NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010509].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208932 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.05.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Washington uvrijeđen i šokiran</p>
<p>Kako se to moglo dogoditi državi koja je najviše učinila za osnivanje Komisije 1947. i bila šampion ljudskih prava, najglasnija u osudi kad su ih kršili drugi? / Ministar obrane Donald Rumsfeld ipak pomirljivo govori o povijesnoj promjeni u gledanju svijeta na američku predvodničku ulogu</p>
<p>TOMISLAV BUTORAC </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Trećeg svibnja zbilo se nešto do jučer teško zamislivo - Sjedinjene Države izgubile su mjesto u Komisiji UN za ljudska prava! Kako se to moglo dogoditi državi koja je najviše učinila za osnivanje Komisije 1947. i bila šampion ljudskih prava, najglasnija u osudi kad su ih kršili drugi? </p>
<p>Na odluku Ekonomsko-socijalnog vijeća UN, koje bira članove Komisije, američki političari i mediji odmah su reagirali iznenađeno, razočarano, uvrijeđeno, ogorčeno, gotovo u šoku. No, svatko tko imalo pažljivije prati kršenja ljudskih prava i rasprave o tome, nije se previše začudio. Posljednjih godina ne samo zadrti protivnici SAD nego i ugledne međunarodne i američke organizacije ukazuju da i SAD krši ljudska prava i da je, stoga, američko kritiziranje svih ostalih nepodnošljivo bahato. Početkom svake godine State Department objavljuje svoja izvješća o stanju ljudskih prava u svijetu i iz godine u godinu taj popis grijeha i grešnika sve je deblji - dosegao je već više od 6000 stranica i govori o svim zemljama svijeta. </p>
<p>Human Rights Watch, neovisna organizacija sa sjedištem u SAD, navodi da ni SAD ne udovoljava međunarodnim standardima na nizu područja - policija često postupa brutalno, prema zatvorenicima ponaša se neljudski, pogranične su patrole grube, s tražiteljima azila postupa se bezobzirno, smrtna kazna se ne ukida, štoviše, SAD je među šest posljednjih država koje - suprotno međunarodnim konvencijama - smrću kažnjavaju i zločince mlađe od 18 godina (ostalih pet su Iran, Jemen, Nigerija, Pakistan i Saudijska Arabija). </p>
<p>Amnesty International (sjedište u Londonu) dodaje tim američkim grijesima i rasizam i seksizam. Crnci čine 12 posto populacije, ali prevladavaju među zatvorenicima, a među pogubljenima njih je 42 posto. U zatvorima žene se sustavno seksualno iskorištava, zatvorenice se prodaje čuvarima ili iznajmljuje zatvorenicima kao seksualne robinje. Sve se više koriste elektronske ogrlice koje elektrošokom od 50.000 volta discipliniraju zatvorenike na udaljenosti i do sto metara. </p>
<p>Moram priznati, kršenja ljudskih prava Amerikanci prilično spretno proglašavaju tipičnima i sustavnima kad se događaju u zemljama trećega svijeta, a anegdotalnima kad se dogode u SAD. No, to su prozirne dosjetke i ne prolaze u svjetskoj diplomaciji. Jer, opće je poznato da SAD koristi ljudska prava kao veoma pogodno sredstvo za pritiske, osobito na manje države, ali istodobno ne prihvaća niz međunarodno dogovorenih pravila ponašanja, korisnih za cijelo čovječanstvo. </p>
<p>Odbija pristupiti sporazumu o potpunoj zabrani protupješačkih mina, koji su potpisale 133 a ratificiralo više od stotinu država. Iako je zagovarao ideju o međunarodnom kaznenom sudu, kad se primaklo osnivanje, Washington je postavio različite ograde kojima slabi nezavisnost i efikasnost suda, a zapravo želi spriječiti i najmanju mogućnost da američki vojnik ili političar dospije pred sud. Ili, još bizarnije, SAD i Somalija jedine su dvije zemlje koje nisu ratificirale Konvenciju o pravu djeteta. Slično, SAD se gotovo jedini protivi zabrani novačenja mlađih od 18 godina, jer je Pentagonu nešto lakše navesti 17-godišnjake da pristupe vojsci. Štiteći prava na patente, SAD se protivi da siromašne zemlje koriste jeftinije inačice lijekova protiv side. I najsvježije, sadašnja administracija, ne želi pristupiti sporazumu iz Kyota o smanjenju emisije štetnih plinova, jer to nije u interesu američke industrije. A, SAD - iako čini tek oko pet posto svjetskog stanovništva - proizvodi čak 25 posto štetnih plinova.</p>
<p>Zbog toga, sve se češće traži da i SAD popravi odnos prema ljudskim pravima i prestane naređivati drugim državama da se pridržavaju nečega što ni sâm ne poštuje. Pored bahatog američkog ponašanja u mnogim svjetskim poslovima, što iritira ne samo protivnike, nego i saveznike, među razlozima američkog ispadanja iz Komisije navodi se i važan promašaj u diplomatskoj rutini. Američka diplomacija ponašala se kao da joj je mjesto u Komisiji zajamčeno, pa nije dovoljno lobirala u svoju korist. Za tri ispražnjena mjesta, predviđena za zapadne države, kandidirali su se SAD, Francuska, Austrija i Švedska.</p>
<p> Iako su Amerikanci dobili uvjeravanja čak 43 od 53 članice da će glasovati za SAD, u tajnim izborima obećanje je održalo samo njih 29, što nije bilo dovoljno. Washington se čak nije potrudio nagovoriti Švedsku ili Austriju da se povuku i oslobode mjesto za SAD. Za razliku od začuđujuće nepoduzetnih Amerikanaca, Kinezi i Kubanci veoma su aktivno lobirali protiv SAD. Da neuspjeh bude još bolniji, Sudan i Libija, koje SAD proglašava pomagačima terorista, ušli su u Komisiju kao predstavnici svojih regija, a u njoj su i Pakistan i Togo, koje Amerikanci svrstavaju među najveće kršitelje ljudskih prava.</p>
<p> Amerikanci će i dalje moći istupati u Komisiji, moći će sponzorirati rezolucije i lobirati za njih, ali u statusu promatrača. A to nije ono na što su navikli. Štoviše, uvredljivo je. Kritičari UN među njima besumnje će sada biti još oštriji i tražiti osvetu, npr. tako da SAD ne podmiri svoje goleme financijske obaveze prema svjetskoj organizaciji. Čuju se, naravno, i trezveniji glasovi. The New York Times ukazuje na to da je SAD nepotrebno provocirao protivnike, a prema UN se ponašao kao prema zaostalom i jogunastom pastorku. Stoga savjetuje da se ne postupa osvetoljubivo, jer bi se time samo pogoršalo odnose sa svijetom, a UN često može biti dragocjen američkoj diplomaciji. Taj list u nedavnoj se izbornoj kampanji opredijelio za Bushova tijesno poraženog protivnika Ala Gorea i sada nije mogao odoljeti, a da ne zaključi: »Bush pokušava djelovati odlučno, ali se stalno posklizne na koru od banane«.</p>
<p> Neki u administraciji ipak nastoje djelovati smirujuće. Primjerice, ministar obrane Donald Rumsfeld reče da glasovanje o sastavu Komisije »nije bilo osobito mudro«, ali pokazuje povijesnu promjenu u gledanju svijeta na američku predvodničku ulogu, jer SAD »nema monopol na svu pamet svijeta«.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Interferon za 32.000 maraka!</p>
<p>Interferon beta vrlo je skup lijek te oboljeli od multiple skleroze za njega mora izdvojiti 32.000 maraka godišnje / Taj lijek bi HZZO koštao 22.000 maraka, pa bi participacija i od 50 posto bila bolesniku preskupa</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo zdravstva najavilo je da se u sklopu reforme zdravstva razmatra mogućnost da se beta interferon (Betaferon) uvrsti na listu lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), odnosno da se beta interferon odobri na recept, što do sada nije bio slučaj. Naime, beta interferon je vrlo važan lijek za liječenje oboljelih od multiple skleroze (MS - teška bolest središnjeg živčanog sustava o kojemu ovisi normalno funkcioniranje cijelog ljudskog organizma), a do sada je odobren kao jedini lijek za liječenje sekundarno-progresivnog oblika MS-a (nakon faze pogoršanja, bolesnik se potpuno ne oporavlja, već su s vremenom oštećenja sve veća, op. aut.)</p>
<p>Unatoč naizgled pozitivnoj vijesti za oboljele od MS-a (u Hrvatskoj je registrirano 2.500 oboljelih), predsjednica Društva multiple skleroze Hrvatske Danica Eškić izražava nezadovoljstvo odnosom mjerodavnog ministarstva koje je, prema njezinim riječima, bez ikakve konzultacije s Društvom, jednostavno poslalo kratku obavijest o uvrštavanju lijeka na listu HZZO-a uz određenu participaciju bolesnika.</p>
<p> »O visini participacije nismo ni obaviješteni niti se itko iz Ministarstva konzultirao s nama. Naime, svojedobno nam je ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina obećala da će o uvrštenju interferona i o visini participacije odlučiti u dogovoru s Društvom. Najveći je problem u tome što je interferon beta vrlo skup lijek te oboljeli od MS-a za njega mora izdvojiti 32.000 maraka godišnje. Istodobno, taj lijek bi HZZO koštao 22.000 maraka, pa bi participacija i od 50 posto bila previsoka za oboljelog«, pojasnila je Eškić.</p>
<p>Ona tvrdi da se od MS-a najčešče obolijeva u dobi od 20 do 40 godina, odnosno da od njega obolijeva radno najaktivnije stanovništvo. »Kad obole, većina njih postane radno nesposobna, pa mora otići u prijevremenu mirovinu ili ostane bez posla, što znači da su prisiljeni živjeti s vrlo niskim primanjima«, upozorava Eškić, zaključivši da je s tako niskim prihodima vrlo teško participirati u nabavci interferona.</p>
<p>Interferon isto tako ne bi mogli dobiti svi bolesnici oboljeli od MS-a, nego samo oni koji ispunjavaju određene kriterije. Pravo na interferon imali bi bolesnici u dobi od 18 do 55 godina, zatim oni koji su sposobni hodati najmanje 500 metara bez pridržavanja, a uvjet je i odsutnost depresivnih slika, odsutnost trudnoće te najviše dvije faze pogoršanja bolesti tijekom njezina trajanja, kaže Eškić, istaknuvši da je bilo tim važnije da tijekom odlučivanja Ministarstvo zdravstva kontaktira s Društvom »kako bi dobilo prave spoznaje o oboljelima«.</p>
<p>Osim nabavke lijekova, posebice interferona, oboljelima od MS-a je veliki problem i to što im se ne daju povlastice koje zahtijeva težina njihove bolest. »Ako se osoba razboli od MS-a u dobi nakon 18 godina, po zakonu nema pravo ni na kakve povlastice ni pri školovanju niti pri zapošljavanju. Oboljeli od MS-a koji rade, nemaju pravo na beneficirani radni staž. Čak ni sama bolest nije priznata kao invalidnost, već samo njezine posljedice, koje se opet pojedinačno moraju dokazivati«, ističe Eškić, upozorivši da je MS u Hrvatskoj nedovoljno istražen te sasvim zakonski nedefiniran.</p>
<p>»Nakon što čovjek oboli od MS-a, cijeli njegov život postaje rehabiliticija, odnosno ona postane najvažniji dio liječenja. Međutim, rehabilitacija za oboljele od MS-a ne provodi se u svim toplicama, a za 21 dan boravka u njima plaća se 3.000 kuna. A rehabilitacija bi trebala trajati cijelu godinu. Osim toga, liječnici su, posebice oni opće prakse, vrlo needucirani o toj bolesti, pa se znalo događati da se bolesnika i po dvije-tri godine šalje na razne specijalističke preglede, jer se ne zna dijagnosticirati MS«, naglašava Eškić.</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pozivam Zagrepčane: Budite Splićanima dobri domaćini </p>
<p>Prognoza ishoda triju utakmica Dinama i Hajduka: Dinamo će ukupno biti uspješniji / Dogovara se završetak »sjevera« stadiona u Maksimiru, a uskoro će se ugovoriti i završetak »zapada« / Atletska staza ostaje u Maksimiru, igralište se neće ukopavati</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić bit će 13. svibnja na maksimirskim tribinama, na prvenstvenoj utakmici Dinama i Hajduka, a s isto tako neskrivenom znatiželjom pratit će i finalne utakmice Kupa istih suparnika, od kojih je prva na rasporedu već u srijedu, u Splitu.</p>
<p>• Što očekujete od triju dvoboja naših najboljih nogometnih momčadi?</p>
<p>- Najprije od svih očekujem pozitivnu sportsku atmosferu. Pod tim podrazumijevam ugođaj bez suvišnih i neugodnih tenzija koje uzrokuju nemile događaje. I Zagrepčanima i Splićanima, kao i svim Hrvatima u ovome trenutku neophodno je zajedništvo. Samo tako, svi zajedno možemo izaći iz krize koju proživljavamo. Volio bih, inače, uživati u dobrom nogometu. Naravno, moja je želja da Dinamo u svakoj utakmici bude pobjednik, no isto tako čestitat ću suparniku ako nadvisi moj klub. Da, doći ću na utakmicu Dinama i Hajduka 13. svibnja u Maksimiru. Kada god idem na utakmicu, sjedim na zapadnoj tribini, ne u loži. Tako će biti i sada. Ponijet ću i Dinamov šal i navijati iz sveg srca, ali sportski i korektno. Očekujem da će se i drugi tako ponašati. </p>
<p>• Kako ćete sudjelovati u organizaciji zagrebačkih utakmica Dinama i Hajduka budući da su to i utakmice visokog rizika? </p>
<p>- Zalagat ću se da se poduzme sve, da zagrebačke utakmice i događaji oko utakmica prođu u savršenom radu. Tu nam treba pomoć svih... Ne trebaju nam incidenti poput lanjskih. Zagreb je uvijek bio dobar domaćin i stoga pozivam Zagrepčane da pruže gostoprimstvo Splićanima. Apeliram i na Splićane da u Zagrebu budu dobri gosti, tako da svi uživamo u dostojanstvu jednih i drugih navijača. Pozivam sve, da se suzdrže od provokacija. </p>
<p>• Kada će napokon stadion u Maksimiru dobiti završni izgled? </p>
<p>- Ulazimo u završnicu projekta. Evo, upravo ovih dana imam sastanak s dvije strane tvrtke koje će se pobrinuti za potpuno dovršenje sjeverne tribine. Odmah moram reći da se završetak izgradnje sjeverne tribine neće financirati novcem poreznih obveznika. Dogradnju »sjevera« financirat će upravo te dvije tvrtke koje će onda ubirati novac od podnajma. Isto tako, uskoro ćemo se s jednom tvrtkom dogovoriti za dovršenje zapadne tribine. Zapadna tribina dovršit će se gradskim sredstvima. Mogu reći i to da će atletska staza ostati u Maksimiru. To je sada potpuno sigurno, igralište se, dakle, neće ukopavati u zemlju. Mislim da ćemo s ovakvim rješenjem svi biti zadovoljni. Stadion će se dovršiti, a sačuvati ćemo atletsku stazu. </p>
<p>• Hoćete li prognozirati epiloge triju sljedećih utakmica Dinama i Hajduka? </p>
<p>- Ha, tko će to znati! Mislim da će Dinamo biti ukupno uspješniji. </p>
<p>• Nedavno Vas je nogometni menedžer Zdravko Mamić optužio da Vam kao gradonačelniku nije stalo do Dinama kao simbola Zagreba ni do prosperiteta zagrebačkog sporta. Vaš odgovor?</p>
<p>- Ima li to uopće smisla komentirati? Naravno da nema!</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>U nedjelju ću usred Maksimira s Hajdukom proslaviti naslov prvaka!</p>
<p>Na svoj način pomažem i pomoći ću Hajduku da osvoji dvostruku krunu. Hajduk je simbol Splita i Split ne može bez Hajduka, baš kao ni Hajduk bez Splita, kaže Ivica Škarić za kojega dobro upućeni tvrde da je, zapravo, veliki »dinamovac«</p>
<p>SPLIT, 8. svibnja</p>
<p> - Na početku razgovora s gradonačelnikom Splita Ivicom Škarićem željeli smo razriješiti dvojbu: za koga, zapravo, navija gradonačelnik »najsportskijega grada na svitu«. Bolje upućeni tvrde da je zakleti dinamovac, drugi pak da je vjeran »biloj boji«.</p>
<p>- Nemojte me zafrkavati, kazat će na početku razgovora gradonačelnik Škarić. - Netko tko 35 godina živi u Splitu, ne može a da ne bude navijač Hajduka. Točno je da sam u mladosti navijao za Dinamo, ali sada sam »hajdukovac«. Želim pomoći klubu da osvoji naslov prvaka i da osvoji hrvatski Kup. </p>
<p>• Nedavno ste, poslije Hajdukove pobjede usred Osijeka, izjavili da ćete pomoći »bijelima« da budu najbolji. U čemu se sastoji ta Vaša pomoć budući da gradonačelnik ne igra i da, zapravo, samo politički može pomoći klubu?</p>
<p>- Točno je da sam to kazao poslije Osijeka, odnosno već ranije sam rekao da želim pomoći klubu. Vidio sam da ova Hajdukova momčad zaista može dobro igrati i ostvariti vrhunske rezultate. Ali, ne želim vam odati tajnu kako ću to pomoći Hajduku da postane prvak. Sjest ću s ljudima iz Upravnog odbora kluba i dogovoriti se oko pomoći. </p>
<p>• Koliko zaista grad Split pomaže Hajduku?</p>
<p>- Mislim da mu dosta pomažemo. Pokazali smo to već ranije kada smo kooptirali dvojicu gradskih vijećnika u Upravni odbor kluba. I koliko znam, od toga trenutka u klubu više nema nikakvih problema, nitko me nije izvijestio o bilo kakvim nesporazumima. Naprotiv, vidim to i po rezultatima, čitam u tisku da klub funkcionira kako najbolje može u ovim teškim gospodarskim trenucima. Grad će uvijek pomagati Hajduku, jer grad Split ne može bez Hajduka, isto kao što ni Hajduk ne može bez grada i njegove pomoći. </p>
<p>• Vrijeme je neposredno uoči lokalnih izbora, a u Split stiže Dinamo, koji uvijek puni Poljud. Koliko su u tim trenucima stadioni poligoni za političku promidžbu?</p>
<p>- Uvijek su stadioni bili prigoda za isticanje političkih poruka, pa i konfrontacija između pojedinih stranaka. Sigurno je da će i u ovo vrijeme to netko pokušati iskoristiti i mislim da tu ne treba stvarati posebni problem ako netko ponudi svoje šalove, majice, dresove, i na taj način reklamira, odnosno propagira svoju stranku. Nisam pristalica da stadioni budu poligoni na kojima će se vrijeđati pojedinci ili stranke. I sâm sam se osobno založio za smirivanje situacije, što je već vidljivo u izuzetno korektnoj konfrontaciji vodeće šestorke i oporbenih stranaka. Nadam se da će to tako ostati i do kraja nogometnog prvenstva i lokalnih izbora. </p>
<p>• U idućih petnaestak dana, Hajduk i Dinamo sučelit će se tri puta. U srijedu se u Splitu igra prva utakmica finala Kupa, u nedjelju prvenstveni ogled u Maksimiru, a potom i uzvratni susret Kupa, također u Maksimiru. Što kao gradonačelnik i navijač priželjkujete? I možete li dati svoju prognozu?</p>
<p>- Mislim da ćemo danas u Splitu slaviti, dakle Hajduk će pobijediti i to, prognoziram, sa 2-0. Smatram da će mu to biti dovoljno da osvoji Hrvatski nogometni kup. Kada je u pitanju prvenstveni ogled u Maksimiru, završit će 1-1 i tamo će Hajduk početi s proslavom naslova prvaka. Dakako, u nedjelju ću biti nazočan derbiju u Maksimiru. Moram biti blizu momčadi i kluba. Svi zajedno već dugo čekamo taj toliko željeni naslov hrvatskog prvaka! </p>
<p>Ante Cibilić </p>
<p>Dogodi li se nešto neugodno, neće to biti - spontano</p>
<p>ROMANA EIBL</p>
<p>Hoće li danas navijači Hajduka i Dinama na Poljudu »živjeti zajedno« misleći na dobrobit svog bližnjeg, u duhu nauka svetoga Dujma, zaštitnika Splita, kojega su Splićani slavili prošlih dana? Ili će nam derbi opet pokvariti »treće poluvrijeme« i ispostaviti nam, kao nemalo puta dosad, pretežak račun prepun netrpeljivosti, kontuzija, razbijenih glava i novih crnih dosjea? I hoće li u ovo predizborno vrijeme politika opet iskoristiti stadion kao poligon za svoje parole i to upravo u gradu, koji se osjeća »iskorišten od svih«?</p>
<p>Ugledni splitski sociolog Srđan Vrcan, koji se bavio izučavanjem nasilja na stadionima, s tim u vezi kaže: »U sadašnjoj situaciji ova utakmica može biti vlak koji će otići u pravcu još jačeg zaoštravanja političke atmosfere i polarizacije koja je već na djelu. Ne vjerujem da će se bilo što, što bi se moglo dogoditi na stadionu izvan uobičajenog sportsko-navijačkog konteksta - dogoditi spontano. Uvijek postoji netko tko je politički angažiran i zainteresiran za manipulaciju stadionskim masama. Nakon svega što se prošlih dana zbivalo u Splitu, bit će zanimljivo vidjeti što će se dogoditi. Prije tri dana na skupu za Slobodnu Dalmaciju, recimo, dominirale su sijede glave. Na utakmici Hajduk-Dinamo može se dogoditi da u sve budu uvučene i mlade glave, jer mladi su glavnina stadionske populacije«. Vrcan kaže da se ne boji potencijalne socijalne bombe koja uvijek lakše puca u stanjima ekstremnih raspoloženja, među masom ljudi, a to je upravo na stadionu.</p>
<p>»Nije presudna socijalna bomba, presudni mogu biti drugi faktori, recimo tipična frustracija mladih ljudi koji ne vide mogućnost da zadovolje svoje životne potrebe, te tipična frustracija bivših ratnika koji smatraju da se nedovoljno vrednuje njihova borba i njihova žrtva«, kaže Vrcan. On je protivnik prevencije navijačkih nereda tako da se jednoj navijačkoj skupini ne dopusti dolazak u grad i na stadion suparnika. »Imati u gledalištu pristaše samo jednoga kluba, čista je karikatura nogometa«.</p>
<p>Furio Radin, sociolog koji se također bavio fenomenom navijaštva, drži da su za svoje navijače odgovorni isključivo klubovi, koji dio novca zarađenog od nogometa moraju uložiti u uspostavu sigurnih uvjete za gledatelje na stadionima. Najvažniji faktor sigurnosti je policija, ali izvan stadiona. Na stadionu ona mora biti gotovo neprimjetna, iako mora sve držati pod kontrolom.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Ne mogu se preko branitelja puniti novčanici i graditi politička karijera</p>
<p>Ivica Pančić, ministar hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Pijem jaku crnu kavu, najčešće bez šećera. Kako je ne pijem tijekom dana, najslađa mi je u večernjim satima...</p>
<p>l Ne konzumirate je ni ujutro?</p>
<p>- Većina se uz taj napitak razbuđuje, ali ja to nikad nisam prakticirao. Ujutro mi najviše odgovara voćni sok, kojeg uvijek ima u hladnjaku.</p>
<p>• Sudeći prema tome, zdravo započinjete dan.</p>
<p>- Sportom sam se oduvijek bavio rekreativno. Najčešće je to podrazumijevalo lagano trčanje po savskom nasipu ili Jarunu. Sada za takve aktivnosti imam manje vremena, ali uvijek ga nađem za šetnje prirodom.</p>
<p>• Na početku obnašanja ministarske funkcije imali ste najskromniji stambeni smještaj. </p>
<p>- Otad se stanje ipak promijenilo. Trenutačno živim u stanu od šezdesetak kvadrata, u kojemu ću boraviti samo u vrijeme obnašanja ministarske funkcije. Nakon toga morat ću se pobrinuti za rješenje stambenog pitanja jer će mi se uskoro roditi kći. To jasno govori da i po rješavanju stambene problematike sadašnja vlast nije kao hadezeovska.</p>
<p>• Kada ste uplovili u političke vode?</p>
<p>- Politika me i u mladosti oduvijek zanimala, ali nikada nisam bio član Saveza komunista. Nakon što sam iz Vukovara došao u Zagreb, gdje sam završio studij politologije, intenzivnije sam se počeo baviti politikom.</p>
<p>• Na čelu ste u posljednje vrijeme »osjetljivog« ministarstva.</p>
<p>- Da, bilo je teškoća. No, mislim kako je glavni problem nedovoljno izgrađen sustav skrbi za hrvatske branitelje. Većina njihovih problema, uključujući i egzistencijalne, slijeva se u naše ministarstvo. Za saniranje takvog stanja, osim našeg, valja koordinirati rad više ministarstava, uključujući MORH, MUP, ali i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i HZZO. Ne može sve loše biti adresirano na Ministarstvo hrvatskih branitelja. U posljednje se vrijeme nama licitira, povlače se pitanja hoćemo li kao ministarstvo opstati ili nećemo. Svakako valja raditi na tome da sustav brige o braniteljima profunkcionira dugoročno. Mi se za to zauzimamo, što mnogima ne odgovara.</p>
<p>• Kome?</p>
<p>- Onima koji su izdavali statuse braniteljima, a još su u vojnim strukturama. U to su uključeni i mnogi liječnici te djelatnici u mirovinskom sustavu. Svi koji se zbog mogućeg razotkrivanja osjećaju ugroženima ne biraju sredstva kako bi nas u reformama - zaustavili.</p>
<p>• Često ste bili predmetom bijesa branitelja, nerijetko su vas prozivali.</p>
<p>- Svi su moji sukobi bili s pojedincima u udrugama ili izvan njih. Naime, one koji su istupali s pozicija 3. siječnja poražene politike ne zanimaju hrvatski branitelji već njih koriste radi prizemnih dnevno-političkih ciljeva, imovinsko-materijalne koristi koju su u prošlom sustavu obilato koristili. Ne mogu se preko branitelja puniti novčanici i graditi politička karijera. O tome razgovora - nema. No, s njima bi se svakako trebala pozabaviti nadležna državna tijela.</p>
<p>• Znatan je dio hrvatskih branitelja u nezavidnom socijalnom položaju. </p>
<p>- Većina branitelja od države ništa nije dobila, niti je od nje išta tražila. To je kategorija kojoj se mora izaći u susret, kako bi nezaposleni dobili posao. Ako, pak, nemaju odgovarajuću stručnu spremu, trebaju im se omogućiti uvjeti za njezino stjecanje. Međutim, svima onima koji sa trideset godina žele otići u mirovinu moramo objasniti da to nije rješenje ni za njih, ali ni za njihove obitelji, ma u kako teškoj socijalnoj situaciji živjeli. </p>
<p>Većina onih koji dolaze u naše ministarstvo traži rješavanje statusa hrvatskih ratnih vojnih invalida. Najviše je, pak, zamolbi za dodjelu stanova. No, u odnosu na prijašnje razdoblje, nastojimo se maksimalno držati zakona. Može nam se prigovoriti svašta, ali ovdje se plave kuverte za dodjelu stanova i statusa hrvatskih vojnih ratnih invalida više ne uzimaju. Onaj tko bi učinio tako što, u ovome ministarstvu više ne bi radio. </p>
<p>Hrvatskim je braniteljima prije obećavano svašta, a kako se to nije ostvarilo, normalno je da se rodilo nezadovoljstvo. Danas ne obećavamo ništa što ne možemo ispuniti. Ne nudimo iluzije već stvarnost. Pokušavamo ponuditi i pravednost jer to je ono što branitelji traže. Sve ostalo manje je važno. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Neredi su mogući, ali Z. Pusić vjeruje da će ih biti manje nego prošlih godina</p>
<p>Zoran Pusić, tajnik Odbora za Trg žrtava fašizma: Za ideje koje Dan pobjede nad fašizmom te Dan Europe simboliziraju - antifašizam, toleranciju, dijalog - članovi odbora zauzimat će se i dalje, a borit će se protiv ksenofobije, govora mržnje i netolerancije / Organizatori se distanciraju od predizborne kampanje </p>
<p>U srijedu u 18 sati na zagrebačkom Trgu žrtava fašizma obilježit će se Dan pobjede na fašizmom i Dan Europe, rekao je tajnik Odbora za Trg žrtava fašizma Zoran Pusić na, vjerojatno, posljednjoj konferenciji za novinare toga odbora. </p>
<p>Odbor za Trg žrtava fašizma ispunio je svoj cilj trenutkom vraćanja naziva tom trgu. Za ideje koje Dan pobjede nad fašizmom te Dan Europe simboliziraju - antifašizam, tolerancija, dijalog - članovi odbora zauzimat će se i dalje, a borit će se protiv ksenofobije, govora mržnje i netolerancije.</p>
<p>Pusić je rekao kako ove godine, za razliku od prijašnjih, nisu dobili nikakvu prijetnju te pretpostavlja kako će mogućih nereda biti manje nego prošlih godina. </p>
<p>Na skupu će, osim predstavnika Odbora za Trg žrtava fašizma, govoriti predsjednik HHO-a Žarko Puhovski, predsjednik Udruženja Roma Hrvatske Vid Bogdan, Vesna Teršelič, Bogdan Denić i Stipe Šuvar. Pusić je rekao kako će sigurno govoriti i netko u ime predsjednika Mesića, ali još ne zna tko. Mogući govornici su i predsjednici stranaka šestorke, koji još nisu odgovorili na Pusićev poziv. </p>
<p>Dekan Fakulteta političkih znanost prof. dr. Ivan Šiber rekao je kako se organizatori skupa u srijedu distanciraju od predizborne kampanje i bilo kakvih političkih poruka koje bi se mogle povezati s kampanjom. Antifašistička ideja, dodao je, zajednička je svim demokratskim snagama, a jedan od najeksponiranijih antifašista današnjice je papa Ivan Pavao II.</p>
<p>Komentirajući u posljednje vrijeme učestale napade skinheadsa na građane, često romske nacionalnosti, Pusić je rekao: </p>
<p>- Skinheadsi su marginalna pojava, ali europsko iskustvo pokazuje da će se naše društvo dugo boriti protiv te pojave.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zbog erozije tla upitna opravdanost izgradnje staze za skijaško trčanje</p>
