NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010609].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 181221 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.06.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Velika Srbija, mala Bosna i okljaštrena Hrvatska?</p>
<p>Prema toj političkoj karti, objavljenoj u beogradskom »Glasu javnosti«, Hrvatska gubi područje Prevlake i dio Konavala do rta Molunat, a zauzvrat bi se proširila na Hercegovinu/ Granica Hrvatske išla bi iznad Drvara, Glamoča, Kupresa, kroz Uskoplje / Predvidjeli su stvaranje bošnjačke države koja bi obuhvaćala sadašnji sjeverozapadni dio Federacije BiH iznad crte Drvar, Glamoč, Kupres, Makljen/ Država »srpske zemlje« obuhvaćala bi Republiku Srpsku, današnju Srbiju, Crnu Goru, dio južne Hrvatske (Prevlaka i područje do Molunta) i dio sjevernog Kosova </p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Beogradski Glas javnosti objavio je u četvrtak novu političku kartu jugoistočne Europe. Navodno su je, tvrdi taj list, iscrtali Amerikanci na sastanku koji se, opet navodno, dogodio 28. ožujka ove godine u Washingtonu, a na kojem su sudjelovali predstavnici Pentagona (američkog ministarstva obrane), Foreign Officea (britanskog ministarstva vanjskih poslova), Bijele kuće, CIA-e, nekadašnji šef američke diplomacije Henry Kisinger i, neizbježan sudionik svih susreta na kojima se mijenjaju granice, lord David Owen.</p>
<p>Kao zaključak tog susreta Glas javnosti je ponudio i kartu novih granica među državama na jugoistoku Europe. Koliko se iz tog zemljovida može razaznati, Hrvatska gubi područje Prevlake i dio Konavala do rta Molunat a zauzvrat bi se proširila na Hercegovinu. Zapravo, onaj dio Federacije BiH koji je danas većinski naseljen Hrvatima, a teritorijalno je povezan s Republikom Hrvatskom. Dakle, granica Hrvatske, prema Glasu javnosti, išla bi iznad Drvara, Glamoča, Kupresa, kroz Uskoplje a dalje nije jasno spušta li se iznad Jablanice ili pak ide zapadno od tog mjesta te dalje sredinom Mostara, kako je i danas podijeljen općinskim granicama na hrvatski i bošnjački dio.</p>
<p>Amerikanci su u Washingtonu, kako tvrdi taj beogradski list, predvidjeli i stvaranje bošnjačke (muslimanske) države. Prema objavljenoj karti, ta država bi obuhvaćala sadašnji sjeverozapadni dio Federacije BiH iznad crte Drvar, Glamoč, Kupres, Makljen, dakle, obuhvaćala bi prostor od bihaćkog područja preko Ključa i Jajaca, sadašnje središnje Bosne, tuzlanske i sarajevske regije, te goraždanske enklave na istoku.</p>
<p>Prema tom prijedlogu ne bi samo nestale srednjobosanske hrvatske enklave, u zemljovidu nije ucrtana ni Posavina, dakle, područje Odžaka, Orašja te dijela općine Bosanski. Šamac (Domaljevac) koji su sada zasebna županija u sklopu Federacije BiH. Taj dio bi pripao »srpskim zemljama«, kako bi se navodno trebala zvati nova srpska država. Ona bi, prema Glasu javnosti obuhvaćala Republiku Srpsku, današnju Srbiju, Crnu Goru, dio južne Hrvatske (Prevlaka i područje do Molunta) i dio sjevernog Kosova. Jugoistočni dio Kosova valjda do središta Kosovske Mitrovice, u kojoj su Francuzi nedavno htjeli graditi zid koji bi grad dijelio na srpski i albanski, pripao bi Albaniji kao i zapadni dio Makedonije. Podjela te države išla bi otprilike onom crtom koju je nedavno predložila Makedonska akademija znanosti, dakle, područja Tetova, Gostivara i Debra pripala bi Albaniji, a Makedoniji bi pripali dijelovi Albanije oko Ohridskoga i Prespanskog jezera gdje postoji makedonska manjina. </p>
<p>Kako karta najzornije pokazuje, takvim iscrtavanjem nove političke karte jugoistočne Europe najviše bi dobila Srbija, a najviše izgubila Hrvatska i Hrvati u BiH. Polazeći od današnjeg stanja, Srbija bi se proširila na Crnu Goru, na dio Kosova koje je sada u cijelosti pod međunarodnim protektoratom, na čitavu Republiku Srpsku, dakle, 49 posto Bosne koja je danas ipak dio BiH, te na dio južne Hrvatske koji je Radovan Karadžić uvijek tražio kao »izlaz Republike Srpske na more«.</p>
<p>Doduše, Hrvatskoj bi, prema toj karti, bila priključena Hercegovina, ali bi se to moglo teško shvatiti kao teritorijalni dobitak. Naime, priključenjem samo Hercegovine najviše bi izgubili Hrvati u BiH, jer bi sva područja gdje danas žive u Bosni (Jajce, Žepče, Lašvanska dolina, prostor Kiseljaka, Usora) pripala bošnjačkoj državi, a posavska županija bila bi priključena »srpskim zemljama«. Osim toga u toj varijanti, Srbija bi ne samo prešla Drinu i proširila se na istočnu Bosnu i istočnu Hercegovinu nego bi takva srpska država svoju zapadnu granicu imala na Uni. </p>
<p>A što se tiče Hercegovine, poznata je Izetbegovićeva ponuda Tuđmanu još iz razdoblja hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH da priključi Hrvatskoj Hercegovinu u zamjenu za prepuštanje hrvatskih srednjobosanskih enklava bošnjačkoj vlasti. </p>
<p>Čak je i pokojni hrvatski predsjednik koji je BiH doživljavao, među ostalim, i kao teško održivu »Jugoslaviju u malom« odbacio takvu ponudu, kao što unatoč određenim razgovorima na tu temu nije pristao ni na kakvo ustupanje teritorija na jugu Hrvatske. </p>
<p>Što se tiče podjele Kosova, još je Dobrica Ćosić to predlagao, a u tome je imao potporu i dijela srpskih akademika. Njihov motiv je bio da za Srbiju izvuku dio Kosova, s obzirom na to da su Albanci na čitavom prostoru te pokrajine postali većinom, te su pretpostavljali, a to se danas i dogodilo, da bi Kosovo za Srbiju moglo biti izgubljeno. Podjelu pak Makedonije podržava probugarska struja i u samoj Makedoniji. Tako su nedavno tamošnji akademici predložili podjelu te države i razmjenu stanovništva u roku tri mjeseca. </p>
<p>Podržali su ih makedonski premijer Ljupčo Georgijevski i predsjednik parlamenta Stojan Andov, a suprotstavili su joj se reformirani komunisti. No takva smanjena Makedonija bi se vjerojatno priključila Bugarskoj, iako ima i ideja o stvaranju »velike Makedonije« koja bi obuhvaćala današnju Makedoniju bez njena zapadnog dijela, ali s dijelovima Bugarske i Grčke u kojima i danas žive Makedonci.</p>
<p>Albancima pak sada ne odgovara podjela ni Makedonije ni Kosova, a pogotovo ne ustupanje određenog dijela Albanije. </p>
<p>Dakle, nove granice, kako ih je iscrtao Glas javnosti, stvorile bi »veliku Srbiju«, »veliku Albaniju«, najvjerojatnije »veliku Bugarsku« (Bugari su priznali makedonsku državu ali ne i makedonsku naciju), malu bošnjačku državu, te samo nešto malo proširenu Hrvatsku koja bi istodobno bila umanjena za svoj strateški vrlo važan južni dio. Stoga se može pretpostaviti da su te karte iscrtane u nekim krugovima koji su naklonjeni velikosrpskom projektu, s ciljem ispitivanja mnijenja u okolnim zemljama i s namjerom da se netko uhvati na bačenu udicu. .</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Zemljovidi s novim granicama na Balkanu - krivotvorina?</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Zemljovidi i planovi za »preuređenje zemalja Balkana«, koje je objavio beogradski dnevni list Glas javnosti, izazvali su veliku pozornost u Srbiji, ali i u susjednim zemljama, čije su granice, prema ponuđenoj kombinaciji, podvrgnute reviziji. Zemljovid je nacrtan u tzv. američkom Institutu za balkanologiju, a zemljopisnu kartu je, tvrdi se, Henry Kissinger pokazao na nekom ručku što ga je u Washingtonu priredio biznismen srpskog podrijetla Draganić, po nekim izvorima imenom Orhan Dragaš.</p>
<p>Na tekst i zemljovid u dnevnicima Danas, Glas javnosti i Večernje novosti reagirao je Branislav Krstić, autor knjige »Kosovo pred sudom povijesti«. On tvrdi da karte, doduše, imaju naslov i naziv obrađivača - američkog Instituta za balkanologiju, ali da je on u njima prepoznao karte koje je objavio u spomenutoj knjizi tiskanoj u Beogradu prošle godine. Objasnio je da je posumnjao u autentičnost izvora jer su sve oznake na kartama bile upisane ćirilicom, a naziv instituta bio je naveden pogrešno. Nakon raspitivanja kod kolega znanstvenika i publicista zaključio je kako je riječ o plagijatu. </p>
<p> Na navodnom sastanku predstavnika Pentagona, Foreign Officea, Bijele kuće i CIA-e, lorda Davida Owena i bivšeg ministra vanjskih poslova SAD-a Henryja Kissingera, održanog 28. ožujka u Washingtonu, planirana je podjela Kosova na albanski i srpski dio. Podjelom Kosova i eventualnom podjelom Makedonije po etničkom principu stvorili bi se uvjeti za novu albansku državu na Balkanu. Krojači nove političke mape Balkana vide Srbiju i Crnu Goru kao jednu državu, pod nazivom »Srpske zemlje«, u koju bi bila uključena i Republika Srpska kao i Prevlaka. Albanija bi dobila dio Kosova i zapadnu Makedoniju. Krojači preuređenja dali su na zemljovidima jedan dio Bugarske Turskoj, a Mađarskoj pak dio Rumunjske nastanjen Mađarima. Muslimanski dio bosanske federacije postao bi samostalna država, a hrvatski bi bio pripojen Hrvatskoj. </p>
<p>Veleposlanik SAD-a u SR Jugoslaviji William Montgomery demantirao je mogućnost prekrajanja granica na Balkanu i postojanje zemljovida riječima »to je potpuna glupost« i ponovio stav američke administracije o nepromjenljivosti granica u ovom dijelu Europe. V.F.P.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pusić: Dražen Budiša neće izazvati krizu vlasti </p>
<p>HSLS-ova prijetnja koaliranjem s HDZ-om u Splitu najveći je problem koji koalicija u ovom trenutku ima/ To je potencijalno jedini ozbiljan destabilizirajući faktor vladajuće koalicije/ Bude li problema u funkcioniranju vlasti, prijevremeni izbori se ne mogu izbjeći iako mislim da do krize u vlasti - neće doći</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Predsjednica HNS-a Vesna Pusić u razgovoru za Vjesnik najavljuje nastavak pregovora s premijerom Ivicom Račanom idućeg tjedna radi dogovora o zagrebačkoj koaliciji. Tvrdi da još ništa nije dogovoreno o podjeli vlasti u Zagrebu i poručuje: »Razgovarali smo samo načelno o Hrvatskoj i Zagrebu, a konkretne dogovore na razini grada vodit ćemo idućeg tjedna. Raspravljali smo, dakle, o upravljanju u Hrvatskoj i Zagrebu, gdje smo u koaliciji s SDP-om, ali samo - načelno«. </p>
<p>• Hoće li HNS dobiti mjesto predsjednika Gradske skupštine, jedno dogradonačelničko mjesto i neke direktorske pozicije u jakim gradskim poduzećima? Takve su se spekulacije, naime, već mogle čuti i pročitati u medijima.</p>
<p>- Nismo razgovarali o tome i ništa još nismo dogovorili. To ćemo dogovoriti na razini gradskih organizacija, a pričati se može što god se hoće. Sve su to sada samo spekulacije, činjenica je jedino da su nam rezultati osnovica za razgovore. Mislim da nije fer da prije dogovora s partnerima šaljemo jedni drugima poruke putem novina, i to ne kanim raditi.</p>
<p>• Je li sada, nakon izlaska IDS-a iz šestorke, još izvjesnija mini koalicija HNS-IDS-LS, kao svojevrstan građanski blok, koja se već neko vrijeme nagovještava u vašim stranačkim krugovima?</p>
<p>- Iz moje se stranke tako što ne najavljuje. HNS jest predstavnik i zagovornik građanske opcije u Hrvatskoj i prema programima nam jest blizak LS. No te dvije stranke su u različitim fazama svog razvoja. IDS više nije dio koalicije, ali je dogovoreno da će se s njim koalirati tamo gdje IDS participira u vlasti ili je glavni nositelj vlasti - dakle, u Istarskoj županiji i na razini gradova i općina. </p>
<p> • Ipak priče o bloku HNS, IDS i LS na idućim izborima, bez obzira na to kad oni bili, već su krenule?</p>
<p>- Tko zna što će se do sljedećih izbora događati, to ćemo još vidjeti. Do sljedećih izbora je još dosta daleko. </p>
<p>• A kako HNS gleda na mogućnost prijevremenih izbora?</p>
<p>- S obzirom na neke komentare, ne bih to sad više isključivala, iako sam donedavno isključivala takvu mogućnost. No mislim da ako i dođe do prijevremenih izbora, neće to biti prije negoli prođe godinu, godinu i pol dana. To mi se čini kao najraniji rok, no vidjet ćemo do tada daljnji razvoj događaja. </p>
<p>• Čekaju li petorku novi potresi? Hoće li još neka stranka izaći iz koalicije? </p>
<p>- Mogu na to samo reći da ja nemam takav osjećaj. </p>
<p>• Predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić sada poručuje da, u slučaju prijevremenih izbora, SDP i HSS mogu sami vladati Hrvatskom. Kako to komentirate?</p>
<p>- Čini mi se to nerealnim procjenama, s obzirom na rezultate na ovim izborima. HSS je dobio dva posto manje nego na lanjskim lokalnim izborima na županijskoj razini. Sada imaju 11 posto. SDP je, u prosjeku, dobio 16,6 posto na županijskoj razini. Prema tome, iz tih se pokazatelja i postotaka ne bi moglo zaključiti da SDP i HSS mogu sami vladati Hrvatskom. Osim toga, HSS-ovo biračko tijelo je izrazito nesklono SDP-u.</p>
<p> • Slažete li se s IDS-ovim prozivanjem Tomčića da je upravo on pridonio njihovu izlasku iz koalicije? Ili je riječ o osobnim razmiricama Tomčić - Jakovčić? </p>
<p>- Koliko je meni poznato, oni su osobno bili prijatelji, a na samo koalicijski kolege. Sami će morati objasniti razloge za razlaz u političkim stajalištima. Sadašnje vehementne reakcije HSS-a i njihova potreba da se tako radikalno distanciraju od IDS-a, prema mojem mišljenju, proizlaze iz njihove prijašnje vrlo velike bliskosti.</p>
<p> • S obzirom na ponašanje HSLS-a u postizbornom kontekstu, mislite li da je Dražen Budiša spreman izazvati krizu vlasti?</p>
<p>- To bi bilo od njega potpuno iracionalno i pretpostavljam da on ne misli izazvati krizu vlasti, iako mislim da je HSLS-ova prijetnja koaliranjem s HDZ-om u Splitu najveći problem koji koalicija u ovom trenutku ima. To je potencijalno jedini ozbiljan destabilizirajući faktor vladajuće koalicije, ali unatoč tome mislim da Budiša procjenjuje kako kriza vlasti jednostavno ne ide u prilog HSLS-u. Pretpostavljam da oni shvaćaju da bi prijevremeni izbori za njih bili katastrofa i štetili bi najviše njima. To bi i za Hrvatsku bilo loše. Bude li problema u funkcioniranju vlasti, prijevremeni izbori se ne mogu izbjeći iako mislim da do krize u vlasti - neće doći.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Povijesni« sastanak bez optimizma</p>
<p>Iako se očekivalo da će se konačno dogovoriti barem neka od pitanja koja opterećuju odnose dvaju susjeda, uoči sastanka to je sve manje izgledno. Drnovšek je, čini se, još uvijek vezan svojom jakom željom da 2002. bude izabran za predsjednika države </p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Uoči sastanka hrvatskoga i slovenskoga premijera Ivice Račana i Janeza Drnovšeka, što se održava ove subote u Rijeci, sve je više rasla napetost zbog sve veće neizvjesnosti o njegovu ishodu, osobito na slovenskoj strani. Taj su sastanak mnogi, i u Ljubljani i u Zagrebu, nazvali »povijesnim«, jer se vjerovalo da se napokon mora postići dogovor barem o nekome od tri otvorena pitanja što već deset godina opterećuju (dobro)susjedske odnose između Hrvatske i Slovenije. </p>
<p> Kako se također zna, posljednji susret dvojice premijera u Otočecu ob Krki završio je, u biti, ponovno bez konkretnih dogovora, jer dvije strane nisu uspjele približiti svoja prilično udaljena stajališta prema rješavanju otvorenih pitanja. Pritom je sve odgođeno za dva mjeseca, a »lopta« je prebačena mješovitim stručnim skupinama da ponude rješenja o NE Krško i granici na moru.</p>
<p>U međuvremenu, slovenski premijer Drnovšek nekoliko je puta u javnim izjavama izrazio optimizam kako su realne šanse da se ovaj put, ipak, postigne dogovor barem o jednome od otvorenih pitanja, ponajprije o NE Krško, a možda i o granici na moru. Istodobno, s hrvatske se strane iskazivala suzdržanost, a premijer Račan, koji je zaokupljen osjetljivim unutarnjim postizbornim problemima, i svi oko njega sasvim su zašutjeli. Sada se pokazalo kako je taj Drnovšekov optimizam bio posve pretjeran i neutemeljen. Koliko se, naime, pouzdano zna, stručnjaci na svojim strogo zatvorenim sastancima nisu bitno napredovali prema rješenjima, a nisu se čak ni prečesto sastajali.</p>
<p>Naprotiv, na slovenskoj su strani, sudeći prema izjavama nekih političara i komentarima nekih medija, u posljednje vrijeme, što se više približavao sastanak Račan-Drnovšek, zaoštrena stajališta prema hrvatskoj strani, koja se optužuje za »nezainteresiranost« i »nepopustljivost«. Čak je upravo iznesena apsurdna teza kako Hrvatska, kada je riječ o granici na moru, ima »povijesni dug prema Sloveniji« i da joj stoga »treba ustupiti cijeli Piranski zaljev«! Na žalost, takav jednostrani (i ne slučajni) pritisak, čini se, veže ruke Drnovšeku na »povijesnome« susretu s kolegom Račanom u Rijeci, iako slovenski premijer svoj optimizam temelji na iskrenoj želji za konačnim dogovorom.</p>
<p>Ukratko rečeno, bit je problema na slovenskoj strani. Tri otvorena pitanja s Hrvatskom, kako pokazuju svi dosadašnji neuspjeli pokušaji da se postignu dogovori o njima, na slovenskoj su političkoj sceni (i pogotovo iza nje) duboko zapetljana i koriste se u unutarnjim međustranačkim odnosima, igrama i svađama, čak i unutar vladine koalicije, ove sadašnje, kao i one prijašnje, prije izbora iz jeseni 2000. Stoga se ni Drnovšek - čiji je najvažniji, životni cilj da pobijedi na predsjedničkim izborima 2002. - iako iskreno želi dogovor s Hrvatskom, čini se, neće usuditi popustiti, zapravo prihvatiti kompromis o otvorenim pitanjima i time »ugroziti« interese još moćnih, iako manjinskih snaga.</p>
<p>Pritom valja podsjetiti. Račan je, kao izraz dobre volje, na sastanak s Drnovšekom prije dva mjeseca u Otočec ob Krki, simbolično rečeno, došao sa špijunskim kombijem, zarobljenim na zadatku na hrvatskoj strani granice kod Varaždina. Logično se očekivala protugesta sa slovenske strane, ali ona do danas nije učinjena. Vjerovalo se da će Državni zbor (slovenski parlament) napokon - i to prije sastanka Račan-Drnovšek, a nakon odluke Ustavnoga suda da ne prejudicira granicu - ratificirati tzv. malogranični sporazum, potpisan prije četiri godine, što ga je Hrvatski sabor odmah potvrdio.</p>
<p>No, ništa od toga. Ne samo da se rasprava u parlamentu ponovno stalno odgađa, već je sedam (od ukupno devet) zastupnika Pučke stranke (SLS+SKD), koja sudjeluje u Drnovšekovoj koalicijskoj vladi, upravo obznanilo svoj prijedlog rezolucije koju bi trebalo prihvatiti prije glasovanja o malograničnom sporazumu, odnosno uklopiti je u nj. Riječ je, zapravo, o ponovnom zahtjevu da zaseoci na lijevoj obali Dragonje, kao i cijeli Piranski zaljev, moraju pripasti Sloveniji. </p>
<p>Sastanak Račan-Drnovšek u Rijeci ima to manje izgleda na bilo kakav dogovor, jer je, u međuvremenu, sa slovenske »stručne« strane najavljeno kako ni u vezi s NE Krško još nisu riješeni neki bitni problemi... I tko je sada kriv i tko je kome dužan?</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Zeman: »Hrvatski Česi govore ljepšim jezikom od onih u domovini«</p>
<p>Češka manjina je most koji povezuje naše dvije zemlje i jako cijenim potporu koju joj iskazuje hrvatska Vlada / Bivši je autoritarni režim Hrvatsku samo udaljio od Europe</p>
<p>DUBROVNIK, 8. lipnja</p>
<p> - Nakon službenog boravka u Zagrebu predsjednik Vlade Republike Češke Miloš Zeman posjetio je Dubrovnik i oduševljen ljepotama hrvatskog bisera svoj boravak produljio za jedan dan. Tom smo prigodom u Vladinoj rezidenciji Vili Lapad razgovarali s premijerom Zemanom.</p>
<p>• Tijekom službenog posjeta Zagrebu susreli ste se s predstavnicima češke manjine. Kakvi su Vaši dojmovi o položaju Čeha u Hrvatskoj? </p>
<p>- Češka manjina koja danas čini 0,3 posto stanovništva Hrvatske nema autonomaške tendencije, ne bombardira Dubrovnik i ne želi svrgnuti hrvatsku Vladu. Češka manjina je most koji povezuje naše dvije zemlje i jako cijenim potporu koju joj iskazuje hrvatska Vlada. Također mi je vrlo drago što sam se upoznao sa zastupnicom češke manjine u Hrvatskom saboru gospođom Čuhner. Poznato mi je i da češko ministarstvo vanjskih poslova financira projekte namijenjene prosvjeti češke manjine u Hrvatskoj pa sam bio jako dirnut što su zadržali lijep češki jezik koji bi od njih mogli učiti čak i neki naši televizijski najavljivači.</p>
<p>• Kako vidite Hrvatsku nakon promjena na izborima 2000. godine? </p>
<p>- Češka Republika veoma cijeni što je nakon tih izbora Hrvatska postala izrazito demokratska zemlja, jer je bivši autoritarni režim Hrvatsku samo udaljio od Europe. Danas podupiremo Hrvatsku na njenu putu u Europsku uniju i NATO.</p>
<p>• Nakon boravka u Dubrovniku obići ćete češke postrojbe u sklopu SFOR-a u BiH i KFOR-a na Kosovu. Kako sagledavate aktualnu situaciju u toj regiji i ulogu čeških postrojbi u mirovnim operacijama? </p>
<p>- Djelovanje čeških vojnih postrojbi u mirovnim operacijama bilo je jedna od glavnih stvari koja nam je pomogla pri ulasku u NATO savez. No mi bismo u NATO ušli i bez toga. Vodimo se načelom solidarnosti s drugim narodima i naše jedinice su tu kako bi pokušale razdvojiti zaraćene strane i pružile pomoć. Slažem se sa stajalištem koje su mi iznijeli predsjednik Stjepan Mesić i premijer Ivica Račan da bi BiH trebala postati jedinstvenom državom u sklopu svojih sadašnjih granica čime bi ostala multietičkom i multikulturnom državom. Što se tiče Kosova, jednako kako smo osuđivali režim Slobodana Miloševića tako sada osuđujemo terorističko ponašanje prema Srbima, jer jednog diktatora jednostavno ne možete zamijeniti drugim, recimo Taqijem. Zbog toga Češka Republika razmišlja o povećanju kontigenta na Kosovu, jer uviđamo opasnost od širenja ugrožavanja prava manjina.</p>
<p>• U Češkoj je već tri godine na snazi »socijalni« mir koji je vjerojatno vladi dao prostora za efikasan rad. Kako je taj mir postignut? </p>
<p>- Za razliku od prethodne vlade, jako poštujemo tripartitni savjet između poslodavaca, zaposlenih i Vlade. Kao socijaldemokrati, pristaše smo suradnje sa sindikatima, ali isto tako vodimo ravnopravan dijalog i s poslodavcima, te nijedna od tih dviju strana nema prednost. Permanentan dijalog koji s velikom pažnjom vodimo doveo je do toga da u posljednje tri godine u Češkoj nije bilo socijalnih nemira.</p>
<p>• U razgovoru s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem i premijerom Ivicom Račanom izražena je želja češke vlade za sudjelovanjem u obnovi i gradnji turističkih objekata u Hrvatskoj, a posebno su istaknuti objekti koji su pripadali bivšoj JNA. Jesu li postignuti i neki konkretni dogovori? </p>
<p>- S velikim smo zadovoljstvom konstatirali da broj čeških turista u Hrvatskoj raste i da su sada na trećem mjestu. Također smo zaključili da bi bilo dobro da naši gospodarstvenici sudjeluju u privatizaciji, rekonstrukciji i gradnji novih turističkih objekata. Predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan u tom me kontekstu obavijestio da se priprema privatizacija objekata bivše JNA. Tu sam obavijest vrlo pažljivo saslušao i o tome ćemo ozbiljno razmisliti i razgovarati.</p>
