NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010109].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 235105 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>09.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Račan će od NATO-a ponovo zatražiti podatke o odbacivanju bombi u Jadran </p>
<p>Vjesnikov izvor u NATO-u izjavio da u Jadranu nema streljiva s osiromašenim uranom te da takve bombe ni ne postoje/ Dodao je kako nema nikakvog vojnog razloga da se takvo streljivo izbacuje iz zrakoplova u more / Kajin tvrdi da su odbacivani upravo projektili s osiromašenim uranom na dvjema lokacijama u Jadranu, od kojih je jedna oko otoka Visa/ NATO priznao da je odredio pet zona za izbacivanje streljiva: četiri u Jadranskom i jednu u Jonskom moru </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - NATO-ovi zrakoplovi tijekom zračnih napada na SRJ 1999. godine nisu u Jadransko more ispuštali streljivo s osiromašenim uranom. Osim toga, bombe s osiromašenim uranom ne postoje, rekao je u ponedjeljak u telefonskoj izjavi za Vjesnik dužnosnik Ureda za odnose s javnošću u sjedištu NATO-a u Bruxellesu.</p>
<p>A premijer Ivica Račan na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Banskim dvorima potvrdio je da će Vlada još jednom zatražiti preciznije informacije od NATO-a o tome što je sve izbačeno u Jadran, koliko je to utjecalo na onečišćenje osiromašenim uranom i kolika je opasnost. </p>
<p> Saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin u nedjelju je bio predložio da Zagreb i Ljubljana zahtijevaju od NATO-a da se očituje o »bombama s osiromašenim uranom bačenim u sjeverni Jadran«. U ponedjeljak je za Vjesnik ponovio taj zahtjev, dodavši kako je potrebno točno reći koliko ima tih projektila u Jadranu i sadrže li oni radioaktivne tvari, odnosno osiromašeni uran. »Poznato je da je prilikom napada na SRJ, a pri povratku svojih snaga u zračnu luku Aviano, NATO odbacivao projektile u Jadran«, kaže Kajin. Ističe da je riječ o dvjema lokacijama, od kojih je jedna oko otoka Visa. »Ako se zaista radi o radioaktivnim tvarima u projektilima, žurno treba pristupiti čišćenju tog dijela Jadrana«, smatra potpredsjednik IDS-a. Talijanska vlada već je zatražila takvo izvješće od NATO-a. Savez je u cijelosti demantirao da ti projektili sadrže radioaktivni uran, tvrdi Kajin, napomenuvši kako je NATO kazao da te bačene bombe nisu opasne ni za morske organizme, ni za ljude. »Unatoč tome, pomoćnik ministra vanjskih poslova Joško Paro decidirano je obećao da će Vlada preuzeti obvezu i zatražiti izvješće od NATO-a«, rekao je IDS-ov zastupnik.</p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova nije u ponedjeljak imalo komentara na Kajinovu inicijativu, a u Uredu glasnogovornika obećali su da će se, ako uslijedi očitovanje, oglasiti priopćenjem. </p>
<p>No, Vjesnikov sugovornik u NATO-u ustvrdio je da »nema bombi s osiromašenim uranom. Takve bombe ne postoje. Postoje samo meci s osiromašenim uranom koji se ispaljuju iz topova. Takvo je streljivo ispaljivano u BiH i na Kosovu iz zrakoplova«. Dodao je kako nema »nikakvog vojnog razloga da se takvo streljivo izbacuje iz zrakoplova« u more. </p>
<p>Kajinov zahtjev na tragu je zahtjeva gradonačelnika Ancone Renata Galeazzija, objavljen u talijanskom listu Avvenire prošloga četvrtka. On je, naime, zatražio da NATO odgovori je li među tisućama bombi koje su zrakoplovi saveznika tijekom sukoba na Balkanu odbacili u Jadran, bilo i protutenkovskih projektila s osiromašenim uranom ili bilo kakve eksplozivne naprave s uranom. Galeazzi, inače liječnik, upozorio je da je važno točno znati koja je vrsta oružja odbačena, a potom i izvađena iz Jadrana tijekom godina, podsjetivši na svojstvo urana da djeluje polako i izaziva genetske promjene. </p>
<p> U vrijeme kad je izbila afera s ispuštanjem bombi, NATO je bio priznao da su zrakoplovi odbacivali u Jadransko more tzv. kasetne bombe (u kojima je dvjestotinjak manjih bombi) prilikom povratka iz misija u SRJ zato što piloti, koji iz nekog razloga nisu mogli baciti bombu, nisu mogli s njima sigurno sletjeti u zrakoplovnu bazu u Avianu. </p>
<p>U svibnju 1999. godine NATO je službeno priznao da je odredio pet zona za izbacivanje streljiva: četiri u Jadranskome i jednu u Jonskome moru.</p>
<p>Zone su promjera 18 kilometara u međunarodnim vodama, i to na pola puta između ušća Pada i istarskoga Novigrada, druga između Cervije i Lošinja, treća između Ancone i Dugog otoka, četvrta između Brindisija i Drača, a peta u Jonskome moru na pučini pred rtom Sta Maria di Leuca. U dva slučaja, zone su bliže hrvatskoj granici nego talijanskoj - kod Lošinja i Dugog otoka. </p>
<p>Zbog ispuštanja bombi u Jadran izbila je svojedobno i polemika između NATO-a i talijanske vlade o sigurnosti takvog načina oslobađanja od opasnog tereta Talijanska vlada odlučno je odbacila objašnjenje o »sigurnim zonama«, a NATO se, nakon nekoliko tjedana duge prepirke po novinama, obvezao da će bačene bombe izvaditi iz Jadrana. </p>
<p>NATO je tvrdio da se svaka takva zona određuje u suglasju sa zainteresiranom zemljom. Talijanski mediji navodili su da su o ispuštanju bombi konzultirane vlade Italije, Albanije i Grčke. Tek na zahtjev hrvatske Vlade, NATO je objasnio hrvatskim dužnosnicima da je riječ o uobičajenoj proceduri odbacivanja neupotrijebljenog i dezaktiviranog naoružanja u more na za to unaprijed određenim područjima u međunarodnim vodama, upisanim u navigacijskim kartama još od 1992. godine. Sjevernoatlantski savez također je naglasio da se ta procedura poduzima u vrlo malom broju slučajeva kad su u opasnosti zrakoplov i pilot. (Marinko Bobanović, Anuška Fjorović i Mladen Jambrović)</p>
<p>Ministarstvo zaštite okoliša: Nemamo podatke </p>
<p>»Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja nema podataka o statusu, štetnosti i broju bombi koje su odbačene u Jadransko more tijekom NATO-ove akcije u Srbiji. Taj slučaj pod ingerencijom je Ministarstva obrane«, rekla je u ponedjeljak glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša Marijana Petir. </p>
<p>Prema njezinim riječima, NATO i to ministarstvo jedini su put kontaktirali prošle godine, kad je ministru Boži Kovačeviću na stol stigao dopis u kojem se tražilo dopuštenje da se u Jadransko more, u blizini Nacionalnog parka Mljet, odbaci određena količina »preostalog streljiva«. »Ministarstvo je nakon konzultacija sa stručnjacima odbacilo takav zahtjev«, izjavila je Petir. (C. K.)</p>
<p>EAPC neće raspravljati o radioaktivnom streljivu? </p>
<p> O streljivu s osiromašenim uranom koje su NATO-ovi vojnici upotrebljavali tijekom operacije na Kosovu 1999. nije bilo riječi na sastanku Euroatlantskoga partnerskoga vijeća (EAPC) u Bruxellesu, na kojemu sudjeluju i predstavnici Hrvatske - saznaje Vjesnik iz diplomatskih izvora u sjedištu Europske unije. O tome se razgovara zasad isključivo među punopravnim članicama NATO-a, a ne među zemljama partnerima okupljenima u EAPC-u. Više informacija o toj problematici bit će idućih dana u Sjevernoatlantskome savezu, tvrde Vjesnikovi sugovornici u Bruxellesu, te dodaju da je vrlo vjerojatno da se o oružju s radioaktivnim streljivom niti neće raspravljati na EAPC-u. (V. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>U Hadžićima streljivo s osiromašenim uranom? </p>
<p>SARAJEVO, 8. siječnja, (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Hadžićima, naselju u blizini Sarajeva, u tamošnjem Remontnom zavodu uskladištena je velika količina ispaljenog streljiva pri čijoj je izradi korišten osiromašeni uran! To je otkriće potvrđeno u nedjelju kad se dogodio dosad najteži incident s radioaktivnim streljivom u Sarajevu. Naime, u središtu grada više je sati stajao kontejner s nekoliko ispaljenih takvih zrna.</p>
<p>U nedjelju oko pet sati na ulaz u sjedište talijanskog kontingenta SFOR-a u bivšoj vojarni »Maršal Tito«, u samom središtu Sarajeva, novinar milanske Panorame Biloslavo Fausto donio je u najlonskoj vrećici tri ispaljena zrna protuzračnog topa te zatražio sastanak s nekim od zapovjednika. Primio ga je potpukovnik Claudio Linda koji je nakon razgledanja zrna priopćio da je riječ o streljivu u čijoj je izradi korišten osiromašeni uran. Nakon toga, Fausto je vratio streljivo u svoj automobil jer ga nitko od nazočnih časnika ili vojnika SFOR-a nije želio preuzeti. </p>
<p>O svemu je u međuvremenu izviještena i sarajevska policija čija je ophodnja došla do automobila talijanskog novinara, a uskoro su stigli i pripadnici Međunarodne policije. Tijekom dugotrajnih pregovora i predstavnici IPTF-a odbili su preuzeti sporna zrna, a situacija je dijelom razriješena tek nakon što su stigli njemački pripadnici Stabilizacijskih snaga, inače smješteni u vojarni u Rajlovcu. Oni su donijeli manji kontejner za spremanje radioaktivnih predmeta. No, ni njemački vojnici nisu željeli taj kontejner ponijeti sa sobom, već su ga ostavili u neposrednoj blizini parkirališta. Nadzor i osiguranje nad kontejnerom preuzeli su sarajevski policajci, no smatra se skandaloznim da o cijelom slučaju nije obaviještena javnost.</p>
<p>Najzanimljiviji dio cijele priče jest podrijetlo streljiva. Navodno, ono potječe iz Remontnog centra u Hadžićima, objekta bivše JNA, a sada Vojske Federacije BiH. Tamo su, prema tvrdnjama jednog uposlenika, već dulje vrijeme uskladištene veće količine ispaljenog streljiva rađenog s osiromašenim uranom. »Tih zrna u Zavodu ima koliko želite«, rekao je taj djelatnik. (A. Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mungosima koji su bili angažirani na Kosovu izmjerit će se doza zračenja u organizmu </p>
<p>Prema riječima njihova šefa Damira Čemerina, pirotehničari Mungosa tek su u jednom do dva slučaja pronašli eksplodirane ostatke topovskog streljiva koje sadrži osiromašeni uran i to na području pomoćnog aerodroma kod Prištine koji su kontrolirali američki pripadnici KFOR-a / Iako nitko od naših dečki nije tražio dodatni pregled, mi ćemo ih obaviti, jer moramo znati na čemu smo, kaže Čemerin </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Trideset pripadnika Mungosa koji su prošle godine sudjelovali u razminiravanju Kosova, 17. siječnja će biti pregledani u Zavodu za nuklearnu medicinu KBC-a Rebro, rekao je u ponedjeljak za Vjesnik Damir Čemerin, direktor AKD-a Mungos, a Hini potvrdio predstojnik Zavoda dr. Damir Dodig. </p>
<p>Prema Čemerinovim riječima, Mungosima angažiranim na Kosovu izmjerit će se doza zračenja u organizmu najsuvremenijim uređajima koje Zavod ima. Tako će se utvrditi postoji li opasnost da netko od njih postane žrtva »Balkanskog sindroma« - obolijevanja od leukemije izazvane osiromašenim uranom. </p>
<p>Tijekom pretrage ispitat će se cjelokupna kumulativna doza radijacije u njihovu tijelu, kako bi se saznao stupanj eventualne opasnosti po zdravlje, odnosno je li potrebna interna dekontaminacija. </p>
<p>»Internom dekontaminacijom«, pojašnjava dr. Dodig, »odstranjuju se radionukleidi prisutni u tijelu, a hoće li se u tome koristiti sredstva koja omogućavaju njihovo razrjeđivanje ili izlučivanje iz tijela, ovisi o organu u kojemu su otkriveni«.</p>
<p>»Iako nitko od naših dečki nije tražio dodatne preglede, mi ćemo ih obaviti, jer moramo znati na čemu smo. Prije svega zbog njihova zdravlja, a onda i zbog novonastale situacije i mira u kući«, kaže prvi čovjek Mungosa. </p>
<p>Podsjetimo, nakon otkrića o obolijevanju španjolskih i talijanskih vojnika angažiranih u operacijama NATO-a u BiH i na Kosovu, hrvatska se javnost s pravom upitala što je s popularnim Mungosima koji su posljednjih godina radili na terenima BiH i Kosova. </p>
<p>Jesu li njegovi ljudi dolazili u dodir s protuoklopnim topovskim zrnima koja sadrže osiromašeni uran? Prema riječima Damira Čemerina, njegovi su pirotehničari tek u »jednom do dva slučaja«, pronašli eksplodirane ostatke takvog topovskog streljiva i to na području pomoćnog aerodroma kod Prištine koji su kontrolirali američki pripadnici KFOR-a. </p>
<p>»Američki su pirotehničari ta zrna preuzeli i jednostavno ih stavili u džep«, tvrde u upravi Mungosa, napominjući kako ni američki ni hrvatski pirotehničari koje je posredovanjem tvrtke »Ronco« unajmila Vlada SAD-a, nisu imali nikakve posebne mjere zaštite. </p>
<p> Podsjetimo, iz baze u Kosovu Polju, zagrebački su Mungosi na tri lokacije očistili ukupno 76.000 četvornih metara kosovskih minskih polja. Izuzev čišćenja protutenkosvskih i protupješačkih mina koje su posijale jugoslavenske snage kod Prizrena i Uroševca, hrvatski su pirotehničari čistili i područje pomoćnog aerodroma kod Prištine. S tog aerodroma, koji su za vrijeme kampanje NATO-a Amerikanci gađali kazetnim bombama, Mungosi su uklanjali bombice BLU-92 koje u sebi, kako se zna, ne sadrže osiromašeni uran.</p>
<p> »Prije same operacije na Kosovu, u kojoj su sudjelovali isključivo dragovoljci, organizirali smo obuku na kojoj su Mungosi upoznati s minsko-eksplozivnim sredstvima koja će sretati na Kosovu», tvrdi Davor Laura i sam sudionik kosovske ekspedicije hrvatskih pirotehničara. U samoj pripremi nije bilo riječi o streljivu s osiromašenim uranom, tvrdi taj Mungos i napominje kako potencijalno radioaktivnih sredstava nije bilo niti na popisu »ubojitih sredstava korištenih na Kosovu«, dobijenih od »Ronca«.</p>
<p>»Dečki su tamo normalno radili, rame uz rame s Amerikancima i nitko radijaciju i osiromašeni uran nije spominjao, sve do danas«, naglašava Laura.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Ustavni sud odbio bi zahtjev za opoziv predsjednika Mesića?</p>
<p>Oporba ne može računati na to da zahtjevi za opoziv Predsjednika sada mogu proći / Sve će ostati, čini se, na medijskim pokušajima političke kompromitacije predsjednika Mesića zbog suradnje s Haaškim sudom</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Ako u Ustavni sud stigne zahtjev za opoziv hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, on će sigurno biti odbijen, rekao u ponedjeljak Vjesniku pouzdani izvor iz Ustavnog suda, ocjenjujući te inicijative »potpunim bedastoćama«. Sa zahtjevom za Mesićev opoziv, nakon HDZ-a, u subotu se javio i DC. Opoziv će DC zatražiti zato, jer smatra da je Mesić zbog nekih poteza prema Haaškom sudu povrijedio Ustav. Ponajprije, riječ je o dostavljanju transkripata Haaškom sudu, a u DC-u sumnjaju da je Mesić dostavljanjem tih transkripata uspostavio tzv. paralelnu liniju suradnje s tim sudom i time povrijedio nacionalne interese.</p>
<p>Zvonimir Lauc, profesor ustavnog prava iz Osijeka, podsjeća da je postupak za opoziv predsjednika Republike vrlo komplicirana. Lauc napominje da, po Ustavu, predsjednik Republike predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. U suradnji predsjednika Mesića s Haaškim sudom, Lauc ne vidi ništa sporno, pa tvrdi da se ona može podvesti upravo pod tu ustavnu odredbu. Inače, stavljanje pitanja opoziva Predsjednika na dnevni red Zastupničkog doma može zatražiti petina zastupnika, odnosno njih 30.</p>
<p> No, Lauc kaže da obrazloženje tog zahtjeva mora biti vrlo podrobno te da bi oni koji traže opoziv morali navesti konkretne činjenice i dokaze da je predsjednik Republike povrijedio Ustav. Kad bi zagovaratelji Predsjednikova odlaska s dužnosti i uspjeli u tome da se prijedlog uvrsti u postupak, o postupku opoziva odlučuje dvotrećinska većina zastupika, odnosno njih 101. Potom, o opozivu predsjednika Republike odlučuje Ustavni sud dvotrećinskom većinom glasova sudaca. Po novome, Ustavni sud će imati 13 članova, što znači da bi ih za opoziv moralo glasati devet.</p>
<p>Ako Ustavnom sudu dođe zahtjev za opoziv, on o njemu mora odlučiti u roku 30 dana. Po Ustavu, kad bi Ustavni sud donio odluku o opozivu, Predsjedniku istog trenutka prestaje dužnost, a predsjednik Sabora postaje privremeni šef države. Nakon toga, moraju se u roku 60 dana održati novi predsjednički izbori.</p>
<p>Jedini ustavni razlog za opoziv predsjednika Republike je, ako u obavljanju svojih dužnosti - povrijedi Ustav. No, sudeći po tvrdnjama Vjesnikova izvora, izvjesno je da u Ustavnom sudu smatraju da se način na koji je predsjednik Mesić uspostavio suradnju s Haaškim sudom ne može podvesti pod povredu Ustava, koja bi rezultirala njegovim opozivom.</p>
<p>Prije svega, opoziv predsjednika Republike političko je, a ne ustavnopravno pitanje. Budući da se opoziv ne može pokrenuti bez pristanka 101 zastupnika, jasno je da o odlasku predsjednika Republike s dužnosti odlučuje vladajuća koalicija. Sudeći po reakcijama bliskim Ustavnom sudu, sigurno je da u Zastupničkom domu nema političke volje za odlazak predsjednika Mesića s dužnosti.</p>
<p>Oporbene stranke zato ne mogu računati na to da njihovi zahtjevi za opoziv Predsjednika sada mogu proći. Sve će zato, čini se, ostati na medijskim pokušajima političke kompromitacije predsjednika Mesića zbog suradnje s Haaškim sudom.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Gvozd: I prognani bosanski Hrvati i Srbi povratnici osjećaju se žrtvama politike i »humanog preseljenja«</p>
<p>»Razmetalo se obećanjima, dobili smo stanove i kuće, govorilo se da će nam ostati u vlasništvu. No, počela su pristizati rješenja o iseljenju... «, žale se doseljeni bosanski Hrvati / Srbin Milutin Kukulj i njegova devetočlana obitelj žive u maloj obiteljskoj kući u selu Blatuši. U svoju kuću ne mogu useliti, jer u njoj stanuje doseljenik iz banjolučke regije, a u njegovoj je kući Srbin iz Glamoča. U kući Srbina iz Glamoča pak živi Hrvat iz središnje Bosne. U toj je kući Bošnjak iz Srebrenice, a u njoj Srbin iz Sarajeva. I tako se krug zatvara...</p>
<p>GVOZD, 8. siječnja</p>
<p> - Što vrijeme više prolazi, raste osjećaj da smo mi ovdje žrtve politike i projekta »humanog preseljenja«, iako nikad službeno nije potvrđeno da je taj projekt postojao - kaže rezignirano, ispred improvizirane crkve u nekadašnjem vatrogasnom domu, četrdesetogodišnji Vladimir Majdanžić. Taj doseljenik iz Ivanjske kod Banje Luke jedan je od mnogobrojnih bosanskih Hrvata koji su prije pet godina počeli u Hrvatskoj novi život. »Razmetalo se obećanjima, dobili smo stanove i kuće, govorilo se da će nam ostati u vlasništvu. No, počela su pristizati rješenja o iseljenju, ali, dok se ne rješi alternativni smještaj, ne idemo van. Imam osjećaj da smo odbačeni, natrag više ne možemo, a ovdje kao da nekome smetamo.«</p>
<p>Kad su prije pet godina sadašnji stanovnici Gvozda čamcima prelazili Savu kod Davora, bježeći iz Banje Luke, noseći vrećicu u ruci i nadu u bolji život u srcu, mnogi su od njih prvi put čuli ime - Vrginmost. Ime grada ispisano na vjetrobranima autobusa koji su ih nakon toga dovezli u taj grad trebalo je označiti početak novog života bosanskih Hrvata u Hrvatskoj. Tadašnji Vrginmost je nakon Oluje i bijega srpskog stanovništva, poput drugih mjesta na rubnim područjima Banije, Korduna i Like, ostao sablasno pust. </p>
<p> U međuvremenu, Vrginmost je promjenio ime u Gvozd, a kad su se doseljeni Hrvati počeli navikavati na nove uvjete života, u Gvozd su se počele vraćati srpske izbjeglice, zahtijevajući povrat imovine. Danas u tom gradiću između šumom pokrivenih brežuljaka na razmeđi Korduna i Banije i njegovoj okolici živi oko 1.300 bosanskih Hrvata i oko 3.500 povratnika Srba. Doseljeni Hrvati stanuju u gradu u srpskim kućama, Srbi uglavnom u obližnjim selima, kod rodbine. Iako se svakodnevno susreću u nevelikom središtu mjesta i lokalnim gostionicama, međunacionalnih ekscesa dosad nije bilo.</p>
<p>»Niti se koljemo niti se ljubimo«, reći će o stanju u Gvozdu 25-godišnji Josip Jajčević. »Prije bi se moglo reći da je međunacionalna atmosfera u Gvozdu - hladnoratovska.« Problem je u tome što srpski povratnici žele u svoje kuće, a iz njih, dok im se dugoročnije ne riješi položaj, ne žele izaći doseljeni Hrvati. I, tu se krug zatvara. Ljudske sudbine vrte se u začaranom krugu, a njegova rotacija još je veća, ako se uzmu u obzir i neki ekonomski i socijalni pokazatelji. O katastrofalnoj gospodarskoj i ekonomskoj slici Gvozda najbolje govori podatak da od šest prijeratnih tvornica radi samo jedna pilana i, nekoliko mjeseci godišnje - ciglana. Svakodnevno rade nekoliko kafića i državne službe, objašnjava težinu stanja predsjednik ogranka Udruge Hrvata sjeverozapadne Bosne Zoran Jajčević. Stanje je takvo da lošije ne može biti, kaže taj 36-godišnji bosanski doseljenik iz Mišinog Hana, udaljenog dvadesetak kilometara od Banje Luke. Prema njegovim riječima, čak 95 posto od ukupno 450 obitelji Hrvata, koliko ih sada živi u Gvozdu, prima socijalnu pomoć.</p>
<p>»Ne želimo živjeti od socijalne skrbi«, tvrdi Jajčević, dodajući da je njegova udruga poslala Vladi zaključke i zahtjeve s nedavne svoje konvencije. »Tražimo od Vlade da trajno riješi naš status - ili da nam otkupi kuće ili da nam dâ građevinsko zemljište i materijal da si izgradimo kuće. Mi bismo onda vraćali zajam državi.« Hrvatska se Vlada, napominje Jajčević, još nije izjasnila o našem povratku ili o našem ostanku. Sve svaljuje na staru vlast, a mi smo opet na ništici.</p>
<p> Prema Jajčevićevim riječima, čija je udruga prije dva mjeseca provela istraživanje među svojim sunarodnjacima, u Republiku Srpsku bi ih se vratilo 16,48 posto, a ostalih 83,52 posto se protivi povratku. »U principu, jesam za povratak«, uključuje se u razgovor Vladimir Majdanžić, »ali ne po ovakvim uvjetima.« Prema njegovim riječima, u njegovom su mjestu, u Ivanjskoj, na vlasti i dalje isti ljudi kao i 1992. i 1993. godine, isti koji su ih protjerali. a »s njima više ne želim zajednički život«.</p>
<p>»Sada samo još brže perušaju«, dobacuje 50-godišnji Tomo Bartulović iz sela Barlovača kod Zalužana, nedaleko Banje Luke. On je nedavno bio u svome mjestu i, nakon deložacije srpske obitelji, preuzeo svoju kuću. Iz nje je, kaže, izneseno sve što se moglo iznijeti, a bivši stanar ostavio mu je povelike račune za struju. Za povratak, tvrdi, nije potrebna samo obnova kuće, jer »ne mogu se jesti zidovi. Za mlađe ljude s obiteljima, osim kuća, važan je posao, škola za djecu i opća sigurnost, a za nas Hrvate toga u Banjoj Luci nema«.</p>
<p>Najviše bosanskih Hrvata, dakle, svoju budućnost ne vidi u Republici Srpskoj, a od Vlade očekuju, kažu, konačnu i potpunu transparentnost. »Da bi Vlada riješila probleme Srba povratnika, najprije mora riješiti naše«, kaže Zoran Jajčević. »Već počinjem sanjati da ću dobiti papir na kojemu piše da je krov nad glavom moj i da pod njim ostajem.« Jajčević ne želi povratak, jer, kaže, u prošlom je ratu »nadrapao kao nitko«. </p>
<p>Vlado Smiljčić iz Banje Luke prisjeća se velikog javnog skupa 1995. godine u tadašnjem Vrginmostu. »Tada nam je, ispred škole govorio Đuro Brodarac, uvjeravajući nas da smo na sigurnom, da će kuće biti naše, da nas nitko neće istjerati... Nisam vjerovao toj priči, jer u slučaju da je srpska kuća u Gvozdu postala mojom, nikad više ne bih imao pravo na povrat stana u Banjoj Luci.« Pedesetpetogodišnji Smiljčić očekuje da će ovih dana dobiti natrag svoj banjolučki stan. Ali ni on se u sadašnjim uvjetima ne želi vratiti u Banju Luku. Ostaje mu prodaja tog stana. »Tako ću, umjesto u Banjoj Luci, gradu koji je sveučilišno i industrijsko središte, živjeti u mjestu koje je od Karlovca udaljeno 50, od Siska 60, a od zagrebačkih fakulteta gotovo 70 kilometara«. Probleme imovine, napominje, trebalo je riješiti međudržavnim dogovorom odmah nakon potpisivanja Daytonskih sporazuma.</p>
<p>Rat je strahota i nikome dobra nije donio, kažu u Gvozdu, ne osporavajući težak položaj srpskih povratnika. »Nekoliko obitelji spava u jednoj kući, ali za razliku od nas, oni barem imaju riješeno pitanje mirovina«, napominje Zoran Jajčević.</p>
<p>»Košuta« je restoran u središtu Gvozda, praktično jedino okupljalište mladih. U »Košutu« dolaze i Hrvati i Srbi. Tridesetogodišnji Milan Bulat u svoje se rodno mjesto vratio u proljeće 1999. godine. Lani je odslužio vojni rok u Hrvatskoj vojsci i, kaže, lojalni je državljanin Hrvatske. No, to mu ne pomaže u rješavanju problema. Bulat svakodnevno prolazi pored svoje kuće u glavnoj ulici. Unatoč rješenju o povratku imovine, koje je dobila njegova majka Marija, još ne mogu useliti. Sadašnji stanari, doseljeni iz Prijedora, ne dopuštaju ulazak, jer, kažu, nemaju kamo iseliti. Ne žele se vratiti u BiH i čekaju da im Vlada riješi status. »Tako majka i ja živimo u kućici pokojnog djeda u kojoj, vjerujte, nema nikakvih životnih uvjeta. Kako ću se u tim okolnostima oženiti!?« - pita se Milan Bulat.</p>
<p>»I prije su se ljudi ženili u neimaštini, važno je imaš li za koga se oženiti«, ubacuje se u razgovor njegov sunarodnjak Srđan Živković. On radi u ciglani i druži se izvan radnog vremena s kolegama bosanskim Hrvatima. »Čini mi se da smo mi, koji smo živjeli ovdje, bili zavedeni. I oni, koji su iz BiH došli ovamo, također su bili zavedeni. Znači da se politika poigrala s malim ljudima«, ističe taj 40-godišnji Srbin, koji je prije rata radio u Zagrebu. »Mi smo u toj priči samo mali ljudi u vrtlogu politike...« </p>
<p>Kompleksnost priče o višesmjernom povratku potvrdit će i 60-godišnji Milutin Kukulj. On i njegova devetočlana obitelj žive u maloj kući u selu Blatuši. U svoju kuću ne može useliti, jer u njoj stanuje doseljenik iz banjolučke regije, a u njegovoj je kući Srbin iz Glamoča. U kući Srbina iz Glamoča pak živi Hrvat iz središnje Bosne. U toj je kući Bošnjak iz Srebrenice, a u njoj Srbin iz Sarajeva. I tako se krug zatvara...</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Milijunska investicija u azil za 250 pasa, ali i povećanje dotacija zagrebačkim šinterima!?</p>
<p>Unatoč izgrađenom azilu, koji se otvara u srijedu, brzo bi se moglo dogoditi da jedino zagrebačko sklonište za napuštene životinje postane - prebukirano / Hoće li sudbinu životinja u pretijesnom azilu određivati djelatnici Higijensko-veterinarskog servisa zaduženi za - usmrćivanje? / Zagreb i dalje bez plana za rješavanje problema pasa lutalica / Što će biti sa zaštitarskim društvima? / Hoće li novinari biti krivi što će azil u Sesvetskom Kraljevcu postati pretijesan?</p>
<p>- Nemojte nam raditi medvjeđu uslugu pišući o gradskom azilu za napuštene životinje, jer se može dogoditi da će u vrlo kratko vrijeme azil biti pun kao šipak. Hoćete li onda vi, novinari, preuzeti odgovornost jer ste o azilu pisali, a Zagrepčani pročitali i doveli nam životinje s kojima nećemo znati što ćemo?</p>
<p>Tako je glasio odgovor jednog gradskog službenika na našu, sasvim bezazlenu provjeru datuma otvaranja azila u Sesvetskom Kraljevcu, inače najavljenog za ovu srijedu, kada bi tamo trebale biti preseljene sve životinje iz Noine arke na Bukovcu.</p>
<p>Upravo tu se krije i potvrda više no jadnog statusa kojeg u Zagrebu »uživaju« napuštene životinje i bojazan da bi se, unatoč milijunskoj investiciji utrošenoj u gradnju azila za 250 životinja, zaista moglo dogoditi da azil vrlo brzo postene - prebukiran. Time ponovno izlazi na vidjelo da Zagreb i dalje nema plan za sustavno rješavanje problema četveronožnih lutalica.</p>
<p> Postoje, doduše, odluke o držanju pasa i postupanju s lutalicama, odluke o obaveznom cijepljenju protiv bjesnoće, ali ne i one koje će pomoći smanjiti broj napuštenih životinja, što je po mišljenju zaštitara najveći problem u cijelom slučaju. Zbog tog nedostatka događa se da u prvi plan izbijaju improvizacije kojima se tek zadovoljava forma, pa se rješenje problema sada nespretno gura u paketu s otvaranjem azila i povećanjem dotacije Higijensko veterinarskom servisu - šinteraju. </p>
<p> Činjenica je, naime, da je Zagreb prevelik grad da bi jednim azilom riješio taj problem, a i pitanje je, koje postavljaju zaštitari, čemu će, zapravo, služiti milijunska dotacija iz gradskog proračuna spomenutom servisu? Jer, riječ je o ustanovi, među ostalim, zaduženoj za hvatanje napuštenih životinja i, na koncu, njihovo usmrćivanje, ako se u 30 dana za njih ne pronađe vlasnik. Ako se gradski azil zaista napuni životinjama, a hoće, ostaje otvoreno pitanje njihove daljnje sudbine...</p>
<p>Prije svega toga, potrebno je, dakle, pronaći način kako spriječiti da se pas ili mačka nađu na ulici, i osigurati da će vlasnici koji ih ostave biti kažnjeni, isto tako kao što je to riješeno i u slučaju (ne)cijepljenja životinja protiv bjesnoće. Do takvog programa može se doći jednostavno i uz mala ulaganja. Samo treba zaviriti izvan granica, u susjedstvo, gdje su ta pitanja već odavno riješena.</p>
<p>Jedno od njih je, na primjer, uvođenje obaveznog »čipiranja« životinja, odnosno implantiranja čipa veličine ljudskog nokta u potkožni dio vrata životinje. Takav bi čip olakšao pronalaženje vlasnika jer bi bilo dovoljno posebnim čitačem prijeći preko dlake da bi se na računalu iz baze podataka prikazali podaci o njemu. Postupak u Zagrebu već provode neki veterinari, ali i to su jalovi pokušaji. Naime, sve dok svi veterinari ne prihvate tu tehnologiju, od nje neće biti koristi, jer nema jedinstvene baze podataka. </p>
<p> Nadalje, problem velikoga broja lutalica posljedica je i nekontrolirane reprodukcije. A, sterilizacija, odnosno kastracija pasa, ovisno o količini narkotika i antibiotika košta od 450 do 700 kuna, a za mačke od 250 do 350 kuna. Zasad nema naznaka da bi se novcem iz gradskog proračuna subvencionirao taj jednostavni kirurški zahvat. Šteta, jer veterinari-privatnici, saznajemo, zainteresirani su za upravo za takve akcije, pa su čak spremni i smanjiti cijenu postupka. </p>
