NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010911].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 181394 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>11.09.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska sumnjičava - što hoće Nijemci? </p>
<p>Bez obzira što je riječ o tzv. non paperu, razborito se javlja hrvatska sumnjičavost prema svakom regionalnom paket-aranžmanu koji bi obvezivao Hrvatsku / Fischer ističe da Pakt i proces stabilizacije i pridruživanja u prvi plan stavljaju međudržavnu, jednako kao i gospodarsku suradnju u regiji </p>
<p>ŽELJKO HODONJ</p>
<p>ZAGREB 10. rujna</p>
<p> - Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer svojim prijedlogom o rješenju problema na europskom jugoistoku na neformalnom sastanku šefova diplomacija EU tijekom vikenda u Genvalu, nedaleko od Bruxellesa, odmah je izazvao proturječna tumačenja.</p>
<p> Fischer je ponudio 'evoluirajući' regionalni proces koji bi prošao tri faze. Prvo bi se održala ministarska konferencija u kojoj bi sudjelovale sve članice EU, sve zemlje u regiji i članice Kontaktne skupine. Druga faza označila bi jačanje rada sva tri stola Pakta o stabilnosti s novim radnim skupinama u koje bi bili uključeni predstavnici svih etničkih skupina, manjina i nevladinih udruga, radi jačanja regionalne suradnje i povjerenja. U trećoj fazi rješavala bi se 'statusna pitanja', što god to značilo. </p>
<p>Bez obzira što je riječ o tzv. non paperu, sasvim se razborito pojavljuje hrvatska sumnjičavost prema svakom regionalnom paket-aranžmanu koji bi obvezivao Hrvatsku. Razboritost nalaže ponajprije pažljivo čitanje teksta. Njemački ministar nigdje (formalno) ne zagovara 'podjelu Europe'. </p>
<p>Riječ je o tekstu koji ima četiri stranice od kojih se prve tri odnose na Makedoniju. To bi trebalo značiti da je njegov osnovni motiv traganje za trajnim rješenjem za makedonsko pitanje.</p>
<p> Što se tiče cjeline jugoistočne europske regije, pristup je definiran pomoću tri odrednice. Prva naglašava helsinška načela nepovredivosti granica, puno poštivanje suverenosti i samostalnosti svih europskih država, dobrosusjedske odnose, mirno rješavanje sporova i tako redom. Njemački se ministar opredijelio za polazište u kojem su problemi regije prvenstveno unutaretnički u svakoj pojedinoj zemlji, a ne problemi između pojedinih država. Drugo njegovo načelo ističe odnose Europske unije s državama na jugoistoku pomoću procesa stabilizacije i pridruživanja, dok treće načelo utvrđuje dosljednost u primjeni odnosa koji su utvrđeni Paktom o stabilnosti. </p>
<p>Fischer pritom nedvosmisleno naglašava da Pakt o stabilnosti i proces stabilizacije i pridruživanja u prvi plan stavljaju - regionalnu, međudržavnu, jednako kao i gospodarsku suradnju na europskom jugoistoku. </p>
<p>Hrvatsku javnost najviše zanima što Nijemci zapravo žele postići tim planom.</p>
<p>Otkako je 28. listopada 1996. godine u Luksemburgu Vijeće ministara EU prihvatilo dokument 'Budući ugovorni odnosi s nekim zemljama jugoistočne Europe', nazivi dokumenata su se mijenjali, ali je, više ili manje javno, ostajala hrvatska skepsa prema potezima Unije. Tada je jasno napisano da su 'pregovori o sporazumu o suradnji s Hrvatskom (i primjene Phare programa) suspendirani nakon hrvatske vojne akcije u UNPA-i u kolovozu 1995. godine'. Sada kada hrvatsko pravosuđe naglašeno nastoji što efikasnije procesuirati ratne zločine počinjene u tom razdoblju, pojava Fischerova dokumenta logično izaziva nova propitivanja.</p>
<p>Ostala je zapamćena Fischerova dijagnoza izrečena 6. veljače 1999. godine, kada je uoči pedesete obljetnice Atlantskog saveza u Münchenu rekao: 'Naravno, nešto moramo naučiti i iz bosanskog primjera. Nakon prvog koraka međunarodna zajednica mora učiniti drugi, tj. uspostaviti dugoročno trajno mirovno rješenje za južni Balkan. Nakon što utihne oružje na Kosovu, bit će nužna mirovna konferencija, političko rješenje za Kosovo bit će trajno jedino ako razvijemo političku strategiju za čitavu regiju'.</p>
<p>U međuvremenu, EU je razvio nove mehanizme koji bi trebali pomoći trajnom smirivanju stanja u regiji, bez obzira koji 'terminus tehnicus' koristio i koliko nas iritirao. Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji zamišljen je i shvaćen kao instrument individualizacije puta svake pojedine zemlje prema EU-pridruživanju. Hrvatska je čvrsto prihvatila takvo uvjerenje.</p>
<p>U vikend-nastupu njemačkog ministra vanjskih poslova, pažnju izaziva zagovaranje 'razvijanja zajedničkog gospodarskog prostora na području Zapadnog Balkana' koji bi se zvao Europski gospodarski prostor II. Dakle, ne predlaže se stvaranje balkanske gospodarske unije. Upotrebljava se riječ 'area', a ne 'union'. Malo je vjerojatno da bi njemačka diplomacija mogla, čak i u neformalnom papiru, odustati od svoje dosadašnje politike prema jugoistoku.</p>
<p>Za Hrvate, koji se opravdano boje 'ukrcavanja u regionalni vlak', dvojbeno je pitanje što zapravo znači stvaranje zajedničkog gospodarskog područja na Zapadnom Balkanu, koje bi se moglo zvati EEA II (Europski prostor II).</p>
<p>U najboljoj namjeri, dokument se može tumačiti krajnje pozitivno. Zato što se stvaranje 'gospodarskog područja' koncipira u kontekstu procesa stabilizacije i pridruživanja, točnije - u kontekstu proširenja Europske unije, a ne balkanskog udruživanja. Sporna je dakako sintagma o 'aktiviranju regionalnog pristupa EU' što svakako izazova zazor. Konkretno, zašto stvarati paralelnu gospodarsku strukturu u postojećoj europskoj strukturi.</p>
<p>Dodatna pitanja eurodiplomatima svakako izaziva činjenica da nijedna europska zemlja do sada nije zagovarala striktnu podjelu Europe. Zato ostaje veliko pitanje hoće li i kako će Fischerov 'papir' biti na kraju usvojen.</p>
<p>Fischerov tekst sasvim sigurno nije dokument koji sada, bez dodatnih objašnjenja, Hrvatskoj pokazuje brži, individualizirani put u EU.</p>
<p>Za Hrvatsku je važno što se u 'pitijskom papiru' njemačkog ministra ne dovodi u pitanje proces stabilizacije i pridruživanja. Sumnja da je to nagovještaj napuštanja procesa SAA, nakon čega zemlje zapadnog Balkana više ne bi mogle dobiti status pridruženih članica EU, u samom se tekstu ne može potvrditi. Tek to bi moglo potkrijepiti tezu o potpunom povratku na stari 'regionalni koncept', kao i mogućnost da europski jugoistok trajno ostane razdvojen od ostatka Europe.</p>
<p>Danas može zvučati poput anegdote prisjećanje na još jedan papir koji se pojavio na jednoj od također važnih međunarodnih sesija. Za vrijeme konferencije u Madridu (15.-16. prosinca 1998.) godine, posvećene miru u BiH (PIC), pojavio se dokument Međunarodne krizne skupine (ICG) koja je zagovarala 'protektorat na (Carl) bildtovskom prostoru južno od Slovenije, sjeverno od Grčke'. Predlagala se stalna međunarodna konferencija za Balkan (prema uzoru na haaško-ženevsku) sa sjedištem u Skopju, s mogućnošću uvjerljive prijetnje uporabom vojne sile, sa zadaćom stvaranja temelja demokracije.</p>
<p>Prihvatimo li anegdotsku razinu uspomena na 'madridski' papir, svaki novi, pa i ovaj Fischerov, traži temeljita objašnjenja. Tim prije jer ni hrvatskoj javnosti nije nepoznato koliko je u samom EU nesuglasica oko širenja Unije. Širenju se protive i bogate i siromašne članice. Dodaju li se konceptualne nejasnoće oko upravljačkog sustava unutar EU-a, procesa odlučivanja i straha od kakofonije, razloga za oprez ima u obilju. Sve ono što, bez valjanih objašnjenja, može slutiti zaustavljanju procesa pridruživanja Uniji, može dovesti u pitanje sve što je Hrvatska postigla na domaćem, ali i na međunarodnom planu.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Fischerov 'non-paper'</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Njemački non-paper bavi se u prvom redu Makedonijom, no u Glavi IV, koja nosi naslov Regionalni proces za Jugoistočnu Europu, ima sadržaja zanimljivih za hrvatsku javnost.</p>
<p>'Za kanaliziranje dinamike koja nastaje srazom načela teritorijalnog integriteta i težnji nacionalnih manjina, potreban je evolutivni regionalni proces, utemeljen na načelima koja će biti prihvatljiva svima (kao u Helsinkiju). Cilj ovog procesa ne treba biti neki novi Berlinski kongres nego iniciranje postupnog, 'step-by-step' pristupa koji bi trebao pomoći jačanju regionalne suradnje, napredovanju regije na putu prema Europskoj uniji i rješavanju preostalih otvorenih pitanja. </p>
<p>Helsinški bi proces mogao poslužiti kao model, osobito što se tiče načela oko kojih se treba postići suglasnost. Razlika u odnosu na taj proces bila bi činjenica da u Jugoistočnoj Europi glavni problemi nisu između država nego između različitih etničkih skupina unutar država. Stoga nije dovoljan čisti međuvladin pristup; te etničke skupine treba uvesti u proces - od slučaja do slučaja i u prikladnoj fazi. </p>
<p>Ovaj regionalni proces ne treba konkurirati ili ponovo izmišljati Pakt o stabilnosti, nego usko surađivati s njim i učinkovito ga koristiti. </p>
<p>Ovaj pristup trebao bi teći u tri faze: </p>
<p>1. Ministarska konferencija kao nastavak Zagrebačkog 'summita', na kojoj trebaju sudjelovati članice EU-a, sve zemlje regije i države kontaktne skupine. Rezultat konferencije trebao bi biti: </p>
<p>- reafirmacija helskinških načela kao osnove cijelog procesa </p>
<p>- stvaranje radnih stolova i skupina koje će se baviti svim problemima koji prelaze granice. </p>
<p>Pritom treba posve iskoristiti tri radna stola Pakta o stabilnosti - za demokraciju i ljudska prava, ekonomsku suradnju i razoružanje. </p>
<p>2. U drugoj fazi trebalo bi razraditi konkretne rezultate sva tri radna stola Pakta o stabilnosti i daljnjih radnih skupina (primjerice one za prekograničnu suradnju, energiju, uzajamno prihvaćanje diplomata i diploma itd.). U radne stolove i skupine treba uključiti i etničke grupe, manjine i nevladine udruge. Cilj je jačanje povjerenja i konkretne regionalne suradnje. </p>
<p>Treba se aktivirati regionalni pristup u procesu stabilizacije i pridruživanja EU čime će se na zapadnom Balkanu stvoriti zajednički ekonomski prostor koji treba nazvati EEA II.</p>
<p>3. Kada radne skupine postignu konkretne rezultate i kad se ojača međusobno povjerenje, može započeti treća faza procesa u kojoj će se rješavati otvorena pitanja.'</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vesna Cvjetković Kurelec: 'Hrvatska nije dio problema niti dio rješenja pitanja na Balkanu'</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Osvrnuvši se na najnoviju 'balkansku inicijativu' njemačkoga ministra Joschke Fischera, zamjenica hrvatskoga šefa diplomacije Vesna Cvjetković Kurelec za Vjesnik je izjavila: </p>
<p>'Prema dosadašnjim spoznajama, posrijedi je koncept jačanja regionalnoga pristupa EU-a prema tzv. zapadnom Balkanu. Riječ je, naime, o regionalnom pristupu koji bi označio prekretnicu od načela regionalne suradnje prema konceptu regionalne integracije.' </p>
<p>Prema riječima zamjenice hrvatskoga ministra vanjskih poslova, 'njemački se ministar vanjskih poslova nastoji baviti proaktivnim pristupom problematici Balkana. Ti su problemi široki, od nestabilnosti u Makedoniji, pitanja budućnosti SRJ, statusa Kosova do pitanja samoodrživosti BiH.'</p>
<p>U tom kontekstu, ističe Vesna Cvjetković Kurelec, 'Hrvatska je bez sumnje zainteresirana za mirno i stabilno susjedstvo na jugoistoku'. Međutim, 'kao stabilna zemlja Hrvatska nije dio problema niti dio rješenja spomenutih pitanja na Balkanu. U skladu s preuzetim obvezama iz Daytonskoga sporazuma, Hrvatska želi stabilizirajuće djelovati prema BiH te normalizirati odnose sa SRJ'.</p>
<p>'Hrvatska želi aktivno surađivati unutar regionalnih inicijativa putem bilateralnih sporazuma, a na temelju zaključaka Zagrebačkoga summita od studenoga prošle godine te Procesa o stabilizaciji i pridruživanju', zaključila je u telefonskom razgovoru Vesna Cvjetković Kurelec.</p>
<p>Kad je riječ o inicijativama za uspostavljanje carinske unije na jugoistoku Europe, 'one ne mogu funkcionirati', tvrdi ona. Od čitavoga niza razloga koji govore protiv 'balkanskih carinskih unija', Cvjetković Kurelec upozorava na 'postojanje velikih razlika u gospodarskom razvoju pojedinih zemalja, odnosno u strukturi gospodarstva i tržištu rada. Osim toga, nisu sve zemlje regije članice WTO-a niti SAA, a Hrvatska je članica EFTA-a, a uskoro i CEFTA-e'. </p>
<p>V. D.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Može li ideja krupnog kapitala postati službenom politikom Europe?</p>
<p>Kajin (IDS): Ovim prostorima je potrebno maksimalno liberaliziranje trgovine, ali bez institucionalnih okvira / Franić (SDP): Multilateralni ugovori koji bi vodili institucionalnim povezivanjima Hrvatske nisu prihvatljivi / Blažeković (HNS): Mi sami odlučujemo pristajemo li na to ili ne / Dorica Nikolić (HSLS): Na Europi je da se odluči smatra li ove prostore Europom ili Bliskim istokom / Kramarić (LS): Zapadni Balkan, to jest jugoistočna Europa, naše je prirodno tržište / Trconić (HSS): Takva upornost i prisiljavanje svih država bivše Jugoslavije da se po svaku cijenu ujedine u neku zajednicu ne mogu biti plodni / Šeks (HDZ): S hrvatskog stanovišta to je neprihvatljivo. To znači stvaranje dviju Europa, jedne balkanske i druge zapadnoeuropske / Đapić (HSP): Ne trebamo glumiti začuđene svatove</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - 'To je izvorno ideja krupnog kapitala, a gospodin Fischer i drugi je samo politički formiraju, dok na kraju ne postane službena politika Bruxellesa', smatra potpredsjednik IDS-a Damir Kajin. 'Tržište i gospodarski rast je njihov temeljni nacionalni interes i tome će politika Bruxellesa podrediti i tuđe nacionalne interese, ako im se to dozvoli. No to je gledište zapada, a drugo je gledište građana ovih prostora. Nakon 250.000 mrtvih na ovim prostorima, sigurno nema nikoga tko bi dopustio institucionalno povezivanje na bivšim jugoslavenskim prostorima, jer bi to značio politički kraj za opciju koja bi to zagovarala. No, ovim prostorima je potrebno maksimalno liberaliziranje trgovine među tim zemljama, ali bez institucionalnih okvira. Riječju, bez monetarne ili neke druge unije', ističe Kajin.</p>
<p>'Za razliku od izjava nekih političara, primjerice Bildta, Hombacha ili glavnog tajnika NATO-a Robertsona, hrvatskoj javnosti su malo ili nikako poznate rezolucije, deklaracije i drugi službeni dokumenti različitih institucija i političkih organizacija u kojima se promovira individualni pristup država u procesu približavanja euroatlantskim integracijama. Štoviše, u takvim se slučajevima daju i prilično konkretni rokovi', kaže dr. Zdenko Franić, potpredsjednik Glavnog odbora SDP-a i član saborskog Odbora za vanjsku politiku. 'Prema tome, izjave poput Ficherove mogu predstavljati osobno mišljenje političara koji ih daju, ali i predstavljati određene inicijative, odnosno, biti 'probni baloni', da bi se vidjelo kako će javnost na njih reagirati', kaže Franić. </p>
<p>'Multilateralni ugovori koji bi vodili nekakvim institucionalnim povezivanjima Hrvatske naprosto nisu prihvatljivi, a za to, može se s priličnom sigurnošću tvrditi, postoji konsenzus u najširoj političkoj javnosti i u svim političkim strankama. Hrvatska diplomacija treba amortizirati takve i sve buduće pokušaje koji za Hrvatsku nisu prihvatljivi, niti su joj u interesu. Mislim i na državnu, parlamentarnu kao i na stranačku diplomaciju, bez obzira na stranačke boje.</p>
<p>Hrvatska je zainteresirana za približavanje CEFTA-i, i u tom kontekstu za bolje gospodarske odnose u širem okruženju. Hrvatska će nastaviti djelovati kao jezgra stabilnosti i demokracije, ali bez želje za institucionalnim povezivanjem', zaključuje Franić.
Goran Blažeković, glasnogovornik HNS-a, kaže da se 'Hrvatska definitivno odlučila za priključenje EU-u i da taj put bude samostalan. Što se tiče balkanskog tržišta, odluku donose gospodarski subjekti, a ne politika. Politika je svakako tu, da gospodarskim subjektima u međunarodnim odnosima omogući i olakša međusobnu suradnju, ali oni su ti koji ocjenjuju je li im to korisno ili ne i žele li to uopće. Fischerov prijedlog, na način na koji je to objavljeno na HTV-u, djeluje ispolitizirano, što ne mora biti loše ukoliko su u pozadini materijalna sredstva i slobodno odlučivanje svake od zainteresiranih zemalja. No važno je istaknuti da mi sami odlučujemo pristajemo li na to ili ne.'</p>
<p>Dorica Nikolić, glavna tajnica HSLS-a, prošlog je tjedna bila u Hamburgu na kongresu Liberalne internacionale - njemačka grupa, na kojem je u sklopu izlaganja, kaže, izrazila i o tom pitanju osobni stav, kao i stav stranke, koji je sukladan i stavu Vlade. </p>
<p>'Rekla sam: podupiremo individualan pristup u EU. Taj sam stav izrazila jednom rečenicom na kraju izlaganja, a bila je to ujedno i molba: 'Pustite nas da trčimo, ne stavljajte nam na leđa vreće s kamenjem'! Nakon mog izlaganja gospodin Hoyer, predsjednik ELDER grupacije u Europskom parlamentu, uzviknuo je: 'Prokleto ništa ne znamo o ovim područjima'! Dakle, na našoj je diplomaciji, na strankama i čelnicima, da objašnjavaju naš položaj i naš stav. Zapravo, na Europi je da se odluči smatra li ove prostore Europom ili Bliskim istokom! Jer, očito im to još nije jasno', kaže Dorica Nikolić.</p>
<p>Dr. Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, vjeruje da ta ideja nema političke implikacije. 'Mislim da se mi moramo konačno riješiti nekih nepotrebnih strahova. Zapadni Balkan, to jest jugoistočna Europa, naše je prirodno tržište. Upravo sam danas imao oproštajni sastanak s gospodinom Muratovićem, koji je iskazao žaljenje što hrvatske tvrtke ne ulaze u Bosnu na pravi način. To znači da trebaju ući u vlasničke odnose, kao što ulaze slovenska poduzeća, a ne da se bave samo trgovinom. Onaj tko uđe u vlasničke odnose, taj će zagospodariti tržištem, a trgovci će biti izgurani. Upravo nam se ta jugoistočna Europa nudi i to treba iskoristiti, a ne da samo pričamo o svojim 'komparativnim prednostima', jer će se te priče brzo istopiti. Ja ovo doživljavam kao pozitivnu inicijativu koja, duboko vjerujem, nema skrivenih političkih implikacija', kaže Kramarić.</p>
<p>'Mislim da je začuđujuće da se projekt zapadnog Balkana uporno nastoji realno instalirati na ovim prostorima, premda su sve načelne bitne i gospodarske integracije riješene Paktom o stabilnosti. Takva upornost i prisiljavanje svih država bivše Jugoslavije da se po svaku cijenu ujedine u neku zajednicu ne mogu biti plodni', ističe potpredsjednik HSS-a Luka Trconić. 'Stalno ističemo argumente da nas čvršće veze na ovim prostorima ne mogu zadovoljiti, ni kao put u budućnost niti kao put u Europu', kaže Trconić i dodaje da Hrvatska radi sebe treba učiniti sve da postavi visoke standarde Europe i na djelu pokaže kamo pripada, bez obzira što se u Europi smišljalo.</p>
<p>'S hrvatskog stanovišta to je neprihvatljivo, jer to znači snažan korak u pravcu guranja Hrvatske na Balkan', kaže potpredsjednik HDZ-a Vladimir Šeks. 'Gospodarski povezani prostor zemalja bivše Jugoslavije, bez Slovenije, je upravo ono na što Hrvatska ne može pristati. To znači stvaranje dviju Europa, jedne balkanske i druge zapadnoeuropske. Riječ je o stvaranju regije koja bi se postupno politički integrirala i tako udaljila od EU-a', kaže Šeks. 'Kad bi to bilo prihvaćeno, to bi značilo odstupanje od onoga u što nas je Zapadna Europa uvjeravala, odnosno da će biti individualni pristup za ulazak u EU. Takve asocijacije govore da se taj put zaustavlja, jer se Hrvatsku upućuje u balkansku europsku zajednicu. Nadam se da će i službena hrvatska politika vrlo brzo reagirati na balkanska razmišljanja Joschke Fischera', naglašava Šeks.</p>
<p>'Ne trebamo glumiti začuđene svatove. Sve je to bilo vidljivo od zagrebačkog summita, premda nas je aktualna vlast uvjeravala da je svako opterećivanje javnosti balkanskim asocijacijama pucanj u prazno i da o tome nema ni govora', kaže predsjednik HSP-a Anto Đapić. 'No, kad Njemačka daje takve izjave, onda to znači da se o tome ozbiljno govori u europskim krugovima, a da se u praksi to i odavno provodi, primjerice bilateralnim sporazumima, dogovorima, deklaracijom sa Zagrebačkog summita. Ako se nešto radikalno ne poduzme, očekuje nas zajedničko tržište zapadnog Balkana, monetarna unija, carinska, i u konačnici jedna država. Mislim da napokon treba pitati narod što o tome misli, putem referenduma', zaključuje Đapić. </p>
<p>Aleksa Crnjaković i Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Pupovac: Neka pitanja moraju se rješavati u regionalnim okvirima </p>
<p>Neovisno o inicijativi njemačkog ministra vanjskih poslova, Joschke Fischera i mogućim planovima za uređenje jugoistoka Europe, sasvim je jasno da neka pitanja ne mogu biti riješena izvan svojevrsnih regionalnih okvira. To su, po mojem mišljenju, pitanje sigurnosti, pitanje svojevrsne carinske unije, pitanje povratka izbjeglica i, naravno, zaštita ljudskih i manjinskih prava, u kojima države moraju biti zaštitnici kako principa nepovredivosti granica, tako i neotuđivih prava manjina.</p>
<p> Što se tiče prijedloga ministra Fischera o sudjelovanju etničkih skupina u tom procesu, ni to nije nepoznato i novo. Jer, i u dosadašnjim su inicijativama etničke skupine sudjelovale u traženju rješenja u mirovnim procesima, pa ne vidim razloga zašto i u budućem definiranju statusa manjina na prostoru jugoistoka Europe ne bi sudjelovali i predstavnici samih etničkih zajednica. </p>
<p>A. T.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Mate Granić: 'Nisam iznenađen, međunarodna zajednica je frustrirana' </p>
<p>Fischerov prijedlog nije dio neke zavjere protiv Hrvatske / Hrvatska je morala snažnije raditi na regionalnoj suradnji i to na bilateralnim osnovama, kako to, uostalom, proizlazi iz SAA / Novost 'non-papera' je u tome što dolazi od njemačkog ministra vanjskih poslova, jer je za njemačkoga predsjedanja EU-om prihvaćen i tip ugovora SAA / Znakovito je da su inicijative o regionalnom pristupu i o procesu stabilizacije i pridruživanja prihvaćene na razini EU, bez konzultacija s Hrvatskom</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Najnovija inicijativa o integriranju Balkana, koja je potekla od ministra vanjskih poslova Njemačke Joschke Fischera, ne iznenađuje dr. Matu Granića, predsjednika oporbene stranke Demokratskog centra. </p>
<p> 'Mene to ne iznenađuje. O takvim sam inicijativama više puta javno govorio te, primjerice, i prije dva tjedna na konferenciji za novinare', izjavio je Mate Granić za Vjesnik.</p>
<p>• U čemu se najnovija Fischerova inicijativa razlikuje od dosadašnjih? </p>
