NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010912].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 197815 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.09.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>TERORISTIČKI UDAR NA AMERIKU: Samoubilački napadi otetim avionima srušili tornjeve Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, Manhattan u dimu i plamenu, napadnuti Pentagon i State Department, Bijela kuća evakuirana</p>
<p>Dva oteta zrakoplova obrušila se na WTC u New Yorku, jedan pogodio Pentagon, a jedan pao kod Pittsburgha / Koordinirani teroristički napadi na važne centre potresli Sjedinjene Države i potpuno obustavili zračni promet / Tisuće ranjenih / Broj žrtava zasad se ne može procijeniti / Organizatori napada još nisu poznati / Bush obećao da će SAD uhvatiti i kazniti počinitelje</p>
<p>NEW YORK, WASHINGTON, ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Na samom početku radnoga dana u utorak je SAD pogodio niz koordiniranih terorističkih napada, kakvi po snazi i načinu nisu zabilježeni ni u američkoj pa ni svjetskoj povijesti. Petnaestak minuta prije 9 sati (15 sati po srednjoeuropskom) prvi je zrakoplov pogodio sjeverni toranj 110 katova visokog para nebodera World Trade Centera (WTC) na vrhu Manhattana, u New Yorku. </p>
<p>Osamnaest minuta kasnije, dok još nije bilo jasno što se zapravo dogodilo, pred televizijskim kamerama drugi se zrakoplov zaletio u južni toranj iz kojega je skočila golema kugla vatre i dima. Ubrzo se pokazalo da je jedan od zrakoplova, putnički »boeing 767«, otet odmah nakon polijetanja iz Bostona prema Los Angelesu.</p>
<p>Dok se Amerika budila u svijesti da je u terorističkom napadu srušen jedan od simbola američke gospodarske moći, jedan se zrakoplov obrušio na Pentagon, centar američkog ministarstva obrane. </p>
<p>Bilo je dojava da je automobil-bomba eksplodirao ispred State Departmenta, ali to je kasnije opovrgnuto. Oko 10 sati uz veliku eksploziju srušio se južni toranj WTC-a, a nešto kasnije i njegov sjeverni »blizanac«. Manhattan je bio obavijen oblakom dima i prašine. Uz vijesti o otmicama još najmanje dvaju zrakoplova, zabranjena su sva polijetanja, a za sve letjelice u američkom zračnom prostoru proglašeno je da će se smatrati otetima. </p>
<p>Sve važnije vladine zgrade u New Yorku i Washingtonu, pa i Bijela kuća evakuirane su, kao i Sears Tower u Chicagu. Evakuiran je i neboder UN-a na East Riveru gdje je poslijepodne (u 15 sati) trebala početi sjednica Opće skupštine UN.</p>
<p>Prve procjene govore da je u otetim zrakoplovima bilo više od 150 ljudi, a broj žrtava u jednoj od najvećih poslovnih građevina na svijetu mora biti velik jer se napad dogodio neposredno prije početka radnog vremena. Uz dva aviona što su udarila u WTC, i treći koji se obrušio na Pentagon, još se jedan, koji je letio između Bostona i San Francisca, srušio nedaleko od Pittsburgha. </p>
<p>Tisuće su ljudi u New Yorku zatražile liječničku pomoć najviše zbog opekotina i oštećenja dišnih organa od dima i prašine.</p>
<p>Iako je već od prvih minuta bilo jasno da se radi o koordiniranim terorističkim samoubilačkim napadima, u prvim satima nakon napada nije bilo jasnih naznaka o mogućem organizatoru. Prva vijest da je Demokratska fronta za oslobođenje Palestine preuzela odgovornost, demantirana je iz sjedišta te organizacije. Agencije su podsjetile da je terorist Osama bin Laden još prije tri tjedna najavio »udar bez presedana« na američke interese. Njegovi talibanski saveznici osudili su, međutim, napad i opovrgnuli bin Ladenovu povezanost s njim. Osudu su izrekli i svi poznatiji palestinski čelnici, no mnogi su Palestinci na ulicama bučno slavili napad na Ameriku kao »prijatelja Izraela«. </p>
<p>Već u prvim reakcijama neki su američki dužnosnici i komentatori podsjetili na to da Amerika ima neprijatelje i unutar same sebe, kao i na to da je dosad najkrvaviji teroristički čin na američkom tlu počinio Amerikanac. No koordiniranost napada ukazuje na dobru organizaciju, kakvu je teško pripisati nekoj manjoj skupini. </p>
<p>Odmah nakon prvog udara, američki predsjednik George W. Bush prekinuo je svoje gostovanje u jednoj floridskoj školi i prebačen je u vojnu zrakoplovnu bazu, a u obraćanju naciji obećao je da će SAD »uhvatiti i kazniti« počinitelje.</p>
<p>Dok su pristizale vijesti o novim evakuacijama, postajalo je jasno da se Sjedinjene Države nalaze u ratu s protivnikom koji udara brzo i na načine od kojih se teško obraniti. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Reutersov je novinar vidio tijela kako ispadaju iz tornjeva</p>
<p>»Svi su vrištali, plakali, trčali... Policajci, ljudi, vatrogasci, svi...«, izjavio je AP-u Mike Smith, vatrogasni zapovjednik iz Queensa, koji je sjedio uz fontanu ispred zgrade Vrhovnog suda, kratko nakon što se srušio drugi toranj / Očevici sličnog napada na kompleks Pentagona tvrde da su vidjeli letjelicu - helikopter ili zrakoplov - koji se zabio u obližnju zgradu</p>
<p>NEW YORK/WASHINGTON, 11. rujna</p>
<p> - Bila je to scena iz noćne more: zapaljeni ljudi u užasu iskaču iz tornjeva Svjetskog trgovačkog centra, samo trenutak prije nego su se zgrade srušile. »Svi su vrištali, plakali, trčali... Policajci, ljudi, vatrogasci, svi...«, izjavio je AP-u Mike Smith, vatrogasni zapovjednik iz Queensa, koji je sjedio uz fontanu ispred zgrade Vrhovnog suda, kratko nakon što se srušio drugi toranj. »Nekoliko vatrogasaca me jednostavno pokupilo i odvuklo niz ulicu«, priča. »Ovo je poput ratne zone. Ima veoma mnogo ozlijeđenih«.</p>
<p>»Upravo sam vidio kako se ruši zgrada u kojoj radim«, izjavio je AP-u biznismen Gabriel Ioan, tresući se ispred Gradske vijećnice, s oblakom dima i pepela u pozadini, jedinim što je na prvi pogled ostalo od Svjetskog trgovačkog centra. »Upravo sam vidio kako se srušio vrh drugoga tornja«.</p>
<p>U blizini, gomila je stisnula čovjeka u telefonskoj govornici, vrišteći na njega da se makne s telefona, kako bi mogli nazvati obitelji i rođake. Prljavština i prašina su posvuda. Pepeo je na nekim mjestima dubok čak pet do 7,5 centimetara. Ljudi lutaju prestrašeni i dezorijentirani.</p>
<p>»Ljudi su iskakali kroz prozore«, plačući je izrekla žena, kojoj reporteri nisu uspjeli zapisati ime i prezime. »Pretpostavljam da su se pokušali spasiti. O, moj Bože!«, zavapila je. »Bila sam u Svjetskom financijskom centru i gledala kroz prozor«, kazala je druga nepoznata žena. »Vidjela sam prvi avion, a 15 minuta poslije i drugi kako udara u Svjetski trgovački centar«.</p>
<p>Drugi očevidac, novinar AP-a Dunstan Prial, opisao je čudan usisavajući zvuk iz tornjeva Trgovačkog centra, koji je čuo kad se prva zgrada srušila. »Prozori su se zatvorili. Ljudi su vrištali i padali tražeći zaklon. Ljudi su hodali uokolo kao duhovi, prekriveni prljavštinom, jecali, potpuno izgubljeni«.</p>
<p>»Zvučalo je kao mlažnjak ili raketa«, rekao je Eddie Gonzalez, poštanski radnik sa zapadnog Broadwaya. »Pogledao sam gore i vidio golemu eksploziju. Nisam vidio što je ostalo. Samo sam vidio eksploziju«.</p>
<p>Na ulicama Manhattana ljudi su stajali u grupama, tiho pričali ili gledali televiziju u studijima mreža koje se nalaze u prizemlju. Joan Goldstein, voditeljica komunikacijskoj projekta Associated Pressa, bila je u autobusu koji je krenuo iz New Jerseya u 8.50 sati, kad je vidjela dim koji je sukljao iz Svjetskog trgovačkog centra. Možda deset minuta kasnije začula se užasna eksplozija, opisala je Goldstein, istodobno se tresući i plačući. »Bila je to najgora stvar koju sam u životu vidjela«.</p>
<p>John Axisa je upravo izlazio iz vlaka na stanici Svjetskog trgovačkog centra. Vidio je tijela kako ispadaju iz zgrade. Potrčao je u stranu i promatrao kako ljudi iskaču iz prve zgrade, a potom se začula druga eksplozija, nakon čega je osjetio vrućinu na leđima i vratu. WCBS-TV, citirajući jednog FBI-evog agenta, emitirala je da je pet do šest ljudi iskočilo kroz prozore. Ljudi su vrištali svaki put kad bi netko nov ispao.</p>
<p>David Reck je predavao dokumente za kandidaturu za javnog odvjetnika nekoliko blokova dalje kad je vidio avion. »Letio je vrlo nisko, a onda je napravio lagani zaokret i zaronio u zgradu«, ispričao je AP-u. »Te dvije eksplozije su bile nevjerojatne, a jedino što se moglo vidjeti izvana bile su privatne stvari i uredski materijal koji je ispadao«, izjavio je AP-u Bob Rendine, glasnogovornik američke burze. »Mi ostajemo ovdje. Mislimo da je u ovome trenutku sigurnije da ostanemo unutra nego da izađemo«, dodao je očevidac.</p>
<p>Britanska agencija Reuters odmah je po eksploziji prvog aviona nazvala urede brokerske kuće »Cantor Fitzgerald«, smještene na samom vrhu sjevernog tornja koji je već bio u plamenu. Osoba koja se javila na telefon novinarima agencije koji su htjeli znati što se događa kratko je rekla: »Jebote, umiremo ovdje!«. U pozadini su se čuli vriskovi i plač. Nitko se nije javio na ponovljeni poziv. </p>
<p>Darren Cohen, električar iz Long Islanda, rekao je Reutersu da je najprije čuo eksploziju, a potom vidio plamen. »Ljudi u neboderima počeli su iskakati kroz prozore«, izjavio je Cohen, dok je Reutersov novinar, koji se zatekao u blizini, javio da vidi tijela kako ispadaju iz tornjeva. Krhotine su, prema Cohenovim riječima, ozlijedile nekoliko ljudi na ulici.</p>
<p>Očevici sličnog napada na kompleks Pentagona tvrde da su vidjeli letjelicu - helikopter ili zrakoplov - koji se zabio u obližnju zgradu. Eksplozija je bila toliko snažna da su ljudi u hodnicima Pentagona popadali na pod. Zgrada je uskoro evakuirana. (J. Š., T. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Otmičari su morali biti piloti</p>
<p>Stručnjaci koje je Vjesnik kontaktirao tvrde da je otmičari moralo biti više, te da su morali biti piloti, ali ne nužno i tog tipa zrakoplova/ Američka Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo (FAA) prvi put u povijesti je prizemljila sve zrakoplove i zatvorila sve zračne luke. Sve što je ostalo letjeti označeno je kao »moguća otmica«</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Velik napad na SAD počeo je iz zraka. Prema agencijskim vijestima prvi je »American Airlinesov« »boeing 767«, a drugi također »American Airlinesov« »boeing 737«. Prvi je zrakoplov krenuo iz Bostona i trebao letjeti prema Los Angelesu, kao i onaj drugi koji je poletio sa zračne luke »Dulles« u Washingtonu. U prvom je zrakoplovu bilo 81 putnik i 11 članova posade, a u drugome 58 putnika.</p>
<p>Nije stigla službena potvrda da je riječ o zrakoplovu »American Airlinesa«, ali je »American Airlines« zbog tih događaja zatvorio čak i svoje Internet stranice. </p>
<p>»United Airlines« potvrdio je nestanak svojih dvaju zrakoplova. Onaj koji je poletio iz New Yorka za San Francisco srušio se kraj Somerseta u Pennsylvaniji, a o drugom, koji je iz Bostona krenuo za Los Angeles, nije se još ništa znalo.</p>
<p>Teško je vjerovati da nitko nije reagirao na zrakoplove koji su se kretali mimo zadana plana leta.</p>
<p>Prema riječima kapetana Miljenka Radića, pomoćnika glavnog direktora »Croatia Airlinesa« za letačke poslove, već je na prvi pogled može biti jasno da je riječ o otmici i namjernu zalijetanju zrakoplova u nebodere Svjetskoga trgovačkog centra. </p>
<p>»Prvo, riječ je o zoni koja je zabranjena za letenje i nije na putu slijetanja za La Guardiju. Drugo, svi su zrakoplovi opremljeni sustavima koji upozoravaju na blizinu tla i nemoguće je, čak i da nisu bili dobri vremenski uvjeti da bi pilot to mogao previdjeti«, rekao je za Vjesnik Miljenko Radić.</p>
<p>Na pitanje koliko je obučen trebao biti otmičar da učini tako nešto, Radić ističe da je moralo biti riječ o pilotu koji je osposobljen za upravljanje dvomotornim mlaznim zrakoplovom. »Nije mu trebala neka posebna obuka za tip, ali je svakako morao biti pilot dvomotornog zrakoplova. Skrenuvši s kursa koji ga je vodio na La Guardiju, otmičar je i vizualno mogao voditi zrakoplov prema neboderima«, kaže Radić.</p>
<p>Otmičara je zacijelo bilo više</p>
<p>Može se pretpostaviti da je bilo više otmičara, jer »boeing 767« ima 13 članova posade (dva pilota i 11 stujarda i stjuardesa), a može primiti, ovisno o tipu, od 181 do 269 putnika. Mjere sigurnosti na unutarameričkim letovima, upućuju poznavatelji, nešto su manje nego na međunarodnima, ali ipak se procjenjuje da su otmičari morali biti američki državljani kako bi mogli ući u zrakoplov, ne pobudivši pozornost specijaliziranih obavještajnih službi.</p>
<p>Idući potez, doduše s manjim zakašnjenjem, poduzela je američka Savezna uprava za civilno zrakoplovstvo (FAA) prizemljivši sve zrakoplove i zatvorivši sve zračne luke. Sve što je ostalo letjeti označeno je kao »moguća otmica«. To je prvi puta u povijesti da je FAA morao prizemljiti sve letove, a u srijedu je ujutro u zraku bilo 4000 zrakoplova.</p>
<p>Svi letovi iz Europe preusmjereni su u Kanadu, a Vjesnikov izvor u »Eurocontrolu«, središnjem europskom tijelu za kontrolu letenja, smatra da je pitanje kada će se uopće uspostaviti zračni promet sa SAD-om.</p>
<p>Europski prijevoznici, kako doznajemo u »Lufthansi«, neposredno nakon napada imali su obavijest da se vjerojatno neće letjeti za New York, a daljnje službene obavijesti se očekuju. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Na teroristički Pearl Harbor mora se uzvratiti tako da se nešto slično nikad ne ponovi</p>
<p>Organiziran i odlično financiran teroristički lanac motrio je dugo sve sigurnosne propuste u američkim zračnim lukama, dezinformirao FBI i CIA-u, radio u tišini i poput jahača Apokalipse izveo ono što je naumio / Čak i jedna tako snažna Amerika nije bila u stanju predvidjeti da će svakodnevni samoubilački teror, kojem su sustavno izloženi Izraelci, biti »sitni incidenti« u odnosu na užas koji je pogodio američke megalopolise</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Ni najpesimističniji scenariji koje simuliraju američke obavještajne službe nisu mogli zamisliti da će skupina samoubojica tolikom žestinom udariti po najvažnijim američkim urbanim središtima, koja su oličenje ekonomske i političke moći Sjedinjenih Država.</p>
<p>Koordinirana akcija pripremana očito godinama (miniranja američkih ambasada u Keniji i Tanzaniji bila su samo uvertira za apokaliptično finale) pokazala je koliko je suvremena civilizacija osjetljiva na terorističke operacije koje se zbivaju mimo svih pravila ratovanja. Organiziran i odlično financiran teroristički lanac motrio je dugo sve sigurnosne propuste u američkim zračnim lukama, dezinformirao FBI i CIA-u, radio u tišini i poput jahača Apokalipse u potpunosti izveo ono što je naumio.</p>
<p>Čak i jedna tako snažna Amerika nije bila u stanju predvidjeti da će svakodnevni samoubilački teror, kojem su sustavno izloženi Izraelci, biti »sitni incidenti« u odnosu na užas koji je pogodio američke megalopolise. Evakuiranje Bijele kuće, gust dim iznad Pentagona, rušenje tornjeva Svjetskog trgovačkog centra od stotinu katova kao da je riječ o običnim stablima - toliko su prelili čašu da se Sjedinjene Države moraju zapitati: »Zar nam je šačica terorista priredila novi Pearl Harbor?«.</p>
<p>Doduše, Amerikanci i Izraelci jedini su uporno upozoravali na globalnu opasnost terorizma što ga potiču islamski fundamentalistički krugovi, koji je, primjerice, pustio duboko korijenje od Afganistana do palestinskih autonomnih područja. </p>
<p>No američki analitičari su, nažalost, predviđali da će napad na SAD uslijediti samo po rubu moći najjače super-sile svijeta: možda u veleposlanstvima po svijetu, vojnim bazama i trgovačkim predstavništvima. Sada kada su teroristi na tako zastrašujuće efektan način objavili rat Sjedinjenim Državama, američki odgovor mora biti takav da se tako nešto više nikada ne ponovi, ni u Americi niti bilo gdje drugdje u svijetu, bez obzira na ideološki predznak ovakve vrste terorizma koji normalan ljudski razum ne može ni zamisliti. </p>
<p>Fran Višnar</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>U tornjevima je bilo oko 140.000 zaposlenih i turista</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - U gradu punom slavnih zgrada, tornjevi blizanci Svjetskog trgovačkog centra nadmašili su apsolutno sve - gigantske skulpture od stakla i čelika kao da su plutale iznad donjeg Manhattana. Svaki je imao 110 katova, bili su jednostavna oblika, nalik uspravnim kutijama, no naoko jednostavan dizajn skrivao je čudo arhitekture koje je pružalo radno mjesto za 1200 različitih poslova, a mnogi od njih uključivali su međunarodnu trgovinu.</p>
<p>Isprva zamišljen (ranih 60-ih godina prošloga stoljeća) kao dio urbanizacijskog projekta, prvi kompleks površine 6,4 hektara i vrijednosti 1,2 milijarde dolara, otvoren je 1970. godine. Tornjevi blizanci dovršeni su 1976. godine, savršeni u svakom detalju: imali su 43.000 prozora, 99 dizala, bili su visoki 405 metara a dizajnirani kao ključno mjesto za međunarodnu trgovinu. U to su vrijeme ti tornjevi bili najviše zgrade na svijetu, a do utorka bili su najviši u New Yorku.</p>
<p>Zgrade su konstruirane tako da budu posebno čvrste: čelični zidovi »nosili« su teret ravnomjerno, za razliku od o konstrukcije čeličnog kaveza, kakva je korištena pri izgradnji većine modernih nebodera. Posljednja od sedam zgrada toga kompleksa dovršena je 1988. godine, a unutra su se uselili hotel, odvjetnički uredi, banke, investicijske tvrtke...</p>
<p>Centar je bio u potpunosti unajmljen kad su se u utorak tornjevi srušili. U njima je radilo oko 50.000 ljudi, a u kompleksu, koji čini nekoliko turističkih atrakcija, ulazilo je svakoga dana još i 90.000 posjetitelja. Zbog toga je, očito, i postao meta za teroriste.</p>
<p>Dvadeset i trećeg veljače 1993. godine u parkirnoj garaži ispod tornjeva eksplodirale su bombe, a tom je prilikom poginulo šestero, a ranjeno 1000 ljudi. Za taj teroristički čin optuženo je šest islamskih militanata i osuđeno na doživotnu robiju.</p>
<p>Dokazi FBI-a u tom slučaju uključivali su dokument jednog od zavjerenika, koji je napisao da je postavljanje bombi trebalo demoralizirati neprijatelja, tako što će »dignuti u zrak tornjeve koji predstavljaju stupove njihove civilizacije«. </p>
<p>T. Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Gradonačelnik New Yorka naredio evakuaciju dijela Manhattana</p>
<p>Uspomena na Pearl Harbor oživjela je. »Osjećam se kao da ponovo idem u rat«, rekao je Felix Novelli, Newyorčanin zaposlen u WTC-u koji je bježeći iz jednog od najvećih nebodera na svijetu viknuo: »Moramo se držati zajedno, baš kao i 1941., i uzvratiti napad!«Tisuće je ljudi izgorjelo, a stotine njih stigle su u newyorške bolnice. »Očekujemo desetke tisuća ljudi«, kazao je Steven Stern, liječnik u bolnici St. Vincent u Greenwich Villageu, u blizini Manhattana. (Mjesto koje je barem jednom u životu gotovo svatko poželio vidjeti u New Yorku, sada više nema simbola po kojima je bio poznat.) Liječnici i medicinske sestre molili su prolaznike na ulici da daruju krv jer je zaliha malo. Teroristi su u trenutku najveće gužve u središnjem dijelu Manhattana paralizirali poznato gospodarsko i turističko središte. Evakuacija ljudi od Wall Streeta do zgrade UN započela je odmah nakon udara. Jedino su škole i vrtići zamoljeni da nastave s radom. Gradonačelnik New Yorka Rudolph Giuliani naredio je evakuaciju donjeg dijela Manhattana odmah nakon napada. Uslijedio prijedlog da svi koji imaju nekoga, a ne moraju se služiti javnim prijevozom, posebno u blizini srušenih nebodera, napuste taj dio grada. »Znam da je panika u gradu, no ipak vas molim da ostanete mirni«, rekao je. Još se ne zna koliko je ljudi stradalo, no pretpostavlja se da ih je više od 150.000. »Ljudi su iskakali iz Svjetskog trgovačkog centra. To je bilo užasno«, rekao je gradonačelnik Giuliani. </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Japanska Crvena armija napala zbog Hiroshime i Nagasakija? </p>
<p>AMMAN, 11. rujna </p>
<p> - Neimenovani sugovornik preuzeo je u ime japanske ekstremističke organizacije Crvena armija odgovornost za samoubilačke napade putničkim zrakoplovima u New Yorku i Washingtonu, u znak »osvete za mrtve iz Hiroshime«, objavio je jordanski list. </p>
<p> »Neimenovani sugovornik, koji je govorio arapski kao stranac, preuzeo je u telefonskom pozivu odgovornost za niz napada u Sjedinjenim Državama u znak osvete za mrtve u Hiroshimi i Nagasakiju«, rekao je glavni urednik jordanskog nacionalističkog tjednika Al Wahdeha. »Nije bio precizniji i brzo je prekinuo razgovor«, kazao je Fakhri Kawar i dodao da dojavu »shvaćaju ozbiljno«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Arafat osudio napade, brojni Palestinci slavili </p>
<p>GAZA, 11. rujna </p>
<p> - Palestinski predsjednik Yasser Arafat osudio je u utorak avionske napade na zgrade Svjetskoga trgovačkog centra u New Yorku i Pentagona u Washingtonu. »Šaljem izraze sućuti palestinskoga naroda američkome predsjedniku Bushu i njegovoj vladi i američkomu narodu zbog tog strašnoga događaja«, rekao je Arafat u Gazi. Oko 2000 Palestinaca slavilo je u Nablusu na Zapadnoj obali, ispaljajući rafale u zrak i izvikujući slogane u slavu saudijskog terorista Osame bin Ladena. U izbjegličkim logorima u Libanonu, Palestinci su također pucnjavom proslavljali napade na ciljeve u Sjedinjenim Državma. Dvije palestinske organizacije, Narodna fronta za oslobođenje Palestine sa sjedištem u Damasku, i Demokratska fronta za oslobođenje Palestine zanijekali su bilo kakvu umiješanost u terorističke napade na SAD. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>SAD se spremaju za obranu </p>
<p>Nakon snažnog terorističkog udara na SAD, razne su američke savezne države počele pripremati obranu poduzevši najviše mjere opreza i aktiviravši dodatnu zaštitu kod raznih objekata. l KALIFORNIJA: Sve državne zgrade stavljene su pod maksimalno osiguranje na zahtjev guvernera Graya Davisa, proglašeno je visok stupanj uzbune i počelo je zasijedati Državno vijeće za izvanredne situacije </p>
<p> l KOLORADO: Također su sve državne zgrade pod najvišim stupnjem osiguranja. Formiran je krizni stožer s predstavnicima policije, vatrogasaca, zdravstvenih ustanova, javnog prijevoza... Posebne mjere osiguranja vezane su i uz zračnu luku Denver International </p>
<p> l FLORIDA: Povećano osiguranje uz zgradu Saveznog suda. Tvrtka Walt Disney zatvorila je i evakuirala sve svoje parkove, zabavne i shopping centre. </p>
<p> l GEORGIJA: Zaustavljeni su svi letovi s najopterećenije zračne luke - Hartsfield International kraj Atlante. Iz CNN centra ispraćeni su svi posjetitelji ali su novinari CNN-a i Associated Pressa ostali na poslu.</p>
<p> l ILLINOIS: Sears Tower je zatvoren, državne zgrade u Chicagu i Springfieldu su zatvorene, a Nacionalna garda (rezervne vojne snage u SAD) stavljene su u viši stupanj pripravnosti. </p>
<p> l KENTUCKY: Otakazan je sastanak Udruge guvernera juga kako bi se guverneri Arkansasa, Georgije, Louisijane, Mississippija, Tennesseeja, Kentuckyja i Zapadne Virginije mogli vratiti u svoje države. </p>
<p> l MARYLAND: Sigurnosne službe povećale su svoje prisustvo širom države. Osjetno je povećano osiguranje u zračnoj bazi Andrews Zatvorena je i zračna luka Baltimore-Washington International.</p>
<p> l MINNEAPOLIS: Zatvorena je zračna luka Minneapolis-St. Paul International. IDS Centar u središtu Minneapolisa, koji je i najveća zgrada u državi je evakuirana. </p>
<p> l NEVADA: Sigurnost je povećana u svim kockarnicama u i oko Las Vegasa te državnim zgradama u cijeloj državi te vojnoj zračnoj bazi Nellis. Svi letovi su obustavljeni. </p>
<p> l NEW JERSEY: Zračne luke te riječni prelazi prema New Yorku su zatvoreni, kao i poznata autocesta NY Turnpike na kojoj su se stvorile velike gužve. Jednako tako otkazane su i linije brze željeznice nazvane PATH. Zatvorena je i zračna luka Newark International, a službenici osiguranja s puškama štite prilaze uredima tvrtke koja upravlja svim zračnim lukama New Yorka te prilaze glavnom tornju prilazne kontrole letenja.</p>
<p> l NEW YORK: Povećano je osiguranje na granicama države New York. Guverner George Pataki otkazao je sve večernje aktivnosti. </p>
<p> l GRAD NEW YORK: Otkazani su lokalni izbori. Sve zračne luke su zatvorene. Prekinuto je trgovanje na Wall Streetu, a evakuirana je i zgrada UN-a. Zatvoreni su svi uredi na Manhattanu, a djeca su zadržana u školama budući da ih roditelji ne mogu pokupiti. Sve linije podzemne željeznice su zaustavljene. Osjetno je otežano funkcioniranje mobilnih telefona. Regularne telefonske linije su zagušene. Donji dio Manhattena zatvoren za sve osim za vozila hitnih službi. Zatvoreni su svi mostovi i tuneli koji spajaju Manhattan s ostatkom grada. Svi stanari Rockefeller Centra pozvani su kućama. </p>