<p>Interesantno je, da je otvaranjem azila u Sesvetskom Kraljevcu postavljeno i pitanje, trebaju li i dalje dotacije društvima za zaštitu životinja. Neosporno je, međutim, da i dalje ne prestaje potreba za zaštitarskim društvima, čak bi im trebalo odati priznanje za sve ono što su dosad učinila. U novonastaloj situaciji trebalo bi ih poticati da se sve više bave edukacijom građana, nadgledaju postupke nad životinjama koje se koriste u znanstvene svrhe, prate provođenje Zakona o dobrobiti životinja i upozoravaju javnost kako se postupa sa životinjama. Sljedeći korak trebalo bi biti ujedinjenje zaštitarskih društava, jer sada u Zagrebu djeluju četiri društva, a uskoro bi se, prema najavama, trebala osnovati još dva.</p>
<p>Po svemu sudeći, problemi su i dalje vidljivi i zato se i treba pisati što više o azilu u Sesvetskom Kraljevcu, prvom zagrebačkom skloništu za ulici prepuštene životinje. Međutim, onaj tko bi tekst shvatio kao antireklamu gradskom azilu ili poziv građanima da se svog neželjenog kućnog ljubimca riješe tako što će ga tamo ostaviti, taj - ili je neozbiljan ili je - pobrkao lončiće.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Do 22. siječnja posljednje opomene, iskapčanja s plinske mreže od 25. siječnja</p>
<p>Na prvom »siječanjskom« popisu 11 velikih poduzeća / Hrvatska vojska, zdravstvo i Hrvatska elektroprivreda i dalje na popisu dužnika</p>
<p>Gradska plinara odlučila je naplatiti dugovanje poduzećima koje trenutno iznosi više od 3,4 milijuna kuna. Na popisu dužnika Gradske plinare nalaze se: Prigorka d.d., Elka, Munja d.d., Lim d.d., Zvijezda, Sljeme d.d., Končar-štednjaci, Jedinstvo, Hotel Holliday, Ad.plastik i Trgovački centar Milenium.</p>
<p>Vrijeme samilosti je poslije blagdana isteklo i dužnicima je dat rok do 22. siječnja kada će im se uputiti opomene pred isključenje, dok će se sama akcija iskapčanja plina provesti 25. siječnja</p>
<p>Predstavnici Sljemena pregovarati će sa Gradskom plinarom ne bi li se iznašlo nekakvo kompromisno riješenje. U Munji su kazali kako svoje obaveze prema plinari nisu platili na vrijeme zbog poteškoća koje i sami imaju sa naplatom svojih proizvoda, no namjeravaju ih do zadanog roka podmiriti. Trgovački centar Milenium radi samo sa 30 posto kapaciteta, od 213 lokala radi ih samo trideset i također imaju teškoća sa naplatom. Ukoliko im Gradska plinara ne izađe u susret, morat će iskopčati plin, jer do zakazanog roka ne mogu podmirtiti svoja dugovanja.</p>
<p>Akcija iskapčanja zahvatit će i ostale potrošače plina budući da su ukupna potraživanja plinare popela na oko 77,7 milijuna kuna. Od velikih potrošača po dugovanjima se ističu Hrvatska vojska, zdravstvo i Hrvatska elektroprivreda koji uz još neke druge potrošače duguju 29,8 milijuna kuna čemu valja dodati 18 milijuna kuna za predmete koji se nalaze na sudu.</p>
<p> Od stambenih zgrada Gradska plinara potražuje 4,7 milijuna kuna. (Boris Jagačić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Prvi telefonski priključak u Zagrebu prije punih 120 godina</p>
<p>Zagrebački kolekcionar starih telefona Zlatko Ivković, povodom 25. godišnjice svog sakupljačkoga rada, te navršenih 120 godina od kad je u Zagrebu prvi telefon priključen na telefonsku centralu, u suradnji je s tvrtkom »Siemens« u ponedjeljak otvorio prigodnu izložbu telefonskih aparata u kafiću »Milčec« u Jurišićevoj ulici.</p>
<p> Gradsko poglavarstvo je 1880. godine, donijelo odluku o izgradnji prve telefonske linije koja je povezala Građevinski ured Poglavarstva u Ćirilometodskoj ulici i Gradskog vodovoda, na prostoru današnjeg Zapadnog kolodvora. Javni telefonski promet uveden je 1887. godine. </p>
<p>Počeci Ivkovićeve kolekcionarske zbirke sežu u 1974. godinu kad je došao u posjed telefonskog aparata iz 1937. godine, te danas ima jedinstvenu zbirku od stotinjak aparata, od početka telefonije do četrdesetih godina 20. stoljeća. Naime, u tom vremenskom periodu, svugdje u svijetu telefoni su bili u vlasništvu države, te su prilikom zamjene novim modelima, stari telefonski aparati uništavani. (mp)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Koliko će Zagrepčani vidjeti pomrčinu ovisit će o vremenskim prilikama</p>
<p>Potpunu pomrčinu mjeseca</p>
<p> - prirodnu pojavu koja se ponavlja svakih nekoliko godina, tijekom koje mjesec poprima crvenkastu boju - Zagrepčani će moći vidjeti u utorak, točno u 21 sat i 24 minute.</p>
<p>- U povodu toga događaja, svim zainteresiranima bit će otvorena i vrata Zvjezdarnice na Gornjemu gradu, gdje će se već od 19 sati organizirati stručna predavanja i promatranje događanja na nebu uz pomoć teleskopa, rekao je prof. Zdenko Marković, stručni suradnik Zvjezdarnice.</p>
<p>Potpuna pomrčina mjeseca počet će se promatrati sat vremena prije potpunog pomračenja i sat nakon toga. Što će se za to vrijeme događati, odnosno što će od toga vidjeti Zagrepčani, uvelike ovisi o vremenskim prilikama i prognozama meteorologa koje govore da bi nadolazeća hladna fronta trebala rastjerati oblake. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Ante Kostelić kao savjetnik za gradnju skijaškog centra - pun pogodak</p>
<p>Skijaški uspjesi naše najbolje skijašice Janice Kostelić pokrenuli su i lavinu oko uređenja i izgradnje skijaškog centra na Sljemenu. </p>
<p>Zbog malih količina snijega, kiše ili naglog zatopljenja i topljenja snijega Skijaške žičare do daljnjega neće raditi, obavijest je koju su tijekom ove zime građani najčešće mogli čuti ukoliko su se o mogućem skijanju na Sljemenu. Prema sve češćim izjavama gradonačelnika Milana Bandića, kako će se Sljeme urediti u skijaški centar, i postavljanjem Ante Kostelića na mjesto gradonačelnikovog savjetnika za gradnju novog skijaškog centra na Sljemenu, Zagrepčani slijedeće zime u potrazi za snijegom i pravim skijalištima ne bi trebali odlaziti u inozemstvo.</p>
<p>- Gradonačelnik nije mogao izabrati boljeg stručnjaka od Ante Kostelića za svog savjetnika glede skijaškog centra na Sljemenu. Kostelić je u svijetu priznat ne samo kao trener nego i kao odličan poznavatelj skijaškog sporta, izjavio je za Vjesnik direktor Skijaških žičara i novog trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, Drago Žiljak. Kroz suradnju s Kostelićem Sljeme bi trebalo dobiti novi značaj, jer će ga Kostelić svojim poznanstvima i karmom približiti Europi i poznatim osobama iz skijaškog sporta, dodaje Žiljak.</p>
<p>O gradnji skijaškog centra na Sljemenu ozbiljnije se počelo raspravljati tek prije četiri godine. U međuvremenu su napravljeni projekti za zasnježivanje, zatim za izgradnju nove skijaške staze i žičare u produžetku Zelenog spusta te studija utjecaja na okoliš. Prošle su godine nabavljena dva topa za umjetni snijeg, a završen je i cjevovod ispod skijaških staza kojim bi se dovodila voda iz umjetnog jezera Crvenog spusta, potrebna za umjetni snijeg. </p>
<p>- Potrebno je još izgraditi pumpnu i kompresorsku stanicu uz jezero kojima bi se transportirala voda, rekao nam je Žiljak, a bude li potrebno izgradit će se još jedno jezero, dodaje. No kako je gradonačelnik izjavio da ne bi želi da se Sljeme uređuje parcijalno, nego da se posao obavi »u komadu« to će malo pričekati. </p>
<p>- Do travnja treba biti gotova sva pismena dokumentacija i ishođene potrebne dozvole kako bi radovi započeli početkom svibnja, saznajemo od Žiljaka. Projekt bi, uz izgradnju pumpne i kompresorske stanice, kupnju još 20 topova - što bi Grad koštalo milijun i pol njemačkih maraka, uređenje postojećih skijaških staza i žičara uključivao i razradu najboljih načina dolaska na Sljeme, parkiranja automobila, dolaska na skijaške staze, pronalaženje adekvatnog smještaja te osmišljavanje kvalitetnih sadržaja koji će privući i zadržati što veći broj skijaša na Sljemenu. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Od četvrtka vraćanje novca od karata kupljenih za podršku Janici Kostelić</p>
<p>- Građani koji su karte za neodržanu slalomsku utrku Janice Kostelić kupili u poslovnicama »Croatia Expressa«, moći će novac podići od četvrtka u tim poslovnicama, istaknula je voditeljica poslovnice »Croatia Expressa«, Ružica Buljan. </p>
<p>Novac neće biti vraćen u punom iznosu zbog mijenjanja kuna u tolare, pri čemu se izgubilo na vrijednosti kune, te zbog troškova samog »Croatia Expressa«. </p>
<p>- Trenutno pregovaramo sa slovenskim prijevoznicima, ali nadamo se da ćemo građanima moći isplatiti barem 80 do 90 posto novca od kupljene karte. Čak je i 17 naših vodiča, odustalo od dnevnica kako bi građanima mogli vratiti novac u što većem iznosu, rekla je Buljan. </p>
<p>»Croatia Express« je za prijevoz putnika angažirala dva vlaka, »Jamnicu« i »Simpu«, za više od tisuću Janičinih navijača i 18 autobusa sa 880 mjesta. Karta za vlak iznosila je 109 kuna i 89 kuna za mlade, a u tu cijenu uključeni su bili i putni troškovi do Maribora, autobusna karta od Maribora do Pohorja, te ulaznica za utrku. Karta za autobus iznosila je od 100 do 110 kuna i u tu cijenu također je uključena ulaznica za utrku. (Željka Laslavić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Gradska rubrika »Vjesnika« traži honorarne suradnike</p>
<p>Redakcija dnevnoga lista »Vjesnik« traži mlade, visokoobrazovane osobe, sa ili bez novinarskoga iskustva, za honorarni rad u Gradskoj rubrici.</p>
<p>Zainteresirani trebaju životopis i dokaze o stručnoj izobrazbi dostaviti osobno u tajništvo redakcije »Vjesnika«, Slavonska avenija 4, najkasnije do 20. siječnja 2001.</p>
<p>Svi kandidati bit će potom pozvani na razgovor.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Nicole Smith - dobitnica najvećeg novčanog iznosa određenog od američke porote</p>
<p>BOSTON, 8. siječnja</p>
<p> - Najveći novčani iznos, kojeg je američka porota dodijelila u protekloj godini, zabilježen je u Kaliforniji u kojoj je Anna Nicole Smith dobila 475 milijuna dolara naslijeđa, nakon smrti par desetaka godina starijeg supruga, koje je njegov sin pokušao osporiti. </p>
<p>Na ljestvici slijedi bivši novinar Associated Pressa Terry Anderson kojem je porota u Washingtonu dosudila 341 milijun dolara odštete naplative od iranske vlade zbog toga što je bio otet. On će, odlukom Kongresa, moći naplatiti oko 40 milijuna dolara iz »zaleđenih« sredstava i imovine iranske države. </p>
<p>Treći na listi su roditelji 10-godišnjeg Jeffreya Curleya iz Cambridgea kojima je dosuđena odšteta od 328 milijuna dolara zbog silovanja i ubojstva njihova sina prije tri godine. Trebali bi ju naplatiti od dvojice počinitelja zločina koji odslužuju doživotnu kaznu zatvora. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>DaimlerChrysler obustavlja proizvodnju Jepp Cherokeeja </p>
<p>AUBURN HILLS </p>
<p> - Njemačko-američki automobilski koncern DaimlerChrysler objavio je da će sredinom ove godine, nakon 18 godina, obustaviti proizvodnju jednoga od najpoznatijih svjetskih modela terenskih vozila, Jeep Cherokeeja, a njegovo bi mjesto na proljeće trebao zauzeti novi model - Jeep Liberty.</p>
<p>Ukidanje proizvodnje ovoga popularnog terenskog automobila mnogi povezuju s problemima s kojima se u poslovanju u posljednje vrijeme susreće američki dio koncerna, Chrysler.</p>
<p> Novi će se model proizvoditi u postrojenjima u Toledu, gdje je razvijen i Cherokee, a za osuvremenjivanje proizvodnje DaimlerChrysler u taj pogon planira uložiti 35 milijuna američkih dolara.(Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Naličje napretka: U Dublinu na svakog stanovnika četiri štakora </p>
<p>DUBLIN, 8. siječnja</p>
<p> - Protjerani iz svojih skloništa zbog velikih građevinskih radova i namamljeni sve većim količinama bačene hrane što su posljedica bujanja ekonomske moći »irskoga tigra«, štakori besramno trče Dublinom. </p>
<p>»Štakori su ozbiljan problem«, kaže Danny Proctor, direktor Službe za uništavanje štetočina, jednog od mnogih privatnih poduzeća za istrebljivanje štakora, koja posljednjih dana upravo cvjetaju. »Štakori su se do sada držali ispod površine zemlje, ali uza svu tu izgradnju i povećanje broja odvodnih kanala oni dolaze iznad zemlje i donose sa sobom otpatke iz podzemlja«. </p>
<p>Prema nekim procjenama, na svakog stanovnika Dublina dolaze četiri štakora, što znači da ima više od četiri milijuna glodavaca. Proctor vjeruje, međutim, da je situacija ipak nešto bolja - da na svakog stanovnika ipak dolaze samo dva štakora, ali smatra da je taj problem eskalirao zbog velikog uspona irskog gospodarskog od sredine 90-ih. </p>
<p> Glasnogovornica dublinske zdravstvene organizacije kaže da se najezda glodavaca osobito jako povećala od 1998. te da je i broj poduzeća za njihovo uništavanje rastao za oko 7 tisuća godišnje. Ona kaže kako se mnogi ljudi, tražeći pomoć, obraćaju direktno privatnim tvrtkama za uništavanje štetočina. </p>
<p>Tek od nedavno prosperitetna zemlja, Irska je generacijama gledala svoje sinove i kćeri kako odlaze preko mora tražiti sreću. Sada je ona glavno odredište za emigrante i strance koji traže posao. Kao glavni urbani centar s reputacijom da ima bogat kulturni i noćni život, Dublin je, razumljivo, među privlačnijim odredištima. </p>
<p>Situacija je zrela za to da se proglasi prava štakorska kriza, upozorava Michael Loughlin, načelnik irskog ureda za uništavanje štetočina. » Ispod grada je podzemna mreža kanala u koju sve više prodiremo i tako ozbiljno ugrožavamo obitavališta štakora«, tvdi on. Dodaje kako nije dovoljno štakore samo gledati, nego ih treba uništavat. Pritom, kaže, očito nikome nije važno da se od štakora zaštite barem novoizgrađene zgrade. Loughlin se boji da će situacija, ako se ubrzo ne riješi, izmaknuti svakoj kontroli. Daljnja izgradnja dovest će do novih problema - trebat će još kanala za vodu, plin... Daljnje »diranje« u podzemne mreže dogodit će se u nekoliko sljedećih godina kad počne izgradnja planiranog metroa, vrijednog 4,3 milijarde funti. Najgore, dakle, tek dolazi. Važna je i činjenica da vrijeme postaje blaže i toplije, što je za štakore dobro, jer ih hladnoća više neće ubijati, a oni će se razmnožavati kroz cijelu godinu. Štakori su seksualno aktivni već sa tri mjeseca i mogu svakih osam tjedana okotiti najmanje osam štakorčića. </p>
<p>Loughlin kaže da je već 20 godina u poslu koji obavlja, ali da još uvijek ne može svladati odvratnost prema štakorima. »Još uvijek nisam sretan kada sam u sobi sam sa štakorom«, tvrdi on. Ipak, u cijeloj ovoj Dublinskoj »sagi o glodavcima« postoji i nešto pozitivno: štakori nisu razvili otpor prema otrovima, jer do sada nije bilo veće kampanje protiv njih. »To su dobre vijesti«, kaže Loughlin, dodajući kako je barem oružje koje je na raspolaganju, protiv dublinskih štakora još uvijek efikasno. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U Sibiru bez grijanja na 57 stupnjeva ispod ništice</p>
<p>MOSKVA, 8. siječnja</p>
<p> - Tisuće stanovnika sibirskih gradova Novosibirska, Irkutska i Poligusa ostalo je bez grijanja zbog kvarova na sustavima za opskrbu energijom upravo u vrijeme kada su se temperature počele spuštati do 57 stupnjeva ispod ništice, javljaju u ponedjeljak ruske agencije. </p>
<p> Takvi valovi hladnoće rijetki su čak i u Sibiru i događaju se svakih 10 do 15 godina, dodaju agencije. Gotovo dvije tisuće stanovnika jedne vojne stambene četvrti u Novosibirsku ostalo je bez grijanja zbog nestanka plina pa su mnogi morali preseliti k susjedima, a neki se griju na peći od lijevanog željeza iz vojnih skladišta. Bez grijanja jedno vrijeme bila je i gradska bolnica.</p>
<p> Kvarovi na sustavima za grijanje dogodili su se i u Irkutsku te Poligusu gdje je temperatura pala na 57 stupnjeva ispod ništice. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Novi lijek za cirozu jetre</p>
<p>PARIZ, 8. siječnja</p>
<p> - Pravodobno davanje lijeka koji još nije komercijaliziran omogućuje bolje liječenje teških krvarenja povezanih s cirozom jetre, pokazalo je francusko istraživanje. </p>
<p> »U Francuskoj svake godine od ciroze umire 10.000 ljudi, među kojima 1500 od posljedica krvarenja u probavnom traktu, što je glavna komplikacija te bolesti«, naglasio je Paul Cales iz CHU Angers, voditelj studije koju je objavio »New England Journal of Medicine«.</p>
<p> Studija je obuhvatila 227 osoba oboljelih od ciroze koje su hospitalizirane u 22 bolnice zbog teških krvarenja.</p>
<p> Lijek nazvan vapreotidom, švicarske tvrtke »Debiopharm«, još nije na tržištu, ali se testira u Europskoj uniji i SAD-u.</p>
<p> Pacijenti su podijeljeni u dvije skupine. Jedna je od dolaska u bolnicu primala vapreotid, a druga placebo, neaktivnu supstancu.</p>
<p> »Liječenje vapreotidom uz endoskopiju poboljšalo je kontrolu bolesti pet dana nakon intervencije, spriječilo ponovno krvarenje i smanjilo broj umrlih«, rekao je specijalist dodajući kako očekuje da će »lijek smanjiti broj umrlih za trećinu«.</p>
<p> Dok se novi lijek ne odobri, za liječenje se upotrebljava proizvod iz iste skupine oktreotida (Novartis) koji je od 1998. na tržištu u Francuskoj, ali ne i u SAD-u, napomenuo je gastroenterolog.</p>
<p> Vapreotid je otkrio dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, Amerikanac Andrew Schally. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Novi antibiotik uništava otporne bakterije</p>
<p>NEW YORK, 8. siječnja</p>
<p> - Dok sve više bakterija postaje otporno na lijekove, znanstvenici nastoje pronaći još jače lijekove koji će uništiti mikroorganizme, uzročnike upale pluća, meningitisa i drugih bolesti. Najnovija studija pokazuje da linezolid (Zyvox), prvi iz nove klase antibiotika, bez težih nuspojava liječi mnoge infekcije uzrokovane tim takozvanim »supermikrobima«. Istraživanje je financirao proizvođač Zyvoxa »Pharmacia Corp.« iz New Jerseya.</p>
<p> Istraživanje je pokazalo da lijek koji je u travnju odobrila američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) uspješno uništava mnoge bakterije koje uzrokuju infekcije kože i mekih tkiva, a koje mogu uzrokovati meningitis, apsces ili upalu pluća. </p>
<p>Taj lijek ima prednost pred vankomicinom, trenutačno najjačim dostupnim antibiotikom, rekao je autor studije dr. Dennis L. Stevens s Medicinskog fakulteta Sveučilišta »Washington« u Seattleu. </p>
<p>Dok se vankomicin može davati samo intravenozno i štetno djelovati na bubrege, linezolid se može uzeti na usta bez težih nuspojava.</p>
<p> Studija je obuhvatila 826 hospitaliziranih pacijenata koji su dobili linezolid iil standardni antibiotik oksacilin- dikloksacilin. Linezolid je izliječio nešto više infekcija nego oksacilin - 88,6 posto u odnosu prema 85,5 posto. </p>
<p>Teške infekcije kože i mekih tkiva čest su uzročnik bolesti i smrti bolničkih pacijenata, istaknuli su Stevens i njegovi kolege. Preliminarne studije pokazale su da linezolid uspješno liječi neke infekcije izazvane Staphylococcusom aureusom, koji je otporan na druge antibiotike poput meticilina, penicilina i vankomicina, ističu istraživači. Nedavna studija koju su proveli američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuje da gotovo 25 posto infekcija Streptococcusom pneumoniae - glavnim uzročnikom bakterijske upale pluća, infekcija srednjeg uha i meningitisa - može biti otporno na penicilin. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Ljepota i strahota »Magnolije« </p>
<p>Film »Magnolija« Paula Thomasa Andersona / Pobjednik ovogodišnjega Berlinskog festivala napokon u našim kinima </p>
<p>Jedan od najboljih filmova prošlogodišnje američke proizvodnje, pobjednik Berlina 2000. i zasigurno najintrigantniji film hollywoodske proizvodnje posljednjih godina svakako je »Magnolija« Paula Thomasa Andersona, koji napokon stiže i u hrvatska kina. Čudno je i gotovo neoprostivo što se film toliko dugo nije pojavio kod nas, premda je repertoar dugo oskudijevao kvalitetnim američkim ostvarenjima.</p>
<p> Magnolija je ime idilične ulice ispunjene obiteljskim kućicama s vrtovima, smještene u sjevernom dijelu Los Angelesa, poznatijem kao gradić pod imenom San Fernando Valley. Redatelj istoimenog filma »Magnolija« Paul Thomas Anderson želio je potencirati obiteljski život, koji je uvijek bio tematska odrednica njegovih filmova bez obzira na to o čemu govorio. Čak i u mnogo hvaljenom »Boogie Nights«, koji je snimio prije dvije godine, Anderson se ni kroz priču o početcima trgovine porno filmovima sedamdesetih ne odriče obiteljskih tema i zapleta, u kojima prevladavaju ljutnja i pokajanje, ljubav i opraštanje.</p>
<p> Upravo to su okosnice filma »Magnolija«, ali na mnogo izravniji način, s pričom koja se grana na nekoliko potpuno odvojenih sudbina koje se ponekad isprepliću, ali u kojima uvijek dominiraju obiteljski odnosi i nesporazumi. Bogati, umirući starac (Jason Robarts) pokušava nagovoriti svoju mnogo mlađu i psihološki labilnu suprugu (Julianne Moore) ) i njegovatelja (Philip Seymour Hoffman) da pronađu i dovedu njegova odbjeglog sina Franka (Tom Cruise). Frank se uživio u dobro plaćeni posao »namjenskog gurua« koji pomaže razočaranim muškarcima kako »zavesti i uništiti« protivnicu.</p>
<p> Drugi bogataš, voditelj televizijskog kviza (Philip Baker Hall), tek počinje umirati pokušavajući popraviti odnose sa svojom neposlušnom, agresivnom, kokainu odanom kćerkom (Melora Walters). Ona je istodobno na početku veze s poštenim, predobrim policajcem (John. C. Reilly), koji slučajno dolazi u njezin stan, a potom ju poziva na večeru, želeći iskreni odnos s tom izgubljenom djevojkom kojoj treba pomoć. U nevjerojatno raznolikoj niski likova, tu je još i lik pametnog dječaka koji obično pobjeđuje na kvizovima, ali ga ovoga puta hendikepira pretjerana ambicioznog njegovog oca, te nakadašnji vunderkind koji je pobjeđivao na kvizovima, a sada je izgubljen u nerealiziranim homoseksualnim snovima prema konobaru u obližnjem baru. </p>
<p> S mnogobrojnim likovima isprepletenih sudbina i događanjima koji neminovno slijede, taj film umnogome podsjeća na sjajni Altmanov film »Kratki rezovi«, ali za razliku od njega u kojem je osnovica drame koncentrirana na događanja unutar društvenog konteksta, sa svim posljedicama koje iz toga slijede, kod Andersona su glavna okosnica intimni obiteljski odnosi koji unutar nepredvidljivo odvratnog dana u kojem žabe, poput ledene tuče, padaju s neba, sve poprima zastrašujuće obrise - da bi kao i svaka velika nepogoda vrlo brzo minula, ali s vidnim i ponekad neizbrisivim posljedicama. </p>
<p> Sa sjajno odabranim glumcima među kojima nema slabih uloga, treba istaknuti da je Tom Cruise pokazao prvi put »pravu« glumu u za njega prilično provokativnoj ulozi sebičnog, nadobudnog machoa. On je upravo briljantan u poigravanju s vlastitim imageom u ulozi koja nije glavna, ali je nevjerojatno upečatljiva. On je lik Franka odigrao bez nametanja samoga sebe kao u prethodnim filmovima gdje je obično u središtu radnje on, pa tek onda lik i film. Čini se da je poput Johna Travolte kojemu je uloga u »Paklenom šundu« bila presudna upravo zbog kontrasta s njegovim imageom i Tom Cruise sazreo za takve, hvale vrijedne, izazove. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zaigrane »stilske vježbe«</p>
<p>Galerija »Zvonimir« u Zagrebu / Uz crteže, kolaže i kombinirane tehnike manjega formata Miroslava Šuteja: »1988« / Fragmenti i cjeline kao nastavak autorovih »Aura«</p>
<p>Kad je posrijedi djelo Miroslava Šuteja (1936.), tada bez ikakva pretjerivanja možemo reći da je ono općenito dobro poznato i prihvaćeno. Šutej je jedan od začetnika op-arta u nas i sudionik Novih tendencija, a svoju bjelosvjetsku poziciju počima učvršćivati u ranom razdoblju karijere, dok je još suradnik u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića u Zagrebu. Već 1963. iz Pariza mu dolazi veliko priznanje: Prva nagrada za slikarstvo na 3. biennalu mladih. Nekoliko godina poslije toga osvaja svijet mobilnim serigrafijama, točnije, segirafiranim multiplima, djelima u koje aktivno uključuje promatrača.</p>
<p>Za taj opus karakteristična je i trajna razigranost te domišljatost. Umjetnik sebi nikada nije postavljao pitanje: figuracija ili apstrakcija? Stvarao je i još stvara priklonjen objema mogućnostima. Pozornost na svoj rad zna privući i ostvarajima kao što je grafička mapa »Antimoda«, ili pak ciklus »Folk«, nastao u raznim materijalima pod utjecajem pučke umjetnosti. Rezultat svega je to da je od 1962. do danas, što za crtež, što za grafiku, primio šezdesetak nagrada u zemlji i inozemstvu. I dalje je aktivan, djeluje i kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i Širokom Brijegu.</p>
<p> Ovih dana Šutej izlaže u Galeriji »Zvonimir« u Zagrebu odabravši za tu zgodu pedesetak crteža, kolaža i kombiniranih tehnika iz 1988. Otud i naziv izložbe - Miroslav Šutej: »1988«. Riječ je o nizu fragmenata i cjelina koje možemo shvatiti kao nastavak njegovih »Aura« iz 1987. Poznato je da taj autor, kad se usredotoči na određenu temu, stvara u velikim serijama, pa u njegovu atelijeru svagda ima zanimljivih skica, studija i drugih ostvaraja, što potvrđuju tezu da je Šutej trajno zauzet određenim »stilskim vježbama«.</p>
<p>Osnova za crteže i grafike skupljene u ciklus »Aura« leži u ljudskoj figuri. Realizacija toga svodi se na iscrtavanje profilnih kontura, svojevrsnih aura u rasteru finih linija, a osim takva preostalog, neizlaganog materijala iz vremena »Aure«, Šutej je izložio i pripremne radove te srodne studije u profilu za mapu litografija »Jeka iz daleka«, posvećenu pjesniku Puškinu. Drugi umjetnici možda nikad ne bi javno pokazali neobvezatne ili usputne radove, no Šutej čini po svojemu. Treba samo podsjetiti da je, primjerice, u nizu »Kaos« bravurozno reciklirao gotovo svaku temu ili ciklus kojim se uopće bavio stvorivši još jedan neobičan i atraktivan opus. </p>
<p>Na crti te i takve zaigranosti i domišljatosti Šutej se odlučio i za postav »1988«. Pri tome ga nimalo ne smeta ako se na galerijskome zidu nađe i ovlaš nabačena ideja. Ona je također djelić toga pozamašna i začuđujućeg likovnog svijeta, što je obilježio naše vrijeme, a Šutej je stvaralac koji zna duhovito intervenirati i u prigodi banalnih očevidnosti pretvarajući ih u estetske činjenice. </p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Aura stoljeća i razgovor ugodni</p>
<p>»Kolo«, časopis Matice hrvatske za književnost / Broj 3, jesen 2000.</p>
<p>»Günter Grass je kao angažirani pisac napisao i knjigu pod naslovom 'Moje stoljeće', to jest knjigu koja bilježi vrijeme u neprestanom tijeku, a ipak je svojevrstan povijesni inventar. Svakoj godini u stoljeću Grass je posvetio po jednu priču koja inventira najvažniji događaj u toj godini. Knjiga čini 'malu povijest' onih koje 'velika povijest' pogađa i oni u njoj sudjeluju naprosto svojim životima. Grass je, slikovito rečeno, napisao 'auru' stoljeća. Kao romanopisca Grassa ne treba posebno predstavljati jer je od samoga početka svjetski pisac. Romani su mu prevođeni gotovo neposredno nakon izlaska na gotovo sve svjetske jezike. Na hrvatski su mu odmah prevedeni 'Limeni bubanj' i 'Lumbur'. Grassa kao svjetskog pisca potvrđuje najzad i Nobelova nagrada za književnost godine 1999. On je ujedno posljednji nobelovac za književnost u 20. stoljeću«, piše za najnoviji broj časopisa za književnost Matice hrvatske »Kolo«, broj 3, poznata germanistica Truda Stamać, u uvodu Grassovih napisa »Moje stoljeće«.</p>
<p>Časopis se otvara pjesmom nedavno preminulog Vlade Gotovca pod naslovom »Groblje u Imotskom«. Slijede rubrika »Ogledi« u kojoj objavljuju: Ivica Martinović (»Ruđer Bošković i Amerika«), Ivan Kosić (»Boškovićevo pismo tiskaru Remondiniju iz 1784. godine«), Dunja Fališevac (»Epika Franje Markovića«), Zdenko Radelić (»Božidar Magovac i njegov Seljački svijet«) i Igor Duda (»Deklaracijom do jezika«). Blok književnosti ispunjavaju novi radovi Damira Šodana, Tomislava Ketiga, Višnje Stahuljak, Davora Mojaša i Borislava Vujčića. »Memorabilije«, to jest priloge povijesti Društva hrvatskih književnika, iz rukopisa »Bilježnica namjernih sjećanja II«, piše Čedo Prica. Slijede tekstovi pod zajedničkim naslovom »Humanizam i desnica«. Tekstovi su dio opsežne polemike koja se vodila od 1983. do 1985., a zanimljivi su zbog povijesnih i kulturoloških tema koje se u njima raščlanjuju. Oni također problematiziraju političke implikacije određenih istraživanja u području humanističkih znanosti koje su se u nekim prilikama doživjele kao nelagodno bliske ideologijama nacizma i fašizma. Intelektualnu i znanstvenu relevantnost ovih tekstova jamče imena kao što su Arnaldo Momigliano, Georges Dumezil i Carlo Ginzberg.</p>