<p>- Novost ove inicijative je u tome što dolazi od ministra vanjskih poslova Njemačke, ali i u tome što je objavljena na neformalnom sastanku ministara Europske unije. Taj je prijedlog zasad u obliku non-papera, sad je, dakle, u fazi razmatranja, odnosno davanja mišljenja. Znakovito je da je talijanski ministar Renato Ruggiero rekao da je u tom smislu stigla potpora Velike Britanije, Francuske te američkog državnog tajnika Colina Powella. </p>
<p>Svakom ozbiljnom političaru bilo je jasno da će se ovakva inicijativa pojaviti. Osvrnemo li se unatrag, naime, očigledno je da je ona na tragu prijedloga nekadašnjega posebnoga izaslanika EU-a za Balkan Carla Bildta, te ljetošnje inicijative triju zastupnika CDU-a u njemačkom Bundestagu, na čelu s Karlom Lamersom, bivšim predsjednikom vanjskopolitičkoga odbora u Bundestagu. Tu su zatim i svojevrsne balkanske inicijative europskoga posrednika za Federaciju BiH, Christiana Swartz-Schillinga te talijanskoga ministra vanjskih poslova Renata Ruggiera. </p>
<p>• Zbog čega se javila još jedna inicijativa koja uključuje i Hrvatsku? </p>
<p>- Inicijativa nije pokrenuta zbog toga što netko ne voli Hrvatsku, odnosno zbog toga što se sprema kakva zavjera protiv nje. Glavni razlog tome je, naime, to što je međunarodna zajednica frustrirana događanjima na jugoistoku Europe, zbog nedostatka napretka u sklopu Pakta o stabilnosti, te zbog toga što je u Makedoniji izbio rat. </p>
<p>Nadalje, međunarodni su čimbenici frustrirani stanjem na Kosovu, te time što se ne rješava pitanje odnosa Srbije i Crne Gore. Sama Srbija je, pak, nestabilna. Uz to, nema očekivanoga napretka u BiH, a demokracija, kao uostalom i gospodarstvo u Albaniji, krhki su. </p>
<p>• U kakvom je odnosu Fischerova inicijativa prema regionalnom pristupu EU-a, od 27. travnja 1997.? </p>
<p>- Kad je u veljači 1997. regionalni pristup predstavljen na razini petnaestorice, a zatim službeno prihvaćen u travnju te godine, znakovito je da Hrvatska nije konzultirana. Nije zanemariva ni činjenica da je tip Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) prihvaćen upravo za njemačkoga predsjedanja EU-om - i opet bez konzultiranja Hrvatske. Iz toga proizlazi da bi u Uniji mogla 'proći' i najnovija ideja, unatoč tome što se nije konzultiralo s pojedinim zemljama u regiji. Valja, naime, imati na umu da ju je u javnost iznio njemački ministar vanjskih poslova. </p>
<p>• Hrvatska se uporno suprotstavlja takvim idejama. Kako spriječiti da taj non-paper postane službenim dokumentom EU-a? </p>
<p>- Hrvatska je propustila voditi aktivnu politiku prema jugoistoku Europe. U zadnjih šest mjeseci nema nikakvih inicijativa spram BiH, kako bi se rješavala otvorena pitanja. Politika tipa 'ne načiniti pogrešku prema BiH' nije dovoljna. Što se pak tiče odnosa sa SRJ, nije bilo nikakvih službenih sastanaka na razini ministara. Nakon nespretne, ali dobronamjerne inicijative hrvatskoga predsjednika za Makedoniju, s hrvatske strane nije bilo ozbiljnih inicijativa u tom pogledu, koje bi se uskladile s naporima međunarodne zajednice. Hrvatska je pasivna i u pogledu situacije na Kosovu, u Crnoj Gori i Albaniji. </p>
<p>Drugim riječima, Hrvatska se nije nametnula kao važan mehanizam stabilnosti u regiji. Osobno sam upozorio da će proći vrijeme medenoga mjeseca s međunarodnom zajednicom. To se i dogodilo nakon šest mjeseci, a u međuvremenu je u Beogradu došlo do promjene vlasti i izručenja Slobodana Miloševića Haagu. </p>
<p>• Odnose s EU-om Hrvatska regulira na temelju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA). Čemu onda još dodatne inicijative? </p>
<p>- Točno, ali Hrvatska je morala iskoristiti činjenicu o postojanju SAA. Taj se Sporazum, naime, sastoji od dva elementa: pridruživanja i stabilnosti kroz regionalnu suradnju. Hrvatska je morala snažnije raditi, osobito na regionalnoj suradnji, i to na bilateralnoj osnovi, kako bi bio prepoznat takav oblik suradnje na bilateralnim temeljima. To, uostalom, i propisuje SAA. Time bi hrvatska politika bila jača i vjerodostojnija.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Fischerova operacija bez privole 'balkanskog pacijenta'!</p>
<p>Zajednički koncept za tzv. Zapadni Balkan odavno strateški pravac berlinske (i bruxelleske) vanjske politike / 'Balkanska ekonomska zajednica' uobličena prema modelu Europske unije </p>
<p>BERLIN, 10. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - 'Izgradnja zajedničkog gospodarskog područja na cijelom Balkanu', glavni cilj plana od tri koraka za rješenje krize u jugoistočnoj Europi, koji je na sastanku ministara vanjskih poslova Europske unije u Genvalu svojim kolegama predstavio njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer, u političkim krugovima u Berlinu nije nikoga iznenadila. </p>
<p>Ovdje se, naime, zna da je zajednički koncept za tzv. Zapadni Balkan odavno strateški pravac berlinske (i bruxelleske) vanjske politike. U Berlinu je između stranaka vladajućih i oporbe gotovo postignut konsenzus (na čemu se intenzivno radi i u Bruxellesu i u drugim eu-metropolama) oko stvaranja jedne asocijacije u jugoistočnoj Europi, koju Kršćansko-demokratska unija (CDU) naziva 'jugoistočno-europskom unijom' (JEU). Uostalom, u njemačkim političkim analizama odavno egzistira termin za projekt o budućnosti zemalja jugoistočne Europe ('balkanski pacijent') koji se zove 'balkanska ekonomska zajednica'.</p>
<p>Balkanska ekonomska zajednica uobličena je prema modelu Europske unije, 'kako bi se otklonio rat i ponovno našla stabilnost' - tako je obrazloženje politike eu-diplomacije koja se je kreirala i u Berlinu. Fischerova 'operacija' (koja je najvjerojatnije usuglašena s Francuzima) predviđa u tom pravcu u prvom koraku veliku ministarsku konferenciju na kojoj bi se utvrdio princip nepromjenjivosti granica i prava manjina, u drugom koraku predviđa se utvrđivanje regionalnog pristupa, a u trećem koraku 'zajedničko tržište balkanske unije'. </p>
<p>Glavni instrument (i opravdanje) za nove asocijacije na Balkanu su nacionalne manjine. To je očito na primjeru korištenja tog instrumenta preko albanske manjine u Makedoniji, u suparništvu SAD-a i Europske unije. Da će se taj instrument i dalje koristiti kao argument za uređenje odnosa na Balkanu, očito je iz izjave ministra Fischera u kojoj tvrdi da u jugoistočnoj Europi nisu problem odnosi između država nego 'odnosi između etničkih grupa, koje vlade ne mogu riješiti'. U potrazi za rješenjem koje bi izbjeglo 'sudar između teritorijalnog integriteta i težnji nacionalnih manjina', njemački vicekancelar vidi 'evolucijski regionalni proces' kao 'potrebu prihvatljivu za sve'. </p>
<p>Problem slično percipira i oporbeni CDU, koji za to vidi i institucionalno rješenje: predstavnici Albanaca iz Makedonije, Srba s Kosova i Hrvata iz BiH imali bi predstavnike u najvišem tijelu buduće jugoistočne europske unije (JEU). I nedavni posjet jednog CDU-ova političara predstavnicima političkih stranaka Hrvata u Bosni i Hercegovini, kojim im je dana potpora za regionalno organiziranje, može se gledati u svjetlu te strategije.</p>
<p>Koordinator Europske unije za Pakt o stabilnosti Bodo Hombach nedavno je u intervju dnevniku Süddeutsche Zeitung govorio u sličnom duhu. On se snažno obrušio na 'bilateralizam' između država na Balkanu, utvrdivši i da je uvjet za napredak država na tomu području veća propusnost granica. Hombach je upozorio da se tim zemljama ne smije prestati davati perspektiva priključenja EU, kako se tamošnje stanovništvo ne bi okrenulo protiv Zapada. </p>
<p>Ono što u cijelom pristupu zapadne diplomacije prema tom dijelu Europe može zaprepastiti neupućene, jest potpuno zanemarivanje javnog mnijenja u državama toga dijela Europe o planovima kao što je Fischerov. Dok je, primjerice, u Irskoj normalna demokratska procedura raspisivanje referenduma o proširenju Europske unije ili, u Danskoj, referenduma o prihvaćanju zajedničke europske valute euro, o planovima za budućnost jugoistočne Europe najmanje se pitaju tamošnji ljudi. Primjerice, u CDU-ovu 'debelom' prijedlogu o JEU nema ni spomena o mogućnosti da bi o pristupu u tu zajednicu građani tih država mogli odlučivati referendumom. Fischerov plan 'u tri koraka' još nije službeno objavljen, ali sudeći po tome kako se u Berlinu i Bruxellesu dosad uvažavala demokratska volja naroda, teško je zamisliti da se predviđa nešto kao referendum.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="8">
<p>Suhi cvijet na bogečkom grobu</p>
<p>Dva smo puta svi jednaki, kada se rađamo i kada umiremo. U ta dva trenutka ljudskog života bogatstvo ni moć nemaju nikakav utjecaj. I dok se u većini slučajeva tijekom života svaki pojedinac može pobrinuti sam za sebe, jedna od situacija kada brigu o njemu treba preuzeti netko drugi jest smrt. </p>
<p>Uobičajeno se za troškove i organizaciju posljednjeg ispraćaja pokojnika brinu članovi njegove obitelji ili prijatelji. Ljudi često štede novac upravo za tu svrhu ili se učlanjuju u pogrebne zadruge koje svojim članovima osiguravaju razne pogodnosti u slučaju smrti, olakšavajući tako svojim najbližima brigu oko vlastitog pokopa. </p>
<p>Mnogo je ljudi koji danas žive na rubu siromaštva. Neki od njih žive bez obitelji, prijatelja ili poznanika koji bi se pobrinuli za njihov dostojan pokop. Brigu o takvim osobama vodi Gradski ured za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, koji im na trošak grada osigurava ukop po minimalnom socijalnom standardu. To znači da im omogućuje da budu pokopani bez 'luksuza' poput glazbe, vijenaca i ostalog uobičajenog ceremonijala, ali uza sve što je prilikom ukopa najnužnije. Takav postupak reguliran je Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti. </p>
<p>Svi pokopani na teret grada Zagreba kremiraju se i ukapaju u zajedničku grobnicu na Krematoriju. Grobnica je u svibnju uređena za 990 urni, a u nju je do sada položeno njih pet. Urne pokojnika ukopanih na trošak grada donedavno su se pokapale u dvjema grobnicama na Miroševcu.</p>
<p>Prema riječima Višnje Fortune, zamjenice pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, od siječnja do rujna ove godine bilo je 15 takvih ukopa. Riječ je najčešće o vrlo siromašnim osobama koje za života nisu imale nikoga tko bi mogao preuzeti brigu o financiranju njihova ukopa i koje ne posjeduju niti grob u koji bi bili pokopani. </p>
<p>Ako pokojnik ima obitelj koja nema novca za pokop, potrebna je izjava članova obitelji o nemogućnosti da preuzme brigu o pokopu. Osobe koje su za života bile na brizi područnih ureda za socijalnu skrb pokapaju se na njihov trošak. </p>
<p>Konačno dok jedni grade mauzoleje, drugima preostaje zajednička grobnica. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Za kožnu jaknu treba dati prosječnu plaću</p>
<p>Iako ljetne rasprodaje odjeće i obuće još traju, prodavaonice nude i jesensko-zimsku kolekciju / Odjeća od trapera, samta i kože najpopularnija i najmodernija</p>
<p>S prvim kišama i hladnijim danima zagrebačke su prodavaonice građanima ponudile najnoviji jesensko-zimski izbor odjeće i obuće. Iako u brojnim prodavaonicama još traju ljetne rasprodaje, polagano se zagrijava potraga za ne baš jeftinom zimskom odjećom, o čemu svjedoče gužve u dućanima. Kupnja zimske odjeće 'od glave od pete' mnogim će Zagrepčanima osiromašiti kućni proračun. </p>
<p>Kako smo doznali, cijene jesenskih jakni u popularnim zagrebačkim prodavaonicama za mlade - Espritu, Benettonu, Sisleyu i Stefanelu kreću se od 1.000 kuna na više, ovisno o materijalu i modelu.</p>
<p>U razgovoru s prodavačicama doznajemo kako su ove jeseni moderne crvena, smeđa i, klasična, crna boja. U Zagrebu će se, kako smo primijetili, ove jeseni nositi odjevni predmeti od trapera, samta, a neizbježne su i kožne jakne.</p>
<p>Za trendovske traper-jakne, po uzoru na one popularne 80-ih godina, žene će izdvojiti od 450 do 700 kuna. Za kožne jakne, za koje prodavačice tvrde da su prave, iz džepa ćete morati izdvojiti od 2.000 do 3.000 kuna. No, nude se i jakne od skaja, koje izgledaju kao kožne.</p>
<p>Prodavaonice cipela u koje smo zavirili iznenadile su nas svojom siromašnom ponudom, s obzirom na to da je jesen već pred vratima. U većini su, naime, u ponudi još uvijek sniženi ljetni modeli, japanke i natikače. </p>
<p>No, nezamjenjive jesenske mokasinke, u svim bojama, mogu se kupiti za otprilike 400 kuna. Cipele gležnjače i čizme prodavači su tek počeli naručivati, pa će se u trgovinama pojaviti za otprilike mjesec dana. </p>
<p>U svakom slučaju, roditelji čija djeca za početak nove školske ili studentske godine trebaju novu, a modernu odjeću za kupnju će morati izdvojiti više od jedne prosječne plaće. Ili kupnju obaviti u manje skupim prodavaonicama ili na tržnici. </p>
<p>Ana Lonjak i Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Darovi opreznim vozačima</p>
<p>Prvoga školskog dana, a u sklopu kampanje Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa 'Djeca</p>
<p> - prijatelji u prometu', u ponedjeljak su na križanju Horvaćanske ceste i Heberleove ulice prometni policajci radarima mjerili brzinu automobila, zaustavljali vozače i upozoravali ih na dopuštenu brzinu te poštivanje prometne signalizacije koja najavljuje blizinu škole.</p>
<p>Šime Lučin, ministar unutarnjih poslova, Alojz Tušek, ministar prometa pomorstva i veza, Vladimir Strugar, ministar prosvjete i športa, i Antun Vujić, ministar kulture i predsjednik HAK-a, opreznim su vozačima, koji su poštovali dopuštenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, podijelili simbolične darove i propagandni materijal. </p>
<p>- Akcije će trajati cijeli mjesec jer odmah na početku nove školske godine treba ukazivati na oprez u prometu, pogotovo najmlađim školarcima. U listopadu i studenom akciju ćemo provoditi sa školarcima starije dobi, rekao je Lučin. Nakon upozorenja vozačima, ministri i prometni policajci posjetili su osnovne škole 'Josip Račić' i 'Ivan Meštrović'. Učenike drugog razreda upozorili su na ponašanje u prometu, provjerili koliko poznaju prometnu signalizaciju te ih za pokazano znanje nagradili kapama, olovkama, gumicama i čokoladicama s propagandnim porukama.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Stopa prireza u Zagrebu i nadalje 18 posto</p>
<p>Odluka o gradskim porezima i o prirezu poreza na dohodak, izmjene i dopune (rebalans) gradskog proračuna i Programa radova na gradnji kapitalnih sportskih objekata te odluke o izvršavanju proračuna za ovu godinu i isplati dodatnih sto kuna za umirovljenike dio je dnevnog reda o kojemu će na današnjoj sjednici raspravljati članovi Poglavarstva.</p>
<p>Odluka o gradskim porezima i o prirezu na dohodak nakon sjednice bit će upućena u klupe vijećnika Gradske skupštine, a riječ je o usklađivanju s izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave.</p>
<p> Pojednostavljeno, stopa prireza u Zagrebu ostaje 18 posto što je, podsjetimo, suprotno predviđanjima dijela oporbe da će gradska vlast zbog slabog punjenja proračuna u prvih šest mjeseci ove godine iskoristiti zakonsku osnovu i uvesti još veći prirez (koji u Zagrebu može iznositi do 60 posto).</p>
<p>Najavljena je izmjena i dopuna gradskog proračuna, odnosno onog njegovog dijela vezanog uz programe kapitalne izgradnje u sportu i negospodarskim investicijama. Kako saznajemo u Poglavarstvu, količina novca namijenjena tim programima znatno je smanjena i rezultat mjera pokazat će se kroz nekoliko dana.</p>
<p> - U rebalans smo ušli po hitnom postupku i nije bilo vremena za usklađivanje i održavanje sastanaka s pročelnicima ureda, novac smo smanjili, ali kome i koliko u ovome je trenutku teško reći, objasnio je Slavko Kojić, pročelnik Ureda za financije.</p>
<p>Zagrebački umirovljenici čija mirovina ne prelazi cenzus od 1.210 kuna i idućeg mjeseca mogu računati na novčanu pomoć od sto kuna, dok bi sugrađane zainteresirane za kupnju stanova iz programa socijalno poticane gradnje moglo zanimati današnje predstavljanje odluke koja će odrediti kriterije za kupnju takvih stanova. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Posao za 186 bivših radnika Zagrepčanke</p>
<p>Tijekom ovoga tjedna predstavnici varaždinske Vindije i Gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada Zagreba trebali bi potpisati ugovor o najmu kojim bi Vindija preuzela 69 gradskih lokala u nekadašnjem najmu Zagrepčanka trgovine. Vindija će se u lokale početi useljavati ovog mjeseca, a prema njezinu prijedlogu dinamike otvaranja poslovnih prostora, do prosinca bi trebali biti otvoreni svi lokali.</p>
<p>Kako doznajemo od predsjednika sindikata Zagrepčanke Vjekoslava Salmića, sa sindikatom je dogovoreno da će se u tim lokalima zaposliti na neodređeno vrijeme 186 bivših radnika Zagrepčanke. Neki su lokali, rekao je Salmić, već trebali biti otvoreni, ali u pojedinima je potrebno servisirati opremu, dok drugi prostori zahtijevaju cjelovitu adaptaciju. </p>
<p>Još uvijek ostaju sporni najatraktivniji lokali (devet ribarnica i samoposluživanje na tržnici u Utrinama) koje je Vindija dobila na natječaju u paketu, a sada se izjasnila kako za njih nije zainteresirana.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zdenac života u izdanju iz 1912. </p>
<p>Na Trgu maršala Tita, početkom idućeg tjedna započinje rekonstrukcija okolnog arhitektonskog dijela skulpture Zdenca života te uvođenje novih vodovodnih instalacija. - To je druga velika obnova nakon postavljanja Zdenca života 1912. godine, rekao nam je zamjenik pročelnice Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Silvije Novak. Sadašnjom obnovom vratit će se originalni izgled arhitekturi Zdenca te će sadašnji bijeli kamen zamijeniti kulir - raznobojni drobljeni kamen utopljen u mort nalik ogradi skulpture Ribar i zmija na Jezuitskom trgu. Od ravnatelja Ljevaonice umjetnina pri Akademiji likovnih umjetnosti Željka Mačešića doznajemo da je završila restauracija Meštrovićeve skulpture Zdenac života te da su u tijeku završni radovi na posudi za vodu.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kako prevladati strah od ispita</p>
<p>Strah pri polaganju ispita, kao i od neuspjeha u studiju te nezadovoljstvo organizacijom studija samo su neki problemi koji muče studente Filozofskoga fakulteta. Te su podatke prikupili psiholozi Psihološkog savjetovališta za studente pri tom fakultetu u nedavno provedenoj anketi među studentima. </p>
<p>Takvo savjetovalište, koje je iznimka među sličnim ustanovama, postoji već otprilike tri godine i u njemu, kako doznajemo od voditeljice dr. Goranke Lugomer-Armano, pomoć potraži čak stotinjak studenata po semestru. Savjetovalište, koje je mirovalo tijekom ljeta, nastavit će s radom čim počnu predavanja. </p>
<p>- Otezanje u studiranju, čemu je sklona većina studenata, nekolicini je psihologa s Odjela za psihologiju Filozofskog fakulteta bilo razlogom da osnuju savjetovalište i otkriju što to zapravo muči naše studente. Uvidjeli smo da čak 30 posto studenata ne završi studij u roku. Iza neuspjeha u studiju otkrili smo razloge poput razvojne krize identiteta te osjećaja beznadnosti koji prati mnoge mlade ljude, rekla nam je dr. Lugomer-Armano.</p>
<p>Prema njezinim riječima, mladi često misle da samo oni imaju određen problem. No, kako su određene krize svojstvene za razdoblje odrastanja, mladim osobama često pomogne samo razgovor sa stručnjakom. </p>
<p>Osim problema u učenju, studenti često, kako doznajemo, imaju i ljubavne probleme, kao i one proizašle iz loših obiteljskih odnosa, a nerijetko ih 'prati' i nisko samopouzdanje. </p>
<p>Savjetovalište za sada radi dva puta na tjedan, utorkom od 10 do 11.30 te četvrtkom od 15 do 16.30 sati. Upitati za savjet, kao i naručiti se na razgovor moguće je na telefon 6120-213. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="15">
<p>Miss Jadrana na svjetskom izboru Miss turizma?!</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Mladoj Trogiranki Aniti Dujić tek je 17 godina i nije ništa u rodu jednoj od najpoznatijih hrvatskih misica Branki Bebić. Kad je prije desetak dana Anita u Hvaru proglašena novom Miss Jadrana mnogi su se složili da nevjerojatno nalikuje uspješnoj Branki, koja je tijekom proteklih godina postala prototip misice iz male Hrvatske kakva će se svidjeti velikom svijetu. Hoće li na njezinu ljepotu 'pasti' članovi međunarodnog žirija, Anita će vidjeti 20. rujna u Kolumbiji gdje će sudjelovati na izboru za Miss turizma svijeta. U Kolumbiju putuje i Tihana Harapin Zalepugin, vlasnica agencije Talia Model za koju Anita radi već godinu dana. </p>
<p> Pomalo egzotičan i nadasve profinjen 'brankabebićevski' izgled hrvatske predstavnice, Tihana Harapin Zalepugin smatra dobrim adutom za uspjeh na izboru u kojem sudjeluju djevojke iz 70-ak zemalja svijeta. Riječ je, dodaje ona, o najvećem izboru za Miss turizma na svijetu. Prošle je godine hrvatska predstavnica Martina Marijan, prva pratilja prošlogodišnje Miss turizma Hrvatske, na njemu osvojila osmo mjesto. </p>
<p>Malo je neobično da na izbor Miss turizma svijeta odlazi Miss Jadrana, kad Hrvatska svake godine bira i Miss turizma. Ove je godine, te večeri kad je Anita postala Miss Jadrana, na istoj pozornici za Miss turizma proglašena ljepuškasta Vukovarka Ivana Černok. No, Ivana će se, kao i prošlogodišnja Miss turizma, natjecati na izboru Miss Tourism Planet iduće godine u Ateni, jer je tako dogovorila vlasnica licence Miss turizma Hrvatske direktorica UMAH Fashiona Regina Jäger. Kako joj ne bi ostala dužna, Tihana Harapin-Zalepugin svoju misicu šalje na drugi izbor. I to onaj pravi. Što bi valjda značilo da je prvi krivi. Jedan je svjetski, a drugi planetarni. Važno da se misice biraju, a hrvatska ljepota širi svijetom. </p>
<p>B. Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Koncert za deset godina 'Moje domovine' </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - 'Politike u ovoj butigi nema, niti će je biti', rekao je u ponedjeljak na konferenciji za tisak Zrinko Tutić, uz Rajka Dujmića potpisnik teksta i glazbe za najpoznatiju hrvatsku domoljubnu pjesmu 'Moja domovina', pozivajući sve kolege, suradnike i javnost na koncert 'Moja domovina - deset godina Croatian Music Aida', što će se održati 18. rujna u dvorani 'Lisinski'. Tim koncertom, obilježit će se dan, kada su zagrebačkim nebom preletjeli prvi neprijateljski avioni i začula se sirena za uzbunu, a Hrvatska televizija, prvi puta pustila netom montiran spot s pjesmom 'Moja domovina', u režiji Vlade Božičevića. Projekt je okupio 168 glazbenika koji su tako iskazali veliki kolektivni i umjetnički otpor hrvatske glazbe protiv rata, a uz znak solidarnosti prema braniteljima i stardalnicima Domovinskog rata. Tada je počelo jednogodišnje djelovanje Croatian Music Aid-a, u okviru kojega je održano više od 1500 koncerata. Postavljeni su i temelji Hrvatske glazbene unije. </p>
