NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010110].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 205448 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>10.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Clintonovi posljednji dani u Bijeloj kući sa »sto na sat«</p>
<p>Dok su neki bivši američki predsjednici po odlasku iz Bijele kuće živjeli uglavnom daleko od očiju javnosti, Bill Clinton će još dugo biti tražen i tretiran kao »general Schwarzkopf po povratku iz Zaljevskog rata«, dakle gotovo kao heroj, ne samo kao zvijezda</p>
<p>NEW YORK, 9. siječnja</p>
<p> - U svom oproštajnom obraćanju jednoj utjecajnoj grupi američkih Židova, odlazeći predsjednik Bill Clinton ovih je dana prvi put iznio i malo više pojedinosti svog mirovnog prijedloga za Srednji istok, o kojemu, na njegovo osobno inzistiranje, užurbano razgovaraju izraelski i palestinski pregovarači. Jeruzalem kao glavni grad i izraelske i palestinske države cilj je, kaže Clinton, na putu do kojega bi obje strane sada trebale učiniti niz ustupaka. »Hoću li uspjeti nametnuti tu ideju, ne znam«, kaže Clinton, »jer ja imam samo još malo dana u Bijeloj kuci. Ali, trudim se...« No, nije to i jedino oko čega se Bill Clinton ovih dana toliko trudi. Novinarima koji su ga »uhvatili« kako prošloga tjedna odlazi u jedan lokal u predgrađu Washingtona, gdje je do ranih jutarnjih sati slušao jazz, Clinton šaleći se kaže: »Ako u narednim danima (do odlaska iz Bijele kuće) uopće ne budem spavao, činit će mi se, možda, kao da sam u Bijeloj kući ostao još četiri godine!« I privatno i službeno Clinton ove posljednje dana doista živi sa »sto na sat«, ali vrijeme neumoljivo ističe, i u subotu 20. siječnja on će definitivno napustiti Bijelu kuću.. I morat će se početi navikavati na to da, ako zaželi navratiti tamo gdje je osam godina stanovao i radio, ubuduće mora imati specijalnu pozivnicu i propusnicu!</p>
<p>Kamo, dakle, idu bivši predsjednici kad napuste Bijelu kuću? Oni se vraćaju u »svijet realnosti«, s vrha silaze ponovo među ljude, a to nije uvijek lako, pogotovo nakon osam godina u Bijeloj kući, s titulom »najmoćnijeg čovjeka na svijetu«. I kao što su neki predsjednici (Jimmy Carter, primjerice) ulazeći u Bijelu kuću morali od savjetnika dobiti podsjetnik od A do Z o tome tko je tko i što je što u svijetu politike, neki moraju dobiti podsjetnik o tome što je što u stvarnome svijetu. Clintonovi savjetnici već su mu pripremili videokasetu s podsjetnikom i savjetima za život u običnom, stvarnom ili realnom svijetu. Jer, kad se 20. siječnja ukrca u mornarički helikopter pored Kapitola u Washingtonu, bit će to ujedno i posljednji put da je Bill Clinton (bilo to u predsjedničkom zrakoplovu ili helikopteru) najvažniji čovjek koji je u tom trenutku u zraku nad Amerikom... U jednome danu on će ostati i bez posla, i bez doma, i bez privilegija, i bez vojske službenika koji su mu pomagali. Neke od povlastica mu, doduše, kao i svakom predsjedniku ostaju, no one će mu u normalnom svijetu prije otežavati nego olakšati život. Recimo, doživotna povlastica da ga agenti osiguranja prate i čuvaju danju i noću, kod kuće ili bilo gdje drugdje. Privilegij, da, primjerice, do kraja života prima predsjedničku mirovinu u iznosu od 157.000 dolara godišnje, plus mirovinu od 23.392 dolara godišnje koju je zaslužio radeći, svojedobno, kao tužitelj u Arkansasu, koju će dobivati od 62. godine života.</p>
<p>Sa stanovanjem neće biti problema. Clinton se za početak, može privremeno vratiti u Little Rock i ostati nekoliko dana kod svoje punice Dorothy Rodham, ako mu se baš ne živi u Chapaqui, nedaleko New Yorka, gdje su on i Hillary lani kupili kuću, budući da je Hillary, kandidirajući se sa senatoricu države New York, morala u toj državi imati stalno prebivalište. Sada kad je Hillary Clinton izabrana, i kada je već u Senatu, Clintonovi su morali kupiti kuću i u Washingtonu, pa su prije desetak dana potpisali ugovor o kupnji 2,8 milijuna dolara vrijedne kuće u glavnom gradu. Prvu svoju noć kao »običan građanin«, Clinton će provesti u kući u Chapaqui, a onda može ramišljati o Washingtonu ili kraćem odmoru u Little Rocku. U međuvremenu, on ima pravo kao bivši predsjednik na dva prijelazna ureda u narednih pola godine, jedan na Manhattanu u New Yorku, a drugi u zgradi koja se nalazi točno preko puta Bijele kuće. U oba ureda, Clintonu kao bivšem predsjedniku pripada, za narednih pola godine, odgovarajući broj službenika i uredskog materijala, uključujući i pravo da svoju privatnu i službenu poštu šalje besplatno. Nakon toga on doživotno ima pravo na dva službenika i osiguranje koje će ga čuvati.</p>
<p>Što će Clinton raditi kao običan građanin, još nije rečeno. Mogućnosti su brojne, i on će moći birati. Primjerice, on se može odlučiti da formalno preuzme vodstvo Demokratske stranke: kao bivši predsjednik on za tako nešto ima odgovarajući profil i pojavu, a Demokratska stranka, nakon izbornog poraza Al Gorea svakako treba nekoga tko će je u narednim godinama voditi ka oporavku. Clinton može razmišljati i o ponudama da napiše knjigu o svojih osam predsjedničkih godina. Ponudu od jednog izdavača već je dobio, i ona nije nezanimljiva: nudi mu se pet milijuna dolara, a to je svota koju će Clinton teško odbiti. Tako će se jedna za drugom na tržištu vjerojatno pojaviti dvije knjige bivših stanovnika Bijele kuće: Hillary Clinton piše svoju (za koju je dobila ugovor na osam milijuna dolara, plus još 1,5 milijun dolara za pravo objavljivanja prijevoda knjige na strane jezike), a Bill Clinton svoju. Štogod bilo u tim knjigama - a nagađa se do koje će mjere Hillary htjeti pisati o svom nevjernom suprugu i tome kako je ona doživjela Moniku Lewinsky, te da će sam Clinton barem donekle pisati o svojim ljubavnim aferama - one će se, tvrdi se unaprijed, odlično prodavati, budući da su i Bill i Hillary - zvijezde. Premda su se Clintonovi proteklih godina poprilično istrošili plaćajući odvjetnike koji su ih branili u aferi Whitewater i aferi Lewinsky, te na kupnju dvije kuće, u Chapaqui i Washingtonu, njima novca ne će manjkati. Hillary će kao senatorica imati godišnju plaću od oko 120.000 dolara, a ni Billova mirovina, predsjednička, nije mala. Ako im sve to nije dovoljno - a nije za život kakav kane voditi - Bill Clinton dodatno će zarađivati držeći predavanja. Za svako će dobivati honorar od 100.000 dolara (jednosatni govor u raznim prilikama!). U krajnjoj nuždi, on bi mogao prihvatiti i posao u nekoj boljoj kompaniji, gdje bi mu godišnja plaća bila najmanje milijun dolara, no to bi ga onda odvelo izvan politike, što on očito ne želi.</p>
<p>Živeći posljednje predsjedničke dane sa sto na sat, Clinton na televiziji ovih dana izjavljuje: »Možda ćete naći nekoga tko će ovaj posao u Bijeloj kući obavljati jednako dobro kao ja, ali nikad nećete naći nekoga tko će pri tom više - uživati!« Za dio te uživancije on je, doduše, bio kažnjen pokrenutim postupkom opoziva i nizom sudskih procesa, od kojih bi neki sada (u svezi s njegovim laganjem pred sudom u aferi Lewinsky) mogli biti nastavljeni, kad više nije predsjednik.</p>
<p>I dok se dolazećem predsjedniku Bushu već sugerira da bi trebao pomilovati Clintona (on na to ima pravo), sam Clinton kaže da nije tražio oprost. U šali, neki Clintonovi prijatelji sada kažu da bi najprije trebalo definirati - za što bi Bush uopće trebao dati oprost Clintonu? Očito ne zbog onoga za što je (i Clintonu) bilo lakše dobiti i od njegove supruge (oprost, ali ne i dozvolu), već zbog laganja u istrazi. No, to očito još ne zabrinjava budućeg bivšeg predsjednika. Glasine o tome da mu se nudi televizijski talk-show, sam je Clinton odbacio: Ne, on neće konkurirati zvijezdama kao što su Oprah Winfrey ili Jay Leno, ili Bill O'Reilly, premda nema malo televizijskih stanica koje bi mu bile spremne ponuditi milijunske honorare. I bez toga Bill Clinton je zvijezda, i bit će to još dugo nakon odlaska iz Bijele kuće. Jer, dok su neki bivši predsjednici po odlasku iz Bijele kuće živjeli relativno daleko od očiju javnosti, ili barem nisu bili previše eksponirani, on će još dugo biti tražen i tretiran kao »general Schwarzkopf po povratku iz Zaljevskog rata«, dakle gotovo kao heroj, ne samo kao zvijezda. Jimmy Carter, primjerice, bio se povukao na svoje imanje u Georgiji, i tek je nakon niza godina, pokrenuvši dobrotvornu zakladu, postao zanimljiv javnosti, u kojoj je, inače, cijenjen kao »najveći bivši predsjednik«. Ronald Reagan (koji je sada neizlječivo bolestan), s godinama je bio dobio zadovoljštinu da kao bivši predsjednik bude u Americi cijenjeniji negoli je bio kao predsjednik, te da ga danas nazivaju »velikim predsjednikom«. George Bush otac također se bio povukao iz javnosti, pripremajući, očito, teren svome sinu koji ga je sada naslijedio.</p>
<p>Clinton je još daleko od toga da ga proglašavaju velikim predsjednikom (ali za to bi se moglo pobrinuti vrijeme, kao i obično), ali je svakako vrlo blizu toga da zasjeni jednog Cartera i bude uskoro proglašen »najvećim bivšim predsjednikom«. Pred njim su godine zanimljivog života, života u kome bi najzanimljivije, možda, moglo biti to što će njegova supruga nakon nekoliko godina vjerojatno poželjeti da i sama uđe u Bijelu kuću kao predsjednica. Tako nešto nije isključeno, a ako se to dogodi, ili dok se ne dogodi, Bill Clinton imat će vremena smišljati odgovarajući titulu za sebe: primjerice, prvi muž Amerike. </p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Za 50 godina Hrvatska će imati samo tri do tri i pol milijuna stanovnika</p>
<p>Hrvatska je od 1950. do 1995. godine, uz Mađarsku, imala najmanji porast stanovništva u Europi / Od 1950. do 1954., u Hrvatskoj je prosječno godišnje rođeno 92.954 djece, a 1999. godine 45.179 djece / Prema nekim predviđanjima, za 200 godina nestat će posljednji Hrvat u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - »Za 165 godina Turčin će pokopati zadnjeg Nijemca«, pisalo je nedavno u Süd Deutsche Zeitungu. Tako zloguka predviđanja ne moraju se do kraja obistiniti, međutim, izvjesno je da će trend smanjenja nataliteta u Europi dovesti ne samo do promjene strukture stanovništva nego možda čak i do smjene ili promjene europske civilizacije. Hrvati po svoj prilici neće doživjeti ni 165 godina. Vjerojatnije je, ako se odnos prema demografskim kretanjima stubokom ne promijeni, da će posljednji Hrvat u Hrvatskoj nestati za manje od 200 godina. A, nastavi li se iseljavanje dosadašnjim tempom, možda i prije. Naime, Hrvatska je od 1950. do 1995. godine, kao i Mađarska, imala najmanji porast ukupnog stanovništva u Europi. Od 1950. do 1954., u Hrvatskoj je prosječno godišnje rođeno 92.954 djece, a 1999. godine 45.179 djece. Broj živorođene djece je više nego prepolovljen. Zato se sada u Hrvatskoj gotovo progresivno smanjuje priljev mladih u radnu dob, ali se i progresivno povećava priljev u umirovljeničku. Čak da se danas i zaposle svi nezaposleni, opet bi bio krajnje nepovoljan odnos zaposlenih i umirovljenika.</p>
<p>Za razliku od visokorazvijenih europskih zemalja, u Hrvatskoj nisu primaran utjecaj na broj živorođenih imali samo tzv. čimbenici razvoja nego i politički. Loša demografska slika može se promijeniti samo velikim zalaganjem društva. Što su glavni uzročnici sadašnjeg stanja. Prvo, stalno iseljavanje. Još od kraja 19. stoljeća i početkom 20., kada se najviše iseljavalo u prekomorske zemlje, iz Hrvatske se stanovništvo iseljavalo. Uglavnom zbog agrarne prenapučenosti, odnosno zbog raspada tradicionalne poljoprivrede koju nije nadomještala industrija, ali i zbog hrvatske otvorenosti iseljeničkim procesima u ondašnjoj Austro-Ugarskoj.</p>
<p> Od kraja pedesetih godina 20. stoljeća, taj se proces ubrzava, a ljudi najviše odlaze u europske razvijene zemlje. To je tzv. ekonomska emigracija na koju je i te kako utjecalo političko stanje u SFR Jugoslaviji, ali i neosmišljen regionalni razvoj. Izravna demografska posljedica za Hrvatsku je »privremeno« iseljenih više od 350.000 ljudi, koji su porodili više od 120.000 djece. No, privremena je s vremenom postala trajnom iseljenošću, pa se teško može očekivati znatniji povratak toga iseljenog stanovništva. Oni su za Hrvatsku, kao stanovnici, uglavnom izgubljeni.</p>
<p>Drugi čimbenik smanjenja stanovništva i depopulacija su ratovi. U Prvom svjetskom ratu Hrvatska, u današnjim granicama, izgubila je više od 163.000 stanovnika. Drugi svjetski rat osobito je bio demografski poguban. Osim izravnih ratnih gubitaka, tu su i gubitci Bleiburga i Križnog puta, od 50.000 do 300.000 ljudi. Ratnim žrtvama mogu se pribrojiti i žrtve osveta, zatvora, itd. </p>
<p>U Domovinskom ratu je poginulo 13.584 stanovnika. Osim izravnih ratnih gubitaka, nepovoljnu demografsku sliku upotpunjavaju iseljavanja kao posljedica opće društvene i gospodarske krize što ju je uzrokovao rat, ali i kao posljedica tranzicije. Računa se da je od 1990. do 1999. iz Hrvatske, osim Srba, iselilo još oko 130.000 najvitalnijeg i najobrazovanijeg stanovništva. To, osim demografskih, ima i gospodarske posljedice.</p>
<p> Demografska slika Hrvatske bila bi još lošija da u nju nisu stalno dolazili uglavnom Hrvati iz BiH. Od kraja Drugog svjetskog rata do Domovinskoga, uselilo ih se od 300.000 do 400.000 i to najvitalnijih, u fertilnoj dobi. Oni su popravili demografsku sliku i useljavanjem tijekom Domovinskog rata i poslije: više od 130.000 iz BiH i više od 20.000 iz ostalih krajeva bivše SFRJ.</p>
<p>Unatoč sadašnjoj demografskoj slici, koja se i bez obzira na stalno smanjenje stanovništva, veći mortalitet od nataliteta, može smatrati kritičnom, tek predstoji pravo suočavanje s dramatičnim smanjenjem stanovnika. Prema najnovijim istraživanjima i procjenama, u Hrvatskoj živi 4,224.418 stanovnika. Točni podaci znat će se poslije ovogodišnjeg popisa, koji počinje 1. travnja i završava 15. travnja. Procjenjuje se da će se za 50 godina broj stanovnika Hrvatske smanjiti na tri do tri i pol milijuna, sa znatno većim udjelom starijih ljudi, a ne primijeni li se implicitna politika (usklađeno planiranje društvene ukupnosti), trend smanjenja će se nastaviti.</p>
<p> U Vladinu programu za razdoblje 2000.-2004. za demografiju piše: »Budući da pronatalitetna populacijska politika sama po sebi ne donosi željene rezultate, Vlada će poduzeti mjere aktivne redistribucijske politike u revitalizaciji brdsko-planinskih, otočnih, izoliranih i ruralnih područja kako bi u prostorno funkcionalnoj organizaciji ukupnog državnog prostora i ova područja imala svoju ulogu. Posebne mjere poduzimat će se u područjima koja su već ušla u fazu izrazito negativnih demografskih trendova«. Iz teksta se vidi da Vlada očito ne shvaća bit problema.</p>
<p>Ne shvaća da je demografija sastavni dio ukupne razvojne politike i najvažniji resurs sadašnje i buduće Hrvatske. Kako će to Vlada redistribuirati stanovništvo, ako priznaje da do sada ni jedna demografska mjera nije uspjela? Iako u prošlih 10 godina stanovništvo doslovce izumire, o tome vlada začuđujuća šutnja. Možda se ipak nešto počne mijenjati, jer je na taj problem podsjetio zagrebački nabiskup msrg. Josip Bozanić kad je na novogodišnjem primanju kod predsjednika države kazao: »Društvo koje štedi na djeci zatvara svoju budućnost«. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Anđelko Akrap: Demografski problemi zaustavili razvoj u dvije trećine Hrvatske</p>
<p>O aktualnom stanju stanovništva u Hrvatskoj i drugim važnim pitanjima s tim u vezi, razgovarali smo s doc. dr. Anđelkom Akrapom, demografom s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>• Od 1. do 15. travnja popisivat će se stanovništo. Gdje će biti ubrojeni naši građani koji su na tzv. privremenom radu?</p>
<p>- Od 1998. godine, Državni zavod za statistiku prikuplja i obrađuje podatke vitalne statistike u skladu s preporučenom definicijom ukupnog stanovništva UN-a i Eurostata. Prema toj definiciji, ukupno stanovništvo obuhvaća sve koji imaju prebivalište u Hrvatskoj i nisu odsutni godinu i više te sve koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj, ali su prisutne godinu i više. Tu su definiciju prihvatile i druge europske zemlje, pa je, po njemačkoj statistici, 31. prosinca 1997. godine u Njemačkoj boravilo godinu i dulje 206.000 osoba, rođenih u Hrvatskoj.</p>
<p>• Rat je uzrokovao jake migracijske procese u Hrvatskoj i pojačano iseljavanje u zapadnoeuropske i prekooceanske zemlje. Koliko je hrvatskih stanovnika iselilo od 1991. do 2000. godine?</p>
<p>- Procijenjeni broj iseljenog stanovništva iz Hrvatske, po procjeni skupine demografa (bez srpskog stanovništva), od lipnja 1991. do lipnja 1998. iznosi 130.000. U tom razdoblju, iseljenih Srba, nakon odbitka povratnika, u 1998. bilo je 280.230. Inače, iseljeni Srbi su natprosječno demografski stari, a iseljeni Hrvati gotovo isljučivo u najvitalnijoj životnoj dobi.</p>
<p>• Zašto je Hrvatska stalno imala »višak« stanovnika, pa su se iseljavali?</p>
<p>- Prvo, zato što se nije razvijala na cjelokupnom svome prostoru. Hrvatska nije učinila regionalno suvisao sustav gradova, koji bi zadražali stanovništvo u svojoj okolici, nije izgradila prometnu infrastrukturu... Da je dobre prometne infrastrukture, ne bi bio potreban tako velik priljev stanovništva u tri velika grada - Zagreb, Split i Rijeku. Dobrim prometnim vezama zadovoljile bi se potrebe za školstvom, zdravstvom, kulturom, itd. bez seljenja. Osim toga, industrijalizacijom su bila obuhvaćena područja koja su već imala strukturu i infrastrukturu za razvoj industrije, npr. Zagreb, Split, Rijeka i djelomice priobalje, zbog turizma. Osijek pak gubi populacijsku dinamiku od šezdesetih godina 20. stoljeća, jer njegov gospodarski razvoj nije mogao zadržati stanovništvo u svome okruženju.</p>
<p>• Može li uopće biti gospodarskog razvoja, ako se ljudi toliko iseljavaju?</p>
<p>- Već danas demografski čimbenik je ograničavajući za razvoj dvije trećine hrvatskoga područja, jer je populacijski ispražnjeno, a s dosadašnjim odnosom prema demografskim problemima može se očekivati i još gore stanje. (A. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Novokomponirani« brodovlasnici plove iz nesreće u nesreću</p>
<p>U Europskoj uniji već je počela pojačana kontrola ispravnosti rizičnih brodova, pa će se ubuduće u lukama Europske unije godišnje pregledavati oko 4.500 rizičnih brodova, a do sada se pregledavalo oko 700 </p>
<p>RIJEKA, 9. siječnja</p>
<p> - Prevrtanje broda »Nautika 64« i gubitak života četiriju hrvatska pomorca još je jedan dokaz da dobar dio »novokomponiranih« hrvatskih brodovlasnika beskrupulozno i ljudske živote podređuje ostvarenju profita. Tako se mogu ponašati, dobrim dijelom, zahvaljujući i ne previše rigoroznoj primjeni zakonskih propisa o uklanjanju neispravnosti na njihovih brodovima. Poznato je da je u izvješću Ministarstva pomorstva, prometa i veza o stanju sigurnosti hrvatske flote, brodarska zadruga »Zora« iz Splita, koja je vodila brod »Nautiku 64«, bila na listi posebnog nadzora (»crna lista«), jer je jedan njihov drugi brod, »Kapetan Božo«, zbog nedostataka koje su uočili pomorski inspektori, u 1998. i 1999. godini zaustavljan čak devet puta.</p>
<p>U prošle tri godine, »novokomponirani« brodari su ispisali najtuženije i najsramnije stranice hrvatskog pomorstva. Počelo je 1997. godine splitskom nesrećom tankera »Tomislavgrad«, kojemu je eksplodirao pramac pri čemu je jedna osoba poginula. Taj stari tanker je nabavljen u Italiji, kao i ostalih pet tankera »Rijekanafte«, a služio je obalnom razvozu Ininih naftnih derivata. Nakon nesreće je nadležno ministarstvo donijelo zabranu prema kojoj se razvoz derivata ne može obavljati tankerima starijim od 25 godina. Ta odredba je smirila javnost, ali bi imala mnogo više smisla da je obuhvatila i tankere koji iz svijeta dovoze naftu u naše luke. Brod »Borak« je 21. listopada 1999. godine potonuo u nevremenu kod Zlarina zbog pomaka tereta cementa, a tada su izgubila život dvojica pomorca. Poznato je da vlasnik tog broda, tvrtka »Ante Plov« iz Zadra, nije bio na glasu po savjesnom poslovanju, odnosno po dobrom tehničkom održavanju brodova, ali ni po odnosu prema pomorcima. U trenutku nesreće, na »Borku« nije bilo minimalnoga broja članova posade, nedostajali su jedan kormilar i jedan mornar, ali su zato dvije osobe bile ukrcane kao putnici (?).</p>
<p>Dubrovački brodovlasnik Teodorenko Renci Pecotić pročuo se po tome što je svoj dotrajali brod »Amaliju« 1999. prodao na dražbi u Pločama kako bi se namirili vjerovnici, a taj je brodovlasnik došao »na glas« i zbog napuštanja broda »Renci junior« u jednoj španjolskoj luci. O gladovanju pomoraca na »Renci junioru« bio je izvješten čak i španjolski kralj.</p>
<p>Predsjednik sindikata pomoraca Hrvatske Vladimir Svalina drži da bi radi smanjenja nesreća na moru klasifikacijska društva morala s mnogo više odgovornosti izdavati dozvole za plovidbu, a više pozornosti trebalo bi se posvetiti i izobrazbi pomoraca i izdavanju certifikata da mogu ploviti. On smatra da je tragedija »Nautike 64« poruka pomorcima da paze s kim i kako sklapaju ugovor o radu, jer brodovlasnici nerijetko tjeraju pomorce u zagrljaj smrti. U Europskoj uniji već je počela pojačana kontrola ispravnosti rizičnih brodova (tankeri s više od 15 godina starosti; brodovi za prijevoz ukapljenog plina i kemikalija s više od 10 godina te brodovi za rasuti teret i putnički s više od 12 godina starosti), pa će se ubuduće u lukama Europske unije godišnje pregledavati oko 4.500 rizičnih brodova, a do sada se pregledavalo oko 700 brodova.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Više od javnog zajma Hrvatskoj treba pokretanje privatnoga kapitala</p>
<p>Tako govore ekonomisti Branimir Lokin i Mladen Vedriš komentirajući Mesićev prijedlog i Račanov suzdržani odgovor / Lokin: Temeljni je problem daljnjega razvoja gospodarstva nelikvidnost zbog koje poslovne banke ne žele plasirati novac pohranjen u inozemstvu / Vedriš: Ako se država na taj način zaduži, taj bi novac trebalo pretvoriti u vrhunsku infrastrukturu - moderne prometnice, zaštitu okoliša, ulaganje u razvoj kadrova</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Na prijedlog Predsjednika Republike Stjepana Mesića da država raspiše javni zajam, ovih je dana odgovorio premijer Ivica Račan. Predsjednik Vlade Mesićevu je ideju, doduše, ocijenio »dobrodošlom«, ali je istaknuo kako problem Hrvatske »nije toliko nedostatak novca, koliko nedostatak dobrih programa«. U javnosti su se odmah pojavile interpretacije kako je na pomolu još jedan sukob Pantovčaka i Banskih dvora o načinu rješavanja hrvatskih gospodarskih boljki, što u Uredu Predsjednika, međutim, opovrgavaju. </p>
<p>Treba li država raspisati javni zajam i za što bi se tako pribavljena sredstva koristila, pitali smo dvojicu uglednih hrvatskih ekonomista - dr. Branimira Lokina i Mladena Vedriša.</p>
<p>»Nema potrebe za raspisivanjem javnoga zajma. Premijer Račan je u pravu kada kaže da Hrvatskoj ne nedostaje toliko novac, koliko kvalitetni razvojni programi«, tvrdi direktor Sektora za gospodarsku strategiju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) dr. Branimir Lokin. Upozorava kako je porast deviznih pričuva domaćih poslovnih banaka i Hrvatske narodne banke (HNB) u ovoj godini dosegnuo 1,6 milijardi američkih dolara. Riječ je o novcu pohranjenom na računima banaka u inozemstvu, koji je, s točke gledanja hrvatskih ekonomista, umrtvljen, a mogao bi se iskoristiti za gospodarski razvoj. No, domaće poslovne banke u načelu ga ne žele plasirati u realni sektor hrvatskoga gospodarstva, jer je on nelikvidan. Lokin iz toga izvlači zaključak kako temeljni problem daljnjega gospodarskog razvoja naše zemlje leži u neriješenom problemu nelikvidnosti.</p>
<p>Naš sugovornik upozorava kako su se razni javni zajmovi u našoj povijesti uglavnom pretvarali u pljačku. Naime, država ili nije vraćala dug prikupljen izdavanjem vrijednosnih papira ili je njihovu vrijednost pojela inflacija. Pitanje je i za što bi država raspisala javni zajam. On se obično raspisuje za realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, poput izgradnje autocesta, no vrijeme Rooseveltova New Deala ipak je za nama, kaže Lokin.</p>
<p> »Program gradnje autocesta je dobar, no pitanje je kako ga realizirati. Poznato je kako država nije dobar ulagač. Zašto se tim poslom ne bi bavili koncesionari i u svrhu financiranja gradnje autocesta izdali, recimo, komercijalne zapise, kako se to radi u svijetu?«, pita se Lokin.</p>
<p>Neovisni analitičar Mladen Vedriš, međutim, ne prihvaća Račanovu tezu da u Hrvatskoj ne postoje dobri programi. »Kakvo je tlo, takve su i biljke koje rastu na njemu«, ističe on, te upozorava da vrijednost nekog programa u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti makroekonomske politike. Upravo u njoj Vedriš vidi najmanje promjene u odnosu na politiku bivše HDZ-ove vlasti.</p>
<p>Kada je riječ o raspisivanju javnoga zajma, Vedriš kaže kako je riječ o dobroj ideji, ali upozorava da bi njegova svrha trebala biti aktiviranje kapitala privatnog sektora i pokretanje zamrlog investicijskog ciklusa. »Ako se država na taj način zaduži, ta bi sredstva trebala 'pretvoriti' u vrhunsku infrastrukturu, poput izgradnje modernih prometnica, zaštite okoliša ili ulaganja u razvoj kadrova. I poduzeća bi trebalo poticati na izdavanje vlastitih vrijednosnih papira, što bi u velikoj mjeri potaknulo razvoj financijskih tržišta«, tvrdi on.</p>