<p> l SJEVERNA KAROLINA: Vojne baze širom države pripremale su se za moguće izmjene stupnja uzbune. Zatvorena je zračna luka Raleigh-Durham International, formiran krizni stožer koji je daljnje postupke dogovarao sa Saveznom upravom za zrakoplovstvo (FAA). </p>
<p> l PENNSYLVANIJA: Zatvorena je zračna luka Philadelphia International. Sastalo se gradsko krizno vijeće da odluči treba li zatvoriti dvije najveće turističke atrakcije u Philadelphiji Liberty Bell te zgradu u kojoj je donesen Ustav - Independence Hall. </p>
<p> l JUŽNA DAKOTA: Zatvorene su sve zračne luke. </p>
<p> l TENNESSEE: Nuklearno naoružanje i istraživački centar Ministarstva energetike SAD u Oak Ridgeu stavljeni pod najveće mjere sigurnosti. Sve su zračne luke zatvorene. </p>
<p> l TEKSAS: Neke su državne zgrade evakuirane. Svi letovi sa zračne luke Dallas-Fort Worth International su otkazane, a zračna luka Austin-Bergstrom International je zatvorena. Gradska vijećnica u El Pasu je zatvorena. </p>
<p> l VERMONT: Savezne zgrade u Montpelieru i Burlingtonu bile su otvorene. Atomska centrala stavljena je pod najveće mjere osiguranja. </p>
<p> l VIRGINIJA: Mornarički kompleks u Hampton Roadsu, gdje je smještena največka mornaričk abaza stavljena je pod uzbunu nazvanu Threatcon Charlie. Threatcon Charlie se primjenjuje kad dođe do nekakvih težih incidenata ili kada obavještajni izvori upute da je izvjestan neki oblik terorističkog napada. </p>
<p> l WASHINGTON: Sve su zračne luke i vojne baze u višem stupnju osiguranja. Letovi sa zračne luke Seattle-Tacoma International su obustavljeni, ali je dozvoljeno slijetanje. Zgrada saveznog suda je pod visokim stupnjem pripravnosti. </p>
<p> l ZAPADNA VIRGINIJA: Kemijska tvornica u toj državi je stavljena pod maksimalno osiguranje. Svi su letovi otkazani, a zračne luke su zatvorene.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Napad je kombinacija naivnosti i osjećaja nepovredivosti u SAD</p>
<p>LONDON, 11. rujna </p>
<p> - Samoubilački napadi putničkim zrakoplovima koji su u utorak uništili newyorški Svjetski trgovački centar i oštetili zgradu Pentagona bez presedana su u povijesti civilnog zrakoplovstva, izjavili su stručnjaci za sigurnost. </p>
<p> »To je vjerojatno jedan od najodvažnijih terorističkih napada koji je ikad počinjen u svijetu«, rekao je zrakoplovni stručnjak časopisa Janes's Intelligence Review Chris Yates.</p>
<p> »To nije terorističko djelo, to je ratno djelo«, rekao je.</p>
<p> »Oteti dva, možda tri zrakoplova odjednom i izvesti takvu vrstu napada... Ne mogu se sjetiti da se to ikad desilo u povijesti civilnog zrakoplovstva«, rekao je Yates.</p>
<p> Paul Wilkinson iz Centra za studije terorizma rekao je da zrakoplovi na taj način nisu bili korišteni od napada japanskih kamikaza na savezničke zrakoplove tijekom Drugog svjetskog rata.</p>
<p> »To je novost u međunarodnom terorizmu. Time se s vremena na vrijeme prijetilo... ali je ovo prvi put da je i provedeno«, rekao je.</p>
<p> Tragedija »ističe činjenicu da je civilno zrakoplovstvo još uvijek jedna od najranjivijih ulaznih točaka za teroriste koji žele izvesti masovne napade«, dodao je, pozivajući Sjedinjene Države na smirenu reakciju, a ne naglu odmazdu. </p>
<p> »Logistika je iznimna, a u svijetu postoji jedna ili dvije terorističke skupine koje su za to možda sposobne«, rekao je pak Yates.</p>
<p> Dokazi protiv Osame bin Ladena zasad ne postoje.</p>
<p> I Wilkinson i Yates slažu se da su napadi kombinacija vrlo koordiniranog planiranja i slabih mjera sigurnosti u američkom zračnom prometu.</p>
<p> Wilkinson ističe da se problem sastoji u kombinaciji naivnosti i osjećaja nepovredivosti od terorističkih napada koji vlada u SAD-u.</p>
<p> Upitan pak o tome što se moglo učiniti kako bi se napadi spriječili nakon što su zrakoplovi poletjeli, Yates je dogovorio: »Ništa drugo osim obaranja zrakoplova s neba«. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ovo je borba između slobodnog svijeta i terorizma</p>
<p>LONDON 11. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Oteti avioni koji su se u utorak zaletjeli u istaknute ciljeve u Sjedinjenim Državama, udarili su time u samo srce američkog poslovnog, političkog i vojnog prestiža. Dok svijet još traga za odgovorom na pitanje o mogućim počiniteljima, već sada je jasno da je riječ o činu bez presedana, koji je nabijen žestokim simbolizmom. </p>
<p>Jedan od ciljeva napada, Svjetski trgovinski centar, bio je već jednom ranije na meti terorista, kada ga je 1993. potresla silna eksplozija koju su izazvale jake automobilske bombe. Iza tog incidenta stajali su islamski ekstremisti okupljeni oko Osama Bin Ladena. On se i ovaj puta spominje kao mogući orkestrator najnovije terorističke provokacije.</p>
<p>Međunarodni komentatori, koji u svojim dugim karijerama nikada nisu vidjeli ništa slično, oklijevali su međutim neposredno nakon spektakularnih napada da prst krivice čvrsto upru u bilo koga - dok se ne pojave čvršće indikacije. Prilikom bombardiranja državnih zgrada u Oklahomi 1995., jednom od rijetkih teorističkih napada na američkome tlu, prva su nagađanja, naime bila da se radi o djelu islamskih terorista. Kasnije se pokazalo da su počinitelji bili američki ultradesni ekstremisti (radi čega je nedavno izvršena smrtna presuda nad Timothyjem McVeighejem). </p>
<p> Prije četiri dana vlasti Sjedinjenih Država izdale su upozorenje kako prijete napadi na američke ciljeve. Crne prognoze doista su se obistinile, no mnogo bliže centrima američke financijske i vojne moći nego li je itko mogao predvidjeti. </p>
<p>Uzme li se u obzir jaka kontrola na svim američkim aerodromima radi sprečavanja otmica aviona, zapanjuje činjenica da su teroristi uspjeli oteti ne jedan nego četiri aviona, te izvesti složenu i vremenski vrlo koordiniranu operaciju, koja je očito pripremana mjesecima. Napadači su morali imati brojne suradnike, koji su vjerojatno dugo unaprijed bili pozicionirani na ključnim mjestima. </p>
<p>Prema svjedočenju očevidaca koje je prenio BBC, ljudi su živi iskakali iz nebodera Svjetskog trgovinskog centra prije nego su se oni srušili. </p>
<p> Na vijest o američkoj seriji nesreća britanski premijer Tony Blair otkazao je sudjelovanje na konferenciji britanaskih sindikata u Brightonu, te stigao u London gdje je održao izvanrednu sjednicu kabineta. Nakon tog sastanka Blair je najavio da su sve zračne luke u Britaniji stavljene u stanje najveće pripravnosti. Svi su letovi privatnih aviona zaustavljeni, osim uz posebno odobrenje. Govoreći pred svojom rezidencijom u Downing streetu Blair je također najavio da su sve avionske rute izmijenjene tako da ne nadlijeću središnji London, dok su vladine zgrade i vojni pogoni stavljeni u stanje posebne pripravnosti. U najvećoj su pripravnosti i policija te britanske vojne snage u Britaniji i inozemstvu. Britanske financijske institucije dobile su upute kako da najbolje pojačaju mjere osiguranja. »Ne radi se samo o borbi između Sjedinjeih Država i terorizma, nego između slobodnog demokratskog svijeta i terorizma. Stojimo rame uz rame s našim američkim prijateljima u trenutcima tragedije«, izjavio je u utorak navečer Tony Blair, vidljivo potresen američkom tragedijom. Najavio je da ni Britanija neće mirovati dok se krivci ne pronađu i ne kazne. U londonskom Cityju evakuirana je zgrada burze i neki uredi, a ispražnjene su i pojedine značajnije poslovne zgrade u Londonu. Britanske vlasti zacijelo na umu imaju opomene koje su još prije tri tjedna stigle iz visokih izraleskih obavještajnih izvora da Bin Laden prijeti i britanskim interesima. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Ruske zračne snage u ratnoj pripravnosti</p>
<p>MOSKVA, 11. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruska javnost šokirana je zračnim terorističkim napadima na vitalne ciljeve u Sjedinjenim Državama. Svi televizijski kanali prekidali su u utorak svoje redovite programe kako bi svakih pola sata u posebnim informativnim emisijama slikom i riječju detaljno upoznali svoju javnost o terorističkim napadima bez presedana na New York i Washington.</p>
<p>Iz sigurnosnih razloga i da umiri svoju javnost, rusko je ministarstvo obrane stavilo u punu vojnu pripravnost svoje oružane zračne snage. </p>
<p>Službena Moskva zasad ne komentira zločinačku akciju protiv SAD, ali ruski mediji prenose vijest Reutersa iz Abu Dabia da iza te sinkronizirane terorističke akcije stoji Fronta za oslobođenje Palestine, koja je u opoziciji Arafatu. </p>
<p>Istovremeno, ruski mediji pretpostavljaju da iza terorističkih akcija može stajati i svjetski terorist broj jedan Bin Laden. Tu pretpostavku u intervjuu moskovskoj televiziji u utorak navečer iznio je i potpredsjednik izraelske vlade Natan Sharanski. </p>
<p>No bez obzira tko je izvršio teroristički čin jedno je sigurno: službena Moskva oštro će ga osuditi. Ruski predsjednik Vladimir Putin izrazio je duboku sućut narodu Sjedinjenih Država »u vezi s ovim terorističkim napadom, ovom groznom tragedijom«, kako je rekao glasnogovornik Kremlja Aleksej Gromov.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Njemački narod uz Sjedinjene Države </p>
<p>BERLIN, 11. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prvi program njemačke televizije (ARD) prekinuo je emitiranje u utorak poslije podne da bi njemačku javnost informirali o terorističkom napadu u New Yorku i Washintonu. Privatna televizijska mreža RTL izravno prenosi posljedice terorističkih napada. Po prvim anketama vidljivo da je njemačka javnost šokirana napadima na SAD. RTL je prenio vijest iz SAD-a da su svi zrakoplovi dobili zapovijed - pod prijetnjom rušenja - da se spuste na zemlju jer je javljeno da još jedan oteti zrakoplov leti u pravcu Washingtona. Njemački stručnjaci za terorizam u prvim raekcijama procjenjuju da je riječ o usklađenom i dobro planiranom terorističkom napadu na Sjedinjene Američke Države. U samom Berlinu i drugdje po Njemačkoj sve su vitalne vladine zgrade stavljene pod posebne sigurnosne mjere. Njemački kancelar Gerhard Schröder uputio je brzojav američkom predsjedniku Goerge W. Bushu u kojemu izražva žaljenje zbog nevinih žrtava u terorističkom napadu na New York i Washington, dodavši da u ovom teškom trenutku njemački narod stoji uz Sjedinjene Američke Države. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Svijet užasnut terorističkim napadom na Sjedinjene Države</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna </p>
<p> - Svjetski politički čelnici u prvim reakcijama izražavaju zaprepaštenje i užas terorističkim napadima na Svjetski trgovački centar u New Yorku te druge državne institucije u SAD. </p>
<p> Ivan Pavao II uputio je brzojav američkom predsjedniku Bushu u kojem izražava svoje duboko žaljenje sbog stradanja izazvanih terorističkim napadom. Papa je u brzojavu izrazio žaljenje zbog »neizrecivog užasa«, koji je izazvan »nečovječnim terorističkim napadom«. Francuski predsjednik Jacques Chirac, koji je u trenutku terorističkih napada na ciljeve u Sjedinjenim Državama bio u Bretagni, u televizijskom je obraćanju naciji izrazio solidarnost svoje zemlje sa Sjedinjenim Državama, osudivši taj »monstruozni napad«.</p>
<p>Predsjednik Talijanske Republike Carlo Azeglio Ciampi u poruci potpore američkom predsjedniku Georgeu Bushu u povodu atentata koji su pogodili SAD navodi da »u ovim trenucima tragedije cijela međunarodna zajednica mora biti ujedinjena«, poručujući da je »cijeli talijanski narod u ovim teškim trenucima uz američki«.</p>
<p> Češki predsjednik Vaclav Havel izjavio je kako je »užasnut nečuvenim terorističkim napadom« i izrazio najdublju sućut žrtvama napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon, stoji u priopćenju iz ureda predsjednika. Portugalski predsjednik Jorge Sampaio u brzojavu Georgeu Bushu izrazio je »duboku šokiranost terorističkim i zločinačkim napadima« u New Yorku i Washingtonu te mu je u svoje i u ime portugalskog naroda izrazio »potpunu solidarnost u ovim tako tragičnim trenucima«.</p>
<p>Španjolski premijer José María Aznar, koji je na turneji po baltičkim zemljama, zatražio je hitan sastanak u Madridu s ministrima obrane, unutarnjih poslova i vanjskih poslova radi analize stanja uzrokovanog nizom terorističkih napada u SAD, doznaje se iz diplomatskih izvora. </p>
<p>Izraelski ministar obrane Benyamin Ben-Eliezer za izraelski je vojni radio izjavio kako je to »jednostavno tragedija«: »Suosjećam s američkim narodom, to je strašno«. </p>
<p> Filipinska predsjednica Gloria Macapagal Arroyo, prema riječima njezinog glasnogovornika Rigoberta Tiglaoa, osudila je napade i naredila »intenzivno osiguranje« američkog veleposlanstva, predsjedničke palače i drugih važnih državnih institucija u Manili.</p>
<p> Nizozemski premijer Wim Kok u utorak je napade u New Yorku i Washingtonu ocijenio »neopisivima«, ustvrdivši da je riječ o »nezamislivoj« katastrofi. </p>
<p> Turski premijer Bulent Ecevit, koji je sazvao izvanredni sastanak generala, diplomata i dužnosnika nacionalne sigurnosti, rekao je kako bi napadi na SAD mogli imati utjecaja na cijeli svijet.</p>
<p> »SAD su suočene s jednom od najvećih tragedija u svojoj povijesti, s nečim što bi moglo imati utjecaja na cijeli svijet«, rekao je Ecevit novinarima.</p>
<p>»Stravičnim zvjerstvima« nazvao je napade u SAD irski premijer Bertie Ahern, dodavši kako je riječ o »užasnom danu za cijeli svijet«.</p>
<p> Brazilski predsjednik Fernando Henrique Cardoso »užasnut« je napadima, koje je osudio u poruci solidarnosti američkom predsjedniku Bushu. Jordanska je vlada u priopćenju osudila »terorističku akciju« u SAD, rekavši da su napadi usmjereni protiv univerzalnih vjerskih i humanitarnih vrijednosti. </p>
<p> Indijski premijer Atal Behari Vajpayee u utorak je sazvao hitni sastanak vladina odbora za sigurnost koji će se održati u njegovoj kući i na njemu će se vjerojatno raspravljati o sigurnosnim aranžmanima u svjetlu napada na Svjetski trgovački centar u New Yorku i Pentagon u Washingtonu.</p>
<p>Tajlandski premijer Thaksin Shinawatra uputio je pismo sućuti američkoj vladi, a vlasti su naredile povećano osiguranje veleposlanstava i međunarodnog aerodroma u Bangkoku. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Skočila cijena nafte i zlata, dolar u padu</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Američka financijska tržišta zatvorena su vrlo brzo nakon što su avioni udarili u newyorški WTC. Američka komisija za burze i vrijednosnice objavila je da su se sve američke burze odlučile na zatvaranje. Ta je najava uslijedila nakon zaustavljanja trgovanja na dva najveća tržišta - New York Stock Exchangeu i Nasdaqu.</p>
<p>Odlučeno je da burze ostanu zatvorene do kraja dana, a ne zna se kad će se trgovanje nastaviti. Dolar je na tržištima izgubio na vrijednosti prema ostalim valutama odmah nakon napada, dok je cijena zlata skočila sa 271,40 USD na 286 USD po unci.Američki događaji odmah su se odrazili na svjetskim tržištima. Cijena nafte eksplodirala je odmah nakon objavljivanja vijesti o napadu na New York, a London Brenz Futures dosegle su vrhunac sa 31,5 dolara po barelu.Nesigurnost oko toga što će se događati sljedećih dana na Bliskom istoku odmah je natjerala cijene nafte da probiju gornju granicu.Američki trgovci pokušali su nakon prestanka rada New York Merchantile Exchangea svoje trgovanje preseliti na London's International Petroleum Exchange, najveće takvo tržište izvan SAD.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mesić: »Dugo pripreman smišljeni zločin« </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Nakon što je predsjednički avion sletio u zagrebačku Zračnu luku, predsjednik Stjepan Mesić koji se vratio iz dvodnevnog posjeta Bugarskoj, dao je izjavu novinarima o stravičnom terorističkom napadu u Americi. »To nije obični terorizam, to je smišljeni zločin koji je očito dugo pripreman. Oni koji su ga planirali htjeli su nevine ljudske žrtve, oni nisu napali samo simbole države, već su napali ljude na njihovim radnim mjestima i zbog toga je taj zločin užasan«, kazao je predsjednik Mesić.</p>
<p>Upitan snosi li dio krivnje i američka politika odgovorio je: »Ne može se optuživati nijedna politika na ovaj način, niti se na ovaj način ijedna politika može mijenjati. To je jednostavno zločin kakav se ne pamti«. Teroristički napad u Americi Predsjednik smatra užasom i apsurdnim zločinom u vrijeme kad se traže rješenja za mnoga krizna žarišta u svijetu. Najavio je da očekuje više informacija o svemu od američkog veleposlanika u Hrvatskoj Lawrencea Rossinija, kojega će primiti odmah po dolasku na Pantovčak. </p>
<p>Kako doznajemo, predsjednik Mesić neće otputovati u New York, gdje je od 18. do 23. rujna trebao biti na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. </p>
<p>M. R.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Račan: »Nakon ovoga mnogo toga više neće biti isto« </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - » Zaprepašteni smo ovim što se desilo, kao i čitav svijet. Američki narod ali i svi mi suočeni smo na drastičan način sa suvremenim zlom i opasnošću od terorizma«, rekao je u kratkoj izjavi u utorak popodne premijer Ivica Račan. </p>
<p>»Mnogo toga nakon ovoga više neće biti isto, svjestan sam toga, jer u ovom trenutku ne možemo ni približno predvidjeti sve posljedice ovoga događaja«, rekao je premijer. </p>
<p>U ime hrvatske Vlade premijer Račan izrazio je snažno ogorčenje i osudio ovaj čin terorističkog bezumlja te izrazio sućut američkom predsjedniku i narodu. </p>
<p>S. K.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Tomčićeva sućut predsjedniku Kongresa </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna </p>
<p> - U povodu terorističkih napada u SAD-u, predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić uputio je pismo sućuti predsjedniku američkog Kongresa J. Dennisu Hastertu u kojem Kongresu i svim američkim građanima izražava sućut. </p>
<p> »Duboko potreseni tragičnim događajima koji su danas zadesili Vašu zemlju, dopustite da Vama, američkom Kongresu i svim građanima SAD- a u ime Hrvatskog sabora i svoje osobno ime uputim iskrene izraze sućuti«, navodi Tomčić.</p>
<p> »U vjeri da će se krivci za takav strašan i barbarski čin uskoro naći pred licem pravde, s Vama i svim američkim građanima sudjelujemo u Vašoj boli, tuzi i ogorčenju«, ističe u pismu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hrvatska će zaštititi američke interese na svome tlu</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stipe Mesić u utorak je dao uvjeravanja američkom veleposlaniku u Hrvatskoj Lawrenceu Rossinu da će hrvatska u sklopu svojih mogućnosti učiniti sve kako bi spriječila moguće napade na američke interese na hrvatskom tlu. </p>
<p>Mesić je u utorak navečer primio na svoj zahtjev Rossina na Pantovčaku da bi mu prenio izraze njaoštrije osude terorističkog napada protiv SAD-a. Hrvatski predsjednik tom je prilikom zamolio američkog veleposlanika da prenese izraze osude kao i izraze suosjećanja za američki narod, a posebno za obitelji poginulih. </p>
<p>Predsjednikov savjetnik za vanjsku politiku Tomislav Jakić rekao je novinarima nakon susreta da je Mesić posebno istaknuo »da ovo nisu djela 'običnog' terorizma nego ratni izazov SAD-u i cijeloj civilizaciji«. </p>
<p>U tom kontekstu hrvatski predsjednik izrazio je posebno razumijevanje za sve napore usmjerene na kontrolu i sprečavanje nekontroliranog širenja nuklearnog oružja, podsjećajući do kakve bi tragedije moglo doći da je grupa poput ove imala na raspolaganju nuklearno oružje. </p>
<p>Američki veleposlanik Rossin je u izjavi nakon susreta rekao da je Mesić izrazio šokiranost i žaljenje zbog onoga što se dogodilo SAD-u. Na pitanje novinara može li predvidjeti kakav će biti odgovor SAD-a na napade, Rossin je rekao da to ne može, ali da je osobno uvjeren da će, kada se jednom otkrije tko je to učinio, američki odgovor biti »vrlo, vrlo jak«. »Zašto bi zemlja imala moć i snagu ako je ne može upotrijebiti za zaštitu ljudi koji su napadnuti u takvom terorističkom napadu«, naglasio je Rossin. </p>
<p>»SAD će upotrijebiti sva svoja raspoloživa sredstva da otkrije tko stoji iza napada. a nakon toga američki će predsjednik donijeti odluke. To će bez sumnje biti izraz naše ljutnje i odlučnosti da se takvo što više nikada ne dogodi«, zaključio je veleposlanik. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="20">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Poticajni krediti oživjeli bi seoski turizam i proizvodnju</p>
<p>Roland Žuvanić, zamjenik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja </p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Svaki dan popijem veliki makijato s natrenom. Zbog zdravlja bih trebao pripaziti i na tu količinu. Nerijetko s tim u vezi spominjem zanimljivu izreku kako je »sve što je lijepo u životu nemoralno, protuzakonito i škodi zdravlju«.</p>
<p>• Humanitarni rad kojim se kao član Rotary kluba bavite zasigurno ne škodi nikome. Dodijelili ste i nekoliko stipendija...</p>
<p>- Da. Prije dvije godine rotarijanci su odlučili osnovati fond za pomoć studentima slabijeg materijalnog statusa. Nakon nedavno objavljenog natječaja i konačnog odabira, u hotelu Esplanade svečano smo dodijelili četiri stipendije od 1.500 kuna. To će, nadam se, radišnim studentima prava, ekonomije i prirodoslovno-matematičkih znanosti biti znatnija mjesečna potpora.</p>
<p>• Hoće li ta gesta prerasti u tradiciju?</p>
<p>- Svakako. Nadam se kako će se ti mladi ljudi jednoga dana sjetiti kako su im u nekom dijelu života pripomogli i članovi Rotary kluba. Iako zahtijeva napore i dobru organizaciju vremena, veseli me humanitarni rad. Rotarijancima i mojoj malenkosti nekome uljepšavati život - pričinja iznimno zadovoljstvo.</p>
<p>• Je li tko vama priuštio kakvu lijepu gestu vrijednu spomena?</p>
<p>- Teško mi je na to odgovoriti. Takvih je događaja u mojem životu bilo mnogo. Svakako jedan od najljepših jest rođenje moje kćeri Ana-Marije. Velike gušte vrijedne spomena nalazim u ribarenju na morskoj pučini, jedrenju i kada mi posao »dopusti«, neizostavnim regatskim natjecanjima. Doduše, ove sam ih godine, zbog brojnih obveza, prvi put - preskočio! No, ni ovaj mandat neće dovijeka trajati...</p>
<p>• Uskoro u Čakovcu otvarate treći regionalni Međunarodni sajam ekologije i zdrave hrane?</p>
<p>- Da, naše je ministarstvo pokrovitelj toga sajma, kojemu je cilj regionalno povezivanje odnosno poticanje razvoja zdrave hrane, seoskog turizma i ugostiteljstva. S tim u vezi osnovana je stručna komisija za očuvanje ruralne arhitekture, koja će, nadam se, pridonijeti njezinoj uspješnoj promidžbi. Problem je, među ostalim, što se turizam kod nas uvijek veže uz Jadran, pa su mogućnosti onog kontinentalnog znatno zanemarene. Naša sela nestaju jer ljudi odlaze ondje gdje imaju posla i gdje se nešto proizvodi. Kako bi spriječila taj trend, država treba poticajnim kreditima osiguravati kvalitetan »život sela«, ali i onih koji u njemu mogu živjeti i privređivati. I za sebe, i za druge. </p>
<p>• Koliko su Hrvati ekološki svjesni?</p>
<p>- U Hrvatskoj je prilično razvijena ekološka svijest, što potvrđuje i 250 takvih udruga s kojima naše ministarstvo odlično surađuje. Iz državnog proračuna financiramo više od 30 ekoloških projekata. Ovih će se dana objaviti natječaj u kojem pozivamo općine koje bi mogle sudjelovati u pilot-projektu povezivanja hotelijera i ugostitelja s proizvođačima zdrave hrane. Tako će biti odabrano pet mjesta diljem Hrvatske koja bi nam sredinom iduće godine trebala podastrijeti konkretne rezultate.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Za prijelaz preko pruge 500 kn kazne</p>
<p>U suradnji MUP-a i Hrvatskih željeznica, u utorak je na željezničkom prijelazu na Sokolskoj ulici održana preventivna akcija »Djeca - prijatelji u prometu«. </p>
<p>U blizini spomenutog željezničkog prijelaza su dvije osnovne škole, pa djeca svaki dan prelaze preko pruge.</p>
<p>- Edukativnim materijalom HŽ-a, slatkišima i slikovnicama nagrađujemo djecu, savjesne vozače, pješake i bicikliste koji ne prelaze prugu kada je spušten branik, rekao nam je inspektor u Odjelu za sigurnost cestovnog prometa PU zagrebačke Josip Mataija.</p>
<p>Dodao je kako će nesavjesni građani biti samo opomenuti. Pješaci u slučaju prelaska dok je branik spušten plaćaju 500 kuna kazne, a vozači, osim plaćanja istog iznosa, gube vozačku na mjesec dana i dobivaju dva kaznena boda.</p>
<p>Međutim, stariju gospođu ni policija ni novinari nisu omeli da, po običaju, pokuša prijeći preko pruge kada je rampa spuštena. Tek nakon policijskog objašnjenja koliko je to opasno, odlučila je pričekati podizanje rampe, ali i dalje ne shvaćajući zašto danas mora promijeniti svoju dugogodišnju naviku. </p>