<p>O velikom udjelu Andrije Kačića Miošića u razvoju hrvatskoga književnog jezika do kraja narodnoga preporoda piše Josip Vončina u uvodnom bloku koji se odnosi na Kačićevu djelatnost, a istom i na jedan segment hrvatske jezične povijesti. Tekstovima se pridružuju Najda Ivanova (»Andrija Kačić Miošić i elenski prijepis Paisijeve povijesti iz 1784. godine: stilske i jezične transformacije«), Veselin Trajkov (»Andrija Kačić Miošić i Paisij Hilendarski«), Antoaneta Balčeva (»Andrija Kačić Miošić i njegova recepcija u južnoslavenskom romantizmu«), Damir Canev (»Razgovor ugodni naroda slovinskog Andrije Kačića Miošića i bugarska preporodna historiografija«) i Stipe Botica (»Novi pogledi na djelo Andrije Kačića Miošića«). Kazališnu kroniku pod naslovom »Teatar usputnih smjerova«, prve polovine sezone 2000. / 2001., piše Dubravka Vrgoč. Kroničar života i povjesničar pastoralnog djelovanja kardinala Alojzija Stepinca donosi u ovom broju »Kola« neke nove dokumente. Broj je zaključen tekućom kritikom najnovijih knjiških izdanja.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Besplatno u ITD</p>
<p>Teatar ITD / Pokrenuta sponzorska akcija »Dobrodošli u ITD, otvoren za sve!« / Šest besplatnih predstava i piće dobrodošlice za gledatelje / U okviru projekta održat će se tribine »Studenti i kazalište« te Tjedan »Zlostavljanje djece - šutnja je sudioništvo« </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - »Dobro došli u ITD, otvoren za sve!«, akcija je koja će se pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i socijalne skrbi, od 12. do 20. siječnja, održavati u Teatru ITD, tijekom koje će publika imati prilike besplatno pogledati nekoliko hit-predstava te sudjelovati na zanimljivim tribinama.</p>
<p>U deset dana prikazat će se predstave »Caberet ITD«, »Trainspotting«, »Stilske vježbe«, »Ljubavna pisma Staljinu«, »Kako sam naučila voziti« - iz produkcije Teatra ITD , te gostujuća predstava HKD Rijeka »Pet vrsta tišine«. U petak, 12. siječnja, bit će priređena tribina pod nazivom »Studenti i kazalište«, a u subotu, 13. siječnja, Centar za prevenciju ovisnosti grada Zagreba organizira tribinu na kojoj će se »bez statistike i propovijedanja« govoriti o problemu droge. Tjedan »Zlostavljanje djece, šutnja je sudioništvo«, započet će u ponedjeljak, 15 siječnja, koncertom glumca Božidara Alića »Poslije ljubavi«, a bit će posvećen sve većem broju psihički, fizički, te seksualno zlostavljane djece u Hrvatskoj. Osnovnu ideju čitava projekta objasnio je Darko Lukić, ravnatelj Teatra ITD, željom da »jedino sveučilišno kazalište u Zagrebu, bude još otvorenije prema gledateljima«, te je rekao: »U mjesecu siječnju , kad uobičajeno gledatelji nemaju previše novaca za kazalište, drago nam je da našu publiku nagradimo besplatnim predstavama i pićem dobrodošlice. Akcija je rezultat naše uporne borbe da kao siromašno kazalište pokažemo kako novac i nije presudan za životnost kazališta. Unatoč nepovoljnim uvjetima za donatore, veseli da još uvijek ima gospodarstvenika spremnih za potporu kazalištu, bez kojih bi ova akcija bila nemoguća.« Lukić je također naglasio kako su »uvjereni da kazalište može i treba najšire djelovati, o čemu govore tribine i razgovori koje su također pronašli svoje mjesto u teatru.«</p>
<p>Priredbu, ujedno i ponaljepši »kazališni« način za ulazak u novi milenij sponzorski su potpomogli ZP Klara, Shoe Be Do, Stella Artois, slastičarnica Vincek, Allianz Zagreb, pivnica Medvedgrad, Badel Bap i MAPOK. </p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Insektarij« u ZKM-u</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - U Zagrebačkome kazalištu mladih 20. siječnja premijerno će biti izvedena predstava »Insektarij« rađena po tekstu suvremenoga austrijskog pisca Gerta Jonkea, u prijevodu Seada Muhamedagića. Tema »Insektarija« je otuđenje, a ona je prikazana kroz niz kraćih prizora u kojima neka čudna bića u pomaknutim situacijama ocrtavaju upitnosti suvremenog svijeta. Predstavu je postavio austrijski redatelj Andreas Ingenhaag, dramaturg je Željka Udovičić, scenograf Miljenko Sekulić, kostimografkinja je Gerie Rindler-Schantl, a glazbu je skladao Stabko Juzbašić. U »Insektariju« nastupaju: Katarina Bistrović-Darvaš, Suzana Nikolić, Urša Raukar, Ksenija Ugrina, Marica Vidušić, Davor Borčić, Rajko Bundalo, Edvin Liverić, Maro Martinović, Filip Nola, Branko Supek, Damir Šaban i Kristijan Ugrina.</p>
<p>U povodu zagrebačke premijere u subotu, 13. siječnja, u K. S. Miško Polanec održat će se književna večer s Gertom Jonkeom. Osim kao književnik, Jonke je poznat i kao autor mnogih radio-drama te kao libretist i filmski scenarist. Od dramskih tekstova objavio je: »Lukavost vjetrogonja«, »Blagovijest ili ušni strojar«, »Prisutnost sjećanja«, »Insektarij« i »Ptice«. (D. Vrgoč)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>UK Subs u »Močvari«</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Pjevač i vođa grupe UK Subs, Charlie Harper, 1977. godine rekao je u razgovoru u jednim britanskim novinama otprilike sljedeće: »Za dvadesetak godina još uvijek ću barem dva puta tjedno svirati u lokalnom pubu, ako uopće budem živ, i to će mi biti sasvim zadovoljavajuće«. Gotovo četvrt stoljeća kasnije UK Subs 20. siječnja gostuju u zagrebačkom »lokalnom pubu«, »Močvari«, što Harperovim izjavama iz sedamdesetih daje prilično veliku vjerodostojnost. UK Subs na turneji povodom 25-godišnjice postojanja nastupaju u originalnoj postavi. Izrasli iz originalne britanske punk-rock scene sredinom sedamdesetih, UK Subs nikada nisu doživjeli svjetsku slavu The Clash ili Sex Pistolsa, jer im do proboja na čelna mjesta svjetskih top-lista ne računajući europski kontinent, zapravo nije niti bilo stalo. UK Subs prilično su pogodan podsjetnik na dane kada je cijela generacija glazbenika krenula u borbu protiv srednje struje rock-glazbe, te usput, barem nakratko, izmijenila odnose među »zastarjelim« sviračkim snagama. Od nekadašnjeg uspjeha i misije UK Subsa danas, dakako, nije ostalo gotovo ništa, osim što periodični revival post-punk žanrovskih križanaca govori kako svakih par godina novi naraštaji glazbenika otkrivaju provokativno djelovanje prethodnika. No, UK Subs zadržali su dio idealističke svježine početaka, što uz sviračku energiju i prepoznatljivu žestinu izraza u »Močvari« može uroditi koncertom zanimljivijim od povratka puste nostalgije. (H. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Otvoren 28. ZILIK</p>
<p>KARLOVAC, 8. siječnja</p>
<p> - Tradicionalna karlovačka Zimska likovna kolonija (ZILIK), koja se u Karlovcu ove godine održava po 28. put, a održavana je i za Domovinskog rata otvorena je u ponedjeljak u karlovačkom Dječjem domu »Vladimir Nazor«. </p>
<p>Nekoliko likovnih umjetnika, slikara i kipara, tijekom prijepodneva u ponedjeljak počelo je s radom svojih dijela u nazočnosti domaćina - štićenika (djece) Dječjeg doma. Pokrovitelj ove tradicionalne likovne manifestacije je Poglavarstvo grada Karlovca, a ZILIK će trajati do 12. siječnja. Radovi umjetnika ostaju u trajnom vlasništvu Dječjeg doma »Vladimir Nazor« iz Karlovca, a slikari i kipari i ovoga puta stvaraju u društvu djece zbrinutih u ovom Dječjem domu. </p>
<p>Likovnim i kiparskim stvaraocima redovito se pridružuju svojim radovima i djeca-štićenici Doma u okviru takozvanog malog ZILIK-a. (T. G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Počele pripreme u »dolini suza«</p>
<p>Uvodna riječ predsjednika Dinama Mirka Barišića, na početku priprema nogometaša Dinama, ponudila je sliku o složenom stanju u klubu, nogometu i sportu uopće, tako da ne iznenađuje usporedba s »dolinom suza«</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - I Maksimir je napokon oživio, u ponedjeljak popodne. Dinamovi su nogometaši, nakon zimskog odmora, započeli pripreme za proljetni dio sezone u koji će startati s bodovnim zaostatkom iza Osijeka (zasad je Osijek četiri boda u plusu, a ima još i neodigranu utakmicu protiv Hrvatskog dragovoljca), teško se sjetiti kad je zagrebački klub zimu proveo gledajući nekome u leđa. I svi jesenski događaji, koji u Maksimir nisu doveli ni gledatelje, ni osmijeh, niti zadovoljstvo, očito su utjecali na uvodnu besjedu klupskoga predsjednika Mirka Barišića, koji je došavši pred novinare rekao: </p>
<p>- Recite mi, što nam je činiti u ovoj »suznoj dolini«?</p>
<p>Jasno je da u predsjedniku ne stanuje pesimizam, međutim riječ je o čovjeku koji čvrsto stoji na zemlji i više je sklon realizmu nego lažnome optimizmu i beskrajnome napuhivanju nekih ideja. Potom je Barišić ponudio i pojašnjenja:</p>
<p>- Nadam se da će uskoro i stanje u sportu biti bolje, u saborsku bi proceduru trebale ući izmjene i dopune Zakona o športu, na osnovi kojih bismo napokon dobili odgovor na upit kako plaćati igrače. Momčadski bi se sportovi trebali izjednačiti s individulanim i, bude li sve kako očekujemo, na ukupna bi primanja igrača porez bio oko 42 posto. U tom bismo slučaju igračima isplaćivali brutto iznose ugovora, a osnovali bismo i posebni odjel u klubu s poreznim savjetnikom kojega bismo mi plaćali, a taj bi čovjek bio na usluzi igračima u vođenju njihovih poreznih knjiga, govorio je Barišić.</p>
<p>Ono što najviše boli predsjednika, što ga je najviše natjeralo da kaže kako je ovdje sve nalik na »dolinu suza«, jest:</p>
<p>- Najveći udarac sportu svakako je spoznaja da je nezanimljiv gledateljima, da su tribine prazne! I svi koji smo ovdje dužni smo promijeniti to stanje. Jer, najgora je situacija kad nešto proizvodite, a vaš proizvod ne želi nitko kupiti. Zašto uopće organiziramo utakmice, ako znamo da nas vode u gubitak? Stoga najozbiljnije razmišljamo o prepolavljanju troškova, pa se lako može dogoditi da ćemo neke utakmice na proljeće odigrati na našem pomoćnom igralištu »Hitrec-Kacian«. Svjestan sam da bi to bila degradacija igre, međutim mi jednostavno nemamo pravo 15 puta u sezoni planirati gubitak! Realni smo, znamo da nam se nakon prazne jeseni neće odjednom na stadionu pojaviti 15.000 ljudi i moramo pronaći pravo rješenje za smanjenje troškova.</p>
<p>l Imate li neku viziju, neku ideju, kako vratiti ljude na stadion?</p>
<p>- Poglavito dobrim igrama! Bez toga ne ide! Momčad mora dobro igrati kako bi bila prva, ako bude prva izborit će nastup u Europi, a tamo će igrači dobiti priliku da se dokažu pred inozemnim menedžerima. I to bi im trebao biti najveći stimulans! Želio bih da se uskoro svi zajedno veselimo na našem stadionu, nadam se da će do 1. svibnja biti dovršena sjeverna tribina, a do kraja godine trebao bi biti i postavljen krov nad zapadnom tribinom. U utorak još trebam razgovarati s ljudima iz Grada u vezi s dovršetkom gradnje i vjerujem da će ti razgovori biti uspješni, rekao je na kraju Barišić. </p>
<p>Poslije sastanka s klupskom upravom, Dinamovi su nogometaši odradili i prvi trening u novome mileniju. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>U Mariboru nije bilo urote</p>
<p>Organizatori su, možda, mogli još malo »cementirati« stazu, odgađati početak utrke, a onda ipak dopustiti skijašicama nastup. No, nakon što bi stazom prošlo 20, 30 skijašica, utrka bi sasvim sigurno bila prekinuta, smatra direktor hrvatske skijaške reprezentacije, Vedran Pavlek</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Dan nakon otkazanog ženskog slaloma u Mariboru, u Hrvatskoj se o utrci piše i priča više nego što bi to bio slučaj da je slalom održan, a Janica Kostelić pobijedila. Razlog tome je dosad neviđena »skijaška fešta bez skijanja«, ali i brojna nagađanja oko toga je li slaloma, ipak, moglo biti. U vezi s posljednjim spominje se čak i strah od ponašanja hrvatskih navijača u slučaju prekida utrke u kojoj bi Janica Kostelić, eventualno, vodila, ali i »zavjera austrijskog lobija« kojem ne bi odgovarala nova Janičina pobjeda. Direktor hrvatske skijaške reprezentacije Vedran Pavlek ima o tome nešto drukčije mišljenje:</p>
<p>- Realno, bez navijačke pristranosti, slalom je u nedjelju vrlo teško mogao biti održan. Nama je bilo u interesu da se održi, no šanse su bile minimalne. Organizatori su, možda, mogli još malo »cementirati« stazu, odgađati početak utrke, a onda ipak dopustiti skijašicama nastup, no nakon što bi stazom prošlo 20, 30 skijašica, utrka bi sasvim sigurno bila prekinuta. Tko bi onda objasnio navijačima, posebno u slučaju Janičina vodstva, zašto je slalom otkazan? Ono što su organizatori mogli napraviti zbog brojnih navijača jest svojevrsna ekshibicija petnaestak najboljih skijašica, no prave utrke nije moglo biti.</p>
<p>• Nama je, naravno, žao zbog otkaza utrke, no kako su reagirale ostale skijašice i »manje zainteresirane« reprezentacije?</p>
<p>- Sigurno je da Austrijankama nije bilo pretjerano žao, no Norvežani, primjerice, vjeruju kako bi nedjeljni slalom bio možda najposjećenija i najspektakularnija ženska utrka u povijesti Svjetskog kupa i iskreno im je žao što nije održana.</p>
<p>• Jesu li Austrijanci uistinu toliko utjecajni da bi mogli »isposlovati« otkaz utrke za čije održavanje postoje uvjeti?</p>
<p>- Istina je da u skijanju postoje određene interesne skupine i da su tu Austrijanci vrlo utjecajni, no sumnjam da su svemoćni i da mogu nešto što je regularno prikazati neregularnim.</p>
<p>• Hoće li odgođena slalomska utrka biti održana negdje drugdje?</p>
<p>- Sigurno hoće, to je potvrdio i Kurt Hoch. Možda će se otkazani slalom održati već i prije Svjetskog prvenstva u St. Antonu, a ako ne tada, onda 1. ili 2. ožujka, kad je rezervni termin Svjetskog kupa, predviđen upravo zbog ovakvih slučajeva.</p>
<p>• Kakva je situacija sa snijegom u Hausu i Flachauu, gdje bi se trebale održati sljedeće utrke Svjetskog kupa?</p>
<p>- Tamo je palo nešto novog snijega, pa je situacija bolja, iako vjerojatno neće biti održane sve tri predviđene utrke - spust, superveleslalom i slalom. Prvi trening spusta je, primjerice, otkazan. Mi još nismo odlučili hoće li Janica zbog kombinacije voziti spust, no ona sama kaže kako je sposobna kontrolirati svoju <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i odvoziti ga bez pretjeranog rizika. To bi joj sasvim sigurno donijelo mnogo kombinacijskih bodova, možda čak i pobjedu u kombinaciji, jer bi joj jedina prava suparnica bila Renate Götschl. Ukoliko bude dovoljno snijega i staza ne bude pretjerano teška, Janica će voziti taj spust.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Talaja predala zbog želučanih tegoba</p>
<p>CANBERRA, 8. siječnja</p>
<p> - Premijerni turnir nove teniske sezone, odigran prošlog tjedna u australskom Gold Coastu, Silvija Talaja je završila porazom u četvrtfinalu. Talijanka Silvia Farina-Elie imala je lak posao protiv braniteljice naslova, budući da je Talaja već tad imala problema sa želucem. Nastup u 1. kolu WTA turnira u Canberri Talaja je predala upravo zbog želučanih tegoba. Gotovo anonimna Wynne Prakusya iz Indonezije izborila je nastup u 2. kolu 170.000 američkih dolara vrijednog turnira kad je Talaja, pri 6-1, 1-0 rezultatu, predala susret. No, unatoč bolovima, Talaja će nastupiti na »Australian Openu«, koji počinje 15. siječnja.</p>
<p>• Rezultati, 1. kolo: Testud (4) - Kandarr 3-6, 7-6 (3), 6-4, Maleeva (5) - Suarez 4-6, 6-3, 2-0 predaja, Prakusya - Talaja (8) 6-1, 1-0 predaja, Bedanova - Plischke 6-2, 6-0, Nagyova - Kis 6-1, 6-1, Sfar - Yoshida 4-6, 7-5, 7-5. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Mikićev predugovor s Liverpoolom</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Dinamov predsjednik Mirko Barišić između redaka je novinarima ponudio i informaciju koja, istina, već danima kruži Zagrebom: čini se, naime, da je Mihael Mikić potpisao predugovor s Liverpoolom! Barišić je rekao:</p>
<p>- Imamo aranžman s Liverpoolom u svezi angažmana jednog igrača koji će sljedeće dvije godine ostati u Maksimiru, a nakon toga preselit će na Anfield Road. U tom dvogodišnjem razdoblju plaćat ćemo ga »pola-pola«, a pri konačnom transferu dogovorit ćemo sve financijske detalje ovog aranžmana, rekao je Barišić i najavio mogućnost sklapanja sličnih ugovora s još nekim poznatim europskim klubovima.</p>
<p>Iako Barišić nije konkretno rekao o kojem je nogometašu riječ, zna se da je Dinamov glavni direktor Velimir Zajec Mikiću u četiri oka najavio da će mu osigurati potpisivanje predugovora s Liverpoolom! I taj je Zajecov adut zapravo i natjerao Mikića da malo »zašuti« i prestane razmišljati o odlasku iz Maksimira već ove zime. Čini se da je taj posao pri kraju i Mikić bi trebao ostati u Dinamoujoš dvije godine, a onda preseliti k svom najboljem prijatelju Igoru Bišćanu...</p>
<p>Barišić je ujedno novinare obavijestio da su završeni razgovori s Drpićem koji bi ovih dana trebao potpisati profesionalni ugovor, a u utorak će na razgovore oko produžetka ugovora doći i Domagoj Abramović. Nadalje, Zoran Pavlović za sada ostaje u Maksimiru, a o Nerminu Šabiću još uvijek nema pravoga odgovora. O možebitnim dolascima igrača (Mijatović) nije bilo govora... (pj)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Planirana i turneja po Grčkoj</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Na prozivci je Dinamov trener Hrvoje Braović imao ukupno - 38 igrača! Sve su to nogometaši pod raznim ugovorima s maksimirskim klubom i zapravo je prvo okupljanje Dinamovih profesionalaca bilo pomalo nalik na - »susret generacija«... </p>
<p>Prva dva pripremna dana »modri« će odraditi u Zagrebu, a u srijedu putuju u Poreč gdje će ostati do 20. siječnja. U Istru će Braović odvesti 30 nogometaša, preostalih osam ostat će u Zagrebu i trenirati s trenerom iz Omladinske škole, Đurom Bagom. Braović će popis putnika za Poreč objelodaniti u utorak. U tom, prvom pripremnom dijelu, nije planirano odigravanje utakmica, očito je, dakle, da će to biti temeljne pripreme na kojima će »stradati mišići«. </p>
<p>Po povratku iz Poreča, »plavi« ostaju u Zagrebu do 27. siječnja, kad putuju na dvotjedne pripreme u Grčku (povratak je 10. veljače). Boravit će Zagrepčani sedam dana na Kreti i sedam dana u Ateni, a u tom razdoblju odigrat će i četiri utakmice. Sigurno je da će im suparnici biti grčki prvoligaši OFFI i Panathinaikos, a postoji mogućnost da se dogovori odigravanje još jedne prijateljske utakmice. Nakon povratka iz Grčke, Dinamo će 13. i 16. veljače odigrati još dvije utakmice u Zagrebu, a 20. veljače i službeno počinje sezona kup-utakmicom protiv Šibenika u Maksimiru. (pj)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Prozivka Hajduka s 39 nogometaša!</p>
<p>U upravi Hajduka se nadaju kako bi se mogao osvojiti Kup, a s tim bi se trofejom obilježila 90. obljetnica osnutka Hajduka </p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> - Nogometaši Hajduka u ponedjeljak ujutro započeli su pripreme za proljetni dio sezone. Ćak 39 nogometaša okupilo se, u devet sati ujutro, u Bijelom salonu poljudskog stadiona, a prvo im se obratio predsjednik Hajduka Branko Grgić: </p>
<p>- Najteže smo prošli, premda će nam i dalje biti teško. U jesenskom dijelu nedostajalo nam je sportske sreće, vjerujem da će nas na proljeće više ljubiti. Želim vam uspjeha u radu i što bolji plasman.</p>
<p> Ivica Šurjak, član uprave zadužen za struku, rekao je </p>
<p>- Nismo se osramotili, ali mogli smo i više. Još uvijek smo u borbi za prvo mjesto, a i u utrci smo za Kup. Vjerujem da ćemo ovog proljeća biti uspješni.</p>
<p>Trener Zoran Vulić je bio jasan:</p>
<p>- "Pričat ćemo u svlačionici. Moramo učiniti sve da bi Hajduk vratili na tamo gdje mu je mjesto. Želim vam puno sreće i zdravlja, baš nam je zdravlja najviše nedostajalo.</p>
<p> Potom su se igrači spustili u svlačionicu, gdje su održali sastanak s trenerima, te su odradili prvi trening. Na poljudski tartan istrčali su slijedeći igrači: Pletikosa, Stojkić, Runje, Božac, Miše, Leko, Đuzelov, Dražen i Hrvoje Vuković, Carević, Srna, Bilić, Deranja, Vušković, Jažić, Musa, Jerković, Bilokapić, Rajčić, Hrgović, Anić, Senković, Špalj, Matić, Ratković, Lalić, Pirija, Grdić, Bubalo, Bošnjak, Celišćak, Šimić. Sablić, Sunara, Puljiz i Radeljić. Obavljene su i liječničke pretrage, a Miladin, Andrić i Vučević su bili pošteđeni treninga. U utorak popodne sastat će se dio uprave i razgovarati o Hajdukovoj »igračkoj ruži« za proljetni dio sezone. Naime, trener Vulić je kazao da ne može trenirati četrdesetak nogometaša, već najviše njih 25. Stoga će taj sastanak dati okvire momčadi koja će na proljeće pokušati ispraviti jesenske propuste. U upravi se nadaju da bi Hajduk mogao osvojiti Kup, kako bi se trofejom obilježila 90. obljetnica osnutka Hajduka. Baš povodom 90. rođendana razgovarao je predsjednik Hajduka Branko Grgić s gradonačelnikom Ivicom Škarićem, a tema je bila - Grad Split kao pokrovitelj proslave. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Vučević potvrdio razgovore s Osijekom</p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> - Goran Vučević vratio se s bračnog putovanja na indonezijskom Baliju i želi raščistiti svoju situaciju s Hajdukom. Potvrdio je intezivne pregovore s Osijekom, a u ponedjeljak ujutro je razgovarao i sa šefom struke Ivicom Šurjakom i trenerom Zoranom Vulićem. </p>
<p>Vučević je nakon Barcelone, Meride i Kölna želio karijeru završiti u Hajduku i pristao je igrati samo za mjesečnu plaću. No, kako nije siguran računaju li u klubu na njega, želi da se uprava izjasni:</p>
<p>- Najjeftiniji sam igrač Hajduka u povijesti, mjesečno dobivam 3000 maraka. Ugovor mi vrijedi do ljeta i želim riješiti svoj status. Moja je prva želja ostati u Hajduku. Razgovarao sam s Vulićem, koji kaže da sam mu potreban. No, Osječani su uporni, žele me u svojim redovima. Iskreno, ne vjerujem da će me pustiti, jer ako odem u Osijek i Osječani osvoje naslov, neće biti dobro... Imam i dvije ponude iz inozemstva, iz Amerike, preko menedžera Slavena Bilića, ali te ponude nisu jake poput osječke, rekao je Vučević. (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mogu li Spahija, Giriček, Prkačin i Sesar zajedno?</p>
<p>Nakon drugog poraza protiv Done, u Ciboni je zazvonilo na uzbunu / Trener Neven Spahija i dalje maše ostavkom, tvrdeći da su kazne model izlaska iz krize: »Oni s najboljim ugovorima i najvećim ugledom moraju ponijeti i najveći dio odgovornosti za ovakvo sramno stanje. Drastične kazne zaslužuju Prkačin, Sesar, Giriček, Lee, Awojobi i ja!«</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Jutro nakon još jednog ponora bivšeg europskog prvaka, nakon što je Dona drugi put pod Tornjem uzela sav plijen, nije mnogo toga promijenilo. Neven Spahija, trener Cibone, i dalje maše ostavkom, tvrdeći da zna model po kojem se može izaći iz krize, iako će biti teško. Model su za njega kazne i pritom je bio vrlo decidiran:</p>
<p>- Oni s najboljim ugovorima i najvećim ugledom moraju ponijeti i najveći dio odgovornosti za ovakvo sramno stanje. Drastične kazne, po meni, zaslužuju Prkačin, Sesar, Giriček, Lee, Awojobi i ja! Mi smo najveći krivci, od svojeg dijela krivice ne bježim, rekao je trener Cibone VIP samo dva dana uoči domaćinstva AEK-u i pet uoči gostovanja u Zadru.</p>
<p>Mihovil Nakić, sportski direktor, pokušao je smiriti strasti.</p>
<p>- Nema govora ni o kakvim smjenama ili ostavkama. Trebamo se skupiti i hrabro odgovoriti na sljedeće izazove. Sjest ćemo svi zajedno i pokušati se dogovoriti kako dalje, objasnio je Nakić.</p>
<p>Spahija je još trubio i o neodgovornosti koju su patentirali njegovi igrači, a u svemu, dojam je, nije vidio logičan izlaz. Iako je govorio o kaznama, nakon sastanka s igračima one su iščezle iz priče.</p>
<p>Na sastanku je bilo burno, iako ključnog operativca kluba, direktora Bože Miličevića, na njemu nije bilo. Čovjek se valjda bavi Jadranskom ligom i vješto je »predriblao« ovaj sastanak.</p>
<p>Onima koji su češće u Ciboni bit će jasno da je to najbolji pokazatelj kako Miličević želi sve ostaviti između četiri zida i sakriti pod tepih. Ne treba sumnjati da je na sastanku Nakića i Spahije s igračima bilo svega, no Nakić je držao situaciju pod kontrolom,</p>
<p> - Treba sve smiriti, stati na loptu, čekaju nas dvije vraški teške utakmice. Bili smo otvoreni jedni prema drugima, mislim da su i neki igrači shvatili da ovako dalje ne ide. No, momčad je tu i do lipnja je ne mislimo mijenjati, ustvrdio je Nakić.</p>
<p>Ključno pitanje nakon svega bit će što se kuha u glavi Nevena Spahije? Miličević ga je već u televizijskom istupu dotaknuo, spominjući ne baš shvatljive zamjene u utakmici s Donom. S druge strane, Spahija je kao mlad trener prvi put u situaciji da mu stvari u svlačionici izmiču kontroli.</p>
<p>Tri ključna Cibonina igrača, na stranu Lee i Awojobi, su Prkačin, Sesar i Giriček. Spahija je imao sreću da su izvan parketa Sesar i Prkačin u odličnim odnosima i s tom sponom nije imao problema. Ostao je silno nadareni Gordan Giriček, koji najprije nije igrao zbog rehabilitacije nakon operativnoga zahvata. Kad se priključio, vrisnula je afera sa Sesarovim nezadovoljstvom. I tek što je Spahija smirio Sesara, Giriček je tražio svoja prava. Otvoreni konflikt Prkačina i Giričeka na parketu na utakmici s Donom ono je što Spahiju najviše brine. </p>
<p>Neven Spahija je uvjerio Božu Miličevića da s Arthurom Leejem treba potpisati fiksan ugovor na dvije godine, siguran da je riječ o pravom igraču. Miličević je to i učinio. Lee je doista dobar igrač, no još se nije snašao. Nije da ne želi, no očito kod njega postoji blokada. Najjednostavnije bi čelnim ljudima Cibone bilo da se mogu riješiti Leeja, no kako kad ima fiksan ugovor? Da mu isplate i drugu sezonu iako ne bi igrao? S druge strane, Awojobija se ne isplati tjerati jer nije dosad ništa zgriješio. Tjeranje Prkačina, Sesara ili Giričeka možda bi za trenera bilo spasonosno rješenje, ali klub bi time samo izgubio. Jer jedino na njima na ljeto može zaraditi, na drugima nikako.</p>
<p>Smirivanje strasti i spuštanje lopte na zemlju bit će Cibonina realnost idućih dana. Iako pod Tornjem kuha. Svaki sljedeći poraz sve će dodatno zakomplicirati.</p>
<p>Ni trener ne bi trebao biti u strahu, iako je njegovo nuđenje ostavke moralan čin. Što je drugo mogao nakon drugog sezonskog poraza protiv Done? No, kad netko želi otići onda daje ostavku, a ne nudi ju. Opet, budimo realni, ni Cibonini čelni ljudi nemaju baš mnogo toga na trenerskom tržištu. Jasmin Repeša je čvrsto u Splitu, Aco Petrović na klupi reprezentacije. Ostali su, ruku na srce, slabiji treneri od Nevena Spahije.</p>
<p>I tako, opterećeni svojim problemima, ljudi u Ciboni nisu se ni osvrnuli na čudno suđenje Dubravka Muhvića kojemu je, usput, Ivica Burić, trener Done, vjenčani kum. Da, i takve kombinacije postoje u hrvatskoj košarci...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Trener Zagreba Željko Poljak pred odlaskom iz košarke!</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Trener košarkaša Zagreba Željko Poljak je, poslije utakmice sa Zrinjevcem, navijestio da je spreman napustiti košarku zbog sudačkih smicalica. Ni nakon prospavanih noći, Poljak nije promijenio mišljenje.</p>
<p> - Sa sobom sam sve razriješio i čini mi se da sve ovo skupa više nema smisla. Radimo u teškim uvjetima, pokušavamo nešto stvoriti, odgojiti mlade igrače i sad kad smo u poziciji da igračima samo pobjede predstavljaju radost, do njih ne možemo. Nekome u hrvatskoj košarci očito nije interes da Zagreb bude pri vrhu prvenstvene ljestvice i grubo su nam oduzete posljednje dvije pobjede. Sve sam rekao i direktoru Božaniću, ali posljednju će riječ imati Upravni odbor kluba, objasnio je Željko Poljak.</p>
<p>No, sjednica UO-a ipak će pričekati, jer je dobar dio članova trenutačno na skijanju, daleko od problema koji tište prekosavski klub. Željko Poljak neće voditi treninge momčadi do razgovora s ljudima iz UO-a, pa treninge vodi Poljakov pomoćnik Dražen Anzulović. Poljak tvrdi da ga na klupi može zadržati samo prisan razgovor s nekima iz UO-a koje ne bi mogao odbiti....</p>
<p>Poljak je bio iskren sportaš, darovit je trener i osoba kojoj je dosta ovakvog stanja u hrvatskoj košarci. On nije od onih koji zivkaju suce, plaća im večere po skupim hotelima i restoranima - jednostavno se ne bavi takvom »logistikom«. </p>
<p>Tvrdi da je, ako Zagreb zbog njega ima loš tretman, bolje da ode iz hrvatske košarke! (tp)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Košarkaši pod imenom »Ožujsko« </p>
<p>»Zagrebačka pivovara« novi je sponzor A-1 lige košarkaša, pa će se natjecanje do kraja sezone zvati »Ožujsko« / Izbornik Aleksandar Petrović objavio je popis igrača za kvalifikacijske dvoboje protiv Engleske u Dubrovniku (24. siječnja) i Latvije u Rigi (27. siječnja)</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Kako nas je na konferenciji za novinare Hrvatskog košarkaškog saveza (prvi put održanoj u novim prostorijama u »Zagrepčanki«) izvijestio povjerenik za natjecanja A-1 lige košarkaša Josip Bilić, novi sponzor lige je »Zagrebačka pivovara«. Natjecanje će se odigravati pod imenom »Ožujsko«. </p>
<p>- Ugovor s direktorom »Zagrebačke pivovare« Borisom Lalićem trebali bismo potpisati ovih dana i trebao bi vrijediti do kraja sezone, kad ćemo opet sjesti za stol i pokušati dogovoriti dugoročniju i kvalitetniju suradnju.</p>
<p>Visina ugovora još nije poznata, ali bi se, prema Bilićevim riječima, iznos ugovora među klubovima trebao dijeliti na jednake dijelove, što znači da bi se klubovima olakšalo plaćanje kotizacija, odnosno troškova natjecanja. </p>
<p>- Velika je stvar što smo, svjesni situacije u hrvatskom gospodasrstvu i okruženja u kojem klubovi djeluju, uspjeli osigurati sponzora. I uoči prvenstva bilo je interesa sponzora, ali nismo se dogovorili. To nam je sad uspjelo sa »Zagrebačkom pivovarom«, pa će do kraja prvenstva na svim zapisničkim stolovima biti reklama za »Ožujsko«. </p>
