NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010113].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 248926 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>13.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Put do prave profesionalne vojske bit će težak i dug, ali isplativ </p>
<p>Vlada pripremai teren za stvaranje profesionalne oružane sile s kojom bi Hrvatska lakše ušla u NATO. Sjevernoatlantski savez u Hrvatskoj zanimaju: pogodni vježbovni poligoni i zaštićena uzletišta, te saveznička vojska - mala po broju vojnika, izvrsno izvježbana, opremljena i osposobljena za sudjelovanje u mirovnim operacijama</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Skraćenje vojnog roka s 10 na šest mjeseci sigurno će razveseliti brojne ročne vojnike u Hrvatskim oružanim snagama, jer to znači da će i zatečena generacija otići kući prije no što se očekivalo. Takav nesumnjivo krupan reformski zahvat potaknut će daljnji preustroj vojske i konačno oblikovanje onoga što se sada valja iza brda. Očito je da sadašnja koalicijska vlada namjerava pripremiti teren za stvaranje profesionalne oružane sile s kojom bi Hrvatska lakše ušla u NATO. Sjevernoatlantski savez vidi u Hrvatskoj dvije stvari koje ga zanimaju: vrlo pogodne vježbovne poligone i zaštićena uzletišta, te savezničku vojsku koja će biti mala po broju vojnika (25 do 30 tisuća ljudi), ali izvrsno izvježbana, odgovarajuće opremljena i osposobljena za sudjelovanje u mirovnim operacijama. </p>
<p>Sâm formalni čin skraćenja obvezatne vojne službe ne znači puno, ako ga već sada ne prati pojačana animacija za profesionalni vojni poziv među mladim ljudima, spremnim da u 21. stoljeću radni vijek provedu u profesiji koja više nije prestižna ni u najbogatijim zapadnim zemljama. S druge strane, Hrvatska mora voditi računa o svom okruženju. Gotovo je sigurno da će Slovenija (s 9 do 10 tisuća vojnika) prva ući u NATO s prostora bivše Jugoslavije i ponovo preteći Hrvatsku za čitavu dužinu.</p>
<p>Stoga je za nas važno što će se na planu vojnih reformi događati u BiH i SR Jugoslaviji (eventualno Srbiji i Crnoj Gori, kao odvojenim državama). Nije nebitno koliko će te države smanjiti svoje vojske i hoće li se uopće do kraja profesionalizirati. Ako zadrže ročnu vojnu službu, Hrvatska će u odnosu na njih imati najmanje vojnika, što podrazumijeva dvije stvari. Prvo, u razdoblju dok se hrvatske vojne snage (na putu prema potpunoj profesionalizaciji) budu svakih šest mjeseci popunjavale i s novačkim kontingentom, svih 180 dana vojne obuke bit će usmjereno na to, da se stvore što kvalitetnije postrojbe iz kojih bi se kasnije birali dobrovoljci za trajnu vojnu službu i stvorila operativno osposobljena pričuva.</p>
<p>Prema tome, za sve buduće novake u Hrvatskoj vojsci rok od šest mjeseci neće biti ležerno logorovanje i sjedenje po vojarnama, nego temeljita, često i iscrpljujuća vojna izobrazba. Skraćivanje civilnog služenja vojnog roka sa sadašnjih 15 na osam mjeseci imat će stanoviti negativni efekt. Prouzročit će u početku porast interesa među vojnim obveznicima za takav način ispunjavanja svojih dužnosti prema državi, ali postupno će dovesti do toga, da će biti sve više onih koji zbog raznih motiva doista imaju prigovor savjesti i iz čvrstih uvjerenja ne žele nositi oružje.</p>
<p>Motiv da zdrav mladi čovjek izbjegava vojsku zato, što na određeno vrijeme mora žrtvovati vlastitu komociju, rano se dizati, fizički naprezati, hraniti kako mu drugi zapovijedaju i izlagati opasnostima na vojnim poligonima, neće biti dovoljan argument za gledanje kroz prste, tim prije što se dvostruko smanjuje broj novaka koji odlaze u vojsku koncem zime i početkom jeseni. </p>
<p>Druga je stvar kada hrvatske Oružane snage budu sastavljene isključivo od profesionalaca. Rok službe tada traje najmanje dvije do četiri godine i izuzetno je zahtjevan. Žestina obuke, uvođenje novih tehnologija, stalne vojne vježbe s članicama Partnerstva za mir i NATO-a učinit će vojni poziv vrlo odgovornim poslom pri kojemu će se za dobru plaću morati i te kako i naraditi i »napatiti«. Podizanje razine znanja u Hrvatskoj vojsci također je prioritet.</p>
<p>Da se tu u proteklim godinama radilo kako treba, ne bi se dogodilo da se skače na noge čim nešto priopći ova ili ona zabrinuta ekološka udruga (a visokotiražni tisak sve dodatno napuše) pa pola vojske odlazi na Slunj kako bi se mjerila radioaktivnost na prostorima gdje se održala zajednička vojna vježba s Amerikancima, što je za njih već davna prošlost. Takve gluposti nisu nam potrebne.</p>
<p> Vojni glasnogovornik i nadležni iz MORH-a mogli su odmah hladnokrvno priopćiti da opasnosti nema, zbog toga što se vježbalo s američkim marincima a ne s ratnim zrakoplovstvom SAD-a. Poznato je da marinci na nosačima aviona ne drže jurišne avione »A-10 Thunderbolt II«, koji jedini raspolažu topom za ispaljivanje granata s osiromašenim uranom, nego da prilikom faktičkih vježbi najčešće lete na lovcima s vertikalnim polijetanjem i slijetanjem, tipa »AV-8B« (operirali su iznad Slunja). Oni su izrazito konzervativno konvencionalni (imaju obične topove i normalno streljivo).</p>
<p>Isto tako netko je u MORH-u trebao objasniti hrvatskoj javnosti da Amerikanci koriste osiromašeni uran jedino u avionskom topu na jurišniku »A-10« (»Thunderbolti II« nalaze se u bazama u Italiji, Njemačkoj i Velikoj Britaniji), a da njihove kopnene haubice (kakve su viđene na Slunju) ispaljuju isključivo klasične granate i imaju uobičajena barutna punjenja. Prema tome, poligoni na Slunju ni u jednoj varijanti nisu mogli biti kontaminirani uranovom prašinom (ostale su samo bezazlene prazne čahure te neškodljivi američki organski i anorganski otpad).</p>
<p>Dakle, razloga za uzbunu ima samo ako se pojave »bradavičaste svinje« (»A-10 Thunderbolt II«). Na poligonima u Velikoj Britaniji one i dalje iz svojih topova »GAU-8/A Avenger« ispaljuju protuoklopno-zapaljive granate kalibra 30 mm s jezgrom od legure urana, kako bi mogle probiti kupole svih suvremenih tenkova, razoriti njihovu višeslojnu zaštitu, te uništiti motor i hodni dio tenka, sve to rafalom koji traje jednu do dvije sekunde, s daljine od 1600 metara i preciznošću većom do 75 posto.</p>
<p>Put do prave profesionalne vojske u Hrvatskoj bit će težak i dug, ali na koncu i isplativ, jer će konačno svatko morati raditi svoj posao kako treba i za to odgovarati. Ili ćemo među zadnjima ući u NATO.</p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Radin: Moj prijedlog o križu ne znači izjednačavanje žrtve i agresora</p>
<p>Prijedlog Furija Radina da se na jednoj od fojbi - istarskih jama u koje su bacani fašisti, antifašisti i mnogi nevini - postavi križ kao poštovanje njezinim žrtvama, naišao je na oprečna mišljenja / Povjesničar Petar Strčić naziva to pokušajem miješanja kostiju</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Ovih je dana velike polemike u javnosti izazvao prijedlog saborskog zastupnika i predstavnika talijanske nacionalne manjine Furija Radina da se postavi spomen-obilježje žrtvama stradalima u vrijeme Drugog svjetskog rata po brojnim jamama u Istri. Povjesničari i javnost Radinovu su inicijativu dočekali praktički na nož, no u intervjuu u Vjesniku Radin ističe kako njegova ideja nije shvaćena na pravilan način.</p>
<p>• Kakva je stvarna namjera Vaše inicijative i što ste željeli postići prijedlogom o zajedničkom spomeniku žrtvama Drugog svjetskog rata?</p>
<p>- Moja je inicijativa jednostavna i nije od danas. Prije više mjeseci predložio sam projekt po kojem bi jedna od jama (ili fojbi) u Istri postala simbolom stradalih na taj način. Zamislio sam da se na jednu izabranu fojbu stavi jednostavno obilježje, na primjer križ, na taj način pokazalo bi se poštovanje prema svim žrtvama u jamama, koje su danas zaboravljene. Žrtve su to zaslužile, a osim toga, one se ne smiju ponoviti. Tim više što su u vihoru rata u jame bačeni ljudi koji su imali određeni krimen, ali i brojni nevini ljudi. Bez obzira na to, završiti život na taj način, ne može biti činjenica koja se zaboravlja. Jer, ako se mnogo toga i može objasniti ratnim zbivanjima, ne znači da se može i opravdati.</p>
<p>• Jeste li predložili da se, slikovito rečeno, miješaju kosti krvnika i žrtve?</p>
<p>- Zamislio sam da talijanski predsjednik Ciampi u jesen ove godine, u povodu posjeta Hrvatskoj, zajedno s predsjednikom Mesićem oda počast žrtvama jedne jame, a da se nakon toga to učini na jednom mjestu gdje su pali partizani. Sličnu stvar talijanski je predsjednik prije godinu i pol napravio na jednom velikom talijanskom grobištu (Foiba di Basovizzi), a odmah nakon toga na mjestu u blizini odao je počast partizanima. No, i na jednoj i na drugoj svečanosti bile su prisutne antifašističke udruge. Moj prijedlog, dakle, ni u kojem slučaju ne znači miješanje kostiju, a još manje izjednačavanje žrtve i agresora. Zna se da je Drugi svjetski rat preko antifašista afirmirao pozitivne vrijednosti te da su fašisti predstavljali samo zlo. Ne radi se o poistovjećivanju jednih i drugih.</p>
<p>• Povjesničar i arhivist Petar Strčić nazvao je Vašu ideju i inicijativu apsurdnom.</p>
<p>- Očito je da je Strčić naopačke pročitao ono što je vrlo jasno napisano u hrvatskim dnevnim novinama. Ja sam govorio o zajedničkom obilježavanju od strane predsjednika, a ne o jednom spomeniku u kojem bi se miješale žrtve. Nakon 10 godina mojega parlamentarnog djelovanja Petar Strčić barem je to mogao pretpostaviti. Za razliku od njega, predsjednik Mesić nije imao takvih problema.</p>
<p>• Koliko se može zaključiti iz tiska, predsjednik Mesić je prihvatio Vaš prijedlog.</p>
<p>- Mogu Vam točno reći što mi je i rekao. Kada sam mu izložio svoju ideju, predsjednik Mesić je kazao: »Gledam na to sa simpatijom jer taj prijedlog nije kopanje po kostima, kao što je htjela Vukojevićeva komisija. Na kraju krajeva, da je u jamama bila nevina i samo jedna žrtva, a bile su mnoge, to bi vrijedilo napraviti. Smrt u jamama nije način da se završi život«. Mesiću je, dakle, odmah bilo jasno da se radi o moralnom činu koji i ove žrtve želi staviti u kolektivno pamćenje. Nakon 55 godina i dvije generacije o nekim bi se stvarima trebalo govoriti s više socijalne inteligencije.</p>
<p>• Povjesničar Strčić zamjerio Vam je da predlažete isto što je predlagao i pokojni predsjednik Tuđman, kada je predložio da se u Jasenovcu napravio spomenik za sve žrtve, bez obzira na njihovu političku pripadnost. Afirmirate li Vi time, na neki način, ideju pokojnog predsjednika?</p>
<p>- Moram priznati da me taj dio Strčićevih optužbi najviše začudio. Doduše, on tvrdi da vjeruje kako ja imam poštene motive, a ja mu mogu odgovoriti da vjerujem da su i njegovi motivi bili pošteni. Baš zato želim ga razuvjeriti i poručiti mu da sam protivnik fašizma, frankizma, a u zadnjih 10 godina i »franjivizma«. Stoga nema razloga da se Strčić boji i može slobodno odbaciti duhove iz prošlosti. Pozivam ga da pozdravi moju inicijativu.</p>
<p>• Je li Vaša inicijativa ograničena samo na području Istre ili mislite da se slično može napraviti i u ostalim dijelovima Hrvatske?</p>
<p>- Ja najbolje poznajem Istru, tamo žive ljudi koje ja predstavljam, a već je i dogovoreno da će talijanski predsjednik Ciampi pri dolasku u Hrvatsku doći i u Istru. Možda mi nismo svjesni toga, ali pitanje fojbi u Italiji predstavlja relevantnu političku činjenicu koju želim prevladati. Ja ne mogu napraviti puno, nezavisni sam zastupnik iza kojeg nitko ne stoji, a ovakve su inicijative ono malo što mogu učiniti. Nadam se da će one biti prihvaćen, posebno kad je riječ o antifašističkim borcima Drugog svjetskog rata, koji su nositelji pozitivnih vrijednosti.</p>
<p>• Držite li da je sadašnji politički trenutak pogodan, ali i da je javnost sposobna prihvatiti tu Vašu ambiciju?</p>
<p>- Rekao bih »da«. Svojedobno su o tome pisale pozitivno i Vjesnik, ali i Glas Istre. Tu je ideju prihvatio jedan dio antifašističkih boraca, drugi su bili rezervirani a neki i protiv. Ipak, jedan čelnik hrvatskog SUBNOR-a izrazio je želju da raspravimo o mojoj inicijativi. Slično se dogodilo i u Italiji. Znam da će biti još polemike i zato sam 10 mjeseci prije dolaska Ciampija izišao u Hrvatskoj s tom inicijativom. Uostalom, iznenadilo bi me da se nakon 50 godina neke stvari i dalje moraju držati zatvorene u ormarima.</p>
<p>Potrebno je i mjesto za cvijeće</p>
<p>• Možete li nam reći tko su zapravo žrtve brojnih jama, odnosno fojbi u Istri?</p>
<p>- Postoje mitska mjesta, ona na kojima su streljani antifašisti, i to je uglavnom obilježeno. I sâm sam prije više od godinu dana s čelnicima SUBNOR-a na pulskom groblju otkrio spomen-ploču za 550 antifašista iz Pule. U fojbe su, osim fašista, bačeni i mnogi nevini ljudi, slučajne žrtve, pa i žrtve međusobnih obračuna. To se može objasniti fašističkim totalitarizmom koji je često bio krvoločan i prema mnogim Hrvatima i prema antifašistima općenito, među kojima su bili i mnogi Talijani. Bez velikih dihotomija može se reći da u fojbama leže i fašisti i antifašisti ali i mnogi koji nisu bili ni jedno niti drugo, Talijani, Hrvati i Slovenci. Nakon 55 godina štetno bi bilo prebrojavati i praviti analize takve vrste a i pijetet nam ne dopušta da idemo na to. U svakom slučaju, fojbe treba obilježiti. A da za to ne postoji ni jedan drugi razlog, valjda bi bio dovoljan i taj, da mora postojati neko mjesto na koje obitelji mogu doći i staviti cvijet.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Klein: Svijet se mnogo brže otvara Srbiji, nego Hrvatskoj i BiH</p>
<p>Za razliku od Beograda, Hrvatska je dobila mnoga obećanja o pomoći međunarodne zajednice, no rijetka su i ispunjena / Sjeverna Amerika i EU misle da je Srbija ključ za stabilnost Balkana, zbog susjedstva s Rumunjskom i Bugarskom, zbog Kosova i Crne Gore te zbog granice s BiH i Hrvatskom, rekao je za Vjesnik šef UN-ove misije u BiH Jacques Klein </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Voditelj UN-ove misije u BiH Jacques Klein nedavno je izjavio da bi u kasno proljeće odnosno rano ljeto valjalo organizirati neku vrstu mini-summita predstavnika Hrvatske, BiH i SRJ. »Na summitu, za koji bi bilo dobro da se održi u kasno proljeće, sastali bi se predsjednici triju zemalja, vjerojatno premijeri, a razgovaralo bi se o riječnom, cestovnom i zračnom prometu te trgovinskim vezama«, izjavio je u petak za Vjesnik Jacques Klein dodavši da bi samom sastanku na vrhu prethodio sastanka ministara vanjskih poslova. »Zašto, primjerice, ne bismo imali zračnu vezu Sarajevo-Zagreb-Beograd-Sarajevo? Pri tome se ne radi o nekakvoj obnovi Jugoslavije. Neki su političari kritizirali takvu ideju kao potez za rađanje neke nove jugoslavenske zajednice. Međutim, veze sa susjedima su neizbježne«, upozorava Klein te dodaje da je čitav projekt još u pripremnoj fazi. </p>
<p>Klein je, naime, tek obznanio svoju ideju i tek počinje raditi na njoj te nikakav službeni dokument nije uputio nijednoj od vlada. Drugim riječima, nije pokrenuta službena procedura za organiziranje summita. »Još ispitujemo teren da vidimo, ima li uopće interesa za to. Razgovarao sam s nekim političarima u svim trima zemljama da procijenim njihovu reakciju«, istaknuo je Klein, dodavši da će o prijedlogu uskoro obavijestiti i ministarstava vanjskih poslova tih zemalja. </p>
<p> Klein je pritom izrazio zabrinutost što je, »za razliku od Beograda, Hrvatska dobila mnoga obećanja o pomoći međunarodne zajednice, a rijetka su obećanja i ispunjena«. Mini-summit bi trebao poslužiti da se »osigura jednaki pristup međunarodne zajednice u tom pogledu«, smatra šef UN-ove misije u BiH. </p>
<p>S kojim povodom Jacques Klein predlaže takav sastanak na vrhu između visokih dužnosnika triju susjednih zemalja? »Odnedavna se na Balkanu događaju dramatične promjene, pri čemu mislim na demokratske izbore u Hrvatskoj i u SRJ. U proteklih pet godina u tim su dvjema zemljama djelovale vlade koje su bile potpuno suprotstavljene svemu što se poduzimalo u BiH i radile su sve, da te napore potkopaju. Danas pak se sve tri vlade u regiji žele maksimalno približiti Europskoj uniji. Kako to postići? Zabrinut sam, naime, da je međunarodna zajednica usredotočena danas na Beograd. Drugim riječima«, nastavlja Jacques Klein, »Beograd će uskoro postati bazen koji će usisati svu međunarodnu pomoć, političke interesi i slično. Hrvatska, osim toga, ima i posebne veze s bosanskim Hrvatima (neki ljudi u Hrvatskoj toliko su obuzeti Europom da zaboravljaju da Hrvata ima i ovdje, u BiH),a Banja Luka je prije rata tradicionalno ekonomski i prometno gravitirala Zagrebu. Zato razmišljam o ideji da se sastanu predstavnici tih triju zemalja i da porazgovaraju o aktualnim pitanjima u međusobnim odnosima«, istaknuo je Jacques Klein u razgovoru za Vjesnik. </p>
<p>Mini summit je potpuno »prihvatljiv korak naprijed«, budući da i Hrvatska, i BiH i SRJ žele što prije u europske integracije, tvrdi Klein. Prema njegovim riječima, zajednički se interesi tih triju zemalja očituju i u posebnim odnosima koje Hrvatska i SRJ njeguju s bosanskim Hrvatima, odnosno bosanskim Srbima. »To je«, naglašava Klein, »potpuno legitimno i u skladu s Daytonskim sporazumom, kao uostalom i odredba o poštivanju teritorijalnoga integriteta BiH. A Sjeverna Amerika i EU razmišljaju na sljedeći način: ako se narodi triju zemalja, koje graniče jedna s drugom, mogu dogovoriti sami među sobom, tim bolje«, objašnjava Klein. Mini summit bi, dakle, bio način da se »obnovi interes međunarodnih čimbenika za Hrvatsku, BiH i, očito, za novu jugoslavensku vladu«, dodao je. Govoreći nedavno o mini-summitu Klein je kazao da je SRJ ključni čimbenik stabilnosti u regiji. Na temelju čega izvodi takav zaključak? »Rekao sam da Sjeverna Amerika i EU misle da je Srbija ključ za stabilnost Balkana, zbog susjedstva s Rumunjskom i Bugarskom, zbog Kosova i Crne Gore te zbog granice s BiH i Hrvatskom. U Beogradu je sve više dužnosnika iz Amerike i Europe, OESS tamo uskoro otvara misiju. Međunarodna se zajednica puno brže otvara prema Srbiji nego što je to činila spram Hrvatske i BiH i to me zabrinjava. Ne želim da Hrvatska zaostaje«, naglasio je voditelj UN-ove misije u BiH Jacques Klein. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Beograd želi amnestirati zločine Srba po južnoafričkom modelu?</p>
<p>BBC je citirao jugoslavenskog ministra pravosuđa Momčila Grubača koji je rekao da bi se davala »amnestija onima koji su optuženi za zločine protiv države, kako bi mogli davati dokaze« / Osnivanje tzv. Komisije za istinu najavio jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović tijekom posjeta SAD-u</p>
<p>LONDON, 12. siječnja</p>
<p> - »Stavio sam mu drogu u kavu, a zatim sam mu pucao u glavu. Potom sam zapalio njegovo mrtvo tijelo. Dok smo to radili i gledali kako mu tijelo gori, na drugoj se strani pekao roštilj«, glasi jedno, dosta tipično svjedočanstvo, izrečeno pred južnoafričkom Komisijom za istinu i povjerenje. Komisija, njen predsjednik Desmond Tutu, pa čak i tipkačice koje su transkribirale iskaze, često su sa suzama u očima slušali potresne iskaze o zločinima počinjenim tijekom godina aparthajda. Sada i predstavnici novih vlasti u Beogradu najavljuju osnivanje slične komisije, koja bi utvrđivala činjenice i krivnju vezanu za ratove vođene zadnjeg desetljeća u Hrvatskoj, BiH, te na Kosovu. No, dvojbeno je koliko je južnoafrički model pogodan za prostore bivše Jugoslavije. </p>
<p>Osnivanje tzv. Komisije za istinu najavio je jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović tijekom posjeta Sjedinjenim Državama odmah poslije Nove godine. U govoru održanom u Institutu za mir u Washingtonu on je naveo da bi se moglo utemeljiti tijelo, sastavljeno od međunarodnih i domaćih stručnjaka, koje bi se bavilo razmatranjem činjenica o ratnim zločinima počinjenima u zadnjih deset godina na tlu bivše Jugoslavije. Kazao je da je to prvi korak ka otvaranju procesa ispitivanja krivnje za te zločine. U srijedu je pak i Svjetska služba BBC-a javila kako se priprema takva komisija koja bi bila »južnoafričkoga tipa«. BBC je citirao jugoslavenskog ministra pravosuđa Momčila Grubača koji je rekao da bi se davala »amnestija onima koji su optuženi za zločine protiv države, kako bi mogli davati dokaze«, ali da ta amnestija ne bi uključivala »teroriste«. Postojao bi, javljeno je u istoj vijesti, i »zajednički forum s predstavnicima Hrvatske te Bosne i Hercegovine, kao i Jugoslavije, za razmatranje procesa pomirenja«. </p>
<p>Beogradska uvertira vjerojatno će ostaviti dosta hladnima susjede kojima se pomirenje, izgleda, nudi. Najbolji su izgledi da mirenje uspije kad ga inicira strana koja je najviše izgubila i koja je sada velikodušno spremna opraštati. Tako je u Južnoj Africi, nakon osvajanja vlasti, mirenje potakla crnačka većina, ranije teško ugnjetavana u godinama aparthajda. Na prostorima bivše Jugoslavije, pravo mirenje bit će vjerojatno tek ono koje jednoga dana, a tko zna kad će rane dovoljno zacijeliti da to bude moguće, iniciraju Hrvati, Bošnjaci i Albanci, a ne Srbi, koji su u zadnjem desetljeću, prema procjenama CIA-e, počinili 90 posto zločina. </p>
<p>Nadalje, komisija koja se bavi otkrivanjem istine teško može djelovati bez načela amnestije. U Južnoj Africi, amnestija se davala za sva priznata nedjela i grijehe počinjene, recimo, u ime države. Pritom su razotkriveni mnogi zločini odozgo diktirane represije bijelaca nad crncima. No, otkrivena su i zlodjela koja je, prije svog dolaska na vlast, počinio i crnački Afrički nacionalni kongres, krvavo se obračunavajući npr. s osobama osumnjičenim za izdaju. Istina je, međutim, bila posebno potresna za bijelce koji su se morali suočiti s najokrutnijom represijom koju je godinama nad crnom većinom provodila bjelačka vlast. Jedna od neizbrisivih slika tog procesa jest prizor kad policijski kapetan Jeff Benzien demonstrira tehniku gušenja mokrim ručnikom, na podu prostorije za saslušanja, dok pripadnici Komisije za istinu i povjerenje istežu vratove da bi to bolje vidjeli. Amnestija je bila u funkciji nacionalnog izmirenja crnog i bijelog južnoafričkog stanovništva, te okretanja nove stranice. </p>
<p>Južnoafrička komisija za istinu i povjerenje bavila se unutarnjim, domaćim događajima. No komisija kakvu sada predlaže Beograd po samoj bi prirodi stvari najviše trebala razmatrati zbivanja izvan teritorija Srbije (rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te praktično, premda možda ne i tehnički, rat na Kosovu). Komisija koja želi proniknuti u punu istinu najbolje to može učiniti ako svjedocima ponudi amnestiju. Beograd tako već najavljuje da bi barem dijelu svjedoka bio spreman oprostiti krivicu. To ne znači da bi isto bile spremne učiniti Hrvatska i BiH na čijem su terenu zločini počinjeni, niti da će krivcima oprostiti Haaški sud. U takvim uvjetima teško će na svjedočenje pristati osobe koje na duši imaju ikakav značajniji grijeh. </p>
<p>Premda je Srbiji nužno da se čim prije suoči sa svojom nedavnom prošlošću, njezini će susjedi vjerojatno s velikom sumnjom dočekati prijedloge da se krivnja odmjerava u istom gradu iz kojeg su ranije kretale ubojite direktive. Na kraju, teško da se tako krupnim stvarima kao što je opsada i sustavno uništavanje cijelih gradova, poput Vukovara i Sarajeva, ili smaknuće 8000 tisuća ljudi u samo nekoliko dana, kao u Srebrenici, može baviti bilo kakva, pa i najdobronamjernija komisija. To ipak ostaju stvari za međunarodni sud o ratnim zločinima. Točno je da pred novom vlašću u Beogradu stoji golemi zadatak preispitivanja krivnje za djela počinjena u zadnjih deset godina u ime i za račun srpskog naroda. Tom istom narodu ostaje da se zagleda duboko u vlastitu dušu. No, pitanje je može li te osjetljive zadatke dovoljno temeljito obaviti komisija kakva se predlaže. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Rivkin - preko Haaga do Bushova specijalca za Balkan </p>
<p>Dužnost u ovom dijelu svijeta taj je odvjetnik zaslužio zahvaljujući dobrim vezama s republikancima s kojima dijeli i politička uvjerenja/ Već se okušao u poslovima s administracijom, u doba predsjedničkoga mandata Ronalda Reagana i Georgea Busha starijeg / Hrvatskoj javnosti poznat je po honoraru od desetak milijuna dolara koji je dobio za zastupanje službenog Zagreba u Haagu, te za obranu Darija Kordića ></p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - David Rivkin, američki odvjetnik zaposlen u američkoj odvjetničkoj tvrtki Baker i Hostetler sa sjedištem u Washingtonu, po svemu sudeći novi je američki »specijalist« za područje Balkana, odnosno jugoistočne Europe. U Clintonovoj administraciji tu delikatnu dužnost obnaša James Dobbins, koji je naslijedio uvjerenog šezdesetosmaša Roberta Gelbarda, danas veleposlanika u Indoneziji. Dakako, najpoznatiji i najdjelotvorniji posebni izaslanik predsjednika Clintona za pitanja bivše Jugoslavije bio je »čovjek buldožer« Richard Holbrooke, koji je svojom upornošću i pregovaračkim sposobnostima iznjedrio i mirovni sporazum u vojnoj bazi u Daytonu, u Ohiju, u studenom 1995.</p>
<p>Iako se u predizbornoj kampanji razbacivao izjavama o tome da će postupno smanjivati američki kontingent na Balkanu, ponajprije na Kosovu, Bush mlađi i njegova desna ruka Collin Powell uoči preuzimanja Bijele kuće tragaju za »specijalcem« za balkanska pitanja. Unatoč predizbornim najavama o američkom zaokretu ka svojevrsnom izolacionizmu na vanjskom planu, i Bushu je, kao i Clintonu, Balkan uz Srednji istok visoko na listi inozemnih prioriteta. Zbog čega je nova administracija za tu misiju odredila Davida Rivkina? </p>
<p> Tu je dužnost taj odvjenik zaslužio zahvaljujući najprije dobrim vezama s republikancima, s kojima dijeli i politička uvjerenja. On se, uostalom, već okušao u poslovima s administracijom, i to u doba predsjedničkoga mandata Ronalda Reagana, a zatim i Georgea Busha starijeg. Osamdesetih i početkom devedesetih godina pravno je savjetovao republikanske predsjednike. Rivkin je s osobitim ponosom potpisanoj novinarki Vjesnika pokazao zajedničku fotografiju s Bushom starijim, koju je držao u uredu odvjetničke tvrtke Hunton i Williams. Dugo godina radio je u toj tvrtki koja je smještena u Ulici K u Washingtonu, dakle, u srcu američke političke moći.</p>
<p> Dakako, David Rivkin poznat je domaćoj javnosti ponajprije kao advokat koji je od Hrvatske u dvije godine pokupio desetak milijuna dolara honorara. Ta je svota uzburkala ovdašnju javnost i potaknula niz konferencija za novinare početkom prošle godine. Rivkin je u to doba i posljednji put bio posjetio Zagreb, jer mu je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević otkazao poslovnu suradnju. </p>
<p>Od 1997., naime, hrvatske su vlasti angažirale Rivkina da pravno zastupa Republiku Hrvatsku pred Međunarodnim kaznenim sudom za područje bivše Jugoslavije (ICTY), a zatim i pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu. U to su doba naime pojačani pritisci Haaga prema Hrvatskoj, konačno je pokrenut haaški postupak protiv Tihomira Blaškića, izručena je tzv. viteška skupina, a službeni je Zagreb tražio načine kako od Beograda izvući ratne odštete. Iako su službenu platformu prema Haaškom sudu zapravo pripremali domaći pravni stručnjaci poput Ivana Šimonovića i Ive Josipovića, Zagrebu je, tvrdilo se tada, za pravnoga zastupnika trebao stranac - zbog jezika i s autoritetom međunarodne tvrtke. Kad je Haaški sud počeo slati sub poene (obvezu suradnje pod prijetnjom kazne) hrvatskim dužnosnicima, Rivkin je, prema vlastitim riječima, odbacivao takve prijetnje s obrazloženjem da se sub poena ne može odnositi na pojedine dužnosnike. I doista nijedan od domaćih visokih dužnosnika nije više pozvan da svjedoči uz sub poenu. Haag se zatim prebacio na traženje dokumenata, za koje je Rivkin mahom tvrdio da su od nacionalne sigurnosti, te se ne smiju izručiti toj sudskoj instanci. </p>
<p>Rivkinov se ured prihvatio i obrane Darija Kordića, koji se Haagu dragovoljno predao 6. listopada 1997. Prije dvije godine, upravo u vrijeme kad je u haaškoj sudnici započeo postupak protiv Kordića i Marija Čerkeza, američki odvjetnik, dakako neslužbeno, bio je vrlo pesimističan u pogledu ishoda tog suđenja. Kad se Haaški sud usredotočio na istrage u vezi s hrvatskom vojno-redarstvenom akcijom »Oluja«, Rivkin je odbacio nadležnost ICTY-ja nad tom operacijom, jer »to nije bio međunarodni sukob«. Štoviše, »Oluja« nije ni bila, prema Rivkinu, oslobađajuća operacija Hrvatske vojske već ponajprije »ne oružani sukob hrvatskih vojnika s malim skupinama srpskih pobunjenika«. Međutim, sam je odvjetnik svojedobno najavio mogućnost da ured haaškoga tužiteljstva, tada na čelu s Louise Arbour, podigne niz optužnica protiv generala Hrvatske vojske. Arbour je u međuvremenu otišla iz Haaga, a naslijedila ju je Carla del Ponte. </p>
<p>U Hrvatskoj Rivkinu se pripisuju dobre veze s bivšom vladajućom garniturom, osobito s Ivićem Pašalićem i Ljerkom Mintas-Hodak. Na temelju toga povlaštenog položaja, Rivkin je navodno za sebe, odnosno za svoju tvrtku, zaradio enormne honorare. Sam je odvjetnik, međutim, izjavio Vjesniku da su toliki honorari, prema američkim mjerilima, uobičajeni za takvu vrst posla. </p>
<p> Ministar Ivanišević bio je najavio istrage o tome tko je, kako i preko kojih računa plaćao Rivkinu, ali dosad o rezultatima te istrage javnost nije službeno obaviještena. Došavši do »hrvatske veze« slučajno 1996. kao branitelj u sporu riječkoga Croatia Linea protiv nekoga američkoga brodara, te s naprasno raskinutim biznisom 1999., Rivkina ćemo u 2001. vjerojatno opet viđati u Zagrebu. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Da li je smiono tražiti da moji purgeri, agrameri zaplešu u ritmu tam-tama?</p>
<p>LAWRENCE KIIRU, redatelj </p>
<p>Stojim kod prozora nakon uspješne predstave »Kvartet« družine Quartet u Gradskom kazalištu »Komedija«. Sjajno igraju dramski prvaci Eugen, Sanda, Smiljka i Vladimir. Publika će doći na svoje. Promatram vedro nebo i punom Mjesecu ponavljam bušmansku molitvu: </p>
<p>Mjeseče, / uzmi moje lice, a meni daj svoje! / Uzmi moje nesretno lice, / a meni daj svoje, s kojim se javljaš kad zađeš. / Ti nestaneš i opet se javiš; / dozvoli da i ja budem kao ti, / jer ti donosiš radost, jer se nakon što nestaneš ponovo vraćaš. / Jednom si nam obećao da ćemo se i mi,/ nakon što zađemo kao ti,/ vratiti i biti sretni! (preveo N. Marčetić) </p>
<p>I u glavi mi odzvanja ritam! Spuštam glavu i vrlo lagano »švenkam« lijevo-desno, sjever-jug, gore-dolje. Moje tamne oči opijaju noćnu ljepotu grada koji volim. ZAGREB, NAKUPENDA! (Zagreb, volim te): </p>
