NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010708].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 187088 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.07.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>JANAF i Omišalj u euroazijskoj mreži naftovoda za 21. stoljeće</p>
<p>Ta naftovodna trasa je primarno, osim zemalja kroz koje prolazi a posebice Hrvatske, interes Europske unije. Stoga nije iznenađenje što je to prvi program EU-a u koji je bila uključena i Hrvatska (tzv. INOGATE program)</p>
<p>Kad je prije nešto više od godine dana tadašnji direktor Jadranskog naftovoda (JANAF) Ante Čičin-Šain upravo u »Vjesniku« najavio da se već krenulo u finalizaciju posla oko transporta ruske nafte pravcem Ural (Samara) - Omišalj, te da bi za dvije godine i kaspijska nafta mogla poteći JANAF-om, mnogi su sumnjičavo vrtjeli glavom. Naime, Amerikanci su u to vrijeme već bili najavili izgradnju naftovoda kroz Tursku za kaspijsku naftu, te nije bilo vjerojatno da bi podržavali i alternativnu rutu mogućeg transporta. Osim toga, u Beogradu je bio Milošević, što je bila brana za projekte da se kaspijska nafta transportira najkraćim putem preko Rumunjske i Vojvodine do Omišlja, te se u to vrijeme spominjao zaobilazni put preko Mađarske. Na kraju, i sam JANAF se često u tisku spominjao u dijelu rezerviranom za afere, jer se tadašnje vodstvo tog poduzeća u državnom vlasništvu otvoreno usprotivilo nakanama nekih krugova da se ta tvrtka u paketu s INA-om na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> privatizira spajanjem s mađarskim MOL-om.</p>
<p>Godinu dana kasnije Čičin-Šain nije više direktor ali su projekti koje je započeo danas pred dovršetkom. Tako je u listopadu prošle godine potpisan ugovor o naftovodu Družbadria kojim bi se od listopada ove godine transportirala ruska nafta do Omišlja. S obzirom da naftovod na toj trasi već postoji u roku od godine dana trebalo je s 20 milijuna dolara dograditi uređaje koji bi omogućili da se nafta može transportirati i obrnutim smjerom od Siska do Omišlja. </p>
<p>U međuvremenu je i nova srbijanska vlada odlučila naftu za svoje rafinerije u Novom Sadu i Pančevu uvoziti isključivo preko JANAF-a. A prije nekoliko dana Hrvatska, SR Jugoslavija i Rumunjska parafirale su Memorandum o suradnji na projektu uspostave međudržavnog naftnog transportnog sustava od crnomorske luke Constante do JANAF-ovog terminala Omišalj. Sporazum bi trebao biti i potpisan tijekom rujna u Bruxellesu, a cilj mu je transportirati kaspijsku naftu od Bakua pa do Omišlja odnosno Trsta. </p>
<p>Taj naftovod bi trebao profunkcionirati za otprilike godinu dana a potrebno je još izgraditi dionice kroz Rumunjsku do Pančeva, te od Omišlja do Trsta. Time bi se taj naftovodni put uklopio u postojeću mrežu što bi omogućavalo da kaspijska nafta stiže i do zapadne Europe. Trasa je već definirana. Od Bakua bi išla do gruzijske luke Supsa na Crnom moru, odakle tankerima do rumunjske luke Constante, dalje naftovodom (koji dijelom još treba izgraditi) do Pančeva u Srbiji a potom postojećim naftovodom do Omišlja. </p>
<p>Ta naftovodna trasa je primarno, osim zemalja kroz koje prolazi a posebice Hrvatske, interes Europske unije. Stoga nije iznenađenje što je to prvi program EU-a u koji je bila uključena i Hrvatska (tzv. INOGATE program). U odnosu na EU, SAD imaju i svoje specifične interese u tom »kaspijskom bazenu«. Poznato je da su SAD to područje, prebogato najkvalitentijom vrstom nafte, proglasile prostorom od vitalnog interesa, te su, s tim u vezi, i pokrenuli projekt izgradnje naftovoda kroz Tursku do Sredozemnog mora. Na taj način bi se transport kaspijske nafte mogao odvijati isključivo pod njihovom kontrolom i neovisno od političke situacije u području Crnog mora odnosno bivše Jugoslavije. Osim toga, time bi se iz prijevoza kaspijske nafte na zapadno tržište isključila Rusija. Taj naftovod od Azerbejdžana (Baku) - Gruzija - Turska (Cejhan), bio bi dug oko 1750 kilometara, koštao bi 2,4 milijarde dolara a njime bi se izvozilo oko 40 milijuna tona nafte na zapadno tržište. </p>
<p>Usporedbe radi, JANAF-om je u prvih pet godina (od 2001.) trebalo biti prevoženo pet milijuna tona ruske nafte, dok bi se 2011. prevozilo 15 milijuna tona. Inače, JANAF ima kapacitete za prijevoz 35 milijuna tona nafte godišnje.</p>
<p> Osim zaradom na transportu nafte, profitirala bi i luka Omišalj. Naime, u njegovu luku mogu pristati i najveći tankeri na svijetu, u luci već postoje sustavi najsuvremenije zaštite te bi, kada se realiziraju projekti s ruskom i kaspijskom naftom, Omišalj mogao postati »europsko čvorište za prodaju nafte«. Primjera radi, kaspijska nafta se sada transportira iz crnomorske luke Novorosijsk u koju ne mogu pristati najveći tankeri, a stvara se i velika gužva kada brodovi s naftom prolaze kroz Bospor i Dardanele. Kada bi umjesto tim putem, ta kaspijska nafta, inače zbog kvalitete skuplja od ruske, bila transportirana preko Constante do Omišlja i, prema potrebi, dalje do Trsta, njena bi cijena, kako je to svojevremeno procijenio bivši direktor JANAF-a Ante Čičin-Šain, zbog lakšeg transporta bila niža.</p>
<p>Imajući u vidu takvu perspektivu JANAF-a i luke Omišalj, te stratešku važnost jednog takvog objekta, danas se pokazuje ispravnost svojevremene odluke da Jadranski naftovod ne ide u brzu privatizaciju. Kako se u međuvremenu opet počelo o tome govoriti, jer državi treba novca do kojeg se najlakše dolazi prodajom udjela u profitabilnim tvrtkama, dio javnosti će vjerojatno postaviti pitanje u kojem omjeru, za koliki novac i kome će eventualno biti prodan jedan takav objekt od vitalnog interesa za državu. Kako on ubuduće može donositi samo dobit, pitanje je koliko je razumno da država prestane biti barem većinski vlasnik jednog takvog objekta k tomu i od strateškog interesa ne samo za Hrvatsku nego i za šire područje. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Dr. Radovan Vukadinović: Amerika sumnja u namjere Europske unije</p>
<p>Amerika ima dovoljno instrumenata da Europljanje drži angažirane, da ih drži povezane na jugoistoku i demonstrira kako se bez američke prednosti u vojnoj tehnologiji, u obavještajnom djelovanju, u zapovijedanju, ne mogu ostvariti europske sigurnosne i obrambene snage, i da mogu biti samo uz NATO, ali nikako mimo njega</p>
<p>Razgovor s dr. Radovanom Vukadinovićem ima dva povoda. Prvi je izlazak iz tiska njegove knjige u kojoj procjenjuje odnose »od hladnog rata do globalnog poretka«, posegnuvši za nezahvalnom zadaćom da po prvi puta u nas objavi knjigu recentne političke povijesti međunarodnih odnosa obuhvaćajući prošlu polu 20. stoljeća. Drugi, izravni povod je stanje na jugoistoku Europe i prijedlozi za međunarodnu »balkansku konferenciju«. Dr. Vukadinović je redovni je suradnik međunarodnih instituta, primjerice u Velikoj Britaniji, Danskoj, Italiji, koji se isključivo bave analizama stanja na europskom jugoistoku. Cilj su procjene stanja i tendencija. </p>
<p>• Kako procjenjujete mogućnosti međunarodne »balkanske konferencije« koju ovih dana zagovaraju od Pariza i Moskve do Beograda?</p>
<p>- Zagovornici su uvjereni da nakon ratova u regiji međunarodna zajednica treba dati odgovor na pitanje - što dalje? Kako riješiti pitanje granica, regionalnu suradnju i odlučiti o mjestu koje to područje treba imati u budućoj Europi. Prihvati li se, konferencija bi trebala biti suvremena verzija nekadašnjeg Berlinskog kongresa.</p>
<p>• Protivnici konferencije imaju sasvim suprotne stavove?</p>
<p> - Oni tvrde da je sve definirano u Daytonu i da tada dogovoreno sada treba rješavati. Nakon Makedonije, ako proces krene povoljno, sve će biti postavljeno na svoje temelje. Dakle konferencija je nepotrebna.</p>
<p>• Može li se reći da se u toj inicijativi mogu vidjeti interesi raznih, utjecajnih snaga?</p>
<p>- Svakako. Ruska diplomacija želi zabilježiti određene bodove i želi iskoristiti svaku pukotinu koja se pojavljuje u euroatlantskom pristupu na jugoistoku Europe. Rusija želi izboriti priznanje za svoje buduće djelovanje u regiji.</p>
<p>• Koliko u toj inicijativi ima klasičnih posebnih interesa velikih europskih država a koliko se može očekivati jedinstveni nastup EU-a, oslobođen od stereotipa o zonama utjecaja?</p>
<p>- U političkom smislu prilično je teško govoriti o jedinstvenom EU pristupu. Posebice na ovom prostoru. Više bi to bilo formalno jedinstvo, možda i zbog toga jer dio zemalja nije previše zainteresiran. Svi su svjesni da bi se mogli pokazati vrlo različiti europski interesi. Zato je vrlo teško govoriti o usklađenoj euroatlantskoj politici. Dok je tako, dok ne dođe do jedinstva - a to je nas u Hrvatskoj mnogo koštalo - teško je govoriti da bi EU mogla biti snažniji akter na ovom prostoru. </p>
<p>• Koji bi se interesi osobito pokazali?</p>
<p>- Pretežito njemački, francuski, britanski i talijanski. Te su se zemlje i do sada pokazale svoj angažman, u krizi i gospodarski. One bi prve nastojale fiksirati svoja područja interesa.</p>
<p>• Može li se reći da su SAD zbog posebnih interesa sumnjičave prema angažmanu EU-a?</p>
<p>- Riječ je o sumnjama koje se protežu na širi splet odnosa. Amerika ne želi otvoriti još jedan prostor neslaganja sa svojim europskim saveznicama. Istovremeno Amerikanci ne vjeruju da konferencija uopće može fiksirati probleme. Istovremeno ne žele dopustiti rusko ravnopravno pojavljivanje.</p>
<p>• Zar sve to nije dokaz da na jugoistoku i dalje ništa nije rješivo bez snažnih vanjskih jamaca sigurnosti i stabilnosti? Protektorati su na Kosovu, BiH, sada očito i u Makedoniji?</p>
<p>- Naravno, ali treba dodati i pitanje razvoja zbivanja u Jugoslaviji, odnosno Srbiji - neće li se tamo otvoriti mogućnost nekog četvrtog protektorata? Nazočne su vojne, političke i gospodarske institucije koje su naprosto preuzele elemente funkcioniranja života u tom području. Zato je izuzetno važno pronaći odgovor na pitanje - može li međunarodna zajednica pokazati usklađenu politiku?</p>
<p>• U neformalnom razgovoru s jednim umirovljenim njemačkim generalom pitao sam - koji je vaš cilj na Kosovu. Odgovor je bio jednostavan - želimo ostati. Kako vi to komentirate?</p>
<p> - Riječ je o velikom vojno-političkom iskoraku prema jugoistoku. Krenulo se prema dva velika cilja. Jedan je humanitarna inicijativa, uz rušenje Miloševića. U pozadini je namjera što dužeg ostanka - kao pomoć stabilizaciji čitavog područja i onemogućavanje krize koja iscrpljuje i koja utječe na zbivanja u EU ali i košta. S druge strane otvoren je prostor za djelovanje koje je povezalo jugoistok, Balkan, s Bliskim istokom, Zaljevom i naravno sve do penetracije prema Kini.</p>
<p>Riječ je o jednom velikom pojasu interesa prije svega za SAD. To je apsolutno veliki iskorak američke sile koja je trajno zauzela pozicije. Stvoreni su uvjeti za sprečavanje pojavljivanja Rusije. </p>
<p>• U tom kontekstu intrigantna je pozicija Republike srpske. Stvorena je u Daytonu, pod američkim patronatom kao način zaustavljanja rata ali u sadašnjem, kosovskom kontekstu, postavlja se pitanje zašto je uopće stvorena?</p>
<p>- Svakako. Tu je bilo najrazličitijih spekulacija. Amerika je mogla jednostavno reći - nećemo Republiku srpsku. Onoga trenutka kada je bila stvorena bilo je više nego očito da je nije moralo biti. Vojno-politička situacija je bila takva da su snage RS mogle biti potpuno poražene. Dijelovi RS mogli su biti inkorporirani u jedinstvenu BiH. Očito je da se već tada planiralo bar dvije stvari. Prvo - olakšano funkcioniranje protektorata u BiH i da srpske vlasti u svojim okvirima rješavaju svoja pitanja.</p>
<p> Drugo - RS je ostala svojevrsnim ulogom u eventualnim pregovaranjima. S oprezom mogli bismo reći da RS može biti ulog za Kosovo. Upozorenje Srbiji može glasiti: »Ukoliko ne budete surađivali, RS se može pretopiti u BiH. Indikativno je to što nema jako ozbiljnih planova koji govore o tome da bi RS trebalo što prije inkorporirati u sastav jedinstvene Bosne i Hercegovine. Republika srpska, mogli bismo reći, može biti 'mrkva i batina'«.</p>
<p>• Dođe li do balkanske ili jugoistočne konferencije, kakav bi trebao biti stav Hrvatske?</p>
<p>- Naše granice jasno pokazuju gdje nam je mjesto. Hrvatska treba pokazati da stabilizaciju u regiji vidi kao svoj vlastiti interes. To bi pomoglo da se jasnije uoči kako u odnosu na čitavo susjedstvo Hrvatska stoji mnogo bolje. Trebalo bi pokazati da je Hrvatska potrebna, ne kao lokomotiva, nego bi trebala potvrditi svoju posebnu vrijednost i sposobnost bržeg približavanja EU.</p>
<p>• Hrvatska je na suvremenom političkom Balkanu od 1918. Može li se od toga odlijepiti, kako to sugeriraju unutarnjopolitičke silnice?</p>
<p>- Postala je dijelom političkog Balkana zbog ratnih zbivanja i zbog, naravno, stvaranja Jugoslavije. Treba podsjetiti i na hladnoratovski balans - dvije članice NATO-a, dvije članice Varšavskog ugovora i dvije nesvrstane, odnosno neutralne zemlje (Jugoslavije i Albanija). To je politička konfiguracija koja se najčešće i danas diplomatsko politički rabi. Vojno strategijski dužnosnici imaju je na umu kada govore o ovom prostoru. Dakle, kada se god govori o Balkanu, podrazumijeva se ono što je nekada bilo. Stereotipi koji postoje u geostrateškim relacijama ostaju vrlo dugo.</p>
<p>• U Hrvatskoj prevladava javno uvjerenje da su odnosi s Amerikom u uzlaznoj liniji. Kako u tom kontekstu tumačite ipak stanovitu usporenost u hrvatskom približavanju NATO-u, utjecaj na približavanje Europskoj uniji?</p>
<p>- Američka je politika, moglo bi se reći, očekivala više od ovih vlasti. SAD je nezadovoljna brzinom rješavanja kućnih problema uz pribojavanje od povratka nekih snaga koje su prije bile na vlasti a koje bi mogle vratiti na scenu neke ekstremne nacionalne kontekste. To Amerika ne želi. Postoji opasnost da sve što je do sada dobro napravljeno bude zatamnjeno domaćim problemima.</p>
<p>• Zbivanja u Makedoniji, zaustavljanje ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Skopjem a otvaranje procesa za SAA s Albanijom, predstavljaju neizravno upozorenje i Hrvatskoj. Možete li to komentirati?</p>
<p>- Jednostrano promatranje povezivanja sa EU i gledanje isključivo kroz prizmu nekih velikih uspjeha, prilično je nerealno. Približavanje donosi prava, koristi, ali i obveze. Primjer Makedonije je više nego poučan. EU je bila svjesna stanja u Makedoniji kada je pokrenula SAA s uvjerenjem da će preko tog procesa djelovati na makedonsku politiku. Isto se može dogoditi i Hrvatskoj.</p>
<p>• S međunarodnog motrišta, koje su kritične točke zbivanja u Hrvatskoj?</p>
<p>- Hrvatska mora pratiti ritam zbivanja i smirivanja u regiji. To znači regionalnu suradnju, zadržati stupanj unutarnje demokracije, razvijati pluralistički sistem, razvijati slobodno tržište, riješiti problem izbjeglica, poštovanje Daytona i - suradnja s haaškim tribunalom. Za šest ili za deset godina, kada krene u ozbiljnije približavanje EU-u, Hrvatska će morati imati i djelovati na jasnoj nacionalnoj suglasnosti o bitnim ciljevima hrvatske politike. Što se to prije postigne, Hrvatska će prije postati ozbiljna zemlja. Dok toga nema i podrška Hrvatskoj je fluidna i ovisi od situacije do situacije. Bitni cilj hrvatskog nacionalnog dogovora mora biti pravac razvoja zemlje. Hoće li Hrvatska biti socijalna demokratska država koja se približava europskim standardima? To je minimum konsenzusa bez kojeg nema dokaza o željenom stupnju državne zrelosti.</p>
<p>• Na tom su fonu izjave hrvatskog predsjednika Mesića i jugoslavenskog Koštunice. Za nevolju, riječ je o deklaracijama političara koji su očito bez utjecaja na zbivanja u svojim zemljama. Potom tu je i susret i izjava predsjednika Mesića i srbijanskog premijera Đinđića. Kako tumačite te iskorake s vrha države a suzdržanost Vlade?</p>
<p> - Činjenica je da su EU i SAD jako zadovoljni takvim istupima. Ipak očito je pitanje podjele kompetencija u Hrvatskoj. U kojoj mjeri te izjave bilo koga obvezuju, koja im je politička težina i značenje? Jedno od bitnih i bolnih pitanja današnje hrvatske stvarnosti je kako stvoriti jedinstvenu politiku. Moraju se stvoriti uvjeti da predsjednik države, premijer i predsjednik Sabora i ministar vanjskih poslova kada nastupaju, zastupaju jedinstveni hrvatski interes. Ako nastave s ovakvim parcijalnim istupima, u kojima se prije svega govori s pozicija određene funkcije a ne s pozicija hrvatske državne politike, to može biti jako opasno za budućnost.</p>
<p> • Može li se kriza na jugoistoku Europe, u budućem kontekstu, promatrati i kao eventualno ispitivanje europskog sigurnosnog sustava, ili pak kao svojevrsni američki monitoring zbivanja u Europi?</p>
<p> - Proces se može i tako provjeravati. Moglo bi se, ipak, prije reći da je sve povezano sa širom problematikom - mogućnošću upravljanja krizom. Pitanje dakle glasi: u kojoj se mjeri krize mogu stvarati i u kojoj se mjeri te krize može kontrolirati. Amerika ima sasvim dovoljno instrumenata da Europljane drži angažirane. Da ih drži povezane na jugoistoku i demonstrira kako se bez američke prednosti u vojnoj tehnologiji, u obavještajnom djelovanju, u zapovijedanju, ne mogu ostvariti europske sigurnosne i obrambene snage i da mogu biti samo uz NATO, ali nikako mimo njega.</p>
<p>Željko Hodonj</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Nijedan tečaj kune ne može pomoći turizmu ako sezona traje mjesec dana</p>
<p>TEČAJ KUNE: Gospodarstvenici svoju konkurentnost na svjetskom tržištu mogu postići neovisno o tečaju / UVOĐENJE EURA: Posljedice uvođenja eura bile bi štetne za hrvatsko gospodarstvo ako bismo u to ušli prerano / ŠTEDNJA GRAĐANA: Devize će se osim u euro mijenjati u dolare, švicarske franke ... i to ne bi trebalo dodatno ojačati kunu / FISKALNA POLITIKA: Po OECD-u, niti jedna fiskalna reforma nije uspjela ako se nije riješio izvor problema, kod nas su to prevelika socijalna davanja</p>
<p>Sezonski trend jačanja kune i implikacije toga procesa na hrvatsko gospodarstvo, mogućnost uvođenja eura u Hrvatsku prije njezina ulaska u Europsku uniju (EU) i europsku Ekonomsku i monetarnu uniju (EMU), te namjera talijanskog UniCredita da preuzme Zagrebačku banku, bili su povod za kratki razgovor s voditeljem Odjela za analizu tečaja i bilance plaćanja Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Antom Babićem. </p>
<p>• Ovih dana ulazimo u špicu sezone, kada kuna uobičajeno aprecira u odnosu na euro. Takvi trendovi, međutim, ne idu na ruku izvoznicima, koji u jakoj kuni vide glavni uzrok svojih problema. Koje će mjere HNB poduzeti kako bi zaustavio jačanje kune?</p>
<p>- HNB ni do sada nije pretjerano intervenirao na deviznom tržištu, pa ne vjerujem da ćemo to raditi ni sada. Mi ipak nastojimo da se tečaj kune određuje na tržištu. Istina je da je na proljeće došlo do većih pritisaka na aprecijaciju kune, kako zbog obveznica, tako i zbog promjene u ponašanju banaka i njihove orijentacije na ulaganja u domaće vrijednosne papire, nakon čega smo intervenirali uvođenjem obvezne rezerve na kratkoročne kredite u devizama.</p>
<p>Sigurno je da će i ove godine doći do sezonskog pritiska na aprecijaciju, ponajviše zbog povećane ponude deviza. No, ne očekujem da će prihodi od privatizacije Hrvatskoga telekoma (HT) ili nove emisije obveznica previše utjecati na trend aprecijacije kune, jer će veći dio tog novca ionako otići na otplatu zaduženja iz ranijeg razdoblja, što znači da se ti prihodi ni neće mijenjati u kune.</p>
<p> • Izvoznici se stalno žale da ih »guši prejaka kuna«. Turistički su se djelatnici, primjerice, nedavno žalili da im je jačanje kune pojelo barem pet posto prihoda. Kako to komentirate?</p>
<p> - Volio bih da mi netko konačno pokaže za koliko je točno kuna precijenjena i što bismo trebali učiniti. Tečaj kune je jedan od instrumenata koji pokazuje konkurentnost privrede u odnosu na svijet, a gospodarstvenici svoju konkurentnost na tržištu mogu postići neovisno o tečaju. Naravno, ako dođe do određene deprecijacije, tim bolje za njih!</p>
<p>Što se tiče turističkoga sektora, oni su u posljednjih 10 godina izgubili puno više nego u prvih nekoliko mjeseci ove godine. Razlozi tome su različiti, od dugovnog odnosa prema bankama, koje nemaju sluha za reprogram njihovih dugova, pa do restrukturiranja tih poduzeća, koje u većini turističkih poduzeća nije provedeno. Nikakvim tečajem ne može se pomoći turistički sektor ako sezona u nas traje mjesec dana! Zašto sezona i u Hrvatskoj ne bi trajala dulje, zašto, recimo, Dubrovnik ne bi imao sezonu koja traje cijelu godinu? Tečajem se to ne može ispraviti.</p>
<p>• Kakav je stav HNB-a o jednostranom uvođenju eura u Hrvatsku, kako to preporučuju pojedini analitičari? </p>
<p> - To su sve opcije koje postoje, ali stručnjaci HNB-a, osobito Sektor za istraživanja, nisu za sada rukovodstvu HNB-a dali takav prijedlog. Mi smatramo da je tečajni režim koji sada imamo puno bolji u prilagođavanju hrvatskoga gospodarstva prilikama koje vladaju u eurozoni. Tek tada ćemo biti spremni za tako nešto. </p>
<p>Posljedice uvođenja eura u Hrvatsku bile bi loše ako bismo u to ušli prerano. Zbog visoke stope nezaposlenosti, trajanja reformi i restrukturiranja ranije preuzimanje eura bilo bi štetno za hrvatsko gospodarstvo. Time bismo zapravo samo zamrznuli stanje razvoja u Hrvatskoj, što znači da bismo pristali na to da imamo visoku nezaposlenost još određeno vrijeme. Osim toga, preuzimanjem eura izgubili bismo jedan od instrumenata za popravljanje toga stanja, a to je tečaj, čime bismo svezali ruke monetarnoj politici.</p>
<p> Moramo voditi računa o tome da je pred nama još desetak godina prije ulaska u EU: veći dio toga razdoblja imat ćemo ovakav tečaj, a u tom razdoblju treba smanjiti nezaposlenost, restrukturirati gospodarstvo, liberalizirati kapitalni račun i izvršiti ostale prilagodbe, uz zadržavanje stabilnosti cijena. Tek tada bit ćemo spremni za uvođenje eura, a tada ćemo u godinu-dvije pripremiti instrumente monetarne politike, koji će nam omogućiti prelazak na euro.</p>
<p>• Hoće li neregistrirana štednja građana dodatno ojačati kunu kada se pojavi na računima u bankama potkraj godine. Pojedini vam analitičari već preporučuju da krajem godine povisite stopu obvezne rezerve...</p>
<p> - Mislim da to ipak neće biti potrebno, jer je riječ o privremenom učinku povećanja depozita. Ljudi će, naime, njemačke marke i ostale valute eurozone zamijeniti u euro putem bankovnih depozita. No, treba računati i na to da to neće biti samo promjena u euro, već i u dolare, švicarske franke... Mislim da taj udar na tečaj kune u odnosu na euro ipak neće biti tako velik kako se to obično misli.</p>
<p>• U Hrvatskoj se dosta bure diglo oko namjere UniCredita da preuzme Zagrebačku banku. Iako je UniCredito, pretpostavljajući kakva bi bila odluka Savjeta HNB-a, za sada povukao svoju ponudu, logično je da će se ta banka, nakon neuspjelih preuzimanja banaka u Češkoj i Sloveniji, ponovno okrenuti hrvatskom tržištu. I u Milanu, uostalom, kažu kako ih hrvatsko tržište jako zanima, te su se spremni odreći Splitske banke ne bi li zagospodarili Zagrebačkom. Hoće li u tom slučaju reakcija HNB-a biti drukčija?</p>
<p> - Ta odluka ovisi o tome kakav će rezultat koncentracije na bankarskom tržištu. HNB nije odbila dati suglasnost UniCreditu za preuzimanje Zagrebačke banke zato što je riječ o talijanskom koncernu, već zato što u nekim segmentima Zagrebačka i Splitska banka imaju vrlo visok tržišni udjel. Posebno na tržištu deviza, Zagrebačka je banka gotovo monopolist, ona vrši najviše transakcija. Ako se u tom segmentu smanji tržišni udio ZaBe, mislim da neće biti nikakvih problema oko davanja suglasnosti UniCreditu.</p>
<p> • Ovih vas je dana posjetila Misija MMF-a. S obzirom na stanje državnog proračuna, prijeti li Hrvatskoj opasnost da ostane bez stand-by aranžmana? </p>
<p> - Mislim da do kraja godine neće biti problema. No, treba imati na umu da stand-by traje do polovice iduće godine, što znači da će biti važno kakve će biti otplatne kvote početkom 2002. godine. Ove i sljedeće godine otplatne kvote su veće od milijardu dolara, pa treba vidjeti gdje će se naći novac za to.</p>
<p>Što se tiče fiskalne politike, državni je fiskus u neredu, koji se pokušava riješiti raznim privremenim rješenjima, poput decentralizacije. Samo na tome državni proračun izgubit će oko milijardu i pol kuna prihoda, ali i oko tri milijarde kuna rashoda, koji bi se preselili na lokalnu razinu. To je, međutim, privremena mjera, jer time otvarate lokalnim jedinicama, kojih ima oko 550, mogućnost zaduživanja.</p>
<p> Do sada je, dakle, javni dug bio pod kakvom-takvom kontrolom, a od sada će se morati zaduživati više od 500 jedinica, što bi moglo rezultirati eksplozijom javnoga duga i još većim fiskalnim neravnotežama. Nažalost, pravi se uzroci toga stanja ne žele rješavati, jer postoje prejaki politički otpori. Riječ je o prevelikim socijalnim davanjima, kašnjenju u mirovinskoj i zdravstvenoj reformi. Jedna studija OECD-a pokazala je da niti jedna fiskalna reforma nije uspjela ako se nije išlo izravno na izvor problema. U nas su to prevelika socijalna davanja.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Oko 16 posto cesta je sasvim propalo, a 60 posto ih je oštećeno</p>
<p>Sadašnjim ritmom obnove svaki kilometar ceste mogao bi doći na red za obnovu tek nakon 80 godina. Dakle, cijeli svoj životni vijek prosječni bi se čovjek vozio posve istom prometnicom. Zamislimo li na trenutak njezin izgled nakon 80 godina korištenja, najvjerojatnije je da bi naš »zamišljeni čovjek« na toj cesti mnogo ranije poginuo </p>
<p>Neprilagođena brzina, klizav kolnik, neopreznost, nepoznavanje ili nepoštivanje propisa..., tek su neki od uobičajenih uzroka teških prometnih nesreća kojima smo svakodnevno nijemi svjedoci. No u objašnjenju njihovih uzroka često se može čuti i onaj famozni pojam »iz nepoznatih razloga«. Tako primjerice netko »iz nepoznatih razloga« s automobilom punim djece skrene u lijevo pod tegljač ili cisternu, mladi bračni par »iz nepoznatih razloga« odleti u provaliju, a iskusni profesionalni vozač izgubi nadzor nad upravljačem pa se zabije u zid. »Iz nepoznatih razloga«, dakako. </p>
<p>Razumljivo je da se u takvim slučajevima na kraju opsežne istrage i vještačenja ponekad otkrije točni sadržaj tog misterioznog pojma, ali katkad sve ipak ostane posvemašnja nepoznanica. Međutim, promotri li se to pitanje sa stajališta kvalitete i sigurnosti prometnica kojima se vozimo razrješenje tajne čini se bližim. </p>
<p>Svaki prosječni vozač ili vozačica barem nekoliko puta tijekom višesatne vožnje pokuša izbjeći rupe i druga oštećenja na kolniku. Nekad su to zbog višegodišnjeg iskustva blagi pokreti a ponekad neoprezni, ishitreni i nagli. I tko u tom slučaju s punom sigurnošću može reći da upravo naglo izbjegavanje kolničkih oštećenja nije uzrokovalo smrt dvoje, troje, desetero ili pedesetak ljudi? </p>
<p>Kvaliteta hrvatskih prometnica, a ovdje govorimo jedino o državnim cestama ne i autocestama, svima je dobro poznata a ponekad služi i kao predmet sprdnje. U prošlom broju Nedjeljnog Vjesnika objavili smo tako podatak da će se od oko 7000 km državnih cesta ove godine novcem iz državnog proračuna Republike Hrvatske moći obnoviti ili popraviti tek 92 km cesta, što ne predstavlja niti jedan jedini posto cjelokupne mreže državnih cesta. Pukim računanjem može se lako ustanoviti da bi takvim ritmom svaki kilometar ceste mogao doći na red za obnovu tek svakih 80 godina - dakle, prosječni bi se čovjek vozio »od kolijevke pa do groba«, posve istom prometnicom. Zamislimo li na trenutak njezin izgled nakon 80 godina korištenja, prije je vjerojatno da bi naš »zamišljeni čovjek« na toj cesti, a zbog nje, i poginuo. </p>
<p>U tvrtki Hrvatske ceste koja je odnedavno zadužena upravo za gradnju i održavanje sustava državnih cesta bez naplate, prošle su godine proveli jednu opsežnu analizu stanja državnih cesta. Rezultati su, otkriva nam Miroslav Keller, šef Odjela za ceste i mostove u podružnici za održavanje HC-a, bili vrlo razočaravajući.</p>
<p>- Pokazalo se, naime, da se od ukupno 7000 km državnih cesta, njih samo 25 posto nalazi u dobrom stanju dok ih je čak 16 posto gotovo sasvim propalo. Preostalih 59-60 posto zasad su tek manje-više oštećene no potrebno ih je čim prije obnoviti jer će i one u suprotnome propasti, ozbiljno upozorava Keller. Usporedbe radi, početkom 90-ih godina, dakle prije Domovinskom rata, u dobrom je stanju bilo više od 40 posto državnih cesta, propalih je bilo 12 posto, dok je u »sivu zonu« oštećenih cesta spadalo 48 posto prometnica. Očita je dakle daljnja tendencija pogoršavanja kvalitete što se izgleda nastavilo i ove 2001. godine. </p>
<p>Preokret je razumljivo moguć no omogućit će ga isključivo novac. Koliko točno? »Prema lanjskoj procjeni HC-a zaostatak u održavanju državnih cesta i objekata uz njih, težak je oko 3,2 milijarde kuna«, naglašava Keller, dodajući da je to ceh za dugogodišnje zapostavljanje održavanja današnjih državnih cesta. O stanju 20.000 km županijskih i lokalnih cesta bolje je i ne govoriti, jer svrha ovog teksta nije čitatelju natjerati suze na oči. </p>
<p>Spomenute 3,2 milijarde kuna bile bi, dakle, dovoljne da se postojeće stanje dovede na zadovoljavajuću, korektnu razinu, no o tom se iznosu zasad može tek sanjati. A da se kakvim čudom na našoj granici i pojavi kakav hrvatski iseljenik s 3,2 milijarde kuna, koje mu vire iz džepa, 7000 km cesta svejedno ne bi bilo moguće obnoviti u samo dvije do tri godine. Hrvatska, naime, nema dovoljno opreme ni tehnike a niti osposobljene djelatnike za kontinuirani rad na tako velikoj površini. Što nam onda preostaje?