<p>- Državni se proračun nepotrebno opterećuje osnivanjem javnih ustanova u parkovima prirode jer tim prostorima godinama gospodare šumari. Među dvama upravljačima na jednom prostoru može nastati sukob u upravljanju i gospodarenju, ali zahvaljujući okolnostima, to nije slučaj na Medvednici, izjavio je u utorak na javnoj tribini o temi »Kako Hrvatske šume gospodare Medvednicom« pomoćnik direktora Javnog poduzeća Hrvatske šume Tomislav Starčević. </p>
<p>I do osnivanja Javne ustanove Park prirode Medvednica šumari su se dovoljno brinuli o Medvednici. Njegovo stajalište podupro je i upravitelj Uprave šuma Zagreb Darko Vuletić, ističući »sami smo si krivi jer nismo na vrijeme reagirali«. </p>
<p>- Šumarski lobi očito je imao slab politički rejting, istaknuo je Vuletić. </p>
<p>No, kako onda objasniti činjenicu da su ravnatelji javnih ustanova parkova prirode (npr. Medvednice, Žumberka) šumarske struke, a na pozicijama su i u Ministarstvu zaštite okoliša te u Gradskom zavodu za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša? I predsjednik Hrvatskog ekološkog društva Milan Glavaš, koji je rekao kako šumari ne devastiraju šume već njima gospodare, po struci je šumar. Kako to da na tim funkcijama, što bi se činilo mnogo primjerenijim, nisu diplomirani biolozi i ekolozi s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta?</p>
<p>Osnivanje Javne ustanove Park prirode Medvednica podupro je, međutim, državni inspektor Odjela za poljoprivredu i šumarstvo Davorin Kapec, istaknuvši kako Medvednica ima 22.826 hektara, a pod šumom je 14.000 hektara, od čega u državnom vlasništvu 8.177 hektara. </p>
<p>Potaknuto je i pitanje gradnje skijališta. Prema Zakonu o šumarstvu, istaknuo je Kapec, sve radnje u šumi i oko šume može raditi osoba šumarske struke, »prema tome nikakvo Trgovačko društvo koje namjerava u šumi graditi skijalište«. Prije dvije godine na Medvednici je proširena staza za skijaško trčanje, koja dijelom prolazi ispod plavog spusta. Tajnik Zagrebačkog planinarskog saveza Željko Gobec potaknuo je pitanje opravdanosti njezine gradnje te upozorio na eroziju koja se javlja na stazi. </p>
<p>- Staza je proširena na inicijativu Nenada Ivankovića. Na taj smo način dobili i šetačku stazu s panoramskim vidikom na Zagorje, istaknuo je upravitelj Šumarije Zagreb Herbert Krauthacker, dodavši kako erozije nema. Međutim, prema riječima predstavnika Ministarstva zaštite okoliša Miroslava Rukavine, Ministarstvo nije izdalo suglasnost i uvjete zaštite okoliša za spomenutu stazu. </p>
<p>- To bi područje trebalo sanirati, a za počinitelje je odgovorna nadležna inspekcija, rekao je Rukavina. Na inzistiranje novinara da odgovori što je u protekle dvije godine s tim u vezi poduzeto prema počiniteljima, inspektor zaštite prirode pri Ministarstvu Vladimir Lindić rekao je kako je »stvar u procesu«. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Fond rizika za zagrebačke inovatore</p>
<p>Zagrebački poduzetnici-inovatori susreli su se u utorak, u Tehničkom muzeju, sa zagrebačkim dogradonačelnikom Mladenom Vilfanom kako bi zajednički pokušali riješiti probleme hrvatskih izumitelja. Glavni problem svih inovatora vrti se oko nedostatka novca, zbog čega ti proizvodi ne dočekaju svjetlo hrvatskog tržišta.</p>
<p>- Naša je želja, u suradnji s Gospodarskom komorom Zagreba i Udrugom inovatora, napraviti tzv. fond rizika u koji bi se iz gradskog proračuna izdvojila dva milijuna kuna za financiranje proizvodnje inovativnih proizvoda, rekao je dogradonačelnik Vilfan.</p>
<p>Osim fonda, predložio je i raspisivanje javnog natječaja, kako bi se našao netko tko bi financijski podupro proizvodnju, zaštitu i promidžbu takvih inovacija. Takav bi fond, smatraju inovatori, znatno pomogao njihovu daljnjem razvoju i zaposlenju ljudi. No, čini se kako to nije jedini problem.</p>
<p>- Ne nailazimo na razumijevanje u institucijama koje su za to nadležne. Ne postoji pravni sustav koji bi zaštitio poduzetnike, rekao je Lazo Starčević, izumitelj stroja za sitotisak i dobitnik mnogih međunarodnih nagrada.</p>
<p>Paradoksalno je, smatraju inovatori, što se kod nas ne prepoznaje korisnost i nužnost proizvoda koji su u svijetu poznati i patentirani.</p>
<p>- Ne želimo da se novac daje na slijepo. Predlažemo osnivanje komisije koja će procijeniti isplativost ulaganja u proizvod, istaknuo je Robert Ostojić, predsjednik Udruge inovatara i inovator automasažera.</p>
<p>Inovatori su istaknuli kako im cilj nije komercijalizacija njihovih proizvoda, već rješavanje stvarnih problema ljudi i gospodarstva.</p>
<p>D. Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Prečko: Cvijeće i rotkvice za V. Pusić, nezadovoljstvo HNS-ovim plakatima</p>
<p>Vesna Pusić, predsjednica HNS-a, u utorak je posjetila naselje Prečko, gdje je na tržnici i u shopping centru »Prečko« popričala s građanima o problemima koji muče to zagrebačko naselje. U Kapelici nevinih stradalnika Domovinskog rata, žrtava Drugog svjetskog rata i zatočenih u logoru Prečko zapalila je svijeću. Istaknula je kako je posjet Prečkom i razgovor s njegovim stanovnicima najbolji način upoznavanja problematike tog naselja.</p>
<p>- Prečko sa svojih 25.000 stanovnika odgovara srednje velikom gradu i iznenađujuće je što ima tako malu tržnicu, rekla je Pusić, istaknuvši kako bi se taj problem trebao riješiti. Osim toga, Prečko je naselje s velikim brojem umirovljenika koji su pritisnuti brojnim problemima.</p>
<p>Građani su s odobravanjem dočekali Vesnu Pusić, darujući joj cvijeće, a od prodavačice na tržnici dobila je i rotkvice. Međutim, bilo je i onih nezadovoljnih, prije svega HNS-ovim nepoštivanjem pravila o ljepljenju predizbornih plakata. Naime, dio uz tržnicu i sama tržnica nepropisno su »okićeni« njihovim predizbornim porukama. </p>
<p>A. N. L.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zaprešić: Na Inkerovu stadionu 2. lipnja prvi hrvatski 'Love parade'</p>
<p>Prema uzoru na tradicionalni berlinski techno mega događaj, na stadionu zaprešićkog NK Inkera 2. lipnja održat će se prvi hrvatski Love parade, najavio je prvi čovjek organizacije, direktor hrvatsko-njemačke tvrtke Pro-Fon d.o.o. Zlatko Prolaščić, na novinskoj konferenciji u ponedjeljak. </p>
<p>Novinari su tom prigodom upoznali i jednog od trojice najpoznatijih DJ-a njemačke techno scene, DJ 2M Stevea, koji je s ekipom tehničara i organizatora došao u obilazak stadiona. Prema najavama, uz njega će na zaprešićkom techno happeningu nastupiti DJ Chrash i DJ Chrizz, koji svake godine u Berlinu zabavljaju više od milijun posjetitelja iz čitavoga svijeta. </p>
<p>Karte za veliki multimedijski događaj s najavljenim spektakularnim laserskim showom bit će u prodaji od sredine svibnja, za hrvatsko i slovensko tržište.</p>
<p>Techno koncert, rekao je njemački direktor Pro-Fona Karsten Fontana, poznat u Njemačkoj kao glavni čovjek za proces privatizacije istočne Njemačke, samo je početak njemačkog ulaganja u zaprešićki kraj. Naime, projektantska tvrtka Pro-fon d.o.o., u suradnji s njemačkom tvrtkom Deu-Kro-GmbH, izradila je, na temelju potreba Grada Zaprešića, program gradnje kapitalnih objekata i za njihovu realizaciju počela pregovore s mogućim njemačkim i američkim ulagačima. Poglavarstvu grada Zaprešića, rekao je Fontana, ponuđena je gradnja dvaju manjih trgovačkih centara, jednog u središtu grada, neposredno uz tržnicu, a drugog u naselju Sjever, s pratećim uslužnim sadržajima, te gradnju staračkog doma, također u središtu grada. </p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Za Eurosong rasprodano 38 tisuća ulaznica</p>
<p>KOPENHAGEN, 8. svibnja</p>
<p> - Prva proba hrvatske ekipe na zaista velikoj pozornici stadiona Parken u centru glavnog grada Danske u ponedjeljak je protekla uglavnom u usklađivanju Vanne s pratećim vokalima, kojih će na kraju u pjesmi biti znatno više no što se planiralo. Nakon toga održana je konferencija za novinare na kojoj su najviše pitanja našoj pjevačici postavljali novinari iz Velike Britanije. Uz informacije vezanih o Vanninoj karijeri i hrvatskoj glazbi na pitanje hoće li nastaviti surađivati s Tončijem Huljićem, Vanna je prvi put javno odgovorila potvrdno. Strani su novinari bili impresionirani Vanninim engleskim jezikom, ali i pjevanjem, budući da je na pitanje što zna o povijesti Eurosonga odgovorila pjevajući najveće hitove i dosadašnje pobjednice izbora za pjesmu Europu.</p>
<p>Za razliku od Izraela gdje stanovnici Jeruzalema uglavnom nisu znali da se u njihovom gradu održava festival europske pjesme, Danci su vrlo dobro upućeni u sva zbivanja vezana uz Eurosong. Tako je i 38.000 ulaznica, koliko stane na stadion Parken, prodano u svega nekoliko sati. </p>
<p>Na primanju u Gradskoj vijećnici za sve sudionike Eurosonga u ponedjeljak navečer, našu delegaciju je dočekala hrvatska veleposlanica Ana Marija Bešker. </p>
<p>Utorak je slobodan od pokusa za nastup. Nakon posjeta pivnici Carlsberg i zdravice - gdje je priznala da nikad nije pila pivo - Vanna je otišla sa šefom hrvatske delegacije Aleksandrom Kostadinovim na dansku televiziju gdje je sudjelovala u posebnoj emisiji u kojoj je predstavljeno pet najvećih favorita ovogodišnjeg Eurosonga: Francuska, Malta, Grčka, Island i Hrvatska.</p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Borčić: Prognoze o najezdi krpelja, komaraca i žohara prazna naklapanja</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Voditelj Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Berislav Borčić ocjenjuje je da su prognoze nekih medija o najezdi krpelja, komaraca i žohara, te s njima povezanih bolesti, »prazna naklapanja«.</p>
<p> Dr. Borčić izjavio je Hini da nitko ne može prognozirati koliko će se ove godine krpelja pojaviti i koliko će biti zarazni.</p>
<p> Lani je u Hrvatskoj zabilježeno samo 18 slučajeva oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa, pa iako je ove godine klima povoljna za razmnožavanje krpelja, za paniku nema baš nikakvog razloga, tvrdi Borčić. Preporučuje građanima koji češće zalaze u šume da se cijepe protiv krpeljnog meningoencefalitisa.</p>
<p> Od komaraca i žohara pak ne prijeti nikakva opasnost po zdravlje ljudi, naglašava Borčić. Akcija zaprašivanja komaraca u Zagrebu počet će u srijedu, a ovlaštenje za to na natječaju zagrebačkog Gradskog poglavarstva dobila je tvrtka »Ekocijan«. U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, akcija će biti odgođena za jedan dan. Zdravstvena nadzornica u »Ekocijanu« Dunja Fadljević napominje da je ta tvrtka ovlaštena i za suzbijanje žohara, ali njezini djelatnici interveniraju tek nakon dojava građana. Ona dodaje da u Zagrebu jedino ugostiteljske i trgovačke radnje moraju dva puta godišnje tretirati žohare. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pomoć Solinu iz Sindelfingena</p>
<p>SINDELFINGEN, 8. svibnja</p>
<p> - U sklopu proslave Majčinoga dana u njemačkom gradu Sindelfingenu, Hrvatska katolička misija prikupila je novu donaciju za potrebite u domovini. Voditelj Misije o. Marinko Vukman predao je časnoj sestri Kruzifiksi Ivelić ček na 21.000 DEM za dovršenje Doma u Solinu u kojem redovnice pod istim krovom skrbe za invalidne osobe.</p>
<p>Riječ je o trećoj donaciji hrvatskih obitelji, pojedinaca i poslovnih ljudi iz grada »Mercedesa« u posljednjih nekoliko mjeseci. Nakon što su kupnjom kombija za prijevoz štićenika pomogli Domu u Stančiću i prvi uputili pomoć u Knin prije otvorenja pučke kuhinje, sada su pomogli Solinu.</p>
<p>U kulturno-zabavnom i humanitarnom programu u Sindelfingenu prikazane su djelatnosti djece, mladeži i odraslih, a nakon zbora, folklora i glazbenih skupina, nastupili su gosti iz domovine, Dražen Žanko i Siniša Vuco. Program je održan pod motom: »Živote, ime ti je mati«, a prije slavlja u dvorani, služena je sveta misa u Crkvi Presvetog Trojstva, u kojoj se molilo za sve majke, za majku domovinu i iskazala zahvalnost Majci Božjoj.</p>
<p>M. S.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Za nove svemirske turiste nema mjesta još dvije do pet godina </p>
<p>MOSKVA, 8. svibnja </p>
<p> - Novih svemirskih turista neće biti iduće dvije godine, objavila je u utorak agencija RIA Novosti pozivajući se na Eduarda Puzrijeva, glasnogovornika Rosaviakosmosa - ruske aeronautičke i svemirske agencije. Kako je kazao, »glasine« prema kojima se Rosaviakosmos sprema izabrati idućeg svemirskog turista među desecima milijunera koji bi htjeli slijediti Dennisa Tita, neutemeljene su.</p>
<p> Tito, koji se u nedjelju vratio na Zemlju, platio je 20 milijuna dolara za osmodnevni boravak u svemiru od kojih je šest proveo na Međunardnoj svemirskoj stanici (ISS). Idući ruski letovi na ISS popunjeni su i na njima će biti ruski profesionalni kozmonauti, rekao je Puzrijev dodavši kako turističkih letova u svemir možda neće biti ni u idućih pet godina. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>38 milijuna dolara za Cezanneovo platno</p>
<p>NEW YORK, 8. svibnja </p>
<p> - »La Montagne Sainte Victoire« (Brdo Sv. Victoire), jedno od najpoznatijih platna Paula Cezannea, prodano je za malo više od 38 milijuna dolara u ponedjeljak navečer kod Phillipsa u New Yorku. To remekdjelo, naslikano 1888./89. godine, jedna je od najdovršenijih slika tog umjetnika koji je posljednje godine života proveo slikajući varijacije poznatog brda koje nadvisuje provansalski grad Aix-en-Provence (1011m). Dio je niza od sedam postimpresionističkih slika prodanih u ponedjeljak navečer koje su pripadale velikom njemačkom kolekcionaru Heinzu Berggruenu. Phillips, ugledna ali slabo poznata kuća koja je 1999. godine prešla pod nadzor francuskog milijardera Bernarda Arnaulta, preotela je Christie'su i Sotheby'su, dvjema aukcijskim kućama koje dijele više od 90 posto brutto prometa tog sektora, prodaju tih sedam velikih slika, među kojima i dva Van Gogha i pet Cezannea. </p>
<p> Heinz Berggruen (87), rođen u Njemačkoj i izbjegao u SAD 1936. godine, otvorio je 1949. godine galeriju u Parizu, koja je postala legendarna po kvaliteti djela koje je prodavala. </p>
<p> Prijatelj Picassa i Paula Kleea, prodao je važan dio svoje zbirke nacionalnom muzeju u Berlinu prošle godine, koji je s tih oko 80 djela Picassa i Kleea utemeljio »muzej Berggruen«. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Hoće li pula biti međunarodno filmsko središte?</p>
<p>48. Pula Film Festival mijenja koncepciju / Uz domaće filmove u konkurenciji će se prikazivati i strana filmska ostvarenja / Vrijeme održavanja priredbe pomiče se na početak ljeta od 22. do 30 lipnja</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Vijeće najvećega hrvatskog filmskog festivala u Puli već dugo koketira s idejom da tu prestižnu priredbu pretvori u međunarodnu s ciljem da se bolje promiče hrvatski film te da se tim činom približi europskim trendovima. Više gostiju, više sineasta - ovogodišnji je pulski organizacijski moto, rekao je u utorak na konferenciji za novinare, u Hrvatskome društvu filmskih djelatnika, direktor festivala Armando Debeljuh. Organizator se nada da će se pokazati koliko je pomicanje termina na početak ljeta, od 22. do 30. lipnja, pogodnije zbog izostanka oborina i turističkih pogodnosti. Po riječima Debeljuha Pulu se želi postupno pretvoriti u međunarodno filmsko središte, započevši već od ovoga 48. izdanja. No, postavlja se pitanje koliko će ovom događanju pogodovati podatak da se u isto vrijeme održavanja ovog festivala i u Dubrovniku, također prvi put, održava jedan međunarodni filmski festival, i to dokumentarnog filma.</p>
<p>Novinari su na konferenciji primijetili da se u isto vrijeme održava i münchenski te moskovski filmski festival, i to je po nekima dovoljno za zabrinutost. Ipak, organizatori zrače optimizmom. Po riječima selektora hrvatskoga programa Branka Ivande ova bi godina po broju filmova mogla biti rekordna, što opet ovisi o pomoći Ministarstva kulture. Postoje izgledi da se prikaže devet domaćih filmova i dva koprodukcijska u suradnji s mađarskim i njemačkim redateljima. Neki od domaćih autora su Tomislav Radić, Bruno Gamulin, Lukas Nola, Dražen Žarković i Branko Schmidt, zatim film Zorana Sudara s Goranom Višnjićem i film snimljen na elektronskoj tehnici autora Jakova Sedlara. Nadalje, priredba je zamišljena kao jedan festival s dvije kategorije: nacionalnom i međunarodnom, a takav će biti i žiri, koji će izabrati Vijeće festivala. O nacionalnoj kategoriji filmova odlučivat će domaći žiri. </p>
<p>Selektor europskog programa Dalibor Matanić izvijestio je na konferenciji za novinare da je organizacijski cilj okupiti autore sa širokog prostora ovoga dijela Europe, jer Pula ima dobru podlogu. U ovoj kategoriji za sada se razmatra sudjelovanje 7 ili 8 filmova na prostoru od Poljske do Albanije, dakle svih onih koji teže k Europskoj uniji. Naknadno će se obznaniti koji su to filmovi. Program će se održavati na nekoliko mjesta: u Areni s međunarodnim programom, u Kaštelu, gdje će se održavati noćni program, zatim u Festivalskom centru, dakle u Kazalištu, i u Domu branitelja. Organizator će prirediti i izložbu slika Andrzeja Wajde, a potaknut će se još tri programa, i to u Rovinju, Poreču i Pazinu gdje će se također vrtiti filmovi.</p>
<p> Dobra je vijest i to da će Hrvatska televizija biti prisutna s četiri panorame o festivalu. Ulaznice će biti po 30 kuna za dvije predstave, a predviđaju se popusti za komplete i studente, obećali su selektori Ivanda, Matanić i direktor Debeljuh. Interesantan je i podatak da je plakat osmislio upravo direktor festivala Armando Debeljuh, koji je inače uspješni dizajner. </p>
<p>Najškakljivije pitanje za ovogodišnji Pula Film Festival je novac, o kojem je trebao na konferenciji za novinare izvijestiti pomoćnik ministra kulture Branko Čegec, no on se za svoj nedolazak ispričao prezauzetošću. Iz kojih će se izvora festival financirati otkrio je direktor Debeljuh. Po njegovim riječima, 15 milijuna kuna festivalu će dodijeliti Ministarstvo kulture, a ostalo će podmiriti Grad Pula i Županija.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Jure Šonje ovjenčan Ujevićevim lovorom</p>
<p>Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« / Dodijeljena Nagrada »Mate Ujević« za najvrednije enciklopedičko-leksikografsko djelo objavljeno u 2000.</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Na prigodnoj svečanosti priređenoj u utorak u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža« mr. sc. Jure Šonje ovjenčan je Nagradom »Mate Ujević« što se dodjeljuje za najvrednije enciklopedičko-leksikografsko djelo objavljeno u protekloj godini. To je prestižno priznanje ponio mr. Šonje kao glavni urednik Rječnika hrvatskoga jezika, objavljenoga u nakladi Leksikografskoga zavoda i Školske knjige. Riječ je o »jednosveščanom Rječniku koji je prvi potpun jednojezični rječnik hrvatskoga jezičnog standarda objavljen u posljednjih stotinjak godina i izrađen na načelima povijesne i suvremene lingvističke znanosti i leksikografije«.</p>
<p>Tako je, naime, većinom glasova odlučio Odbor nagrade »Mate Ujević«, a odluku je, kako je to obrazložio Velimir Visković, prema ustaljenom postupku, prihvatilo Ravnateljstvo Zavoda. </p>
<p>Primajući nagradu iz ruku glavnoga ravnatelja Zavoda, prof. Tomislava Ladana, laureat je prigodnim riječima zahvalio na ukazanoj mu počasti. »Kad sam s navršene 34 godine došao u Zavod, nisam ni slutio da ću iz njega otići kao laureat, i to za djelo koje smo svi godinama željeli napraviti«, kazao je mr. Šonje. »Ideja o nastanku Rječnika hrvatskoga jezika potekla je iz Zavoda, od Mate Ujevića, zaslužnog leksikografa i urednika Hrvatske enciklopedije. Ona je bila prisutna i nakon utemeljivanja Zavoda, no sve do najnovijeg vremena političke prilike su joj bile nesklone. Stoga smo nastanku Rječnika, pod okriljem Zavoda, prionuli s velikim entuzijazmom, koji je napokon ugledao svjetlo dana. Sretan sam da je hrvatski narod napokon dobio djelo koje mu je nužno, a koje će se s godinama usavršavati«, rekao je mr. Šonje. </p>
<p>Nagradu su likovno oblikovali članovi obitelji Ujević - za likovno rješenje priznanja zaslužan je zet Lovro Artuković, a brončani odljev osmislila je kći Marija Ujević. Novčani dio nagrade, vrijedan 15.000 kuna, priskrbio je Zavod. Nagrada se tradicionalno dodjeljuje 8. svibnja koji je proglašen danom Hrvatske enciklopedije.</p>
<p>U drugom dijelu svečanosti bivši glavni ravnatelj Zavoda akademik Dalibor Brozović i ravnatelj Vladimir Pezo dodijelili su zaslužnim zaposlenicima i suradnicima na brojnim projektima deset plaketa i 126 priznanja.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kanon i fuga ispisani linijom</p>
<p>Galerija Šovagović / Izložba slikara i kritičara Marcela Bačića otkriva suptilnu igru linija što pokušavaju slijediti apstraktnu putanju glazbe!</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Slikar i glazbeni kritičar Marcel Bačić (1948.) jedan je od onih finih, pritajenih ljudi kojima samoća predstavlja dom i duhovno utočište, pružajući im prostor slobode u kojem neometano grade svoj umjetnički univerzum, daleko od raspuštene gomile. Nema u njega one silovitosti, potrebe za isticanjem kao u tolikih njegovih kolega spremnih i na radikalne poteze - samo da se pojave u novinama. Skromnost, karakterističnu samo za velike umjetnike, Bačić je davno pretvorio u načelo. Doista, sretan je taj čovjek što je svoj život ispunio glazbom. Nije li to, uostalom, najljepši način da provedemo život? Nema ljubitelja Trećeg programa Hrvatskog radia koji nije uživao u njegovim glazbenim kritikama. Stoga je i izložba ovog ljubitelja glazbe i profesora na Akademiji likovnih umjetnosti, otvorena u ponedjeljak u Galeriji »Šovagović«, bila prvorazredan likovni događaj. </p>
<p>U komornom prostoru slikar je izložio svoje crteže, suptilne igre linija što pokušavaju slijediti apstraktnu putanju glazbe. Minimalistička linijska umreženja, reducirana na vijugave crte što ispisuju trag zvuka, u biti su uzbuđujuća traganja za - neuhvatljivim. Probijajući gdjegdje papiranati rub crteža, nastavljajući se na podlogu, linije ujedno posvjedočuju mističnu moć glazbe što struji Svemirom poput možda jedine utjehe. Vrlo je važno spomenuti da Bačić u svojim likovnim »notnim zapisima« koristi većinom sivu i rijetko crvenu boju koja stoji izdvojena poput posebne misli. Možda je to upravo ono što je u nezaboravnu filmu Miloša Formana »Mozart« izrekao ljubomorni Salieri, diveći se potajno Mozartovoj glazbi: »A tada se, visoko 'iznad' njegove glazbe, pojavio tek jedan, usamljeni drhtavi zvuk, božanski glas, izdavajući se iz svega«.</p>
<p>Svaka Bačićeva likovna izvedba, kako pojašnjava dr. Tonko Maroević u stvari je: »autentični i novi život preuzetog modela, dapače, jedna drugačija konkretizacija, prava majstorija na zadanu temu, nešto poput klavirističke obrade djela za orgulje«. Štoviše, ističe dr. Maroević »uspjeti u napetosti same crte prenijeti dobar dio kromatskih i mofroloških poticaja znači mnogo više od prijevoda, prepjeva, znači suputništvo u duhu i suradništvo u materiji. Ali razgovor o predlošcima i modelima, tek je jedan aspekt problematike koja zanima Bačića, jer se uz to nameće i pitanje relativnosti svake originalnosti i pitanje odnosa dijelova i cjeline. Strukturalno zainteresirani autor ulančava svoje crteže u novonastale cjeline, uspostavlja dinamizam bujanja i mijenjanja, rasta i smanjenja, klizanja i brisanja motiva. Sitnim pomacima, znalačkim obratima, Bačić razvija vizualne fuge i gradi optički kanon«</p>
<p> Djela su to koje će dekan ALU Stjepan Gračan označiti kao hermetične crteže čudesne poetike. I doista, kako je naglasila galeristica Maja Šovagović, šteta je što ova izložba nije održana tijekom Muzičkog biennala, jer bi bila dražestan likovni prilog manifestaciji koja je Zagreb nakon dugo vremena upisala među kulturna žarišta Europe. Marcel Bačić je izlagao više puta tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina. Zanimljivo je da mu je upravo Maja Šovagović organizirala jednu od prvih izložbi u knjižari »Mladost«. Osim slikarstvom i glazbenom kritikom, umjetnik je to koji se intenzivno bavi i opremom knjiga i časopisa - ukratko svestran i plodotvoran autor.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Ljepota zborskog sfumata</p>
<p>Ovogodišnji pretplatnički ciklus HRT pod naslovom »Sfumato« s nastupima Mješovitog zbora Hrvatske radiotelevizije u Muzeju Mimara imao je u ponedjeljak više nego lijep završetak. Program je na svaki način bio obilježen prisutnošću dirigenta i skladatelja Klausa Arpa, koji se, poslije vrsnog nastupa u Majstorskom ciklusu HRT i KDZ u »Lisinskom« ovih dana, ovom suradnjom s radio-zborom potvrdio i kao vrstan stručnjak za vokalnu glazbu i kao zanimljiv skladatelj. Pred punom dvoranom Muzeja Mimara, i to birane publike, uspjeh je bio zaslužen, to više što se radilo o podosta neuobičajenom programu.</p>
<p>Na početku to je bila opsežnija vokalna poema Franza Schuberta »Pjev duhova nad vodama« na stihove J. W. Goethea, s time da je u koncertnom programskom listiću slušatelju zbog lakšeg praćenja skladbe bio ponuđen lijepi prepjev Dragutina Tadijanovića. Skladba je pisana za osmeroglasni muški zbor uz pratnju pet gudačkih instrumenata. S dobrim izgovorom teksta, s razgovjetno predstavljenim pojedinim vokalnim dionicama, izvedba je imala potrebne kontraste od vedrih do dramatičnih ugođaja kojima se nadahnuo veliki začetnik romantike.</p>
<p> Kao dopuna takvom ugođaju u trećem se dijelu večeri pojavio kasni romantičar Johannes Brahms s izborom svojih vokalnih kvarteta za četvero solista uz pratnju glasovira. S obzirom na bogatu glazbenu fakturu tih šarmantnih stavaka na stihove različitih autora uobičajilo se da te pjesme izvode četveroglasni zborovi, pa je tako i tu večer veliki sastav Mješovitog zbora HRT pod iskusnim Arpovim vodstvom odmuzicirao te vokalne stavke s punim uživljavanjem u ljepotu majstorova glazbenog kazivanja - iako nam se ipak čini da još ljepše zvuči izvedba u izvorniku za četiri solistička glasa.</p>
<p> U tome dijelu večeri dogodio se i incident, kada je dirigent dva put morao prekinuti početak pjesme »O lijepa noći« jer se iz publike oglasio - mobitel. Negodovanju dirigenta pridružili su se i glasni protesti nekih slušatelja; napominjemo ovo kao podsjetnik onima koji s tom stvarčicom dolaze na priredbe, a zaborave ju iskopčati. No kako je Brahmsovim pjesmama završeno ta lijepa glazbena večer, burno odobravanje slušateljstva izmamilo je i dodatak, još jednu iz ciklusa tih pjesama, pod naslovom »Čežnja«.</p>
<p>Između Schuberta i Brahmsa našao se sam dirigent Klaus Arp kao skladatelj, koji iza sebe ima već i jednu uspjelu operu. Zborsku skladbu »Ikarov san« na stihove različitih autora s umetnutim recitacijama i pomalo bizarnom pratnjom naizmjence glasovira, čembala i (sasvim neuobičajeno) bas-flaute, maestro Arp napisao je još 1987. godine, kao popratnu glazbu jednog multijedijalnog showa.</p>
<p>Međutim, i ovako, u koncertnoj verziji, djelo ima svoj puni smisao u primjeni često veoma složene polifone fakture oporog suzvučja i sugestivnih, gotovo podmuklih ugođaja, s oazama odlično čitanih recitatorskih pasusa na njemačkom jeziku (recitator Branko Belić). Pored petero istaknutih gudača u Schubertovim pjesmama, u Arpovu »Ikaru« sudjelovali su pijanistica Srebrenka Poljak i Žarko Hajdarhodžić na bas-flauti.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Otvoren arhiv Dubrovačke Republike</p>