<p>Zaprešić, Črnomerec, Tuškanac, Grič, Klovićevi dvori, Kamenita vrata, Trg bana Jelačića, Sljeme, Zrinjevac, Katedrala, Šalata, Maksimir, HNK, Zagrepčanka, Savska, Trešnjevka, Trnsko, Trnje, Dubrava, Botinec, istok-zapad. Sve mi je to u srcu. Tajanstveni tam-tam udara u mojoj nutrini. Da li bi bilo smiono tražiti da moji purgeri, agrameri, Zagrebčani zaplešu na tlu u ritmu njegovih udaraca? Zašto ne? Svi smo mi kulturni mješanci (Sengor), a Afrika uvijek donosi neku rijetkost (Rabelais). A što mi je divan Zagreb donio? Ljubav! A ja ga volim, kao grad moje mladosti, jer mi je pružio krasno gostoprimstvo i priliku za osobnu i profesionalnu afirmaciju. </p>
<p>U Zagrebu su se rodile kćeri (Kahithe, Waithera i Kanini). Sretni smo što ta djeca sjedinjuju afričko i hrvatsko podrijetlo. Volim djecu iz zagrebačkih stanova, igrališta, vrtića i škola. Gdje su sada ona djeca koja su mi prije petnaestak godina na klupi, u parku, skupila hrabrost i upitala: »Striček, ima li kod tebe lavova?«, a ja sam im odgovorio odličnom serijom dječjih TV emisija o Africi? A odrasli Zagrepčani su vidjeli moje predstave, tv emisije i filmove. U našem Zagrebu sam završio studij. Imao sam sreću slušati Klaića, Batušića, Tanhofere, Babaju, Marinkovića, Peterlića, Para... Zahvaljujući njima i drugima sam, eto, upoznao padeže i akcente hrvatskog jezika, Gundulića, Marulića, Lisinskog, rad s kamerom, što je kadar, što je kazališni prostor,Držića, Matoša, Kiklopa, Bukovca, Krležu, Dubrovnik, Split, Držića (redoslijed proizvoljan). Postao sam redatelj. A da li je uopće moguće nabrojiti sve moje drage zagrebačke prijatelje i kolege s kojima sam popio kavu, pivo i možda gemište u Studentskom centru, podstanarskim stanovima, Kavkazu, Zvečki, Blatu, Corzu, kazališnim buffetima, na »trgu« u zgradi HRT-a...</p>
<p>S njima sam izmijenio divne riječi, pa ne mogu a da se ne sjetim afričkog naroda Dogon i njihovog zaklinjanja: </p>
<p>Zatvori sve zle riječi u duboku jamu / Daj dobre riječi našem grlu / Daj dobre riječi svim ljudskim grlima. / (preveo N. Marčetić).</p>
<p>Moja pokojna baka iz naroda Kikuyua (koja je obogatila moje djetinjstvo) mi je govorila, da čovjek koji ne putuje iz svog sela, misli da njegova majka najbolje kuha. Bako, u Zagrebu dobro kuhaju! Grad je čaroban! I zato tako dugo živim u njemu. Zagreb neizmjerno volim. On mi je u srcu čak i zimi, kad kao smrznuti Afrikanac postavljam pitanje: Kako ćemo ovu zimu preživjeti? Tada se moja kćer zna javljati s onim: Hakuna matata! (nema problema!).</p>
<p>A ti, Mjeseče, što čekaš? Uzmi moje lice! Ili mi odgovori na pitanje: Zašto volim Zagreb? Nećeš. Laku noć. Vidimo se ponovo kad se pojaviš iznad mog grada.</p>
<p>Zagreb, kak' imam te rad.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zašto je od lanjskih 37 prihvaćenih kredita, banka odobrila samo jedan?</p>
<p>Poglavarstvo prihvatilo novu skupinu poduzetničkih kredita u ukupnoj visini od 29,9 milijuna kuna / Od ukupno 37 kredita u službi poticanja zagrebačkog poduzetništva i malog obrtništva, koje je u studenom prihvatilo Gradsko poglavarstvo, Zagrebačka banka obradila je četiri, a odobrila samo jedan projekt / Hoće li Grad Zagreb preuzeti jamstva?</p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo odobrilo je na sjednici u petak 37 novih poduzetničkih kredita u sklopu programa poticanja razvitka obrtništva i malog poduzetništva u Gradu Zagrebu. Riječ je o kreditima u vrijednosti od 29,9 milijuna kuna, od čega se 81 posto odnosi na proizvodne djelatnosti. No, zanimanje javnosti svakako će više privući podatak prema kojemu je od ukupno 37 poduzetničkih kredita odobrenih u sklopu prve tranše sredinom studenoga, Zagrebačka banka u obradu preuzela ukupno četiri projekta, od čega je samo jedan odobren dok se tri još uvijek obrađuju, na što je upozorio Vladimir Velnić, predsjednik povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata.</p>
<p>Nakon što je Velnić najavio i skoro održavanje treće sjednice povjerenstva za odabir projekata, na kojoj bi se trebalo obraditi oko 40 novih zahtjeva za dodjelu kredita, zamjenik gradonačenika Mladen Vilfan podsjetio je kako je još prilikom donošenja osnovnog programa poticanja poduzetništva upozoravao da bi problema kod realizacije projekata moglo biti upravo u fazi kada kredite bude trebala odobriti banka, čije je poslovanje, kako kaže, dobrim dijelom ograničeno zakonom o bankama. Najveći problem, ispostavilo se, su jamstva koje brojni poduzetnici ne žele ili nisu u stanju ispuniti. U svakom slučaju, rekao je Vilfan, zabrinjavajuće je da je obrađen tako mali broj projekata, jer to znači da postoji opasnost da ljudi počnu odustajati od projekata. </p>
<p>Dogradonačelnik Darinko Kosor iznio je dva konkretna prijedloga prema kojima bi, smatra, Poglavarstvo trebalo iznalaziti rješenja za navedene probleme. Kosor tako vjeruje da se Grad ne smije ograničiti na poslovanje sa Zagrebačkom bankom, koja je sigurno najveća bankarska insitutucija u Hrvatskoj, ali sigurno i najbirokratiziranija banka s najvećom administracijom. S druge strane, upozorio je zamjenik gradonačelnika, postoje brojne druge banke s kojima bi se možda moglo poslovati jednostavnije i učinkovitije, već samim tim što su one željne dokazivanja. Uz to, Kosor je upozorio kako određeni broj poduzetničkih ideja mora poteći iz Tehnološkog parka, gradskog trgovačkog društva koje u suprotnom neće moći opravdati svoje postojanje. U raspravu se uključio i gradonačelnik Milan Bandić, koji je istaknuo da će svi problemi s bankom biti riješeni na ovaj ili onaj način, dok se gradska uprava mora zapitati je li u potpunosti i na najbolji mogući način obavila svoj posao. </p>
<p> - Probleme s bankom ćemo riješiti - ako je stvar u ugovoru, ići ćemo na aneks, ako se radi o zakonu, tražit ćemo izmjene zakona. Međutim, opravdanja za neuspjeh s naše strane ne može biti, prvo moramo preispitati je li svatko od nas obavio svoj dio posla, rekao je Bandić, te najavio da će svaka buduća sjednica Gradskog poglavarstva kao jednu od točaka dnevnog reda obavezno imati izvješće vezano uz dodjelu poduzetničkih kredita. Što se tiče jamstava, smatra gradonačelnik, rezultata neće biti ukoliko Grad na sebe ne preuzme dio rizika za mogući neuspjeh, što bi se odnosilo na projekte za koje se procijeni da da bi mogli biti najučinkovitiji. S njime se dijelom složio dogradonačelnik Kosor, koji je upozorio da bi se, ako Grad počne garantirati za kredite poduzetnika, lako mogla otvoriti pandorina kutija, odnosno da bi se na natječaj vjerojatno počeli javljati svi poduzetnici bez obzira na programe i rizike koje bi bili spremni podnijeti. </p>
<p> - Grad Zagreb izdvaja znatna sredstva za realizaciju programa, omogućio je i izuzetno povoljne uvjete otplate kredita, a uz sve to sada se otvara mogućnost da na sebe preuzmemo i jamstva. Mislim da na takav način ne možemo raditi, jer svi oni koji idu na natječaj moraju znati da nešto moraju i uložiti u posao, zaključio je Kosor, dodavši da iznimki možda može biti, ali jedino kod vrlo rijetkih, najjačih poduzetničkih programa koji nose najviše novih radnih mjesta. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prema vrhu Medvednice samo onoliko automobila koliko ima parkirališnih mjesta</p>
<p>Na početku Sljemenske ceste opet rampa za propuštanje vozila / Predviđa se i prijevoz izletnika autobusima - idući tjedan natječaj za dodjelu koncesije za autobusni prijevoz od Ulice Bliznec do vrha i nazad do Šestinskog lagvića / O novoj žičari se ne razmišlja / Još se ne zna koliko je Grad spreman uložiti u rješenje prometne situacije na Medvednici / Od slijedećeg mjeseca Park prirode Medvednica pod nadzorom trojice uniformiranih čuvara / Kako zaštititi špilju Veternicu?</p>
<p>U organizaciji Gradskog ureda za promet, u subotu će početi prebrojavanje parkirališnih mjesta na Medvednici, snimanje mogućih mjesta koja bi se mogla urediti u tu svrhu, te praćenje prometovanja i broja automobila. Sve to sa ciljem da se vikendom na vrh Medvednice propušta onoliko vozila koliko ima parkirališnih mjesta. </p>
<p>- U tu svrhu trebala bi se na Sljemenskoj cesti, kod skretanja za ZET-ovu žičaru, ponovno postaviti rampa koja je nekad i služila za obustavu prometa, rekla nam je ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica, Nives Farkaš Topolnik. Već godinama, a pogotovo vikendima, dolazi do prometnog kolapsa u vršnoj zoni Medvednice, jer nema dovoljno parkirališnih mjesta za aute kojima u tako velikom broju nije ni mjesto u jednom parku prirode. Zato je proteklog tjedna, na inicijativu Javne ustanove Park prirode Medvednica, organiziran sastanak, odgovornih službi u Gradu, kako bi se konačno riješilo pitanje prometa na Medvednici. Kako saznajemo, zbog ograničavanja prometovanja automobila prema vrhu Medvednice, ponuđena je i alternativa - autobusni prijevoz izletnika. </p>
<p>- Idući tjedan naša će Ustanova raspisati javni natječaj za dodjelu koncesije za autobusni prijevoz od Ulice Bliznec do vrha i nazad do Šestinskog lagvića, saznajemo od ravnateljice Farkaš Topolnik. Izgradnja nove žičare, uvelike bi pomogla rješenju prometne situacije i rasterećenja Medvednice od vozila, no to je jako skupi projekt, koji bi uključivao produžetak trase žičare do tunela i iziskivalo izgradnju parkirališta. </p>
<p>Još se ne zna koliko je Grad spreman uložiti u rješenja prometne situacije na Medvednici te koje su financijske mogućnosti Javne ustanove Park prirode Medvednica. U Ustanovi, još ne znaju koliko će novca dobiti iz proračuna za 2001. godinu, a iz prošlogodišnjeg su dobili 210.000 kuna za kapitalna ulaganja u park prirode. Financiranje ćemo, saznajemo od ravnateljice Farkaš Topolnik, dogovoriti »u hodu«. </p>
<p>Proteklog tjedna održan je tek prvi sastanak na tu temu na kojem su se čuli razni prijedlozi. Za početak je odlučeno da se najprije treba snimiti situacija na terenu, napominje Nives Farkaš Topolnik, kako bi se napravila kvalitetna prometna i financijska studija. </p>
<p>Javna ustanova park prirode Medvednica oformila je nadzorničku službu. Od slijedećeg mjeseca Park prirode Medvednica tako će nadzirati, za sada, trojica uniformiranih čuvara.</p>
<p> Takav primjer nadzora odličnim se pokazao u maksimirskom perivoju, iako su, unatoč puno manjoj površini, u tu svrhu u Maksimiru angažirana šestorica čuvara. </p>
<p>- Pri završetku je i obilježavanje granica Parka prirode Medvednica i to tablama na 74 cestovnih ulaza sa zagrebačke i zagorske strane, rekla nam je Nives Farkaš Topolnik. </p>
<p>U financijskom planu Javne ustanove park prirode Medvednica za 2001. godinu je i uređenje špilje Veternice, u zapadnom dijelu Medvednice. Veternica je, naime, zbog razvaljenog ormarića s električnom rasvjetom na samom ulazu, zatvorena od Nove godine. </p>
<p>- U špilji žive šišmiši, pa će speleolozi, geolozi i zoolozi odlučiti na koji će se način Veternica ubuduće koristiti - za turističke, rekreacijske ili znanstvene svrhe - i kako će se urediti, jer valja sačuvati njenu fauna, podzemne vode te špiljske ukrase, rekla nam je ravnateljica Javne ustanove Park prirode Medvednica. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Na predstave, koncerte i ostala kulturna događanja konačno i izvan središta Zagreba </p>
<p>Obnova centara u Novom Zagrebu i Susedgradu / Kako osmisliti bogatija ljetna događanja u parku Maksimir? / Centri na Trešnjevci i u Dubravi trebali bi imati također ljetne programe / Povećati kulturne aktivnosti u Črnomercu / Veća međunarodna suradnja sa centrima za kulturu i ostalim kulturnim institucijama iz Austrije, Mađarske i Češke</p>
<p>Centri za kulturu mogli bi u bliskoj budućnosti imati puno veću ulogu u kulturnoj ponudi grada, nego što su je imali posljednjih godina. Jedan od dokaza za to su i povećana sredstva koja im je namijenio Gradski ured za kulturu u 2001. godini. Kako doznajemo od Davorke Lenac iz Gradskog ureda za kulturu, sredstva koja će biti razdijeljena između ukupno 14 centara, ove godine bi trebala iznositi oko milijun i 700 tisuća kuna. Konačan blagoslov ovoj cifri Grad bi trebao dati krajem mjeseca. </p>
<p>- Neki centri dobili bi sredstva za uređenje svojih dvorana koje bi im mogle poslužiti za priređivanje kazališnih predstava ili manjih komornih koncerata. Tako će se, primjerice, Centru za kulturu Novi Zagreb, dodijeliti oko 43 tisuće kuna. Tim novcem krenut će se u obnovu dvorane i galerije, koje su djelomično stradale u požaru prije dvije godine. Kada se za najkasnije za godinu, dvije one stave u funkciju, ljudi iz Novog Zagreba, Lomnice i Brezovice imat će kamo odlaziti na manje priredbe i predstave, otkrila je Lenac. </p>
<p>Centar za kulturu Susedgrad dobit će oko 40 tisuća kuna za uređenje roh-bau dvorane. Optimistično gledajući, ona bi, mogla biti gotova već ove jeseni. Želja je toga Centra da, kako saznajemo, osim ugošćavanja kazališnih predstava, osnuje i svoju kazališnu družinu. </p>
<p>Otprilike 50 tisuća kuna dobit će Centar za kulturu Maksimir u svrhu osmišljavanja bogatije ljetne ponude u parku Maksimir. </p>
<p>- Maksimir je, što se tiče sadržaja potpuno mrtav park. Čini se da je davnih dana bio puno atraktivniji nego danas. A budući da je danas, za razliku od nekad kad je bio periferija, dio grada, treba ga ponovno učiniti zanimljivim Zagrepčanima, naglasila je Lenac. U skladu s time postoji ideja da se u njemu napravi i Etno park sa starim kućicama, prenesenim iz, primjerice Vukomerečkih gorica. Te kućice bi, umjesto sadašnjih štandova služile kao, s okolinom usklađena, prodajna mjesta. S time se slaže i Etnografski muzej. </p>
<p>Maksimir bi, također, oživila i Akcija svibanjska događanja, u kojoj će, kao i prošle godine sudjelovati svi centri za kulturu. Tijekom svibnja zanimljivo će, stoga, biti i u neposrednoj okolini centara. </p>
<p>- Centar za kulturu Trešnjevka i Narodno sveučilište Dubrava, kao i neki drugi centri imali su besplatne radionice za zimske praznike. Željeli bi da se razne kreativne radionice namijenjene svim godištima intenziviraju i u ljetnom periodu. Računamo da će nam zanimljiv ljetni program napraviti i Centar mladih Ribnjak, rekla je Lenac. </p>
<p>Prema njezinim riječima centri za kulturu najslabiji su u centru grada, jer u njemu ima drugih sadržaja poput kazališta i muzeja. Stoga se i planira povećati opseg aktivnosti Centra za kulturu i film »August Cesarec« na Črnomercu. </p>
<p>U ovoj godini, planira se, kako doznajemo i veća međunarodna suradnja sa centrima za kulturu i ostalim kulturnim institucijama iz, za početak, zemalja poput Austrije, Mađarske i Češke. Narodno sveučilčište Dubrava i Centar za kulturu Novi Zagreb na tome su se planu dosad pokazali najaktivniji.</p>
<p>Razmjena iskustva sa inozemnim centrima za kulturu, kako ističe Lenac, vrlo je korisna. Trenutno se pregovara s Austrijskim kulturnim institutom o suradnji centara iz Beča i Zagreba. </p>
<p> U multimedijalnom projektu »Moj kvart za novo stoljeće« uz centre za kulturu sudjeluje i Arhitektonski fakultet, razni muzeji, kao i vrtići. Rezulteti prve likovne radionice na tu temu mogli su se nedavno vidjeti i na izložbi u Muzeju grada Zagreba. Na kraju projekta izradit će se i jumbo razglednice koje će se poslati na Međunarodni natječaj u Grazu 2003. godine. </p>
<p>Oživljavanje aktivnosti u centrima za kulturu, koji uključuju predstave i koncerte, zasigurno će najtoplije pozdraviti Zagrepčani koji su za bilo kakvo kulturno uzdizanje svaki put morali potezati do središta grada. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>O »Jabuci« odlučuje samo Gradski ured za kulturu, dogovor u ponedjeljak</p>
<p>- Razgovor s voditeljima kluba »Jabuke« dogovorili smo za ponedjeljak. Tada ćemo raščistiti sve nesporazume i dogovoriti detalje oko potpisivanja ugovora, najavio je u petak zamjenik pročelnika Gradskog ureda za kulturu, Duško Ljuština.</p>
<p>Kako smo već pisali, Gradsko poglavarstvo odlučilo je otvoriti poznati klub »Jabuka« i vratiti prostor kluba bivšim voditeljima kluba, uz potpisivanje ugovora o korištenju na godinu dana, koji bi se svake godine obnavljao. Bivši voditelji »Jabuke« izjavili su nakon toga Vjesniku, da nisu zadovoljni tom odlukom, jer smatraju da je u tako kratkom vremenu nemoguće postaviti temelje za kvalitetan i kontinuiran rad.</p>
<p> U petak je u dnevnom tisku objavljena izjava gradonačelnika Bandića, da Grad ne misli mijenjati svoju odluku o korištenju prostora na godinu dana, te da će, ukoliko se voditelji »Jabuke« ne slože s tom odlukom, vođenje kluba prepustiti onima koji će se s donesenom odlukom složiti.</p>
<p>- Gradski ured za kulturu odlučuje o »Jabuci«, pa tako i o njenom vodstvu. Mi ne mislimo nikoga smjenjivati i mislimo da se sa sadašnjim voditeljima možemo sve dogovoriti. O konačnoj odluci i rezultatima pregovora s voditeljima, saznat ćete u ponedjeljak, rekao je Ljuština. (žl)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Policija poziva vozače na pojačan oprez u blizini svih škola i dječjih vrtića </p>
<p>Nakon božićnih i novogodišnjih blagdana, oko 80.000 osnovaca i oko 50.000 srednjoškolaca ponovno će se u ponedjeljak, 15. siječnja, kad počinje drugo polugodište, pojaviti na prometnicama. Prometna policija će nadzirati promet u zonama škola, a od ovog polugodišta koristit će i četiri preventivna (ali i represivna) radarska uređaja.</p>
<p>U PU zagrebačkoj mole roditelje da ponovno porazgovaraju s djecom o njihovom putu od kuće do škole i ponove osnovna prometna pravila. »Djeca uče i oponašaju roditelje. Stoga se i kao pješaci i kao vozači pridržavajte prometnih propisa. Djeca najviše uče od vas, a vi želite da budu sigurna u prometu, zar ne?«, poručuju iz PU zagrebačke. </p>
<p>Apelira se i na vozače da u blizini škola i dječjih vrtića ne voze brzinom većom od 40 kilometara na sat. Vozači se pozivaju da poštuju znakove pripadnika školskih prometnih jedinica i tako na djelu pokažu da im je stalo do sigurnosti najmlađih. </p>
<p>Prema još uvijek nepotpunim i neslužbenim podacima, na području Policijske uprave zagrebačke u prošloj je godini zabilježen porast broja prometnih nesreća za 4,5 posto (sa 20.745 u 1999. na 21.411 nesreća u 2000.). Porastao je i broj ozlijeđenih osoba, ali je na sreću smanjen broj najtežih posljedica.</p>
<p>Ovakvo nepovoljno stanje, kao posljedica porasta prometne delinkvencije, odrazilo se i na povećano stradavanje djece. Unatoč različitim preventivnim aktivnostima (akcija Poštujte naše znakove, predavanja, u osnovnim i srednjim školama, izložbe, natjecanja, programi prometnog odgoja u predškolskim ustanovama, kazališne predstave, školske prometne jedinice...) zabilježeno je 11,6 posto više nastradale djece (394 prema 315 u 1999.).</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Gradnjom biciklističkih staza smanjiti priliv automobila u središte grada </p>
<p>Zelena akcija, nevladina udruga za promicanje zaštite okoliša i održivog razvoja, uputila je ovog tjedna gradonačelniku Milanu Bandiću i županu Zagrebačke županije Branimiru Paseckom svoje zahtjeve vezane uz poboljšanje gradskog prometa. Naši će zahtjevi, navode Zeleni, pridonijeti podizanju kvalitete života građana i održivom razvoju grada. </p>
<p>Prioritetnom zadaćom Grada Zagreba i Zagrebačke županije Zeleni smatraju jačanje svih oblika javnog prometa, posebno tramvaja i prigradske željeznice. »Izgradnja biciklističkih staza za siguran i umrežen biciklistički promet, u čemu Zagreb daleko zaostaje za drugim europskim gradovima, drugi je način kojim Grad i Županija mogu smanjiti priljev automobila u središte grada«, stoji u zahtjevima upućenim gradonačelniku i županu. </p>
<p>Zaleni napominju da je neprihvatljivo da Odjel za promet Gradskog ureda traži izgradnju javnih garaža u središtu Zagreba, iako u prometnoj studiji i Generalnom urbanističkom planu stoji da poslovni sadržaji koji se ne mogu zadovoljiti javnim prometom isele iz centra, a nove se ne smije graditi. Nadalje, Zeleni apeliraju da Grad i Županija hitno uspostave koordinaciju i suradnju u provođenju usklađenog razvoja. Razvoj se mora zasnivati na principima održivosti, kako je utvrđeno međunarodnim dokumentima koje je potpisala Hrvatska, napominju Zeleni. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Posao s građanima bez garancija da sve novčanice nisu krivotvorene</p>
<p>Iako se čini da je vrijeme rata i nefunkcioniranja pravne države iza nas, neuredni sredovječni šverceri stranim valutama još uvijek su prisutni na Trgu bana Jelačića. Da se nitko oko toga previše ne uzbuđuje, uvjerili smo se u mjenjačnici pored Gradske kavane ispred čijih vrata šverceri »ordiniraju«, oduzimajući im potencijalne klijente.</p>
<p> Djelatnica na šalteru navedene mjenjačnice rekla nam je kako joj oni ne smetaju, osim što joj se nerijetko znaju obratiti za poslovnu informaciju koja zanima njihove »klijente«, a oni ne znaju odgovor. Istodobno, u istoj mjenjačnici se 100 njemačkih maraka mijenja za 387 kuna, dok kod švercera koji ne plaćaju porez na svoju djelatnost, za 385 kuna!</p>
<p>Kako su nam rekli u PU zagrebačkoj, ni njima šverceri ne predstavljaju problem jer se nanesena šteta »mjeri u promilima«, a puno veći problem su im šverceri cigaretama koji, osim što izbjegavaju plaćanje poreza, još veću štetu državi nanose neplaćanjem carine. Problem švercera markama, kažu zagrebački policajci, je sličan problemu prošnje po gradu: i jedno i drugo, po važećem zakonu, prekršajna su djela i stalna pojava u gradu. Nakon privođenja zatečenih u prošnji određuje im se mjera zadržavanja u zatvoru u trajanju od nekoliko dana, nakon čega bivaju pušteni i sve počinje iz početka. No, kod pokušaja privođenja švercera na Trgu problem je u tome što se kod njih nikad ne pronađe veća svota novca. Kako je to moguće, s obzirom da smo osobno vidjeli, u ruci jednoga od njih,podeblju svotu novčanica, u PU zagrebačkoj nisu nam znali reći. </p>
<p> Po njima, najveći je, pak, problem to što građani koji novac mijenjaju kod švercera, nemaju nikakvu garanciju da te novčanice nisu krivotvorene. Možda bi upravo svijest Zagrepčana o rizičnosti mijenjanja novca kod švercera najviše pridonijela njihovom nestanku s Trga bana Jelačića.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="14">
<p>Brod »Nautika 64« dotegljen u hrvatske vode </p>
<p>SPLIT, 12. siječnja</p>
<p> - Brod »Nautika 64«, koji je doživio havariju prošloga tjedna tridesetak milja od talijanskog grada Ancone, dotegljen je u hrvatske teritorijalne vode. Ribarica »Jadran 2« koja tegli plutajući brod »Nautika 64« poslijepodne oko 15,35 nalazila se oko 25 milja od otočića Blitvenice, doznaje Hina u dežurnoj službi Lučke kapetanije u Šibeniku, koja je neposredno prije toga razgovarala sa zapovjednikom »Jadrana 2«. Brzina kojom se kreću ribarica koja tegli plutajuću »Nautiku 64« je manja od tri milje pa će, prema najnovijim podatcima, u blizini otočića Blitvenica, zapadno od Žirja, biti najranije u petak oko 23 sata, ako vremenske prilike budu povoljne.</p>
<p> Zapovjednik »Jadrana 2« dežurnima u šibenskoj Lučkoj kapetaniji još uvijek nije znao reči do koje će luke dotegliti plutajuću »Nautiku 64«, no za sada je najvjerojatnije će to biti Šibenik. Konačna odluka bit će donesena naknadno.</p>
<p> Kapetan Babić, kao predsjednik Povjerenstva Ministarstva pomorstva za utvrđivanje uzroka nesreće »Nautike 64«, najavio je da će u ponedjeljak na konferenciji za novinstvo u Splitu biti objavljeni rezultati istrage Povjerenstva o nesreći. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Slučajno stvoren smrtonosni virus potiče strah od bioterorizma</p>
<p>ZAGREB/SYDNEY, 12. siječnja</p>
<p> - Australski znanstvenici koji su u laboratoriju slučajno stvorili smrtonosnu verziju mišjih malih boginja, upozoravaju kako je to tek jedan korak do stvaranja smrtonosnih ljudskih virusa. </p>
<p> Zbog mogućnosti razmjerno lakog uzgoja ovakvih opasnih organizama, stručnjaci koji se bave bioterorizmom boje se smrtonosne globalne epidemije.</p>
<p> Australski su znanstvenici, izvješćuje časopis New Scientist, napravili jednostavnu genetsku promjenu u virusu »mišjih boginja« želeći stvoriti djelotvoran kontraceptiv.</p>
<p> »Mišje boginje« obično uzrokuju blagu bolest, ali kad su sve životinje u eksperimentu uginule za nekoliko dana, znanstvenici su shvatili moguće značenje njihova otkrića, prenosi BBC News.</p>
<p> Slična promjena u virusu malih boginja od kojih obolijevaju ljudi, mogla bi izazvati mnogo virulentniju podvrstu koja bi mogla biti čak i otporna na cjepivo.</p>
<p> Mnogi znanstvenici širom svijeta rade male genetske promjene na patogenim virusima kako bi u tjelesne stanice uveli genetsku terapiju.</p>
<p> U ovom je slučaju u virus mišjih boginja unijet gen koji proizvodi interleukin-4 (IL-4), molekulu koja inače postoji u tijelu. Znanstvenici su htjeli potaknuti imunoreakciju s kontracepcijskim djelovanjem, ali su zapravo potpuno potisnuli dio imunološkoga sustava koji se pokreće u borbi protiv virusne infekcije.</p>
<p> Dr. Ron Jackson, koji je vodio istraživanje, kaže: »Kad bi neki luđak ubacio IL-4 u virus ljudskih malih boginja, pretpostavljam da bi im time znatno povećao smrtonosnost.«</p>
<p> Sad se pretpostavlja da je stopa smrtnosti od malih boginja 30 posto pa bi povećanje, uz prirodnu zaraznost virusa, moglo biti razorno, kažu stručnjaci.</p>
<p> Osim toga, cijepljenje protiv mišjih boginja daje mnogo manju zaštitu onima koji se zaraze novom podvrstom. Zapravo, zarazu je preživjelo samo pola cijepljenih miševa.</p>
<p> Male genetske modifikacije povećavaju virulentnost virusa, ali stručnjaci upozoravaju da je u tom slučaju postojeće cjepivo nekorisno.</p>
<p> Profesor John Bartlett, jedan od direktora Centra za studije o obrani od biološkog oružja: »Ne mislim da nam je potrebno išta virulentnije od malih boginja da bi izazvalo globalnu epidemiju. Mnogi su zabrinuti, cijeli svijet je ugrožen jer nitko nije stvorio imunitet. Ako moramo stvarati novo cjepivo od početka, treba nam najmanje nekoliko godina. Ima dovoljno zločinačkih država i disidenata koji bi mogli to pokušati."</p>
<p> Naveo je nekoliko država za koje je dokazano da razvijaju biološko oružje. Jedna je čak cijepila vojnike protiv malih boginja.</p>
<p> Predstavnik Prijatelja zemlje rekao je za BBC News: »Ovo nas jako brine i pokazuje koliko genetski inženjering može biti nepredvidljiv. Jednostavno ne znamo dovoljno da bismo trenutačno mogli dopustiti ovakve pokuse.«</p>
<p> Predstavnik odsjeka za biološka istraživanja ministarstva obrane u Porton Downu kaže: »Bitno je kad su znanstvenici svjesni svih potencijala njihovih otkrića, ali o neizbježno donosi jednaku opasnost da bi ona mogla izazvati pažnju neskrupuloznih ljudi. Želim biti svjesni mogućnosti koje se otvaraju agresorskim zemljama ili teroristima. To se uvijek pretvara u igru lovica. A već ima toliko mogućnosti da apsolutna zaštita nije moguća bez svojevrsnih ograničenja koja su neprihvatljiva u slobodnome društvu.«</p>
<p> Male boginje, bolest od koje se strahovalo početkom 20. stoljeća, iskorijenjena je programima masovne vakcinacije.</p>
<p> SAD su nedavno odlučile sačuvati zalihe virusa radi eksperimenata, iako su se neki znanstvenici zauzimali za to da se unište sve zalihe.</p>
<p> Bolest izaziva snažne glavobolje i povišenu temperaturu, a nakon nekoliko dana pojavljuju se tipične rane.</p>
<p> Male boginje zadnji put su se pojavile u Somaliji 1977., a potkraj te godine Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je bolest iskorijenjenom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ponavlja se dražba za prodaju Titova glisera »Baltik« </p>
<p>BRIJUNI, 12. siječnja</p>
<p> - Titov gliser »Baltik«, koga mu je u svibnju 1967. poklonio Walter Ulbrisht, ostat će do ponovne javne dražbe na Brijunima, umjesto da ga kao najpovoljni ponuđač preuzme Ivan Hudoletnjak, vlasnik HTP »Matija Gubec« iz Stubičkih Toplica i »Varaždinke«. To je u petak odlučilo posebno povjerenstvo zaduženo za prikupljanje i otvaranje ponuda javnog natječaja za prodaju glisera »Baltik« i automobila mercedes 280S iz svojedobne Titove pratnje. </p>
<p>Prošloga petka naime na Brijunima su otvorene ponude i kao najpovoljnija za »Baltik« obznanjena je ona HTP »Matija Gubec« sa 30.001 DEM (početna cijena bila je 20.000 DEM), a za mercedes odvjetnica Sanja Matovina-Lulić iz Zagreba u ime anonimnog klijenta ponudila je najviše - 30.005 DEM (početna 15.000 DEM). Povjerenstvo je naime odlučilo prihvatiti ponudu za mercedes a odbiti za »Baltik« s obrazloženjem da ponuđena cijena ne odgovara očekivanju prodavatelja te će se javno nadmetanje ponoviti putem javne dražbe na Brijunima, uz očekivanje da će taj poklon Titu postići primjereniju cijenu.</p>
<p>Ovakva odluka nedvojbeno će razočarati i ogorčiti zagorskog poduzetnika Ivana Hudoletnjaka i njegovu ekipu, jer oni su se već pripremili obnoviti gliser a istodobno na Brijunima zakupiti jednu od luksuznih vila i tamo obnovljeno plovilo koristiti za svoje poslovne partnere. </p>
<p>Nije suvišno očekivati i spor oko ovakve odluke, pa se Titov gliser umjesto u Zagorju može naći - na sudu. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Odobreno spajanje AOL-a i Time Warnera</p>
<p>WASHINGTON, 12. siječnja</p>
<p> - Američko Federalno povjerenstvo za komunikacije (FCC) jednoglasno je odobrilo spajanje tvrtki America Online (AOL) i Time Warner.</p>
<p> Novi AOL će biti bez premca najveća medijska kuća na svijetu. Poslovna transakcija u kojoj će AOL preuzeti dionice i vlasništvo Time Warnera vrijedna je 112 milijardi dolara. U siječnju prošle godine, kad je zatražena dozvola FCC-a, dionice su bile procijenjene na 183 milijarde dolara. </p>
<p> Vlasti su postavile više zahtjeva budućoj divovskoj tvrtki kako bi izbjegli njezin monopolistički položaj. Najvažniji je da AOL mora učiniti javno dostupnima svoja rješenja za prenošenje poruka Internetom.</p>
<p> AOL ima više od 29 milijuna korisnika, a Time Warner je matična tvrtka izdavačke kuće Zime, filmske kompanije Warner, TV mreže CNN, kablovske TV mreže HBO, velikog broja radiostanica, diskografske industrije i drugi po veličini vlasnik kablovske mreže u SAD. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Indonezijski milijarder plaća SAD-u 8,6 milijardi dolara kazne</p>
<p>WASHINGTON, 12. siječnja</p>
<p> - Indonezijski milijarder James Riady pristaje platiti nezamislivih 8,6 milijardi dolara kazne zbog toga što je nezakonito pomagao financiranje predsjedničke kampanje Billa Clintona 1992. godine, objavilo je u Washingtonu ministarstvo pravosuđa. Riady priznaje da je Clintonu osigurao milijun dolara za predizborne troškove. Budući da zakon ograničava privatne dobrovoljne priloge, a kandidatima zabranjuje primanje novca od stranaca, Riady je stotinama ljudi obećao i isplatio naknadu za »njihove« donacije demokratskom predsjedničkom kandidatu. Za te isplate koristio je losanđelesku ispostavu svoje tvrtke »Lippo« i pomoć Johna Huanga, aktivista u Demokratskoj stranci. Novčana kazna od 8,61 milijardu dolara, na koju je Riady pristao, najveća je u američkoj povijesti. Riady, koji živi u Indoneziji, pristao je doći u SAD i surađivati s američkim vlastima u nastavku istrage. Po odluci suda morat će odraditi i 400 sati »dobrovoljnog rada za zajednicu«. Bijela kuća je objavila da predsjednik Clinon nema komentara o ovom slučaju.</p>
