NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010809].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 180672 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.08.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Linić: »Izvanredni izbori ne prije sredine sljedeće godine« </p>
<p>Potpredsjednik Vlade očekuje vruću političku jesen, u kojoj ne isključuje mogućnost da se netko »posluži ulicom« / Danas na javnoj sceni više ne smije prolaziti onaj tko misli da se može stalno uzimati poreznim obveznicima, davati subvencije poljoprivredi, pokrivati gubitaše, davati plaće neuspješnima, kaže Linić </p>
<p>ŽELJKO HODONJ</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – Hrvatski gospodarski analitičari procjenjuju da država »nesagledivo tone ne samo u stanje podčinjene zemlje, nego i u još nesagledivu provaliju sirovog kapitalizma«. </p>
<p>Drugi pak tvrde da »stranački izbor ministara« priječi efikasnije djelovanje Vlade. Sindikati upozoravaju da se Vlada pokazala nesposobnom za socijalni dijalog. </p>
<p>Na političkoj je sceni došlo do pregrupiranja. Hrvatska desnica najavljuje vruću jesen i želju za preuzimanjem vlasti. Vladajuća koalicija ulazi pak u pat poziciju – kasni s reformama koje je najavljivala u izborima, sada kada ih nastoji provesti suočava se s otporom javnosti. Prijevremeni parlamentarni izbori, najavljivani još sredinom prošle godine, od ovoga ljeta, postaju realna politička opcija. O svemu tome zatražili smo komentare Slavka Linića, potpredsjednika Vlade.</p>
<p> l Prosvjedi policajaca suočenih s prijetnjama otkaza, »čekanja« ili preraspodjele pokazuju krajnje nepovjerenje prema Vladinim mjerama. S druge strane, ravnatelj policije Ranko Ostojić tvrdi da netko nije htio policajcima objasniti da nitko neće ostati nezbrinut, odnosno da 3000 ljudi prelazi na raspolaganje Vladi. Što će učiniti Vlada?</p>
<p>– Nakon formiranja Vlade već je stvoren problem. Naime, bitna odrednica našega programa bila je smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi. Rekli smo – imamo previše zaposlenih u policiji, previše u obrani zemlje i da će se najjače restrikcije upravo tu dogoditi. To je bio program Vlade. Što je komentar? Zakasnili smo više od godinu dana. Godinu dana se radilo na dokumentima, na pravilnicima, na organizaciji. Možemo reći, u policiji i MUP-u taj je dio završen. U Ministarstvu obrane je tek na početku. Još traju rasprave što je mjerodavnost Vlade, što Predsjednika, a što Sabora, potom što je mirnodopski, a što ratni sastav, kakve su određene ovlasti... Prema tome, mi još nemamo ni temeljnih zakona koji bi nam omogućili jednostavno ulaženje u organizaciju Ministarstva obrane, ali i čitava sustava obrambenih snaga. Sljedećih nekoliko godina ovaj saziv ili neka nova Vlada to će morati riješiti. </p>
<p>l To praktično znači da su točne američke i britanske stručne analize da se MORH najmanje pripremio za željene promjene.</p>
<p>– Tako je. I to je naša slabost. Očekivao sam od poreznih obveznika, od naših građana, od gospodarstvenika, onih koji plaćaju poreze, da budu agresivni i traže odgovornost zašto to nije učinjeno. Danas na javnoj sceni više ne smije prolaziti onaj tko misli da se može stalno uzimati poreznim obveznicima, davati u subvencije poljoprivredi, pokrivati gubitaše, davati plaće neuspješnima, kao što je Željezara Sisak, koja sada štrajka i štrajkat će do besvijesti jer traže 3000 kuna prosječnu plaću. Tko će to platiti?</p>
<p>To će platiti ona tekstilna radnica koja radi dan i noć u pari, na 50 stupnjeva i dobiva 1700 kuna, i to ako dobije. Ona će im dati plaću. Isto je sada i s policijom i s obranom. To nismo uspjeli riješiti. Prespori smo. </p>
<p>Za mjesec dana dobivamo prvu uplatu od 100 milijuna dolara za poduzetništvo Svjetske banke. Kome ćemo to dati? Očito je ljepše biti policajac na platnom popisu, ljepše je biti u Željezari. Kome da damo novac? Nitko ne želi ući u rizik, nitko ne želi postati poduzetnik, nitko ne želi shvatiti da se vrijeme promijenilo. To je sasvim druga ekonomija. Naravno, u ovom trenutku tu su silni otpori. Imamo sindikate koji pokušavaju reći da nema komunikacije s Vladom, a mi dvije godine kasnimo, jer se dvije godine radi na pravilnicima. </p>
<p>l Jeste li svjesni da se tako stvara još jača kritična masa nezadovoljnih ljudi koji ovu jesen mogu pretvoriti u vrijeme iznimne društvene krize?</p>
<p>– Za ozbiljnu Vladu to nije zabrinjavajuće. Svi smo rekli da želimo korjenite društvene promjene, ali ih nitko ne želi iskusiti na sebi. S druge strane, Vladi nitko ne pomaže u reformama. Da li se mi opterećujemo? Da. Nastojimo ići oprezno, tiho, sve dobro pripremiti... Što znači stavljanje policajaca na raspolaganje Vladi? To je korištenje svih postojećih prava i odluka da još godinu dana, ili šest mjeseci, ovisno o Zakonu o radu, morate plaćati ljude koji odlaze. Zašto su na raspolaganju Vladi? Zato što želimo da MUP obavlja svoj dio posla i da se više ne bavi socijalnim programom. Stvorit ćemo uvjete za profesionalna preusmjerenja, prekvalifikacije, dodatno školovanje...</p>
<p>l Ali, istodobno, taj socijalni aspekt djelovanja Vlade i paravladinih institucija je najdiskutabilniji. I tomu se upućuju prigovori jer postoji bojazan da će i u tom prostoru biti snažnih restrikcija.</p>
<p>– To je najveća laž koju čujem. Svuda smo samo nastojali nekad napuhane unutarnje ustroje svesti barem na postojeći broj zaposlenih. Uobičajeno je bilo 20, 30, 40 posto više »škatulica« nego zaposlenih. Vlada je nastojala uskladiti broj zaposlenih s brojem predviđenih mjesta. Barem smo to učinili. Inače, smanjenja imamo u Ministarstvu branitelja, Ministarstvu gospodarstva. Prema tome, u nekim smo ministarstvima u godinu, godinu i pol nastojali smanjiti broj uposlenih do nužnog broja. Ostali su učinili vrlo malo, primjerice mirovinski i zdravstveni zavod. Priprema se mirovinska reforma, potpuno drukčije osmišljavanje. Kakvi su rezultati ostvareni u Zavodu za mirovinsko osiguranje? Nikakvi.</p>
<p>l Zar se oni ne nalaze pod nadzorom Vlade?</p>
<p>– Ne nego pod nadležnim ministarstvima. Ali, ako će Vlada, dakle 20 ljudi, odlučivati o operativi, ova zemlja ne može naprijed. Funkcioniranje države nije samo Vlada.</p>
<p>l Ako Vlada nema utjecaja, tko ima? Zar je Vlada otok u moru?</p>
<p>– Nismo dovoljno efikasni u postavljanju kadrova koji moraju znati što je to transformacija, što je promjena.</p>
<p>l Je li to posljedica postavljanja političkih kadrova umjesto stručnih? </p>
<p>– Samo to.</p>
<p>l Znači li to da bi Vlada bila uspješnija kad ne bi imala »političke kadrove»?</p>
<p>– To je problem koalicije.</p>
<p>l Znači, točno je da upravljaju čelnici stranaka umjesto njihovih ministara? To dovodi u pitanje zrelost demokracije u nas.</p>
<p>– Ja to ne bih komentirao. Problem koalicije može se sažeti u tvrdnju o vrlo teškom dogovaranju oko kadrova, a o zrelosti demokracije suzdržat ću se komentara jer sam previše prisutan. Vidjelo se koliko je tko bio pripravan za promjene. Tko god dođe k meni s onim prepoznatljivim vapajem: »Vlada, Vlada, Vlada bi trebala ovo ili ono...«, očito je riječ o pogrešno izabranom čovjeku. Umjesto da svaki od njih radi i pronalazi rješenja! Primjer su prvi odjeci Zakona o lokalnoj samoupravi. Krenuli smo prema decentralizaciji i već gradonačelnici, župani, komentiraju – nismo educirani, nemamo dovoljnu snagu... Trebaju Vladu. To pokazuje koliko smo nevoljni dati osobni doprinos.</p>
<p>l Sindikalni su lideri u razgovoru s Hansom Flickenschildom, voditeljom misije MMF-a, bili jasni u zahtjevu za redukcijom birokracije, administracije... Nije li to indirektna podrška Vladi?</p>
<p>– Nisu znali što govore. Kad sindikat pokušava reći da su u proizvodnji niske plaće, da proizvodnja ne ide dovoljno dinamično kako svi mi očekujemo, da ne ide eksplozivno naprijed, onda je uvijek Vlada kriva. Zašto? Pa Vlada previše troši, Vlada ne kontrolira državni proračun. A u isto vrijeme, kad ga želimo kontrolirati, onda su na strani Željezare, koja treba dobiti plaću iako ne radi i ne zarađuje, onda su na strani policajaca koji previše koštaju, sutra će biti na strani zaposlenih u Ministarstvu obrane jer i oni previše koštaju... Kako razgovarati s takvim sindikatima kad oni neće shvatiti da komunikacija znači dati nekakav rezultat. Ova je Vlada bila dovoljno luda da krene i u reorganizaciju sustava plaća. Pokušavamo srediti golem nered među onima koji dobivaju plaću iz državnog proračuna. Negdje vozač ima veću plaću od ministra. Mi smo pokušali stvoriti red i ostali smo potpuno sami. Nitko ne govori da smo pokušali izravnati nepravdu prema zaposlenima u školskom sustavu. Nitko to nije pozitivno komentirao. To samo pokazuje koliko je teško uspjeti s promjenama. Jer, pokazalo se, nije bitan cilj promjena i njihov sadržaj, nego je bitno izvući jedan detalj iz utrke prema cilju – to postaje senzacija koja pomaže zaustavljanju, usporavanju Vlade. Treba je izvrijeđati, omalovažiti. Želi li ovaj narod promjene? Želi, ali oni koji predstavljaju pojedine skupine nisu željni promjena. Zašto? Zato što ne sudjeluju u njima.</p>
<p>l Dva utjecajna gospodarska analitičara upozoravaju da je Hrvatska ušla u zonu sirovog kapitalizma, da su najave nužnih smanjenja kupovne moći, invalidnina, potom povećanje i stvaranje novih lokalnih poreza i prireza, dokaz preraspodjele dohotka u korist vlasnika kapitala. I, s druge strane, tvrdi se da Hrvatska nema drugog izbora od ekspertne Vlade. Hoćete li to komentirat? </p>
<p>– Nešto o ekonomiji znam. Analitičari, kad nemaju što pričati, pričaju o globalizaciji svijeta, s pozitivnom naznakom. Pričaju o Europskoj uniji s kritikom da Hrvatska zaostaje u integracijskim naporima, komentiraju da ćemo ostati usamljeni, da ćemo biti kao nekadašnja Albanija. Kad čitam tekstove tih analitičara o globalizaciji i integracijskim naporima, a potom o sirovom kapitalizmu, zaključujem: kako je lijepo biti novinski analitičar. Zašto? Bitno je izdvojiti samo dio neke teme i u tom dijelu teme stvoriti tekst i stvoriti sebe. Ostaje nevažno što Vlada vrlo jasno pokušava reći da uopće nismo imali osmišljenu socijalnu politiku. Nekima su ta prava bila mala i to onima kojima su trebala, a drugi su gomilali nekoliko vrsti socijalnih naknada, a nikad nisu imali ni interesa prijeći u sferu zaposlenih. Nastojimo onemogućiti da oni koji žive od rada drugih, žive bolje od koji sami za sebe zarađuju. To je sva filozofija naših promjena. Prema tome, neće biti zakinut onaj tko ima dijete pa treba dobiti dječji dodatak. Neće biti oštećen onaj tko ima samo invalidninu. Ali onaj tko prima invalidninu s dodatkom za njegu i pažnju, možda i s još ponekim dodatkom, imao je 12.000 do 13.000 kuna. A radnik koji daje novac za sve to nema više od 2000 kuna plaće! Je li to socijalno pravedno? Želimo unijeti promjene, da ljudi ostvare pravo na svoje dodatke, ali u tom mora biti reda. S druge strane, imamo mirovinsku i zdravstvenu reformu. Stalno pokušavamo reći da se to ne može financirati iz redovnih poreznih prihoda. Moramo stvoriti fondove, osigurati da ljudi imaju jasnu minimalnu zdravstvenu i mirovinsku zaštitu. Sve ostalo moraju sami stvarati. Stalno se nastoji zanemariti naše opredjeljenje za gospodarstvo. Mi neprekidno smanjujemo stope osnovica za obračun raznih doprinosa, poreza na plaće... da bismo više prostora dali gospodarstvu. Gospodarstvu se stvara mogućnost racionalnijeg poslovanja, mogućnost većeg zapošljavanja i većih plaća i to nastojimo osigurati potezima Vlade.</p>
<p>Podupiremo i male poduzetnike. Hrvatska je, sa četiri milijuna stanovnika, za to pogodno tlo. Takva politika više ne utječe na političke investicije i tako se rješavamo najvećeg zla u ovoj zemlji: monopola politike. To je moderna ekonomija. Ali, to se ne prihvaća. Najveći je problem ako se samo, jednostavno, bude kupio profit. To će biti najveći problem. Sad je na nama da dograđujemo porezni sustav.</p>
<p> l Uvriježeno je mišljenje da se međunarodna zajednica, koja je pljeskala pobjedi vaše koalicije, nije baš iskazala u financijskoj pomoći i osiguranju reformskih gospodarskih trendova. Znači li to da vaša Vlada gubi, ili bar nema dovoljnu, podršku u inozemstvu?</p>
<p>– Ne bih se složio s tim. Uvijek polazim od toga je li normalno očekivati da Hrvatska dobije pomoć? Pokušavamo na neki način konsolidirati gospodarstvo. Hrvatska ipak nije zemlja koja je proglasila bankrot. Nije zemlja koja je potpuno ekonomski pala. Mi smo partneri. Sve što postižemo sa Svjetskom bankom, dogovor o programu za strukturalne promjene, pred zaključenjem smo sporazuma za program pomoći malom poduzetništvu u iznosu od 200 milijuna dolara – dokaz je kvalitetne suradnje. Osiguravamo povoljne kredite i samo pomoću njih, i pomoću svojih rezultata, možemo osigurati bolje uvjete, iz godine u godinu. Ocjene koje nam daju u ekonomiji, u promjenama, pozitivne su. Ja kao ekonomist teško mogu očekivati, a i ne tražim, pomoć.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sveučilište bi na jesen upisalo 2867, a Ministarstvo znanosti oko 5000 studenata!</p>
<p>Prema podacima Sveučilišta, Ekonomskom fakultetu u Zagrebu ostalo je 30-ak slobodnih upisnih mjesta, i to za strane studente, a prema podacima Ministarstva taj fakultet ima još nevjerojatnih 565 mjesta! / Točnost podataka roditelji ne mogu provjeriti na fakultetima, jer do 1. rujna traju kolektivni godišnji odmori </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – Desetak tisuća maturanata u Hrvatskoj, koji nakon dvaju ljetnih upisnih rokova na fakultetima nisu uspjeli doći do indeksa, ovih je dana u nezavidnom položaju. </p>
<p>Naime, podaci o broju slobodnih mjesta koje su njihovi roditelji doznali u Rektoratu Zagrebačkog sveučilišta, potpuno se razlikuju od podatka koje su dobili iz Ministarstva znanosti i tehnologije. </p>
<p>Da je riječ o zaista drastičnim razlikama između dviju mjerodavnih institucija, najbolje govore podaci o slobodnim mjestima na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.</p>
<p> Prema podacima Sveučilišta, tom je fakultetu ostalo 30-ak mjesta, i to za strane studente, a prema podacima Ministarstva Ekonomski fakultet ima nevjerojatnih 565 slobodnih mjesta!</p>
<p>Da bi provjerili podatak, roditelji svršenog srednjoškolca iz Vinkovaca, odlučili su nazvati Referadu Ekonomskog fakulteta. No, da stvar bude gora, zbog kolektivnih godišnjih odmora na fakultetima, tamo se nitko ne javlja. Roditelji stoga zbunjeno pitaju – treba li čekati posljednji trenutak da bi doznali koliko je zapravo mjesta na fakultetima? </p>
<p>Prema podacima iz zagrebačkog Rektorata, fakultetima je ostalo 2867 slobodnih mjesta, a prema podacima iz Ministarstva – čak 3469 mjesta. Ako se tome pribroje slobodna mjesta na trima zagrebačkim veleučilištima, kao i mjesta na samostalnim visokim školama, ispada da je na fakultetima u Zagrebu (podaci Ministarstva) ostalo čak 4927 slobodnih mjesta. Dakle, oko 2000 mjesta više no što su pokazali podaci Sveučilišta!</p>
<p>Kako doznajemo u Rektoratu Zagrebačkog sveučilišta, podaci kojima raspolažu dobiveni su izravno s fakulteta. Zbog poznatog konfuznog odnosa Sveučilišta i Hrvatskih studija, Rektorat nije dobio njihove podatke, jer su ih Studiji izravno uputili Ministarstvu. No stotinjak mjesta, koliko je ostalo slobodno Hrvatskim studijima, ne radi bitnu razliku. </p>
<p>Usporedba podataka Ministarstva i Sveučilišta, pokazuje da se gotovo nijednom fakultetu podaci ne podudaraju. </p>
<p>Na primjer, Muzičkoj akademiji, prema podacima Sveučilišta, ostalo je 29 slobodnih mjesta, a prema podacima Ministarstva – 35. Nadalje, prema podacima Sveučilišta, Kineziološkom fakultetu (bivši Fakultet za fizičku kulturu) ostalo je pet slobodnih mjesta, a podaci Ministarstva pokazuju da su sva mjesta popunjena. </p>
<p>Slično je i na Arhitektonskom fakultetu, na kojem, prema Ministarstvu, nema nijednoga mjesta, a prema Sveučilištu ima devet. </p>
<p>Najveće razlike u podacima pokazuju se na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, gdje se podaci Ministarstva i Sveučilišta razlikuju za dvadesetak slobodnih mjesta. </p>
<p>Zbog nečije brzopletosti, ili zbog poznate nesuradnje Ministarstva i Sveučilišta (rektora dr. Branka Jerena i ministra, dr. Hrvoja Kraljevića), podaci koji bi u dlaku trebali biti točni – uopće se ne podudaraju. </p>
<p>Stoga će maturanti i njihovi roditelji, kojima je pitanje slobodnih mjesta na fakultetima trenutačno itekako važno, morati pričekati podatke s fakulteta. </p>
<p>Ali tek nakon godišnjih odmora.</p>
<p>Svi su fakulteti zatvoreni do 15. kolovoza, a onda počinju raditi pojedine njihove službe. S normalnim funkcioniranjem fakulteti počinju oko 1. rujna. A tada počinje i jesenska upisna groznica.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>»Da nije bilo magle, zauzeli bismo vojarnu!«</p>
<p>Vojarna je oduvijek bila u Hrvatskoj, što je potvrđeno i Ugovorom o granici između Hrvatske i Slovenije, ali na njoj se vijorila slovenska zastava, a unutra su bili slovenski vojnici / »Do '93. tu je bilo stiske, a otad imamo prave dobrosusjedske odnose«, rekao nam je stanovnik toga kraja / Na Svetu Geru danas najčešće dolaze lovci, ali i izletnici na piknike, i naši i njihovi </p>
<p>Na Svetu Geru krenuli smo kako bismo se na licu mjesta uvjerili u crtu razgraničenja koja je nedavno predložena Ugovorom o granici između Hrvatske i Slovenije. Sveta Gera dugo je bila simbolom međudržavnih nesuglasja, a danas je, čini se, postala jednim od najlakše rješivih problema. Iako, još uvijek se na vojarni vijori slovenska zastava...</p>
<p>Nakon poduljeg putovanja od Zagreba do Sošica, sela na Žumberku gdje završava asfaltirana cesta, zaustavili smo se pred obližnjim kafićem kako bismo se raspitali o daljnjem putu i - telefonirali. Naime, zbog velikog broja brežuljaka već dobar dio puta nismo imali signal na mobitelu. Vlasnik nam je objasnio kako do Svete Gere vodi neasfaltirana cesta duga oko 11 kilometara, a na naš pokušaj da čujemo njegovo mišljenje o novom dogovoru o granicama, samo je odmahnuo rukom i nešto rekao sebi u bradu. Zahvalili smo na telefonu i krenuli makadamom prema odredištu.</p>
<p>Pitome brežuljke i uz put razbacana sela ostavili smo iza sebe, a uslijedio je težak uspon kroz šumski put. Odmah nam je bilo jasno kako cesta nije jako prometna, a uspon su otežavale utoline nastale od vode koja se, pretpostavili smo, slijeva s potoka na brdu te poveće stijene nasred puta. Do vrha Svete Gere nismo sreli doslovce nikoga, što je samo povećalo naš strah od eventualnog kvara na automobilu.</p>
<p>Uskoro se pred nama stvorio visoki odašiljač pokraj kojeg su bile dvije crkvice: jedna sasvim razrušena i tik do odašiljača i druga, veća i očuvanija, na istočnoj strani. Na ostacima male crkve stajao je natpis na slovenskom jeziku: Razvaline Crkve Sv. Jera, Župnija Šentjernej, a na očuvanijem sakralnom objektu pisalo je Kapela Sv. Ilije, 16. stoljeće, uz ploču postavljenu prigodom obilježavanja 900 godina Zagrebačke biskupije. </p>
<p>Kako smo prije bili upoznati s detaljima novog Ugovora o granici, iznenadilo nas je što je tim rješenjem predviđeno upravo suprotno: crkva Svete Gere pripala bi Hrvatskoj, a crkva Svetog Ilije Sloveniji. Odašiljač bi trebao pripasti Sloveniji, a cesta između crkvica Hrvatskoj. Doduše, dodano je kako je u slučaju crkvica moguće i obrnuto rješenje, ali što nema smisla, nema...</p>
<p>Kad smo malo prošvrljali proplankom, odjednom smo se našli pred prekrasnom panoramom Dežele. Po ploči koja je tu postavljena saznali smo kako je gradić u dolini Novo Mesto, dok smo na brdu zapazili kućicu s antenama i natpisom »Radio klub Novo Mesto«. </p>
<p>Nekoliko koraka bilo je dovoljno da se vratimo u Hrvatsku pa smo krenuli prema vojarni. Jest da je vojarna oduvijek bila u Hrvatskoj, jest da je to i ovim Ugovorom potvrđeno, ali na vojarni se vijorila slovenska zastava, a unutra su bili slovenski vojnici. Ne bez straha fotografirali smo vojarnu, iako ćemo poslije saznati da se tu već odavno slobodno šeću i Hrvati i Slovenci. Uostalom, jedini vojnik kojega smo vidjeli bio je previše zaokupljen tjelovježbom da bi nas primijetio.</p>
<p>Opet nas je čekao onaj isti put, samo nizbrdo. Sad smo već molili boga da nekoga sretnemo - ne zbog auta, već zbog reportaže. I kad smo gotovo izgubili svaku nadu, pri kraju puta pred nama se stvore dječak na biciklu i stariji mještanin. Očito nešto nije bilo u redu s Renaultom 4 parkiranim uz put. Nakon što su spremno pozirali fotoreporteru, rado su i odgovarali na postavljena pitanja.</p>
<p>– Ma, tu vam je samo u početku bilo stiske, negdje do '93., a otad imamo prave dobrosusjedske odnose, rekao nam je stariji od njih, predstavivši se kao Marijan Čerin. Obojica su, kažu, iz Sošica, odnosno iz jednog od obližnjih »priselaka«.</p>
<p>– A ovaj mali, on vam je Damir Hranilović, sin načelnika općine Žumberak, nastavio je Marijan. No, kada smo Damira upitali broj telefona očeva ureda, rekao nam je kako je otac bio načelnik, ali više nije...</p>
<p>Kada smo ga, pak, upitali za slovenske vojnike u vojarni, Marijan se »razvezao«.</p>
<p>– Oko vojarne se može slobodno šetati, ali nije uvijek bilo tako. Bilo ti je '91. nas osam entuzijasta koji smo išli zauzeti vojarnu s puškama. Tada je vojarnu držala JNA, ali nas je magla omela. Da nije bilo magle, ne znam šta bi bilo... Sad je tu sve mirno. Na Svetu Geru najčešće dolaze lovci, ali i izletnici na piknike, i naši i njihovi. Policija se skroz smekšala. Često odemo u Sloveniju, u selo Radovice. Ono je malo veće pa kad nam nešto treba, odemo tamo bez problema.</p>
<p>A jeste li čuli da bi crkva Svetog Ilije trebala pripasti Slovencima, priupitamo.</p>
<p>– E, ne može tako, Sveti Ilija uvijek je bio naš, samouvjereno odgovori Marijan. Tu je završio naš razgovor. Pozdravili smo se s mještanima i krenuli natrag u Zagreb. U redakciju smo se javili čim smo dobili signal na mobitelu, negdje oko Jaske...</p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Umjesto na moru, ljetovanje u bolidu</p>
<p>U Karting centru Zagreb, Gustava Krkleca bb u Španskom, već devetu godinu za redom u vrijeme školskih praznika održava se ljetni tečaj kartinga, kojemu je svrha promicanje prometne i tehničke kulture te ispravnog ponašanja djece u prometu. Tečaj, namijenjen djeci osnovnoškolske dobi, traje tjedan dana i sastoji se od teorijskog dijela u kojem djeca svladavaju prometne propise i signalizaciju, dok drugi, na veselje polaznika, uključuje vožnju posebno modificiranih karting bolida. </p>
