NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010812].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 174251 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>12.08.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ozona nad Zagrebom i Hrvatskom sve je manje</p>
<p>U pojasu sjevernih umjerenih zemljopisnih širina, u kojem leži i Hrvatska, količina atmosferskog ozona se, pokazuju istraživanja, smanjila za oko sedam posto. Sugovornica »Nedjeljnog Vjesnika«, dr. Inga Lisac, svojim je analizama to i potvrdila, otkrivši nam da su Zagreb i Hrvatska već nekoliko puta doživjeli tzv. mini ozonske rupe</p>
<p>Nijedan čovjek okrenut prema suncu ne vidi svoju sjenu, kazuje jedna poslovica. Ako se, pak, suncu izloži predugo, dodali bismo, ni onda neće vidjeti svoju sjenu, ali će zato na svom tijelu vidjeti crvenilo, a uskoro osjetiti i bol od opeklina. Tajni nema - posrijedi je, dakako, prekomjerno izlaganje suncu bez kojeg života na Zemlji nema, ali koje nam istodobno taj isti život zagorčava. Istine radi, zagorčali smo si ga sami, no to je d(r)uga priča.</p>
<p>Kako god bilo, činjenica je da se u posljednjih tridesetak godina Zemljina ozonosfera, ponajviše zahvaljujući čovjekovu neprimjerenu djelovanju u i prema prirodi, sve osjetnije prorjeđuje. Pojam ozonske rupe već je udomaćen u svim jezicima svijeta, a označava upravo prorjeđenu ozonosferu u kojoj nedostaje više od 50 posto atmosferskog ozona (periodički se bilježe i kraća razdoblja potpunog gubitka ozona u atmosferi). Prva se takova rupa pojavila iznad polarnih predjela južne polutke, a posljednjih je godina sve veći gubitak ozona u stratosferi i iznad polarnih predjela sjeverne polutke, najviše nad sjevernom Kanadom i Sibirom.</p>
<p> Prema nedavnim procjenama, u pojasu sjevernih umjerenih zemljopisnih širina, unutar kojega leži i Hrvatska, količina atmosferskog ozona se smanjila za oko sedam posto u odnosu na neporemećeno razdoblje. Taj se manjak odnosi na kraj zime i početak proljeća kad su procesi razaranja ozona najizraženiji. To su rezultati globalnog istraživanja ozonosfere što ih je objavila Svjetska meteorološka organizacija. </p>
<p>Dr. sc. Inga Lisac, znanstveni suradnik Geofizičkog zavoda Andrija Mohorovičić Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, obradila je proteklih mjeseci satelitske podatke o ukupnom ozonu za Zagreb za zadnjih 20 godina. Što je otkrila?</p>
<p>»Dvadesetogodišnji niz podataka ukupnog ozona nad Zagrebom pokazuje izraziti trend prema manjim vrijednostima. To smanjenje«, ističe Inga Lisac, »između dekade 1979-1988 i 1989-2000 iznosi oko -3,5 posto na razini godišnjih srednjih vrijednosti«. Drugim riječima, linija trenda smanjivanja je itekako primjetna, no blagog je nagiba, kao i nad inim područjima umjerenih širina. Nije, dakle, riječ o šokantnoj i alarmantnoj pojavi, već o blagom, ali neprekidnom opadanju količine ozona u atmosferi. I ti podaci pokazuju da je smanjivanje najizraženije na prijelazu od zime na proljeće kada iznosi šest do osam posto, a najmanje u jesen kad iznosi tek dva posto.</p>
<p>Međutim, dodaje ona, takovo smanjivanje razine ukupnog ozona ipak ne udovoljava uvjetima za stvaranje ozonske rupe kakva postoji iznad Zemljinih polarnih predjela. Sugovornica Nedjeljnog Vjesnika stoga poručuje da tipične »ozonske rupe« iznad Srednje Europe, pa tako i Hrvatske, nema, niti je ona dosad zabilježena. </p>
<p> »Prorjeđenje stratosferskog ozona, dakle, postoji, i tendencija je da se to iznad Hrvatske i nastavlja, no takva stanja nisu prava ozonska rupa, već tek ono što zovemo »mini ozonskom rupom««.</p>
<p>To potvrđuje i analiza apsolutnih godišnjih minimuma, koji također imaju izražen trend prema nižim vrijednostima. Tako je u Zagrebu već u nekoliko navrata došlo do pada apsolutnog minimuma ispod 220 Dobsonovih jedinica, što označava vrijednost kritičnu za nastanak ozonske rupe. Prvi takav prijelaz preko »kritične točke« zabilježen je još 1982. godine (219 Dobsonovih jedinica), godine 1993. izmjereno je 217 DU, 1999. godine bilo ih je 216, a godinu kasnije tek 213. Ali, tako niske vrijednosti svaki su se put zadržale samo jedan dan, pa uvjeti za nastanak i opstanak prave ozonske rupe ni približno nisu bili ispunjeni.</p>
<p>Zanimljivo je u svemu tome što su sve spomenute minimalne vrijednosti ispod 220 DU zabilježene jedino u jesenskom razdoblju (kraj studenog i početak prosinca) kada nastupaju najniže vrijednosti prosječnoga godišnjeg hoda ukupnog ozona. To su sve bile tzv. mini ozonske rupe, kako kaže i dr. Lisac. Ali, u to je doba Sunčevo zračenje prilično nisko (tek oko 30 posto ljetnih vrijednosti), pa čak i uz još niže vrijednosti (uz pravu ozonsku rupu), u to doba godine ljudi ne bi mogli nastradati od povećanog UV-zračenja, makar čitav dan proveli na otvorenome. Navedeni jesenski minimumi ukupnog ozona, tvrdi dr. Lisac, zanimljiviji su znanstvenicima, nego javnosti. Zvona za uzbunu zvonila bi, dakle, jedino ako bi se tako niske vrijednosti zadržale nekoliko dana ili čak tjedana. Tada bi to bilo zabrinjavajuće jer bi se smanjenje ukupnog ozona moglo produljiti i do ljeta kada je Sunčevo zračenje najjače.</p>
<p>Uzgred, sve što je rečeno za grad Zagreb, vrijedi ujedno i za Hrvatsku, jer su posrijedi vrijednosti i stanja što se protežu iznad većeg dijela kontinenta, stoga su i razlike u vrijednostima između Zagreba i Poreča odnosno Dubrovnika - posve beznačajne. Na temelju usporedbe mjesečnih i godišnjih srednjaka gradova Zagreba i Splita, može se zaključiti da se rezultati izvedeni iz 20-godišnjeg niza za grad Zagreb mogu smatrati reprezentativnima za područje cijele države.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ozonsku rupu stvaraju kozmičke zrake? </p>
<p>Zaštitni ozonski sloj u Zemljinoj atmosferi uništavaju kozmičke zrake, tvrde kanadski znanstvenici Qing-Bin Lu i Leon Sanche sa Sveučilišta Sherbrooke. Dvojac se hvali otkrićem važnog procesa koji navodno potiče upravo širenje ozonske rupe ponad južne hemisfere, no znanstvenici što se bave atmosferom, nisu baš sigurni u to.</p>
<p> Lu i Sanche su analizirali ozon i podatke o kozmičkim zrakama prikupljene iz zemaljskih postaja, vremenskih balona i satelita. Ističu da su otkrili snažnu vezu između jačine kozmičkih zraka i prorjeđenja ozona iznad različitih zemljopisnih širina i u različitim slojevima atmosfere, a utvrdili su i da su promjene u koncentraciji ozona od 1979. do 1992. godine odgovarale jačini fluktuirajućih kozmičkih zraka.Par stoga zaključuje da one pridonose širenju ozonske rupe kroz interakciju u atmosferi s klorofluorokarbonima (CFC) koje su proizveli ljudi. Kozmičke zrake stvaraju, naime, elektrone koji razbijaju molekule CFC-a, izazivajući stvaranje atoma koji u konačnici »melju« ozonski sloj. Na sličan način i štetno ultraljubičasto zračenje Sunčeva svjetla uništava ozon.Do tih su opažanja došli temeljem laboratorijske simulacije uvjeta u antarktičkim oblacima. Lu i Sanche su smrznuli metalnu šipku na više od 170 stupnjeva Celzija ispod ništice i zatim na njenoj površini kondenzirali vodenu paru i CFC. Kad su potom »bombardirali« oblak s elektronima male energije, sličnim onima što proizvode kozmičke zrake, stvorio se klor. »To bi mogao biti pokretački mehanizam za stvaranje i širenje polarne ozonske rupe«, kažu i dodaju da bi djelovanje kozmičkih zraka moglo objasniti zašto razine CFC-a i ozona opadaju tijekom antarktičke zime, kada ultraljubičasto zračenje poprilično slabi. Tu teoriju ostali znanstvenici teško prihvaćaju jer im ne ide u glavu na koji bi način mehanizam mogao utjecati na atmosferu. Postoji, kažu, niz dokaza po kojima do redukcije CFC-a zimi, u gornjim slojevima atmosfere, ne dolazi zbog kemijskih procesa, već pukih zračnih strujanja. (A. K. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U Sahari šuma, u Amazoni pustinja, a u Europi sibirske hladnoće</p>
<p>Unutar samo sto godina Europa bi mogla postati hladna kao Sibir, sliv Amazone mogao bi se pretvoriti u pustinju, Arktik ostati bez leda, a Sahara postati bujna šuma. Bez obzira koliko se nevjerojatnim činila ova predviđanja, vrlo lako bi se mogla obistiniti, zaključak je 1800 klimatologa iz 100 zemalja, koji su se nedavno sastali na skupu u Amsterdamu. Njihova su upozorenja objavljena uoči rasprave svjetskih dužnosnika - koja, nažalost, nije donijela veći napredak - o sporazumu iz Kyota, pa tako zapravo i o budućem kretanju globalnog zatopljenja.</p>
<p>Najnovija otkrića znanstvenika uključuju i dosad prvo primijećeno usporavanje struja u Atlantskom oceanu koje zagrijavaju Europu - dajući tako još jedan dokaz da bi klimatske promjene mogle imati i nepredviđene posljedice. Naime, neki klimatolozi tvrde da bi većina postojećih modela mogla biti potpuno pogrešna.</p>
<p>Problem leži u tome što Zemlja naginje naglim i drastičnim promjenama klime i okoliša. To znači da zaključci izvedeni iz modela koji podrazumijevaju postupno zatopljenje i reakcije ekosustava mogu donijeti sasvim pogrešna predviđanja. Zemlja zapravo, kažu znanstvenici, zauzima različita stabilna stanja - i može se u vrlo kratkom roku prebaciti s jednog na drugo, što bi neizbježno izazvalo potpunu pomutnju ne samo prirode već i našeg načina života.</p>
<p>Tako je Sahara, na primjer, kaže Martin Claussen s potsdamskog Instituta za istraživanje klimatskih učinaka, prije samo 6000 godina bila pokrivena šumom. Ali, u samo se nekoliko desetljeća pretvorila u pustinju, a isto tako do kraja ovog stoljeća još bi mogla biti prekrivena šumom. Naime, Claussenov suradnik Victor Brovskin objasnio je da se Sahara nalazi na svojevrsnom razmeđu jer samo malo povećanje količine padalina može potaknuti samoodrživo širenje biljnog svijeta. </p>
<p>Biljke upijaju vlagu koja s vremenom isparava, potpomaže nastajanje oblaka odnosno obilnijih padalina, zahvaljujući čemu raste sve više i više biljaka. »Sahara ima dva potencijalno stabilna stanja: pustinjsko i s bujnom vegetacijom, a s jednog na drugo mogla bi preskakati uz samo malu promjenu količine padalina«, rekao je Brovskin. Dakle, modeli po kojima se Sahara nezaustavljivo širi mogli biti potpuno pogrešni.</p>
<p>Istodobno, amazonska prašuma možda krene u suprotnom pravcu. Toplina i suša lako bi je mogli pretvoriti u pustinju već sredinom stoljeća. Prema zaključcima Petera Coxa iz britanskog Meteorološkog ureda u Bracknellu, drveće će, kako bude odumiralo i trulilo, u atmosferu ispuštati tone i tone ugljičnog dioksida, ubrzavajući globalno zagrijavanje. Coxov kolega John Mitchell dodaje da će, dogodi li se slično i s ostalim šumama, gornja granica mogućeg globalnog zatopljenja u idućih sto godina doseći 6, 8, ili čak više stupnjeva Celzija.</p>
<p>Mnogobrojne karike atmosferskog i ekološkog sustava u ovom se trenutku događaju pri temperaturama koje se nisu pojavljivale stotinama tisuća godina, a mijenjaju se nenadmašnim tempom. Dakle, ljudske bi aktivnosti u bilo kojem trenutku mogle »pokrenuti promjene s ozbiljnim posljedicama za Zemljin okoliš i stanovnike«, stoji u zaključku deklaracije Konferencije.</p>
<p>Stefan Rahmstorf, također s potsdamskog Instituta, tom je prilikom upozorio da je zabilježeno prvo usporavanje sjeverno-atlantske cirkulacije, što bi moglo rezultirati potpunim nestankom Golfske struje koja Europu održava oko 10 stupnjeva Celzija toplijom od ostalih dijelova svijeta na istoj zemljopisnoj širini. Bez tople Golfske struje podneblje najvećeg dijela kontinenta drastično bi zahladilo. Sjeverno-atlantsku cirkulaciju, čiji je sastavni dio i ta struja, pokreće stvaranje leda na sjevernom dijelu oceana. </p>
<p>Naime, kako se more zaleđuje, vrlo gusta slanija voda koja ostaje tone na dno oceana, a zamjenjuje je topla voda iz tropskih područja. No, predviđa Rahmstorf, kako se svijet bude zagrijavao idućih desetljeća, potonuće hladne guste morske vode bit će daleko manjeg intenziteta. Nažalost, u ovom slučaju postoji i siguran dokaz početka promjena - prije mjesec dana otkriveno je da se snaga Golfske struje u odnosu na 1950. smanjila čak 20 posto.</p>
<p>Od ostalih dramatičnih predviđanja znanstvenika, prije dva tjedna najavljeni su sve češći požari i u šumama sjevera i u tropskim prašumama, gdje će se sezona požara produljiti za najmanje mjesec dana. Očekuje se i otapanje polarnih ledenih kapa i permafrosta u tundrama - u Sibiru se temperatura već diže za oko 0,5 stupnja svakih deset godina. No, posebnu zabrinutost pobuđuje upozorenje znanstvenika da će sve te promjene, međusobno pojačavajući djelovanje, višestruko ubrzati globalno zatopljenje - odumiranje i izgaranje šuma te oslobađanje velike količine metana otapanjem permafrosta samo će povećati učinak staklenika. Uz tako osjetljivu ravnotežu čovjek bi lako mogao zauvijek izgubiti borbu protiv zagađenja koje je sam uzrokovao. (Priredila Petra Bulić)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Biga-Friganović: Postoje bukači, i lijevi i desni, ali takvih podjela u narodu nema </p>
<p>O MIROVINAMA: Neke su mirovine iznimno visoke i neprimjerene gospodarsko-socijalnom trenutku. Tako smo se suočili s vrlo visokim mirovinama dužnosnika, ali valja podsjetiti na zaključak Sabora da se te visoke mirovine preispitaju i da se pronađe odgovarajuće rješenje / O MUP-u I MORH-u: Višak djelatnika u MUP-u i MORH-u ozbiljan je problem na koji će Vlada morati odgovoriti. Kako se pronašlo rješenje sa HŽ-om tako treba i ovdje. Definitivno je točno da ljudi zaposleni u proizvodnji sav silni teret koji im se sručio na leđa ne mogu izdržati / O HAAŠKIM OPTUŽNICAMA: Mi smo s ovih prostora bili jako ponosni na generala Ademija koji je častan čovjek i koji svoju čast želi obraniti na Sudu. Ne mogu vjerovati da je on zapovjedio da se ubijaju civili, pale kuće</p>
<p>Ljetni odmor, koji provodi u Šibeniku i na otoku Prviću, saborskoj zastupnici i predsjednici saborskog Odbora za rad, socijalnu politiku i zdravstvo, Snježani Biga-Friganović, prekinuli smo nakratko kako bismo u ove vruće kolovoške dane progovorili o ozbiljnim temama.</p>
<p> Uvijek raspoložena, odmjerena i radišna ova Šibenčanka, saborska zastupnica već u trećem mandatu, pristala je »bez dlake na jeziku«, prozboriti o temama o kojima posljednjih dana bruji hrvatska javnost, a koje se tiču sviju nas. Na početku, obvezno je bilo pitanje o Vladinom konceptu racionalizacije, odnosno pravednije raspodjele sredstava koji je u startu podigao veliku buku u javnosti. </p>
<p> - Grupa stručnjaka iz više ministarstava izradila je ovaj koncept s kojim se prije nekoliko dana izišlo u javnost, a kojem je cilj pravednija raspodjela sredstava i smanjenje deficita u budžetu. Ni koordinacija Vlade, a ni sama Vlada još o tom prijedlogu grupe stručnjaka nije raspravljala, a ni Saborski odbor kojem sam na čelu. Onog trenutka kad se na Vladi o tom konceptu otvori rasprava, ta će se tema naći i na dnevnom redu tematske sjednice našeg Odbora. </p>
<p>• Neki smatraju da se istrčalo sa ovakvim prijedlozima kako bi se »ispipao« puls naroda o pitanjima koja su i te kako škakljiva? </p>
<p> - Mislim da je dobro što se sa Nacrtom prijedloga izišlo u javnost kako bi se čule primjedbe i sugestije raznih udruga. Najgore bi bilo da se išlo na brzinu sa ovakvim prijedlozima. Moje je mišljenje da je Vlada trebala daleko ranije izići sa ovakvim prijedlozima promjena, jer uviđam da je mnogo nepravde u socijalnim pravima. Dosta je nelogičnosti u tom segmentu i umjesto socijalne pravde postoji socijalna nepravda. Kategorijama koje su najugroženije država, nažalost, najmanje pomaže, a to se mora izmijeniti. </p>
<p>• Nesporna je činjenica da je prijedlog nacrta koncepta socijalnih promjena izazvao svojevrsnu buru u javnosti i da joj se u ovom trenutku kraj ne nazire? </p>
<p> - Točno je da je iznešeni koncept promjena izazvao veliko zanimanje a ujedno i buru u javnosti. Naime, došlo je do određenog nerazumijevanja jer su neki mislili da se radi o gotovom prijedlogu koji odmah stupa na snagu, a ne samo o prijedlogu koji će doživjeti izmjene i sada je teško kazati kako će on izgledati u konačnici. </p>
<p>• Svega nekoliko dana nakon izlaska u javnost sa tim konceptom on je doživio stanovite izmjene, neki su prijedlozi, naime već korigirani? </p>
<p>- Korigiran je, zapravo jedan od prijedloga. Moje je mišljenje da je prvi prijedlog o oporezivanju mirovina bio loš i nije bio pravedan, a je li ovaj novi, koji je povećan za oko 400 kuna pravedniji, tek će se vidjeti. Ja sam zadovoljna što se konačno počelo razmišljati o proračunskim mirovinama, o tzv. povlaštenim mirovinama. Mora se znati da nisu sve visoke mirovine povlaštene. One su nastale temeljem primjene različitih zakona, ali mora se znati i da među povlaštenim mirovinama ima izuzetno niskih mirovina koje se ne bi smjele smanjivati za desetak posto kako je to bilo predloženo u prvom konceptu. S druge strane, neke druge mirovine su izuzetno visoke i neprimjerene gospodarsko-socijalnom trenutku Hrvatske. Prema tome, morat će se napraviti distinkcija između tih povlaštenih mirovina. </p>
<p>• U kojem sektoru ima najviše tih tzv. povlaštenih mirovina? </p>
<p> - Sigurno je da smo se suočili s vrlo visokim mirovinama dužnosnika, ali valja podsjetiti na zaključak Sabora da se te mirovine preispitaju i da se pronađe odgovarajuće rješenje za one koje odskaču. </p>
<p>• Možete li nam reći koliki je prosjek povlaštenih mirovina? </p>
<p> - Prema najnovijim pokazateljima prosjek se kreće između 8500 i 9000 kuna. Postoji i dio braniteljskih mirovina koje same po sebi nisu velike, ali tu su brojni dodaci na određeni stupanj invalidnosti što u konačnici dovodi do visokih mirovina. Moj je stav da dodaci na određenu vrstu invalidnosti za sve građane moraju biti jednaki što je i stav udruga s kojima, inače dobro surađujemo. Osim toga, neke se mjere moraju vezati uz imovinski cenzus a tu prije svega mislim na primanja za tek rođenu djecu koja su ista za sve roditelje, a znamo da svi roditelji nisu u istom socijalnom položaju. </p>
<p>U suradnji sa braniteljskim udrugama mi smo donijeli Zakon o državnom registru osoba s invaliditetom koji će biti ozbiljna podloga za donošenje kvalitetnih mjera za poboljšanje sveukupnog stanja. Inače, kad je riječ o osobama s invaliditetom moram istaknuti da smo baratali sa postotkom do 10 posto osoba sa invaliditetom u populaciji iako smo svjesni da ih je više zbog rata i stradanja koja smo u njemu pretrpjeli. Kroz popis stanovništva, također pokušavamo doći do podataka o takvim osobama, a grubu analizu podataka iz popisa očekujemo vrlo skoro. </p>
<p>Plin pa HT</p>
<p>• Jedna od tema koja je, također zagolicala građane ovih dana svakako je poskupljenje usluga HT-a, zatim plina. Kako Vi reagirate na sva ta poskupljenja? </p>
<p> - Sa zabrinutošću gledam na sva povećanja cijena koja utječu na standard građana. Moram reći da Sabor ne može toliko utjecati na to koliko može Vlada, no i Sabor i Vlada mogu utjecati na poticanje konkurencije kako ne bi bilo monopolista. Može se razgovarati i o tome zašto su neke cijene različite u Zagrebu od onih u, primjerice Dalmaciji, pa o povećanju cijena u sezoni. Udruge za zaštitu potrošača trebaju dijalogom i suradnjom, a ne senzacionalizmom kojeg primjećujem u istupima dijela njihovih predstavnika, utjecati na sve one koji pokušavaju »loviti u mutnom« i zaraditi na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. No, kad je riječ o cijenama usluga HT-a dobro sam se raspitala i saznala da je došlo i do pojeftinjenja dijela njihovih usluga. </p>
<p>• Taj dio pojeftinjenja javnost je ocijenila licemjernim, jer je činjenica da smo svi više okrenuti lokalnim razgovorima, a ne onima u međudržavnom prometu? </p>
<p> - Da , ali mora se znati da je i nešto što je bilo skupo pojeftinilo, a nekima je smanjen i iznos pretplate. </p>
<p> • Moram priznati da povećanog zapošljavanja na šibenskom području još uvijek nema na vidiku. Jesu li u Vladi svjesni težine gospodarsko-socijalnog stanja u Šibensko-kninskoj županiji? </p>
<p> - Slažem se da je ovdje situacija izuzetno teška. Ova je sredina, naime zbog rata i prometne izoliranosti među prvima osjetila gospodarsko-socijalne poteškoće i po meni, situacija je ovdje izuzetno zabrinjavajuća. Ova sredina zaslužuje da Vlada u njoj održi tematsku sjednicu. Mora se, također znati da smo na čelu Županije i u Grada imali izuzetno nesposobne ljude koji nisu znali odgovoriti težini trenutka. </p>
<p>• Hrvatska Vlada jednu je tematsku sjednicu održala u Kninu, donešeno je više zaključaka, međutim gotovo se ništa od datih obećanja nije ostvarilo. Kako dalje? </p>
<p>- Mene je radovala činjenica da je Vlada u Kninu imala sjednicu, snimila postojeće stanje, donijela zaključke i rješenja, a sada treba izanalizirati tko nije i zašto nije obavio svoj dio posla i odgovornosti. </p>
<p>• Kako ocjenjujete dosadašnji rad Vlade, a kako Sabora? </p>
<p> - Intenzivno se radi i u Vladi i u Saboru. Radi se tempom koji se dalje teško može izdržati i koji je izuzetno težak i iscrpljujući. Građani često Sabor vide po onom što se prikaže na HTV-u i u novinama, a to je samo mali dio onoga što se radi, a isto je i sa radom u Vladi. Često se u medijima provlači teza da se previše politizira, a malo konkretizira i govori o gospodarskim i socijalnim problemima, što nije točno. Cjelokupna aktivnost usmjerena je u tom pravcu. </p>
<p>Osim toga, činjenica je da određene oporbene grupe stalno podgrijavaju vatru temama koje njima odgovaraju. </p>
<p>• Ne mogu a ne upitati Vas, zašto se neki Vaše kolege tako rijetko pojavljuju u saborskim klupama u kojima Vas uvijek vidimo?</p>