<p>U petak u ponoć završen je prijelazni rok u kojem, za razliku od prošlih godina, nije bilo zvučnijih transfera. Košarkaši Osijeka pojačali su se s dva Amerikanca, Earlom Brownom i Gregoryjem McQuayom, a u momčad Šibenika pristigli su Domagoj Kešina i Boris Radojković. Obrat se dogodio jedino u slučaju Mladena Erjavca, koji je podnio zahtjev za registraciju u Doni, uostalom trener Ivica Burić računao je na Erjavca već u dvoboju protiv Zrinjevca, u subotu. Ipak, već zgotovljena stvar je propala, Erjavec se predomislio i sat prije isteka prijelaznog roka prihvatio primamljivu ponudu bosanskohercegovačkog prvoligaša Širokog.</p>
<p>Josip Bilić je na kraju istaknuo:</p>
<p>- Veoma smo zadovoljni potpisivanjem sponzorskog ugovora sa »Zagrebačkom pivovarom« i, prema mojim spoznajama, jedino smo ligaško natjecanje u Hrvatskoj koje ima sponzora. </p>
<p>Pred hrvatskim su košarkašima dvije posljednje utakmice kvalifikacija za EP u Istanbulu, u rujnu ove godine. Reprezentacija u kvalifikacijama ima maksimalan učinak, svih osam pobjeda. U Dubrovniku, 24. siječnja, hrvatski košarkaši igraju protiv reprezentacije Engleske, a 27. siječnja gostuju u Rigi, protiv Latvije.</p>
<p>Izbornik Aleksandar Petrović objavio je popis igrača koji konkuriraju za utakmice protiv Engleske i Latvije. Na popisu je slijedećih 11 igrača: Vladimir Krstić, Ivica Marić, Josip Sesar, Josip Vranković, Veljko Mršić, Davor Marcelić, Matej Mamić, Emilio Kovačić, Nikola Vujčić, Mate Skelin i Sandro Nicević. Već prema ranijem dogovoru, izbornik Petrović nije pozvao Tomislava i Juru Ružića zbog Tomislavovog vjenčanja s Barbarom Jelić, 27. siječnja, a Damira Mulaomerovića i Slavena Rimca zbog zgusnutog rasporeda u klubovima.</p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ćavar: Hrvatski se rukomet može vratiti u vrh</p>
<p>»Ova reprezentacija ima potencijala, uvjeren sam da se možemo vratiti na vrh. Jedino čega se pribojavam jest naš mentalitet, ono naše 'lako ćemo'. Napravimo nešto dobro i onda, samo zbog 'lako ćemo', to razbijemo. Toga se trebamo riješiti, pogotovo to treba učiti mlade igrače, da ne ponove naše pogreške«, kaže Patrik Ćavar, naš najbolji rukometaš koji će predvoditi reprezentaciju na SP u Francuskoj (23. siječnja - 4. veljače)</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Hrvatski će rukometni reprezentativci u Zagrebu biti još 10-ak dana, a potom slijedi Svjetsko prvenstvo u Francuskoj, od 23. siječnja do 4. veljače. Veliki je to izazov za izbornika Josipa Milkovića i njegovu vrstu. Milković je posljednjih tjedana zaokupljen usklađivanjem igrača - jednih iskusnih, ali umornih i u godinama, a drugih mladih, nadarenih i punih snage i želje za dokazivanjem. U svemu tome, zabrinulo ga je što je Patrik Ćavar, najbolji hrvatski rukometaš, iz Barcelone stigao s ozljedom ligamenata. Ćavara svi apostrofiraju kao vođu ove reprezentacije, kao »mozak« i »motor« vrste koja bi trebala vratiti izgubljeni sjaj hrvatskog muškog rukometa. I dok na treninzima neki zabrinuto pogledavaju Ćavarovu bandažiranu nogu, Milkovićeva uzdanica mirno trenira i bez velike zabrinutosti kaže:</p>
<p>- Sve je bolje, svakog me dana manje boli. Siguran sam da ću do putovanja u Francusku biti spreman i da ću Svjetsko prvenstvo odigrati kako valja, veli Ćavar.</p>
<p>• Neki su komentirali da uvijek na pripreme reprezentacije dolazite ozlijeđeni.</p>
<p>- Pa kako ne bih bio ozlijeđen kad odigram oko 90 utakmica samo za Barcelonu! Dodajmo tome da je rukomet grub sport, pun kontakta... Kad se sve zbroji, još sam i malo ozlijeđen. Osim toga, nisam više tako mlad. Kad sam imao 20 godina bilo mi je mnogo lakše nego sad, kad imam 10 više. Lakše se ozljeđujem, a teže oporavljam. Španjolska liga je nevjerojatno naporna, igram i Ligu prvaka... Sve to troši sportaša.</p>
<p>• Svi su, u i oko reprezentacije, oduševljeni atmosferom u momčadi. Kakvu je to promjenu donio izbornik Josip Milković, po čemu je drukčiji od Velimira Kljaića i Zdravka Zovka?</p>
<p>- Atmosfera je fantastična, radi se fenomenalno. Paše nam trener poput »Ćosa« Milkovića. S njime se može razgovarati, možeš mu sve reći, dogovoriti se. Milković s nama ima prijateljski odnos, ali istodobno je veliki autoritet. Savjesno radi, stalo mu je do momčadi i rezultata, a mi igrači to osjećamo i to nam mnogo znači.</p>
<p>• Kako ste zadovoljni mlađim suigračima koje je Milković pozvao?</p>
<p>- Jako. Bore su, motivirani su, a ne moram ni reći da su to nadareni mladi igrači. Sjajno rade.</p>
<p>• Ponovno vas se ističe kao vođu ove pomlađene reprezentacije. Je li vam to opterećenje?</p>
<p>- Nije. Jedino što me može opteretiti jest moja igra, želim samo dobro igrati. Naime, ne shvaćam vođe koji kritiziraju i prigovaraju. Po meni, vođa mora savjetovati, pokazati i sam biti primjer na terenu i u igru. Tako sebe doživljavam, nastojim svakom igraču pomoći koliko mogu i svojom igrom pokazati kako treba.</p>
<p>• Što očekujete od Svjetskog prvenstva?</p>
<p>- Da dobro odigramo. O ostalim prognozama ne želim govoriti, jer sam se opekao lani, za Europsko prvenstvo u Zagrebu i Rijeci. Vjerovao sam da ćemo se boriti za medalju, a eto što nam se dogodilo. Zato sam odustao od prognoza. Jedino što bih rekao je da su, po mojoj procjeni, ispred nas Rusija, Švedska i Španjolska.</p>
<p>• Hrvatski su navijači prilično razmaženi, priznaju samo medalje. Biste li četvrto ili peto mjesto na svijetu s ovom pomlađenom reprezentacijom nazvali neuspjehom? Ima li ta reprezentacija potencijala za povratak na vrh, gdje je bila prije nekoliko godina?</p>
<p>- Četvrto ili peto mjesto na SP bio bi lijep uspjeh. A ova reprezentacija ima potencijala, uvjeren sam da se možemo vratiti na vrh. Jedino čega se pribojavam jest naš mentalitet, ono naše »lako ćemo«. Napravimo nešto dobro i onda, samo zbog »lako ćemo«, to razbijemo. Toga se trebamo riješiti, svaku utakmicu moramo igrati maksimalno. Pogotovo to treba učiti mlade igrače, da ne ponove pogreške koje su se nama događale.</p>
<p>• Pratite li hrvatski sport?</p>
<p>- Najviše na internetu. Zanimljiva je ova mrtva utrka rukometaša Metkovića i Zagreba. Tko će biti prvak? Teško je to reći. Mislim da će prvak biti klub koji bude prvi prije »play-offa«, jer će imati prednost domaćeg terena. Metković sad ima kvalitetnije igrače, ali ne bih želio krivo procijeniti Zagrebove mlade igrače. U svakom slučaju, to je dobro za naš rukomet.</p>
<p>• Kakva vam je bila 2000. godina, po čemu ćete je pamtiti?</p>
<p>- Prvi dio lanjske godine mi je bio fenomenalan; oporavio sam se od ozljede, s klubom sam osvojio sve što sam mogao, proveo sam prekrasno ljeto, pogotovo što se tiče privatnog života. Drugi dio godine mi baš nije bio nešto. Povratak u Barcelonu i pripreme su mi teško pale, teško sam se uključio u taj film. Ali, eto, prošlo je i to.</p>
<p>• Želje u ovoj godini?</p>
<p>- Prvo ono što želi svaki čovjek - da budemo zdravi ljudi, psihički i fizički. A potom, kako bude.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Islamska zajednica otvoreno protiv Alijanse za promjene</p>
<p>U Islamskoj su zajednici krajnje zabrinuti zbog mogućnosti da SDP, uz podršku Harisa Silajdžića i međunarodne zajednice, nakon deset godina ponovno dođe na vlast u BiH</p>
<p>SARAJEVO, 8. siječnja</p>
<p> - Intervju reisu-l-uleme Islamske zajednice BiH Mustafe ef. Cerića koji je dao lokalnoj tv postaji NTV 99 u Sarajevu izazvao je burne reakcije posebno ljevičarskih krugova u zemlji. Oni su Cerića optužili da se opet otvoreno stavio na stranu Izetbegovićeve SDA i u svojim izjavama odapinjao otrovne strijele na sve koji se usuđuju misliti drugačije od onoga što propisuje ta politička stranka i vođa njezinog vjerskog krila. </p>
<p>Naime, poglavar je Islamske zajednice u BiH govoreći o Alijansi za promjene (koju bi trebao voditi Lagumdžijin SDP) podsjetio na niz incidenata koji se stavljaju »na dušu« reformiranim komunistima, a dogodili su se nakon preuzimanja vlasti od strane SDP-a u dijelu općina poslije izbora od 8. travnja prošle godine ili u predizbornoj kampanji. Cerić je podsjetio na službenu zabranu upotrebe pozdrava »selam« u općinskoj zgradi u Maglaju, demonstrativnu proslavu SDP-ove pobjede pečenjem muslimanima zabranjenog svinjskog mesa u jednom selu pored Lukavca, te predizborne izjave tipa »ne mogu ići u Europu oni koji su s dimijama i s tespihom« ili »oni su gradili džamije, a mi ćemo graditi zatvore za njih!«</p>
<p>»Oni koji se stide onog što jesu, ti ne samo da neće imati našu podršku, nego ću upotrijebiti sav svoj autoritet i objasnit ću muslimanima da to nisu dobronamjerni ljudi i da mi ne možemo s njima, bez obzira o kakvoj se alijansi radilo i unatoč međunarodnoj zajednici koja ima silu u Bosni i Hercegovini«, rekao je Cerić, okomivši se, doduše dosta blaže, i na Harisa Silajdžića čija je stranka dala podršku Alijansi prilikom procesa konstituiranja zakonodavne vlasti u zemlji.</p>
<p>Na njegovu izjavu možda je najoštrije reagirao Ivo Komšić, bivši član CK BiH, kasnije predsjednik HSS-a BiH, a sada ponovno visoki SDP-ov dužnosnik zadužen za odnose s vjerskim zajednicama. Komšić je optužio efendiju Cerića da je ljude iz Alijanse nazvao »zlima« te se okomio i na neke druge javne istupe poznatih bošnjačkih intelektualaca ili vjerskih lidera (Muhamed Huković, Mustafa Spahić, Ismet ef. Spahić) kazavši da se »cijelom pričom o ugroženosti Bošnjaka želi kompromitirati Alijansa za promjene i međunarodna zajednica«.</p>
<p>U Islamskoj zajednici, međutim, nisu mu ostali dužni. U priopćenju te institucije kazano je kako reis nikada nije Alijansu nazvao »zlim ljudima«, već je to učinio Komšić, te kako taj SDP-ov dužnosnik nije stručan da tumači vjeru i zato bi se trebao suzdržati od neukusnog moraliziranja. »To su nekada mogli činiti centralni komiteti saveza komunista, odnosno komisije za vjerska pitanja«, dodano je u priopćenju. </p>
<p>A da su u Islamskoj zajednici krajnje zabrinuti mogućnosti da SDP, uz podršku Harisa Silajdžića i međunarodne zajednice, nakon deset godina ponovno dođe na vlast svjedoči i ostavka prof. Enesa Karića, jednog od najuglednijih bošnjačkih intelektualaca na članstvo u Silajdžićevoj Stranci za BiH. Ovaj profesor na Islamskom teološkom fakultetu i sjajni prevoditelj značajnih djela o islamskoj kulturi i civilizaciji napustio je Stranku za BiH pod okolnostima koje nije želio javno komentirati. Očito je da Karić, kao i brojni drugi članovi Silajdžićeve stranke nisu zadovoljni mogućnošću da se baš zahvaljujući glasovima te stranke omogući preuzimanje vlasti reformiranim komunistima koji su na izborima dobili jedva trećinu bošnjačkih glasova. </p>
<p>U vrlo osjetljivom trenutku formiranja izvršne i zakonodavne vlasti u BiH, iz vjerskih krugova, ali i onog dijela javnosti koji nije naklonjen lijevoj političkoj opciji, pojavile su se i nove optužbe na račun stranaka ili pojedinaca iz tih stranaka članica Alijanse. Tako se tvrdi da je, primjerice SDP spreman ući u izravnu ili neizravnu koaliciju sa strankama kakva je SDS, ali ne i sa SDA i HDZ, te da bi u koaliciju mogle ući i stranke čiji su vođe ili istaknuti članovi potencijalno osumnjičeni ratni zločinci (Sefer Halilović, Biljana Plavšić, primjerice). Također, dovodi se u upit i moralnost tih ljudi koji navodno donose »novi koncept vlasti« i »odlučnu borbu protiv kriminala i korupcije« pa je otkriveno da je brat Beriza Belkića, visokog funkcionara Silajdžićeve stranke zaposlen u sarajevskom MUP-u mimo javnog natječaja ili da se Miro Lazović, SDP-ov kandidat za predsjednika Županijske skupštine u glavnom gradu nalazi u stanu koji je prije rata koristio bivši gradonačelnik Vaso Radić.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Je li Bushova ministrica rada zapošljavala »na crno« ilegalne useljenike? </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Nakon Dona Rumsfelda, imenovanog ministra obrane u Bushovoj administaraciji, koji se nakon objavljivanja njegovih razgovora s predsjednikom Nixonom mora braniti od optužbi da je rasist, još je jedan član Bushovog kabineta dospio na udar kritika. Linda Chavez, koja bi nakon potvrde Kongresa trebala postati ministrica rada, priznala je u ponedjeljak da je tijekom devedesetih u njezinom domu živjela ilegalna useljenica. Priču je, uz sugestiju da je neimenovana Gvatemalka radila na crno za Chavezovu, objavila tv-mreža ABC, u nedjelju navečer, a prenijeli su je svi dnevni listovi. </p>
<p>Prije nekoliko godina, kako je podsjetio New York Times, dvoje Clintonovih kandidata za državnog tužitelja koje su zapošljavali ilegalne imigrante na čije plaće nisu izdvajali poreze i socijalna davanja morali su odustati od kandidature. </p>
<p>Glasnogovornik Bushova prijelaznog ureda Tucker Eskew istaknuo je u ponedjeljak da Chavezova nije zaposlila useljenicu iz Gvatemale kao kućnu pomoćnicu, nego joj je »iz humanitarnih pobuda« ponudila smještaj ne znajući da Gvatemalka boravi SAD-u bez potrebnih papira. Morao je doduše dodati da Gvatamalka jest obavljala neke kućne poslove i da joj je Chavezova »s vremena na vrijeme« davala džeparac. No, Chavezova je svojim autom vozila ženu na razgovore za posao i na tečajeve engleskog. Pomogla joj je, istaknuo je Eskew, da se snađe i u javnom prijevozu, osobito podzemnoj željeznici u Washingtonu. Glasnogovornik nije propustio napomenuti da je uz plaću ženama koje je doista zapošljavala kao pomoć u domaćinstvu, Chavezova uredno plaćala poreze i socijalna davanja. </p>
<p>Demokrati su odmah zatražili da se odnos između Chavezove i imigrantice ispita. Ako se pokaže kako je ova protuzakonito zapošljavala useljenicu, Bush bi - smatraju demokrati, trebao ponovo razmisliti o kadrovskom rješenju za ministarstvo rada. Nominacija Chavezove i bez sporne imigrantice ozlojedila je mnoge demokrate i sindikalne predstavnike zbog njezina oštrog protivljenja minimalnoj plaći i afirmativnoj akciji, koje sindikati smatraju temeljnim pravima američkih radnika. </p>
<p>Predsjednik najveće udruge sindikata A.F.L.-C.I.O. John Sweeny očekuje da će ovo otkriće, ako se pokaže da je Chavezove zaposlila imigranticu, uvjeriti Kongres da blokira nominaciju Chavezove. Zabrinjavajuća je činjenica da osoba na čelu ministarstva odgovornog za zaštitu prava i povlastica radnika ne plaća poreze i socijalna davanja za rad koji su za nju obavili ilegalni useljenici, vjeruje on. »Mislim da ovo samo povećava negativan dosje koji Linda Chavez već ima u nizu drugih pitanja koji će biti njezina odgovornost kao ministrice«, zaključio je Sweeny.</p>
<p>Prijatelji Linde Chavez tvrde da ona odavno sudjeluje u programima za pomoć tek pristiglim imigrantima koje prima u svoju obitelj i pomaže u učenju jezika i prilagođavanju američkom načinu života. Glasnogovornik Eskew potkrijepio je te tvrdnje imenima ljudi koje je Chavez primila u svoj dom. (J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kwasniewski: Njemački prijedlog je nepošten!</p>
<p>VARŠAVA, 8. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski uputio je u intervjuu koji se pojavio u najnovijem broju njemačkog tjednika Focus oštru kritiku na račun njemačkog prijedloga da se na sedam godina zatvori europsko tržište rada za građane zemalja srednje i istočne Europe koje će za koju godinu pristupiti Europskoj uniji. Prema prijedlogu koji je polovicom prosinca prvi iznio njemački kancelar Gerhard Schröder, te naišao na podršku u još nekim članicama Unije, sedmogodišnje prijelazno razdoblje u kojemu građani Poljske, Češke, Mađarske, Slovenije i drugih zemalja koje se nađu u prvom krugu proširenja ne bi imali pravo tražiti posao u današnjim članicama EU-a, trebalo bi spriječiti masovnu navalu jeftine radne snage s istoka na zapad.</p>
<p>Kako je u razgovoru s novinarima Focusa ocijenio poljski predsjednik, takav njemački prijedlog je nepošten. »Ne možemo se složiti da Europska unija želi blokirati slobodan protok radne snage, a istovremeno će iz Poljske uzimati kvalificirane radnike koji su joj potrebni«, rekao je Kwasniewski. Kwasniewski se time osvrnuo na problem da u Njemačku, nakon što je Schröder prošle godine objavio da je Njemačka voljna primiti idućih godina nekoliko desetaka tisuća informatičkih stručnjaka, odlazi sve više mladih poljskih informatičara, i to, kako je istaknuo Kwasniewski, »sada kad ih Poljska najviše treba«.</p>
<p>Problem odlaska mladih kvalificiranih stručnjaka na Zapad aktualan je u svim tranzicijskim zemljama istočne i srednje Europe i mogao bi se, kako upozoravaju stručnjaci, odraziti na sporiji od očekivanog informatički, a time i gospodarski razvitak tih zemalja. U isto vrijeme zemlje Europske unije, u čemu predvode Njemačka i Austrija, u strahu pred masovnom navalom jeftine radne snage, nastoje ograničiti pravo budućih novih građana Unije da se zapošljavaju u njihovim zemljama. Spor oko toga kako će izgledati buduće zajedničko tržište rada bit će jedno od ključnih pitanja u pregovorima Bruxellesa i zemalja-kandidata. </p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Schröder od Putina zatražio vraćanje duga od 14 milijardi DEM</p>
<p>BERLIN, 8. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je njemačkom kancelaru Gerhardu Schröderu vraćanje cjelokupnog sovjetskog duga Njemačkoj. Radi se o dugu Sovjetskog Saveza DDR-u, koji je krajem osamdesetih iznosio 14 milijardi maraka. Putin je izjavio da Rusija vrlo ozbiljno shvaća problem vraćanja duga za koji već sad odvaja 25 posto državnog proračuna.</p>
<p> O oprostu duga kancelar Schröder nije htio niti čuti objasnivši novinarima da je »Rusija dovoljno samosvjesna i gospodarski jaka da sama ispuni svoje obaveze«. Dio duga trebao bi, kako je i najavljeno, biti otplaćen paketom dionica gospodarski zdravih ruskih poduzeća. Iako Schröder po povratku iz Moskve nije naveo konkretne primjere, analitičari spominju imena poput energetskog diva Gasproma koji već godinama tijesno surađuje s njemačkim Ruhrgasom jednim od glavnih opskrbljivača dobrog dijela zapadne Njemačke sibirskim plinom. Tako je, u javnosti predstavljen kao privatni, posjet obitelji Schröder obitelji Putin ipak donio i konkretne rezultate. Schröder je »ganut toplinom« kojom su obitelj Putin i stanovnici Moskve prihvatili njega i njegovu suprugu Doris. No da se tijekom vožnje zaprežnim saonicama po idiličnom zimskom Podmoskovlju dva državnika nisu samo bavila neprotokolarnim temama pokazuje i izjava kancelara Schrödera o pokretanju pitanja ukradenih umjetnina koje je Crvena armija po završetku Drugog svjetskog rata otuđila iz njemačkih muzeja i galerija. Iako je prvi manji kontignent umjetnina u njemačke galerije vraćen prošlog ljeta, povratak najvećeg dijela ukradenog blaga stoji pod znakom pitanja. Naime, vraćanju »ratnog plijena« Njemačkoj žestoko se protive ruski komunisti i nacionalisti koji umjetnine otuđene iz Njemačke smatraju legitimnim dijelom ratnih reparacija. Njemačka je pak strana nastavak gospodarske i političke podrške novom ruskom predsjedniku uvjetovala, doduše vrlo oprezno, konačnim povratom svih otuđenih umjetnina.</p>
<p> Privatnim posjetom ruskom predsjedniku Schröder je nastavio tradiciju, u nešto suzdržanijem obliku, prijateljskog druženja Helmuta Kohla i Borisa Jeljcina koji su mnoga državnička pitanja rješavali uz čašicu i u sauni.</p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>U dosluhu s MI5, njemački agent ubacio se u irsku terorističku skupinu INLA</p>
<p>LONDON, 8. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kako u ponedjeljak otkriva londonski »Times«, jedan agent njemačke tajne službe infiltrirao se sredinom devedesetih u redove irske terorističke skupine INLA. Njemački agent ubacio se u IRA-i srodnu INLA u dosluhu sa svojim kolegama iz britanske službe sigurnosti MI5. Pritom je riskirao život u pokušaju da presiječe kanale kojima su se irski ekstremisti opskrbljivali eksplozivom. No, akcija je na kraju propala zbog nespretnosti njemačke policije. </p>
<p>Agent o kome je riječ pripadao je njemačkoj obavještajnoj službi BfV koja se bavi kontrašpijunažom, borbom protiv terorizma te općenito pitanjima sigurnosti. Godine 1994. Nijemac se infiltrirao u INLA, koja republikansku retoriku kombinira s marksističkom dogmom. Predstavivši se kao pripadnik njemačkog terorističkog podzemlja, s kojim je INLA inače održavala veze, njemački je agent ponudio toj organizaciji da će joj pomoći nabaviti eksploziv, potreban za izradu bombi. Spremnost INLA-e da ukaže povjerenje njemačkom dragovoljcu, koji se predstavljao kao ljevičarski ekstremist i simpatizer irskih republikanaca, čini se neobičnom na prvi pogled. No, ta organizacija ima dugu povijest suradnje s međunarodnim podzemnim grupama kao što su francuska Direktna akcija ekstremne palestinske skupine ili njemački anarho-teroristi.</p>
<p> Infilitrirani njemački agent organizirao je da dvoje čelnih ljudi INLA-e, njen intendant Hugh Torney, te njegov pomoćnik Sean Green, dođu u Njemačku. Plan je bio odatle prijeđu u Češku i tamo ilegalno nabave čim više eksploziva. U akciji im se pridružio i treći član INLA-e. Zapadnonjemački obavještajni dokumenti u koje je Times dobio uvid, identificiraju tu treću osobu samo pod prezimenom Murphy. Spomenuti je terorist uzeo na sebe da sam prebaci nabavljeni eksploziv u Irsku. BfV je u međuvremenu dao signal njemačkoj policiji da u Stuttgartu uhapsi drugu dvojicu pripadnika INLA-e, Torneya i Greena. No, premda je kod njih pronašla radna odjela za jednokratnu uporabu, rukavice i opremu, koji su upućivali na baratanje eksplozivom, njemačka policija je smatrala kako nema dovoljno indikacija da ih zadrži u pritvoru i podigne optužnicu. Pripadnici INLA-e bili su pušteni. Agent BfV pribilježio je nakon toga u jednom svom tajnom izvješću, koje sada citira Times: »Premda su vodeći članovi INLA-e bili na tanjuru predani policijskim vlastima, ove su sramno zakazale«. Kada je akcija propala, agent je saznao kako je INLA jednom svom članu, koji živi u Amsterdamu, naredila da ga likvidira. On je stoga morao promijeniti posao i ime, te trajno napustiti svoju domovinu, Njemačku. </p>
<p>Tako je propao plan da se presiječe ruta kojom se INLA opskrbljuje oružjem i eksplozivima. Hugh Torney je tijekom iduće dvije godine upriličio mnogo sektaških atentata, sve dok sam nije bio ubijen u jednom obračunu. Sean Green je imao više neuspjelih pokušaja da, pomoću eksplozivnih poštanskih pošiljki, likvidira neke vodeće protestantske političare. Završio je u zatvoru, no ubrzo je pušten, zahvaljujući amnestiji. Jedna od novijih nedužnih žrtava INLA-e i njenih pripadnika bila je 9-godišnja Barbara McAlorum iz Belfasta, koja je poginula u ožujku 1996. kada su pripadnici te terorističke skupine izvana otvorili vatru na njenu kuću. INLA je kasnije priznala da je taj napad bio »zabuna«. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>U Italiji lov na trojicu terorista </p>
<p>Nakon prijetnji terorističkim napadom atentatora-samoubojica ponovo otvoreno američko veleposlanstvo u Rimu / Istraga se nastavlja na relaciji Britanija-Italija-Albanija </p>
<p>RIM, 8. sječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Veleposlanstvo SAD-a u Rimu, koje je od petka bilo zatvoreno, u ponedjeljak je objavilo da je ponovo otvoreno. »Nakon preispitivanja sigurnosnog stanja, američko veleposlanstvo u Rimu je odlučilo u ponedjeljak otvoriti svoja vrata«, kaže se u priopćenju. Mjere sigurnosti na rimskom aerodromu i oko američkih civilnih i vojnih objekata i dalje su pojačane.</p>
<p> Razlog brzog zatvaranja veleposlanstva i konzulata kao i evakuiranje osoblja, bio telefonski poziv upućen veleposlaniku Thomasu Foglietti u kojem je upozoren da je sljedeći cilj terorističkog napada islamskih fundamentalista, upravo njegovo veleposlanstvo u Rimu. Veleposlanik Foglietti nije htio da otkriti izvor informacije, ali je naglasio da je učinio sve da ne ugrozi živote 650 Amerikanaca i Talijana koji rade unutar američkog veleposlanstva. Državna tajnica Madeleine Albright u intervjuu CNN-u nije skrivala svoju zabrinutost za sigurnost američkih diplomatskih predstavništava na području Italije. Na cijelom području Italije počeo je lov na trojicu članova terorističke organizacije »Borilačka tuniska grupa« za koje se pretpostavlja da ih je poslao Osama Bin Laden. U Italiju su najvjerojatnije ušli s lažnim dokumentima. Sva trojica su pripadnici grupe Salafita, jedne od frakcija alžirske organizacije GIA, odgovorne za krvopolića u Alžiru. Glavni među njima se zove Abou Doha ili Keffous Rachid ili Boukhalfa Rachid, ovisno od toga koji lažni dokument koristi. Poznato je da često boravi u Londonu gdje je jedno od sjedišta GIA-e. Povezan je s ostalim grupama islamista u svijetu i veliki prijatelj s Abou Hafsom, stručnjakom za eksplozive. Talijanska tajna policija smatra da bi napad na američko veleposlanstvo mogao biti obavljen bacačem raketa. Terorist samoubojica nema velike šanse da se približi zgradi niti izazvati razaranje kao raketa. Ući u trag teroristima kojima novac ne nedostaje je izuzetno teško. Oni se mogu naći u najluksuznijim hotelima, iznajmiti vile u prestižnim rezidencijalnim zonama Rima, kao što je Pariolli, gdje je smješten američki veleposlanik, tako da zadatak talijanske policije nije ni u kom slučaju lagan.</p>
<p>Agenti CIA-e upozoravaju na mogućnost da je cijela panika izazvana u Rimu kako bi se istraga usmjerila u pogrešnom pravcu. Ne bi trebalo iznenaditi da je cilj negdje drugdje u Lombardiji. Smatra se da je glavni mozak terorističkih napada Osama Bin Laden, za koga se nudi pet milijuna dolara »živog ili mrtvog«. Smatra se najtraženijom osobom na listi Interpola, CIA-e, Mossada. Tajni agenti koji pokušavaju ući u trag Bin Ladenovoj organizaciji došli su i do Albanije gdje su teroristi, kako se pretpostavlja, kupili eksploziv i drugu municiju. Istraga se nastavlja na relaciji Britanija-Italija-Albanija, a rezultati su još daleko.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Pokušaj državnog udara u Obali Bjelokosti </p>
<p>ABIDJAN, 8. siječnja</p>
<p> - Ministar unutarnjih poslova Obale Bjelokosti Emile Boga Doudou u ponedjeljak je priopćio da su postrojbe odane vlastima uspjele od pobunjenih vojnika preuzeti kontrolu nad državnom televizijom, te da je pokušaj državnog udara propao.</p>
<p> No, državni radio i dalje emitira poruku pobunjenih vojnika, a stanovnici glavnog grada javljaju da se još uvijek čuje paljba iz strojnica. »Nema više borbi na ulicama...njihov pokušaj državnog udara je propao«, rekao je Boga Doudou za afrički radio BBC-a. Pobunjeni vojnici napali su u nedjelju kasno navečer urede države televizije i radija u pokušaju da preuzmu kontrolu u zemlji potonuloj u politički kaos u posljednjih godinu dana.</p>
<p> Pobunjeni vojnici u civilnoj odjeći napali su u nedelju kasno navečer urede državne televizije i radija u Obali Bjelokosti u pokušaju da preuzmu kontrolu u zemlji potonuloj u politički kaos u posljednjih godinu dana. Premijer Affi N'Guessan je rekao da je »stanje uvelike pod kontrolom« i da je pucnjava utihnula u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak, iako se povremena paljba iz teškog oružja i mitraljeza mogla još čuti. Nejasno je koliko je ljudi uključeno u pokušaj preuzimanja vlasti u ovoj zapadnoafričkoj zemlji, kao ni što je do toga dovelo. Državni radio prestao je emitirati program. Vidljiva šteta zgradama radija i televizije nije nanesena. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Skori završetak suđenja zbog rušenja aviona nad Lockerbiem </p>
<p>CAMP ZEIST, Nizozemska, 8. siječnja </p>
<p> - Odvjetnici dvojice Libijaca optuženih za rušenje zrakoplova iznad Lockerbiea objavili su u ponedjeljak da neće pozivati nove svjedoke, čime se proces neočekivano približio kraju odmah nakon što je nastavljen nakon jednomjesečne stanke. Odvjetnici Abdela Baseta al-Megrahija i Al-Amina Halifa Fahima, koji poriču da su sudjelovali u podmetanju eksploziva u zrakoplov koji je 1988. godine pao pored škotskog grada Lockerbija usmrtivši 270 ljudi, najavili su da će okončati svoj dio dokaznog postupka u ponedjeljak popodne. Neočekivanom objavom osmomjesečni proces približio se kraju.</p>
<p> Tužitelji i obrana trebali bi u utorak iznijeti završne riječi, a nakon toga očekuje se presuda tročlanog sudskog vijeća. Odvjetnici su izveli samo tri svjedoka - meteorološkog stručnjaka i dvojicu agenata FBI-ja. Obrana naime, želi za napad na zrakoplov optužiti Glavno vijeće Narodne fronte za oslobođenje Palestine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Oručević: Imamo moćne neprijatelje u državi i u SDA</p>
<p>Prijepor između grada Mostara i Elektroprivrede samo je vanjska forma dubljeg sukoba u muslimanskom vrhu / Oručević razočaran činjenicom da pojedini suci brane interese dvije elektroprivrede i njihove političke mentore, a ne Ustav </p>
