obilazi naše ljude? Tuđmanu svaka čast, jer se kao Zagorac uspio dokazati i među iseljeništvom, iako sam uvjeren da bi uspjeh bio temeljitiji da je umjesto Zagorca došao neki Dinarac (Gotovac, Veselica ili drugi), jer je iseljeništvo pretežno iz dinarskog i susjednog kamenjara, uključujući obalu i otoke. Naši ljudi vani zdušno su moralno i materijalno podupirali osnivanje države o kojoj su desetljećima sanjali. Mnogi, pa i oni politički neangažirani, dali su nam i dosta novca za oružje i vojnu opremu, a pomagali su nas i na druge načine. Jedne godine bio sam u Frankfurtu na sastanku, kada je pokojni Šušak nosio za Hrvatsku tri velike sportske torbe pune dolara u krupnim novčanicama. S njim je bio i jedan čovjek, koji je sada u Haagu.</p>
<p> • Imate li predodžbu koliko je novca stiglo na taj način u Hrvatsku?</p>
<p>- Pouzdano tvrdim da to nitko u Hrvatskoj ne zna, jer se oružje i drugo kupovalo uglavnom ilegalno, a na pravo računovodstvo o svim prihodima i rashodima nije se tada imalo vremena misliti. Čujem u razgovorima da je bilo i zloporaba, a upućeniji tvrde kako i danas ima toga novca pod šiframa, u novčarskim institucijama u Austriji, osobito u Klagenfurtu, te u nekim bankama u Švicarskoj i drugdje.</p>
<p>• Kad ste se u domovini prvi put susreli s predsjednikom Tuđmanom?</p>
<p>- Prvi balvani bili su u Hrvatskoj 17. kolovoza 1990., a ja sam, na poziv predsjednika Tuđmana, došao u domovinu tri dana kasnije. Već 26. kolovoza razgovarao sam prvi put s njim. Sve je to, pretpostavljam, snimano, i nadam se da će i to jednom stići do javnosti. Ostao mi je u sjećanju važan dio tog razgovora, kada sam mu rekao: »Gospodine predsjedniče, s obzirom na sve okolnosti, nadam se da idemo na stvaranje hrvatske države!« On je stekliški hitro odgovorio: »Da, idemo!« U kontekstu razgovora kasnije sam napomenuo: »Srbi će nas napasti, moramo na to računati«. Pogledao me je i, na moje iznenađenje, rekao: »Neće!«. Treći put sam se vratio na to i rekao: da sam na mjestu Srba ja bih napao, iako nisam nikakav vojnik, ali tada je Tuđman, pomalo ljutito, rekao »ne«, i promijenio temu. Bilo je i nekih mojih pogrešaka u pristupu HDZ-u i Tuđmanu.</p>
<p> • Jeste li član HDZ-a?</p>
<p>- Nisam, ali u Americi sam bio. Učinio sam prvu pogrešku 1989., kada sam ušao u HDZ, a ušao sam zato što mi se činilo da je to u tom trenutku bio pravi način da dođemo do slobodne Hrvatske.</p>
<p>• Zašto ste izašli iz HDZ-a?</p>
<p>- Prijelom u meni dogodio se kad je predsjednik Tuđman kupio sadašnju obiteljsku vilu za 213.000 maraka, iako je vrijedila mnogo više i kad je dva dana poslije Vlada zabranila prodaju takvih rezidencijalnih vila. Bio sam za to da Tuđmanu narod kupi i bolju vilu, zaslužio je po mnogo čemu, ali nisam u sebi našao opravdanje za takvu kupnju i način rješavanja imovinskih pitanja bivših vlasnika te vile.</p>
<p>• A što je s vašim kandidiranjen na listi SDP i HSLS na prošlim izborima u izbornoj jedinici hrvatskih državljana u inozemstvu?</p>
<p>- Time sam učinio jednu tehničku uslugu SDP-u i HSLS-u. Bio sam protiv te kandidature, ali sam napokon pristao. Inače, nemam političkih ambicija.</p>
<p>• Vjerujete li, kao poznavatelj iseljeništva, u gospodarska ulaganja s te strane.</p>
<p>- Bit će toga, ali treba vremena. Financijsko povjerenje lako se gubi, a teško uspostavlja. Priče o propalom novcu nekih povratnika i o propalim bankama proširile su se iseljeništvom kao oluja. A dodamo li tome i birokraciju, koja još uvijek prati moguća ulaganja, prognoza trenutno nije najbolja.</p>
<p>Salih Zvizdić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Voda iz izvorišta Prud već u utorak popodne?</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Unatoč najavama državnih službi, može se očekivati da će u vodoopskrbni sustav neretvanskog kraja, uključujući i otoke Korčulu i Lastovo, voda s izvorišta Prud kod Metkovića ipak biti puštena u utorak, i to u poslijepodnevnim satima, saznali smo u ponedjeljak iz pouzdanog izvora. </p>
<p>Tvrdnja je zasnovana na računici prema kojoj je vrijeme potrebno za pročišćavanje jednako onomu koliko je trebalo da do kritičnog onečišćenja i dođe. Kako su od nezgode do prvih znakova onečišćenja prošla 72 sata, vjeruje s da je isto toliko vremena potrebno da bi se vodoopskrbni sustav mogao očekivati čistim. </p>
<p>Vjesnikov izvor rekao je kako takvu teoriju stručnjaci ne priznaju jer nije znanstveno dokazana, ali da je često koriste kako bi široj javnosti objasnili situaciju što je moguće jednostavnije. </p>
<p>Ta je informacija u suprotnosti sa službenim izvješćem koje je Državna uprava za vode odaslala u ponedjeljak u sve redakcije, a koje je potpisao ravnatelj inž. Zorislav Balić. U njemu se navodi kako zbog 33.000 litara bezolovnog benzina koji se prošli četvrtak izlio iz kamiona-cisterne u Ljubuškom (BiH) i onečistio vodotokove rijeke Neretve, i dalje vrijedi zabrana crpljenja vode. Ističe se da će tako ostati sve dok se u utorak oko 13 sati ne sastanu stručnjaci koji će donijeti odluku o daljnjem korištenju vode za javnu vodoopskrbu.</p>
<p>No naš sugovornik smatra da je riječ o opreznosti državnih institucija i da analize s terena pokazuju da se trend onečišćenja smanjuje, a samim time povećava i mogućnost za otvaranje vodocrpilišta.</p>
<p>S druge strane, jedini stručnjak, koji će u utorak, nakon sastanka s predstavnicima iz ministarstava i drugih institucija, donijeti konačnu odluku o tome hoće li crpilište biti pušteno u pogon ili ne, jest glavni državni vodopravni inspektor mr. Željko Makvić. On nije želio komentirati naše informacije. Prema njegovim riječima, dosad su u laboratorijima u Splitu i Zagrebu, kao i onom pokretnom, Državnog inspektorata, provedene 34 analize. Rezultati njih 14 nisu zadovoljavali kriterije prema kojima bi se neka voda mogla smatrati pitkom. Kako je objasnio inspektor Makvić, problem je u tome, što se ne može sa sigurnošću reći hoće li onečišćenje rasti (što je, priznaje, manje vjerojatno) ili opadati.</p>
<p> »Bili bismo jako zahvalni kada bi nam netko u svijetu mogao otkriti ključ prema kojemu se voda širi kroz krš i kamenjar. U praksi se može dogoditi da samo jedan iznenadni pljusak olakša ili pogorša stvari«, objasnio je mr. Makvić.</p>
<p>Na naš upit kolika je posljednja izmjerena vrijednost onečišćenja vode, on je odgovorio da je ona samo nešto viša od zakonom dopuštene. Kada smo ga upitali znači li to da će voda iz crpilišta Prud do utorka biti pročišćena, odgovorio nam je da je ipak bolje pričekati utorak i kraj sastanka koji počinje u 13 sati.</p>
<p>Koliko će trajati sastanak i što će stručnjaci odlučiti teško je reći, no ako se u obzir uzme činjenica da ispitivanja (koja se provode iz sata u sat) pokazuju smanjenje razine onečišćenja, te da je utorak šesti dan od početka ekološke nezgode, čini se da će tada vode, za stanovnike koji je sada nemaju, ipak biti.</p>
<p> U međuvremenu, Ina je demantirala neke glasine kako je bezolovni benzin iscurio iz njezina vozila. Za Pelješac i Korčulu najavljuje se opskrba vodonoscima, dok neka manja sela oko Opuzena još mogu koristiti vodu što je ostala u cijevima. (C. Kramarić, P. Jakić.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Neboder vrijedan 19,5 milijuna maraka još uvijek čeka novog vlasnika</p>
<p>U ponedjeljak objavljen treći natječaj za kupnju nebodera na Trgu bana Jelačića / Ako se ne pojavi kupac, o sudbini nebodera odlučit će Vijeće vjerovnika / Zašto se na natječaj nije javio niti jedan kupac? / Dobar prostor za gradsku upravu </p>
<p>Ni nakon zaključenja drugog natječaja za kupnju Ferimportova nebodera na Trgu bana Josipa Jeličića nije pristigla ni jedna ponuda. Prema riječima stečajnog upravitelja Ferimporta Ilije Palčića, u ponedjeljak je, treći put, oglašena prodaja zgrade i ako se ni sada ne pojavi kupac, o daljnjoj sudbini nebodera odlučit će Vijeće vjerovnika.</p>
<p>Podsjetimo, Ferimport je dio Gucićeve grupe, nad kojom je pokrenut stečajni postupak, u sklopu kojega se i prodaje nekretnina radi namirenja potraživanja vjerovnika. Neboder na Trgu, ukupne površine 5.783 četvorna metra, odnosno 4.600 neto površine, prodaje se po načelima ovršnog postupka, po cijeni 19,5 milijuna njemačkih maraka. Jednostavnom računicom dolazi se do cijene 4.240 maraka za četvorni metar poslovnog prostora u samome središtu Zagreba! </p>
<p>Zašto se na natječaj nije javio ni jedan jedini mogući kupac? Palčić drži kako je posrijedi kalkulacija onih koji bi željeli kupiti neboder. Naime, ako se ni nakon trećeg oglašavanja prodaje ne javi kupac, moguće je daljnje snižavanje cijene, iako je i ova cijena tek gotovo polovica procijenjene vrijednosti spomenutog objekta.</p>
<p>- Uvjeren sam kako ćemo ovaj put naći kupca. Iako sam imao nekoliko neformalnih ponuda, nitko se nije javio na objavljene natječaje, pa pretpostavljam da potencijalni kupci očekuju sniženje cijene. No, toga ne mora nužno i biti, rekao je Palčić. </p>
<p>Budući da nam je stečajni upravitelj rekao kako četvrtog natječaja pod istim uvjetima zasigurno neće biti, ostalo je nejasno koji je to treći način prodaje. Doduše, zgrada bi se mogla prodavati i kat po kat za istu cijenu četvornog metra, ali to je kompliciranije i dugotrajnije rješenje.</p>
<p>Najboljim, pak, rješenjem Palčić smatra kupnju zgrade od Gradskog poglavarstva koje bi, kako kaže, u nju moglo smjestiti mnogo svojih službi. Za što bi se prenamijenila zgrada u kojoj je Poglavarstvo sada smješteno, Palčić nije rekao. (Milan Koštro)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>U zagrebačkom Zoo-u uginulo sedam dana staro mladunče dvogrbe deve</p>
<p>Mala deva bila je veoma slaba jer ju je majka odbacila / Timaritelji uspjeli privoliti ženku da prihvati mladunče, no nesretnim slučajem ono je ipak uginulo / Unatoč tužnoj vijesti, atmosfera u Zoo-u je radna / Preuređenje Dječjeg Zoo-a: Klinci uskoro u društvu kunića, zamoraca i patuljastih kokica / Noćni paviljon u lipnju</p>
<p>Dvogrba deva, koja se proteklog tjedna izlegla u zagrebačkom Zoološkom vrtu, uginula je. Bila je to prva prinova dvogrbe deve u ZOO-u. Naime, mala je deva bila veoma slaba jer ju je majka odbacila. Timaritelji su je pokušavali othraniti na bočicu i istovremeno privoljeti majku da je prihvati, no nesretnim slučajem, majka deva nogom je udarila svoje mladunče i ono je uginulo. </p>
<p> Pozitivno u svemu, rekli su nam u Zoo-u, je to što je mladunče na kraju majka ipak prihvatila, što znači da kod slijedeće prinove ne bi trebalo, u tom pogledu, biti problema.</p>
<p>Unatoč tužnoj vijesti, atmosfera u Zoo-u je radna. Proljetni radovi u punom su zamahu. Prošli je tjedan završena sanitarna sječa starih i suhih stabala, obavljena prije svega zbog sigurnosti posjetitelja i samih životinja. U tijeku su sadnja bilja, sijanje trave te izrada »aranžura« od panjeva i kamenja.</p>
<p>Od nastambi za životinje trenutačno se, novim konopcima, obogaćuje ona sa smeđim kapucinima (majmunčići) i nosatim rakunima. Preuređuje se i Dječji ZOO. U njemu, zbog smrada, više neće biti koza. Djeca će, stoga, uživati u društvu kunića, zamoraca i patuljastih kokica. Početkom ožujka završena je rekonstrukcija nekoliko volijera za ptice koje se nalaze uz volijere sa sovama. Pri kraju je i uređenje obale vodenog kanala s patkama i labudovima uz Maksimirsku cestu. Iako su ovog vikenda bile iznimno visoke temperature, ptice toplijih podneblja, poput pelikana, još su u unutarnjim nastambama jer, kako kažu u ZOO-u, vrijeme je još uvijek prevrtljivo.</p>
<p>Uskoro bi trebalo stići i sigurnosno staklo kojim će se ograditi nova vanjska nastamba uz tropsku kuću, u koju će se preseliti giboni. U toj su nastambi privremeno bili smješteni grivasti vukovi, koji su nedavno vraćeni u svoju staru, preuređenu nastambu, nasuprot nastambi s europskim vukovima. Orangutanica će u ZOO-u još neko vrijeme biti bez društva. Naime, kako saznajemo od direktora ZOO-a Mladena Anića, unutar Europske asocijacije zooloških vrtova još se nije našao slobodan mužjak. </p>
<p>- Tek kada dobijemo potvrdu da orangutan stiže, počet ćemo proširivati nastambu u sklopu majmunare, najavio je Anić. Bez društva će, do daljnjega, ostati i dva humboldtova, južnoamerička pingvina. Jednostavno ih nema ni u drugim europskim zoološkim vrtovima, rekao nam je Anić, u kojima također vlada potražnja za njima. </p>
<p>Ovog bi proljeća trebala početi i gradnja jarka koji bi zamijenio ogradu nastambe sa škotskim govedima i kulanima. To je, naime, jedna od posljednjih nastambi koje su sa svih strana ograđene mrežastom ogradom. U ZOO-u s nestrpljenjem očekuju i gradnju edukacijske dvorane, o čemu smo pisali. To bi bio najveći i najvažniji ovogodišnji projekt ZOO-a, koji će omogućiti toliko potrebnu edukaciju građanstva, ponajprije djece. </p>
<p>Od životinja ove bi godine trebale doći dvije ženke orix antilope, nekoliko manjih životinja za tropsku kuću jugoistočne Azije te noćne životinje (pustinjske lisice, noćni južnoamerički majmuni, dlakavi pasanci - srodnici mravojeda i ljenjivaca i cibetke - zvjerčice slične mačkama) koje će se smjestiti u noćnom paviljonu. Paviljon će biti gotov za godišnjicu ZOO-a u lipnju. </p>
<p>U prva dva mjeseca ove godine u ZOO je stiglo šest vrsta ptica (velika siva sova, mongolski ždralovi, žutoglave amazone, male bijele čaplje, čaplje batoglavke i blistavi ibisi) te sedam vrsta gmazova (jemenski kameleoni, žutonoge i crvenonoge kornjače, korejske štakorašice, zelene anakonde, zmije kokošarke i bradate agame. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Dok zagrebački maturanti prosipaju brašno, učenici u Kninu gladuju i uče uz svijeće</p>
<p>Maturanti Klasične gimnazije od ponedjeljka 12. do srijede 14. ožujka u prostorijama svoje škole u Križanićevoj 4a provode humanitarnu akciju »Res, non verba« (Djela, ne riječi). Akcijom, u kojoj sudjeluju svi razredi gimnazije, kao i roditelji i djelatnici, prikupljaju se hrana i higijenske potrepštine za djecu Knina. </p>
<p>Tom akcijom maturanti Klasične gimnazije žele apelirati na sve maturante da se, kako kažu, okane gluposti prosipanja riže i brašna po gradskim trgovima, gradskom prijevozu i građanima u dane Norijade. Dok u Hrvatskog postoji gladnih obitelji, te se namirnice mogu iskoristiti na mnogo bolji i pametniji način, smatraju klasičari. </p>
<p>U otvorenom pismu koje su maturanti zagrebačke Klasične gimnazije naslovili na sve zagrebačke i hrvatske maturante, klasičari ih pozivaju da ne prosipaju namirnice po gradu, već da ih i oni daruju djeci grada Knina. Jer, ističu maturanti klasičari, »njima je brašno mnogo potrebnije za život nego nama za zabavu«. </p>
<p>Maturanti Klasične gimnazije odlučili su pomoći baš gradu Kninu jer je on danas na rubu egzistencijalne katastrofe. Oko 80 posto stanovnika toga grada nema posao niti bilo kakav izvor prihoda. Maturanti ističu kako nije rijetkost da mnoga djeca u Kninu moraju učiti uz svijeće. </p>
<p>Župni Caritas dosad je u Kninu podijelio nešto više od 600 paketa, ali na njih čeka više od tisuću višečlanih obitelji. Potaknuti tim strašnim činjenicama, maturanti Klasične gimnazije odlučili su barem malo ublažiti patnje kninskim obiteljima. Utovar humanitarnog prijevoza bit će u četvrtak od 8 do 10 sati. (sd)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Unatoč upozorenju Ministarstva prosvjete: U Kravarskom sagrađena škola s preprekama za invalide!</p>
<p>Gradnju Osnovne škole Slavka Kolara financiralo je Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo, a izvedbeni projekt gradnje izradio je Arhitektonski fakultet u Zagrebu</p>
<p>Unatoč vrijedećem Pravilniku za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih zapreka, kao i upozorenju Uprave za školstvo Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske da se pri gradnji novih i rekonstrukciji starih školskih zgrada osobita pozornost posveti sprečavanju stvaranja i uklanjanju arhitektonskih zapreka, u Kravarskom je nedavno sagrađena osnovna škola s arhitektonskim zaprekama. Time je nastavljena negativna praksa kojom se proračunski novac troši za stvaranje te za uklanjanje istih zapreka. </p>
<p>Gradnju Osnovne škole Slavka Kolara u Kravarskom financiralo je Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo Republike Hrvatske, a izvedbeni projekt gradnje izradio je Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Kako spomenutu školu pohađa i Dražen Domitrović, učenik trećeg razreda koji boluje od cerebralne paralize i kreće se pomoću invalidskih kolica, zbog arhitektonskih zapreka onemogućeno mu je nesmetano kretanje i pohađanje redovite nastave. </p>
<p>Upravo zbog te problematike, Društvo osoba s paraplegijom i amputacijom organiziralo je sastanak u utorak, 13. ožujka, u OŠ Slavka Kolara, na koji su pozvani predstavnici dvaju spomenutih ministarstava, predstavnici projektanta škole i izvođača radova, učenik Dražen Domitrović i drugi. </p>
<p>Prema obrazloženju predsjednika Društva osoba s paraplegijom Milana Ožegovića, sastanak je sazvan kako bi se na mjesta utvrdilo stanje pristupačnosti nove zgrade osnovne škole te dogovorile aktivnosti za uklanjanje nedostataka. Cilj je sastanka, također, da se Draženu Domitroviću te ostalim učenicima s invalidnošću osiguraju uvjeti za normalno školovanje. (mbk)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zabrinjavajući porast broja nezaposlenih u zaprešićkom kraju</p>
<p>Prema podacima Zavoda za zapošljavanje grada Zaprešića, do početka veljače na Zavod se prijavilo novih 178 osoba, a u zaprešićkom kraju ukupno ima gotovo 3.400 nezaposlenih</p>
<p>Problem nezaposlenosti danas je najveći problem grada Zaprešića, kao, na žalost, i većine drugih hrvatskih gradova. Sve je više onih koji posao traže prvi put, kao i onih koji su, ne svojom krivnjom, u potrazi za novim poslom, što znači da se zabrinjavajući negativni trend iz 2000. nastavlja.</p>
<p> Prema podacima Zavoda za zapošljavanje grada Zaprešića, do početka veljače na Zavod se prijavilo novih 178 osoba, pa u zaprešićkom kraju ukupno ima gotovo 3.400 nezaposlenih. Posao prvi put traže 954 osobe, a provede li se analiza po spolnom ključu, od ukupnog broja nezaposlenih u Zaprešiću 1.822 su žene. Zabrinjavajuća činjenica je da ukupno 2.404 osobe posao traže drugi ili treći put jer su zbog gospodarskih, tehničkih, organizacijskih razloga ili zbog prestanka rada na određeno vrijeme izgubili radno mjesto. Potražnja poslodavaca za radnicima na zaprešićkoj burzi bitno odudara od stvarnih potreba, pa je prema podacima za isto razdoblje u 2001. godini izdana samo 21 prijava za otvaranjem radnog mjesta, dok poslodavci, što je zanimljivo, nisu trebali niti jednog pripravnika! </p>
<p>Uzme li se u obzir činjenica da mnogi nisu prijavljeni na Zavodu i privređuju u dijelu tzv. sive ekonomije, a to se osobito odnosi na brojne obrtnike koji su propali tijekom devedesetih godina i koji nemaju socijalnih prava na burzi, situacija je zasigurno još teža i stvarni broj nezaposlenih znatno veći. Na razini grada Zaprešića, rekao je gradonačelnik Vinko Morović, problem nezaposlenosti mogao bi se idućih godina početi rješavati završetkom kapitalnih projekata koji su u fazi realizacije, kao što je gradnja Shopping centra Zagreb, multifunkcionalnog trgovačkog i uslužnog centra, u kojem bi se, posredno ili neposredno, zaposlilo nekoliko tisuća radnika, te oživljavanjem Novih dvora, čiji su turistički potencijali dobro poznati. Do tada, s obzirom na način financiranja jedinica lokalne samouprave i visinu ingerencija, neće biti moguće učiniti ništa bitno za kvalitetno zbrinjavanje rastućeg broja nezaposlenih. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Četiri milijuna za »Maksimir« u likvidaciji </p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo prihvatilo je na sjednici u ponedjeljak zaključak o isplati dva i pol milijuna kuna iz tekuće pričuve gradskog proračuna, za dio deblokade žiro-računa radne organizacije »Maksimir« u likvidaciji, kao i isplatu još milijun i pol kuna iz proračunskih sredstava za izvanredne izdatke. Od te će svote oko 397.000 kuna biti namijenjeno za deblokadu žiro-računa, a ostatak za plaćanje nespornih dugovanja prema vjerovnicima. </p>
<p>Kako je obrazložio pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i sport Ferdo Bušić, deblokada računa i plaćanje nespornih dugovanja predloženi su radi sprečavanja negativnih posljedica mogućeg stečaja radne organizacije »Maksimir«. Prema Bušićevim riječima, ta se organizacija našla u problemima zbog poslovanja ranijeg upravitelja, koji je u međuvremenu smijenjen.</p>
<p>Poglavarstvo je u ponedjeljak, nadalje, prihvatilo i pokroviteljstvo nad humanitarnim koncertom »Zagreb-Vukovaru«. Dio prikupljenih sredstava namijenjen je opremanju školskih knjižnica u Vukovaru, a Grad se prihvaćanjem pokroviteljstva obvezao besplatno dati na korištenje koncertnu dvoranu »Vatroslav Lisinski«. </p>
<p>Gradsko je poglavarstvo osim ovog, prihvatilo i pokroviteljstvo nad Hrvatskim školskim susretima u literarnom, dramskom i novinarskom stvaralaštvu učenika osnovnih i srednji škola Grada Zagreba - Lidrano 2001, koji će se održati od 3. do 6. travnja. (vf)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Aleksandar Karađorđević dobio jugoslavensko državljanstvo</p>
<p>LONDON, 12. ožujka</p>
<p> - Jugoslavenskom princu Aleksandru Karađorđeviću, sinu kralja Petra II., u ponedjeljak je vraćeno jugoslavensko državljanstvo na svečanosti u londonskom hotelu Claridge u kojem je rođen prije gotovo 55 godina. »Vraćam se kući«, kazao je princ na engleskom svladan emocijama. Jugoslavenski savezni parlament prošlog je mjeseca donio zakon kojim se državljanstvo vraća članovima kraljevske obitelji koja je izbjegla iz zemlje. Beograd je 1947. oduzeo kraljevskoj obitelji status i imovinu.</p>
<p> Karađorđević, kumče britanske kraljice Elizabete, služio je u britanskoj vojsci i radio u bankarstvu i marketingu. Zajedno sa suprugom Katarinom i tri sina namjerava se uskoro preseliti u Beograd. </p>
<p> Jugoslavenski bi parlament trebao donijeti novi zakon kojim će se obitelji vratiti »Beli dvor«, koji je služio kao radni prostor bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Gorska služba spašavanja spustila 39 planinara sa stijene</p>
<p>SPLIT, 12. ožujka</p>
<p> - Gotovo jedanaest sati splitska Gorska služba spašavanja spašavala je s omiške Dinare u noći na ponedjeljak tridesetdevetoro planinara, članova planinarske Hrvatskog planinarskog društva Mosor iz Splita. Uz planinare, stare od 10 do 35 godina, spašen je i jedan pas. Akcija spašavanja bila je uspješna i nitko nije ozlijeđen.</p>
<p> Budući da je skupina bila velika i kretala se relativno sporo, u strahu da će ih pri silasku s planine »uhvatiti« mrak, planinari su pokušali skratiti put. U jednom trenutku zatekli su se na visokoj stijeni s kojeg se više nisu mogli spustiti. Srećom, ponijeli su mobitel kojim su uputili poziv za pomoć. Poziv za pomoć Gorskoj službi spašavanja upućen je oko 19,30 sati, a akcija spašavanja trajala je do jutra.</p>
<p>Poznati splitski alpinist Stipe Božić u ponedjeljak je našim dopisnicima objasni kako je 15 članova Gorske službe iz Splita spasilo planinare iz sredine 200 metara visoke stijene, kod mjesta Kučiča.</p>
<p>»Mi smo se odmah odazvali i cijelu noć smo ih spašavali i do jednog spasili, bez ozljede. Po dobivanju poziva krenuli smo prema Kučinama, iznad Omiša na stijenu Iber. To nam je mjesto dobro poznato jer na njemu znamo vježbati. Pješačili smo sat vremena, a zatim se po mraku popeli do njih. Oko 22 sata počelo je spuštanje konopcima, a do šest sati ujutro svi su bili na sigurnom. Morali smo raditi vrlo oprezno da ne bi došlo do nesreće.Možete zamisliti,»rekao je Božić, »39 ljudi spustili smo niz tu visoku stijenu. Da su bili malo oprezniji, to im se ne bi dogodilo. Ta je stijena poznata. Srećom, znali smo joj sve pristupe te kako se spustiti niz nju, pa smo onda lakše došli do zarobljenih. </p>
<p>Ove godine će se u rujnu Svjetski kongres Gorske službe spašavanja s više od 1000 gostiju iz četrdesetak zemalja održati u Makarskoj. (r.i.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Požar u Kopačkom ritu ugrozio staništa i gnijezda rijetkih ptica</p>
<p>KOPAČKI RIT, 12. ožujka</p>
<p> - Požar koji je u nedjelju izbio u rubnim dijelovima podunavskih ribnjaka u blizini jezera Sakadaša u Kopačkom ritu uzrokovao je veliku ekološku štetu, jer su na izgorjelim površinama trske staništa rijetkih ptica koje se upravo u ovo vrijeme počinju gnijezditi. </p>
<p> Požar na 50 do 100 hektara površine na sreću je brzo ugašen, no ugrozio je staništa rijetkih ptica, kazala je danas za Hinu dr. Melita Mihaljević, ravnateljica Uprave Parka prirode »Kopački rit«. Dodala je kako je vrijeme od veljače do srpnja vrlo opasno jer "ljudi nekontrolirano pale suhu travu što često izazove požar«. Jučer je požar izbio u rubnim dijelovima Kopačkog rita kod sela Vardarca, ali se proširio na svjetski poznati Park prirode »Kopački rit«, kazala je. »Upozorili smo sve mjesne odbore i odgovorne da se pobrinu da se suha trava ne pali, ali očito da je ljudski čimbenik opet kriv za veliku štetu«, istaknula je. Uz požar, golema je opasnost i »velik broj neuklonjenih eksplozivnih sredstava«, rekla je, dodavši da je za sljedeću godinu dogovorena izrada pokusne studije razminiranja.</p>
<p> Park prirode »Kopački rit« reprezentativan je i gotovo nedirnut primjer srednjoeuropskoga močvarnog ekosustava. U trščacima se gnijezdi oko 400 parova gakova, a to je visok postotak sveukupna europskog broja ptica te vrste. U Kopačkom ritu nastanjuju se i u Europi rijetke i ugrožene ptice, među kojima i tridesetak parova crne rode.</p>
<p> Govoreći o važnosti Parka prirode »Kopački rit«, dr. Mihaljević je rekla kako je jedan od »ciljeva otvoriti ga i za nastavu u prirodi, te uspostaviti suradnju sa Sveučilištem, osnovnim i srednjim školama i stvoriti preduvjete za proučavanje prirode u tome prirodnome laboratoriju«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Nagrade Udruge filmskih glumaca</p>
<p>LOS ANGELES, 12. ožujka </p>
<p> - Julia Roberts, jedna od hollywoodskih najisplativijih glumica, i nova zvijezda Benicio Del Toro, osvojili su pojedinačne nagrade koje je dodijelila američka Udruga filmskih (Screen Actors Guild) glumaca u nedjelju, dok je drama »Traffic« o trgovini drogom proglašena filmom s najboljom glumačkom ekipom godine. </p>
<p> Samo dva tjedna prije dodjele Oscara, glumačke nagrade pružile su veliku podršku Juliji Roberts, »Zgodnoj ženi« koja, iako obožavana među gledateljima, nikada nije osvojila Oscara. Nagrade Udruge filmskih glumaca vrlo su dobar pokazatelj kako će biti podijeljeni Oscari, budući da glumci pojedinačno čine najveći dio glasača akademije, s 1329 od 5722 člana, ili 23 posto. </p>
<p> Soderberg je režirao »Traffic«, film koji je osvojio nagradu za »iznimnu izvedbu glumačke ekipe u igranom filmu«. </p>