Miroslav Keller ipak vidi nešto bolje dane. U HC-u se, kaže, nadaju da će novi način financiranja održavanja državnih cesta kroz izdvajanje iz trošarina, od početka 2002. godine, ipak ponuditi kvalitetniju podlogu za rješavanje jednog od gorućih problema hrvatskog prometnog sustava. Nadajmo se samo da i taj plan ne propadne - iz nepoznatih razloga.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>U Maksimiru otvoren paviljon Jeka</p>
<p>Uz obnovljeni paviljon Jeka u subotu su predstavljeni i novi sadržaji u parku Maksimir - vožnja čamcima po trećem Maksimirskom jezeru, nove kućice - kiosci i novouređena aleja od Prilesja</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Nakon gotovo tri mjeseca obnove u subotu je u parku Maksimir za građanstvo otvoren jedini preostali paviljon iz doba oblikovatelja parka Juraja Haulika, paviljon Jeka.</p>
<p>»Kad u susjedstvu ima uspješnog direktora Zoološkog vrta ni ravnatelju Javne ustanove Maksimir drugo ne preostaje«, istaknuo je tom prigodom zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Slijedi obnova vidikovca i velikog restorana, najavio je Bandić. </p>
<p>Duh prošlih vremena ovom su prigodom pokušale dočarati manekenke odjevene u odjeću s početka prošlog stoljeća te glazbeni sastav »Syntagma Musicum«.</p>
<p>Uz obnovljeni paviljon Jeka u subotu su predstavljeni i novi sadržaji u parku Maksimir - vožnja čamcima po trećem Maksimirskom jezeru kojoj nije odolio ni Bandić provozavši se u društvu manekenki. Čamci su rađeni prema povijesnoj matrici onih kojima su se početkom prošlog stoljeća Zagrepčani vozili prvim jezerom. U početku će jezerom zaploviti samo četiri čamca a njihov će se broj povećavati ovisno o interesu građana. </p>
<p>Prigodna prodaja igračaka, sladoleda, slatkiša, sokova i novina odvijat će se u drvenim kućicama-kioscima postavljenima na raznim mjestima u parku. Kiosci će zamijeniti dosadašnje improvizirane i neprimjerene štandove postavljene na glavnom ulazu u park. Drvene kućice-kiosci izrađeni su po uzoru na arhitekturu paviljona iz Haulikovog vremena, heksagonalnog su oblika, s bakrenim krovom i zelene su boje. </p>
<p>Ovog proljeća u Maksimiru je uređena i ovom prigodom otvorena aleja od Prilesja (zapadnog ulaza u park) do vidikovca i švicarske kuće zajedno s klupama i koševima za smeće.</p>
<p>Nakon stoljetnog zanemarivanja i devastacije parka za vjerovati je da su početkom 21. stoljeća ponovno došla bolja vremena za Maksimir. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zahvale za uspjeh zagrebačkog Aeromitinga </p>
<p>ZAGREB, 7, srpnja</p>
<p> - Svečana sjednica Organizacijskog odbora Aeromitinga Zagreb 2001. održana je u subotu na Aerodromu Lučko.</p>
<p>Predsjednik organizacijskog odbora Žarko Kraljević osvrnuo se na aeromiting održan 17. lipnja na lijevoj obali Save i zaključio da je, unatoč teškoj organizaciji, sve proteklo u najboljem redu.</p>
<p>»Unatoč nesporazumima s nekim ljudima iz Ministarstva pomorstva, prometa i veza, sretan sam da smo ipak uspjeli upriličiti takav događaj u kojem je sudjelovalo 350 ljudi i u kojem su uživali mnogi Zagrepčani«, izjavio je Kraljević.</p>
<p>Osim analize manifestacije, direktor Aeromitinga 2001. Silvije Sekulić podijelio je priznanja svima koji su pomogli u organizaciji te predstavnicima aeroklubova i predstavnicima klubova aviomodelara.</p>
<p>Da posjetimo, osim aeromodelara koji su prikazivali akrobacije radioupravljanim avionima, u programu su nastupili i padobranci, a nebo su prelijetali zrakoplovi u pojedinačnim i skupnim formacijama. Posebni gosti bile su dvije akrobatske posade iz Slovenije.</p>
<p>Direktor Sekulić zahvalio se svima, a posebno zadovoljstvo izrazio je prisutnošću predsjednikaHrvatske Stjepana Mesića koji je bio visoki pokrovitelj.</p>
<p>»Zahvaljujem se Poglavarstvu grada Zagreba, gradonačelniku Milanu Bandiću kao i Ministarstvu pomorstva prometa i veza koji su omogućili da se Aeromiting održi usprkos svim problemima«, naglasio je Sekulić.</p>
<p>Nakon svečane sjednice organizatori su međusobno druženje nastavili uz kotlovinu, grah i osvježavajuća pića. </p>
<p>D. Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Ljetna gastro-ponuda »Esplanade« </p>
<p> U ovome poznatome zagrebačkom hotelu nastavljaju s praksom uvođenja sezonskih gastro-osvježenja, pa je tako upravo predstavljen ljetni jelovnik u hotelskom restoranu »Murano«. Sastoji se od šest hladnih i pet toplih predjela, tri vrste juha, desetak biranih glavnih jela, a izbor salata i slastica također je privlačan. Uglavnom, hotelski su se kulinari, lako je bilo zaključiti, doista potrudili oko izbora.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="8">
<p>Pećina Cussac bogatija od nalazišta Lascaux</p>
<p>Nevjerojatne prethistorijske rezbarije, izložene u pećini u zapadnoj Francuskoj, mogle bi biti samo predjelo blagu koje se skriva u unutrašnjosti, no javnost vjerojatno nikada neće vidjeti ni tračka od njega, izjavili su arheolozi prošloga tjedna. Povjesničari umjetnosti pozdravili su otkriće u Cussacu u dolini Dordogne kao veliko nalazište, s posebnom komorom prekrivenom spektakularnim crtežima divljih životinja, hibridnih zvijeri, ptica i žena u erotičnim položajima. »Nalazište je od svjetskog značenja«, izjavio je Dany Barraud, pročelnik za arheologiju Ministarstva kulture za tu regiju.</p>
<p>Prve procjene sugerirale su da su živopisne rezbarije stare između 22.000 i 28.000 godina - mnogo više od slavnih zidnih slika u obližnjem kompleksu pećina Lascaux, koji slovi da je stariji od 16.000 godina. »Govorimo o monumentalnim rezbarijama. Dosad smo ih otkrili više od stotinu, no vjerujemo da ih je mnogo više. Problem je u tome što je nalazište ekstremno osjetljivo, pa nam to otežava rad«, rekao je Barraud Reutersu.</p>
<p>Pod pećine je od nestabilne gline, a zidovi su podložni temperaturnim promjenama, zbog čega veće grupe ne mogu posjećivati komoru. Kao da to nije dovoljno, u podzemnim pasažima velike su količine ugljičnog dioksida, što znači da arheolozi mogu u njima provesti najviše tri sata, a onda moraju na površinu, na svjež zrak.</p>
<p>Pećina neće biti otvorena za javnost, no lokalne vlasti razmišljaju o tome da izrade repliku i postave je u obližnju pećinu, za turiste. Pećinu Cussac otkrio je prošlog rujna speleolog Marc Delluc, no važnost otkrića rasvijetljena je tek ovoga tjedna. Rezbarije se nalaze duž komore dugačke 900 metara, široke 15 i visoke oko deset metara. Među umjetničkim dijelima, u oko upada slika bizona dugačka oko četiri metra, jedna od najvećih pojedinačnih prethistorijskih rezbarija ikada otkrivenih. Uz liniju, nalaze se životinje deformiranih glava, bizon s glavom konja, siluete žena i desetak primjeraka erotiziranih ženskih likova. Arheolozi su u pećini našli i ljudske ostatke, iako nisu sigurni otkad datiraju. (T.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Film u kojem glumci doista vode ljubav</p>
<p>Budimo otvoreni od početka o Kerry Fox: u svojem novom filmu »Intima« (»Intimacy«) ona doista vodi ljubavna na filmskom platnu. Nije to simulirani seks, koji se može vidjeti u drugim filmovima, a s primjesama erotskog, gdje je ili nevjerojatno akrobatski izveden ili uredno posložen, s kretnjama koje logično slijede. A 34-godišnja Kerry Fox, nije porno glumica, nego nagrađivana umjetnica. Film će biti premijerno prikazan pokraj srpnja, bez izrezivanja kadrova, ali s neizbježnim predikatom britanske cenzure, javlja The Sunday Times.</p>
<p>Glumica je od početka točno znala što je čeka: pročitala je sve u scenariju francuskog redatelja Patricea Chéreau, koji je za film adaptirao dvije knjige britanskog pisca Hanifa Kureishija, poznatog i kao scenarista kultnog filma »Moja mala praonica«. Bilo je očito da će njezin lik sudjelovati u oralnom seksu, koji će izvesti svojem filmskom ljubavniku, šekspirijanskom glumcu i ravnatelju londonskog Globe teatra Marku Rylanceu. Od njih se očekivalo i da odu korak dalje. Uzbuđenje je moralo biti originalno; nisu se smjeli pretvarati.</p>
<p>Što Kerryjin dečko, novinar Alexander Linklater, misli o tome, nedavno je objavljeno u magazinu »Prospect« i reizdano u britanskim nacionalnim novinama. On je, nekako, uspio prevladati očekivanu ljubomoru. No, što je bilo Kerry da pristane na tako nešto? »Teško je govoriti o tome, jer bi moglo zvučati kao kliše«, odgovara The Sunday Timesu.</p>
<p>Glumica je porijeklom s Novog Zelanda, klasičnih je crta lica, a trenutačno još dobiva kilograme, zbog nedavnog rođenja sina Erica. Prvi put je zapažena u filmu Jane Campion iz 1990. godine »An Angel at My Table« (»Anđeo za mojim stolom«), u kojem je glumila pjesnikinju i spisateljicu Janet Frame, koja je neopravdano smještena u psihijatrijsku ustanovu i tamo provela punih osam godina. Hrvatskoj publici je možda najpoznatija po ulozi u filmu »Dobrodošli u Sarajevo«, u kojem je glumila jednu od glavnih uloga.</p>
<p>»Intima« je, međutim, njezina prekretnica. Kako god film prođe u kinima, ostat će zapamćena. No, na koji način će biti zapamćena, već je drugo pitanje. »Jedan me novinar već nazvao kurvom, u tisku, bez da je pogledao film ili me upoznao. No, da me je sram, ja ne bih govorila o tome«, prisjeća se. Razgovor za The Sunday Times, prvi je razgovor Kerry Fox o »Intimi«. Na Berlinskom filmskom festivalu u veljači, gdje je nagrađena kao najbolja glumica, nije bila, jer je u to vrijeme rađala. U filmu glumi udatu ženu, Claire, koja se svake srijede sastaje s Jayjem (Rylance) na tihom seksu, prije nego što se vrati mužu Andyju (Timothy Spall), vozaču taksija. Vidjeti glumca kako dobiva erekciju, potom kako stavlja prezervativ, a onda se mazi i na kraju, bez sumnje, vodi ljubav, nezamislivo je za multipleks kina, ma i za običnu kino dvoranu, osim ako njezin repertoar nije isključivo kao onaj na zagrebačkoj Kustošiji.</p>
<p>No, film zapravo nije ni izbliza erotičan. Veza između dvoje ljubavnika tužna je i prazna, sve dok Jay ne postane znatiželjan i ne počne pratiti Claire. On, a ne ona, taj je koji želi produbiti vezu. Claire je prisiljena sve priznati suprugu, no Jay će ju iz osvete silovati.</p>
<p>»Najveći mi je strah bio da će mi partner u filmu biti grozna osoba. No, pokazalo se da jednako mislimo«, kaže Kerry. Potom je uslijedio i svojevrstan obiteljski susret - Kerry je dovela dečka, a Rylance ženu, mnogo su razgovarali i na kraju se napili. Glumica niti u jednom trenutku nije osjećala da snima pornografski film, iako je njezin partner morao biti fizički uzbuđen. Je li se ona uzbudila? »Ne znam... U glumi koristite različite dijelove tijela, a ako želim da bude uvjerljivo, moram isključiti vlastite emocije. Kao da više ne osjećam samu sebe«, kaže Kerry. Direktno ne odgovara ni na pitanje je li uživala u seksu. Zadovoljstvo je osjetila na poslovnoj razini. Je li Rylance svršio? »To ćete morati pitati njega«, odgovara brzo Kerry.</p>
<p>Za Linklatera, njezinog dečka, film je definitivno bio teško emocionalno iskustvo. »Nije bio oštećen. Vjerujemo jedno drugome, a ovo je samo učvrstilo naš odnos«, dodaje glumica. Film su, na kraju, skupa pogledali početkom ove godine, zajedno s drugim članovima ekipe, a Kerry se čak uspjela i zafrkavati, jer je bila u osmom mjesecu trudnoće. »Cijelo sam vrijeme mislila: zamisli da to sad radiš«, kaže.</p>
<p>No, Claire je prilično izgubljena u nekim dijelovima filma, pa se tako osjećala i Kerry. »Bila sam zbunjena, ali u jedno sam sigurno. Niti je ona žrtva u tom filmu, a nisam ni ja. Moja je veza i dalje izvrsna!«. (Priredila Tanja Tolić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>New York diplomatima naplaćuje kazne</p>
<p>NEW YORK, 7. srpnja</p>
<p> - Gradske vlasti New Yorka odlučile su uvesti reda među diplomate i oduzimati im vozila ako ne plate kazne za prometne prekršaje. Tvrde da diplomati u kaznama za nepropisno parkiranje gradu duguju 21,3 milijuna dolara. U uvjerljivom vodstvu su predstavnici Egipta koji su od 1997. godine nakupili 15.924 kazne i duguju 1,63 milijuna dolara. Po pola milijuna dolara nisu platili diplomati Brazila, Indonezije, Kuvajta, Maroka, Nigerije i Rusije.</p>
<p>Gradska uprava smjera prvo utjerati dug od konzularnih službenika. Ako tu kaznu ne plate vozila će im pri prvom prekršaju biti odvezena, a ako ni tada ne plate bit će prodana na javnoj držabi.</p>
<p>Prije četiri godine kad su u New Yorku pokušali prisiliti na plaćanje diplomate UN-a izbila je kriza i prijetilo se premještanjem sjedišta UN-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ima li Papa plaću? </p>
<p>RIM, 7. srpnja</p>
<p> - Dobiva li Papa plaću, pitanje je koje je američka novinarka postavila vatikanskom ministru financija i bilance kardinalu Sergiju Sebastianiju, zaduženom za objavljivanje financijskih izvješća Svete Stolice na kraju svake poslovne godine. </p>
<p>Normalno je da i Papa dobiva plaću, odgovorio je kardinal Sebastiani, dodavši da i šef talijanske države prima plaću, te da u tome ne vidi ništa neobično.</p>
<p>»Ali ne znam koliko iznosi Papina plaća i kako je to regulirano«, iskreno je kazao Sebastiani. Zapravo, Papa ima račun u vatikanskoj banci IOR, koji se puni doprinosima vjernika i dijelom iz proračuna Svete Stolice. Postoji i tzv Obol sv. Petru, koji se u svim crkvama svijeta prikuplja 29. lipnja na blagdan svetog Petra i Pavla. Taj doprinos služio je stoljećima kao prihod papa. </p>
<p>U godini jubileja Obol sv. Petra je bio rekordan i iznosio je 133,3 milijardi lira. Naravno, to nisu Papina privatna sredstva. Do prije sedam godina, kad je blagajna Vatikana bila u minusu, iz Obola su se pokrivali dugovi. Gubitke i sada iskazuju Radio Vatikan i vatikanski glasnik »Osservatore romano«. Dio novca odlazi na uzdržavanje osoba koje brinu o Papi, ali to su mali novci za pet časnih sestara Poljakinja, koje su uz Ivana Pavla II. Praktički, Papa ne dobiva plaću, a vjerojatno nije u rukama ni imao neku novčanicu. Inače, plaće kardinala su do 4,5 milijuna lira, a svećenika u rimskoj kuriji kreću se od 2 milijuna lira. No, svi oni imaju i beneficije, primjerice, ne plaćaju porez. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Euro s likom Ivana Pavla II.</p>
<p>RIM, 7. srpnja</p>
<p> - Premda je bilo utvrđeno da će nova europska moneta imati isključivo slike predmeta, a ne portrete osoba, no Vatikan je ipak uspio u pregovorima isposlovati da će na jednoj strani biti lik pape Ivana Pavla II. </p>
<p> Sveta Stolica je Lateranskim ugovorom iz 1929. vezala kovanje svoje monete uz Italiju, odnosno lira vrijedi i u Italiji i u Vatikanu. Po toj konvenciji i Vatikan preuzima euro kao i Italija od siječnja 2002. No, kako je i do sada Sveta Stolica one lire koje su kovane u talijanskoj kovnici novca a za vatikansku upotrebu imale na jednoj strani lik Pape, tako se pregovaralo da to pravilo ostane i kod kovanja eura. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="13">
<p>Slučaj Bajsić posvađao pisce</p>
<p>Nagrada Tin Ujević posmrtno dodijeljena Ivanu Slamnigu za zbirku »Ranjeni tenk« / Velimir Visković ponudio ostavku kao urednik »Republike« jer je dovedeno u pitanje tiskanje teksta o Bori Ćosiću / U ponedjeljak priopćenje DHK o slučaju Bajsić </p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Dnevni red Godišnje skupštine Društva hrvatskih književnika, koja je u subotu i održana u prostorijama Društva, nije nudio ništa izvan uobičajenih strukovnih izvješća o radu u proteklu razdoblju, a ipak je pomalo uspavani skup potresla diskusija koja je, posve nenadano, u prvi plan iznijela slučaj Tomice Bajsića, ali i navodno sporno tiskanje priloga o Bori Ćosiću u časopisu »Republika«.</p>
<p>Naime, nakon što je Skupština otpočela kratkim komemorativnim riječima predsjednika DHK Slavka Mihalića, Cvjetka Milanje, Ive Frangeša i Ante Stamaća, u povodu smrti netom preminula hrvatskog književnika Ivana Slamniga, usvojena izvješća o radu pojedinih ogranaka Društva, za riječ se javio Ante Matić prozvavši Društvo književnika koje se, kako je rekao, u javnosti nije oglasilo o slučaju Tomice Bajsića, već to prepušta nekakvim fakovcima. Matić nije stao na tome već je iskoristio trenutačnu neprisutnost Velimira Viskovića, urednika »Republike« i napao ga posve neprimjerenim riječima optuživši ga da tiska prilog o Bori Ćosiću dok takvi pisci, poput Ante Matića, ni u »Republici«, ni u biblioteci DHK ne mogu objavljivati, jer da su posrijedi privilegije, pa se tekstovi objavljuju »po babi i stričevima«.</p>
<p> Na prvi napad vrlo je odlučno odgovorio potpredsjednik Anđelko Novaković, navodeći što je sve poduzeo u ime Društva da bi se olakšao i zaštitio položaj inkriminiranog Bajsića, a što je javnosti nepoznato, jer se nije s tim išlo u javnost. U priču se upleo i Pajo Kanižaj dodavši kako fakovci koji DHK apostrofiraju zbog nebrige za svoga člana, ne vode brigu o Bajsiću već o osobnoj promociji, pa se samo čeka »da će Jergović i društvo u pomoć dozvati i Gorana Babića«. Svojom osobnom pričom i obračunavanjem s aktualnim predsjednikom zadarskog ogranka DHK pridružila se i Helena Pričić iz Zadra braneći u ime domoljublja i Bajsića i Matića, koji dolaze i ratom poharanih krajeva, baš kao i ona, pa je njihov stav drukčiji od ostalih. </p>
<p>Dražen Katunarić, urednik časopisa»Most«, »Europski glasnik« i Biblioteke DHK oštro je repricirao Matiću pozivajući se na kvalitetu i europsku relevantnost Ćosićevih tekstova, ali i na to da je on hrvatski državljanin, pa stoga ne može biti upitno uvrštavanje njegovih tekstova u časopis kakav je »Republika«. Ismijao je, kako je kazao, šovinistički i ljubomorni istup Matićev koji misli da je kvalitetniji od Ćosića. Držeći Matićev istup ispod razine ljudskog dostojanstva, Visković nije želio s njim polemizirati nego je ponudio svoju ostavku Skupštini ako i njeni članovi drže upitnim uvrštavanje priloga o Ćosiću. Tu je diskusiju odlučno prekinuo Slavko Mihalić riječima »Gospodo želite li skidati redakciju, ne želim sudjelovati u tomu!«</p>
<p>Tako je ta neslavna epizoda prekinuta dogovorom da će Uprava do ponedjeljka sročiti priopćenje za javnost u slučaju Bajsić.</p>
<p>Inače, na Skupštini je posmrtno Ivanu Slamnigu za poetsku zbirku »Ranjeni tenk« dodijeljena nagrada Tin Ujević, predočen završni račun za prošlu godinu i novčani plan za 2001., te obaviješteno o pripremama za 24. zagrebačke književne razgovore. Valja izdvojiti i to da je Anđelko Novaković, kao voditelj promotivnih aktivnosti istakao da je Društvo u protekloj godini organiziralo 110 susreta posvećenih knjizi na kojima je sudjelovalo 700 sudionika, od čega 40 stranih pisaca, želeći demantirati tim brojkama, kako reče, »laži koje se sustavno šire o tome da Društvo ništa ne radi«. Sve u svemu bila je to jedna od tipičnih književnih skupština, na kojoj su, na žalost, više govorili njeni anonimni članovi, želeći nametnuti neke nove, njihove, kriterije.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Veličanstveni kiparski povratak na Hvar</p>
<p>Renesansni kompleks ljetnikovca Petra Hektorovića u Starome Gradu na Hvaru prvi je put pretvoren u upečatljivi izložbeni prostor za galeriju iznimnih skulptorskih ostvarenja proslavljene generacije hrvatskih kipara hvarske zavičajnosti: Peruška Bogdanića, Slavomira Drinkovića, Kažimira Hrastea i Kuzme Kovačića. Taj jedinstveni izložbeni projekt kulturni je događaj sezone, koji pokazuje da se hrvatska umjetnost svijetu može dostojno prezentirati ne samo na inozemnim izložbama već i na vlastitome tlu</p>
<p>Uobičajilo se u nas da ljetnu kulturnu sezonu obilježavaju festivali glazbeni, dramski, filmski, folklorni, klapski - njih otprilike stotinjak. Tu i tamo pojavi se ponegdje i pokoja izložba, ali bez većih pretenzija. One značajne ostavljaju se za jesen, zimu ili proljeće. Namijenjene su, dakle, samo domaćoj publici. U jeku turističke sezone gostima se u Hrvatskoj uglavnom ne nude veliki likovni projekti. I dok dramski ansambli, orkestri, razni solisti, glumci, redatelji i snimatelji poduzimaju ljetne turneje duž razvedene hrvatske obale (ta treba obići tih stotinu festivala!), likovnjaci izgleda odlaze stvarno na odmor, jer nema onih koji bi za ljeto priredili neku značajniju izložbenu prezentaciju.</p>
<p> Odmak od te uobičajene prakse, međutim, naslućuje se na jednom od srednjodalmatinskih otoka. Put Hvara, naime, trajektima plove teški transporti kamenih, brončanih, granitnih, čeličnih, željeznih i drvenih skulptura. Njihovo je odredište Stari Grad na Hvaru, a točna lokacija smještaja Hektorovićev Tvrdalj, pred kojim se dizalicama istovaruju impozantni kipovi. Autori su im doduše hvarski sinovi što napustiše rodni otok kojem se ipak rado vraćaju. Ovakav veličanstveni kiparski povratak rodnoj grudi, međutim, zbiva se prvi put. I možda je baš zato obilježen znakovitim nazivom izložbe »Blagoslovljeni bilizi« koja će se u Tvrdalju Petra Hektorovića otvoriti 21. srpnja.</p>
<p>Bit će to izložba pedeset skulptura, pedeset biliga vremena i prostora, pedeset suvremenih svjedočanstava genius loci, što su ih ostvarili kipari Peruško Bogdanić, Slavomir Drinković, Kažimir Hraste i Kuzma Kovačić. Bit će to konačno pravi veliki ljetni izložbeni pothvat - jedini ovogodišnji. Njegovi inicijatori i sudionici uglavnom su hvarskih korijena ili emotivno vezani uz taj otok. Peruško Bogdanić (1949.) je Starograđanin, Slavomir Drinković (1951.) rodom je iz Jelse, dok je Supetranin Kažimir Hraste (1954.) podrijetlom Brušanin, a Kuzma Kovačić (1954.) dolazi iz rodnoga Hvara. Autori izložbe su Starograđani Tonko Maroević, Vinko Srhoj i Aldo Čavić, zatim starograjska snaha Biserka Rauter Plančić te Mladen Pejaković, koji je postavljao sve izložbe tih umjetnika u kiparskom ciklusu što je svojedobno kontinuirano priređivan u zagrebačkim Klovićevim dvorima koji su uz Centar za kulturu Staroga Grada priređivači ove iznimne kiparske izložbe.</p>
<p>Tvrdalj, renesansni ljetnikovac pjesnika Petra Hektorovića, koji je originalno bez plastičkih ukrasa, čak i bez kamenih prozorskih okvira te vijenaca, sada dobiva privremeni (do 15. rujna) skulptoralni ures. Obrisi tog možda nezamislivog spoja povijesne građevine i suvremenoga kiparstva već se naziru kao uspješnica, koju pažljivo artikulira Mladen Pejaković postavljajući skulpture ispred Tvrdalja, u interijere ljetnikovca te njegove vrtne prostore, pa čak i ponad slavnog ribnjaka nad kojim drvene premosnice nose prozračne željezno-staklene kiparske konstrukcije Kažimira Hrastea.</p>