<p>Velik bi značaj imalo i pokretanje javnih radova, jer bi ovakav potez pridonio smanjenju nezaposlenosti. No, Vedriš upozorava kako danas javni radovi, u pravilu, ne znače izravan državni angažman u gospodarstvo, već se inicijativa prepušta lokalnim vlastima i privatnom sektoru. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SRIJEDOM NA KAVI S...</p>
<p>Idem redovito u teretanu jer dio radnog vremena kojeg provodim u Vladi na sjednicama i sastancima - nije zdravo</p>
<p>GORANKO FIŽULIĆ, ministar gospodarstva Republike Hrvatske</p>
<p>• Pijete li kavu? </p>
<p>- Uglavnom pijem nescaffe sa šećerom, a tijekom dana kapučino. Ujutro mi u kabinetu, ovaj napitak često pripravlja Štef. Kada sam doma, taj posao preuzima moja majka koja se od svih ukućana prva diže.</p>
<p>• Imate li drugih poroka?</p>
<p>- Pitanje je kako se poroci definiraju i što oni uopće jesu? Naime, nema osobe bez poroka. Svojevremeno sam »uživao« u duhanu no, s time sam prestao prije četrnaest godina.</p>
<p>• Što je s dječjim igračkama, jesu li Vam one svojevrsni porok ili strast?</p>
<p>- Igračke služe za zadovoljavanje dječjih potreba i zasigurno nisu moj porok. Kao djetetu najdraži mi je bio stolni tenis koji sam kao sin jedinac, nerijetko igrao s ocem. Danas sam »prevelik« za takvu vrstu igračaka. Doduše, simpatične su mi neke elektronske igračke koje i danas volim isprobavati...</p>
<p>• Znači li to da ste u sebi još uvijek dijete?</p>
<p>- Prema uvriježenoj definiciji, muškarci nikada ne odrastaju dovoljno.</p>
<p>• Vi ste u tom smislu dovoljno odrasli. Iza sebe imate uspješnu poduzetničku odnosno ministarsku karijeru, sportskog ste duha...</p>
<p>- Da, izuzetno volim skijati, jedriti, voziti bicikl, igrati tenis a za tako nešto valja dobro organizirati vrijeme. Nastojim redovito odlaziti u teretanu budući da dio radnog vremena kojeg provodim u Vladi na sjednicama i sastancima - nije zdravo. Redovito se bavim tjelesnim aktivnostima. Skijam već 35 godina, a jedrenje je jedna od mojih strasti. Osim uz jadransku obalu, gdje poznajem svaku škrapu, plovio sam i po Atlantiku. Prije obnašanja ministarske funkcije, na skijalištima sam provodio i po 25 dana godišnje. Osamnaestogodišnja kćer i desetogodišnji sin također su skijaški aktivni. No, odnedavno se pojavio stanoviti problem, budući da me je u internom skijaškom natjecanju sin ove godine prvi put pobijedio i dokazao da je brži i efikasniji. To mi je, naravno, drago.</p>
<p>• Jedrenje je skup sport, kao i jedrilice... </p>
<p>- To je istina no, osobno sam prvu jedrilicu kupio kreditnim obvezama. Sredinom osamdesetih bio sam jedan od većih poreznih obveznika, a poduzetništvom sam se, među ostalim, počeo baviti i zbog strasti prema jedrenju. Imam tri jedrilice »Karuba« 1, 2 i 3, koje su kao takve rezultat mojega rada i sposobnosti. Ukoliko je dio mog imetka javnosti i vidljiv, u Hrvatskoj zasigurno ima onih koji naizgled imaju manje, a u stvarnosti daleko više od mene. S tim u vezi, mogu reći da svatko od nas sebi određuje sudbinu i položaj u društvu. Doduše, za to je potrebno i dosta sreće. No, potrudio sam se da u životu sam financiram svoje sportske strasti.</p>
<p>• Je li Vam kada voda došla do grla.</p>
<p>- Nezgode se ne mogu isključiti. Prošle sam se godine nasukao na Sardiniji.</p>
<p>• Važi li takvo stanje i za hrvatsko gospodarstvo? Kakvim ocjenjujete Vladinu odluku o slobodnom formiranju cijena crnoga kruha, mlijeka, naftnih derivata? </p>
<p>- Bitno je da Vlada nastavlja s tržišnim usmjerenjem gospodarske politike što je preduvjet za pristupanje europskim integracijama. Vjerujem da je i prošla godina to pokazala. Ove će se godine cijene znatnog niza artikala snižavati, zbog konkurencije na tržištu koja će biti sve žešća. Ulazak inozemnih trgovačkih lanaca drastično je, pak, snizio trgovačke marže pa će tako i ulazak različitih roba iz uvoza sniziti domaće proizvođačke cijene. Pogotovo što su na našem malom tržištu proizvođači uživali monopolističku poziciju. Općenito, ova bi godina trebala biti bolja od prethodne. Troškovi u gospodarstvu trebali bi i nadalje padati što bi omogućilo pokretanje novoga investicijskog ciklusa i rješavanje jednog od najznačajnijih problema u nas - visoku stopu nezaposlenosti. Uza sve poteškoće ne mislim da nam je voda došla do grla. I u najvećim su krizama određeni sektori gospodarstva dobro poslovali. Ne može se reći da je Plivi, Podravki ili pak, INI - voda došla do grla. Gospodarstvo je živi organizam u kojem postoji stalna mjena, odnosno uvijek netko propada, a netko se, slikovito rečeno - rađa. Među ostalim, u novoj hrvatskoj ekonomiji valja nam sanirati nedostatak radne snage u turističkim djelatnostima, građevinarstvu, brodogradnji...</p>
<p>• Koliko su protekli blagdani olakšali Vašu lisnicu?</p>
<p>- Nisam baš najbolji u mjerenju toga, pa i ne vodim neku preciznu matematiku. Osobno, nisam ništa posebno kupovao, a za blagdansko sam darivanje dobio dvije kravate. Čini se da moja obitelj baš nije bila izdašna prema meni. To možda govori kako nisam bio dovoljno dobar...</p>
<p>• Hoćete li se ubuduće popraviti?</p>
<p>- O, da. Svakoga dana, u svakom pogledu, sve sam bolji...</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ante Kostelić: Nema snježnih topova, a trebalo bi ih biti barem trideset!</p>
<p>U toj izjavi Ante Kostelića, Janičinog oca i trenera, te sadašnjeg gradonačelnikovog savjetnika za izgradnju budućeg sljemenskoga skijaškoga centra, zapravo i leži istina o (ne)mogućnosti skijanja na Sljemenu/A odgovorni za topove i umjetni snijeg koji bi privukao skijaše i dalje tvrde da je u sadašnjim uvjetima nemoguće raditi umjetni snijeg!?</p>
<p>U potrazi za što efektnijom fotografijom sa u utorak ujutro zasnježene Medvednice, naša je fotoreporterka nabasala na Janicu Kostelić i njenog tatu Antu Kostelića. I to na sjevernom, Zelenom spustu, kojeg su tog dana izbjegavali malobrojni posjetitelji Sljemena zbog hladnoga vjetra koji je tamo puhao. To je potvrdilo naša glasna nagađanja da smo Janicu vidjeli ranije u autu na Sljemenskoj cesti, kojeg smo propustili ne mogavši se nositi s njegovom brzinom. </p>
<p>- Kako ste nas našli, kako ste nas našli? ponavljao je u nevjerici Ante Kostelić, bježeći u šumu pred fotoreporterkom. Janica u pancericama, sa štapovima u rukama, i neizostavnim smiješkom na rumenom licu, zastala je, pa ju je fotoreporterka uspjela snimiti. </p>
<p>- Nema topova, a trebalo bi ih biti barem trideset, dotle je vikao Ante Kostelić iz šume. Nadamo se da će se njegove riječi i obistiniti, jer je upravo Ante Kostelić, nedavno imenovan savjetnikom gradonačelnika Bandića za gradnju novog skijaškog centra na Sljemenu. Kako smo naknadno saznali, u utorak je Janica otputovala u Austriju, a vrijeme prije odlaska ipak je iskoristila za lagani sljemenski trening na snijegu koji je napadao tek toliko da prekrije vlažno tlo.</p>
<p>- Čekamo još snijega i niske temperature kako bi osposobili skijaške staze za malo duže skijanje, rekao nam je u utorak direktor Skijaških žičara, Drago Žiljak. Naime, kako još nije završen sistem za snježenje, ne može se raditi ni umjetni snijeg, bez obzira što prirodnoga - ima.</p>
<p>Na Sljemenu smo naišli i na grupu od oko dvadeset osmoškolaca koji u planinarskom domu Puntijarka borave u sklopu programa Odmorko kojeg u vrijeme školskih praznika organizira Savez školskih športskih klubova.</p>
<p>- Prvenstveno smo na Sljeme došli zbog skijanja, no za djecu organiziramo planinarske ture i šetnju po Medvednici. Danas će se i sanjkati, iako ni za to nema dovoljno snijega, rekao nam je jedan od četvero voditelja, Davor Lukačević. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bandić obećao natječaj za najam svih gradskih lokala u paketu - »pinke« neće biti </p>
<p>Kad dobijemo pozitivan odgovor od Stečajnog vijeća, raspisat ćemo javni natječaj za iznajmljivanje gradskih poslovnih prostora i to u paketu. Rekao je to u utorak predstavnicima radnika Zagrepčanka-trgovine gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p>Stotinjak radnika mesne industrije Zagrepčanka-trgovina u stečaju, prosvjedovalo je u jutarnjim satima ispred sjedišta zagrebačke izvršne vlasti, zbog zahtjeva Grada za povratom 60 poslovnih prostora koji su u najmu te posrnule tvrtke. Bivša Uprava nije plaćala najam, a poduzeće u stečaju nema nekretnine ili financijska sredstva od kojih bi Grad naplatio 3 milijuna kuna, Poglavarstvo je uputilo zahtjev sudu da im vrate ključeve iznajmljenih lokala. </p>
<p>- Dobro se zna tko je u posljednjih 10 godina vodio u sunovrat i upropaštavao »Zagrepčanku« i njenih 1.500 radnika. Međutim, ni Milan Bandić niti ovo Poglavarstvo, u proteklih 6 mjeseci ničim nisu sudjelovali u tom upropaštavanju, podsjetio je zagrebački gradonačelnik. Dodao je kako najveću odgovornost za propast »Zagrepčanke« trebaju snositi Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) i Vlada.</p>
<p>- Ali, koji Fond i koja Vlada? Oni koji su vam uporno sijali iluziju o opstanku, a iza leđa organizirali spiralu zla i uništavali vašu imovinu. Natječaj je, stoga, zadnja slamka spasa za Zagrepčanku i njenih 400 radnika, istakao je Bandić, upozorivši kako je aktualnom Poglavarstvu jedini kriterij u razgovorima o gradskoj imovini - natječaj. Bandić je, osim toga, uputio jasnu poruku kako ga nitko neće omesti u zaštiti interesa Grada i gradske imovine, ustvrdivši kako će jedan dio dućana, od njih 27, koji su iznajmljeni Zagrepčanka-trgovini, vratiti stvarnim vlasnicima, dok će za one koji ostaju u vlasništvu grada, biti raspisan natječaj. Onima, pak, koji u ideji o raspisivanju natječaja vide samo formu za navodno ubiranje »pinke« sa strane, Bandić je poručio da svoju demagogiju ostave kod kuće.</p>
<p>- U posljednje su vrijeme pale teške riječi o navodnom kriminalu i o nekakvom ubiranju »pinke«. Takav je i sadržaj dopisa koji mi je ovih dana uputio Mario Iveković, satkan lažima i prijetnjama, kazao je Milan Bandić, zapitavši sudionike sastanka da mu nabroje jednu tvrtku u kojoj su takvi borci za radnička prava spriječili stečaj i burzu.</p>
<p>U razgovor s gradonačelnikom nije želio sudjelovati sindikalac Mario Iveković i to, kako je rekao, zbog »Bandićevih štoseva«. </p>
<p>- Bandić je ipak promijenio stav jer sada želi razgovarati o spašavanju tvrtke, rekao je Iveković, dodavši kako je zbog toga spreman prijeći preko svih uvreda na svoj račun. Na pitanje tko je autor prijetećeg pisma gradonačelniku, HUS-ov je sindikalac odgovorio da ga on nije pisao, ali da pretpostavlja da je riječ o dopisu koji je na više adresa državnih dužnosnika uputio jedan od ponuđača, direktor Nova Ves Commerca, Janko Zemljić. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ljubica Zuccon - najbolja zagrebačka teta</p>
<p>Sjećajući se svojih najbezbrižnijih dana, dana djetinjstva, često se sjetimo i vrtićkih 'teta', onih dobrih, ali i onih strogih. Slična iskustva ponijela je iz tog doba i Ljubica Zuccon, koja kao odgajateljica predškolske djece radi već punih 27 godina, a lani je za svoj rad dobila i najveće priznanje, jer je proglašena »tetom godine«.</p>
<p> - Ponosni smo što su ljudi prepoznali finu dušu naše Ljubice, rekla je ravnateljica dječjeg vrtića »Vrapče« Vesna Štajcer-Blatarić, osvrćući se na priznanje što ga je »teti godine« dodijelio Klub Zagrepčana, 23. prosinca prošle godine.</p>
<p>Kao vrtićko dijete u poslijeratnim godinama Ljubica je, poput mnogih, doživjela i ugodna, ali i neugodna iskustva.</p>
<p> - Imala sam dvije 'tete', od kojih je ona dobra, 'teta' Lidija, ostavila u meni dubok trag. Već sam tada odlučila - bit ću dobra 'teta', priča nam Ljubica Zuccon. Završivši školu za odgojitelje, počela je raditi u dječjem vrtiću u Ivanićgradskoj ulici, nakon čega je promijenila još dva vrtića. Tada je došla u dječji vrtić »Vrapče«, u Gajnice, gdje radi već 25 godina. </p>
<p>Što je to što tetu Ljubicu izdvaja od drugih teta? Na to pitanje odgovorile su nam ravnateljica Štajcer-Blatarić i pedagogica Gordana Đogić. Teta Ljubica, samozatajna i skromna, nije mnogo pričala o sebi. Radije nam je pokazivala svoje radove, inspirirane, kako je sama istaknula - djecom.</p>
<p>- Naša je Ljubica umjetnički nadarena, piše i ilustrira slikovnice, crta, izrađuje didaktičke igračke, a kako poznaje djetetovu psihu, sve to zna približiti djeci. Svoj talent nesebično dijeli i s drugima, pri čemu se nimalo ne štedi, rekla nam je Gordana Đogić. </p>
<p>- Kad je u ratu ponestalo igračaka, trebalo je nešto napraviti. Iskoristili smo čak i otpadni materijal, otpad iz Tiskare, drvo iz Šavrića... Tako su nastale zanimljive igračke, koje su djeca izvrsno prihvatila, priča Ljubica.</p>
<p>Teta Ljubica vodi grupu od 28 djece u dobi između tri i četiri i pol godine, ali svako je od njih, ističe, posebno na svoj način. Budući da je svakodnevnim poslom vezana uz djecu, ima priliku promatrati njihova lica - i kada su sretna i kad su tužna.</p>
<p> - Djeca su svaki dan drukčije raspoložena, baš kao i odrasli. Teta treba osjetiti što je djetetu potrebno taj dan, da li se želi igrati ili mu je potreban samo zagrljaj, nježna riječ i smiješak. Posao odgajatelja je zahtjevan, u njemu se čovjek troši, ali zauzvrat dobije mnogo, mnogo više - duševnu hranu koja mu daje snage da ide dalje, s osmijehom priča teta Ljubica. Nježna, puna ljubavi, ona zna iskazati tu nježnost i uspijeva se približiti svakom djetetu.</p>
<p>Zanesena djecom, Ljubica je počela prenositi izraze njihovih lica na papir, tražeći i nalazeći ono što dijete razlikuje od drugih - tako su nastali portreti »koji imaju dušu«. </p>
<p>Dubok je trag u njezinu životu ostavila i prof. Smilja Kinert, koja je Ljubici predavala likovni odgoj u srednjoj školi. Rezultat te likovne nadarenosti su dvije slikovnice, u izdanju »Školske knjige« - Pero i Biba, te Pođimo, pođimo. Dosad je Ljubica izlagala na više skupnih izložbi i dvije samostalne izložbe crteža 1994. i 1996. u organizaciji Centra za kulturu Susedgrad, a u Galeriji »Idealni grad« izlaže portrete djece. </p>
<p>U slobodno vrijeme Ljubica se bavi kuglanjem, ali vrtić, kako sama kaže, proživljava 24 sata na dan. Opraštajući se sa svojom djecom, teta Ljubica daruje svakome njegov portret, a ona joj uzvraćaju na taj način što je često posjećuju onda kada krenu u školu i kad odrastu.</p>
<p>Što je, na kraju, najvažnije u poslu odgajatelja? Ljubav prema djetetu i želja da ga se razumije, voli i poštuje kao malu, jedinstvenu ličnost, a sve drugo je - život i praksa, složile su se naše domaćice u dječjem vrtiću »Vrapče«. (Sandra-Viktorija Antić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Helena Fink se protivi da zagrebački šinteri prevoze pse iz Noine arke </p>
<p>Kako smo već najavili, u srijedu bi trebalo početi preseljenje pasa iz Noine arke, dosad jedinog azila za napuštene životinje u novouređeni gradski Centar za skrb o napuštenim životinjama u Sesvetskom Kraljevcu. Potvrdu informacije dobili smo prošloga petka, kada nam je dr. Franjo Gojević Zrnić rekao da vjeruje kako će do srijede sve biti spremno, no definitivnu potvrdu koju smo zatražili u utorak - nismo uspjeli dobiti. </p>
<p> Naime, dr. Franjo Gojević Zrnić, zadužen za provođenje preseljenja, zbog sastanaka nam je ostao nedostupan, a Noina arka na Bukovačkoj, poznato je, odavno nema telefon, pa nam je i voditeljica Helena Fink ostala nedostupna. U Veterinarskoj stanici Grada Zagreba, u čijim se automobilima, navodno, trebala prevesti većina pasa, također nisu znali hoće li u srijedu preseljenje početi. Naime, šef stanice Ante Modrić, zbog sastanaka nije mogao dati izjavu, a tamošnji službenici »nisu ovlašteni davati izjave bez njegovog odobrenja«. Ni Damir Nejedli, također nije »raspolagao s informacijom o preseljenju«.</p>
<p>U međuvremenu smo saznali, da se voditeljica Noine arke, Helena Fink, navodno zbog straha što bi im se moglo dogoditi, usprotivila prebacivanju životinja u automobilima zagrebačkih šintera. Zato je najavila da će sve pse iz Bukovačke preseliti u vlastitoj režiji i uz pomoć nekolicine stalnih volontera. To bi značilo prebacivanje najviše četiri do pet pasa u jednoj vožnji, pa je malo vjerojatno da bi se, u tom slučaju, čitava akcija ograničila samo na srijedu ili, eventualno četvrtak, kako je to bilo zamišljeno.</p>
<p>Sve u svemu do konca tjedna bi Fido, Rambo, Floki, Jana, Tena i još devedesetak pasa iz Noine arke trebalo naći novi smještaj u novom gradskom azilu u Sesvetskom Kraljevcu.</p>
<p> A kuća broj 220 u Bukovačkoj ulici ostat će u pamćenju kao jedina slobodna oaza za sve neželjene pse grada Zagreba. Tamo su, u gotovo 20 godina, zahvaljujući Heleni Fink, istjerani i napušteni psi pronalazili novi dom, tamo su slobodno živjeli i - umirali. (ck)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Blještavi Detroit otvorio sezonu</p>
<p>DETROIT/ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - »Detroit Auto Show« nije prvi, ali je svakako najznačajniji salon utomobila na sjevernoameričkom tržištu. U ponedjeljak je svoja vrata otvorio novinarima, a za javnost će biti otvoren od 13. do 21. siječnja. Dan prije službenog otvaranja održat će se tradicionalna dobrotvorna gala priredba za koju su sve karte po cijeni 350 američkih dolara rasprodane. Tako će desetak organizacija koje se brinu o djeci podijeliti skoro šest milijuna dolara.</p>
<p>Inače, sama je izložba vrlo blještavo otvorila sezonu automobilskih izložbi u ovoj godini. Mnoštvo noviteta stiglo je kako iz kategorije konceptnih vozila, dakle onih koje nećemo u ovoj godini gledati na cestama, tako i među proizvodnim vozilima. Spomenimo od prvih Volvov koncept sigurnosnog vozila nazvan »SCC«, dok iz ove druge kategorije na cestu konačno stižu primjerice »ford thunderbird«, novitet iz Jeepove radionice koji će zamijeniti »cherokeeja« nazvan »liberty«...</p>
<p>Već prvog dana, nakon spekulacija kako bi Toyota mogla završiti u braku s Fordom, tako je nešto demantirano nakon što su prvi čovjek General Motorsa Rick Wagoner i predsjednik Toyote Fujio Cho potpisali sporazum o zajedničkom ulaganju u prozvodnji vozila nazvanog »pontiac vibe«. I takvih, čisto poslovnih poteza, u Detroitu treba očekivati podosta. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Hillary Clinton traži pisca za svoje memoare </p>
<p>WASHINGTON, 9. siječnja</p>
<p> - Prva dama Sjedinjenih Država Hillary Rodham Clinton u velikoj je potrazi za piscem koji će joj pomoći napisati memoare, za koje je već dobila osam milijuna dolara. Supruga Billa Clintona i novopečena senatorica pažljivo razmatra ponudu njezina izdavača u kojoj su navedeni životopisi i odlomci knjiga potencijalnih suradnika. Gospođa Clinton uživa reputaciju poprilično pismene, ali i vrlo zahtjevne naredbodavke, budući da je znala otpuštati koautore prilikom rtada na nezine tri dosad objavljene knjige. Zasad se zna da u svojim memoarima Hillary Clinton neće zatajiti glasovitu »aferu Lewinski«, a osam milijuna dolara je tek pola milijuna manje od iznosa koji je dobio Papa Ivan Pavao II - najvećega honorara za publicistiku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Ted Turner financira borbu protiv oružja za masovno uništenje</p>
<p>WASHINGTON, 9. siječnja</p>
<p> - Medijski mogul Ted Turner izjavio je u ponedjeljak da će financirati novu skupinu značajnih političara i drugih poznatih osoba posvećenih uklanjanju atomskog, kemijskog i biloškog oružja. »Ne smijemo propustiti ovu priliku da svijet učinimo sigurnijim za sve nas,« rekao je Turner na konferenciji za novinare na kojoj je objavio svoju Inicijativu za borbu protiv nuklearne prijetnje.</p>
<p> Turner, koji je osnovao CNN, a sada je podpredsjednik Time Warner Inc., obećao je 250 milijuna dolara tijekom pet godina za ostvarivanje te zamisli. Skupina uključuje švedskog diplomata Rolfa Ekeusa, voditelja Posebnog povjerenstva UN-a za Irak od 1991. do 1997., bivšeg američkog ministra obrane Williama Perryja i republikanske senatore Peta Domenicija iz New Mexica i Richarda Lugara iz Indijane. Član je i Andrej Kokošin, član ruske Dume i bivši zamjenik ruskog ministra obrane. </p>
<p> Organizacija, koja je u ponedjeljak imala prvi sastanak odbora, namjerava poticati privatni sektor da financira različite napore usmjerene na ograničenje oružja za masovno uništenje. Skupina se namjerava usmjeriti na atomsku prijetnju ali će se također baviti i biološkim i kemijskim oružjem za koje je vjerojatnije da će biti uporabljeno. Primjer za mogući projekt skupine bio bi osigurati kapital privatnim tvrtkama koje su voljne na komercijalnim poslovima zaposliti ruske znanstvenike biologe. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Preljub je majka svih korupcija u Kini</p>
<p>PEKING, 9. siječnja</p>
<p> - Preljub je u 60 posto slučajeva uzrok korupcije kineskih dužnosnika, piše u utorak službeni tisak. </p>
<p> »Neki dužnosnici podlegnu korupciji jednostavno zato jer trebaju financijski izdržavati konkubinu«, piše Dnevnik mladeži iz Pekinga. List, citirajući riječi jednog stručnjaka kineskog parlamenta, piše da 95 posto dužnosnika, protiv kojih je pokrenut postupak zbog korupcije, ima ljubavnicu. Općenito, ljubavnica živi u skupom stanu, a da se ne govori o troškovima koje donosi evenutalno rođenje djeteta... Sručnjak Wu Changzhen član je povjerenstva zaduženog za dopunu zakona o braku kojim bi se ojačale sankcije za slučaj preljuba. </p>
<p> Prijedlog zakona, koji zastupnici nisu uspjeli izglasati iako je prošao nekoliko čitanja, uvodi načelo odštete i kamata za slučaj preljuba u korist ostavljene supruge (supružnika). (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pjevanje po istim notama</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Kitovi, ptice i ljudi pjevaju na vrlo sličan način, otkrili su istraživači. Sličnosti su toliko izražene da istraživači sugeriraju kako su sve tri vrste možda u svojoj evolucijskoj povijesti imale zajedničkoga »glazbenog« pretka, prenosi BBC News. Dr. Patricia Gray i njezini kolege otkrili su da podvodne pjesme grbavoga kita, primjerice, imaju ritmove slične onima kojima se služe ljudi. Kitovi miješaju »bubnjanje« i čiste tonove u istom odnosu kao i zapadna simfonijska glazba.</p>
<p> Osim toga, kitovi kao i ljudi koriste varijacije osnovnih tema kako bi stvarali dulje pjesme s refrenima. Ptice se služe svim osnovnim ritmičkim efektima kojih ima i u ljudskoj glazbi. Wolfgang Amadeus Mozart toliko se divio ptičjem pjevu da je skladao pjesmu inspiriranu pjevom čvorka.</p>
<p> »To je zanimljiv primjer svojevrsnog zajedništva različitih vrsta«, rekla je dr. Gray, pijanistica i umjetnička direktorica ansambla američke Državne akademije znanosti National Musical Arts. »Čvorci su vrlo talentirani pjevači. Mogu zamisliti kako je Mozart nešto na glas zviždukao, a čvorak nastavio i stvarao varijacije na osnovnu temu.« Neke ptice se čak služe »instrumentima« kako bi proizveli zvukove koje ne mogu otpjevati. Sjevernoaustralski kakadu udara ritam grančicom dok se udvara ženki. Ptice, kitovi i ljudi mogu pamtiti i učiti melodije. One se mogu prenositi s koljena na koljeno ili ih pripadnici istog naraštaja mogu učiti jedni od drugih. Istraživači su naveli primjer grbavih kitova iz Indijskog oceana koji su se preselili na australsku pacifičku obalu. Za tri godine kitovi na istočnoj obali napustili su svoje tradicionalne melodije u korist pjesama koje su donjeli pridošlice. »Ako je glazba tako stara kako neki vjeruju, to bi moglo objasniti zašto u glazbi pronalazimo toliko značenja i osjećaja, makar ne znamo zašto u nama budi određeni osjećaj«, napomenuli su istraživači. »To, čini se, govori da su korijeni glazbe bliži našem drevnom gušterskom mozgu nego našem mlađem razumu te da je glazba starija od jezika."</p>
<p> Istraživanje je objavljeno u časopisu Science. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U uzgoju stoke koristi se previše antibiotika, ukazuju stručnjaci</p>
<p>WASHINGTON, 9. siječnja</p>
<p> - Oko 70 posto antibiotika proizvedenih u Sjedinjenim Državama koristi se u uzgoju peradi, goveda i svinja, što može dovesti do neučinkovitosti tih lijekova kod ljudi, rezultat je istraživanja koje su u ponedjeljak objavili stručnjaci.</p>
<p> Savez zabrinutih znanstvenika (UCS) naglašava da se svake godine potpuno zdravim životinjama na farmama daje 11.200 tona antibiotika, jedino zbog prevencije. Ta količina je 50 posto veća od procjena prehrambene industrije, prema podacima te skupine koja namjerava raditi na zaštiti zdravlja.</p>
<p> Amerikanci koriste osam puta više antibiotika za uzgoj životinja nego za osobnu upotrebu (1.300 tona), naglašava UCS.</p>
<p> Američke zdravstvene vlasti su nekoliko puta upozorile na opasnost tog postupka: sve više bakterija odgovornih za infekcije kod ljudi postaju otporne na antibiotike. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Umjetnost u industrijskom ambijentu</p>
<p>Peti paviljon Zagrebačkoga velesajma / Otvoren 26. salon mladih / Salon ima međunarodni karkater, a osim za umjetničke radove, natječaj je otvoren i za teorijske članke </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Ove godine 26. salon mladih, u organizaciji Hrvatskoga društva likovnih umjetnika, ima i međunarodni karakter, a od ponedjeljka na večer peti paviljon Zagrebačkoga velesajma je domaćin toj umjetničkoj manifestaciji. Novost nije samo međunarodni karakter, već i činjenica da je Salon izašao iz ustaljenih galerijskih okvira. To se odnosi na novi prostor, koji je ponudio i, uvjetno rečeno, nove mogućnosti postava. Ali riječ je i o svojevrsnoj decentralizaciji kulturnih događaja, koja za ovu priliku iz već ustaljenog središta grada seli u Novi Zagreb. Pokrovitelji Salona su zagrebački Gradski ured za kulturu i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.</p>