<p> Rođeni Portorikanac Del Toro proglašen je najboljim glumcem za ulogu u »Trafficu« u kojem glumi poštenog meksičkog policajca koji ne zna kome da vjeruje i kamo da se okrene u borbi protiv droge. Nominiran je i za najboljeg sporednog glumca u utrci za Oscara. </p>
<p> Ovom je prigodom nadmašio poznatije glumce poput Russella Crowea, zvijezdu »Gladijatora«, i Toma Hanksa, zvijezdu »Brodoloma života«. </p>
<p> Dvije veličine britanskog kazališta i filma, Albert Finney i Judi Dench, osvojile su nagrade Udruge filmskih glumaca za svoj filmski rad. Finney, nekada jedan od najromantičnijih filmskih glavnih glumaca, osvojio je nagradu za najboljeg sporednog glumca za ulogu sredovječnog odvjetnika u »Erin Brockovich«. Ta mu je uloga priskrbila i nominaciju za Oscara. </p>
<p> Dench je osvojila nagradu za najbolju sporednu glumicu za ulogu bake željne ljubavi svoje obitelji u »Chocolat«. </p>
<p> Brian Dennehy proglašen je najboljim glumcem u televizijskom filmu ili miniseriji za ulogu Willyja Lomana u »Smrti trgovačkog putnika« Arthura Millera. Uloga mu je priskrbila nagradu Tony kad je glumio na Broadwayju. </p>
<p> Britanska glumica Vanessa Redgrave proglašena je najboljom glumicom u miniseriji ili televizijskom filmu za ulogu u »If These Walls Could Talk 2«. </p>
<p> »Zapadno krilo«, tv serija NBC-a o mudrom i liberalnom predsjedniku, osvojila je tri najveće televizijske nagrade, uključujući najbolju izvedbu glumačke ekipe u dramskoj seriji. </p>
<p> Allison Janney koja glumi glasnogovornicu C.J. Cregg u istoj seriji proglašena je najboljom glumicom u dramskoj seriji, a Martih Sheen, koji glumi predsjednika Josiaha Bartleta, proglašen je najboljim glumcem u dramskoj seriji. </p>
<p> Glumac Robert Downey Jr., poznat u privatnom životu po brojnim problemima vezanim uz drogu, dobio je nagradu povjerenja svojih kolega koji su ga proglasili najboljim glumcem u humorističnoj seriji za ulogu u »Ally McBeal«. </p>
<p> Sarah Jessica Parker osvojila je nagradu za najbolju glumicu u humorističnoj seriji za ulogu novinarke u »Seksu i gradu«. »Will & Grace« proglašena je najboljom komičnom serijom. </p>
<p> Glasači Udruge predskazali su dobitnike Oscara u kategoriji najboljeg glumca u svih šest prethodnih godina. </p>
<p> Dvaput su se razišli u kategoriji najbolje glumice - 1994. kad je Jodie Foster osvojila nagradu Udruge za »Nell«, a Jessica Lange Oscara za »Plavo nebo« te prošle godine kad je Annette Bening osvojila nagradu filmskih glumaca za »Vrtlog života«, a Hilary Swank Oscara za »Dečki nikada ne plaču«. </p>
<p> Nagrada Udruge filmskih glumaca predvidjela je dobitnika Oscara za najbolji film samo protekle dvije godine s »Vrtlogom života« i »Zaljubljenim Shakespeareom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Kina skida homoseksualnost s popisa bolesti</p>
<p>PEKING, 12. ožujka </p>
<p> - Homoseksualnost će biti skinuta s popisa psihijatrijskih bolesti u Kini čime će u toj zemlji početi važiti međunarodne norme. Prema novoj verziji službene »Klasifikacije psihijatrijskih poremećaja«, Udruženja psihijatara Kine, homoseksualnost se više ne smatra bolešću, piše pekinški Dnevnik mladih.</p>
<p> Nakon represije tijekom Kulturne revolucije (od 1966. do 1976.), homoseksualnost je izašla proteklih godina iz obskurnosti s pojavom gay barova u velikim gradovima kao i specijaliziranih Internet stranica. Međutim, ta tema ostaje tabu za većinu Kineza koji homoseksualnost smatraju manom od koje pate isključivo zapadnjaci.</p>
<p> Dnevnik precizira da se, 28 godina nakon što je slična odluka donijeta u SAD-u, Kina približila normama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dodajući da ta mjera »ne znači da kineski zakon ili društvo prihvaćaju homoseksualce«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Amerikanci na zdravstvenu zaštitu potrošili 1,2 bilijuna dolara</p>
<p>WASHINGTON, 12. ožujka</p>
<p> - Amerikanci su u prošloj godini zdravstvenu zaštitu platili 1.200 milijardi dolara od čega je oko 10 posto za lijekove izdane na recept. Stručnjaci u ponedjeljak upozoravaju da će se ovi izdaci do 2010. godine povećati na 2.600 milijardi dolara godišnje, odnosno da će u ovom desetljeću troškovi zdravstvene zaštite u SAD rasti po stopi od preko 12,5 posto godišnje.</p>
<p> Objašnjenje rekordnom povećanju troškova za lijekove neki traže u starenju stanovništva dok drugi kažu da je kriva farmaceutska industrija koja nabija cijene novim lijekovima. U osobnim troškovima za liječenje, Amerikanci su za lijekove platili 35 milijardi dolara, za liječničke preglede oko 30 milijardi i za bolničko liječenje 12,6 milijardi dolara. Procjenjuje se da oko 39 milijuna Amerikanaca ne može plaćati zdravstveno osiguranje ni liječenje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Bolji dani za igrani film?</p>
<p>Uz završetak 10. dana hrvatskog filma / Festival je ponudio velik broj dobrih dokumentaraca, ali malo igranih filmova / Ipak, riječ je o vrijednim igranim filmovima koji mogu obećavati plodonosniju budućnost te vrste</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Na 10. danima hrvatskoga filma, odnosno dodjelama nagrada za najbolja ostvarenja, nije bilo previše iznenađenja. Prvoga dana festivala prikazan je dokumentarac Biljane Čakić-Veselič »Dečko kojem se žurilo«, film je odmah osvojio publiku, a i ocjenjivački odbor i filmske kritičare. Puno se pripovijedalo o tom dokumentarcu, koji je ustvari autoričina intimna priča o potrazi za bratom koji je nestao u Domovimskome ratu, ali ujedno i nastavak priče autoričine bake koja je djeda nestalog 1944. godine tražila čitav život i čekala do posljednjeg dana. Iako je film prepun emocija, redateljica je uspjela izbjeći prenaglašenu patetiku. Ta činjenica je možda bila presudna da je »Dečko kojem se žurilo« postao trostruki laureat ovogodišnjih Dana hrvatskoga filma (Velika nagrada DHF za najbolji film, najbolja režija i »Oktavijan« za najbolji srednjometražni dokumentarac).</p>
<p>Dokumentarni filmovi na festivalu su bili svakako u prvom planu, količinom i kakvoćom. S druge strane, osjetila se velika oskudica kratkometražnih i srednjometražnih igranih filmova, tako da su »Dan žena ili Crna kronika« Snježane Tribuson (nagrada za najbolji scenarij i »Oktavijan« za srednjomatražni igrani filma) i »Nigredo« Zdravka Mustaća (»Oktavijan« za kratkometražni igrani film) u principu bili bez prave konkurencije. Zanimljivo je da je »Nigredo« po mišljenju nekih filmskih kritičara najbolji film prikazan na festivalu. Riječ je o eksperimentalnom igranom filmu, u kojem glume Olga Pakalović, Linda Begonja i Dražen Šivak.</p>
<p> Međutim kada je riječ o igranim filmovima, veseli činjenica da je nagradu za najboljeg debitanta do 30 godina osvojio Stanislav Tomić za film »Promašaj«. Prilično zanimljiv kriminalistički scenarij te odličan nastup Filipa Šovagovića i više nego solidni Mirte Zečević i Zvonimira Jurića (na festivalu se predstavio i kao redatelj autobiografskog dokumentarca »Crnci su izdržali, a ja?«) obećava plodniju i kvalitetniju budućnost kratkometražnih i srednjometražnih igranih filmova. Jedina primjedba »Promašaju« je prilično loš zvuk, dok su fotografija i kamera dojmljive u dočaravanju sumornog zimskog pejsaža u jednom zabitnom selu. </p>
<p>Bilo je i na 10. danima hrvatskoga filma zanimljivih filmova koji su dobro prošli kod publike, ali ih ocjenjivački odbor i kritičari nisu nagradili. U prvome redu tu je dokumentarac »Oluja nad krajinom« Božidara Kneževića, koji je uspio podići prašinu na festivalu. Nije to ni čudno jer film govori o »vrućoj političkoj« temi. Naime, riječ je o događajima nakon »Oluje« i zločinima nad lokalnim srpskim stanovništvom. S druge strane, emocionalno nabijen dokumentarac »Bosnavision« Gorana Rušinovića, kojeg pamtimo po igranom filmu »Mondo Bobo«, predstavlja zanimljivu priču o čovjeku koji negdje u BiH vodi putujuće kino za mališane. Vrlo zanimljiva priča, ali na polovici filma kao da se redatelj izgubio u drugoj pod-priči, kada jedna djevojčica osvaja nagradu za odlazak u Pariz u Disneyland.</p>
<p>Sve u svemu, 10. dani hrvatskoga filma su pokazali da imamo jaku i kvalitetnu dokumentarističku produkciju, te da bismo u budućnosti možda mogli očekivati i nešto veći broj i kvalitetu kratkometražnih i srednjometražnih igranih filmova.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kulturni identitet Hrvatske</p>
<p>Časopis za književnost, kulturu i znanost »Riječi« broj 4 za 2000. / Matica hrvatska Sisak</p>
<p>Kako obnoviti kulturni identitet grada Siska</p>
<p> - bila je osnovna ideja vodilja već davne 1969. godine članova Matice hrvatske Siska, koji su poželjeli propitkivati i utvrditi, putem kulturnih i znanstvenih tribina, okvire kulturnih kretanja u Hrvatskoj. Iste godine pokrenut je i časopis Matice, časopis za književnost, kulturu i znanost »Riječi«, koji u prvome broju objavljuje poeziju iz ostavštine Josipa Severa. Priređivač Branko Maleš na taj je način usmjerio profil časopisa, koji će od tada predstavljati autohtone i univerzalne vrednote suvremene hrvatske književnosti. Podsjetimo, Josip Sever je rođen u Blinjskom Kutu kraj Siska. te je time već udovoljena i regionalna i univerzalna sfera časopisa, koji je ovih dana izišao u Sisku kao četvrti broj za 2000. godinu. Časopis izlazi s prekidima od rečene 1969. godine i kakvoćom svojih priloga postigao je glas jednog od najznačajnijih časopisa u Hrvatskoj. To potkrepljuje recentna kritika a, bogme, i Komisija Ministarstva kulture za sufinanciranje časopisa, koja je časopis »Riječi« svrstala u najužu skupinu vrijednih nacionalnih časopisa. Uz redovne rubrike eseja, poezije, proze i razgovora treba svakako spomenuti rubriku Kritičarev obzor u kojem tekući kritičari prikazuju knjiške novitete. </p>
<p>Najnoviji broj časopisa »Riječi« objavljen je po strogim strukovnim podnaslovom: »Proza, poezija, kritika«. Broj se otvara prilogom o suvremenom hrvatskom pjesniku Zvonimiru Mrkonjiću u povodu njemu dodijeljene nagrade »Goranov vijenac« za životno djelo, koji je prošle godine primio taj nesumnjivo polivalentni književni djelatnik: pjesnik, esejist, antologičar, prevoditelj i književni kritičar. Uvod u djelo Zvonimira Mrkonjića, čovjeka čije su kritike iz prijevoda svojedobno učili svi mladi kritičari koji su voljeli domaći stih, načinio je Branko Maleš pod naslovom »Dosljedni katolički intelektualac«. Maleš je napisao vrckavi tekst, rekli bismo nepriličan za tu zgodu, ali ipak točno usmjeren na osobu i svijet koji živimo. Između ostalog on će reći: »Mrkonjić je bio, i sada je, jasno, katolički intelektualac. A ja bome, takve i ne bih znao dugo nabrajati. Mislim na osobe kojima crkveni moral, ma moral uopće, nije riknuo i poklekao pri slatkom poistovjećivanju umjetnika i države od zgode do zgode uz, naravno, zemaljsku naplatu takvog igrokaza. Ukratko, bivša je partija odmah prepoznala da Zvonimira Mrkonjića ne voli, a emotivno sramežljivi HDZ nikako da prepozna svoju, reklo bi se, logičnu ljubav za dosljednog katoličkog intelektualca koji je svojedobno postavio osnovnu križaljku hrvatske poezije 20. stoljeća. Radi se, kao što se zna, o 'Suvremenom hrvatskom pjesništvu« od 1970. do 1971'.»</p>
<p>Metodološki stroži tekst napisao je dr. Tonko Maroević, dobar poznavatelj i suputnik književnog opusa Zvonimira Mrkonjića. Po njegovu mišljenju Mrkonjić je mnogo poznatiji nego što je čitan i mnogo više tumačeniji nego što je shvaćen. Odjek i značenje njegove povijesne taksonomije novijega hrvatskog pjesništva, ugled i važnost njegove kritičarske i prevoditeljske prakse u velikoj su mjeri sakrili ili stavili u drugi plan originalnu mu, kreativno poetsku aktivnost. I on sam, uostalom, kao da se nije odveć brinuo o recepciji i difuziji vlastitih stavova pa je jedan od rijetkih afirmiranih versiteksa koji su navršili 60 godina života i više od četrdesetak ljeta izvornog pisanja, a da nije zaokružio opus nekim izborom ili presjekom ostvarene dionice. Maroević se posebno osvrnuo na tipološku raznolikost i morfološko bogatstvo Mrkonjićeva književnog stvaralaštva, koje je na neki način štetilo poimanju i prihvaćanju Mrkonjićeva pjesništva.</p>
<p>U istom broju esej o Mrkonjićevu kasnom pjesništvu piše Cvjetko Milanja, a Goren Rem u istom žanru potpisuje tekst s podnaslovom: »O metodologijskim jezgrama monografije 'Suvremeno hrvatsko pjesništvo'«. O Mrkonjiću se još oglasuju u istom broju Sanjin Sorel i Branko Bošnjak. Broj »Riječi« obogaćen je još javljanjem Ivice Župana koji piše o grafičkom opusu Miroslava Šuteja, a esejističkim prilogom javlja se i Žarko Pajić s tekstom »Rasprsnuće slike svijeta«. U književnom bloku predstavlja se pisac kratkih priča i već medijska zvijezda Zoran Ferić, o kojemu piše grupa autora. </p>
<p>Novim rukovetima poezije predstavljaju se Zvonimir Mrkonjić, Slavko Jendričko, urednik časopisa »Riječi«, Ivica Prtenjača i Pjotr Kepinski, kojega je s poljskog preveo Mladen Martić. Zatim slijede proze Pavla Pavličića i Delimira Rešickoga te razgovor s glazbenikom Miroslavom Miletićem, uz njegov 75. rođendan. Broj je zaključen kritičarskim obzorom koji potpisuje Ivan Božičević. Između ostalog on predstavlja knjige Marine Šur-Puhlovski, Roberta Mlinarca, Luke Paljetka i Zvjezdane Bubnjar. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Objavljen Anić-Silićev Pravopis </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - U izdanju Novog Libera i Školske knjige objavljen je Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića, izvijestio je u ponedjeljak izvršni izdavač Pravopisa Novi Liber. Suautor, urednici i suradnici posvetili su to izdanje hrvatskom filologu Vladimiru Aniću (1930.-2000.). Anić-Silićev Pravopis hrvatskoga jezika objavljen je uz potporu Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i tehnologije. Suizdavači su u početku prosinca prošle godine predali Ministarstvu prosvjete i športa zahtjev za odobrenje za uporabu u osnovnim i srednjim školama kao neobavezna priručnika, kompletiran po tada donesenim propozicijama Ministarstva, izvijestio je Novi Liber. Umjesto rješenja, kako dodaje, u početku veljače primili su obrazloženje da je imenovano poesebno stručno povjerenstvo koje će »predložiti načela za odobravanje pravopisnih priručnika u školama«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Knjige o Saloni </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Knjige koje su rezultati francusko-hrvatskih istraživanja u Saloni pod naslovima »Salona I«, »Salona II« i»Salona III«, predstavljene su u ponedjeljak u Knjižnici Francuskog instituta. Savjetnik za kulturu pri Francuskom veleposlanstvu u Hrvatskoj Patrick Denni je pohvalio kvalitetu spomenutih izdanja koja su plod višegodišnjeg ekipnog rada francuskih i hrvatskih arheologa.</p>
<p>Dr. Emilio Marin je ovom prigodom podsjetio da je suradnja hrvatskih i francuskih arheologa na istraživanju Salone uspostavljena 1979. godine u Splitu na simpoziju u povodu stote obljetnice izlaženja publikacije »Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku«. Prva je knjiga posvećena arhitektonskoj skulpturi u doba ranog kršćanstva, a prema riječima dr. Marina do izlaska ove knjige o toj temi u arheologiji nije bilo mnogo govora. Ponajviše zbog toga što arhitektonska skulptura iz ranog kršćanstvu nije posebno atraktivna. Dr. Marin drži da ta knjiga može svakom arheologu poslužiti kao dobar priručnik na iskopavanjima, pogotovo kada se pronađu ranokršćanski kapiteli i slično. Druga knjiga bavi se bavi ranokršćanskim crkvama, a podijeljena je u dva sveska. Prvi svezak donosi stručne tekstove, dok je drugi zapravo katalog s crtežima istraživanih objekata. </p>
<p>Uz te tri knjige dr. Emilio Marin je najavio i skori izlazak četvrte. Ona će se baviti tumačenjem latinskih natpisa, koji su pronađeni ponajviše na arhitektonskoj skulpturi, tako da će prva i četvrta knjiga biti na taj način povezane. Na predstavljanju spomenutih izdanja govorili su i Jagoda Marđešić, viši kustos arheološkog lokaliteta Salona, Nancy Gauthier, profesor arheologije emeritus, i Andre Vauchez, ravnatelj »Ecole francais de Rome«. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Paradni pijanizam</p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Izvanredna Mzia Simonishvili u ciklusu Bösendorfer </p>
<p>Možda nekomu zvuči i nevjerojatno, ali u poplavi pretplatničkih ciklusa (ne samo u »Lisinskome«) Zagreb je očito prihvatio i novi nedjeljni podnevni ciklus Zagrebačke filharmonije u Velikoj dvorani »Vatroslav Lisinski«, potaknut nabavom novoga glasovira stare ugledne marke Bösendorfer. Na koncertu ove nedjelje našlo se barem osam stotina slušatelja, koji su i te kako došli na svoj račun; nastupila je mlada gruzijska umjetnica Mzia Simonishvili, koja je već oduševila na pretplatničkom koncertu Bijele oktave. Ovim svojim drugim nastupom predstavila je pravi paradni pijanizam, i to u najljepšem smislu. Do nas je stigla već sa svjetskom karijerom i vrhunskim nagradama i priznanjima prošavši, između ostalog. i kroz klasu glasovita pijanista i pedagoga Paula Badure-Škode.</p>
<p>Već u prvim taktovima rane Mozartove Sonate u F-duru KV 332 zapazili smo njen savršeno precizno odmjeren udar koji kad treba, miluje tipku, a kada je to potrebno, spušta se na nju olujnom snagom. Tako je prošla kroz sva tri stavka, s kulminacijom u finalu, gdje se mladi, tada tek 22-godišnji Mozart očituje već kao glazbeni mislilac, uronio u ljepotu neposredna glazbenog kazivanja.</p>
<p> A definitivno nas je osvojila svojim Chopinom, svirajući ga s dubokim osjećanjem specifične dramaturgije poznatog Scherza u b-molu op. 31 i proplamsaja Poloneze u As-duru op. 53, s posebno istančano filigranom tehnikom izvedenom epizodom svojevrsne kavalkade tek viteške skladateljeve vizije. Na kraju jednosatnog programa, koji je tekao bez odmora, umjetnica je s krajnjom suverenošću uronila u Lisztov Mefisto-valcer, vladajući svim njegovim tehničkim i interpretativnim zahtjevima sigurnošću majstora klavijature.</p>
<p> Ovacijama oduševljenih Zagrepčana odazvala se čak s tri dodatka, od kojih je prvi bio s mnogo poezije interpretirani poznati Chopinov Valcer u cis-molu iz opusa br. 64. Slušajući ju i gledajući ju, prateći njen jednako skladan kao i temperamentan pijanistički nastup, sjetili smo se jedne legendarne velike dame klavira koju smo još imali prilike pozdraviti na pozornici »Lisinskog«: Gine Bachauer. Čini se da mlada gruzijska umjetnica kreće njenim tragom.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Bravure s temperamentom </p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Ruski pijanist Aleksandar Gindin nastupio u ciklusu Piano Fortissimo </p>
<p>U Velikoj dvorani »Vatroslav Lisinski« u drugoj polovici prošloga tjedna nanizali su se koncerti. Poslije Majstorskog ciklusa HRT i KDZ u četvrtak i Crvene oktave Zagrebačke filharmonije u petak, u subotu je uslijedio pretplatnički koncert Piano Fortissimo Koncertne direkcije Zagreb s nastupom mladog pijanista Aleksandra Gindina.</p>
<p> Već smo ga upoznali prije tri godine, kada je u istom ciklusu, zajedno s još dvoje pijanista, izvodio s orkestrom Treći klavirski koncert Prokofjeva. Ovoga puta predstavio se samostalnim, ponešto čudno sastavljenim, programom koji je bio bolji u drugome dijelu. </p>
<p>Gindin je program započeo s dva pomalo dugačka Chopinova djela, njegovom Polonezom-fantazijom u As-duru op. 61 i Nokturnom u c-molu, op. 48 br. 1; i njegove su interpretacije oba djela bile pomalo suzdržane, bez obzira na virtuozne elemente.</p>
<p>Uslijedila je prva Sonata Aleksandra Skrjabina, koja se svojim prvim stavkom lijepo nadovezala na Chopinovu zrelu romantiku, a ponijela je slušateljstvo duhovitim trećim stavkom filigrane, tehnički odlično izvedene fakture.</p>
<p>No, mladi je virtuoz do punog izražaja došao u drugom dijelu večeri, koji je započeo s četiri parafraze Schubertovih pjesama iz pera Franza Liszta. Kulminacija je, dakako, bila u završnoj skladbi toga odabira, dramatičnom »Atlasu«, čije je gromoglasne pijanističke bravure Aleksandar Gindin izveo s paklenim temperamentom. Slijedila je na kraju najzanimljivija točka programa, kod nas vjerojatno još neizvedeni Drugi klavirski koncert Saint-Saënsa u obradi za klavir solo, iz pera također slavnoga Georgesa Bizeta.</p>
<p> Gindin je tako imao priliku predstaviti ne samo virtuoznu tehniku nego i finoću muziciranja u izvanredno duhovitom skercoznom drugom stavku te finalnim stavkom na bombastičan način ponovno zapaliti zagrebačku publiku, kojoj se s ta dva dodatka odužio na ovacijama.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Prva nagrada Maksimu Mrvici</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Mladi hrvatski pijanist Maksim Mrvica dobitnik je prve nagrade 11. međunarodnog natjecanja mladih pijanista ( Rencontre internationale des Jeunes pianistes) održanog u subotu u francuskome gradu Pontoise, priopćilo je Hrvatsko veleposlanstvo u Parizu.</p>
<p> U završnici izbornog međunarodnog natjecanja u Pontoiseu, nedaleko Pariza, na koje je pristiglo više od 60 kandidatura, Maksim Mrvica nastupio je zajedno s dvoje francuskih i jednim brazilskim pijanistom. Zahvaljujući publici, koja mu je poklonila najviše glasova, osvojio je nagradu Grada Pontoisa.</p>
<p> Mrvica je u obveznom dijelu programa izveo Brahmsov Capriccio op. 116 no. 7 i tokatu Sergeja Prokofjeva (mogao je birati između Ravela, Prokofjeva, Schumanna i Saint-Saensa), a u slobodnom dijelu dvije Listzove etude. Nagrada Grada Pontoisa za Mrvicu je već drugo priznanje osvojeno u Francuskoj gdje je 1999. na natjecanju Nicolai Rubinstein također izborio prvo mjesto. U bisu nakon proglašenja nagrade, mladi je pijanist publici predstavio djelo suvremenog hrvatskoga kompozitora Frane Paraća. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Pa kaj je ovo, koliko ih je!«</p>
<p>Više od 3000 ljudi na zagrebačkom je aerodromu dočekalo hrvatsku kraljicu svjetskih padina, Janicu Kostelić</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Kraljica snježnih padina stigla je kući. Janica Kostelić, otac Ante i majka Marica te mala skijaška svita vratili su se iz švedskog Area s velikim i malim »Kristalnim globusom«, a zauzvrat su dobili doček kakvog nisu očekivali ni u snovima. Više od 3000 ljudi iz cijele Hrvatske okupilo se u ponedjeljak prijepodne i čekalo Janicu više od sat vremena. Slika sa zagrebačkog aerodroma bila je ravna onoj kad su nogometaši donijeli svjetsku broncu ili kad su rukometaši donijeli olimpijsko zlato.</p>
<p>Dok se izvana orila navijača pjesma i pozivi Janici da dođe među njih, Janica je primala brojne čestitke. Od Hrvatskog telekoma (koji je veliki Janičin sponzor) Janica je dobila golem cvjetni aranžman, 1256 narančastih ruža, po jedna za svaki bod osvojen u Svjetskom kupu.</p>
<p>- Hvala svima, nisam mislila da će ovdje biti toliko ljudi. Hvala i Hrvatskom telekomu na prekrasnom cvijeću i što plaća moje račune za mobitel, jer bih ja vjerojatno bankrotirala, rekla je Janica, vidljivo umorna, ali dobro raspoložena.</p>
<p>Bilo je čudno što na dočeku nije bilo predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) Zdravka Hebela, koji je poslao svog izaslanika, dopredsjednika HOO-a Petra Turkovića. Nakon čestitke, Turković je dao cvijeće i Janici i, poput pravog kavalira, mami Marici, »čija je uloga u velikom Janičinom uspjehu bila iznimna«.</p>
<p>Nije bilo ni ministra prosvjete i sporta, Vladimira Strugara, umjesto njega je govorio njegov pomoćnik Andro Knego, koji je prenio ministrove čestitke i poziv da ga posjeti kad joj to bude zgodno.</p>
<p>U jednom trenutku, dok je direktor skijaške reprezentacije Vedran Pavlek zahvaljivao svima, prolomio se Janičin sretan uzvik. Stigao je brat Ivica s cvijećem za svoju mlađu sestru, čvrsto je zagrlivši. Jedini komentar koji je imao bio je: »Sestra je zakon!« Gledajući svoju djecu - kćer pobjednicu, slavljenicu i zvijezdu i sina koji se oporavlja od četvrte operacije - i Anti i Marici su zasuzile oči...</p>
<p>Bilo je mnogo čestitara, sportskih radnika, došle su i hrvatske mlade sportašice Ivana Brkljačić, Kristina Perica i Ljiljana Čulibrk, svi su željeli čestitati, poželjeti svako dobro, pitati nešto... A navijači su i dalje vjerno čekali na suncu, pjevajući Janici, skandirajući. Neki su se zabavljali jedući kremšnite, jer su Samoborci došli sa - 1256 kremšnita koje su podijelili navijačima.</p>
<p>Odjednom se pjesma i pljesak pretvorio u urnebes, vrisak, euforiju, upalile su se dimne baklje, »Janica, Janica« se orilo u nemjerljivim decibelima.</p>
<p>- Bože moj, pa kaj je ovo, koliko ih je, u nevjerici je pitala Janica, našavši se odjednom među mnoštvom ruku koje su htjele barem na tren dodirnuti svoju zvijezdu.</p>
<p>Dok je Janica prolazila uz navijače, zahvaljujući im, iz aerodromske je zgrade izašao i otac Ante. Ugledavši ga, navijači su ga pozvali, a u njegovim su se očima caklile suze, shvatio je koliko Janičin pothvat znači ne samo njemu i Janici, već i tisućama ljudi.</p>
<p>Dugo je trebalo da se Kostelići probiju do automobila, a kad su uspjeli, navijači su zapjevali: »Tako je dobro vidjeti te opet, staviti ruke na tvoja ramena...«.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Labinjani ostali na parketu i pobijedili</p>
<p>LABIN, 12. ožujka</p>
<p> - Rukometaši Rudara i Đakova, članovi I. hrvatske lige, odigrali su doista neizvjesnu utakmicu do službene 60. minute, a ne, kako se najavljivalo, do 47. minute. Naime, čelnici i rukometaši Rudara tvrdili su kako je napuštanje terena jedini način da se ukaže na probleme koji su opteretili klub, želeći pokazati što treba učiniti kako bi se spasio klub koji iza sebe ima 47 godina rada.</p>
<p>Mnogobrojni gledatelji, koji su na utakmicu došli upravo zbog najave prekida, burnim su pljeskom pozdravili odluku igrača da ne odustanu od sportske borbe. Igrajući iznad svojih trenutnih mogućnosti, Labinjani su uspjeli pobijediti momčad Đakova 23-22. </p>
<p>Iako je tim uspjehom Rudar osigurao opstanak u I. hrvatskoj rukometnoj ligi, problemi koji su opterećivali klub ni dalje nisu riješeni. Budućnost kluba uvelike će ovisiti o tome može li mu se osigurati barem minimum od milijun kuna s kojim bi se, kako tvrdi predsjednik kluba Mladen Beruško, osigurali minimalni uvjeti. (M. Perhant)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Kinezi svih zemalja u Zagrebu</p>
<p>Iako su se najbolji kineski stolnotenisači i stolnotenisačice već zatvorili u neki od kampova, pripremajući se za Svjetsko prvenstvo u Osaki, u Zagrebu ćemo od srijede do nedjelje vidjeti čak 11 Kineza i devet Kineskinja</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Bit će uistinu zanimljivo u svjetskom sportu kad, za nekih stotinjak godina, Kinezi budu znali i htjeli iskoristiti sve potencijale svoje brojne nacije. Naznake te buduće hegemonije, zasad, možemo vidjeti tek u stolnom tenisu, nacionalnom kineskom sportu. Uzmimo za primjer predstojeće Otvoreno prvenstvo hrvatske, turnir iz ITTF Pro Tour serije, koji će se od 14. do 18. ožujka održati u zagrebačkom Sportskog doma. Naime, iako su se najbolji kineski stolnotenisači i stolnotenisačice već zatvorili u neki od svojih kampova, pripremajući se za Svjetsko prvenstvo u Osaki, u Zagrebu ćemo vidjeti čak 11 Kineza i devet Kineskinja. Poanta je, naravno, u tome što će oni nastupati u reprezentacijama raznih zemalja.</p>