<p>- Oko 50 željezničkih prijelaza u Hrvatskoj do kraja godine dobit će primjereno osiguranje, koje uključuje polubranike te zvučnu i svjetlosnu signalizaciju. Za potpuno osiguranje jednog prijelaza potrebno je približno 400.000 njemačkih maraka, rekao je Dražen Sučić, kontrolor za izvanredne događaje u HŽ-u.</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Rebalans gradskog proračuna zbog decentralizacije školstva</p>
<p>Slaba naplata neporeznih sredstava pokazala je da je zamišljena dinamika naplate dugova bila planirana s previše optimizma, rekao je Slavko Kojić, pročelnik Ureda za financije / Članovi Poglavarstva podržali projekt gradnje Domovinskog mosta u produžetku Čulinečke</p>
<p>Prirez u Zagrebu i nadalje iznosi 18 posto, a od svih poreza jedino se (na više) mijenja porez na kuće za odmor, čija će naplata po sagrađenom četvornomu metru iznositi 15 kuna umjesto dosadašnje tri njemačke marke, potvrdili su na sjednici u utorak članovi Gradskog poglavarstva. Utvrđen je i rebalans proračuna, točnije preraspodjela sredstava u programima gradnje i uređenja kapitalnih sportskih objekata te objekata vodnoga gospodarstva. </p>
<p>Prema riječima Slavka Kojića, pročelnika Ureda za financije, za rebalans proračuna gradskoj je vlasti ostavljeno vrlo malo vremena, a riječ je o formalnoj odluci i tehničkom rebalansu proračuna zbog njegova usklađivanja sa Zakonom o izmjenama zakona o financiranju lokalne uprave i samouprave, u koji je uključena i decentralizacija osnovnih i srednjih škola.</p>
<p> Kojić je u svom obrazloženju posebno upozorio pročelnike svih ureda da mu se do kraja godine ne obraćaju sa svojim zahtjevima. Razlog tomu je, kako je rekao, »izrazito slabo punjenje proračuna od sredstava koja su bila planirana od naplate neporeznih prihoda, zbog čega će, kako predviđa, do kraja godine u proračunu nedostajati oko 200 milijuna kuna i zbog čega će u studenome biti izrađen »pravi rebalans proračuna«.</p>
<p> - Slaba naplata neporeznih sredstava pokazala je da je zamišljena dinamika naplate dugova bila planirana s previše optimizma, rekao je Kojić. Dodao je, doduše, kako nema bojazni i da sve ostale stavke proračuna zadovoljavaju zadane kriterije, ali da je krajnje vrijeme za naplatu dugova.</p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić je dodao »kako je situacija ozbiljna, ali da nema panike«. U sljedeća tri mjeseca, u skladu sa zakonom, bit će, rekao je, naplaćeni dugovi koje je spomenuo Kojić.</p>
<p>Članovi Poglavarstva donijeli su i konačnu odluku o tome da će se u sklopu projekta Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Zagreba, vrijednog 350 milijuna njemačkih maraka, Domovinski most sagraditi u produžetku Čulinečke ulice, a ne, kako se u posljednje vrijeme najavljivalo, Vatikanske ulice.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>S 091 do parking karte</p>
<p>Od utorka je u Zagrebu moguće parkiranje plaćati mobitelom, zahvaljujući suradnji »Zagrebparkinga« i VIP.neta. </p>
<p>Korisnik će parkiranje, isključivo na javnim parkiralištima čiju naplatu obavlja »Zagrebparking«, plaćati slanjem sms poruke na VIP.parking broj odgovarajuće parkirne zone. </p>
<p>Sistem je u osnovi jednostavan - korisnik će u prvom koraku ispisati sms poruku koja sadržava registracijski broj parkiranog vozila, bez ikakvog razmaka i interpunkcija. U drugom će koraku poslati tu poruku na VIP.parking broj odgovarajuće parkirne zone. Prvoj parkirnoj zoni pridana je šifra 101, drugoj 102, a trećoj 103. Korisnik će zatim, u roku dvije minute, dobiti povratnu sms poruku sa svim podacima o plaćenom parkiranju. Ako VIP.net ne dobije potvrdu o primitku povratne sms poruke na mobilni telefon korisnika u tom roku, račun korisnika neće se teretiti, već će korisnik dobiti poruku kojom će ga se obavijestiti da plaćanje nije uspjelo. </p>
<p>Cijena sms poruke utvrđena je cjenikom VIP.neta i iznosi 50 lipa uvećanih za PDV. Usluga je dostupna svim VIP korisnicima, kako pretplatnicima, tako i VIP.me korisnicima.</p>
<p>Sljedeća dva tjedna na frekventnijim gradskim parkiralištima dežurat će hostese koje će pomagati zainteresiranim korisnicima VIP.parking usluge. </p>
<p>Nova usluga trebala bi korisnicima omogućiti lakši način plaćanja parkiranja, lakši način produljenja parkiranja, podsjetnik za kraj parkiranja te mogućnost dobivanja statusa parkiranja. </p>
<p>Zagreb je jedan od rijetkih gradova u Europi u kojima je omogućeno plaćanje parkiranja pomoću mobitela. Koliko je poznato, takva mogućnost postoji u Estoniji i Skandinaviji.</p>
<p>Projekt uvođenja ovakvog načina naplate parkiranja koštao je »Zagrebparking« 50.000 kuna. </p>
<p>VIP.net je najavio uvođenje VIP.parking usluge i u drugim gradovima Hrvatske.</p>
<p>Sve obavijesti mogu se dobiti i u VIP.netovoj službi komunikacija. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Zagrebački festival piva počinje u subotu</p>
<p>U subotu počinje 5. zagrebački festival piva, a potrajat će do 22. rujna. Pivski festival odvijat će se u Sportskoj dvorani na Prisavlju kod Boćarskog doma. Svaku večer s početkom u 21 sat publiku će uveseljavati poznata imena domaće glazbe. Na otvaranju će svirati Goran Bare i Plaćenici, a zatim redom: Ivana Banfić, Cubismo, Jinx, Tedi Spalato i Divas nastupit će 19. rujna, zatim Psihomodo pop, Goran Karan, a posljednjeg dana, 22. rujna, publiku će zabavljati Ivana Banfić.</p>
<p>U cijenu ulaznice od 20 kuna uključeno je i jedno pivo. Posjetitelji će, osim piva koje proizvodi Zagrebačka pivovara, moći uživati i u čuvenim belgijskim pivima - Hoegaarden (bijelo pšenično pivo), Leffe blonde (samostansko pivo) i Belle Vue Kriek (voćno pivo). Cijena jednog piva je osam kuna.</p>
<p>Pivski festival organiziraju Zagrebačka pivovara i Novakom marketing. (tp)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Izložba članova Društva s paraplegijom i amputacijom</p>
<p>Skupna izložba članova Društva s paraplegijom i amputacijom (DOPA) i njihovih gostiju »Dijalozi: otisci i iskoraci« bit će svečano otvorena u četvrtak, 13, rujna, u 19 sati u Klovićevim dvorima. Kako je na konferenciji za novinare u utorak u Klovićevim dvorima rekao Milan Ožegović, predsjednik DOPA-e, izložba je koncipirana na ljepoti različitih likovnih rukopisa sedmero umjetnika. Njezin je osnovni cilj omogućiti članovima DOPA-e lakši izlazak na likovnu scenu. </p>
<p>- Mladi akademski slikari Vendi Babeli i Ante Teskera na zajedničku su izložbu pozvali svoje profesore s Akademije likovnih umjetnosti.</p>
<p>- Inzistirat ćemo na tomu da se sve što se bude gradilo u Zagrebu prilagodi osobama s invaliditetom. U sljedeće četiri godine glavni oslonac našega ureda bit će nevladine udruge. Njima ćemo odsad pomagati ne samo financijski, već i organizacijski, rekao je dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, dodavši kako se trenutačno utvrđuje koji domovi zdravlja imaju viška prostora, a mogle bi ga koristiti udruge. </p>
<p>S. Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Komunalnim akcijama do ljepšeg Zaprešića</p>
<p>U Zaprešiću se nastavljaju komunalne akcije. Na redu su Tržna, Priščanova i Fistićeva ulica. Prema riječima pročelnika Upravnog odjela za graditeljstvo grada Zaprešića dipl. ing. Vendla Koprivnjaka, u Tržnoj ulici postavljaju se nove vodovodne te plinske cijevi. </p>
<p>Projekt Komunalnog poduzeća i Plinare Zagreb vrijedan je oko 150.000 kuna. Hidroelektra Zagreb asfaltira Priščanovu i Fistićevu ulice, što će Grad koštati novih 200.000 kuna. </p>
<p>Projekt gradnje novog gradskog parkirališta, zelene tržnice i prostora za štandove, vrijedan 180.000 kuna, u fazi je završetka. Predstoji popločavanje i postavljanje rasvjete. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="27">
<p>Walt Disney je bio Španjolac?</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Prema svjedočenju nekih stanovnika jednog prilično zabitog dijela Španjolske dalo bi se naslutiti da veliki Walt Disney, tvorac najpoznatijeg miša na svijetu - Mickeyja Mousea, uopće nije Amerikanac. Naime, stanovnici tvrde da je on plod afere između doktora i zgodne peračice rublja, na prijelazu stoljeća. Njegova je majka navodno pobjegla s djetetom u Chicago gdje ga je 1901. godine usvojio Elias Disney, da bi u lipnju 1902. godine bio drugi put kršten i dobio ime Walter Elias Disney.
Nadležni u Walt Disney studiju u Burbanku u Californiji žestoko su i ljutito reagirali na takve tvrdnje koje bi mogle ozbiljno skrenuti pažnju s proslave, koja se planira za stogodišnjicu Disneyevog rođenja u prosincu ove godine.</p>
<p>Postoji nevjerojatna fizička sličnost između Walta Disneya i Ginesa Carilloa, doktora koji je odrastao u mediteranskom selu Mojacaru, istočno od Almerike. Kao mladić od 19 godina, imao je vezu s atraktivnom peračicom rublja Isabelom Zamora Ascensio, koja je završila rođenjem sina. Dječak je nazvan Jose Guirao, nakon što je obitelj Carillo, vodeća obitelj u selu, navodno prisilila rudara iz susjednog sela da prizna dijete kao svoje. </p>
<p>Ovoga je vikenda, 79-godišnji Diego Carillo, zakoniti sin nestašnog doktora, izjavio da je njegov otac ovu vezu uvijek poricao, ali da nije bio ljut zbog tih insinuacija, već je smatrao da je to zabavno. Također je dodao: »Ako mislite da moj otac i Walt Disney sliče jedan na drugoga, trebate vidjeti slike moga ujaka. Tek on nalikuje Waltu Disneyu!«. </p>
<p>I Christopher Jones, čiji je otac Tom bio glasnogovornik za Disney, kani dokazati da su Jose Guirao i Walt Disney ista osoba. Izjavio je da se u bilješkama njegova oca može vidjeti da je Isabel doputovala u Chicago svojem bratu, koji je živio upravo u istoj ulici u kojoj su stanovali i Elias i Flora Disney. Prema Jonesu, Isabelin je brat poznavao obitelj Disney koji su imali trojicu sinova i pristali skrbiti i o Isabelinom sinu. Obitelj Disney kasnije se preselila u Missouri, gdje je mladi Walt odrastao na farmi. Kako ga je Elias Disney stalno tukao, Walt je tražio utjehu igrajući se sa životinjama koje je izrađivao od kartona, a koje će mu kasnije osigurati poziciju jednog od velikana 20- stoljeća. </p>
<p>Unatoč svojim umjetničkim dostignućima i financijskom uspjehu, nikada se nije mogao osloboditi traume što nije upoznao prave roditelje, nakon što je otkrio da njegovo rođenje nikada nije registrirano . Postoje neke indicije koje govore u prilog tezi da je J. Edgar Hoover pomogao Disneyu u ispitivanju svog porijekla, za što mu se Disney odužio kada je pristao biti doušnik FBI-a od 1940. godine. </p>
<p>Prema 71-godišnjem Joseu Acosti, umirovljenom izdavaču koji živi nekoliko kilometara sjeverno od Mojacara, njegov ujak Federico Acosta je bio svećeniku u toj regiji 1940. godine, kada su dvojica Amerikanaca stigla u siromašno selo, bez struje i asfaltiranih cesta, raspitujući se o Jose Guiraou. »Molili su moga strica da im pomogne tražiti detalje oko njegova rođenja. On je doista i pronašao dokaz o dječakovu rođenju 1901. godine, kao i krštenju i to im pokazao. Nekoliko dana kasnije ponovno je pogledao u knjigu rođenih i otkrio da je sporna stranica istrgnuta. Ostao je uvjeren da nenadani posjetitelji nisu došli otkriti pojedinosti oko dječakova rođenja nego upravo suprotno - uništiti svaki trag«. Sve ove tvrdnje, Disneyev glasnogovornik je opisao kao smiješne i uvrnute, dok je Disneyev arhivist kratko rekao »Disney je rođen u Chicagu i nije Španjolac«.</p>
<p>Nataša Kovačić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kritičari oduševljeni novim albumom Boba Dylana</p>
<p>NEW YORK, 11. rujna</p>
<p> - »Love and Theft«, 43. album Boba Dylana, koji izlazi u utorak u SAD-u, dočekan je jednoglasnim pohvalama kritike, a i s velikim očekivanjem milijuna obožavatelja. </p>
<p> Trebalo je četiri godine, od »Time Out of Mind« iz 1997. godine, da živući mit američke popularne kulture izda ploču, priređujući radije koncert za koncertom u sklopu svoje »turneje bez kraja« po svijetu. </p>
<p> Snimljen s pratećim glazbenicima u dva tjedna u svibnju, u studiju na Manhattanu, »Love and Theft« za časopis Rolling Stone predstavlja »značajno ostvarenje« koje zaslužuje pet zvjezdica, ocjenu koja je posljednji put dodijeljena još 1992. albumu »Automatic for the people« američke skupine REM. </p>
<p> Nakon 40 godina karijere, autor hita »Like a Rolling Stone« odaje na tom albumu počast američkoj popularnoj glazbi, njezinim korijenima koji potječu iz dvadesetih godina i okreće leđa modernom. </p>
<p>Svih dvanaest naslova su, objašnjava Dylan listu USA Today, u potpunosti autobiografski. »Nikada nisam snimio album s više autobiografskih pjesama. To je način na koji osjećam stvari. Ne vrtim se oko boce pelina da bih napisao pjesme poput Beaudelairea. To sam ja, koristim sve što znam da je istinito«, ističe Bob Dylan. </p>
<p> Slavni glazbenik koji je tijekom posljednjih mjeseci često boravio izvan SAD-a, počet će u listopadu turneju po američkim gradovima radi promidžbe albuma »Love and Theft«. Sve koncerte održat će na velikim stadionima. </p>
<p> Napokon je počeo pisanje svoje autobiografije. No, na svoj način: sakuplja anegdote izrečene tijekom godina na vlastiti račun i, ako mu se svide, ugrađuje ih u svoju legendu. »Preuzet ću neke stvari koje ljudi smatraju istinitima«, rekao je Dylan Time Magazineu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sophia Loren okrunila novu Miss Italije</p>
<p>SALSOMAGGIORE, 11. rujna</p>
<p> - Više od 50 godina nakon sudjelovanja na natjecanju za Miss Italije, talijanska filmska diva Sophia Loren vratila se u ponedjeljak navečer na mjesto s kojeg je krenula u osvajanje svjetskih filmskih vrhunaca. No, ovaj je put Sophia, koja je nedavno proslavila 66 rođendan, došla na izbor ljepote kako bi okrunila novu talijansku misicu. Tom se prilikom slavna glumica prisjetila davne 1950. godine kad je bila proglašena za »Miss Elegance«. </p>
<p>»Možda nisam tada ni zaslužila tu titulu«, prokomentirala je Loren prilikom dolaska u turističko mjesto Salsomaggiore na sjeveru Italije gdje se svake godine bira najljepša Talijanka. </p>
<p> Kako bi osvježila uspomene, Sophia Loren odlučila je odsjesti u istom hotelu u kojem je bila 1950. i kojeg, kako je kazala, smatra početnom točkom u svojoj karijeri. </p>
<p>B. O.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Švicarski bolničar - ubojica »iz milosrđa«</p>
<p>ZÜRICH, 11. ruja</p>
<p> - Švicarski bolničar koji je priznao da je u srpnju »iz milosrđa« ubio devet starijih žena preuzeo je odgovornost za još 18 takvih smrtnih slučajeva, izvijestili su u utorak službeni izvori. </p>
<p> Dužnosnici kantona Obwalden priopćili su da se 14 ubojstava, što ih je počinio švicarski bolničar čiji identitet nije objavljen, a mediji su ga prozvali Anđelom smrti, dogodilo u Obwaldenu. Istražitelji su u srpnju objavili kako je bolničar, dobro obrazovan muškarac u dobi između 20 i 30 godina, priznao da je pomogao devetorma staricama da umru u staračkom domu u Lucernu. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Umrlo 30 Estonaca otrovanih metanolom</p>
<p>TALLIN, 11. rujna </p>
<p> - Trideset osoba koje su pile ilegalno proizvedeni alkohol umrlo je u Estoniji, priopćeno je u utorak u Tallinu. Pedeset i devet osoba nalazi se u bolnici, a neke od njih su u kritičnom stanju, rekla je glasnogovornica kriznog odbora u luci Parnu.</p>
<p> Predsjednik Lennart Meri rekao je pred parlamentom koji se bavio ovim problemom da je alkoholizam »nasljeđe sovjetskog doba« i da političari nisu uspjeli u borbi protiv tog problema. Političari svih stranaka izrazili su sućut rođacima žrtava.</p>
<p> Estonska je policija tijekom noći zaplijenila daljnjih 400 litara metilnog alkohola, a šest je osoba uhićeno pod optužbom da su proizvodile i prodavale piće. Vlasti su upozorile stanovništvo da ne konzumira alkoholna pića sumnjiva podrijetla, a policija je dodala da se ne zna točno koliko je sumnjivog alkohola u optjecaju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="32">
<p>Ponovno profesionalno kazalište u Karlovcu </p>
<p>Obnova Zorina doma je primjer uspješna uređenja jednoga staroga objekta kulture / Nakon godina amaterskih predstava i gostovanja, Zorin dom počinje stvarati vlastite predstave s profesionalnim umjetnicima </p>
<p>KARLOVAC, 11. rujna</p>
<p> - Predstavom »Romanca o tri ljubavi« Antuna Šoljana, što je premijerno izvedena koncem kolovoza u karlovačkome starom gradu Dubovcu, Gradsko kazalište Zorin dom nakon trinaestogodišnje obnove započinje davati dramski program s profesionalnim ansamblom. U nadolazećoj sezoni Danko Ljuština režirat će predstavu Samuela Becketta »Čekajući Godota«, a splitski dirigent Tonči Bilić premijerno će postaviti jedno glazbeno scensko djelo. U Zorinu domu krajem rujna Teatar u gostima pretpremijerno će izvesti komediju »Zlatni dečki« u režiji Relje Bašića, a najavljena je i pretpremijera predstave »Što je muškarac bez brkova« redateljice Aide Bukvić, rađene prema romanu Ante Tomića. </p>
<p>Duga je i mučna obnova Zorina doma završena u svibnju ove godine i primjer je uspješna uređenja jednoga reprezentativnog objekta kulture. Uređeno gledalište i pozornica, četiri višenamjenske dvorane, svježe oličena fasada i potpuno uređeno pročelje podsjetili su karlovačke građane na vrijeme kada su se u njemu održavali poznati balovi i koncerti. Začudno je, no istinito, taj, kako su ga pokretači njegove gradnje Pjevačko društvo »Zora« prozvali, »hram« izgrađen je 1892. godine u samo sedam mjeseci, dok su ga naraštaji poslije obnavljali desetljećima. </p>
<p>Žarište kulturnih događaja u Karlovcu, spomenik njegove društvenosti i urbanosti, nezaobilazna gradska veduta i razglednica, izgrađen je u neoklasicističkom stilu i uklopljen je u cjelinu povijesne karlovačke jezgre »Zvijezda«.</p>
<p>Zub vremena nagrizao je karlovačku ljepoticu, pa su prvi važniji zahvati na objektu započeli 1964. godine. Ali zbog, rekli bismo uobičajene, novčane stiske nije izvedeno pojačanje u zoni temelja, ni drenaža i hidroizolacija podruma, a uočena su, no ne i popravljena, brojna druga oštećenja zgrade. Zorin dom čekao je bolja vremena, te je prigodu za sljedeći popravak dočekao tek 1987. godine. Doba tzv. socijalističke gospodarske stabilizacije, naznake ozbiljnih političkih promjena, pa potom ratni događaji ponovno su stali protiv obnove Zorina doma.</p>
<p> Uz već spomenute radove, u prvoj dionici obnove predviđena je dogradnja i uređenje pozornice te niz građevnsko-obrtničko-instalaterskih radova u interijeru. Druga je dionica podrazumijevala obnovu dotrajala pročelja, zahvate u okolini objekta te nabavu suvremene tehničke opreme na pozornici (rotacijske scene i zugova). </p>
<p>Korjenit je potez bio rušenje dijela postojeće pozornice te njezino proširenje i dogradnja. Taj zahvat imat će znatne posljedice u koncepcijskom smislu, čime je postalo izvjesno da Zorin dom u tlocrtnom izgledu nikada više neće biti isti. Posljednjih godina (od 1999. godine) konačno su se ubrzali radovi na zgradi. Izvedeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na ulazu u zgradu, u gledalištu i bočnim dvoranama (obnovljeni su prepoznatljivi secesijski geometrijski motivi koji se isprepleću s motivima narodnih nošnji).</p>
<p>No, zbog pomanjkanja novaca nije bila moguća rekonstrukcija kazetiranih zidnih ploha u donjoj zoni te vegetabilnih kazeta na prostoru balkona s prijelazima toplih u hladne tonove u skladu s duhom i stilom vremena nastanka.</p>
<p>Kako je istaknuo Miro Škrgatić, predsjednik Odbora za obnovu i izgradnju GK Zorin dom, u tijeku procesa obnove ključno pitanje je bilo kako riješiti spoj staroga zdanja i nove suvremene tehnologije. Prožimanje fine arhitektonske strukture nastale potkraj 19. stoljeća, zadržane u svom izvornom obliku, i složene tehnike 21. stoljeća riješeno je na optimalan i kvalitetan način.</p>
<p> Gotovo sav repertoar glazbeno-scenskih događaja moći će se izvesti na karlovačkim daskama koje život znače. Zadržavši visoku kakvoću akustičnosti, Zorin dom će i dalje nositi epitet maloga »musikvereina«.</p>
<p>Po riječima ravnateljice Zorina doma Ljerke Lacković, unatoč podršci cijele županije i grada Karlovca, kao i mnogih sponzora, kazalištu još uvijek predstoje postavljanje nove i dorada postojeće scenske rasvjete i tonske opreme te klimatizacije, koja stoji 600 tisuća kuna.</p>
<p>»Kazalište je skupa institucija, samo hladni pogon stoji oko milijun i pol kuna, dok je isto toliko potrebno izdvojiti za programe. U Karlovcu je uvijek bio jak amaterizam, posebice nakon ukinuća profesionalnog ansambla, šezdesetih godina. Kod nas djeluje Dramski, Baletni i Glazbeni studio te Kazališna skupina 'Kotao'. U protekloj sezoni ostvarili smo u vlastitoj produkciji više premijernih naslova te brojna gostovanja, no tek od ove jeseni krećemo s profesionalnim produkcijama i nadam se da će nas podržati i šira zajednica, na zadovoljstvo karlovačke publike«, zaključila je Ljerka Lacković </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Slikar plavih nostalgija</p>
<p>Galerija »Sveti Nikola« u Malinskoj / U ciklusu »More« Marijan Kolesar sabire ponajbolje radove svoga stvaralaštva </p>
<p>Razmotrimo li slikarsko djelo Marijana Kolesara (1936.), našijenca koji je radni vijek proveo u Belgiji, u Antwerpenu, tada možemo kazati da to djelo karakterizira nekoliko zaokruženih cjelina. </p>
<p>Kao prvo, bilo bi to vrijeme apstrakcije - Kolesarovi slikarski ostvaraji nastali na početku njegova djelovanja. Slijedi odsječak urbanih motiva - vedute slikane u većim europskim gradovima koje autor znatiželjno obilazi; potom akt - tema o modernoj ženi u budoaru te posebno istaknuta produkcija marina. Na izložbi u Malinskoj, u Galeriji »Sveti Nikola«, Kolesar je izložio petnaestak ulja na platnu upravo iz toga segmenta u ciklusu »More«, koji se obično uzima kao vrhunac njegovih postignuća, a dijeli ga, nimalo slučajno, na dvije dionice: na morski krajolik flandrijskih prostora i na ciklus posvećen našemu dijelu jadranske obale.</p>
<p> U toj dvojakosti doživljaja jedan član, sjevernjački, iskazuje tužno raspoloženje, sjetu i nujnost, a drugi, mediteranski, veliku čežnju za zavičajem. U takvoj dijalektici očitovanja ne začuđuje da slikar potonji opus nazivlje »plavim nostalgijama« prizivajući plavet i modrine koje produhovljuju i okrepljuju. </p>
<p>Marijan Kolesar počeo je karijeru kao arhitekt i urbanist, ali ga je zaokupilo slikarstvo. Iako se razvoj njegovih naraštajskih kolega kretao od realizma prema apstrakciji, kod njega se dogodilo obratno. </p>
<p>Kolesar je napredovao na pretpostavkama figuracije otkrivajući ekspresioniste kao mjeru vlastite osjećajnosti i stvaralaštva, unatoč drukčijim trendovima. </p>
<p>Kada slika čini to na logičan i prepoznatljiv način. Sliku obično počima grubom strukturom odabrana motiva, a definira ju energičnim potezima kista i špahtla dosežući prihvatljivu, u sebi povezanu i osmišljenu cjelinu. To je svagda proživljeno slikarstvo izrazita kolorita koje na dojmljiv način priziva početne impulse, ugođaj i vrijeme zabilježena ambijenta. Te i takve odlike na osobit način dolaze, pak, do izražaja u ciklusu »More«, u kojemu naslikane marine nadilaze sentimentalno opisivanje prirode prerastajući u simbol praiskona i samoga života.</p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Marko Polo i Calvino, istok i zapad </p>
<p>Profesori iz Aucklanda i njihovi gosti predaju za tridesetak studenata iz Novoga Zelanda / Koncept »Nevidljivi gradovi« i priča o Marku Polu </p>
<p>KORČULA, 11. rujna</p>
<p> - Na Korčuli je počela s radom prva škola arhitekture, u organizaciji Škole arhitekture Sveučilišta u Aucklandu (Novi Zeland). Škola traje od 1. do 16. rujna, a pohađa ju trideset i jedan student arhitekture iz Aucklanda. Ovu školu, prvu takve vrste na našim prostorima, vode dva profesora s aucklandskoga sveučilišta - Kerry Morrow i Srđa Hrisafović - te gosti predavači iz Rima, Splita i Korčule.</p>
<p>Koncept i sam rad škole je utemeljen na projektu »Nevidljivi gradovi« (prema romanu Itala Calvina), a to je u stvari priča o Marku Polu, svilenome putu, odnosno povezivanju Istoka i Zapada. Kako je škola arhitekture naišla na velik odjek u samoj Korčuli, u dogovoru s korčulanskim gradonačelnikom Mirkom Duhovićem te vodećim ljudima u kulturno-turističkom životu grada određeni su i još neki projekti na kojima rade studenti za potrebe grada.</p>
<p> A to je Kuća i muzej Marka Pola - projekt konzervacije i HI TEC interaktivne izložbene postavke. Zatim trodimenzionalni (virtual reality) kompjutorski model grada kroz vjekove s pojedinim objektima od kulturno-povijesne važnosti za potrebe Muzeja grada Korčula. Tu je i projekt urbanog mobilijara (klupe, rasvjeta, kante za otpatke, zelenilo, reklame...), zatim parterni sadržaji i upotreba napuštenih kula na zapadnoj strani grada.</p>