<p> Clinton i njegov potpredsjednik Al Gore, kao i više njihovih suradnika, ranije su izjavljivali da nisu znali, niti su mogli znati da novac potiče od Riadyja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Prodaje se svileni bijeli bikini Ursule Andress iz filma »Dr No«</p>
<p>LONDON, 12. siječnja</p>
<p> - Svileni bijeli bikini koji je švicarska glumica Ursula Anders nosila u nezaboravnoj sceni kada u filmu »Dr No«, o britanskom agentu Jamesu Bondu, izlazi iz mora - bit će prodan na dražbi. Ursula Andress postala je zvijezda nakon uloge u tom filmu iz 1962. godine, prvom u nizu filmova o agentu 007.</p>
<p>"Taj bikini učinio me uspješnom«, rekla je Ursula Andress (64), no odlučila ga je dati na aukciju predmeta iz filmova o tajnom agentu Jamesu Bondu. Očekuje se da će početna cijena tog svilenog bijelog bikinija biti oko 50 funti (75$) kada se pojavi na aukciji aukcijske kuće Christie's u Londonu 14. veljače, izvješćuje Daily Telegraph. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="20">
<p>Zagledanost u Joycea</p>
<p>U svijetu književnosti u subotu se obilježava šezdeseta obljetnica smrti Jamesa Joycea (1882. -1941.), pisca kojega su mrzili zbog neukrotivosti i divili mu se jer je svojim jezikom progovorio budućnosti</p>
<p>Napisao sam »Uliksa« s toliko enigme i zagonetki da će profesori književnosti još stoljećima raspravljati o tome što sam htio reći, ali to je jedini način da pisac sebi osigura besmrtnost - tako je jednom zgodom pisao jedan od najvećih književnih avangardista 20. stoljeća James (Augustine Aloysius) Joyce, rođen u Dublinu godine 1882., a umro u Zürichu 1941. Enigmom je postao prije svega romanom »Uliks«, koji je objavljen u nakladi prijatelja poslije iscrpljujućeg rada godine 1922. u Južnoj Francuskoj, u Lyonu. Budući da se zbivanje u romanu događa u jednom danu, točnije 16. lipnja 1904., Joyce je jedan od rijetkih pisaca koji je, na žalost posthumno, doživio da se toga dana slavi Bloomsday, odnosno Bloomsburyjevske svečanosti u Njemačkoj, nazvane po glavnom akteru u romanu Leopoldu Bloomu, a praznuje se u čast Joyceova »Uliksa«. Datum praznika izmislili su drugi, a on se svidio autoru jer se poklapao s danom njegova prvog izlaska sa svojom velikom ljubavi Norom Barnacle.</p>
<p> U subotu pak slavimo šezdesetu obljetnicu Joyceove smrti, te je to prilika da se prisjetimo autora triju romana: »Portret umjetnika u mladoasti« iz 1916., uz koji se nadovezuje i drama »Izgnanici«, te »Uliksa« i »Finneganova bdijenja« iz 1939. Napisao je još dvije zbirke mladenačkih, vrlo muzikalnih pjesama u starinskom obliku (»Komorna glazba« iz 1927. i »Pjesme po peni« iz 1927.) te petnaest novela o građanima Dublina, koji prolaze kroz krizu savjesti i poroka od najranije dobi do starosti, pod naslovom »Dablinci«.</p>
<p>Joyce se smatra zamršenim i neprohodnim piscem, ali se njegova spisateljska elitarnost i privlačnost njegova teksta prenosi u treći milenij. Smatra se da je on pisac o kojemu se je u 20. stoljeću najviše govorilo, a nadalje se i govori, ali koji se malo čitao i čita. Taj apsurd koji obavija jednog od tvorca modernog romana zaista začuđuje, budući da je o njemu kao i o Proustu, kojeg, usput rečeno nije volio, napisana čitava biblioteka. Naravno da to ne koincidira s podatkom koji nam govori da je »Uliks« sastavljen od 320. 000 riječi. Također se smatra da je Joyce tretirao iste teme u svim knjigama, produbljujući ih kroz složenu jezičnu materiju i kloneći se realističnog predočavanja. O ovom, po mnogima egocentričnom piscu, jer je imao bezgranično uvjerenje u vlastitu apsolutnu vrijednost, kruže pet glavnih interpretacija njegova djela, poglavito »Uliksa«.</p>
<p> Kao prvo smatra se da je taj roman naturalistička irska komedija, zatim da je on iskaz kozmičke ravnodušnosti, pa roman koji izražava neko mističko, ezoteričko ili metafizičko vjerovanje, pa opet da je riječ o pesimističnoj satiri i anarhiji suvremene povijesti i na kraju da je on optimistička afirmacija života u humorističkoj opuštenosti. No, također se smatra da su sva ta gledanja ograničena, toliko je Joyceova tekstura složena, jer se samo »Uliks«, primjerice, može ogledati u »Odiseji« i u njoj tražiti odgovore. Joyce je to nalazio u parodijskim simetrijama s velikim grčkim epom budući da mu nije bio stran simultani postupak pisanja i parodija različitih stilova i retoričkih sredstava.</p>
<p> Ponajprije, u svijetu književnosti, uz Virginiu Woolf, Marcela Prousta i Williama Faulknera, dijeli otkriće i primjenu višeznačnog jezičnog postupka, takozvanog unutrašnjeg monologa. Njegove teme i motivi ubrzo dobivaju simbolični, univerzalni smisao. Joyce je također i majstor koji umije, pišući, misliti na nekoliko razina, rušeći lingvističke norme. I ne samo to, proveo je u dobrovoljnom izgnanstvu četrdesetak godina, jer je kao jezuitski gojenac u mladosti postao otpadnik od Katoličke crkve, obitelji i domovine. Ipak, duhovno nikada ne napušta Irsku i njene ljude. Zbog otkrivanja životne istine nazivan je »prljavim pornografom«, gorim od Rabelaisa, te je čak bio i kažnjavan zbog žestine svojih erotiziranih rečenica. Sve to nije dovoljno jer smo i nakon 60 godina od njegove smrti mikroskopski zagledani u njegovo djelo.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Svečanost se zove »Orlando«</p>
<p>Koncertna dvorana »Vatroslav Lisinski« / Nastup Tria Orlando uz 15. obljetnicu rada / Praizvedena skladba »Pater Noster« Igora Kuljerića </p>
<p>Već niz godina »Orlando« je naziv nagrade koja se dodjeljuje na Dubrovačkim ljetnim igrama. Nagrada je pokrenuta iz novinskih krugova, a posljednjih sezona ju dodjeljuju posebni žiriji Hrvatskoga radija. No, možemo slobodno ustvrditi da je u hrvatskome kulturnom životu, posebno glazbenome, »Orlando« postao sinonim za elitni sastav klavirskog trija koji sačinjavaju tri profesora zagrebačke Muzičke akademije, violinist Tonko Ninić, pijanist Vladimir Krpan i violončelist Andrej Petrač.</p>
<p> Trio se oformio upravo u Dubrovniku od troje nositelja nagrade »Orlando«, i to ravno prije petnaest godina, pa je ta lijepa obljetnica navela Koncertnu dvoranu »Lisinski« u Zagrebu da u svom subotnom ciklusu, iznimno ovoga četvrtka, priredi kao koncert na dar svojim pretplatnicima nastup današnjega Trija Orlando.</p>
<p>Kažemo »današnjega«, jer od njegova osnivanja prve je dvije godine u njemu violončelo svirala Ksenija Janković, rođena u Nišu, školovana u Beogradu, poslije učenica između ostalih i velikog Rostropoviča; u to vrijeme bila je i nastavnica na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, odakle ju je odvela udaja u Njemačku, gdje dalje djeluje.</p>
<p> Napominjem to zato što u tiskanom komentaru koncerta ona ne samo nije spomenuta, nego je pogrešno navedeno da je Andrej Petrač, koji ju je naslijedio u ansamblu, od početka član Trija Orlando, kao što je pogrešno napisano da je on hrvatski umjetnik, a nije. Petrač je Slovenac, član Slovenske filharmonije, a u Zagreb dolazi samo na termine svojih predavanja u Muzičkoj akademiji i na pokuse s Triom.</p>
<p> Propust s nespominjanjem Ksenije Janković ponovljen je i u razgovoru s umjetnicima poslije koncerta, iako je još toga istog jutra u emisiji Radio Zagreba »Nota«, koju je šarmantno vodio urednik Zoran Brajša, sam prof. Ninić naveo da je Ksenija Janković prve dvije godine svirala u sastavu, pa je ona bila i dobitnica nagrade »Orlando«. Čemu takve dezinformacije u tiskanom popratnom programu?</p>
<p>Uz dobar posjet publike koncert je protekao u svečanu ugođaju, s mnogo snažna pljeska nakon svake točke. Uvod programu bila je praizvedba skladbe »Pater Noster« istaknuta hrvatskog autora Igora Kuljerića, koji time nastavlja uspjeh svoje ranije »Aleluje«, posvećene također Triju Orlando. Kuljerić je izrazito nadaren i duhovit skladatelj, pa je i tim djelom stvorio opus koji će Triju Orlando sigurno u njihovu repertoaru poslužiti kao efektan izvozni proizvod na njihovim brojnim turnejama po inozemstvu.</p>
<p> Program večeri bio je inače posvećen trojici velikana njemačke romantike. Najprije je to bio šarmantni Nocturno Franza Schuberta, a zatim Trio u d-molu op. 49 Felixa Mendelssohna, s posebno dražesnim Scherzom i Finalom. Za Klavirski kvartet u g-molu op. 25 Johannesa Brahmsa, izveden u drugom dijelu večeri, orlandovci su pozvali u goste mladog Zagrepčanina Aleksandra Miloševa, danas koncertnog majstora viole Slovenske filharmonije, sjajna glazbenika koji se ravnopravno uklopio među starije majstore sastava. I dodatak, jedan Mozartov stavak izveden je u sastavu Klavirskog kvarteta. Pridružujemo se čestitkama ansamblu.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ljubavna priča za uspavljivanje</p>
<p>Film »Jesen u New Yorku« u režiji Joan Chen, s Richardom Gereom i Winonom Ryder u glavnim ulogama / Dosadna, usporena, neuvjerljiva ljubavna drama o starijem muškarcu i mladoj djevojci koji se iznenada zaljubljuju, a onda pate, jer je ona neizlječivo bolesna?!</p>
<p>Melodrama je istodobno jedan od najefektnijih i najtežih filmskih žanrova, baš kao i ljubavni romani, jer neprekidno su na rubu banalnosti, mogu se okrenuti u remek djelo ili zapasti u močvaru srcedrapateljnog pretjerivanja. Dakako, češće se događa ovo drugo, pa filmske ljubavi bivaju onesposobljene ili zaustavljene golemim naslagama patetike ili narcisoidnim nadmetanjima glavnih glumaca. Šteta, jer gledaoci tako vole kada se netko oko njih voli, pa makar bilo i neuvjerljivo (prisjetimo se samo nepodnošljive količine glupih sapunica na domaćem televizijskom programu). No, ako netko ovih dana i odluči zamijeniti mali ekran velikim, filmskim platnom misleći valjda kako će na njemu ljubavna priča veličanstvenije djelovati, gadno se vara. Barem sudeći po najnovijoj američkoj slatkastoj »lizalici« nazvanoj »Jesen u New Yorku«.</p>
<p> Rijetko se nađe na jednom mjestu, u prilično skupom filmu, tolika količina profesionalne površnosti, pretencioznosti, dosade, krivo zamišljenog dramskog zapleta u kojem je autorima smrt bila važnija od ljubavi, te još goreg izbora glumaca. A sve zajedno u 103 minute ispraznog vrludanja sudbinskim temama prevare, bolesti, smrti, ljubavi, kao da je riječ o nekom jeftinom ljubiću na zadane teme, a ne o kvazi sofisticiranoj jesenskoj sonati u New Yorku s dvoje hollywoodskih zvijezda Richardom Gereom i Winonom Ryder. Na žalost, »savršena« kombinacija pokazala se potpunim promašajem. Oni jednostavno nisu funkcionirali zajedno niti jedne sekudne u bilo kojem kadru. Kao da su se natjecali tko će koga više zakloniti ili onemogućiti, kemija je bila negdje drugdje, strasti nisu pokazivali čak ni prema svojim glumačkim zadatcima, a kamoli jedno prema drugome. U nekim je čak kadrovima očito koliko se Gere i Ryder ne podnose, pa je čitanje njihovim promotivnih izjava u slavu filma i međusobne suradnje na trenutke mnogo dirljivije i od cijelog filma. Za toliku količinu slatkorječivosti i međusobnog divljenja čini se da su doista morali upotrijebiti svoje glumačke sposobnosti. </p>
<p> No, kažimo napokon nešto i o samoj priči. Film »Jesen u New Yorku« govori o Willu Keaneu (Richard Gere), uspješnom vlasniku restorana i kuharu, ali još slavnijem zavodniku koji banalnim, prastaromodnim »galebovskim« štosovima odvlači ženske u krevet, te ih drugi dan napušta. On, dakako, nadobudno vjeruje u svoju fatalnost, a niti jednog trenutka ne pomišlja kako je moćna tajna njegova uspjeha u njegovu računu u banci. S druge strane, ona je slatka, mala kreatorica šešira, umiljata i također fatalna, ali na svoj način. Premda je kćerka jedne od njegovih »nezaboravnih« , ni nju ni njega to previše ne smeta, želeći »to« jedno s drugim što prije obaviti. On zbog još jedne recke u svom opusu, a ona zato što je neizlječivo bolesna, pa samo što nije umrla?! Doista, grozno i nehumano, pogotovo kada u drugom dijelu započne njegovo paničarenje i borba za njezin spas.</p>
<p> Scenaristica (Allison Burnett) se očito zanijela pa više nije mogla uzmaknuti od smrtne presude svojoj junakinji, ma koliko gledatelji šmrcali. No, moram priznati da u kinu, barem oko mene, baš i nije bilo previše plakanja. Kao da su autori promašili »vrijeme plakanja« u zimskome razdoblju. Ljudi su okruženi tolikim stvarnim tragedijama, pa i ljubavnim, da im je vjerojatno bilo teško uživjeti se u ovaj ishitreni newyorški jesensko-zimski, ugostiteljsko-šeširdžijski, kvazi-generacijski filmski »horror«. </p>
<p> Za utjehu prisjetimo se ljepših ljubavnih filmova, koji su također bili puni patetike i smrtnih presuda za glavne junakinje (pitam se zašto su češće u tim filmskim ljubavnim tragedijma žene bolesne i žrtve?), ali ipak nekako uvjerljiviji. Eto, primjerice, filma »Ljubavnici« Vittoria De Sice iz 1968. s Marcellom Mastroiannijem i Faye Dunaway, a tko bi zaboravio i glasovitu »Ljubavnu priču« Arthura Hillera (1970.) s Ali MacGrawe i Ryanom O'Nealom?! Bilo pa prošlo, kao i ljubav.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Francuski filmovi devedesetih u Multimedijalnom centru</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - U sklopu ciklusa Multimedijalnog centra SC-a »Francuska kinematografija u 100 filmova« idući tjedan prikazat će se četiri novija francuska filma.</p>
<p>Od 15. do 18. siječnja na programu su filmovi »Oni koji me vole putovat će vlakom« Patricea Chereaua iz 1998., »Hoće li biti snijega za Božić?« Sandrine Veysset iz 1996., »Mamac« Bertranda Taverniera iz 1995. i »Najdraži sin« Nicole Garcia iz 1994. godine.</p>
<p> Odabir stotinu francuskih filmova, nastalih od 1930. do danas, koji će se u MM-u prikazivati tijekom cijele godine, napravio je jedan od najboljih povjesničara francuskog filma Jean-Pierre Jeancolas. Ciklus je organiziran u suradnji s Francuskim institutom u Zagrebu i francuskim Ministarstvom vanjskih poslova. Izbor je podijeljen u četiri dijela: filmovi prije Novog vala (1930. - 1956.), od Novog vala do 1980., od 1980. do 1990., mladi francuski film »između stvarnosti i utopije«, te filmovi od 1990. do danas, s kojima je ciklus počeo 25. rujna prošle godine. Ulaz u MM je besplatan, a filmovi imaju engleske podtitlove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dani hrvatskoga filma početkom ožujka</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Deseti festival hrvatskoga filma održat će se od 8. do 11. ožujka u Zagrebu, izvijestio je u petak Zagreb film. Na desetim Danima hrvatskoga filma sudjelovat će kratkometražni i srednjometražni dokumentarni filmovi, kratkometražni i srednjometražni igrani filmovi, animirani, eksperimentalni i namjenski filmovi te glazbeni spotovi, koji su snimljeni prošle godine. Hrvatsko društvo filmskih kritičara spomenutim će kategorijama dodijeliti nagrade Oktavijan, a službeni stručni festivalski žiri može dodijeliti Grand Prix, nagradu za najboljeg debitanta i producenta te za režiju, scenarij, kameru, montažu i filmsku glazbu.</p>
<p> »Glas Koncila« dodijelit će tradicionalnu Zlatnu uljanicu za promicanje etičkih vrijednosti na filmu, a nastavit će se i dodjeljivanje nagrade koja nosi ime prerano preminule redateljice Jelene Rajković. Organizacijski odbor festivala pozvao je autore i producente da filmove prijave do 31. siječnja Zagreb filmu. Po riječima Mladena Martića, tajnika Odbora, 27. veljače bit će objavljeni rezultati koji su filmovi uvršetni u natjecanje za nagrade. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Interfilm« traži scenarije </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - U potrazi za kvalitetnim hrvatskim scenarijima producentska kuća »Interfilm« raspisala je natječaj za originalni scenarij. S obzirom na nedostatak dobrih scenarija u Hrvatskoj, jedini uvjet je da oni budu napisani na hrvatskome jeziku, rekao je direktor »Interfilma« Ivan Maloča. Natječaj je otvoren za različite žanrove, od igranih i dokumentarnih do kratkog filma ili TV serije, a jednako će se u obzir uzimati ideja napisana na jednom listu papira, sinopsis ili duži scenarij, napomenuo je. Natječaj je otvoren cijele godine, a dobro su došli i anonimni pisci koji možda godinama skrivaju nešto kvalitetno u ormaru, rekao je Maloča, dodavši kako će »Interfilm« poštovati diskreciju, a na prijave će odgovarati u roku od 30 do 45 dana. Predlošci za buduće projekte, biografije autora i kontakt adresa mogu se slati na e-mail Interfilm@hinet.hr ili na adresu »Interfilm«, Nova ves 45/1, Zagreb. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>»Oprostite, moram na trening«</p>
<p>Dinamovi nogometaši u Poreču polako hvataju zalet za vrhunac priprema, u Grčkoj / Nakon trčanja i vježbi s loptom »modri« se odmaraju, a popodne rade u teretani</p>
<p>POREČ, 12. siječnja</p>
<p> - Nogometaše Dinama je u Poreču, uz uvijek gostoljubivo osoblje hotela Parentium, dočekala neugodna kiša i sivo nebo koje otjerati može, kažu stari Porečani, samo priželjkivana bura. I dok buduće nogometne zvijezde - polaznici Zimskog kampa Hrvatskog nogometnog saveza - odlaze kući kako bi s treninzima nastavili u matičnim sredinama, »modri« profesionalci, njih oko 30, polako hvataju zalet za vrhunac priprema, u Grčkoj.</p>
<p>Ne robujući krutoj disciplini, igrači Dinama i te kako znaju kada i gdje moraju biti. Dok je trener prof. Hrvoje Braović u sobi slagao plan drugog dana rada, članovi stožera, dečki iz '82. Zvjezdan Cvjetković, Stjepan Deverić, Željko Stinčić vrijeme su kratili u aperitiv baru, gdje im se pridružio i trener juniora, Đemo Mustedanagić. Igrači koji su se do početka jutarnjeg treninga, u 10 sati, pripremali po vlastitom receptu, 30-ak minuta prije polaska klupskog autobusa nisu imali previše vremena za priču. </p>
<p>Novi kapetan Tomo Šokota i brzonogi Mihael Mikić, prebacujući <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> iz ležerne u radnu, od znanih i neznanih, kao i novinara kojih ovaj put nije bilo koliko i igrača, prolazili su uz isprike: »Oprostite, sad nemam vremena. Moram na trening. Vidimo se kasnije«. </p>
<p>Na dobro uređenom i ne previše »raskopanom« nogometnom terenu »Zelene lagune«, ignorirajući kišu, u dobrom su se raspoloženju zagrijavali »hakler« Igor Cvitanović, Šokota, jedina prinova »modrih« Slovenac Miha Golob i Niko Kranjčar kojem već sad, kao 16-godišnjaku, najavljuju veću karijeru od tate Zlatka.</p>
<p>Nakon uvodnog zagrijavanja i skupnog trčanja koje je bez problema, na čelu kolone, vodio Zvjezdan Cvjetković, po planu i programu trenera Braovića, igrači su kilometre »gutali« svladavajući zadane dionice. Da dosada ne bi »modre« dečke ubila u pojam, dio je vježbi osvježen s loptom. U popodnevnim satima, nakon odmora, Dinamovi igrači vježbaju u teretani. Iznimno pomlađenu momčad Dinama, koja u prosjeku ima 21,6 godina, u Poreču je posjetio direktor Velimir Zajec i sportski direktor Marijan Vlak. (M. Perhant)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Šutalo: Ne razmišljamo o promjeni trenera!</p>
<p>»Za mene je sve normalno, četvrti smo u skupini Eurolige, a u domaćoj će ligi stvari doći na svoje. Ovoj momčadi treba bič, jer me nitko ne može uvjeriti da se radi o lošem skupu igrača«, kaže predsjednik Cibone Mladen Šutalo </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Iza debelo zatvorenih vrata Draženova hrama, košarkaši Cibone VIP u miru i tišini pokušavaju naći izlaz iz krize. Na treninzima nitko ne govori, radi se i traži način povratka. </p>
<p>Do svlačionica je tako stigao i Cibonin predsjednik Mladen Šutalo, koji tvrdi da Cibona nije u krizi i da nema razloga panici.</p>
<p> - Za mene je sve normalno, četvrti smo u skupini Eurolige, a što se tiče domaće sezone, tu će stvari doći na svoje. Ono što treba ovoj momčadi jest bič, jer me nitko ne može uvjeriti da se radi o lošem skupu igrača, ispričao je Šutalo.</p>
<p>Cibonin predsjednik nije do kraja odgovorio na pitanje tko bi trebao ponijeti taj bič. Netko u svlačionici ili trener.</p>
<p> - Osobno ne razmišljam o promjeni trenera, niti ćemo ići na tu soluciju ako izgubimo u Zadru i Belgiji. Nakon toga slijedi dvadesetak dana stanke i tu ćemo o svemu dobro promisliti. Iako, osobno držim da bi mijenjanjem trenera uprava preuzela odgovornost na sebe, a momčad u ovoj sezoni nije sklapala uprava, nego trener. Također, ni jedan trener ne može dati ostavku Ciboni, jer ona je institucija. Jedino Cibona može nekome otkazati. Jedini obrnuti slučaj bio je kod Ace Petrovića, no tad je uprava bila u prijelaznom razdoblju. Nema potresa, vjerujem u ovu momčad i vjerujem da će taj skup pojedinaca naći pravi put, optimistično će Šutalo.</p>
<p>Iako je predsjednik rekao da ne razmišlja o promjeni trenera, znakovito su odjeknule sljedeće riječi:</p>
<p>- Neki stariji članovi Upravnog odbora tražili su hitnu sjednicu, ali sam im rekao da je neću sazivati. Mogla bi najranije biti negdje u utorak, ili srijedu. Također, neki su mislili opet Nakića prebaciti na klupu, ali ne može se tako poigravati s tim čovjekom! On ionako ima dosta svoga posla, zaključio je Šutalo, ostavljajući dojam čovjeka koji želi spustiti loptu na zemlju, ali svejedno budno motri daljnje korake momčadi... (T. Puljić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Magla odgodila spust u Hausu</p>
<p>Natjecanje je tijekom jutra nekoliko puta odgađano, da bi zbog iznimno slabe vidljivosti u gornjem i središnjem dijelu staze bilo i definitivno otkazano. Bude li to moguće, u subotu će biti održan i otkazani spust i planirani super- veleslalom</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Vrijeme se idalje poigrava s organizatorima skijaških natjecanja u Europi. U austrijskom Hausu, istina, ima dovoljno snijega, no u petak je ženski spust otkazan zbog guste magle. Natjecanje je tijekom jutra nekoliko puta odgađano, da bi zbog iznimno slabe vidljivosti u gornjem i središnjem dijelu staze oko 14 sati bilo i definitivno otkazano. Bude li to moguće, u subotu će, tako, biti održan i otkazani spust i planirani super- veleslalom. Spust bi trebao biti održan u 9.30, a super-G u 13.30, što bi značilo da će neke skijašice u subotu nastupiti dvaput.</p>
<p>Spust u Hausu je, podsjećamo, naročito zanimljiv najboljoj hrvatskoj skijašici Janici Kostelić, budući da se s nedjeljnim slalomom boduje za jedinu ovogodišnju kombinaciju. Janičini rezultati na dva službena treninga pokazali su da je ona sposobna okončati spust sa zaostatkom ne većim od tri sekunde za najboljima. To bi joj otvorilo velike mogućnosti čak i za pobjedu u kombinaciji, budući da specijalistice za spust ne nastupaju u slalomu ili ga, pak, voze izrazito loše. Prema najpovoljnijoj varijanti Janici bi bilo dovoljo samo stići do cilja spusta, pa osvojiti barem treće mjesto u kombinaciji. Jasno, odveze li nedjeljni slalom u Flachauu onako kako je odvezla svih pet ovogodišnjih - uvjerljivo brže od svih svojih suparnica. Trenutno vodeća skijašica Svjetskog kupa svoje bi vodstvo, tako, mogla još i povećati. Zbog svega navedenoga spust u Hausu naročito je zanimljiv i Janici Kostelić, ali i ostalim skijašicama iz svjetskog vrha. Ne treba, zato, sumnjati kako će čelnici Svjetskog kupa učiniti sve kako bi se otkazani spust održao u što je moguće boljim uvjetima.</p>
<p> Iz istog je razloga odgođen i spust skijaša u Wengenu.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sulić odlučuje u ponedjeljak</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Iako su prije nekog vremena čelnici RK Zagreb tvrdili kako je oko dolaska Renata Sulića sve u redu, čini se da je mladi Riječanin tvrd orah. Naime, riječki kružni napadač još uvijek razmišlja bi li preselio u Zagreb ili bi sezonu završio u riječkom Zametu.</p>
<p>- S njim je razgovarao naš menedžer Zoran Gobac, ali jedino što su dogovorili je da će se konačni odgovor znati u ponedjeljak, kad se Sulić s reprezentacijom vrati iz Češke. Mi smo svoje ponudili, a on neka odluči. Nikoga nećemo tjerati i nagovarati, rekao je direktor kluba Bartol Kaleb, koji je prije nekoliko dana tvrdio kako je sve u najboljem redu i kako je Sulić »zagrebaš«.</p>
<p>Ne stigne li Sulić, u klubu će ostati Igor Vori, treći kružni napadač Zagreba.</p>
<p>Zagrebu možda ne ide s dovođenjem igrača, ali mu je krenulo sa sponzorima. Tako je potpisan ugovor s tvrtkom Monumentum (»kći« tvrtke McKan Eriksson) koja će preuzeti sve marketinške poslove RK Zagreb. Za sljedeći utorak predviđeno je potpisivanje sponzorskog ugovora s tvrtkom Iskon-internet, a dva dana kasnije sa Zepterom.</p>
<p>- Osim ovih, pregovaramo s još nekoliko tvrtki, ali o tome ćemo kasnije, kaže Kaleb.</p>
<p>Sponzori stižu, ali ne i plaće. Iako su bile najavljene prije gotovo dva tjedna, nova je poruka: »Ništa prije sljedećeg tjedna«. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Milković sve zadovoljniji</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Kako se bliži nastup na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj (23. siječnja - 4. veljače), hrvatski rukometaši djeluju sve bolje. To je pokazala druga pripremna utakmica protiv Slovenije (30-25) u kojoj su naši rukometaši odigrali bolje negoli dan ranije.</p>
<p>Izbornik Josip Milković bio je zadovoljan kako su njegovi igrači odigrali obranu 6-0, pa je tako najavio da će se sada malo posvetiti obrani 3-2-1.</p>
<p>- Kako je utakmica odmicala, tako su dečki igrali sve bolje obranu. Ovaj vikend protiv Češke uvježbavat ćemo obranu 3-2-1. Za ovu fazu priprema zadovoljam sam i kako je odigrao Zvonimir Bilić, očito da se »vraća«. Božidara Jovića i Tončija Valčića ćemo, vjerujem, vratiti u formu do početka SP, govorio je Milković, dodavši:</p>
<p>- Malo prije sam čuo; Vukas u Puli kod Stanislava Peharca već trči! Kad sam vidio kako mu se noga okrenula, pomislio sam da neće tako skoro stati na nju, no čudo je ta današnja medicina!</p>
<p>Doista dobra vijest za mladog napadača Ivana Vukasa.</p>
<p>U četvrtak Milković nije koristio Nenada Kljaića, Slavka Golužu i Valtera Matoševića. Umjesto potonjeg, branio je Mario Kelentrić. Iako s uganutim gležnjem, Kelentrić je za jedno poluvrijeme obranio šest udaraca, od toga jedan sedmerac. Drugi dio je branio Venio Losert koji je obranio isto toliko, ali s dva sedmerca. Pohvaljeni Bilić može se podičiti sa sedam pogodaka (od toga jedan sedmerac), a još je bolji bio Vedran Zrnić. Mlado desno krilo očito želi iskoristiti priliku, dobivenu nakon ozljede Vukasa, a sad i Mirze Džombe, a u tome je zasad uspješan. Izbornik Milković prati i Patrika Ćavara koji je solidan.</p>
<p>- Ćavar je još malo spor, ali igra sve bolje. Za njega se ne bojim, do Francuske će biti pravi, misli Milković.</p>
<p>Petak je bio slobodan dan, nagrada za dobru igru u četvrtak. Reprezentativci će, pak, u subotu ujutro krenuti put Praga. Prvu utakmicu protiv Češke će odigrati u subotu u 19.30 u Pragu, a drugi dvoboj je predviđen u nedjelju u 11.15 sati u Mladoj Boleslavi. U Češku s reprezentacijom neće putovati Džomba. Naime, on se oporavlja nevjerojatno brzo, trčkara, ali još ne skače. Zato je Milković odlučio ostaviti Džombu na tretmanima kod kineziterapeuta Damira Sumana i laganim treninzima u Zagrebu.</p>
<p>Iako su kombinacije otvorene, po posljednjim informacijama čini se da će posljednje dane priprema naši rukometaši provesti u Zagrebu. Bilo je planirano da odigraju još tri utakmice u Švicarskoj i Njemačkoj, ali kako su Nijemci otkazali, hrvatska će reprezentacija ostati u Zagrebu do utakmice s Winterthurom koju će u Zürichu odigrati 21. siječnja, a potom će krenuti put Besançona. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Djedović opstao uz Sinovčićevu milost</p>
<p>Tzv. pučisti, koji su tražili izvanrednu sjednicu Zbora nogometnih sudaca HNS-a, »poštedjeli« su aktualno sudačko vodstvo i prihvatili redoviti Zbor sudaca, 28. siječnja</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Da su htjeli postupati kao Stjepan Djedović, predsjednik Zbora nogometnih sudaca Hrvatskog nogometnog saveza, i služiti se njegovim metodama neosnovanih optužbi i javnih prozivanja, »pučisti« su ga mogli mirne duše srušiti na svom sastanku. Tako, naime, glasi dio pojašnjenja koje je brojnim novinarima iznio Reno Sinovćić, jedan od potpisnika zahtjeva za izvanrednom sjednicom Zbora nogometnih sudaca HNS-a. Sjednicom koja, iako je na njoj bilo dovoljno prisutnih (13), nije održana kao »izvanredna«, već samo kao radna sjednica. Dakako, sa Sinovčićem na čelu priče, koji nije zaboravio istaknuti kako se nada da će uskoro, 28. siječnja, postati ono što je Djedović danas.</p>
<p>Iz toga proizlazi da je skup zastupnika sudačkih zborova županija bio veoma velikodušan. Kako prema aktualnom predsjedniku Zbora sudaca Djedoviću - do daljnjega je pošteđen - tako i prema samom HNS-u. </p>
<p>Naime, umjesto da se pretvore u trijumfaliste koji imaju dovoljno glasova da sruše svog »nesposobnog« šefa, odlučili su okrenuti ploču. Zbog njima poznatih razloga, 13 je nazočnih potpisnika za izvanrednu sjednicu Zbora nogometnih sudaca HNS-a elegantno prihvatilo odluku Nadzornog odbora Skupštine HNS-a da do redovite sjednice Zbora sudaca, 28. siječnja, ne žele iskakati niti koga mijenjati. Naprotiv, kako je rekao Sinovčić, glavni modulator svih tih zbivanja:</p>
<p>- Želimo na legalnom, redovnom skupu izreći sve što ide postojeću rukovodeću sudačku garnituru, koja se sve više zapliće u vlastitu mrežu nedosljednosti i privatizacije. Mi smo za konstruktivan rad i sve što poduzimamo, radimo u interesu nogometa. Neka prljavi veš izađe van, a prljava voda neka povuče svakoga tko zaslužuje. Pitate gdje sam ja u peticiji za rušenje Vlatka Markovića, predsjednika HNS-a? Kakva peticija?!</p>
<p>Sinovčić je, nakon gotovo dva sata vijećanja, pokazao novinarima pismeni zaključak u kojem, među ostalim, stoji:</p>
<p>»Konstatiramo da nisu točni navodi Zbora nogometnih sudaca od 10. siječnja ove godine, poslani svim zborovima nogometnih sudaca županija i nogometnim savezima županija od strane predsjednika ZNS HNS-a gospodina Djedovića, u kojemu kaže da je današnji izvanredni Zbor nelegalan i da svi oni koji mu budu nazočni podliježu odgovornosti i disciplinskom postupku. Neupitno je, naime, da po članku 13 Poslovnika o radu Zbora NS HNS-a izvanredni zbor (Skupštinu) mogu sazvati na pismeno traženje osam članova Zbora. Kako su uvjeti ispunjeni, Zbor je održan i pritom je konstatirao:</p>
<p>- Na sjednicu se odazvalo 13 zastupnika Zbora NS nogometnih saveza županija i time su se i dalje stekli uvjeti (postoji kvorum) da se ista održi i da sve njegove odluke budu pravovaljane;</p>
