NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010310].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 227562 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ortynski: Provjereno je, kriminalci su imali veze u Državnom odvjetništvu</p>
<p>Spoznaje koje imamo o tome odrazit će se na sastav ljudi u Državnom odvjetništvu / Glavni uvjeti koje će morati ispunjavati novi državni odvjetnici bit će poštenje, sposobnost i volja za rad, prednost pri zapošljavanju imat će mladi ljudi i neće me opterećivati ničija krvna zrnca / Ako za to bude elemenata, ponovit će se postupak u slučaju Pakračke Poljane, a policija će više raditi u suradnji s Državnim odvjetništvom, naglašava glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - O stanju u Državnom odvjetništvu i potezima koje će vući, razgovarali smo s glavnim državnim odvjetnikom Radovanom Ortynskim koji je na toj dužnosti nešto manje od mjesec dana.</p>
<p> • Jeste li sagledali stanje u Državnom odvjetništvu i kakvo je?</p>
<p>- Snimio sam stanje ovdje u Državnom odvjetništvu u Vinogradskoj. Sljedeći potez je da se upoznam sa stanjem u županijskim državnim odvjetništvima, od Dubrovnika, Osijeka i drugdje. Sigurno je da će, kad stupi na snagu novi Zakon o državnom odvjetništvu, što bi trebalo biti uskoro, biti određenih kadrovskih pomicanja.</p>
<p>• Što je s ažurnošću Državnog odvjetništva?</p>
<p>- Što se toga tiče, Državno odvjetništvo je uglavnom radilo prema svojim mogućnostima. </p>
<p>• Je li točno da u Državnom odvjetništvu imate samo dva kompjutera?</p>
<p>- Da. Nismo kompjuterizirani, no to ne znači da nećemo biti. Činjenica je da je i Državno odvjetništvo smješteno na neprimjerenom mjestu, što bi isto trebalo promijeniti.</p>
<p>• Jedan od slučajeva koji stalno opterećuju rad Državnog odvjetništva je i Dubrovačka banka. Ortački ugovor nije pronađen, kao ni peti ortak. Što možete reći o tome?</p>
<p>- O stanju predmeta ne želim ništa govoriti. Državno odvjetništvo dobit će glasnogovornika koji će izlaziti s informacijama, ali dozirano. Jer, na žalost, u dosadašnjim postupcima koji su vođeni, dakle ono što je vodila policija, ili u istrazi, događalo se da su informacije procurile u javnost. To je štetilo daljnjem vođenju postupaka i više se ne bi smjelo ponavljati. </p>
<p>• Ne želite govoriti ni o slučaju Pakračke Poljane ili slučaju Zec?</p>
<p>- Svi ti slučajevi - Dubrovačka banka, Pakračka Poljana i ostalo - već su procesuirani. No, ako neki procesi budu vođeni ispočetka, kao što se nagovještava za Pakračku Poljanu, onda će se ići u postupak, ako za to ima elemenata. Sigurno je da će policija sada više raditi u suradnji s Državnim odvjetništvom. </p>
<p>• Nedavno ste rekli da u Državnom odvjetništvu rade i ljudi povezani s kriminalnim miljeom. Možete li to pojasniti?</p>
<p>- Ne odnosi se to samo na Državno odvjetništvo. U predmetu »zločinačke organizacije« vidjeli smo povezanost određenih krugova iz kriminalnog miljea ne samo s ljudima iz politike, nego i iz pravosuđa, pa time i Državnog odvjetništva. Provjerili smo neke od tih informacija. Spoznaje koje imamo o tome odrazit će se na sastav ljudi u Državnom odvjetništvu.</p>
<p>• Novi zakon o državnom odvjetništvu dat će vam vrlo velike ovlasti. Među ostalim, moći ćete imenovati nove državne odvjetnike. </p>
<p>- Glavni uvjeti koje će morati ispunjavati novi državni odvjetnici bit će poštenje, sposobnost i volja za rad. To će mi biti glavni elementi kod kadroviranja. Prednost pri zapošljavanju imat će mladi ljudi. Neće me opterećivati ničija krvna zrnca. Uvjet je da budu hrvatski državljani, jer nećemo zapošljavati ni Južnoamerikance niti Kanađane. </p>
<p>• Očekujete li da će vam sadašnji državni odvjetnici staviti mandate na raspolaganje?</p>
<p>- Oni koji su pošteno i savjesno radili nemaju se čega bojati. Čuo sam različite priče. Jedna od njih je da dolazim u zmijsko gnijezdo ili oklade koliko ću dugo izdržati. Imam jako velike ovlasti, što povlači i veliku odgovornost. </p>
<p>• Hoćete li u svom poslu kontaktirati s ministrom pravosuđa?</p>
<p>- Zašto da ne. Kontaktirat ću i s predsjednikom Republike i s predsjednikom Vlade, jer nam to nalaže posao i zajednički cilj.</p>
<p>• Državni odvjetnici koji ne budu imenovani postat će zamjenici tužitelja?</p>
<p>- Vidjet ćemo. Nećemo nikoga silom držati ovdje. Postoje razne mogućnosti, a jedna od njih je i da se ljudi dekretom razmjeste u druga državna odvjetništva. Treba spomenuti i da je proteklih deset godina bio velik odljev kadrova iz Državnog odvjetništva. Treba tim ljudima dati šansu da se vrate. </p>
<p>• Uskoro bi trebao biti donesen i zakon o USKOK-u, koji će se formirati u sklopu Državnog odvjetništva. Kako komentirate neke primjedbe da je to trebalo učiniti prije?</p>
<p>- USKOK nije prije osnovan, jer sve do sada nismo imali slučaj zločinačke organizacije. Činjenica je da se sada u tom slučaju sudi za djela koja su počinjena proteklih deset godina. No, taj slučaj pokazuje da bi takve predmete trebalo brže voditi. U budućnosti, policijski i istražni postupak treba spojiti i voditi ih pod nadzorom Držvnog odvjetništva. To će pridonijeti ubrzanju postupka. </p>
<p>• Hoće li se otvoriti slučaj još koje zločinačke organizacije?</p>
<p>- Vidjet ćemo. Sigurno je da, vezano uz »zločinačku organizaciju«, nije stavljena točka na i.</p>
<p>»Nismo mi svi Norac«</p>
<p>• Može li se u »slučaju Norac» govoriti o kaznenim djelima za osobe koje su s njim bile u doticaju dok je Norac bio nedostupan sudu, a za njim je bila raspisana tjeralica?</p>
<p>- Tu je došlo do raznih tenzija. Postavlja se pitanje o tome zašto je do svega toga trebalo doći. Tu su se nosile parole »Svi smo mi Norac«. Nismo mi svi Norac. Ako Norac bude proglašen krivim za djelo koje mu se stavlja na teret, to nama kao hrvatskim državljanima neće služiti na čast. Isto nam ne može služiti na čast, ako je netko od pripadnika hrvatskog korpusa kriv za zločine na Bleiburgu. Tu naravno ne treba vući paralele, ali za zločine treba odgovarati. No, odgovornost je individualna, a ne kolektivna.</p>
<p>• Može se uočiti da ste u nekim medijima, poput »Slobodne Dalmacije« i »Republike«, izrazito proskribirani, dok su vam, primjerice, dosta naklonjeni u medijima Europapress holdinga. Kako biste to komentirali?</p>
<p>- Novine stignem pročitati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. No, primjerice, u Republici ima i pozitivnih i negativnih napisa o meni. No, morate se pomiriti s time da se o vama može pisati i ružno i lijepo.</p>
<p>• Kako doživljavate to što Vas u javnosti proglašavaju Eliotom Nessom ili Rambom?</p>
<p>- Nema mi se tu što svidjeti ili ne. No, očito je moj tempo rada bio taj koji je ta imena povezao sa mnom. Tempo je bio ubitačan i ne mogu reći da sam to posve lako podnio.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Razmjerni sustav nije najbolji za naciju, ali čuva mir u šesterosobnoj kući</p>
<p>Očekuje se da će zastupnici već 29. ožujka, zajedno s izglasavanjem ustavnih promjena, prihvatiti i nova izborna pravila / Za lokalnu razinu najlogičniji bi bio većinski izborni sustav, no kako još nema zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, pa ni nove teritorijalne podjele, šestorka se odlučila za međukorak između onoga što postoji i onoga što bi željela</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Bitka za birače, ali i za što bolju poziciju na stranačkim izbornim listama praktički može početi! Zna se, naime, datum lokalnih izbora - 20. svibnja, a znaju se i izborna pravila: predstavnike općina, gradova i županija birat ćemo po razmjernom sustavu, što znači da ćemo se opredjeljivati za stranačke liste.</p>
<p>U Ministarstvu pravosuđa u tijeku je tehnička operacionalizacija političkih izbornih odluka, nakon čega će Vlada uputiti prijedlog izbornog zakona zastupnicima na usvajanje. Iako u vremenskom tjesnacu, šestorka će uspjeti »uhvatiti« izborne rokove. Očekuje se da će zastupnici već 29. ožujka, zajedno s izglasavanjem ustavnih promjena, prihvatiti i nova izborna pravila. A ona su, kao i sve ostalo u konsenzualnoj demokraciji, rezultat kompromisa koji nerijetko, pa i u ovom slučaju, ne dovode do rješenja najboljih za naciju, ali čuvaju mir u šesterosobnoj kući.</p>
<p>Kad se šestorka dogovarala o izbornim pravilima, u samom je startu bila ograničena nekim datostima, prije svega nepostojanjem zakona o lokalnoj upravi i samoupravi. Uzalud sada pitanje zašto šestorka taj zakon nije pripremila tijekom deset godina, koliko je bila u oporbi, ili donijela tijekom godine koliko je na vlasti. U svakom slučaju, taj zakonski manjak diktirao je sve ostale poteze. </p>
<p>Šestorka je mogla ostaviti hadezeovski zakon s miješovitim izbornim sustavom, ali procijenjeno je da to ne bi bilo dobro, s obzirom da se zasnivao na svojevrsnom »teritorijalnom inženjeringu« - HDZ je krojio izborne jedinice u skladu sa procijenjenom stranačkom snagom u svakoj od njih. Ostaviti takav sustav značilo bi unaprijed otvoriti mogućnost prigovora da i šestorka čini isto što je činio HDZ.</p>
<p>Nakon uklanjanja te dileme, preostalo je još odlučiti se za razmjerni ili za većinski sustav. Mnoge su stranke unutar šestorke zagovarale neposredan izbor župana, gradonačelnika i načelnika, ali je ipak prevladao stav SDP-a da bi to bilo preuranjeno, s obzirom na to da će tek uslijediti teritorijalno prekrajanje Hrvatske. </p>
<p>Nakon što je o tome postignuta suglasnost, razmjerni izborni sustav nametnuo se kao jedino rješenje. On će, uz to, pokazati stvarnu snagu svake stranke pojedinačno, a omogućit će i postizborne koalicije, tvrdili su njegovi zagovornici, primjerice HSLS. »Mi smo svjesni da smo, odabravši razmjerni sustav, učinili tek međukorak između onoga što smo imali i onoga čemu težimo, ali u danim okolnostima to je bilo jedino moguće«, kaže Dorica Nikolić, glavna tajnica HSLS-a. </p>
<p> Zlatko Kramarić, predsjednik LS, bio je najglasniji zagovaratelj neposrednih izbora čelnih ljudi u županijama, gradovima i općinama. On se slaže s nekim nezavisnim analitičarima kako razmjerni sustav jača partitokraciju jer je birač prisiljen glasati za bezlične stranačke liste, a stranački aktivisti nužno se moraju ulagivati svojim liderima, žele li ostati u politici. Kao kompromis, on je ponudio uvođenje takozvanih otvorenih listi, što znači da bi birači zaokruživali na stranačkim listama konkretna imena. Tako bi se, kaže Kramarić, bezlične liste barem personalizirale. Prijedlog nije prošao. Kramariću ostaje tek da se utješi činjenicom da gradovi neće više biti razmrvljeni na izborne jedinice. »Ipak, nepravedno je da isti status imaju i mali i veliki gradovi. Još u Austro-Ugarskoj, 1895. godine, gradovi su bili podijeljeni prema broju stanovnika, veličini teritorija i gospodarskoj snazi, na gradove prvog, drugog i trećeg reda«, žali se Kramarić.</p>
<p>Prigovori i prijedlozi političara ipak su, u konačnici, rezultat osobnih ili stranačkih pragmatičnih razloga. No, što kad se ljute nezavisni stručnjaci? Baš se to dogodilo nakon što je obznanjen izborni prijedlog. Jedna grupa nezavisnih i najuglednijih hrvatskih pravnika i politologa nedavno je, u okviru Hrvatskog pravnog centra, radeći besplatno, završila opsežnu studiju »Decentralizacija javne uprave«, u okviru koje je prof. dr. Mirjana Kasapović izradila i zakon za lokalne izbore. Na žalost, prijedlog stručnjaka političari su jednostavno - ignorirali! </p>
<p>Što su predlagali stručnjaci? Predložili su, ukratko, da se izbornu sustav ne mijenja dok se ne napravi nova teritorijalna podjela Hrvatske, jer mora se znati zašto se izbori provode, za koja područja i za kakva predstavnička tijela. Ali ako političari ipak procijene da do promjena mora doći, neka se onda, predlažu politolozi, odluče za većinski sustav. Argumenata im ne manjka: kada se biraju predstavnici nacionalnog parlamenta, gotovo je nužno da zastupnici predstavljaju sve dijelove biračkog tijela, a to mogu glasajući za stranačke liste. Na nacionalnoj razini moraju u parlamentu postojati disciplinirane frakcije.</p>
<p> Međutim na razini županija, gradova i općina taj je princip besmislen jer se u lokalnim skupštinama raspravlja i odlučuje uglavnom o komunalnim problemima, a oni su depolitizirani i denacionalizirani, a ne o, primjerice, stavu liberala o haškim optužnicama. Izabrani vijećnik predstavlja svoje selo, odnosno gradsku četvrt i zastupa njegove interese, neovisno o tome kojoj stranci pripada. Da bi to mogao, on mora biti izabran većinskim načinom: tko jači, taj kvači! Omiljeni političar imati će veći utjecaj u skupštini. </p>
<p> Logično? Prilično. Pa, zašto se ne čuju glas stručnjaka? Zato što je šestorka do apsurda dovela sustav podjele vlasti među stranačkim pobjednicima pa se razmjernost sudjelovanja u vlasti traži uzduž i poprijeko, kako u Saboru, tako i u Lastovu. Neće nas iznenaditi ako se uskoro i kućni savjeti budu birali po razmjernom sustavu, tako da budu zastupljeni stanari - predstavnici socijaldemokrata, liberala, seljaka... Takav »stranački teror« zaista može, kako predviđaju neki razumni, čak lijevo orijentirani politolozi, primjerice dr. Kasapović, otskliznuti u politokraciju, kada se jedini smisao postojanja vidi u stranci, a uvjet političkog opstanka u lideru. </p>
<p> O tome će morati voditi računa i zastupnici koji će uskoro glasovati o izbornom sustavu. Ostane li ovaj predloženi - a hoće, s obzirom da je šestorka već odlučila - lokalni će se političari morati početi ulagivati ne samo biračima, već i svojim stranačkim liderima. O uspješnosti tog posla ovise mnoge političke karijere!</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Privatne škole u Hrvatskoj koštaju od 6 do 8 tisuća maraka</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Privatne škole u Hrvatskoj zaživjele su sredinom devedesetih godina. Danas ima desetak privatnih škola - što osnovnih, što srednjih (gimnazijskih i strukovnih) - samo u Zagrebu. Kako funkcioniraju, kakva je školarina, kakvi su uvjeti upisa i kolika je, zapravo, potražnja u nas za privatnim školama, pokušali smo saznati u razgovoru s ravnateljima nekoliko zagrebačkih privatnih škola.</p>
<p>Ravnateljica 2. opće privatne gimnazije, sa sjedištem u Gajevoj, Giovanna Kirinić, kaže nam da ova gimnazija postoji tek dvije godine, te trenutno djeluje s dva prva, te po jednim drugim i trećim razredom. Gimnazija trenutno ima ukupno 55 polaznika, koji su raspoređeni u razredna odjeljenja sa po oko 15 učenika. Usprkos solidnoj godišnjoj školarini od 8000 njemačkih maraka koje, se preračunate u kune, uplaćuju u nekoliko rata, potražnja do sada nije opadala, već održava razinu kao i prethodnih godina. </p>
<p>Naravno, to nisu svi troškovi, jer program ove gimnazije uključuje i pretplatu za kulturna zbivanja: koncerte, izložbe, kazališne predstave. »S obzirom na to da smo mi opća gimnazija«, kaže ravnateljica Kirinić, »zapravo i nemamo pravu konkurenciju među drugim privatnim školama, osim možda u 1. općoj privatnoj gimnaziji. No čini mi se da je ta škola prošle godine upisala manje polaznika nego mi«.</p>
<p>Kandidati koji se žele upisati, moraju polagati test opće informiranosti i specifične motiviranosti. Iako ocjene s kojima je kandidat prošao osnovnu školu nisu zanemarive, gimnazija je otvorena i slabijim učenicima koji pokažu odgovarajuću motivaciju za uspješnim svladavanjem gimnazijskog programa. »Kod nas je prosječna ocjena čvrsta četvorka«, kaže nam Giovanna Kirinić. Prijave, testiranja i prvi upisni rokovi počinju već u lipnju, pa je onima koji jesenas žele nastaviti školovanje u privatnoj gimnaziji (i koji imaju za to osigurana sredstava), vrijeme da već počnu s pripremama. </p>
<p>U 1. općoj privatnoj gimnaziji, smještenoj na zagrebačkom Gornjem gradu, koja djeluje već osam godina a ujedno je i prva privatna škola kod nas, trenutno se školuje oko 75 polaznika, raspoređenih u četiri razredna odjeljenja. Kako saznajemo od vlasnice ove gimnazije Jasenke Breitenfeld, kandidati za upis polažu test sposobnosti, koji je zapravo opći test inteligencije i sposobnosti logičnog i apstraktnog mišljenja. Rezultati testa i prosjek ocjena iz sedmog i osnovnog razreda osnovne škole određuju mjesto na rang-listi. Upisni rok završava uvijek tjedan dana prije upisnog roka u državnim školama. Godišnja školarina je na razini državnog prosjeka za privatne škole, dakle između 6 i 8 tisuća njemačkih maraka, ovisno o dodatnim aranžmanima. Do sada su s uspjehom maturirale tri generacije ove gimnazije, odnosno između 50 i 60 polaznika. Svi su se, bez iznimke, upisali na željene studije, što dovoljno govori o kvaliteti ove gimnazije, kaže nam Jasenka Breitenfeld. </p>
<p>Ovo je vjerojatno i jedan od temeljnih razloga zbog kojih je netko spreman odvojiti toliki novac za školovanje svog djeteta. Pokazatelji upućuju na to da je dobra privatna škola svojevrsna garancija ne samo za kvalitetu stečenog znanja, već i za uspješan nastavak školovanja.</p>
<p>Martin Časl, osnivač i vlasnik prve privatne osnovne škole kod nas, koja djeluje već šest godina, kaže da je potražnja do sada uvijek bila veća od kapaciteta, usprkos godišnjoj školarini od 25.500 kuna. »Tolika školarina pokriva 9 sati nastave dnevno, tri obroka, knjige, školske uniforme i brojne školske i kulturne programe«, napominje Časl. Trenutno je u školi 125 učenika, raspoređenih u 7 razreda, no od jeseni Časl najavljuje otvaranje nove školske zgrade u Šestinama. Imat će 24 učionice, bazen, diskoklub i teniske terene, a u njoj će se otvoriti i odjeljenja za predškolski odgoj i srednja škola. Stoga će se testiranja za sljedeću školsku godinu obaviti već krajem ožujka, prvi upisni rok biti će 1. travnja, a drugi krajem travnja. </p>
<p>Časl kaže da se uz znanje engleskoga jezika, koji se obavezo uči u ovoj školi, posebno testira i ponašanje, jer njegova škola ne želi primati učenike s problemima u ponašanju. Posebna pažnja pridaje se učenju stranih jezika, te nastava engleskog jezika zauzima 5 sati, a njemačkoga 4 sata nastave tjedno. </p>
<p>Od jeseni će se, kao izborni predmeti, uvesti španjolski, talijanski i kineski. Nastavnici stranih jezika mahom su izvorni govornici, a i jedna četvrtina polaznika ove škole su djeca stranih državljana. Na upit o konkurenciji, Martin Časl odgovara: »Nema ovakve škole u čitavoj regiji, sve do Beča i Budimpešte!«</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Ni visina, ni položaj Medvednice nisu pogodni za alpsko skijanje</p>
<p>Dvadeset godina nakon proglašenja zapadnog dijela Medvednice Parkom prirode, Javna ustanova »Medvednica« napokon je dobila poslovne prostore / Za uređenje lugarnice Bliznec i njezinog okoliša osigurano 100.000 kuna iz državnog proračuna te 300.000 kuna od donatora / Propadanje šuma</p>
<p>- Nakon dvadeset godina od donošenja Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice Parkom prirode, tek je 1999. godine osnovana Javna ustanova Park prirode Medvednica koja, čini se, tek sada počinje raditi kako treba, izjavio je u petak ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević na otvaranju poslovnih prostorija Javne ustanove Park prirode Medvednica u lugarnici Bliznec.</p>
<p>Kako je dodao ministar, bit će potrebno obaviti kadrovsko ekipiranje i osigurati dodatna sredstva za što učinkovitiji rad Javne ustanove, čije su poslovne prostorije, prvi put od njezinog osnutka, a što će također utjecati na kvalitetu rada, smještene u prostoru samog Parka prirode.</p>
<p>Za uređenje lugarnice Bliznec i njezinog okoliša (informativni stup, škola u prirodi, drvena kućica-odlagalište otpada) osigurano je 100.000 kuna iz državnog proračuna te 300.000 kuna od raznih donatora. </p>
<p>Ravnateljica Javne ustanove Nives Farkaš-Topolnik izvijestila je o dosadašnjem radu Ustanove. Granice Parka drvenim su pločama označene na svim cestovnim prilazima, započet je projekt sustavnog čišćenja parka, pokrenuta inicijativa za boljom regulacijom prometa tijekom skijaških vikenda te izvršene pripreme za obnovu špilje Veternice i rudnika Zrinski. Uspostavljena je i nadzornička služba u Parku. </p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša počelo je pripremati izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica. </p>
<p>- Prva etapa Plana trebala bi biti gotova do kraja ove godine. Tijekom 2002. očekujemo provedbu i postupak prethodne rasprave, doradu Plana i javnu raspravu, rekao je Kovačević. </p>
<p>Donošenje prostornog plana trebala bi, prema tome, a potvrdio nam je Kovačević, pričekati i u javnosti toliko najavljivana gradnja skijaškog centra na Sljemenu. S planovima i projektima vezanim uz gradnju skijaškog centra u Ministarstvu nisu upoznati, a informirani su putem medija. Kako saznajemo od direktora Turističkog društva Sljeme-Medvednica Drage Žiljaka, projekti za gradnju skijaškog centra trebali bi biti gotovi do kraja ožujka, nakon čega će biti pozvani svi relevantni stručnjaci kako bi se o njima očitovali. </p>
<p>- U Europi se o gradnji skijališta niti ne razmišlja na visinama manjim od 1.500 metara (Sljeme ima 1.300 m), a ni sâm položaj Medvednice nije pogodan za alpsko skijanje, stav je ministra Kovačevića. </p>
<p>Prema ocjeni stanja prostora Medvednice, iznesenom u prostornom planu, »stanje šumskih sistema Medvednice je narušeno, a očituje se propadanjem šuma (sušenje drveća), čemu su uzrok razni utjecaji«. Najizrazitija oštećenja šuma, uz vrlo važnu eroziju, ustanovljena su na vršnom dijelu Medvednice. Taj je dio najopterećeniji gradnjom i drugim intervencijama, a najintenzivnije je korišten i za odmor i rekreaciju. Eroziju, stoji dalje u ocjeni stanja, »potiče prekinutost sklopa šumskih sastojina i prorijeđenost krošanja drveća«. Prostornim će se planom, stoga, saznajemo od Kovačevića, utvrditi uređenje, unapređenje, načini korištenja i sanacija Parka prirode Medvednica. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Uskoro novi krediti zagrebačkim poduzetnicima </p>
<p>Na temelju Programa poticanja razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva, zagrebačko Gradsko poglavarstvo potvrdilo je listu od 39 poduzetnika za dodjelu kredita putem Zagrebačke banke, na prijedlog Povjerenstva za odabir poduzetničkih projekata.</p>
<p> Povjerenstvo je pozitivnim ocijenilo 39 od ukupno 50 razmatranih poduzetničkih zahtjeva te će ih poslati Zagrebačkoj banci, koja odlučuje o ostvarenju kredita. Preostalih osam poduzetničkih zahtjeva morat će se dopuniti, dok su tri odbijena.</p>
<p> Od 39 odobrenih projekata više od polovice ih je iz uslužnih djelatnosti, a trećina iz proizvodnih djelatnosti. Ukupan iznos traženih kredita je 20,8 milijuna kuna, čime se predviđa i zapošljavanje 156 novih radnika do kraja 2003. </p>
<p> Krediti su najviše traženi zbog opremanja i uređenja poslovnog prostora. Najveći iznos pojedinačnog kredita od četiri milijuna kuna zatražilo je trgovačko društvo koje bi zaposlilo i najviše ljudi, njih 32. </p>
<p> Od ukupno 200 poduzetničkih zahtjeva koliko ih je (na dosadašnjim četirima održanim sjednicama) razmotrilo Povjerenstvo za odabir poduzetničkih kredita, odobrena su 153 projekta, najviše iz proizvodnih djelatnosti, a ukupan iznos traženih kredita, kojima bi se do kraja 2003. zaposlilo 857 novih radnika, je 117,2 milijuna kuna. </p>
<p> Grad Zagreb omogućio je kreditiranje poduzetnika i preko Zanatske štedno-kreditne zadruge, i to deponiranjem dijela novca, odnosno pet milijuna kuna predviđenih za kreditiranje razvoja obrta. Zahtjev za odobravanje kredita također se podnosi Povjerenstvu za odabir poduzetničkih kredita pri Gradskom uredu za gospodarstvo, a na natječaj se mogu javiti zadrugari-obrtnici, slobodna zanimanja (vlasnici liječničkih, veterinarskih i stomatoloških ambulanta, klinika i ljekarni) za kupnju opreme i modernizaciju svojih usluga, kao i taksisti za nabavu osobnog vozila za taksiranje. </p>
<p> Gradsko poglavarstvo slične je ugovore o udruživanju financijskih sredstava sa Zanatskom štedno-kreditnom zadrugom zaključilo i 1998. i 1999. godine. Zadruzi su tada doznačena 8,04 milijuna kuna, a nakon provedenog natječaja za 90 zadrugara-obrtnika doznačeno je nešto više, 12,5 milijuna kuna, jer su sredstva za kreditiranje povećana iz vraćenih kredita. (h)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Nema novaca za nove nastambe slonova, mački, medvjeda i vodenkonja</p>
<p>Rebalansom proračuna izdvojit će se 2,4 milijuna kuna za gradnju edukacijske dvorane u Zoološkom vrtu / Direktor ZOO-a Mladen Anić: Od toga što ljudi samo hodaju po vrtu i razgledavaju - priroda i životinje nemaju koristi / Početak uređenja edukacijske staze </p>
<p>Prema ovogodišnjem planu rada zagrebačkog Zoološkog vrta, donesenom na skupštini Trgovačkog društva održanoj početkom tjedna, od svih planiranih velikih investicija (rekonstrukcije nastambi za mačke, medvjede, slonove i vodenkonje) neće biti ništa. »Nema novca«, kratko je komentirao direktor Zoološkog vrta Mladen Anić. Međutim, skupština je podržala Anićevo potraživanje za dodatna 2,4 milijuna kuna za gradnju edukacijske dvorane. Taj će se novac pokušati osigurati rebalansom proračuna,</p>
<p>- Edukacija građanstva, ponajprije djece, danas je jedna od najvažnijih zadaća zooloških vrtova u svijetu. Od pasivne edukacije, to što ljudi samo hodaju po vrtu i gledaju životinje, priroda i životinje nemaju nikakve koristi, kazao je na konferenciji za novinare održanoj u petak u ZOO-u Mladen Anić. ZOO je vlastitim sredstvima napravio svu potrebnu dokumentaciju za gradnju edukacijske dvorane te zatražio lokacijsku dozvolu. </p>
<p>Iako su stopirani veliki zahvati oko rekonstrukcije nastambi za mačke, medvjede, slonove i vodenkonje, ne znači da ZOO neće i ove godine iznenaditi Zagrepčane novim atraktivnim paviljonima. U tijeku je uređenje prostora ZOO-a u koji će se smjestiti noćne životinje. </p>
<p>- Noćna sekcija povezat će gmazaru s tropskom kućom jugoistočne Azije, najavljuje Anić. Prva faza radova, koja će obuhvaćati osam nastambi, završit će do sredine travnja. Do sada je napravljena nova nastamba za šišmiše i zlatne letaše (tobolčari). U izradi su nastambe za polumajmune lorije, australske penjaše (tobolčari), patuljaste afričke krokodile, japanske salamandere (vodozemci), guštere gekoi i još neke životinje. Druga faza radova obuhvatit će gradnju pet većih nastambi za noćne južnoameričke majmune, dlakave pasance (srodnici mravojeda i ljenjivaca), cibetke (zvjerčice slične mačkama) i pustinjske lisice. Te životinje u ZOO tek trebaju stići. Međutim, do daljnjega je zbog slinavke i šapa obustavljena razmjena svih životinja među zoološkim vrtovima.
