NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010408].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 193551 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ako Agotić želi javno politički istupati, neka ode u mirovinu i govori koliko hoće</p>
<p>General Agotić bi kao djelatna vojna osoba trebao biti puno suzdržaniji u iznošenju političkih ocjena. On je danas istodobno u sastavu vojske i, kao Predsjednikov savjetnik, u sastavu političke vlasti. On ima dvostruku poziciju premda bi bilo bolje da ona bude jednostrana / Uvjeren sam da se smanjivanjem ukupnog broja vojnika oslobađa prostor za njihovu kvalitetnu obuku. U tom se slučaju može primijeniti i faktor odabira. Takva obučena i opremljena vojska snažnija je od neopremljene i neobučene</p>
<p>Nekompetentni političari ugrožavaju nacionalnu sigurnost hrvatske države, njihove nepromišljene odluke trajno će onesposobiti hrvatske Oružane snage, a sve samo zato da bi se dodvorili biračima. To je samo dio lavine kritika koje su upućene na adresu hrvatskog ministra obrane Joze Radoša, otkako je premijeru Ivici Račanu predao prijedlog zakona kojim se »ukida obvezni vojni rok« u Hrvatskoj. Tek što je vijest o tome osvanula, premijer Račan izjavio je da sve što se priprema u novom zakonskom prijedlogu predstavlja »reformu prilagođavanja standardima NATO-a i - podizanje nacionalne sigurnosti na višu razinu«. Zatražili smo objašnjenja od ministra Radoša. </p>
<p>• Hoće li obvezni vojni rok zaista biti ukinut od 1. siječnja iduće godine?</p>
<p>- O tome će konačnu odluku donijeti Hrvatski sabor. Najprije prijedlog treba proći na Vladi, a potom ide u Sabor. Postoji prijedlog da se obvezni vojni rok ukine, ali spomenuti datum, 1. siječnja 2002. u ovom je trenutku potpuno hipotetski. Datum za sada ostaje otvoren i on će svakako ovisiti o raspravama koje će sljedećih mjeseci biti vođene u stručnoj javnosti, znanstvenim i, naravno, političkim krugovima.</p>
<p>• Bez obzira na to, koji je Vaš osobni stav, što ćete Vi zagovarati?</p>
<p>- Podržat ću prijedlog što je moguće bržeg ukidanja obveznog vojnog roka. Treba saslušati profesionalce - vojnike, ali za mene nema spora - obvezni vojni rok svakako treba ukinuti. Organizacijske okvire za to trebaju dati profesionalci.</p>
<p>l Prijedlogom zakona uvodi se tzv. ugovorni rok i natječaj za primanje ročnika. Kolika bi u tom slučaju bila kvota, odnosno broj ljudi koji bi se primao u vojsku?</p>
<p>- To će pitanje trebati regulirati izvršna vlast, a rješenje će ovisiti o potrebnom broju vojnika u određenom trenutku s obzirom na ukupne okolnosti u državi, ne samo geostrateške i sigurnosne, nego i unutrašnje odnose, politiku troškova i državni proračun. To će vjerojatno biti nekoliko tisuća vojnika godišnje. O tome će odlučivati Vlada jer, potreban broj može biti promjenjiv, ovisno o tome što država želi u određenome trenutku.</p>
<p>• No što će biti učinjeno ako se ne popuni potrebni broj vojnika za potrebe Oružanih snaga? Koji će biti kriteriji za popunu? </p>
<p>- To ovisi o tome kolik će biti ukupni brojčani sastav naše pričuve i kojim tempom ćemo smanjivati postojeći veoma brojan pričuvni sastav. O tome će i ovisiti do kojih će se godišta zadržati obveza čuvanja u pričuvi. Ovisno o tome broj pričuvnog sastava može biti 50.000, 100.000 ili 150.000 vojnika. To je pitanje još uvijek otvoreno. Ako bi na obuku išlo u prosjeku pet tisuća vojnika godišnje tada bi za 10 godina imali 50.000 ljudi u dobi između 20 i 30 godina koji bi bili djelatna pričuva. Ako želimo brojniju pričuvu, onda se mogu uključiti i starija godišta.</p>
<p>l Možete li precizirati željene omjere?</p>
<p>- Postoje razne procjene, jer je to strateško pitanje. Mislim da Hrvatska trenutačno ne bi smjela, niti trebala ići ispod 25.000 profesionalnih vojnika i 50.000 vojnika u djelatnoj pričuvi. Djelatna pričuva treba biti dobro uvježbana. Ona treba svake godine ili svake dvije godine tridesetak dana vježbati kako bi u svakom trenutku bila spremna za svoje zadaće. Bit će to presudna razlika od današnje pričuve, koja tijekom proteklih godina nikada nije bila pozvana na vojnu vježbu. Treba li bilo kome objašnjavati nakon toga kolika je stvarna snaga te pričuve. Uvjeren sam da je 50.000 dobro uvježbanih i dobro opremljenih vojnika jača snaga od 150.000 loše uvježbanih i loše opremljenih vojnika.</p>
<p> • Je li zaista riječ o prilagođavanju NATO-ovim standardima i jeste li zaista uvjereni da ćete tako podići razinu nacionalne sigurnosti?</p>
<p>- Stalno se govori o razoružanju, o smanjenju borbene i ukupne obrambene snage, o ugrozi nacionalne sigurnosti, no ja ne vidim niti jedan valjan razlog za takve bojazni. Uvjeren sam da se smanjivanjem ukupnog broja vojnika oslobađa prostor za njihovu kvalitetnu obuku. U tom se slučaju može primijeniti i faktor odabira. Takva obučena i opremljena vojska snažnija je od neopremljene i neobučene. To potvrđuju i iskustva Domovinskog rata. Osim vojnika država mora obnavljati, čuvati, servisirati i održavati vojnu opremu, a to sve košta. </p>