<p>• Svojedobno ste rekli da ćete se nakon isteka mandata predsjednika vlade povući iz visoke politike. No, danas Vas vide kao nasljednika predsjednika Havela. </p>
<p>- Svjestan sam da sam jedini češki političar koji je nakon preuzimanja mandata predsjednika vlade istaknuo da će se povući sa stranačke dužnosti, u mom slučaju funkcije predsjednika Socijaldemokratske stranke, te da ću se 2002. potpuno povući iz politike. Držim se načela da političar koji ispuni ciljeve ima pravo na odlazak, a oni koji ih ne ispune moraju otići iz politike. Socijaldemokratska stranka 1992. godine imala je šest posto potpore birača, a 1998. je na izborima osvojila 30 posto glasova. Nakon formiranja vlade izveli smo državu iz gospodarske krize i tako u odnosu prema prethodnoj vladi sada bilježimo rast umjesto pada gospodarstva, realnih prihoda, zaposlenosti, manje kriminaliteta, a i sve je više inozemnih investicija koje preslikavaju povjerenje međunarodne zajednice Češkoj.</p>
<p> Mogu konstatirati da sam ispunio svoje ciljeve i dobio pravo da svojevoljno odem iz politike. Što se tiče nagađanja o mojim pretenzijama na funkciju predsjednika Republike, primijetio sam da me u nedavnom intervjuu predsjednik Vaclav Havel vidi u ulozi svojeg nasljednika. Smatram to preuranjenim, jer sam javno istaknuo da to ne želim biti i da za to postoji stvarno veoma mala mogućnost, i to samo ako tijekom izbora u našem parlamentu ne bude drugog kandidata.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Zagreb volim na svoj način</p>
<p>Jasno mi je zašto volim svoje rodno selo i zašto volim Sarajevo u kojem sam proveo najveći dio života. No, zašto sam zavolio Zagreb?</p>
<p>U Zagreb sam prvi put doputovao na ekskurziju kao srednjoškolac. Prije toga poznavao sam ga iz reportaža, iz priča onih koji su u njega često dolazili, iz Šenoinih i Matoševih opisa. Kad sam prvi put prošetao Zagrebom, s vodičem koji nas je proveo Jelačićevim trgom, Kaptolom, Markovim trgom i Maksimirom, razvilo se u meni poštovanje prema svemu onome što Zagreb jest. Studirao sam u Ljubljani, a u Zagreb dolazio na koncerte i nogometne utakmice.</p>
<p>U ratu sam prvi put izašao iz opkoljenog Sarajeva u kolovozu 1992. Moj prijatelj Zagrepčanin odveo me u svoju veliku kuću za odmor, koja ima i bazen. Objasnio mi je što je gdje i ostavio me u toj tišini, »da dođem sebi«. Ta pažnja čovjeka, s kojim sam se prije sretao samo na godišnjim odmorima na Jadranu, doživio sam kao nešto svojstveno Zagrepčanima.</p>
<p>Početkom 1998. došao sam za veleposlanika BiH u Zagreb, na vlastito traženje. Imao sam osjećaj da u vrlo teškim trenucima odnosa između naših dviju država mogu nešto učiniti. Vjerovao sam u sreću koju mi donosi Zagreb i napravio dobar izbor. U Zagrebu sam naišao na razumijevanje političara i mnogo običnih ljudi, koji su mi se na ulici ispričavali zbog postupaka tadašnje vlasti. </p>
<p>Kad god imam vremena, odem na Dolac. Upoznao sam mnoge kumice koje mi nude domaće piceke ispod tezge, nakon čega često svratim u »Malu kavanu«. Šetam obično između Zelengaja i Nazorove te Zrinjevcem. </p>
<p>Upoznao sam Zagreb u mladosti i u doba najvećega političkog angažmana. Živio sam u njemu u dva sasvim različita razdoblja. U svakom sam, na svoj način, doživio Zagreb i Zagrepčane.</p>
<p>Moj stav prema Zagrebu formiran je na osnovi onoga što on jest i onoga što sam u njemu doživio. Volim ga i zbog jednoga i zbog drugoga. Ne volim ga kao Zagrepčanin. Mnogi ga vole kao jedini grad na svijetu. Ja ga volim na svoj način.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kraj »ilegalnim rudnicima« u Zagrebu</p>
<p>Iznimno je važna činjenica što ministarstvo u svom rješenju izrijekom navodi kako je prostor rezerviran za vodocrpilište jer ključni problem za budućnost ne predstavlja gospodarski kriminal (iako su njegovi razmjerni sve samo ne skromni), već mogućnost dugotrajnog onečišćenja vodocrpilišta </p>
<p>Rješenje Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije, o kojem smo nedavno pisali a koje je, prema izjavi pročelnika tog ureda Franje Lamota, trebalo označiti početak rješavanja problema ilegalnog vađenja šljunka i, što je izravno povezano s tim, zagađenja vodozaštitnih područja, poništeno je 23. svibnja rješenjem Ministarstva gospodarstva, koje je potpisao pomoćnik ministra Roman Nota. </p>
<p>Naime, na sporno rješenje žalili su se, odvojeno, Vodoprivreda Zagreb i Grad Velika Gorica. Nakon uloženih žalbi Ministarstvo gospodarstva donijelo je dva rješenja - jedno se odnosi na žalbu Vodoprivrede, a drugo na žalbu Velike Gorice. </p>
<p>U rješenju o žalbi Vodoprivrede navodi se više razloga za poništenje rješenja Ureda za gospodarstvo, među kojima je glavni taj što je obrazloženje spornog rješenja konfuzno i manjkavo. U njemu stoji kako će se sanirati eksploatacijsko polje Kosnica (budućeg glavnog gradskog vodocrpilišta), ali takvo polje ni eksploatacija šljunka na tom prostoru nikada nisu odobreni, pa se prema Zakonu o rudarstvu ono ne može ni sanirati. Tvrdnja iz obrazloženja rješenja da se ilegalno kopaju zemlja (koja nije mineralna sirovina) i šljunak nije razlog da se primjene odredbe zakona jer je taj prostor, prema Prostornom planu, namijenjen crpljenju vode. Prema tome, na tom području nije moguće obavljati ikakve rudarske radove. </p>
<p>Iznimno je važna činjenica što ministarstvo u svom rješenju izrijekom navodi da je taj prostor rezerviran za vodocrpilište jer ključni problem za budućnost ne predstavlja gospodarski kriminal (iako su njegovi razmjerni sve samo ne skromni), već mogućnost dugotrajnog onečišćenja vodocrpilišta. </p>
<p>Slično navodi i rješenje na žalbu Velike Gorice te prisnažuje kako su u prostornom planu za to područje određene posebne mjere čuvanja i zaštite. </p>
<p>Treba napomenuti kako postojeći Prostorni plan ne odgovara stvarnom stanju, pa Kosnica-Črnkovec nije ucrtana u Prostorni plan. Kako bi se taj problem napokon počeo rješavati na zadovoljavajući način, potrebno je hitno ažurirati Prostorne planove Zagrebačke županije i Velike Gorice. Dok se taj problem ne riješi, bit će teško donositi bilo kakva pravna rješenja, a koja se poslije neće moći osporavati. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Milijun kuna za slijepu ulicu </p>
<p>Kako gradnja jedne ulice prerasta u građevinski prioritet Grada bez presedana? Pogotovo ako se zna da mnogo važniji, ozbiljniji, potrebniji, veći i drugi projekti skupljaju prašinu po ladicama gradskih činovnika </p>
<p>Što točno znači »priprema građevinskog zemljišta«</p>
<p> - kako su gradski činovnici odredili naziv točke dnevnog reda sjednice Gradskog poglavarstva, a čiji su je članovi u četvrtak jednoglasno prihvatili?</p>
<p>Kako je objasnio pročelnik Gradskog ureda za izgradnju, to znači da Grad treba otkupiti određeno zemljište u Gornjem Bukovcu kako bi na njemu nešto sagradio. U ovom je slučaju riječ o ulici koja bi trebala nositi naziv IV. odvojak. I ne samo to, usvajanjem spomenute točke dnevnog reda omogućava se legalizacija bespravno sagrađenih objekata, pa tako i naplata komunalnih davanja, koja bi trebala pokriti početni izdatak kupnje zemljišta - ili tako nekako.</p>
<p>Zaboravilo se odmah napomenuti od koga se zemljište kani kupiti, koja mu je točna namjena i, na kraju, koja je njegova cijena. može se zaključiti kako je Gradsko poglavarstvo stvorilo sve uvjete za još jedan skandal. Evo i zašto.</p>
<p>Da ne bi bilo zabune, spomenuto je zemljište, za kojega Grad planira izdvojiti više od milijun kuna, u vlasništvu Vjere Milčec, supruge Zvonimira Milčeca. </p>
<p>Ako je to slučajnost i ako ime, odnosno prezime vlasnika zaboravimo, sigurno nije slučajno da je Grad bez pregovora pristao na najveću moguću cijenu kvadrata zemljišta (koja prema tarifnoj podjeli građevinskih zemljišta u Zagrebu iznosi 700 kuna). Kako je to glatko pokušao progurati pročelnik Jeličić rekavši kako je »riječ o atraktivnoj zoni«.</p>
<p>Naime, svi oni koji su imali prilike pregovarati s Gradom o prodaji bilo čega - od stanovnika Dupca koji su zemljište prodali za izgradnju okretišta tramvaja pa do vlasnika stare potleušice koja se igrom slučaja našla na trasi tramvajske pruge prema Prečkom - znaju da Grad uvijek traži dlaku u jajetu i da uvijek nudi minimum i vrlo, ali zaista vrlo često prijeti izvlaštenjem (pojednostavljeno rečeno oduzimanjem imovine za najmanju moguću cijenu pod izgovorim više sile i rada na dobrobit zajednice).</p>
<p>Iznimni slučajevi se događaju, ali zaista ih se teško sjetiti, ali i tada je riječ o iznimno važnim projektima koji su, u pravilu, morali biti započeti jučer. </p>
<p>Na kraju, ako je sve slučajno, kako gradnja jedne slijepe ulice prerasta u građevinski prioritet Grada bez presedana? Pogotovo ako se zna da mnogo važniji, ozbiljniji, potrebniji, veći i drugi projekti skupljaju prašinu po ladicama gradskih činovnika koji mape ne otvaraju zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Ovo pogotovo znaju prometni stručnjaci koji iz istih razloga godinama ne mogu sagraditi podvožnjak u Čulinečkoj, a milijun kuna zasigurno bi pomoglo u rješavanju toga spora - primjerice. </p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ni Susedgrad ne mari za Grad </p>
<p>Primopredaja doma Risnjak otkazana je za idući tjedan jer obavijest o primopredaji nije došla u Planinarsko društvo Risnjak</p>
<p>Ni primopredaja planinarskog doma Susedgrad gradskom Trgovačkom društvu Sljeme-Medvednica u petak nije obavljena jer se predstavnici Hrvatskog planinarskog društva Susedgrad, koje upravlja tim domom, nisu odazvali primopredaji. </p>
<p>Planinarski dom Susedgrad zatvoren je već dvije godine zbog iskopčane struje i vode, pa Planinarsko društvo Susedgrad dom koristi kao društvenu prostoriju. </p>
<p>- Početkom 90-ih godina Grad nam je oduzeo pravo upravljanja domom i dodijelio ga gradskom vijećniku Tomislavu Jeliću koji je, navodno, dobio i kredit za njegovu obnovu, rekao nam je u telefonskom razgovoru predsjednik Planinarskog društva Susedgrad Ivan Župančić. Dugovi za neplaćene režije su se nagomilavali i naše planinarsko društvo ih sada nema čime platiti, dodaje. </p>
<p>Grad je, naime, ovoga tjedna pokušao izvršiti primopredaju, za sada bez uspjeha, pet (Puntijarka, Runolist, Risnjak, Glavica i Susedgrad) od sedam planinarskih domova na Medvednici. Primopredaja Risnjaka otkazana je za idući tjedan jer obavijest o primopredaji nije došla u Planinarsko društvo Risnjak. Hrvatska planinarska društva Grafičar i Lipa-Sesvete, koja upravljaju istoimenim domovima na Medvednici, nisu dobila obavijest o primopredaji jer Grafičar još od 1996. godine vodi sudski spor s Gradom radi utvrđivanja vlasništva nad domom, a Planinarsko društvo Lipa-Sesvete tužio je Grad jer kao društvena organizacija nije imalo pravo uknjižbe vlasništva nad planinarskim domom Lipa. Naime, Hrvatsko planinarsko društvo Lipa-Sesvete kupilo je zemljište, od novčane nagrade koju je svojedobno dobilo od Grada, na kojem je sagradilo dom. </p>
<p>- U bivšem Ministarstvu uprave rečeno mi je kako se priznaje pravo uknjižbe vlasništva svakome tko se uspio uknjižiti do 1990. godine, napominje tajnik Hrvatskog planinarskog saveza Darko Berljak. </p>
<p>I ostala društva koja upravljaju domovima na Medvednici pokrenula su sudske sporove radi utvrđivanja vlasništva, ali prema riječima upravne savjetnice u Gradskom uredu za obrazovanje i sport Andreje Petrović, sporovi su pokrenuti nedavno, pa je moguće izvršiti primopredaju. </p>
<p>- Sve dok se ne opozove odluka Skupštine grada iz 1996. godine, donesena na osnovi Zakona o sportu po kojem svi sportski objekti, uključujući i planinarske domove, pripadaju gradovima, općinama ili županijama, moramo provoditi odluku Grada, izjavio je zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i sport Josip Čorak. </p>
<p>Zakon je donesen, napominje Berljak, ali ovo je jedinstveni slučaj u Hrvatskoj jer još ni u jednom gradu, općini ili županiji nisu osnovali trgovačko društvo, kao Grad Zagreb Trgovačko društvo Sljeme-Medvednica, koje bi upravljalo planinarskim domovima. </p>
<p>Međutim, Grad ne spominje Zakon o gradnji iz 1999. godine, po kojem se legaliziraju svi objekti sagrađeni do 1968. godine i vlasništvo nad njima imaju oni koji su ih gradili. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Podvožnjak jedino rješenje</p>
<p>Početak radova predviđa se u sljedeće tri godine, a cijeli će projekt stajati 70 milijuna kuna</p>
<p>Jedna od najcrnjih zagrebačkih prometnih točaka, križanje Čulinečke i Branimirove ulice, već godinama čeka rekonstrukciju. Broj stradalih iz godine u godinu se povećava, a samo u posljednjih pet godina poginulo je šest osoba, dok su deseci lakše ili teže ozlijeđeni. </p>
<p>Projekt rekonstrukcije Čulinečke postoji već četiri godine, ali zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, koji uključuju rješavanje privatnih parcela na tom području, te zbog nedostatka novca njegova realizacija se odgađa.</p>
<p>Kako nam je objasnio načelnik Odjela za ceste Dragutin Gradski, početak radova predviđa se u sljedeće tri godine, a cijeli će projekt stajati 70 milijuna kuna, zajedno s riješenim imovinsko-pravnim odnosima.</p>
<p>Prema projektu, ispod željezničke pruge sagradit će se podvožnjak, dug 340 metara, 50-ak metara zapadno od postojeće prometnice i prolazit će ispod Branimirove ulice i željezničke pruge.</p>
<p>Podvožnjak će imati četiri kolnička prometna traka, za svaki smjer širine sedam metara, te obostrane pješačke hodnike i prijelaze za invalide. </p>
<p>Predviđena je i gradnja nove Čulinečke ulice od raskrižja s Ulicom Platana na sjeveru do priključenja na postojeću Čulinečku ulicu. Ukupna dužina trase nove Čulinečke iznosila bi oko 970 metara, dok dužina trasa ostalih ulica, uključujući i Ulicu kneza Branimira, iznosi oko 820 metara. Na raskrižjima je predviđeno proširenje kolnika dodatnim prometnim trakama za razvrstavanje i skretanje, a bit će postavljena i autobusna ugibališta.</p>
<p>Tim će projektom, osim sprečavanja stradavanja građana na željezničkom prijelazu, biti riješen i prometni čep koji se stvara zbog križanja ceste sa željezničkom prugom, čime će se ubrzati promet tim dijelom grada.</p>
<p>Nakon četiri godine čekanja ponovno je aktualizirana gradnja podvožnjaka. No, pitanje je koliko će Gradu trebati vremena da nađe potreban novac. </p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Jelačić plac - pozornica ili gradski kaos</p>
<p>Na središnjem zagrebačkom trgu svakog se dana izmjenjuju nastupi pojedinaca ili grupa. Čitateljicu iz Gajeve (podaci poznati redakciji) zanima postoji li prioritet takvih nastupa, tko ih odobrava i može li na Trg doći bilo tko i bez odobrenja nešto predstavljati građanima, pritom stvarajući neopisivu buku.</p>
<p>Odgovorila nam je Gordana Turk, šefica Odsjeka za javne površine.</p>
<p>- Prema Zakonu o javnom okupljanju (NN 128/99) svatko ima pravo na javno okupljanje, i to na svakom za to prikladnom prostoru, pod uvjetima propisanim tim zakonom, pa tako i na Trgu bana J. Jelačića, uz obvezu organizatora skupa da to prijavi Policijskoj upravi zagrebačkoj. Ako je riječ o manifestacijama koje uključuju postavljanje pozornice, štandova i sličnih naprava, prema gradskoj Odluci o komunalnom redu (Službeni glasnik grada Zagreba br. 7/97), odobrenje za njihovo postavljanje donosi tijelo Gradskog poglavarstva, pod uvjetom da su za to ispunjeni propisani uvjeti. Rješenjem se propisuje i vrijeme trajanja manifestacije, s ograničenjem do 22 sata, te postavljanje pokretne naprave uz uvjet da ne ometa promet vozila i pješaka, kao i da se ne remeti javni red i mir. </p>
<p>S. Pećinar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Miris šume i baruta preko Interneta </p>
<p>ANKARA, 8. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika) Uskoro će se na web stranicama preko Interneta moći osjetiti miris željenog parfema, kave, cvijeća, pa čak i baruta. To tvrdi iranski znanstvenik Firus Resuli (45) koji je, nakon višegodišnjih pokusa, uspio dobiti željene mirisne učinke na Internetu. Svoj izum on je već patentirao ne objavivši, iz razumljivih razloga, detalje revolucionarnog otkrića.</p>
<p>Ono što se dosad zna je, kako u petak prenose vodeći iranski listovi, da se širenje »internet mirisa« postiže pomoću posebnih plastičnih zrnaca. Tvrdi se da se upravo u tim zrncima krije tajna Resulijeva znanstvenog otkrića. Ako njegovo otkriće dobije široku međunarodnu primjenu, onda će to omogućiti vrlo uspješno prodavanje i reklamiranje mnogih proizvoda, posebice parfema. </p>
<p>Za sada se također ne zna bi li mirisi koji će izlaziti iz računala mogli biti opasni po zdravlje ljudi. Resuli tvrdi da je takva mogućnost isključena. U međuvremenu, nastavio je s novom serijom pokusa. Njegovi napori su sada, kako sam tvrdi, usredotočeni na to da mirisne učinke ugradi u televizore i kina. »Radujem se danu kada će cijeli svijet na svojim malim ekranima moći osjetiti čarobni miris šume, ali i pogibeljni miris baruta«, kaže Resuli. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Osuđeni zbog pomaganja u ruandskom genocidu</p>
<p>BRUXELLES, 8. lipnja </p>
<p> - Belgijski sud proglasio je u petak dvije ruandske časne sestre krivima za pomaganje snagama plemena Hutu u masakru nad izbjeglicama plemena Tutsi u Ruandi 1994.</p>
<p> Na suđenju - prvom u kojem je porota sastavljena od civila jedne zemlje osudila osumnjičene ratne zločince iz druge zemlje - krivima za ratne zločine proglašeni su još bivši ruandski ministar i jedan sveučilišni profesor.</p>
<p> Njih četvero optuženi su da su pomagali Hutu ekstremistima u pokolju i spaljivanju više od pet tisuća izbjeglica Tutsi. Presude bi toj ruandskoj četvorki trebale biti donesene u petak. Moguća kazna koju bi mogli dobiti je i doživotni zatvor.</p>
<p> Časne sestre Gertruda, civilnim imenom Consolata Mukangango (42) i Maria Kisito - Julienne Mukabutera (36) natjerale su izbjeglice da napuste samostan i odu u obližnji zdravstveni centar, gdje su ih ubili pripadnici Hutu plemena. One su ubojicama omogućile i benzin, kojim su zapaljene kuće u kojima je bilo petstotinjak Tutsija.</p>
<p> Bivši sveučilišni profesor fizike Vincent Ntezimana (39) kriv je jer je radikalnim Hutuima dao popis obitelji Tutsi, a bivši ministar prometa i biznismen Alphonse Higaniro (52) optužen je da je naručio ubojstvo osmeročlane obitelji plemena Tutsi.</p>
<p> Jedan dužnosnik UN-a uhićen je na Kosovu pod optužbom da je sudjelovao u ruandskom genocidu. Callixte Mbarushimana dva mjeseca je zatvoren u Gnjilanima, a još nije izručen jer nije jasno postoji li dogovor o izručivanju između Jugoslavije i Ruande.</p>
<p> U tromjesečnim masakrima u Ruandi 1994. ubijeno je oko 800 tisuća ljudi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U torbi nađeno 86 ljudskih lubanja</p>
<p>CALCUTTA, 8. lipnja</p>
<p> - Policija Zapadnog Bengala pronašla je na jednom autobusnom kolodvoru 86 ljudskih lubanja u jednoj torbi koju nitko nije podigao s garderobe, pa se iz nje počeo širiti smrad.</p>
<p>»Sve lubanje bile su uredno otpiljene, a na nekima je još bilo tkiva,« rekao je Reutersu Sanjay Chander, komesar policije za okrug Darjeeling. </p>
<p>Policija je objavila da nema pojma tko su žrtve niti tko im je, i zašto, odrezao glave. Lubanje su otkrivene u Siliguriju, 600 kilometara sjeverno od Calcutte. </p>
<p>»Početni nalazi pokazuju da su neke od lubanja odrezane prije pet do šest mjeseci,« rekao je Chander i dodao da su lubanje poslane na forenzičku analizu. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U japanskoj školi luđak ubio osmero djece</p>
<p>IKEDA, 8. lipnja </p>
<p> - Osmero japanske djece je ubijeno, a gotovo 20 ranjeno u petak kada je sredovječni čovjek upao s 28 centimetra dugim kuhinjskim nožem u učionicu u osnovnoj školi i počeo nasumice bosti učenike.</p>
<p> »Možemo potvrditi da je osmero djece izgubilo živote«, rekao je lokalni dužnosnik.</p>
<p> Među ranjenima su većinom sedmogodišnjaci i osmogodišnjaci škole u Ikedi, predgrađu Osake, a među ubijenima je najmanje pet djevojčica, izvijestili su mediji.</p>
<p> Ranjeno je dvoje učitelja, od kojih je jedan podvrgnut hitnoj kirurškoj intevenciji i u kritičnom je stanju, kao i petero djece.</p>
<p>Policija je uhitila tridesetsedomogodišnjaka za kojeg se doznaje da je već bio liječen od shizofrenije. Navodnoje toga dana uzeo deset puta veću dozu lijekova od uobičajene. Policiji je rekao da želi biti osuđen na smrt. </p>
<p>»Bilo mi je svega dosta«, rekao je, prema policijskom izvješću i dodao da je već prije pokušavao samoubojstvo. »Želim da me usmrte.« U medijima se spominje da je isti čovjek već bio uhićen zbog sumnje da je učiteljima škole u kojoj je radiostavljao sredstva za umirenje u čaj.</p>
<p> Radi se o napadu bez presedana u tradicionalno sigurnom Japanu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Britanska raketa u beogradskom vojnom muzeju, a možda i u Rusiji, Kini...</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Londonski Independent piše da je u Muzeju avijacije u Beogradu izložen najsloženiji tip rakete kojim raspolaže britansko ratno zrakoplovstvo, poznatiji po skraćenici ALARM. </p>
<p>List navodi da je taj tip projektila prvi put korišten u Zaljevskom ratu i da je tijekom bombardiranja Jugoslavije ispaljeno šest takvih raketa od kojih dvije nisu pogodile cilj. Raketu izloženu u Muzeju avijacije Vojska Jugoslavije je pronašla neeksplodiranu u Nikincima, oko 45 kilometara zapadno od Beograda, dok se od sudbini druge ništa ne zna, piše Independent.</p>
<p>Riječ je o projektilu s radarskim navođenjem koji ispaljuju avioni tipa »Tornado«. Projektil se penje do visine od oko 23.000 metara, a onda polako pada uz pomoć malog padobrana, radarom bilježeći emisije na različitim valnim dužinama. Kad radar fiksira metu, raketa ubrzano porine i pogađa ju, objašnjava Independent, a prenose beogradski mediji. Konstatirajući da je Vojska Jugoslavije nesumnjivo detaljno pregledala projektil, list piše da je najsavršenija britanska vojna tehnologija mogla tako završiti u ruskim, kineskim ili iračkim rukama. V.F.P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Boris dvornik glumac za sva vremena</p>