<p>DUBROVNIK, 8. svibnja</p>
<p> - U palači Sponza u utorak je svečano otvoren obnovljen i preuređen arhiv Dubrovačke Republike. Radi se o suvremenom sustavu zaštite i opreme Državnog arhiva. Arhiv Dubrovačke Republike obuhvaća 92 serije raznovrsnih dokumenata, to jest sto tisuća pojedinačnih akata i sedam tisuća kodeksa, važnih za Hrvatsku, ali i mnogo šire.</p>
<p> U prigodi otvaranja, priređenog uz Tjedan arhiva, ravnatelj Državnog arhiva u Dubrovniku Ivo Orešković podsjetio je kako se ta institucija smatra jednom od najznačajnijih ustanova te vrste u svijetu. »Čitav projekt vatrodojavne, protupožarne i protuprovalne zaštite dubrovačkog Državnog arhiva, koji bi u potpunosti trebao biti zaokružen do 2002., ostvaruje se zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture RH, koje će u tu svrhu izdvojiti ukupno 2,4 milijuna kuna«, rekao je on. Prva je etapa inače obuhvatila vatrodojavnu, protuprovalnu i protupožarnu zaštitu cijele zgrade, dok će u iduću godinu dana na isti način biti zaštićen i cjelokupni fundus Državnoga arhiva u Dubrovniku. Sustav zaštite izradila je tvrtka Aling iz Zagreba, a kako se moglo čuti tijekom svečanosti, u sklopu Državnoga arhiva od ove će jeseni radom započeti i radionica arhivskih kutija po mjeri.</p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Vitsaxis posjetio Sabor </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Vassilis Vitsaxis, grčki diplomat i književnik, predsjednik grčkoga društva književnika, koji boravi u višednevnom posjetu Hrvatskoj, posjetio je u utorak Hrvatski sabor, gdje je razgovarao s Antom Simonićem, predsjednikom i članovima saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. U razgovoru su, kako je izvijestila saborska služba za odnose s javnošću, razmatrane mogućnosti kulturne, prosvjetne i znanstvene suradnje dviju država, koje veže pripadnost Sredozemlju. Gost je izviješten o radu saborskog odbora i djelovanju Sveučilišnoga međunarodnog centra u Dubrovniku koji pruža velike mogućnosti za znanstvenu suradnju. Istaknuta je i potreba jačanja književnih veza između Hrvatske i Grčke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Mesić odlikovao Murtića </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja </p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić uručio je, u srijedu, doajenu hrvatske likovne umjetnosti, slikaru Edi Murtiću, u povodu 80. rođendana, Red hrvatskog pletera za njegov izniman doprinos hrvatskoj umjetnosti. Zahvalivši na priznanju, Murtić je rekao da će i dalje raditi za svoju zemlju i njezinu umjetnost. Predsjednik Mesić istaknuo je da je Murtićev likovni opus odavno poznat izvan naših granica te da je on jedan od velikih umjetnika koji je proširio granice naše likovne umjetnosti.</p>
<p> »Ovo priznanje je najmanje čime Vam možemo zahvaliti«, rekao je Mesić, dodavši kako će Murtićeva djela svojom vrijednošću i trajnošću nadživjeti svoje vrijeme. Svečanosti u Uredu predsjednika bili su nazočni i Murtićeva supruga Goranka Vrus i predsjednikov savjetnik za kulturu Zdravko Jelenović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Vujić otvorio vukovarsku knjižnicu </p>
<p>VUKOVAR, 8. svibnja</p>
<p> - Deset godina nakon agresije na Hrvatsku tijekom koje je bila devastirana i razorena, svoja je vrata ponovno otvorila zgrada Gradske knjižnice i čitaonice toga grada. Svečanosti otvorenja nazočio je i ministar kulture, dr. Antun Vujić koji je i predložio da umjesto njega, simboličnim presijecanjem vrpce, knjižnicu otvori ravnateljica, Srebrenka Vuletić. U obnovu knjižnice uloženo je 3,5 milijuna kuna. Sredstva je najvećim dijelom osiguralo Ministarstvo kulture, ali i Grad Vukovar, Vukovarsko- srijemska županija i talijanski Caritas iz pokrajine Toscana. »Obnova ovakve ustanove je obnova samog srca porušenog grada koja će pomoći njegovoj revitalizacij i novom životu koji počinje od kulture«, rekao je Vujić obraćajući se županu Peri Čobankoviću, pročelnici županijskog Ureda za prosvjetu i kulturu, gradonačelniku Vladimiru Štenglu i mnogobrojnim kulturnim djelatnicima. Pročelnica vukovarskog Ureda za prosvjetu i kulturu, Antonija Kukuljica napomenula je da je zgrada tijekom obnove proširena i sadržajem i veličinom. Naime, prijeratni knjižni fond brojio je 75.440 knjiga, a sada je na 1.000 četvornih metara prostora smješteno 60.000 knjiga, dok 20.000 još nije uvedeno u registar. </p>
<p>LJ. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>»Dinamo nas se boji, zna što ga čeka u Splitu« </p>
<p>Ne bih previše komentirao Šokotinu majicu »Uvijek kontra Splita«, mogu samo reći da je on to napravio iz straha. »Dinamovci« se nas boje, znaju što ih čeka na Poljudu, kaže Hajdukov kapetan Ivan Leko uoči kup-dvoboja u Splitu / Direktor Fredi Fiorentini pak misli da je ta majica »čista provokacija protiv igrača Hajduka, cijelog Splita i Dalmacije«</p>
<p>SPLIT, 8. svibnja</p>
<p> - Kad Dinamo dolazi u Split, na Poljud, čitav je grad na nogama. Vidjelo se to i u poljudskom »Plavom salonu«, u kojem su se pojavili mnogobrojni kolege koje nisu redovni posjetitelji. Razlog je, naravno, prva utakmica Hajduka i Dinama u finalu Hrvatskog nogometnog kupa, u srijedu (17.30 sati). Uz trenera Zorana Vulića, pred novinare su izašli kapetan Ivan Leko, kojem je ovo zadnja utakmica protiv Dinama na Poljudu (na ljeto odlazi u španjolsku prvoligašku momčad Mallagu) te reprezentativni vratar Stipe Pletikosa, koji također broji posljednje dane u Hajduku.</p>
<p>- Napravit ću sve kako bih posljednju utakmicu protiv Dinama na Poljudu odigrao što bolje, kako bi mi se urezala duboko u sjećanje, rekao je kapetan Leko. - Čeka nas iznimna utakmica, mislim da smo sposobni pobijediti Dinamo i osvojiti dvostruku krunu.</p>
<p> »Dinamovci« su se psihološki malo podigli nakon pobjede protiv Osijeka, ali im to neće pomoći na Poljudu. Očekujem pobjedu s najmanje dva gola razlike koja bi nam omogućila da mirno odemo na uzvrat, za 15 dana u Maksimiru, ali bi nam donijela i još više samopouzdanja uoči prvenstvenog dvoboja u nedjelju, također u Maksimiru.</p>
<p> Ne očekujem Dinamo koji će nas napasti, naprotiv, očekujem sedam, osam »modrih« koji neće prelaziti centar - čekat će prigodu i pokušat će nas iznenaditi iz kontre.</p>
<p> Novinari su htjeli čuti što Leko misli o potezu Dinamovog napadača Tome Šokote, koji je poslije svakog od tri postignuta gola u Osijeku pokazivao podmajica na kojoj je pisalo »Uvijek kontra Splita«.</p>
<p>- Ne bih to previše komentirao, mogu samo reći da je on to napravio iz straha. »Dinamovci« se nas boje, znaju što ih čeka u Splitu, na Poljudu. U prvenstvenom smo ogledu pobijedili 3-1, a moglo je biti i više. Zato neka Šokota i dalje nosi tu majicu, nemam ništa protiv. Reprezentativni čuvar mreže Stipe Pletikosa, poput Leke, broji zadnje dane u Hajduku. On još nije pronašao novi klub, ali zainteresiranih ima. Pletikosa se najprije požalio zbog neprospavane noći:</p>
<p>- Slabo sam spavao. Kad god spavamo na stadionu ne mogu se dobro odmoriti. Valjda će biti bolje noć prije utakmice, u hotelu »Jadran Koteks« na Zvončacu. Tamo smo bili i uoči prvenstvene utakmice, kad smo »razbili« Dinamo.</p>
<p>Pletikosin je recept za utakmicu u srijedu sljedeći:</p>
<p>- Moramo odigrati agresivno, kao u prvenstvenoj utakmici. Nemamo se što štedjeti, do nedjelje imamo dovoljno vremena za odmor. Vjerujem da ćemo maksimalno »napaljeni« ući u utakmicu i da ćemo ubilježiti pobjedu koja će nam omogućiti miran uzvrat. »Dinamovci« su osokoljeni pobjedom protiv Osijeka, ali im to neće pomoći da prođu na Poljudu. Uz pomoć naših navijača i punog stadiona, vjerujem da ćemo ostvariti rezultat koji će nam omogućiti da ponovno osvojimo Kup. Dugo nisam primio gol, zapravo zadnji sam primio upravo protiv Dinama, strijelac je bio Sedloski u prvenstvenoj utakmici. Sad sam uvjeren da se moja mreža neće zatresti jer obrana zaista igra dobro. Posljednji je na novinarskoj listi želja bio trener Zoran Vulić.</p>
<p>- Utakmica protiv Slavena bila je njemačkog tipa, igrači su se dosta iscrpili, no vjerujem da će se oporaviti i da će protiv Dinama svi biti spremni. Imamo problema, Miše je umoran i neće igrati, a još su neki nogometaši pod upitnikom. Ne opterećujem se »modrima«, razmišljam samo kako ostvariti što bolji rezultat. Zadovoljila bi me 1-0 pobjeda, rekao je Vulić i, po običaju, nije želio otkriti sastav momčadi.</p>
<p>Hajdukov direktor Fredi Fiorentini, ujedno i član Izvršnog odbora HNS-a, bio je veoma odlučan kad je u pitanju Šokotina majica »Uvijek kontra Splita«: </p>
<p>- To je čista provokacija protiv igrača Hajduka, cijelog Splita i Dalmacije. Mislim da bi se trebalo pozabaviti tom »Šokotinom majicom«.</p>
<p>Napetost, eto, raste prema točki usijanja, nema sumnje da će na Poljudu biti kao u kotlu, bez obzira što neki kažu da je Kup samo revijalna utakmica i da će se ono pravo dogoditi u nedjelju u Maksimiru, u prvenstvenom ogledu.</p>
<p>U tom je stilu i izjava sportskog direktora Ivice Šurjaka:</p>
<p>- Kup je utješna nagrada, prvenstvo je ono pravo, ali ipak bi bilo lijepo osvojiti dvostruku krunu. Mislim da smo to zaslužili i da će se to dogoditi.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Borisu Mutiću nagrada za životno djelo</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Hrvatski zbor sportskih novinara (HZSN) održao je u ponedjeljak devetu sjednicu Sabora na kojoj su podijeljene tradicionalne godišnje nagrade i nagrada za životno djelo za sve vidove sportskog novinarstva u 2000. godini.</p>
<p>Pozdravljajući nazočne, među kojima u bili brojni veterani hrvatskog sportskog novinarstva, čelnici Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), Ministarstva prosvjete i sporta, te sportskih Saveza i klubova, predsjednik HZSN-a Zoran Kovačević naglasio je da je HZSN u protekloj godini organizirao dvije zapažene rasprave na temu »Što želimo od sporta« i »Žele li vam dobro sportski novinari«, te u narednom periodu namjerava nastaviti sa sličnim akcijama. Predsjednik HOO-a Zdravko Hebel rekao je kako bez sportskih novinara ne bi bilo ni sporta, te pozvao sportske novinare da kritički pišu o svim problemima u hrvatskom sportu.</p>
<p>Na svečanom dijelu Sabora dodijelje su tradicionalne godišnje nagrade i nagrada za životno djelo HZSN-a za 2000. godinu. Najviše prinanje HZSN-a, Nagradu za životno djelo, dobio je dugogodišnji novinar, reporter i komentator hrvatske televizije Boris Mutić. Na prijedlog Ocjenjivačkog suda Izvršni odbor HZSN-a godišnju je nagradu za snimateljski i fotoreporterski rad za 2000. godinu dodijelio fotoreporteru »Večernjeg lista« Siniši Hančiću. Godišnju nagradu za radijsko novinarstvo dobio je reporter i urednik sportske redakcije Obiteljskog radija Damir Tabaković, dok je godišnja nagrada za televizijsko novinarstvo uručena komentatoru HTV-a Dragi Ćosiću. Godišnju nagradu za pisano novinarstvo dobio je novinar i urednik deska »Sportskih novosti« Dražen Pinević, dok je urednikom godine proglašen bivši urednik sportske redakcije, a sada pomoćnik glavnog urednika »Jutarnjeg lista« Darko Kolombo. Godišnja nagrada za publicistiku HZSN-a pripala je novinaru i povjesničaru sporta iz Karlovca Zdravko Švegar, dok je za najbolji press centar u 2000. godini proglašen Press centar Europskog prvenstva u rukometu u Rijeci i Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Lončarević želi i drugi Kup</p>
<p>Dinamo će na Poljudu, ako se Leko oporavi, istrčati u sastavu koji je projurio Osijekom. Na vratima će Vasilj dobiti prednost u odnosu na tek oporavljenoga Butinu, a Balaban još nije spreman / »Osijek nam je donio dobro raspoloženje u svlačionicu, u Splitu također idemo na pobjedu«, ne krije optimizam Dinamov trener Ilija Lončarević</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Dinamov trener Ilija Lončarević vjeruje u momčad koja je u subotu »pregazila« Osijek i ukoliko zbog ozljeda ne bude primoran nešto mijenjati, Hajduku će u prvoj finalnoj utakmici Kupa sučeliti osječku postavu. Dakle, na vratima će i dalje biti Vladimir Vasilj, a jedina je dvojba hoće li Jerko Leko biti spreman za poljudski okršaj, budući da ga je na treningu u ponedjeljak popodne, neopreznim startom, ozlijedio Bosnar. Boško Balaban sigurno neće zaigrati, njegov se oporavak produžio.</p>
<p>- Vasilj je u vrlo dobroj formi, a Butina je nakon nekoliko dana stanke tek počeo trenirati. Razgovarao sam s Butinom i sklon sam zaključku kako je možda bolje da Vasilj ostane na vratima. Ukoliko Leko neće moći, zamjenski su kandidati Bosnar, Gondžić i Bazina. Tek na dan utakmice znat ću u kakvom je Leko stanju, govorio je Lončarević, dodavši kako na Balabana svakako računa za nedjeljni prvenstveni dvoboj u Zagrebu protiv Hajduka.</p>
<p>Dinamo će, dakle, na Poljudu istrčati u ovome sastavu: Vasilj - Leutar, Tokić, Sedloski, Polovanec - Leko (Bosnar), Agić, Pilipović - Mikić, Cvitanović; Šokota. Varijanta s trojicom napadača, doslovce trojicom, pokazala se djelotvornom u Gradskome vrtu i Lončarević će napadački zaigrati i na Poljudu. Uostalom, trenerova je najava utakmice odraz samopouzdanja »plavih«.</p>
<p>- Idemo na Poljud po pobjedu! Osijek nam je donio pozitivni pomak, osjeća se dobro raspoloženje u svlačionici i nadam se da će nakon Splita sve biti još i bolje. Bez obzira što je uzvrat u Zagrebu i što se smatra da smo zbog toga u prednosti, pokušat ćemo pobijediti već u Splitu. Očekujem, dakle, nastavak pozitivne reakcije momčadi, nadam se da je već iz sjećanja izbrisano onih splitskih 1-3, kad nismo bili ni na približnoj razini Dinama. Ulazimo u završnicu sezone i imam se pravo nadati da će ova momčad u dolazećim utakmicama iskazati svoj maksimum. Kulminaciju dobrih igara očekujem u nedjelju u Zagrebu, veli Lončarević.</p>
<p>Ipak je, eto, nedjeljni prvenstveni dvoboj u maksimirskim mislima. Lijepo je, naime, osvojiti Kup, ali naslov državnoga prvaka zvuči i sjaji kudikamo ljepše. Stoga je Lončareviću stiglo pitanje očekuje li možda da će Hajduk kalkulirati u Kupu.</p>
<p>- Ne znam. Ali, to se može dogoditi, jer je očito da je Hajduku prvenstvo važnije od Kupa. Uostalom, u prvenstvu imaju određenu sigurnost temeljenu na bodovnoj prednosti. Međutim, ne želim razmišljati o njihovim kalkulacijama, za nas je najvažnije da u Splitu odigramo normalnu, pravu utakmicu, kojom bismo dohvatili još više optimizma uoči nedjelje. Pomak naprijed u srijedu naš je imperativ, kaže Dinamov trener. Dodajmo da je ovo Lončareviću drugi nastup u finalu hrvatskoga Kupa, dosad mu je učinak 100-postotni. S Inkerom je, naime, 1992. oteo pobjednički pokal Vlatku Markoviću koji je sjedio na Dinamovoj, odnosno na klupi HAŠK Građanskoga. Markoviću tada nije pomoglo »gatanje«, sjećamo se da je na plus 30 Celzija imao baloner i zimski šešir na glavi... U prvoj utakmici u Zaprešiću bilo je 1-1, a na uzvratu u Maksimiru Damir Kasumović je pogotkom glavom donio prvi hrvatski Kup Inkeru. To je Lončareviću ujedno i jedini pravi trofej. Hoće li u Splitu zakoračiti prema drugom?</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Navijači mogu biti mirni«</p>
<p>Ante Martinac, povjerenik Prve HNL, kaže da je MUP spreman za svaku vrstu iznenađenja i da navijači na poljudskim tribinama mogu biti mirni</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Nakon nedavne prvenstvene utakmice Hajduka i Dinama u Splitu (3-1), opća je ocjena glasila da je Stanko Bubalo »zabio gol incidentu«. U 9. minuti, naime, pozornost je s travnjaka usmjerena na dio tribine koji dijeli sjever od istoka poljudskog gledališta. Zanimljivo, bilo je to točno nasuprot tribini na kojoj je, u svom »kavezu«, bilo 1200 BBB-ovaca. Uglavnom, u toj dvominutnoj tučnjavi, u koju su odlučno uletjeli policajci, letjele su baklje, slomljen je dio ograde... Navodno su navijači tražili slabije točke tribina za put prema suparničkoj skupini. Drugo pojašnjenje kazuje da su se »trocidaši« potukli međusobno, a neki manje iskusni policajci željeli su ih smiriti. U nezgodan trenutak, jer se sve okrenulo protiv policije...</p>
<p>Onda je Bubalo postigao pogodak u 11. minuti za 1-0 i praktički spasio stvar. Sve se smirilo i zaboravilo, u međuvremenu je policija zagospodarila situacijom, kažu izvješća s lica mjesta. Jedino što su Dinamovi igrači zbog predmeta koji su letjeli s tribina imali problema s izvođenjem udarca iz ugla. Zbog baklji ubačenih na travnjak, Hajduk je na kraju novčano kažnjen.</p>
<p>Povjerenik Prve HNL Ante Martinac, međutim, ni želi ni čuti da je Bubalo svojim pogotkom spriječio incident. Odlučno je dan nakon utakmice tvrdio kako bi i bez Bubalovog pogotka sve na Poljudu bilo pod kontrolom:</p>
<p>- Na Poljudu su bile poduzete maksimalne mjere sigurnosti, s dovoljno ljudi na objektu i u pričuvi. Zoran Cvrk, povjerenik za sigurnost HNS-a, bio je u stalnom kontaktu s pomoćnikom ministra MUP-a Vladimirom Faberom. Odgovorno tvrdim da je MUP bio u punoj pripravnosti i sigurno bi spriječio svaki nered. Zato se posebno zahvaljujem MUP-u.</p>
<p>Sudeći po tadašnjoj Martinčevoj izjavi, navijači mogu biti mirni, i na Poljudu i u Maksimiru. A izjava glasi:</p>
<p>- U završnici prvenstva i Kupa više nema utakmica »višeg rizika« jer su praktički sve pod tim nazivnikom. Samim tim se veoma dobro zna koja utakmica treba kakvu vrstu nadzora. S naglaskom da nisu potrebne neke posebne pripreme. Već znamo predložak osiguranja za utakmicu poput ove Hajduka i Dinama, kad se očekuje najmanje 30.000 gledatelja, ili ostale, u prosjeku s 1000 gledatelja, tumačio je Martinac.</p>
<p>Dakle, gledatelji se na poljudskoj utakmici ne bi trebali bojati za svoju sigurnost, čak i ako Dinamo povede ili pobijedi... Vidjet ćemo.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ne znam što se događalo u Splitu</p>
<p>Ne želimo komentirati niti imamo primjedbi na utakmicu Hajduk - Slaven Belupo. Zapravo, čak ni ne znam što se događalo, jer nisam gledao / Ako bismo već morali birati, onda bismo radije »uzeli« naslov prvaka nego Kup, no želja nam je osvajanje oba trofeja, kaže Barišić</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - »Zajedno smo jači«. Ovom bismo krilaticom mogli ukratko ocrtati nastup Dinamovog predsjednika Mirka Barišića dan uoči prve finalne kup utakmice protiv Hajduka u Splitu. Maksimirski je predsjednik, naime, diplomatski želio demantirati kako ne postoji nikakav procjep između igrača i trenera s jedne, te klupske Uprave s druge strane. Trener Ilija Lončarević ovih je dana uporno naglašavao kako je svlačionica ostala sama i kako im klub daje samo deklarativnu podršku. No, Barišićev izlazak pred novinare ipak nije bio baš onakav kakvim su ga mnogi zamišljali. Predsjednik, naime, nije žestoko »lupio šakom po stolu« i demantirao glasove iz svlačionice, već je samo kratko dometnuo:</p>
<p> - U posljednje je vrijeme bilo mnogo istupa o nekim relevantnim stvarima vezanima uz klub. Nemamo ništa novoga reći, osim da s punom koncentracijom želimo sezonu privesti kraju...</p>
<p>Nedugo potom potiho je ipak provukao ideju »skladne simbioze« svlačionice i »gornjeg maksimirskog doma«. U pripremi su, naime, novi ugovori između igrača i kluba, a na upit hoće li iznosi u tim ugovorima biti revidirani, Barišić je naglasio:</p>
<p> - Ne želim ništa prejudicirati, ali učinit ćemo sve da dečki budu zadovoljni. Što će se napraviti odlučivat će trener, sportski direktor i glavni direktor.</p>
<p>Kasnije je, doduše, dometnuo kako klub neće ulaziti u obaveze koje nije u stanju ispuniti.</p>
<p> - Procedura oko ugovora bit će završena u ponedjeljak, i to na temelju promjena Zakona o sportu. Od sljedećeg tjedna s našim ćemo igračima sklopiti nove ugovore.</p>
<p>No, tezu o tome da je svlačionica ipak ostala sama, možda potvrđuje Barišićeva reakcija na upit o zbivanjima na utakmici Hajduka i Slavena Belupa u prošlome kolu. Splićani su pobijedili 1-0, pogodak su postigli u »konfuznoj« situaciji u kojoj je pomoćni sudac dizanjem zastavice naznačio zaleđe Hajdukova napadača, no glavni sudac Željko Širić zastavicu je jednostavno ignorirao. Nedugo potom poništen je izjednačujući pogodak Koprivničanaca, kojeg mnogi smatraju - regularnim. Nesporno je da ovakav rasplet ima i te kakvog utjecaja na završnicu prvenstva i upravo bi ti detalji Dinamo mogli koštati naslova. A, to su situacije u kojima se očekuje barem »kurtoazna« reakcija maksimirske Uprave, igrači i trener u tim trenucima očekuju potporu u svome klubu... No, Barišić je na spomen te utakmice »okrenuo glavu«.</p>
<p>- Ne želim komentirati odluke sudaca, i oni su dio nogometne igre. Ne želimo komentirati niti imamo primjedbi na utakmicu Hajduk - Slaven Belupo. Zapravo, čak ni ne znam što se događalo (!?), jer nisam gledao.</p>
<p>Čudno je, naime, zato jer je Dinamov predsjednik gostovao u tv-emisiji »Prva HNL« u kojoj su prikazani izvještaji sa svih prvenstvenih utakmica, pa tako i one splitske...</p>
<p> - Jesam, gostovao sam u emisiji, ali nisam gledao izvješće s te utakmice...</p>
<p>Novinare je zanimalo i bi li se Dinamo zadovoljio raspletom u kojem bi pokal za osvojen Kup završio u Zagrebu, a naslov prvaka u Splitu.</p>
<p>- Ne! Ako bismo već morali birati, onda bismo radije »uzeli« naslov prvaka, no želja nam je osvajanje prvog mjesta i u Kupu i u Prvenstvu. Uostalom, sportski je nadati se... Odluku će donijeti naši međusobni dvoboji, a dakako i - sportska sreća.</p>
<p>Na kraju je bilo riječi i o polemici o tome je li hrvatskom nogometu svrsishodnija Prva liga sa 16 ili sa 12 klubova. Dinamo se javno deklarira za ovu drugu varijantu...</p>
<p>- Ne misle samo Dinamo i Hajduk, već i mnogi drugi, da »Liga 16« nije dobra za kvalitetu hrvatskog nogometa. Nećemo to sad ponovno elaborirati, znamo o čemu se tu radi... Uostalom, ovo nije ni pravi gospodarski, a ni sportski trenutak za tako nešto. Evo, u Osijeku je zaživio prijedlog da se »Liga 16«, zbog materijalnih teškoća, podijeli na dvije skupine sa po osam klubova, nakon čega bi četiri najbolje momčadi iz svake skupine prošle u doigravanje. Je li to dobro ili nije, sada je drugo pitanje... Ideja je, dakle, da se barem ublaži negativni materijalni efekt »Lige 16«. Činjenica je da doigravanje i sva neizvjesnost koja ga prati pokazuju kako ona pozitivna tenzija postaje sve veća. Bude li sve u redu, uvjeren sam da će ove predstojeće tri utakmice Dinama i Hajduka pratiti 80-90 tisuća gledatelja, a to je dobitak za nogomet. A kad imate »Ligu 16«... U svakom slučaju, eto to je jedan od razloga koji idu u korist »Lige 12«, zaključio je Barišić.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zadrani izjednačili, odlučuje treća</p>
<p>U drugoj utakmici polufinala doigravanja košarkaši Zadra su u Jazinama pobijedili Cibonu 81-65, pa je sad omjer pobjeda 1-1, a u finale će se plasirati momčad koja prva izbori dvije pobjede / Treća, odlučujuća utakmica igra se u subotu u Zagrebu</p>
<p>ZADAR, 8. svibnja</p>
<p> - »U Zagreb, u Zagreb« zapjevalo se u Jazinama nakon završetka druge polufinalne utakmice u kojoj je Zadar borbenom igrom pobijedio Cibonu 81-65 (25-13, 37-35, 60-53) i tako izjednačio omjer polufinalnih pobjed na 1-1.</p>
<p>Vidjelo se u prvoj četvrtini kako Zadrani imaju ozbiljne namjere uzvratiti Ciboni za nedavni poraz u Zagrebu. Bila je to jedna od najboljih četvrtina koje su Zadrani odigrali ove sezone. Sjajna su bila braće Jurica i Tomislav Ružić, uz veliku pomoć Davora Pejčinovića koji je gospodario pod obručem, dok je Darko Krunić bio uspješan u napadu. Otuda i vodstvo Zadra u petoj minuti 14-4. Tek tada gostujući trener Neven Spahija u igru je uveo Josipa Sesara, no ni to nije bilo dovoljno da bi se zaustavila igra Zadrana. Ni učestalo rotiranje s klupe Cibone nije dalo rezultata. Zadar je tu dionicu okončao sa 12 poena više i to je usmjerilo utakmicu.</p>
<p>Cibona je odlično odigrala sljedeću dionicu u kojoj su dobro surađivali Sesar i Prkačin. On je serijom 7-0 zaustavio zadarski niz. Cibona se počela približavati Zadru, pa je Zadar odmor dočekao s dva poena prednosti.</p>
<p>Prije toga izbio je incident u gledalištu, pa je utakmica prekinuta na gotovo 10 minuta. Jazine su još jednom pokazale svoje »pravo lice« - petardi, upaljača, baklji i ostalog nije nedostajalo. Na svu sreću, veće nezgode nije bilo. U nastavku je Cibona tricom Leeja otvorila mogućnost pozitivnog rezultata (37-38), no drugom tricom Pejčinovića (58-49) utakmica je ponovno krenula prema želji Zadrana, odnosno prema pobjedi.</p>
<p>Izvanrednom igrom, posebice u posljednjoj četvrtini, Darko Krunić je zaslužio epitet najboljeg igrača. Bio je nezaustavljiv, dok je na drugoj strani Giriček zabio samo dva koša, što je opet Krunićevo djelo koji je u obrani odlično motrio na Ciboninog napadača.</p>
<p>Treća, odlučujuća utakmica igrat će se u subotu u Zagrebu.</p>
<p>Vlado Vanjak, trener Cibone - Čestitke igračima i zahvala publici koja nas je odlično pratila svih 40 minuta. Pokazali smo da možemo igrati i treću utakmicu u kojoj će po meni ponovno odlučivati nijanse. </p>
<p>Neven Spahija, trener Zadra: Nadigrani smo u svim elementima igre, ipak 16 poena viška na toj zasluženoj pobjedi Zadra čini mi se ipak je previše. Iskoristili smo sve naše slabosti i pokazali kako im je više stalo do pobjede. Vjerujem da će moji igrači u Zagrebu pokazati pravo lice.</p>
<p>• Dvorana »Jazine«</p>
<p>ZADAR - CIBONA VIP 81-65 (25-13, 37-35, 60-53)</p>
<p>ZADAR: Knežević, Marić 5 (1-2), Baldwin 11 (5-5), Krunić 23 (3-3), Perinčić 2, Vrsaljko, Špranja, J. Ružić 8, Dijan, T. Ružić 13 (5-6), Mandeville, Pejčinović 19 (3-6)</p>
<p>CIBONA: Longin, Kus, Sesar 29 (7-7), Planinić, Prkačin 7 (0-2), Lee 12 (2-2), Giriček 2, Skelin 9 (1-3), Awojobi 2, Mamić 2, Nicević 2, Džidić</p>
<p>SUCI: Dožai (Zagreb) i Herceg (Zabok). GLEDATELJA: 2500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Darko KRUNIĆ</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Splitski košarkaši dvokorakom u finale</p>
<p>Pobjedom 91-62 protiv Sava osiguranja u drugoj utakmici polufinala doigravanja košarkaši Split-Croatia osiguranja plasirali su se u finale u kojem još čekaju suparnika</p>
<p>RIJEKA, 8. svibnja</p>
<p> - U drugom dvoboju polufinala doigravanja košarkaši Split-Croatia osiguranje zasluženo su pobijedili košarkaše riječkog Sava osiguranja sa 91-62 (26-21, 19-15, 28-8, 18-18) i plasirali se u finale prvenstva Hrvatske.</p>
<p>Gosti iz Splita svo su vrijeme bili bolji i to su pokazali plasmanom u finale nakon dva dvoboja. Riječki košarkaši pokušali su parirati Splićanima, ali nisu uspjeli u tome. Splićani su Riječane nadjačali u svim elementima igre i u niti jednom trenutku njihova pobjeda nije dolazila u pitanje, čak niti u 13. minuti kada su domaći tricom Štimca poveli sa 28-26. To je bilo sve što su Riječani uspjeli napraviti u susretu u kojem je na kraju bilo samo pitanje s koliko će koševa razlike završiti u korist gostiju.