<p>• Vama nasuprot su kritičari prijedloga o ukidanju vojnog roka, jer upozoravaju na krajnje nestabilno okruženje. Pritom se pozivaju na krizu u Makedoniji, krizu u SR Jugoslaviji, na stanje u Bosni i Hercegovini. Smijete li to zanemariti?</p>
<p>- Program Vlade govori o smanjenoj ali bolje opremljenoj vojsci, pod uvjetom da je političko i sigurnosno okruženje u kojem se Hrvatska nalazi relativno povoljno. Ako želimo održavati veliki broj profesionalnih vojnika, kao i veliki broj pričuve, i ukoliko želimo da ta pričuva bude opremljena kao i djelatni sastav, onda ne smijemo radikalno kresati proračun, već bismo tada morali za vojsku kao prije nekoliko godina izdvajati najmanje četiri posto bruto nacionalnog proizvoda. To bi značilo smanjenje proračunskog novca za kulturu, obrazovanje, gospodarstvo i druge namjene. Sasvim otvoreno govoreći - ušteda koja je ove godine postignuta u proračunu gotovo je jednaka uštedi koja je postignuta u proračunu Ministarstva obrane.</p>
<p>• Ako je riječ o štednji, onda recite, aproksimativno, koliko bi se godišnje uštedjelo ukine li se od 1. siječnja obvezni vojni rok?</p>
<p>- Ukidanje služenja vojske nije ušteda u doslovnom smislu, nego se radi o tome da se novac koji se danas troši za veliki broj ročnih vojnika utroši kvalitetnije. Stvorit ćemo uvjete, dakle novac, za stimulaciju onih koji će služiti vojsku po ugovoru, jer je to način privlačenja vojnika. Mogli bismo bolje urediti prostore za obuku. Dakle, tu uštede nema, no nema ni novih troškova.</p>
<p>• Kako komentirate tvrdnje Vašeg prethodnika Pavla Miljavca da se ne isplati ukidati obvezni vojni rok, jer ročnik košta dnevno 64 kune, a profesionalac 400 kuna?</p>
<p>- Uštede koje bismo postigli ukidanjem vojne obveze su dugoročne. Dugoročno se može uštedjeti smanjenjem broja ljudi koji rade na obuci novaka. Usporedba cijena ročnog vojnika i profesionalnog bi bila interesantna pod uvjetom da smanjujući ročni sastav dižemo profesionalni sastav, jer bi tada morali trošiti više na vojsku. To su dva nezavisna procesa. Mi ćemo smanjivati istovremeno i ročni i profesionalni sastav jer je i naša profesionalna vojska prevelika. Zemlje koje nemaju profesionalne vojske, ukidajući ročnu vojsku, da bi sačuvale obrambenu snagu moraju dizati broj profesionalnih vojnika i time povećavati troškove. Kod nas to nije slučaj. Mađarska, primjerice, koja je dvostruko veća od Hrvatske, nema niti pola ukupnog profesionalnog sastava koji ima Hrvatska, a Slovenija koja je samo dva puta manja od Hrvatske ima tek desetinu profesionalne vojske u odnosu na nas. Radikalnom odlukom o ukidanju vojnoga roka ne bismo doveli u pitanje obrambenu sposobnost, niti bismo povećali troškove.</p>
<p>• Vidi li Hrvatska jamstvo sigurnosti u politici međunarodne zajednice ili u prisutnosti oružanih snaga međunarodne zajednice u Makedoniji, BiH i drugim nama bliskim zemljama?</p>
<p>- Prisutnost tih vojnih snaga nama nije formalno jamstvo sigurnosti. Ipak, relativno stabilno i sigurno društveno okruženje omogućuje nam da se odlučimo na tako bitan korak poput ukidanja vojnog roka. Daljnje smanjenje naoružane sile bilo bi moguće tek u potpuno sigurnim geostrateškim okolnostima, a to bi značilo uključenje u NATO i potpunu stabilizaciju ovog prostora. No, trenutačno smo daleko od toga. Možemo procijeniti kojom brzinom ćemo smanjivati naših dvije stotine tisuća pričuvnih vojnika. Hoćemo li ih smanjiti na 50.000 ili na neku drugu brojku, politička je odluka. Dakle, sa sadašnjih 200.000 vojnika, i još 100.000 obveznika koji su u proteklih pet godina služili vojni rok, imamo silnu rezervu da možemo kombinirati dinamiku smanjenja naših snaga. Ako sutra dođe do ukidanja vojnog roka, neće odmah doći do smanjenja pričuvnog sastava. </p>
<p>• Koliko Hrvatska ima profesionalnih vojnika, a koliki bi bio njihov optimalan broj i njihova dob?</p>
<p>- MORH ukupno ima oko 42.000 uposlenika, od toga je nešto manje od 10.000 vojnih civila, državnih službenika, namještenika, što znači da je ukupan broj vojnika nešto veći od 32.000. Prosječna starost hrvatskog vojnika je nedopustivo visoka, između 34 i 35 godina. Naši profesionalci su sigurno deset godina stariji nego što bi trebali biti, a to je zato što se u proteklih pet godina nakon rata apsolutno nije vršila popuna vojske. Ni sada se to ne može učiniti, ako se ne ide na brzo otpuštanje ljudi. Paralelno neke ljude treba izdvajati iz profesionalnog sastava, i primati mlade vojnike. Do 2010. godine bismo mogli postići optimalan broj vojnika, što bi više-manje značilo da bi samo jedna četvrtina današnjih vojnika ostala u vojsci, a da bi HV u međuvremenu primila oko deset tisuća mladih novih vojnika. Tada bi i prosječna starost naših vojnika bila ispod 30 godina. </p>