- Do 27. lipnja, za godišnjicu vrta, u potpunosti će biti gotova noćna sekcija ZOO-a, a time i spoj tropske kuće i gmazare, najavio je Anić. To podrazumijeva i završetak tropske kuće, u kojoj još treba urediti unutarnju i vanjsku nastambu za gibone. </p>
<p>Ovog proljeća počinju radovi na još jednom velikom i važnom projektu ZOO-a - edukacijskoj stazi. Te, kao i sve spomenute radove financirat će ZOO iz vlastitih sredstava. To je, rekao nam je Anić, vrlo maštovit projekt, s mnoštvom raznih modela životinja, informativnih panoa te živih životinja, za koji će trebati dosta vremena da se u potpunosti uredi. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zaprešić ipak neće ostati bez javne rasvjete</p>
<p>Na sjednici održanoj u petak, Poglavarstvo grada Zaprešića počelo je rješavati nagomilane dugove prema Hrvatskoj elektroprivredi za potrebe javne rasvjete. Suglasnošću obiju strana, javna rasvjeta neće biti uskraćena građanima Zaprešića, kao što se to dogodilo u nekim drugim gradskim sredinama, a u prvoj fazi Grad će podmiriti oko 40 posto duga prema Hrvatskoj elektroprivredi, odnosno distributeru Elektri Zagreb.</p>
<p>Prema riječima gradonačelnika Vinka Morovića, način na koji će ubrzo biti riješen dio gradskog duga reguliran je na obostrano zadovoljstvo. Budući da je Hrvatska elektroprivreda s ponudom od 1,6 milijuna kuna pobijedila na javnom natječaju za atraktivno gradsko zemljište na potezu Malekovićeve ulice i Ulice Hrvatske mladeži, mi smo dogovorili, rekao je gradonačelnik, da se tom financijskom transakcijom otpiše dio ukupnog gradskog duga za javnu rasvjetu oko četiri milijuna kuna. Tako smo osigurali etapno podmirivanje staroga duga i proračunsku stabilnost grada.</p>
<p>Nagomilani dugovi, istaknuo je gradonačelnik, nisu rezultat nesavjesne politike rukovođenja gradom u proteklih šest godina, otkako je Zaprešić stekao status grada, već je u pitanju zaostali dug iz godina kada je Zaprešić još bio u sastavu grada Zagreba te iz razdoblja razdruživanja s gradom Zagrebom, kada se nije znalo tko i kako treba regulirati obveze prema Hrvatskoj elektroprivredi. (Alan Labus)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U ponedjeljak umirovljenicima 200 kuna pomoći</p>
<p>Isplata pomoći umirovljenicima, koju daje Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba za mjesec ožujak, počet će preko Hrvatske pošte u ponedjeljak, 12. ožujka 2001.</p>
<p>Umirovljenici koji pomoć nisu primili na kućnu adresu moći će je podići u poštanskim uredima do 23. ožujka.</p>
<p>Od 26. do 31. ožujka pomoć se može podići u ZAP-u, Avenija grada Vukovara 70, šalter 9.</p>
<p>Nakon 31. ožujka pomoć se za mjesec ožujak više neće isplaćivati.</p>
<p>U Gradskom poglavarstvu napominju da će pomoć od 200 kuna biti isplaćena samo onim umirovljenicima koji su, zaključno sa 31. prosinca 2000. godine, potpisali izjavu o ukupnim prihodima, s iznimkom osoba koje su nepokretne ili bolesne te su prijavile potrebu dolaska djelatnika Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Gradski liberali protiv gradnje prometnice kroz Botanički vrt</p>
<p> - Botanički vrt jedinstven je dio naslijeđa građana grada Zagreba, zaštićen Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i Zakonom o zaštiti prirode, te svaki pokušaj intervencije u takvu cjelinu predstavlja protuzakonit pokušaj zanemarivanja općeg interesa građana Zagreba. Stoga je gradnja prometnice, koja prolazi dijelom Botaničkog vrta, a u skladu je s odobrenim Provedbenim urbanističkim planom, koji su odobrili i Gradsko poglavarstvo i Gradska skupština, sasvim neprihvatljiva, kazao je vijećnik Liberalne stranke u Vijeću Gradske četvrti Donji grad Boris Popović na konferenciji za novinare, koju je u Upravnoj zgradi Botaničkog vrta u petak organizirala Gradska organizacija LS-a. </p>
<p>Naime, kako smo doznali od Popovića, planirana prometnica zamišljena je kao nastavak Branimirove ulice, koja zatim ide Ulicom Grgura Ninskog, prolazi ispod nadvožnjaka u Miramarskoj te dolazi do Jukićeve. Prometnica bi, dakle, išla usporedno sa željezničkom prugom te bi tako zašla i u rubni prostor Botaničkog vrta. </p>
<p>Kako je rekao vijećnik Liberalne stranke u Vijeću Gradske četvrti Donji grad Branko Čačuga, na taj bi se način uništilo više od dvadeset vrsta drveća, od kojih su mnoga stara stotinu godina. </p>
<p>Prema riječima mr. Biserke Juretić, voditeljice Botaničkog vrta, tom bi se intervencijom uništili i rasadnici, sistematsko polje koje služi za nastavu PMF-u, te kompostište. </p>
<p>- Znanstveno-prirodoslovno značenje Botaničkog vrta, koji je star 111 godina i najveći je u Hrvatskoj, golemo je. U njemu je, na 4,7 hektara, smješteno oko 10.000 svojti bilja. On, također, pruža utočište mnogim pticama iz središta grada. Taj vrt ima veliku ulogu i u Sveučilišnoj nastavi, kao i u znanstvenom radu. Mnogi se učenici ondje obrazuju, a neupitan je i njegov doprinos turističkoj ponudi grada, rekla je Juretić. </p>
<p>Prof. dr. Eugen Franjković, povjesničar umjetnosti, istaknuo je da Botanički vrt nije neka krpica zelenila koja se po potrebi može smanjivati. Kako je rekao, napadanje njegovog prostora nije samo drsko, već je neznalačko. Uništavanjem zelenih gradskih površina uništava se kapitalna vrijednost grada, drži Franjković. </p>
<p>Protiv gradnje prometnice koja zadire u prostor Botaničkog vrta svoj su glas dali prirodoslovna struka, Hrvatsko ekološko društvo te Hrvatsko biološko društvo, kao i 18 od ukupno 19 članova Vijeća Donjeg grada. Popović je prenio i mišljenje prof. dr. Ivana Dadića s Fakulteta prometnih znanosti, koji je poručio da je »prometne probleme grada Zagreba moguće riješiti i bez zadiranja u Botanički vrt«. Kako je rekao prof. dr. Mladen Krajačić, pročelnik Biološkog odjela PMF-a, struka će o problemu informirati hrvatske intelektualne krugove, a ako je potrebno, obavijestit će i europsku znanstvenu javnost. </p>
<p>Dok je tragedija s požarom u Arboretumu Trsteno još svježa rana, je li dolično uopće razmišljati o ljudskom uništenju cjeline zagrebačkog Botaničkog vrta? (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>U muzeju Mimara dodijeljene državne nagrade tehničke kulture </p>
<p>Odbor za dodjelu državne nagrade »Faust Vrančić« donio je odluku o dodjeli državnih nagrada tehničke kulture za 2000. godinu, koje je u petak, u muzeju Mimara, priznatim znanstvenim stručnjacima uručio ministar prosvjete i športa dr. Vladimir Strugar. </p>
<p>Nagradu za životno djelo primio je dekan Metalurškog fakulteta u Sisku dr. Ante Markotić, povodom 30. obljetnice njegovog primjerenog i dragovoljnog rada, trajnu skrb i razne doprinose u razvoju tehničke kulture, obrazovanja i stvaralaštva u Republici Hrvatskoj. Godišnja nagrada »Faust Vrančić« dodijeljena je Savi Goliću, osnivaču Radiokluba slijepih, za doprinos u razvoju radioamaterskog pokreta među slijepima, Zoranu Hesheimeru, za osobita postignuća u inovacijama nastavnog programa tehničkog obrazovanja i izvannastavnih aktivnosti, Darku Maljkoviću, za zapažena publicistička ostvarenja i unapređivanje izdavačke djelatnosti u području tehničkog stvaralaštva. Nagrada je uručena i Josipu Polačeku, za rezultate postignute u izvannastavnim aktivnostima s učenicima u području elektronike, robotike i inovacija, zatim Marici Srbljanin, za stručne i organizacijske doprinose u popularizaciji tehničke kulture, Anđelki Vučevac, za uspješan pedagoški rad i izvannastavne aktivnosti s učenicima u brojnim tehničkim disciplinama, Željku Zecu, za četrdesetogodišnji pedagoški rad i inventivnost u nastavi tehničkog obrazovanja. Nagradu je primio i Hrvatski savez informatičara, za uspješan rad na sustavnoj popularizaciji informatičkih znanja i međunarodnoj promidžbi naših mladih informatičara te Radio klub slijepih »Louis Braille «, povodom petnaeste obljetnice uspješnog rada na unapređivanju radioamaterizma među slijepima i zapažena postignuća na međunarodnim natjecanjima. Za dugogodišnji sustavan rad i primjerne rezultate u poticanju inovatorstva, godišnju nagradu dobilo je i Društvo inovatora varaždinske Županije. </p>
<p>Predsjednik Odbora za dodjelu nagrade »Faust Vrančić«, dr. Leo Budin, istaknuo je važnost nagrade koja se dodjeljuje devetu godinu za redom, napominjući kako su rezultati i postignuća nagrađenih stručnjaka postali osnova za normalan život u današnjem društvu, koje ovisi o tehnologiji. (Željka Laslavić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Od ponedjeljka zatvoren ulaz na Jarun kroz Petrovaradinsku ulicu</p>
<p>Ulaz Petrovaradinske ulice na Rekreacijsko-športski centar »Jarun« bit će zatvoren od 7 sati 12. ožujka do 7 sati 19. ožujka.</p>
<p> U Tehničkoj službi poduzeća »Jarun« d. o. o. rekli su nam da je razlog njegova privremenog zatvaranja izbjegavanje vozila. Naime, zbog kraćeg puta, vozila koja dolaze iz Prečkog prolaze tuda na svom putu prema središtu grada, stvarajući gužvu. Primjerice, u zimskom razdoblju iz smjera Prečkog kroz taj ulaz prođe na dan 100-tinjak vozila, a ljeti i više.</p>
<p>- Željeli bismo vozila koja stvarno dolaze na Jarun, a ne ona koja tuda prolaze samo zato da si skrate put, poručili su iz »Jaruna« d. o. o.</p>
<p>Vozila će i dalje u sportski centar moći ulaziti na glavne ulaze - Ulicu hrvatskog sokola, Hrgoviće i Petrine.</p>
<p>To je tek prvo praćenje vozila koja ulaze u Rekreacijsko-športski centar, a poslužit će kao temelj za donošenje najkvalitetnijeg rješenja prometa na RŠC »Jarun«. (sva)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Rudolf Habsburški, prvi otočki alpinist</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka </p>
<p> - Jadranski otoci su zapravo planine, pa ako naše primorje doista ima tisuće otoka, onda ima i tisuću planinskih vrhova, a na jedan od takvih uspeo se 1887. Rudolf Habsburški kao začetnik otočkog alpinizma! </p>
<p> Naši su geografi uredno nabrojili 718 hrvatskih otoka, 389 hridi i 78 grebena s ukupnom površinom od oko 3.300 četvornih kilometara. Tridesetak otoka ima površinu veću od 10 četvornih kilometara. Svi su u stvari planine koje pripadaju Dinarskom plninskom sustavu. Otoci su ostaci planinskih lanaca, ostaci nekadašnjih planina koji strše iz morskog plavila u nebo, stoji u napisu 'Planine hrvatskog otočja', autora Željka Poljaka, objavljenom u časopisu 'Matica'. Najviši hrvatski otok je Brač, čija Vidova gora, strši 780 metara iznad morskog površja. Među više otoke spadaju još Cres, Hvar, Lošinj, Vis, Krk, Korčula, Mljet, Lastovo i Rab. Malo se gdje u svijetu može zapaziti takav paralelizam otočnih i kopnenih planina kao u Hrvatskoj. Gotovo su svi jadranski otoci jednake građe - vapnenci kredne starosti čiji se hrptovi pružaju smjerom sjeverozapad-jugoistok. Podnožja otočkih planina, za razliku od kopnenih, oblikovali su morski valovi, a najljepši primjer djelovanja prirodnih sila predstavlja obala Dugog otoka s okomitim stijenama koje se dižu okomito iz mora u visinu od stotinu metara. Već su poslužile sportskim penjačima u njihovim pustolovnim usponima, te se pojavio i novi termin - tzv. »primorski alpinizam«. U tom pogledu prednjači otok Lošinj na čiju se Osorčicu, visoku 589 metara, 28. ožujka 1887. godine uspeo austro-ugarski prijestolonasljednik Rudolf Habsburški. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Aspirin možda smanjuje rizik od raka jajnika</p>
<p>NASHVILLE, 9. ožujka </p>
<p> - Jedno je novo istraživanje pokazalo kako ženama koje uzimaju aspirin prijeti manja opasnost od raka jajnika, iako taj zaključak tek moraju potvrditi opširnije studije. </p>
<p> Studija je pokazala da je u žena koje su uzimale aspirin tri ili više puta tjedno u razdoblju od najmanje šest mjeseci postojala 40 posto manja vjerojatnost od epitelnog raka jajnika nego u ostalih žena. Međutim, s obzirom na to da je posrijedi mala studija, stručnjaci upozoravaju kako rezultati možda nisu pouzdani.</p>
<p> Ipak, najmanje tri druge studije pokazale su da aspirin i drugi protuupalni lijekovi pružaju sličnu zaštitu od raka jajnika. Rezultati istraživanja poklapaju se s prijašnjim studijama i kad je riječ o preventivnom djelovanju aspirina u slučaju srčanih bolesti i raka koji se javlja u crijevu ili rektumu.</p>
<p> Žene bi morale znati da dugotrajna uporaba aspirina nosi rizik, uključujući i rizik od čira, upozorio je glavni istraživač Arslan Akhmedkhanov s medicinskog fakulteta sveučilišta u New Yorku. Studiju su financirali Nacionalni instituti za zdravstvo, a objavljena je na godišnjem sastanku Društva ginekoloških onkologa.</p>
<p> Epitelni rak jajnika, najčešći oblik raka jajnika, nastaje u stanicama koje prekrivaju površinu jajnika. </p>
<p> Akhmedkhanov kaže kako bi njihovo istraživanje moglo utjecati na način liječenja i prevenciju ginekoloških vrsta raka, ali su potrebna dodatna istraživanja. On je proučavao aspirin - protuupalni lijek - jer kronična upala može biti povezana s epitelnim rakom jajnika. U studiju je bilo uključeno 748 žena koje su morale odgovoriti na pitanja o uzimanju aspirina u razdoblju od 1994. do 1996., a 68 od njih oboljelo je od epitelnog raka jajnika.</p>
<p> Kad su uzete u obzir varijable poput uzimanja kontracepcijskih sredstava i slučajevi raka u obitelji, istraživači su procijenili da redovito uzimanje aspirina može za 40 posto smanjiti rizik od obolijevanja od raka. Studija je zanimljiva, rekao je dr. Raymond DuBois, direktor odjela za gastroenterologiju pri medicinskom centru sveučilišta Vanderbilt u Nashvilleu, koji je proučavao povezanost aspirina i raka crijeva. »Primijetili smo da aspirin za 50 posto smanjuje rizik od raka crijeva pa je zanimljivo vidjeti povezanost i s drugim vrstama raka«, rekao je DuBois.</p>
<p> Dr. Beth Karlan, direktorica odjela za ginekološku onkologiju medicinskog centra Cedars-Sinai u Los Angelesu, nazvala je studiju izazovnom i vrijednom nastavka istraživanja, ali ne i konačnom. Ona ne bi svojim pacijenticama preporučila aspirin kao prevenciju.</p>
<p> Liječnici naglašavaju da su prehrana siromašna mastima, redovita vježba i izbjegavanje alkohola i duhana najbolja prevencija većine vrsta raka. Pokazalo se i da kontracepcijska pilula smanjuje rizik od raka jajnika. Prema procjenama Američkoga društva za borbu protiv raka, ove će godine rak jajnika biti dijagnosticiran u 23.000 žena, a umrijet će ih oko 14.000 što je gotovo 61 posto. Budući da simptomi nisu izraženi, rak jajnika u većini slučajeva dijagnosticira se u već uznapredovaloj fazi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Cjepivo protiv AIDS-a uspješno na majmunima</p>
<p>WASHINGTON, 9. ožujka </p>
<p> - U istraživanju koje je donijelo još jednu potvrdu tvrdnje da se AIDS može kontrolirati cjepivom, cijepljeni su majmuni ostali zdravi unatoč izlaganju velikim dozama virusa, tvrde istraživači. </p>
<p> U izvješću objavljenom u petak u časopisu »Science«, istraživači su napisali kako se cjepivo daje u tri faze. Najprije se daju dvije injekcije kako bi se imunološki sustav pripremilo da se odupre virusu AIDS-a, a zatim treća s modificiranim virusom kozica kako bi se pojačala zaštita.</p>
<p> U prve dvije injekcije daje se cjepivo koje sadrži DNK za tri proteina poput onih u virusu AIDS-a. Ti proteini stvaraju pamćenje koje pokreće napad imunološkog sustava kad sljedeći put otkrije proteine, rekla je Harriet L. Robinson, voditeljica istraživanja. U trećoj injekciji je modificirani virus kozica s tri proteina HIV- a. To jača imunoreakciju na proteine virusa AIDS-a, rekla je.</p>
<p> »Rezultati našeg istraživanja pokazuju da majmune možemo zaštititi od virusa sličnog HIV-u uz pomoć imunizacijskog modela koji se inače rabi u ljudi«, rekla je Harriet L. Robinson, dodajući ipak da cjepivo još nije ispitano na osobama koje su već zaražene HIV-om.</p>
<p> Dr. Anthony S. Fauci, voditelj američkoga Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti (NIAID), rekao je kako studija »nudi jedan od najboljih dokaza da preventivno cjepivo s HIV-om može zaštititi od AIDS-a«.</p>
<p> »Iako cjepivo nije spriječilo zarazu, ono bar nekoliko mjeseci zadržava virus na gotovo neprimjetnoj razini«, rekao je. »Još ne znamo hoće li to cjepivo biti uspješno i u ljudi, ali razrađuju se planovi za nužne kliničke studije."</p>
<p> Harriet L. Robinson je rekla kako se prva testiranja na ljudima očekuju za manje od godinu dana.</p>
<p> Model koji se rabi »nudi uspješniju imunizaciju nego cijepljenje samo virusom kozica ili samo DNK«, rekla je voditeljica istraživanja, profesorica u Centru za cjepiva sveučilišta Emory i u Regionalnom centru za istraživanje primata Yerkes. »Cjepivo s DNK može potaknuti vrlo preciznu reakciju."</p>
<p> U istraživanju su 24 majmuna cijepljena različitim dozama novog cjepiva. Još četiri majmuna dobila su samo placebo. Sedam mjeseci poslije, svi su majmuni izloženi smrtonosnoj dozi virusa koji oponaša HIV. Taj je virus korišten jer se majmuni ne mogu smrtonosno zaraziti HIV-om. Virus kojim su zaraženi stvoren je od HIV-a i SIV- a, virusa koji uzrokuje AIDS u majmuna.</p>
<p> Sva četiri majmuna iz kontrolne skupine oboljela su od AIDS-a i uginula za 28 tjedana. Svi cijepljeni majmuni zaraženi su, ali je njihov imunološki sustav, uz pomoć cjepiva, uspio držati virus pod nadzorom pa životinje nisu oboljele.</p>
<p> Harriet L. Robinson je rekla da jedan cijepljeni majmun, koji je dobio nisku dozu cjepiva, ima povišenu razinu virusa te da bi se mogao razboljeti, ali ostali su »jako, jako dobro«.</p>
<p> Dr. Bernard Moss iz NIAID-a, jedan od autora studije, rekao je da su majmuni izloženi stotinu puta većoj dozi virusa od one kojoj su obično izloženi ljudi što znači da je cjepivo vrlo djelotvorno. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Dengove cigarete »Panda« mogu kupiti i (bogatiji) smrtnici</p>
<p>PEKING, 9. ožujka </p>
<p> - Dok bi gestikulirao na sastancima sa svjetskim čelnicima, pokojni kineski čelnik Deng Xiaoping uvijek ju je držao među požutjelim prstima: cigarete "Panda« bile su njegov zaštitni znak.</p>
<p> Deng je pušio dvije kutije na dan, ali ma kako slavne zbog toga postale, cigarete »Panda« običan si čovjek ne može priuštiti.</p>
<p> »Pande« se motaju od rijetkoga duhana i u tirkiznim su kutijama donedavno bile rezervirane za najviše kineske dužnosnike.</p>
<p> Sad ih možete kupiti, ali samo u vrhunskim hotelima i to po cijeni koja će otjerati vojsku kineskih pušača, a ni bogatiji pušač ne može kupiti tek kutiju.</p>
<p> »Pande« se isporučuju u godišnjim ograničenim izdanjima, po 102 dolara i to u Šangaju, gdje se i proizvode. U Pekingu znaju stajati i četiri puta više, što je mjesečna plaća dobro plaćena poslovnoga čovjeka.</p>
<p> Za tu cijenu dobivate u baršunastoj kutiji dvije kutije cigareta, upaljač zlatne boje i malu staklenu pepeljaru.</p>
<p> Prva je kolekcija izdana u listopadu 1997. u čast povratka Hong Konga Kini, a dvije godine poslije obilježen je i povratak Macaua Kini. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Glumac iz »Prijatelja« na liječenju od droge i alkohola</p>
<p>LOS ANGELES/ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Matthew Perry, popularni Chandler u TV-seriji »Prijatelji«, bio je očito ovisan o opasnom koktelu droga i alkohola kad je otišao na liječenje prošli mjesec, piše časopis US Weekly. Perry, koji se prijavio u neidentificiranu ustanovu za liječenje od ovisnosti u veljači, primljen je u centar za rehabilitaciju u Marini Del Rey (Kalifornija) nakon što su ga otac John Perry i liječnik zadužen za glumce iz »Prijatelja« nagovorili da to učini. </p>
<p> Prema pisanju časopisa, 31-godišnji glumac bio je ovisan o vicodinu zbog čega je još 1997. završio na liječenju. No, to nije sve. Perry je rabio »farmaceutski tobogan smrti« koji obuhvaća vicodin, alkohol, speed i metadon kad su ga navodno primili na liječenje u bolnici Daniel Freeman. Glumac koji trenutačno snima filmsku komediju »Servicing Sara«, uz TV-seriju »Prijatelji«, nije jedina slavna osoba koja je postala ovisna o vicodinu. Kako piše US Weekly, rock pjevačica i glumica Courtney Love izjavila je za časopis: »Upotrebljavala sam ga. Voljela sam ga. I završila sam na liječenju od ovisnosti«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Dani hrvatskoga filma i u BiH?</p>
<p>Društvo hrvatskih filmskih djelatnika / Na konferenciji za novinare ocijenjene su prve projekcije na desetom izdanju Dana hrvatskog filma / Postoji mogućnost da se skraćena repriza ovog festivala prikaže i u BiH </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Čini se da je u posljednje vrijeme porastao interes publike za hrvatski film, a to se može zaključiti po prepunoj Kinoteci u četvrtak na večer, kada je otvoreno deseto jubilarno izdanje Dana hrvatskoga filma. Ove je godine u konkurenciju za nagrade ušlo 20-ak sati filma, pa je veći broj projekcija, odnosno program je natrpan do granice izdržljivosti. To izgleda nije previše smetalo publici, jer gužva u Kinoteci nije bila samo na svečanom otvorenju u 21 sat, već je dvorana bila gotovo popunjena i kasno poslijepodne kada su se počeli prikazivati filmovi u konkurenciji za nagrade.</p>
<p>Prvoga dana ovoga festivala kratkometražnog i srednjometražnog filma prikazano je 19 ostvarenja, a neka od njih su izmamila nepodijeljeno oduševljenje publike. Među ostalima, tu su i dva dokumentarca »Dečko kojem se žurilo« Bilane Čakić-Veselič i »Crnci su izdržali, a ja?« Zvonimira Jurića. O tim filmovima je bilo i riječi na konferenciji za novinare u petak u jutro u Društvu hrvatskih filmskih djelatnika. Redateljica filma »Dečko kojem se žurilo« Bilana Čakić-Veselič je kazala da je to ostvarenje njena intimna priča o potrazi za bratom koji je nestao u Domovinskom ratu, a ujedno i nastavak priče njene bake koja je svog muža, odnosno autoričina djeda nestaloga 1944. godine tražila čitav život i čekala ga do posljednjeg dana. Taj dokumentarac je ustvari treće priča iz redateljičinog ciklusa pod nazivom »Polja smrti«. Naime, nakon što je završila European Film College u danskoj, Bilani Čakić-Veselič se pružila mogućnost da snima dokumentarce o ekshumaciji masovnih grobnica nastalih za vrijeme Domovinskog rata, a iz toga materijala je nastao ciklus »Polja smrti«.</p>
<p>Za film Zvonimira Jurića »Crnci su izdržali, a ja?« ne može se točno reći je li riječ o dokumentarcu ili igranom filmu. Sam autor je kazao da film ima i dokumentarne i igrane karakteristike. Riječ je o vezi redatelja i grada u kojem on živi - Osijeka. Radnja se zbiva na Badnjak i Božić. Miješanje autobiografije u dokumentarni film je prilična novost za našu sredinu i kinematografiju. Međutim, takve su prakse u drugim europskim zemljama prilično česte.</p>
<p>Gost konferencije za novinare u DHFD bio je i Josip Đanić, pomoćnik ministra kulture Federacije Bosne i Hercegovine i urednik sarajevskog filmskog časopisa »Sineast«. On je kazao da je ovogodišnje izdanje Dana hrvatskoga filma najkvalitetnije do sada. Pohvalivši naglašen autorski pristup u hrvatskim filmovima, izrazio je želju da se skraćena repriza Dana održi i u BiH, odnosno, s time da naši stručnjaci obave selekciju. Istaknuo je da bi se organizacija toga putujućeg festivala od strane Ministarstva kulture Federacije BiH mogla urediti u roku od mjesec dana. Sve u svemu, čini se da bi stoga najnovija ostvarenja hrvatskoga kratkometražnog i dugometražnog filma mogla doživjeti i svoju premijeru u toj susjednoj državi.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Izvrsni gudači </p>
<p>Dvorana Hrvatskoga glazbenog zavoda / Nastup Omladinskoga gudačkog orkestra »Haydn« iz Nizozemske </p>
<p>Mladi simpatični glazbenici, u apartnoj modernoj crveno-crnoj odjeći, oduševili su u srijedu u Hrvatskome glazbenom zavodu i zagrebačku publiku, nakon nastupa u Varaždinu i Požegi u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske. Riječ je o Omladinskom gudačkom orkestru »Haydn« (HYSO) osnovanom 1989. na inicijativu Haydnova instituta iz Groningena, s nakanom poticanja i poduke glazbeno nadarene djece. U orkestru je okupljeno 29 članova iz triju sjevernih pokrajina Nizozemske u dobi od 9 do 19 godina, koji se većinom pripremaju za studij glazbe na Konzervatoriju, a osim sviranja u orkestru njeguju i solističko i komorno muziciranje uz redovite javne nastupe. Tijekom sezone HYSO održi oko 25 koncerata, od toga 15 u Nizozemskoj, a ostale na redovitim godišnjim turnejama. U Austriji su 1992. dobili dvije nagrade, a 1997. su prvi put bili u SAD gdje su nakon uspješne turneje dobili rijetku priliku da održe koncert i u znamenitom Carnegie Hallu. HYSO ima već deset snimljenih CD-a i bogat reprezentativni promidžbeni materijal, koji je bio ponuđen publici i prigodom ovoga koncerta u Zagrebu.</p>
<p>Omladinski gudački orkestar »Haydn« nama se predstavio u zanimljivom programu u kojem je kao solistica nastupila 19-godišnja violinistica Birthe Blom, studentica Konzervatorija u Amsterdamu, a dirigirao je Ben de Light, voditelj orkestra od osnutka, inače vrstan violončelist, komorni glazbenik i pedagog na Konzervatoriju u Groningenu.</p>
<p> Na početku večeri izvedena je Scenska glazba za »Oluju« Williama Shakespearea iz opusa engleskog baroknog skladatelja Matthewa Lockea, a potom »Ples blaženih duša« iz opere »Orfej i Euridika« Christopha Wilibalda Glucka i Valcer-Cherzo op. 34 Petra Iljiča Čajkovskog. U tim skladbama, koje je za violinu solo i gudački orkestar obradio Chris Duindam, odličan dojam pružila je solistica Birthe Blom, mlada umjetnica snažne osobnosti, izbrušene tehnike i plemenita tona.</p>
<p> Nakon popularne serenade »Mala noćna muzika« Wolfganga Amadeusa Mozarta i »Psyho« preludija Bernarda Herrmanna iz istoimenog Hitchcockova filma kao vrhunac večeri bila je izvanredna studiozna sugestivna i proživljena izvedba »Komorne simfonije« op. 110 Dmitrija Šostakoviča, tj. njegov Osmi gudački kvartet u obradi R. Barshaija. Zadovoljna publika dobila je još jedan lijepi dodatak - »Tužni valcer« Jana Sibeliusa, kojim je taj odlično uvježbani i ujednačeni ansambl mladih punog i ekspresivnog tona zaokružio izvrsni dojam. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Kerempuh« gostuje u Beču </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Satiričko kazalište »Kerempuh« gostovat će 11. ožujka u bečkom »Akzent theatru« s predstavom »Pljuska«, priopćeno je u petak iz »Kerempuha«. Predstava »Pljuska« Nenada Stazića, u režiji Vinka Brešana, praizvedena je krajem rujna 1998. i otad je odigrana više od stotinu puta u »Kerempuhu« i na gostovanjima po Hrvatskoj. Među ostalim, sudjelovala je na Festivalu glumca u Županji i Vinkovcima i na Splitskom ljetu. Na »Danima satire« 1999. predstava je dobila Veliku nagradu Večernjeg lista, kao najbolja predstava u cjelini. </p>