<p>Tu akciju, koja je do sada obuhvatila čak 25.000 polaznika, djelomično financiraju Zagrebačka zajednica tehničke klulture i Gradski ured za obrazovanje i sport, a roditelji malih vozača plaćaju samo članarinu u iznosu 100 kuna. Prijave za tečaj primaju se svaki dan u tajništvu na telefon 3882-822. Glavni tajnik Karting centra Zagreb i jedan od voditelja nastave Krešimir Bartolić istaknuo je kako kroz ovaj tečaj na godinu prođe oko 300 djece. Objasnio je kako prva tri dana tečaja djeca upoznavaju sve prometne znakove i ustrojstvo motornog vozila, dok sljedeća dva dana, nakon polaganja ispita vožnjom kartinga pistom i između čunjeva i sama iskušavaju ponašanje vozila na cesti. </p>
<p>– Nakon ovog tečaja »klinci« su već podosta upoznati s prometnim pravilima, a prvim susretom s kartingom približeno im je upravljanje motornim vozilom i situacije u stvarnom prometu, što eventualno olakšava kasnije polaganje vozačkog ispita, rekao je Bartolić. Kako je rekao, djeci koja ne odlaze na ljetovanje pružaju mogućnost produktivnog korištenja slobodnog vremena jer će, uz zabavu s vršnjacima, naučiti i korisne stvari. </p>
<p>Djeca su u tečaju podijeljena u grupama po deset sudionika, a plaćena članarina omogućava im 15 posto popusta na iznajmljivanje kartinga, kao i besplatne ulaznice za sve manifestacije na Karting centru.</p>
<p>Mirjanu Denk (12) tečaj je toliko oduševio, da ga je nakon prošle godine sada ponovno upisala. Rekla nam je kako se ranije vratila s mora jer joj je ondje bilo dosadno i nije joj bilo teško nagovoriti roditelje da ponovno izdvoje 100 kuna za školu kartinga.</p>
<p>Krešimir Nemec (12) već je unajmljivao karting, a sada prvi put pohađa i spomenutu školu. Slično je i s Ivanom i Anamarijom Goran, kojima je ovo prvi izravan susret s motornim vozilom.</p>
<p>Direktor Karting centra i predsjednik Karting kluba »G« Željko Gredičak rekao je kako iz takvih škola izniknu i darovita djeca, koja bi imala perspektivu kao natjecatelji. Međutim, taj je sport izrazito skup i rijetki si ga mogu priuštiti bez nečijeg sponzorstva. </p>
<p>– Prvenstvena namjena ovog centra nisu utrke, jer njih se odvozi tek nekoliko tijekom godine, već upravo ovakve i slične akcije, poput »Velike nagrade humanosti«. Poručio je kako je Karting centar sagrađen isključivo novcem njegove obitelji, bez ikakve društvene pomoći, i dan na korištenje gradu Zagrebu.</p>
<p>– Zemljište na kojem je nekoć bilo smetište sagrađena je najljepša karting pista u Europi, što je potvrdio i vozač F1 Heinz Harald Frentzen prilikom svog posjeta, rekao je Gredičak. A prema njegovim riječima, Zagreb će nakon 15 godina, kada istekne najam zemljišta, taj vrijedan kompleks dobiti »na dar«.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Kad ja odem, svi stanu« </p>
<p>Provoditi najmanje osam sati na dan na velikoj visini u kabini površine jednog četvornog metra, podnositi ljetnu vrućinu i udare vjetrova, a pritom raditi odgovoran posao – tako bi se mogao opisati posao jednog dizaličara. Raditi ga u ove vruće ljetne dane, kada se obavlja većina građevinskih radova, nije nimalo ugodno ni lako. Svoja iskustva iznio nam je Pero Požgaj (24), dizaličar poduzeća Tehnika, koji trenutačno radi na gradilištu stambene zgrade na Zelenom trgu. </p>
<p>Na dizalici visine 35 metara, u kabini u kojoj su samo sjedalo i komande, on dnevno provodi osam sati, a po potrebi i više. Njegov je posao prenošenje građevinskog materijala, opreme i alata te je stoga najvažniji radnik na gradilištu. Na posao uvijek dolazi prvi, a odlazi zadnji. </p>
<p>– S dizalice redovito silazim na polusatnu stanku za gablec, i, primjerice, na WC. Kad ja odem, stanu svi radovi, kaže Požgaj, uspoređujući svoj položaj na gradilištu s onim vozača u automobilu. </p>
<p>Iako mnogi misle kako je lako i zabavno raditi na dizalici, to je ipak zahtjevan i odgovoran posao. Svi dizaličari trebaju proći tečaj za rukovoditelja toranjske dizalice, a svakih šest mjeseci obavljaju liječničke preglede i prolaze psihotestove kojima se utvrđuje jesu li sposobni obavljati svoj posao. </p>
<p>– Najveći su problem ljetne vrućine koje prilično teško podnosim, ali već sam se naviknuo. Dok sam u kabini, redovito pijem sokove, što mi pomaže da izdržim. U posljednje je vrijeme malo lakše jer je zahladilo, ali probleme nam katkad zadaje vjetar koji okreće dizalicu u neželjenom smjeru. Udare vjetra blokiram posebnim komandama, tako da me ne ometaju u radu, kaže Požgaj. </p>
<p>Dizalica se vrlo često servisira, a obvezno se jednom na godinu pregledava njezina ispravnost i stabilnost. </p>
<p>– Budući da trenutačno radim na relativno niskoj dizalici, s ostalim radnicima na gradilištu komuniciram vikanjem, a inače se služimo mobitelima, kaže Požgaj, dodajući kako mu je ipak ugodnije raditi zimi u zatvorenoj kabini s grijalicom. Unatoč zahtjevnom poslu i ponekad neugodnim uvjetima rada, Pero Požgaj i ostali dizaličari imaju rijetku privilegiju da sa svog radnog mjesta imaju pogled na cijeli Zagreb, a u svojim tvrtkama imaju najviše radno mjesto. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Alkohol iz dućana, cigarete od švercera</p>
<p>Već nekoliko godina na svim ugostiteljskim lokalima stoji naljepnica o zabrani prodaje alkoholnih pića mlađima od 18 godina, dok je na svim kioscima i dućanima izvješen natpis da je istim osobama zabranjena prodaja duhanskih proizvoda. S obzirom na česte kontrole ugostiteljskih lokala i visoke kazne koje prijete njihovim vlasnicima, zakon se najčešće poštuje. </p>
<p>Prilikom večernjeg obilaska zagrebačkih kafića zapazili smo relativno mali broj osoba koje bismo, sudeći po izgledu, uvrstili među maloljetne, a svi oni pili su bezalkoholna pića ili kavu. Prema riječima konobara s kojima smo razgovarali, maloljetne osobe vrlo rijetko pokušavaju naručiti neko alkoholno piće. Inače, starost mušterija konobari procjenjuju od oka – učini li im se netko po fizičkom izgledu mlađim od 18 godina, odbijaju mu prodati alkohol ili ga čak tjeraju iz lokala, a ako netko tvrdi da je punoljetan, konobari traže osobnu iskaznicu. Kao razlog takvog postupka, osim visokih kazni, neki konobari navode i čuvanje ugleda svog lokala.</p>
<p>– Što ako neki pijani maloljetnik negdje napravi izgred i poslije se ustanovi kako se napio baš u mom lokalu?, pita se jedan konobar. </p>
<p>Zbog istog razloga neki lokali zabranu prodaje alkohola maloljetnicima prakticiraju već dulje vrijeme, neovisno o kaznama i inspekcijama, te im, ako žele, nude bezalkoholno pivo. </p>
<p>Maloljetne osobe zbog toga svoje potrebe za alkoholom najčešće zadovoljavaju kupujući ga u dućanima, što im je i jeftinije i zakonom dopušteno. </p>
<p>Slično stanje je i s cigaretama. Budući da im zakon zabranjuje kupnju duhanskih proizvoda, maloljetni pušači cigarete kupuju kod preprodavača koje, osim što su jeftiniji, ne zanima starost mušterija. </p>
<p>I prodavači na kioscima starost kupaca ocjenjuju prema fizičkom izgledu, ali, kako smo saznali iz razgovora s njima, većinom »igraju« na povjerenje i rjeđe traže osobnu iskaznicu. Ako je prodavač neumoljiv, lukaviji maloljetnici ponekad zamole neku odraslu osobu da umjesto njih kupi cigarete. </p>
<p>Zanimljivo je da cigarete na kioscima od starijih maloljetnika češće kupuju djeca mlađa od 10 godina, koje u kupnju šalju roditelji. Iako ne bi smjeli, prodavači im najčešće prodaju cigarete jer ih ili poznaju ili vjeruju njihovim riječima da su cigarete »za tatu«. </p>
<p>Iako je cilj zabrane prodaje alkohola i cigareta suzbijanje alkoholizma i ovisnosti kod mladih, zbog rupa u zakonu i mogućnosti njegova zaobilaženja upitan je njezin rezultat.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Policajci priveli klokana </p>
<p>Crvenovrati Valabi, klokan koji je u utorak ujutro preskočio zaštitnu ogradu Zoološkog vrta, uhvaćen je u noći s utorka na srijedu oko 2.15 sati. Kako nam je rekla glasnogovornica PU zagrebačke Stanka Saraja, klokana su uočili policajci Treće policijske postaje kako skače preko ceste kod Jadranfilma. Nakon što su ga pokušali uhvatiti, klokan je pobjegao i skrio se u obližnje grmlje, pri čemu je ozlijedio noge. Tu su ga ipak uhvatili i odveli u policijsku postaju, gdje je po njega došla tehnička direktorica vrta i odvela ga u Maksimir.</p>
<p>Prema riječima edukatora u Zoološkom vrtu Tomislava Krizmanića, klokan je nahranjen i smješten u paviljon. Kada je doveden, bio je jako uplašen pa će neko vrijeme provesti izoliran od drugih životinja, dok se opet privikne na mir i sigurnost vrta. Naime, kao i u slučaju nedavnog bijega majmuna kapucinera, najvjerojatniji razlog bijega je odbacivanje »sustanara« u paviljonu. Klokani su smješteni zajedno s drugim australskim životinjama - emuima i crnim labudovima.</p>
<p>Izjavu medijima dao je i direktor ZOO-a Mladen Anić, u kojoj navodi kako se bjegovi životinja događaju zbog malog prostora na kojemu se proteže maksimirski Zoološki vrt. Naime, vrt je smješten na četiri hektara površine, čime zadovoljava minimalne standarde pa su i barijere i jarci koji sprečavaju bijeg također minimalne veličine. Anić je, ipak, istaknuo kako je takva slabija zaštita rađena samo oko paviljona sasvim bezopasnih životinja, dok su opasnije zvijeri jako dobro zaštićene.</p>
<p>Govoreći o paviljonu u kojemu su klokani, Anić je rekao kako je, na primjer, paviljon ljubljanskog zoološkog vrta s istim životinjama čak osam do deset puta veći od zagrebačkog. Zbog svega je podsjetio na stalne zahtjeve uprave vrta da od Grada dobiju više prostora za potrebe smještaja životinja te je izrazio nadu kako će ovakvi incidenti ubrzati rješavanje tog problema. M.K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Žalba Microsofta Vrhovnom sudu SAD</p>
<p>WASHINGTON, 8. kolovoza</p>
<p> – »Microsoft« je od Vrhovnog suda SAD tražio poništenje presude kojom je tvrtka proglašena krivom zbog monopolističkog ponašanja na tržištu.</p>
<p> U obrazloženju odvjetnici tvrtke navode da je prvostupanjski sudac Thomas Penfield Jackson tijekom postupka pokazao izrazitu pristranost.</p>
<p> Vrhovni sud SAD dosad se nije želio miješati u višegodišnji spor oko »Microsofta«, pa je vjerojatno da će devetoro sudaca predmet proslijediti prizivnom sudu.</p>
<p> Ovom žalbom »Microsoft« odgađa ponovno odlučivanje o kazni zbog svog nezakonitog postupanja. Najveći svjetski proizvođač računalnih programa nada se da bi prvostupanjska presuda mogla biti poništena jednako kao i kazna dosuđena na temelju nje. Američki federalni prizivni sud je 28. lipnja poništio Jacksonovu odluku da se »Microsoft« mora podijeliti u dvije zasebne tvrtke. Razlog - sudac je za trajanja postupka javno iznosio svoja negativna gledišta o »Microsoftu«. Prizivni sud je odluku o kazni vratio na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.</p>
<p> Žalbu »Microsofta« neki povezuju s početkom prodaje novog operativnog programa »Windows XP« najavljenom za listopad. Navodno žele izbjeći da im se presudom odredi odvajanje operativnog programa od ostalih programa koje inače prodaju u paketu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>SAD: Dva liječnika žele oploditi 200 žena s kloniranim embrijima</p>
<p>WASHINGTON, 8. kolovoza</p>
<p> – Dva liječnika objavila su u utorak svoje planove za stvaranje kloniranih embrija kojima će oploditi 200 žena, što je pitanje koje je već i ranije izazivalo žestoke polemike o etičkoj podlozi takvih postupaka.</p>
<p> Liječnici Panos Zavos i Severino Antinori izjavili su u okviru rasprave u Nacionalnoj akademiji znanosti u Washingtonu da su spremni započeti s programom kloniranja u roku od 30 dana s neplodnim parovima koji su im se već ranije obratili, uz mogućnost stvaranja prve trudnoće s kloniranim embrijom početkom 2002.</p>
<p> Antinori, talijanski embriolog, izjavio je da će njegova ekipa koristiti istu metodu koja je razvijena kako bi na svijet došla prva klonirana ovca Dolly.</p>
<p> Dijete koje se rodi bit će genetska kopija majke ili oca, ovisno o tome tko je bio donator DNK.</p>
<p> Zavos je izjavio da parovi koji će sudjelovati u eksperimentu, dolaze iz cijelog svijeta, uključujući SAD - gdje je kloniranje čovjeka strogo zabranjeno - Britanije, Francuske, Italije i Japana. On nije otkrio u kojoj će se zemlji provesti taj eksperiment. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kloniranje ljudi protivno je europskim etičkim normama</p>
<p>BRUXELLES, 8. kolovoza</p>
<p> – Kloniranje ljudi protivno je europskim etičkim normama, ocijenila je u srijedu Europska komisija nakon što je u utorak talijanski ginekolog objavio da uskoro kani klonirati ljudska bića, po metodi već korištenoj kod kloniranja ovce Dolly.</p>
<p> »Europska komisija protivi se kloniranju ljudi iz jednostavnog razloga što je ta tehnologija protivna etičkim osjećajima europskih građana«, rekla je u srijedu Andrea Dahmen, glasnogovornica Komisije, na redovitoj dnevnoj konferenciji za novinare.</p>
<p> »Štoviše, ta tehnologija još je preuranjena i vrlo je rizična, može dovesti do karcinoma ili preuranjenog starenja kloniranih embrija«, dodala je Dahmen. Glasnogovornica je naglasila da je ta izjava »principijelno stajalište« Europske komisije jer svaka država članica Europske unije ima pravo na svoje zakone glede tog pitanja.</p>
<p> Komisija je dodala da samo Velika Britanija formalno zakonom zabranjuje kloniranje ljudi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Jean-Paul Belmondo na Korzici doživio moždani udar?</p>
<p>BASTIA, 8. kolovoza</p>
<p> – Francuski glumac Jean-Paul Belmondo (68) u srijedu je hitno prebačen helikopterom iz sela Lumio na Korzici u bolnicu u Bastiji, jer je, prema prvim informacijama, doživio moždani udar.</p>
<p> Pripadnici službe spašavanja koji su ga prebacivali u bolnicu izjavili su da je glumcu paralizirana desna strana lica.</p>
<p> Služba za odnose s javnošću glumice i manekenke Laetitie Caste opovrgnula je prvu informaciju po kojoj se Belmondo nalazio kod nje kada mu je pozlilo. </p>
<p> Prema gradonačelniku Lumia, inače rodnog mjesta Laetitie Caste, Belmondo se nalazio u tom selu od početka kolovoza u unajmljenoj vili s bazenom. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Pele kao Isus Krist</p>
<p>RIO DE JANEIRO, 8. kolovza</p>
<p> – Bivši trostruki svjetski nogometni prvak, brazilski nogometaš Pele, potpisao je u Rio de Janeiru dvogodišnji ugovor sa američkim gigantom Coca-colom, koja na temelju ugovora ima pravo upotrebljavati u propagande svrhe njegov lik do ljeta 2003. godine. </p>
<p> Visina honorara, koji će Coca-cola morati platiti legendarnom košarkašu nije poznata, no brazilski predstavnik tvrtke Stuart Cross rekao je kako su postignutim dogovorom zadovoljne obje strane. Coca-cola, koja uspješno surađuje sa Međunarodnim nogometim savezom (FIFA) od 1978. godine, te sa brzilskom reprezentacijom posljednjih 11 godina, svake godine za potrebe izabrane vrste Brazila namijeni oko 160 milijuna dolara. Na konferenciji za novinare upriličenoj nakon potpisivanja ugovora zanimljiva je bila konstatacija jednog novinara koji je rekao: »Na svijetu postoje tri stvari koje poznaje svaki čovjek, a to su Coca- cola, Pele i Isus Krist«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>CIA evakuirala svoje sjedište zbog požara</p>
<p>WASHINGTON, 8. kolovoza</p>
<p> – Zgrada u kojoj se nalazi sjedište CIA-e i u kojoj su uredi najviših dužnosnika te obavještajne agencije, u utorak je u potpunosti bila ispražnjena zbog vatre i dima, izjavio je glasnogovornik CIA-e.</p>
<p> Direktor CIA-e George Tenet nije bio u zgradi kada je otkrivena vatra, oko 17,45 sati (21,45 sati po srednjoeuropskom vremenu). Ne pamti se da je glavno sjedište CIA-e ikada bilo u potpunosti ispražnjeno zbog vatre, rekao je glasnogovornik Mark Mansfield.</p>
<p> Uzrok požara još nije utvrđen, a vatrogasci su na mjesto događaja došli dok su zaposlenici izlazili iz zgrade. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Čovjek koji želi pretrčati cijeli svijet</p>
<p>JOHANNESBURG, 8. kolovoza</p>
<p> – Britanac koji već četiri godine trči oko svijeta, Robert Garside, odlučan je u svojoj namjeri da »protrči« i kroz središnju Afriku, unatoč sukobima u većini zemalja na tom području. Garside je svjestan opasnosti zbog ratova i bolesti u tim zemljama, ali kaže da želi naučiti što više o njihovim kulturama. »Pomalo sam zabrinut što trčim kroz Afriku, ali dosad sam naučio da moram sam otići tamo i vidjeti što me očekuje«, rekao je Garside, rođen u Stockportu u sjevernoj Engleskoj. Garside očekuje da će trčati kroz DR Kongo, ali ako to bude preopasno, odabrat će put kroz Zambiju, prema Tanzaniji. Također će trčati kroz Sudan i Egipat. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Šareni »Casino Paradis«</p>
<p>47. splitsko ljeto / Baletni ansambl HNK Split premijerno izveo koreografiju Gagika Ismailiana »Casino Paradis« / Dinamična koreografija na tragu musicala, ali bez čuvstvenih efekata</p>
<p>Kad ne bismo bili informirani o tome što se događa na europskoj, pa i hrvatskoj, plesnoj sceni, premijerna izvedba koreografije Gagika Ismailiana »Casino Paradis« u izvođenju baletnog ansambla HNK Split mogla bi nas više dojmiti. Ovako, ostaje dojam o uloženom trudu s ansamblom koji je svojim sastavom predodređen za klasični balet uz tek blagu slutnju što se stvarno događa na procvaloj plesnoj magistrali koja više nikoga i ne želi zavesti tek plesnom tehnikom (npr. istraživačka iskustva koreodrame).</p>
<p>Portugalski koreograf armenskog podrijetla Gagik Ismailian u predstavi »Casino Paradis« pokušao je pop stilizacijom dočarati »parodiju raja kao izmišljenog mjesta apsolutne sreće« s nakanom da pronalaženjem »smisla u besmislu« zabavi publiku i upozori ju na dijaboličnu i glamuroznu sudbinu Casina. Na otvorenoj pozornici gase se i pale šarena svjetla (Zoran Mihanović), na pozadini se vide nejasni video zapisi i dijapozitivi (Raul Brzić i Alice Costa), izbor glazbe svodi se na koreografov (ne uvijek zadovoljavajući) izbor popularnih songova iz pedesetih i šezdesetih godina (zvuk Ivica Bilić), dok su promjenjivi kostimi (najčešće na rubu kiča) povjereni Pascele Mosselmans.</p>
<p> Ismailian uključuje 16 plesača u koreografiju, koja više nije agresivna i žestoko strastvena kao što je bio slučaj s njegovom svakako uspješnijom »Citadelom« prije dvije godine. Sada njegov pokret (prije sugestija) djeluje više otpušteno, frivolno, podsjeća na ugođaje music hallova i ranih broadwayskih musicala, život koji afirmira zadimljene dvorane, silhuete s cilindrima i dame s bubi frizurama... Tipična sola, dueti ili skupne scene kontrapunktnom igrom trebala bi dočarati vremenske razlike, suvremeni život koji u retrovizoru vidi svoju prošlost, pop glazbu koja čuje svoje stare odjeke... </p>
<p>Ako bismo se i mogli donekle složiti s tezom da je Gagikova koreografija donekle podsjećala na eleganciju i lakoću pokreta, teško da bismo mogli prihvatiti plesnu estetiku u kojoj se sve svodi na repeticiju gotovo istih pokreta, prekomjerne i nepotrebne zalete čas u jednu, čas u drugu stranu, konfuziju koja oduzima metaforičke zaključke i svodi se na tipične plesne formalnosti. Ekspresija pokreta, o kojoj je tako teško egzaktno govoriti, zahtijeva kompleksnost do koje se dolazi dugim radom s nakanom da se sam pokret javi i kao izraz i kao odraz. Splitski ansambl treba još mnogo raditi da bi se postigao sklad duhovne i fizičke izvedbe (izdvojili bismo samo primjer darovite Sanje Nevešćanin).</p>
<p> Mekoća plesnog izraza i izravno poniranje u ljudsko biće, koje uvlači publiku u čarobni performans, zadaća je koja plesu podaruje radost. Koreografu nisu nepoznata zbivanja u svijetu, on će se vješto koristiti provjerenim sredstvima (kolica iz trgovine, lopta, kocka, lutka iz izloga), problemi dinamike, upotrebe prostora i glazbe, nisu mu strani, ali njegov je plesni vokabular ostao skroman i ogoljen igrom koja je zakinuta emocijom, da i ne govorimo o dramaturškoj dosljednosti, dubljem poniranju u pokret vremena i prostora. Prisjetimo se samo sjajnih performansa senzualne, također portugalske, koreografkinje i plesačice Vere Mantero.</p>
<p> Splitskom ansamblu bismo poželjeli ne toliko iscrpljujujućih fizičkih vježbi, koliko emocionalnog razvitka plesača, rada na istinskoj individualnoj ekspresiji kroz ples koji će postati snažno sredstvo preispitivanja naših osjetilnih navika. Stoga, nova percepcija tijela, toliko en vogue ne samo u plesnom svijetu, koja bi bila bliža nama i većoj povezanosti s umom, cilj je kojem se danas mahnito hita. Ismailian je u drugom dijelu predstave povećao <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> igre i dobio na dinamici, ubacio hibridni ljubavni pas de deux, ali i sasvim neobičnu konverzaciju između plesača koji pred spuštenim zastorom izgovaraju različite riječi, među kojima su, dakako, i politika, ljudska prava ili niski rast balerine!</p>
<p> Ukratko, »Casino Paradis«, kao mitsko mjesto koje ispunja naše snove, nije mnogo učinio na otkrivanju srži suvremenog plesnog izraza i skrivenih simbola, ali da je pokrenuo publiku željnu novih kazališnih istraživanja – to je sasvim sigurno.</p>
<p>Tonći Šitin</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Paro više neće raditi u Dubrovniku</p>
<p> DUBROVNIK, 8. kolovoza - »Sigurno više neću raditi u Dubrovniku, ali volio bih da se više predstava radi na otvorenim prostorima, poljanama, trgovima. Festival bi tako postao znimljiviji, a te predstave jedino bi se mogle raditi u Dubrovniku«, istaknuo je redatelj Georgij Paro na tiskovnoj konferenciji na kojoj je najavljena druga premijera ovogodišnjih Dubrovačkih ljetnih igara, Kristofor Kolumbo Michela de Ghelderodea.</p>
<p> Paro smatra da bi se, kao što je to pokazao i projekt Kolumbo, postavljanjem predstava na otvorenim prostorima Festival ponovo zbližio s Gradom s obzirom na to da se, kako je kazao, od njega u zadnjih godina odmaknuo. Govoreći o Kristoforu Kolumbu, redatelj je naglasio kako je riječ o predstavi u kojoj su pomješani svi žanrovi uz »injekciju« projekcije Krležina Kolumba. »Ono što je ipak najvažnije spomenuti jest da su sve probe osim jedne bile otvorene. Naime, na prvoj probi na Porporeli postavili smo jutene zastore, no ljudi koji su šetali ne znajući što se iza zastora događa ometali su nas. Tada se netko sjetio da dignemo jutenu ogradu i mogu vam reći da je to za mene, ali i za sve nas bilo jedno novo iskustvo – kako u dekoncentraciji vježbati koncentraciju. Jučer smo tako unatoč postavljenoj ogradi imali puno gledalište, a to je znak da je predstava postala dio Grada« – naglasio je Georgij Paro. Na kraju tiskovne konferencije, u nazočnosti Mersada Berbera, predstavljen je plakat predstave Kristofor Kolumbo koji je dar slavnog slikara.</p>