<p>To je samo početak, a cjelokupna ideja i cilj je da se na taj način organizira međunarodna škola »slobodnih umjetnosti« u Korčuli. Škola bi se bavila slikarstvom, kiparstvom, grafičkim dizajnom, arhitekturom i glazbom.</p>
<p>Izvansezonski događaji i sasvim drugačija klijentela pomogla bi gradu Korčuli da unutar svojih drevnih zidina ne živi samo od turizma, već da postane prvi obrazovni međunarodni centar za umjetnosti na ovim prostorima.</p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>»Povijest grada Virovitice« Rudolfa Horvata </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Nakon što je desetljećima rukopis bio pohranjen u virovitičkome Gradskom muzeju tamošnja Matica hrvatska nedavno je objavila knjigu »Povijest grada Virovitice« Rudolfa Horvata. Sažetu povijest Virovitice, koju je Rudolf Horvat napisao u prvoj polovici prošloga stoljeća u bilježnici od dvadeset stranica rukom sitno pisanog teksta s četiri stranice podataka na pisaćem stroju, zahvaća vrijeme od srednjeg vijeka do 20. stoljeća.</p>
<p> Horvat je obradbu povijesti Virovitice započeo s najstarijom ispravom o tome gradu iz 1234, kad je Virovitica bila imanje hrvatskoga hercega Kolomana, koji je bio brat ugarskoga i hrvatskoga kralja Bele IV. Autor je djelo sastavio na temelju izvorne građe, a obuhvaća povijesna, društvena i politička i kulturna zbivanja od 1234. do 1934. Sam autor razdijelio je tekst na šest poglavlja - Virovitica u srednjem vijeku, Virovitica u 16. stoljeću, Virovitica u 17. stoljeću, Virovitica u 18. stoljeću, Virovitica u 19. stoljeću i Virovitica u 20. stoljeću do 1934. Na osnovi sadržaja pojedinih poglavlja Dubravka Sabolić, koja je napisala pogovor i priredila rukopis za tisak, odabrala je slikovne priloge - dokumente, crteže, grafike, zemljovide, fotografije, razglednice i slike.</p>
<p> Dr. Rudolf Horvat (1873. - 1947.) znameniti je hrvatski povjesničar i društveni djelatnik. Bio je jedan od najplodnijih i najčitanijih hrvatskih povjesničara. Istraživao je, bilježio i objavljivao monografska djela i preglede povijesti hrvatskih pokrajina i gradova. Napisao je 60 knjiga i više od 1.200 članaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Likovni dijalozi</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Tradicionalna skupna izložba likovnih radova članova Društva osoba s paraplegijom i amputacijom (DOPA) pod nazivom »Dijalozi« bit će otvorena 13. rujna u prostoru »Fortezze« u Galeriji Klovićevi dvori. Organizaciju ovog događaja potpisuje Društvo osoba s paraplegijom i amputacijom. Naslovljena »Dijalozi: otisci i iskoraci«, izložba je osmišljena na različitosti likovnih rukopisa sedmero umjetnika. Takav mješoviti postav trebao bi sugerirati nijemi dijalog i potaknuti verbalne dijaloge ljubitelja i kritičara likovne umjetnosti. Postav donosi tri takva dijaloga, dva koja vode slikari i jedan koji vode primijenjeni umjetnici koji se bave oblikovanjem nakita. U skladu s koncepcijom, dvoje mladih akademskih slikara Vendi Babeli i Ante Teskera pozvalo je u goste svoje profesore s ALU Eugena Kokota i Miroslava Šuteja. Doajen hrvatske nakitne umjetnosti Aranka Njirić Varga pozvala je na izložbu svoja dva gosta, Damira Šuka i Nenada Njirića. Izložba će biti popraćena katalogom, a ostaje otvorena do 23. rujna. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Izložba o šibenskoj Katedrali</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - »Šibenska katedrala - Unescov popis svjetske kulturne baštine« naziv je izložbe što se priprema u Gliptoteci HAZU iz fundusa sadrenih odljeva pokretnih i nepokretnih spomenika kulture. Izložba je koncipirana u povodu imenovanja šibenske Katedrale na Unescov popis svjetske baštine, a prikazat će djela Jurja Matejeva Dalmatinca nastala u Šibeniku - krstionicu, friz glava, skulpture, oltare, lunete. Suradnjom Gliptoteke s drugim stručnjacima ostvaruje se projekt koji će ujedno postati i stalni postav Povijesne zbirke u Gliptoteci. Time će se na jednome mjestu, u negdašnjoj kotlovnici kožare gdje je 1937. smještena Gliptoteka, biti postavljena djela Jurja Matejeva Dalmatinca iz Šibenika, Dubrovnika, Splita i Ancone. Uz otvorenje izložbe u petak, 14. rujna, u 18 sati, u Parku skulpture bit će priređen prigodni koncert Maksima Mrvice, a izložbu će otvoriti veleposlanica RH pri Unescu Neda Ritz. U katalogu su tekstovi koji razrađuju određene segmente izložbe: imenovanje na popis Unesca, osebujnost Katedrale i povijest njezine obnove. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Na prodaji prvi folio Shakespeareovih djela iz 1623.</p>
<p>LONDON, 11. rujna</p>
<p> - Rijetko izdanje prvih tiskanih djela Williama Shakespearea pojavilo se nakratko u londonskom Globe Theatreu u ponedjeljak prije aukcije sljedećeg mjeseca kad bi knjiga trebala postići cijenu do tri milijuna dolara. U kožnom uvezu, zbirka drama od 1000 stranica nastala je 1623. godine, sedam godina nakon bardove smrti, i poznata je kao prvi folio. Uslijedila su još tri folija ili inačice cjelokupnoga djela, ali ih se općenito smatra manje vrijednima. »Ovo je jedan od samo pet potpunih primjeraka prvog folia, još uvijek u privatnim rukama, i jedan od dva najcjenjenija«, rekao je Chris Coover, stručnjak za knjige i rukopise pri Christie'su. »Ovo je prva i najkonačnija inačica Shakespeareovih drama koju imamo«, dodao je Coover. Na aukciji će se naći 8. i 9. listopada u New Yorku. Na prodaju će i rijetko originalno izdanje ilustrirane pjesme britanskog pjesnika Williama Blakea. Obje knjige dio su zbirke koju iz svoje biblioteke nudi na prodaju Abel E. Berland, skupljač knjiga iz Chicaga. (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatske košarkašice obranile zlato</p>
<p>U finalnom ddvoboju mediteranskog turnira hrvatske košarkašice pobijedile su Italiju sa 71-62 / Vodstvo naše reprezentacije u Tunisu odlučilo je suspendirati atletičarku Ljiljanu Ćulibrk / Rukometaši izborili četvrtfinale protiv Italije</p>
<p>TUNIS (Od posebne izvjesiteljice Vjesnika)</p>
<p> - Hrvatske su košarkašice i dalje pobjednice Mediterana. U finaloj utakmici košarkaškog turnira XIV. Mediteranskih igara, koje se održavaju u Tunisu, naše su igračice pobijedile Italiju sa 71-62 (17-17, 20-16, 21-15, 13-14).</p>
<p>Ključ pobjede ponovno je bila nezadrživa Koraljka Hlede, uz pomoć Sandre Popović, Slavice Pretreger, Vande Baranović-Urukalo i ostalih, te čvrsta zonska obrana za koju Talijanke nisu imale rješenja. Kako obranu zlata iz Barija otprije četiri godine shvaćaju ozbiljno, naše su košarkašice pokazale od početka. No, nisu niti Talijanke bile neozbiljne, dahtale su našima za vrat, lovile i vodstvo, ali se naše nisu predavale. Nakon izjednačene igre u drugoj četvrtini, naše su igračice zaredale seriju i napravile prednost koju Talijanke više nisu dostigle. Bilo je pogrešaka na obje strane, brzopletost Talijanki je još bila i razumljiva, jer su lovile rezultat, no brzopletost naših igračica možemo opravdati samo velikom željom da pobjeda bude što uvjerljivija. Na sreću, svaki su put na vrijeme stale naše igračice s takvim pogreškama, jer je Italija sastav koji to zna kazniti. No, sad nisu imale što kazniti, Hrvatska je jednostavno bila bolja, igrala je bolje, pametnije i zato mediteransko zlato ostaje njoj. - U Tunis smo došli dobro pripremljeni i korektno smo odigrali sve utakmice na ovom turniru. Presudilo je to što smo svo vrijeme bili prava klapa i što su sve uloge u ekipi bile dobro podijeljene. Igrali smo dobar napad, dobru obranu, medalja je tu, obranili smo zlato, zar to ne govori dovoljno, pričao je izbornik košarkašica Željko Ciglar.</p>
<p>• Dvorana u Radesu</p>
<p>HRVATSKA - ITALIJA 71-62 (17-17, 20-16, 21-15, 13-14)</p>
<p>HRVATSKA: Popović 14 (2-3), Pretreger 8 (1-2), Radoš, Đapo 6 (1-2), Lelas, Marohnić, Maloča 6, Hlede 24 (4-4), Mazić 5 (1-6), Baranović-Urukalo 8, Zrnić, Podrug.</p>
<p>ITALIJA: Balleggi 2, Ballardini, Zocco 4, Zara 20, Zimerle 8 (2-2), Pedrazzi, Gardellin 3, Paparazzo 12, Masciadri 10 (2-2), Macchi 3, Arnetoli, Ciampoli.</p>
<p>SUCI: Bretagne (Francuska) i Martinez (Španjolska). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Koraljka HLEDE.</p>
<p> Karataš Zamlić ispustio broncu</p>
<p>Prigodu za odličje imao je i hrvatski karataš Alen Zamlić, no u borbi za brončano odličje izgubio je od Alžirca Admanea u kategoriji do 80 kg. Riječanin je tijesno poražen sa 3-5. U kategoriji do 65 kg Vanesa Cvjetan je u prvom kolu bila slobodna, a potom je izgubila od Marokanke Sekkou (0-1), dok je Lea Iskra odmah eliminirana u kategoriji iznad 65 kg, kao i u »open« kategoriji.</p>
<p>Odbojkašice sedme</p>
<p>Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija osvojila je sedmo mjesto na mediteranskom turniru svladavši Tunis 3-0 (25-21, 25-21, 25-16). Bila je to najbolja utakmica naše oslabljene vrste, koja je i u ovoj utakmici bila lišena pomoći Jelena Čebukine.</p>
<p>Vjetar omeo jedriličare</p>
<p>Hrvatski jedriličari u ponedjeljak su ispred Sidi Bou Saida imali na programu peti i šesti plov u svim klasama. Bio je to najteži dan za jedriličare jer je vjetar često mijenjao smjer, pa su rezultati poprilično iznenađujući. Tako je Mate Arapov imao dosad najlošije plasmane, deveto i četvrto mjesto, no ostao je vodeći jedriličar nakon šest plovova »lasera«. Naš drugi predstavnik Marin Mišura petu je regatu završio kao deseti, a u šestoj je postigao svoj najbolji plasman, prošavši kroz cilj treći. Dobar dan imali su braća Toni i Ivan Bulaja u klasi 470 - petu su regatu okončali na osmom, a šestu na odličnom trećem mjestu, što im donosi plasman na peto mjesto i samo bod više od četvrtoplasiranih Francuza.</p>
<p>Stolnotenisači u osmini finala</p>
<p>Svi hrvatski stolnotenisači koji su nastupili u pojedinačnoj konkurenciji mediteranskog turnira plasirali su se u osminu finala, koja se igra u utorak popodne. Roko Tošić i Dragutin Šurbek kod muškaraca, te Tamara Boroš i Eldijana Aganović kod žena, lakoćom su se obračunali sa svojim protivnicima. </p>
<p>Atletičarka Ćulibrk suspendirana</p>
<p>Vodstvo naše reprezentacije u Tunisu odlučilo je suspendirati atletičarku Ljiljanu Ćulibrk, koja tako neće nastupiti na MI, već se u srijedu vraća u Hrvatsku. Ćulibrk je ustrajala u svom zahtjevu da u Tunis s njom doputuje i trener Mladen Katalenić, čemu se protivilo vodstvo hrvatske misije i atletske vrste. Kako je ipak došla u Tunis, ali s potvrdom ortopeda da ne može nastupiti, dodatnim je pregledom ustanovljeno da njezina ozljeda nije takva da ne bi mogla nastupiti, pa je uslijedila suspenzija, dok se po povratku u Hrvatsku očekuju i nove sankcije protiv Ljiljane Ćulibrk.</p>
<p>Rukometaši u četvrtfinalu</p>
<p>Hrvatski rukometaši u okršaju 2. kola skupine C mediteranskog turnira sa 25-23 (15-13) pobijedili su Alžir. U našim redovima najbolji je bio Mirza Džomba sa šest pogodaka, dok su ostale pogotke za Hrvatsku postigli Sulić (4), Balić (3), Bilić (2), Goluža (3), Šprem (3) i Metličić (4). Ovom pobjedom hrvatski rukometaši izborili su nastup u četvrtfinalu gdje ih u srijedu očekuje reprezentacija Italije.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Uefa odbila Gibraltar i Kazahstan</p>
<p>NYON, 11. rujna</p>
<p> - Pokušaj Gibraltara da se priključi europskoj nogometnoj obitelji okončan je bez uspjeha, nakon što je Izvršni odbor Uefe odbio razmotriti priključenje ove države koja se nalazi pod upravom Velike Britanije. Uefa u svoje članstvo nije primila ni Kazahstan, koji je istupio iz Azijskog nogometnog saveza, jer još uvijek nije prikupio svu potrebnu dokumentaciju.</p>
<p>Uefinu su odluku pozdravili u Španjolskom nogometnom savezu, koji se oštro protivio pokušaju Gibraltara da se priključi europskoj kući nogometa.</p>
<p>- Uefa je donijela ispravnu odluku. Bila je to pobjeda zdravog razuma, kazao je predsjednik španjolskoga Saveza, Angel Maria Villar, koji je dodao kako će Španjolci bojkotirati sva natjecanja u kojima će se pojaviti sportaši iz Gibraltara.</p>
<p>Na dvodnevnom sastanku održanom u Nyonu, Uefa je »zamrznula« sve razgovore oko pridruživanja novih članica, sve dok Fifa ne uvede nove zakone 2003. godine.</p>
<p> Na sastanku je bilo govora i o želji škotskih klubova Celtica i Rangersa da igraju u engleskoj Premijernoj ligi, međutim Uefa ne podupire njihovu ideju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Dragan Jerković »uništio« njemačkog prvaka </p>
<p>»Presretan što sam na početku sezone pokazao svoje vrijednosti, što je posebno važno za stranca kojemu se ništa ne oprašta«, rekao je nakon sjajnog premijernog nastupa u rukometnog Bundesligi donedavni vratar Metkovića </p>
<p>METKOVIĆ, 11. rujna</p>
<p> - Prvoligaš Eisenach iz Njemačke napravio je pravu senzaciju u prvom kolu prvenstva pobjedom nad Magdeburgom (20-19), a najzaslužniji za tu senzaciju svakako je bivši vratar i kapetan Metković Jamba Dragan Jerković.</p>
<p>Pune su ga njemačke novine i naslovnice sportskih listova, predsjednik i čelnici kluba oduševljeni su njegovim obranama, a po završetku utakmice s Magdeburgom navijači se dva sata nisu uspjeli razići.</p>
<p>Svi su htjeli potapšati hrvatskog vratara koji je sa 17 obrana donio prvorazredno iznenađenje njemačkog prvenstva.</p>
<p>- Zadovoljan sam i presretan što sam na početku sezone pokazao svoje vrijednosti. To je posebno važno za stranca kojemu se ništa ne oprašta. Jest, Kretzchmar je zabio četiri gola, ali sam potpuno ukrotio najveće pojačanje Magdeburga Nenada Peruničića. Svi su bili jako zadovoljni, bolji početak nisam mogao ni zamisliti jer smo ipak po igračkim imenima znatno slabiji nego drugi poznatiji prvoligaši. Nakon ovoga, a nije lako pobijediti prvaka Njemačke, nadam se da nam na našem parketu nitko neće odnijeti bodove. Već u idućem kolu gostujemo u Wilstattu, i bio bi pravi pothvat osvojiti bod, kazao je Jerković.</p>
<p>Može se reći da je to bila na neki način osveta Dragana Jerkovića za pobjedu Magdeburga u uzvratnoj utakmici finala Kupa EHF-a od deset razlike u Metkoviću.</p>
<p>- Ma nisam ja mislio o nikakvoj osveti, jer onda ne bih mogao funkcionirati. Dobro sam se postavljao, dobro smo krenuli i sve je završilo na najljepši mogući način. Znate kako je bilo poslije kad moja supruga Ivana nije mogla do mene puna dva sata. Bilo je pravo ludilo, i što drugo reći nego da sam prezadovoljan i tom pobjedom i uopće odnosom prema meni kao sportašu, rezimirao je bivši metkovski kapetan.</p>
<p>Pero Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Osječani obavili »pola posla«</p>
<p>Sudeći prema prvome dvoboju, u kojem je Osijek u gostima pobijedio HIT Goricu, samo bi sportsko čudo u uzvratnoj utakmici moglo spriječiti Osječane da se plasiraju u drugo kolo Kup Uefe. Istina, domaća momčad imala je nešto više loptu u svom posjedu, ali su »bijelo-plavi« s Drave pokazali taktičku superiornost</p>
<p>NOVA GORICA, 11. rujna</p>
<p> - Na putu plasmana u 2. kolo Kupa Uefe, nogometaši Osijeka postigli su u utorak značajnu pobjedu protiv slovenske HIT Gorice 2-1 (0-0), čime su stekli veliku prednost uoči uzvrata koji će se za dva tjedna igrati u osječkom Gradskom vrtu.</p>
<p> Sudeći prema prvome dvoboju, samo bi sportsko čudo u uzvratnoj utakmici moglo spriječiti Osječane da se plasiraju u drugo kolo. Istina, domaća momčad imala je nešto više loptu u svom posjedu, ali su »bijelo-plavi« s Drave pokazali taktičku superiornost.</p>
<p>Iz prvog poluvremena pamtit će se tek topovski udarac Beširevića s oko 35 metara udaljenosti od suparničkih vrata , kada je Borut Mavrič jedva prebacio loptu preko grede. U 24. minuti je u 16-ercu Osijeka pao Nebojša Kovačević, nakon starta Kuleševića, ali je azerbejdžanski sudac samo odmahnuo rukom. Susret je odlučen u drugom dijelu. Osijek je poveo nakon što je mladi Brkić u 54. minuti lukavo doturio loptu Balatincu u gužvi pred vratima domaćih, gdje se iznenada »stvorio« i Turković, iščeprkao loptu, krenuo korak-dva ulijevo i onda sa desetak metara pogodio desni gornji kut za vodstvo gostiju!</p>
<p> Malo je nedostajalo da Goričani odmah izjednače, jer se po lijevoj strani probio iskusni Primož Gliha, ali je Galinović istrčao s gol-crte i blokirao udarac. Ipak, HIT Gorica je nešto kasnije, u 58. minuti, uspjela izjednačiti. Debenjak se probio lijevom stranom, gotovo je neobjašnjivo kako ga Osječani nisu ni pokušavali zaustaviti, uslijedila je povratna lopta u sredinu gdje je Težački naprosto ugurao loptu u suprotni kut. To je ohrabrilo slovenske nogometaše, zaigrali su žešće i ofenzivnije, ali su pritom zaboravili na svoje obveze u obrambenim zadacima. Kaznili su to Osječani u 76. minuti kad je Turković poveo »kontru«, uposlio na lijevoj strani Beširevića, a ovaj se sjurio u kazneni prostor HIT Gorice. Svi su očekivali centaršut, ali je 36-godišnji nogometaš Osijeka po zemlji, milimetarski precizno, pogodio mrežu suparnika i donio svojoj momčadi veliku prednost uoči uzvratne utakmice u Osijeku. </p>
<p>• Stadion u Sportskom parku</p>
<p>HIT GORICA - OSIJEK 1-2 (0-0)</p>
<p>HIT GORICA: B. Mavrič 5 - Janković 6,5, Srebrnič 6, M. Mavrič, Debenjak 6,5, N. Kovačević 6, Težački 6,5, Šakiri 6.5, Kokot 7, M. Kovačević 5 (od 77. Kremenović -), Gliha 6,5 (od 83. Kostić -).</p>
<p>OSIJEK: Galinović 7 - Kulešević 6,5, Vuica 7, Neretljak 6,5, Mitu 6, Ergović 6,5 (od 46. Brkić 6), Balatinac 6,5 (od 89. Grnja -), Vinogradac 6 (od 79. Jukić -), Beširević 7, Pavličić 6, Turković 7.</p>
<p>SUDAC: Imankhan (Azerbejdžan) 6; GLEDATELJA: 2.500</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Turković (54.), 1-1 Težački (58.), 1-2 Beširević (76.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Debenjak, Gliha, Šakiri, Janković, Ergović, Balatinac</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Bakir BEŠIREVIĆ</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zlatna medalja za drskost! </p>
<p>Nadarena mlada atletičarka u Tunis je stigla bez sportske opreme, ali s potvrdom ortopeda da ne može nastupiti, što je zapravo bio njen prosvjed protiv odluke HOO-a da s njome na Igre ne putuje i njezin trener Katalinić / Ćulibrk je ekspresno vraćena kući, gdje ju sasvim sigurno očekuju oštre kazne i Hrvatskog atletskog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Ljiljana Ćulibrk, aktualna juniorska prvakinja Europe na 1500 metara, odlučila je na potpuno pogrešan način kapitalizirati zlatnu medalju iz Grosseta i vidan napredak svojih rezultata posljednjih mjeseci. U nekoliko je navrata izjavljivala da više ni na jedno natjecanje ne želi ići bez svog trenera, Mladena Katalinića, a kako se potonji nije našao na listi putnika za Mediteranske igre, Ćulibrk je u Tunis ipak otputovala bez trenera, ali i bez sportske opreme, te s potvrdom ortopeda da ne može nastupiti!?</p>
<p> Tim potezom mlada je atletičarka sasvim sigurno zaslužila zlatnu medalju za originalnost i drskost! Ovakav oblik »prosvjeda« i hirovitosti nije se, naravno, svidio vodstvu hrvatske misije u Tunisu, pa je Ljiljana Ćulibrk ekspresno vraćena kući, gdje ju sasvim sigurno očekuju oštre kazne i Hrvatskog atletskog saveza i Hrvatskog olimpijskog odbora.</p>
<p>Iako je Ljiljani Ćulibrk tek 19 godina, nećemo ju potcjenjivati tvrdnjom »kako je sve to maslo njezinog trenera«. Izrazita vezanost mladih sportaša uz trenere nije nikakva neuobičajena pojava. Često smo, tako, posljednjih mjeseci slušali kako se Ivana Brkljačić i Blanka Vlašić žale da im na atletskim mitinzima silno nedostaju njihovi treneri, iako obje u svojim disciplinama pripadaju samom svjetskom vrhu. No, jedno je »kukati«, a nešto sasvim drugo je ucjenjivati i uvjetovati svoj nastup na nekom natjecanju nazočnošću osobnog trenera. Na Mediteranskim igram u Tunisu, primjerice, nastupa 16 hrvatskih atletičarki i atletičara, pa je svakom normalnom jasno da ne mogu uz sve njih biti njihovi treneri. Postoje nadležna tijela i institucije koje određuju koliko će trenera pratiti hrvatsku vrstu na nekom natjecanju i koji će to treneri biti. Zašto bi to, primjerice, kada je riječ o MI u Tunisu, bio trener Ljiljane Ćulibrk, a ne trener izrazito nadarene diskašice Vere Begić ili, pak, odlične visašice Nevene Lenđel? </p>
<p>Riječ je, nažalost, o katastrofalno lošoj procjeni Ljiljane Ćulibrk i Mladena Katalinića da će svojim »originalnim« doprinosom učestaloj praksi hrvatskih sportaša da svoj nastup uvjetuju »ovim ili onim« nešto ušićariti. Neće. Postigli su jedino to da će, ovisno o kaznama HAS-a i HOO-a, ponovno biti zaustavljeno napredovanje jedine hrvatske atletičarke koja je u perspektivi bila sposobna približiti se svjetskom vrhu na srednjim ili dugim prugama. Ovaj puta Ljiljanu Ćulibrk neće zaustavit bolest i ozljede, već glupo ustrajanje na neprihvatljivim zahtjevima i patološka odanost treneru. </p>
<p>Ovakav postupak Ljiljane Ćulibrk bio bi usporediv jedino s vozačem »formule 1« koji bi nakon uvjerljivog vodstva u utrci zaustavio bolid i sam na njemu izbušio gume. Velika šteta, velika glupost i klasični autogol...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Desetljeće novih »klinaca«</p>
<p>Nakon sezona u kojima je je bilo jedino važno natjeravati suparnika i u napadu pogodati ako se baš mora, europska košarka dotakla je novu dimenziju. Iz debelog sna ušla je novi svijet darovitih klinaca i jedva čekamo novi susret s njom </p>
<p>ISTANBUL, 11. rujna (od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja) </p>
<p> - Jugoslavija je potvrdila ulogu favorita na 32. košarkaškom europskom prvenstvu i uz predah s prošlog EP u Francuskoj kad je prvak bila Italija, nastavila svoj zlatni niz. Turci su stigli do povijesnog pothvata, prvi puta su osvojili neku medalju u momčadskim sportovima, dok su treći Španjolci koji su obnovili reprezentaciju i za dvije godine na EP u Švedskoj bit će ozbiljni kandidat i za najviše postolje. </p>
<p>Četvrta je Njemačka koja je u svojim redovima imala fantastičnog Dirka Nowitzkog, no za medalju trebao im je ipak još jedan ozbiljniji igrač. Ako to u budućnosti budu Okulaja i Pešić i Nijemci bi mogli daleko. Rusi su peti i s njima se zatvorio popis putnika na SP 2002. u Indianapolis. Svi ostali, izuzevši Latvije koja je ušla među osam najboljih po prvi puta, pokušati će EP što prije zaboraviti. </p>
<p>Ovo prvenstvo u cijelini je bilo gledljivije nego neka prethodna. Prije svega zbog toga što su se pojavili neki igrači za koje usitinu nije teško platiti kartu, jer nakon što ih vidite nećete se razočarati. U Jugoslaviji to su Predrag Stojaković i Dejan Bodiroga, u Turskoj Hidajet Turkoglu, u Španjolskoj Pau Gasol i Juan Navarro, u Njemačkoj Dirk Nowitzki, u Rusiji Andrej Kiriljenko. Od ostatka Europe, najdomljiviji je bio Kambala, latvijski centar, nova akvizicija Efes Pilsena.</p>
<p> Osam predstavnika novinara iz svake zemlje četvrfinalista biralo je najboljeg igrača prvenstva i pobijedio je sa tri glasa Predrag Stojaković. Po dva glasa su dobili Dirk Nowitzki i Ibrahim Kutluay, a jedan glas otišao je Dejanu Bodirogi.</p>
<p> - Stojaković je najbolji igrač ovoga EP, ali najbolji igrač moje reprezenatcije je Dejan Bodiroga, procijenio je Svetislav Pešić, izbornik Jugoslavije nakon osvojenog zlata, hvaleći Bodirogu, prvog igrača finala, koji je cijelo EP igrao sa slomljenim nosom. </p>
<p>Pešić je posve trijumfirao na ovome EP. Sa seniorskim zlatom kompletirao je nisku kontinetalnih medalja u svim kategorijama, poput nekada Mirka Novosela. Pešić je, ako ste zaboravili, vodio kroz juniore generaciju Kukoča i Rađe, a vjerojatno je očekivao i ranije da mu se pruži šansa s najboljom jugoslavenskom vrstom. Kako taj poziv nije dolazio, Pešić je uspio 1993. s Njemačkom biti europskim prvakom, a usput je s Alabom osvjio i Koraćev kup. </p>
<p>Tako je na najbolji način demantirao neke naše razgovorljive košarkaške djelatnike koji su procijenili da Pešić ovu Jugoslaviju ne može kontrolirati, kao i tezu da vrti samo akcije Albe. Nismo primjetili da je itko u deset dana EP bilo što prigovorio Pešiću, niti odmahnuo rukom, premda su u Jugoslaviji veliki igrači, pa ako hoćete i zvijezde tipa Stojakovića ili Bodiroge.</p>
<p> - Ovo je pobjede jedne zemlje od osam milijuna stanovinka, ovo više nije zemlja od 22 milijuna ljudi i zato je ovaj uvjerljiv trijumf za mene još draži, kazao je Pešić. </p>
<p>Turski san trajao je do finala, dalje što zbog umora, a što zbog realne kvalitete potivnika, Turci nisu mogli. Kroz četvrtfinale i polufinale put su tražili kroz produžatak i ta silna izgubljena energija, što zbog napora, što zbog velikih emocija, u finalu je ostavila traga. Turska ima solidnu momčad, da imaju malo boljeg trenera bili bi još bolji. </p>