<p> - Ponekad je fizički nemoguće biti na svakoj sjednici, a to što su klupe često prazne, zapravo nije ništa neobično ni u svijetu, u što sam se i sama često uvjerila boraveći sa delegacijama u Strasbourgu. Dosta se radi po raznim Odborima, dosta razgovaramo sa raznim Udrugama... Protiv sam toga da se o zastupnicima donosi generalna ocjena. Za to sam da se iziđe s imenom i prezimenom onog zastupnika koji ne dolazi neopravdano u saborske klupe. Jesam i za sankcije onih koji neopravdano izostaju, međutim najbolje sankcije svatko će od nas dobiti od građana na izborima. Zadovoljna sam zbog činjenice što građani postaju dobra kontrola ponašanja hrvatskih političara.7 </p>
<p>• I pri kraju jedno pitanje koje se odnosi na inicijativu u kojoj je sudjelovao i vaš stranački kolega Zdravko Tomac, a radi se o mogućem osnivanju Foruma koji će okupljati političare, stručnjake...? </p>
<p> - Ne znam kakve bi svrhe imalo formiranje nekakvog Foruma. Uostalom, i danas imamo razne forume, nevladine udruge od kojih su neke više, a druge manje uspješne. Uostalom, radu u jednom takvom forumu svatko bi se morao nesebično posvetiti, a ja ne znam, s obzirom na sve obveze kolege Tomca, kako u Saboru tako i u stranci, da bi za takav rad imao previše vremena. </p>
<p> • Jesu li se, po Vama, snage u Hrvatskoj polarizirale na lijeve i desne kako neki tvrde? </p>
<p> - Pokušaj polarizacije postoji i pokušava nam se nametnuti, međutim sva moja iskustva s terena govore da takve podjele u narodu nema i da velika većina naroda ide s Vladom i Saborom u istom smjeru - ka modernoj i suvremenoj Hrvatskoj. Ima bukača, i lijevih i desnih, ali ponavljam, takvih podjela u narodu nema. </p>
<p>Poruka generalu Gotovini!</p>
<p>• Neizbježna tema ovog ljeta svakako je Haag, odnosno suradnja Hrvatske s Međunarodnim sudom u Haagu i optužnice koje su stigle na adresu dvojice hrvatskih generala. Kakav je Vaš stav o tome? </p>
<p> - Znamo vrlo dobro koliko nam je svima značila »Oluja«, posebice nama u Šibeniku, čiji su životi do tada bili ugroženi. Jednu dobru vojnu akciju politika je uprljala sa zločinima i to treba otvoreno reći. Bilo je ubojstava. Vrlo kasno se krenulo u procesuiranje zločina, odnosno krenulo se tek kada je međunarodna zajednica Hrvatsku dovela u izolaciju. Hrvatska je još 1993. godine tražila da se ustroji Međunarodni kazneni sud, a tek 1996. je donijet Ustavni zakon o suradnji. Simptomatično je da su mnoge zemlje, posebice Slovenija, dale svoje prijedloge na taj zakon, međutim primjedbi iz Hrvatske nije bilo. Ti isti koji su tada trebali iznijeti primjedbe danas se javljaju, a svojedobno su skrivali dokumente koji su Blaškiću mogli smanjiti ili posve ukinuti kaznu. Nekoliko smo godina potom bili taoci Mladena Naletelića Tute. Zapravo sa nama su se kockali. Mora se znati i to da je Međunarodnom kaznenom sudu pravde tek u jesen 1999. godine podnijeta tužba protiv Jugoslavije za genocid u Hrvatskoj, a zločini su se događali od 1991. do 1995. godine. Postavlja se pitanje kakva je u međuvremenu postojala suradnja s Jugoslavijom. Želim podsjetiti da oni koji danas nas prozivaju kao komunjare i jugonostalgičare, nisu potpisnici peticije koju je svojedobno potpisalo mnogo uglednika iz svijeta a kojom se tražilo da Hrvatska podigne optužbu protiv Miloševića. Mi smo sa ovih prostora bili jako ponosni na generala Ademija koji je častan čovjek i koji svoju čast želi obraniti na Sudu. Ne mogu vjerovati da je on zapovijedio da se ubijaju civili, pale kuće. </p>
<p>• Želite li sve to što ste rekli za generala Rahima Ademija, reći i za generala Antu Gotovinu? </p>
<p> - I njemu je, i Hrvatskoj, u interesu da ode u Haag.</p>
<p>»Treba otvoreno govoriti o onima koji su nas doveli do sadašnjih redukcija i restrikcija«</p>
<p>Vrele ljetne dane dodatno su užarila događanja u političkom, gospodarskom i socijalnom životu zemlje. Smanjenje plaća, neočekivana plima poskupljenja, restrikcije i redukcije u socijalnim davanjima, otkazi znatnom broju zaposlenih... samo su neke od vrućih tema koje navještaju jednako vruću jesen. </p>
<p> - Sve to što je nabrojano silan je pritisak, ali se mora znati da smo imali skupu državu, da se trošilo više od zarađenog i da alternative nije bilo, kaže Biga-Friganović i nastavlja:</p>
<p>- Ovo bi teško izdržale i bogatije i modernije zemlje od Hrvatske, ali ponavljam, u reforme moramo ići, iako, priznajem, nisam zadovoljna tempom kojim se one realiziraju. Ono što je do sada napravljeno s plaćama u državnoj upravi nije donijelo očekivane rezultate. Nisam zadovoljna ni s plaćama u javnom sektoru, posebice u zdravstvu. Kada se analizira postignuto vidi se da je u sektoru zdravstva ostvarena ušteda od svega tri posto na plaćama, što govori da doneseno rješenje na tom polju nije bilo najsretnije i da će se morati raditi na ozbiljnim promjenama.</p>
<p>Otpuštanje u MUP-u, odnosno stavljanje određenog dijela zaposlenika na raspolaganje Vladi, po meni je posljedica mirnodopskog sustava. No, mora se znati da je nemali dio tih ljudi imao završenu osnovnu školu, a dio ih je imao lažne diplome što je zaprepašćujuće. Valjda te s lažnim diplomama treba zbrinuti na neki drugi način. Inače, višak djelatnika u MUP-u i MORH-u ozbiljan je problem na koji će Vlada morati odgovarajuće odgovoriti. Kako se pronašlo rješenje s HŽ-om tako treba i u ovom segmentu. Definitivno je točno da ljudi zaposleni u proizvodnji sav silni teret koji im se sručio na leđa ne mogu izdržati. </p>
<p>A što se tiče socijalnog bunta, sigurno je da brojnim kategorijama građana neće biti lako. Svako reduciranje prava izaziva određeno nezadovoljstvo. Bit će nezadovoljstva, ali Sabor i Vlada su otvoreni za sve konkretne prijedloge koji mogu dovesti do poboljšanja. S druge strane, svjedoci smo da u nekoliko posljednjih mjeseci ima dosta iskazanog licemjerja i politiziranja i smatram da se treba dosta oštrije reagirati na to. </p>
<p>Treba, uz to, otvoreno govoriti o onima koji su nas doveli u ovakvu situaciju, a zbog čega mi danas moramo ići u redukcije i restrikcije. Da je bilo više novih radnih mjesta, restrikcije bi se, zasigurno, lakše podnosile. </p>
<p> Pitanje je i koliko je nova vlast za ovo vrijeme mogla više napraviti. Neko vrijeme Vlada se morala ponašati kao »vatrogasac«, pokušavajući dovesti državu u kakvo-takvo funkcioniranje, a s druge strane, neke institucije nisu, a ni danas ne funkcioniraju kako treba.</p>
<p> Vlada je poduzela nekoliko vrlo dobrih mjera, a briljantnom ocjenjujem onu o isplati 8,5 milijardi kuna unutrašnjeg duga iz budžeta. Time, nažalost, bauk nelikvidnosti nije nestao, ali je sveden, na sreću, na najmanju moguću mjeru. Pomaci se vide i u drugim sektorima, a primjetno je i povećano zapošljavanje.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Kamo s djecom? </p>
<p>U situaciji u kojoj se tek rođena djeca prijavljuju na liste čekanja da bi u vrtić mogla krenuti godinu ili dvije prije polaska u školu, gotovo je nevjerojatno i pomisliti na mogućnost da se otvore kapaciteti u kojima će moći boraviti šestomjesečna djeca čiji »staž« na listi čekanja naprosto nikako ne može prijeći njihovu dob</p>
<p>Naznaka Vladinih prijedloga novih mjera koja ide u smjeru smanjivanja socijalnih davanja, i koja bi prije svega trebala opteretiti umirovljenike i one na brizi socijalne skrbi, uznemirila je javnost, a najviše je reakcija izazvala najava smanjenja porodiljnih naknada, koja je i prošle godine pred Hrvatski sabor dovela uznemirene majke.</p>
<p>Po Vladinu prijedlogu porodiljni bi dopust mogao trajati najviše godinu dana, pa čak i u slučaju da je majka rodila blizance ili da kod kuće već ima nekoliko djece, a naknada bi se počela smanjivati nakon što dijete napuni šest mjeseci života i to s 1100 ili 1400 na svega 900 kuna. </p>
<p>Tako je Vladin prijedlog, osim socijalnih i izravno povezanih, potencirao i neke druge, i do sada teško rješive, probleme. Naime, skraćenje porodiljnog dopusta nužno će u perspektivi zahtijevati povećanje broja mjesta u jaslicama i vrtićima, kamo bi roditelji, osuđeni da nakon samo pola godine ili najviše godinu dana od poroda, dijete predaju u ruke »državnim institucijama«. </p>
<p>Dakle, jaslicama! No, tu nastaje problem. Naime, broj jaslica u Hrvatskoj ni približno ne odgovara potrebama roditelja, a u postocima situacija je uistinu dramatična. </p>
<p>Naime, jaslice za smještaj djece u Hrvatskoj već sada »pokrivaju« manje od 50 posto potreba roditelja i djece. U Zagrebu, u kojemu je otprilike polovica smještajnih kapaciteta za djecu jasličke i vrtićke dobi situacija je sljedeća: Grad raspolaže sa 55 vrtića na 186 lokacija, u kojima se nalazi 306 dječjih dnevnih boravaka, a ukupna brojka koja godišnje u Zagrebu može pohađati jaslice iznosi 6000 djece, u dobi od jedne do tri godine. Uz one koji su već u jaslicama, ove se godine za upis prijavilo još 5997 djece, od toga 177 rođenih 2001. godine (dakle u rujnu još neće imati godinu dana), 2099 rođenih 2000. godine i 1812 djece koja su rođena 1999. godine. Upisi za ovu godinu su već završeni, pa će se prave posljedice Vladinih prijedloga osjetiti tek na jesen, ali ih se onda ni na koji način neće moći ublažiti.</p>
<p> Predškolski odgoj financira se iz sredstava lokalne uprave i samouprave, pa, zapravo, zagrebačka slika, i nije najreprezentativnija. Jer, s obzirom na to da je riječ o gradu s najvećim prirezom i proračunom, situacija u drugim gradovima i županijama može biti samo još gora. A kad se tome pridoda i tamošnja, znatno niža, brojka jasličkih kapaciteta, stvari postaju još kompliciranije. U Gradskom uredu za obrazovanje i sport stoga u rujnu očekuju velike probleme. Načelnica Odjela za predškolski odgoj tog ureda, Marijana Kutela kaže: »Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi postoji mogućnost da se, ako vlasnik i osnivač ustanove, naime lokalna uprava i samouprava imaju uvjete za to, u jaslice mogu primati djeca s navršenih šest mjeseci. Nažalost, tih uvjeta nema. A svi su postojeći jaslički kapaciteti prilagođeni djeci u dobi od jedne do dvije godine. Naime, za djecu od šest mjeseci mora postojati poseban režim prehrane, jaslice moraju zaposliti medicinskog radnika, jer djeca u toj dobi moraju imati i medicinski nadzor. Osim toga, normativi prostora prilagođeni djeci jasličke dobi predviđaju na jednog odgojitelja grupu od 12 do 15 djece, a u slučaju šestomjesečne djece taj bi broj morao biti znatno manji jer tako mala djeca iziskuju više njege i pažnje.« </p>
<p>Po riječima načelnice zagrebačkog Odjela za predškolski odgoj, zapravo ne postoji nikakva mogućnost da se u ovoj godini stvore ikakvi uvjeti za primitak mlađe djece, premda je u nekim vrtićima već bilo takvih pokušaja, ali su oni ostali na razini pokusa. I sada se u jednom zagrebačkom vrtiću (»Medveščak«), pokušava organizirati grupa za tako malu djecu, ali riječ je o svega pet beba u gradu čija se brojka stanovnika vrtoglavom brzinom približava milijunskoj! </p>
<p>Vladin prijedlog, osim lokalnoj upravi i samoupravi, jer je predškolski odgoj u ingerenciji Ministarstva prosvjete i sporta samo u smislu nadzora odgojnih i obrazovnih programa, zadat će glavobolje roditeljima bez »baka servisa«, osuđenima na skupe i često nepouzdane babysitterice, čija cijena po satu brige o djetetu nerijetko iznosi i 30 kuna, što se za 20 radnih dana u mjesecu penje na više od 4500 kuna! </p>
<p>Istodobno, srednja cijena hrvatskih vrtića i jaslica je 400 kuna mjesečno, a kad se odbiju obitelji koje imaju prava na neki od beneficiranih sustava plaćanja (samohrane majke, djeca invalida, obitelji s više djece), prosječna mjesečna uplata za jaslice je oko 300 kuna. Stvarna - ekonomska cijene djetetova boravka u jaslicama ili vrtiću, istodobno iznosi oko 1300 kuna, uključujući odgojno-obrazovne programe, režije, brigu i prehranu, a roditeljske uplate dostaju, uglavnom, samo za ovo posljednje. </p>
<p>U situaciji u kojoj se tek rođena djeca prijavljuju na waiting-liste da bi u vrtić mogla krenuti godinu ili dvije prije polaska u školu, gotovo je nevjerojatno i pomisliti na mogućnost da se otvore kapaciteti u kojima će moći boraviti šestomjesečna djeca čiji »staž« na waiting-listi naprosto nikako ne može prijeći njihovu dob. Do tada se samo ostaje tješiti činjenicom da se ljudski vijek produljuje i da će nam bake sve dulje biti vitalne. Jer, jaslice ih još dugo neće moći zamijeniti.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatska (privremeno) »GM free zone«</p>
<p>Smatra se da u Hrvatskoj nema GM proizvoda, ali to se ne može sasvim pouzdano utvrditi. Ipak, za svaki će se slučaj novim privremenim zakonom koji će se najesen naći u Saboru, genetski modificiranoj hrani zatvoriti sva vrata na hrvatskoj granici. Tako bismo privremeno mogli postati »GM free zone«, odnosno oaza čiste i zdrave hrane</p>
<p>Genetski modificiranoj hrani zatvaraju se hrvatske granice! Moratorij na uvoz, prodaju i proizvodnju genetski modificiranih proizvoda i organizama uskoro će se i zakonski početi provoditi. Naime, kako doznaje Nedjeljni Vjesnik, vladino Bioetičko povjerenstvo za praćenje genetski modificiranih proizvoda jednoglasno je ovih dana prihvatilo prijedlog privremenog zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) koji bi se ujesen trebao naći i na saborskim klupama.</p>
<p>Podsjetimo, od studenog 1998. godine, kada su izglasani, saborski zaključci koji su bez formalne pravne težine i mogućnosti sankcija zabranjivali uvoz, proizvodnju i eksperimentiranje s GM organizmima nisu se poštovali. Slučaj »Agrokorove« soje, »Pioneerovih« eksperimenata s kukuruznim sjemenjem na šest lokacija u Hrvatskoj, proizvodnje lijekova s genetski modificiranim mikroorganizmima u vodećoj hrvatskoj farmaceutskoj tvrtki, i zahtjev za ispitivanjem genetski modificiranih svjetlećih bakterija za razminiravanje na minama zagađenom području u Hrvatskoj, bili su neki od najosjetljivijih problema koji su ukazali na nepoštivanje saborskih deklaracija te razvili svijest hrvatske javnosti o mogućoj štetnosti primjene genetskog inženjerstva u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.</p>
<p> Formalni akt koji bi omogućio nadzornim tijelima da efikasno djeluju pri pokušaju uvoza ili proizvodnje robe transgenog porijekla dosad nije postojao. Pritisak (stručne) javnosti, seljaka i nevladinih udruga (Zelena akcija), ali i približavanje zakonske regulative europskoj, bili su glavni razlozi za izradu zakona koji bi imao zadatak zaštititi Hrvatsku od najezde proizvoda tretiranih genskim tehnologijama i omogućiti njihov nadzor, laboratorijsku detekciju i kažnjavanje prekršitelja.</p>
<p>»Riječ je o »privremenom« restriktivnom zakonu koji daje dobre smjernice do donošenja cjelovitog zakonodavstva u skladu s direktivama Vijeća Europe. Zakon će postojati kao jedan sveobuhvatni cjelovit propis ili sadržaj drugih zakonskih akata (Zakon o namirnicama, Zakon o zaštiti prirode...), a može poslužiti kao primjer uspješne međuresorske suradnje čak četiriju ministarstava (zdravstva, poljoprivrede i šumarstva, zaštite okoliša te ministarstva znanosti i tehnologije), rekao je za Nedjeljni Vjesnik Ivo Afrić, pomoćnik ministrice zdravstva.</p>
<p>Općoj zabrani koju donosi prijedlog zakona ne podliježu tek znanstvena istraživanja koja se, ako se već provode, moraju obavljati pod strogo kontroliranim uvjetima, u zatvorenom prostoru bez mogućnosti širenja, s prethodnim odobrenjem Ministarstva znanosti koje mora konzultirati ostala tri ministarstva. Pritom je, misle protivnici genetskog inženjerstva, u zakonu još potrebno odrediti tko procjenjuje rizik. Istraživanja koja su počela prije stupanja na snagu zakona također će se morati prijaviti kako bi došlo do odobrenja ili zabrane (ako odstupaju od svih zadanih uvjeta).</p>
<p>Po Afrićevim riječima, »predmnijeva se da u Hrvatskoj nema GM proizvoda, ali to se ne može sasvim pouzdano utvrditi«. »Kako u Hrvatskoj zasad ne postoje laboratoriji osposobljeni za provjeru transgenog porijekla nekog proizvoda, sva roba ispituje se u inozemnim laboratorijima. Dosad ispitana roba«, kaže Afrić, »niti jednom nije sadržavala genetski modificirane organizme i certifikati su bili istiniti. Imajući na umu da bi u nekim slučajevima i vrlo kratka pojava proizvoda na tržištu mogla biti opasna, predlaže se i propisivanje tog »određenog roka«. Nad provođenjem zakona utvrđen je i inspekcijski nadzor, a u prijedlogu postoje i kaznene odredbe. Tako je (pravna) osoba koja je prekršila zakon baveći se uvozom ili proizvodnjom GMO, uz zaštitne mjere oduzimanja GMO, obvezatna platiti od 100.000 do 500.000 kuna !</p>
<p>Vladino Bioetičko povjerenstvo za praćenje GMO problematike, kojim predsjedava akademkinja Sibila Jelaska, u posljednje se vrijeme sastajalo vrlo rijetko, a mišljenja dvadesetak članova bila su vrlo često heterogena i podijeljena, uglavnom na dva pola - protivnike i pobornike genetskog inženjerstva. Stoga je približno jednako čudu da su svi članovi postigli kompromis i uz određene primjedbe jednoglasno prihvatili prijedlog zakona.</p>
<p> Kako neslužbeno doznajemo, i najžešći protivnici genetskog inženjerstva zadovoljni su zakonom, koji s druge strane, drugoj, »progenetski« orijentiranoj struji, i pravno nudi mogućnost znanstvenog istraživanja. Budući da je Bioetičko povjerenstvo dosad rijetko zauzimalo zajednički stav, na kompromis oko globalne restrikcije, utjecale su, kaže Afrić, mnoge nepoznanice.</p>
<p>Zakon koji će nakon manjih kozmetičkih dorada i konzultacija ugledati svjetlo dana ove jeseni u saborskim klupama, zasad je jedini pravni akt koji otvara mogućnost kvalitetne kontrole i nadzora tržišta u RH u odnosu na GMO, dok se ne donese cjelovit propis usklađen s europskom pravnom regulativom. U tom prijelaznom razdoblju, zakon uključuje princip opreza i zabranjuje pojavu GMO na području Hrvatske (s izuzetkom eksperimenata i lijekova), kako ne bi došlo anarhične situacije, objašnjava Afrić. Privremeno bi tako Hrvatska mogla postati, ako ne »GM free zone«, onda barem oaza čiste i zdrave hrane, nešto dalja od pesimističnih prognoza koje govore o tranzicijskim zemljama kao europskim deponijima za GM hranu, nepoželjnu u EU-u.</p>
<p> Tim zakonom Hrvatska dijeli europske rezerve i oštre zakone koji se tiču genetski modificiranih organizama, ali i potiče organsku poljoprivredu i proizvodnju zdrave hrane. Također, stvara se prikladna zakonska platforma za usklađivanje sa zakonima EU (budući da je i taj zakon jedan od preduvjeta za ulazak u EU), ali i odgovornost države da osigura proizvodnju hrane bez primjene genetskog inženjerstva. Potrošači, prema tome, bar još neko vrijeme, ne moraju tražiti oznake o porijeklu proizvoda, jer takvih u Hrvatskoj neće biti!</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>Isprepletenost kulinarske ponude »malog Beča«</p>
<p>Zagreb, hrvatska metropola, prepoznatljive, skromne i fine fizionomije, grad koji je već stoljećima raskršće važnih putova između sjeverne i srednje Europe te Sredozemlja, ugošćavao je mnoge putnike namjernike. Mnogi europski gradovi nemaju tako lijepu okolicu kao Zagreb, a mnogi posjetitelji ne znaju za Andautoniju, baštinu Rimskog Carstva, u Ščitarjevu, nedaleko Zagreba. Zagrebačka okolica poznata je po Samoboru, jednoj od vodećih tradicionalnih izletničkih destinacija, kao i po »fašniku« i »salamijadi« koja se održava posljednjih sedamnaest godina s autohtonim kobasicama; Sv. Ivan Zelina daruje nam vinsku cestu, Jastrebarsko se smatra lovno-ribolovnom destinacijom na području vinogorja, Turopolje i Velika Gorica obiluju turističkim atrakcijama - drvenim kurijama i crkvama; Vrbovec, središte mesne industrije, nudi gastronomsku manifestaciju »Kaj su jeli naši stari«, a sam je Zagreb vrijedna baština atraktivnih građevina koje čuvaju duh i kulturu srednje Europe.</p>
<p>Blagovaonice Zagreba nisu odbijale specijalitete koji su dolazili iz drugih krajeva, ali isto tako nisu zapostavljale jela svog okružja koja su odisala miomirisima nacionalne kuhinje. </p>
<p>Kroz minula stoljeća burne prošlosti rata, požara, gladi, potresa, prema gostima grada tadašnji krčmari, gostioničari i kavanari, a danas poslužitelji u raznim restauracijama, bistroima, kafićima i hotelima, uvijek su se odnosili s profinjenošću, toplom riječju praćenom osmijehom i srdačnošću, a Zagrepčani - Agrameri poznatom kavalirštinom i dobroćudnošću, tj. po domaći, kako kaže M. Krleža. Za sve njih kao i za Zagreb - Agram, posjetitelji su govorili - »gemütlich«.</p>
<p>Pijuckajući kapučino u tom gradu kojeg su nazivali i »malim Bečom« ili »gradom po mjeri čovjeka« možete uživati u privlačnosti srednjoeuropske arhitekture. </p>
<p>A ta, zagrebačka, gradska srednjovjekovna kuhinja okupljala je za istim stolom šaroliko društvo: obrtnike, trgovce, glumce, juratoše, novinare, političare..., a ne kao danas, kad se pije ili jede u ovostoljetnim »brzojedilnim« objektima na »fiju-briju« način »brzojedaca«. Posljednji je gutljaj ili zalogaj s nevjerojatnom preciznošću usklađen sa zatvaranjem ulazno-izlaznih vrata.</p>
<p>Ako je ljudska povijest igdje najtješnje vezana za povijest nekog predmeta, onda je u prvom redu vezana za povijest - stola. Ako su jelo i piće jedan od temeljnih uvjeta života, onda je tu i stol.</p>
<p>Stol nije samo obično mjesto na kojem čovjek blaguje, za razliku od životinja. Riječ stol i stolovati ne znače samo drveni predmet gdje se reže kruh, siječe meso, toči vino ili sjedi na zabavi, nego i mjesto gdje se sudi, upravlja i vlada.</p>
<p>Povijest nekog naroda je i povijest njegova stola. Slika dnevnog života nigdje se ne vidi bolje nego na stolu, koji u svom uobičajenom smislu evocira zajedništvo u jelu.</p>