<p>Antun Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Katedrala na »Promatranju«</p>
<p>Katedrala sv. Terezije Avilske u Požegi / Talijanska tvrtka postavila uređaje koji će mjeriti oštećenja na građevini, a dobiveni podatci poslužit će kao osnova za popravak </p>
<p>POŽEGA, 8. kolovoza</p>
<p> – Zbog oštećenja nastalih potresom 1995. godine te zbog propusta učinjenih tijekom posljednje sanacije temelja devedesetih godina, talijanska tvrtka SER.CO.TEC. postavila je ispitivačke uređaje koji će godinu dana pratiti ponašanje konstrukcije požeške župne crkve, a od 1997. godine Stolne crkve (katedrale) sv. Terezije Avilske.</p>
<p> Prema riječima direktora te specijalizirane talijanske tvrtke Daria Almesbergera, bit će postavljeno ukupno 30 uređaja-ispitivača, koji će mjeriti vanjsku i unutarnju temperaturu, kapilarnu vlagu, pomicanje pukotina te napon u luku, a ispred ulaza u Katedralu bit će postavljena četiri akselometra kako bi se utvrdilo koliko vibracije od prometa utječu na konstrukciju Katedrale. Podatci i obavijesti bit će objedinjeni u postavljenoj centrali, a putem telefonske linije bit će dostupni svima koji posjeduju računalo, modem i program tvrtke. </p>
<p>Svi će se podatci obraditi nakon godinu dana i na temelju dobivenih pokazatelja bit će izrađen projekt popravka. Praćenje stanja konstrukcije trajat će još godinu dana nakon popravka Katedrale. Cijeli projekt ispitivanja financirat će Ministarstvo kulture, za što je osigurano 38.000 njemačkih maraka. Do sada je tvrtka SER. CO.TEC. poduzela ispitivanje na splitskoj, šibenskoj i trogirskoj katedralu, a obavila je i istraživanja na oštećenjima dubrovačkih zidina. </p>
<p>Pročelnik požeškoga Konzervatorskog odjela Žarko Španiček smatra da se do ovoga sustavnog istraživanja konstrukcije požeške Katedrale može samo nagađati da su oštećenja nastanka pukotina, a koje su posebice vidljive na vijencu, svodu te iznad kora Katedrale, prouzročena potresom, a jednim dijelom loše izvedenom hidroizolacijom devedesetih godina. Naime, hidroizolacija je izvedena tako da je čitava Katedrala »presječena« u punoj dužini i širini temelja. U te presjeke ubačene su plastične ploče za hidroizolaciju, te je tako izgubljena veza između temelja i zidova Katedrale. Cijeli posao izveden je bez nadzora struke, a ta je metoda neprimjerena na trusnom području kao što je požeško. </p>
<p>Sv. Terezija Avilska zaštitnica je grada Požege, a crkva sagrađena u njezinu čast najstarija je građevina na istoimenome požeškom trgu, posvećena je 1763. godine. Crkva Sv. Terezije Avilske je jednobrodna s dvije pobočne kapele, kružnim svetištem i sakristijama na kat, a ubraja se među najljepše barokne crkve ne samo u Slavoniji nego i u Hrvatskoj. Unutarnjost crkve oslikali su Celestin Medović i Oton Iveković. U njezinoj baroknoj unutarnjosti posebice su impresivni anđeli, a za jednoga od njih, »vanjskoga igrača« akademik Dubravko Jelčić kaže: »Svi su barokni anđelčići više-manje svugdje jednaki: bucmasti, goluždravi, nasmijani, razigrani. Ali je ovaj na krilu barokne krile Sv. Terezije u Požegi po nečemu ipak osebujan: njegovo djetinje, anđeosko lice kao da krije, kao da prigušuje podrugljivi, korajčevski smiješak rođenog požeškog šaljivčine, koji se na nebeskim visinama zabavlja gledajući sitne ljudske grijehe i opačine.« </p>
<p>Crkva sv. Terezije Avilske nekoliko je puta oštećivana i popravljana, a najveća su oštećenja zabilježena 1926. godine kada je jaka oluja srušila toranj, krovište i oštetila dio unutarnjosti, no oštećenja su popravljena već za godinu dana. </p>
<p>Ivan Fadljević</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Julian Rachlin u novoj priči</p>
<p>Glasoviti svjetski violinist i njegovi gosti priređuju u Dubrovniku »nastavak lanjske priče o ljubavi i prijateljstvu, o glazbi i violini« </p>
<p>DUBROVNIK, 8. kolovoza</p>
<p> – Violinist Julian Rachlin, kojega je 1998. časopis Music Manual proglasio glazbenikom godine, sudjeluje i ove godine na Dubrovačkim ljetnim igrama. U četvrtak će u atriju Kneževa dvora nastupiti Julian Rachlin & Friends, čime počinje šest vrijednih glazbenih večeri na Igrama. Kako je došlo do ovoga nastupa Juliana Rachlina u Dubrovniku – objašnjava Petar Mišo Mihočević, ravnatelj Dubrovačkih ljetnih igara, u programskoj knjižici koncerata:</p>
<p> »Kad sam nakon onoga njegova lanjskog, dapače, nezaboravnog koncerta s Itamarom, Julianu predložio ovakav jedan tjedan na Igrama, svi smo već bili zaljubljeni – mi u Julianovu glazbu i taj neopisivi koncert, Julian u Dubrovnik (i još neke daleko mlađe osobe). U neki gotovo već sumrak, s plaže Excelsiora, koncerti su već bili smještani na Lokrumu, pa po Gradu, dok je Julian mobitelom optuživao neke od svojih prijatelja diljem i unaokolo zbog 'sramote' što nikada nisu bili ovdje, da ne govorimo o nečuvenosti podatka da nikada ovdje nisu i svirali. Od tada smo mi ovdje napravili vrlo malo, u stvari. Julian je valjda proveo sate na raznim telefonima kako bi složio ovogodišnji nastavak te lanjske priče o ljubavi i prijateljstvu, o glazbi i violini, o jednom Gradu bez kojeg ničega od toga ne bi bilo, o Gradu koji stalno mora biti zaljubljen u ljepotu ravnu sebi.«</p>
<p>Violinist Julian Rachlin je litvanskoga podrijetla, stekao je osnovna znanja iz tradicionalne ruske violinističke škole kod znanoga pedagoga Borisa Kušnira. Preselivši se zajedno s roditeljima (po zanimanju glazbenicima) u Austriju, tamo je produbio svoje glazbeno obrazovanje. S trinaest godina pobijedio je stekavši naziv mladoga glazbenika godine na Međunarodnom natjecanju Eurovizije u Amsterdamu. Tom ga je prigodom zamijetio Lorin Maazel te ga pozvao na Berlinski festival (s Francuskim nacionalnim orkestrom) i na europsku i japansku turneju (s Pittsburškim simfoničarima). Rachlin je bio najmlađi solist svih vremena koji je nastupio s Bečkim filharmoničarima (pod ravnanjem Riccarda Mutija).</p>
<p> Od početka svoje karijere (1989.) nastupio je preko stotinu puta s najvećim svjetskim orkestrima i dirigentima. Na području komorne glazbe također je muzicirao s vrhunskim umjetnicima, od kojih ćemo neke čuti ove godine i u Dubrovniku. Redovan je gost najpoznatijih glazbenih festivala (London, Salzburg, Montreux, Luzern, Tanglewood, Verbier i drugi).</p>
<p> Kako smo naveli na početku, časopis Music Manual ga je proglasio glazbenikom 1998. godine. Dobitnik je (za 2000. godinu) Međunarodne nagrade glasovite Glazbene akademije Chigiana u Sienni. Ljubaznošću Austrijske nacionalne banke Julian Rachlin svira na ovim dubrovačkim nastupima na violini Guarnerius del Gesu, »ex Carrodus« iz 1741. godine. D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Privlačno i za oko i za uho</p>
<p>Atrij Kneževa dvora / »Služavka gospodarica« G. B. Pergolesija u izvedbi talijanskoga ansambla Nuova cameristica, dirigent Berislav Šipuš, režija Paul Domaselli</p>
<p>Koliko su stare Dubrovačke ljetne igre, toliko su staro pitanje i razne rasprave oko opernih predstava na njima, a pogotovo nakon nestanka ljetne pozornice ispod parka Gradac šezdesetih godina. Nakon toga s više manje uspjeha poslužile su dubrovačke poljane. Međutim, opredjeljenje za Knežev dvor sedamdesetih godina bilo je mudro, jer su se vrlo uspješno prikazivale komorne opere, ali i to je pomalo nestalo, premda bi sam Dubrovnik i Dubrovačke ljetne igre mogli za svaku festivalsku sezonu osigurati jednu premijeru komorne opere.</p>
<p>Zahvaljujući Talijanskom kulturnom institutu u Zagrebu, komorna se opera ponovno uselila u Knežev dvor, gdje je talijanski ansambl Nuova cameristica – sopran Cristina Iannicola, bas Alberto Paccagnini i glumac Mario Riccardo Migliara na čelu s ravnateljem Berislavom Šipušom – prikazao remek-djelo talijanskog glazbenog teatra 18. stoljeća, operni biser predrossinijevske epohe, »Služavku gospodaricu« G. B. Pergolesija u režiji Paula Domasellija.</p>
<p>Izvodeći ovu operu onako kako žele ljubitelji vedra kazališta, pružili su izvanredan užitak, uspješno su pogodili »pravu notu na talijanski način«. Izbor pjevača je bio dobar. C. Iannicola u ulozi Vespine bila je prpošna u pokretu i pjevu svojim lijepim sopranom. Bas A. Paccagnini pojavom i pjevanjem vješto je preobražavao svoja osjećajna stanja. Glumac M. R. Migliara pokretom i očima pokazivao je više nego da je govorio. </p>
<p> Vjerojatno nadahnuti samim prostorom Kneževa dvora, čiji je atrij pametno pretvoren u salon, bili su vrsni glazbeni i glumački interpreti. Svaki pokret, šala ili geg učinjeni su prirodno i veoma osmišljeno. »Služavka gospodarica« je opera samo s dva pjevača i jednim glumcem, ali ima bujnost komičnih situacija. Uz mali orkestar i dirigentom za čembalom, koji svira i ravna, bilo je privlačno i za oko i za uho – i kao kazališni čin i kao glazbena umjetnost. Berislavu Šipušu kao iskusnom korepetitoru i dirigentu ništa nije promaklo, sve je držao pod nadzorom. Nakon završne scene dugo je odjekivao pljesak i nazočni su vjerojatno poželjeli i sljedeće godine u istome prostoru pribivati takvu događaju.</p>
<p> Prije početka opere ansambl Nuova cameristica pod vodstvom Berislava Šipuša odsvirao je, sasvim istančanim pristupom, pri čemu je ansambl pokazao svoje vrsne kvalitete, 5. simfoniju u D-duru Luke Sorkočevića i Simfoniju u d-molu, op.12 br.4 L. Boccherinija. </p>
<p>Ileana Grazio</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Szabo nikad ne treba otpisivati</p>
<p>Rumunjska atletičarka je u finalnoj utrci na 1500 metara u završnici bila neuhvatljiva za favoriziorane i ove godine brže suparnice, Violetu Szekely i Nataliju Gorelovu / »Trčanje je vrlo jednostavan sport - trebate što brže startati, finiširati najbolje što možete i to je sve«, kazala je nova svjetska prvakinja na 400 metara Amy Thiam Mbacke </p>
<p>EDMONTON, 8. kolovoza</p>
<p> - Gabrielu Szabo nikada ne treba otpisivati. Iako su na ovogodišnjim svjetskim tablicama bolje od nje i Violeta Szekely i Natalija Gorelova, iako se Szekely cijele sezone doimala nepobjedivom, iako su čak i kladioničari smatrali da Szabo nije prva favoritkinja edmontonskog finala na 1500 metara, »neozbiljno« ju je otpisivati kada je o velikim utrkama riječ. Zašto je tome tako pokazala je i u utorak kada je 200 metara prije cilja krenula u već mnogo puta viđeni finiš i uvjerljivo pobijedila favorizirane suparnice. Jasno, jedina je od favoritkinja u finalu istrčala najbolji osobni rezultat sezone.</p>
<p>Otkako se ne skače preko sedam i pol metara, ženski skok u dalj na velikim natjecanjima sve češće se pretvara u dramu. Na Svjetskom prvenstvu u Sevilli Fiona May je vodila sve do posljednje serije, kad je Španjolka Niurka Montalvo izvela vjerojatno najsavršeniji odraz u povijesti skoka u dalj i uzela zlato. Fiona May se tada strašno ljutila tvrdeći kako je Montalvo prestupila, no traga Španjolkinoj sprinterici na plastelinu koji označava prijestup nije bilo... Po načelu »sve se vraća sve se plaća«, tamnoputoj Talijanki sve se vratilo u Edmontonu. Pobijedila je skokom dugim 7.02, dok je drugoplasirana Tatjana Kotova imala samo jedan centimetar kraći skok! Cijeloj dramaturgiji pridonio je i vrlo promjenjivi vjetar jer May je pobjednički skok izvela uz vjetar +2.6 m/s u leđa, dok je Kotova centimetar kraće skočila uz pomoć vjetra od čak +3.6 m/s. </p>
<p>Posebna priča svjetske atletike je britanska dugoprugašica Paula Radcliffe. Godinama je »vukla« velike utrke i u završnici redovito gubila od Afrikanki, da bi ove godine na Svjetskom prvenstvu u krosu prekinula taj trend i osvojila zlato. Nakon što je bila najbolja i na SP u polumaratonu, činilo se da je konačno sazrijela i za pobjedu na atletskoj stazi. U Edmontonu u finalu na 10.000 metara nije diktirala tempo, već je čekala posljednjih 1000 metara da bi došla na čelo utrke. Ni ta joj taktika, međutim, nije upalila jer su je u posljednjih 200 metara ponovno »isfiniširale« sve tri Etiopljanke. Radcliffe jednostavno nema osnovnu brzinu potrebnu za brze završnice i možda bi se konačno trebala preorijentirati na maraton.</p>
<p>Čeh Tomas Dvorak osvojio je treće uzastopno zlato na svjetskim prvenstvima u desetoboju i u tome se izjednačio s Amerikancem Danom O'Brianom. U Edmontonu je ostvario izvanredan rezultat (8.902 boda), svoj drugi najbolji u karijeri, i daleko iza sebe ostavio olimpijskog pobjednika Erkija Noola i ostale. Prava je šteta što se zbog ozljede u borbu za vrh nije mogao uključiti svjetski rekorder, Roman Šebrle (završio na 10. mjestu) jr bi se možda u tom slučaju ostvarila »prognoza« ispisana na jednoj češkoj zastavi: Dvorak+Šebrle =18.000 bodova! Dvorak bi vjerojatno bio najsretniji da se to dogodi na Olimpijskim igrama u Ateni, jer bi se s olimpijskim zlatom vjerojatno svrstao uz bok najvećim desetobojcima svih vremena.</p>
<p>Nakon što su na posljednjih šest svjetskih atletskih prvenstava zlato na 800 metara odnosili Kenijci (što pravi, što Danac Kipketer), u Edmontonu je svjetski prvak postao Švicarac André Bucher, trenutno svakako najbolji 800-metraš na svijetu i veliki favorit finalne utrke. I u njegovoj su pobjedi veliku ulogu odigrali Kenijci, točnije Wilfred Bungei koji je u prvih 400 metara nametnuo ritam koji je slomio sve one koji su računali na sporu utrku.</p>
<p> To se prije svih odnosi na europskog i olimpijskog prvaka, Nilsa Schumana, koji je u takvim utrkama gotovo nepobjediv. No, na 1:43.70 šanse ima samo jedan trkač na svijetu - André Bucher. Ono što sada svi s nestrpljenjem očekuju su njegovi dvoboji s Rusom Jurijem Boržakovskim, koj je Svjetsko prvenstvo u Edmontonu propustio »jer bi to za njega bilo preveliko psihičko opterećenje«(?!). A, sve je, zapravo, tako jednostavno slušate li Senegalku Amy Thiam Mbacke: »Trčanje je vrlo jednostavan sport – trebate što brže startati, te finiširati najbolje što možete i to je sve«, kazala je nova svjetska prvakinja na 400 metara...</p>
<p> l Rezultati finala, atletičarke, 400m: 1. Amy Thiam Mbacke (Sen) 49.86, 2. Lorraine Fenton (Jam) 49.88, 3. Ana Guevara (Meks) 49.97, 4. Grit Breuer (Njem) 50.49... 1500m: 1. Gabriela Szabo (Rum) 4:00.57, 2. Violeta Szekely (Rum) 4:01.70, 3. Natalija Gorelova (Rus) 4:02.40... 10.000m: 1. Derartu Tulu (Eti) 31:48.81. 2. Berhane Adere (Eti) 31:48.85, 3. Gete Wami (Eti) 31:49.98, 4. Paula Radcliffe (VB) 31:50.06... dalj: 1. Fiona May (Ita) 7.02, 2. Tatjana Kotova (Rus) 7.01, 3. Niurka Montalvo (Špa) 6.88, 4. Tunde Vaszi (Mađ) 6.86, 5. Valentina Gotovska (Lat) 6.84... </p>
<p>atletičari, 800m: 1. Andre Bucher (Švi) 1:43.70, 2. Wilfred Bungei (Ken) 1:44.55, 3. Pawel Czapiewski (Polj) 1:44.63, 4. William Yiampoy (Ken) 1:44.96, 5. Nils Schumann (Njem) 1:45.00... desetoboj: 1. Tomas Dvorak (Češ) 8902 boda, 2. Erki Nool (Est) 8815, 3. Dean Macey (VB) 8603...</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Jozić pozvao Šukera i Prosinečkog </p>
<p>»Dobro je što se Alen Bokšić vraća u reprezentaciju. Šuker, Prosinečki i Jarni sve svoje vrijeme morat će iskoristiti za dodatni, svakodnevni rad. Ne mogu u momčadi držati trojicu igrača, koji nisu u ritmu. No, s obzirom na njihovu profesionalnost, mislim da će taj nedostatak vrlo brzo popraviti«, kaže izbornik Jozić</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – Robert Jarni, Davor Šuker i Robert Prosinečki i dalje su u sastavu hrvatske nogometne reprezentacije. Iako je velik dio naše sportske javnosti smatrao kako će izbornik Mirko Jozić zaobići spomenuti trojac zbog njihove fizičke nepripremljenosti, ipak ih je ponovno pozvao »u svlačionicu«.</p>
<p> To je, eto, detalj koji najviše privlači pozornost pri iščitavanju popisa 20 reprezentativaca koje je Jozić odredio za prijateljsku utakmicu protiv Republike Irske u srijedu u Dublinu.</p>
<p> – Sva trojica će sve svoje vrijeme morati iskoristiti za dodatni, svakodnevni rad. Pa, ne mogu u momčadi držati trojicu igrača, koji nisu u ritmu. No, s obzirom na njihovu profesionalnost, mislim da će taj nedostatak vrlo brzo popraviti, pojasnio je Jozić.</p>
<p> U Irsku će, dakle, otputovati vratari Stipe Pletikosa i Tomislav Butina, braniči Igor Tudor, Dario Šimić, Stjepan Tomas, Robert Kovač, Robert Jarni, Danijel Šarić i Boris Živković, vezisti Zvonimir Soldo, Niko Kovač, Igor Bišćan, Robert Prosinečki, Nenad Bjelica, Mario Stanić i Milan Rapaić, te napadači Davor Vugrinec, Boško Balaban, Alen Bokšić i Davor Šuker.</p>
<p> – Cilj nam je stvoriti dobru atmosferu uoči odlučujućih kvalifikacijskih dvoboja za Svjetsko prvenstvo. Dobro je, eto, što nam se vratio Alen Bokšić. No, moramo biti i oprezni, dovoljno je prisjetiti se posljednjih utakmica, kada smo u samo pet dana zbog ozljeda ostali bez nekolicine igrača. Nadam se da su pehovi sada napokon iza nas.</p>
<p> Utakmica u Dublinu doista bi trebala biti generalna proba uoči završnice kvalifikacijskoga ciklusa za SP. Hrvatska reprezentacija 1. rujna gostuje u Škotskoj, četiri dana kasnije u San Marinu, dok 6. listopada dočekuje Belgiju.</p>
<p> – Utakmica protiv Iraca izazvala je mnoge polemike, neki tvrde da nam je potrebna, neki da nije... Odgovor je jednostavan– potrebna nam je. Igramo je 16 dana prije iznimno važnog ogleda sa Škotima i može nam mnogo toga pokazati i pomoći... Najvažnije je, međutim, to da je irska reprezentacija vrlo slična suparnicima koji nas očekuju u sljedeće dvije, odlučujuće kvalifikacijske utakmice. Nema tu neke velike razlike. Ipak, u Dublinu ne očekujem neku veliku igru i spektakularni nogomet, ali svakako očekujem ozbiljan pristup utakmici. Ni mi, a niti oni nismo u usponu, pripreme su tek počele, sigurno će nedostajati natjecateljskoga ritma, zaključio je Jozić.</p>
<p> Jozić nije želio suviše govoriti o Ircima, već je samo podsjetio kako su u proteklom kvalifikacijskom ciklusu za EP bili iznimno neugodan suparnik hrvatskoj reprezentaciji...</p>
<p> – Svi se sjećamo kako smo ih ovdje pobijedili u posljednjoj minuti, prije toga smo na njihovom terenu izgubili. Sada su prvi u svojoj skupini i čeka ih odlučujuća kvalifikacijska utakmica protiv Nizozemske za prvo mjesto u skupini. Mislim da sve to dovoljno govori o irskoj reprezentaciji. Čvrsti su, a upravo nam takav suparnik sada treba, zaključio je Jozić. (R)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Šuker trenira sa škarpinom</p>
<p>»Ne pada mi na pamet trening do kraja kolovoza. Ja sam, sa 33 godine, izgubio dosta ljeta, sad nek' treniraju oni koji moraju«, rekao je Šuker prije dva mjeseca, ali ipak je, iako na krstarenju, dočekao poziv u reprezentaciju </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Nakon ljetne stanke, probudio se i nogometni izbornik Mirko Jozić. I odmah je, obznanjivanjem popisa nogometaša koje vodi u Dublin na važnu (?) prijateljsku utakmicu protiv Irske, sablaznio imalo upućenu nogometnu javnost. Samo površni pogled na dva imena, na pozivanje Davora Šukera i Roberta Prosinečkog, koji su izvan treninga od utakmice u Rigi protiv Latvije, dakle puna dva mjeseca, bio je dostatan za nevjericu. Ni Dinamov trener Ilija Lončarević nije mogao sakriti čuđenje...</p>
<p>– Pa tko je ovdje lud? Je li to reprezentacija Hrvatske, ili tko zna što? Ništa mi više nije jasno...</p>
<p>Bogme, mnogima nije jasno što to Jozić namjerava učiniti sa Šukerom i Prosinečkim. Jer, i površni pratitelji sporta znaju da Davor Šuker krstari Jadranom, znaju da je prije dva mjeseca rekao:</p>
<p>– Ne pada mi na pamet trening do kraja kolovoza. Ja sam, sa 33 godine, izgubio dosta ljeta, sad nek' treniraju oni koji moraju, rekao je Šuker i nakon uspješnih desetak dana sa svojom nogometnom akademijom započeo krstarenje koje prekida tek jednom tjedno kad sudi finalne dvoboje u nogometu na pijesku u promotivnoj akciji s jednom pivovarom...</p>
<p>A Prosinečki je, nakon također napokon dužega odmora, tek krajem prošloga tjedna započeo s treninzima, nakon što je koji dan ranije potpisao ugovor s engleskim Portsmouthom. I sad je zacijelo u najgorem dijelu trenažnoga procesa, vrlo dobro znamo kakve je muke prolazio lani s privatnim trenerom Gordanom Ciprićem, sad je situacija identična.</p>
<p>I kakvu korist može Jozić, dakle, imati od Šukera i Prosinečkog? Baš nikakvu, osim možda moralne potpore (!?) ostalim reprezentativcima u liku i tijelu spomenutoga dvojca. Štoviše, postoji velika opasnost da se na ozbiljnoj utakmici protiv Irske - jer domaćin će je neprijeporno shvatiti najozbiljnije! – nespremni nogometaši ozlijede. A svi znamo koliku važnost ima okršaj protiv Škotske u Glasgowu 1. rujna u kvalifikacijama za odlazak na SP, pa je li onda uputno nepotrebno riskirati? Jer, Prosinečki će do Škotske dohvatiti barem onaj mali djelić natjecateljske forme (trebao bi zaigrati za Portsmouth 18. kolovoza) i Jozić bi ga tek tada mogao koristiti. A ovako...</p>
<p>Razgovarali smo s Davorom Šukerom, pronašli smo ga u Palmižani, gdje je usidrio jahtu i u odabranom društvu »započeo obračun« s povećom škarpinom...</p>
<p>– Kako je u Zagrebu? Vruće, ha? Pa, patite malo, ha, ha, ha, nije skrivao sjajno raspoloženje hrvatski kralj strijelaca. A na našu molbu da prokomentira Jozićev poziv, Šuker je nudio isključivo diplomaciju:</p>
<p>– Gledajte, bilo što da vam kažem, netko će iz svega napraviti slučaj. Uglavnom, Jozić zna zašto me pozvao, zna se zbog čega sam mu važan i to je to...</p>
<p> l Ipak, niste u trenažnom procesu, najavili ste prije dva mjeseca da će tako i biti, međutim poziv je stigao?</p>
<p>– Istina je da nisam u treningu, ali mogu na svježinu nešto odigrati. Još nisam potpisao nikakav ugovor, neka sad mene malo klubovi čekaju, najavio sam da ću se u kolovozu odmarati.</p>
<p> l Ne bojite li se možebitnog ozljeđivanja na utakmici protiv Irske?</p>
<p>– Ponavljam: drago mi je što sam pozvan i znam da na određeni način, kao veteran, mogu pomoći reprezentaciji. A izbornik će odrediti hoće li mi dati minutažu u igri, jasno je da nisam spreman zaigrati od prve minute, pričao je Šuker.</p>