<p>Svečarski koncert pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića, i uz podršku Ministarstva obrane, vodit će Anja Šovagović-Despot i Dragan Despot, scenarist je Ivica Krajač, a redatelj izravnog televizijskog prijenosa bit će Vlado Božičević. Po ravnanjem Siniše Leopolda, Nikice Kalogjere i Igora Kuljerića, nastupit će Simfonijski i Tamburaški orkestar HRT i poznate grupe i estradni umjetnici, koji će po izboru organizatora izvesti tek neke od čak pet stotina domoljubnih pjesama. Čuti ćemo Prljavo kazalište, Đanija Maršana, Dražena Žanka i brojne druge, dok će sasvim nova postava izvesti završnu pjesmu 'Moja domovina'.</p>
<p>'Croatia Records' najavila je i prigodno tiskanje dvostrukog CD-a u izboru Siniše Škarice, dok je producent Vladimir Mihaljek obećao dogodine izadati i monografiju posvećenu ovom velikom i patriotskom projektu. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Elton John dobio ulogu u Ally McBeal</p>
<p>LONDON, 10. rujna</p>
<p> - Sir Elton John gostovat će u američkoj hit seriji 'Ally McBeal'. Britanska je pop legenda pristala na gostovanje u seriji na nagovor hollywoodskog glumca Roberta Downeya Jra. </p>
<p>Naime, kako je Downey zaigrao Charliea Chaplina u novom spotu Eltona Johna za pjesmu 'I Want Love' (biti će promoviran 24. rujna na MTV-u), Elton jednostavno nije mogao odbiti svog novog prijatelja u ponudi da sudjeluje u seriji, koja je još k tome i hit (Robert i Elton upoznali su se prije godinu dana na Eltonovom koncertu i otad su često zajedno, no u tome ih je spriječio glumčev boravak u zatvoru, a potom i u bolnici).</p>
<p>Još, međutim, nije jasno hoće li se Elton u seriji pojaviti osobno ili će ga odglumiti Robert. Dobije li hollywoodski glumac posebnu dozvolu da smije napustiti rehabilitacijski centar u Miamiju, u kojem se nalazi zbog problema s drogom, navodno će on odglumiti velikog pjevača. </p>
<p>Downey se u istoj seriji već pojavio glumeći dečka od Ally (Calista Flockhart). Izjavio je kako je zaista uživao i kako bi to volio ponoviti, a Elton se potrudio da mu to omogući. Ljubav ili prijateljstvo? Hm.... </p>
<p>P. B.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Crne brojke o zlostavljanoj djeci</p>
<p>WASHINGTON, 10. rujna</p>
<p> - Najmanje 400.000 djece svake godine u Sjedinjenim Američkim Državama postane žrvama seksualnog nasilja, alarmanti su podaci studije objavljene na sveučilištu Pennsylvania.</p>
<p>'Ostali smo šokirani ovom brojkom. Seksualno iskorištavanje djece jedan je od velikih problema današnjice i najveća epidemija u ovoj državi. Oblici zlostavljanja svakog su dana sve gori i gori,' izjavio je profesor Richard Estes, jedan od autora studije. Estes i njegova ekipa u protekle su dvije godine obišli 17 američkih gradova i posjetili 288 raznih agencija. Istraživanjem su obuhvaćeni i Meksiko i Kanada, no za njih podaci još uvijek nisu obrađeni. Najveća skupina zlostavljane djece su beskućnici, bjegunci iz domova, te oni koji su otjerani iz svojih obitelji. Međutim, zlostavljanje je podjednako među svim rasama, etničkim skupinama, te socioekonomskim grupama, premda su djeca iz siromašnijih slojeva društva ipak nešto više izložena riziku. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Prvi umjetnik globalističkog izričaja</p>
<p>Umjetnički paviljon / U utorak na večer otvara se izložba 'Andy Warhol: Život i djelo (1928. - 1987.)' / U sklopu otvorenja nastupa Mario Kovač i 'Nova grupa' s performanceom 'Hallo, Andy'</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Nakon iscrpnih najava koje su se mjesecima rastezale po novinama, konačno je došla ona posljednja. Izložba 'Andy Warhol: Život i djelo (1928. - 1987.)' otvara se u utorak na večer u Umjetničkome paviljonu, rečeno je na konferenciji za novinare u ponedjeljak. Ta je putujuća izložba do sada bila postavljena u 11 gradova, a Zagreb je dvanaesto odredište. Nakon Zagreba seli u Ljubljanu, a potom u Prag, gdje postav završava svoju dvogodišnju turneju.</p>
<p>Ravnatelj Umjetničkog paviljona Radovan Vuković je kazao da je Andy Warhol ikona američkog pop-arta, ali i jedan od najznačajnijih likovnih umjetnika druge polovice 20. stoljeća. Sve to ide u prilog činjenici da će ova izložba biti kulturni događaj godine, dodao je ravnatelj Vuković. Važan je podatak, također, da je Umjetnički paviljon za ovu izložbu opremljen najsuvremenijom muzeološkom tehnologijom. Tako će ubuduće Umjetnički paviljon moći prihvatiti i izlagati najosjetljiviji muzeološki materijal. Zamjenik pročelnika gradskog ureda za kulturu Duško Ljuština ovom je prilikom kazao da je retrospektivni postav Andyja Warhola jedan od priloga kojim se Zagreb otvara svijetu. Uz to najavio je i druge međunarodne kulturne projekte u 2002. godini.</p>
<p>Sedamdeset djela Andyja Warhola koja će bit predstavljena na izložbi dio su fundusa Muzeja Andy Warhol u Pittsburghu, rekla je ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić. Posredstvom izložaka zagrebačkoj će se publici predstaviti sve faze umjetnikova stvaralaštva, te njegova najpoznatija djela koja su ga proslavila po svijetu: 'Campbell's Soup Can', 'Marilyn Monroe', 'Jackie', 'Electric chair' i slično. Posebnost zagrebačkoga postava je instalacija pod nazivom 'Srebreni oblaci' iz 1966. godine, koja nije bila prikazana u drugim gradovima gdje je ova izložba gostovala. Izložba predstavlja milenijski kulturni projekt američkog Steate Departmenta, a svrha joj je europskoj publici (u nekim zemljama prvi put) predstaviti opus jednoga od najvećih i najutjecajnijih američkih umjetnika.</p>
<p>Na konferenciji za novinare je nazočio i direktor muzeja 'Andy Warhol' iz Pittsburgha Thomas Sokolowski. On je naglasio da Warholovi radovi pokazuju ono što je Amerika. Uz to Andy Warhol je prvi umjetnik koji je stvari shvaćao i prikazivao globalno, a to je glavna poveznica s idejom ove putujuće izložbe.</p>
<p>U sklopu otvorenja, u Umjetničkom paviljonu u utorak u 20 sati Mario Kovač i 'Nova grupa' će izvesti performance pod nazivom 'Hallo, Andy'. Za vrijeme trajanja izložbe, do 23. listopada, bit će održavana razna predavanja na teme kojima se Warhol bavio. Tako će povjesničar umjetnosti te likovni i glazbeni kritičar Darko Glavan govoriti o glazbi Warholova vremena, njegovu utjecaju na glazbenike, skupini 'Velvet Undreground' i dizajnu ploča. Filmski kritičari Dario Marković i Josip Visković će održati predavanje o filmskim djelima Andyja Warhola, dok će se Tonči Vladisavljević osvrnuti na modu 60-ih godina.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Bajkom do teatra</p>
<p>Kazalište 'Komedija' / Skupina 'Farces' iz Sankt Petersburga prikazala 'Fantaziju' / Na opasnim rubovima kiča ruski glumci nastoje ocrtati svakodnevne običnosti</p>
<p>S mnogobrojnim nagradama, od kojih je najvažnija ona prva na edinburškom Fringeu godine 1999., kazališna skupina 'Farces', nakon nastupa na Mediteranskom Shakespeareovu festivalu na Hvaru, stigla je krajem prošlog tjedna u Zagreb. Na pozornici GradskogA kazališta 'Komedija' ruski su glumci izveli predstavu 'Fantazija' što kroz bajkoviti okvir ima namjeru progovoriti o našoj svakodnevici.</p>
<p>Odvojeni prizori ruskog 'Hampera', kojem nedostaje konzekventan teatarski koncept zagrebačke predstave, funkcioniraju kao skečevi grotesknog predznaka scenske klaunerije koja prije svega nastoji zabaviti publiku. I vjerojatno iz te pretjerane želje da se dopadnu ruski glumci balansiraju i, na žalost, prelaze onu opasnu granicu koja razigranost scenskog iskaza odvaja ili približava kiču.</p>
<p>'Fantazija' je tako djelovala kao prilično jeftina kazališna slikovnica s nizom gegova što su prolazili u komičnim ili sentimentalnim tonovima. Od lova za zmajem na početku, nekoliko ponovljenih slika iz frizerskog salona, trčanja na štulama do donekle efektne igre s baterijama ruska predstava, otvorene scenske strukture, okupljala se oko cirkusnih točaka pokušavajući ocrtati prostore običnosti, no ponajviše pomoću stereotipova.</p>
<p>Iako se ne može poreći dopadljiva energija kojom su ruski glumci dočaravali različite likove, predstava što ju je režirao Viktor Kremer ipak je bliža estradnim zavoljivostima no smionom kazališnom istraživanju. Iz daleke prošlosti: Kapitel sv. Marije Velike kod Bala </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Osvježenje iz Hrvatske</p>
<p>Postav koji predstavlja hrvatske krajeve u karolinško doba prenesen iz Splita u Italiju / Izložba je dio velikoga europskoga projekta 'Karlo Veliki. Stvaranje Europe' </p>
<p>SPLIT, 10. rujna</p>
<p> - Izložba 'Bizantinci, Hrvati, Karolinzi. Zora i suton kraljevstava i carstava' koju je u svojim luksuzno uređenim prostorijama u nedjelju postavio Gradski muzej u talijanskom gradu Brescii - velikim je dijelom zapravo ponovljena izložba 'Hrvati i Karolinzi' koja je u sklopu europskog projekta 'Karlo Veliki. Stvaranje Europe' od prosinca 2000. godine do lipnja ove godine bila postavljena u splitskome Muzeju HAS.</p>
<p> Zajedničkim postavom talijanskih i hrvatskih izložaka i arheoloških nalaza iz konca osmoga i devetoga stoljeća bit će završen veliki muzejski projekt koji je 1999. godine povezao pet europskih gradova: Padenborn, Barcelonu, York, Split i Bresciu u kojima su usporedno otvarane izložbe o osvajačkim pohodima Karla Velikog i karolinškome razdoblju općenito koje se u Hrvatskoj poklapa s početkom avarsko-franačkih ratova u Panoniji.</p>
<p> 'Iako smo u Brescii izložili samo osamsto eksponata, što je tek polovica splitskog postava, nismo izostavili niti jednu dionicu koja sadrži najvrjednije arheološke materijale karolinškoga razdoblja i obilježja. Talijani su, naime, odlučili pokazati samo najatraktivnije i najcjelovitije spomenike, ne zanemarujući pritom estetsku sastavnicu nalaza.</p>
<p> Uz eksponate iz Hrvatske izloženo je dvadesetak talijanskih spomenika iz veronskih i venecijanskih muzeja i riznica, koji nisu bili izloženi u Splitu, a koji su pronađeni na području Istre. Među njima je i cividalski evanđelistar s potpisima svih hrvatskih vladara', istaknuo je Ante Milošević, ravnatelj splitskog Muzeja HAS, i kazao kako hrvatska izložbena dionica u Brescii obiluje karolinškom građom, raznim predmetima, oružjem, oruđem te artefaktima i nalazima s područja Dalmacije, Istre i Panonije.</p>
<p> Izložba se temelji na dostignućima hrvatske historiografije: 'Oslonac se pritom posebice tražio na rezultatima koji su se pojasnili u posljednja dva desetljeća. Uglavnom su u svezi s problemom utvrđivanja vremena doseljenja i pokrštenja Hrvata, a ono, pak, što je u tome smislu novi rezultat povezan uz rad na izložbi, tek treba proći proces valorizacije i hrvatske i europske historiografije', istaknuo je Ante Milošević. </p>
<p>Splitski Muzej HAS jedini je prikazao, za razliku od ostalih sudionika u projektu, isključivo svoju građu. 'Mi smo pravo osvježenje u cijelom projektu jer smo na vidjelo iznijeli potpuno nepoznatu građu europskoj znanosti', zaključio je Ante Milošević. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Korčula na izvoru pučke poezije </p>
<p>Godišnjak grada Korčule br. 6 / Zapažen prilog o Korčulanskoj pjesmarici iz srednjega vijeka / Korčula bila posrednica pri širenju pučke duhovne poezije uzduž hrvatske jadranske obale</p>
<p>KORČULA, 10. rujna</p>
<p> - Pjesme u Korčulanskoj pjesmarici crkvenih pjesama Bratovštine Svih svetih u Korčuli iz 15. stoljeća tipični su primjeri hrvatske anonimne srednjovjekovne poezije, koja je najvećim dijelom pisana osmeračkim dvostihom, piše Nikica Kolumbić u prilogu 'Književna vrijednost Korčulanske pjesmarice iz 15. stoljeća', što ga donosi najnoviji broj Godišnjaka grada Korčule br. 6.</p>
<p> Iako autori tih pjesama ne samo što nisu poznati, nego možda nisu ni Korčulani, to ne umanjuje vrijednost korčulanske sredine u sudjelovanju pri nastanku i razvoju najstarije hrvatske lirike, pa i književnosti, napominje Kolumbić. Neke od tih pjesama nastale su možda već početkom 14. stoljeća, a važno je spomenuti, kako dodaje, da je Korčulanska pjesmarica vjerojatno bila posrednica pri širenju pučke duhovne poezije uzduž hrvatske jadranske obale.</p>
<p> Kolumbić izdvaja dvije najznačajnije vrijednosti korčulanske pjesmarice. Prvo u korčulanskoj bratovštini njegovala se hrvatska duhovna poezija pučkog tipa. Druga vrijednost su druga i treća pjesma iz skupine pjesama 'Nedija od palmi'. Na temelju proučavanja, kako ističe Kolumbić, one neosporno svjedoče da sve pjesme i drame koje su u nas nastale, a obrađuju muku Isusovu, počivaju na tim dvjema pjesmama.</p>
<p> Pišući o Korčulanskoj pjesmarici Franjo Fancev je 1932. u jednom radu istaknuo kako je taj zbornik pjesničkih tekstova posebno vrijedan jer se njime potvrđuje tijesna veza 'crkvene književnosti i hrvatskih 'latinaških' crkava s glagoljskom crkvom'.</p>
<p> Najnoviji broj Godišnjaka grada Korčule, koji izdaje korčulanski Gradski muzej, donosi i više drugih priloga u rubrikama povijest umjetnosti i kulture, zaštita spomenika, povijest, etnologija, turizam, istaknuti Korčulani (uz stotu obljetnicu rođenja hrvatskoga povjesničara Vinka Foretića), prikazi, kronika kulturnih događanja, bibliografija o otoku Korčuli te in memoriam opernom pjevaču i pedagogu Sergiju Foretiću (1909.-2000.). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Potresni prizori iz Domovinskoga rata </p>
<p>VARAŽDIN, 10. rujna</p>
<p> - 'Potpuno samozatajno, izvan svoje uobičajene dnevne fotoreporterske prakse, mladi hrvatski fotograf Krešimir Đurić posljednjih je desetak godina za svoju dušu stvarao malobrojan, ali iznimno zanimljiv fundus autorskih life fotografija. Oko svoje kamere najčešće je usmjeravao na osamljene male ljude s periferije životne zbilje, ali je isto tako znao zabilježiti i neponovljive detalje na javnim skupovima te izrazito lirske kadrove u eksterijeru.' To je na otvorenju izložbe fotografija mladoga varaždinskog fotoreportera Krešimira Đurića u Galeriji 'Zlati ajngel' rekao književnik i likovni kritičar Ernest Fišer. Na izložbi se mogu vidjeti i neke od najpoznatijih Đurićevih dokumentarnih fotografija, kao što su potresne snimke hrvatskih i muslimanskih izbjeglica u Varaždinu od prije deset godina te fotografski zapisi s mjesta zločina bivše JNA u Mađarevu nakon rušenja helikoptera europskih promatrača 7. siječnja 1992. godine. </p>
<p>K. G.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Bookfest pod geslom 'Knjižare u centar grada'</p>
<p>OSIJEK, 10. rujna</p>
<p> - Kao i protekle godine Studio Phenomena iz Zagreba priređuje sajam knjiga Bookfest 2001. pod geslom 'Knjižare u centar grada', a koji će se 11. i 12. rujna održati na osječkom središnjem Trgu Ante Starčevića. Taj je sajam tijekom lipnja, srpnja i kolovoza obišao je 17 gradova u Hrvatskoj. Posjetitelji u Osijeku moći će razgledati i kupiti izdanja dvadesetak nakladnika iz cijele Hrvatske po pristupačnim i popularnim cijenama. Izložbu knjiga pratit će i prigodni program predstavljanja novih izdanja te najave budućih. Bookfest 2001. jedinstvena je kulturna priredba posebice zbog sudjelovanja Hrvatskoga telekoma kao glavnog pokrovitelja, a HT omogućuje besplatan pristup Internetu tijekom trajanja sajma za sve posjetitelje. Sajam knjiga je i prigoda da se prikaže oblik moguće potpore kulturi, a to je 'sponzorsko propagiranje kulture', kako ističu u Studiju Phenomena. S. Č. D. Akiko Hayashi: Staklo kao ures</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Susret s japanskim nakitom</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - U kuli 'Lotrščak' postavljena je nesvakidašnja izložba posvećena nakitu koji oblikuje istaknuta japanska umjetnica Akiko Hayashi (1940.). Nakit u njezinu shvaćanju nije drugo doli specifična kiparska zadaća - dimenzijama mala skulptura, koja uglavnom služi za ukrašavanje tijela, ali i za druge namjene. Primjerice, umjetnički oblikovan nakit može biti simbolom određenog događaja ili trenutka ili pak odnosa između korisnika i okoline. Predgovor u katalogu izložbe potpisuje Hanibal Salvaro, ujedno priređivač te izvanredne izložbe, koji posebno upućuje na efekte prikazanih izložaka. Kao materijal Akiko Hayashi rabi samo staklo i srebro za nakit. Surađujući s kemičarima, uspjela je stvoriti više od 300 vrsta stakala osobitih svjetlosnih mogućnosti, a mnoga ta stakla mijenjaju boju, ovisno o vrsti rasvjete. Pri tome je uspjela pronaći svojevrstan sklad između japanske tradicije i najslobodnijih, suvremenih likovnih pristupa. Za svoj rad dobila je više nagrada i drugih priznanja, a djela joj se nalaze i u kolekcijama diljem svijeta. </p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Teatar ITD u Hamburgu </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Na ovogodišnjem hamburškom Međunarodnom kazališnom festivalu Laokoon od 8. do 12. rujna gostovat će zagrebački 'Teatar ITD' s predstavom 'Nesigurna priča' Nataše Rajković i Bobe Jelčića. Dvije izvedbe predstave, kako je priopćeno iz Teatra ITD, izvest će se u Hamburgu u bogatom programu zajedno s glasovitim kazalištima 'Fanny & Alexander' iz Italije, 'Goat Island' iz SAD, 'Theatre Gerard Philipe' iz Francuske i 'Saburo Teshigaware' iz Japana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>'Carzou litografije i gravire'</p>
<p>VUKOVAR, 10. rujna</p>
<p> - U vukovarskom Gradskome muzeju otvorena je izložba francuskoga slikara i grafičara Jeana Carzoua (1907.-2000.). Predstavlja se 45 litografija i gravira, nastalih od 1976. do 1990., koje poput retrospektive predstavljaju velik broj tema u njegovu opusu, od imaginarnih krajolika do jednako istančanih pogleda na gradove od Pariza i Versaillesa do New Yorka i Monte Carla. Likovni projekt 'Carzou litografije i gravire' bio je već izložen u osam hrvatskih gradova. Ovom izložbom vukovarski muzej nastavlja uspješnu suradnju s Francuskim kulturnim institutom u Zagrebu, (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="28">
<p>Osijek ispire gorčinu u Europi </p>
<p>'Slovenska momčad igra bolje kao gost, nego na domaćem travnjaku, pa ćemo baš to pokušati iskoristiti već u utorak i ostvariti povoljan rezultat, koji bi nam odmah jamčio prolaz u 2. kolo', priželjkuje trener nogometaša Osijeka Vlado Bilić </p>
<p>OSIJEK, 10. rujna</p>
<p> - Šokantan 'kraj prije kraja' derbija 6. kola Prve hrvatske lige protiv Dinama još je tema dana u osječkim sportskim krugovima. Najčešći je izraz 'sramota', jer pravi Osječani ne pamte takav incident u Gradskom vrtu, ali se i s dosta rezignacije prati medijska kampanja da Osijek bude kažnjen mnogo drastičnije od svih onih koji su već, na svojim objektima 'isprobali' slične ljudske gluposti!</p>
<p>Momčad prvoligaša s Drave, na sreću, već u utorak imat će priliku sprati dio 'ljage' koja joj je, velikim dijelom bez mnogo argumenata, posljednjih dana prišivana na stupcima nekih hrvatskih listova. U prvoj utakmici 1. kola Kupa Uefa, naime, Osijek je gost slovenskog prvoligaša HIT Gorice.</p>
<p>- Naš 'izvidnik' Ivan Maras upozorio nas je na određene opasnosti, a vidjeli smo i videokasetu prvenstvene utakmice Goričana protiv Maribora. Prema svemu sudeći, slovenski predstavnik igra bolje kao gost, nego na domaćem travnjaku. Baš to pokušat ćemo iskoristiti već u utorak i ostvariti povoljan rezultat, koji bi nam odmah jamčio prolaz u drugo kolo, ispričao je trener Vlado Bilić, koji će zacijelo pružiti priliku Milanu Pavličiću u vrhu napada.</p>
<p>Najstariji nogometaš Osijeka, također, oslikava mirnu atmosferu u svlačionici:</p>
<p>- Gorica sigurno nije bolja od nas, pa smo mi u prednosti i zbog toga što će HIT Gorica u uzvratu biti naš gost. Zato možemo igrati mirno i strpljivo, što će nam donijeti i priželjkivani uspjeh, tvrdi Bakir Beširević.</p>
<p>Osječka ekspedicija otputovala je u Novu Goricu još u nedjelju, a utakmica HIT Gorica - Osijek počet će u utorak u 16.30 sati uz televizijski prijenos. </p>
<p>Predmnijeva se, da će Osijek nastupiti u sastavu: Galinović, Kulešević, Vuica, Neretljak, Mitu, Ergović, Balatinac, Vinogradac, Beširević, Pavličić i Turković.</p>
<p>• U utorak se u 1. kolu Kupa Uefe još sastaju: Viktoria Žižkov (Češ) - Tirol (Aut); Matador Puchov (Svk) - Freiburg (Njem); Roda Kerkrade (Niz) - Fylkir (Isl); Troyes (Fra) - Ružomberok (Svk).</p>
<p>Drago Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Njemački mediji o hrvatskim kick-boksačima</p>
<p>ZAGREB, 11. rujna</p>
<p> - Ugledni njemački sportski tjednik, Bravo Sport, u posljednjem je broju objavio reportažu o dvojici hrvatskih sportaša. Riječ je o našim iznimno uspješnim kick-boksačima, Mladenu i Pavlici Šteki. Obojica su svjetski prvaci po verziji WKA, Mladen u kategoriji do 83 kg, a Pavlica do 86 kg.</p>
<p> Braća Šteko su voditelji ugledne škole kick-boxinga u Njemačkoj, a spomenuti tjednik je, između ostaloga, objavio i njihov put od samih početaka pa sve do uspona na svjetski vrh. Autori reportaže uspoređuju Mladena i Pavlicu s trenutačno najvećim zvijezdama njemačkog borilačkog sporta, braćom Klitschko, iznimno cijenjenim europskim boksačima.</p>
<p> Mladen i Pavlica su, između ostaloga, u seriji fotografija prezentirali određene poteze iz kick-boxinga, objasnivši pritom vrste udaraca i načine zaštite. Dio prostora autori su posvetili i nedavnoj borbi Pavlice Šteke, koji se punih deset rundi borio sa - slomljenom vilicom.</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Čestitka HOO-a Niki Puliću </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna </p>
<p> - Hrvatski olimpijski odbor (HOO) uputio je brzojav čestitku automobilističkom asu iz Dubrovnika Niki Puliću, koji je u nedjelju u francuskom Turckheimu obranio naslov prvaka Europe na brdskim stazama. </p>
<p> 'Iskrene čestitke za treći uzastopni naslov prvaka Europe na brdskim stazama. Tri puta zaredom osvojiti naslov prvaka Europe, do sada je uspjelo samo našem gosparu Niki, koji je do tih naslova došao velikom upornošću, talentom i odricanjem. Svoju superiornost u Europi dokazali ste u proteklih šest godina, kada ste u 52. utrke ubilježili 26 pobjeda. Želimo Vam da nastavite stazama uspjeha i u budućnosti'. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>'Modra' muka s napadačima</p>
<p>U Dinamovoj se svlačionici odjednom pojavio problem manjka napadača - Niko Kranjčar je na Trinidadu i Tobagu, Miroslav Dujmović miruje zbog potresa mozga, a Dario Zahora je tek u ponedjeljak trenirao nakon duže stanke / 'Makabi je dobra momčad, ali imaju slabosti koje bismo morali iskoristiti', kaže Lončarević</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Niko Kranjčar je na Trinidadu i Tobagu (SP do 17 godina), Miroslav Dujmović još miruje nakon potresa mozga, a Dario Zahora je tek u ponedjeljak, nakon duže stanke, odradio prvi pravi trening! Dinamova muka s nedostatkom napadača, eto, obilježit će i prvu utakmicu 1. kola Kupa Uefe protiv Makabija (četvrtak, Maksimir, 18 sati), a trener 'modrih' Ilija Lončarević 'kuca u drvo' moleći da se još netko ne ozlijedi...</p>