<p>Izloženi predmeti su razmješteni u 52 kontejnera za prijevoz tereta, a oni su tvoreći svojevrstan labirint razmješteni po paviljonu. Najveći se broj radova odnosi na područje audiovizualne umjetnosti, tu su i fotografije, plakati, posteri, nekoliko slika u tehnici ulja na platnu, skulptura te akrilici na platnu, grafike, stripovi i drugo. Prilično je važno što je organizator prvi put dobio pravo da uz naše mlade umjetnike i umjetničke centre pozove i one iz drugih zemalja na Salon, no važno je istaknuti da ove godine nije priređen natječaj samo za područje umjetnosti. Prvi put bit će predstavljeni i teorijski članci, koji su također u konkurenciji za nagrade. Tema natječaja za umjetnost je »Individualizam i/ili kolektivizam, odgovornost, frustracija kao poticaj i humor«, dok je tema natječaja za teoriju slobodna. </p>
<p>Prilikom otvorenja Salona, direktorica HDLU-a Nevena Tudor je izrazila svoje zadovoljstvo svim ovogodišnjim inovacijama u sklopu te priredbe. Najavila je i dodjelu nagrada za najbolje umjetnike na koncu priredbe, odnosno 28. siječnja. Od 270 hrvatskih prijavljenih sudionika na natječaj za umjetnost odabrano je njih 30, dok je za natječaj za teoriju pristiglo deset radova, a odabrano ih je samo tri. Međunarodni selektorski odbor čine: Michal Koloček (Češka), Jurij Krpan (Slovenija), Slaven Tolj (Hrvatska) i Zoran Roško (Hrvatska), a u Savjetu selektorskog odbora su: Vuk Ćosić (Slovenija), Lelja Hodžić (Bosna i Hercegovina), Janos Szoboszlai (Mađarska) i Darko Šimić (Hrvatska). Organizacijski odbor Salona čine: Olga Majcen, Sunčica Ostojić, Petar Paradžik, Božidar Raos i Boris Šincek.</p>
<p>Osim umjetničkih središta iz Hrvatske, na Salonu se predstavljaju i oni iz Velike Britanije, Austrije, Slovenije, Madžarske, Češke i Bosne i Hercegovine. Samostalni umjetnici koji izlažu svoje radove na Salonu dolaze iz Austrije, SAD-a, Velike Britanije, Slovenije, Italije, Nizozemske, SRJ, Češke, Slovačke, Poljske, Mađarske i Bosne i Hercegovine. U okviru Salona svakodnevno će se priređivati različiti događaji kao što su projekcije, predavanja, partyji, promocije i koncerti. Prvoga dana nakon otvorenja, održani su performancei slovenske grupe »XXX Art« iz Ljubljane pod nazivom »Eclipse« i onaj češke skupine »Kamera Scura« iz Ostrava. Kao »odmor« od umjetnosti slijedio je after hour party na kojem su nastupili »Egoboo Bits Crew« iz Zagreba koji su puštali retro future deep funk glazbu.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Priče o pametnoj ruci</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Predstavljen povijesni roman belgijskog pisca Bernarda Tirtiauxa pod naslovom »Prenositelj svjetla« u nakladi »Mozaik knjige« iz Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Belgijski frankofonski pisci trpe iste muke kao i njihova hrvatska braća po peru, to jest kao i svi drugi pisci koji djeluju unutar malenih država i naroda. I oni teško preživljavaju gromoglasno širenje anglofonskog američkog giganta, ali i prisutnost velikog jezičnog »brata« - susjedne Francuske. Upravo iz toga razloga u Belgiji nema profesionalnih romanopisaca. Tim je riječima urednik nakladničke kuće »Mozaik knjiga« iz Zagreba Zoran Maljković započeo predstavljanje knjige koja je, u prijevodu Ivane Carette-Šojat s francuskoga, netom izišla u ovoj kući. Radi se o povijesnom romanu jedne od najvećih nada belgijske suvremene proze Bernardu Tirtiauxu pod naslovom »Prenositelj svjetla«. Interesantno je da je Tirtiaux završio studij prava, a sebe predstavlja iznad svega kao majstora-staklara i čovjeka kazališta. Naime, gotovo je nevjerojatno kako se Tirtiaux uspijeva baviti brojnim aktivnostima. Uz pisanje romana on piše još i poeziju i drame. Vlasnik je dvaju kazališta, gdje glumi i režira, a svoje tekstove i uglazbljuje. Staklarstvom se bavi od svoje petnaeste godine i do sada je izradio petstotinjsk vitraža, koje uglavnom izrađuje po narudžbi za okna crkava.</p>
<p>Autor je na predstavljanju romana odgovarao na pitanja urednika Zorana Maljkovića. Pitanja su se odnosila na njegovo staklarsko majstorstvo i na njegove romane. Fascinantno je da je Tirtiaux proizveo više od tisuću staklarskih boja za vitraže te iz toga proishodi da kao što netko skuplja leptire - on skuplja stakla. Ideja za ovaj roman stigla mu je od čovjeka koji je u srednjem vijeku otišao na istok i vratio se s tajnom izrade stakla. Zahvaljujući njemu izrađeni su u srednjem vijeku vitraži na europskim katedralama. Nakon ovog romana znat će se tko je otac svih staklara. Tirtiaux obrađuju teme o obrtnicima-umjetnicima: glazbalarima, zlatarima i staklarima. Ukratko, to su priče o pametnoj ruci, kako ističe autor, koji se oduvijek oduševljavao srednjim vijekom, te mu roman vrvi potankim opisima srednjovjekovne odjeće, običaja i predmeta. Autor je otkrio jedno stanje duha i to ga je navelo na pomisao da je u početku postojala umjetnost vatre, sve ono što se talilo. Najbolji su se zlatari nalazili u Belgiji.</p>
<p> Povijest stakla u romanu susreće se s pričom o vitezu templaru. Kao i sudionici križarskih ratova oni nisu bili pravi ratnici, već su tražili odgovore na neka pitanja, to jest tražili su neki ključ. Upravo se tim motivima služi Tirtiaux da bi napisao ovaj roman. U radu se je poslužio provjerenim povijesnim činjenicama, te je u tom istraživanju naišao na sličnost onog doba s našim. To je doba kada su majstori staklari bili plaćeni iskrčenom zemljom. Dodatnu zemlju su dobili i poljoprivrednici koji su pomagali staklarima, a to je ujedno bio i društveno ekonomski program. Na predstavljanju je urednik edicije Maljković iznio i neobičan podatak vezan uz Bernarda Tirtiauxa. On je naime jedan od vodećih pjesnika u svojoj zemlji, ali do sada je objavljivao isključivo u časopisima. To je po njegovim riječima svojevrsna koketerija jer, budući da voli starog Homera, voli i pjevati svoje pjesme, koje će jednoga dana objaviti. Knjiga »Prenositelj svjetla« je knjiga o čovjeku koji putuje Europom, a prolazi čak i kroz Zagreb. Na pitanje da li se u Belgiji zna za nekoga hrvatskog pisca, Tirtiaux je odgovorio: »Na žalost, ne, još nismo dovoljno okrenuti prema Hrvatskoj jer smo zatvoreni u vlastitu baštinu«. Na predstavljanju je glumica Mladena Gavran čitala ulomke iz romana, a Divina Marion simultano je prevodila autorovo izlaganje.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U potrazi za izgubljenim gledateljima</p>
<p>Kako vratiti publiku u hrvatska kazališta? / Neprofilirani i neosmišljeni teatarski repertoari koji godinama ne bilježe atraktivne scenske projekte produbljuju kazališnu krizu / Na koji se način gledatelji mogu privuči u teatar?</p>
<p>»Dobro došli u ITD, otvoren za sve!« akcija je Teatra ITD kojom se sredinom siječnja nastoji besplatnim izvedbama privuči gledatelje u kazalište. Na velikim panoima ovih dana po gradu su izvješeni city light i jumbo plakati na kojima se uz automobile, parfeme, mobitele, banke, hamburgere... reklamiraju i kazališne predstave. »Draga djeco dobro došli u vaše kazalište Žar ptica« i »Cijeli svijet je pozornica Gavella je u Frankopanskoj« tekstovi su ispisani na plakatima kojima se nastoji svratiti pažnja na kazalište. Govore li agresivne propagandne poruke o važnosti teatra u ovom trenutku ili pak svjedoče o potrebi hrvatskih kazališta da u svoja gledališta vrate publiku?</p>
<p>Vrijeme kada su gledatelji pred blagajnama čekali u redovima za karte prepušteno je nostalgičnom sjećanju. Već se na prve reprizne izvedbe u teatre privode srednjoškolci, koji nerijetko shvaćaju svoj ulazak u gledalište kao prinudu, ne uživaju u zbivanjima na pozornici i za njih kazalište ne postaje mjestom otkrivanja, već dosađivanja. Rijetki od njih će poželjeti ponovno ući u teatar. Ono što im se nudi nije zalog za njihove buduće teatarske pohode, a njihovo nepristajanje na sudjelovanje u slici kazališta izvodi se upravo iz nemogućnosti kazališta da ih zaintrigira i privuče te odgoji stalnu publiku koja će znati praštati neuspjehe.</p>
<p>Samo još međunarodni kazališni festivali kao što su »Tjedan suvremenog plesa« i »Eurokaz« ili slučajna gostovanja poput prošlogodišnjeg nastupa moskovskog kazališta »Taganka« s predstavom glasovitog Jurija Ljubimova, mogu uzbuditi grad i proizvesti gužve pred blagajnama. Redovite su izvedbe ponajčešće prepuštene slučaju i iznimnom trudu propagandnih službi da ispune mjesta u gledalištu i prepoznaju svoju publiku.</p>
<p>Pitanje jesu li za takvu situaciju krivi gledatelji ili kazališta čini se izlišnim. Naš je teatar već neko vrijeme u krizi i ta se kriza nužno ogleda i u gubitku publike. Jer teatarsku sliku podjednako čine ne samo redatelji i glumci, nego i publika. Ona posljednjih godina zbunjeno luta između kazališta ne znajući što je na pojedinim pozornicama očekuje i ne razaznajući namjere različitih kazališta koje bi trebale biti jasne čak i iz njihovih naziva.</p>
<p>Neprofiliranost repertoara naših kazališta jedan je od važnih razloga sveopće pomutnje gledatelja koji se ne mogu odrediti prema nekonzistentnoj teatarskoj ponudi. Nakon nacionalnih kazališnih euforija u scenskim revitalizacijama hrvatske dramske baštine trenutačno su tekstovi iz povijesti hrvatske dramske književnosti rijetki ili ih nema na našim pozornicama. U našim teatrima također su iznimke recentni europski dramski tekstovi. Primjerice djela Marka Ravenhilla, Sarah Kane, Larsa Norena ili Jona Fossa, koja se posljednjih godina izvode u europskim kazališnim metropolama, posve su nepoznata našim gledateljima. I suvremeni domaći dramski tekstovi nisu učestali u repertoarnim kazališnim rasporedima. </p>
<p>Iste večeri u tri različita kazališta moguće je vidjeti tri Moliereove komedije. Čini se da još samo Satiričko kazalište »Kerempuh« prepoznaje svoju publiku, ostali teatri najčešće ne znaju kome se obraćaju, odnosno koju vrst publike očekuju u svojim gledalištima. Sveopća zbrka poništava razliku i raznovrsnost nužne u kazališnoj ponudi velikih gradova kao što je Zagreb.</p>
<p>Stoga, mogu li se besplatnim izvedbama, jumbo plakatima i televizijskim reklamama osigurati popunjena gledališta zagrebačkih kazališta ili je možda prije svega potrebno osmisliti repertoare i ponuditi gledateljima atraktivne predstave, one scenske događaje o kojima će se govoriti i koje će izmijeniti smjerove potrošenog i umornog hrvatskog teatra?</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Priznanje zagrebačkom Teatru ITD</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Bečki tjednik Falter uvrstio je u listu najznačajnijih događaja koji su obilježili godinu 2000. izvedbe predstava »Usporavanje« i »Nesigurna priča« zagrebačkoga Teatra ITD. Te su predstave prikazane u programu prestižnoga austrijskog kazališnog festivala Weiner Festwochen. U odabiru bečkog Faltera, gdje je zagrebačka predstava na drugom mjestu, nalaze se izvedbe velikih svjetskih redatelja Petera Zadeka, Luca Bondyja, Raimunda Hohghea, Martina Kušeja....</p>
<p>»Usporavanja« i »Nesigurna priča« autorski su projekti redatelja Bobe Jelčića i dramaturginje Nataše Rajković, a u njima nastupaju Ana Karić, Nataša Dangubić, Katarina Bistrović-Darvaš, Tvrtko Jurić i Dražen Šivak. (D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Počeo i Mali ZILIK</p>
<p>KARLOVAC, 9. siječnja</p>
<p> - Na ovogodišnjem 28. ZILIK-u, tradicionalnoj Zimskoj likovnoj koloniji i poznatoj karlovačkoj manifestaciji, sudjeluju umjetnici Nikola Šanjek, Ante Živković, Višnja Markovinović i Vanja Krmpotić, a zbog zdravstvenih razloga dolazak je otkazao Ivan Rabuzin. </p>
<p>U ponedjeljak je počeo s radom i Mali ZILIK uz sudjelovanje 30-ero djece-štićenika karlovačkoga Doma »Vladimir Nazor«. Voditeljica Malog ZILIK-a je u ponedjeljak bila slikarica Vanja Krmpotić, a u utorak je to bio Marjan Jakubin iz Zagreba. Vanja Krmpotić je izjavila kako je voditeljica Malog ZILIK-a već devetu godinu i kako je rad i druženje s djecom Doma i njihovim domaćinima poticajan za sve umjetnike koji dolaze u Karlovac na ovu likovnu manifestaciju. </p>
<p>U okviru ove manifestacije u Galeriji »ZILIK« otvorena je izložba prošlogodišnjeg sudionika ove priredbe i kolonije slikara Zorana Homena iz Zagreba. Uspješan rad ZILIK-u zaželio je u brzojavu i ministar rada i socijalne skrbi RH Davorko Vidović. (T. G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>»Cibosi« traže iskupljenje protiv AEK-a</p>
<p>U srijedu (20.30 sati) košarkaši Cibone VIP dočekuju iznimno jaki grčki AEK u devetom kolu Eurolige / Trener Neven Spahija se nada da će odličan rad na treninzima dobiti svoju potvrdu i konačno »cibose« izvesti iz krize</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Prvi trening košarkaša Cibone VIP nakon bolnoga nedjeljnoga poraza od Done ponudio je mir i rad. Igrači su se povukli u sebe, koncentrirali na parket i svaki sa sobom u glavi traži </p>
<p> izlaz iz krize. Njega će trebati ubrzo naći jer do kraja tjedna Cibona ima dvije jake, teške utakmice. Već u srijedu (20.30 sati) u goste hrvatskom prvaku stiže grčki AEK, momčad od koje su Zagrepčani poraženi u Ateni i momčad koja je u zenitu svoje forme. </p>
<p> - Ušli su u sjajan niz, prošloga vikenda pobijedili su u Solunu PAOK sa 82-72 i jedini problem im predstavlja činjenica da su na četiri mjeseca izgubili silno važno krilo Kakiouzisa. A to je i jedina promjena, uz odlazak Gurovića, s njihove strane u odnosu na našu utakmicu u Ateni, izvijestio je Neven Spahija koji se trenutačno nalazi u najkritičnijem trenutku svoje karijere.</p>
<p>Spahija ne može pobjeći od neugodnosti koju su mu natovarila tri domaća prvenstvena poraza kojima treba pridodati i ipak objektivni euroligaški neuspjeh protiv Kindera. Novi poraz vjerojatno bi situaciju s povjerenjem zagrebačke publike u ovaj projekt još kako zakomplicirao.</p>
<p> - Na treningu su moji igrači promašili ukupno dvije lopte. Uistinu mi nije jasno što se događa kad počne utakmica. Možda zaista slijedi prekretnica, misli Spahija.</p>
<p>Iako u sasatvu grka neće biti Kakiouzisa, momčad s kojom raspložae negdašnji izbornik Jugoslavije Dušan Ivković uistinu je respktabilna. Dikoudis je, po Spahijinim riječima, možda i najbolji grčki košarkaš trenutačno. Doveli su čelnici AEK-a uoči ove sezone i najveću zvijezdu turske košarke Ibrahima Kutluaya, koji je u Zagrebu igravši za Efes Pilsen znao dodirnuti i brojke iznad 40 koševa. Tu je i Estonac Martin Muursepp, koji se okušao i u NBA ligi, a sve skupa sugerira stvarno dojmljivo društvo.</p>
<p> - Slažem se da Ivković zacijelo dobro zna u kakvom smo stanju i da smo kao takvi silno opasni. Ovdje nema potresa, igrači su isplaćeni, a to što ne ide, ne znači da neće krenuti. Ivković je preiskusan da to ne bi znao, dojma je Spahija. </p>
<p>AEK igra vrlo agresivno, ponekad s presingom po cijelom terenu u koji je uključena cijela momčad. No, u prvom susretu u Ateni Ciboni su nedostajale dvije obrane i dva napada za priključak. Uz lošu izvedbu Nikše Prkačina i Josipa Sesara te neigranje još tada ozlijeđenoga Gordana Giričeka. Danas su svi zdravi, pa unatoč negativnom rasploženju taj podatak, kao i onaj o želji za dokazivanjem, daje neku nadu. </p>
<p>Nakon AEK-a, Cibona će u Zadar. Premda su se crni oblaci nadvili nad »toranj«, dvije eventualne pobjede razbuktale bi svijetlo. Cibona u siječnju, već sezonama, kreće nabolje. Zašto ne vjerovati u to i sada?</p>
<p>Ako su igrači shvatili da je kap prelila čašu i da ih samo pobjede, ili preciznije, niz pobjeda može izvući iz dubioze, bit će lakše. No, ne treba smetnuti s uma Spahijene riječi od ponedjeljka, kad se još nije niti znalo hoće li voditi s klupe Cibonu:</p>
<p> - Pobjeda protiv AEK-a u ovoj situaciji bila bi pravo sportsko čudo!</p>
<p>Tada nam to nije djelovalo kao pila naopako, premda je sportski direktor Nakić odmah podsjetio.</p>
<p> - Teško smo izgubili u Vitoriji da bi u Splitu odigrali odličnu utakmicu. Izgubili smo na startu sezone od Done i Zadra, pa smo svladali Tau Ceramicu. Znači, pokazali smo da se možemo vratiti iz ponora, optimističan je Nakić.</p>
<p> Svi u Savskoj tvrde da je forma u usponu. Vrijeme je da nam to i dokažu...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dogovor Hajduka i Šibenika?</p>
<p>O Hajdukovoj upravi ovisi hoće li sa Šibenikom »prebijati« dugove, ili će, pak, pronaći neki drugi način rješavanja prijepora / Nakon priprema na Hvaru, Splićani će 25. siječnja otputovati u Italiju, gdje će odigrati utakmicu protiv Vicenze</p>
<p>SPLIT, 9. siječnja</p>
<p> - Alen Mrzlečki, bivši nogometaš Hajduka, prešao je iz Šibenika u belgijski Harelbeke, a kako su se Splićani i Šibenčani dogovorili da prigodom Mrzlečkovog odlaska u inozemstvo »bijelima« pripada 100.000 DEM, predstoje dogovori dva kluba oko završnog računa. Naime, klubovi su u sporu zbog odštetnog zahtjeva za prijelaz u obrnutom smjeru Ante Grdića. Odšteta je bila 140.000 DEM, s tim da je Hajduk 40.000 uplatio, odnosno izvršio cesiju Hrvatskom dragovoljcu na ime duga Šibenčana. Hajduk je pobijao šibenski zahtjev tvrdeći da nije vjerodostojan i poništio odluku o uplati. Kako je prošlo godinu dana, prijepor je, po Disciplinskom pravilniku, kako tvrde na Poljudu, zastario.</p>
<p> Zvonko Vidačak, direktor Šibenika, nakon potpisa Mrzlečkog za belgijski klub kontaktirao je poljudsku kancelariju i tražio da se dugovi za Grdića »prebiju« s odštetom za Mrzlečkog, pa da završni račun ova dva kluba bude nula. </p>
<p>- Stvar je politike Hajdukove uprave hoće li se dogovoriti ili, pak, tražiti što može dobiti, kazala je odvjetnica Doris Košta.</p>
<p>Hajduk je udovoljio zahtjevu dvojice svojih nogometaša, riječ je o Goranu Sabliću i Anti Grdiću, da ih se izvjesi na transfer-listu Bundeslige. Naime, da bi igrač mogao pregovarati s nekim njemačkim klubom, ime mu mora biti izvješeno na transfer listi.</p>
<p> Hajduk će se nakon desetodnevnih priprema na Hvaru uputiti u Italiju, gdje će 25. siječnja odigrati prijateljsku utakmicu s prvoligašem Vicenzom, u kojem igraju dva hrvatska nogometaša, Stjepan Tomas i Goran Tomić. Pokušat će se organizirati još jedna utakmica, premda je problem termina, jer Talijani ne prekidaju prvenstvo.</p>
<p>U ponedjeljak će Hajduk zaposliti pet novih/starih djelatnika, koji će se brinuti o travnjaku na poljudskim igralištima. Naime, sporazumom iz 1998. godine između Grada Splita i Hajduka, o održavanju stadiona i travnjaka se brinula Javna ustanova. Tada su radnici skinuti s Hajdukovog platnog popisa, ali što zbog nedostatka opreme, sjemena, a i nedefiniranog statusa radnika, travnjaci nisu bili održavani kako bi trebali, pa su čelnici Hajduka odlučili ponovo u svojoj režiji brinuti o travnjacima.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Dinamo zasad odustao od Mijatovića</p>
<p>Nastojat ćemo igrati s trojicom napadača, ali ako situacija bude osjetljiva, igrat ćemo sustavom 3-6-1. Želim da navijači vide da u ovom klubu ne igraju šminkeri i foliranti, već da se ovdje zaista radi, kaže Dinamov trener Hrvoje Braović uoči početka priprema</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Mladi hrvatski reprezentativac i nogometaš Rijeke, Andre Mijatović, ovoga proljeća definitivno neće zaigrati u Dinamovom dresu. U Maksimiru je u utorak boravio Rijekin direktor Drko Ivošević, koji je, tvrde u Dinamu, izvjesio previsoku cijenu za Mijatovićev prijelaz u Dinamo.</p>
<p> Ovakav razvoj situacije sasvim sigurno dodatno otežava posao treneru Hrvoju Braoviću, koji je dio svojih problema podijelio i s novinarima.</p>
<p> - Postoje velike dvojbe oko sastavljanja momčadi, na nekim mjestima imamo višak, a na nekima manjak kandidata. Primjerice, napad nam je troduplo pokriven u odnosu na ostale pozicije. Tu su Šokota, Cvitanović, Balaban, Bazina, Oliveira, Abramović. Međutim, na desnom boku imamo samo jednog igrača. Neravnomjerno su popunjena i mjesta prednjih braniča, tako da na lijevoj strani imamo trojicu, a na desnoj samo dvojicu igrača. Moram razmišljati i o tome što činiti ako nam se ozlijedi standardni prednji branič... Slično je i s posljednjim čovjekom obrane, na tom mjestu igra Drpić i što da se i on ozlijedi? Tu je mnoštvo problema o kojima treba razmišljati. Mi sada, primjerice, nemamo alternativu za desnog prednjeg braniča, jer je Sedloski kažnjen s tri utakmice neigranja. I koga sada postaviti na to mjesto?</p>
<p> Na novinarsku opasku kako bi to mjesto mogao pokriti mladi Jerko Leko, Braović je samo dometnuo:</p>
<p> - A, što da se Mikić ozlijedi? Tada bi Leko morao na njegovo mjesto... I koga bih onda postavio na desnog prednjeg braniča? Možda »zeku«!?</p>
<p> Spominjanje »zeke« u ovome slučaju inspirirano je samo zbog rime i, kako tvrdi Braović, u tome nema nikakvih aluzija na direktora Zajeca. Bez obzira što velik dio kritika na ovakvu selekciju igrača i neravnomjernu raspoređenost po mjestima u momčadi, ipak ide na direktorovu adresu... Braovića smo ujedno zamolili za kratki osvrt na nedavnu izjavu Dinamovog predsjednika Mirka Barišića, koji je ustvrdio kako ovaj klub trenutačno predstavlja »dolinu suza«...</p>
<p> - Nema tu nikakve »doline suza«. Ovo je »dolina sreće«, ovo je sport, tu su mladi ljudi, koji se bave poslom kojeg vole. Okruženje je takvo kakvo jest i svi igrači u takvoj situaciji traže afirmaciju i tko to zaista želi, taj će i uspjeti. Predsjednik ima svoju viziju, on bi sigurno volio da u klubu vladaju sreća i blagostanje, da su tribine pune, da su igrači plaćeni na vrijeme, da nema problema s porezima. Svi to želimo i svi se slažemo s predsjednikom. Ipak, trener je taj koji najviše žudi za punim tribinama, jer u tom slučaju ne mora dodatno motivirati igrače. Svi mi želimo utakmice u kojima bi bilo po četiri-pet pogodaka, ali tu postoji mnogo faktora... Nastojat ćemo igrati s trojicom napadača, ali ako situacija bude osjetljiva, »grbava«, igrat ćemo sustavom 3-6-1. Važno je da mi pokažemo veliku želju, da pošteno radimo i na taj ćemo način vratiti publiku. Želim da navijači vide da u ovom klubu ne igraju šminkeri i foliranti, već da vide kako se ovdje zaista radi. Gledajte, u društvu je teška ekonomska situcija, siromaštvo, ljudi nisu frustrirani zbog nogometa, već zbog toga što ne rade, što nema radnih mjesta... Da se barem turizam popravi, da stranci sa sobom donesu gutu od sto dolara, a ne samo kobasice...</p>
<p> Uzgred, u Maksimiru se na probi nalazi i stanoviti Ivan Smoje o kojem Braović zasad nema detaljnijih saznanja...</p>
<p> - Obrambeni je igrač, ima 21 godinu...Bio je na probi, zadovoljio je osnovne kriterije, vezane uz motoričke sposobnsti i sada moramo vidjeti kako se snalazi u prepoznavanju taktike.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Protiv Bebeka i »pučista« kaznene prijave </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Iako Predsjedništvo Zbora nogometnih sudaca HNS-a nije ni u ovoj prigodi imalo dovoljan broj nazočnih kako bi ocijenilo valjanost inicijative za sazivanjem izvanrednog Zbora NS HNS-a, - neke bitne odluke ipak su donesene. Iza njih, temeljem slova poslovnika, stoji Stjepan Djedović predsjednik Zbora koji je pritom odmjerio slijedeće:</p>
<p>- Redovita sjednica Zbora nogometnih sudaca HNS-a održat će se 28. siječnja ove godine, nikakva izvanredna ne dolazi u obzir kao što bi željeli »pučisti«, kojima je pred očima i širi cilj- rušenje nogometne vlade;</p>
<p>-Predlaže se Izvršnom odboru HNS-a da se protiv pet potpisnika zahtjeva za sazivanje izvanredne sjednice Zbora nogometnih sudaca HNS-a podnese kaznena prijava i to zbog krivotvorenja potpisa. Navodni krivotvoritelji su Veselko Bebek, Ante Cipitelo, Mate Jurić, Stipe Glavina i Nikola Kaleb;</p>
<p>-O svim tim i ostalim postupcima koji se ocijenjuju kao direktni a bezrazložni atak na legalne sudačke organe obavješćuje se IO HNS i traži njegovo hitno sazivanje. S istim su također upoznati i predsjednik i glavni tajnik HNS-a i predstavnici zborova nogometnih sudaca Županija. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Blažević i Ivanković u srijedu u Iranu</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Bivši izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Miroslav Blažević još uvijek nije potpisao ugovor s Iranskim nogometnim savezom, iako je praktički sve dogovorio oko preuzimanja nacionalne vrste te zemlje.</p>
<p>- Još uvijek nisam ništa potpisao. Načelno je sve dogovoreno, no u ovome poslu sve se može preokrenuti preko noći. U srijedu putujem u Teheran, a konačnu odluku donijet ću uskoro, rekao je Blažević.</p>
<p>Zanimljivo, prema pisanju iranske novinske agencije »Irne«, Blažević je s iranskim Savezom dogovorio potpisivanje dva ugovora. Po jednom bi vodio reprezentaciju u kvalifikacijskom ciklusu za SP 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji, a ukoliko Iran izbori nastup na smotri najboljih vrsta svijeta, slijedio bi drugi ugovor na barem jednu sezonu. Međutim, Blažević to demantira:</p>
<p>- To nije točno, o takvim stvarima nismo govorili.</p>
<p>Sredinom siječnja u Teheranu će započeti veliki međunarodni turnir »Teheran Civilization«, na kojem će uz domaćine sudjelovati, Kinezi, Egipćani i Talijani. Po informacijama iz Teherana, Blažević bi turnir trebao iskoristiti za »snimanje« reprezentativnih kandidata, te za konačnu odluku oko preuzimanja Irana. Iako je, nadalje, »Irna« objavila kako će Blaževiću na klupi pomagati dva domaća trenera, sigurno je da sa Ćirom u srijedu u Teheran putuje njegov dugogodišnji asistent na klupi »vatrenih«, Branko Ivanković. (Hina, j)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Počinje »brušenje« za svjetsku smotru</p>