<p>MOSTAR, 8. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Očigledno je da imamo moćne i utjecajne neprijatelje u državi i Stranci demokratske akcije! Intrigantna rečenica sama po sebi, a još intrigantnija ako se zna da ju je izgovorio mostarski gradonačelnik, visokopozicionirani dužnosnik najjače muslimanske strane u BiH i Izetbegovićev miljenik - Safet Oručević. Povod za takvu Oručevićevu izjavu Dnevnom avazu je sukob između grada Mostara i skorašnje donošenje odluke Ustavnog suda Federacije BiH o tom pitanju. Za bolje poznavatelje ovdašnjih prilika to i nije samo prijepor Mostar - Elektroprivreda, nego mnogo dublji raskol, poglavito kad je riječ o sukobima u muslimanskom vrhu i odnosu između federalnog premijera Edhema Bičakčića i Safeta Oručevića. </p>
<p>Mostarski je gradonačelnik, kad je riječ o odluci Ustavnog suda Federacije BiH, pesimist jer je očito »rad Suda i način na koji se predmet odvija pod izvanredno velikim pritiskom struktura podnositelja zahtjeva«. Pritom Oručević podsjeća da je presuda trebala biti donesena pred izbore (održani 11. studenoga), ali da je, tvrdi, njezino donošenje odgođeno zbog izjave predsjednika SDA Alije Izetbegovića da je »Mostar u pravu i da podržava interese Mostaraca«. Ta Izetbegovićeva izjava vjerojatno je pokolebala one koje mostarski gradonačelnik naziva »političkim mentorima procesa«, ali je i njihova procjena kako sada, nakon izbora, »ozbiljnijeg protivljenja neće biti«. </p>
<p>Oručević u razgovoru za sarajevski dnevnik i ne pokušava prikriti razočaranost činjenicom da »pojedini suci brane interese dvije elektroprivrede i njihove političke mentore, a ne Ustav, što bi bilo normalno«. Uz to, on se obrušava i na čelnike SDA i HDZ-a, iznoseći stajalište kako se cijeli slučaj može podvesti i pod politički obračun s njim i dogradonačelnikom Nevenom Tomićem zbog njihova udaljavanja od politike tih stranaka i zato što su »odluku donijeli zajednički i od interesa za sve građane«. Posebice se pritom obračunava s Bičakčićem i županom Hercegovačko-neretvanskim Radom Bošnjakom jer su »našli zajednički interes da se zajedno bore kako bi Mostaru osporili pripadajuća mu sredstva«. </p>
<p>Oručević više i ne krije da su Muslimani u Mostaru zbunjeni zbog toga što Alija Izetbegović javno podržava njihove zahtjeve, a Bičakčić je protiv njih, ističući kako, eto, očito nije bilo dovoljno ni osobno Izetbegovićevo zalaganje za prevladavanje problema zbog kojega je on sam, priznaje, došao u sukob i izolaciju u mnogim političkim strukturama. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>HDZ BiH o kandidatima za vlast na razini Federacije i BiH</p>
<p>MOSTAR, 8. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U mostarskoj središnjici Hrvatske demokratske zajednice BiH u ponedjeljak je iza zatvorenih vrata zasjedalo Predsjedništvo te stranke. Na sjednici je bilo riječi o konstituiranju izvršne vlasti na federalnoj razini i na razini Bosne i Hercegovine. Kako Vjesnik neslužbeno saznaje, Predsjedništvo HDZ-a BiH kandidiralo je Stjepana Mikića iz Odžaka za predsjedavajućeg, odnosno zamjenika predsjedavajućeg Zastupničkog doma Federacije BiH, a za predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a Ivicu Marinovića iz Tuzle.</p>
<p>U četvrtak bi, pak, u Sarajevu trebala biti održana sjednica tročlanog Predsjednitšva BiH na kojoj će se raspravljati o mandaturi Vijeća ministara. Hrvatska strana će ići s prijedlogom Martina Raguža kao mandatara. (M. Marušić)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Eksplozija u stanu hrvatske obitelji prošla bez žrtava</p>
<p>DRVAR, 8. siječnja</p>
<p> - Eksplozija u stambenoj zgradi u središtu Drvara u Bosni i Hercegovini odjeknula je u ranim jutarnjim satima u nedjelju oštetivši jedan stan, no nije bilo žrtava. Prema navodima policijskog izvora, eksplozija se dogodila oko 4 sata ujutro u stanu obitelji Petričević. </p>
<p>Geleri od eksplozivne naprave pronađeni su u dječjem krevetiću u kojemu je u trenutku eksplozije spavala jednogodišnja Karla Petričević, koja nije zadobila ozljede. U stanu su razbijena su sva prozorska stakla. Dežurni policajac u Policijskoj upravi Drvar Marko Mijočević, u telefonskom razgovoru nije mogao potvrditi o kakvoj se eksplozivnoj napravi radi, no prema pronađenim ostacima sumnja na ručnu bombu, takozvanu »kašikaru«. Mijočević je rekao da je istraga u tijeku, te da je o incidentu izvještena i Međunarodna policijska postaja u Drvaru (IPTF). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Batić: Stav Srbije o izručenju Haagu kroz dva mjeseca</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - U povodu sve učestalijih špekulacija o mjestu mogućeg suđenja Slobodanu Miloševiću, jedan od lidera DOS-a i budući ministar pravosuđa u novoj vladi Srbije Vladan Batić ocijenio je za beogradski radio B92 u nedjelju da se bivšem jugoslavenskom predsjedniku može suditi u Beogradu i za krivična djela protivna međunarodnom pravu, ali i za krivična djela počinjena na teritoriju Jugoslavije. Komentirajući isključivost Haaškoga suda čiji dužnosnici ne dozvoljavaju mogućnost suđenja Miloševiću izvan tribunala, Batić ističe da odgovornost za kaznena djela, koja su sankcionirana međunarodnim kaznenim pravom, predstavlja samo jednu stranu medalje. »Drugi vid kazneno-pravne odgovornosti odnosi se na djela koja svaki pojedinac počini u svojoj državi gdje su oštećeni građani SRJ, odnosno sama država. Dakle, za to su nadležni ovdašnji sudovi i taj postupak može teći ili prije ili poslije ili paralelno s postupkom koji se odnosi na utvrđivanje njegove odgovornosti pred Haaškim sudom«, kaže Batić za B92.</p>
<p>Na pitanje hoće li nova vlada Srbije pokretati kazneni postupak protiv Miloševića prije ožujka, koji se sve češće spominje kao krajnji rok koji je međunarodna zajednica spremna tolerirati kad je u pitanju izručenje Miloševića, Batić je odgovorio: »Ne može se stvarati pravna država, a da u njezinim temeljima i dalje stoje bezvlašće, kriminal, korupcija, zloupotrebe i da oni koji su odgovorni za stradanja ovog naroda i dalje budu na slobodi. Što će biti s Haagom, to je posebno pitanje koje ima i kazneno-pravne i političke posljedice. Mislim da se stvari ubrzavaju i da ćemo neku vrstu epiloga po tom pitanju imati za jedno mesec i pol do dva«. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Čelnik DPS-a optužio vladiku Amfilohija da svađa građane Crne Gore </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Čelnik Demokratske partije socijalista (DPS) Crne Gore Slavenko Jovanović optužio je mitropolita Crnogorsko-primorske mitropolije Amfilohija da svađa građane Crne Gore, nazvavši ovu mitropoliju Srpske pravoslavne crkve »političkom sektom čiji su izdisaji pri kraju«. Jovanović je bio izazvan zabranom izvještavanja sa loženja badnjaka ispred Cetinjskog manastira u subotu koju je novinarima državnih medija proglasio mitropolit Amfilohije. On je na taj način zabranio narodu i državi pristup crkvenom obredu i to je, po ocjeni Jovanovića, presedan u kršćanskoj povijesti. »Pitam se čija je to mitropolija i nije li to još jedna politička sekta koja već napušta ove prostore«, prenose podgoričke Vijesti riječi Jovanovića koji je inače i predsjednik Programskog odbora Televizije Crne Gore. Konstatirajući da Crnogorsko-primorska mitropolija pokazuje da ne priznaje državu u kojoj djeluje, Jovanović je ocijenio da joj »onda tu nije ni mjesto«. (vfp)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Igor Ivanov s novim šefom UN-a na Kosovu, Hansom Haekkerupom </p>
<p>MOSKVA, 8. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika )</p>
<p> - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov primio je u ponedjeljak u Moskvi novoimenovanog šefa Misije UN na Kosovu Hansa Haekkerupa. Na pregovore i »oglede« u Moskvu Haekkerup je došao prije nego što je i službeno preuzeo novu dužnost vjerojatno i stoga što ruski državni vrh nije bio zadovoljan s radom njegovog prethodnika Bernarda Kouchnera. Kremlj je naime od ljeta prošle godine javno i uporno tražio smjenjivanje sad već bivšeg šefa misije UN Kosovo.</p>
<p> Glavno nezadovoljstvo Kremlja bilo je uvjerenje da Kouchner ne provodi politiku koja jamči ostanak Kosova u sastavu SR Jugoslavije. To je bio i razlog Ivanovu da odmah na početku razgovora kategorički ponovi Hekenrupu stajalište Rusije da se kosovska kriza mora rješavati strogo u skladu s rezolucijom broj 1244. Vijeća sigurnosti koja jamči Beogradu ostanak Kosova u državnom sastavu Jugoslavije. »U tom slučaju Rusija će biti spremna i otvorena za svestranu suradnju i pomoć u radu Misije UN na Kosovu«, rekao je Igor Ivanov Hansu Haekkerupu. </p>
<p>Jedna od nezaobilaznih tema za vrijeme razgovora Ivanova i Haekkerupa bio je međunarodni skandal koji je planuo nakon otkrića da su za vrijeme vojne intervencije NATO-a na Kosovu, Amerikanci koristili oružje s osiromašenim uranom. </p>
<p>Skandal s primjenom spornog i opasnog američkog oružja uznemirio je i rusku javnost. Stoga rusko ministarstvo obrane odlučilo da svih 3600 ruskih vojnika koji su prošli ili se trenutačno nalaze na Kosovu bude od ovog tjedna liječnički detaljno pregledano. Glavni zapovjednik ruskih zračno-desantnih snaga general Georgij Špak je izjavio da se ruski vojnici na Kosovu ne nalaze u područjima koje su Amerikanci intenzivno bombardirali i raketirali. Svoje nezadovoljstvo američkom primjenom spornog oružja i pokazali su i Vladimir Putin i Gerhard Schröder za vrijeme posjeta njemačkog kancelara Moskvi prošlog vikenda. Putin je vodeći računa o rusko-američkim odnosima, diplomatski osudio postupak vlasti i vojnih snaga SAD-a. »S uranom ili bez, svaka primjena oružja i to u Europi na kraju 20. i početku 21. stoljeća apsolutno je nedopustiva«, izjavio je Putin, u nedjelju navečer prilikom ispraćaja Schrödera iz Moskve. Njemački kancelar bio je odlučniji u javnom demonstriranju nezadovljstva američkim postupkom.</p>
<p>»Njemačka je dala zadatak svojem predstavniku u sjedištu NATO da podrži poziciju Italije koja traži detaljno razjašnjenje oko primjene takvog oružja«, izjavio je Schröder. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Direktor Češke televizije odbija podnijeti ostavku</p>
<p>ZAGREB, 8, siječnja</p>
<p> - Nakon što je na maratonskoj sjednici koja je trajala punih 15 sati od petka na subotu češki parlament zatražio trenutnu ostavku direktora Češke televizije Jirija Hodača, on se ne namjerava podvrgnuti tom zahtjevu. Kako je iz bolnice, gdje je i u ponedjeljak zadržan na liječenju, telefonom obavijestio svoje suradnike, istrajat će na svojoj funkciji do eventualnog smjenjivanja. O njegovoj sudbini odlučit će osmočlano Vijeće za radio i televiziju, koje u ponedjeljak u večernjim satima treba raspraviti o zamjerci parlamenta da Češka televizija ne ispunjava kriterije javne televizije, i ujedno odlučiti hoće li usvojiti parlamentarni zahtjev da Hodača smijeni, ako on sam ne podnese ostavku. Za Hodačovo smjenivanje potrebno je šest glasova od osam članova, ali kako Građanska demokratska stranka (ODS) Vaclava Klausa, koja jedina podržava Hodača, ima u Vijeću ČT tri predstavnika, veliko je pitanje hoće li za odlazak Hodača biti podignuto dovoljno (šest) ruku.</p>
<p>Na informative mafipulacije Hodačove ekipe reagirao je protestom i ministar kulture Pavel Dostal. Obavještavajući o sjednici parlamenta, Hodačova televizija je, naime, obavijestila javnost samo o zaključku kako je Hodač na funkciju generalnog direktora imenovan legalnim putem i na temelju toga pozvala pobunjene djelatnike televizije da prekinu s »nezakonitim aktivnostima«. Pritom je prešutjela ono glavno - da je u parlamentarnoj rezoluciji ocijenjeno kako Hodačova televizija ne ispunjava zahtjeve javne televizije o objektivnom i izbalansiranom informiranju i zahtjev za trenutačnom ostavkom direktora Hodača. </p>
<p>Na marginama bitke za Češku televiziju događaju se sukobi političara i političkih opcija. I dok je u nedjelju pred zgradom televizije oko 5000 građana održalo muzički hepening pod nazivom »Glazbom protiv cenzure«, predsjednik parlamenta i ODS-a Vaclav Klaus optužio je predsjednika Havela i njegovo okruženje, posebno iz redova Unije slobode, da su izazvali umjetnu krizu Češke televizije, iza koje se, kako je rekao, ne krije borba za slobodu javne riječi već njihovi interesi i bojazan od bilo kakvih dogovora na desnici.</p>
<p>Predsjednika Havela kritizirao je s parlamentarne govornice i premijer Miloš Zeman, optuživši ga da podrškom pobunjenim novinarima krši zakon i pozvao ga da »ode iz politike«. Havel je zatražio od Zemana trenutačnu ispriku, a Zeman je odgovorio da ostaje kod svojih riječi i ne namjerava se ispričati.</p>
<p>Za sve to vrijeme gledatelji televizije gledaju dva različita programa, jedan koji emitiraju pobunjeni novinari i drugi koji emitira »bobovizija« (tako nazivaju Hodačovu televiziju po glavnoj urednici Jani Bobošikovoj), a informacije i jedne i druge strane su jednosmjerne i daleko od objektivnog izvještavanja javnosti, što je zapravo glavna funkcija javne televizije.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Clinton ustraje na svome planu, Palestinci ga odbacuju</p>
<p>JERUZALEM, 8. siječnja</p>
<p> - U najnovijem nasilju u Gazi ubijen je u ponedjeljak jedan Palestinac, dok istovremeno američki predsjednik Bill Clinton nastavlja s naporima da oživi srednjeistočni mirovni proces, objavljujući smjernice mogućeg plana sporazuma. U namjeri da se sporazum sklopi prije isteka njegova predsjedničkog mandata 20. siječnja, Clinton je u Izrael poslao svog izaslanika Dennisa Rossa koji bi se početkom tjedna trebao sastati s izraelskim premijerom Ehudom Barakom i palestinskim vođom Jaserom Arafatom.</p>
<p> Clinton je smjernice svog plana izraelsko-palestinskog sporazuma objavio u nedjelju u New Yorku, istaknuvši da će provedba plana za sobom povući »bol i žrtve s obje strane, ali ih dobre strane uvelike nadmašuju«. Clintonovi mirovni prijedlozi, predočeni dvjema stranama prije dva tjedna, podrazumijevaju potpunu kontrolu Palestinaca nad skoro cijelom Gazom i Zapadnom obalom, ali uskraćuje pravo palestinskim izbjeglicama na povratak. Clintom smatra da će njegovi prijedlozi »poslužiti kao osnova rješenja koje će jednom doći«.</p>
<p> Izrael je u ponedjeljak objavio da prihvaća prijedloge američkog predsjednika Billa Clintona o mirovnom sporazumu kao osnovu za pregovore, ali je odbijanje tih prijedloga od Palestinaca obeshrabrujuće. </p>
<p>Visoki palestinski dužnosnici objavili su u ponedjeljak da su palestinske vlasti odbacile prijedloge američkog predsjednika Billa Clintona kao osnovu za okončanje sukoba s Izraelom jer, kako su izjavili, Clinton nije uzeo u ozbir zamjerke Arafata i zato »Clintonov prijedlog našem narodu ne nudi njegova legitimna prava«. Palestinci su također prigovorili da je Clintonov plan pod utjecajem izraelskih zahtjeva. (AP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="53">
<p>Otvoreno pismo Senatu Sveučilišta u Zagrebu</p>
<p>Poštovane gospođe i gospodo,</p>
<p>S velikim sam zadovoljstvom pročitao i proučio poruku Senata Sveučilišta u Zagrebu hrvatskoj javnosti od 21. studenoga 2000. g. i pozorno saslušao pozdravni govor gospodina rektora na Dan Ekonomskog fakulteta 1. prosinca, deset dana poslije toga.</p>
<p>Osobito pozdravljam i podržavam stajališta Senata u prilog: znanstvene objektivnosti, moralne vjerodostojnosti, autonomije i Digniteta Sveučilišta; potrebe kritičkog odnosa prema Sveučilištu; otklanjanja i rješavanja anomalija staloženo i dostojanstveno, uz poštivanje procedure primjerene civiliziranom i demokratskom društvu; nužnosti odgovornosti za javnu riječ itd. - sve s najavom da će Sveučilište promptno i dosljedno reagirati na svako narušavanje zakonitosti i etičnosti u ponašanju bilo kojega člana Sveučilišta. </p>
<p>Jednako tako pozdravljam i podržavam stajališta Senata protiv: iskrivljene slike o Sveučilištu, nekorektnih i neobjektivnih iskaza, neprovjerenih slučajeva, kritizerskih napada, uopćenih tvrdnji i glasina, olakog sumnjičenja i javnoga okrivljavanja pojedinaca bez valjanog uporišta, nezakonitih radnji i zlouporaba, senzacionalizma i neodgovornosti, erozija morala i gubitka povjerenja, vjerodostojnosti i ugleda ne samo Sveučilišta nego i čitavog hrvatskog društva. »Upravo Senat Sveučilišta u Zagrebu poziva akademsku zajednicu i druge intelektualne krugove da svojim autoritetom i djelovanjem otvore pozitivne perspektive i pridonesu općem prosperitetu u zemlji«.</p>
<p>Uz sve navedeno, pozitivno ocjenjujem i izjavu gospodina rektora u već spomenutom govoru na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu da je Sveučilište otvoreno za sva pitanja i odgovore u odnosu na poruke Senata i Sveučilišta hrvatskoj javnosti.</p>
<p>Poštovani gospodine rektore!</p>
<p>Ovom ste me izjavom potakli, a Senat me je isticanjem moralne vjerodostojnosti, digniteta Sveučilišta i odgovornosti za javnu riječ ohrabrio da Vam, u svrhu testiranja Vaše privrženosti tim vrijednostima i na djelu, postavim slijedeća pitanja: </p>
<p>- Iz kojih valjanih razloga niste upoznali Senat s mojim prijedlogom od 9. listopada 1999. godine da preispita Odluku Senata iz 1996. godine o donošenju Nastavnog plana i programa Ekonomskog fakulteta Zagreb, u dijelu koji se odnosi na kolegij Mikroekonomija, te da ga (s osloncem na dostavljenu Vam vjerodostojnu dokumentaciju) stavi izvan snage kao dokazanu krivotvorinu?</p>
<p>- Da li su moja, Vama upućena pisma i njima priloženi dokumenti »kritizerski napadi, iskrivljene slike, nekorektni i neobjektivni iskazi, neprovjereni slučajevi, uopćene tvrdnje i glasine« te da li su po strani od »poštivanja procedure primjerene civiliziranom i demokratskom društvu«? Ovo se pitanje posebno odnosi na ova tri ključna dokumenta (uz moje pismo od 9. listopada '99.): Sam nastavni program kolegija Mikroekonomija (ispravno: Mikroekonomika) na kojem sam kvačicama označio metodske jedinice preuzete iz sadržaja knjige jednog drugog kolegija tj. iz Mikroekonomske analize dr. Mate Babića u izdanju Narodnih novina Zagreb, 1980. i 1987. godine;</p>
<p>- Zabilješke i zaključci sastanka nastavnika kolegija Ekonomika poduzeća i Mikroekonomika s ekonomskih fakulteta u Republici Hrvatskoj, održanog 31. ožujka 1995. g. na EF Zagreb, u kojima je navedeno u zaključku pod 1.: da je nastavni program »Mikroekonomija« neprihvatljiv s temeljnim obrazloženjem da je prepisan iz knjige »Mikroekonomska analiza« autora, dr. Mate Babića.</p>
<p>- »Isječak iz mišljenja stručnog Povjerenstva Nacionalnog vijeća za visoku izobrazbu« (što mi gaje 22. srpnja 1998. g. dostavio g. A. Šimović, tajnik Vijeća, svakako ne bez znanja i odobrenja njegova predsjednika, akademika Slavena Barišića) u kojem je počinjena krivotvorina ne samo priznata, nego još i besramno branjena skandaloznim stajalištem nekog Anonimusa »da su Mikroekonomija i Mikroekonomska analiza sinonimi«!!! Po takvoj bi logici bili sinonimi i ovi pojmovi: fizika i teorijska fizika, književnost i književna kritika, umjetnost i povijest umjetnosti.</p>
<p>- Kako možete, bilo meni bilo članovima Senata, objasniti svoje promptno i dosljedno reagiranje na moje podneske o tako ozbiljnoj stvari za Fakultet i Sveučilište tek nakon pola godine, 7. travnja 2000., s vrlo škrtom obavijesti da ste (kada?, pismeno ili usmeno?) od dekana Ekonomskog fakulteta tražili njegovo mišljenje i da Fakultetsko vijeće raspravi o mojim dopisima, a dekan Vas obavijesti o stavovima Vijeća?</p>
<p>- Da li ste, napokon, svojim autoritetom, došli do dekanova mišljenja i do stava Vijeća ili ste se pomirili s dekanovim pismom meni od 9. lipnja 2000., uz fotokopiju Vama, u kojem me obavještava da je sve moje dopise i popratne dokumente proslijedio Katedri za ekonomiku poduzeća sa koje je i potekla moja i njezina kritika nastavnog programa iz Mikroekonomije i koja je taj problem apsolvirala prije skoro šest godina već spomenutim Zaključkom.</p>
<p> Osim toga, odgovorno tvrdim Vama i članovima Senata da nitko na EF i nijedan od trojice dekana Fakulteta u razdoblju od 1994. do 2000. godine nije ni na koji način osporio počinjenu krivotvorinu, ali ju je svaki od njih na svoj način tolerirao M. B. upornom šutnjom, P. S. obaviješću meni od 16. lipnja 1995. »da je Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu već prihvatilo NPP za I. i II. godinu studija«, a B. V. pismom meni od 6. veljače 1997. godine u kojem mi je saopćio svoje stajalište »da je iluzorno misliti da će isto NV tek što je prihvatilo aktualni nastavni program našeg Fakulteta ponovno ga stavljati na red i raspravljati o eventualnim promjenama«.</p>
<p>- Smatrate li da je ovaj problem uistinu skinut s dnevnog reda ili ga baš sada, po objavljivanju poruke Sveučilišta u Zagrebu hrvatskoj javnosti, Vi i Senat Sveučilišta u interesu vlastite vjerodostojnosti, digniteta i odgovornosti za javnu riječ trebate, napokon, riješiti »poštivanjem procedure, primjerene civiliziranom i demokratskom društvu?« Ili pak mislite da se navedene vrednote ponajbolje brane i potvrđuju pukim riječima umjesto djelima? Recite nešto o tome hrvatskoj javnosti!</p>
<p>P.S. Ova sam pitanja 15. prosinca 2000. g. uputio samo gospodinu rektoru, a kako se on (po svom lošem običaju) nije oglasio ni poslije tri puna tjedna, uputio sam 5. o. m. Otvoreno pismo Vjesniku za objavu u rubrici Pisma čitatelja.</p>
<p>Prof. dr. PAVAO RAVLIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pitanje svih pitanja za znastvenike glasi: »Smijem li to učiniti?«</p>
<p>Ugledni pridonositelj čitanosti ove rubrike Josip Kirigin, osvrnuo se vrlo ljubazno na moj tekst od 2. siječnja (Vjesnik, 5. siječnja 2001). Čini se nužnim pridodati nekoliko riječi njegovu tekstu. Hoće li se djelovati, ovisi ne samo o pojedincu već i drugima. </p>
<p>Zahvaljujući sve većim memorijama računalu postoje i vlastite arhive zanimljivih tekstova. Od klasičnih razlikuju se po tome što bez većeg napora možete citirati dijelove takvih tekstova. Tako sam sačuvao i članak J. Kirigina iz ožujka 2000. kada je pisao o problemima, pa i etičkim, vezanim uz genetiku. Usput, genetika je znatno ljepši izraz od genetičkog inženjerstva ili genetičke tehnike, a građen je poput termina energetika, informatika i materijalika. </p>
<p>Prvo složio bih se sa stavom da je danas praktički sva hrana na tzv. razvijenom Zapadu, na neki način genetički modificirana. Jer i ono što radi uvaženi dr. M. Jošt jeste modifikacija Prirode. Samo što se to zove oplemenjivanje hrane. Zato je za mene i biotehnika čovjekova, umjetna tehnika. O tome šire jednom drugom zgodom.</p>
<p>U svom članku ukazao sam na činjenicu. U slučajevima kada se radi o znanstvenom radu na rubu stremljenja i dostignuća današnje znanosti (J. Kirigin),. pitanje svih pitanja za znanstvenike više nije »mogu li to načiniti«, već »smijem li to načiniti«. </p>
<p>Time sam naglasio djelovanje pojedinca. Gospodoin J. Kirigin opravdano ukazuje na činjenicu da ako jedan i odustane, neće skupina. To je jasno sažeto u iskazu »Naime, pojedinac može (i treba) imati takve dileme; prema svojoj savjesti i moralu treba donijeti i odgovor. Međutim, znanstveni krugovi i ustanove takve dileme rijetko imaju. U njima uvijek postoje ljudi koji će sigurno ići »dalje« - gdje je jedina moguća kočnica u sferi: - a, može li se to napraviti!?«</p>
<p>Ne želim trošiti dragocjeni prostor ove rubrike. Zato ukratko. »Kkumovao« sam objavi teksta: »Etika i vrednovan je tehnike« (EGE 1/99). Autor je ugledni njemački filozof tehnike, inače dr. strojarstva i u ovoj rubrici češće citirani G. Ropohl. On naglašava tri razine etičke odgovornosti. Prva je pojedinačna. Pojedinac može upozoriti korporaciju (2. razina) na etički problem. Ako korporacija želi nastaviti istraživanje, pojedincu preostaju dvije mogućnosti. Otići ili nastaviti radom. Konačno na trećoj razini odgovornost preuzima društvo u cjelini. Zato u Velikoj Britaniji istraživačima - protivnicima kloniranja ne preostaje ništa drugo nego prestanak rada. Naime, Parlament u toj zemlji zaključio da su dopuštena istraživanja na matičnim embrionskim stanicama u svrhu terapijskog kloniranja (Vjesnik, 6. siječnja 2001.).</p>
<p>Ova rasprava pokazuje da se o nekim vrlo bitnim problemima na ovom prostoru, ali i šire, vodi u jednoj rado čitanoj rubrici koju osmišljavaju dobrovoljni dopisnici (I. Mandić) poput J. Kirigina. Čast mi je što se ubrajam u tu skupinu dopisnika. Međutim, takvim temama je mjesto i na drugim mjestima u ovom uglednom listu. Ali crna kronika, politička ili ona izvorna haraju prebrojnim ostalim stranicama. </p>
<p>IGOR ČATIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Besramna odluka o porodiljnim naknadama</p>
<p>Zakonom o izvršenju državnog proračuna hrvatska je Vlada započela provedbu »novog nacionalnog programa«, podijelivši rodiljama paket koji bi se ovog puta mogao nazvati »Nesretna beba«. </p>
<p>Državni Sabor, pun zastupnika kojima je i po prirodi posla retorika jača od (re) produktivnosti i zastupnica koje očito nisu nedavno i ne planiraju uskoro rađati u Hrvatskoj, donio je nakon nagađanja »smanjiti naknade« ili »skratiti vrijeme trajanja porodiljnog dopusta«, na prijedlog Vlade, zaista besramnu odluku. </p>
<p>Jer izbora zapravo i nema. Želi li donekle pristojno živjeti sa svojim novorođenim djetetom teško će bilo koja nova obitelj priuštiti boravak, uglavnom majke, na porodiljnom dopustu dužem od šest mjeseci, uz novo izglasanu naknadu od 1.600 kuna. Samohrani roditelji, nezaposleni ili obitelji koje su možda potražile rješenje stambenih problema kroz otplatu komercijalnih bankarskih kredita, našli su se u zaista nezavidnu položaju. </p>
<p>Saborski su zastupnici, uspoređujući se i ovog puta tko zna s kime, ignorirali činjenicu da se u Hrvatskoj teško živi i uz dvije plaće. I zapravo mi nikad nije bila jasna logika, zašto sada kad vas je u obitelji više, netko tamo odlučuje da vam za život treba manje. Ministrica zdravstva pokušala je porodiljne naknade izopčiti iz svog ministarstva kao pitanje socijale.</p>
<p>U pametnim se društvima, usporedbe radi, uvijek radi na preventivi. Poznato je da bi majka za svoje i optimalno zdravlje svog djeteta trebala prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije dojiti dijete do druge godine života, a po mogućnosti i dulje. Dojenjem se kod djece smanjuje rizik nastanka alergija, astme, ulceroznog kolitisa, Kronove bolesti, dijabetesa, dijareje, upala uha, bronhitisa, upale pluća. Posljednja istraživanja (International Journal of Epidemiology) pokazuju pak da se dojenjem samo jednom u životu žene, smanjuje rizik nastanka raka dojke za 20 posto u dobi od 20-49 godina, a za 30 posto u žena između 50-74 godina, uz smanjenje rizika nastanka raka maternice i obolijevanja od osteoporoze. Zato se u pametnim društvima, ako nam je već do usporedbe, izdvaja novac iz proračuna i doznačuje majkama, sve dok doje, stimulirajući ih da to rade čim dulje. </p>
<p>U Hrvatskoj prema zadnjim podacima tek oko 25 posto žena doji do šestog mjeseca starosti djeteta. Iako postoji nešto od pravne infrastrukture tipa stanke za dojenje, ne postoje rješenja koja bi stvarno funkcionirala u praksi.</p>
<p>U Hrvatskoj se dakle još uvijek institucionalno ne radi na preventivi i zapravo sada i destimulira roditelje da na tome rade. </p>
<p>Uz navedeno ova je odluka i izrazito anti natalitetna. Vrijedilo bi malo proučiti i demografska kretanja i zapitati se iz čijih će se plaća ovoj garnituri saborskih zastupnika isplaćivati mirovine ma kako si visoke oni izglasali? Natalitet zabilježen u 1999.g. najniži je u proteklih 10 godina.</p>
<p>Zar niti unutar niti izvan Sabora nema dostojnog zastupnika koji bi mogao artikulirati interese roditelja.</p>
<p>Da li se na naknadama porodiljama uspjelo ušparati ono što se bezuspješno pokušalo smanjenjem plaća vladinih ministara ili zastupnika? Zašto se bar jedna od samosvjesnih, emancipiranih i blagoglagoljivih žena zastupnica prije nego što je glasala nije zapitala da li bi svoju šestomjesečnu bebu željela ostaviti na čuvanje baby sitteru? </p>
<p>JADRANKA GROKŠA KARDUM Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Tata, što si radio u ratu?</p>
<p>Među onima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu čini se da je veoma mali broj</p>
<p> - nevinih. Jedini su krivi što su haubicama tukli po neprijatelju više nego što je trebalo, drugi što su ubijali zlotvore koji su ih napadali, a treći što su svojim pisanjem samo uzdizali jednu stranu, tj. hrvatsku! Danas najbolje, kako se čini, prolaze oni koji su se tijekom 1991. godine »zakopali« u podrume ili pak zajedno sa svojim najbližima otputovali u inozemstvo.</p>
<p> Tko više postavlja pitanje o ratnim dezerterima, odnosno o onima koji su negdje u prikrajku čekali što se dogoditi, pa da se tek onda jsvrstaju na jednu ili drugu stranu. Sada nam određeni političari uistinu »prodaju maglu«, kažu da su se i u obrambenom ratu mogli dogoditi zločini, da se nas ne tiče što o tome misle Srbi i tome slično. Umjesto da se svim silama borimo da ljudi koji su pokrenuli ovaj rat, poput Miloševića, Mladića i Karadžića, budu što prije iza brave, mi »gubimo« vrijeme tražeći zločince među Hrvatima, koji su bili prisiljeni braniti se od srpskih zlotvora, iako je činjenica da zločin ne zastarijeva, pa će svi (ako će?) kad-tad stati pred suce, odnosno biti (ako će?) pravedno osuđeni. Tko danas primjerice više postavlja pitanje o tzv. Republici Srpskoj? U kojim ste hrvatskim novinama mogli nešto više pročitati o ovoj državi? Nije li ta država proširenje srpskog prostora? Zašto se time ne pozabavi Haaški sud? Ne služi li ta država među ostalim i za sakrivanje četničkih ratnih zločinaca? Bivši predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak uz ostalo tvrdi da je Hrvatska izvršila agresiju na susjednu Bosnu i Hercegovinu! Drugim riječima, Hrvati su morali mirno gledati kako Srbi krvoločno zauzimaju cjelokupni prostor ove zemlje, i čekati ih na svojim granicama! Što tako ne rade Amerikanci koji su nam često veliki uzor? Njihovi se vojnici, normalno, bore za svoju zemlju, odnosno njezine ciljeve diljem svijeta!</p>