<p>• Što će biti s ljudima koji će morati napustiti profesionalni sastav i hoće li se država pobrinuti da oni nađu novo zaposlenje? </p>
<p>- To je jedan od najdelikatnijih problema s kojim se susreće svaka zemlja koja smanjuje svoje oružane snage. Gotovo da nema zemlje u Europi koja ne smanjuje oružane snage. Kod nas je već nekoliko puta boravio NATO-ov ekspertni tim koji će u dogovoru sa našim službama u Ministarstvu napraviti program izdvajanja osoblja iz vojske i njihova uključivanja i zapošljavanja u civilnom sektoru. Pritom očekujemo i financijsku podršku od strane Svjetske banke. Tu je i proces umirovljenja pripadnika oružanih snaga, koji bi donošenjem novih propisa dobili bolje uvjete za odlazak u mirovinu. Danas MORH ima nešto manje od deset tisuća službenika i namještenika, a njihov bi se broj do 2010. godine trebao deseterostruko smanjiti. Ministarstvo obrane bi doista trebalo biti jedna vrlo mala institucija s oko tisuću visoko stručnih civilnih osoba, od kojih 20-tak posto djelatnih vojnih osoba koji bi se iz Ministarstva selile u oružane snage i obrnuto. </p>
<p> • Kako ste zadovoljni školskom spremom časnika HV-a, s obzirom da se stalno upućuju kritike na nisko obrazovanje velikog broja pripadnika MORH-a?</p>
<p>- Tijekom proteklih godina donosili su se zakoni koji su postavljali visoke zahtjeve za školskom spremom, iako je od samog početka trebalo biti jasno da ih se neće moći poštivati. No, na sličan problem nailazimo na svim područjima našeg društvenog života. Primjerice smatram neprimjerenim uvjet da visoki časnik ne može biti osoba koja nema visoku školsku spremu. I osobe sa višom, pa čak i sa srednjom stručnom spremom mogu u nekim okolnostima biti visoki časnici. Danas više od 50 posto visokih časnika HV-a ne zadovoljava uvjet o visokoj stručnoj spremi. To se može ispraviti jednostavnom promjenom nerealne zakonske odredbe. </p>
<p>• General Imra Agotić je rekao da će se predsjednik Mesić zauzeti da se vojni rok ne ukida najmanje do 2005. i da traje šest mjeseci. General Agotić također je nedavno prigovorio MORH-u što ne odustaje od odredbe prema kojoj bi ministar obrane bio uključen u liniju zapovijedanja na crti - Predsjednik, ministar obrane, načelnik Glavnog stožera. Agotić je izjavio, prema navodima iz novina, da MORH treba biti samo političko tijelo koje osigurava funkcioniranje Oružanih snaga a da zapovjedna struktura treba biti Predsjednik RH, načelnik Glavnog stožera. Možete prokomentirati njegovu izjavu i takav istup u javnosti?</p>
<p>- Taj komentar nije primjeren, jer se Agotić kako general upušta u komentiranje pitanja kojim se trebaju baviti izvršna i zakonodavna vlast. Agotićeva primjedba ima dvije dimenzije. Kao prvo, odgađanje za čak četiri godine značilo bi napuštanje te ideje. Ako Hrvatska želi ići naprijed i biti u trendu s propisima koje donose zemlje u njezinu okruženju, ne može čekati do 2005. godine s ukidanjem vojnog roka. Ponavljam pritom argumentaciju o snazi naše profesionalne vojske. Osim toga, general Agotić je djelatna vojna osoba i mislim da bi trebao biti puno suzdržaniji u iznošenju političkih ocjena. On sutra može biti ponovno vraćen u sustav Hrvatske vojske. Danas je istodobno u sastavu vojske i kao Predsjednikov savjetnik u sastavu političke vlasti. On ima dvostruku poziciju premda bi bilo bolje da ona bude jednostrana. Ako Agotić kao Predsjednikov savjetnik želi javno politički istupati neka ode u mirovinu i govori koliko hoće, odnosno koliko mu Predsjednik dopusti. Model zapovijedanja koji predlaže Agotić je sovjetski model neprimjeren demokratskim zemljama, pogotovo ne zemljama s parlamentarnim političkim sustavom. </p>
<p>• Kako komentirate izjavu premijera Ivice Račana da su djelatnici MORH-a povezani s kriminalnim miljeom, premda ste Vi nekoliko dana prije te premijerove izjave kazali kako to nije tako?</p>
<p>- Neke istrage su pokazale da su postojale veze između djelatnika MORH-a i kriminalnih skupina, a je li baš tako pokazat će daljnja istraga. Stoga premijerovu izjavu u tom smislu smatram potpuno korektnom.</p>
<p>Željko Hodonj i Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ima li još živih Hrvata u srbijanskim logorima?</p>
<p>Službeno, obje Komisije za nestale, hrvatska i jugoslavenska, tvrde da živih Hrvata u Jugoslaviji više nema. Neslužbeno se, pak, nakon povratka Nikole Kunca iz ludnice u Vršcu, te oslobađanja petorice osuđenih za špijunažu, zapravo nameće pitanje - hoće li netko od njih znati barem nešto o bilo kome s liste nestalih Hrvata na kojoj je i sada 1520 imena? Odgovor na to pitanje svojim političkim utjecajem kod novih jugoslavenskih vlasti traži i predsjednik Mesić</p>