<p> Kamena šetnica oko ribnjaka podnosi i teže skulpture, pa je u nju skladno mogao sjesti jedan od Heretika Peruška Bogdanića. Za El Dorado Slavomira Drinkovića, pozlaćenu kamenu nebnicu kojega nose čelični stupovi, najprimjerenije je mjesto pozadinski vrt ljetnikovca, gdje kao da obilježava prostor kontemplacije Hektorovićeva doba. </p>
<p>Brončani portreti samoga Hektorovića, kao i suvremenika mu Hanibala Lucića, što ih je izradio Kuzma Kovačić dobili su intimniju poziciju u interijeru Tvrdalja. No, svaki od četvorice skulptora zastupljen je kako velikim, tako i manjim formatima djela, postav kojih je maksimalno prilagođen ambijentu (eksterijeru i interijeru).</p>
<p>Teritorijalno i generacijski bliski ti su hvarski umjetnici svojim djelima obilježili hrvatsko suvremeno kiparstvo. Dio tih biljega sada vraćaju svome Hvaru. Oni su blaženi ne samo po nazivu izložbe i nekim kiparskim temama (i djelima) kao što su »Veliko drvo sv. Sebastijana« (Drinković), »Sveti Gral« (Bogdanić), »Život sv. Franje Asiškog« (Kovačić) ili »Raspeće« (Hraste), već i po tome što nastavljaju kulturološku tradiciju svojih slavnih otočkih predaka. Iako su njihovi opusi izričajno različiti, u kompleksu »posvećenoga« Hektorovićeva ljetnikovca oni uspostavljaju dijalog kojim objedinjuju otočke prostore iz kojih dolaze, dakle, od starogradsko-jelšanskog polja, preko bruške uzvisine do južne luke grada Hvara. Zajedno, u povijesnom prostoru prvobitnog Farosa (Stari Grad), oni pokazuju iz te otočke sredine iznjedrenu kreativnu moć, koja je tijekom stoljeća ostavljala svoje bilige na tome prostoru. Hektorovićev ljetnikovac samo je jedan od hvarskih i starogradskih prostora koji su tako višestruko povijesno obilježeni. Stoga su i ovi suvremeni kiparski bilizi potvrda tog povijesnog kontinuiteta.</p>
<p>Hvarski Stari Grad tim impresivnim izložbenim projektom želi sve svoje goste ponosno upozoriti na povijesne i suvremene kreativne domete te sredine. Time svima njima daje na uvid dio suvremenog hrvatskog umjetničkog stvaralaštva te skreće pažnju na stvaralačke potencijale ove male mediteranske i srednjoeuropske zemlje te pokazuje da se hrvatska umjetnost svijetu može dostojno prezentirati ne samo na inozemnim izložbama, već i na vlastitome tlu. Prepoznat kao prava vrijednost, taj je izložbeni projekt brzo dobio naklonost onih koju su bili u mogućnosti sufinancirati njegovu realizaciju. Uz grad Stari Grad najvećim ga je dijelom financiralo Ministarstvo kulture (koje vapi za sličnim projektima!), zatim Hrvatska gospodarska komora, Županija splitsko-dalmatinska te Uprava za razvoj otoka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo.</p>
<p>Uviđajući značenje te izložbe Vjesnik je, kao i mnogo puta dosad, preuzeo medijsko pokroviteljstvo tog zaista neponovljivog kulturnog događaja sezone. Pri tome neće se samo ograničiti na predstavljanje izložbe i autore djela, već će se založiti da neki od »Blagoslovljenih biliga«, svjedočeći kreativni povijesni kontinuitet otoka, ostanu kao trajni trag na otvorenim prostorima ne samo Staroga Grada već i drugih zavičajnih odredišta te slavne hvarske kiparske četvorke.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pred Ekonomskim fakultetom skulptura danskog kipara</p>
<p>Skulptura je rad Jespera Nergaarda, suvremenog danskog kipara koji je darovao Zagrebu 700 sati svojeg kiparskog rada i odgodio rad na drugoj skulpturi koja će se naći ispred jednog od najvećih svjetskih aerodroma, onog u Rio de Janeiru</p>
<p>Budućnost (Futuro), bit će ime skulpture koja se trenutačno izrađuje u talijanskoj Carrari, a koja će - povodom 86. Svjetskog kongresa esperantista koji će se održati u Zagrebu od 21. do 28. srpnja pod pokroviteljstvom Stjepana Mesića, predsjednika Republike Hrvatske - ugledati svjetlo dana ispred zgrade Ekonomskog fakulteta. Skulptura je rad Jespera Nergaarda, suvremenog danskog kipara koji je darovao Zagrebu 700 sati svojeg kiparskog rada i odgodio rad na skulpturi koja će se naći ispred jednog od najvećih svjetskih aerodroma, onog u Rio de Janeiru.</p>
<p>Skulptura napravljena od cijenjenog bijelog kararskog kamena, visoka je oko dva i po metra i teška oko sedam tona te se sastoji od deset zanjihanih uzdignutih formi, zaobljenih vertikala, koje, tvoreći cjelinu, simboliziraju sklad, prijateljstvo, suradnju i simbiozu. "Futuro" izražava osjećaj slobode, razumijevanja i nade u budućnost, a Gradski zavod za planiranje razvoja Grada Zagreba i zaštitu okoliša predložio je da se postavi na Kennedyev trg ispred Ekonomskog fakulteta za što se još prikuplja zadnja dokumentacija. Skulptura bi, doznajemo od Spomenke Štimec, tajnice Hrvatskog saveza za esperanto, u Zagreb trebala stići sredinom srpnja, uoči kongresa koji će okupiti više od 1500 esperantista. Skulpturu vrijednu oko 360. 000 kuna mogao bi, uz zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, otvoriti i Reinhardt Selten, gost kongresa i njemački nobelovac za ekonomiju. Osim stotinjak domaćih, najbrojniji gosti kongresa kojeg esperantisti nazivaju još i "festivalom festivala", a time i Zagreba, bit će Francuzi, Nijemci i Japanci. </p>
<p>Podsjetimo, i kroz 86. Svjetski kongres esperantista Hrvatska obilježava 2001. godinu kao "Europsku godinu jezika", a ove godine Svjetski savez za esperanto jedan je od kandidata Nobelove nagrade za mir. </p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Medijski nasljednici »Novog kvadrata«</p>
<p>Prvi put nakon legendarnog »Novog kvadrata« u Zagrebu se okupila skupina zrelih umjetnika stripa u grupi »Divlje oko«, nudeći publici draž uživanja u novome i drukčijemu, ukratko u medijskom eksperimentiranju stripom, njegovom formom i sadržajem</p>
<p>To je brzina kakvu valjda zahtijeva 21. stoljeće! Jer, trebalo je samo nekoliko tjedana da se u Zagrebu utemelji strip grupa »Divlje oko«, pa do njihove prve zajedničke izložbe u Galeriji primijenjenih umjetnosti u Studentskom centru. Recimo odmah - senzacija se dogodila, pa je publika na otvorenju u prošli utorak imala priliku nazočiti malom medijskom spektaklu kakav u Zagrebu nije zabilježen još od pojave legendarne skupine »Novi kvadrat«, naravno, s određenim razlikama.</p>
<p>Ako mi je dopušteno analizirati, Novi je kvadrat najprije istupio u listu »Polet«, gdje je tiskana i većina radova članova te skupine, nakon čega su slijedile znamenite izložbe u Koprivnici i zagrebačkom SC-u. Zahvaljujući njihovu talentu, ali i podršci nekolicine jakih medijskih ljudi (između ostalih i samog Veselka Tenžere) koji su prepoznali autorske vrijednosti članova te skupine, Novi kvadrat je postao i ostao kultna hrvatska institucija u mediju stripa, a većina članova napravila je pojedinačno vrlo uspješne karijere (Mirko Ilić, Joško Marušić, Radovan Devlić, Krešimir Zimonić, Igor Kordej, Krešo Skozret...).</p>
<p>Strip grupa »Divlje oko« krenula je drukčijim putem. Bez medijskih fanfara, bez »domicilnog« lista u kojemu bi mogli objavljivati i bez jakih »veza« u medijima, ali i bez ikakvih »hemunga« oko svog prvog nastupa, publici su se predstavili jedinstvenim konceptom, koji bi se mogao okarakterizirati kao istraživanje u području medija stripa. Ako podsjetimo da u posljednjih desetak godina hrvatskom stripu doista ne cvatu ruže, uz tek rijetke autorske istupe u svijetu, da ne postoji nijedan list koji bi sistematično objavljivao radove domaćih autora, a da je uopće prostor za objavljivanje toliko sužen da ga možemo smatrati zanemarivim, onda je jasno da je osam članova »Divljeg oka« bilo osuđeno okrenuti se sebi i pokušati istražiti drukčije putove za svoju prezentaciju.</p>
<p>U razgovoru s Duškom Gačićem, saznajem da su se od osam članova »Divljeg oka«, tek nekolicina privatno poznavali od ranije, ali su se našli prepoznajući u poznatim radovima (ili onima koji su kružili iz ruke u ruku) zajedničku crtu medijskog eksperimentiranja. Krenule su poruke i pisma kroz internet, budući članovi su sve jače počinjali vjerovati u zajedništvo, toliko da je i ime grupe nastalo u internetskoj prepisci. Svi su ti detalji dokumentirani u katalogu izložbe, koji izgleda kao nekakav strip-fanzin, a to postaje i doslovno jer je upakiran zajedno s pravim (i vrlo dobrim!) strip-fanzinom »Flit«, koji se do sada pojavio šest puta, a vlasnik mu je i uređuje ga upravo Duško Gačić.</p>
<p>Pedigre članova »Divljeg oka« prilično je impozantan, premda šira publika kao autore stripova poznaje tek njih troje-četvero. Čak ih je šest završilo Akademiju likovnih umjetnosti ili Školu primijenjenih umjetnosti, a samo su dvoje samouki. Svestrani su: bave se stripom, animiranim filmom (u »Zagreb filmu«), izlažu jednako na likovnim i na izložbama stripova...</p>
<p>Abecednim redom, članovi »Divljeg oka« su Franjo Anžlovar, Ivana Armanini, Magda Dulčić, Dušan Gačić, Irena Jukić-Pranjić, Helena Klakočar-Vukšić, Miroslav Nemeth i Zvonko Todorowski. Smatraju se ravnopravnima i kao osnivači i kao članovi skupine, a za »Divlje oko« kažu da je otvoreno i drugima za koje prepoznaju da su im isti interesi, no napominju kako ipak nisu klub nego grupa, pa ni širenje neće biti beskonačno.</p>
<p>Skupina je zapravo pošla od činjenice da je strip sastavljen podjednako od likovnih, literarnih, filmskih, crtačkih i narativnih elemenata, a promišljanje samo na njegovu grafičku formu, dakle tiskanje u magazinima ili revijama svojevrsno je ograničenje. Tražeći slobodu u stvaranju autori su se poslužili raznovrsnim tehnikama, od crteža ili linoreza, sve do plakatne forme ili pravog trodimenzionalnog stripa u formi svojevrsne skulpture.</p>
<p> U Galeriji primijenjenih umjetnosti SC-a tako smo mogli vidjeti temeljita istraživanja stripa: Miroslav Nemeth izložio je svoje strip-linoreze, Magda Dulčić i Zvonko Todorowski »igrali« su se plakatnom formom (dijalektalna posveta Cortu Maltežaninu) jednako kao i elementima arhitekture (simbolični stupovi), Helena Klakočar-Vukšić »pomiješala« je strip i slikarstvo, a Dušan Gačić predstavio je svoje stripove u tri dimenzije, koji su nastali kao voluminozni produžetak njegovih predložaka za sprejanje stripova po zidovima. S naracijom su se poigrali podjednako zanimljivo Franjo Anžlovar kao i Ivana Armanini i Irena Jukić-Pranjić. </p>
<p>Netko će reći da su izloženi stripovi hermetični ili »preumjetnički«, no činjenica je da se »Divlje oko« i ne obraća onima koje zanima komercijalni strip, premda bi neki od izloženih radova mogli postići visoke cijene, poput onih kakve u nas postižu primjerice najskuplje slike u ulju. </p>
<p>Kako bi ipak bili dostupni publici, a to je ipak krajnji cilj svakog autora, članovi skupine odlučili su se na, uvjetno rečeno, izložbenu turneju u Hrvatskoj i u inozemstvu, predviđaju uskoro i vlastitu stranicu na internetu, a dio će radova biti i tiskan u nekom pogodnom izdanju. Za sada se fanzin »Flit«, u kojemu je objavljen dio radova može nabaviti u specijaliziranim prodavaonicama stripova, poput one u zagrebačkom Neboderu.</p>
<p>Koliko god netko mislio da je strip zapravo medij 20. stoljeća, da su mu zlatna vremena prošla i koliko god to bilo točno, grupa »Divlje oko« pokazuje da u stripu ipak još nije sve rečeno. Otimajući ga iz ralja komercijale, oni su uz dužan umjetnički dignitet također pomakli i granice autorskog izražavanja, a publici priuštili slast uživanja u novome i neviđenome. Zato treba nestrpljivo čekati na nove poteze, genijalne diverzije i ideje »Divljeg oka«, za koje bi se zbog nesumnjive kvalitete i inovativnosti uskoro moglo pročuti i znatno šire od Zagreba i dvorišta SC-a. </p>
<p>Jure Ilić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dickens je budno pazio na »posrnule« žene</p>
<p>Njegova pisma sadrže veoma minuciozne opise načina na koji su djevojke održavale svoje rublje i tjelesnu higijenu. Korenspodencija je pripadala Judith Hughes, izravnoj potomkinji Georgine Morson, guvernante skloništa, kojoj je svih 14 pisama Dickens adresirao u razdoblju od 1849. do 1854. godine</p>
<p>U Devonu su pronađena pisma Charlesa Dickensa koja su otkrila piščevo zanimanje za mlade »posustale« žene. Naime, Dickens je u West Londonu 1847. godine pod imenom »Urania Cottage« osnovao sklonište za prostitutke, kradljivice i skitnice. Međutim, ova pisma potvrđuju da je slavni pisac bio nešto više od samog utemeljitelja, pokazujući ga kao osobu koja je s velikim zanimanjem i veoma detaljno pratila djevojke koje su tamo obitavale. Njegova pisma sadrže veoma minuciozne opise načina na koji su djevojke održavale svoje rublje i tjelesnu higijenu. Korenspodencija je pripadala Judith Hughes, izravnoj potomkinji Georgine Morson, guvernante skloništa, kojoj je svih 14 pisama Dickens adresirao u razdoblju od 1849. do 1854. godine. Iako u pismima nema indicija da je Dickens imao ikakvih ljubavnih afera sa štićenicama skloništa, pronađena pisma bacaju novo svjetlo na razdoblje njegovog života u kojemu je imao prilično mnogobračnih nesuglasica sa svojom ženom Catherine. </p>
<p>Michael Slater, profesor viktorijanske književnosti na londonskom sveučilištu i autor knjige o Dickensovu odnosu sa ženama kaže kako u pismima nema snažnog dokaza koji bi sugerirali njegovo ljubavništvo s djevojkama iz »Uranije«, ali ima dokaza o njegovoj opsjednutosti njima i njihovim životima. Uostalom, tko zna što se događalo u dubini njegove duše, pita Slater. Dickens, čiji su romani prikazivali siromaštvo i socijalnu nepravdu osnovao je »Uraniju« novcem velike bankovne dinastije. U to vrijeme je dio Londona u kojem je »Uranija« osnovana bilo u »vlasti« crvenih svjetiljki i sklonište je osnovano s namjerom da posrnule izvede na pravi put. Zatvoreno je 1862. nakon što se Dickens razišao od supruge. Margaret Brown, izdavačica pisama kaže: »Pisma su zanimljiva jer nam pružaju sasvim novi doživljaj Dickensa i, dajući gomilu detalja, ukazuju na iznimno važno razdoblje u njegovu životu. Dickens nije bio savršen ni u kojem pogledu i zasigurno je imao svoju »tamnu« stranu. Ipak, mislim da je njegovo zanimanje za ove djevojke bilo očinsko i zaštitničko. Uostalom, imao je dovoljno prilika da si ljubavnice pronađe u znatno višim slojevima društva«. (Priredila Branka Valentić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="18">
<p>Goran okrenuo meč, odluka u nedjelju</p>
<p>U 50-ak minuta, koliko je trajao nastavak meča između Gorana Ivaniševića i Tima Henmana, naš je as pokazao igru kakvu smo od njega navikli gledati u posljednjih 10-ak dana</p>
<p>LONDON, 7. srpnja (Od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> - Cijelo jutro i dobar dio popodneva subote kiša je uporno odgađala odluku u polufinalnom susretu Gorana Ivaniševića i Tima Henmana. Naposlijetku, u kasno poslijepodne dva polufinalista ipak su uspjela izaći na središnji teren, no tamo su se zadržali tek 50-ak minuta, do nove kiše. Za to vrijeme Goran Ivanišević je napravio sjajan posao. Dobio je četvrti set u tie-breaku, a u petom setu je poveo sa 3-2, a Henman je imao 30-15 na svoj servis. Prije negoli je meč i drugi puta prekinut, te je protegnut na treći dan rezultat između Ivaniševića i Henmana je bio 7-5, 6-7 (6), 0-6, 7-6 (5), 3-2, 15-30.</p>
<p>Nakon što je meč prekinut i u subotu, stigla je odluka da će Ivanišević i Henman svoj meč nastaviti u nedjelju, premda s obrnutim ulogama od prvotnog prekida u petak. Ovoga puta Goran Ivanišević je taj koji situaciju drži pod kontrolom, ovoga puta, čini se, Goranu je prekid odgodio ulazak u finale.</p>
<p>Naš tenisač imao je 40-30 i loptu u rukama kod 1-2 u četvrtom setu kad su se dva finalista u subotu pojavila na terenu. Pogodio je as iz prvog servisa i time je nagovijestio sjajnih 50-ak minuta koje su uspjeli obojica odigrati do nove kiše. Ivanišević je bio vrlo koncentriran na svojem početnom udarcu, a onda kada je bilo najpotrebnije, u tie-breaku, spojio je dva briljantna reterna, usput pogodio dva asa i Henmanu poravnao rezultat u setovima.</p>
<p>Tim Henman, sada je to sasvim sigurno, nije izdržao pritisak kojeg je pred njega stavila cjelokupna otočka javnost. Uostalom, to je bilo i za očekivati od 27-godišnjeg Engleza od kojega su svi očekivali da konačno osvoji Wimbledon, koji nije u rukama domaćina od 1936. i Freda Perryja. Koliki je taj pritisak javnosti natovaren na Henmanova leđa najbolje će posvjedočiti jedan naslov preko cijele strane u subotnjim engleskim novinama: Tim, ne budi curica! Premda, u doslovnom prijevodu ovo curica ima drugačiji smisao. Englezi, jednostavno, ne vide u Henmanu dovoljno hrabrosti i to je ono što ih najviše muči.</p>
<p>Da bi potvrdio sva njihova strahovanja Henman se potrudio da u 50-ak minuta subotnjeg nastavka napravi tri dvostruke pogreške pri servisu, upravo onoliko koliko je napravio u dva sata igre u petak. Osim toga, u nastavku meča rijetko je kad pogodio prvi servis, igrao je prilično mekano, a na suprotnoj strani imao je protivnika koji je točno znao što želi.</p>
<p>Goran Ivanišević u subotu je bio odlučan ispraviti sve ono negativno u svojoj igri iz petka, stigao je u meč čiste glave i pokazao se onim Goranom kakvim smo ga navikli gledati posljednjih 10-ak dana.</p>
<p>- Bio je slomljen u petak navečer, no u subotu je puno bolje, bit će dobro, uvjeravao nas je uoči nastavka meča Nikola Pilić.</p>
<p>I doista, Goran je bio pravi. Ako je uspio izvući četvrti set, ako se uspio vratiti iz ponora, ako mu je na kraju i pomoglo nebo, čini se da je Goran zaista predodređen za svoje četvrto wimbledonsko finale. Noć u koju su ušla obojica ponovno će biti teža za Henmana. Goran će pokušati mirno dočekati nedjelju i 14 sati i ući u svoj četvrti finale. </p>
<p>Dok su Ivanišević i Henman čekali da prestane kiša te da nastave prekinutu partiju od petka, Patrick Rafter trenirao je na terenu broj 8 i čekao finale. Niti u petak nakon pobjede nad Agassijem Rafter se nije izjašnjavao koga bi rađe vidio kao svog protivnika, pa je slično bilo i u subotu. Neki smatraju da stanka od tri dana nije baš najbolji izbor za Raftera, no on je u poziciji čekati. Iako pritisak wimbledonskog finala je velik, ali on je već unutra. Nadamo se protiv Ivaniševića...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Preko Berkeleya do olimpijske medalje u Ateni</p>
<p>U Americi smatraju da jedino ja mogu konkurirati Amerikancima u borbi za zlato u Ateni. Možda me zovu da bi me kontrolirali, a možda im je interes da nastupim u Americi, kaže Draganja</p>
<p>MALTA, 7. srpnja (Od posebnog Vjesnikovog izvjestitelja)</p>
<p> - Duje Draganja, plivač splitskog POŠK-a, osvojio je na 38. europskom juniorskom prvenstvu u plivanju i skokovima u vodu na Malti prvo mjesto na 50 metara slobodnim stilom, te potvrdio status najbržeg europskog sprintera. U nedjelju ga očekuju utrke na 50 m delfin i 100 m slobodnim stilom.</p>
<p>- Zadovoljan sam prvim mjestom. Ipak je teže braniti, nego prvi put jurišati na zlato. Na prvenstvo sam došao bez puno volje. Japan i Svjetsko prvenstvo su mi izazovniji, no očekujem nastavak uspješnog niza i u nedjelju, premda će biti iznimno zahtjevno, jer satnica ne omogućava dovoljno odmora, kaže Duje.</p>
<p>Dujini vrhunski rezultati, darovitost i potencijal zapaženi su u svijetu, a između različitih ponuda prihvatio je odlazak na prestižno američko sveučilište Berkeley. U San Franciscu će sljedećih pet godina studirati ekonomiju i trenirati s vrhunskim sprinterima pod paskom Mike Bottoma.</p>
<p>- Dosta razmišljam o tom odlasku u Ameriku i možda zbog toga i nisam baš maksimalno pripremljen. Ostavljam porodicu, prijatelje, trenere... Uzbuđen sam i nervozan ali, eto, Amerika mi omogućuje da uskladim studij i plivanje. Ovdje nemam uvjete koji bi pratili moje ambicije, a i pitanje koliko će naša reprezentacija moći pratiti program rada. Premda, moram priznati, da do sada još nisu zakazali. No, moji uvjeti za rad nisu ni približno takvi kao kod mojih konkurenata i zato sam se odlučio na ovaj korak, istaknuo je Draganja.</p>
<p>Osamnaestogodišnji Duje je na Olimpijskim igrama u Sydneyu osvojio 11. mjesto na 100 metara slobodno, a cilj mu je medalja na OI u Ateni 2004. Njegova darovitost je neosporna i nije previše očekivati da će se u Americi pretočiti u istinsku kvalitetu.</p>
<p>- U Americi, pogotovo trener Bottom, smatraju da jedino ja mogu konkurirati Amerikancima u borbi za zlato u Ateni. Možda me zovu da bi me kontrolirali, a možda im je interes da nastupim u Americi. Tko zna?!</p>
<p>• Može li se dogoditi da, poput Bugarina Pešalova, koji je za Hrvatsku osvojio zlato na OI u Sydneyu, i vi zaplivate pod drugom zastavom?</p>
<p>- Pitam se i ja hoće li se toga itko sjetiti u Hrvatskoj!?</p>
<p>Draganja prima stipendiju od 1200 kuna koja je nedostatna za njegove potrebe.</p>
<p>• Navodno da vam se u Rijeci i Zagrebu nude bolje uvjeti, mnogo veća stipendija, a nastupali bi onda kad vam to dozvoljavaju studentske obaveze. Koliko u tome ima istine?</p>
<p>- Radim s trenerima Jurom Topićem i Petrom Mijićem. Oni su u kontaktu s mojim budućim trenerom Bottomom. Programi rada su vrlo slični i ja to ne želim mjenjati, pa ni sve ove kombinacije koje se spominju nisu realne, veli Duje.</p>
<p>Najbrži europski juniorski sprinter rođen je 27. veljače 1983. u Splitu. Svjetski je juniorski rekorder na 50 m slobodnim načinom i europski juniorski rekorder na 100 m slobodno. Poput ribe je u vodi što i nije čudno s obzirom da mu prezime Draganja korijene vuče od latinske riječi dragonda što znači morski pauk, otrovna riba Jadranskog mora.</p>
<p>- Istina je, ali ja sam fasciniran morskim psom, kaže Draganja.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Prvakinja Europe za koju u Hrvatskoj nije bilo pruge </p>
<p>Mlada plivačica Mirna Jukić osvojila je na juniorskom EP dva zlata, ali ne za Hrvatsku nego za Austriju / »U Austriji, za razliku od Hrvatske, nema praznih obećanja. Tamo su mi omogućili maksimalne uvjete«, kaže Mirna Jukić </p>
<p>MALTA, 7. srpnja</p>
<p> - Prave zvijezde juniorskog EP u plivanju na Malti su dvoje Hrvata, Duje Draganja i Mirna Jukić. I Duje i Mirna, koja nastupa za Austriju, plijene lakoćom kojom pobjeđuju svoje protivnike. Duje je osvojio zlato na 50 m slobodnim načinom, a Mirna u prva dva dana natjecanja dva zlata, na 50 i 200 m prsnim stilom. Nakon velikih uspjeha Mirna je kazala: </p>