<p>- Na sjednici je jednoglasno donesen zaključak da se izvanredna sjednica ne održi i da se svi zastupnici odazovu sjednici Zbora NS 28. siječnja, zakazanoj po pozivu predsjednika Djedovića. Sve u interesu skrbljenja i brige za razvoj hrvatskog nogometa te za smirivanje strasti u sudačkoj organizaciji i hrvatskom nogometu u cjelini. Također i zaustavljanju produbljenja krize koja je očito prisutna u HNS-u. Mislimo da je ovakva odluka dovoljan pokazatelj naše želje da se sve negativnosti, svi propusti i pogreške proanaliziraju i poboljšaju u interesu svih nas. Mislimo da je ova naša poruka jasan znak da li želimo biti konstruktivni ili destruktivni«.</p>
<p>U potpisu su, kao predstavnici ZNS NS županija, navedeni: Reno Sinovčić (Županija zadarska), Veselko Bebek (primorsko-goranska), Stjepan Glavina (splitsko-dalmatinska), Nikola Kaleb (dubrovačko-neretvanska), Ivica Brko (sisačko-moslavačka), Ante Cipitelo (šibensko-kninska), Željko Becinger (međimurska), Petar Frković (ličko-senjska), Mate Jurić (istarska), Darko Špondreht (virovitičko-podravska), Stanko Stolnik (varaždinska), Božo Mamić (bjelovarsko-bilogorska) i Dragutin Karlo Poljak (zagrebačka). Uz opasku da je predstavnik ZNS NS Zagreba Poljak nazočio bez opredjeljenja, za potpisnike ili protiv njih - došao je u ime svoje baze vidjeti što se to radi.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Novosel: »Zeleno svjetlo« regionalnim ligama</p>
<p>»Što se tiče Jadranske lige, Fiba nije dobila ništa službeno ali, ponavljam, zbog dobrih iskustava sa sjeverno-baltičkom ligom Fiba je za«, kaže Mirko Novosel </p>
<p>SPLIT, 12. siječnja</p>
<p> - Na splitskoj utakmici Split-CO - Ülker bio i Mirko Novosel, jedan od ključnih ljudi Suprolige, koji je o dosadašnjem Fibinom natjecanju rekao:</p>
<p>- Zadovoljni smo što se tiče kvalitete odigranih utakmica, a dvoboj Splita i Ülkera potvrdio je Fibino stajalište. Utakmica je bila iznimno zanimljiva. Splićani su fantastično odigrali prvu četvrtinu, a posebno treću. Atmosfera je bila dobra, ali budu li željeli i dogodine nastupati u Suproligi, morat će prijeći u veliku dvoranu, jer se neće moći igrati u dvoranama koje primaju manje od 4000 gledatelja.</p>
<p>O Fibinim planovima Novosel kaže:</p>
<p>- Ubrzo imamo Izvanrednu skupštinu Fibe na kojoj će se raspravljati o organiziranju europske košarkaške organizacije, nešto poput nogometne Uefe. Potom, bit će govora i o regionalizaciji liga, ali stav je da samo nacionalni savezi mogu pokrenuti takve lige, a ne klubovi. Raspravljat će se i o klubovima koji nastupaju u Ulebovoj ligi, baš kao što smo raspravljali o sucima. Što se tiče Jadranske lige, Fiba nije dobila ništa službeno ali, ponavljam, zbog dobrih iskustava sa sjeverno-baltičkom ligom Fiba je za. Jasno, u režiji nacionalnih saveza, ponovio je Novosel. (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Grčki savez najavljuje kazne AEK-u</p>
<p>ATENA, 13. siječnja</p>
<p> - Grčki nogometni savez mora se urgentno sastati da bi odlučio o kaznama zbog prekida Kup utakmice između atenskog AEK-a i Olympiakosa, koja nije dovršena u srijedu jer su stotine ljutih navijača u 69. minuti susreta, kod rezultata 1-1, okupiravši teren zbog toga što je u razmaku od dvije minute sudac isključio dva nogometaša AEK-a.</p>
<p> Predviđa se da bi AEK mogao biti kažnjen i novčano ali i oduzimanjem tri boda u prvenstvu (!?). Nadalje, nagađa se da bi mogao biti kažnjen zabranom igranja pet utakmica pred svojom publikom. </p>
<p>Napadač AEK-a, Demis Nikolaidis, koji je zbog prepirke sa sucem i poslije isključenja isprovocirao »porast temperature« na stadionu, mogao bi biti kažnjen zabranom igranja četiriju utakmica (prije njega zbog drugog žutog kartona bio je isključen Akis Zikos).</p>
<p> Još se ne zna hoće li prekinuti susret biti registriran u korist Olympiakosa ili će se igrati nova utakmica.</p>
<p> Inače na utakmici u srijedu AEK je poveo u 44. minuti golom Nikolaidisa, a za Olympiakos je izjednačio Andreas Niniadis u 62. minuti, kad su domaćini imali samo devet igrača na terenu. Sedam minuta kasnije došlo je do invazije navijača AEK-a na teren i susret je bio prekinut, a sudac Dimitris Pondikis tek je u četvrtak, u ranim jutarnjim satima pod jakom pratnjom policajaca napustio stadion...</p>
<p> Ljubitelji nogometa u Ateni probdjeli su noć od srijede na četvrtak, a policija koja je uhitila oko 100 navijača obiju momčadi priopćila je da u neredima nije bilo ozlijeđenih. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Maradona dužan 50 milijuna maraka talijanskim poreznim vlastima</p>
<p>»Rekao sam policiji da nemam sav novac u džepu«, komentirao je Maradona optužbu da nije platio porez / »To je velika laž. Potpuno sam miran!«</p>
<p>RIM, 12. siječnja</p>
<p> - Kad je u četvrtak sletio na rimski aerodrom, Diega Maradonu je okružila financijska policija, izvijestivši ga da talijanskim poreznim vlastima duguje 50 milijardi lira (oko 50 milijuna maraka). Maradona, koji je u Rim došao sudjelovati u jednoj tv-emisiji i prisustvovati puštanju u optjecaj ograničene edicije kovanica sa svojim likom, otišao je sa dvadesetak policajaca do ureda na aerodromu Fiumicino, gdje je potpisao dokumente o neplaćenom porezu i napustio aerodrom. Sve se događalo pred mnoštvom ljudi koji su slavnog Argentinca dočekali na aerodromu.</p>
<p>Bivši je kapetan Argentine porekao porezne dugove.</p>
<p>- To je velika laž. Potpuno sam miran, mogu to poručiti majci, kćeri i argentinskom narodu, rekao je Maradona.</p>
<p>Poslije je bio bolje raspoložen:</p>
<p>- Rekao sam policiji da nemam sav novac u džepu.</p>
<p>Kad je, u prosincu prošle godine, bio u Rimu, kako bi primio nagradu za najboljeg nogometaša stoljeća u Fifinom glasovanju na internetu, Maradona nije imao problema s talijanskim financijskim vlastima.</p>
<p>Maradona je šest godina igrao za Napoli, donijevši mu dva naslova prvaka, 1987. i 1990. godine. No, iz lige je izbačen 1991. kad mu je dokazana ovisnost o kokainu. Nogometni genij iz Argentine, koji je svoju reprezentaciju 1986. u Meksiku doveo do trećeg naslova svjetskog prvaka, već se duže na Kubi liječi od ovisnosti.</p>
<p>Za posjeta Italiji, Maradona će s Napolijevim čelnicima razgovarati o mogućnosti da se kao menedžer vrati u klub. Navodno je za to tražio osam milijuna dolara...</p>
<p>U ožujku bi Maradona trebao ponovno zaigrati, i to za škotski Dundee u prijateljskoj utakmici protiv Napolija. Utakmica bi se trebala odigrati u ožujku na stadionu Dundeeja, a Maradoni bi bilo isplaćeno 250.000 funti honorara. Za Dundee nastupaju četiri Argentinca, među kojima je i nekadašnji Maradonin suigrač iz reprezentacije Claudio Caniggia. (mm)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Za Splićane nema izgubljene lopte</p>
<p>Svladavši Ülker u 10. kolu Suprolige, 76-70, košarkaši Splita CO su pokazali što znači kad je momčad vrhunski pripremljena i kad svaki igrač ima preciznu ulogu u momčadi</p>
<p>SPLIT, 12. siječnja</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja su u pobjedi protiv turskog Ülkera (76-70), u 10. kolu Suprolige, pokazali što znači kad je momčad vrhunski fizički pripremljena i kad svaki igrač ima preciznu ulogu u igri momčadi. Splićani, jedno od najugodnijih iznenađenja i Ulebove i Fibine lige, borbenošću i srčanošću napokon su privukli gledatelje u dvoranu na Gripama. Čudno je, naime, da je navijačima splitskog kluba trebalo devet europskih utakmica kako bi pohrlili na utakmicu »žutih«. </p>
<p>Ogled protiv Ülkera ponudio je istu sliku »žutih« kao i u prijašnjim dvobojima na europskoj sceni. Za Splićane nema izgubljene lopte ili situacije. Igrači se međusobno poštuju, svatko zna gdje mu je mjesto u momčadi. Koncentrirani su na košarku, momčadsku igru, rezultat. Nisu opterećeni međusobnim odnosima i zajednički duh, koliko god to patetično zvučalo, gura ih naprijed. Nakon 10 utakmica sasvim su blizu prvom cilju, ulasku među 16 klubova, iako im je želja ući među osam i sljedeće sezone osigurati plasman u najkvalitetnije Fibino europsko natjecanje. </p>
<p>Najbolji igrač dvoboja protiv Ülkera, Zadranin Alan Gregov, rekao je:</p>
<p>- Utakmica protiv Ülkera bila nam je supervažna, dobro smo se pripremili i pobijedili, pa smo vrlo blizu plasman u drugi krug. Gode mi pohvale i drago mi je što sam dobro odigrao ovako važnu utakmicu, ali bez zajedništva ne bismo ostvarili ovako značajnu pobjedu.</p>
<p>Sumnja u mogućnosti ove momčadi Splita nestajala je kako su se redale dobre igre i rezultati. Pomalo, iz utakmicu u utakmicu, kvaliteta je postala konstanta. Nedostaje im za sad jedna prava, gostujuća europska pobjeda, a sljedeće tri utakmice igraju izvan Splita (Panathinaikos, ALBA, Slask). Jedna pobjeda, u Ateni, Berlinu ili Wroclavu, lansirala bi ih u gornji dio ljestvice.</p>
<p>Skupina A Suprolige, u kojoj nastupa Spit CO, najizjednačenija je, a možemo reći i najkvalitetnija, skupina obiju liga. Sedam momčadi, od prvog Panathinaikosa do ASVEL-a, razlikuju se u dvije pobjede, pa će borba za vrh ljestvice biti veoma neizvjesna i iscrpljujuća.</p>
<p>- Dobro smo fizički pripremljeni, jako smo radili ovog ljeta. Voljni moment ove momčadi nije problem, a u klubu sve štima. Nema novčanih problema, dakle nama preostaje samo košarka. Ne razbijamo si glavu velikim planovima i ne razmišljamo nekoliko utakmica unaprijed, već se koncentriramo samo na idući dvoboj. Tako nam je sad važan Šibenik. Dugo je do kraja sezone. Zasad smo pokazali da nismo bez razloga u ovako kvalitetnom natjecanju, rekao je Gregov.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Cibona na ispitu i u Jazinama</p>
<p>Zrinjevac u subotu dočekuje zahuktalu Donu, a u nedjelju na Jazinama igraju Zadar i Cibona</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Već je nekoliko utakmica za košarkaše Cibone VIP, nakon loših igara, označeno kao »utakmice iskupljenja«. Priliku za novo »iskupljenje« momčad trenera Nevena Spahije imat će u 13. kolu, u nedjeljnom derbiju protiv Zadra u vrućim Jazinama.</p>
<p>Pobjeda vodećeg Zadra udaljila bi Cibonu od željene »jedinice«, jer bi tada imala dva poraza više od Zadrana. No, u hrvatskim se košarkaškim krugovima smatra da Cibona VIP može do naslova s bilo koje pozicije u doigravanju. Pobjeda Zadra, 77-76 u 2. kolu, protiv Cibone bila je tada veliko iznenađenje. Dobre igre u prvenstvu Zadrani bi trebali potvrditi u nedjelju u Jazinama, ali Neven Spahija je i u prošloj sezoni, kad je Zadar imao Rađu i Komazeca, znao kako odigrati u Jazinama.</p>
<p>U Zagrebu se u subotu igraju tri utakmice. U »Kutiji šibica« Zrinjevac dočekuje zahuktalu Donu. Obje su momčadi u prošlom kolu »izvukle« pobjede u neizvjesnim završnicama, Zrinjevac protiv Zagreba (80-79), Dona protiv Cibone (82-77). Momčad Zrinjevca je nakon početnih posrtanja uhvatila ritam i na sredini je ljestvice, a Dona je iznenadila i najveće optimiste i drugoplasirana je iza vodećeg Zadra.</p>
<p>Košarkaši Zagreba imat će priliku u Trnskom, protiv Osijeka, isprati gorčinu poraza protiv Zrinjevca. »Zagrebaši« smatraju da su suci izravno utjecali na rezultat, a poraz ih je tim više zabolio jer su i u 11. kolu, na sličan način, sudačkom odlukom u posljednjim trenucima, u Trnskom izgubili od Done. Trener Željko Poljak želi, nakon posljednjih događaja, napustiti klupu »mrava«, ali klupsko ga je vodstvo nagovorilo da vodi još dvije utakmice. </p>
<p>Košarkašima Hermes Analitice u KC »Dražen Petrović« u goste dolazi momčad riječkog Sava osiguranja. »Analitičari« još čekaju prvu pobjedu u prvenstvu, ali Sava osiguranje je previsoka prepreka za njih. </p>
<p>Dalmatinski derbi igraju na Baldekinu, u nedjelju, Šibenik i Split CO. U zimskoj stanci Šibenčani su ostali bez najboljeg igrača, Dubravka Zemljića. Klupsko je vodstvo posegnulo za drastičnom mjerom, isključenjem iz kluba, navodno zbog nediscipline, ali čini se da je ipak sve zapelo na novcu. Šibenčani će se bez Zemljića teško moći suprotstaviti Splićanima, koji na Baldekin dolaze na krilima pobjede protiv Ülkera (76-70). </p>
<p>»Susjedi« na ljestvici, momčadi Šanac Karlovca i Svjetlost Broda, igraju u Karlovcu. Nakon iznenadnog odlaska, postoje naznake da će se u momčad Karlovca vratiti Trez Kilpatrick, s kojim su Karovčani daleko jača momčad.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Zagrebačka pivovara« novi sponzor A-1 lige košarkaša</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Kako je i najavljeno, u petak je u prostorijama HKS-a potpisan ugovor kojim je »Zagrebačka pivovara« postaje sponzor A-1 lige košarkaša koja će se odsad igrati pod nazivom »Ožujsko«.</p>
<p>Ugovor su potipisali direktor »Zagrebačke pivovare« Boris Lalić i predsjednik HKS-a Damir Skansi. </p>
<p>- Ugovor vrijedi do kraja sezone, ali nastojat ćemo produžiti suradnju jer želimo pomoći i unaprijediti hrvatsku košarku. »Zagrebačka pivovara« pomaže i košarkašima Cibone VIP, Splita CO te nogometašima Dinama i Hajduka. Žao nam je da otpočetka sezone nismo bili uz košarkaše i nadamo se da je potpisani ugovor temelj dugoročnije suradnje, kazao je direktor »Zagrebačke pivovare« Boris Lalić. </p>
<p>Predsjednik HKS-a Damir Skansi je po potpisivanju ugovora kazao:</p>
<p>- Sretni smo i zadovoljni što smo dobili kvalitetnog sponzora, nadamo se i na duže vrijeme. Od sada će se A-1 liga košarkaša zvati »Ožujsko« čija će se oznaka nalaziti u svim dvoranama na utakmicama Prve lige. (ip)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Kako su otišli, tako su i prošli</p>
<p>Cilj košarkaša Zadra protiv Peristerija bio je odigrati u što blažem ritmu, kako bi spremni dočekali Cibonu / Takav im je cilj, u sportu ipak upitan, donio sedmi poraz, 73-92</p>
<p>ZADAR, 12. siječnja</p>
<p> - Kad je riječ o devetom nastupu košarkaša Zadra u Euroligi, najmanje su problema imali oni koji se klade. Unaprijed su, naime, mogli upisati poraz (73-92) naše momčadi protiv Peristerija, prvoplasiranog u skupini A. Pomogao im je u tome i trener Vlado Vanjak, koji je na vrijeme signalizirao kako će se Zadrani ponašati u Ateni, s obzirom da su se europske ambicije odavno rasplinule poput sapunice.</p>
<p>Tako je i bilo, zadarski je cilj bio odigrati u što blažem ritmu kako bi u nedjelju spremno dočekao Cibonu, bez ozljeda i praznih baterija. Drugo je pitanje smije li se u sportu uopće imati takav pristup, jer svakom bi sportašu cilj trebao biti pobjeda.</p>
<p>Znajući snagu grčke momčadi koja nemilice gazi sve pred sobom, otpor Zadrana u prvih 20 minuta igre ipak je bio za pohvalu. Početnih su 10 koševa zaostatka (20-30) uspjeli vrlo brzo nadoknaditi i svesti suparnike u drugoj četvrtini na samo 12 poena (12-20), za nešto više nisu, čini se, imali ni ambicija ni snage.</p>
<p>- Sve dok smo kontrolirali njihovu skok igru i sprečavali kontre i polukontre, bili smo u utakmici. No, kako su Grci iznimno jaki upravo u skok-igri, bilo je samo pitanje trenutka kad će nas početi kažnjavati za sve promašaje i nerezonske šuteve. Njihova je dominacija pod košem rezultirala brzim kontrama, iz kojih su vrlo lako pogađali. Svaki su naš prazan hod iskoristili za uvjerljivo podizanje razlike. Uostalom, treba reći da Peristeri nije samo tako dospio na čelnu poziciju, ima kvalitetu koja se u Europi uvažava, iskren je bio Vlado Vanjak, trener Zadra.</p>
<p>Nadmoć grčke momčadi pod košem oslikava se velikim brojem skokova (41 prema 27), što opet govori koliko su se zadarski centri trudili pod koševima. I taj nas detalj vraća na početak, odnosno primarnom zadarskom cilju da se sa što manje ogrebotina odradi još jedna europska utakmica.</p>
<p>- Dobro će biti ako rotacije u Ateni, odmaranje igrača i podjednaka raspodjela minutaže donesu korist protiv Cibone, zaključio je Vanjak.</p>
<p>S druge strane, Cibona je i te kako načeta, ranjena, pa se prvenstveni derbi u Jazinama očekuje s velikim zanimanjem.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Sovjetski lovci ostaju u naoružanju NATO-a</p>
<p>Rusija i Njemačka potpisale sporazum o zajedničkoj modernizaciji MiG-ova u državama istočne Europe / Rusija će time zadržati istočnoeuropsko tržište, izgubljeno nakon raspada Varšavskog uzgovora, ali će snabdijevati rezervnim dijelovima i brojne MiG-ove širom svijeta</p>
<p>MOSKVA, 12. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusija i Njemačka zajedno će modernizirati sovjetske borbene lovce MiG-29 koji se nalaze u naoružanju država istočne Europe. Naime, samo pet dana nakon »privatnog« posjeta Gerharda Schrödera Moskvi, njemački veleposlanik u Rusiji Hans Jörg von Studnitz i zamjenik ruskog ministra obrane Mihail Dmitriev potpisali su međuvladin sporazum »o zajedničkoj standardizaciji, modernizaciji i materijalno-tehničkom opremanju zrakoplova MiG-29 u interesu trećih zemalja«.</p>
<p>Na taj način ruska aviokompanija MiG i njemački koncern DASA podijelili su istočnoeuropsko tržište na kojem se trenutno nalazi 135 borbenih zrakoplova MiG-29 kojima je neophodna ili će uskoro trebati modernizacija. To ujedno znači da će još dulje vrijeme u naoružanju NATO ostati naslijeđeni sovjetski ratni lovci pošto je dio istočnoeuropskih država, bivših članica raspalog varšavskog vojnog saveza, već primljen u Sjevernoatlantski vojni savez a dio tih država želi biti primljen.</p>
<p> Uostalom i Njemačka ima 23 lovca MiG-29 koje je dobila pripajanjem bivše DDR a upravo potpisani Sporazum predviđa i preuređenje tih lovaca prema standardima NATO.</p>
<p>Ugovor koji je potpisan na tri godine i koji predviđa financijske poslove u vrijednosti od 500 milijuna dolara ima ne samo ekonomsko već i političko značenje. On označuje povratak Rusije na izgubljeno (poslije raspada varšavskog vojnog saveza) istočnoeuropsko tržište oružja. S druge strane Njemačku i njezin aviokoncern DASA ne zanima samo modernizacija MiG-ova već i dostup ruskoj visokoj tehnologiji u proizvodnji supermodernih borbenih zrakoplova što je prilikom potpisivanja Sporazuma javno potvrdio i veleposlanik von Studenitz. Uostalom istočnoeuropske države koje su već primljene i žele biti primljene u NATO uglavnom se sada orijentiraju na kupovinu američkih borbenih lovaca F-16 a zapadnoeuropska aviokompanija EDS u koju ulazi i njemačka DASA želi prekooceanskom partneru konkurirati svojim borbenim lovcem »tyhoon« pa suradnja s Rusijom ima strateško značenje u osvajanju novih tehnologija. Istina, Njemačka ne želi surađivati s Rusijom u proizvodnjih drugih vidova oružja ali pred potpisivanjem je i Sporazum o njemačko-rusko-ukrajinskoj proizvodnji vojnotransportnih zrakoplova AN-70. Budući da osim Rusije i SAD i Europa želi razvijati svoju vlastitu zrakoplovnu industriju AN-70 proizvodit će se na njezinoj bazi gdje se sada proizvode putnički zrakoplovi »Airbus«.</p>
<p>Napokon potpisivanjem Sporazuma s Rusijom pruža Njemačkoj priliku da u dogledno vrijeme nastupi i na tržištu izvan Europe budući da se MiG-ovi nalaze i u naoružanju brojnih država širom svijeta. Samo u Aziji nalazi se oko 170 lovaca MiG-29. Još je jedan razlog što se Njemačka odlučila na tehničku suradnju s ruskim proizvođačem MiG-ova. DASA je u suradnji s Bukureštom i Tel Avivom počela proizvodnju »rumunjske varijante« modernog MiG-29 nazvanog Sniper. Taj model prvi je put prikazan na berlinskoj avioizložbi »ILA 2000« ali nije dosegao karakteristike svog originala. S druge strane i Rusija nije htjela riskirati da daljom doradom Snipera dobije jakog konkurenta svojim MiG-ovima na istočnoeuropskom tržištu pa je stoga potpisala Sporazum s Njemačkom.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ciampi dolazi na Kosovo smiriti paniku među talijanskim vojnicima</p>
<p>RIM, 12. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Predsjednik Italije Carlo Azeglio Ciampi, kojega su optužili da je za Novu godinu zaboravio talijanske vojnike na Balkanu, odlučio ih je osobno posjetiti na Kosovu. </p>
<p>Sastanak s generalom Carlom Cabigiosu, glavnim zapovjednikom talijanskog kontingenta, predviđen je za 17. siječnja u Peći, a talijanski predsjednik posjetit će i talijanske vojnike u Prištini. U četvrtak navečer predsjednik Italije sastao se s ministrom za obranu, Sergiom Mattarellom i s glavnim zapovjednikom vojnih snaga Italije s kojima je raspravljao o pitanju osiromašenog urana, o oboljelim talijanskim vojnicima i situaciji s ostalih 7000 talijanskih vojnika koji su u misiji na Balkanu. Prilikom posjeta talijanskim vojnicima na Kosovu, Ciampi će im morati objasniti koje je mjere talijanska vlada poduzela za kontrolu eventualnih posljedica uporabe osiromašenog urana, kao i mnoga nerazjašnjena pitanja u zdravstvu. U medijima je oštro kritiziran slučaj oboljelog vojnika s Kosova koji je sam sebi morao plaćati liječenje. »Uranska prašina« se već digla u cijeloj Italiji i ubire prvi danak. Opravdanja najviših dužnosnika u vladi i vojsci da nisu bili obaviješteni o uporabi projektila s osiromašenim uranom u Bosni djeluje dosta neuvjerljivo jer je tada u vrhu NATO-a sjedio talijanski general. </p>
<p>Talijanski vojnici koji su bili u Bosni nisu dobili nikakve specijalne instrukcije o zaštiti prilikom posjeta bombardiranih terena. Zato je 112 bijelih natpisa s upozorenjem da teren može sadržati toksične materije, koji će biti postavljeni na cijelom Kosovu, došlo prekasno za mnoge vojnike iz sastava KFOR-a. U dijelovima Bosne koja je bombardirana projektilima s osiromašenim uranom, bit će u najkraćem roku postavljeni natpisi s velikim crnim slovima »Pozor« (Caution), ali tek nakon punih pet godina.</p>
<p> U subotu i nedjelju posjetit će talijanske vojnike na Kosovu i u Sarajevu i zamjenik ministra za obranu Marco Minniti u isto vrijeme kad će i američki zamjenik ministra obrane Rudy De Leon posjetiti američki kontigent na Balkanu. Svi s istim zadatkom: smiriti paniku koja je nastala zbog osiromašenog urana i obećati da će sve poduzeti kako bi se otkrila prava istina o mogućem štetnom djelovanju osiromašenog urana, što je slaba utjeha vojnicima koji su već bili u riskantnim zonama s povećanom radioktivnošću.</p>
<p> Finski diplomat UN-a, Pekka Haavisto je oštro kritizirao NATO što nije obavijestio lokalno stanovništvo na moguće rizike od povećane radioktivnosti registrirane na 8 od 11 ispitanih pozicija na Kosovu. NATO opet želi da se cijela priča oko uporabe osiromašenog urana što prije završi, pokušavajući krivicu za zloćudna oboljenja prebaciti na drugu kemijsku supstancu koja je proglašena kao kancerogena, a koja se koristi za čišćenje oružja. U međuvremenu broj oboljelih vojnika se povećava svakim danom. I glavna državna tajnica SAD-a, Madeleine Albright, je promijenila prvobitnu priču o »općoj histeriji« i izjavila da će »ozbiljno razmatrati razloge zabrinutosti savezničkih zemalja kad je u pitanju uporaba osiromašenog urana«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Petritsch dao novu šansu za povratak Hrvata u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 12. prosinca </p>
<p> - Nova hrvatska inicijativa (NHI) pozvala je u petak sve hrvatske prognanike iz Bosne i Hercegovine, a posebice one iz bosanske Posavine, da u posljednjim odlukama Visokog predstavnika za BiH Wolfganga Petritscha prepoznaju stvarnu priliku za povratak prijeratnim domovima i zavičaju. U priopćenju NHI, dostavljenom Hini u Sarajevu, ta stranka ističe kako je Petritscheva odluka o zaštiti vitalnih interesa sva tri naroda u BiH stvarni poraz svih onih snaga koje su se do sada protivile konstitutivnosti hrvatskog naroda na cijelom teritoriju BiH. NHI pritom izravno ukazuje na Hrvatsku demokratsku zajednicu BiH kao glavnog nositelja takve politike. U NHI drže kako se od sada stvaraju svi potrebni uvjeti za zaštitu vitalnih nacionalnih prava te ističu da je to rezultat zajedničkog rada predstavnika niza političkih stranaka koje se zalažu za promjene u BiH. Visoki predstavnik za BiH u četvrtak je donio odluku o uspostavi posebnih ustavnih povjerenstava u Federaciji BiH i Republici Srpskoj koja će imati ovlasti štititi prava svih nacionalnih skupina, a istodobno je naredio izmjenu entitetskih ustava do 15. ožujka. Predstavnici devet stranaka članica Alijanse za promjene najavili su kako će nakon ove odluke prihvatiti formiranje parlamentarne većine i vlada na svim razinama vlasti na kojima to bude moguće. Njihov je cilj istisnuti s vlasti tri vodeće nacionalističke stranke - SDS, SDA i HDZ BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Republika Srpska dobiva vladu eksperata</p>
<p>ZAGREB, 12. siječanj</p>
<p> - Nova Vlada Republike Srpske (RS) biti će ekspertska i višenacionalna, kazao je u ponedjeljak zastupnicima Narodne skupštine RS u Banjaluci mandatar za sastav nove vlade dr. Mladen Ivanić.</p>
<p> Predstavljajući program rada i ministarski sastav kabineta, u kojemu bi trebali sjediti i ministri iz SDS-a, Ivanić je kazao kako će »nova Vlada pokrenuti širok program gospodarskih i društvenih reformi cijeneći iskustva modernih demokratskih država«. </p>
<p>Opisujući gospodarsku situaciju u RS koju je ocjenio lošom, Ivanić je govorio i o obavezi povratka izbjeglica pozvavši pri tome na puno poštivanje Aneksa 7 Daytonskog mirovnog sporazuma.</p>
<p> U ekspozeu u kojemu nije spominjao suradnju s haaškim tribunalom Ivanić je izrazio očekivanja da će međunarodna zajednica, kao i dosadašnji premijer Dodik, podržati Vladu. </p>
<p>Ivanić je u petak obznanio kako će jedan od 21 ministra biti bošnjačke nacionalnosti, te da će ime budućeg ministra obrane objaviti na slijedećoj sjednici entitetskog parlamenta.</p>
<p>Svi dosada predloženi ministri široj političkoj javnosti u BiH uglavnom su anonimni. Očekuje se da će parlamentarna većina koja otprije podržava Ivanića, izglasati ga za premijera nakon rasprave.. </p>
<p>Zasada nije poznato kako će reagirati međunarodni predstavnici u BiH koji su dosada u više navrata isticali kako se protive ukljucivanju u rad vlade predstavnika Srpske demokratske stranke. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Koštunica predložio platformu za ukidanje Crne Gore</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Crnogorske su reakcije na platformu o budućim odnosima između Srbije i Crne Gore, čiji je autor jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica, podijeljene otprilike po crti vlasti i oporbe. Socijalistička narodna stranka i Narodna stranka podržale su prijedlog za preuređenje SRJ, dok je za Demokratsku stranku socijalista (DPS), SDP i Liberalni savez dokument neprihvatljiv.</p>
<p> »Doživjeli smo da nam netko nudi još manje od Slobodana Miloševića. Velikosrpski demokratski snovi koje sanja Vojislav Koštunica tjeraju ga da nam nudi ovo što je objavio. On je nekada govorio da 'svaku Jugoslaviju treba baciti u mutnu Maricu'. Sad nam je ponudio platformu za ukidanje Crne Gore«, izjavio je potpredsjednik Socijaldemokratske stranke (SDP) Crne Gore Miodrag Iličković za beogradski dnevnik Glas javnosti ilustrirajući tako prevladavajuću atmosferu negodovanja oko platforme jugoslavenskog predsjednika za redifiniranje odnosa u jugoslavenskoj federaciji. On tvrdi kako se radi o namjeri da se nametnu rešenja iz ustavnog udara od 6. srpnja 1999., koji je i Koštunica osobno svojedobno nazivao »hajdučijom«, a sad mu se čine prikladnim temeljom za pregovore. </p>
<p>Glasnogovornica oporbenog Liberalnog saveza Vesna Perović izjavila je da »samo kao potpuno nezavisna država Crna Gora može biti ravnopravna sa Srbijom«. »Ne postoji način da se odnosi Crne Gore i Srbije u ustavu reguliraju ravnopravno, jer je Srbija veća«, tvrde u ovoj stranci koja dosljedno zastupa tezi o nužnosti crnogorske neovisnosti. Potpredsjednik crnogorske vlade Dragiša Burzan ocijenio je prijedlog predsjednika SRJ za ustavno preuređenje SRJ kao »neprihvatljiv«. Po njegovom tumačenju ova je platforma odgovor na crnogorsku platformu i ne nudi dijalog. U Narodnoj stranci, koja je nedavno istupila iz predizborne vladajuće koalicije i dovela do krize vlade, zadovoljni su beogradskom ponudom. Potpredsjednik NS-a Predrag Popović je za beogradski tisak rekao da platforma koju je predložio Koštunica dobra osnova i polazište za razgovore.</p>
<p>Profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Podgorici i sudac ustavnog suda Crne Gore dr. Blagota Mitrić ocijenio je da u Koštuničinoj platformi za redefiniranje odnosa između Crne Gore i Srbije ima elemenata koji su u punom nesuglasju s ponudom o funkcionalnoj federaciji, jer se odstupa od ravnopravnosti republika članica. Mitrić ukazuje da Koštunica predlaže da se zastupnici u Vijeću republika (donjem domu parlamenta) biraju po proporcionalnom principu, što znači da će odlučivati u skladu s interesima stranaka, a ne republika iz kojih dolaze. </p>
<p>Crnogorski je premijer Filip Vujanović za slijedeći tjedan najavio odlazak predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića na pregovore u Beograd, s Koštunicom ali i budućim srbijanskim premijerom Zoranom Đinđićem, i napomenuo novinarima kako je najvažnije da se dvije strane dogovore o međunarodnom priznanju Srbije i Crne Gore. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>MiG-29 ima i Amerika</p>
<p>MOSKVA, 12. siječnja</p>
<p> - Osim vojnih zračnih snaga Rusije koje na stalnom dežurstvu imaju oko 400 MiG-29, gotovo taj isti broj lovaca ima još pet bivših sovjetskih republika a sada suvrenih država. Ukrajina ima 237, Bjelorusija 82, Uzbekistan 36, a Turkmenija i Kazahstan po 22 lovca. Na nebu Europe leti ukupno 135 MiG -29 a od tog broja prema podacima ruskog ministarstva obrane Bugarska ima 22, Njemačka 23, Mađarska 28, Rumunjska 12,Poljska 22, Slovačka 15 i SR Jugoslavija 13. Još je više, oko 170, borbenih lovaca tip MiG -29 imaju države Azije. Indija ima 66, Iran 35, Irak 15, Jemen 4, Malezija 18 i Sirija 20. Osim toga MiG 29 leti i na nebu Južne Amerike jer ih Peru ima 16 a te lovce naravno ima i Kuba (12). Čak i SAD imaju te sovjetske borbene lovce. Naime, prije četiri godine Pentagon je za 40 milijuna dolara kupio od Moldavije 40 takvih lovaca. (bl)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Singapur - šampion globalizacije</p>
<p>NEW YORK 12. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U istraživanju koje su zajednički proveli magazin Foreign Policy i Institut A. T. Kearney, Singapur je proglašen »najglobaliziranijom zemljom na svijetu«. Američki magazin i Institut Kearney analizirali su stanje u 50 država i došli do rezultata koji je, ali samo na prvi pogled, iznenadio Amerikance. Amerika je, naime, zauzela tek 12. mjesto na rang-ljestvici najviše globaliziranih zemalja.</p>
<p>Kriteriji po kojima su procjenjivane zemlje nisu se, međutim, odnosili na utjecaj pojedinih zemalja na globalizaciju svijeta. Da jesu, Sjedinjene Države zasigurno bi bile na prvom mjestu. Kriteriji su bili: vanjska trgovina, upotreba Interneta, međunarodni telefonski promet i broj stranih posjetitelja. Kulturni utjecaj pojedinih zemalja na druge države nije se uzimao u obzir u istraživanju. </p>
<p>Zasad je objavljena tek rang-lista prvih 15 zemalja, a redoslijed preostalih 35 bit će objavljen u narednom broju magazina Foreign Policy koji izlazi u veljači. Kako Vjesnik saznaje u uredništvu tog magazina, Hrvatska ovaj put nije bila među 50 analiziranih zemalja. Inače, istraživanje koje je sada provedeno prvi put, bit će obnavljano svake godine.</p>