<p>Ima li još živih Hrvata u srbijanskim zatvorima i može li predsjednik Stjepan Mesić svojim političkim utjecajem kod novih jugoslavenskih vlasti saznati više o nestalim Hrvatima, pitaju majke nestalih branitelja u pismima koja stižu Predsjedniku otkako su granicu na Bajakovu prešla najprije dvojica, a sada još trojica Hrvata puštenih iz zatvora u Subotici. </p>
<p>Predsjednik Mesić sada inzistira na prikupljanju dodatnih informacija o eventualnim hrvatskim zatočenicima jer smatra, čuli smo od njegovih najbližih suradnika, da svaku informaciju o nestalima treba ponovno provjeriti svim raspoloživim kanalima. Mišljenja je da treba preispitati svaki pojedinačni slučaj s liste nestalih i osobno će se, kažu, u tome založiti svojim utjecajem i poznanstvima u SR Jugoslaviji. Ako pak postoji ijedan promil nade i spoznaja da eventualno još ima živih u srpskim zatvorima, nema tog uvjeta koji predsjednik Mesić ne bi ispunio da se oni oslobode! </p>
<p>Otvara se pitanje - je li hrvatski predsjednik krenuo u »solo« inicijativu rješavanja ovog osjetljivog problema? Naime, dalo bi se tako zaključiti već iz same činjenice da je posljednje hrvatske zatočenike na granici dočekao tajnik predsjednikova Ureda, bez nazočnosti MUP-a, sigurnosnih službi, Crvenog križa domaćeg i međunarodnog, Vladine komisije za zatočene i nestale. Iako na Pantovčaku tvrde da su posljednju akciju oslobađanja, kojoj je prethodilo Mesićevo pomilovanje petorice Srba, izveli u odličnoj suradnji s ministrima policije i pravosuđa te Komisijom za zatočene i nestale, istodobno ne opovrgavaju ni činjenicu da Mesić kani vlastitim političkim žongliranjem učiniti sve što može da bi, u promijenjenim političkim okolnostima u SRJ, barem pokušao utjecati na priznanje o sudbini nestalih Hrvata.</p>
<p>Službeno, obje Komisije za nestale, hrvatska i jugoslavenska, tvrde da živih Hrvata u Jugoslaviji više nema. Neslužbeno se, pak, nakon povratka Nikole Kunca koji je još '91. godine »nestao« u Vukovaru, a deset godina poslije pronađen je u ludnici u Vršcu, te oslobađanja petorice osuđenih za špijunažu, zapravo nameće pitanje - hoće li netko od njih znati barem nešto o bilo kome s liste nestalih Hrvata na kojoj je i sada 1520 imena? Možda su bili zajedno u nekom od zatvora, logora u kojima su Srbima poslužili k'o najamni radnici? </p>
<p>Istina, nada postoji i ona zadnja umire, no šanse da se u SR Jugoslaviji otkriju živi Hrvati doista su male. Potvrdio nam je to pukovnik Ivan Grujić, predsjednik Vladine komisije za zatočene i nestale. Najnovija oslobađanja, poručuje, neće probuditi dodatnu nadu u obiteljima nestalih. »Vrlo jasno i otvoreno sam im rekao da su šanse vrlo male, iako mi je jasno da nade uvijek ima. Ovi što su sada oslobođeni posljednji su registrirani zatočenici za koje smo mi u Komisiji znali«, rezolutno je ustvrdio. Podsjeća da je u jugoslavenskim zatvorima ostalo 17 zatočenih Hrvata 1995. godine, a Sporazumom Granić-Milutinović dogovoreno je oslobađanje svih zatočenika izuzev onih osuđenih za ratne zločine. </p>
<p>Međutim, sada oslobođena petorica Hrvata tada nisu mogla biti razmijenjena. Zašto, Grujić ovako pojašnjava: »Inzistirali smo na njihovu jednostranom oslobađanju temeljem tog sporazuma i nikakva razmjena nije dolazila u obzir jer Hrvatska jednostavno takvu kategoriju zatvorenika, osuđenih za špijunažu, nije imala«. Predsjednik Vladine komisije ne želi komentirati najnovije akcije predsjednika Mesića, no ne krije da u oslobađanju trojice potpukovnika i majora bivše JNA osuđenih u SRJ za špijunažu u korist Hrvatske - nije sudjelovala Komisija kojoj je na čelu, niti on sam.</p>
<p> Marina Marića, Nedjeljka Varičaka, i Željka Draškovića oslobodio je zapravo predsjednik Mesić prethodnim pomilovanjem petorice Srba kojima je u hrvatskim zatvorima preostalo još pet ili sedam mjeseci, najviše dvije godine. »Nismo u tome sudjelovali, već su oslobađanja došla temeljem primjene Zakona o amnestiji u Srbiji«, kazao nam je Grujić potvrđujući da je kod prve dvojice hrvatskih zatočenika, također nedavno puštenih iz srpskih zatvora, on kao predsjednik Komisije za zatočene i nestale sudjelovao tek kao ispomoć u transferu pri prelasku granice. </p>
<p>Srbijanski mediji u posljednje vrijeme sve otvorenije pišu o tijelima mrtvih Hrvata otkrivenih u Dunavu između lipnja '91. i studenoga '93. godine. No, što se Grujića tiče, oko toga nema fame. Njegova je Komisija odavno prikupila podatke o 300 neidentificiranih hrvatskih žrtava pokopanih u SRJ koji su na tko zna koje sve načine u ratnom vrtlogu dospjeli do Subotice, Sombora, Novog Sada, Stajićeva, Beograda... Dvije su Komisije tih 300 NN osoba imale na dnevnom redu nebrojeno puta, hrvatska je strana jugoslavenskoj dostavila preciznu dokumentaciju, ali srpske vlasti i beogradska komisija za nestale dosad taj problem - nisu riješile. Nisu ga, doduše, nikada ni negirale, a tek sad se o tome pojavljuju priznanja u srbijanskim medijima.</p>