Utakmicu su otvorili gostujući košarkaši koji su u 3. minuti imali vodstvo od 9-2. Visoki centri Splićana otjerali su domaće ispod koša i riječki košarkaši najviše zahvaljujući tricama Štimca (tri) i Baždarića (dvije) uspjeli održavati minimalni zaostatak. U tom perodu igru gostiju odlično su predvodili raspoloženi braniči Gregov i Amerikanac Rencher koji su bez problema probijali obrambenu liniju domaćih i asistirali svojim centrima kojima je samo preostalo da polože loptu u koš.</p>
<p>U drugoj četvrtini Riječani su povezali svoje redove i ne samo izjednačiti, već čak i povesti, zahvaljujući organizatoru igre Whitfieldu. No, to je bilo sve od Riječana. Splićani su čvrstom i agresivnom obranom na najboljem dvojicu domaćih Manceu i Baždariću zaustavili napade Riječana.</p>
<p>Početak treće četvrtine definitivno je riješio sve dileme, ako ih je uopće i bilo. Naime, u toj trećini igra domaćih definitivno se raspala, a gosti su samo povećavali prednost. U tom periodu najveću prednost od čak plus 28 koševa razlike ostvarili su u 28. minuti (69-41). Treba reći da je u tom dijelu, osim Mancea iz slobodnih bacanja, koševe jedino postigao centar domaćih Byrne.</p>
<p>U posljednjoj četvrtini razlika se povećala i na 33 koša prednosti (88-55), tako da su do kraja susreta Riječani tricama Velčića uspijeli samo ublažiti poraz.</p>
<p>• Dvorana mladosti na Trsatu</p>
<p>SAVA OSIGURANJE - SPLIT CROATIA OSIGURANJE 62-91 (21-26, 15-19, 8-28, 18-18)</p>
<p>SAVA OSIGURANJE: Štemberger 6 (1-2), Whitfield 5 (2-2), Mezulić, Baždarić 13, Byrne 13 (3-4), Devčić, Budinić, Štimac 16 (1-2), Mance 3 (1-1), Rot, Pervan, Velčić 6</p>
<p>SPLIT CO: Subotić, Gregov 10 (1-1), Tomeljak, Vujčić 15 (1-3), Žižić 16 (4-6), Rencher 19 (3-4), Ukić 1 (1-2), Poljak 2, Pašalić 2, Grgurević 9 (3-3), Land 6 (2-2), Badžim 11 (4-4)</p>
<p>SUCI: Muhvić (Karlovac) i Medan (Dubrovnik). GLEDATELJA: 3500</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Terence RENCHER</p>
<p>I. V.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zagreb ipak putuje u Rijeku?</p>
<p>Rukometaši Zamet-Croteka i Zagreba igraju u srijedu u 18.30 sati, a Split Brodomerkur i Metković Jambo u 20 sati / Splićani nezadovoljni što im opet sude Josić i Rudić</p>
<p>ZAGREB/SPLIT, 8. svibnja</p>
<p> - U srijedu se igraju polufinalne utakmice doigravanja rukometnog prvenstva, Zamet-Crotek - Zagreb (dvorana na Kozali, 18.30 sati) i Split-Brodomerkur - Metković Jambo (Gripe, 20 sati). U finale će momčadi koje prije izbore dvije pobjede.</p>
<p>Riječani su ovog vikenda igrali finale Kupa protiv Metković Jamba i izgubili. No, to im je ohrabrenje uoči dvoboja sa Zagrebom, koji je izgubio polufinale protiv Metkovića. U Zagrebu je pak sve teže i teže. Naime, poraz protiv Metkovića, najveća suparnika, poljuljao je samopouzdanje deveterostrukih prvaka koji su izgubili Kup. U Zagrebu plaće nisu isplaćene već 10 mjeseci, momčad je sve teže držati u miru. </p>
<p>Uoči prve utakmice polufinala čak se čulo da zagrebačka momčad možda neće nastupiti u Rijeci!</p>
<p>- Što bih na to rekao? Ovo su nenormalne okolnosti, u takvoj se situaciji može očekivati baš sve, rekao je trener Zagreba Lino Červar.</p>
<p>Uprava je priznala da je i ona podbacila ove sezone i da izgubljeni Kup ide na njihovu dušu, no ovo je posljednja prilika ako žele obraniti naslov prvaka. Direktor Zagreba Bartol Kaleb rekao je da nastup momčadi nije upitan, iako nije djelovao jako siguran.</p>
<p>- Igrači se normalno pripremaju. Novac će biti isplaćen ovih dana, nadamo se između polufinalnih utakmica, ako ne i prije prve utakmice, veli Kaleb.</p>
<p>Červar zaključuje da će u Rijeci biti teško:</p>
<p>- Poljuljani smo porazom u Kupu. Nadam se da ćemo pobijediti već u Rijeci i sve riješiti u dvije utakmice, kako bismo dobili barem malo vremena do finala.</p>
<p>Uoči utakmice s Metković Jambom, u splitskom su klubu nezadovoljni odlukom Hrvatskog rukometnog saveza da dvoboj Splićana i Metkovaca, peti put ove sezone, sude Josić i Rudić.</p>
<p>- Tražili smo od HRS-a da promijene suce, ali nismo uspjeli, iako su se predsjednik Saveza Kavran, glavni tajnik Poljak i nadzornik Zubanović složili s našim stavom da Josić i Rudić ne trebaju suditi naše utakmice. Ove su nam sezone Josić i Rudić sudili četiri puta, sve četiri utakmice smo izgubili i svaki put smo imali primjedbi na suđenje. Nije slučajno da baš oni, uz tri međunarodna sudačka para, sude nama. Josić je od našeg kluba lani tražio da mu platimo troškove liječenja kod Stanislava Peharca, što smo i uradili, ali ne da bi postao »naš« sudac, već da mu pomognemo kao čovjeku. Nije sporno da su Josić i Rudić dobri suci, ali stalno sude na štetu našeg kluba, rekao je predsjednik Brodomerkura Vojmir Dvornik.</p>
<p>Prva briga su suci, no problema ima i u momčadi. Osim ozlijeđenog Ljube Vukića, lijevom krilu Ivici Marašu je pukao mišić i za njega je sezona završena. Ovo je sedma utakmica ove sezone u kojoj će snage odmjeriti Brodomerkur i Metković Jambo, Metkovci su slavili šest puta, a Splićani su pobijedili samo u uzvratu četvrtfinala kupa EHF-a, koji nije odlučivao ni o čemu.</p>
<p>- Metković je favorit, bolji je od nas 30, 40 posto, ali igrači imaju zadatak pobijediti u splitskoj utakmici, rekao je Dvornik.</p>
<p>I. Markulin</p>
<p>A. Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Pobjeda hrvatskih košarkašica</p>
<p>DARUVAR, 8. svibnja</p>
<p> - Na priprema za prvi krug kvalifikacija za EP, koji će se od 16. do 20. svibnja održati u Daruvaru, hrvatske košarkašice pobijedile su u prijateljskoj utakmici reprezentaciju Makedonije 80-67. Najefikasnije u hrvatskom sastavu bile su Sonja Kireta sa 17 poena, Žana Lelas postigla je 14, i Amra Đapo 12 poena, a kod Makedonki Jovanovska je ubacila 18 koševa. Hrvatske košarkašice odigrat će u srijedu još jednu utakmicu protiv Makedonije, a 13. i 14. svibnja na rasporedu su dvije prijateljske utakmice protiv reprezentacije BiH.</p>
<p>I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dražen Anzulović novi trener košarkaša Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - KK Zagreb je potpisao četverogodišnji ugovor s Draženom Anzulovićem, dosadašnjim pomoćnim trenerom kluba, a sad prvim stručnjakom momčadi iz Trnskog. Anzulović je na mjestu prvog trenera zamijenio Željka Poljaka, koji se nakon sezone povukao iz košarke. Dopredsjednik kluba Nikola Brainović i direktor Ivan Božanić zadovoljni su dosadašnjim stručnim radom, ali i inauguracijom novog trenera jer smatraju da je Anzulović, bivši igrač Zagreba, pravo rješenje za klupu i odgajanje mladih igrača, što je i klupska odrednica Zagreba. Mario Stojić, najbolji igrač Zagreba, ima s klubom ugovor na još četiri sezone i može otići samo ako možebitna ponuda zadovolji Zagreb. Iz kluba je otišao Amerikanac Daugherty, ugovori ističu Perinčiću i Vukičeviću, a Anzulović bi obojicu želio zadržati u momčadi. Čelni ljudi kluba, koji će u idućoj sezoni igrati Kup Radivoja Koraća, još ne shvaćaju ideju Jadranske lige i njenu svrhu.</p>
<p>T. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Makedonija bez ratnog stanja, s novom vladom nacionalnog jedinstva </p>
<p>ZAGREB/SKOPJE, 8. svibnja</p>
<p> - Makedonski politički čelnici dogovorili su u utorak stvaranje nove vladajuće koalicije u kojoj će sudjelovati i predstavnici albanske manjine, objavio je glasnogovornik makedonske vlade. U vladi nacionalnog jedinstva bit će predstavnici najveće oporbene Socijaldemokratske stranke, kao i članovi Albanske stranke demokratskog prosperiteta.</p>
<p> U vladu koju sastavlja dosadašnji premijer Ljubčo Georgievski, ulaze, dakle, sve najveće makedonske i dvije albanske stranke, one koje su dosad bile u vladi i one koje su bile u oporbi. Stoga je i nestrpljivo očekivano dramatično zasjedanje Sobranija (makedonskog parlamenta) u utorak, koje je trebalo glasovati o odluci o uvođenju ratnoga stanja, odgođeno do daljnjega. To je izravna posljedica dugih razgovora što su ih u ponedjeljak i utorak u Skopju s makedonskim predsjednikom Borisom Trajkovskim i s vođama najvećih stranaka vodili glavni tajnik NATO-a George Robertson i visoki povjerenik Europske unije Javier Solana.</p>
<p>Prema Solaninim riječima, Zapad takvu vladu »velike koalicije« vidi kao »najbolji način za smirivanje pobune albanskih gerilaca«, koja je u Makedoniji pobudila strahovanje od građanskog rata. »Dugo sam raspravljao s makedonskim vođama i oni su obećali da će uporno raditi kako bi postigli sporazum s Albancima«, naglasio je Solana u ponedjeljak, najavivši da ostaje u Skopju i u utorak kako bi sudjelovao u pregovorima o sastavu »velike koalicijske vlade«. </p>
<p>U tim je razgovorima vrlo važnu ulogu imao i predsjednik Trajkovski koji je vođe pojedinih stranaka, makedonskih i albanskih, uz punu podršku Solane i Robertsona, ali i američkoga predsjednika Georgea W. Busha (čiji je bio gost prošloga tjedna u Washingtonu), uspio uvjeriti kako je za Makedoniju i za njih same znatno bolje da surađuju i razgovaraju nego da proglašenjem »ratnog stanja« pogibeljno prekinu sve međusobne kontakte. U međuvremenu, oglasila se ponovo i Bijela kuća.</p>
<p>Predsjednik Bush, kako je prenio njegov glasnogovornik Ari Fleisher, vjeruje da će samo političko rješenje okončati sukobe u Makedoniji, ali istodobno podržava jači oružani obračun protiv albanskih »terorista«. Bush podupire napore makedonske vlade da se bori protiv ekstremista koji su »u regiju vratili nasilje«, dodao je Fleisher. No, takav povoljan rasplet krize u Makedoniji, bez proglašenja ratnoga stanja, kako vjeruju u Skopju, omogućen je i situacijom na terenu gdje su makedonske »snage sigurnosti« izvele vrlo uspješne akcije nakon kojih se albanski »gerilci« masovno povlače na Kosovo. </p>
<p> Ipak, sporadična pucnjava čula se i u utorak ujutro u blizini sela Lipkova i Slupčana, nedaleko od Kumanova, koja još, čini se, nadziru borci albanske tzv. Nacionalne oslobodilačke vojske (NOV). U međuvremenu su vladine snage pokrenule novi napad na uporišta albanskih pobunjenika na sjeveru zemlje. Prema policijskim procjenama, albanski gerilci još drže oko 3500 civila koje iskorištavaju kao živi štit od napada makedonskih snaga.</p>
<p>Inače, makedonski predsjednik Boris Trajkovski odgodio je dvodnevni posjet Turskoj koji je trebao započeti u utorak.</p>
<p>Mihailo Ničota, AFP i Reuters</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ivanov će u Washingtonu dogovoriti susret Putin-Bush?</p>
<p>MOSKVA, 8. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na poziv Colina Powella šef kremaljske diplomacije otputovat će 17. svibnja u dvodnevni radni posjet Washingtonu radi konzultacija sa svojim domaćinom oko američkog plana izgradnje raketnog štita, ali i radi dogovora o eventualnom organiziranju rusko-američkog susreta na vrhu i prije srpanjskog sastanka šefova država i vlada G-8 u Italiji. U Moskvi najavljuju da će Ivanova za vrijeme boravka u Washingtonu najvjerojatnije primiti i američki predsjednik George W. Bush.</p>
<p> Predstojeći odlazak Igora Ivanova u SAD službeno je u Moskvi obznanjen samo nekoliko sati nakon što je predsjednikVladimir Putin primio u Kremlju Mihaila Gorbačova koji mu je iz Washingtona donio i predao pismo Georgea W. Busha. Tom prilikom je biviši predsjednik SSSR-a detaljno inforimirao Putina o svom nedavnom boravku u SAD-u te susretu i razgovoru s američkim predsjednikom Bushom u Bijeloj kući. Za predsjednika Busha Rusija je ' globalna država' s kojom SAD trebaju razvijati suradnju«, prenio je Gorbačov Putinu Bushovu poruku dodajući svoju ocjenu da još nije na obzoru uspostavljanje ravnoteže interesa i uzajamnog razumijevanja između Washingtona i Moskve. Međutim, već sama činjenica da je Bush nedavno predložio kremaljskom državnom vrhu konzultacije oko američkog plana izgradnje vlastitog raketnog štita znak je da i nova administracija u Bijeloj kući drži Rusiju »velikom državom« s kojom se mora razgovarati i dogovarati. Pritom je karakteristično da će šef kremaljske diplomacije Igor Ivanov otputovati za Washington tek pošto potkraj ovog tjedna s Paulom Wolfovitzom u Moskvu dođe američko izaslanstvo kako bi domaćine upoznalo s planovima Pentagona o izgradnji zasebnog raketnog štita.</p>
<p> Uz to ruska strana već pomno analizira i najnoviju izjavu američkog ministra obrane Donalda Rumsfelda da će SAD radikalno korigirati svoju vojnu doktrinu i u skladu s njom značajno smanjiti kopnenu vojsku, a ojačati ratno zakoplovstvo i flotu. Iz te činjenice ruski vojni analitičari zaključuju da Washington korigira i svoje geopolitičke interese. Bijeloj kući, zaključuju u Moskvi, više nije kao nekad glavna briga zaštita Europe od »sovjetskih tenkova« i SAD svoju pozornost sada usmjeravaju na istočnu Aziju i u toj će regiji s velikim rastojanjima i morskim prostranstvima glavnu ulogu igrati avijacija i flota. Za ruske analitičare »doktrina Rumsfeld« koja predviđa da SAD više novaca troši na strateške bombardere, bezpilotne avione i supertočne krilate rakete velikog radijusa djelovanja, znak je da se »Pentagon priprema za ratovanje uz pomoć robota i tamo gdje to zaželi«. U prilog toj tvrdnji ruski vojni stručnjaci iznose podatak da se po narudžbi Pentagona u Boeingu i i tvrtki Notrhrop Grumman ubrzano radi na proizvodnji udarnih »zrakoplova-robota« namijenjenih uništavanju protivničkih protuzračnih snaga i drugih ciljeva na zemlji.</p>
<p> Pritom razrada najrazličitijih bezpilotnih ratnih zrakoplova ide punom parom, a nedavno je bezpilotni špijunski avion »Global Hawk« uspješno preletio preko Tihog oceana od SAD do Australije. Sve su to razlozi što najavljena vojna reforma oružanih snaga SAD ne izaziva oduševljenje u ruskom ministarstvu obrane. Štoviše, ruski vojni stručnjaci drže da se iza objavljenog jednostranog smanjivanja američkih oružanih snaga krije plan Washingtona da izbjegne kontrolu svog naoružanja i ujedno osigura brzo prebacivanje i razmještanje svojih oružanih snaga na bilo koju točku zemaljske kugle.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Castro na grobu ajatolaha Homeinija</p>
<p>ANKARA, 8. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kubanski predsjednik Fidel Castro, koji se od ponedjeljka nalazi u službenoj posjeti Iranu, položio je u utorak u gradu Qomu cvijeće na grob ajatolaha Homeinija, pokretača Iranske islamske revolucije, posljednje velike revolucije 20. stoljeća. Taj simbolični čin komunističkog čelnika u poglavito muslimanskoj zemlji ima, vrlo prepoznatljivo, dvostruko značenje: da naglasi važnost razvitka svestranih veza između Havane i Teherana te da izrazi zajedničku odlučnost da se, kako se naglašava, suprotstave idejnoj, političkoj i gospodarskoj hegemoniji Sjedinjenih Država, jedine svjetske velesile.</p>
<p>To je, inače, prvi Castrov »izlet« u Iran u proteklih 41 godinu njegove vladavine. Riječ je o uzvratnom posjetu, na poziv iranskoga predsjednika Mohammada Khatamija, koji je prošle godine boravio na Kubi. Zajedno s Castrom doputovalo je i brojno političko gospodarsko izaslanstvo s namjerom da potakne suradnju dviju zemljopisno vrlo udaljenih zemalja. To je u utorak osobno učinio i sâm kubanski vođa koji se, u odvojenim razgovorima s iranskim duhovnim vođom ajatolahom Khamneijem i svojim domaćinom predsjednikom Khatamijem, založio za jačanje bilateralne suradnje, ali pokretanje zajedničkih političkih akcija na međunarodnoj političkoj sceni.</p>
<p>Castro je sa svojim domaćinima, kako se saznaje, posebice razgovarao o jačanju »antiameričke fronte«. Time se nastoje spriječiti negativne posljedice gospodarskog embarga koje je Washington nametnuo kako Iranu, tako i Kubi. Te dvije zemlje nalaze se, isto tako, na američkoj listi zemalja koje navodno potiču međunarodni terorizam. Da bi se u očima međunarodne zajednice obezvrijedile takve washingtonske akcije, dva teheranska sveučilišta dodijelili su kubanskom predsjedniku Castru titulu počasnog doktora političkih znanosti.</p>
<p>Kubanski je vođa s predsjednikom Khatamijem, kako prenose iranski izvori, razgovarao i o radu skupine G-77 koje predstavljaju zemlje u razvoju. Predsjedajući te skupine je upravo Iran, koji pokušava proširiti i ojačati frontu suprotstavljanja američkoj hegemoniji u svijetu. Dvojica državnika razgovarali su i o jačanju pomalo već zaboravljenog pokreta nesvrstanih, te drugim pitanjima od zajedničkog interesa.</p>
<p>Castro svoju afro-azijsku misiju, koju je započeo u Alžiru, nakon Irana, nastavlja u Kataru i Maleziji. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Makedonska vlada ne stoji iza paravojnih skupina</p>
<p>Dosada niti jedna od skupina nije preuzela odgovornost za ubojstvo Ismeta Hoxhaua u Skopju, a najviše se sumnja na novu paravojnu formaciju pod vodstvom tridesetpetogodišnjeg Aleksandra Kolevskog</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Makedonsko ministarstvo unutarnjih poslova opovrgnulo je navode britanskog lista The Observer da stoji iza osnivanja paravojnih formacija koje su izvršile posljednje brutalne napade na albanske civile u Skopju i Bitoli. Britanski list The Guardian objavio je u utorak nastavak priče objavljene prije mjesec dana u Observeru prema kojoj je makedonsko ministarstvo unutarnjh poslova organiziralo sastanak s vodećim makedonskim kriminalcima i »od njih navodno zatražilo da pomognu domovini osnivanjem skupine po uzoru na Arkanove Tigrove«. Za nekoliko dana, piše list, u gradu su osvanuli grafiti »Narodni front Makedonija« i »Nacionalni front«. </p>
<p>Spomenute skupine odgovorne su za nekoliko posljednjih napada na albanske civile kao primjerice, prošloga utorka u Skopju, kada je ubijen Ismet Hoxhau gost restauranta u vlasništvu Albanca Ramadana Nuredinija, kojega su zajedno sa njegovim sinom napadači pretukli baseball palicama. Istoga dana, piše list, u Bitoli je »skupina makedonskih slavena« zapalila 40 objekata u vlasništvu Albanaca. </p>
<p>Ti napadi uslijedili su neposredno nakon pogreba osmorice makedonskih komandosa koje su prije tjedan dana iz zasjede ubili albanski gerilci. List prenosi mišljenja nekolicine anonimnih osoba da su paravojne skupine i dalje aktivne i nastoje steći pozornost javnosti. Jedna od njih, »Makedonski ponos« čak ima i stranicu na Internetu, na kojoj se mogu vidjeti fotografije naoružanih pripadnika Makedonske organizacije za akciju. </p>
<p>Dosada niti jedna od skupina nije preuzela odgovornost za ubojstvo u Skopju, a najviše se sumnja na novu paravojnu formaciju pod vodstvom tridesetpetogodišnjeg Aleksandra Kolevskog, koji je već priveden na policiju radi ispitivanja. Kolevski je u makedonskom listu Dnevnik rekao kako smatra da makedonski političari predugo pokušavaju razgovorima riješiti krizu. »Albanci su pokazali svoje pravo lice. Spremni smo pomoći našim vojnicima na granici«, rekao je. Dajući izjavu za Observer Kolevski je rekao da su ga u Dnevniku krivo citirali, ali je obećao novinaru Guardiana da će ga odvesti na mjesta gdje se obučavaju njegovi ljudi. Makedonske novine objavile su imena još nekoliko skupina koje imaju iste planove kao Nacionalna fronta pod imenima »Makedonski lavovi« i »Plave ptice«. Makedonska organizacija za akciju navodno je blisko povezana s navijačima nogometnog kluba Vardar. </p>
<p> Napetost među Makedoncima narasla je nakon posljednjih napada Albanske nacionalne oslobodilačke vojske, kada je poginulo 10 makedonskih vojnika. Posljedica toga bila je odluka vlade u Skopju da bombardira albanska sela i položaje pobunjenika. Pozivajući se na neimenovane makedonske obavještajne izvore, The Guardian piše da su napade na makedonske vojnike naredili albanski vođe iz Makedonije, Srbije, Kosova, Albanije i Grčke na sastanku u Švicarskoj održanom 1. travnja. Cilj napada je da se poveća međunarodni pritisak na makedonsku vladu u traženju političkog rješenja. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dioničari i štediše Hercegovačke banke tužili Petritschev ured</p>
<p>MOSTAR, 8. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Odvjetnički tim koji zastupa dioničare, komitente i štediše Hercegovačke banke, podnio je tužbu Općinskom sudu u Mostaru protiv Ureda visokog predstavnika (OHR). To su novinarima u utorak u Mostaru prenijeli glasnogovornik suspendirane Uprave Hercegovačke banke Milan Šutalo i mostarski odvjetnik Josip Muselimović, koji je na čelu odvjetničkog tima u kojem su još sarajevski odvjetnik Žarko Pulić i zagrebački Željko Olujić. Riječ je o tužbi zbog »uznemiravanja prava vlasništva, nasilnog oduzimanja vlasničkog posjeda i sprečavanja obavljanja redovne djelatnosti sredstvima u privatnom vlasništvu«. Odvjetnički tim zatražio je da sud primijeni privremenu mjeru, odnosno naredi Uredu visokog predstavnika da vrati oduzetu imovinu i omogući Hercegovačkoj banci nesmetani rad. Muselimović je cijeli slučaj ocijenio kao dosad nepoznat u sudskoj praksi upitavši i ima li visoki predstavnik Wolfgang Petritsch zaista ovlasti na koje se poziva i koje provodi. Odvjetnici će istražiti dokumente na koje se Petritsch poziva (zaključci sa zasjedanja Vijeća za implementaciju mira), upozorivši i da ovdašnjoj javnosti nikad nije predstavljeno što su sve političari potpisali od devedesetih do danas. </p>
<p>Muselimović smatra da će se, ako Općinski sud otvori raspravu, moći govoriti o poštivanju propisa BiH, a ako se proglasi nenadležnim, to će značiti da prelazi preko ustavnih rješenja i prihvaća Petritschevu »nadustavnost«, čime bi se još jednom otvorilo pitanje suspenzije pravosudnog sustava u BiH. Šutalo je nazvao apsurdnim poziv privremene upraviteljice Toby Robinson dužnicima i klijentima Hercegovačke banke da nastave uplaćivati novac na račun otvoren kod Zagrebačke banke. Rekao je i da su direktori poslovnica Hercegovačke banke odbili položiti novac na račun središnje banke jer »ne žele sudjelovati u pljački banke«. Šutalo misli da mi ponovo mogao uslijediti upad u poslovnice Hercegovačke banke »kako bi se odnio gotov novac iz blagajni, kao i u noći 17. na 18. travnja«.</p>
<p>M. Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Iza nasilja u Banjoj Luci stoji Karadžić </p>
<p>BANJA LUKA, 8. svibnja</p>
<p> - Bosanski i zapadni dužnosnici optužili su u utorak Radovana Karadžića, već optuženog za ratne zločine u BiH i njegovu nacionalističku stranku za poticanje srpskih nemira do kojih je došlo povodom obnove džamija u Republici Srpskoj.</p>
<p> »Indikacije govore da nitko drugi nego Karadžić i njegovi drugovi stoje iza vandalizma u Trebinju i Banjoj Luci«, rekao je potpredsjednik bosanskog parlamenta Sejfudin Tokić.</p>
<p> U posljednja tri dana bosanskosrpski nacionalisti onemogućili su održavanje dviju svečanosti kojima se željelo obilježiti početak obnove džamija stradalih u ratu od 1992-95. u Trebinju i Banjoj Luci, gradovima u Republici Srpskoj.</p>
<p> Vrhovni islamski čelnik u BiH Mustafa efendi Cerić izjavio je da je jasno da su prosvjedi bili unaprijed organizirani optuživši za njih Radovana Karadžića.</p>
<p> Slično tvrdi i britanski veleposlanik Graham Hand, koji je i sâm bio među dužnosnicima koje su u ponedjeljak u Banjoj Luci blokirali u jednoj zgradi ljutiti Srbi prijeteći im suzavcem, kamenjem i jajima. On je izjavio da za nasilje krivi Srpsku demokratsku stranku (SDS), koju je 1990. osnovao Karadžić. »Ne krivim samo jednu osobu, nego SDS koja je jasno poticala cijeli događaj«, rekao je Hand za dnevnik Nezavisne novine. </p>
<p>Iako se u utorak mir vratio u Banju Luku nakon nemira kojima je dan prije spriječeno postavljanje temelja za Ferhat-pašinu džamiju, vlada Republike Srpske strahuje od novih međuetničkih podjela kojima bi se ozbiljnije mogao narušiti šestgodišnji mir.