<p>U »Pljusci« glume Željko Koenigsknecht, Ljubomir Kapor, Edo Vujić, Zvonimir Torjanac i Vlatko Dulić. Scenograf je Velimir Domitrović, kostimografkinja Đurđa Janeš, autor glazbe Zvonko Presečki, a autorica scenskog pokreta Blaženka Kovač. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Šest pisaca za nagradu »IMPAC« </p>
<p>DUBLIN, 9. ožujka</p>
<p> - Šest pisaca ušlo je u uži izbor za irsku nagradu IMPAC, najbogatiju književnu nagradu za pojedinačno djelo fikcije u svijetu. Irski pisac Colm Toibin i škotski Andrew O'Hagan među nominiranima su za »2001 International IMPAC Dublin Literary Award«, nagradu vrijednu 100 tisuća irskih funti (118.800 dolara), objavili su organizatori IMPAC-a. Dobitnik nagrade za najbolje djelo fikcije napisano ili prevedeno na engleski bit će objavljen 14. svibnja. Toibin je predložen za »Blackwater Lightship«, koji je bio među nominiranima za britansku Booker Prize 1999. godine, dok je O'Hagan predložen za svoj prvi roman »Our Fathers«. IMPAC je opisao Toibinovu knjigu kao »zapanjujuće pronicljiv« prikaz morala i društvenih prilika. S djelom »Our Fathers« O'Hagan, čija su prethodna djela bila uglavnom nefikcionalna, najavljuje se kao romanopisac velike osebujnosti. Natjecatelje za uži izbor IMPAC-a odabrao je žiri među prijedlozima više od 200 knjižnica u 100 gradova širom svijeta. </p>
<p> Preostale knjige u utrci za tu književnu nagradu su »The True History of Paradise« debitantice s Jamajke Margaret Cezair- Thompson, »No Great Mischief« Kanađanina Alistaira MacLeoda, »The Love You Promised Me« meksičke spisateljice Silvije Moline te »The Clay Machine Gun« Rusa Victora Pelevina. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Urbani gerilci« današnjice </p>
<p>Muzej suvremene umjetnosti / Predstavljena prva u nizu monografija izdavačke kuće Arhitekst - »Randić : Arhitektura tranzicije« / O arhitektonskom opusu dvojice slavnih riječkih »urbanih gerilaca« pišu Kenneth Frampton, Vedran Mimica i Darko Glavan</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Kada u jednoj knjizi o arhitekturi pišu Kenneth Frampton, Vedran Mimica i Darko Glavan, tada je jasno da je riječ o stručnoj poslastici koju pod hitno treba nabaviti, makar nam ruka kliznula kroz rupu u džepu!</p>
<p>»Randić-Turato: Arhitektura tranzicije« prva je u nizu reprezentativnih monografija »Hrvatski arhitekti« izdavačke kuće »Arhitekst«, koju s prodornošću američkih profesionalaca vodi arhitekt Andrija Rusan, urednik i izdavač slavnog (dvojezičnog) magazina za arhitekturu »Oris« što je nedavno imao i zapaženu promociju u Beču. Sjajni tekstovi o fenomenu tranzicije karakteristične za kozmopolitsku Rijeku, svjetski grafički dizajn (Studio Rašić), kao i (treba li uopće reći), izvanredne fotografije Aljoše Brajdića i Damira Fabijanića - odlika su ove knjige što je predstavljena u četvrtak u Muzeju suvremene umjetnosti kao opširna stručna analiza stvaralaštva riječkih arhitekata Saše Randića (1964.) i Idisa Turata (1965.).</p>
<p> Već prvo listanje knjige otkriva nevjerojatan opus dvojice mladih riječkih stručnjaka što su sudjelovali na brojnim inozemnim i domaćim natječajima, koji su dobitnici više nagrada i na posljetku koji su doživjeli da o njima u superlativu pišu jedan Kenneth Frampton, a bogme i Vedran Mimica koji zanimljivo ističe: »Arhitekt više nije gospodin s leptir-mašnom i cigarom koji čeka da ga klijent angažira. U tranzcijski 'oskudnim' vremenima baviti se arhitekturom značilo je u slučaju Randića i Turata na iznimno inteligentan način anticipirati i transformirati tranzicijske pojavnosti.«</p>
<p>»Čemu služe arhitekti u našim postpovijesnim vremenima, kada globalni trijumf Fukuyamine neoliberalne demokracije čini svaku koherentnu, širu viziju okoliša, gotovo nemogućom«?, pita se Framton. »Otkud bi grad u doba megalopolisa nakon propasti neokapitalističke socijalne države proizveo makar i djelić grada koji je dostojan svoga imena? Pogledajmo neobjašnjivo kakofoničan krajolik Marne la Valle, londonskog Docklanda ili Almerea u Nizozemskoj koji leži nasuprot krutosti Sjevernog mora kao parodija Texasa. Bez sumnje mi smo apsolutni gospodari automobilske infrastrukture, odnosno nekadašnjeg 'pogleda s ceste' Donalda Appleyarda ili 'grada bitova' teško razlučivog od 'grada razbitog u komadiće' Williama Mitchella, od Groznog, Sarajeva i Mostara do Hue. Sve ovo vraća nas na izvorno pitanje i odgovor - arhitekt mora postati urbani gerilac, pronalazač novih strategija, to jest esteta usred ruševina, agent provokator«, piše u svom sjajnom eseju Frampton. </p>
<p>A za Framptona su upravo Saša Randić i Idis Turato »agenti provokatori« i »urbani gerilci« - što se vidi od njihove »ingeniozne« uporabe kompjutera za GIS model grada Rijeke do njihova projekta iz 1993. za World Trade centar, od njihovih prvih topografskih intervencija na velikom bloku u Seteu do slične strategije korištene na napuštenom industrijskom terenu u Španjolskoj, piše Frampton.</p>
<p> Studija uređenja Bakarskog zaljeva, kuća »Ipšić«, natječaj za uređenje obalnog područja u San Franciscu, zgrade u Supilovoj ulici (Rijeka), kuća »Bošnjak« (Matulji), natječaj »European III« (Berlin), studija prostornog uređenja općine Omišalj, urbanistička studija istočnog dijela grada Sete u Francuskoj, međunarodni lučki terminal u Yokohami, kuće »Viličić« (Volosko), »Mihelčić« (Kostrena), plan uređenja Klenovice, rekonstrukcija palače pravde u Rijeci, Gradska kula u Lovranu, Pješački most na Jadranskoj autocesti i Partner banka (Rijeka) - samo su djelić impresivna opusa ovih arhitekata što tvrtku Randić & Turato vode od 1992. godine.</p>
<p> U knjizi svakako valja spomenuti i briljantan esej Darka Glavana »Efekt filtra ili tranzicija kao trajna sastavnica riječke regije«.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Estradna elegancija </p>
<p>Zoran Predin i orkestar Adijo pamet u »Tvornici« / Upotrebljena izvođačka »taktika« slična je onoj u zadnjih par godina, no dok je Predin u prošloj »fazi« balansirao između kavanske gracioznosti i romsko etničkih sastavnica, nova verzija nastupa ima malo više značajki cabareta i showa s vidljivijim uplivom na swing teritorij</p>
<p>Koncertnom promocijom novoga albuma »Lovec na sanje« Zoran Predin u zagrebačkoj »Tvornici« 8. ožujka (datum dana žena, naravno, nije izabran nimalo slučajno) započeo je kraći niz nastupa po Hrvatskoj, tijekom kojih će još posjetiti Rijeku 9. i Pulu 10. ožujka. Nakon lanjskih gostovanja u »drugom filmu« - koncerta u klubu »Sax« pred godinu dana i kraće ljetne turneje po obali - kojima je promovirao albume »Ljubimec iz omare« i »Trejti človek«, par godina nastupanja s Mar Django Quartetom očito se »izlizalo« od upotrebe, pa je zamjena nekih članova u orkestru Adijo pamet, poglavito dolazak njegova sina na gitari, donijela umjereno elektrificirano izdanje pred kraj nastupa. Iako je koncertna strategija maje-više ostala ista, blago je promijenjen koncertni repertoar, ali je šteta da promjene nisu veće ili temeljitije. </p>
<p> No, bez obzira na to što sam očekivao drugačiju priču od one koje sam čuo na tri-četiri Predinova koncerta zadnjih godina, popunjena »Tvornica«, s pametno postavljenim stolcima u parketu, nije se bunila. Priliku za još jedan susret sa sličnim glazbenim menuom nije bilo uputno propustiti ne samo zbog susreta s uigranom ekipom svirača u pogodnom klupskom prostoru, već i zbog činjenice da Predinovo izvođačko majstorstvo dopušta opetovano slušanje. Predin je jedan od onih autora koji djelotvorno pokazuju kako elegantno i adekvatno stariti. Na gotovo svim projektima, bilo s Lačnim Franzom - koje sam imao prilike gledati na prvome zagrebačkom nastupu u »Lapidariju« davne 1980. - ili s drugim glazbenicima (pogotovo s Arsenom Dedićem na albumu »Svjedoci priče«), bila je vidljiva Predinova sklonost šansonjerskom rukopisu. Ne toliko u formalnom smislu, koliko su poetske asocijacije, pjevačka vokacija i cjelokupna »intonacija« imale sličnu eleganciju, danas primjerenu Predinovoj životnoj dobi i izabranoj estradnoj eleganciji. </p>
<p>Autor koji je s Lačnim Franzom potpisao neke od najboljih rock albuma prošle države, u repertoar se ne ustručava uvrstiti manje očekivane pjesme, pa je i na koncertu u »Tvornici« publici priuštio crossover materijala iz »prošlog života«, sa samostalnih albuma, vlastite pjesme i obrade tuđih kompozicija, a prokrijumčareno je i nekoliko francuskih i engleskih pjesama, kao i očekivana doza podsjećanja na fazu Lačnog Franza (»Praslovan«, »Čakaj me«, »Zarjavele trobente« i slovenski evergreen »Zemlja pleše«). S obzirom na to da je cijeli album »Lovec na sanje«, sa samo tri nove pjesme, intoniran kao posveta omiljenim tuđim pjesmama i nastavak prelaska iz rockerskog u šansonjerski zabran, Predin je i na pozornici »Tvornice« pokušao dokazati da se može probati biti treći, tj. »novi« čovjek, bez pogubnog gubljenja veza s »prethodnim sobom«.</p>
<p> Doduše, upotrebljena izvođačka taktika u »Tvornici« prilično je slična onoj zadnjih par godina, no, dok je Predin u prošloj »fazi« više balansirao između kavanske gracioznosti i romsko etničkih sastavnica albuma »Ljubimec iz ormare«, nova verzija nastupa ima više značajki cabareta u kojem se sviračka ekipa snalazi poput starog combo sastava pedesetih, s vidljivijim uplivom na swing teritorij, ponekad i kao estradno humorističan igrokaz. Sve skupa poznatom showmanu ostavlja dovoljno prilike za konferansu s publikom, a duhoviti monolozi i dijalozi - premda ponovljeni - pokazuju da je Predin, ljubitelj izravnog kontakta, kao majstor konferanse jednako važan kao i sam pjevač.</p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Vermeer i škola iz Delfta </p>
<p>NEW YORK, 9. ožujka</p>
<p> - Muzej umjetnosti Metropolitan u New Yorku predstavlja od četvrtka i u trajanju od deset tjedana rijetku izložbu koja okuplja gotovo polovicu djela nizozemskog slikara Jana Vermeera, na temu »Vermeer i škola iz Delfta«. Metropolitan Museumu uspio je pothvat da okupi 15 od 34 djela toga slikara (1632.-1675.), koliko ih postoji na svijetu. </p>
<p> Izložba »Vermeer i škola iz Delfta« nastoji smjestiti umjetnika, kojemu se dive zbog smirenosti i jasnoće njegovih slika, u Delft, gdje je živio i radio do smrti u 43. godini, izjavio je organizator izložbe Walter Liedtke. Izložba, priređena s National Gallery iz Londona, predstavlja do 27. svibnja 159 umjetničkih djela (slika, crteža, tapiserija, porculan iz Delfta) koja potječu iz privatnih i državnih zbirka iz petnaestak zemalja. Od oko 85 slika tridesetak nizozemskih umjetnika, 15 ih je od Vermeera i neke su od najosobitijih slika u povijesti umjetnosti, tvrdi Liedtke, stručnjak odjela za europsku umjetnost toga newyorškog muzeja. Vermeer je radio za »bogate klijente« iz Delfta koji su skupo plaćali kako bi u svojem salonu imali njegove smirujuće i suptilne slike. »Vermeer je slikao samo tri slike godišnje, to mu je bilo dovoljno za život«. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Umro Rainer Schaper </p>
<p>POTSDAM, 9. ožujka</p>
<p> - Direktor filmskih studija Babelsberg u Potsdamu, blizu Berlina, Rainer Schaper umro je u srijedu u 51. godini od posljedica puknuća krvne žile, objavili su u četvrtak filmski studiji. Rainer Schaper došao je 1994. godine u Babelsberg kako bi preuzeo umjetnički odjel. Direktorom filmskih studija postao je 1997. godine. </p>
<p>Po vlastitom priznanju ambicija mu je bila vratiti studijima auru koju su imali dvadesetih i tridesetih godina, prije dolaska na vlast nacista i komunističkog režima bivšeg DDR-a. Činilo se da je postupak već uzeo maha. Nakon snimanja superprodukcije »Enemy at the Gates« Jean-Jacquesa Annauda, američki redatelj poljskog podrijetla Roman Polanski počeo je 19. veljače snimanje »Pijanista« koji opisuje život glazbenika poljskog Židova koji je preživio Holokaust, Wladyslawa Szpilmana, preminulog prošle godine u 80. godini. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Janica i u superveleslalomu bolja od Götschl!</p>
<p>Sa tri sata zakašnjenja, skijašice su u Ĺreu ipak vozile super-G u kojem je Janica Kostelić zauzela sedmo mjesto, a njega glavna konkurentica za pobjedu u Svjetskom kupu, Renate Götschl, bila je osma / Pobijedila je Švicarka Rey-Bellet, ispred Kanađanke Turgeon i Francuskinje Cavagnoud, koja je već osvojila mali »Kristali globus« u superveleslalomu / Naša je skijašica povećala prednost u ukupnom poretku Svjetskog kupa na 43 boda / Muški super-G otkazan</p>
<p>ARE, 9. ožujka (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - Iako zasigurno najgoreg fizičkog stanja od početka sezone Svjetskog kupa, Janica Kostelić je ostvarila najbolji rezultat u utrkama superveleslaloma upravo u švedskom Ĺreu, gdje je to bilo i najpotrebnije! </p>
<p>Konačnim sedmim mjestom te s novih 36 bodova najbolja je svjetska skijašica ne samo održala nego i povećala prednost pred prvom pratiljom Renate Götschl, koja je nastup završila na osmom mjestu i zaslužila 32 boda. U ovom trenutku, prije završnih utrka slaloma i veleslaloma, Janica ima 43 boda prednost pa hrvatska skijaška reprezentacija s optimizom očekuje subotu i nedjelju. U superveleslalomu je pobijedila Švicarka Corinne Rey-Bellet, ispred Kanađanke Melanie Turgeon i Francuskinje Regine Cavagnoud, koja je već osvojila mali »Kristalni globus« u superveleslalomu.</p>
<p>Nakon što je otkazan muški super-G, koji je trebao početi u 9.30 sati, početak posljednjeg ženskog superveleslaloma čekao se tri sata, budući da je 12 vrata u središnjem dijelu staze bilo u potpunoj magli. kad je organizator odobrio održavanje utrke, najbolje su rezultate ostvarile skijašice s niskim startnim brojevima, a od 21 natjecateljice čak ih je devet izletjelo sa staze.</p>
<p>Janica je imala startni broj 16 i sigurno se spustila niz prilično ledenu stazu švedskog Ĺrea. Prije nastupa, trenirala je na obližnjoj stazi za subotnji slalom...</p>
<p>U ciljnoj ravnini jedna je slika govorila više od bilo kakvih riječi: šaka stisnuta i podignuta visoko u zrak i široki osmjeh što s Janičinog lica nije silazio još dugo nakon što je i posljednja skijašica prošla ciljem... Janica Kostelić u subotnji slalom, u veliki dan svoje sportske karijere, ulazi s podebljanom prednošću pred Renatom Götschl u odnosu na prednost s kojom je stigla u Švedsku na završni obračun s velikom suparnicom i prošlogodišnjom pobjednicom Svjetskog kupa. Vesela, razigrana, rječita pred novinarima, Janica ni sa čime nije odavala da je otrpjela dosta boli u koljenu dok se 70-ak sekundi spuštala niz superveleslalomsku stazu.</p>
<p>- Skijala sam »koma«, na kraju je ispalo dobro. Kad sam vidjela koliko ih je izletjelo sa staze postalo mi je jasno da je najvažnije stići do cilja. Kad sam stigla do onog zavoja na kojem su se sve izubijale, rekla sam samoj sebi: »Sad je O.K., ovo si prošla, sad buš došla i do dolje, samo fino, polako do cilja.« Stvarno, uopće mi se nije žurilo. Dok sam, recimo, na vrhu išla tako brzo da me je bilo i frka. Stvarno, na početnom dijelu staze bilo je dosta grdo, osim toga puhao mi je vjetar u prsa što me je ometalo. No, ovaj rezultat je sasvim pristojan. Sedma sam, što je važnije ispred Götschl sam, a to je O.K. </p>
<p>• Jesi li gledala gore na startu što se događa na stazi? Od prvih šest koje su startale, čak tri nisu došle do cilja, od prvih 12 čak šest. </p>
<p> - Ne, nisam gledala, čula sam vremena koliko je tko vozio, čula sam da je Renate išla jako slabo, to me bilo začudilo. No, očito da nakon onog pada u spustu više nije sigurna. Teško joj je. </p>
<p>• Stigla si danas usprkos svemu između dviju odgoda odraditi trening slaloma? </p>
<p>- Da, na brzaka. Bilo nam je u jednom trenutku i panika hoćemo li stići na start superveleslaloma. Kako je utrka stalno odgađana, mi smo otišli u apartman, rekli smo si da ga ionako neće biti, idemo odraditi jedan trening. Onda smo na treningu saznali da će tekme ipak biti, pa sam se na brzinu presvlačila.</p>
<p>• Jesi bila nervozna zbog stalne odgode starta? </p>
<p>- Ne, nisam. Ja sam se samo zabrinula hoću li uspjeti stići i na start. Na kraju, imala sam gore još dosta vremena. </p>
<p>• Kako je koljeno podnijelo opterećenje utrke? </p>
<p>- Uh, boljelo me za poludit. Ali, dobro, hvala Bogu imam još samo dvije tekme i izdržat ću to, rekla je Janica i dalje široko nasamijana kao da se uopće ne radi o njenoj nozi. Jednostavno, odlučila je ignorirati bol. </p>
<p>• Koliko ti pomaže fizioterapeut u otklanjanju boli? </p>
<p>- Vjerujem da nešto pomogne, smanji oteklinu, međutim, bol ostaje kad ispružim nogu. </p>
<p>• Spavaš li normalno po noći, smeta li ti ozljeda? </p>
<p>- Ne, ne smeta, spavam normalno. </p>
<p>• U Zagrebu ti pripremaju veliki doček u ponedjeljak.</p>
<p>- Da, čula sam za to. Svako malo sjetim se toga. </p>
<p>• Kakvo bi ti vrijeme odgovaralo prilikom vožnje slaloma? </p>
<p>- Najavili su da će biti loše vrijeme, tako da je velika vjerojatnost da slalom odgode. </p>
<p>• Ma, nije valjda?! U donjem dijelu staze u kojem se vozi slalom, vidljivost je dobra. </p>
<p>- Ma, valjda neće odgoditi slalom, ali mi smo se zezali već danas za doručkom da postoji i ta mogućnost. </p>
<p>• Kako ćeš se pripremati za slalom, subota bi mogla biti najveći dan u tvojoj karijeri.</p>
<p>- Kao i uvijek. Ništa posebno, rekla je i dalje široko nasmijana Janica, ne želeći se razmišljanjem o tako nečem velikom kao što je osvajanje svjetske krune opterećivati prije nego li joj zasja na glavi.</p>
<p>U svakom slučaju, petak je bio dug i iscrpljujući dan. Skijašice su bile »pod punom spremom« pet sati, skijaši tri sata duže, jer je i start njihove utrke bio predviđen tri sata ranije, u 9.30. Tada je, međutim, stigla prva odgoda zbog magle i vrlo loše vidljivosti koja bi za natjecatelje koji jure oko 80 km na sat mogla biti pogibeljna. Otada je svakih pola sata stizala nova odluka o odgodi, a one su se od 12.30 sati počele ticati i skijašica. Tada su, naime, one trebale startati u svojoj utrci.</p>
<p>Na trenutke se činilo da će sunce i vjetar otjerati maglu koja je prekrivala samo središnji dio staze, dok su start i cilj bili okupani suncem, a ovdašnji su stanovnici odmahivali rukom i govorili nam da nema izgleda da će magla »otploviti« s padina.</p>
<p>Odluka o definitivnom otkazu muškog superveleslaloma stigla je u 14.30, kad je predvozač koji je prošao stazu rekao da su uvjeti neregularni. To, međutim, nije utjecalo na vrh u muškom poretku, Austrijanac Herman Maier ionako je u Ĺre stigao kao ukupni pobjednik Svjetskoga kupa te kao ukupni pobjednik u superveleslalomu i spustu.</p>
<p>Čekala se i odluka o otkazu ženske utrke. U pravilu se u finalu Svjetskoga kupa neodvožene utrke, ako više nema vremenskih termina, ne odgađaju, nego otkazuju. Tad su doprli neki glasovi kako bi Austrijanci, koji uvjetno rečeno vladaju svjetskim skijanjem, bili kadri izmudrijati neke vragolije ne bi li svojoj Renati Götschl omogućili prigodu više. Naime, otkazivanjem superveleslaloma u Ĺreu izjednačio bi se broj otkazanih tehničkih i brzih disciplina, pa bi izjednačeni uvjeti iznjedrili novu pobjednicu Svjetskoga kupa. </p>
<p>Tako se čekalo do 15.30 sati, a onda je odlučeno da se ipak vozi super-G, u kojem je Janica bila bolja nego Götschl!</p>
<p>Sad su na redu Janičini aduti, preostale su još samo dvije tehničke discipline, slalom (subota) u kojem naša skijašica žestoko dominira cijelu sezonu, i veleslalom (nedjelja), koji Janica može odskijati jednako dobro kao i Götschl.</p>
<p>Posljednji slalom ove sezone počinje u subotu prvom utrkom u 9 sati, a druga je utrka predviđena za 11.30. Janica je i dalje pod stalnom paskom fizioterapeuta, koji ublažava bol u koljenu, no odlično je raspoložena i više je nego ikad odlučna stisnuti zube i objeručke zgrabiti prvu priliku što joj se ukazala da osvoji veliki »Kristalni globus«. A ona je već danas...</p>
<p>• Rezultati superveleslaloma: 1. Corinne Rey Bellet (Švi) 1:09.52, 2. Melanie Turgeon (Kan) 1:10.21, 3. Regine Cavagnoud (Fra) 1:10.27, 4. Carole Montillet (Fra) 1:10.96, 5. Sylviane Berthod (Švi) 1:11.22, 6. Tanja Schneider (Aut) 1:11.42, 7. Janica KOSTELIĆ (HRV) 1:11.80, 8. Renate Götschl (Aut) 1:11.89, 9. Stefanie Schuster (Aut) 1:11.96, 10. Daniela Ceccarelli (Ita) 1:12.33...</p>
<p>• Ukupni poredak: 1. KOSTELIĆ (HRV) 1232, 2. Götschl (Aut) 1189, 3. Cavagnoud (Fra) 1087, 4. Dorfmeister (Aut) 923...</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Hajduk počinje s Deranjom i Đolongom</p>
<p>»Ne tražim pobjedu samo protiv Osijeka, ako moja momčad igra i protiv Real Madrida tražim uspjeh. Čovjek sam koji uvijek traži pobjedu svoje momčadi. Vjerujem da ćemo je i u subotu ostvariti iako nam to neće biti nimalo lako«, kaže Hajdukov trener Zoran Vulić uoči utakmice protiv Osijeka (subota, 16 sati) </p>
<p>SPLIT, 9. ožujka</p>
<p> - Derbi 21. kola Prve hrvatske nogometne lige igrat će se u subotu na splitskom Poljudu (16 sati, HRT); Hajduk dočekuje Osijek. Iako je u pitanju derbi, ne osjeća se ugođaj kakva bi trebao biti uoči takve utakmice. Očigledno da su se splitski navijači ohladili od nogometa, jer njihovi ljubimci, su u ovome trenutku podalje od vrha prvenstvene ljestvice. Bez obzira što stiže vodeći Osijek, nema uobičajene jagme za ulaznicama, iako se u Splitu nikad ne zna koliko će ljudi biti nazočno na utakmici. Sve se može promijeniti u zadnji trenutak, pa tako i raspoloženje navijača. </p>
<p> Vjeruje se ipak da će stadion biti relativno dobro ispunjen i da će nogometaši na travnjaku imati podršku sa tribina. Što se tiče igračkog kadra na koji trener Vulić može računati za ovu utakmicu, nedostaju mu tek ozlijeđeni Andrić i Vučević, svi ostali su zdravi. Pravo nastupa stekli su i dvojica novih, tek pristiglih prošlog tjedna, Vlatko Đolonga i Krunoslav Rendulić. Ovaj susret za jedne i druge od iznimne je važnosti, gotovo da je pobjeda imperativ i Hajduku i Osijeku. Zato će na neuobičajen način Hajdukov trener Zoran Vulić započeti razgovor s novinarima u petak ujutro. Na upit novinara je li nešto sanjao odgovorio je bez krzmanja:</p>
<p>- Upalili ste alarme, stalno ih palite, ne gasite ih, izgleda kao da je Tito umro.</p>
<p>Prosudite što je trener Vulić htio reći. </p>
<p>Ipak smo doznali da nema velikih dvojbi, kada je u pitanju sastav za ogled s Osijekom. Vulić to i ne krije:</p>
<p>- Sve je manje-više jasno. Musa je spreman. </p>
<p>• Hoće li netko od novih, Đolonge ili Rendulića, započeti susret?</p>
<p>- Teško je početi s obojicom, jedan će sigurno od početka, od prve minute, krenuti u utakmicu. Najvjerojatnije, Đolonga. Deranja je zaslužio mjesto u početnom sastavu, igrom i golovima protiv Hrvatskog dragovoljca. Inače, i mislio sam malo malo osvježiti napad.</p>
<p>Osječani su vrlo slabo krenuli u nastavak sezone. Kao i Hajduku i Osijeku je imperativ pobjede mač nad glavom. Ipak, stižu optimističke najave iz Gradskog vrta, najave koje idu toliko daleko da najavljuju i pobjedu usred Splita. </p>
<p>- To je njihovo pravo. Osijek je jak iz »polukontre«. Moramona to pripaziti, jer im se igrači iz sredine znaju vrlo lako i brzo pridodati napadu, posebice pritom mislim na Prišća. Osječani bolje igraju u gostima nego na svom travnjaku i zato treba biti silno oprezan. Radi se o iskusnoj momčadi koja je dobila još više na kvaliteti dolaskom Halilovića. Ne treba zaboraviti kako gosti u svojim redovima imaju dva nogometaša koji su igrali u Ligi prvaka - Vuicu, koji je nosio majicu Hajduka, te Gašpara koji je igrao za Dinamo. </p>
<p>• Pobjeda?</p>
<p>- Ne tražim pobjedu samo protiv Osijeka, ako moja momčad igra i protiv Real Madrida tražim uspjeh. Čovjek sam koji uvijek traži pobjedu svoje momčadi. Vjerujem da ćemo je i u subotu ostvariti iako nam to neće biti nimalo lako. </p>
<p>• Ima li kakvih problema?</p>
<p>- Nema problema, u svlačionici je mir i prava atmosfera. Jedini problem možete napraviti vi novinari, svojim pisanjem.</p>
<p>Iako Vulić nije otkrio jedanaestoricu koja će istrčati protiv Osijeka, lako se dalo zaključiti da će na zeleni travnjak krenuti od prve minute: Pletikosa - Sabljić, Đuzelov, Đolonga - Miladin, Musa, Leko, Hrgović - Bošnjak, Bubalo, Deranja.</p>
<p>Glavni sudac susreta je Ivan Novak iz Varaždina, dok će pomoćnici biti Almando Lušetić (Cerovlje) i Željko Grgec (Bistra), četvrti sudac je Šime Vukić (Rijeka), a delegat Valentino Šišmanović (Slavonski Brod).</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mršić se nada prvom slavlju na Poljudu</p>
<p>Posrtaji u Sigetu i Šibeniku sveli su prednost Osječana ispred Dinama na bod, pa Osijek praktično kreće ispočetka / Trener Stanko Mršić protiv Hajduka ne može računati na »požutjelog« kapetana Ivu Ergovića i još dvoji oko sastava</p>
<p>OSIJEK, 9. ožujka</p>
<p> - U prva četiri ovogodišnja nastupa, nogometaši Osijeka postigli su dvije pobjede kao domaćini i doživjeli isto toliko poraza kao gosti. U Gradskom vrtu su »utrpali« Varteksu četiri pogotka za tri važna boda (4-1), kao i za Kup u igri s trećeligašem Inkerom (4-0), a u Sigetu i podno Šubićevca torpedirani su samo s po jednim pogotkom. Znači li to da će u subotu, na Poljudu s Hajdukom, dosad vodeći sastav prvenstva prepustili sadašnju poziciju »plavima« iz Maksimira? Jer, prema takvom ritmu, u Splitu bi Osječani trebali izgubiti, dakako 0-1!</p>
<p>S takvom se »idejom« nikako neće složiti trener Stanko Mršić:</p>
<p>- Uvažavajući sve kvalitete Hajduka, držim da imamo momčad sposobnu ravnopravno se nositi s »bijelima« na svakom travnjaku, tvrdi Mršić, koji kao trener nikad nije osjetio slast trijumfa na Poljudu, kao što ni Osijek još nije pobijedio Hajduk u Splitu otkako je samostalne Hrvatske. - Stvori li se u našim mladićima inat, koji ih je jesenas nosio iz uspjeha u uspjeh, zaigraju li maksimalno angažirano, nema razloga ne vjerovati u pobjedu. Uostalom, ima Hajduk dosta mana koje ćemo nastojati iskoristiti...</p>
<p>Nakon opisanog proljetnog starta, prednost jesenskog prvaka istopila se. Sad Osijek od Dinama dijeli samo bod, a Splićani su se primakli na »šest koraka«. Kako dosadašnji učinak u 2001. sagledava Damir Vuica?</p>
<p>- Poznata zbivanja u našem klubu, nakon čega smo ostali bez Ivice Beljana, negativno su se odrazila na nastupe i rezultate u nastavku prvenstva. Zato krećemo ispočetka, u utrku u kojoj se još dosta mora odigrati. Na sreću, pobjedom u Kupu donekle nam je vraćeno samopouzdanje, pa je sve još uvijek otvoreno.</p>
<p>Vuicu za Poljud vežu lijepe uspomene.</p>