<p>»Nema sumnje da su Hollywood, američka fast-food kultura i naši mediji moćni globalizatori«, kaže urednik i izdavač Foreign Policyja Moises Naim. I naravno da Amerika nije jedina zemlja koja nameće svijetu svoju kulturu. Da vam je netko prije deset godina rekao kako će sirova riba umotana u morsku travu postati svjetski kulinarski hit, izbacili bi ga iz sobe... Ali sushi iz Japana postao je upravo to - globalna hrana. Usput, Japan nije plasiran među prvih 15 zemalja na rang-listi. Nije, dakako, iznenađujuće što su među vodećima na toj rang-listi uglavnom male ili manje države, koje su nužno okrenute prema svijetu. Šampion Singapur, primjerice, ugošćuje osam puta više posjetitelja iz svijeta nego Amerika. Prosječni švicarski građanin, nadalje, potroši četiri puta više vremena godišnje telefonirajući sa svijetom nego prosječni Amerikanac. A švedska međunarodna trgovina je, relativno, s obzirom na svoju veličinu, triput veća od američke. Upravo na tim područjima Amerika je postigla slabije rezultate od mnogih manjih zemalja.</p>
<p>Što se tiče velikog broja manjih ili malih država koje nisu bile obuhvaćene tim istraživanjem, očito je, kažu autori studije, da su one itekako podložne utjecajima iz svijeta, od kojih mnogi, nažalost nisu pozitivni, niti su pod kontrolom tih zemalja. Primjerice, riječ je o utjecaju globalnog zagrijavanja, širenju zaraznih bolesti ili porastu međunarodnog kriminala. (K. Fijačko)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Nakon Hodačove ostavke slijedi smjena Vijeća Češke televizije</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Iako je kontroverzni direktor Češke televizije Jiri Hodač u četvrtak podnio ostavku na svoju funkciju iz zdravstvenih razloga, njegova ekipa ostala je i dalje na Televiziji. Zato su pobunjeni novinari prilično suzdržano primili vijest o njegovoj ostavci i zahtijevaju ispunjenje njihovih ostalih zahtjeva, a to su ponajprije smjena Vijeća Češke televizije i odlazak svih televizijskih čelnika koje je imenovao Hodač.</p>
<p>Taj će njihov zahtjev biti djelomično ispunjen već na sjednici Zastupničkog doma češkog parlamenta, koji je počeo zasjedanje u petak s jedinom točkom dnevnog reda - donošenje zakona o televiziji. Zakon je, nakon što ga je prihvatila vlada, stavljen u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku. Prema vladinu prijedlogu, novi zakon predviđa da se poveća broj članova Vijeća s dosadašnjih devet na 15 kako bi se omogućilo da u njemu bude zastupljen što širi spektar češke društvene scene. Druga i važnija izmjena jest da ubuduće članove Vijeća Televizije ne delegiraju političke stranke kao dosad, već da ih predlažu društvene, kulturne i javne institucije, organizacije i građanske inicijative, njih nekoliko desetaka. Pritom političke stranke neće imati pravo predlagati članove Vijeća. Na temelju dobivenih prijedloga, članove Vijeća i dalje će imenovati parlament (neki traže da u izboru sudjeluje još i Senat i predsjednik države, s tim da bi svako imenovao trećinu članova). Pritom se neće posve izbjeći da neki članovi simpatiziraju s pojedinim strankama, ali neće biti delegirani od njih pa neće prema njima ni imati obveze niti će morati provoditi stranačku politiku. Time će, nema sumnje, biti bitno pojačan javno-pravni karakter Češke televizije. </p>
<p>Među prvima je protiv novoga zakona istupio predsjednik parlamenta Vaclav Klaus, koji je zajedno sa svojom Građanskom demokratskom strankom usprkos svim protestima podržavao Hodača i njegovu ekipu. Prema njegovu mišljenju, novi se zakon »poigrava s protuustavnosti« jer stavlja u podređen položaj neorganizirane građane. Izjavio je da »telekracija pobjeđuje demokraciju, a korporativizam liberalizam«.</p>
<p>U tom kontekstu parlament će najvjerojatnije smijeniti preostale članove sadašnjeg Vijeća Češke televizije (dosad su tri člana podnijela ostavke) i sâm preuzeti ovlasti Vijeća te postaviti privremenog v.d. direktora. Njegov će zadatak biti smijeniti vodstvo Televizije koje je imenovao Hodač i pokrenuti postupak za izbor novog sastava Vijeća koje bi pak trebalo imenovati novog direktora. Ako zastupnički dom parlamenta, kao što se očekuje, prihvati novi zakon, njega bi, po proceduri, za dva-tri dana trebao potvrditi Senat, a zatim ga potpisati predsjednik Vaclav Havel. Cijela procedura, uključujući predlaganje novih članova Vijeća i njihovo imenovanje od parlamenta, mogla bi u najboljem slučaju biti zavšena do polovice veljače. A do tada bi privremeni v.d. direktor trebao »raščistiti prostor« da olakša novoj upravi nastavak ili novi početak rada Češke televizije kao javne ustanove.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Je li štedljivi njemački ministar financija olako trošio sredstva poreznih obveznika?</p>
<p>BERLIN, 12. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Berlinsko javno odvjetništvo priprema istragu protiv njemačkog ministra financija Hansa Eichela zbog navodne zloupotrebe položaja. Naime, pri državnom odvjetništvu u Bonnu leže brojne prijave koje štedljivog ministra terete da je putničke zrakoplove Luftwaffe, koji članovima njemačke vlade stoje na raspolaganju, koristio za privatne letove. Radi se o nekoliko letova na relaciji Berlin - Frankfurt na Majni za koje ministar, navodno, nema pokriće.</p>
<p> Pritisak na Eichela se pojačao nakon što u listi letova koje je njegov ured stavio oporbi i javnosti na uvid nije navedeno nekoliko letova prije i poslije Božića u vrijeme kada Vlada nije imala službenih termina. Povjerenik oporbene Kršćansko demokratske unije Dietrich Austermann predbacuje socijaldemokratskom ministru i miljeniku kancelara Gerharda Schrödera ukupno devet neopravdanih letova koji su očito poslužili da ministar »tu i tamo posjeti obitelj«. U jednom intervjuu Eichel poručuje svima onima koji ga optužuju da leti »iz puke zabave« da se zamijene jer da mu je u poslu ministra »najteže palo vječito sjedenje u zrakoplovu«. Eichel koji put mora, zbog termina u Saveznoj banci koja se nalazi u Frankfurtu na Majni, i po dva puta u jednom danu napuštati berlinsko ministarstvo. Zbog gustoće termina je nemoguće letjeti redovitim, i jeftinijim, Lufthansinim redovnim linijama. S obzirom da putnički zrakoplovi Luftwaffe spadaju u nadležnost Eichelovog stranačkog kolege Rudolfa Scharpinga, oporba nije propustila optužiti i ministra obrane zbog velikodušnog razbacivanja državnog proračuna na privatne letove. U obranu svog najuspješnijeg ministra, stao je i kancelar Schröder koji je izjavio da nekome tko u prosjeku radi šesnaest sati dnevno i mora biti prisutan posvuda gdje ga traže, mora stajati na raspolaganju jedan zrakoplov. Iako je javnost, što pokazuju ispitivanja javnog mišljenja koja Eichela svrstavaju na treće mjesto po popularnosti odmah iza Joschke Fischera i Gerharda Schrödera, prihvatila stroge mjere štednje koje je ministar financija uveo kako bi sredio državni proračun i najmanji pokazatelj ministrovog razbacivanja bi teško pogodio image štedljivog ministra. Sredinom sljedećeg tjedna Eichel će svoju listu letova morati opravdati pred parlamentarnom komisijom. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Holbrooke okrivio EU zbog sporosti u reformi Vijeća sigurnosti </p>
<p>NEW YORK, 12. siječnja</p>
<p> - Američki veleposlanik pri UN-u Richard Holbrooke okrivio je u četvrtak Europsku uniju zbog sporosti u reformama Vijeća sigurnosti UN-a, ustvrdivši da EU treba usuglasiti zajedničko stajalište kako bi se postigao uspjeh. Restrukturiranje 15-članog Vijeća sigurnosti, za koje većina članica UN-a vjeruje da je zastarjelo, odugovlači se već sedam godina zbog nesuglasica među 189 zemalja članica te svjetske organizacije.</p>
<p>Neke države srednje veličine, poput Italije, Kanade, Meksika i Pakistana, ne žele da njihovi veći susjedi poput Njemačke, Japana, Indije, Nigerije, Južne Afrike ili Brazila, dobiju stalno mjesto u Vijeću sigurnosti na njihov račun.</p>
<p>Holbrooke je na konferenciji za novinare u New Yorku rekao da su Sjedinjene Države željele pokrenuti novu raspravu o reformi UN-a u travnju prošle godine. »Ali rasprava nikad nije pokrenuta. Zašto? Zbog toga što se Europska unija pod portugalskim i francuskim predsjedanjem nije mogla suočiti s tim pitanjem«, rekao je Holbrooke.</p>
<p> »Svaki put kad su Nijemci nešto predložili, netko drugi je to blokirao i obratno. Dok EU ne formulira zajedničku politiku prema reformi Vijeća sigurnosti, reforme neće biti«, rekao je Holbrooke. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hoće li ukrajinski nosač smjeti proći kroz Bospor?</p>
<p>ANKARA, 11. siječnja</p>
<p> - Turski pomorski stručnjaci trebali bi se uskoro sastati kako bi utvrdili način prolaska ukrajinskog nosača zrakoplova »Varyag« tjesnacima Bospor i Dardanele. Na posljednjem takvom skupu, održanom u srpnju prošle godine, nije izdata dozvola za taj rizičan pothvat. Od tada se »Varyag« nalazi ukotvljen u jednoj od ukrajinskih crnomorskih luka. Turci izražavaju bojazan da bi prolazak nosača zrakoplova mogao dovesti do prave ekološke katastrofe budući da širina dosta plitkog Bospora na pojedinim mjestima iznosi samo 600 metara. </p>
<p>Kako u petak piše ankarski list Turkish Daily News, golemo plovilo morat će kroz tjesnace proći uz pomoć posebnih tegljača i turskog »pilota«. U tom slučaju »Varyag« neće smjeti koristiti vlastiti pogon. Čitava operacija mogla bi potrajati pet ili više sati.</p>
<p> Prema Sporazumu iz Montreuxa, potpisanom daleke 1936. godine, Turska je u mirnodopskim uvjetima obvezna propustiti svojim morem sve vrste brodovlja. No, u vrijeme kada je sporazum usvajan nisu postojala plovila duga 300 i više metara. Zbog toga Turska uporno inzistira na prekrajanju tog dokumenta sa ciljem da zaštiti gotovo 15-milijunski Istanbul ekološke katastrofe. Sudari brodova, praćeni izlijevanjem nafte, vrlo su česti uzduž 20 kilometara Bospora. </p>
<p> Zanimljivo je da je »Varyag« od Ukrajine kupila jedna kineska poslovna skupina. Nosač zrakoplova trebao bi se preurediti u ploveću palaču koja bi krstarila između kineskih turističkih mjesta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Izraelci najviše vjeruju bivšem premijeru Shimonu Peresu</p>
<p>Izlazak Peresa na izbore predstavljao bi svojevrsnu anketu o sudbini srednjoistočnog mirovnog procesa/Njegova pobjeda nad Sharonom došla bi kao melem na ranu za palestinsku Intifadu</p>
<p>ANKARA, 12. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Gotovo sva dosadašnja istraživanja javnog mišljenja, sprovedena u Izraelu, potvrđuju da će izraziti favorit na predstojećim premijerskim izborima biti vođa trenutno oporbenog Likudovog bloka Ariel Sharon. Prema anketi Instituta Smith, koja je obuhvatila 501-og ispitanika, Sharonov protukandidat, aktualni premijer Ehud Barak, zaostaje više od 20 posto iza svog izbornog protivnika. Najkraće: za Sharona bi se u sadašnjem trenutku izjasnilo 51, a za Baraka 24 potencijalnih glasača.</p>
<p>Ništa bolje prognoze Baraku ne da je i ispitivanje javnog mišljenja u »režiji« izraelskog lista Maariv. Sharon bi na izborima, prema toj anketi, mogao dobiti 44, a Barak 25 posto glasova. Na temelju takvih predviđanja Barak se na općim izborima za premijera, koji će se održati u veljači, već oslikava kao sigurni gubitnik. Ali, vrlo sveobuhvatne ankete pokazuju i jednu osobitost: da bi izraelski laburisti mogli zadržati sadašnji premijerski položaj, ali s drugim kandidatom. Naime, ako bi Barak ustupio svoje natjecateljsko mjesto bivšem premijeru Shimonu Peresu, Likud bi sa Sharonom na čelu morao priznati poraz. Prognozira se da bi se u tom slučaju za Peresa izjasnilo 39, a za Sharona 37 posto glasača. Računa se da su moguća odstupanja od 4,5 posto glasova.</p>
<p>Hoće li sprovedena »premijerska istraživanja« utjecati na izraelske laburiste glede moguće »rohade« na svom vrhu, teško je, barem zasad, pouzdano reći. U svakom slučaju, ako se želi pobijediti na izborima, koji će se održati u veljači, onda se jamačno mora uzeti u obzir golemi osobni Peresov autoritet. Taj laureat prestižne Nobelove nagrade za mir (1994.) uživa veliki ugled ne samo u židovskoj državi, već i inozemstvu. Zanimljivo je da je on praktički jedini izraelski političar kojem vjeruju Palestinci, ali i drugi Arapi.</p>
<p>Izlazak Peresa na izbore predstavljao bi svojevrsnu anketu o sudbini srednjoistočnog mirovnog procesa. Njegova pobjeda nad Sharonom došla bi kao melem na ranu za palestinsku Intifadu. Taj općenarodni bunt s kamenjem započeo je 28. rujna kada se Sharon uspeo na prijeporno hramsko brdo na kojem se nalazi treća po redu islamska svetinja džamija Al-Aksa. Taj stari dio Jeruzalema Židovi također smatraju svojom vjerskom svetinjom. Izrael bi se s Peresom na čelu mogao osloboditi teške političke hipoteke koja je sadržana u davno donesenim rezolucijama Vijeća sigurnosti 242 i 338. tim dokumentima se nalaže povlačenje izraelskih postrojbi na granice od prije izbijanja rata s Arapima 1967., te povratak oko 3,700.000 palestinskih izbjeglica u svoje ranije domove. Izvan je svake sumnje da bi svojevrsni talac održavanja takvog statusa quo bila i svjetska Židovska zajednica u cjelini. Jer, loš primjer nepoštivanja rezolucija međunarodne zajednice mogao bi trajno škoditi ugledu UN.</p>
<p>Ali toliko željeni srednjoistočni mir, čak i u slučaju izlaska i pobjede Peresa na izborima, ne bi došao sam po sebi. Sprovedena istraživanja javnog mišljenja također upozoravaju na poraznu činjenicu da se čak 62 ispitanika protiv dostignutoj razini izraelsko-palestinskih campdavidskih mirovnih pregovora. Mirovno slovo tog nepotpisanog dokumenta podržava samo 31 posto ispitanika.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>U BiH zabilježeno prvo oboljenje od »balkanskog sindroma«</p>
<p>Federalni ministar zdravstva dr. Božo Ljubić kaže da je zabrinutost u BiH još veća zbog toga što nisu bili informirani ni na koji način, ni relevantne institucije, niti javnost, o uporabi ovih otrovnih projektila</p>
<p>SARAJEVO, 12. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Najmanje jedan mladić, državljanin Bosne i Hercegovine, koji je radio za međunarodne snage, obolio je i umro od maligne bolesti limfnoga sustava! Ovu informaciju priopćio je u petak novinarima dr. Božo Ljubić, federalni ministar zdravstva, navodeći da je vlada većeg bosanskohercegovačkog entiteta izuzetno zabrinuta saznanjem da je streljivo s osiromašenim uranijem uopće korišteno u Bosni i Hercegovini. »Naša je zabrinutost još veća zbog toga što nismo bili informirani ni na koji način, niti relevantne institucije, niti naša javnost, o uporabi ovih projektila. To rađa frustracije i nameće pitanja što je još ovdje korišteno a da mi to ne znamo«, kazao je Ljubić. »Mi do sada nismo mogli utvrditi povećanu radijaciju u tlu, vodi ili biosferi, što međutim, ne znači da je nema«, rekao je taj ministar, navodeći da federalne institucije nemaju dostatne tehničke i kadrovske mogućnosti za praćenje stanja okoliša pa u okviru toga i razinu radijacije.</p>
<p>Ljubić je rekao da postoji određeni porast broja malignih oboljenja, no da u ovom trenutku nije moguće dati usporedne podatke 1995-1999. godina s obzirom da tijekom rata ili nisu postojale organizacije kakva je Federalni zavod za javno zdravstvo ili je rad bio otežan, pa i gotovo onemogućen, zbog prekinutih komunikacija.</p>
<p>»Mnogo pouzdaniji podatak je struktura u 1999. godini gdje nalazimo da od ukupnog broja umrlih, 87 slučajeva se odnosi na oboljenja limfnog i hematopatskog tkiva koja bi mogla imati uzročno-posljedičnu vezu s povećanim zračenjem, što u postotku iznosi 3,38 posto, i prema tumačenjima stručnjaka ne odstupa bitno od prethodnih razdoblja«, kazao je ministar, dodajući da, usprkos tome, podaci da je u ratu u BiH ispaljeno 10.800 projektila s osiromašenim uranom te izvješća o smrti vojnika iz više zemalja koji su službovali u BiH, su dovoljni »da zaključimo da se ovom pitanju mora prići krajnje ozbiljno i istražiti ga u svim aspektima«. </p>
<p>Ja osobno smatram da je malo vjerojatno da je uzrok povećanja broja oboljelih i umrlih zračenje iz ostataka osiromašenog urana. Ali, osiromašeni uran je štetan za zdravlje i kao kemijska tvar. Ukratko, prerano je donositi konačne zaključke. Nešto je uzrok, a što je to nešto treba istražiti, tvrdi ministar Ljubić. </p>
<p>On je rekao da je federalna vlada dobila očitovanje SFOR-a koji smatra da osiromašeni uran nije uzrok povećanom obolijevanju i umiranju od leukemije i sličnih bolesti te obećanje da će Stabilizacaijske snage dijeliti s vladom sve nalaze kontrola okoliša relevantne za ovaj problem. </p>
<p>»Na kraju, našu javnost frustrira jedna percepcija da je BiH pretvorena u svojevrstan antropološki eksperiment, sociološki, politički ili vojni, i želimo da se s tim prestane«, upozorio je Ljubić, kazavši da je zatražena i financijska i tehnička pomoć međunarodne zajednice za cjelovito istraživanje ovog problema, te da je zatraženo da stručnjaci UNEP-a koji su već radili istraživanje na Kosovu prošire svoj rad i na Bosnu i Hercegovinu.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="52">
<p>Bivša moćna direktorica banke sebe uspoređuje sa Sokratom?!</p>
<p>U nizu bizarnih novosti koje donose današnje novine, posebno je zanimljiv ovaj: »Nisam u bijegu, vratit ću se i otići u pritvor« - Ljerka Ercegović, bivša šefica Poštanske banke poručuje iz Venecije.</p>
<p> Već zdrav razum ili očekivana razina obrambenih mehanizama progonjenog čovjeka tjera na oprez i upućuje da se ne bi trebao vraćati tamo gdje mu prijeti opasnost. Davno je plemeniti francuz Montaigne rekao: »Ni u jednom zatvoru nisam bio ni da bih se po njemu prošetao. Mašta mi čak i njegov spoljni izgled čini mrskim. Ja sam silno žudan slobode; da mi je zabranjen pristup u neki kraj Indije, ja bih živio sa izvjesnim osjećajem sputanosti. I dok god budem mogao naći drugdje slobodnu zemlju ili zrak, neću učmati na nekom mjestu gdje bih se morao skrivati«. (Montaigne: Ogledi). Naša junakinja naprotiv dobrovoljno se želi vratiti baš u jedini kutak gdje je ne žele vidjeti slobodnu. No, čovjek je duševno biće, sazdan na sliku i priliku Božju, sa mogućnošću slobodnog izbora: vratiti se i časno »poginuti«, ili sačuvati živu glavu.</p>
<p> U današnjem svijetu, kojeg je sve više dio i Hrvatska, privatnosti gotovo da i nema. Neki je izričito odbacuju, nuđajući se cijelom svijetu u reality hepeninzima, za uspjeh odnosno novac. A neki drugi, koji bi pod svaku cijenu htjeli sačuvati svoju intimu, vrte se u bezdušnim medijima. Opet radi novca ili zbog njihovog novca. Tako progonjena Ljerka, zasad nedostupna hrvatskom pravosuđu, ali sa raspisanom tjeralicom na leđima, poručuje javnosti: »Ne pada mi na pamet bježati, niti raditi nešto protiv sebe i svoje obitelji«. </p>
<p> Kad je tako otpočeo medijski linč oca i sina Gucić, oni su se lijepo sklonili na liječenje u Njemačku. Pa zašto ne bi i Ljerka. Mediji su, po priznanju ministra Lučina, u slučaju afere Grupo čak i policiju natjerali da prije nego što je planirano otpočne uhićenja osumnjičenih osoba.</p>
<p> Bankaričin odvjetnik kaže: »Tko je 1996. godine mogao znati da će Kutle 1998. godine propasti?« Dodajmo: tko je Kutli, ili Guciću, ili... mogao nešto odbiti. Mogao je dakako, ako je želio zahvaliti se na svom visokom i unosnom položaju. Jer, ti isti korisnici kredita sjedili su u nadzornim odborima banaka i postavljali predsjednike uprava. Ili, da je Ljerka 1996. godine već bila ovako visoko moralna osoba kao danas, mogla je dati ostavku. Ali, kakva korist od toga. Kutle bi postavio nekog drugog i svejedno došao do traženog kredita.</p>
<p> U današnjem članku Ljerka sebe uspoređuje sa hrabrim Sokratom: »Poslužit ću se Sokratom i reći: Moja je optužba toliko apsurdna da je u svojoj apsurdnosti neoboriva!« Malo niže u istom članku vidimo međunaslov posuđen od Shakespeara »Mnogo vike ni za što«. Nalazimo se dakle u visoko duhovnoj sfere u kojoj obitavaju velikani ljudskog uma, a od sada i nesretna Ljerka. </p>
<p> Ima li smisla kad bivša moćna direktorica banke svoju sudbinu uspoređuje sa Sokratovom? Grčki filozof je kao vrhunski moralna osoba djelovao isključivo prema vlastitoj savjesti. Teško da bi Sokratu Kutle ili tko drugi mogao uvjetovati ostanak na poslu bilo kakvim protuuslugama, ili mekšim pristupom. Dapače, njegov moto je bio: izbjegavajte ono s čime nećete moći živjeti. Bilo bi to jednako apsurdno kao da je gospođa Ercegović nekom standardnom klijentu Poštanske banke uvjetovala odobrenje kredita time da ovaj isporuči robu bez kvalitetnih osiguranja, recimo bratu Ivića Pašalića.</p>
<p> Bivša bankarica smatra da kao i Sokrat ona nije u sukobu sa zakonima, nego sa sucima. Zato hrabro poručuje: "Doći ću i sjediti u pritvoru koliko je potrebno, pa neka me sve ispitaju. Nisam napravila nikakvo kazneno djelo..."</p>
<p> Razlike između Grka i Hrvatice odviše su krupne. Sokratu je bio ponuđen izbor: ili progonstvo ili smrt. Nagovarahu ga da pobjegne u izgnanstvo, on je odbio. To da ostane i umre Sokrat je dugovao sebi i obrani svojih uvjerenja koja je iznio na suđenju. Ljerka je pak poslušala savjet liječnika i odvjetnika i otputovala. </p>
<p> Kolilo se zna optužba protiv bivše predsjednice uprave podignuta je zbog 34 milijuna nenaplativih kredita, plasiranih Kutle-grupi bez prvoklalsnih instrumenata osiguranja. Odvjetnik drži da optužba za učinjenu štetu banci ne stoji, jer je Ljerka radila ono što bi radili i što su radili svih tih godina i drugi bankari (dakle, napuštamo teren osobnosti i visokih aršina savjesti?!).: "U to doba su svi bankari bili spremni davati kredite Kutlinoj Globus grupi, što potvrđuje i podatak da je Kutle imao 41 kredit u različitim bankama." Moguće je dakako da su i drugi bankari griješili i da će odgovarati.</p>
<p> Tada je bankarstvo nesumljivo bilo pod utjecajem politike. U nedavnom intervjuu viceguverner HNB Čedo Maletić, na pitanje o tom utjecaju danas, odgovorio je: "Mogu se djelomično složiti kako još postoji utjecaj politike na rad banaka, i to u prvom redu kod banaka koje imaju nejasnu vlasničku strukturu i koje su mahom regionalno orijentirane. No, valja reći kako je on ipak sve manji. Što se HNB i supervizije tiče, sa zadovoljstvom mogu reći kako je, barem otkako sam u to sektoru, bilo nekoliko pokušaja, ali na tome je i ostalo." Postoji dakako 'grijeh struktura' i u bankarskom sektoru. Opće-prihvaćeno je mišljenje da je pravovremenom intervencijom sredinom devedesetih HNB mogla spriječiti ili bar umanjiti havarije banaka. Recimo, samo odbijanjem licenci, zbog toga jer su osnovane fiktivnim kapitalom - baš kao što to čini danas. Središnja banka namjerava zakon o bankama nadopuniti novim detaljima i unaprijed propisati što više možebitnih situacija. Jednako kao što je prije dvije godine u jeku tzv. druge bankarske krize, kad su već propale Dubrovačka, Glumina, Županjska banka, a pomaljala se kriza Komercijalne, zakonom detaljno propisana metodologija procjene boniteta zajmotražitelja. Iako su pravila struke u procjeni kreditne sposobnosti i od prije bila poznata.</p>
<p>DRAŽEN PAVLIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Čemu toliki savjetnici o trošku hrvatskih građana</p>
<p>U nedavno održanoj tv emisiji Forum utorkom, sudjelovao je i g. Tomislav Jakić, u svojstvu savjetnika Predsjednika Republike. Kad je bilo govora o Haaškom sudu, on je izjavio da se na sud trebaju odazvati svi oni koji su činili zlodjela da bi na taj način Hrvatska bila odterećena u budućnosti kao prvo, a drugo, da se nema namjere suditi Hrvatskoj i oslobodilačkim borbama koje je Hrvatska povela već samo zločinima koje su učinili pojedini odgovorni dužnosnici.</p>
<p>No što sada kaže g. Jakić, kada stvari o tom Sudu dobivaju sve konkretnije potvrde da se želi i kani suditi i članovima Hrvatske Vlade i generalima i svim onima koji su predstavljali hrvatski politički vrh? Što kaže na to da bi zasigurno pokojni prvi predsjednik države dr. Franjo Tuđman bio priveden Haaškom sudu? Svakom je očito da se na taj način želi stvoriti slika da se na ovim prostorima vodio međuetnički i »međuplemenski« rat, a da to nije bila agresija SRJ na svoje bivše republike. Čudan savjetnik kada ne vidi ono što vidi politički diletant... Ali, zapadnim političarima u korist da ublaže svoju savjest.</p>
<p>Drugi savjetnik Predsjednika države brigadir Imre Agotić učinio je »medvjeđu« uslugu samoj Hrvatskoj prebacivajući toliko napuhana hrvatska zlodjela s Hrvatske vojske na policiju. Umjesto da iznese u javnost, a on to dobro zna, da su određena ubijanja i paljenja srpskih kuća činili oni ljudi izvan vojske iz osvete za svoje pobijene ili zbog svojih popaljenih kuća. Ili, jednostavno zbog krađe tuđe imovine. Zbog toga se ne može kriviti ni Hrvatska vojska ni policija, a kamo li država.</p>
<p>Često puta i predsjednikova glasnogovornica dolazi u neke neugodnosti zbog svojih izjava, pa treba naknadno razjašnjavati što je i kako rekla...Zbilja, običan mali čovjek se pita čemu toliki savjetnici kad hrvatskoj državi ne žele dobro, daju krive izjave koje nekim pojedincima u Hrvatskoj i izvan nje odgovaraju. Hrvatskoj državi nikako. Da li se u tom svom poslovanju sjete da su plaćeni novcem hrvatskih poreznih obveznika i novcem radišnih ljudi?</p>
<p>Kazimir Orešković Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Zapeli pregovori sa Federacijom BiH« (2)</p>
<p>U vašem cijenjenom listu objavljen je 10. siječnja o. g. tekst pod naslovom »Zapeli pregovori sa Federacijom BiH o zabrani uvoza, trpe izvoznici s obje strane granice«. Tekst je zaista pun ne samo neistina i proizvoljnosti nego i besmislica. Vaši čitatelji mogli su i sami, po mnogo čemu, zaključiti da se radi o tekstu koji nije vrijedan pažnje, iako je problem kojeg tretira izuzetno značajan. Umjesto odgovora na tekst navodimo samo nekoliko ilustracija o njegovu kvalitetu. »Zapeli pregovori sa Federacijom BiH....« Apsolutno netočno, jer se pregovori vode sa državom BiH, a Federacija je jedan njen entitet. U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva (RH) kažu da BiH strana traži recipročnu razmjenu.....</p>
<p>Neistina, to je apsolutno netočno i nikada nije traženo. Očekujemo da tu tešku neistinu demantira Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. »Zemlja koja nema ni jedan mesno - prerađivački objekat s izvoznom dozvolom zabranila uvoz iz zemlje izvoznice...« Ovdje se ne radi o mesno-prerađivačkim objektima nego o bolestima životinja, pa aludiranje na nerazvijenu BiH i izvoznicu Hrvatsku nema apsolutno nikakve veze sa predmetom koji se tretira.</p>
<p>»Zabrinjava da je u BiH i dalje dopušten uvoz mesa iz Njemačke....« To su naši bilateralni odnosi sa Njemačkom i to se zaista ne tiče treće zemlje.</p>
<p>»Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je i do sada imalo zabranu za cijelu BiH osim jednog njenog kantona« što je predstavljalo apsurd i pritisak da se izvoz iz cijele zemlje odvija preko jednog kantona.</p>
<p>»Nakon toga Federacija BiH je donijela jednostranu odluku o zabrani uvoza iz Hrvatske zbog navodne 'slinavke i šapa' iako tih bolesti u Hrvatskoj nema od sredine 70-tih godina«. Potpuno netočno. Zabranu su donijele Federacija BiH i Republika Srpska (za cijelu BiH) ali ne zbog slinavke i šapa nego zbog drugih bolesti. Upravo suprotno, hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva je donijelo zabranu, prije toga, zbog slinavke i šapa kojih nema u BiH. To Ministarstvo je poslije ponudilo tekst bez spominjanja slinavke i šapa da bi eliminiralo tu svoju pogrešku. »U Luri kažu da je tržište BiH njihovo najveće tržište...«</p>
<p>Ne samo za Luru nego i za mnoge druge u Hrvatskoj. Za veliki broj njih i jedino izvozno tržište. Ovako se ne treba ponašati prema svom najboljem i najvećem kupcu, ni Ministarstvo, ako je novinaru zaista dalo ove besmislene izjave, niti list.</p>
<p>Ambasada BiH u Republici Hrvatskoj, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Gospodinu Slavenu Letici odajem priznanje zbog iskrenosti i točnosti</p>
<p>U vašem listu od 4. siječnja 2001. objavljen je vrlo zanimljiv razgovor sa g. Slavenom Leticom. Osobito mi se dopao onaj dio koji se zbog iskrenosti i točnosti odnosi na dr. Žarka Puhovskog. Letica kaže: »Kolegu dr. Žarka Puhovskog donekle razumijem, jer mu nije lako živjeti uz vlastiti životopis i s vlastitim, filozofskim i moralnim nasljeđem. Bio je krunski svjedok u monstruoznim političkim procesima protiv njegovih i mojih kolega Dražena Budiše i Ivana Zvonimira Čička... Bio je protiv svake hrvatske države, a i danas« itd.</p>
<p> Čitajući to, i nehotice mi je pao na um još jedan »ujdijevac«, naime akademik Vlatko Silobrčić, koji je nedavno izabran za predsjednika Europskoga pokreta Hrvatska. Pa kako će taj gospodin, koji se u ona burna vremena odmah opredijelio za UJD-i (Ujedinjeni jugoslavenski demokrati) i ni za koju drugu (hrvatsku) stranku, koji je prema tomu svomu opredjeljenju bio otpočetka »protiv svake hrvatske države«, sada zastupati državu Hrvatsku rođenu iz Domovinskog rata. Ne bi trebalo zaboraviti da je taj gospodin kao pravi »ujdijevac« još onda, devedesetih godina, jedini, baš jedini od svih ondašnjih akademika, zastupao mišljenje da Akademija nikako ne treba promijeniti ime u Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Nije se dakle htio 1990. godine pridružiti naporima većine akademika koji su još 1939., za Banovine Hrvatske, nastojali da se Akademija u Zagrebu nazove Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Razumije se, jer bi tada izdao UJD-i koji je bio i u glavama njihovih članova još dugo ostao protiv svake samostalne hrvatske države. I da bude smijurija još veća i kompletnija, taj se gospodin usudio, unatoč takvom »vlastitom životopisu i s vlastitim moralnim nasljeđem« kandidirati, čak dva puta, za predsjednika upravo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kojoj je osporavao čak i današnje ime. On bi tobože trebao dovesti Akademiju na pravi put. Oba puta doživio je u Akademiji opravdani fijasko, ali i novinarski žalac s uskličnikom i upitnikom nakon fijaska, koji ga još uvijek peče i od koga se neće tako lako oporaviti, jer istina zna peči, peči.</p>
<p>Dr. Ante Prša Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pisma dr. Olge Carević glas su srca i razuma </p>
<p>Vjesnik je 29. prosinca objavio tekst prof. dr. sci. Olge Carević pod naslovom »Smanjivanjem biološke raznolikosti, Zemlja postaje sve više ugrožena«. Smatram da je spomenuti tekst, ne samo vrlo informativan, nego i poetski napisan kako to samo zna autorica složiti. Stihovi Milana Krmpotića, dipl.ing. i pjesnika odlično su odabrani upravo za zaštitu biološke raznolikosti, uključujući i šume!</p>