<p>Dakle, moralna potpora... Pokušali smo kontaktirati i s Prosinečkim, međutim bio je na treningu. A u svezi komplikacija koje su nastale oko njegove radne dozvole za igranje u Velikoj Britaniji (nije u zadnje dvije godine, zbog poznatih razloga, prikupio 75 posto nastupa za hrvatsku reprezentaciju), treba reći da se Portsmouth žalio na tu prvostupanjsku odluku i sljedećeg će tjedna u Manchesteru biti rješavan žalbeni postupak. A klupski predsjednik Milan Mandarić i menedžer Harry Redknapp prilično su optimistični i tvrde kako imaju argumente na osnovi kojih će Prosinečki ipak dobiti radnu dozvolu.</p>
<p>Uglavnom, i laiku je jasno da su Šuker i Prosinečki (djelomice i Jarni, koji ipak trenira već dva tjedna), trenutno neupotrebljivi za igranje u reprezentaciji, te da se iz tog eksperimentiranja u Dublinu može polučiti samo protu-efekt. I uistinu nije jasno što je Jozić želio tim potezom, nije li logičnije bilo da ih nije pozvao i razložno, u dvije rečenice, pojasnio zašto to nije učinio? Ovako je posve nepotrebno inicirao cirkus...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Kranjčar na klupi protiv Flore</p>
<p>Na Kranjčaru se pomalo osjeća da ima previše utakmica u nogama bez odmora, pod stalnim je pritiskom. I vjerujem da će protiv Estonaca biti korisniji ako uđe u igru s klupe, nego da počne utakmicu, pojašnjava Lončarević svoju odluku i najavljuje ovu postavu »modrih«: Butina - Leutar, Sedloski, Cesar, Drpić - Leko, Agić; Gondžić - Mikić, Zahora; Balaban</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Prvi je pravi europski ispit pred Dinamovim nogometašima. Iako je u pripremnome razdoblju lagano skupljano iskustvo u prijateljskim ogledima s Bordeauxom, St. Etienneom, Nantesom, Galatasarayom..., te utakmice treba ostaviti po strani. Jer, tek kad je riječ o službenoj, natjecateljskoj utakmici u nekome od europskih kupova, tek se na tim dvobojima može procijeniti međunarodna vrijednost momčadi. A Dinamov će prvi ovosezonski test biti estonska Flora iz Tallinna, momčad koju će »modri« u četvrtak ugostiti u Maksimiru (20.15 sati) u prvoj utakmici pretkola Kupa Uefe.</p>
<p>Gdje je sad Dinamovo mjesto u Europi? Trener Ilija Lončarević je čak i u najavi utakmice s Florom odgovorio na ovaj upit:</p>
<p>– Ovo je za nas više nego važna utakmica i Flora će nam sigurno biti dobar suparnik, iako ne pripadaju ni prvom ni drugom europskom razredu...</p>
<p>I Dinamovo je mjesto, dakle, »tu negdje«. Iako to zvuči prilično depresivno, posebno ako »bacimo« malo pogled unatrag, maksimirska je stvarnost takva kakva jest i kroz tu prizmu treba sagledavati i mogućnosti ove mlade momčadi. Pojedinačna igračka nadarenost nije prijeporna, međutim dalek je put od nadarenosti do opipljive vrijednosti. I upravo stoga Lončarević naglašava:</p>
<p>– Ne treba ove mladiće stavljati pod veliki pritisak. Siguran sam da će učiniti sve kako bi ostvarili dobar rezultat koji bi nam uoči uzvrata zajamčio dobre izglede za plasmanom u 1. kolo. Pobjeda protiv Flore uistinu bi nam mnogo značila, i zbog domaćega prvenstva, ali i zbog javnosti, zbog naših navijača, koji su opravdano bili razočarani nakon 0-0 protiv Zadra, veli trener.</p>
<p>Dodajmo da je na klupsku adresu došlo i »Pismo podrške Bad Blue Boysa« u kojem se navijači pozivaju da dođu na utakmicu, a istodobno se daje i potpora »plavim bluzama«. Ulaznice za ovu priredbu mogu se kupiti na uobičajenim prodajnim mjestima, a cijene su pristupačne - loža 80 kuna, tribina zapad 50, tribine istok i sjever po 10 kuna.</p>
<p>A u kakvom će sastavu Dinamo zaigrati protiv Flore? Lončarević najavljuje:</p>
<p>– Istrčat će ova postava: Butina - Leutar, Sedloski, Cesar, Drpić - Leko, Agić; Gondžić - Mikić, Zahora: Balaban.</p>
<p> l Gdje je Niko Kranjčar?</p>
<p>– Bit će na klupi. Na njemu se pomalo osjeća da ima previše utakmica u nogama bez odmora, pod stalnim je pritiskom. I vjerujem da će biti korisniji ako uđe u igru s klupe, nego da počne utakmicu, pojašnjava Lončarević i dodaje kako će među pričuvama još biti Turina, Pilipović, Polovanec, Čutura, Jurić i Abramović.</p>
<p>»Modri« će, eto, zaigrati s dva zadnja vezna igrača (Leko i Agić), u ulozi graditelja igre i dodavača bit će Gondžić, na napadačkim bokovima radit će Mikić i Zahora, u vrhu tog napada bit će Balaban. To je iznimno ofenzivna varijanta igre, koja zahtijeva brz protok lopte i veliku pokretljivost posebno bočnih napadača, uz, dakako, golemi trkački angažman zadnjih veznih nogometaša. I ako se to ostvari, tek onda zadnja obrambena linija, koja je i do sada iskazivala slabosti, neće biti ugrožena.</p>
<p>Primjetno je da je Lončarević u momčad uvrstio Balabana, koji je na izlaznim vratima iz Maksimira i čeka zadnji poziv iz Birminghama kako bi preselio u Aston Villu. Može li se preko noći nešto promijeniti pa da Balaban ipak ne zaigra protiv Flore?</p>
<p>– Ne vjerujem. Englezi su do sada mogli sve riješiti, no odlučili su se za ovu drugu opciju. Imamo informacije da će u četvrtak u Maksimir doći i menedžer Aston Ville John Gregory, kako bi na licu mjesta i konačno potvrdio ovaj transfer.</p>
<p> l Što znate o Flori?</p>
<p>– Ne previše. Gledao ih je Zvezdan Cvetković, rekao mi je da igraju u sličnoj formaciji kao mi, načelno se drže sustava 4-4-2, iako u napadu igraju s bočnim napadačima i centarforom, poput nizozemske reprezentacije. Ništa čudno, trener im je Nizozemac Arno Pijpers, dugogodišnji suradnik Louisa van Gaala. No, vidjet ćemo kako će se postaviti protiv nas.</p>
<p>Na kraju je Lončarević rekao:</p>
<p>– Mišljenja sam da smo bolji od Flore. Međutim, to ne mora ništa značiti, jer uopće nije dvojbeno da smo bolja momčad od Zadra, pa smo vidjeli kako je završilo. Uglavnom, mogu zajamčiti da će pristup moje momčadi biti onakav kakav treba biti, a sve ostalo je u rukama igrača. I bio bih zadovoljan svakom pobjedom, a ukoliko svladamo Floru, recimo, 1-0, 2-0 ili 3-1, tada objektivno možemo očekivati prolaz u 1. kolo Kupa Uefe, kaže Dinamov trener. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Melbourne Knightsi u potrazi za wimbledonskim asom!</p>
<p>»Nije nemoguće da će Goran Ivanišević razmisliti o ponudi koja je atraktivna jer Ivaniševića zanima profesionalni nogomet«, piše u australskom sportskom tjedniku Sports Truth. » Može se pretpostavljati da bi ovo bio standard nogometa koji bi odgovarao teniskom majstoru«, piše Sports Truth </p>
<p> MELBOURNE/SPLIT, 8. kolovoza - Kako piše »Croatian Herald« najtiražniji hrvatski list u Australiji, a navodeći citati dnevnog australskog tiska, Nogometni klub Melbourne Knights, odnosno bivša Croatia Melbourne krenuo je u akciju kako bi osigurali nastup jednoga od najpopularnijih sportaša na svijetu za nastup u njihovu dresu u sezoni 2001./02. Ovo je vijest koja je pod naslovom »Knightsi jure wimbledonskog asa« objavljena ovih dana na naslovnoj stranici Sports Truth Weeklyja Melbourneu.</p>
<p>»Klub iz zapadnog melburnškog predgrađa juri za potpisom wimbledonskog teniskog asa Gorana Ivaniševića«, doista piše na naslovnoj stranicilista. Dalje se navodi: »Samo prije mjesec dana Ivanišević je konačno osvojio svoj prvi Wimbledon, uz opće odobravanje publike. Njegova dramatična pobjeda u pet setova u meču protiv Australca Pata Raftera već je ušla u povijest kao jedan od najvećih finala u povijesti Wimbledona. Ali, od te pobjede 29-godišnji Hrvat već je dao do znanja da će s tenisom stvari ići polakše, a da će se on posvetiti svojoj drugoj velikoj sportskoj strasti – nogometu. Unatoč golemom skoku na ATP listi neki tvrde da će Ivanišević ove sezone igrati nogomet za Hajduk Split.«</p>
<p>Melburnški tjednik dalje tvrdi kako je posrednik stupio u kontakt s Melbourne Knightsima, prenijevši poruku kako je Ivanišević zainteresiran igrati nogomet u Australiji.</p>
<p> »Nije nemoguće da će Ivanišević razmisliti o ponudi koja je atraktivna jer Ivaniševića zanima profesionalni nogomet«, piše spomenuti list. Citiramo slijedeće: »S australskom ligom koja je interesantna mnogim europskim klubovima i koja se sve više razvija, može se pretpostavljati da bi ovo bio standard nogometa koji bi odgovarao teniskom majstoru.«</p>
<p>Trener Melbourne Knightsa Andrew Marth (čovjek koji je igrao za australsku reprezentaciju protiv Hrvatske 1991. godine i dao joj dva pogotka, inače porijeklom s Korčule) prošle je sezone doveo svoj klub u samu završnicu australskog prvenstva, prvi put u posljednje četiri godine, još nije konzultiran glede mogućnosti o Ivaniševićevom dolasku. </p>
<p>Ali, kako saznajemo iz Melbourne Knightsa u upravi su veoma uzbuđeni oko ovakve mogućnosti.</p>
<p>– Naravno da smo zainteresirani, doista bismo ga željeli imati u našim redovima, izjavio je za Sports Truth Weekly John Sigur, menedžer hrvatske nogometne momčadi i dodao: </p>
<p>– No bilo kakvi pregovori još su u pripremnoj fazi i u ovom trenutku možemo samo reći da ćemo više znati za nekoliko tjedana. To bi bilo odlično za klub iz nekoliko razloga, a jedan od njih je činjenica da se radi o jednom od najpopularnijih sportaša u Hrvatskoji u hrvatskoj zajednici u Australiji.</p>
<p>Novine dalje pišu: »Ovaj 194 cm visoki ljevoruki as nosio je zastavu Hrvatske na Olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine i dugo je već opsjednut nogometom, kojeg je s uspjehom igrao kao dječak, baš kao i košarku. Ivanišević će u rujnu napuniti 30 godina i s uspjehom iz Wimbledona svoju karijeru punu uspona i padova doveo je do vrhunca. S kroničnom ozljedom ramena, teško da će igrati tenis još dugo vremena. Knightsi se nadaju da će mu moći ponuditi atraktivnu ponudu kako bi ga doveli u Melbourne.</p>
<p>U nedavnom razgovoru za australske novine Ivanišević je dao naslutiti da bi se njegova teniska karijera do kraja ove godine mogla približiti kraju.</p>
<p> – Ljudi su me već pitali što ću raditi poslije ovog. Da budem do kraja iskren, nisam siguran. Možda bih volio igrati mali nogomet. Sigurno je samo to da se neću dosađivati. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nekić i Marković vode Zagrebovu momčad</p>
<p>Odlukom vodstva kluba šef struke će biti Vladimir Nekić, trener Nino Marković, a trener vratara Mirko Bašić koji će biti i prvi vratar momčadi</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – Velimir Kljaić ipak nije trener RK Zagreb. Nije ovo prvi put da se u 24 sata situacija u Zagreba okrene stubokom, ali ovakav je rasplet malo tko očekivao, tim više što se špekuliralo s imenima Velimira i Nenada Kljaića.</p>
<p>Pregovori s Kljaićem nisu uspjeli, a Zagreb u novu sezonu kreće sa skroz novim stručnim stožerom. Šef struke je Vladimir Nekić, bivši Zagrebov igrač i kasnije direktor, trener je dosadašnji pomoćnik trenera Nino Marković, a trener vratara je Mirko Bašić (41 godina) koji je ujedno i prvi vratar momčadi. Dakle, Marković će i dalje trenirati momčad, no posljednju riječ o momčadi će imati Nekić.</p>
<p>Iako će u klubu reći kako nema više vremena čekati i moliti nekog, ponavljati se (Velimir Kljaić je u dva navrata bio trener Zagreba) i eksperimentirati (s Nenadom Kljaićem koji je još igrač) jasno je da su u svemu presudile financije. Možda zvuči grubo, ali u situaciji kad klub neće nastupati u Europi nema smisla trošiti novac na skupog trenera kakav je Kljaić. Tako je klub odlučio dati priliku mladom i prespektivnom treneru.</p>
<p>– Nekić je ovih godina u klubu i uz reprezentaciju isprekao zanat i nema razloga da mislimo da neće znati svoj posao. Nino je lani bio pomoćni trener, ima sve preduvjete, a koliko vrijedi Mirko ne treba ni govoriti, objašnjavao je direktor kluba, Bartol Kaleb.</p>
<p>Njihovi će ugovori biti izmijenjeni, ali, kako kaže Kaleb, s racionalnim iznosima.</p>
<p>Dosadašnji trener vratara Zdenko Zorko će odsad voditi jednu od mladih momčadi Zagreba kao prvi trener.</p>
<p>Hrvatski će se prvak okupiti u ponedjeljak, a dotad će se potruditi dovesti i najavljivana pojačanja, Renata Sulića, Bornu Franića i Aleksandra Jovića.</p>
<p>– Malo sam bio iznenađen, no sad je već bolje. Istina je da nam je otišlo dosta dobrih igrača, ali ako dođu svi koje planiramo, mislim da nećemo biti ništa slabiji nego lani. A nadam se da ćemo biti uspješniji, da ćemo, uz prvenstvo, osvojiti i Kup, kaže šef struke Nekić.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="26">
<p>Samo zaposleni useljenici mogu živjeti u Italiji</p>
<p>Prema Bossi-Finijevom zakonu, svaki ilegalni useljenik koji ne napusti Italiju u roku od osam dana mogao bi biti osuđen na četiri godine zatvora / Prijedlog će biti na dnevnom redu talijanskog parlamenta prije godišnjih odmora</p>
<p>RIM, 8. kolovoza (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Berlusconijeva vlada povjerila je čelnicima stranaka Sjeverne lige i Nacionalnog saveza zadaću da naprave nacrt novog zakona o useljenicima. Te dvije stranke nisu izabrane slučajno jer su upravo one najveći protivnici useljenika, a njihovi članovi organizirali su prosvjedne skupove i dijelili letke protiv svih tipova useljenika. </p>
<p>Nacionalni savez je bivša neofašistička stranka (MSI), a Sjeverna liga se proslavila svojim secesionističkim i ksenofobičnim stavovima. Novi zakon će se zvati po imenima svojih tvoraca, ministru za reforme Umbertu Bossiju i potpredsjedniku vlade Gianfrancu Finiju. Time će se ukinuti dosadašnji zakon o useljeništvu Turco-Napolitano, koji je bio mnogo fleskibilniji prema useljenicima i u kojemu ilegalno useljavanje nije bilo krivično djelo. </p>
<p>Prema Bossi-Finjevom zakonu, svaki ilegalni useljenik koji ne napusti Italiju u roku od osam dana, koliki je zakonski rok, riskira da bude osuđen na četiri godine zatvora. Novim zakonom se produžuje razdoblje boravka u sabirnim centrima na 60 dana, prije nego što ilegalni imigrant bude poslan natrag u svoju zemlju. </p>
<p>To razdoblje će poslužiti da se točno dobiju svi podaci i da useljenik bude stavljen na popis nepoželjnih u Italiji. Kad je u pitanju dozvola za boravak, davat će se samo onim useljenicima koji imaju radni ugovor. Bez radnog ugovora nema ni boravka u Italiji. Umberto Bossi je jednom intervjuu rekao da zastupa stav da sljedećih godina nema potrebe davati nove dozvole za boravak jer već ima sasvim dovoljno stranih radnika u Italiji s urednim dokumentima. Također je napao poduzetnike sa sjevera Italije koji su se bunili protiv njegovih prijedloga. »U Italiji ima onih koji ne žele da se krivično gone ilegalni useljenici. To su oni koji ih koriste kao roblje, minimalno ih plaćaju zbog njihovog nereguliranog položaja«, rekao je. Prema mišljenju Umberta Bossija, komunisti su bili »blagi prema useljenicima jer su na taj način htjeli uništiti zapadnjačku kulturu«. </p>
<p>Dvojac Bossi-Fini je u svim pitanjima useljeništva izuzetno oštar. Spajanje obitelji je moguće samo za supruge i maloljetnu djecu. Ukida se sponzorstvo useljenika koji dolaze u potrazi za poslom. Do sada je sponzor mogao uplatiti 10 milijuna lira kao jamstvo za dolazak novog imigranta. Od sada je to nemoguće. Novi zakonodavci smatraju da je bilo dosta manipulacija s dolascima preko sponzora, jer je minimalan broj Talijana jamčio za useljenike, a većina su bili stranci koji su na taj način dovodili svoje sugrađane. </p>
<p>Oporba je već dala do znanja da će se oštro boriti protiv novog zakona o useljeništvu koji bi mogao Italiju dovesti u sukob Europskom Unijom. No, kako Kuća slobode ima dovoljnu većinu i u parlamentu i u senatu, sve će se završiti na žučnim raspravama, a izglasano će biti ono što odluči Berlusconi. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ozbiljni propusti u istrazi »slučaja Leutar«</p>
<p>Objavljen skandalozan podatak da je uništen film koji je neposredno nakon eksplozije podmetnute bombe u Leutarovom automobilu snimio službenik američkog veleposlanstva/ Iskaz nije dao ni policajac koji je u trenutku atentata osiguravao zgradu američkog veleposlanstva</p>
<p>SARAJEVO, 8. kolovoza</p>
<p> - Visoko poziconirani službenik lokalnog pravosuđa angažiran na »slučaju Leutar« izjavio je za Vjesnik, pod uvjetom zadržavanja najstrože diskrecije, da bi optužnica u slučaju ubojstva bivšeg federalnog doministra unutarnjih poslova uskoro mogla biti proširena.</p>
<p>»Imamo indicija da je u ovom slučaju postojala urota u koju su bili uključeni i neki od tadašnjih vodećih političara, kazao je taj službenik, dodajući da će, ukoliko se indicije pokažu točnim, optužnica biti proširena na »vrlo visoke« krugove. Mediji su ranije špekulirali da bi u slučaj mogli biti umiješani neki od vodećih političara HDZ-a političara, ali i visoki službenici administracije s bošnjačke strane.</p>
<p>Inače, u ovom trenutku se pred Županijskim sudom u Sarajevu vodi proces protiv šestorice optuženih za ubojstvo Leutarova. Lokalnom pravosuđu nisu dostupni Ivan Andabak i Mario Milićević koji se nalaze u Hrvatskoj, tako da su se pred Sudom pojavili Dominik Ilijašević, Zoran Bašić, Jedinko Bajkuša te bivši Leutarov vozač i pratilac Željko Ćosić.</p>
<p>Najvećim uspjesima obrane do sada se smatra potvrđivanje alibija za Ćosića od strane članova Leutarove obitelji, kao i sve ozbiljnije dovođenje u pitanje iskaza zaštićenog svjedoka, na čijem se svjedočenju temelji optužnica. Taj zaštićeni svjedok je, kako se pretpostavlja, Merim Galijatović, osuđivani kriminalac i prevarant, bivši pripadnik širokobriješke Kažnjeničke bojne kojemu je glavni motiv za svjedočenje vjerojatno bila primamljiva novčana nagrada od milijun maraka koju je za otkrivanje Leutarovih ubojica raspisala federalna vlada. </p>
<p>No, paralelno s najavama mogućeg proširenja optužnica u ovom kontroverznom procesu, otkrivaju se i brojni propusti u istrazi. Tako je tek nedavno objavljen skandalozan podatak da je uništen film koji je neposredno nakon eksplozije podmetnute bombe u Leutarovom automobilu snimio službenik američkog veleposlanstva (zgrada veleposlanstva nalazi se u neposrednoj blizini mjesta gdje je izvršen atentat).</p>
<p>Film koji je mogao značajno doprinijeti istrazi uništen je po nalogu tadašnjeg županijskog ministra unutarnjih poslova Ismeta Dahića koji o tome uopće nije ispitivan tijekom istrage. Osim toga, iskaz nije dao niti policajac koji je u trenutku atentata osiguravao zgradu američkog veleposlanstva. Taj čovjek se, po saznanjima Vjesnika, sada nalazi u Švedskoj.</p>
<p>Nadalje, bitnim propustom se smatra i činjenica da tijekom istrage nije dovoljno pozornosti posvećeno činjenici da je eksploziv kojim je ubijen Leutar sličan onome od kojeg su sačinjene bombe korištene za napade na hrvatske povratnike i policajce u središnjoj Bosni, mjesecima prije ubojstva tog visokog hrvatskog dužnosnika.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ne zanimaju me stranke, nego moj narod, kaže kardinal Puljić</p>
<p>MOSTAR, 8. kolovoza </p>
<p> - Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić izjavio je kako vjeruje da će nova američka administracija na čelu s predsjednikom Georgeom Bushom preispitati svoj odnos prema Bosni i Hercegovini.</p>
<p> Kardinal Puljić je gostujući u utorak navečer na lokalnoj televiziji »Oscar« u Mostaru potvrdio kako je nedavno boraveći u SAD-u, gdje je govorio pred vanjsko-političkim odborom američkog Kongresa, te u susretu s američkim dužnosnicima, upozoravao da međunarodna zajednica mora na jednaki način pristupati svima u BiH.</p>
<p> »U javnosti je premalo pozitivnog o Hrvatima, ako je netko kriv treba odgovarati pojedinačno, a ne nametati kompleks cijelom narodu«, rekao je kardinal Puljić.</p>
<p> Kardinal Puljić je kritizirao daytonsko dvo-entitetsko uređenje BiH. Pritom je osudio ukidanje naziva »republika« iz državnog imenovanja BiH, a davanje naziva »republika« jednom entitetu - Republici Srpskoj.</p>
<p> Komentirajući napise koji ga kritiziraju i izjednačavaju s HDZ-om, kardinal Puljić je rekao da ga ne zanima stranka »nego moj narod«.</p>
<p> Najnoviji broj sarajevskog magazina »Dani« na naslovnoj je stranici objavio portret kardinala Puljića na kojem je umjesto kardinalskog križa umontirana fotografija sa likom pokojnog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. »To je povreda vjerskih svetinja, jer križ je za nas svetinja«, prokomentirao je kardinal Puljić.</p>
<p> Dodao je kako se njega kao kardinala želi u BiH omalovažiti i obezvrijediti, te da je to smišljena akcija raznih »kuhinja«, s ciljem unošenja zabune među Hrvate katolike u BiH.</p>
<p> Kardinal Puljić kritizirao je i postupke hrvatskih političara, rekavši da energiju troše na međusobne sukobe. Kardinal Puljić smatra da Hrvatski narodni sabor BiH ne može zamjeniti državne institucije, ali da može biti, kako je rekao, pomoćno sredstvo za oblikovanje strategije Hrvata u BiH. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Britanci kontroliraju Rome na češkim aerodromima</p>
<p>Prije uvođenja kontrola, u samo tri tjedna 204 Roma zatražilo je azil u Velikoj Britaniji, a u prvih pola godine 1200</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Iako su demonstracije pred češkim veleposlanstvima u Londonu, Košicama, Varšavi i Bukureštu te u Pragu, što ih je početkom tjedna protiv rasne diskriminacije organiziralo međunarodno romsko udruženje »Europa Rome« iz Londona neslavno propale, Romi su postigli svoj cilj - od četvrtka, 9. kolovoza, bit će ukinute kontrole imigracijskih organa Velike Britanije na praškom aerodromu Ruzyne. </p>
<p>Kontrole su uvedene prije tri tjedna kako bi se spriječio egzodus Roma. Prije uvođenja kontrola, u samo tri tjedna 204 Roma zatražilo je azil u Velikoj Britaniji, a u prvih pola godine 1200. Da bi to spriječili, britanski imigracijski uredi postavili su u dogovoru sa češkim vlastima prije mjesec dana svog konzularnog predstavnika koji je sa svim putnicima za London, obavio informativni razgovor, i ako je stekao uvjerenje da se radi o pokušaju duljeg ostanka na Otoku bez dovoljno novca, mogao je spriječiti njihov odlazak. </p>
<p>U tome je Britancima išla na ruku i češka zrakoplovna kompanija ČSA koja takve osobe nije ni puštala u zrakoplov iako su imali uredne karte. ČSA je to objašnjavala postojećim ugovorom prema kojemu je dužna svakog putnika, kojemu bi britanski imigracijski organi spriječili iskrcavanje na Otoku, o svome trošku prevesti natrag i uz to mu platiti smještaj i prehranu za vrijeme dok čeka zrakoplov za povratak. </p>
<p>U protekla tri tjedna su otočke imigracijske vlasti spriječile odlazak iz Praga više od stotinu putnika. Velika većina bili su Romi koji nisu mogli objasniti kome i na koliko dugo odlaze, ili nisu imali dovoljno novca za boravak u Britaniji (moraju imati 90 funti dnevno ako nemaju osiguran smještaj, a 30 funti ako ga imaju). </p>