<p>- Ovo su mi prvi nastupi na velikim natjecanjima i prezadovoljna sam svojim rezultatima. Bilo je nervoze prvog dana prije nastupa na 50 m prsno. Sada je lakše. Očekuju me još utrke na 100 m prsno i 200 m mješovito, a dosadašnja forma najavljuje nastavak ovog uspješnog niza. Oduševljena sam kako su Austrijanci primili moje uspjehe, iznenađena sam kako je sve medijski popraćeno. U Austriji nema praznih obećanja. Omogućili su mi maksimalne uvjete. </p>
<p>Duje je Mirnin veliki prijatelj, a o njenom odlasku u Austriju kaže: </p>
<p>- Ne mogu izraziti riječima koliko mi je žao što ne pliva za Hrvatsku. Ona je nevjerojatna plivačica, a izgubili smo je zbog jedne pruge i dva-tri birokrata. Za razliku od nje ja sam bio malo sretniji. Imao sam barem prugu.</p>
<p>Što se tiče nastupa ostalih članova hrvatske reprezentacije u dosadašnjem dijelu natjecanja Igor Čerenšek je osvojio 11. mjesto na 50 m slobodno, Tina Gabrilo 10. mjesto na 400 m mješovito, Sanja Jovanović je 16. na 50 m leptir, a Aleš Volčanšek je 19. na 50 m leđo. Mala hrvatska ekspedicija s nestrpljenjem očekuje nedjelju i nove nastupe Duje Draganje. R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Armstrong na tragu Merckxa</p>
<p>U borbu za biciklistički »sveti gral« ove godine će krenuti 189 vozača, a samo najspremniji će za tri tjedna doći do Pariza</p>
<p>Od svog prvog izdanja prije 98 godina, »Tour de France« je imao posebno mjesto u svijetu biciklizma, a nositelj »žute majice« na pariškoj aveniji Champs-Elysees bio je »kralj na dva kotača«. U borbu za biciklistički »sveti gral« ove godine je iz Dunkerquea krenulo 189 vozača, a samo najspremniji će dočekati i njezin kraj za tri tjedna u Parizu, nako prijeđenih 3454 kilometara. A koliko tek onda treba biti jak da bi se pobijedilo? Dvostruki pobjednik »Tour de Francea«, Lance Armstrong glavni je kandidat za pobjedu i ove godine. Sudeći po dosadašnjim rezultatima ove sezone, Armstrong na »Tour« dolazi najspremniji dosad, pa čak i njegovi najveći konkurenti priznaju da mu vjerojatno u ovom trenutku nisu ravnopravni. </p>
<p>Armstrong je, naime, na prvu europsku utrku ove sezone stigao tek koncem travnja. Bila je to peta utrka Svjetskog kupa, a Armstrong je bio drugi stigavši na cilj u vremenu pobjednika. Drugu pravu provjeru forme Teksašanin je imao četiri tjedna prije početka »Toura« kada je vozio Classique des Alpes, jednodnevnu utrku na kojoj se koriste usponi kojima će se voziti i na »Touru«. I ponovno je stigao kao drugi s minutom i 12 sekundi zaostatka za pobjednikom, Španjolcem Ibanom Mayom kojega neće biti na »Touru«. No, znakovito je bilo da su neki od uglednijih vozača za Armstrongom zaostali preko pet minuta.</p>
<p>Vrhunac forme Armstrong je pokazao na utrci kroz Švicarsku koju je osvojio. No, to možda i nije dobra vijest, jer jedini koji je uspio pobijediti i u Švicarskoj i u Francuskoj je vjerojatno najveći biciklist svih vremena, Belgijanac Eddy Merckx (1974). Armstrong u Francusku dolazi pun samopouzdanja, a razlog tom samopouzdanju vjerojatno je čitav tijek priprema za »Tour« koji je bio identičan onom pretprošle i prošle godine. Jer, zašto mijenjati formulu koja uspijeva, pa bi se mogao pridružiti Merckxu.</p>
<p>Ipak, do određenih promjena je došlo, ali one se mogu okarakterizirati samo kao promjene na bolje. Iz Armstrongove momčadi, US Postal Servicea (USP), otišao je Kevin Livingston, vozač koji je dosta pomogao Teksašaninu na prošla dva »Toura«, ali na njegovo mjesto je došao još bolji biciklist - Španjolac Roberto Heras, pobjednik prošlogodišnje utrke kroz Španjolsku i peti sa posljednjeg »Toura«. S Armstrongom i Herasom, te uz pomoć Tylera Hamiltona, Georgea Hincapiea i Vjačeslava Jekimova, USP izgleda nepobjediv.</p>
<p>Vladavinu Armstronga pokušat će prekinuti ponajprije Nijemac Jan Ullrich. Čim se pojavio na velikoj sceni, 1996. kao 22-godišnjak, ovaj Nijemac je pokazao kako će obilježiti jedno razdoblje biciklizma. Te '96. je bio drugi, iza svog momčadskog kolege iz Telekoma Riisa, a već sljedeće godine je osvojio »Tour«. To mu je za sada ostala jedina pobjeda, jer je u svoja preostala dva nastupa, '98. i 2000. bio drugi (1999. nije vozio zbog loma noge).</p>
<p>Prošle godine je za svoj »neuspjeh«, kako je okarakterizirano to drugo mjesto, Ullrich okrivio prekasni ulazak u pravu formu. Stoga je kao pripremu za ovogodišnji »Tour« vozio »Giro d'Italiju« vjerujući da će mu to pomoći, a samopouzdanje mu je podigla i pobjeda na prvenstvu Njemačke prošle nedjelje. Ipak, čini nam se da bi i ove godine mogao biti u ulozi »prve pratilje«, što bi mu moglo prišiti nadimak »vječiti drugi«.</p>
<p>Od ostalih vozača svakako treba spomenuti Španjolca Josebu Belokija, trećega s prošlogodišnje utrke koji je ove godine prešao u još jaču momčad, ONCE, a dobru formu za »Tour« najavio je pobjedom na utrci kroz Kataloniju prije 10 dana. Od domaćih vozača najopasniji bi trebao biti Christophe Moreau (Festina), koji je ove godine pobijedio na vrlo zahtjevnoj utrci Dauphine Libere sredinom lipnja. Naravno, uvijek je moguće da iskoči i netko iz drugoga plana, poput Talijana Casagrandea, Bellija i Nardella, Nizozemca Boogerda, Amerikanca Julicha, Kolumbijca Botera, Španjolca Manceba, a ovo će biti i posljednja prilika za ljubimca domaće publike Laurenta Jalaberta.</p>
<p>Osim borbe za glavnu nagradu, »žutu majicu« pobjednika »Toura«, bit će zanimljivo i u natjecanju za ostale majice. I dok je borba za najboljeg penjača uvijek nepredvidiva, Nijemac Erik Zabel pokušat će po rekordni peti put osvojiti »zelenu majicu« za najboljeg sprintera (za sada je izjednačen s Ircem Seanom Kellyjem koji također ima četiri naslova najboljeg sprintera).</p>
<p>Iako će iskušenja za vozače na ovogodišnjoj utrci započeti već u prvom tjednu kada su na rasporedu momčadski kronometar (5. etapa) i vrlo zahtjevna sedma etapa s nekoliko uspona druge kategorije, »pakao« počinje od desete etape kada je na rasporedu vožnja od Aix-les-Bainsa do l'Alpe d'Heuza u dužini od 209 kilometara za vrijeme koje će vozači projeći preko tri uspona najviše kategorije. Već sljedećeg dana vozit će se brdski kronometar od Grenoblea do Chamroussea u kojemu bi po mnogima trebala pasti odluka o ukupnom pobjedniku.</p>
<p>Nakon dana odmora gubitnici iz Alpi pokušat će popraviti propušteno u Pirinejima gdje će se voziti tri etape nakon kojih će većina nepoznanica biti riješena. </p>
<p>Jedina etapa u kojoj će se nakon toga moći nešto promijeniti je 18. u kojoj će se voziti čak 61 kilometar na kronometar. No, u novijoj povijesti taj posljednji kronometar je promjenu na vrhu donio samo 1989. kada je Greg LeMond za samo osam sekundi pretekao Laurenta Fignona.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nastavak u nedjelju u 14 sati</p>
<p>Goran Ivanišević i Tim Henman nastavit će svoj polufinalni meč u nedjelju u 14 sati po hrvatskom vremenu. Iza njih, ali ne prije 15 sati, na terenu će se pojaviti i finalistice Venus Williams i Justine Henin.</p>
<p>Iako zvuči nevjerojatno, Alan Mills, glavni sudac turnira razgovarao je s Ivaniševićem i Henmanom i pitao ih jesu li za to da u nedjelju, osim što će završiti svoj polufinalni meč pobjednik odigra i finale iza Wilimas i Henin. No, igrači su tu mogućnost odbili, pa će se finalni meč igrati u ponedjeljak. </p>
<p>Teoretski, peti set može trajati dugo, može se igrati do naprimjer 26-24 i u tom slučaju gotovo je bespredmetno govoriti o dva meča u jednom danu. Posljednji muški finale igran u ponedjeljak datira iz 1988. godine, a igrali su ga Edberg i Becker, dobio je Edberg... T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Clinton u Wimbledonu</p>
<p>Nakon što je posjetio Roland Garros, bivši američki predsjednik Bill Clinton svratio je i u Wimbldon. Kako bi zabavili gledatelje na središnjem terenu dok je kiša nemilice curila, organizatori su razgovarali s Billom Clintonom.</p>
<p>Bivši američki predsjednik pokazao je dosta znanja o tenisu, a iako su mu Englezi svim silama naturivali njegovu procjenu o Timu Henmanu, Clinton im nije mogao ponuditi više od nade. Ipak, ono najzanimljivije iz cijelog razgovora bilo je kad je bivši američki predsjednik govorio o svojim sportskim afinitetima.</p>
<p>- Tenis nisam igrao nekoliko godina, a mogu reći da se bolje snalazim na golf igralištu. U golfu mi je hendikep 12, a moja igra ovisi o tome kakav mi je dan. Kad imate 50 godina mnogo toga ovisi o tome kakav vam je dan, našalio se Clinton provokativno se nasmijavši.</p>
<p>Dodao je još da je veliki fan američkih tenisača i tenisačica, da je njegova kćer veliki zaljubljenik u tenis i da će svim srcem navijati da Venus Williams osvoji Wimbledonski naslov, kad je Agassi ispao u polufinalu od Australca Raftera. Bill Clinton obećao je da će navratiti u Wimbldon i sljedeće godine. T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Od prodaje igrača Dinamo zaradio 41 milijun DEM! </p>
<p>Je li u maksimirskoj blagajni baš takva paučina kakva se iščitava iz izjava klupskoga predsjednika Mirka Barišića / Novac zarađen od prodaje igrača otišao je u džepove igrača koji su ostali u Maksimiru, pa je tako u vremenu u kojem nema novca od marketinga, tv-prava, prodanih ulaznica, klub »pojeo samoga sebe« </p>
<p>Je li Dinamova blagajna uistinu prazna poput džepa prosječnoga Hrvata? Takav bi se dojam lako mogao steći prateći stalne medijske istupe klupskoga predsjednika Mirka Barišića. I sve to pomalo čudi, budući da se zna kako je u zadnje tri godine Maksimir napustilo niz odličnih nogometaša, bili su ostvareni transferi zanimljive novčane težine. Istina je da postoje i veliki dugovi prema nekim tvrtkama i bankama, pa dugovi prema nogometašima zbog starih ugovornih rata...</p>
<p>A onaj navodni, monstruozni dug prema državi od nevjerojatnih 303 milijuna kuna u cijeloj priči uopće ne treba ni spominjati, jer to praktički ni nije napravljeni dug, nego egzemplarni pokušaj države da napuni vlastiti proračun na štetu sporta. Umjesto da pomaže sportu... Uostalom, taj je slučaj završio na Upravnome sudu koji će dati konačni pravorijek. A ako ta presuda ipak bude protiv klubova, onda se slažemo s Barišićem kad najavljuje gašenje kluba.</p>
<p>Zanemarimo, dakle, spomenuti slučaj i vratimo se na stvarne dugove. Je li Dinamovo stanje doista tako dramatično kako se pokušava predstaviti? To najbolje znaju oni koji vode klub, a prema obećanju direktora Velimira Zajeca, u sljedećih 20-ak dana javnost će dobiti na uvid kompletnu Dinamovu novčanu »sliku«.</p>
<p>Na susjednim smo stupcima objavili popis nogometaša koji su od prosinca 1997. do danas napustili klub, kao i visinu odštete koju je Dinamo naplatio prilikom tih transfera. Vidi se da je najviše zarađeno od odlaska Igora Bišćana u Liverpool, a ukupno se u ove tri i pol godine u »modru« blagajnu od transfera slilo 41 milijun njemačkih maraka!</p>
<p>To bi, prema sadašnjemu Barišićevom planu, bilo dostatno za četiri godine Dinamova života! Ali... Iako se u ovome napisu nećemo baviti dugovima, svakako treba naglasiti da je dobar dio ovoga novca otišao u - džepove nogometaša! Naime, ugovorne su rate bile visoke i dogodilo se zapravo da je klub »pojeo samoga sebe«, grizao je vlastitu supstancu od koje je trebao živjeti. U vremenu u kojem nema novca od marketinga, tv-prava, prodanih ulaznica..., kad su transferi osnovni izvor prihoda, Dinamo je jednostavno i bio primoran na takav način življenja.</p>
<p>I nije uopće prijeporno da se trošilo previše, posebno su bolna stavka bile nevjerojatno visoke ugovorne rate igračima koji nisu ništa dali klubu, samo su uzeli. Jasno je da se vrhunske zvijezde i najbolje igrače (Prosinečki, Jurić, Ladić, Marić, Šimić...) moralo i adekvatno platiti, ali je istodobno bilo bogohulno osigurati neviđeno dobar život, primjerice, jednome Jeličiću. I zbog takvih se nepromišljenih poteza sad plaća danak...</p>
<p>Međutim, iako se u Canjugino vrijeme mnogo trošilo, svakako treba naglasiti da se i stvaralo, Dinamo je te tri sezone napokon imao i europski respektabilnu momčad. A to nije bilo lako napraviti, odnosno kad se uđe u takav projekt, onda je jasno da se mora i zavući ruka u blagajnu. Iluzorno je očekivati da će se sličan rezultat napraviti s mladom momčadi, bez pravih pojačanja - to još nije uspjelo ni jednome klubu na svijetu! I ne smije se zanemariti ni zaboraviti (a to tako lako činimo...) ona euforija koja je vladala ne samo Zagrebom, kad su »plave bluze« uspješno krstarile euroskim nogometnim travnjacima i posve se ravnopravno natjecali s kudikamo bogatijim i zvučnijim suparnicima.</p>
<p>A sad je nogomet na dnu zanimanja, korak do »nokauta«, koji će uskoro neprijeporno uslijediti, čim započne neprihvatljiva i natjecateljski poražavajuća »Liga 16«. A već se i na transferima vidi koliko je pala cijena napšim nogometašima, čim Dinama ove sezone nije bilo u Ligi prvaka, niti je reprezentacije bilo na lanjskom EP. Šokota je, kao najbolji strijelac lige dvije godine uzastopno, otišao u Benficu za samo dva i pol milijuna maraka! A Igor Cvitanović je svojedobno prodan za čak četiri milijuna, Rukavina je otišao za tri milijuna i 250.000 maraka. I sigurno će cijene hrvatskim igračima još padati - tko će, naime, doći gledati nekakvoga igrača na utakmici Dinamo - TŠK Topolovec... Uglavnom, dolaze još teža vremena za život klubova.</p>
<p>A je li Dinamo mogao i više zaraditi od spomenutih 41 milijun maraka? Zacijelo jest. Nedopustivi je propust bio da se, recimo, Prosinečkoga pusti praktički bez odštete. No, kad bismo ulazili u takve i slične pojedinosti (je li neki transfer mogao biti i veći...), ovome napisu ne bi bilo kraja. A poanta priče je, dakako, sljedeća: kad su prije 15 mjeseci došli u klub, Barišić i njegovi ljudi ipak nisu pronašli paučinu u blagajni...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Vladimir Petrović ponovno u Dinamu: Pregovori trajali </p>
<p>pet minuta</p>
<p>»Ne guram se u prvi plan, znam da je momčad mlada i ti se dečki trebaju afirmirati, a mi stariji ćemo pokušati pomoći«, kaže Vladimir Petrović, kojem bi se na zimu u Dinamu mogao priključiti i brat Anto, trenutačno igrač Hrvatskog dragovoljca</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Dinamova uprava napokon je učinila i jedan konkretan potez - angažirala je prvo, a zasigurno i jedino pojačanje za sljedeću sezonu. Novo lice u svlačionici jest Vladimir Petrović, koji se nakon tri godine izbivanja vratio u maksimirski klub, potpisavši jednogodišnji ugovor, uz opciju ostanka još godinu dana. Iz Dinamovih se odaja, tako, pojavio tračak svjetla, a dolazak ovako iskusnog igrača možda bi mogla biti naznaka da klub ipak nije posve ostao bez rezultatskih ambicija...</p>
<p> Petrovića je u listopadu 1996. godine u Dinamo doveo tadašnji trener Otto Barić i u Zagrebu je proveo nepune dvije godine. Otišao je u ljeto '98. potpisavši ugovor s francuskim Toulouseom, koji ga je nešto kasnije proslijedio na posudbu u izraelski Beitar iz Jeruzalema. Toulouse je ove godine ispao iz prve u drugu ligu, no realna je opcija da sljedeću sezonu nastupa u najnižem, četvrtom rangu, s obzirom da je »gazda« bankrotirao.</p>
<p> Sve u svemu, dolazak Petrovića možda bi u maksimirsku svlačionicu mogao unijeti iskricu koja će podsjetiti na ne tako davne europske uspjehe ovoga kluba. U eri Roberta Prosinečkog imao je zapaženu ulogu i sudjelovao je u romantičnoj i euforičnoj zagrebačkoj nogometnoj jeseni '97. i pobjedama protiv Partizana, Grasshoppersa, MTK-a... Bio je član i one momčadi koja je '97. godine osvojila naslov prvaka Hrvatske sa čak 21 bodom prednosti u odnosu na drugoplasirani Hajduk.</p>
<p> - Nadam se da se ne trebam posebno predstavljati, naglasio je Petrović. - Zadovoljan sam što sam se vratio kući, tu se ipak najbolje osjećam. Posebno mi je drago što sam se vratio baš u Dinamu, moj najdraži klub. Nastojat ću dati svoj maksimum kako bismo vratili naslov prvaka i kako bismo se što dulje zadržali na europskoj sceni. Moramo zapeti i raditi i vidjet ćemo što će biti... Ne guram se u prvi plan, znam da je momčad mlada i ti se dečki trebaju afirmirati, a mi stariji ćemo pokušati pomoći.</p>
<p> Direktor Velimir Zajec naglasio je kako su pregovori s Petrovićem trajali - pet minuta.</p>
<p> - Da, razgovori su bili super-uspješni i mogu reći da mi je to jedan od nalakših poslova u karijeri. Vlado se složio sa svim uvjetima i shvaća stanje u kojem se klub nalazi. On je slobodan igrač, bez ugovora, tako da s te strane nismo imali nikakvih ulaganja... Iskusan je igrač, može igrati na više pozicija. Njegovim dolaskom nadoknadili smo manjak u veznome redu nastao odlaskom Mumleka i Šokote. Petrović je, naime, najbolji u veznome redu, ali se isto tako lagano može pridodati napadu. Osim toga, značajno će pomoći u formiranju naših mladih igrača.</p>
<p> Petrović se neće priključivati momčadi na pripremama u Švicarskoj, već će vježbati s grupom igrača koju nadgleda trener Đuro Bago.</p>
<p> Na pitanje hoće li u Maksimiru zaista zaigrati i 21-godišnji napadač Nantesa, Mirza Mešić, direktor je kratko dobacio:</p>
<p> - Mešić je mlad igrač, imamo informacije da je kvalitetan, ali mislim da smo s Petrovićem zaključili napadački i vezni red.</p>
<p> Kuloarske priče govore kako bi se u Maksimir mogao vratiti i nekladašnji Dinamov junior, Mislav Bradvić, a Uprava je donedavno pregovarala i s Vladimirovim bratom, Antom Petrovićem, koji je trebao popuniti obrambeni red.</p>
<p> - On je igrač Hrvatskog dragovoljca, a s tim klubom ne želimo remetiti dobre odnose. Tko zna, možda bismo ga mogli dovesti na zimu, dodao je Zajec.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dinamo neodlučeno protiv Bordeauxa</p>
<p>BAYONNE/ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - U pripremnoj utakmici u francuskom Bayonneu Dinamovi su nogometaši odigrali vrlo dobro protiv Bordeauxa, 1-1 (0-0).</p>
<p> Bordeaux je prošle sezone zauzeo četvrto mjesto u francuskom prvenstvu, čime je izborio nastup u Kupu Uefa, a protiv Dinama je zaigrao u iznimno jakom sastavu, s Legwinskim, Dugarryem, Pauletom, Christianom....</p>
<p> Zagrepčani su poveli u 73. minuti pogotkom Jerka Leke, a izjednačio je Afanou četiri minute kasnije.</p>
<p> Trener Ilija Lončarević izveo je ovaj sastav: Butina - Drpić, Sedloski, Cesar, Polovanec - Jurić (od 59. Kranjčar), Leko, Agić, Pilipović - Mikić, Abramović (od 65. Gondžić).</p>
<p> Bordeaux je, pak, na poluvremenu promijenio sedmoricu igrača. Dinamu se suprotstavio u sastavu: Roux (od 46. Richert) - Jemmali (od 46. Grenet), Roche (od 46. Sommeil), Afanou, Basto (od 46. Pager) - Miranda (od 46. Diabate), Sahmoul, Legwinski (od 46. Smertin), Battles - Christian, Pauleta (od 46. Dugarry). </p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Pletikosa: Bošnjak i ja vraćamo se u Split!</p>
<p> »Po svemu sudeći, Bošnjak bi se trebao u ponedjeljak ujutro pojaviti na treningu. Kada je u pitanju Pletikosa njemu su vrata Hajduka uvijek širom otvorena, tko ga ne bi želio vidjeti na golu, osobito sada kada nas čekaju dvije utakmice kvalifikacija za odlazak u Ligu prvaka protiv Mađara«, kaže Igor Štimac</p>
<p>SPLIT, 7. srpnja</p>
<p> - Stipe Pletikosa i Ivan Bošnjak od 25. lipnja nalaze se na pripremama s francuskim prvoligašem Olympiquom iz Marseillea. Međutim, nisu još potpisali ugovore s tim klubom, a čini se da i neće, jer Francuzi nešto otežu sa sklapanjem ugovora. U subotu ujutro uspjeli smo telefonski popričati sa Stipom Pletikosom, koji baš i nije baš bio previše raspoložen:</p>
<p>- Nakon priprema koje smo odradili u Španjolskoj u Pirinejima čelnici kluba stalno su nam govorili da ćemo odmah po dolasku s priprema potpisati profesionalne ugovore Bošnjak i ja. Međutim, to se odužilo, nastali su problemi jer se nisu uspjeli riješiti stranaca, pa sada mi moramo čekati. Međutim, odlučili smo da više nećemo čekati, dali smo im rok da ovaj vikend riješe problem, u suprotnom vratit ćemo se u Split. Trebali smo odigrati u subotu prijateljsku utakmicu ali obojica smo odbili igrati, osim toga prekinuli smo i s treninzima dok se ne riješi naš slučaj, gotovo pesimistički će Pletikosa. </p>
<p>Pletikosi je ugovor s Hajdukom istekao za razliku od Bošnjaka kojem nije. Tragom ove informacije nazvali smo »glavnog zapovjednika« na Poljudu, Igora Štimca i dobili pravu informaciju:</p>
<p>- Po svemu sudeći Bošnjak bi se trebao u ponedjeljak ujutro pojaviti na treningu. Kada je u pitanju Pletikosa njemu su vrata uvijek širom otvorena u Hajduku, i tko ga ne bi želio vidjeti na vratima, osobito sada kada nas čekaju dvije utakmice kvalifikacija za odlazak u Ligu prvaka protiv Mađara.</p>
<p>Damir Milinović neće se ovog vikenda pojaviti u Splitu, očekuje prinovu u obitelji, pa je dogovoreno da se u ponedjeljak javi treneru Gračanu. Rješenja je papirologija s Bochumom, Splićani će odmah uplatiti 200.000 DEM, a preostalih 200.000 DEM, Nijemci će dobiti ako se Hajduk plasira u Ligu prvaka. U slučaju da se to ne dogodi Bochum bi ostao prikraćen za drugu ratu od 200.000 DEM. </p>
<p>Tako će u ponedjeljak Nenad Gračan navjerojatnije imati dva nova lica - Milinovića i Bošnjaka, neće doći Ivica Olić o kojem se toliko pisalo u posljednje vrijeme. Osim toga, u ponedjeljak bi se na treningu trebali pojaviti Aljoša Asanović i Igor Štimac. </p>
<p> U petak su obavljeni razgovori sa osmoricom nogometaša, ponuđeni su im četverogodišnji ugovori, uz godišnju gažu između 50 i 60.000 DEM uz dodatak da će, ako odigraju više od 50 posto utakmica, dobit još 20 odnosno 30 tisuća DEM. Inače, kroz ovakve ugovorne obveze pokušalo bi se riješiti i dugovanje kluba prema igračima. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pobjede Hitreca i Čolaka</p>
<p>Željko Hitrec u Škodi Octaviji i Marin Čolak u Ford Focusu u utrkama potvrdili najbolja vremena sa treninga</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Prvoga dana natjecanja na kružnoj stazi pored zagrebačkog velesajma pod nazivom »HAKS - INA millenium 2001«, a koje se boduje za Kup Hrvatske, vožene su dvije utrke, jedna za Castrol Matador Škoda Octavia Kup, a jedna za Ford Valvoline Focus Kup. No, gledatelji koji su se sakupili uz stazu nisu vidjeli previše uzbuđenja i majstorskih vozačkih poteza niti u jednoj od utrka. Jedina promjena u utci Škoda Octavija dogodila se na samome startu kada je Robert Bradarić uspio skočiti sa šestog na četvrto mjesto. No, prve tri pozicije se nisu mijenjale tijekom čitave utrke, pa je pobjedu proslavio Željko Hitrec, član AMK Total, koji je imao najbrže vrijeme i na treningu.</p>