<p>Prostrti zagrebački stol, tj. blagovaonica, oslikavaju bogatstvo i oskudnost krša uz more, divljinu planinskog i pitomost panonskog, s jelima od mesa, voća i povrća, i glavnim pićem - vinom. Svaki od tih pejzaža nudi i drukčiju hranu, drukčije navike, drukčije utjecaje, tako da se u njegovoj kuhinji prepliću ukusi kontinentalnih vinorodnih brežuljaka s južnim, primorskim mirisima, s tipičnom gradskom srednjovjekovnom kuhinjom. Zagrebački kuhari posežući za starim naputcima, koji su dio narodnog identiteta, i poznatom zagrebačkom pečenkom, redovito na međunarodnim kulinarskim natjecanjima osvajaju značajna mjesta.</p>
<p>Zlatan Nadvornik</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Održana međimurska revija old timera</p>
<p>ČAKOVEC, 11. kolovoza</p>
<p> - U subotu je old timer klub Međimurje bio organizator drugog old timer međunarodnog turističkog susreta pod nazivom »Međimurje 2001«. Kako nam je rekao Franjo Belović, tajnik kluba, sudjelovali su vlasnici starih motocikala i automobila iz Mađarske, Austrije, Slovenije i Hrvatske. Najstariji motorkotač, proizveden 1939. godine, vozio je Ivo Gašpar, rodom s otoka Visa, a koji živi u Ptuju u Sloveniji. </p>
<p>Susret vlasnika starih motocikala i automobila bio je dio turističke manifestacije »Dani na Muri« u općini Sveti Martin na Muri, gdje je domaćin Selski turizam Goričanec. Sudionici susreta u Savskoj Vesi kod Čakovca pridonijeli su raznovrsnosti programa mjesnog praznika. Njihov »putujući muzej« naišao je posvuda na veliko zanimanje, unatoč doista nepovoljnim vremenskim prilikama (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>»Kuharice manje zbori da ti ručak ne zagori« </p>
<p>Riječ je o jedinstvenoj zbirci kuhinjskih krpa »kuharica« ili »zidnjaka« koju je skupio etnolog, prof. Zvonimir Toldi, a koje pojavom prvih visećih kuhinja i stavljanjem keramičkih pločica na kuhinjski zid, šezdesetih godina prošlog stoljeća, padaju u zaborav</p>
<p>Zahvaljujući maru brodskoga etnologa, prof. Zvonimira Brace Toldija, slavonskobrodski Muzej brodskog Posavlja obogaćen je etnografskom zbirkom starih kuhinjskih krpa, kuharica ili kako su ih građani svojedobno nazivali »zidnjaka«, jedinstvenom zbirkom vjerojatno i u cijeloj Hrvatskoj. Ove »zidnjake« prof. Toldi prikupio je u slavonskobrodskim naseljima, te u gradu Brodu, a već su u tijeku dogovori o predstavljanju ovoga etnografskog blaga u Zagrebu, Vukovaru, te u još nekim hrvatskim gradovima. U razgovoru za Vjesnik prof. Zvonimir Braco Toldi kaže da je »zidnjake«, unikatne primjerke sakupio u brodskim naseljima Slobodnici, Bebrini, Peravcima, Vranovcima, Bukovlju, te u još nekim naseljima u okolici Broda.</p>
<p>Kuharice ili »zidnjaci« podijeljeni su u tri skupine, jedne su domaćice vješale pored štednjaka, a na njima su se u pravilu nalazili tekstovi o jelu, vrijednostima kuhanja i mladim kuharicama, kao što je ona poznata: »Kuharice manje zbori/da ti ručak ne zagori« ili »Kuharice zlato moje, tebe hvali jelo tvoje«. Zatim, posebno su rađeni »zidnjaci« koji su vješani ponad umivaonika, a na njima su najčešće bile ispisane poruke o higijeni, vrijednosti vode i čistoći kao: »Hladna voda dobro prija, umi se dragi pa ću i ja«. </p>
<p>Treću skupinu čine vezene kuhinjske krpe koje su stavljane na stolac, a poruke na njima upućivale su na ugodni boravak gostima, ugodni boravak za stolom, pozdrav dobrom jelu itd. Izdvajamo poruku: »Dobro došli mili gosti, u Hrvata se ne posti!«.</p>
<p>Ako bismo htjeli ustvrditi vrijeme pojave prvih »zidnjaka« i kuhinjskih krpa, prof. Toldi smatra da su se prve kuhinjske krpe pojavile potkraj 19. stoljeća, i to najprije u gradovima, posebice u obrtničkim obiteljima, a u ruralnim naseljima, gdje su se tada još koristila ognjišta, »zidnjaci« su se pojavili mnogo kasnije, negdje poslije Prvog svjetskog rata.</p>
<p>Izradba »zidnjaka« bila je pravi mali obrt, a u ovaj kreativni rad bile su uključene »majstorice« za tekst i crtež. No, s pojavom prvih visećih kuhinja, te stavljanjem keramičkih pločica na kuhinjski zid negdje 60-ih godina prošlog stoljeća »zidnjaci« padaju u zaborav, sada ih je doslovno iz naftalina izvukao neumorni brodski etnolog prof. Toldi, a zaboravljeni »zidnjaci« postali su muzejski hit.</p>
<p>Etnografska zbirka »zidnjaka« bit će po prvi puta predstavljena brodskoj kulturnoj javnosti na izložbi u Muzeju brodskog Posavlja u jesen ove godine, no osim 70-ak »zidnjaka« na izložbi će biti predstavljen ambijent stare kuhinje. Bit će izloženi nekadašnji kredenci, »šporeti«, umivaonici, stalaže, i drugi uporabni predmeti u seoskim kuhinjama.</p>
<p>Ivan Fadljević</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Tri tisuće maškara u Senju</p>
<p>SENJ, 11. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik karnevalskog odbora grada Senja Ivan Prpić izvijestio je da se 30. međunarodni ljetni karneval u gradu pod Nehajem - Senju, održava od 9. do 12. kolovoza pod pokroviteljstvom grada Senja i pod glavnim sponzorstvom Karlovačke pivovare. Na 30. međunarodnom ljetnom karnevalu nazočan je predsjednik Međunarodne udruge karnevalskih gradova Van Der Kron s delegacijom iz Amsterdama. Na Danima senjskog karnevala koji su započeli u petak, tijekom subote gradonačelnik Senja Milan Devčić upriličio je prijam za delegacije gradova prijatelja Senja te dužnosnike karnevala u tvrđavi Nehaj, nakon čega su ulice grada »okupirale« karnevalske skupine iz Hrvatske, Italije, Mađarske, Češke, Slovačke, Austrije, Slovenije i Poljske. Po riječima organizatora ovogodišnjem 30. međunarodnom ljetnom karnevalu u Senju nazočit će oko 3000 sudionika pod maskama zbog čega je i promet glavnom magistralnom jadranskom cestom kroz Senj posebno reguliran. Svečanom završnicom u nedjelju točno u ponoć bit će spuštena karnevalska zastava i vraćeni ključevi grada Senja gradonačelniku Devčiću. (D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kolekcionar gaćica slavnih </p>
<p>Kolekcionari su česta pojava</p>
<p> - od »malih«, koji sakupljaju samoljepljive sličice omiljenog lika iz crtića, do »velikih« čije zbirke vrijede milijarde. Naravno, predmeti zanimanja mogu biti razni, no jedan od najneobičnijih kolekcionara svakako je Talijan Graziano Ballinari koji sakuplja donje rublje poznatih žena, ali i klistire, zahodske školjke, noćne posude i bidée. </p>
<p>Ovaj neobični stanovnik malog gradića u pokrajini Varese, sin zemljoradnika, sam sebe naziva »svjetskim gaćicologom i zahodologom«, a u svojoj vrijednoj kolekciji ima više od 400 rijetkih intimnih predmeta. Tako se Ballinari hvali donjim rubljem britanske kraljice Viktorije te neobičnim jahačkim izumima Catarine Medici iz 16. stoljeća. Brojni se posjetitelji njegove stalne izložbe mogu diviti i korzetu Mate Hari i čipkastim gaćicama Grete Garbo. Brigitte Bardot sama mu je darovala par svojih gaćica, a crne čipkaste koje su pripadale Eleonori Duse osobno mu je preporučio talijanski pisac D'Annunzio, poznati bonvivant. Međutim, Ballinarijev najomiljeniji komad donjeg rublja svakako su ružičaste najlonske gaćice Marilyn Monroe koje još uvijek mirišu na Chanel. Svojevremeno ih je sama glumica poklonila jednom američkom fetišistu od kojeg ih je Ballinari na aukciji otkupio za oko 42 tisuće njemačkih maraka. No ipak, njegove najveće želje još nisu ispunjene: dobiti gaćice Sofie Loren i posjetiti muzej u New Delhiju gdje je izloženo najveće čudo od sviju - prijestolje sa zahodom zahvaljujući kojem Luj XIII i Luj XIV nisu morali prekidati primanje podanika zbog kraljevskih pitanja probavne prirode. (P. Bu.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="12">
<p>Svojim oblikom Hvar je kip, kao što je i kip na neki način otok</p>
<p>Činjenica da su se dogodila četiri otočka kipara i da su njihova djela sada zajednički prezentirana, morala bi biti poticajem da se na Hvaru nešto promijeni. Ta sredina trebala bi prvo postati svjesna te činjenice, potom poštivati taj rad, a onda htjeti ga imati u svome prostoru. U humaniziranom pejzažu Hvara naprosto se nameće misao o postavljanju skulptura na otoku. Bili bi to biljezi u prostoru, kao što su na Braču srednjovjekovne crkvice - kaže Kuzma Kovačić</p>
<p>Skulpture četvorice hvarskih kipara, što su izložbenim postavom Mladena Pejakovića materijalno obilježile duhovni prostor renesansnoga Tvrdalja Petra Hektorovića, mogle bi postati i prostornim biljezima čitava otoka. One bi, kao nekoć starohrvatske crkvice, u humaniziranom krajoliku otoka Hvara mogle preuzeti suvremenu ulogu povijesnog obilježavanja prostora. Tu ideju za koju se, kao medijski pokrovitelj izložbe u Starome Gradu na Hvaru, založio Vjesnik, podržava i Kuzma Kovačić s kojim, nakon Slavomira Drinkovića i Peruška Bogdanića, razgovaramo o skulptorskom generacijskom fenomenu otoka Hvara kao primjeru zavičajnog zajedništva. S Kuzmom Kovačićem tako otvaramo splitski dio hvarske priče u kojoj će još sudjelovati i Kažimir Hraste koji je s Kovačićem profesor na splitskoj Umjetničkoj akademiji.</p>
<p> • Vi se od svojih otočkih generacijskih kolega, s kojima sad zajedno izlažete skulpture u Starome Gradu, razlikujete po tome što ste jedini ostali na Hvaru. Zbog čega ste ostali, odnosno vratili se?</p>
<p>- Rođen u tinelu roditeljske kuće u Hvaru, gdje sam proveo lijepo, u sadržajnom smislu bogato i emotivno obilježeno djetinjstvo, jako sam se vezao za zavičaj. To doživljajno bogatstvo djetinjstva bilo je temeljem mojem budućem kreativnom opredjeljenju za kiparstvo. Zbog toga nikada nisam htio ni formalno napustiti svoje rodno mjesto. Jesam izbivao: pet godina studija i još pet godina boravka u Zagrebu, ali sam se vraćao i kad sam počeo predavati na fakultetu, pa na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Boravišta sam mijenjao, ali prebivalište nikada. Uvijek sam ostao prijavljen u Hvaru, svom rodnome mjestu.</p>
<p> • Koliko je taj Vaš, makar i istrzan, boravak na samome Hvaru inspirativan za Vaš rad?</p>
<p>- Ta neposredna vezanost sa zavičajem, življenje i boravljenje u njemu, daju mi danas, kao i u ono vrijeme djetinjstva, poticaj i nadahnuće. Ta povezanost, dakle, nije samo emotivna i ljudska, nego i kreativna.</p>
<p>• Je li ta otočka pripadnost odredila i izbor materijala kao sredstvo Vašega izražavanja?</p>
<p>- Bliskost kamenu i prirodnim materijalima, kao što su drvo i zemlja, može biti zavičajni fenomen. Otok je na neki način i imanentan našoj skulpturi. Moglo bi se reći da je otok Hvar svojim osobitim oblikom na neki način kip, baš kao što je i kip na neki način otok. Ima u tome dosta istine.</p>
<p>• Nije li Vaše bivanje na otoku razlogom da ste dosad jedino Vi ostavili i svoj skulptorski trag na njemu - u hvarskoj Katedrali. Ima li Vaših kipova i negdje drugdje u javnom prostoru Hvara?</p>
<p>- Moja se djela nalaze samo u Katedrali. Drugdje ih u Hvaru i na Hvaru nema.</p>
<p>• Zašto?</p>
<p>- Izgleda da u Hvaru još za to nije zrela situacija. Ne samo što nema mojih djela, iako sam Hvaranin, nego nema ni skulptura drugih autora. Osim Kerdićeva Lucića u gradu Hvaru, nema ni jedne javne skulpture ili spomenika. Ne bi bilo ni mojih djela u Katedrali da nije bilo monsignora Josipa Šantića, negdašnjeg župnika, koji je sada generalni vikar u Vojnom ordinarijatu. On je obnovio i uredio Katedralu, ali i još neke crkvene spomenike u gradu Hvaru. On mi je pružio priliku da napravim vratnice hvarske Katedrale.</p>
<p>• To je bila narudžba?</p>
<p>- Da, to je bila njegova narudžba. On je mislio da bih kao kipar, koji je ovdje rođen, mogao nešto dobro učiniti. Poznavao me je, pa je to očekivao. Tako sam nakon vratnica napravio i središnji oltar Katedrale, te poprsja Petra Hektorovića i Hanibala Lucića, koja su postavljena u katedralnoj kapeli sv. Križa. Postojala je nakana da se tu napravi galerija hvarskih velikana, ali je Šantićevim odlaskom sve stalo. Zahvaljujući njemu jedini sam živući umjetnik koji je radio u hvarskoj Katedrali.</p>
<p> • Može li ova izložba biti poticajem da se neke stvari na Hvaru promijene? </p>
<p>- Činjenica da su se dogodila četiri takva kipara i da su njihova djela sada zajednički prezentirana na otoku, morala bi biti poticajem da se nešto promijeni. Ta sredina trebala bi prvo postati svjesna te činjenice, potom poštivati taj rad, a onda htjeti ga imati u svome prostoru. Mi smo izložbom pokazali kakav bi naš umjetnički prilog mogao biti. Ali ne možemo mi kipari sami okolo postavljati skulpture.</p>
<p> • Na potezu bi trebali biti oni drugi?</p>
<p>- Ne samo oni koji upravljaju gradom, nego i oni koji nemaju moć odlučivanja, ali imaju svijest o tome i mogu utjecati na one koji odlučuju. Dakle, treba imati ljude kao što je Aldo Čavić koji je pokrenuo ovaj skulptorski projekt u Starome Gradu. U Hvaru je situacija malo drukčija, teže dolazi do dijaloga.</p>
<p>Činjenica je da se ta izložba, koju sam s Peruškom Bogdanićem pred 20 godina zamišljao u Hvaru, ipak prije dogodila u Starome Gradu.</p>
<p> • Žao Vam je?</p>
<p>- Ne, lijepo je da se to ovdje dogodilo, jer je Hektorovićev Tvrdalj možda najljepši ambijent za tu izložbu. Došavši sa svojim kipovima u Tvrdalj, u to djelo Hektorovićeva duha, u tu simboličku kuću cijeloga zavičaja, mi smo podcrtali taj smisao duhovnog zavičaja. U okolnostima teške nacionalne situacije ta je pouka o našem nacionalnom duhovnom zajedništvu jako potrebna, upravo s te umjetničke vizure. Tim više što nam moćnici iz svijeta, razjedinjavajući naše nacionalno biće, žele zapravo oduzeti slobodu. A umjetnička, odnosno kreativna sloboda jedna je od najljepših oblika svjedočenja za ljudsku slobodu, pa onda i za nacionalnu slobodu.</p>
<p>• Kad ste već otvorili temu koja zadire u neke političke odluke, kakva je i ukidanje Oltara domovine na Medvedgradu, zanima me biste li pristali da se Vaš spomenik, koji je rađen baš za tu lokaciju, makne s Medvedgrada?</p>
<p>- Kao autor nikada ne bih na to pristao, jer je taj spomenik zamišljen i stvoren samo za to mjesto. Drugdje ne bi mogao postojati. Bio bi to samo privid iste situacije, iste forme. Umjetničko djelo nije samo kip, samo tvar, nego i duh. Micanjem spomenika sa njegova mjesta, nestao bi taj njegov duhovni element. On bi izgubio smisao i to bi zapravo bilo uništenje djela. Zato to nikada ne bih dopustio.</p>
<p>Potomak Lucićevih</p>
<p> • Vratimo se Hvaru gdje tek treba postaviti Vaše skulpture. S obzirom na Vašu angažiranost u gradu Hvaru, čak i političku, zar Vi ne možete utjecati na Vaše sugovornike u gradskim strukturama i privoljeti ih za tu ideju obilježavanja gradskih i otočkih prostora skulpturama?</p>
<p>- U Hvaru politička i društvena situacija nije baš najsretnija, jer ima dosta podjela i nerazumijevanja. Hvar bi čak mogao biti predloškom za cijelu Hrvatsku. U takvoj situaciji ne mogu utjecati na ljude koji stvarno odlučuju. A angažman za vlastiti kiparski probitak bi još više otežao takva nastojanja.</p>
<p>• Hoćete li reći da Vam je upravo stoga što ste i politički angažirani teže izboriti se za Vašu skulpturu u Hvaru?</p>
<p>- Upravo sam to htio reći. Možda ne bi trebalo sudjelovati u tim javnim poslovima, ali mislim da mi je dužnost, bez obzira na to što sam umjetnik, nastojati pridonijeti i općem dobru, gradu i domovini. To nije sramota. Baš obrnuto. Naši pretci, kao što su Hektorović i Lucić, manje Hektorović a više Lucić, smatrajući to svojom dužnošću na taj su način, sudjelovanjem, pridonijeli životu svoga zavičaja i svoga naroda. Oni su svoju idejnost i svoja umjetnička djela, dobar dio svoga života i svojih aktivnosti posvetili tome poslu. A ja sam ipak u nekom daljem srodstvu potomak Lucićevih.</p>
<p>• Nisu li Vas zbog takvih Vaših aktivnosti smatrali državnim umjetnikom?</p>
<p>- To su bila namjerna podmetanja, jer je moj mali društveni angažman, uz koji se vezao taj pogrdni pojam, uvijek bio za dobrobit vlastite domovine. Sve što sam kao kipar i umjetnik radio, nije bilo za neke stranačke interese već za Hrvatsku, za dobro naroda. Kao čovjek sam se priklonio jednoj stranci nalazeći tu izraz svoga političkoga gledanja. No, to je moje osobno privatno pravo.</p>
<p>• Imate li danas poteškoća zbog toga?</p>
<p>- Nije mi stalo do mojih poteškoća, već do poteškoća mojih djela, a to se ponajprije odnosi na spomenik na Medvedgradu.</p>
<p>Raznosi se spomenik na Medvedgradu</p>
<p>• Mislite li da ukidanjem Oltara domovine on sada gubi svoj nutarnju naboj i vrijednost?</p>
<p>- Umjetnički to ništa ne mijenja na stvari. Međutim on je sada zapušten. Ne održava se ni travnjak niti spomenik. Stakleni elementi skulpture su napukli. Male i velike staklene kapi su odnesene. Sad se raznose i elementi ploha koje su pukle. Taj dio skulpture trebalo bi obnoviti. Mislim da čak i postoje nakane da se to učini. Ali ja ne mogu prihvatiti da se to djelo konzervira kao spomenik prošlih vremena, već se zalažem za funkciju za koju je napravljen.</p>
<p>• Jeste li ikad razmišljali o tome da na Hvaru napravite spomenik koji bi simbolizirao nacionalno zajedništvo za koje se tako zalažete?</p>
<p>- Mislio sam o tome, ali nisam još ništa učinio, iako bi to bio još veći izazov. No, mislim da takve spomenike treba prije podići u gradovima kao što su Zagreb i Split. Mislim da je ova izložba u Tvrdalju na neki način oblik te zavičajne stvarnosti, pa je onda i dobar poticaj za razmišljanje.</p>
<p>• Biste li voljeli neku Vašu skulpturu vidjeti postavljenu ne samo u Hvaru, nego i u Starome Gradu?</p>
<p>- Dapače, bio bih jako sretan da se to dogodi. To bi možda na otoku suprotstavljenih sredina bio dobar poticaj i za druge oblike boljeg razumijevanja i suradnje.</p>
<p>• Kako gledate na ideju da se Vaše i skulpture Vaših kolega postave ne samo u urbanim sredinama, već i na nekim drugim mjestima gdje bi bili osobiti znaci u prostorima otoka? Primjerice u Hvarskom polju, na nekom istaknutom rtu, prijevoju ili otočkom vrhuncu?</p>
<p>- U humaniziranom pejzažu otoka Hvara takva se misao naprosto nameće. Bili bi to biljezi u prostoru, kao što su na Braču srednjovjekovne crkvice. Kako je Hvar grad na moru, pomišljao sam da se možda i u moru može napraviti neka skulptura kao recimo Propovijed sv. Antuna Padovanskoga ribama. Mislio sam, također, da napravim skulpturu na način ilirske gomile. Uvjeren sam da bi o toj ideji postavljanja skulptura na otoku trebalo pokušati ozbiljno razgovarati. Kad bi se to ostvarilo bio bi to veliki plod ove izložbe. </p>
<p>• Još ste nešto htjelo reći?</p>
<p>- Da, upravo sam pred ovu izložbu dovršio spomenik pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu, koji će u rujnu biti postavljen u Škabrnji. Bit će to brončana skulptura visine tri metra, postavljena na kamenom postamentu. U tom spomeniku sam slijedio sve stroge zahtjeve vlastitoga kiparskog vjerovanja i spojio ih s figurom određene osobe. Mislim da će to biti prvi pravi spomenik čovjeku koji je zaslužio naše poštovanje.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Okomica Božjeg svijeta</p>
<p>Tvrdalj, životno Hektorovićevo djelo, uistinu je moguće interpretirati kao specifično literarno djelo izraženo graditeljskim jezikom. Sklop pomiruje dva tipa arhitekture, kaštel i ljetnikovac, u specifično rješenje fortificirane renesansne vile. Ali Tvrdalj ima i neke odlike samostana</p>
<p>Hektorovićev sklop u Starom Gradu na Hvaru posve je neobično djelo unutar svog arhitektonskog roda, upravo kao što Ribanje i ribarsko prigovaranje (složena ecloga piscatoria) izlazi iz škvare sličnih književnih vrsta. Tvrdalj, životno Hektorovićevo djelo, uistinu je moguće interpretirati kao specifično literarno djelo izraženo graditeljskim jezikom. Sklop pomiruje dva tipa arhitekture, kaštel i ljetnikovac, u specifično rješenje fortificirane renesansne vile. To samo po sebi ne bi bilo neobično da njegova unutrašnja struktura nije osobitog tipa. Tvrdalj, naime, ima i neke odlike samostana.</p>
<p> Činjenica da unutar sklopa, u samom središtu, pod terasom altane, u izbici koja doduše komunicira s kulom »repčarom« i golubinjakom koja je zapravo sa svih strana zatvorena, živi jedna picokara - trećoretkinja franjevka, dakle »časna sestra koja sa zavjetom čistoće živi u svijetu«; da unutar sklopa imamo zgrade čiju namjenu opisuju u kamen uklesani natpisi: PRO ITINERANTIBUS i PRO PAUPERIBUS; da su sobe u revelinu otvorene siromasima, rezervirane za pjesnikove sluge i sluškinje; da na ribnjaku imamo mjesto otvoreno svima za pranje robe; konačno, da je cijeli sklop bio proviđen s nekoliko desetaka natpisa od kojih se sačuvalo više od dvadeset uglavnom moralizatorskog tona - otvara nam Tvrdalj drugačijim nego bismo ga očekivali usred poodmakle renesanse.</p>
<p> Naravno, to je protureformacijsko doba koje ne razmeđuje oštrom crtom sveto od svjetovnog, sakralno od profanog, i samo po sebi ničeg čudnog nema u pjesnikovim invokacijama i povišenom religiozitetu. No, ne možemo zamisliti ni Sorkočevićev ljetnikovac u Gružu, ni onaj Hanibala Lucića u Hvaru, u tolikoj mjeri rastvorene svijetu malenih, siromašnih.</p>
<p>Kad pogledamo to što imamo u jezgri Tvrdalja, nudi nam se sugestivna priča: uz perivoj zasađen raskošnim i rijetkim biljem (pjesnik Vetranović mu iz Dubrovnika šalje čemprese, oleandre...) nalazi se ribnjak (uza nj i jedan manji, sada zatrpan) s ciplima koji su izgleda bili uvijek ne za jelo već za gledanje, a rekao bih i za jedan od simboličnih atributa čitavog sklopa. U prizemlju bijaše kokošinjac, na međukatu Lucija picokara (u Petrovom studiolu), u kuli golubinjak. Dakle, od onoga što pliva vodom do onoga što hoda i onoga što plovi nebom - imamo tu čitavu okomicu Božjeg svijeta. Na pročelju altane, iza koje se sve to slaže, stoji monumentalni natpis, uistinu središnji, slovima najveći i najdulji, glavna posveta čitava sklopa: OMNIUM CONDITORI - Stvoritelju svega.</p>