<p>Mušku stolnotenisku ekspediciju predvodit će pravi Kinez Ma Wenge te tajvanski Kinezi Chiang Peng-Lung, Chang Yun-Shu i Chuan Chi-Yuan. Dva Kineza, Chen Weixing i Qian Qianli, »skrivaju« se u reprezentaciji Austrije, a dvojica su u sastavu Italije, Yang Min i Chen Yu We. Osim njih vidjet ćemo i Argentinca Liu Songa, Norvežanina Jiangfeng Wanga i našeg Jiang Wei Zhonga.</p>
<p>Na ženski turnir stiže druga postava kineskih reprezentativki - Li Nan, Niu Jianfeng, Bai Jang i Guo Yan - igračice čiju ćemo kvalitetu, neosporno veliku, upoznati u Zagrebu. Poznato je, naime, da je u Kini nekoliko tisuća stolnotenisačica odnosno stolnotenisača unutar pet, šest bodova i pitanje je samo kad će netko od njih dobiti »zeleno svjetlo« za izlazaki na međunarodnu scenu. Slabih nema. I ženska talijanska reprezentacija ima dvije Kineskinje, Ding Yan i Wang Yu, a na CROP-u ćemo ugostiti i Austrijanku Liu Jiu, Njemicu Jie Schöpp i Luksemburžanku Ni Xiu Lian, nekadašnju svjetsku prvakinju u reprezentaciji Kine i bivšu europsku prvakinju u dresu Luksemburga.</p>
<p>Dakle, Kinezi svih zemalja, njih dvadesetero, sudjelovat će u svojevrsnom zagrebačkom »ratu svjetova« jer će s druge strane stola biti svi najbolji Europljani i Europljanke. Jasno, uz 11 Japanaca i 14 Japanki. Klasična stolnoteniska priča - Azija protiv Europe - od srijede do nedjelje u Zagrebu.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ljubičić 61., Ivanišević 80.</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Hrvatski tenisači Ivan Ljubičić i Goran Ivanišević nazadovali su na najnovijoj ATP ljestvici. Ljubičić je pao za četiri pozicije i sada je 61., dok se Ivanišević spustio za dva mjesta na 80. poziciju.</p>
<p>Ivanišević će ovog tjedna sa »wild cardom« nastupati na velikom turniru u Indian Wellsu, gdje ga u prvom kolu čeka Španjolac Alex Calatrava. Ljubičić se nije uspio plasirati u glavni turnir jer ga je u 2. kolu kvalifikacija zaustavio Amerikanac Mamitt. </p>
<p>Pobjednici turnira u Delray Beachu i Scottsdaleu Amerikanac Gambill i Španjolac Clavet došli su na 15. odnosno 16. poziciju.</p>
<p> Na ljestvici među prvih šest nije bilo promjene, Agassi vodi ispred dva Francuza Clementa i Grosjeana, dok se Australac Rafter probio sa devetog na sedmo mjesto. </p>
<p>Redoslijed: 1. (1) Agassi (SAD) 225, 2. (2) Clement (Fra) 154, 3. (3) Grosjean (Fra) 135, 4. (4) Kafeljnikov (Rus) 122, 5. (5) Hrbaty (Slk) 118, 6. (6) Federer (Švi) 108, 7. (9) Rafter (Aus) 103, 8. (7) Rusedski (VBr) 99, 9. (7) Kuerten (Bra) 97, 9. (14) Norman (Šve) 97..., 61. (57) LJUBIČIĆ 25, 80. (78) IVANIŠEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Lakersi izgubili u produžetku</p>
<p>LOS ANGELES, 12. ožujka</p>
<p> - Košarkaši Los Angeles Lakersa poraženi su na svom parketu protiv Seattlea u produžetku. Lakersi su nastupili bez Kobea Bryanta zbog virusne infekcije, dok su Philadelphia 76'ersi i bez najboljeg strijelca, Allena Iversona, slavili u Bostonu i prvi osigurali nastup u doigravanju.</p>
<p> Seattle zasigurno neće izboriti doigravanje, ali će se moći pohvaliti činjenicom da su u sva četiri susreta svladali prvake Lakerse. Ovoga puta Lakersi su, minutu i pol prije kraja, vodili 93-86, da bi potom Sonicsi napravili sjajnih 18-0 i u produžetku pobijedili 109-97. Za poraz je zaslužan i Shaquille O'Neal (29), jer je pet i pol minuta prije kraja zaradio i šestu osobnu pogrešku. Bez dviju zvijezda i isključenog Roberta Horrya Lakersi su dopustili Garyu Paytonu (24), Rashardu Lewisu (20) i Brentu Barryu (20) da gospodare terenom.</p>
<p>Iverson je u Bostonu ozlijedio kuk u prvom poluvremenu, no i bez njega su Sixersi nadjačali Celticse, 97-91 i 19 utakmica prije kraja »regularnog« dijela sezone dosad jedini osigurali doigravanje. Eric Snow (19 koševa, 10 asistencija) preuzeo je Iversonovu ulogu, a Dikembe Mutombo (18 poena, 22 skoka i 4 blokade) bio je suvereni gospodar reketa.</p>
<p> New York je kod kuće svladao Miami Heat, 86-83, u čudnoj utakmici u kojoj su gosti više od pola svojih koševa (35) postigli već u prvoj četvrtini, a onda se jako mučili do kraja. Kurt Thomas (16 koševa, 14 skokova), Marcus Camby (14 poena, 13 skokova) i obrana na granici tučnjave zaslužni su što su Knicksi dostigli zaostatak iz prve četvrtine (35-16).</p>
<p>• Rezultati NBA lige: New York - Miami 86-83, Boston - Philadelphia 91-97, Vancouver - Toronto 84-101, Sacramento - Utah 105-90, Detroit - Indiana 95-78 (Žan Tabak igrao 3 minute, upisao po jedan skok i promašeni šut; Bruno Šundov je na listi ozlijeđenih), Cleveland - Milwaukee 124-110, Phoenix - Houston 94-92, Dallas - LA Clippers 111-93, LA Lakers - Seattle 97-109 u produžetku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Würth: Kostelićima je više od novca značila moja moralna podrška </p>
<p>Već prije šest godina vidjelo se koliko bi Janica i Ivica mogli biti dobri skijaši, no trebalo im je malo pomoći/ U to vrijeme imao sam mogućnosti za to pa sam to i učinio, kaže direktor hrvatskog predstavništva tvrtke Pharmacie-Upjohn</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Govoreći posljednjih dana o ljudima zaslužnima za Janičin uspjeh, Ante Kostelić je u više navrata spomenuo Nikicu Würtha, istaknuvši ga kao prvog sponzora Kostelićevih. Nikica Würth, direktor hrvatskoga predstavništva švedsko-američkog poduzeća Pharmacie-Upjohn, taj odnos, međutim, ne naziva poslovnim već prijateljskim.</p>
<p>- Ante Kostelić i ja poznajemo se već 40 godina, iz vremena kad se on aktivno bavio skijanjem i rukometom. Jako ga cijenim iako on nije bio ni velik skijaš, ni velik rukometaš. No, uvijek me je fascinirala njegova upornost, marljivost i pošten odnos prema sportu.</p>
<p>• Kad ste se i zašto odlučili materijalno pomoći Kostelićima?</p>
<p>- Bilo je to prije šest godina. Već onda se vidjelo koliko bi i Janica i Ivica mogli biti dobri skijaši, no trebalo im je malo pomoći. Ja sam u to vrijeme imao mogućnosti pomoći im pa sam to i učinio. Moje sponzorstvo pokrivalo im je troškove putovanja i smještaja na skijalištima gdje su trenirali i natjecali se.</p>
<p>• Koliko dugo je trajala ta financijska potpora obitelji Kostelić?</p>
<p>- Oko tri godine, dok se nisu uključili pravi sponzori i dok nisam nagovorio Antuna Vrdoljaka da se uključi i Hrvatski olimpijski odbor. No, nije tu riječ samo o financijskoj potpori. Meni se čini da je Gipsu više značila moja moralna podrška i činjenica da netko vjeruje u njih i u to što rade.</p>
<p>• Kako komentirate uspon Janice Kostelić na svjetski skijaški vrh?</p>
<p>- To je uspjeh iznad svakog očekivanja, ne samo za Janicu već i za Hrvatsku. Skijanje je vrlo skup sport, naročito ako živite u Hrvatskoj, i put do vrha jako je dug i mukotrpan. U slučaju Janice Kostelić, riječ je ne samo o iznimnom talentu nego i o pravilno doziranim treninzima, napornom radu i upornosti.</p>
<p>• Kontaktirate li i dalje s Kostelićima?</p>
<p>- Da, redovito se čujemo jer Ante je čovjek koji ne zaboravlja one koji mu pomažu ili su mu pomagali. Često mi se javi i ovih ćemo se dana konačno i vidjeti. Mnogo toga bih ga želio pitati o svjetskom skijanju, Janici i o ostalim skijaškim zanimljivostima.</p>
<p>• Mislite li da će se Janica dugo zadržati u svjetskom skijaškom vrhu?</p>
<p>- Realno je očekivati nastavak njezinih uspjeha, no za to će biti potrebno i dosta sreće. Ozljede su u skijanju česte i odnose mnogo vremena. Eto, i Ivica Kostelić je odličan skijaš, no više je u bolnicama nego na skijalištima. Nadam se da će i on postići ono za što je sposoban i priključiti se Janici u svjetskom vrhu.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Potraga za Svetim gralom kroz snježnu pustinju nije bila uzaludna</p>
<p>Ante Kostelić je mnogo prije od svih shvatio da će imati pune ruke posla, jer u rukama drži nebrušeni dijamant. Sve što je činio, činio je radikalno, a osebujno. Poveo je djecu u avanturu, ali prepun vjere i ljubavi. Da toga nije bilo, osobito ljubavi, ne bi nikada stigli tamo gdje su danas, na vrh svijeta / Kad se Janica u nedjelju, primajući veliki »Kristalni globus«, okrenula prema hrvatskoj zastavi, misli Ante Kostelića već su lutale padinama Salt Lake Cityja. Olimpijske igre, nikad to nisu krili, njihov su najveći izazov</p>
<p>ARE, 12. ožujka (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - »Moram joj reći da se idući put mora okrenuti prema našoj zastavi kad svira 'Lijepa naša'«, srdio se večer uoči velike odluke Ante Kostelić sam na sebe što još prije nije Janicu upozorio na to. Uvijek voli ponoviti kako danas ne bi bilo ni Janice ni Ivice da je ostala Jugoslavija. »To što imamo Hrvatsku, meni daje mogućnost za stvaranje. Nikad se ne bismo uspjeli probiti kroz hermetički zatvoren slovenski labirint u bivšoj državi.«</p>
<p>Kostelić će suspregnuti suzu i kad mu je najteže, ali kad gleda svoju kćer na najvišem postolju, a iznad nje je još samo hrvatska trobojnica, i kad zasvira hrvatska himna, čovjek željezne volje pretvara se u kocku šećera. Rastapa se od uzbuđenja, emocija i ponosa. Tako je bilo i u subotu navečer na središnjem trgu švedskog zimovališta, prigodom svečanog uručenja malog »Kristalnog globusa« najboljoj slalomašici svijeta. Kazali smo tada Kosteliću da će već sutradan, kad će se proglašavati velika pobjednica Svjetskoga kupa, biti prigoda da Janica odsluša himnu onako kako on želi. »Znam da hoće. Znam da će Janica pobijediti! Znao sam to još prije dva i pol mjeseca u Semeringu«, odlučno je uzvratio.</p>
<p>Svi su govorili da je »Gips« lud...</p>
<p>Imamo dojam da je to znao oduvijek. I kada je prije 12, 13 godina nazvao Tonu Vogrineca, prvog stručnjaka slovenskoga skijanja, da mu priča o Janičinim atletskim odlikama, da mu kaže koliko skače uvis, koliko udalj, da mu zajamči da će »mala biti prava«. »Svi su govorili tada«, prisjeća se Vogrinec, »pusti ga, 'Gips' je lud. Evo im sada, uspio je!«</p>
<p>Od prvog je dana znao cilj, bio je uvjeren da zna i put i da »potraga za Svetim gralom kroz snježnu pustinju« neće biti uzaludna. Znao je kuda ide sa svojom djecom, znao je i što radi i zašto kad je, prije punih sedam godina, hrabro prišapnuo jednom našem kolegi, koji Janicu prati u stopu od malih nogu, da napiše kako hrvatsko skijanje dobiva Vreni Schneider. Iako je Janica, tada 11-godišnjakinja, pobijedila na prvenstvu Slovenije sve svoje vršnjakinje, a istodobno postigla bolje vrijeme i od svih dječaka, iako su stručnjaci kazali da se takav talent rađa jednom u stotinu godina, takve su se najave tada činile ne samo presmjelima nego pretencioznima. I Kostelić je znao da je put opasan i prepun zamki, ali je vjerovao. I upravo je ta fanatična vjera, kojom je zarazio i Janicu, odigrala strahovitu ulogu i održala ih i onda kada bi svatko drugi odustao. Janičine prirodne predispozicije, kao i prirođenu stabilnost, prepoznali su najveći autoriteti svjetskoga skijanja, a razliku između nje i prosječnih natjecatelja objašnjavali su ovako: »Kroz trenažni proces možeš od netalentiranog sportaša napraviti dobrog, pa i uspješnog natjecatelja, ali vrhunski šampioni se rađaju.«</p>
<p>»Gips« Kostelić je mnogo prije od svih shvatio da će imati pune ruke posla, jer u rukama drži nebrušeni dijamant. Sve što je činio, činio je radikalno, a osebujno. Poveo je djecu u avanturu, ali prepun vjere i ljubavi. Da toga nije bilo, osobito ljubavi, ne bi nikada stigli tamo gdje su danas.</p>
<p>Čovjek čijoj su se viziji podsmjehivali, a metode rada podcjenjivali, danas je u fokusu skijaške stručne elite i danas će se nerijetko treneri iz suparničkog stožera prišuljati stazi gdje Janica trenira, ne bi li otkrili tajnu njezine slalomske dominacije. Kostelić će vrlo jednostavno kazati da tajne nema, tajna je u tome da Janica trenira dva-tri puta više od drugih, da se ona desetak puta spusti niz stazu, dok se u to vrijeme druge cure u dolini prenavljaju i neprestano presvlače, ili im pak treneri ne dopuštaju da previše skijaju, nego ih »poput psa drže na lancu«, ne bi li ih razjarili za utrku. A kad dođe utrka, one se »slamaju« na stazi i otpadaju jedna za drugom poput prezrelih krušaka.</p>
<p>Nije podbacila samo Götschl</p>
<p>Tako je nekako, uglavnom pokraj staze, sezonu završila Janičina velika suparnica do posljednje utrke, Renate Götschl. Samo 32 osvojena boda za 8. mjesto u superveleslalomu, i tri pada, u spustu, slalomu i veleslalomu, previše čak i za jednu nestabilnu sportašicu za kakvu slovi 25-godišnja Austrijanka.</p>
<p>- Nešto je pogrešno u austrijskoj reprezentaciji. Teško je održavati dobru klimu u reprezentaciji u kojoj ima toliko međusobnih konkurenata. Moje je mišljenje da njihov glavni trener nije to što bi trebao biti, možda je on pretvrd za žene koje uvijek na neki način treba maziti, i sigurno je pao na tom planu održavanja dobre atmosfere. Jer ne radi se samo o tome da je podbacila Renate Götschl. I Dorfmeister je totalno zakazala, pa Meissnitzer koja je prije dvije godine osvojila Svjetski kup nikako se ne uspijeva vratiti poslije ozljede, pokušao je »sindrom Götschl« razobličiti Tone Vogrinec.</p>
<p>Potom je dodao:</p>
<p>- Navijao sam za Janicu i od srca joj čestitao, ja ju doživljavam gotovo napola našom. Iza njih je dugogodišnji mukotrpan rad, mnogo odricanja, i sad je u ovom trenutku najvažnije, to stalno ponavljam, najvažnije je ne zaboraviti kako se do toga došlo. Često se događa kod vrhunskih sportaša, a klasičan primjer je naš Peterka, skakač na skijama, koji je dva put zaredom osvojio Svjetski kup i odjednom je nestao. Svi oko njega i on sam zaboravili su kako su do toga stigli. Mukotrpnim radom, samoodricanjem, bez prepotencije, bez mnogo novca, automobila, motora i kojekakvih kerefeka. I dalje treba ovako raditi, možda, ipak možda treba malo sačuvati njeno tijelo. Ne ju opterećivati kao u posljednjih nekoliko godina, nego na neki način održavati razinu koju su dostigli i, naravno, učiti, uvijek ponovno učiti. Jer, neće joj biti jednostavno ponoviti ovaj uspjeh slijedeće godine. Konkurencija ne spava. Osim toga, Janici treba osigurati društvo, ne samo društvo majke, oca i trenera. Ona i dalje treba održavati treninge s drugim reprezentacijama, jer kvalitetu održava konkurencija. A kako konkurencije nema u svojoj momčadi, mora raditi s drugima. Mora stalno biti u mogućnosti da se uspoređuje s drugima, a osim toga, treba joj malo zabave i šale među vršnjakinjama. </p>
<p>Toliko od Vogrineca, koji je ženski dio slovenske sezone ocijenio lošim, iako ne i katastrofalnim.</p>
<p>Janica osvojila više bodova od svih Slovenki</p>
<p>A kakva je bila sezona ženske slovenske reprezentacije za koju je nastupalo sedam skijašica, najbolje pokazuje podatak da je Janica sama osvojila 1256 bodova, a sedam Slovenki zajedno 970 bodova!? Janica ima više bodova i od cijele ženske reprezentacije Norveške te više od muške i ženske reprezentacije zajedno, recimo, jedne Rusije, pa Finske, Japana, Španjolske, Velike Britanije, Australije...</p>
<p>- Neka se nitko ne uvrijedi, ali ovo je najveći uspjeh u hrvatskom sportu. Janica je sve postigla sama, izdržala je na visokoj razini forme 35 utrka, uspjela se odhrvati golemom pritisku koji je uvijek išao na nju jedinu i samu, uspjela je otrpjeti sve bolove, zavidati sama sve rane. Fantastično brzo vratila se nakon teške ozljede i osvojila Svjetski kup, upravo je čudesno što je i kako postigla, kaže Vedran Pavlek, direktor hrvatske reprezentacije.</p>
<p>Ante Kostelić, koji inače uživa plijeniti pažnju novinara svojim efektnim i slikovitim rečenicama, u nedjelju je gotovo ostao bez riječi. Prazan, iscrpljen, neuobičajeno tih i gotovo nepokretan. Njegovih ruku djelo sjajilo je na najvišem postolju, u podnožju pitomih planina, okupano suncem, slavom i ponosom. Janica se okrenula prema hrvatskoj zastavi, a Antine misli već su lutale padinama Salt Lake Cityja. Olimpijske igre, nikad to nisu krili, njihov su najveći izazov.</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Janica i Ivica 11. u Kupu nacija</p>
<p>Natjecanje u Svjetskom kupu boduje se i za Kup nacija, tako da se zbrajaju muški i ženski bodovi zajedno u svim disciplinama za svaku pojedinu reprezentaciju. U tom je redoslijedu Hrvatska, a zapravo Janica (Ivica je osvojio 25 bodova), na 11. mjestu sa 1281 bodom. Uvjerljivo su najbolji Austrijanci s ukupno 14.055 bodova, od toga 9067 ostvarenih u muškoj, a 4988 u ženskoj konkurenciji. Austrijanke nisu osvojile ni jednu pojedinačnu disciplinu, a Herman Maier je osvojio, uz veliki »Kristalni globus«, i tri mala u spustu, superveleslalomu i veleslalomu. Čak je 12 Austrijanaca među prvih 18 skijaša u ukupnom redoslijedu Svjetskoga kupa!</p>
<p>• Konačni redoslijed u Kupu nacija: 1. Austrija 14.055 (žene 4988+muški 9067), 2. Švicarska 5826 (2546+3280), 3. Francuska 4721 (3069+1652), 4. Norveška 3995 (1192+2803), 5. Italija 3399 (2216+1183), 6. SAD 3030 (1871+1159), 7. Slovenija 2286 (970+1316), 8. Njemačka 2260 (1781+479), 9. Švedska 1823 (1292+531), 10. Kanada 1461 (1283+178) 11. HRVATSKA 1281 (1256+25), 12. Finska 780 (567+213), 13. Lihtenštajn 556 (27+529), 14. Japan 351 (148+203), 15. Velika Britanija 242 (6+236)... (R. E.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Liga 12 ili liga 16 pitanje je sad</p>
<p>Vlatko Marković predsjednik HNS-a je na vrlo neodređen način prokomentirao objektivnu mogućnost neproširivanja Prve HNL... </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - »Sve je u životu moguće ako je - normalno«. Bila je to prva, i osnovna rečenica Vlatka Markovića, predsjednika Hrvatskog nogometnog saveza kao odgovor na pitanje: Je li HNS spreman slijediti inicijativu Hrvatskog olimpijskog odbora čiji prvi čovjek Zdravko Hebel smatra da postoje objektivne zakonske mogućnosti neproširivanja Prve HNL sa 12 na 16 klubova već od jeseni iako je zadovoljena legalna procedura.</p>
<p>Nastavljajući misao Marković je pridodao:</p>
<p>- Prisjetimo li se da je lani Izvršni odbor Slovačkog nogometnog saveza u polusezoni donio odluku da iz njihove Lige 16 ispadne sedam klubova, te da ulazi samo pobjednik Druge lige, sve kaže o jednoj ozbiljnoj zemlji. Stvorili su izvanrednu ligu s 10 klubova i igra se vrlo kvalitetan nogomet.</p>
<p>Vratio se Marković odmah na domaću scenu:</p>
<p>- Valja međutim podsjetiti da je Skupština HNS-a prije više od godinu dana poduprla prijedlog o proširenju Prve lige i da je ta odluka važeća u skladu članka 43 Zakona o športu. Ne treba zanemariti i to da vrhunsko sportsko tijelo HOO razmišlja potpuno realno. Koliko imamo kvalitetnih nogometaša, koliko smo u stanju u postojećoj gospodarstvenoj situaciji sve to pokriti, pitanje je s realnom podlogom. kao što je važno znati koliko sponzora ima interesa... </p>
<p> Moje mišljenje znate još otprije četiri godine, kad sam upravo zbog takvih razloga, napustio Savez.</p>
<p>Na najvažnije pitanje ima li HOO mogućnosti realizirati svoju ideju o zaustavljanju proširenja Prve HNL, Marković je odgovorio:</p>
<p>- Budući da je riječ o skupštinskoj odluci da se Prva liga proširi, zaista ne znam može li se poduzeti išta protiv toga.</p>
<p>Na našu, pak, primjedbu, kako Hebel tvrdi da je sve moguće ako postoji i volja iznutra, točnije iz redova HNS-a, Marković je samo podsjetio na svoju prvu rečenicu kako je zaista u životu sve moguće ako je - normalno. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Operacija Turska« počinje 17. srpnja</p>
<p>Hrvatska košarkaška reprezentacija započet će pripreme 17. srpnja, a do početka EP u Turskoj (31. kolovoza) odigrat će četiri pripremna turnira</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Gotovo pet i pol mjeseci uoči početka Europskog prvenstva za košarkaše (od 31. kolovoza do 9. rujna), izbornik naše reprezentacije Aleksandar Petrović ima definiran progam priprema. </p>
<p>Popis 24 kandidata za nastup na EP Petrović će prezentirati 1. lipnja, a 15. lipnja bi pozivi za početak priprema trebali stići na samo 15 adresa. Ti bi se igrači okupili 17. srpnja u Poreču gdje bi, u šest dana, postavili napadačke akcije, a nakon toga slijede desetodnevne visinske pripreme na Roglu. Nakon temeljnih priprema, Petrović bi u reprezentaciji ostavio samo 12, 13 kandidata i s njima bi krenuo u odigravanje pokusnih utakmica.</p>
<p>- Naravno, oni koji otpadnu s liste moraju ostati u trenažnom procesu da, u slučaju nečije ozljede, mogu uskočiti u program, prisnažio je izbornik. </p>
<p>Prve nastupe Hrvatska će, od 7. do 9. kolovoza, imati u Rigi, gdje će se igrati turnir uz sudjelovanje Rusije, Ukrajine, Hrvatske i domaćina Latvije. Odmah nakon Rige, naši će košarkaši otputovati za Sardiniju, gdje će nam suparnici biti Talijani i još zasad dvije nepoznate reprezentacije. Negdje u Istri Hrvatska bi se 15. kolovoza sučelila Španjolskoj, BiH ili Sloveniji, a potom slijede i dva španjolska turnira. Malaga je još, istina, upitna, no sasvim je sigurno da će Hrvatska igrati na turniru u Madridu uz domaćine i Izrael, 21. i 22. kolovoza. Završni dio priprema bio bi u Splitu, gdje je moguća utakmica s Turcima. Na put u Antalyju krenut će se 28. kolovoza. </p>
<p> - Posebno će biti važno da neki igrači, koji u pauzama imaju problema sa skupljanjem kilograma, budu pažljivi. Tu posebice mislim na Prkačina, Vujčića i Skelina. S Prkačinom sam već o tome razgovarao, neće biti dovoljno igranje vaterpolske »divlje lige« u Dubrovniku, izvijestio je Petrović. </p>
<p>Što se tiče stručnog stožera, Petrović već zna imena dvojice suradnika. Kondicijski trener bit će Mirko Krolo, prvi pomoćnik Jasmin Repeša, a ime drugog pomoćnika još je neizvjesno. Naime, čeka se odluka Upravnog odbora HKS-a oko imena izbornika mlade reprezentacije koja, početkom kolovoza, igra SP u Japanu. Ako prvi trener te selekcije ne bude dosadašnji izbornik Mladen Šestan, čiji je izvještaj u prvom čitanju Stručni savjet odbio, Šestan će biti priključen A-selekciji.</p>
<p> - Na Stručnom savjetu razgovaralo se o ideji da mladu selekciju vodi jedan iskusni prvoligaški trener, prilično je tajnovit bio stručni tajnik Boris Jakimenko.</p>
<p>Prema prijašnjim kuloarskim nagađanjima, taj iskusni trener trebao bi biti Neven Spahija. Ili...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Gripe su opasno uzdrmane </p>
<p>Očito je kako je vijest o neuvrštavanju košarkaša Splita u Europsku ligu utjecala na Repešinu momčad koja je zaredala porazima </p>
<p>SPLIT, 12. ožujka</p>
<p> - Veliko iznenađenje na Gripama pripredili su košarkaši Sava osiguranja koji su po drugi put pobijedili žute i pokazali se kao momčad koja ne odgovara košarkašima trenera Jasmina Repeše (65-69). Ovim porazom Splićani su si otežali borbu za za prvo mjesto uoči doigravanja i praktično ostali bez prilike da, na mjestu broj jedan, krenu u utrku z a naslov kojeg svi toliko priželjkuju u klubu. Još se jednom pokazalo da brzi Riječani ne odgovaraju, splitskoj momčadi. Ovaj poraz uzdrmao je još više Gripe koje su ionako već bile načete viješću iz Barcelone kako neće dogodine biti sudionici nove Europske lige koja je nastala spajanjem Fibe i Uleba. Kasnije se još nadovezao i poraz u Vilniusu u ogledu sa Lietuos Rytasom. Treća nesreća stigla je u nedjelju navečer, porazom od »riječkih osiguravatelja«. Sada je najvažnije smirenje momčadi, a to neće biti lako. </p>
<p>Sve su čelnici kluba gradili na činjenici da i dogodine klub budu član Suprolige, na njihovu žalost ta se želja ugasilaa. Kako zadržati košarkaše postavlja se pitanje... Očito je da će posljedice neigranja u novoj Europsokj ligi biti dalekosežne za momčad bivšeg trostrukog europskog prvaka: </p>
<p>- U rezultatskom smislu nismo previše izgubili, kazao nam je trener Jasmin Repeša. U ovom trenutku najvažniji zadatak nam je vratiti mir i samopouzdanje. Već u četvrtak čeka nas nova europska obveza, ogled sa moskovskim CSKA na Gripama, u kojem moramo pobijediti. Riječanima čestitke na zasluženoj pobjedi, mi smo pokazali previše konfuzije, nediscipline, te slab pristup igri. Nema opravdanja, jedini razlog koji mogu uvidjeti jest nedovoljna fokusiranost na utakmicu.</p>
<p>Europski ispit protiv CSKA, eventualna pobjeda, zaista može vratiti mir i samopouzdanje, jer nakon toga Splićani u nedjelju gostuju u Zagrebu gdje ih čeka Cibona VIP. Dva uzastopna poraza, nakon ovog protiv Riječana i onog u Vilniusu, mogli bi i te kako dobro uzdrmati već potresene temelje na Gripama. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Croatiji peti Kup zaredom?</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Završni turnir Kupa Hrvatske za košarkašice »Ružica Meglaj Rimac« održat će se 13. i 14. ožujka u Šibeniku. Braniteljice naslova košarkašice Croatije igrat će u utorak (17.30) u polufinalu protiv Gospić Inera. U drugoj polufinalu sastaju se domaći Šibenik i Zadar (20.00). </p>
<p>Košarkašice Croatije najveći su favoriti za peti uzastopni naslov, šesti ukupno. Ove sezone u prvenstvu su ostvarile maksimalnih 18 pobjeda i u doigravanje ulaze s prve pozicije. Sastav koji predvode Marina Mazić i Sandra Popović pobijedio je dvaput ove sezone i Šibenik i Gospić. Ličanke sada imaju priliku uzvratiti Croatiji za poraz u prošlogodišnjem finalu u Baškim Oštarijama. Ali, djevojke s Pešćenice još nisu izgubile ove sezone...</p>
<p>U drugom finalu domaći Šibenik igra protiv Zadra. Ambiciozne Šibenčanke na Baldekinu očekuju najmanje finale u kojem bi pred svojim gledateljima pokušale osvojiti Kup, prvi put u posljednjih deset godina. Tradicija im svakako ne ide na ruku jer dosad u deset izdanja Kupa, domaćin niti jednom nije osvojio trofej. Finale je na rasporedu u srijedu, 14. ožujka u 17. 30 sati uz izravan televizijski prijenos. (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Podravka Vegeta opet na rukometnoj karti Europe</p>
<p>Unatoč 27-28 porazu u uzvratu u Leipzigu, rukometašice Podravka Vegete plasirale su se u polufinale Kupa EHF-a zahvaljujući 24-18 pobjedi u prvom dvoboju </p>
<p>LEIPZIG, 12. ožujka</p>
<p> - Iako zvuči otrcano, od nedjelje u koprivničkom rukometu ništa nije kao prije. Ime Koprivnice i Podravke Vegete, sastava koji je ušao u polufinale Kupa EHF-a, vraća se na rukometnu kartu Europe. Dva »otpadnika« iz ovogodišnje Lige prvakinja, Podravka Vegeta i Leipzig, odigrali su dvije prave utakmice: ljepoticu u Koprivnici i ratničku u Leipzigu. Možda su pomalo bili u pravu oni koji su sumnjali je li Podravkinih 24-18 dovoljno za uzvrat. Naime, u uzvratu su Njemice zaigrale na sve ili ništa, vodile u 50. minuti i sa pet pogodaka razlike, ali im je na kraju ostalo ništa. Leipzig je pobijedio s mršavih 28-27 (11-12).</p>
<p>Podravka Vegata je prolaz u polufinale dobila u divovskoj borbi. Ne sjećamo se kad smo gledali tako oštru, grubu igru. Norveški je delegat zamjerio sucima da su dopustili preduge napade Podravke Vegete. I zaista, Koprivničanke su znalački forsirale prekršaje, malo dulje ležale na parketu i hvatale sekundu za sekundom u svoju korist. Treba li im to zamjeriti? Ne bismo rekli.</p>