<p>U drugoj utrci slavio je Marin Čolak, koji ove godine vozi i u prvenstvu formule renault, a koji je baš kao i Hitrec vodio od početka do kraja. No, u toj utci smo vidjeli i najljepši potez dana. Autor je Aleksandar Božović koji je u borbi za drugo mjesto pretekao Ivana Pokosa s unutarnje strane zavoja.</p>
<p>Drugoga dana natjecanja, u nedjelju, na raspredu su tri utrke (Dunlop Total Kup, Castrol Matador Škoda Octavia Kup, te Ford Valvoline Focus Kup), a početak programa je u 13 sati.</p>
<p>• Rezultati, Castrol Matador Škoda Octavia Kup: 1. Željko Hitrec, 2. Juraj Šebalj, 3. Niko Pulić, 4. Robert Bradarić, 5. Marin Galić...</p>
<p>Ford Valvoline Focus Kup: 1. Marin Čolak, 2. Aleksandar Božović, 3. Ivan Pokos, 4. Jovo Berić, 5. Dino Mađarić...</p>
<p>Z. Matić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Četristometraši razveselili izbornika, Ivana organizatore</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Prvi dan pojedinačnog Prvenstva Hrvatske u atletici započeo je iznenađujućim »ukazanjem« Ivane Brkljačić koja je, ipak, uspjela stići iz Pariza i praktički izravno s aerodroma doći na bacalište kladiva na Savi. Usprkos tome pobijedila je vrlo dobrim rezultatom, 63.56, te tako znatno pridonijela kvaliteti natjecanja. U toj disciplini je ponovno zablistala 15-godišna Valentina Srša koja je sa 54.88 za više od dva metra popravila svoj rekordni rezultat s »Hanžekovićevog memorijala«. Najdopadljivija disciplina prvog dana prvenstva bila je, međutim, utrka atletičara na 400 metara s dvojicom trkača ispod 47 sekundi (Branimir Peitl 46.68, Darko Juričić 46.86), te još dvojicom ispod 47.50 (Nino Habun 47.19, Elvis Peršić 47.21). Ta je činjenica svakako najviše razveselila izbornika hrvatske reprezentacije, Žarka Martineka, koji nesumnjivo može sastaviti respektabilnu štafetu 4x400 metara za predstojeća velika natjecanja. Vrijedne rezultate postigli su Stevimir Ercegovac u bacanju kugle (19.14) i Vera Begić u bacanju diska (54.94), dok se više očekivalo od muškog skoka u dalj. </p>
<p>• Rezultati, atletičarke - 100 m: 1. Rahela Markt (Zri) 12.15, 2. Martina Makoš (Mos) 12.43, 3. Katarina Perošević (Sla) 12.46, 400 m: 1. Danijela Cvetković (Sla) 55.44, 2. Edina Rahimovski (Mla) 55.50, 3. Tihana Sarač (Mos) 56.98, 1500 m: 1. Irena Topalović (Mla) 4:41.81, 2. Antonija Mijatović (SlV) 5:01.61, 3. Ana Landeka (Mla) 5:06.31, 5000 m: 1. Ivančica Cvitković (Kri) 19:07.90, 2. Ana Srakić (Sla) 19:47.83, 3. Ana Lukina (GS) 20:29.99, 100 m prepone: 1. Martina Makoš (Mos) 14.19, 2. Dragana Ciganović (Kri) 14.60, 3. Vanja Saratlija (Zad) 14.85, Motka: 1. Ivona Jerković (Zri) 3.40, 2. Marija Oreški (Zri) 3.10, 3. Martina Ivković (Zri) 2.70, Troskok: 1. Sanela Mitrović (Ist) 12.29, 2. Sanja Đini (KRi) 12.23, 3. Josipa Šušnjar (ASK) 11.86, Disk: 1. Vera Begić (KRi) 54.94, 2. Marija Kurtović (KRi) 50.31, 3. Jelena Jurlina (Zad) 46.39, Kladivo: 1. Ivana Brkljačić (Mla) 63.56, 2. Valentina Srša (Mla) 54.88, 3. Dragana Šimić (Zri) 44.60; štafeta 4x100 m: 1. Zrinjevac 48.38 (Ivković, Jerković, Rukavina, Markt), 2. Slavonija 48.56 (Perošević, A.Banović, M.Banović, Cvetković), 3. Kvarner Rijeka 49.01 (Đini, Ciganović, Matković, Karanikić), atletičari - 100 m: 1. Dejan Vojnović (Mla) 10.60, 2. Slaven Krajačić (Mla) 10.90, 3. Josip Šoprek (Var) 11.07, 400 m: 1. Branimir Peitel (Ist) 46.68, 2. Darko Juričić (Zri) 46.86, 3. Nino Habun (Kri) 47.19, 1500 m : 1. Slavko Petrović (Zri) 3:54.09, 2. Tomislav Capuder (Mla) 3:59.88, 3. Anđelko Čalušić (Zri) 4:04.20, 3000 m : 1. Perica Brkić (ASK) 8:33.97, 2. Darijo Nemec (Zri) 8:53.21, 3. Slavko Kalamiza (Kri) 8:58.26 , 110 m prepone: 1. Jurica Grabušić (Mla) 14.36, 2. Nenad Varda (Zri) 14.71, 3. Marko Čabov (Zri) 15.36, Dalj: 1. Luka Aračić (Mla) 7.57, 2. Miljenko Vuković (Zri) 7.56, 3. Ivan Pucelj (Mla) 7.51, Vis: 1. Luka Brkljačić (Kva) 2.05, 2. Jure Šimundić (Zri) 2.05, 3. Goran Subotić (Zri) 2.05, Kugla: 1. Stevimir Ercegovac (Mla) 19.14, 2. Nedžad Mulabegović (Mla) 18.35, 3. Zlatan Žmirak (Var) 17.60, Koplje: 1. Edi Ponoš (ASK) 73.94, 2. Ante Pavković (Zri) 66.64, 3. Goran Vuković (ASK) 63.30, štafeta 4x100 m: 1. Mladost 41.43 (Krajačić, Vojnović, Grabušić, Jakopović), 2. Varaždin 42.25 (Novak, Šoprak, Horvat, Šlehta), 3. Istra 42.96 (Perišić, Milanović, Silić, Peitel).</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Policija spremna za blokadu marša Oranskog reda</p>
<p>Nedaleko od Belfasta jake snage britanske policije razvukle su bodljikavu žicu preko polja kako bi blokirale marš oko 2.000 pripadnika protestantskog Oranskog reda koji slavi pobjedu kralja Vilima Oranskog nad irskim katolicima</p>
<p>DRUMCREE, 7. srpnja</p>
<p> - Jake snage postrojbi britanske vojske razmjestile su se u sjevernoirskom selu Drumcreeu rano u subotu kako bi blokirale moguće smjerove kretanja sudionika zabranjenih protestantskih marševa najavljenih za nedjelju, izjavili su policijski izvori. </p>
<p>Konvoj s više od 30 vojnih kamiona, buldožeri i borbena oklopna kola za prijevoz vojnika ušla su neometano pod okriljem mraka u to područje blizu sektaških žarišta. Sigurnosni izvori kažu da će stotine vojnika biti uključene u tu operaciju i zapriječiti prijelaz preko malog mosta u zaselku Drumcree udaljenom 25 kilometara od Belfasta, tamo iskopati rovove i razvući bodljikavu žicu preko susjednih polja kako bi blokirali marš oko 2.000 pripadnika protestantskog Oranskog reda koji slavi pobjedu kralja Vilima Oranskog nad irskim katolicima.</p>
<p> Inače, viši crkveni dužnosnici uputili su poziv na smirivanje uoči mogućeg eksplozivnog marša protestanata. Protestantski nadbiskup Robin Eames, čelnik anglikanske irske crkve upozorio je moguće izgrednike da se klone sudjelovanja u maršu. Policija je najavila da će se čvrsto obračunati sa bilo kakvim izbijanjem nasilja, međutim oprezno i optimistično je dodala kako se nada da bilo kakvi sukobi između protestanata i katolika tijekom sezone protestantskih marševa neće biti tako intenzivni kao prošlih godina. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Antiglobalisti pripremaju akcije za sastanak G7</p>
<p>Papa zatražio od Berlusconija da se založi za smanjenje duga siromašnima</p>
<p>RIM, 7.srpnja (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Na prosvjedne skupove povodom sastanka G7, koji se održavaju od 20. do 22. srpnja u Genovi, doći će mnoštvo nepozvanih i neočekivanih gosti šarolikog sastava. U talijanskim se medijima najavljuje kako će to biti dosad najveći antiglobalizacijski protest u svijetu.</p>
<p>Rame uz rame s »narodom Seattlea« ovaj će put biti i svećenici katoličke crkve - Don Galla, misionar Alex Zanotelli, kardinali Dionigi Tettamanzi iz Genove i Silvano Piovanelli iz Firence. Vraća se u Italiju i vojska papa-boysa, mladih koji traže da se brišu dugovi siromašnim zemljama, osiguraju lijekovi protiv AIDS-a za bolesne u Africi, da se prestane s trgovinom oružja. </p>
<p>Inače, nedavni susret između Pape i novog talijanskog premijera Silvia Berlusconija nije protekao u naročitom ozračju: »Što hoćete? Nije došlo do kemijske reakcije. Teško je spojiti željezo i plastiku«, bila je šala iz apostolskih odaja koja je procurila u javnost prije nego što je Silvio Berlusconi napustio Svetu stolicu. Papa Ivan Pavao II zatražio je od premijera da se na sastanku G8 angažira na smanjenju duga siromašnim zemljama što nije nimalo jednostavan zadatak za poduzetnički duh Berlusconija kojem je profit uvijek na prvom mjestu. </p>
<p>Već 7. i 8. srpnja održat će se prvi sastanak 42 antiglobalizacijski orijentirane asocijacije. Španjolski pjevač Manu Chao tri će dana redom otvarati protestne manifestacije, a priprema i himnu za narod Seattlea, neku novu verziju »Blowing in the wind« 2001. godine. Novac od njegova dva posljednja koncerta namijenjen je sponzoriranju boravka mladih iz cijelog svijeta koji će doći u Genovu odlučno se usprotiviti globalizaciji. Uputstva za ulazak u Italiju vrlo su precizna: navedena su mjesta koja treba izbjegavati prilikom prelaska granica, a preporučuje se put preko Slovenije i kretanje u manjim grupama.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>U Makedoniji se održava krhko primirje</p>
<p>Vojnici NATO-a mogli bi stići u Makedoniju krajem srpnja, a razoružavanje pobunjenika neće početi prije kolovoza </p>
<p>SKOPJE, 7. srpnja</p>
<p> - Krhko primirje u Makedoniji održavalo se i u subotu i nije bilo izvješća o borbama ni na jednoj strani. Izvori bliski makedonskoj vojsci kažu da je primirje »krhko« i tvrde da albanski pobunjenici i dalje drže položaje na sjeveru i sjeverozapadu zemlje. Prekid vatre u Makedoniji dosljedno se poštuje i na svim kriznim žarištima u subotu je bilo mirno, izvjestio je policijski general Risto Galevski</p>
<p>Napeto je u Tetovu kamo se od sukoba sklonilo nekoliko stotina makedonskih seljaka. Makedonski radio javio je da se u Tetovu čuje povremena pucnjava iz planinskih sela, no ona nije usmjerena na položaje makedonskih snaga sigurnosti. Šest tetovskih sela iz kojih su protjerani mještani i dalje kontroliraju albanski gerilci. U kumanovskom selu Lopate pak, navodi radio, stanje se normalizira, a mještani obje nacionalnosti vratili su se svojim kućama.</p>
<p>Vojnici NATO-a mogli bi stići u Makedoniju krajem srpnja. Bit će to kratka misija razoružavanja albanskih pobunjenika, rekao je u petak navečer Skoplju NATO-ov veleposlanik. Hans-Jörg Eiff izjavio je za skopsku televiziju Telma da stvarno razoružavanje vjerojatno neće početi prije kolovoza. Prema njegovim riječima, uvjet za tu misiju jest stvaran prekid vatre i napredak pregovora makedonske vlade i albanskih čelnika o prekidu etničkog sukoba kao i o budućem statusu albanske manjine u Makedoniji. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Može li Washington pomiriti nepomirljive - Indiju i Pakistan</p>
<p>Razgovori čelnika Indije i Pakistana održat će se 14. srpnja uz sudjelovanje Amerikanaca/Tri strane dijele pitanje Kašmira i nuklearnog naoružanja </p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - General Pervez Musharraf nedavno se proglasio predsjednikom Pakistana uz tvrdnju da je tim potezom ojačao svoj položaj uoči sastanka s indijskim premijerom Vajpayeejem 14. srpnja. Susret čelnika Indije i Pakistana trebao bi pridonijeti boljem razumijevanju nakon pet desetljeća starog spora oko Kašmira zbog kojeg su te dvije zemlje vodile dva od svoja tri rata.</p>
<p> Kad se 1947. dotad britanska kolonija Indija razdvojila na dvije države, hindusi i muslimani rastali su se uz međusobno nanesene najokrutnije zločine. Podjela je izvršena uglavnom prema vjeri, a vladarima stotina malih kneževina bilo je prepušteno da sami odluče na koju će stranu. U većini slučajeva vladari su bili iste vjere kao i većina podanika, no u Kašmiru je većinskim muslimanskim stanovništvom vladao hindus, maharadža Hari Singh. On se isprva odlučio za Pakistan, ali se ubrzo predomislio i priklonio Indiji. U nastalom ratu sudjelovalo je i britansko zrakoplovstvo, a borbe su obustavljene na crti razdvajanja koju ni jedna ni druga država ne priznaju za granicu.</p>
<p>Odlukom UN-a, Indija je bila obavezna provesti referendum, ali to nije učinila. Pakistan od tada ponavlja da bi se stanovništvo opredijelilo za Pakistan. Kašmir je ostao jedina indijska savezna država s muslimanskom većinom, ali Pakistan drži nešto manje od polovice. Kako bi se spor dodatno zamrsio, Kina je 1959. zauzela Aksai Chin, područje Ladakha na istoku Kašmira. Posljednjih 12 godina oko linije razdvajanja izbijaju oružani sukobi, povremeno vrlo žestoki. Prošle godine u studenom premijer Vajpayee je - usprkos prosvjeda desničarskih jastrebova u vladi - jednostrano objavio primirje u Kašmiru. Pakistan je odgovorio da pristaje na maksimalnu suzdržanost. U veljači ove godine Vajpayee je produžio primirje za tri mjeseca, a potkraj svibnja predložio razgovore koje je Musharraf prihvatio.</p>
<p>Indijska vlada tvrdi da je Kašmir potpuno unutarnje pitanje i da Pakistan treba prestati pomagati separatiste koji uz crtu razdvajanja izazivaju sukobe. Pakistan je opetovano nudio razgovore o rješenju spora, ali uz sudjelovanje triju strana - Indije, Pakistana i separatista od kojih većina zagovara pripajanje cijelog područja Pakistanu što Indija, prirodno, ne prihvaća.</p>
<p>Najnoviji razgovori održat će se ipak uz, doduše nevidljivu, prisutnost trećeg - Amerikanaca. Washington je za taj dio svijeta pojačano zabrinut otkako su 1998. Indija, a ubrzo potom i Pakistan, isprobali svoje nuklearno oružje. </p>
<p>Iako definiranje američke nove politike prema tom dijelu svijetu još nije završeno, saznaje se da će vojne sankcije nametnute Indiji poslije njenih nuklearnih proba, uskoro gotovo sigurno biti ukinute. No, slične mjere uvedene istodobno prema Pakistanu, kojem Washington dodatno zamjera pokroviteljstvo nad islamskim terorizmom, tijesne veze s talibanima u Afganistanu, ali i širenje raketnog i nuklearnog oružja. Istodobno sve je više primjera jačanja odnosa s Indijom, koja sve snažnija i sa svijetom sve povezanija može djelovati kao važna protuteža Kini, s kojom je Indija u napetim odnosima zbog spornih granica i koja je sve izrazitiji strateški takmac SAD-a i Indije u Aziji. Washington stoga nastoji poboljšati odnose s Indijom, a ne pokvariti s Pakistanom, pa i nešto još teže - pomiriti nepomirljive, kakvi su Indija i Pakistan. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Poljski studenti tužili ministra zbog plaćanja studija </p>
<p>Nova sveučilišna politika natjerala više od polovice studenata na plaćanje obrazovanja</p>
<p>VARŠAVA, 7. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Poljskoj je studentsko udruženje pokrenulo sudsku tužbu protiv ministra obrazovanja optuživši ga da snosi odgovornost za situaciju u kojoj državna sveučilišta od sve većeg broja studenata traže da sami plaćaju svoj studij.</p>
<p>Proteklih se godina u Poljskoj drastično promijenila proporcija između onih čiji studij financira država i onih koji studiraju za vlastiti novac. Procjenjuje se da od milijun studenata već više od polovice mora plaćati za svoje obrazovanje. Studenti tvrde da je najbolji primjer nove politike sveučilišnih rektora trenutačna situacija na pravnim fakultetima. Tako su, primjerice, ove godine u Varšavi i Krakowu sveučilišta odlučila primiti na prvu godinu studija prava uz državno financiranje samo četiristo maturanata, dok uz plaćanje nude dodatnih devetsto mjesta. Slične tendencije može se zadnjih godina pratiti također na humanističkim i tehničkim učilištima, otkako su fakultetske vlasti otkrile da na taj način mogu bitno poboljšati svoju financijsku situaciju.</p>
<p>U Poljskoj je nakon pada komunizma došlo do prave navale na visokoškolske ustanove, pa danas studira dvaput više studenata nego prije deset godina. Kako slabi kapaciteti državnih fakulteta nisu mogli zadovoljiti glad za visokoobrazovanim kadrovima koja je došla zajedno s pojavom slobodnotržišne privrede, u Poljskoj su kao gljive poslije kiše počeli nicati privatni fakulteti, a spremnost mnogih mladih Poljaka da se obrazuju makar uz plaćanje iskoristili su i državni fakulteti. Ove su godine privatni fakulteti u Poljskoj spremni prihvatiti dvjesto tisuća novih studenata, dok će državna sveučilišta primiti njih tristo tisuća. No, samo polovica može računati na besplatno studiranje.</p>
<p> Oni koji će biti prisiljeni plaćati, morat će za godinu studija izdvojiti između jedne i pol i četiri tisuće njemačkih maraka, kako se kreću cijene na većini smjerova. Uzme li se u obzir da prosječna mjesečna plaća u Poljskoj iznosi 1500 zlota (oko 800 DEM), većina poljskih građana ima velikih problema želi li svome djetetu osigurati visokoškolsko obrazovanje. Svjesna problema, vlada sadašnjeg premijera Jerzyja Buzeka pokrenula je prije tri godine sustav kreditiranja studenata, koji tijekom studija mogu posuđivati po dvije tisuće maraka godišnje, a kredit s niskom kamatom vraćati i kroz deset godina.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Turska ukida smrtnu kaznu</p>
<p>ANKARA, 7. srpnja</p>
<p> - Turski ministar pravosuđa Hikmet Sami Turk u subotu je najavio brisanje smrtne kazne iz ustava, što od vlade u Ankari već niz godina zahtijeva Vijeće Europe i druge europske i međunarodne organizacije. Na temelju amandmana koji će biti uneseni u Kazneni zakonik najteža kazna bit će zamijenjena doživotnim zatvorom. </p>
<p> Ukidanje smrtne kazne sukladno je Europskoj povelji o ljudskim pravima i na taj način Turska praktički otklanja još jednu od prepreka koje je postavila Europska unija (EU) za ulazak u njezino punopravno članstvo. Ukidanje smrtne kazne trebaju u međuvremenu prihvatiti zastupnici turskog parlamenta. Ako do toga dođe, onda bi definitivno bila otklonjena opasnost da se izvrši smrtna kazna vješanjem koja je izrečena vođi zabranjene Radničke partije Kurdistana (PKK) Abdulahu Ocalanu.</p>
<p> Tome se, međutim, energično suprotstavlja Stranka nacionalističkog pokreta (MHP) Devleta Bahcelija, inače koalicijski partner u vladi premijera Bulenta Ecevita. »Sivi vukovi« zahtijevaju da se prije njihova izjašnjavanja za ukidanje smrtne presude, izvrši pogubljenje Ocalana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>SAD ponovo isprobava proturaketni štit</p>
<p>WASHINGTON, 7. srpnja</p>
<p> - U subotu, 14. srpnja, bit će ponovno isproban novi sustav američke proturaketne obrane (NMD), objavio je Pentagon. U priopćenju se precizira da će »modificirana interkontinentalna balistička raketa 'Minuteman II', s lažnom bojevom glavom biti ispaljena iz vojne zrakoplovne baze Vandenberg u Kaliforniji«.</p>
<p> Raketa-presretač bit će ispaljena s atola Kwajalein u Marshallovu otočju, oko 7.680 kilometara od američke obale u Tihom oceanu. Probno lansiranje bit će uspješno ako raketa-presretač pogodi »napadača« na visini od oko 224 kilometra iznad Tihog oceana.</p>
<p> Napominje se da će i ovom prigodom biti ispitan cjelokupni sustav - od rakete-presretača, preko satelita za osmatranje, nekoliko radarskih sustava među kojima i eksperimentalni X-frekvencijski i zapovjedni sustavi u Colorado Springsu.</p>
<p> Ovo će biti četvrta proba američkog sustava proturaketne obrane. Uspješna je bila samo prva proba 3. listopada 1999. godine, kad su putanje obiju raketa bile unaprijed određene. U slijedeće dvije - 19. siječnja i 8. srpnja prošle godine raketa-presretač nije pogodila raketu-napadača.</p>
<p> Program NMD izazvao je mahom nepovoljne reakcije u svijetu - od američkih saveznika koji ne vjeruju da za proturaketni štit ima potrebe, do Rusije i Kine koje tvrde da SAD njime otvara novu utrku u naoružanju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Amerika pomaže uklanjanje protupješačkih mina</p>
<p>WASHINGTON, 7. srpnja</p>
<p> - Osam zemalja Europe i prednje Azije te pokrajina Kosovo obuhvaćeno je američkim programom pomoći za uklanjanje protupješačkih mina, a zahvaljujući tom programu Moldova je proglašena »čistom zemljom«. Prema informaciji State Departmenta objavljenoj u petak, programom pomoći razminiranju obuhvaćene su sada Albanija, Armenija, Azerbajdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Hrvatska, Estonija i Makedonija.</p>
<p>Od 1993. godine, navode u izvještaju, SAD su za programe razminiranja u svijetu dale skoro pola milijarde dolara a ovih osam zemalja i Kosovo dobili su od toga 56,5 milijuna dolara. State Department ističe da bi programom uskoro mogle biti obuhvaćene i Crna Gora i Srbija.</p>
<p>Vlada SAD obvezala se u jednakom omjeru darovati novac kao i ostali donatori. Dosad je ove godine pedesetak darovatelja uplatilo oko osam milijuna dolara, a istu svotu dala je i američka vlada.</p>
<p>Osim novčane pomoći SAD pomaže osposobljavanje stručnjaka za razminiranje. Američka je procjena da je u osam zemalja i na Kosovu dosad uništeno oko 20 tisuća mina. Vjeruje se da ih samo u Hrvatskoj ima oko milijun. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="38">
<p>Čija je bila Nezavisna Država Hrvatska (2)</p>
<p>Bio sam obazriv prema akademiku Strčiću i nisam išao u pojedinosti, nisam uzvratio s kvislinzima od 1945. do 1990., kako danas našim ulicama slobodno hodaju zločinci, ne tek od Jazovke, nego i oni koji su ubijali u emigraciji i doma, na glupost kako NDH nitko nije priznao (osim Osovine i saveznika) - NDH je priznalo više od trećine tada postojećih država. NDH je imala neke odnose sa Švicarskom, Vatikanom i Švedskom. Churchillov je mit bio da je Grčka spasila Moskvu, naime Britanci su koješta zamutili u Grčkoj te je Hitler morao intervenirati. A kako je put do Grčke vodio preko Jugoslavije, odnosno »27. marta« 1941. (koji je bio »Prvi veliki uspjeh dugogodišnje borbe naroda« - Tito), jugoslavenski su komunisti kupili pod gotovo taj Churchillov mit prisvojivši i »27. mart«, koji su također organizirali Britanci.</p>
<p> Bio je to vrlo popularan mit iz povijesti »naših naroda«, o čemu svjedoči i akademik Petar Strčić bilježeći da se Reichu jako žurilo u Aprilskom ratu (zato je tako kratko trajao!) želeći »što prije nastaviti sa na trenutak prekinutom realizacijom planova o vojni protiv SSSR-a i krenuti u praktično ostvarenje toga svoga osnovnoga cilja« (Vjesnik od 29. lipnja).</p>
<p>Povjesnici su srušili taj Churchillov / jugokomunistički mit. Tako je izraelski povjesnik Martin van Creveld dokazao kako Hitlerov vojni stroj nije bio spreman za raniji napad na Sovjetski Savez (fasada prema vani, dok Sovjeti nisu imali nikakve vlasti). Osim toga, vremenske su prilike u svibnju bile tako loše da bi se njemačka vojna tehnika bila zaglibila u blatu, tako da ni zbog vremenskih prilika Hitler nije mogao prije napasti SSSR nego ga je stvarno napao.Umjesto što se pita »Čija je bila Nezavisna Država Hrvatska«, akademik Strčić mnogo bi napravio ako bi istražio čiji je stvarno bio NOB, o kojemu je pisao u Vjesniku od 21. i 22. lipnja. (N. B. Najbitniji, britanski arhiv ostaje nedostupan javnosti do 2025. godine!) Smije li se zbog ideoloških razlika rušiti nacionalna država? Koje je dobro hrvatskom narodu donio NOB i komunistička vladavina kroz 45 godina? Zašto Česi ili Mađari nisu imali svoj NOB i koliko su zbog toga izgubili!? Tajland (Siam) na sličan je način došao do nezavisnosti i bio ideološki »pečeniji« od NDH, a ipak je Tajland sačuvao nezavisnost (protiv volje svoga kolonijalnog gospodara, Velike Britanije!) za razliku od NDH. Zašto?... Zasigurno, vrlo zahvalna tema za istraživanje.</p>