<p>Romi su to protumačili kao rasnu diskriminaciju Roma, što Britanci odbijaju, navodeći kao primjer da ni veći broj bijelaca koji nisu uvjerili britanske predstavnike da im je cilj putovanja posjet obitelji ili studij, nije pušten u zrakoplov za London. Kontrola je uvedena na temelju međudržavnog ugovora iz 1975., i češka vlada to smatra boljim rješenjem od uvođenja viza za sve češke građane. </p>
<p>Britanskoj kontroli na praškom aerodromu usprotivili su se mnogi u Češkoj, jedino je premijer Miloš Zeman našao razumijevanje za postupak Britanaca. Predsjednika Vaclava Havela zabrinjava mogući rasni podtekst i kršenje ljudskih prava, a predsjednik parlamenta Vaclav Klaus smatra da je čak bolje uvođenje viza, čime su zaprijetili Britanci, nego britanske kontrole u Pragu, čime se, kako je rekao, narušava suverenitet države. </p>
<p>Međuresorna komisija češke vlade za pitanja romske populacije zatražila je od vlade da osigura da prilikom kontrola na praškom aerodromu putnici ne budu rasno diskriminirani. Međutim, iako je vlada na kolektivnom odmoru, ministar vanjskih poslova Jan Kavan izjavio je kako će u četvrtak prestati kontrole na aerodromu, jer je postignut glavni cilj - znatno je smanjen broj Roma, koji žele otputovati u Britaniju.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Ništa od Schröderovog obećanja o smanjenju nezaposlenosti</p>
<p>Prema anketama, svaki četvrti zaposleni u Njemačkoj strahuje za svoje radno mjesto / Glavni tajnik CDU-a Laurenz Meyer optužio je njemačkog kancelara da nije sposoban rješavati gospodarska pitanja</p>
<p>BERLIN, 8. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Podatak da je nezaposlenih 104.000 više u odnosu na prethodni mjesec izazvao je uzbunu u njemačkom ljetnom političkom teatru. U zemlji koja ima 3,8 milijuna nezaposlenih i koja još uvijek ima povijesne traume od masovne nezaposlenosti tridesetih godina prošloga stoljeća, podaci Saveznog ureda za rad iz Nürnberga uvijek se očekuju s najvećom pozornošću. </p>
<p>Uoči najnovijih alarmantnih brojki iz Nürnberga, od vodećih koncerna su stizali još dramatičnije vijesti. Primjerice, »Siemens« je najavljivao otpuštanje najprije 5000, da bi se potom govorilo o 10.000 otkaza. Prema anketama, svaki četvrti zaposleni u Njemačkoj strahuje za svoje radno mjesto. </p>
<p>Nije riječ samo o zaposlenim u »novoj ekonomiji« nego i drugim branšama te u javnim službama. Broj zaposlenih zbog rigorozne štednje bi se u ovoj godini trebao smanjiti za oko 100.000. Samo u Sjevernoj Rajni Westfaliji ukinut će se 12.000 radnih mjesta, među kojima najviše na željeznici i u vojsci, odlaskom ljudi u prijevremenu mirovinu. </p>
<p>Crni trendovi na tržištu rada i porast cijena izazvali su kritičke komentare. Oporbene stranke, dakako, nisu štedjele crveno-zelenu vladu. Glavni tajnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Laurenz Meyer optužio je njemačkog kancelara da nije sposoban rješavati gospodarskih pitanja i pozvao ga da »konačno ustane iz svoje ležaljke«. </p>
<p>Državni tajnik u ministarstvu rada Gerd Arens (SPD) tvrdi da je porast broja nezaposlenih posljedica u prvom redu stanja u svjetskom gospodarstvu. Schröder koji se vratio iz Riminija s godišnjega odmora nije izravno reagirao na zabrinjavajući tren na tržištu rada, ali je zato ispravio svoje dosadašnje prognoze da će gospodarski rast biti iznad dva posto. Naime, u intervju Sternu od četvrtka izjavio je da će rast biti između 1,5 i dva posto. Time je neizravno priznao i da do izbora iduće godine neće uspjeti smanjiti nezaposlenost na 3,5 milijuna kako je to prije odlaska na godišnji odmor tvrdio. Takav razvoj događaja dovodi u pitanje njegovu političku vjerodostojnost jer je uz pad broja nezaposlenih na 3,5 milijuna vezivao i smisao svog dolaska na vlast. </p>
<p>Nezaposlenost je osobito visoka na istoku Njemačke, u nekim pokrajina i 20 posto. Ništa ne pomažu povremena spektakularna otvaranja radnih mjesta, kao otvaranje tvornice BMW u Leipzigu. Kancelar je nedavno uspio postići dogovor bogatih pokrajina da u ime njemačke solidarnosti sljedećih godina iz džepova zapadnih poreznih obveznika izdvoje za istok Njemačke 300 milijardi DEM. Sindikati imaju svoje ideje za rješavanje nezaposlenosti. Oni predlažu zabranu prekovremenog rada. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Jačanje strateškog savezništva Ankare i Tel Aviva</p>
<p>Izrael i Turska sklopili su navodno tajno strateško savezništvo koje se, prema nekim tumačenjima, može odraziti na budućnost Srednjeg istoka i Kavkaza a odnosi se i na moguće nuklearne prijetnje, posebice od strane Irana i Iraka</p>
<p>ANKARA, 8. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izraelski premijer Ariel Sharon doputovao je u jednodnevni posjet Turskoj uz gotovo neviđene mjere sigurnosti. Zbog dolaska izraelskog dužnosnika angažirano je tisuće policajaca i stotine pripadnika tajnih obavještajnih službi dviju zemalja - izraelskog Mossada i ovdašnjeg MIT-a.</p>
<p> Dok je ankarskim ulicama prolazila duga kolona vozila sa Sharonom i članovima njegove pratnje, promet je po prvi puta bio obustavljen. Takva klima dočeka izraelskog premijera bacila je u sjenu tri glavne teme razgovora s turskim domaćinom. Riječ je o političkoj situaciji na Srednjem istoku, prodaji izraelsko-američkih raketnih sustava »arrow« (strijela) i o ponudi za osuvremenjivanje turskih tenkova tipa M-60.</p>
<p>Inače, uoči dolaska izraelskog premijera, Istanbul je bio poprište žestokih prosvjeda mase demonstranata koji su uzvikivali parole protiv njegova dolaska. </p>
<p>U sukobima demonstranata i policije bilo je više ozlijeđenih. Uhićena su 131 sudionika antiizraelskih prosvjeda, među kojima je bilo najviše žena u crnim čadorima koji su obilježje islamskih ekstremista. Takvom raspoloženju doprinijeli su komentari većine ovdašnjih listova koji su između Sharona i ratnih zločina počinjenih nad Palestincima stavljali znak jednakosti. Tri novinara desničarskih listova koji su pozivali građane na ulice našli su se iza rešetaka.</p>
<p>Unatoč svemu, turska vlada premijera Bülenta Ecevita rukovođena, dakako, vlastitim političkim, gospodarskim i vojnim interesima, nije se obazirala na izraženo protivljenje Sharonovom posjetu. Dva premijera su, nakon razgovora iza zatvorenih vrata, održali zajedničku konferenciju za novinare u kojoj su naglasili da tursko-izraelsko savezništvo, utemeljeno posebnim sporazumom još 1958., nije upereno protiv bilo koje treće zemlje. »Savezništvo se«, pojasnio je Sharon, »isključivo temelji na borbi protiv zajedničkih prijetnji, među kojima je i terorizam«. Rekao je da Turska i Izrael promoviraju sekularizam i demokraciju u regiji.</p>
<p>Sharon, kojega je u srijedu primio i turski predsjednik Ahmet Necdet Sezer rekao je također da Ankara može izvršiti utjecaj na palestinskog čelnika Yassera Arafata u cilju, kako je rekao, odustajanja od terorizma i povratka miru. Pritom je ustvrdio da neće biti novog srednjoistočnog izraelsko-arapskog rata. »Za tako nešto ne postoji objektivna opasnost«, istaknuo je. Ponovio je kako Izrael želi »dugotrajan i stabilan mir u svom bližem i daljem susjedstvu«. </p>
<p>Istodobno, Sharon je, kao i tijekom razgovora s turskim ministrom gospodarstva Kemalom Dervisom, ukazao na spremnost Izraela da pruži »svaku vrstu potpore« Turskoj koja prolazi kroz vrlo ozbiljnu financijsku i gospodarsku krizu. Dvije zemlje su, kako se ističe, i pred potpisivanjem konačnog sporazuma o izgradnji ogromnog cjevovoda koji bi vodio od turske rijeke Manavgat do izraelske obale. </p>
<p>Činjenica da su Sharonovom posjetu Turskoj prethodili dolasci šefa izraelske diplomacije Shimona Peresa, ministra obrane Binyamina Ben Eliezera i zapovjednika Glavnog stožera izraelskih oružanih snaga generala Saula Mofaza navodi ovdašnje medije na zaključak da se radi o izvanrednom razvitku međusobnih odnosa. Tvrdi se da se mnogo toga nije dostupno javnosti, uključujući i navodno tajno strateško savezništvo Tel Aviva i Ankare koje se, prema nekim tumačenjima, može odraziti na budućnost Srednjeg istoka i Kavkaza. Pretpostavlja se da se ono odnosi i na moguće nuklearne prijetnje, posebice od strane Irana i Iraka. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Talibani će objesiti četvero Nijemaca zbog širenja kršćanstva</p>
<p>Zatočene strance kao i 16 Afganistanaca tereti se za ilegalni vjerski rad, misionarstvo i širenje kršćanstva, što se prema talibanskom islamskom zakonu kažnjava smrću</p>
<p>BERLIN, 8. kolovoza (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Četvero Nijemaca Georg T., Margit S., Katja J. i Slike D. koji su uhićeni u Afganistanu zbog posjedovanja Biblije i video filmova o Isusu, moglo bi biti osuđeni no na smrt vješanjem, strahuju njihova rodbina i prijatelji u Njemačkoj. </p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova u Berlinu osnovalo je krizni stožer, a talibanskom su predstavništvu u susjednom Pakistanu predali notu kojom se zahtijeva dobro postupanje i puštanje na slobodu zatočenih. Svi pokušaji spašavanja, međutim, do sada su ostali bez odjeka. Vlasti u Kabulu izjavile su da se sa zatočenima postupa dobro. Međutim, do kraja postupka koji se protiv njih vodi moraju ostati u zatvoru punom škorpiona, bez struje i vode i na temperaturi od 40 Celzijevih stupnjeva. </p>
<p>U talibanskom predstavništvu u Islamabadu svoju su žalbu predale australske i američke vlasti jer među zatočenima ima i njihovih građana. Zatočene strance kao i 16 Afganistanaca tereti se za ilegalni vjerski rad, misionarstvo i širenje kršćanstva, što se prema talibanskom islamskom zakonu kažnjava smrću. Svi zatočeni pripadaju multinacionalnoj organizaciji »Shelter Now«. </p>
<p>Ta organizacija označava se kao kršćanska služba za pomoć i razvoj, a sjedište se nalazi u SAD. Poznato je da Talibani ne reagiraju na pritisak međunarodne zajednice, a upravo ta činjenica izaziva veliku zabrinutost u berlinskom kriznom stožeru i vladama zapadnih zemalja. Primjerice, talibani su srušili Buddhine spomenike u središnjem Afganistanu prije nekoliko mjeseci, usprkos snažnim protestima i zapadnih i islamskih zemalja. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="33">
<p>Kapitalni propusti u privatizaciji HT-a</p>
<p>Koordinacija udruga za zaštitu potrošača HUZP i HRID želi obavijestiti javnost o razlozima, zbog kojih g. Radoš očito nenačelno želi umanjiti odgovornost HSLS-ovih ministara Tušeka i Fižulića zbog propusta u privatizaciji HT-a i povećanja cijena u telefoniji: Prigovarajući u Večernjem listu g. Tomčiću, »kako su i HSS-ovi ministri glasovali za odluku o prodaji 16 posto dionica HT-u Deutsche Telekomu«, a valjda i za odluku o podizanju cijena, on pokušava relativirati kapitalne propuste Ministarstva pomorstva, prometa i veza i Ministarstva gospodarstva u vezi s ovom problematikom. Naime, ova su ministarstva pod upravom HSLS-ovih ministara Tušeka i Fižulića propustila načiniti niz stvari koje su omogućile nezakonitu prodaju 16 posto dionica HT-a, te nezakonito povećanje cijena. Samo najvažnije:</p>
<p>– Ministarstvo gospodarstva je dozvolilo pregovaranje i potpisivanje pisma namjere o prodaji 16 posto dionica mimo važećeg Zakona o privatizaciji HT-a, kao i ostavljanje nesklada Ugovora o koncesiji i Zakona (npr. u pogledu odredaba o zaštiti korisnika, visine naknade o koncesiji) i sl. </p>
<p>– U pogledu povećanja cijena, ministar Tušek je propustio pridržavati se najmanje dvije bitne odredbe zakona: dvomjesečnog roka najave poskupljenja, te osiguranja načela tarifnog sustava prema troškovima HT-a. </p>
<p>– Konačno, isto je Ministarstvo propustilo osnovati Telekomunikacijsko vijeće korisnika usluga, kao i donijeti Pravilnik o govornim uslugama, na što ga obvezuje važeći zakon. Time je onemogućen za nadzor HT-a u odnosu prema kakvoći i cijeni usluga, što je glavni uzrok sadašnje posvemašnje slobode u zloporabi monopolističkog položaja HT-a! Zbog toga bi g. Radošu bilo pametnije, umjesto da se bavi drugim strankama (čiju odgovornost za donesene odluke uostalom nitko ne spori!), da prije svega ministrima iz vlastite stranke ukaže na potrebu zakonitog postupanja i savjesnog obavljanja službe za koju su izabrani! </p>
<p>Prof. dr. sc. VESNA BRČIĆ-STIPČEVIĆ, za Hrvatsku udrugu za zaštitu potrošača - HUZP</p>
<p>Dr. sc. MIROSLAV MAĐARIĆ, za Hrvatsku udrugu za inicijative u demokraciji - HRID</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zagreb vapi za Lenucijem</p>
<p>Istočno krilo Ulice Hrvatske bratske zajednice postalo je novo gradilište u gradu Zagrebu: upravo se proširuje kolnik za još jednu, treću traku.</p>
<p>Izgradnja kolničke trake ne bi bila nikakvo iznenađenje da se radovi ne izvode na travnjaku. Naime, ta velika zelena površina nema, osim na sjevernom dijelu, nikakvih posebnih sadržaja, ali je unatoč tome lijepa i interesantna za urbaniste.</p>
<p>Zelena se površina može primjerno urediti (tu bi mogao biti spomenik – simbol hrvatske države), te bi južni ulaz u grad, inače čudesan sa Sljemenom u daljini i katedralom na Kaptolu, bio još ljepši. Ako se dobro sjećam, prije dvadesetak godina akademik A. Mohorovičić je pisao o tome da bi ovaj prostor trebao biti nastavak Zrinjevca - dakle, ne samo travnjak i ne nikako kolnik.</p>
<p>Proširenje kolnika na račun travnjaka može se izvesti i na zapadnoj strani travnjaka, tako da bi zelena površina mogla postati uska i prikladna još samo za parkiralište (to bi bila najgora varijanta).</p>
<p>Ne znam na temelju kojih se planova ovo gradi, ali sam uvjeren da to nije dobro za naš grad. Nije poželjno gotovo uvijek davati prednost prometnicama, a osim toga ne valja »gurati« aute u centar grada. Konačno, krajnje je vrijeme da Zagreb počne praviti ozbiljne planove o izgradnji podzemne željeznice.</p>
<p>M. Lenuci je vjerojatno najviše učinio da se danas ponosimo pojedinim dijelovima Zagreba. Ovom gradu treba, da bi postao pravi srednjoeuropski grad, ponovo Lenuci ili tim stručnjaka s dobrim idejama i dostatnim ovlastima za provedbu tih ideja.</p>
<p>STJEPAN STOPIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Hrvatska ima sličnu vlast kao i prije 100 godina </p>
<p>Zašto je hrvatska stvarnost svakim danom sve bremenitija? Naša država je svake godine opterećenija jednom milijardom dolara duga, kako ranije tako i za ove vlasti. Već to pokazuje da se ništa važnijega nije promijenilo.</p>
<p> Hrvatska je upala u apatiju jer nema na obzorju nikoga tko nas može izvesti iz gospodarske katastrofe? Kako se to može dogoditi u demokraciji koja je u stanju pronaći pamet koja se nalazi u narodu? Kao da nacija nema požrtvovnih, sposobnih ljudi. Imamo li opće demokraciju ako ona ne može izbaciti na površinu ljude od kojih se može očekivati izlaz? Demokracija se može definirati kao stanje jednakopravnosti svih njenih građana o čemu izabrani nositelji vlasti vode računa kao temelju društvenog života. Međutim, oni su kod nas od samog početka redom ljudi iz prošle vlasti. A ta vlast nije tražila pametne već poslušne kojima su se za uzvrat nudile privilegije. Naši sabornici, osim visokih plaća, osigurali su sebe još bezbrižnijim mirovinama. Kad bi vodstvo velike firme bilo opskrbljeno plaćama bez obzira na rezultate svoga rada ne bi imali nikakvu budućnost baš kao ni država kojom upravljaju tako privilegirani. Hrvatska nije demokratska država jer su izabrani predstavnici vlasti potkupljeni da služe vlasti, a ne narodu. Tako, zapravo, Hrvatska ima sličnu vlast kao i prije 100 godina. Zato je sudbina naroda u Hrvatskoj bezizgledna danas kao i u kmetsko vrijeme. Mi danas imamo obnovljeno feudalno i staleško društvo i 200 onih koji sve imaju. Nova vlast čuva to kao svetu baštinu. Nitko od »velikaških skupina« ili stranaka nije u stanju ništa ponuditi. Što se vlast pokazuje gospodarski neuspješnijom to više treba kontrolu nad medijima, jer bi ih mogli kao nesposobne prokazati.</p>
<p>Dobro im dođe i Haag da se skrene pažnja »kmetova« s njihove nebrige za nas osim za sebe. Ima li nade za nas? Kako bi moglo biti kad smo umjesto demokracije obnovili feudalizam. Umjesto države jednakih prava kod nas je nastalo društvo besramno većih prava za ljude vlasti i one uz vlast. Uz ovakav sustav nam ne može biti bolje, jednako kao ni Dalmaciji bez autoceste. Tako su i Dan domovinske zahvalnosti pretvoriti u dan kad se ljudi čude čemu zahvaljivati za ovakvu domovinu, koja je njima majka, a većini maćeha. </p>
<p>Mr LUKA VUCO, Kaštel Novi</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ugor u Piranskom zaljevu</p>
<p>Čelnik Slovenskog nacionalnog saveza (parlamentarne stranke) i potpredsjednik parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku u Ljubljani uvaženi gosp. Zmago Jelinčič vodio je nadasve zanimljiv razgovor sa splitskom novinarkom gđom. Biserom Lušić u »Slobodnoj Dalmaciji« (br. od 27. srpnja 2001.). Nezaobilazna tema razgovora (ŕ la carte za Z. Jelinčiča, jer tu on pliva ko' ugor u Piranskom zaljevu) dakako bila je: Istra i njene već do iznemoglosti izmučene granice. </p>
<p>Nezaobilazna bila je i zemljopisna karta naše »sirotice« Istre pred kojom je fotografiran gospod Zmago u »SD«. Sa ispruženim desnim kažiprstom on nam (po tko zna koji put) daje povijesne i zemljopisne pučkoškolske »lekcije« manirom »crnokošuljaškog« učitelja iredentista</p>
<p>Sporazumom o granici Slovenija gubi previše, odnosno, mi dobivamo ono što je već naše i navodno bismo time trebali biti presretni i prezadovoljni. (...) Hrvatskoj smo darovali sela uz Dragonju i Trdinov vrh (Sv. Gera)). Oko granice smo se trebali dogovoriti na potpuno drugi način. O piranskom zaljevu i Istri ne treba niti govoriti. Istra je poklonjena Hrvatima nakon Drugog svjetskog rata, s tim su se složili beogradski i slovenski komunisti. (...) Međunarodnom arbitražom mi bismo trebali zatražiti pola Istre, jer Europa vrlo dobro zna kako Istra nikada nije bila vaša (istaknuo i naglasio G. P.). Princip: »Fifty-fifty«!?</p>
<p>Je li u pitanju »morska bolest«, šarm splitske novinarske, splitska fjaka, utjecaj »norih« istarskih podzemnih goba/gljiva zvanih tartufi, što li! Jer sve do nedavno slovenski čelnik je svima naširoko u svim medijima grmio i objašnjavao kako cijela hrvatska Istra od Savudrije do Pule i Rijeke povijesno vjekovno pripada Sloveniji (jedan od »jačih« aduta argumentacije bi mu je kako su po Istri uvijek prometovale slovenske željeznice). Zbog toga i moje čuđenje otkud takav nagli Zmagin »salto-mortale« i njegova velikodušnost i darežljivost šakom i kapom po načelu: »pola-pola«. No, i sam to obrazlaže u »SD«: »Mi vam sve poklanjamo, sve opraštamo (sic!). Takvi smo vam mi Slovenci, široke ruke«. Ne, nije iz »Ferala«, već iz ozbiljnog našeg splitskog dnevnika »Slobodne Dalmacije«. Zmago, Zmago, »crni« moj Zmago!</p>
<p>Dr. med. GINO PRENC, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="37">
<p>Razbojnik utekao biciklom</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – Je li razbojnik, koji je prijeteći pištoljem upao u poštu u Posusedu, u srijedu oko 13 sati, uhićen, do zatvaranja izdanja nismo saznali.</p>
<p>Naime, bjegunac na biciklu, koji je iz Podsuseda bježao prema Samoboru, odgovarao je njegovu opisu: visok oko 170-180 cm, star oko 30-40 godina, a u trenutku razbojstva u pošti na Podsusedskom trgu 3, na rukama je imao bijele rukavice, na glavi »šiltericu« i naočale. Policija je na mjesto događaja dovela i psa tragača.</p>
<p>Sa dvije uplašene i uplakane djelatnice (od kojih se jedna zove Anita), a nad kojima je počinjeno razbojstvo, nismo mogli razgovarati, jer je tek policija prikupljala podatke o događaju. J. I.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Skinheadsi po drugi put napali romsku djevojčicu na Manduševcu?</p>
<p>ZAGREB 8. kolovoza</p>
<p> – Romska djevojčica Mirsada Š. (17), koju su prije otprilike tri mjeseca napali skinheadsi, te je tom prilikom teže ozlijedili ponovo je napadnuta u srijedu između 8,45 i 9,00 kod fontane Manduševac. Nepoznati napadači, posjekli su je nožem po desnoj podlaktici, te je primljena u Klinku za traumatologiju radi saniranja ozljede.</p>
<p> Kao napadače Mirsada je navela tri mladića, od kojih je jedan bio glatko izbrijane glave. Nema posebnih indikacija da se i ovaj put radi o skinheadsima, ali upravo zbog toga ovaj problem je potrebno šire sagledati.</p>
<p>Romi, koji već tradicionalno prose u centru grada, proteklih godina bili su više puta žrtve napada raznih agresivnih skupina i pojedinaca, ali su ponekad i sami bili napadači, tako da su mišljenja o ovom problemu u javnosti često podijeljena. Međutim ovaj problem se prečesto pokušava sagledati kroz stereotipe o Romima te se konkretni problemi kršenja zakona pokušavaju objasniti kroz obrazac ponašanja koji se etiketiraju ovoj ili nekoj drugoj etničkoj manjini. </p>
<p>U posljednjem desetljeću, koje je htjeli mi to priznati ili ne karakterizirao i porast nacionalizma i etničke netrpeljivosti, Romi su često bili žrtve raznih agresivaca koji su svoje frustracije liječili izljevima nasilja. S druge strane ne može se zaobići ni karakterističan način života Roma koji jezan biti i u sukobu sa zakonom te njihova obiteljska organizacija koja također često konfrontira sa slikom koju imamo o modernoj obitelji. Tako da mala Mirsada ima već podeblji dosje zbog nekoliko drskih krađa. Nekoliko puta je privođena u dom za maloljetmike u Dugavama iz kojeg bi je »vadili« njeni roditelji, da bi samo nekoliko sati nakon toga ponovo bila na ulici i s nekoliko kalendara u ruci pokušavala zaraditi novac za taj dan. U dokumentarnoj emisiji koju smo imali prije nekoliko dana gledati na HTV-u, vidjeli smo i drugu stranu medalje »Romskog života«, vidjeli smo ljude koji žive od svoje zarade, zarade koja, čini se Mirsada nikad nije ospjela okusiti. Istina je kao i uvijek izvan generalizacija i stereotipa. </p>
<p>Kada su u pitanju vlastita djeca taj i takav problem ljude sablažnjava, ali rješenja u pravilu izostaju. Nasuprot takvih ljudi uvijek će biti i raznih Mirsada koje će plaćati cijene ljudskih zabluda i biti žrtvena janjad, ali i vrijedni radnici koji se svakog dana vraćaju s utrškom. A ako se jednog dana ni ne vrate, ljudi će samo slijegnuti ramenima i reći život je takav. </p>
<p>M. Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Talijan oslobođen jer je nesreću izazvao »iz krajnje nužde«</p>
<p>VARAŽDIN, 8. kolovoza</p>
<p> – Nepravomoćnom presudom Općinskog suda u Varaždinu, Talijan Alessandro Mazzarol proglašen je krivim i oslobođen je kazne radi, u krajnjoj nuždi, počinjenog kaznenog djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa izazivanjem prometne nesreće.</p>