<p>Španjolska će, ako negdje ne zapne u razvoju, dominirati europskom košarkom u prvom desetljeću novog tisućljeća. Pau Gasol je postao najboljim skakačem EP, neodoljivo podsjeća na Tonija Kukoča iz mlađih dana, visok je 217 cm i igra odlično. Ima samo 20 godina, poput njegovih suigrača Navarra, Lopeza i Felipea Reyesa. Svi oni osvojili su sve što se moglo u mlađim kategorijama, a ista su generacija s našim srebrnim Japancima, koje su redom pobjeđivali. U Japanu ih nije bilo jer su prebačeni u A momčad u kojoj su odmah postali programirani nositelji igre. U prvom velikom nastupu na svojim leđima donijeli su Španjolskoj broncu i to je nesumnjivo velika pobjeda. </p>
<p>Iako je Dirk Nowitzki u utakmici za treće mjesto postigao 42 koša, veliko srce njemačke reprezenatcije ostalo je bez medalje. Nowitzki je dobio priznanje kao najbolji strijelac EP, a silina kojom je igrao na EP nije nikog ostvaila ravnodušnim.</p>
<p>Nakon sezona u kojima je bilo jedino važno natjeravati suparnika i u napadu pogodati ako se baš mora, europska košarka dotakla je novu dimenziju. Iz debelog sna ušla je novi svijet darovitih klinaca i jedva čekamo novi susret s njom.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Repeša više me može u Split!« </p>
<p>Upravni odbor KK Split Croatia osiguranje odlučio je da Jasmin Repeša ne može više u Split, a novi je trener Mladen Vučković / »Dva su razloga što nisam prihvatio momčad Splita, prvi je što sam zasićen i frustriran i potpuno potrošen došao iz Turske, a drugi je taj što mislim da je potpuno neprofesionalno preuzeti momčad koju nisam ni sekunde trenirao ovoga ljeta«, objašnjava Repeša svoje odustajanje od splitske momčadi </p>
<p>SPLIT, 11. rujna</p>
<p> - Samo dva dana prije prve utakmice 3. kola kvalifikacija za novu Euroligu čelnici Košarkaškog kluba Split Croatia osiguranja našli su se na sto muka. Već sigurni trener Jasmin Repeša odbio je doći u Split nakon povratka s Europskog prvenstva iz Turske, gdje je bio pomoćnik izborniku Aleksandru Petroviću i gdje je naša najbolja košarkaška vrsta neslavno završila na sedmoj poziciji. Prije nego što je sportski direktor »žutih« Rato Tvrdić i službeno obznanio vijest koja je ionako tinjala danima, najprije se osvrnuo na pisanje novinara koji prate momčad s Gripa.</p>
<p>- Kako pišete, meni se čini da vam je najdraže da sve izgubimo, da ništa ne uradimo, bile su prve riječi Tvrdića.</p>
<p> A onda je krenuo na temu koja je ipak važnija od pisanja novinara. </p>
<p>- Jasmin Repeša ne dolazi u Split. Sve se to dogodilo u ponedjeljak poslije podne. Kako je poznato, prije nego što je otišao u Tursku, sve je bilo dogovoreno i Upravni odbor prihvatio je njegove uvjete. Ne znam zaista u čemu je problem i nisu mi jasni razlozi zašto je odbio u posljednji trenutak preuzeti našu momčad. Iz Turske je dirigirao kako će se trenirati, želio je da dovedemo Rimca i Tvrdića, da izgledamo bolje nego što smo izgledali prije njegova odlaska u Tursku. Upravni odbor donio je odluku da Repeša ne može više u Split. Idemo dalje, što je tu je. Moramo u hodu rješavati nastali problem. </p>
<p>Tko će voditi momčad, pitali su novinari Tvrdića.</p>
<p>- Novi trener je Mladen Vučković, a njegov pomoćnik Ante Marović. Uostalom, njih dvojica su pripremili momčad i najbolje je poznaju. Isto tako dogovorili smo s Damirom Tvrdićem da nam pomogne. Potpisao je fleksibilni ugovor, tako da može otići s Gripa kad god zaželi, kada dobije pravu ponudu. Kada je u pitanju Slaven Rimac, on kao i Repeša ne dolazi na Gripe, kazao je na kraju sportski direktor »žutih«. </p>
<p>Nazvali smo Jasmina Repešu koji je u Zagrebu kod kuće, ne bismo li čuli prave razloge njegova odbijanja preuzimanja splitskog kluba.</p>
<p>- Ne bih želio da se iznose neke insinuacije kao što je to bilo u nekim novinama da nisam došao u ponedjeljak u Split, jer da nisam mogao osigurati zrakoplovnu kartu. Mislim da sam korektno obavio razgovore sa čelnicima »žutih« i da su shvatili moju situaciju. Dva su razloga zbog kojih nisam mogao u ovom trenutku preuzeti klub. Prvi je što sam zasićen i frustriran potpuno potrošen došao iz Turske i sada jedva čekam da dva tjedna sa ženom odem na odmor. Drugi razlog: bilo bi potpuno neprofesionalno uzeti momčad koju nisam ni sekunde trenirao ovoga ljeta. Mislim da me trebaju shvatiti u Splitu, da su to dva glavna i bitna razloga zbog kojeg nisam došao na Gripe, rekao je Repeša. </p>
<p>• Neki kažu da su vam šapnuli u Zagrebu da ne dolazite u Split, jer da će biti smijenjen i izbornik Aleksandar Petrović, te da ćete vi zasjesti u njegovu vruću fotelju?</p>
<p>- Ne želim o tome ništa govoriti, jer Petrović je i dalje izbornik hrvatske košarkaške reprezentacije. Ne bih želio da netko shvati, a posebice Petrović, da mu radim bilo što iza leđa, to nije u mojim razmišljanjima i mojem ponašanju da nekome radim iza leđa, a posebice ne Petroviću.</p>
<p>Tako su Splićani u srijedu ujutro otputovali bez Jasmina Repeše u Vilnius, gdje ih čeka domaći Lietuvos Rytas. Iskreno treba reći, teško da mogu napraviti nešto više od časnog poraza, odnosno prava senzacija bila bi kada bi »žuti« s ovakvim igračkim kadrom i sa novim trenerom na klupi uspjeli ući u Euroligu.</p>
<p> Šteta je što nije nastavljena suradnja »žutih« i Repeše započeta prošle godine. Čini nam se nekako i da na Gripama nisu previše razočarani, oni su se odavno već pomirili sa sudbinom u dolazećoj sezoni. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Pljesak zabrinutom Iliji Lončareviću </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Nije mala stvar kad se jednom treneru, u ovom slučaju Iliji Lončareviću učitelju Dinama, ukaže takvo povjerenje da pred gotovo 150 najmjerodavnijih europskih trenerskih veličina bude demonstrator praktičnog rada. </p>
<p> Valja priznati da je Lončarević u utorak prije podne taj zadatak odradio besprijekorno. Najprije je skupina Dinamovih kadeta na igralištu škole Hitrec-Kacijan prikazala uvaženim sudionicima Uefinog trenerskog skupa raznovrsnost vježbi prispodobivih njihovu uzrastu. Tada su na red došli i seniori Dinama, a Lončarević je bio nagrađen pljeskom na otvorenoj sceni.</p>
<p>No, koliko god da to Lončareviću godilo, s druge pak strane, barem je tako zborio, taj »honorani« posao stigao mu je u nezgodan trenutak. U četvrtak Dinamo u Maksimiru igra prvu utakmicu 1. kola Kupa Uefe protiv Makabija, a Lončareviću glava »puca« od briga i problema.</p>
<p>Bombardiraju ga pitanjima o tomu: tko će za mjesec dana biti bolji u susretu Dinamo - Zagreb? Navode mu pod nos i Dinamovu i njegovu krivnju zbog incidenta u Osijeku, a sam pak ne zna točno na koje će igrače moći računati. Stoga je želio uvježbavati rezervne varijante, ali sad ispada da ga obaveza prema Uefinom skupu odvlaći od ispunjenja zamisli. Točnije; da će neke stvari morati improvizirati, što mu u biti i ne bi trebalo biti teško. Jer, kad netko, kao on, zavrijedi da bude Uefin demonstrator, onda se mora znati snalaziti u svim okolnostima.</p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Suvremeni trener kao Einstein </p>
<p>U Zagrebu je u tijeku trodnevna Uefina stručna konferencija o edukaciji trenera, na kojoj su se susreli i hrvatski i škotski izbornik Mirko Jozić i Craig Brown i, dakako, poželjeli jedan drugome sve najbolje, a Brown je pritom unaprijed čestitao Joziću na plasamanu na SP! </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Ne znamo je li to dio utopljeničke taktike i hvatanje za zadnju slamku, u svakom slučaju škotski je izbornik Craig Borwn »servirao« usred Zagreba »pilu naopako«. Naime, škotski izbornik koji je jedan od sudionik trodnevnog Uefinig trenerskog skupa u Zagrebu, poručuje da hrvatska nogometna reprezentacija može mirno, jer je bolja momčad iščekivati 6. listopada. Tada se, naime, u Maksimiru igra odlučujuća kvalifikacijska utakmica protiv Belgije za prvo mjesto u skupini koje pobjedniku donosi izravan plasman na nogometno SP.</p>
<p>Brownove nam je prognoze prenio Mirko Jozić, koji je također polaznik - u ulozi promatrača - zagrebačkog trenerskog skupa s gotovo 150 sudionika, među kojima su i tri izbornika koji su sa svojim reprezentacijama osvajali europske naslove prvaka: Francuz Roger Lemmere, Nizozemac Rinus Michels i Slovak dr. Jozef Venglos. </p>
<p>Priča nam Jozić kako susret s Brownom nije bio spektakularno dug, niti prebogat razmjenom riječi i emocija. Kurtoazne srdačnosti, međutim, nije izostalo. Sve između ova dva izbornika, koji su se prije 12 dana sukobili u Glasgowu i odigrali za hrvatsku povoljnijih 0-0, svelo se na Brownove riječi:</p>
<p>- Čestitam i za San Marino. Ne sumnjam da ćete biti uspješni i u svom završnom koraku. Očekujem da ćete biti pobjednici skupine i eto vam već unaprijed moje ruke.</p>
<p>Priča Jozić kako bježi kao vrag od tamjana od svega što nosi obilježje čestitanja unaprijed. Zato je Brownovu ispruženu ruku shvatio kao pozdrav na rastanku, pri čemu je i on njemu poželio sreću. No, Brown mu je uzvratio:</p>
<p>- Naše nade idu samo preko vaših leđa, ako vas Belgija pobijedi, što je nemoguće, a da mi pritom izrešetamo Latviju. No, čuda takve vrste događaju se samo u snovima, kazao je Brown. </p>
<p>Jozić je rekao kako je već prvog dana ovog trenerskog skupa o edukaciji trenera i trenerskim trendovima opet nešto naučio:</p>
<p>- Cijeli je život zapravo veliko učenje, znanja nikad dosta, zaključio je Jozić.</p>
<p>Jedna od tema radnog dijela prvog dana bila je i: »Suvremeni trener«. O tomu je referirao Andy Roxburgh, Uefin tehnički direktor. Budući da su vrata sastanjčenja za novinare bila hermetički zatvorena, bit tog izlaganja prepričao nam je Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza.</p>
<p>- Iz svega što sam uspio razumjeti proizlazi da se suvremeni trener u najmanju ruku tretira kao svojevrsni supermen. Osim što mora biti stručan, treba biti ličnost. Ne smije biti svađalica i zlopamtilo koje će svoje fustracije rješavati preko igrača. Mora biti i organizator, menedžer, psiholog... Uglavnom, radi se o desetak osobina koje mora posjedovati, tako da se o svakoj posebno govorilo s popratnim fotografijama. Između ostalog bio je prikazan i otac teorije relativiteta Albert Einstein, valjda ne zato da se trenerima pripišu i njegove neke osobine. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
<p>Raspričao se Marković kako su ga zaboljela leđa od silnih tapšanja, budući da je sve odlično organizirano, u prvom redu zahvaljujući Zorislavu Srebriću:</p>
<p>- Dakako da sam odmah poskoćio i primjetio da bi u tom slučaju, kad nas već toliko hvale, mogli lobirati u našu korist kad će se birati domaćin nogometnog EP 2.008. godine. Gotovo svi su se samo gromko nasmijali, tako da zaista ne znam što da mislim.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Je li zagrebačka »petarda« opomena uoči Birminghama?</p>
<p>Možda je dobro da je visoki poraz protiv Zagreba »kresnuo« moje igrače po glavi, da ih malo »probudi« i spusti na zemlju. U Birminghamu bi za nas odličan rezultat bio minimalni poraz, uz naš postignuti gol, kaže trener Varteksa, Branko Janžek</p>
<p>VARAŽDIN, 11. rujna</p>
<p> - Teški 2-5 poraz Varteksa u gostima protiv Zagreba ne budi optimizam pred jednu od najvećih utakmica koju će odigrati Varaždinci u povijesti svog kluba. Varteks će, naime, u četvrtak u 1. kolu Kupa Uefe u Birminghamu igrati protiv Aston Ville, kluba koji je u tom natjecanju istaknuo najviše ambicije.</p>
<p>Aston Villa je jedan od najjačih engleskih klubova i Varteksu je zapravo čast igrati protiv takvog protivnika. Remis protiv Manchester Uniteda i pobjeda protiv Liverpoola u posljednjem kolu Premier lige, dovoljno govori o Varteksovom protivniku.</p>
<p>Za poraz protiv Zagreba Varaždinci ne mogu pronaći valjano opravdanje. Sportski direktor Stjepan Cvek bio je vrlo razočaran nastupom svoje momčadi:</p>
<p>- Protiv Zagreba smo odigrali najgoru utakmicu sezone, uključujući pripremno razdoblje i nastupe u europskim natjecanjima. Jedino dobro što nam je taj poraz donio jest opomena uoči odlaska u Birmingham i spuštanje nekih igrača na zemlju. Ovaj poraz sigurno ne budi optimizam, a ne opravdava nas ni to što je Miljenko Mumlek nastupio bolestan i pod temperaturom. Zagreb je zasluženo pobijedio i pokazao da je jedan od najozbiljnijih kandidata za osvajanje naslova, veli Cvek.</p>
<p>Iz Engleske stižu vijesti da za utakmicu vlada veliki interes, iako Otočani, naravno, ne znaju mnogo o Varaždinu i Varteksu. Domaćin je smislio štos kako napuniti stadion i svojim je navijačima ponudio povlaštene cijene ulaznica (10 i 15 funti), kao zahvalu za bodrenje u Intertoto kupu, pa se očekuje da će biti rasprodano svih 36.000 mjesta na »Villa Parku«.</p>
<p>Trener Varteksa Branko Janžek nije dobro raspoložen uoči Birminghama:</p>
<p>- Razočaran sam, ne toliko zbog visokoga poraza, koliko zbog pristupa igri moje momčadi. Toliko sam proučavao i upozoravao na taj Zagreb, a na kraju smo sami sebe pobijedili. Zagrebu je bilo dovoljno odigrati prosječnu utakmicu, pa da nas porazi. Golove smo primali kao početnici, naša je obrana stajala i samo gledala. Možda je dobro da je taj poraz »kresnuo« igrače po glavi, da ih malo »probudi« i spusti na zemlju, razmišlja trener.</p>
<p>Aston Villa je jak suparnik, sad je znatno jača nego kad je igrala protiv Slaven Belupa u Koprivnici prije dva mjeseca. Međutim, svi se u Varaždinu tješe činjenicom da je Varteks najbolje igrao protiv favorita. Janžek ima svoja nadanja: </p>
<p>- Za mene bi bio odličan rezultat minimalan poraz, uz naš postignuti gol. Bit će teško, ali mi se, kao i uvijek, idemo nadigravati, pa i protiv tako velikih protivnika. Oni igraju 4-4-2 sustavom u vrlo plitkoj formaciji, vrlo su odgovorni i pokretljivi. Jedan njihov igrač košta kao četiri naša godišnja budžeta. Međutim, mi se u Birminghamu nećemo samo braniti, želimo igrati nogomet na »Villa Parku«.</p>
<p>Autobus s Varteksovim nogometašima i članovima uprave krenut će u srijedu ujutro prema Ljubljani, odakle će posebnim zrakoplovom odletjeti u Birmingham. Varteks će osjetiti draž velike nogometne scene i pokušati će što dostojnije braniti boje svog grada i hrvatskog nogometa.</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Uefa odgađa 1. kolo Lige prvaka i Kupa Uefe?</p>
<p>NYON, 11. rujna</p>
<p> - Čelnici Europske nogometne federacije, Uefe, odlučili su da sve utakmice Lige prvaka počnu minutom šutnje u počast žrtava terorističkih napada u SAD-u.</p>
<p> Prema riječima glavnog tajnika Gerharda Aignera, Uefa će pozorno motriti sigurnosno stanje u Europi i u srijedu odlučiti hoće li se taj dan igrati preostale utakmice 1. kola Lige prvaka. Aigner je rekao da nije isključeno ni odgoda utakmica 1. kola Kupa Uefe, koje su na rasporedu u četvrtak.</p>
<p> Za srijedu su, prema ranije utvrđenom rasporedu, predviđene utakmice 1. kola Lige prvaka u skupinama E, F, G i H.</p>
<p>• Skupina E - GLASGOW: Celtic - Rosenborg, PORTO: Porto - Juventus;</p>
<p> skupina F - LEVERKUSEN: Bayer - Fenerbahçe, BARCELONA: Barcelona - Lyon;</p>
<p>skupina G - LILLE: Lille - Deportivo, ATENA: Olympiakos - Manchester United;</p>
<p>skupina H; PRAG: Sparta - Spartak, ROTTERDAM: Feyenoord - Bayern.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Ugovor Fifa - Yahoo</p>
<p>ZÜRICH, 11. rujna</p>
<p> - Američka internet tvrtka »Yahoo!« i Fifa potpisali su ugovor kojim će Yahoo postati službena web stranica Svjetskih prvenstava u nogometu 2002. i 2006. godine, objavili su čelni ljudi Yahooa.</p>
<p>Yahoo će, na temelju ugovora, imati pravo na sve ekskluzivne informacije vezane za SP, tržište, propagandu, te uz zemlje domaćine, dok je sponzorska prava u jednom dijelu Fifa prodala siteu www. fifaworldcup. com. Ugovor se odnosi na SP 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji, te na SP 2006. godine u Njemačkoj.</p>
<p>Tijekom posljednjeg SP u Francuskoj, svjetsku službenu stranicu www.France98.com posjetilo je više od bilijun ljudi, tijekom 33 dana koliko je trajalo natjecanje. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="51">
<p>Mesić: Za regiju bez kriznih žarišta </p>
<p>Stojanov: Hrvatska i Bugarska žele dokazati da na Balkanu postoje zemlje odlučne provesti reforme i demokratizaciju / Odlične političke odnose Zagreba i Sofije valja prenijeti i na gospodarski plan, rekli Mesić i bugarski premijer Simeon Sakskoburgotski / Prioriteti: uspostava zračne linije i čišćenje Dunava </p>
<p>SOFIJA, 11. rujna</p>
<p> - »Hrvatska i Bugarska žele Europi i svijetu dokazati da na Balkanu postoje zemlje odlučne provesti reformu i demokratizaciju«, naglasio je u utorak u Sofiji bugarski predsjednik Petar Stojanov. »Hrvatsku i Bugarsku veže zajednički cilj - pristupanje euroatlanskim integracijama«, rekao je Stojanov obraćajući se novinarima zajedno s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. </p>
<p> »Zajednički nam je cilj dokazati Europi i svijetu da na Balkanu postoje i države koje su odlučne do kraja provesti reforme i postići visoke standarde u demokratskom razvoju«, izjavio je Stojanov. Napomenuo da je upravo to bila glavna tema njegova razgovora s Mesićem, koji je izrazio zadovoljstvo što je s bugarskim kolegom razmijenio iskustva u tranziciji. »Pod vodstvom Stojanova, Bugarska je krenula velikim koracima u Europu, što i mi u Hrvatskoj činimo«, rekao je hrvatski predsjednik.</p>
<p> Dio razgovora bio je posvećen neizbježnom pitanju nestabilnosti u neposrednom susjedstvu dviju zemalja. »Želimo da krizna žarišta budu što prije otklonjena i da bude mir u cijeloj regiji«, kazao je Mesić. </p>
<p> Svjesni smo da se stanje u regiji odražava i na naše dvije zemlje, dodao je Stojanov, istaknuvši da Hrvatska i Bugarska imaju »blistave« perspektive za razvitak u svim područjima. »Do kraja 2001. i hrvatski premijer Ivica Račan posjetit će Bugarsku. Tom će se prigodom razgovarati i o konkretnim pitanjima«, pripomenuo je Stojanov.</p>
<p> Odlične političke odnose Hrvatske i Bugarske valja prenijeti i na gospodarski plan, te sve društvene segmente angažirati radi demokratizacije i pristupanja Europskoj uniji, suglasili su se Mesić i bugarski premijer Simeon Sakskoburgotski. </p>
<p> U kratkoj izjavi za hrvatske i bugarske novinare, hrvatski je predsjednik nakon sastanka s bugarskim premijerom istaknuo da je važno usvojiti regulativu Europske unije, ali je ključno i primijeniti je. »Lako je reći riječ demokracija, lako je reći da smo se opredijelili za EU, ali je vrlo teško to postići. Moramo angažirati sve svoje snage da postignemo naše strateške ciljeve«, poručio je Mesić.</p>
<p> U razgovoru s novim bugarskim premijerom, hrvatski je predsjednik spomenuo i konkretne projekte, prije svega uspostavu zračne veze Sofija - Zagreb te čišćenje Dunava. Pozvao je gospodarstvenike dviju zemalja da uspostave izravne veze.</p>
<p> »Svako krizno žarište šteti svima pa tako i nama«, odgovorio je Mesić na upit bugarskog novinara drži li da će sukob u Makedoniji odgoditi šanse za ulazak dviju zemalja u EU. Kapital zaobilazi krizna žarišta, kazao je Mesić izrazivši nadu da su stanovnici regije izvukli pouku iz proteklog desetljeća sukoba i shvatili da se razmirice rješavaju za pregovaračkim stolom, a ne na bojišnici.</p>
<p> Hrvatski predsjednik razgovarao je i s glavnim tajnikom USAID-a Andrewom Natsiosom na konferenciji koju ta agencija održava kako bi se utvrdile strategije razvoja za zemlje Srednje i Istočne Europe te Euroazije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Mali publicitet Fischerovoj inicijativi u Sarajevu i Beogradu </p>
<p>SARAJEVO/BEOGRAD, 11. rujna </p>
<p> - Prijedlog njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera o novom regionalnom povezivanju zemalja zapadnog Balkana na gospodarskoj osnovi ima vrlo mali publicitet u BiH.</p>
<p> Mediji u Sarajevu i Banja Luci jedva da su zabilježili kako se ta inicijativa uopće pojavila a prvi novinski napisi uglavnom su usmjereni na reagiranja iz susjedstva.</p>
<p> Tijela vlasti u BiH nisu službeno upoznata s »non paperom« što ga je svojim europskim kolegama njemački šef diplomacije predstavio prošlog tjedna. »Mi o tome nismo dobili ništa službeno i dok se to ne dogodi o ovoj inicijativi se ne možemo službeno ni očitovati«, kazao je za Hinu glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova BiH Amer Kapetanović.</p>
<p> Službeni Beograd nije do sada komentirao neslužbeni prijedlog njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera o stvaranju »zajedničkog gospodarskog prostora« na zapadnom Balkanu, a mediji tom prijedlogu nisu pridale skoro nikakvu pozornost. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Umirovljenje hrvatskih časnika u BiH</p>
<p>MOSTAR, 11. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na prijedlog federalnog Ministarstva obrane, Jozo Križanović, hrvatski član Predsjedništva BiH donio je odluku o prestanku djelatne službe za četrdesetak časnika HVO-a, otvorivši time proces njihova umirovljenja. Među tim hrvatskim časnicima su i oni koji su u ratnom i poslijeratnom razdoblju obnašali najviše dužnosti, između ostalih i generali Zlatan Mijo Jelić, Mario Bradara, Dragan Ćurčić, Antun Luburić, Ilija Nakić, Nedjeljko Obradović, Željko Ravić, Ilija Rašić.</p>
<p>U HVO-u tvrde da je riječ o odluci koja je donesena prema uredbi koja je ukinuta još u travnju, te da u Ministarstvu obrane Federacije BiH nisu proučili uredbu po kojoj su dostavili prijedlog Jozi Križanoviću i tako mu (ne)svjesno podmetnuli. Uz to, federalno Ministarstvo obrane optužuje se da potezi koje povlači u posljednje vrijeme predstavljaju svojevrsnu osvetu, odnosno da se radi o selektivnom kažnjavanju svih onih koji su stali uz Hrvatsku samoupravu.</p>
<p>Glasnogovornik Ministarstva obrane Federacije BiH Antun Mrkonjić nije želio komentirati spomenute navode, »prebacivši lopticu« na generala Ivana Nagulova, Križanovićeva vojnog savjetnika. General Nagulov, pak, kaže kako je Križanović potpisao oduku o prestanku djelatne službe s idejom umirovljenja, čime se otvara proces umirovljenja visokih časnika hrvatske komponente, ali da je na nadležnim službama da odluče hoće li zaista i doći do njihova umirovljenja. Cijeli postupak, po njegovim riječima, predstavlja »pokušaj konsolidiranja stanja unutar vojnih struktura u skladu s racionalizacijom i sukladno obrambenoj politici BiH, s ciljem stvaranja povoljnije klime u novom razdoblju u kojem bi trebalo doći do pristupanja BiH Partnerstvu za mir«.</p>
<p>Križanovićev vojni savjetnik kazao je za brojku o 42 umirovljena visoka časnika da »ne odgovara istini«, odnosno kako misli da se radi o manjem broju časnika. On je odbacio i navode kako ni jedan djelatni general, odnosno ratni zapovjednik HVO-a nije obnovio ugovor s federalnim Ministarstvom obrane, ustvrdivši kako »to nije točno; i ja sam general, ratni zapovjednik«. Kada je pak riječ o navodima da se iz federalnog Ministarstva obrane sada osvećuju svima onima koji su pružili potporu Hrvatskoj samoupravi, general Nagulov kaže kako ne želi reći da nema slučajeva koji se ne bi mogli nazvati nedopuštenim, nepoželjnim radnjama, ali da se ne može složiti s ocjenama da je riječ o čistkama. On pritom naglašava i »kako je još uvijek moguće da se u kadrovskoj križaljci nađu i ljudi koji su, uvjetno rečeno, sada na drugoj strani u odnosu na one koji križaljku sastavljaju«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Sibirska nafta za rusko-kinesko zbližavanje</p>
<p>Kineski premijer Zhu Rongji u Moskvi potpisao ugovor o izgradnji naftovoda Rusija-Kina i kupnji putničkih zrakoplova / Dogovoreni su i planovi o izgradnji plinovoda od Rusije, preko Kine, do Južne Koreje</p>
<p>MOSKVA, 11. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Političko zbližavanje Rusije i Kine, kojemu posebno teži Moskva, daje prve rezultate u gospodarskoj suradnji dviju velikih susjednih država. Predsjednik kineske vlade Zhu Rongji koji se od subote nalazi u petodnevnom službenom posjetu Rusiji potpisao je sa svojim domaćinom ruskim premijerom Mihailom Kasjanovom »opći sporazum« o projektiranju i izgradnji naftovoda »Rusija-Kina« u duljini od 2400 kilometara, od sibirskog grada Angarsk do kineskog gradića Dacin. </p>
<p>Riječ je o obostranoj investiciji vrijednoj 1,7 milijardi dolara, a prema tvrdnji ruskog premijera projektiranje tog velikog naftovoda bit će završeno u roku od 10 mjeseci i već početkom idućeg ljeta počet će i njegova izgradnja. Naftovod će biti završen do 2005. godine, kada prva sibirska nafta treba poteći prema Kini, a na taj način Rusija će, osim prema Zapadnoj Europi, dobiti još jedno značajan put za otpremanje svog crnog zlata i u druge zemlje jugoistočne Azije. </p>