<p>- Petrović je u Osijeku osjetio bol u preponama i zato sam ga zamijenio. Srećom, nema nikakvih posljedica, normalno je uključen u trenažni proces. Oporavio se i Pilipović, ali na Bradvića i dalje ne mogu računati. A u utorak ću odlučiti hoće li oporavljenik Zahora biti u konkurenciji za nastup protiv Makabija, međutim gotovo je sigurno da neće početi utakmicu, bio bi to ipak preveliki rizik, veli Lončarević.</p>
<p>Dinamov je trener u subotu bio u Rishonu, 30-ak kilometara pokraj Tel Aviva, gdje je uživo vidio 1-2 poraz Makabija protiv domaćega Hapoela. Evo i dojmova:</p>
<p>- Iako je igrao znatno lošije nego što sam vidio na video-zapisima, Makabi je sigurno dobra momčad. I dobro je da sam ih 'osjetio kako dišu', ipak se sasvim drukčiji dojam stekne kad se gledaju tv-snimke. K tome, na onim video-zapisima koje sam imao priliku vidjeti, Makabi je igrao odlično, a sad sam se uvjerio da su 'od krvi i mesa', imaju svoje slabosti i nadam se da ćemo znati iskoristiti njihove pogreške u igri. Pa iako imamo problem s napadačima, nadam se da ćemo u Maksimiru ostvariti pobjedu koja bi nam donijela mirniji put na uzvrat u Tel Aviv, veli trener.</p>
<p>Makabi, inače, igra u 4-5-1 sustavu, koji se u trenucima kad momčad ima loptu pretvara u 4-2-1-3. Nešto slično formaciji u kojoj je Dinamo igrao u Tallinnu - s jednim izbačenim napadačem, te dva krilna napadača, koji u defenzivi zatvaraju sredinu. Makabi igra s dva zadnja vezna i 'polu-špicom' ispred njih (a iza tri spomenuta napadača), dok u zadnjoj obrambenoj liniji igraju četvorica nogometaša, iako im nije strano igrati ni s klasičnim zadnjim i tri prednja braniča.</p>
<p>- Njihov je najbolji igrač kapetan Avi Nimni, dirigira igrom iza napadača, čuo sam da je pravi 'šef' na travnjaku. No, nije ga bilo u Rishonu. Opasan je u tandemu s tamnoputim lijevokrilnim napadačem Degom. Na mene je najbolji dojam ostavio zadnji vezni Talbanin, a nisam previše vidio Čileanca Goldberga, koji igra u vrhu napada (zamijenio ga je Mađar Horvath), kao ni desnokrilnoga napadača-driblera Tuđemana. Vratar im je dobar, kao i srednji braniči, opisivao je Dinamov trener izraelsku momčad i potom naglasio:</p>
<p>- Makabi je iskusna momčad koja dugo igra zajedno. Ne smije im se dopustiti da se razigraju, onda mogu biti vrlo nezgodni. Ali, vidljive su im slabosti. Osjetljivi su, primjerice, na protunapade, osjetljivi su i na kontinuirani pritisak. I ako mi zaigramo kao u prvih pola sata u Osijeku, tada ćemo sigurno pobijediti, Inače, fascinirali su me njihovi navijači, prava 'strahota', zauzeli su više od 70 posto mjesta na stadionu u Rishonu. I 'drmaju' svih 90 minuta, 'divlji' su u onom pozitivnom smislu, stalno bodre svoju momčad, tako da će nas u Tel Avivu čekati pakao, kaže Lončarević.</p>
<p>Dolazak u Zagreb s Makabijem (srijeda prije podne) najavilo je 150 izraelskih navijača. Evo i cjenika ulaznica za utakmicu Dinamo - Makabi: loža 'Zelengaj' 120 kuna, ostale lože 100 kuna, tribina zapad 60, tribina jug 40 (samo za goste), tribina istok 30 i tribina sjever 20 kuna. Sudac utakmice bit će Francuz Bruno Derrien.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Gašenje vatre - benzinom</p>
<p>Upravni odbor Udruge nogometnih prvoligaša sazvat će poseban skup kako bi se klubovi dogovorili da nereda, poput prošlotjednog u Osijeku, bude što manje / Prijeti li ozbiljno Zagrebu oduzimanje bodova izborenih u utakmici protiv Varteksa? </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - 'Želiš li da se neki važan problem nikako ne riješi, osnuj neku radnu skupinu, ili ugovori neki specijalizirani skup'. I dok je slavni britanski premijer Winston Churchil ironizirao, Upravni odbor Udruge profesionalnih klubova Prve HNL misli ozbiljno. Nakon incidenta u Osijeku ni ne preostaju mu ništa drugo, kad već nemoć da se ozbiljnije suprostave problemu divljanja na stadionima iskazuju klubovi i društvo..</p>
<p> Predlaže se, naime, hitni sastanak svih mjerodavnih koji sudjeluju u provedbi nogometnog natjecanja kako bi se izgradila platforma nečeg što već postoji i o čemu se godinama priča nakon svakog sličnog incidenta. Drugo je, pak, pitanje, čulo se i na sastanku UO Udruge profesionalnih nogometaša, što odavno pokrenute inicijative s jasnim konkretnim prijedlozima, kako iz Udruge, tako i iz HNS-a, teško dopiru do zakonodavca koji takvu inicijativu treba prihvatiti. Dakako, i dopuniti, uobličiti, predložiti i naposljetku - usvojiti. Stoga sve što klubovi, Savez i Udruga mogu predložiti sliči na gašenje vatre - benzinom. To, međutim, ne znači da klubovi i te kako ne mogu djelovati. Dakako, da mogu, žele li biti imalo samokritični i objektivni. U tom im je smislu i poslana poruka s ovog sastanka.</p>
<p>Bilo je i blagih 'packi' naračun nekih istrčavanja u javnost službenika Udruge, a vezano uz njihove moguće ocjene o kaznama koje slijede za osječki ispad. </p>
<p>Spominjeno je i ime NK Zagreb, i to u kontekstu mogućnosti da vodeći klub prvenstva ostane za zelenim stolom bez bodova iz utakmice protiv Varteksa, iako ga je pomeo sa 5-2. U propozicijama natjecanja Prve HNL, naime, stoji mogućnost da se klubu oduzmu bodovi ako njegova juniorska i kadetska momčad ne odigraju svoje prvenstvene utakmice. A zbog igre pokvarenog telefona i loše koordinacije Zagrebovih ljudi, nije odigrana utakmica juniora i kadeta između Zagreba i Varteksa. Tako će obje utakmice biti registrirane sa 3-0 (bb) u korist Varteksa, a u domeni je disciplinskog suca hoće li zbog toga prvoj momčadi Zagreba oduzeti neki bod ili ne. Vjerojatno ipak - neće.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Na startu Roma - Real</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - U utorak će, utakmicama prvoga kola u skupinama A, B, C i D, startati nova sezona europske nogometgne Lige prvaka. Najviše pozornosti privlače ogledi Rome i madridskog Reala u Rimu, Dinama i Borussije Dortmund u Kijevu, te Galatasaraya i Lazija u Istanbulu. Sve utakmice igraju se u 20.45 sati. Dan kasnije na rasporedu su dvoboji u preostale četiri skupine.</p>
<p>• Liga prvaka, utorak, 11. rujna, 1. kolo;</p>
<p> skupina A; Moskva: Lokomotiv - Anderlecht; Rim: Roma - Real Madrid;</p>
<p> skupina B; Liverpool: Liverpool - Boavista; Kijev: Dinamo - Borussia Dortmund;</p>
<p> skupina C; Gelsenkirchen: Schalke - Panathinaikos: Palma de Mallorca: Mallorca - Arsenal;</p>
<p> skupina D; Nantes: Nantes - PSV Eindhoven; Istanbul: Galatasaray - Lazio.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ukinuti 'zlatni pogodak'!</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - U završnim utakmicama pod pokroviteljstvom Uefa, dakle na nogometnom EP, odnosno u eurokupovima, ubuduće više ne bi trebalo postojati pravilo 'zlatnog pogotka'. Prijedlog je to Tehničke komisije Uefe, koja se sastala kao svojevrsna predigra trodnevnoj Uefinoj konferenciji europskih trenera koja se od ponedjeljka do srijede, u nazočnosti gotovo 200 eminentnih nogometnih stručnjaka, održava u zagrebačkom hotelu 'Sheraton'.</p>
<p>Hoće li ubuduće nestati sa scene smrtonosno pravilo 'zlatnog pogotka', kojim se nastavak odlučujuće utakmicm prekida onog trenakad jedna strana postigne pogodak, treba odlučiti Uefin Izvršni odbor. Vjeruje se da će taj prijedlog biti usvojen, a kao alternativa se nudi jedan produžetak od 15 minuta. Ako ni tada ne i bilo odluke, pristupilo bi se izvođenju jedanaesteraca. Taj prijedlog treba blagosloviti Izvršni odbor Uefe.</p>
<p>Uzgred, Konferencija europskih trenera koja je u ponedjeljak započela u zagrebačkom hotelu Sheratonu, odmah za uvod uhvatila se problematike edukacije stručnjaka i nogometaša. U utorak u 10 sati zakazan je ogledni trening u Maksimiru, a demonstrator je Ilija Lončaević trener Dinama. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Novosel predsjednik HKS, Repeša izbornik?</p>
<p>Od onoga dana kad je Danko Radić, utjecajni član UO HKS, umarširao u Savez počistivši pred sobom sve što mu je smetalo (uključujući tadašnje glavne vedete HKS Mirka Novosela i Borisa Lalića), a bilo je to ujesen 1996., hrvatska košarka bilježi kronični neuspjeh. Nakon svakog EP (na značajnija natjecanja nismo se niti plasirali) smjenjivan je izbornik, pa je tako sva krivica neuspjeha spala na leđa Petra Skansija, Boška Božića, a sada je svu odgovornost preuzeo i Aleksandar Petrović</p>
<p>ISTANBUL, 10. rujna (od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> - Damir Mulaomerović pogodio je posljednji napad u utakmici Hrvatske i Latvije s čime su naši košarkaši zauzeli sedmo mjesto na kontinentalnoj smotri. Nakon što su 1997. godine u Španjolskoj bili 11., a prije dvije godine u Francuskoj ostali između 9. i 12. mjesta, plasman među posljednjih osam trebao bi se nazvati stepenicom više, no prema onome što se zbivalo u Turskoj, uz konačno sedmo mjesto, nikako se ne može nazvati uspjehom.</p>
<p>Od onoga dana kad je Danko Radić, utjecajni član UO HKS, umarširao u Savez počistivši pred sobom sve što mu je smetalo (uključujući tadašnje glavne vedete HKS Mirka Novosela i Borisa Lalića), a bilo je to ujesen 1996., hrvatska košarka bilježi kronični neuspjeh. Nakon svakog EP (na značajnija natjecanja nismo se niti plasirali), smjenjivan je izbornik, pa je tako sva krivica neuspjeha spala na leđa Petra Skansija, Boška Božića, a sada je sav teret odgovornosti na sebe preuzeo i Aleksandar Petrović. Radić je tako lijepo žrtvovao izbornike gurajući i svoje promašaje (uostalom u dovođenju svakog od njih imao je svoje prste) pod tepih. Skrivao se kroz funkciju člana UO i vodio košarku u debelo dno ničega. Sada opet nije kriv, štoviše svojim istomišljenicima, ili poslušnicima, zacijelo govori o tome kako je on ionako znao da ćemo krahirati u Turskoj.</p>
<p>Kako je Danko Radić sebe skrio u drugi plan koristeći delegatski sistem glasovanja na Saborima, konačno je vrijeme da ga se gurne na značajnije mjesto u hrvatskoj košarci. Ako je istina, kako se čuje, da bi Radić želio jednog dana, kad završi sa suđenjem, biti glavnim tajnikom HKS-a, treba mu to što hitnije omogućiti. Kako bi njegov posao došao na svjetlo dana, kako bi konačno za kreiranje svoje politike nekome i odgovarao. Ako ima hrabrosti, Radić bi to ponajprije trebao učiniti za dobrobit hrvatske košarke, u koju se toliko zaklinje. Svom izumu na toj poziciji, Željku Drakšiću, već će Danko nešto pronaći...</p>
<p>Kako svaki veliki praktični političar - a Radić je zacijelo to gledano na mikrorazini hrvatske košarke - uvijek zna vagati između nekoliko opcija, tako se u predvečerje EP naprasno pomirio s Mirkom Novoselom. Iako je prije samo nekoliko mjeseci izravno i preko svojih poslušnika napadao novinare kad su se usudili i intervjuirati Mirka Novosela. No, nemogući pakt ipak se dogodio. U međuvremenu je Savez ostao bez predsjednika jer se Radiću nije dopadao Damir Skansi, a v. d. dužnost obavlja sada Franjo Lulić, no iz barem nekoliko razloga za hrvatsku košarku sjajna je stvar što Lulić ima taj prefiks v. d. ispred svog imena i neće trajati dugo. Bio je u Turskoj, kao vođa delegacije, uz Željka Drakšića, glavnog tajnika, a u Hrvatsku se vratio prilično pocrnio, vjerojatno uživajući na raskošnim bazenima Antalyje i Istanbula. Košarka? Budite ozbiljni.</p>
<p> Prvog dana natjecanja, turska televizija je u pauzi između dvije utakmice puštala snimku ogleda Turske i Italije sa EP 1999. u Francuskoj. No, naš se dični v. d. predsjednik toliko uživio da je po svršetku snimke izletio iz prostorije s TV prijamnikom i sav ushićen izjavio: 'Italija je dobila Tursku! Kako igra Myers!'.</p>
<p>Problem za Lulića je bio što nije shvatio da je riječ o snimci staroj dvije godine, a Myers, doduše, i dalje solidno igra, ali više ga nema u talijanskoj reprezentaciji...</p>
<p>No, vratimo se Novoselu. Kroz prizmu izbora novog predsjednika HKS, koji će se po svim pretpostavkama zbiti u sljedećih mjesec dana, treba gledati i situaciju nakon novog raskola Fibe i Uleba. Iz priopćenja kojega je emitirala Fiba može se nazrijeti da će ta organizacija pokušati kroz nacionalne Saveze učvrstiti svoju poziciju. A svi nacionalni Savezi nisu članovi Uleba već Fibe. Problem za naš nacionalni savez jest činjenica da je Radić, a tako redom i svi ostali u Savezu, izrazito naklonjen Ulebu, gdje uostalom s ugovorom na još tri godine i dalje sudi.</p>
<p>Tu je Radiću bio potreban Novosel, sklon Fibi, premda ga je prije pet godina poput dripca najurio iz Saveza. Ne treba uopće dvojiti, ime novoga predsjednika HKS bit će Mirko Novosel ili Boris Lalić ukoliko ta funkcija neće odgovarati Novoselu. No, njih dvojica su u hrvatskoj košarci oduvijek ista opcija. Novosel je ionako nedavno, uoči samog puta u Tursku, rekao kako bi se želio baviti stručnim problemima naše košarke, koji su, potvrdilo je to i netom završeno EP, golemi.</p>
<p>No, čak i prije nego se izabere predsjednik Saveza bit će odabran i novi izbornik. Procedura je jasna, njega treba predložiti Stručni savjet, a i taj stručni skup naše košarke trenutačno je obezglavljen, jer je predsjednik tog tijela Boško Božić podnio ostavku nakon što mu je Radić nametnuo Nevena Spahiju za izbornika mlade reprezentacije. Spahija bi mogao biti kandidat i za seniorskog izbornika, premda će imati, potpuno je to jasno, velikog suparnika u Jasminu Repeši, čije bi imenovanje na izborničku stolicu bio i logičan slijed događaja. Ako su probali Skansi, Božić i Petrović, čini se da je pred nama Repešino vrijeme. Iako će u nekim krugovima Spahija kotirati odlično...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ništa od dogovora Fibe i Uleba</p>
<p>ISTANBUL</p>
<p> - Posljednjeg dana EP održan je sastanak Središnjeg odbora Europske zone Fibe. Na tom sastanku zauzeto je stajalište da Fiba neće blagosloviti sporazum s Ulebom. U cijeloj priči najgore će proći suci koji su pristupili Ulebu i koji će u sljedećoj godini suditi Euroligu. Sva imena tih sudaca bit će izbrisana iz Fibine međunarodne liste. Fiba neće priječiti da ti suci sude domaća prvenstva, kao što niti neće kažnjavati klubove koji će igrati Euroligu. No, svi igrači koji će željeti iz Europe otići u NBA morat će za to dobiti dozvolu Fibe. Također Fiba je najavila da će za sljedeću sezonu i ona organizirati svoju Euroligu, te da će modificirati dosadašnje europske kupove. </p>
<p>Nakon što je Fiba izdala priopćenje, neformalnu konferenciju za novinare u istanbulskom press-centru održao je direktor Uleba Jordi Bertolomeu: </p>
<p>- Nakon što je Fiba tri puta odbila sporazum, ne preostaje nam ništa drugo nego krenuti dalje svojim putem. Projekt Eurolige nastavit će se i ubuduće, a slijedeće godine planiramo proširenje i na drugu ligu. Zahvaljujem Borislavu Stankoviću koji je bio spreman na suradnju, no neki drugi čelnici Fibe, prije svega predsjednik Europske zone Grk Vassilokopulos, minirali su mogući sporazum. Sve će slomiti na leđima sudaca, no mi ćemo uspravno nastaviti dalje, rekao je Bertolomeu. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatske košarkašice obranile zlato</p>
<p>U finalnom okršaju mediteranskog turnira hrvatske košarkašice pobijedile su Italiju sa 71-62 / Hrvatski vaterpolisti poraženi protiv Jugoslavije sa 3-5 / Vodstvo naše reprezentacije u Tunisu odlučilo je suspendirati atletičarku Ljiljanu Ćulibrk / Rukometaši izborili četvrtfinale protiv Italije</p>
<p>TUNIS (Od posebne izvjesiteljice Vjesnika), 10. rujna</p>
<p> - Hrvatske su košarkašice i dalje pobjednice Mediterana. U finaloj utakmici košarkaškog turnira XIV. Mediteranskih igara, koje se održavaju u Tunisu, naše su igračice pobijedile Italiju sa 71-62 (17-17, 20-16, 21-15, 13-14).</p>
<p>Ključ pobjede ponovno je bila nezadrživa Koraljka Hlede, uz pomoć Sandre Popović, Slavice Pretreger, Vande Baranović-Urukalo i ostalih, te čvrsta zonska obrana za koju Talijanke nisu imale rješenja. Kako obranu zlata iz Barija otprije četiri godine shvaćaju ozbiljno, naše su košarkašice pokazale od početka. No, nisu niti Talijanke bile neozbiljne, dahtale su našima za vrat, lovile i vodstvo, ali se naše nisu predavale. Nakon izjednačene igre u drugoj četvrtini, naše su igračice zaredale seriju i napravile prednost koju Talijanke više nisu dostigle. Bilo je pogrešaka na obje strane, brzopletost Talijanki je još bila i razumljiva, jer su lovile rezultat, no brzopletost naših igračica možemo opravdati samo velikom željom da pobjeda bude što uvjerljivija. Na sreću, svaki su put na vrijeme stale naše igračice s takvim pogreškama, jer je Italija sastav koji to zna kazniti. No, sad nisu imale što kazniti, Hrvatska je jednostavno bila bolja, igrala je bolje, pametnije i zato mediteransko zlato ostaje njoj. - U Tunis smo došli dobro pripremljeni i korektno smo odigrali sve utakmice na ovom turniru. Presudilo je to što smo svo vrijeme bili prava klapa i što su sve uloge u ekipi bile dobro podijeljene. Igrali smo dobar napad, dobru obranu, medalja je tu, obranili smo zlato, zar to ne govori dovoljno, pričao je izbornik košarkašica Željko Ciglar.</p>
<p>• Dvorana u Radesu</p>
<p>HRVATSKA - ITALIJA 71-62 (17-17, 20-16, 21-15, 13-14)</p>
<p>HRVATSKA: Popović 14 (2-3), Pretreger 8 (1-2), Radoš, Đapo 6 (1-2), Lelas, Marohnić, Maloča 6, Hlede 24 (4-4), Mazić 5 (1-6), Baranović-Urukalo 8, Zrnić, Podrug.</p>
<p>ITALIJA: Balleggi 2, Ballardini, Zocco 4, Zara 20, Zimerle 8 (2-2), Pedrazzi, Gardellin 3, Paparazzo 12, Masciadri 10 (2-2), Macchi 3, Arnetoli, Ciampoli.</p>
<p>SUCI: Bretagne (Francuska) i Martinez (Španjolska). GLEDATELJA: 2000.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Koraljka HLEDE.</p>
<p>Vaterpolisti poraženi protiv Jugoslavije</p>
<p>U dvoboju 3. kola skupine B vaterpolskog turnira hrvatski su vaterpolisti izgubili od Jugoslavije 3-5 (1-1, 1-2, 0-0, 1-2). Dvoboj koji nam je donio drugo mjesto u skupini (ukoliko ne izgubimo dvoboj protiv Turske u srijedu) bio je gotovo izjednačen do posljednje četvrtine. Tad su hrvatski vaterpolisti došli do izjednačenja iz četverca, kojeg je realizirao Frano Karač, no više od toga naši igrači nisu mogli. Naša se pomlađena momčad nije više mogla nositi sa fizički jačim Jugoslavenima, koji su se za nastup na MI pripremali više od tri mjeseca. Zbog toga su i pali nakon izjednačenja, koncentracija je popustila i Jugoslaveni su ponovno poveli. Hrvatska je obrana u ovom dvoboju funkcionirala dobro, no to se ne može reći za šut izvana i realizaciju igrača više. Uz to, Jugoslaveni su igrali presing, držali su naše igrače daleko od vrata, a centre su dobro zatvorili. Nakon utakmice izbornik Neven Kovačević se žalio delegatu utakmice zbog toga što se isključeni jugoslavenski igrač već nakon šest sekundi vratio u igru, a to nije sankcionirano četvercem. Da je sudac to kaznio, Kovačević je uvjeren da bi dvoboj tekao drukčije.</p>
<p>- To mnogo znači, igrač im je ušao ranije, a za to nije dosuđen četverac. Do pred kraj, bila je to dobra utakmica. Mogli smo završiti i neriješeno, ali je teško igrati na presing. Problem nam je igrač više, pokušat ćemo to riješiti. Pokušali smo nešto odigrati na centre, ali bilo je nemoguće doturiti im loptu, rekao izbornik Kovačević.</p>
<p>• Bazen olimpijskog centra</p>
<p>HRVATSKA - JUGOSLAVIJA 3-5 (1-1, 1-2, 0-0, 1-2)</p>
<p>HRVATSKA: Volarević, Konac 1, Oreb, Letica, Komadina, Sarić 1, Premuž, Medan, Pavlović, Franković, Karač 1 (1), Kačić, Koljanin.</p>
<p>JUGOSLAVIJA: Nemanja, Bašić, Gocić, Maljković, Popović 2, Mirković, Jančić, Nikolić 1, Petrović, Gak 1, Tičić, Krečković 1, Janović.</p>
<p>SUCI: Rožman (Slovenija) i Racine (Švicarska). GLEDATELJA: 700.</p>
<p>ČETVERCI: Hrvatska 1 (1), Jugoslavija -. REALIZACIJA IGRAČA VIŠE: Hrvatska 2-9, Jugoslavija 3-6.</p>
<p>Karataš Zamlić ispustio broncu</p>
<p>Prigodu za odličje imao je i hrvatski karataš Alen Zamlić, no u borbi za brončano odličje izgubio je od Alžirca Admanea u kategoriji do 80 kg. Riječanin je tijesno poražen sa 3-5. U kategoriji do 65 kg Vanesa Cvjetan je u prvom kolu bila slobodna, a potom je izgubila od Marokanke Sekkou (0-1), dok je Lea Iskra odmah eliminirana u kategoriji iznad 65 kg, kao i u 'open' kategoriji.</p>
<p>Odbojkašice osvojile sedmo mjesto</p>
<p>Hrvatska ženska odbojkaška reprezentacija osvojila je sedmo mjesto na mediteranskom turniru svladavši Tunis 3-0 (25-21, 25-21, 25-16). Bila je to najbolja utakmica naše oslabljene vrste, koja je i u ovoj utakmici bila lišena pomoći Jelena Čebukine.</p>
<p>Vjetar omeo jedriličare</p>
<p>Hrvatski jedriličari u ponedjeljak su ispred Sidi Bou Saida imali na programu peti i šesti plov u svim klasama. Bio je to najteži dan za jedriličare jer je vjetar često mijenjao smjer, pa su rezultati poprilično iznenađujući. Tako je Mate Arapov imao dosad najlošije plasmane, deveto i četvrto mjesto, no ostao je vodeći jedriličar nakon šest plovova 'lasera'. Naš drugi predstavnik Marin Mišura petu je regatu završio kao deseti, a u šestoj je postigao svoj najbolji plasman, prošavši kroz cilj treći. Dobar dan imali su braća Toni i Ivan Bulaja u klasi 470 - petu su regatu okončali na osmom, a šestu na odličnom trećem mjestu, što im donosi plasman na peto mjesto i samo bod više od četvrtoplasiranih Francuza.</p>
<p>Stolnotenisači u osmini finala</p>
<p>Svi hrvatski stolnotenisači koji su nastupili u pojedinačnoj konkurenciji mediteranskog turnira plasirali su se u osminu finala, koja se igra u utorak popodne. Roko Tošić i Dragutin Šurbek kod muškaraca, te Tamara Boroš i Eldijana Aganović kod žena, lakoćom su se obračunali sa svojim protivnicima i u utorak će se boriti za odličja.</p>
<p>Atletičarka Ćulibrk suspendirana</p>
<p>Vodstvo naše reprezentacije u Tunisu odlučilo je suspendirati atletičarku Ljiljanu Ćulibrk, koja tako neće nastupiti na MI, već se u srijedu vraća u Hrvatsku. Ćulibrk je ustrajala u svom zahtjevu da u Tunis s njom doputuje i trener Mladen Katalenić, čemu se protivilo vodstvo hrvatske misije i atletske vrste. Kako je ipak došla u Tunis, ali s potvrdom ortopeda da ne može nastupiti, dodatnim je pregledom ustanovljeno da njezina ozljeda nije takva da ne bi mogla nastupiti, pa je uslijedila suspenzija, dok se po povratku u Hrvatsku očekuju i nove sankcije protiv Ljiljane Ćulibrk.</p>
<p>Rukometaši u četvrtfinalu</p>
<p>Hrvatski rukometaši u okršaju 2. kola skupine C mediteranskog turnira sa 25-23 (15-13) pobijedili su Alžir. U našim redovima najbolji je bio Mirza Džomba sa šest pogodaka, dok su ostale pogotke za Hrvatsku postigli Sulić (4), Balić (3), Bilić (2), Goluža (3), Šprem (3) i Metličić (4). Ovom pobjedom hrvatski rukometaši izborili su nastup u četvrtfinalu gdje ih u srijedu očekuje reprezentacija Italije.</p>
<p>Iva Markulin i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hewitt preko Samprasa do prvog 'Grand Slam' naslova</p>
<p>Australski tenisač Lleyton Hewitt u finalu 120. izdanja 'US Opena' sa 7-6 (4), 6-1, 6-1 nadigrao je Amerikanca Petea Samprasa</p>
<p>NEW YORK, 10. rujna</p>