<p>U srijedu u dvorani II Sportskog doma (17.30 sati) hrvatski će rukometaši odigrati utakmicu protiv reprezentacije Slovenije</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Hrvatski rukometaši koji se pripremaju za nastup na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj (23. siječnja - 4. veljače) ušli su u posljednji dio priprema. Tako će u srijedu u 17.30 sati, u dvorani II Sportskog doma, odigrati pripremnu utakmicu protiv reprezentacije Slovenije, a ulaz za sve gledatelje je besplatan. Drugu će utakmicu odigrati u četvrtak, ali će utakmica biti zatvorena za javnost. </p>
<p>Gosti će doći bez Iztoka Puca, Rolanda Pušnika i Branka Bedekoviča, ali to nikako neće umanjiti kvalitetu slovenske momčadi. Tim povodom je sazvana i konferencija za novinare, a izborniku Josipu Milkoviću je upućeno pitanje nije li pomalo nezgodno igrati pripremnu utakmicu protiv reprezentacije s kojom bi se mogli ogledati u nastavku natjecanja na svjetskoj smotri.</p>
<p>- To je jedna utakmica koja neće ništa posebno otkriti. Danas svi gledaju video-kasete, snimaju, prate... A osim toga, nije nebitno ni to što su nam susjedi, pa su i troškovi manji. Slovenci su dobra momčad i bila bi šteta ne iskoristiti tu priliku, odgovorio je Milković.</p>
<p>Na utakmici protiv Mađarske ovoga vikenda ozlijedio se Mirza Džomba, prvo desno krilo naše vrste.</p>
<p>- Na svu sreću, Džomba se osjeća mnogo bolje nego što se u prvi čas činilo. Čim se ozlijedio, počeli smo razmišljati o rezervnim rješenjima, ali smo potom ipak odlučiti pričekati 48 sati. I ispalo je dobro, Mirza se sjajno oporavlja, počeo je trčkarati i bit će spreman za SP. Samo da nas zaobiđu nove ozljede, jako pazimo na to, objasnio je Milković.</p>
<p>Izbornika i njegove igrače do početka SP očekuju još četiri pripremne utakmice; dvije protiv Slovenije i dvije protiv Češke u Pragu sljedećeg vikenda. Potom će otputovati u Švicarsku, na posljednji dio priprema, a tamo će odigrati još tri utakmice protiv tamošnjih klubova.</p>
<p>- Bit će mi to prilika da do kraja isprobam sve igrače, bit će to nadgradnja na dosadašnji rad, uigravanje napadačkih formacija. Svi će igrači dobiti svoju šansu, a onda ćemo vidjeti tko je gdje i koliko smo uspjeli napraviti, veli Milković.</p>
<p>Problem je tim veći što su igrači »kapali« na pripreme ovisno kad su im završavale lige. Tako je dio momčadi u dobroj formi, dio im je blizu, a s nekima se još mora raditi. No, u reprezentaciji su uvjereni da će do putovanja u Francusku uspjeti dobiti željenu formu igrača, a usput ih i malo osvježiti. Izbornik Milković nacionalne dresove je podijelio i nekolicini mlađih igrača koji su dosad skupljali iskustvo na klupi. Jedan od njih je i Davor Dominiković koji je, iako mlad, postao jedan od ključnih igrača u svojem klubu, Metkoviću.</p>
<p>- Razlika je, svakako. Dosad sam bio tu negdje, ali ovo je prvi put da igram i da se na mene računa u reprezentaciji. Prvi put imam u reprezentaciji veću ulogu i moram priznati da sam zadovoljan kako ide. Mi mlađi pokazujemo da se znamo boriti, da smo motivirani i željni svima dokazati da znamo igrati rukomet, govorio je Dominiković.</p>
<p>Vratare je predstavljao Mario Kelentrić koji je priznao da vratari još nisu u optimalnoj formi, ali da će do SP sve biti u redu.</p>
<p>- Mene je malo usporila ozljeda, ali sad je mnogo bolje. Ne bojim se za vratare, pa zna se da su na velikim natjecanjima naši vratari uvijek bili besprijekorni, kratko će Kelentrić.</p>
<p>Da hrvatskoj rukometnoj vrsti ne manjka motiva, potvrdio je i kapetan reprezentacije, Slavko Goluža.</p>
<p>- Ovo je velika šansa naše generacije. Mi smo dosad bili tu, ali u drugom planu, uvijek su stariji nešto osvajali. Sad je došlo vrijeme da i mi, koji smo '70. - '71. godište, pa i mlađi, možemo reći da smo nešto napravili i osvojili nešto veliko. Čvrsto sam uvjeren da to možemo, jer jako dobro radimo, motivirani smo i željni da pokažemo koliko vrijedimo, rekao je Goluža.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Brkljačić uskoro u punom treningu</p>
<p>»Penjala sam se na klupicu s utegom od 50 kg na leđima, što uistinu nije nikakav problem, jer radim i mnogo teže vježbe. No, poskliznula sam se i pala na leđa«, govori o ozljedi Ivana Brkljačić, juniorska svjetska prvakinja u bacanju kladiva</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Kada čujete da je netko izgubio svijest prilikom vježbe s utezima možete pomisliti samo najgore. Naročito kad je mladoj atletičarki, jer riječ je o bacačici kladiva Ivani Brkljačić, spomenuti uteg na treningu u Medulinu pritisnuo vrat. Kad vam se, međutim, na mobitel javi nasmijana Ivana Brkljačić, onda se morate zapitati je li bilo riječ o »lažnoj uzbuni«, ili je, pak, svjetska juniorska prvakinja neuništiva:</p>
<p>- Znate da se ja uvijek smijem, objasnila je Ivana Brkljačić. </p>
<p>• Znači, ništa ne boli?</p>
<p>- Ma, jako boli, ali nije tako strašno kako je moglo biti. U prvom trenutku je uistinu sve izgledalo puno opasnije, jer sam pala na leđa, poluga utega mi je pritisnula glavu prema prsima i izgubila sam svijest. Nitko me se nije usudio dirati dok nije došla hitna pomoć, jer su svi mislili da sam nešto slomila, možda čak i ozlijedila vratni dio kralješnice. Rentgenske snimke pokazale su, međutim, da ništa nije slomljeno, već da je riječ je tek o istegnuću vratnih ligamenata i mišića.</p>
<p>• O kakvoj je vježbi, zapravo, bila riječ?</p>
<p>- Radila sam jednu od najlakših vježbi iz svog programa. Penjala sam se na klupicu s utegom od 50 kg na leđima, što uistinu nije nikakav problem, jer radim i mnogo teže vježbe. No, poskliznula sam se i pala na leđa. Događa se, koliko god ste oprezni...</p>
<p>• Koliko dugo će trajati oporavak?</p>
<p>- Nisam još sigurna. Moram na masažu i na tretmane vrata ledom, kako bi splasnule otekline. Vjerujem da će sve biti u redu i da ću se vrlo brzo vratiti punom treningu, veli Ivana Brkljačić. (maš)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>NATO odbacio zahtjev Italije da prekine upotrebu streljiva s osiromašenim uranom </p>
<p>Političko vijeće NATO-a ukazalo na to da ne postoje dokazi o povezanosti između zloćudnih oboljenja, ponajprije leukemije, i izloženosti streljivu s osiromašenim uranom/ Isti je stav i Svjetske zdravstvene organizacije/ NATO je obećao da će ubrzo objaviti karte područja na koja je 1995. u BiH ispaljivano takvo streljivo </p>
<p>RIM/BRUXELLES, 9. siječnja</p>
<p> - Na sastanku Političkog vijeća NATO-a u utorak u Bruxellesu, talijanska vlada zatražila je privremeni moratorij za upotrebu projektila s osiromašenim uranom sve dok se ne dobiju sigurni znanstveni podaci o štetnim efektima te vrste streljiva za ljude i okoliš, no taj je zahtjev odbijen. Naime, ukazano je na to da ne postoje dokazi o povezanosti između zloćudnih oboljenja, ponajprije leukemije, i izloženosti streljivu s osiromašenim uranom. </p>
<p> Zamjenik talijanskog ministra obrane Marco Minniti objasnio je zahtjeve talijanske vlade u najgledanijoj političkoj emisiji »Vrata do vrata«. »Naša vlada predložit će da se osnuje tijelo za rasprave i razmjenu informacija o svim slučajevima bolesti koje mogu biti povezane s misijom na Balkanu. Zahtijevat ćemo i obnovu protokola o upotrebi i manipuliranju tim streljivom. Tražit ćemo i moratorij sve dok se pouzdano ne utvrde svi mogući štetni efekti streljiva s osiromašenim uranom«, kazao je Minniti u emisiji talijanske televizije. Njemački kancelar Gerhard Schröder podržava Italiju, ali samo u zahtjevu da se provede cjelovita i detaljna istraga o tome gdje su korišteni projektili s osiromašenim uranom i kakve su posljedice toga. Inzistira i na jasnom odgovoru na pitanje postoji li izravna povezanost zloćudnih bolesti među vojnicima i upotrebe tog streljiva. Predsjednik Europske komisije Romano Prodi za utorak je zakazao sastanak stručnjaka za okoliš, energiju i zdravlje kako bi zajednički razmotrili problem upotrebe osiromašenog urana. U utorak je predsjednik komisije za obranu u talijanskom parlamentu Valdo Spini predložio da se provede parlamentarna istraga o mrtvim i oboljelim talijanskim vojnicima koji su bili u misiji na Balkanu. </p>
<p>Vojni tužitelj Antonio Intelisano ne isključuje mogućnost da bude ispitan politički i vojni vrh Italije.</p>
<p> Posljedice dopuštene upotrebe osiromašenog urana - u slučaju da se dokaže povezanost s pojavom zloćudnih bolesti - nesagledive su na međunarodnoj razini. To delikatno pitanje koje je već izazvalo žučne polemike u Sjedinjenim Državama poslije rata u Iraku, ponovo dolazi na dnevni red. Još se čeka konačan odgovor više znanstvenih komisija.</p>
<p> No, mišljenje Političkog odbora NATO-a dijele i stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ispitivanja u bolnicama na Kosovu, tvrde u sjedištu WHO-a u Ženevi, nisu pokazala da se povećao broj oboljelih od leukemije među domaćim stanovništvom. </p>
<p>S druge strane, Silvio San Marco, talijanski liječnik koji proučava posljedice rata na zdravstveno stanje pučanstva u BiH još od 1997. godine, ističe kako je »neozbiljno tvrditi da upotreba osiromašenog urana nema nikakva štetnog utjecaja na zdravlje ljudi«. To potkrepljuje činjenicom da su na jugu Iraka, poslije Zaljevskog rata, bolesna djeca imala iste simptome kao i bosanska djeca oboljela od specifične vrste leukemije. Najveći broj zloćudnih oboljenja među bosanskim ženama i djevojkama posljedica je izloženosti radioaktivnom zračenju, tvrdi. Upozorava i da su se među američkim vojnicima koji su sudjelovali u ratu u Zaljevu, razvili isti simptomi kao među talijanskim i drugim europskim vojnicima nakon misije na Balkanu.</p>
<p> Unatoč sve većem pritisku javnosti da NATO odbaci političke razlike i suoči se s rastućom zabrinutošću u brojnim europskim državama u kojima su zabilježena kancerogena oboljenja među vojnicima, Savez je - prema procjeni analitičara - i dalje podijeljen. Na jednoj su strani države poput Velike Britanije i Amerike koje vjeruju da streljivo s osiromašenim uranom ne znači nikakvu opasnost za zdravlje, dok su s druge strane Njemačka, Italija, Portugal, Belgija i Nizozemska koje zahtijevaju opsežnu i temeljitu istragu NATO-a. U svakoj od tih zemalja među vojnicima koji su služili na Balkanu, ima oboljelih od raka ili leukemije. Zabilježeni su i slučajevi sa smrtnim ishodom. </p>
<p> Rezultati sastanka bit će predstavljeni u srijedu tijekom tjedne sjednice Sjevernoatlantskog vijeća kad se ipak očekuju neke preporuke. NATO je obećao da će ubrzo objaviti karte područja na koja je 1995. u Bosni i Hercegovini ispaljivano streljivo s osiromašenim uranom, kao što je već učinjeno za Kosovo gdje je operaciju provodio 1999. godine. Saveznici bi mogli u srijedu odlučiti i o temeljitoj epidemiološkoj istrazi te odabrati ustanovu koja će je provoditi. Mnogi su vojni stručnjaci zatražili od NATO-a da se usuglasi oko pretraga i da pri ispitivanju sve države rabe jednaku metodologiju kako bi se moglo nedvosmisleno utvrditi postoji li veza između oboljenja i izloženosti streljivu. </p>
<p>U utorak se u Bruxellesu sastao i Odbor za politiku i sigurnost (COPS) Europske unije, koji je kao jedan od novih tijela za donošenje odluka o europskoj obrani rapravljao o balkanskom sindromu, javio je AFP pozivajući se na službene izvore. Prema tumačenju Švedske koja predsjedava Unijom, cilj tog sastanka koji se održavao na razini veleposlanika, bio je da se čuju mišljenja i argumenti svih strana prije nego se poduzme moguća inicijativa članica EU-a. Europska komisija odredit će svoj smjer djelovanja tek počekom veljače kad će skupina neovisnih stručnjaka iz država članica završiti ispitivanja i podastrijeti Komisiji jasne zaključke, najavio je u utorak glasnogovornik Gunnar Wiegland. </p>
<p>Sanja Mihaljinac i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Organizator napada na američko veleposlanstvo u Rimu boravio u Hrvatskoj?</p>
<p>RIM, 9. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Bivši časnik alžirske vojne avijacije, Kamreddine Kharaban (44) je osoba za koju CIA sumnja da je jedan od glavnih mozgova organizacije terorističkog napada na američko veleposlanstvo u Rimu. </p>
<p>Sretno oženjeni otac osmoro djece, Kharaban je najradikalniji član rukovodstva Fronte za spas islama. Tako bar navode izvori iz Alžira u članku poslanom talijanskom listu La Repubblica. Zanesen idejama o islamizmu, od početka svoje karijere Kharaban se zalagao za dolazak islamske stranke na vlast. Međutim nakon masovnih progona i uhićenja njegovih stranačkih kolega u Alžiru 1992. godine, Kharaban je morao potražiti utočište izvan svoje zemlje. Najprije je otišao u Njemačku, a nakon toga u Francusku iz koje je izbačen zbog kopiranja robe poznatih markica. Taj unosni posao koji je razvio s Tajlandom bio je izvor prihoda za kupovinu oružja za alžirske terorističke grupe. Nakon izgona iz Francuske, navodno, odlazi u Hrvatsku gdje postaje odgovorna osoba u jednoj od humanitarnih organizacija. Ime te organizacije nije navedeno, ali je rečeno da je financirana iz Saudijske Arabije. Poslovni partner u Hrvatskoj mu je bio Damel Lounici, koji je ubrzo uhićen u Italiji prilikom policijske operacije protiv pobornika Fronte za spas islama i Naoružane islamske grupe. Nakon toga, Kharaban se premješta u Albaniju gdje osnica asocijaciju za pomoć Bosni. Tu nastavlja svoje trgovačke aktivnosti, ali se posvećuje i obuci mladih islamskih vojnika koji su se odlazili boriti u Bosnu. Godine 1997. odlazi u London gdje dobija politički azil.</p>
<p>Gdje se Kharaban trenutačno nalazi nije poznato. (S. Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Desničari napali židovsko groblje u Potsdamu </p>
<p>BERLIN, 9. siječnja</p>
<p> - U ponedjeljak posljepodne su desni ekstremisti izvršili napad molotovljevim koktelima na mrtvačnicu židovskog groblja glavog grada istočnonjemačke savezne pokrajine Brandenburg Potsdamu. Nedaleko od groblja je pronađeno i pismo u kojem, dosad nepoznata, neonacistička organizacija Nacionalni pokret preuzima odgovornost za počinjeno djelo. Time je eksplozija nasilja s desno ekstremnom pozadinom koja je započela poslije Božića dosegla svoj vrhunac. Potsdamska policija je raspisala nagradu od 10 000 maraka za informacije koje bi mogle završiti uhićenjem počinitelja. Predsjednik Njemačkog židovskog vijeća Paul Spiegel je zaključio kako antisemitsko nasilje poprima dramatične razmjere iza kojih više ne stoje pojedinci s rubnih područja društva. Prošli je tjedan policija izvršila raciju u Cottbusu prilikom koje je pronađena veća količina oružje i propagandnog materijala neonacističkog sadržaja. Brandenburški ministar unutarnjih poslova Jörg Schöbohm je najavio pojačanu zaštitu židovskih institucija ali je istovremeno primjetio kako je činjenica da nad sigurnošću građana židovskog porijekla mora bdijeti policija »žalosna sama po sebi«. (N.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Predizborna bitka u Britaniji već započela i to - plakatima!</p>
<p>Konzervativci su svjesni da je ekononmska situacije stabilna pa slabosti laburista traže u javnim službama / Laburisti pak, zahvaljujući popularnosti Tonyja Blaira, razmišljaju o raspisivanju prijevremenih izbora, možda već u svibnju ove godine</p>
<p>LONDON, 9. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Platili ste porez, no kamo je otišao novac?« slogan je nove propagandne kampanje koju su u utorak lansirali britanski konzervativci. Osnovna poruka političkog rata kojeg su poveli pomoću postera, glasi da su vladajući laburisti povećali namete, ali da nisu poboljšali stanje u britanskim školama, bolnicama niti prometu. Riječ je, zapravo, o prvim pucnjevima predizborne bitke, koja se već zahuktava.</p>
<p>Tipični plakat, kakvima će sada biti oblijepljena Britanija, prikazuje zabrinutu ženu u mračnoj ulici, uz što slijedi natpis »Platili ste porez, no gdje je policija?« Frontalni napad posterima stajat će konzervativce milijun i po funti. Tijekom vikenda, u ofenzivi su pak bili laburisti, čiji je vođa i aktualni premijer Tony Blair, najavio dodatna ulaganja u školstvo, zdravstvo, policijsku službu i promet. </p>
<p>Laburisti su 1997.došli na vlast s obećanjem da će poboljšati javne službe. No konzervativci svojom kampanjom nastoje dokazati da se to nije dogodilo - da pacijenti i dalje dugo čekaju na operacije, vlakovi kasne, nastavnici bježe u bolje plaćena zanimanja, dok raste kriminal a pada broj policajaca. Britanska je ekonomija u dobrom stanju, pa Konzervativna stranka tim više pokušava predizbornu bitku preseliti na klizaviji teren javnih službi. U svojoj kampanji, koju je u utorak lansirao njihov vođa William Hague, konzervativci tvrde da se pod laburistima »stvari nisu poboljšale«, premda su ovi na mala vrata uveli mnoge nove namete - ravne povećanju porezne stope za čak deset posto. Laburisti opovrgavaju takve brojke. </p>
<p>Iz Bristola, gdje ga je u utorak neki demonstrant gađao rajčicom, Tony Blair je odaslao poruku da njegova vlada ne preže pred teškim opcijama. Dobrom stanju u britanskoj privredi prethodile su odluke koje su značile težak izbor, tvrdi on. Najnoviji laburistički slogan glasi stoga: »Izbor a ne slučaj«. Ta se poruka nadovezuje na nedavni signal ministra financija Gordona Browna da će u novom državnom proračunu predvidjeti porezne olakšice za obitelji i umirovljenike - a ne, što bi bilo mnogo popularnije, za sve građane. Drugim riječima, još jedan težak izbor. </p>
<p>Prošlog vikenda Tony Blair je signalizirao da njegova stanka želi staviti gospodarstvo u samu žižu svoje predizborne kampanje, a konzervativcima bi bilo milije da se bitka vodi oko javnih usluga. Bilo kako bilo, pri sadašnjem odnosu snaga, oni mogu prije načeti, nego li poništiti veliku u prednost, koju u anketama uživaju laburisti. Tonyju Blairu ostaje još više od godinu dana do isteka mandata, no on će vjerojatno htjeti iskoristiti povoljne okolnosti i popularnost kod birača, da izbore raspiše prije vremena - možda već u svibnju ove godine, ili još ranije. Britanski analitičari i promatrači računaju da je izborna bitka zapravo već započela. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zašto Poljska mijenja zakon o telekomunikacijama?</p>
<p>VARŠAVA, 9. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljska vlada namjerava izmijeniti zakon o telekomunikacijama kako bi onemogućila da ruska poduzeća u komercijalne svrhe koriste tajanstveni optički kabel za kojeg se nedavno ispostavilo da je sagrađen uzduž plinovoda kojim Rusija preko Poljske šalje plin u Zapadnu Europu. Otkako se o postojanju optičkog kabla prije nekog vremena raspisao poljski tisak, vladina komisija ispituje legalnost investicije i pokušava odgovoriti na pitanje kako je moguće da o telekomunikacijskom pothvatu takvih razmjera najviši državni organi nisu imali odgovarajuće informacije.</p>
<p>Kako se naime ispostavilo, tvrtka EuRoPol Gaz, u kojoj jednake udjele imaju ruski Gazprom i poljski plinski monopolista, položila je duž novo sagrađenog plinovoda optički kabel čija propusnost je nekoliko desetaka puta veća nego propusnost svih takvih kablova koji postoje u Poljskoj ukupno. Kako procjenjuje najtiražniji poljski dnevnik Gazeta Wyborcza, koji se prvi raspisao o aferi, spornom linijom moglo bi se u jednoj sekundi poslati sve telefonske razgovore između Rusije, Kine i Zapadne Europe. Poljski mediji smatraju da Gazprom namjerava koristiti tu najsuvremeniju teleinformatičku vezu koja sada povezuje Moskvu i Berlin u komercijalne svrhe, što bi za Poljsku značilo stotine milijuna dolara gubitaka godišnje, koje bi inače za koncesiju i takse pobirala državna blagajna. Na trag aferi poljski mediji su došli slijedom oglasa u njemačkim novinama, u kojima su tvrtke-kćeri Gazproma najavljivale novi teleinformatički highway između Rusije i Njemačke</p>
<p>Poljski ministar veza Tomasz Szyszko, koji stoji na čelu vladine ekipe koja ispituje sumnjivu investiciju, ističe da je EuRoPol Gaz trebao optički kabel koristiti, kako je u potpisanom ugovoru bilo predviđeno, jedino u svrhu održavanja plinovoda. Ruski je partner, međutim, načinio manevar i telekomunikacijsku infrastrukturu prebacio u vlasništvo drugog poduzeća, osnovanog u tu svrhu. Istodobno, manjak koncesija na izgradnju komercijalnog kabla pokušao je zaobići ugovorima s poljskim poduzećima koja takvu koncesiju imaju. Kako je najavio poljski ministar pravosuđa, državno tužilaštvo priprema se pokrenuti istragu protiv službenika u nekoliko ministarstava koji bi mogli biti umiješani u čitavu aferu.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama do kojih su došli poljski mediji, vladina komisija ocijenila je da optički kabel Gazproma te činjenica da bi čitava buduća informatička mreža bila pod ruskom kontrolom predstavlja ozbiljnu opasnost za državnu sigurnost. Po svemu sudeći poljska vlada će predložiti takve izmjene telekomunikacijskih propisa koje bi povećale mogućnosti nadzora korištenja međunarodnih telekomunikacijskih mreža.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kina tvrdi da su dokumenti o Tiananmenu krivotvoreni</p>
<p>PEKING, 9. siječnja</p>
<p> - Službene kineske vlasti u utorak su ocijenile krivotvorinama »dokumente o Tiananmenu« koji svjedoče o unutarnjim nesuglasicama kineskog vodstva oko postupanja s prodemokratskim prosvjedima 1989., krvavo okončanima na središnjem pekinškom trgu.</p>
<p> U prvoj službenoj reakciji na prošlotjedno objavljivanje dokumenata u Sjedinjenim Državama, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Zhu Bangzao kazao je u Pekingu da su kineske vođe ispravno postupile odlučivši ugušiti studentske nemire. »Svaki pokušaj da se to pitanje preuveliča i Kinu (ometa u funkcioniranju vlasti) gnjusnim načinom falsificiranja materijala i iskrivljavanjem činjenica bit će bezuspješan«, citira Bangzaove riječi kineska agencija Xinhua.</p>
<p> Knjiga dokumenata o Tiananmenu sadrži transkripte tajnih sastanaka podijeljenog kineskog vodstva prije nego je ono odlučilo uputiti vojsku da krvavo uguši studentske demonstracije 4. lipnja 1989. godine. Tada je ubijeno između nekoliko stotina i tisuća osoba. Neki analitičari vjeruju da su transkripti »iscurili« u okviru borbi za prevlast pred početak 16. kongresa Komunističke partije u 2002. godini.</p>
<p> Za razliku od službenih vlasti jedan je bivši visoki kineski dužnosnik, koji je odslužio kaznu zatvora zbog protivljenja masakru, kazao u utorak da dokumenti zvuče autentično i da bi mogli prisiliti Kinu da preispita krvavi obračun sa studentima prije 12 godina. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pentagon 1999. upozorio na osiromašeni uran </p>
<p>WASHINGTON, 9. siječnja </p>
<p> - Pentagon je 1999. godine upozorio vojna zapovjedništva država članica NATO-a na moguće opasnosti za zdravlje njihovih vojnika od ostataka streljiva s osiromašenim uranom na Kosovu, tvrdi u utorak New York Times.</p>
<p> List navodi da je dokument naslovljen »Upozorenje na opasnost« 1. srpnja 1999. godine iz združenog glavnog stožera američke vojske poslan svim savezničkim armijama. U njemu se vojnike i civile upozorava da ne dotiču ispaljeno streljivo i druge moguće kontaminirane predmete. »Osobe koje uklanjaju protutenkovske granate ili uništena oklopna vozila trebaju nositi zaštitne maske i odjeću a oni koji u više navrata sudjeluju u uklanjanju opasnog materijala trebaju nakon toga proći liječničku provjeru«, navodi tekst uputa New York Times.</p>
<p> Tvrdi se da su zemlje članice NATO-a primile upozorenje i prenijele ga svojim postrojbama u sastavu KFOR-a. Nizozemski vojnici su, prema riječima glasnogovornika ministarstva vanjskih poslova, »imali naredbu označiti ili ograditi kontaminirano područje i pozvati posebno opremljene skupine za raščišćavanje«.</p>
<p> Prema dokumentu Pentagona, streljivo s osiromašenim uranom je »sigurno i učinkovito ali ostaci teškog metala u oklopnim vozilima pogođenima takvim streljivom mogu biti opasni po zdravlje osoba koje u njih uđu«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Biljana Plavšić u Haagu kao osumnjičenik </p>
<p>SARAJEVO, 9. siječnja</p>
<p> - Bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić otputovala je u utorak ujutro u Den Haag gdje će se pojaviti pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije (ICTY), potvrdio je sarajevskoj agenciji BH-press bliski suradnik Biljane Plavšić.</p>
<p> Svetozar Mihajlović, potpredsjednik Srpskog narodnog saveza (SNS) kojem je Plavšić donedavno bila na čelu, kazao je da je bivša predsjednica RS-a otputovala u Nizozemsku tijekom prijepodneva zrakoplovom koji je osigurala vlada Republike Srpske. </p>
<p> Mihajlović je dodao da je Plavšić otputovala u Den Haag kao »osoba osumnjičena za ratne zločine«. Odlazak Biljane Plavšić u Den Haag potvrdio je i drugi dopredsjednik SNS-a Branislav Lolić, ali je dodao kako do srijede neće biti nikakvog službenog očitovanja u ime stranke o tom slučaju. </p>