<p>Trener Ivica Pal koristio je iste igračice i u obrani i u napadu, što je bilo beskrajno iscrpljujuće. Najviše su se iscrpila krila Hodak i Vresk te vanjske igračice Hrg i Palčić koje su, uz fenomenalne vratarice Stančić i Knezović, uspješno parirale Leipzigu.</p>
<p>Ženski rukometni klub Leipzig jedini je rukometni prvoligaš u tom polumilijunskom gradu, nekad najjačem europskom rukometnom središtu. Ima vjernu publiku, došlo ih je oko 2000, koja je frenetično navijala za svoje. Navijači se vraćaju i Podravki Vegeti. Na put autobusom, dug 1000 km, odlučilo se i pedesetak koprivničkih navijača. Koliko li će autobusa biti ako će krene u bliže desetinacije, recimo Prag... Naime, u utorak je u Beču ždrijeb europskih rukometnih kupova i Podravki Vegeti može pripasti ili Slavija iz Praga ili jedan od dva poljska polufinalista, Montex iz Lublina ili Zaglebie iz Lubina. Na kraju, za Podravku Vegetu, koprivnički i hrvatski rukomet ispadanje iz konkurencije u Ligi prvakinja i nije se pokazalo tragičnim. Dapače, pobudilo je novo zanimanje za ženski rukomet.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Milošević ukrao najmanje 720 kilograma zlata iz Bora? </p>
<p>LONDON, 12. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dok se množe nagađanja da će Slobodan Milošević uskoro u Srbiji biti uhićen zbog krađe, zahuktava se svjetska potraga za novcem i zlatom koje su otuđili on i njegov režim. </p>
<p>Uz nove jugoslavenske vlasti, u toj potrazi sudjeluju i američki odsjek (ministarstvo) za financije, haaška tužiteljica Carla del Ponte i zapadne obavještajne agencije. International Herald Tribune piše u ponedjeljak kako dosadašnji dokazi upućuju na to da su obitelj Milošević i dvjestotinjak režimu odanih srpskih poslovnih ljudi i političara kontrolirali gotovo sva državna poduzeća. Iz njih su izvukli stotine milijuna, ako ne i više milijardi dolara. </p>
<p>Trag vodi ne samo do najčešćih skloništa novca poput Švicarske i Cipra, nego i u Južnu Afriku, Francusku, Grčku, Njemačku, Italiju, Kinu, Rusiju, Britaniju i Lihtenštajn. Švicarske vlasti dosad su već utvrdile da su dva člana obitelji Milošević i 35 pripadnika njegova režima držali u toj zemlji račune na kojima su još lani bile položene svote i do pola milijuna dolara. Carla del Ponte i njezini pomoćnici proučavaju pak 24 kutije pune izvješća o bankovnim transakcijama - materijal koji je haaška tužiteljica nedavno dobila od ciparske središnje banke. Tu je, naravno, i poznata prijevara izvedena prilikom privatizacije srpskog PTT-a u kojoj je netragom nestalo 200 milijuna dolara. Vjeruje se da je daljnjih 350 milijuna dolara u istom poslu otišlo tvrtkama koje su bile u rukama Miloševićevih prijatelja, te da se i tom novcu zagubio trag. </p>
<p>Istražuje se i krađa zlata iz rudarskog kompleksa Bor. Izvori bliski istrazi tvrde da su se zlatne poluge avionima prebacivale u inozemstvo. To je bilo ilegalno jer je, prema pravilima, sve zlato proizvedeno u Boru, moralo otići u domaće trezore. Umjesto toga, ono je putovalo van Swissairovim avionima, u drvenim kutijama podstavljenim baršunom. No na izvoznim dokumentima bilo je navedeno da je u pitanju bakar. </p>
<p>Između 1998. i 2000. godine zlato je, piše International Herald Tribune, iz Srbije prebacivano u Švicarsku gdje je prodano na burzama metala. Za njega je dobiveno 6,8 milijuna dolara, a znatan dio toga novca prebačen je potom u MCC Overseas Trade, Ltd., malo poduzeće registrirano na Cipru kome se ne zna vlasnik. Dužnosnici u Beogradu istražuju gdje je završila dobit od zlata, a sumnja pada na Miloševića i njegove bliske suradnike. Vjeruje se da su Milošević i bivši zamjenik premijera Nikola Šajnović iskoristili veliki rudarski kompleks u Boru kao svoje leno. </p>
<p>Miloševićeva vlada naredila je da se podaci o proizvodnji zlata čuvaju kao vojna tajna. Radi toga je istražiteljima iz Narodne banke Jugoslavije trebalo dosta vremena da utvrde kako je u zadnje tri godine na taj način u inozemstvo prebačeno najmanje 720 kilograma zlata. </p>
<p> Istražna ekipa iz Narodne banke vjeruje da se zapravo radi i o mnogo većim količinama zlata, ali su transakcije bile dobro prikrivene lažnim dokumentima. Švicarske vlasti otkrile su pak da je u jesen prošle godine bilo još pet pošiljki zlata, a da je dio novca od prodaje toga zlata položen na račun u vlasništvu tajnovite firme MCC na Cipru. (Zanimljivo je da je Edo Alibegović, kojega MCC vodi kao svog direktora, ujedno direktor predstavništva rudnika Bor u Zürichu.)</p>
<p>Dužnosnici u Beogradu, koji najavljuju skoro uhićenje Slobodana Miloševića zbog pljačke, nisu dosad otkrili izravne dokaze njegove krivice za sveopću krađu. No zato postoje brojne indikacije da je bio umiješan u to. Carla del Ponte tvrdi da je količina novca koju je ukrao Milošević »velika, zapravo golema«. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Susreti s Bushom i Putinom - »častan odlazak« za Morija</p>
<p>Stranački moćnici Morijeve Liberalno-demokratske stranke pribojavaju se da bi ostanak nepopularnog Morija na premijerskom položaju mogao štetiti stranci na izborima za koje se kampanja već razmahala</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka </p>
<p> - Japanski moćnici u subotu su zatražili od Yoshira Morija da napusti premijerski položaj. Omogućit će mu još samo »častan odlazak«, već dogovoren i u Bijeloj kući potvrđen susret s američkim predsjednikom Georgeom Bushom, 19. ožujka, te odlazak u Moskvu gdje će se 25. ožujka sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. No, Mori je u ponedjeljak izjavio da ne namjerava tako brzo podnijeti ostavku. </p>
<p>Izabran za premijera početkom travnja 2000., Mori ne predvodi vladu ni punu godinu, ali je i u tom kratkom razdoblju uspio iznervirati javnost i zabrinuti utjecajne krugove. I prije dolaska na vrh bio je poznat po osobini da govori prije nego razmisli, a kao premijer je nepromišljeno i postupao. Najnoviji biser u bogatoj zbirci gafova zbio se 9. veljače. Bio je usred partije golfa kad su mu javili da je američka nuklearna podmornica potopila brod za obuku ribara, a devetorica srednjoškolaca nestala. Mori je nastavio s golfom i vratio se u ured nakon tri sata. U zgražanjima što oko toga traju već mjesec dana, saznalo se da mu je skupu članarinu golf kluba (344.000 dolara) platio neki biznismen. Premijeru je popularnost pala ispod devet posto, što je drugi najlošiji rezultat u povijesti japanske demokracije. (Nepopularniji bio je samo korumpirani premijer Takeshita). Više od 70 posto birača misli da bi Mori trebao odstupiti. Ostavku su zatražili i koalicijski partneri Morijeve Liberalno-demokratske stranke (LDP), a pobunile su se i Morijevi stranački kolege. </p>
<p>Međutim, važniji razlozi za rušenje Morija su drugdje. Ministar financija i bivši premijer Kiichi Miyazawa, izjavio je prošlog četvrtka u parlamentarnoj raspravi o proračunu za sljedeću financijsku godinu (počinje 1. travnja) da su državne financije blizu »katastrofalnom stanju«. Kako su te riječi izgovorene usred sve snažnijeg ozračja krize i slabljenja gospodarstva, doživljene su kao dramatičan alarm. Naravno, Japanci o krizi govore i kad im je zapravo mnogo bolje nego drugima. Umjesto inflacije imaju deflaciju od 0,1 posto. Potrošači nikako da počnu više trošiti i smanjivati golemu štednju. Tečaj jena pao je na najnižu vrijednost u posljednjih 20 mjeseci. Korporacije smanjuju iznose očekivanih profita. Središnja banka je prošlog kolovoza napustila politiku nultih kamata prihvaćenu na vrhuncu japanske financijske krize 1997. i 1998. godine i podigla kamate za kratkoročne zajmove na 0,25 posto. Početkom ožujka, kamatna stopa je smanjena na 0,15 posto, a očekuje se da će ovih dana biti obnovljena politika nultih kamata. Pripremljen je paket hitnih mjera za poticanje gospodarstva. Javni dug je dosegao 5700 milijardi dolara, čime se preteklo već desetljećima najzaduženiju zemlju svijeta - SAD. </p>
<p>Približavanje izbora za pola gornjeg doma u srpnju, ali i važnih lokalnih izbora za skupštinu Tokija u lipnju, povećava nervozu i ubrzava odluke. Stranački moćnici pribojavali su se da bi ostanak nepopularnog Morija na premijerskom položaju mogao štetiti stranci na izborima za koje se kampanja već razmahala. Svakodnevno se otkrivaju skandali kako bi se diskreditiralo suparnike. Jedan od bizarnijih ispleo se oko nekog službenika Ministarstva vanjskih poslova koji je državnim novcem kupio trkaće konje. Dosadašnji favorit LDP-a za novog premijera, ministar vanjskih poslova Yohei Kono mogao bi zbog tog skandala otpasti iz utrke. Preostali su kao najozbiljniji kandidati nekadašnji premijer Ryutaro Hashimoto koji se vratio u vladu u prosincu te Junichiro Koizumi koji predvodi Morijevu frakciju u LDP-u. Neki se pribojavaju da bi Mori mogao stvarati teškoće, pa čak i izazvati podjele u stranci. Zato mu i nude »častan odlazak«.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Grčka 13. europska država koja je priznala Sjevernu Koreju</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Sjeverna Koreja i Grčka uspostavile su u petak pune diplomatske odnose, objavili su dužnosnici dviju zemalja. Dvije države potpisale su u Ateni protokol za uspostavom odnosa na razini veleposlanika, objavio je sjevernokorejski izvještajni bilten KCNA, kojeg kontrolira Seoul. Grčko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je sjevernokorejsko izvješće. Ovim sporazumom Grčka je postala 13. europska država koja je priznala komunistički Sjever. Francuska i Irska sada su ostale jedine članicie EU-a bez veza s tom državom. Sjeverna Koreja posljednjih godina polako se otvara prema Zapadu. Poznavatelji prilika kažu da je glavni cilj Sjevera da dobije prekomorsku pomoć kako bi obnovio gospodarstvo, uništeno višegodišnjim lošim vremenskim prilikama i komunističkom lošom upravom. (M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Zapanjujuća nemoć diktatora</p>
<p>Pet mjeseci nakon rušenja »svemoćnog« Miloševićevog poretka, bivši predsjednik djeluje usamljeno, a njegova je stranka na putu bespovratne propasti, no on je i dalje čovjek oko kojega se vrti sudbina zemlje</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Više od 1800 kaznenih prijava protiv Slobodana Miloševića prikupljeno je tijekom prošloga vikenda na ulicama Beograda u građanskoj akciji »Tko je kriv« koju je provela organizacija Otpor. Oni koje tišti problem u vezi s bivšim jugoslavenskim predsjednikom mogli su neformalno olakšati dušu i okriviti ga za ratove, pogibije, bijedu i pljačku i to su, prenose očevici, činila čak i djeca od desetak godina. Kampanja će trajati sve dok Milošević ne bude uhićen i izveden pred sud, a najmanje joj smeta pobuna Miloševićevih socijalista koji su je ocijenili »sramnom« i koji istraju na svojim dedinjskim stražama.</p>
<p>Pet mjeseci nakon rušenja »svemoćnog« Miloševićevog poretka, bivši predsjednik djeluje zapanjujuće nemoćno i usamljeno, a njegova je stranka na putu bespovratne propasti, no on je i dalje čovjek oko kojega se vrti sudbina zemlje, piše beogradski tjednik NIN. U tamošnjoj se javnosti špekulira o mogućim posljedicama »D« dana - 31. ožujka koji su Sjedinjene Države označile kao datum moguće prekretnice. Američki veleposlanik u Beogradu William Montgomery poslao je prošloga tjedna na sve tamošnje relevatne adrese opširno pismo u kojemu su jasno naznačeni putovi kojima će vlast u Beogradu izbjeći nove kazne za nesuradnju s međunarodnom zajednicom čije je simptome pokazala. </p>
<p>Na vagi vezane trgovine nije samo Milošević s jedne, a sto milijuna dolara pomoći s druge strane. Radi se o popisu dugačkom tri stranice na kojemu su zahtjevi da vojna suradnja između SRJ i Republike Srpske bude transparentna, da se građani Jugoslavije »educiraju« o zločinima protiv čovječnosti koje je počinio Milošević i njegovi ljudi, da se donese zakon o izručivanju osumnjičenika Haaškom sudu, da se iz zatvora puste neutemeljeno osuđeni Albanci (s ovim se počelo). </p>
<p>Međutim, središnje pitanje za washingtonske analitičare svakako je otvaranje i provođenje postupka nad Slobodanom Miloševićem. U američkim se krugovima, kao uostalom i u većem dijelu europske javnosti, dobro prihvaća namjera proširivanja optužnice za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH budući da je dosad ona bila temeljena samo na zločinima počinjenim na Kosovu. </p>
<p>Pozornost privlači razumijevanje s kojim se u SAD-u komentira energični zahtjev Beograda da mu se sudi u Beogradu za onaj dio zločina za koji ga se tereti u Srbiji. Tu se misli na krađu novca, spregu s mafijom, trgovinu drogom, naručena ubojstva - aktivnosti za koje se doslovce iz dana u dan skupljaju dokazi. Zločini počinjeni na prostorima bivše Jugoslavije morat će, napominju Amerikanci, biti procesuirani isključivo u Haagu.</p>
<p> Kako će doista završiti to financijsko-političko nadmudrivanje još je teško reći, no činjenica je da se pobornici ideje suđenja kod kuće u Beogradu množe i da im raspoloženje javnosti ide u prilog. Nije samo srbijanski premijer Zoran Đinđić taj koji tvrdi da o krivnji bivšeg predsjednika neće odlučivati ni on, ni Carla del Ponte, ni George Bush, nego istražni sudac i javni tužitelj u Beogradu. Na skupovima koje stranke na vlasti spremne na suradnju s Haagom organiziraju u unutrašnjosti republike vidljivo je ogromno protivljenje puka izručivanju. Čak i oni koji Miloševića drže apsolutno krivim radije posežu za linčom (»zašto da ga ne objesimo na prvo drvo?«), nego da dozvole da »stranci vršljaju po zemlji«. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Đinđić dobio gorivo za »balkansku lokomotivu«</p>
<p>Sudi li se po medijskom i političkom sjaju u Berlinu, Đinđić je u pravu kad predstavlja Srbiju kao presudan čimbenik na Balkanu </p>
<p>BERLIN, 12. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Što se krije iza neviđene njemačko-srbijanske političke srdačnosti na berlinskom diplomatskom parketu? Što je srbijanski premijer Zoran Đinđić odnio iz Berlina u Beograd? Naime, Đinđić je proteklog vikenda blistao u Berlinu obasjan pozornošću njemačkog kancelara Gerharda Schrödera i ministra vanjskih poslova Joschke Fischera. Isto blistavo ozračje je bilo tijekom susreta s premijerom Sjeverne Rajne Westfalije Wolfgangom Clementom, s koordinatorom Pakta o stabilnosti Bodom Hombachom, a ništa manje nije sjao u društvu njemačkih poslovnih ljudi. </p>
<p> Kad bi se po političkom i medijskom sjaju sudilo, ispalo bi da je u pravu Đinđić, koji je više puta u njemačkim medijima pompozno najavljivao Srbiju pod njegovim vodstvom kao »lokomotivu Balkana«. Đinđić je po povratku u Beograd, izjavio da je Vlada Srbije dobila podršku za svoj pristup rješenju aktualnih problema u regiji, kao i za »poslovnu i gospodarsku suradnju za obnovu Srbije«.</p>
<p>Nakon razgovora u Berlinu, međutim, osim o prilikama u tampon zoni na granici s Kosovom u Južnoj Srbiji, srbijanski je premijer novinarima najviše morao govoriti o (ne)izručivanju bivšeg jugoslavenskog i srpskog predsjednika Slobodana Miloševića Međunarodnom sudu za ratne zločine u Haagu. Naime, dok Nijemci i ostatak zapadnog svijeta vide Miloševića kao ratnog zločinca koji je poveo četiri rata u kojima je odgovoran za smrt 200 do 300.000 ljudi, Đinđić ga, prema njegovim istupima u njemačkim medijima, vidi gotovo kao sitnog kriminalca koji je opljačkao vlastiti narod, a tajne službe koristio u privatne svrhe ponašajući se kao klasični mafijaš. </p>
<p>Stoga je teško povjerovati da je Đinđićevo mišljenje, da »za sada ne dolazi u obzir izručenje Miloševića« i da je srbijansko pravosuđe sposobno suditi bivšem diktatoru, naišlo na podršku Fischera i Schrödera. Pogotovo kad se zna da je njemački kancelar više puta javno naglašavao da je Miloševiću »kad-tad mjesto na optuženičkoj klupi u Haagu«.</p>
<p>Jedan od sudionika njemačko- srbijanskih razgovora, vanjskopolitički </p>
<p>savjetnik Michael Steiner, dobar poznavatelj Balkana, svakako je svoga srbijanskog gosta morao podsjetiti na konzekvence na ostale zemlje jugoistočne Europe, u prvom redu Hrvatsku i Bosnu i Hercegovine, ako bi se pristalo na zahtjev iz Beograda po kojem bi Miloševiću sudio »neovisni sud u Srbiji« samo kao mafijašu koji je opljačkao vlastiti narod.</p>
<p>Njemački političari, međutim, imaju razumijevanja za situaciji u »ključnoj zemlji« za buduću stabilnu ili pak trajno nemirnu jugoistočnu Europu, dakle, Srbiji. Beogradska koalicija DOS nije čvrsta, a gospodarsko i socijalno stanje je katastrofalno. Zemlja za koju Đinđić kaže će biti »lokomotiva Balkana« (koju prema procijeni njemačkih analitičara vodi »isprepleteni menadžment politike i mafije«) najsiromašnija je zemlja u Europi, iza Albanije i Moldavije. </p>
<p>Berlinu nije nepoznato niti da mnogi ljudi iz te zemlje gledaju prema Njemačkoj i Zapadu sa prezirom i mržnjom. Stoga pojava toga elokventnog, »liberalnog političara« koji je godinama gradio dobre veze u njemačkoj političkoj eliti i medijima, izaziva toliko srdačnosti. Međutim, analitičari navode da od tog »liberalnog njemačkog prijatelja« nema dugoročno toliko koristi, jer Đinđić nije naročito omiljen u srpskom narodu. Naime, kako je nedavno ustvrdio jedan srbijanski borac za ljudska prava na jednoj tribini u Berlinu, »velikosrpsko srce tamošnje javnosti, koje bi Miloševiću oprostilo sve osim ratnih poraza, kuca za srpskog nacionalista Vojislava Koštunicu«.</p>
<p>Hoće li srbijanskog premijera omiljenim učiniti 100 milijuna DEM koje je donio u gotovini u Srbiju od njemačke savezne vlade iz Berlina kao pomoć »za stabilizaciju demokracije, gospodarsku obnovu i reforme u Srbiji«? </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>SDA se bori i za mrvice vlasti</p>
<p>SARAJEVO, 12 ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U sjeni problema s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, gotovo nezapaženo prolazi drama druge nacionalne stranke u zemlji, SDA koja je formiranjem Demokratske alijanse za promjene »u paketu« s HDZ-om također izgubila vlast. Alija Izetbegović se već u listopadu prošle godine povukao s dužnosti u Predsjedništvu BiH, nakon isteka osmomjesečnog mandata »prvog među jednakima« u kolektivnom šefu države. To je, međutim, bio samo uvod u silazak njegove stranke s vlasti nakon desetogodišnje neprikosnovene vladavine.</p>
<p> Premda će neki, čak i sasvim ozbiljni političari, off the record izraziti sumnju da je Izetbegovićevo, pa na neki način i Silajdžićevo, povlačenje zapravo »dogovorena igra« kojom se novom lideru, Zlatku Lagumdžiji, prepušta obaviti posao u kojem Izetbegović i Haris Silajdžić nisu uspjeli (stvaranje bošnjačke dominacije u zemlji), činjenica je da za mnoge kadrove SDA gubitak vlasti predstavlja vrlo bolno iskustvo. Prije svega zbog gubitka privilegija i moći, ali i straha da bi mogli postati meta revanšizma novih vlastodržaca.</p>
<p>Za SDA je, slično kao i za HDZ, frustrirajuća činjenica da je na izborima 11. studenoga zapravo dobila najviše glasova unutar ciljane, bošnjačko-muslimanske biračke skupine. No, »pobjeda« Izebegovićeve stranke je postala Pirova, jer zbog čudnih izbornih pravila većina bošnjačkih glasova ovoga puta nije bila dovoljna da nasuprot saveza SDP-a, Stranke za BiH i čak devet manjih stranaka zadrži dotadašnji utjecaj.</p>
<p>Što će se, dakle, dogoditi sa SDA?</p>
<p>Kako tvrde neki neovisni izvori u Sarajevu, najuži vrh stranke predvođen Izetbegovićem razradio je strategiju po kojoj u novonastaloj situaciji treba zadržati što je moguće više stvarne moći, ponajprije oslanjajući se na preostale kadrove unutar administracije, ali i moćni policijsko-sigurnosni stroj koji je stvaran deset godina.</p>
<p>SDA je, s druge strane, nastavila s kritikom međunarodne zajednice i novih vlasti, optužujući ih da svojom »anacionalnom« politikom žele eliminirati bošnjački narod iz Bosne i Hercegovine. Na sjednici Glavnog odbora stranke Alija Izetbegović je rekao da je »bošnjački faktor u BiH trenutačno potisnut«. On je to obrazložio izlomljenosti bošnjačkog biračkog tijela na tri veće i nekoliko manjih političkih stranaka.</p>
<p>Dok SDA sa svoje strane pokušava konsolidirati redove, postizborni dobitnici razmišljaju što učiniti dalje. Golemi dio kadrova unutar Demokratske alijanse za promjene u proteklih je deset godina obnašao značajne funkcije u vlasti, i radikalni obračuni s nasljeđem desetogodišnje vladavine nacionalnih stranaka za njih bi mogao biti također bolan. Stranka za BiH, GDS Ibrahima Spahića i Kadićevi Liberali i formalno su bili dio Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH koja je skupa s SDA vladala do izbora u studenom. Slično je i s vodećim kadrovima stranka Alijanse kakve su NHI ili BPS. Krešimir Zubak i Nikola Grabovac bili su, prije napuštanja HDZ-a, visoko pozicionirani u državnoj administraciji. Lider BPS-a Sefer Halilović jedno je vrijeme vodio Armiju BiH (njegovo se ime stalno spominje u kontekstu ratnih zločina nad Hrvatima u Grabovici i Uzdolu, op.aut). Čak su i SDP-ovi kadrovi od 1990. do 2000. godine imali visoke funkcije. Zlatko Lagumdžija bio je potpredsjednik vlade u ratu, a reformirani komunisti imali su još neke ministre. SDP-ovac Miro Lazović godinama je bio predsjednik Skupštine Republike BiH, a tu se popis »kadrova za promjene« koji su bili dio stroja bivše vlasti ne završava.</p>
<p>Zato će radikalne promjene biti teško izvesti iako postoje i snažni pritisci u dijelu javnosti za »odlučnim obračunom«, pa čak i pokretanjem sudskih procesa protiv visokih dužnosnika bivše administracije. Sejfudin Tokić, jedan od najviših SDP-ovih dužnosnika, tvrdi da »revanšizam nije moguć«, no on dodaje da bi velika opasnost moglo postati načelo po kojem bi se »pod formom nema revanšizma legaliziralo stanje krađe i zloporabe položaja. </p>
<p>Ipak, činjenica je da su »stari vladari«, oni iz SDA, prilično mudro u razdoblju svoje vladavine omogućili sadašnjim nasljednicima da steknu određene materijalne koristi na način koji bi se teško mogao nazvati poštenim. Zato danas mnogi od onih koji bi trebali donijeti promjene nemaju moralni kredibilitet da te promjene stvarno izvedu. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pariz lijevo - Francuska desno</p>
<p>U prvom krugu socijalistički senator Bertrand Delanoë pobijedio s 31,31 posto glasova, a njegov glavni suparnik Philippe Séguin 25,74 posto / Na nacionalnoj razini desnica dobila 48,4 posto, a ljevica 42,2 posto glasova</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka </p>
<p> - Hoće li francuski ljevičari izboriti povijesnu pobjedu i nakon više od 100 godina, osvojiti utjecajno mjesto pariškog gradonačelnika, kako upućuju rezultati prvog kruga francuskih lokalnih izbora, održanih u nedjelju? Na njima je, naime, 50-godišnji socijalistički senator Bertrand Delanoë osvojio 31,31 posto glasova, a njegov glavni suparnik Philippe Séguin, kandidat degolističkog desničarskog RPR-a (Okupljanje za Republiku) dobio je 25,74 posto glasova. Sadašnji gradonačelnik Jean Tiberi dobio je povjerenje 13,9 posto birača, a Yves Contassot s liste Zelenih 12,53 posto.</p>
<p>»Parižani su odlučili dati šansu demokratskoj obnovi i dubokim promjenama u upravi ovoga grada«, rekao je Delanoë nakon objave rezultata. Ako njegova pobjeda bude potvrđena i u drugom krugu 18. ožujka, Pariz će nakon više od stoljeća dobiti svog prvog ljevičarskog gradonačenika. No, desnica se još nije predala, pa najavljuje da će za tjedan dana pokušati uzvratiti udarac. </p>
<p>U prvom krugu nedjeljnih lokalnih izbora, na kojima su birani gradski vijećnici za gradove s više od 3500 stanovnika, ljevica nije ostvarila najavljivani uspjeh i »crveni val« nije zapljusnuo zemlju, kako su neki predviđali. Ljevica je napravila »proboj« u Parizu, ali desnica je zadržala svoje pozicije u ostatku zemlje. Na nacionalnoj je razini desnica dobila 48,4 posto, a ljevica 42,2 posto glasova. Dakako, najviše pozornosti izazivaju izborni rezultati u Parizu u kojemu desnica tradicionalno dominira i u kojemu je i predsjednik Jacques Chirac vladao kao gradonačenik 18 godina, sve dok 1995. nije prešao u Elizejsku palaču. U prvim komentarima francuskih medija ističe se da rezultati nedjeljnih izbora pokazuju kako je biračko tijelo favoriziralo kandidate koji su se dokazali na terenu i kaznilo političke »padobrance«. No, kako piše list Le Parisien, rezultati su opovrgnuli predviđanja instituta za istraživanje javnog mišljenja, analitičara i velikog dijela tiska o radikalnoj promjeni političkog pejzaža u Francuskoj. »Desnica je ustuknula u Parizu, ali drži provinciju«, piše lijevo orijentirani dnevnik Libération.</p>
<p>Već u ponedjeljak, stranke i kandidati koji će ponovno biti na provjeri sljedeće nedjelje počeli su dogovarati zajednički izlazak u drugom izbronom krugu. Tako su se lijeve stranke i ekologisti (socijalisti, komunisti, lijevi radikali, građanski pokreti te stranka Zelenih), sklopili sporazum da će ujediniti svoje liste u Parizu kako bi postigli bolji rezultat. Od oko 40 milijuna birača, nije ih se odazvalo oko 30 posto, što se približava rekordnom broju apstinenata od 32 posto 1995. </p>
<p>Mnogi procjenjuju da će razultati ožujskih izbora biti znakovit barometar za odnos političkih snaga godinu dana uoči predsjedničkih i općih izbora. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hasan Muratović: Među političarima u Hrvatskoj nema suglasja o BiH</p>
<p>MOSTAR, 12. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »U Hrvatskoj uopće ne postoji konsenzus među političarima, čak ni u službenoj politici, o problemima u Bosni i Hercegovini«, kazao je za agenciju Onasa Hasan Muratović, veleposlanik BiH u Hrvatskoj, komentirajući moguća rješenja krize u Bosni i Hercegovini i Budišin prijedlog o kantonizaciji BiH. Sve što se u tom kontekstu događa u Hrvatskoj, dodaje Muratović, »događa se zbog unutarnjih političkih borbi pred izbore i dodvoravanja biračima; i ovima ovdje, i onima u inozemstvu, ako ih ne bude eliminirao novi zakon o izborima«.</p>
<p>Bosansko-hercegovački veleposlanik u Zagrebu nadalje tvrdi da bi najveći doprinos političara u Hrvatskoj rješavanju problema u Bosni i Hercegovini bio »nemiješanje u te probleme jer hrvatska politika, čak i ona službena, nije jedinstvena u pogledu rješenja«. Oni to još i pojašnjava iznošenjem stajališta da najviši dužnosnici Hrvatske i predstavnici političkih stranaka imaju značajno različita stajališta o političkim problemima u Bosni i Hercegovini, iz čega »proistječe zaključak da (oni) ne mogu konstruktivno doprinijeti niti rješavanju problema, niti našim odnosima«.</p>