<p>- Kako ne! Igrajući za Hajduk osjetio sam slast naslova prvaka i pobjednika Kupa, igrali smo i u četvrtfinalu Lige prvaka. Uvijek se rado vraćam u »Split, odgovorio je Vuica koji je u srijedu nosio kapetansku vrpcu, a predvodit će suigrače i na Poljudu jer kapetan Ivo Ergović ima tri žuta kartona.</p>
<p>Osim što tjedana mnogo vremena posvećuje uskoro dvomjesečnoj kćeri Ivi, Damir Vuica je prionuo treninzima pa je protiv Inkera, uz Beširevića, Brkića i Neratljaka, bio najbolji igrač Osijeka. Hoće li ga to, uz vrpcu, motivirati za novo zapaženo izdanje?</p>
<p>- Znam samo da će subotnja utakmica biti pravi derbi u kojem mi nismo bez izgleda. Budući da o subotnjem ishodu nama mnogo toga ovisi i uoči doigravanja, mislim da će nas to dodatno motivirati, odgovorio je Vuica.</p>
<p>Trener Mršić, osim zamjene za Ergovića, mora tražiti još neka rješenja za najbolju jedanaestoricu. Totalna je nepoznanica, naime, tko će zaigrati na poziciji zadnjeg braniča, koji će novak dobiti prednost za nastup u veznoj liniji te tko će, uz Almira Turkovića, biti drugi napadač.</p>
<p>- Dosad sam, kao trener, nekoliko puta bio na pragu pobjede usred Poljuda. Na žalost, nedostajalo je malo sportske sreće. Ne okrene li nam sreća leđa, možda mi se to dogodi baš ovaj put, glasno razmišlja Mršić koji bi, kao jednu od kombinacija za sastav, mogao izdiktirati ova imena: Balić, Gašpar (Kukoč), Vuica, Neretljak, Prišć, Brkić, Petrović ili Halilović, Balatinac, Beširević, Turković i Mitu (M. Vuka). </p>
<p>Mnogo izbora, naime, Mršić i nema.</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Braović: Dužni smo nešto pokazati gledateljima</p>
<p>Nije važno s kojim ćemo rezultatom pobijediti, može to biti i pola - nula. Važno je da igrači daju sve od sebe, kaže Dinamov trener Hrvoje Braović uoči nedjeljnog gostovanja kod Slavena Belupa</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Suparnici o kojima Dinamov trener Hrvoje Braović trenutačno najviše razmišlja jesu - viroza i ozljede. Velik dio igrača zasad je izvan pogona i još je neizvjesno u kakvom će se sastavu Dinamo suprotstaviti Slaven-Belupu u nedjelju u Kopriovnici, u utakmici 21. prvenstvenog kola, predposljednjeg uoči doigravanja za prvaka.</p>
<p> - Šokota nije trenirao četiri dana, sada se napokon vratio, ali je evidentno da su viroza i temperatura ostavili traga na njemu, izvijestio je Braović. - U svakom slučaju, drago mi je da je počeo trenirati. S treninzima bi trebao početi i Pavlović, Oliveira će izvan pogona biti barem tri tjedna zbog rupture mišića, Gondžić nije u punom trenažnom procesu, ali zato Cvitanović trenira punim intenzitetom. U svakom slučaju, nećemo forsirati. Ako netko od rekonvalescenata nije 100 posto spreman, neće igrati. Trebaju nam zdravi i spremni momci.</p>
<p>Ipak, najveći problem Braoviću predstavlja neigranje Jasmina Agića, koji će izostati zbog tri žuta kartona.</p>
<p>- Agić je iznimno kvalitetan u obrambenim zadacima, on je najbolji oduzimač lopte i njegov mi je izostanak zaista najveći problem. Njegovo bi mjesto mogao preuzeti Dino Drpić, ali on još nije zaliječio ozljedu. A Drpić bi mi, u izostanku Agića, bio idealno rješenje za mjesto zadnjeg veznog igrača.</p>
<p>Uz komplimente Mladenu Frančiću, kolegi na klupi Slavena Belupa, Braović je ukratko prezentirao svoje viđenje koprivničke momčadi.</p>
<p>- Iznimno ih respektiramo, u kontinuitetu su se pokazali kao stabilan i čvrst prvoligaš, izborili su natjecanje u »Ligi 6«, u svojim redovima imaju prvog strijelca lige i veliki broj kvalitetnih igrača... Zanima nas, jasno, samo pobjeda, ali do nje možemo samo uz kvalitetnu trku i veliki angažman.</p>
<p>Pobjedama protiv Hajduka, Marsonije i Zagreba (triput po 3-2!) Dinamo se primaknuo vodećem Osijeku samo na bod zaostatka čime se, tvrdi Braović, cilj polako ostvaruje.</p>
<p>- Glavni cilj nam je ući u doigravanje sa što manjim zaostatkom za Osječanima. Nadam se da ćemo nakon utakmica protiv Slavena Belupa i Čakovca tu razliku i zadržati, a ako je moguće, bilo bi dobro da je još i »popravimo«. No, ne smijemo se zavaravati s početnim lošijim rezultatima Osječana ili formom Hajduka. Drugi dio prvenstva tek je nedavno započeo i momčadi još traže formu i kontinuitet. U doigravanju može biti drukčije. Evo, Osijek je izgubio u Šibeniku, ali najbolji pojedinac susreta bio je - šibenski vratar. Ipak, ne razmišljamo previše o tome kako će drugi igrati, koncentrirani smo na našu igru. I nije važno s kojim ćemo rezultatom pobijediti, hoće li to biti 3-2, što mi je baš »sladak« rezultat, hoće li to biti 2-0, 1-0 ili pola - nula, nije važno... Važno je da igrači daju sve od sebe, da imaju maksimalan pristup. Nastojimo igrati otvoreno, želimo da gledatelji nešto vide... Pa, sigurno više vole rezultat 3-2, nego 1-0 ili 0-0... Svuda želimo igrati otvoreno i imam osjećaj da smo dužni nešto pokazati gledateljima.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ronaldo se vraća za mjesec dana</p>
<p>MILANO, 9. ožujka</p>
<p> - Brazilski nogometaš Ronaldo, koji zbog ozljede koljena duže izbiva s travnjaka, potpuno se oporavio i, prema mišljenju liječnička, s prvim bi treninzima mogao krenuti već za mjesec dana.</p>
<p>Ronaldo je nakon posljednjeg liječničkog pregleda kod specijalista u Parizu dobio »zeleno svjetlo« kad je riječ o povratku. Sljedećih mjesec dana Ronaldo će boraviti u Brazilu, a potom će se pridružili svojim suigračima u milanskom Interu.</p>
<p>- Njegovo je koljeno s medicinskog stajališta zdravo, no još mora paziti na njega i biti maksimalno oprezan, izjavio je dr. Gerard Saillant, koji je operirao koljeno brazilskog nogometaša. - No, moram upozoriti da bi nova ozljeda koljena sigurno prouzročila kraj karijere 24-godišnjeg Ronalda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Žuti« pokleknuli nakon 11 pobjeda</p>
<p>U 17. kolu Suprolige, domaći je Lietuvos Rytas pobijedio košarkaše Split Croatia osiguranja 93-77 / Kad primite 93 koša, a 51 u prvom poluvremenu, ne možete dobiti utakmicu, bile su riječi trenera Splićana, Jasmina Repeše</p>
<p>SPLIT, 9. ožujka</p>
<p> - Nakon 11 uzastopnih pobjeda, računajući prvenstvo, Kup i Supro ligu, nakon 40 dana nepobjedivosti, košarkaši Split Croatia osiguranja pokleknuli su u Litvi, gdje je u 17. kolu Suprolige slavio domaći Lietuvos Rytas, 93-77 (29-19, 22-15, 19-24, 23-19). </p>
<p>Litvanci su znali iskoristiti slabu večer Splićana, koji su bili daleko od onih europskih izdanja kad su nizali uspjeh za uspjehom. Jednostavno, »žuti« nisu mogli više izdržati u istom ritmu, pobjeđivati na sva tri kolosijeka. Ogled je bio veoma važan za obje momčadi, možda više za domaću koja je tom pobjedom sebi širom otvorili vrata osmine finala Suprolige. Momci s Gripa pak imali su prigodu, da su kojim slučajem pobijedili, da možda na kraju budu i najbolji u svojoj, A skupini. No, idućeg će četvrtka na Gripama, u ogledu s moskovskim CSKA, »žuti« odlučivati na kojem će mjestu skupine završiti.</p>
<p>Sve dosadašnje uspjehe, posebno europske, splitski su košarkaši ostvarivali zahvaljujući prije svega odličnoj igri u obrani. Obrana je bila ključ njihovih uspjeha. Nažalost, u srijedu u Vilniusu, defenziva nije funkcionirala, a kad još pritom naletite na pucački i trkački raspoloženog suparnika kao što su to bili košarkaši Rytasa, jasno je da se pobjeda ne može ni očekivati. </p>
<p>Utakmicu su Splićani izgubili u prvom poluvremenu, kad nisu uspjeli zaustaviti Amerikanca Elliotta - koji je do poluvremena ubacio 18 koševa (ukupno 24) - i pod košem Javtokasa, koji je do odmora ubacio 14 od ukupno 19 koševa. </p>
<p>Tračak se nade ukazao gostima u drugom poluvremenu, kad je proigrao Nikola Vujčić, no sam nije mogao protiv raspoloženih domaćina. U nastavku ogleda, Vujčić je ubacio 19 od 25 koševa, no donekle mu se pridružio samo Badžim sa 15 koševa:</p>
<p>- Kad primite 93 koša, a 51 u prvom poluvremenu, ne možete dobiti utakmicu, bile su riječi trenera Splićana, Jasmina Repeše. - Prije utakmice sam upozoravao da je glavno oružje domaćina kontranapad i šut za tri koša. Upravo su nas tim oružjem i pobijedili, nismo uspjeli zaustaviti njihov kontranapad niti smo ih uspjeli limitirati u tricama, postigli su ih 11 iz 21 pokušaja. Kad se to dogodi, ne možete računati na povoljan ishod. Nema vremena za plakanje i očajavanje, moramo se odmah okrenuti novoj obvezi, a to je prvenstveni ogled u nedjelju, sa Sava osiguranjem.</p>
<p>Šteta je, zaista prava šteta, što »žuti« nisu igrali bolje i pobijedili u Vilniusu, posebice nakon poraza CSKA kod kuće protiv ASVEL-a. Mogli su na kraju biti najbolji... No, opet, kad se sve zbroji i oduzme, već su napravili više od očekivanog.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Koliko strpljenja imaju »zagrebaši«?</p>
<p>U subotu u 16 sati rukometaši Zagreba dočekuju Split-Brodomerkur, unatoč problemima očekuje se pobjeda </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Završivši europske izlete, rukometaši Zagreba su se okrenuli obranama domaćih naslova. Dok u Kupu nisu imali većih problema na putu do četvrtfinala, u prvenstvu nikako da stignu Metković-Jambo. S velikim suparnicima će se sudariti 24. ožujka, no prije toga je, u subotu, na redu derbi protiv Split-Brodomerkura (»Kutija šibica«, 16 sati).</p>
<p>Splitska je momčad treća na ljestvici, ali nije joj lako posljednjih dana. Prvo jedan prvenstveni, pa onda dva sudara s Metkovićem u četvrtfinalu Kupa EHF-a, sad Zagreb, a onda opet u domaćem Kupu protiv Metkovića... No, Splićani se ne predaju. Imaju dobru momčad i veliki motiv za što bolji plasman ove sezone.</p>
<p>S druge je pak strane Zagreb, koji sve više posrće pod bremenom problema što pritišću sa svih strana. Nitko nije otkrio toplu vodu kad kaže da je Zagreb u vrlo nezavidnoj situaciji. Od početka sezone klub grca u problemima, muči muku s novcem, plaća ni otkud, a pomalo je već smiješno i naporno slušati kako će se sve srediti. Možda i hoće, ali je pitanje kad i tko će tada biti u i oko kluba. Ove je sezone Zagreb silom prilika morao pomladiti momčad i dobro je što je okupio vrlo darovite mladiće. No, potraje li agonija, pitanje je kako će Zagreb zadržati te igrače.</p>
<p>Dobra strana pomlađene momčadi jest što igrači nisu skloni svađanju i prepirkama pa ove sezone nije bilo štrajkova i iskakanja iz tračnica. Nije da su uvijek išli 100 posto na treninzima, ali su trenirali i igrali. Trener Lino Červar upro je svo svoje pedagoško umijeće kako bi igrače motivirao. No, to ne može trajati zauvijek. Sezona se polako bliži kraju, dugovi su sve veći, a novca ni od korova. </p>
<p>- Svaki bi trener želio mir u svojoj kući, no u ovoj situaciji ja sam nemoćan, nijedan trener ne vodi klupsku politiku. Ovako nam je od početka kolovoza. Kakvi su nam uvjeti cijele sezone, dosadašnji rezultati su sjajni, veli trener Červar. </p>
<p>• U utakmicama 17. kola hrvatskog prvenstva rukometaša, u subotu, igraju: Zamet-Crotek - Karlovac (dvorana »Dinko Lukarić« na Kozali, 18 sati), Pudar - Đakovo (dvorana u Labinu, 20 sati), Moslavina - Varteks-Di Caprio (dvorana »Kutina«, 18.30 sati), Zagreb - Brodomerkur (»Kutija šibica«, 16 sati), EKOL Ivančica - PIPO IPC (dvorana u Ivancu, 19 sati). </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>HRS ne želi snositi tuđu krivicu </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Izbornik hrvatskih rukometaša Josip Milković morat će podnijeti novo izvješće o radu reprezentacije, ali ovog puta podrobnije i iscrpnije. Naime, pismeno izvješće o kojem je raspravljao Upravni odbor Hrvatskog rukometnog saveza na svom sastanku nije zadovoljio rukometne čelnike, pa su zatražili novo izvješće.</p>
<p>Još su prije nastupa na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj u siječnju govorili kako su reprezentaciji osigurali sve uvjete za normalno i mirno treniranje, a i nastup i zadovoljavajući plasman na SP. No, to se nije dogodilo, rukometni vrh traži razloge i krivce za to, pa će tako Milković morati objasniti neke stvari.</p>
<p>Tim više, što hrvatske rukometaše po završetku nacionalnih prvenstava čekaju kvalifikacije za nastup na Europskom prvenstvu 2002. u Švedskoj protiv Turske u Čakovcu početkom lipnja. A jasno je da nitko ne želi novi podbačaj.</p>
<p>- Nama izvješće u kojem ćemo čitati pitanja ne treba! Ne treba nikog vrijeđati ili proživati, ali želimo u izvješću pročitati tko je što napravio ili nije napravio. Svi su jako veliki igrači i treneri, a mi smo 6., deveti ili deseti... Što tu ne valja? Mi smo osigurali sve da se rukometaši mogu kvalitetno pripremiti, ali ne možemo mi igrati. Zato nam je dosta toga. Neka se kaže tko što i kako radi, rezolutno će predsjednik HRS-a, Željko Kavran.</p>
<p>Stručni savjet HRS-a koji je još ranije prihvatio izvješće izbornika Milkovića raspušten je, jer čelnici nisu zadovoljni njegovim radom. To je najavio dopredsjednik Saveza i koordinator za muški rukomet, Zoran Gobac prije nekoliko tjedana kad je rekao kako ne mogu u tom savjetodavnom tijelu sjediti treneri koji su ove sezone dobili otkaze u svojim klubovima. Nova je ideja da se oforme dva Stručna savjeta, za muški i ženski rukomet. Svaki bi trebao imati po sedam članova koje će predložiti koordinatori, Gobac i Tihomir Salajić.</p>
<p>S novim izbornikom rukometašica Nenadom Šoštarićem najavljen je razgovor oko potpisivanja ugovora. HRS je prihvatio njegov plan rada i uvjete, ali o nekim bi stvarima želio porazgovarati s novim izbornikom.</p>
<p>Kako se prvenstva bliže kraju tako se ponavljaju stare bolesti - uvijek se netko nađe povrijeđen, uvrijeđen i zakinut, pa prvenstvo proglašava neregularnim.</p>
<p>- Uvijek se netko nađe prevaren... No, na sastanku smo odlučili da ćemo iznimno pažljivo delegirati nadzornike i suce za doigravanje, jer će tenzije biti goleme. Ove je sezone bilo manje žalbi na suce i nadzornike nego prije, što je ohrabrujuće. Uvjeren sam da će sve biti završeno bez problema, maksimalno regularno, misli predsjednik Kavran.</p>
<p>I sljedeće četiri godine tajnik HRS-a će biti Damir Poljak. Naime, kad mu je istekao mandat, na objavljeni natječaj prijavio se samo on. Kako je Poljak dosad zaslužio samo pohvale za svoj rad, članovi UO-a su ga sa zadovoljstvom proglasili novim-starim tajnikom rukometne kuće. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>C. J. Hunteru dvije godine kazne zbog dopinga</p>
<p>INDIANAPOLIS, 9. ožujka</p>
<p> - Američki atletski savez (USATF) kaznio je bacača kugle C. J. Huntera s dvije godine zabrane natjecanja zbog korištenja nedopuštenih sredstava, što je objavljeno lani prije Olimpijskih igara u Sydneyu. Nakon toga, američki je bacač objavio da se povlači iz sporta.</p>
<p>Hunter, suprug američke atletičarke Marion Jones, je nakon izricanja kazne još jednom istaknuo da nije namjerno koristio nedopuštena sredstva, no USATF ga je kaznio jer nije reagirao niti uložio bilo kakvu žalbu na odluku Međunarodne atletske organizacije (IAAF), koja ga je optužila za doping. </p>
<p>Hunter je lani, na OI u Sydneyu, namjeravao završiti karijeru, no neposredno prije objavljeni su rezultati testiranja koji su pokazali da je koristio nandrolon. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>NATO dopustio ulazak VJ u zonu sigurnosti između Kosova i Srbije </p>
<p>Srpska strana mora KFOR-u predati prijedlog djelovanja u toj zoni, izjavio visoki diplomat Sjevernoatlantskoga saveza/ Koštunica prvi put proteklih dana izrazio želju da SRJ uđe u Partnerstvo za mir/ Izruči li uskoro Miloševića, SRJ će biti znatno bliža Partnerstvu za mir/ Uspostava tampon-zone između Kosova i Makedonije nije dio mandata KFOR-a </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - »NATO će, na temelju odluke od srijede, dopustiti srpskim snagama da se vrate u zonu sigurnosti sjeverno od Preševa kako bi učinile sve što je potrebno da ponovo uvedu red i i zakon«, izjavio je, u petak, u razgovoru za Vjesnik visoki diplomat iz Sjevernoatlantskoga saveza.</p>
<p> Koje postrojbe Vojske Jugoslavije i koliko će dugo ostati u zoni sigurnosti između Kosova i uže Srbije, koju zloupotrebljavaju albanski ekstremisti, sugovornik u NATO-u nije mogao precizirati. »To može biti na razini voda ili bataljuna, ovisno o tome što srpska strana želi. Ona, naime, mora KFOR-u predati prijedlog djelovanja u toj zoni. NATO sada radi pravila za raspored snaga VJ u toj zoni. U načelu je to privremena zadaća kojom se želi prekinuti lanac kriminala«, upozorio je NATO-ov diplomat. »Međutim, pokaže li se, na duži rok, da je ostanak VJ u zoni sigurnosti djelotvoran, Srbi će je moći kontrolirati i dugoročno, jer NATO-u neće trebati«, pripomenuo je, dodavši da je srpska strana posredstvom zamjenika premijera Nebojše Čovića zahtijevala od NATO-a da sama kontrolira taj »unutrašnji problem«. </p>
<p>Naime, oko 150 kilometara duga i pet kilometara široka zona sigurnosti uspostavljena je u ljeto 1999. na temelju Vojno-tehničkoga sporazuma između NATO-a i Srbije, nakon savezničkih zračnih udara. </p>
<p>Kad je riječ o uspostavi tampon-zone između Kosova i Makedonije, koju priželjkuje skopska vlada, »to nije dio mandata KFOR-a budući da mi djelujemo unutar granica pokrajine«, tvrdi NATO-ov dužnosnik. »S kosovske strane KFOR može zapečatiti, tj. strogim ophodnjama kontrolirati granicu kako bi se zaustavili teroristi prilikom prelaska granice, ali s makedonske strane granicu nadgledaju makedonske vlasti«, rastumačio je saveznički dužnosnik dodajući da tampon-zona s kosovske strane ne dolazi u obzir. </p>
<p>Upitan da prokomentira najnovije izjave predsjednika SRJ Vojislava Koštunice o otvaranju nove stranice između Beograda i Zapada, NATO-ov diplomat kazao je da je Koštunica »prvi put proteklih dana izrazio želju da SRJ uđe u Partnerstvo za mir«. »Svakako podržavamo bolje odnose sa svim zemljama pa tako i sa SRJ, ali je li ta država i koliko blizu Partnerstvu, to tek treba ispitati«, rekao je neimenovani sugovornik. </p>
<p>»Kad bi uskoro uhvatili i izručili Miloševića, ti bi odnosi mogli biti znatno bolji«, naglasio je sugovornik, procijenivši da bi SRJ trebalo od dvije do nekoliko godina prije nego se približi standardima potrebnim za Partnerstvo za mir. »Trebaju još poraditi na demokratskoj kontroli vojske, transparentnosti vojnoga proračuna, a moraju riješiti i sve granične sporova sa susjedima«, nastavio je. Postoji li ipak mogućnost da SRJ preskoči neke stepenice te da se od neprijatelja praktički preko noći pretvori u NATO-ova saveznika? »Prije otprilike mjesec dana dužnosnici SRJ posjetili su sjedište NATO-a u Bruxellesu izjavivši da više ne žele biti neprijatelji sa Sjevernoatlantskim savezom. Ako oni, dakle, prestanu biti dio regionalnog problema i postanu dio rješenja za postizanje stabilnosti u regiji, onda ni tu mogućnost ne treba isključiti. Realno, međutim, srbijanskim vojnim snagama trebaju godine prije nego mjeseci da postignu neke temeljne standarde NATO-a«, zaključio je saveznički diplomat u razgovoru za Vjesnik. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Od 50 američkih država, 31 nema dovoljno novca u proračunu</p>
<p>WASHINGTON, 9. ožujka</p>
<p> - Od Connecticuta do Indiane i Louisiane do Arizone, guverneri i članovi Kongresa američkih saveznih država pokušavaju ovih dana grozničavo uskladiti svoja brojna obećanja sa stanjem u blagajnama. Prema podacima objavljenima u petak, 31 od 50 američkih saveznih država za ovu i slijedeću godinu ima preuzete troškove veće od proračunskih prihoda. U 23 države će morati posegnuti u pričuvne i namjenske fondove - prvi put nakon desetak godina. U tom razdoblju obilja kad su se proračuni na svim razinama punili i preplavljivali novcem, lokalne su vlasti pokretale brojne nove projekte. Gradile su se prometnice, davali posebni dodaci učiteljima u državnim školama, pomagala stanogradnja, subvencionirale stanarine... »Postali smo bahati u razdoblju najduže privredne ekspanzije u povijesti SAD«, priznaje Arturo Perez iz Nacionalne konferencije guvernera.</p>
<p> Sad su se državna vodstva nenadano suočila sa započetim projektima za koje i dalje treba novac i blagajnama koje nisu prazne, ali u koje porezi i druga davanja ne dotiču dosadašnjim mlazom. Desetak država odlučilo je »privremeno prekinuti« neke građevinske pothvate, druge će nastojati refinancirati svoje projekte, a ima i onih koje će posegnuti u pričuvu i socijalne fondove. Svi se nadaju da će stanka u blagostanju biti kratka, a pomišljaju i na to da bi federalna blagajna sa svojim tisućama milijardi viška mogla pomoći. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ruse ne muče mutanti s »Mira« već kako dalje osvajati svemir </p>
<p>Ako na »Miru« i bude mutiranih mikroorganizama, oni će kao i najveći dio svemirskog broda izgorjeti prilikom ulaska u visoke slojeve zemljine atmosfere, tvrde ruski znanstvenici</p>
<p>MOSKVA, 9. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski znanstvenici odlučno opovrgavaju tvrdnje pojedinih zapadnih medija da predstojeće potapanje divovskog svemirskog broda »Mir« u Tihom oceanu na kojem doista ima mutiranih mikroba predstavlja nepredvidivu opasnost za život na zemlji. Ako na »Miru« i ima mutiranih mikroorganizama - gljivica, one će kao i najveći dio broda izgorjeti prilikom ulaska u visoke slojeve zemljine atmosfere, tvrde ruski znanstvenici.</p>
<p> Iznimka je jedino moskovski znanstvenik Jurij Karaš koji drži da su ti mutanti vjerojatno »žilavi i živahni« i da ih dio može preživjeti vatru i visoku temperaturu koja nastaje prilikom ulaska svemirskog broda u žemljinu atmosferu. »Ako se to dogodi i gljivice -mutanti dospiju u zrak i vodu oni mogu biti opasni i agresivni za život na zemlji«, kaže magistar Karaš savjetnik za avijaciju i svemir. Međutim i Karaš tvrdi da pojedini zapadni mediji preuveličavaju opasnost osobito kada o eventualnom prolasku tih mutiranih mikroba kroz zemljanu atmosferu pišu u stilu »dolaska zločestih Gremlina« i drugih holivudskih filmova užasa.</p>
<p> Uostalom, »čudne« mikroorganizme ruski su astronauti u »Miru« otkrili još prije 13 godina. Štoviše, njihove uzorke sovjetski su astronauti donosili na zemlju radi daljeg znanstvenog proučavanja, ali prilikom tih istraživanja moskovski biolozi kod mutiranih gljivica nisu otkrili ništa opasno ni agresivno. Nije ni tajna da su se za 15 godina koliko se Mir nalazi u svemiru u unutrašnjosti tog divovskog broda razvili najrazličitiji oblici mikroorganizama koji su s vremenom izjedali metal, pa čak i izbacivati otrovne pare. Međutim, kako tvrde moskovski biolozi koji i dalje u svojim laboratorijaima kontroliraju i prate razvoj tih svemirskih mikroba, razloga za paniku nema. Stoga, je uoči predstojećeg potapanja »Mira« koje je sada pomaknuto na 20. ožujka ruska javnost zaokupljenja sa dvije sasvim drukčije neizvjesnosti. Prva je, hoće li »Mir« prema planu znanstvenika pasti na točno određeno mjesto u Tihom oceanu (1500 kilomatara od australske obale). Radi evnetualno neplaniranog pada »Mira« ruska je vlada potapljanje svemiskog orbitalnog kompleksa osigurala na 200 milijuna dolara. To nije najviša svota uplaćena za osiguranje svemirskog rizika. Prije pet godina lansiranje talijanskog satelita Telecom 2D i francuskog F2 bilo je osigurano na 520 milijuna dolara, a lansiranje je završilo uspješno.</p>
<p> Drugi je problem kojim je uoči potapanja »Mira« zaokupljena ruska javnost vezan uz pitanje hoće li njihova zemlja nastaviti uspješno osvajanje svemira. Komunisti i patrioti uvjereni su da je potapanje »Mira« i kraj dominacije njihove zemlje u svemiru, optužuju vladu i svakodnevno demonstriraju protiv uništavanja svemirskog orbitalnog kompleksa na kojem je za poteklih 15 godina radilo i živjelo pedesetak domaćih i stranih astronauta i znanstvenika. Međutim, potapanje »Mira« je počelo. Divovski orbitalni kompleks koji je godinama kružio oko zemlje na visini od 255 kilomatara od petka se počeo svakodnevno spuštati za 1,8 kilometara. Točno za deset dana bit će uključeni njegovi »motori za kočenje«, a pad iz svemira u Tihi ocean 20. ožujka trajat će samo 45 minuta. Od 137 tona teškog orbitalnog kompleksa u zemljinoj atmosferi izgorjet će više od 100 tona i stručnjaci procjenjuju da će do površine mora stići teret od » samo« 20 tona. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Sharon poslao pismo Arafatu s pozivom na prekid nasilja </p>
<p>JERUZALEM, 9. ožujka</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon poslao je palestinskom predsjedniku Yasseru Arafatu pismo u kojemu izražava nadu da će dvojica čelnika ostvariti »osobne kontakte« za mirovna rješenja i za prekid nasilja. »Nadam se da ćemo pronaći način da ostvarimo osobne kontakte u najskorijoj budućnosti kako bismo prekinuli krvoproliće i mržnju te da bismo obnovili sigurnost i ekonomsku suradnju na putu prema uspostavljanju istinskog mira«, kaže se u Sharonovu pismu. Ariel Sharon u srijedu je službeno preuzeo dužnost novog izraelskog premijera nakon izbora održanih 6. veljače. »Vjerujem da se mir može postići jedino dijalogom i izravnim pregovorima na temelju sporazuma te pismenih obveza među nama«, kaže se u pismu.</p>
<p>Istodobno Izrael je u petak izrazio zadovoljstvo izjavama američkog državnog tajnika Colina Powella koji je potvrdio da je Jeruzalem »glavni grad Izraela« i podsjetio na namjeru američkog predsjednika Georgea Busha da američko veleposlanstvo preseli iz Tel Aviva u Jeruzalem.</p>
<p> Gotovo sve zemlje svoja diplomatska predstavništva imaju u Tel Avivu. Powell je pred komisijom o međunarodnom odnosima potvrdio da je predsjednik Bush »odlučan u tome da veleposlanstvo preseli u Jeruzalem, glavni grad Izraela«. Izrael se također u petak usprotivio mogućem ulasku Sirije u Vijeće sigurnosti UN-a dok god ta država na svom teritoriju prima »terorističke organizacije«. Izrael je reagirao na informacije objavljene u novinama prema kojima bi Sirija uskoro mogla dobiti nestalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Jugoslavenska vojska za dva dana na granici s Makedonijom</p>
<p>BEOGRAD, 9. ožujka</p>
<p> - Jugoslavenski ministar unutarnjih poslova Zoran Živković u petak je najavio da će razmještanje vojske SRJ u dio zone kopnene sigurnosti na granici s Makedonijom početi za dva dana.</p>
<p> Na konferenciji za novinstvo u Beogradu Živković je ocijenio da bi to mogao biti početak procesa povratka jugoslavenskih snaga sigurnosti »u cijelu tampon zonu na jugu Srbije«.</p>
<p> Živković je precizirao kako se »danas priprema plan strukture broja vojnika i naoružanja koje će pripadnici VJ koristiti na granici s Makedonijom«. Prema njegovim riječima, Jugoslavija »ne bi smjela« prihvatiti slanje vojnika ako njihov broj i vrsta oružja kojim bi raspolagali ne jamče obavljanje zadatka te ako bi njihovi životi "zbog neadekvatnog broja sastava i naoružanja« bili dovedeni u opasnost.</p>