<p> - Mladost je drugu godinu uzastopce nadjačala starost u finalnom okršaju newyorškog 'Grand Slama'. Pete Sampras i drugu godinu uzastopce poražen je u finalu 'US Opena', Australac Lleyton Hewitt bio je koban za 'Pistol Petea' poput Rusa Marata Safina prošle godine. Nakon impresivnih 7-6 (4), 6-1, 6-1 20-godišnji Australac otišao je do kraja u prvom finalnom nastupu na 'Grand Slam' turniru i ujedno zaradio 850.000 američkih dolara.</p>
<p>Protiv 10 godina starijeg suparnika, vlasnika 13 'Grand Slam' naslova, protiv ispunjenog 'Arthur Ashe' središnjeg terena Flushing Meadowsa, 23.000 gledatelja koji su očekivali kako će Sampras prekinuti neugodnu tradiciju i nakon 17 turnira ponovo dohvatiti 'Grand Slam', Hewitt se ponašao kao da je riječ o kakvom ekshibicijskom meču. Od samog početka četvrti nositelj vršio je ogroman pritisak na servis Samprasa, koji je do finala stigao sa 87 uzastopno osvojenih servisa. No, Hewitt je prekinuo tradiciju 'breakom' na početku i od tada nije napravio korak unatrag. </p>
<p>- Očito je kako sam s više živaca izašao na teren. Osim toga igrao sam protiv vjerovatno najboljeg tenisača uopće u, za mene, najvećem meču uopće, počeo je svoj pobjednički govor Hewitt i nastavio:</p>
<p>- Postoje trenuci o kojima sanjate kao dječak. To što su se moji snovi ispunili u tako ranim godinama je apsolutno fantastično. </p>
<p>Koliko je superiornosti Hewitt ponudio u meču protiv 'Pistol Petea' najbolje je opisao 30-godišnji Amerikanac, koji je na putu do finala nadigrao Andrea Agassija i Patricka Raftera:</p>
<p>- Jednostavno sam naišao na još jednog odličnog tenisača, kao i prošle godine. Pokušao sam sve, no ništa nije upalilo. Reternirao je i pasirao me na mreži kao nitko protiv koga sam dosad igrao, komentirao je Sampras i zaključio: </p>
<p>- Hewitt je nevjerovatan, toliko je nevjerovatno brz. Želio bih barem djelić te brzine u ovim godinama. Izgubio sam od velikog šampiona, gledat će te ga slijedećih 10 godina, kao što ste gledali mene.</p>
<p>• Rezultati, tenisači, finalle: Hewitt (4) - Sampras (10) 7-6 (4), 6-1, 6-1. </p>
<p>I. Mi.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Renato Ruggiero traži od Hrvatske selo Oprtalj?!</p>
<p>Talijanski ministar vanjskih poslova Zagrebu će predložiti da se hrvatski dug Italiji riješi 'davanjem' jednog istarskog sela talijanskoj strani</p>
<p>RIM, 10. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U utorak u službeni posjet Zagrebu dolazi talijanski ministar vanjskih poslova, Renato Ruggiero koji će sa svojim domaćinima razgovarati o gospodarskoj suradnji i zajedničkom djelovanju na stabilizaciji u regiji te, među ostalim, pripremiti dolazak predsjednika Carla Azeglia Ciampija u Hrvatsku, 9. listopada.</p>
<p> Renato Ruggiero, porijeklom Napolitanac, jedini je ministar kojeg nije izabrao Silvio Berlusconi i koji ne pripada Kući slobode. Ruggiero, koji je u svojoj karijeri bio glavni tajnik WTO-a, nekoliko puta talijanski veleposlanik, savjetnik jedne velike svjetske consulting tvrtke u svijetu (SSBI), napustio je svoj londonski ured i došao u Rim.</p>
<p>Za njegovo postavljanje na mjesto ministra vanjskih poslova osobno se angažirao predsjednik Carlo Azeglio Ciampi, Gianni Agnelli i Henry Kissinger. </p>
<p>Nova funkcija i mnogobrojni problemi izbrisali su vrlo brzo osmjeh uvijek dobro raspoloženog Ruggiera. Ministar, koji se hvalio svojom sposobnošću u pregovorima, nedavno je doživio dva velika neuspjeha. Prvi je bio neuspio pokušaj pregovora s predstavnicima antiglobalističkog pokreta prije sastanka G8. Drugi hladan tuš je došao kad nije uspio uvjeriti ostale ministre zemalja članica UN-a da se sastanakFAO-a održi u Africi, a ne u Rimu. Na kraju je postignuto kompromisno riješenje, sastanak se ne seli iz Italije, već se samo premiješta u neki drugi talijanski grad, najvjerojatnije Rimini. I u Hrvatskoj, ministra Ruggiera, čeka težak zadatak. Hoće li tu imati više sreće, još se ne zna. Sasvim je jasno da nova talijanska vlada, koja je dobila jaku podršku talijanskih ezula, očekuje od Hrvatske mnogo više suradnje nego bivša talijanska vlada. Zamjenik predsjednika vlade, Gianfranco Fini, nedavno je rekao da će uvjet za ulazak Hrvatske u EU biti povrat talijanskih kuća i zemlje.</p>
<p> To pokazuje da je Berlusconijeva vlada zauzela mnogo čvršće stajalište o tom pitanju. Isto tako je jasno da će o tome biti teže postići dogovore s novom vladom. Pragmatični Berlusconijevi ministri, očito je, neće se zadovoljiti samo mrvicama od hrvatskog duga Italiji koji se procjenjuje na oko 40 milijuna dolara.</p>
<p> Jedno od mogućih rješenja je 'davanje' jednog istarskog sela talijanskoj strani. Govorilo se o mjestu Oprtalj u kojem većina imovine i nekretnina pripadala izbjeglim Talijanima. Tu bi se za svotu od 40 milijuna dolara izgradio zajednički kulturni centar i na taj način bi se kompromisno riješilo pitanje povrata imovine talijanskih izbjeglica koji su napustili Hrvatsku 1945. godine. </p>
<p>Na dnevnom redu sastanka dvaju ministara biti će primjerice, i pitanje zakona o nacionalnim manjinama, a u sklopu toga, upotreba talijanskog jezika. Nedavna suspenzija nekih odredbi Istarskog Statuta, i pored formalnih razloga s kojima se opravdava hrvatska strana, vrlo je loše primljena u talijanskim političkim i diplomatskim krugovima. I pored objašnjenja koja su usljedila od hrvatskih političara i diplomata, u talijanskim krugovima ostalo je uvjerenje da se radi o ugrožavanju prava talijanske manjine, na što je nova vlada posebno osjetljiva.</p>
<p> Italija je postala prvi gospodarski partner Hrvatske, ali i dalje mnoge birokratske blokade stoje na putu snažnijeg razvoja suradnje. Nemogućnost kupovanja nekretnina zbog izuzetno složene procedure, stoji kao ozbiljna prepreka u razvoju viših oblika gospodarske suradnje i to posebice direktnih investicija. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Njihovi zločini bili su dio kampanje etničkog čišćenja, istaknuo tužitelj Scott</p>
<p>DEN HAAG, 10. rujna</p>
<p> - 'Dokazi će pokazati da su zločini koje su počinila dvojica optuženika, bili dio šire kampanje progona i etničkog čišćenja što ju je nad Muslimanima vodio HVO', rekao je u ponedjeljak haaški tužitelj Kenneth Scott na početku suđenja Mladenu Naletiliću - Tuti i Vinku Martinoviću - Šteli.</p>
<p> Haaški sud optužio je dvojicu bosanskohercegovačkih Hrvata za zločine koje je 1993. počinila Kažnjenička bojna na području Mostara i Jablanice. Optuženi su i po zapovjednoj i po osobnoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevskih konvencija te povrede ratnog prava i običaja.</p>
<p> Tužiteljstvo je zločine Naletilića i Martinovića stavilo u isti politički okvir 'osnivanja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne koju su pokrenuli ekstremni bosanskohercegovački Hrvati pod pokroviteljstvom Hrvatske, njezina tadašnjeg predsjednika Franje Tuđmana i HDZ-a'. Prema tužiteljstvu, konačni cilj osnivanja tog entiteta bio je pripajanje Hrvatskoj.</p>
<p> Posljedica 'kampanje stvaranja etnički homogene države' u Hercegovini bila je izgon desetaka tisuća Muslimana tako da je 'etnička raznolikost potpuno eliminirana', izjavio je Scott u uvodnoj riječi. Istaknuo je da je kampanja etničkog čišćenja započela napadima HVO-a na muslimansko stanovništvo i Armiju BiH na području Srednje Bosne 16. travnja 1993., dan nakon što je predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban izdao ultimatum Muslimanima da se 'podrede vlasti HVO-a'. Tužitelj je i u ovom predmetu ponovio da je u sukobe u BiH bila umiješana Hrvatska vojska. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Nestao ključni svjedok u 'slučaju Leutar'</p>
<p>Merim Galijatović pobjegao je policijskoj pratnji koja ga je mjesecima nadzirala i strahuje se da bi mogao biti ubijen</p>
<p>SARAJEVO, 10. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nitko ne zna gdje se u ovom trenutku krije ključni svjedok optužbe u 'slučaju Leutar' i je li taj čovjek uopće živ! Merim Galijatović, za kojeg se pretpostavlja da je na temelju njegovog iskaza konstruirana famozna optužnica po kojoj su ubojstvo bivšeg federalnog doministra unutarnjih poslova Jozu Leutara naložili, isplanirali i izveli Ivan Andabak, Dominik Ilijašević, Zoran Bašić, Željko Ćosić, Jedinko Bajkuša i Mario Milićević, pobjegao je policijskoj pratnji koja ga je više ili manje diskretno nadziralo već mjesecima. </p>
<p>Ovu povjerljivu informaciju Vjesnik je doznao od izvora bliskog obrani pod uvjetom zadržavanja najstrože diskrecije. Naime, uz pomoć profesionalnih privatnih istražitelja, i krugovi bliski obrani također su nadzirali Galijatovićevo kretanje. </p>
<p>On je, tvrdi se, povremeno bio čuvan u zatvorenom policijskom objektu u Suhodolu pored Sarajeva, no s vremena na vrijeme puštan je 'na slobodu', što je uglavnom koristio za opijanje s prijateljima u jednom lokalu, u neposrednoj blizini mjesta gdje je prijavljeno njegovo prebivalište - u sarajevskoj ulici Fetaha Bećirbegovića. Jedan od tih izlazaka iskoristio je kako bi umakao nadzoru agenata u civilu.</p>
<p>Podsjetimo, iako to ne može biti službeno potvrđeno, obzirom da sukladno Zakonu o zaštićenim svjedocima, identitet takvih svjedoka mora biti službeno skrivan doživotno - nitko ne dvoji da je upravo Merim Galijatović, bivši pripadnik Kažnjeničke bojne Mladena Naletilića Tute misteriozni zaštićeni svjedok optužbe. Taj poznati prevarant, liječeni psihopat i višestruko osuđivani kriminalac ispričao je istražiteljima fantastičnu teoriju o uroti za ubojstvo Leutara, s tobožnjim ciljem rušenja ustavnog poretka Federacije BiH. Motiv mu je navodno bila novčana nagrada od milijun DEM koju je za otkrivanje Leutarovih ubojica raspisala Vlada Federacije BiH. </p>
<p>No, već na početku procesa pokazalo se da dvojica optuženih imaju izuzetno čvrste alibije. Osim toga, obrana je uspjela otkriti da je iskaz iz optužnice mijenjan po potrebi tužiteljstva, a na osnovu tajno snimljenih telefonskih razgovora tobožnjih atentatora. </p>
<p>Dosad najjači udarac Tužiteljstvu došao je nakon prihvaćanja zahtjeva da se Merim Galijatović pojavi pred Sudom, doduše ne u svojstvu zaštićenog, već 'običnog' svjedoka. Njegov nestanak zato izaziva posebnu pozornost. Jedan od prijašnjih bjegova Galijatović je iskoristio da se telefonski javi upravo autoru redaka nudeći ekskluzivnu priču o tome kako je bio prisiljen lažno svjedočiti, ali je za uzvrat tražio fantastičnu novčanu naknadu od 50.000 DEM</p>
<p>U krugovima obrane strahuju da bi organizatori ovog cijelog špijunskog trilera mogli sada inscenirati Galijatovićevo ubojstvo kako bi za sebe stvorili 'izlaznu strategiju' u procesu koji se sve više pretvara u pravosudnu farsu. No, u obrani strahuju da bi za to ubojstvo mogli biti optuženi Hrvati. 'On nema razloga strahovati od nas. Znamo da je lagao, znamo i zašto je lagao, ali ga zbog toga sigurno nećemo ubiti. Jedino nam je važna istina', kazao nam je blizak rođak jednog od optuženih.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Američki vojnici čuvari mira između Izraela i palestinske države</p>
<p>Elitni think-tank američke vojske izradio plan za djelovanje 20.000 američkih vojnika u sklopu mirovnih snaga na Srednjem istoku</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Elitni američki vojni stručnjaci izradili su plan vojne potpore izraelsko-palestinskom mirovnom sporazumu prema kojemu bi diljem Izraela i buduće, novoosnovane palestinske države, bilo razmješteno oko 20.000 dobro naoružanih vojnika.</p>
<p>Iako Bushova administracija još ne planira na Srednji istok poslati američke vojnike u ulozi policajaca koji bi nadgledali kako zaraćene strane provode sporazum, elitni američki vojni think-tank pod nazivom Vojna škola za napredne vojne studije (SAMS) izradio je studiju s detaljnim uvidom u 'zastrašujuće' zadaće koje očekuju mirovne snage pod uvjetom da ih odobri UN. </p>
<p>Plan SAMS-a za Srednji istok, čije je dijelove u ponedjeljak objavio The Washington Times predviđa događanja u prvim danima provedbe mirovnog sporazuma i moguće opasnosti za američke vojnike što dolaze od obiju sukobljenih strana. Izraelske snage opisane su kao 'dobro naoružane i opremljene' a 'poznate su po tome da ne poštuju međunarodno pravo u nastojanju da izvrše svoju misiju'. Njihovo djelovanje protiv američkih vojnika, međutim, malo je vjerojatno, navodi se u studiji. Izraelska obavještajna služba Mossad opisana je kao 'nepredvidljiva, bezobzirna i lukava' i sposobna je napasti američke snage 's namjerom da to izgleda kao čin Palestinaca'. </p>
<p>Palestinska mladež opisana je kao 'neorganizirana, bez kontrole i ponekad nasilna' a navedena su i imena pet arapskih terorističkih skupina koje bi mogle izvršiti napade na američke vojnike i otimati taoce.</p>
<p>U takvom okruženju američkim vojnicima preporuča se 'neutralnost u riječima i djelima' kao načinu da se zaštite od napada. Studija ne precizira detaljan borbeni plan mirovnih snaga ali se navodi da one trebaju imati na raspolaganju oko 100 borbenih vozila tipa Bradley, 25 tenkova, helikoptere tipa Apache, izviđačke helikoptere Kiowa i špijunske letjelice Predator. Pripadnici mirovnih snaga koristili bi nesmrtonosna oružja kako bi se izbjeglo izazivanje nemira. Mirovnu operaciju nadgledalo bi zapovjedništvo američkih snaga u Europi, na čelu s vrhovnim zapovjednikom NATO-a. </p>
<p>Konkretna zadaća američkih vojnika u prvih trideset dana nakon stupanja sporazuma na snagu bila bi 'stvaranje uvjeta za razvitak palestinske države i sigurnosti, osiguranje pravedne raspodjele odgovarajuće pomoći s ciljem lakšeg djelovanja mirovnih snaga i stimuliranja ekonomskog rasta te promicanja američkih ulaganja u Palestinu'. Američki vojnici također bi 'ohrabrivali pomirenje među sukobljenim stranama utemeljeno u prihvaćanju novih nacionalnih identiteta' i osiguravali 'izgradnju trajnih odnosa na temelju novih priznatih granica, a ne potraživanja za povijesnim ili vjerskim područjima'. </p>
<p>Neki analitičari smatraju da je, zbog loših ranijih iskustava s promatračima na Srednjem istoku, malo vjerojatno da bi SAD išle na jaču vojnu nazočnost u regiji, ali ne isključuju proširenu ulogu CIA-e. James Phillips, analitičar iz Fondacije Heritage smatra da bi u srednjoistočne mirovne snage trebalo uključiti Ruse i Kineze, ali da tamo mira neće biti ako Palestinci ne prekinu s nasiljem i ponovo ne započnu mirovni pregovori. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Rau: Židovsko-njemačka povijest ne svodi se samo na holokaust</p>
<p>BERLIN, 10. rujna</p>
<p> - Njemački predsjednik Johannes Rau inzistirao je u nedjelju navečer, prigodom otvaranja Židovskog muzeja u Berlinu, na činjenici da se povijest koja veže Nijemce i Židove ne može svoditi samo na pitanje holokausta.</p>
<p> 'Muzej koji danas otvaramo nije i ne može biti samo muzej holokausta', kazao je te dodao: 'Ovaj muzej nam pokazuje židovsku i njemačku povijest, a to je više od holokausta i Trećeg Reicha'. 'Veliki broj mladih danas zna samo jednu činjenicu o povijesti Židova u Njemačkoj: da su nacisti planirali i pokrenuli genocid europskih Židova', istaknuo je njemački predsjednik, dodajući kako 'moramo sačuvati sjećanje na tu katastrofu'.</p>
<p>'Doprinos Židova znanosti, umjetnosti i kulturi Njemačke i Europe je izvanredan', nastavio je Rau. 'Korijeni Europe ne počivaju isključivo na kršćanstvu. Korijeni Europe su i u židovskoj i u islamskoj kulturi', smatra Rau. Židovski muzej u Berlinu otvoren je u nedjelju u nazočnosti više od 2000 osoba među kojima su bili i njemački kancelar Gerhard Schröder te jedanaest od dvanaest ministara njegove vlade, kao i brojni veleposlanici i poznate osobe iz njemačkog javnog i kulturnog života. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Novinari izveli atentat na Massooda? </p>
<p>MOSKVA, 10. rujna</p>
<p> - Ruska novinska agencija Itar-Tass objavila je u ponedjeljak da je čelnik antitalibanske koalicije Ahmed Shah Massood preminuo u nedjelju navečer, nakon što je teško ranjen u atentatu. Agencija se poziva na neimenovane izvore u Tadžikistanu, zemlji koja graniči s Afganistanom i održava dobre veze s tamošnjom oporbom. Massoodov glasnogovornik ranije je izjavio da je zapovjednik antitalibanskih snaga samo lakše ranjen. </p>
<p>Atentat je izveden u nedjelju popodne. Izvela su ga dvojica arapskih novinara s eksplozivom skrivenim u kameri. Tijekom intervjua s Massoodom naprava je eksplodirala, pri čemu su obojica novinara poginula.</p>
<p>U gomilanju proturječnih informacija, Massoodov glasnogovornik Waisuddin Saliktvrdi da je unatoč ozljedama noge, prstiju i ruku u 'dobrom zdravstvenom stanju'. Izvori iz afganistanske vlade u egzilu u Teheranu dodaju još da je zapovjedništvo nad vojnim snagama predao jednom od svojih pomoćnika, generalu Fahimu. </p>
<p> Za ponedjeljak popodne je čak bilo najavljeno i Massoodovo obraćanje javnosti, no ono je odgođeno. Njegove pristaše na napad okrivljuju pakistanske tajne službe, talibane i Osamu bin Ladena. </p>
<p> Itar-Tass, ne navodeći izvor, ponovio je u ponedjeljak navečer da je Massood mrtav. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Rusija priznala Lukašenkovu pobjedu, Zapad oklijeva</p>
<p>Prema službenim rezultatima Lukašenko je osvojio čak 75,6 posto glasova / Oporba tvrdi da je dobio samo 46,7 posto i traži drugi krug izbora</p>
<p>MOSKVA , 10. rujna (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Aleksandar Lukašenko uvjerljivo je pobijedio na nedjeljnim bjeloruskim predsjedničkim izborima. Prema prvim službenim, ali ne i konačnim rezultatima koje je u ponedjeljak objavila predsjednica Centralne izborne komisije Lidija Jermošina, Lukašenko je osvojio čak 75,6 posto glasova izašlih birača. Predsjednički kandidat udružene opozicije Vladimir Gončarik osvojio je 15,4, dok je treći kandidat, lider bjeloruske Liberalno demokratske stranke Sergej Gajdukovič dobio samo 2,5 posto glasova birača. Bjeloruski birači demonstrirali su u nedjelju i neobično veliku aktivnost, na izbore je izašlo gotovo 80 posto upisanih birača.</p>
<p>Svoju ponovnu pobjedu Lukašenko je odmah proglasio 'prekrasnom i čistom'. Međutim, dok je Sergej Gajdukovič priznao svoj poraz i pobjedu Lukašenka, predsjednički kandidat udružene oporbe Vladimir Gončarik ne priznaje rezultate izbora i najavio je žalbu. Gončarik drži da su rezultati izbora namješteni, da Lukašenko nije osvojio ni 50 posto glasova birača i da se stoga mora održati drugi krug predsjedničkih izbora. Naime, opozicija tvrdi da je Lukašenko u nedjelju osvojio samo 46,7, Gončarik 40,8 a Gajdukovič 7,1 posto glasova birača.</p>
<p>Istovremeno politički protivnici Lukašenka organizirali su prosvjed ispred zgrade Centralne izborne komisije u središtu Minska. Okupilo se oko 1500 demonstranata, od kojih se pred naletom posebnih policijskih snaga oko 200 povuklo i zabarikadiralo u zgradi Neovisnih sindikata kojima je na čelu poraženi predsjednički kandidat Gončarik. </p>
<p>Ipak, većina žitelja Minska primila je rezultate izbora mirno, tako da se po svemu sudeći neće dogoditi 'narodni ustanak' i ostvariti 'beogradski scenarij' rušenja Aleksandra Lukašenka s vlasti kako je to ne samo priželjkivala već i javno najavljivala bjeloruska opozicija.</p>
<p>Rusija je nakon objavljivanja prvih službenih rezultata nedjeljnih izbora priznala pobjedu Aleksandra Lukašenka. Predsjednik Putin je odmah telefonom nazvao Lukašenka čestitajući mu 'uvjerljivu pobjedu'. </p>
<p>Međutim, države Zapada oklijevaju. Osobito one koje su financijski i moralno podržavale bjelorusku opoziciju u borbi protiv 'posljednjeg samodršca' na Starom kontinentu. Razlog više su i 'razvodnjene' ocjene promatrača OESS-a o nedjeljnim bjeloruskim predsjedničkim izborima. </p>
<p>Naime, na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u Minsku glavni koordinator stranih promatrača i potpredsjednik Parlamentarne skupštine OESS-a Finac Kimmo Kikynen izjavio je da su nedjeljni izbori i samo glasovanje 'protekli normalno', ali da predizborna predsjednička kampanja nije bila u skladu s europskim demokratskim standardima. Točnije, da je državna mašinerija radila za jednog predsjedničkog kandidata, u ovom slučaju Aleksandra Lukašenka.</p>
<p>Kako ocjena međunarodnih promatrača izborima nije 'kategorički negativna', teško je procijeniti hoće li Zapad priznati pobjedu Lukašenka. Naime, komentirajući nedjeljne izbore, Washington Post tvrdi da tek treba ispitati jesu li rezultati nedjeljnih izbora krivotvoreni. New York Times je objavio cijeli popis narušavanja predizbornih pravila od strane vlasti u Minsku u vrijeme predizborne kampanje, konstatirajući da se u toj kampanji predsjednički kandidat udružene oporbe pokazao kao 'drveni političar'. Londonski The Times zaključuje da će se Zapad teško pomiriti s ostankom 'brkatog diktatora' na vlasti u Minsku. 'Pobjeda Lukašenka daje mu mandat da realizira svoj glavni cilj - ujedinjenje Bjelorusije s Rusijom, a to izaziva zabrinutost Zapada', zaključuje The Times.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Tajni izvještaj NATO-a izgubljen u londonskom baru</p>
<p>LONDON, 10. rujna (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tijekom 'gay večeri' koja se održavala u nekom londonskom baru, jedan od gostiju zaboravio je tajni NATO-ov dokument pun obavještajnih podataka o albanskom krijumčarenju oružja i zapadnim špijunskim operacijama tijekom rata na Kosovu. </p>
<p>Namještenici malog bara 'The Velvet Room' na ulici Charing Cross u Londonu kasnije su pronašli taj strogo povjerljivi dosje, kome se kao autor navodi general Klaus Naumann. U dokumentu se iznose podaci o tome na koji je način Oslobodilačka vojska Kosova prikupljala novac i kupovala oružje tijekom kosovskog rata. </p>
<p>Fotokopirani izvještaj dugačak je 25 stranica i naslovljen riječima 'NATO tajna''. Navodi se da je OVK pokušavala nabavljati oružje u Švicarskoj, Rumunjskoj, Kini, Turskoj, Izraelu, Južnoj Africi, Ukrajini i Cipru. Opisuje se nemoć NATO-a da spriječi tajni dotok oružja - uključujući protuavionske projektile - koje se malim brodicama krijumčari do Albanije, a zatim dalje. Također se opisuje kako su islamski mudžahedini davali vojnu obuku borcima OVK, posebice u rukovanju projektilima zemlja-zrak. Dosje navodi da se OVK financirala prihodom od krijumčarenja droge.</p>
<p>Bar u kome je pronađen tajni NATO-ov dokument u jednom se londonskom vodiču opisuje kao 'popularni noćni klub, uglavnom za crnu klijentelu' te kao mjesto koje 'pogodno samo za hrabrije osobe'. Kako sada izlazi na vidjelo, u 'The Velvet Room'' je pred tjedan dana, u ponedjeljak oko 23 sata ušao elegantno odjeveni bijelac koji je dobrano prevalio četrdesetu, a viđen je kako nosi sporni dosje. Večer je proveo pijući s nekim muškarcem koga je sreo u klubu. Par je nekoliko sati proveo u vrlo prisnom razgovoru i zajedno se udaljio oko pola dva u noći. </p>