<p>Uza sve, Muratović tvrdi - iako priznaje da je međunarodna zajednica napravila pogreške u izbornoj kampanji - kako prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini u odnosu na druga dva naroda »nisu ni na koji način ugrožena«. Štoviše, dodaje (suprotno vlastitom stajalištu o počinjenim pogreškama međunarodne zajednice u izbornoj kampanji) da »do sada u praksi nije bilo zaista niti jednog postupka koji bi se mogao nazvati ugrožavanjem bosansko-hercegovačkih Hrvata« (?!). </p>
<p>On se obrušava i na odluke Hrvatskoga narodnog sabora u Mostaru, ocjenjujući ih »jačanjem Herceg-Bosne i svih njezinih paradržavnih institucija«. Glavni cilj tih odluka, uz ojačavanje institucija Herceg-Bosne, jest, dodaje Muratović, »da ne nestane Herceg-Bosna kao paradržava kojom upravlja skupina ljudi«.</p>
<p> Za odluke visokog predstavnika Wolfganga Petritscha o smjenama četvorice visokog dužnosnika hrvatskog naroda u BiH drži pak kako bi »kredibilitet međunarodne zajednice potpuno došao u pitanje da nije poduzela ove mjere koje je poduzela«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Rusija će nastaviti naoružavati Iran</p>
<p>Već u ovoj godini Rusija će prodati i isporučiti Iranu oružje u vrijednosti od najmanje 300 milijuna dolara</p>
<p>MOSKVA, 12. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Status Kaspijskog jezera, unapređenje trgovinskih i gospodarskih odnosa te nova etapa vojno-tehničke suradnje bile su glavne teme višesatnog razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina u ponedjeljak u Kremlju sa svojim gostom iz Teherana, predsjednikom Irana Mohammadom Khatamijem. </p>
<p>Suglasnost o status Kaspijskog jezera na koje poslije raspada SSSR pravo polaže pet država, Putin i Khatami nisu postigli. Rusija se s Azerbajđanom i Kazahstanom već suglasila da se jezero bogato naftom dijeli po formuli »voda zajednička, a dio dna svakoj državi«. Međutim, Iran i Turkemnistan traže da se i voda dijeli na pet jednakih dijelova tako da svaka država dobije svoj suvereni sektor nad jezerom. Dogovor oko statusa jezera ostavljen je za ljetni summit ministara pet država, prvi u posljednjih 27 godina.</p>
<p>No, prvi službeni posjet iranskog lidera Rusiji (posljednji put gost tada SSSR-a bio je šah Reza Pahlavi davne 1974. godine) ispunio je očekivanja Moskve i Teherana. Iran hoće rusko oružje, a Rusija je spremna to oružje prodavati Teheranu bez obzira što na to Washington gleda prijekim okom. Namjeru da naoružava Iran Moskva je obznanila još potkraj prošle godine kada je Putin odlučio da Rusija istupi iz tajnog memoranduma kojeg su 1995. godine potpisali Černomirdin i Gore, a prema kojem se Moskva obvezala da će potpuno prekinuti prodaju oružja Teheranu. Već u ovoj godini Rusija će prodati i isporučiti Iranu oružje u vrijednosti od najmanje 300 milijuna dolara, što i nije osobiti posao kada se zna da Teheran za naoružanje i vojsku troši godižnje oko 25 milijardi dolara.</p>
<p>U Moskvi procjenjuju da bi s vremenom Iran mogao udvostručiti svoje iznose za kupovinu ruskog oružja. U ovom trenutku Teheran je posebno zainteresiran za kupuvinu suvremenih ruskih protraketnih sustava S-300 i S-400, te najnovije proturaktne komplekse TOR-1M. U Moskvi tvrde da je nakon nedavnog angloameričkog raketiranja Iraka u državama Srednjeg istoka porasto interes za kupovinu ruskog proturaketnog oružja.</p>
<p>Rusija namjerava proširiti svoje trgovinske i gospodarske veze s Iranom. »Gazprom« već sudjeluje u osvajanju bogatih nalazišta plina u južnim dijelovima Irana i za posljednje dvije godine ta je ruska kompanija u tom poslu uložila 320 milijuna dolara. Stručnjaci dviju zemalja rade i na projektu zajedničke prozvodnje novog putničkog zrakoplova TU-334-100. Uz to, Rusija nastavlja izgradnju i opremanje prve iranske nuklearne centrale koju je 1977. godine započeo njemački Kraftwerk Union A.G., ali je tu gradnju 1979.godine, nakon islamske revolucije u Tehereanu prekinuo. Samo na nuklearki Rusija će zaraditi oko milijardu dolara, a Terheran namjerava predložiti Rusiji da u Iranu nastavi s gradnjom nuklearnih centrala. </p>
<p>Na javna protivljenja SA-a, Rusija odgovara da izgradnjom i opremanjem iranskih nuklearki ne isporučuje Teheranu tehnologiju koja bi toj islamskoj državi omogućila proizvodnju nuklearnog oružja. »Kao i s drugim državama, naši su odnosi s Iranom pragmatični i u skladu s međunarodnim pravom i obavezama koje Rusija preuzela i koje poštuje«, odgovor je Kremlja na prijekore Washingtona. Pritom u Moskvi polaze da stabilnost na Kavkazu i Srednjoj Aziji uveliko ovisi i o Iranu te da izvučen iz izolacije Teheran može doprinijeti vojno političkoj stabilizaciji u Tadžikistanu i u određenoj mjeri pomoći oko rješavanja situacije u Afganistanu.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Ankara korak bliže Bruxellesu</p>
<p>EU usvojila Dokument o partnerstvu s Turskom, a Turska izradila Nacionalni program za približavanje europskoj integraciji</p>
<p>ANKARA, 12. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Europska unija usvojila je Dokument o partnerstvu s Turskom. Petnaestorica iz Bruxellesa su tim znakovitim potezom »naredili« toj velikoj euroazijskoj zemlji da do kraja ožujka upotpuni i predstavi vlastiti Nacionalni program. Prema ocjeni komesara EU-a Güntera Verhuegena, zaduženog za proširenje tog moćnog gospodarskog i političkog saveza, prihvaćanje Dokumenta o partnerstvu predstavlja istodobno vrlo važan bruxelleski »korak« i »signal« Turskoj. Usvojeni Dokument predstavlja praktički »putnu kartu« Turskoj na njezinom dugom putu prema EU i to u vrijeme koje je vrlo važno za međusobne odnose. </p>
<p>Verheugen je objasnio je da taj potez EU-a treba shvatiti kao potporu političkim i gospodarskim reformama u zemlji. Njihova dosljedna provedba je, objasnio je Verhuegen, od ključne važnosti za ispunjavanje kopenhagenskih kriterija. Njima se, pored ostalog, traži puna demokratizacija zemlje, ukidanje smrtne kazne, dozvoljavanje slobode izražavanja i zabrana svih oblika torture. Istodobno svim turskim građanima bi se dozvolilo da mogu izražavati svoja kulturna prava, odnosno osobnosti, bez ikakve diskriminacije.</p>
<p>Time se Turskoj ostavlja mogućnost da napravi novi značajan iskorak prema dosad čvrsto zaključanim »bruxelleskim vratima«. Ta zemlja članica Organizacije islamske konferencije (OIC) na helsinškom summitu petnaestorice je i službeno stavljena na listu država koje kandidiraju za punopravno članstvo u EU. Kako se saznaje, tim turskih stručnjaka na čelu s potpredsjednikom vlade Mesutom Yilmazom (zadužen za odnose s EU-om), već je pripremio Nacionalni program koji sadrži više od 2000 stranica. Taj dokument proslijedit će se Bruxellesu najkasnije do kraja ožujka.</p>
<p>U međuvremenu, Vijeće EU-a odobrilo je Okvirni sporazum o reguliranju odnosa s Turskom. Dokument je već objavljen u Službenom listu nakon čega će dvije strane pristupiti uređivanju međusobnih odnosa. To je, dakako, jedna od nužnih pripremnih »radnji« da bi započeli ozbiljni pregovori s Ankarom. Kako će se oni odvijati i kojom dinamikom zavisit će od »dopadljivosti« predloženog turskog Nacionalnog programa koji mora »izdržati« strogu provjeru kriterija za ulazak u punopravno članstvo EU.</p>
<p>U svakom slučaju, Turska je potrebna EU gotovo u istoj mjeri kao EU Turskoj. Bez takvog pristupa, prema ocjenama mnogih političkih analitičara, bit će teško, ako ne i nemoguće praviti europski iskorak prema Srednjem istoku, Srednjoj Aziji i Zakavkazju. Prosperitetna, stabilna i demokratska Turska, bez obzira na sve nagomilane teškoće, koja predstavlja prirodan most između dva kontinenta, ključan je, kako se tvrdi, čimbenik u kreiranju novog svjetskog poretka, ali i očuvanja trajnog mira.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Europi treba američka useljenička politika</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Problem nezaposlenosti u Europi 21. stoljeća mogao bi se pretvoriti u problem nedostatka radne snage. Demografi već dugo vremena upozoravaju da će smanjenje stope nataliteta, produljenje životnog vijeka i rani odlazak u mirovinu postati uskoro veliki problem, no malo je bilo onih koji su to bili voljni saslušati. Zbog toga će, kako predviđa Giles Merritt, direktor Europskog foruma i glavni tajnik organizacije Prijatelji Europe, Europa morati veću pozornost obratiti na useljenike i socijalne i političke promjene koje će biti nužne za integraciju desetaka milijuna pridošlica i njihovog obraćenja u »prave Europljane«. </p>
<p>Stručnjaci kažu da će Europi godišnje trebati od tri do pet milijuna radnika imigranata ako ne želi da ju zadesi stagnacija kao u Japanu. Međutim, europsko javno mnijenje još nije svjesno veličine ovog problema. Uglavnom se govori o nedostatku računalnih stručnjaka, no, ne radi se samo o njima. Europi nedostaje radna snaga za gotovo svaku vrstu posla. Primjerice, samo u turističkom sektoru nepopunjeno je oko četiri do pet milijuna radnih mjesta. Prije tri godine, prosječna nezaposlenost u Europi iznosila je 11,5 posto, a procjenjuje se da će 2002. godine pasti na 7,6 posto. </p>
<p>Neki analitičari vjeruju da europski problem starenja populacije i nedostatka radne snage otvara vrata gospodarskom useljeništvu iz cijeloga svijeta. Drugi prigovaraju da oni nemaju potrebne kvalifikacije i vještinu te da će postati socijalnim teretom. Zbog toga je problem useljenika još uvijek vruća tema o kojoj političari izbjegavaju govoriti. Stajališta liberala oko useljeništva nailaze na jačanje otpora desnice. Svaki kandidat koji krene oštro na Nacionalnu Frontu u Francuskoj, Flamanski blok u Belgiji ili Slobodarsku stranku Jörga Heidera u Austriji zna kako može izvući deblji kraj. U Njemačkoj je zbog pitanja useljenika i plana o proširenju EU-a na Istok došlo do podjele u vodstvu Kršćansko-demokratske Unije. </p>
<p>Merritt razmišlja o tome da je Europi potrebna useljenička strategija poput one u SAD-u prije stotinu godina. To je zapravo ono što je Europska komisija počela provoditi pozivima upućenim na adresu članica EU-a da prekinu s dugogodišnjom »protuuseljeničkom politikom«. Europski dužnosnici smatraju da Europa mora spriječiti ilegalno krijumčarenje oko pola milijuna ilegalnih useljenika svake godine te da nacionalne vlade moraju izvan EU-a tražiti stručnjake koji su im potrebni. </p>
<p>No, to znači da Europljani moraju znatno »revolucionizirati« svoj socijalni i kulturni pristup i srdačno prihvatiti useljenike u svijet europske politike i businessa. To također znači kraj etničkim i vjerskim predrasudama koje useljenike smještaju u geta bez mogućnosti njihove zastupljenosti u lokalnoj ili nacionalnoj politici. Merritt zaključuje da će to nesumnjivo biti teška zadaća za Europljane, no europski problemi mogli bi biti samo veći ako se »neoaparthejdom« vlada životima oko 80 milijuna useljenika, koliko se procjenjuje da će ih biti u EU-u do 2025. godine. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Otvoreno pismo predsjednici Hrvatskog društva katoličkih novinara Suzani Vrhovski</p>
<p>Tajnica HDKN-a mi je u dopisu od 26. veljače 2001. priopćila odluku Upravnog odbora HDKN-a o mom navodnom isključenju iz Društva a u skladu sa »zaključkom Suda časti, Upravnog odbora i Nadzornog odbora« HDKN-a, odnosno da se odluka »temelji na članku 11. statuta Društva, a zbog, po ocjeni Suda časti, neetičnog ponašanja na skupštini 2000.«, tj. zbog toga što se nisam »na temelju pisanoga i upućenog poziva«, pisano ili usmeno ispričao »do skupštine Društva 2001. godine«.</p>
<p>Koristim rok žalbe i upućujem žalbu skupštini na odluku o mom navodnom isključenju iz HDKN-a.</p>
<p>Nisam dobio navedenu odluku Suda časti, niti Upravnog odbora, niti Nadzornog odbora, a žalim se ne samo zbog višestruko povrijeđene i nedemokratske, pače autoritativne i nekršćanske procedure kojom me se navodno isključuje iz HDKN-a, nego nadasve zbog toga što se nisam ponašao neetički na skupštini 2000.</p>
<p>Tada sam iskoristio svoje novinarsko i građansko pravo da o kandidatu za funkciju predsjednika HDKN-a, glavnom i odgovornom uredniku Glasa Koncila Ivanu Mikleniću ustvrdim kako ga ne smatram prihvatljivim kandidatom za tu časnu funkciju zbog višestrukog cenzuriranja osoba i događaja kojim je gospodin Miklenić obilježio svoje uređivanje katoličkog lista od kada je na čelu uredničkog kolegija naslijedio Živka Kustića.</p>
<p>Osim toga, pozivam se na mišljenje člana Suda časti, Bone Zvonimira Šagija koji pak odluku o mom navodnom isključenju smatra pogrešnom. Ja tu odluku tumačim kao čin osvete članova Suda časti Živka Kustića i Ilije Živkovića naručene od također osvetnički raspoloženog Ivana Miklenića.</p>
<p>Ne smatram relevantnom niti moralnom, a kamoli vjerodostojnom odluku koju donose osobe koje su mi višestruko javno poželjele i činile zlo. Tako je to učinio Živko Kustić, koji u mom profesionalnom djelovanju u Novome listu prepoznaje sotonske sile, te koji se na javnim skupovima, kako se to dogodilo prilikom gostovanja nadbiskupa Foleya na prvom dijelu skupštine HDKN-a 2000., histerično i nekontrolirano dere na mene i koji se više puta javno rugao mom kršćanstvu i mojoj profesionalnosti. Tako je to učinio Ilija Živković koji me pak na sastanku HDKN-a prošle godine javno nazvao psihičkim bolesnikom i koji niz godina širi neistine o meni u katoličkim krugovima.</p>
<p>Nota bene, ne smatram obvezujućom niti bilo koju drugu odluku Suda časti dokle god u njemu ne budu bili prisutni i vjernici laici i dokle god u njemu bude sjedio Živko Kustić koji je u proteklom desetljeću toliko osramotio novinarsku profesiju i kršćanski moral da bi i sam trebao snositi odgovarajuće sankcije.</p>
<p>Milost od HDKN-a, razumije se, ne tražim, već da u njemu prorade razum, moral i toliko izvikivana etičnost. Uostalom, šokiran sam tolerantnošću većine naših članova i članica količinom zla, ubojstvima, etničkim čišćenjem i raznoraznim strahotama koje su šutke promatrali sve ove godine, i silinom kojom se nepravedno kažnjava drugačije mišljenje. Jer o ovomu je riječ u mom slučaju i o ničem drugom: o uvođenju verbalnog delikta, o zabrani drugačijeg mišljenja, i o potrebi da se eliminira onaj tko proziva učmalost Društva i koji želi to Društvo učiniti atraktivnim.</p>
<p>Mojim se navodnim isključenjem čini nemjerljiva šteta mom profesionalnom ugledu, vrijeđa moje ljudsko dostojanstvo, te mladim članovima Društva a posebno laicima poručuje da neće biti tolerirani oni koji misle drugačije i koji bi htjeli provjeriti ustajale prostorije HDKN-a u kojima kraljuje nekolicina autokrata, nacionalista i cenzora.</p>
<p>Njima i vama poručujem da se moj glas u društvu i Crkvi ne može ušutkati.</p>
<p>DRAGO PILSELslobodni novinarZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hoće li Slovenija morati priznati malobrojnu »staronjemačku« manjinu?</p>
<p>Malobrojni Nijemci i Austrijanci koji žive u Republici Hrvatskoj pripadnici su priznatih nacionalnih manjina koje postoje i u uvodnom dijelu Ustava RH kao autohtone, odnosno izvorne. Zajedno s Ukrajincima i Rusinima hrvatski Nijemci i Austrijanci imaju i pravo na jednog zastupnika u Saboru. Njihov položaj politički nije dvojben i ne oslanja se više ni na kakve recidive iz vremena Drugoga svjetskog rata.</p>
<p>U susjednoj Sloveniji situacija je drugačija. Slovenija se još uvijek drži takozvanih Avnojevskih zaključaka s kraja Drugoga svjetskog rata, prema kojima su Nijemci i Austrijanci gubili građanska i politička prava, te svoju imovinu koja im nije vraćana sve do danas. Računa se da u Sloveniji živi još oko 2000 ljudi čiji je materinji jezik njemački, a obično ih nazivaju »Staronijemcima«, ističući da na slovenskom tlu imaju dugu tradiciju i ne baš uvijek časnu i zavidnu ulogu. Kako se Slovenija približava prijemu u EU, sve se više, napose s austrijske strane, dakle od prvih susjeda čuje zahtjev za dokidanjem Avnojevskih zaklkjučaka (sklopov) i priznavanju prava malobrojnim Nijemcima i Austrijancima. Riječ je u prvom redu o materijalnim i imovinskim pravima, ali i ne samo o njima. Cijeli problem ima šire političko, sociološko i psihološko zaleđe, te otvara neka vrlo bolna i osjetljiva pitanja.</p>
<p>Za vrijeme Drugoga svjetskog rata najveći broj Nijemaca i Austrijanaca na tlu Slovenije priklonio se nacizmu i Hitleru. Većina se izjašnjavala kao Volksdeutscheri, pripadnici regularnog Wermachta, ali i Kulturbunda, Gestapoa i SS postrojbi. Među njima bilo je i takvih koji su prema slovenskom življu bili okrutniji od stvarnih okupatora Nijemaca i Talijana. Takvi su ostali zapamćeni u narodu samo po zlu. Zvali su ih posprdno »nemčuri«, »kočevari« (po mjestu Kočevje, gdje je bila dosta velika koncentracija Nijemaca), a osveta ratnih pobjednika bila je jednako tako surova i nemilosrdna. Avnojevski zaključci dali su tome formalno-pravni i politički okvir. Samo su malobrojni Nijemci i Austrijanci nakon 1945. ostali živjeti u Sloveniji, a i oni se više nisu tako izjašnjavali, strepeći od izgona i osvete. Sve do 1990. godine. Sada se u Sloveniji vode znanstvene rasprave na temu: bude li Slovenija pod pritiskom želje za što bržim ulaskom u EU morala poništiti Avnojevske zaključke i priznati »Staronijemce« (o čemu je baš ovih dana govorila i austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner prilikom susreta sa svojim kolegom Dimitrijem Rupelom), kako će na to reagirati druge »nepriznate« nacionalne manjine u Sloveniji? U prvom redu Hrvati kojih ima čak oko 55.000, pa Srbi koji su također brojni, Bošnjaci-muslimani, Romi, itd.</p>
<p>Za Sloveniju bi se time mogao otvoriti užareni kotao neželjenih problema i teškoća koje je do sada uspješno izbjegavala. Kao službene nacionalne manjine postoje samo Talijani i Mađari koji uglavnom nisu sporni i ne otvaraju neka dodatna, neugodna pitanja.
Stupanj otvorenosti i demokratičnosti neke države i društva uvijek se vidi i na pitanju poštovanja prava manjina, ali slučaj sa »Staronijemcima« u Sloveniji ipak je vrlo specifičan. Čak je i vodeći slovenski stručnjak za ta pitanja prof.dr. Dušan Nećak vrlo oprezan i suzdržan u izricanju bilo kakvih trajnijih sudova. S jedne je strane vrlo jaki inozemni pritisak, a s druge narodno povijesno pamćenje i rane koje nisu zacijelile sve do danas.</p>
<p>VILKO LUNCER Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Privatne škole u Hrvatskoj koštaju od šest do osam tisuća maraka« (2) </p>
<p>Osvrt na članak »Privatne škole u Hrvatskoj koštaju od šest do osam tisuća maraka«, objavljen u Vjesniku od 10. ožujka 2001.</p>
<p>Kako se u članku Vašeg novinara navode samo dvije škole s gimnazijskim programom i jedna osmogodišnja, smatram potrebitim ispraviti nepotpune i subjektivne navode iz članka. </p>
<p>U gradu Zagrebu djeluje devet privatnih škola (dvije osnovne i sedam srednjih) od kojih pet ima gimnazijske programe.</p>
<p>Kvalitetu privatnih kao i državnih škola moguće je valorizirati na dva načina:</p>
<p>- Po uspješnosti prelaska u viši stupanj školovanja</p>
<p>- Nalazom stručno-pedagoškog nadzora, odnosno inspekcije Ministarstva prosvjete i športa.</p>
<p>Nažalost, neki su pojedinci privatno školstvo doživjeli samo kroz prizmu profita, te omogućuju učenicima visoke ocjene bez ikakvog kriterija. (Za ilustraciju, učenici Prve privatne gimnazije, koji se nisu mogli prilagoditi kriterijama te škole, u »konkurentskoj« školi postižu nerealno visoke rezultate).</p>
<p>Kako privatno školstvo prvi put ove godine ulazi u državni proračun, a vjerojatno i u županijski, potrebno je utvrditi jasne kriterije u vrednovanju kvalitete pojedinih škola u suradnji s Zavodom za unapređivanje školstva - Odsjekom stručno-pedagoškog nadzora.</p>
<p>Isto tako, u tijeku su natjecanja znanja iz svih predmeta u organizaciji Ministarstva prosvjete i športa i to na gradskoj i županijskoj razini. Rezultati na tim natjecanjima i broj prijavljenih natjecatelja, itekako govore o kvaliteti nastave u pojedinoj školi, kao i njenim izvanškolskim aktivnostima.</p>
<p>Da bi se postigla i zadržala kvaliteta škole, neophodno je imati stručno osposobljeni profesorski i ostali kadar, bez značajnije fluktuacije, toliko prisutne u nekim privatnim školama.</p>
<p>Služba za stručno-pedagoški nadzor Ministarstva prosvjete i športa u narednih će nekoliko mjeseci provesti temeljit nadzor u svim privatnim školama. Rezultati te provjere bit će relevantni podaci onim roditeljima, kojima je stalo do kvalitetnog odgoja i obrazovanja njihove djece. Nakon završenog nadzora u privatnim školama, nastojat ću da javnost o tome bude valjano i pravodobno obaviještena.</p>
<p>prof. JASENKA BREITENFELDpredsjednica Zajednice ustanova privatnih školaZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>BiH treba urediti kantonalno ili federalno</p>
<p>Retorika o Hrvatima, koju smo podnosili četrdeset i pet godina, sada se redizajnirana primjenjuje na tumačenje prilika u susjednoj nam Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Što je danas ta Bosna i Hercegovina? Što je tamo riješeno? Ništa. Navodno je zaustavljen rat. U redu. Tko ga je uopće želio? Ali problem je u tome što je taj rat završen tek tada kada je utažio agresivne apetite. A ti agresivni apetiti i ostvareni doseg rata jest ozakonjenje tzv. Republike Srpske. Ona danas sigurno i tiho, konačno i formalno, uplovljava u Jugoslaviju. Čudi me</p>
<p>onda, kako to da su bosansko-hercegovački Hrvati taj, navodni, neozbiljno avanturistički i remetilački faktor koji ugrožava Bosnu i Hercegovinu, prijeteći joj novom ozbiljnom destabilizacijom i slomom?</p>
<p>Čudi to tim više, kada Hrvati naglašavaju jedinstvenost i opstojnost BiH, kada ta državnost ničim nije dovedena u pitanje, a samo se unutar tog okvira traži ravnopravnost, konstitutivnost i paritetnost tih istih Hrvata u odlučivanju, stvaranju i doprinošenju budućnosti BiH. Spomenimo i to da se Hrvati u BiH nisu zatekli slučajno, nisu tamo u prolazu pa će otići, nego, eto, obitavaju tamo kao autohtono stanovništvo stoljećima. Sjetimo se tko je prvi ustao u obrani BiH od velikosrpske agresije? Sve to ne znači da bi oni time trebali imati veća prava, ali to onda isto tako još više znači da Hrvati nikako ne smiju imati manje prava od druga dva naroda. Dayton je zapravo uvijek bio nejasan i nedorečen. Bosnu bi trebalo urediti, ili kantonalno ili federalno. Ona mora ostati i država i cjelovita. Mora postati država a ne ostati gubernija.</p>
<p> Današnja vlast (uz časne izuzetke) da mi s time što se događa BiH Hrvatima nemamo ništa i da mi tu ne možemo mnogo pomoći. Tako su Hrvati u BiH prepušteni sami sebi, generalno ih se proglašava nepodobnicima i prijeti im se sankcijama. Zar se više ne usudimo našem narodu, našem korpusu, Hrvatima u drugoj državi, pružiti čak ni neki konstruktivan, afirmativan savjet - kad već nemamo odvažnosti pružiti im toliko nužnu izričitu političku podršku, a nje nema. </p>
<p>HRVOJE KIRIĆ prof., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dobri đaci iz povijesti uče, loši je ponavljaju </p>
<p>Kolika je razlika u vrednovanju povijesti vidi se i danas iz preimenovanja ulica u D. Lapcu u kojem Vuk Karadžić, i nesvjesno idejni otac četništva (»Srbi svi i svuda«), ima prednost nad oslobodiocima D. Lapca.</p>
<p> Smije li nacionalna manjina davati ulična imena ljudima koje većinski narod ne smatra pozitivnima? Prilike u Bosni uvelike opet nas podsjećaju na bivšu Jugoslaviju u kojoj su Srbi »jednakiji« od drugih naroda, jer su ponovo osvojili i zadržali tuđe teritorije uz blagoslov svijeta, dok se odasvud čuje povika na Hrvate, jer su se usudili ukazati na tu neravnopravnost. Naravno, da su pritom slijepi, jer veličaju predsjednika Tuđmana, koji se hvalio kako je »spasio« Dayton od neuspjeha. Samo valjda on i njegovi pristalice znaju kakav je to bio »uspjeh« za Hrvate. I Bošnjaci rado, poput negdašnjih Turaka, vide opasnost samo od Hrvata »Kaura«, zanemarujući da se je većina toga naroda opredijelila 1990. za Bosnu, kao i sada za određene ljude, koja ne moraju ni njima ni meni biti simpatični. Zato im se moglo dogoditi, kao nekad i Turcima, koji su Srbe držali svojim suradnicima, Sarajevo, Srebrenica, Foča i druga četnička stratišta. I sukob s Hrvatima je bila njihova zamka. I tako se povijest ponavlja: jedni osvajanjem idu naprijed, drugi vide opasnost za Bosnu gdje je nema, a Hrvati sanjaju o pravima u Bosni koja su nekad imali, a odonda su uglavnom jedna podnošljiva nacionalna manjina. Veoma je simpatično da stranci u Bosni uvijek »znaju« koja je korist Hrvata u Bosni iako znaju da su oni ravnopravni narod i da imaju pravo na slobodnim izborima birati svoje predstavnike. U Bosni zbog međusobne sukobljenosti tri grupe u ovim prilikama uvijek će pobjeđivati nacionalne ili plemenske stranke. Već sam prije tri godine ne jednom napisao da je jedini izlaz: švicarski model ili 20-ak nacionalnih kantona koji će graničiti sa kantonima druge nacije pa će morati surađivati i poštivati manjinska prava drugih. Bila bi teška pogreška da sadašnja naša vlast imitira hrvatsku vlast u bivšoj Jugoslaviji pa se pridruži povici o isključivoj krivnji Hrvata za nestabilnost Bosne, koja je prisutna u dijelu medija. Hrvati bi trebali jednom uvidjeti da se u povijesti ne ostaje njenim ponavljanjem već učenjem. I Katolička Crkva se mora čuvati »sindroma« Srpske pravoslavne Crkve, koja je za vrijeme Turaka bila uistinu jedina politička ustanova toga naroda. Ustavom srpske neovisnosti ona se nije odrekla te svoje uloge pa je tako Mladić mogao »pokloniti Srpskom narodu pred srpski vjerski praznik Srebrenicu, očišćenu od Dahija«, načinivši najveći skupni pokolj nakon II Svjetskog rata, a da nije bilo ni riječi osude ili ograde od strane te Crkve. Tako ova Crkva nije nikakva moralna snaga već je isticanjem mitova uzročnik etničkog čišćenja. Koliko to ima veze sa služenjem Bogu neka sami prosude. Katolička Crkva nije nacionalna te mora imati povjerenja u vlast u demokraciji, ne podržavajući nijednu stranku. Vlast se u demokraciji događa u Saboru. Njega se može kritizirati, ali ne i mijenjati nekim drugim skupovima, što rade neki duhovnici. Crkva mora biti vjesnik Kristova morala po kojem »nitko nema pravo čovjeka, bilo siromaha bilo slaboga, upotrebljavati kao sredstvo za Bog zna kako visoke ciljeve«. </p>
<p>Mr. L. VUCOKaštela</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>HDZ-ove »krtice« u informativnom programu</p>
<p>Sadašnjem direktoru Hrvatske televizije gospodinu Galiću i njegovu timu mora se odati priznanje da su u zadnjih godinu dana, u informativnim programima smanjili govor mržnje i manipuliranje hrvatske javnosti.</p>
<p>Međutim, da li iz nepoznavanja novinarske struke, ili iz tajnog djelovanja HDZ-ovih krtica u redakciji informativnog programa, još uvijek se događaju skandalozni gafovi. Tako je, 5. ožujka 2001. u središnjoj informativnoj emisiji u 19,30 sati izostavljena informacija o potpisivanju sporazuma između SR Jugoslavije i Republike Srpske. Sličan sporazum potpisala je i Republika Hrvatska s Federacijom BiH, a što je dozvoljeno Daytonskim dogovorom.</p>