<p>Tek sada pišu o groblju u Novom Sadu na kojemu je pokopano više desetina NN (nepoznatih) Hrvata. Neslužbeno se progovara i o hrvatskim ranjenicima koji su dospjeli do Vojno-medicinskog centra u Petrovaradinu, u istoj su bolnici liječeni i civili, a tu su prevoženi i mrtvi iz Vukovara. Sve to Komisija pukovnika Grujića zna. Na žalost, u više od stotinu mučnih natezanja u pregovorima s jugoslavenskom komisijom do današnjeg dana nisu uspjeli ishoditi priznanje ni povratak posmrtnih ostataka. </p>
<p>Možda će u tome uspjeti predsjednik Mesić u kontekstu promijenjenih okolnosti u SR Jugoslaviji?! Na Pantovčaku tvrde da će pri tome iskoristiti sav svoj politički i ljudski utjecaj. U tom smislu doista je manje važno tko će dalje otvarati prve karte u problematici nestalih. Važno je imati na umu da je riječ o politički i ljudski vrlo osjetljivom problemu. I jedno je stoga sigurno - treba podržati svakoga tko uspije išta doznati o sudbini nestalih Hrvata. Jer, vrijedna je truda i jedna riješena ljudska sudbina. Na žalost, tragične spoznaje o nestalim Hrvatima rješavaju se, vidimo i ovih dana ekshumacijama na području Gline, Petrinje i Hrvatske Kostajnice. Samo na Banovini je još uvijek tristotinjak nestalih, u Glinskom Novom selu ih je 23, među njima ima i djece. Nije li to dovoljan poziv za akciju i Predsjedniku i Komisiji?</p>
<p> Predsjednika Mesića obitelji nestalih sad pozivaju da utječe i na hrvatske Srbe ne bi li konačno otkrili ono što zasigurno znaju o nestanku svojih susjeda Hrvata. Jer, i najcrnja istina lakše se podnosi od desetak godina tinjajuće nade...</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Zastrašujuća prijetnja schengenskog zida</p>
<p>EU od Slovenije traži strožu primjenu schengenskih pravila na granici s Hrvatskom. Ta granica od 670 km, dosad posve otvorena, postane li međa cijele Europe donijet će Slovencima uz granicu mnogo veću štetu, nego je koristi od ulaska Slovenije u EU. Slovenci su spremni zdušno podržati Hrvatsku da se što brže približi EU-u kako bi se taj »schengenski zid« pomaknuo dalje od slovenske granice, prema istoku </p>
<p>Sada je povoljan trenutak da se do kraja godine riješe otvorena pitanja između Slovenije i Hrvatske. No, pritom je nužno da se postigne unutarnjopolitički konsenzus u Sloveniji. Obje države, naime, tvrde da se zauzimaju za rješenje svih problema, ali je Sloveniji to prioritet zbog nastojanja i želje da u Europsku uniju uđemo što prije, već u prvome krugu njezina proširenja, a s Hrvatskom to nije slučaj«.</p>
<p> Tu je pravu izjavu u pravome trenutku na tribini u Velenju izrekao Borut Pahor, predsjednik Državnoga zbora (slovenskoga parlamenta), inače šef lijeve stranke Udružene liste socijalnih demokrata (ZLSD), bivših »reformiranih komunista«, druge po snazi u sadašnjoj vladinoj koaliciji dr. Janeza Drnovšeka.</p>
<p>Dodao je kako je za postizanje dogovora na slovenskoj strani nužno postići punu suglasnost svih parlamentarnih stranaka, a ne samo onih koje su članice koalicijske vlade. Time je Pahor razotkrio dvije istine koje se u slovenskim političkim krugovima pa i u medijima uporno nastoje prikriti. </p>
<p>Prvo, »lopta« pregovora između dvaju susjeda duboko je ukopana na slovenskoj strani te je ona i mora pokrenuti iz predugoga zastoja, i to postizanjem unutarnjega jednoglasja, kako bi se dogovori o otvorenim pitanjima mogli postići barem do kraja ove godine, kada je već jasno da ih neće biti do njezine polovice, kako su nakon izbora u jednoj i drugoj državi optimistički obećavali njihovi čelni političari.</p>
<p>Drugo, sadašnji je čelnik parlamenta glatko opovrgnuo tvrdnje, što su se posljednjih dana, u ozračju pojačane euroatlantske euforije, širile i nametale slovenskoj javnosti, kako neriješena međusobna pitanja s Hrvatskom ne mogu ugroziti sve brže približavanje i nisu uvjet za skori pristup Slovenije Europskoj uniji (EU). U to su, naime, kako se u nekim službenim i medijskim izvješćima tvrdilo, slovenske sugovornike, navodno, uvjeravali bruxelleski pregovarači različitih razina, pa i posljednji gost Ljubljane ovoga tjedna, glavni pregovarač Europskoga povjerenstva Jaime Garcia Lombardero, koji je izjavio kako se Slovenija, po svemu što je dosad postigla, »već može smatrati novom članicom EU«.</p>
<p>No, Pahor je sada jasno dao na znanje - iako, doduše, u malome, intimnome krugu slušatelja, ali su njegovo izlaganje prenijeli mnogi slovenski mediji, te TV Slovenije - kako je rješenje svih međusobnih problema važnije Sloveniji, jer se ona, ipak, nalazi ispred Hrvatske na putu u EU. A to znači da je - kako tumače neki dobri poznavatelji - rješenje svih sporova sa susjedima važan (pred)uvjet na tome putu. Time je, možda i ne hoteći, dao snažan adut u ruke hrvatskome premijeru Ivici Račanu, koji će se u srijedu, 11. travnja, sastati sa slovenskim kolegom, premijerom Drnovšekom. To, točnije, znači da će Račan na taj sastanak s Drnovšekom, vjerojatno, doći neopterećen pritiskom da mora postići bilo kakav dogovor o otvorenim pitanjima.</p>