<p>U dokumentu što ga je zagubio nepoznati muškarac također se otkriva kakvim se špijunskim trikovima služio NATO u prikupljanju informacija. Stoga se vjeruje da bi njegovo otkrivanje potencijalno moglo ugroziti sigurnost postojećih zapadnih snaga koje još nadziru primirje na Kosovu. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="47">
<p>Čuvaj se HT-a i kad popuste daje</p>
<p>Već desetljećima u mnogim zapadnim državama telekomunikacijske tvrtke besplatno i bez ograničenja svojim korisnicima ispostavljaju račune sa svim specifikacijama po obavljenim razgovorima.</p>
<p>I pored činjenice da su telekomunikacijske tehnologije s pratećom kompjutorskom infrastrukturom posljednjih desetljeća skokovito evoluirale, naš nam HT prikazuje kako je tek sada u mogućnosti printati telefonske račune sa svim specifikacijama. Kompjutori i procesori s neograničenim mogućnostima u kombinaciji s optičkim kabelima koji zamjenjuju milijune vodova, minimalna potrošnja energije, smanjenje broja servisera i smanjenje potrebnog prostora nude neograničene mogućnosti i vode k manjem specifičnom ulaganju u telekomunikacijski sustav u odnosu na dobit telekomunikacijske tvrtke. Međutim, HT kao monopolist bezobzirno diže cijene, a zatim gurne svog glasnogovornika Jurleku ukrašenog sa svojim PC-jem u pozadini da pred kamerom nevješto, anemično i bez argumenata brani ono što je neobranjivo i pravda tarifne smicalice (harmonizacija cijena i tarifa) kojima je jedini cilj da HT osigura što veći profit.</p>
<p>HT nam posebnim dopisom nudi formulare koje trebamo ispuniti ako želimo dobiti uredan račun HT usluga sa svim potrebnim specifikacijama. Očito je da je HT te račune mogao i morao printati već godinama. Ali mu to nije u interesu jer će imati dodatne troškove za printanje, ali, što je još važnije, smanjit će se opseg razgovora kod fizičkih i pravnih osoba zbog evidentiranja i kontrole troškova po svim razgovorima onih subjekata na koje glasi telefonski račun. Analogija bi bila da na blagajni u Getrou dobivamo samo ukupni račun bez pojedinačnih stavki, a da za detaljan račun trebamo ispunjavati poseban zahtjev odnosno zamolbu na blagajnika.</p>
<p>Da monopolistička drskost i farsa bude veća, HT je dao samo jedan broj telefaksa za čitav milijunski Zagreb na koji zaprimaju zahtjeve nakon čijih odobrenja će ispostavljati uredne i detaljne račune.</p>
<p>Bilo bi logičnije da je HT zatražio od pretplatnika da se jave oni koji ne žele pravilne račune sa svim potrebnim specifikacijama. Jer takvih ima možda samo nekoliko postotaka. I to da se poslovni odnosi pretplatnika s HT-om realiziraju putem telefona (kojim se danas u civiliziranim zemljama rješavaju mnoge povjerljive i važnije stvari), a ne preko sporih i kompliciranih formulara s početka dvadesetog stoljeća.</p>
<p>Uza sve ovo HT u svom novom tarifiranju velikodušno propisuje da je pretplata za drugi priključak koji se vodi na istu fizičku ili pravnu osobu 39 kuna. Čuvaj se HT-a i kad popuste daje. Timeo Danaos et dona ferentes. Jer, HT krije informaciju od svojih potrošača da je za to smanjenje pretplate potrebno napisati poseban zahtjev. Apsurdno je da je za uvažavanje te 'povlastice' potrebno pisati posebnu molbu kad HT ima sve podatke o pretplatnicima (JMBG ili MB), kako kaže glasnogovornik HT-a M. Jurleka u dnevnim novinama ('HT već posjeduje JMGB svojih korisnika'). Naravski računalo u HT-u može automatski povezati tko ima dva i više priključaka te automatski smanjiti pretplatu.</p>
<p>Nastavi li HT s primjenom novih bezobzirnih tarifa a u kontekstu sveukupnih poskupljenja i osiromašenja, građani će početi svoje telefone pečatiti u kutije sa staklenim otvorom na kome će pisati 'u slučaju SOS nužde za HT telefonskom uslugom razbij staklo'.</p>
<p>Može li naša javnost zamisliti da se Deutsche Telekom ponaša u Njemačkoj na način na koji se njegov nestašni HT ponaša u Hrvatskoj?</p>
<p>Dr. IVO RADIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Vratite nam 'Plavi vjesnik' </p>
<p>Film 'Odiseja u svemiru 2001.' je (ove godine) nakon nekoliko desetljeća ponovo postao aktualan. Prikazan je više puta na raznim tv-stanicama. Razumljivo je i zašto.</p>
<p>Približava se 2002. godina, pa predlažem da vi učinite nešto slično u vezi s idućom godinom, kao što su mnogi učinili s ovom godinom ponovo se prisjećajući romana i filma '2001'. Evo o čemu je riječ: pred četiri desetljeća u Plavom vjesniku čitao sam strip 'Den Deri'. Plavi vjesnik odavno ne izlazi, pa se obraćam vama, pošto ga je izdavala vaša kuća.</p>
<p>Radnja stripa 'Den Deri' započinje 2002. godine. Rođen sam 1952. godine. Pretpostavljam da među vama ima dosta ljudi koji su (barem približno) moja generacija. </p>
<p>Oni se, sigurno, sjećaju Plavog vjesnika i Den Derija, naravno, ako su ga čitali kad su imali 10-15 godina. To je bio najdraži strip moje mladosti, i ne samo mladosti. Rado bih ga čitao ponovo, to više što sam tada propustio početak (epizoda 'Ratnici s Fantosa').</p>
<p>Predlažem da to ponovo objavite, a povodom nailaska nove, 2002. godine. </p>
<p>Smatram da bi najbolje vrijeme za to bilo krajem 2001./početkom 2002.</p>
<p>Najviše bih volio da ga objavite u cjelini kao posebno izdanje, a ne u nastavcima u nekom sada postojećem listu. U postojećim bi listovima trebala biti samo reklama koja će nas upozoriti na to kada će takva izvanredna edicija izići. Reklama bi mogla biti i na TV.</p>
<p>FRANJO BRAJAC, Ljubljana</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>'Biotehnika izlazi iz dječjih cipela' (2)</p>
<p>Stručnjaci koji predviđaju hrvatsku gospodarsku budućnost imaju dvije odlike. Vrlo lijepo opisuju što bi se moglo raditi. Ali najčešće bez potrebnih brojčanih podataka. Tako još uvijek čekam odgovor kome ćemo prodavati i koje znanje te koliko će to pridonijeti Hrvatskoj.</p>
<p>Ubrajam se među one koji javno potpisuju mišljenje da će biotehnika biti vrlo važna djelatnost u 21. stoljeću. Da će se i stoljeće zvati po njoj. Međutim slabe su nade za zapošljavanje na tom području.</p>
<p>U članku 'Biotehnika izlazi iz dječjih cipela' navedeni su podaci o toj grani ljudske djelatnosti u SR Njemačkoj (VDI-N, 31. kolovoza 2001.).</p>
<p>U toj je zemlji broj tvrtki koje zapošljavaju do 500 osoba u području biotehnike porastao od 279 u 1999. na 322 u 2000. Te su tvrtke ostvarile tijekom 2000. prihod od 1,5 milijarde DEM-a i zapošljavale su ukupno 10.700 osoba. Ulaganja u istraživanje i razvoj na tom su području u 2000. udvostručena. Podaci se navode da bi se dobila predodžba o mogućem broju zaposlenih u ovoj grani u toj zemlji.</p>
<p>Slično je i s poduzećima i brojem zaposlenih u informatici Njemačke. Prema podacima koje je objavio početkom ljeta isti tjednik u toj je zemlji bilo oko 10.700 informatičkih tvrtki. Njih 90 posto zapošljavalo je do deset osoba.</p>
<p>IGOR ČATIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nisu ljudi samo emotivno ranjeni</p>
<p>Lijepo je što je Vjesnik objavio već treći razgovor s glumcem Radom Šerbedžijom, bivšim gospodarom hrvatske scene. Ovaj najnoviji razgovor baca novo staro svjetlo na njegov lik i djelo, a donekle i objašnjava njegov nestanak iz Hrvatske kad je bilo najteže.</p>
<p>Posebno je dojmljiva njegova velikodušnost kad obznanjuje da je sve oprošteno, uz olakotnu okolnost da je rat ipak vođen na teritoriju Hrvatske i da su mnogi ljudi zaista emotivno ranjeni. Ali veliki umjetnik valjda zna da su mnogi ljudi i fizički ranjeni i osakaćeni, mnogi ubijeni (mnogima se ni grob ne zna), mnogo je toga u Hrvatskoj spaljeno i uništeno, Hrvatska je osiromašena... Dakako, osim u Istri koja je - kako kaže Vjesnikova novinarka - ipak na margini jedne države (!) i na početku nekoga drugog svijeta.</p>
<p>DUBRAVKO ŠETIĆ, Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Što nam to nude svjetski moćnici?</p>
<p>Moćnici Europe i svijeta opet nam nude 'usluge', pod cijenu da kao protektorat, budemo trajni dio Balkana. To bi na najgori način zasjenilo sve žrtve za nacionalnu slobodu i samostalnost u Domovinskom ratu. Sve je opet na 'kocki'! Jesmo li toga svjesni.
Bilo bi nepopravljivo i tužno da je zbog našeg kukavičluka i lažnog mira izgubimo teško izborenu slobodu i da se obistini ona: 'Hrvatska nam već propala, a tako dugo nastajala'.</p>
<p>JURE GABRIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Kod Tovarnika zaplijenjeno 6 kg. marihuane</p>
<p>NUŠTAR, 10. rujna </p>
<p> - Policijska ophodnja zaplijenila je 8. rujna u blizini državne granice kod Tovarnika 6,1 kilograma marihuane, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare Policijske uoprave vukovarsko-srijemske.</p>
<p> Glasnogovornik ureda načelnika Policijske uprave Luka Kalinić istaknuo je kako je ophodnja drogu pronašla prilikom provjere identiteta Ile P. (1982.) iz Adaševaca i Borisa A. (1982.) iz Šida, oba državljanina SRJ. Njih dvojica pješice su prešla granicu, a zaplijenjenu su drogu za 1500 njemačkih maraka namjeravali prodati Saši I. (1981.) iz Vukovara koji ih je u automobilu čekao nedaleko od granice.</p>
<p> Luka Kalinić je rekao kako je to najveća zapljena droge u posljednjih deset godina na području Vukovarsko-srijemske županije. Na crnom tržištu za tu se količinu može dobiti oko 150 tisuća kuna, kazao je. Dodao je da granicu nadzire dovoljan broj policajaca, a rezultat toga su i u posljednje vrijeme česte zapljene droge koja se balkanskom rutom iz SRJ pokušava prokrijumčariti u Hrvatsku.</p>
<p> Protiv Saše I., Ile P. i Borisa A. podnesene su kaznene prijave te su privedeni županijskom istražnom sucu koji je odredio zadržavanje od 48 sati nakon čega su privedeni u Okružni zatvor u Osijeku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Baranjskom pedofilu dvije godine zatvora</p>
<p>OSIJEK, 10. rujna</p>
<p> - Nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Osijeku baranjski je pedofil Arpad Šipoš (51) iz Kopačeva proglašen krivim za kaznena djela bludnih radnji s djetetom. Određena mu je kazna zatvora u trajanju od dvije godine.</p>
<p> Optužnica Županijskoga državnog odvjetništva teretila ga je da je u ljeto 2000. godine u tri navrata namamio manjom svotom novca u kuću, gdje je sam živio, šestogodišnju djevojčicu iz istoga mjesta. Tamo ju je nagovorio da se skine i legne na krevet, nakon čega je pokušao spolni odnos. Druga točka optužnice tereti ga i da je 29. travnja ove godine također u svoju kuću namamio istu djevojčicu i njezinu osmogodišnju sestru obećavši da će im dati svakoj po 20 kuna. I dok je mlađa djevojčica ostala u kuhinji, Šipoš je stariju odveo u spavaću sobu gdje ju je natjerao da se skine, no nije uspio u svojoj prljavoj namjeri. Jedna od djevojčica istoga je dana sve ispričala svojoj majci, koja je odmah potom pozvala policiju, nakon čega je Šipoš priveden.</p>
<p> Iako ga je optužnica u početku postupka teretila za spolni odnos s nemoćnom sobom, ona je prije donošenja presude prekvalificirana u kazneno djelo bludnih radnji s djetetom. Optuženi Šipoš na početku je suđenja istaknuo kako se ne osjeća krivim za kazneno djelo za koje ga se tereti te se nadalje branio šutnjom. No pred sam kraj glavne rasprave, prije donošenja presude, optuženik je priznao da je počinio spomenuta kaznena djela naglasivši kako se osjeća krivim, ali nije htio pojašnjavati zašto je to učinio. Pritvor u kojemu se nalazi od 30. travnja ove godine produljen mu je do pravomoćnosti presude zbog bojazni od eventualnog ponavljanja istoga kaznenog djela.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Svjedok siguran da u džipu nije vidio Ivicu Bertića</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - U ponedjeljak je svjedočenjem dvojice svjedoka u Remetincu nastavljeno suđenje pripadnicima 'zločinačke organizacije'.</p>
<p>Marijan Šakić (48), odvjetnik iz Zagreba, pozvan je da svjedoči o navodnom pokušaju iznude nad Tiborom Trstenjakom, za što se terete Davorin Sobjeslavski i Đorđe Vuletić. Svjedok tvrdi da o iznudi ne zna ništa. Zastupao je Vladimira Tlustenka kojem je Trstenjak dugovao 10 tisuća njemačkih maraka. Trstenjak je u međuvremenu otišao iz Hrvatske, i to je sve što svjedok zna.</p>
<p>Drugi svjedok, Žarko Magaš (36), bio je očevidac događaja neposredno nakon atentata na Vjeku Sliška 27. studenoga 1999. godine kad je u Preradovićevoj poginuo prolaznik, vlasnik obližnje videoteke, Zoran Domini. Optužnica tereti Nikicu Jelavića da je sa još jednom (zasad neutvrđenom) osobom ispalio raketu iz ručnog bacača 'Armbrust', koja je odbivši se od Sliškova blindiranog džipa eksplodirala ubivši Dominija.</p>
<p>Magaš je radio kao redar u diskoteci Big Ben, u Bogovićevoj. Tu večer, priča svjedok, izbacivali su neke 'klince', kad je dojurio džip grand cherokee, iz kojeg su istrčali vozač i suvozač, Vjeko Sliško, koji su zamijenili mjesta. Sliško je odvezao džip i vratio se sam nakon nekoliko minuta te ušao u haustor. Svjedok je vidio Dominija kako leži na cesti, a uskoro je stigla policija i počela ulazit u haustore, a pokušali su ući i u Sliškov stan.</p>
<p>Magaš je nakon dva sata vidio Sliška kako stoji pred ulazom u haustor dok ga čuvaju policajci. Prisjetio se da je dva tjedna ranije imao incident na ulazu u Big Ben kada je Sliško pokušao ući u diskoteku s pištoljem pod pazuhom. Magaš ga je pokušao spriječiti, pa je došlo do naguravanja i prijetnji 'nećemo se tako igrati'. Tada je došla gazdarica i izgladila sukob riječima: 'To je naš susjed'.</p>
<p> Policija se raspitivala i o 'trećem čovjeku', koji je navodno bio sa Sliškom, a svjedok je 'sto posto siguran' da sa Sliškom u autu nije bio Ivica Bertić, njegov tjelohranitelj, već neka druga osoba, 'niži, crni, okruglog lica'.</p>
<p> Na prijedlog obrane svjedok je pregledao elaborat s fotografijama sedamdeset osoba, a nije prepoznao čovjeka iz Sliškova džipa. Kao slične izdvojio je dvije fotografije. Kasnije je sudac pročitao imena tih osoba. Jedan je optuženi Tvrtko Tomičić, a drugi izvjesni Samir Bafti. Magaš je rekao da su mu ionako svi isti te da jedva čeka da ode sa suda jer zbog svjedočenja ima samo neugodnosti, pojasnivši da ljudi čitaju njegovo ime u novinama, a 'pojasnite vi pripitom susjedu, na Petruševcu, da ja nisam kriminalac, nego svjedok.' </p>
<p>Suđenje se nastavlja u utorak. Najavljeno je četvoro novih svjedoka. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Indicije da se sudi pogrešnim osobama</p>
<p>Na upit može li se ijdean od nedavno pritvorenih ročnika pripadnika 113. brigade HV dovesti u vezu i sa ubojstvima u Varivodama i Gošićima državni odvjetnik Željko Zganjer to je zanijekao, ali je istovremeno ostavio prostora za drugačije kalkulacije 'jer se stvari mijenjaju, iz sata u sat'</p>
<p>ŠIBENIK, 10. rujna -U Šibeniku se sa velikim nestrepljenjem čeka 11. rujna za kada je sudac Dalibor Dukić zakazao novo ročište u predmetu Varivode i Gošiće.Na optuženičku klupu ponovo će sjesti - Nikola Rašić, Ivan Jakovljević, Pero Perković, Ivica Petrić, Zlatko Ladović i Nedjeljko Mijić, a nastavak sudjenja trebao bi trajati tri dana. No hoće li se to zaista i dogoditi, odnosno hoće li sudac Dukić u ovom predmetu u kojem su šestorica osumnjičenih da su počinili 16 ubojstava srpskih civila u selima Gošići i Varivode, ići do kraja ili će se dogoditi senzacionalni obrat u sudjenju, vidjet će se ovih dana. </p>
<p> Županijski državni odvjetnik Željko Žganjer izjavio je prije oko mjesec dana kako postoje indicije da su te zločine počinile neke druge osobe što je izazvalo pravu senzaciju jer ne dogadja se često da se sudi pogrešnim osobama.</p>
<p> Indicije govore da su moguće te zločine počinjene nakon Oluje počinili ročnici 113. brigade HV-a, no pouzdanih informacija o tome za sada nema. Petorica mladih ročnih vojnika šibenske brigade prošloga su tjedna pritvorena zbog osnovane sumnje da su počinili više zločina nakon Oluje na prostoru šibenskog zaledja i kninskog područja. Županijski državni odvjetnik Željko Žganjer, na upit da li se ijedan od tih pritvorenika za sada tereti i za slučaj Varivoda i Gošića odgovorio je niječno ali je istovremeno ostavio prostora da se stvari mijenjaju, kako je rekao iz sata u sat, a on sebi ne može dozvoliti slobodu da improvizira. Kako trenutačno stvari stoje, sadržaj kazenih prijava protiv petorice osumnjičenih i pritvorenih protekloog tjedna nema dodirnih točaka sa Varivodama i Gošićima, izjavio je Žganjer. </p>
<p> Odvjetnici optuženih za zločine u Varivodama i Gošićima od početka su isticali kako je optužnica protiv njihovih branjenika labava i temeljila se , kako su istakli, na iznudjenim priznanjima dvojice osumnječenika. Niti jednog drugog dokaza da su baš oni počinili zločine, nije bilo ni u ponovljenom sudjenju na šibenskom županijskom sudu. Iako je Vrhovni sud koji je ovaj predmet vratio na ponovno sudjenje i to u Šibenik koji je u medjuvremenu postao teritorijalno nadležan za područje oko Knina, naložio individualizaciju krivnje za svakog osumnječenika posebno to se nije dogodilo jer je optužnica ostala nepromijenjena . </p>
<p>Odvjetnik Marko Marinović smatra da je već na zadarskom sudjenju bilo očito da protiv šestorke nema dokaza, a na sudjenju u Šibeniku to se potvrdilo.On je optužnicu nazvao političkom i nezakonitom i dodao da se sudjenje vrši paušalno. </p>
<p>Istog su mišljenja i ostali odvjetnici koji u dosadašnjem tijeku postupka zapravo i nisu imali posla jer su uglavnom saslušavani svjedoci koji su svjedočili o dogadjajima koji nemaju izravnu vezu sa počinjenjem ubojstava nad srpskim civilima. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Skladištar potkradao Peveca, šteta 736.065 kuna</p>
<p>BJELOVAR, 10. rujna</p>
<p> - Punih je osam mjeseci nepoznati lopov stručno potkradao skladište tvrtke 'Pevec' u Bjelovaru. Roba je nestajala a da se nije moglo ustanoviti tko je lopov. </p>
<p> Od 1. siječnja do 22. kolovoza ove godine toj je tvrtki počinjena šteta od 736.065 kuna, no kako je vlasnik uredno prijavljivao krađe, lopov je konačno i ulovljen. Na konferenciji za novinare održanoj u ponedjeljak u PU bjelovarsko-bilogorskoj rečeno je kako postoji opravdana sumnja da je ta djela počinio uposlenik tvrtke 'Pevec' M. Ž. (23) iz Bjelovara, koji je na poslovima servisera i skladištara kod 'Peveca' radio od 1. rujna 1998. godine. Iz skladišta je odnosio tehničku robu, muzičke linije, agregate, hladnjake i slično, a prikrivajući krađu pomagali su mu S.M.Š. (31) i S.M. (25), također uposleni kod 'Peveca'. Nakon što bi nešto ukrao iz skladišta, M.Ž. je robu prodavao S.M. (32), J.M. (34), S.M. (23) i Č.H. (39), koji su robu od njega kupovali znajući da je pribavljena krađom. Nakon pretresa stanova sudionika u lopovluku, policija je pronašla veću količinu ukradenih predmeta koje još nisu stigli prodati. Skladištar je kod 'Peveca' primao plaću između tri i pol i četiri tisuće kuna. Protiv njega će se podnijeti kaznena prijava zbog teške krađe. S.M., Č.H., J.M. i S.M. će odgovarati zbog kaznenog djela prikrivanja teške krađe. Glavni je lopov prošlog četvrtka priveden u Istražni odjel Županijskog suda u Bjelovaru.</p>
<p>S. Budimir Tasić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Zlatko i Meri Lisica predali se policiji</p>
<p>ZADAR, 10. rujna</p>
<p> - Zlatko i Meri Lisica, osuđeni za sudjelovanje u pljački dostavnog kombija Dalmatinske banke lani u svibnju, u ponedjeljak su se dragovoljno predali pravosudnim organima u Zadru, priopćili su u ponedjeljak njihovi odvjetnici Andrej Korljan i Gordan Nižić.</p>
<p>Nakon što im je sud do pravomoćnosti presude ukinuo pritvor, nestali su radi osnivanja obitelji, što je jedini razlog njihova izbivanja iz Zadra, ističu odvjetnici. Sada kad su realizirali svoju želju odlučili su se dragovoljno predati kako bi u daljem postupku dokazali svoju nedužnost. Lisice su vraćeni u pritvor, a odvjetnici Meri Lisice zatražit će ukidanje pritvora zbog njezina teškog zdravstvenog stanja i visoke trudnoće. </p>
<p>Lj. I. B.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Broj osuđenih ovisnika pet puta veći nego 1992. godine</p>
<p>LEPOGLAVA, 10. rujna</p>
<p> - Kazneni zavod u Lepoglavi jedina je hrvatska kaznionica zatvorenog tipa s maksimalnim osiguranjem. Lepoglavski osuđenici uglavnom su osobe s dugogodišnjim kaznama, a na izdržavanje kazne u Lepoglavu upućuju se i ovisnici kojima je uz zatvorsku kaznu izrečena i sigurnosna mjera liječenja od ovisnosti o opojnim drogama.</p>
<p>Prije devet godina u Lepoglavi je kaznu izdržavalo 26 ovisnika, dok ih je danas gotovo pet puta više. Uglavnom su to mladi zatvorenici čiji je prosjek 27 godina. Dužina njihovih kazni iznosi prosječno dvije godine, polovica njih osuđeno je zbog zlouporabe opojnih droga, odnosno preprodaju i posjedovanje, 20 posto kaznenih djela odnosi se na krađu ili razbojništva, 20 posto je kombinacija spomenutih djela.</p>
<p>- Terapeuti rade na tome da razgovorom s ovisnicima pokušaju ublažiti frustracije koje oni doživljavaju tu u zatvorenoj sredini, lišeni slobode. Raspoređeni su u šest terapijskih grupa, a osnovni je uvjet da k nama dođu 'čisti'. - ističu Denis Vusić i Orhideja Morić, stručni suradnici za tretman u lepoglavskom zatvoru. U zatvoru se provodi i rehabilitacija radom, no budući da je 90 posto ovisničke osuđeničke populacije bilo ovisno o heroinu, nemaju radnih navika niti radnog staraža.</p>
<p>- To su uglavnom 'gradska djeca' koja nisu naučena raditi, a ponuda radnih mjesta u zatvoru za njih je 'katastrofa'. Uglavnom se radi za strojem, i to na normu, što im je preteško. Nedostaje im nekakva kreativna radna terapija. Ranije je postojala keramička sekcija, u kojoj je bilo zaposleno puno ovisnika, no danas za to više nema novaca - pričaju terapeuti.</p>
<p>Rad s ovisnicima u zatvoru bitno se razlikuje od onoga izvan zatvorskih zidina, jer su ovdje stavljeni u položaj prisilne apstinencije. Nisu ni svi jednako motivirani za liječenje, a većina njih je prošla neko liječenje ili u bolnici, ili u zatvoru ili, pak, u komunama. U posljednje vrijeme dolaze i osuđenici oboljeli od PTSP-a koji su tijekom Domovinskog rata počeli konzumirati drogu i završili kao ovisnici, a ima i Roma ovisnika.</p>
<p>M. Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Komad drveta probio vjetrobran i ubio vozača</p>
<p>OSIJEK, 10. rujna</p>
<p> - U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila u nedjelju oko 17,30 sati u Đakovačkoj Satnici smrtno je stradao Mato Đelatović (39) iz Gorjana, a Katica Đ. (37), S.Đ. (15), A.M. Đ.(2) i Mara G. (61) prošli su s lakšim tjelesnim ozljedama. Prema priopćenju PU osječko-baranjske, do nesreće je došlo kada je Mato Đelatović, upravljajući osobnim automobilom švicarskih registracijskih oznaka, u Ulici A. Starčevića, zbog neprilagođene brzine, izgubio nadzor nad vozilom i sletio u odvodni kanal.