<p>Oni koji nisu dali baš nikakav doprinos stvaranju hrvatske države, danas, čini se, dolaze na svoje. Bezgrešni su! Nitko ih ne pita, ono što bi svako dijete trebalo pitati svoga oca: tata, što si radio u ratu?</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆnovinar, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Voditeljica državnog protokola ipak je odgovorna za krivo informiranje novinara</p>
<p>U svom dopisu Hini od 5. siječnja 2001. voditeljica državnog protokola Milada Privora je napisala da sam djelatnicima Ureda Predsjednika dijelio lekcije, jer sam tvrdio da su u materijalu podijeljenom novinarima prigodom prijema za predstavnike vjerskih zajednica bila navedena netočna imena uzvanika, što, prema gospođi Privori, nije točno. Štoviše, napisala je: »I naknadnom provjerom utvrdili smo da pogreške u imenima uzvanika nije bilo«.</p>
<p>Istina je, međutim, da je Milada Privora kao voditeljica državnog protokola odgovorna što su novinari krivo informirani o imenima uzvanika jer, kako jasno stoji na listi uzvanika koju smo mi novinari dobili na prijemu, episkop dalmatinski Fotije je nazvan »Rade Sladojević«, a episkop slavonski Sava, pak, »Anthony Joseph Urich Jr.«, što mogu potvrditi ostali prisutni novinari.</p>
<p>Ako gospođa Privora ne zna kako se činjenice provjeravaju može zamoliti da joj to objasni novi savjetnik predsjednika Mesića, iskustveni novinar Tomislav Jakić, ali svakako joj ne služi na čast što na ovakav grub način želi obmanuti javnost. Previše se greške čine u Uredu Predsjednika. Dobro je, barem, što ipak doznajemo tko od zaposlenika i to baš u prevažnoj službi protokola, narušava ugled gospodina Predsjednika.</p>
<p>DRAGO PILSELnovinar, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Djedu Božićnjaku radovali smo se svi, a Djed Mraz do nas i ne stiže!</p>
<p>Ovo Vam pismo piše običan, mali čovjek, Hrvat, sa svojom četveročlanom obitelji, čovjek koji je sve od sebe dao u Domovinskom ratu pa i svoje zdravlje. I zato mi nije svejedno šta se ovdje radi i kako se o(ne)mogućava hrvatskom čovjeku da živi koliko-toliko normalnim životom.</p>
<p>Htio sam pisati Predsjedniku Republike i hrvatskom premijeru, ali sam svjestan da to oni ne bi ni vidjeli. Zato pišem Vama, Vašem i našem štovanom listu.</p>
<p>Izrazio bih, zapravo, svoje, a vjerujem ne samo svoje, razočarenje s onim što (ni)su učinili Predsjednik RH, premijer i nova Vlada za proteklih godinu dana njihove vladavine. Obećali su jako mnogo, a ništa nisu učinili, ne za hrvatskog čovjeka. To bih ilustrirao primjerom »Djeda Mraza«. Preko HRT-a poslali su nam toga starčića kojemu se samo djeca raduju, koji (na televiziji) nosi pune vreće darova, koji do nas ne dolaze. Jedino što nam je »Djed Mraz« donio, to je dječji doplatak i onoj djeci koja ga do sada nisu primala. Ali i zato je »Djed Mraz« posegnuo temeljem Zakona koji je donesen još dok je Djed Božićnjak »hodao po zemlji«.</p>
<p>Nemam ništa protiv imena tog predivnog starca, ali se pitam kada će »On« zaštititi Hrvate u svojoj svetoj domovini i početi im donositi i radosti, a ne samo razočaranja!?</p>
<p>IVICA MIŠKOVIĆHrvatska Kostajnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="59">
<p>Dvoje poginulo, dvojica teško ozlijeđena na Zagorskoj magistrali </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Dvije su osobe smrtno stradale, a dvije su teško ozlijeđene u teškoj prometnoj nesreći, koja se u ponedjeljak oko 16 sati dogodila na staroj Zagorskoj magistrali kod Pojatnog, izviješteno je iz Policijske uprave zagrebačke. </p>
<p> Dvije teško ozlijeđene osobe hitno su prevezene u bolnicu Sveti duh u Zagrebu. </p>
<p>Glasnogovornik Policijske uprave Goran Volarević u ponedjeljak rano navečer nije znao za sve pojedinosti nesreće, jer je očevid još trajao. Poznato je, rekao je Volarević Hini, da su u nesreći sudjelovala tri vozila: jedno teretno s prikolicom, te dva osobna vozila - »fiat uno« i »fiat regata«. Smrtno su stradali vozač »fiata regate«, te ženska osoba od 20-ak godina u »fiatu unu«. </p>
<p> Prema riječima šefa hitne službe bolnice Sveti duh dr. Ivice Turčića, vozač šlepera Ivan Brestovec ima ozljede glave i frakturu drugog kralješka. Drugi vozač, Krunoslav Krušelj, u bolnicu je dopremljen u stanju kome, a utvrđene su teške ozljede glave i prijelom lijeve natkoljenice. </p>
<p> Tijekom očevida i dok cesta još nije bila raščišćena, policija je u blizini mjesta nesreće promet preusmjeravala preko Jakovlja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Vozač koji je skrivio lančani sudar napustio bolnicu ne pričekavši policiju </p>
<p>KARLOVAC, 8. siječnja</p>
<p> - Prema priopćenju PU Karlovačke od 8. siječnja, u nedjelju je oko 15,55 sati u naselju Mostanje dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđeno nekoliko putnika, a stradale je i stoka.</p>
<p>Nepoznati je vozač upravljao osobnim vozilom, BiH registracije 112-T-665, te je dolaskom na raskrižje skrenuo u suprotnu kolničku traku, te udario u teretnjak, registracije ŠI 500-BD, kojim je upravljao Niko S. (45) iz Šibenika. Od siline udara teretno vozilo se odbilo prednjom stranom udarilo u osobni automobil, registracije ZG 9144-B, kojim je upravljao Dražen G. rođen (35). Nakon udara u teretnjak je udarilo osobno vozilo, registracije LJP 2-37 Z iz Slovenije, a upravljao je Hakia Č. (33) iz BiH. Prilikom prevrtanja teretnjaka iz njega je ispala stoka, od toga su dva grla uginula, ušavši u nerazminirani dio. Lakše ozljede zadobili su Dražen G. i Anka G. (45) iz Zagreba, te nepoznati vozač koji je skrivio nesreću, a napustio bolnicu prije dolaska policije. Iz bolničke prijave vidljivo je da se prijavio kao Mehmet M. (45) iz BiH. (T. Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Zbog ljubomore udario djevojku, a momku razbio automobil</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - U nedjelju oko 12,30 sati u kafe baru »OM« u Bukovačkoj ulici, Damir R. (26) napao je poljsku državljanku Agatu K. (21).</p>
<p>Kako je priopćila policija, Agata je u kafiću sjedila sa svojim prijateljem Igorom B. (31). Kada je Igor otišao do obližnje telefonske govornice, u lokal je ušao Damir, prišao Agati i više puta je udario drvenim štapom po ruci i leđima. Preplašena je djevojka pobjegla ostavivši jaknu i torbicu, koju je Damir uzeo, oštetivši je za 2.000 kuna. On je zatim izašao van te štapom i nožem oštetio Igorov automobil (šteta je 4.000 kuna), a potom je pobjegao.</p>
<p>Lakše ozlijeđenoj Agati liječnička pomoć je pružena u KBC Rebro. </p>
<p>Sumnja se da je motiv ovog napada ljubomora. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Osumnjičeni za međunarodni terorizam pušteni iz pritvora i optuženi za držanje oružja </p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> - Osumnjičeni za pomaganje u međunarodnom terorizmu, rođaci Josip (30) i Ante (33) Čubelić, kod kojih je u Dobranjama pokraj Imotskog u kolovozu prošle godine pronađena golema količina oružja, streljiva i eksploziva, u ponedjeljak su izašli iz pritvora.</p>
<p>Naime, Čubelići su u pritvoru proveli šest mjeseci što je prema Zakonu o kaznenom postupku maksimalni pritvorski rok tijekom provođenja istrage. No, Čubelići bi mogli na slobodi biti vrlo kratko, jer je Općinsko državno odvjetništvo u Imotskom, prije nekoliko dana protiv njih i Josipova brata Tomislava Čubelića (24), podignulo optužnicu, te predložilo produljenje pritvora, koji u ovom slučaju može trajati najviše dvije godine.</p>
<p>Prijedlog o produljenju pritvora izvanraspravno vijeće imotskog suda je odbilo, a u tijeku je postupak rješavanja žalbe državnog odvjetnika na tu odluku.</p>
<p>Trojka se u optužnici tereti da je od 1996. do 20. srpnja prošle godine u Dobranjama zajednički nabavljala i protuzakonito držala oružje, streljivo i eksploziv, kojeg su, dijelom, 12. srpnja pronašli splitski specijalci. U arsenalu se nalazilo sedam ručnih raketnih bacača, RPG i tri mu pripadajuće rakete, barutna punjenja, 22 trotilska metka, 253 metra detonirajućeg i 15 metara sporogorećeg štapina, preko 3.500 različitih metaka te 32 kilograma gospodarskog eksploziva.</p>
<p>Kako je Vjesnik već pisao, u studenom je splitsko Županijsko državno odvjetništvo, prema novoj prijavi Policijske uprave splitsko-dalmatinske, zbog sumnje da su počinili kazneno djelo međunarodnog terorizma pomaganjem, zatražilo proširenje istrage nad Josipom i Antom Čubelićem. Istražni zahtjev podnesen je nakon posebnog odobrenje Državnog odvjetništva Republke Hrvatske.</p>
<p> Naime, osnovano se sumnjalo kako je dobranjsko oružje dospjelo u Irsku, te da su Irci, povezani s terorističkim akcijama IRA-e, koji su posljednje dvije godine boravili na ovim prostorima, bili u vezi s rođacima Čubelić. Splitsko tužiteljstvo nadležnima u Irskoj i Engleskoj tada je, posredstvom Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, uputilo zamolnicu za dostavljanje svih za ovu prijavu važnih materijala. Među ostalim, zatraženi su i rezultati istrage koju su u vezi s osumnjičenicima iz Dobranja i njihovim vezama u IRA-i, proveli Irci i Englezi. Odgovor se još očekuje.</p>
<p>U međuvremenu je tužiteljstvo sudu predložilo razdvajanje predmeta, pa su spisi za nedozvoljeno držanje oružja pripala u nadležnost imotskog Općinskog državnog odvjetništva, a za pomaganje u međunarodnom terorizmu splitskog Županijskog državnog odvjetništva.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Uhićen i pritvoren bračni par koji je prije četiri godine ubio tek rođenog sina </p>
<p>OSIJEK, 8. siječnja</p>
<p> - Nevjenčani supružnici Mira R. (43) i Gojko M. (67) iz baranjskoga mjesta Popovac, privedeni su u subotu u istražni centar Županijskog suda u Osijeku zbog sumnje da su prije četiri godine počinili ubojstvo svojeg tek rođenoga sina. PU osječko-baranjska o ovom slučaju iznijela samo šture podatke budući da je istraga još uvijek u tijeku.</p>
<p>Neslužbeno doznajemo kako se ovaj monstruozni čin dogodio u ljeto 1996. godine, te da su oboje osumnjičenih na početku istrage priznali svoje nedjelo. Međutim, nakon što su privedeni istražnome sucu Županijskog suda u Osijeku, nisu htjeli dati svoje iskaze, već se brane šutnjom. Navodno se tada 39-godišnja Mira porodila u svojoj kući uz Gojkovu pomoć. Odmah nakon porođaja, ona je pokušala ugušiti svoga sinčića, ali zbog jakih bolova nakon porođaja nije uspjela u tom naumu. Tada je nesretnu bebu uzeo otac i odnio ju u šupu koja se nalazi u dvorištu, bacio je na tlo i ostavio. Tek rođeni dječak ostavljen je na podu vlažne šupe sve dok nije preminuo. Vidjevši da je beba mrtva, Mira i Gojko zakopali su je u vrtu iza kuće.</p>
<p>Tek četiri i pol godine kasnije, njihovo je stravično djelo otkriveno. Prema neslužbenim informacijama, odmah nakon njihova privođenja, izvršena je i ekshumacija u vrtu njihove kuće, a posmrtni ostaci ubijene bebe prevezeni su na Odjel patologije Kliničke bolnice u Osijeku kako bi se obavila obdukcija.</p>
<p>Obdukcijski nalaz pomoći će u razrješenju ovoga slučaja budući da se osumnjičeni brane šutnjom, a cijeli slučaj dodatno otežava i činjenica da je u vrijeme ovoga čedomorstva Baranja bila pod srpskom okupacijom, te da je većina tadašnjih stanovnika Popovca, koji bi svjedočenjem mogli pomoći istrazi, prebjegla u SRJ ili treće zemlje nakon mirne reintegracije toga područja.</p>
<p>Istražni sudac Ante Kvesić koji vodi ovaj slučaj osumnjičenima je odredio pritvor od 30 dana, do kada bi trebali biti saslušani neki dostupni svjedoci, te izvršeno neuropsihijatrijsko vještačenje oboje osumnjičenih.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Draškovići odustali o daljnjeg sudskog postupka protiv Blaža Petrovića</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Zaprimanjem obavijesti kojom obitelj Drašković odustaje od daljnjeg kaznenog progona Blaža Petrovića (38), zbog nanošenja teških tjelesnih ozljeda Dejanu Draškoviću (23), zagrebački Općinski sud donio je u ponedjeljak rješenje po kojemu je taj postupak obustavljen. </p>
<p>Naime, kako je ukratko naveo sudac Zorislav Kaleb, obitelj Drašković u obavijesti nije navela razlog odustajanja od tužbe. No, kako se radilo o Petrovićevom dugovanju, najvjerojatnije je optuženi vratio dug, pa se obitelj odlučila na takav potez.</p>
<p>Podsjećamo, Petrovića, kojeg se u proširenoj optužnici za »zločinačku organizaciju« tereti za iznudu, obitelj Drašković je sredinom 1997. posjetila u njegovom kafiću »Faust« u Draškovićevoj 44, nakon što su bili u posjeti svom rođaku koji se liječio u obližnjoj Klinici za traumatologiju. Naime, Zdravko Drašković i njegovi sinovi Dejan i Roman su tog dana odlučili navratiti do Romanovog krizmanog kuma (B. Petrovića) kako bi ga upitali za dug od 20.000 DEM-a, kojeg je još 1995. godine Petroviću posudila Zdravkova majka.</p>
<p>Odmah po ulasku u kafić, Draškovići su primijetili Petrovića kako sjedi za šankom, te ga je Zdravko priupitao za novac koji im duguje, na što je Petrović ustao i počeo Draškoviće gurati prema izlazu. Nakon što ih je izgurao iz kafića, posvjedočio je na ranijim raspravama Dejan Drašković, optuženi je počeo vikati kazavši kako će zažaliti ukoliko ga budu dalje uznemiravali.</p>
<p>»Potom je otac ponovno pitao za dug, nakon čega je Petrović pošao do svog mercedesa, iz kojeg je izvadio pendrek kojim nas je htio zaplašiti« naveo je dvadesetrogodišnji Dejan.</p>
<p>»Maknite se, inače ću vas sve pobiti« naveo je nadalje Petrovićeve riječi Dejan, kazavši kako je zatim Petrović zamahnuo pendrekom u smjeru njegove glave, ali se on izmahnuo i zaštitio rukom, po kojoj ga je Petrović udario.</p>
<p>Zdravko Petrović je ustrajao u objašnjenju za Petrovićevo ponašanje, s obzirom da im duguje novac, što je pak dodatno naljutilo Petrovića koji je ponovno otišao do »mercedesa« iz kojeg je izvadio pištolj, ponovno zaprijetivši riječima »majku vam j..., sve ću vas pobiti ako se ne maknete.«</p>
<p>Otjerani prijetnjama, Draškovići su se zatim ponovno uputili u »Traumu« kako bi liječnik pregledao ozlijeđenu Dejanovu ruku, dok se pak Petrović mirno vratio u svoj kafić.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Spis vraćen istražnom sucu da sasluša sve svjedoke u slučaju Miketić </p>
<p>ZLATAR, 8. siječnja</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo vratilo je spis o istrazi protiv Željka Miketića, koja se provodi zbog osnovne sumnje da je Miketić kao direktor poduzeća Miketić d.o.o. oštetio svoje poduzeće za više od 1.900.000 kuna tako što je prodavao vozila, a primljeni novac nije polagao na žiro-račun poduzeća.</p>
<p>To je u ponedjeljak za Vjesnik potvrdio Županijski državni odvjetnik Vladimir Terešak. Naime, istražni sudac Vinko Mioč koji je provodio istragu saslušao je svjedoke, ali ne sve koje je tražilo državno odvjetništvo u Zlataru i koje sada traži od istražnog suca ispita preostale svjedoke, kako bi se mogla donijeti odluka o podizanju ili o nepodizanju optuženice protiv Miketića. Kako smo do sada pisali, Miketić je osumnjičen da je kao direktor prodao 13 vozila, čije cijene se kreću i do 200.000 kuna, a prema izjavama nekih svjedoka primao je novac u gotovini na ruke ili se radilo o zamjenama po principu staro za novo uz doplatu. Neki od svjedoka potvrdili su izjave Željka Miketića da su bili u poslovnim odnosima, jer su kod njega oročavali novac, dok su neki to negirali.</p>
<p>Tek kada istražni sudac sasluša preostale svjedoke, koji se nisu odazivali na istražna ročišta, županijsko odvjetništvo će donijeti odluku o daljnjem postupku. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Policija traga za pljačkašima banke, službenica se ničeg ne sjeća</p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> - Splitska policija još uvijek traga za dvojicom naoružanih i maskiranih pljačkaša koji su prošle srijede, oko 18,47 sati, iz poslovnice Splitske banke na Ravnim Njivama odnijeli oko 500.000 kuna domaćeg i stranog novca. </p>
<p>Kako doznajemo, pljačka se ne može povezati ni s jednim ranije počinjenim i još nerazriješenim razbojstvima u splitskim bankama i poštama, a policija još uvijek nema na »vidiku« niti jednog potencijalnog osumnjičenika. </p>
<p>Podsjetimo, prislonivši službenicima pištolje na čelo i prijeteći im aktiviranjem bombe ukoliko pozovu policiju, razbojnici stari između 25 i 30 godina, naredili su im da legnu na tlo. Na tlo su polegli i jednu stranku koja je u banku ušla u trenutku pljačke. Potom je jedan od maskiranih mladića preskočio gotovo dva metra visoki pult sa staklenom pregradom, te od djelatnice Mirjane Tavra, voditeljice smjene, zatražio da ga odvede do trezora, u kojem je ona nekoliko trenutaka ranije brojila novac. Na kraju radnog vremena trebao je biti prevezen u splitski Zavod za platni promet. Mladić je novac stavio u torbu koju je donio sa sobom. Razbojnici nisu uzimali novac iz blagajne ispod pulta, a pobjegli su pješice.</p>
<p>Kako Vjesnik doznaje, u trenutku ulaska razbojnika u banku, službenica Tavra je, začuvši buku iz trezora, u kojem je brojila novac, izašla sa 10.000 njemačkih maraka u ruci. Shvativši da je u tijeku pljačka, snašla se i novac iz ruke ubacila u blagajnu pod pultom koja je ostala »netaknuta«. Prema Vjesnikovom dobro obaviještenom izvoru, Tavra je zbog pretrpljenog šoka odmah prevezena na Hitnu pomoć splitske bolnice, a zatražila je i psihijatrijsku pomoć. Navodno, više se ničega ne sjeća. Srčanu aritmiju i neku vrstu unutarnjeg krvarenja, nakon pljačke pretrpio je i bančin službenik Mile Erceg, koji je također na bolovanju. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Dvojica maloljetnika trećem oteli mobitel, pa ga udarili šakom u glavu</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Dvojica maloljetnih razbojnika uhićeni su u nedjelju oko 16,40 sati ispred pothodnika na Glavnom kolodvoru, zbog razbojništva koje su počinili sat vremena ranije.</p>
<p>Kako je priopćila PU zagrebačka, S. A. (15) i E. A. (15) su oko 15,40 sati pred južnim ulazom u pothodnik, presreli četrnaestogodišnjeg Z. K., te prijeteći nožem zatražili da im preda novac i mobitel. Preplašeni dječak im je predao mobitel, nakon čega su ga pretražili i iz džepa mu uzeli novac. Nakon što su ga opljačkali, zaprijetili su mu da šuti o događaju, a jedan ga je udario šakom u glavu, nakon čega su pobjegli. Z. K. je lakše ozlijeđen, a liječnička pomoć mu je pružena u Klinici za traumatologiju.</p>
<p>Policajci I. policijske postaje Centar, oko 16,40 sati, ispred pothodnika Glavnog kolodvora zatekli S. A. i E. A, kod kojih su pronašli ukradeni mobitel i priveli ih u VIII. policijsku postaju Trnje, gdje je obavljena kriminalistička obrada uz prisutnost roditelja. Po dovršenoj obradi, podnijeta je prijava Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Zagrebu, a maloljetnici su potom pušteni. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Župnik iz Gorjana poriče da je počinio kazneno djelo bludne radnje</p>
<p>ĐAKOVO, 8. siječnja</p>
<p> - Glasnogovornik Policijske uprave osječko-baranjske Ivan Križić potvrdio je da je protiv župnika Marka Tomušića iz Gorjana, sela nedaleko od Đakova, podnesena privatna prijava zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo bludne radnje.</p>
<p>Glasnogovornik Križić je također potvrdio da je župnik Tomušić saslušan u subotu u 6. policijskoj postaji Đakovo, te da je u tijeku istraga, nakon koje će policija službeno reagirati. </p>
<p>Neugodno iznenađeni pisanjem dnevnih listova koji su o novom gorjanskom župničkom slučaju, kako se navodi, »neprimjereno i jednostrano izvijestili javnost i tako narušili ugled svećenika«, službenim je priopćenjem reagirao Biskupski ordinarijat u Đakovu. U priopćenju se navodi da je Ordinarijat saznao od samog svećenika da je priveden 6. siječnja na obavijesni razgovor u 6. policijsku postaju Đakovo, a povod je bilo pismo, odnosno prijava njegova brata Petra, koji ga je optužio da je počinio kazneno djelo protiv spolnog ćudoređa na štetu njegova 17-godišnjeg sina. Na poziv Ordinarijata, župnik je istog dana dao pisanu izjavu kojom je, kako se navodi u priopćenju, zanijekao da je počinio takvo ili bilo koje drugo kazneno djelo. </p>
<p>»Vjerujemo da župnik nije počinio takvo kazneno djelo i da je prijavljen zbog narušenih obiteljskih odnosa«, navodi se na kraju priopćenja Biskupskog ordinarijata koje je potpisao kancelar Luka Strgar.</p>
<p>Cijeli taj neugodni slučaj, koji potresa župu Gorjane, ali i širu javnost, počeo je u subotu iznošenjem optužujućih navoda župnikova brata Petra Tomušića, koji živi u Švicarskoj, a čiji je maloljetni sin bio na školovanju kod strica svećenika. (M. Lj.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U splitskoj uvali pronađeno mrtvo tijelo muškarca</p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> - U ponedjeljak oko 7,30 sati u moru, u splitskoj uvali Zenta pronađen je mrtvo tijelo 45-godišnjeg muškarca, koji je kasnije identificiran kao Josip Komara.</p>
<p>Na tijelu nisu pronađeni tragovi koji bi upućivali da je smrt nastupila nasilnim putem, odnosno da je posljedica nekog kaznenog djela. Prema nalogu istražnog suca Županijskog suda u Splitu, tijelo je radi obdukcije i identifikacije bilo prebačeno na Odjel patologije splitske Kliničke bolnice. U jakni mrtvoga muškarca, policija je pronašla dokumente koji nisu bili dovoljni za identifikaciju. (I. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="70">
<p>Za kupnju Cedevite zainteresirano nekoliko velikih europskih korporacija</p>
<p>U Plivi kažu da im se ne žuri s prodajom, s kupcima čije ponude imaju na stolu se pregovara, a o kojim je tvrtkama i koliko ih je zainteresirano ne mogu otkriti, jer ih u tome sprečavaju pravila burzi na kojima kotiraju Plivine dionice / Shodno tome, ne mogu otkriti ni koliko su za Cedevitu ponudile neimenovane kompanije</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Nakon što je u listopadu 2000. godine objavljen natječaj za prodaju Plivine Cedevite, koja od 1. siječnja prošle godine posluje kao samostalno društvo s ograničenom odgovornošću, (sa 328 zaposlenih), interes za preuzimanje Cedevite pokazalo je u kratkom vremenu nekoliko velikih europskih korporacija, saznaje se iz Plive. To je, tvrdi se jasan pokazatelj stabilnosti i uspješnog razvoja Cedevite d.o.o. u budućnosti.</p>
<p> U Plivi kažu da im se ne žuri s prodajom, s kupcima čije ponude imaju na stolu se pregovara, a o kojim je tvrtkama i koliko ih je zainteresirano ne mogu otkriti, jer ih u tome sprečavaju pravila burzi na kojima kotiraju Plivine dionice. Shodno tome, ne mogu otkriti ni koliko su za Cedevitu ponudile neimenovane kompanije, pa se zasad o svemu može samo nagađati.</p>
<p> Kako je ranije objavljeno, za Cedevitu je bio zainteresiran zagrebački Franck, ali u Plivi navodno nisu bili zadovoljni Franckovom ponudom.</p>
<p>Iako je, u međuvremenu, slovenska Kolinska najavila intenzivno širenje na hrvatskom tržištu, kako kroz zajednička ulaganja, tako i kroz preuzimanja, nema ni potvrde ni demantija o tome imaju li možda u vidu i Cedevitu.</p>
<p>Prodaja Cedevita bila bi nastavak provođenja Plivine strategije fokusiranja na farmaceutski biznis, koji bi u budućnosti trebao rezultirati snažnim priljevom generičkih proizvoda, rezultata vlastitih istraživanja. Odvajanje nematičnog poslovanja provedeno je osamostaljivanjem kozmetike (Neva), prehrane (Cedevita), Veterine u samostalna društva u okrilju Plive, dok je tvornica kvasca već prodana francuskim partnerima, a isto će biti i s drugim Plivinim nefarmaceutskim tvrtkama.</p>
<p> Inače, autentična hrvatska robna marka Cedevita slavi ove godine 30-godišnjicu postojanja. U tom razdoblju prošla je put od vitaminskog preparata koji se u početku prodavao u ljekarnama, do u Hrvatskoj sveprisutnog vitaminskog napitka koji na domaćem tržištu instant napitaka ima udio od 98 posto. Tvrtka Cedevita danas svoje proizvode (osim vitaminskih napitaka tu spadaju čajevi, dječja hrana i žitarice za doručak marke Vivera), izvozi u Sloveniju, BiH, Makedoniju, Rusiju i Poljsku, a manje količine distribuiraju se i u Švedsku, Kanadu i SAD.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Ivan Vidaković - novi glavni direktor IBM-a Hrvatska</p>
<p>IBM surađuje s mnogim ministarstvima (MUP, Ministarstvo financija, Ministarstvo obrane), a njihovom se opremom koristi i više od dvadeset hrvatskih banaka (posebno one najveće) i financijskih institucija / IBM Hrvatska dosad je raznim neprofitnim organizacijama poklonio opremu vrijednu više od 30 milijuna DEM</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Ivan Vidaković novi je glavni direktor IBM-a Hrvatska, a na tom je mjestu zamijenio Mirnu Bratulić-Rejkuba, koja odlazi u mirovinu, objavljeno je u ponedjeljak na konferenciji za novinare IBM-a Hrvatska.</p>
<p>Kao i dosadašnja direktorica, i Vidaković je cijeli svoj radni vijek vezan uz IBM. Počeo je raditi u Intertradeu, a karijeru je nastavio u tvrtki Gulf Business Machines, zastupniku IBM-a na Srednjem istoku. God.1994. postao je glavni direktor te tvrtke za Oman, a 1996. i za Jemen.</p>
<p>Novi je direktor naglasio da će nastaviti provoditi dosadašnju strategiju IBM-a Hrvatska temeljenu na provjerenim vrijednostima. Posebno je istaknuo da će IBM i dalje veliku pozornost posvećivati edukaciji svojih stručnjaka, ali i korisnika, o mogućnostima vrhunske informatičke tehnologije u razvoju poslovanja. Vidaković je pritom upozorio da obrazovanje mora biti i važan dio strategije hrvatske Vlade. Zato će IBM Hrvatska nastaviti suradnju s gospodarstvom u podizanju u Hrvatskoj još uvijek vrlo niske razine informatizacije i internetizacije.</p>
<p>IBM je dosad razvio suradnju s mnogim ministarstvima (MUP, Ministarstvo financija, Ministarstvo obrane), a njihovom se opremom koristi i više od dvadeset hrvatskih banaka (posebno one najveće) i financijskih institucija. Ponuda IBM-a u Hrvatskoj se ni u čemu ne razlikuje od ponude u tržišno razvijenijim zemljama. U to se ubraja i najnovija sklopovska tehnologija, programski proizvodi, usluge i konzalting, istaknuto je na konferenciji. </p>
<p>Novinari su informirani i da je od 1991. godine IBM raznim neprofitnim organizacijama poklonio opremu vrijednu više od 30 milijuna DEM, a posljednja je donacija bila krajem prošle godine kada su zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje poklonili kompjutorske programe vrijedne pet milijuna dolara. </p>
<p>Inače, IBM Hrvatska je tvrtka koja je u potpunom vlasništvu IBM Corporationa. Zapošljava 110 djelatnika, od kojih je 108 hrvatskih državljana. Uz sjedište u Zagrebu IBM ima podružnice i u Rijeci, Splitu i Osijeku te urede u Dubrovniku i Puli. (Ž. Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Cijene industrijskih proizvoda u prosincu 11,2 posto veće nego u 1999.</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima u prosincu su u odnosu na studeni porasle za 0,2 posto, dok su u odnosu na prosinac 1999. porasle za 11,2 posto. U odnosu na prosječne cijene industrijskih proizvoda u 1999., prosječne cijene u 2000. porasle su za 9,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. </p>
<p> Promatrano po glavnim industrijskim grupacijama, cijene intermedijarnih proizvoda u prosincu su u odnosu na studeni porasle za 2,1 posto, dok su cijene kapitalnih proizvoda niže za 1,1 posto. Istodobno, cijene netrajnih proizvoda za široku potrošnju smanjene su 0,4 posto i cijene energije za 0,2 posto. Cijene trajnih proizvoda za široku potrošnju u prosjeku su ostale na razini cijena iz studenoga. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Tečaj eura pao ispod 0,95 dolara</p>
<p>FRANKFURT, 8. siječnja</p>
<p> - Tečaj jedinstvene europske valute, nakon višednevnog rasta, u ponedjeljak je pao i to ispod razine od 0,95 američkih dolara.</p>
<p>Europska središnja banka (ECB) utvrdila referentni tečaj eura od 0,9497 dolara, dok je on u petak iznosio 0,9545 dolara. Američka je valuta pritom stajala 2,0594 njemačke marke (2,0491 u petak).</p>
<p> Prema ostalim značajnijim valutama ECB je odredila tečajeve za jedan euro od 0,6328 britanskih funti (0,6349), 110,55 japanskih jena (111,22) i 1,5271 švicarskog franka (1,5290).</p>
<p> Uslijed zabrinutosti svjetskih trgovaca novcem zbog usporavanja gospodarskog rasta u SAD-u, tečaj jedinstvene europske valute unazad dva mjeseca porastao je za više od 14 posto.</p>