<p>Nakon Kreše Golika, Ante Babaje, Fabijana Šovagovića, Nikole Tanhofera, Antuna Vrdoljaka i Branka Lustiga, Boris Dvornik postao je sedmim dobitnikom Vjesnikove nagrade za životno djelo u filmskoj umjetnosti </p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Članovi ocjenjivačkog suda za Vjesnikovu nagradu »Krešo Golik« koja se dodjeljuje za životni doprinos filmskoj umjetnosti u sastavu: Branko Lustig, Goran Višnjić, Vinko Brešan, Branka Sömen i Krsto Papić, predsjednik, jednoglasno su odlučili da se Vjesnikova nagrada Krešo Golik dodijeli Borisu Dvorniku, kazališnom, filmskom i televizijskom glumcu iz Splita. </p>
<p> Gluma je čudna navada, neki ju smatraju zanatom, drugi ekshibicionizmom, treći terapijom, četvrti businessom, a ona je u stvari - život. Gluma koja život znači, ili život nezamisliv bez glume, opredjeljenja su onih malobrojnih istinskih zaljubljenika, romantičara i luđaka, zanesenjaka i ovisnika ovog posla. Boris Dvornik je jedan od najautentičnijih predstavnika i predvodnika takve osebujne struje izvornih, iskonskih glumaca. Između Dvornika čovjeka i Dvornika glumca znak je jednakosti, nestale su granice i izblijedjele razlike. Snagom svog talenta i iskrenom predanoću likovima Dvornik je porušio svaku moguću sumnjičavost i postigao idealno izjednačavanje sebe sa svojim ulogama.</p>
<p> Otuda možda toliko spontane uvjerljivosti i dirljiva odnosa publike, koja prihvaća Dvornika podjednako kao i njegove likove, uvjerena emotivno i intuitivno kako su svi oni jedan pravi obožavani »njihov Boris«, da nije potrebno nikakvo razgraničavanja ili dioba. </p>
<p> Tako je Boris Dvornik, poput svih velikih filmskih glumaca, kao što je u svojedobno bio Jean Gabin, s kojim ga često uspoređuju, ili u današnje vrijeme Gerard Deperdieu ili Sean Connery, postigao ono za glumca najteže i najnedostižnije - da ga publika bez obzira na uloge gleda kao njega, postovjećujući svaku ulogu, rečenicu, repliku i misao s njim samim. </p>
<p> Istodobno Dvornik je izvan bilo kakvih klišeja, jer njegova karijera je potpuno suprotna svim uobičajenim biografijama stranih i domaćih kolega, počeo je na filmu postajući ubrzo jedan od najpopularnijih hrvatskih filmskih glumaca, punih trideset godina, te se tek onda aktivnije okrenuo kazalištu i počeo graditi svoje scensko carstvo prepuno iskustva, znanja, mudrosti, topline, znatiželje i sreće ...Tako je njegova legendarna karizmatičnost koja traje postala bogatija novom snagom čovjeka koji je svoju publiku počeo gledati u oči vodeći izravni dijalog s njom, dijalog koji, doduše, traje već više od četrdeset godina, ali koji je tek s kazališnim dahom definitivno zaokružio taj osebujni glumački život.</p>
<p> Suze i smijeh, sjeta i volja, snaga i sumnja, talent, dobrota, plemenitost i toplina - sve je to Boris Dvornik i mnogo više, čovjek i pol, glumac i pol hrvatskog filma i hrvatskoga glumišta uopće.</p>
<p> Boris Dvornik rodio se 16. travnja 1939. godine u Splitu. Glumom se počeo baviti još u sedmoj godini igrajući u Crvenkapici. Završio je Glumačku školu u Novo Sadu, a onda unatoč ponudama otišao u Zagreb, gdje je upisao Akademiju. Već na prvoj godini dobiva glavnu ulogu u sjajnom filmu »Deveti krug« Franca Štiglica, 1960. godine. Nezaboravna je ostala ta njegova uloga zagrebačkog mladića Ive koji za vrijeme rata ženidbom pokušava spasiti mladu Židovku Rut, u koju se u međuvremenu zaljubljuje, predajući se užasima i izazovima njezine sudbine. Nakon »Devetog kruga« slijede komedije »Martin u oblacima« i »Prekobrojna« koje definitivno potvrđuju Dvornika kao velikog glumca i miljenika publike.</p>
<p> Osim u komedijama Dvornik igra u zapaženim ratnim filmovima, posebno onima Antuna Vrdoljaka »U gori raste zelen bor«, »Kad čuješ zvona« i »Povratak« te »Mostu« Hajrudina Krvavca, zatim u filmovima »Događaj« Vatroslava Mimice te »Lito vilovito« i »Čovik od svita« Obrada Gluščevića ili »Licem u lice« Branka Bauera, da nabrojimo samo one najistaknutije. Bio je nezamjenjivim tumačem ideja i temperamenta, duha i sluha Miljenka Smoje postajući i ostajući zaštitnim znakom njegovih serija »Malo misto«, »Velo misto« i »Roko i Cicibela«. </p>
<p>Boris Dvornik prerastao je svoje uloge postajući legendom hrvatskoga filma i čovik i po našega glumišta.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>U potrazi za humanošću</p>
<p>Središnja tema Biennala prikazuje radove umjetnika okupljene oko »Platforme ljudskosti«, u izboru Haralda Szeemana / Platforma ljudskosti dokazala se u rijetkim djelima / Mnogi radovi odgovaraju banalnim etnografsko-ekološkim pristupom po ključu »za svakoga po nešto« </p>
<p>Sandra Križić Roban</p>
<p>VENECIJA, 8. lipnja (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> - U subotu poslijepodne otvara se 49. po redu Venecijanski biennale, izložba koja je u prva tri dana prikazivanja (prema običaju namijenjena isključivo umjetnicima, kritičarima, povjesničarima umjetnosti, galeristima i ostalim zaljubljenicima umjetnosti), privukla izuzetan broj posjetitelja. Uz brojne uvažene goste, među kojima su i organizatori i kustosi budućih velikih izložbenih događanja - između ostalog Kassela, Miamija, New Yorka i Berlina - ovogodišnja manifestacija za središnju temu prikazuje radove umjetnika okupljene oko »Platforme ljudskosti«, koju je priredio Harald Szeeman.</p>
<p>Iza znakovitog i nadasve indikativnog naslova, Szeeman je okupio brojne svjetski poznate umjetnike, no mnogi radovi na postavljenu temu odgovaraju banalnim etnografsko-ekološkim pristupom po ključu »za svakoga po nešto«. A to u svakom slučaju nije dovoljno za medijsku i ostalu prašinu koju čovjek - tražeći umjetnost - mora progutati. </p>
<p>Iako se zagovara komunikacija medu radovima, umjetnicima i posjetiteljima, humanost ne egzistira na onim temeljnim razinama, počevši od nedostupnosti izložbenih projekata invalidima, sve do neprimjerenih redova u kojima se čeka pred najrazglašenijim paviljonima, američkom (Robert Gober), francuskom (Pierre Huyghe) i osobito njemačkom (Gregor Schneider). No, utočiste, srećom, postoji, pa tako zajednički projekt umjetnika nordijskih zemalja omogućava da se između medijske buke u kanalu spoznaju neke umjetničke vrijednosti za koje je uvijek lijepo iznova zaključiti da postoje.</p>
<p>Harald Szeeman je zasigurno jedna od najvećih medijskih zvijezda, a svoj »humanistički« odabir odredio je kao svojevrsnu »deklaraciju odgovornosti«. Zanimljivo je da su mnogi kustosi načelno prihvatili njegove stavove, no samo su rijetki uspjeli u tom neprekidnom procesu istraživanja i komunikacije sa svijetom. Suvremena humanost propituje se u svim medijima, često puta egzistirajući na elementarnim razinama koje su lako razumljive i prepoznatljive. Problem nastaje zbog neusklađenosti osobnih pozicija umjetnika, kojima umjetnička utopija pruža još uvijek toliko traženu sigurnost.</p>
<p>Paolo Baratta, predsjednik Venecijanskog biennala, koji u subotu zajedno sa Szeemanom svečano otvara ovogodišnju izložbu, smatra kako ona nije prvenstveno namijenjena ljubiteljima umjetnosti, već je usmjerena svima koji su spremni prepoznati svjesnost situacije u suvremenom svijetu. Sve je, naravno, usmjereno na pojam nove globalizacije, koja, kako vidimo u venecijanskom primjeru, nije temom koju treba izbjegavati. Naprotiv, priređivači izložbe smatraju je dijelom istine koju uvijek iznova (svatko za sebe) treba preispitati.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Srednji vijek je došao u zagreb</p>
<p>Crkva sv. Marka i Hrvatski povijesni muzej / Otvorena izložba »Grofovi Celjski« / Postav predstavlja djelovanje obitelji Celjski koji su svojim političkim, društvenim i kulturnim utjecajem obilježili razdoblje slovenskog i hrvatskog kasnog srednjovjekovlja </p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Gornji grad je u četvrtak na večer zračio srednjovjekovnim ugođajem zahvaljujući jednoj izložbi. Hrvatski povijesni muzej i Pokrajinski muzej Celje organizirali su naime, za naše prilike prilično neuobičajeno, ali vrlo originalno otvorenje izložba »Grofovi Celjski«. Otvorenje nije priređeno u Hrvatskome povijesnom muzeju, gdje je izložba postavljena, već u originalnom gotičkom ambijentu Crkve sv. Marka.</p>
<p> Program otvorenja je obuhvatio čitanje nadgrobnog govora u povodu smrti grofa Ulrika II. Celjskog, posljednjeg muškog izdanka slavne obitelji. Potom je na oduševljenje brojne nazočne publike izvedena svečana glazba Celjskih - »Viteški turnir« i »Svadba« koje je skladao Urban Koder. Glazbu su izveli duhački septet uz pomoć udaraljki i orgulja te Simfoničari RTV Slovenije. Savršena akustika Crkve sv. Marka i sugestivno muziciranje najbolje su dočarali srednjovjekovni ugođaj.</p>
<p> »Grofovi Celjski« je izložba kojom Hrvatska i Slovenija nastavljaju kulturnu suradnju. Ukupno je izloženo oko 300 muzejskih predmeta, a od toga su 230 predmeta originali, istaknula je voditeljica izložbe u HPM-u Andreja Belušić. Izložene su povelje, dokumenti, arheološki nalazi (strelice, čavli, vrčevi, tanjuri, čaše, svjećnjaci) iz srednjega vijeka. Također, mogu se vidjeti i kameni spomenici, grbovi, zatim slike i drugo.</p>
<p> Najatraktivnijima Belušić drži izloženih 12 originalnih lubanja grofova Celjskih pronađenih 1811. (četiri ženske, dvije dječje i šest muških), a tu je između ostalih i lubanja kneginje Elizabete Frankopanske (prve supruge kneza Friderika II). Izlošcima taj postav predstavlja djelovanje feudalne obitelji Celjski, koja je svojim političkim, društvenim i kulturnim utjecajem obilježila razdoblje slovenskoga i hrvatskoga kasnog srednjovjekovlja (1350.-1550.). Izložba prati politički uspon Celjskih, ali daje i društveno-povijesni kontekst vremena u kojem su djelovali.</p>
<p>Kao posebno iznenađenje, organizatori su na terasi Hrvatskoga povijesnog muzeja priredili pravu srednjovjekovnu gozbu, upravo onakvu kakvima su se častili Celjski. Vino se pilo iz pehara, a hrana - pečeno meso, sir, kajgana i kruh su se jeli rukama iz glinenih tanjurića.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Hrvati u Americi«</p>
<p>OSIJEK, 8. lipnja</p>
<p> - U povodu 50. obljetnice djelovanja Hrvatske matice iseljenika u osječkom HNK, u četvrtak je otvorena izložba fotografija Vladimira Novaka »Hrvati u Americi«. Tematska izložba oko 100 fotografija, koje je autor snimao i prikupljao tijekom 35-godišnjeg života u inozemstvu, dokumentaristički prikazuje povijest hrvatskog iseljeništva u Sjedinjenim Američkim Državama kao i ulogu hrvatske zajednice u razvoju suvremenog američkog društva. Cjelokupna zbirka Vladimira Novaka, koju je donio po povratku u Hrvatsku, sadrži oko 4000 prikupljenih i originalnih autorovih fotografija. Otvarajući izložbu, izvršna tajnica HMI Jelena Butković istaknula je njezino značenje s obzirom da u SAD-u živi oko 2,5 milijuna građana hrvatskog porijekla, a voditeljica Odjela za kulturu HMI Nives Antoljak ocijenila je kako je riječ o zanimljivoj i važnoj dokumentarnoj građi o iseljenoj Hrvatskoj. Autor Vladimir Novak izrazio je zadovoljstvo otvorenjem izložbe u Osijeku, gradu u kojem je posljednji put boravio točno prije pola stoljeća, godine 1951. kada je i otišao u emigraciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Spomen na Josipa Badalića </p>
<p>KRIŽ, 8. lipnja</p>
<p> - Na književnoj priredbi »Badalićevi dani« u Križu u spomen na poznatoga slavista, znanstvenika, sveučilišnog profesora i knjižničara Josipa Badalića, u četvrtak na večer po tradiciji svečano je uručena Plaketa najboljem studentu ruskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Dobitnica je Dina Novak Popović. O Josipu Badaliću, koji je rođen 7. lipnja 1888. u moslavačkom selu Deanovcu, a preminuo u 98. godini života 1985., govorili su Josip Užarević i Radomir Venturin. Sudionike »Badalićevih dana«, označivši tu priredbu vrlo vrijednom, pozdravio je Anđelko Novaković, dopredsjednik Društva hrvatskih književnika. Predstavljeni su i eseji Dubravke Oraić Tolić »Dvadeseto stoljeće u retrovizoru« te keramika Vedrane Balković. Priredba u Domu kulture koji nosi ime Josipa Badalića organizirao je Centar za kulturu i šport općine Križ. Badalićevo ime nosi i osnovna škola u Graberju Ivanićkom, koja će u subotu obilježiti 40. obljetnicu. Središnji događaj bit će otkrivanje reljefa u spomen Josipa Badalića, rad akademskog kipara Stipe Sikirice. D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Građa Dijecezanskog muzeja</p>
<p>VELIKA, 8. lipnja</p>
<p> - Nedavno je osnovano Povjerenstvo za sakralnu baštinu Požeške biskupije u kojoj su uključeni stručnjaci zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti, Hrvatskog restauratorskog zavoda, požeškog Konzervatorskog odjela i kustosi požeškoga Gradskog muzeja. Prvi posao na terenu, a na kojemu rade kustosi Gradskog muzeja jest sređivanje i inventarizacija muzejske građe u Dijecezanskom muzeju u Velikoj, a koji se nalazi u sastavu Župne crkve sv. Augustina. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik ravnateljica požeškoga Gradskog muzeja Dubravka Sokač-Štimac ističe da je sređivanje muzejske građe u Velikoj obilan posao na kojem će djelatnici požeškoga Muzeja raditi cijeli ovaj mjesec, jer je donedavni župnik u Velikoj Mirko Roginić muzejsku građu sustavno prikupljao 30 godina, međutim ta građa nije sređena. U Veličkom Dijecezanskom muzeju nalazi se građa ne samo sakralne baštine, nego i vrijedne zbirke etnološkog, arheološkog i povijesnog materijala. I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Niz predavanja o hrvatskome jeziku </p>
<p>LONDON, 8. lipnja</p>
<p> - Predavanjem dr. Matea Žagara »Glagoljaška sastavnica hrvatske kulture« i dr. Branka Franolića »Hrvatski jezik danas« koja su održana u Cambridgeu počeo je u Engleskoj niz predavanja o hrvatskome jeziku koja će se održati u sklopu Europske godine jezika. Predavanja priređuje Odbor za hrvatski jezik CSYPN-a, a njegov voditelj Marko Krznarić objašnjava da će se nastojati odabirom tema približiti svi vidovi hrvatskog jezika i kulture britanskim akademicima i studentima koji se bave jezikom, posebno slavenskim jezicima. Želi se upoznati Britance s hrvatskom kulturom, poviješću i jezikom te osvježiti znanja tamošnjih ljudi hrvatskoga podrijetla o materinskom jeziku. Iz tih razloga Krznarić je osmislio niz predavanja na različitim stručnim razinama kako bi ih mogli pratiti i neupućeni i stručnjaci. K. R.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Hoće li Hajduk igrati Ligu prvaka na poljudskome stadionu? </p>
<p>U lipnju prošle godine istekao je rok važnosti ekspertize za stabilnost konstrukcije gradskog stadiona, nova ekspertiza nije napravljena jer Grad Split, iako je preuzeo tu dužnost, zbog nedostatka novaca to nije napravio/ Nova ekspertiza prije početka kvalifikacija za Ligu prvaka? </p>
<p>SPLIT, 8. lipnja</p>
<p> - »Kada smo kupovali stolice kupili smo lakirane cipele nekome tko nema ni čarape ni gaća. Bacili smo novac na stolice za koje se postavlja pitanje hoće li uopće biti dovoljne Hajduku za igranje u Europ, jer je stabilnost gradskog stadiona na Poljudu i dalje ugrožena«, kazao je na posljednoj sjednici splitskog Gradskog poglavarstva, dogradonačelnik Veljan Radojković. Na toj sjednici se, inače, raspravljalo o donošenju zaključaka o ispitivanju stupnja stabilnosti poljudskog stadiona. Dotična točka je, nakon burne rasprave ipak jednoglasno usvojena, a ispitivanje stabilnosti Poljuda za 355.910 kuna trebao bi provesti Institut građevinarstva Hrvatske (IGH). Naime, u lipnju prošle godine istekao je rok važnosti ekspertize za stabilnost konstrukcije gradskog stadiona. IGH je tada na zahtjev splitske Javne ustanove za sport produljio rok valjanosti ekspertize na još šest mjeseci zbog odigravanja međunarodnih utakmica, no Grad Split se obvezao kako će u prosincu 2000. napraviti kompletnu redovitu ekspertizu.</p>
<p> Zbog nedostatka novca ekspertiza još nije napravljena. Hajduk je osvajanjem prvog mjesta u Hrvatskoj stekao pravo nastupa u Ligi prvaka i kako bi morao udovoljiti pravilima Uefe poljudski stadion mora dobiti certifikat o stabilnosti stadiona.</p>
<p> Gradonačelnika Škarića je zanimalo mogu li se sredsta umjesto u ekspertizu uložiti u popravak stadionskog krova za koji je ranija ekspertiza pokazala da je ugrožen. Milivoj Bebić, član Poglavarstva zadužen za sport je pojasnio da se ekspertiza bez obzira popravljao grad krov ili ne, mora provesti.</p>
<p>Hoće li se u tome uspjeti do početka natjecanja u kvalifikaicjama za Ligu prvaka </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Ivica Osim ostaje na listi želja </p>
<p>»Radim svoj posao, nemam vam ništa reći, obavio sam dosta razgovora, najvjerojatnije da će se ipak odluka o novom treneru donijeti u ponedjeljak«, kaže sportski direktor Hajduka Ivica Šurjak </p>
<p>SPLIT, 8. lipnja</p>
<p> - Zatišje je pred buru na Poljudu. Ivica Šurjak, sportski direktor Hajduka, obavio je sve razgovore s potencijalnim kandidatima za trenera i sada se čeka ishod tko će doista postati preuzeti kormilo umjesto otišlog Zorana Vulića. Bez obzira što Ivica Osim kaže da je daleko od »bijelih« on i dalje figurira ipak kao prvi kandidat za budućeg trenera. </p>
<p> U petak navečer sastali su se predsjednik kluba Branko Grgić i sportski direktor Ivica Šurjak kako bi izmijenili svoja mišljenja, odnosno da bi Šurjak predsjedniku kazao s kim je sve razgovarao, što je čuo i doznao od potencijalnih kandidata:</p>
<p>- Previše se piše, reći će nam Šurjak, kada smo ga priupitali ima li kakvih novosti u svezi izbora novog trenera. - Radim svoj posao, nemam vam ništa reći, obavio sam dosta razgovora, najvjerojatnije da će se ipak odluka o novom treneru donijeti u ponedjeljak. Možete se mirno kupati ovaj vikend. Izgleda mi ipak da je najbolje šutjeti, ništa ne govoriti?</p>
<p>• Može li ipak doći do preokreta pa da na klupu sjedne Zoran Vulić?</p>
<p>- Neću to komentirati!</p>
<p>Bivši trener Zoran Vulić odmara se i dalje na Mallorci i sa zanimanjem iščekuje razvoj događaja u Hajduku. Na pitanje može li se vratiti na Poljud iz prevruće Španjolske, Vulić nam je odgovorio:</p>
<p>- Odmor, odmor, samo odmor, upravo sam se spremao ući u bazen kada mi je zazvonio mobitel. Žao mi je Hajduka, ali čovjek mora imati karakter. </p>
<p>Ostaje nam tako da pričekamo ponedjeljak, međutim bez obzira što je Šurjak rekako kako se ništa neće objelodaniti prije ponedjeljka, ipak treba biti oprezan. U Hajduku je to često tako. Upravo kada se misli da se ništa neće dogoditi, dogodi se...</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Polovanec ostaje u Maksimiru</p>
<p>Dinamov branič Kristijan Polovanec i sljedeće će sezone igrati u Maksimiru. U petak je s direktorom Velimirom Zajecom dogovorio novu dvogodišnju suradnju, a ugovor bi trebao potpisati sljedećeg tjedna</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Kristijan Polovanec ostaje u Dinamu! U petak je, eto, definirana i treća stavka »popisa prioriteta« direktora Velimira Zajeca, temeljena na zadržavanju dosadašnjeg igračkoga kadra.</p>
<p> »Građevinski« poslovi na zidanju momčadi za novu sezonu zasad napreduju iznimno dobro. Najvažniji i najosjetljiviji dio maksimirske konstrukcije - obrambeni zid - nalazi se pred završnom glazurom. Nakon Goce Sedloskog i Marija Tokića, Dinamovi su čelnici u petak dogovorili i novu suradnju s Kristijanom Polovancem.</p>
<p> Istina, ni Sedloski, a ni Polovanec još nisu formalno potpisali ugovore, no s tim »detaljem« sasvim sigurno neće biti nikakvih problema. Tokić je, pak, još uvijek pod ugovorom i klub bi mogao napustiti samo uz vrtoglavu odštetu od četiri milijuna maraka.</p>
<p> Kristijana Polovanca je na pregovorima u petak predstavljao njegov otac Slavko, koji je s direktorom Zajecom i sportskim direktorom Marijanom Vlakom, zasad postignuo tek načelni dogovor.</p>
<p> - Još nismo definirali sve detalje, rekao je Polovanec mlađi.</p>
<p>- Nadam se da će se klub složiti sa svim našim prijedlozima. No, zna se da ništa nije gotovo dok ne potpišemo ugovor. A još ga nismo potpisali...</p>
<p> Dinamov je branič, u svakom slučaju, imao čvrstu ponudu novog njemačkog prvoligaša Nürnberga i to je bio glavni argument pri licitaciji sa Zajecom. Uostalom, Polovanec je jedan od rijetkih igrača koji u ruci ima konkretnu inozemnu ponudu, a ona po svemu sudeći još uvijek egzistira.</p>
<p> - Da, ponuda još »stoji«. I vrlo je ozbiljna. Ipak, čekali smo da vidimo što će nam reći ovdje u klubu, Dinamo ipak ima prednost.</p>
<p> Na upit na koliko je godina dogovorena suradnja s Dinamom, Kristijan je odgovorio na - njemačkom.</p>
<p> - Zwei Jahre...</p>
<p> Vjerojatno je još pod dojmovima iz Nürnberga...</p>
<p> Iako i otac i sin Polovanec u svojim izjavama pokazuju mali »diplomatski otklon« i tvrde kako još nije posve sigurno da će Kristijan ostati u Maksimiru, može se zaključiti da je ipak već sve riješeno. Dvogodišnji ugovor bit će zaključen sljedećeg tjedna.</p>
<p> - Da, najvjerojatnije ćemo to učiniti sljedećeg tjedna. Svi su izgledi da će Kristijan ipak ostati u Dinamu, potvrdio je Slavko Polovanec.</p>
<p> Smiješak na njihovim licima pokazao je da su u ovome poslu prošli vrlo dobro... To je, uostalom, na neki način potvrdio i stariji Polovanec:</p>
<p> - Najbolje kaj sam u životu znal delati, to je trgovina...</p>
<p> No, ni Zajec u javnosti baš ne figurira kao trgovački laik... S druge strane, zna se koliko je maksimirskoj administraciji stalo da igrače zadrži na okupu i ne treba uopće ni naglašavati što bi u ovome trenutku značio eventualni novi odljev igrača, posebice onih iz obrambenog reda. Trener Ilija Lončarević uporno naglašava kako je ovoj momčadi, čak i u slučaju da nitko ne ode iz kluba, potreban još jedan prednji branič. Čini se, međutim, da mu ta želja neće biti ispunjena i morat će se zadovoljiti s već postojećim potencijalima.</p>
<p> U svakom slučaju, obrambeni dio momčadi, kojeg je i trener Lončarević apostrofirao iznimno osjetljivim, nalazi se pred realizacijom. Pritom, naravno, ne treba zaboraviti ni nesretnog Dinamovog »Jeremiju«, vječno ozlijeđenog Damira Krznara, kojem klub vjeruje i s kojim je najavio potpisivanje novoga ugovora.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Čime to Zagreb želi u Europu?</p>
<p>Iz Kranjčevićeve odlazi desetak igrača, a klupski je cilj u slijedećem prvenstvu najmanje 3. mjesto </p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Za osam dana nogometaši Zagreba igraju u Kranjčevićevoj prvu utakmicu Intertoto kupa s predstavnikom Makedonije, Pobedom iz Prilepa.</p>
<p> To je, međutim, za sada jedina izvjesna vijest iz kluba koji nas je u zadnje vrijeme naviknuo na svašta, dočim je sastav s kojim će Zagreb istrčati potpuna nepoznanica.</p>