<p>Talijan je, naime, prema optužnici, 27. prosinca prošle godine u naselju Štefanec vozio »hondu civic« prema Ludbregu te je u jednom trenutku, kako bi izbjegao sudar s vozilom koje mu je dolazilo iz suprotnog smjera i koje je prešlo na njegovu stranu ceste, naglo skrenuo sa ceste. Automobil je zatim udario u električni stup, pa u prometni znak, a potom se prevrnuo, a putnica u automobilu, Jasna Međimorec, pritom je zadobila ozljede od kojih je preminula na mjestu nesreće.</p>
<p>Okrivljeni je u svojoj obrani naveo da je tog mjeseca došao iz Italije u posjet djevojci koja živi u Ludbregu, da su toga dana bili kod nje i baš su se spremali na spavanje, kad je nju nazvala njezina prijateljica Jasna, zamolivši da dođu po nju u Koprivnicu i odvezu je u Varaždin. To su i učinili, a u Varaždinu su u jednom ugostiteljskom objektu popili dva pića i krenuli prema Ludbregu. Mazzarol je rekao i da je vozio umjereno, odjednom je vidio da mu u susret dolazi drugo vozilo koje je prešlo na njegovu stranu ceste, pa je on, kako bi izbjegao sudar, naglo skrenuo udesno. Kotači njegovog automobila pritom su zahvatili rubnik, više nije imao kontrolu nad upravljačem i nije mogao automobil vratiti na cestu. Automobil se počeo prevrtati, a kada se sve smirilo, opazio je da Jasna više nije živa.</p>
<p>Nakon provedenog dokaznog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja, sudsko vijeće je zaključilo da je okrivljeni skretanje automobilom u desnu stranu poduzeo svjesno, kako bi od sebe i svojih suputnika otklonilo istodobnu opasnost. Sud je zauzeo i stav da je zlo koje je pritom učinjeno, odnosno smrt Jasne Međimorec, bilo jednako zlu koje je prijetilo, jer je postojala mogućnost, da je došlo do sudara s vozilom koje je nailazilo iz suprotnog smjera, da smrtno strada ili okrivljeni, ili netko drugi. Stoga je, smatrao je sud, valjalo primijeniti institut krajnje nužde i okrivljenog osloboditi kazne.</p>
<p>M. Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Krao i sadio »travu«</p>
<p>ČAKOVEC, 8. kolovoza</p>
<p> – Službenici Policijske uprave međimurske razriješili su provalu u caffe bar »Kiss« u Knezovcu, mjestu sedam kilometara udaljenom od Čakovca. Iz unutrašnjosti lokala otuđena je tehnička roba, alkoholna pića i cigarete. Policajci su operativnim radom na terenu utvrdili da je provalu počinio 21-godišnji mladić iz susjednog Zasadbrega i 17-godišnji maloljetnik iz Knezovca.</p>
<p>Temeljem sudskog naloga policija je obavila pretragu stana i prostorija kojeg koristi počinitelj iz Zasadbrega, pri čemu je pronađen dio robe otuđen u kafiću. Daljom pak kriminalističkom obradom je utvrđeno da 21-godišnjak iz Knezovca u nedalekoj šumi zvanoj »Omeka« ima nasad od devet biljaka indijske konoplje, koje su oduzete i poslane na vještačenje. S tim u svezi kriminalistička obrada se nastavlja, a već za utvrđena kaznena djela slijedi prijava nadležnom državnom odvjetništvu. D.O.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Otkrivene 102 biljke indijske konoplje</p>
<p>ČAKOVEC, 8. kolovoza</p>
<p> – Novinari su u utorak obaviješteni da su u nedjelju službenici Policijske uprave međimurske u blizini šume »Bačkovec«, između međimurskih sela Žiškovca i Krištanovca, zatekli 29-godišnjeg B.V. iz Šenkovca kod Čakovca na parceli na kojoj se nalazio nasad sa 102 komada biljki cannabis, odnosno indijske konoplje iz koje se dobiva marihuana. Od »vlasnika« ove male plantaže na samome mjestu oduzet je kuhinjski nož, zatim metalne škare, radne rukavice i plastična vrećica s biljkama indijske konoplje, od kojih su neke bile visine i do dva metra. </p>
<p>Preliminarnim testiranjem kod uzetih uzoraka izazvana je pozitivna reakcija na prisustvo THC-a. Zbog utemeljene sumnje da se radi o kaznenom djelu zlouporabe opojnih droga B. V. bio je uhićen, a nakon kriminalističke obrade, u dogovoru s nadležnim državnim odvjetništvom, pušten je na slobodu. Protiv 29-godišnjaka slijedi odgovarajuća kaznena prijava. D.O.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="42">
<p>Turističku sezonu opet spašavaju Nijemci, »rođaci« čuvaju gazde od poreznika</p>
<p>Od ovotjednih 550 tisuća turista tek 68.945 su domaći . Pretpostavlja se, međutim, da spomenutoj ukupnoj brojci treba pridodati najmanje deset posto neprijavljenih</p>
<p>ZAGREB, ZADAR, 8. kolovoza</p>
<p> - Čuvenu srpanjsku rupu, tradicionalno vrijeme polupraznih hotela, popunili su istočni Nijemci, a zapadni Nijemci najbolje pune špicu hrvatske turističke sezone, tvrdi Selimir Ognjenović, direktor I.D.Riva toursa, najačeg njemačkog turoperatora specijaliziranog za Hrvatsku. Nijemci su uz Talijane, kojima je počeo ferragosto, trenutno među najbrojnijim gostima na Jadranu. </p>
<p>Sve je, međutim, moglo biti bolje da nisu napravljene dvije velike greške. Prva je prerano zaustavljanje bukinga od strane hrvatskih hotelijera. </p>
<p>»To vam je kao da želite do kraja napuniti kadu. Punili bi je na način da dođete skoro do ruba i onda puštate kap po kap. Naši su hotelijeri, slikovito rečeno, zatvorili kadu kada je bila napola puna« objašnjava prvi čovjek I.D.Riva toursa činjenicu da je dio hrvatskih hotela dosad bio poluprazan.</p>
<p>Druga je stvar što Hrvatska nije u dovoljnoj mjeri iskoristila europski trend o kojem pišu sve njemačke novine. Zapadni Mediteran, navodi se, izlazi iz mode, a Istočni postaje in. Kada je osjetila njemačko zasićenje prije svega Španjolskom, Turska se, povrh toga što joj je sjajno krenulo, počela bjesomučno dodatno oglašavati. Rezultat je da će u Turskoj ove godine ljetovati više od tri milijuna Nijemaca. </p>
<p>Hrvatskoj je također dobro krenulo, ali umjesto da se dodatno reklamira, što bi se odrazilo i na slijedeće sezone, naši su promidžbeni stručnjaci stali. Štoviše, Ognjenović tvrdi da nitko iz Hrvatske turističke zajednice nije bio zainteresiran za jaku promociju u bivšem DDR-u.</p>
<p>No i bez toga Nijemci pišu ljepšu stranu ovogodišnje turističke sezone. Realne su pretpostavke da će ih se do kraja godine ovdje odmarati 1.2 milijuna. Ne smeta im hrvatska skupoća i jaka kuna jedino što pod takvim uvjetima ne žele trošiti. Na godinu će, tvrdi Ognjenović, ponovno doći zbog sačuvanog mora i ljubaznih ljudi (Nijemci smatraju da su Hrvati ljubazniji domaćini i od Španjolaca i Talijana), ali će o tadašnjim cijenama ovisiti hoće li početi trošiti. </p>
<p>Inače, od ovotjednih 550 tisuća turista tek 68.945 su domaći (poražavajući podatak za državu sa četiri i pol milijuna stanovnika). Pretpostavlja se, međutim, da spomenutoj ukupnoj brojci treba pridodati najmanje deset posto neprijavljenih (»rođaci«, »prijatelji« i slično).</p>
<p> Nestašice vode postaju sve ozbiljniji problem sezone, pogotovo jer je tek prva polovica kolovoza. Uz nestašicu vode na Pagu o kojoj smo pisali (gradu Pagu dnevno nedostaje 432 tisuće litara vode, a u teškoj su situaciji Kolan i Mandre), u Novalji je na snazi prva redukcija vode nakon 19 godina. </p>
<p>Problema s vodoopskrbom imaju i otoci zadarskog područja, a redukcije vode provode se i na području opatijskog zaleđa.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U Hrvatskoj BDP raste, ali malo je zadovoljnih</p>
<p>Rast BDP-a u prva tri mjeseca ove godine ostvaren je zahvaljujući natprosječnom povećanju osobne potrošnje (5,3 posto) te investicija koje su porasle 11,6 posto</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Hrvatska je u prvom tromjesečju ove godine zabilježila šesti uzastopni tromjesečni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), i to za 4,2 posto, što je relativno visok rast uzimajući u obzir usporavanje gospodarskog rasta u okružju.</p>
<p>To upućuje na očekivanja da će se u ovoj godini ostvariti predviđeni rast BDP-a od 4 posto.</p>
<p> Hrvatska bi tako mogla biti među nekoliko tranzicijskih zemlja (uz Češku, Slovačku), u kojima se, za razliku od općeg trenda usporavanja, očekuje veći rast BDP-a u ovoj godini u odnosu na 2000, napominje se u Informaciji Ministarstva financija o gospodarskim kretanjima u prvoj polovici godine.</p>
<p> Sagledavanja globalnih ekonomskih kretanja ukazuju na usporavanje gospodarstava u G3 zemljama (SAD, Japan i EU), što utječe i na ostale države. Rast BDP-a u zemljama istočne Europe (uključujući i zemlje bivšeg SSSR-a i Tursku) u 2000. je procijenjen na 5,5 posto, a za ovu se godinu prognozira vidljivo usporavanje i stopa rasta od samo 2,4 posto.</p>
<p> Za razliku od općeg trenda usporavanja u toj grupi zemalja veći se rast očekuje u Češkoj - sa prošlogodišnjih 2,7 na 3,5 posto u ovoj godini, Slovačkoj - s 2,1 na 2,8 posto, Hrvatskoj - sa 3,7 procijenjenog rasta BDP-a lani na 4 posto u 2001. </p>
<p> Prema prognozama Deutche Bank, u većini drugih tranzicijskih zemalja očekuje se usporavanje stope rasta - primjerice u Mađarskoj sa prošlogodišnjih 5,5 posto na 4,3 posto u ovoj godini, Sloveniji nešto blaže - sa 4,3 na 4,1 posto, Bugarskoj sa 5 na 4 posto, Poljskoj sa 4,1 na 3,5 posto. </p>
<p> Gledano pak na duži rok - odnosno na jedanaest tranzicijskih godina - Hrvatska je u 2000. ostvarila tek četiri petine BDP-a iz 1989. godine, što je svrstava u manje uspješna gospodarstva u regiji (srednje i istočne Europe), napominju analitičari središnje banke u nedavno objavljenom Tromjesečnom izvješću HNB-a. </p>
<p> Promatraju li se učinci tranzicijskog šoka i oporavka koji je nakon njega uslijedio u nekoliko zemalja srednje i istočne Europe, tijekom jedanaest godina tranzicije, uočava se da je u odabranoj skupini zemalja (prema projekcijama EBRD-a), BDP u usporedbi s početnom 1989. godinom najvišu razinu dosegnuo u Poljskoj a najnižu u Bugarskoj. </p>
<p> Uzimajući u obzir dinamiku kretanja BDP-a u cijelom tranzicijskom razdoblju, neke su zemlje uspjele dosegnuti višu razinu BDP-a, u odnosu na 1989. Daleko najveći napredak ostvarila je Poljska čiji je BDP u tom razdoblju porastao za 27 posto. Slijedi Slovenija sa porastom od 14 posto. U skupinu uspješnijih zemalja koje su uspjele povećati svoj BDP u usporedbi s početkom razinom još se mogu ubrojiti Mađarska (sa porastom od 4 posto) i Slovačka (za 2 posto). </p>
<p> Najniža razina pak zabilježena je u Bugarskoj, čiji je BDP u 2000. bio za 30 posto manji nego 1989., u Rumunjskoj je taj pad iznosio 23 posto, u Češkoj 3 posto.</p>
<p> Hrvatska je prošle godine ostvarila 80 posto BDP-a iz 1989. Za to su uz gospodarsku politiku, odgovorne i objektivne okolnosti, u prvom redu rat, napominju analitičari središnje banke.</p>
<p> U svjetlu tih pokazatelja tim je značajnije da je rast BDP-a na početku 2001., od 4,2 posto u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje, više rezultat stvarnog aktiviranja proizvodnih resursa, dok se rast u 2000. u mnogome mogao pripisati niskoj statističkoj osnovici iz razdoblja recesije.</p>
<p> Gledano s potrošne strane rast BDP-a u prva tri mjeseca ove godine ostvaren je zahvaljujući natprosječnom povećanju osobne potrošnje (5,3 posto) te investicija koje su porasle 11,6 posto. Porast investicija, ističu iz Ministarstva financija, posebno ohrabruje s obzirom na činjenicu da su investicije od četvrtog tromjesečja 1998. godine (izuzev drugog kvartala 1999.) stalno bilježile pad. </p>
<p> Prema proizvodnoj metodi, pak, najznačajniji doprinos rastu bruto dodane vrijednosti u prvom ovogodišnjem tromjesečju dala je trgovina čija je bruto dodana vrijednost porasla 15,5 posto, zatim industrija s porastom od 3,9 posto, prijevoz i veze 6,6 posto, građevinarstvo 6,1 posto. Značajno je da se nastavlja rast industrijske proizvodnje, koja je u prvom polugodištu ove godine za 5,9 posto veća nego u istom razdoblju lani. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Za financiranje javnih potreba naplaćeno 35,75 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Ukupno naplaćeni prihodi za financiranje javnih potreba u prvih su pet ovogodišnjih mjeseci iznosili 35,75 milijardi kuna, odnosno povećani su 16,9 posto prema istom lanjskom razdoblju, objavio je Zavod za platni promet (ZAP).</p>
<p> Prihodi javnih poduzeća, zajednica i uprava pritom su porasli 43,5 posto, na 656,5 milijuna kuna. Prihodi proračuna svih razina (države, županija, gradova/općina) povećani su 25,2 posto, na 25,2 milijarde kuna, dok su prihodi izvanproračunskih fondova smanjeni neznatnih 0,9 posto, na 9,9 milijarde kuna.</p>
<p> U ukupno naplaćenom iznosu prihoda proračuna (25,2 milijarde kuna) 70,3 posto odnosi se na porezne prihode, 5,3 posto na pristojbe i naknade, 0,6 posto na novčane kazne, a 23,8 posto na ostale prihode.</p>
<p> U strukturi poreznih prihoda koji iznose 17,7 milijardi kuna, 49,8 posto odnosi se na prihode od poreza na dodanu vrijednost, 16,3 posto na prihode od posebnih poreza (trošarina), 15,7 posto na prihode od poreza na dohodak, 8,5 posto na prihode od poreza na dobit, 7,8 posto na prihode na osnovi carina, 1,9 posto na gradske/općinske poreze te 0,1 posto na županijske. Porez na dobit u prvih je pet mjeseci ove godine povećan u odnosu na isto razdoblje prošle godine 21,5 posto i to zbog obračuna konačnog poreza na dobit za 2000. godinu. U promatranom je razdoblju, naime, ukupno naplaćeno 1,5 milijardi kuna prihoda od poreza na dobit.realan je rast ukupnih prihoda za financiranje javne potrošnje u prvih pet mjeseci 9,4 posto, a realan rast prihoda proračuna 17,2 posto. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Vlada prihvatila najmanje loše rješenje</p>
<p>Tomislav Ledić: Privatizacija PIK-ova ne može više čekati/ Belje će se reorganizirati u 15 trgovačkih društava, Vupik u pet ili šest organizacijskih jedinica, dok bi se Orahovica i Đakovština mogli prodati kao cjelina/ Sindikat PPDIV: Radnici nisu osjetili da su poduzeća konsolidirana - plaće kasne, a računi su većinom blokirani</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – Vladin program konsolidacije devet poljoprivrednih kombinata (PIK-ova) najvećim je dijelom realiziran. No, ima i manjih odstupanja od prvotnog prijedloga financijske konsolidacije, nakon koje će uslijediti restrukturiranje, te njihova privatizacija, kaže zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić. </p>
<p> Što se najavljene privatizacije PIK-ova tiče, na jesen, Ledić kaže da se više nema što čekati. Vlada je ocijenila da odstupanja u nagodbenom okviru između najvećih vjerovnika, poslovnih banaka, dobavljača robe i radnika nisu takva da se financijska konsolidacija ne bi mogla provesti i po novom nagodbenom okviru. Privatizacija će, kaže, biti ubrzana, ali ne na štetu kvalitete, te će se izvesti uz pomoć stranih konzultanata.</p>
<p>Belje će se, primjerice, reorganizirati u 15 trgovačkih društava, a Vupik u pet-šest organizacijskih jedinica, dok bi se Orahovica i Đakovština mogli prodati kao cjelina. Vlada, pak, u svojim zaključcima traži čišćenje vlasničkog portfelja poduzeća od svega što nije u vezi s primarnom poljoprivrednom proizvodnjom. U nekim kombinatima se proizvodilo doslovno sve - od pšenice i uljarica do svinjskih polovica, vina i maslinova ulja. </p>
<p> U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva drže da je kod privatizacije agrarnog sektora posebno važno pitanje poljoprivrednog zemljišta, koje se nalazi u sastavu posrnulih PIK-ova. Belje, recimo, ima 30.000 hektara najkvalitetnijeg poljoprivrednog zemljišta u Baranji. No, zemljište po novom Zakonu o poljoprivrednom zemljištu daje u zakup i prodaju lokalna samouprava, koja bi morala voditi računa o tome da kombinati s ukupno 11.200 uposlenih ne ostanu bez zemlje.</p>
<p>Predsjednik sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji (PPDIV) Josip Pavić kaže da radnici nisu osjetili da su njihova poduzeća konsolidirana. Primjerice, kaže Pavić, plaće i dalje kasne, a računi većine poduzeća i dalje su blokirani. Istina, pomak je napravljen u PIK-u Vrbovec nakon smjene uprave, jer je nova uprava pokazala više sluha za dug od pet zarađenih plaća i neisplaćeni regres. U sindikatu drže da je najteže stanje u Jasinju iz Slavonskog Broda, gdje plaća kasni nekoliko mjeseci.</p>
<p>Što se tiče predloženog nagodbenog okvira, Pavić drži da nitko nema pravo tražiti od radnika da se odreknu već zarađenih plaća u korist budućeg vlasnika poduzeća. Zabrinjava, kaže, zaključak Vlade da su radnici koji su se anketom izjasnili negativno o konsolidaciji poduzeća, odnosno otpisu plaća, zapravo sami sebe proglasili tehnološkim viškom.</p>
<p> U sindikatu se boje da je takva konsolidacija velikih poljoprivrednih kombinata samo uvod u njihovo rasparčavanje i ubrzanu prodaju, jer se ne osnivaju poduzeća-kćeri, već »bezbrojni d.o.o.-i« Vlada je u samo nekoliko mjeseci, nakon što je više puta prošao rok koji je sama utvrdila (45 dana za provođenje konsolidacije!), skoro odustala od restrukturiranja najvećih agrarnih poduzeća te prihvatila »najmanje loše rješenje«. Jedino je to može odvesti korak dalje, odnosno u privatizaciju, jer nema izgleda da se pronađe kupac za višestruko opterećena poduzeća.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>U rujnu počinje s radom PBZ International Bond Fond</p>
<p>Fond će sredstva prikupljena javnom ponudom svojih udjela ulagati isključivo u obveznice država članica Europske unije i ostalih zemalja članica OECD</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – Nakon što se na financijskom tržištu uspješno etablirao PBZ-ov Novčani fond, Društvo za upravljanje investicijskim fondovima PBZ Invest d.o.o. osnovalo je i otvoreni investicijski fond PBZ International Bond Fond, koji, kako saznajemo, počinje s radom u rujnu.</p>
<p> Najnoviji investicijski fond imat će izrazito konzervativnu strategiju ulaganja. Naime, ovaj fond će sredstva prikupljena javnom ponudom svojih udjela ulagati isključivo u obveznice, i to obveznice država članica Europske unije i ostalih zemalja članica OECD-a, (državne i obveznice lokalne uprave), te obveznice prvorazrednih svjetskih kompanija. Takva bi strategija trebala osigurati vrlo nisku rizičnost investicije, a ipak dostatnu profitabilnost, što će zajedno s neosjetljivošću imovine fonda na rizik tečaja domaće valute činiti osnovu atraktivnosti PBZ International Bond Fonda.</p>
<p>Minimalni ulog svakog ulagača u Fond je 40.000 kuna, a početna vrijednost jednog udjela bit će 100 kuna.</p>
<p> Ulazne (kupovne) provizije dodaju se na neto vrijednost udjela kako bi se mogle utvrditi kupovna i prodajna cijena udjela. Ulazna provizija iznosit će 0,1 posto i zaračunava se na vrijednost uloga. Za svako povlačenje sredstava plaćat će se izlazna provizija, koja će iznositi 4,5 posto od iznosa koji se povlači, a maksimalno može iznositi 101,84 kuna.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Metali u padu, nafta drži prosjek</p>
<p>Protekli tjedan definitivno nije bio tjedan »bikova« na tržištu roba (izuzev nafte) što je, mogli bismo reći, uobičajena slika na svjetskim tržištima roba u zadnjih četiri godine.</p>
<p>Veliki pad cijena dogodio se na tržištu sirovog šećera u New Yorku kada su špekulanti agresivno prodavali terminske ugovore uslijed čega je cijena pala na najnižu razinu u zadnjih četrnaest mjeseci. Rasprodaju je uzrokovala prodaja Brazila, dok kupaca nije bilo na vidiku, nakon čega je uslijedila prodaja investicijskih fondova, a pad cijene ispod 8,2 centa po libri aktivirao je unaprijed postavljene naloge za prodaju, koji uobičajeno služe za zaštitu od velikih gubitaka.</p>
<p> Prema nekim procjenama fizička prodaja šećera iz Brazila u svibnju je ove godine skočila za 500 posto u odnosu na 12 mjeseci ranije, uslijed izvrsnog uroda, te pada vrijednosti lokalne valute reala. Očito će se Brazil, zajedno sa Australijom, također vodećim svjetskim proizvođačem pobrinuti da šećera ne nedostaje na svjetskom tržištu u idućih nekoliko mjeseci. Iako se ranije ove godine pretpostavljalo da će Kina uvoziti znatne količine, barem sudeći po uvozu od pola milijuna tona šećera u prvoj polovici godine, zasad je na tržištu još uvijek nema, što negativno djeluje na tržište. Gotovo svi vodeći svjetski proizvođači trebali bi imati vrlo dobre ovogodišnje urode šećerne trske ili repe, izuzev zemalja Europske Unije. Šećeru se proteklog tjedna u padu cijene pridružila kava, spustivši se blizu najniže razine u zadnjih devet mjeseci i što je još važnije približivši se vrlo bitnim psihološkim razinama. Dva najvažnija svjetska tržišta kavom su New York, gdje se trguje arabicom, kvalitetnijom vrstom od robuste kojom se trguje u Londonu. I dok je arabica već probila 50 centi po libri, robusta se već neko vrijeme kretala oko 30-to godišnje najniže razine, probivši 500 dolara po toni. U novijoj povijesti cijena kave (pretvorena u današnje dolare) pretrpjela je najveće gubitke 1965. godine kada se spustila na 444 dolara po toni. Od metala, prošlog tjedna jako su loše prošli i paladij i platina., U Londonu je spot cijena paladija pala na najnižu 18 mjesečnu razinu od 438 dolara po unci, a platina na 16 mjesečni minimum od 473 dolara po unci. Oba metala dijele istu sudbinu zbog jakog dolara, usporenog globalnog gospodarskog rasta (u nekim najznačajnijim regijama za ove metale bilježi se sustavan pad) i dakako ne smije se izostaviti utjecaj ljetnog razdoblja. </p>
<p> Naime, ova tržišta karakteristična su po niskoj likvidnosti, a dolaskom ljeta (i godišnjih odmora) obujam trgovine znatno slabi. Ipak, platina trenutno nešto bolje stoji od sestrinskog paladija, koji se uglavnom upotrebljava u industrijske svrhe, te je zbog svoje pretjerane cijene početkom ove godine počeo gubiti dio tržišnog kolača. Jedno od dodatnih objašnjenja pada cijene platine je nagomilavanje velikih dugih pozicija u Japanu radi zaštite od pada jena (procjene govore oko 700 tisuća unci početkom srpnja), međutim kada je sama cijena platine počela kliziti, nije bilo druge nego likvidirati pozicije, što je dodatno utjecalo na pad cijene. Platina je u odnosu na početak godine pala za 22 posto, a paladij za čak 50 posto. I konačno, jedino je cijena sirove nafte postigla pozitivne rezultate, porastavši proteklog tjedna,oko dva posto uslijed bojazni o slaboj ponudi »crnog zlata« u posljednjem ovogodišnjem kvartalu.</p>
<p>Vanja Radeljić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="48">
<p>Sindikati MUP-a uputili ultimatum Lučinu i Ostojiću</p>