<p>RUDOLF ARAPOVIĆ, Samobor</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Novinari imaju pravo »zgaziti« političara</p>
<p>Dva pisma čitatelja objavljena u Vjesniku ovih dana ukazuju na žalosnu činjenicu da i deset godina otkako smo krenuli stazom demokracije još ima građana koji osnovne postulate demokracije smatraju nekom vrstom svetogrđa.</p>
<p> Tako Irena Golubović uzvikuje kako joj je drago što je Vlada odbila televizijski susret s novinarima koji »prodaju novine na izmišljenim ili pak prenapuhanim aferama«, a Dubravko Heinrich se zgraža što neki smatraju da novinar ima pravo »zgaziti političara«. Ireni Golubović kao ženi postavljam samo jedno pitanje: da li su za ljubav njenoga stava kako Vladu nisu birali novinari, nego »narod ove zemlje«, novinari bili dužni prešutjeti skandaloznu seksističku izjavu ministra Ivaniševića kako žene zbog svoga spola smiju govoriti i gluposti? Dakako, novinari su svoj posao uistinu pošteno obavili i kako bi Dubravko Heinrich rekao, ministra su »zgazili«. No rezultat je bio ništavan.Ministar je i bez riječi isprike ostao na položaju kao da se ništa nije dogodilo,, iako je grubo uvrijedio 51 posto svog naroda! Dogodilo se to zato što naši političari još uvijek mogu računati s neukorijenjenošću demokratskih instinkata u onog dijela »naroda ove zemlje« koji još uvijek razmišlja poput Irene Golubović. Zgražajući se zbog ideje da bi novinari imali pravo »gaziti političare«, čitatelj Dubravko Heinrich je spomenuo zadnju tv-emisiju Nedjeljom u dva, a upravo je ta emisija pružila upadljiv primjer nedostatne »krvožednosti« prisutnih novinara. Naime, uvjeravajući gledateljstvo kako bi i neki novinari trebali odgovarati za ratne zločine posegao je za već pomalo otrcanim općim mjestom političke diskvalifikacije optužujući ih za upotrebu »govora mržnje«. No, odmah potom i sam ga je potegnuo. Naime, u kontekstu tekuće rasprave rekao je kako ne bi trebalo ljude smjenjivati s položaja »kao što Cigani ubijaju oca«. Hrvatska je javnost tako od ovoga političara saznala da etnička skupina koja zbog uvredljivog prizvuka riječi Cigani sebe radije naziva Romima pitanje smjene generacija običava rješavati - oceubojstvom. Na ovaj besprimjerni rasistički ispad i eklatantan primjer govora mržnje metaforičkom upotrebom jednog mrzilačkog stereotipa prisutni novinari nažalost nisu reagirali.</p>
<p>MIRELA GOJTANIĆ, Rijeka</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Uvreda za stotine tisuća živih i mrtvih sudionika antifašističke borbe</p>
<p>Čitajući kolumne cijenjenog Vice Vukova ostao sam iznenađen kako se Vukov u kolumni od 26. lipnja 2001. iz jednog umjerenog europskog intelektualca, dostojnog poštovanja, odjednom pretvorio u ostrašćenog antikomunista i negatora Dana antifašističke borbe. Pročitao sam njegovu kolumnu vrlo pažljivo, prosto ne vjerujući da se takav tekst mogao pojaviti u Vjesniku nakon odlaska Nenada Ivankovića. Tim tekstom gospodin Vukov razočarao je mnoge svoje poštovatelje, među kojima sam bio i ja.</p>
<p>Komunisti u Banovini Hrvatskoj - Hrvati i Srbi digli su oružani ustanak u pravo vrijeme, onda kada su njemačke i talijanske okupatorske vojske zajedno s hrvatskim kvislinzima ustašama zauzele njihovu zemlju. Zar ima uzvišenijeg moralnog trenutka od uzimanja puške u ruku? To što je naredba za ustanak možda došla iz Moskve ništa ne umanjuje veličinu njihova domoljubnog čina. Pisac teksta, gospodin Vukov, i urednik, gospodin Fijačko, trebali bi znati da danas u Europi 2001. godine pisati i govoriti s porugom o ljudima koji su se borili protiv fašizma nije stvar političkog opredjeljenja, nego dobroga kućnog odgoja. Proglasivši pak Dan antifašističke borbe commediom dell'arte Vice Vukov i Vjesnik teško su uvrijedili stotine tisuća živih i mrtvih sudionika te borbe kao i samu Republiku Hrvatsku jer na temeljima te borbe (što piše i u Ustavu) počiva njena opstojnost. Bilo bi vrlo lijepo da se, makar i sa zakašnjenjem, redakcija Vjesnika i gospodin Fijačko ispričaju za tu strašnu kolumnu Vice Vukova.</p>
<p>I, na kraju, ako je za Vicu Vukova 22. 6. 1941. commedia dell'arte, onda je za mene 17. 4. 1941. pravi horror. Tog je dana zagrebački nadbiskup Stepinac napisao poslanicu koja se čitala u svim crkvama Nezavisne Države Hrvatske i u kojoj on i Katolička crkva izražavaju dobrodošlicu onima koji su okupirali njihovu zemlju, a protiv kojih su istinski domoljubi dva mjeseca kasnije digli oružani ustanak. </p>
<p>RANKO KURSAR, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Sudbena vlast (ni)je bezgrešna</p>
<p>Znakovito je da je V. Gredelj prethodno kritizirao i metaforičku izjavu gđe Željke Antunović, potpredsjednice Vlade RH, o »blagosti sudaca s obzirom na to da se na njih još nije pucalo«, te od nje zahtijevao ispriku i ostavku (?!). Sada to zahtijeva i od drugoga visokog državnog dužnosnika - glavnoga državnog odvjetnika g. Ortynskog. </p>
<p>Dakle, V. Gredelj smatra da se dignitet sudbene vlasti mora i može obraniti samo bezrezervnom podrškom, tj. bez ikakve kritike njenih negativnosti in concreto. </p>
<p>To je ona ista teza koja ide za bezrezervnom obranom digniteta našega Domovinskog rata, pa se u nju može uklopiti i teza M. Vukovića, suca Ustavnog suda RH, da se u obrambenom ratu ne može počiniti zločin. Ili pak »sudačka podobnost« jednog suca tog suda, iako se on, premda dosad nedemantiranom napisu Nacionala iz 1999. g. »proslavio« u pokušaju silovanja 22-godišnje Bošnjakinje. Iako su time »potvrdili« svoju političku, a izgubili svoju profesionalnu i građansku podobnost, oni su i dalje suci Ustavnog suda RH..</p>
<p>Dipl. iur. BORIS VODENIK, Vinkovci</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="42">
<p>U oluji stabla ubila 10, a ozlijedila 85 osoba </p>
<p>STRASBOURG, 7. srpnja</p>
<p> - Snažna oluja oborila je stabla na posjetitelje koncerta na otvorenom u istočnoj Francuskoj, pri čemu je 10 osoba ubijeno i 85 ozlijeđeno, priopćili su u subotu državni dužnosnici. </p>
<p> Oni su rekli da je od ukupnog broja ozlijeđenih u nesreći, 18 osoba u kritičnom stanju, uključujući dvoje djece. Prefekt regije Phillippe Marland rekao je novinarima da se nesreća dogodila u petak navečer tijekom koncerta židovske glazbe u parku Chateau Pourtales u predgrađu Strasbourga.</p>
<p> »Odjednom je zapuhao izuzetno snažan tornado«, rekao je Marland, a očevidci dodaju da su izvođači obustavili nastup dok se oluja približavala i savjetovali oko 120 posjetitelja da se sklone pod postavljenim šatorima ispod obližnjih stabala. Minutu nakon toga, veliko drvo oluja je iščupala iz zemlje i ono se srušilo na ljude. </p>
<p> Policija je izjavila da im je trebalo oko tri sata da oslobode nesretne ljude prignječene drvetom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Vukovi u Zagvozdu pred pastirima rastrgali ovce</p>
<p>ZAGVOZD, 7. srpnja</p>
<p> - Da su predjeli Biokova sigurno stanište vukova te da se te krvoločne zvijeri češće spuštaju do naselja u Zabiokovlju, svjedoči i najnoviji vučji čopor u blizini Zagvozda pokraj Bartulovićevih kuća.</p>
<p>Naime, vukovi su napali stado ovaca Mate Bartulovića Cara, izdvojili mu najveće janje, te ga, naočigled pastira, udavili, rastrgali i pojeli. I prije nekoliko dana vukovi su u Zagvozdu napali stado koza u zaseoku Bikićima te zaklali jednu kozu. Mate Bartulović govori kako su mu vukovi napali stado ovaca i pojeli janje usred bijelog dana prišuljavši se iz šumarka. </p>
<p>Bartulovć dodaje kako gotovo svakog dana gladni vukovi čoporativno napadaju i kolju stada ovaca i koza u selima Zabiokovlja kojima pastiri ništa ne mogu učiniti. Od napada vukova strahuju i ljudi u tom dijelu Dalmatinske zagore, u zaleđu Makarske rivijere. (N. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Strujni udar usmrtio šestero djece</p>
<p>MOSKVA, 7. srpnja </p>
<p> - Šestoro djece poginulo je od strujnog udara kupajući se u jezeru u kojem je došlo do kratkog spoja na pokvarenom podvodnom kablu, izvijestila je u subotu ruska televizija RTR. RTR je naveo da su se četiri dječaka i dvije djevojčice, u dobi od devet do 14 godina, kupali u malom jezeru blizu grada Penza, u središnjoj Rusiji, kada je došlo do kratkog spoja na kablu koji je vodio do pumpe za vodu. Djeca su umrla na mjestu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>S koliko je truda, muke i uloženog novca sagrađen hotel »Ivan« na Braču, zna samo Ivan</p>
<p>Zanimljivo, u zemlji s tolikim brojem nezaposlenih, privatni poduzetnik Ivan Dujmović imao je neprilike tražeći radnu snagu, pa kaže: »Tražio sam četiri recepcionara, pet fizioterapeuta, dva kuhara, dva pomoćna kuhara, pet konobara, pet-šest sobarica, radnicu za praonicu i nitko se nije javio!</p>
<p>Za Bol na Braču upravo otvoreni hotel »Ivan« ne predstavlja samo popunjavanje nedostatnih smještajnih kapaciteta, nego i značajno ulaganje privatnog poduzetnika Ivana Dujmovića u novi oblik usluga na Braču - zdravstveni turizam. Luksuzno hotelsko zdanje izgrađeno je u mediteranskom stilu u kojem se pretežno koristio kamen i drvo, a velikom terasom, okruženom zgradama u obliku slova L, dominira bazen. Na rubnim dijelovima terase, kao i na donjoj etaži postavljeni su drveni stolovi i klupe, a cijeli ambijent dopunjavaju cvjetni aranžmani.</p>
<p>U hotelu »Ivan«, podignutom na površini od 3000 četvornih metara, gosti se mogu smjestiti u 35 apartmana (s dva, tri ili četiri kreveta, a postoji i pomoćni) ili u 16 jednokrevetnih i dvokrevetnih soba. Cijeli prostor je klimatiziran, a uz telefon i televizor apartmani su opremljeni i računalom s priključkom na Internet. U jednoj od tri zgrade smješteno je lječilište s 12 ambulanta, prostor za fizikalnu i vaskularnu terapiju, fitness centar, teretana i cabaret bar namijenjen isključivo gostima hotela.</p>
<p>Gradnja hotela, u koji je uloženo oko 16 milijuna maraka, odraz je posebnosti našeg tržišta na kojem je problem naplatiti izvršen posao i vratiti uložen novac. Kompenzacijskim poslovima prebijaju se potraživanja, a Ivan Dujmović bio je te sreće (ako se srećom mogu nazvati sve teškoće u kojima je građen hotel) da mu u kompenzaciju nije nuđena bijela tehnika ili tekstil nego građevinski materijal. </p>
<p>- Neke velike tvrtke ostale su mi dužne dosta novaca i uložena sredstva nisam mogao naplatiti, već sam morao prihvatiti njihov prijedlog da potraživanja naplatim materijalom. Kupio sam nekoliko starih objekata u Bolu u koje sam uložio materijal u vrijednosti od 10 do 15 milijuna kuna, izradio sam idejni projekt i sa svojim ljudima počeo graditi. Kasnije sam zatražio i dobio tri kredita od Hrvatske banke za obnovu i razvoj, ali uz to još sam se zadužio. Samo vrijednost uloženog kamena iznosi četiri milijuna maraka. Sada kad sam završio dosta sam dužan i ne znam kako ću uspjeti povezati kraj s krajem.</p>
<p>• Koliko ste i kako zaposlili radnika? </p>
<p>- Odlučio sam zaposliti 30 novih radnika, ali kad sam to oglasio u Zavodu za zapošljavanje Splitsko-dalmatinske županije u tri mjeseca dobio sam samo dvije molbe. Zatim sam se obratio zagrebačkom Zavodu, ali nisam bio bolje sreće. Tražio sam četiri recepcionara, pet fizioterapeuta (liječnika sam uzeo iz Bola), dva kuhara, dva pomoćna kuhara, pet konobara, pet-šest sobarica, radnicu za praonicu i nitko se nije javio! Naši ljudi ne žele raditi, jer na birou primaju 300 maraka, rade nešto na crno i draže im je šetati nego raditi. Radnika možete dobiti na crno, a kad spomenete radni odnos, nemate šanse da ga zaposlite! Sad sam zaposlio ljude s područja Zagreba i radni odnos plaćam oko 3000 kuna, na to plaćam sve doprinose i kad izračunate cijenu spavanja i prehrane, radnik me košta 9000 kuna. Kad bi mi pomoglo Ministarstvo za malu privredu subvencioniranjem radnih mjesta, s takvim poreznim olakšicama nekako bih mogao izaći na kraj, međutim, oni samo obećavaju, a od toga ništa nema.</p>
<p>• Jeste li bolje sreće bili s dozvolama za gradnju? </p>
<p>- Ni govora! Tijekom gradnje dobio sam oko 50 zabrana, jer kako me koji susjed tuži, inspektori odmah postavljaju ploču sa zabranom bez obzira imam li dozvolu ili ne. Svi susjedi uokolo nemaju građevinske dozvole za te nakarade od kuća koje su sagradili, ali kad sam ja tražio da se ta rugoba sruši, inspektor se nije ni pojavio. Međutim, kad se prijavi objekt kapitalne izgradnje odmah dotrče iz Supetra da zabrane gradnju. </p>
<p>• U koju kategoriju je uvršten hotel »Ivan«? </p>
<p>- Nisam mogao dobiti više od tri zvjezdice jer nemam garažu, nadstrešnicu nad ulazom u hotel (nadogradit ću je), nemam kupaonicu od pet četvornih metara i ležeću kadu. Zamislite, kako možete bolesniku, osiguranom na milijun maraka, umjesto tuš kabine ponuditi ležeću kadu u kojoj se može poskliznuti, slomiti nogu ili kičmu i tad moj hotel mora isplatiti osiguranu svotu? Komisija je rekla da interijer zaslužuje pet zvjezdica, ali nemam lift i garažu, iako postoji parkiralište za 50 automobila.</p>
<p>Želio sam da hotel bude i rehabilitacijski centar u kojem bi se pružale sve usluge fizikalne terapije (masaže, podvodne masaže, crno blato, parafin, ultrazvuk, galvanizacija itd.), ali budući da još ne postoji Zakon o zdravstvenom turizmu, ako bih se želio baviti tim oblikom turizma, morao bih uvesti posebnu medicinsku ustanovu koja će mi uzeti 20 posto. Ako to ne učinim, moram postaviti ploču s natpisom Rehabilitacijski centar, ali to ruši strukturu objekta i kategorizaciju. Žao mi je što to moram reći, ali nitko u ovoj državi ne uspijeva progledati, zaključiti da joj je potreban mali poduzetnik koji će vlastitim uloženim sredstvima i vlastitim radom otvoriti nova radna mjesta. </p>
<p>• Rekli ste da ćete surađivati s uglednom zdravstvenom ustanovom »Magdalena« iz Krapine. Na koje turističko tržište računate? </p>
<p>- Potpisao sam ugovor s jednim touroperatorom koji će dovoziti austrijske i njemačke umirovljenike. Planiran je rad tijekom cijele godine, a Nenad Šore, direktor Zračne luke Brač, obećao je otvaranje aerodroma izvan sezone prema potrebi. </p>
<p>• Objekt odiše dalmatinskom graditeljskom tradicijom. Je li to Vaša zasluga ili arhitekta Frane Dulčića? </p>
<p>- Građevinske sam struke (s 40-godišnjim radnim iskustvom gradnje velikih objekata širom Hrvatske i u inozemstvu), iz mediteranskog sam podneblja, zaljubljen u kamen, jer sam u kamenu i rođen. Budući da sam građevinar i nisko i visokogradnje, svoje ideje prenio sam na skicu, a arhitekt Frane Dulčić (s 25-godišnjim iskustvom šefa Projektnog biroa splitske »Tehnogradnje«) neke je zamisli prihvatio, a neke promijenio. Mislim da je unutrašnjost hotela ljepša od vanjskog izgleda, a cijeli interijer jako je skup, jer je cjelokupna stolarija ručne izrade. </p>
<p>Alemka Goleš</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Treba li Hrvatskoj struja iz NE Krško? </p>
<p>Turistički djelatnici kao veoma nezgodan signal ocijenjuju pisanje tršćanskog »Il Piccola« prema kojem je hrvatska Vlada popustila slovenskoj, te da će polovica nuklearnog otpada iz NEK-a, biti uskladištena u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja </p>
<p> - Nakon što su slovenski i hrvatski premijeri, Drnovšek i Račan, u Rijeci, izjavili kako su pitanje nuklearke Krško skinuli s dnevnog reda, turistički djelatnici u Hrvatskoj s nelagodom prate kako na tu vijest reagiraju susjedne zemlje, iz kojih očekujemo ponajveći broj turista. Kao veoma nezgodan signal, ocijenjeno je pisanje tršćanskog »Il Piccola«, od prije nekoliko dana, koji je donio vijest da je hrvatska Vlada popustila slovenskoj i da će polovica nuklearnog otpada iz NEK-a, biti uskladištena u Hrvatskoj.</p>
<p>Naime, Krško nije tako daleko od Italije, a Talijani su se na referendumu još osamdesetih, izjasnili protiv gradnji nuklearki u svojoj zemlji, a tri koje su postojale morale su biti zatvorene. Još je neizvjesnije kako će na ove vijesti reagirati u Austriji. Poznato je da su se 1999. austrijski šef diplomacije Wolfgang Schüssel, a potom i Jorg Heider založili za zatvaranje NEK-a, jer je Austrija zatvorila svoju nuklearku. I Nijemci zatvaraju nuklearne elektrane i veoma su osjetljivi po tom pitanju.</p>
<p> Sve to nameće pitanje isplati li se Hrvatskoj kupovati struju iz nuklearke ako uz cijenu te struje treba platiti ceh zbrinjavanja nuklearnog otpada, nezadovoljstva susjeda i mogućih posljedica na najvitalniju granu hrvatske privrede - turizam? Pitanje zaoštravaju špekulacije energetičarskih stručnjaka da je Rusija već odustala od primanja otpada iz Krškog, kao i činjenica da nam susjedna BiH nudi zajedničke projekte ulaganja u jeftinije i ekološki prihvatljivije energetske izvore.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Veliki porast broja noćenja na Jadranu</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, na Jadranu je tijekom lipnja ostvareno 5,636.431 noćenja, što je 18 posto više nego u lipnju 2000., dok je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno 9,234.254 noćenja ili 22 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Na prvom mjestu po broju ostvarenih noćenja su njemački turisti, slijede Česi, Austrijanci, Slovenci, Talijani, Poljaci, Mađari, Slovaci, Nizozemci, te gosti iz Velike Britanije.</p>
<p>I ovaj vikend prolazi u znaku dolaska povećanog broja gostiju iz inozemstva. Preko dvaju turistički najfrekventnijih graničnih prijelaza, Pasjaka i Rupe, u Hrvatsku je u subotu, od ponoći do 12 sati, po podacima granične policije, ušlo oko 28 tisuća stranih turista. Od ukupno 50.680 putnika koji su u Hrvatsku ušli na graničnim prijelazima Goričan i Mursko Središće tijekom petka i u subotu prijepodne, više od 45.133 su strani državljani. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Otvoren obrtnički sajam</p>
<p>ČAKOVEC, 7. srpnja</p>
<p> - Na tradicionalnom, šestom po redu Obrtničkom sajmu u Donjoj Dubravi, najistočnijoj općini Međimurske županije, svečano otvorenom u subotu, svoje proizvode izlažu i usluge nude obrtnici i mali poduzetnici iz pet hrvatskih županija. Organizatori su općina Donja Dubrava Udruga obrtnika Donje Dubrave, te Obrtnička komora i Udruženje obrtnika Međimurske županije. </p>
<p>O važnosti predstavljanja proizvoda i usluga na regionalnoj razini, te poticajima obrtništvu i malom poduzetništvu govorili su zamjenik međimurskog župana Marijan Vukšić, koordinator Sajma Antun Benko, predsjednik općine Donja Dubrava Marijan Varga, direktor Međimurskog poduzetničkog centra Marjan Novak, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Ivan Lepoglavec i pomoćnik ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo Dragutin Katalenić. (D. O.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="49">
<p>Vlada, osim liberala, prihvatila zahtjev Haaga: Račan najavio glasovanje o povjerenju u Saboru</p>
<p>Za tu je odluku, od 22 člana Vlade, glasovalo njih 19, dok su protiv bili HSLS-ovi ministri Radoš, Fižulić i Kraljević / Goran Granić je glasovao za, ali je dao ostavku na dužnost zamjenika premijera, a Račan će, kako je rekao, naknadno vidjeti imam li pravnih mogućnosti tu ostavku odbiti</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Nakon punih devet sati zasjedanja, hrvatska Vlada je u subotu kasno navečer donijela odluku po kojoj će udovoljiti zahtjevu Haaškoga suda i isporučiti u Haag dvojicu hrvatskih državljana čija se imena nalaze u dvije zapečaćene haaške optužnice. Za tu je odluku, od 22 člana Vlade, glasovalo njih 19, dok su protiv bili ministar obrane Jozo Radoš, ministar gospodarstva Goranko Fižulić i ministar prosvjete i sporta Hrvoje Kraljević, svi iz HSLS-a. Ta trojica ministara su odmah ponudili i svoje ostavke, o kojima će se odlučiti naknadno (o ostavkama se odlučuje tako da ih svojim rješenjem prihvati premijer i supotpiše zajedno s predsjednikom Sabora). Također, »u određenom moralnom konfliktu između stajališta Vlade i stajališta svoje stranke HSLS-a ostavku je dao i zamjenik premijera Goran Granić, što mi je posebno žao, a naknadno ću vidjeti imam li pravnih mogućnosti odbiti njegovu ostavku«, izjavio je Račan. </p>
<p> Po njegovim riječima, takvom je odlukom Vlada preuzela na sebe tešku povijesnu odgovornost, pa će - u želji da ne našteti interesima države - tražiti da se u Hrvatskom saboru glasuje o povjerenju Vladi, i to u vrlo kratkome roku. »Ako Vlada ne dobije povjerenje Sabora, više je neće biti, a i vi znate što potom slijedi«, naglasio je Račan.</p>
<p>Premijer je novinarima, oslikavajući pred kakvom je teškom odlukom Vlada bila, napomenuo da su članovi njegova kabineta imali dvije solucije. Jedna je poštivanje Ustavnog zakona o suradnji s Haagom, kojeg se moramo držati dok je na snazi, a koji zahtijeva postupanje po određenoj proceduri i daje nadležnim sudskim tijelima obveze, a ovdje je riječ o uhićenju i o privođenju u Haag. »Nije nam bilo lako donijeti ovakvu odluku, i stoga jer smo sigurni da će ona izazvati otpore kod određenih snaga u Hrvatskoj, pa i razumljivo negodovanje zbog nekih elemenata prisutnih u radu Haaškog suda, a koji se tiču interpretacije naše nedavne prošlosti i hrvatske borbe za neovisnost«, rekao je. Što se pak tiče druge solucije, nastavio je premijer, dakle odbijanje naloga Haaškog suda, to ne bi značilo samo kršenje našeg Ustavnog zakona, već i sunovraćivanje Hrvatske u provaliju kriznog Balkana s kojeg bježe svi, uključujući Srbiju i Republiku Srpsku. »Da smo se odlučili za tu soluciju, to bi značilo sukob sa svijetom, međunarodnu izolaciju Hrvatske i brzi povratak na Balkan, odakle smo htjeli i hoćemo pobjeći«, naglasio je Račan. Rekao je da još uvijek ne može govoriti o onome što piše u zapečaćenim optužnice, kao ni o pismu što ga je uputio Haaškom sudu nakon što je 12. lipnja Vlada dobila zapečaćene optužnice. U tom sam pismu, rekao je, iznio prigovore na postupak i na neke elemente u optužnici, tražeći da se izmijene. Čekali smo odgovor, a on je stigao u petak, zajedno s Carlom del Ponte. »Ali, mislim a to je i Vlada potvrdila, da Hrvatska ima šansu izboriti se za poštivanje svoje borbe za neovisnost u Europi u suradnji s tom Europom, a ne u sukobu s njom. To je točka konflikta koja je već danas prisutna u Hrvatskoj i koja će očito biti prisutna u zemlji idućih dana i tjedana«, kaže Račan.</p>