Prema podacima banjolučke policije, u nemirima u kojima je u ponedjeljak oko 4000 Srba napalo nekoliko stotina Bošnjaka okupljenih na svečanosti početka radova na džamiji, uništenoj u ratu od 1992. do 1995. godine, ranjeno je 30 osoba.</p>
<p>Nekoliko predstavnika međunarodne zajednice, članovi vlade BiH, ministri RS te 300 Bošnjaka ostali su blokirani osam sati u zgradi Islamske zajednice, u blizini mjesta gdje se obnavlja džamija. Od dužnosnika međunarodne zajednice nazočni su bili izaslanik glavnog tajnika UN-a Jacques-Paul Klein, američki i britanski veleposlanici Thomas Miller i Graham Hand, predstavnici Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), UNHCR-a i dužnosnici Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, te ministar vanjskih poslova BiH Zoran Lagumdžija.</p>
<p> »Taj će događaj ozbiljno narušiti međunarodnu poziciju RS, a ne vjerujem da je za to bilo potrebe«, rekao je premijer RS Mladen Ivanić. »Nešto se ipak dogodilo i mi moramo snositi posljedice«, dodao je. Svoje ostavke su ponudili ministar unutarnjih poslova RS Perica Bundalo i šef policije u Banjoj Luci Vladimir Tutus.</p>
<p>Odgovornost za izgrede i teško nasilje koje se u ponedjeljak dogodilo u Banja Luci snose isključivo vlasti Republike Srpske i one moraju otkriti i kazniti organizatore i izravne počinitelje, stajalište je međunarodnih organizacija koje djeluju BiH.</p>
<p> Glasnogovornik SFOR-a u Sarajevu Andrew Coxhead potvrdio je da su pripadnici stabilizacijskih snaga bili pripravni regirati »ako bi takvo što bilo potrebno«. </p>
<p> Sarajevski su mediji zbivanja u Banja Luci opisali kako najdramatičnije izgrede još od potpisivanja Daytonskog sporazuma. Sva tri sarajevska dnevna lista - Oslobođenje, Dnevni avaz i Jutarnje novine - osvanuli su s naslovnicama koje opisuju »divljanje fašizma i srpskog nacizma u Banja Luci«. Sličnim rječima izgrede su osudile i gotovo sve političke stranke sa sjedištem u Sarajevu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hrvatska sastavnica Vojske Federacije BiH bit će prepolovljena </p>
<p>Ministar obrane Anić najavio da će se pokrenuti postupak protiv njegova prethodnika Miroslava Prce </p>
<p>SARAJEVO, 8. svibnja</p>
<p> - Broj pripadnika hrvatske sastavnice Vojske Federacije Bosne i Hercegovine bit će smanjen za pedeset posto u odnosu na dosadašnji, a popunjavanje profesionalnog sastava svih postrojbi bit će završeno do kraja tjedna, izjavio je u utorak federalni ministar obrane Mijo Anić.</p>
<p> Na konferenciji za novinstvo u Sarajevu potvrdio je da je završena popuna 3. i 4. brigade federalne vojske sa sjedištem u Orašju, odnosno Vitezu, dok je još otvoren natječaj za nekoliko stotina mjesta u brigadi koja će ubuduće biti razmještena na području Hercegovine. Nova brigada objedinit će i zamijeniti nekadašnju 1. i 2. brigadu, a sjedište će joj najvjerojatnije biti u Tomislavgradu.</p>
<p> »Dosad je potpisano 3400 profesionalnih ugovora«, rekao je Anić podsjetivši kako je hrvatska sastavnica do sada imala na platnim popisima 7500 profesonalnih vojnika i časnika. Ta brojka povećat će se do najviše 3800 profesionalnih ugovora čime će automatski biti provedeno smanjenje federalnih vojnih snaga. </p>
<p> Prvobitni plan Ministarstva obrane bio je da se u postupku preustroja Vojske Federacije broj pripadnika hrvatske sastavnice svede na 2500 vojnika, što je sukladno i zahtjevima međunarodne zajednice.</p>
<p> Pretpostavlja se da će dio vojnika i časnika koji su obnovili ugovore s Ministarstvom obrane u naredne dvije godine otići u mirovinu ili pronaći drugi posao, a federalni će proračun u tom razdoblju osigurati novac za financiranje djelomice reduciranog sastava.</p>
<p> »Siguran sam da će nakon toga svih 2500 pripadnika preustrojene vojske moći računati da će u njoj dočekati mirovinu jer neće biti potrebe za daljnjim smanjenjima«, kazao je federalni ministar obrane. »Ako se odluče na to, bit će raspoređeni u središnjoj Bosni odakle i potječu, a dodatna sredstva bit će im osigurana za popravak prijeratnih domova u tom dijelu zemlje«, kazao je Anić. Pozvao je sve druge bivše pripadnike federalne vojske da do 1. lipnja stupe u kontakt s Ministarstvom obrane kako bi ušli u program kreditiranja razvojačenih profesionalaca što ga sponzorira Svjetska banka.</p>
<p> Ministar Anić potvrdio je da njegov prethodnik Miroslav Prce još nije dostavio traženu dokumentaciju o poslovanju Ministarstva obrane, najavivši da će protiv njega biti pokrenut postupak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>CIA igrala glavnu ulogu na Balkanu, a ne BND</p>
<p>Njemački analitičari tvrde da zapadne tajne službe imaju različite ciljeve na Kosovu i u Makedoniji, a da »ključni igrači« aktualnih špijunskih igara nisu Nijemci, već Amerikanci </p>
<p>BERLIN, 8. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Moguća eskalacija rata u Makedoniji pokazuje da Zapad nema jasan koncept za Balkan, zajednički je nazivnik brojnih komentara njemačkih novina u kojima se analizira pozadina tamošnjih događaja. Neki njemački vojno-politički stručnjaci, kao glavni razlog nemoći (ili nepostojanja želje) zapadnog kriznog menadžmenta za postizanje mira i stabilnosti u tome dijelu Europe, vide i natjecanje Pariza, Londona, Berlina i Washingtona za utjecaj na tom području. Analitičari drže da u toj borbi za utjecaj tajne službe imaju, ako ne ključnu, onda svakako važnu ulogu. </p>
<p>U gomili tekstova koji razglabaju o toj temi najzanimljivijom se čini analiza uglednog Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ) od petka u kojoj se dokazuje da i zapadne tajne službe imaju različite ciljeve na Balkanu, te da »ključni igrači« aktualnih špijunskih igara na Balkanu nisu Nijemci nego Amerikanci. List je pošao od iskustva Amerikanaca u Afganistanu gdje je sustavna pomoć tajnih službi mudžahedinima dovela, doduše tek 1989. godine, do toliko priželjkivane blamaže sovjetskih trupa, ali se time nije moglo dugoročno potkupiti daljnje ponašanje islamskih boraca. Zapadne tajne službe - u prvom redu CIA - vodile su obuku afganistanskih boraca koji su se pokazali nezahvalnima i danas završili kao traženi teroristi. </p>
<p>Po ocjeni FAZ-a isto vrijedi i za Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK). Prije kosovskog rata njoj su se dodvoravale američke, britanske i njemačke tajne službe. Danas njemački ministar obrane Rudolf Scharping u ovim »ne baš demokratski raspoloženim snagama« vidi »albanske teroriste«. No, godinama su borci OVK u Njemačkoj bili rado viđeni gosti. U Njemačkoj se, uostalom, od 1996. godine nalazilo i sjedište vlade kosovskih Albanaca u egzilu. </p>
<p>Za domaće medije nije tajna da je Njemačka obavještajna služba BND početkom devedestih godina otvorila svoju podružnicu u Albaniji i da su preko nje od 1992. održavani kontakti i s radikalnom oporbom kosovskih Albanaca. No, njemački se eksperti uglavnom slažu, a neki i s neskrivenim žaljenjem otkrivaju, da - kad su u pitanju zapadne tajne službe - važniju ulogu imaju Sjedinjene Države. </p>
<p>Prema vijestima što dospijevaju u njemačke medije u Beogradu i Parizu to vide drukčije. Prema francuskim informacijama, u međuvremenu umirovljeni zamjenik šefa BND-a (čiji je otac zapovijedio bombardiranje Beograda) navodno je angažiran za vojnu obuku kosovskih ustanika u blizini turskog grada Izmira. </p>
<p>No, FAZ tvrdi da »ono što prosrpski nastrojeni krugovi francuske tajne službe podmeću tom uglednom čovjeku iz BND-a liči na one teorije o uroti koje su prije dvije godine potekle iz Pariza i prema kojima su specijalne jedinice Bundeswehra KSK tajno obučavale borce Oslobodilačke vojske Kosova«. </p>
<p>FAZ navodi da nije BND obučavao danas neomiljene »kosovske borce za slobodu«, već su to činile američke tajne službe. Zna se da je CIA na Kosovu blisko surađivala s američkom vojnom tajnom službom DIA koja je OVK-u dala 250 pokretnih satelitskih sistema i tridesetak satelitskih telefona uz pomoć kojih je OVK javljao Amerikancima nove koordinate za zračne udare tijekom kosovskog rata, te da su Amerikanci OVK-u isporučivali i oružje premda su znali (kao i u slučaju afganistanskih mudžahedina) da OVK to oružje plaća i novcem zarađenim od trgovine drogom. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Italija u strahu od sankcija</p>
<p>Predsjednik talijanske vlade Giuliano Amato kaže da nema razloga da se Italiji uvedu sankcije i u slučaju pobjede desnice/ Zgražanje nad izjavama Umberta Bossija koji je čelnike Europske unije nazvao »bandom teknokrata koji su protiv tradicionalnih vrijednosti kao što je obitelj i koji se bore za prava homoseksualaca«, a EU »masonskim leglom«</p>
<p>RIM, 8. svibnja (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pet dana pred parlamentarne izbore u Italiji iz Berlina je stigla snažna podrška talijanskom centru lijevice. »Maslina će ponoviti pobjedu iz 1996. godine«, poručio je njemački kancelar Gerhard Schröder. Čelnici partija europskih socijalista, koji su se okupili u Berlinu, tvrde da pobjeda centra ljevice nije samo značajna za Italiju,već i za cijelu Europu.</p>
<p> Predsjednici vlada Njemačke i Francuske ne kriju svoje negodovanje pri pomisli da će im budući partneri za stolom u Europskoj uniji biti Silvio Berlusconi i Umberto Bossi. Predsjednik talijanske vlade Giuliano Amato pokušao je smiriti zabrinutost Europe za budućnost Italije u slučaju pobjede centra desnice na čelu s Berlusconijem. Amato se potrudio objasniti da Italija neće biti »kao i Austrija, ako sljedeće nedjelje pobijedi centar desnice« i da nema potrebe razmatrati mogućnost uvođenja sankcija. Ponovio je izjave predsjednika Carla Azeglia Ciampija da će Italija, neovisno od toga tko pobijedi na izborima 13. svibnja, »ostati europski orijentirana zemlja«. </p>
<p>Međutim Amato ne skriva probleme zbog kojih će Italija biti stavljena pod »specijalno nadgledanje« Europske unije ako na čelo njene vlade dođe Silvio Berlusconi. Prvi i najznačajniji problem je Umberto Bossi, predsjednik Sjeverne lige, koji je već nazvao Europsku uniju »masonskim leglom«. Drugi problem je konflikt interesa koji se odnosi na Silvija Berlusconija, jer čelnik oporbe, Berlusconi, izgleda nema namjeru prodati svoju privatnu tv mrežu Mediaset. </p>
<p>I dok čelnici europskih vlada sa skupa u Berlinu daju punu podršku daljnjem proširenju Europe, prvi negativni komentari stižu upravo iz Italije i to od Umberta Bossija, koji smatra da je proširenje Europe na njene istočne granice opasnost za nerazvijeni jug Italije jer će »europski investicijski fondovi otići u Rumunjsku i Bugarsku za financiranje socijalista«. Umberto Bossi je u razgovoru za La Repubblicu nazvao čelnike Europske unije »bandom teknokrata koji su protiv tradicionalnih vrijednosti kao što je obitelj i koji se bore za prava homoseksualaca«. </p>
<p>Prema najnovijim ispitivanjima javnog mnijenja centar desnice i dalje vodi i gotovo je sigurno da će u nedjelju pobijediti na izborima. Samo čudo bi se moralo dogoditi da glasačko tijelo da u posljednji čas svoje povjerenje centru lijevice, koji je u posljednje tri godine napravio tri nepopravljive greške. Prva greška datira iz 1998. godine kad se pristupilo rekonstrukciji vlade bez prijevremenih izbora. Druga je prevelika sigurnost u svoje pozicije koja je koštala premijersku stolicu Massima D'Alemu. Treća greška je nedovoljna informiranost javnosti o problemu sukoba interesa i argumentiranim kritikama inozemnog tiska protiv Silvija Berlusconija i Umberta Bossija. Strah Europe nije neopravdan kad je u pitanju dolazak na vlast političara Bossijevog kalibra, koji mogu zadati mnogima glavobolje. »Nadamo se da će Talijani biti dovoljno zreli da izaberu vladu koja će ih voditi Europi i demokraciji« poručuju socijalisti iz Berlina. </p>
<p>A prosječnog Talijana vrlo malo zanima Europa,iako je zaplašen spominjanjem uvođenja sankcija, a mnogo je više zaokupljen talijanskim problemima nezaposlenosti, visini plaće, smanjenju poreza, povećanju mirovine, svime onim što Berlusconi obećava riješiti, a riječi Francesca Rutellija na tu temu ne zvuče uvjerljivo. Zahvaljujući vrhunskoj ekipi stručnjaka koja je pokrivala odnose s javnošću i vodila Berlusconijevu promidžbenu kampanju već se čuju pobjednička zvona centra desnice. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Za Pariz i London Schröderova reforma EU preradikalna </p>
<p>Robin Cook izabran za predsjednika europskih socijaldemokratskih stranaka / Među 300 delegata »europske socijaldemokratske obitelji od Švedske do Cipra«, sudjelovali i hrvatski socijaldemokrati</p>
<p>BERLIN, 8. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Donošenjem deklaracije i izborom britanskog ministra vanjskih poslova Robina Cooka za predsjednika u utorak je u Berlinu završio dvodnevni 5. kongres europskih socijaldemokratskih stranaka, održan pod mottom »Sigurnost u promjenama«. </p>
<p>Drugi, završni dan kongresa protekao je u raspravi o proširenju Europske unije. Govoreći o toj temi predsjednik njemačkih socijaldemokrata i njemački kancelar Gerhard Schröder rekao je da je »reforma i proširenje EU-a socijaldemokratska zadaća« te dodao da je »obveza njemačkih socijaldemokrata uvjeriti njemačku javnost u potrebu proširenja EU-e«.</p>
<p>Dosadašnji predsjednik Europskih socijaldemokrata, njemački ministar obrane Rudolf Scharping, iznio je na kongresu tezu da je proširenje EU-a na istok »u prvom redu sigurnosno, a tek potom vojno pitanje«, aludirajući na bezuvjetnu kapitulaciju Njemačke 8. svibnja 1945. godine. Scharping je, pozivajući se na taj kontekst, poručio: »Narodi Balkana poštuju jedni druge, budite tolerantni i miroljublivi i otvoriti će vam se perspektive za u našoj zajedničkoj europskoj kući.« </p>
<p>Kongres europskih socijaldemokrata dobio je u utorak zamjetan publicitet u njemačkim medijima, a naglasak je na negativnim reakcijama francuskih i britanskih socijalista i laburista na Schröderov prijedlog za snažnu EU-vladu i parlament. </p>
<p>U komentarima prevladava mišljenje da su za lijeve vlade Pariza i Londona planovi Berlina za reformu EU-e preradikalni. Neki novinski analitičari su primijetili da se Schröder, među europskom socijaldemokratskom obitelji, pokušava profilirati kao veliki Europljanin premda za to do sada nije pokazivao veliki interes. U društvu 300 delegata »europske socijaldemokratske obitelji od Švedske do Cipra«, među kojima su i hrvatski socijaldemokrati, u Berlinu je bilo dvanaest šefova država i vlada, među njima je francuski premijer Jospin, švedski premijer Persson, izraelski ministar vanjskih poslova Peres. Svoj dolazak je otkazao britanski premijer Blair. </p>
<p>Hrvatski socijaldemokrati iskoristili su svoju nazočnost na berlinskom kongresu i za susrete s drugim delegacijama, osobito s onim koji dolaze iz zemalja koje su kandidati za članstvo u EU-i. U hrvatskoj delegaciji najviše zadovoljstva izaziva činjenica da u Berlinskoj deklaraciji stoji da se proširenje EU treba obaviti po individualnom pristupu, a ne prema regionalnom.</p>
<p>Stranka europskih socijaldemokrata osnovan je 1992. godine i uključuje 20 socijaldemokratskih i socijalističkih stranaka iz zemalja članica EU te Norveške i Cipra. Osim toga ima još 14 pridruženih stranaka i pet promatrača, uglavnom iz zemalja Srednje i Istočne Europe koje su kandidati za članstvo u EU. Kongres se sastaje svake dvije godine. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Tabloid »Sun« vratio kući pljačkaša stoljeća </p>
<p>Nakon 30-godišnjeg dobrovoljnog izgnanstva u Brazilu, povratak Ronnieja Biggsa - sudionika Velike pljačke vlaka - stajao je tabloid Sun 140.000 funti/ Tu Sunovu operaciju istražuje britanska Komisija za pritužbe protiv tiska /Javnost negoduje što je Biggs došao kući umrijeti na račun poreznih obveznika, nakon što je potrošio i posljednji nezakonito stečeni novčić </p>
<p>LONDON, 8. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Odbor za doček u Londonu, sačinjen od odvjetnika, policajaca, novinara i znatiželjnika, bio je zapanjen kada je ugledao Ronnieja Biggsa, sudionika Velike pljačke vlaka iz šezdesetih, koji se nakon tri desetljeća izgnanstva u Brazilu dragovoljno odlučio vratiti u Britaniju. Pred njima je, nakon izlaska iz aviona, stajao oronuli starac koji se, uslijed triju moždanih udara jedva vuče, nerazgovijetno mumlja i pomalo slini. Biggsa je na Otok dopremio tabloid Sun, u jednoj od svojih spornih operacija, koju sada istražuje britanska Komisija za pritužbe protiv tiska. </p>
<p>Inicijator Biggsova povratka u Britaniju je njegov brazilski sin Michael, koji je nedavno posjetio London. Zabrinut zbog očeva lošeg zdravstvenog stanja i zbog dugova koje je ovaj nakupio nakon tri moždana udara, sin je otišao u britansko ministarstvo unutrašnjih poslova s upitom bi li ono bilo spremno amnestirati njegova oca i platiti njegov povratak u domovinu. Kada je na oba pitanja dobio negativni odgovor, pljačkašev sin obratio se Sunu, s prijedlogom da taj list financira povratak Ronnieja Biggsa u domovinu. Prema nekim procjenama, operacija vraćanja bivšeg krimninalca na rodne obale stajala je taj list između četvrt i pola milijuna funti. Oko 140.000 funti (milijun i pol kuna) stajalo je samo unajmljivanje privatnog aviona. Let na redovnoj liniji Rio de Janeiro - London nije dolazio u obzir, jer bi se u avion zacijelo ukrcali i konkurentski fotoreporteri, koji bi Sunu pokvarili njegovu ekskluzivnu storiju. U Rio, odakle je trebalo dopremiti Biggsa, Sun je prethodno uputio čak osam svojih novinara, koji su odsjeli u skupom hotelu »Meridien«, smještenom na samoj plaži. Samo taj dio operacije - avionske karte za novinare, njihovi hotelski i telefonski računi, stajali su redakciju negdje oko 250.000 funti (više od dva i pol milijuna kuna). Osim toga list je platio 45.000 funti (oko 500.000 kuna) Biggsovoj obitelji i prijateljima. Polovinu te svote primio je njegov sin Michael, a drugu polovinu organizator Velike pljačke vlaka Bruce Reynolds i njegov sin Nick. Potonja dvojica letjela su u Brazil Sunovim privatno unajmljenim avionom, da pomognu nagovoriti Ronnieja Biggsa na povratak.</p>
<p>Britanska Komisija za pritužbe na tisak, samoregulirajuće tiskovno tijelo, najavljuje sada međutim da kani istražiti cijeli slučaj. U priopćenju koje je izdala Komisija kaže se: »Činjenica da je nacionalni list platio Ronnieju Biggsu i njegovim suradnicima otvara niz pitanja, u skladu s novinskim kodeksom ponašanja.« Prema tom kodeksu, kojeg su se dužni pridržavati svi listovi na Otoku, zabranjeno je, primjerice, da listovi isplaćuju honorar osobama osuđivanim zbog kriminala, osim ako mogu dokazati da je to bilo u javnom interesu. Kodeks tako navodi da se ni izravno ni preko agenta ne smije platiti za »priče, snimke ili informacije, kriminalcima koji su osuđeni ili su priznali, niti njihovim suradnicima - što može uključivati obitelj, prijatelje i kolege - osim tamo gdje bi dotični materijal trebao biti objavljen u javnom interesu, a potrebno je platiti da bi se to moglo.«</p>
<p>Kao primjeri javnog interesa dalje se navode otkrivanje kriminala, zaštita javnog zdravlja i sprječavanje varanja javnosti. Premda Biggsov slučaj ne spada ni u jednu od tih kategorija, uredništvo Suna svejedno tvrdi da je vraćanje Ronnieja Biggsa u domovinu bilo od »golemog javnog interesa«. Takve su tvrdnje dočekane na Otoku s najdubljom skepsom. Izdržavanje jednog kažnjenika u »britanskom Alcatrazu«, jako osiguranom zatvoru Belmarsh kamo je po povratku na Otok smješten Biggs, stoji gotvo 50.000 funti (oko 500.000 kuna) godišnje, ne računajući troškove liječničke njege. Budući da više nema vlastitih sredstava, sudionik Velike pljačke vlaka ima pravo i na plaćene odvjetničke usluge. Skupi Biggsovi odvjetnici vjerojatno će britansku državnu blagajnu stajati još više od zatvorskog smještaja i liječničke njege, koju država sada mora osigurati za pljačkaša-pokajnika. Mnoge prosječne građane nervira da je Ronnie Biggs, nakon što se trideset godina poput plejboja provodio na brazilskom suncu, sve dok nje spiskao i zadnji nezakonito stečeni novčić, došao kući umrijeti na račun poreznih obveznika - sve to zahvaljujući intervenciji Suna. Ni komisija za pritužbe protiv tiska neće dobro gledati na cijeli slučaj, ali Sun je, ne pitajući ni za cijenu niti posljedice, dobio svoju ekskluzivnu priču. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Po Račanu udaraju slijeva i sdesna, jer nisu shvatili srž izjave</p>
<p>Jelena Lovrić iz Novog lista i Ante Gugo iz Slobodne Dalmacije na istoj liniji? Nemoguće, reći će čitatelji. A upravo se to dogodilo ovih dana u njihovoj kritici Račanova istupa na prvosvibanjskoj proslavi u Maksimiru kada je povišenim tonom uzviknuo da pravo na kritiku njegove Vlade nemaju oni koji su u minulom razdoblju doveli Hrvatsku do ovakvoga stanja u kojemu se našla.</p>
<p>Lovrićka iz toga zaključuje: »Ako se premijer usudi javno razvrstavati ljude na one koji imaju pravo na kritiku i na one koji to pravo nemaju, onda se aktualna vlast opasno primakla onoj retorici koja se zemljom orila u proteklih deset godina«.</p>
<p>A Gugo uzvraća u istom tonu »da se na političku scenu, i to u velikom stilu, vraćaju neke navike iz totalitarnog vremena.... premijer je odgovorio u stilu koji nikako ne odiše tolerancijom« (oba su citata iz Vjesnika od 4. svibnja).</p>
<p>Paradoksalno je da se, recimo tako, slijeva i sdesna uzvraća na isti način. Još im nedostaje Ivkošić. A zapravo ni Lovrićka ni Gugo, po mom sudu, nisu shvatili srž Račanove izjave. Svakom je posjetitelju zbora u Maksimiru kao i svakom čitatelju novina i gledatelju televizije jasno da nije spor oko nekoga formalno-pravnog pitanja, nego o nečemu bitnom: o moralnom pravu. Oni koji su opljačkali zemlju i doveli je u stanje kakvo jest nemaju moralno pravo na kritiku privrednog stanja iz kojega Račanova Vlada želi zemlju izvući. Njihova je kritika licemjerna. A Gugo bi upravo njih branio jer pita: »Zašto policija nije ušla u trag pljačkašima, jer je, po njemu, »neosporivo da još nitko nije otkriven i procesuiran«.</p>
<p>Svesti, kao što čini Gugo u Slobodnoj Dalmaciji, čitav problem pljačke Hrvatske na pojedince koji još nisu procesuirani, bjelodani je pokušaj da se brani jednu stranku koja je čitavim svojim sustavom vladanja i iz toga izvedenim pravnim okvirima omogućila pljačku društvene imovine što su je stvarale generacije hrvatskog radništva. O sistemu je riječ, a ne samo o pojedincima. I zato u ovom slučaju Račan ima pravo da nositeljima takvoga sistema ospori moralno pravo na kritiku.</p>
<p>Račan, međutim, zavređuje drukčiju kritiku. Ne stoga što kritički govori o bivšoj stranci na vlasti, nego stoga što je prespor u korjenitoj smjeni čitavog sustava koji je omogućio nečuvenu pljačku Hrvatske. Takvoj kritici valja ga stalno podvrgavati ne samo kao predsjednika koalicijske Vlade nego pogotovo kao socijaldemokrata jer je od svoje političke opcije vrlo malo pokazao i dokazao u svakodnevnom životu hrvatskih građana, u prvom redu radništva. Što ga u tome sputava, to bi morao javno reći.</p>
<p>Trebao bi Račan objasniti zašto se smanjuju (krešu) i ona temeljna socijalna prava koja su izborena u dugom razdoblju tzv. samoupravnog socijalizma, preuzeta iz izborenih prava radničkog pokreta u Europi u prošlom stoljeću. Što će nam preostati prepustimo li se olako jagmi za profitima multinacionalnih kompanija iz svijeta kojima su i sadašnje male radničke nadnice i socijalna prava hrvatskih građana previsoka? Neka kaže o čemu je i u čemu je program njegove Vlade socijaldemokratski. Nije li on rezultat prevaga neoliberalističke struje nad socijaldemokratskom. Tako to doživljava naši građani.</p>
<p>Kad je Račan ili netko iz njegove ekipe progovorio o radničkoj participaciji u upravljanju poduzećima, kategoriji izborenih prava europskog radničkog pokreta. Izbori za radnička vijeća jednako su važni kao i oni za lokalne organe vlasti. Tko zna kad su takvi izbori za radnička vijeća u nas održani. Mediji o tom nisu informirali. Govori li itko o tome? I sindikati šute. I tzv. lijeve političke struje šute o tome. Čudno smo mi neko društvo.</p>
<p>Javnost je uskraćena za odgovore nabrojna pitanja i zbog toga što ih mediji samoinicijativno ne traže od političkih stranaka i vlasti. Mediji ne ulaze u srž tih problema. Kao da se ne usude zamjeriti, a puna su im usta miješanja politike u medije.</p>
<p>V. KRIŽANIĆprof., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Crkvu pustimo da ima svoje definicije</p>
<p>Kada sam se osvrtao na članak g. Pandže, ja sam citirao onaj dio, koji se meni činio bitnim, a taj je, da je globalno povezivanje »ultimativan proces«, što za crkvu »nije dovoljan argument«. Ja pak vidim da je ultimativan samo profit, pa sam pisao kako se u ime toga, najveći zagađivač promptno odrekao očuvanja »jedinstvenog bio-ekološkog sustava«. Pa ako se netko može izvući iz ultimativnog, zašto bi baš biskupi popustili takvoj ultimativnosti i ona za njih bila »argument«.</p>
<p>Osobno sam za ozbilno razmatranje »ultimativnog«, jer su nas mnogi ultimativni procesi mnogo stajali, a svi su bili u ime »napretka«.</p>
<p>I sada, kad g. Pandža ponovo ističe, kako društvo ne može napredovati, ako se zatvori u čahuru, za što se nitko i ne zalaže, postavio bih jedno jednostavno pitanje. Je li društvo napredovalo u zadnjih desetak godina igdje u Europi i koji argument za to možemo ponuditi Crkvi? </p>