<p>Tražimo hitan sastanak s Lučinom i Ostojićem i ako u roku 24 sata ne dobijemo odgovor zatražit ćemo njihove ostavke, istaknula Koordinacija sindikata MUP-a / Ne pristajem ni na kakve ultimatume, na razgovor uvijek, kazao ravnatelj policije Ostojić, dodavši da je to pokušaj izazivanja izvanredne situacije/ Sindikat policije Hrvatske podnio Općinskom državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Ostojića, Lučina i Račana</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – Čelnici Koordinacije sindikata MUP-a zatražili su u srijedu hitan sastanak s ministrom unutarnjih poslova Šimom Lučinom i ravnateljem policije Rankom Ostojićem, pozvavši sve djelatnike MUP-a da ne istupaju samoinicijativno kako ne bi došlo do nepredvidljivih posljedica. »Ako u roku 24 sata ne dobijemo Lučinov i Ostojićev odgovor, zatražit ćemo njihove ostavke«, rečeno je na konferenciji za novinare Koordinacije sindikata MUP-a u srijedu. </p>
<p>Odgovarajući na taj zahtjev, ravnatelj policije Ranko Ostojić je rekao da ne pristaje ni na kakve ultimatume, a na razgovor uvijek. »To je pokušaj izazivanja izvanredne situacije za koju nije vrijeme«, rekao je Ostojić nakon razgovora s predstavnicima Policijske uprave karlovačke koji su stavljeni na raspolaganje Vladi. </p>
<p>Ravnatelj je policije pritom optužio sindikat da uopće ne kontrolira situaciju. »Da su sindikati prenijeli pravu informaciju, to se ne bi dogodilo«, rekao je Ostojić, ističući da su se u tri mjeseca koliko se radi na racionalizaciji mogla riješiti sva pitanja.</p>
<p>Inače, Koordinacija sindikata MUP-a, koju čine Sindikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a, te Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske, osim hitnog sastanka s Lučinom i Ostojićem, iznijela je još dva zahtjeva.</p>
<p>Tako pozivaju Upravnu inspekciju pri Ministarstvu pravosuđa da odmah obavi inspekcijski nadzor radi utvrđivanja zakonitosti u donošenju Pravilnika o unutarnjem redu zajedno sa sistematizacijom radnih mjesta te zakonitosti donošenja Programa zbrinjavanja viška zaposlenih u MUP-u. </p>
<p>Ako se to ne ispoštuje, Koordinacija će, kako je najavljeno, tražiti Lučinovu i Ostojićevu ostavku. U srijedu je pak Sindikat policije Hrvatske, prema riječima njihova predsjednika Dubravka Jagića, podnio Općinskom državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Ostojića, Lučina i predsjednika Vlade Ivice Račana zbog »kršenja Zakona o radu i Kolektivnog ugovora«. </p>
<p>Jagić je pozvao i djelatnike MUP-a da privatnim tužbama ostvare pravo na božićnicu, prekovremene sate i jubilarne nagrade. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Nekad kao Evian i Spa, danas ruina i jad </p>
<p>U Hrvatskoj, procjenjuje se, prihod od zdravstvenog turizma čini tek oko jedan posto od 3,5 milijarde dolara ukupnog turističkog prihoda / Slovenci imaju shiatsu i watsu, a Hrvati šetališta i otrcanu glazbu na terasama</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – Petnaest slovenskih zdravilišča lani je zaradilo više od 22,6 milijardi tolara, odnosno 200 milijuna njemačkih maraka. Slovenske su toplice iste te 2000. ostvarile više od 2,2 milijuna noćenja što je iznosilo 33 posto od ukupno ostvarenih noćenja u susjednoj nam državi.</p>
<p> Istodobno, kako se procjenjuje, u Hrvatskoj na prihod od zdravstvenog turizma otpada tek oko jedan posto od 3,5 milijardi dolara ukupnog turističkog prihoda. U Hrvatskoj se, naime, u pravilu govori o prihodima, jer je čistu zaradu već godinama teško izračunati.</p>
<p> No na stranu zarada i milijuni dolara koji se svake godine gube zbog nerazvijenog zdravstvenog turizma i nerazvijenog turizma općenito. Veći je problem što je zapadna konkurencija i u ovom turističkom segmentu svjetlosne godine ispred Hrvatske. Dok ona nudi shiatsu i watsu (terapije opuštanja), u Hrvatskoj je uspjeh ako dobijete sobu s telefonom i televizorom.</p>
<p>Zapadnjaci imaju antistresne programe, a Hrvatska, možda, poluuređena šetališta uz toplice. Od dodatnih aktivnosti na Zapadu se već godinama nude i sva čuda primjerena ovome dobu – panoramski letovi sportskim zrakoplovima, ekstremni sportovi, rafting.... U Hrvatskoj je uspjeh ako vam uvečer na hotelskoj terasi odsviraju ofucanu »stvar«. To se samo kod nas zove animacijom.</p>
<p>Nije dobro zaboraviti korijene, a upravo se to događa. Nekada su, zbog zdravlja i radi relaksacije u Opatiju dolazile okrunjene glave. Prvi hotel u Crikvenici zove se Therapia, jedan od opatijskih, što je također indikativno, Thalassotherapia. Hrvatska lječilišta poput Opatije ili Lipika svojedobno su stajala uz bok čuvenim mekama buržoazije kao što su Evian, Karlovy Vary, Wiesbaden, Spa, Abano i Montecatini.</p>
<p>Srozavanje ugleda hrvatskih lječilišta počinje već nakon Drugog svjetskog rata, a nakon Domovinskog rata ona su pala na najniže grane. Neka su u ratu potpuno uništena, poput čarobnog Lipika. Dobar dio preostalih lječilišta odnosno toplica godinama je u funkciji liječenja isključivo vojnih i civilnih žrtava rata. Činjenica je, dakle, da su agresija i razaranje dobro razrijedili kapacitete hrvatskih toplica, koje, uz to, nisu mogle normalno poslovati zbog sve sile objektivnih poteškoća proizišlih iz rata. U njih se godinama ne ulaže, a trud i zalaganje zaposlenika ne može se nositi s golemim kapitalom što se investira u objekte i ponudu susjednih zemalja. </p>
<p>U knjizi »Zdravlje i turizam« Dinka Mirića i Darka Vlahovića piše da u Hrvatskoj čak ni službeni podaci ne daju cjelovit uvid u sve toplice. Izostavljen je niz mjesta u priobalju i na otocima gdje se prakticira talasoterapija ili neki drugi oblik medicinske rehabilitacije. U statistici se spominju tek najvažnija kupališna mjesta: Bizovačke, Daruvarske, Krapinske, Stubičke, Istarske, Tuheljske i Varaždinske toplice, Lipik i Topusko. U katalogu Hrvatske turističke zajednice navode se podaci o još osam lokacija na kojima je moguće pronaći usluge zdravstvenog turizma: Opatija, Crikvenica, Veli Lošinj, Vela Luka, Makarska, Duga uvala, Šibenik i Ivanić Grad.</p>
<p>Inače, prema suvremenom konceptu, zdravstveni turizam dijeli se na tradicionalni termalizam (viša prosječna dob gostiju, prosječni niži dohodak gostiju, redoviti godišnji povratak gostiju, glavni i dodatni lječilišni boravci) i zdravstveni turizam (dominiraju 30 i 40-godišnjaci, izraženija je internacionalna klijentela, nudi se više sportskih aktivnosti, gosti se vraćaju nakon dvije do tri godine, razlikuju se tipične medicinske terapije...).</p>
<p>I dok bi ponekog iscrpljenog hrvatskog umirovljenika možda i zadovoljila prva kategorija, teško je vjerovati da bi stranac u naponu snage potražio relaksaciju u jadu hrvatskih toplica.</p>
<p>Zato Slovenci već godinama pobiru vrhnje, a Zagrepčani, primjerice, mogu svjedočiti kojim se tempom iz godine u godinu razvija nedaleki Čatež. Uz to, sve slovenske toplice imaju visok stupanj godišnje popunjenosti, a više od 80 posto gostiju čini bogatija inozemna klijentela - Talijani, Austrijanci, Nijemci, pa čak i Hrvati. Dolazak u bilo koje slovenske toplice nudi cjeloviti tretman – od zdravstvenih terapija, preko antistresnih programa za menedžere, do vrhunskih izleta....</p>
<p>U Hrvatskoj toplice postaju ruine, a u toj sveopćoj letargiji čak i obična vožnja kočijom postaje nedostižna dodatna ponuda. Cijene u cijeloj priči nisu presudne. Prema riječima Mojce Marović iz Slovenske nacionalne turistične organizacije, prosječna cijena sedmodnevnog boravka u nekim od tamošnjih toplica je 700 njemačkih maraka. U cijenu je uračunato kupanje i poneka masaža, a sve dodatne aktivnosti dodatno se plaćaju. </p>
<p>Umirovljenici u jednokrevetnoj sobi u Krapinskim toplicama mogu noćiti već za 140 kuna (u sobi bez TV-a i telefona). Cijene, općenito, nisu pretjerane. No pretjeran je nedostatak atraktivnih sadržaja koji bi privukli i mlađu klijentelu, a ne samo stare i bolesne.</p>
<p>Hrvatska ima sjajnu priliku (i) za razvoj zdravstvenog turizma. U ovakvom stanju i s ovakvom ponudom, međutim, domaće toplice mogu zadovoljiti tek mali broj ljudi.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>»Mi smo turistički radnici, a ne političari«</p>
<p>Iako smo grubo kažnjeni zato što smo godinama skrbili za prognanike i izbjeglice, nećemo poduzimati nikakve drastične mjere, jer nismo političari, nego turistički radnici«, kaže Nikola Vojković, predsjednik Stožera za obranu hotela »Lav« koji je u stečaju</p>
<p>SPLIT, 8. kolovoza</p>
<p> – Radnici »Lava« odustali su od blokade Jadranske turističke ceste, najavljene za 16. i 17. kolovoza. Hotelski je centar otišao u stečaj pa će, umjesto prosvjeda, 134 zaposlenika 22. kolovoza organizirati zajedničko preuzimanje radnih knjižica...</p>
<p>»Iako smo grubo kažnjeni zato što smo se na svoj način borili za Hrvatsku, odnosno godinama skrbili za prognanike i izbjeglice, nećemo poduzimati nikakve drastične mjere jer, na kraju krajeva, nismo političari nego turistički radnici«, rekao je Nikola Vojković, predsjednik Stožera za obranu »Lava«, napominjući kako je hrvatska Vlada, šaljući hotel u stečaj, izbjegla podmirivanje oko 50 milijuna njemačkih maraka vlastita duga.</p>
<p>Unatoč proglašenju stečaja i otkaznim rokovima, Vojković je nedavno poslao dopis premijeru Ivici Račanu u kojem ga, kako kaže, upozorava da je nastala situacija u nekadašnjem miljevačkom prvokategorniku posljedica nemoralnog odnosa hrvatske Vlade prema tom objektu, a ne zbroj kriminalnih radnji. </p>
<p>Stožer i zaposlenici nisu zadovoljni ni otkaznim ugovorom u kojem, među ostalim, piše: »U HC-u 'Lav' neprekidno su od 1991. boravili prognanici i izbjeglice koji su svojim boravkom uništili sve objekte do te mjere da nije moguć ni djelomičan komercijalan rad. Zbog uništenih objekata i blokade žiro-računa, 'Lav' već više od dvije godine ne radi. Zbog svega toga, HC 'Lav' u stečaju nema potrebe za radom zaposlenika...«, piše u otkaznom ugovoru.</p>
<p>»Radili smo bez ikakve naknade i plaće. Skrbili smo o prognanicima bez ičije pomoći. Jesmo li zaslužili ovakvo ponašanje Vlade«, pita Vojković.</p>
<p>S druge strane, Ivica Kurtović, vlasnik splitske graditeljske tvrtke »Eurodom« i kupac glavne zgrade HC-a »Lav« najavljuje da će uskoro uplatiti 10 milijuna maraka za kupnju miljevačkog hotela, a pojavit će se i kao potencijalni kupac ostatka kompleksa, apartmana »Lavica«. Obnova hotela i dogradnja novih objekata u »Lavu« će, prema najavama iz »Eurodoma«, početi već u rujnu, a dovršetak radova planiran je do sredine svibnja 2002. godine. </p>
<p>U »Eurodomu« naglašavaju da će otvaranjem gradilišta na hotelskom zemljištu porasti potražnja za inženjerima građevinarstva, a bit će zaposleno i 400 radnika.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sabor treba raspravljati o svemu što je ovoga ljeta podiglo prašinu</p>
<p>HDZ svoj zahtjev argumentira otkazima u policiji i vojsci te najavljenim socijalnim mjerama, no Zlatko Tomčić kaže kako još ništa nije dobio službeno / Čelnici stranaka jesu za raspravu u parlamentu, ali smatraju da ju treba pripremiti temeljito, kako bi se znalo s kojim se ciljem i o čemu raspravlja </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – Zbog prijedloga smanjenja socijalnih prava, zbog otkaza u MUP-u i MORH-u, HDZ zahtijeva od predsjednika Sabora sazivanje izvanredne sjednice parlamenta. Obrazlaže to činjenicom da će odluke Vlade s tim u vezi imati pogubne posljedice za standard građana, stabilnost hrvatskog društva i sigurnost države. No, prema riječima članice Predsjedništva HDZ-a Jadranke Kosor, službeni zahtjev ta će stranka uputiti predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću tek krajem ovoga ili početkom sljedećeg tjedna.</p>
<p> I većina parlamentarnih stranaka drži da je novonastalu socijalnu situaciju nužno raspraviti u Hrvatskom saboru, ali ističu da sjednica ne smije biti ishitrena, te da nije toliko bitno hoće li se održati tjedan ili dva kasnije, nego traže da zastupnicima budu dostupni svi relevantni podaci, poglavito ugovor s MMF-om iz kojega, po njihovu mišljenju, proizlaze pojedini potezi Vlade. </p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić nije želio komentirati zahtjev HDZ. »Na žalost, kao predsjednik Sabora ne mogu postupati niti razmišljati prema prijedlozima koji se plasiraju medijski. Moram biti formalist i postupati strogo po Poslovniku Sabora«, naglašava Tomčić. Dodao je da je u svom kabinetu provjerio je li stigao kakav zahtjev za sazivanje izvanredne sjednice Sabora, ali da zasad nema iz HDZ-a nikakvoga službenog papira. »Prema tome, dok ne dobijem bilo što službeno, bilo bi krajnje neozbiljno komentirati taj zahtjev«, drži predsjednik Sabora. »Na balone ne odgovaram balonima«, zaključio je. </p>
<p>»Mislim da saborsku sjednicu treba dobro pripremiti, jer nedavno smo bili svjedoci velikih političkih rasprava o Haagu i o sporazumu sa Slovenijom, a da nije bilo jasno o čemu se radi«, kaže potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac (SDP). Dodaje da je upravo radi bolje pripreme zatražio odgodu sjednice Odbora za vanjsku politiku o sporazumu sa Slovenijom pa će se ona, umjesto u kolovozu, održati u rujnu. Tomac smatra da kod vrućih tema cilj ne bi trebao biti da netko nekoga pobijedi i da prikupi što više političkih bodova, već da se problem riješi. »Ako rasprave nisu dobro pripremljene, onda se zaboravlja cilj, a od politizacije nitko nema koristi«, smatra Tomac. »Prijedlog Vlade o socijalnim restrikcijama još nije u potpunosti definiran i zato nije potrebna ishitrena saborska rasprava koja sigurno ne bi dala očekivane rezultate«, naglašava Tomac.</p>
<p>»S obzirom na to da je Vlada na godišnjem odmoru, a da predstavnici MMF-a vode razgovore u Zagrebu, postavlja se pitanje s kim razgovaraju. Osim toga, stječe se dojam da umjesto Vlade, politiku u Hrvatskoj vodi MMF«, kaže zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare-Ožbolt. DC postavlja pitanje kakva je to gospodarska strategija Vlade koja se sastoji u recesiji i restrikcijama socijalnih prava po pravilima MMF-a, makar ugovor s njim uopće nije bio u Saboru niti je za takvu politiku Vlada dobila odobrenje parlamenta. »Najnovije restrikcije i otkaze koji se uručuju policajcima smatram potpuno nelogičnima u zemlji u kojoj je u godini dana kriminalitet porastao za 30 posto«, kaže Škare Ožbolt. Zbog toga drži nužnim sazivanje saborske sjednice, ali smatra da je važna temeljita priprema. »Hoće li sjednica biti tjedan dana prije ili kasnije manje je bitno, ali moramo dobiti sve potrebne informacije«, smatra Škare Ožbolt. </p>
<p>»O svemu što je ovoga ljeta podiglo prašinu, treba raspraviti u Saboru«, smatra Zlatko Kramarić (LS). Dodaje kako je Vlada ponovno učinila kardinalnu grešku time što si je dopustila da se ono, što se moglo rješavati kroz godinu, dvije, tri ili četiri, rješava praktički preko noći i »preko koljena«. »Na taj se način stvara u društvu neurotična situacija, a to se moglo izbjeći. Treba napraviti dinamiku otpuštanja iz vojske ili MUP-a, izabrati način koji će biti najmanje bolan. Nedopustivo je da se to čini za vrijeme ljeta kad su i Sabor i Vlada na godišnjem odmoru. Na taj se način potencira usijana atmosfera«, kaže Kramarić. </p>
<p>»Sabor je zasjedao gotovo cijeli srpanj i bilo je vremena da se i o tome progovori. No, ipak držim da ne bi bilo dobro na brzinu sazivati novu sjednicu Sabora, jer još uvijek ima vremena da se to raspravi na analitičan način i da se neka ponuđena rješenja suspendiraju ili odgode, te da se rješenje pokuša naći u mirnoj raspravi. Socijala je ono na čemu će ova Vlada pasti ili proći«, zaključuje Kramarić. </p>
<p>Za Ivana Čehoka, člana Malog vijeća HSLS-a, također je nedvojbeno da bi o najnovijim zbivanjima u državi trebao raspravljati Hrvatski sabor. »Držim da Sabor treba početi brinuti, raspravljati i odlučivati o strateškim gospodarskim i socijalne pitanjima i nekim Vladinim mjerama«. Dodaje da su okolnosti u državi blizu izvanrednih, ne po sigurnosnim nego po socijalnim pitanjima, a to, hoće li izvanredne sjednice Sabora biti ili je neće biti, neka odluči njegovo Predsjedništvo«, zaključuje Čehok. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Dr. Ekl: »Granica sa Slovenijom je prirodni tok rijeke Dragonje, a ne obodni kanal Sv. Odorika«</p>
<p>Ako se 10 godina sa Slovencima nismo mogli dogovoriti oko granice, onda smo mogli pričekati još godinu, dvije. Uvjeren sam da bismo na međunarodnoj arbitraži dobili spor kad je riječ o granici u Piranskom zaljevu i na Dragonji. Određivanje granice trebao bi biti posao stručnjaka, a nikako političara, koji si uzimaju pravo da drugome poklanjaju državni teritorij, kaže dr. Ekl</p>
<p>OPATIJA, 8. kolovoza</p>
<p> – »Sjećam se da je 1954. u Rijeci slovenska delegacija isticala da je Dragonja zajednička rijeka Slovenije i Hrvatske, traživši pritom od Hrvatske vodoprivrede da sufinancira održavanje, čišćenje, prirodnog vodotoka te rijeke. Osobno sam sudjelovao u izradi projekta trase obodnog kanala Sv. Odorika, koji je sada uzet za granicu između nas i Slovenije, što ja držim netočnim i neprihvatljivim za hrvatsku stranu«, kaže profesor Božidar Ekl (91) iz Opatije, doktor tehničkih znanosti i stručnjak za hidrotehničke melioracije i uređivanje vodotokova.</p>
<p>Dr. Ekl tvrdi da je prava granica između Hrvatske i Slovenije most na rijeci Dragonji u Sečovlju, »to znaju svi koji žive na tom području«. Naime, poznato je da kanal Sv. Odorik nije prokopan da bi se napravilo novo korito Dragonje, nego da se u njega prelije višak vode iz Dragonje kako ne bi bile poplavljene obližnje piranske solane. Kanal je građen do 1953. godine i u njemu veći dio godine nema vode, nego raste trava.</p>
<p>Dr. Ekl podsjeća da su nam Slovenci najprije uzeli lijevu obalu Dragonje, a potom su granicu pomaknuli do Sv. Odorika, no »ni to im nije bilo dosta, pa su se pomamili i za hrvatskim zaselcima iza Sv. Odorika, Mlinima, Bužinom, Škudelinom i Škrilama«.</p>
<p>»Ako se 10 godina sa Slovencima nismo mogli dogovoriti oko granice, onda smo mogli pričekati još godinu, dvije. Uvjeren sam da bismo na međunarodnoj arbitraži sigurno dobili spor kad je riječ o granici u Piranskom zaljevu i na Dragonji«, tvrdi naš sugovornik.</p>
<p>Dr. Ekl nam pokazuje zemljopisnu kartu na kojoj se vidi da Dragonja presijeca piranske solane, a to znači da je dvije trećine tih solana na hrvatskom tlu. »To zemljište gdje su solane komunistička je vlast nacionalizirala, a ono pripada benediktinskom samostanu Daile blizu Novigrada«, kaže dr. Ekl. Još napominje da se u tom spornom području nalazi i sportski aerodrom u Portorožu. Koliko mu je poznato, Slovenci polako zapuštaju solane i na tom terenu namjeravaju izgraditi veliki aerodrom. Prema riječima dr. Ekla, Hrvatska je Sloveniji samo posudila teritorij solana, no Slovenija je nakon raspada Jugoslavije »tu posudbu jednostavno zadržala«.</p>
<p>Živahni dr. Ekl smatra da bi određivanje granice trebao biti posao stručnjaka, a nikako političara koji si, prema njegovom sudu, uzimaju pravo da drugome poklanjaju državni teritorij.</p>
<p>Da je Dragonja još u prošlim vremenima bila granica između Hrvatske i Slovenije, nalazimo i u glasniku hrvatskog sveučilišnog društva »Alma Mater Croatica« iz 1943., u kojemu uvaženi geograf prof. Nikola Žic piše: »Kad se povuče granica od rta Savudrije na krajnjem sjeverozapadu dolinom Dragonje i preko Ćićarije na Snježniku, odijeljena je sjeverna Istra, naseljena Slovencima i okrenuta prema Trstu, od ostale Istre, koja je pretežno Hrvatska«. Dr. Ekl ukazuje da je državna komisija za granice još 1952. godine dekretom odlučila da je granica između Hrvatske i Slovenije rijeka Dragonja. </p>
<p>Na kraju ovog razgovora, dr. Ekl nas je podsjetio na stihove Vladimira Nazora: »Sliku mi Istre naše ja u srcu nosim svom. Leži ravna i vrletna na tom moru Jadranskom. Glava joj je Učka gora, zvuk valova njen je glas. Raša, Mirna i Dragonja teku žilam njezinim«.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Proizvođač može biti kriv i kad su proizvod i ambalaža bez mane</p>
<p>Bez sprečavanja monopola potrošači izvrgnuti divljanju cijena / Meksički telekom u dvije godine digao cijene 160 posto / Deklaracija na proizvodu u Švedskoj mora biti nedvosmislena, svakom razumljiva, u najviše 200 riječi / Što i kako oglašavati u Velikoj Britaniji? / Hrvatska zasad bez regionalnog ureda Consumers Internationala </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – Sprečavanja monopola jedna je od ključnih stvari u zaštiti potrošača. Monopolom davatelj usluge ili proizvođač robe može diktirati cijenu na tržištu kako hoće. Primjerice, Meksički telekom je između 1992. i 1994. godine cijene usluga digao čak 160 posto, a to je bilo moguće samo zbog njegova monopolističkog položaja na tržištu.</p>
<p>Mnoge države imaju antimonopolističke propise, no zbog razvoja društvenih i ekonomskih odnosa te propise treba stalno dorađivati. Borba protiv monopola jedno je od glavnih predizbornih obećanja britanskih laburista. Kako su na nedavnim izborima uvjerljivo trijumfirali, imat će priliku provesti svoje zamisli, a jedna od najvažnijih je da se poslovne odluke namjerno donesene na štetu potrošača tretiraju kao kriminalno djelo zbog kojeg će se ići u zatvor. </p>
<p>Posebno su problematični britanski trgovci automobilima, koji se dogovaraju oko cijena, na umjetan način drže ih neprirodno visoko, pa britanski vozači kupuju automobile i po nekoliko tisuća funti skuplje nego što isti model košta u kontinentalnoj Europi. I dok se u Europskoj uniji i vlade bore protiv monopola, a na korist potrošača, kod nas je nedavno, čini se, Vlada u dogovoru s Deutsche Telekomom produžila monopol HT-a na fiksnu telefoniju.</p>
<p>Posebna se pažnja danas u svijetu pridaje jasnom deklariranju proizvoda ili usluge. Na proizvodu mora jasno pisati njegov sadržaj, namjena i načini upotrebe te rok valjanosti. Švedski su potrošači vjerojatno najbolje zaštićeni kad je o tome riječ jer tamo postoji Varudeklaratinsnämnden (Vijeće deklariranja kvalitete) koje financiraju švedska vlada, potrošačke udruge i interesne gospodarske udruge. Svaki proizvod u Švedskoj mora biti deklariran jasno i nedvosmisleno, jezikom koji razumije svatko, bez obzira na obrazovanje, a deklaracija ne smije sadržavati više od 200 riječi. </p>
<p>Glasni protesti potrošača često idu i na račun oglašivača. U Velikoj Britaniji, o oglašavanju se brine Independent Broadcasting Authority (IBA), komercijalni pandan BBC-u. IBA pregledava svaku reklamu prije no što bude emitirana i odlučuje može li uopće biti emitirana. Zabranjene su reklame koje »igraju« na strah ili praznovjerje, neke vrste proizvoda (primjerice duhanski), a posljednjih godina pazi se i na političku i spolnu korektnost. Kod nas se još može reklamirati dezodorans za muškarce koji je navodno toliko dobar i jak da sljubljuje ženske gaćice s pločnikom.</p>