<p>Situacija je, naime, takva da u Zagrebu ne žele zadržati nijednog igrača. Dakako iz kategorije starijih ili onih kojima su slobodne ruke, kao što su Osibov, Nosek, Stavrevski, Tomić, Jurić, Surać, Dasović...</p>
<p> Pridoda li se tomu da su Kosić i Čižmek već praktički otišli, a da i pouzdani vratar Stojkić pokušava naći pouzdaniju sredinu, o raspoloživim snagama bit će nešto jasnije u nedjelju.</p>
<p> Tada je okupljanje momčadi, prebrojavananje rasploloživih snaga i odmah odlazak put Čateža. Tamo će se na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> nastojati uigrati sastav koji bi trebao proći makar prvo kolo Intertoto - kupa, drugo će već proći teže jer je protivnik iz - Turske.</p>
<p>Unatoč tomu trener Zlatko Kranjač isijava optimizmom i to iz nekoliko razloga. Navodno bi rukovodeći klupski dvojac Marčinković - Marić, koji je očigledno svu postojeću situaciju prigrabio isključivo u svoje ruke, trebao dobaviti takva zvučna pojačanja koja bi morala Zagreb dovesti tamo gdje mu je mjesto - najmanje na treću poziciju u dolazećem prvenstvu. Jest da je za prošlo prvenstvo, a u ime takvog istog cilja, isti dvojac potrošio veliki novac na pojačanja kao što su Jurić, Bulat, Nosek, J. Popović, Rendulić, Baturina, Stojkić.... da bi klub u proljetnom dijelu i doigravanju od mogućih 38 osvojio samo pet bodova! </p>
<p>No, tko pita za promašene ciljeve i bačene novce i, dakako, osjećaj odgovornosti zbog priča u vjetar. Najbitnije je očigledno u postojećim relacijama nekim kozmetičkim potezima dobiti na vremenu i ponovno stvoriti dojam velikih planova i ciljeva.</p>
<p>Zanimljivo da Kranjčar svoj optimizam temelji i na obećanjima mjerodavnih gazda kako će kadrovski ustrojiti klub na način kako je to potrebno u suvremenom nogometu, ali i kako propisuje HNS. </p>
<p>Točnije, barem je tako obećano, klub će uz novog direktora dobiti i sportskog direktora. </p>
<p>U liku Stipe Kedže dobio je već i novog šefa omladinskog pogona, trebao bi stići i šef marketinga... .</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kožulj poput Popova i Thorpea</p>
<p>Na plivačkom mitingu u francuskom Canetu, jednom iz elitne serije »Mare Nostrum«, Gordan Kožulj je pobijedio u utrkama na 100 i 200 metara leđnim načinom, isplivavši rezultate za koje, samo tjedan dana nakon visinskih priprema u Sierra Nevadi, jedino on može reći da su »mogli biti i bolji«</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Najbolji hrvatski sportaš u posljednje dvije godine, Gordan Kožulj, novu sezonu započeo je na način koji ne ostavlja mnogo šanse drugima da mu taj naslov preotmu. Na plivačkom mitingu u francuskom Canetu, jednom iz elitne serije »Mare Nostrum«, Kožulj je pobijedio u utrkama na 100 i 200 metara leđnim načinom, isplivavši rezultate za koje, samo tjedan dana nakon visinskih priprema u Sierra Nevadi, jedino on može reći da su »mogli biti i bolji«. Vjerojatno jesu, no dvostruke pobjede su u Canetu, osim Gordana Kožulja, zabilježili još samo plivački velikani poput Aleksandra Popova, Iana Thorpea, Inge de Bruijn ili Jane Kločkove. Nikako, naravno, nije slučajno što je Kožulj u tom super-ekskluzivnom plivačkom društvu.</p>
<p>U srijedu je na 100 metara leđno ponajbolji svjetski leđaš plivao 55.67, što je deseti rezultat na svijetu i četvrti u Europi, a upravo je impresivan bio na dvostruko dužoj dionici, ostvarivši rezultat 1:59.26. Brže od toga ove je godine plivao samo Amerikanac Aaron Peirsol (1:56.56). Na 200 metara leđnim načinom brže od dvije minute plivali još samo njegov sunarodnjak Marc Lindsay (1:59.44) i Australac Matt Welsh (1:59.64).</p>
<p>Istina, sasvim je nepotrebno čuditi se i posebno isticati neki Kožuljev rezultat, kad god i gdje god ga isplivao, jer je poznato da on uvijek želi isplivati osobni rekord. I nakon spomenute utrke u Canetu čuli smo, tako, poznatu izjavu:</p>
<p>- Plivao sam kao da sam na olimpijskim igrama i zadovoljan sam rezultatom blizu mog osobnog rekorda. Mislim, međutim, da imam još dosta prostora za napredak, veli Kožulj.</p>
<p>Kožuljev najbolji rezultat u disciplini u kojoj je europski prvak je 1:58.62, a isplivao ga je upravo lani u Helsinkiju kada je osvajao to zlato. Bilo je to, međutim, u srpnju kada je bio u top-formi, što trenutno sigurno nije. Nesumnjivo je da će Kožulj najbolji biti u drugoj polovici srpnja, na Svjetskom prvenstvu u Fukuoki, a za kakve će rezultate tamo biti sposoban, može se nagađati.</p>
<p>Budući da je i nagađanje dio novinarskog posla, naročito u sportskom novinarstvu, usudit ćemo se prognozirati da će, bude li sve uredu, na kraju sezone uz Kožuljevo ime stajati rezultat 54.50 na 100 leđno i 1:57.00 na 200 metara leđnim načinom. Pravo značenje te brojke dobivaju kad se pogled baci na tablice najboljih svjetskih rezultata svih vremena, a za hrvatsko je plivanje upravo sjajno to što je takve rezultate Kožulj sposoban ostvarivati i nakon povratka iz Amerike. Tko zna - zna...</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Petrović izostavio Rimca</p>
<p>Putnike za EP Petrović će odrediti već 3. kolovoza, nakon bazičnih priprema na Rogli/ Do odlaska u Tursku reprezentacija će imati devet pokusnih utakmica </p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Na pripremama za EP u Turskoj (od 31. kolovoza do 9. rujna) koje će započeti 17. srpnja izbornik Aleksandar Petrović očekuje 15 igrača, graditelje igre Vladimira Krstića, Damira Mulaomerovića, Vladimira Anzulovića; vanjske igrače Josipa Sesara, Gordana Giričeka, Josipa Vrankovića, Davora Marcelića, Mateja Mamića; centre: Nikšu Prkačina, Emilija Kovačića, Sandra Nicevića, Matu Skelina, Nikolu Vujčića i Žana Tabaka.</p>
<p> - Dvojba je bila jedino oko Slavena Rimca, no njemu sam pretpostavio igrače koji mogu kvalitetnije odigrati obranu, objasnio je Petrović, zaključivši kako vjerojatno nitko ne bi imao previše dvojbi oko popisa.</p>
<p>- Neću reći da svi startaju s istih pozicija u pripreme, jer je to jednostavno nemoguće. Već sada postoji grupa od osam, devet igrača koji su praktično sigurni. Čim se vratimo s bazičnih priprema na Rogli, 3. kolovoza odredit ću konačnih 12 igrača koji će igrati na EP-u. Želim na svim pripremnim utakmicama provjeriti one na koje ozbiljno računam. Ukoliko se dogodi nešto nepredviđeno, netko naruši disciplinu ili se netko ozlijedi, u obzir će doći i ona trojica koja prvotno otpadnu s popisa, kao i četvorica igrača koja će biti u programu mlade reprezentacije za SP u Japanu: Šundov, Žižić, Planinić i Stojić, pojasnio je Petrović svoje planove.</p>
<p>Iako ih izbornik nije želio imenovati, čini se sigurnim da će EP ugledati Krstić, Mulaomerović, Sesar, Giriček, Mršić, Prkačin, Tabak, Kovačić i Vujčić. Na pripremama će put u Tursku tražiti još trojica, a u konkurenciji su Anzulović, Vranković, Marcelić, Mamić, Skelin i Nicević. Vjerojatno će iz svake linije ispasti po jedan igrač. </p>
<p>U sedam dana priprema u Poreču izbornik Petrović će postaviti većinu napadačkih akcija reprezentacije. Na Rogli će raditi na snazi i posložiti obranu. Nakon toga idu na turnir u Latviji (suparnici su Rusija i Latvija, te još jedan, zasad nepoznati suparnik), turnir u Italiji (igraju s Italijom, Slovenijom i Francuskom), utakmica s BiH u Puli ili Pazinu bit će 15. kolovoza. Kasnije će reprezentacija opet u Poreč, a potom na turnir u Španjolskoj (dvije utakmice s domaćinom te jedna s Rusijom) neposredno uoči odlaska na EP.</p>
<p>Hrvatski je košarkaški savez financijski zatvorio pripreme i reprezentaciji uistinu neće nedostajati ništa na putu za što bolji plasman na kontinentalnoj smotri. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Repeša: Nisam ništa potpisao</p>
<p>»To je čista dezinformacija. Točno je da su čelnici Slaska najuporniji i najkonkretniji, ali to je sve. Sljedeći su tjedan vjerojatno znati gdje ću nastaviti karijeru. Split-CO je jedna od opcija«, kaže Jasmin Repeša</p>
<p>SPLIT, 8. lipnja</p>
<p> - Vijest iz Poljske uzbudila je Gripe, a ta glasi da je trener Split-Croatia osiguranja Jasmin Repeša potpisao ugovor sa Slask Zepterom iz Wroclava. Repeša je to demantirao:</p>
<p>- To je čista dezinformacija. Ništa nisam potpisao. Točno je da su čelnici Slaska najuporniji i najkonkretniji, ali to je sve. Sljedeći su tjedan vjerojatno znati gdje ću nastaviti karijeru. Split-CO je jedna od opcija, kaže Repeša.</p>
<p>O tome se izjasnio i sportski direktor »žutih«, Rato Tvrdić, koji je rekao:</p>
<p>- Vjerojatno bi nam Repeša rekao da je potpisao ugovor sa Slaskom, jer smo u četvrtak navečer bili na razgovoru. Sigurno je da mi nemamo novaca koliko imaju bogati europski klubovi. Šteta je što grad nema sluha da nam pomogne da Repeša ostane. Jedan »mali« stančić sve bi riješio, Repeša bi tada sigurno ostao, veli Tvrdić.</p>
<p>Teško je očekivati da Repeša ostane na Gripama, jer ponude iz Europe su, puno unosnije i bogatije nego splitska.</p>
<p>A. Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Protiv Turske bez Jovića?</p>
<p>Na pripremama se ozlijedio prvi kružni napadač naše reprezentacije Božidar Jović / Za odluku hoće li Jović igrati čeka se liječnički nalaz</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Dan uoči uzvratnog dvoboja protiv Turske (18 sati) u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo 2002. hrvatska je rukometna reprezentacija oslabljena. Naime, prvi kružni napadač reprezentacije, Božidar Jović je na treningu u Čakovcu ozlijedio butni mišić, čak se sumnja i na napuknuće. Petak prijepodne Jović je proveo na snimanjima i pregledima, a tek će kasnije izbornik Josip Milković odlučiti hoće li igrati.</p>
<p>- Možda bi Jović i mogao igrati u subotu, ali pričekat ću nalaze liječnika. Doista nitko od nas ne želi da se nepotrebno riskira da se ozljeda pogorša, rekao je Milković.</p>
<p>Tako će u sastavu biti i desno krilo Vedran Zrnić za kojeg je samo dan ranije izbornik rekao da neće biti u sastavu. No, bez Jovića u vrsti nedostaje igrač.</p>
<p>- Istina, Zrnić nije ista pozicija, ali ćemo se »pokrpati«. Sulić je dobar pivot, dobro igra, tako da nema prevelikog straha, veli Milković.</p>
<p>No, bez obzira na Jovićevu ozljedu, u našoj nacionalnoj vrsti optimizam ne jenjava.</p>
<p>- Očekujemo pobjedu i prolaz na EP, to je jasno. Moji igrači imaju toliko savjesti da znaju svoje obaveze. Istina je da su umorni i da jedva čekaju da odigraju i tu utakmicu i odu na odmor, ali ne bojim se da će zbog toga podbaciti, kaže izbornik.</p>
<p>Turci nisu nikakva nepoznanica našim rukometašima. Prvi dvoboj u Ankari završio je pobjedom Hrvatske 32-26, tako da je čakovečki dvoboj gotovo formalnost. S našom je reprezentacijom i naš proslavljeni rukometaš Zlatko Saračević. Izbornik Milković kaže da je atmosfera fantastična, dečki sjajno rade, Saračević im pomaže savjetima...</p>
<p>- Zbilja, ovo treba vidjeti. Sjajno se radi, uživamo svi zajedno, veli izbornik.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Najbolji su Goluža, Stančin i Rudić</p>
<p>Osamnaesteročlani žiri rukometnih djelatnika i novinara izabrao je tko su bili najbolji rukometaš, rukometašica i sudac u nedavno završenoj sezoni</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Slavko Goluža, Barbara Stančin i Siniša Rudić novi su dobitnici »Kristalne lopte« koju dobivaju laureati u anketi Sportskih novosti.</p>
<p>Osamnaest članova žirija u kojem su bili rukometni djelatnici i novinari odlučilo je koji je rukometaš, rukometašica i sudac najbolji u nedavno završene sezone. Kapetan hrvatske reprezentacije i igrač Metković Jamba dobio je 36 glasova, drugi je bio Zagrebov reprezentativac Nenad Kljaić sa 30 glasova, a treći je sa 21 glasom bio Metkovićev reprezentativac Petar Metličić. Od četvrtog do 11. mjesta u izboru su još bili Džomba Kelentrić, D. Jerković, Ćavar, Smajlagić, Saračević, Matošević i Sulić.</p>
<p>U konkurenciji rukometašica uvjerljivo je pobijedila vratarica Podravke Vegete Barbara Stančin sa 39 glasova, dok je druga Maja Mitrović koja je ove godine s ljubljanskim Krimom postala europska prvakinja dobila 15 glasova. Treća je igračica Podravke Vegete Vlatka Mihoci sa 12 glasova. Žiri je svoje glasove još dao Božici Palčić, Ivanki Hrgović, Maji Zebić, Renati Hodak, Martini Raguž, Ines Tadić, Zdenki Krušelj, Blaženki Širinić, Svitlani Pasičnik, Andreji Hrg i Ani Grčić.</p>
<p>Najbolji sudac u sezoni 2000/2001. je Siniša Rudić iz Biograda koji je dobio 39 glasova. Drugi je njegov sudački partner Anto Josić iz Zagreba sa 34 glasa. Treći je sa 8 glasova Zagrepčanin Nikica Grahovac. Glasove su još dobili Krajc, Jeftić, Živolić, Peković, Martinić, Konjuh i Barić.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Georgievski odustaje od ratnog stanja</p>
<p>SKOPJE, 8. lipnja</p>
<p> - U kumanovskom kriznom području od petka rano ujutro vodile su se snažne borbe teškim oružjem. Napadi terorista na makedonske snage dolazili su iz sela Matejča, Slupčana, Orizara i Otlje, izvijestio je glasnogovornik Glavnog stožera makedonske vojske Blagoja Markovski. Napadnuta je i policijska ophodnja u skopskom selu Mojancima, a makedonski radio je javio da se tijekom jutra pucalo i na Popovoj Šapci.</p>
<p> Makedonski premijer Ljubčo Georgievski objavio je u petak da odustaje od uvođenja ratnog stanja u zemlji, ali je ipak stao u obranu »energične« akcije protiv gerilaca. »Shvaćam da među većinom političkih stranaka ne postoji volja da se uvede ratno stanje i zato neću inzistirati na tome. Ali ne odustajem od ideje da moramo energično djelovati protiv terorista«, izjavio je Georgievski na nacionalnoj televiziji.</p>
<p> Nakon novog napada albanske gerile u kojem je pet vojnika poginulo u blizini Tetova, makedonska vlada u srijedu je objavila da namjerava uvesti ratno stanje u zemlji. Ta je najava izazvala nova upozorenja međunarodne zajednice, ali i podjele među stranakama u Makedoniji, čija oporba već nekoliko dana traži ostavku Georgievskog.</p>
<p> Privatni mediji (Utroinski vesnik, Makedonija denes, televizije A1, Telma i Sitelkanal) najavljuju da će Javier Solana, visoki povjerenik EU za vanjsku politiku i sigurnost, predložiti smjenu Georgievskog i da će novi premijer biti Branko Crvenkovski. U tom smjeru vodi se žestoka kampanja i nude razni scenariji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Bush do 2004. želi rudimentarni proturaketni štit </p>
<p>WASHINGTON, 8. lipnja</p>
<p> - Bijela kuća i Pentagon namjeravaju do kraja mandata predsjednika Georgea W. Busha postaviti barem »rudimentarni proturaketni štit«, sustav oružja koji je izazvao sumnjičavost američkih saveznika, protivljenje Rusije i Kine te opću zabrinutost da će se otvoriti nova svjetska utrka u naoružanju.</p>
<p> Prema američkim medijima, Bush je naredio da se nastave konzultacije sa saveznicima, ali i da od glavnih dobavljača zatraže prijedloge postavljanja oružja. Glavni proizvođač Boeing navodno je već dao ponudu da prvih pet obrambenih raketa postavi na Aljasci do ožujka 2004. godine. </p>
<p> Neimenovani dužnosnik američkog ministarstva obrane prokomentirao je prijedlog o početnoj proturaketnoj obrani riječima: »Bolje išta nego ništa«. Jim Evatt, koji u Boeingu kao potpredsjednik Uprave vodi raketni program, nije želio komentirati te informacije. Dijelove projekta američke proturaketne obrane radili bi TRW, Raytheon, Lockheed. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Blair nastavlja borbu za »pravedno i pristojno društvo«</p>
<p>Očekuje se da će britanski premijer u svom drugom mandatu provoditi jednako opreznu, discipliniranu gospodarsku politiku kao i u prvom, ali da će mu društveni program ovaj put biti obojen više socijalistički, ili barem socijaldemokratski, s većim ulaganjima u zapušteni javni sektor</p>
<p>LONDON 8. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon pobjede svojih laburista na britanskim parlamentarnim izborima, premijer Tony Blair posjetio je u petak prije podne Buckinghamsku palaču, zatraživši od Kraljice formalno odobrenje za formiranje nove vlade. U stotinu godina postojanja Laburističke stranke Blair je prvi laburistički vođa kome je pošlo za rukom osvojiti drugi puni mandat. Utoliko se njegova pobjeda može smatrati povijesnom, no tek je treba potvrditi vrijeme. Britanija je imala dvojicu laburističkih premijera koji su osvojili drugu uzastopno pobjedu, ali nijedan nije potrajao dva puna mandata.</p>
<p>Najgori rezultat konzervativaca </p>
<p>Prema procjenama BBC, laburisti su osvojili 45,7 posto glasova, konzervativci 29,6 posto, a Liberalni demokrati 17,6 posto. Još nepotpuni podaci od petka upućuju na to da će laburisti u Donjem domu imati većinu od 167 mjesta. Od ukupno 659 zastupničkih mjesta, oni su ovaj put osvojili 413. (To je samo šest mjesta manje nego li na prijelomnim izborima 1997. kada su se laburisti s rekordnom većinom vratili na vlast poslije punih 18 godina). </p>
<p>Oporbeni konzervativci pod vodstvom Williama Haguea imat će u Donjem domu tek 165 zastupničkih mjesta. Time su ponovili rezultat iz 1997., svoj najgori u zadnjih 150 godina. Drugi konzervativni čelnici kritizirali su, nakon izbora, Haguea zbog toga što je vodio euroskeptičnu kampanju koja nije uspjela zapaliti Britance. Glavna predizborna borba vodila se oko kritično lošeg stanja u britanskom javnom sektoru, od škola i bolnica, pa do željezničkog prometa i zatvora, a Blair je od Britanaca uspio dobiti drugu šansu da provede poboljšanja. </p>
<p>Odvevši svoju razjedinjenu stranku u očekivani poraz, William Hague je mnoge iznenadio brzinom kojom je, već u petak ujutro, najavio ostavku na čelno mjesto. Hague je rekao da će se maknuti čim mu se pronađe nasljednik.</p>
<p>Liberalni demokrati pod vodstvom Charlesa Kennedyja osvojili su, prema još nepotpunim podacima, najmanje 51 zastupničko mjesto, što je rekord za najmanju od tri vodeće stranke. Ostatak mjesta u Donjem domu osvojile su regionalne i manje stranke. </p>
<p>Blair skreće prema socijaldemokraciji?</p>
<p>Odmah nakon povratka iz Buckinghamske palače Tony Blair počeo je rekonstruirati svoj kabinet. Prije toga je najavio da će nastaviti borbu za »pravedno i pristojno društvo«, u kome svatko ima izgleda za uspjeh. Očekuje se da će on u svom drugom mandatu provoditi jednako opreznu, gotovo tatcherovski discipliniranu gospodarsku politiku kao i u prvom, ali da će mu društveni program ovaj put biti obojen više socijalistički, ili barem socijaldemokratski - s većim ulaganjima u zapušteni javni sektor.</p>
<p>Jedina sjena na Blairovoj pobjedi jest činjenica da je čak 40 posto britanskih birača ignoriralo izbore. Tek su davne 1918. godine britanski birači bili jednako apatični, pokazuju statistike. Jedan od razloga za tako slab odaziv jest i činjenica da se unaprijed znao pobjednik, a drugi je taj što dio glasača tvrdi da ne vidi neku veliku razliku među strankama. Mlađi dio birača tvrdi pak da ih politika ne zanima. Vođa Liberalnih demokrata Charles Kennedy izjavio je da tako slab odaziv zabrinjava. On je također pozvao sve stranke da se bore protiv rasističkih stavova kakvi su došli do izražaja kroz dobar rezultat ultradesničarske Britanske nacionalne stranke u okrugu Oldham - poprištu nedavnih rasnih nereda. </p>
<p>Nakon najave Hagueove ostavke, britanska funta pala je na najnižu razinu u odnosu na dolar u zadnjih 15 godina, te je u jednom trenutku tečaj iznosio 1,3790 dolara za jednu funtu. Na tržištu valuta postoji, naime, uvjerenje da će Hagueovim odlaskom oslabiti protivljenje euru - što će olakšati prelazak Britanije na zajedničku europsku valutu. U svom drugom mandatu, Tony Blair kani raspisati referendum na kome bi o eventualnom prihvaćanju eura trebala odlučiti cijela nacija. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Hague se povlači</p>
<p>LONDON, 8. lipnja</p>
<p> - William Hague, čelnik britanske konzervativne oporbe koji je u petak podnio ostavku zbog teškog poraza na parlamentarnim izborima, nikada nije znao učvrstiti svoj kredibilitet na čelu torijevaca među kojima vladaju duboke podjele.</p>
<p>Sve je ukazivalo na to da će taj 40-godišnjak imati sjajnu političku karijeru, no nakon četiri godine provedene na čelu Konzervativne stranke, William Hague bi u sjećanju mogao ostati kao jedini čelnik torijevaca od 20-ih godina koji nije uspio prijeći prag Downing streeta.</p>
<p> Iako svi kao Haguevog nasljednika vide Michaela Portilla, pripadnika užeg vodstva stranke, on se pokazao lojalnim dužnosnikom, izražavajući nadu da će na čelu konzervativaca i dalje biti William Hague.</p>
<p> Portillo za sada nema tu ambiciju iako ga analitičari vide kao karizmatičnu osobu. Spekuliralo se da ga torijevci koji nisu tako neskloni euru žele vidjeti na čelu vodstva, no nakon njegovih izjava da bi stranka trebala poraditi na imidžu tolerancije te priznanja da je u mladosti imao homoseksualna iskustva, od toga se odustalo zbog bojazni od reakcija konzervativnog biračkog tijela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Na redu ispunjavanje Berlusconijeva »ugovora« s Talijanima</p>
<p>RIM, 8. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Slaveći izbornu pobjedu Silivo Berlusconi nije niti sanjao koliko će biti teško zadovoljiti sve »stanare« njegove pobjedničke koalicije desnog centra. Kao u svakoj kući, pa tako i u ovoj specifičnoj »Kući slobode«, postoje pravila prema kojima se trebaju ponašati stanari, a koja se obično nazivaju »kućnim redom«. Po tom redu, koji je primjenjen i u talijanskom slučaju, onaj stanar koji je dobio najviše glasova ima pravo tražiti i najviše stolica (ministarstava).</p>
<p>Fotelje su uglavnom raspoređene s više ili manje borbe, tako da će u subotu 9. lipnja Berlusconi i formalno dobiti placet Carla Azeglija Ciampija da sastavi novu vladu. To znači da bi, po ustavnoj proceduri, već u ponedjeljak 11. lipnja Berlusconi mogao doći u Quirinale s listom ministara, nakon čega bi istog dana došlo do svečane prisege. Već sljedećeg dana, nakon proslave koju će najvjerojatnije upriličiti za nove članove vlade, novi premijer će morati pogledati »Ugovor s Talijanima« koji je potpisao u direktnom prijenosu za vrijeme tv emisije »Porta a Porta« (Vrata do vrata ), a koji će, prema Berlusconijevim riječima, biti obješen na zidu odmah na izlasku iz spavaće sobe. U tom specifičnom ugovoru obvezao se da će smanjiti nezaposlenost i otvoriti 1,5 milijun radnih mjesta, smanjiti kriminalitet, povećati minimalne mirovine na milijun lira, smanjiti poreze za približno 50 posto, otvoriti javne radove za izgradnju autocesta, metroa, željeznica.</p>