<p> Živković se složio s ocjenom jugoslavenskog predsjednika Koštunice da će vojnici te zemlje biti »između dvije vatre« te dodao da se zbog toga inzistira na odgovarajućem broju i opremljenosti vojnika koji ulaze u oblast.</p>
<p> Jugoslavenski ministar optužio je KFOR da je od dolaska na Kosovo »stvorio monstruma« od grupacije naoružanih Albanaca iz rasformirane Oslobodilačke vojske Kosova. »Međunarodna zajednica mora konačno shvatiti kako mora biti neprijatelj Albancima na Kosovu, a ne 'sudac u ringu'«, zaključio je Živković. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Austrijska Styria u strahu od spajanja WAZ-a i Newsa</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Spajanje Profila i Formata, dvaju glavnih političkih magazina na austrijskom tržištu, što je posljedica udruživanja izdavačkih grupacija News i Kurier, otvorilo je u austrijskoj javnosti niz pitanja o slobodi medija u pogledu vlasničkih odnosa. Zabrinutost austrijske javnosti, ali i međunarodnih udruga za zaštitu slobode medija razumljiva je s obzirom na činjenicu da je vlasnik Profila izdavačko poduzeće ZVB, zapravo kći Kurier grupacije u kojoj njemački koncern WAZ ima gotovo pola dionica (koncern iz Essena snažno je preko EPH-a prisutan i na hrvatskom medijskom prostoru). Kurier, izdavač istoimenog dnevnog lista, s druge je strane u poduzeću Mediaprint povezan s najtiražnijim tzv. žutim listom Kronen Zeitung. Drugi nakladnik, News, magazinski je gigant: uz Format izdaje ilustrirani časopis News i najprodavaniji TV-časopis.</p>
<p>Udruživanjem izdavačkih kuća na tržištu nastaje koncern koji će praktički kontrolirati sve važnije tiskane medije u Austriji, što mnogi smatraju pogubnim za slobodnu razmjenu mišljenja i informacija nužnih za demokraciju. Izračun koji je proveo liberalni dnevnik Der Standard, uzimajući u obzir veze između poduzeća-kćeri i matičnih novinskih koncerna, pokazuje da će nova grupa kontrolirati čak 12 izdanja. Na tržištu tiskanih medija ta će izdanja, pretpostavlja se, kupovati gotovo 70 posto Austrijanaca iznad 14 godina. </p>
<p>Fuziju su, unatoč stanovitim rezervama, odobrile austrijske vlasti nadležne za sprečavanje monopola. No, i u samom obrazloženju njihove odluke naziru se moguće opasnosti spajanja za neovisnost magazina koji se se dosad na relativno malom tržištu borili za svakog čitatelja. Iako je u novom koncernu redakcijama magazina manjinskog vlasnika ZVB-a zajamčena potpuna samostalnost, u obrazloženju se sa stanovitom zabrinutošću ukazuje na to da vlasnici uvijek mogu intervenirati u uređivačku politiku iz »čisto ekonomskih« razloga. K tome, u slučaju sukoba interesa, prednost će uvijek imati interesi vlasnika. </p>
<p>Nakon što je ministar pravosuđa Dieter Böhmdorfer prošloga tjedna odustao od toga da uloži prigovor na takvu odluku, mnogima koji se ne slažu s fuzijom posljednja je nada Europska unija. Naime, kako prenosi bečki Die Presse, nekoliko se uglednih intelektualaca posljednjih dana otvorenim pismom obratilo Mariju Montiju, povjereniku Europske komisije za zaštitu tržišnog natjecanja, pozivajući ga da intervenira u spornu odluku. Među ostalim, navode alarmantnu činjenicu da će udio novog kartela na tržištu političkih magazina biti stopostotan. »Nakon fuzije, praktički dolazi do toga da troje, četvero ljudi odlučuje o onom što se u zemlji može čitati«, upozorio je u svom pismu bivši narodnjački političar, sveučilišni profesor Bernd Schilcher. Takvo je stanje, prema njegovim riječima, ravno »nacionalnoj krizi«. Slično uvjerenje izrazio je i šef Uprave druge medijske kuće Styria, koja uz Die Presse i Kleine Zeitung ima znatan udio u zagrebačkom Večernjem listu, Horst Pirker. Najavljeno udruživanje Pirker je nazvao »nuklearnom katastrofom najvećih razmjera« za austrijski medijski sektor. Izdavač dnevnika Der Standard Oscar Bronner ustvrdio je da nova grupa ima monopol na tržištu magazina, i gotovo potpunu kontrolu nad tržištem dnevnih novina. Njegov je zaključak - politika će se jednostavno morati usklađivati s medijskim magnatima. </p>
<p>Takva »problematična« koncentracija medijske moći, prema interpretacijama pravnih stručnjaka, protivi se odredbama Europske konvencije o ljudskim pravima koje reguliraju slobodu izražavanja putem medija. Kako se člankom 10., među ostalim, jamči pravo na informiranje koje neće biti jednostrano, dakle medijska raznolikost, pravnici u intervenciji države, odnosno vlade, vide obvezu da i osigura takvo obavještavanje. No, s obzirom da austrijska vlada nije uložila prigovor na fuziju, možda će to učiniti Europska komisija pozivajući se na zaštitu tržišnog natjecanja. </p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Andabak optužen za ubojstvo Leutara </p>
<p>SARAJEVO, 9. ožujka </p>
<p> - Županijsko tužiteljstvo u Sarajevu podignulo je u petak optužnicu protiv umirovljenog generala HVO-a Ivana Andabaka zbog ubojstva doministra unutarnjih poslova Federacije BiH Joze Leutara. U priopćenju dostavljenom Hini u Sarajevu navodi se da je uz Andabaka optuženo još pet osoba za koje je tijekom istrage utvrđeno da su »u nakani rušenja Federacije BiH i njenog ustavnog poretka te iz političkih razloga a u cilju blokiranja funkcioniranja Federacije« dogovorili ubojstvo Joze Leutara.</p>
<p> U optužnici se ističe da je upravo Andabak naložio ubojstvo, a ostali članovi urotničke skupine organizirali su postavljanje eksplozivne naprave u Leutarov automobil koja je potom daljinski aktivirana 16. ožujka 1999. godine. Leutar je od posljedica ranjavanja umro 12 dana kasnije u sarajevskoj bolnici. Uz Andabaka optužnica je podignuta i protiv Dominika Ilijaševića zvanog Como, Zorana Bašića zvanog Colo, Željka Ćosića, Jedinka Bajkuše te protiv Marija Milićevića zvanog Baja. Osim Milićevića koji je u bijegu i za kojim je raspisana tjeralica te Andabaka protiv kojega se trenutno vodi postupak zbog trgovine drogom pred Županijskim sudom u Rijeci, ostali optuženici zatvoreni su u Sarajevu ili Zenici. Županijski tužitelj u Sarajevu Mustafa Bisić predložio je da se protiv Andabaka i Milićevića vodi postupak u odsutnosti zajedno s ostalim optuženicima dok se ne riješi pitanje Andabakova izručenja pravosudnim vlastima u BiH, odnosno dok Milićević ne bude uhićen. Podizanje optužnice pozdravio je voditelj misije UN-a u BiH Jacques Klein. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Perić Petritschu: Poštujte hrvatski narod</p>
<p>Jedna od najvećih političkih nepravdi koju odbijam, osuđujem, protiv koje prosvjedujem, koju s gnušanjem spominjem jest nepravda nad hrvatskim narodom prema kojem se međunarodna zajednica koju vi predstavljate odnosi juridički ubojito, piše biskup Perić Wolfgangu Petritschu</p>
<p>MOSTAR, 9. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Biskupska konferencije Bosne i Hercegovine kolegijalno je usvojila načela koja je biskup mostarsko-duvanjski msgr. Ratko Perić kao mjesni biskup izrekao u svome pozdravu Hrvatskome narodnom saboru u Mostaru. Biskupi BiH također izražavaju i svoje neslaganje s načinom na koji predstavnici međunarodne zajednice u BiH ignoriraju političku volju hrvatskog naroda izraženu na izborima u studenome 2000. godine i smatraju da odluke međunarodne zajednice o izbornom zakonu, o načinu biranja članova Predsjedništva, o ulozi Doma naroda stvarno dokidaju ravnopravnost i jednakost hrvatskog naroda u odnosu na druga dva naroda.</p>
<p> Kako se nadalje ističe u priopćenju za javnost, Biskupska konferencija BiH poziva mjerodavne predstavnike međunarodne zajednice da dijalogom s predstavnicima kojima je hrvatsko biračko tijelo dalo svoje demokratsko političko povjerenje traže i nađu odgovarajuće rješenje sadašnje krize, a potiču političke predstavnike koji su legalno i legitimno izabrani da zastupaju nacionalne interese hrvatskog naroda na cijelom području BiH da budu otvoreni za dijalog sa svima koji traže pravedno društveno-političko rješenje za ovu zemlju i sve njezine stanovnike.</p>
<p>Biskupi su također izrazili i duboku zahvalnost Sveotm Ocu koji je, kako se ističe, predstavnicima Internacionalne lige humanista ponovio svoju očinsku brigu za narode Bosne i Hercegovine, ustvrdivši, između ostaloga: »Potrebni su potpora i razumijevanje da bi se svladale postojeće društvene, političke i gospodarske poteškoće, razumijevanje da bi se našla što bolja rješenja koja odgovaraju zakonitim očekivanjima sva tri konstitutivna naroda zemlje«.</p>
<p>U petak se otvorenim pismom Wolfgangu Petritschu, visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH, obratio mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić nakon izjava visokog predstavnika zagrebačkom Globusu da je »ogorčen i šokiran govorom biskupa Perića (na Hrvatskom narodnom saboru u Mostaru)«, te da »nema riječi za silnu mržnju i potporu osuđenim ratnim zločincima, koju je u njemu iskazao«. Biskup Perić poručuje Petritschu da visoki predstavnik u svojoj izjavi ne razlučuje mržnju i da je »šokiran silinom političke nepravde koja izlazi iz okrilja međunarodne zajednice kojoj je Petritsch najviši predstavnik u BiH«.</p>
<p>»Jedna od najvećih političkih nepravdi koju odbijam, od koje se ograđujem, koju osuđujem, protiv koje prosvjedujem, koju s gnušanjem spominjem jest nepravda nad hrvatskim narodom (kojemu sam samo jedan član), a prema kojem se ta međunarodna zajednica koju vi predstavljate odnosi juridički ubojito«, ističe biskup Perić.</p>
<p>Msgr. Perić nadalje poručuje Visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH Wolfgangu Petritschu da vrati hrvatskom narodu dostojanstvu demokratske političke volje »koja mu je oteta nepravednim političkim zakonima stvaranima u okrilju međunarodne zajednice, bez pristanka hrvatskog naroda«.</p>
<p> »Poštujte hrvatski narod u njegovoj demokratskoj političkoj volji, pa makar on ne želio toliko dobra sebi koliko mu ga vi želite. Poštujte hrvatski narod u njegovoj demokratskoj političkoj izbornoj volji, pa makar izabrao koruškoga Jörga Haidera, i makar taj narod Europska unija ekonomski sankcionirala pa potom povukla sankcije. Poštujte hrvatski narod u njegovoj političkoj volji, pa makar taj narod izabrao za svoje predstavnike samo i isključivo članove HDZ-a«, poručuje biskup Perić Petritschu. On također kaže Petritschu da poštuje hrvatski narod i ne nameće mu svoju političku samovolju, prihvaćajući ministre koji nisu dobili ni deset glasova, a razvlašćujući zastupnike koji su dobili preko 20 tisuća glasova. Sankcionirate samoga predsjednika iz reda hrvatskog naroda, nastavlja dalje biskup Perić, kojega je taj narod demokratskom većinom, plebiscitarno, izabrao na izravnim predsjedničkim izborima. Poštujte hrvatski narod, zaključuje biskup mostarsko-duvanjski u otvorenom pismu Petritschu, »koji se referendumski opredijelio za afirmaciju svojih ljudskih prava i političkih sloboda preko institucije Hrvatskoga narodnoga sabora i njegovih struktura«.</p>
<p>Biskup Perić se osvrće i na Petritschevu izjavu o navodnoj potpori osuđenim ratnim zločincima koju je biskup iskazao u govoru na Hrvatskom narodnom saboru, ustvrdivši da »zajedno s hrvatskim narodom u ovoj zemlji dajem potporu hrvatskim osuđenicima u Haagu, kojima do sada nije dokazano nikakvo osobno zlodjelo, niti je većina tih osuda postala pravomoćnom«. »Ove, koje vi nerazlučno zovete »osuđenim ratnim zločincima«, za mene su, dok se ne dokaže suprotno, časni branitelji hrvatskog naroda u BiH i molim Boga da ih, služeći se svojim božanskim putovima, oslobodi i vrati u njihove obitelji i na radne dužnosti koje im pripadaju«, poručuje na kraju otvorenog pisma msgr. Ratko Perić Wolfgangu Petritschu. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Nije problem samouprava, već Dayton</p>
<p>Ante Jelavić i HDZ BiH ne priznaju odluke Wolfganga Petritscha, smatrajući ih oduzimanjem osnovnih ljudskih prava</p>
<p>MOSTAR, 9. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Vidjet ćete za nekoliko mjeseci tko je prošlost, a tko budućnost Bosne i Hercegovine. Petritsch i Barry i neki drugi pojedinci iz aktualne međunarodne administracije bit će prošlost, a hrvatski narod s druga dva konstitutivna naroda izgradit će demokratsku i samoodrživu Bosnu i Hercegovinu«, kazao je u petak poslijepodne na konferenciji za novinare nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a BiH u Mostaru Ante Jelavić, predsjednik HDZ-a BiH. </p>
<p>Jelavić je kazao da ne odgovara Wolfgangu Petritschu nego hrvatskom narodu i hrvatskom biračkom tijelu koje je iskazalo HDZ-u BiH i strankama okupljenim oko Hrvatskog narodnog sabora plebiscitarnu potporu na izborima, dodajući kako nikada neće iznevjeriti borbu hrvatskog naroda za njegova institucionalna prava u BiH. U Bosni i Hercegovini, naglasio je Jelavić, nije problem hrvatska samouprava, već daytonsko uređenje BiH. </p>
<p>Predsjedništvo HDZ-a BiH, kako se ističe u priopćenju za javnost, »ne priznaje odluke Visokog predstavnika o smjenama dužnosnika HDZ-a BiH, sukladno 3. zaključku Hrvatskoga narodnog sabora«, te u tom kontekstu odbacuje i obrazloženje odluka o smjenama i zabrani javnoga političkog rada predsjedniku Anti Jelaviću i trojici dopredsjednika HDZ-a BiH, smatrajući ih pokušajem oduzimanja temeljnih ljudskih i građanskih prava. Nadalje, Petritcheva odluka o smjeni hrvatskog člana Predsjedništva HDZ-a BiH ocjenjuje se kao »dokidanje ustavne pozicije Predsjedništva BiH i definitivno poništenje hrvatske biračke volje i Predsjedništvo HDZ-a BiH drži to potpunom institucionalnom krizom u BiH, za što punu odgovornost snosi visoki predstavnik«.</p>
<p>Predsjedništvo HDZ-a BiH drži i kako je Petritsch bio dužan spriječiti kršenje Daytonskog sporazuma prilikom donošenja neustavnih izbornih pravila, kao i zaštititi načelo konsenzusa u Predsjedništvu BiH, kao i onemogućiti uspostavu nelegalne i nelegitimne vlasti i spriječiti nositelje izvanustavnih aktivnosti i zloporabu navodne građanske većine na štetu ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH. Također, Predsjedništvo BiH na svojoj sjednici je podržalo i pozdravilo odluke Hrvatskoga narodnog sabora, a inicijative službenog Zagreba o novom uređenju BiH, iako su, kako se naglašava, došle sa zakašnjenjem, također pozdravilo uz ocjenu da one govore o dubini krize i pokazuju nužnost traženja samoodrživih rješenja za BiH. Kao zlonamjerne i netočne odbačene su tvrdnje dijela međunarodnih predstavnika da HDZ BiH ne predstavlja hrvatski narod u BiH nego samo interese pojedinaca i regije Hercegovine, a izraženo je i žaljenje što visoki predstavnik »nije prepoznao i nije prihvatio politički dijalog sa legitimnim i legalnim predstavnicima hrvatskog naroda okupljenih u Hrvatskome narodnom saboru da se politički proces vrati u okvire ustava iz Daytonskoga mirovnog sporazuma«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Datum britanskih izbora ovisi o slinavki</p>
<p>U mnogim dijelovima Britanije neće se moći voditi predizborna kampanja ako se ne povuče stočna bolest </p>
<p>LONDON, 9. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nova potvrda da su britanski prijevremeni izbori na pragu stigla je od ministra finacija Gordona Browna, koji je u srijedu popodne obznanio državni proračun za idućih godinu dana. Ministar, koji je u državnoj blagajni nakupio veliki višak, nije se odlučio na spektakularno smanjenje poreza, kojim bi vladajući laburisti zaradili jake pozitivne bodove kod birača. Građane je odlučio odobrovoljiti na suptilniji način - povećanjem dječjih dodataka, većom naknadom za porodiljski dopust, većim dodacima za samohrane roditelje i obitelji općenito. Objavljujući proračun u Donjem domu, ministar je prekršio parlamentarni protokol kako bi signalizirao da se približavaju izbori. </p>
<p>Većina promatrača smatra da je 3. svibnja najvjerojatniji izborni datum - ako planove ne pokvari epidemija slinavke i šapa. Ta vrlo zarazna stočna bolest stavila je, naime, u karantenu mnoge ruralne dijelove Britanije. U njima se neće moći voditi ni normalna predizborna kampanja, ako se bolest uskoro ne povuče. Ako slinavka više ne bude stvarala probleme, premijer Tony Blair mogao bi doista raspisati izbore početkom svibnja - godinu dana prije krajnjeg roka. On time želi unovčiti popularnost vladajućih laburista, kojima na ruku idu konjuktura u britnaskoj privredi, kao i slabosti unutar oporbe. </p>
<p>Planiranje predizborne kampanje otišlo je tako daleko da je već objavljeno kako će se, tijekom nje Tony Blair sa savjetnicima svake večeri vraćati u London sa svojih krstarenja Britanijom. Uoči prošlih izbora 1997., Blair je, agitirajući i putujući zemjom, poneku noć proveo i izvan Londona - prepuštajući operativne odluke o kampanji svom najbližem suradniku, Peteru Mandelsonu, te današnjem ministru financija, Gordonu Brownu. No, ovaj put uredno će se na kraju svakog dana vraćati u bazu. Jedan je razlog za to što je Mandelson nedavno podnio ostavku pod pritiskom skandala u koji je bio periferno umiješan. Bio je to veliki gubitak za Blaira, kome je Mandelson bio glavni strateg, desna ruka i oslonac. Preostao je, dakle, Gordon Brown u kojega Blair nema povjerenja da neće prigrabiti previše utjecaja, ako se izborna strategija previše prepusti samo njemu. Odatle najava o redovnim Blairovim večernjim povratcima u London. Kao drugi razlog za tu odluku navodi se premijerova želja da bude sa svojom obitelji, uključujući i malog Lea, najmlađe premijerovo dijete. No primarni je , ipak, strah od vječnog konkurenta, ambicioznog Browna. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Treba li Dick Cheney dati ostavku?</p>
<p>Američki potpredsjednik ovih je dana ponovo završio u bolnici s petim infarktom/ Premda liječnici tvrde kako postoje »veliki izgledi« da će Cheney završetak svoga mandata dočekati »na nogama«, čuju se već glasovi za njegovom ostavkom i prekidanjem »samoubilačke misije«</p>
<p>NEW YORK, 9. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Mlađahni su demokrati nedavno lagali o seksu; stari republikanci danas lažu o svome zdravlju. Tako neki američki komentatori opisuju »alarmantnu zdravstvenu situaciju potpredsjednika Dicka Cheneya«, pozivajući ga čak da podnese ostavku, povuče se u miran život, te da tako spasi ne samo svoj život, već i živote milijuna Amerikanaca koji imaju sličnih problema sa srcem, a koji sada primaju »poruku« prema kojoj su moć i položaj važniji od vlastitoga života. </p>
<p>Nakon što je prošle subote osjetio bolove u grudima, te otišao u bolnicu, potpredsjednik SAD Dick Cheney je u utorak, kada je pušten iz bolnice, izjavio da se osjeća »dobro«, i da sad ide na posao. Ali u međuvremenu, njemu su u bolnici u nožnu arteriju ubacili kateter koji je putovao sve do srca, pročišćavajući zakrčene arterije zbog kojih je Cheney osjećao »bol u grudima«. Što se, drugim riječima, još zove - infarkt, ili predinfarktno stanje. Da stvar bude gora, Cheney je slične probleme imao prije tri mjeseca, u jeku predizborne kampanje i neposredno nakon izbora, kada je također završio u bolnici, odakle je izašao s izjavom da je »sada sve u redu«. Ovo sada - bio to infarkt ili »samo predinfarktno stanje« - već je peti put u protekla dva desetljeća da Cheney (kojemu je 60 godina) ima problema sa srcem. </p>
<p>Ta više nego zabrinjavajuća historija Cheneyevih problema sa srcem, navela je sada neke da ga nazovu »samoubojicom«, čovjekom čije je srce »tempirana bomba«. Problem je u tome što je on »radoholičar«, čovjek koji svoj posao radi nevjerojatnim tempom. Kao potpredsjednik, natovario si je svakojakih poslova koji inače baš i ne spadaju u opis radnoga mjesta američkog potpredsjednika. Svojom moći i utjecajem - pa i na samoga predsjednika Busha, koji priznaje da mu je Cheney »najvažniji suradnik i savjetnik« - Cheney je već sebi priskrbio titulu »predsjednika u sjeni«. On je »sveprisutan«, pa tako i u sadašnjoj borbi za novi proračun i smanjivanje poreza, tvrdoglavo i ponosno odbijajući priznati da bi, zapravo, morao usporiti, umjesto da radi sve žešćim tempom. Za razliku od prijašnjih potpredsjednika, Cheney zaista ima - moć i vlast, i nisu ga bez razloga već proglasiti »najmoćnijim i najaktivnijim potpredsjednikom u proteklih pet desetljeća«. No, zapravo je funkcija potpredsjednika u Americi manje ili više reprezentativna, uloga čovjeka koji čeka, kako to kaže pomalo morbidna ali istinita šala, da umre predsjednik, pa da on postane prvi čovjek SAD. Cheneya sada podsjećaju kako je uloga potpredsjednika da odlazi na tuđe sprovode (stranim državnicima, primjerice), a ne da sam umre na tom položaju... </p>
<p>Umanjujući značenje alarmirajućih signala, Cheney, zapravo, svima koji imaju slične probleme, emitira jednostavnu, ali snažnu (i besmislenu) poruku kako je moć važnija od zdravlja. Svake godine u Americi 1,1 milijun ljudi doživi infarkt, a oko 400.000 ih od infarkta umre. Oko 12 milijuna Amerikanaca ima, kao i Cheney, dugu povijest problema sa srcem. Za razliku od većine njih, Cheney sada javno umanjuje značenje svega što se događa s njegovim srcem, i - juri s posla na posao. </p>
<p>I koliko god to i njemu samome, a i predsjedniku Bushu (koji zasad još javno odaje priznanje Cheneyevu srcu i njegovom borbenom duhu, prihvaćajući tvrdnju kako »nema većih problema«) ne bilo drago, sve je više glasova koji pozivaju Cheneya da se povuče dok mu je još vrijeme. I da spasi život i sebi i milijunima drugih Amerikanaca koji bi u njemu mogli vidjeti varljivu poruku. Ali izazov moći i položaja, vlasti i utjecaja, zasad su još uvijek veći od upozorenja i alarmantnih signala što ih emitira Cheneyevo srce. Kao što to i uvijek čine, američki mediji sada sve glasnije zahtijevaju i da liječnici podnesu javnosti detaljno izvješće o stanju Cheneyeva srca nakon pet srčanih udara, umjesto da izjavljuju kako »postoje veliki izgledi da će on dočekati kraj mandata - živ«.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Prva Bushova pobjeda - prihvaćena prva faza smanjenja poreza </p>
<p>WASHINGTON, 9. ožujka</p>
<p> - Predstavnički dom američkog Kongresa prihvatio je u četvrtak prijedlog predsjednika Georgea W. Busha o prvom koraku smanjivanja poreza u razdoblju do 2011. godine. Računajući na proračunski višak od 5.600 milijardi dolara Bush traži da porezno rasterećenje odmah odnese 958 milijardi. Ili, kako on kaže, da se novac vrati onima koji su ga uplatili. Porezi bi se smanjivali postupno i to za svih pet kategorija obveznika. Za dio prihoda do 12.000 dolara plaćalo bi se 12 posto poreza, a iznad te svote po umanjenim stopama od 10 do 33 posto.</p>
<p> Vlada uvjerava da će u konačnici šest milijuna Amerikanaca s najnižim prihodima biti posve oslobođeno plaćanja poreza. Republikanci najavljuju da će slijedećih dana u kongresni postupak prijedlozi o smanjenju drugih poreza, poput onih na nekretnine i nasljedstvo, kao i olakšice za obitelji i djecu. Po Bushovoj računici zbroj bi na kraju iznosio 1.600 milijardi dolara. Demokrati tvrde da je rasterećenje preveliko. U kongresnoj raspravi uzalud su pozivali da se prvo odluči o neophodnim rashodima u proračunu, a onda vidi koliko se mogu smanjiti prihodi. Neki od njih predložili su porezno rasterećenje od 586 milijardi dolara koje je glatko propalo.</p>
<p> Dok se nad Washington spuštala noć zastupnici su sa 230 prema 198 prihvatili Bushov prijedlog i darovali mu prvu veliku političku pobjedu nakon izbora. Prijedlog poreznog zakona slijedećeg tjedna dolazi pred Senat. Tu se očekuje žešća bitka. Ne samo zbog toga jer obje stranke imaju po 50 mjesta, nego zato što se dvojica republikanaca protive tolikom smanjenju poreza, a devet senatora, pet demokrata i četiri republikanca traži da se olakšice primjene samo ako proračunski višak doista bude koliko se predviđa i ako država bude uredno otplaćivala svoj dug. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Uvijek isti čelnici raznih udruga, igrokazi laži i utrka za osobnim probicima </p>
<p>Za velika djela treba imati bijele ruke. Taj mudri naputak za utjecajnost u životu znaju talenti za uspjeh, ljudi od karijere. Ovaj tekst skica je humoreske na temu robotike kod nas. Sličica iz groteskne mješalice života u kojoj se miješaju ambicije i ambicioznosti, čast i častohleplje, zanosi i zanesenjaštva, interesenti i profiteri, stvarnost i san, .... Tijekom priprema nekog robotičkog hapeninga, nakon dugo vremena susretoh tajnika jedne robotičke udruge osnovane pred nekoliko godina. Nakon njihove, po mnogo čemu nezaboravne, osnivačke skupštine dugo nisam čuo za ovu udrugu sve dok nas nisu spojili ogranizacijski poslovi. Okupilo se na toj skupštini podosta vrlih pregalaca: profesionalnih animatora tehničke kulture, sveučilišnih profesora, a bilo je, bogme, i akademika. Statut udruge, čiji jedan primjerak čuvam u arhivi, čudesan je po tome što se riječ robotika pojavljuje samo u naslovu udruge. Uglavnom srednješkolci, zbog kojih je udruga i osnivana, sjedili su tiho u zadnjim redovima. Između njih i uglednika u prvim redovima zjapio je mračan ponor redova praznih stolica. Redali su se sjajni govori. Cijeli taj igrokaz laži, opsjenom bremeniti vašar taštine sa međutkom za kavu u sredini i zakuskom na kraju, bio je zaista pažljivo inscenirana predstava. Vrhunac zapleta bila je svađa oko prava na osnivanje udruge, pa se skupština skoro i prekinula. A kad su pobunjenici napustili dvoranu nastupio je plodotvorni mir i na scenu su stupili uzvanici. Jedno je bilo istinito: stupanj njihove gorljivosti i govorljivosti bio je razmjeran osobnoj neupućenosti u robotiku. Na kraju, nazočni uglednici prihvatili su biranim riječima i, treba li to uopće napominjati, sa uglađenom zahvalnošću i kako rekoše, počačšćeni, odgovorna mjesta predsjednika, dopredsjednika, itd., ... želeći novoj pravnoj osobi dug i uspješan život u kome će mu oni dati svaku moguću pomoć i podršku. Slikali su širokim zamasima riječi i svojih bijelih ruku sjajnu budućnost u kojoj je bila samo mladost i radost. I otišli. </p>
<p> Tri godine potom, priča mi tajnik, svi uglednici napustili su udrugu. Uglavnom »zbog prezauzetosti«. Valjda su u međuvremnu postali predsjednici drugih desetak udruga. Osnivač je pak pokazao »iznimnu skrb«. Udruga je u razdoblju od tri godine dobila zapanjujuću pomoć od kojih dvije tisuće kuna. Slučaj me malo jače zainteresirao pa sam, slijedom ispričanoga, imao prilike vidjeti i pismo u kojem osnivač, na pismo zamjerke o financijskoj nebrizi za udrugu koju je osnovao, odgovara britkom birokratskom taksativnošću. U nekoliko točaka objašnjava se zašto nije dobro biti entuzijast i biti u poteškoćama, zašto ne valja ulagati vlastiti novac u programe udruge i gdje su ona »prava« birokratska vrata iza kojih se krije kesa s novcima. Vi ste, gospodine Kafka, čekali, ali niste kucali ! A vrata su vam, zamislite, cijelo vrijeme bila otključana. </p>