<p>U nastavku je premijer detaljnije obrazložio što sadrži odluka Vlade o tome da se udovolji haškim zahtjevima - Vlada će proslijediti Ministarstvu pravosuđa dva obrazložena zahtjeva za predaju okrivljenika s dvije potvrđene optužnice podignute pred Sudom u Haagu, a za provedbu toga zadužen je Ured za suradnju s Međunarodnim sudom. Također, naglasio je, ta odluka odmah stupa na snagu. </p>
<p>»Ta odluka podrazumijeva i namjeru Vlade, sve dok traje njezin mandat, da se izbori za politiku koju smo usvojili o suradnji sa Sudom u Haagu, a u skladu s našim stavovima o borbi za neovisnost i o Domovinskom ratu. Ta odluka podrazumijeva i da Vlada nastavi borbu na liniji prigovora koje sam uputio Haagu, a što znači da ćemo i nadalje osporavati određene za nas neprihvatljive elemente u radu Suda u Haagu«, naglasio je Račan. </p>
<p>S obzirom na to da su novinari već saznali za negativno stajalište vodstva HSLS-a o izručenju, Račan je samo rekao da to neće komentirati, ali da »duboko vjeruje da će, uz pomoć medija, biti bolje nego dosad objašnjena dilema pred kojom je bila Vlada i pred kojom još stoji i cijela Hrvatska«. »Ovo je Vlada reformi i integracije Hrvatske u Europu, a ne Vlada koja će Hrvatsku vratiti na Balkan i sukobljavati se s Europom. Na tome ćemo ustrajati, ovisno o tome koliko će još naš mandat trajati«, zaključio je premijer Račan.</p>
<p>Na pitanje znači li to da je od subote HSLS u opoziciji, premijer je odgovorio da će se to tek vidjeti. »Koalicija nikoga ne tjera iz svojih redova, to ovisi od HSLS -u«, napomenuo je. Po njegovim riječima, Hrvatska već sad trpi određene štete, jer ugledni svjetski mediji pišu o tome da hrvatski nacionalisti odbijaju suradnju s Haagom.</p>
<p> To nije točno, naglasio je Račan, a na pitanje boji li se mogućih političkih nereda u Hrvatskoj od strane onih koji će biti nezadovoljni odlukom Vlade, odgovorio je: »Dakako, bojim se nemira, bojim se prijetnji da se nasilnim i nedemokratskim sredstvima izražava nečiji stav. To je atak na interese svih ljudi ove zemlje, posebno sada u turističkoj sezoni. Ne vjerujem da bi većina hrvatskih građana mogla zapljeskati takvim namjerama«, istaknuo je Račan.</p>
<p>Novinare je zanimalo i kako je protekao njegov subotnji sastanak s Draženom Budišom. Račan je samo rekao da je razgovor bio vrlo kratak, te da mu je Budiša prenio negativno stajalište Maloga vijeća HSLS-a, kao i da mu je rekao da će od svojih ministara tražiti da ne glasuju za odluku o izručenju ako se optužnice temelje na zapovjednoj odgovornosti i ako nisu na liniji HSLS-ovih stajališta o Domovinskom ratu.</p>
<p>Novinari su pitali premijera i zašto se tijekom subote nije sastao s predsjednikom Mesićem. »Imao sam važnijih poslova, a hoću li sutra s predsjednikom Mesićem popiti kavu, nije važno za ovu novinsku konferenciju«, odgovorio je, dodajući da »nije baš najsretnije bilo sročeno priopćenje iz Predsjednikova Kabineta u kojem se govori o razlozima njegova nedolaska u Banske dvore«.</p>
<p>Andrea Latinović, Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>HKDU: Plaće će u Hrvatskoj i dalje padati</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Hrvatska kršćansko demokratska unija (HKDU) nije zadovoljna prodajom dijela Hrvatskih telekomunikacija Deutsche Telekomu, rekao je predsjednik HKDU-a Anto Kovačević. Prema njegovu mišljenju, plaće će u našoj zemlji i dalje padati, a u Srbiji će rasti jer tako, istaknuo je, želi međunarodna zajednica.</p>
<p>Petorica vode lošiju politiku od »nekad autoritarnog HDZ-a, koji se sada transformira«, ocijenio je počasni predsjednik HKDU-a Marko Veselica. Prodaju dijela HT-a i hrvatskih banaka stranom kapitalu Marko Veselica ocijenio je opasnom gospodarskom, te političkom i obavještajnom činjenicom. Ustvrdio je kako u Hrvatskoj nema slobodnih dnevnih novina, te da je HKDU u svojevrsnoj medijskoj blokadi.</p>
<p>Vlada djeluje po socijalističkim kriterijima, pa - iako je socijalizam pao - mentalitet je ostao, smatra Miljenko Žagar. Kao bivši hrvatski veleposlanik u Sloveniji oštro je kritizirao hrvatsku politiku prema Sloveniji, ističući da Vlada pokušava riješiti otvorena pitanja sa Slovenijom na štetu hrvatske države i njezinih građana. Žagar je istaknuo da se odnosi sa Slovenijom trebaju temeljiti na principijelnosti, a nikako na kratkoročnim rješenjima jer će se to odbiti kao bumerang. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Predsjedniku Mesiću nije potreban VONS, bit će to savjetodavno tijelo </p>
<p>Tvrdi tako dr. Igor Dekanić, predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku, te dodaje da su započeti preliminarni razgovori, sve je još u fazi razrade ideje koja će zaživjeti vjerojatno tek na jesen. Predsjednik jest najavio da će to biti ključni ljudi u državi, ali sigurno je da u njemu neće biti predstavnici zakonodavne vlasti</p>
<p>Iako je uoči Dana državnosti, u prigodnom razgovoru s novinarima sam predsjednik Mesić najavio da će osnovati Predsjedničko vijeće, on o tome, dva mjeseca kasnije još uvijek - samo razmišlja, a najava s Pantovčaka nije se do danas pomakla dalje od razrade ideje. Tvrdi tako dr. Igor Dekanić, predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku, u razgovoru za Nedjeljni Vjesnik. Poručuje da predsjednik Mesić pažljivo osluškuje reakcije javnosti i Vlade svjestan negativne hipoteke VONS-a. </p>
<p>• Politička javnost već je uzvratila porukama da Mesić poput Tuđmana osniva novi VONS? Iako prve asocijacije idu u tom smjeru, Vi tvrdite kako je riječ isključivo o savjetodavnom tijelu? </p>
<p>- Ustav predsjedniku to omogućuje i on će Predsjedničko vijeće sigurno osnovati. Dosadašnje iskustvo u proteklih godinu i više dana pokazalo mu je da treba neku vrstu savjetodavnog tijela, koje bi mu omogućilo lakšu koordinaciju u svakodnevnom radu. To je zasad ideja, a sastav vijeća još nije određen. Predsjednik i o tome samo razmišlja, no prerano je govoriti o imenima. Bit će to ekspertni sastav ljudi iz izvršne, a nikako iz zakonodavne vlasti. </p>
<p>• Predsjedničko vijeće neće ni u kom smislu uzurpirati izvršnu i zakonodavnu vlast? </p>
<p> - Ma kakvi, to su potpuno neutemeljene pretpostavke. Bit će to savjetodavno tijelo koje ničim neće podsjećati na VONS, neće se miješati u rad Vlade i zakonodavnu vlast, već će pomagati predsjedniku u obavljanju njegovih poslova. VONS je bio operativno tijelo koje je donosilo političke odluke, a Predsjedničko vijeće će biti samo konzultativno tijelo koje će mu pomoći u definiranju nekih ključnih stvari u državi. </p>
<p> • Neće biti paradržavno tijelo, neće ni o čemu odlučivati... A koje će funkcije imati?</p>
<p> - I o tome se razmišlja, zasad u dva pravca. Možda će to biti jedno Predsjedničko vijeće s dvije potkomisije od kojih će jedna sasvim sigurno biti za obranu, a druga za opću politiku. Predsjednik, naime u sferi obrane ima vrlo značajnu ustavnu ulogu - on je vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, imenuje i razrješuje djelatne vojne osobe, razrješuje časnike, pa razmišlja o tijelu koje bi mu u tom pomoglo. A što se političkog dijela tiče, ponavljam, to vijeće neće odlučivati, odlučivat će predsjednik u onoj mjeri u kojoj mu to ustavne ovlasti nalažu. Pa zaboga, Predsjednik je po Ustavu odgovoran za cjelinu funkcioniranja državne vlasti, a Vlada odgovara za vođenje dnevne unutarnje i vanjske politike. Predsjednik je ustavno odgovoran, dakle, i za izvršnu vlast, ali to se zaboravlja. On neće odlučivati o stopama poreza, na primjer, ali, neke stvari može preporučivati i sugerirati i za to mu treba savjetodavno tijelo. </p>
<p>• Zna li se već sad koga će imenovati u Predsjedničko vijeće? </p>
<p> - Serija konzultacija o tome još nije završena, započeti su tek neki preliminarni razgovori i nekorektno bi bilo sada izlaziti s imenima dok je sve još u fazi razrade ideje koja će zaživjeti vjerojatno tek na jesen. Predsjednik jest najavio da će to biti ključni ljudi u državi, ali sigurno je da u njemu neće biti predstavnici zakonodavne vlasti. </p>
<p>• Drugim riječima, premijer Račan da, predsjednik Sabora Tomčić, ne? </p>
<p> - Da, no to će predsjednik države još usuglasiti s premijerom. </p>
<p>• Iz Banskih dvora već stižu poruke kako su radni ručkovi trojice čelnih ljudi države za njih dovoljni. Imate li povratnu reakciju Vlade na osnivanje Predsjedničkog vijeća?</p>
<p> - Službenih informacija nemamo, a jesu li predsjednik i premijer o tome razgovarali u četiri oka, to ne znam. Možda i jesu...</p>
<p>• Tvrdite da se Predsjedničko vijeće osniva zbog loše komunikacije između Pantovčaka i Markovog trga i čestih smetnji na vezama? </p>
<p> - Ne, uopće nije u pitanju loša koordinacija, nego tretiranje ključnih razvojnih pitanja ove zemlje o kojima bi, prije nego dođu do Vlade i Sabora, trebalo raščistiti neka stajališta dva ili tri puta godišnje. Cilj nije uspostava bolje koordinacije između Predsjednika i Vlade, niti je namjera, uvjetno rečeno, poboljšavanje smetnji na vezi između tih dviju institucija.</p>
<p>• Nakon prvih najava o osnivanju Predsjedničkog vijeća, oporba je reagirala (pre)porukom kako je to nedopustiva sličnost s VONS-om. Čelnik pravaša Đapić je, međutim, otišao i korak dalje tvrdnjom kako je to tek pokušaj predsjednika Mesića da ostane donekle u političkoj igri nakon što su mu smanjene ovlasti. Kako to komentirate?</p>
<p> - To se tako apsolutno ne može tumačiti, jer Predsjednik definitivno jest u političkoj igri. Ako je netko po Ustavu vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, ako je odgovoran za cjelinu državnog funkcioniranja vlasti, ako zajedno s Vladom suodlučuje u vanjskoj politici, imenuje veleposlanike i supotpisuje njihovo imenovanje s premijerom, ako daje i prima vjerodajnice drugih veleposlanika, kontrolira obavještajni aparat u dijelu nacionalne sigurnosti... onda naravno da je on politički faktor par excellence u izvršnom dijelu vlasti. I još je izravno izabran od naroda na mandat od pet godina. Ja ne znam kome može pasti na pamet da kaže da takav predsjednik nije politički faktor! </p>
<p> • Možete li konkretizirati primjerom savjetodavne funkcije Predsjedničkog vijeća? </p>
<p> - Ono će biti predsjednikovo konzultativno tijelo kad treba raspraviti neka strateška pitanja važna za državu. Na primjer, primarna strategijska procjena sada jest treba li ići u operativnoj politici približavanja Europskoj uniji što brže, ili za pet, šest i više godina? Pregovarati li dulje ili kraće oko nekih stvari vezanih uz približavanje EU-i? To nisu pitanja izvršne funkcije Vlade, nego puno šire od toga jer je riječ o ključnim strategijskim pitanjima ove države. I naravno da Predsjedniku trebaju šira mišljenja i rasprave o tome, a to je i u interesu države. Zato se razmišlja da u tom vijeću budu i nezavisni eksperti, razmišlja se čak i o tome da ono ne bude fiksnog, već promjenjivog sastava ovisno o potrebi.</p>
<p>• A kakvu bi ulogu, primjerice, imalo Mesićevo Predsjedničko vijeće u situaciji rebalansa proračuna, prodaje dionica HT-a? Bi li se zbog toga sastajalo? </p>
<p> - Vjerojatno ne bi. No, strategiju nacionalne sigurnosti bi, s druge strane, Predsjedničko vijeće trebalo sasvim sigurno raspraviti, kao i Zakon o obrani. Sadašnji sastanci predsjednika i premijera oko toga pokazuju da je potrebno jedno takvo tijelo koje bi na neki način bila politička odstupnica obojici za stvaranje vremena za dogovaranje oko ključnih stvari. U protivnom imamo situaciju da javnost svaku njihovu dilemu oko toga tumači kao sukob Pantovčaka i Markovog trga, a svako odgađanje donošenja odluka kao pobjedu jedne ili druge strane. A radi se zapravo o ključnim dilemama, poput, primjerice, procjena oko toga trebamo li ukinuti obvezni vojni rok u pet, šest godina ili preko noći? Je li profesionalna vojska skuplja ili nije? To su neke krucijalne dileme oko kojih bi se trebalo angažirati Predsjedničko vijeće. U ovoj zemlji nitko ne razgovara o strategiji, a upravo to bi bila glavna ideja oko koje bi se ono trebalo okupiti. Trebalo bi raspravljati samo o dugoročnoj strategiji oko koje treba postići nacionalni konsenzus, a ne o operativnoj politici, osim ako to doista ne bi bilo prijeko potrebno. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>DC protiv smanjivanja porodnih naknada</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Demokratski centar (DC) s nevjericom je i velikim ogorčenjem primio priopćenje potpredsjednika Vlade Slavka Linića u kojem se najavljuje da će se naknade porodiljama smanjiti ili će se skratiti vremensko razdoblje u kojem primaju nadoknadu. »Odmah nakon potpisa peticije, DC je Vladi dostavio prijedlog izvora sredstava za isplatu nedostajućih 180 milijuna kuna, kojim bi se porodiljama vratile naknade na razinu iz 2000. godine. Vlada nije dala nikakav odgovor na predloženo smanjenje pojedinih izdataka iz državnog proračuna. Pokazujući potpuno nerazumijevanje za probleme koji su nastali smanjenjem porodiljnih naknada, potpredsjednik Vlade linearno smanjuje najosjetljivija prava socijale«, stoji u priopćenju stranke.</p>
<p>Ona se oštro protivi ovakvom načinu ponašanja Vlade koja računa da može smanjiti socijalna davanja skupinama za koje sasvim pouzdano zna da neće javno izražavati svoje nezadovoljstvo. Peticija koju je potpisalo 65.000 građana u organizaciji DC-a, a kojoj treba pribrojiti i peticiju u organizaciji HDZ-a, morale bi obvezivati Vladu i konačno uspostaviti odgovorno ponašanje Vlade prema zahtjevima građana. Potpredsjednik Vlade očigledno ne vodi računa o činjenici da je u Hrvatskoj stopa nataliteta alarmantno niska i da više nema reprodukcije stanovništva.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Sinjska alka 5. kolovoza</p>
<p>SINJ, 7. srpnja</p>
<p> - Ovogodišnje 286. alkarske svečanosti će se u Sinju održati pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Stjepana Mesića u prvoj trećini kolovoza, i trajat će tri dana. Nadmetanja odabranih alkara kopljanika za slavodobitnika 286. Alke održat će se u nedjelju, 5. kolovoza, s početkom u 17 sati. Od 29 kandidata, koliko ih se od prvog dana ove godine sprema pod vodstvom alajčauša Ivana Zorice, u nadmetanju za slavodobitnika Alke moći će se, podsjetimo, prema statutarnim pravilima nadmetati najviše 17 alkara kopljanika, ali ih se mora natjecati najmanje 11. Konačan sastav čete alkara utvrdit će alkarski vojvoda na prijedlog alajčauša Ivana Zorice, i to najmanje pet dana prije početka nadmetanja.</p>
<p>Prije Alke, u petak će se održati nadmetanje za pobjednika Bare, zatim u subotu za pobjednika Čoje. Obje priredbe počinju u 18 sati, kao glavne predigre alkara kopljanika u viteški spektakl, natjecanje za slavodobitnika 286. Sinjske alke, koji će izravno prenositi Hrvatska televizija. (N. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ministar Kovačević: Odgovornošću smanjiti požare </p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević pozvao je u subotu građane na odgovorno ponašanje tijekom ljeta, posebice da ne pale vatru na nedopuštenim mjestima i ne bacaju opuške jer se samo zajedničkim nastojanjima može smanjiti opasnost od požara.</p>
<p> Ministar podsjeća da smo svake godine svjedoci mnogobrojnih požara ljeti, posebice uz obalu i unutrašnjem području krša, te da je svake godine požara sve više, a za njih je najčešće odgovoran upravo čovjek.</p>
<p> Podsjećajući na ekološke posljedice i gospodarske gubitke, Kovačević je ustvrdio da požari neizravno uvelike štete i hrvatskom turizmu. </p>
<p> Prema podacima MUP-a, prošle je godine buknulo 7797 požara na otvorenom prostoru, a zahvatili su 129.883 hektara.</p>
<p> Dosadašnja iskustva i istraživanja upućuju na posljedice koje vatra ostavlja na vegetaciju, životinjski svijet i tlo. Izgaranjem biljaka i humusa nastaje golo tlo, što mijenja životne uvjete mnogih šumskih vrsta. Promjenom temperature tla i uklanjanjem listinca, vatra mijenja svojstva staništa i mikroklimu.</p>
<p> Akcijom koju je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja provodilo u suradnji s glasnogovornicima Ministarstava i Javnog poduzeća Hrvatskih šuma, prošle je godine za pošumljavanje Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije prikupljeno oko 100.000 kuna, te pošumljeno 15 hektara na Jadrtovcu i 20 na Srđ- Žarkovici, Staroj lazini i Vriješću.</p>
<p> Ministar Kovačević poziva hrvatsku javnost da učini sve kako bi se spriječili požari, dodajući da tako možemo pridonijeti očuvanju okoliša i sebe samih. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Predstavljen turistički časopis »Welcome to Dubrovnik«</p>
<p>DUBROVNIK, 8. srpnja</p>
<p> - U dubrovačkom hotelu »Excelsior« u subotu je svečano predstavljen prvi broj časopisa »Welcome to Dubrovnik«, namijenjenog svima koji dolaze ili će doći u Dubrovnik. Nakladnik časopisa je Turistička zajednica grada Dubrovnika, glavni urednik Nikša Bender, za tisak odgovara dubrovačko poduzeće »Alfa 2«, a izlazit će dvaput godišnje, te se idući broj očekuje 1. studenoga. </p>
<p>Prvi je broj izašao u 10.000 primjeraka, besplatan je i u tijeku je njegova distribucija po hrvatskim veleposlanstvima i turističkim predstavništvima u svijetu, a u Dubrovniku je prvih pet stotina primjeraka već preuzeo hotel »Excelsior« što će, očekuje se, učiniti i drugi dubrovački hoteli. Časopis, koji je, prema riječima direktorice TZ-a Dubrovnik Nives Miloš, na neki način nastao po uzoru na zagrebački »Welcome to Zagreb«, objedinjuje kulturna, športska i druga događanja, a tekstom »Arboretum i perivoj grofova u Trstenom« uključio se i u Vjesnikovu akciju »Spasimo Arboretum zajedno«, čiji je cilj obnova opožarenih prostora Arboretuma, odnosno njegova povijesnog dijela u kojem je i Gučetićev ljetnikovac. </p>
<p>Ovih je dana ujedno iz tiska izašao i novi mjesečni vodič »Dubrovnik riviera«, tiskan u 30.000 primjeraka, koji sadrži informacije o hotelima, restoranima, prometnim vezama, te kalendar kulturno-sportskih događanja tijekom srpnja u Dubrovniku. Posebna je pozornost posvećena programu Dubrovačkih ljetnih igara, a jednom se stranicom i ovom edicijom skreće pozornost na Vjesnikovu akciju za spas Arboretuma u Trstenom. K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Otvoreni 35. Đakovački vezovi</p>
<p>ĐAKOVO, 7. srpnja</p>
<p> - Nizom prigodnih manifestacija, koncerata, gastronomskih i likovnih izložbi, konjičkih natjecanja, te drugih sadržaja počeli su ovogodišnji 35. Đakovački vezovi čiji pokrovitelj je predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić.</p>
<p>Đakovačke vezove u petak je otvorio gradonačelnik Zoran Vinković, a svečanom su otvorenju bili nazočni i brojni gosti, među kojima i osječko-baranjski župan prof. dr. Ladislav Bognar, saborski zastupnici i drugi uzvanici.</p>
<p>U subotu su održane brojne priredbe, a najatraktivniji dio Đakovačkih vezova, svečana povorka više od dvije tisuće sudionika u narodnim nošnjama iz 43 kulturno-umjetnička društva iz zemlje i svijeta, te 25 svatovskih zaprega ispunit će nedjeljno prijepodne. Program će potom biti nastavljen nastupom kulturno-umjetničkih društava na ljetnoj pozornici u Strossmayerovom parku, a završit će i ove godine izborom najljepše nošenog narodnog ruha, muškog i ženskog. (M. LJ.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U Koprivnici održan okrugli stol o naivi </p>
<p>KOPRIVNICA, 7. srpnja</p>
<p> - U sklopu kulturno-turističke manifestacije »7. Podravski motivi«, koja se od 4. do 8. srpnja održava u Koprivnici, u subotu je u Gradskoj vijećnici u organizaciji Muzeja grada održan okrugli stol o pogledima na naivu i njezinu ulogu i mjesto u hrvatskoj umjetnosti.</p>
<p> Na okruglom su stolu sudjelovali likovni kritičari Nada Vrkljan-Križić, Vladimir Maleković, Vladimir Crnković, Dorotea Jendrić, Draženka Jalšić, Mira Francetić i Marijan Špoljar te 15-ak slikara naive, među kojima i doajen Ivan Večenaj iz Gole. </p>
<p> Osnovno je zapažanje trend pada popularnosti naivnog slikarstva, a osnovna želja je da se Galerija Hlebine, hrvatski hram naivne umjetnosti, oživi i privede pravoj svrsi, a ne da bude briga lokalne samouprave. Ivan Večenaj uputio je poruku kritičarima: »Mi smo samo slikari, nas treba voditi. Ako vi kritičari nećete voditi, nestat će sve ovo narodno blago ovoga svijeta«. Istodobno je na Zrinskom trgu u Koprivnici, u organizaciji koprivničke Turističke zajednice i Podravke, priređena gastro i kulinarska atrakcija, uz besplatnu degustaciju. Pripremana su razna jednostavna jela, ispečen 10-metarski kruh iz »Podravkine pekarnice«, a mesari »Podravkine« Mesne industrije »Danica« izložili su i građanima podijelili jeger dug 60 metara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>»Riječku Luku su uništili političari, a ne dokeri«</p>
<p>Gradonačelnik je kazao kako nije istina da se riječku »Luku« nudi na prodaju, a buru zvižduka okupljenih je izazvao kad je od dokera zatražio da počupaju travu i očiste smeće u krugu riječke »Luke«. Dokeri su počeli vikati da nije njihovo da čiste smeće i pronalaze lučki teret</p>
<p>RIJEKA, 7. srpnja</p>
<p> - Oko tisuću radnika riječke Luke u subotu je mirno prosvjedovalo na riječkom Korzu, tražeći da se ubrza ponovno pokrenuti spor pred Upravnim sudom protiv rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju o pretvorbi poduzeća »Luke Rijeka«, zatim da Vlada revidira vlasničku strukturu »Luke« u korist malih dioničara, da zabrani raspolaganje dionicama »Luke« kao i privatizaciju dijelova »Luke« do pravomoćnosti rješenja o pretvorbi. Uz to, traže da se omogući dosljedna provedba Zakona o morskim lukama, temeljem čega se jamči sigurnost radnih mjesta lučkim radnicima.</p>
<p>Prosvjednici su krenuli sa riječke rive, prošli Korzom i zaustavili se ispred zgrade Gradskog poglavarstva, gdje im se obratio i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel. Gradonačelnik je kazao kako nije istina da se riječku »Luku« nudi na prodaju, a buru zvižduka okupljenih je izazvao kad je od dokera zatražio da počupaju travu i očiste smeće u krugu riječke »Luke«. Dokeri su počeli vikati da nije njihovo da čiste smeće i pronalaze lučki teret, a situaciju su smirili predstavnici triju lučkih sindikata, dviju udruga dioničara »Luke« i veterana Domovinskog rata, tako što su sa Obersnelom otišli u njegov ured i tamo nastavili pregovore. Nakon što su sindikalni predstavnici Obersnelu spočitnuli da je predstavljajući riječku »Luku« u Beču jeo Sacher tortu, a on im odgovorio: »Zašto ovako niste prosvjedovali za HDZ-ove vlasti«, strasti su se ipak primirile i počelo se konstruktivnije razgovarati.</p>