<p>U svemu tome Talijani prioritet daju smanjenju nezaposlenosti (40,5 posto ispitanih u nedavno obavljenoj anketi) i smanjenju kriminaliteta (19,5 posto ispitanih). Tek na trećem mjestu je povećanje mirovina (17,5), slijedi smanjenje poreza (14,5), a najmanji postotak (3,5) ispitanika daje značaj otvaranje javnih radova.</p>
<p> Kako je, prema slovu ugovora obveza premijera da za svojega mandata ispuni četiri od pet obećanja, svi se nadaju da će najprije ispuniti prvu točku: smanjenje nezaposlenosti.</p>
<p> Berlusconi je, barem do sada, više-manje poštivao preuzete obveze, pa se svi nadaju, a to mu i mnogi iskreno žele, da će ispuniti sve klauzule iz ovog vjerojatno najtežeg ugovora koji je potpisao u životu. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Obnova retorike hladnog rata u kampanji za gradsku vlast u Berlinu</p>
<p>BERLIN, 8. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon raspada velike koalicije Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) i Kršćansko demokratske unije (CDU) u glavnom gradu Berlinu zbog ukupne zaduženosti od 70 milijardi DEM, gradonačelnik Eberhard Diepgen (CDU) (koji je na čelu gradske administracije 10 godina) sve svoje izjave u petak koncentrirao na ideološka pitanja koja se svode na upozoravanje javnosti od moguće crveno-crveno-zelene koalicije.</p>
<p>Neki kritičari primjećuju da berlinska CDU-u, zapravo, nastavlja kampanju »crvenih čarapa« koju su kršćanski demokrati provodili na proteklim saveznim izborima (što osim oživljavanja »željezne zavjese« u glavama) nije donijelo značajnije političke bodove stranci, poglavito na istoku Njemačke. Diepgen se nije, kako mu prigovaraju kritičari, ogradio od šefa kluba zastupnika CDU-a Klausa Landowsky, koji je kao bankarski bos u gradskom bankarskom društvu najodgovorniji za najnoviji ovogodišnji manjak od šest milijardi DEM.</p>
<p> Umjesto toga, on se građanima obratio gotovo retorikom hladnog rata, podsjetivši da je grad prije deset godina bio podijeljen, da je u istočnom dijelu politička elita bivšeg DDR-a, da ona ne bi smjela preko PDS-a doći na vlast. S druge strane berlinski socijaldemokrati ne spominju svoju odgovornost nego tvrde da sa svojim dosadašnjim partnerima ne mogu rješavati nagomilane probleme njemačkoga glavnoga grada. Glavni tajnik SPD-a Franz Münterfering, podražava svoje berlinske stranačke prijatelje i otvara mogućnost za kolaliciju i s PDS-om. Učinio je to šef SPD-a kancelar Gerhard Schröder, koji je rekao da ostavlja slobodne ruke za koaliranje na lokalnim razinama.</p>
<p>Sve ukazuje da će pritisak protiv koalicije SDP-a s PDS-om će biti velik. Visokotiražni »Bild« u četvrtak na naslovnici donosi imperativnu konzervativnu poruku Schröderu: »Kancelaru u Berlinu PDS ne smije doći na vlast!« U konzervativnim komentarima se dopušta mogućnost da crveno-crvene koalicije budu na vlasti u Schwerinu i Magdeburgu, ali ne i u Berlinu. Socijaldemokrate se podsjeća da su jedno vrijeme i sami zastupali tezu da s PDS-om neće biti koalicija. PDS je, međutim, treća stranka po jačini u Berlinu, gradu koji je i dalje ideološko-politički podijeljen. U istočnom dijelu grada PDS je najjača stranka i smatra se strankom socijalne pravde. SPD očito ni tu, niti na području bivšeg DDR-a, ne može konkurirati PDS-u sa svojom vizijom socijalne pravde. Ali očito je SPD da želi surađivati.</p>
<p>Ako je suditi prema prvim tonovima, grad Berlin do izbora za gradski parlamet u rujnu čeka dugo toplo ljeto s daljnjom polarizacijom na nabojima koje je ostavio hladni rat. Bankrot gradskog proračuna, 270.000 nezaposlenih i drugi problemi grada-države od tri milijuna i 700.000 građana doći će na red na jesen nakon izbora u rujnu. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Amerikanci optužuju Kučmu da je prisvojio milijardu dolara </p>
<p>Zastupnik Grigorij Omelčenko izjavio je novinarima da su pravosudni organi SAD pokrenuli istragu protiv predsjednika Kučme zbog sumnji da je u američkim bankama »oprao« najmanje milijardu dolara</p>
<p>MOSKVA, 8. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Još se nije utišao politički skandal zbog sumnji da je ukrajinski predsjednik Leonid Kučma umiješan u zagonetni nestanak i vjerojatno likvidaciju novinara Georgija Gongadzea, a u Kijevu je planula nova velika afera. U četvrtak po povratku iz Washingtona, ukrajinski zastupnik Grigorij Omelčenko izjavio je novinarima da su pravosudni organi SAD pokrenuli istragu protiv predsjednika Kučme zbog ozbiljnih sumnji da je u američkim bankama »oprao« i prisvojio najmanje milijardu dolara.</p>
<p>Kao i u »slučaju Gongadze«, tako i u sada lansiranoj aferi o Kučminom pranju i krađi novca kao glavni svjedok nastupa bivši tjelohranitelj ukrajinskog predsjednika Nikola Melničenko koji je prošle godine pobjegao iz zemlje, a kojemu su SAD nedavno dale politički azil.</p>
<p> Prema tvrdnjama odbjeglog tjelohranitelja, predsjednik Kučma prebacivao je na Zapad ogromne sume novca uz pomoć sebi odanih ljudi i biznismena u Kijevu. Glavni je posrednik u tom poslu bio jedan od najbogatijih ukrajinskih tajkuna Aleksandar Volkov koji u Kučminom okruženju ima reputaciju »sivog kardinala« i koji je već bio umiješan u nekoliko velikih međunarodnih financijskih skandala. </p>
<p>Drugi svjedok protiv predsjednika Kučme može biti bivši ukrajinski premijer Pavel Lazarenko koji je prije tri godine pobjegao iz zemlje i koji već dulje vrijeme sjedi u pritvoru u San Franciscu zbog optužbi da je kao predsjednik vlade »oprao« i prisvojio stotinjak milijuna dolara ukrajinskog novca.</p>
<p> Prema riječima zastupnika Grigorija Omelčenka, federalni sud u San Franciscu već ima u ladici pismeno svjedočenje Pavela Lazarenka u kojem bivši ukrajinski premijer tereti Kučmu da mu je za svako svoje imenovanje morao prebacivati na račun velike svote novca. </p>
<p>Omelčenko je izjavio novinarima i da je američki Senat osnovao komisiju radi provjere pojedinih državljana Ukrajine koji u SAD imaju račune u bankama, nekretnine ili vlastite komercijalne tvrtke. </p>
<p>Najnoviji skandal s navodnim Kučminim pranjem novca i prisvajanjem milijarde dolara naišao je odmah na veliki odjek u ruskoj javnosti. Istina, ruski politolozi zaključuju da je lansiranje novog skandala oko Kučme još jedna potvrda da su SAD zainteresirane za javno kompromitiranje ukrajinskog predsjednika koji, unatoč zahtjevima Washingtona, svoju zemlju ne usmjerava na ulazak u NATO i koji ne okreće leđa Rusiji. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Tenet pokušao prekid vatre pretvoriti u trajni sporazum</p>
<p>Šef CIA-e sve je napore usredotočio na organiziranje sastanka najviših dužnosnika službi sigurnosti Izraela i PLO-a</p>
<p>ANKARA, 8. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Šef američke obavještajne službe CIA George Tenet razgovarao je s izraelskim premijerom Arielom Sharonom i palestinskim čelnikom Yasserom Arafatom o mogućnostima da se sadašnji krhki prekid vatre »pretoči« u trajni sporazum. Detalji tih odvojenih susreta nisu dostupni javnosti (ne održavaju se ni konferencije za novinare), ali kako se saznaje iz dobro obaviještenih izvora dvije sukobljene strane uporno ustraju na vlastitim pregovaračkim pozicijama. Saznaje se da je prvi američki obavještajac napore uglavnom usredotočio na organiziranje sastanka najviših dužnosnika službi sigurnosti Izraela i PLO-a.</p>
<p>Prvi takav sastanak će se održati u petak u Ramallahu na Zapadnoj obali. Očekuje i dolazak izaslanika Williama Burnsa, pomoćnika američkog državnog tajnika za Srednji istok. Prema tvrdnjama najviših izraelskih dužnosnika, sadašnji prekid vatre je umjetni, što bi prevedeno na jednostavniji jezik trebalo značiti novu Arafatovu »političku igru«. </p>
<p>Takvo stajalište moglo se čuti i na prosvjedima oko 20.000 Izraelaca (u četvrtak navečer) koji su od Sharona zahtijevali da ispuni svoja predizborna obećanja o obračunu s Palestincima. Istodobno traženo je da izraelska vlada odustane od proklamiranog prekida vatre.</p>
<p>Sharon je u tako užarenom ambijentu ponovio Tenetu da nema povjerenja u Arafatove iskrene mirovne nakane. Zatražio je od palestinskog stožera u Ramallahu da bezuvjetno i trajno prekine nasilje na Zapadnoj obali i u Pojasu Gaze. Ponovio je i raniji zahtjev da se uhiti oko 300 ekstremista palestinskog pokreta Hamas i Islamskog džihada. S druge strane, Arafat je od Taneta zatražio da Izrael obustavi ne samo izgradnju naselja za židovske doseljenike na okupiranim palestinskim područjima, već i gradnju novih objekata unutar postojećih naselja. Založio se za potpunu primjenu svih sedam preporuka međunarodnog Istražno povjerenstvo za Srednji istok.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Počeo sastanak predsjednika 14 zemalja Srednje Europe </p>
<p>STRESA, 8. lipnja</p>
<p> - Predsjednici 14 srednjoeuropskih država okupili su se u petak na talijanskom jezeru Maggiore na neformalnom dvodnevnom susretu posvećenom jačanju vrijednosti slobode i demokracije, te europskom kulturnom identitetu. </p>
<p>Mirnu atmosferu ljetovališta Stresa poremetile su u petak kolone vozila kojima su pod pratnjom karabinijera stizala izaslanstva. </p>
<p> Mesić, koji je u srijedu kritizirao rad Vlade, nije želio komentirati press-konferenciju od petka na kojoj su premijer Račan i suradnici odgovorili na kritike na račun Vlade otklonivši mogućnost održavanja prijevremenih izbora. Predsjednik je rekao da nije slušao press konferenciju: »Taman sam otišao«.</p>
<p> Program boravka predsjednika Italije, Austrije, Bugarske, Češke Mađarske, Moldavije, Njemačke, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije, Jugoslavije, Ukrajine i Hrvatske uključuje radni dio koji se odvija u petak popodne i subotu ujutro u vili Taranta u susjednom mjestu Verbaniji, te krstarenje jezerom smještenim podno švicarskih Alpa.</p>
<p> Predsjednici država srednje Europe prvi su se put okupili prije osam godina sa željom da takvi susreti pomognu zbližavanju zemalja tog dijela Europe. Skupu se ove godine po prvi puta pridružio i jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica. Hrvatski predsjednik, uz izlaganja, ima predviđeno i više bilateralnih susreta među kojima i onaj s jugoslavenskim predsjednikom.</p>
<p> Kao uvod u taj susret, predsjednik Mesić se nakon dolaska u hotel u Stresu, u predvorju zadržao u kraćem razgovoru s Koštunicom. </p>
<p> Za praćenje skupa akreditiralo se oko 250 novinara.</p>
<p> Na ulicama Strese i Verbanije uvedena je posebna regulacija prometa, a talijanski karabinijeri u velikom su broju raspoređeni oko hotela i palača u kojima se odvija predsjedničko druženje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Mesić i Koštunica zauzeli se za punu normalizaciju i jednaku zaštitu manjina </p>
<p>Hrvatska i Jugoslavija nemaju nikakve pretenzije na bilo koji dio teritorija Bosne i Hercegovine, kaže se uz ostalo u izjavi koju su dvojica predsjednika potpisala na Lago Maggioreu </p>
<p>ZAGREB/VERBANIA, 8. lipnja</p>
<p> – Predsjednici Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije, Stjepan Mesić i Vojislav Koštunica, sastali su se u petak u Verbaniji na Lago Maggioreu u Italiji, gdje sudjeluju na sastanku Foruma predsjednika srednjoevropskih država.</p>
<p> U nazočnosti ostalih 12 predsjednika, potpisali su zajedničku izjavu u kojoj kažu da su u otvorenom razgovoru razmotrili aktualno stanje odnosa dviju zemalja i prilike u široj regiji. »Pri tome, polazili smo ne samo od interesa dviju zemalja, nego i od značenja što ga odnosi između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije imaju u kontekstu građenja i učvršćivanja stabilnosti na jugoistoku Evrope«, kažu i izjavi predsjednici Mesić i Koštunica, te izražavaju zadovoljstvo razgovorom i najavljuju spremnost da nastave »povremene kontakte u cilju davanja novih poticaja stabiliziranju regije i potvrđujući svoju načelnu privrženost politici mira i rješavanja svih otvorenih pitanja pregovorima« i u nastavku kažu: </p>
<p>»1. Slažemo se da odnose između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije treba dalje izgrađivati u smjeru pune normalizacije i njihova širenja na svim područjima na kojima za to postoji obostrani interes,</p>
<p>2. slažemo se da pri daljoj normalizaciji bilateralnih odnosa poseban naglasak valja staviti na olakšavanje slobodnog protoka ljudi, roba i ideja, a u skladu sa standardima Evrope koja se ujedinjuje,</p>
<p>3. Slažemo se da u kontekstu normaliziranja i izgrađivanja odnosa između Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije treba nastaviti provođenje već potpisanih bilateralnih sporazuma i poduzeti mjere kako bi se ostvarila jednaka zaštita manjina u obje zemlje, tj. srpske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u SR Jugoslaviji,</p>
<p>4. Slažemo se da valja ukloniti sve prepreke koje se pojavljuju pri realiziranju povratka izbjeglih i prognanih, kao i da treba učiniti sve što je moguće da bi se što prije i potpuno razjasnila sudbina u ratu nestalih osoba,</p>
<p>5. Slažemo se u tome da se obje zemlje i njihovi građani na najbolji mogući način mogu, i moraju, suočiti s punom istinom o zbivanjima iz proteklog desetljeća striktno primjenjujući načelo osobne odgovornosti i krivnje, čime se sprečava svaki pokušaj konstruiranja kolektivne odgovornosti, odnosno krivnje bilo kojeg naroda,</p>
<p>6. Slažemo se da je stabilna i demokratska Bosna i Hercegovina, koja se gradi na osnovama Daytonskog sporazuma, u trajnom interesu naših dviju zemalja, ali i cijele regije, te potvrđujemo da Republika Hrvatska i SAvezna Republika Jugoslavija nemaju nikakve pretenzije na bilo koji dio teritorija Bosne i Hercegovine.« </p>
<p> Na kraju izjave, koja je medijima poslana iz Ureda hrvatskog predsjednika, stoji da je »sačinjena u dva primjerka, na hrvatskom i na srpskom jeziku, i oba primjerka imaju snagu autentičnog dokumenta«.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>HNS upozorava da će pozvati na neposluh</p>
<p>MOSTAR, 8. lipnja</p>
<p> - Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine upozorilo je da će pozvati »hrvatske stradalnike rata, vojnike, umirovljenike i cjelokupni hrvatski narod u BiH na iskazivanje svenarodnog neposluha i svih drugih oblika otpora do konačnog razrješenja političke krize u BiH«, ukoliko vlast u Sarajevu i međunarodna zajednica nastavi s ponižavanjem i obespravljivanjem Hrvata kao i njihova pretvaranja u nacionalnu manjinu.</p>
<p> U priopćenju za javnost dostavljenom medijima u petak, dan poslije sjednice Predsjedništva HNS-a BiH, ističe se da se udar na hrvatsku opstojnost »ogleda u razvlašćivanju županija s hrvatskom većinom, udaru na gospodarski život, razvlašćivanju hrvatskih institucija, udaru na hrvatsku sastavnicu Vojske Federacije BiH, politički motiviranim kaznenim progonima, manipuliranju s proračunskim sredstvima prikupljenim od hrvatskih poreznih obveznika, blokadi umirovljeničkih sredstava Fonda MIO Mostar i mnogim drugim potezima«. </p>
<p>Poručuje s hrvatskim dužnosnicima u tijelima federalne i državne vlasti u okviru Alijanse u Sarajevu da HNS neće dopustiti da se hrvatski narod u BiH pretvori u nacionalnu manjinu. »Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora BiH konstatira da je u završnoj fazi razgradnja hrvatske sastavnice Vojske Federacije BiH s daljnjim tendencijama deprofesionalizacije i politiziranja vojske«, dodaje se u priopćenju Sabora. Traži se od ministra Mije Anića, Dobrice Jonjića i Nikole Grabovca »da prestanu manipulirati s proračunskim sredstvima koja su namijenjena hrvatskim vojnicima i stradalnicima rata«.</p>
<p>Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora BiH upozorava da se mora obustaviti dalja razgradnja i uništavanje gospodarskog i bankovnog sustava na područjima s hrvatskom većinom te da se odmah prestane s donošenjem »nelegalnih« odluka o promjenama upravnih odbora javnih i privatnih poduzeća, a do sada donesene odluke smatra politikanskim te ih smatra neprovedivim.</p>
<p>Federalna je Vlada krajem svibnja imenovala cjelokupne nove Upravne odbore javnih poduzeća HPT Mostar, Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i »Aluminija« d.d. iz Mostara ne uvažavajući njihovu trenutačnu vlasničku strukturu. Hrvatski Telekom vlasnik je 39 posto dionica Hrvatske pošte i telekomunikacija Mostar, dok Tvornica lakih metala iz Šibenika u vlasničkom udjelu mostarskog Aluminija ima 12 posto kapitala. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Svjedoci ne vjeruju sudu</p>
<p>MOSTAR, 8. lipnja</p>
<p> - Četvorica svjedoka optužbe odbila su svjedočiti u slučaju protiv 13 mostarskih Bošnjaka, pripadnika Armije BiH, optuženih za ratni zločin nad hrvatskim ratnim vojnim i civilnim zatočenicima u IV. osnovnoj školi u istočnom Mostaru, izrazivši sumnju u objektivnost Hercegovačko-neretvanskog suda. Svjedoci, koji su i sami bili zatočenici zloglasnog zatvora u istočnom Mostaru tijekom 1993., zatražili su da budu neimenovani. </p>
<p>Nakon što ih je sudac Hamo Kebo prvi put upozorio da će za odbijanje svjedočenja biti kažnjeni s 500 maraka, a zatim i jednomjesečnim pritvorom, četvorica bivših hrvatskih zatočenika napustili su sudnicu. Potvrdili su novinarima da je razlog njihova odbijanja svjedočenja oslobađajuća presuda za petoricu Bošnjaka u postupku za Bijelo Polje, gdje su ubijena dvojica njihovih kolega. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>U Brčkom podižu optužnicu protiv Mije Anića</p>
<p>Kate Frieson najavila punu podršku Javnom tužiteljstvu Distrikta u podizanju optužnica zbog zlouporabe položaja i stjecanja protuzakonite imovinske koisti bivših općinskih načelnika Muniba Jusufovića i Mije Anića</p>
<p>BRČKO, 8. lipnja</p>
<p> - Tijekom svibnja na području Distrikta Brčko zabilježen je drastični porast kriminala, unatoč tome što su policija, pravosuđe i administracija Distrikta najavljivali otvorenu borbu na suzbijanju kriminala, korupcije i drugih negativnih pojava. </p>
<p>Osim krijumčarenja roba i ljudi, prostituciju i trgovinu bijelim robljem, drastičan je porast kriminala tijekom prošloga mjeseca zabilježen u oblasti imovinskih delikata.</p>
<p> »Tijekom mjeseca svibnja zabilježeno je ukupno 77 slučajeva imovinskih delikata, što je za 30 slučajeva ili 61 posto više nego u istom periodu prošle godine«, kazao je glasnogovornik policije Vojislav Majstorović.</p>
<p>Po njegovim riječima, zabilježen je značajan porast teških krađa, a na udaru kradljivaca naročito su bili osobni automobili. Ukradeno ih je ukupno 16. </p>
<p>»Problem u sprječavanju kriminala ovdje je što mnogi kriminalci lako napuštaju područje Distrikta. Tome pogoduje njegov zemljopisni položaj, blizina granica entiteta i susjednih država kazala je glasnogovornica UN-a za regiju Brčko, Doboj i Tuzla Kate Frieson. »Ono na čemu misija UN-a trenutačno radi je uspostava efikasnije komunikacije i razmjene informacija između policije Distrikta i entitetskih policija. </p>
<p>Frieson je najavila i punu podršku Javnom tužiteljstvu Distrikta u podizanju optužnica zbog zlouporabe položaja i stjecanja protuzakonite imovinske koisti bivših općinskih načelnika Muniba Jusufovića i Mije Anića, aktualnog ministra obrane FBiH. No, bez obzira na izrečeno, običan građanin Distrikta i dalje ne osjeća sigurnost u tom gradu na Savi.</p>
<p>Zoran Matkić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Lantos: Piculin posjet Washingtonu u pravom trenutku</p>
<p>WASHINGTON, 8. lipnja</p>
<p> - Posjet hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule Washingtonu došao je u pravom trenutku. Naime, administracija predsjednika Georgea W. Busha tek uobličava pojedinosti vanjskopolitičkog djelovanja, a i promjena odnosa snaga u Senatu utjecat će na ukupnu političku sliku Amerike, smatra kongresnik Tom Lantos s kojim je Picula razgovarao u četvrtak. Lantoseva je ocjena da je manje važno kad će Hrvatska postati punopravna članica NATO-a i Europske unije, već je bitno da to ni za koga više nije upitno.</p>
<p> U razgovorima koje je Picula imao u Washingtonu nameću se iste teme - bilateralni odnosi, osobito na gospodarskom planu, sigurnosna pitanja i stanje u regiji, te procesi u kojima je Hrvatska na unutrašnjem i vanjskom planu. »Ne možemo pobjeći od toga da smo u predodžbama Zapada vezani uz probleme Balkana, ali je važna prednost što nas doživljavaju kao partnere u njihovu rješavanju, a ne više kao dio problema«, istaknuo je Picula.</p>
<p> Stoga je američkim sugovornicima - među kojima su bili bivša državna tajnica Madeleine Albright, posebni pomoćnik američkog ministra obrane za politička pitanja Dan Gallington i general George Roundtree, voditelj odjela za NATO planiranje - Picula govorio o potrebi da SAD ostane politički, vojno i gospodarski angažiran na europskom jugoistoku. Sugovornike u Pentagonu hrvatski je ministar upoznao da je pri kraju priprema zakona o oružanim snagama i studija nacionalne sigurnosti, kao dokumenti bez kojih nije moguće potpisati akcijski plan za članstvo u NATO-savezu (MAP). Picula je govorio i o namjeri smanjenja brojnosti Hrvatske vojske i udjela obrane u proračunu, ali je upozorio da to ne može biti »rez preko noći«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Slovenija protiv ograničenja za nove zemlje članice EU</p>
<p>Igor Bavčar i Dimitrije Rupel iznijeli su Günteru Verheugenu primjedbe na račun planiranog uvođenja ograničenja u protoku radne snage </p>
<p>LJUBLJANA, 8. lipnja</p>
<p> - Slovenija je postigla napredak u pregovorima s EU, ali rokovnik za primanje novih članica nije na dnevnom redu skorašnjeg sastanka »petnaestorice« u Goeteborgu, a s ocjenama o statusu pojedinih država koje namjeravaju postati članicama EU valja pričekati redovna jesenska izvješća, kazao je u petak u Ljubljani povjerenik Europske komisije Günter Verheugen. </p>
<p>Povjerenik je o procesu integracija razgovarao s ministrom vanjskih poslova Dimitrijem Rupelom, s ministrom za europske poslove Igorom Bavčarom i s drugima.</p>
<p> Uz želju da rokovi za uključenje novih država u EU budu poznati što prije, slovenski su sugovornici Verheugenu iznijeli primjedbe na račun planiranog uvođenja ograničenja u protoku radne snage za nove članice. Igor Bavčar smatra da za Sloveniju to nije potrebno, </p>
<p>Rupel smatra da je riječ o neprihvatljivoj poziciji. Verheugen je pak ponovio da je riječ više o psihološkom problemu u javnosti sadašnjih članica s kojim se valja pomiriti. </p>
<p>Pojasnio je, međutim, da će se te odredbe moći revidirati dvije godine nakon ulaska u EU, a u međuvremenu i sklapati separatne sporazume o protoku ljudi s pojedinim članicama.</p>