<p>Međutim, Rusija se ne namjerava zaustaviti samo na izgradnji naftovoda. Ona vodi intenzivne pregovore s Pekingom i Seoulom i izgradnji plinovoda od Sibira preko Kine do Južne Koreje. »Rusija će sudjelovati i u tenderu za izgradnju plinovoda »istok-zapad« kroz Kinu«, najavio je premijer Kasjanov nakon pregovora sa Zhuom Rongjijem. </p>
<p>Uostalom, rezultat službenog posjeta kineskog premijera Rusiji nije samo izgradnja naftovoda. Na uporne nagovore domaćina, Kinezi su potpisali i ugovor o kupovini pet novih i modernih ruskih putničkih zrakoplova TU-204. Naime, nakon katastrofe putničkog zrakoplova TU-154 prije nekoliko godina u unutrašnjosti Kine, Peking je prekinuo kupovinu ruskih zrakoplova i počeo isključivo kupovati američke »boeinge«. </p>
<p>Upravo stoga, u utorak za vrijeme susreta i pregovora s kineskim premijerom Zhuom Rongjijem, Vladimir Putin je naglasio da je sada najvažniji zadatak da parlamenti dviju zemalja ratificiraju taj ugovor o prijateljstvu. Nema dvojbe da će ratifikacija tog ugovora o prijateljstvu proći bez problema u kineskom parlamentu. Međutim, to se ne može sa sigurnošću reći za ruski parlament, pošto je potpisivanje Ugovora o 20-godišnjem prijateljstvu s Kinom ljetos podijelilo moskovsku političku elitu. </p>
<p>Za potpisivanje takvog ugovora zalagali su se prije svega ruski vojno-industrijski kompleks koji u Kini vidi velikog kupca svog oružja. Napokon, za potpisivanje tog Ugovora o tijesnoj suradnji i prijateljstvu s Kinom zalagali su se i oni vodeći ruski političari koji u skladu s doktrinom Jevgenija Primakova drže da se jedino stvaranjem višepolarnog svijeta u kojem će Kina biti jedan od glavnih centara Rusija može suprotstaviti današnjoj apsolutno dominantnoj ulozi SAD u svijetu i monopolu koji Washington drži u rješavanju međunarodnih problema.</p>
<p>Protivnici Ugovora o prijateljstvu u Moskvi iznose, pak, dva osnovna argumenta. Prvi je da prodajom svojeg suvremenog oružja i vojne tehnologije Kini Rusija praktički naoružava svog, u budućnosti neminovnog neprijatelja. Prije ili kasnije Kina, koja danas ima već više od 1,2 milijarde stanovnika i kojoj će vlastiti državni teritorij uskoro postati pretijesan, krenut će zbog svog »životnog prostora« u ekspanziju prema ruskom Dalekom istoku i Sibiru. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Scharping ostaje - do daljnjega </p>
<p>Nakon uvjerljivog istupa pred paralamentarnim odoborom, njemački ministar obrane ostaje na dužnosti </p>
<p>BERLIN, 11. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)- Njemački ministar obrane Rudolf Scharping (SPD) ostao je na vlasti, ali je i dalje ipak pitanje dana kada će pasti. To je zajednički nazivnik reakcija na iskaz ministra pred Odborom za obranu Bundestaga u njemačkim novinskim komentarima od utorka. Nedvojbeno je da slučaj Scharping ostaje otvoren. </p>
<p>Prema nekim izvorima, ministar je u ponedjeljak iza zatvorenih vrata ostavio uvjerljiv dojam u obrazlaganju svih svojih letova službenim zrakoplovom Luftwaffea. No, oporbeni članovi Odbora koncentrirali su se na tvrdnje da je na jednoj konferenciji za novinare u Makedoniji odao vojnu tajnu otkrivši kojim će putem njemački vojnici doći s Kosova u Makedoniju. Scharping je odbacio i te optužbe i u utorak objavio video-snimku svoje konferencije kako bi to opovrgao.</p>
<p>Šef kluba socijaldemokratskih zastupnika Peter Struck nakon završetka rada Odbora nije samo stao na stranu svoga stranačkog prijatelja nego je i optužio oporbu da se na senzacionalistički način bavi privatnim životom ministra, te je, štoviše, zatražio ispriku. </p>
<p>Međutim, očito je da se simpatije za zaljubljenog ministra smanjuju iz dana u dan. Njemački kancelara Gerhard Schröder (SPD) našao se u gabuli. Zadrži li ministra, ostavlja oporbi odličnu metu u svom kabinetu; ako ga otpusti, dovodi u pitanje kredibitet svoje vlade u kritičnom trenutku kad, godinu dana prije saveznih izbora, kampanja već počinje. No, s obzirom da je Schröder u tri godine mandata iz kabineta najurio sedam ministara, može se očekivati da se neće krzmati u izbacivanju još jednoga. </p>
<p>Svima je jasno da bi Schröderova ministra u sljedećim provjerama samo jedan jedni privatni aražman među više od 300 službenih letova mogao stajati glave. Sve kad se i ne bi dokazalo da je letio privatno, Scharpingu ostaju njegovi »noćni letovi« grofici Pilati u vrijeme kad su njemački vojnici kretali u opasnu misiju u Makedoniji.</p>
<p>Inače je Scharping, koji je u svim dosadašnjim službama bio »besprijekorni robot vlasti«, postao predmet sprdnje i podsmijeha na njemačkoj političkoj sceni. A politka je (osobito njemačka) uvijek bila ozbiljna stvar, poglavito u vojnim pitanjima. Stoga bi se spekulacije da ministar polako gubi kredibilitet među vojnicima i časnicima mogle pokazati utemeljinima. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Poljska nije spremna platiti svaku cijenu za članstvo u EU</p>
<p>Varšava ne želi pristati da se Poljacima na sedam godina uskrati pravo na zapošljavanje u zemljama EU / S druge strane zahtijev da se strancima kroz 18 godina ne dopusti kupovanje poljoprivrednog zemljišta u Poljskoj</p>
<p>VARŠAVA, 11. rujna (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ulazak Poljske u Europsku uniju je pod upitnikom, upozorio je u ponedjeljak bivši poljski šef diplomacije Bronislaw Geremek. On tvrdi da će odluka petnaestorice hoće li u prvom krugu proširenja uz niz manjih zemalja primiti i četrdesetmilijunsku Poljsku u velikoj mjeri ovisiti o stanju u poljskom gospodarstvu. Ove godine Poljska bilježi osjetan pad gospodarskog rasta, a državne su se financije našle u nezavidnoj situaciji zbog iznenađujuće naglog porasta proračunskog manjka.</p>
<p>Geremek, koji je bio ministar vanjskih poslova kad je Varšava započinjala službene pregovore s Bruxellesom, upozorava da će ulazak Poljske u EU ovisiti u prvom redu o procjeni sadašnjih članica Unije koliko će ih članstvo Poljske koštati. »Ako vide da je Poljska nestabilna i da gospodarski rast gubi na dinamici, počet će temeljito računati i tada će nastati problem«, dodao je. </p>
<p>Da bi ulazak u proširenu Uniju već 2004. godine mogao biti teško ostvariv, priznao je i poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski. On smatra da je postavljeni cilj ipak realan pod uvjetom da novi parlament, koji će se formirati nakon izbora 23. rujna, što prije donese nekoliko važnih odluka koje će presuditi o daljnjem tijeku pregovora s Unijom.</p>
<p>Poljska se, naime, nakon zadnjeg pregovaračkog kruga koji se održao početkom ljeta, sa svega šesnaest zatvorenih tematskih cjelina našla na posljednjem mjestu među deset zemalja kandidata koji imaju izglede da budu primljene u Uniju još u prvom krugu proširenja. </p>
<p>Razlog je tvrda linija koju su u pregovorima s Bruxellesom zauzeli poljski pregovarači, nepopustljivo braneći nacionalne interese u nekim najosjetljivijim pitanjima. Varšava, primjerice, za razliku od nekih drugih kandidata, ne želi pristati na Unijin prijedlog da se Poljacima na sedam godina uskrati pravo na zapošljavanje u drugim zemljama članicama EU, a s druge strane odlučno brani svoj zahtjev da se strancima kroz 18 godina ne dopusti kupovanje poljoprivrednog zemljišta u Poljskoj. </p>
<p>Iako je takva politika dovela Poljsku u nezavidnu situaciju da se našla na samom začelju u utrci prema EU, premijer Jerzy Buzek smatra da je taktika poljskih pregovarača bolja nego olako prihvaćanje Unijinih zahtjeva, čemu su, kako tvrdi Buzek, pojedine zemlje podlegle. Povoda za zadovoljstvo dao je Buzeku krajem prošlog tjedna nizozemski premijer Wim Kok koji je objavio da će se Poljaci moći zapošljavati u Nizozemskoj od prvog dana svog članstva u Uniji. </p>
<p>Zapadnoeuropski dužnosnici se potiho nadaju da će s Varšavom lakše pregovarati nakon skorih parlamentarnih izbora. Vlast će, naime, po svemu sudeći, preuzeti sada oporbeni socijaldemokrati koji su već dali do znanja da im je stalo da uvedu Poljsku u EU već 2004. godine, pa se očekuje da će biti spremniji na kompromise nego što je bio Buzekov kabinet.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Tajvanski nacionalisti vraćaju se u Kinu</p>
<p>TAIPEI, 11. rujna</p>
<p> - Najveća tajvanska oporbena skupina, Nacionalistička stranka, obznanila je u utorak da namjerava otvoriti svoj prvi ured u Kini nakon 50 godina. Stranka, čiji je osnivač legendarni revolucionar Sun Yat Sen i koja je do lanjskog izbornog poraza vladala Tajvanom više od pola stoljaća, ipak ne otvara političko, već gospodarsko predstavništvo.</p>
<p> Taj će ured biti prva stranačka baza u Kini otkako je 1949. godine nacionalistička vlada Chiang Kai Sheka pretrpjela konačan poraz u građanskom ratu s komunističkim snagama Mao Zednoga i izbjegla na Tajvan.</p>
<p> Odnosi između Pekinga i nacionalista naglo su se poboljšali prošle godine nakon pobjede pronezavisne Demokratske napredne stranke na tajvanskim općim i predsjedničkim izborima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>OESS: Nepravilnosti na izborima u Bjelorusiji </p>
<p>MOSKVA, 11. rujna</p>
<p> - Voditelj misije OESS-a u Bjelorusiji Hans-Georg Wieck u utorak je izjavio da je na nedjeljnim predsjedničkim izborima u Bjelorusiji, u kojima je pobijedio dosadašnji predsjednik Aleksandar Lukašenko, bilo nekoliko nepravilnosti. U razgovoru za dnevnik Vremja MN u utorak, Wieck je rekao da je prebrojavanje glasova bilo »vrlo neobično«. »Članovi povjerenstva nisu međusobno razgovarali o glasovima, već su rezultate upisivali na papir koji su potom dostavljali svojem šefu ili njegovu zamjeniku. Oni su s tim papirom odlazili u drugu prostoriju i tamo objavljivali rezultate. To sve pokazuje da brojanje glasova nije bilo transparentno«, rekao je Wieck za Vremja. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U Nigeriji 165 poginulih i gotovo tisuću ranjenih</p>
<p>ŽENEVA, 11. rujna</p>
<p> - Najmanje 165 Nigerijaca poginulo je, a 928 je ozlijeđeno u trodnevnim etničkim i vjerskim sukobima u gradu Josu u središnjoj nigerijskoj pokrajini Plateau, priopćio je Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) u utorak, pozivajući se na izvore nigerijskog Crvenog križa. Glasnogovornica ICRC-a Antonella Notari rekla je u sjedištu međunarodne humanitarne organizacije u Ženevi da bi broj mrtvih mogao i porasti. »Tijela 165 ubijenih osoba prevezena su u razne bolnice u Josu, rekla je Notari. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="60">
<p>Uz blagoslov obnovljene crkve Svetog Save u Splitu</p>
<p>Svečani blagoslov obnovljene crkve Svetog Save u Splitu, koji se zbio 2. rujna 2001., podsjetio me na jedan grozan zločin iz Drugoga svjetskog rata koji je vezan za tu svetosavsku crkvu. Naime, kad je četnički odred popa Đujića u jesen 1942. prolazio kroz Split, uz dopuštenje talijanskih fašista, na izvršenje plana Draže Mihailovića - čišćenja Cetinske krajine od Hrvata, tim je zločincima priredio prijam i ugostio ih pop Urukalo, onodobni paroh crkve Svetog Save u Splitu. To mi je dobro znano budući da sam tada radio u »Baru Tivoli« koji se nalazio u Domaldovoj br. 2, a vlasnik mu je bio Slovenac Ciril Konda. Još mi je i danas pred očima slika onih bradatih čudovišta koji su dolazili s redenicima preko ramena ispijati »čokane« ljute šljivovice, što im je plaćao Urukalo i neki bivši oficiri vojske Kraljevine Jugoslavije. </p>
<p>I dok sam natakao te »čokane« šljivovice i klekovače miljenicima poput Urukala, nisam ni slutio da time natačem pogonsko gorivo za zločine koje će za nekoliko sati počiniti te bradate spodobe. Podsjećam da su te kobne jeseni 1942. četnici počinili grozne zločine u zaleđima Splita, Omiša i Sinja popalivši mnoga hrvatska sela, i na grozan način poubijali nekoliko stotina nedužnih hrvatskih seljaka, pretežno staraca i djece, koji nisu uspjeli pobjeći tim krvoločnim nakazama.</p>
<p>Samo u mome rodnome Biteliću tom su prigodom četnici popalili sve katoličke kuće i zaklali ili u vatru žive bacili oko 60 nedužnih staraca, žena i djece. Zato držim da bi blagoslov obnovljene crkve Svetoga Save u Splitu trebao biti poticaj svima da obnovimo sjećanje na žrtve toga strašnog zločina. Prigoda za to sjećanje će nam se pružiti za godinu dana, kada trebamo obilježiti 60. obljetnicu mučeničke smrti stotina žrtava četničkog zločina. Stoga držim da bi splitska Nadbiskupija trebala već sada početi pripreme za održavanje svetih misa zadušnica u svim mjestima gdje su četnici u jesen 1942. u čast Svetoga Save i kralja Aleksandra palili i žarili te u vatru žive ljude bacali.</p>
<p>Ako na tim misama zadušnicama budu sudjelovali i pravoslavni svećenici kao što su na blagoslovu obnovljene crkve Svetog Save u Splitu sudjelovali svećenici katolički, bit će to znak obnove kršćanskog jedinstva i kraj nazočnosti zloduha popa Urukala i zloduha popa Đujića u crkvi Svetog Save u Splitu.</p>
<p>U protivnom, blagoslov obnovljene crkve Svetog Save u Splitu treba shvatiti kao zazivanje zloduha popa Urukala u taj negdašnji benediktinski samostan, a tome zazivanju nije trebao nazočiti izaslanik nadbiskupa splitskoga msgr. Marina Barišića, don Ivan Čubelić.</p>
<p>S. VUKOVIĆ, Split</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Novca za rodilje i djecu naprosto mora biti</p>
<p>Premda nije izrijekom rečeno, komentari koji su popratili Vladine namjere za smanjenjem porodiljnog dopusta i dječjih doplataka ovih su dana vlastodržačke akte okvalificirali kao genocidne. Uvid u demografske podatke, koji su vlastima morali biti poznati, stopostotno potvrđuju spomenutu kvalifikaciju, pa osim zaustavljanja saborske procedure o tom genocidnom prijedlogu, nadležni moraju pokrenuti sudske postupke protiv inicijatora toga inkriminiranog djela. Bila bi čista pedanterija navođenje bezbrojnih ustavnih i zakonskih članaka na kojima bi se temeljila predložena optužba jer provođenje depopulacijske politike u sadašnjem trenutku jest zločin.</p>
<p>Medijski nužan alarm o spomenutom pitanju upalio je HDZ, na čemu mu treba čestitati, ali njihov trud nosi notu cinizma budući da su upravo oni deset godina provodili depopulacijsku politiku (postavljanje ogromnih birokratskih prepreka povratku naše emigracije, procvat narkomafije, pauperizacija masa, placet daljnjem iseljavanju s naglaskom na reprodukcijski naraštaj...).</p>
<p>Opravdanja aktualne vlasti za »nepopularan« potez ne treba uopće razmatrati jer novca za rodilje i djecu mora (u doslovnom smislu te riječi) biti. Ili je možda ipak istinita tvrdnja, koja se sve češće provlači, da Hrvatskom rukovode direktori stranih banaka? </p>
<p>EMIL TOPIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Donkihotske jeremijade nad našom znanosti</p>
<p>Opet nam se javio jedan od dvojice naših don Kihota, g. Igor Ratković (drugi je g. Igor Čatić) jeremijadom nad našom znanosti ukazujući na »kargo kult«. Uvijek rado pročitam njihova ukazivanja i zazivanja i ohrabren sam spoznajom da u Hrvatskoj još postoje »upornjaci« koji ne odustaju! I to u Hrvatskoj koja je bila tako ponosna što se samo u njoj (na vodećem kemijskom fakultetu) mogao snimati francuski biografski film o Mariji Curie. U zemlji u kojoj se ukidaju osnovne škole, a osnivaju se nove visoke škole, a prosječno učeničko znanje je jadno; u zemlji u kojoj je poskupljenje telefonije dobro djelo, a pristup Internetu i rad na mreži (i razmjena znanstvenih podataka i poruka) manijakalni luksuz; u zemlji u kojoj političari pričaju priče, a pisci i novinari se igraju političara itd.</p>
<p>Ali u njegovu inače izvrsnom napisu o našem znanstvenom kargo kultu izostala je jedna smiješna, a za nas žalosna paralela. Kad su Ameri otišli s Papue (gdje je nastao famozni kargo kult), plemenski su se vračevi također modernizirali, pa su u namjeri povećanja svog ugleda i moći na svoje kolibe postavili bambusove antene i suplemenike uvjeravali da tako izravno komuniciraju s bogovima. Urođenici - koji su takvu uspješnu vezu s radioantenama već vidjeli - živjeli su u uvjerenju u ispunjenje njihovih i vračevih želja i zahtjeva. Pa i naši vrhovni vračevi bambusovim antenama zazivaju ekonomsku i financijsku pomoć od »međunarodne zajednice«, a kargo ne dolazi bambusovim antenama. Zazivaju pristupanje Zapadu, a skližu se prema Istoku, bambusovim antenama zazivaju Haaški sud da popravi kriterije, a dobivaju cinički Carlin osmijeh; bambusovim antenama zazivaju Sloveniju za pravedno razgraničenje i prijateljstvo, a dobiju Drnovšekovu izjavu; bambusovim antenama zazivaju bogove za otvaranje radnih mjesta, a nezaposlenost raste. Bambusove antene? Kaj god! Obična trstika s naših bara i intelektualnih močvara.</p>
<p>DRAGUTIN FLAJŠMAN, Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Tko bi to trebao pomagati Hrvatima u BiH ako ne Hrvatska i Zagreb?</p>
<p>Najnovija reakcija Vesne Pusić i njenog HNS-a na konferenciji za tisak (5. rujna 2001. g.) izaziva zaprepaštenje i za svaku je razboritu osudu. Zastupnica građanske (čitaj - ničije) Hrvatske osuđuje odluku Poglavarstva Grada Zagreba o davanju tek simbolične pomoći u obnovi nekoliko kuća u Derventi (napaćeni štit posavske Hrvatske).</p>
<p>U isto vrijeme naša saborska zastupnica ne primjećuje bezumno trošenje sredstava iz gradskog proračuna (ali i iz nekih raskalašenih državnih poduzeća) na Šerbedžijine ekshibicije s »Kraljem Learom« po Brijunima jeftino podilazeći građanstvu (prikupljajući zalutale hrvatske glasove kao i glasove Pupovca i Đukića), iznoseći nekoliko jadnih demagoških konstatacija: Zagreb ima svojih problema pa ne može pomagati izgradnju nekoliko povratničkih kuća u Derventi. Istina je da svaki zapadni grad i svaka država koja pomaže obnovu BiH ima svoje probleme (od nezaposlenih do beskućnika), pa ipak godinama pomažu obnovu Hrvatske, pa zatim BiH.</p>
<p>Besmislena je tvrdnja da se Grad Zagreb miješa u plan međunarodne pomoći za BiH pomažući obnovu četiriju hrvatskih kuća u Derventi. Pa tko bi to trebao pomagati Hrvatima u BiH ako ne Hrvatska i Zagreb? I to zbog svojih strateških interesa. Uostalom, zar Hrvatska nedavno nije dala pola milijuna dolara za obnovu Starog mosta u Mostaru?</p>
<p>Uvjeren sam da bi takva reakcija izostala da je Zagreb dao novac za neku džamiju u Zenici ili pak pravoslavni manastir u Banjoj Luci, isto kao što je šutnjom odobreno rasipanje novca uglavnom raskalašenih državnih poduzeća (navodno Ina), a ponešto i zagrebačkog gradskog novca Duška Ljuštine, i to za loš nastavak državnog turizma na Brijunima koji je organizirao Rade Šerbedžija pokrivajući se istrošenim »Kraljem Learom« bahato obznanjujući preko glasnogovornika Dejana Aćimovića da Brijuni (valjda umjesto Dubrovnika) postaju novo sjedište njihova ljetnog kazališnog ekshibicionizma.</p>
<p>Kamo sreće da je Grad Zagreb još one dvije stotine tisuća kuna koje je dao Šerbedžiji za »Kralja Leara« usmjerio na obnovu Dervente. Pa neka se izjedu od bijesa oni kojima nije na srcu hrvatska Posavina. </p>
<p>IVO RADIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="64">
<p>Kutle nije došao iz Hercegovine zbog pogoršanog zdravlja</p>
<p>U petak 7. rujna Kutle je bio i na pregledu kod kirurga u Kliničkoj bolnici u Mostaru, koji je postavio dijagnozu holecistopankreatitisa / Tada mu je predloženo i bolničko liječenje, na što on nije pristao </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Suđenje Miroslavu Kutli i jedanaestero suooptuženih u slučaju »Tisak« u utorak je na Općinskom sudu odgođeno zbog ponovnog izostanka prvooptuženog Kutle.</p>
<p>Naime, na prošlu raspravu 4. rujna Kutle nije došao zbog bolesti za vrijeme boravka u Hercegovini. Kako je rekao njegov branitelj odvjetnik Rajko Mlinarić, Kutli se umjesto oporavka stanje pogoršalo što se, kako je istaknuo odvjetnik Mlinarić, primijetilo i u njegovu glasu prilikom njihova telefonskog razgovora. Zbog toga je odvjetnik zatražio da se rasprava odgodi, a sutkinji Kseniji Gržin predao medicinsku dokumentaciju. Sutkinja Gržin raspravu je prekinula kako bi se pozvao medicinski vještak zbog očitovanja na medicinsku dokumentaciju može li Kutle prisustvovati i pratiti raspravu. U nastavku suđenja sutkinja je napomenula da je dokumentacija proslijeđena Zavodu za sudsku medicinu, no sudski vještak nije mogao prisustvovati raspravi te je dostavio svoje mišljenje.</p>
<p>Naime, Kutle je 3. rujna, u pratnji roditelja, došao na pregled u ambulantu u Širokom Brijegu kao hitan slučaj. Tada se žalio na jake bolove, koji su počeli dan prije kada je imao i temperaturu. Kako je rekao liječniku, osjećao se vrlo loše, malaksalo, a opće loše stanje bilo je praćeno vrtoglavicom i pritiskom u glavi. Ultrazvučnim je pregledom ustanovljeno da jetra izgleda tamnije nego obično i da je stijenka žuči zadebljana te da se u žučnom mjehuru nalazi i nešto mulja. Liječnik je postavio dijagnozu: akutni gastroenterokolitis te propisao obaveznu strogu dijetu i mirovanje.</p>
<p> U petak 7. rujna Kutle je bio i na pregledu kod kirurga u Kliničkoj bolnici u Mostaru, koji je postavio dijagnozu holecistopankreatitisa. Tada mu je predloženo i bolničko liječenje, na što Kutle nije pristao. </p>
<p>Vještak Josip Škavić napomenuo je da su akutna upala žučnog mjehura i gušterače teška akutna oboljenja, zbog čega Kutle nije mogao prisustvovati raspravi, a ni pratiti je. Također je rekao da sljedeći mjesec, mjesec i pol neće moći prisustvovati raspravi te da bi sljedeće mišljenje trebalo biti praćeno i daljom medicinskom dokumentacijom. </p>
<p>Sutkinja Gržin sljedeću je raspravu zakazala za 20. rujna i obvezala odvjetnika Mlinarića da u spis priloži original medicinske dokumentacije koju je donio na raspravu u utorak te daljnju dokumentaciju, temeljem koje će se provesti novo vještačenje i odlučiti o održavanju rasprave. </p>
<p>Na raspravu u utorak pristupila su sva tri pozvana svjedoka.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Za četvoricu svjedoka vraćeni pozivi s naznakom: »Ne živi na toj adresi« </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Zbog nedolaska četvorice pozvanih svjedoka u utorak je u sudnici remetinečkoga Okružnog zatvora odgođeno suđenje tzv. zločinačkoj organizaciji, a nastavak se rasprave očekuje u srijedu kada bi trebalo saslušati još četvero svjedoka optužbe.</p>
<p>Naime, kako je ustanovio predsjednik sudskog vijeća Ratko Šćekić, pozvani svjedoci nisu pristupili sudu zbog vraćenih dostavnica s naznakama kako upravo pozvani svjedoci ne stanuju na navedenim adresama.</p>
<p>Tako je za prvog svjedoka Manojla Mora vraćena dostavnica s naznakom da ne živi na navedenoj adresi u jarunskoj Ulici Hinka Würtha. Za drugoga pozvanog svjedoka, Berislava Perića, također je vraćena dostavnica s naznakom da navedena adresa Savišće broj 8 ne postoji. Za trećeg svjedoka, Emira Sarača, koji je trebao biti saslušan u utorak, vraćen je sudski poziv s opaskom stanara u Ulici Ivana Gorana Kovačića u Novom Zagrebu kako osoba s tim imenom nikad nije prebivala na navedenoj adresi te kako tamo nije nikad ni viđen. Za četvrtog svjedoka, Tomislava Krijana, sudski poziv nije ni vraćen do početka rasprave u utorak, pa se pretpostavlja da on također više ne živi na adresi navedenoj na dostavnici.</p>
<p>Zastupnik tužiteljstva Janjko Grlić je nakon konstatiranja o neodazivanju svjedoka predložio da se tijekom rasprave pročitaju iskazi odsutnih svjedoka iz istrage, čemu su se u većini protivili branitelji optuženih, pa na kraju njihovi iskazi kao ni iskaz svjedokinje Nataše Kirše, koja je trebala svjedočiti na raspravi u ponedjeljak, nisu pročitani.</p>
<p>Prema rasporedu, na raspravi zakazanoj za srijedu kao svjedoci optužbe trebali bi svjedočiti Đurđa Šobot, Jela Gornik, Ivo Maričić te Boris Pejić. Predsjednik sudskog vijeća Ratko Šćekić zatražio je od PU zagrebačke, odnosno nadležnih policijskih postaja da pronađu sadašnje adrese svjedoka koji su trebali dati svoj iskaz u utorak.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>U Međimurju dva slučaja međunarodne prostitucije</p>
<p>Protiv davateljica usluga prekršajne, a protiv organizatora prostitucije kaznene prijave</p>
<p>ČAKOVEC, 11. rujna</p>
<p> - Službenik Ureda načelnika Policijske uprave međimurske zadužen za odnose s javnošću Brano Sušec na redovnoj je konferenciji za novinare u utorak u Čakovcu izvijestio o dva slučaja međunarodne prostitucije u Međimurju registrirana ovih dana. Jedan je slučaj utvrđen u kavani u Šenkovcu kod Čakovca, a drugi u noćnom baru u Trnovcu, u blizini hrvatsko-slovenskoga graničnog prijelaza. </p>
<p>U kavani u Šenkovcu policija je zatekla 26-godišnju državljanku Ukrajine. Obavljenim obavijesnim razgovorom utvrđeno je da je ona tijekom boravka na području Republike Hrvatske, od siječnja do rujna ove godine, boravila u više ugostiteljskih objekata na području naše zemlje. U angažmanu i dogovoru s vlasnicima lokala pružala je seksualne usluge, zarađujući novac za sebe, ali i za ugostitelje koji su je angažirali.</p>