<p> Činjenica jest: nakon što je posljednjih tjedana u višestrukim susretima premijera Drnovšeka i ministra vanjskih poslova Dimitrija Rupela gotovo posve sredila svoje odnose sa svim ostalim susjedima, ponajprije s Italijom i Austrijom (s Mađarskom ih nije ni imala) te se potvrdila kao prva među kandidatima za nove članice EU-a, Sloveniji ostaje Hrvatska kao »otvorena rana«.</p>
<p>Zna se: na koncu konaca, ostala su tri otvorena pitanja, sva naslijeđena raspadom bivše zajedničke države, Jugoslavije, što već deset godina opterećuju međusobne odnose Hrvatske i Slovenije. To su: dug bivše Ljubljanske banke od ukupno 360 milijuna maraka prema hrvatskim štedišama (i onima iz BiH, Makedonije i SRJ), neriješeni status i suvlasnički odnosi, nagomilani dugovi i budućnost Nuklearne elektrane Krško, te još neodređena međudržavna granica, osobito na moru, što uključuje i ozemaljsku pripadnost Piranskoga zaljeva. U biti, potonji je problem najteži: 99 posto zemaljske granice već je praktički dogovoren, u potpunoj su slijepoj ulici pregovori i dogovori o razgraničenju na moru.</p>
<p>Kada je riječ o dugu Ljubljanske banke, sve je jasno: slovenska strana priznaje da se taj dug mora isplatiti. Međutim, problem je u tome što čelnici Nove ljubljanske banke, koja je, i zato da bi se izbjegao povrat duga, stvorena na »srušenim temeljima« one bivše - ali vjerovnici uporno, pomoću svojih odvjetnika i preko međunarodnih sudova zahtijevaju svoj novac - priznajući taj dug, tvrde da toga novca nemaju, jer je otišao u nekadašnju Narodnu banku Jugoslavije. Zato inzistiraju da se taj slučaj riješi u okviru cjelovitoga rješenja o raspodjeli nasljeđa bivše države. Hrvatska strana, koja je u tome zahtjevu znatno upornija od ostalih, kao alternativu predlaže »presudu« međunarodnih arbitara.</p>
<p>O slučaju NE Krško zasad se najmanje zna, iako je Hrvatska, koja je sa Slovenijom ravnopravni suvlasnik te elektrane, čini se, u pravu i u prednosti kad odbija ucjenu slovenske uprave, koja joj je prekinula dostavu električne energije i podnosi račune za »neisplaćenu struju«, i to zato što su se hrvatski potrošači uvjerili da mogu živjeti posve normalno i bez te struje iz Krškoga. Međutim, prema nekim pouzdanim, dobro obaviještenim izvorima, u potpunoj pozadini i sjeni obiju javnosti, cijelo se ovo vrijeme vode intenzivni i plodni pregovori dviju stručnih skupina. Stoga se vjeruje da će problem NE Krško prvi biti riješen.</p>
<p>Ipak, prema tim istim izvorima, i u tome pitanju pregovori zapinju »u načelu« - zato što ih koči slovenska strana. Naime, kada se u srijedu sastanu premijeri Račan i Drnovšek i time pokrenu novi krug pregovora o rješavanju otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije na samome će se početku, čini se, suočiti s problemom koji je zacijelo taktički, ali jamačno sprječava strateški pristup dogovoru. </p>
<p>Riječ je o tome, kako je dosad više puta naglašeno, što slovenska strana inzistira da se sva pitanja rješavaju »u paketu«, što znači neku vrstu trgovine - »mi ćemo popustiti ovdje (recimo Krško), ako vi popustite ondje (granica na moru)« - a hrvatska zahtijeva da se rješavaju posebno, od lakših k težima. A pri svemu tome i dalje najteže i najosjetljivije pitanje ostaje određivanje granice na moru, odnosno »status« Piranskog zaljeva. Pritom su dvije bitne dvojbe: prvo, ta granica, za razliku od one kopnene, nikada u bivšoj Jugoslaviji nije bila zacrtana, a obje strane, i hrvatska i slovenska, smatraju da imaju uvjerljive dokaze - povijesne, zemljopisne i znanstvene - za svoje argumente o tome kamo treba prolaziti granična crta; drugo, u pozadini je toga nesuglasja, zapravo, želja Slovenije da dobije tzv. teritorijalni izlaz na otvoreno more i nastojanje Hrvatske da zadrži svoju granicu na Jadranu, jedinu izravnu, s Italijom. Oko toga su se lomila koplja u svim dosadašnjim pregovorima i stručnjaka i političara.</p>
<p>Međutim, u međuvremenu, pojavio se novi problem koji znatno može otežati hrvatsko-slovenske (dobro)susjedske odnose, a posljedica je upravo činjenice što je Slovenija nekoliko koraka ispred Hrvatske na putu prema EU. To je tzv. schengenska granica, neka vrsta - kako piše zagrebački dopisnik najuglednijega slovenskog dnevnog lista, ljubljanskoga Dela, Peter Žerjavič - »zastrašujućega zida« na graničnim rijekama Dragonji, Kupi i Sutli, kao ozbiljna prijetnja tim međusobnim odnosima. Riječ je o posebnim strogim mjerama nadzora granice EU-a prema »ostalome svijetu«. Bruxelles, naime, Ljubljani nameće primjenu schengenskih pravila na granici prema Hrvatskoj i prije primanja u EU.</p>