<p>Verheugen je rekao da slovenske »duty-free« trgovine trenutačno u pregovorima sa Slovenijom nisu problem, ali je riječ o političkoj obvezi, jer se Slovenija obvezala zatvoriti ih, ali je od 1998. godine to odgađala.</p>
<p>Zadnji put učinila je to prošlog tjedna kad je odluku o njihovu zatvaranju suspendirao slovenski Ustavni sud. »To nije previše važan problem, ali je riječ o kredibilnosti države«, ocjena je povjerenika Verheugena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Kandidati EU trebaju graditi razuman, a ne emocionalni pristup</p>
<p>BEČ, 8. lipnja</p>
<p> - Proces proširenja Europske unije treba se temeljiti na razumnom pristupu koji će poticati regionalnu suradnju zemalja-kandidata na području kulture, obrazovanja i znanosti, ustvrdila je austrijska ministrica vanjskih poslova Benita Ferrero-Waldner na Međunarodnoj konferenciji »Europske integracije i znanost«. Dvodnevni skup započeo je u petak u Beču. </p>
<p> Austrijska ministrica smatra da je europski integracijski proces sada u najvažnijem razdoblju te da zemlje EU i kandidati trebaju biti odgovorni partneri. Istaknula je da bi zemlje kandidati trebale graditi razuman, a ne emocionalni pristup, i iscrpno izvješćivati građane o važnosti tog procesa. Predsjednik Podunavske rektorske konferencije i rektor Bečkog sveučilišta poljoprivrednih znanosti Leopold März naglasio je veliku važnost akademske zajednice u procesu europskih integracija, ustvrdivši da sveučilišta trebaju biti neovisna o politici i gospodarstvu. Kako je rekao, znanstvenici i mediji koji trebaju njegovati objektivno novinarstvo imaju veliku odgovornost, jer - da su povjesničari i znanstvenici bolje surađivali, na području bivše Jugoslavije mogle su se izbjeći i teške posljedice rata.</p>
<p> U dijelu u kojem su sudionici govorili o tomu kako znanost može pridonijeti procesu proširenja EU, sudjelovao je i rektor Sveučilišta u Zagrebu Branko Jeren. Hrvatska sveučilišta, naglasio je, trebaju imati šansu za suradnju s vrhunskim europskim sveučilištima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Prigovor na izbore u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji </p>
<p>Udruga građana za ostvarenje i praćenje građanskih prava »Štit« Bjelovar traži zaštitu Ustavnog suda RH i svih mjerodavnih institucija - da ponište izbore za lokalnu samoupravu za Bjelovarsko-bilogorsku županiju.</p>
<p>Kako je moguće da se na izborima kandidiraju ljudi koji su pod policijskom i sudskom istragom zbog zloupotrebe službenog položaja i ovlasti iz gospodarskog kriminaliteta? Time se ugrožava demokratski ustavni poredak i dovodi u pitanje dostojanstvo, ugled, čast i prava čovjeka. Sve je to suprotno temeljnim načelima međunarodnog prava. Za teška i osobito nečasna kaznena djela - tražimo opoziv za kandidate koji su ušli u Gradsko vijeće Grada Bjelovara i Županijsku skupštinu. Radi se o prijevari javnosti. </p>
<p>Naša Nezavisna gradska lista za Grad Bjelovar dobila je na izborima samo »jedan glas«, što je nemoguće. Matematički gledano, svakom je razumnom čovjeku ta računica i logika jasna. Od sedamdeset kandidata, koliko smo ih imali na izbornim listama, dobili smo 71 glas. Što znači da za nas nisu glasale čak ni naše obitelji, prijatelji i simpatizeri. Iz toga proizlazi, i dokaz je, da su ovi izbori teška prijevara i otimačina. Takve stvari dovode do urušavanja - države. Sve stranke na izborima su zadovoljne, a nitko ni za što nije odgovoran. Sada smo imali lažne izbore, a sutra će nas voditi lažna vlast. Novih ideja i novih ljudi nema. Mnogi naši sugrađani rekli su nam da su glasali za nas - a glasova nema. GONG sve je to blagoslovio i svojim »autoritetom« potvrdio da su izbori bili pošteni! No prije izbora skupili smo više od 1000 potpisa građana samo u centru Bjelovara.</p>
<p> Kaznene prijave koje smo podnijeli 25. lipnja 1999. godine protiv: Ante Rade (HSLS) dožupana, Marijana Conera (HDZ) župana, Vjerana Jurkovića (HDZ) dožupana... stoje u ladici Županijskoga državnog odvjetništva u Bjelovaru. Tri su godine od kako nismo dobili nikakav odgovor, gospoda se dalje kandidiraju i vraćaju na funkcije. Zašto Izborni zakon dozvoljava da od 12 do 30 posto građana, koliko je izišlo na ove izbore, odlučuje u ime onih 70 posto građana koji nisu izišli na izbore? Državne institucije moraju štititi prava i interese svih građana Republike Hrvatske. </p>
<p>BRANKO STOJKOVIĆ, predsjednik Udruge »Štit«, Bjelovar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Hoćemo li proširiti groblja ili zatvore?</p>
<p>Kršenje zakonitosti u sigurnosti cestovnog prometa ima najbrutalnije i najtragičnije posljedice nakon rata. To se iskazuje godišnje sa stotinama ubijenih i tisućama trajnih invalida.</p>
<p>Nedavno dvostruko ubojstvo bračnog para Pavičić na Jarunu, koje je skrivila pijana vozačica, svježa je i potresna ilustracija tragedija koje se u nas događaju svakodnevno. Na tu je tragediju gospodin Bandić reagirao najavom nove regulacije prometa na Jarunu, a pravi uzrok nesreće nije ni spomenut. Nije on jedini koji ne primjećuje potrebu hitne i svestrane »nove regulacije« u glavama pojedinaca (vozača), zakonodavca, sudstva, policije i svih drugih društvenih faktora odgovornih za sigurnost cestovnog prometa u nas.</p>
<p>Ne tako davno punoljetan mladić bez vozačkog ispita, s neispravnim i neregistriranim vozilom, u pijanom stanju i nedopuštenom brzinom usmrtio je pješaka (djevojčicu), i to je, po našim zakonima i sudstvu, ocijenjeno kao iz nehata te je počinitelj pušten na slobodu.</p>
<p>U SAD-u se, primjerice, za svaki od tih prekršaja stavljaju »lisice« koje se ne skidaju do pravomoćnosti presude, a u pravilu se dosuđuje doživotni zatvor, bez prava na pomilovanje.</p>
<p>Procjenjuje se da našim cestama prometuje više od 30.000 neregistriranih, tehnički nekontroliranih i neosiguranih vozila, a priča se da susret takvog vozila s policijom košta 100 DEM, da bi se vožnja mogla nastaviti kao da se ništa nije dogodilo. Nepoznat je broj pijanaca, poput onog župana, koji zajašu sto konja, naliju se alkoholom i onda kruže našim cestama u potrazi za žrtvama. Sjećamo se, valjda, onoga pedesetogodišnjaka u Rijeci koji je cijeli dan pio te sjeo u auto i usmrtio dvije gimnazijalke. Novine su nakon toga pisale: »Nemojmo se baviti proganjanjem ubojice jer je on već dovoljno kažnjen samim činom«.</p>
<p>Stanje sigurnosti cestovnog prometa u nas, što se tiče poštivanje zakona, na razini je kaosa, i krajnje je vrijeme da se odlučimo za izbor: Hoćemo li proširiti groblja ili zatvore?</p>
<p>Ing. IVAN PAJ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Klevete na račun političkih zatvorenika</p>
<p>U malo teksta gospođe Lane Horvat i Milene Beader, u ime Amnesty Internacionala Hrvatske, iznijele su teške uvrede i klevete na moj račun i na račun velike većine političkih zatvorenika Hrvatske.</p>
<p> U tekstu pod naslovom »Biti zatočenik savjesti ili politički zatvorenik - nije isto«, 5. lipnja 2001. U tom se tekstu ističe: »Zatočenik savjesti je osoba koja je zatvorena samo zbog svojih političkih uvjerenja, svojega etničkog, nacionalnog ili socijalnog porijekla, spola, boje kože ili jezika, rođenja, ekonomskog ili drugog statusa, a koja nije zagovarala ili koristila nasilje«. Politički je zatvorenik pak osoba zatvorena iz istih razloga, ali je pritom koristila nasilje.</p>
<p>»U Hrvatskoj ima političkih zatvorenika, ali nema zatočenika savjesti«. Time se tvrdi da je Vlada RH dala status »bivših političkih zatvorenika« sve samim nasilnicima. Žalosno je to da institucija čija je svrha postojanja da bude na našoj strani iznosi takve objede protiv nas, umjesto da digne svoj glas zbog toga što još nije riješeno pitanje revizije kaznenih i kadrovskih evidencija i odšteta za sve koji su nevini robijali. </p>
<p>Osim toga poznato je da je »zatočenik savjesti« poetski izraz i sinonim za pojam »politički zatvorenik«.</p>
<p>Dipl. ing. IVAN KABALIN, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Treba nam konkurencija kvalitetom, a ne podvalama</p>
<p>Dukat, stari zagrebački proizvođač i prerađivač mlijeka i mliječnih proizvoda poznat je po kvaliteti svojih proizvoda i pakovanju homogeniziranog i pasteriziranog mlijeka koje se, barem zasad, ne može kupiti u Konzumovim prodavaonicama u Zagrebu, ne znam kako je drugdje. To se događalo prošle pa i ove godine i pitam se zašto?</p>
<p>Odlučih se da nazovem reklamni besplatni telefon, koji se nalazi na ambalaži, pa su me uputili da se javim na stranicu www, kao da svi imamo internet, ili da upit postavim Dukatu d.d. E, pa čestitam na upućenoj »informaciji«. Nisu nam potrebne ovakve promidžbene informacije.</p>
<p>Nezadovoljan uputom, obratih se poslovotkinji Konzumova samoposluživanja, u kojoj mjesečno na karticu i u gotovini ostavim oko 1000 do 2000 kuna. Od nje sam dobio broj telefona s kojeg sam dobio odgovor: »To trenutačno stanje bit će riješeno i uskoro ćete moći kupiti i Dukatovo mlijeko«. No prošlo je otad poprilično vremena, mjesec ili dva, a od tog obećanja - ništa! Postoje li trgovine radi potrošača ili potrošači radi njih?</p>
<p>Nama treba konkurencija kvalitetom, a ne podvalama.</p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Romi, mizantropi i čudna koincidencija</p>
<p>Svaki put kad se u novinama spominju Cigani ili Romi, netko se sjeti da su i oni ljudi. Pa što bi uostalom trebali biti. I tako, mizantropi im nude utjehu podsjećajući ostale da je i taj narod ljudska vrsta u kojoj ima »dobrih i loših«. Dozvolite mi podsjetiti vas, i među Litavcima, i među Argentincima, tako i među Kinezima ima dobrih i loših... I tko bi sve narode pobrojao...ne zaboravimo, i među Hrvatima također ima dobrih i loših... i gle koincidencije, svi su ljudi. Ali izgleda kako ima previše onih koji javno ispisuju bedastoće i tako deklariraju i sebe i društvo iz kojeg dolaze, glupavo napominjući kako i među Ciganima ima »dobrih i loših« i kako su »i oni ljudi«.</p>
<p>NYLA JAKASA, Mississauga, SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Učenik zbog treće zaključene jedinice ubio profesora i sebe</p>
<p>VARAŽDIN, 8. lipnja</p>
<p> - Josip K. (16), učenik 2ab razreda Srednje rudarske i kemijske škole u Varaždinu, pucao je u petak poslijepodne u dvorištu škole u svog profesora zemljopisa Josipa Medvedovića (51) i usmrtio ga, a potom se ubio. Na takav očajnički čin učenik se, navodno, odlučio jer mu je profesor zaključio treću jedinicu zbog koje je trebao pasti razred.</p>
<p>»Vidio sam samo zadnji prizor - Josipa kako ispaljuje dva metka u profesorov automobil, a prvi je metak ispalio u zadnje prozorsko staklo. Zatim je optrčao dva kruga oko automobila kako bi se valjda uvjerio da je profesor zaista mrtav, a onda je stao, uperio pištolj u sebe i ubio se«, rekao nam je učenik D. L. koji je, kako kaže, bio kod prijateljice u učeničkom domu koja se nalazi preko puta škole i sve ovo vidio s prozora.</p>
<p>Josip je navodno imao i problema kod kuće, otac ga se, pričaju svjedoci, odrekao, a inače je bio miran i tih. U četvrtak je pak svojoj prijateljici najavio što će učiniti.</p>
<p>»Rekao mi je to u četvrtak no ne onako kao da je u to sto posto siguran. Ja sam ga pokušala odgovoriti od toga«, kazala nam je Josipova prijateljica dodavši da je preminuli profesor Josipu zaključio i treću jedinicu, u četvrtak ga je pitao gradivo, no Josip nije znao.</p>
<p>Stanarka susjedne zgrade rekla nam je da je čula užasne zvukove, činilo joj se i kao da je eksplodirao plin, čula je i tri pucnja, pogledala je kroz prozor i vidjela učenika kako leži na tlu. Josip dosad nije ponavljao razred, a uz loše ocjene ove školske godine, Josip je navodno imao problema u obitelji. Nakon događaja u školu su odmah došli i varaždinski gradonačelnik Zlatko Horvat te saborski zastupnik Ivan Čehok.</p>
<p>»Profesor mu je zaključio treću jedinicu s kojom bi pao razred, to je vjerojatno bio motiv. Došli smo vidjeti kako grad tu može pomoći a napravit ćemo sve da zbrinemo profesorovu obitelj«, kazao je Horvat. Ivan Čehok profesora je poznavao a rekao je i da je kao profesor bio vrlo susretljiv. »Ovakvu tragediju nije moguće ispraviti a navodno je učenik to i najavio. Očito je da se škole moraju čuvati i učenici se moraju pregledavati. To bi Ministarstvo prosvjete i športa moralo kontrolirati. Takvi se događaji moraju spriječiti«, kazao je Čehok. U trenutku pisanja teksta ministar prosvjete i športa Vladimir Strugar bio je na putu prema varaždinskoj Rudarskoj i kemijskoj školi.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak i Karmen Gumbas</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Novalićev slučaj: Suđenje stalo zbog dugovanja vještacima</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa navodno još nije Ekonomskom institutu platilo ni kune za financijsko-knjigovodstveno vještačenje u ovom sudskom sporu, pa je sve stalo </p>
<p>OSIJEK, 8. lipnja</p>
<p> - Slučaj Novalić koji se vodi na osječkom Županijskom sudu još je u fazi mirovanja. Višemjesečna stanka sudskoga postupka uzrokovana je nedostatkom materijalnih sredstava za plaćanje financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, koje se provodi na Ekonomskom institutu u Zagrebu, a za koje bi trebalo izdvojiti oko 400.000 kuna.</p>
<p>Prema izvorima bliskima sudu, Ministarstvo pravosuđa nije institutu isplatilo još ni kune, pa je dovršetak vještačenja i pisanja nalaza zaustavljen. Od istog izvora doznajemo da bi, kad bi se uplatio barem dio dugovanja, vještačenje i nalaz bili dovršeni u samo nekoliko dana, što bi omogućilo nastavak postupka. U međuvremenu su prva trojica optuženih u ovom slučaju, Antun Novalić te njegovi bliski suradnici Đuro Vuković i Ivan Patarčić, koji su u pritvoru proveli više od trinaest mjeseci, početkom svibnja pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode, što je prošloga tjedna potvrdio i Vrhovni sud RH. </p>
<p>Iako su mišljenja o »slučaju Novalić« podijeljena, mnogi su Osječani ovu vijest prokomentirali riječima kako se Novalića, Vukovića i Patarčića trebalo i ranije pustiti jer je pritvor za neke druge osumnjičene hrvatske bankare trajao znatno kraće, a za neke nije bio ni određen. Stoga je ovakvo postupanje ocijenjeno kao »nejednak tretman«, to više što još nije dokazano da su Novalić i suradnici krivi za to što ih se tereti jer sudski postupak nije okončan. Podsjetimo, njih uz još 11 osoba koje su bile vezane za koncern »Novalić« dvije optužnice Županijskog državnog odvjetništva spojene u jedan sudski postupak terete da su zlouporabom položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju i pomaganjem u tom kaznenom djelu pribavili protupravnu imovinsku korist veću od 53 milijuna kuna.</p>
<p>I dok se očekuje nastavak suđenja vezanoga za spomenute dvije spojene optužnice, Županijsko je državno odvjetništvo odustalo od daljega kaznenog progona i podizanja novih optužnica protiv Novalića i suradnika. Naime, riječ je o dvije točke pod kojima se vodila istraga zbog navodnih nepravilnosti u poslovanju Veritas osiguranja. Pod prvom točkom, osumnjičene odgovorne osobe iz Novalićevih poduzeća - Đuro Vuković, Antun Novalić, Ivan Šilješ, Ljerka Olujić, Vladimir Bučević, Nedeljko Periša, Marin Pilj, Mario Mihić, Antun Mazur, Fahrija Alempić i Jadranka Kokolari teretili su se da su tijekom 1998. i 1999.godine prema prethodnom dogovoru kupili dionice »Veritas osiguranja« koje je također bilo u sklopu koncerna »Novalić« po cijeni ispod nominalne vrijednosti. Sumnjičilo ih se da su na taj način stekli protupravnu imovinsku korist od oko 9,8 milijuna kuna. Druga točka sumnjičila je Vukovića da je 1999. godine također kupoprodajom dionica ispod nominalne vrijednosti stekao protupravnu imovinsku korist od 2.457.000 kuna, dok se Novalića i Jadranku Kokolari teretilo da su mu pomogli u ovome djelu. Međutim, istražni sudac Dragan Šimenić obustavio je ova dva postupka jer je Županijsko državno odvjetništvo odustalo od kaznenog progona nakon što je istražnim postupkom utvrđeno da ne postoje elementi kaznenih djela zbog kojih je pokrenut ovaj istražni postupak.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Pištoljem do novca i cigareta</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - U četvrtak je zagrebačka policija zabilježila dva razbojstva, jedno u prodavaonici poduzeća »T.G. Petruševec« na Trešnjevci i drugo u stanu Marijanke Z. (72) u Selskoj ulici.</p>
<p>Tog je dana oko 13.15 sati prodavačica Marija M. (41) bila sama u trgovini »T.G. Petruševec« u Badalićevoj ulici. Tada je ušao razbojnik s pištoljem u ruci kazavši Mariji: »Ovo je pljačka. Vadi novac!« Uplašena je prodavačica otvorila blagajnu, razbojnik je pokupio novčanice, sagnuo se preko pulta i uzeo pet kutija cigareta, nakon čega je pobjegao. Oštetio je poduzeća za tisuću kuna.</p>
<p>Istog dana, oko 9.45 sati, dok je Marijanka Z. bila sama u stanu, na vrata joj je pozvonio nepoznat muškarac rekavši da ima paket za njenog zeta. Kada je ona otvorila vrata, u stan su ušla dvojica nepoznatih muškaraca. Jedan joj je pružio »dostavnu knjigu« da se potpiše, drugi joj je prišao s leđa uhvativši je za ruku a drugom joj rukom prekrio usta. Zatim su je obojica vezala samoljepljivom trakom i zalijepili joj traku preko očiju i usta. Posjeli su je na stolicu i počeli premetati stvari po stanu tražeći vrijednosti. Uzeli su tehničku robu, zlatninu i novac oštetivši vlasnicu za 7.500 kuna. </p>
<p>Kada se Marijanka uspjela osloboditi, obavijestila je policiju, koja za počiniteljima intenzivno traga. V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Imenovani novi načelnici sektora</p>
<p>OSIJEK, 8. lipnja</p>
<p> - Prema novom ustroju koje provodi Ministarstvo unutarnjih poslova, PU osječko-baranjska provela je reorganizaciju poslova radi racionalizacije i boljeg funkcioniranja. Osim što su ukinute neke policijske postaje, reduciran je i unutarnji ustroj s dosadašnjih sedam sektora na četiri, i to na Sektor policije, Sektor kriminalističke policije, Sektor pravnih, financijskih i tehničkih poslova te Sektor upravnih inspekcijskih i poslova civilne zaštite.</p>
<p> Uvedene su i određene novine kao što je ustroj Ureda načelnika, Operativno komunikacijskog centra policije te Interventne jedinice policije. Sukladno ovom novom unutarnjem ustroju, imenovani su i novi rukovoditelji. Za načelnika Sektora policije imenovan je Vlado Tuličić, za načelnika Sektora krim. policije Željko Vajda, a za načelnika Sektora pravnih, financijskih i tehničkih poslova Bruno Muk. Emil Landher postavljen je za načelnika Sektora upravnih, inspekcijskih i poslova civilne zaštite, funkciju načelnika Operativno komunikacijskog centra obavljat će Branko Horvatin, a na mjesto zapovjednika Interventne jedinice policije imenovan je Darinko Mikulić.</p>
<p> Ministarstvo unutarnjih poslova još nije imenovalo načelnika PU osječko-baranjske. Trenutno ovu funkciju, nakon odlaska dosadašnjeg načelnika Josipa Begovića na mjesto pomoćnika ministra pravosuđa, kao vršitelj dužnosti obnaša zamjenik načelnika Marijan Ivić. Imenovanje novog načelnika očekuje se idućih dana. M.S.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Babo je dragovoljno došao u Policijsku upravu</p>
<p>RIJEKA, 8. lipnja</p>
<p> - Nakon što je Županijski sud u Rijeci izdao rješenje za uhićenje Fikreta Abdića, on je u četvrtak u 18 sati sam došao u sjedište Policijske uprave Primorsko-goranske u Rijeci, a već u 18,20 sati crnim je policijskim golfom prebačen u riječki Okružni zatvor. To je novinarima priopćeno na konferenciji u Policijskoj upravi Primorsko-goranskoj u petak.</p>
<p> Rješenje za uhićenje Fikreta Abdića policija je dobila u četvrtak u 15.05 sati, potom su ga tražili na njegovoj adresi stanovanja u Voloskom (Rikarda Katalinića Jeretova 4), na kojoj ga nije bilo, a policajci ga nisu pronašli ni u sjedištu njegove tvrtke FINAB u Rijeci. Telefonom su stupili u kontakt s Abdićem, koji se u tom trenutku nalazio na crikveničkom području, na sastanku. </p>
<p>Policajcima je rekao da će u 18 sati doći u Policijsku upravu. To je i učinio, čime je opovrgao glasine o velikoj potrazi policije za njim na širem riječkom području. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Abdićev branitelj žali se na odluku o pritvoru</p>
<p>RIJEKA, 8. lipnja</p>
<p> - Branitelj po službenoj dužnosti Fikreta Abdića, koji je u četvrtak pritvoren u riječkom Okružnom zatvoru, odvjetnik Duško Tišma podnio je priziv na odluku o Abdićevu pritvoru i, kako je u petak rekao novinarima, uložit će i prigovor na optužnicu. Abdićevu odvjetniku optužnica je predana u petak, a prizivni je rok osam dana. </p>
<p>Abdić drži da je u njegovu kaznenom progonu riječ o politizaciji stanja u zapadnoj Bosni, rekao je odvjetnik Tišma. Postoje naznake da su neki Abdićevi suradnici u BiH suđeni za istovrsno djelo za koje je i on optužen te da su oslobođeni optužbe, rekao je Tišma. </p>
<p> Kako je dodao, Abdić se u razgovoru s njim ponašao vrlo razborito, sam se prijavio policiji i želi da se što prije razriješi taj predmet. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Dvojac pištoljima na dvojicu</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Kako je priopćeno u zagrebačkoj policiji, dvojica su nepoznatih muškaraca pokušala u petak oko 1,0 sat pucnjima iz pištolja ubiti Slavka T. (45) i Đuru H. (49).</p>
<p> Događaj se zbio u Malogoričkoj ulici na Trešnjevci. Slavko i Đuro su s društvom stajali u dvorištu kada su naišli nepoznati muškarci i počeli kamenjem gađati psa. Društvo iz dvorišta pošlo je prema neznancima prigovarajući im zbog maltretiranja životinje. U jednom trenutku oba su muškarca izvadila pištolje i zapucali prema Slavku i Đuri. Slavko je pogođen u desnu podlakticu i trbuh, a Đuro u lijevu natkoljenicu.</p>
<p>Kolima Hitne pomoći ranjenici su prevezeni u KB Sestara milosrdnica, gdje je utvrđeno da je Slavko teško ranjen, pa je odmah operiran zbog ozljeda želuca i jetre opasnih po život. Lakše ozlijeđeni Đuro je nakon ukazane pomoći pušten na kućnu njegu.</p>
<p> Policija intenzivno traga za počiniteljima ovoga teškog kaznenog djela. ></p>
<p>D. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Novi Zakon o vrijednosnim papirima prisilit će tvrtke na izlazak na burzu</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Projekt spajanja svih institucija za regulaciju i nadzor financijskih tržišta, a to su one koje danas nadziru banke, osiguravatelje, tržište kapitala i mirovinske fondove, kao i projekt spajanja Hrvatskog sustava velikih plaćanja, Nacionalnog klirinškog sustava, Središnje depozitarne agencije, Regosa i Tržišta novca u jedinstvenu instituciju za prijeboj i namiru - među najvažnijim su prijedlozima za unapređenje hrvatskog financijskog tržišta.</p>