<p>Petar sam mogao je biti do kraja uživljen u tu posvetu. Jedan izgubljeni natpis s pročelja (još ga Šime Ljubić vidi) govori: OPVS IN MARI TOTVM - Čitava je zgrada u moru. Uvala pred Tvrdaljem, Petrova lučica, nasuta je pred nepunih sto godina. Ali je već Petar učinio »toliko trudnu stvar za prisušit morski kraj«, za utvrditi zidove uz more, meliorirati močvaru, šaš zamijeniti oleandrom, da svoj ljetnikovac otme moru. Hektorović sebe vidi kao svojevrsnu pasliku samog Stvoritelja.</p>
<p>U središnjem natpisu zapadne strane ribnjaka, pod reljefom na kojemu su isklesani osnovni atributi Stvoritelja (dva šestara, Fortunin kotač, Sunce i Mjesec), onoga Stvoritelja kojeg nalazimo u poznatom lancu sintagmi pod imenom Deus geometra, Deus artifex ili opifex, aedificator ili architectus, fabricator - Hektorović projicira sebe sama natpisom u heksametru neuobičajeno teškog početnog ritma: CONNVENTIBUS VIRTUTE ET GENIO FECIT. (Izgrađeno uz zajedničko odobravanje Vrline i Sposobnosti).</p>
<p>O renesansnom konceptu »vrline« i »genija« u toj impresi mogli bismo napose govoriti. Govoreći, međutim, o kontekstu u kojemu se nalazi, valja istaknuti da je riječ o klasičnom toposu. U Bogu artifexu križaju se antička i kršćanska tradicija. Metafora Boga-umjetnika i Svijeta-umjetničkog djela razvija se kroz srednjovjekovni platonizam, preko Augustina i Boecija (omiljenih Hektorovićevih pisaca), do pjesnikova doba. U ikonografiji srednjovjekovne umjetnosti prikazi Boga koji stvara i imenuje ovu životnu okomicu, što smo je našli u središtu Tvrdalja, sustat će u 15. stoljeću, ali će se nastaviti u literarnoj tradiciji renesanse i baroka.</p>
<p>Možda se ova interpretacija Tvrdalja čini pomalo literarnom. Možda izgleda da dokidamo jednu šarenu renesansnu boju. U bunjatu nedovršene utvrdice na sjeverozapadnom uglu sklopa, u askezi arhitekture ribnjaka, u kombiniranju gotičkih i renesansnih oblika, netko bi mogao tražiti manirističku notu, jer nalazimo se već u vremenu Tridentinskog koncila, u jeku prve polovice 16. stoljeća.</p>
<p> Ali, Tvrdalj je u mnogočemu izdvojen slučaj, čisti književni koncept materijaliziran u prostoru. Usporedimo li ga još jednom s bilo kojim dubrovačkim ili talijanskim onodobnim ljetnikovcem, fortificiranim ili ne, Tvrdalj - koji je rađen po nacrtu samog pjesnika - cistercitski je asketičan, bez groteski i ukrasa, bez festona. Ništa od (za to vrijeme karakterističnih) traženih all'antica formi nije prisutno u tlocrtu ili elevaciji. U ovom više slikovitom nego lijepom, gotički zgusnutom i gotički međenom i zapravo neelegantnom didaktičnom prostoru, svojevrsnoj učionici sub divo, nezamisliva su scenografska iznenađenja talijanskih perivoja. Tamo »wetting sports« (kako igre s vodom unutar vrtova, koji su već anorganski oblikovani, naziva jedan onodobni engleski putnik), ovdje mještani koji dolaze prati robu na vlastelinskom ribnjaku.</p>
<p>Joško Belamarić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dubrovačke ljetne igre nemaju nijednu tako kvalitetnu predstavu kakva je naš »Hamlet«</p>
<p>Mi smo ove godine za cijelo Histrionsko ljeto dobili manje od 400.000 kuna i mi ćemo, samo u Zagrebu, za taj novac odigrati više od 40 predstava. A Dubrovačke ljetne igre i Splitsko ljeto zajedno odigraju toliko domaćih izvedbi... </p>
<p>Zlatko Vitez i njegovi Histrioni jedini, već uobičajeno, radno ljeto provode u opustjelom Zagrebu. I dok se jadranski ljetni kazališni festivali zahuktavaju, poprište histrionskih predstava, zagrebačka Opatovina, na kojoj je ovoga ljeta premijerno izvedena kajkavizirana adaptacija Shakespeareovih »Veselih žena windsorskih«, »Vesele ženske s Griča«, nije ostala bez publike. Na istoj pozornici uskoro se očekuje i histrionski »Hamlet«, koji još nije igran na toj pozornici, a neće se igrati, kako se očekivalo, ni na Dubrovačkim ljetnim igrama. </p>
<p>• Opet ste se odlučili na kopnenu opciju, gostovanja po dvorcima i dakako, Opatovinu. </p>
<p>- Tako radimo već šesnaest godina i kad smo započinjali mnogi su bili dosta skeptični, misleći da će biti teško izdržati takav ritam predstava, i puniti gledalište. U početku je i bilo dosta teško, imali smo i po četiri premijere, radili smo Šenou, Krčelića, Krležu, Zagorku, u nekoliko navrata, i sada, eto, Shakespearea. Tako se publika postupno navikla na Opatovinu, iako su u početku mnogi pitali: »A gdje je to?«. Imali smo i neke popratne akcije, obnovili smo Prišlinovu kulu koja je bila potpuno derutna, podigli smo spomenik Mariji Jurić-Zagorki u Tkalčićevoj ulici.</p>
<p>• Kako ide predstava?</p>
<p> - Odlično, imamo puno publike, a drago mi je i da možemo omogućiti slobodan ulaz umirovljenicima. To činimo u malo »slabijim« danima, kad se karte lošije prodaju pa nam ostatak gledališta popune umirovljenici.</p>
<p> • Znače li dva uzastopna Shakespearea da ste se malo umorili od Zagorke ili je posrijedi nešto drugo?</p>
<p>- Malo smo se i umorili, ali smo se našli i u koliziji s tzv. nositeljima autorskih prava koji traže ogroman novac koji mi nemamo. Iako se njima osporava vlasništvo nad pravima, ponašaju se vrlo nekorektno i tako dugo dok autorska prava ne isteknu, a to će biti za nekoliko godina, sigurno nećemo igrati Zagorku, iako još ima mnogo njenih zanimljivih romana koji bi se dali dramatizirati, i »Republikanci«, i »Gordana«, konačno i »Kneginja iz Petrinjske«.</p>
<p>• Nitko vam ne osporava da znate dovesti publiku u vremenima kad su mnoga gledališta poluprazna i prazna. Je li to zbog okretanja pučkom kazalištu ili je riječ o nekom drugom senzibilitetu?</p>
<p>- Čim ima publike, stvar se proglašava pučkom. Pa, sve je pučko kazalište. Naravno da su, osobito u 20. stoljeću, mnogi glumci postali redatelji i autori, a postoje i eksperimenti koji su sami sebi dostatni.</p>
<p>• Mislite da je to autistično?</p>
<p>- Sigurno da je autistično jer se povijest kazališta temelji na publici, a ne egzhibiciji, a sada ima i izjava da im publika i ne treba. Evo, čitao sam intervju Paola Magellija pred njegovu premijeru Šovagovićeva teksta, u kojem kaže da ih publika ne zanima. Samo ne znam zašto onda troše tako velik novac? Mi si ne možemo dopustiti te stvari jer su nam dotacije skromne, a festivali koji imaju puno novca mogu igrati za stotinjak ljudi ili čak ni za koga.</p>
<p>• Ipak ste nudili svoga »Hamleta« Dubrovačkim ljetnim igrama, ali ništa od toga.</p>
<p>- Nedovođenje Hamleta na Ljetne igre je politički propust. Ja nisam Hamleta mogao pismeno ponuditi jer bi to zahtijevalo da za program postoji raspisan natječaj kojeg nema, nego su predstave uvijek dolazile po pozivu i po ponudi. I mi smo uvijek, svake godine, bili u Dubrovniku, ali nema nikakvog papira o tome da smo se mi nudili, tim više što je predstava lani proglašena najboljom. A oni danas u Dubrovniku tako kvalitetnu predstavu nemaju niti će je imati. </p>
<p>• Ali ste vi odmah rekli da će se na Lovrijencu onda valjda igrati srpski Hamlet...</p>
<p>- Pa mi Hrvati smo valjda bili prebedasti da igramo Hamleta, osim kad ga je igrao Rade Šerbedžija, kojega smatram hrvatskim glumcem, ne po nacionalnosti, nego po kulturnom biljegu. Igrali su ga Ristovski, prije toga Pero Kralj, a s obzirom na najave internacionalizacije Festivala, mislim da je ova moja teza blizu istini.</p>
<p>• Što inače imate za reći o festivalima u Splitu i Dubrovniku, ne samo s obzirom na repertoar nego i na novac?</p>
<p>- Mi smo ove godine za cijelo Histrionsko ljeto dobili manje od 400.000 kuna i mi ćemo samo u Zagrebu za taj novac odigrati više od 40 predstava. A Dubrovačke ljetne igre i Splitsko ljeto zajedno odigraju taj broj predstava. Mislim, dakako, na domaće izvedbe. Pritom naše predstave nisu ništa manje, a igrali smo i veće. U »Tajni krvavog mosta« je nastupalo 60 glumaca, a da ne govorimo o tehnici i popratnim sadržajima. Ove godine igramo dvije »srednje« predstave, ali ne vidim ni da oni imaju neke spektakle. Prema tome, postoji užasan nesrazmjer između onoga što rade Histrioni i drugi, a opet smo zakidani i ja u tome vidim veliku nepravdu. </p>
<p>• Bili ste ljuti i što je Teatar »Ulysses« dobio novce, što je mnoge začudilo jer se zna da ste za vrijeme HDZ-ove vlasti stalno govorili o prijateljstvu s Radom Šerbedžijom, kad su mnogi o tome šutjeli?</p>
<p>- To je vjerojatno krivo interpretirano. Ja sam samo rekao da »Ulysses« za taj novac treba doći odigrati predstavu i u Zagreb. Jer, ako mi igramo cijelo ljeto u Zagrebu, onda bi »Ullysses« trebao odigrati jednu predstavu u gradu koji je za predstavu dao novac. I ništa drugo. Jer, ako Zagreb financira projekte koji se održavaju izvan Zagreba, u redu je da te predstave vide Zagrepčani, bez obzira na to jesu li to »Ulysess« ili Motovun, jer je riječ o novcima zagrebačkih poreznih obveznika. Drugo je novac Ministarstva kulture koje sufinancira projekte na području cijele Hrvatske.</p>
<p> • Kakav je sad vaš status u Hrvatskom društvu dramskih umjetnika, i znate li ima li tamo novih inicijativa, što se događa?</p>
<p>- Ja sam malo iznenađen jednim dijelom ljudi koji su došli na čelo Udruge, jer su to učinili, zapravo, nelegalno. Naime, odluka je Glavne skupštine bila da se prijeđe s delegatskog načina biranja na neposredni i ljudi su to napravili, postoje glasački listići po kojima sam ja dobio najveći broj glasova, ali, nije važno..., neka se sad malo pokažu i drugi, možda oni mogu više napraviti. Ja sam im pribavio lijepe prostorije, podigao Društvo na neki nivo i rejting, ali jedino što znam i što me zabrinjava, jest ukidanje revije pod izgovorom da je preskupa. Ali, to ništa ne znači, jer ja sredstva za reviju ionako nisam nabavljao iz članarine Društva. Prema tome, neka se i oni potrude i neka nabave novac. Već se po tome vidi da reteriraju.</p>
<p>• Stječe se dojam da se polako povlačite iz svega. Sad ste već bivši predsjednikov savjetnik, bivši ministar, bivši član HDZ-a, bivši predsjednik HDDU-a, pa i bivši član DC-a. Je li to neka vrst umirovljenja, u koje se, naravno, ne računaju Histrioni?</p>
<p>- Ma dobro, došlo je do političkih promjena. A iz bivše vladajuće stranke sam otišao jer se nisu profilirali u stranku pa se to pretvorilo u različite opcije, ali ja nikad nisam participirao u stranačkom životu, već u djelatnom životu koji se odnosio na radne zadatke i to vrlo teške. Nikad me nije zanimalo afirmiranje u stranci. U početku me osnivanje DC-a razveselilo, a onda sam vidio da je to možda još i gore, s krivim ljudima, bez konzultacija, bez poštivanja odluka predsjedništva i tako. Još nisam u DC-u dao formalnu ostavku, ali sam se povukao...</p>
<p>• Je li to kraj vašeg bavljenja politikom, ili imate još želja?</p>
<p>- Ma, ja nisam igrač stranaka i ne znam razmišljati na taj način, posebno ne u našoj situaciji u kojoj je stranački suživot zapravo jedno veliko neprijateljstvo. Ja sam to od prvog dana potpuno drukčije shvaćao i nikada nisam razumio zašto ljudi koji su u potpuno različitim strankama ne mogu biti dobri ili najbolji prijatelji. Uostalom, dok sam bio ministar kulture, jedini sam bio u stranci, a ljudi koje sam doveo nisu bili stranački ljudi zbog čega me neke opcije u HDZ-u nisu trpjele. Danas se uglavnom gleda na stranačku pripadnost i mislim da imamo premalo kvalitetnih ljudi, a ovo što se danas opet radi, žestok je ideološki razdor.</p>
<p>Branka Valentić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mani Gotovac: Tko god mijenja, kao što ja pokušavam, njega uvijek žele promijeniti</p>
<p>Gradonačelnik Ivica Škarić, na pitanje, tko to želi smijeniti intendanticu Mani Gotovac, kaže: » Zlurada je priča da će sadašnja vlast, mijenjati gđu Gotovac... Postoje pojedinačna politička nezadovoljstva dosadašnjim njezinim radom, ali tu priču nije pokrenula sadašnja gradska vlast, ona je došla iz kulturnih krugova. Međutim, valja znati pod njezinom palicom postignuti su zavidni uspjesi i svatko tko pokreće to pitanje mora imati to na umu. Istina, za mene ne postoje nezamjenjivi, ja sam uvijek za onoga tko ponudi bolji program«</p>
<p>Hrvatska ima festivala kao valjda nitko u svijetu. Naše bogatstvo kojekakvim festivalima je toliko da se može govoriti o svjetskom fenomenu i o svojevrsnoj festivalomaniji. Čini se da je kriza u kojoj se nalazimo vrlo pogodno tlo za takvu vrst stvaranja privida o našem bogatstvu i ugodnom životu. I premda sama riječ festival u svojoj biti znači smotru nekog dostignuća u nas se kroz festivale sve više pokazuje naše zaostajanje za Europom u koju tako zdušno, barem retorički, žurimo.</p>
<p> Naši festivali su ponajviše i ponajprije smotra političke moći, navika utjecajnih »kulturnih« lobija, sumnjivih ambicija i taština, sve u svemu oni su odraz megalomanije. No, nasuprot ovoj vrsti festivala postoje i neki koji žele, a ponekad i jesu, više od ispraznosti i banalnosti. Istina, za njih se govori i da su elitistički. Prije svega se to odnosi na Dubrovačke ljetne igre (počele 1950.) i Splitsko ljeto (počelo 1954.), koji su svoj početak koncipirali na smotri i prezentaciji naših kulturnih i tradicionalnih dostignuća i običaja, ali i predstavljanju najviših dometa svjetske dramske književnosti. Od samih početaka pa do danas ta dva festivala traju usuprot svemu i svima koji bi te festivale htjeli, a ponekad su i uspijevali, pretvoriti u puku prezentaciju njihova shvaćanja kulture. Ove godine, nakon prošlogodišnjih zbivanja s Dubrovačkim ljetnim igrama, kao da je došao red na Splitsko ljeto.</p>
<p>Naime, sve se više šuška da bi sadašnja garnitura ljudi koji nekoliko godina uspješno vode splitsko Hrvatsko narodno kazalište i Splitsko ljeto, na čelu s Mani Gotovac, mogla uskoro biti dovedena pred svršeni čin, poslije čega bi uslijedila promjena. Uostalom, od samog dolaska na mjesto intendantice, neprestance se govori o smjeni gospođe Gotovac. Vodeći ljudi splitskog HNK-a na čelu s njom misle i govore da su se protiv njih urotili okorjeli tradicionalisti, dok im »tradicionalisti« uzvraćaju da je živost i navodna avangardnost koju nudi sadašnja kazališna garnitura nije ništa nego puko iživljavanje i nebriga za sve druge uloge koje sa sobom nosi kazalište; odgoj publike, pronalaženje i valorizacija tradicionalnih i nacionalnih vrijednosti kao i davanje prilike kvalitetnim piscima, a ne samo onima čiji kriteriji su »pljuvanje« svega i svačega što ne misli u duhu njihove poetike. No pođimo redom.</p>
<p>I prije samog dolaska na mjesto intendantice Mani Gotovac je najavila, pa i svojim dugogodišnjim radom, da će njezino djelovanje biti živo, provokativno i da neće ustuknuti pred neistomišljenicima njezine teatarske znatiželje. Ona se je od samog početka suočila s dugogodišnjom tradicijom, koju je povremeno za svojeg umjetničkog vođenja znao poljuljati i pokojni Marin Carić, ali se je i žilavo i uporno založila u naizgled sizifovskom poslu u preodgajanju ukusa i pridobivanju publike.</p>
<p> Zabavljačku razinu kazališta, od koje nije imuna ni jedna naša sredina, ona je stavila pod veliki znak pitanja, kao što je i na veliku kušnju stavila sve one koji su u teatar hrlili isključivo zbog zabave i smijanja a ne i zbog nečega drugoga. Time se je prihvatila promijeniti nešto što je duboko ukorijenjeno u navike i mentalitet sredine. Pogotovo što je od samih početaka Splitsko ljeto kročilo uhodanom stazom tradicije.</p>
<p>Repertoar Splitskog ljeta od samih početaka uglavnom je bio sastavljen shematski; red klasične dramske književnosti, uglavnom se radi o grčkim klasicima, red najizvođenijih opera, u Splitu je to »Aida«, i red pučkih komada. Rijetko se odustajalo od te sheme, osobito kada su vodeću ulogu, poslije prve godine, preuzeli političari. Tako je prva izvedena dramska predstava na Splitskom ljetu 1954. godine bila Sofoklova »Antigona«, koju je režirao Nikola Tanhofer, a Antigonu je igrala Marija Danira, majka Mani Gotovac, prva opera »Aida«, a prva komedija »Ribarske svađe«, Carla Goldonija. Od tada pa sve do dolaska Mani Gotovac sve se odvijalo uobičajenom manirom. Izuzetak je bilo razdoblje kada je HNK i Splitsko ljeto umjetnički vodio već spomenuti Marin Carić, a intendant bio Ivica Restović, kada je taj uobičajeni i okoštali tradicionalni model bio poremećen stavljanjem na repertoar nekih zaboravljenih starih tekstova hrvatske književnosti kao što je to bila Marulićeva »Judita« ili pak uvođenjem tekstova suvremene hrvatske dramske književnosti kao što su to bili Šnajderov »Kainov smrtopis« ili Bakmazov »Šimun Cirenac«.</p>
<p>S dolaskom gospođe Gotovac na sadašnje mjesto i uhodana praksa kreiranja Splitskog ljeta mijenja oblik. Sada se na splitskom kazališnom podiju i otvorenim scenama pojavljuju osobe i mnogi komadi koji bi se teško pojavili da je sve nastavilo živjeti po starom. Primjer su recimo komadi Filipa Šovagovića, Elvisa Bošnjaka ili, recimo, neuobičajeno režijsko čitanje i postavljanje prošlogodišnjeg Pirandellova komada »Šest lica traži autora«. Uobičajenu kolotečinu rada zamijenilo je ambiciozno djelovanje.</p>
<p> »Naš program od samog dolaska«, kaže umjetnički ravnatelj dramskog programa Ivica Buljan, »osnovan je na drukčijem čitanju klasika, znači na propitivanju aktualnosti i na novoj dramaturgiji, novim piscima i njihovom viđenju stvarnosti. Naša koncepcija je javno kazalište. To znači propitivanje demokracije i kritičnost koje se ne temelji na ukusu«.</p>
<p> Od njezina dolaska povećan je broj premijera i izvedbi, kao i posjećenost. Broj izvedbi (48) s 45. Splitskog ljeta već na 46. povećan je na 54, a popunjenost od 79 posto povećana je na 93 posto. Osim toga, svojevrsnu umjetničku »izoliranost« i rijetko gostovanje splitskih umjetnika izvan Splita i na festivalima danas je zamijenila prebukiranost i neprestano gostovanje na svjetskim festivalima, kao i mnogobrojnim nagradama.</p>
<p>Pa i unatoč tomu, nezadovoljnici tvrde da se sadašnje vođenje splitske kazališne iluzije istrošilo i da treba doći do smjene. Kako se tako što najlakše izvodi s velikim društvenim promjenama, a u nas su to izbori i promjena vlasti, nezadovoljnici su u tome vidjeli veliku šansu. Zbog toga se opet potiho i nesigurno javljaju. Priču o najnovijoj smjeni započela je novinarka Hana Konsa, iako se kao glavni pokretač tih promjena navodi nova splitska vlast. Ipak, nakon razgovora s mnogim političkim osobama, dojam je da vlast ponajmanje brine uspjeh ili neuspjeh splitskog Hrvatskog narodnog kazališta i Splitskog ljeta. Njih više brine kako kapitalizirati politički utjecaj. Gradonačelnik Ivica Škarić odmah na početku razgovora veli da je i sam čuo da neki žele (ne zna ili ne želi reći koji su to), smijeniti intendanticu Mani Gotovac. Ali veli i slijedeće:</p>
<p>- Zlurada je priča da će nova, sadašnja vlast, mijenjati gđu Gotovac, jer neke nove politike nema. Postoje pojedinačna politička nezadovoljstva dosadašnjim njezinim radom, ali tu priču nije pokrenula sadašnja gradska vlast, ona je došla iz kulturnih krugova. Meni su često dolazili ljudi iz samog HNK-a i žalili se na njezino vođenje kazališta. Međutim, valja znati pod njezinom palicom postignuti su zavidni uspjesi i svatko tko pokreće to pitanje mora imati to na umu. Istina, za mene ne postoje nezamjenjivi, ja sam uvijek za onoga tko ponudi bolji program. E sada, hoće li doći do izbora novog intendanta odlučit će ove jeseni oni koji nešto znaju o kazalištu, ali neće biti smijenjena, jer joj mandat istječe tek sljedeće godine. Uz to valja imati na umu da nije lako naći osobu koja je u stanju voditi kazalište i biti intendant. </p>
<p>O mogućoj smjeni gđa Mani Gotovac je rekla:</p>
<p> - Nitko mi ni službeno, ni kuloarski nije spomenuo moj odlazak iz Splita. Ugovor s Poglavarstvom grada Splita sklopila sam na četiri godine i on istječe 1. listopada 2002. godine. Ali, tko god mijenja, kao što ja pokušavam, njega uvijek žele promijeniti! Nakon svega, što će se zbiti, teško je predvidjeti. I stoga, što se svojevrsna tajnovitost i zakulisnost uklapa u mozaik nekih kulturnih splitskih krugova, koji se uglavnom kriju iza iznimnog kazališnog kritičara »Slobodne Dalmacije«, Anatolija Kudrjavceva. Kudrjavcev je valjda jedina osoba u Splitu koja se ne libi reći da je nezadovoljna sadašnjim splitskim kazalištem. - Ja o tome pišem i u svojim kritikama, koje sadašnje vodstvo HNK-a i Splitskog ljeta minorizira i kvalificira mojim nerazumijevanjem njihove poetike i mojom konzervativnošću. Oni su najsretniji kada ne pišem kritike o njihovim predstavama. Međutim, činjenica jest da je splitsko kazalište u krizi. Tu se troši novac za ništa. S tim novcem mogao se ostvariti puno bolji repertoar. Nema dobrih predstava jer je zavladao neki čudan trend. Za izići iz toga treba promijeniti svjetonazor. Treba promijeniti kriterije. Jer, sve dok sadašnje vodstvo smatra da su dobili novu publiku a ta nova publika su neka djeca koja ništa ne znaju o kazalištu, koja aplaudiraju jer aplauz smatraju činom koji im odgovara, onda oni ne stvaraju kazalište, nego ga uništavaju. Ako se odgaja takva publika onda je to pogrešno prihvaćanje stvarnosti. Publiku treba odgajati na način da stekne kriterij. To se može samo ako se ne gleda jedna vrst kazališta. A sve dok su kriteriji osobne veze i kojekakvi lobiji teško je to očekivati. Evo neki dan piše u »Slobodnoj Dalmaciji« da je već na ugledni Bečki festival uzeta splitska predstava, Senekin »Edip« u režiji Ivice Buljana. I prije nego je izvedena u Splitu! Kako gledati na taj slučaj? Ne mislim da je izričita krivica u Mani Gotovac.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Slikar čiji se opus nastavlja privlačnim iznenađenjima</p>