<p>Potrošači u svijetu mogu zatražiti i sudsku zaštitu. Koliko daleko može ići takva zaštita pokazuje odluka njemačkog apelacijskog suda iz 1992. godine. Sud je, naime, odlučio da je proizvođač odgovoran za štete koje je pretrpio potrošač čak i kad su njegov proizvod i ambalaža bez mane. Radilo se o tvrtki Milupa koja proizvodi zaslađena instant-pića za dojenčad. Tvrtka je zgriješila jer nije upozorila na moguće štete (radilo se o kvarenju zubi uzrokovanom Milupinim čajem), a pogriješila je i u oglašavanju nakon opravdane reklamacije. U takvim se slučajevima njemački potrošači mogu pozvati na zakon o odgovornosti za proizvod koji, kao gornju granicu, predviđa čak 160 milijuna maraka za zahtjeve za osobnu odštetu. Slučajevi isplate, ponekad astronomskih odšteta, posebno su česti u SAD-u.</p>
<p>Udruge potrošača svijeta organizirale su se u Consumers International koji okuplja više od 280 udruga iz 123 zemlje. Prema broju članica prednjači Indija s čak 18 udruga u članstvu, Hrvatska je zastupljena sa jednom, a primjerice Benin sa dvije. Consumers International ima vlastitu mrežu regionalnih ureda. U Hrvatskoj takav ured zasad ne postoji, ali postoji u susjednoj Sloveniji i ne pretjerano dalekoj Albaniji.</p>
<p>Koliko daleko može ići zaštita potrošača pokazao je jedan slučaj u Velikoj Britaniji prije nekoliko godina. Pitanje je glasilo kolika je jedna pinta piva? Proizvođači i trgovci su tvrdili da su, u trenutku kad su napunili kriglu od pinte pivom, potrošaču natočili pintu piva. Potrošači su pak tvrdili da je jedna pinta natočena tek kad se pjena slegne a razina piva se, bez pjene, poklapa s oznakom za pintu na krigli. Proizvođači i trgovci nisu htjeli pristati na takvo tumačenje jer bi to značilo da moraju natočiti više piva za istu svotu. Pobijedili su potrošači.</p>
<p>Ovo su samo neki primjeri zaštite potrošača u suvremenom svijetu. Jasno, potrošači se štite zakonima, podzakonskim propisima, štite ih udruge potrošača, vlade, sudovi. No, u državi u kojoj se broj stanovnik poklapa s brojem neriješenih sudskih sporova, teško je očekivati učinkovitu zaštitu potrošača i njegovih prava. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>»Inzistirat ćemo na zaštiti prava stradalnika Domovinskog rata« </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza </p>
<p> - »Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, vezano za najavljene mjere racionalizacije socijalnih prava hrvatskih branitelja, u svim će daljnjim raspravama insistirati na dodatnoj zaštiti stradalnika Domovinskog rata«, izjavila je u srijedu glasnogovornica tog ministarstva Andreja Pavlović. </p>
<p> »Iako su u provođenju mjera racionalizacije, koje je donijela hrvatska Vlada, nužna ograničenja i u pravima stradalnika Domovinskog rata, stav je Ministarstva branitelja da u provođenju tih mjera ne bi trebalo biti većih problema«, kazala je Pavlović za Hinu. </p>
<p> Određena rješenja iz Vladinih mjera racionalizacije, u dijelu koji se dotiču braniteljskih prava, razlikuju se od rješenja predloženih u zakonu o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. No, ta će rješenja mora prihvatiti Sabor. Tek nakon toga će se izmijeniti cijeli niz zakona kojima se regulira stjecanje određenih prava branitelja i njihovih obitelji. </p>
<p> U Ministarstvu ističu da bi tek u rujnu trebali biti poznati svi izračuni smanjenja pojedinih braniteljskih prava, predloženi mjerama racionalizacije u sustavu skrbi stradalnika Domovinskog rata. </p>
<p> Prije nego što zauzmu konačan stav, u Ministarstvu će o konkretnim rješenjima razgovarati s predstavnicima udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Tako će se krajem kolovoza ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić sastati s predstavnicima braniteljskih udruga. S njima će razgovarati i o osnovici za određivanje osobne invalidnine hrvatskih ratnih vojnih invalida i skupine sa 100-postotnim oštećenjem organizma. Temeljem te osnovice utvrđuje se i iznos ostalih pripadajućih dodataka. </p>
<p>Iako je predviđeno da se racionalizacija kadrova u MUP-u i MORH-u dijelom riješi kroz sustav zbrinjavanja Ministarstva hrvatskih branitelja, u Ministarstvu ističu da se, bez prethodnog sastanka vodećih ljudi tih triju ministarstava, još ne mogu očitovati o tom problemu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Koordinacija sindikata MUP-a traži hitan sastanak s Lučinom i Ostojićem </p>
<p>Ako do toga ne dođe, Koordinacija sindikata zatražit će njihopve ostavke, istaknuto je u srijedu na konferenciji za novinare / Sindikat policije u srijedu je podnio Općinskom državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Ostojića, Lučina i premijera Ivice Račana zbog kršenja zakona o radu i Kolektivnog ugovora </p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> - Tražimo hitan sastanak (u roku od 24 sata) s ministrom unutarnjih poslova Šimom Lučinom i ravnateljem policije Rankom Ostojićem, te pozivamo sve djelatnike MUP-a da ne istupaju samoinicijativno, kako ne bi došlo do nepredvidljivih posljedica. Ako u roku od 24 sata ne dobijemo odgovor od Lučina i Ostojića, zatražit ćemo njihove ostavke. Istaknuto je to u srijedu na konferenciji za novinare koordinacije sindikata MUP-a, koju čine Sindikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a, te Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske. </p>
<p>Koordinacija poziva i Upravnu inspekciju pri ministarstvu pravosuđa da odmah izvrši inspekcijski nadzor radi utvrđivanja zakonitosti u donošenju pravilnika o unutarnjem redu, zajedno sa sistematizacijom radnih mjesta, te zakonitosti donošenja programa zbrinjavanja viška zaposlenih u MUP-u. Ukoliko se ne ispoštuju ovi zahtjevi, koordinacija će tražiti ostavke Lučina i Ostojića. </p>
<p>Predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić je izvijestio da je sindikat u srijedu podnio Općinskom državnom odvjetništvu kaznenu prijavu protiv Ostojića, Lučina i premijera Ivice Račana zbog kršenja zakona o radu i Kolektivnog ugovora. Pozvao je i djelatnike MUP-a da privatnim tužbama ostvare prava na božićnicu, prekovremene sate i jubilarne nagrade. Osvrćući se na Ostojićevu izjavu da je 1990. u Hrvatskoj bilo 16. 000 policajaca, Jagić se zapitao kako Ostojić misli imati sigurnu državu s tako malim brojem policajaca, te dodao da bi bilo najbolje da se policija »zatvori«. </p>
<p>»Prosvjedi policajaca su sopontani, a ne u organizaciji sindikata«, naglasio je Jagić, te dodao da Ostojićeve tvrdnje o radu sindiakta nisu točne. Jagić je neke tvrdnje da policajci na terenu bacaju sindikalne iskaznice ocijenio »jeftinom propagandom MUP-a«, jer je »sindikat jedina slamka i nada za policajce«.</p>
<p> Komentirajući Ostojićeve izjave o 450 ljudi u MUP-u čiji se »papiri provjeravaju«, Edgar Franjul iz PU Istarske istaknuo je kako mu nije jasno zašto se ti ljudi sa navodno sumnjivim diplomama uopće spominju u ovom kontekstu. »Ljudi koji su prekršili zakon nas ne zanimaju, jer su oni odmah trebali dobiti otkaz«, kazao je Franjul. Sindikalci su za Ostojićeve tvrdnje o 400 invalida koji i sami kažu da više ne mogu obavljati posao, istaknuli da je svaki policajac koji je 1990. došao u MUP bio zdrav, te da su se oni razboljeli u službi. »Troškovi koje će MUP potrošiti u ovom procesu, približni su onima do kojih bi došlo da se reprogramirao plan sistematizacije u roku od 5 godina«, kazao je Zdravko Lončar, predsjednik Nezavidisnog sindikata djelatnika MUP-a.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ostojić: Ne pristajem ni na kakve ultimatume</p>
<p>Ravnatelj policije je istaknuo je da nijedan od djelatnika koji su dobili rješenja o raspoređivanju, a s odgovarajućom spremom i urednim papirima, neće biti nezbrinut / Sindikati uopće ne kontroliraju situaciju, ocijenio je Ostojić</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – »Ne pristajem ni na kakve ultimatume, na razgovor uvijek. To je pokušaj stvaranja izvanredne situacije, za koju nije vrijeme«, kazao je u srijedu Ranko Ostojić, ravnatelj policije Ministarstva unutarnjih poslova, nakon razgovora s predstavnicima djelatnika PU karlovačke, koji su stavljeni na raspolaganje Vladi. Istaknuo je da nijedan od djelatnika koji su dobili rješenja o raspoređivanju, a s odgovarajućom spremom i urednim papirima, neće ostati nezbrinut.</p>
<p>»Riječ je o preustroju hrvatske policije kako bi stvorili modernu i profesionalnu policiju. Trpimo naslijeđe iz 1990. godine, kada je bilo 16.000 policajaca, što je povećano 100 posto, a ratna situacija je diktirala primanje u policiju. No, sada, u 2001. godini, vrijeme je za preustroj i trošenje manje novca poreznih obveznika, jer za plaće je odlazilo 92 posto, a za sve ostale troškove osam posto«, dodao je on. Ustvrdio je da je neprestano na terenu te da razgovara s policajcima o situaciji koja je započela prije godinu dana, a konačno je bila definirana sistematizacijom i uredbom Vlade od 3. svibnja ove godine.</p>
<p>Što se tiče prozivanja sindikata, te njihovih triju postavljenih ultimatuma, o kojima se Ostojić treba očitovati do četvrtka u 11 sati, ponovno je istaknuo da ne prihvaća nikakve ultimatume, dok na razgovor pristaje.</p>
<p> Ocijenio je da sindikati uopće ne kontroliraju situaciju. »Da su sindikati prenijeli pravu informaciju, to se ne bi dogodilo. Sindikati ne kontroliraju situaciju i ne znaju što im se događa na terenu. Vjerojatno su sindikalni čelnici zbrinuti i na godišnjim odmorima«, rekao je ravnatelj.</p>
<p> Prema Ostojićevim riječima, u ova tri mjeseca (od 3. svibnja pa do 3. kolovoza, kada su uručena rješenja, op. a.), mogla su se riješiti sva pitanja i neprimjereno je svako čuđenje oko preustroja, koji traje godinu dana, kao i tvrdnje da se nije znalo o čemu je riječ i da je u pitanju neka »vikend akcija«.</p>
<p>Kako je rekao Ostojić, više od tisuću ljudi je bez odgovarajuće stručne spreme i ne ispunjavaju uvjete radnog mjesta, a »sve su ove godine živjeli pod lažnim obećanjima dušebrižnika koji se sada javljaju, a koji su krivi što su ih - protivno zakonu - doveli u takvu situaciju«. </p>
<p>U MUP–u je još 800 praznih »kockica«, manjak je u Pravosudnoj policiji, kao i u osiguranju u Državnom odvjetništvu. Sa statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida je 461 osoba. I oni su dobili rješenja o raspoređivanju, s čime je upoznat i ministar Pančić, kao član Vlade, odgovorio je ravnatelj na pitanje novinara. »Nijedan od njih ne može biti udaljen iz službe dok mu se ne riješi status«, dodao je. Svaki policajac, istaknuo je Ostojić, koji ima odgovarajuću spremu, bit će zbrinut, a program zbrinjavanja počinje tek kad se uruče rješenja o stavljanju na raspolaganje.</p>
<p> U slučaju da protiv njega bude podnijeta kaznena prijava, provest će se postupak kao i u svakom drugom slučaju, a bude li je Državno odvjetništvo procesuiralo, slijedu mu stegovni postupak, objasnio je Ostojić, uz opasku da se prijave ne boji, kao ni mogućeg štrajka, na kojeg svatko ima pravo. Tvrdnje da neki policajci neće htjeti dobrovoljno predati značku i oružje, te izjave da »policajac neće ići na policajca«, samo su stvaranje tenzija, ocijenio je Ostojić.</p>
<p> Ravnatelj je u srijedu nastavio razgovore s djelatnicima PU sisačko-moslavačke, te predstavnicima Prvi hrvatski redarstvenik.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Broj zaposlenih u MUP-u smanjiti postupno, prirodnim odljevom, traže prosvjednici </p>
<p>KOPRIVNICA, 8. kolovoza</p>
<p> - U Policijskoj upravi koprivničko-križevačkoj u srijedu je od sedam do osam sati održan mirni skup tridesetak policijskih djelatnika iz Križevaca i Đurđevaca. Neraspoređeni policajci i službenici traže da se rješenja o neraspoređenosti ponište te napravi nova sistematizacija radnih mjesta. Traže, osim toga, da se neraspoređeni policajci odmah vrate na posao. Stav je prosvjednika da viška policajaca nema, a za moguće pregovore u obzir kao pregovarači dolaze ministar Šime Lučin i ravnatelj policije Ranko Ostojić. Prema riječima načelnika Odjela operativnih poslova Vladimira Bunića od 113 neraspoređenih djelatnika do početka godine njih 51 moglo bi biti umirovljeno. Dio djelatnika moguće je zbrinuti po posebnom programu za ratne vojne invalide, a neke zaposliti u zaštitarskim službama. Kako je rekao Bunić, dio će biti ponovno zaposlen, nakon proširenja ustroja PU koprivničko-križevačke, a za ostale je u tijeku izrada programa zbrinjavanja.</p>
<p> Od ukupnog broja neraspoređenih djelatnka u Križevcima ih je 33, u Đurđevcu 22, u Koprivnici 12, na granici pet, u postaji prometne policije tri, u specijalnoj policiji 24 i 20-ak djelatnika u tzv. Od ukupnog broja, 81 je ovlašteni službenik. Većina neraspoređenih u prosjeku ima osam do devet godina radnog staža u policiji. (Hina)</p>
<p>KARLOVAC, 8. kolovoza – Karlovački policajci nastavili su i u srijedu s blokadom zgrade Policijske uprave u Karlovcu. Već u sedam sati u srijedu ispred zgrade se okupilo pedesetak policajaca i drugih namještenika koji su zapriječili ulaz u zgradu i pojedinim načelnicima odjela Policijske uprave. No, nakon 16 sati prosvjednici su se razišli.</p>
<p> U karlovačkoj PU je 324 policajaca i namještenika stavljeno Vladi na raspolaganje. Vnučec je izjavio da će tijekom rujna 73 policajca biti vraćena na posao. Isto tako, dodao je da će 200 policajaca naći posao u pravosuđu, a isto toliko u carinskoj službi, pa bi, prema Vnučecovim riječima, tridesetak policajaca iz ove Policijske uprave moglo naći novi posao u tim službama.</p>
<p>Izaslanstvo prosvjednika otputovalo je i u Zagreb, na razgovor s Lučinovim pomoćnikom Rankom Ostojićem. Oko deset sati do prosvjednika je došla vijest da je pomoćnik ministra Lučina Ostojić prekinuo godišnji odmor i primio višečlano izaslanstvo PU karlovačke na razgovor. T. Grkovski </p>
<p>ZABOK, 8. kolovoza – U PU krapinsko-zagorskoj 118 djelatnika primilo je rješenja o prestanku radnog odnosa, dok je 33 djelatnika do sada raspoređeno u sjedište MUP-a, PU Zagrebačku i Ministarstvo pravosuđa. Prema riječima voditelja Ureda načelnika PU Željka Cujzeka službenici su stavljeni na raspolaganje, te će ostvarivati pravo na naknadu plaće, a od 118 neraspoređenih ljudi 66 je policajaca, 30 službenika i 22 namještenika.</p>
<p> U PU očekuju da će prema programu zbrinjavanja višak zaposlenih biti zbrinut u pravosudnoj policiji, Centru za razminiravanje, carinskoj službi, te u zaštitarskim poduzećima, dok se zbrinjavanje HRVI radi po posebnom programu s Ministarstvo hrvatskih branitelja. Prema riječima predstavnika Sindikata policije Branka Korena koji je sve članove Sindikata informirao o pravnoj zaštiti koju će im Sindikat pružiti, bit će prigovora na rješenja, a nakon toga i sudskih sporova i kaznenih postupaka protiv onih koji su radili sistematizaciju u PU krapinsko-zagorskoj. D. Goluban</p>
<p>ČAKOVEC, 8. kolovoza – Službenici Policijske uprave međimurske solidarni su sa kolegama u drugim policijskim upravama koji su dobili rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi. Kako kaže Branko Jakupak, sindikalni povjerenik u PU međimurskoj, javnost bi trebala shvatiti sindikalne razloge i uvjeravanja da nema viška zaposlenih, a da odljev do potrebnog broja treba provesti postupno, slanjem u mirovinu ili dragovoljnim napuštanjem policije. </p>
<p> U PU međimurskoj većih problema nema. Razlog tome je, među ostalim, što je PU međimurska brojem zaposlenih jedna od najmanjih policijskih uprava u Hrvatskoj. Rješenja o stavljanju na raspolaganje dobilo je ukupno 27 djelatnika. Od toga dvije su zaposlenice na porodiljnom dopustu i njihov status miruje do povratka na posao. Od preostalih 25 njih 22 su ovlaštene službene osobe, a tri su drugi službenici bez statusa ovlaštene osobe. Većina njih je u starosnoj dobi do 35 godina. </p>
<p>Osim Sindikata, o statusu onih koji su dobili rješenja naročito brine i Goran Smrečak, načelnik PU međimurske. U razgovoru za Vjesnik Smrečak je naveo podatak da je za deset onih koji bi mogli ostati bez posla u policiji već blizu rješenje za posao na drugim mjestima. Za pet do šest službenika vidi se mogućnost zaposlenja u sudskoj policiji. Stvarni višak tako bi onda bilo deset ljudi, što je vrlo malo u odnosu na stanje u drugim policijskim upravama. D. Ovčar</p>
<p>RIJEKA, 8. kolovoza – Ako se ne nađu rješenja za zbrinjavanje 'otpisanih' djelatnika MUP-a, spreman sam pozvati policajce na neposluh, u suglasnosti s ostala tri sindikata policije, izjavio je za Vjesnik Mile Krpan, predsjednik Nezavisnog sindikata policije Hrvatske, inače policajac u Rijeci. Prema njegovu sudu, moglo je biti upola manje »prekobrojnih«, da je umirovljeno samo 50 posto rukovodećeg kadra u policiji, posebno ljudi koji su za to stekli zakonske uvjete. </p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Adlešić: Dijalog čelnika MUP i prosvjednika je nužan </p>
<p>Gradonačelnica Bjelovara i predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić izrazila je u srijedu razumijevanje za ogorčenje policajaca koji, zbog rješenja o stavljanju na raspolaganje Vladi, od utorka r prosvjeduju pred zgradom PU bjelovarsko-bilogorske u Bjelovaru, ocijenivši nužnim da se čelnici MUP-a i prosvjednici što prije sastanu.</p>
<p> »Dijalog je nužan i djelatnici policije koji su dobili rješenja moraju dobiti odgovore od mjerodavnih osoba i ma koliko ti odgovori bili bolni, oni moraju biti izrečeni«, kazala Đurđa Adlešić. </p>
<p> Potvrdila je da je o »uzavreloj situaciji« u Bjelovaru na vrijeme obavijestila ravnatelja policije Ranka Ostojića, te da je očekivala da će se on u srijedu pojaviti pred prosvjednicima u Bjelovaru. </p>
<p> Iako nije željela detaljnije komentirati Ostojićevu izjavu da »neće ići u Bjelovar zbog zauzetosti i jer ne pristaje na ultimatume«, ona je kazala kako se nada da će ravnatelj policije ipak doći u Bjelovar »jer nezadovoljni policajci moraju dobiti odgovore«. </p>
<p> »Razgovori moraju otpočeti što prije, kako bi se izbjegli nepotrebni problemi i nemiri«, istaknula je ona. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Iz Osijeka pitanje: Tko će hraniti naše obitelji?</p>
<p>OSIJEK, 8. kolovoza</p>
<p> - Zbog činjenice da je 445 djelatnika Policijske Uprave osječko-baranjske dobilo rješenja s kojima su stavljeni na raspolaganje Vladi, koja bi trebala izraditi program njihov zbrinjavanja, većina njih to je ocijenila uvodom u otkaz i pridruživanju mnogim nezaposlenima na Zavodu za zapošljavanje.</p>
<p> Među otpuštenima, mnogo je onih koji su u tome poslu radili i više od deset godina. Takvu je sudbinu doživio i Darko Flegar (37), policajac iz Našica, koji je u našičkoj policijskoj postaji bio zaposlen od 1991.godine. »Razočaran sam i ponižen. Sudjelovao sam u stvaranju ove države, časno sam svoj posao obavljao nešto više od deset godina i odjednom sam preko noći ostao bez posla. Supruga ne radi, a sada ni ja ne znam što će biti sa mnom«, ispričao je Flegar, dodavši kako ga najviše brine to što njegova 13-godišnja kći boluje od dijabetesa zbog kojega svakodnevno mora trošiti vrlo skupe lijekove.</p>
<p>»Ne znam kako dalje i što učiniti. Najtužnije od svega je to što među nama otpuštenima ima i samohranih majki, a za to nitko ne mari«, naglasio je Flegar zaključivši kako »nije tragedija u tome što je 445 ljudi otpušteno, već u tome što je oduzeta egzistencija za 445 višečlanih obitelji«. </p>
<p>M. Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>DC: Postoji li program za suzbijanje kriminala s manjim brojem policajaca? </p>
<p>Demokratski centar (DC) smatra krajnje neprihvatljivom odluku da se 3.100 djelatnika MUP-a stavi na raspolaganje Vladi jer, kako ocjenjuju u stranci, ne postoji program za njihovo zbrinjavanje. U priopćenju od srijede, DC izražava bojazan da će najveći broj tih ljudi, nakon šestomjesečnog prijelaznog razdoblja, završiti na Zavodu za zapošljavanje.</p>
<p> »Imajući na umu da je u Hrvatskoj zabilježen porast počinjenih kriminalnih djela od 30 posto u odnosu na prošlu godinu nameće se pitanje je li ovo baš pravi trenutak za racionalizaciju u MUP-u, te ima li Vlada alternativni program za učinkovitiju borbu protiv kriminala sa smanjenim brojem djelatnika u policiji«, stoji u priopćenju DC-a.</p>
<p> Udruga za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta (HIP) pozvala je, pak, Vladu da povuče odluku o otpuštanju djelatnika MUP-a. Udruga pozova Vladu da izradi jasne programe za prekvalifikaciju i zapošljavanje onih djelatnika koji bi, po stručnim kriterijima, mogli biti stvarni višak u MUP-u, te da pokuša postići opći nacionalni konsenzus oko pitanja gospodarskog i socijalnog razvitka zemlje, stoji u priopćenju, kojega je potpisao član Upravnog odbora HIP-a Nenad Ivanković. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>»Prosvjetarima nezakonito isplaćena 'gola plaća'«</p>
<p>ZAGREB, 8. kolovoza</p>
<p> – Savez školskih sindikata (SŠS) priopćio je u srijedu da je više desetaka tisuća zaposlenih u školama ostalo zaprepašteno kad su za srpanj dobili osjetno nižu plaću. </p>
<p>Iako je zaposlenima u školama srpanjska plaća trebala biti viša zbog zakonske obveze da se za vrijeme godišnjih odmora isplaćuje prosječna tromjesečna plaća, a ne osnovna, zaposlenici u školama dobili su i do 500 kuna manju plaću. Među trima prosječnim plaćama trebala je biti i svibanjska, koja je isplaćena prema staroj, višoj osnovici, odnosno prije sniženja osnovica za plaće koje se isplaćuju iz državnog proračuna. </p>
<p>Zaposlenima u školstvu nije pomogao ni službeni odgovor Ministarstva rada kojim se nedvosmisleno tumači da im se tijekom godišnjih odmora treba obračunati prosječna tromjesečna plaća s pripadajućim dodacima. Umjesto toga zaposlenima je protuzakonito isplaćena 'gola plaća', kažu iz sindikata.</p>
<p> Zbog toga će sindikat ako bude potrebno sudskim putem tražiti da se zaposlenima nadoknadi neisplaćeno. </p>
<p> Ne uključiti u prosječnu tromjesečnu plaću dio koji se odnosi na prekovremeni rad, odnosno razliku nastalu lipanjskim smanjenjem plaća, znači, kažu u Savezu, za sitan novac prokockati povjerenje kojim su zaposleni u školama dočekali lanjsku smjenu vlasti. (H)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010809].
|