<p>Je li »napredak« u tome, da ja, koji imam automobil, sada mogu zbog »slobodne izmjene materije« bez carine dovoziti sebi robu, da bi se država naplatila PDV-om, kojeg plaća i posljednji umirovljenik? Je li to napredak na »socijalnom planu«, ili je napredak rezerviran samo za imućne. Projicirano na vrh: broj dolarskih milijunera u 1997. godini porastao za 25 posto, a kada se zna da nije bilo tiskanja novca, jasno je da izvađen iz džepova onih, koji ga ionako nemaju u izobilju, i što je još gore, namaknut od onih, koji su u ime »napretka« postali žrtve »racionalizacije« procesa i ostali na ulici. Koji ćemo argument tu ponuditi Crkvi, pa i sebi? Ako hrvatski »tajkun« upropasti tvrtku on je odgovoran za nastalu nezaposlenost, izostanak davanja fondovima hrvatskog društva, itd, a kada »Pliva« uspjeh svojih djelatnika, koji su školovani porezom naših građana, slavi otvaranjem pogona u Češkoj i Poljskoj, a ne u Kninu i Vukovaru, onda je to hvale vrijedni napredak. Za koga? </p>
<p>Kao dipl. ing. fizike nisam odmah shvatio što su to »zakoni entropijske ravnoteže«, o kojima piše gospodin Pandža. Znam da je promjena entropije (koja može biti i mjera za promjenu kaosa) jednaka nuli za procese, koji se mogu dovesti u početno stanje (reverzibilni procesi) i da raste (dakle raste i kaos) za ireverzibilne procese. Smatram da su društveni procesi, koje proizvodi globalno društvo ireverzibilni, pa oni, koji u nas govore o vraćanju na bolja, uređena, stanja samo svojoim »zalaganjem« ne razumiju probleme i liječe bolest njom samom. Upozorenja o ozbiljnosti stanja stižu i od g. Sorosa, a on zna o čemu govori, jer je u središtu sistema.</p>
<p>Djelovanje »zakona entropijske ravnoteže« spomenutoj u svezi s energijom mogu zamisliti ovako: veći dio »slobodno izmijenjene energije« potječe od slobodno izmijenjene nafte. Pretvaranjem ove u energiju, uređene strukture te tekućine, prelaze ireverzbilno u kaotični plin nastao izgaranjem, dakle je entropija (kaos) porasla.</p>
<p>Dio tog plina stvara efekt staklenika, pa se Zemlja jače zagrijava. To dovodi s jedne strane do porasta entropije, jer se uređena kristalna struktura arktičkog leda pretvara u manje uređenu - vodu, koja globalno prijeti poplavama, dakle daljnim povećanjem kaosa.</p>
<p>Zagrijavanje dovodi i do promjene klime, pa monsunske kiše stvaraju česte poplave u sjeverozapadnoj Europi. Ljudi, koji tada plove u čamcima, uz krovove svojih potopljenih automobila, a ne prevrnu se, uhvatili su vjerojatno »entropijsku ravnotežu«. Trebalo mi je dulje vremena da to shvatim. </p>
<p>Zaključno: ako bi se mogli složiti u definiciji riječi »napredak« mislim da bi bile uklonjene mnoge nesuglasice između nas dvojice, a Crkvu pustimo da ima svoje defincije. Pluralizam mišljenja trebalo bi osigurati iznad, a ne samo unutar sistema. </p>
<p>DUBRAVKO HEINRICH prof., Karlovac</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>»Hrvati su Talijanima i Talijani Hrvatima najpoželjniji susjedi i bračni partneri«</p>
<p>Zastupnik talijanske manjine u Hrvatskom saboru uvaženi gosp. Furio Radin gostujući u tv emisiji »Nedjeljom u 2« (29. travnja 2001.) govorio je o Statutu Istarske županije, IDS-u i lokalnim skorašnjim izborima u Istri, talijanskim reakcijama na Statut, talijanskim ekstremistima, eventualnoj pobjedi talijanskih desničara na parlamentarnim izborima u Italiji (13. svibnja 2001.), pravima hrvatske manjine u Italiji i talijanske u Hrvatskoj, tj. u Istri, dvojezičnosti...</p>
<p> Simpatično je bilo za čuti Radinovo mišljenje: »Hrvati su Talijanima i talijani Hrvatima i dalje najpoželjniji susjedi i bračni partneri«.</p>
<p>Međutim prof. sociologije g. F. Radin govoreći o utjecaju dvaju kultura (talijanske i hrvatske) u Istri jedne na drugu, iznosi tvrdnju kako su Talijani u Istri poprimili, odnosno prožeti hrvatskom kulturom isto tako kao istarski Hrvati talijanskom, te kako i to govori o posebnosti Istre kao takvoj.</p>
<p>Na tu Radinovu izjavu i tezu (barem i samo dakako u prvom dijelu) moram reagirati, jer itekako, koliko je dvojbena, toliko je i polemična. </p>
<p>Zbog i utoliko, u kontekstu sociologije kulture, što utemeljitelj Talijanske unije za Istru i Rijeku i njen prvi tajnik Eros Sequi, »jedan od najpoznatijih Talijana Istre i jedan od najboljih talijanskih prevoditelja s hrvatskog« (Sergio Turconi) piše i govori o utjecaju hrvatske kulture na Talijane u Istri upravo i baš kontra od iznijetog Radinova stava o tome.</p>
<p>Eros Sequi, talijanski književnik, godine 1952. lektor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (na kojem je kasnije i naš Radin diplomirao), »patološki« zaljubljen u Istru i Rijeku, piše jednu od posljednjih knjiga: »Susreti s Istrom/Incontri con L'Istria« (Pula 1989., Čakavski sabor - Pula, 380 stranica). U III dijelu te svoje knjige pod naslovom: »Književnost i kultura Talijana Istre i Rijeke« E. Sequi sa žaljenjem i zabrinutošću ustanovljuje: »... kako se danas samo nekoliko tisuća Istrana i Riječana izjašnjavaju kao pripadnici talijanske nacionalnosti« (str. 238). Sequi dalje govori o talijanskim prijevodima knjiga suvremenih hrvatskih književnika (a i ostalih književnika iz bivše YU).</p>
<p> Za te knjige prevedene na talijanski E. Sequi kaže kako Talijani u Istri, njegovi: »sunarodnjaci i oni što su se počeli dobro služiti hrvatskim ili slovenskim jezikom prihvaćaju sa simpatijom kulturnih ljudi koji žele biti obaviješteni, ali to nije utjecalo na njihovu formaciju i na njihov način bavljenja poezijom i uopće književnošću.</p>
<p>Da sažmem: Talijani u Istri nisu osjetili nikakav utjecaj jugoslavenskih kultura« (str. 239). (naglasio G.P.)</p>
<p>Svakako i dapače treba spomenuti kako je Eros Sequi prije svega tu mislio i potencirao na utjecaj hrvatske i slovenske kulture, odnosno na njihov neutjecaj, te kako je to Sequi izjavio na jednom predavanju (simpoziju) godine 1984. (iz teksta tog govora nije baš razvidno, a niti iz same knjige u kojem se gradu održavao taj simpozij o kulturi i književnosti, moglo bi se raditi o Poreču).</p>
<p>Iz svega gore iznijetog ostaje konkludirati: ili je u zabludi kao takvoj Eros Sequi ili Furio Radin? Ili se tu možda jednostavno radi o nekakvom nesporazumu i zamjeni teza o samom primanju kulture? Ili pak o možda nečem drugom i(li) trećem?</p>
<p>Bilo bi lijepo i ugodno iznenađujuće kada bi na recentna i bitna pitanja (za samu Istru (su)životna) odgovorio osobno g. Furio Radin, naš Zagrepčanin iz Pule, prije nego postane (najvjerojatnije) krajem svibnja gradonačelnik Pule/Pola (ako se ne varam čini mi se i prvi istarski Talijan na toj funkciji poslije II. svj. rata), a gospodin/signore Silvio Berlusconi (čelnik talijanske stranke »Forza Italia« i Bobanovog AC »Milan«) i predsjednikom Vlade Republike Italije (isto tako najvjerojatnije).</p>
<p>Jer jezik kulture je jedno (jezik spona), a jezik (obično šporki) politike i njene »kulture« je čist nekaj drugoga (jezik klipova, klinova, podmetanja nogu, prodavanje magle, jezik razdora i sukoba).</p>
<p>Istarski Hrvati i istarski Talijani, te svi ostali koji žive u Istri i vole i suosjećaju sa svojom »siroticom« Istrom, dakle Istrani (Istrijani, Istriani) ne bi konačno i već jednom smjeli biti ni predmetom manipulacije niti bilo kakve vrste ucjena ove ili one struje (stranke) u politici, kako u našoj, hrvatskoj, tako ne i u talijanskoj politici.</p>
<p>Sve ostalo će onda prirodnim slijedom i tijekom svog postojanja biti i ostati idila sinteze stvarnosti i budućnosti življenja, i obratno: stvarnost i budućnost sinteze idile življenja u našoj neponovljivoj Istri (i s onu i s ovu stranu Učke).</p>
<p>Dr. med. GINO PRENCZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Malo novoga o sukobu Sobjeslavskog i policajca Marelja</p>
<p>Svjedok Zajec izjavio je uz ostalo da je kod istražnog suca Radovana Ortynskog potpisao zapisnik ali da ga nije pročitao, te dodao da je Ortynski »sve nakitil«</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - »Dečki u klubu zovu me Radovan, Patkica, Špija, Druker i slično«, »godinu dana na leđima nosim "druker", a sve zato što je piso' onaj D.Miljuš, sva sreća što ga nisam našao jer je bio u Makedoniji, nadrljali bi i on i ja« riječi su Brune Zajeca (58) koji se na suđenju pripadnicima »zločinačke organizacije« u ponedjeljak pojavio na klupi za svjedoke. Njegov je sin Igor dobar prijatelj optuženih braće Momćilović, Davora Zečevića i Davorina Sobjeslavskog.</p>
<p> Zajec je trebao svjedočiti o navodnom sukobu Davorina Sobjeslavskog i policajca Drage Marelja, međutim on je rekao da je za taj sukob čuo od Marelja i da pretpostavlja da je bio samo verbalni, jer »bi se poznalo na njima da su se potukli«, te dodao »ja sam ih htio pomirit i to je sve o čemu ja znam« te dodao da ih je htio »pozvat na pršut i gemišt«.</p>
<p>Svjedok, inače nekad poznati hokejaš, bio je vidno uzbuđen i tijekom svjedočenja je govorio dosta nejasno uz čestu uporabu žargona i povisivanje glasa zbog čega se i ispričao sucu riječima »oprostite na tonu, ali takav sam u životu.«. Zajec je također rekao da je kod istražnog suca Radovana Ortynskog potpisao zapisnik ali da ga nije pročitao te dodao da je Ortynski »sve nakitil«.</p>
<p>Na pitanje o navodnom nagovaranju od strane supruge Davorina Sobjeslavskog, da posvjedoči da je policajac Marelja prijetio njenom mužu, svjedok je odgovorio da je ona doduše došla na njegova vrata ali da on s njom nije razgovarao (»kak' je došla tak' je i otišla«), jer ga je posvadila sa sinom (»napravila mi je spačku)« Svjedok je opisao kako je u lokalnom dućanu rekao za curu svog sina da je »pijana kurva«, što je »žena od Sobjeslavskog prenjela mom sinu, i u kući je zavladala "tiha misa"«. Zajec je ispričao da je bio sretan što mu se sin, također hokejaš (sada trener reprezentacije Južnoafričke republike u hokeju na ledu) družio sa spomenutom četvoricom, jer da dok su drugi poslije »odlazili na pivu, on je s njima odlazi još u teretanu.« Također je na pitanje odvjetnika kazao da nije znao što su optuženi radili i da ga to nije zanimalo. Nikicu Jelavića, je, kaže, viđao na benzinskoj postaji, gdje je radio i tamo su mu rekli da je on boksač, ali se ne sijeća u koja doba dana je Jelavić dolazio, te dodao, »tamo mi je otišla lampa skroz«.</p>
<p>Svjedok je rekao da ga nije strah ali da ga je sram zbog svega te da je »proklet onaj dan kad sam pristal svedočit, kad su došla ona dva policajca po mene«.</p>
<p>Zajec je po izlasku iz sudnice nakon završenog svjedočenja dobacio optuženima »dečki imate lep pozdrav od mog sina«.</p>
<p>Nakon pauze sudac Ratko Šćekić je objavio da u srijedu neće biti nastavka suđenja, jer je u telefonskom razgovoru s majkom zaštićenog svjedoka broj 2, obavješten da je svjedok u bolnici zbog problema s kralješnicom i da se ne može kretati. Sudac je zatražio da mu se u roku od tri dana dostavi liječnička dokumentacija o svjedokovu zdravstvenom stanju. Inače spis se predaje Vrhovnom sudu povodom žalbe dvojice optuženih protiv rješenja o pritvoru. </p>
<p>Slijedeća rasprava zakazana je za 21. svibnja kada bi trebala svjedočiti Marija Budimir, koja je, navodno, bila u prisnom odnosu s optuženim Zoranom Petrovićem- Ivicom. </p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Ispitana trojica očevidaca ubojstva Sliška i Cappaua </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Zoran Luburić u utorak ujutro ispitao je trojicu očevidaca atentata na »kralja poker automata« Vjeku Sliška te ubojstva njegovog atentatora Jamesa Cappaua u samom središtu grada sredinom ožujka ove godine. Pored toga sudac Luburić ispitao je i majku te zaručnicu Ivice Bertića, kojeg se sumnjiči da je hicem iz pištolja usmrtio Sliškovog atentatora.</p>
<p>Naime, u višesatnom saslušanju u zgradi zagrebačkog Županijskog suda ispitana su trojica slučajnih prolaznika koji su bili svjedoci atentata na Vjeku Sliška u Preradovićevj ulici nasuprot knjižnice »Bogdan Ogrizović«, te minutu kasnije i ubojstva Jamesa Cappaua. Na Cappaua je, podsjećamo pucao minutu kasnije Ivica Bertić, inače dugogodišnji Sliškov tjelohranitelj koji je uspio sustići Cappaua u obližnjoj Varšavskoj ulici gdje mu je iz neposredne blizine ispalio jedan hitac u glavu iz pištolja marke »glock«. Bertić se potom udaljio te se neko vrijeme skrivao u iznajmljenom stanu u Dubravi, kada je sasvim slučajno otkriven prilikom uručivanja sudskog poziva namijenjenom vlasniku stana u kojem se Bertić skrivao s u utorak ispitanom zaručnicom.</p>
<p>Sudac Luburić novinarima pak nije htio govoriti o iskazima svjedoka, ali im je kazao kako je ispitivanjem u utorak završen prvi dio istrage. Također, sudac Luburić je napomenuo kako će se slijedeći tjedan obaviti kombinirano ispitivanje još nekolicine svjedoka, a najavljeno je medicinsko i balističko vještačenje mafijaškog obračuna koje je zgrozilo Zagrepčane.</p>
<p>U srijedu će pak biti ispitan Samir Ivošević iz Čepina koji se sumnjiči da je pripomagao pri naručenom ubojstvu Vjeke Sliška. </p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Nevjenčanim supružnicima - svakome tri godine zatvora</p>
<p>OSIJEK,8. svibnja</p>
<p> - Optuženi za ubojstvo tek rođenog djeteta, Mira Roksandić (43) i njezin nevjenčani suprug Gojko Milković (67) iz baranjskog sela Popovac nepravomoćnom presudom osječkog Županijskog suda donesenom u utorak proglašeni su krivima te im je izrečena kazna zatvora od tri godine za svakoga.</p>
<p> Optužnica je Miru Roksandić teretila da je točno neutvrđenog dana, u ljeto 1996.godine u Popovcu usmrtila svoje novorođenče tako što mu je stala na vrat sve dok nije prestalo disati, dok se Milkovića teretilo da je Miru potaknuo na ubojstvo kazavši joj da im dijete ne treba i da ga se moraju riješiti. Također ga se tereti i da je nakon ubojstva bebu umotao u plahtu i zakopao je u dvorištu kuće. Prije donošnja presude, saslušana je svjedokinja Slavica Solina (70), Mirina i Gojkova susjedu koja je odmah na početku svoga iskaza istaknula da »nema pojma o ničemu jer zbog bolesti zaboravlja događaje«. Kako se radi o ključnoj svjedokinji koja je u siječnju istražnom sucu dala potpuni iskaz, sudac Damir Krahulec pročitao je zapisnik. » ...1996.godine primjetila sam da se Mira deblja pa sam zaključila da je trudna što mi je ona i sama potvrdila. Jednog dana, ne znam točno kojega, svratila sam k njima da posudim bicikl. Kada sam ušla u kuhinju, Mira je ležala na krevetu, a Gojko je stajao pored nje. Na podu je ležalo tek rođeno dijete umotano u plahtu. Samo sam im rekla da ću uzeti bicikl pa sam otišla jer sam se uplašila« - stoji u zapisniku istrage. Solina je istražnome sucu rekla i da se boji Milkovića jer joj je prijetio da će ju ubiti bude li kome ispričala ono što je vidjela. Nakon čitanja zapisnika, svjedokinja je ustvrdila kako ostaje pri tom iskazu, no na daljnje upite Domagoja Rešetara, branitelja optuženih, Solina je odgovarala nesuvislo, nepotpuno i različito od onoga što je rekla u istrazi. Dodala kako je liječena alkoholičarka, te da se ne sjeća je li kritičnoga dana konzumirala alkoholna pića. Rešetar je potom zaključio kako se radi o osobi koja se ne snalazi u vremenu i prostoru, te da se njezin iskaz ne može uzeti u obzir. </p>
<p>Na njezin je iskaz prigovor dala zamjenica Županijskog državnog odvjetnika Vesna Bilandžić obrazloživši kako je svjedokinja zbog straha simulirala zabunjenost da ne bi morala dati iskaz pred Milkovićem jer joj je ranije prijetio ubojstvom ako ispriča što je vidjela. Oboje optuženih nisu htjeli dati svoje iskaze pred sudskim vijećem jer su odlučili braniti se šutnjom. No, Milković je u siječnju ove godine, nakon što je priveden, u policiji dao iskaz u kojemu je potvrdio da je Mira bila trudna, te da ju je on nakon porođaja potaknuo da ubije dijete. U obrazloženju presude, sudac Krahulec je ustvrdio da je kroz Milkovićevo priznanje u policiji i svjedokinjin iskaz u istrazi utvrđeno kako je riječ o ubojstvu koje je planirano duže vrijeme jer je Mira sakrivala svoju trudnoću. Iako ekshumacijom u vrtu kuće nisu pronađeni posmrtni ostaci djeteta, sud smatra da ima dovoljno indicija koje dokazuju da se ubojstvo dogodilo. Oboje optuženih osuđeni su na tri godine iako je minimalna kazna zatvora za ubojstvo 5 godina.. Milkoviću je pritvor produljen do pravomoćnosti presude jer se protiv njega vode još dva kaznena postupka-za pokušaj ubojstva te za obljubu nemoćne osobe jer je maloljetnoj retardiranoj kćerki svoje nevjenčane supruge Mire napravio dijete. </p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kako je ručna bomba postala - suvenir</p>
<p>POŽEGA, 8. svibnja</p>
<p> - Nakon tragedije u Vidovcima, na predjelu zvanog Gospino brdo, kada se u druženju mladih bombom ubio Mario Trpčić, a sedmoro prijatelja teže i lakše ranjeno, u javnosti se postavlja pitanje otkud mladima bomba, a često puta i vatreno oružje. Ranjeni Igor Đimoti (17), (policija je za sve sudionike ovoga tragičnog događaja dala samo inicijale) tvrdi da mu je bomba bila suvenir, a njegovi roditelji Snježana (36) i Željko (40) Đimoti govore kako za bombu u kući nisu znali.</p>
<p>No, temeljem naloga istražnog suca Požeškog Županijskog suda Branimira Miljevića, djelatnici policije PU Požeško-slavonske izvršili su pretragu stana i tu iz prostorija koje koristi Snježana Đimoti te su utvrdili nešto potpuno suprotno. Prema službenom priopćenju PU Požeško-slavonske, u kući obitelji Đimoti pronađen je 131 komad streljiva call. 7,9 mm, 314 komada streljiva call. 7,62 mm i 2 komada streljiva call. 12,7 mm zbog čega protiv Željka Đimotija slijedi prekršajna prijava temeljem Zakona o oružju. U ovoj pretragi pronađeno je 0,1 gram marihuane zbog čega protiv Igora Đimotija slijedi prekršajna prijava temeljem Zakona o proizvodnji i prometu opojnih droga, te kaznena prijava zbog počinjenog kaznenog djela »nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih tvari«, sukladno čl. 335. st. 1. Kaznenog zakona.</p>
<p>Teško ozlijeđeni Goran Bajt (18) i Jovana Grabusin (16) zbrinuti su na odjelu Intenzivne skrbi Požeške Opće županijske bolnice, no nalaze se izvan životne opasnosti, a Igor Đimoti (17) i Ana Marija Barišić (17) na Odjelu Traumatologije i bit će otpušteni kući. Zbog uvjerenja mladih da se radilo o školskoj bombi izgubljen je jedan mladi život, a ostalima će ovaj događaj zasigurno biti preskupa škola. </p>
<p>Ivan Fadljević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nastavljena rasprava odgađana sedam puta u četiri godine </p>
<p>SPLIT, 8. svibnja</p>
<p> - U nastavku suđenja Vinku Budiši (39) zvanom Mrki, bivšem zapovjedniku postrojbe Specijalne policije, optuženom za ubojstvo 19-godišnjeg Milenka Đekića, na splitskom Županijskom sudu u utorak su ispitani majka preminuloga Stanka Đekić (54) i svjedok Mladen Stipišić (24). »Sramota je da ni nakom četiri i pol godine ovo suđenje nije završeno. Moj Milenko je bio anđeo. To dijete nikada ni s kim nije imalo problema. Mi smo svi ubijeni otkada njega nema«, kroz suze je govorila Stanka Đekić. Majka je optužila tadašnji državni vrh da su sve htjeli zataškati, a da su uzimajući »parafinske rukavice«, za ubojstvo htjeli optužiti Milenkova brata, Željka iako su odmah znali tko je ubojica. »Poslije moga sina gine masa djece jer se ne postupa kako treba«, kazala je majka požalivši se kako se nakon ubojstva njezinoj obitelji učestalo prijetilo, ogorčena na ravnodušnost policije. </p>
<p>Svjedok Stipišić, koji se s Milenkom družio još od osnovne škole, ostao je pri iskazu koji je dao u istrazi. Kobne večeri nalazio se s braćom Đekić i još nekim prijateljima u disko-klubu Palladium, kada su se s trojicom specijalnih policajaca, među kojima i optuženik, on i Željko Đekić sukobili i naguravali pored šanka. U jednom trenutku svi su izjurili vani, a izašavši pred disko Stipišić je na pločniku preko puta vidio Budišu i Milenka kako se naguravaju. U jednom trenutku Milenko se nagnuo kao da će pasti s pločinika na kolnik, a on ga je prihvatio. »Tada sam začuo pucanj. Mislio sam da je petarda. Milenko se ispravio, a zatim ponovno počeo padati. Uhvatio sam ga. Bio je mlohav, a krv mu je potekla na usta. Spustio sam ga na tlo, započeo je krkljati, a kada sam izvukao ruku kojom sam mu pridržavao glavu vidio sam krv i njegovu kosu. Pitao sam Budišu što je to napravio, a on mi je odgovorio da je pištolj slučajno opalio«, svjedočio je Stipišić. Zanimljivo je kako je ovo suđenje odgađano čak šest puta, a iz sedmog »pokušaja« zaopočelo je krajem ožujka ove godine. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Produžen pritvor bankarima</p>
<p>SPLIT, 8. svibnja</p>
<p> - Luki Jeriću (42) iz Splita, predsjedniku Nadzornog odbora Alpe Jadran banke i Peri Perišiću (50) iz Podstrane, predsjedniku bančine Uprave, osumnjičenima da su zajedno s S. K. (67) iz Splita, B. S. (37) iz Trogira, M. P. (52) iz Tomislav Grada, I. M. (56) iz Zagreba i M. B. (54) iz Podstrane, počinli više kaznenih djela zloporabe položaja i ovlasti, te banci načinili štetu od 28 milijuna kuna, pritvor, u kojem su od 8. travnja ove godine, je produljen za petnaest dana. Ostala petorica osumnjičenih brane se sa slobode.</p>
<p>Jeriću i Perišiću pritvor je određen zbog sumnje u prikrivanje tragova i mogućnosti utjecaja na svjedoke. Prema prijavi koju su djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminaliteta Policijske uprave splitsko-dalmtinkse nadležnom jdržavnom odvjetništvu podnijeli nakon opsežne obrade, stoji kako su Jerić i Perišić, koji je ujedno i vlasnki plovice bančinih dionica,. u listopadu 1997. godine u ime banke osnovali društvo za poslovanje nekretninama pod nazivom Alpe-Jadran Hypo d.d. Split s dioničkim temeljnim kapitalom od 20,1 milijun kuna, unosom zgrade sjedišta Alpe Jadran banke.</p>
<p> Na teret im se ujedno stavlja i da su dionice tvrtke, koja još nije bila registrirana, fiktivno prodali S. K., J. R., S.P i M. F. iz Splita. Četvorki su potom odobrili kredite za kupnju dionica od ukupno 25 milijuna kuna, da bi nakon raskidanja ugovora, prilikom rasknjiženja kredita, uknjižili svoja osnivačka ulaganja u tom iznosu. Kako isplaćena dobit nije vraćena, sumnjiče se da su Alpe-Jadran banku oštetili za 7,8 milijuna kuna. I.D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>HUP: Banke više vjeruju hipoteci nego poduzetničkom programu </p>
<p>Hrvatska udruga poslodavaca i Udruga malih i srednjih poduzetnika zamjeraju Vladi što je odgodila raspravu o malom poduzetništvu / Najveći problemi: teška naplata potraživanja i promptno plaćanje obaveza državi te nepovoljni uvjeti za bankovne kredite </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Birokratsko i kalkulantsko ponašanje banaka, velike teškoće u naplati potraživanja što vodi u nelikvidnost, tehnološko zaostajanje, nepripremljenost za izvoz, slab marketinški nastup na tržištu i loš menedžment, glavni su problemi s kojima se trenutno suočava malo gospodarstvo, pa dovoljno rezultata ne daje ni sadašnja kreditna potpora tom dijelu gospodarstva. Pokazalo se, naime, da radna mjesta ne otvaraju samo krediti već ugovoreni poslovi te prodana i, što je važnije - naplaćena roba. </p>
<p>To su samo neki od naglasaka s konferencije za novinare organizirane u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, na kojoj su predstavljeni prijedlozi HUP-a za poboljšanje prilika u kojima posluje 140.000 pravnih osoba, među kojima je 56.000 trgovačkih društava. </p>
<p>- Nezadovoljni smo i ljuti što Vlada, zbog stranačkih aktivnosti i izbora, odlaže tematsku sjednicu o položaju malog gospodarstva! Jer, riječ je o jednoj od najvažnijih gospodarskih tema, u malom gospodarstvu radi čak 66 posto od trenutno zaposlenih u Hrvatskoj - rekao je novinarima Stjepan Vučagić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika. </p>
<p>Prema mišljenju članova Udruge, velike teškoće u njihovu radu nastaju zato što su male tvrtke posljednje na popisu za plaćanja, a obveze prema državi, kao što je PDV, moraju ispuniti odmah čim izdaju račun. Mali poduzetnici imaju premalo obrtnog kapitala da bi podnijeli teret nenaplaćenih poslova ili velikih kašnjenja u njihovu plaćanju, jer svoje obveze (porez, plaće, doprinosi...) moraju podmirivati redovito. Ukazuju i na sporost sudstva kao i na kaznenu politiku koja ne potiče odgovornije ponašanje na tržištu. </p>
<p>Za sadašnje stanje HUP okrivljuje Vladu tek djelomično: prigovara joj ponajviše zbog sporosti u rješavanju problema koji su poznati već godinama. Oštro se, međutim, protivi sadašnjoj bankarskoj politici koja više vjeruje hipoteci nego i najboljem poduzetničkom projektu. Na meti kritika su i savjetnici u bankama koji se, tvrde HUP i Udruga poduzetnika, više trude da otežaju i zakompliciraju postupak za dobivanje kredita nego da pomognu. Zato se na bankovnom šalteru često odustaje od posla iako se na državnoj, županijskim i gradskim razinama vjeruje da je dovoljno osigurati novac bankama. Banke ga, međutim, imaju i previše i ne znaju u što bi ga uložile... </p>
<p>Kreditne linije, osim toga, u pravilu se usmjeravaju prema investicijskim ulaganjima (osnovna sredstva, oprema...), a manje se koriste kao prijeko potrebna obrtna sredstva! Kako se sve nade ipak polažu u kreditiranje, zanimljiva je jedna analiza HUP-a koja je pokazala da je od 300 zahtjeva za kreditom odobreno njih oko 50, a na kraju je kredit moglo otplaćivati samo desetak poduzetnika. HUP upozorava i na to da je premalo osmišljenih poduzetničkih projekata. </p>