Ali brzina je bila velika, automobil je izletio iz kanala, prešao pješačku stazu, srušio drvenu ogradu i uletio u kućno dvorište gdje je na koncu udario u složena drva za ogrjev. Komad drveta, dugačak oko pet metara, probio je prednje vjetrobransko staklo i zabio se vozaču u prsa, od čega je on na mjestu preminuo. Očevid su na mjestu nesreće obavili djelatnici prometne policije PU osječko-baranjske te istražni sudac Županijskog suda u Osijeku. </p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Priznao podmetanje eksplozije prije 10 godina</p>
<p>VARAŽDIN, 10. rujna</p>
<p> - Prije deset godina, 18. studenoga oko 1,40 sati ujutro, na ugostiteljsko-trgovačkom objektu u Vrhovcu Bednjanskom podmetnut je i aktiviran eksploziv, uslijed čega je zgrada uništena do temelja. Vlasnik objekta bio je Anđelko H., a u njemu su se nalazili kafić 'Point 33' i trgovina 'Agro-trade'.</p>
<p>Dva mjeseca ranije, u rujnu, u istom je objektu također došlo do eksplozije, no sa znatno manjom materijalnom štetom, a to je, navodno, bilo samo upozorenje. Tada se pričalo da je to sve zbog toga jer je Anđelku H. supruga srpske nacionalnosti.</p>
<p>Policija je prošlog tjedna, kako je rečeno na konferenciji za novinare u PU varaždinskoj u ponedjeljak, nad D. M. (36) izvršila kriminalističku obradu. Osumnjičeni je u cijelosti priznao kazneno djelo, pa je priveden istražnom sucu varaždinskog Županijskog suda, koji ga je ispitao. (M. Z.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Rad na crno isplativ i neuhvatljiv</p>
<p>Jesu li za sve rašireniju sivu ekonomiju krivi previsoki porezi ili preniske kazne koje izriču poslovično pretrpani sudovi? / Zbog zapošljavanja radnika bez ugovora o radu tvrtki prijeti kazna između 30.000 i 120.000 kuna / Hoće li se smanjiti 'nadriobrt' ako inspektori dobiju pravo ulaska i u stan?/ U pripremi stroži Zakon o prekršajima </p>
<p>ZAGREB 10. rujna -Američki financijski stručnjaci koji su proljetos boravili u Hrvatskoj u povodu sklapanja novog stand by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom procijenili su da se u nas udio sive ekonomije popeo na 50 posto društvenog proizvoda. Kako službenih podataka o tome nema, strani financijski stručnjaci su do tog podatka došli običnom matematikom: usporedili su službena primanja stanovništva i razinu ukupne potrošnje u Hrvatskoj.</p>
<p> Na to da je problem ozbiljan u posljednje vrijeme nekoliko je puta upozorila i Vlada, a već ove jeseni zbog toga kani uvesti plaćanje poreza i doprinosa na ilegalno zapošljavanje prikriveno ugovorima o djelu i drugim oblicima honorarnog rada. Međutim, brojni stručnjaci sumnjaju u učinkovitost takve mjere i tvrde da će se time tek marginalno postići dodatni cilj - povećano zapošljavanje, makar i na određeno vrijeme. </p>
<p>Prema nekim procjenama (Zavod za zapošljavanje, Državni inspektorat), svaki dan u Hrvatskoj na crno radi najmanje 120.000 ljudi. Ali neki tvrde da je konačna brojka čak i dvostruko veća. Primjerice, u sindikatu koji okuplja trgovce procjenjuju da u toj branši neprijavljeno, što znači bez ugovora o radu, ali i bez uplaćivanja doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, radi i do 100.000 ljudi. Rad na crno, navodno, cvjeta i u aranžmanu građevinskih i sličnih tvrtki.</p>
<p>Ako inspektori utvrde da u nekom poduzeću ima radnika bez ugovora o radu, tvrtki prijeti kazna između 30.000 120.000 kuna. Prije donošenja ovog propisa trgovačka društva moglo se kazniti sa 40.000 do 200.000 kuna, a uhvaćenog 'ilegalca' sa 2000 do 5000 kuna. Kako saznajemo, upravo se priprema novi Zakon o prekršajima kojim bi se takvu praksu kažnjavalo oštrije nego dosad, a u slučaju ponavljanja prekršaja trgovačkom društvu bi, uz kaznu, zaprijetilo i zatvaranje! </p>
<p>- Rad na crno lakše bi se otkrivao kad bi se ažurno pratilo ukupno poslovanje poduzetnika. Primjerice, ako pekar pusti u promet kruh i pecivo ispečeno od brašna koje je nabavio na crno, lako će na crno platiti ilegalno zaposlene. A još lakše će radniku, prijavljenom na plaću od 1700 kuna, 'na ruke' isplatiti obećanu razliku - navodi Ilija Tadić, pomoćnik glavnog inspektora u Državnom inspektoratu. </p>
<p>Prema njegovim riječima, najava strožeg kažnjavanja među onima koji krše propise ne izaziva veliku bojazan. Uzdaju se u pretrpanost sudova. Naime, na presudu, poslije niza žalbi, može se čekati i godinama pa se time ne postiže svrha kažnjavanja. Jedno od rješenja moglo bi biti povećanje inspektorskih ovlasti (npr. veći iznos mandatnih kazni), ali i mogućnost da u 'sumnjivim' okolnostima smiju ući u stan ili podrum gdje se obavlja ilegalna aktivnost.</p>
<p>Drugi pak smatraju da se 'nadriobrt' i 'fuš' mogu ozbiljnije smanjiti jedino ako se takav rad nikome ne isplati! Ukratko, smanjenjem poreza i drugih troškova rada i češćim podsjećanjem korisnika takvih usluga da se za nekvalitetno obavljen i naplaćen posao nemaju kome požaliti! Naime, mnogi, inače u stalnom radnom odnosu, u slobodno vrijeme rade u 'fušu'. Navodno, tako se u Hrvatskoj održava čak trećina automobila. Drugi pak imaju status nezaposlenih, a pretrpani su poslom, pružanjem najrazličitijih usluga, koje se ne ustručavaju nuditi čak i preko novinskih oglasa.</p>
<p>Protiv rada na crno u posljednje vrijeme svoj su glas podigli i sindikalci, a VSSH je čak pozvao 'ilegalce' i one koji službeno rade za minimalnu plaću, a ostatak dobivaju u robi ili u gotovini, da prijave svoje poslodavce. S obzirom na stanje na tržištu rada, kad su mnogi sretni da su našli bilo kakav posao, od tog poziva vjerojatno ne treba očekivati spektakularne rezultate. Tim više što sve miriše i na (višegodišnje) istjerivanje pravde, a reakciju prijavljenog poslodavca lako je zamisliti. </p>
<p>Što o radu na crno i 'dvojnom' načinu isplate plaća kažu u Hrvatskoj udruzi poslodavaca? </p>
<p>- Najmanje su dva elementa dovela do širenja rada na crno. Zakazao je sustav koji treba nadzirati i kažnjavati one što krše propise. Jer, inspekcija radi svoj posao, ali sudovi su previše spori da bi kazne što ih oni izriču bile učinkovite. Ali poznato je i pravilo da je bijeg u sivu ekonomiju tim izraženiji što su porezna opterećenja veća. Kod nas se to ogleda u cijeni rada, koji je u našoj zemlji među porezno najopterećenijima u svijetu! Poslodavac i zaposlenik iz bruto plaće moraju izdvajati blizu 50 posto, dok je prosjek u zemljama OECD-a 32-33 posto, a u Japanu se od prosječne plaće izdvaja oko 15 posto. Sve dok porezi i doprinosi budu tako visoki, unatoč prijetnji novčanim kaznama, motivacija za ilegalno zapošljavanje radnika bit će velika - kaže Željko Ivančević, glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). </p>
<p>Prema njegovim riječima, HUP se ne bavi nadzorom i kažnjavanjem svojih članova, ali njihovi se članovi moraju držati kodeksa ponašanja. Tko od HUP-ovaca krši zakone i dobre običaje prijeti mu isključenje iz članstva. Prošle godine nitko nije kažnjen, ali prijašnjih godina zbog kršenja kodeksa bilo je nekoliko isključenja. </p>
<p>Treba dodati da siva ekonomija nije nikakva hrvatska posebnost. U tranzicijskim zemljama stanovništvo tako ostvaruje između 25 i 50 posto ukupnih prihoda, a Europski parlament je nedavno i službeno potvrdio procjenu da se najmanje 15 posto društvenog bruto proizvoda u Europskoj uniji obrne u sivoj ekonomiji. U Njemačkoj će, procjenjuju njihovi poreznici, samo u ovoj godini vrijednost prometa ostvarenog bez poreznih davanja iznositi oko 640 milijardi DEM. Inače, prema službenim procjenama, siva ekonomija najmanje je raširena u Austriji gdje iznosi 10 posto društvenog bruto proizvoda, a najraširenija je u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji gdje se najrazličitijim oblicima rada na crno bavi u prosjeku svaki treći stanovnik!</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Burzama tjedan loše započeo</p>
<p>ZAGREB 10. rujna</p>
<p> - Tjedan je ponovno započeo loše na svjetskim burzama dionica - u Japanu je benchmark Nikkei 225 dosegao novu najnižu razinu u posljednjih 17 godina, a londonski FTSE 100 indeks probio je 5 000 bodova po prvi puta od listopada 1998. godine. Pad su uzrokovale nove loše gospodarske vijesti iz SAD-a i Japana, ali i zabrinutost ulagača zbog očekivanog vala obavijesti o slaboj dobiti velikih korporacija.</p>
<p>Nikkei 225 pao je u ponedjeljak 3,05 posto na 10 195,69, najnižu vrijednost od kolovoza 1984., dok je FTSE 100 nedugo prije podnevne stanke izgubio više od 4 posto, spustivši se na 4895,90 bodova. Sličan je pad zabilježio frankfurtski indeks Xetra DAX te pariški CAC40. </p>
<p>Paneuropski FTSE Eurotop 300 indeks i nešto manje opsežan DJ Euro STOXX također su se opasno približili niskim vrijednostima iz jeseni 1998., spustivši se 3,1 odnosno 3,4 posto. </p>
<p>Pad je zabilježen u svim sektorima: na svaku dionicu čija je vrijednost porasla, čak je 24 zabilježilo pad. Iako su prednjačili financijski i tehnološki sektori s gubitkom od oko 4,3 posto, čak su i inače sigurna javna poduzeća i zdravstveni sektor izgubili 4 odnosno 3,7 posto. </p>
<p>Međutim, obim trgovanja bio je umjeren što znači da za sada još nema panične prodaje.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Bankari se mire sa sudbinom </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Šefovi vodećih banaka u Hrvatskoj sastali su se u ponedjeljak, na vlastito traženje, s guvernerom Hrvatske narodne banke Željkom Rohatinskim i njegovim suradnicima. Nasuprot očekivanjima kako bi, nakon tog sastanka, nezadovoljstvo poslovnih bankara prošlotjednim mjerama HNB-a moglo biti pretočeno u vrlo brzi rast kamatnih stopa na kredite, u ponedjeljak je iz Hrvatske udruge banaka stiglo poprilično pomirljivo priopćenje. </p>
<p>'Hrvatska je relativno malo financijsko tržište tako da mnogi instrumenti kojima banke i poduzeća upravljaju likvidnošću i rizicima zajedno sa sezonskim utjecajima mogu dovesti do jačih oscilacija tečaja kune. HNB je, u okviru svog mandata, uzevši u obzir razne parametre i kretanja, reagirala i tako smirila tržište. Banke će u okviru svojih zadanih ciljeva i poslovne politike ocijeniti hoće li zbog utjecaja novih mjera u nekim područjima poslovanja biti potrebno prilagoditi uvjete'. </p>
<p>U ponedjeljak je inače počela primjena odluke središnje banke o početku valutne unifikacije obavezne rezerve - naime 10. rujna 10 posto obračunatog deviznog dijela obavezne rezerve banke su trebale izdvojiti u kunama. To je mjera HNB-a na koju je, neposredno nakon objave, bilo najviše primjedbi iz banaka. Upravo u vezi s tim pojačanim izdvajanjem kuna krenule su i najave o neizbježnom povećanju kamatnih stopa. U priopćenju HUB-a ostavlja se, doduše, prostor takvoj mogućnosti, no ako se to i dogodi sigurno će se pokazati ispravnim stav HNB-a kako nema opravdanja da to bude visok i dugotrajan rast. ></p>
<p>L. M.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Neto dobit Zagrebačke banke 307 milijuna kuna </p>
<p>Grupa Zagrebačke banke ostvarila je u prvom polugodištu 2001. dobit prije oporezivanja u iznosu 405 milijuna kuna ili 6 milijuna kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju / Rast prihoda iz osnovne bankarske djelatnosti </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Grupa Zagrebačke banke ostvarila je u prvom polugodištu 2001. godine dobit prije oporezivanja u iznosu 405 milijuna kuna ili 6 milijuna kuna manje nego u istom lanjskom razdoblju, s tom razlikom što je ovogodišnja dobit 'u cijelosti rezultat poslovanja iz osnovne bankarske djelatnosti', objavili su u ponedjeljak iz Zagrebačke banke. </p>
<p>Sama Zagrebačka banka imala je dobit prije oporezivanja 380 milijuna kuna (za prvo polugodište prošle godine bila je 464 milijuna kuna), a neto dobit iznosi 307 milijuna. Zarada po dionici Banke u prvom polugodištu 2001. je 114 kuna, a u prvom polugodištu prošle godine bila je 173 kune. </p>
<p>Aktiva Grupe porasla je 3,6 posto u odnosu na kraj prošle godine i iznosi 38,5 milijardi kuna, a aktiva same Zagrebačke banke veća je 3,8 posto te je iznosila 33,7 milijardi kuna. Tako Grupa Zagrebačke banke ima 31,5 posto ukupne aktive bankarskog sektora u Hrvatskoj. </p>
<p> U priopćenju Zagrebačka banka objašnjava kako dobit Grupe iz segmenta bankarstva u prvom polugodištu 2001. godine zapravo premašuje prošlogodišnji rezultat ostvaren iz osnovne bankarske djelatnosti za 175 milijuna kuna ili 75,8 posto. Riječ je o tome da su u lanjskim rezultatima bitnu stavku predstavljali prihodi od prodaje udjela (najveći je utjecaj imao jednokratni prihod od prodaje dionica Plive u iznosu 253 milijuna kuna). </p>
<p>Značajan rast dobiti iz osnovne bankarske djelatnosti rezultat je, među ostalim, uključivanja novih podružnica Grupe te naplate dijela ranije rezerviranih potraživanja u Zagrebačkoj banci. </p>
<p>Neto prihod od kamata porastao je za 34,4 posto, odnosno 185 milijuna kuna, na 723 milijuna, što je prvenstveno posljedica porasta ostvarenog u Banci, a dijelom i uključenja novih članica u Grupu. </p>
<p>Na razini Banke neto prihodi od kamata iznosili su u prvih šest mjeseci 615 milijuna kuna i veći su 16,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.</p>
<p> U strukturi pasive najveći porast tijekom promatranog razdoblja bilježe i dalje depoziti komitenata, koji su porasli za 5,3 posto te su na kraju lipnja iznosili 28,75 milijardi kuna. Istodobno je štednja stanovništva povećana za 1,3 milijarde kuna ili 6,7 posto, dok su depoziti poduzeća povećani 1,7 posto, na 8,03 milijarde kuna. </p>
<p> Iako ispod očekivanog, zabilježen je rast razine kredita, koji u strukturi aktive Grupe imaju udio 39,9 posto. </p>
<p>Krediti poduzećima i građanima povećali su se za 5,4 posto i krajem prvog polugodišta iznosili su 15,4 milijarde kuna. </p>
<p>L. M.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Kuna i dalje raste</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Kuna je na tečajnici Hrvatske narodne banke u ponedjeljak ojačala prema euru i valutama zemalja eurozone za 0,20 posto u odnosu na tečajnu listu od petka. Rast kune nastavlja se tako već tjedan dana. Obračunska vrijednost eura iznosi 7,502073 kune, a srednji tečaj njemačke marke 3,835749 kuna. Za austrijski je šiling potrebno izdvojiti 0,545197 kuna, za francuski franak 1,143684 kune i za talijansku liru 0,00387450 kuna.</p>
<p>Na vrijednosti su prema kuni izgubile i sve ostale promatrane valute. Najviše je pojeftinio američki dolar, za 1,15 posto, na 8,306104 kune, a vrijednost britanske funte pala je 0,02 posto, na 12,194527 kuna. Tečaj švicarskog franka od 4,949903 kune niži je 0,52 posto. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Prvi dan nastave u većini škola obilježen intoniranjem himne</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Nova školska godina započela je u ponedjeljak za više od 404.000 osmoškolaca i oko 191.000 srednjoškolaca u 1200 škola u Hrvatskoj. U povodu prvoga dana nastave za gotovo 50 tisuća prvašića u osnovnim su školama organizirani svečani programi, dok u većini srednjih škola Hrvatske prvi dan nije bio posebno obilježen. </p>
<p>U velikom broju osnovnih škola u raznim dijelovima Hrvatske prvi dan nastave počeo je intoniranjem himne, a Ministarstvo prosvjete i športa za to nije izdalo nikakve posebne upute. Ministrova pomoćnica za školstvo Vesna Bilić naglasila je da je odluka o tome hoće li prvi dan nastave škole započeti himnom prepuštena ravnateljima.</p>
<p>Mirjana Jerčić, ravnateljica Osnovne škole 'Mejaši' u Splitu koju pohađa 620 učenika, a među njima 76 prvašića, kaže da su himnu slušali samo učenici prvih razreda. U Školi 'Milan Begović' u Vrliki himna je puštana svim učenicima. Ravnatelj zagrebačke škole 'Mladost' Jozo Čavar izjavio je kako je normalno da se svim učenicima prvoga dana nastave intonira himna, te da je to već tradicija u njihovoj školi.</p>
<p> 'U razgovoru s ravnateljima ostalih škola saznao sam da i oni imaju takav običaj', rekao je Čavar. </p>
<p>Većina srednjih škola koje imaju razglasne uređaje, također je u ponedjeljak dočekala učenike himnom. Ravnateljica Klasične gimnazije u Zagrebu Anđelka Dukat ističe da je himna uobičajeni uvod u novu školsku godinu. 'Oko 150 učenika prvih razreda dočekali smo prigodnim programom, sviranjem himne i podizanjem hrvatske zastave i zastave Klasične gimnazije', rekla je ravnateljica Dukat. Smatra da bi škole trebale prvoga dana nastave puštati himnu.</p>
<p> 'Svaka obrazovna institucija u Sjedinjenim Državama svaki dan počinje slušanjem američke himne i podizanjem zastave u čast domovini. Mi u Hrvatskoj ne cijenimo dovoljno to što imamo. Jesam za moderan oblik nastave i multikulturalizam, no intoniranjem himne odaje se poštovanje prema domovini', naglašava Anđelka Dukat. </p>
<p>Ravnateljica zagrebačke VII. gimnazije i bivša ministrica prosvjete Ljilja Vokić himnu nije mogla pustiti svojim učenicima jer gimnazija nema razglas. 'Neke su stvari tradicionalno lijepe, a takva je hrvatska himna. No, njezino sviranje u školama jedni vole, a drugima smeta. Osobno ne vidim razloga da se himna ne bi intonirala prvoga dana nastave ako za to postoje uvjeti. Iako podržavam puštanje himne prvog dana nastave, smatram da bi njezinim svakodnevnim intoniranjem u školama taj čin izgubio na vrijednosti', smatra Ljilja Vokić. U svojoj gimnaziji, kaže, nije željela da se organizira prenošenje gramofona ili kasetofona od razreda do razreda kako bi se svirala himna, jer bi se time cijela svečanost pretvorila u lakrdiju. </p>
<p>Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj samo 20 posto škola ima razglasne uređaje, no neke koje ih nemaju organizirale su zborno pjevanje himne (primjerice, zagrebačka Osnovna škola 'Marin Držić'). Dio ravnatelja vjeruje da će prebacivanje tereta financiranja školstva s državne razine na lokalnu omogućiti školama da budu bolje opremljene, a time i da dobiju skupe razglase.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Lani u zastari 1833 kaznena predmeta, od toga 763 na zagrebačkom Općinskom sudu</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Prošle godine u zastaru su pala 1833 kaznena predmeta od kojih je većina u nadležnosti općinskih sudova. Tako sa 763 predmeta prednjači zagrebački Općinski sud, navodi se u odgovoru Vlade na zastupničko pitanje Vesne Podlipec (SDP). Do broja predmeta u zastari Ministarstvo pravosuđa došlo je na temelju izvješća županijskih sudova o radu općinskih sudova s njihova područja, jer su zastare vezane uglavnom uz kaznene predmete iz nadležnosti općinskih sudova.</p>
<p> U Ministarstvu pravosuđa ističu da će od sudova zatražiti da prioritet daju onim predmetima kojima prijeti zastara. Također upozoravaju da će protiv sudaca zbog čijeg je nesavjesnog rada uslijedila zastara, pokrenuti stegovni postupak pred Državnim sudbenim vijećem.</p>
<p> Više od 1000 predmeta palo je u zastaru samo na područjima zagrebačkog i splitskog Županijskog suda. Najveći je broj zastara - 763 - u Općinskom sudu u Zagrebu, a slijedi splitski Općinski sud sa 352 zastare. Inače, ti su sudovi po broju predmeta među najvećima u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ministarstvo turizma uvodi savjetodavnu službu za građane </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Zainteresirani građani i investitori koji se žele uključiti u hrvatski turizam bilo idejama ili novcem, moći će se obratiti savjetodavnoj službi koju Ministarstvo turizma planira uvesti 1. listopada. Otvara se i infotelefon na kojem će dužnosnici Ministarstva odgovarati na razna pitanja vezana uz turizam. </p>
<p> Najavila je to ministrica turizma Pave Župan-Rusković gostujući tijekom vikenda u radijskoj emisiji 'Sunčana' koju zajednički od početka ove godine uređuju hrvatska revija za turizam Turist plus i Narodni radio.</p>
<p> Ministrica je istaknula da bi savjetodavna služba i infotelefon trebali pomoći zainteresiranima prilikom podizanja turističkih kredita i ulaganja radi kupnje ili gradnje turističkog objekta. No, dodala je, mišljenje ljudi iz Ministarstva neće obvezivati potencijalne investitore, ali će im pomoći da ne krenu krivim putem i ne potroše novac za nešto što im sutra neće biti vraćeno na optimalan način. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>HDZ će tražiti izglasavanje nepovjerenja Slavku Liniću </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - 'HDZ se zalaže za stabilizaciju prilika na Balkanu, ali ne želimo da Hrvatska bude talac te regije i da naš put u Europu ide preko Balkana'. Naglasio je to u ponedjeljak predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, na konferenciji za novinare, naglasivši da ta stranka odbija najnoviji prijedlog njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera. Dodao je da je, zapravo, riječ o starom prijedlogu ali sada u novom ruhu, po kojem Hrvatska treba biti jedna od članica političkih asocijacija na Balkanu. </p>
<p>'Činjenica je da se aktualna vlast nije uspjela suprotstaviti ovim idejama i zato tražimo da Vlada energično odbije Fischerov prijedlog, te krene u diplomatsku ofenzivu', rekao je Sanader. Po Sanaderovu mišljenju, aktualna politika zanemaruje nacionalne interese. Rekao je kako je iz vrha CDU-a saznao da će ta stranka biti protiv Fischerova prijedloga, a da sličan prijedlog, koji su prije mjesec dana iznijela trojica parlamentaraca te stranke - nije stav CDU-a. </p>
<p>Na upit novinara kako komentira susret premijera Račana i bivših premijera HDZ-a, Sanader je kazao da se radi o svojevrsnom saltu mortale, jer ta razmjena mišljenja pokazuje da deset posljednjih godina Hrvatske ipak nisu bile 'crni mrak', kako se to želi predstaviti u javnosti. Što se tiče Manolićeve izjave da Mesić provodi izvornu politiku HDZ-a, Sanader je kazao da su i Mesić i Manolić prošlost HDZ-a, u toj stranci niti su dobro došli, niti s njom imaju ikakve veze. Sander je najavio da će HDZ tražiti u Saboru izglasavanje nepovjerenja potpredsjedniku Vlade Slavku Liniću zbog njegove izjave da je HDZ u proteklih deset godina učinio Hrvatskoj više štete nego velikosrpska agresija. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Uoči 'vruće političke jeseni', Crkva izabrala pomirljiviji ton</p>