<p> O ovim prijedlozima, koji dolaze iz Komisije za vrijednosne papire, te novostima koje će donijeti novi Zakon o vrijednosnim papirima govorio je u petak, drugog dana Desete konferencije Zagrebačke burze, predsjednik Komisije Ivica Smiljan.</p>
<p>Neusklađenost sadašnjeg Zakona o trgovačkim društvima (koji je rađen prema germanskom uzoru) sa zakonima koji reguliraju tržište kapitala (zakoni o vrijednosnim papirima, investicijskim fondovima i preuzimanju dioničkih društava, pisani po anglosaksonskom receptu), jedan je od najvećih konceptualnih problema koji, prema Smiljanovim riječima, treba razriješiti radna grupa Ministarstva financija za unapređenje tržišta kapitala. Prema onome što je rekao Smiljan, jedno od rješenja je podjela regulacije na sljedeći način.</p>
<p> Zakonom o trgovačkim društvima regulirala bi se društva koja su zatvorena (dakle privatna), koja nisu na tržištu, dok bi pod Zakon o vrijednosnim papirima potpadala javna dionička društva, (poput onih koja su na burzi), čije bi poslovanje moralo biti transparentnije od onih iz prve skupine. No prije toga treba odrediti kriterije koja društva kamo spadaju, odnosno pod koji zakon. Točnije, treba zakonski definirati koja su javna društva (to su svakako ona koja dionice izdaju javnom ponudom, ali u stvarnosti takvih je malo), a koja nisu. Neki od kriterija bit će veličina temeljnog kapitala i broj dioničara, a razmišlja se i o drugim kriterijima. Društva koja se nađu u skupini javnih imala bi obvezu izlaska na burzu, a tako bi se proširio krug dionica kojima se danas trguje u TN kotaciji Zagrebačke burze. Smiljan priznaje da bi to na neki način bila prisilna metoda izlaska na burzu, ali bi u konačnici bila korisna za tržište.</p>
<p>Tajnik Federacije europskih burzi (FESE) (koja u članstvu ima burze iz 22 europske zemlje) Gregor Pozniak je, govoreći o izazovima i prilikama koje stoje pred europskim burzama, istaknuo da su osnovni pokretači razvoja financijskih tržišta globalizacija, tehnologija i konkurencija. Pritom je uvođenje zajedničke valute, eura, olakšalo i ubrzalo cijeli proces integracije financijskih tržišta. Pozniak je napomenuo da će, »ako imate dobra poduzeća, investicije same dolaziti«. Lokalne burze će, po njegovom mišljenju, svakako biti integrirane s većim burzama.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Počinje privatizacija Dubrovačke i Croatia banke</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) objavila je u petak u Večernjem listu i Financial Timesu početak privatizacije Dubrovačke i Croatia banke, kojim je pozvala potencijalne ulagače na iskazivanje interesa.</p>
<p>U oglasu stoji kako DAB, kao stopostotni vlasnik obiju banaka, namjerava prodati 75 posto dionica tih institucija, umanjenoga za dvije dionice, jednom ili više ulagača. Privatizacija Dubrovačke i Croatia banke izvršila bi se prodajom postojećih dionica i/ili povećanjem temeljnoga kapitala od strane jednog ili više investitora. </p>
<p>»DAB namjerava privatizirati banke putem prodaje jednom ili više strateških investitora iz reda kvalificiranih međunarodnih financijskih institucija, te ovim putem poziva zainteresirane na preliminarno iskazivanje interesa najkasnije do 23. lipnja 2001. godine u 17 sati«, stoji u oglasu DAB-a. Dodaje se kako su kao savjetnici u privatizaciji ovih banaka izabrani CAIB i Deloitte</p>
<p>U oglasu se ukratko daje i profil dviju banaka, te se potencijalne kupce podsjeća da se u njihovu vlasništvu nalazi široka mreža podružnica po cijeloj Hrvatskoj. Za Dubrovačku se banku kaže da je sedma po veličini banka u Hrvatskoj, te da se u njezinu vlasništvu nalazi 2,9 posto bankarske aktive u našoj zemlji. Posljednjeg dana prošle godine, njezin je ukupni temeljni kapital iznosio 112 milijuna kuna, dok je ukupna aktiva težila 3,2 milijarde kuna.</p>
<p> Ukupni temeljni kapital Croatia banke posljednjeg je dana 2000. godine iznosio 123 milijuna kuna, a njezina je ukupna aktiva iznosila 1,29 milijardi kuna. U fokusu njezina poslovanja su mala i srednja poduzeća, kažu u DAB-u. A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Croatia banka: kreditiranje proizvodnje mlijeka</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja </p>
<p> - Predsjednik Uprave Croatia banke Vedran Kuiš i predsjednik Uprave zagrebačke tvrtke Obiteljsko gospodarstvo d.o.o. Neven Livaić potpisali su sporazum o kreditiranju razvoja govedarstva, odnosno proizvodnje mlijeka.</p>
<p>Croatia banka i Obiteljsko gospodarstvo odobravat će namjenske kredite pravnim i fizičkim osobama koje se bave proizvodnjom mlijeka. Iznos kredita ovisit će o godišnjoj proizvodnji mlijeka i stočnom fondu, a moći će se koristiti za adaptacije, opremu za mužnju, steone junice. Kamatna stopa bit će tri posto godišnje na područjima od posebne državne skrbi te pet posto na ostalim područjima. Rok otplate je do 12 godina, s počekom do dvije godine. U realizaciju programa kreditiranja proizvodnje mlijeka uključeni su i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Hrvatska banka za obnovu i razvitak te savjetodavne službe.</p>
<p>Sporazum je dio strateškog projekta unapređivanja odnosa Croatia banke s poduzetnicima pod nazivom »Zajedno do uspjeha«, kojim ona nastoji potaknuti razvoj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Hrvatskoj, a slične aranžmane planiraju i za male i srednje poduzetnike te za turizam. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Sezona izvrsna - problemi ostaju neriješeni</p>
<p>S dva i pol milijuna gostiju, koliko očekujemo u ovoj sezoni, Istra je izuzetno tržište za domaće proizvođače, pa je neshvatljiva tako loša opskrbljenost</p>
<p>PULA, 8. lipnja</p>
<p> - Punjenost istarskih turističkih kapaciteta i stanje rezervacija u proteklih pet mjeseci te početkom lipnja izvrsni su, ali su ostali neriješeni stari problemi kojima su se pridružili i neki novi. Primjerice, istarski cestovni ipsilon bez zapadnog kraka najveća je smetnja razvoju turizma u našoj najturističkijoj regiji, pa će Turistička zajednica zajedno s Istarskom županijom zatražiti od Vlade i Ministarstva za javne radove nastavak njegove gradnje - rekli su novinarima u petak predsjednik i direktor Turističke zajednice Istarske županije Branko Curić i Marino Brečević. Istom prigodom podsjetili su novinare i na posljedice prejake kune, što će najviše pogoditi hotelijere i izvoznike. </p>
<p>Prema njihovoj ocjeni, prejaka kuna pojest će hotelijerima sve efekte nulte stope PDV-a. Tim nevoljama na pragu jedne izuzetno uspješne sezone pridružilo se i poskupljenje benzina, a posebice zabrinjava slaba opskrbljenost najvećih turističkih centara, poput Poreča u kojemu su trgovine poluprazne. »S dva i pol milijuna gostiju, koliko očekujemo u ovoj sezoni, Istra je izuzetno tržište za domaće proizvođače, pa je neshvatljiva tako loša opskrbljenost«, rekao je predsjednik Turističke zajednice Istarske županije Branko Curić.</p>
<p>U proteklih pet mjeseci u Istarskoj županiji boravila su 352.083 gosta koji su ostvarili 1.520.623 noćenja ili 30 posto više nego u istom razdoblju lani. U svibnju posjećenost je bila 45 posto bolja, a takav trend se nastavlja i u lipnju, što se najbolje vidi iz podatka da pulski Arenaturist trenutno ima čak 77 posto bolju popunjenost nego u isto vrijeme prošle godine.</p>
<p>Čelnici istarske Turističke zajednice također su ukazali na izuzetno dobro stanje bukinga na inozemnom tržištu, što je posljedica izuzetno dobre promidžbe, pa će tako u lipnju i srpnju posjet biti znatno bolji nego što je uobičajeno, bez tradicionalnih »rupa«. </p>
<p>Potencijalni gosti pokazuju veliko zanimanje i za istarske turističke internet stranice koje je u proteklih pet mjeseci posjetilo 885.000 znatiželjnika. U nastojanju da svoje goste obavijeste što bolje o ponudi, osobito novoj, Turistička zajednica Istarske županije tiskala je u 40.000 primjeraka na četiri jezika posebnu publikaciju posvećenu kulturnim programima te prvi ilustrirani informativni bilten kojeg će ove sezone izići tri broja u pola milijuna primjeraka.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Za sanaciju Brijuna 200 milijuna maraka</p>
<p>BRIJUNI, 8. lipnja </p>
<p> - Za potpunu sanaciju objekata i infrastrukture Nacionalnog parka Brijuni trebalo bi najmanje 200 milijuna maraka, pokazala je analiza Ministarstva za zaštitu okoliša. To je izneseno na sjednici Upravnoga vijeća NP. Rečeno je također kako će ovoga ljeta biti gotova dokumentacija na osnovi koje će se raspisati javni natječaj za ulaganje u nove i suvremene sadržaje na Brijunima. Osnova za to je novi prostorni plan otočja koji je nedavno usvojio i Hrvatski sabor, a po kojem je predviđena gradnja jednog novog hotela, više elitnih vila i drugi prateći sadržaji.Od Vlade je zatraženo da namiri dugovanje od 34 milijuna kuna koje potražuje Istarska banka na ime kredita odobrenog još 1986. godine za održavanje konferencije OPEC. Isto tako, od Vladina Ureda za preuzimanje državne imovine zatraženo je da preuzme rezidencijalne objekte na otočju ili dade suglasnost da se oni uključe u turističku ponudu, jer u protivnom nepotrebno opterećuju poslovanje Nacionalnoga parka. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Predložen projekt informatizacije poduzetnika</p>
<p>ŠIBENIK, 8. lipnja</p>
<p> - Malo i srednje gospodarstvo u ukupnom hrvatskom izvozu sudjeluje sa šest do sedam posto, a cilj nam je da u idućih godinu dana udjel povećamo na 15 posto, kazao je danas ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek na Međunarodnoj konferenciji o malom gospodarstvu u Šibeniku. Tijekom završnog dana konferencije održano je pet radionica na kojima se raspravljalo o međuregionalnoj suradnji u području malog i srednjeg poduzetništva, ograničenjima rasta i razvoja tog sektora, ženama u poduzetništvu, potrebama za promjenama u načinu upravljanja malim i srednjim poduzećima te novim ekonomijama. U EU prosječno oko 42 posto malih i srednjih tvrtki koristi Internet a oko 20 posto ga koristi u komercijalnim i poslovnim transakcijama. U Hrvatskoj nema egzaktnih podataka o tome no neka istraživanja pokazuju da tek oko 7 do 8 posto poduzetnika (manageri, vlasnici) koristi Internet u poslovne svrhe. Ukoliko se u Hrvatskoj želi ići u jačem razvoju malog i srednjeg poduzetništva i taj segment treba ubrzati, pa se stoga predlaže i projekt informatizacije (Go Digital Croatia) kroz koji bi se u samom početku trebalo »informatizirati« i četiri do pet tisuća poduzetnika. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Račan nudi brojke protiv »dešperacije i pesimizma« </p>
<p>Rezultati rada Vlade dokaz su da se ide u pravom smjeru/ Vlada ne želi prijevremene izbore, a Račan se nada da će takav stav prevladati i u koaliciji / Najvećom slabošću Vlade premijer smatra nedovoljnu energičnost u sudaru s otporima u provođenju reformi / Neodmjerene i neodgovorne kritike često su politički motivirane i rezultat »osobnih i grupnih frustracija zbog interesa koje Vlada ne promovira« </p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Želim odgovoriti na pojačani pesimizam i nevjericu u vlastite snage i konačni uspjeh u ovoj zemlji, naglasio je premijer Ivica Račan na početku konferencije za novinare u petak u Banskim dvorima, na kojoj su se »neodmjerenim pa i neodgovornim ocjenama« stanja u Hrvatskoj usprotivili i vicepremijer Goran Granić, potpredsjednica Vlade Željka Antunović te ministar financija Mato Crkvenac. </p>
<p>Kritičarima koji šire »dešperaciju i pesimizam« premijer i suradnici suprotstavili su govor brojki, a Račan nije propustio naglasiti da su kritike često politički motivirane te da su rezultat »osobnih i grupnih frustracija zbog interesa koje Vlada ne promovira«.</p>
<p> Izbjegavši imenovati makar jednog kritičara, Račan je odgovarajući na izravno novinarsko pitanje izričito naglasio da konferenciju nije sazvao zbog kritika predsjednika Republike i njegove ekipe, iako se slaže s nekim njegovim stavovima, na primjer da je potrebno ojačati pravnu državu.</p>
<p>Na pitanje vezano uz tvrdnju predsjednika HSLS-a Dražena Budiše da su neke odluke Vlade boljševističke, Račan je izbjegao izravan odgovor, ali je zato Granić izjavio:</p>
<p> »Kad bi ova Vlada donijela odluku koja bi mirisala na komunizam, u njoj ne bih bio ni sekunde«.</p>
<p>Najvećom slabošću Vlade premijer i suradnici smatraju nedovoljnu energičnost u sudaru s otporima u proveđenju reformi, i odsad obećavaju odlučniji nastup.</p>
<p> U nekoliko navrata naglasili su da se Vlada drži svog programa za čije je ostvarenje potreban cijeli četverogodišnji mandat pa se zasad može govoriti o rezultatima koji su skromni, ali nisu došli slučajno, i dokaz su da se ide u pravom smjeru.</p>
<p> »Zbog toga«, istaknuo je Račan, »prijevremeni izbori nisu želja ove Vlade«, a nada se da će takav stav prevladati i u odnosima među strankama vladajuće koalicije. </p>
<p>Račan je porekao tvrdnje (a Granić ga je podržao) da rad Vlade previše ovisi o međustranačkom dogovaranju, iako je priznao da ima problema među koalicijskim partnerima. Ima i »strančarenja i grupašenja«, ali prije svega u nekim kadrovskim rješenjima, priznao je premijer poručivši čelnicima koalicijskih stranaka da će se, kao i on, morati boriti s tim problemom u svojim strankama. </p>
<p>Primjerom snage u borbi protiv vlastitih grešaka Račan je proglasio i vraćanje na doradu prijedloga da se uvede spomenička renta kojoj su se, kao novom i kontraproduktivnom nametu na gospodarstvo, usprotivili ministri nadležni za gospodarstvo: »Vlada je pokazala dovoljno kritičke svijesti da ne propusti loš prijedlog«. </p>
<p>U sljedećih nekoliko tjedana, najavio je premijer, odlučit će se hoće li Ministarstvo za europske integracije opstati ili će postati poseban Vladin ured. </p>
<p>I o sudbini Slobodne Dalmacije znat će se više već sljedećih dana, nakon što predsjednik Uprave Vladi podnese izvješće i program finacijske sanacije, u kojem će Vlada sudjelovati »koliko može i treba«, rekao je Račan.</p>
<p> Poručio je da se Vlada ne želi baviti uređivanjem novina jer je to posao urednika i novinara. </p>
<p>Informaciju da je u Sjedinjenim Državama, u režiji CIA-e, Henryja Kissingera i lorda Owena, iscrtana nova podjela Balkana po kojoj Prevlaka pripada »srpskim zemljama«, Račan je komentirao: »Ma 'ajte molim vas, to pred ovom Vladom ne može proći ni kao pijano snoviđenje«.</p>
<p>Na pitanje o informaciji da Haag među novim optužnicama priprema i jednu protiv generala Janka Bobetka, premijer je odgovorio da on nema takvih podataka dodavši da je želja Vlade da se rasvijetle i procesuiraju zločini, ali neće dopustiti da se Domovinski rat dovede u pitanje. </p>
<p>Potvrdio je da je Hrvatska, koja »ima višak oružja, i institucionalno i ilegalno« Makedoniji prodala »manju količinu«, ali to se nije ponovilo. Premijer je pritom naglasio da Hrvatska, koja je »na korak od članstva u NATO-u« takve poteze ne poduzima bez konzultacije sa sadašnjim i budućim partnerima. A što se tiče afere koja Argentinu potresa zbog prodaje oružja Hrvatskoj za vrijeme Domovinskog rata, Račan je ustvrdio da je »danas lako govoriti a tada je bilo teško nešto učiniti« u vezi s boljom opremljenošću HV-a. Dodao je da će se ispitati gdje je, ako nije samo u Hrvatskoj, završilo oružje o kojem se govori. </p>
<p>Veća proizvodnja i socijalna skrb</p>
<p>Kritičarima koji tvrde da Vlada nema perspektive te da nije obavila ništa od obećanog, Račan se suprotstavio brojkama.</p>
<p> U prvom kvartalu ove godine industrijska proizvodnja je 6,6 posto veća nego lani, a Hrvatskoj posebno važna prerađivačka industrija u istom razdoblju bilježi 8,7 posto rasta. Brodogradilištima je nakon sanacije omogućeno da navoze imaju pune tri-četiri godine, trgovina je u prvom ovogodišnjem kvartalu u odnosu na lanjski 15 posto jača dok su cijene prehrane porasle samo dva posto. Inflacija je niska usprkos poskupljenju energenata i rastu dolara. Turizam je u prvih pet mjeseci zabilježio 27 posto bolji rezultat nego lani, i izvjesno je da će ovo biti apsolutno rekordna sezona. </p>
<p>Crkvenac se pridružio naglašavajući da je Vlada riješila dramatičnu nelikvidnost, da je vratila oko 10 milijardi kuna duga nastalog u vrijeme iznimno visokog proračuna, da je fiskalni pritisak na gospodarstvo u dvije godine smanjen za pet strukturnih poena u odnosu prema BDP-u, da je korupcija stvar prošlosti, a Hrvatska je izišla i iz ekonomske i financijske izolacije pa su joj otvorena tržišta kapitala, a raste joj i kreditni rejting. Čak su i u suzbijanju rastuće nezaposlenosti postignuti rezultati pa već dva tromjesečja broj nezaposlenih stagnira, istaknuo je Crkvenac.</p>
<p>Kao ilustraciju socijalne osjetljivosti Vlade, potpredsjednica Antunović navela je podatak da je Vlada isplatila četiri milijarde kuna zaostataka plaćajući razne oblike državne skrbi, da je iznos potpore za izdržavanje sa 350 do 3710 povećan na 400 do 4240 kuna, te da se za dječji doplatak godišnje izdvaja 800 milijuna kuna više nego prije. Vlada se obvezala i da će umirovljenicima za stari dug u sljedećih 10 godina biti isplaćene 23 milijarde kuna, a u ovoj godini 2,3 milijarde. K tome, financijski je sanirano zdravstvo a finaliziraju se pripreme za mirovinsku reformu koja ima veliki socijalni i gospodarski značaj. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Ni uoči žetve ne zna se tko će biti kupac pšenice«</p>
<p>OSIJEK, 8. lipnja</p>
<p> - Do žetve je još nekoliko dana, a to je velik i odgovoran posao koji seljaci ne mogu obaviti bez pomoći hrvatske Vlade i ministarstava poljoprivrede i šumarstva te gospodarstva, upozorio je u petak na konferenciji za novinare Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje. Povod konferencije bio je otkup pšenice, njezina cijena te proljetna sjetva. </p>
<p>Zajednica će se zalagati, istaknuo je, da nositelj otkupa ovogodišnjeg uroda te kulture bude mlinarsko-pekarska industrija. Laslo je izrazio žaljenje što se ni uoči žetve ne zna tko će biti kupac pšenice. </p>
<p>On je izrazio ogorčenost i zaštitnom cijenom pšenice od 0,75 kune što su je odredili Vlada i odgovarajuća ministarstva, te istaknuo kako Zajednica neće odustati od zahtjeva za realnom cijenom, koja bi bila 1,20 kuna za kilogram standardne pšenice. </p>
<p>Zajednica najavljuje i javni skup seljaka za nedjelju, 10. lipnja, u Dežanovcu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, gdje će se okupiti seljaci iz svih hrvatskih žitorodnih krajeva te će se dogovarati o cijeni koju bi svi prihvatili. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Splitski liberali tvrde da imaju dovoljno glasova za »tehničku« vladu</p>
<p>SPLIT, 8. lipnja</p>
<p> - »Splitski HSLS neće se prikloniti ni koaliciji SDP-HSS-HSU-LS niti Hrvatskom bloku, u čijem je sastavu HDZ-HDRS-HKDU-HKDS«, priopćio je u petak novinarima jednoglasno usvojeni zaključak Izvršnog odbora splitskog HSLS-a njegov predsjednik, zamjenik splitskog gradonačelnika Miroslav Buličić.</p>
<p>»Prosuđujemo kako je naša izborna obveza u ovom političkom trenutku predložiti novu gradsku upravu, sastavljenu u prvom redu od stručnih, a ne od stranačkih ljudi«, rekao je. HSLS-ov kandidat za gradonačelnika, mandatar nove, »tehničke« vlade, koju je Hrvatski blok odmah nakon objave izbornih rezultata prihvatio, a SDP odbio, aktualni splitski gradonačelnik Ivica Škarić kazao je kako lista kandidata za Gradsko poglavarstvo još nije dovršena, te kako slijedi i javni natječaj za izbor svih pročelnika. »Mi smo vjerojatno preteča nečega što će se dogoditi već na idućim parlamentarnim izborima. Želimo zadržati potpunu autonomiju. HSLS neće koalirati ni s HDZ-om niti s SDP-om, bez obzira na to što će oni odlučiti. Ako 20. lipnja na konstituirajućoj sjednici ne dobijemo 13 ruku, izbori su neminovni, no mi očekujemo 16 glasova«, rekao je Škarić.</p>
<p>HSLS-ovci tvrde kako bi bili najsretniji da su se HDZ i SDP dogovorili o formiranju zajedničke vlade. U ovom trenutku ne znaju hoće li HDZ i SDP predložiti svoje kandidate. »Neki će ljudi iz HSLS-a sasvim sigurno ostati. Nekoliko mjesta ipak ćemo ostaviti, ako se tko predomisli. Mislimo da bi takva vlada bila brana nepotrebnom strančarenju i revanšizmu koji na ovim prostorima uvijek tinja, a, s druge strane, svojom bi kompetentnošću jamčila uspješno rješavanje problema kojima je grad trenutačno opterećen«, zaključio je Škarić. </p>
<p>Splitski gradonačelnik drži i kako zbog Splita neće biti novih parlamentarnih izbora, jer »ova Vlada valja ili ne valja samo zbog postignutih rezultata ili ispunjenih predizbornih obećanja«. HSLS-ov »iskorak« Buličić objašnjava kao povijesni slijed započet 1993., kada su članovi te stranke »imali snage i političke mudrosti okupiti oko sebe stranke centra HSS i HNS te SDP i DA, a radi razbijanja monolita HDZ-a, godine 1997. zajedno s HNS-om ući i u službenu koaliciju sa SDP-om te ostvariti suradnju s HSS-om, ASH-om i HSU-om, što se kasnije napravilo i na državnoj razini«.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Buljubašić i Bralić izašli iz splitskoga HNS-a </p>
<p>SPLIT, 8. lipnja</p>
<p> - Splitski poslovni ljudi Juroslav Buljubašić i Silvano Bralić, vlasnici brodarske tvrtke SEM i tvrtke za preradu metala »Adria-cink«, podnijeli su neopozive ostavke na članstvo u Hrvatskoj narodnoj stranci (HNS).</p>
<p> Silvano Bralić bio je, uz potporu predsjednice stranke Vesne Pusić i počasne predsjednice Savke Dabčević-Kučar, kandidat HNS-a za gradonačelnika. Nositelj HNS-ove liste u Splitu bio je pak predsjednik splitskog ogranka te stranke Jakša Marasović. HNS je dobio samo jedno vijećničko mjesto u novom splitskom Gradskom vijeću a prema stranačkom dogovoru, Marasović je, makar nositelj liste, to mjesto trebao prepustiti Braliću ili Buljubašiću.</p>
<p> Marasović je to, međutim, odbio, i HNS-ovo mjesto u Gradskom vijeću prepustio dopredsjednici splitskog HNS-a Ani Vranješ. Ona je potvrdila Hini da je prije izbora postojao načelan stranački dogovor da Jakšu Marasovića zamijeni u Gradskom vijeću Silvano Bralić. No, dodala je, tada smo očekivali da ćemo u Splitu dobiti najmanje tri vijećnika, a ne jednoga, kao što se dogodilo.</p>
<p>»O svemu će sljedećega tjedna raspravljati Izvršni odbor splitskoga HNS-a i vrlo je vjerojatno da ću, umjesto Marasovića, upravo ja biti vijećnica u Gradskom vijeću«, kazala je Ana Vranješ, dodavši da su u stranku zasad prispjele samo usmene obavijesti o tome da dvojica članova, Bralić i Buljubašić, napuštaju stranku. </p>