<p>Desetak godina, odnosno od 18. kolovoza 1990. kada je Olga Carević uputila svoj prosvjed zbog postavljanja balvana u Kninu i drugim gradovima, redovito pratim njezine napise dio kojih je objavljen dosada u tri knjige, posebice je značajna »Glas srca i razuma«. Zbog toga sam bio sretan kada sam pročitao njezin interview s Krešimirom Dujmovićem u prigodi desete obljetnice objavljivanja tekstova Olge Carević. Jednako me obradovalo što je Olga Carević, inače samozatajna osoba, nakon pet godina javno govorila u emisiji Branimira Bilića »Misli 21. stoljeća«. Taj je intervju bio izuzetan i drago mi je što je Televizija imala sluha da ga ponovi.</p>
<p>Tijekom proteklih godina Olga Carević je uz humane napise pisala opširno i sustavno o zaštiti čovjekove okoline. Sjetimo se samo napisa »Hrast lužnjak - hrvatski div«. Ovim pismom želim čestitati Olgi Carević na svim pismima, humanim i ekološkim, i zamoliti je da nastavi s pisanjem.</p>
<p>Miljenko Švigir Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vlada šestorke poskliznula se na »ženskom pitanju«</p>
<p>Vlada šestorke u kojoj dominira SDP, uistinu se na »ženskim pitanjima« uspjela poskliznuti, kako napisom Gordane Grbić, prenesenom u Vjesniku, konstatira Republika. Poskliznula se unatoč činjenici što u skladu s normama Socijalističke internacionale i hrvatski socijaldemokrati u svome rukovodećem tijelu imaju čak 40 postožena.</p>
<p>Mjere Vlade koje se tiču žena pokazuju da visoka zastupljenost žena u SDP-u u politiku Vlade nije unijela »žensku politiku«. Ako nisu tek statistička dekoracija za sadašnje stranačke partnere u Europi i buduće biračice u Hrvatskoj, žene SDP-a su postale mahom realizatoricama i glasnogovrnicama najnepopularnijih mjera muške politike. Zaštićene valjda - po slavnoj izreci ministra Ivaniševića - činjenicom što su žene, pa si smiju dozvoliti što si muškarci ne smiju, preuzimaju poput potpredsjednice Vlade Željke Antunović uloge likvidatora radničkih i sirotinjskih prava ili pak poput zastupnica SDP-a u Saboru ulogu glasnogovornica socijalne demagogije.</p>
<p>Prisjetimo se stoga da je zbog činjenice što je na kandidacijskim listama za prošlogodišnje sudbonosne parlamentarne izbore istaknula više žena od drugih stranaka, SDP bila miljenica ženskih organizacija koje su vodile žestoku kampanju pozivanja biračica da glasuju »za promjene«. Činile su to s nadom da će više žena u politici donijeti i više politike u korist žena.</p>
<p>No, osim za nekoliko važnih supruga, sestara i drugih rođakinja, te članica SDP-a smještenih na unosne državne i upravne funkcije, promjene se nisu dogodile; politika je za većinu žena ostala »muškog roda«.</p>
<p>Usprkos tome, nekada tako glasne, ženske organizacije sada šute. Znači li to da su promjene položaja nekoliko važnih žena ono na što su mislile kad su se uoči parlamentarnih izbora zalagale za »promjene«?</p>
<p>LIDIJA VNUKOsijek</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>HTV ne može biti trgovačko društvo</p>
<p>Prema napisima u izdanju od 11. siječnja vidim da se diskusija oko budućnosti Hrvatskog radija i televizije ponovo rasplamsala. Kao nekadašnji autor radio drama i režiser na Radio Zagrebu čak sam i u dalekom svijetu zainteresiran za budućnost kuće u kojoj sam proveo deset najboljih godina mladenačkog života i stvaranja</p>
<p>Kao što sam i u jednom ranijem prilogu istakao HTV ne može biti trgovačko društvo tako dugo dok se financira obaveznom pretplatom. Čak i u zemljama razvijene demokracije još uvijek egzistiraju BBC, RAI, DW. Taj model je najprihvatljiviji i za Hrvatsku.</p>
<p>Podržavam davnog kolegu Ivu Horvata koji smatra da bi odvajanje programskog dijela HTV od njegove tehničke baze (odašiljači i veze) bilo oduzimanje imovine stečene dugogodišnjim radom 'zaposlenika'.</p>
<p>Privatizacija nije panacea za sve probleme. Cak i neke industrije koje su u SAD od početka bile u rukama privatnika sada supolu-državne (željeznice, poštanske usluge). HTV bi trebala dobiti status poludržavne korporacije</p>
<p>Za razliku od kolege Horvata ja sam uvjerenja da privatom radiju i televiziji treba otvoriti vrata i pomoći u njihovu razvitku. Kao simbol dobre volje i kolegijalnog pristupa HTV bi mogla (pod strogo definiranim uvjetima) iznajmiti instalacije trećeg programa privatnoj korporaciji na određeni rok s tim da, ukoliko se poslovanje privatne korporacije pokaže uspješnim ona stekne pravo da od HTV-a otkupi tehničku bazu za treći program.</p>
<p>Ne znam hoće li ovaj prijedlog pomoći u rješavanju tekuće nedoumice kako riješiti to pitanje.</p>
<p>BERISLAV BRKIĆWashington, SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Ljerka Ercegović uhićena u Italiji, zahtjev za izručenjem podnosi Ministarstvo pravosuđa </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja </p>
<p> - Talijanska policija uhitila je u četvrtak, na temelju međunarodne tjeralice, bivšu predsjednicu Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) Ljerku Ercegović, izjavio je u petak za Hinu glasnogovornik MUP-a Slavko Rako. Rimski ured Interpola službeno je u petak izvijestio zagrebački Ured Interpola da je talijanska policija u četvrtak uhitila Ljerku Ercegović za kojom je Hrvatska početkom ovoga tjedna raspisala međunarodnu tjeralicu, objasnio je Rako. Također smo obaviješteni da je Ercegović smještena pod policijskim nadzorom u Općoj bolnici »Villa Salus« pokraj Venecije, dodao je. MUP će o uhićenju izvijestiti Ministarstvo pravosuđa, koje je ovlašteno za pokretanje zahtjeva za njezinim izručenjem. Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević uputit će talijanskim vlastima molbu za izručenje Ljerke Ercegović kad od Županijskog suda u Zagrebu primi svu potrebnu dokumentaciju, priopćila je u petak Sanja Piršl, šefica Kabineta ministra, napominjući da će se sve odvijati u rokovima predviđenim Europskom konvencijom o izručenju. Ercegović se prvo se liječila u Sloveniji od povišenog očnog tlaka, a nakon toga otputovala je na liječenje u talijansku bolnicu, gdje je i sada, ali pod policijskim nadzorom. Protiv Ercegović, osumnjičene da je gospodarskim zloupotrebama na poticaj Miroslava Kutle oštetila Hrvatsku poštansku banku za 34 milijuna kuna, pokrenuta je istraga početkom ljeta prošle godine. Istraga je proširena sredinom prosinca 2000. zbog spornih kreditnih transakcija između te banke i nekih hrvatskih te austrijskih tvrtki. (B.B./Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Čedomorstvo kao početak i(li) produžetak samoubojstva majke</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Malo je kaznenih djela navedenih u Kaznenom zakonu RH, koje bi se moglo usporediti s čedomorstvom i na koje se gleda s posebnim zgražanjem, ogorčenjem, prijezirom i osudom. Malo tko, pak, istovremeno može pronaći bilo kakvo opravdanje za ženu, koja svoje tek rođeno, bespomoćno dijete bezočno udavi jastukom, izreže škarama, spali opušcima, potom baci u septičku jamu ili ostavi u pustopoljini, nadajući se da njen strašni zločin nikada neće biti otkriven.</p>
<p>Upravo smo krajem protekle godine bili suočeni s dva takva slučaja, koja se s vremena na vrijeme pojavljuju u našem društvu. U nas se to ipak događa mnogo rjeđe nego u nekim drugim zemljama.</p>
<p>Motivi, kojima su vođene čedomorke, a nerijetko i očevi, koliko su različiti, toliko su nam još manje shvatljivi. Naime, čedomorstvo, koje je, inače, zapaženo još u neolitiku, a spomenuto je u Bibliji kao »najužasniji zločin«, najčešće je vođeno motivima majke koja ne želi svoje dijete, ili pak slučajem da tek rođeno dijete pati, pa majka zatim usmrti svoje novorođenče iz milosrđa. Također, često se majka nakon poroda nađe u bezizlaznom stanju, pa se odluči na samoubojstvo, no, prije samog suicida usmrti i dijete. Nisu rijetki slučajevi da majka ubije svoje dijete iz osvete prema svom suprugu ili partneru, kao i slučajevi da majka usmrti svoje bebu staru tek nekoliko mjeseci nakon što je »pretjerala« s udarcima.</p>
<p>Američki psiholozi i psihijatri, koji se već dulje vrijeme bave slučajevima infanticida, u svojim studijama su pored, socioloških i egzistencijalnih faktora, kao jedan od najvažnijih naveli i nezaobilazan psihološki faktor. Naime, majke koje tek rode nalaze se u tzv. »postporođajnoj krizi«, koja zatim uzrokuje depresiju, psihoze, dezorijentiranost i gubitak kontakta sa stvarnošću, koji potom nerijetko vodi u zločin. Neka su, pak, istraživanja pokazala da majke, koje se nisu u potpunosti oporavile od poroda, izluđuje dojenje djece, pa se iz tih nama neshvatljivih razloga odlučuju na čedomorstvo.</p>
<p>Prema tvrdnjama liječnika iz »Psihijarijske bolnice Vrapče«, kod majki čedomorki je zapažena neuravnoteženost spolnih hormona u organizmu, što ih čini izuzetno ranjivima i sa sniženim pragom tolerancije, gdje i najmanji povod može izazvati okrutan čin ubijanja vlastitog čeda.</p>
<p>U našoj, još uvijek patrijahalnoj i konzervativnoj sredini, možda je najčešći slučaj da majka usmrti svoje dijete, jer nakon, primjerice silovanja, ona nerijetko postane socijalno neprihvatljiva za sredinu u kojoj živi, koja od nje u nedostatku razumijevanja na kraju napravi monstruma, pa s pravom možemo ustvrditi kako je čedomorstvo produžetak svojevrsnog samoubojstva majke.</p>
<p>Takav slučaj je čest i u izvanbračnim i nestabilnim vezama, u koje su upletene mlade djevojke, često studentice koje nisu spremne na majčinstvo, kao što je to bio slučaj prošlog prosinca kada je dvadesetogodišnjakinja tiho rodila u podstanarskom stanu i zatim u dogovoru s dečkom ostavila novorođenče u kontejneru za smeće. Stoga, umjesto da ih iz rađaone dočekaju s ushitom, te nesretnice u vlastitoj sredini rođaci i znanci dočekuju s prijezirom i osudom.</p>
<p>Kazneni zakon u nas za čedomorstvo predviđa kaznu zatvora u trajanju od jedne do osam godina, no, u pravilu te kazne gotovo nikad ne premašuju više od dvije godine zatvora. Najbolji primjer za to je slučaj Davorke Kos iz sela Držimurca pored Čakovca, koja je u razdoblju od 1993. do 1998. godine počinila tri čedomorstva. Nakon što je otkrivena, istražiteljima je kroz plač navela kako ju treba razumjeti, jer nema od čega živjeti, te je bila primorana na taj čin. Čedomorki je na sudu uzeta u obzir »postporođajna kriza«, te je za teške zločine kažnjena dvogodišnjim zatvorom, dok se neke pak čedomorke u potpunosti oslobađaju krivnje.</p>
<p>Sličan slučaj blagog kažnjavanja dolazi iz Philadelphije, gdje je stanovita Marie Noe usmrtila svoje osmero novorođenčadi. I njoj je kao olakotna okolnost uzeta u obzir »postporođajna kriza«, te je kažnjena s petogodišnjim kućnim pritvorom, dok njenog supruga kao pomagača u čedomorstvima očekuje smrtna kazna.</p>
<p>Ova okrutna ubojstva, za obične su ljude nepojmljiva, jer teško mogu shvatiti kako netko može ubiti dijete koje mu devet mjeseci leži ispod srca, odnedavna su se našla kao tema sjednice saborskog Odbora za zakonodavstvo. Kako bi se, pak, čedomorstva, kao stanje opće duševne bijede, bez obzira na »postporođajnu« i financijsku krizu, spriječilo, potrebno je dodatno uključiti centre za socijalni rad i razne medicinske ustanove, kao i javno govoriti o tome, više nego što je to dosad bio slučaj.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>U svijetu se godišnje počini 60 milijuna pobačaja i čedomorstava</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Gledano u razdoblju od proteklih pet godina, 1995. godine na području Hrvatske zabilježeno je šest čedomorstva, kao i godinu dana kasnije. Deset je, pak, slučajeva zabilježeno 1997. godine, a zatim 1998. još deset ovih monstruoznih kaznenih djela. Pretprošle godine zabilježen je osjetan pad od četiri počinjena čedomorstva, dok je na našem području prošle godine zabilježeno tri takva slučaja.</p>
<p>No, svjetski podaci, s kojima raspolažu Ujedinjeni narodi su poražavajući.</p>
<p>Naime, prema zapanjujućem UN-ovom izvještaju, u svijetu se godišnje zabilježi 80 milijuna neželjenih trudnoća, pola milijuna smrtnih slučajeva pri porodu, 60 milijuna žena i djevojaka pak napravi selektivne pobačaje i čedomorstva, dok je čak 5.000 žena označeno kao žrtve tzv. obrednih ubojstava. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Četrnaestogodišnje sudsko iscrpljivanje između brata i sestre oko služnog puta</p>
<p>NOVI MAROF, 12. siječnja</p>
<p> - Na Općinskom sudu u Novom Marofu u odsutnosti tužene Doroteje Glavić i njezine odvjetnice, u petak je održana rasprava zbog nerazriješenih imovinskih odnosa. Odvjetnica tužene pismeno je zatražila da se rasprava odgodi do okončanja ovršnog postupka, koji se provodi nad tužiteljem Dragutinom Bešenićem zbog sudskih troškova, no raspravna je sutkinja taj prijedlog odbila.</p>
<p>Bešenić i Doroteja Glavić, inače brat i sestra, zbog služnog se puta u Ljubeščki sude već gotovo 14 godina. Sve je počelo, rekao na je Bečenić, nakon smrti njihove majke koja je u oporuci napisala da Bešenić sestri mora dati put.</p>
<p>»Dao sam joj i više od tri metra širine, no to joj nije bilo dosta. Bio sam spreman i nagoditi se i dati joj više na što je ona prvo pristala, no kasnije je odbila«, kaže Bešenić. Sestra ga je zatim tužila tražeći korištenje služnog puta koji prolazi točno ispred kućnog praga Bešenićevih. Sud je presudio u korist Glavićeve, no Bešenić je napravio protuoptužbu za prelaganje puta. Novomarofski Općinski sud donio je presudu kojom se predlaže pravo služnosti prolaza preko Bešenićevog zemljišta, a njegovoj je sestri zabranio prolaz dosadašnjim služnim pravcem.</p>
<p>Sestra se, međutim, žalila, pa je Županijski sud u Varaždinu ukinuo postojeću presudu novomarofskog suda i predmet vratio na ponovno suđenje, uz napomenu da se na spornom mjestu treba ponovo provesti očevid, uz sudjelovanje vještaka.</p>
<p>Bešenić je u petak sudu predočio dokumente koji kazuju o njegovom lošem materijalnom stanju, zbog čega ne može platiti troškove vještačenja. Sutkinja je, međutim, poštujući nalog Županijskog suda, ponovno vještačenje odredila za kraj siječnja.</p>
<p>Doroteja Glavić inače radi u Njemačkoj i u svoju kuću u Ljubeščici, veli Bešenić, dolazila je dvaput godišnje. No, otkad je podnesena protutužba, priča njezin brat, u kući stalno boravi.</p>
<p>»Postoji taj drugi put kojeg ona i koristi, no to ne želi. Želi baš onaj koji prolazi točno pored moje kuće. Ne znam zašto to radi, cijelu sam joj kuću napravio, valjda iz čiste obijesti. Njoj je potreban psihijatar«, rekao je Bešenić i dodao da je cijeli slučaj već došao i do Ministarstva pravosuđa. (Mihaela Zagoršćak)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Svjedoci o ubojstvu Mirana Pelivana</p>
<p>SPLIT, 12. siječnja</p>
<p> - »Ubijeni Miran Pelivan za pojasom je imao pištolj marke 'crvena zastava', kalibra 7,65 milimetara, koji je uz opruga-palicu, novčanik, dokumente, sat i prsten izuzet u livanjskoj mrtvačnici«, posvjedočio je prvog dana nastavka suđenja Tomi Šući (29), optuženom za ubojstvo Mirana Pelivana, kriminalistički tehničar PU livno, Željko Badrov.</p>
<p>Šuću se tereti i za pokušaj ubojstva njegova rođaka Drage Pelivana 8. siječnja prošle godine, što se dogodilo u Lipi, nadomak Livnu. Badrov je sa svojim kolegama na mjestu zločina obavio očevid. </p>
<p>»Toga smo dana suprug, kći i ja prolazili kroz Lipu kada nas je zaustavio Miran. Prišao je i otvorio suvozačeva vrata, namjeravajući sjesti. Kako su na tom sjedištu bile naše stvari, nije mogao pa je zatvorio vrata i odmaknuo se. Okrenula sam glavu na drugu stranu i vidjela kako jedna muška osoba drži pištolj. Povikala sam suprugu: 'Tome pištolj!' i legla na kćer. Nastavili smo voziti«, prisjećala se Vesna Novokmet (25), kućanica iz Tribića pokraj Livna.</p>
<p>Svjedokinja nije mogla opisati osobu koja je držala pištolj, a nije ni primijetila da je Miran Pelivan bio ozlijeđen. Ni njezin suprug Tomo Novokmet (28) tada nije primijetio da njegov rođak Miran krvari.</p>
<p>»Otvorio je vrata i rekao: 'Rode spašavaj', ali kada nije uspio ući zatvorio je vrata. Žena je viknula: 'Pištolj' i u toj panici samo sam nastavio voziti«, kazao je Novokmet, prisjećajući se kako je nakon nekoliko metara uz cestu vidio i Dragu Pelivana, no ni njemu se nije zaustavio. Prolazeći Lipom, u blizini mjesta na kojem ga je ubijeni zaustavio, Novokmet je vidio skupinu ljudi među kojima je bila i jedna ženska osoba.</p>
<p>Optuženog Šuću zanimalo je je li kod Drage Pelivana vidio pištolj, koji je, kako tvrdi optuženik, bio vidno zataknut za pojasom, na što je svjedok niječno odgovorio. </p>
<p>Kirurg dr. Nediljko Rimac (40) iz Livna, na Odjelu kirurgije Županijske bolnice Livno, kao hitan slučaj, istoga je dana operirao Dragu Pelivana kojeg su u osobnom automobilu »fordu fiesti« dovezla dvojica mlađih muškaraca.</p>
<p>»Imao je prostrijel desnog prsišta. U operacijskoj dvorani iz prsišta sam mu izdrenirao litru i pol tamne, venske krvi. Obradio sam mu ulaznu ranu u visini bradavice i izlaznu iznad lopatice. Budući da mi nemamo kvalitetnu transfuziju, a više nije tako jako krvario, uputio sam ga u Split na nastavak liječenja«, rekao je dr. Rimac. </p>
<p>Kirurg se na posebna pitanja predsjednice sudskog vijeća, sutkinje Spomenke Tonković, nikako nije mogao prisjetiti u što je Drago Pelivan bio odjeven i kakve je predmete imao kod sebe. </p>
<p>»Susjed mi je rekao kako mi je kuća provaljena. Razvaljena su bila vrata, a iz nje mi je falio lovački nož, gardijska jakna i karte talijanke, što mi je policija sve i vratila«, svjedočio je Stjepan Bitunjac (43) iz Rude pokraj Sinja. On je vlasnik kuće na obroncima Kamešnice u koju su, prema drugoj točki optužnice, nakon ubojstva Šuća i njegova djevojka, državljanka Moldavije, Aliona Dramanciuc (22), provalili kako bi se skrili od policije. Saslušavanjem svjedoka, suđenje se nastavlja u četvrtak. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Osumnjičen da je oštetio »Borovo-Standard« za 600.000 kuna</p>
<p>BOROVO, 12. siječnja</p>
<p> - Nakon završene kriminalističke obrade u tvrtki »Borovo-Standard« d.o.o. Vukovar, PU vukovarsko-srijemska podnijela kaznenu prijavu protiv Ante P., kao odgovorne osobe, Općinskom državnom odvjetništvu. Kaznena prijava zbog osnovane sumnje da je počinio nekoliko kaznenih djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i kazneno djelo krivotvorenja službene isprave.</p>
<p>Ante P. je, uz pomoć »ortaka« raznovrsnim makinacijama i nedopuštenim radnjama oštetio »Borovo-Standard« za iznos od 590.000 kuna.</p>
<p>Kriminalistička obrada okončana je u petak, a kaznena je dijela Ante P. počinio tijekom 1998. i 1999. godine, i to sve bez prethodne suglasnosti i supotpisa članova Uprave »Borovo-Standarda«. (Stjepan Tomić)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Onesvijestivši udarcima prolaznika, ukrali mu novčanik s 1.500 kuna</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Tijekom ponedjeljka na širem zagrebačkom području zabilježena su tri razbojstva i jedan pokušaj razbojstva.</p>
<p>U ponedjeljak oko 15,05 sati, dvojica nepoznatih razbojnika upala su u trgovinu »Leut«, u Vijencu Frane Gotovca 2, gdje su, zaprijetivši nožem od prodavačice Marije Š. (23) zatražili novac. Marija je potom otvorila blagajnu, nakon čega je jedan od razbojnika rukom posegnuo za 2.600 kuna, nakon čega su pobjegli.</p>
<p>Drugo razbojstvo dogodilo se istog dana oko 17 sati pored raskrižja Ulice grada Vukovara i Hrvatske bratske zajednice, gdje su dvojica nepoznatih građana napala Ivana Š. (44), onesvijestivši ga udarcima u glavu. Nakon što se Ivan Š. srušio na tlo, razbojnici su mu oteli novčanik s 1.500 kuna, da bi potom pobjegli. Lakše ozlijeđenom Ivanu liječnička pomoć je pružena u Klinici za traumatologiju.</p>
<p>U ponedjeljak pak oko 18 sati, nepoznati maskirani muškarac opljačkao je trgovinu »DO-MI«, u Brazilskoj 14. Zaprijetivši vlasnici Jadranki K. (26) nožem, razbojnik je zatražio novac. Jadranka je otvorila blagajnu, nakon čega je maskirani uzeo 700 kuna i potom pobjegao,</p>
<p>Također u ponedjeljak, oko 18,05 sati u Baštijanovoj bb, dvojica nepoznatih mladića prišla su kiosku »MMK«, gdje su, zaprijetivši pištoljem vlasnici Slavici K. (41), zatražili novac. No, kako se vlasnica sakrila ispod pulta, razbojnici su odustali i pobjegli. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="66">
<p>Zdrava (manja) turistička poduzeća zaposlenicima, ali što s mastodontima? </p>
<p>Ministarstvo turizma zalaže se da se barem donekle isprave nepravde Zakona o privatizaciji i da manja poduzeća u državnom vlasništvu kupe oni koji su ih gradili / Najveće šanse za to zasad imaju radnici triju istarskih turističkih tvrtki: Anite u Vrsaru, Lagune u Novigradu i Rovinjturista / Doministar turizma Veljko Ostojić smatra da bi najveći neuspjeh nove privatizacije bio da sva turistička poduzeća pripadnu strancima </p>
<p>ZAGREB, 11. siječnja</p>
<p> - Doministar turizma Veljko Ostojić zalaže se da većina turističkih poduzeća koja su trenutno u državnom vlasništvu, a koja će se već ovoga mjeseca naći na tržištu pripadne samim zaposlenicima. Time bi se, tvrdi, barem djelomično ispravila nepravda što je nanesena hrvatskim građanima još i sada važećim Zakonom o privatizaciji.</p>
<p>Zato drži da bi značajniji vlasnici hotela i turističkih poduzeća trebali postati ljudi koji su ih i gradili. Najveće šanse za to zasad imaju radnici triju istarskih turističkih tvrtki, trenutno u većinskom vlasništvu države: Anite u Vrsaru, Lagune u Novigradu i Rovinjturista koji bi, doduše, prije takve transakcije morao sanirati dugove.</p>
<p>Turistička će poduzeća naime već ovoga mjeseca početi čistiti svoje portfelje tako što će se prije svega nastojati osloboditi svega onoga što im nije od presudne važnosti za poslovanje. Ministarstvo se turizma nada da će, zahvaljujući sređenijem stanju na bankarskom tržištu i nešto povoljnijim kreditima nego prošlih godina, veći dio tog portfelja kupiti naši građani. »Budući da se radi o fizički i novčano manje vrijednim objektima, to je prilika da hrvatski građani postanu vlasnici tih turističkih objekata«, tvrdi Ostojić dodajući da bi te prve proljetno-zimske transakcije trebale stabilizirati velika turistička poduzeća i osigurati novac za pravodobnu pripremu sezone. </p>
<p>»Osim toga smatram da bi najveći neuspjeh privatizacije bio da se dogodi da nakon dvije-tri godine, kada ona bude pri kraju, sva turistička poduzeća pripadnu strancima. Zalagat ću se da se to ne dogodi«, kaže drugi čovjek hrvatskog turizma.</p>
<p>Dakle, nakon prve faze, kada bi se spomenutih objekata od manje važnosti za funkcioniranje većih poduzeća trebali domoći naši ljudi, slijedi druga, vrlo slična faza. Jer prema novom Zakonu o privatizaciji, koji je u pripremi, zaposlenicima će se pružiti prilika da na lakši način nego dosad steknu dionice poduzeća u kojima rade (tzv. Esop program). Među ostalim, nudit će im se veći popusti, dulji rokovi otplate... Međutim, spomenuti se program najlakše provodi u zdravim poduzećima jer ona lakše dobivaju kredite namijenjene daljem razvoju (budući vlasnici, naime, u pravilu preuzimaju i prijašnje obveze). Anita i Laguna pripadaju u skupinu zdravih poduzeća i najvjerojatnije je da će, uz hvalevrijednu podršku države, u većoj mjeri pripasti radnicima. No osim nekoliko istarskih poduzeća, u državi je teško pronaći zdravu turističku supstancu, pa će i privatizacija ići mnogo teže. Manji objekti možda i nađu kupca, ali sa prezaduženim će mastodontima to ići mnogo teže. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Gdje su zapeli krediti za komercijalizaciju inovacija? </p>
<p>Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo raspisalo je ljetos natječaj za komercijalizaciju inovacija / Iz državnog su proračuna za tu namjenu osigurana četiri milijuna kuna, a Zagrebačka je banka trebala inovatorsku kreditnu liniju pojačati za još deset milijuna kuna / Inovatori su podnijeli 109 zahtjeva za potpore i stotinjak za kredite, ali do danas nijedan kredit nije odobren niti doznačena potpora </p>
<p>PULA, 12. siječnja</p>
<p> - Kada je potkraj kolovoza prošle godine Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo raspisalo natječaj za komercijalizaciju inovacija, nitko nije bio sretniji od vodećih hrvatskih inovatora okićenih priznanjima sa svjetskih izložbi. Ponadali su se da će se i njihovi snovi pretočiti u javu jer su iz državnog proračuna za tu namjenu osigurana četiri milijuna kuna, a Zagrebačka je banka trebala inovatorsku kreditnu liniju pojačati za još deset milijuna kuna. Slijedom te objave inovatori su podnijeli 109 zahtjeva za potpore i stotinjak za kredite, od kojih su neki premašivali i milijun kuna. Kako do danas, iz teško objašnjivih razloga, nijedan kredit nije odobren niti doznačena potpora, optimizam se inovatora pretvorio u razložno nezadovoljstvo.</p>
<p>Kredit je među ostalima zatražio i Puljanin Franc Žirovnik, čiji je patent električnog miniplovila za djecu MINI JET 2000 u Bruxellessu dobio zlatno odličje, a izvrsno je primljen i na drugim izložbama. Stigle su i narudžbe, potpisani su predugovori, miniplovilo se pojavilo na hrvatskim plažama, a licenciju žele otkupiti poslovni ljudi iz Kine, Njemačke, Bosne... Žirovnik, međutim, želi proizvoditi kod kuće, zaposliti nove radnike i vratiti novac uložen u inovaciju. Za to je zatražio 780.000 kuna kredita iz nove kreditne linije za komercijalizaciju inovacija, uz hipoteku na kuću i cijelo imanje. Njegov partner Maša Peter natjecao se za potporu od 30.000 kuna. Na njihove zahtjeve zaprimljene 11. rujna prošle godine nikakva konkretna odgovora još nema - u Ministarstvu obrtništva uvjeravaju ih da su zahtjevi podržani i proslijeđeni Zagrebačkoj banci, a tamo tvrde da još nisu ništa dobili!</p>
<p>Nakon natječaja objavljenoga 24. kolovoza 2000. u Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo oformljeno je posebno šestoročlano povjerenstvo za tu kreditnu liniju, u kojemu su i predstavnici Hrvatskog saveza inovatora i Zagrebačke banke. Predstavnik ministarstva tri puta se mijenjao i sada je to Marina Perica čiji je telefon usijan od neprestanih poziva.</p>
<p>»Od početka su se pravile greške u koracima, uopće se nismo snašli s takvom kreditnom linijom. Dio teškoća vezan je za kompletiranje dokumentacije uz zahtjeve za kredite i potpore, ali presudni su rigorozni kriteriji banke. Kako je to za njih rizičan posao, uz hipotekarno osiguranje traže i garanciju Vlade, odnosno očitovanje Hrvatske garancijske agencije. I umjesto da je na startu osigurana garancija za cijelu kreditnu liniju, banka sada traži pojedinačne garancije, i to je za inovatore pravi hod po mukama. Mi smo do sada Zagrebačkoj banci proslijedili dvadeset pet zahtjeva s preporukom za odobrenje, a od njih je samo jedan krenuo prema Hrvatskoj garancijskoj agenciji. A novce za potpore dostavit ćemo do 20. siječnja da se kao budžetska sredstva iz prošle godine ne bi ugasila« - kazala nam je Marina Perica naglašavajući da je svakodnevno u kontaktu sa Zagrebačkom bankom, kojoj je u srijedu proslijedila tri zahtjeva odobrena na posljednjoj sjednici povjerenstva od 21. prosinca te da je zatražila informaciju o sudbini dostavljenih predmeta.</p>
<p>U Poslovnici malog poduzetništva Zagrebačke banke izvršna direktorica Jelka Ćorić bila je razapeta doslovce između triju kreditnih linija, posebice zatrpana zahtjevima za poticanje izvoza i malog gospodarstva. Komercijalizacija inovacija očito je bila u trećem planu, a ni zahtjevi koje je povjerenstvo pozitivno ocijenilo nisu bili »na okupu«. Najsloženije je kompletiranje dokumentacije, a kad se preda i posljednji dokument, zahtjev bi se trebao riješiti za petnaest dana. Hrvatska garancijska agencija svoj dio posla mora obaviti za osam dana. Nedvojbeno, zastoji nastaju i prije nego što predmeti stignu u banku. Dokumentaciju bi trebalo kompletirati već u fazi selekcioniranja zahtjeva na povjerenstvu, što je utoliko jednostavnije jer u njemu sjedi i bančin predstavnik. Tako bi sve ono što povjerenstvo »propusti« moralo biti riješeno najkasnije za mjesec dana. U protivnom, igra pokvarenih telefona i šetanje inovatora između ministarstva i banke trajat će beskonačno, dok se netko ne zamori ili ne odustane. Kako je Vlada imala najbolje namjere otvarajući ovu kreditnu liniju, neodgodivo je da se pozabavi njezinim zastojem. </p>
<p>»Tek danas sam faksom dobio iz ministarstva obavijest da je moj zahtjev pozitivno ocijenjen i da je proslijeđen Zagrebačkoj banci. U ponedjeljak idem u banku sa svom dokumentacijom, nosim i kompletan elaborat o komercijalnoj opravdanosti projekta. U međuvremenu opsjedaju me ponuđači za otkup licencije. Najuporniji su oni iz Bosne koji bi za licenciju dali i 800.000 maraka. Tim bih se novcem izvukao, ali to nije rješenje ni za mene ni za hrvatsko gospodarstvo. Odobrenjem zatraženog kredita do ljeta bih proizveo gotovo tisuću miniplovila, kojih je prosječna cijena 12.000 kuna. Krenuo bi i izvoz jer je zanimanje veliko«, obavijestio nas je naknadno Franc Žirovnik objašnjavajući kako bi početak proizvodnje miniplovila omogućio realizaciju potpuno prozirnog čamca klasične veličine, za koji vjeruje da će sigurno biti pravi turistički i nautički hit.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>D: Hrvatska bi ove godine trebala doživjeti gospodarski procvat </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - U većini tranzicijskih europskih zemalja 2001. bit će godina konsolidacije višegodišnje nestabilnosti stopa gospodarskog rasta, pri čemu bi većina zemalja središnje i istočne Europe, uslijed započetih ekonomskih reformi, trebala bilježiti postojan rast BDP-a. To je procjena gospodarskih događanja u tranzicijskim zemljama što ju je objavila jedna od najznačajnijih svjetskih agencija za procjenu kreditnog rejtinga i gospodarske analize, Dun & Bradstreet (D), a prenosi je zagrebačka tvrtka BonLine.</p>
<p> Stručnjaci D drže da će Mađarska i tijekom ove godine zadržati svoje vodeće mjesto u regiji, a odmah iza nje slijedit će Estonija, Slovenija i Poljska. U vrhu će se održati i Latvija i Litva, kojima ni činjenica što su im na vlasti koalicije ne bi trebala zasmetati u optimalnom realiziranju započetih ekonomskih reformi jer sve vladajuće stranke u obje zemlje dijele zajednička mišljenja u pogledu približavanja tih zemalja Europskoj uniji i NATO-u.</p>
<p> Slovačka i Hrvatska, koje u D slikovito nazivaju »bivšim mlitavcima« regije, također bi u ovoj godini trebale zabilježiti gospodarski »procvat«, što je posebice rezultat poboljšanja međunarodnih pozicija obiju zemalja u 2000. godini.</p>
<p> Ipak, najveću bi pozornost, prema mišljenju D, ove godine mogla izazivati Jugoslavija. Naime, otkako je u listopadu prošle godine s vlasti »skinut« Slobodan Milošević, prosinački su izbori u Srbiji bili dalji test odlučnosti Jugoslavije ka ekonomskoj i demokratskoj integraciji u zapadni svijet. Politička podrška novoj vlasti, dodaje se u izvješću, trebala bi privući u Jugoslaviju masovne međunarodne investicije, ako se riješi potencijalna kriza oko ostanka Kosova i Crne Gore u federaciji.</p>