<p> Prema navodima agencije SENSE, nizozemsko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je također potvrdilo da je Biljana Plavšić odlučila dragovoljno se predati Sudu u Den Haagu. Zasad nema nikakvih službenih objašnjenja o statusu u kojemu će se Plavšić pojaviti pred Međunarodnim sudom za ratne zločine, no pretpostavlja se da bi, ako uistinu bude osumnjičena, protiv nje mogla biti podignuta ista optužnica kao i protiv Momčila Krajišnika. Ta optužnica odnosi se na genocid i najteža kršenja međunarodnog humanitarnog prava. </p>
<p>Ured haaške tužiteljice, na upit Hine, nije želio potvrditi da se Biljana Plavšić nalazi u Den Haagu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Albright: Izuzetno je važno da Miloševiću sudi Haag </p>
<p>NEW YORK, 9. siječnja </p>
<p> - Američka državna tajnica Madeleine Albright ponovila je u ponedjeljak u New Yorku kako je »izuzetno važno« da Slobodanu Miloševiću bude suđeno pred Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY) u Den Haagu. »Važno je da pravda bude zadovoljena«, kazala je. »On je počinio ratne zločine po međunarodnom pravu i stoga se treba suočiti s međunarodnom pravdom.« Albright je napomenula da za ratne zločine nema zastare. Odgovarajući na novinarska pitanja američka državna tajnica je nedvosmisleno kazala da Milošević mora odgovarati pred ICTY-jem a ne pred jugoslavenskim sudom. Nije, međutim, precizirala mora li suđenje biti u Den Haagu. Njezin glasnogovornik Richard Boucher ranije je govorio kako je Sjedinjenim državama svejedno gdje će se suđenje održati ako se o tome dogovore haaško tužiteljstvo i beogradske vlasti.</p>
<p> Upitana o drugoj aktualnoj temi - mogućim posljedicama korištenja streljiva s osiromašenim uranom, Albright je odgovorila da »nema nikakvog dokaza o povezanosti« između korištenja tog streljiva i bolesti otkrivenih kod vojnika NATO-a koji su bili na Kosovu. »I naše su snage tamo stoga bi i mi bili zabrinuti«, rekla je Albright. Američka državna tajnica, koja 20. siječnja predaje dužnost, oprostila se u New Yorku od glavnog tajnika UN-a Kofija Annana. Ona je, tada u svojstvu američke veleposlanice pri UN-u, predvodila skupinu diplomata u Vijeću sigurnosti koji su se 1996. godine usprotivili drugom mandatu Boutrosa Boutrosa Ghalija a podržali Annanovu kandidaturu za glavnog tajnika. Pokazalo se da je to bila dobra odluka, ustvrdila je Albright. Ona nije željela odgovoriti na pitanje hoće li SAD podržati drugi Annanov mandat jer »to ovisi o novoj vlasti« u Washingtonu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Đukanović u trokutu između izbora, referenduma i Beograda</p>
<p>Razlike između crnogorske i srbijanske opcije su u tome tko bi trebao sudjelovati u pregovorima / Dvojbe oko formulacije referendumskog pitanja / Đukanović smatra da između 45 i 55 posto građana (oko 420.000 birača) prihvaća ideju o samostalnosti Crne Gore</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Vladajuća Demokratska partija socijalista (DPS) Crne Gore ponudila je u ponedjeljak ostalim parlamentarnim strankama u republici dogovor o održavanju prijevremenih parlamentarnih izbora do kraja ožujka i potpisivanje sporazuma koji će novu skupštinsku većinu nakon tih izbora obvezati na raspisivanje referenduma o državnom statusu Crne Gore. Od izbornog se pobjednika očekuje da raspiše referendum na kojemu bi se građani Crne Gore izjasnili o državno-pravnom statusu Crne Gore u rokovima predviđenim zakonom o referendumu, a novi saziv republičkog parlamenta donio bi odluku o raspisivanju referenduma, utvrdio datum referenduma i formulirao referendumsko pitanje. </p>
<p>Dan kasnije, u utorak, crnogorski je predsjednik Milo Đukanović trebao u Beogradu razgovarati s predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom i budućim premijerom Srbije Zoranom Đinđićem, saznaju podgoričke Vijesti iz izvora bliskih srbijanskome DOS-u. Glavna tema razgovora trebala bi biti redefiniranje odnosa između Srbije i Crne Gore. Očekuje se da će Koštunica i Đinđić iznijeti osnovne primjedbe DOS-a na platformu DPS-a, a istodobno bi predsjedniku Đukanoviću trebali predočiti i ponudu DOS-a o izgledu budućih odnosa dviju republika o kojoj se u široj javnosti malo zna. Jedna od bitnih razlika između dviju koncepcija je i u tome što Podgorica želi izravne razgovore Crne Gore i Srbije, a Srbija ocjenjuje da treća strana u pregovorima trebaju biti organi savezne države, odnosno Koštunica kao njezin predsjednik.</p>
<p>U Crnoj Gori se ključna borba vodi oko sadržaja referendumskoga pitanja, tvrde beogradski i dijelom podgorički mediji. Ima ocjena da je krizu vlade, napustivši koaliciju »Da živimo bolje«, Narodna stranka i izazvala zato što je predlagala da se referendumsko pitanje ne bavi samostalnom, suverenom i neovisnom Crnom Gorom, nego mogućom željom građana da žive u ravnopravnoj federaciji sa Srbijom. DPS tvrdi da je ponudu za izlazak na izbore izazvala činjenica što je spomenuta vladajuća koalicija (u kojoj je još i SDP) predizborna, a ne postizborna, negirajući time špekulacije kako su liberali, koji su mogli poduprijeti manjinsku vladu i tako je održati, zapravo tražili previše zauzvrat. Stranka predsjednika Mila Đukanovića sada tumači da ponudom za izbore u ožujku i referendum u lipnju izlazi u susret onima koji su tražili prijevremene izbore i onima koji su tražili referendum, ali i da je opcija s liberalima aktualna ako ne bude izbora. Sve je sada u rukama najjače crnogorske oporbene stranke Socijalističke narodne partije (SNP) i nije jasno kako bi se nju i narodnjake moglo prisiliti da, ako kojim slučajem odnesu prevagu na izborima, raspisšu referendum i to s pitanjem kakvo želi DPS.</p>
<p>Milo Đukanović je već izjavio da je svoju političku sudbinu spreman vezati za ishod izbora odnosno referenduma. Međutim, brojka simpatizera crnogorske samostalnosti varira ovisno o izvoru i čini se da se pouzdano ne zna kako razmišlja i što osjeća 600 tisuća građana, točnije njih 420 tisuća s pravom glasa. Zapadni mediji pišu da je kritična natpolovična većina postignuta, ruski tisak ovih dana spominje 46 posto građana raspoloženih za odlazak iz federacije, a srbijanski političar s Kosova Momčilo Trajković je izjavio da mu je Đukanović osobno, prošlog vikenda prigodom njihova susreta, rekao kako između 45 i 55 posto građana prihvaća ideju o samostalnosti republike.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Nezadovoljstvo SPC zbog odluke da kosovska policija čuva srpske crkve </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Episkop raško-prizrenski i predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Kosova vladika Artemije uputio je pismo generalu Carlu Cabigiosuu, zapovjedniku Međunarodnih vojnih snaga na Kosovu u kojem izražava svoje iznenađenje i strahovanja zbog nedavne odluke KFOR-a da osiguravanje pravoslavnih svetinja u pokrajini prepusti UNMIK-ovoj i kosovskoj policiji. Kako javljaju beogradski mediji, vladika Artemije je zatražio povlačenje ove odluke i o sadržaju pisma upućenog Cabigiosuu obavijestio i jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunicu.</p>
<p>Crkveni velikodostojnik je izrazio iznenađenje što on, kao nadležni episkop Srpske pravoslavne crkve, nije konzultiran oko donošenja odluke. Ocijenio je da Srbi nisu, niti mogu biti zadovoljni dosadašnjim uspjehom i učinkom međunarodne vojne misije kad su srpske crkve u pitanju, jer je za vrijeme mandata KFOR-a na Kosovu srušeno više od sto pravoslavnih crkava i manastira. »Strahujemo što će tek biti ubuduće kad zaštitu srpskih vjerskih objekata, prema vašoj odluci preuzmu policajci - Albanci koji su do jučer bili članovi OVK i počinili nebrojene zločine prema srpskom narodu«. Artemije je upozorio da međunarodna policija nije dovoljno brojna za takve poslove, a zapovjedniku Cabigiosuu najavio da će okriviti, osobno i profesionalno, za svaku buduću štetu na sakralnim objektima na Kosovu. </p>
<p>Prištinski tisak na albanskome najavljuje u ponedjeljak da bi međunarodna zajednica uskoro mogla na Kosovu pokrenuti široku akciju suzbijanja kriminala, prije svega većom kontrolom granica pokrajine. Najtiražniji kosovski dnevnik Koha ditore piše, pozivajući se na izvore u Europskoj uniji, da će na Kosovu vrlo brzo biti poduzeta akcija suzbijanja kriminala jer, kako je rekao jedan anonimni izvor, »Europa neće dozvoliti vladavinu organiziranog kriminala na Kosovu«. Inicijativu za akciju borbe protiv organiziranog kriminala na Kosovu pokrenula je Velika Britanija koja formira posebnu jedinicu za prikupljanje podataka o kriminalnim aktivnostima u pokrajini. Osnovni cilj bit će borba protiv albanskih bandi koje se bave krijumičarenjem ilegalnih imigranata, prostitutki i droge u zapadnu Europu. Operaciju će voditi visoki časnik policije iz Liverpoola, a u sastavu postrojbe bit će policajci iz više država. Sjedište će joj biti u zgradi UN-a u Prištini.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Klein: Summit Hrvatske, BiH i SRJ u proljeće ili u rano ljeto 2001.?</p>
<p>SARAJEVO, 9. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šef UN-ove misije u Bosni i Hercegovini Jacques Paul Klein kazao je da bi se mini-summit, na kojemu bi sudjelovali predstavnici Hrvatske, BiH i SR Jugoslavije, trebao održati u proljeće ili u rano ljeto ove godine! »Imamo tri zemlje iz sastava bivše Jugoslavije s jednim ciljem, a to je ulazak u europske integracije. Mislim da se taj cilj mnogo brže može ostvariti ukoliko budemo radili zajedno a ne odvojeno. Zašto? Zato što će Europljani i Amerikanci kazati: ukoliko se te tri zemlje mogu složiti međusobno, zašto bismo mi bili zabrinuti«, rekao je Klein, koji je i inicijator održavanja spomenutog sastanka.</p>
<p>U razgovoru za sarajevsko Oslobođenje pojasnio je da bi na summitu na kojem bi uz predsjednike RH i SRJ, Stjepana Mesića i Vojislava Koštunicu, sudjelovala i tri člana Predsjedništva BiH, mogli biti definirani trilateralni odnosi, jer su ove zemlje uzajamno prihvatile suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost svake ponaosob, a nakon uspostave demokratskih vlada u Zagrebu i Beogradu i u Bosni i Hercegovini će biti lakše postići daytonske ciljeve.</p>
<p> Govoreći o Srbiji, Klein je izjavio da Amerikanci i Europljani smatraju tu zemlju ključnom na Balkanu, ne samo u kontekstu Kosova i Crne Gore, već i Rumunjske i Bugarske, zbog čega smatraju da, ukoliko tamo postoji demokratska vlada, Srbiju treba brzo razvijati, financirati, podržavati i integrirati u Europu. »To se događa, Beograd će pokupiti sav novac i sav politički interes«, rekao je Klein, govoreći usporedno o odnosu međunarodne zajednice spram Srbije i BiH, za koju slabi interes.</p>
<p>Govoreći o »slučaju Leutar«, šef UN-ove misije je izjavio da misli kako postoji dovoljno dokaza da bi moglo početi suđenje protiv sada osumnjičenih i uhićenih, te da misli kako će se na suđenju otkriti pravi dokazi i počinitelj spomenutog zločina. Vezano za Ivana Andabaka koji je prvoosumjičen i to kao nalogodavac atentata na Leutara, a čije izručenje sprječava hrvatski Ustav budući da je riječ o državljaninu RH, Klein je kazao da je Andabak rođen u Livnu, u BiH, i upitno je na koji način je dobio hrvatsko državljanstvo. »Nadam se da će hrvatska Vlada istražiti načine njegove naturalizacije i je li hrvatski državljanin. Ako nije, tada ga može izručiti BiH. Nemamo nikakvog službenog odgovora Vladi BiH o izručenju Andabaka, koji je uhićen u Hrvatskoj, ali pod drugim optužbama. Bilo bi od velike koristi za suđenje ovdje kad bi bio izručen...« Ukoliko je Andabak državljanin RH, tada to moramo vidjeti s Haaškim tribunalom. Pitanje je da li su optužbe za koje se on tereti dovoljne da ICTY traži njegovo izručenje, izjavio je Klein.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Velika previranja i međusobne optužbe među bošnjačkim političarima</p>
<p>MOSTAR, 9. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Je li na bošnjačkoj političkoj pozornici nastupilo vrijeme velikog obračuna? Izetbegovićev SDA teško je optužio Silajdžićevu Stranku za BiH da svojom neprincipijelnom politikom dijeli bošnjački narod i otežava ukupni položaj Bošnjaka u BiH. Unutar samih redova Silajdžićeve stranke došlo je do velikih previranja koja su za sada rezultirala ostavkom dopredsjednika Stranke za BiH dr. Enesa Karića. Prepucavanja i teške optužbe nisu uspjeli izbjeći ni Lagumdžijin SDP i Alijansa za promjene, pa čak ni Islamska vjerska zajednica.</p>
<p>Predsjedništvo SDA optužilo je Silajdžića i njegovu stranku da su olako odstupili od svojih bučno najavljivanih zahtjeva od međunarodne zajednice (primjerice, uspostave Doma naroda u RS-u), nakon što je na zasjedanju Zastupničkog doma parlamenta BiH i pri izboru njegovih čelnih ljudi postalo jasno da je Stranka za BiH prihvatila sudjelovanje u SDP-ovoj Alijansi za promjene. No, da stvari nisu u potpunosti »čiste« ni unutar same Stranke za BiH potvrdila je ostavka dr. Enesa Karića, dopredsjednika te stranke, jednoga od najuglednijih intelektualaca u Islamskoj zajednici i bošnjačkom narodu, koji je upravo neslaganje s glasovanjem zastupnika Stranke za BiH u Zastupničkom domu parlamenta BiH označio glavnim razlogom svoje ostavke.</p>
<p> Konkretno, Karić u posebnom priopćenju za javnost, naglašava kako su zastupnici Stranke za BiH »protivno političkoj filozofiji Stranke za BiH« dali svoje glasove za Ivu Lozančića, kandidatu stranaka predvođenih SDP-om i NHI-jom i, kako on tvrdi, »čovjeku odgovornom za etničko čišćenje«, a ne komu su trebali - HDZ-ovom kandidatu Mariofilu Ljubiću koji je tijekom rata obnašao dužnost predsjednika Skupštine BiH u opkoljenom Sarajevu. Glasovanjem za Lozančića, a ne za Ljubića, zastupnici Stranke za BiH podlegli su, naglašava Karić, »ucjeni i diktatu SDP-a«, uz izraženu nevjericu zbog činjenice da je »Stranka za BiH postala satelit komunističkog SDP-a«.</p>
<p>Iz Silajdžićeve stranke nisu željeli posebice komentirati Karićevu ostavku i optužbe o »stranci - komunističkom satelitu«; tek je Safet Halilović, generalni tajnik ustvrdio kako je Karić »čovjek koji je imao veliki utjecaj u našoj stranci i sve što je napisao mogao je reći na sastancima stranačke Izvršne komisije«. </p>
<p>U »veliki obračun«, kako bosanskohercegovački mediji već nazivaju posljednja događanja, upleo se svom silinom, pak, i Rijaset Islamske vjerske zajednice, odbacujući tvrdnje iz dijela tiska da se Karić povukao zbog ucjene koju je IVZ izvršila na Karića, inače i redovnog profesora Fakulteta islamskih znanosti. Ni najzagriženiji ateistički dužnosnici komunističkog režima nisu IVZ predstavljali kao kriminalnu organizaciju koja se bavi ucjenama, prosvjedovano je iz Rijaseta IVZ-a protiv objavljenih »nečuveno drskih i glupih kleveta«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kći Ulrike Meinhoff optužuje Joschku Fischera za pokušaj ubojstva</p>
<p>Bettina Röhl u pismu njemačkom predsjedniku Johannesu Rauu tvrdi da je Fischer prilikom demonstracija 1976. naredio uporabu Molotovljevih koktela / Fischer potražio ranjenog policajca i ispričao mu se »uz čašicu razgovora«</p>
<p>BERLIN, 9. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bettina Röhl, kćerka pokojne predvodnice Frakcije Crvenih Brigada (RAF) Ulrike Meinhof, najavila je u jednom otvorenom pismu njemačkom predsjedniku Johannesu Rauu, da će podići optužnicu protiv njemačkog ministra vanjskih poslova Joschke Fischera zbog pokušaja ubojstva. Röhl, navodno, posjeduje dokaze kako je Fischer odgovoran za napade na policajce Molotovljeivim koktelima za vrijeme ljevičarskih demonstracija u Frankfurtu na Majni 10. svibnja 1976. kojom prilikom je jedan policajac teško ranjen. Za upotrebu Molotovljevih koktela, smatra ona, direktno je odgovoran Joschka Fischer koji je večer prije kao predvodnik demonstracija naredio upotrebu zapaljivih bombi, tvrdi Röhl. Zanimljivo je da je su spomenute demonstracije bile organizirane u znak protesta zbog smrti Ulrike Meinhof koja je nekoliko mjeseci prije preminula u zatvoru za što su Fischer i društvo okrivili policiju i državni aparat. Bettina Röhl posjeduje još mnogo dokaza koji dokazuju »opsjednutost nasiljem Josefa Martina (Joschke) Fischera« stoji u zaključku pisma njemačkom predsjedniku.</p>
<p> Novinarka Röhl je prošli tjedan pokrenula diskusiju o »nestašnoj« prošlosti najpopularnijeg njemačkog političara objavljivanjem dosad nepoznatih fotografija koje pokazuju Fischera kako se prilikom jednih demonstracija 1973. nimalo prijeteljski obračunava s jednim policajcem. Fischer je nakon toga potražio dotičnog policajca te se »u prijeteljskom razgovoru uz čašicu« ispričao danas već vremešnom čuvaru reda. Nastojanja Bettine Röhl da tadašnje simpatizere političke borbe koju je provodila i zbog koje je njezina majka i izgubila život, su prema mišljenju analitičara, ništa drugo nego pokušaj kasne osvete jedne žene čije je djetinjstvo bilo žrtvovano zbog viših ideala. Bettina Röhl, navodno, čitav život pati od manije proganjanja te je i dan danas uvjerena kako ju komunisti i ljevičari prate u stopu. Joschka Fischer nije dosad reagirao na najavu o pokretanju optužbe, dok su njegovi stranački kolege iz stranke Zelenih nastojanja Bettine Röhl okakrakterizirali »apsurdnima«. I Fischerov šef, njemački kancelar Gerhard Schröder, koji je također krajem sedamdesetih demonstrirao protiv stacioniranja američkih raketa u Njemačkoj, podržao je svog najuspješnijeg ministra tvrdeći kako je Joschka svojim djelovanjem pokazao da je dostojan predstavnik svoje zemlje.</p>
<p> U traženju odgovora na dilemu oko toga treba li ministru Fischeru oprostiti zbog mladenačkih izgreda visokotiražni Bild se obratio, što je prilično neobično čak i kad je Bild u pitanju, predstavnicima vjerskih zajednica. Na pitanje »Što bi Isus rekao na Joschkin slučaj« hamburški biskup Jaschke odgovara da je »Isus uvijek na strani pokajnika«.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Uz konačan Prijedlog Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji: Svjetski cenzorski raritet</p>
<p>Aktualna vlast u Hrvatskoj kao da namjerno traži vjetar u provu-pramac (ne u krmu), kao da joj godi to što joj sve više ljudi, udruga ili stranaka na put baca draču, umjesto da ga posiplje cvijećem, pa se takvom iskazuje i u »Konačnom prijedlogu Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji«, o čemu je Vjesnik redovno informirao čitatelje.</p>
<p>Ono što sada, u kontinuitetu takva informiranja, želimo istaći - jest: kome danas u Hrvatskoj trebaju u Zakonu o HRT-u formulacije o cenzuri (zabrani ili zaštiti) programa, emisija, tekstova, čak i cenzura u kadrovskoj politici (jer se sve »imenuje-razrješava«), kad u zakonima ni jedne države na svijetu, još od Prvoga svjetskog rata, nema ni »c« od cenzure?</p>
<p>O tome smo dvaput javno govorili predlagatelju (Ministarstvu kulture RH) na raspravama u Novinarskom domu u Zagrebu, ali oba puta pošli smo kući s dojmom da - vašar može i bez jednog čovjeka. Upravo zato, iz dna srca i duše protiveći se takvoj gluhoći, ogradi, drskosti, ponavljamo sve u Vjesniku, ne bi li treća bila sreća.</p>
<p>Sadašnja varijanta prijedloga Zakona o HRT-u, koja bi uskoro trebala pred zastupnike kao »konačna«, toliko je neprihvatljiva, nakaradna, proturječna, obezvrijeđujuća (svega što je u novinarstvu postignuto) i ponižavajuća za novinarsku profesiju da se bez dvoumljenja može reći kako u dva stoljeća nije bilo takva zakonskog jednoumlja i bezumlja.</p>
<p>U »konačnoj verziji«, primjerice u člancima 8. i 16., spominju se termini »zabranjuje se«, »nadzirati«, »kontrolirati«, »usmjeravati«, »imenovati«, »razrješavati« (dužnosti - novinara i urednika) i slični, a to su sinonimi - cenzure. U svim zakonima na svijetu o javnomedijskoj djelatnosti, pa i u međunarodnim deklaracijama ili konvencijama, umjesto »zabranjuje se...« piše »zaštićuje se...«, te se onda navode »zaštićeni objekti« (tabui), i to znatno potpunije, preciznije, majstorskije, a ne diletantski kako je učinio naš predlagatelj.</p>
<p>Taj naš predlagatelj, koji se sakrio iza Ministarstva kulture RH, predložio je prvo (u članku 5. stavku 2.) krilaticu da će HRT »osigurati otvorenu i slobodnu raspravu o svim pitanjima od javnog interesa« (krilatica je iz prve polovine 19. st.), a zatim tome suprotstavio stvarnu svoju namjeru (u članku 16.), ističući tautološki: »Vijeće HRT-a prati, ocjenjuje i nadzire programsko usmjerenje radijskih i televizijskih programa«. Time je Vijeću dao ulogu usmjeravatelja goleme većine novinarskih profesionalaca, cijelog HRT-a i javnosti (»javnog interesa«). Vijeće je vrhovni procjenitelj, usmjeravatelj - cenzor. Budući da postoje dokumenti, podsjećamo da su od 1945. do 1952. takvu ulogu imali Agitpropovi odbori i komisije, do početka osamdesetih javna tužilaštva, od uspostave delegatskog sustava - odbori za društvenu kontrolu i samozaštitu, pa uređivački ili izdavački savjeti, s tim da je u svakom od tih razdoblja bilo dvostrukih ili trostrukih oblika cenzure.</p>
<p>Predlagatelj Zakona o HRT-u, osim toga, »zaboravio« je navesti (u članku 5.) tko će informirati - inozemstvo o događajima u Hrvatskoj. Samo podsjećamo da su takvi (radijski) programi postojali još u NHD (»Inozemni odsjek DIPU-a«).</p>
<p>Kad predlagatelj »Konačnog prijedloga Zakona o HRT-u« u članku 6. spominje da je HRT »dužan njegovati općeprihvaćena društvena mjerila«, ne navodi čija - hrvatska ili međunarodna, niti objašnjava znači li općeprihvaćenost svojevrsno odlaganje vijesti ili izvješća, embargo na događaje i pojave dok se oni na brifinzima u političkim uredima ne uškope, uniformiraju.</p>
<p>U članku 7. kaže se: »HRT ne smije u svojim programima zastupati stajališta ili interese pojedine političke stranke«, a isto vrijedi i za »pojedinačna politička, religijska, svjetonazorska i slična stajališta ili interese«. Pitanje je: vrijedi li ta cenzura i kad su takva »stajališta ili interesi« korisni cijeloj javnosti (»od javnog interesa«) ili samo kad nisu po ćudi stranci na vlasti? Ne vodi li to, uostalom, prema kolektivnoj (kaljektivnoj), aklamacijskoj, referendumsko-većinskoj, uniformiranoj, jednoumnoj i sličnoj logici?</p>
<p>U članku 9. govori se o »uporabi hrvatskoga jezika i latiničnoga pisma« na HRT-u (a izostalo je ono »hrvatskoga standardnog jezika«), te o »neobvezatnoj uporabi hrvatskoga jezika u emisijama za nacionalne manjine i etničke zajednice«, čime je predlagatelj zaboravio da je hrvatski jezik u Hrvatskoj obvezatan, čak u reklamama, oglasima i natječajima, a da neobvezatni mogu biti jedino strani jezici (uvijek uz prijevod).</p>
<p>Kaže se i da su zabranjene »prikrivene promidžbene poruke« (članak 7.), kao da ostale poruke ne mogu biti prikrivene, s još većom štetom za javni moral, intimnost ili maloljetnost.</p>
<p>U točki 1. članka 18. ističe se da Vijeće HRT-a osniva programske savjete »radi praćenja i unapređivanja pojedinih programa«, a to nije ništa drugo nego što su do 1990. bili »redakcijski savjeti«, »izdavački savjeti«, »uređivački savjeti«, odbori DSZ-a, koji su u ime SSRN i Partije kontrolirali (cenzurirali) sve što je bilo protiv partijnosti (SKJ).</p>
<p>I sve ostalo u tom je stilu - strogo kontroliranom, nadziranom, usmjeravajućem, zabranjujućem, imenujućem (bez natječaja) ili razrješavajućem, pa predlagatelja doista treba upitati je li odspavao dva stoljeća, dok je u zakonima još bilo cenzure, te se probudio u vremenu kad su izborene goleme medijske slobode, odnosno društvo u kojem cenzori djeluju anakronično. Zašto mu smeta vjetar u krmu?</p>
<p>dr. sc. JOSIP GRBELJAZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kategorički imperativ: Sačuvati koheziju nacionalnog ponosa!</p>
<p>Čvrstom odlukom hrvatskog kneza Branimira iz godine 879., hrvatska je država obavila povijesno opredjeljenje. Odbacila je pripadnost bizantskom uljudbenom krugu, a opredijelila se za rimski, katolički, a to znači srednje i zapadnoeuropski uljudbeni krug. I od tada sva duhovna strujanja kojima je bila obuhvaćena središnja i zapadna Europa »stanovala su i u Hrvatskoj«. To se ogledalo i ogleda: u arhitekturi i urbanizmu, u pismu, u jeziku, u glazbi, u književnosti, u znanosti, u modi itd. itd., jednom riječju, u mentalnom sklopu, u uljudbenim sadržajima.</p>
<p>Tako je to bilo bez prekida do 1. prosinca 1918. godine, što znači ukupno 1039 godina.</p>
<p>U razdoblju od 1. prosinca 1918. pa do 8. listopada 1991., nalazeći se u versailleskoj i jaltskoj Jugoslaviji, Hrvatska je živjela u »bevandi«, u »gemištu«, u »špriceru«, jer je na prostoru tih državnih tvorevina bilo naroda koji su izrazito pripadali rimsko zapadno europskom uljudbenom sklopu. Dakle, nepune 73 godine.</p>
<p>Od 8. listopada 1991. odlukom Hrvatskoga sabora o raskidu svih državnopravnih sveza s Jugoslavijom i republikama koje su nju tvorile, Hrvatska je postala potpuno neovisna država i po svojem uljudbenom ustroju i vanjskopolitičkim i inim usmjerenjima duhovno isključivo pripada srednjoj i zapadnoj Europi.</p>
<p>Od 24. studenoga 2000. godine na Zagrebačkom skupu šefova država i vlada Europske unije i »zemalja regije«: Albanije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, u nazočnosti posebnog predstavnika Glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i inih, donešena je Deklaracija koja je objavljena pod nazivom »Deklaracija Zagrebačkog summita«.Iz sadržaja te Deklaracije može se jedino kao nedvojbeno pozitivno za Hrvatsku istaknuti označeno u drugoj točki, a glasi: »poštivanju međunarodnih granica država«. Sve ostalo je dvojbeno, jer se može različito tumačiti. Posebno je za hrvatsku državnu samostalnost izrazito nepovoljno što u četvrtoj točki ove Deklaracije stoji da je kao »perspektiva primanja u članstvo u Europsku uniju« označeno da će to »ovisiti od napretka koji će se postići u provedbi sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, posebice na području regionalne suradnje«. Ova postavka relativizira, umanjuje pa gotovo i isključuje navod da »Unija (radi se o Europskoj uniji) predlaže svakoj od tih zemalja individualizirani pristup« jer, što to znači? Možete se vi Hrvati »napinjati kao bikovi«, ali će ipak vaše primanje u Europsku uniju ovisiti od ostvarene regionalne suradnje.</p>