<p>Vladi se predlaže donošenje cjelovitog programa razvoja malog gospodarstva, a iznijeti su i neki konkretni prijedlozi za dopunu Zakona o poticanju malog gospodarstva. Željko Ivančević, glavni ravnatelj, upozorio je pak da u Hrvatskoj, u tijelima koja odlučuju o uvjetima rada malog gospodarstva, gotovo i nema predstavnika poduzetnika! U Italiji, Finskoj, Irskoj ili, primjerice, Litvi, zemljama u kojima se taj dio gospodarstva snažno razvio, traje stalan i izravan dijalog s malim poduzetnicima, a o uvjetima u kojem će oni raditi, najčešće odlučuju tijela neovisna od države! </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ledić: Krizni menedžment posljednja je prilika za spas PIK-a!</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Nadzorni odbor PIK-a Vrbovec smijenio je Upravu na čelu sa Željkom Blaževićem, na temelju odluke Upravnog odbora Fonda za privatizaciju. Naime, Uprava PIK-a Vrbovec nije uspjela provesti Vladin nagodbeni okvir, u prvom redu kad je riječ o poslovnim bankama i zaposlenima, rekao je u utorak za Vjesnik zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislav Ledić, ujedno predsjednik Nadzornog odbora PIK-a Vrbovec. </p>
<p>Prema njegovim riječima, nova Uprava PIK-a koju vodi Bojan Bevc, čija je tvrtka na američko tržište plasirala PIK-ove proizvode, krizni menedžment i posljednja prilika za spas poduzeća. Ledić ističe da je ovo pri slučaj da se stranom menedžmentu, kojeg uz Bevca čine eksperti iz Danske Bent Cimarost i Kaja Gatzschea, prepusti vođenje domaće tvrtke. </p>
<p>Stranci su, dodaje, dobili posao na temelju programa u kojem stoji da je cilj nove uprave nabaviti sirovinu i pokrenuti proizvodnju kako bi PIK mogao na vrijeme isplaćivati plaće zaposlenicima, te podmirivati obveze prema bankama i i državnim institucijama. Uz to, u programu se ističe se da postoji realna mogućnost, uz zapošljavanje svih radnika, da se proizvodnja poveća i otvore nova tržišta, u prvom redu ona u inozemstvu. </p>
<p>Što se tiče budućnosti PIK-a Vrbovec, Ledić tvrdi da se uz konsolidaciju poslovanja i bez stvaranja novih gubitaka, mora provesti čišćenje poslovnih bilanci. A konačni je cilj konsolidacije agarnih poduzeća koja su ušla u Vladin program - privatizacija. </p>
<p>Glavni sindikalni povjerenik PPDIV-a u PIK-u Vrbovec Stjepan Leboš rekao nam je da se u tom poduzeću uprave mijenjaju kao na tekućoj vrpci, ali da nekadašnji mesni div iz Vrbovca sve više tone. Leboš smatra da kriznom menedžmentu u PIK-u Vrbovec treba dati vremena da pohvata barem dio konaca jer je poslovanje poduzeća u iznimno teškoj situaciji.</p>
<p> Naime, od vodećeg prerađivača mesa u bivšoj državi, koji dnevno može preraditi oko 800 goveda i između 300 i 400 svinja, PIK danas radi sa samo 10 do 15 posto kapaciteta. Zbog kronične nelikvidnosti poduzeća, sve se češće obavlja klanje goveda za druge. Primjerice, Agrokor-trgovina iz PIK-ovih skladišta izvozi govedinu u Italiju. </p>
<p> Leboš ističe da 1998 uposlenih u PIK-u Vrbovec ne može odustati u ponuđenoj nagodbi od pet neisplaćenih a zarađenih plaća i regresa. Radnici ukupno potražuju 33 milijuna kuna. U sindikatu kažu da radnike boli i nepravda, jer bi se oni prema nagodbenom okviru trebali najviše odreći (48,4 posto). Dobavljači robe trebali bi se odreći 38,5 posto, poslovne banke 14,3 posto, a država 11 posto potraživanja. </p>
<p>Još u vrijeme Zlatka Dominikovića, smijenjenog predsjednika Uprave PIK-a Vrbovec, radnici su se odrekli dijela plaća radi sanacije poslovanja PIK-a. Sad, kažu, trebali bi se odreći već zarađenih plaća, a sve u ime budućeg vlasnika poduzeća. </p>
<p>Smijenjena Uprava PIK-a Vrbovec kojom je predsjedao Željko Blažević, imala je nezahvalnu zadaću provesti nagodbeni okvir u roku od 45 dana. Istina, većini od šest PIK-ova, koji su prvi ušli u program konsolidacije, to je uspjelo. No, Blažević nije uspio iskoristiti ni dobivenu priliku za popravni ispit, do 19. travnja. Leđa su mu, kako se tvrdi, okrenuli najveći vjerovnici, ponajprije, poslovne banke, te radnici koji su podnijeli više od 1000 tužbi za isplatu zaostalih plaća. Sud je, na osnovi Pravilnika o radu koji donosi Uprava, presudio u njihovu korist. To znači da nema otpisa zarađenih plaća i regresa jer su radnici već više puta platili sanaciju tvrtke. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Varaždinska banka završila 2000. s dobiti od 36,6 milijuna kuna </p>
<p>VARAŽDIN/ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Varaždinska banka prošlu je poslovnu godinu završila s neto dobiti od 36,6 milijuna kuna, a ukupni su prihodi iznosili 191,6 milijuna kuna, što je rast od 15,7 posto u odnosu na godinu ranije, objavila je Varaždinska banka uoči Glavne skupštine što će se održati 14. svibnja. </p>
<p>Zarada po dionici iznosi 22,1 kunu, odnosno povećana je u odnosu na zaradu iz 1999. godine, koja je bila 13,8 kuna. Bilanca Varaždinske banke na kraju prošle godine iznosila je 2,9 milijardi kuna i bila je 11,2 posto viša nego na kraju 1999. godine, čime je u cijelosti ostvaren planirani rast.</p>
<p> Krediti građanima tijekom prošle godine porasli su za 20,2 posto te su 31. prosinca prošle godine iznosili 587,9 milijuna kuna, čime je plan ostvaren sa 98 posto. Najveći rast kredita građanima, pojašnjavaju u Banci, zabilježen je tijekom četvrtog tromjesečja, a takav je trend nastavljen i u ovoj godini.</p>
<p> Ukupni depoziti, koji čine najveći izvor u pasivi bilance, povećani su 18 posto te se njihov udio u bilančnom potencijalu povećao sa 66,6 na 70,8 posto. Od ukupnog depozita Varaždinske banke na kraju prošle godine, u iznosu od 2,1 milijardu kuna, 1,68 milijardi kuna ili 81,6 posto odnosilo se na štednju građana, dok su depoziti pravnih osoba iznosili 380,3 milijuna kuna. Štednja građana povećana je tijekom izvještajne godine 22,6 posto, a depoziti pravnih osoba povećani su za 1,4 posto.</p>
<p> U Banci ističu kako je povećanje štednje građana bilo glavni temelj jačanja bilance banke tijekom izvještajne godine. Pritom se posebno ističe 24,3 postotni rast oročene devizne štednje građana, koja iznosom od 1,1 milijardu kuna predstavlja 54,7 posto depozitnog potencijala Banke.</p>
<p> Što se pak tiče poslovanja s pravnim osobama, složene gospodarske aktivnosti u zemlji i izostanak značajnih investicijskih aktivnosti privrednih subjekata tijekom prošle godine suzili su kreditni potencijal Banke, plasiran pravnim osobama. Tako je do kraja prošle godine pravnim osobama ponuđeno 687,8 milijuna kuna ili 14,1 posto manje nego prethodne godine. </p>
<p> Za ovu je godinu poslovodstvo banke postavilo ambiciozne planove, kako u poslovnom tako i u financijskom segmentu. Poslovni planovi uključuju jačanje tržišnog položaja, širenje bankarskih usluga, dok se na financijskom planu očekuje rast uspješnosti poslovanja. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Prka: Talijanski udjel u bankarstvu problem je HNB</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - » Nikakvoga smisla nemaju nagađanja o tome da bi Privredna banka Zagreb trebala biti prodana, ako Hrvatska narodna banka odobri UniCreditu preuzimanje Zagrebačke banke«, komentira Božo Prka, predsjednik Uprave PBZ-a. </p>
<p>Predstavnici HNB-a u dosadašnjim su izjavama pokazali nesklonost da se Talijanima prepusti blizu 90 posto hrvatskog bankarskog tržišta, koliko bi imali ako UniCredito, kojemu pripada većinski udjel u Splitskoj banci, postane vlasnikom i Zagrebačke banke. </p>
<p>»Bitno je u svemu tome znati i da je naš vlasnik - Banca Commerciale Italiana, koja je nedavno spojena s Banca Intesa - dvostruko veći od UniCredita. Prema mojem mišljenju, talijanski udjel u hrvatskom bankarstvu ni u kojem slučaju nije naš problem nego problem HNB-a i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja«, kaže Prka. </p>
<p>L. M.</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>AMEX: Kreditna kartica i revolving kredit</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - PBZ American Express predstavio je u utorak prvu American Express kreditnu karticu uz korištenje revolving kredita PBZ. »Osnovna prednost American Express kreditne kartice jest mogućnost otplaćivanja troškova dinamikom koju korisnik sam odredi. Svakom korisniku kartice odobrava se osobni kreditni limit čiji je minimalni iznos 800 eura. Kreditna kartica koristi se kao i ostale kartice, ali do visine odobrenog revolving kredita, bez unaprijed utvrđenog roka otplate. Obvezni mjesečni iznos plaćanja jest pet posto trenutnoga iznosa kredita, a korisnik kreditne kartice bira hoće li platiti minimalni iznos, veći postotak ili cijeli iznos kredita. Formula je jednostavna: svaki utrošak smanjuje raspoloživi kreditni iznos, a kako se obavljaju mjesečne uplate, tako se oslobađaju sredstva za novu potrošnju. Kamatna stopa je 1,5 posto mjesečno, u slučaju da se iskorišteni dio kredita ne plati odmah u cijelosti«, kazala je na konferenciji za novinare predsjednica Uprave PBZ American Expressa Nina Oberiter-Gluhak.</p>
<p>L. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="59">
<p>Lučin zajamčio sigurnost Romima u Hrvatskoj </p>
<p>Policija prema svima postupa jednako, u skladu s Ustavom i zakonom, rekao ministar unutarnjih poslova / Seferović: Izjave koje su se pojavile u javnosti da će se Romi sami organizirati i napadati, nisu točne / Cana: Ako u sljedećih mjesec dana policija ništa ne poduzme, Romi će organizirati mirne prosvjede </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin zajamčio je sigurnost Romima u Hrvatskoj, čiji su predstavnici u utorak bili na razgovorima u MUP-u. Lučin se susreo s Nusretom Seferovićem, predsjednikom Unije Roma Hrvatske, te Kasumom Canom, predsjednikom Stranke Rome Zagrebačke županije, u povodu učestalih napada na Rome u Zagrebu. </p>
<p> »Dali smo jamstva da za nas u Ministarstvu unutarnjih poslova nema razlike među građanima Hrvatske, bez obzira na nacionalnost, boju kože, rasu i vjeru. Policija prema svima postupa jednako, u skladu s Ustavom i zakonom. Dogovorili smo i neposrednu suradnju predstavnika romske zajednice i policije kako bi se preventivno napravilo što više na suzbijanju izgreda kojih će, uvjeren sam, ubuduće biti manje. Ako se i dogode, počinitelji će biti privedeni«, istaknuo je ministar. Izrazio je zadovoljstvo što je zajednički zaključeno da treba raditi na smirivanju stanja. »Policija treba raditi svoj posao, ali ne samo kad se izgredi dogode nego i preventivno, a predstavnici Roma trebaju raditi na smirivanju strasti unutar svoje zajednice«, kazao je Lučin napomenuvši i da valjano informiranje pridonosi toleranciji. </p>
<p> »Ministar je iznio sve o čemu smo razgovarali. Što se tiče problema, znate da mi Romi nismo nikome učinili zlo i nismo prvi napadali. No, uzastopni napadi na Rome ruše i ugled Hrvatske«, upozorio je Seferović. »Izjave koje su se pojavile u javnosti da će se Romi sami organizirati i napadati, nisu točne. Možda je neki pojedinac to i rekao, no to je bila reakcija na probleme koji se događaju. Učinit ćemo sve što možemo da Romi i dalje žive u miru, kao što smo i živjeli, u cijeloj Hrvatskoj«, naglasio je.</p>
<p>Odgovarajući na novinarski upit o broju napada, Cana je odgovorio da je od 1999. bilo sedam napada na Rome koji su radili »na terenu« sakupljajući staro željezo. »Ukupno je bilo 20 napada, od kojih su sedam počinili skinsi, dok su u ostalima sudjelovali i 'obični' građani«, pripomenuo je Cana. Rekao je da su djelatnici policijske postaje u Maksimiru bili vrlo grubi prema Romima koji su došli prijaviti napade, a pohvalio je korektno ponašanje policajaca na Trnju. Izrazio je i žaljenje što na njegovu molbu, upućenu 20. veljače, da ga primi Petar Vasilj, načelnik Odjela policije MUP-a, uopće nije dobio odgovor. Cana se, među ostalim, žalio i zbog toga što policija nije ništa poduzela da spriječi stradavanje Roma 1997. u Okučanima kad su im spaljene kuće, rekavši: »Ako u sljedećih mjesec dana policija ništa ne poduzme, Romi će organizirati mirne prosvjede«. </p>
<p>Glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić izjavila je da se na sastanku, na kojem je bio i Lučinov zamjenik Josip Vresk, govorilo i o rješavanju pitanja dobivanja državljanstva i dokumenata. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Lencu nedostaje 25 inženjera i 145 radnika</p>
<p>Pitanje za ministra: Kad će se promijeniti neodgovoran odnos prema poslu činovnika riječkog Zavoda za zapošljavanje, jer je na traženih 35 proizvodnih radnika Zavod Lencu poslao samo šest imena da bi se na oglas u medijima javilo 350 nezaposlenih - uredno prijavljenih Zavodu </p>
<p>RIJEKA, 8. svibnja</p>
<p> - Prosječna plaća za minulu godinu u riječkom Remontnom brodogradilištu Viktor Lenac iznosila je 5.117 kuna, što je za 51 posto više od hrvatskog prosjeka. Broj zaposlenih u tri godine udvostručenje i sada iznosi 1.104 radnika, a uz to Lenac trenutačno traži 25 inženjera projektanata i 145 proizvodnih radnika (brodomontera, elektrozavarivača i brodocjevara). To je zamjenik direktora Lenca Ognjen Antunac rekao ministru rada i socijalne skrbi Davorku Vidoviću, u utorak za njegova posjeta tom škveru. </p>
<p>Prema dosadašnjem odazivu na oglase za zapošljavanje, dade se zaključiti da na tržištu ima dovoljno osoba sa visokom stručnom spremom, ali ne i stručnih proizvodnih radnika, jer su iskusniji posao našli u inozemstvu, mahom u Italiji i Njemačkoj, i to za znatno bolju plaću. </p>
<p>Direktor Lenca Damir Vrhovnik predložio je ministru fleksibilniji odnos države prema povremenom i privremenom zapošljavanju stranaca kako bi se u vremenskoj stisci zbog rokova završetka nekog posla u Brodogradilištu mogli barem privremeno riješiti problemi nedostatka radnika. </p>
<p>Predsjednik Radničkog vijeća tog brodogradilišta Damir Bačinović je predložio ministru veće zalaganje za smanjenje davanja na plaće. Ministar je obećao da će o oba problema »povesti računa«.</p>
<p>Referentica za kadrove u Lencu Ljubica Linardić zapitala je Vidovića kad će promijeniti neodgovoran odnos činovnika riječkog Zavoda za zapošljavanje prema poslu, jer im je na traženih 35 proizvodnih radnika Zavod poslao samo šest imena nezaposlenih da bi se na oglas objavljen u medijima javilo 350 nezaposlenih, a uredno prijavljenih Zavodu. Ministar je odgovorio da je postupak utvrđivanja odgovornosti za takav postupak dosta složen napomenuvši da je početkom devedesetih godina tadašnja vlast smijenila 95 posto zaposlenih u državnoj upravi postavivši nove ljude. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Dubrovačka »Atlantska plovidba« uskoro u vlasništvu malih dioničara</p>
<p>Gotovo 50 posto zaposlenika zainteresirano za kupnju 24 posto dionica otkupljenih od dvaju PIF-ova / Ujedinjenjem s već postojećih 37 posto u vlasništvu malih dioničara bit će spriječeni i politički lobiji u nastojanjima da ubace svoje ljude u »Atlantsku«</p>
<p>DUBROVNIK, 8. svibnja</p>
<p> - Nakon što je »Atlantska plovidba« d.d. pod povoljnim uvjetima otkupila od dvaju privatizacijskih fondova 24 posto svoga temeljnog kapitala, a oko 50 posto njenih zaposlenika iskazalo zainteresiranost za otkup tih dionica, taj bi se dubrovački brodar uskoro mogao naći u vlasništvu malih dioničara. </p>
<p>Kako je istaknuto u utorak na konferenciji za novinare sindikalnih čelnika pomoraca, među kojima su bili i predsjednik Sindikata pomoraca Hrvatske Vladimir Svalina i voditelj Područnog ureda Vladimir Glavočić, riječ je o 326.000 dionica za koje je dosad, od 700 zaposlenih, potvrdan odgovor dalo 605 zaposlenika, što u Sindikatu ocjenjuju pozitivnim, zbog čega će i dalje poticati otkup dionica. Budući da potencijalni dioničari pokazuju strah od rizika takva ulaganja, Sindikat će sve njih uputiti ne samo na izrazito povoljne kredite koji prate taj otkup (kreditiranje na deset godina uz kamatu od šest posto, uključujući i PDV), nego će ih nastojati i poučiti upravljanju dionicama. </p>
<p>Osim toga, što je posebice istaknuto, »Atlantsku« valja »zadržati u gradu«, na obostranu korist zaposlenika i Grada, kako bi se izbjegla mogućnost da padne u ruke nekih pojedinaca i političara, koji su, rečeno je, posebno aktivni u ovo predizborno vrijeme, i čiji se 'lobiji' itekako pokušavaju »ubaciti« u to poduzeće. Sindikat će se zauzeti, rekao je Svalina, da cjelokupan proces prodaje dionica, čije se okončanje očekuje u sljedeća dva mjeseca, protekne transparentno uz participiranje lokalne samouprave. Političari, dodao je on, koji pokušavaju kalkulirati s ulaskom pojedinaca u »Atlantsku« svojim bi lobiranjima mogli izazvati samo negativnu reakciju, odnosno udaljiti male dioničare od »Atlantske plovidbe«, što im ni u kom slučaju neće biti dopušteno. </p>
<p>Iako nije želio govoriti o konkretnim imenima, nego samo da će se »prepoznati oni koji imaju takve namjere«, Svalina je istaknuo da je Sindikat protiv svih onih čije su namjere »na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zgrabiti većinske pakete«. A da bi 'domaći' dioničari doista i bili što jači, odnosno da »Atlantska« doista i ostane u Gradu, konačni je cilj njihovo ujedinjenje, što se zapravo tiče već spomenutih 24 posto dionica sa 37 posto dionica s koliko ih »Atlantska« raspolaže od ranije. </p>
<p>S obzirom na to da je u državnom portfelju ostalo još 21 posto dionica »Atlantske«, za njih je rečeno kako je krajnji cilj Vlade »da ih se riješi«. U kombinaciji su Grad i bivši vlasnici »Dubrovačke plovidbe«, no, rečeno je, da na toj 'relaciji' postoji izvjesni sudski spor, taj je dio dionica još blokiran od države i one se neće prodavati u ovom, kako je rečeno, »prvom naletu«. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Zbog TDZ-a, regionalni sindikat traži smjenu ministra Pankretića </p>
<p>Najavljen i mirni prosvjed 15. svibnja / Sindikalci zahtijevaju i posebno povjerenstvo koje će ispitati ministrovu odluku o neizdavanju dozvole za registraciju TDZ-a kao proizvođača duhana / Boji li se BAT inspekcije u TDZ-u, pitaju pak iz Ministarstva</p>
<p>ZADAR, 8. svibnja</p>
<p> - Tražimo smjenu ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Božidara Pankretića i osnivanje posebnog povjerenstva koje će ispitati ministrovu odluku o neizdavanju dozvole za registraciju Tvornice duhana Zadar (TDZ) kao proizvođača duhana, poručili su članovi Regionalne podružnice Sindikata zaposlenih u poljoprivrednoj, prehrambenoj i duhanskoj industriji te sindikalni predstavnici Tvornice duhana Zadar na konferenciji za novinare održanoj u utorak u Domu Sindikata. </p>
<p>Sindikalci tvrde da Ministarstvo onemogućava rad radnicima TDZ-a koji je 11. svibnja trebao započeti proizvodnju cigareta. Najavljen je i mirni prosvjed 15. svibnja a o svojim će zahtjevima obavijestiti predsjednika Vlade Ivicu Račana i saborski Odbor za poljoprivredu i šumarstvo. </p>
<p>British American Tobacco (BAT) i TDZ u priopćenju za javnost pozvali su ministra Pankretića da »podnese dokaze za svoje tvrdnje protiv BAT-a i TDZ-a«. Među ostalim, u priopćenju stoji da TDZ nije samo pakiraonica cigareta, već da imaju kompletan odjel za primarnu obradu duhana koji je i potpuno spreman za proizvodnju. Navode da ministar to dobro zna i da nema nikakva govora o tome da bi TDZ pakirao ili prodavao mađarske cigarete. Također, tvrdi se da se u Zadru neće koristiti mađarski duhan a cigarete će sadržavati više od 60 posto hrvatskog duhana kako to i Zakon o duhanu nalaže. Ističu da je već kupljeno 550 tona domaćeg duhana preko tvrtke Duhan Slatina koji već više od godinu dana čeka početak proizvodnje cigareta. Napominju kako su već mjesecima svjesni da u hrvatskoj Vladi kruže netočne informacije o BAT-u i TDZ-u te da ministar Pankretić, unatoč potpunim i točnim informacijama koje je dobio od BAT-a i TDZ-a, ne prenosi pravu sliku stvari. </p>
<p>Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, uputilo je, pak, još krajem prošlog tjedna dopis predsjednici Uprave TDZ-a Anne Johnson u kojem predlaže dopunu dokumentacije o usklađivanju s Pravilnikom o obradi duhana, proizvodnji i markama duhanskih proizvoda, priopćeno je u međuvremenu iz Ministarstva. Ministarstvo je izrazilo spremnost za posjet i inspekciju u TDZ-u, sukladno zahtjevu za upis u Upisnik o prizvođačima duhanskih proizvoda u Hrvatskoj. Zbog posljednjeg priopćenja iz TDZ-a, pak, pitaju - »boji li se BAT inspekcije«. </p>
<p>Lj. I. Balen i M . Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Đukić u Vukovaru: SDSS je neprirodna politička opcija</p>
<p>VUKOVAR, 8. svibnja</p>
<p> - »Srbi trebaju izići na izbore, jer prvi put glasuju za sebe. Više nitko nema pravo na grešku, a posebice ne pripadnik srpske narodnosti u Hrvatskoj, jer teško da će dobiti priliku za popravni ispit«, izjavio je u utorak u Vukovaru čelnik SNS-a Milan Đukić. Vrijeme do novih izbora predugo da se u protivnom ne bi osjetile krucijalne posljedice u raslojavanju Srba, pitanju povratka, obnove, povrata privatne imovine, asimilacije..., poručio je.</p>
<p>SNS u tri županije, četiri grada i 21 općini na izbore za lokalnu upravu i samoupravu izlazi samostalno, a u Vrhovinama koalira sa SRP-om. Đukić je uvjeren kako će njegova stranka u svim tim općinama preći prag od pet posto. U obraćanju novinarima podsjetio je kako je SNS-u u Podunavlju prvi put omogućeno sudjelovanje na lokalnim izborima, jer su '97. na njih mogli izići samo kandidati HDZ-a i SDSS-a. Namjera je, među ostalim, bila i da, dodao je Đukić, na ove izbore Srbi iziđu jedinstveni, da bi bili prepoznatljivi i da bi što više mogli participirati u izgradnji građanske tolerancije i društva. Na taj način, smatra on, Vladi bi se dalo do znanja da mora pokazati političku volju za iznalaženje rješenja za položaj srpskog naroda u Hrvatskoj. No SDSS je po četvrti puta odbio takvo nastojanje SNS-a. »Čelnici SDSS-a uvjereni su da će u Podunavlju dobiti većinu. Njihova sigurnost, pak, proizlazi iz klasične getoizacije Srba na tom području«, ocjenjuje Đukić. </p>
<p>Na Vjesnikov upit, u čemu vidi stvarne razloge zbog kojih SDSS ne prihvaća suradnju, Đukić odgovara da je problem i u tome što je SDSS neprirodna politička opcija, odnosno produkt Jeana Paula Kleina i pokojnog dr. Franje Tuđmana. </p>
<p>SNS srpskom narodu neće obećavati ništa, kao što nikada i nije, osim što će raditi u njegovu interesu, te na očuvanju materijalnih i duhovnih vrijednosti njegovih pripadnika, izgradnji građanskog i civiliziranog društva... Čelnici SNS-a, rekao je, nikada neće bježati od ustavnih obveza, ali će ustrajati i na ustavnim pravima. SNS će, među ostalim, tražiti obnovu postupka za sve građane kojima se za oružanu pobunu sudilo u vrijeme postojanja vojnih sudova. Ustrajat će na iskapanju svih stradalih na području Hrvatske.</p>
<p>Novinarima su se predstavili nositelj liste SNS-a za grad Vukovar Mile Mrđenović te za Vukovarsko-srijemsku županiju dr. Milan Uzelac. </p>
<p>Lj. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>SDSS traži novi raspored i više biračkih mjesta</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Tražimo otvaranje još četrdesetak biračkih mjesta i preraspored sadašnjih, jer ako do toga ne dođe oko 30 posto građana srpske nacionalnosti bit će uskraćeno za pravo izlaska na izbore, istaknuo je predsjednik Programskog savjeta SDSS-a dr. Milorad Pupovac u utorak na konferenciji za novinare povodom predstojećih lokalnih izbora.</p>
<p>»Nerazumno je i nelogično da se povratnici susreću samo za vrijeme izbora«, istaknuo je Pupovac, dodajući da u krajevima kao Gvozd, Glina i Kistanje još nije zaživjela atmosfera međuetičke komunikacije«. Pupovac je ocijenio da je raspored biračkih mjesta isti kao i u vrijeme HDZ-ove vlasti kada su se ista biračka mjesta pravdala udaljenošću, malim brojem stanovnika i sličnim razlozima. »Takav raspored biračkih mjesta kreirao je HDZ u vrijeme posljednjih lokalnih izbora 1997., no u međuvremenu je demografska slika bitno promijenjena«, kazao je Pupovac.</p>
<p>Pupovac je dodao da je SDSS taj zahtjev uputio u utorak zahtjev općinskim i gradskim izbornim povjerenstvima. On je ocijenio da bi zbog koncetracije biračkih mjesta u općinskim i gradskim središtima na području Korduna, Banovine, Like i sjeverne Dalmacije bilo onemogućeno glasovanje jednoj trećini pripadnika srpske manjine, jer bi radi glasovanja morali putovati i više od deset kilometara, a neki to i nisu u mogućnosti. »Osim toga, morali bi putovati na glasovanje u gradove s hrvatskom većinom, pa postoji i velika bojazan da bi moglo doći do izgreda«, kazao je Pupovac, najavivši da će o tom problemu izvijestiti i promatračku misiju OESS-a i nevladine udruge HHO i GONG.</p>
<p>Odgovarajući na novinarsko pitanje o glasovanju izbjeglih građana srpske nacionalnosti Pupovac je istaknuo da će hrvatski državljani srpske nacionaalnosti izbjegli u SRJ i Republiku Srpsku svoje biračko pravo moći ostvariti u Republici Hrvatskoj. U vezi s uhićenjem Srba iz Baranje osumnjičenih za ratne zločine, Pupovac je rekao da je primjena Zakona o amnestiji temelj stvaranja povjerenja u pravnu državu i međuetničkog povjerenja, i da se s uhićenjima ne bi smjelo manipulirati u predizborno vrijeme. </p>
<p>A. Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>S fašističkim plakatima u »bolju budućnost«</p>
<p>U utorak su se oglasili autori reprodukcije fašističkih plakata oblijepljenih po Puli i Vodnjanu o zabrani hrvatskog jezika u Istri od prije osam desetljeća s tezom da je njihova poruka - antifašistička/ Čudi da su još anonimni s obzirom da tim plakatima nije rečeno ništa što se nije čulo u stranačkim istupima na temu IDS-ove »talijanizacije Istre«</p>
<p>PULA, 8. svibnja</p>
<p> - Poslije Benita Mussolinija koji je s malobrojnih plakata oblijepljenih po Puli gratulirao Jakovčiću na talijanizaciji Istre (uz samokritičnu opasku da on sam u tome nije uspio), početkom tjedna u Vodnjanu i Puli osvanuli su novi plakati na hrvatskom i talijanskom jeziku. Ovaj put, međutim, autori se nisu obratili nikome neposredno, nego su podsjetili javnost na fašističke početke zatiranja hrvatskog jezika u Istri od prije osam desetljeća. </p>