<p>No, većina slovenskih političara, osobito oni koji tvore sadašnju vladinu koaliciju premijera Drnovšeka, nisu presretni zbog zahtjeva EU-a za što bržu i što strožu primjenu schengenskih pravila na granici s Hrvatskom. Velika većina slovenske javnosti, naime, nije zadovoljna činjenicom da upravo slovenska granica prema Hrvatskoj, duga 670 km, koja je dosad desetljećima bila posve otvorena, postane međa cijele Europe. Prevelika je to odgovornost, a i gubitci će - vjeruju Slovenci - osobito onih oko 300.000 žitelja u pojasu uz tu granicu, biti znatno veći nego koristi od ulaska u EU. Zato u svim anketama u posljednje vrijeme Slovenci izražavaju sumnje i nepovjerenje prema članstvu u EU. A njihovi se političari zaklinju da će zdušno podržati Hrvatsku da se što brže približi EU-u kako bi se taj »schengenski zid« pomaknuo dalje od slovenske granice. I to bi mogao biti Račanov adut u razgovorima s Drnovšekom.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Pisanice za pomoć oboljeloj djeci </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Na zagrebačkom Cvjetnom trgu u subotu je održana humanitarna akcija »Pomozimo djeci s malignim oboljenjima« kojoj je cilj, prodajom uskršnjih pisanica i čestitki, prikupiti što više sredstava za liječenje maligno oboljele djece u Klinici za dječje bolesti u Zagrebu. Akciju je drugu godinu zaredom organiziralo desetak studentica zagrebačkog sveučilišta, koje su same izradile pisanice i čestitke. U Hrvatskoj se godišnje registrira 80-ak novooboljele djece od malignih bolesti, a tjedna terapija bolničkog liječenja jednog djeteta stoji 2000 maraka. Sav prihod uplatit će se na žiro račun Udruge roditelja maligno oboljele djece »Krijesnica«, broj 30104- 678-123487. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Otvorena izložba uskrsnih pisanica </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Izložbu uskrsnih pisanica »Znak novog života«, otvorila je u subotu ispred podružnice Volksbank d.d. u Varšavskoj ulici direktorica za upravljanje mrežom te banke Andreja Kovacs.</p>
<p> Riječ je o izložbi na kojoj je 51 autor izložio po dvije pisanice. Svi su autori članovi likovnih i primijenjenih umjetnosti Zadruge likovnih umjetnika Hrvatske (LIKUM). </p>
<p> »Uskrs slavi rođenje i stvaranje, a upravo je jaje simbol koji najviše povezujemo s tim blagdanom«, istaknula je Kovacs.</p>
<p> Ravnateljica LIKUMA Pavica Pirc rekla je kako je Korizma vrijeme obnove duha. U glazbenom dijelu programa nastupili su članovi jednog od najstarijih kulturno umjetničkih društva HKUD »Prigorec« iz Markuševca koji su se predstavili s uskršnjim običajima iz toga kraja. Izložba je otvorena do 17. travnja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Hrvatski demokršćani u akciji darivanja</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Hrvatski demokršćani u subotu su na Strarčevićevom trgu u Zagrebu, uoči Cvjetnice i Uskrsa, građanima dijelili maslinove grančice i voće. »Akcijom želimo doprinijeti stvaranju ozračja dobra i darivanja«, istaknuo je predsjednik Hrvatskih demokršćana Ante Ledić, »jer kršćanski je dijeliti s onima u potrebi«.</p>
<p>Ledić je rekao da ne može biti sretan ako su ljudi oko njega nesretni, te da Hrvatski demokršćani svojim životom i djelima ljubavi žele svjedočiti kršćanstvo. »Ljudi su u neimaštini i potrebi pa se na ovaj način želimo suprotstaviti pesimizmu«, poručio je Ledić. </p>
<p>Hrvatski demokršćani žele hrvatsku državu i društvo voditi po načelima kršćanske demokracije, koja se temelji na kršćanskom stavu prema životu i čovjeku, obitelji, radu i društvu, te na odgovornosti čovjeka pred Bogom. Ledić je ocijenio da su kršćani premalo aktivni u hrvatskom političkom životu te ih pozvao da se uključe u politiku. </p>
<p>Osvrnuvši se na predstojeće lokalne izbore, rekao je da će HD na izbore izaći samostalno. </p>
<p>O izbornim prognozama nije htio ništa govoriti, već je rekao da će na izborima vidjeti kakvo je raspoloženje građana te da se stranka nada da će ih građani prepoznati kao one koji rade ono što govore. </p>
<p>Na štandovima, na kojima su članovi Hrvatskih demokršćana besplatno dijelili voće i maslinove grančice, bila je postavljena i kutija u koju su građani mogli ubacivati dobrovoljni prilog za pomoć sedmogodišnjoj djevojčici Martini kojoj su otkazali bubrezi, a za operaciju u Francuskoj treba joj 120.000 njemačkih maraka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagrepčani isprobali američke bicikle</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - U organizaciji »Magme« d.d. i »Bicikl.coma« u subotu je na Trgu bana Jelačića, na zanimljiv način, predstavljena nova vrsta bicikala na hrvatskom tržištu - »SCOTT USA«. Na trgu je, naime, osim izloženog asortimana brdskih bicikala, postavljena i fingirana mountain bike staza na kojoj su Zagrepčani mogli slobodno isprobati kvalitetu i mogućnosti američkih bicikala.</p>