<p>A što predviđa regionalna suradnja? Ona predviđa:</p>
<p>- politički dijalog;</p>
<p>- regionalno područje slobodne trgovine;</p>
<p>- blisku suradnju na području pravosuđa i unutarnjih poslova.</p>
<p>Nadalje se ističe da će šefovi država i vlada dotičnih pet zemalja (Albanije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Jugoslavije) posebnu važnost pridati obuci policajaca, sudaca i jačanja kontrole granice. Ma krasno! Hrvatska se je s ovim nakon devet godina, jedan mjesec i 16 dana opet našla u zagrljaju s narodima i državama kojima povijesno ne pripada, od kojih se (sa isključenjem Albanije) mukotrpno i uz bezbroj ljudskih i materijalnih žrtava pod vodstvom predsjednika dr. Franje Tuđmana odvojila i osamostalila.</p>
<p>Hrvatska je sada gurnuta u tzv. Zapadni Balkan. Zagrebačkom skupu prethodile su brojne ideje i poticaji u svrhu rekonstrukcije Balkana. Spomenimo samo neke: Borisa Vukobrata iz 1993.; Međunarodne komisije za Balkan 1995. i 1997.; brojnih ideja Carla Bildta, a osobito od konca 1999. godine; o poticajima Želje Želeva 2000. godine; pa do poticaja predsjednika Francuske Jacquesa Chiraca od potkraj svibnja 2000. godine; Vijeća za Zapadni Balkan Europske unije itd. Simptomatičan je pri tome bio naslov iz lista Die Tageszeitung koji je glasio: »Između Beča i Soluna treba izbrisati granice«, a Solana visoki dužnosnik Europske unije na zasjedanju Ministarskog vijeća u Bruxellesu 10. srpnja 2000. godine izjavio je da je Zapadni Balkan ključna provjera učinkovitosti Europske unije i da to područje nije samo vanjsko već naprotiv, da je »bitno vezano za našu (odnosi se na Europsku uniju) vanjsku sudbinu«.</p>
<p>I što sad? Ovoga trenutka Hrvatska svojom krivnjom zbog politike njenih državnih čelnika nalazi se u »neobranom grožđu«. Sve snage, ne zbog Europe već zbog sebe, ona mora usmjeriti na sređenje gospodarskog stanja, na bitno poboljšanje socijalne politike i što bržoj uspostavi pravne sigurnosti i kakvoće pravnog, posebno sudbenog sustava, jačanju i razvijanju demokratske prakse. No, sve to neka i u najvećoj mjeri bude postignuto, neće biti dovoljno ako Hrvatska zapostavi nužnu koheziju nacionalnog ponosa, te unutarnju i vanjsku sigurnost zemlje. Osobito je važno jačanje odnosa Hrvatske s nizom srednje i zapadnoeuropskih zemalja, a osobito sa Slovenijom, Mađarskom, Austrijom, Slovačkom i Češkom itd. Samo to, tj. koliko će biti sređena, koliko bogata, koliko nacionalno jedinstvena, koliko ponosna na svoju državu i na svoj narod, može spasiti Hrvatsku da ne ostane zarobljenik Balkana i da ne napravi izdaju u odnosu na žrtve u Domovinskom ratu.</p>
<p>Hrvatska mora izbjeći vlastiti salto mortale.</p>
<p>MILIVOJ KUJUNDŽIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Zar nas je već napustilo povijesno pamćenje?</p>
<p>U nedavnoj jednoj tv emisiji sudjelovao je kao gost poznati naš ekonomist g. Čičin-Šain. Na pitanja voditelja emisije, on je odgovarao, a razgovaralo se o uspjesima i eventualnim propustima jednogodišnje vladavine koalicijske šestorke.</p>
<p> Bilo je više svijetlih nego li tamnih tonova što se tiče uspješnosti jednogodišnje politike.</p>
<p>No, kako to biva, riječ po riječ i započne razgovor o prilikama u drugoj Jugoslaviji. G. Čičin-Šain je nedvosmisleno konstatirao da je tada život i standard u Jugoslaviji bio vrlo dobar. Mislio je valjda na posljednja desetljeća kada je vjetar izvjesnih gospodarskih i slobodarskih promjena puhnuo ovim prostorima, jedino u Jugoslaviji od svih ostalih socijalističkih zemalja.</p>
<p>No, zaboravilo se da su se u tvornicama i poduzećima izmišljala radna mjesta, pa je primjerice od tisuću potrebnih zaposlenika bilo zaposleno 1500.</p>
<p> Onih petsto radnika je bio zaposlen neradeći višak.</p>
<p> Da bi se riješilo pitanje zaposlenja radne snage, otvorene su bile granice i u prvom naletu našlo se je u drugim zemljama, pretežno u Njemačkoj, oko šesto tisuća naših ljudi (iz Hrvatske gotovo 400.000). Bio je to 'ispušni ventil' kakvog nije bilo niti u jednoj socijalističkoj zemlji.</p>
<p> Naši ljudi slali su doznake svojim ženama i djeci u devizama, a država je isplaćivala primatelje novca u dinarima. Da bi se naplatili neradiše počelo je tiskanjem novca, pa kad je započela inflacija, nitko je nije znao i mogao obuzdati. </p>
<p>Preko noći postali smo svi od reda... milijarderi! Ali u prilikama inflacije pravilo je, da novaca ima u izobilju, ali nema robe i ostalog potrebno za život. Počeli su prvi štrajkovi, zatvarale su se prve tvornice (npr.. RIZ u Zagrebu) a radnici su odlazili na burzu rada. Za vrijeme Milke Planinc, koja je bila predsjednica vlade u Beogradu, standard je naglo padao.....</p>
<p>U takvim pogoršanim prilikama nedostajalo je struje pa je sablasno bilo boraviti navečer na tadašnjem Trgu Republike, gdje se poslovalo uz zapaljene svijeće. </p>
<p>Nedostajalo je benzina, pa su jednoga dana vozila.... s parnim a drugi dan s neparnim registarskim brojevima.</p>
<p> Također, u pola zime nedostajalo je lož-ulja pa su mnogi muku mučili kako riješiti pitanje zagrijavanja prostorija. Nedostajalo je, i to ozbiljno, svih vrsta lijekova. Za litru ulja stajalo se u redu po nekoliko sati.</p>
<p> Pred svakom trgovinom dnevno su se mogli vidjeti dugi 'repovi' ljudi da kupe deset dekagrama kave.</p>
<p> Teško se dolazilo do praška za pranje rublja, itd. Uz doznake država je dolazila do deviza od jakog turizma uz »pevaljke i ćevape« gosti su ostavljali devize, a ponekad supijani i u smijehu palili su bezvrijedne jugo-dinare. I da ne dođe Milošević, urušila bi se ta država s lažnim standardom na staklenim nogama.</p>
<p> Urušila isto kao i čitav komunistički sustav u svijetu. I zaista, kako nas je to vrlo brzo napustilo pamćenje?</p>
<p>Kazimir Orešković Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Vlada poručila: »Ako nemaju kruha, neka jedu kolače«</p>
<p>Na naslovnoj stranici Vjesnika od 5. siječnja kočoperi se naslov: »Mlijeko, kruh i nafta neće poskupjeti, iako će se cijene slobodno formirati«. To je izjava za naivce, jer zašto bi Vlada ukinula kontrolu njihovih cijena, ako oni neće poskupjeti? Pa valjda neće pojeftiniti. Ta deregulacija cijena se obrazlaže frazama o »razvoju i poticanju tržišnog gospodarstva«.</p>
<p> I stvarno, malo dalje u članku se navode razmišljanja i namjere raznih tvrtki (LURA, KIM, itd.) o promjeni cijene mlijeka i mliječnih proizvoda, jer se »cijene u posljednje dvije godine nisu mijenjale«, »jer su prerađivači mlijeka gubili od 0,50 do 0,90 kuna po litri« itd. I Ina razmišlja o promjeni cijena naftnih derivata (benzin i drugi) sredinom siječnja. Sve je to u skladu s tržišnim gospodarstvom, ali ne i sa socijalnom osjetljivošću. Upravo čitam u Vjesniku od 6. siječnja da i sindikati (URSH) »oštro osuđuju ukidanje kontrole cijena mlijeka i kruha, ocijenivši da je Vlada time odustala od svoje jedine prave socijalne mjere«.</p>
<p>No, u spomenutom članku ima i obrazloženje Vlade za tu deregulaciju cijena, koje mi se čini prilično cinično. Piše: »Račanov je kabinet, uz obrazloženje da je socijalni učinak (kontrole cijena) ionako bio zanemariv, odlučio da država više neće ograničavati rast cijena crnog kruha i dnevnog konzumnog mlijeka«. Ja se pitam, a koji socijalni učinak nije zanemariv? Možda onaj kad poskupe mercedesi? </p>
<p>U istom broju Vjesnika, str. 3, ima članak Anuške Fjorović »Kruh, mlijeko... gutaju kućne budžete«, iz kojega se lijepo vidi kako su vrlo velikom broju ljudi i te kako važne cijene kruha i mlijeka, i svaka lipa njihova poskupljenja, jer je očito da u prošloj godini pad životnog standarda nije zaustavljen. </p>
<p>To priznaje i Vlada, pa na pr. vicepremijer Goran Granić kaže da u prošloj godini »nije stvorena pozitivna atmosfera u društvu, nego se nalazimo u jednoj shizofrenoj, traumatskoj situaciji«. </p>
<p>A što se tiče spomenute vladine izjave o zanemarivom socijalnom učinku, meni se čini da Vlada marljivo gleda novu TV seriju »Neka jedu kolače«. To je navodno Marija Antoaneta rekla kad su je obavijestili da narod nema kruha. No, ubrzo nakon te izjave izbila je Francuska revolucija. </p>
<p>Neboder Škarica,Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Tjeskobni apel Ivici Račanu, sad ili nikad!</p>
<p>Štovani gospodine predsjedniče,</p>
<p>Sada ili nikada - Vi imate tu šansu biti istinskim narodnim liderom i predvodnikom-braniteljem Hrvatske pred bešćutnim svijetom. Ovo je taj sretni trenutak i Vaš Kairos, ne nemojte ga propustiti zbog osobnog kukavičluka i jalova kompromisa. Budite na razini svojih velikih prethodnika: Ante Starčevića, besprimjerne individualne moralne veličine, Stjepana Radića, omiljenog vođe svoje stranke i svenarodnog tribuna i Franje Tuđmana, državnika i tvorca recentne hrvatske povijesti.</p>
<p> Dakako da je u tu svrhu potrebna plebiscitarna podrška i osobna žrtva, ne samo Vaša. Čemu tajiti, osobno smatram da ćete sebe kao nekoć komunističkog lidera tek sada do kraja iskupiti: ako stanete na čelo općeg nacionalnog konsenzusa za obranu temeljnih rodoljubnih i domoljubnih vrijednosti. Taj je konsenzus s početka devedesetih postignut, nažalost po sili ratne nužde. Ovaj put neka se zbude na način dragovoljan. Tako i samo tako će se izbjeći vanjska nepravedna prisila i svaka objeda protiv pobjedničkog lovora slavnih hrvatskih ratnika. </p>
<p>Kakva je inače alternativa? Unutrašnji politički ili čak oružani sukobi. O Gospode, otkloni od nas svaku i najmanju pomisao na prolijevanje bratske krvi.</p>
<p>Mladenko Spahija Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Lažni devetnaestogodišnji kirurg sam nehotice započeo policijsku istragu</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Djelatnici zagrebačke policije su u utorak dovršili kriminalističku obradu nad Sinišom Filipovićem (19), zbog osnovane sumnje da se, lažno predstavljajući kao kirurg bavio nadriliječništvom u Kliničkoj bolnici Dubrava, te u Bolnici »Sestara Milosrdnica«. Priopćila je PU zagrebačka na redovitoj konferenciji za novinare.</p>
<p>Kako doznajemo pak od glasnogovornika PU zagrebačke Gorana Volarevića, policija je nakon dovršenja kriminalističke obrade protiv Filipovića podnijela Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznene prijave zbog kaznenih djela nadriliječništva i krivotvorenja službenih isprava.</p>
<p>Naime, tijekom policijske istrage utvrđeno je kako se Filipović kao volonter prijavio u naveden bolnice, lažno se predstavljajući kao kirurg specijalist, koji je magistrirao u SAD-u, što je potkrijepio lažnom diplomom. Kako bi djelovao što »uvjerljivije«, dao si je izraditi i pečat specijalizanta kirurgije, što je u bolnici »Sestara Milosrdnica« kao valjanu ispravu prihvatio i primarijus s kirurškog odjela.</p>
<p>Nadalje, istragom je utvrđeno kako je, sada prijavljeni »kirurg« u više navrata nad pacijentima obavio nekoliko medicinskih zahvata, uglavnom manje zahtjevnijih, poput šivanja rana. Također, prema Volarevićevim riječima policija i dalje provjerava neke povijesti bolesti pacijenata koje je »liječio« Filipović, a kako bi se provjerili »doktorovi« putevi infiltracije u zagrebačke bolnice, te ukupan broj osoba koje je podvrgnuo svojem nadrliječništvu.</p>
<p>U policiji smo pak doznali kako se Filipović nakon napisa u Jutarnjem listu javio u zgradi PU zagrebačke, gdje je kanio protiv tog lista podijeti kaznenu prijavu zbog neistinite informacije. Jedan od djelatnika policije je potom Filipovića uputio u črnomeračku policijsku postaju, gdje je Filipović zatim i došao, nakon čega je nad njim započeta kriminalistička obrada.</p>
<p>Mladiću opsjednutom kirurgijom prema Kaznenom zakonu RH zbog kaznenog djela nadrliječništva prijeti novčana kazna do stopedeset dnevnih dohodaka ili pak kazna zatvora do šest mjeseci, za kazneno djelo krivotvorenja službene isprave Filipoviću se »smiješi« kazna zatvora od tri mjeseca do pet godina.</p>
<p>Nakon dovršenja istrage koju je sam Filipović nehotice pokrenuo, iako su se nedavno slični slučajevi pojavili u SAD-u, postavlja se pitanje kako nitko od bolničkog osoblja, a posebice od iskusnih kirurga i primarijusa nije posumnjao u samouvjerenog mladića. Sumnju liječnika u mladog »kolegu« mogle su se pojačati upravo zbog njegovog mladolikog izgleda i broja godina.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Direktor Gradbenika osumnjičen da je proračun oštetio za 7,7 milijuna kuna</p>
<p>ČAKOVEC, 9. siječnja</p>
<p> - Kriminalistička policija PU međimurske dovršila je kriminalističku obradu u tvrtki Gradbenik d.o.o. sa sjedištem u Štrukovcu. Obrada je provedena nad direktorom Petrom Colevim (45) (policija je navela samo inicijale) iz Čakovca, zbog sumnje da je svojim poslovanjem oštetio državni proračun za oko osam milijuna kuna, priopćeno je u utorak u PU.</p>
<p>Colevu slijede kaznene prijave zbog osnovane sumnje da je zlouporabio ovlasti u gospodarskom poslovanju iz Kaznenog zakona, te da je počinio povredu dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje iz Zakona o trgovačkim društvima. </p>
<p>Obradom je utvrđeno da Colev, u namjeri pribavljanja protupravne imovinske koristi za tvrtku Gradbenik d.o.o. Štrukovec, nije u poslovnim knjigama evidentirao prihode od eksploatacije, odnosno prodaje šljunka. To se odnosi na razdoblje od 1. siječnja 1995. godine do 31. prosinca 1998. godine. </p>
<p>Sjedište tvrtke Gradbenik d.o.o. iz Murskog Središča preneseno je u obližnji Štrukovec, a prostorije uprave nalazile su se u obiteljskoj kući saborskog zastupnika Baltazara Jalšovca (HSLS), sadašnjeg potpredsjednika Hrvatskog sabora. </p>
<p>Gradbenik je eksploatirao šljunak na lokaciji Gornja Pritrga, blizu Murskog Središča. Šljunak je najvećim dijelom prodavan tvrtki Gradbenik d.d. iz Lendave u Sloveniji, a korišten je za izgradnju lendavske zaobilaznice u pravcu slovensko-mađarskog graničnog prijelaza Dolga Vas, odnosno Lenti. </p>
<p>Utvrđeno je da direktor Colev nije evidentirao prihode od isporuke šljunka slovenskom partneru, pa slijedom toga nije obračunavao niti uplaćivao odgovarajuće porezne pristojbe. Na taj način je državni proračun Republike Hrvatske oštećen za ukupan iznos od 7,746.288 kuna. Poznavatelji prilika tvrde da je osjetno prikraćen i proračun grada Mursko Središče.</p>
<p>Protiv Petra Coleva slijedi i kaznena prijava zbog utemeljene sumnje u počinjenje kaznjivog djela povrede dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje. On kao direktor Gradbenika d.o.o. od 18. ožujka 1999. godine do danas nije zatražio otvaranje stečajnog postupka, niti postupka prisilne nagodbe, a što je bio dužan učiniti, jer je kao odgovorna osoba znao da je tvrtka postala nesposobna za plaćanje zbog neprekidne blokade žiro računa. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Otvorena nova kriminalistička obrada protiv Mladena Jakopca</p>
<p>ZLATAR, 9. siječnja</p>
<p> - Prema riječima pomoćnika županijskog državnog odvjetnika Krunoslava Canjuge, od srijede počinje još jedna kriminalistička obrada koju će provesti djelatnici PU krapinsko-zagorske, a na zahtjev Županijskog državnog odvjetništva. Naime, državno je odvjetništvo zaprimilo kaznenu prijavu bivših djelatnika »Naprijed Jakopec« zbog navodnih nepravilnosti u privatizaciji tog poduzeća. </p>
<p>Naime, još 1993. godine radnici »Naprijeda« upisali su 50 posto dionica svog poduzeća, dok je Mladen Jakopec upisao preostalih 50 posto, a zatim podigao kredit od dva milijuna kuna čime je djelomično otplaćivao dionice. Iako mu je stotinjak radnika dalo punomoći o odlučivanju, nakon privatizacije Mladen Jakopec se predstavvljao većinskim vlasnikom »Naprijeda Jakopec« s oko 75 posto dionica, što prema mišljenju radnika nije bilo točno. Naime, nije se radilo o većinskom vlasništvu, već samo o većinskom broju glasova pri odlučivanju u trgovačkom društvu. Na kaznenu prijavu radnici su se odlučili nakon saznanja da je Hrvatski fond za privatizaciju ukinuo ugovor s Mladen Jakopcom iz razloga što nije otplaćivao dionice koje je otkupio, čime čitava privatizacija postaje sporna. U prijavi se navodi i pitanje pozajmice od 3,7 milijuna kuna koje je Mladen Jakopec posudio od poduzeća »Naprijed«, no, ta posudba djelomično je već obrađena u kaznenoj prijavi zbog koje se protiv Mladena Jakopca već vodi istraga i zbog koje se on nalazi u pritvoru. (D. Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nepostojećom prodajom oštetili »Belje za 200.000 kuna</p>
<p>OSIJEK, 9.siječnja</p>
<p> - Zbog sumnje da su počinili kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, te krivotvorenja službenih isprava, kriminalistički službenici PU osječko-baranjske podnijeli su kaznene prijave protiv belomanastiraca Radovana G. (45), Milivoja V. (58) i Zorana O. (52). </p>
<p>Kako je obradom utvrđeno, njih su trojica u srpnju 1997.godine krivotvorenim ugovorima i računima oštetili baranjski kombinat »Belje« d.d. za iznos od oko 200.000 kuna. </p>
<p>Naime, Milivoj V. je kao direktor belomanastirske šećerane koja je u vlasništvu »Belja« donio protupravnu odluku o rashodovanju sredstava, te je krivotvorenim računom i ugovorom fiktivno prikazao kako je šećerana zaostale dugove koje je imala prema tvrtki »Remont« iz Belog Manastira podmirila predavši im utovarivač. Međutim, obradom je ustanovljeno kako utovarivač nikada nije bio predan »Remontu« već Zoranu O. Nadalje, kako bi se cijela stvar prikrila, Radovan G. je kao komercijalni direktor »Remonta« krivotvorio račun i ostalu dokumentaciju, te u knjigama prikazao da je ova tvrtka sporni utovarivač zapravo prodala Zoranu O. za iznos od 16.000 kuna. No, provjerom podataka je potvrđeno kako ova uplata nikada nije izvršena. Budući da je stvarna vrijednost »preprodavanog« utovarivača procijenjena na oko 200.000 kuna, toliko se cijeni i šteta nanesena »Belju«, pa će spomenuti trojac kazneno odgovarati. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Bivši zamjenik načelnika splitske policije optužen za pronevjeru zlata</p>
<p>SPLIT, 9. siječnja</p>
<p> - Splitsko Općinsko državno odvjetništvo podnijelo je, protiv bivšeg zamjenika načelnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske Petra Stazića, optužnicu zbog kaznenog djela pronevjere 41 zlatnika s likom Franje Josipa, dva zlatna vjenčana prstena i jednog zlatnog prstena ukupne vrijednosti 47.385 kuna, za koje je zakonom zapriječena kazna od jedne do 10 godina zatvora. </p>
<p>U optužnici se navodi kako se Stazić, nakon umirovljena 5. siječnja 1999. godine, nije razdužio, odnosno da je zlato zadržao za sebe. Policijska je uprava kaznenu prijavu protiv svog bivšeg načelnika podnijela 28. srpnja prošle godine, kada je Stazić zlatnike vratio policiji. </p>
<p>U istrazi koja je okončana sredinom prosinca prošle godine uz Stazića, ispitani su bivši načelnici Policijske uprave splitsko- dalmatinske Marko Bekavac i Ivica Cipci, načelnik Odjela općeg kriminaliteta Petar Bradarić, načelnik Sektora kriminalističke policije Ante Belak te Jure Radalj, bivši načelnik Sektora policije. </p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, riječ je o zlatu ukradenom iz više privatnih kolekcija, a koje je oduzeto 80-tih godina od Avde Halilovića, tijekom kriminalističke obrade. Halilović je u međuvremenu pobjegao u Italiju, a predmet nikada nije završen. Zlatnina koja je bila predmetom obrade čuvana je u sefu Policijske uprave. Postupak za utvrđivanje gdje se zlato nalazilo pokrenut je na osnovu saznanja, koja je Upravi dostavio bivši načelnik Cipci, koji je upozorio na nedostatke u postupanju sa zlatninom. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sa 650.000 kuna namijenjenih za carinu podmirio dužnike</p>
<p>VARAŽDIN, 9. siječnja</p>
<p> - Varaždinski su policajci podnijeli kaznenu prijavu protiv V. H. (46), zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju.</p>
<p>On je, kao odgovorna osoba u poduzeću »Pneuma« tijekom 1997. godine s poduzećem »Herbos« sklopio ugovor o kupovini opreme iz Austrije. Tijekom 1998. aneksom ugovora »Pneuma« je postala nositelj svih poslova, a aneksom je bilo određeno i plaćanje carine i PDV-a na uvezenu robu. »Pneuma« međutim nije imala sredstva za plaćanje carine i PDV-a na pristiglu opremu iz Austrije, pa joj je »Herbos« dao pozajmicu od 650 tisuća kuna.</p>
<p>No, V. H. tim novcem nije platio carinu i PDV na robu, već je namirio potraživanja drugih vjerovnika. Pristigla oprema još se nalazi na carinskom skladištu. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Nepoznati pištoljem propucao natkoljenicu ženi </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - U ponedjeljak poslijepodne oko 17.30 sati, zasad nepoznata osoba hicem iz pištolja teško je ozlijedila Jasminku Š. (50), koja je upravo ulazila u osobni automobil parkiran u Drenovačkoj ulici broj 1.</p>
<p>Naime, Jasminka Š. je tog trenutka ulazila u osobni automobil marke »honda civic«, registracijskih KC 273 - BL, za kojeg se kasnijom provjerom ustanovilo da pripada koprivničkom poduzeću »Belupo«, pa stoga policija vjeruje da je teško ozlijeđena osoba zaposlena u tom poduzeću.</p>
<p>Ranjena u desnu natkoljenicu, Jasminka Š. je pala na tlo, te ju je nakon nekog vremena zamijetio jedan slučajni prolaznik koji je mobilnim telefonom obavijestio policiju i Hitnu pomoć.</p>
<p>Hitna pomoć je Jasminku Š. zatim prevezla do Klinike za traumatologiju, gdje je utvrđeno kako je zadobila tešku tjelesnu ozljedu u vidu prostrijelnu ranu desne natkoljenice, te kako je zbog pada na površinu natopljenu vodom zadobila nahlađenje, čime je njeno stanje dodatno pogoršano i opasno po život.</p>
<p>Policija zbog teškog zdravstvenog stanja ozlijeđene žene nije bila u mogućnosti njom obaviti razgovor i otkriti motive ovog napada, no, kako doznajemo u policiji, na članove njene obitelji već su ranije počinjeni slični napadi pa se vjeruje kako se radi o nekim nerazriješenim imovinsko-pravnim poslovima. Iako policija za počiniteljem intenzivno traga, istragu dodatno otežava nesuradnja članova obitelji, posebice onog dijela na kojeg su već počinjeni slični napadi. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Obrtnička će komora pomoći obrtnicima u prodoru na strana tržišta </p>
<p>Vrlo smo zadovoljni promjenom odnosa prema obrtništvu i suradnjom s Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetništvo, kaže predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Vrlo smo zadovoljni promjenom dosadašnjeg odnosa prema obrtništvu i suradnjom s Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetništvo i ministrom Željkom Pecekom jer smo u njima našli dobre partnere, istaknuo je u utorak na susretu s novinarima na početku nove poslovne godine predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Stjepan Šafran.</p>
<p>Rezimirajući ostvareno u prošloj godini Šafran je istaknuo da je došlo do velikog zaokreta u odnosu prema obrtnicima. Prije su, dodao je, naše inicijative uglavnom završavale u ladicama, a sada zahvaljujući novom ministarstvu dolaze do Vlade pa je je gotovo 95 posto naših zahtjeva nadležnim institucijama i prihvaćeno. Tako su tijekom prošle godine riješene mnoge zakonodavne prepreke za razvoj obrtništva pa sada očekuju i primjenu novih zakona koji će obrtnicima donijeti porezno rasterećenje i druge pogodnosti. </p>
<p>Kao velike uspjehe u prošloj godini istaknuo je i zaokruživanje sustava HOK-a jer je u nju konačno uključena i zagrebačka obrtnička komora te pokretanje Obrtničkih novina koje su pridonijele boljem informiranju obrtnika iz cijele Hrvatske.</p>
<p>Govoreći o planovima u ovoj godini Šafran je naglasio želju da HOK, uz ostalo, svojim članovima osigura što više predstavljanja novih tehnologija te olakša prodor na strana tržišta i poslovno povezivanje s inozemstvom. Zbog toga će ove godine organizirati predstavljanje obrtničke ponude na najmanje 18 sajmova. Među planovima za ovu godinu je i povezivanje HOK-a s istim institucijama iz drugih europskih zemalja, prije svega susjednih, kako bi se i nove tehnologije što bolje približile domaćim obrtnicima. </p>
<p>Šafran je istaknuo i da nisu zadovoljni postojećim školskim sustavom i pristupom Ministarstva prosvjete jer žele uvođenje novog školskog sustava za školovanje obrtnika koji će stvarati prave majstore, za što je preduvjet da učenici što više vremena provedu u obrtničkim radionicama. ( Ž. Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Fižulić će strane ulagače tražiti u Japanu, Južnoj Koreji i Hong Kongu</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić boravit će, na čelu hrvatskoga gospodarskog izaslanstva, od 15. do 24. siječnja u službenom posjetu Tokyju, Seulu i Hong Kongu. Osim prezentacije hrvatskoga gospodarstva japanskim, južnokorejskim i hongkonškim poslovnim ljudima i javnosti, predviđeni su i Fižulićevi susreti s tamošnjim ministrima trgovine i industrije, te s predsjednicima različitih poslovnih udruga, priopćilo je u utorak Ministarstvo gospodarstva.</p>