<p>Slikar Dalibor Jelavić otvorio je veliku izložbu u Metkoviću, gradu svoga djetinjstva, kojemu se predstavio najnovijim radovima, premijerno postavljenima u zagrebačkoj galeriji »Forum« </p>
<p>Ljetna sezona upućuje slikarsku koloniju poput ptica selica iz vrelog Zagreba na turizmom oživljenu obalu. No, kad je riječ o Metkoviću, koji eto nije na samoj obali Jadrana, nego na samom vrhu hrvatskog dijela delte rijeke Neretve, takva pravila ne vrijede pa je gostovanje umjetnika zavidne reputacije tamo postala normalna svakodnevica. Rekli bismo, tradicija kulturnog središta kakvom se u Metkoviću, petom po veličini gradu u Dalmaciji, već odavno diče, posljednjih je sezona ponovno narasla na zavidnu razinu, pa su, primjerice, kazališne predstave redovite (i pune), a iznimno je jaka izdavačka i napose likovna ponuda. </p>
<p>Za takav bogat kulturni život zaslužni su prvenstveno pojedinci entuzijasti, okupljeni oko Matice hrvatske Metković ili u Gradskom kulturnom središtu Metković. Upravo je GKSM (tj. Kazalište) odličan prostor ne samo za kazališnu već i za izložbenu djelatnost, a od pojedinaca koji su zaslužni za redovita izložbena događanja svakako valja spomenuti Ratka Krstičevića, vrsnog organizatora (i tajnika Matice hrvatske Metković), a potom Ivu Gabrića i Matu Mustapića, glavne ljude u tim dvjema institucijama ili primjerice Ivicu Ivaniša Kuliju, zaslužnog za odlične postave izložbi. Da je svaki put doista riječ o pravim izložbenim poslasticama potvrđuje i najnovija izložba što se održava u metkovskoj Kazališnoj galeriji. Riječ je o velikoj samostalnoj izložbi uglednog akademskog slikara Dalibora Jelavića, prvoj nakon njegove premijerne »povratničke« izložbe u zagrebačkoj galeriji »Forum«, što je imala izuzetan odjek podjednako kod publike i likovne kritike.</p>
<p>Podsjetimo, Dalibor Jelavić se nakon teške bolesti i neizvjesne operacije u Italiji pravim čudom uspio izliječiti, nakon čega se još većim žarom prihvatio slikanja. Rezultat tog rada bila je nedavna izložba u »Forumu«, a radovi koje je izložio u Metkoviću upravo su iz tog ciklusa.</p>
<p>Na otvorenju izložbe u Metkoviću sam je Jelavić objasnio razloge zbog kojih je privržen tom gradu. Činjenica je da je upravo u Metkoviću proveo godine najranijeg djetinjstva, a osim trajnih uspomena i sjećanja tamo ga vežu i lijepa, dugogodišnja prijateljstva. Organizatori su mu se, s druge strane, odužili lijepim plakatom, postavom izložbe i katalogom, u kojemu je autor predgovora karizmatični Tonko Maroević.</p>
<p>Izloženi Jelavićev ciklus nosi naziv »The Space theatre« i doslovno se naslanja na njegov već viđeni, prepoznatljivi slikarski rukopis. Dalibor Jelavić i dalje je slikar čiji je likovni opus jedinstven i po tematici i po likovnoj prezentaciji. To je univerzum koji ne kopira prirodu, već nadograđuje njezine elemente, a Jelavić se u određenim fazama više prepušta crtačkim, a drugi put kolorističkim nagnućima. </p>
<p>Njegovih, na ovoj izložbi, dvadeset predstavljenih crteža u tehnici tempere ponovno nude »sretan spoj grafičke strukture i kromatske teksture«, kako navodi Tonko Maroević, i dodaje da tematski, Jelavić i dalje razrađuje svoj »Space theatre«, odnosno »Teatar u svemiru«, što znači da svoje znakove zamišlja na pozadini bezdanih prostora, kozmičkih scenografija, galaktičkih konstelacija. Beskonačnost pozadine primjereno odgovara bezbroju varijacija, »teatarska« stilizacija pak podrazumijeva poigravanje krinkama i travestijama, definitivno uspostavljanje dvoznačnosti između iluzije i zbilje, inverziju simulacije i stvarne akcije. No, možda je najvažniji dio Maroevićeve ocjene Jelavićeva rada ona o morfološkim, stilskim premisama njegova rada: »nećemo preskočiti činjenicu njegove zavidne likovne kulture i svjesne erudicije«, pa se kao stvaralac »rado nadovezuje na prethodeće majstore, a kao nefrustrirani nasljednik moderne baštine on čak eksplicite ukazuje na svoje uzore i dugove, u vidu hommagea ili odavanjem počasti«.</p>
<p>Bilo kako bilo, današnji je Dalibor Jelavić, u što se mogla uvjeriti podjednako publika u Zagrebu i u Metkoviću, i dalje iznimno snažna likovna osobnost, autor s opusom koji zavređuje stalno nova propitivanja, a novosti koje nudi u novim slikama i opusima jednako se nastavljaju na njegove ranije radove, koliko i uvijek iznova iznenađuju i privlače.</p>
<p>Jure Ilić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="17">
<p>Bahat sam, pobijedit ćemo!</p>
<p>»Puni smo samopouzdanja nakon uspjeha protiv Španjolaca i ne bi bilo lijepo sada to poremetiti prije onoga što nas čeka sljedećih dana. Dakako da je uzvratni susret protiv Mallorce od najveće važnosti za nas, cijeli klub, igrače i navijače. Vjerujem da će i u Kranjčevićevoj biti naših pristaša koji će nam pomoći svojim bodrenjem da osvojimo tri boda«, kaže Mate Bilić </p>
<p>SPLIT, 11. kolovoza</p>
<p> - Velikog slavlja nakon pobjede protiv Mallorce na Poljudu nije bilo. Jednostavno, razlog je što u nedjelju »bijele« čeka teška prvenstvena obveza, dolaze u Kranjčevićevu, gdje ih čeka snažni Zagreb. Strijelac europskog zgoditka protiv Španjolaca Mate Bilić zasigurno će biti u centru pažnje domaće obrane:</p>
<p>- Mallorcu smo već zaboravili, kazat će na početku razgovora Bilić. - Čeka nas u nedjelju teško gostovanje u Kranjčevićevoj. Odmorili smo se i bit ćemo spremni za taj susret.</p>
<p>• Kako ste proslavili vrijednu europsku pobjedu i vaš zgoditak?</p>
<p>- Ništa posebno, bio sam s prijateljima na piću i vrlo rano otišao spavati jer tek smo na početku sezone, čeka nas puno obveza.</p>
<p>• Nedjeljni derbi u Kranjčevićevoj zasigurno će pobuditi zanimanje gledateljstva. »Zagrebaši« najavljuju da se nećete dobro provesti u ulici pjesnika?</p>
<p>- Za nas je ovaj susret od velike važnosti. Domaćini su »napaljeni«. Kako i ne bi kada nas već odavno nisu pobijedili, ni kod kuće ni na Poljudu. Prošle sezone dobro smo ih »isprašili« i u prvenstvu i u Kupu, pa je sigurno da će sada uraditi sve ne bi li prekinuli taj neugodan niz. </p>
<p>• Domaćini su se u prijelaznom roku dobro pojačali. Zasigurno imaju momčad koju treba respektirati?</p>
<p>- Sigurno je da ih se ne smije podcijeniti jer su uspjeli u ovom prijelaznom roku skupiti i složiti odličnu momčad, s kojom mogu računati na sam vrh prvenstvene ljestvice. Ipak, bit ću malo bahat i kazati kako u nedjelju mi dolazimo uzeti sva tri boda. Neka se ne ljute domaćini zbog ove moje izjave ali jednostavno, bolji smo, kvalitetniji i vjerujem u naš uspjeh.</p>
<p>• Ovo je vama četvrta utakmica u 12 dana. Kako to sve izdržati?</p>
<p>- Cilj nam je skupljati bodove. Želimo obraniti naslov prvaka. Iza nas su teški i neugodni susreti s Ferencvarosem dva puta, Rijekom i Mallorcom. Ipak vjerujem da se umor neće osjetiti u Kranjčevićevoj, da ćemo biti pravi. Osvježili smo se i spremni smo za tešku bitku protiv »zagrebaša«.</p>
<p>• Navijači »bijelih« priželjkuju reprizu pogotka protiv Mallorce Možete li što poručiti Vasilju?</p>
<p>- Neću nikome ništa poručivati. Ako bude prigode nastojat ću pogoditi kao što sam to uradio u srijedu navečer kada sam iz slobodnog udarca »skinuo paučinu« vratiju Mallorce. Nije možda ni toliko bitno u ovom trenutku tko će postići zgoditak, bitno je da se mreža Vasilja zatrese više puta nego što će se zatresti o mreža Pletikose. Ako se pruži prigoda, sigurno je da ću dobro ciljati vrata Vasilja. </p>
<p>• U čemu je snaga Hajduka u odnosu na Zagreb?</p>
<p>- Imamo čvršću obranu, igramo plitku formaciju, stojimo blizu protivničkih igrača. Taj recept primijenili smo protiv Mallorce i pokazao se kao izvrstan pa ćemo vjerojatno tako isto pokušati i u nedjelju u Kranjčevićevoj. </p>
<p>• U napadu Zagreba je Ivica Olić, nogometaš kojeg se priželjkivalo da ovog ljeta dođe u Hajduk kako bi vam bio konkurent u vrhu napada?</p>
<p>- Ne treba trošiti riječi o kvaliteti Olića. Šteta je što nije došao na Poljud. Samo nije on jedina opasnost u Zagrebu. Tu su Hasančić, Lovrek, Franja... Vjerujem da će naša obrana odigrati na razini svojih mogućnosti te da će zadržati te opasne i ubojite napadače Zagreba.</p>
<p> Nema nikakve sumnje da će »zagrebaši« dobro pripaziti na Bilića. On sam spreman je na sve ono što ga čeka u nedjelju?</p>
<p>- Osjećam se odlično, odradio sam pripreme na najbolji mogući način. Već to naplaćujem pogocima, bio sam strijelac u Zadru protiv Rijeke, pogodio mrežu Mallorce, pa bilo bi lijepo nastaviti nisku zgoditaka i u nedjelju. Znam da neće biti puno prostora, da će domaćini budno paziti na Deranju i mene, ali vjerujem da ću uz pomoć suigrača doći do prigode. Puni smo samopouzdanja nakon uspjeha protiv Španjolaca i ne bi bilo lijepo sada to poremetiti prije onoga što nas čeka sljedećih dana. Dakako da je uzvratni susret protiv Mallorce od najveće važnosti za nas, cijeli klub, igrače i navijače. Vjerujem da će i u Kranjčevićevoj biti naših pristaša koji će nam pomoći svojim bodrenjem da osvojimo tri boda, rekao je na kraju napadač »bijelih« Mate Bilić. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Hewitt prejak za Ljubičića</p>
<p>Nakon dva sata i 52 minute Australac Lleyton Hewitt svladao je Ivana Ljubičića sa 7-6 (3), 6-7 (3), 6-4</p>
<p>CINCINNATI, 11. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski tenisač Ivan Ljubičić zaustavljen je u četvrtfinalu ATP turnira iz Masters serije koji se igra u Cincinnatiju. Bolji od našeg igrača bio je peti nositelj, Australac Lleyton Hewitt, koji je nakon dva sata i 52 minute pobijedio sa 7-6 (3), 6-7 (3), 6-4. Bez obzira na poraz u četvrtfinalu, ovo je jedan od najvećih uspjeha za 22-godišnjeg Ljubičića, koji je nastup na samom turniru izborio kroz kvalifikacije.</p>
<p>U polufinalu Hewitt će igrati protiv svog sunarodnjaka Patricka Raftera kojem su također trebala tri seta kako bi izbacio Britanca Grega Rusedskog. Drugi polufinalni par čine Brazilac Gustavo Kuerten i Britanac Tim Henman.</p>
<p>• Rezultati, četvrtfinale: Kuerten (1) - Kafeljnikov (6) 6-4, 3-6, 6-4, Henman (7) - Gambill 4-6, 6-2, 6-2, Hewitt (5) - Ljubičić 7-6 (3), 6-7 (3), 6-4, Rafter (8) - Rusedski 5-7, 7-6 (5), 6-4. </p>
<p>Z. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Hrvaticama zlato u samostrelu</p>
<p>OTROKOVICE</p>
<p> - Hrvatska ženska reprezentacija u samostrelu »field« osvojila je prvo mjesto i zlatnu medalju u ekipnoj konkurenciji na Europskom prvenstvu što se održava u češkim Otrokovicema. Hrvatske reprezentativke Branka Pelegrin, Sanja Komar i Nikolina Krivanek slavile su sa 5126 krugova ispred Njemica (5033) i Mađarica (4987). Muška reprezentacija je momčadskoj konkurenciji osvojila četvrto mjesto sa 6732 ispucana kruga. Najbolji su bili Nijemci sa više od sto krugova prednosti (6849), drugo mjesto pripalo je Mađarskoj, dok je bronca pripala Rusiji. Uoči završnih raspucavanja u konkurenciji žena vodi Branka Pereglin sa 1752 kruga ispred Njemice Poth, dok je na trećem mjestu Nikolina Krivanek. Kod muškaraca plasman u završnicu kao šesti izborio je Miljenko Šaško, dok je u konkurenciji juniora Ivan Bunjevac također šesti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Svjetski rekord britanske štafete</p>
<p>NORWICH, 11. kolovoza</p>
<p> - Na plivačkom prvenstvu Velike Britanije u malim bazenima britanska štafeta 4x200 slobodno popravila je svjetski rekord za skoro dvije sekunde. </p>
<p>Karen Legg, Janine Belton, Nicola Jackson and Karen Pickering otplivale su dionicu za 7:47.14 minuta. Dosadašnji rekord koji je također bio u vlasništvu britanske štafete, ali u sastavu Claire Huddart, Jackson, Legg i Pickering, iznosio je 7:49.11.</p>
<p>Ovo je još jedan uspjeh za britansku štafetu koja je u kontroverznnom finalu na SP u Fukuoki došla do zlata, nakon što su Australke i Amerikanke diskvalificirane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Modri« protiv Cibalije bez Mihaela Mikića</p>
<p>U petak navečer Mihael Mikić dobio je visoku temperaturu i ostao u krevetu / Trener »plavih«, Ilija Lončarević, sučelit će Cibaliji ovu postavu: Butina - Leutar, Sedloski, Cesar, Drpić - Leko, Agić, Pilipović - Gondžić, Zahora; Kranjčar</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Dinamov trener Ilija Lončarević neće moći računati na Mihaela Mikića u nedjeljnome dvoboju u Vinkovcima protiv Cibalije (17.30 sati). Ta je loša vijest zatekla Lončarevića u subotu oko podneva uoči ulaska u autobus za Vinkovce, klupski su liječnici obavijestili trenera da se »Mikić razbolio i ostao je doma u krevetu«...</p>
<p>- Ima visoku temperaturu, osjeća se nemoćnim, vjerojatno je riječ o napadu nekakvoga virusa. Umjesto njega na put je otišao Tomić, rekao nam je Lončarević.</p>
<p>Zbog Mikićeva izostanka, Dinamov će sastav pretrpjeti i određene promjene. Prema zadnjim najavama iz Maksimira, »plavi« bi trebali protiv Cibalije zaigrati u ovoj postavi: Butina -Leutar, Sedloski, Cesar, Drpić - Leko, Agić, Pilipović - Gondžić, Zahora; Kranjčar. Lončarević pojašnjava:</p>
<p>- Gondžić će zaigrati desno, na Mikićevoj poziciji, Zahora lijevo, a sasvim u vrhu napada bit će Kranjčar, koji će imati veliki radijus kretanja.</p>
<p>Dinamo nema previše izbora uoči vinkovačkoga gostovanja:</p>
<p>- Domaćim remisom protiv Zadra kompromitirali smo odlični start, tako da nas protiv Cibalije zanimaju samo tri boda. No, znamo da je domaćin uvijek »tvrdi orah«, posebno u utakmicama protiv nas, ali vjerujem da imamo kvalitetniju momčad koja može ostvariti pobjedu. Iako će biti jako teško Vinkovčanima zabiti gol...</p>
<p>• Brine li vas ta neefikasnost, posebno iskazana u zadnja dva domaća dvoboja, protiv Zadra i Flore?</p>
<p>- Naravno da stalno razmišljam o tome, cijelo me pripremno vrijeme brine spoznaja o nefikasnosti. Odlaskom Balabana i Šokote u napadu smo ostali na nadarenim, ali neiskusnim nogometašima i svakako u takvoj situaciji nije jednostavno razmišljati o visokim ciljevima. Međutim, moramo uvijek ići na pobjedu, Dinamo nema pravo na ispriku u domaćim okvirima. I sasvim je jasno da će obrambeni i vezni nogometaši morati na sebe preuzeti više odgovornosti i rizika, kako bi pomogli mlađahnim napadačima. Onako kao što je Drpić igrao protiv Flore, tako bi trebao igrati i Leutar, a posebno vezni nogometaši, ponajprije Leko. I ako će biti tako, onda vjerujem da ćemo se iz Vinkovaca vratiti nasmiješeni, nada se Dinamov trener.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Vinkovčani optimisti uoči Dinama</p>
<p>U Cibaliji očekuju da će Dinamo na tribine privući veliki broj gledatelja kojima se žele odužiti dobrom igrom i rezultatom</p>
<p>VINKOVCI, 11. kolovoza</p>
<p> - »Gore ne može«, briljantna je crna komedija s Cameron Diaz u glavnoj ulozi, ali i radni naslov blijedog, neprepoznatljivog nastupa nogometaša Cibalije prošle nedjelje u Kostreni, gdje je izgubila 0-2 od domaćeg Pomorca. Prošloga tjedna stručni stožer prvoligaša s Bosuta, uz taktičku pripremu za ogled s Dinamom (17.30 sati), imao je veliku zadaću podizanja samopouzdanja momčadi, te popravljanja nagrižene atmosfere u svlačionici. </p>
<p>Uoči gostovanja državnog doprvaka, zagrebačkih »modrih«, momčad Cibalije vratila se u uobičajenu kolotečinu, a najave nabijene optimizmom ponovno su se mogle čuti na svakom koraku.</p>
<p>- Pomorac smo arhivirali, a iz neugodnog poraza izvukli pouke. Dinamo će biti sasvim druga priča. Motivacije nam neće nedostajati, a i našim navijačima, koje očekujem u zaista velikom broju, moramo se iskupiti dobrom, angažiranom igrom i pravim profesionalnim pristupom. Uspijemo li maksimalno odraditi ovu utakmicu, rezultat neće izostati. Bod bi bio solidno ostvarenje, premda, naravno, priželjkujemo i preostala dva, kaže Mario Lučić, posljednji čovjek Cibalijine obrane, koja bi mogla doživjeti određene kadrovske preinake zbog ozljede zadnje lože na koju se požalio kapetan Dražen Pernar. </p>
<p>Ne bude li Pernar mogao istrčati na travnjak vinkovačkog stadiona, na poziciju prednjeg braniča uskočit će polivalentni Darko Antić. Mogu se očekivati još neke promjene u sastavu, ponajprije na pozicijama bočnih igrača s čijim učinkom protiv Pomorca trener Davor Čop nije bio zadovoljan, pa će, vrlo vjerojatno, na desnom boku zaigrati Mladen Križanović umjesto Hrvoja Ratkovića, te mladi Hrvoje Kovačević umjesto Maria Jurića na lijevom. </p>
<p>U napadu bi od prve minute mogao zaigrati povratnik Mladen Bartolović, što znači da će dosadašnji starter Velimir Grgić preseliti na klupu. Dakle, najvjerojatniji sastav koji će Čop suprotstaviti Zagrepčanima, raspoređen u formaciji 3-5-2, mogao bi izgledati ovako: Marić - Lučić, Tkalčević, Pernar (Antić) - Križanović, Panić, Pavličić, J. Jurić, Kovačević - Karabogdan, Bartolović. </p>
<p>David Beidenegl</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Čekali smo tisuću dana... </p>
<p>Neskriveni optimizam u redovima Zagreba uoči nedjeljnog (17.30) prvenstvenog ogleda s Hajdukom potaknut je i inatom, budući da Kranjčarova momčad skoro tri godine nije uspjela u Kranjčevićevoj zatresti mrežu Splićana </p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Kranjčevićeva s ubrzanim pulsom odbrojava zadnje sate uoči nedjelje kad u susretu sa zahuktalim i punim prijetnje, Hajdukom (17.30) trebaju dobiti djelomični odgovor jesu li zaista i oni konkurent za prvaka, ili baš i ne? Valja, međutim, naglasiti da Zagrebu ne nedostaje razložnog optimizma, a izgledi se u njihovim redovima procjenju u omjeru 50-50.</p>
<p>- Iako mislim da su mguća sva tri znaka, odmah potpisujem neka Zagreb odigra slabo a konačno neka pobjedi!</p>
<p>Tim se riječima Stanko Bubanj, svojedobno jedan od prvih Zagrebovih strijelaca, a danas trener mladeži, uključio u razgovor o jednoj zanimljivoj temi. Znano je, naime, da je zadnjih godina, svejedno je li se igralo za bodove ili Kup, Zagreb nadigrao Hajduk. No, po nekom čudnom (ne)pisanom pravilu slavili su Splićani, te su upravo preko Kranjčevićeve hvatali i finale Kupa, ali i važne pozicije u prvenstvu:</p>
<p>- Svoje smo nedorečene ambicije i igre zadnjih godina ponajprije željeli dokazati na Hajduku ili Dinamu. Zato je to uvijek izgledalo da smo prividno nadigrali jedne ili druge, pogotovo Hajduk, da bismo unatoč tomu obavezno dobili po prstima, uključio se u raspravu Dražen Biškup. Još lani aktivan igrač Zagreba, sada Kranjčarov pomoćnik.</p>
<p>Još je jedan podatak prodrmavao Kranjčevićevu i 24 sata prije utakmice potakao pitanje o Zagrebovim izgledima u nedjelju protiv Hajduka. Iz statističkih podataka se, naime, može zaključiti da u u zadnjih tisuću dana Zagreb u Kranjčevićevoj u prvenstvenim utakmicama nije uspio nijednom zatresti Hadukovu mrežu!? Još je zanimljiviji podatak da je u tih skoro tri godine, prije koliko je Zagreb zabilježio zadnju od sveukupno pet prvenstvenih pobjeda u 27 utakmica, bio jako obazriv prema Hajduku. Osim što mu je u osam utakmica prepustio sve bodove, primio je sveukupno 23 zgoditka, a samo dvaput zatresao mrežu Splićana:</p>
<p>- Zato i postoje tradicije da se ruše, umješao se u priču Zlatko Kranjčar. Ne krijući kako im dobre igre u prethodne dvije utakmice daju za pravo da se s razlogom nadaju punom uspjehu:</p>
<p>- Respekt da, ali strah ne, Kranjčarova je deviza uoči nedjeljnog ogleda s Hajdukom u Kranjčevićevoj nakon kojeg bi onda Zagreb, obzirom na mnoštvo prinova, trebao i sasvim konkretnim koracima krenuti prema vrhu prvenstvene ljestvice.</p>
<p>Najavio je Kranjčar slijedeći sastav za nedjelju: Vasilj - Verha, Ješe, Stavrevski, Pirić - Poldrugač, Duro - Lovrek, Hasančić, Franja - Olić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Katalinić najavljuje promjene u sastavu</p>
<p>U nedjelju u 20 sati na Kantridi Riječani dočekuju momčad Osijeka</p>
<p>RIJEKA, 11. kolovoza</p>
<p> - U nedjelju navečer (20 sati) u trećem prvenstvenom kolu nogometaši Rijeke drugi puta ove sezone domaćini su na svom terenu. Nakon Slaven Belupagost na Kantridi bit će momčad Osijeka.</p>
<p>Neugodni zadarski dojmovi i uvjerljiv poraz u prošlom kolu protiv Hajduka još uvijek odzvanja podno stijena Kantride tim više što dosadašnje dvije prvenstvene utakmice na startu ne ulijevaju previše nade i optimizma uoči narednih obveza. Uoči utakmice protiv Osijeka trener Rijeke Ivan Katalinić najavljuje određene promjene, te ističe:</p>
<p>- Promjena će sigurno biti, međutim, još jednom želim napomenuti da nismo široki u igračkom kadru i da nemamo veliki izbor igrača koji se ravnopravno mogu uključiti u prvoligašku utrku. U ovom trenutku nedostaju nam i ozlijeđeni Čaval i kažnjeni Vincetić, dok su svi ostali spremni i kandidiraju za najbolji sastav. Tko će od pojedinaca igrati u ovom trenutku ne bih želio reći budući da do zadnjeg trenutka sve opcije ostaju otvorene. </p>
<p>- U nedjelju nas protiv Osijeka očekuje jedna teška i tvrda utakmica budući da je Osijek za nas uvijek predstavljao jednog neugodnog protivnika. Mi igrači nadamo se da ćemo pružiti bolju igru nego protiv Hajduka i normalno ostvariti pobjedu koja bi barem donekle zacijelila rane poraza iz prošlog kola. Osijek je kvalitetna momčad sastavljena od iskusnih pojedinaca koji već više godina igraju zajedno. Pobjeda u ovom trenutku donijela bi mir koji nam je neophodan i koji bi nas približio vrhu prvoligaške ljestvice, kaže jedan od najiskusnijih igrača Rijeke Mario Meštrović.</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Bokšić u sukobu s trenerom?</p>
<p>Kao razlog Bokšićeva napuštanja priprema navodi se ozljeda leđa, ali izgleda da je istina nešto drugačija</p>