<p>Sadržaj toga pisma odvrtio je unazad cijeli film. Sjetio sam se osnivačke skupštine, licemjera i pohlepe za častima, skrivenih profiterskih razloga za neumorno osnivanje udruga. Slika se spojila se sa sudbinom mnogih društava koja poput nahočadi ostaju na manipulacijskim pustopoljinama kojekavih, najčešće osobnih interesa. Spojila se sa slikom Zagreba u kojemu nema niti jedne tehničke radionice u kojoj bi se mladi htjeli okupljati.</p>
<p>Ima tome tjedan ili dva, nazočio sam prigodničarskom govoru jednog od uglednika sa spomenute osnivačke skupštine. Opet je bio plodotvorni pregalac. Ovaj put je velikim, reklo bi se, molerskim penzlom maljao novu fresku budućnosti, špricajući je tu i tamo pokojom crnom mrljom ružne sadašnjosti. Dobro pazeći da mu ruke ostanu bijele. Cijepljen je za neutralnost, priznanja i nagrade. Iz svake njegove riječi izbija duboko iskustvo kazivanja ničega. U stvari, pretvorio se nekom čarolijom u zrcalo. Ljudi ga vole i traže jer njime premjeravaju i vlastitu uspješnost. Kolike su ima šanse da i oni budu pozivani na osnivačke skupštine, da održe pozdravno slovo, uvodni referat, da postanu »autoriteti«.</p>
<p> »Gospodine, netko bi vas jednom mogao pljunuti!«- ispod glasa promrmlja rezignirani mladić do mene. »Ah, ne brine to njega, rekao bi Čehov, dok ima maramica ! - odgovorih. </p>
<p>IGOR RATKOVIĆpredsjednik Hrvatskoga društva za robotikuZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Gospodine Gjenero, HDZ ne izaziva krizu u BiH</p>
<p>U članku »Zašto HDZ izaziva krizu u BiH« Davora Gjenera u Vjesniku od 6. ožujka ove godine, plasirane su brojne dezinformacije i netočnosti na koje želimo demantirati.</p>
<p>Pođimo od samog naslova teksta: HDZ ne izaziva krizu u BiH, ustavnu i političku krizu su izazvali drugi koji nisu poštovali Ustav Federacije BiH i Ustav BiH. Vaš novinar, nažalost, ne uviđa da je Misija OESS-a izmjenom izbornih pravila prekršila ustavne odredbe o izboru izaslanika u Domu naroda Federacije BiH, što je u svojoj prvoj izjavi rekao i sam voditelj Misije OESS-a u BiH veleposlanik Robert L. Barry. Štoviše, on ovaj postupak objašnjava gotovo istom argumentacijom onih koji su i prekršili Ustav Federacije BiH, kao oni u trenucima, iskrenosti i podalje od javnosti, priznaju svoju grešku.</p>
<p>Čudi nas temeljno nepoznavanje izbornih pravila i propisa, kao i ustavnih odredbi o čemu piše potpisani novinar, kao i njegov prijedlog HDZ-u da »koalira s drugim strankama da se osigura većina, jer po novim pravilima, cijela skupština bira cijelu delegaciju«. Ovdje je, naime, riječ o Domu naroda i jasnoj proceduri izbora, a ne klasičnom koaliranju stranke kao u Zastupničkom domu. Pravila predviđaju da Hrvati trebaju birati Hrvate, a Bošnjaci Bošnjake, kako to stoji u Ustavu, kako bi se ostvarilo istinsko i autentično predstavljanje naroda a ne pretvaranje Doma naroda u još jedan zastupnički dom Parlamenta Federacije i Parlamenta BiH.</p>
<p>Nadalje, HDZ, ipak, može imati, usprkos novom pravilu, većinu u Domu naroda Federacije BiH. No, ovdje se ne radi o brojkama nego o poštivanju ili ne poštivanju Ustava i temeljnih načela na kojima počiva složena država BiH, a ne pukom matematičkom i građanskom obnašanju vlasti. Dakle, HDZ nije izgubio većinu u Domu naroda, jer to govore i podaci da je svega izabrano 14 od 30 zastupnika iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Što znači da HDZ sa 16 zastupnika može imati većinu u Domu naroda Federacije BiH, a time i u Domu naroda BiH.</p>
<p>Zlonamjerna je insinuacija da je HDZ (sudjelovao) »dizajnirao« novu političku krizu Republici Hrvatskoj. Ni najmanje ne želimo ničim utjecati na političku scenu u Republici Hrvatskoj. Za nas je bila i ostala Republika Hrvatska država hrvatskog naroda, a ne »mrska Jugoslavija« kako nam imputira novinar Gjenero. Bez obzira koje političke stranke pobjede na izborima i formiraju vlast, za nas je ta vlast legitimna. Zlonamjerna je insinuacija, također, da HDZ BiH zajedno s »istomišljenicima« u RH želi destabilizirati RH. Mi želimo stabilnu i demokratsku Republiku Hrvatsku zbog sveopćeg dobra i što samo takva Republika Hrvatska može igrati konstruktivnu ulogu u BiH kao jedna od potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma.</p>
<p>Dezinformacija je i da su etnički očišćeni prostori i zapadna Hercegovina »jedini prostor za koje je ta politička skupina zainteresirana« i da je to »jedina relevantna izborna osnovica«. Ovo je temeljno nepoznavanje činjenica: HDZ BiH je pobijedila u pet od deset županija u Federaciji BiH, od Hercegovine preko Srednje Bosne do Posavine i osvojila preko 80 posto glasova hrvatskog političkog tijela. Dalje, želimo podsjetiti na činjenice da strukturu zastupnika Hrvatskog narodnog sabora BiH, koji je donio za hrvatski narod značajne odluke 3. ožujka u Mostaru, čine gotovo dvije trećine zastupnika izvan područja Hercegovine.</p>
<p>Molimo objavljivanje ovog ispravka radi istine, a novinaru Gjeneru preporučujemo pisanje na temelju podataka i činjenica, a ne na temelju sugestija iz nekih krugova međunarodne zajednice i predrasuda prema HDZ-u općenito. </p>
<p>ZORAN TOMIĆHDZ BiH, Ured za informiranjeMostar</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Sadašnja se vlast mora osloboditi Škegrine filozofije</p>
<p>Kada službena statistika javno objavi podatak, da je prerađivačka industrija u 2000. godini, stvorila svega 16,6 posto BDP, za svaku vladajuću garnituru u državi bi to morao biti znak za veliku uzbunu cjelokupne državne uprave i pučanstva.</p>
<p> Iznešeni podatak da je ta ista prerađivačka industrija, prije dvadesetak godina stvarala 27 posto i više BDP morao bi biti znak sveopćeg otrežnjenja svih u ovoj državi jer i pored, u odnosu na današnje stanje, velikog udjela prerađivačke industrije u BDP tadašnje države, ona se je (SFRJ) upravo iz ekonomskih razloga raspala.</p>
<p> Onaj tko je pomno pratio, pozdravno odlazeći govor sada već bivšeg predsjednika SAD (Billa Clintona), mogao je zapaziti da se isključivo diči i ponosi time da je uspio potaknuti proizvodnju i zapošljavanje do tog nivoa da su efekti takve politike doveli do procvata američkog gospodarstva i njenih žitelja u smislu povećanja standarda, boljeg života te najmanjeg deficita u povijesti Amerike. U ovom smislu također je znakovit prvi nastup novog veleposlanika SAD gosp. Lawrencea Rossina koji je odmah izjavio da je u RH došao da prvenstveno razvije ekonomsku diplomaciju koja je za njegovu zemlju najbitnija. Nadam se da će se, pored jedne ovakove izjave veleposlanika prve gospodarske i političke sile svijeta, hrvatski premijer, predsjednik Republike te ministar vanjskih poslova i te kako zamisliti te se tako početi i ponašati kod imenovanja novih diplomata koji će predstavljati RH u inozemstvu. I pored toga što se u pojedinim državama pod prerađivačkom industrijom podrazumijevaju različiti sektori privređivanja, činjenica je da je udio prerađivačke industrije u BDP u SAD veći od 70 posto (ovdje su uzeta sva inozemna ulaganja) Njemačke 64 posto, Francuske 56 posto, Japana 71 posto i td. Čak i jedna Švicarska koja slovi kao bankarska zemlja ima udio prerađivačke industrije u BDP veći od 50 posto. Iz svega se može zaključiti da je udio prerađivačke industrije u BDP pojedinih država glavni i jedini pokazatelj koji može zorno pokazati stupanj razvijenosti i visinu standarda življenja u jednoj zemlji. Ilustracije radi bivši SSSR nikada nije imao veći udio prerađivačke industrije u BDP od 14 posto, pa se je zbog toga tako neslavno i raspao. Svi prije navedeni podaci su dobijeni primjenom američkih kriterija za određivanje udjela prerađivačke industrije u BDP. Očito da je gospodarsko-prerađivačko stanje u RH veoma teško i gotovo neizdrživo, no i pored tako očevidne činjenice postojeće vodstvo države Hrvatske se ponaša kao noj. Najnovija reorganizacija ZAP nije ništa drugo do spašavanje banaka koje su očigledno financijski do te mjere trule da im malo tko može pomoći. Kojekakvi pravnici i ekonomisti na čelu sa Škegrom uspjeli su uvjeriti hrvatske političare da je bankarstvo primarni sektor, pa ga stalno treba spašavati, a ne sekundarni kakav ono i jeste. Stalno spašavanje bankarskog sustava je potpuni promašaj koji neće nikada dati bilo kakav pozitivan rezultat, iz jednostavnog razloga što je bankarski sustav lihvarenje i posljedica događaja u gospodarstvu. Ponovno saniranje bankarskog sustava u RH je promašaj koji bi trebalo spriječiti i okrenuti se sanaciji gospodarstva kao jedinog garanta za dobar bankarski sustav. Dobar gospodarski sustav garantira prosperitet svake države i njenih žitelja, loš gospodarski sustav ne garantira ništa osim bijede, siromaštva, sukoba i svega ostalog što nitko ne želi. Zbog toga poruka Vladi RH, okanite se velikih bankarskih filozofija, vratite se rješavanju gospodarstva koje vam jedino može dati prolaznu ocjenu. </p>
<p>JOSIP DANON-MARIČVaraždin</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bune se na koncilski nauk Crkve iako su u to neupućeni </p>
<p>U Vjesniku od 5. ožujka 2001. pročitao sam članak pod naslovom: »Donedavni grobar obavlja svećeničku službu pri ukopima, služi misu i dijeli blagoslove«, od vašeg novinara Darka Golubana i ostao sam iznenađen i kosterniran. Nisam se mogao savladati a da Vam ne pišem.</p>
<p>U Članku se tvrdi da Dubravko Škrlina obavlja specifično službu ministerija, a to nije istina. On obavlja službu koja mu je dostupna kao vjerniku i to, prema izjavi župnika, radi legalno. Da li to radi kako valja ili ne, o tome on ne piše, ali on to i ne zna. Međutim, kako se vidi iz članka on to radi na opće zadovoljstvo. </p>
<p>Vaš mu je novinar i ne znajući napravio sjajnu reklamu! </p>
<p>Naime, oni koji poznaju nauku i Koncil Katoličke crkve mogu ipak razumjeti da je svećenik, demokratičan i koncilski čovjek, na čemu mu treba čestitati. Znači vrlo suvremen! Tako se radi u crkvama u suvremenoj Europi, kao i u crkvi na samom početku, koju je Krist naučio kako treba činiti! A svakako mladom gosp. Dubravku Škrlini - kao zauzetom članu župe - koji se osjeća odgovornim za svoju župsku zajednicu, u tom svakako treba čestitati. Bilo bi poželjno da su svi vjernici - u tom pogledu - njemu slični! I ako kad dođem u Stubicu osobno ću mu čestitati!</p>
<p>Zato za znanje gospodinu Golubanu preporučam da pročita barem Djela apostolska, Pavlove poslanice Korinćanima, tzv. Pastoralne poslanice i koncilski dokument Gaudium et spe. Možda će barem nešto saznati kad ponovno od njega bude naručen članak, neka ispadne uvjerljiviji. Dakako Goluban se ne buni na horoskope, nadrilječništva, prevarante, autokraciju, političku, medijsku neodgovornost i nemoral i sl., pa zato se i zalaže za klerikaliziranu Crkvu, on to razumije, a drugo ne. </p>
<p>Tu mora slušati! A podsjeća me na jučerašnju nedjelju, Prvu u korizmi i njezina čitanja, gdje zloduh daje obećanje, dobit ćeš novac, ali se meni pokloni. </p>
<p>ANTE KUKAVICAOsijek</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tisuću planinara hodočastilo na Svetu Geru</p>
<p>Na ovogodišnjem hodočašću sudjelovalo je preko tisuću planinara, umirovljenika i ljubitelja prirode, napose Žumberka s najvišim vrhom Sveta Gera (1178 m). Bilo je planinara iz Rijeke, Čakovca te Samobora, Jaske, Zagreba, Sesveta i drugih gradova i mjesta iz Hrvatske, te veći broj i planinara iz susjedne Slovenije.</p>
<p>U našoj skupini od 55 sudionika bili su iz Horvata, Klinča Sela, Tržiča, Zdenčine te iz Omiša.</p>
<p>Kiša nas je pratila, da bi u Sošicama počeo padati snijeg. Većina je pohitala prema vrhu Svete Gere, gdje je služena sveta misa sa svećenicima grkokatoličke i rimokatoličke vjere. Poneki su se uputili na Pliješi (1002) i planinarskog doma Vodice (850 m). Dom otvoren a domar Dado vrlo gostoljubiv uz pomoć supruge. Bilo je vrlo ugodno u šumi u toplom domu i ponudom toplih napitaka i dr.</p>
<p>Mnogi su posjetili Jazovku, te se pomolili i zapalili svijeće. Obe gostionice u Sošicma su bile popunjene i dobrom ponudom uz domaće specijalitete i piće i tople napitke. Poneki su posjetili Zavičajni dom te obe crkve u zajedničkom dvorištu (rkt i grkt).</p>
<p>Na vrhu Svete Gere i Pliješa bilo je preko 5 cm snijega bijelog kao oksilan, pa su to koristili jao poseban užitak, naročito djeca i mladi. Na povratku navratili smo kao i planinari Čakovca u Krašić, gdje smo posjetili Crkvu Svetog Trojstva, te spomen bistu Blaženog Alojzija Stepinca a prihvatio nas i župnik-svećenik, posebno svoje Međimurce. Tu smo susreli obitelj Bistrović i Željeznjak s kojima se nismo vidjeli ni susreli više godina, pa smo dogovorili susret u Međimurju.</p>
<p>Usput napominjem, da su svi sudionici bili vrlo zadovoljni na gostoprimstvo i gostoljubivost domaćina. Jedan od dobrih prijatelja je i Milan Radić, koji privlači svojom novom tvornicom u kojoj se zaposlio veći broj domaćih žitelja. Hvala svima.</p>
<p>J. S.Zagreb(Adresa u redakciji)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Laži o generalu Gotovini</p>
<p>Upravo čitam u štampi, kako će general Gotovina dobiti poziv Haaškoga suda između ostaloga i radi granatiranja kninske civilne bolnice u operaciji »Oluja«.</p>
<p>Ove bezočne laži plasirali su tzv. »pravi Srbi Knina«, sljednici beogradskoga književnika »oca otađbine« Čosića, koji je u svojoj trećoj knjizi napisao: »Ubi, ukradi, prevari i laži«. To je pravi Srbin. </p>
<p>A istina je »da su ovi pravi Srbi« dobrovoljno napustili svoje kuće i Knin, uz velike talambase, viku i pjesmu. </p>
<p>Ja kao veoma stari Kninjanin, sa sada već pok. prof. Josipom Živkovićem sa Veterinarskog fakulteta, drugi dan iza »Oluje«, došli smo u svoju rodnu kući i vidjeli, samo jedna kuća u Kninu bila je pogođena granatom. </p>
<p>Se ostalo bile su netaknute. Samo dobrovoljno napuštene. </p>
<p>Pri ovome dobrovoljnoj bježaniji evo pjesme i rijeći upućeni preko razglasa u automobilima bjegunaca. </p>
<p>»Braćo Srbi. Bježimo Englezi su u Srbu naši saveznici. Povratit ćemo se s njima. I ustaše do temelja uništiti. A onda je slijedila pjesma.</p>
<p>U »Oluji« bolnica nije niti taknuta. Nastavila je raditi čak u jeku »Oluje«. Istina neki liječnici su je napustili. </p>
<p>Dakle u »Oluji« bolnica je bila netaknuta. Evo to je istina o bolnici Knin i lažima o generalu Gotovini. </p>
<p>Ing. ANTE-MILE KRVAVICAZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Učenik u Sisku ranio kolegu i profesoricu, a razred držao kako taoce </p>
<p>SISAK, 9. ožujka</p>
<p> - Malodobni učenik Srednje obrtničke škole u Sisku M.J., ranio je u petak u školi iz vojničke puške M-48 svoga kolegu R. B., te učiteljicu matematike Snježanu Matić u razredu. Nakon toga je dvadesetak minuta držao dvadesetak učenika koji nisu poput ranjenog R.B. i nekolicine drugih uspjeli iskočiti kroz prozor, sve dok ga ravnatelj škole prof. Ivica Beloglavec nije nagovorio da pusti učenike i njemu preda pušku. </p>
<p>Ranjeni učenik R. B., koji je skupa sa učiteljicom, hospitaliziran u sisačkoj bolnici, rekao nam je da je M. J., pucao kroz odškrinuta vrata razreda, dok se on nalazio ispred školske ploče. Metak ga je pogodio u lijevu nadlakticu i udario u školsku ploču čije su krhotine lakše ranile učiteljicu.</p>
<p>Nešto prije 12 sati, M.J, R.B, te njihov kolega D.B. bili su kod ravnatelja škole, jer su se za vrijeme škoplskog odmora M.J. i Z.B. potukli, pri čemu je, Z.B. istukao M.J. Ranjeni R.B. kaže da su prije toga šarali flomasterom M.J. po licu, za što ih je ravnatelj ukorio. </p>
<p>Prema njegovim riječima, M.J. se prvi vrati o ravnatelja, i nakon toga nestao iz škole.R.B., rekao nam je to da je on sjedio u istoj školskoj klupi s M.J., te da se prije »šaranja flomasterom« nikad ni oko čega nisu sporili. Nadalje, kaže R.B, M.J., je bio primjeran učenik, iznad svega miran i povučen. Poznaju se od početka ove školske godine, te mu je spreman oprostiti. </p>
<p>R. B, nam je rakao i to da je M..J., pucao nasumce sa oškrinutih ulaznih vrata razreda. Hitac se,kaže on, prolomio cijelom školskom zgradom, a nakon skakanja kroz prozor on je naišao na profesora Božića, koji je zvao Hitnu pomoć i policiju. Tek tada je skinuo jaknu i shvatio da krvari. U međuvremenu je pristigla i Hitna pomoć, te policija koja je privela M.J., u Policijsku postaju Sisak, na kriminalističku obradu.</p>
<p>Rodbina lakše ozlijeđene profesorice Snježane Matić nije nam dopustila da se približimo njezinoj sobi u bolnici. </p>
<p>U sisačkom Općinskom sudu, svoj su iskaz dali i roditelji M.J. Na Vjesnikovo pitanje, otac M.J-ov otac rekao je da nam neće reći otkud mu puška, te ima li za nju potrebnu dozvolu.</p>
<p>Za vrijeme trajanja uviđaja u školi, koja se nalazi u centru Siska, neko vrijeme je bio prekinut promet preko starog mosta. U petak poslijepodne škola je bila zatvorena a nastava otkazana.</p>
<p>U petak navečer čelnici Ministarstva prosvjete i športa otputovali su u iz Zagreba u Sisak. </p>
<p>Uoči odlaska na put, pomoćnik ministra prosvjete Ivan Vavra izjavio je za Vjesnik:</p>
<p>» Izražavam duboko žaljenje ozlijeđenom učeniku i njegovim roditeljima, kao i učiteljici i njezinoj obitelji. Policijska istraga će, vjerujem, otkriti motive koji su nagnali drugog učenika na taj čin. Ogorčeni smo i oštro osuđujemo ovo, ali i svako nasilje. Ljudski život je svetinja, a škola mora biti mjesto sigurnosti i za učitelje, a pogotovo za učenike. </p>
<p>Ovaj događaj vrlo je ozbiljno upozorenje za nas da djelujemo u dva smjera. Ponajprije, trebamo u suradnji s MUP-om ispitati postojeće mjere sigurnosti ulaska u školu. Time ne mislim da se škola treba zatvoriti, ona mora biti otvorena, ali isto tako u nju ne može ući bilo tko s takvim motivima.</p>
<p>Drugo je što traži hitan angažman da se osmisli s timovima stručnjaka , a onda i provede sustav preventive. Treba raditi s učenicima na identifikaciji motiva nasilnog ponašanja, među njima i s onima koji možda naginju takvom ponašanju. Treba im pružiti pomoć, i socijalnu, i psihološku i pedagošku. Naime, podaci pokazuju da takvih učenika u poratnom razdoblju u Hrvatskoj nije malo.«</p>
<p>Ministar Strugar u Sisku je novinarima izjavio: »Osobito je važno sada vidjeti na koji ćemo način učiniti ulaz u škole sigurnijim nego kako imamo dežurstvo učenika. Očito da ovaj način nije efikasan. I ovo je možda ili sigurno jedna od tih potvrda. Prema tome na Ministarstvu je ali zajedno i sa ravnateljima i školama da vidimo na koji način ćemo ojačati tu službu. Dakako to je vezano sa određenim financijskim sredstvima ali ljudski životi su sasvim sigurno preći i ona su najveća dragocjenost. Sasvim sigurno o tome ćemo u dolazećim danima vrlo ozbiljno razgovarati.« (Marinko Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sin majku tukao, udarao i gnječio, te pritom možda i uživao</p>
<p>ZLATAR, 9. ožujka</p>
<p> - » Nanošenje brojnih ozljeda uzrokovalo je intenzivnu i dugotrajnu bol pokojnici, koju je optuženi morao srušiti na pod. Nakon toga ju je tupim i tvrdim predmetom više puta udario, te gazio i gnječio nogama i koljenima. Bol je bila daleko intenzivnija i dugotrajnija od boli pri običnom ubojstvu, što potvrđuje da je optuženi bio potpuno neosjetljiv na bol svoje majke, a pri tome je možda i uživao«, rekao je u završnoj riječi zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Krunoslav Canjuga, te zatražio što strožu kaznu za Slavka Habljaka (40).</p>
<p>Naime, optuženi je 30. rujna prošle godine, pretukao svoju majku Mariju Habljak (79), nakon čega je ona od zadobivenih ozljeda preminula.</p>
<p>Prema nalazu obdukcije pokojnica je na glavi imala tri razderotine, te više krvnih podljeva i oguljotina. Njih je imala i na trupu i udovima, a nanesene su tupim i tvrdim predmetom. </p>
<p>Višestruka unutarnja krvarenja, višestruke prijelome prsne kosti i rebara s obje strane tijela, te prijelom vratne kralježnice s oštećenjem leđne moždine, prema mišljenjima sudskih vještaka nastalo je najvjerojatnije gaženjem i gnječenjem nogama i koljenima. </p>
<p>Iako je u trenutku svađe s majkom optuženi Habljak bio smanjeno uračunljiv zbog višegodišnje sklonosti alkoholu i primarnog poremećaja ličnosti, tužilac je predložio Sudskom vijeću da njegovo djelo okvalificira kao teško ubojstvo s namjerom. Branitelj optuženog, odvjetnik Vidislav Kiš Šaulovečki smatra da nema motiva za ubojstvo s namjerom jer je Stjepan Habljak bio jedini od osmero braće koji je ostao živjeti s majkom. Kako se pretpostavlja da je u trenutku kaznenog djela bio u pijanom stanju, djelo bi se moglo okvalificirati kao nanošenje teške tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom, jer nakon što je udario majku, što je na suđenju i priznao, otišao je spavati, a ujutro je prijavio njezinu smrt kao prirodnu. </p>
<p>Stjepan Habljak odbio je iznijeti obranu i odgovarati na pitanja, ali je samo kratko rekao da mu je žao što se to dogodilo. Nepravomoćna presuda bit će donesena u ponedjeljak. </p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Policajac pucnjem spriječio napad »skinsa« koji su potom i uhićeni</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Da hrvatska metropola ne zaostaje za svjetskim gradovima, a pogotovo u negativnom smislu dokazao je i incident koji se dogodio u samom centru grada.</p>
<p>Naime, petorica »skinheadsa« u četvrtak su oko pola tri ujutro, napala na prvom peronu glavnog Željezničkog kolodvora skupinu od 12 bangladeških i iračkih građana, među kojima su bili žene i djeca. Svi su strani državljani, kako je utvrđeno kasnije, imali uredne vize za kretanje po Hrvatskoj.</p>
<p>Međutim, u trenutku kad su Goran Tadić (20), Kristijan Krpina (24), Siniša Carek (24), Tomislav Boltek (26) i Danijel Švenda (21) krenuli prema skupini stranaca s namjerom da ih fizički napadnu, policajac iz Prve policijske postaje izvadio je pištolj te je, želeći preplašiti »skinse«. ispalio metak upozorenja, nakon kojeg se petorica napadača dala u bijeg. </p>
<p>Tim je metkom propucan salonit kojim je prekriven prvi peron željezničkog kolodvora, a njime nije doveden u opasnost ničiji život.</p>
<p>U međuvremenu su petorica mladića uskočila u »fiat uno«, registarskih oznaka ZG 865-ST, kojeg je vozio njegov vlasnik Goran Tadić, te su se povezli u smjeru Mihanovićeve ulice. Na križanju Vodnikove i Savske, nepuni kilometar dalje, zahvaljujući koordiniranosti policajaca, automobil je zaustavila policijska ophodnja. Četvorica su se mladića, nakon legitimiranja, predala bez problema, dok se Goran Tadić snažno opirao legitimiranju. On je, naime, policiji poznat još otprije, kad je poslije utakmice Dinamo-Milan utrčao na teren maksimirskog stadiona, a prekršajni ga je sudac u Zagrebu za to kaznio sa 20 dana zatvora.</p>
<p>Tadić je, naime, pri legitimiranju - kako je izvijestila PU zagrebačka - nasrnuo na policajce, vičući i vrijeđajući ih, a oni su ga potom svladali i stavili mu lisice. Potom je pozvana policijska »marica«, kojom su sva petorica prevezna u najbližu policijsku postaju. </p>
<p>Ni na tom se putu, međutim, Goran Tadić nije smirio, već je u alkoholiziranom stanju udarao u stijenke vozila, te si je tako ozlijedio glavu. Zbog toga je iz policijske postaje prevezen u Psihijarijsku bolnicu Vrapče, gdje je zadržan na promatranju.</p>
<p>Protiv petorice je mladića podignuta prekršajna prijava za narušavanje javnog reda i mira, te kaznena prijava zbog nasilničkog ponašanja. Goran Tadić je, dodatno, »zaradio« kaznenu prijavu za sprečavanje službene osobe u obavljanju dužnosti, prekršajnu prijavu zbog vožnje u alkoholiziranom stanju, te još jednu prekršajnu prijavu zbog vožnje u automobilu kojem su istekle registarske tablice. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kutlini branitelji uložili prigovor Vrhovnom sudu</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Prigovor na rad sudskog vijeća zagrebačkog Općinskog suda pred kojim se, od listopada prošle godine, vodi postupak protiv Miroslava Kutle i još dvanaestoro suoptuženika u slučaju »Tisak«, Vrhovnom su sudu podnije Kutlini branitelji Anto Nobilo i Rajko Mlinarić. </p>
<p>Prigovor su podnijeli zbog neobjašnjive sporosti vođenja postupka, izjavili su branitelji, te su podsjetili kako se Kutle nalazi u pritvoru još od početka veljače prošle godine, te da je prvo sudsko ročište zakazano tek dva i pol mjeseca nakon podizanja optužnice. </p>
<p>Naime, optužnica je podignuta 20. srpnja, a prvo je ročište pred sudskim vijećem kojim predsjedava sutkinja Ksenija Gržin održano 17. listopada prošle godine. </p>
<p>Unatoč činjenici da se radi o predmetu u kojem je optuženik u pritvoru i za koji zakon nalaže hitnost postupka, dosad je održano svega 29 ročišta, istaknuli su branitelji. </p>
<p>Posebno su napomenuli podatak da je posljednja dva ročišta na Općinskom sudu, zakazana za 27. veljače i 20. ožujka, sudsko vijeće »naprosto odgodilo«.</p>
<p>Istaknuli su kako je sporost još više nerazumljiva ako se zna da je zbog važnosti predmeta predsjednica sudskog vijeća oslobođena vođenja drugih predmeta.</p>
<p>Kutlini branitelji prigovorom žele predstavnicima sudbene vlasti skrenuti pozornost da su zbog sporosti sudskog vijeća njihovom branjeniku povrijeđena zakonska i ustavna prava.</p>
<p>Kutlu i dvanaestoro suoptuženika, koji se brane sa slobode, optužnica u jedanaest točaka tereti da su zlouporabama u gospodarskom poslovanju oštetili »Tisak« za 47 milijuna kuna. </p>
<p>Između ostaloga tereti ih se da su bez ovlasti prihvaćali izdavane novčane naloge, te na osnovu njih izdavali kredite.</p>
<p>Nadalje, Kutle je na štetu »Tiska« pribavio materijalnu dobit za »Globus holding«, preko nekoliko svojih poduzeća, znajući da »Holding« novac neće moći vratiti tim poduzećima, koja , slijedom tih događaja neće moći novac vratiti »Tisku«.</p>
<p>Ostali su optuženi, znajući da ne smiju postupati po takvim nalozima i znajući sve okolnosti pod kojima će novac biti doznačen u »Holding«, te znajući da novčani iznosi nikada neće biti vraćeni, pristali da Kutle na štetu društva »Tisak« pribavi znatnu materijalnu korist za »Holding«.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Bivši direktor HRT-a ne traži osvetu, već satisfakciju</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Na općinskom je sudu u petak održana rasprava u sudskom sporu u kojem Ivan Parać, bivši direktor HRT-a, privatnom tužbom za naknadu štete tuži »Globus international«. Od prvotnih 100.000 kuna tužitelj je zahtjev smanjio na 70.000 kuna.