<p>Je li crkvena diplomacija utišala desno krilo Katoličke crkve? / Dok su na Dan domovinske zahvalnosti mnogi biskupi oštro kritizirali državnu vlast, u povodu Velike Gospe pozivali su na razumijevanje i jedinstvo</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Je li predsjednik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) mons. Josip Bozanić utišao neke biskupe, koji su na Dan domovinske zahvalnosti svojim propovijedima otvoreno podržali oštar pritisak ultradesnog krila oporbe na Vladu i predsjednika države Stjepana Mesića? Ili je tome kumovao apel predsjednika Stjepana Mesića papi Ivanu Pavlu II., da posreduje kod dijela Crkve koji javnim istupima u posljednje vrijeme sve češće pruža podršku pokušajima da se aktualnu vlast sruši, mimo legitimne procedure i institucija? </p>
<p>Bez obzira što je posrijedi, zaokret u političkom govoru Crkve nakon 15. kolovoza (koji smo već imali prilike čuti u biskupskim propovijedima na blagdan Velike Gospe), svjedoči da je umjerena, diplomaciji sklona struja Crkve, odnijela prevagu nad radikalnijom strujom.</p>
<p>Na Veliku Gospu, u Mariji Bistrici, nadbiskup Bozanić pozvao je vjernike i građane na mir, slogu i strpljenje, te zajedništvo u međusobnom poštivanju. A dionike vlasti zamolio je za veću odgovornost za svaku javnu riječ, gestu i djela. Čak i splitski metropolit Marin Barišić, koji od svog ustoličenja za nadbiskupa nije baš nalazio riječi razumijevanja za aktualnu vlast, govorio je u Sinju o potrebi međusobnog razumijevanja između naroda i državnih institucija, poručivši da se moraju susresti oni koji dijele Hrvatsku na europsku i nacionalnu, kao i oni koji je dijele na lijevu i desnu. I to samo desetak dana nakon što je na sinjskoj Alki kao nijemi svjedok prisustvovao orkestriranom vrijeđanju predsjednika države i njegova izaslanika.</p>
<p>Slično je 15. kolovoza govorio i vojni ordinarij Juraj Jezerinac, naglasivši da se sadašnje rane ne mogu izliječiti optužbama i kritikom nego 'spremnošću da, kao pojedinci i kao narod, živimo u slozi i međusobnoj pomoći'. No pritom je upozorio da se biskupe pokušava podijeliti na lijeve i desne, iako 'nitko još nije definirao što znači lijevo, a što znači desno, ali je važno podijeliti'.</p>
<p>Međutim, nijedan od njih ni riječi nije rekao o tome kako se sami biskupi svojim društvenim angažmanom i javnim istupima nerijetko dijele, ako ne izravnim svrstavanjem u suprotstavljene političke tabore, a ono nesumnjivo njihovim podržavanjem.</p>
<p>Čak i površni promatrač koji bi se prihvatio analize propovijedi i javnih i medijskih istupa hrvatskih biskupa samo u posljednje dvije godine, uočio bi širok jaz. Jaz između pomirujućih poziva na suradnju svih političkih snaga na dobrobit Hrvatske, što se mogu naći u govorima nadbiskupa Josipa Bozanića, riječkog metropolita Ivana Devčića, pomoćnog biskupa zagrebačkog Josipa Mrzljaka i zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe s jedne strane, te optužujućih tonova u istupima vojnog biskupa Jurja Jezerinca, splitskog metropolita Marina Barišića, šibenskog biskupa Ante Ivasa, ponekad i gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića, kojem se ipak mora priznati da za svoje kritike nudi razložnije argumente od pukih subjektivnih stavova i dojmova.</p>
<p>I dok se na Dan zahvalnosti mogao čuti znatno oštriji govor Crkve (u propovijedima biskupa Ivasa, Jezerinca, Župana, Hranića) kojim je aktualna vlast prozvana da prodaje nacionalne interese, na Veliku Gospu propovijedi biskupa (pogotovo Jezerinca i Barišića) poprimile su samoopravdavajući ton.</p>
<p>Je li tomu kumovao 'tihi vez' crkvene diplomacije na liniji Vatikan - nuncij Giulio Einaudi - nadbiskup Bozanić? Zar je puka slučajnost to što je Bozanić, dan uoči Velike Gospe, u Nadbiskupskom dvoru primio predsjednika Hrvatskog sabora Zlatka Tomčića u nenajavljenu audijenciju, zatvorenu za javnost?</p>
<p>Zaokret u javnom govoru Crkve što je nastupio od 15. kolovoza nesumnjivo najavljuje pomirljiviji ton, nužan u očekivanju vrele političke jeseni. Potvrđuje to i izjava generalnog vikara splitsko-makarske nadbiskupije dr. Ivana Čubelića, koji je pred sekcijom američkog veleposlanstva izjavio da je stvarna suradnja između Crkve i države mnogo bolja od njene medijske slike.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>ISO Clima i Ingra potpisali ugovor o kupnji lipičke staklane</p>
<p>LIPIK, 10. rujna</p>
<p> - Hrvatska industrija ravnog stakla Lipik (HIRS) jedan je od rijetkih primjera u hrvatskom gospodarstvu kako se otvaranjem stečaja pa prodajom, tvrtka može spasiti od propasti, te sačuvati radna mjesta za većinu zaposlenih. Krajem srpnja HIRS je prodan talijanskoj tvrtki ISO Clima iz Este kod Padove i zagrebačkoj Ingri za 5,5 milijuna njemačkih maraka u omjeru 80-20 posto vlasništva. U ponedjeljak kupci su potpisali ugovor o kupnji HIRS-a. </p>
<p>Prema riječima zamjenika stečajne upraviteljice HIRS-a Jurija Miličića, kupci će uplatiti cjelokupan iznos u roku mjesec dana, potom će preuzeti staklanu, a obvezali su se u sljedećih pet godina zadržati dvjestotinjak uposlenih kojima je stečajna upraviteljica Blanka Tuđen Mazuth potpisala ugovore na neodređeno vrijeme. Osim toga, obvezali su se modernizirati proizvodnju što znači izgradnju nove peći za taljenje flot stakla, što otvara mogućnost dodatnog zapošljavanja radnika HIRS-a koji su u stečaju zbrinuti na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje u Pakracu. </p>
<p>Od novca plaćenog za kupnju HIRS-a namirit će se i veliki vjerovnici. To su HEP, Ina i Komunalno poduzeće Pakrac. Nakon toga, slijedi podmirenje obveza prema radnicima, otpremnine umirovljenicima, te izmirenje dugova prema državnim fondovima. </p>
<p>I. Fadljević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vlada odbila dati dokumente Gotovininim odvjetnicima </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Odvjetničkom timu generala Ante Gotovine Vlada je odbila ustupiti dokumente proslijeđene Haaškom sudu, koje su oni tražili za generalovu obranu. Potvrdio je to Vjesniku u ponedjeljak Marijan Pedišić, jedan od Gotovininih odvjetnika, kazavši tek da je Vladina 'odbijenica' vrlo kratka. Dodao je da će u skorom priopćenju biti najavljeni novi potezi obrane. </p>
<p> Luka Mišetić, Gotovinin američki zastupnik, izjavio je da će, ako Vlada odbije odvjetnicima dati dokumente, 'zaštititi generalove interese pred pravosudnim tijelima'.</p>
<p>Poznato je da su se prošli tjedan Gotovinini odvjetnici sastali sa zamjenikom premijera Goranom Granićem. Na tom sastanku rečeno je da će Vlada, nakon konzultacija s pravosuđem, izvijestiti generalove branitelje može li im ustupiti dokumente za obranu u Haagu. No, ubrzo je objavljena i vijest da Vlada tu dokumentaciju ne može predati odvjetnicima jer je general Gotovina u bijegu, a protiv njega je raspisana i Interpolova tjeralica. </p>
<p>B. Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Prijave u obvezne mirovinske fondove od 15. studenoga?</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna </p>
<p> - Ispune li se svi tehnički preduvjeti, prijave u obvezne mirovinske fondove primale bi se od 15. studenoga, doznaje se u ponedjeljak u Agenciji za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (Hagena).</p>
<p> Primjenom novog mirovinskog sustava od 1. siječnja 2002. godine, osiguranici će u prvi stup osiguranja uplaćivati 14,5 posto bruto plaće, a pet posto u odabrani obvezni mirovinski fond. Prijave u obvezne fondove obavljat će se u poslovnicama Zavoda za platni promet na šalterima Središnjeg registra osiguranika (Regos). Osiguranik će morati predočiti neki dokument koji sadrži njegov JMBG i reći u koji se fond želi učlaniti.</p>
<p> Prema riječima ravnatelja Hagene Dragana Kovačevića, očekuje se da će biti osnovano šest ili sedam obveznih mirovinskih fondova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Od studenoga smanjene povlaštene mirovine? </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) priprema se za umanjenje mirovina ostvarenih pod povoljnijim uvjetima, koje je predviđeno Nacrtom socijalnih prava za ovu i iduću godinu i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna za 2001. godinu. Provedbu umanjenja HZMO će pripremiti do stupanja na snagu dopuna Zakona o izvršavanju proračuna, doznajemo u Sektoru za ekonomske poslove HZMO-a. Očekuje se da bi taj zakon mogao biti na snazi najkasnije početkom listopada.</p>
<p>Umanjenje se odnosi na oko 57.000 umirovljenika koji mirovine primaju po posebnim zakonima. Među njima su umirovljeni saborski zastupnici i dužnosnici Vlade, hrvatski branitelji, umirovljenici djelatnog sastava Hrvatske vojske, bivši politički zatvorenici i umirovljeni radnici na određenim poslovima u MUP-u i pravosuđu. U Nacrtu prijedloga socijalne politike predviđeno je da će se te mirovine umanjivati progresivno s tim da najniža mirovina ne bi bila manja od 2500 kuna. Tako bi za osam posto trebale biti umanjene mirovine između 2500 i 3000 kuna, za 12 posto umanjuju se mirovine između 3000 i 4000 kuna, a za 16 posto one između 4000 i 5000 kuna. Sve mirovine više od 5000 kuna umanjit će se za 20 posto.</p>
<p> Vlada je predvidjela i njihovo trajno umanjenje izmjenom niza zakona na temelju kojih su one smanjene. Tako uskoro treba očekivati izmjene zakona o pravima branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, potom o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba i ovlaštenih službenih osoba te o pravima i dužnostima zastupnika u Saboru. Mijenjat će se i zakoni o pravima bivših političkih zatvorenika te o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.</p>
<p>Za isplatu mirovina ostvarenih pod povoljnijim uvjetima u kolovozu je bilo potrebno 296,6 milijuna kuna, doznajemo u HZMO-u. Njihovim umanjenjem Vlada u zadnja tri ovogodišnja mjeseca planira uštedjeti oko 50 milijuna kuna. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Da bi potaknula na rad, država limitira socijalne naknade</p>
<p>Država će propisati limite primanja koje po osnovi doplatka za djecu i pomoći za uzdržavanje mogu ostvariti socijalno ugrožene obitelji/ Za šesteročlanu obitelj on ne bi bio veći od jedne prosječne plaće na državnoj razini/ Želi se ograničiti iznos prihoda koji obitelj može ostvariti na temelju pomoći u odnosu na primanja koja proizlaze iz rada/ Promjene će najviše pogoditi obitelji s više djece </p>
<p>, 10. rujna</p>
<p> - Prijedlogom izmjena Zakona o socijalnoj skrbi koje su ovih dana upućene u proceduru, država će propisati limite primanja koje po osnovi doplatka za djecu i pomoći za uzdržavanje mogu ostvariti socijalno ugrožene obitelji. Prema tom bi se prijedlogu limit utvrđivao na temelju osnovice za izračun visine prava u socijalnoj skrbi, koja danas iznosi 400 kuna i za šesteročlanu obitelj ne bi bio veći od jedne prosječne plaće na državnoj razini (za kalendarsku godinu koja prethodi onoj u kojoj se ostvaruju prava).</p>
<p>Kako stoji u Nacrtu socijalne politike za ovu i iduću godinu, time se želi ograničiti iznos prihoda koji obitelj može ostvariti na temelju pomoći, u odnosu na primanja koja proizlaze iz rada, da socijalna pomoć ne bi bila kontraprodukivna. Stručnjaci koji su radili na pripremi Nacrta ističu, naime, da je obiteljima s više djece ponekad bilo 'isplativije primati pomoć nego raditi, odnosno tražiti posao'. Upravo stoga najavljene su i izmjene Zakona o doplatku za djecu, što je država objasnila stavom da su 'sva djeca jednaka i da trebaju imati pravo na jednaki iznos doplatka'. Dakle, na temelju tih promjena doplatak se više ne bi uvećavao kao dosad, za treće, četvrto i peto dijete u obitelji, nego će sva djeca primati jednak iznos. Slijedom toga, promjene će najviše pogoditi obitelji s više djece.</p>
<p> U Nacrtu prijedloga socijalne politike za ovu i iduću godinu propisano je da bi za šesteročlanu obitelj limit ukupnih primanja na temelju socijalnih naknada iznosio osam osnovica, odnosno 3200 kuna. Obitelji od sedam do devet članova najviše bi mogle primiti deset osnovica, odnosno 4000 kuna na ime doplatka za djecu i pomoći za uzdržavanje, a one s više od deset članova 12 takvih osnovica. Ukupna pomoć za njih, dakle, može iznositi najviše 4800 kuna mjesečno.</p>
<p>To konkretno znači da obitelj s četvero djece i bez prihoda, koja je dosad na ime doplatka i pomoći mogla primati od 3500 do 3700 kuna mjesečno (ovisno o dobi djece), izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi gubi od 300 do 500 kuna pomoći. S druge strane, obitelj od deset članova, koja sada može primati i do 7000 kuna pomoći, ubuduće će primati oko 2200 kuna manje nego sada.</p>
<p>Predviđa se da bi izmjene Zakona mogle stupiti na snagu početkom listopada, što znači da bi centri za socijalnu skrb već u studenome pomoć morali određivati prema novim pravilima. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Invalidnine 115 posto prosječne plaće, umjesto sadašnjih 160 posto?</p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Prema Prijedlogu zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, osobna invalidnina hrvatskog ratnog vojnog invalida (HRVI) iznosila bi 115 posto prosječne plaće u Hrvatskoj, za razliku od sadašnjih 160 posto.</p>
<p>Na temelju osnovice od 3326 kuna, plaća HRVI-a prve skupine iznosila bi tako 3824 kuna, umjesto sadašnjih 7983 kune. Invalidnina stopostotnog HRVI-a druge skupine iznosila bi 2792 kune, umjesto sadašnjih 5827 kuna. Invalidnina 90 postotnog HRVI-a iznosila bi 2103 kune, 80 postotnog 1568, 70 postotnog 1109, a 60 postotnog 688 kuna. U Prijedlogu zakona za trajna prava potrebno bi bilo izdvojiti iz državnog proračuna nešto manje od 595 milijuna kuna godišnje. To bi u odnosu na sadašnji zakon bila ušteda od 36 posto, drže u Ministarstvu, koje je i izradilo prijedlog zakona. U Ministarstvu, međutim, naglašavaju da je riječ o radnom dokumentu koji je podložan izmjenama.</p>
<p> Novina u prijedlogu zakona jest i to da više ne bi imali pravo svi HRVI na pedeset postotni doplatak od pripadajućeg iznosa osobne invalidnine. Na doplatak, koji svi HRVI dobivaju zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu, imali bi pravo sada samo oni koji nisu u radnom odnosu, ne primaju mirovinu i naknadu plaće. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Za preplaćeni višak prostora novac se vraća samo prvim kupcima </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - Odluka Vlade da vrati novac za preplaćeni višak sobnog prostora razveselila je brojne kupce vojnih stanova koji su ih otkupili uz odredbu o višku. No budući da su ovih dana počele pristizati i prve obavijesti onima koji imaju pravo na povrat novca te novi izračuni za stanove, dio kupaca bivših vojnih stanova ostao je neugodno iznenađen činjenicom da se novac neće vraćati baš svima koji su morali platiti skupe četvorne metre.</p>
<p>Naime, temeljem odluke Ustavnog suda iz 1997. godine, kojom se poništava odredba o višku, Vlada je odlučila da će se novac vraćati samo prvim kupcima stanova i njihovim zakonitim i oporučnim nasljednicima, ali ne i onima koji su, recimo, preuzeli ugovor o otkupu ili kasnije kupili od 'prvog kupca' stan koji je bio u otkupu. Iako se ta odredba čini logičnom sama po sebi, u redakciju Vjesnika se javilo nekoliko čitatelja, kupaca vojnih stanova, upozoravajući kako tu ipak ima dosta nelogičnosti. </p>
<p>Riječ je, naime, o tome da su se svi društveni stanovi mogli otkupiti po povlaštenim uvjetima, a samo su se vojni stanovi prodavali uz odredbu o višku. Ta je odredba uvedena 1995. godine izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova nad kojima postoji stanarsko pravo, a prema kojoj jednoj osobi u vojnom stanu pripada do 17 četvornih metara sobnog prostora. Svaki četvorni metar više od toga plaćao se po tržišnoj, znatno višoj cijeni od povlaštene. Budući da je to znatno povećavalo i mjesečne rate otplate, nemali je broj ljudi odlučio prodati svoja prava na otkup stana, ili je pak zamijenio veći, dakle i skuplji, stan za manji.</p>
<p>U MORH-u koji je vojne stanove prodavao tada im je rečeno, upozoravaju kupci, da nema problema oko promjene nositelja ugovora o otkupu stana. Oni su dakle mogli bez ikakvih problema preuzeti sva prava i obveze koje proistječu iz ugovora i nisu učinili ništa nelegalno. No sad im je u MORH-u rečeno kako ne spadaju u kategoriju onih kojima će se novac vraćati te im je sugerirano da pravo na povrat, ako smatraju da ga imaju, pokušaju izboriti sudskim putem.</p>
<p>Na molbu da pojasne novonastalu situaciju oko povrata novca za sporni višak četvornih metara, iz Odjela za informiranje MORH-a odgovoreno nam je kako se odluka o povratu temelji na zaključku Vlade od 15.veljače ove godine. Naime, Vlada je zaključkom pravo na povrat ograničila isključivo na prve kupce stanova od MORH-a i njihove nasljednike. Dakle, ističu u MORH-u, svi kupci stanova koji su na bilo koji način otuđili kupljene stanove - prodajom, darovanjem, zamjenom ili slično - ne ostvaruju pravo na umanjenje cijene stana ili povrat novca za višak sobnog prostora.</p>
<p>Prvi kupci i nasljednici ne moraju čekati kraj postupka</p>
<p>Budući da u MORH-u nemaju točne evidencije o promjeni vlasnika već prodanih stanova, svim kupcima su upućene izjave na temelju kojih bi se prvim kupcima i njihovim zakonitim i oporučnim nasljednicima ubrzao postupak povrata, odnosno umanjenja cijene stana.</p>
<p>Što se pak tiče pokrenutih sudskih postupaka, u MORH-u napominju da svi prvi kupci i njihovi nasljednici ne moraju čekati završetak sudskog postupka, nego će se njihov problem odmah riješiti. Međutim, svi ostali vlasnici koji su bivši vojni stan stekli darovanjem, zamjenom ili kupnjom od osobe koja je stan kupila od MORH-a, morat će čekati kraj sudskog postupka. Dakle, njihov položaj je neovisan o odluci Vlade o povratu sredstava i ovisi isključivo o ishodu sudskog postupka.</p>
<p>Neizvjesno je kakav će stav sudovi zauzeti oko tog pitanja, jer je i dosad bilo dosta različitih sudskih odluka. Naime, budući da država nije željela automatski nakon odluke Ustavnog suda vratiti preplaćena sredstva, nego je tvrdila da je povrat moguć tek nakon pravomoćne pojedinačne presude, oko tog se pitanja od 1997. do danas vodilo dosta sudskih sporova. U početku su tužbe uglavnom odbijane, zatim su prihvaćane, ali su suci različito sudili, a tek je nedavno prevladao stav da tužbene zahtjeve uglavnom treba priznati. Hoće li se to odnositi i na 'druge' kupce vojnih stanova, pokazat će prvi ishodi sudskih presuda.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>HT: Telefonski računi za kolovoz 9,19 posto veći</p>
<p>Hrvatski telekom nije generator inflacije, kaže glasnogovornik Marjan Jurleka </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna</p>
<p> - 'Od utorka više od polovice pretplatnika Hrvatskog telekoma dobit će telefonske račune za kolovoz niže nego za srpanj. A kao rezultat novog sustava tarifiranja u usporedbi sa starim, telefonski računi u prosjeku će biti 9,19 posto veći', rekao je u ponedjeljak Marjan Jurleka, glasnogovornik HT-a na konferenciji za novinare. Dodao je da prve obrade telefonskih računa za kolovoz pokazuju da su bile točne HT-ove procjene od početka priče o rebalansu tarifa. Računi privatnim korisnicima u prosjeku su veći između 12 i 24 posto, a poslovnim korisnicima niži između pet i 18 posto. </p>
<p>Prema Jurlekinim riječima, HT nije izradio rebalans tarifa zbog povećanja svog profita nego je on bio nužan zbog normalizacije domaćih standarda sa standardima Europske unije, pripreme telekomunikacijskog tržišta za deregulaciju 2003., te dokidanja zastarjelog sustava impulsnog tarifiranja koji nije vodio računa o suvremenim navikama telefoniranja. Istaknuo je da je nova tarifna struktura HT-a u skladu s tim smjernicama i zemljama u našem okruženju.</p>
<p>Kako se čulo, telefonska pretplata od 60 kuna u Hrvatskoj niža je nego u Sloveniji, Češkoj, Grčkoj, Mađarskoj i većini ostalih zemalja. Osim toga, bonus od 10 kuna omogućuje besplatna 43 jednominutna poziva između 7 i 19 sati te 86 poziva između 19 i 7 sati. </p>
<p>Odgovarajući na brojne upite, Jurleka je rekao da HT nije generator inflacije u Hrvatskoj jer je to bila prva promjena cijena u fiksnoj telefonskoj mreži od 1999. godine. </p>
<p>M. Petković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Ilova ugrožava Garešnicu, a Orljava požeško područje </p>
<p>ZAGREB, 10. rujna </p>
<p> - U Garešnici su u ponedjeljak ujutro uvedene redovne mjere obrane od poplave jer je vodostaj rijeke Ilove porastao na 370 centimetara, javio je Državni centar za obavješćivanje. Redovne mjere uvedene su i za dio sliva Brodske posavine.</p>
<p> U Požegi su u nedjelju pale 23 litre po četvornom metru zbog čega su vodostaji porasli. Vodostaj Orljave kod Frkljevaca u ponedjeljak ujutro iznosio je 382 centimetara s tendencijom porasta pa su uvedene mjere redovne mjere za sliv Orljava-Londža. Vodostaj Orljave u Požegi je stagnirao.</p>
<p> Zbog vodostaja rijeke Čađavice za sliv Županijski kanal (Virovitica) u nedjelju su prvo uvedene redovne, a navečer i izvanredne mjere obrane od poplave. Suhopolje je najugroženiji dio Virovitičko-podravske županije gdje je po poljima dosta vode koja je naštetila usjevima. Pravac Pčelići-Jugovo Polje ugrožavao je kanal Crna jaruga koji se na nekim dijelovima izlio. </p>
<p> Gradske vlasti u Slatini uvele su dežurstva, no u nedjelju navečer voda se počela povlačiti. Ipak, Stubovačka i Ulica Matije Gupca u kojima su poplavljena dvorišta još su bile ugrožene. Tijekom noći vodeni val na rijeci Čađavici kroz Sladojevački Lug bio je manji, jer je kiša prestala padati.</p>
<p> U nedjelju oko 13 sati izlila se voda iz odvodnog kanala u Radničkom naselju u Bjelovaru pa su intervenirali radnici Hidroregulacije. </p>
<p> Na daruvarskom području u nedjelju je palo 40 litara kiše po četvornom metru. Zbog toga se u Siraču rijeka Bijela izlila preko ceste Sirač-Pakrani, kao i na predjelu između Japage i poduzeća Kamen-Sirač gdje su poplavljene oranice. Rijeka Bijela u Siraču je prijetila i kućama. </p>
<p> Vodostaj Bijele bio je u ponedjeljak oko metar niži od maksimalno zabilježenog za vrijeme poplave prije nekoliko dana, a očekuje se da će nastaviti padati. Na ribnjacima Ribnjačarstva kod Končanice povremeno se propuštala voda pazeći da to ne ugrozi uzgoj ribe. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010911].
|