<p> Bralić i Buljubašić potvrdili su Hini da su napustili stranku, ali nisu htjeli govoriti o razlozima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Vukovar nema vremena za stranačka prepucavanja</p>
<p>VUKOVAR, 8. lipnja</p>
<p> - Jedan od glavnih razloga apstinencije prognaničkog biračkog tijela na proteklim izborima svakako je u tome da ljudi koji se svakodnevno suočavaju s mnogim problemima - od nezaposlenosti do krajnje nekvalitetnog života - na listama nisu prepoznali ljude koji su u stanju osigurati napredak Vukovaru i čitavom tom području.</p>
<p> Rekao je to u razgovoru za Vjesnik predsjednik vukovarsko-srijemske Zajednice povratnika Dragutin Glasnović. </p>
<p>Izražavajući nezadovoljstvo nemogućnošću konstituiranja vlasti u Vukovaru i drugim gradovima, kao i u samoj Županiji,</p>
<p> Glasnović neprimjerenim smatra očitu borbu za vlast stranaka koje su prešle izborni prag, poručujući kako je očito da ni jedna među njima ne vodi brigu o čovjeku i njegovim potrebama. Vukovar nema vremena, dodaje, jer je u tom gradu previše posla koji ne može čekati. </p>
<p>Najavljujući skori zagrebački sastanak čelnika Zajednice prognanika Hrvatske, istaknuo je kako će se na njemu donijeti određeni zaključci i zauzeti stavovi o stanju u kojem je, među ostalim, i Vukovarsko-srijemska županija.</p>
<p> Tom će se prigodom potražiti i rješenja statusa prognanika privremeno smještenih u istarskim turističkim kapacitetima koji ultimativno moraju napustiti te prostore, jer u protivnom slijedi deložacija.</p>
<p> Riječ je, primjerice, o porečkom hotelu Marina, gdje je trenutačno smješteno 30 prognaničkih obitelji, o pulskim i rabačkim hotelima. Od prognanika se traži da do završetka obnove svojih obiteljskih domova borave u prognaničkim naseljima, poput onoga pokraj Vinkovaca pod nazivom »Blace«, s već trošnim kućicama i neljudskim uvjetima življenja. </p>
<p>»Iako smo uvelike svjesni koliku dobit donose turistički kapaciteti i da je prioritet osloboditi ih, država na takav način ne može rješavati naše probleme niti može ignorirati sve one koji povratkom u obnovljene kuće gube status prognanika. Svi ti ljudi tada se suočavaju s još većim problemima, a to su nezaposlenost, pa u mnogim slučajevima čak i glad«, izjavio je Glasnović. </p>
<p>Od 22.000 Vukovaraca izgnanih '91. iz svojih domova, evidencije govore da se u ranija prebivališta vratilo njih 8500, premda je taj broj i veći.</p>
<p> Glasnović ističe kako je potrebno otvoreno i javno reći da se nekoliko tisuća Vukovaraca više nikada i neće vratiti u grad na Dunavu, jer su se u progonstvu snašli, zaposlili drugdje u Hrvatskoj i izvan nje, a da građani Vukovara postaju neki drugi Hrvati, oni iz okolnih mjesta, pa čak i Dalmacije koji su tu našli svoj interes, od riješena stambenog pitanja do posla.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Za desetak dana prosvjed javnih službenika </p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Sindikati svih javnih službi (školstvo, znanost, zdravstvo, kultura i socijalna skrb) održat će u tjednu nakon 18. lipnja jednodnevni javni prosvjed zbog smanjenja plaća, najavili su u petak na konferenciji za novinare predsjednik i potpredsjednik Matice sindikata javnih službi Dalimir Kuba i Vilim Ribić. O datumu prosvjeda sindikati će se dogovoriti u ponedjeljak.</p>
<p>Iako ništa ne mogu promijeniti jer je Vlada, nakon što su sindikati odbili potpisati sporazum, sama utvrdila sedam posto manju osnovicu koja sad iznosi 4232,43 kune, prosvjedom iskazuju nezadovoljstvo. Veće korekcije plaća ne očekuju ni u pregovorima o kolektivnim ugovorima sljedećeg tjedna, no prosvjedom će pokušati smekšati Vladu, te iskamčiti bolju poziciju za reviziju koeficijenata u rujnu.</p>
<p>Plaće za svibanj s novom osnovicom smatramo tek akontacijom, kaže Kuba. Vlada je prihvatila postupak mirenja sa Sindikatom hrvatskih učitelja o važećem granskom kolektivnom ugovoru, prema kojem zaposleni imaju pravo na veće plaće. Bez obzira na ishod mirenja, i učitelji će solidarno u prosvjed, ali ipak ne na kraju školske godine već kad zaposleni prime smanjene plaće.</p>
<p>U »kvazipregovorima« Vlada nam je u sporazumu htjela podvaliti kukavičje jaje da se odreknemo prava iz važećih kolektivnih ugovora, ističe Kuba. Ribić je poručio zaposlenima da ne potpisuju aneks ugovora o radu niti rješenja o smanjenim plaćama. Naime, kolektivni ugovori vrijede budući da ih Vlada nije otkazala, a riječ je propisima koji su po međunarodnim konvencijama iznad zakona i uredbi o plaćama.</p>
<p>Ribić i Kuba nazvali su novi sustav koeficijenata nakaradnim i nepravičnim, jer se jednima otima više kako bi se drugima dalo manje. Više od 50 posto učitelja gubi na plaćama, upozorio je Kuba, a prioritet koji je navodno dan znanosti i prosvjeti smatra floskulom. Osvrnuvši se na pregovore s Vladom, Ribić kaže da Vlada permanentno igra na kartu razdvajanja sindikata i pokušava prikazati kako se jadna Vlada nema s kim dogovoriti, dovodeći u pitanje dignitet sindikata i socijalnog dijaloga.</p>
<p>»To su kombinatori koji briljantno znaju eliminirati protivnike, ali onda ne znaju što će pa im treba MMF. Pritom ne mislim na Granića, on je dobar čovjek, zloća je negdje drugdje«, ističe Ribić. Vlada je, tvrdi, napravila proceduralni gaf jer je većinske sindikate s više od 90 posto članstva zadnje pozvala na razgovor, a dovođenjem malih sindikat za isti stol pokušala je napraviti cirkus među sindikatima, no nismo nasjeli. </p>
<p>Ribić je pozvao premijera Ivicu Račana da povuče konzekvence zbog toga što je tri mjeseca obmanjivao javnost da plaće neće padati. Davoru Juriću, čelniku SSSH i »sedmom koalicijskom partneru vlasti«, Ribić poručuje da je svojom izjavom kako se svi moramo odricati »pao na razinu Vesne Pusić«, te da bi morao shvatiti kako je interes radnika da se ulaže u znanost i prosvjetu.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Preporod: Ministri obmanjuju, plaće će biti manje </p>
<p>Hrvatski školski sindikat Preporod ocjenjuje da će plaće po novoj osnovici većini zaposlenih u obrazovanju biti smanjene. Izjave ministra pravosuđa Stjepana Iviniševića i nedavnu tvrdnju ministra prosvjete Vladimira Strugara da plaće u obrazovanju neće padati nego rasti, Preporod drži »obmanama javnosti«. Premijer Račan, kažu u tom sindikatu, također nije govorio istinu kad je lani u prosincu tvrdio da 10-postotno smanjenje proračunskog novca za masu za plaće neće značiti i da će se one »rezati«.</p>
<p> Preporod tvrdi da će učitelji i profesori s visokom stručnom spremom, te s deset i više godina staža imati manju plaću od 25 do 495 kuna. Plaća učitelja s višom stručnom spremom i s istim stažem bit će od 53 do 385 kuna manja, a istodobno će se smanjiti plaće od 113 do 320 kuna i računovođama sa srednjom stručnom spremom. Plaće će padati i spremačicama i to do 340 kuna, dok će neznatno rasti manjem djelu zaposlenih koji imaju manje od deset godina staža. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Pacijenti će dodatno plaćati za zdravstvo od 2002.!</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Sve zdravstvene usluge koje pacijenti imaju pravo koristiti besplatno, kao i one za koje će morati plaćati određenu participaciju, prvi put su popisane i uvrštene u Nacrt prijedloga zakona o zdravstvenom osiguranju, koji je ovih dana upućen na mišljenje drugim ministarstvima i raznim komorama. Početkom srpnja Nacrt bi se trebao naći na prvom čitanju u Saboru. Zakon se vjerojatno neće primjenjivati prije 1. siječnja 2002. godine, rečeno je na radnom sastanku u petak u Ministarstvu zdravstva. Popis usluga koje će se plaćati, nije otkriven novinarima.</p>
<p>»Nacrtom zakona uvodi se sustav osnovnog i dobrovoljnog osiguranja. Osnovno je obvezno i provodit će ga Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, dok se dobrovoljno dijeli na dopunsko i privatno. Dopunsko osiguranje također će biti moguće kod HZZO-a, ali moći će ga ponuditi i privatni osiguravatelji«, objasnila je Mila Hrabarić, pomoćnica ministrice zdravstva za pravna pitanja.</p>
<p>Privatno osiguranje isključivo će biti moguće preko osiguravajućih kuća. Prava koja će biti područje dopunskog osiguranja, HZZO će samo djelomično pokrivati, dakle u određenom postotku, a razliku do pune cijene pacijent će plaćati izravno ili preko dopunskog osiguranja.</p>
<p>Socijalno ugroženi, oni čiji će prihod biti manji od prosjeka koji odredi ministar rada i socijalne skrbi, djeca do 18. godine, 70-postotni invalidi te stariji od 75 godina bit će oslobođeni bilo kakvog participiranja u plaćanju zdravstvenih usluga.</p>
<p>U Nacrtu prijedloga zakona ostaju samo dva temeljna prava, ono na zdravstvenu zaštitu i na novčane naknade, rekla je pomoćnica za pravne poslove direktora HZZO-a Ljubica Đukanović. Sva ostala prava - na primjer, na porodnu naknadu, pomoć za novorođenče, pogrebnu pomoć i druga obiteljska prava - objedinit će se u jedan zakon koji će biti u nadležnosti Državnoga zavoda za zaštitu materinstva, obitelji i mladeži. Jedine naknade koje bi HZZO ubuduće plaćao, bile bi bolovanje i hitni putni troškovi.</p>
<p>»Izdvajanjem socijalnih prava iz zdravstvenog sustava udio zdravstvenih troškova u bruto nacionalnom dohotku iznosit će 7,2, a ne 9 posto kako je dosad mislila Svjetska banka«, objasnio je zamjenik ministrice zdravstva dr. Rajko Ostojić. Rekao je i da je promjena zakona neizbježna, jer ovakav sustav više ne može funkcionirati. »Medicina će biti sve skuplja. Dolazi vrijeme novih lijekova koji će biti ekstremno skupi«, upozorio je dr. Ostojić.</p>
<p>Nacrtom prijedloga zakona, bude li prihvaćen, hrvatski zdravstveni sustav nalikovat će slovenskom koji je uveden prije deset godina.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Tomac: U Hrvatskoj još nije vrijeme za dijalog s neistomišljenicima </p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Dvodnevna međunarodna konferencija »NATO, EU i jugoistočna Europa: Pitanja sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta za 21. stoljeće« koja je u Zagrebu uz brojne domaće, okupila i znatan broj stranih geostratega, političkih analitičara i sigurnosnih stručnjaka započela je s radom u petak.</p>
<p> Konferenciju koju je organizirao Hrvatski centar strategijskih istraživanja, otvorio je direktor Centra Marin Sopta. </p>
<p>Tema skupa, istaknuo je predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Zdravko Tomac, »bitna je ne samo za Hrvatsku nego i za cijeli jugoistok Europe«.</p>
<p> Osobito je važno, ustvrdio je, saslušati one koji različito misle jer se do rješenja i odgovora može doći samo tolerantnim dijalogom. »No, u Hrvatskoj još nije došlo vrijeme za dijalog s onima koji razmišljaju drukčije, zasad je razgovor moguć samo između istomišljenika«, rekao je Tomac. </p>
<p>Teme koje dominiraju dvodnevnim skupom i nizom panel-diskusija jesu uloga NATO-a i Europske unije, angažman SAD-a na zapadnom Balkanu, BiH, stanje u Makedoniji i regionalna suradnja u jugoistočnoj Europi.</p>
<p> Na prvoj panel-diskusiji raspravljalo se o politici nove američke administracije prema zapadnom Balkanu. Svi sudionici složili su se da, unatoč prvotnim najavama o povlačenju SAD-a, bitne promjene američke politike na ovim prostorima neće biti iz niza razloga, od kojih su neki organizacijski, a drugi institucionalni. Konferencija se nastavlja u subotu.</p>
<p>Dayton stvorio Potemkinovu zemlju</p>
<p>Drugi krug rasprave bavio se Bosnom i Hercegovinom, osobito pitanjem je li u ovom trenutku moguća rekonstrukcija Daytonskog sporazuma. Bivši predsjednik Vijeća ministara BiH Martin Raguž, dr. Gary Dempsey, suradnik washingtonskog Instituta CATO, dr. Jure Krišto iz Instituta za suvremenu povijest u Zagrebu i dr. Kenneth Allard iz Centra za strateška istraživanja Washington suglasni su u ocjeni da je potrebna nadgradnja mirovnog sporazuma. Tim više što neki vjeruju da je »tiha revizija Daytona« već odavna na djelu. Daytonska formula jedne države s dva entiteta, tri konstitutivna naroda i pet razina vlasti nije stvorila uvjete za samoodrživo funkcioniranje nego je kreirala »Potemkinovu zemlju« u kojoj bi nakon povlačenja mirovnih snaga ponovo mogli eskalirati sukobi. </p>
<p>J. Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Hombach se sastaje s Mesićem </p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Posebni koordinator Pakta o stabilnosti Bodo Hombach susrest će se u utorak, 12. lipnja, u Zagrebu s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, te s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem i zamjenicom ministra vanjskih poslova Vesnom Cvjetković-Kurelec. Prema priopćenju Ureda za odnose s javnošću Pakta odaslanom u petak, Hombach će s Mesićem razgovarati o regionalnoj gospodarskoj suradnji na europskom jugoistoku te o sigurnosnim prilikama na Balkanu.</p>
<p> Zagreb će 12. i 13. lipnja biti mjesto dvaju sastanaka u sklopu Pakta o stabilnosti. Riječ je o dvodnevnom plenarnom zasjedanju Trećeg radnog stola Pakta posvećenom sigurnosnim pitanjima u jugoistočnoj Europi, te o jednodnevnom sastanku predstavnika razvojnih banaka u regiji. </p>
<p>Na zagrebačkom zasjedanju Trećeg radnog stola očekuje se da se privedu kraju razgovori između zemalja jugoistočne Europe, što bi trebalo utrti put sjednici Regionalnog radnog stola za sigurnosna pitanja, zakazanoj za 28. lipnja u Bruxellesu. Hombach će otvoriti i susret predstavnika regionalnih razvojnih banaka 12. lipnja u Zagrebu.</p>
<p> Skup su, u sklopu Drugog radnog stola Pakta posvećenog gospodarskim pitanjima, pripremili Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).</p>
<p>A. Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Zbog Vladine neažurnosti, Marijan ostao bez mjesta u DSV-u</p>
<p>Ranku Marijanu je kandidatura izmaknula samo za jedan glas, ponajviše stoga što ga u srijedu, kad je održana Opća sjednica Vrhovnog suda, Vlada još nije razriješila dužnosti zamjenika ministra pravosuđa iako je njegov zahtjev čekao dva mjeseca / Potrebičina profesionalna sudbina u Crnićevim rukama? </p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Novi članovi Državnog sudbenog vijeća (DSV) trebaju biti izabrani na sljedećoj sjednici Sabora koja počinje za petnaestak dana, potvrdio je u petak Vjesniku Luka Trconić, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe. Naime, odvjetnici, sveučilišni profesori pravnih znanosti i suci predložili su Saboru članove DSV-a iz svojih redova, a još se samo čeka da sa svojom listom kandidata za to tijelo iziđe ministar pravosuđa. </p>
<p>Svi predlagatelji kandidirali su u DSV, kako to predviđa zakon, trostruko više kandidata od broja mjesta koja imaju u tom tijelu. Tako su odvjetnici i sveučilišni profesori koji imaju dva člana u DSV-u, izišli s po šest imena, a suci, kojima pripada sedam mjesta u tom tijelu, predložili su Saboru 21 kandidata. </p>
<p>Kandidati Hrvatske odvjetničke komore za DSV su Dražen Matijević, Ranko Pelicarić, Arno Vičić, Zdenko Haramija, Krešimir Abel i Ratko Žurić. Kolegij dekana pravnih fakulteta predložio je u DSV dekana splitskog Pravnog fakulteta Arsena Bačića i profesoricu s tog fakulteta Anitu Kurtović, s riječkog Pravnog fakulteta Berislava Pavišića i Petra Simonettija, s osječkog Vladimira Ljubljanovića, dok je Petar Novoselec kandidat zagrebačkog i osječkog Pravnog fakulteta. </p>
<p>Opća sjednica Vrhovnog suda u DSV je predložila suce Vrhovnog suda Jakoba Miletića, Stanka Hautza, Milana Gudelja, Stanka Jesenkovića, Anu Garačić i Branka Zmajevića, suce Upravnog, Visokog trgovačkoj i trgovačkih sudova Zdravka Momčinovića, Božu Gagru i Željka Vukelića, iz Visokog prekršajnog suda Damira Jurića, Spomenku Kolman-Zanjko i Marinu Belak, iz županijskih sudova Branka Hrvatina, Božidara Rumenjaka, Darka Kliera, Zdenka Gajšeka, Dragutina Srečeca i Eugena Missonija, te iz općinskih sudova suce Miru Mratovića, Renatu Šantek i Dražena Jakovinu.</p>
<p>Kandidat za člana DSV-a iz redova sudaca bio bi i Ranko Marijan, no za pravovaljanost te kandidature bio je potreban 41 glas, a Marijan je dobio 40 glasova Opće sjednice. Marijanu je kandidatura izmaknula, i to samo za jedan glas, ponajviše stoga što ga u srijedu, kad je održana Opća sjednica Vrhovnog suda, Vlada još nije razriješila dužnosti zamjenika ministra pravosuđa. Marijan je ostavku podnio još prije dva mjeseca, a Vlada ga je razriješila tek krajem ovog tjedna. </p>
<p>Inače, jedan od prvih poslova novoimenovanog DSV-a bit će i potvrda Ivice Crnića za suca. Naime, Crnić, budući da u trenutku izbora za predsjednika Vrhovnog suda nije bio sudac nego odvjetnik potpada pod apsurdnu zakonsku odredbu prema kojoj osobu koja je izabrana za predsjednika Vrhovnog suda, a nije sudac, DSV mora potvrditi za suca. Tako Crnić mora čekati da ga DSV potvrdi za suca, iako je već bio na sudačkoj dužnosti, a do kraja '80.-ih i u Vrhovnom sudu. </p>
<p>Isto tako, poznato je i to da DSV 1996. godine, na čijem je čelu tada bio Ante Potrebica, nije htio ponovo imenovati Crnića za suca Vrhovnog suda, nakon što je on dao ostavku na mjesto ministra pravosuđa.</p>
<p>Sada, pak, Crnić na neki način Potrebičinu profesionalnu sudbinu drži u svojim rukama. Naime, Crnić može, ako utvrdi da je počinio neko stegovno djelo, zatražiti od novoizabranog DSV-a da razriješi Potrebicu dužnosti suca Vrhovnog suda. Budući da je Potrebica već razriješen dužnosti zamjenika predsjednika Vrhovnog suda, te je na njegovo mjesto postavljen Jakob Miletić, Crnić će se zateći u prilično delikatnoj situaciji, ako zatraži njegovu smjenu i kao suca. Naime, neće biti čudno, ako na Crnićev račun u tom slučaju stignu optužbe za revanšizam, iako se s druge strane Potrebici »spušta« da nije previše uredno obavljao sudački posao u Vrhovnom sudu. </p>
<p>Novoizabrani DSV suce će imenovati na novi način, jer oni više neće odmah biti izabrani za stalno. Prije stalnog imenovanja, novi suci će biti izabrani na probni rok od pet godina. DSV više nije mjerodavan za izbor predsjednika sudova, a to je za sada u rukama ministra pravosuđa. Međutim, do kraja godine to bi moglo biti promijenjeno, pa se predviđa i da bi čelnike sudova birao Sabor ili predsjednik Vrhovnog suda.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Ministarstvo prometa protiv poskupljenja cestarina</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - Ministarstvo pomorstva, prometa i veza smatra kako odobreno povećanje cestarine na autocesti Zagreb-Rijeka, uključujući novu dionicu Karlovac-Vukova Gorica čiji se završetak očekuje ovoga mjeseca, od strane Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo nije u ovom trenutku prihvatljivo i predlaže da se cijene do kraja turističke sezone ne mijenjaju.</p>
<p> Ministarstvo nadalje drži kako bi se o prijedlogu koncesionara trebala očitovati Vlada. Ujedno podsjeća da je izmjenama i dopunama Zakona o javnim cestama, od 30. ožujka ove godine, nadležnost nad koncesijama za autoceste preuzelo Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva. To znači da visinu cestarine više ne utvrđuje ministar pomorstva, prometa i veza nego društvo Hrvatske autoceste uz suglasnost hrvatske Vlade, a za autoceste u koncesiji koncesionar. </p>
<p> Povišenje cestarine uoči turističke sezone nedopustivo je iz razloga što je Hrvatska turistička zajednica izdala informativnu brošuru u kojoj su već navedene dosadašnje, niže cestarine. Naknadno povećanje tarifa, kažu u Ministarstvu, imalo bi negativne posljedice na cjelokupni »image« Hrvatske. Osim toga, visina cestarine na svim dionicama autocesta pod naplatom, osim na tunelu Učka izmijenjena je sredinom prošle godine, a korisnici cesta dodatno su opterećeni i troškovima održavanja i razvoja cestovne infrastrukture te uvođenjem novih naknada na naftne derivate krajem ožujka ove godine.</p>
<p> Zbog svega navedenog, Ministarstvo pomorstva prometa i veza predložilo je da se do završetka turističke sezone zadrži cestarina na izgrađenim dijelovima autoceste na sadašnjoj razini. Za dionicu Karlovac-Vukova Gorica u izgradnji, visina cestarine treba biti utvrđena nakon završetka građenja te puštanja u promet. Inače, koncesijsko društvo Autocesta Rijeka-Zagreb uputilo je Ministarstvu pomorstva, prometa i veza prijedlog za korekciju visine cestarine na izgrađenim dionicama autoceste Rijeka-Zagreb, uključivanje dionice Kikovica-Kupjak u naplatu cestarine i utvrđivanje cestarine za novoizgrađenu dionicu Karlovac-Vukova Gorica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>»Za ovu godinu nismo dobili ni lipe iz proračuna«</p>
<p>ZAGREB, 8. lipnja</p>
<p> - »Zbog najavljenog otpuštanja 20.000 hrvatskih branitelja iz MORH-a i 5000 iz MUP-a, pozivamo sve udruge proizišle iz Domovinskog rata kao i Sindikat hrvatske policije da odlučno prosvjeduju zbog takvog iživljavanja aktualne vlasti nad invalidima Domovinskog rata i hrvatskim dragovoljcima«, rekao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Hvidre Marinko Liović.</p>
<p>Dodao je kako se radi o ljudima koji su »prošli« cijeli Domovinski rat, koji su zbog ozljeda zadobivenih u ratu smanjenih radnih sposobnosti, te zapitao tko će te ljude ponovo zaposliti. </p>
<p>»Zar nije sramotno da su hrvatski branitelji uvijek prvi na udaru. I velika je laž da će te ljude koji će završiti na ulici, zaposliti Ministarstvo hrvatskih branitelja, jer ono u godinu i pol svog djelovanja za njih nije učinilo doslovno ništa«, tvrdi Liović.</p>
<p>Liovića, kazao je, čude izjave premijera Račana i predsjednika Mesića uoči Dana državnosti u kojima se hrvatske branitelji prikazuje kao 'junake'. »Zanimljivo je da smo od prevaranata, zgubidana i lopova odjednom postali heroji«, rekao je Liović. »Zbog ostanka na vlasti nisu trebali mijenjati retoriku«, poručio je. </p>
<p>Komentirajući odluku o izgradnji novog spomenika Do movini, predsjednik Glavnog odbora Hvidre Ivica Perković istaknuo je kako Hrvatskoj ne trebaju spomenici »bivšoj Jugoslaviji«. »Oltar Domovine na Medvedgradu nije podigla bivša vlast, nego hrvatski narod koji ju je izabrao i koji se borio za svoju nezavisnost«, rekao je Perković.</p>
<p>Uoči skorašnjeg izbornog Sabora Hvidre 15. lipnja, Liović i Perković su najavili kako se više neće kandidirati na dosadašnje funkcije »jer aktualna vlast ne želi kontaktirati s njima«. »Tražili smo četiri milijuna kuna potrebnih za rad udruge, a odobreno nam je milijun i 70.000 kuna za ovu godinu. Međutim, od toga nam nije isplaćena ni lipa«, rekao je na kraju Liović. </p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010609].
|