Naime, Parać je tužbu podigao zbog teksta objavljenog u tjedniku »Studio«, 28. kolovoza 1997. godine, pod naslovom: »A gdje vam je Parać«. U spomenutom se tekstu navodi kako je: »poznato, primjerice da je Ivan Parać u kriminalističkoj evidenciji PUZ-a evidentiran čak kroz 15 prijava. Nesumnjivo je da Ivanu Paraću s takvom sudskom reputacijom neće biti nimalo lako na predstojećim saslušanjima. No, unatoč tomu čini se da se on nimalo ne zabrinjava. Da je netko drugi na njegovom mjestu vjerojatno bi ta osoba bila, ako ne u pritvoru, onda pod strogom paskom. Čini se da je Paraću sve dopušteno i to vjerojatno zbog političke pozadine cijelog slučaja. </p>
<p>Zastupnik tuženika upitao je Paraća je li istina da je tijekom saslušanja 1999. godine rekao kako je protiv njega pokrenut isražni kazneni postupak još 1995. Parać je rekao da je to istina, te da to do danas nije riješeno. To se odnosilo na navodni dogovor Paraća i još petnaestak osoba o kupovini stvari za HRT po nižim cijenama, nego što su se prikazivale na HRT-u.</p>
<p>Naime, u prijavi iz 1995. ga se tereti za instaliranje nekog uređaja na kontrolnom ulazu u zgradu televizije, kao i za izvođenje radova, a koji su plaćeni više nego što je trebalo. </p>
<p>Na daljnje pitanje je li još kakav postupak vođen protiv njega, Parać je odgovorio da nije. Međutim, zastupnik tuženika je spomenuo da je u postupku protiv ST-exlusiva, Parač rekao kako je tada vođen postupak protiv njega zbog navodnog primanja mita. Parać je na to rekao kako je istina da je bio osumnjićen za primanje mita, i to navodno mito za primanje pršuta od stanovitog Dalmatinca, ali je ta prijava odbačena.</p>
<p>Na pitanje koja je razlika između ove parnice i parnice u slučaju ST, Parać je objasnio:</p>
<p>»Umre vam jedno dijete, doživite šok, pa vam umre drugo dijete i opet doživite šok, pa sad valorizirajte koji je šok veći«.</p>
<p>Sudac Dražen Jakovina spomenuo je Paraću kako je jednom rekao da u slučaju da dobije spor, a time i novac, da se taj novac pošalje u Dom za nezbrinutu djecu u Nazorovoj ulici. Parać je napomenuo kako ovaj zahtjev nije namjera da se osveti, već je, uz postizanje satisfakcije, njegova namjera da se ovakve objavljene informacije, a posebno nakon iskaza novinarke tuženika, koje su neprovjerene ne bi smjele na taj način objavljivati.</p>
<p>Napomenuo je kako se tu radi o klasičnom reketu sredstava za informiranje. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U postupku protiv »Črnog Šmita« oštećena porekla iskaz policiji</p>
<p>ČAKOVEC, 9. ožujka</p>
<p> - Po svemu sudeći Sudskom vijeću Općinskog suda u Čakovcu, kojem predsjedava sutkinja Ljiljana Golenko, neće biti jednostavno utvrditi istinu u kaznenom postupku koji se vodi protiv Milana Tota (46), zvanog »Črni Šmit«, iz Kvitrovca u međimurskoj općini Domašinec, kao i njegovog sumještanina Marijana Novaka (41), zvanog Turenčen. Više puta osuđivanom »Črnom Šmitu« stavlja se na teret kazneno djelo protiv spolne slobode i spolnog čudoređa počinjenog podvođenjem, te kazneno djelo protiv slobode i prava čovjeka i građanina, počinjeno protupravnim oduzimanjem slobode. Novaka se tereti za kazneno djelo protiv pravosuđa počinjeno sprečavanjem dokazivanja. U optužnici stoji da je Milan Tot u noćnom lokalu »Afrodita« u Sivici maloljetnicu iz međimurskog sela Zasadbrega podvodio muškarcima za novac, a da je to pokušao i u lokalu »Anamarija« u Mačkovcu, što je ona odbila, nakon čega ju je fizički maltretirao. </p>
<p>Na glavnoj raspravi u petak iskaz je dala oštećena maloljetnica, koju je, kao i njezinu majku, dovela policija, jer se nisu odazvale pozivu na početak glavne rasprave. Ona ničim nije teretila prvooptuženog »Črnog Šmita«, tvrdeći da joj je bez ikakve naknade dao stan i hranu u lokalu »Afrodita«, a da je za uzvrat čuvala njegovo dijete. Isto je tako porekla da bi pružala seksualne usluge muškarcima za novac, koje bi joj pronalazio Milan Tot. Također je porekla da ju je u lokalu »Anamarija« nagovarao da za novac ide s trojicom muškaraca, a isto je tako izjavila da ju nije tukao niti joj je prijetio. Za ogrebotine utvrđene liječničkim nalazom rekla je da ih je dobila pri padu niz stepenice. Također je izjavila da ju drugookrivljeni Novak nije telefonom zvao doma, a niti joj prijetio, kako bi pred istražnim sucem promijenila iskaz kojeg je dala policiji. </p>
<p>Njezina pak je majka svjedočila kako je po nju došla policija, rekavši da joj je kćer pretučena u lokalu »Anamarija« u Mačkovcu. Svoju kćerku je vidjela u policijskoj zgradi, i rekla da je bila slaba, blijeda i umorna, te joj se žalila da ju boli noga, trbuh i predio prsa od zadobivenih udaraca. Kćerka joj je tada rekla da joj je »Črni Šmit «nudio 200 DEM za seks s muškarcem koji je bio s njim, a kad to nije htjela uzeti da ju je istukao i držao zatvorenu nekoliko sati. Također je rekla kako joj je kćer govorila o Totovim telefonskim prijetnjama. Rasprava je odgođena, a postupak će se nastaviti saslušenjem svjedoka koje je predložila Mladena Novak - Grudić, zamjenica općinskog državnog odvjetnika u Čakovcu. Milana Tota brane varaždinska odvjetnica Nada Lukovečki i čakovečki odvjetnik Miroslav Kožić. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Počinju pripreme za privatizaciju HEP-a </p>
<p>Ministar Fižulić potpisao ugovor s britanskim konzorcijem Norton Rose, savjetnikom za restrukturiranje i pripremu privatizacije HEP-a/ Savjetničke usluge stajat će 1,6 milijuna dolara/ Fižulić: Treba razmisliti i o spajanju HEP-a i Ine...</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - U Ministarstvu gospodarstva u petak je potpisan ugovor s londonskim konzorcijem Norton Rose, koji je na međunarodnom natječaju Vlada izabrala za savjetnika za restrukturiranje i pripremu privatizacije HEP-a. Ugovor je u ime Vlade potpisao ministar Goranko Fižulić, a u ime konzorcija partner energetske grupacije Richard Metcalf. Za ovaj će posao Norton Rose, kako se saznaje, naplatiti 1,6 milijuna dolara. Inače, sama privatizacija nije povjerena ovom konzorciju, već će savjetnika za privatizaciju Vlada potražiti na novom natječaju.</p>
<p>Norton Rose je pravni savjetnik za ovakvu vrstu poslova s velikim iskustvom u Europskoj uniji, točnije, u Velikoj Britaniji (koja je i potaknula EU da liberalizira tržište energije), Irskoj i Grčkoj. U konzorciju su još i investicijska banka BNP Paribas, energetski savjetnik Mott McDonald, revizorska kuća Ernst i industrijski savjetnik Mercer. Vlada je, podsjetimo, 26. listopada 2000. donijela Odluku o pokretanju postupka restrukturiranja kao pripreme za privatizaciju HEP-a i Ine, a sve u skladu s reformom hrvatskoga energetskog sektora. U prvoj fazi restrukturiranja elektroenergetskog sektora i razdvajanje HEP-a napravit će se analiza stanja tvrtke, sačiniti prijedlog razdvajanja proizvodnje, prijenosa i kontrole, te distribucije i opskrbe električne energije, kao i analiza pravnoga okvira i njegove usklađenosti s direktivama EU. Rezultati prve faze očekuju se u travnju ove godine, a do kraja 2001. trebala bi biti završena izmjena pravnog okvira i uspostava tržišne strukture tvrtke u skladu s novom regulacijom tržišta. Iduće bi godine HEP krenuo u privatizaciju.</p>
<p>Ministar Fižulić je rekao kako bi sve skupa trebalo trajati dvije do tri godine, ovisno o mogućnostima prilagodbe hrvatskog tržišta direktivama EU. U konačnici, svaki će potrošač birati svog distributera, a svaki distributer kupovati električnu energiju od za njega najpovoljnijeg proizvođača. Uspoređujući stanje hrvatskoga elektroenergetskog sektora s onim u razvijenim europskim zemljama Fižulić je napomenuo da, primjerice, Njemačka nije učinila bitne pomake u liberalizaciji svog tržišta, a u Finskoj je energetsko tržište potpuno liberalizirano, te da su ondje spajanjem nacionalne naftne i elektroenergetske kompanije stvorili tvrtku čija je tržišna kapitalizacija 14 milijardi eura, a ostvaruje prodaju vrijednu 12 milijardi eura.</p>
<p> »Možemo razmisliti i o takvom načinu privatizacije u kojem bi se energetski sektor objedinio i onda izišao na tržište kapitala i tako potaknuo njegov razvoj. Odluka o samoj privatizaciji može uključivati spajanje, pronalaženje strateškog partnera, izlazak na Zagrebačku i svjetske burze, a na takva pitanja savjetnici trebaju predložiti odgovore«, rekao je Fižulić dodajući da se nada da će doći do rješenja koje bi omogućilo da HEP bude jedan od pokretača razvoja, da više ne bude monopol, da njegove dionice kotiraju na burzama, te da električna energija bude jeftinija.</p>
<p>Metcalf je istaknuo da će tim Norton Rosea raditi zajedno s predstavnicima Ministarstva gospodarstva i Energetskog instituta Hrvoje Požar. »Prvi nam je cilj da idućih tjedana podastremo izvješće u kojem ćemo predložiti optimalnu strukturu HEP-a, a drugi je dio program provedbe restrukturiranja«, rekao je Metcalf.</p>
<p>Predsjednik uprave HEP-a Ivo Čović upozorio je da je restrukturiranje poslovni imperativ HEP-a te da su se u posljednjih deset godina, dok se HEP bavio saniranjem ratnih šteta, značajno izmijenile strukture europskih elektroenergetskih kompanija i da je raskorak između HEP-a i njih sve veći. HEP danas, rekao je, ima zastarjelu opremu i postrojenja, probleme s naplatom i likvidnošću, a samo ove godine dospijeva na naplatu 250 milijuna DEM kredita.</p>
<p>Među novinarskim pitanjima najzanimljivije je bilo ono o tome koji dio revizorske kuće Ernst (londonski ili zagrebački) sudjeluje u konzorciju, s obzirom na to da je zagrebački ured potpuno izgubio kredibilitet jer je među ostalim potpisivao bilance propale Dubrovačke i Glumina banke te je i Ministarstvo financija navodno zauzelo stav da ta kuća više ne bi trebala dobiti nikakav posao u Hrvatskoj. Fižulić je rekao da ova kuća spada u pet velikih (uz KPMG, Arthur Andersen, PriceWaterhouseCoopers i Deloitte Touche), među kojima i nema značajne razlike u kvaliteti, ali da ne zna je li na istoj razini i kvaliteta zagrebačkog ureda. Metcalf je dodao da se Norton Rose oslanja na globalni ugled ove revizorske kuće, čija uloga u ovom poslu »ionako neće biti potpuno revizorska«, te da će u poslu sudjelovati zagrebački i bečki ured, a da HEP već ionako surađuje s PriceWaterhouseCoopersom, s kojim će suradnju i nastaviti. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Plasmanom euroobveznica godišnje se štedi 23 milijuna dolara</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - »Ovo je prvi put da je vrijednosni papir Republike Hrvatske plasiran na deset godina i uz tako povoljne kamate od 6,75 posto. Još lani smo to radili isključivo na pet godina i sa sedam posto kamata, a ovim potezom štedimo i do 23 milijuna dolara godišnje«, razjasnio je ministar financija Mato Crkvenac pogodnosti plasmana 500 milijuna eura u obveznicama na europskom financijskom tržištu, što je Vlada svojom odlukom na sjednici u petak i odobrila. Crkvenac je naglasio kako je riječ o izuzetnom potezu koji pokazuje veliku podršku i vjeru stranih i to pouzdanih investitora, a ne »špekulanata«, u program i prosperitet Hrvatske u idućih deset godina. »Važnost tog postignuća hrvatske ekonomske politike očituje se i u činjenici da je jedan od maastriških kriterija za ulazak u EU mogućnost plasmana obveznica na rok od deset godina«, dodao je ministar financija.</p>
<p>Prema njegovim riječima, taj plasman državnih obveznica postat će orijentir temeljem kojega može rasti vrijednost i svih drugih hrvatskih vrijednosnih papira, i banaka i brojnih trgovačkih društava. (M. Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Okrugli stol o sisačkoj Željezari: Vlada mora naći rješenje </p>
<p>SISAK</p>
<p> - Željezara Sisak potrebna je Hrvatskoj, i Vlada i Uprava moraju ponuditi rješenje i odlučiti o sudbini toga poduzeća sa 2.600 zaposlenih, o čijem radu ovisi egzistencija oko 12.000 građana Siska i okolice, zaključeno je u Sisku na okruglom stolu »Željezara - naša sudbina« koji je organizirala podružnica Hrvatskog sindikata metalaca u sastavu Hrvatske udruge sindikata (HUS-a). </p>
<p>HUS će nakon Vladine odluke, koja bi o Željezari trebala raspravljati na sjednici 15. ožujka, ocijeniti da li će poduzimati sindikalne aktivnosti. Kako je rekao predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak, taj sindikat neće prihvatiti Vladinu odluku o odricanju zaposlenih bez državnih jamstava da će se time održati poduzeće. Donese li Vlada nepovoljnu odluku, HUS će organizirati akciju »Ne damo Željezaru, ne damo Sisak«.</p>
<p> Gradonačelnik Dinko Pintarić rekao je da su predsjednici vijećničkih klubova u Gradskome vijeću predložili da grad otpiše 20 milijuna duga Željezari, o čemu će raspravljati Gradsko poglavarstvo, a 13. ožujka i Gradsko vijeće.</p>
<p> Povjerenik Željezarine podružnice Hrvatskog sindikata metalaca HUS-a Ivica Kenda je, govoreći u ime oko 700 članova Sindikata, istaknuo da su radnici zbog neredovitih i niskih plaća na rubu egzistencije. Kenda je izrazio čuđenje što Vlada u godinu dana nije našla rješenje za Željezaru, a radnike brine to što su predstavnici Vlade najavili da 31. ožujka završava sanacija Željezare.</p>
<p>Glavni povjerenik Željezarine podružnice Sindikata metalaca Hrvatske u sastavu SSSH Božo Pavelić kaže da je u Zagrebu 2. ožujka na sastanku Uprave s predstavnicima ministarstava gospodarstva, financija, rada i socijalne skrbi jednoglasno prihvaćen program za rješenje pitanja Željezare. U Sisku su se zatim sastali predstavnici Uprave, podružnice Sindikata metalaca Hrvatske s ministrom rada Davorkom Vidovićem, na kojem je bio i gradonačelnik. Taj je sindikat zadovoljan što je prevladavanje teškoća s poduzećem u završnoj fazi, kad su svi odgovorni preuzeli obveze iz Programa o opstojnosti Željezare, rekao je Pavelić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Štedno-kreditne zadruge i štedionice pljačkaju više od kockarnica«</p>
<p>BJELOVAR</p>
<p> - O potrebi da se što prije donesu zakoni koji bi štitili građane od lihvara i zelenaša na konferenciji za novinare govorio je predsjednik udruge »Štit« Branko Stojković. Ta je udruga osnovana zbog ostvarenja građanskih prava, a sve više joj se obraćaju građani koji su žrtve lihvarskih kredita. Stojković je rekao da štedno-kreditne zadruge (ŠKZ) i štedionice uništavaju ljude brže i temeljitije od kockarnica. </p>
<p>Slučajevi koji su izneseni dokazuju da zakon ne štiti građane od osoba koje se na njihov račun preko noći enormno bogate. Konkretno su se spominjale ŠKZ, odnosno štedionice »Lipa« i »Dukat«, s kojima su poslovali građani ove županije. Te zadruge »sjedaju« ljudima na cijele plaće, pa čak i na dječje doplatke, što je protuzakonito jer ih ostavljaju potpuno bez sredstava za život. Poznati su slučajevi da su kamate na jednom ugovoru iznosile 1.200 posto, a to bi zakon trebao jasnije regulirati kako bi se onemogućile slične pljačke. Udruga »Štit« nastoji upozoriti građane da ne ulijeću naivno u takve lihvarske kredite. Udruga je čak i uspjela pravno spriječiti 620 ovrha koje su građanima prijetile oduzimanjem cijelih plaća i dječjih doplataka, a sada će sve ovisiti o žalbama, koje će rješavati Županijski sud u Bjelovaru. Jedan od sudaca s kojima je udruga razgovarala o sličnim slučajevima rekao im je i za slučaj umirovljenika koji je podigao 3.000 DEM kredita, a sada mora vratiti čak 150.000 DEM. </p>
<p>Svoj je slučaj iznio poduzetnik iz Grubišnog Polja, koji je želio ostati anoniman. Njemu je bio obećan kredit HBOR-a, te je on podnio svu dokumentaciju kako bi kredit dobio za proširenje već postojećeg obrta. Zbog smrti u obitelji bio je prisiljen podići kredit kod štedionice »Dukat« kako bi premostio dva-tri mjeseca do realizacije kredita HBOR-a. Kuća od 300 kvadrata u središtu grada procijenjena mu je na samo 55.000 DEM, te je on podigao toliki kredit s mjesečnom kamatom od 6,5 posto na dvije godine misleći cijeli iznos vratiti za dva mjeseca, čim primi kredit HBOR-a. No zbog nedostatka novca u HBOR-u mu je rečeno da mu ne mogu dodijeliti kredit. Od tada je ta svota narasla na 250.000 DEM, a štedionica se uknjižila na kuću koja vrijedi barem 300.000 DEM. (S. B. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Intenzivan rast deviznih depozita </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Uz daljnji intenzivan rast deviznih pa i kunskih depozita u bankama na početku ove godine bilježi se i oporavak kreditne aktivnosti banaka. Prema podacima HNB-a, devizni su depoziti u bankama krajem siječnja iznosili ukupno 48,9 milijardi kuna, što je 10,7 milijardi kuna ili 28,2 posto više nego prije godinu dana. Iz središnje banke ističu i intenzivan rast kunske štednje, koji traje već dulje vrijeme. Kunski depoziti iznose 8,6 milijardi kuna, što je 52 posto više nego prije godinu dana. Tako snažne stope rasta donijele su i blagi porast udjela kunske štednje u ukupnoj štednji, u kojoj s oko 85 posto prevladavaju devizni depoziti. Kreditni oporavak, započet u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, nastavlja se i na početku ove godine. Krajem siječnja plasmani poslovnih banaka iznose 62 milijarde kuna, što je 10,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Siječanjski rast plasmana iznosio je milijardu kuna i podjednako je raspoređen na porast kredita stanovništvu i poduzećima. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>I Yahoo najavljuje lošije poslovanje </p>
<p>PALO ALTO, 9. ožujka</p>
<p> - Sve duljoj listi američkih kompanija koje su u posljednjih tjedana najavile slabije poslovanje od očekivanoga pridružila se i vodeća Internet kompanija Yahoo, koja je objavila da se poslovne mogućnosti Internet tvrtki sve više smanjuju i da će biti zadovoljni ako poslovanje u ovoj godini ostane na istoj razini kao i u 2000. Yahoo je slično upozorenje već objavio početkom siječnja, a u novome ističu da su se ekonomski uvjeti od tada znatno pogoršali, znatno je pao obujam oglašavanja preko Interneta i da je već i uhodani dio posla ide slabije nego obično. Kako je ta kompanija jedna od najsnažnijih u Internet sektoru, analitičari se pitaju u kakvom su onda stanju ostale, manje tvrtke u sektoru, odnosno i cijeli sektor. Jedna je od posljedica slabijeg poslovanja i ostavka dugogodišnjega čelnog čovjeka Yahooa, Tima Kooglea, koji će otići s tog mjesta čim se nađe zamjena. (H/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Američke kompanije najavile više od sto tisuća otkaza </p>
<p>NEW YORK, 9. ožujka</p>
<p> - Tijekom veljače ove godine američke su kompanije najavile 101.731 otkaz, što je trostruko više nego u istom razdoblju lani, kada je taj broj bio tek 35,5 tisuća, objavila je američka analitička kuća Challenger, Gray & Christmas. Ipak, broj najavljenih otkaza u veljači je bio za 28 posto niži nego u siječnju, kada je iznosio 142.208, što je najveći broj unazad osam godina, odnosno od kada ta kuća prati objave o smanjivanju zaposlenih. Analitičari smatraju kako ovo istraživanje nije posve vjerodostojan pokazatelj stanja na tržištu rada zato što najave otkaza često dolaze mjesecima prije samih otkaza. Za kraj ovog tjedna najavljena je i objava službenih podataka o nezaposlenosti u SAD-u. Očekuje se da će oni pokazati kako je tijekom veljače nezaposlenost u SAD-u povećana za 62 tisuće, što je znatno manje od 268 tisuća za koliko se broj nezaposlenih Amerikanaca povećao u siječnju.(H/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="65">
<p>Zatraženo istraživanje o Domovinskom ratu i ratnim zločinima u II. svjetskom ratu </p>
<p>Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sredinom svibnja / Chris Patten, povjerenik Europske komisije za vanjske poslove, 5. travnja na sjednici Vlade </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju moglo bi uslijediti sredinom svibnja. Vlada je, raspravljajući, u petak, o drugom krugu pregovora, uputila pregovaračke ekipe da tehnički dio razgovora završe do kraja ožujka, a pregovore do kraja travnja.</p>
<p>»Time što pregovori idu i brže od planiranoga, ne znači da idu na štetu hrvatskih interesa, dapače«, objasnio je glavni pregovarač Neven Mimica. Dodao je kako bi za predviđeno okončanje pregovora do kraja travnja trebalo »uložiti dodatne napore za usklađivanje stavova u dijelu političke preambule Sporazuma, u dijelu trgovinskog režima za robe iz EU-a na hrvatskom tržištu, zatim u dijelu slobodnog kretanja kapitala posebno vezano uz strano vlasništvo nad nekretninama u Hrvatskoj, te rokove za prijelazno razdoblje u određenim dijelovima zakonodavstva«.</p>
<p> Govoreći o političkom dijelu razgovora, ministar vanjskih poslova Tonino Picula izvijestio je Vladu da »EU nema ozbiljnih primjedbi na račun Hrvatske i smatra da je naša država važan partner u pogledu stabilnosti u regiji«. Prema njegovim riječima, razgovori s europskom trojkom - Annom Lind, ministricom vanjskih poslova Švedske, Chrisom Pattenom, povjerenikom Europske komisije za vanjske poslove, i Javierom Solanom, visokim predstavnikom EU-a za zajedničku vanjsku politiku i sigurnost - protekli su u vrlo ugodnom tonu. Hrvatskoj je skrenuta pozornost da Europska unija posebno skrbi o procesu povratka prognanih i izbjeglih te o suradnji s Haagom. Također, od Hrvatske je zatraženo da vodi transparetntnu i usuglašenu politiku blisku onoj koju ima EU prema BiH i SRJ.</p>
<p>Kao poseban kuriozitet Picula je najavio Pattenov dolazak na sjednicu Vlade posvećenu odnosima s Unijom 5. travnja. »Tako nešto nije uobičajeno ni za zemlje koje su postale kandidati za ulazak u EU, a kamoli za one koje su u procesu pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju«, naglasio je šef hrvatske diplomacije.</p>
<p>Kako bi se konačno prekinulo s manipulacijama vezanim uz Domovinski rat, o čijim se temeljnim vrijednostima Vlada već jasno očitovala, potrebno je provesti nepristrano i stručno istraživanje - čulo se na sjednici. Stoga je Vlada odlučila odluku da se mora objektivno odraditi sustavno i znanstveno istraživanje Domovinskog rata, a nositelj tog projekta bit će Hrvatski povijesni institut. Tom odlukom potaknuto je Ministarstvo znanosti i tehnologije da kroz znanstvene projekte pristupi izučavanju »povijesnih procesa od 1918. godine do danas koji su doveli do agresije na Republiku Hrvatsku, uključujući i stradanja stanovništva od 1918. do završetka Domovinskog rata s posebnim naglaskom na žrtve političkih obračuna i ratnih zločina«.</p>
<p>Naglašavajući činjenicu da ova Vlada smatra da svi ratni zločini moraju biti kažnjeni bez obzira na to tko je počinitelj a tko žrtva, na sjednici je doneseno i nekoliko zaključaka prema kojima se posebno traži istraživanje i procesuiranje ratnih zločina počinjenih tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a dosad su bili sustavno prešućivani. </p>
<p>»Ratni zločini počinjeni za Drugog svjetskog rata i neposredno nakon njega moraju se istražiti i, ako je to moguće, kazniti počinitelje bez obzira na to kojoj su strani pripadali«, rekao je premijer Ivica Račan.</p>
<p> Vlada je sa sjednice uputila poziv građanima koji posjeduju dokumente i drugu građu o Domovinskom ratu da o tome izvijeste Hrvatski državni arhiv, a ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević zadužen je da od Državnog odvjetništva zatraži izvješće o stanju predmeta koji se odnose na ratne zločine počinjene tijekom i neposredno nakon Drugog svjetskog rata. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Pusić: HNS ide na izbore samostalno, ali koalicije nisu sasvim isključene</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Zbog metode, teška smo srca odlučili podržati ustavne promjene, no podržali smo ih zbog sadržaja, rekla je u petak na konferenciji za novinare predsjednica HNS-a Vesna Pusić.</p>
<p>»Držimo da je često mijenjanje Ustava štetno, te smo stoga predložili da se u Ustav ugrade mehanizmi koji će svaku buduću promjenu učiniti kompliciranom, nepoželjnom«, rekla je. HNS se zalaže za ukidanje Županijskog doma, jer je on, umjesto da bude dio lokalne i regionalne samouprave, dobio niz drugih funkcija i zakomplicirao rad Sabora. Narodnjacima je, rekla je Vesna Pusić, bitna jednostavna procedura, jer ona je jedan od bitnih elemenata približavanja Hrvatske Europskoj uniji. </p>
<p>HNS drži predstojeće lokalne izbore izuzetno bitnima, rekla je Vesna Pusić, i to zato što upravo na lokalnoj razini narodnjaštvo najviše dolazi do izražaja. Tamo se rješavaju problemi koji ljude zanimaju najviše, mnogo više od onoga što se govori u Saboru. Budući da će se na izborima primijeniti čisti razmjerni sustav, HNS će nastupiti samostalno, no svojim lokalnim organizacijama neće braniti eventualne prijeizborne koalicije.</p>
<p>Postizborno pak, kaže predsjednica narodnjaka, koalicije su moguće sa strankama šestorke, ali i ostalima, osim ekstremističkima. Uz to, ističe, HNS će se zalagati za neposredni izbor načelnika i gradonačelnika, iako unutar vladajuće koalicije prevladava stav da ih treba birati posredno. Izabrani neposredno, bili bi direktno odgovorni svojim biračima, a ako ih kandidira stranka, onda su odgovorni stranci, argumentirala je stav HNS-a Vesna Pusić. Mi i kroz takvu orijentaciju, naglasila je, želimo jačati građansku političku opciju u Hrvatskoj.</p>
<p>Osvrćući se na prijedlog Dražena Budiše o kantonizaciji BiH, Vesna Pusić podsjetila je da je i Ivo Komšić svojedobno predlagao takav koncept. To je, prema njezinu mišljenju, dobra ideja i stoga je dobro da je ponovo aktualizirana. Hrvatska bi se u tom slučaju trebala postaviti kao zainteresirani susjed, smatra ona, a ne kao patron. (I. Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pulski LS očekuje 20 posto biračkih glasova </p>
<p>PULA, 9. ožujka</p>
<p> - Liberalna će stranka (LS) na predstojećim izborima za lokalnu samoupravu u Puli dobiti između 15 i 20 posto glasova, a na razini Istre i više od 30 posto. I to ponajprije zahvaljujući jasnoj programskoj koncepciji koja je protiv svakog monopola i upitnih koalicija, a za građanina pojedinca, u prvom planu, i poštivanje svih osobitosti i raznolikosti. Budući da je Istra i dosad bila najprivrženija takvoj demokratskoj liberalnoj opciji, razložno očekujemo da će građani najbolje prepoznati program koji je upravo tu zagovarao naš karizmatski predsjednik Vlado Gotovac. Kazao je to, među ostalim, predsjednik pulskog ogranka LS-a Mijo Čulić, u petak na konferenciji za novinare.</p>
<p>Novinari su upoznati i s odlukom pulskog LS-a o osnivanju pet posebnih odbora koji će se u predizborno vrijeme posebno baviti lokalnom samoupravom, zdravstvom, radom i socijalnom skrbi, komunalnim djelatnostima, prosvjetom, kulturom, sportom i gospodarstvom. Rečeno je, također, kako je u posljednje vrijeme osjetno poraslo zanimanje za ulazak u LS i da su u posljednjih desetak dana primili tridesetak, većinom mladih liberala. </p>
<p>»Na izbore idemo samostalno, jer smo svjesni da su sve koalicije nužno zlo, pri čemu se u pravilu glasa protiv monopolističke strukture, a ne za bolji program. Budući da je liberalizam i istarska prigoda za bolju budućnost, samostalnim izlaskom na izbore želimo maksimalno afirmirati liberalnu opciju kao prethodnicu demokracije u Puli, čega je do sada nedostajalo«, kazao je Čulić. </p>
<p>Čulić je istaknuo da je od stranaka vladajuće šestorke liberalima najbliži HNS, ali da su poslije izbora spremni surađivati s izrazito demokratskim strankama.</p>
<p>»Država se mora odreći monopola nad zdravstvenim osiguranjem, jer analize su pokazale da se s upola raspoloživa novca može održati sadašnja razina zdravstvene zaštite. Administracija se gomila na račun pacijenata, nema koordinacije između primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, i tu je zakazao županijski ured za zdravstvo«, konkretizirao je prigovore aktualnoj vlasti dr. Rajko Ćelović iz novoosnovanog Odbora za zdravstvo. </p>
<p>Pulski su liberali istaknuli i prijedlog gradskim vlastima da se jednom pulskom trgu ili ulici dade ime Vlade Gotovca, jer je »upravo u Puli napadnut, dok je, kao predsjednički kandidat, na javnom skupu zagovarao modernu liberalnu demokraciju«. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Predstavljena knjiga dr. Mirjane Gross »Izvorno pravaštvo«</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Ante Starčević i Eugen Kvaternik, kao što se zna, polazili su od ideja Francuske revolucije, povijesnoga iskustva hrvatskog naroda i njegovih suvremenih potreba, te izgradili pravaški sustav mišljenja. Ideal buduće hrvatske države njima je osnovni kriterij vrednovanja svih bitnih područja života. Upravo, prof. dr. Mirjana Gross smješta pravaštvo u šire okvire događanja u europskoj politici i na južnoslavenskim prostorima. Ta je njezina knjiga i prva velika studija o toj hrvatskoj nacionalnoj ideologiji i nosi naslov »Izvorno pravaštvo: ideologija, agitacija pokret«. Knjiga, koja je objavljena u nakladi »Golden Marketinga« iz Zagreba, predstavljena je u četvrtak u Hrvatskom novinarskom domu. O knjizi su govorili prof. dr. Nikša Stančić, prof. dr. Božena Vranješ Šoljan, mr. Mario Strecha, urednik dr. Tihomir Cipek i autorica.</p>
<p>Prema mišljenju prof. dr Vranješ-Šoljan, pravaška ideologija slijedila je paradigmu nacionalno-integracijskih ideologija koje su trebale potaknuti, poučiti i pripremiti sljedbenike za samostalnu državu. Starčević i Kvaternik smatrali su da posjeduju apsolutnu istinu pa su političke protivnike prezirali i smatrali ih krivcima za sve nedaće društvene zbilje. Knjiga Mirjane Gross, prema riječima dr. Vranješ Šoljan, posvećena je pravaštvu do Starčevićeve smrti godine 1896., nakon što se transformiralo u oportunističku stranku. Autorica je protumačila politička, društvena i kulturna zbivanja te prikazala kako je na njih reagirala Stranka prava, a kako druge političke grupacije.</p>
<p>Temeljna je vrijednost te knjige, rekao je na predstavljanju mr. Mario Strecha, to što je u njoj pravaštvo prikazano kao liberalizmom inspirirana hrvatska nacionalno-integracijska ideologija, koja je pomogla stvaranju moderne hrvatske nacije. Autorica je prikazala, smatra mr. Strecha, da izvorno pravaštvo, koje ni u svom modernom obliku, koje obično zovemo frankovštinom, nema apsolutno nikakve veze s ideologijom ustaštva. Potom je urednik dr. Tihomil Cipek pokušao pravašku ideologiju promotriti u simetriji s književnošću, a tu je vrstan primjer Eugena Kumičića i njegov roman »Urota Zrinsko Frankopana«. Preko njihove sudbine pokušao je Kumičić ocrtati tragičnost Hrvatske. Prema riječima dr. Cipeka, čini se da su pravaši upravo strahom i nadom nastojali pridobiti nove pristaše. Bio je to strah od 'njemstva' i nada u samostalnu državu. </p>
<p>Na predstavljanju je autorica zaključila da je sve povijesne aktere u knjizi pokušala shvatiti u njihovoj prošlosti, naime, njihova sadašnjost je naša prošlost. (S. Begović)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Obilježena 100. obljetnica djelovanja provincije sv. Ćirila i Metoda</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Dvodnevnim skupom koji se održava u Zagrebu Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda obilježava stotu godišnjicu djelovanja.</p>
<p>Nakon pozdravnih riječi provincijala, fra Lucija Jageca, o povijesti Provincije govorio je povjesničar fra Emanuel Hoško, istaknuvši kako se tom obljetnicom želi razmotriti duhovno i kulturno naslijeđe Provincije te doprinos njenih uglednih članova koji su živjeli i svjedočili poziv sv. Franje i služili Crkvi.</p>
<p>Najzaslužniji je za osnutak Provincije Slovenac sluga Božji fra Vendelin Vošnjak, koji je 1900. osnovao Provinciju od nekadašnje tri koje su bile na prostoru Austro-Ugarske. Uz hrvatsku provinciju osnovane su još mađarska, slovenska i austrijska, a slovački franjevci pripali su mađarskoj i austrijskoj provinciji.</p>
<p>Ideja da se provincija nazove po slavenskim učiteljima i svećenicima Ćirilu i Metodu potekla je od slovenskog biskupa Antona Slmošeka, danas blaženika, koji se također zauzimao i za hrvatsko-slovensko zajedništvo iako su ustanovljene dvije provincije. </p>
<p>Upravljajući novoutemeljenom provincijom, koja od svih provincija franjevačkog reda u nas ima u nazivu određenje hrvatska, fra Vendelin Vošnjak je, prema Hoškovim riječima, učinio velike napore u povezivanju članstva, odnosno homogeniziranju hrvatske provincije.</p>
<p>Osim što su bili pripadnici različitih naroda, neki od njih protivili su se crkvenoj obnovi, pa je Vošnjak svojim moralnim i duhovnim autoritetom homogenizirao i učvrstio provinciju. Nakon prvih dvadesetak godina rada, Provincija je ponovno proživljavala krizu, pa je od presudne važnosti za njezin daljnji opstanak bila gradnja velikog samostanskog kompleksa i učilišta u Varaždinu. Uz Vošnjaka velik doprinos radu Provincije dao je i sluga Božji Aleksa Benigar.</p>