<p>Reproduciran je letak onodobnih vodnjanskih fašista kojim se zabranjuje upotreba hrvatskoga jezika na javnim mjestima, uz upozorenje da će »uvjerljivim metodama postići da se odluka poštuje«. Reprodukciji je priložen hrvatski prijevod, kojem je pridodan »naslov«: »Suživot-'konviventa' za vrijeme talijanske vladavine u Istri« i potpis »Letak komande Škvadrista iz Vodnjana kojim se zabranjuje upotreba hrvatskog jezika na javnim mjestima i u prodavaonicama«. </p>
<p>Nakon vijesti da su u Puli i Vodnjanu osvanuli »fašistički plakati« i da policija istražuje tko je njihov autor, u utorak su se oglasili anonimni autori posebnom izjavom za javnost. Tvrdnjom da nije riječ o fašističkim nego izrazito antifašističkim porukama, autori su očitali lekciju onima koji nisu shvatili da je reproduciran i preveden stari fašistički letak, nastao, očito, kao upozorenje da se prihvaćanjem Statuta Istarske županije forsira njima neprihvatljiva dvojezičnost i da je zahvaljujući IDS-u na sceni »puzajuća talijanizacija Istre«!</p>
<p>Za razliku od njihove pretjerane politizacije, u predizbornoj fazi ti plakati nisu ništa drugo nego nastavak polarizacija koje na istarskim prostorima traju puno desetljeće. Isto tako tim plakatima nije rečeno ništa novo što se nije čulo na stranačkim istupima, pa čak i za vrijeme rasprave uoči prihvaćanja Statuta u istarskoj sabornici točno prije mjesec dana. Zbog toga čudi što su njihovi autori još anonimni. Dva suprotstavljena bloka nastavljaju rat pri čemu manjka poznavanje problematike kojom barataju, a još više političke kulture u istupima. </p>
<p>U tom je kontekstu shvatljivo podsjećanje na miniranje »hrvatske ptice« u Limskom kanalu, što Kajin pripisuje pojedincima iz ondašnjeg MORH-a, s ciljem uvođenja vojne uprave u Istri (kad već nije uspjelo predsjedničko Vijeće za Istru s provjerenim domaćim kadrovima). U istom je rangu i skidanje zastave sa sjedišta Županijske skupštine u Pazinu, s tim što je u tom slučaju počinitelj poznat i prekršajno kažnjen. Sve ostalo, pa i ti najnoviji plakati djelo su »nepoznatih počinitelja«, pa se pod taj pojam mogu svesti svi, pa i oni koji se na plakatima napadaju! </p>
<p>Tako se u otužnoj političkoj svakidašnjici oživljava »poučak Reichstag«, odnosno uvjerenje da pojedinci i stranke sami sebe žrtvuju kako bi osvojili izborne bodove. Policija štoviše, traga za počiniteljima, a kad se sagleda suština »počinjenog« može se računati jedino na kaznu za samovoljno plakatiranje.</p>
<p>U konkretnom slučaju »počinitelji« iz nedvojbeno desnoga krila ili bloka poslužili su se reprodukcijom fašističkog vodnjanskog letka koji je publiciran na 152. stranici knjige »Istra i Slovensko primorje - borba za slobodu kroz vjekove«, objavljene 1952. Autori prijevoda i plakata poslužili su se doslovce potpisom iz te knjige, inače vrlo rijetke, što upućuje na zaključak da je mentor ili savjetnik bila stručna osoba! To nam potvrđuje i ravnatelj Povijesnog muzeja Istre, dr. Davor Mandić, tvrdnjom kako je u ovom slučaju »rukopis vrlo čitak«. Taj plakat je surovo svjedočanstvo vremena u kome su spaljeni hrvatski narodni domovi u Trstu i Puli, dvije godine prije Mussolinijeva »marša na Rim« i kada su Istrani prvi u Europi Labinskom republikom i Proštinskom bunom pružili prvi oružani otpor nadolazećem fašizmu u Europi. </p>
<p>Slijedila je 1923. zabrana hrvatskog i slovenskog jezika u javnim ustanovama i školama, nekoliko godina kasnije i zabrana hrvatskoga tiska, uz progone, suđenja, prebijanja, ricinus. Međutim, činjenica je da ni svi Talijani nisu bili fašisti, kao što ni svi fašisti u Istri nisu bili samo Talijani! Hrvati, Talijani i Slovenci zajedno su 1943. ustali protiv fašizma i izborili se za sjedinjenje. </p>
<p>Pritom se u žestokim sučeljavanjima, pa i tom plakatiranju, zaboravlja na povijesne pazinske odluke iz rujna 1943. u kojima uz ostalo stoji: »Talijanska manjina u Istri uživat će sva nacionalna prava (sloboda jezika, škole, tiska i slobode kulturnog razvoja)«, te »jezik u crkvama bit će hrvatski, a talijanskoj se manjini priznaje pravo upotrebe svog jezika«. Od tada, to je životna svakidašnjica u Istri koja se nadograđivala do razine bilingvizma, koji je Statut Istarske županije manje ili više s(p)retno pokušao verificirati. </p>
<p>I tu se otvara pitanje je li sporno samo to što se statutarnim odredbama ozakonjuje ono što u stvarnosti postoji ili je posrijedi bojazan da će, prema uzoru na talijansku i druge manjine u Hrvatskoj krenuti istim stopama. Bez obzira na to o čemu je riječ, ovo s plakatima otužna je predizborna anegdota i pokušaj da se svakim detaljem izvuče poneki birački glas. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Republika« prestala izlaziti </p>
<p>Nakon što je cijeli dan protekao u neizvjesnosti, direktor lista Ivo Pukanić u utorak navečer konsternirane novinare izvijestio da su upravo završili zadnji broj </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja </p>
<p> - Najmlađa dnevna novina u Hrvatskoj, koja je zaživjela prije pet mjeseci, točnije 4. prosinca 2000. godine, zaključila je svoj »život« sa 147. tiskanim brojem.</p>
<p> »U utorak ujutro još sam se probudio kao zaposleni čovjek, novinar Republike, poslije podne sam se vratio kući kao pripadnik vojske od 400.000 nezaposlenih ljudi u Hrvatskoj«, rekao je rezignirano jedan od pedesetak do utorka stalno zaposlenih novinara dnevnih novina Republika, koji će se idućih dana prijaviti na zavod za zapošljavanje. Republika se, naime, danas, u srijedu, posljednji puta pojavila na kioscima! </p>
<p> »Za mene osobno odluka o privremenom ukidanju Republike bila je vrlo bolna, no ekonomski jedino opravdana«, rekao je u priopćenju za Hinu donedavni glavni urednik Republike, a odnedavna direktor tog političkog dnevnika, te direktor Nacionala, Ivo Pukanić.</p>
<p> »Republika nije opravdala očekivanja i postala je preveliki financijski teret za izdavača«, ustvrdio je Pukanić, dodavši da se »možda radilo o krivom proizvodu u krivo vrijeme«. Istaknuo je kako vjeruje da će mu to iskustvo pomoći da se u budućnosti, s novim proizvodom, vrati jači. »U tome će nam pomoći i strateški partneri s kojim su naši pregovori pred završetkom«, rekao je Pukanić i dodao da su oni njegovu odluku o privremenom ukidanju lista prihvatili.</p>
<p>U redakciji Republike u utorak je ujutro počelo izvjesno komešanje, dramatična glasina da će se u petak Republika posljednji puta pojaviti na kioscima proširila se novinarskim sobama u Vlaškoj ulici, jedino je veći dio dana bilo nemoguće doći do prave izjave Ive Pukanića, čovjeka koji ključeve sudbine novina i novinara drži u svojim rukama.</p>
<p> Novinari i ostali djelatnici nisu skrivali svoju konsternaciju, te strah za svoju egzistenciju, a mnogi su priznali da već traže novi posao ili se nadaju povratku u redakcije iz kojiih su nedavno otišli. »Znali smo da se nešto dramatično događa jer je nekoliko čelnih urednika posljednjih dana napustilo redakciju ili najavilo svoj odlazak«, ispričao je jedan od naših sugovornika koji je želio ostati anoniman. Tako je Josip Antić prije nekoliko dana napustio mjesto pomoćnika glavnog urednika i otišao u časopis More, a zamjenik glavnog urednika Republike Milivoj Đilas navodno je najavio da odlazi u Novi list. </p>
<p>Agoniju iščekivanja i cjelodnevnih nagađanja o sudbini lista i ljudi koji su s mnogo vjere ušli u projekt »prepun obećanja«, prekinuo je osobno Ivo Pukanić, obrativši se u utorak u 18 sati svojim brojnim dojučerašnjim suradnicima.</p>
<p>»Upravo sam Hini poslao priopćenje da se Republika od srijede gasi. Napravili smo zadnji broj. Užasno mi je žao i jako mi je teško bilo donijeti ovu odluku, ali nije bilo ni jedan posto šanse da uspijemo u daljnjem radu. Uvjeravam vas, da je bilo samo jedan posto šanse da pozitivno poslujemo, ne bih odustao.« Pukanić je redakciju Republike obavijestio da su u posljednje vrijeme poslovali sa 40.000 njemačkih maraka dnevnog gubitka, izvjestio je i da je pregovarao s jednom njemačkom kompanijom da investira svoj kapital u njegovu dnevnu novinu, rekao je da je imao izvjesna obećanja, da je potvrdu mogućih ulaganja trebao dobiti u ponedjeljak, ali da potvrda nije stigla.</p>
<p>»Shvaćam situaciju u kojoj ste se našli, ali ja nisam mogao glavom kroz zid, nisam mogao više na račun Republike opterećivati svoj tjednik Nacional i ljude koji su zajedno samnom investirali u Nacional. Mogao sam i ja, kao neki drugi, spasiti svoj projekt da sam išao 'žicati' novac u Vladu, ali nisam kao oni htio puzati, htio sam biti neovisan i sam svoj gazda«, rekao je Pukanić, te se zahvalio ljudima koji su vjerovali u njegov projekt, ali će od sutra opet biti sami sa svojom sudbinom pred vratima nekih drugih redakcija ili pred vratima zavoda za zapošljavanje. </p>
<p>»S velikom većinom vas jako sam zadovoljan i radio bih sa vama opet. Ja sam najviše kriv što projekt u koji sam uložio četiri milijuna maraka nije uspio, ušao sam u sve nepripremljen i naivan«, jedva je na kraju s knedlom u grlu izustio Pukanić, a potom se rasplakao, pozdravio novinare koji od srijede više nemaju redakciju i napustio tužan i konsterniran skup. </p>
<p> Raspoloženje i stavovi novinara prema vlasniku i čovjeku koji je pokrenuo taj dnevnik Ivi Pukaniću - različiti su. Većina stalno zaposlenih ističe da je on poštivao njihove ugovore i bio dobar i korektan šef. No, čuju se i drukčija mišljenja. Tako neki od novinara Republike zamjeraju Pukaniću »previše improvizacije«, odnosno to što nije bolje organizirao posao i što se izlazak novine pripremao samo petnaestak dana. Usporedbe radi Jutarnji list se za izlaženje pripremao tri mjeseca. </p>
<p> Glasine o tome da taj dnevnik neće imati dugi vijek, počele su vrlo brzo nakon što je pokrenut iako se prvi dan prodao u čak 220.000 primjeraka. Idućih se dana ta brojka prepolovila, a pad prodaje, unatoč cijeni od tri kune, nastavio se i sljedećih mjeseci. Prema neslužbenim podacima, posljednjih tjedana Republika se prodavala između 9000 i 11.000 primjeraka. </p>
<p>Romana Eibl i Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Ujedinjena Europa strategijski je cilj Hrvatske, kaže Mesić</p>
<p>Antifašistička prošlost otvorila nam je vrata demokratskog svijeta kad smo se kao tek stvorena država borili i za preživljavanje i za priznanje / Koketiranje s nacifašizmom dovelo bi u pitanje naše priključivanje Europi </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja </p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je u utorak - u povodu 9. svibnja, koji se obilježava kao Dan Europe i Dan pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu - da je »ujedinjena Europa strategijski cilj Republike Hrvatske«. »Sudjelovanje u antifašističkoj borbi omogućilo je Hrvatskoj da na kraju Drugog svjetskog rata bude, kao dio tadašnje Jugoslavije, u krugu zemalja pobjednica«, istaknuo je Predsjednik. </p>
<p> »Ima duboke simbolike u tome što se 9. svibnja podsjećamo i na to da nam je budućnost u Europi, ali i na to da nam je, ne na posljednjem mjestu, antifašistička prošlost otvorila vrata demokratskog svijeta u trenucima kad smo se, kao mlada tek stvorena država, borili i za preživljavanje i za priznanje«, navodi se u izjavi predsjednika Mesića upućenoj iz Ureda Predsjednika. </p>
<p> »Ulazeći u drugo desetljeće svoga samostalnog života, Republika Hrvatska napokon kreće koliko neizbježnim, toliko i željenim putem koji će završiti u ujedinjenoj Europi. Da bismo taj put uspješno prešli, ali i da bismo zadovoljili potrebe i htijenja goleme većine naših građana, morat ćemo dalje izgrađivati i učvršćivati standarde demokratskog svijeta, svojstvene Europi koja se ujedinjuje. Morat ćemo napraviti nove i ključne iskorake u punom transformiranju Hrvatske u demokratsku zemlju, u zemlju vladavine prava, ali i u socijalnu zemlju«, navodi se u Predsjednikovoj izjavi i dodaje: »Jedan od pokazatelja iskrene privrženosti Hrvatske vrijednostima demokracije i temeljima na kojima ona počiva, jest, a bit će i dalje, naš odnos prema antifašizmu, odnosno pojavama neofašizma. Ispravljajući ne samo propuste, nego i bitne elemente politike proteklog desetljeća, moramo pokazati odlučnost da suzbijamo sve pojave svojstvene fašizmu i njegovim suvremenim inačicama, reafirmirajući u isto vrijeme antifašizam kao jednu od temeljnih zasada našeg društva«. </p>
<p> »Svaki pokušaj koketiranja s nacifašizmom, a u taj kontekst ubraja se i otvoreno propagiranje nacionalne i vjerske mržnje i netrpeljivosti«, kaže Mesić u izjavi, »vratio bi nas nužno u prošlost i ozbiljno doveo u pitanje naše priključivanje Europi. S druge strane, za Hrvatsku - želi li, umjesto povijesnih mitova i teorije 'krvi i tla', prosperitetnu budućnost 21. stoljeća - Europa je ne samo želja nego i sudbina. Obilježavanje 9. svibnja dobra je prilika da se podsjeti i na jedno, i na drugo«, zaključuje predsjednik Stjepan Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mesić nije potpisao uredbu o smanjenju plaća vojnim osobama</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić nije potpisao nikakvu uredbu kojom bi se zadiralo u visinu plaća djelatnih vojnih osoba, rekao je u utorak za Vjesnik glasnogovornik Ministarstva obrane brigadir Dušan Viro. Time je Uprava za odnose s javnošću i informiranje MORH-a opovrgnula vijest o smanjenju plaća vojnim osobama, objavljenu u nekim medijima. Tu informaciju demantirao je i Ured Predsjednika. »Predsjednik nije potpisao nikakvu uredbu o plaćama vojnih osoba«, rečeno je Vjesniku na Pantovčaku.</p>
<p>Glasine o tome da Mesić navodno smanjuje plaće vojnim osobama, tvrde izvori bliski Ministarstvu obrane, lansirane su u ponedjeljak, nakon Predsjednikova posjeta Dalmaciji i incidenata koji su se u subotu i nedjelju dogodili u Splitu. To bi mogao biti, kažu ti izvori, još jedan od pokušaja diskreditiranja Predsjednika u široj javnosti.</p>
<p>M. Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Krstičević demantira pisanje Nacionala</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Umirovljeni general Damir Krstičević reagirao je pismom demantirajući tekst o njemu, objavljen u posljednjem broju Nacionala od 8. svibnja 2001. Kako ističe u demantiju, u tekstu pod naslovom »Krstičević nagovarao časnike 4. gardijske da otkažu poslušnost Mesiću« iznesen je čitav niz neistina na njegov račun. </p>
<p>»Prikazujući događanja na proslavi 4. gardijske brigade, redakcija Nacionala je u zadnjem broju uobičajeno tendenciozno i uobičajeno lažno prikazala moju ulogu u tim događanjima. U krajnje neprofesionalnom i zločestom tekstu Pleše navodi 'da je prisilno umirovljeni general Damir Krstičević dva dana prije dolaska predsjednika Republike Stipe Mesića u Split na proslavu desete obljetnice IV. gardijske brigade lobirao kod nekih časnika te postrojbe da opstruiraju posjet vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i da mu otkažu poslušnost'. </p>
<p>Sve navedeno je ordinarna laž. Na desetu godišnjicu brigade došao sam kao ponosni ratni zapovjednik ponosne i slavne 4. gardijske brigade, na poziv njezinog zapovjedništva u petak kasno navečer, dakle, nekoliko sati prije početka svečanosti. Prije početka svečanosti zapalio sam svijeću svojim poginulim suborcima i bio na misi zadušnici, a to i ne bi trebalo biti sporno, zar ne. Niti je bila prilika niti mjesto da se za bilo koga i bilo što lobira, niti sam to činio. Sve ostalo su podmetanja i niski udarci visokih izvora na koje se poziva novinar Nacionala«, ističe Krstičević u demantiju.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Nagrade Europski krug Cviiću, Čučiću, Bašiću, Labaru i Radmanu</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Tajništvo Europskoga pokreta Hrvatske i ove je godine dodijelilo nagradu »Europski krug« istaknutim pojedincima - Krsti Cviiću, Ljubomiru Čučiću, Relji Bašiću, Borisu Labaru i Goranu Radmanu zbog zasluga u promicanju europskih vrijednosti, demokracije i unapređenja razine zaštite ljudskih prava. Politički savjetnik za tranzicijske zemlje u EBRD Krsto Cviić dobio je nagradu zbog afirmiranja ljudskih prava, jer se u proteklom desetljeću potvrdio kao autoritet na tom području. Budući da je Civiić bio spriječen doći u Zagreb, nagradu je u njegovo ime preuzeo Ivo Škrabalo. Hrvatski veleposlanik u Belgiji i suosnivač Europskoga pokreta Hrvatske Ljubomir Čučić nagrađen je jer je svojim radom promicao demokratske vrijednosti. Kazališni i filmski glumac, te redatelj Relja Bašić nagradu Europski krug na području kulture dobio je zbog ustrajnoga rada na postizanju visokih standarda kazališne kulture. Zbog postignuća na području znanosti, osobito u sferi liječenja leukemije i različitih oblika limfoma, nagrađen je i dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Boris Labar. Zbog zasluga u informatizaciji Hrvatske Europskim krugom za područje gospodarstva nagrađen je direktor Microsofta za Hrvatsku Goran Radman.</p>
<p>V. D.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>HNS ne odustaje od projekta 200.000 novih radnih mjesta</p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - »Naš slogan '200 tisuća novih radnih mjesta' do sada je izazvao dosta kontroverzi u javnosti, no HNS ne odustaje od tog projekta. Naprotiv, smatramo da je to minimum koji bi trebalo ostvariti kako bi mogli govoriti o oporavku hrvatskog gospodarstva«, rekla je u utorak na konferenciji za novinare predsjednica HNS-a Vesna Pusić.</p>
<p>HNS će i dalje, dodala je ona, insistirati na takvim idejama koje su u praksi provjerljive. Nije uopće upitno, smatra, je li ta ideja ostvariva, nego je pitanje što je primarni cilj Vlade - radna mjesta ili nešto drugo. Osvrćući se na subotnji incident u Splitu, Pusić je izjavila kako će zatražiti od predsjednice saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđe Adlešić sazivanje sjednice Odbora i izvješće službe sigurnosti unutar oružanih snaga o tome tko je odgovoran za incident. Najavljeno je i da će se potom od predsjednika Sabora Zlatka Tomčića zatražiti da u dnevni red sljedeće sjednice uvrsti raspravu o tom izvješću.</p>
<p>Ideja o 200.000 radnih mjesta često je, prema riječima predsjednika središnjeg odbora HNS-a Radimira Čačića, bila popraćena nevjericom i podsmjesima. No što se više približavamo lokalnim izborima, ističe Čačić, podsmjeha je sve manje, a ovih je dana iznesen podatak da će se u obrtništvu i malom poduzetništvu otvoriti 133.000 novih radnih mjesta. Upravo to je predviđeno, upozorio je, i u HNS-ovu projektu, odnosno taj projekt predviđa da se otvori 100.000 novih radnih mjesta, a 100.000 bi ih se dobilo restrukturiranjem postojećih radnih mjesta. </p>
<p>Čačić smatra da se nezaposlenost mora promatrati kroz tri vrste podataka - podatke burze za zapošljavanje, ZAP-a te mirovinskog fonda. Prema njegovim podacima, 1999. je na burzi rada zabilježen porast od 40.140 nezaposlenih, a prošle godine od 35.461. Istodobno je 1999. u mirovinu otišlo 64.167 ljudi, a 2000. godine 20.852. S obzirom na to da je hrvatski standard odlaska u mirovinu oko 20.000 ljudi na godinu pretprošle godine je prema Čačićevu mišljenju bilo mnogo lažnih invalidskih mirovina. Drugim riječima invalidskih mirovina je bilo više od 35.000 za razliku od prošle godine kad ih je bilo oko 3.000.</p>
<p>Što se tiče ZAP-ovih podataka,1999. je 88.223 ljudi bilo zaposleno, a nije primalo plaću, dok je 2000. godine takvih bilo 42.712. Ujedno, naveo je Čačić, pretprošle je godine u prva četiri mjeseca zabilježeno 29.513 novozaposlenih, lani 35.051, a u prva četiri mjeseca ove godine 44.121 novo zaposlenih. Sve to drži Čačić govori o pozitivnim trendovima, a oni će se dodatno popraviti u predstojećoj turističkoj sezoni kad će se sezonski zaposliti još 12 do 15 tisuća ljudi. Hrvatskoj također, istaknuo je, predstoji značajniji investicijski zamah kroz javna poduzeća te turističke kapacitete. </p>
<p>I. Matić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Jeren i Anzulović zatražili smjenu ministra Kraljevića </p>
<p>Kao razlog rektori Zagrebačkog sveučilišta i Splitskog veleučilišta navode sveukupnu protupravnu i štetnu djelatnost Hrvoja Kraljevića od početka mandata/ Kraljević: Sve dajem na javnu raspravu i svaka moja odluka u skladu je sa zakonom; Jerenu je već dulje vrijeme bilo što povod za moju smjenu; Anzulović mimo zakona širi veleučilište </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - Rektori Sveučilišta u Zagrebu i Veleučilišta u Splitu zatražili su u utorak od predsjednice Rektorskoga zbora da na prvu sjednicu Zbora prema hitnom postupku stavi točku »smjena ministra znanosti i tehnologije Hrvoja Kraljevića«.</p>
<p>Rektor Zagrebačkoga sveučilišta Branko Jeren i rektor Splitskoga veleučilišta Boris Anzulović u pismu predsjednici Rektorskoga zbora Gordani Kralik kao razlog za stavljanje te točke na dnevni red navode »sveukupnu protupravnu i štetnu djelatnost Hrvoja Kraljevića od početka njegova mandata do danas«. </p>
<p>»Smjena ministra Kraljevića potrebna je radi spašavanja sustava visokoga školstva koje djelatnost sadašnjega ministra ugrožava«, stoji u pismu Jerena i Anzulovića, koji također traže da se ubuduće na sjednicu Rektorskoga zbora ne poziva ministar Kraljević. </p>
<p>Upoznat s Jerenovim i Anzulovićevim zahtjevom, ministar Kraljević je u utorak za Vjesnik komentirao da je riječ o običnim insinuacijama, jer za svoga mandata nije napravio nijednu protupravnu stvar. </p>
<p>»Sve dajem na javnu raspravu i svaka moja odluka u skladu je sa zakonom i u nastojanju da unaprijedim visoko školstvo i učinim ga što bližim europskim mjerilima. U sustav koji sam zatekao u neredu uveo sam nešto reda«, kaže Kraljević.</p>
<p>»Što se tiče Jerena, njemu je već dulje bilo što povod za moju smjenu, a koji je njegov pravi motiv mogu samo naslućivati, ali ne i javno reći, jer - to bi bila kleveta, a time se ne kanim baviti«, zaključio je ministar, kojega je iznenadila, kako je rekao, »neprincipijelna koalicija« Jerena i Anzulovića. </p>
<p>Naime, Jerena je, navodno, prije nekoliko dana neugodno iznenadio objavljeni natječaj Veleučilišta u Splitu koje namjerava u predstojećoj akademskoj godini na svoj (splitski) studij informatike u Varaždinu upisati 500 studenata (?!). »Anzulovićev je cilj proširiti svoje veleučilište po čitavoj Hrvatskoj. On to čini mimo zakona, jer mu je za otvaranje stručnih studija potrebno odobrenje, koje on nije ni tražio niti - dobio«, kaže Kraljević, zaključujući kako je čudno da se Jeren, unatoč tome, udružio s Anzulovićem. </p>
<p>Kraljević je naveo i to da je Sveučilište u Zagrebu već imalo primjedbi na čudan status i nejasno djelovanje veleučilišta u Hrvatskoj (uključujući, dakle, i splitsko) te je dobio zahtjev da s time u vezi nešto poduzme. Stoga je ministar, prije desetak dana, na adrese svih hrvatskih sveučilišta uputio dopis kojim traži odgovor koje su od osnovanih stručnih studija, sveučilišta spremna preuzeti natrag. </p>
<p>Kraljević pojašnjava da su stručni studiji, silom zakona, preseljeni na veleučilišta, no prema zakonu bi, također, novoosnovani stručni studiji mogli imati jasnu situaciju i - djelovati u sklopu sveučilišta. </p>
<p>»Ostavku ministra Kraljevića, Anzulović i ja zatražili smo zbog posvemašnjeg kaosa u visokome školstvu koji vlada zahvaljujući ministru«, izjavio je u utorak rektor Jeren. Govoreći o »protupravnoj i štetnoj djelatnosti Hrvoja Kraljevića«, rektor je naveo primjer prošlogodišnjih upisa na fakultete i afere »ministrovih kvota«, što je, prema Jerenovim riječima, primjer ministrova nezakonita djelovanja na Sveučilištu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Studentski zbor nije tri mjeseca dobio iz proračuna ni kune </p>
<p>ZAGREB, 8. svibnja</p>
<p> - »Studentski zbor nalazi se u teškoj financijskoj krizi, koju je uzrokovao ignorantski stav ministra znanosti Hrvoja Kraljevića prema studentima«, rekao je u utorak predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Zrinko Čustonja na sastanku s rektorom Zagrebačkog sveučilišta dr. Brankom Jerenom. Čustonja se potužio rektoru da Zbor nije puna tri mjeseca dobio iz državnoga proračuna ni kune, zbog čega su studenti zatražili pomoć Senata. »Dva puta pisali smo Ministarstvu znanosti, no odgovor nismo dobili. Takvo ponašanje ministra Kraljevića potcjenjivačko je, zbog čega ga i ovim putem pozivamo da ispuni svoju zakonsku obavezu i isplati studentima novac«, rekao je Čustonja. </p>
<p>Izrazivši svoju zapanjenost ministrovim ponašanjem, Jeren je podržao studente te obećao da će financiranje Studentskoga zbora biti uvršten u dnevni red sjednice Senata što će se održati 15. svibnja. »Ministar se ne može ponašati kao kuvajtski princ i dijeliti sredstva iz proračuna po principu 'netko mi se sviđa, a netko ne'. On bi trebao biti skretničar, koji će novac iz proračuna, namijenjen studentima, uputiti na pravo mjesto«, ustvrdio je rektor. </p>
<p>Studentima je u ovogodišnjem proračunu osigurano pet milijuna kuna no, prema riječima Zrinka Čustonje, Studentski zbor ne očekuje cijelu svotu odjednom, već isplatu po razdobljima. »Ako ministar ne dostavi studentima njihov novac, propast će mnogi veliki i tradicionalni studentski projekti, a Studentski zbor može nakon toga u vrata svojih prostorija mirno staviti ključ«, zaključio je Čustonja, dodavši da ustezanje studentskog novca nije ništa drugo nego još jedan ministrov nezakoniti postupak.</p>
<p>M. L.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010509].
|