<p>Ministar Fižulić i predstavnici Lučke uprave Rijeka i riječke Luke u Hong Kongu će se sastati s predstavnicima lučkoga operatera Hutchinson Port Holdings, koje će pokušati privući da se javljaju na međunarodne natječaje za dodjelu koncesija za obavljanje lučkih djelatnosti u hrvatskim lukama, a posebno u Luci Rijeka. Japanskim i južnokorejskim partnerima hrvatsko će izaslanstvo ponuditi suradnju u području elektronike i elektroindustrije, zatim, telekomunikacija, automobilske industrije, brodogradnje, metalurgije, strojogradnje, tekstilne, kemijske, farmaceutske, poljoprivredno-prehrambene i drvne industrije, te u građevinarstvu. Pokušat će privući i japanske turiste na Jadran i japanske ulagače u hrvatski turistički sektor, a velike brodare s Dalekog istoka upoznat će s prednostima riječkoga prometnog pravca, navodi se u priopćenju Ministarstva gospodarstva.</p>
<p>Osim Fižulića, u hrvatskom gospodarskom izaslanstvu na Daleki istok otputovat će i tajnik Ministarstva gospodarstva Josip Kardun, pomoćnik ministra vanjskih poslova Nebojša Koharović, v.d. pomoćnica ministra gospodarstva za strana ulaganja Renata Šeperić, načelnica u Ministarstvu gospodarstva Renata Dračić, savjetnik u istom ministarstvu Petar Krešimir Novosel, ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača i generalni direktor Luke Rijeka Miran Cofek.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nagli rast slovenskoga tržišta mobilne telefonije </p>
<p>LJUBLJANA, 9. siječnja</p>
<p> - Slovensko se tržište mobilne telefonije povećalo prošle godine za 86 posto, budući da je broj korisnika mobilnih mreža obaju operatera koja djeluju na slovenskom tržištu - Mobitela i Simobila - povećan sa 608.000, koliko ih je bilo na kraju 1999. godine, na približno 1,13 milijuna. Prema podacima najvećega slovenskog operatera, tvrtke Mobitel, koji je u stopostotnom vlasništvu Telekoma Slovenije, broj pretplatnika u obje njihove mreže (analognoj NMT i digitalnoj GSM) te korisnika prepaid sistema Mobi, na kraju prošle godine dosegnuo je milijun. Za ovu pak godinu u Mobitelu očekuju daljnje, 17-postotno povećanje broja korisnika.</p>
<p> Drugi slovenski pružatelj usluga mobilne telefonije, Simobil, koji se na tržištu pojavio u ožujku 1999., prošlu je godinu završio s približno 130 tisuća aktivnih pretplatnika i korisnika prepaid sistema Halo. Kako su pojasnili u Simobilu, taj je broj čak peterostruko veći nego krajem 1999. kada su imali tek 24 tisuće korisnika. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatska skijališta zjape prazna dok Hrvati strancima ostavljaju milijune maraka </p>
<p>Europske su skijaške staze ovog tjedna preplavljene hrvatskim turistima, a svaki od oko 90.000 skijaša će za tjedan dana odmora potrošiti prosječno oko 650 DEM / S druge strane, naše najjače skijalište, Bjelolasica, ove sezone nije imala još nijednoga skijaškog dana, a sličnu sudbinu dijele i Platak i Sljeme</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - U tjednu u kojemu su hrvatski skijaši preplavili europska skijališta, hrvatska zjape prazna: nema ni snijega ni dodatne animacije, pa tako ni gostiju. Bjelolasica i Platak ove godine nisu imali nijedan skijaški dan, a i ono što se u nekoliko navrata nudilo na Sljemenu ne možemo nazvati pravim skijanjem. </p>
<p>Hrvatski su građani uobičajeno pohrlili u inozemstvo. I tamo su, istinabog, imali dosta problema u dosadašnjem dijelu sezone, ali alpskim je stazama, za razliku od naših, dovoljno dan-dva hladnijeg vremena pa da se uza svu silu najmodernije tehnike napravi umjetni snijeg.</p>
<p>Prema procjenama turističkih i agencijskih stručnjaka u inozemstvu će se ove zime odmarati oko 90.000 naših ljudi, a osamdesetak do devedesetak posto od tog broja koncentrirano je na aktualni tjedan - od 6. do 13. siječnja. Hrvatske turističke agencije zasad imaju vrlo malo uplaćenih aranžmana za »ostatak« sezone (veljača, ožujak).</p>
<p>»Ovoga je tjedna posredstvom Kompasa na skijanje u susjedne nam države otišlo tri tisuće ljudi, što je 80-ak posto svih dosad uplaćenih aranžmana«, rekao nam je Ivan Pukšar, direktor spomenute agencije. Najviše je skijaša otišlo u Austriju (1800), tisuću ih je otputovalo put Slovenije, a ostatak u Italiju. Pukšar pretpostavlja da skijaši koji namjeravaju skijati u veljači ili ožujku čekaju tzv. last minute booking. </p>
<p>U Generalturistu tradicionalno ne govore o brojkama, no Tatjana Samardžija rekla nam je da je ova sezona mnogo bolja od prošlogodišnje. Najviše je njihovih skijaša također u Austriji, druga polovica jednakomjerno u Sloveniji i Italiji, a u agenciji su posebno zadovoljni i prodajom aranžmana za Francusku (vrijeme francuskih staza tek dolazi jer se tamo najčešće ide u ožujku). </p>
<p>Prema računicama Austrijskog promidžbenog ureda za turizam, u Austriji će i ove godine skijati oko 45.000 hrvatskih građana, što je slično prošlogodišnjem rezultatu. Prošle je godine tamo ukupno izbrojano 65.000 hrvatskih turista, dakle tek njih 20.000 izvan skijaške sezone. U Bad Kleinkirchheimu trenutno ima metar snijega, u Heiligenblutu 140 centimetara, Nassfeldu 130, Katschbergu 70, Mölltaler glečeru 320, Schladmingu 70, Zell am Seeu 65, Flachauu 70 centimetara ...</p>
<p>S druge strane, naše najjače skijalište, Bjelolasica, ove sezone nije imala još nijednoga skijaškog dana. Žičara se povremeno pokrene zbog gostiju HOC-a, kojih je ovih dana stotinjak ( HOC Bjelolasica ima 500-ak kreveta). Prema riječima Tomislava Kurelca, šefa recepcije, temperature povremeno dosežu proljetnih 15-ak stupnjeva, i nitko ne zna hoće li ove godine uopće biti skijanja. Cijene u objektima HOC-a (noćenje, aranžmani) inače su vrlo prihvatljive i prava je šteta što su objekti zbog nedostatka snijega i dodatne animacije poluprazni. Sličnu sudbinu dijele i Platak, gdje je povremeno radila tek jedna dječja vučnica, te zagrebačko Sljeme. Dakle, dok hrvatski skijaši ostavljaju grdne novce u inozemstvu (prema grubim računicama svaki će skijaš za sedam dana potrošiti prosječno 650 do 700 DEM), hrvatska skijališta zjape prazna.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Tomčić: Vlada kasni samo dva mjeseca s preuzimanjem transkripata </p>
<p>Kostović: Postojala je odluka Vlade da se dokumenti, njih 14.000, moraju popisati i predati UNS-u / Sve je bilo zapečaćeno, a pečat mogu skinuti UNS ili Predsjednički ured / Za preuzimanje transkripata Vladi će trebati barem dva mjeseca</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Vlada će na sjednici u četvrtak, kako je najavio premijer, regulirati status transkipata s Pantovčaka i način njihove upotrebe. Uostalom, u sklopu ustavnih promjena nadležnost nad transkriptima preuzimaju Banski dvori. </p>
<p>Novinare je zanimalo kako predsjednik Sabora komentira činjenicu da godinu dana nakon izbora Vlada sređuje transkripte iz Ureda Predsjednika? Smatra li on da se zakasnilo s tim činom? </p>
<p> Zlatko Tomčić kazao je da se ne može govoriti o dugom, već eventualno o dvomjesečnom zakašnjenju otkako su prihvaćene ustavne promjene. Naime, do donošenja tih promjena, predsjednik Republike Hrvatske imao je potpune ovlasti da te transkripte zadrži u Uredu. Nakon ustavnih promjena logično je da se barem dio dokumenata koji obuhvaćaju podatke u vezi s Haaškim sudom vrati pod ingerenciju Vlade, rekao je Tomčić. Dodao je kako nema podataka o tome koliko je tih transkripata predsjednik Republike dao mimo Vladina ureda. Činjenicu pak da Sabor još nije donio zakon o raspolaganju arhivskom građom, na što se obvezao svojim zaključcima, predsjednik Tomčić nije želio komentirati.</p>
<p>Bivši predstojnik Ureda predsjednika Tuđmana Ivica Kostović, govoreći o dokumentaciji u tom Uredu, rekao je kako je postojala odluka Vlade da se svi dokumenti moraju popisati i predati UNS-u. Izuzetak su bili neki privatni razgovori predsjednika Republike Hrvatske. Upravo na temelju te odluke Vlade i Pravilnika o službenoj tajni, svi su se dokumenti popisali, objasnio je Kostović te istaknuo da postoji oko 14.000 različitih dokumenata. Podsjetio je da je taj posao radilo povjerenstvo i to gotovo dva mjeseca, te da je nakon toga sve dokumente ponovo prekontrolirao i popisao UNS prije preuzimanja. Kostović je također rekao da je sve bilo zapečaćeno, a UNS je odlučio da dokumentacija ostane u Uredu Predsjednika. Budući da je sve to provedeno prema odluci Vlade, ona je, smatra Kostović, obvezna kontrolirati svrsishodnu upotrebu dokumenata i to od trenutka kad su zapečaćeni. Dodaje da se pečat može skinuti ili naredbom UNS-a, ili naredbom iz Predsjedničkog ureda. </p>
<p>Kostović naglašava da preuzimanje dokumenata Vlada ne može napraviti na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> jer se sve ponovo mora popisati i utvrditi ako eventualno nešto nedostaje. Procjene su da za taj posao treba barem mjesec i pol do dva. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Poticanje razvitka civilnog društva još uvijek sumnjiva djelatnost?</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - S krajnjim ciljem da se ojača utjecaj civilnog društva a kao dio međunarodnog komparativnog istraživanja, Centar za razvoj neprofitnih organizacija (CERANEO) priprema u Hrvatskoj ovih dana ispitivanje razvijenosti i djelovanja civilnog društva u Hrvatskoj. </p>
<p>CERANEO se do sada uglavnom bavio pružanjem potpore nevladinim organizacijama u Hrvatskoj. Od ove godine bavit će se istraživanjima i problemima javnih politika, istaknuo je za Vjesnik dr. Gojko Bežovan, predsjednik CERANEO-a</p>
<p>U odnosu na druge srednjoeuropske tranzicijske zemlje, naime, u Hrvatskoj je vrlo malo empirijskih istraživanja o razvoju civilnog društva. Nekoliko nama dostupnih istraživanja o aktivnostima humanitarnih organizacija te o socijalnoj odgovornosti gospodarstva u izgradnji općeg dobra pružaju tek djelomičan uvid u to područje. </p>
<p>Gojko Bežovan, koji je i voditelj projekta o zastupljenosti nevladinih organizacija u Hrvatskoj, ističe da bi spomenuto istraživanje trebalo utvrditi strukturu, prostor, vrednote i utjecaj civilnog društva u Hrvatskoj, te istražiti komponente i umreženost nevladinog sektora.</p>
<p>»Prostor za razvoj civilnog društva određen je zakonskim, političkim i sociokulturnim okvirom, on pospješuje ili ograničava njegov razvoj«, kaže Bežovan, dodajući da u Hrvatskoj, uz nedostatak istraživanja i statističkih podataka, ni redovita statistika ne sadrži informacije o broju udruga i zaklada što umanjuje potencijale razvoja civilnog društva. U takvim okolnostima strani donatori, Vlada i jedinice lokalne samouprave nisu u stanju razviti pouzdanu strategiju suradnje s nevladinim organizacijama, ističe Bežovan. Civilni sektor postaje »nevidljiv« i kao takav ne može biti partner Vladi. </p>
<p>»Važno je prepoznati utjecaj koji civilno društvo ostvaruje na specifične probleme socijalnog, ekonomskog i političkog razvoja. Poželjno je vidjeti kakav utjecaj ove organizacije ostvaruju u javnim politikama. Podaci će se prikupljati anketom o važnim pitanjima koja imaju utjecaj na razvoj civilnog društva«, ističe dr. Bežovan.</p>
<p>CERANEO je proveo istraživanje o iskustvima naših poduzeća u doniranju i sponzorstvu. No mada se tajnost dobivenih podataka jamči, velik broj uglednih poduzeća ne želi odgovarati na anketu. Na razvoj donatorstva nepovoljno utječu gospodarska kriza i nepoticajni porezni propisi. Do sada je donatorstvo jednim dijelom bilo povezano s politički obojenim pritiscima na poduzeća, posebno na banke. Tako su nedavno predstavnici jednoga uglednog poduzeća izjavili da su bili prinuđeni pokloniti pozamašni iznos jednom nogometnom klubu. </p>
<p>Novim poreznim propisima o darivanju u naravi ili novcu do visine dva posto od ukupnog prihoda poduzeća, moglo bi se potaknuti donatorstvo nevladinim organizacijama koje jedva preživljavaju. Ista mogućnost dana je i građanima, kojima bi donacija mogla biti priznata kao porezno rasterećenje.</p>
<p>Čini se da zbog političkih predrasuda, posebno u odnosu na djelovanje stranih organizacija u Hrvatskoj, civilno društvo i poticaj za njegov razvoj ostaju kod nas i dalje sumnjiva djelatnost. To pokazuje i činjenica da su sport i rekreacija najvažniji dio korisnika programa sponzorstva i doniranja u Hrvatskoj. Slijede ih humanitarne organizacije te bolnice i zdravstvene ustanove. Uz njih su i organizacije u kulturi i umjetnosti. Zanimljivo je da ima malo onih koji podupiru udruge veterana iz Domovinskog rata. Očito je da one imaju glavni oslonac u proračunskim sredstvima. Iznenađujući je i podatak da nitko ne podupire udruge s područja zaštite okoliša. Ove informacije usporedive su s iskustvima u drugim tranzicijskim zemljama.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Paraga: Amerikanci već tri godine znaju za štetnost projektila s osiromašenim uranom</p>
<p>Član američkog ekspertnog tima dr. Asaf Duraković godinama je istraživao čudne pojave oboljenja američkih vojnika koji su sudjelovali u Zaljevskom ratu te utvrdio da se radi o radijaciji uzrokovanoj uranom iz projektila, tvrdi čelnik HSP-a 1861</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Američki politički vrh još je prije tri i pol godine bio upoznat sa štetnošću projektila koji sadrže osiromašeni uran, korištenih najprije u Zaljevskom ratu, a onda i na Kosovu te u BiH. Dakle, politički i vojni vrh SAD-a se ogriješio o Konvenciju o zabrani uporabe atomskog oružja, istaknuo je Dobroslav Paraga, predsjednik HSP-a 1861, na konferenciji za novinare u utorak. </p>
<p>»HSP 1861 poslao je u utorak pismo članicama EU-a i NATO-a u vezi s 'Balkanskim sindromom'«, rekao je Paraga, dodajući da u pismu stoji kako je još 1997. hrvatska javnost upoznata (preko Novog lista koji je jedini prenio tu vijest) s nalazom ekspertnog tima o štetnosti uporabe oružja s osiromašenim uranom. </p>
<p>»Dr. Asaf Duraković, član toga tima i stručnjak za nuklearnu medicinu, godinama je istraživao čudne pojave oboljenja američkih vojnika koji su sudjelovali u Zaljevskom ratu, te je ustvrdio da se radi o radijaciji uzrokovanoj uranom iz projektila, najčešće protutenkovskog naoružanja«, ispričao je Paraga, dodajući da su se ti isti projektili koristili prilikom bombardiranja srpskih okupacijskih položaja na Kosovu i u BiH. </p>
<p>»Duraković i stručnjaci uputili su taj rezultat Pentagonu i američkoj Vladi, ali naišli su na zatvorena vrata«, kazao je Paraga, te dodao da je Duraković potom došao u Hrvatsku, gdje se obratio Paragi i tadašnjem američkom veleposlaniku Peteru Galbraightu s molbom da on nešto učini. »Duraković je Galbraightu dao disketu s rezultatima istražuvanja, ali ne zna se gdje je ona završila«, kazao je Paraga. </p>
<p>On tvrdi da je američki vrh zataškao cijelu priču jer se bojao tužbi za visoke odštete, koje bi sigurno uslijedile da su deseci tisuća ozračenih vojnika saznali za to. »Četiri stotine Britanaca već je preminulo od posljedica radijacije«, kazao je predsjednik HSP-a 1861. »Duraković je nakon svega dobio otkaz iz svih institucija gdje je radio i morao je napustiti SAD«, rekao je Paraga. </p>
<p>Novinarima je pokazao i članak koji je u rujnu prošle godine objavio britanski The Sunday Times, naslovljen »Istraživanja pokazuju da su žrtve iz Zaljevskog rata otrovane uranom«, u kojem se kao izvor tih informacija navodi Duraković, inače i bivši pukovnik američke vojske. Paraga tvrdi da je ta radijacija, koja se ponavlja i u BiH i na Kosovu, puno jača od černobilske. Radi se o zavjeri, zaključio je Paraga, koja može imati nesagledive posljedice za svjetsku sigurnost. Kazao je da bi se zbog toga NATO mogao i raspasti. Ujedno je naveo kako je zanimljivo da su na Kosovo ulazili svi saveznici, osim Amerikanaca. </p>
<p>Na upit zašto naša Vlada i Sabor ne učine ništa po tom pitanju, Paraga je rekao da su oni »nekompetentni i za puno manje stvari«. (Anuška Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Momčinović pristao, a Crnić i Žuvela odbijaju kandidaturu za Ustavni sud? </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Nije mi na kraj pameti kandidirati se za suca Ustavnog suda, izjavio je u utorak za Vjesnik Mihajlo Dika, dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta, kojeg, prema nekim vijestima, Hrvatski pravni centar (HPC) želi kandidirati u Ustavni sud.</p>
<p>Kako su nam rekli u HPC-u, oni će u srijedu službeno izići sa svojim kandidatom za Ustavni sud. Kao jedan od izglednih kandidata HPC-a za Ustavni sud spominje se i Nikola Gavella, profesor građanskog prava sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. </p>
<p>Također, i dalje traju nedoumice oko kandidatura Jadranka Crnića, Mladena Žuvele i Hrvoja Momčinovića koje je u Ustavni sud predložila Udruga hrvatskih sudaca (UHS). Kako neslužbeno saznajemo, Crnić i Žuvela skloniji su tomu da, zbog svega što se događalo oko izbora aktualnog saziva Ustavnog suda, ipak ne prihvate kandidaturu za ustavne suce. Momčinović je, pak, prema nekim informacijama, zainteresiran za ulazak u Ustavni sud te je navodno i sam poslao kandidaturu za ustavnog suca saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav.</p>
<p>HSP je, kako je Vjesniku potvrdio Anto Đapić, u Ustavni sud kandidirao dr. Borisa Kandarea. Bilo je i nekih naznaka da bi HSLS u Ustavni sud mogao kandidirati Vilima Hermana. No, Herman je to Vjesniku opovrgnuo, napominjući da iz HSLS-a neće biti nikakvih stranačkih kandidatura za Ustavni sud. </p>
<p>Zavrzlama oko izbora ustavnih sudaca, čini se, bit će još. Rok za prijavu kandidatura Odboru za Ustav ističe 15. siječnja. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Jugo u Dalmaciji nosilo krovove, čupalo stabla i potapalo brodice </p>
<p>SPLIT/RIJEKA 9. siječnja</p>
<p> - Olujno jugo praćeno grmljavinom i jakom kišom u ponedjeljak između 18.30 i 19.15 sati pustošilo je splitske ulice. Prema prvim informacijama, više desetaka stabala koja je vjetar čupao iz korijenja, kontejneri za smeće, metalni štandovi, reklamni panoi i različiti montažni objekti oštetili su 37 automobila, krovove kuća, a na više splitskih stanova oštećeni su prozori. Dvije su osobe lakše ozlijeđene. U splitskoj industrijskoj zoni vjetar je podigao krovnu konstrukciju veličine 450 četvornih metara sa zgrade poduzeća UMAC. Zabilježena su manja oštećenja električnih stupova te kraći prekidi struje. Nevrijeme je manje štete nanijelo i stupovima niskonaponske mreže. Unatoč brojnim poplavama u samom središtu Splita, koje su tijekom noći uspješno sanirali pripadnici Javne vatrogasne postrojbe, intervencija nije bilo u samoj Dioklecijanovoj palači. Na raščišćavanju »nereda« radili su i službenici Parkova i nasada, Cestara te gradske Čistoće. </p>
<p>U središtu Makarske izlilo se more, pa je promet makarskom rivom bio prekinut do utorka ujutro. U Gradcu, južno od Makarske, valovi su razbili lukobran u starom dijelu luke, a potopljeno je ili razbijeno 15 do 20 brodica. Promet je na nekim mjestima bio otežan jer je more poplavilo ceste i nanijelo na njih pijesak. Valovi visoki i do četiri metra bili su otrgli s veza i potopili brodice i u Zaostrogu i Bristu. </p>
<p>Znatna šteta pričinjena je i u u trpanjskoj luci. Zahvaljujući snalažljivosti i iznimnim naporima posade, u dramatičnim je okolnostima spašen trajekt »Pelješčanka«. Oštećeno je trajektno okretište u Trpnju, a more je prodrlo u crpne stanice Lučke kapetanije. Potopljena je jedna barka, a više ih je oštećeno. S glavne trpanjske plaže ispod hotela »Faraon« valovi su odnijeli sav šljunak. </p>
<p>Nevrijeme je pogodilo i jugozapadni dio Pelješca, osobito mjesta Lovište i Viganj, gdje su valovi i visoka razina mora prouzročili nove štete u lučicama i na cesti uz more. U tijeku je procjena nastalih šteta za koje se strahuje da će biti velike, posebice na glavnoj prometnici između Orebića i Lovišta. </p>
<p> Prema informacijama korčulanske Lučke kapetanije i lokalnih vlasti, u Veloj Luci na Korčuli srušena je obala u dužini 350 metara. Oštećena je i prometnica uz obalu, a more je prodrlo u prvi red kuća. Velike naplavine oštetile su okućnice i porazbijale stakla na prozorima.</p>
<p> Kako doznajemo u splitskoj Jadroliniji, u utorak do 13 sati u prekidu su bile pomorske veze od Visa, Lastova, Hvara i Starog Grada do Splita. Slabljenjem vjetra promet se normalizirao.</p>
<p>U utorak ujutro uspostavljena je trajektna veza Brestova - Porozina. U noći na utorak u Gorskom kotaru palo je četiri centimetara snijega koji se topio na kolniku pa zimska služba za održavanje cesta još nije imala posla ove zime.</p>
<p> Do sredine utorka jugo je oslabilo i okrenulo na sjeverozapadnjak i zapadnjak, a na kraju je najavljena bura. No, ona neće dugo puhati jer se, kako je prognozirao splitski Pomorski centar Državnog hidrometeorološkog zavoda, u srijedu ponovo očekuje jugo i jugozapadnjak s naoblačenjem i porastom temperature zraka.</p>
<p>Irena Dragičević, Damir Herceg i Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Potraga za napadačima na Jakšića traje, prijeti se odvjetnici Đuratović</p>
<p>DUBROVNIK, 9. siječnja</p>
<p> - Iako je još prošloga tjedna Izvršni odbor hrvatske odvjetničke komore imenovao dubrovačku odvjetnicu Stanku Matić za »promatrača« u slučaju napada na odvjetnika Srđa Jakšića, odnosno zadužio je za redovito izvještavanje o tijeku policijske istrage, ovdašnji su novinari i dalje prikraćeni za službene informacije u vezi s tim slučajem. Tako i ovaj put samo neslužbeno doznajemo kako će se ta odvjetnica obratiti medijima službeno tek za nekoliko dana, jer da zasad traži »pravno uporište« za dodijeljenu joj ulogu.</p>
<p> I dok policija u »slučaju Jakšić« traga za počiniteljima, zasad nepoznata osoba priprijetila je još jednom dubrovačkom odvjetniku. Ovaj je put riječ o Terezi Đuratović, koja je dobila prijeteće pismo »neugodna sadržaja«. O svemu su, doznajemo, obaviješteni i Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, Državno odvjetništvo, a navodno i ministar unutarnjih poslova Šime Lučin. </p>
<p>Odvjetnici Đuratović, doznajemo, dosad je već bilo provaljivano u njezinu obiteljsku kuću, te strahuje kako bi »nepoznati autor« doista mogao ostvariti prijetnje iz pisma što je potpisano s »OKK«. U njemu se navodi da je, nakon Jakšića, ona »iduća na redu«. Sama je odvjetnica novinarima kazala da se njezini dosadašnji slučajevi ne odnose na kazneno pravo, nego isključivo na trgovačko i građansko te, među ostalim, drži kako nitko nema razloga za prijetnje. Protiv nepoznate osobe podnijela je kaznenu prijavu, o čemu je izvijestila i predsjednika Odvjetničkog zbora u Dubrovniku Srđa Jakšića.</p>
<p>O napadu na Jakšića, u utorak se očitovalo i Poglavarstvo Grada Dubrovnika, izrazivši »žaljenje i zgražanje zbog bezumnog napada na dubrovačkog odvjetnika...«. Članovi Poglavarstva ujedno apeliraju na Policijsku upravu dubrovačko-neretvansku da »intenzivira radnje na iznalaženju počinitelja«. Dubrovački je gradonačelnik Vido Bogdanović, pak, na novinarske upite o dosadašnjoj »šutnji« gradskih otaca u vezi s tim događajem rekao kako i grad i velika većina njegovih stanovnika osuđuju svako nasilje, »pa i ovo«. »Mislim da je jedini pravi lijek protiv ovakva nasilja što skorije utvrđivanje počinitelja i njihovo kažnjavanje. Sve ostalo je politički marketing«, rekao je Bogdanović. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Splitski HDZ: U Račanovu vladu više nitko ne vjeruje</p>
<p>SPLIT, 9. siječnja</p>
<p> - Nakon što su čelnici splitskoga SDP-a i HNS-a, Marin Jurjević i Jakša Marasović, osudili prošlotjedni istup predsjednika HDZ-a dr. Ive Sanadera na proslavi 11. obljetnice splitskoga HDZ-a, u utorak su reagirali i čelnici te stranke. </p>
<p>Na konferenciji za novinare predsjednik splitskoga HDZ-a i saborski zastupnik Zvonimir Puljić upitao je Jurjevića zašto ga toliko frustrira proslava HDZ-ova rođendana u Splitu. Puljić je kazao kako, »na Jurjevićevu žalost, HDZ nije pred raspadom, što se ne bi moglo reći za Račanovu vladu, u koju više nitko ne vjeruje«. Istaknuvši, kako je Jurjević veličao Jugoslaviju i onda kada se ona već bila raspala, Puljić je rekao da se predsjednik splitskoga SDP-a »još nije odrekao mračne komunističke prošlosti«.</p>
<p> Osvrnuvši se na izjavu čelnika HNS-a Jakše Marasovića, koji je rekao da je »za vladavine HDZ-a sve bilo korumpirano, od predsjednika države do portira«, Puljić je ustvrdio da se Marasović »služi vulgarnim verbalnim terorizmom, kako bi svoju strančicu doveo u središte pozornosti«. </p>
<p>Potpredsjednik splitskoga HDZ-a dr. Dujomir Marasović dodao je da HNS predstavlja »najobičniju orjunašku političku opciju, čiji su glavni protagonisti predsjednik države Stipe Mesić i Vesna Pusić«. Ocijenio je da je Mesić »prešao liniju veleizdaje Hrvatske«, poručivši predsjedniku države kako će sigurno završiti u Haagu prije Slobodana Miloševića. »Mesić je bio vrhovni zapovjednik vojske Jugoslavije u trenutku razaranja Vukovara, i po logici Haaškog suda, on bi trebao odgovarati za zločine koji su tamo počinjeni«, rekao je Marasović. Splitsku vlast nazvao je komunističkom, a Jurjevića »osobom s upitnim mentalnim sklopom«. Dujomir Marasović kazao je da je HDZ izgubio vlast na prošlogodišnjim izborima, ne samo zbog kriminala u svojim redovima, već i stoga što je dopustio razmahivanje i kriminalaca koji nisu nosili stranački dres HDZ-a. Dodao je da Jurjević, čija stranka zajedno s HSLS-om i HNS-om upravlja Splitom, nema pravo dijeliti lekcije splitskome HDZ-u, a posebice ne bivšem gradonačelniku, HDZ-ovcu Nikoli Grabiću, koji je skokom u more sa splitske rive dokazao da ono nije ni zagađeno niti onečišćeno. »A sadašnja komunistička vlast u Splitu trebala bi skočiti u more, ali s kamenom oko vrata«, poručio je Marasović, ustvrdivši kako »vladajuća splitska koalicija u tri i pol godine svoga mandata, nije asfaltirala ni metar ceste, niti posadila ijedno stablo u Splitu«. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Zajednica useljenika: Položaj Hrvata u Plaškom, Vojniću i Krnjaku neodrživ</p>