<p>Na simpoziju je bilo riječi i o djelovanju članova Provincije među hrvatskim iseljeništvom, o katoličkoj publicistici koja je nastala u Provinciji, o franjevačkim učilištima, religijskog odgoju, bavljenju filozofijom, književnošću, umjetnošću, posebno glazbom. Drugog dana simpozija, kako je najavljeno, govorit će se o ulozi Provincije u novijoj povijesti, stradanjima franjevaca u doba komunizma, o provedbi koncilske obnove, čuvanju umjetnina Provincije te uređenju franjevačkih knjižnica i arhivskih zbirki. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>HUS neće potpisati sporazum o trogodišnjoj politici plaća </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Hrvatska udruga sindikata (HUS) neće potpisati Vladin prijedlog sporazuma o trogodišnjoj politici plaća, jer ga ocjenjuje neprihvatljivim, odlučeno je u petak na sjednici Izvršnog odbora HUS-a.</p>
<p> Te se odluke, međutim, ne moraju pridržavati pojedini sindikati, članovi HUS-a, već mogu slobodno potpisati sporazum i pristupiti kolektivnom pregovaranju u svojim poduzećima, kaže se u priopćenju HUS-a.</p>
<p> Vladin prijedlog sporazuma u HUS-u ocjenjuju neprihvatljivim jer se »neselektivnošću u pristupu« onemogućava vođenje konzistentne politike plaća, što bi trebao biti jedan od ciljeva sporazuma.</p>
<p> Osim toga, nije vidljiv stvarni razlog smanjivanja plaća u državnim poduzećima, gdje se politika plaća i dosad vodila kolektivnim pregovorima, a na osnovu pokazatelja o poslovanju, ističe HUS.</p>
<p> Posebice neprihvatljivim i zabrinjavajućim HUS drži Vladinu odluku da se postupak kolektivnog pregovaranja uvjetuje prihvaćanjem sporazuma. Takav zahtjev HUS ocjenjuje nedemokratskim, ucjenjivačkim i neciviliziranim potezom, »koji nas vraća korak unazad u socijalnom dijalogu, a bliže socijalnom konfliktu«.</p>
<p> Ne možemo prihvatiti takav ultimatum Vlade, priopćava HUS, najavljujući da će se, bude li potrebno, ponovno nakon pet godina boriti za kolektivno pregovaranje.</p>
<p> HUS poručuje kako ne može prihvatiti da se »ucjenjivačka politika MMF-a prema hrvatskoj Vladi lomi na leđima hrvatskih radnika«, već očekuje od Vlade da izradi strategiju gospodarskog razvitka neovisno od diktata međunarodnih financijskih institucija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nezaposlenost je generator bujanja narkomanije </p>
<p>Čitavo se društvo mora potruditi ostvariti brže zapošljavanje upravo za liječene ovisnike, kazao je predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Goran Hill / Lanjskih 19 milijuna kuna nedovoljno za suzbijanje problema ovisnosti, iako novac nije ključan problem, ocjenjuje predsjednik Vladine komisije za suzbijanje ovisnosti dr. Ante Barbir</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Edukacija učenika i roditelja već u osnovnim školama i resocijalizacija ovisnika nakon liječenja - dva su ključna elementa kojima bi se u Hrvatskoj, smatraju liberali, trebala posvetiti najveća pozornost kad je u pitanju droga. Problem zloporabe droge hrvatski je nacionalni problem broj jedan i tako ga treba rješavati. Tako bi se uskoro trebalo pristupiti osnivanju mreže županijskih i općinskih centara, u kojima bi radili profesionalci i koji bi građanima bili na raspolaganju 24 sata na dan. Istaknuto je to u petak na konferenciji za novinare Odbora za suzbijanje ovisnosti HSLS-a o tome »Što činimo protiv zloporabe droge«.</p>
<p>»U Splitu je zaustavljen trend rasta konzumiranja droge, ali je sve više alkoholizma, što pokazuju naše statistike s kraja prošle godine«, istaknula je Andrea Russo, predsjednica HSLS-ova Odbora za suzbijanje ovisnosti, dodajući da se dijelom dobri rezultati trebaju zahvaliti dobroj suradnji sa splitskim nevladinim udrugama. </p>
<p>Pomoćnik ministrice zdravstva i predsjednik Vladine komisije za suzbijanje ovisnosti dr. Ante Barbir ocijenio je nedopustivim da se posljednjih deset godina nije održao nijedan sastanak predstojnika klinika na temu prevencije ovisnosti te da je lanjskih 19 milijuna kuna u svakom slučaju nedovoljno za suzbijanje problema ovisnosti, iako sam novac nije ključan problem. </p>
<p>»Što se pak tiče liječenja, nije važno koji će oblik liječenja liječnici koristiti, metadonski ili neki drugi pristup, bitno je da on daje rezultate«, kazao je Barbir. Barbir je dodao da dr. Slavko Sakoman ostaje voditelj struke unutar Vladine komisije za suzbijanje ovisnosti.</p>
<p>Članica HSLS -ova Odbora za suzbijanje ovisnosti Marija Kovačević obavijestila je novinare o konkretnom projektu »Kuća na pola puta« koji bi uz kuću pokraj Petrinje i u Lici trebao pomoći ovisnicima u resocijalizaciji radom.</p>
<p>Predsjednik Skupštine grada Zagreba Goran Hill kazao je da je, poslije Zadra, Šibenika i Pule, Zagreb s oko 4.000 registriranih ovisnika sada na četvrtome mjestu prema broju registriranih ovisnika. »Generator bujanja narkomanije je nezaposlenost i upravo bi na tome trebalo proraditi. Čitavo se društvo mora potruditi ostvariti brže zapošljavanje i bolju životnu perspektivu upravo za liječene ovisnike«, kazao je Hill. Dodao je kako zabrinjava to da je čak 51 posto mladih ispod sedamnaest godina imalo iskustva s konzumiranjem droge. Hill je istaknuo i kako mu često, kao predsjedniku Gradske skupštine, dolaze različite pritužbe roditelja i ravnatelja škola i vrtića u čijoj su okolici odložene štrcaljke i kako je potrebno što hitnije nešto poduzeti. Hill vidi problem i u nedostatku zakonske regulative koja bi se trebala donijeti u novom kaznenom zakonu o zloporabi droga. </p>
<p>Klub saborskih zastupnika HSLS-a obvezao je Vladu da do 15. travnja izradi informativni letak o zloporabi droge i o tome kako prepoznati simptome ovisnosti. HSLS-ov Odbor za suzbijanje ovisnosti istaknuo je također da liječeni u terapijskim zajednicama trebaju ubuduće imati ista prava kao i liječeni u zdravstvenim ustanovama. (Anita Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Hrvatsko slovo« prosvjeduje: »Vrag je još crveniji nego što smo lani mislili«</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Hrvatsko slovo, tjednik za kulturu, reagirajući na uskratu novčane potpore od strane Ministarstva kulture, objavio je na naslovnoj stranici zadnjega broja prosvjed, naslovljen »Vrag je još crveniji nego što smo lani mislili«. U prosvjedu, koje potpisuju Ravnateljstvo i uredništvo Hrvatskog slova, navodi se da je ova vlast »započela likvidaciju jedinog slobodnog dnevnika Slobodne Dalmacije i jedinoga slobodnog tjednika za kulturu Hrvatskog slova«.</p>
<p>»S obzirom na to da je Hrvatsko slovo vlasnički izvan dohvata vlasti, uskrata novca jedini je mogući način likvidacije našega lista«, piše u tekstu prosvjeda. Dvotjednik za kulturu i društvena zbivanja Zarez te tjednik za kulturu Vijenac Matice hrvatske dobili su od Ministarstva kulture po 700.000 kuna potpore. Zvonimir Mrkonjić, predsjednik Povjerenstva za potporu časopisima u Ministarstvu kulture, izjavio je u petak da je povjerenstvo odlučilo pomoći časopise i listove koji ispunjavaju sve uvjete i rade dobro, a oni kod kojih ima manje točnosti i kvalitete dobili su toliko novca da mogu nastaviti radom bez osobite podrške, a oni koji se nisu pokazali redovitima dobili su još manje. U slučaju Hrvatskog slova presudilo je što je veći dio povjerenstva smatrao da kvaliteta i stavovi koji se iznose u listu ne zaslužuju potporu. Po Mrkonjićevim riječima, povjerenstvo je radilo bez utjecaja sa strane i samostalno je prosuđivalo u koju kategoriju svrstati pojedini časopis ili list.</p>
<p>Među časopisima, najveću potporu dobio je Most (300.000 kuna), Quorum 220.000, Republika i Hrvatski filmski ljetopis po 200.000 kuna, Dubrovnik i Književna revija po 180.000, Kazalište, Forum, Književna smotra, Kaj i Kolo po 150.000, Europski glasnik 125.000, Nova Istra 120.000, Oris, Mogućnosti i Hrvatska revija po 100.000, Moderna vremena 80.000, itd. Ministarstvo kulture prihvatilo je programe 59 časopisa i tjednika, odobrivši ukupno 5.521.000 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Pankretić vjeruje da će radnici biti glavna podrška financijskoj konsolidaciji PIK-ova </p>
<p>OSIJEK, 9. ožujka</p>
<p> - »Uvjereni smo da će poljoprivredni kombinati, ako obavimo njihovu novčanu konsolidaciju, postati prava lokomotiva budućeg razvoja proizvodnje, posebice u poljoprivredi«, istaknuo je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić u petak prilikom posjete Belju, gdje je s čelnicima poduzeća i sindikata razgovarao o sanaciji devet poljoprivrednih kombinata, među kojima je ovaj baranjski. </p>
<p>Osim Belja, ministar Pankretić posjetio je u petak i vukovarski Vupik te đakovački kombinat »Đakovština« koji su također u Vladinoj odluci o financijskoj konsolidaciji. Kako je kazao ministar Pankretić, Vlada je donijela jasnu odluku o konsolidaciji poljoprivrednih kombinata kako bi upravo oni ponovo postali »kotač zamašnjak razvoja područja na kojem se nalaze«. </p>
<p>»S obzirom da smatramo kako kreiranje ove nove agrarne politike ide u pravome smjeru, ovom bih prilikom demantirao sve glasine onih koji se s njome ne slažu i koji nisu svjesni što Belje i Vupik znače ovome području«, naglasio je Pankretić, pozvavši sve one koji smatraju kako je za ove kombinate stečaj najbolje rješenje, da dođu i objasne svoje stajalište brojnim obiteljima koje od njih žive. </p>
<p>Iako su zaposlenici Belja nedavno uputili otvoreno pismo u kojemu se ne slažu s programom financijske konsolidacije, jer Vlada od njih zahtijeva da se odreknu dijela neisplaćenih plaća, ministar Pankretić »čvrsto vjeruje kako će radnici i sindikati biti glavna podrška u provedbi ovog kompletnog programa financijske konsolidacije«. »Budući da je ovo jedini način spašavanja kombinata i zadržavanja, a u budućnosti i povećavanja radnih mjesta, upravo radnici su ti koji će podržati ovaj program«, objasnio je ministar Pankretić </p>
<p>Na upit novinara kako će riješiti pitanje slavonsko-baranjskih seljaka koji se u ovoj situaciji osjećaju podređeno pa traže da se i kod njih provede konsolidacija otpisom kredita i dugova, Pankretić je zaključio kako će se povećanje likvidnosti i sanacijom kombinata učiniti i bitan iskorak za seljake. »Seljaci u Baranji ne mogu imati perspektive, ako ne bude Belja. Ako mi uspijemo u ovome programu, to će onda značiti da je obavljena i kompletna konsolidacija onih seljaka koji su direktno vezani uz ova poduzeća«, zaključio je Pankretić pojasnivši to činjenicom da će Belje tada ponovo biti zdrava tvrtka koja će moći otkupljivati prizvode seljaka, a time i njih izvući iz nezavidne situacije. </p>
<p> Na pitanje pak kako je Ministarstvo reagiralo na nedavnu odluku BiH o zabrani uvoza iz Hrvatske zbog kravljeg ludila, slinavke i šapa, ministar Pankretić je ustvrdio kako je riječ o pravoj »diskriminaciji«, jer je uvoz u BiH iz drugih zemalja i dalje dopušten. Kako je Belje jedan od većih hrvatskih izvoznika u BiH, Pankretić je obećao da će idućih dana ovakvoj odluci pružiti oštar otpor te će o svemu izvijestiti i međunarodnu zajednicu. </p>
<p> Pankretić je objasnio i kako će za sanaciju devet poljoprivrednih kombinata, samo u dijelu otpisa njihovih dugova prema državnim institucijama, financijskim ustanovama i dobavljačima trebati više od dva milijarde kuna. Što se tiče viška zaposlenih, Vlada i Ministarstvo predložit će nove programe kojima će se zbrinuti ove radnike, za što će se izdvojiti oko 40 milijuna kuna. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Mesić: Problemi u BiH i na jugu Srbije ne mogu se prenijeti na Hrvatsku </p>
<p>Prvo treba provesti Daytonski sporazum, a onda se može razgovarati o rekonstrukciji BiH, istaknuo Predsjednik/ Austrijski ministar: Hrvatska će uskoro postati službeni kandidat za EU </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - »Hrvatska je danas zona sigurnosti na prostorima bivše Jugoslavije, imamo dobro uređenu pravnu državu u kojoj funkcioniraju sve institucije. Stoga sam siguran da se kriza na jugu Srbije, nestabilnost na granici Kosova s Makedonijom, kao i politički problemi u Bosni i Hercegovini ne mogu nikako prenijeti na Hrvatsku«, rekao je predsjednik Republike Stjepan Mesić nakon susreta s ministrom gospodarstva i rada Republike Austrije dr. Martinom Bartensteinom u petak.</p>
<p>Osvrnuvši se na stanje u Bosni i Hercegovini, predsjednik Mesić upozorio je da se mora provoditi Daytonski sporazum. Taj sporazum »zaustavio je rat u BiH, ali na žalost nije doveo do potpunog mira. Razlog tomu su snage koje su željele određene dijelove BiH pripojiti svojim matičnim državama«, objasnio je Mesić naglasivši kako će se ubrzo uvidjeti da će, kad BiH napokon profunkcionira kao država, biti potrebno ojačati institucije središnje uprave. Tek nakon toga moći će se razgovarati o rekonstrukciji BiH, izjavio je. </p>
<p>Predsjednik je političku i gospodarsku suradnju Hrvatske i Austrije ocijenio vrlo dobrom ističući da dvije države u međusobnim odnosima nemaju otvorenih pitanja. »Mi surađujemo na svim razinama i ovaj susret pokazuje kako ćemo u tom pozitivnom duhu i nastaviti, posebice kad je riječ o gospodarskoj suradnji koja je Hrvatskoj i najvažnija«, zaključio je Mesić.</p>
<p>Austrijski ministar istaknuo je da je Hrvatska u posljednjih sedam godina na području mikroekonomije i makroekonomije postigla veće rezultate nego svih ostalih deset zemalja kandidata za ulazak u Europsku uniju zajedno. »Taj podatak svjedoči o ekonomskoj opravdanosti ulaska Hrvatske u EU«, rekao je Bartenstein kazavši da će Hrvatska uskoro postati službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.</p>
<p>Austrija je treći po veličini investitor u Hrvatsku. Bartenstein je izjavio da je cijeli bankarski sektor prisutan u Hrvatskoj i da u njoj djeluje više od 800 austrijskih poduzeća. »Vrlo smo zainteresirani za dobro gospodarske i trgovačke odnose s Hrvatskom, stoga želimo biti i bolje prometno povezani«, izjavio je austrijski ministar. »Zainteresirani smo za gradnju autoceste Zagreb - Beč. Uvjereni smo da Slovenija neće raditi problema s obzirom da je i njoj u interesu izgradnja takve prometnice«, zaključio je Bartenstein.</p>
<p>Hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić također je istaknuo da su dobri politički i gospodarski odnosi s Austrijom vrlo važni, jer je ta država četvrti po redu trgovački partner. </p>
<p>Komentirajući buduće gospodarske i trgovinske odnose sa SRJ, Fižulić očekuje da će i ta država biti među većim trgovačkim partnerima. »Sklopit ćemo ugovor o slobodnoj trgovini i razvijati dobrosusjedske odnose s njom«, najavio je ministar. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Martin Bartenstein: Austrija će pomoći Hrvatskoj na putu gospodarskog oporavka</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Hrvatski ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović primio je u petak saveznog ministra gospodarstva i rada Republike Austrije Martina Bartensteina, priopćilo je Ministarstvo rada i socijalne skrbi.</p>
<p> Kako se navodi u priopćenju, austrijski ministar upoznao je ministra Vidovića o mjerama koje je austrijska vlada poduzela u borbi protiv nezaposlenosti koja u toj zemlji iznosi oko tri posto. Bartenstein je i iznio podatak da je u posljednjih godinu dana utrošeno nešto manje od milijarde eura za rješavanje tog problema. Posebnu pozornost u rješavanju pitanja nezaposlenosti austrijska je vlada posvetila nekim skupinama u društvu - dugoročno nezaposlenima, ženama, mladima, kao i starijoj populaciji koja više nije atraktivna za tržište rada, ali ju treba zaposliti.</p>
<p>Na sastanku se raspravljalo i o mogućnostima zapošljavanja hrvatskih građana koji bi radili pod zaključenim ugovorom o izvođenju građevinskih radova (detašmani) u Austriji, kaže se u priopćenju. </p>
<p>Bartenstein je iznio i podatak da oko 25.000 Hrvata radi u toj susjednoj zemlji, a Austrija će i ubuduće uvoziti radnu snagu.</p>
<p>Vidović je svojem austrijskom kolegi rekao da Hrvatska nema potrebnu fleksibilnost na tržištu rada, nezaposlenost je dugotrajna, a obrazovni sustav i dalje proizvodi mnoštvo kadrova koji će teško moći naći posao. U Hrvatskoj je velik problem i višegodišnji nedostatak investicija, i inozemnih, ali i domaćih, istaknuo je Vidović. </p>
<p>Omjer zaposlenih i umirovljenika također je alarmantan - u ovom trenutku u Hrvatskoj je oko 1,360.000 zaposlenih i oko 1,060.000 umirovljenika, a velik je broj umirovljenika mlađe populacije.</p>
<p>Austrijski ministar Bartenstein je izrazio nadu da je Hrvatska ipak na putu gospodarskog oporavka, Austrija će joj u tome znatno pomoći, a međusobna dosadašnja dobra suradnja na mnogim područjima nastavit će se i ubuduće, zaključili su i austrijski i hrvatski ministar. </p>
<p>• Austrija je prošle godine bila četvrti vanjskotrgovinski partner Hrvatske, treća je po izravnim investicijama, s ukupno 896 milijuna dolara uloženih u Hrvatsku unatrag šest godina, a o značaju koji jedna i druga zemlja pridaju međusobnoj gospodarskoj suradnji govori i činjenica da su se ministri gospodarstva Austrije i Hrvatske danas sastali po treći put unatrag pet mjeseci. Rekao je to ministar gospodarstva Goranko Fižulić nakon susreta s Martinom Bartensteinom, naglasivši da je hrvatski izvoz u Austriju lani porastao za 9,2 posto, dok je uvoz smanjen za 3,9 posto. Fižulić je dodao kako je Austrija do sada pružala značajnu pomoć Hrvatskoj u procesu pridruživanja Europskoj uniji, što nastavlja i sada kada su pregovori pred završetkom. </p>
<p> Bartenstein je rekao kako trenutačno u Hrvatskoj djeluje približno 800 austrijskih kompanija, banaka i osiguravateljskih kuća, što je izuzetno važno ne samo zbog transfera znanja, već i zbog pomoći hrvatskom gospodarstvu te stalnog otvaranja novih radnih mjesta. Također, austrijski je ministar istaknuo činjenicu kako svake godine na hrvatsku obalu redovito dolazi gotovo pola milijuna Austrijanaca te se na taj način pospješuje i hrvatska turistička industrija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mesić: Jedino što nam je danas potrebno je proizvodnja </p>
<p>OSIJEK, 9. ožujka</p>
<p> - Tijekom boravka u Osijeku predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić komentirao je u petak odluku HDZ-a Bosne i Hercegovine koji je odlučio nastaviti s ostvarenjem projekta hrvatske samouprave. »Ja sam već poslao poruku Hrvatima u Bosni i Hercegovini da se radi o ishitrenoj HDZ-ovoj odluci koja će ih dovesti do getoizacije, a getoizacija nikome nije donijela korist. Što bi se dogodilo kada bi se i Bošnjaci i Srbi odlučili za svoje samouprave? Time bi BiH prestala postojati«, zaključio je Mesić. Dodao je kako se »u politici ne može djelovati ultimatumima«. »Problemi se moraju rješavati kroz institucije. Ako ovo ponuđeno rješenje koje je došlo iz međunarodne zajednice i nije najbolje mora se pregovorima doći do boljega, a ne ultimatumima. Nema nijednog razloga da se u Bosni i Hercegovini Hrvati tretiraju drukčije od drugih naroda. Ova politika HDZ-a tjera ga u izolaciju, a to se ne bi trebalo dogoditi«, istaknuo je Mesić. </p>
<p>Predsjednik je u Osijeku posjetio dan ranije otvoreni 8. proljetni sajam poljoprivrede, prehrane i obrtništva. Nakon razgledanja sajma izjavio je: »Ja sam došao iz prostog razloga jer je dobro da malo pokazujemo i ono što proizvodimo, da promoviramo proizvodnju, jer jedino što je Hrvatskoj danas potrebno to je proizvodnja.« </p>
<p>Na kraju posjeta Osijeku predsjednik Mesić pogledao je u Hrvatskome narodnom kazalištu hrvatsku praizvedbu predstave »Plava soba« suvremenog britanskog dramskog pisca Davida Harea. Predsjednik se tako odazvao pozivu intendanta osječkoga HNK Željka Čagalja, osječko-baranjskog župana Marka Bagarića i gradonačelnika Osijeka doktora Zlatka Kramarića te redateljice Snježane Banović, ravnateljice zagrebačkoga HNK i članice Povjerenstva za kazalište Ministarstva kulture. Uoči predstave Mesić se kratko sastao sa županom Bagarićem, gradonačelnikom Kramarićem i čelnicima kazališta, a na novinarsko pitanje zašto se u vrijeme korizme odlučio upravo za »Plavu sobu« u kojoj je priličan broj »slobodnih scena« Mesić je odgovorio: »Na premijeru sam pozvan ranije i slučaj je htio da to bude upravo ova predstava slobodnijeg sadržaja. No, ja sam ionako liberalan čovjek«. (D. Lončarić)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Šestorica pritvorena, tužilac sprema 57 optužnica a ostali su slobodni</p>
<p>Optužnicom 57 Srba iz »baranjske skupine« teretit će se da su u kolovozu i rujnu 1991. u Belom Manastiru i drugim baranjskim mjestima sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, organizirali bezrazložna uhićenja stanovnika nesrpske narodnosti, pritom ih tukli, zatvarali i mučili</p>
<p>OSIJEK, 9. ožujka</p>
<p> - Istražni sudac Županijskog suda u Osijeku Mladen Filipović nakon petomjesečnog saslušanja brojnih svjedoka i prikupljanja ostalih dokaza, okončao je u petak istražni postupak vođen nad 120 baranjskih Srba osumnjičenih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, počinjen u vrijeme Domovinskog rata u Baranji. U sljedećih mjesec dana, prema prijedlogu državnoga odvjetnika, protiv 57 baranjskih Srba bit će podignuta optužnica, za njih 37 istraga se prekida, dok je u slučaju 26 osumnjičenih Srba državni odvjetnik odustao od daljnjeg kaznenog progona.</p>
<p> Riječ je o 120 osoba iz Baranje koje je policija još početkom 1995. osumnjičila za ratni zločin nad civilima. No, istražni postupak, iz nepoznatih razloga, otpočeo je tek lani u listopadu kad je od 120 privedeno tek petnaestak osumnjičenika. Nakon ispitivanja svjedoka, u pritvoru su zadržana šestorica: Nikola Alaica, Mile Bokić, Sreto Jovandić, Petar Mamula, Milan Prusac i Dragan Karagaća. Njima je Vrhovni sud početkom ovoga mjeseca produljio pritvor za još mjesec dana, a u međuvremenu osječko Županijsko državno odvjetništvo trebalo bi podići optužnicu.</p>
<p> Doznajemo da bi se optužnicom 57 Srba iz »baranjske skupine« teretilo za to da su u kolovozu i rujnu 1991. u Belom Manastiru i drugim baranjskim mjestima sudjelovali u agresiji na Hrvatsku, da su organizirali bezrazložna uhićenja stanovnika nesrpske narodnosti, te da su ih pritom tukli, zatvarali i mučili. Pedesetak osoba koje su zarobljene i mučene, osumnjičenici su podijelili u dvije skupine. Prevezli su ih u Borovo Selo i Dalj predavši ih tamo postrojbama tadašnje JNA. Tamo su zarobljeni izvrgnuti ponovnom mučenju; jedna je osoba pritom umrla, a za sudbinu njih devet ni danas se ništa ne zna. </p>
<p> Posljednjih mjeseci, za trojicu od 57 osumnjičenih, a riječ je o Slobodanu Strigiću, Zoranu Vukšiću i Zoranu Mađarcu, paralelno vođen istražni postupak zbog teškog ubojstva koji je također zaključen ovih dana. Kako je predložio državni odvjetnik, taj će slučaj biti pridružen postupku pokrenutom zbog sumnje na ratni zločin i bit će uključen u optužnicu. Uz njih trojicu, i Branko Hrnjak osumnjičen je za ratni zločin i teško ubojstvo pa će se i njegov slučaj pripojiti cjelokupnoj optužnici, koja bi trebala biti podignuta do početka travnja. (M. Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Srećko Vuković imenovan ravnateljem Mirovinskog zavoda</p>
<p>Novi ravnatelj zalaže se da se među prvima isplaćuju najniže mirovine i da se Zavod više otvori prema korisnicima </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Na zatvorenoj sjednici Vlade u petak, Srećko Vuković, dosadašnji pomoćnik ravnateljice Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za provedbu međunarodnih ugovora imenovan je novim ravnateljem te institucije.</p>
<p>Kao što smo već pisali, riječ je o stručnjaku koji je u Mirovinskom zavodu od 1985. godine kad je počeo raditi na provedbi međunarodnih ugovora. Nekoliko je godina u Zavodu bio i šef Odjela za provedbu međunarodnih ugovora.</p>
<p>U ekskluzivnom razgovoru za Vjesnik, samo nekoliko minuta nakon što smo dobili informaciju o imenovanju, Vuković je istaknuo da je funkciju prihvatio ponajprije zbog toga što vjeruje da većina zaposlenih u stručnoj službi Zavoda zna svoj posao i može ga dobro raditi pa će mu biti važna podrška. </p>
<p>Govoreći o promjenama koje očekuju umirovljenici, naglasio je da za početak svog mandata može samo ponoviti riječi ministara financija te rada i socijalne skrbi dr. Mate Crkvenca i Davorka Vidovića, o tome da bez gospodarskog napretka neće biti moguće osigurati isplatu mirovina prije petoga u mjesecu. No, Vuković ipak tvrdi kako će Zavod učiniti sve da se uvedu određene promjene koje bi mogle pridonijeti poboljšanju položaja umirovljenika. Među njima je, čini nam se, najvažnija najava projekta da bi najniže mirovine došle prve na red za isplatu, te većeg »otvaranja« Zavoda prema korisnicima. (M. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Oporba: Otvoren prostor za otpuštanje nepoćudnih zaposlenika i namještenika </p>
<p>Ivanišević: Postojeći zakon dopuštao da viši savjetnik u jednome ministarstvu prima plaću od 5.500 kuna, a u drugome - 9.500 kuna/ S dvije uzastopne negativne ocjene, službeniku prestaje radni odnos/ Oporba protiv hitnog postupka/ HDZ: Predloženo dobar temelj - za negativnu selekciju i destimuliranje/ HSLS za pola posto povišice svake godine / IDS: Nije dobro što se kažnjavanje službenika rješava kroz 25 članaka, a nagrađivanje u samo dva</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Prijedlog Zakona o državnim službenicima i namještenicima koji je u saborskoj proceduri po hitnom postupku, u petak su podržali zastupnici vladajuće koalicije u Zastupničkom domu, dok oporbeni HDZ, HKDU i HSP smatraju da se tim zakonskim tekstom otvara mogućnost većeg otpuštanja državnih službenika i namještenika te da se njime neće osigurati učinkovitiju državnu upravu. </p>
<p>Obrazlažući zakonski prijedlog, ministar pravosuđa, lokalne uprave i samouprave Stjepan Ivanišević kazao je kako se time želi ispraviti deformacije koje su omogućavale da, primjerice, vozač u jednoj državnoj službi ima plaću od 7.500 do 10.000 kuna, a viši savjetnik u jednome ministarstvu 5.500, a u drugome 9.500 kuna. Plaće su se obračunavale prema četiri različite osnovice, pojasnio je Ivanišević. </p>
<p> Zakonom je predviđeno stimuliranje iskusnijih službenika kojima bi se na svakih pet godina staža u državnoj upravi plaća povećavala za 0,5 posto. Ocjenjivanje službenika bi se zadržalo, s time da bi ono moralo biti transparentnije i s čvršćim kriterijima. Za one s najboljim ocjenama osigurale bi se nagrade jednom godišnje u iznosu od tri mjesečne plaće. S dvije uzastopne negativne ocjene, službeniku bi prestao radni odnos, naglasio je Ivanišević te dodao da se sustav plaća korisnika državnoga proračuna nastoji jednako urediti što uključuje i plaće u javnim poduzećima. </p>
<p>U ime kluba HDZ-a, Ljerka Mintas Hodak ocijenila je predloženi zakon dobrim temeljem za uvođenje netransparentnosti politike plaća, negativnu selekciju, destimuliranje zaposlenika, smanjenje njihovih prava i otvaranje puta za masovna otpuštanja. Dodala je da se zakonom ne osigurava učinkovitija državna uprava. </p>
<p>Vesnu Škare Ožbolt, odnosno DC, predloženi zakon podsjeća na socijalistička rješenja i odnos prema državnim službenicima. Naglasila je kako je riječ o prijedlogu koji će pogoršati život državnih službenika te da to nije pravi put za rješavanje problema učinkovitije državne uprave, te da je i žurba oko njegova donošenja posljedica ugovora koji je Hrvatska potpisala s MMF-om. Zatražila je da se zakon vrati u redovitu proceduru, što predlaže i glasnogovornik HSP-a Tonči Tadić. </p>
<p>Prema Tadićevim riječima, prilikom predlaganja ovog zakona nije bilo usuglašavanja sa sindikatima, premda se njime zadire i u plaće i u prava zaposlenika. Prema njegovu mišljenju, zakonom se na elegantan način otvara prostor za otpuštanje nepoćudnih zaposlenika i namještenika. </p>
<p>U raspravama glasnogovornika klubova vladajuće koalicije također čulo dosta kritike pa je tako Mario Kovač, u ime Kluba HSLS-a, ocijenio da bi povećanje plaće državnim službenicima od 0,5 posto trebalo ići svake godine a ne svakih pet godina kako predlaže Vlada.</p>
<p> Ljubica Lalić je u ime Kluba HSS-a zatražila da se od primjene ovoga zakona izuzmu službenici Sabora, Ustavnog suda i Pučkog pravobranitelja.</p>
<p> Petar Turčinović (IDS) drži da nije dobro što se kažnjavanje službenika rješava kroz čak 25 članaka, a u samo dva članka govori se o nagrađivanju, premda sva ispitivanja pokazuju da je nagrađivanje uvijek jeftiniji i učinkovitiji način stimuliranja zaposlenih od kazne. Dodao je da bi službenike trebalo nagrađivati ovisno o učinjenom poslu, a ne samo jednom godišnje. </p>
<p>Za Darka Šantića (HNS-LS) veliki broj amandmana pristiglih na zakon ukazuje na to kako bi bilo bolje da je zakon prošao dva čitanja.</p>
<p>U pojedinačnoj raspravi, zastupnici oporbe (HDZ, DC) najviše su primjedbi imali na činjenicu da se zakon želi donijeti u hitnome postupku. Jadranka Kosor (HDZ) se, uz to, usprotivila i prijedlogu da službenici i namještenici na područjima posebne državne skrbi, prema ovom prijedlogu zakona, ostanu bez stimulacija na plaće koje su imali do sada. Tko će onda na tim područjima obavljati poslove državnih službi, upitala je, rekavši da to može dovesti čak i do novog iseljavanja s tih područja.</p>
<p>Đuro Njavro (DC) primijetio je da oko 1.500 ljudi svakoga tjedna ostaje bez posla, a da se u Zastupničkome dome upravo raspravlja o dva zakona koja se izravno ili neizravno tiču čak jedne četvrtine hrvatske populacije. Njavro je istaknuo i da je nedopustivo zakone o državnim službenicima i namještenicima donositi nakon površnih analiza i bez suglasnosti sindikata. </p>
<p>Ivka Bačić i Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Odbor za veterane protiv ukidanja povlastica braniteljima</p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - Odbor za ratne veterane Zastupničkog doma u saborsku će proceduru uputiti amandman kojim traži da branitelji, stradalnici i njihove obitelji i dalje imaju pravo na povlastice pri uvozu automobila. Podsjetimo, Ministarstvo branitelja u proceduru je uputilo prijedlog kojim se ukidaju povlastice pri uvozu automobila za sve osim za stopostotne invalide i invalide od II. do IV. skupine s oštećenim donjim ekstremitetima. </p>
<p>Odbor traži da pravo na uvoz automobila s povlasticom imaju stopostotni invalidi, svi invalidi od II. do X. skupine, ovisno o stupnju invalidnosti, obitelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja. Nadalje, pravo na jednokratni uvoz imali bi branitelji koji su od 30. svibnja 1990. do 15. siječnja 1992. barem četiri mjeseca proveli u hrvatskim postrojbama. Oni bi dobili popust od 80 posto pri plaćanju carina i poreza. Taj bi popust iznosio 40 posto za branitelje koji su u ratnim postrojbama proveli 4-6 mjeseci, 50 posto za one koji su proveli 6-12 mjeseci, 60 posto za 12-24 mjeseca, 70 posto za 24-36 mjeseci, 80 posto za one koji su bili 36-48 mjeseci dok bi 100 posto bili oslobođeni plaćanja carine i poreza branitelji koji su u postrojbama proveli više od 48 mjeseci. (S. Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Mate Granić: Hrvatska bi trebala voditi aktivniju politiku prema BiH </p>
<p>ZAGREB, 9. ožujka</p>
<p> - »Podržavamo Vladinu politiku o nemiješanju u politiku BiH, ali se od Hrvatske, kao potpisnice Daytonskog sporazuma traži regionalna suradnja i odgovornost za regionalnu stabilnost. Zbog toga i zbog poštivanja hrvatskog Ustava, Hrvatska bi trebala voditi aktivniju politiku prema BiH i Vlada bi morala činiti mnogo više za rješenje tamošnje situacije koja prijeti radikalizacijom«, istaknuo je u petak na konferenciji za novinare predsjednik DC-a Mate Granić. </p>
<p>Komentirajući prijedlog Dražena Budiše o kantonalnom uređenju BiH, Granić je rekao da je riječ o zanimljivom, ali starom prijedlogu o kojem je bilo riječi tijekom sklapanja Washingtonskog sporazuma. »Možda je riječ o najboljem rješenju, ali ga međunarodna zajednica ne prihvaća«, kazao je Granić. </p>
<p>Kritizirao je i način na koji vladajuća koalicija iznosi prijedloge u medijima, umjesto da to čini uobičajenim diplomatskim putem. Granić je kritizirao i međunarodnu zajednicu, istaknuvši da se hrvatski narod kao najmalobrojniji ne štiti dovoljno, te da se marginalizira, na što je upozorila i Katolička crkva. Istaknuo je da je pogriješio i međunarodni koordinator za BiH Wolfgang Petritsch kad je neposredno prije izbora, mimo Daytonskog sporazuma promijenio izborna pravila, a zbog izbora u SAD-u i pasivnosti EU-a odluke o BiH donosile su se na nižim razinama. </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt, zamjenica predsjednika DC-a, najavila je kako će DC u raspravi o BiH u Saboru predložiti zaključke u kojima će tražiti dosljedno poštivanje Daytona, te da se rješenja traže dijalogom svih strana i postizanjem konsenzusa. U rješenje se mora uključiti i Vlada, a međunarodna zajednica treba organizirati međunarodnu konferenciju za rješenje pitanja BiH, rekla je Škare-Ožbolt. (G. Jureško)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010310].
|