<p> Dovršenom kriminalističkom obradom utvrđeno je da je ukrajinskoj državljanki 45-godišnjak iz Čakovca za iznos od 2000 DEM pribavio krivotvorenu osobnu iskaznicu Federacije Bosne i Hercegovine. Protiv Ukrajinke je proveden prekršajni postupak, protiv Čakovčanina slijedi kaznena prijava zbog krivotvorenja isprave, a protiv vlasnice ugostiteljskog objekta, 44-godišnjakinje iz Šenkovca, ali i drugih lokala u kojima je Ukrajinka »radila« bit će podnesene kaznene prijave zbog kaznenog djela međunarodne prostitucije. </p>
<p>U noćnom baru u Trnovcu, desetak kilometara udaljenom od Čakovca, policijski su službenici zatekli dvije državljanke Rusije, jednu u dobi od 24, a drugu od 21 godine. I s njima je obavljen obavijesni razgovor tijekom kojeg je utvrđeno da je jednu od njih 34-godišnji mještanin obližnjega Črečana vrbovao i poticao na pružanje seksualnih usluga u više ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj. Ta je Ruskinja bila angažirana kao plesačica, ali se bavila i prostitucijom. Zbog toga, kaznena prijava slijedi protiv mještanina Črečana, ali i 27-godišnje Čakovčanke, odgovorne osobe u noćnom baru u Trnovcu. I protiv dviju Ruskinja, koje su ilegalno boravile u Hrvatskoj, proveden je prekršajni postupak. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Krao ženske torbice u Aquariusu</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Policija je u noći sa subote na nedjelju u disco-klubu »Aquarius« uhitila Sašu Z. (19) zbog osnovane sumnje da je počinio krađu. Tereti se da je te večeri u Aqariusu ukrao torbicu Lani K., koju je zatim iznio iz kluba, uzeo mobitel i torbicu bacio. </p>
<p>Nakon toga vratio se u disco-klub, no njegova »aktivnost« nije prošla neopaženo. Redari su shvatili što se događa, pa su pozvali policiju, koja je pretragom kod Saše našla Lanin mobitel vrijedan 2500 kuna. </p>
<p>Ovo nije jedini slučaj takve krađe. Zagrebačkoj je policiji u posljednje vrijeme prijavljeno više krađa torbica i odjeće u tom poznatom zagrebačkom klubu. Kriminalistička će obrada pokazati da li su neke od njih također djelo Saše Z. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Poginuo pod lokomotivom</p>
<p>OSIJEK, 11. rujna</p>
<p> - Četrdeset osmogodišnji Slavko Volf iz Đurđenovca na mjestu je preminuo kada ga je srušila lokomotiva putničkoga vlaka broj 980 koji prometuje na relaciji Osijek-Zagreb.</p>
<p> Prema priopćenju PU osječko-baranjske, ova se tragedija dogodila u utorak oko 1,20 sati kada je Volf, unatoč spuštenim polubranicima te svjetlosnim i zvučnim signalima, obišao branike i gurajući bicikl htio prijeći preko pruge. U tom je trenutku naišao putnički vlak, pa je lokomotiva srušila Volfa, koji je uslijed teških tjelesnih ozljeda preminuo na mjestu. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Utopio se 27-godišnjak</p>
<p>ČAKOVEC, 11. rujna</p>
<p> - Pod sam kraj sezone kupanja na otvorenom policija je zabilježila slučaj utapanja na jezeru sportsko-rekreacijskog centra »Toto more« u Totovcu, sedam kilometara udaljenom od Čakovca. Tu je u vodu ušao Damir Boršuš (27) iz međimurskog sela Držimurca u općini Mala Subotica.</p>
<p> Počeo je plivati prema sredini jezera, ali je ubrzo nestao s površine i utopio se.</p>
<p> Njegovo su mrtvo tijelo pronašli članovi ronilačkog društva »Drava« iz Varaždina. </p>
<p>D. O.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Prijevare sa SIM karticama</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Službenici 2. policijske postaje na Črnomercu završili su obradu nad Željkom R. (27) te će ga se teretiti zbog prijevare. Prema podacima koje smo primili, Željko je u razdoblju od srpnja 1999. do veljače 2000. zasnovao pet pretplatničkih ugovora za SIM kartice s tvrtkom VIPnet GSM i te je kartice, suprotno odredbama ugovora, prodao dalje. Tijekom navedenog razdoblja Željko je na taj način oštetio VIPnet za 34. 939 kuna.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="71">
<p>Kako iskoristiti uvođenje eura za razvoj turizma</p>
<p>Euro će temeljito promijeniti odnose unutar mediteranske konkurencije, što će se neizbježno odraziti i na hrvatski turizam</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Skoro uvođenje eura kao jedine valute u državama Europske monetarne unije (EMU) neće se previše odraziti na hrvatsku turističku scenu, iako bi nam nezaobilazne promjene mogle dodatno pogoršati ili, uz dobru reakciju, poboljšati aktualnu poziciju na međunarodnom turističkom tržištu. Hrvatska je, naime, redovito sama sebi najveći neprijatelj turističkog razvoja. </p>
<p>Hrvati sami podižu vrijednost svoje valute neposredno pred početak turističke sezone i sami rasprodaju obalu ljudima koji nemaju nikakve veze s turizmom. Jednako tako, tijekom ljetnih mjeseci obalu pretvaramo u gradilišta, što nam nimalo ne smeta da dižemo cijene u nebo.</p>
<p>Ako ništa drugo, euro će temeljito promijeniti odnose unutar mediteranske konkurencije, što će se neizbježno odraziti i na ove prostore. Što će nas dodatno razdvojiti od razvijenih zemalja, odnosno gdje Hrvatska ima priliku »euro igru« preokrenuti u svoju korist? </p>
<p>Uvođenje jedinstvene valute povećat će, prije svega, svijest o cijenama među više od 72 milijuna putnika iz država EMU. Za hrvatski turizam, procjenjuju analitičari Hrvatske turističke zajednice, to može značiti smanjenu konkurentnost ako se domaće cijene ne usklade s konkurencijom (vrijednost za novac). Na žalost, svi smo svjedoci kakve su nam, pogotovo izvanpansionske, cijene.</p>
<p>Nadalje, turistička konkurentnost Hrvatske ovisit će i o tome hoće li (bolje rečeno tko će) isticati dvojne cijene u kunama i u eurima. </p>
<p>Pretpostavljamo, međutim, da će najizravniju štetu od uvođenja eura Hrvatska će imati zbog spajanja i okrupnjavanja turističkih kompanija u području EMU. Veliki koncerni koji objedinjuju hotelske lance, turoperatore i zračne prijevoznike već sada ugrožavaju pregovaračke pozicije hrvatskih hotelijera jer mogu ponuditi niže cijene usluga. Sljedećih godina naši će se hotelijeri naći u još nezavidnijoj situaciji. </p>
<p>Još su ugroženije manje i srednje turističke tvrtke. Spas bi, recimo, bio kada bi se i naši hotelijeri našli u spomenutim euro integracijama, no kako se hrvatski turistički objekti najčešće (ras)prodaju turističkim nestručnjacima (tipa Lukšić ili Štrok), bojimo se da je ta prilika dugoročno propuštena.</p>
<p>Ne treba zaboraviti ni da će eksplozija investicija putem niza (novootvorenih) kanala nakon 1. siječnja 2002. godine još više pojačati kvalitetu konkurenata. Usto, kako turoperatori za Španjolsku, Francusku, Portugal, Italiju i Grčku više neće imati trošak osiguranja od tečajnog rizika pri formiranju cijena, to će organizatoru putovanja pojeftiniti paket-aranžmane. Drugim riječima, radi se o još jednom pritisku na konkurentnost hrvatskog proizvoda. </p>
<p>Procjenjuje se, nadalje, da će cjenovna konkurentnost hrvatske ponude biti ugroženija dođe li do »razvodnjavanja« eura. Ako se, s druge strane, euro potvrdi kao snažna valuta, onda vrijednost kune može postati jedan od elemenata unapređenja hrvatskog turističkog proizvoda.</p>
<p>U pozitivne efekte uvođenja eura izdvajamo dvije stvari. Prvo, pojednostavljenje platnog prometa trebalo bi ubrzati naplatu pruženih usluga. No najvažnije je da se glavni turistički kunkurenti više neće moći služiti devalvacijom valute kao dodatnim sredstvom unapređenja ponude.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Raiffeisenbank: Rohatinskom je teže nego Greenspanu </p>
<p>Odbijajući prihvatiti rast kamata ili devalvaciju, HNB je prodavala međunarodne rezerve smanjivši ih previše, nakon čega se odlučila za administrativne instrumente kako bi ih obnovila </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - »Najnovija aprecijacija kune, u nelogičnom razdoblju kao i ona u proljeće, posljedica je nužnosti obnove međunarodnih rezervi, pa se i taj novi obrat trenda mora tumačiti u svjetlu oporavka od proših udara. Jedini način brzog povrata rezervi je prisiljavanje banaka da dio devizne obavezne rezerve drže u kunama, jer se time stvara umjetna potražnja za kunama, bez obzira na cijenu«, navode u posebnom izdanju svojih analiza posvećenom prošlotjednim mjerama Hrvatske narodne banke stručnjaci Raiffeisenbank iz Zagreba. </p>
<p>Oni objašnjavaju kako je »u ovoj priči moguće pronaći ozbiljnu zamjerku središnjoj banci zbog preranog i prevelikog stvaranja viška likvidnosti, prekasnog i preslabog dizanja kamatnih stopa na blagajničke zapise te aktiviranja administrativnih regulativnih instrumenata tamo gdje bi se odnosi trebali uređivati putem tržišta«. No, analitičari istodobno navode kako »ovo nije uređeno tržište, niti je ovo Amerika. Rohatinskom je teže nego Greenspanu kada je riječ o politici kamatnih stopa«. Po riječima analitičara, »kamatne stope u nas imaju perverznu ulogu, jer svi radije drže devize nego kune. Zato u razdobljima ekspanzije tečaj aprecira pa su kamate niske, a u razdobljima restrikcije tečaj deprecira pa su kamate visoke«. </p>
<p>Također se dalje podsjeća na, kako se kaže, kolovoški pokušaj remećenja toga reda zadržavanjem niskih kamatnih stopa u uvjetima slabljenja valute, koji je završio neuspješno - neočekivano velikim smanjenjem međunarodnih pričuva. </p>
<p>U monetarnim kretanjima proteklih mjeseci otkriva se klasični obrazac: monetarna ekspanzija s ciljem sprječavanja aprecijacije stvorila je višak ponude i oborila kamate na japansku razine. Uslijedio je nagli pad potražnje za viškovima kunske likvidnosti. Odbijajući prihvatiti rast kamata ili devalvaciju, HNB je brzim tempom prodavala međunarodne pričuve. Smanjivši ih previše, pribjegla je administrativnim instrumentima kako bi ih obnovila. Otvoreno ostaje pitanje koliko je uloga središnje banke u tome bila stabilizirajuća. </p>
<p>Analiza Raiffeisenovih ekonomista prva je konkretna službena reakcija na odluke središnje banke, kojima se, nakon netipičnog slabljenja kune, zaustavlja taj trend te ublažava pritisak na rast inflacije.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Najvažnija je izgradnja institucija po mjeri </p>
<p>Izvještaj o svjetskom razvitku 2001. Svjetske banke analizira konkretno djelovanje institucija - bilo formalnih koje pokreću vlade bilo neformalnih, i predlaže načine za izgradnju institucija prilagođenih specifičnim lokalnim uvjetima</p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 11. rujna</p>
<p> - Pretjerano složene i neučinkovite institucije jedan su od najvećih problema koji sprečavaju siromašne zemlje da ostvare znatnije sudjelovanje na tržištu, stoji u Izvještaju o svjetskom razvitku (World Development Report 2002) Svjetske banke objavljenom u utorak pod naslovom Izgradnja institucija za tržišta. </p>
<p>Za razliku od prošlogodišnjeg Izvještaja koji se bavio načinom na koji institucije utječu na sudjelovanje siromašnog pučanstva na tržištima, novi izvještaj Svjetske banke kreće »na teren« te analizira konkretno djelovanje institucija - bilo formalnih koje pokreću vlade bilo neformalnih, s ciljem poticanja rasta i sudjelovanja na tržištu. Analitičari Svjetske banke predlažu načine za uspješnu izgradnju institucija »po mjeri«, prilagođenih specifičnim lokalnim uvjetima.</p>
<p>Izvještaj naglašava važnost malih koraka jer samo tako, kao što pokazuje povijest industrijaliziranih zemalja, može napredovati dugotrajni proces promjene koji kroz postupnu evoluciju rezultira dobro inkorporiranim i učinkovitim institucijama - to je, dakle, proces koji nije moguće dovršiti preko noći.</p>
<p>Brojni čimbenici - ustroj vlasti, vrijednosti i kultura - različiti su u svakoj pojedinoj državi te stoga, tvrde autori Izvještaja, valja postaviti točnu dijagnozu onoga što je potrebno i u tom smjeru izgrađivati institucije, a ne samo slijepo kopirati modele koji su se pokazali uspješnima u nekim zemalja.</p>
<p>Kao najveći problem neučinkovitih institucija autori ističu pretjerano složenu regulativu, nejasne zakone, prije svega o vlasničkim pravima, korumpirane sudove i sustav kreditiranja obojen predrasudama. </p>
<p>Na temelju istraživanja provedenog u stotinjak zemalja, institucije ispunjavaju - manje ili više uspješno - barem jednu od tri funkcije: pružaju podatke o uvjetima na tržištu, dobrima i sudionicima; definiraju i osiguravaju vlasnička prava i ugovore, određujući što i kada netko dobiva; potiču konkurenciju na tržištu. Stoga je, navodi se u Izvještaju, prilikom izgradnje institucija - bez obzira radi li se o zakonima i službenoj regulativi ili o neslužbenim normama - potrebno točno procijeniti od kojeg dijela treba krenuti. </p>
<p>Sažimajući preporuke za izgradnju institucija, Izvještaj 2002. tako izdvaja četiri najvažnije smjernice. Kao prvo, potrebno je nadograđivati na ono što već postoji, uzimajući u obzir pomoćne institucije, stručnu osposobljenost i tehnologiju na raspolaganju. Nadalje, neophodne su i inovacije - zbog različitih lokalnih uvjeta i neprekidne promjene tržišta potrebno je eksperimentiranjem iznalaziti nove uspješne modele i odbacivati neuspješne. S druge strane, pučanstvo mora osjetiti potrebu za novim institucijama. Stoga se savjetuje povezivanje zajednica otvorenim protokom podataka i otvorenom trgovinom, a razmjena informacija otvorenom raspravom opisana je kao posebno poticajna za nastajanje potrebe za institucijskom promjenom. Slično tome, važno je i poticanje konkurencije - nadležnosti, tvrtki i pojedinaca - koja također stvara potražnju za novim institucijama, ali i mijenja ponašanje, osigurava fleksibilnost i omogućava nova rješenja. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Jednostavnije do pravde, a potrošač će odlučiti što će se provesti </p>
<p>Usvajanje novog Zakona o zaštiti potrošača čeka na donošenje Zakona o udrugama / Kupac će neispravnu robu moći zamijeniti, dobiti natrag novac, ali i naknadu troškova nastalih zbog reklamacije / Zakon će razjasniti i nesporazume oko deklaracija na proizvodima te donosi novosti u slučaju gubitka kreditnih, debitnih i prodajnih kartica</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Kad je HT »velikodušno« ponudio da će ubuduće svakom pretplatniku uz mjesečni račun besplatno dostaviti i detaljni ispis nazvanih brojeva, zapravo je tek dijelom unaprijed ispunio jednu od obveza predviđenih Zakonom o zaštiti potrošača, čije je donošenje u saborskoj proceduri. </p>
<p>Ostavimo zasad po strani koliko je, nakon nedavnog poskupljenja njihovih usluga, ispis uistinu besplatan. Naime, u članku 26. prijedloga budućeg Zakona ne govori se posebno o (ne)plaćanju te usluge. Da bi trebala biti besplatna može se zaključiti jedino iz formulacije kako račun za telekomunikacijske usluge ispostavljen potrošaču treba sadržavati sve potrebne podatke koji mu omogućuju provjeru ispravnosti obračuna pruženih usluga (pozivani broj s kojim je ostvarena veza, vrijeme i trajanje poziva, broj impulsa i iznos) u obračunskom razdoblju. U sljedećoj inačici Zakona, koja uskoro kreće na drugo saborsko čitanje, riječ »impulsi« očito će otpasti jer HT je u međuvremenu uveo plaćanje razgovora po minuti. Treba dodati da HT-ov konkurent u pokretnoj telefoniji već odavno, na zahtjev korisnika, ispis šalje i, naravno, ne naplaćuje.</p>
<p>Šest mjeseci za vraćanje neispravne robe</p>
<p>Kako saznajemo u Ministarstvu gospodarstva, Zakon bi već dobio konačni oblik da se u jednom dijelu ne osvrće i na aktivnost te financiranje potrošačkih udruga. Kako se tek čeka hitno donošenje novog Zakona o udrugama, procedura njegovog prihvaćanja usporila je donošenje Zakona o zaštiti potrošača. Inače, u Ministarstvu su to vrijeme iskoristili za ubacivanje nekih novih odredbi u skladu s najnovijom praksom u Europskoj uniji. </p>
<p>A Zakon je uistinu prijeko potreban. Ne samo zbog čestih primjera samovolje monopolista na hrvatskom tržištu nego i zbog trgovaca koji nemilice zloupotrebljavaju sadašnje stanje, kao i radi normiranja drugih odnosa na tržištu te strogog kažnjavanja namjerno površnog predstavljanja nekog proizvoda i skrivanja njegovih mana.</p>
<p>Posebnu pozornost privlače prijedlozi o vraćanju kupljene robe ako se pokaže da ima vidljive ili skrivene i tek kasnije otkrivene nedostatke. Ako je riječ o skrivenom nedostatku, čak i u roku šest mjeseci od preuzimanja proizvoda kupac će imati pravo zamjene za istovjetnu robu te ne samo na povrat uplaćene svote nego i troškova nastalih zbog te reklamacije. Inače, potrošač svoj zahtjev treba dati u pisanom obliku, a zasad stoji i odredba kako je to dužan učiniti u roku osam dana od dana kad je utvrdio grešku u robi. </p>
<p>Ova odredba se, naravno, ne odnosi na proizvode uz koje se dobiva jamstveni (garancijski) list jer jamstvo, ovisno o vrsti proizvoda, može trajati kraće ili duže od spomenutih šest mjeseci.</p>
<p>Povrat novca i plaćanje kamata</p>
<p>Velika je novost prijedlog odredbe u slučaju da se skriveni nedostatak nekog proizvoda otkrije tek nakon mjesec dana. Osim povrata novca, trgovac bi kupcu ubuduće morao isplatiti i kamate kao da je novac bio oročen na tri mjeseca po kamatnoj stopi poslovne banke s kojom trgovac surađuje (čl. 15 prijedloga Zakona). A ako je riječ o nepravilno ili tek djelomično pruženoj usluzi, Zakon će onoga koji ju je »fušerski« obavio obvezati da svoj posao završi kako treba ili da vrati sav uplaćeni novac ili da zbog slabije kakvoće od ugovorene smanji cijenu. Što će se od toga provesti odlučit će potrošač! </p>
<p>Zakon bi trebao razjasniti i nesporazume oko oznaka (tzv. deklaracija) na proizvodima. U sadašnjem tekstu članka 19. navodi se da će Hrvatska udruga potrošača (HUZP) biti ovlaštena da na zahtjev proizvođača ili trgovca svoj zaštićeni žig s tekstom »Preporučuje HUZP« može dati na uporabu i za označavanje prehrambenih proizvoda. Uvjeti za stjecanje tog žiga bili bi da »proizvod zadovoljava mjerila sukladna znanstvenim spoznajama o ekološkim i zdravstvenim načelima i očuvanju biološke raznolikosti«. Znači li to da ako takve oznake nema HUZP tu robu ne preporučuje? To će biti posebno važno u novom krugu rasprava o genetski modificiranoj hrani. </p>
<p>Voda i struja plaćat će se prema stvarnoj potrošnji</p>
<p>Potrošači će, zbog sadašnje različite poslovne politike izdavača kreditnih, debitnih i prodajnih kartica trgovačkih društava, jedva dočekati i odredbe za slučajeve njihova gubitka ili krađe. Predlaže se da do trenutka prijave nestanka kartice vlasnik namiruje troškove do najviše 1000 kuna - osim ako je gubitak nastao krajnjom nepažnjom (kako je definirati?, op. a.) korisnika, prijevarom itd. Zakon izričito navodi da korisnik nije odgovoran ako se kartica rabi bez njegove nazočnosti ili bez identifikacijske kartice. Primjena povjerljive šifre ili drugog identifikacijskoj sredstva ne bi se smatrala dovoljnim dokazom da je korisnik odgovoran za nastali izdatak. </p>
<p>Inače, novim odredbama predviđeno je da će se potrošnja energije i vode ubuduće naplaćivati »prema stvarnoj isporuci očitanoj na potrošačkom brojilu«. </p>
<p> Zakonom se podrobno određuju potrošačka prava i obaveze trgovaca, pružatelja usluga i slično pa će i ostvarivanje prava biti jednostavnije, a za kršenje propisa predviđene su osjetne novčane kazne.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Osnovan Erste mirovinski fond</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - U utorak je potpisan Akt o osnivanju Erste d.d. za upravljanje obaveznim mirovinskim fondom, usvojen je Statut društva te imenovan Nadzorni odbor koji čine predstavnici ulagača.</p>
<p> Njegovi su osnivači Erste bank AG iz Beča (sa 31,45 posto udjela u fondu), Steiermärkische bank AG iz Graza (sa 31,45 posto udjela), Europska banka za obnovu i razvoj (sa 25,1 posto), Ersteärkische banka d.d. Zagreb iz Zagreba (sa 10 posto udjela) te privatni investitori (s dva posto udjela u fondu). </p>
<p>M. M.</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>HNB otkupila 48,9 milijuna eura, kuna i dalje jača </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Hrvatska narodna banka u utorak je od poslovnih banaka otkupila 48,9 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,464617 kuna za euro, priopćeno je iz HNB-a.</p>
<p>Na deviznom tržištu kuna i dalje jača, a na tečajnici HNB-a prema euru je ojačala 0,44 posto (na 7,4690 po srednjme tečaju) u odnosu na tečajnu listu koja vrijedila za utorak. Vrijednost američkog dolara je porasla za 0,35 posto, pa je srednji tečaj 8,33599 kuna.</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Manjak kuna za ročne pozajmice </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - U utorak je na Tržištu novca Zagreb u dnevnom trgovanju ukupna ponuda iznosila 64,2 milijuna kuna, dok je potražnja bila 70 milijuna kuna. Prijavljena potražnja za opozivnim pozajmicama u potpunosti je podmirena (bilježi se i višak slobodnog opozivnog novca), no nisu podmireni svi zahtjevi za ročnim pozajmicama. Kamatna stopa je u laganom porastu i prosječna je iznosila 7,03 posto. U utorak nije bilo produženje roka korištenja pozajmica. L. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="78">
<p>Sjednica Sabora 19. rujna: Na dnevnom redu i granični sporazum sa Slovenijom</p>
<p>Predsjednik Sabora nije izravno odgovorio na pitanje novinara podržava li i dalje sporazum sa Slovenijom. Diplomatski je tek uzvratio da će se o tome razgovarati na saborskoj sjednici / Prva jesenska sjednica trajat će najmanje dva tjedna</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić najavio je u utorak da će Sabor na prvoj jesenskoj sjednici raspravljati o odnosima Hrvatske i Slovenije, odnosno o graničnom sporazumu između dviju zemalja.</p>
<p> Tekst sporazuma bit će na dnevnom redu, a kada će se o njemu raspravljati, još nismo odlučili, izjavio je Tomčić nakon sjednice saborskog Predsjedništva, koje je utvrdilo da će jesenska parlamentarna sezona početi 19. rujna. </p>
<p>Predsjednik Sabora nije izravno odgovorio na pitanje novinara podržava li i dalje sporazum sa Slovenijom. Diplomatski je tek uzvratio da će se o tome razgovarati na saborskoj sjednici. </p>
<p>»Tražite decidirani odgovor koji vam ne mogu dati«, odgovorio je Tomčić novinaru, kojega je zanimalo može li premijer potpisati sporazum prije nego o njemu Sabor raspravi.</p>
<p>Tomčić je podsjetio da i premijera obvezuje saborska deklaracija od 19. ožujka 1999. u kojoj je izričito navedeno da prije konačnoga potpisa Vlada treba dobiti saborsku potvrdu. </p>
<p> »Dakako da postoje različita tumačenja o tome obvezuje li to Vladu i predsjednika Vlade ili ne, ali, predsjednik Vlade se već odlučio i tražit će potporu Sabora za potpisivanje sorazuma sa Slovenijom«, rekao je Tomčić. </p>
<p> Najavio je da će prva jesenska sjednica trajati najmanje dva tjedna, da je već sada na dnevnom redu 36 točaka, među kojima i prioritetni paket od desetak zakona vezanih za socijalnu reformu. </p>
<p> Tomčić je izvijestio da je Predsjedništvo, razgovarajući o postupku usklađivanja domaćega sa zakonodavstvom EU-a, utvrdilo da treba naći mehanizam da to usklađivanje ima prioritet i poželjnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> u saborskom postupku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Tomčić: I u Saboru ima markiranata kao u školi</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić primio je u utorak predstavnike dječjih foruma Hrvatske u sklopu priprema za posebno UN-ovo zasjedanje o djeci u New Yorku. Susret je održan u velikoj saborskoj vijećnici, a uz Tomčića, djecu i njihove nastavnike dočekali su saborski zastupnici i predstavnici Vlade, među njima i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. </p>
<p>Predsjednik Tomčić ukratko je upoznao djecu s poviješću Sabora, istaknuvši da hrvatski parlament ima dugu tradiciju kao mjesto na kojem se odlučuje o važnim državnim i životnim pitanjima. »Sve se odluke u Saboru donose na plenarnim sjednicama na kojima bi trebali biti svi zastupnici. No nije uvijek tako, jer u Saboru ima markiranja kao i u školi«, rekao je Tomčić. Ministar Vidović osvrnuo se na rezultate ankete provedene među djecom. Ona su kao najvažnije probleme istaknula zlostavljanje i iskorištavanje djece, nejednaku brigu o svakom djetetu i borbu protiv siromaštva. Svoje obraćanje ministar je završio porukom djevojčice Jelene iz Našica: »Slušajte nas jer i mi imamo štošta reći, i mi imamo svoje mišljenje«. Na kraju susreta djeca su svojim domaćinima predala knjigu u kojoj su zapisane dječje poruke i prijedlozi o tome što bi trebalo učiniti da život djece bude bolji i sretniji. Te su poruke prikupljene tijekom akcije »Glas djece« koju je vodio Savez društava Naša djeca u kojoj je sudjelovalo 3214 djece. Zauzvrat saborski su zastupnici djeci poklonili licitarska srca, blokove i olovke te zajedničko fotografiranje.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Dekanić: »Zbog nedostatka vremena, Mesić ne može doći u Šibenik«</p>