<p> Ova bi godina mogla biti uspješna i u Rusiji, u kojoj bi se 3,7-postotni gospodarski rast trebao ostvariti bez obzira na to da li će tamošnja vlada dobiti željenu pomoć MMF-a ili ne, smatraju u D Stabilnosti bi trebala pomoći i konsolidacija financijskog odnosno bankarskog sektora u toj zemlji te poboljšanje uvjeta za investiranje.</p>
<p> Slično kao i u Rusiji, i u Ukrajini eventualna pomoć MMF-a nije sama po sebi dovoljna, te u D za prioritet savjetuju objema zemljama strukturalne reforme. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U »AD Plastiku« otvoren novi pogon</p>
<p>SPLIT, 12. siječnja</p>
<p> - Tvrtka »AD Plastik« , poduzeće za proizvodnju pribora za motorna vozila i dijelova iz plastičnih masa, otvorila je u petak u svom sjedištu u Solinu novi pogon za proizvodnju auto-navlaka. »To je plod zajedničkog ulaganja s najvećim proizvođačem auto-navlaka u Europi, našim slovenskim partnerom, tvrtkom 'Prevent', koja je u projekt uložila strojeve i tehnologiju, te pomogla u obuci radnika i organizaciji posla«, izjavio je predsjednik Uprave »AD Plastika« Josip Boban. Najavio je kako će tijekom 2001. godine u novom pogonu biti zaposleno ukupno 250 novih djelatnika, najvećim dijelom bivših radnika poduzeća »Diokom« u stečaju. </p>
<p>Otvaranje novih radnih mjesta jedna je od primarnih zadaća solinske tvrtke koja do 2004. godine planira zaposliti još 500 do 700 ljudi. Očekuje se, nadalje, kako će novi pogon za proizvodnju auto-navlaka doseći maksimalnu proizvodnju u svibnju kada bi se dnevno trebalo izraditi 700 kompleta. Plan je da tijekom tekuće godine novi pogon ostvari promet od 10 milijuna maraka, dok su predviđanja za 2002. godinu viša za sedam milijuna maraka. </p>
<p>Uz potporu »Renaulta«, solinska tvrtka u ovoj godini planira još jednu novu investiciju, vrijednu 10 milijuna njemačkih maraka, a riječ je o pripremi novog automobila za izlazak na tržište. »S francuskim partnerom 'Sommer Allibert' te portugalskim partnerom 'Simoldes' ugovorili smo ulaganje u tvornicu za novi tip vozila, koji će se proizvoditi u Rumunjskoj. 'AD Plastik' bi imao najveći udio u vlasničkoj strukturi te upravljao tvornicom. 'Renault' bi investirao u alate, a važan element ovog projekta je i prodaja naše pameti, jer će domaći stručnjaci raditi na razvoju novih proizvoda i voditi industrijalizaciju tvornice u Rumunjskoj«, kazao je Josip Boban, te napomenuo kako je »Renault«, najveći pojedinačni kupac, u solinsku tvrtku već uložio 10 milijuna maraka, i to putem specifične opreme. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Zagrebačka banka dobila SAS-ovu nagradu za tehnološko unapređenje poslovanja </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Zagrebačka je banka dobila 10. siječnja 2001. nagradu The Local 2000 Enterprise Computing Award SAS-a Slovenije, koji pokriva područje Slovenije, Hrvatske i Makedonije. Nagrada je dodijeljena na redovitoj konferenciji Kluba SAS u Mariboru, priopćeno je u petak iz banke.</p>
<p>Softverska tvrtka SAS osnovana je 1976. godine i omogućuje tvrtkama niz softverskih alata za objedinjavanje, analizu i prezentaciju podataka iz raznih izvora. SAS-ovim se alatima koristi više od 33.000 poslovnih klijenata u 110 zemalja, sa više od 3,5 milijuna korisnika.</p>
<p>Zagrebačka je banka prva tvrtka na ovom području koja je dobila ovakvu nagradu, zadovoljivši u potpunosti glavni kriterij - poslovnu vrijednost korištenog rješenja, kao i kvalitetu korištenja SAS programskih alata i integraciju u postojeći sustav banke, širinu primjene u banci i kvalitetu odnosa SAS-a i banke.</p>
<p>Tehnološko unapređenje poslovanja putem SAS-ovih alata direktno je rezultiralo povećanjem kvalitete pružanja usluga klijentima.</p>
<p>Kao dobitnica ove nagrade, Zagrebačka je banka kandidat i za ovogodišnju SAS International Enterprise Computing Award, koja se svake godine dodjeljuje za područje Europe i Srednjeg istoka, a koja će se ove godine u svibnju dodijeliti u Firenci, stoji u priopćenju. (Ž.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Deutsche Telekom nastavlja širenje na europski istok </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Deutsche Telekom bi do kraja veljače trebao dovršiti pregovore sa svojim poljskim partnerom, tvrtkom Elektrim o kupnji dionica najvećega poljskog pružatelja usluga mobilne telefonije PTC-a, objavio je Financial Times.</p>
<p>Riječ je zapravo o otkupu 51 posto PTC-ovih dionica, vrijednih približno 180 milijuna dolara, koje su trenutno u vlasništvu Elektrima, čime bi Deutsche Telekom postao vlasnikom 96 posto ukupnog broja dionica poljskog operatera.</p>
<p> Zaključivanjem toga posla njemački bi telekom potvrdio svoju ulogu vodećega telekomunikacijskog investitora u središnjoj i istočnoj Europi. Naime, taj je telekomunikacijski div unazad dvije godine u tu regiju, tj. u sedam zemalja (Poljska, Rusija, Ukrajina, Češka, Austrija, Hrvatska, Slovačka i Mađarska), odnosno osam tvrtki u kojima posjeduje dio ili većinu dionica, uložio više od 8,5 milijardi dolara.</p>
<p> Iako je to tržište, prema zapadnoeuropskim standardima, još uvijek nerazvijeno, Deutsche Telekom ga upravo zbog toga smatra vrlo potencijalnim. Vidljivo je to i iz njihovih ugovora potpisanih unazad nekoliko mjeseci. Tako je u lipnju prošle godine Deutsche Telekom za milijardu eura kupio 51 posto bivšega slovačkog državnog monopola - Slovak Telecoma. U istom je mjesecu udvostručio svoj vlasnički udio u mađarskom Matavu (za 2,26 milijardi dolara), a u listopadu je povećao svoj udio i u češkom RadioMobilu (na 61 posto). Na samom kraju prošle godine mađarski je Matav objavio kako namjerava otkupiti 51 posto MakTela, makedonske državne telekomunikacijske grupacije.</p>
<p>No daljnje bi širenje Deutsche Telekoma uskoro moglo biti usporeno jer većina bivših komunističkih zemalja uskoro dovršava i posljednje privatizacijske krugove, a problem bi mogle predstavljati i ostale zapadnoeuropske telekomunikacijske korporacije koje su se već probile na tržišta srednje i istočne Europe. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="72">
<p>Pavelić: Priče o mom smjenjivanju samo medijska spekulacija</p>
<p>Nagađanja o mojoj smjeni najviše štete Velesajmu, upozorava njegov direktor Jurica Pavelić / U Plinari, za čijeg se direktora Ivana Vulasa također nagađa da će biti smijenjen, kažu da su ispunili zadatak Poglavarstva smanjivši gubitke </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - »Nitko me nije obavijestio o mogućoj smjeni s funkcije direktora. Sve što znam o tome, čiste su medijske spekulacije koje se duže vrijeme na moj račun pokušavaju plasirati u javnost«, komentirao je Vjesniku moguću smjenu s mjesta direktora Zagrebačkog velesajma, Jurica Pavelić. Ivan Vulas, direktor Gradske plinare, o čijoj se smjeni također nagađa, nije nam u petak bio dostupan pa je glasnogovornica Tatjana Operta tog zagrebačkog gradskog poduzeća tek kazala kako ne želi komentirati nikakve glasine. </p>
<p>»Odluku o smjeni donosi Skupština trgovačkih društava kojoj je na čelu gradonačelnik Milan Bandić, a zahtjevi da direktori komentiraju nečija pretpostavljanja o vlastitim smjenama posve su suvišni i, na koncu, upućeni na krivu adresu«, smatra Operta.</p>
<p>Ovotjedna najava zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića o tome da će, nakon prezentacije svog rada, Poglavarstvo do kraja siječnja analizirati i rad direktora trgovačkih društava, pokrenula je lavinu medijskih spekulacija o mogućim smjenama čelnika gradskih poduzeća. Štoviše, čak je gradonačelnik potaknuo medijska nagađanja zahvaljujući diplomatskoj izjavi kako »kao predsjednik Skupštine trgovačkih društava posjeduje informacije iz kojih je jasno da će smjena biti«. Budući da nije želio otkriti imena onih čije su fotelje ozbiljno uzdrmane nego je tek ustvrdio da će se sve znati za dva tjedna, novinarima je to bio dovoljan znak da počnu tražiti moguće kandidate. »Svoj posao obavljam kako treba pa se nadam da će onaj koji bude odlučivao o mojoj sudbini, procjenu o tome tko je zadovoljio a tko nije zasnivati na realnim pokazateljima«, ističe Pavelić dodajući da trenutačna nagađanja o njegovoj smjeni štete Zagrebačkom velesajmu kao kući. </p>
<p>Operta opovrgnula je napise da bi, u skladu sa zadacima koje je pred direktore gradskih poduzeća postavilo Poglavarstvo, dobit Plinare trebala iznositi 46 milijuna kuna. »Zatečeni gubitak od 23 milijuna kuna dosad je sveden na tri do četiri milijuna. Matematički, mi smo postavljeni cilj ispunili jer je 300 posto od 23 milijuna kuna upravo tri, odnosno četiri milijuna«, objasnila je.</p>
<p>Prema njezinim riječima, zacrtani je plan postignut unatoč iznimno toploj sezoni u kojoj je potreba za plinom bilo manje nego ikad.</p>
<p>Direktor Zagrebačkog velesajma podsjeća na dvogodišnji silazni trend sajamske industrije u svijetu, ali i na niz domaćih problema. »Pokazalo se da Hrvatska nema dovoljno gospodarskih subjekata koji bi jamčili dobru sajamsku ponudu. Osim toga, nema dovoljno investicijskih aktivnosti, što se uz neadekvatnu poduzetničku klimu moralo odraziti i na poslovanje Zagrebačkog velesajma«, smatra Jurica Pavelić.</p>
<p> Svjesni da ne mogu izravno utjecati na te nepovoljne čimbenike, u ZV-u odlučili su redizajnirati postojeće sajamske priredbe i pokrenuti nove projekte. Riječ je o novom organiziranju priredbi po modelu »dva plus četiri« u kojem se svake godine održavaju dva velika (Jesenski zagrebački velesajam, te sajam Čovjek, okoliš i ekologija) i četiri regionalna sajma (Sajam mode i ljepote, Ambienta, Medicina i tehnika, te Slobodno vrijeme).</p>
<p> »Novi program poslovanja nije napravljen da bi bio neka vrsta alibija ili da se Pavelića zadrži u fotelji. Od toga tko će biti čelni čovjek, važnije je vratiti poduzeće u fokus društvenog interesa«, poručio je direktor Zagrebačkog velesajma.</p>
<p>Claudio Kramarić i Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Stan iznajmljen Saboru - mjesečno od 1200 do 1400 kuna</p>
<p>Sabor je odlučio za smještaj svojih zastupnika unajmiti manje stanove za koje bi mjesečna naknada iznosila do 2500 kuna bruto, uključujući najamninu i režijske troškove / Pravo na smještaj u unajmljenom, odnosno stanu za službene potrebe, dok Sabor zasjeda, imaju samo zastupnici čije je prebivalište udaljeno od Zagreba više od 50 kilometara</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Vlasnicima garsonijera i jednosobnih stanova na užem području Zagreba, koji svoje stanove žele iznajmiti saborskim zastupnicima, od mjesečne najamnine ostat će nakon plaćanja poreza i režijskih troškova polovica od ponuđenog iznosa od 2500 kuna, odnosno prosječno čistih 1200 do 1400 kuna.</p>
<p>Sabor je, naime, odlučio za smještaj svojih zastupnika unajmiti manje stanove za koje bi mjesečna naknada iznosila do 2500 kuna bruto, u što su uključeni najamnina i troškovi režija. Naknade će se, kako je objavljeno u oglasu Sabora, isplaćivati najmodavcima na njihove žiro-račune, na temelju ugovora koji će sklopiti sa Saborom. </p>
<p> Zagrepčani su već pokazali iznimno zanimanje za takav posao, ali budući da je riječ o bruto iznosu, za poreznog obveznika-najmodavca to znači da je riječ o dohotku. Upravo će to vlasnicima biti presudan jezičac na vagi pri donošenju odluke o iznajmljivanju. Takav se dohodak, naime, oporezuje, i to u skladu s novim Zakonom o porezu na dohodak, koji se primjenjuje od 1. siječnja, i prema kojemu se odmah plaća mjesečni paušalni predujam od 15 posto, kojemu treba dodati i zagrebački 18-postotni prirez. </p>
<p> Svim iznajmljivačima priznaje se pravo na paušalne izdatke u iznosu do 30 posto, što pak znači da će se za bruto iznos od 2500 kuna, po računici iz Porezne uprave, plaćati mjesečno porezni predujam od 310 kuna (3720 kuna godišnje). Umanji li se ukupna svota za taj iznos, te za prosječne režijske troškove i komunalije manjeg stana u iznosu od 600 kuna (što je varijabilno i ovisi od stana do stana), proizlazi da će najmodavac dobiti oko 1590 kuna neto najamnine. </p>
<p> No, tu priči o neto iznosu nije kraj, jer to nije konačno oporezivanje. Samo s osnova najamnine, godišnji osobni dohodak iznosit će, dakle, nakon umanjenja za priznate izdatke - 21.000 kuna. Pretpostavimo (a to je vrlo vjerojatno) da najmodavac-porezni obveznik i iz drugih izvora ostvaruje dohodak pa da ulazi u kategoriju dohotka koji se mora oporezivati uz stopu od 25 ili 35 posto. Dakle porezna prijava za 2001., koju će biti potrebno podnijeti do kraja veljače iduće godine, morat će sadržavati te iznose dohotka, što pak znači da će zasigurno biti potrebno platiti još nešto poreza. </p>
<p> Koliko će to biti, ovisi od iznosa ostalih dohodaka najmodavca, kao i poreznih odbitaka. Ako je godišnja porezna osnovica do 30.000 kuna, porez se plaća po stopi od 15 posto, na iznose od 30.000 do 75.000 kuna porez je 25 posto, a na iznose razlike iznad 75.000 kuna 35 posto, sve uz uvećanje prireza od 18 posto.</p>
<p> Pretpostavimo da stan iznajmljuje osoba s prosječnim mjesečnim dohotkom od 5000 kuna, bez posebnih osobnih odbitaka. Zbroji li se taj dohodak s dohotkom od najamnine, oporezivanje se obavlja po stopi od 25 posto. Dakle, uzmemo li u obzir takvu računicu, poreznicima će biti potrebno platiti zbog najma još razliku između 15 i 25 posto, odnosno 35 posto poreza. To bi uprosječeno značilo da će na kraju godine trebati platiti još - ovisno o najmodavcu - oko 2500 do 4000 kuna poreza na dohodak po godišnjoj prijavi. Podijeli li se taj iznos na mjesečne obroke, od »čistih« 1590 kuna treba oduzeti od 200 do 400 kuna, pa proizlazi da najmodavci od iznajmljivanja stana saborskom zastupniku mogu računati na čistih prosječno 1190 do 1390 kuna.</p>
<p>Prema oglasu, potencijalni iznajmljivači mogu ponude podnijeti do 25. siječnja. Iz Tajništva Sabora i Ureda za opće poslove Vlade poručuju da je u odluci spomenut samo bruto iznos te da se razmišlja i o ugrađivanju poreznog troška u ukupan iznos. Pravo da se, dok Sabor zasjeda, smjeste u unajmljeni, odnosno stan za službene potrebe, imaju samo zastupnici čije je prebivalište udaljeno od Zagreba više od 50 kilometara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ja tebi pristupam, ti meni mandat</p>
<p>Izbori za Županijski dom mogu utjecati na potpuni raspad HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Zastupnici Županijskog doma svakim danom postaju sve nervozniji, posebno oni koji odrađuju već drugi mandat u Saboru, pa su u stvari postali profesionalni političari i izgubili istodobno svaku vezu sa svojom pravom strukom. Profesionalna politička karijera mnogima će biti naprasno prekinuta. Starom se poslu mogu vratiti samo rijetki, novi posao mogu započeti nadobudniji, a novi mandat zaslužit će samo najpodobniji. Jer mjesta je malo, a zainteresiranih sve više. </p>
<p>Počela je sveobuhvatna akcija općeg ulagivanja stranačkim čelnicima! Borba za mjesto na stranačkim listama bit će bespoštedna i trajati do ljeta, a možda i do jeseni, s obzirom na neke najave da će se nastojati maksimalno otegnuti zakonski rok za raspisivanje izbora.</p>
<p>Zastupnicima Županijskog doma mandat završava 12. svibnja ove godine, točno na dan kada je prije četiri godine taj dom konstituiran. U roku 60 od raspuštanja Doma ili isteka mandata, moraju se raspisati novi izbori. Već sada, dakle, počinje trka za jedno od 66 mjesta. Možda su najviše unezvjereni zastupnici HDZ-a, s obzirom na krizu koja još uvijek traje u toj stranci, najbrojnijoj u Županijskom domu. Redovi u HDZ-u još nisu konsolidirani. Neki bivši hadezeovci - primjerice Zlatko Vitez, dr. Slobodan Lang ili dr. Josip Stepanić, na vrijeme su pronašli svoje novo političko mjesto pa će čelnici njihove nove stranke, Demokratskog centra, valjda nagraditi njihovu hrabrost zahvaljujući kojoj je stranka, i mimo izbora, postala parlamentarnom. </p>
<p>Dok će DC nagrađivati hrabrost, HDZ će nagrađivati vjernost. U slavnim izbornim vremenima hadezeovci nisu trebali kalkulirati, kao što sada čine. Što ako izborni rezultati budu slabi? Ne bi li bilo bolje već sada svoje političke usluge ponuditi HIP-u, svojevrsnoj hadezeovoj inačici koja ide na izbore sa svojom nezavisnom listom? Stranački program nove udruge ne razlikuje se bitnije od hadezeovog, pa eventualni prijelaz ne bi značio iznevjerivanje svojih načela i ideoloških principa.</p>
<p>Navodno, 25 do čak 30 zastupnika HDZ-a u Županijskom domu, od ukupno njih 38, razmišlja o tome da se ponude Hebrangu i dr. Tuđmanu! Ta informacija izazvala je glavobolju kod osnivača HIP-a: velik broj pristupnica može pokazati snagu nove političke udruge, ali, s druge strane, one i obvezuju, po principu: ja tebi pristupnicu, ti meni mandat! Pri slaganju izbornih listi hipovci moraju - više nego li bilo koja druga stranka - upravo zato što ih se vezuje uz razdoblje »tuđmanizma«, paziti na odabir kadrova kako se uz njihovu udrugu ne bi prilijepili neki hadezeovski repovi. Ne samo što će se sve stranke i nezavisne liste boriti za HDZ-ovo biračko tijelo, već će im i programi biti vrlo slični, što će dodatno zbuniti takozvane državotvorne birače. Nekadašnji HDZ-ovi glasovi rasipat će se: nešto će ostati HDZ-u, a nešto će otići DC-u, HIP-u i HSP-u. Konkurencija će biti jača, a politička borba nesmiljenija. </p>
<p>Konkretni predizborni potezi još se neće vući, s obzirom na to da se ne zna hoće li vladajuća stranka ipak promijeniti izborna pravila. Ima takvih najava. Neki političari iz vladajuće stranke skloni su, naime, ujednačavanju broja birača za jedno zastupničko mjesto. Po sadašnjem zakonu, kako znamo, jednaki broj zastupnika (tri) daje i birački najmalobrojnija, Ličko-senjska županija, kao i najbrojnija, Grad Zagreb. Neki politički pragmatičari smatraju da taj princip treba promijeniti, što znači da bi Grad Zagreb dao najveći broj zastupnika, pa bi i »bitka za Zagreb« bila najžešća. Kakva god bila izborna pravila, bitka će biti žestoka, jer će vladajuća koalicija pokušati osvojiti Županijski dom kao danas jedinu HDZ-ovu tvrđavu, dok će ga oporba pokušati zadržati. Ulogu Županijskog doma ne treba podcjenjivati, makar u dosadašnjoj političkoj praksi ona doista nije bila značajna. Međutim, nakon ustavnih promjena, Županijski i Zastupnički dom ravnopravno odlučuju o donošenju zakonâ koji zadiru u lokalnu upravu i samoupravu. Posebna, zajednička komisija odlučuje koji su to zakoni. Što će pojam biti shvaćen šire, to će snaga Županijskog doma biti jača. Jer nema zakona koji, u konačnici, ne zadire u život lokalne zajednice. Samo je pitanje hoće li to političari i - priznati.</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Hrvatska će zabraniti uporabu mesno-koštanog brašna, a postojeće će spaliti</p>
<p>Sa ZGO-om se pregovora o neškodljivom spaljivanju više od 200 tona koštanog brašna iz naše jedine kafilerije u Sesvetskom Kraljevcu, ističe dr. Mato Brstilo, ravnatelj Uprave za veterinarstvo / U prehrani krava to se brašno ni nije koristilo, no jest za prehranu svinja i peradi / U posljednje vrijeme ga i svinjogojci i peradari sve manje koriste / Zabrana uvoza mesno-koštanog brašna već je na snazi / Uskoro pred Vladom program obveznog testiranja na kravlje ludilo </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva pripremilo je za Vladu naredbu o zabrani hranjenja svih životinja brašnom od mesa i kostiju preživača. Nadalje, sa ZGO-om se pregovora o neškodljivom spaljivanju više od 200 tona koštanog brašna iz naše jedine kafilerije u Sesvetskom Kraljevcu u spalionici na Jakuševcu, rekao je za Vjesnik dr. Mate Brstilo, ravnatelj Uprave za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p>On dodaje da je u Hrvatskoj na snazi zabrana uvoza mesno-koštanog brašna iz cijelog svijeta, te ne postoji mogućnost njegova uvoza, pa ni šverca iz drugih zemalja. Europska unija (EU) te Slovenija također su u narednih šest mjeseci zabranile uporabu mesno-koštanog brašna za prehranu svih životinja. </p>
<p>Zbog afere s kravljim ludilom, primjerice, u Njemačkoj je došlo do smjene ministra poljoprivrede i temeljitog zaokreta u proizvodnji stočne hrane, za koju postoji opravdana sumnja da je mogući izvor zaraze na goveđu spongiformnu encefalopatiju (BSE). U Hrvatskoj, kaže dr. Brstilo, i prije toga, u lancu prehrane krava to brašno kao izvor animalnih proteina uopće se nije koristilo. Međutim, mesno-koštano brašno, koje se proizvodi u jedinoj domaćoj kafileriji u Sesvetskom Kraljevcu, koristilo se u stočnoj hrani za prehranu svinja, peradi, te nekih drugih životinja. U posljednje vrijeme primjećuje se da ga i svinjogojci i peradari sve manje koriste, kažu u Ministarstu poljoprivrede i šumarstva. Sreća je u nesreći da u tehnologiji prehrane goveda, domaći stočari, i zbog povoljnije cijene upotrebljavaju uglavnom ureju, te prirodnu silažnu hranu kao što je kukuruz.</p>
<p>Što se tiče koštanog brašna iz kafilerije u Sesvetskom Kraljevcu, kaže dr. Brstilo, ne može reći da je sumnjivo, jer se u njegovoj pripremi dosad nije izdvajalo, primjerice, tkivo mozga uginule životinje, za koje se pretpostavlja da može biti opasno u slučaju da je životinja bila zaražena BSE-om, pred Vladom će se pojaviti problem nadoknade štete kafileriji. Prema procjenama proizvođača koštanog brašna, kilogram tog brašna košta 0,55 maraka.</p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, nakon što je izgleda proizvodnji mesno-koštanog brašna »odzvonilo za sva vremena«, rješenje vide u preorijentaciji proizvođača na drugu stočnu hranu na bazi proteinskih bjelančevina, koja bi mogla biti i dio izvoznog programa. Uz to, kaže dr. Brstilo, zabrinjava olako shvaćanje ovog problema, jer Hrvatska nema primjerice ni jedne kafilerije u Slavoniji. Dr. Brstilo drži da postoji potreba za najmanje tri kafilerije, koje bi bile povezane sa sustavom spalionica. Vlada je pak na nedavnoj sjednici u Bjelovaru zadužila Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva da zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja izradi studiju opravdanosti njihove gradnje.</p>
<p>Kad je riječ o programu obveznog testiranja na kravlje ludilo, dr. Brstilo kaže da je program gotov i uskoro bi o njemu trebala raspravljati Vlada. Program će obuhvatiti ispitivanje tkiva mozga svih životinja starijih od 30 mjeseci iz uvoza i domaćih živornja koje idu na klanje. Prve procjene pokazuju da će u ovoj godini biti napravljeno između sedam i 10.000 tzv. brzih testova na BSE. </p>
<p> Radi se o švicarskoj metodi Prioniks, koja je prihvaćena kao jedna od tri metode ispitivanja životnja na kravlje ludilo u EU-u. Osim što je najpouzdanija u otkrivanju bolesti, napominje dr. Brstilo, ona je i najjeftinija. Naime, procjene pokazuju da bi Hrvatskoj u ovoj godini trebalo oko 400 kompleta preparata Prioniks. S jednim kompletom, koji košta 2.500 švicarskih franaka, može se obaviti 45 testova. </p>
<p>Dr. Brstilo napominje da je do ožujka, kad bi Hrvatska trebala započeti brze testove na kravlje ludilo, koje, primjerice, Slovenija provodi od početka ove godine, slijedi kadrovsko ekipiranje i kompletiranje opremom Hrvatskog veterinarskog instituta, koji će provoditi testove, te Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. Uz to, dodatno stručno osposobljavanje profesionalne ekipe koja će provoditi program kontrole BSE-a u Hrvatskoj, održat će se u referalnim labaratorijima, najvjerojatnije u Engleskoj. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>SDSS o vojnom roku: Srbi u Hrvatskoj moraju imati sva prava i obveze </p>
<p>VUKOVAR, 12. siječnja</p>
<p> - S konferencije za novinare Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) održane u petak u Vukovaru, predsjednik programskog savjeta te stranke Milorad Pupovac uputio je poziv Vladi »da postane Vlada u pravom smislu riječi i počne učinkovito vladati jer to od nje očekuju hrvatski građani«. </p>
<p> Pitanje odnosa s Haagom, prema Pupovčevim riječima, vrlo je bitno, ali ne i primarno za hrvatskog čovjeka. »Narod očekuje da vlast na dnevni red uvrsti pitanja o boljem životu. Trebamo efikasnu vlast koja će se baviti oživljavanjem lokalnih sredina i gospodarstva, stabilizacijom demokratskih institucija te pojeftinjenjem države«, kazao je Pupovac dodajući »kako sve ostale oblike političke magle treba gurnuti u stranu«.</p>
<p> Predsjednik SDSS-a Vojislav Stanimirović novinare je upoznao s rezultatima akcije »Do 2001. godine još 2.001 član«, koju je ta stranka provodila prošle godine na području istočne Hrvatske. Prema njegovim riječima, akcija je pobudila veliko zanimanje među građanima srpske nacionalnosti te je SDSS-u pristupilo 2.158 novih članova. »Ti rezultati znak su nam za slobodnije i aktivnije bavljenje politikom i u drugim dijelovima Hrvatske«, rekao je Stanimirović dodajući kako će SDSS na lokalnim izborima, koje je premijer Ivica Račan najavio za sredinu lipnja, sudjelovati i u općinama i gradovima na čijim područjima do sada nije bio aktivan. </p>
<p> Odgovarajući na upit novinara kakva su stajališta SDSS-a o moratoriju na služenje vojnog roka, koji istječe 15. siječnja, Stanimirović je kazao kako smatra da Srbi u Hrvatskoj moraju imati sva prava i obveze poput ostalih građana. »Smatramo da će to biti tabu temom dok jedna ili dvije generacije srpskih mladića ne odsluže vojni rok«, rekao je Stanimirović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Ograničenje neprihvatljivo, profesorske plaće već zaostaju 30 posto</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - »Prijedlog Vlade o ograničenju rasta plaća, za Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske apsolutno je neprihvatljiv. Zaposleni u srednjim školama već sada zaostaju u svojim primanjima 30 i više posto za drugim djelatnicima iz javnog sektora. Unatoč tomu što imaju najvišu kvalifikacijsku strukturu zaposlenih, zaposleni u srednjim školama primaju najmanje plaće«, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik tog sindikata Andrija Puljević. Nezavisni sindikat se zalaže da sadašnji koeficijent za pripravnike u srednjem školstvu od 3,34, naraste iznad 4. </p>
<p>Ustvrdio je da u proračuna za 2001. Vlada ponovo marginalizira čitavo školstvo, a pogotovo srednje, ne otvara puteve razvoja, niti unapređenja te djelatnosti, niti daje mogućnost da se nasluti kako je konačni cilj ove Vlade u školskoj politici. »Izdvajanja za školstvo na tako su niskoj razini da ne omogućavaju kvalitetan odgoj i obrazovanje«, rekao je predsjednik Sindikata. </p>
<p>Puljević ne prihvaća ni najavu Vlade o otkazivanju kolektivnih ugovora i početku novih pregovora. »Već imamo dogovoren sastanak 16. siječnja u Ministarstvu prosvjete i športa, gdje ćemo nastaviti započete procese u kolektivnom pregovaranju«, rekao je predsjednik Nezavisnog sindikata, koji je u daljnje pregovaranje spreman ići, samo ako se time poboljšaju uvjeti rada i života članstva sindikata. Puljević je, pritom, istaknuo bojazan da Vlada ne učini kardinalnu grešku i sindikatima ponudi jedinstveni kolektivni ugovor. To bi, smatra on, neminovno bio strašan korak unatrag, jer stvarni partnerski odnosi poslodavaca i posloprimaca mogu se realizirati samo granskim ugovorima koji uvažavaju specifičnosti. Puljević se osvrnuo i na najavu ministra prosvjete i sporta Vladimira Strugara o decentralizaciji financiranja školstva. Model decentralizacije predviđa, naime, da se za školstvo odvaja 80 posto sredstava iz proračuna a 20 posto s lokalne razine. Predsjednik Nezavisnog sindikata smatra da taj model nije prihvatljiv zbog nejednake gospodarske snage pojedinih regija. Time će, zapravo, djeca biti dovedena u neravnopravan položaj, što se kosi i s Ustavom«, rekao je Puljević, pozdravivši na kraju Strugarov prijedlog o decentralizaciji upravljanja srednjim školstvom. (M.L.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>I pirotehničari za ukidanje Ministarstva branitelja?</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Ako se ne promijeni odnos Ministarstva hrvatskih branitelja prema obiteljima poginulih i stradalih pirotehničara, Sindikat zaposlenih na poslovima razminiranja priključit će se inicijativi za ukidanje toga ministarstva, najavljeno je u petak iz toga sindikata.</p>
<p> Obiteljima pirotehničara stradalih na poslovima humanitarnog razminiranja i dalje su uskraćena njihova prava, za što najveću odgovornost snosi Ministarstvo hrvatskih branitelja koje izmišlja razloge za neprovođenje Zakona o razminiranju, tvrde sindikalci.</p>
<p> »Ovakvo Ministarstvo hrvatskih branitelja nema nikakva smisla, pa bi ga trebalo ukinuti i umjesto njega osnovati Ministarstvo za razminiranje«, izjavio je Hini predsjednik sindikata Dražen Kiš.</p>
<p> Pokretanje inicijative za ukidanje Ministarstva hrvatskih branitelja u četvrtak su najavili HSP i Savez udruga dragovoljaca HOS-a. Oni smatraju da bi poslove tog ministarstva mogli preuzeti Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Ministarstvo obrane.</p>
<p> Antun Vincetić, bivši predsjednik sindikata te i sam jedan od stradalih pirotehničara, izvijestio je u petak da će o problemu neprovođenja Zakona o razminiranju predstavnici sindikata iduće srijede razgovarati s nadležnima iz ministarstava hrvatskih branitelja, unutarnjih poslova i pravosuđa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Država će pomoći da se u razumnome roku obnovi vukovarska bolnica</p>
<p>Ta je zdravstvena ustanova od Domovinskoga rata i okupacije u vrlo teškome stanju: odjeli su devastirani, a oprema uništena ili pokradena, a od 1997. godine tek je neznatno obnovljena, pa su radni uvjeti sasvim neprimjereni / Trenutno imamo 464 zaposlena, pa nema viška zaposlenika, jer je riječ o bolnici kapaciteta 250 kreveta, kaže dr. Vesna Bosanac</p>
<p>VUKOVAR,12. siječnja</p>
<p> - Sagledavanje aktualnih problema s kojima se posljednjih godina suočavaju uprava i radnici Opće bolnice u Vukovaru bila je tema radnoga sastanka koji je u organizaciji saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo te Hrvatskog sindikata zdravstva održan u petak u Vukovaru. Sastanku su, osim predstavnika bolnice te sindikata, nazočili i saborska zastupnica Snježana Biga Friganović, predsjednica Odbora, pomoćnik ministrice zdravstva dr. Ante Barbir te pomoćnica direktora Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje dr. Lidija Hrastić.</p>
<p>»Naša je bolnica od Domovinskoga rata i okupacije Vukovara u strašno teškome stanju. Brojni odjeli su devastirani, a oprema uništena ili pokradena. Od 1997. godine, odnosno od mirne reintegracije Podunavlja i našega povratka do danas je, zbog nedostatka financija, obnovljeno tek osnovno. Uvjeti za rad stoga su jako teški, pa smatramo da je nužno da se bolnica što prije obnovi i opremi«, istaknula je ravnateljica bolnice dr.Vesna Bosanac.</p>