<p> Analitičari smatraju kako je do današnjeg pada eura došlo zbog rasprodaje te valute kada se ona približila ključnoj razini od 0,96 dolara. Naime, nakon što je prošloga tjedna američka središnja banka donijela iznenađujuću odluku o smanjivanju ključnih kamatnih stopa u toj zemlji, trgovci se nadaju da bi se za njenim primjerom mogle povesti i središnje banke većine europskih banaka.</p>
<p> Iako je ECB na svom prošlotjednom zasjedanju kamatne stope u eurozoni ostavila nepromijenjenima, tržišni analitičari su mišljenja kako bi i ona uskoro mogla promijeniti mišljenje. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Profit Slovenskog elektrogospodarstva u 2000. godini 30 milijuna DEM </p>
<p>LJUBLJANA</p>
<p> - Slovensko elektrogospodarstvo (Eles) u prošloj je godini, umjesto najavljivanog gubitka od 16 milijuna njemačkih maraka, zabilježilo čisti dobitak od 30 milijuna maraka, piše slovenski dnevnik Delo. Pozitivni su rezultati učinak dobrog poslovanja u drugoj polovini 2000, među kojima i povećana prodaja električne energije na stranim tržištima. Poduzeće, priopćili su u Elesu, a prenosi Delo od ponedjeljka, ispunjava sve svoje financijske obveze i obveze prema dobavljačima glede isporuke struje. Eles je priopćio da je lani, među ostalim, podmirio i sve obveze prema Nuklearnoj elektrani Krško (NEK) u visini od približno 42 milijuna njemačkih maraka. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>British Telecom prodaje imovinu da bi smanjio dugove </p>
<p>LONDON</p>
<p> - British Telecom (BT) ove bi godine trebao prodati dio svoje imovine, vrijedan približno tri milijarde britanskih funti, kako bi smanjio dugove, koji trenutno premašuju 30 milijardi funti. Ovaj najveći britanski operater fiksne telefonije objavio je da posjeduje približno 7.500 nekretnina, od kojih će 70 posto ostati u vlasništvu BT-a, a preostalih bi se 30 posto prodalo ili iznajmilo. </p>
<p> Zna se samo da će BT na tržište nekretninama ponuditi nekoliko telefonskih centrala i zgrada s poslovnim prostorijama, a toj će se listi vjerojatno pridružiti i njihov središnji ured u središtu Londona. Ako prodaja spomenute imovine protekne u skladu s planom, bila bi to u povijesti najveća transakcija na britanskom tržištu nekretninama. Ova je rasprodaja dio njihova plana restrukturiranja poslovanja najavljenoga u studenome 2000. godine, koji je već započet prodajom odjela koji su se bavili pratećim djelatnostima. Plan je izrađen kako bi se smanjili njihovi dugovi, do kojih je došlo zbog vrlo visokih cijena što ih je BT morao platiti za neke licencije za treću generaciju mobilne telefonije na natječajima širom Europe. Problemi u poslovanju odrazili su se i na vrijednost dionica BT-a, koja je samo tijekom 2000. prepolovljena. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>OPEC: Prosječna cijena barela nafte prošli tjedan 22,5 dolara </p>
<p>BEČ, 8. siječnja</p>
<p> - Cijena nafte članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) prošloga je tjedna, nakon nekoliko tjedana uzastopnog pada, porasla za dolar po barelu.</p>
<p>Protekloga je tjedna OPEC-ova cijena nafte prosječno iznosila 22,50 američka dolara po barelu (159 litara), dok je tjedan dana ranije iznosila 21,59 dolara, objavljeno je u ponedjeljak iz tajništva kartela u Beču. Razlog su prošlotjednog porasta cijene nafte, ističu u kartelu, špekulacije oko eventualnog smanjivanja dnevne proizvodnje sirove nafte. Naime, Saudijska je Arabija, najveći izvoznik nafte na svijetu i najznačajnija članica OPEC-a, pozvala prošloga tjedna na smanjivanje dnevne proizvodnje za značajni 1,5 milijun barela. No o tom će prijedlogu predstavnici zemalja članica OPEC-a raspravljati tek na svojem redovnom zasjedanju zakazanom za 17. siječnja u Beču.</p>
<p> Tijekom 2000. godine, ističe se u izvješću naftnog kartela, OPEC je podigao dnevnu proizvodnju za nekoliko milijuna barela, kako bi se snizila cijena sirove nafte, koja je iznosila gotovo 40 dolara po barelu. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="77">
<p>O Tuđmanovim transkriptima Vlada će raspravljati u četvrtak </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Već na sljedećoj sjednici u četvrtak na dnevnom redu Vlade naći će se i pitanje »predsjedničkih transkripata«, najavio je na svojoj redovitoj konferenciji za novinare premijer Ivica Račan. O rekonstrukciji Vlade i mogućnosti ulaska Dražena Budiše, zatim visini porodiljnih naknada, zapošljavanju i povjerenju socijalnih partnera, te decentralizaciji i predstojećim lokalnim izborima, za koje je Račan rekao da bi mogli biti u lipnju, bila su glavna pitanja na trećoj mjesečnoj konferenciji premijera Račana. </p>
<p>»Vlada će na sjednici u četvrtak utvrditi status i korištenje transkripata koji se nalaze u Predsjedničkim dvorima i to će preuzeti preko svojih organa. Time želimo pridonijeti odgovarajućem ponašanju prema dokumentima i povijesnoj građi te vrste«, rekao je premijer, dodavši da je o tome, na sastanku prošle subote, dobio suglasnost predsjednika Stjepana Mesića.</p>
<p>Iako se očekivalo mnogo pitanja o odnosima s Haagom, novinari su se zadovoljili konstatacijom da je Vlada u potpunosti spremna za dolazak Carle del Ponte idućeg tjedna. Pitanja koja su ovaj put podizala temperaturu bila su povezana uz visoku nezaposlenost, uspjehe Vlade, odnose i gubitak povjerenja socijalnih partnera - sindikata i poslodavaca.</p>
<p> »Za ovu Vladu i sve koji žele surađivati u izlasku iz krize i stvaranju dobre budućnosti, ova je godina godina ulaganja u razvoj, zapošljavanje i reformske zahvate«, naglasio je premijer i najavio da u tom smislu Vlada priprema više tematskih sjednica - o zapošljavanju, cestogradnji, investicijskim programima u javnom sektoru, zatim sjednicu na kojoj će ocijeniti učinjeno i propušteno i na kojoj će biti i predsjednik Mesić... Za sredinu veljače predsjednik Vlade najavio je sjednicu posvećenu decentralizaciji, posebice u obrazovanju, zdravstvu, kulturi i socijalnoj skrbi. </p>
<p> Odgovarajući na pitanje hoće li decentralizacija biti provedena na vrijeme do lokalnih izbora i izbora za Županijski dom Sabora, Račan je potvrdio da je intenziviranje procesa decentralizacije povezano s izborima koji bi se »trebali održati u lipnju«. »Već sada provodimo određene simulacije vezano uz decentralizaciju u raznim područjima, da bismo mogli predvidjeti kako će sve krenuti u praksi i kako će pojedine odluke utjecati na pojedine sektore«, objasnio je.</p>
<p>Na pitanje o izmjenama Zakona o školstvu budući da u ožujku istječe mandat ravnateljima, premijer je istaknuo kako se na tome radi i u sklopu decentralizacije te ponovio stav da ravnatelji ne bi trebali biti birani na državnoj nego na nižim razinama.</p>
<p> Novinare je, budući da se bliži godinu dana rada Vlade ili, kako je rekao premijer, četvrtina mandata, zanimala i njezina rekonstrukcija te mogućnost da Dražen Budiša postane potpredsjednik Vlade za nacionalnu sigurnost, o čemu se nagađalo u medijima. »Budiša to nije tražio i nije bio zagovornik te ideje. Zato i nije u redu da se sam brani od optužbi pa u ovom slučaju ja to demantiram. Osim toga, mislim da pitanje nacionalne sigurnosti nije najprimjerenije rješavati mjestom četvrtog potpredsjednika«, kazao je premijer.</p>
<p>Kad je riječ o sâmoj Vladi, Račan je priznao kako je i sam razmišljao o prelasku na koncept funkcionalnijeg kabineta, s manje ministarstava. »No, tako nešto teško je pripremiti i primijeniti u hodu, a zbog opće situacije Vlada nema pravo na time-out od nekoliko mjeseci tijekom kojih bi se bavila sama sobom. O koncepcijskoj rekonstrukciji trebat će razmišljati uoči izbora, redovnih ili izvanrednih.« </p>
<p>Premijer smatra da Vlada nije izgubila povjerenje socijalnih partnera, a kad je riječ o naknadama za porodiljne dopuste ističe kako »nikome u Vladi zbog toga nije drago. Očekuje se da će određene reforme i racionalizacija u predstojećoj godini stvoriti i neka sredstva. Budemo li imali kakav-takav višak i kad ga budemo imali, bit ću otvoren razgovarati o tome kako ga najučinkovitije potrošiti. Također, ako netko vidi otkuda možemo stvoriti potreban novac da se porodiljne naknade ne smanje, bit će nam drago saslušati ga«, rekao je Račan ponovo naglasivši da je nužno odricanje na svim razinama kako ne bi bila propuštena povijesna šansa koju država i svi građani sada imaju.</p>
<p>»Vladi bi bilo najlakše na sve optužbe, pa i ucjene sindikata, odgovoriti tako da uzme kredit i - plati. No, na to nemamo pravo i od puta koji smo zacrtali nećemo odstupiti po cijenu ostavki. No, svi bi morali pogledati i šire od usko parcijalnih interesa i vidjeti da tako nešto nije moguće. Platimo li jednima, stvorit će se sto novih, a to je upravo ono što sada moramo izbjeći. I sindikatima ćemo ponuditi vezivanje plaća uz porast BDP-a. Mislim da je to dobra osnova za razgovore. No, na ucjene, bez obzira od koga dolazile, nećemo pristati«, zaključio je Račan. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Godina studija stoji od 16 do 27 tisuća kuna, ocjene smanjuju školarinu</p>
<p>Odrediti cijenu godine studija vrlo je ozbiljan posao u koji bi se već sada trebalo krenuti, smatraju na fakultetima / Poćnik ministra znanosti Darko Polšek ekonomskom cijenom smatra trenutačni iznos godišnje školarine koju plaćaju strani student, a domaći bi plaćali određeni postotak te cijene, ovisno o uspješnosti studiranja</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Niti nakon žestokih kritika upućenih iz različitih (akademskih) krugova, ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević ne odustaje od modela uvođenja školarina, odnosno - plaćanja studija za sve osim najboljih studenata. Školarina bi, prema ministru, iznosila određeni postotak ekonomske cijene godine na fakultetu, a profesori i dekani pitaju se ovih dana - kako odrediti pravu cijenu svakoga fakulteta? Za to su, kažu, potrebne vrlo detaljne računice, jer među fakultetima u Hrvatskoj postoje ogromne razlike. Odrediti svakome cijenu godine vrlo je zahtjevan i ozbiljan posao u koji bi se već sada trebalo krenuti, smatraju na fakultetima. </p>
<p>Pomoćnik ministra znanosti dr. Darko Polšek smatra da nikakve specifične računice nisu potrebne, jer se ekonomskom cijenom može smatrati trenutačni iznos školarine koju plaćaju strani studenti na hrvatskim sveučilištima. Ona se, ovisno o znanstvenom području, kreće između visokih 16.000 i 27.000 kuna.</p>
<p>Prema tome, ako Sabor prihvati prijedlog o uvođenju školarina za fakultete, hrvatski studenti plaćali bi cijenu studija kakvu sada plaćaju strani studenti. No, ministar Kraljević tvrdi da nikako ne bi bila riječ o punom iznosu, već određenom postotku koji bi se odredio na osnovu uspješnosti studiranja studenta. »Ministarstvo se sada, zapravo, ne bi željelo miješati u iznos školarina. Idealno bi bilo kada bi sveučilišta odredila cijenu koštanja studija, a među fakultetima koji bi ju prihvatili formirao bi se čisti tržišni odnos«, kaže Polšek. </p>
<p> Šef matematičko-financijskog knjigovodstva na Akademiji likovnih umjetnosti, Stjepan Subošić smatra da među fakultetima postoji ogromna razlika u tehnologije izvođenja nastave, zbog čega su i razlike među ekonomskim cijenama njihova koštanja vrlo velike i često ne odgovaraju iznosu koji plaćaju strani studenti. Subašić tvrdi da je nemoguće uspoređivati cijenu koštanja, primjerice, Muzičke akademije ili Medicinskoga fakulteta s nekim tehničkim fakultetom. Za primjer navodi prostor koji je potreban za izvođenje nastave na Muzičkoj akademiji. »U dvorani Akademije katkad može boraviti samo jedan student, radi vježbe instrumenta, dok u isto vrijeme u dvoranama drugih fakulteta boravi po nekoliko desetaka studenata. Zbog toga akademija može imati veći prostor od ostalih, iz čega slijedi i problem skupljega održavanja«, smatra Subašić. </p>
<p>Zorka Gujić iz tajništva Medicinskoga fakulteta u Zagrebu smatra da bi Ministarstvo znanosti ipak trebalo tražiti računicu od svakog pojedinog fakulteta. »To je ogroman posao, pogotovo za nas, budući da se Medicinski fakultet na Šalati proteže na pet zgrada, koje treba održavati. »Osim toga, imamo desetak različitih vježbi, a instrumente i ostalu opremu da ni ne spominjem. Sve to treba održavati ali i nabavljati novo, što, naravno, povisuje cijenu školarine fakulteta«, smatra Gujić. </p>
<p>Ekonomska cijena Pravnoga fakulteta, ako bi se gledalo prema sadašnjoj cijeni koju plaćaju strani studenti, iznosila bi 16.000 kuna. Tajnik fakulteta, dr. Stjepan Lice smatra međutim da danas nitko ne može sa sigurnošću reći kolika je prava cijena fakulteta. »Kad god se izračunavala ekonomska cijena, pokoja kategorija bila je ispuštena. Primjerice, osim održavanja zgrade i nabavke opreme, tu je i sustavno izdvajanje za udžbenike, kao i potreban (a ne odobreni) broj nastavnika. Zaboravlja se i na najam prostora koji je nekom fakultetu dodatno potreban za kvalitetno održavanje nastave ili pak nadogradnja postojećih«, kaže Lice, koji uvođenje školarina smatra nedopustivim u uvjetima u kojima se danas živi u Hrvatskoj. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Pastuović: Predlažemo šest godina osnovnog i deset godina obveznog školovanja</p>
<p>Šest godina osnovne škole i devet ili deset godina obveznog obrazovanja dominantno je europsko rješenje, tvrdi potpisnik Nacrta strategije razvoja obrazovanja i odgoja / Ministar Strugar već je odustao od prijedloga svoje skupine o devetogodišnjoj osnovnoj školi / Strategiju temeljimo na koncepciji cjeloživotnog obrazovanja - »društva koje uči«</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Doktor Nikola Pastuović, psiholog i pedagog, redoviti profesor Filozofskog fakultetaa u Zagrebu, i voditelj Povjerenstva za odgoj i obrazovanje pri Vladinoj Komisiji za izradu strategije razvitka Republike Hrvatske »Hrvatska u 21. stoljeću«, krajem prosinca predao je Vladi Nacrt strategije razvoja obrazovanja i odgoja u Hrvatskoj. Nakon Osnove za ustroj školstva, koju je izradilo Prosvjetno vijeće Ministarstva prosvjete i športa, to je drugi takav dokument koji je novoj Vladi podnesen u posljednjih godinu dana. </p>
<p>• Koje su glavne značajke Vaše koncepcije?</p>
<p>- Glavne su joj značajke da se temelji na koncepciji cjeloživotnog obrazovanja i »društva koje uči«, tj. da zahvaća čitav obrazovno-odgojni sustav, a ne samo školovanje djece i mladih. To je zastarjelo stajalište, budući da se u društvu koje se brzo mijenja, pogotovo tehnologija zasnovana na znanosti, mora učiti čitav život, a ne može se čitav život ići u školu. Našemu tekstu nedostaju još dva važna dijela - o obrazovanju odraslih i tzv. obrazovnoj infrastrukturi, kao pretpostavci promjena. Školski dio sustava, od predškolskog odgoja do visokog obrazovanja, uglavnom je završen. </p>
<p>• Što znači »društvo koje uči«?</p>
<p>- Budući da se ne može čitavog života ići u školu, ali se čitavog života mora učiti, moraju postojati druga mjesta obrazovanja, a ona su tamo gdje se radi i živi, tj. u poduzećima te mjestima življenja i stanovanja. To je najjednostavnije objašnjenje koncepcije društva koje uči. U razvijenom svijetu je obrazovanje u poduzećima i neškolsko obrazovanje u lokalnim zajednicama već toliko razvijeno da novac koji se u tu svrhu izdvaja nadmašuju onaj za redovito školovanje.</p>
<p>• Koje su glavne društvene pretpostavke za realizaciju ove koncepcije u Hrvatskoj?</p>
<p>- Koliko je naše društvo zrelo, vidljivo je iz toga što još prevladava svijest da obrazovanje jest - školovanje. Međutim, ako Hrvatska želi ići u korak s razvijenim svijetom, ako se želi pridružiti Europskoj uniji, što je jedan od naših prioriteta, onda će morati svoj obrazovni sustav učiniti kompatibilnim europskom i strukturno i sadržajno, što znači da će morati intenzivno razvijati upravo područje obrazovanja odraslih, a ne samo školovanje djece i mladih. Ovaj čas naš obrazovni sustav nije kompatibilan europskom ni strukturno niti sadržajno, pa ga treba postupno mijenjati.</p>
<p>• Kako nadoknaditi opći zaostatak u razvoju obrazovanja?</p>
<p>- Moramo ponajprije imati jake razvojne institucije institutskog i zavodskog tipa i kvalitetnu obrazovnu insfrastrukutru o kojoj ovisi sposobnost sustava za promjenu. Ako sustav nije dobro pripremljen za promjenu, bolje je krupne intervencije ne započinjati. Zbog odsustva znanstvene institucije za istraživanje i razvoj obrazovanja u Hrvatskoj, upravo je osnovan centar za takva istraživanja pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. To je prva specijalizirana istraživačka institucija ovakvog tipa u nas. Ali treba ga još kadrovski popuniti i pokrenuti projekte. </p>
<p>• Predsjednik Komisije za izradu strategije razvitka Hrvatske - dr. Goran Granić, smatra da je Vaša koncepcija reforme obrazovanja konkurentna koncepciji Ministarstva prosvjete i športa, predloženoj u Osnovi za ustroj školstva. S druge strane ministar prosvjete dr. Vladimir Strugar, drži da su ove dvije koncepcije komplementarne, tj. da je Vaša koncepcija strateške, a njihova operativne prirode. </p>
<p>- Na neki su način i dr. Granić i dr. Strugar u pravu. Naime, one su komplementarne u tome što Granićeva skupina zahvaća obrazovanje u cjelini, dok se skupina Prosvjetnog vijeća Ministarstva prosvjete usredotočila samo na školski sustav. U tome je bitna razlika u djelokrugu ovih skupina. Druga bi razlika trebala biti u razini obrade problematike: Granićeva bi skupina trebala promišljati strategiju, a Strugarova skupina operativne mjere. Ustroj školstva, što ga je predložila radna skupina Ministarstva, nije operativna nego strateška mjera. Mi smo, pak, koncipirajući strategiju razvoja obrazovanja u okviru nacionalne strategije razvoja, morali poći od ciljeva obrazovanja i odgoja, ali pri tome zahvatiti i načine njihova postizanja, jer se po definiciji strategija ne sastoji samo u određivanju ciljeva, nacionalnih prioriteta, nego i puteva, načina i mjera kako ih postići. Prirodno je da Ministarstvo ima nadležnost ne samo nad operativnim, već i nad taktičkim odlukama. Do konkurencije je među našim projektima došlo jer je Strugarova skupina ušla u domenu strategije, što uostalom jasno piše i u Osnovi ustroja školstva. Ja to, međutim, držim korisnim, a ne štetnim. Zahvaljujući tome, ako sam dobro razumio ministra Strugara, on je već odustao od prijedloga njegove skupine o devetogodišnjoj osnovnoj školi. </p>
<p>• U čemu se vaša koncepcija reforme osnovnog i srednjeg obrayovanja bitno razlikuje od predložene Osnove za ustroj školstva? </p>
<p>- Bitna je razlika u tome što se Osnovom za ustroj školstva predlaže produžavanje osnovne škole s osam na devet godina, dok mi predlažemo skraćivanje osnovne škole na šest godina, što je dominantno europsko rješenje te produžavanje obveznog obrazovanja na devet ili deset godina. Pri tome naglašavamo potrebu da se odluka o trajanju obveznog obrazovanja temelji na studijama izvedivosti kojima bi se utvrdilo koji od ta dva modela nama više odgovara. Bez obzira što mislim da je desetogodišnja obvezna škola izvodljivija od devetogodišnje, i bez obzira na to što Europa ide prema produžavanju obvezne škole na cijelo srednje obrazovanje. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Jesu li neki biskupi bojkotirali Mesića i Bozanića ili su pozivnice kasnile</p>
<p>Grubišić: To nije odgovarajući način izražavanja osobnog neslaganja s politikom hrvatskog predsjednika/ Mardešić: Koncil stoji iza dijaloga i u puno težim situacijama/ Rebić: Ne radi se o odbacivanju dijaloga na koji je pozvao nadbiskup Bozanić/Bono Šagi: Ne primjećujem velike podjele u Crkvi</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Izostanak nekih biskupa s novogodišnjeg domjenka predsjednika Stjepana Mesića - nisu došli Ivan Prenđa, Marin Barišić, Ante Ivas, Želimir Puljić, Slobodan Štambuk, Mile Bogović i Juraj Jezerinac - pobudio je pažnju javnosti i potakao pitanje, ne radi li se o novoj podjeli unutar Katoličke crkve, kad je u pitanju dijalog s državom. Nadbiskup Josip Bozanić pozvao je, naime, tom prilikom sve hrvatske građane da »uvažavaju pravo na strpljivo demokratsko usuglašavanje stavova oko zajedničkog interesa i da se na tom načelu i provode zaključci«, dodavši da je to najbolji lijek protiv »začuđujućih« pritisaka izvana. </p>
<p>Predsjednik Mesić, kojem su u posljednjih godinu dana više puta stizale kritike iz određenih crkvenih krugova, na ovaj ne samo kurtoazno-protokolarni gest dobre volje i pruženu ruku nadbiskupa Bozanića, uzvratio je pomirljivim riječima, te zaključio da se međusobnom tolerancijom i razumijevanjem mogu riješiti sva prijeporna pitanja. Kako u tom kontekstu shvatiti izostanak dijela hrvatskog episkopata? Kao demonstraciju vlastitog neslaganja s Mesićevom politikom, pogotovo glede suradnje s Haaškim sudom? Kao svjestan »propust« da se svojim prisustvom pruži podrška naporima nadbiskupa Bozanića, da uspostavi pravu mjeru odnosa s koalicijskom vlašću? Ili jednostavno kao slobodan izbor biskupa koji su tekuće obveze pretpostavili Mesićevu domjenku, što je osobno pravo svakog hrvatskoga građanina, a ne samo biskupa?</p>
<p> Kao neugodan dojam ostaje činjenica da nije bilo crkvenih pastira iz južnih biskupija. Iako su gotovo svi biskupi opravdali nedolazak bilo zdravstvenim stanjem bilo službenim obvezama, ipak ostaje otvorenim pitanje, nije li na djelu podjela između hrvatskih biskupa kad je u pitanju suradnja s aktualnim državnim strukturama. </p>
<p>Don Ivan Grubišić, teolog i sociolog iz Splita, drži neobičnim činjenicu da se na Mesićev poziv nije odazvao baš nitko od dalmatinskih biskupa. »Kad čovjek analizira njihove isprike, dolazi do uvjerenja da ipak nešto nije u redu i da se očito radi o nekim drukčijim političkim razmišljanjima u sadašnjoj političkoj i društvenoj stvarnosti u Republici Hrvatskoj. Jer dok su se nadbiskupi i dubrovački biskup pokušali ispričati, to što dvojica biskupa nisu htjeli dati nikakvu izjavu, pokazuje da nisu posrijedi bili ni tehnički, niti strogo subjektivni razlozi, nego se naslućuje da se u najmanju ruku radi o razlikama u procjeni sadašnje situacije«. </p>
<p>Don Ivan Grubišić drži da to nije odgovarajući način izražavanja osobnog neslaganja s politikom hrvatskog predsjednika i zalaže se za »proročku riječ« biskupa: »Ja sam za proročku dimenziju. Ako se s nekim stavovima ne slažemo, možemo bez vrijeđanja iznijeti svoje mišljenje. Sad, koliko je zgodno da to biskupi čine javno, to je druga stvar, ali u načelu, ja sam za proročku riječ«.</p>
<p>Željko Mardešić, poznati sociolog religije i angažirani katolički laik, također iz Splita, smatra da se izostanak dalmatinskih biskupa ne može bezrezervno shvatiti kao bojkot hrvatskog predsjednika.</p>
<p>»Tri su stvari u opciji. Prvo, realno je moguće da je administracija zakasnila s pozivima. Drugo, zaista je koincidencija da su baš tri dalmatinska biskupa imala slične probleme s pozivnicama. Treće, ako je riječ o bojkotu, držim da je izostanak biskupa preuranjeno proglasiti bojkotiranjem, dok u to nismo sigurni«, ističe Mardešić.</p>
<p>On je u načelu također protivnik ignorancije i zastupnik dijaloga Crkve s državnim strukturama. »To je koncilska misao. Koncil stoji iza dijaloga i u puno težim situacijama«. </p>
<p>Dr. Adalbert Rebić, teolog, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, priznaje da mu nisu poznati motivi zbog kojih neki biskupi nisu došli na novogodišnji prijem predsjednika Mesića. On smatra da se ne radi o odbacivanju dijaloga na koji je pozvao nadbiskup Bozanić. »Crkveni su ljudi prvenstveno spremni na dijalog, međutim dijalog je razgovor više osoba, a ne samo jedne osobe. Dijalog uključuje neke plodove razgovora, te je to pitanje vrlo složeno. Meni se čini da biskupi, time što se nisu pojavili, nisu željeli iskazati bilo kakvu nespremnost za dijalog. Osim toga, mislim da bi bilo dostatno da na takva kurtoazna primanja ide samo predsjednik Biskupske konferencije, a ne da predsjedniku juri čitava biskupska svita. Nisu bili prisutni ni svi važni predstavnici drugih vjerskih zajednica«, rekao je dr. Rebić.</p>
<p>Fra Zvonimir Bono Šagi, teolog, redovnik u kapucinskom samostanu u Varaždinu, također misli kako izostanak nekoliko biskupa nije namjerno bojkotiranje hrvatskog predsjednika. »Datum prijema bio je nezgodan, jer su bile u tijeku svečanosti završetka jubilejske godine. Mislim da je isprika biskupa bila iskrena i da to ne bi trebalo dramatizirati«, kaže on.</p>
<p> O tome, pokazuje li ovaj slučaj i izvjesne podjele između Bozanića i konzervativnijeg krila Crkve, s obzirom na to da je dio biskupa ovim propustio i pružiti podršku zagrebačkom nadbiskupu u uspostavi bolje komunikacije s predsjednikom, fra Bono Šagi kaže: »Gledajući izvana, moglo bi se tako pomisliti. No iz onog što je javno izrečeno ne primjećujem velike podjele u Crkvi. Nekakva razlika u mišljenjima bila bi i normalna. Štoviše, bilo bi poželjno, da se u Biskupskoj konferenciji razlike u mišljenju očituju i malo jasnije, jer bi tako nastala unutarcrkvena javnost i počeo bi se odvijati neki dijalog unutar Crkvi. Unutarnji dijalog gotovo i ne postoji, jer ispada da je na vrhu već sve dogovoreno. Te nijanse unutar Crkve bile bi dobrodošle, pogotovo kad se gleda iz perspektive regionalnih i lokalnih prilika«.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Za 650.000 umirovljenika povećanja mirovina ili nema ili ono iznosi samo nekoliko kuna </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - S prvim danom siječnja, na snagu je stupio Zakon o povećanju mirovina radi uklanjanja razlika u visini mirovina nastalih u različitim razdobljima, prema kojemu su mirovine porasle od 0,5 do 20 posto. Postotak, kao što je već poznato, ovisi o tome kad je netko otišao u mirovinu te o prosječnoj plaći u zadnjoj godini koja je ušla u izračun mirovinske osnovice (riječ je o zadnjoj od deset godina najpovoljnijih za osiguranika), a najviše rastu mirovine ostvarene prije 31. prosinca 1994. godine. To su, ujedno, jedine mirovine koje će rasti jednako za sve umirovljenike, za 20 posto, dok se rast mirovina ostvarenih u godinama nakon toga roka razlikuje i u nekoliko postotaka.</p>
<p>Tako će mirovine ostvarene u 1995. godini rasti za 20 posto, ako je u izračunu mirovinske osnovice uzeta u obzir plaća iz 1993., ili ranije. Za 17 posto rastu, pak, mirovine u čiji je izračun kao zadnja ušla plaća iz 1994. godine. Umirovljenici koji su u mirovinu otišli tijekom 1996. ostvarit će pravo na 20 posto povećanja, ako im je u osnovicu za izračun mirovine kao zadnja plaća ušao prosjek iz 1993. godine ili ranije. Plaće iz 1994. godine na temelju kojih je netko u 1996. ostvario mirovinu, povlače za sobom 17 postotno povećanje mirovina, a one iz 1995. godine 10,4 posto. Za 20 posto rast će i mirovine ostvarene u 1997., ako je kod izračuna mirovine u obzir uzeta plaća iz 1993. ili neke ranije godine. Ako je, pak, u obzir uzeta plaća iz 1994., mirovine rastu za 17 posto, plaća iz 1995. godine donosi porast od 0,4 posto, a plaća iz 1996. godine za 7,3 posto. Umirovljenicima koji su u mirovinu otišli tijekom 1998., mirovine također rastu po četiri različita postotka. Tako će 12,4 posto povećanja ostvariti oni kojima je u izračunu mirovinske osnovice uzeta u obzir plaća iz 1993., ili iz ranijeg razdoblja. Za 9,5 posto rast će mirovine u čiji je izračun ušla i plaća iz 1994., za 3,4 posto one na temelju plaće iz 1995. godine, te za 0,5 posto mirovine na temelju prosjeka plaće iz 1996. godine.</p>
<p>Od povećanja su izuzete sve mirovine ostvarene nakon 31. prosinca 1998., mirovine koje se ostvaruju po posebnim propisima (kao što su, primjerice, mirovine saborskih zastupnika), te mirovine poljoprivrednika. Uz radničke umirovljenike, pravo na povećanje ostvarit će i bivši politički zatvorenici, za koje je utvrđeno da su im mirovine zakidane jednako kao i radnicima.</p>
<p> Prva tako uvećana mirovina bit će ona za siječanj, koja umirovljenicima stiže u veljači, no za većinu umirovljenika povećanje u kunama neće odgovarati postocima. Naime, Zakonom je predviđeno da se neće povećavati iznosi mirovine sa zaštitnim dodatkom, minimalne mirovine te graničnog iznosa najviše mirovine, što znači da bi za dio umirovljenika moglo doći do »prebijanja« sadašnjih iznosa s povećanjem. </p>
<p>Što to konkretno znači, vidi se iz primjera mirovine od 961 kune, za koju zaštitni dodatak iznosi 132 kune (razlika do 1.093 kune). Kako raste samo iznos mirovine, 20 posto povećanja tom će umirovljeniku donijeti 192 kune povećanja. Iznos koji će taj umirovljenik primiti u veljači, bit će, dakle, samo 60 kuna veći od onoga iz siječnja. Prema našoj računici, umirovljenici koji danas imaju manje od 910 kuna mirovine, na koju primaju i zaštitni dodatak, povećanje u kunama neće ni osjetiti. Slično je i s onima koji primaju najviše granične mirovine, ili nešto manje od njih, dakle s umirovljenicima koji imaju primanja viša od 4.000 kuna. Ni oni neće dobiti svih 20 posto, nego bitno manje, s obzirom na to da se granični iznosi neće povećavati. </p>