<p>Prešućivanje tako važnog političkog događaja (kolikogod se Hrvatska ne slagala s njim) koji se dogodio u državi koja je naš prvi susjed, primjer je novinarskog beščašća, političke debilnosti i totalitarnog uma. Bosna i Hercegovina je toliko važna za opstojnost Hrvatske a i čitave regije da nisu zaludu naši stari stvorili uzrečicu »Kad Bosna kihne Europa se trese«.</p>
<p>U pristojnim državama Europe poslije ovako uređene emisije vijesti urednik Rončević ne bi tako skoro imao prigodu uređivati informativne emisije. Na moj užas on se pojavljuje i sljedeće večeri kao urednik središnjeg dnevnika! Taj Rončević je uređivao onaj znameniti televizijski dnevnik kada je vijest o smrti velikog književnika Miljenka Smoje objavio na kraju dnevnika s ukupno devet (9) riječi. </p>
<p>RANKO KURSARZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Oboljeli branitelj aktvirao bombu, liječnik i policajac spasili se skokom u vežu </p>
<p>Prilikom aktiviranja bombe u stanu su se nalazili i Milenko K., policajac Davor H. te liječnik psihijatar Herman Vukušić, koji su razvojačenog branitelja pokušali odgovoriti od namjere / Iste noći u eksploziji bombe poginuo je u sunjskom predgrađu Drljača bivši pripadnik Druge gardijske brigade </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - U nedjelju oko 21 sat, u svom stanu u Medulićevoj 10 aktiviranjem ručne bombe M-52 pokušao se ubiti razvojačeni branitelj Goran M. (37), s dijagnozom PTSP. Prilikom aktiviranja bombe u stanu su se nalazili Milenko K. (34), koji je tom prilikom teško ozlijeđen, te policajac Davor H. (30) i liječnik psihijatar Herman Vukušić (35), koji su razvojačenog branitelja pokušali odgovoriti od namjere.</p>
<p>Prema policijskom prioćenju, izdanom u ponedjeljak ujutro, prilikom iznenadnog aktiviranja ručne bombe u opasnost su došli životi sve četvorice. Prilikom eksplozije teško je ranjen Goranov prijatelj Milenko, Goran je zadobio samo lakše tjelesne ozljede, dok su se policajac Prve policijske postaje Davor H. i liječnik Herman Vukušić, spasili skokom preko stepenica u veži zgrade u centru grada. Policajac je, naime, prilikom spasonosnog skoka zadobio samo lakšu tjelesnu ozljedu u vidu natučenog lijevog koljena i ozljede palca lijeve ruke.</p>
<p>Nakon eksplozije liječnička pomoć Goranu i Milenku je pružena u KB »Sestara milosrdnica«, gdje je Goran zadržan na psihijatrijskom liječenju, a Milenko na traumatološkom, zbog teške ozljede natkoljenice i lijevog skočnog zgloba s koštanom traumom.</p>
<p>U noći na nedjelju, u spavaćoj sobi svoje obiteljske kuće u sunjskom predgrađu Drljača aktiviranjem ručne bombe ubio se Antun Kasun (57), bivši pripadnik Druge gardijske brigade »Grom«. Prije nego što je aktivirao ručnu bombu, bivši pripadnik »Gromova« je zaključao nevjenčanu ženu i potom zapalio radionicu, nakon čega je vatra zahvatila i obližnju gospodarsku zgradu.</p>
<p>Prema navodima njegovih bližnjih, Kasun je u posljednje vrijeme najavljivao samoubojstvo zbog neimaštine i nekih neriješenih dugovanja.</p>
<p>Herman Vukušić, voditelj Centra za terapiju hrvatskih branitelja pri KBC Rebro, dan nakon aktiviranja bombe izjavio je kako je ministar Pančić »prava adresa za takve slučajeve«, ne želeći pritom govoriti o nedjeljnom događaju. Najavivši kako će se uskoro oglasiti priopćenjem o problematici branitelja oboljelih od PTSP-a, Vukušić je nadodao da je krajnje vrijeme da se netko odgovoran počne baviti problematikom oboljelih branitelja.</p>
<p>»To bi trebali biti konkretni pokazatelji koji će hrvatskoj javnosti otkriti pravu istinu«, zaključio je Vukušić.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Nakon izlaska iz suda Paraga ponovio da je HDZ »zločinačka organizacija«</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Na zagrebačkom Općinskom sudu u ponedjeljak je nastavljena rasprava u kojoj Dobroslav Paraga tuži Slobodnu Dalmaciju i saborskog zastupnika Vladimira Šeksa zbog njegova intervjua tom listu, objavljenog 9. rujna prošle godine u kojem stoji kako »osim psihičkog bolesnika Dobroslava Parage nitko nije kazao da je HDZ u cjelini zločinačka organizacija«. Predsjednik Hrvatske stranke prava 1861 pritom traži naknadu štete u iznosu 100.000 kuna.</p>
<p>Naime, tužitelj smatra kako su u tom članku iznijete neistinite tvrdnje kojima se vrijeđa njegovo dostojanstvo i ugled, a pritom je, prema Paraginim navodima, narušena njegova privatnost i čast.</p>
<p>Očitujući se o tužbi, zastupnica tuženog dnevnika, odvjetnica Darka Žaja je istaknula kako ne spori da je u Slobodnoj Dalmaciji objavljen Šeksov intervju koji je autoriziran, pritom se protivivši Paraginu traženju da ga se kao oca troje malodobne djece oslobodi plaćanja sudskih troškova. Odvjetnica Žaja također je zatražila da se kao svjedok na sljedeću raspravu pozove novinarka Anita Malenica, koja je i intervjuirala tuženog Šeksa.</p>
<p>Saborski zastupnik HDZ-a Vladimir Šeks u ponedjeljak je na sudu izjavio kako ne osporava navode iz teksta, potvrdivši zatim činjenicu o autorizaciji teksta. Pored toga, Šeks je naveo kako je Paraga »osoba koja od 1991. godine pokazuje iracionalnu mržnju spram njega i stranke kojoj pripada«, opisavši pritom Paraginu mržnju »paranoidnom opsjednutošću«.</p>
<p>Šeks je predložio da se sudu dostave brojne Paragine izjave u medijima, kojim bi se, prema tuženiku, moglo ustvrditi »poremećaj psihičke strukture«, na što je Paraga burno reagirao, kazavši kako je Šeks upravo počinio još jedno kazneno djelo.</p>
<p>Prema odluci suca Milana Ježeka, tuženi Šeks dužan je sudu dostaviti preslike intervjua i drugu dokumentaciju kojima bi potkrijepio tvrdnje o Paraginoj »paranoidnosti i iracionalnoj mržnji«, a sljedeća rasprava održat će se 17. rujna.</p>
<p>Izlazivši iz zgrade suda, Paraga je izjavio kako je »HDZ zločinačka organizacija«, te »da je Tuđman živ sjedio bi pored Miloševića na optuženičkoj klupi u Haagu«. Također, Paraga nije poštedio ni Slobodnu Dalmaciju koju je nazvao »glasnikom HDZ-a«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Meštrić tvrdi da su mu nudili 100.000 maraka da prijeđe na Gotićevu stranu </p>
<p>Dekana varaždinskog Geotehničkog fakulteta dr. Ivana Gotića optužnica tereti za zloporabu položaja i ovlasti i uskraćivanje prava na rad </p>
<p>VARAŽDIN, 12. ožujka</p>
<p> - Na varaždinskom Općinskom sudu u ponedjeljak je počeo kazneni postupak protiv dekana varaždinskog Geotehničkog fakulteta dr. Ivana Gotića, kojeg se optužnicom tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, te uskraćivanja prava na rad.</p>
<p>Gotić, naime, prema optužnici, nije postupio prema pravomoćnim sudskim presudama temeljem kojih je na radno mjesto trebao vratiti dr. Mateja Meštrića. Odluku o prestanku radnog odnosa dr. Meštriću donio je 1994. godine bivši dekan Geotehničkog fakulteta dr. Marijan Meštrić, protiv kojeg se također vodi kazneni postupak. Sudskim presudama odluke su proglašene nezakonitima, a rješenje o poništenju nezakonitih otkaza donijelo je i Ministarstvo znanosti i tehnologije.</p>
<p>Matej Meštrić rekao je da je, u ono vrijeme, sada pokojni dr. Mato Gazarek, koji je također tada dobio otkaz, otkrio da je »grupa ljudi na čelu s dr. Gotićem« prenijela na sebe svu imovinu fakulteta, od čega je dr. Gotić dobio 50 posto. Odlukom Trgovačkog suda u Varaždinu, takav prijenos imovine na privatne osobe je poništen, a dr. Meštrić rekao je i da ga je »nazvala jedna osoba koja mu je ponudila 100 tisuća njemačkih maraka da prijeđe na Gotićevu stranu kako bi se odstranio Gazarek«. Dr. Meštrić je to odbio i javno stao na Gazarekovu stranu. Dr. Gazareka je, kaže Meštrić, »odstranio« tadašnji rektor Marijan Šunjić. </p>
<p>Bivši profesor kazao je i da je odluku o otkazu dobio poštom, bez upute o pravnom lijeku kao i radnu knjižicu. Početkom 1996. dolazio je na posao, no ispred fakulteta ga je dočekao zaštitar koji mu je rekao da »tu nema što tražiti«. Pokušao je, kaže u nekoliko navrata ući u zgradu, no zaštitari su ga u tome spriječili.</p>
<p>Dr. Matej Meštrić rekao je i da u vrijeme kad je donesena odluka o otkazu v.d. dekana bio njegov prezimenjak dr. Marijan Meštrić, a opovrgnuo je, kako je rekao »priče koje su počele kružiti da ga je na fakultet doveo dr. Marijan Meštrić, već je to učinio dr. Jure Radić«.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prevario ih za oko 3 milijuna kuna</p>
<p>BJELOVAR, 12. ožujka</p>
<p> - Da je lažno prikazivao činjenice osumnjičen je S. M. (60) iz Samobora, a kako bi tako doveo u zabludu G. M. iz Bjelovara. Istraga je pokazala da je oštećenom ponudio ishoditi hipotekarski kredit od 200 do 300 tisuća DEM.</p>
<p>Naivna žrtva je prevarantu dala punomoć i svu ostalu dokumentaciju pomoću koje je S. M. založio nekretnine G. M. i I. A. iz Bjelovara, te T. M. iz Jabučete. Time je dobio devizne garancije za kredit kod Podravske banke d.d., ali ne za oštećene, nego za tvrtku »Alkaing« iz Zagreba i »Tehnogradnja« d.o.o. iz Karlovca.</p>
<p>Ukupan iznos na koji je procijenjeno da je oštetio žrtve, je 2.724.213,80 kuna.Osnovano se sumnja da je S. M. počinio kazneno djelo prijevare, te je protiv njega podnešena kaznena prijava. (S. B. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Dvije i pol godine nakon podizanja optužnice suđenje djelatnicima splitskog HZMO-a</p>
<p>SPLIT, 12. ožujka</p>
<p> - Dvije i pol godine nakon podizanja optužnice, u četvrtak bi na splitskom Županijskom sudu trebalo započeti suđenje devetorici optuženih u aferi splitskog ureda Mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika.</p>
<p>Za više kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, vezanih za donošenje rješenja o prijevremenom umirovljavanju radnika, terete se dokotori, šef invalidske komisije i pomoćnik direktora Fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja, Područne službe Split, Branko Božinović (61) iz Splita, Imoćanin Damir Rebić (62), Sinjani Neven Strukan (65), Šimun Jukić (55), Splićani Dinko Miro Rogošić (65), Dragan Alajbeg (53), Antonija Novak-Dunović (52), Daša Koceić- Šarić (41), te direktor splitskog poduzeća Promet, Jurica Karin (41).</p>
<p>Osmorica liječnika prvostupanjske Invalidske komisije optuženi su za nelegalne radnje i primanje mita kod slanja u mirovine zaposlenika poduzeća sa šireg splitskog područja - Montera Split, splitske Željezare, Građe Solin, Luke Split, Prerade, Uzora, Galeba i Prometa. U kolovozu 1998. godine uhićeno je i pritvoreno 12 osumnjičenika. Nakon provedene istrage, u listopadu iste godine, svi su pušteni iz pritvora, a Županijsko državno odvjetništvo u Splitu ubrzo je podignulo i optužnicu, no samo protiv devetorice osumnjičenika. Za ostale nisu utvrđeni elementi kaznenog djela.</p>
<p>U travnju 1999. godine, nad semoro optuženih obustavljen je postupak nakon što je Izvanraspravno vijeće splitskog Županijskog suda odlučilo kako nedostaje dokaza. Sumnje su, prema rješenju Vijeća, bile osnovane samo kod Nevena Strukana i Jurice Karina. Na tu odluku tužiteljstvo se žalilo Vrhovnom sudu, koji je u prosincu iste godine odluku Izvanraspravnog vijeća proglasio preuranjenom i neutemeljenom. Kao jedini način za utvrđivanje nezakonitosti u radu Invalidske komisije Vrhovni sud smatra provođenje sudsko-medicinskog vještaćenja. Taj dokaz moguće je provesti samo na glavnoj raspravi.(Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Tek primljen u lovačko društvo sačmaricom teško ozlijedio ribolovca</p>
<p>OSIJEK, 12. ožujka</p>
<p> - Dvadesetpetogodišnji Mario T. iz Darde zadobio je teške i po život opasne ozljede nakon što je na njega u nedjelju navečer zapucao lovac Alen N. (24) iz Bilja. Do ove nesreće je došlo u nedjelju oko 21,30 sati kada su Alen N., Ištvan P. (59) i Antun F. (54) iz Bilja, inače članovi mjesnog lovačkog društva, krenuli u lov na lisice na području između Bilja i Darde uz rukavac Stare Drave. U to su vrijeme Mario T. i njegov prijatelj M. F. (23) bili na obali rijeke, na oko 70 metara od lovaca, jer su netom prije toga postavili mrežu za lov ribe. Mlad i neiskusan lovac Alen N., koji je baš te nedjelje primljen u lovačko društvo, začuo je nekakvo šuškanje te je, pomislivši da je riječ o lisicama, zapucao sačmaricom u smjeru mladih ribiča. Pogođen u predjelu prsa, teško je ozlijeđeni Mario T. odmah prevezen u osječku Kliničku bolnicu gdje je zadržan na liječenju, te se još uvijek nalazi u životnoj opasnosti. Po završetku kriminalističke obrade protiv Alena N. biti će podnesena kaznena prijava. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Na Bregani uhićena četiri Rumunja u »jetti« ukradenoj u Iloku</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - U nedjelju oko 8.50 sati, policajci Postaje granične policije u Bregani zatekli su pri izlasku iz Hrvatske, četiri rumunjska državljana koji su se nalazili u ukradenom automobilu, te ih potom i uhitili. Naime, prema priopćenju policije, pogranični policajci su uočili sumnjivu »VW jettu«, za koju je nešto kasnije utvrđeno kako je ukradena dan ranije u Iloku, pa su zatečeni Rumunji, Marcel G. L. (22), Ignat D. (29), Cristinau B. (20) i Georgea G. (23) uhićeni i privedeni.</p>
<p>Kako su, pak, Marcel i Ignat zaprijetili da će se samoozlijediti, policajci su ih vezali lisicama, nakon čega je nad svom četvoricom provedena kriminalistička obrada u službenim prostorijama Četrnaeste policijske postaje PU zagrebačke.(V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U »Tvornici« zaplijenili marihuanu i 73 tablete ecstasya, privedene 24 osobe</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Službenici Odjela za suzbijanje zlouporaba opojnih droga PU zagrebačke, zajedno su s policajcima Pete policijske postaje u noći na subotu obavili selektivno kontrolu posjetitelja techno partyja, koji se održava u diskoteci »Tvornica« u Šubićevoj. Pritom je ukupno zapljenjeno 71 tableta ectasyja, 36,3 grama marihuane i 3 pripremljena »jointa«.</p>
<p>Prigodom policijske selektivne kontrole privedeno je 24 osobe, od čega 5 malodobnika, a četiri osobe su od ranije poznate policiji. Protiv privedenih osoba, kako nadalje stoji u priopćenju PU zagrebačke, slijedi podnošenje kaznenih i prekršajnih prijava. Pored toga, protiv osobe kod koje je pronađeno 39 tableta ectasyja biti će podnijeta kaznena prijava zbog preprodaje droge, dok je Luka P. (21), za kojeg je više posjetitelja partyja izjavilo kako su od njega kupili drogu, priveden istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Određen pritvor vozaču koji je pobjegao s mjesta nesreće</p>
<p>SPLIT, 12. ožujka</p>
<p> - Istražni sudac splitskog Županijskog suda odredio je pritvor za V. G. (21) iz Vodica, zbog osnovane sumnje da je u subotu oko 18,30 sati u Kaštel Kambelovcu, svojim »audijem 80«, registracijskih oznaka ŠI 499-B, oborio i usmrtio pješaka Kaštelanina Ivana Rajića (43), te pobjegao s mjesta nesreće.</p>
<p>Do nesreće je došlo iz još uvijek neutvrđenih razloga, kada se »audi« kretao od Splita prema Trogiru. Pješak je oboren u trenutku dok je hodao uz sjeverni rub kolnika. Sve policijske ophodnje od Splita prema Šibeniku bile su obaviještene o nesreći i tragale su za odbjeglim vozačem. Automobil koji je odgovarao opisu zaustevljen je kod Ražina, nedaleko od Šibenika, pa je zajedno s vozačem prepraćen u Split. Osim vozača u »audiju« su bile još tri osobe, a neslužbeno se saznaje kako su neposredno prije nesreće bili na utakmici Hajduk-Osijek.( I. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>HEP prošlu godinu završio gubitkom od 691 milijuna kuna</p>
<p>Predsjednik Uprave Ivo Čović kao glavne je razloge gubitka naveo: veliki rast cijena goriva, zbog jake suše manje su radile jeftine hidroelektrane, poskupljenje cijene struje odobreno je prekasno, prodajna je cijena toplinske energije u Zagrebu nerealno niska, a dosta su izgubili i na tečajnim razlikama zbog rasta tečaja dolara</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Hrvatska je elektroprivreda prošlu godinu, po nerevidiranim podacima, završila s gubitkom od 691 milijuna kuna, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare HEP-a.</p>
<p>Obrazlažući taj podatak predsjednik Uprave Ivo Čović je kao glavne razloge naveo: veliki rast cijena goriva (mazut je lani poskupio 86 posto, a prirodni plin 66 posto u odnosu na 1999.), zbog jake suše manje su radile jeftine hidroelektrane, pa se više struje osiguravalo iz skupljih termoelektrana i uvoza, poskupljenje cijene struje odobreno je prekasno (tek 1. listopada), prodajna cijena toplinske energije u Zagrebu je nerealno niska i već sedam godina nepromijenjena, a dosta su izgubili i na tečajnim razlikama zbog rasta tečaja dolara.</p>
<p>Dosta problema stvaraju im i velika nenaplaćena potraživanja. Krajem prošle godine iznosila su 1,8 milijardi kuna, od čega je na gospodarstvo otpadao 701 milijun kuna, na kućanstva 389, a na HŽ i korisnike državnog proračuna 144 milijuna kuna. Zadovoljni smo ipak što smo ukupni iznos uspjeli uvelike smanjiti jer smo 1. ožujka 2000. naslijedili 2,2 milijarde kuna potraživanja, kazao je član Uprave za ekonomsko-financijske poslove Darko Belić.</p>
<p>Iako bi na prvi pogled bilo najjednostavnije isključiti struju svima koji ne plaćaju nove isporuke, za što imaju i načelnu podršku Vlade, rješenje tog problema nije baš tako jednostavno, objasnili su čelnici HEP-a. Primjerice, oko 150 problematičnih poduzeća (među njima su i PIK Vrbovec, Dalmacija Dugi Rat, Tvornica stakla Lipik) duguje im oko 270 milijuna kuna, ali bi isključenje struje svim tim tvrtkama značilo ostaviti 67 tisuća ljudi bez posla. Zato nastoje imati malo »mekši pristup« prema tvrtkama koje imaju šansi za izlazak iz poslovnih problema, ali to neke koriste pokušavajući klimavim argumentima uvjeriti HEP-ove stručnjake da situacija nije baš bezizlazna iako se nerijetko na kraju dokaže suprotno. Štoviše, dosta tvrtki u stečaju ili u velikim financijskim teškoćama vrši pritisak na HEP da ne inzistira na naplati svojih potraživanja, upozorio je član Uprave za distribuciju Šime Balabanić napominjući da su nerijetko, nakon isključivanja struje nekom velikom dužniku, doživjeli svojevrsni medijski linč.</p>
<p> Međutim, HEP želi poboljšati likvidnost poslovanja pa će maksimalno nastojati poboljšati naplatu. Na to ih tjera i činjenica da su, zbog prije nekoliko godina uvedenih, popusta za socijalne slučajeve izgubili 5,2 milijardi kuna, dosta gube i zbog nenaplate priključka te loše naplate struje na područjima od posebne državne skrbi, gdje imaju oko 250 tisuća potrošača, itd. »Unatoč svemu tome, svakodnevno smo izloženi pritiscima i zahtjevima iz svih dijelova Hrvatske da krenemo u velike investicije u njihovu kraju. A da sve provedemo, trebalo bi nam 10 puta više novca nego što ga imamo«, upozorio je Balabanić.</p>
<p>Naime, HEP ove godine planira investicije vrijedne oko 1,6 milijardi kuna. Za dio je osiguran novac, a za ostalo će morati uzeti nove kredite. Pri time bi im trebala pomoći činjenica da je poznata agencija Standard & Poors nedavno potvrdila kreditni rejting HEP-a pa vjeruju da će realizirati planirano, unatoč tome što im ove godine na naplatu dolazi 250 milijuna maraka dugoročnih kredita, dvostruko više nego lani. Naime, za dva tjedna očekuju dodjelu bankarskoga sindiciranog kredita od 120 milijuna eura, što će im olakšati reprogramiranje postojećih kredita. </p>
<p>Čelnici HEP-a posebno su naglasili da se prošlih 20 godina u tvrtku ulagalo samo polovina onoga što je trebali, pa je sada stalan problem kako tako nedovoljno izgrađen i loše održavan elektroenergetski sustav održati u normalnom radu. Zbog toga je raskorak HEP-a i sličnih zapadnoeuropskih tvrtki sve veći jer su oni godinama ulagali u svoj sustav, a HEP nedovoljno, a i to se uglavnom odnosilo na saniranje ratnih šteta, dok je vrlo malo ostalo za razvoj.</p>
<p> Tako je Ivica Toljan, član Uprave za prijenos, istaknuo da će trebati još dosta vremena i novca da se prijenosna mreža dovede na predratnu razinu. Njeno loše stanje, dodao je, čak bi moglo dovesti u pitanje provedbu Vladina programa za otvaranje hrvatskoga energetskog tržišta. Nedostatak novca za potrebne investicije stvara i dodatni problem kako tijekom turističke sezone osigurati dovoljno struje za očekivanu 20 do 30 posto veću potrošnju, upozoravaju u HEP-u. Unatoč svemu, zasad ne očekuju probleme u opskrbi, naravno, ne bude li iznenadnih tehničkih problema.</p>
<p>Čović je izvijestio da tvrtka nastavlja proces restrukturiranja koji je počeo prošle godine. Do sredine ove godine pripremit će se prijedlozi za statusno preoblikovanje u HEP grupu, s više poslovnih jedinica, koje će imati određenu autonomiju i zasebne račune, mjere za unapređenje poslovanja, program novog zapošljavanja i zbrinjavanja viška zaposlenika. No Čović smatra da broj zaposlenika HEP-a nije velik jer problemi s održavanjem sustava i s naplatom iziskuju veliki ljudski potencijal. »Potrebno je mudro, u dogovoru sa zaposlenicima, napraviti procjene postupnog smanjenja broja zaposlenika«, kaže. </p>
<p>Lani troškovi poslovanja smanjeni za 83 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka - Govoreći o racionalizaciji poslovanja Čović je kazao da je ove godine predviđeno mjerama racionalizacije smanjiti troškove održavanja energetskih objekata i troškove osoblja za po deset posto, ostale poslovne troškove smanjiti za 62 milijuna kuna. Da se ne radi samo o obećanjima dokazuju i predočeni podaci po kojima su ukupni troškovi HEP-a smanjeni za 83 milijuna kuna (11 posto). Najveći dio ušteđen je na održavanju energetskih objekata (38,7 milijuna kuna), a smajeni su i troškovi uredske opreme, najamnina, čuvarskih služib, službenih putovanja i naknada zaposlenicima, reprezentacije i propagande, stipendiranja i stručne prakse učenika i studenata i drugi. ></p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ruska nafta preko Hrvatske na Zapad </p>
<p>MOSKVA, 12. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Davanje poticaja bržem ostvarenju projekta Adria-Družba, bio je glavni cilj kratkog boravka hrvatskog ministra gospodarstva Goranka Fižulića u Moskvi. </p>
<p> Adria-Družba predviđa da se korištenjem hrvatskog naftovoda i terminala na Kvarneru ruska nafta izvozi i prodaje dalje na Zapad. Kako bi se to ostvarilo, Fižulić se u ponedjeljak sastao s prvim zamjenikom ruskog ministra za energetiku Ivanom Matlašom. Razgovarali su o tarifama i ukupnoj količini nafte koju bi ruske kompanije služeći se hrvatskim naftovodom izvozile na Zapad. Ruska je strana ponovo potvrdila da je zainteresirana za projekt, najavljujući da će u najskorije vrijeme inicirati potpisivanje međuvladinog sporazuma te sastanak na kojem bi, uz ruske i hrvatske ministre, sudjelovali i ministri za energetiku i gospodarstvo Bjelorusije, Ukrajine, Slovačke i Mađarske. Za kratkog boravka u Moskvi ministar Fižulić sastao se i s predstavnicima ruske naftne kompanije Jukos. Ta je kompanija nositelj projekta Adria-Družba u koji namjerava uložiti 20 milijuna dolara. Hrvatski ministar razgovarao je i s predstavnicima Lukoila i Tjumenske naftne kompanije koje su također zainteresirane za korištenje hrvatskog naftovoda. (B. Lacmanović)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pokriven proračunski manjak od 620 milijuna </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Deficit državnoga proračuna u siječnju iznosio je 620 milijuna kuna, a taj je manjak zajedno s inozemnim otplatama financiran zaduženjem kod domaćih banaka, saznaje se iz Hrvatske narodne banke. Siječanjski prihodi proračuna u iznosu od 2,95 milijardi kuna manji su od prošlogodišnjih za tridesetak posto.</p>
<p>No, pritom treba imati u vidu da je to posljedica činjenice što su početkom prošle godine zabilježeni znatni privatizacijski prihodi.</p>
<p> Kad se promatraju samo tekući prihodi (koji su mnogo bolji indikator stvarnog stanja), ovogodišnji su siječanjski tekući prihodi veći od prošlogodišnjih za 14,2 posto. Tome su u najvećoj mjeri pridonijeli poboljšani prihodi od trošarina, PDV-a te neporezni prihodi. </p>
<p> Analitičari središnje banke napominju da moguće zaključke koji bi objašnjavali rast tekućih prihoda kao posljedicu poboljšanja ekonomske aktivnosti treba uzeti s rezervom, jer su se prošle godine dogodile brojne promjene unutar poreznog sustava.</p>
<p> U siječnju je utrošeno 3,57 milijardi proračunskih kuna, što je 10,1 posto više nego u istom mjesecu lani, a gotovo cjelokupan rast rashoda proračuna posljedica je većih izdataka za subvencije i ostale tekuće transfere. Siječanjski manjak proračuna od 620 milijuna kuna, zajedno s inozemnim otplatama (Londonski i Pariški klub) u cijelosti se financirao zaduženjem kod domaćih banaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Rovinjska tvornica duhana nakon Jadranturista želi i vrsarsku Anitu </p>
<p>ROVINJ, 12. ožujka</p>
<p> - Tvornica duhana Rovinj (TDR) odnosno njezina tvrtka Adria Resorts od ponedjeljka je većinski vlasnik rovinjske hotelske tvrtke »Jadranturist«, u kojoj je preuzela 77,94 posto dionica. </p>
<p>Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP) upućeno je pismo namjere i za otkup dionica vrsarske Anite, uz koje je predočena i potpora udruge malih dioničara, zaposleničkog vijeća, sindikata i poglavarstva općine Vrsar. Prihvati li se ponuda, TDR bi pojačao svoj udio u turizmu Istre, izjavio je član uprave TDR-a Plinio Cucurin na konferenciji za novinare u ponedjeljak. Za 20. travnja najavio je skupštinu dioničara »Jadranturista«, na kojoj će se razriješiti stari i imenovati novi nadzorni odbor te provesti izmjene i dopune statuta društva.</p>
<p> TDR će sve dioničare od kojih su otkupljene dionice isplatiti do 22. ožujka, rekao je Cucurin. Izrazio je zadovoljstvo i što je »Jadranturist« u rukama dioničara uglavnom iz Rovinja, pa će TDR-u, s obzirom na tu okolnost, biti olakšano vođenje društva, uz potporu malih dioničara i lokalne zajednice.</p>
<p> Predsjednik Uprave »Jadranturista« Ivan Šorić i rovinjski gradonačelnik Lido Sošić naglasili su značenje činjenice što je novi većinski vlasnik domaća tvrtka sa sjedištem u Rovinju. To je nov primjer i način kako se može kvalitetno obaviti privatizacija s većinskim dioničarem koji potječe iz istog grada i pridonijet će zajedničkim turističkim i poslovnim rezultatima, kazao je Šorić.</p>
<p> Na upit o ugovoru sa španjolskom tvrtkom »Sol Melia« Cucurin je odgovorio da će se nakon provedene analize postojećeg ugovora eventualno predložiti redefiniranje pozicije »Jadranturista«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>RBA: Turizam je najznačajnija izvozna grana za Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Prema analitičarima Raiffeisen banke, hrvatski će turizam ove godine ostvariti bolje rezultate od prošlogodišnjih, ali samo ako ne bude znatnijih zaoštravanja političke situacije. </p>
<p>»Prošlogodišnji ekonomski rast možemo također pripisati rastu turističkog prometa koji je prema broju noćenja turista zabilježio porast od 45 posto, a prema broju dolazaka 39 posto. Turizam je trenutno najznačajnija izvozna grana za Hrvatsku, ali istodobno i najosjetljivija«, tvrde analitičari ove banke, prema mišljenju kojih će broj noćenja ove godine biti veći za 8,5 posto u odnosu prema prošloj. </p>