<p>MIDDLESBROUGH</p>
<p> - Na internet stranici engleskog nogometnog prvoligaša Middlesbrougha objavljena je vijest kako je hrvatski reprezentativac Alen Bokšić ozlijedio leđa zbog čega se iz Nizozemske, gdje je njegova momčad odigrala prijateljsku utakmicu protiv Willema II, vratio na »Otok«.</p>
<p>- Alen ima lakših problema s leđima i nismo željeli riskirati. Zbog toga se vratio u Englesku. Njegov nastup protiv Arsenala na otvaranju prvenstva nije upitan, baš kao niti nastup za hrvatsku reprezentaciju idućeg tjedna, kazao je glasnogovornik kluba. </p>
<p>Međutim, o Bokšićevoj ozlijedi nisu upoznati u taboru hrvatske vrste. </p>
<p>- Nemam nikakvu informaciju o Alenovoj povredi. Da je to istina vjerujem kako bi se Alen odmah javio, kazao je izbornik reprezentacije Mirko Jozić.</p>
<p>Isto je izjavio i predsjednik hrvatskog nogometnog saveza Vlatko Marković. </p>
<p>Engleski novinari bliski klubu tvrde, pak, kako je razlog Bokšićevog povratka na Riverside sukob sa novim strategom »Boroa« Steveom McClarenom, a ne ozljeda. Po njihovim se tvrdnjama bivši pomoćnik Alexa Fergusona u Manchester Unitedu, a od ove sezone menedžer Middlesbrougha, sukobio sa Bokšićem i udaljio ga iz momčadi. Ukoliko je to istina, pitanje je tko će ove sezone zabijati pogotke za »Boro«, koji se prošle sezone spasio ispadanja iz lige ponajviše odličnim igrama 31-godišnjeg Makaranina koji je postigao 16 pogodaka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Jones »odradila« 200 metara</p>
<p>Marion Jones nije morala istrčati posebno brzu utrku za svoj prvi svjetski naslov na 200 metara (22.39) / Limo »isfiniširao« Saidi-Siefa i Woldea na 5000 metara / Lebedjeva 15.25 u troskoku</p>
<p>EDMONTON, 11. kolovoza</p>
<p> - Čuda se ne događaju dvaput, naročito kada u finalnoj utrci atletičarki na 200 metara nema Žane Pintuševič-Block. Zadovoljna zlatom na 100 metara, Ukrajinka je odustala od nastupa na dvostruko dužoj stazi, pa je finale na 200 metara proteklo prema unaprijed napisanom scenariju.</p>
<p>Marion Jones nije morala istrčati posebno brzu utrku za svoj prvi svjetski naslov na 200 metara (u Sevilli je odustala u polufinalu zbog ozljede leđa), a nije bila ni raspoložena niti spremna za utrku u kojoj će pobijediti sa 5-6 metara prednosti pred najbližim pratiteljicama, kao što je to, primjerice, napravila na Olimpijskim igrama u Sydneyu.</p>
<p>- Ovo je bila utrka za dokazivanje. I nakon razočaranja na 100 metara, danas sam morala pobijediti. Ova pobjeda je bila iznimno važna za mene, rekla je Marion Jones nakon pobjede na 200 metara.</p>
<p>Zato je Tatjana Lebedjeva u finalu troskokašica ostvarila jednu od najuvjerljivijih pobjeda svih vremena. Zlato je osigurala već u prvoj seriji, kada je usprkos vjetru u prsa (-1.1 m/s) i činjenici da se odrazila 11 cm od ruba odrazne daske, doskočila na 15.11 metara. U šestoj seriji je skočila još dalje, 15.25 m (-0.8 m/s), što je četvrti troskok svih vremena (tri bolja skoka ima svjetska rekorderka Inesa Kravec, a jedan upravo Lebedjeva). I prošle godine u Sydney je Lebedjeva došla kao najbolja troskokašica sezone, no osvojila je »samo« srebro. U Edmontonu ništa nije htjela prepustiti slučaju. Čak 65 cm prednosti pred drugoplasiranom najbolji je opis nastupa Tatjane Lebedjeve...</p>
<p>Čini se da ni Kenijci na ovom prvenstvu ništa ne prepuštaju slučaju. Posljednjih godina su im zlatne medalje na 5000 i 10000 metara redovito izmicale, pa su u Edmontonu odlučili prekinuti taj trend. Kamathi je na 10.000 metara »isfiniširao« Gebrselassija i ostalo etiopsko društvo, dok je na dvostruko kraćoj stazi Richard Limo isto priuštio favoriziranom Alžircu Ali Saidi-Siefu i olimpijskom pobjedniku Millionu Woldeu. I ovog puta je to bio »momčadski rad«, a za kenijsko zlato žrtvovao se Sammy Kipketer, koji je 3000 metara diktirao izuzetno jak ritam utrke. Limu je, tako, preostalo da u sprinterskoj završnici dugoj 150 metara ostavi daleko iza sebe Saidi-Siefa i Woldea, koji u ovako brzoj utrci nisu imali snage za završnicu sličnu Limovoj.</p>
<p>Na Svjetskom prvenstvu u Edmontonu medalje osvajaju i »egzotične« zemlje, pa je tako prvo atletsko zlato za Dominikansku Republiku osvojio Felix Sanchez na 400 metara prepone. Nije to nikakvo iznenađenje jer Sanchez je tijekom cijele sezone najbolji, a više nego uvjerljiv bio je i u kvalifikacijama u Edmontonu. Za zlato je, međutim, morao istrčati najbolji rezultat sezone jer je Talijan Faabrizio Mori ponovno bio u izdanju iz Seville, kada je postao svjetski prvak. U finalu je istrčao talijanski rekord (47.54) i do cilja opasno prijetio Sanchezu.</p>
<p>• Rezultati finala, atletičari, 5000 m: 1. Richard Limo (Ken) 13:00.77, 2. Ali Saidi-Sief (Alž) 13:02.16, 3. Million Wolde (Eti) 13:03.47, 4. John Kibowen (Ken) 13:05.20, 5. Alberto Garcia (Špa) 13:05.60, 6. Sammy Kipketer (Ken) 13:08.46... 400 m prepone: 1. Felix Sanchez (Dom) 47.49, 2. Fabrizio Mori (Ita) 47.54, 3. Dai Tamesue (Jap) 47.89, 4. Hadi Soua'an Al-Somaily (SAr) 47.99... atletičarke, 200 m: 1. Marion Jones (SAD) 22.39, 2. Debbie Ferguson (Bah) 22.52, 3. Kelli White (SAD) 22.56, 4. LaTasha Jenkins (SAD) 22.85... troskok: 1. Tatjana Lebedeva (Rus) 15.25, 2. Francoise Mbango Etone (Kam) 14.60, 3. Tereza Marinova (Bug) 14.58, 4. Magdelin Martinez (Ita) 14.52...</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Blanka Vlašić u finalu</p>
<p>EDMONTON, 11. kolovoza</p>
<p> - Nakon Ivane Brkljačić i druga naša juniorska svjetska prvakinja se kvalificirala u završno natjecanje na Svjetskom prvenstvu u Edmontonu. Blanki Vlašić je to uspjelo u vrlo neobičnim kvalifikacijama skakačica u vis u kojima nijedna skakačica nije preskočila kvalifikacijsku normu (193 cm).</p>
<p>Nije to bilo ni potrebno, jer je 12 finalistkinja bilo poznato već nakon skokova na 191 cm. Tu visinu je preskočilo 10 atletičarki, a u finale su se plasirale i dvije koje su 188 cm preskočile u prvom pokušaju. Jedna od te dvije, upravo dvanaestoplasirana, bila je i Blanka Vlašić koja je tri puta rušila letvicu na visini 191. Prethodno je u prvom pokušaju preskočila 180, u drugom 185, te u prvom 188 cm što joj je i donijelo finalni nastup među 12 najboljih.</p>
<p>Na 13. mjestu je, tako, bez finala ostala olimpijska pobjednica Jelena Jelesina, koja je 188 cm preskočila u drugom pokušaju. Zvuči pretenciozno, no juniorska svjetska prvakinja je u kvalifikacijama seniorskog svjetskog prvenstva eliminirala olimpijsku pobjednicu... </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Hrvati u finalu SP-a</p>
<p>ZAGREB/SAITAMA, 11. kolovoza</p>
<p> - Hrvatski reprezentativci uspjeli su se plasirati u finale na SP mladih košarkaša, koje se održava u japanskoj Saitami. U polufinalu naši su košarkaši pobijedili Dominikansku Republiku 89-64 (30-18, 8-15, 20-13, 31-18).</p>
<p>Hrvatski su igrači odlično započeli susret i već na kraju prve četvrftine imali su 12 poena više (30-18). Igrači Dominikanske Republike, koja je u četvrtfinalu izbacila favorizirani Izrael, uspjeli su se vratiti u utakmicu i na poluvrijeme se otišlo s prednošću Hrvata od pet koševa (38-33). No, u drugom poluvremenu naši su košarkaši ponovno preuzeli kontrolu. Izbornik Neven Spahija »rotirao« je uglavnom šest igrača - Subotića, Miljkovića, Lončara, Planinića, Stojića i Džidića, dok Šundov uopće nije ulazio u igru.</p>
<p>Tako se Hrvatska nakon početnih poraza u skupini od Amerikanaca, Argentinaca i Izraelaca, uspjela pribrati i plasmanom u finale ostvariti odličan uspjeh. U nedjeljnom finalu ih očekuju pobjednici dvoboja između košarkaša SAD i Argentine.</p>
<p>Najbolji pojedinci susreta bili su Stojić sa 25 koševa i 6 asistencija, Lončar sa 18 poena i 5 skokova, te Džidić sa 17 koševa i 7 skokova. Subotić je dodao 12 poena i 6 asistencija, Malić 9, a Miljković 3 koša. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>Kosovski Albanci pozdravili sporazum u Makedoniji</p>
<p>PRIŠTINA, 11. kolovoza</p>
<p> - Dvije vodeće albanske političke stranke na Kosovu, Demokratski savez Kosova i Demokratska partija Kosova, pozdravile su postignuti sporazum u Makedoniji, piše u subotu albanski tisak.</p>
<p>Istodobno se ističe da najnovije borbe u Makedoniji dovode u pitanje parafirani sporazum koji tek treba biti konačno potpisan u ponedjeljak. Ibrahim Rugova, predsjednik najbrojnije albanske stranke na Kosovu Demokratskog saveza Kosova, izrazio je uvjerenje kako će se sporazum četiri vodeće stranke u Makedoniji poštivati i primjenjivati. On je dodao kako su snage NATO-a one koje mogu smiriti situaciju u Makedoniji. </p>
<p>Demokratska partija Kosova pozdravila je postignuti sporazum u Makedoniji. Čelnik ove stranke, Hashim Thaqi u subotnjoj izjavi za javnost navodi kako će »postignuti sporazum imati posebnu važnost za stabilizaciju, demokratizaciju i razvoj ne samo u Makedoniji nego i u cijeloj regiji«. Stranka također ističe doprinos međunarodne zajednice i njezinih predstavnika izravno angažiranih u pregovorima izražavajući nadu da će ona onemogućiti opstrukcije koje sporazumu mogu činiti militaristički makedonski krugovi.</p>
<p>Najtiražniji prištinski dnevnik na albanskome Koha ditore piše u subotu da posljednje borbe u Makedoniji dovode u pitanje albansko-makedonski sporazum. Prema pisanju tiska, međunarodni posrednici u albansko-makedonskom sporu, James Pardew i François Leotard strahuju da će eskalacija borbe ostaviti u sjeni sporazum postignut između albanskih i makedonskih političkih čelnika.</p>
<p> Tisak također piše da je veleposlanik NATO-a u Makedoniji Heinz-Jörg Eiff najavio kako postoji mogućnost da u ponedjeljak u Skopju ceremoniji potpisivanja okvirnog sporazuma bude nazočan i glavni tajnik NATO-a George Roberston. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>HRW: Albanski pobunjenici u Makedoniji okrutno muče zarobljenike</p>
<p>WASHINGTON, 11. kolovoza</p>
<p> - Organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch optužila je u petak albanske pobunjenike u Makedoniji da su oteli i mučili najmanje pet makedonskih radnika, a da drže još najmanje 14 drugih žrtava. U izvješću iz Skopja HRW napominje da su pripadnici Oslobodilačke nacionalne armije (ONA) u utorak oteli žrtve, pretukli ih, silovali i prinudili na međusobni oralni seks. Predstavnici Human Rights Watcha razgovarali su s dvojicom od pet žrtava mučenja koji su pokazali ozbiljne rane uzrokovane urezivanjem njihovih imena na leđima i drugim dijelovima tijela. »Nakon urezivanja, albanski borac je naredio muškarcima da legnu, a potom jednom od njih da štapom analno siluje drugoga, prije nego je i sam zgrabio štap namjerajavaći silovati toga muškarca«, stoji u izvješću Human Rights Watcha. Izvješće kaže i da je drugih 14 Makedonaca kidnapirano iz Tetova za vrijeme borbi krajem srpnja, i ti ljudi se još uvijek vode kao nestali. Izvješće također napominje da je ONA otela petoricu radnika u blizini sela Grupčin na cesti Skopje-Tetovo. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Priprema se »oslobađanje« Orijentalne kuće </p>
<p>Policija onemogućila prosvjede u istočnom Jeruzalemu/Arafat provodi diplomatsku akciju /Izraelska vojska savjetuje vladi da poduzme nove akcije </p>
<p>ANKARA, 11. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Samo nekoliko sati nakon što su izraelske snage sigurnosti zaposjele Orijentalnu kuću u istočnom arapskom dijelu Jeruzalema (u znak odmazde za bombaški napad palestinskog samoubojice u četvrtak na pizzeriju u središtu grada), više desetina Palestinaca i Izraelaca ljevičara pokušali su u petak poslije podne potisnuti policiju iz tog simbola palestinske borbe za uspostavu neovisne države, ali i političke i duhovne nazočnosti u tom dijelu »svetoga grada«.</p>
<p>U sukobima sa snagama reda bilo je više ozlijeđenih, a šestorica sudionika prosvjeda su uhićeni. Glavni palestinski stožer u Ramallahu, na Zapadnoj obali je gotovo istodobno započeo vrlo široku diplomatsku ofanzivu na Izrael kako bi se povukao iz Orijentalne kuće, ali i zgrada zaposjednutih u Abu Disu, istočno od Jeruzalema.</p>
<p>Palestinski vodja Yasser Arafat je, u međuvremenu, uputio pismene poruke američkom predsjedniku Georgeu Bushu, te šefovima država ili vlada Rusije, Kine, Italije, Belgije (koja je predsjedavajući EU) i Južne Afrike. On je zaposjedanje Orijentalne kuće, koja označava srce i dušu palestinskog otpora izraelskoj okupaciji (od 1967.) nazvao flagrantnim kršenjem Sporazuma iz Osla prema kojemu je objekat (nekadašnji hotel iz razdoblja Osmanske uprave), predan palestinskim lokalnim vlastima. </p>
<p>Skupina istaknutih Palestinaca sastala se u petak navečer sa stranim konzularnim predstavnicima u Jeruzalemu i najavila pokretanje akcije za »oslobađanje« Orijentalne kuće. Rečeno je da će se poduzeti i određene mjere za povratak lokalne samouprave, koja je akcijom izraelskih postrojbi također ukinuta.</p>
<p>Na drugoj strani, pak, Glavni stožer izraelske vojske savjetovao je vladi premijera Ariela Sharona da poduzme nove akcije kako bi se zaustavila svaka palestinska aktivnost u istočnom Jeruzalemu. U tom sklopu, ukazano je na nužnost obuzdavanja pokreta Fatah i Tanzim. Gotovo neposredno nakon akcije »palestinskog kamikaze«, u kojoj je ubijeno 16 osoba, a više desetina teže ili lakše ranjeno, Sharon je poslao svog vanjskopolitičkog savjetnika Dannya Ayalona u Washington. On se sastao sa savjetnicom za nacionalnu sigurnost Condoleezzom Rice i vše drugih visokih američkih dužnosnika. Ayalon je pokušao opravdati sve izraelske akcije kao legalne, odnosno kao odgovor na palestinsko nasilje. Rekao je da je Izrael Arafatu dao sve informacije o palestinskim ekstremistima, uključenim u terorističke aktivnosti, ali da palestinske vlasti nisu poduzele ništa na njihovom uhićenju. </p>
<p>Arafatov stožer je praktičnom akcijom opovrgnuo takve optužbe. Javljeno je, naime, da su palestinske snage sigurnosti lišile slobode dvojicu terorista. Jedan od njih je, kako se pretpostavlja, bio povezan s bombašem samoubojicom koji je izvršio napad na pizzeriju. Za drugog se kaže da je, navodno, član militantne skupine Islamski džihad i da se pripremao za sličnu samoubilačku akciju na izraelske ciljeve.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Padaju zastarjeli češki vojni zrakoplovi</p>
<p>Unatoč odluci da investiraju 50 milijardi kruna u usavršavanje domaćeg mlaznog lovca L-159, Česi su zabrinuti jer su im zrakoplovne baze u jadnom stanju i jedva mogu zadovoljiti minimalne standarde NATO-a</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Češko vojno zrakoplovstvo koje je već nekoliko godina u krizi i na meti brojnih kritika, doživjelo je u dva dana dvostruko poniženje. Najprije je poginuo pilot na mlaznjaku L-39 albatros jer je izvodio nedopuštene akrobacije za koje nije bio osposobljen. Njegov se zrakoplov srušio 500 metara od grada Pelhrimova, u neposrednoj blizini jedne obiteljske kuće. </p>
<p>Dan poslije te nesreće, ispred komandnog mjesta zrakoplovne baze u Časlavu kojoj je pripadao poginuli pilot, ukraden je automobil Škoda favorit u kojemu su se nalazili dijelovi srušenog zrakoplova. Budući da se bez tih dijelova istraga ne može nastaviti, komanda zrakoplovstva raspisala je nagradu od 50.000 kruna (10.000 kuna) onome tko dade informaciju na temelju koje bi se moglo doći do kradljivca. Pritom se u javnosti odmah pojavila špekulacija da je krađom automobila s dijelovima zrakoplova netko pokušao omesti istragu o uzrocima pada zrakoplova. Ako bi se ta pretpostavka potvrdila, počinitelju prijeti kazna do dvije godine zatvora.</p>
<p>Pad zrakoplova ponovno je otvorio u javnosti raspravu o vrlo lošem stanju u češkom vojnom zrakoplovstvu. Česi su odlučili investirati 50 milijardi kruna u usavršavanje domaćeg mlaznog lovca L-159, no zabrinuti su jer su im zrakoplovne baze u jadnom stanju i jedva mogu zadovoljiti minimalne standarde NATO-a. Zato je nakon katastrofe ministar obrane Jaroslav Tvrdik najavio korake koji bi omogućili bolje uvjete života za vojne pilote. On je pokazao razumijevanje za pilote koji zbog velikih troškova nemaju dovoljno sati leta, zrakoplovi često nisu tehnički ispravni, a izobrazba pilota održava se u uvjetima koji nisu dostatni za vrhunske profesionalce. </p>
<p>Iz tih je razloga Tvrdik obećao poboljšanje uvjeta time što će izdvojiti milijardu kruna (200 milijuna kuna) za gradnju stanova i stvaranje boljih uvjeta za rad i odmor. Spomenutu milijardu namjerava osigurati »reorganizacijom zastarjelih struktura resora«, ali i neuobičajenim korakom - dogodine neće kupiti gorivo, čime će uštedjeti dodatnih 300 milijuna kruna (60 milijuna kuna). »Imamo tolike zalihe kerozina da si taj eksperiment, nakon konzultacija s NATO-om, možemo dopustiti«, izjavio je ministar. No, poduzet će i mjere kojima će se od pilota zahtijevati veća profesionalnost i disciplina, pa su neki zapovjednici najavili da će porazgovarati i sa suprugama pilota, jer imaju dojam da piloti »razgovaraju o svome poslu i tamo gdje bi trebali šutjeti«.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tisuću dolara za lažni posao u Europi</p>
<p>Nije bilo teško prevariti nezaposlene Urugvajce jer zemlja pada u sve dublju gospodarsku krizu </p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Mnogi Urugvajci ovih dana javno priznaju da su nasjeli na ponudu jednog španjolskog bračnog para da im nađe posao u Europi. Urugvajski mediji komentiraju kako, s obzirom na veliku nezaposlenost u zemlji, nije ni čudno da je toliko ljudi pokazalo interes za ponuđeni »europski posao«. </p>
<p>Prijevara je otkrivena kad se nekoliko policajaca javilo na oglas bračnog para koji je u zamjenu za 1000 američkih dolara jamčio radno mjesto u Španjolskoj ili nekoj drugoj europskoj zemlji. Zasad se zna da je oko 200 osoba nasjelo na tu ponudu, a Luis María Caballero Roig (51) i María Rosa Melgar Foraste (42) završili su u zatvoru gdje čekaju na suđenje. </p>
<p>Poput mnogih svojih južnoameričkih susjeda, Urugvajci su pogođeni teškom ekonomskom krizom i sve većom nezaposlenošću. Prema službenim podacima, u prvom dijelu ove godine nezaposlenost je iznosila gotovo 16 posto, dok je u istom razdoblju prošle godine bila nešto iznad 13 posto. Zbog toga su sve češći prosvjedi protiv vlade predsjednika Jorgea Batllea, koja ne uspijeva izvući zemlju s oko tri i pol milijuna stanovnika iz recesije.</p>
<p>Nezaposlenost se osobito povećala nakon epidemije slinavke početkom ove godine, zbog čega je smanjen izvoz urugvajskog mesa. Posljedica toga je zatvaranje brojnih klaonica i tvornica za preradu mesa. Sindikati traže nacionalni dijalog o novom ekonomskom modelu kojim bi se zaustavio gospodarski pad i počela otvarati nova radna mjesta. Jer, kako mnogi tvrde, sve dok situacija bude takva kakva je sad, mnogi će Urugvajci poželjeti neki »europski posao«, pa makar se kasnije ispostavilo da je lažan. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Antiglobalisti se spremaju za sastanak MMF-a i Svjetske banke </p>
<p>WASHINGTON, 11. kolovoza</p>
<p> - Dužnosnici Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke obavijestili su u petak da će se ovogodišnje jesensko zasjedanje te dvije međunarodne financijske institucije održati u samo dva dana - 29. i 30. rujna. Mada se u obavijesti ne objašnjava zašto je skup, koji obično traje tjedan, skraćen na smo dva dana, jasno je da su razlozi sigurnosti nagnali vodstva MMF-a i Banke na ovakvu odluku. Nakon nasilnih prosvjeda u Genovi za vrijeme summita G-8, policija i službe sigurnosti u Washingtonu upozoravale su da se slično može dogoditi i u glavnom gradu SAD. Za nedjelju 30. rujna već su zakazane demonstracije na kojima se očekuje više od 50 tisuća ljudi. Policija, FBI, tajna služba i druge službe sigurnosti u Washingtonu tražile su pojačanja iz nekoliko obližnjih gradova od New Yorka do Atlante. Kažu da će im trebati najmanje 3.600 dodatnih policajaca opremljenih i uvježbanih za obuzdavanje uličnog nasilja. MMF i Svjetska banka su prošlog mjeseca prihvatili zahtjev da se zasjedanje premjesti s tradicionalne lokacije u jednom hotelu u sjedište MMF-a. Na skupu se očekuje sudjelovanje oko 3.000 članova vlada, guvernera središnjih banaka, financijskih stručnjaka i poslovnih ljudi iz cijelog svijeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Italija u strahu od terorizma </p>
<p>Berlusconiju upućeno pismo s metkom / Dobro naoružane policijske ophodnje patroliraju gradovima</p>
<p>RIM, 11. kolovoza (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Italiju je zahvatio strah od novog vala terorističkih napada. Nije prošlo ni mjesec dana od završetka sastanka G8, nakon kojeg je Italiju preplavio val prosvjeda u svim većim gradovima zbog policijske represije u Genovi, da bi sad započeli i prvi teroristički napadi. </p>
<p>U četvrtak je eksplodirala bomba ispred Palače pravde u Veneciji. </p>
<p>U petak popodne nepoznati ženski glas nazvao je redakciju venecijanskog lista Il Gazzettino davši adresu gdje se nalazi pismo u kojem je objašnjen uzrok tog atentata. Potpisnici letka su pripadnici ultraljevičarske organizacije Crvene brigade koji najavljuju rat novoj vladi između ostaloga zbog ponašanja policije u Genovi i saveza Berlusconija s Bushem. Talijanima poručuju da su trebali biti svjesni posljedica prilikom izbora »fašističke Berlusconi-Fini-Bossi vlade«. U dugom pismu nije pošteđena kritika ni bivša, lijeva vlast Massima D'Aleme i Giuliana Amata zato što je zadnjih godina »od Italije napravila policijsku zemlju« i dala temelje Berlusconijevoj vladi da nastavi s jačanjem policijskog režima. </p>