<p>Prema nekim procjenama, od približno 850.000 umirovljenika koji bi trebali ostvariti to povećanje, njih oko 650.000 ukupno će u veljači dobiti povećanje manje nego što bi trebali dobiti prema postotcima, ili pak neće dobiti nikakvo povećanje. Štoviše, za dio umirovljenika ukupni prihodi od veljače bit će čak i manji nego prije povećanja! Tako će, primjerice, biti s umirovljenicima na području Zagreba koji su primali 100 kuna pomoći od Poglavarstva Grada. Naime, oni kojima mirovine prijeđu 1.210 kuna, koliko danas iznosi granica za ostvarivanje te pomoći, to će pravo izgubiti.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Peticiju o HRT-u potpisali Ritz, Rakić, Nemčić, Đuretić... </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Peticiju kojom se traži odgoda donošenja zakona o HRT-u, a čije je potpisivanje započelo u petak, potpisalo je tijekom vikenda oko 600 djelatnika te nacionalne rtv kuće. U taj broj nisu uračunati potpisi dopisnika i zaposlenika Hrvatskog radija, pa će se točan broj potpisnika znati u utorak. </p>
<p>Peticijom se predloženom zakonu o HRT-u zamjera pokušaj političkog utjecaja na poslovanje i program, odvajanje Odašiljača i veza iz sastava HRT-a bez temeljite stručne analize te smanjivanje broja nacionalnih programa. Kako neslužbeno doznajemo, nije ju zasad potpisao nitko od članova Uprave. Milka Ganza, predsjednica Odbora za očuvanje javne i cjelovite Hrvatske radiotelevizije - tijela koje je pokrenulo potpisivanje peticije - objasnila je za Vjesnik kako se od članova Uprave nije ni očekivalo da ju potpišu, jer im radno mjesto poslodavaca to i ne dopušta. Peticiju su, međutim, podržali gotovo svi čelni urednici Televizije: Neda Ritz, Mirjana Rakić, Marija Nemčić, Velimir Đuretić i drugi. </p>
<p>Milka Ganza najavila je kako će spomenuti televizijski odbor svoje zahtjeve i kritike na Vladin Prijedlog zakona o HRT-u uputiti saborskom Odboru za zakonodavstvo. Od toga Odbora i njegove predsjednice Ingrid Antičević-Marinović, djelatnici HRT-a tražit će i odgovor na pitanje »čiji je interes da se usvoji zakon koji u konačnici osiromašuje HRT«. </p>
<p>Inače, o Prijedlogu zakona o HRT-u, koji je, podsjetimo, još ljetos prošao prvo čitanje u Saboru, ovih će se dana raspravljati na više mjesta. Sporni će zakon u utorak tako biti glavna tema na sjednici Nadzornog odbora HRT-a, a dan kasnije na sjednici Vijeća HRT-a. </p>
<p>Predsjednik Vijeća Ivo Škrabalo rekao je za Vjesnik kako očekuje da će se sa sjednice toga tijela Saboru uputiti »niz kritičkih primjedbi i amandmana na zakon«. On vjeruje da se ni na drugom saborskom čitanju neće iskristalizirati stvari oko zakonskog prijedloga, te da će se zakon o HRT-u usvojiti tek kad se na zastupničkim klupama bude našao treći put. </p>
<p>Takvom mišljenju u prilog ide i HSLS-ova najava javne rasprave na koju su pozvani i djelatnici HRT-a. Iz te, pak, stranke neslužbeno smo saznali kako je cilj javne rasprave čuti mišljenje struke i pripremiti se za skoru saborsku raspravu. Neslužbeno doznajemo i to, da će HSLS, zajedno s djelatnicima HRT-a, nakon javne rasprave prihvatiti zaključke, koje će potom putem svojih zastupnika uputiti Saboru. (S.O.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Splitski SDP: HDZ može samo sanjati o ponovnom dolasku na vlast </p>
<p>SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> - Čelnik splitskoga SDP-a i saborski zastupnik Marin Jurjević ustvrdio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da je prošlotjedni istup predsjednika HDZ-a dr. Ive Sanadera u Splitu, očiti dokaz da se ta stranka nalazi pred raspadom.</p>
<p> »Sanader poručuje da se HDZ sprema u pohod kako bi osvojio mjesto koje mu pripada na hrvatskoj političkoj pozornici. Ta tvrdnja je čak i točna, jer oni se bore za golo održavanje pokreta koji se sve više rastače«, kazao je Jurjević. </p>
<p>Čelnik SDP-a posebno se okomio na Sanaderovu izjavu o hrvatskoj televiziji, naglasivši da predsjednik HDZ-a ima najmanje prava ocjenjivati rad HTV-a. »Sanader kaže da HTV nije ni javna ni demokratska televizija, a pritom zaboravlja da je, za vladavine HDZ-a, tadašnja oporba mogla samo sanjati o minutaži koju sada ima Sanaderova stranka«, istaknuo je Jurjević.</p>
<p>»Još je žalosnije kad Sanader tvrdi da vladajuća koalicija provodi revanšizam, kao da smo svi zaboravili što je činio HDZ, koji je 'čistio' sve i svakoga, od ravnatelja škola do portira«, rekao je Jurjević. Iako nema sumnje u to da se HDZ »rastače« i »puca po šavovima«, oni i dalje ponavljaju kako su najjača stranka, kaže Jurjević i dodaje da članovi te stranke žive u oblacima. </p>
<p>Da nije bilo smjene HDZ-a na prošlim izborima, Hrvatska ne bi postala demokratska država, mišljenja je čelnik SDP-a, koji podsjeća na to da je Hrvatska, nakon smjene vlasti učinila veliki skok u borbi protiv korupcije. »Borba protiv korupcije nije revanšizam«, rekao je Jurjević, ističući da HDZ pokazuje pravu »lepršavost« kad su u pitanju napadi na SDP. </p>
<p>Jurjevićevo mišljenje dijeli i saborska zastupnica Vesna Podlipec, koja je osudila izjavu glavnog tajnika HDZ-a Jose Škare, koji je rekao da je HDZ vodio stabilnu gospodarsku politiku. Zahvaljujući »stabilnoj gospodarskoj politici«, urušili su se najveći gospodarski sustavi u zemlji, ističe Podlipec. Vladajuća koalicija naslijedila je goleme probleme i bila je prisiljena posegnuti za nepopularnim mjerama kako bi zaustavila eroziju hrvatskoga gospodarstva, kazala je. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Zračna luka u Klisi bit će obnovljena do kraja 2001.? </p>
<p>OSIJEK, 8. siječnja</p>
<p> - Početkom ožujka trebala bi započeti obnova Zračne luke u Klisi kod Osijeka. Za to će trebati između šest i osam milijuna njemačkih maraka, rekao je za Vjesnik Željko Lazanin. On je u petak na konstituirajućoj sjednici Nadzornog odbora (NO) Zračne luke Osijek d.o.o. održanoj u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, izabran za zamjenika novoimenovane predsjednice NO-a Lidije Gredičak, koja će u tom tijelu predstavljati Vladu, inače 55-postotnog vlasnika toga trgovačkog društva. Grad Osijek vlasnik je 25 posto dionica, dok 20 posto ima Osječko-baranjska županija, čiji je predstavnik u NO-u Željko Mandić. </p>
<p>Podsjetivši kako je krajem prosinca 2000. iz državnog proračuna doznačeno za obnovu Klise 5,250.000 kuna, Lazanin je ponovio da bi s još šest milijuna kuna ovogodišnjeg proračunskog novca obnova mogla početi, pa bi osječka zračna luka mogla početi raditi već do kraja ove godine. Dakako, sve ovisi o dogovoru s izvođačima radova, o vremenskim prilikama i rješavanju administrativno-tehničkih pitanja. </p>
<p>Do petka, 12. siječnja, bit će završen natječaj za predsjednika Uprave Društva. Tu funkciju trenutačno, kao v.d., obavlja Ivan Vdovjak, imenovan za predsjednika u lipnju 1996., koji je svoj posao obavljao do nedavne odluke da se izaberu novi Nadzorni odbor i Uprava. »Nemam informacije o imenima ili postojanju drugih kandidata«, dodaje Lazanin, prema čijim je riječima na skupštini Društva sugerirano Vdovjaku da se javi na natječaj. </p>
<p>Sâm Vdovjak rekao nam je kako još nije uputio svoju molbu, ali da to kani učiniti. »Ponudit ću svoje usluge«, dodaje, uz napomenu kako je njegov dosadašnji rad ocijenjen pozitivno. Vdovjak je podsjetio da su štete nastale u Zračnoj luci za vrijeme rata i zbog njega, procijenjene na 8,2 milijuna maraka. Već je, međutim, započela obnova poslovnih veza i to s partnerima iz zemalja u okruženju kao što je Madžarska, ali i s onima na Srednjem istoku. Ponovna uspostava poslovnih veza s partnerima u sjevernoj Africi, pri čemu je pomoć obećao i predsjednik Stipe Mesić, bit će iskorištena i za uključivanje u program UN-a »Nafta za hranu«. Zasad se najviše govori o teretnom prometu, jer je iluzija da bi se u prvih nekoliko godina mogao ostvariti masovni putnički promet. No, organizirat će se i čarter i turistički letovi te održavanje nekih linija. </p>
<p>Očekuje se da će obnova poslovnih veza Zračne luke u Klisi potaknuti i gospodarski razvoj ovoga područja, a uspostavom prijeratne razine prometa ova bi zračna luka mogla sama snositi troškove svoga poslovanja. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Del Ponte u ponedjeljak u Zagrebu, Vlada spremna na sve mogućnosti </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - »Carla del Ponte doći će u Zagreb u ponedjeljak, 15. siječnja i tada ćemo u izravnom razgovoru razriješiti brojna otvorena pitanja. Ne želim prejudicirati s čime ona dolazi, ali Vlada je spremna na sve mogućnosti«, rekao je na početku redovite konferencije za novinare u ponedjeljak premijer Ivica Račan.</p>
<p>Govoreći o odnosima s Haagom, istaknuo je da konstantne kalkulacije i spekulacije u medijima o popisu svjedoka, osumnjičenika... nemaju nikakve osnove. »Licitiranje s listama usmjereno je na to da se izazove atmosfera straha u Hrvatskoj kako svatko može biti okrivljen i optužen. A znate, kad su svi optuženi, nitko nije kriv. To nije dobro i to ne pomaže Hrvatskoj ni kao demokratskoj niti kao pravnoj državi. Tome se valja othrvati«, rekao je premijer. Ponovio je da Vlada nije dobila nikakav popis osumnjičenih osoba od Suda u Haagu i dodao: »Dobili smo zahtjev za određenim brojem transkripata iz Ureda Predsjednika o razgovorima bivšeg predsjednika dr. Franje Tuđmana s jednim brojem bliskih suradnika. Te ćemo transkripte dobiti, procijeniti njihov karakter i sadržaj i tek potom odlučiti što ćemo s njima«.</p>
<p>Dolazak del Ponte u ponedjeljak potvrdila je za Vjesnik i glasnogovornica njezina ureda Florence Hartmann. »Del Ponte će se sastati s predstavnicima hrvatske Vlade. S njima će razgovarati o pitanjima koja se u posljednje vrijeme otvaraju na relaciji Zagreb - Haaški sud«, kazala je.</p>
<p>S kim će Carla del Ponte razgovarati u Zagrebu, Hartmann nije mogla precizirati, ali pretpostavlja da će među sugovornicima biti prije svih »hrvatski premijer Ivica Račan te predstavnici Vladinoga Ureda za suradnju s Haaškim sudom«. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić sâm je nedavno izjavio da se neće susresti s del Ponte za njezina posjeta Hrvatskoj. »Točno je, nisu predviđeni razgovori s Uredom Predsjednika jer je, očito, Vlada nadležna za odnose s Tribunalom«, pridodala je Hartmann.</p>
<p> Temeljna je svrha tog posjeta rješavanje nesporazuma koji iskrsavaju u suradnji između hrvatske Vlade i haaških dužnosnika. »Glavna poruka tužiteljice del Ponte bit će da se Haaški sud ne upušta u ocjene legitimnosti hrvatske vojne operacije 'Oluja'. To je rečeno više puta dosad, ali će tužiteljica to još jednom istaknuti u ponedjeljak u Zagrebu. Dakle, iako haaški istražitelji ispituju moguće zločine tijekom 'Oluje', Haaški sud ne zadire u problematiku legitimnosti takve operacije. Stavovi o toj problematici ionako nisu dio zaduženja Tribunala«, rekla je glasnogovornica. </p>
<p>Hoće li i o kojim optužnicama del Ponte razgovarati s dužnosnicima Vlade? Je li posjet Zagrebu priprema za podizanje optužnica protiv nekih hrvatskih generala? »Zaista ne znam. Istrage su u tijeku, i njihov ishod još ne znamo. To je sve što mogu reći«, kratko je odgovorila Florence Hartmann. No, kazala je da će novih optužnica u Haagu svakako biti, ali na temelju kojih istraga i protiv državljana koje od zemalja nastalih na tlu bivše Jugoslavije, »to je nemoguće reći«. »O tome možemo razgovarati tek kad se optužnica, koju predlaže Ured tužitelja, potvrdi i potpiše je Sud«, istaknula je. Na upit kad će haaški istražitelji saslušati generala Petra Stipetića, Hartmann ne zna jer je to »operativno područje kojemu se ne daje publicitet«. </p>
<p> Postoji li mogućnost da se Slobodanu Miloševiću za ratne zločine sudi u Beogradu umjesto u Haagu, kako se to dade iščitati iz nedavnih izjava američke državne tajnice Albright? Hartmann je najprije upozorila da su izjave Madeleine Albright izrečene uvjetno te da ih ne treba izdvajati iz konteksta. »Dakle, Albright je kazala kako postoji mogućnost da se proces vodi u Beogradu ako tako odluče tužitelj i suci. Sjedinjene Države ne bi se suprotstavljale odluči li se ICTY na takav korak«, pojasnila je dodavši da »američka državna tajnica nije ništa obećala«.</p>
<p> »Razumljivo je da u takvom slučaju najave o premještanju nekih haaških procesa u Beograd nailaze na negativan odjek u hrvatskoj javnosti. Toga ne bi bilo da se izjava sluša, odnosno čita do kraja. Sudski postupak, međutim, nije posljedica nečije osobne volje ili odluke, već dio sustava i u skladu je s određenim pravilima«, naglašava Hartmann. </p>
<p>Statut ICTY-ja, doduše, predviđa mogućnost da se određeni sudski procesi vode pred sudovima na prostoru bivše Jugoslavije, jer iz fizičkih razloga haaške sudnice ne mogu primiti sve, proizlazi iz razgovora s glasnogovornicom. »Suđenje pred domaćim sudom moguće je organizirati za one ratne zločince koji su na nižoj razini u zapovijednom lancu, a ne za tzv. velike ribe«, tvrdi Hartmann. Jer, pita se ona, »ako su pred Tribunalom na Churchillovu trgu u Haagu odgovarali i bili procesuirani, primjerice, Duško Tadić i general Tihomir Blaškić, kako bi onda Milošević, Mladić i Karadžić mogli odgovarati pred sudom u Beogradu ili, pak, Sarajevu?«.</p>
<p>Ozloglašeni ratni zločinci moraju biti procesurani u Haagu, istaknula je još jednom glasnogovornica haaške tužiteljice, »inače čitava stvar nema smisla«. Podsjetila je i na neke prijedloge koji pristižu sa srbijanske strane, o tome da se Haaški tribunal u cijelosti preseli u Beograd i tamo djeluje. Takve je prijedloge Hartmann odbacila kao neostvarljive, i to iz više razloga. »Pitanje sigurnosti jedno je od temeljnih. Povrh toga, vjerojatno je da u tom slučaju mnogi svjedoci ne bi mogli niti htjeli doći svjedočiti«, pojasnila je glasnogovornica Carle del Ponte, rekavši kako je zasad sigurno da do 2004. godine Haaški tribunal ima pune ruke posla s nizom pokrenutih istraga ili onih koje će se tek otvoriti. </p>
<p>Vinka Drezga i Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Članovi Vlade nacionalnog jedinstva sastat će se ovaj ili idući tjedan </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Uži kabinet bivše Vlade nacionalnog jedinstva, Mate Granić, Zdravko Tomac i Franjo Gregurić (s izuzetkom Milana Ramljaka), sastao se u ponedjeljak u prostorijama Demokratskoga centra kako bi dogovorio sastanak te Vlade tijekom ovoga ili sljedećeg tjedna.</p>
<p> U ponedjeljak ujutro u hotelu »Intercontinental« razgovarali su bivši premijer te Vlade Franjo Gregurić i jedan od premijera tijekom vlasti Hrvatske demokratske zajednice Hrvoje Šarinić. </p>
<p>Na sastanku Vlade demokratskog jedinstva predviđa se razmatranje stanja hrvatske politike i važnih pitanja u društvu. »Želimo da se taj sastanak održi u Hrvatskom saboru jer je Vlada tamo i djelovala, a pozvani su svi članovi te bivše Vlade«, izjavili su nakon sastanka Zdravko Tomac i Mate Granić. </p>
<p>Prema Granićevim riječima, Vlada nacionalnog jedinstva bila je prva demokratska i koalicijska vlada koja je djelovala u teškim trenucima za zemlju kad je trećina hrvatskog teritorija bila okupirana. »Naši ciljevi bili su zaustavljanje velikosrpske agresije, ali i uspostava demokratskih procesa i tržišnog gospodarstva«, rekao je Mate Granić podsjestivši na sve uspjehe te Vlade. </p>
<p>»Ni jedan od članova te Vlade ne želi amnestirati pojedinačne zločine koje treba istražiti, no to je zadatak pravosudnih tijela. Hrvatska treba surađivati s Haaškim tribunalom i mi u dobroj vjeri podržavamo stavove Vlade da svaki zločin treba temeljito istražiti i procesuirati. No, naglašavamo da je na Hrvatsku tada izvršena agresija te da su 'Bljesak' i 'Oluja' bile legitimne akcije. Stoga držimo da je potrebno postići politički konsenzus na tim pitanjima«, rekao je Granić.</p>
<p>Zdravko Tomac naglasio je da, iako bi volio da se sastanak Vlade demokratskog jedinstva održi u Saboru, ako to ne bude moguće, pronaći će se drugi prostor. Najavio je da će sjednica biti javna, a uži kabinet raspravit će zaključke. Tomac je podsjetio da se članovi Vlade ne sastaju prvi put već da je to njihov treći sastanak u posljednja tri mjeseca. »Ta inicijativa ne odnosi se samo na problem suradnje s Haaškim sudom«, objasnio je naglasivši kako je ideja da Vlada demokratskog jedinstva još jedanput kaže kako je i što radila da bi se pravodobno suprotstavila onima koji zaštitu nacionalnih interesa proglašavaju nacionalizmom, te da se to razdoblje s kojim se Hrvatska treba ponositi ne tretira na takav način.</p>
<p>»Što se tiče suradnje s Haaškim sudom, imamo puno povjerenje u Vladu i Ured za suradnju s Tribunalom. Za to smo da se istraže individualni zločini, ali ne da se sudi institucijama i ljudima koji su se našli u pravo vrijeme i na pravom mjestu u obrani domovine«, zaključio je Tomac. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Jugo brzine 100 kilometara blokiralo pomorski promet</p>
<p>RIJEKA/SPLIT, 8. siječnja</p>
<p> - Olujno jugo koje je u ponedjeljak u Dalmaciji na udare dosezalo brzinu i do 50 čvorova, ili gotovo 100 kilometara na sat, valovima višim od četiri metra blokiralo je pomorski promet. Iz splitske luke nije isplovio katamaran prema Hvaru, Korčuli i Lastovu.</p>
<p> Zbog jakog juga već dva dana je u prekidu trajektna linija Brestova (kopno) - Porozina (Cres), a neizvjesno je kad će ta veza biti uspostavljena. Sav promet prema Cresu, odnosno Lošinju preusmjeren je na trajektnu liniju Valbiska (Krk) - Merag (Cres), na kojoj se plovi bez zastoja i dužih čekanja, jer u Jadroliniji čine sve kako se ne bi stvarale kolone vozila u tim trajektnim pristaništima.</p>
<p>Pomorski meteorološki centar Split upozorio je u ponedjeljak na mjestimične udare južnog i jugoistočnog vjetra snage i do 55 čvorova. Na Kvarneru i u Gorskom kotaru najavljivan je drastičan pad temperature. </p>
<p>Ali, do ranih poslijepodnevnih sati ta se prognoza nije obistinila pa je u Gorskom kotaru umjesto najavljivanog snijega padala kiša, a temperatura zraka iznosila je šest Celzijevih stupnjeva. Prema riječima meteorologa, ovogodišnje visoke siječanjske temperature (do 14 stupnjeva Celzija) nisu se ni izdaleka približile rekordnoj siječanjskoj temperaturi iz 1974. kad je u jednom danu zabilježeno 20 Celzijevih stupnjeva. Na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru zahlađenje i okretanje na buru očekuje se potkraj ponedjeljka. To znači da bi Gorski kotar napokon mogao dobiti prvi pravi ovozimski snježni pokrivač koji najviše očekuju skijaši. (D. H., I. D., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Ina ponovo prima čekove Zagrebačke, Privredne i još 18 banaka</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Nakon kontakata s čelnicima banaka Ina je dopustila da se od ponedjeljka u 17 sati na njezinim benzinskim postajama gorivo i ostali proizvodi ponovo, nakon višednevnog prekida, plaćaju čekovima Privredne, Zagrebačke, Hrvatske poštanske, Karlovačke, Jadranske i Požeške banke, te zagrebačkih podružnica Varaždinske i Riječke banke. Na temelju prijašnjih dogovora i dobivenih jamstava o naplati izdanih čekova, Ina prima i čekove Dalmatinske i Dubrovačke banke, Erste Steiermärkischebank (pravni sljednik Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke banke), Istarske, Kreditne, Međimurske, Podravske, Partner banke, Raiffeisenbanke, Sisačke, Slavonske te Splitske banke.</p>
<p>To znači da je dosad 20 od četrdesetak preostalih hrvatskih banaka Ini dostavilo jamstva, zatražena sredinom studenoga prošle godine, da će svi njihovi izdani čekovi biti uredno naplaćeni. To znači da se čekovima ostalih banaka i dalje ne može plaćati na Ininim prodajnim mjestima. </p>
<p>»Nismo imali drugog rješenja kad se zna da smo dosad imali prilično problema s naplatom čekova znatnog dijela od pedesetak hrvatskih banaka. Zato vlasnicima čekova onih banaka koje nam nisu dostavile tražena jamstva, možemo jedino poručiti da u svojim bankama pitaju zašto to nisu učinile jer su nas time prisilile na ovakav potez«, kaže Mijo Ivurek, direktor Sektora promotivnih djelatnosti Ine. (Ž. Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Danas odluka o međunarodnoj tjeralici protiv Ljerke Ercegović</p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja</p>
<p> - Odluka hoće li se protiv bivše predsjednice Uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) Ljerke Ercegović raspisati međunarodna tjeralica, bit će donesena tijekom utorka, izjavila je u ponedjeljak istražna sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Mirjana Rigljan. U tijeku je utvrđivanje vjerodostojnosti liječničke dokumentacije, kao i one koja potvrđuje da se Ljerki Ercegović ne može ući u trag. Nakon toga će, ako dokumentacija na to upućuje, za njom biti raspisana međunarodna tjeralica, istaknula je sutkinja Rigljan. Objašnjavajući postupak raspisivanja tjeralice, kazala je da njezin odjel raspisuje tjeralicu unutar Hrvatske, a MUP za inozemstvo, po nalogu suca. </p>
<p> Međunarodnu tjeralicu koju raspiše po sučevu nalogu, MUP predaje u sustav Interpola, odnosno hrvatskom Uredu Interpola. U slučaju uhićenja u nekoj od zemalja članica Interpola, Ured obavještava Ministarstvo pravosuđa koje pokreće postupak za izručenje.</p>
<p> Branitelj Ljerke Ercegović, odvjetnik Ivan Kern, izjavio je za Hinu da još nije kontaktirao sa svojom branjenicom, te da će to učiniti u sljedećih nekoliko dana. Dodao je da će uskoro primiti i njezinu novu liječničku dokumentaciju.</p>
<p> Kern je prošloga tjedna izvijestio sutkinju da je Ercegović na liječenju u Sloveniji zbog povišenog očnog tlaka, dostavivši pritom liječničku dokumentaciju, koju je potrebno prevesti sa slovenskog jezika.</p>
<p> Nakon što zagrebačka policija Ljerki Ercegović u tri navrata nije uspjela uručiti sudsko rješenje o pritvoru, istražna je sutkinja prošloga tjedna izdala novi nalog za njezinim uhićenjem i tjeralicu koja vrijedi za područje Hrvatske.</p>
<p> Na zahtjev zagrebačkog Općinskog državnog odvjetništva 17. prosinca doneseno je rješenje o jednomjesečnom pritvoru Ljerke Ercegović. Odvjetništvo je zatražilo i proširenje istrage, pokrenute u ljeto prošle godine. Proširenje se odnosi na kreditne transakcije između HPB-a, te nekih hrvatskih i austrijskih tvrtki. Prije zahtjeva za proširenjem istrage, Ercegović se teretilo za pet djela zloupotrebe ovlasti u gospodarskom poslovanju kojima je, na poticaj Miroslava Kutle, navodno oštetila HPB za više od 34 milijuna kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Granić: Povratak više nije političko nego gospodarsko pitanje </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja </p>
<p> - Politička dimenzija problema povratka izbjeglih i prognanih u Republiku Hrvatsku više ne postoji, no povratak je i dalje velik gospodarski problem koji Hrvatska ne može cjelovito rješavati bez međunarodne pomoći. Naglasci su to iz razgovora što ga je u ponedjeljak vodio zamjenik hrvatskog premijera Goran Granić s Maxom van der Stoehleom, visokim povjerenikom OESS-a za nacionalne manjine.</p>
<p> Kako je priopćeno iz Ureda hrvatske Vlade za odnose s javnošću, Granić je u razgovoru s predstavnikom OESS-a istaknuo da je prošla godina bila intenzivna u pogledu poboljšanja politike prema manjinama. Napredak je, kazao je, zabilježen općenito prema svim manjinama, pa tako i u onom dijelu koji se odnosi na srpsku manjinu i njezin povratak, kaže se u priopćenju. </p>
<p> Politička dimenzija problema povratka više ne postoji jer je stajalište hrvatske Vlade jasno: svaki hrvatski građanin ima pravo na povratak i na odabir mjesta prebivališta, rekao je Granić. Svog sugovornika izvijestio je o zakonodavnim barijerama koje su u velikoj mjeri otklonjene tijekom 2000. (izmjena zakona o obnovi te o područjima od posebne državne skrbi), a završni korak predstoji u sljedećih mjesec dana. </p>
<p> Vlada je, dodao je zamjenik premijera, obavila konzultacije s Vrhovnim sudom u vezi s ujednačavanjem sudske prakse u postupku povrata imovine, te s Državnim pravobraniteljstvom koje zastupa građane pred sudom u takvim postupcima. Tim se mjerama, dodaje se u priopćenju, stvorio nov pristup problemu povratka, nevezan uz nacionalnost ili pripadnost socijalnim skupinama. Kao važan podatak ističe se da su se u posljednjih mjesec dana ti procesi vraćanja imovine ubrzali. Međutim, hrvatski je dužnosnik ukazao na velik ekonomski problem, piše u priopćenju. </p>
<p> Prema Granićevim riječima, Vlada je u sklopu svojih mogućnosti osigurala pomoć za trajni smještaj onih izbjeglica koje žele ostati u Hrvatskoj, a dijelom i pomoć za one što se žele vratiti u BiH. No ta je pomoć nedostatna za sve potrebe, rekao je zamjenik hrvatskog premijera istaknuvši pritom svijetle primjere (poput pomoći švicarske vlade Šibensko-kninskoj županiji). Pomoć međunarodne zajednice potrebna je kako bi se taj proces što prije završio, ponovio je Goran Granić.</p>
<p> Max van der Stoel zanimao se za problem višestrukog ilegalnog zauzimanja tuđe imovine, pozivajući se na 88 slučajeva koje su zabilježili predstavnici OESS-ove misije i UNHCR-a u Hrvatskoj. Granić je odgovorio da je trećina tih slučajeva već riješena. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Poglavarstvo apelira na građane da pomognu istrazi o napadu na Jakšića</p>
<p>DUBROVNIK, 8. siječnja</p>
<p> - U vezi s pokušajem ubojstva dubrovačkog odvjetnika Srđa Jakšića, priopćenjem za javnost očitovalo se u ponedjeljak i Poglavarstvo Dubrovačko neretvanske županije. »Iznenađeni da se ovakav čin mogao dogoditi u Dubrovniku, oštro osuđujemo sve one kojima može doći na um da se služe takvim ili sličnim zločinima«, stoji u priopćenju koje je uoči sjednice novinarima pročitao dožupan Rikard Rossetti. </p>
<p>»Uvjereni da Policijska uprava Dubrovačko-neretvanske županije radi sve na pronalaženju krivaca, apeliramo na građanstvo da maksimalno pomogne policiji, ako ima bilo kakvih saznanja o mogućim atentatorima«, kaže se u priopćenju Poglavarstva. Navodi se i da se ne želi da »ova županija i grad postanu poligon za neotkrivena kriminalna događanja«, te da je »krajnje vrijeme da se krivci nađu i privedu pred lice pravde«. </p>
<p>Član Poglavarstva zadužen za branitelje i saborski zastupnik HSS-a Srećko Kljunak naglasio je, među ostalim, kako nije riječ o »atentatu i atentatorima« nego o »pokušaju ubojstva«, te predložio da se na jednu od idućih sjednica u dnevni red uvrste i izvješća o stanju u MUP-u i sudstvu. </p>
<p>Oružani napad na odvjetnika Jakšića, koji je u međuvremenu pušten iz bolnice na kućnu njegu i uspješno se oporavlja, u priopćenju za javnost osudila je i dubrovačka Akcija socijaldemokrata Hrvatske. »Atentat i istrage pokazuju da stručnjaci PU dubrovačko-neretvanske ne poklanjaju dovoljnu pozornost sve očitijem porastu kriminala u gradu«, kaže se u priopćenju. »Vjerojatni razlog neučinkovitosti proizlazi iz činjenice da je Dubrovnik, iako po imenu svjetskih razmjera, ipak mali grad gdje 'svatko svakoga poznaje', a ta poznanstva su zapreka u propisanom funkcioniranju pravne države«, tvrde u toj stranci i ističu, uz ostalo, kako vjeruju da će dubrovačko-neretvanska policija ipak istragu učinkovito privesti kraju. U priopćenju, koje potpisuje predsjednik dubrovačkog ASH-a Zoran Jerić, spominje se i napad na suprugu i kći odvjetnika Jakšića što je, prema njima, dokaz da u gradu »smetaju svi oni koji se bave slučajevima zaštite ljudskih prava«. (K. Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Zagrebačka policija najavila kaznenu prijavu protiv nadriliječnika </p>
<p>ZAGREB, 8. siječnja </p>
<p> - Zagrebačka policija u utorak će podnijeti kaznenu prijavu protiv lažnog liječnika volontera u dvjema zagrebačkim bolnicama Siniše Filipovića (19) zbog lažnog predstavljanja, krivotvorenja isprava i nadriliječništva. Policija će, kako je najavila u ponedjeljak, prijavu uputiti zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu.</p>
<p> Kriminalistička je obrada tog slučaja pri kraju, a policija bi podrobnije detalje o istrazi trebala iznijeti na novinskoj konferenciji u srijedu. U dosadašnjem tijeku kriminalističke obrade utvrđeno je da Filipović nema diplomu liječnika, te da čak nije studirao medicinu već je završio srednju medicinsku školu. Lažnog liječnika policiji je 2. siječnja prijavio bivši kirurg u Kliničkoj bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu Hrvoje Tomasović.</p>
<p> U međuvremenu je otkriveno da je Filipović radio i u KBC-u Dubrava. Pomoćnica ravnatelja bolnice Jasminka Krajačić potvrdila je da cijeli slučaj do petka treba istražiti povjerenstvo koje je osnovao predsjednik Upravnog vijeća Kliničke bolnice Mirko Gjurašin. Povjerenstvo, sastavljeno od četiri člana, o svojim će nalazima izvijestiti članove Upravnog vijeća na sjednici u petak.</p>
<p> Povjerenstvo koje je istraživalo taj slučaj u Bolnici Sestara milosrdnica, gdje je Filipović volontirao na kirurškom odjelu tijekom 1999. i s prekidima 2000., tvrdi da Filipović nije mogao ugroziti zdravlje ili život pacijenata jer niti jedan medicinski rad nije obavljao samostalno. </p>
<p> Kazneni zakon za nadriliječništvo predviđa kaznu zatvora do šest mjeseci ili novčanu kaznu od 150 dnevnih dohodaka. Ako je nadriliječnik svoje usluge naplaćivao, zatvorska kazna povećava se do godinu dana. Za lažno predstavljanje predviđena je novčana ili zatvorska kazna do godinu dana, a za krivotvorenje isprava do tri godine ili također novčana kazna. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010109].
|