<p>KARLOVAC, 9. siječnja</p>
<p> - Upravni odbor Zajednice povratnika i useljenika Karlovačke županije zaključio je na sjednici održanoj u Skakavcu, mjestu nedaleko od Karlovca, da Srb povratnici imaju povlašten status čemu se ta zajednica protivi. </p>
<p>Prema riječima Ivana Mateše, predsjednika Zajednice, zatraženo je da se status područja posebne državne skrbi zadrži deset godina nakon Oluje. Taj zahtjev Zajednice bit će upućen svim zastupnicima Karlovačke županije u Hrvatskom saboru, ističe Mateša. Dodao je da će se Zajednica angažirati na sprječavanju ukidanja općina na tim područjima.</p>
<p>Zajednica će se također angažirati na bržem procesu obnove a napose na revitalizaciji gospodarstva. Uz to, Zajednica zahtijeva i brži proces razminiranja, kaže tajnik Zajednice Dragan Obrovac.</p>
<p>Među planovima Zajednice za 2001. je i organizacija sportskih susreta udruga proizašlih iz Domovinskog rata. I ovoga puta bilo je riječi o neodrživom stanju i statusu useljenika-Hrvata iz BiH na području općina Plaški, Vojnić i Krnjak te u prigradskim karlovačkim naseljima. </p>
<p>Status oko 4.000 useljenika u Karlovačkoj županiji sve je teži pa je zapaženo da Hrvati iz BiH, razočarani obećanjima bivše i sadašnje vlasti, kreću u treće zemlje. Predstavnik useljenih Hrvata Ivan Jakara rekao je da je status useljenih Hrvata neodrživ i kaotičan. (T.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Doček Nove na Stradunu uspio, traži se smjena gradonačelnika!? </p>
<p>DUBROVNIK, 9. siječnja</p>
<p> - Da je spektakularni doček Nove godine na dubrovačkome Stradunu u cijelosti uspio, pri čemu nije zabilježen ni najmanji incident i to unatoč nazočnosti više od 30.000 ljudi, potvrđeno je i službeno u ponedjeljak poslijepodne na zaključnom sastanku Organizacijskog odbora novogodišnjeg dočeka »Dubrovnik 2001«. </p>
<p>Sastanku su nazočile sve relevantne službe uključene u doček a on je iskorišten i da bi se iskazala zahvala i poštovanje svima na profesionalno obavljenome poslu. Zamjerke, i razočaranje, upućene su jedino na račun Dubrovačkog simfonijskog orkestra (DSO) koji je, rečeno je, odbio nastupiti za doček nazvavši ga »dernekom na Stradunu«, a otvorenu pozornicu neprimjerenom za njihov nastup. Na upit o možebitnim mjerama što će biti poduzete u vezi s tim slučajem (Grad je jedan od vlasnika Orkestra) dubrovački je gradonačelnik Vido Bogdanović kazao kako za to postoje »relevantna tijela«, te je za očekivati da ona poduzmu odgovarajuće mjere. Međutim, dodao je Bogdanović, navodno je »netko« iz DSO-a zatražio smjenu gradonačelnika. Tko i zašto, kazao je, nije mu poznato, jer za tu je vijest doznao od »jednog novinara koji ga je tim povodom tražio izjavu«. </p>
<p>Dubrovački je simfonijski orkestar, odnosno njegov ravnatelj Damir Milat, kojeg smo u utorak zamolili za potvrdu te vijesti, ispričavši se trenutačnim obvezama, opširnije obrazloženje najavio za - srijedu. No, kazao je ovdašnjim novinarima Pero Šiša, član DSO-a, skladatelj i violinist, nastup nije bilo moguće održati zbog lošeg vremena. Prema njegovim riječima, Milat je obećao nastup u Kazalištu Marina Držića, na koji su glazbenici i čekali, ali ne i dočekali. Šiša tvrdi i da im je gradonačelnik, zbog neodržanog nastupa, zaprijetio kresanjem proračuna, a Milat smanjenjem plaća. Cijeli će slučaj očito dobiti i završnicu na sudu, jer, kako doznajemo, Sindikat i Zaposleničko vijeće DSO-a odlučili su podići tužbu protiv Orkestra, ali i Gradske uprave. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zakon o postupanju s arhivom predsjednika Tuđmana još se priprema</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Vlada će na sjednici u četvrtak, najavio je premijer Račan, definirati postupanje s tranksriptima i arhivskom građom pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana pohranjenoj u Uredu Predsjednika. Potvrdila je to u srijedu za Vjesnik i glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić.</p>
<p> »Sigurno je da će u četvrtak Vlada odlučiti o tome. Također, već su obavljeni neki razgovori, a na tome se i dalje radi, sa strukom odnosno arhivistima, kako bi se utvrdio način na koji se s takvom građom postupa u svijetu pa da se ta iskustva primijene i kod nas. Iako još nije točno definirano hoće li se stvar riješiti odlukom ili zakonom, vjerojatnije je da će se ići na zakonski tekst kojim će se definirati pravila postupanja s takvom građom i transkriptima u budućnosti«, istaknula je ona. Vlada ne zna što sve sadrže dokumenti iz Ureda Predsjednika, ne zna ni da li nešto nedostaje i sasvim će sigurno tu građu trebati pregledati i napraviti popis. Kako doznajemo, stvar je odluke hoće li se uspostaviti kakvo Vladino povjerenstvo za taj posao, a na stručnim je službama da razrade i daljnji način postupanja s takvom građom od predaje zahtjeva za uvid.</p>
<p> Također, doznajemo da definiranje postupanja s povijesnom građom ne bi obuhvatilo samo transkripte već i cijelu arhivu predsjednika Tuđmana. Zakonskim bi se tekstom, vjerojatno, trebalo i definirati mogućnost da određeni dio građe bude tajan za određeno razdoblje, kao što je to i u svijetu.</p>
<p>U konkretnom zahtjevu vezanom uz traženja haaškog tužiteljstva kao što je to najvio premijer Račan, Vlada će sve tražene transkripte prikupiti, proanalizirati i potom odlučiti što s njima učiniti. (M. Ja.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Maštrović: Jeren je remetilački faktor koji sotonizira Hrvatske studije</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Nadzor zakonitosti rada Hrvatskih studija Ministarstvo znanosti i tehnologije provest će za nekoliko dana, najavio je u izjavi za Vjesnik ministar znanosti dr. Hrvoje Kraljević, u utorak, nakon sjednica kolegija Hrvatskih studija. Tada će konačno biti riješen pravni status najmlađeg fakulteta u Hrvatskoj, koji u djelu akademskih krugova slovi kao nelegalan. Sjednica, na kojoj je trebao biti postignut dijalog između sveučilišnih tijela kako bi se razriješila situacija na Studijima, protekla je bez nazočnosti pozvanih članova Senata i rektora Sveučilišta u Zagrebu dr. Branka Jerena. Rektor je, naime, nekoliko dana prije sastanka izjavio da se sjednici neće odazvati, čime je potvrdio da rad Hrvatskih studija drži nelegalnim. Na sjednici nije bio ni ministar Kraljević jer je, kako doznajemo, »kolegij Hrvatskih studija želio raspravu na sveučilišnoj, a ne na državnoj razini«. Zbog toga ministar nije ni bio pozvan. </p>
<p> »Vjerujemo da u dijelu Senata postoji dobra volja za rješenjem problema Studija, no njihov nedolazak na našu sjednicu posljedica je rektorove samovolje«, smatra predsjednik Stručnoga vijeća Hrvatskih studija dr. Tihomil Maštrović. Za Jerena kaže da je »remetilački faktor što sotonizira Hrvatske studije, jer želi provesti svoju volju koja nije utemeljena na zakonskim činjenicama i zdravoj pameti«.</p>
<p> »Daleko je od zdrave pameti to što netko želi ukinuti sveučilišni studij i upušta se u igru sa sudbinom 2000 studenata koliko ih ima na Hrvatskim studijima«, upozorio je Maštrović. Napomenuo je da je sjednicom otvorenom za novinare, vodstvo Studija željelo upoznati javnost s činjenicama o tom fakultetu koje dosad nije imalo priliku iznijeti. »Hrvatski studiji više nemaju svoga predstavnika na sjednicama Senata, a kad su ga i imali, on nije imao pravo glasa zahvaljujući rektorovoj politici. Ta činjenica svjedoči kakva je Jeren osoba«, ustvrdio je Maštrović koji ističe da, zahvaljujući rektoru, na Sveučilištu više nema kulturnog dijaloga. </p>
<p>Kolegij Hrvatskih studija smatra da rektor »unosi kaos na Sveučilište«, te da rješava probleme u političkim, a ne u akademskim krugovima. Maštrović drži da je problem Hrvatskih studija Jeren uveo u krive vode svojim nedavnim odlaskom predsjedniku Mesiću, te primanjima kod Predsjednikovih savjetnika. </p>
<p>Voditelj Studija dr. Ivan Kordić kaže kako rektor govori da se bori za autonomiju Sveučilišta, a u isto vrijeme traži pomoć od predsjednika države. Zbog toga autonomija Sveučilišta ne postoji jer ne postoji ni rasprava na akademskoj razini, ustvrdili su članovi kolegija. </p>
<p>Zbog spornih rektorovih odluka o prelasku studenata novinarstva, psihologije i povijesti s Hrvatskih studija na Filozofski odnosno Fakultet političkih znanosti, u pitanje se dovode ne samo ti studiji, već profesori, studenti i njihovo zapošljavanje, ocijenio je dr. Vlado Šakić, voditelj psihologije na Hrvatskim studijima. Ipak, kolegij tvrdi da ni jedan njihov student nije napustio Hrvatske studije, a od 17 profesora kojima je dekan Filozofskoga fakulteta Neven Budak zabranio rad na Studijima, nekolicina ih i dalje radi, kao i svi profesori s Fakulteta političkih znanosti. Budakovu zabranu rada na Studijima za profesore Filozofskog fakulteta kolegij smatra »najsramotnijom odlukom u povijesti Sveučilišta«. </p>
<p>Revoltirani raspravama u javnosti o Hrvatskim studijima koje su se, kažu, vodile bez njihove prisutnosti, profesori Studija smatraju apsurdnim shvaćanje da je riječ o režimskom fakultetu koji je osnovala bivša vlast. Smatrajući da je i to Jerenovo »maslo«, članovi kolegija odgovaraju rektoru kako im je čudno da takve izjave izlaze iz njegovih usta kad je upravo on bio HDZ-ov dužnosnik, te je zbog svojih dobrih veza s Pantovčakom postao prvo ministar, a zatim rektor Sveučilišta. </p>
<p>»Stranačka politika nikad nije vođena na Studijima«, tvrdi kolegij koji svoj fakultet smatra »jednim od najrespektabilnijih na sveučilišnim adresama u Hrvatskoj«. Prema njihovim riječima, program Studija izrađen je prema najvišim europskim sveučilišnim standardima, a interes za taj fakultet među studentima iz godine u godinu sve je veći. »U takvoj situaciji, umjesto da nas puste na miru da radimo i odgajamo mlade obrazovane stručnjake, oni nas žele otjerati sa Sveučilišta i uništiti«, kažu profesori Hrvatskih studija. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Ministarstvo rada odbacilo optužbe o bešćutnosti prema trudnicama</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Ministarstvo rada i socijalne skrbi odbacilo je u utorak tvrdnje iz članka u Novom listu pod nazivom »Vlada baca trudnice na ulicu«, ocijenivši da se njime unaprijed optužuje Vladu za socijalno neosjetljiv i čak bešćutan odnos prema trudnicama. U tekstu u Novom listu navodi se da će izmjenama Zakona o radu, na prijedlog Ministarstva rada i socijalne skrbi, rodiljama biti ukinuta apsolutna zakonska zaštita od otkaza.</p>
<p> Glasnogovornica Ministarstva Andrea Latinović naglašava u priopćenju da prijedlog izmjena tog zakona Vlada uopće nije potvrdila, a kamoli uputila u saborsku proceduru, već je riječ o radnom materijalu u kojem postoje brojna pitanja što ih tek treba uskladiti. »Dakle, rješenja nisu donesena ni precizirana, a o svemu će se podrobnije saznati na redovitoj sjednici Vlade u četvrtak, 11. siječnja«, kaže se u priopćenju.</p>
<p> Izmjenama Zakona o radu, objašnjava se, predlaže se ukidanje apsolutne zabrane otkaza trudnicama jer nema opravdanog razloga da im poslodavac ne otkaže u slučaju izuzetno teške povrede obveze iz radnog odnosa (primjerice, krađe). Inače, poslodavac to dosad nije mogao učiniti. </p>
<p> Tom odredbom Ministarstvo ni u jednom trenutku nije imalo namjeru »trudnice baciti na ulicu«, kako se to sugerira tim tekstom. </p>
<p>Budući da je riječ o kategoriji zaposlenih kojima se mogu dati prava što ih drugi zaposlenici nemaju, poslodavcima će se najvjerojatnije dopustiti da im otkažu izvanrednim otkazom ugovora o radu ako je riječ o doista teškoj povredi obveza, zbog koje nije moguć nastavak radnog odnosa. Kako uz izvanredni otkaz ne postoji otkazni rok, zakonska će se odredba nastojati uobličiti tako da zajamči punu zaštitu te kategorije zaposlenih, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tomčić: Članove Vlade demokratskog jedinstva ništa ne vezuje uz Sabor </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Članovi bivše Vlade demokratskog jedinstva u ponedjeljak su najavili da bi se njihova sjednica mogla održati i u Saboru, gdje su inače zasjedali tijekom ratnih godina. </p>
<p>Na pitanje novinara je li dobio takvu zamolbu članova te Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić u utorak je rekao da je reagirao i prije negoli je stigao njihov usmeni zahtjev. Kazao je, naime, kako ne bi bilo dobro da se bilo koja građanska inicijativa odvija u Saboru, već da bi za svoj sastanak trebali izabrati neko drugo mjesto. Dodao je da, bez obzira na to što su u toj grupi i bivši zastupnici i članovi Vlade, oni u ovom trenutku nemaju nikakav formalni status koji bi ih vezao uz Sabor. »O tome sam u utorak ujutro razgovarao s Franjom Gregurićem i on se složio s mojim mišljenjem«, izjavio je Tomčić.</p>
<p> Na dodatni upit može li sastanak bivše Vlade pomoći sadašnjoj Vladi u pregovorima s Haagom, odgovorio je da su dobrodošle sve građanske inicijative koje su na tragu smirivanja prilika u društvu.</p>
<p> »Mislim da poslije početnih dezinformacija koje su dolazile od te grupe ljudi, odnosno Vlade demokratskog jedinstva, nema nikakvih dvojbi da Hrvatska nije dobila popis 50 ili 100 osumnjičenih, već da je riječ o zahtjevima Haaga za nekim transkriptima razgovora vođenih u Predsjedničkim dvorima«, rekao je predsjednik Sabora, dodavši da sastajanje najodgovornijih ljudi u Hrvatskoj iz aktualne i prethodne vlasti može pridonijeti olakšavanju odnosa Vlade i Haaškog suda.</p>
<p>Tomčić je negirao je da je u subotu bio na razgovoru s premijerom Ivicom Račanom i predsjednikom Stjepanom Mesićem rekavši: »Taj sastanak nismo održali«.</p>
<p> Prema dostupnim informacijama iz Banskih dvora, Vlada i nema neko posebno, službeno stajalište u vezi s inicijativom članova Vlade demokratskog jedinstva.</p>
<p> Kako doznajemo, smatra se da sadašnja Vlada s tim nema veze, da je riječ o privatnoj inicijativi te da svi imaju pravo sastajati se, dogovarati, razgovarati i donositi zaključke. Stoga Vlada tome ne pridaje neki veći značaj. (M. Ja./G. J)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>U tri nova saborska odbora čelna mjesta SDP-u, HSS-u i DC-u</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Zastupnički dom Hrvatskoga sabora prvu će ovogodišnju sjednicu započeti 24. siječnja, a Županijski dom dan prije. Očekuje se oko 56 zakonskih prijedloga što su ih predložili Vlada i zastupnici. Rekao je to predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić, u utorak nakon zajedničke sjednice Predsjedništva Sabora i predsjednikâ svih saborskih odbora. </p>
<p>Kako bi se što bolje raspravili zakonski prijedlozi, već sljedećeg tjedna zasjedat će saborski odbori, a prvi put od prihvaćanja novog saborskog Poslovnika osnovat će se Odbor za usuglašavanje. Imat će deset članova, po pet iz Županijskog i Zastupničkog doma. Dogovoreno je da iz Zastupničkoga doma u taj Odbor uđu predstavnici odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, potom za pravosuđe, Ustav, Poslovnik i politički sustav, za financije te za zakonodavstvo. Prema riječima predsjednika Tomčića, Odbor će usuglašavati stavove o pojedinim zakonima o kojima Županijski i Zastupnički dom odlučuju ravnopravno.</p>
<p>Na sjednici Predsjedništva Hrvatskoga sabora odlučeno je koje će stranke dobiti predsjednička mjesta u tri nova saborska odbora. Budući da nije bio postignut dogovor, odluka je donesena preglasavanjem. Tako će predsjedničko mjesto u Odboru za ravnopravnost spolova dobiti SDP, u Odboru za informatizaciju HSS, a u Odboru za europske integracije DC. Što se tiče opasnosti od povećanih troškova Sabora, Tomčić je naglasio kako vjeruje da se troškovi još mogu racionalizirati.</p>
<p>Najavio je da će Tajništvo Sabora ubuduće morati odrediti mjesta na kojima će se moći pušiti jer je u posljednje vrijeme s tim u vezi zavladala malo ležernija atmosfera. Potpuna zabrana pušenja provest će se na na svim sjednicama i sastancima u Saboru, rekao je Tomčić. Istaknuo je da će se pismo Povjerenstva protiv pušenja Ministarstva zdravstva koje je stiglo na njegovu adresu, uputiti i svim saborskim zastupnicima kako bi se i u najvišem zakonodavnom tijelu Hrvatske poštovao Zakon o radu i Zakon o zabrani uporabe duhanskog dima i duhanskih proizvoda. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Dinko Šakić ostao u zagrebačkom Okružnom zatvoru zbog lošeg zdravlja</p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Bivši zapovjednik ustaškog logora u Jasenovcu Dinko Šakić zbog lošeg zdravstvenog stanja još nije upućen iz zagrebačkog Okružnog zatvora na izdržavanje dvadesetogodišnje zatvorske kazne u neku drugu kaznionicu, doznaje se u utorak iz Uprave za izvršenje sankcija Ministarstva pravosuđa.</p>
<p>Zbog Šakićeva zdravstvenog stanja nije mogla biti obavljena opservacija njegove ličnosti pa tako nije niti određeno vrijeme niti kazneni zavod u kojem će izdržavati kaznu, napominju u Upravi. Šakić je nakon pravomoćnosti presude potkraj prošle godine premješten u Centar za psihosocijalnu dijagnostiku zagrebačkoga Okružnog zatvora u Remetincu. </p>
<p> Njegov branitelj, odvjetnik Ivan Kern, za Hinu je u ponedjeljak izjavio da bi Šakić u sljedeća dva dana mogao biti premješten u Lepoglavu. Pritom je najavio podnošenje ustavne tužbe smatrajući da je njegovu branjeniku u Hrvatskoj suđeno i presuđeno i za ono što nije bilo navedeno u zahtjevu za ekstradicijom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Ako Vlada ne pristane na popuštanje, u pitanju nastavak socijalnog dijaloga</p>
<p>Sindikalci se u srijedu sastaju s Račanom / U dobar razum Vlade vjeruju čelnici SSSH-a i NHS-a / U roku od mjesec dana mogla bi se utvrditi platforma za daljnje kolektivno pregovoranje, za što bi Vlada i sindikati trebali formirati stručni tim /Nije cilj dogovoriti minimalne uvjete na nacionalnoj razini, nego polazišne osnove </p>
<p>ZAGREB, 9. siječnja</p>
<p> - Čelnici pet sindikalnih središnjica sastat će se u srijedu prijepodne, uoči susreta s premijerom Račanom, kako bi dogovorili zajedničku platformu za sindikalni nastup i uvjete ispod kojih sindikati neće ići, najavio je za Vjesnik predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever. Iako platforma neće biti definirana do srijede, iz izjava sindikalaca u utorak moglo se zaključiti da će temeljni uvjet za razgovore s Vladom biti povlačenje zaključka od 22. prosinca prošle godine kojim je Vlada stavila moratorij na kolektivno pregovaranje i ograničila rast plaća u 2001. </p>
<p> Nastavak tih pregovora zapravo je preduvjet da bi se riješila i neka pitanja koja nisu vezana isključivo uz politiku plaća, naglasili su Boris Kunst, predsjednik Udruge hrvatskih sindikata (UHS), i Zdenko Mučnjak, predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS), u razgovoru za Vjesnik. Dodali su kako bi o spremnosti Vlade da povuče taj zaključak mogao ovisiti i nastavak socijalnog dijaloga, čak i njihov ostanak na tom sastanku. Iako se u ostalim zahtjevima slaže s tom dvojicom sindikalaca, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Davor Jurić ne smatra da je presudno osigurati odustajanje Vlade od tog zaključka, koliko je važna činjenica da Vlada želi dalje pregovarati. To, ističe, upućuje na zaključak da su i u Banskim dvorima postali svjesni da prekid kolektivnog pregovaranja neće dovesti do znatnijih pozitivnih efekata koji se od toga očekuju - smanjenja plaća u poduzećima što su u državnome vlasništvu, ili je država jedan od vlasnika, odnosno smanjenja proračunskih troškova slijedom toga. A to je, smatra Jurić, dobra polazna osnova da se u srijedu postigne načelni dogovor o tome kako će se dalje razgovarati. </p>
<p>U »dobar razum Vlade« vjeruje i Krešimir Sever, koji je naglasio kako je odlukom o prekidu kolektivnog pregovaranja Vlada privatnim poduzetnicima poslala poruku »da se, kad je riječ o ugovaranju radničkih prava, i oni mogu ponašati kako žele«, te da bi već zbog toga tu odluku trebalo povući.</p>
<p> Sindikalci očekuju da će se najkasnije u roku od mjesec dana utvrditi zajednička platforma za daljnje kolektivno pregovoranje, za što bi Vlada i sindikati trebali formirati poseban stručni tim. Sindikalcima nije cilj utvrđivanje minimalnih uvjeta na nacionalnoj razini, naglasili su u razgovoru za Vjesnik Krešimir Sever i Davor Jurić, nego stvaranje polazne osnove na temelju koje će se omogućiti daljnji pregovori na razini poduzeća, struka ili određenih grana. Time se želi izbjeći svojevrsna »uravnilovka«, odnosno otvoriti mogućnost da se u granama koje stoje bolje osiguraju i nešto bolji uvjeti od onih minimalnih, zajamčenih na nacionalnoj razini. Krajnji je cilj, dakle, kreiranje tarifnog sustava u određivanju razine prava zaposlenih u pojedinim granama i otvaranje mogućnosti za pregovore na razini pojedinih grana, struka, ili poduzeća. </p>
<p>Iako je u javnosti stvorena slika da u vezi s tim ima najviše spora, najmanji bi problem moglo biti definiranje politike plaća u javnom sektoru u idućem razdoblju, budući da se sindikati mahom slažu sa zahtjevom Vlade da se ograniči rast tih primanja. No, o načinu kako to učiniti dalo bi se razgovarati, ističu naši sugovornici. Tako će, kako sada stvari stoje, prijedlogu premijera da se plaće ubuduće usklađuju s kretanjem BDP-a, odnosno proizvodnosti, sindikati vjerojatno dati nadopunu, prema kojoj bi se u tu računicu uključio i rast cijena. Kunst ističe kako bi se time osiguralo da plaće i standard zaposlenika realno ostanu na razini iz 2000. godine. Sever i Jurić naglašavaju da usklađivanje plaća s troškovima života treba biti »osigurač« koji vjerojatno neće dovesti do bitnijega rasta plaća. S obzirom na očekivano smanjenje carina i poreza, te veću konkurenciju nakon što je Hrvatska ušla u WTO, cijene bi trebale i padati, kažu.</p>
<p>Sindikalci najavljuju ustrajnost i kad je riječ o zahtjevima za poreznim rasterećenjem (kojim se također povećavaju plaće, ali i omogućuje novo zapošljavanje), žele nastaviti razgovore i o zaštiti radnika u slučaju otkaza, isplati regresa i darova, te najavljuju da će se umiješati i u razgovore o politici cijena i inflaciji. Sever dodaje kako njegova središnjica neće odustati ni od već dobro poznatih zahtjeva sindikata iz prijašnjih godina. Jedan od njih jest onaj o osnivanju fonda za isplatu neostvarenih radničkih potraživanja.</p>
<p>Ako, pak, Vlada ne pristane na popuštanje, u pitanje bi mogao doći i nastavak socijalnog dijaloga, smatraju Kunst i Mučnjak. Kažu da će u tom slučaju sindikati biti prisiljeni na to da »silu argumenata u razgovorima zamijene argumentom sile, odnosno svim mjerama koje dopušta sindikalna borba«. To znači da su mogući i štrajkovi, rekao je Mučnjak istaknuvši da je 15. siječnja rok do kada bi Vlada trebala odgovoriti na minimalne zahtjeve sindikata, kako su napisali u svom pismu što su ga nedavno poslali u Banske dvore.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Kuba najavljuje: Ako Vlada ide do kraja, ići će i sindikati!</p>
<p>SPLIT, 9. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba osudio je u utorak na konferenciji za novinare Vladinu najavu otkazivanja kolektivnih ugovora u javnim službama. </p>
<p>»To je posebna i do sada u hrvatskom sindikalizmu nezabilježena situacija. Hrvatska Vlada otkazala je kolektivne ugovore jednostrano, bez prethodnih razgovora sa sindikatima, nakon čega je i došlo do zaoštravanja ionako teške situacije«, kazao je Kuba, najavivši za srijedu sastanak pet sindikalnih središnjica s premijerom Ivicom Račanom o nastavku socijalnog dijaloga uz pregovore o politici plaća za ovu i naredne dvije godine. </p>
<p>Sindikat hrvatskih učitelja smatra da je nužno postići konsenzus o politici plaća. Osim što je prijeko potrebno napraviti uvid u plaće zaposlenika u javnim službama i onih u državnom ili pretežito državnom vlasništvu, potrebno je i da se plaće usklađuju svake godine, u skladu s bruto domaćim proizvodom, rekao je Kuba.</p>
<p> Čelnik SHU-a najavio je i zajedničko djelovanje svih sindikalnih središnjica radi zajedničkoga odupiranja takvoj politici Vlade. Dodao je da je Vlada pokazala »pravo lice« i da je spremna ići do kraja, čemu će se SHU odlučno oduprijeti. </p>
<p>Kuba je najavio i podizanje dvadesetak sudskih tužbi protiv ravnatelja škola zbog neispunjavanja zahtjeva za povećanje osnovice plaće od 8,5 posto. »I mi smo spremni ići do kraja, iako smo svjesni činjenice da će svaki sudac nositi tešku odgovornost pri donošenju presude. Ako se, naime, presudi u korist tužitelja, to će značiti isplatu milijarde kuna iz državnog proračuna«, istaknuo je Kuba, izrazivši nadu da će sastanak u Vladi rezultirati odlukom prema kojoj se kolektivni ugovori ipak neće otkazati. Kuba je poručio da ni Vlada, a niti sindikalne središnjice ne žele socijalni sukob, jer se nitko nema namjeru »kockati s radništvom Hrvatske«. </p>
<p>Rekao je također kako će ishod sastanka s premijerom Ivicom Račanom odrediti hoće li ova godina biti godina socijalnog konflikta ili godina nacionalnog konsenzusa o politici plaća. (D. S.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010110].
|