<p>Prijeteće pismo s metkom stiglo je u petak i na adresu predsjednika vlade Silvia Berlusconija, s jasnom porukom da je on meta sljedećih napada. Dva dana prije toga poslana je koverta s metkom na adresu ministra unutarnjih poslova Claudia Scaiole, čelnika Kuće slobode. Berlusconi je značajno povećao broj tjelesnih čuvara koji ga prate u stopu, a talijanske su ulice prepune dobro naoružanih policijskih ophodnjikoje kontroliraju sve sumnjivo. Također u petak stigao je i anonimni poziv da je u automobilu parkiranom pored jedne od najpoznatijih rimskih crkava, Santa Maria Maggiore, postavljena bomba koja će eksplodirati. Promet u tom dijelu grada bio je zatvoren cijelog dana da bi se ispostavilo da je alarm bio lažan. </p>
<p>Zbog tako napete sigurnosne situacije u zemlji, Berlusconi je pozvao oporbu na zajedničku borbu protiv terorizma. Poziv su odmah prihvatili Luciano Violante, Francesco Rutelli, Pierro Fassino. Međutim, Zeleni i komunisti oštro su napali »otrovni Berlusconijev poziv na suradnju«. Oni već odavno napadaju Berlusconijevu »demagogiju« jer on »sve što je antiglobalizacijsko i komunističko povezuje s terorističkim akcijama«, a pritom nikad ne napada »istinski neofašistički terorizam«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Sanader u Australiji</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza </p>
<p> - Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Ivo Sanader sastao se u petak u Cannberi s predsjednikom australskog parlamenta Neilom Andrewom, priopćeno je u subotu iz HDZ-a. Sanader i Andrew razgovarali su o bilateralnim odnosima dviju zemalja te ulozi i važnosti hrvatskog iseljeništva u Australiji. Istaknuto je obostrano zadovoljstvo nedavnim posjetom Republici Hrvatskoj australskog parlamentarnog izaslanstva koje je predvodio predsjednik parlamenta Andrew. </p>
<p> Razvoju svestranih bilateralnih odnosa veoma pridonosi i Hrvatska zajednica u Australiji koja sve više zauzima uglednu i važnu ulogu u australskom javnom životu, suglasili su se Andrew i Sanader, dodaje se u priopćenju. Predsjednik HDZ-a iznio je stajalište svoje stranke da su Hrvati, kao i drugi poslovni ljudi, dobrodošli u Hrvatsku i predložio da se i s hrvatske i s australske strane potiče veća ulaganja u našu zemlju. Sanader je posebno istaknuo važnost potpisivanja bilateralnog sporazuma o socijalnom i mirovinskom osiguranju, koji je vrlo važan za naše iseljenike u Australiji.</p>
<p> Također se govorilo i o dvojnom državljanstvu, što je trenutačno aktualna tema u australskom parlamentu. Australska vlada najavila je liberalizaciju propisa što bi pogodovalo i australskim Hrvatima. Na poziv Neila Andrewa, predsjednik HDZ-a bio je nazočan aktualnom satu u parlamentu, gdje je bio posebno predstavljen i pozdravljen. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Sorosov orkestar protiv A. T. Mimare</p>
<p>Ovih je dana povjesničar umjetnosti ustvrdio da je »Zbirka umjetnina Ante i Gertrude Topić Mimara« u Zagrebu puna falsifikata i smeća. Skandalozno, a da dotični Amerikanac zbirku uopće nije vidio, a kamo li stručno analizirao, već je svoj sud donio na osnovi »dokumenata« koje navodno posjeduje jedan beogradski novinar. Indikativna kombinacija.</p>
<p>Zanimljivo je, međutim, da se kod nas odmah javio čitav orkestar Sorosovih intelektualaca na čelu s S. P. Novakom, koji žele, pri punoj svijesti, potvrditi Amerikančeve tvrdnje o »Mimarinom smeću«. Tako S. P. Novak, nakon što je sam sebe uspio uvjeriti da je on u pravu, želi uvjeriti i nas da je taj Mimarin poklon (više od tri tisuće raznovrsnih umjetnina) hrvatskom narodu zaista smeće, da je donacija podvala, obmana jednog internacionalnog agenta i falsifikatora, a mi mu očito u totalnom neznanju gradimo Muzej, imenujemo ulice, snimamo filmove i pišemo knjige. Sve to jednom diletantu, obmanjivaču i agentu, jednog od šarlantata i diletanata kojih po Novaku u hrvatskom društvu ima napretek.</p>
<p>Nije to prvi puta da se u hrvatskoj javnosti pojavljuju intelektualci od pera i para, da na osnovi svojih umišljenih intelektualnih konstrukcija i šablona, sasjeku u korijenju neku našu opće priznatu nacionalnu vrijednost. Pa se čak i akademici proglašavaju diletantima i varalicama, jasno ako ne pripadaju njihovom intelektualnom toru. Slobodan Prosperov Novak izgleda sebe smatra visokomoralnim intelektualnim arbitrom kojem je dozvoljeno izricati sudove o svim strukturalnim vrijednostima u ovom društvu. Naime, o čemu se radi kada je u pitanju On. S. P. Novak je bio sveučilišni profesor koji to više nije zbog zanemariva nastave i skitnje po Americi. Bio je doministar kulture, pa je i s tog položaja skinut zbog raznih nesmotrenosti. Bio je predsjednik PEN-a i izaziva skandale svojim istupima na skupovima po svijetu. Bio je upravitelj Dubrovačkih ljetnih igara i održao se jednu sezonu i pritom se uspio posvađati s glumcima, Gradom i ministrom kulture i spiskati enormni budžet za svoj konfor. I taj gospodin proglašava našeg najvećeg donatora umjetnosti varalicom, a mnoge istaknute hrvatske intelektualce diletantima. Imamo zaista u javnom životu plejadu dežurnih šarlatana kojima »judine škude« služe kao pogonsko gorivo da bi vrijednosti ovog našeg društva omalovažavale, a nacionalne veličine bacale u prašinu.</p>
<p>MILAN BOŽIĆ, Rovinj</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Tri puta dva nije (uvijek) šest</p>
<p>Matematika je egzaktna znanost, kod nje nema »otprilike«, nego znamo »dva i dva su četiri«. Ali, događa se da i nije uvijek tako...</p>
<p> Čovjek šeta gradom i u ovoljetnoj baš poštenoj sparini, ožedni. Kafića, buffeta, bistroa, na sreću, ima na svakom koraku... Čašica piva dobro dođe. </p>
<p>Na Kaptolu, baš nasuprot Katedrale, ispred bistroa »Kapuciner« na uspravnoj ploči na pločniku, obojenom kredom piše »0,5 stelle = 1 kuna«... Znači, deci stelle su dvije kune, tri deci šest! Matematika! </p>
<p>Uđem u bistro do šanka i zamolim »tri deci stelle«, točene...</p>
<p>Usluga brza, pivo hladno, »baš, kak treba«. Pijem, kako se kaže, »s nogu«... Nekoliko gutljaja i gotovo.</p>
<p>Pružim mladom čovjeku za šankom deset kuna. Uredno mi daje račun ( na računu piše – konobar = Srečko, sa »č«) i vraća tri kune. Umjesto četiri, što bi bilo – točno!</p>
<p>Nije mi za kunu, no pogledam račun. Na računu također piše »stella toč. 0,3; Ukupno 7,00 Kn«. </p>
<p>Pitam sam sebe: »Kaj se splati 'urgirati' za kunu?«. Ne isplati, kažem sam sebi. </p>
<p>A isplati li se »njima« za kunu od gosta »praviti bedaka«? Pa isplati, mislim – jedan bedak, jedan kuna, sto bedaka, sto kuna! </p>
<p>Pa ti vidi... </p>
<p>ZDRAVKO ZAJEC, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Blaškić kažnjen 57 puta strože od Krstića</p>
<p>Članak »Pravda kao nakaza«, koji proviruje u »Vjesniku« od srijede, 8. kolovoza u rubrici »Iz tiska«, želim upotpuniti kvantitativnim podacima. Ne znam zašto su izbjegnuta imena, pa ću ih navesti. Upravo sam, naime, dovršavao jedan »pravni račun« kako bih objasnio »pravne obračune«, kada me zatekao članak u Vjesniku. </p>
<p>General Krstić koji je neposredno organizirao ubojstvo 7000 muževa kažnjen je dakle s 46 godina zatvora, što je 16.790 dana, pa je »cijena« jednog ubojstva 2,4 dana. Kada bi istom vagom mjerili kaznu za generala Blaškića koji je »morao znati« da se kilometrima daleko, u Ahmićima, dogodilo ubojstvo 120 Bošnjaka, njegova kazna bi trebala biti 288 dana ili oko 9,5 mjeseci.</p>
<p>Račun pokazuje da je prema hrvatskom generalu, koji je dobio kaznu od 45 godina ili 16.425 dana zatvora, primijenjena 57 puta stroža kazna, od one što ju je dobio srpski general.</p>
<p>Bude li Milošević stavljen na »hrvatsku pravnu vagu« valja ga kroz nekoliko generacija klonirati, kako bi njegovo zadnje izdanje moglo dočekati izlazak iz zatvora, što će biti velik medijski događaj u budućnosti.</p>
<p>I još nešto: »Republika srpska« stvarana je ognjem i mačem, pa je genocidom »očišćeno« 71 posto teritorija BiH. Teror je vladao više godina, a svjetski su političari posljedice za ljude i imovinu gurali pod tepih. Tako je to postao »legalizirani«, iako ne i legalni, način ratovanja, koji je na terenu donosio vidljive uspjehe, što ih je potom legalizirala i međunarodna zajednica.</p>
<p>Ako je vojnik Svetislav imao tako s time uspjeha, treba li čuditi da je po koji vojnik Ivica, vidjevši to, i sam pokušao poći tim putem? </p>
<p>Jesu li jednako krivi, i koliko su krivi oni, koji nisu odmah spriječili Svetislava?</p>
<p>Što bi ljudi rekli o gradonačelniku, koji poznatog gradskog ubojicu i silovatelja nekoliko godina poziva na ručkove, da bi mu onda sudio? </p>
<p>Prof. DUBRAVKO HEINRICH, Karlovac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Telefonirao ili ne, račun je visok!</p>
<p>Ovih dana korisnicima telefonskih usluga u fiksnoj mreži pristižu srpanjski računi telekomunikacijskih usluga iz kojih je jasno da svaki korisnik mora platiti telefonsku pretplatu za kolovoz u iznosu od 60 kuna, utrošak telefonskih impulsa za srpanj (0,22 kune impuls) i na sve to još PDV. Dok je dio računa koji se odnosi na cijenu i utrošak impulsa sasvim jasan, za prosječnog građanina, ostaje »nejasno« čemu sve služi telefonska pretplata. </p>
<p>Hrvatski telekom je dosad dao na znanje da je u telefonskoj pretplati sadržan i iznos troška za kolovoški ispis pozivnih telefonskih brojeva, ali nije jasno rekao košta li to 16 ili 32 kune, odnosno kome se ispis zaračunava 16, a kome 32 kune. Uz pretpostavku da je taj iznos 16 kuna (toliko je dosad koštao ako se mjesečno izdavao na traženje telefonskog pretplatnika (ali se nije »plaćao« iz telefonske pretplate koja je dosad iznosila 40 kuna). Hrvatski telekom je obznanio da je u ranijoj pretplati 20 kuna korišteno za utrošak telefonskih impulsa, ali nije objavio kamo je »išao« preostali iznos od 20 kuna. A sada je ta tvrtka objavila da u novoj pretplati od 60 kuna postoji samo odgovarajući iznos za izdavanje ispisa telefonskih poziva (koliko?), ali pretplatnici ni dalje uglavnom ne znaju za što se koristi »preostali« dio telefonske pretplate. Telefonska pretplata i PDV mnogo poskupljuju utrošak telefonskih impulsa. Evo, kako to izgleda na mojem računu telekomunikacijskih usluga za srpanj.</p>
<p>Pretplata je 60 kuna, telefonski impulsi 20,24 kune, dakle sveukupno 80,24 kune. PDV na taj iznos je 17,65 kuna, pa čitav račun iznosi 97,89 kuna. Dakle, na osnovnu cijenu utroška impulsa od 20,24 kune moram platiti još 61,65 kuna. Opterećenja utrošenih impulsa su nešto veća od tri puta! A što je tek s računima kojima osnovna cijena za utrošene impulse iznosi, primjerice, 150 kuna?! Na ukupnu cijenu (150+60 = 210) od 210 kuna PDV je 46,20 kuna, pa sveukupno pretplatnik mora platiti 256,20 kuna. Dakle, pretplata i PDV iznose u tom slučaju 106,20 kuna. U svakom slučaju, PDV na pretplatu iznosi »samo« 13,20 kuna. Ako se na pretplatu plaća PDV, onda telefonski pretplatnici kao obvezni platitelji poreza trebaju znati za što se sve koristi pretplata. </p>
<p>Hoće li to Hrvatski telekom objaviti, ali i koliku masu pretplate očekuje do kraja tekuće godine, prikazano za vrijeme kada je pretplata iznosila 40 kuna (7 ovogodišnjih mjeseci) i za predstojeće vrijeme (od kolovoza do prosinca)?« </p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ, Đurđevac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Šest ozlijeđenih u Tušiloviću </p>
<p>KARLOVAC, 11. kolovoza</p>
<p> - Kroz Karlovac se od ranih jutarnjih sati u subotu iz pravca Zagreba vozilo puževim korakom. Otežano se i sporo vozilo kroz sam Karlovac a posebno na državnoj cesti D-1 odnosno Plitvičkoj cesti, od Karlovca preko Turnja, Tušilovića, Slunja i Plitvica, gdje je bilo većih i manjih zastoja a vozilo se u kolonama od 40 do 60 kilometara na sat. Većih zastoja je bilo u Tušiloviću gdje se u subotu iza sedam sati dogodila još jedna teža prometna nesreća, ovoga puta na sreću bez poginulih osoba. I dalje je po broju nesreća Tušilović crna točka u prometu za autoturiste iz unutrašnjosti prema moru ili obrnuto. U nesreći u subotu, u sudaru dvaju osobnih automobila poljskih i nizozemskih registarskih oznaka, šest je osoba ozlijeđeno, a jedna teže, te je zadržana u karlovačkoj Općoj bolnici. Ozlijeđeni Poljaci i iseljeni Hrvati na radu u Nizozemskoj, nakon što su medicinski zbrinuti, pušteni su tijekom prijepodneva iz karlovačke Opće bolnice. No, teže ozlijeđena osoba bit će zadržana više dana na liječenju.</p>
<p> Promet se na ovom dijelu ceste od sedam sati do 8,40 odvijao jednim kolničkim trakom a normaliziran je oko devet sati. Zbog prometnih gužvi u Karlovcu dio prometa su karlovački prometni policajci usmjeravali prema Plitvicama i Lici već kod autobusnog kolodvora, na državnu cestu D-23 Duga Resa - Josipdol - Otočac - Senj. Plitvičkom cestom vozilo se posebno sporo pri prolasku kroz Slunj, te na plitvičkom području odnosno kroz područje Nacionalnog parka. Poteškoće u prometu izazvala je i subotnja kiša na slunjskom i plitvičkom području, gdje je zabilježeno desetak prometnih nesreća s materijalnom štetom na vozilima. (Trajko Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Sačmaricom ubio suprugu</p>
<p>VARAŽDIN, 11. kolovoza</p>
<p> - Ivan B. (64) ubio je u subotu dvadesetak minuta poslije ponoći hicima iz sačmarice na dvorištu obiteljske kuće u Kalničkom Ljublju svoju suprugu Katicu (65). Na mjesto događaja izašli su istražni sudac varaždinskog Županijskog suda Mladen Oštrek i državni odvjetnik Ivan Brezovec. Tijelo Katice B. preveženo je na Odjel patologije varaždinske Opće bolnice, a obdukcijom je na njezinoj glavi pronađena ustrijelna rana. Kriminalistička obrada je u tijeku. (M. Z.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="43">
<p>Želimo vratiti goste koje smo nekada imali, Nijemce, Talijane i Austrijance... Neće biti lako</p>
<p>Nisam pristalica jake kune i takva kuna sigurno nije faktor koji će privući turiste. Manji broj individualnih gostiju dijelom je posljedica jake kune. Skupoća je manje bitan faktor. Ima dobrih primjera o prilagođavanju ugostiteljske ponude aktualnoj strukturi gostiju. Naime, sve veći broj ugostitelja uviđa da s manjom cijenom i povećanim brojem gostiju mogu puno više postići</p>
<p>Dosadašnja turistička ostvarenja na području šibenske rivijere, smjernice u turizmu, vlastite slabosti - teme su o kojima smo razgovarali sa Šimom Vlašićem, direktorom županijske Turističke zajednice, koji je u turizmu ostavio »dobar dil sebe«. </p>
<p>• Na početku neizbježno pitanje usporedbe rezultata ostvarenih u prvih šest mjeseci ove godine, sa srpnjem, kad je došlo do stanovite »rupe« u punjenju kapaciteta. Što se to, zapravo dogodilo u srpnju, a i u prvom tjednu kolovoza? </p>
<p> - U prvih šest mjeseci ostvarili smo čak pedeset posto više noćenja nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, odnosno po ostvarenju broja noćenja bili smo najjači u Hrvatskoj, i u tome su se u potpunosti ostvarile prognoze ministrice turizma, koja je kazala da će se bolje prodavati paket-aranžmani na inozemnom tržištu nego ranijih godina. To je temeljna konstatacija koja opravdava turistički promet u prvih šest mjeseci. U srpnju je promet bio veći za 15 posto i to je bio dobar rezultat koji nam daje pravo da budemo zadovoljni. Lani smo u sedam mjeseci ostvarili 930.000 noćenja, a ove godine u istom razdoblju više od milijun i šesto tisuća noćenja. Iz podataka se vidi da su daleko bolji rezultati ostvareni tamo gdje se vršila organizirana prodaja, dok je, ukupno gledajući, zakazao privatni smještaj. Na dan 7. kolovoza imamo šest posto manje gostiju u privatnom smještaju nego lani. Tu moramo napraviti rezove i pronaći jake turoperatore, turističke agencije, hotelske kuće..., i daleko organiziranije izići na tržište jer u protivnom bitnijeg pomaka neće biti. Danas je na šibenskom području slobodno još oko pet tisuća smještajnih jedinica u tom sektoru, odnosno ukupno na rivijeri boravi 37.000 turista. Domaćih je manje za 20 posto, a stranih turista više za 8 posto. U kampovima je više od šest tisuća turista i tu je primjetan lagani porast. </p>
<p> • Kontradiktorne izjave mogu se ovih dana čuti o posjećenosti marina. Naime, dok jedni govore kako je bijelih jedara manje nego lani, drugi posežu za brojkama i kažu da to nije točno. Tko je u pravu? </p>
<p> - Mogu reći samo ono što čujem od Mirka Ježine, pomoćnika direktora ACI-ja za srednji Jadran, koji kaže da je u marinama tranzitni promet brodova povećan za 30 posto i to je za mene relevantan podatak, dok broj gostiju u marinama, a njih je trenutačno u svim marinama oko 2500 , nije relevantan podatak. </p>
<p> • Sveukupno gledajući jeste li zadovoljni dosadašnjim turističkim ostvarenjima ? </p>
<p> - Naše su se prognoze o povećanju prometa kretale negdje između 15 i 20 posto i vjerujem da ćemo biti u tim okvirima, ako ne i više od toga. </p>
<p>• Očekivao se ovih dana dolazak većeg broja talijanskih turista, međutim, očito je da su Talijani za svoja ljetovanja odabrali neke druge destinacije. Zašto? </p>
<p> - Točno, Talijana je manje no što se očekivalo, a razlog tomu je neobrađeno tržište. Došlo je vrijeme kada gost želi imati podrobnu informaciju o tome gdje će ljetovati, a ne obijati vrata i tražiti smještaj. Mi se, inače želimo vratiti na strukturu gostiju koju smo nekada imali, a to znači da želimo vratiti Nijemce, Talijane i Austrijance. Bit će to mukotrpni posao u kojeg će valjati uložiti puno truda, pameti i kvalitetnih sredstava kako bi smo se vratili na stare staze. Moram iznijeti i jedan žalostan primjer. U srpnju je broj zapadnoeuropskih gostiju porastao samo za jedan indeksni poen. Veseli me, s druge strane, porast broja njemačkih turista što se ne može reći za Austrijance kojih ima kao i lani, dok je Talijana znatno manje. Na prvom mjestu po posjećenosti su gosti iz Češke kojih je 22,7 posto od ukupnog broja posjetitelja, zatim na drugom su mjestu Poljaci kojih je 13,4 posto, pa potom sa 10,8 posto slijede Slovenci, koji su postali četvrta nacija koja »puni« naša ljetovališta. Iza Slovenaca dolaze Slovaci, Mađari... </p>
<p> • Zamjetno je ove godine manje i domaćih gostiju. Zašto opada njihov broj? </p>
<p> - Sa 24 posto manje domaćih turista u 1999. godini u slijedećoj smo pali na 16 posto, a ove godine domaćih turista je manje za 12,5 posto. Negativni trend domaćeg gosta pomalo je i očekivan i žalostan. Boravak domaćeg gosta opterećen je PDV-om od 22 posto, a to znači da ne postoji interes da se organizirano prodaju aranžmani za domaćeg gosta koji je, inače zahvalan gost i dobar potrošač. Svi mi dobro znamo razloge zbog kojih domaći gosti ne idu na more i njih ne trebamo posebno isticati. </p>
<p> • Otkuda ovako povećano zanimanje Poljaka za ljetovanjem na šibenskoj rivijeri? </p>
<p> - Poljska postaje sve značajniji faktor na našem području. Imajući u vidu da je to velika zemlja sa oko 40 milijuna stanovnika, morat će se tom području posvetiti više pažnje. U ovoj su godini Poljaci ostvarili 136.000 noćenja, a to je, po meni, fascinantan podatak. Pojačano zanimanje Poljaka za šibensku destinaciju trend je od prije tri godine. Jadransko more Poljacima je, inače, najbliže toplo more. </p>
<p>• U posljednje se vrijeme dosta govori o precijenjenoj kuni kao o jednom od razloga lošije turističke sezone. Slažete li se i Vi sa takvom ocjenom? </p>
<p> - Nisam pristalica jake kune i takva kuna sigurno nije faktor koji će privući turiste. Manji broj individualnih gostiju dijelom je posljedica jake kune. Skupoća je manje bitan faktor. Ima dobrih primjera o prilagođavanju ugostiteljske ponude aktualnoj strukturi gostiju . Naime, sve veći broj ugostitelja uviđa da s manjom cijenom i povećanim brojem gostiju mogu puno više postići, tako da je danas sve manje jela koja prelaze cijenu od 20-25 maraka. </p>
<p> • Predviđa se drastično smanjenje broja kreveta privatnih iznajmljivača i to na svega 6-8, a svi oni iznajmljivači koji imaju više soba i apartmana, morat će se registrirati kao obrtnici. </p>
<p> - Nekada je privatnik mogao imati 14 kreveta, potom 20, a sada netko želi i taj broj drastično srezati. Smatram da postoje kvalitetnija i pravednija rješenja od toga koji se priprema, a koji će predstavljati jaki udar na ovu dopunsku djelatnost. Ponavljam, bojim se negativnih efekata novih odredbi Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koji predlaže kresanje broja kreveta. </p>
<p>• Ni seoskom turizmu na ovom području ne cvjetaju ruže. Niti jedan kredit za razvoj seoskog ili ruralnog turizma nije realiziran. Zašto? </p>
<p> - Ukoliko želimo, a želimo, razvijati takav oblik turizma, onda u tom segmentu ponude mora biti raznih olakotnih okolnosti. Zakonska regulativa se mora poštivati, ali smatram da mora biti i fleksibilnosti. Ako nešto može funkcionirati u Istri, mora i u Dalmaciji. Selo zaslužuje našu potporu, ono traži potporu u edukaciji, promicanju i kreditima. Ja sam, inače član Županijske organizacije koja odobrava poduzetničke kredite. Odobrili smo 40 kredita, a s našom odlukom suglasilo se i Poglavarstvo, međutim stvar je zapela na bankama koje daju novac, a koje imaju rigorozne uvjete dodjele kredita. Smatram da i u tom dijelu treba biti kompromisa, a ne samo parola. Turizam ne živi od parola. </p>
<p> • Kad će Šibenik dobiti svoj prepoznatljivi turistički proizvod i što bi to moglo biti? </p>