<p> Predstavnici dokera su tvrdili kako su za propast »Luke« krivi političari, a ne lučki radnici, a da danas »Luku« vodi nesposobna uprava »koja jeftino prodaje lučke usluge«. Sindikalisti su Obersnela podsjetili da nema Rijeke bez »Luke«, a da bi se on kao gradonačelnik za »Luku« trebao boriti u Fondu za privatizaciju, a ne u Beču i nekim drugim gradovima Europe i svijeta, gdje on skoro redovito predstavlja riječku »Luku«, zajedno sa članovima Uprave tog poduzeća. Naime, lučki radnici zamjeraju Upravi da radi velike troškove putujući po svijetu, od Poljske do Čilea, tražeći lučki teret. Na kraju je gradonačelnik Obersnel obećao da će pomoći dokerima da uspostave kontakte »u Zagrebu«, a što se tiče oslobađanja »Luke« od komunalne naknade, gradonačelnik je napomenuo da se nikoga u potpunosti ne može osloboditi od plaćanja te obveze. Obersnel je naglasio da grad Rijeka neće odustati da jedan dio Luke pretvori u marinu (šušački bazen), a da će biti osigurani zamjenski prostori na koje će preseliti djelatnosti koje se sada tamo obavljaju.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Vesna Pusić: U interesu je Hrvatske da s Haagom definira broj slučajeva za koje je zainteresiran</p>
<p>Vesna Pusić tvrdi da petorka nije znala što piše u optužnicama i kad su stigle u Hrvatsku, a Radimir Čačić kaže kako je bio upoznat s Račanovim pismom prigovora upućenim Haagu. »Nisam čitao pismo, ono nije bilo razmatrano na Vladi, ali smo obaviješteni o njegovu sadržaju. Tražene su neke korekcije u odnosu na način kako se te optužnice provode«, nejasno je odgovorio Čačić novinarima</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Petorka nije znala za sadržaj haških optužnica, niti kad će se one pojaviti, ali je znala da se očekuju. Potvrdila je u subotu novinarima Vesna Pusić, predsjednica HNS-a nakon prvog dijela sjednice Središnjeg odbora stranke održanog u Novinarskom domu. »U hrvatskom je interesu da se u dogovorima s Haaškim tribunalom definira ukupan korpus slučajeva za koje je Haag potencijalno zainteresiran. Očekujem da to bude naš racionalni zahtjev, umjesto da se mjesecima natežemo oko svakog pojedinog slučaja«, poručuje Vesna Pusić. Smatra da će Hrvatska, bude li od Haaga tražila da odmah kažu za kog su sve zainteresirani, time izbjeći i prijetnje destabilizacijom unutarnjeg stanja u zemlji svaka tri mjeseca.</p>
<p>Tvrdi da ne zna ništa o istupanju HSLS-a iz petorke zbog mogućnosti izručenja hrvatskih generala, osim onoga što je o tome čula iz medija. Smatra da je sada nužan konsenzus petorke, ali i unutar Vlade »oko praktične izvedbe suradnje s Haagom jer to nije pitanje političkog stava«. Podsjetila je da je suradnja s Haagom definirana međunarodno-pravnim okvirima koje obvezuju, a donijela ih je bivša, a ne ova vlast. HNS je zagovornik suđenja u Hrvatskoj. Pusić međutim napominje da se država se za to može zalagati, a u konačnici to ipak ovisi o ovisiti o suglasnosti Haaškog suda. »Ukoliko se Tribunal ne složi, to nas obvezuje na izručenje«, smatra predsjednica HNS-a. Ujedno podsjeća na to da nije dovršeno procesuiranje pritvorenog generala Mirka Norca što, po njezinu mišljenju, dodatno otežava poziciju Hrvatskoj kad su u pitanju zahtjevi za suđenjima u zemlji.</p>
<p>I dok Vesna Pusić tvrdi da petorka nije znala što piše u optužnicama i kad su stigle u Hrvatsku, Radimir Čačić, ministar u Vladi, reći će kako je upoznat s Račanovim pismom prigovora upućenim Haagu. »Nisam čitao pismo, ono nije bilo razmatrano na Vladi, ali smo obaviješteni o njegovu sadržaju. Tražene su neke korekcije u odnosu na način kako se te optužnice provode«, nejasno je odgovorio Čačić novinarima na pitanje u čemu su se sastojali Račanovi prigovori. Napomenuo je tek kako je »to razmarala« Vladina koordinacija koja se bavi odnosima s Haagom.</p>
<p>Osvrćući se na najavljenu rekonstrukciju Vlade, predsjednik Središnjeg odbora HNS-a Radimir Čačić je kazao da bi »ovog trenutka bio štetan bilo kakav proces rekonstrukcije Vlade«. Crtu bi trebalo podvući nakon mandata od dvije godine i vidjeti što je napravljeno, smatra on. U općoj agoniji koja je zahvatila građane oni ne vide, kazao je, Vladine dobre poteze - rast društvenog bruto proizvoda, bolji kreditni rejting, zaustavljanje nezaposlenosti, stabiliziranje banaka... Jesen je krajnji rok do kojeg Vlada mora izaći s konkretnim projektima, kazao je Čačić i dodao kako Vlada propuste mora ispraviti, dobre poteze mora jače isticati, a ne da je, kao sada, dok ulaže pet milijardi kuna u socijalu, građani optužuju za socijalnu neosjetljivost. Zbog odgovornosti prema građanima »ova bi ekipa« trebala odraditi mandat i time pokazati da su temelji njezina rada dobro postavljeni, poručio je Čačić. </p>
<p>HNS-ova je stranačka opcija građanski centar u kojemu sada, priznali su, pokušavaju pridobiti i LS. Prema riječima čelnice narodnjaka, još se ne zna u kojem će se obliku zbližiti HNS i LS, hoće li to biti ujedinjenje ili koalicija. Pusić je konstatirala da je položaj HNS-a unutar petorke specifičan i utoliko što im je politička snaga nakon ovih izbora veća, a pozicije u vlasti raspoređene su prema rezultatima parlamentarnih izbora. </p>
<p>Čelni HNS-ovci istaknuli su kako su treća stranka po snazi u zemlji, a njihova je predsjednica pozvala na suradnju pristaše narodnjačkog programa u krugovima stručnih, obrazovanih i kvalitetnih ljudi koji mogu pomoći HNS-u u borbi za europsku i modernu Hrvatsku. »HNS je instrument preko kojeg se to može i ostvariti«, ustvrdila je ona.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>HDZ, HKDU, HIP i Honos protiv izručenja hrvatskih generala</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Povodom zahtjeva haaške tužiteljice Carle del Ponte Vladi za izručenjem dvojice hrvatskih generala čija imena još službeno nisu potvrđena, oglasila se većina političkih stranaka i udruga. Predsjedništvo HDZ je na izvanrednoj sjedni u subotu zatražilo »hitno otvaranje saborske rasprave« za 10. srpnja, o sadržaju optužnica protiv hrvatskih generala i prijetnjama uhićenjem iz Haaga te sadržaju razgovora haaške tužiteljice s premijerom Ivicom Račanom. </p>
<p>Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader novinarima je k tomu kazao da »HDZ zahtijeva od hrvatske Vlade da do završetka rasprava i zauzimanja stajališta u Saboru ne donosi nikakve odluke vezane uz navedene optužnice«. Sanader je također ponovio da se HDZ odlučno protivi zahtjevima za izručenjem i mogućim uhićenjem hrvatskih časnika i branitelja jer su, kako je rekao, utemeljeni na nevjerodostojnim dokazima osobito onima iz arsenala antihrvatske promidžbe ili na konstrukcijama objektivno zapovjedne okolnosti. Predsjednik HDZ-a je podsjetio da je Međunarodni sud u Haagu bio iniciran od zemalja žrtava velikosrpske agresije, a sada je očito na sceni tendencija izjednačavanja žrtve i agresora. Na kraju je Sanader odbio na novinarski upit komentirati koje bi posljedice u javnosti moglo izazvati moguće izručenje Haagu hrvatskih časnika.</p>
<p>Hrvatska kršćanska demokratska unija (HKDU) posebice se protivi mogućem izručenju nekih hrvatskih generala Međunarodnom sudu u Haagu, rekao je u subotu predsjednik te stranke Anto Kovačević. Senat HKDU-a pak smatra da je Hrvatskoj potrebna vlada nacionalnog spasa koja bi se uspostavila nakon prijevremenih izbora zato što, rečeno je, sadašnja Vlada nema jasnu strategiju vođenja zemlje. </p>
<p>Demokratski centar je u svom priopćenju izrazio »veliko nezadovoljstvo i ogorčenje« činjenicom da su Račan i Vlada šutjeli kako o tome da su zapečaćene optužnice stigle u Zagreb, tako i o prigovoru koji je Vlada uputila, a DC drži »neprihvatljivom« i činjenicu da hrvatska javnosti niti nakon odlaska Carle del Ponte ništa ne zna o sadržaju tih optužnica. Time su, stoji u priopćenju te stranke, premijer Račan i Vlada pokazali »nesnalaženje i nesposobnost« u rješavanju ključnih problema od vitalnog nacionalnog značenja i preuzeli na sebe svu odgovornost u vezi s Haaškim sudom. DC na kraju poziva na postizanje »općehrvatskog konsenzusa oko rješavanje ovog novonastalog problema«, ali također i na suzdržanost »od svih onih poteza koji bi mogli voditi dodatnoj radikalizaciji odnosa u zemlji«. </p>
<p>Udruga za promicanje hrvatskog identiteta i prosperiteta pozvala je u subotu Vladu da ne podlegne haaškim pritiscima i ne dopusti izručenje traženih hrvatskih generala na temelju »bizarno sročenih optužnica, jer bi u protivnom preuzela odgovornost za nesagledive posljedice koje bi takvo popuštanje sasvim sigurno imalo«. U priopćenju koje je potpisao član HIP-a Nenad Ivanković, iznosi se protivljenje da se »bilo koji hrvatski branitelj, ratni zapovjednik ili visoki časnik, izruči Haaškom sudu na temelju iskonstruirane zapovjedne, odnosno tzv. objektivne odgovornosti jer se na taj način, kako pokazuje dosadašnja praksa Haaškog suda, hrvatski branitelji osuđuju pretežno po političkim, a ne kazneno-pravnim kriterijima čime se faktički mijenja karakter Domovinskog rata, briše razliku između žrtve i agresora, dovodi u pitanje nacionalni ponos te dostojanstvo i pravna sigurnost hrvatskih građana«.</p>
<p>HIP je, između ostalog pozvao Hrvatski sabor da »neizostavno i po hitnom postupku na dnevni red stavi suradnju s Haaškim sudom te da po hitnom postupku izmijeni sadašnji Ustavni zakon o suradnji s Haaškim sudom u pogledu izručenja hrvatskih branitelja samo i jedino u slučaju njihove izravne i osobne odgovornosti za možebitne konkretne delikte«. Isti poziv za izmjenom Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom uputila je i Udruga za zaštitu vrijednosti Domovinskog rata - Honos. U priopćenju koje je također potpisao predsjednik Honosa Nenad Ivanković podsjeća se, između ostalog, da je ta udruga prije više od godinu dana Ustavnom sudu predala prijedlog za pokretanje postupa za ocjenu ustavnosti spomenutog ustavnog zakona kao i saborske Deklaracije o suradnji s Haaškim sudom. (M.B., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Kramarić: Glavni koalicijski partneri okrenuli su nam leđa i nečasno trguju</p>
<p>BEDEKOVČINA, 7. srpnja</p>
<p> - Za čvrstu sam suradnju s HNS-om, ali uz očuvanje vlastitog identiteta kako ne bi bilo majorizacije, istaknuo je u Bedekovčini na subotnjoj sjednici Središnjeg odbora Liberalne stranke (LS) njezin predsjednik Zlatko Kramarić. Ta bi suradnja trebala biti utemeljena na programskoj osnovi i trebala bi ponuditi rješenje za složeno gospodarsko stanje u Hrvatskoj i druga pitanja.</p>
<p>Spominjući izborne rezultate na nedavnim lokalnim izborima, Kramarić je rekao da su u nekim sredinama postignuti dobri rezultati, no u većem broju mjesta oni su bili daleko ispod očekivanja. LS je osvojio oko stotinjak vijećničkih mjesta, kao i DC, koji je financijski i organizacijski snažnija stranka, pa se izborni rezultati ne bi trebali jednostrano tumačiti, istaknuo je Kramarić, napominjući da je uoči lokalnih izbora propuštena prigoda za zajednički nastup s HNS-om.</p>
<p>Nedopustivim je ocijenio pokušaje marginalizacije LS-a s političke scene jer su glavni koalicijski partneri toj stranci, kako je rekao, okrenuli leđa i nečasno trguju. Glavna tajnica LS-a Helena Štimac-Radin smatra da se LS želi marginalizirati jer je poželjan za asimilaciju kakvu nudi HNS te zato što oduzima dio birača u prvome redu HSLS-u i SDP-u. Ministar Božo Kovačević govorio je o proračunskom deficitu i rješavanju tog probleme prodajom udjela HT-a stranom partneru. Zauzeo se za to da se redifiniraju osnove za ostvarenje socijalnih prava kako ne bi bilo zlouporaba, te za radikalniju poreznu politiku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>HSLS: »Ne dolazi u obzir bilo koga slati u Haag na temelju zapovjedne odgovornosti«</p>
<p>Dražen Budiša ovlašten da samostalno donese odluku oko izručenja generala Haaškom tribunalu. On je, osobno, protiv izručenja generala po zapovjednoj odgovornosti, ali je, navodno, rekao da neće opterećivati stranku svojim političkim stavom</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Uz jedan glas protiv, Veliko vijeće HSLS-a na svojoj je redovitoj sjednici održanoj u subotu ovlastilo predsjednika HSLS-a Dražena Budišu i Malo vijeće da samostalno donesu odluku u svezi izručenja hrvatskih generala Haaškom tribunalu, rukovodeći se stavom HSLS-a koji je ranije donesen - ne dolazi u obzir bilo koga slati u Haag na temelju zapovjedne odgovornosti. Taj je zaključak Velikog vijeća novinarima osobno iznio Dražen Budiša prije odlaska na sjednicu Vlade. Sjednica Malog vijeća zakazana je za subotu kasno popodne, nakon što završi sjednica Vlade.</p>
<p>Iako se na sjednici Velikog vijeća trebalo isključivo raspravljati o unutarstranačkim odnosima, izbornim rezultatima lokalnih izbora i njihovim posljedicama, sam tijek i dužinu sjednice ipak su odredili posljednji događaji vezani uz dolazak Carle Del Ponte i podizanja optužnice protiv generala. Izvještaj Dražena Budiše o radu stranke između dviju sjednica i izbornim rezultatima članovi Velikog vijeća jednoglasno su prihvatili, ali rasprava se uglavnom »vrtila« oko haaškog pitanja i bila je na trenutke vrlo »tvrda« i žestoka, do te mjere da je u jednom trenutku dr. Goran Granić, potpredsjednik HSLS-a i potpredsjednik Vlade, rekao kako je spreman staviti svoj mandat stranci na raspolaganje.</p>
<p>Naime, na samom je početku bilo predloženo da Veliko vijeće tajnim glasovanjem odluči o prijedlogu Dražena Budiše je li HSLS spreman prihvatiti stav da se hrvatski generali izruče Haagu po zapovjednoj odgovornosti. Od tog se prijedloga, međutim, odustalo jer se većina u raspravi žestoko tome usprotivila. Tako se primjerice u raspravi čulo da bi Hrvatska, u tom slučaju, bila jedina država koja bi izručila Sudu svoje stvoritelje. Među pobornicima takvog stava bili su i Joško Kontić, Ferdo Bušić, Zrilić i mnogi drugi. I sam predsjednik Dražen Budiša protiv je izručenja generala po zapovjednoj odgovornosti ali je, navodno, rekao da on neće opterećivati stranku svojim političkim stavom. Bilo je u raspravi, koja je bila zatvorena za javnost, navodno i puno govora o tome što bi se dogodilo Hrvatskoj ako se usprotivi Haaškom tribunalu i bi li mogla podnijeti sve međunarodne sankcije koje bi se sasvim sigurno, u tom slučaju, primjenile.</p>
<p> Neki su u raspravi rekli da bi izručenje generala dovelo do još većih posljedica, posebno u turističkoj sezoni. »Što možemo izgubiti? Mnogi tvrde da nam je država ionako u bankrotu, sada kada smo, kao, miljenici Europe. Isti oni koji su 90-ih gledali na rat u Hrvatskoj, sada nam uzimaju najvrijednije da nas još više ponize«, bila je jedna od diskusija. Na rijetko kojoj sjednici nekog stranačkog tijela članovi nisu bili toliko neskloni prema novinarima bježeći od njih kako ne bi morali davati nikakvu izjavu. Najviši čelnici HSLS-a bili su vidno zabrinuti. </p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kajin: Sve osim suradnje s Haagom je avanturizam</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Za komentar oko događaja vezanih uz izvanrednu sjednicu Vlade posvećenu haaškim događajima zamolili smo i potpredsjednika IDS-a Damira Kajina. Predstavnici IDS-a nisu bili nazočni sastanku u Banskim dvorima nakon sjednice Vlade, a sam predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić dan je proveo na Labinštini gdje je sudjelovao u otvaranju slobodne bescarinske zone. Doznajemo da je predsjednik Jakovčić imao zabilježen poziv na svom mobitelu iz Vlade RH, ali se nije mogao odazvati zbog sastanaka na kojima se nalazio. </p>
<p>U svakom slučaju stav IDS-a je decidiran po pitanju Haaga, 2001. kao i 1991. ili 1996: zločin ne amnestira nikoga bez obzira na čijoj je strani počinjen, a Hrvatska, kazao je Kajin, očito nije imala hrabrosti suočiti se s time. Ukoliko se Hrvatska ne želi ponovno izložiti tihoj izolaciji, kao 1996, nema izbora nego li surađivati sa Haaškim sudom, ustvrdio je Kajin. »Sve ostalo je avantura koju nam nema pravo priuštiti niti ova Vlada niti neka druga kombinacija. Hrvatska ne može ići ispod standarda na koji je danas spremna ići i SR Jugoslavija.«</p>
<p>No, Kajin je znakovito kazao kako se boji da će »na kraju u svemu stradavati vojnici, a izvući se političari koji su sve to i započeli«.</p>
<p>Kajin pita: »Zašto smo za haaške optužnice koje su već mjesec dana u Hrvatskoj morali saznati preko dijela diplomatskog kora? Očito je to znak da Hrvatska nema građanske hrabrosti da se suoči s ovim pitanjima«.</p>
<p>Rekao je kako bi se mogla ostvariti tvrdnja jednog visokog diplomata, kojeg nije želio imenovati, da slučaj s haaškim optužnicama dovede do ozbiljnijih podjela unutar koalicije i u političkoj javnosti. U dijelu diplomatskih krugova nagađa se o mogućnosti izvanrednih izbora.</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Udruge iz Domovinskog rata protive se izručenjima</p>
<p>Republička koordinacija udruga ocjenjuje da je »Hrvatska ponovno na prekretnici svoje novije povijesti« / Od Vlade RH zahtijeva se da javno obznani imena svih optuženih, a od Hrvatskog sabora hitno zasjedanje</p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja </p>
<p> - Republička koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata izrazila je u nedjelju navečer »ozbiljnu zabrinutost što hrvatska Vlada već mjesec dana prešućuje cjelokupnoj hrvatskoj javnosti postojanje dviju zapečaćenih optužnica Haaškog suda« te ocjenjuje da je »Hrvatska ponovno na prekretnici svoje novije povijesti« i da je »ovo povijesno pitanje njezine opstojnosti«. </p>
<p> »Najnovijim zahtjevima Haaškog tribunala pred hrvatski narod ponovno se stavljaju brojna otvorena pitanja - pitanja morala, časti, ali i same državotvornosti«, ocjenjuje u priopćenju Republička koordinacija udruga. S tim u vezi ističe kako podržava sve parlamentarne i izvanparlamentarne stranke, te sve nevladine udruge koje se protive izručenjima hrvatskih branitelja. Od Vlade se zahtijeva se da javno obznani imena svih optuženih, a od Hrvatskog sabora hitno zasjedanje kako bi se poštivala Deklaracija o zaštiti digniteta Domovinskog rata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Potvrđeno da Haag traži Gotovinu i Ademija</p>
<p>Na konzultacije s premijerom Ivicom Račanom došli i čelnici oporbenih stranaka, HDZ-a i DC-a, Ivo Sanader i Mate Granić </p>
<p>ZAGREB, 7. srpnja</p>
<p> - Oko 18 sati, nakon završetka prvog dijela sjednice Vlade, u Banske dvore su na konzultacije s premijerom Ivicom Račanom došli čelnici oporbenih stranaka, HDZ-a i DC-a, Ivo Sanader i Mate Granić. Okupljenim novinarima Sanader je rekao da je o tako važnom, možda i presudnom pitanju za Hrvatsku, kao što je (ne)izručenje hrvatskih generala Haagu, potreban dogovor svih parlamentarnih stranaka. Mate Granić je pak bio vrlo kratak rekavši: »Situacija je dramatična«.</p>
<p>O tijeku sastanka čelnika vladajuće petorke s užim kabinetom Vlade, koji je potrajao dva sata, za izjavu je bio voljan samo čelnik LS-a Zlatko Kramarić. Rekao je da je on za postizanje što šireg konsenzusa u Hrvatskoj oko daljnje suradnje s Haagom. »Stoga jesam i za razgovore s HDZ-om, a ne da se ponašamo kao HDZ koji je, dok je bio na vlasti, sam donosio važne odluke«, rekao je Kramarić. Na pitanje hoće li se oko izručenja hrvatskih generala raspasti vladajuća koalicija, čelnik LS je prvo potvrdio kako im je na sastanku u Vladi rečeno da Haag traži izručenje generala Ante Gotovine i Rahima Ademija. »Suradnja sa Haagom je preozbiljno pitanje a da se na njemu raspadne petorka. Jer, onda bi morali slijediti izvanredni izbori, a oni ništa ne bi riješili«, uvjeren je Kramarić.</p>
<p>Ivkica Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nema spora oko kopnene granice</p>
<p>DUBROVNIK, 7. lipnja</p>
<p> - U dubrovačkom državnom arhivu u subotu je održan sastanak ekspertnih skupina za međunarodno javno pravo Republike Hrvatske i Crne Gore, na kojem se raspravljalo o graničnoj crti na moru. Nakon četiri neuspjela sastanka sa ekspertima Jugoslavije, ovo je prvi put da su se hrvatski stručnjaci, koje je predvodio prof. Stijepo Obad, sastali sa crnogorskim stručnom grupom, koju je vodio prof. Nebojša Vučinić.</p>
<p>»Usaglašeno je da će se granična crta na moru utvrditi prema UN-ovoj konvenciji o pravu mora koja je ratificirana u obje države. Ostalo je da se razrade modaliteti kako će granična crta na moru izgledati u konačnoj formi. Ono što je ohrabrujuće tiče se kopnene granice između Hrvatske i susjedne države, o kojoj dvije ekspertne skupine nemaju bitno različito mišljenje. Ono stanje koje je utvrđeno 1991. godine na bazi dokumentacije izdane u Beogradu nakon mjerenja u Crnoj Gori, vrlo se podudara s našim kartama iz tog doba. Na kraju to je i potvrđeno 1992. godine neposredno prije povlačenja JNA s Prevlake. Razlike mogu biti najviše u 10 do 15 metara malo južnije i sjevernije, a nadamo se da će nakon uviđaja na Konfinu biti utvrđeno kako je na tom mjestu oduvijek bio granični kamen«, istaknuo je dr. Hrvoje Kačić, nakon dvostanog sastanka u palači Sponza.</p>
<p>Voditelj crnogorske ekspertne skupine, prof. Nebojša Vučinić naglasio je kako je dobro što započeti pregovori na stručnoj razini kroz koje će se riješiti sporna pitanja. »Razmjenili smo mišljenja o nekim pitanjima granice na moru i nadam se da ćemo uskoro doći do obostrano prihvatljivog rješenja. Što se tiče kopnene granice, ona postane perfektuirana u bilateralnom smislu onda kada obje strane oko toga postignu sporazum«, kazao je Nebojša Vučinić, komentirajući napise u crnogorskim medijima, prema kojima je on izjavio da je kopnena granica između RH i Crne Gore sporna, dodajući kako je to pitanje novinarskog senzacionalizma.</p>
<p>Nakon što je sastanak s hrvatske strane ocijenjen korakom naprijed, najavljen je i novi susret ekpspertnih skupine Hrvatske i Crne Gore sredinom kolovoza.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010708].
|