<p>Službeni Pantovčak potvrdio je da predsjednik Stjepan Mesić neće 22. rujna biti na proslavi 10. obljetnice pobjede u Šibeniku / Ako tamo i jest netko protestirao zbog njegova dolaska, nije važno, Predsjednik od toga nije bježao ni u Dračevcu, pa neće ni sada, tvrdi dr. Igor Dekanić</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Iako je bilo najavljivano, a dijelom i planirano, u utorak je službeni Pantovčak potvrdio da hrvatski predsjednik Stjepan Mesić neće 22. rujna biti nazočan proslavi 10. obljetnice pobjede u Šibeniku. </p>
<p>S obzirom na to da neke udruge i njihovi predstavnici ovih dana posredstvom medija poručuju da je u Šibeniku predsjednik države nepoželjan, pitali smo njegova savjetnika za unutarnju politiku dr. Igora Dekanića je li politizacija šibenske proslave razlog što Predsjednik neće doći na nju.</p>
<p>- Jedini razlog za to da Predsjednik neće otići u Šibenik je nedostatak vremena. Predsjednik se tjedan prije te proslave vraća s inozemstva, a tjedan dana nakon nje ide na put u SAD. Ako tamo i jest netko protestirao zbog njegova dolaska, nije važno, Predsjednik od toga nije bježao ni u Dračevcu, pa neće ni sada.</p>
<p>• Poruke nekih udruga u medijima u Predsjednikovu uredu nisu shvaćene kao mogući scenarij za ponavljanje slučaja Dračevac?</p>
<p>- Nismo to uopće tako analizirali. Nikakve sličnosti nema Dračevac sa Šibenikom. No, netko uvijek može zviždati i vrijeđati, ali to Predsjednika ne bi spriječilo da nkamo ode.</p>
<p>• Savjetuje li mu predsjednički tim izbjegavanje posjeta nekim mjestima u kojima su mogući incidenti?</p>
<p>- Ne, nema takvog stava. Sve ovisi o konkretnoj procjeni i mjestu u koje Predsjednik ide. U dosadašnjim se situacijama iskazao kao iznimno hrabar čovjek, koji nije bježao ni od osobnih uvreda niti od suočavanja s protivljenjem. On će to činiti i ubuduće i sigurno neće izbjegavati posjete, ako bude najava o pojedinačnim incidentima.</p>
<p>• Nakon incidenata u Dračevcu i na Sinjskoj alki, u dijelu javnosti stječe se dojam da je u nekim dijelovima zemlje Predsjednik persona non grata.</p>
<p>- Ne bih to tako rekao, ni splitski posjet nisam tako doživio. Predsjednik je imao iznimno uspješan program i prije i poslije Dračevca, a na temelju onoga što se događalo ne može se ocijeniti da je u Splitu na bilo koji način nepoželjan, a pogotovo se ne može steći dojam da je nepoželjan u bilo kojem dijelu zemlje. Međutim, dojam je da postoji izvjesna organizacija koja može s vremena na vrijeme u bilo kojem mjestu organizirati incidente. </p>
<p>Znate, primjerice, kakvo je osiguranje na ulazu u Ured Predsjednika? Pa, to ne znači da ne može neki vagabunt dovesti desetero ljudi, koji će izvan ograde, na ulici vikati. Prema tome, ne bih rekao da je u bilo kojem dijelu zemlje Predsjednik nepoželjan niti se on tako osjeća.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Dva odbora za proslavu!?</p>
<p>Josip Juras, predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje 10. obljetnice rujanskog rata, pročitao je u utorak na konferenciji za novinare pismo iz Ureda Predsjednika u kojemu piše da predsjednik Mesić cijeni doprinos Šibenčana Domovinskom ratu u rujanskim danima 1991., ali da neće moći doći na obilježavanje obljetnice zbog drugih obveza. Rujanskim događajima 1991. došlo je do prekretnice u načinu ratovanja te je spriječeno da agresor presiječe Hrvatsku na dva dijela. Obilježavanje desetogodišnjice počelo je u utorak sjećanjem na pogibiju trojice boraca na Velikoj Glavi, a nastavit će se do 23. rujna. Juras je rekao da ga žalosti što je župan Gordan Baraka stao na čelo drugog županijskog odbora za proslavu. </p>
<p>J. K.</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Stambeni krediti do 200.000 maraka na 15 godina</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Predsjednik Matice sindikata javnih službi Dalimir Kuba i predsjednik Uprave Privredne banke (PBZ) Zagreb Božo Prka u utorak su potpisali ugovor o poslovnoj suradnji. Prema ugovoru, PBZ će članovima Matice odobravati stambene, fiducijarne i nenamjenske kredite po povlaštenim uvjetima. </p>
<p>Za stambene kredite do najviše 200.000 maraka s rokom otplate do 15 godina, članovi sindikata plaćat će kamatu od 8,5 do 10,5 posto, odnosno za 0,38 do 0,88 niže od komercijalne stope. Tako će na kredit od 100.000 maraka član Matice uštedjeti 4000 maraka, koliko bi više otplaćivao uz komercijalne uvjete. Krediti se odobravaju s deviznom klauzulom, a za članove Matice nije potreban status štediše. PBZ odobravat će i fiducijarne kredite do 100.000 maraka s rokom otplate do deset godina. Nenamjenski krediti od 3000 do 30.000 maraka davat će se uz 12 do 13 posto kamata, te na najviše 72 mjeseca otplate. </p>
<p>Matica sindikata za svoje je članove već potpisala ugovore s nekim tvrtkama o povoljnijoj kupnji računala i automobila, a Dalimir Kuba najavljuje da je sljedeći projekt Matice dodatno mirovinsko i zdravstveno osiguranje za članove sindikata. </p>
<p>Lj. Marković</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Danas odluka o stečaju dugoratske »Dalmacije« </p>
<p>SPLIT, 11. rujna</p>
<p> - Tvornica ferolegura »Dalmacija« iz Dugog Rata pokraj Omiša, koja zapošljava 600 radnika, u srijedu ide u stečaj. Da je to jedino rješenje, složili su se prošlog tjedna i predstavnici uprave i nadzornog odbora tog poduzeća, sindikalisti, mali dioničari, saborski zastupnici, članovi Gospodarsko-socijalnog vijeća te čelnici lokalne uprave i samouprave. </p>
<p>Konkretan i detaljan prijedlog o daljnjoj sudbini tvornice ovih dana uputit će se i Vladi, koja ga je obećala podržati. U njemu će, među ostalim stajati, kako se tvornica nakon stečaja ne smije prodati u cjelini, već se restrukturirati i privatizirati u četiri segmenta - zasebna poduzeća. Predsjednik Uprave »Dalmacije« Ante Ković smatra da će se u stečaju uz potporu Vlade osigurati budućnost poduzeća i perspektiva zaposlenicima. Za kupnju »Dalmacije«, tvrdi, ima više zainteresiranih partnera. On drži i da »Dalmacija« već pet godina ima uvjete za stečaj te da tvornica više ne može zdravo funkcionirati. Prvi na redu za isplatu potraživanja, ističe Ković, bit će radnici. Društvo je očišćeno od svih hipoteka osim prema Hrvatskom fondu za privatizaciju koja je bila namijenjena isplati minimalnih plaća. </p>
<p>Stečaj, smatraju u upravi, mora biti maksimalno brz i u zakonskim okvirima, kako bi se tvrtka dovela u optimalno stanje za prodaju. »Dalmacija« je dužna 110 milijuna kuna, a novac će se, kažu u Nadzornom odboru, namiriti prodajom imovine. Sindikalisti stečaj vide kroz četiri razvojne faze u kojima bi se zaposlilo najmanje 400 ljudi. Iako je stečaj u ovom trenutku nužan, Ivan Ribičić, predsjendik tvorničkog Nezavisnog sindikata, ipak drži da ekonomskog razloga za njega nema, jer je poduzeće vrijedno 180 milijuna njemačkih maraka, a njegovi dugovi su svega 24 milijuna maraka. </p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Sindikalisti najavili: Moguć štrajk u »Luci« Rijeka</p>
<p>RIJEKA, 11. rujna</p>
<p> - Zbog nepotpisivanja dodatka kolektivnog ugovora prema kojem je 1500 zaposlenika »Luke« Rijeka od 1. kolovoza trebalo dobiti desetpostotno povećanje osnovice plaće za smjenski rad i povećanje plaće zbog porasta troškova života, otvorene su sve zakonom dopuštene mogućnosti sindikalnog otpora, uključujući i štrajk. Taj je stav u ime svih sindikata i udruga koje djeluju u »Luci« d.d. novinarima u utorak iznio predsjednik pregovaračkog tima Roberto Zubčić.</p>
<p>On ocjenjuje da bi posljedice takvog ponašanja trebali snositi generalni direktor i Nadzorni odbor koji ga je imenovao, te da će ih većinski vlasnik, Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), nedvojbeno zamijeniti novima koji će znati i htjeti voditi poslovnu politiku, u kojoj će poslovanje biti pozitivno, a zaposlenici zadovoljni. No više će se znati, dodao je, u srijedu nakon Skupštine, ako se ona uopće održi. Naime, spekulira se da bi ju HFP mogao bojkotirati. </p>
<p>Drago Jelčić, u ime Lučkog slobodnog sindikata, Vlatko Mandekić u ime Nezavisnog i Zubčić, kao čelnik Samostalnog sindikata, novinare su izvijestili i o upitnosti izvješća o poslovanju »Luke« u prvom polugodištu, u kojem se »financijskom gimnastikom« prikazuje pozitivno poslovanje. Ističu da je gubitak poduzeća šest milijuna kuna. Među ostalim, iz izvješća se ne vide potraživanja zaposlenih, koja bi dodatno pogoršavala sliku negativnog poslovanja. Sindikalisti su prigovorili i neučinkovitom velikom ulaganju u promidžbu te poručili direktoru Miranu Cofeku, koji često putuje po svijetu, da nije direktor turističke agencije. </p>
<p>Lj. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>HND osudio napad na novinara »Glasa Slavonije«</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u utorak je najoštrije osudilo »barbarski napad« na novinara Glasa Slavonije Darka Pejića koji je pretučen dok je obavljao novinarski posao, te zahtijeva od policije učinkovitu istragu toga slučaja, a od pravosuđa brzo procesuiranje. HND smatra kako »ima cinizma« u činjenici da je osječki novinar napadnut dok je u subotu, 8. rujna, izvještavao o proslavi blagdana Male Gospe u prigradskom naselju Višnjevac.</p>
<p>HND kaže da je s cijelim slučajem upoznat Hrvatski helsinški odbor, te da će se o tome upoznati i MUP, napominjući kako smatra da nasilje nad novinarima, bez obzira na razloge i motive, »nije dobar drug ni demokraciji niti slobodi javne riječi u Hrvatskoj«. Novinara Darka Pejića pretukao je vlasnik prodavaonice »Višnja« Darijo P. (27), nakon što je zajedno s ocem, J. P.-om, prijetio i provocirao Pejića i tražio od njega da skloni automobil. Pejić je objasnio da će maknuti vozilo nakon što snimi svečanu misu u višnjevačkoj crkvi. Nakon što je novinar izašao iz crkve i došao do svog automobila, Darijo P. ga je napao s leđa, oborio ga na tlo i počeo tući šakama.</p>
<p> Osječka je policija protiv napadača, ali i protiv novinara podnijela prekršajnu prijavu zbog remećenja javnog red i mira. Pojasnila je da u takvim slučajevima podnosi prekršajne prijave protiv svih sudionika izgreda, a na sudu je da utvrdi tko je odgovoran. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>HŽ: Autobusi između Budinščine i Novog Marofa </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna </p>
<p> - Umjesto lokalnih vlakova na relaciji Budinščina i Novi Marof te na relaciji Ludina i Novoselec privremeno će putnike prevoziti autobusi, priopćeno je iz Hrvatskih željeznica. Između kolodvora Budinščina i kolodvora Novi Marof autobusi će prometovati 13. i 14. rujna jer će tih dana od 9.00 do 12.30 sati zbog zamjene tračnica na tom dijelu biti u prekidu lokalni željeznički promet na pruzi Zaprešić-Varaždin-Kotoriba-državna granica.</p>
<p> Između kolodvora Ludina i kolodvora Novoselec autobusi će prometovati 13. i 14. rujna, od 17. do 21. rujna, te od 24. do 28. rujna, jer će tih dana od 6.40 do 13.50 sati zbog zamjene građe i tračnica na mostu Česma biti u prekidu lokalni željeznički promet na pruzi Tovarnik-Dugo Selo-Zagreb.</p>
<p> HŽ napominje da će putnici lokalnih vlakova koji voze u to vrijeme biti prevoženi autobusima na potezu od kolodvora Budinščina i kolodvora Novi Marof te na potezu od kolodvora Ludina i kolodvora Novoselec i obrnuto. Također se ispričava putnicima zbog eventualnih poteškoća i moli ih za razumijevanje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>NHS predlaže odgodu reforme socijalnog sustava </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - »Socijalnim reformama u koje je Vlada ušla potpuno nepripremljeno, samo se smanjuju socijalna prava onima kojima su najpotrebnija. Stoga predlažemo Vladi da ih odgodi, te da tek nakon podrobne analize i razgovora s pogođenim skupinama krene u socijalnu reformu«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Nezavisnog hrvatskog sindikata Krešimir Sever. Nezadovoljstvo socijalnom politikom Vlade Sever je potkrijepio riječima: »Kakva je to socijalna politika? Zar će i hrvatska vlada, kao kineska, poklanjati obiteljima tranzistore kako ne bi imale više djece? Ovim mjerama Vlada poručuje hrvatskim građanima da imaju što manje djece kako se ne bi stvarale siromašne obitelji ili kako bi se smanjio broj nezaposlenih. Umjesto da vodi aktivnu gospodarsku politiku, Vlada vodi negativnu demografsku politiku«, zaključuje Sever.</p>
<p>U NHS-u smatraju neprihvatljivim ukidanje dodatka za treće i svako iduće dijete, »jer bi vlast trebala spriječiti izumiranje nacije«. Isto tako, u NHS-u se protive ukidanju porodnih dopusta do treće godine djetetovog života i to tako dugo dok se ne riješi pitanje roditeljskih dopusta, a traži se i izjednačavanje prava nezaposlenih majki s pravima zaposlenih.</p>
<p>Neprihvatljivim se smatra i ograničavanje prava na pomoć višečlanim obiteljima, jer bi po novom, mjesečna pomoć šesteročlanoj obitelji iznosila 3200 kuna. U NHS su izračunali da za minimum troškova šesteročlanoj obitelji treba barem 6600 kuna mjesečno.</p>
<p>»Vlada štedi na krivom mjestu«, ustvrdio je Sever, uzevši kao primjer smanjenje porodnog dopusta majkama koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenim majkama. Time će se godišnje uštedjeti samo 5,4 milijuna kuna. Za usporedbu, Hrvatski sabor samo za službena putovanja troši šest milijuna kuna. Severa stoga zanima i funkcija Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, jer se njegova ravnateljica, smatra on, »ponaša kao da je glasnogovornica Vlade«.</p>
<p>Predsjednik NHS-a zaključuje da Vladina socijalna politika sigurno nije po mjeri hrvatskog čovjeka, »jer se ne radi o boljoj preraspodjeli prava, već o stvaranju još većih nepravdi«.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Ministarstvo duguje nastavnicima 175 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - »Kolektivni pregovori za srednjoškolski sustav između pregovaračkih timova Ministarstva prosvjete i dvaju združenih sindikata - Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Školskog sindikata 'Preporod', započeli su u ponedjeljak«, izvijestio je u utorak predsjednik pregovaračkog odbora za srednje školstvo Andrija Puljević. </p>
<p>No, sindikalci tvrde da pregovarački tim Ministarstva već sad nije ispunio sve preuzete obveze, te da se dug prema zaposlenicima u srednjem školstvu popeo na visokih 175 milijuna kuna. Kako tvrde u Nezavisnom sindikatu, riječ je o 75 milijuna kuna duga za jubilarne nagrade, 70 milijuna za regres i 30 milijuna za plaće. </p>
<p>Puljević je izvijestio da je u ponedjeljak s ministrom prosvjete dr. Vladimirom Strugarom potpisao protokol o kolektivnim pregovorima koji definira ciljeve, dinamiku i rok za završetak pregovora. »Novi kolektivni ugovor kojim će se, za razliku od staroga, definirati norma, plaće i prava zaposlenika, bit će potpisan 15 dana od donošenja temeljnog kolektivnog ugovora«, istaknuo je Puljević dodavši da za završetak kolektivnog pregovaranja ne postoji precizan datum. </p>
<p>Članovi njegova pregovaračkog odbora rekli su da je početak kolektivnog pregovaranja važan korak koji treba donijeti znatna poboljšanja za 20.000 zaposlenih u srednjem školstvu. Iskazali su, međutim, bojazan da se pregovarački sastav Vlade, odnosno resornog ministarstva, možda služi već poznatom metodom kupovanja vremena.</p>
<p> Sindikalci tvrde da pregovarački tim Ministarstva prosvjete nije ispunio preuzete obveze da će na adrese svih srednjih škola dostaviti dopise o zaduženjima nastavnika, odnosno o dodatnoj dopunskoj nastavi. Također, nisu poslani ni dopisi kojima se nastavnicima trebao objasniti način obračuna plaća u vrijeme godišnjih odmora. »Ako ovaj tjedan Ministarstvo ne ispuni te obveze, zatražit ćemo od ministra Strugara da poduzme sankcije protiv odgovornih osoba u svom timu«, najavljuju sindikalci. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Mile Ćuk ništa ne zna o ratnim zločinima? </p>
<p>BJELOVAR, 11. rujna</p>
<p> - Na bjelovarskom Županijskom sudu u utorak je svjedočio general Mile Ćuk u istrazi koja se vodi protiv četvorice osumnjičenika za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila. Luka Markešić (45), Zdenko Radić (40), Zoran Maras (34) i Ivan Orlović (42) osumnjičeni su da su sedmoricu rezervista tadašnje JNA i civila odveli 1991. iz pritvora bjelovarske vojarne i strijeljali ih u šumi Malo korenovo, u blizini Bjelovara. U to vrijeme Ćuk je bio načelnik SZUP-a u Bjelovaru. Markešić je bivši zamjenik načelnika PU bjelovarsko-bilogorske, a Radić, Orlović i Maras bivši specijalci.</p>
<p> Iako je sutkinja Anka Turek-Novak, koja vodi istražni postupak, zabranila davanje izjava dok traju istražna ročišta, u hodnicima suda pročulo se da Ćuk nema što reći u istrazi jer o detaljima slučaja ništa ne zna. </p>
<p>Novinari su obaviješteni da je pozvano pet novih svjedoka, te da će glavni svjedok Savo Kovač, koji je preživio strijeljanje, ovaj tjedan još jednom svjedočiti uz nazočnost psihijatra. I dok se svjedoči iza zatvorenih vrata, u Bjelovaru ne prestaju nagađanja o pojedinostima slučaja i umiješanosti nekih, u to vrijeme prije deset godina, viđenijih osoba. </p>
<p>S. Budimir-Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>DC protiv Fischerove inicijative</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Inicijativu njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera treba odbaciti, jer je neprihvatljiva Hrvatskoj. Neophodna je hitna diplomatska aktivnost hrvatske Vlade i intenzivnija regionalna bilateralna suradnja, naglasio je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik DC-a dr. Mate Granić. Granić je rekao da su takve inicijative dolazile i prije, ali ova Fischerova ima posebno značenje, jer je podupiru najutjecajnije zemlje EU-a. One vjeruju da bi uključivanje Hrvatske u tu inicijativu olakšalo rješavanje problema nestabilnog područja jugoistoka Europe. Granić je istaknuo da se posredstvom gospodarske integracije želi uspostaviti zajedničko tržište jugoistočne Europe, ali kroz carinsku ili monetarnu uniju, dakle institucionalno. U tome se krije i sva opasnost tog prijedloga. Granić je zamjerio Vladi što je više od godinu dana bila pasivna u uspostavljanju bolje suradnje sa zemljama u regiji te dodao da ova inicijativa zapravo poništava Sporazum s EU o stabilnosti i pridruživanju, koji ističe individualni pristup ulasku Hrvatske u EU. </p>
<p>G. Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>U igri Kurjak, Auf-Franić, Barbić, Ivančić i Vukonić </p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Rok za predaju prijava za novoga rektora Sveučilišta u Zagrebu istekao je, a Rektorat je primio pet službenih kandidatura. Kandidati za novoga 80. rektora najvećeg hrvatskog sveučilišta jesu: dekanica Arhitektonskoga fakulteta Hildegard Auf-Franić, redoviti profesor Pravnoga fakulteta Jakša Barbić, redoviti profesor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Tomislav Ivančić, redoviti profesor Medicinskoga fakulteta Asim Kurjak i Boris Vukonić, redoviti profesor Ekonomskoga fakulteta. Dosadašnjem rektoru Branku Jerenu mandat istječe potkraj rujna.</p>
<p> Premda je rok za prijave bio petak, 7. rujna, Izborno povjerenstvo u kojemu je sedam dekana zagrebačkoga Sveučilišta, tek je sada službeno potvrdilo imena kandidata jer je postojala mogućnost da prijave stignu naknadno poštom. Kako saznajemo, kandidati za rektore predstavili su u utorak svoje programe na zatvorenoj sjednici Senata Sveučilišta u Zagrebu. Novoga rektora Sveučilišta birat će 43 člana Senata tajnim glasovanjem 18. rujna.</p>
<p> Za pobjedu u prvome krugu potrebna su 22 glasa. Ako nitko od petero kandidata ne dobije taj broj glasova, u drugi krug ići će kandidati koji su u prvome krugu osvojili najveći broj glasova članova Senata. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>»Hrvatska je zemlja s najskupljim lokalnim impulsima u Europi«</p>
<p>Sramotno što se godinama ne rješavaju kolektivne žalbe građana zbog previsokih računa, koje »Potrošač« šalje Ministarstvu prometa, upozorila je predsjednica tog društva Jadranka Kolarević na zagrebačkom prosvjedu</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske »Potrošač« u utorak je na Jelačićevu trgu u Zagrebu pred stotinjak pristaša održalo prosvjed protiv »monopolističke samovolje« i odnosa Hrvatskog telekoma (HT) prema pretplatnicima. Predsjednica Društva »Potrošač« Jadranka Kolarević najavila je da će pozvati građane na bojkot HT-a dodavši da je sama već isključila telefon.</p>
<p> Hrvatska je zemlja s najskupljim lokalnim impulsima u Europi, ustvrdila je Kolarević dodavši da je sramotno što se godinama ne rješavaju kolektivne žalbe građana zbog previsokih računa, koje »Potrošač« šalje Ministarstvu prometa, pomorstva i veza. </p>
<p> Uz potporu Kluba mladih HSS-a, Udruge nezaposlenih i Pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu, prosvjedne aktivnosti protiv HT-a istodobno su se provodile i u drugim hrvatskim gradovima. Tijekom prosvjeda aktivisti »Potrošača« građanima su dijelili letke, zahtijevajući od Vlade i Uprave HT-a donošenje pravilnika o govornim uslugama, zaključivanje ugovora o pravima pretplatnika i podizanje prijava protiv kradljivaca telefonskih impulsa, kao i obeštećenje pokradenih pretplatnika. </p>
<p> Od HT-a se, uz ostalo, traži objava ugovora o dodjeli koncesije za nepokretnu mrežu, kao i pisma namjere temeljem kojeg je Deutsche telekomu (DT) omogućeno stjecanje kontrolnog paketa dionica HT-a i monopol do kraja 2004. </p>
<p> Aktivisti »Potrošača« podijelit će oko 40.000 letaka građanima sa zamolbom da ih potpišu i pošalju Vladi, Sektoru za odnose s korisnicima HT-a i Telekomunikacijskom vijeću korisnika usluga.</p>
<p>• OSIJEK - Osječka podružnica Društva za zaštitu potrošača pridružila se prosvjednoj akciji korisnika usluga Hrvatskog telekoma prosvjedujući u utorak na Trgu Ante Starčevića. Akcija se odvija u suradnji s Osječkim zelenim slobodnim pokretom i Centrom za kompost. O zahtjevima novinarima je na Trgu Ante Starčevića u ime Društva »Potrošač« govorila Mira Brumerček Lukačević. </p>
<p>Hina i S. Č. D.</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>»Podaci o poskupljenju omogućili manipulacije «</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna </p>
<p> - Koordinacija udruga za zaštitu potrošača upozorila je u utorak na manipulaciju podacima o promjeni cijena rebalansom tarifa u Hrvatskom telekomu (HT), optužujući Državni zavod za statistiku (DZS) da je »cinično zloupotrijebio« službene podatke o povećanju cijena HT-a. U priopćenju od utorka Koordinacija tvrdi da je DZS na svojoj Internet stranici objavio da su cijene na malo poštanskih i tk usluga porasle u kolovozu u odnosu na srpanj za 103,8 posto, dok je medijima priopćio samo sumarne podatke, pa su oni objavili da su cijene prometnih, poštanskih i telekomunikacijskih usluga porasle između 16 i 21 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Telefoni će ipak raditi</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Od srijede do petka u Hrvatskom telekomu (HT) održat će se opći štrajk u svim organizacijskim jedinicama. Posljednji pokušaj mirenja u utorak u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza nije dao rezultate. Telekomunikacijski promet, i za vrijeme trajanja štrajka, trebao bi se odvijati bez problema, kažu u HT-u. </p>
<p> Opći štrajk od 12. do 14. rujna najavilo je svih šest HT-ovih sindikata. Sindikati, naime, traže nastavak pregovora o kolektivnom ugovoru, restrukturiranje neosnovnih djelatnosti, te isplatu priznatog duga radnicima u iznosu od 170 milijuna kuna. </p>
<p> Uz to, kažu u sindikatima, Uprava HT-a svakodnevno krši Zakon o radu, Pravilnik društva i Granski kolektivni ugovor pošte i telekomunikacija. Radnike će, kažu, do kraja godine zakinuti za oko 200 milijuna kuna. Uz to, radnici nisu dobili regres, uskrsnicu, dvije prosječne plaće i dr. A nisu dobili ni zaštitnu opremu za prošlu zimu. </p>
<p>Uprava HT-a, pak, drži da su sindikati u studenome prošle godine sami prekinuli pregovore o kolektivnom ugovoru. Uz to, napominju da je prosječna plaća u HT-u veća od 5000 kuna, te da su 1404 radnika neosnovnih djelatnosti dobili veću socijalnu zaštitu nego što je praksa u Europi. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010912].
|