<p>Ta procjena, međutim, ne uključuje eventualne političke rizike. Naime, prema pesimističnijem scenariju, uz pad turističkog priljeva uslijedilo bi i povećanje deficita na tekućem računu bilance plaćanja i u tom kontekstu i niži ekonomski rast. Najbolji pokazatelj ovogodišnje turističke sezone bit će vidljiv nakon uskrsnih blagdana, zaključuju analitičari Raiffeisena. (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>OPEC: Nakon trotjednog pada cijena nafte lagano porasla </p>
<p>BEČ, 12. ožujka</p>
<p> - Cijena nafte članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) prošloga je tjedna, nakon tri tjedna uzastopnog pada, zabilježila lagani porast.</p>
<p> Prošloga je tjedna OPEC-ova cijena sirove nafte prosječno iznosila 24,58 dolara po barelu (159 litara), dok je tjedan dana ranije barel stajao 24,07 dolara, objavljeno je u ponedjeljak iz tajništva kartela u Beču.</p>
<p> Prosječna je cijena OPEC-ova barela sirove nafte u veljači iznosila 25,41dolara, stoji u izvješću, a tijekom 2000. godine 27,60 dolara.</p>
<p> Ministri za naftu zemalja članica OPEC-a sastat će se 16. ožujka u Beču, a jedna od tema razgovora bit će mogućnost daljnjeg smanjivanja dnevne proizvodnje. Naime, zbog problema američkog gospodarstva i završetka zime u Europi, neke su se članice OPEC-a već izjasnile za smanjivanje proizvodnje za barem milijun barela dnevno. Tijekom proteklog vikenda alžirski je ministar za naftu i trenutni predsjedavajući OPEC-om Chakib Khelil izjavio da ta organizacija još proučava uvjete na tržištu, koji bi trebali pokazati da li do smanjena treba doći, odnosno da li bi moglo doći do značajnije korekcije cijene nafte na svjetskom tržištu. On je rekao da je već tradicionalno da početkom drugog tromjesečja, odnosno početkom proljeća, dolazi do smanjenje potražnje za naftom na tržištu. Tek kada se procjenama kretanja potražnje dodaju i kretanja svjetskog gospodarstva, OPEC će moći odlučiti o daljnjim potezima, kaže Khelil.</p>
<p> Inače, u pokušaju da održe stabilnost cijene, u siječnju su sve članice OPEC-a, osim Iraka, odlučile smanjiti proizvodnju nafte za pet posto. Prema njihovu mišljenju, optimalna bi se cijena barela nafte trebala kretati oko 25 dolara. (H/dpa/AP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Renault se vraća u Hrvatsku nakon što je Ina odlučila uvesti dizel s manje sumpora </p>
<p>Bez toga goriva Renault ne dopušta prodaju svojih automobila s turbodizel motorima druge generacije/ Trenutačno na cestama ima 1000 dizelskih vozila s najnovijom tehnologijom ubrizgavanja, tvrde u Ini</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Francuski je Renault odlučio potkraj prošle godine obustaviti na hrvatskom tržištu prodaju automobila s turbodizel motorima druge generacije (s izravnim ubrizgavanjem pod visokim pritiskom - tzv. common rail tehnologija), a kao razlog navedeno je - neodgovarajuće dizelsko gorivo koje se nudi na hrvatskom tržištu. </p>
<p>Kako doznajemo u Renaultu Hrvatska, glavnom uvozniku za našu zemlju, takva odluka i dalje stoji jer, prema ispitivanjima koja su proveli stručnjaci te tvrtke, dizelsko gorivo na našem tržištu ima previše sumpora što, u pravilu, nakon prijeđenih 60.000 do 70.000 kilometara dovodi do problema s motorom.</p>
<p>»Ina je najavila uvođenje na tržište dizelskog goriva s manjim udjelom sumpora, ali još nije službeno objavljeno kakvo će biti to gorivo i na kojim će ga se crpkama moći nabaviti. Da bismo mogli pustiti u prodaju vozila s tzv. dCi motorima, takvo gorivo mora biti dostupno u cijeloj Hrvatskoj«, kaže Marjana Kuzminski, voditeljica odjela za odnose s javnošću u Renaultu Hrvatska.</p>
<p>Prema riječima Marija Draguna, voditelja službe za informiranje i odnose s javnošću u Ini, »novo dizelsko gorivo koje ima radni naziv 'premium dizel' pojavit će se na benzinskim postajama najkasnije do početka lipnja, odnosno uoči turističke sezone«.</p>
<p> Naglašava da je riječ o pedesetak postaja kojima će se pokriti cijela Hrvatska u svim većim mjestima i na glavnim magistralnim pravcima. »Već sad Ina proizvodi gorivo s niskom razinom sumpora od 0,035 posto i izvozi ga na slovensko tržište, a 'premium dizel' bit će potpuno nov proizvod jer će ga se obogatiti i aditivima. Riječ je o multifunkcionalnom aditivnom paketu kojim bi se dobile još bolje antikorozivne i disperzijske značajke goriva koje kao posljedicu imaju bolju čistoću motora, manje pjenjenje goriva i manje agresivno djelovanje na opremu vozila«, objašnjava Dragun.</p>
<p>Gorivo koje sada kupci mogu dobiti pod nazivom eurodizel udovoljava svim hrvatskim propisima. Količina sumpora, kaže Dragun, u njemu se kreće od 0,2 do 0,43 posto i ni u kojem slučaju ne smeta većini dizelskih motora na hrvatskom tržištu.</p>
<p> »Kod nas je na cestama oko 1,2 milijuna vozila koja su u prosjeku stara 12 godina. Oko 20 posto su Zastavina vozila. Prema nama dostupnim podacima, trenutačno na cestama ima 1000 dizelskih vozila s najnovijom tehnologijom ubrizgavanja. Pribrojimo li tu sve novije turbodizele, riječ je o četiri posto voznog parka.« </p>
<p>Ina kreće i u domaću distribuciju 'premium dizela' iako tržišno, ekonomski i nema nekog opravdanja s obzirom na navedene brojke i količine«, smatra Dragun. Dodaje kako oni koji optužuju Inu i uspoređuju je s drugim naftnim kompanijama u svijetu i Europi, zaboravljaju na činjenicu da je Ina - opet suprotno tržišnoj i ekonomskoj logici - bila prisiljena na gotovo svim postajama držati i olovni super 98 benzin i bezolovni s 91, 95 i 98 oktana, eurodizel te loživo ulje, a ponegdje i plavi dizel. Tako različita ponuda goriva gotovo da i ne postoji kod ostalih europskih proizvođača i distributera, a stvara velike probleme zbog kapaciteta i broja spremnika za gorivo na crpkama.</p>
<p>Hrvatska udruga automobilskih novinara, kad je prošle godine organizirala okrugli stol, pozvavši sve aktere i mjerodavne stručnjake, također je željela potaknuti razrješenje problema na koji su upućivali gotovo svi uvoznici u čijoj paleti proizvoda ima i vozila s dizelskim motorima nove generacije. Prema podacima iznesenim na tom skupu, najviše problema zabilježeno je u Slavoniji i to u istočnom dijelu te rubnim, graničnim područjima prema BiH. Tu mnogi stručnjaci i vide dio problema. Naime, iako se na sprečavanju šverca intenzivno radi, još ponegdje u Hrvatsku gorivo stiže i neregularnim putevima i u pravilu se distribuira na nekim privatnim postajama. </p>
<p>U svemu tome ima još jedna priča. Zašto Ina nije ulagala u modernizaciju proizvodnje i već prije dostignula razinu sumpora u dizelskom gorivu koja odgovara europskim normama, strožima od hrvatskih? </p>
<p>Odgovor na to pitanje krije se dijelom u veličini Ine te djelatnostima kojima se ponekad morala baviti. U posljednjih deset godina hrvatska je naftna kompanija vrlo često za državu odrađivala brojne »tampon poslove«, spašavajući i ulažući u neke sektore koji ne čine njezinu osnovnu djelatnost. Dijelom je tu i administrativno reguliranje cijena, a rezultat - gorivo koje kaska za Europom. Možda zato ni država nije išla na pooštravanje normi, čime bi i Inu prisilila da mijenja i razvija svoje proizvode.</p>
<p>»Ina nije imala još i novca za dinamičan razvoj svih proizvoda, ali ciklus koji se sada pokreće zajamčit će da do 2005. u potpunosti promijenimo svoj proizvodni program i uskladimo ga sa standardima koji vrijede u Europskoj uniji«, zaključuje Dragun.</p>
<p>Dakako, to je i osnova bez koje se ne bi moglo niti smjelo razmišljati o privatizaciji Ine.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Lokin: Vlada koja ne može osigurati stopu rasta od barem pet posto mora otići s vlasti</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - »Prema Vladinim predviđanjima, stopa gospodarskog rasta iznosila bi u sljedeće tri godine između tri i četiri posto godišnje. Takva gospodarska politika, međutim, samo će produbiti krizu u Hrvatskoj. Stoga ona Vlada koja ne može osigurati stopu rasta od barem pet posto, jednostavno mora otići s vlasti«, rekao je to dr. Branimir Lokin na okruglom stolu »Zajedno do rješenja«, koji se održao u ponedjeljak, u organizaciji Udruge nezaposlenih Hrvatske.</p>
<p>Lokin je istaknuo kako je već potrošeno vrijeme za raspravu o izlasku iz gospodarske krize i rješavanju problema nezaposlenosti te da prvo treba riješiti krizu ondje gdje se odlučuje o rješavanju tog problema. »Kod nas vlada moralna kriza i kriza politike, a nama je dosta politike bez odgovornosti«, zaključio je Lokin.</p>
<p>Akademik Ivan Supek istaknuo je kako budućnost svake zemlje ovisi o sprezi znanosti i industrije, što u Hrvatskoj nikada nije bio slučaj. »Ne možemo više čekati investicije izvana, kako bi otvorili nova radna mjesta, moramo ponajprije radikalno smanjiti državu potrošnju, a zatim, radi rješavanja problema nezaposlenosti, dodatno oporezivati mjesečne plaće zaposlenih«, rekao je Supek.</p>
<p>Savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo dr. Stjepan Zdunić upozorio je kako je smišljena strategija razvoja izostala za vrijeme vladavine HDZ-a, ali da sličnu nepromišljenu gospodarsku politiku provodi i aktualna vlast.</p>
<p>»Problem nezaposlenosti mora u ovoj državi postati temom broj jedan«, rekao je glavni tajnik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Vitomir Begović, upozorivši kako se taj problem neće moći riješiti bez »solidarnosti, odricanja i socijalne pravde«.</p>
<p>Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Milo Sršen rekao je kako u hrvatskoj gospodarskoj politici prevladava sindikalistički pristup, odnosno zadržati radnike po svaku cijenu i k tome povećati plaće. »Nažalost, tako ne možemo izaći iz krize, nama treba fleksibilnije tržište rada«, naglasio je.</p>
<p>»Za vrijeme velike depresije u SAD-u, 1933. godine, stopa nezaposlenosti bila je 24,9 posto, a kod nas je ona sad oko 23 posto«, rekao je dr. Mate Babić, upozorivši kako je Hrvatsku upropastio model privatizacije koju je provodio HDZ, ali koju na žalost, nastavlja i aktualna Vlada.</p>
<p>Predsjednica saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Snježana Biga-Friganović, istaknula je kako se protiv nezaposlenosti može boriti samo obrazovanjem, te najavila kako će se nova nacionalna strategija zapošljavanja uskoro naći pred Saborom. </p>
<p>»Hrvatska je socijalni slučaj«, konstatirao je zamjenik ministra rada i socijalne skrbi dr. Božo Žaja, najavivši kako će se u zakonskoj proceduri uskoro naći i izmjene Zakona o zapošljavanju, u sklopu kojih će se riješiti i zapošljavanje stranaca, strategija borbe protiv siromaštva, kao i profesionalno osposobljavanje osoba s invaliditetom.</p>
<p>»Ovo je diskusija pacijenata o stanju u bolnici«, rekao je prof. Branko Horvat, komentirajući kako su ovakve diskusije besmislene, ako u njima ne sudjeluju oni koji odlučuju. Nakon toga demonstrativno je napustio okrugli stol, kao što je neposredno prije njega učinio i dr. Slaven Letica. Njih je, naime, naljutio način kojim je voditelj tribine Drago Pilsel provodio »uredbu« o vremenskoj ograničenosti svakog izlaganja. </p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Odbor za branitelje odbio prijedlog o ukidanju povlastica na uvoz auta</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Pripremajući se za 53. sjednicu Županijskog doma u ponedjeljak su svoje sjednice održala radna tijela toga doma. Odbor za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata je, među ostalim, odbacio Vladin prijedlog o ukidanju povlastica braniteljima na uvoz automobila. </p>
<p>Podržan je prijedlog Kluba zastupnika HDZ-a o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak. Prema tom prijedlogu, obiteljske mirovine ne bi se oporezivalo, a hrvatski ratni vojni invalidi, bez obzira na stupanj invaliditeta, ne bi bili obveznici poreza na dohodak. Odbor za zakonodavstvo je, uz ostalo, podržao paket antikorupcijskih zakona kojima se predviđa i osnivanje ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Tim se zakonima ujedno preciznije definira položaj zaštićenih svjedoka te se predviđa da zaštićenog svjedoka može ispitivati samo posebno vijeće Vrhovnog suda. </p>
<p>Upozoreno je i na potrebu suradnje s međunarodnom zajednicom kako bi se program zaštite i promjene identiteta svjedoka mogao uspješno provesti, jer je Hrvatska mala zemlja. </p>
<p>Zakon osim toga omogućuje da se imovina za koju se u kaznenom postupku sumnja da je nezakonito stečena privremeno oduzme ili zamrzne. Odbor je prihvatio i prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa pri obnašanju javnih dužnosti. Tim se zakonom, rečeno je, propisuju načela odnosno pravni i moralni standardi kojih bi se državni dužnosnici trebali pridržavati. </p>
<p>Predviđeno je i da imovinska kartica bude javna isprava te da se preciznije regulira pitanje primanja darova. Podržane su i izmjene i dopune Zakona o javnim cestama kojima se omogućuje osnivanje dviju zasebnih tvrtki - Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta. (I. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mnogi bi se zastupnici odrekli i plaće da bi se zadržao Županijski dom!</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Sasvim su neprihvatljiva obrazloženja za najnoviju promjenu Ustava, i to samo četiri mjeseca nakon što je Sabor prihvatio prethodne ustavne promjene. To pokazuje nestabilnost države i činjenicu da se ustavne promjene rade iz dnevno-političkih potreba. Zaključci su to Okruglog stola HDZ-a o ustavnim promjenama održanog u ponedjeljak.</p>
<p>Bivši austrijski ministar vanjskih poslova Lujo Tončić ocijenio je da se temeljita promjena Ustava ne smije raditi pod utjecajem aktualne politike. Predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević odbacila je tvrdnje da se taj dom ukida zbog troškova. Istaknula je da su se mnogi zastupnici spremni odreći i plaće kako bi se riješio taj problem, odnosno zadržao Županijski dom. </p>
<p>Ivan Brleković je također upozorio da troškovi Županijskog doma nisu razlog njegova ukidanja, jer, na primjer Zastupnički dom samo za reprezentaciju potroši 40 milijuna kuna, a troškovi Županijskog doma za četiri godine iznosili su 100 milijuna kuna. Dodao je da se Ustav mijenja zbog političke trgovine, a ne zbog jačanja demokracije. Ivan Gabelica kazao je kako je samo Pakistan u posljednje vrijeme ukinuo dvodomni sustav, te da to nije trend europskih država. Luka Bebić istaknuo je da svakoga hrvatskog državljanina Županijski dom stoji 50 lipa pa to ne može biti razlog njegova ukidanja. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Pravosuđu treba korjenita reforma koja će jačati njegovu neovisnost</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - »Postoji opasnost da budemo jedina zemlja u svijetu u kojoj bi svih 250 predsjednika sudova bilo imenovano na protuustavan način. Činjenica je i da se Ustavni sud o tome ne izjašnjava«, rekao je Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca (UHS) u ponedjeljak na početku dvodnevnog skupa o deset godina hrvatskog sudstva, u organizaciji UHS-a. Gredelj je napomenuo da je situacija u hrvatskom sudstvu ozbiljna, jer bi se moglo dogoditi da vladajuća koalicija na čelo sudova postavi »svoje ljude«. Zaključio je da je pravosuđu potrebna korjenita reforma, ali koja će jačati neovisnost i samostalnost sudbene vlasti. Istaknuo je i da suce neće zaustaviti pokušaji diskvalifikacije, kojima ih se proglašava utvrdama preživjelih političkih opcija. </p>
<p>Na skupu, koji je pozdravio izaslanik Predsjednika Republike Igor Dekanić, sudjeluju suci, pravni stručnjaci, profesori, predstavnici više udruga iz zemlje i inozemstva, te političari. Među ostalima, došli su Per Vinther, predstavnik Europske komisije, Ranko Marijan, zamjenik ministra pravosuđa, saborski zastupnici Ingrid Antičević-Marinović i Ivić Pašalić, bivši predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić, Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a Žarko Puhovski, odvjetnica Vesna Alaburić, a viđeni su i Đurđa Šušak i Julliane Bušić. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Naše oružane snage bile mnogo snažnije 1998. i 1999. godine, kaže Miljavac</p>
<p>RIJEKA, 12. ožujka</p>
<p> - »To što je NATO dopustio da srpske snage dođu do granice između Kosova i Makedonije, znači ponovno jačanje Srbije i velik poraz Albanaca na Kosovu. Time je destabilizirano čitavo područje jugoistočne Europe, a to znači da u ovom trenutku ideja za Jonsko-jadransku autocestu nije realna«, kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik DC-a dr. Mate Granić. </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, događaji u BiH najviše štete hrvatskom narodu, te drži da hrvatska Vlada treba inzistirati na sastajanju Vijeća za mir i poštivanju Daytonskog sporazuma. </p>
<p>DC je zabrinut i zbog sporazuma Vlade s MMF-om u trenutku kad je u Hrvatskoj 23 posto nezaposlenih, a najavljena su daljnja otpuštanja i stečajevi. </p>
<p>Predsjednik Inicijativnog odbora DC-a za Primorsko-goransku županiju Pavao Miljavac na pitanje novinara, je li Hrvatska vojska spremna za djelovanje dođe li do eskaliranja napetosti, odgovorio je da su naše oružane snage bile mnogo snažnije 1998. i 1999. godine. »No procijenilo se da osjetno treba smanjiti sredstva i snage, poglavito u zrakoplovstvu i pješaštvu«, napomenuo je Miljavac. (D. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Genetski manipulirana hrana (ne)ulazi na mala vrata u Hrvatsku</p>
<p>Ni na jednom proizvodu u domaćim prodavaonicama ne piše da potječe od genetski modificiranih organizama, no sigurno ih ima/ To bi se uskoro trebalo regulirati zakonom čiji bi nacrt prijedloga trebao biti gotov do svibnja/ Na crnoj listi proizvođača i uvoznika koji se nisu željeli izjasniti o porijeklu svojih namirnica, Zeleni popisali 30 hrvatskih tvrtki</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Za uvoz genetski modificiranih organizama (GMO) u Hrvatsku potrebno je pribaviti dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, a podnositelj takva zahtjeva sam mora izraditi studiju procjene opasnosti. Nadalje, za provoz genetski modificiranih proizvoda kroz državu, prema Nacrtu prijedloga zakona o zaštiti prirode, uopće nije potrebna nikakva prijava.</p>
<p>Naime, unatoč saborskim zaključcima o zabrani uvoza genetski modificirane hrane iz 1998., jer ta hrana nije označena (GM) na nesređenom domaćem tržištu, potrošači ne znaju što kupuju i jedu. Primjerice, samo lecitin iz soje, jedne od kultura koja je najizvrgnutija genetskoj manipulaciji, pojavljuje se u 60 do 400 proizvoda - od ulja, margarina i čokolade do dječje hrane.</p>
<p>Akademik prof. dr. Sibila Jelaska, predsjednica Vladina Bioetičkog povjerenstva, kaže da ni na jednom proizvodu u domaćim prodavaonicama ne piše da potječe od genetski modificiranih organizama. Ipak, ona vjeruje da takvi proizvodi, bez obzira na zabranu, postoje na domaćem tržištu. No to malo poznato područje, zakonski bi trebalo regulirati i posebnim zakonom o genetski modificiranim proizvodima, čiji bi nacrt prijedloga trebao biti gotov do svibnja. </p>
<p>Što se tiče spora s genetski modificiranom hranom između Europe i SAD-a, akademik Sibila Jelaska, kaže da postoje ljudi koji su alergični na jagode, mlijeko ili žitarice pa se takvi proizvodi ne zabranjuju. Nadalje, kaže ona, pojedine kemikalije koje se koristi u konvencionalnoj poljoprivredi, štete čovjekovu zdravlju. Na polju konvencionalne poljoprivrede, sukobljavaju se dvije tehnologije - ona koja zagovara uporabu pesticida te proizvodnja hrane »bez pesticida«. </p>
<p>Klasična križanja gena, odnosno oplemenjivanja pojedinih kultura, obavljaju se već više od 100 godina, a selekcijom biljaka odbacuje se ono nevaljalo. Isto je i kad je riječ o GMO-u, znanstvenici gledaju da prevladaju dobre osobine na lošima, kaže ona. </p>
<p>U SAD-u je oko 60 genetski modificiranih biljaka, najpoznatije su soja i kukuruz, odobreni za komercijalnu uporabu. Na primjer, američka soja ima mnogo bolji sastav aminokiselina od »obične soje«. Govori se i o genetski modificiranoj ribi, u prvom redu lososu, te šećernoj repi koja navodno daje »zdraviji šećer«, ali ima i štetne posljedice - žgaravicu i sl. </p>
<p>Istodobno su Austrija, Francuska, Danska, Italija, Švicarska i Lihtenštajn zabranili uvoz genetski modificirane hrane. </p>
<p>Naime, stručnjaci upozoravaju da je riječ o prehrambenim proizvodima koji nastaju prijenosom gena između dvaju potpuno nesrodnih vrsta živih organizama, te se u prehranu čovjeka unose nove bjelančevine, koje do sada nikada nisu bile u njegovu prehrambenu lancu. Takve bjelančevine, u najblažem slučaju, mogu imati alergijski učinak. </p>
<p>Zagrebačka Zelena akcija odlučila je provesti istraživanje o korištenju genetski modificiranih sastojaka u proizvodnji prehrambenih proizvoda na Internetu. U tu svrhu, nedavno je odaslala pisma na stotinjak adresa najvećih domaćih proizvođača i uvoznika hrane sa zahtjevom da se deklariraju i potpisom jamče da njihovi proizvodi ne sadrže genetski modificirane organizme. </p>
<p>Na osnovi dobivenih odgovora »zeleni« su sastavili tzv. bijelu listu bez GM proizvoda i tzv. crnu listu proizvođača, i uvoznika, koji se nisu deklarirali. Bilo je to dovoljno da »zeleni« posumnjaju da postoji osnovana sumnja da njihovi proizvodi sadrže i GM sastojke. Na crnoj listi početkom ožujka bilo je 30 tvrtki, koje nisu odgovorile na upitnik. »Bobis«, »Franck«, »Klariko voće«, »Kolinska«, »Konzum«, SMS iz Splita, u svojim su dopisima zamolili za produljenje roka, kako bi kod dobavljača provjerili ima li GMO sastojaka u robi koju oni prodaju. </p>
<p>Naime, sve tvrtke koje se ne deklariraju, kažu u Zelenoj akciji, automatski se stavljaju na tzv. crnu listu, dok se ne deklariraju suprotno, a podaci su dostupni na Internetu na adresi Zelene akcije. Promjene na listama obavljaju se svake srijede, a građani se mogu uključiti tako da pošalju popis tvrtki s adresama. </p>
<p>Kako u Hrvatskoj zasad ne postoji laboratorij u kojem bi se moglo provjeriti ima li u prehrambenim proizvodima i GMO sastojaka, »zeleni« se spremaju da takvu robu, u prvom redu tvrtki koje se nisu odazvale njihovu pozivu, provjere u jednom austrijskom laboratoriju.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Sabati: Zadovoljni smo Ernoićem, neka Pankretić objavi zašto ga je smijenio</p>
<p>VARAŽDIN, 12. ožujka</p>
<p> - »HSS nije želio odmah komentirati prošlotjednu konferenciju HSLS-a na kojoj je napadnut HSS-ov ministar Božidar Pankretić zbog razrješenja Miljenka Ernoića s mjesta ravnatelja Hrvatskoga stočarskoga selekcijskog centra (HSSC), a vjerojatno i ne bismo da se politika nije počela miješati u struku. Naime, na sabiralištima mlijeka potpisuju se peticije za Ernoićev povratak na mjesto ravnatelja«, kazao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik HSS-a Varaždinske županije i njihov saborski zastupnik Zvonimir Sabati.</p>
<p>Prvi čovjek varaždinskih HSS-ovaca nije želio komentirati razloge zbog kojih je Ernoić smijenjen, nego od ministra Pankretića očekuje da to objavi. Sabati je novinarima rekao i da je razgovarao s ministrom o Ernoićevoj stručnosti, koju cijeni i sam HSS, no nije želio reći što mu je ministar Pankretić naveo kao razloge Ernoićeve smjene.</p>
<p>»Predlažemo da se prekine s javnim i medijskim politiziranjem oko izbora ravnatelja HSSC-a, jer bi to moglo naškoditi i političkim strankama, a možda i samom Ernoiću. Ne treba dizati prašinu, neka to riješi sam ministar«, kazao je Sabati i dodao da će, nastavi li se takva kampanja, mnoge stvari izaći na vidjelo. HSS-ovci su komentirali i nedavnu izjavu predsjednika Hrvatske gospodarske komore Nadana Vidoševića, koji je iznio niz uvreda na račun seljaka u jednim dnevnim novinama. »Takve su izjave ponižavajuće i ne služe mu na čast. Zbog toga u HSS-u očekujemo njegovu ostavku«, rekao je Sabati. (M. Zagoršćak)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Linić: Rijeka neće tako skoro dobiti brodara, posebice ne na pepelu Croatia Linea </p>
<p>RIJEKA, 12. ožujka</p>
<p> - »Hrvatska Vlada je jasno poručila da svoja potraživanja prema poduzećima u poteškoćama stavlja u funkciju njihove konsolidacije. Kad je riječ o poduzećima u stečaju, najveće je razočarenje neaktivnost i nezainteresiranost vjerovnika, koje treba motivirati da brinu o potraživanjima, odnosno da se vjerovnici i dužnici dogovore tamo gdje postoji tržište«, kazao je novinarima potpredsjednik Vlade Slavko Linić, nakon razgovora koje je odvojeno vodio sa županom primorsko-goranskim Milivojem Brozinom i riječkim gradonačelnikom dr. Vojkom Obersnelom, o problemu privatizacije i stečajeva pojedinih riječkih tvrtki.</p>
<p>Kad je riječ o osam riječkih tvrtki u stečaju - Torpedo, Tvornica papira, Brodokomerc, Brodomaterijal, Croatia Line, Vulkan DIBO, Tvornica konopa i Fenixve - Linić je naglasio da je najveća tragedija riječkoga gospodarstva propast brodara Croatia Line. Prema njegovu sudu, tragedija je u tome što je uništena desetljećima stvarana poslovna mreža diljem svijeta koja je znala kako osigurati brodski teret. On, za sada, ne vidi načina da Rijeka tako skoro ponovo dobije novog brodara, posebice ne na pepelu Croatia Linea, jer je za to potreban ogroman kapital i ljudski potencijal. </p>
<p>Od ostalih riječkih poduzeća u stečaju, prema riječima gradonačelnika Obersnela, ima naznaka da bi bolji dani mogli doći za Brodokomerc, Vulkan DIPO, Tvornicu konopa, dio Torpeda, i, ako bude sreće, za Tvornicu papira. U primorsko-goranskoj županiji trenutačno je 25.000 nezaposlenih, od čega 17.000 Rijeci, a ohrabrujuće je to što su u Rijeci u minuloj godini prihodi bili veći od rashoda, što znači da više nema stvaranja dubioza u riječkom gospodarstvu na teret poreznih obveznika. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade je kazao da je zadovoljan upravo vođenim razgovorima sa stečajnim upraviteljima riječkih poduzeća i predstavnicima Trgovačkog suda, »jer stečajni upravitelji znalački se bore da uspiju u preustroju tih poduzeća«. On je podsjetio da zakonski okvir štiti vjerovnike, koji su slabo motivirani da imobiliziranu imovinu stave u funkciju. Prema Linićevom sudu, vjerovnici se tako ponašaju zbog niskih cijena na tržištu nekretnina i zato što ne znaju kako podignuti gospodarske aktivnosti, a kod dijela vjerovnika i zbog straha da ne saznaju kako je imovina precijenjena. </p>
<p>Na području Primorsko-goranske županije 18 poduzeća je u vlasništvu države, među kojima i određeni broj turističkih, o čijoj je privatizaciji potpredsjednik Vlade razgovarao s članovima Poglavarstva Primorsko-goranske županije. Kad je riječ o problemima opatijskog hotelskog poduzeća Liburnia Riviera Hoteli, Linić je mišljenja da je tu tvrtku već ranije trebalo svesti na 5-6 manjih gospodarskih segmenata kako bi se privatizacija mogla što uspješnije obaviti. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Samo tristotinjak Kninjana radi u gospodarstvu, većina - bez plaće </p>