<p> - Za točno definiranje turističkog proizvoda trebat će nam oko pet godina. Nakon prvog čitanja strateškog marketinškog plana slijedi nam čitanje po regijama, nakon čega će se zajedno sjesti za stol sa stručnjacima iz Španjolske kako bi se zajedno prišlo kategorizaciji proizvoda i strateškom pozicioniranju. Otprilike tridesetak proizvoda bit će određeno kao prepoznatljivi proizvodi ovog podneblja, među kojima će zasigurno biti naša dva nacionalna parka, zatim ronjenje, kružna putovanja, seoski turizam, stari brodovi... Potkraj listopada očekuje se završetak drugog čitanja plana. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Regionalni ured Microsofta ostaje u Zagrebu</p>
<p>WASHINGTON, 11. kolovoza </p>
<p> - Srbijanski premijer Zoran Đinđić i izvršni direktor Microsofta Steve Ballmer razgovarali su nedavno o mogućnosti otvaranja predstavništva ove tvrtke u Beogradu, ali to ne bi utjecalo na položaj regionalnog ureda Microsofta koji ostaje u Zagrebu.</p>
<p> »Nije određeno kad bi se otvorio beogradski ured, ali je sigurno da će naše regionalno središte ostati u Hrvatskoj«, izjavio je u petak u telefonskom razgovoru za Hinu glasnogovornik Microsofta Ricardo Alarme. Po njegovim riječima, Microsoft je zainteresiran da se u Beogradu pojača prodaja i marketing, a ovisno o razvoju tržišta predstavništvo bi proširilo djelatnost na tehničku potporu i slično.</p>
<p> Đinđić i Ballmer razgovarali su o informatizaciji državne uprave u Srbiji, informatičkoj tehnologiji u obrazovanju i prije svega o stvaranju pravnih okvira za zaštitu intelektualnog vlasništva i investicija u Srbiji. Za Microsoft je ovo pitanje od posebne važnosti premda Alarme kaže da »nije primijećeno da bi iz Srbije poticale krivotvorine Microsoftovih programa«. Problem je što se originalni programi neograničeno koriste i kopiraju bez plaćanja.</p>
<p> Nakon završetka službenog dijela sastanka, s Đinđićem se nakratko susreo i osnivač i vlasnik Microsofta Bill Gates. Srbijanski premijer je tom prigodom izrazio želju da njegova zemlja nadoknadi višegodišnje zaostajanje i postane vodeća u regiji na polju informatičke tehnologije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Potpisan ugovor o prodaju »Bretanida« </p>
<p>BOL/SPLIT, 11. kolovoza</p>
<p> - Predsjednik Uprave hotelskoga poduzeća »Zlatni rat« Ante Plenković potpisao je u subotu ugovor, vrijedan 19,5 milijuna njemačkih maraka, o prodaji dijela te tvrtke, apartmanskog naselja »Bretanide«, austrijskom »Gruber Reisenu«.</p>
<p> Potpisivanju Ugovora bila je nazočna i ministrica turizma Pave Župan-Rusković, koja je tom prigodom istaknula da je »prvi put jedan poznati i priznati turoperator, koji je i do sada prodavao svoje programe za Hrvatsku, ušao sa svojim kapitalom u neku od hrvatskih hotelskih kuća«.</p>
<p> A upravo to je, nastavila je, ono što mi cijelo vrijeme pokušavamo - pridobiti velike turoperatore da ulažu u Hrvatsku zato što su već u tom poslu i poznaju taj posao. Po njezinim riječima, posebice veseli da je to baš »Gruber Reisen«, turoperator koji je u ratnim godinama mnogo učinio za Hrvatsku, a osobito za Dalmaciju, koji je prvi letio svojim čarterima na Brač, te prepoznao »potencijal koji ta destinacija i uopće hrvatski turizam imaju«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U Dubrovniku ove sezone za 30 posto manje gostiju agencije »Dober Dan«</p>
<p>U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ove je sezone zabilježen pad prometa gostiju koji stižu s agencijom »Dober Dan«, i to za 30 posto. »Visoka cijena smještaja koje su porasle za oko 10 do 20 posto u odnosu na prošlu godinu, inflacija u Sloveniji, utjecale su na pad prometa, pa i pad cijena u nekim turističkim zemljama (Grčka), koje tako postaju jeftinije i prihvatljivije«, rekao je tim povodom direktor agencije Edi Masnec. Dodao je kako se bilježi pad gostiju koji stižu zrakoplovom, dok je auto gostiju više nego lani. »Međutim, svejedno letimo sa tri zrakoplova i najdužim programom što je ikad išao iz Slovenije (od 22. travnja do 15. listopada«, kazao je Masnec.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="47">
<p>Šeks: »SDP-ove su optužbe sulude, trebali smo ga zabraniti 1990«. </p>
<p>SPLIT, 11. kolovoza </p>
<p> - Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Hrvatskome saboru Vladimir Šeks u subotu je u Splitu ocijenio da su optužbe SDP-a s konferencije za novinare održane u petak »sulude«, te da uopće ne zaslužuju komentar, ali, kako je dodao, pokazuju »paniku SDP-a od sve većeg narodnog gnjeva«. </p>
<p> Šeks smatra da je dio SDP-a što ga vode Arlović, Linić, Crkvenac i Opačić »ortodoksno-komunistički« dio te stranke, koja »za svoj neuspjeh u provedbi socijalne politike prvi put javno skida masku i pokazuje se u svojemu pravom svjetlu«. </p>
<p> »Na konferenciji za novinare u petak u Zagrebu ti su čelnici SDP-a optužili HDZ za sve, a HDZ je samo tražio da se raspravlja o zakonima koji se donose mimo javnosti i mimo Sabora, a koji izravno ugrožavaju hrvatskog čovjeka. SDP zamjenom teza - da HDZ želi doći na vlast bez izbora - optužuje nas da stojimo i iza velikog skupa što se priprema na Žnjanu u Splitu, optužuje nas za pokušaj državnog prevrata, uvođenja izvanrednog stanja, te da radimo protiv hrvatske države i hrvatskog naroda. To su sulude optužbe«, rekao je Šeks.</p>
<p> »Pogriješili smo«, istaknuo je Šeks, »što stranku SDP-SKJ nismo zabranili 1990. Ali, ako je ono što se jučer čulo na konferenciji za novinare SDP-a i službena politika te stranke, a ne samo tih jahača, sada bi trebalo zabraniti njezino djelovanje jer krši temeljna načela ustavnog poretka države. Ta stranka, ili dio nje, najgnusnijim lažima, kao u doba najvećega komunističkog totalitarizma, želi ugušiti svaku oporbu na hrvatskoj političkoj sceni proglašavajući je neprijateljem naroda i države«, rekao je među ostalim Šeks.</p>
<p>Krpina je rekao da je Vlada »nekoliko dana prije odlaska na godišnji odmor potajno donijela niz odluka zbog kojih jej standard hrvatskog stanovništva pao, a nezadovoljstvo naglo naraslo«. »Riječ je o poskupljenju komunikacijskih usluga, otpuštanja oko tri tisuće policajaca, smanjivanje socijalnih prava te novih stečajeva«, istaknuo je Krpina. »Službeno smo predložili«, napomenuo je, »da Sabor sazove izvanrednu sjednicu, jer nitko nema pravo na plandovanje dok se hrvatski građani muče s pitanjem kako platiti račune«.</p>
<p> »Međutim, na taj naš prijedlog koji je konstruktivan uslijedile su zastrašujuće optužbe koje nas, kazao bih, vraćaju u totalitarističko komunističko vrijeme«, kazao je Krpina. Prema njegovim riječima HDZ je dobio odgovor u kojem je stranka izvještena da je njihov zahtjev neustavan i neposlovnički, što je, kazao je Krpina, apsolutno netočno. </p>
<p>Krpina je nekoliko riječi kazao i o događajima na sinjskoj Alci. »Kako uopće čovjek koji potajice svjedoči protiv svoje države i na čijem se svjedočenju temelje optužnice iz Haaga može očekivati odobrenje ili pljesak u gradu Sinju? Mesić je osramotio institut predsjednika države«, zaključio je Krpina. </p>
<p> Na konferenciji za novinare sudjelovali su i glavni tajnik HDZ-a Joso Škara i predsjednik splitskog ogranka HDZ-a Zvonimir Puljić. </p>
<p> Joso Škara ustvrdio je da je SDP izoliran od hrvatskog naroda. »Dobili su izbore obećanjima o bogatijem životu a ono što je sada istina jeste loš standard koji Hrvatsku približava balkanskoj a ne Europskoj uniji«, istaknuo je Škara. </p>
<p>M. Jurković i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Pave Župan-Rusković: »Ono što tvrdi Đurđa Adlešić može reći samo netko tko nema pojma o turizmu«</p>
<p>Mi smo u ovih 20 mjeseci napravili mnogo, Hrvatska je image promijenila preko noći, što najbolje dokazuje interes stranih turista. Dosad smo ugostili dvostruko više Britanaca nego lani, a golem je porast broja turista iz Izraela i Poljske. Ipak, i ove je godine najviše Nijemaca (20 posto), dok iza njih, kao i lani, slijede Talijani, Slovenci, Česi i Austrijanci</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Turistička je sezona na samome vrhuncu, no osim nesnosnih sparina te očekivanih, ali i neočekivanih teškoća, atmosferu je u turističkom sektoru dodatno usijala oštra kritika potpredsjednice HSLS-a i bjelovarske gradonačelnice Đurđe Adlešić, odaslana na adresu ministrice turizma Pave Župan-Rusković. Ministricu smo stoga zamolili da ocijeni dosadašnji tijek turističke sezone, ali i da prokomentira izrečene optužbe.</p>
<p>• Potpredsjednica HSLS-a je, uz ostalo, kazala da je ova sezona podbacila u odnosu na lanjsku te da ste za to krivi upravo Vi. Zar je sezona doista tako loša?</p>
<p>- Uopće ne znam na čemu to ona temelji mišljenje da je sezona lošija od lanjske, kada je svi pokazatelji demantiraju. Posebno me veseli što sve teče prema očekivanjima. Sezona je vrlo dobra, počela je nešto ranije nego lani, a od početka godine bilježimo 14, ponegdje i 15 posto više turista. Budući da su srpanj i kolovoz 2000. bili odlično posjećeni, ove godine neće biti većeg porasta No, srpanj je ipak bio četiri posto posjećeniji od lanjskoga.</p>
<p>• U svjetlu najava o skoroj Vladinoj rekonstrukciji, mislite li da su ovo možda prvi znakovi da Vam se klima ministarska stolica, tim više što je pitanje Vašeg povjerenja u Vladi spomenula i Đurđa Adlešić?</p>
<p> - Ne, ne vjerujem da me itko tjera iz Vlade. Riječi Đurđe Adlešić su samo dokaz da je Hrvatska demokratska zemlja i da demokraciju očito svi shvaćaju kao mogućnost da mogu svašta govoriti o bilo čemu, pa tako i o onome o čemu ne znaju mnogo. Po mojem je mišljenju problem mnogih hrvatskih političara što misle da sve znaju. To bi uvjerenje, žele li biti bolji političari, svakako trebali promijeniti. Ja, recimo, ne znam ništa o nogometu pa o njemu i ne govorim.</p>
<p>• Ona Vas je, nadalje, optužila i da kao predstavnik nove vlasti niste uspjeli Hrvatsku napraviti privlačnijom u svijetu...</p>
<p>- To može reći samo netko tko nema pojma o turizmu. Mi smo u ovih 20 mjeseci napravili mnogo, Hrvatska je image promijenila preko noći, što najbolje dokazuje interes stranih turista. Tome u prilog ide i činjenica da ove godine imamo mnogo više organiziranog turizma, a mnogo manje »individualaca« koji dolaze samo u »špici«, što znači da smo napokon privukli one koji su nas nedavno izbjegavali. Dosad smo, uz to, ugostili dvostruko više Britanaca nego lani, a golem je porast broja turista iz Izraela i Poljske. Ipak, i ove je godine najviše Nijemaca (20 posto), dok iza njih, kao i lani, slijede Talijani, Slovenci, Česi i Austrijanci.</p>
<p>• Mnogo se buke diže oko njihove vrlo slabe potrošnje, što ide toliko daleko da se katkad uvredljivo govori i o turističkoj »sirotinji«. Dijelite li to mišljenje?</p>
<p> - Ne, ja cijenim svakog gosta i vjerujem da ne bismo smjeli tako govoriti. Moramo biti sretni što imamo goste, a ne ih podcjenjivati. Točno je da troše malo, no razlog tome je tečaj kune koji me, priznajem, nimalo ne veseli, jer bi potrošnja bila veća kad bi tečaj bio niži. Ostane li takav i do godine, bojim se da velik dio turista više nećemo vidjeti, jer će otići tamo gdje njihove valute vrijede više. No, treba i otvoreno priznati da je potrošnja zapravo u skladu s našom ponudom koja je, uz manje razlike, prilično skromna i nekreativna - zabave je malo, mogućnost kupnje je skromna, a većina restorana je zaista loša. Zanimljivo je ipak da oni bolji bilježe sve više gostiju, dok ostali doživljavaju pad.</p>
<p>• Jeste li incidente poput redukcije vode na Pagu mogli nekako izbjeći ili spriječiti?</p>
<p>- Nažalost, u slučaju Paga nismo mogli učiniti ništa, a takav je slučaj i s ostalim mjestima i hotelima, primjerice na Visu, koji nemaju vlastite rezervoare. To je uistinu velik problem i mislim da je jedino rješenje da ti hoteli sâmi ulože sredstva u gradnju rezervoara za vodu. Bilo bi poželjno kada bi to obavili već za iduću sezonu. </p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Promet na cestama prema moru u subotu bio vrlo gust i otežan</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza</p>
<p> - Na autocesti Zagreb-Karlovac kao i kroz grad Karlovac te na cestama prema Splitu i Rijeci promet je bio izrazito gust i otežan, izvijestio je Hrvatski auto-klub. Cestom Karlovac - Split (D1) vozilo se u kolonama i usporeno.</p>
<p>Zbog gustoće prometa na cesti D1 prometna policija u Korenici preusmjeravala je promet na D25 preko Gospića na Gračac. Zbog jake i na mahove olujne bure na dijelu jadranske magistrale (D8) od Senja do sv. Marije Magdalene promet je bio dozvoljen isključivo osobnim vozilima, dok su ostala vozila, kamioni, kamp prikolice, motocikli i autobusi mogla voziti preko Žute Lokve na Gospić i Karlobag. Na dionici Senj-Karlobag-Mandalina prijepodne je bio zabranjen promet za prvu kategoriju vozila, a kako se na toj dionici dogodilo i nekoliko nezgoda, vozilo se usporeno i u kolonama. </p>
<p>Zatvoreni mostovi</p>
<p> Paški i Maslenički most neko su vrijeme zbog jake bure bili zatvoreni za prvu skupinu vozila (autobuse na kat, kamp prikolice i motocikle), a Krčki za drugu (hladnjače, kamione do 3,5 tone i kombije). Bura je otežavala i utovar na liniji Brestova-Porozine pa je HAK vozačima osobnih vozila preporučio liniju Valbiska-Merag, gdje se stoga na ukrcaj čekalo nekoliko sati. Prekinuta je bila trajektna linija Baška-Lopar, dok se promet otežano odvijao na liniji Jablanac-Mišnjak za otok Rab. Na ukrcaj se čekalo oko tri sata. U trajektnom pristaništu Jablancu za otok Rab kolona je bila duga tri kilometra, a za Pag su trajekti plovili na dužoj pruzi Prizna-Stara Novalja.</p>
<p>Rijeka automobila u subotu od ranoga jutra stvorila je dugačke redove na izlasku s autoceste A4 koja povezuje Veneciju i Trst, tako da je u 8,30 sati na izlasku prema Trstu red bio dugačak 16 kilometara, javio je talijanski centar informiranja na cestama. Kilometarske kolone Talijana koji su krenuli prema Hrvatskoj zabilježene su i na graničnim prijelazima sa Slovenijom.</p>
<p>Stranci ( i dalje) dolaze</p>
<p>Na prijelazu Fernetići na talijanskoj strani prema Sloveniji kolona je bila duga šest, a na prijelazu Pesek pet kilometara. Gužve na cestama bile su normalna pojava cijeli dan jer je ova subota ključna za odlazak Talijana na godišnji odmor, kojega će mnogi provesti baš u Hrvatskoj. Nema mjesta ni na trajektima ni u zrakoplovima koji iz Italije kreću k nama.</p>
<p>I preko graničnih prijelaza Goričana i Murskog Središća je u petak i subotu do 12 sati u Hrvatsku ušlo 46.324 stranih državljana, što je osjetno više nego u prvom dijelu prethodnog vikenda. Tako je u našu zemlju preko prijelaza Goričan doputovalo 32.595 turista, što je za 9000 više nego pred tjedan dana, a preko Murskog Središća ušlo je 8445 stranih putnika ili dvostruko više nego u prvom dijelu prošloga vikenda. Istovremeno na tim je prijelazima Hrvatsku napustilo 17.150 stranaca. </p>
<p>U prvih 12 sati subote preko Pasjaka i Rupe u hrvatsku je ušlo oko 46.000 stranaca, a rijeka gostiju nije prestala teći ni poslijepodne. Od Rupe prema Rijeci i Opatiji te dalje, policija je usmjeravala turiste zaobilaznim pravcima kako bi rasteretila riječku obilaznicu. Mokri kolnici na kvarnerskom području usporili su cestovni promet, a zabilježeno je tek nekoliko manjih nezgoda. </p>
<p> Iz policijske postaje u Slunju zamolili su sve vozače koji putuju ili će putovati cestom Karlovac-Split na pojačan oprez i sigurno rastojanje jer se u samo sat vremena u subotu ujutro zbilo nekoliko manjih sudara. (D. H., D. P., D. O., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Osječko-baranjski stožer: otpuštanje policajaca je političko</p>
<p>OSIJEK, 11. kolovoza</p>
<p> - Osječko-baranjski Stožer za zaštitu digniteta Domovinskog rata pozvao je u subotu djelatnike MUP-a koji su dobili rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi, da na njih ulože prigovor i da se pridruže svakoj akciji svojih sindikata ili drugih udruga kako bi zaštitili svoje interese. Predsjednik Županijskog stožera Ivan Vekić na današnjoj je konferenciji za novinare u Osijeku rekao da to što nema analiza o socijalnom i egzistencijalnom stanju otpuštenih djelatnika, broju branitelja i ratnih invalida pokazuje da nije riječ o preustroju MUP-a nego »o političkim razlozima«. Ustvrdio je da »i ova vlast želi imati svoju policiju« te da je to jedini uzrok tim promjenama. To pokazuje da se pripremaju događaji »u kojima bi policija u ime vlasti trebala imati odlučujuću ulogu«, istaknuo je Vekić i ocijenio kako se »u suženom prostoru koji je ostavila vlast još može djelovati demokratski«. Najave o novom zapošljavanju viška djelatnika u MUP-u kod drugih poslodavaca Vekić je nazvao »pričom za malu djecu i dekoracijom dok se sporna rješenja ne stave izvan snage«, dodajući da su sporazumi o novom zapošljavanju trebali biti potpisani prije no što su uručena rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi. Najnovija zbivanja u MUP-u tajnik Županijskog stožera Dinko Burić ocijenio je »kontinuitetom demontiranja hrvatske države« i ustvrdio da se »izdajnička Vlada, služeći stranim gospodarima, potpuno razišla s hrvatskim narodom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Karlovac: Ribe ponovo plivale leđno</p>
<p>KARLOVAC, 11. kolovoza</p>
<p> - Teško je reći da će malo kiše koje je bilo na izvorištima karlovačkih rijeka Kupe u Gorskom kotaru i Korane u Lici i Plitvičkim jezerima, popraviti hidrološku situaciju Kupe u Karlovcu, kako bi se spriječio i teži ekološki incident. Poput onoga iz prošle godine kad je nizvodno, od Karlovca do Lasinje i Pisarovine, zabilježen pomor nekoliko tona riječne ribe. Naime, u petak je rijeka Kupa nizvodno od Karlovca ponovno bila zagađena. Velike mrlje koje su se pojavile na površini rijeke, uz povišenu temperaturu vode, izrazito nizak vodostaj Kupe i naravno uz fekalna i bakteriološka zagađenja iz kanalizacijskih ispusta karlovačke industrije i naselja, uzrokovale su novi pomor ribe. Po dojavama mještana naselja nizvodno od Karlovca, te članova Športsko-ribolovnog društva »Korana« iz Karlovca, u petak su ribe, nažalost, ponovno (za)plivale leđno. Reagirali su vodne inspekcijske službe i djelatnici PU karlovačke, Hrvatskih voda i športski ribolovci novim alarmom zbog vidljiva novog ekološkog incidenta, kojeg Karlovac nije lišen za ljetnih dana. Voda Mrežnice bila je 2. i 3. kolovoza zagađena do te mjere (bojom i kemikalijama) da bi grad na četiri rijeke, koji leži na brojnim izvorištima pitke vode mogao ostati i bez čiste vode. Naime, karlovački Zavod za javno zdravstvo jednom tjedno prati stanje voda karlovačkih rijeka na karlovačkom gradskom kupalištu Foginovo, gdje se kupačima preporuča da se nakon kupanja u Korani obavezno tuširaju. Praćenje stanja čistoće vode stručnjaci Zavoda obavljaju na Korani u Slunju, gdje je voda izuzetno čista (gotovo pitka) na kupalištu na rijeci Kupi u Ozlju, te jezeru Sabljaci kraj Ogulina. Iz karlovačkog Vodovoda stižu povremene obavijesti Karlovčanima posredovanjem lokalne radio postaje da je karlovačka voda pitka i čista, te da nedavno zagađenje rijeke Mrežnice u Donjem Mrzlom Polju iz pogona Keltexa, nije utjecalo na karlovački vodovodni sustav i zagađenje pitke vode. Oko ovog ekološkog incidenta u više navrata oglasio se i vodopravni državni inspektor Željko Makvić, najavivši za karlovačke zagađivače prekršajne i krivične prijave.</p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Još dva grada i četiri općine nemaju lokalnu vlast</p>
<p>ZAGREB, 11. kolovoza </p>
<p> - Dva grada, Vis i Hvar, te četiri općine, Primošten, Polača, Stupnik i Jelsa, još nemaju lokalnu vlast ustrojenu na temelju rezultata svibanjskih izbora.</p>
<p> Za konstituiranje predstavničkih tijela u tim jedinicama lokalne samouprave preostaje još malo vremena, samo tjedan do dva, ovisno o tome kada su objavljeni službeni rezultati izbora za pojedini grad ili općinu. Nešto više vremena ima Primošten, gdje su izbori bili ponovljeni.</p>
<p> Tijekom proteklog tjedna iz opasne zone imenovanja vladinog povjerenika i raspisivanja novih izbora izašli su grad Ploče i općine Konavle i Orebić, u kojim je na konstituirajućoj sjednici izabran i načelnik odnosno gradonačelnik.</p>
<p> Izbor načelnika uspio je i u općini Draganić, koja je za izbor imala rok do 19. kolovoza.</p>
<p> Rok od 30 dana za izbor načelnika još teče Požegi i to do 17. kolovoza i Konavlima do 1. rujna.</p>
<p> U gradovima i općinama koje se u zakonskim rokovima ne konstituiraju ili ne izaberu načelnika, odnosno gradonačelnika, Vlada će već na prvoj sjednici nakon ljetnih odmora 23. kolovoza, poništiti izbore i imenovati povjerenika, koji onda mora raspisati nove izbore u roku od 60 dana.</p>
<p> Za sada se izbori zbog toga što u zakonskom roku nije izabran gradonačelnik ponavljaju samo u Dubrovniku, gdje sutra ističe rok za podnošenje kandidacijskih lista za izbore koji će se održati 16. rujna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>750 godina prvog spominjanja Karlobaga</p>
<p>KARLOBAG, 11. kolovoza</p>
<p> - Povodom 750 godina prvog spominjanja imena Karlobaga, uz nazočnost župana ličko-senjskog Milana Jurkovića, u Općinskoj vijećnici Karlobaga održana je u subotu svečana sjednica Općinskog vijeća. Svečanosti 750 godina prvog spominjanja Karlobaga, koja je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesića, nazočan je bio osobni izaslanik pokrovitelja ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, te brojni predstavnici ličkih općina i gradova. Na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Karlobaga predstavljena je monografija Karlobaga autora dr. Ive Mažurana. U karlobaškom kapucinskom samostanu služena je koncelebrirana sveta misa, a potom su održani razni športski susreti i likovne kolonije. (D.P)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010812].
|