<p>Jedan od problema vukovarske bolnice, koji bi također trebao biti prioritet u rješavanju, zaostali su dugovi dobavljačima iz prošle tri godine. Bolnica duguje ukupno 11 milijuna kuna. Kako je Bosanac naglasila, godišnja zarada te bolnice iznosi oko 2,3 milijuna kuna, dok su joj izdaci četiri milijuna kuna.</p>
<p>»Želim naglasiti da, unatoč gubitcima, bolnica nema viška zaposlenih. Trenutno imamo 464 zaposlena i ne možemo imati višak radne snage, jer je riječ o bolnici kapaciteta 250 kreveta. No, mora se znati da se u Vukovar još nije vratilo 50 posto njegovih građana te da zasad nemamo dovoljan broj osiguranika da se podmire svi troškovi. Ali, proces povratka prognanih se intenzivirao, Vukovarci se vraćaju kući, a nama se iz dana u dan povećava broj osiguranika«, objasnila je dr. Vesna Bosanac.</p>
<p>Snježana Biga-Friganović je tom prigodom ustvrdila da će se rješenja za probleme vukovarske bolnice potražiti u nadležnim ministarstvima i Vladi. »Neću vam ništa obećati, jer ne živi se od političkih obećanja, već od konkretnih poteza. Zato sam ovdje da vas saslušam, utvrdim o kakvim se problemima radi te da u konačnici nađemo najbolje, realno rješenje«, kazala je Biga-Friganović, dodavši da se tako složeni problemi rješavaju na više razina, ali se to ne može izvesti »preko noći«.</p>
<p>Dr. Barbir i dr. Hrastić su zaključili da će, nakon što se riješe problemi, uprava vukovarske bolnice kao i ostale u Hrvatskoj snositi potpunu odgovornost za sve eventualne gubitke. Samo tako, zaključili su, troškovi će se racionalizirati te će se kvalitetnije raditi. Predstavnici bolnice potom su istaknuli da je reintegracija proces koji nije jednokratan. Cijena potpuno uništenog života u jednome gradu godinama se mora plaćati, jer život polazi od samog početka - povratak građana, gradnja kuća, oživljavanje privrede, otvaranje radnih mjesta i drugo. Također su naglasili da se Vukovar mora prihvatiti kao takav, jer je nakon svega krajnje nerealno uspoređivati ga s bilo kojim drugim hrvatskim gradom.</p>
<p>Sudionici sastanka potom su u bolničkom dvorištu upalili svijeće i položili cvijeće na spomenik podignut djelatnicima bolnice poginulima u Domovinskom ratu.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Zbog popisa stanovništva ne može se smanjivati broj županija i općina?</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Prema nekim informacijama, izbori za Županijski dom i lokalnu samoupravu održat će se 17. ili 24. lipnja. No, u vezi s tim izborima još vlada poprilična zbrka.</p>
<p>Kako doznajemo od izvora bliskog Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, izborima neće prethoditi popromjena ovlasti županija, gradova i općina u smislu decentralizacije. Riječ je o vrlo opsežnom poslu koji bi, kako se tumači, u potpunosti mogao biti okončan tek za tri do četiri godine. Isto tako, prije izbora neće biti ništa ni od teritorijalnog preustroja. Naime, u javnosti često kola priča o tome da se vladajuća koalicija ne želi upuštati u smanjenje broja županija, gradova i općina kako time ne bi naljutila birače. Hrvatska ima više od 560 općina, i s mnogih strana može se čuti da je taj broj neodrživ ponajprije zbog financijskih razloga. </p>
<p>No, od našeg izvora doznajemo da za nemijenjanje teritorijalnog ustroja vladajuća koalicija ima i zakonsko pokriće. Od početka godine na snazi je Zakon o popisu stanovništva zbog čega je do okončanja popisa stanovništva u svibnju uveden moratorij na bilo koju teritorijalnu promjenu. U praksi, to znači da se ne smiju mijenjati županijske, gradske i općinske granice pa čak ni nazivi mjesta, trgova i ulica. Od prestanka moratorija pa do lokalnih izbora u lipnju premalo je vremena za zakonsko uređivanje teritorijalnih promjena.</p>
<p> Kako smo saznali, problema bi moglo biti i zbog zahtjeva s mnogih strana da se uvede neposredan izbor gradonačelnika i načelnika. Naime, njihov neposredan izbor znači da su oni odgovorni isključivo biračima, a ne i skupštinama. Iz toga proizlazi da bi se na posve nov način morao urediti postupak smjene gradonačelnika i načelnika, jer ih više ne bi mogle opozvati skupštine. U krajnjem slučaju, za njihovu smjenu možda bi, kao što vrijedi za predsjednika Repulike, mogao biti nadležan Ustavni sud. </p>
<p>Sve bi to zahtijevalo radikalne zahvate u zakonodavstvo, za koje u ovom trenutku navodno ne postoji politička volja. </p>
<p>Posebno su pitanje izbori za Županijski dom. U Hrvatskom pravnom centru koji je Vlada zadužila za izradu reforme lokalne samouprave, već su od Banskih dvora zatražili tumačenje nekih nejasnoća. Naime, iz ustavne odredbe o općem i jednakom biračkom pravu proizlazi da bi, kad je riječ o izborima za Županijski dom, svaka županija trebala imati podjednak broj birača. A to nije slučaj. Budući da nikakvih teritorijalnih izmjena neće biti, ostaje neravnomjernost u broju birača po županijama, što dovodi u pitanje opće i jednako biračko pravo. </p>
<p>Naposlijetku, kako smo čuli, prije izbora bit će zahvata samo u izborno zakonodavstvo, ali ne i u ono koje se odnosi na financiranje i ovlasti lokalne samouprave. No, i ta zadiranja u zakon o lokalnim izborima bit će vjerojatno samo kozmetička. Ostao bi mješovit izborni sustav, što znači da bi se tri četvrtine zastupnika biralo preko lista, a četvrtina većinskim sustavom.</p>
<p>Kako se čini, što se tiče lokalne samouprave, sve će do izbora ostati manje-više isto. Zasad, u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave ne mogu se dobiti nikakva službena razjašnjenja tih otvorenih pitanja. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Oko 80.000 umirovljenika povećanje mirovine dobit će tek u ožujku!</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Umirovljenici s rješenjima za mirovinu iz razdoblja prije 1990. godine koji primaju minimalnu mirovinu, prvo povećanje prema Zakonu o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika nastalih u različitim razdobljima neće dobiti u veljači, s mirovinom za siječanj, kao svi ostali umirovljenici, nego tek u ožujku. Prva uvećana mirovina za njih će, dakle, biti ona za veljaču s kojom bi trebao stići i zaostatak za siječanj, kazao je Neven Spetić iz Odjela pravnih poslova Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) u petak na konferenciji za novinare.</p>
<p> Prema njegovim riječima, pretpostavlja se da je riječ o približno deset posto od 830.000 umirovljenika koji će dobiti povećanje. Za te se umirovljenike ponovo treba računati mirovina, obrazloženo je, pa se traži rješenje po kojem bi se posao obavio sa samo mjesec dana kašnjenja, kazao je Spetić. Savjetnica u HZMO-u Ljiljana Marušić naglasila je da će dio umirovljenika dobiti i rješenja o novoj mirovini, iako je riječ o poslu koji HZMO obavlja »po službenoj dužnosti«. Rješenje o mirovini stići će onim umirovljenicima koji će s povećanjem mirovine izgubiti pravo na zaštitni dodatak, ili minimalnu mirovinu. Kako je potvrđeno u Zavodu, na svakom će obračunskom listiću biti naznačen točan podatak o povišenju, o čemu će HZMO dodatno obavijestiti javnost kad mirovinski odresci budu spremni.</p>
<p>Očitujući se, pak, na najavu umirovljenika da će se obratiti Ustavnome sudu sa zahtjevom da se ocijeni ustavnost Zakona o povećanju mirovina, Ljiljana Marušić, koja je u ime HZMO-a sudjelovala u njegovoj izradi, istaknula je da se tim zakonom rješavaju disproporcije nastale zbog primjene različitih koeficijenata u obračunu mirovina. Zbog takvih izračuna nastale su razlike između mirovina ostvarenih s istim godinama staža i istom plaćom. Naglasila je da se uklanjanje razlika provodi »u skladu s gospodarskim mogućnostima države«, što je naznačeno i u Zakonu. Marušić je dodala da se ne želi upuštati u tumačenje je li tim zakonom Odluka Ustavnoga suda provodena u cijelosti. </p>
<p>Podsjetila je da povećanje sukladno postocima iz Zakona za neke umirovljenike neće biti jednako, jer se ne usklađuje iznos zaštitnog dodatka na mirovinu (danas je to 1093 kune), minimalne mirovine (1484 kune) i najviše svote mirovina (4834 kune). U tim će slučajevima doći do »prebijanja« iznosa za koji se povećavaju mirovine s iznosom dodatka, minimalne ili maksimalne mirovine. (M. Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Novi porezni obveznici među umirovljenicima! </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - S primjenom novog Zakona o porezu na dohodak koji vrijedi od 1. siječnja ove godine, proširio se broj umirovljenika koji podliježu plaćanju poreza, doznajemo od Jadranke Sjekoča iz Odjela za planiranje u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Tako će se proširiti i krug korisnika kojima HZMO mjesečno odbija porez od mirovine.</p>
<p> Najvažnija novost uz te promjene vezana je uz umirovljenike koji imaju uzdržavanog člana obitelji, bilo da je riječ o ratnim vojnim invalidima, korisnicima obiteljskih mirovina po Zakonu o pravima branitelja i članova njihovih obitelji, ili »običnim« umirovljenicima čija će mirovina nakon povećanja biti veća od 2500 kuna. Kako se na temelju uzdržavanog člana obitelji ostvaruje pravo na uvećanje osnovnog osobnog odbitka u izračunu poreza, ti bi umirovljenici do kraja veljače trebali podnijeti poreznu prijavu, potvrđeno je u petak u HZMO-u. Uz prijavu Poreznoj upravi prilaže se i potvrda o isplaćenim mirovinama, koja se već sada može podići u HZMO-u. To vrijedi i za i korisnike invalidskih mirovina zbog profesionalne nesposobnosti za rad, dakle za one umirovljenike koji primaju dio invalidske mirovine i rade, jer se i za njih mijenja način obračuna poreza. Za te umirovljenike, naime, osobni odbici neće se više uzimati u obzir kod oporezivanja mirovina jer se to čini kod izračuna plaće. Tako će porezna osnovica za njih ubuduće biti mirovina u punom iznosu.</p>
<p> Prema riječima Jadranke Sjekoča, uz umirovljenike s uzdržavanim članom obitelji, prema novom Zakonu o porezu na dohodak pravo na uvećani osobni odbitak imaju hrvatski ratni vojni invalidi i invalidski umirovljenici, za koje uvećana osnovica iznosi 2875 kuna. Osnovni osobni odbitak veći je i za umirovljenike s područja od posebne državne skrbi i ovisno o kategoriji iznosi 3750 ili 3125 kuna. </p>
<p>Za sve umirovljenike vrijede opće porezne stope od 15, 20 i 35 posto, a najniža stopa primjenjuje se za osnovicu do 2500 kuna. Porez po stopi od 25 posto plaćaju umirovljenici s mirovinom do 6250 kuna. Na mirovine iznad tog iznosa obračunava se porez po stopi od 35 posto. S novim poreznim propisima ponešto će se i povećati mirovine - pokazuju izračuni koje je za novinare pripremio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Tako će umirovljenik s bruto mirovinom od 3000 kuna, bez uzdržavanih članova obitelji, primiti 25 kuna višu mirovinu, odnosno 2925 kuna umjesto dosadašnjih 2900. Na bruto mirovinu od 6000 kuna stići će oko 75 kuna više nego dosad, a na onu od 9000 kuna oko 312 kuna. (M. Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Od 1. ožujka ponovo se podnosi zahtjev za dječji doplatak </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - U Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) istaknuli su u petak na konferenciji za novinare da će se od 1. ožujka obnavljati zahtjevi za dobivanje dječjeg doplatka. </p>
<p> Neven Spetić iz Odjela pravnih poslova HZMO-a podsjetio je na promjene u ostvarivanju prava na dječji doplatak prema novome Zakonu dodajući da je Zavod do 1. listopada prošle godine, kad je počela primjena, doplatke za oko 186.000 starih korisnika »preveo« na novi Zakon. U međuvremenu je stiglo oko 150.000 zahtjeva onih koji misle da prema novom Zakonu mogu ostvariti to pravo, a dosad je riješeno oko 59.000 zahtjeva. Prema iskustvima HZMO-a, od podnošenja zahtjeva do rješenja u prosjeku prođe oko tri mjeseca, kazao je Spetić naglasivši da se rokovi razlikuju po područnim službama, ovisno o opsegu posla.</p>
<p> Komentirajući broj novih zahtjeva, Spetić je ocijenio da su očekivanja Vlade o tome da će biti oko 100.000 novih korisnika doplatka, koji bi se isplaćivao za približno 200.000 djece, bila dosta realna. Očekuje se da će se na kraju te brojke možda uvećati za desetak posto. Dosad obrađeni i novi zahtjevi pokazuju da bi pravo na doplatak moglo ostvarivati oko 245.000 korisnika za približno 350.000 djece. (M. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Carla Del Ponte će s Vladom razgovarati o suradnji i transkriptima </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja </p>
<p> - Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte dolazi u ponedjeljak u jednodnevni radni posjet Zagrebu tijekom kojega će s hrvatskim premijerom i drugim dužnosnicima Vlade razgovarati o svim aspektima hrvatske suradnje s Međunarodnim sudom. To je u petak izjavila tužiteljičina glasnogovornica Florence Hartmann. </p>
<p> Kraj prošle godine obilježilo je zaoštravanje odnosa Zagreba i Haaga, a neposredan povod posljednjem krugu nesporazuma bio je kontradiktorni sadržaj dvaju poziva na razgovor načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH generalu Petru Stipetiću. Ostalo je nejasno je li on pozvan kao svjedok ili osumnjičenik. Hrvatska Vlada najavila je da će siječanjski susret s del Ponte biti prilika da se to razjasni.</p>
<p> I zamjenik glavne haaške tužiteljice Graham Blewitt podignuo je temperaturu odnosa sredinom prosinca izjavom da je hrvatskim vlastima poznato tko su osobe protiv kojih se vodi haaška istraga zločina počinjenih tijekom »Oluje«, te da se imena što su ih proteklih mjeseci objavili hrvatski mediji uvelike poklapaju s onima u istražnim spisima tužiteljstva. U skladu s praksom tužiteljstva, nije želio otkriti o kojim je imenima riječ. Dodao je da je optužnica za zločine počinjene u vrijeme »Oluje« »gotovo potpuno dovršena«. Blewitt neće doći u Zagreb jer je na odmoru, rekla je Hartmann.</p>
<p> Pogoršanje odnosa Zagreba i Haaga postalo je vidljivo u studenom kad je glavna tužiteljica pred Vijećem sigurnosti kritizirala »opstruktivno djelovanje« novih vlasti »u nekoliko ključnih pitanja«. Ubrzo je uslijedio odgovor hrvatske Vlade u obliku odrednica na kojima će počivati daljnja suradnja. Hrvatska Vlada u prosincu je objavila službena stajališta kojima traži da Haaški sud istražuje konkretne zločine, a ne legitimne operacije hrvatskih Oružanih snaga, da više učini na procesuiranju zločina bivše JNA u Hrvatskoj, te da eventualne kontakte s državnim dužnosnicima provodi isključivo preko hrvatske Vlade. </p>
<p> Predsjednik Savjeta za suradnju s Haagom Goran Granić ocijenio je tada da je ponašanje tužiteljstva poprimilo formu diktata i političke manipulacije što je za Hrvatsku neprihvatljivo. Naime, dok haško tužiteljstvo očekuje bespogovorno ispunjenje svojih zahtjeva, hrvatske vlasti drže da o haaškim potrebama dvije strane moraju razgovarati i dogovoriti se. </p>
<p>Upitana o reakciji na odluku hrvatske Vlade o zatvaranju transkripata Ureda Predsjednika u arhiv do 2031. godine, Hartmann je kazala da će del Ponte iskoristiti posjet Zagrebu kako bi utvrdila hoće li ta odluka utjecati na suradnju Hrvatske i Haaga.
S haaškom tužiteljicom neće se sastati hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Objasnio je da je nakon ustavnih promjena takva obveza »ispala« iz njegova djelokruga. Haaško tužiteljstvo najavilo je u prošloj godini skoro podizanje optužnice za zločine iz vremena »Oluje«, kao i optužnice za druge hrvatske počinitelje zločina na području Hrvatske, poput Medačkog džepa. Također, tužiteljstvo je govorilo i optužnicama kojima će rezultirati istrage zločina što su ih u Hrvatskoj - u Dubrovniku i istočnoj Slavoniji, počinile srpske snage 1991. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Ostaje li 9000 zaposlenih u lokalnoj samoupravi bez posla?</p>
<p>Nije toliko problem višak zaposlenih u državnoj upravi, tvrde u Ministarstvu pravosuđa, nego njihova stručna sprema</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Uz racionalizaciju poslovanja u državnoj upravi, Vlada će u ovoj godini pokrenuti slične procese i u jedinicama lokalne samouprave - gradovima i općinama. Naime, za ovu je godinu najavljena reforma sustava lokalne samouprave, kojom će gradovi i općine dobiti veća prava i prihode, ali i veće obveze nego dosad. Rad na toj reformi povjeren je Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave koje priprema novi zakon o lokalnoj samoupravi, te Ministarstvu financija čiji stručnjaci rade na novom zakonu o financiranju jedinica lokalne samouprave. </p>
<p>Kako smo neslužbeno saznali u Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, jedan od prijedloga Ministarstva u reformi lokalne samouprave trebao bi biti vezivanje broja zaposlenih u tijelima gradova i općina uz broj stanovnika u jedinici lokalne samouprave. Iako zasad nitko ne želi govoriti o »ključu« po kojem će se ubuduće odvijati kadrovska politika u tijelima lokalne samouprave, gotovo je sigurno da će dio od oko 9000 zaposlenih u gradskoj i općinskoj administraciji u Hrvatskoj primjenom tog načela ostati bez posla. </p>
<p>Nađe li se taj prijedlog u verziji novog zakona, središnja bi vlast dobila priliku suzbiti dosad uobičajeno gomilanje birokratskog aparata u lokalnoj samoupravi. Pitanje zapošljavanja djelatnika u svojim tijelima dosad je bilo diskrecijsko pravo gradova i općina, a rezultat takve prakse bilo je gomilanje birokratskog aparata u njihovim tijelima i - čast izuzecima! - smanjivanje njihove učinkovitosti. Pravo bujanje birokratskog aparata u lokalnoj samoupravi uslijedilo je nakon što je potkraj 1992. dotadašnji sustav lokalne samouprave, koji je činilo stotinjak velikih općina, zamijenjen s 21 županijom i oko 550 manjih gradova i općina. U Ministarstvu pravosuđa objašnjavaju da je time u državnoj upravi primijenjen »oprobani recept« usporavanja rasta nezaposlenosti na lokalnoj razini - gomilanjem administracije. </p>
<p>Kako doznajemo u Ministarstvu pravosuđa, a tu su nam informaciju potvrdili i u Ministarstvu financija, u novom zakonu o lokalnoj samoupravi, po svemu sudeći, predložit će se ograničavanje rasta plaća zaposlenih u toj upravi, tako da se ono veže uz gospodarsku snagu određene jedinice lokalne samouprave. Plaće zaposlenih u lokalnoj samoupravi sada su i nekoliko puta veće od plaća u državnoj upravi, na što su često upozoravali i predstavnici međunarodnih institucija. Rezultat je takve prakse, u načelu nespojive s gospodarskim mogućnostima većine gradova i općina, visoka izdvajanja za plaće u lokalnim proračunima, ali na štetu kvalitete podmirenja potreba građana. </p>
<p>Središnja vlast u ovom trenutku nema mogućnosti utjecati na visinu primanja zaposlenih u lokalnoj samoupravi, jer je politika plaća u njoj u nadležnosti njihovih tijela vlasti. </p>
<p>Vlada će se uskoro, kako je najavljeno, prihvatiti reforme državne uprave kojom će racionalizirati njezin rad. Iako zasad nitko sa sigurnošću ne može reći što na Markovu trgu točno podrazumijevaju pod tim, u javnosti se racionalizacija najčešće tumači kao otpuštanje zaposlenih. Tome u prilog svjedoče izjave premijera Ivice Račana i ministra financija dr. Mate Crkvenca, o tome da će biti otpuštanja zaposlenih u državnoj upravi.</p>
<p>»Analize koje će Vlada uskoro izraditi, pokazat će da u mnogim resorima, posebno u ministarstvima unutarnjih poslova i obrane, postoji višak zaposlenih. Suvišnih, međutim, nema u onoj mjeri o kojoj se spekulira u medijima budući da mnoge od njih čeka sistematizacija i prelazak na nova radna mjesta«, tvrdi naš izvor u Ministarstvu pravosuđa koji je želio ostati anoniman.</p>
<p> U tom nas ministarstvu uvjeravaju da broj zaposlenika u državnoj upravi ni izbliza nije toliki problem kao što je to nezadovoljavajuća kvalifikacijska struktura velikog broja državnih službenika, koja se odražava i na kvalitetu rada državnog aparata. Čest je slučaj da na mjestu za koje se traži završen ekonomski fakultet, sjedi činovnik s diplomom poljoprivrednog fakulteta! No, konačnu odluku o tome tko će otići, a tko ostati, i na kojem radnom mjestu, donijet će političari jer radi se o političkoj procjeni, upozorava naš sugovornik. </p>
<p>Vlada još nije izradila opći plan zbrinjavanja viška zaposlenih u državnoj upravi. To do kraja ožujka moraju učiniti ministarstva i ostali korisnici državnog proračuna.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Transkripti: I vlast i oporba podržavaju seobu Tuđmanove dokumentacije u Državni arhiv</p>
<p>Predsjednik Mesić najavljuje da će se neki dokumenti izdvojiti, ako upućuju na kaznena djela, a premijer Račan kaže da Vlada neće ništa pregledavati / Tomac: Nadam se da se Hrvatska napokon počela ponašati kao demokratska zemlja / Sabati: Vlada je trebala prije biti upoznata s onim što je javnost trebala znati / Nikolić: Odluku je sigurno »izazvala« i suradnja s Haagom / Kramarić: Dvojbeno je to što je već dosta dokumenata iscurilo / Blažeković: Dokumente koji mogu rasvijetliti kriminal treba predati organima gonjenja/Šeks: Odluka je »politički dobra, ali ju je trebao donijeti Sabor / Škare-Ožbolt: Selektivno davanje dokumenata Haagu i medijima pokazalo se štetnim</p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Vlada je odlučila - Tuđmanovi dokumenti i transkripti idu u Državni arhiv i neće više biti dostupni javnosti prema selektivnom odabiru, već prema slovu zakona. Dio hrvatskih medija i političara tako će ostati bez omiljene »igračke« koja je godinu dana služila za otvaranje afera i eliminiranje političkih neistomišljenika, a što je gotovo u pravilu završavalo po onoj narodnoj »tresla se brda, rodio se miš«. No, novom Predsjedniku države na početku mandata nitko nije mogao narediti da transkripte uputi tamo gdje im je mjesto. Tek promjenom Ustava moglo se krenuti u sređivanje očite anarhije u postupanju s važnim državnim dokumentima (nije riječ samo o privatnim razgovorima pokojnog Franje Tuđmana). </p>
<p>Bivši predstojnik Ureda Predsjednika Ivica Kostović kaže da je oko 14.000 različitih dokumenata uredno popisano kod primopredaje vlasti, odmah nakon predsjedničkih izbora. Istina, već tad je Josip Kolanović, ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, zatražio od Stjepana Mesića da se dokumenti iz Ureda presele u Arhiv, ali odgovora nije bilo. A da je građa pohranjena u Arhiv, transkripti ne bi selektivno kolali medijima, niti bi Haaški sud tražio točno određenih 170 transkripata, niti bi novinari britanske televizije mahali pred kamerama spisima na kojima se jasno vidi oznaka državne tajne. </p>
<p>No, i nakon ove odluke Vlade, ostaju neke dileme. Primjerice, predsjednik Mesić kaže, kako prenosi Jutarnji list, da je »dogovorio« s premijerom Račanom da MUP pregleda sve dokumente, pa ako postoje elementi kaznenih djela, da se oni procesuiraju, dok je za Novi list na istu temu Mesić rekao da je »predložio« Račanu izdvajanje nekih dokumenata za procesuiranje. S druge strane, Račan kaže da Vlada neće ništa pregledavati, već će primopredaju obaviti Arhiv po svom protokolu. O korištenju dokumenata više će se znati i nakon što se razrješe dvojbe o tome ima li Haag pravo uvida u njih nakon preseljenja u Arhiv. Ipak, sigurno je da bi mnoge dileme već bile riješene da je struka dobila nadležnost nad dokumentima kao u drugim zemljama. Jer, kako reče ministar kulture Antun Vujić, »otkrivanje osobnih tajni nije demokracija, jer ni na povijesti bolesti ne piše da je tajna, ali liječnici ipak ne mogu otkrivati što u njima piše«. </p>
<p>Zanimljivo je, pokazuju rezultati Vjesnikove ankete, da o potrebi pohranjivanja Tuđmanovih dokumenata vlada rijetko viđeno suglasje, ne samo među strankama vladajuće koalicije, već i između vlasti i oporbe. Tako potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac kaže da je Vlada postupila u skladu s Ustavom i zakonom. »Konačno je utvrđena procedura o korištenju te dokumentacije, koja se ne smije dirati bez odobrenja Vlade«, naglašava Tomac i dodaje da je to trebalo učiniti i prije. Komentirajući izjavu predsjednika Mesića, o tome da transkripte koji upućuju na kriminal treba dati MUP-u, Tomac kaže da, ako se doista radi o kriminalu, to treba dati nadležnim institucijama. »Nadam se da je napokon na to stavljena točka i da se Hrvatska počela ponašati u skladu sa standardima demokratskih zemalja«, zaključuje Tomac. </p>
<p>I glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić pozdavlja Vladinu odluku, »jer država u kojoj na sve strane cure dokumenti iz državnih institucija kao što je Ured Predsjednika - nije uređena država«. »Da je bilo dobre volje, to je trebalo urediti zakonom i prije izbora predsjednika Mesića, jer je Vlada tad već bila konstituirana, a i bivša je vlast, posebno od vremena Tuđmanove bolesti, trebala tome ozbiljnije pristupiti«, smatra Nikolić. Na pitanje zašto je Vlada tek sad odlučila pohraniti dokumente i ima li to veze sa zahtjevima iz Haaga, Nikolić odgovara da su javnost i mediji najviše tome pridonijeli. </p>
<p>»Ljudi su se zgražali nad činjenicom da dokumenti cure iz državnih institucija, jer je to dokaz nereda u državi. Ljudi poštuju institucije, bez obzira na to sviđao im se onaj tko je trenutačno na čelu neke institucije«, kaže Nikolić, koja smatra da je Vladinu odluku sigurno »izazvala« i suradnja s Haagom, koja ulazi u novu fazu nakon nedavnih Vladinih 13 točaka. Što se tiče Mesićeva prijedloga da se transkripti koji upućuju na kriminal predaju MUP-u, ona smatra da je to »još jedna od 'mesićevskih' izjava«. »On prvo kaže da takve transkripte treba dati MUP-u, da bi odmah dodao da oni, doduše, ne mogu biti dokazni materijal. Predsjednik Mesić je simpatičan, ali bi ipak trebao paziti što govori, tim više što je pravnik. Mislim da se Mesić dosad neovlašteno koristio tim dokumentima i dijelio ih okolo. Upitno je je li se on kod toga ponašao po zakonu«, zaključuje Dorica Nikolić.</p>
<p>»Cijela buka oko transkripata malo je prenapuhana«, tvrdi drugi čovjek HSS-a Zvonimir Sabati. Nema dvojbe, dodaje, da je dokumentaciji iz vremena predsjednika Tuđmana trebalo prići sustavnije. »Jedan dio sigurno treba ići u Arhiv, ali je Vlada trebala prije biti upoznata s onim što je javnost trebala znati. Da je Vlada tome sustavno pristupila, bilo bi nepotrebno raspravljati o tome treba li nešto dati MUP-u ili ne«, zaključuje Sabati. </p>
<p>Čelnik Liberalne stranke Zlatko Kramarić smatra da i u slučaju dokumenata iz Ureda bivšeg predsjednika »otkrivamo toplu vodu«. Jer, postoje svjetska iskustva, zna se koje dokumente treba pohraniti, koji tek s određene povijesne distance - i zato što su akteri tih zbivanja još živi i zato da se pojedina povijesna razdoblja ne interpretiraju na brzu ruku - mogu na svjetlo dana. »Mislim da dobar dio dokumenata iz Tuđmanova vremena zaslužuje takav tretman«, naglašava Kramarić, ali i spominje dvojbu oko svega toga. »Jer, sada je odlučeno da se ti dokumenti pohrane, a već ih je dosta iscurilo«. Na pitanje treba li transkripte koji upućuju na kazneno djelo predati MUP-u, kao što predlaže predsjednik Mesić, on odgovara da je »stvar interpretacije što je to što bi upućivalo na kriminal«. »U svakom slučaju, nije na nama političarima da o tome odlučujemo«, kaže Kramarić.</p>
<p>Glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković bio je vrlo kratak, rekavši da »one dokumente i transkripte iz Ureda bivšega hrvatskog predsjednika koji mogu rasvjetliti zločine i one koji upućuju na kriminalne radnje treba predati organima gonjenja, a sve ostale pohraniti«.</p>
<p>Predsjednik Kluba HDZ-a Vladimir Šeks kaže da je odluka Vlade »politički dobra, ali je put pogrešan«. »Tu je odluku trebao donijeti Hrvatski sabor, i to zakonom, ali o tome će u Saboru biti rasprave kad uredba dođe na potvrdu zastupnicima«, smatra Šeks. Prema njegovu mišljenju, uredba je donesena zato da bi se »onemogućio predsjednik Mesić u daljnjem kršenju Ustava i zato da bi se prekinula njegova nezakonita veza s Haagom«. Šeks ističe da potvrda o ulozi Mesića u odnosima s Haagom dolazi i od zamjenika glavne haaške tužiteljice Blewitta, koji je rekao da »Haag ima posebne odnose s Mesićem«. »Također, može se pretpostaviti da je Vlada htjela uredbom preduhitriti moguće Mesićevo lansiranje transkripata razgovora nekih današnjih dužnosnika s predsjednikom Tuđmanom dok su bili u oporbi«, zaključuje Šeks. </p>
<p>I potpredsjednica Demokratskog centra Vesna Škare-Ožbolt pozdravlja Vladinu odluku, ali kaže i da je Vlada još na početku mandata trebala to učiniti. »Nemam ništa protiv toga da se sazna istina kakva god ona bila, ali još se čeka odgovor na pitanje jesu li neki transkripti otišli u Haag mimo znanja Vlade. Selektivno davanje dokumenata Haagu i nekim medijima pokazalo se štetnim«, tvrdi potpredsjednica DC-a. </p>
<p>Ivka Bačić, Anuška Fjorović i Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Paraga: Vlada će morati svu Tuđmanovu dokumentaciju dati Haagu </p>
<p>ZAGREB, 12. siječnja</p>
<p> - Umjesto da ih pohrani u državni arhiv, Vlada je transkripte iz Ureda predsjednika trebala poslijediti MUP-u i Državnom odvjetništvu koji bi ih trebali ispitati prije haaškog tužiteljstva, ustvrdio je u petak na konferenciji za novinare Dobroslav Paraga, predsjednik HSP-a 1861, osvrćući se na odluku Vlade o preuzimanju transkripata iz Ureda Predsjednika i njihovu pohranjivanju u Hrvatski državni arhiv. Paraga tvrdi da Haaški sud ima nadležnost nad tim transkriptima te da Vlada ne smije štititi one koji su zataškivali počinjene zločine. Sud u Haagu uskoro će zatražiti uvid u cjelovitu dokumentaciju pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, a Vlada će ju biti prisiljena proslijediti, dodao je.</p>
<p>»Suđenje Biljani Plavšić, kao bivšoj predsjednici Republike Srpske, prekretnica je u pristupu Haaškog suda, koji će, mišljenje je, ubuduće suditi samom političkom vrhu zaraćenih strana«, istaknuo je čelnik HSP-a 1861, dodajući da će se istraga voditi i protiv sudionika sastanka u Grazu 1992. na kojemu su pregovarali predstavnici hrvatskog i srpskog naroda u BiH, a na kojem su bili i predstavnici hrvatskog državnog vrha. »Politički vrh Hrvatske i Srbije dogovarao je preseljavanje Srba iz Hrvatske što se tretira ratnim zločinom. Nije Hrvatska vojska vršila progon, već su Srbi dogovorno evakuirani iz Hrvatske, za što se sad terete hrvatski branitelji i generali. Da bi se zaštitili pravi protagonisti jedne politike osuđuju se krivi ljudi«, zaključio je i član središnjeg odbora HSP-a 1861 Dušan Jukić. </p>
<p>Iz pouzdanih izvora znamo, ponovio je Paraga ono o čemu je novinarima već govorio, »da Haaški sud vodi istragu protiv bivšega hrvatskog premijera Franje Gregurića, predstojnika Tuđmanovog ureda Hrvoja Šarinića, savjetnika bivšeg predsjednika Republike za unutarnju politiku Ivića Pašalića i bivšeg ravnatelja UNS-a Miroslava Tuđmana«. (A.P.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010113].
|