<p>Kninska socijalna iskaznica: nezaposlenih 3.000; isto toliko zaposlenih u državnim službama i javnim poduzećima;</p>
<p> na popisu Caritasa 1.050 obitelji; više od 5.000 stanovnika bez zdravstvene zaštite; državne dotacije u ovoj godini smanjene za čak 60 posto</p>
<p>KNIN, 12. ožujka</p>
<p> - Da je u Kninu visoka razina socijalno ugroženih stanovnika, potvrdili su svojim dolaskom u Knin i četvorica dalmatinskih biskupa - Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski, Želimir Puljić, biskup dubrovački, Ante Ivas, biskup šibenski i Slobodan Štambuk, biskup hvarsko-viško-brački, koji su svojim pohodom u znak vjerničke solidarnosti sa siromašnim Kninom apelirali na sve koji mogu pomoći da pomognu - već danas. I Kninjani imaju pravo na život dostojan čovjeka, na rad i plaću, pa su dalmatinski biskupi s oltara pozvali na pomoć, a stanovnicima Knina poručili da ne gube nadu i da ne napuštaju Hrvatsku i ne odlaze u tzv. treće zemlje.</p>
<p>Sve veći broj socijalno ugroženih žitelja i sve masovnija pojava odlaska u tzv. treće, prekomorske zemlje izazvali su pravu uzbunu u Zvonimirovu gradu gdje je, nema sumnje, gladnih usta i previše.</p>
<p>Upravo o siromaštvu Kninjana prvi je javno progovorio gvardijan samostana sv. Ante u Kninu fra Petar Klarić. Njegovom apelu odazvao se znatan broj građana i poduzeća koja su ponudila pomoć, ali je to još nedostatno za sve potrebe.</p>
<p>Za koji dan otvorit će se pučka kuhinja, a zainteresiranih i prijavljenih za jedan besplatni topli obrok mnogo je više od kapaciteta kuhinje. Kapacitet je 300 obroka dnevno, a prijavljeno ih je više od 2.000. Na popisu tamošnjeg Caritasa je 1.050 obitelji, a zna li se da su kninske obitelji iznimno brojne i u prosjeku imaju četvero djece, lako je izračunati da o Caritasovoj pomoći ovisi više od 5.000 žitelja. Gotovo isto toliko stanovnika je bez zdravstvene zaštite, saznaje Vjesnik u Udruzi useljenih Hrvata iz BiH, koji su prvi upozoravali na sve izraženije socijalne probleme koji su danas dosegnuli vrhunac.</p>
<p>Na kninskom Zavodu za zapošljavanje je više od 3.000 nezaposlenih, isto toliko zaposleno ih je u državnim službama i javnim poduzećima dok statistički podaci govore da u sektoru gospodarstva radi samo tristotinjak građana. Na žalost, mnogi od njih plaću nisu vidjeli mjesecima. To se ponajprije odnosi na 130 radnika najvećega ovdašnjeg poduzeća - Tvornice vijčane robe, koji plaću nisu vidjeli od ljeta prošle godine. Od tada zapravo i ne rade zbog neisplate 1.500 kuna minimalne plaće. Od šezdesetak radnika Agroprerade, drugog po veličini poduzeća, njih dvadesetak je višak, a problema u isplati plaća i višku zaposlenika ima i u Dinarki. Pedesetak žena zaposlenih u Kninjanki moralo je napustiti poduzeće i šivaće strojeve, jer tvrtka nije uspjela dobiti zajam za nastavak proizvodnje. Tiskarsko poduzeće Mladost ni do danas nije uspjelo pokrenuti proizvodnju krep-papira, a slično stanje je i u drugim poduzećima koja se zapravo nisu pomaknula s mrtve točke.</p>
<p>Centar za socijalnu skrb uzdržava 1.729 obitelji koje imaju više od 4.656 osoba od čega 1.300 djece. Vedra strana kninske priče svakako su djeca i prosječna dob od samo 29 godina, što Knin svrstava na ljestvicu najmlađih gradova u Europi. Koliko je Knin grad mladih, najbolje se može uvjeriti prošeće li se glavnom gradskom ulicom koja je uvijek puna mladosti. Grad financira tople obroke za djecu čiji su roditelji socijalni slučajevi. Iz proračunske blagajne godišnje se izdvaja 1.700 kuna za pomoć najugroženijima. Državne dotacije Kninu u ovoj su godini smanjene za čak 60 posto, što govori da će pomoć iz gradske blagajne ubuduće biti sve tanja i tanja.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Račan: Proći će amandmani koji ne ruše Vladin koncept štednje</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Novi aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom Hrvatskoj je sigurno potreban, ali to nije glavni razlog zbog kojega Vlada predlaže novu koncepciju državne uprave i zbog kojega su u saborskoj proceduri upravo dva zakona koja se tiču 250 tisuća državnih službenika i namještenika. Cilj tih Vladinih mjera nije kresanje pojedinačnih plaća u državnoj upravi nego smanjenje sume plaća za 10 posto i velikih nelegalnih dodataka, racionalizacija, a negdje i smanjenje broja zaposlenih. Izjavio je to novinarima u ponedjeljak predsjednik hrvatske Vlade i čelnik SDP-a Ivica Račan nakon višesatnog sastanka čelnika i predsjednika klubova zastupnika šestorke.</p>
<p>Na predložene zakone o državnoj upravi, kao i na promjene Zakona o hrvatskim braniteljima pristigao je niz amandmana. Neki od njih, rekao je, bit će prihvaćeni, ali samo oni koji ne ruše predloženu Vladinu koncepciju racionalizacije i štednje. O tome će lideri šestorke nastaviti razgovor i u utorak, najavio je premijer. Na pitanje moraju li se ti zakoni hitno prihvatiti u Saboru zbog potpisivanja novog stand by aranžmana s MMF-om, Račan je kazao kako se nada da će taj sporazum biti postignut, a ako se to slučajno ne dogodi - svi ćemo morati podnijeti odgovornost zbog nepotpisivanja tog sporazuma. Sve što poduzimamo, istaknuo je, nije vezano uz novi sporazum s MMF-om, već je to Vlada definirala i prije početka razgovora s predstavnicima MMF-a, a ta je svjetska organizacija prihvatila našu politiku kao našu tvrdu obvezu. Svjestan sam toga, naglasio je Račan, da u Hrvatskoj ima i onih koji misle da nam novi aranžman s MMF-om nije potreban. To nažalost, nije istina, dodao je, jer tek kad Hrvatska bude imala triput veći bruto domaći proizvod i kad bude razvijenija no što je danas, neće biti potrebe za takvim sporazumima. </p>
<p>Na pitanje koliko će se smanjiti plaće državnim službenicima i namještenicima, odgovorio je da se o tome šire brojne poluinformacije i dezinformacije, i to od onih koji brane status quo. Vlada je svjesna, poručio je Račan, da ima onih koji grčevito brane postojeće stanje, ali mi smo, uostalom, naučili da svoje najavljene promjene ostvarujemo uz teške sudare s takvima. </p>
<p>Kako Vjesnik neslužbeno saznaje o tim će zakonima u utorak na zatvorenoj sjednici raspravljati hrvatska Vlada. (I.B./M.Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Picula: Destabilizacija BiH može ugroziti Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Nakon pet i pol godina i pet i pol milijardi uloženih dolara, u BiH su svi isfrustrirani. Da paradoks bude veći, danas su najveći pobornici Daytonskoga mirovnog sporazuma isti oni koji su se protivili njegovu donošenju - srpski političari iz BiH. To je u ponedjeljak u Ratnoj školi Hrvatske vojske »Ban Josip Jelačić« rekao hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, odgovarajući na pitanja polaznika nakon što je održao jednosatno predavanje na temu »Uloga hrvatske diplomacije u europskim ekonomskim i sigurnosnim integracijama«.</p>
<p>Istaknuo je da hrvatska diplomacija trenutačno nema prečeg posla od pozitivnog i konstruktivnog utjecaja na načine rješavanja stanja u BiH. Picula je ustvrdio da daytonska arhitektura trpi niz pritisaka na koje se mora jasno odgovoriti. Prema njegovim riječima, BiH je još uvijek otvoreni projekt međunarodne zajednice, prije svega, susjednih zemalja, ali i različitih unutarnjih bosanskohercegovačkih opcija.</p>
<p>Tim više, tvrdi Picula, što vanjsko okružje BiH više nije isto kao što je to bilo kad je potpisan Dayton. Ako ne eliminiramo procese koji destabiliziraju BiH, ubrzo će ti procesi djelovati na trenutačno najstabilniju zemlju u regiji - Hrvatsku, upozorio je. Objasnivši da iz svjetskih centara moći prema Zagrebu dolaze signali da se »ne otvara pitanje BiH«, Picula je kazao: »Ako šutimo o BiH, otvaramo prostor ekstremistima i njihovu načinu rješavanja problema«. </p>
<p>Na pitanje što u svojoj diplomatskoj torbi u četvrtak nosi u Bruxelles na sastanak s Javierom Solanom, predstavnikom EU-a, Picula je odgovorio: »Prije svega, želju da se o BiH i na razini Vijeća ministara Europske unije vodi računa, te poruku da Republika Hrvatska ostaje u grupi onih koji žele u okviru Daytona, koliko je to moguće, trasirati put za održivu BiH. S druge strane, zbog hrvatskih interesa, vrlo jasno želim kazati da procesi destabiliziranja BiH, bez obzira s koje strane dolaze, mogu utjecati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> integriranja Hrvatske«. (M. Jelovac)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Održan sastanak dužnosnika Hrvatske i BiH u Slavonskom Brodu</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Premijer Ivica Račan na konferenciji za novinare nakon sastanka šestorke potvrdio je da su se u subotu u Slavonskom Brodu sastali hrvatski dužnosnici s predstavnicima Hrvata u vlasti BiH. </p>
<p>Na sastanku su s hrvatske strane, kako je također u ponedjeljak objavilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova, sudjelovali premijer Ivica Račan, ministar vanjskih poslova Tonino Picula i predsjednik HSLS-a Dražen Budiša, a s bosanskohercegovačke predsjedatelj Vijeća ministara BiH Božidar Matić, ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija i predsjednik Federacije BiH Karlo Filipović.</p>
<p> Taj radni susret uslijedio je na Račanovu inicijativu. Uostalom, rekao je premijer novinarima, ja sam još prošloga tjedna najavio da će Vlada potaknuti organiziranje niza susreta i razgovora s predstavnicima međunarodne zajednice i vlasti u susjednoj državi. Na tom sastanku s hrvatskim predstavnicima razmijenjena su mišljenja o teškoj situaciji u Bosni i Hercegovini, napomenuo je Račan. No, razgovaralo se o načinima koji bi BiH mogli učiniti stabilnijom državom no što je danas.</p>
<p> Vrlo sam zadovoljan tim razgovorima, dodao je Račan naglasivši kako je nužno da dvije susjedne zemlje pokažu inicijativu za rješavanje problema, a ne da se samo čeka što će učiniti predstavnici međunarodne zajednice. Treba poticati i domaće snage u BiH da pokažu više inicijative u rješavanju problema u toj zemlji, zaključio je Račan. </p>
<p> »Riječ je o neslužbenom radnom susuretu na kojem su razmotreni odnosi između Hrvatske i BiH te stanje u toj državi«, rekao je za Hinu o sastanku u Slavonskom Brodu izvor iz Ministarstva vanjskih poslova koji je želio ostati neimenovan. Nije želio potvrditi ni opovrgnuti da se na sastanku razgovaralo o neslužbenom hrvatskom prijedlogu o političkom preustroju BiH, koji je nedavno iznio Budiša.</p>
<p> Prema Budišinom prijedlogu, BiH bi bila federativna država s 12 do 14 kantona, dvodomnim parlamentom i uz ukidanje entiteta - Federacije BiH i Republike Srpske. O tom će prijedlogu najvjerojatnije biti riječi na sastanku između Picule i visokog predstavnika EU-a za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost Javiera Solane u četvrtak u Bruxellesu, dodao je izvor.</p>
<p> Iako nije izravno komentirao Budišin prijedlog, premijer je prošloga tjedna bio izjavio da Hrvatska želi biti sastavni dio europske i šire inicijative međunarodne zajednice u rješavanju otvorenih pitanja u BiH, kao i u traženju novih rješenja koja bi trebala osigurati ravnopravnost svih triju naroda na svakom dijelu BiH. Isto tako, Račan je kazao da se o prijedlogu ne može raspravljati »prije nego to raspravimo s poželjnim partnerima u međunarodnoj zajednici«. Upravo zato očekivalo se da će ta ideja biti tema sastanka koji je u petak održan u Zagrebu između predsjednika hrvatske Vlade i veleposlanika EU i zemalja stalnih članica Vijeća sigurnosti akreditiranih u Hrvatskoj. No, nakon sastanka Vladini su izvori neslužbeno izjavili da se nije razgovaralo o tome. (I. Bačić, Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Padjen se neće odazvati pozivu za razgovor zbog zatvorene sjednice </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Iako je bilo najavjeno da će Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma u ponedjeljak popodne obaviti javni razgovor s kandidatima za suce Ustavnog suda, to se neće dogoditi. Odbor je, naime, odlučio da će razgovor biti zatvoren za javnost.</p>
<p> U svezi s tim, Ivan Padjen, kandidat Hrvatskoga pravnog centra za ustavnog suca, obavijestio je Odbor da se neće odazvati razgovoru budući da njemu ne mogu prisustvovati novinari. »Nikakvoj razboritoj svrsi ne može poslužiti zajednički razgovor s dvadesetak kandidata u isto vrijeme. Za većinu kandidata to je prekratko vrijeme i stoga ponižavajuće«, poručio je Padjen. On prosvjeduje i zato što je Odbor odbio javno objaviti biografije kandidata, njihove diplome i prijedloge kandidatura. »Odbor je te dokumente dužan objaviti jer su oni sastavni dio postupka izbora sudaca Ustavnog suda. Osim toga, oni su najvažniji pokazatelj kvalifikacija kandidata pred Odborom što predlaže izbor sudaca Hrvatskom saboru koji ih bira, te stručnoj i drugoj javnosti koja treba poštivati odluke Ustavnog suda, i zato imati povjerenje u stručni, moralni i politički integritet sudaca Ustavnog suda«, navodi Padjen. </p>
<p>Padjen je spreman odazvati se razgovoru u Odboru kad bude udovoljeno predloženim uvjetima.</p>
<p>Kandidati za ustavne suce su Anđelko Bušić, dr. Vladimir Đuro Degan, Miljenko Giunio, Boris Guttman, Željko Husinec, Srđ Jakšić, dr. Boris Kandare, Mario Kos, Pero Kovačević, dr. Dragan Medvedović, mr. Hrvoje Momčinović, dr. Ivan Padjen, dr. Željko Potočnjak, Agata Račan, dr. Siniša Rodin, Marijan Svedrović, Veseljko Šeparović, Neva Šibl, Željko Thur, dr. Alan Uzelac, Marta Vidaković i Milivoj Žugić. Oni se natječu za tri prazna mjesta u Ustavnom sudu.</p>
<p> Prema Ustavu, Ustavni sud će sada, umjesto dosadašnjih 11, imati 13 članova. Jedno mjesto u Sudu ostalo je prazno nakon odlaska suca Velimira Belajca u mirovinu. </p>
<p>Ipak, u ponedjeljak poslijepodne sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav bila je otvorena za javnost jer se nitko od 11 kandidata tome nije usprotivio. (B.B./S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Razvoj desetog prometnog pravca - šansa za povratak tereta u Hrvatsku </p>
<p>Ministar prometa Alojz Tušek: Povezivanje sa zemljama na X. koridoru omogućit će povoljnije odvijanje prometa i niže tarife / Vožnju od Salzburga do Soluna skratiti sa 70 na 40 sati/ Na sastanku u Solunu Hrvatska će pokrenuti pitanje otvaranja plovnog puta Savom prema SRJ/ Direktor HŽ-a Marijan Drempetić: Kad bi se željeznički promet na X. koridoru vratio na prijeratnu razinu, poslovali bismo bez gubitaka</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Ministri prometa sedam zemalja kroz koje prolazi X. paneuropski prometni koridor, te potpredsjednica Europske komisije Loyola de Palacio u četvrtak, 15. ožujka, u Solunu u Grčkoj potpisat će Memorandum o suglasnosti o razvoju prometa na tom koridoru, najavio je u ponedjeljak hrvatski ministar prometa Alojz Tušek. Taj koridor čiji osnovni pravac ide od Salzburga, preko Ljubljane, Zagreba, Beograda, Niša i Skoplja do Soluna (te s četiri ogranka Graz-Maribor-Zagreb; Budimpešta-Beograd; Niš-Sofija i Veles- Florina), za Hrvatsku, a posebno za Hrvatske željeznice, od najveće je važnosti. Memorandum obuhvaća sve vidove prometa (cestovni, željeznički, zračni, riječni), kao i odnose gradnje, održavanja infrastrukture, tarifa, pristupa, servisa i slično.</p>
<p>Prema Tušekovim riječima, na cestovnom dijelu koridora Hrvatskoj preostaje dovršiti dionicu autoceste od Velike Kopanice do Lipovca, te pomoćni pravac Krapina-Macelj. U zračnom prometu nema većih poteškoća, a u Solunu će se pokrenuti i pitanje otvaranja plovidbe Savom od hrvatske granice do Beograda i dalje prema Crnom moru. Interes Hrvatske je, rekao je, plovnost Savom u svoj njezinoj dužini i priključak na Dunav, a u prioritetima je projekt gradnje kanala Vukovar-Šamac.</p>
<p> Direktor HŽ-a Marijan Drempetić izvijestio je da je željeznica na trasi X. koridora (od Dobove do Tovarnika, odnosno oko 300 kilometara trase prolazi kroz Hrvatsku) modernizirana. Pruga je gotovo svugdje dvokolosiječna, elektrificirana je i omogućuje vožnju brzinom do 160 kilometara na sat, a propusnost pruge je oko 200 pari vlakova na dan. No, da su fiksni troškovi održavanja te pruge vrlo veliki, iznimno je važno povećati promet. Danas promet iznosi samo 20 posto prijeratnog, a do 1990. godine HŽ je na svom dijelu koridora ostvarivao više od 60 posto prihoda. Dosezanje te razine omogućilo bi da HŽ posluje gotovo bez gubitaka. Hrvatske željeznice su, inače, uložile mnogo novca u X. koridor. Još u bivšoj SFRJ na podizanje kvalitete te pruge uloženo je oko 3,2 milijarde dolara, a investiranje je nastavljeno.</p>
<p>Drempetić je podsjetio da su početkom ožujka u Beogradu sve željezničke uprave X. koridora (osim mađarskih kojima revitalizacija ovoga pravca ne odgovara, s obzirom da preusmjeravanjem prometa gubi dio tereta) potpisale ugovor o osnivanju Radne zajednica X. koridora (ARGE Koridor X) kao društva s ograničenom odgovornošću. Potpisano je i pismo namjere o uspostavi sustava kvalitete na tom koridoru u skladu s normama ISO 9001. Uloga je Radne zajednice da objedini aktivnosti na tom koridoru, uspostavi jedinstvenu komercijalnu politiku, da se smanji vrijeme zadržavanja vlakova na granicama i kolodvorima, a zadužena je i za lobiranje kod institucija EU kako bi se dobili povoljni krediti za radove na infrastrukturi i modernizaciji.</p>
<p>Prvi koraci prema afirmaciji X. koridora bit će bilateralno usuglašavanje tarifa, koje će poslije vrijediti za cijeli koridor. Krenulo se i u realizaciju projekta ubrzanja pograničnih aktivnosti, a sve radi ubrzanja protoka roba. Naime, upravo zbog zadržavanja na granicama, vožnja od Salzburga do Soluna traje 70 sati, točnije čak 46 posto voznog vremena otpada na zadržavanje, a cilj je da se vrijeme vožnje svede na 40 sati. Pokrenuta je i inicijativa za pojednostavnjenje ili ukidanje viznog režima, što bi pridonijelo povećanju putničkog (tranzitnog i turističkog) prometa. </p>
<p>Govoreći o revitalizaciji riječnog prometa u Hrvatskoj, što se ponajviše odnosi na plovni put Savom, Tušek je rekao da se tom prometu u Hrvatskoj nije posvećivalo dovoljno pažnje. Napomenuo je da je riječna i kanalska plovidba jedna od najvažnijih prometnih grana u Europi, pogotovo kad je riječ o prijevozu tekućih i rasutih tereta.</p>
<p> »Već smo osnovali lučke uprave u Vukovaru, Slavonskom Brodu, a uskoro ćemo i u Osijeku i Sisku s ciljem da se izgrade i obnove luke. Nastojat ćemo, ako nađemo odgovarajuće partnere, početi raditi i na gradnji riječnog kanala Dunav-Sava koji bi skratio plovidbu od naših luka prema srednjoj Europi.«</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Sindikati iz predloženog zakona iščitali plaće niže od 30 do 40 posto!</p>
<p>Iako u predloženom sporazumu Vlada obećava da se neto plaće u javnim i državnim službama u ovoj godini neće realno smanjiti, sindikati su iz predloženog zakona, koji je u Saboru u hitnoj proceduri, iščitali da bi plaće pale i do 30 i 40 posto / Ključna je zamjerka što u sporazumu nije naznačena strategija gospodarskog razvitka države / Posebno ih iritira Vladin ultimatum da kolektivno pregovaranje uvjetuje potpisom sporazuma</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Vladin prijedlog sporazuma o politici plaća za sljedeće tri godine već su odbile četiri sindikalne središnjice - Nezavisni hrvatski sindikati, Udruga radničkih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i, u pondjeljka, Matica hrvatskih sindikata javnih službi. Najjači, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) odlučit će u četvrtak. Matica je pak objavila da zbog lošeg zakona o plaćama u javnim službama ne može prihvatiti ni sporazum.</p>
<p>Sindikati sporazum drže neprihvatljivim prije svega zbog restriktivne politike plaća. Vlada zahtijeva da se ukupna masa za plaće ove godine smanji za 10 posto u javnim i državnim službama, ali i u državnim tvrtkama. Prema Vladinu prijedlogu, plaće bi 2002. i 2003. rasle sporije od rasta BDP-a, odnosno oko dva do tri posto.</p>
<p>Među razlozima zbog kojih ne žele staviti svoj potpis na sporazum sindikati navode i to što u sporazumu nema ključnih odredbi o politici cijena i poreznoj politici, a ključna je zamjerka Vladi i što u sporazumu nije naznačila strategiju gospodarskog razvitka države. Sindikate posebno iritira Vladin ultimatum, odnosno odluka prema kojoj se kolektivno pregovaranje uvjetuje potpisom sporazuma. </p>
<p>U javnosti se posljednjih dana spekuliralo kako će jedino SSSH pristati na sporazum s Vladom, u ime predizbornog »pakta« koji je ta središnjica potpisala s tadašnjom opozicijom, a sada šestorkom na vlasti. Iz SSSH-a su prilično ljutito reagirali na takve kalkulacije, a čelni ljudi govore kako će Predsjedništvo te središnjice odlučiti na osnovi stava 23 udružena granska sindikata. </p>
<p>Iako u predloženom sporazumu Vlada obećava da se neto plaće u javnim i državnim službama u ovoj godini neće realno smanjiti, sindikati su iz predloženog zakona, koji je u Saboru u hitnoj proceduri, iščitali da bi plaće pale i do 30 i 40 posto.</p>
<p>I u saborskim klupama izraženo je nezadovoljstvo tim zakonom i predloženim zakonom o državnim službenicima i namještenicima, pa je glasovanje odgođeno za ovaj tjedan, a i premijer Ivica Račan osobno je nagovarao predsjednike klubova zastupnika da izglasuju zakone. Osim sniženja plaća Vlada je predloženim zakonima otvorila vrata lakšem otpuštanju državnih službenika, čime bi se, uz manje plaće, dosegnulo 10-postotna manja masa za plaće, već zacrtana u državnom proračunu. </p>
<p>Ta su dva zakona uskovitlala prašinu i u Saboru, jer Vlada izlazi s argumentom kako je smanjivanje plaća državne administracije jedan od ključnih zahtjeva MMF-a i uvjet za skoro potpisivanje aranžmana s MMF-om. Hoće li uspjeti brza naknadna dorada zakona prije glasovanja vidjet će se u srijedu.</p>
<p>U svakom slučaju, odbije li sporazum i SSSH, što je vrlo vjerojatno, Vlada će se naći pred valom prosvjeda i štrajkova. Sindikati su, naime, već najavili da će se za pravo na kolektivno pregovaranje i kolektivne ugovore boriti svim zakonom dopustivim sredstvima, odnosno svim oblicima sindikalne akcije. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Ribić: Raspon plaće od početnika do radnika pred mirovinom tek 17 posto</p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - »Zakon o plaćama javnih službenika najgore je što se moglo dogoditi javnim službama. Stoga pozivamo saborske zastupnike da odbiju takav prijedlog Zakona, jer će on dovesti do drastičnog pada plaća nižih kategorija i starijih radnika u javnim službama«, istaknuo je Dalimir Kuba, predsjednik Matice sindikata javnih službi, na konferenciji za novinare u ponedjeljak. </p>
<p>»Plaće u nižim kategorijama smanjit će se čak do 30 posto. Što radnik ima više staža, to će više izgubiti na plaći«, rekao je Kuba, dodajući da će, primjerice, radniku sa srednjom stručnom spremom pred mirovinom pad plaće iznositi 25 posto ako osnovica bude najveća moguća - 4.551 kunu. »Bude li osnovica manja, što je vrlo vjerojatno, pad plaća će iznositi i više«, ustvrdio je Vilim Ribić, potpredsjednik Matice, dodajući da će to zahvatiti i visoku stručnu spremu - učitelje, nastavnike, asistente na fakultetima i početnike s visokom spremom. </p>
<p>Ribić smatra da bi se proračunsko smanjenje sredstava za plaće od 10 posto moglo izvesti racionalizacijama i potrebnim otpuštanjima u određenim sektorima, ili linearnim smanjenjem osnovice svima za 10 posto, što je »najgori mogući put, jer smanjenje cijene rada izaziva odlazak najboljih ljudi«. </p>
<p>Sindikalne simulacije, koja Vlada nije, a trebala je napraviti, pokazuju da se rasponi plaća od početnika do zaposlenika pred mirovinom bitno smanjuju u profesijama u kojima je nužno honorirati iskustvo i dugogodišnji rad, pa će Hrvatska po tome sada imati raritetnu situaciju u svijetu. »Raspon plaće između početnika do radnika pred mirovinom iznosit će samo 17 posto, dok je u mnogim zemljama stopostotan«, rekao je Ribić, dodajući da je on do sada bio oko 45 posto. </p>
<p>»Vlada nema elementarne socijalne osjetljivosti i grubim načinom rješava niz ekonomskih problema«, kazao je Ribić, te dodao da je socijalni dijalog nemoguć pod takvim uvjetima. »Predlagač ne akceptira zakonitosti javnih službi i ne honorira vrijednost službe, pa je nama jednostavno nemoguće prihvatiti zakon«, istaknuo je Ribić. »Uklanjanje anomalija u plaćama, koji je jedan od ciljeva novog zakona, neće se moći ispuniti, jer je Mato Arlović već najavio izuzeće za administrativno i stručno osoblje Sabora, Vlade i Ustavnog suda a i liječnici traže izuzeće iz čitava sustava«, rekao je potpredsjednik Matice, dodajući da se već počinje s razaranjem jedinstvenog sustava plaća, koji je bio razlog donošenja zakona. </p>
<p>»Uputili smo pismo saborskim zastupnicima, jer je na njima odgovornost da takav površni i nepromišljen prijedlog zakona vrate na doradu«, zaključio je Ribić. </p>
<p>Govoreći o sporazumu o politici plaća za trogodišnje razdoblje, Kuba je kazao kako ga oni ne mogu potpisati upravo zbog takva zakona. »Ne mogu se načuditi sindikatima javnih i državnih službi koji su odbili potpisati sporazum, jer on predviđa vraćanje duga radnicima javnih i državnih poduzeća, te individualno povećanje plaća«, rekao je Ribić, te dodao da su ga ti sindikati odbili samo zato što nisu spremni ni na kakva odricanja. (Anuška Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Preporod: Novi sustav plaća doveo bi učitelje u nepodnošljiv položaj </p>
<p>ZAGREB, 12. ožujka</p>
<p> - Hrvatski školski sindikat »Preporod« pozvao je u ponedjeljak saborske zastupnike da ne glasuju za predložen zakon o plaćama u javnim službama, jer on ne udovoljava načelu pravednosti.</p>
<p>Sindikat u priopćenju ističe da Vladin prijedlog zakona, unatoč drukčijim najavama, ne uvažava spremu i radni staž kao primarne kriterije. Osim toga, prijedlog je dijelom kontradiktoran i potpuno restriktivan u odnosu prema postojećem zakonu.</p>
<p>» Preporod« upozorava da bi prihvaćanjem takva prijedloga ionako male plaće brojnih zaposlenika u osnovnim i srednjim školama bile smanjene za više stotina kuna. Najpogođenije kategorije zaposlenika bile bi osobe s nižom stručnom spremom i one s više godina staža, ocjenjuje se u priopćenju. </p>
<p>Na taj bi način, ističu, materijalni položaj zaposlenih u osnovnim i srednjim školama postao nepodnošljiv, jer se predloženim zakonom ne uklanja dosadašnji nesklad između plaća u javnom sektoru, »nego se samo kozmetički zadržava i učvršćuje postojeće nepravedne odnose«.</p>
<p>Takav prijedlog potvrđuje sumnju da Vlada neće imati dovoljno hrabrosti i odlučnosti za pravično uređivanje sustava plaća u javnom sektoru. »Preporod« ne vidi razloga zašto taj prijedlog zakona mora ići u Hrvatski sabor prema hitnom postupku, dok istodobno prijedlog 10-postotnog smanjenja plaća državnih dužnosnika već mjesecima čeka na prihvaćanje, ističe se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010313].
|