<p> U nagradnoj igri, organiziranoj za sve posjetitelje, trebalo je što duže ostati na biciklu u nacrtanom pravokutniku veličine šest četvornih metara. Pritom je bicikl morao stalno biti u pokretu, a kažnjavalo se i svako stajanje na crtu. Najspretniji je bio Mislav Mironović, koji je u pravokutniku izdržao tri minute i 40 sekundi, za što je dobio biciklističku opremu, dar »SCOTT USA« i »Turbo Sporta«. (mbk)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>SDP-ovi zastupnici u posjetu naseljima i gradovima</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - U sklopu akcije »Razgovor s vašim zastupnikom«, SDP-ovi saborski zastupnici posjetit će u ponedjeljak naselja, općine i gradska poglavarstva u izbornim jedinicama kojima pripadaju. </p>
<p>Snježana Biga Friganović ide u Ivanić Grad, Milanka Opačić posjetit će Samobor, a Zdenko Franić Jastrebarsko, Klinča Selo i Pisarovinu. Gordana Sobol posjetit će Dugo Selo, Josip Leko će razgovarati s građanima Velike Gorice, a Ljiljana Kuhta nastupit će u Vrbovcu na radiju.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Predsjednik nove Zagrebačke stranke bit će dr. Mate Meštrović?</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Od ponedjeljka, 9. travnja, uzburkanim morem hrvatske, ili točnije, zagrebačke političke scene, zaplovit će novi stranački brod na čijim će jedrima, kažu osnivači, kako i priliči gradu Zagrebu, jednostavno pisati - Zagrebačka stranka. Boja tih slova, odnosno političko usmjerenje stranke pritom je, tvrde oni, posve nevažna stvar, s obzirom da je njihova temeljna nakana »skrbiti i promicati interese i potrebe svih stanovnika Zagreba, bez obzira na njihovu stranačku ili bilo koju drugu pripadnost«.</p>
<p>Svečanu Osnivačku skupštinu Zagrebačka će stranka (ZGS) održati u ponedjeljak u 17 sati, uz izravan tv-prijenos na OTV-u. Uz Statut, ZGS će tijekom jednosatnog sastanka usvojiti i program, a javnosti će, očekuje se, uputiti Povelju s glavnim postavkama svoga djelovanja (zaštita od siromaštva, socijalna potpora, politička i porezna decentralizacija...), uz naglasak da se »neće baviti 'državnom politikom'«.</p>
<p>Iako je riječ o novom imenu na političkoj sceni, ZGS okuplja, uz pregršt mladih, i već afirmirane stručnjake koji su javnosti poznati na raznim područjima društvenog djelovanja. U Predsjedništvu ZGS-a mogli bi se, saznajemo, naći prim. Dražen Borčić, prof. Marko Fröde, Željko Brnčić, Pamilo Vujčić, Mladen Ivanišević, Davor Hundić i Ivan Kesić, dok je najizgledniji kandidat za predsjednika stranke rođeni Zagrepčanin dr. Mate Meštrović, sin slavnoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. </p>
<p>U ZGS-u pritom napominju da su otvoreni za članove svih stranaka, uz uvjet da je svima na srcu interes Zagreba i svih građana. Uz članove koji neće plaćati članarinu računaju i na velik broj pristaša, a zatražit će, kako doznajemo, i podršku najboljih zagrebačkih sportaša i inih kulturno-sportskih djelatnika, među kojima se spominju i imena Janice Kostelić, Gordana Kožulja i drugih mladih sportskih zvijezda.</p>
<p>Ambicije ZGS-a su, čini se, vrlo velike. Ne samo što, razumljivo je, planiraju izaći na svibanjske lokalne izbore, već, kako nam je potvrdio šef Izbornog stožera ZGS-a Ivan Božićević, očekuju i izbornu pobjedu. »Budući da će sa Zagrebačkom strankom Zagreb i Zagrepčani napokon dobiti svoju stranku za koju će moći glasovati s punim povjerenjem, vjerujemo da će ZGS na izborima - uvjerljivo pobijediti«, optimističan je Božičević. U tome će im, zaključuje, pomoći i činjenica da su među prvima, »ako ne i prvi«, već započeli intenzivnu izbornu kampanju. (A. K. Buterin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Umjesto na lijani, Tarzan u Međugorje stiže biciklom!</p>
<p>Od Zagreba do Međugorja biciklom! Da, zaista zvuči nevjerojatno, posebice kada uzmete u obzir da je riječ o putu dugom čak 551 kilometar, pa, ipak, putem od Zagreba do Splita, na cesti između Gračaca i Knina, susreli smo neobičnog biciklista i zaustavili automobil. »Kamo idete?«, upitali smo ga. Bez previše razmišljanja, uz molbu da mu damo jednu cigaretu i pet kuna da popije kavu kad dođe u Knin, rekao nam je da je 30. ožujka krenuo iz Zagreba u Međugorje. Tamo, naime, ide već tri godine zaredom, u nadi da će mu se na Uskrs ukazati Blažena Djevica Marija. </p>
<p>Ime našeg sugovornika je Milan Bombek, no poznatiji je pod nadimkom Tarzan, kojeg je, kako kaže, dobio u djetinjstvu. Tarzan nam je otkrio kako dnevno prevali na biciklu oko 55 kilometara, no previše ga ne zabrinjava koliko će proći u jednom danu. Kao utočište u hladnim noćima pronalazi napuštene kuće, a za hranu se snalazi usput. Ponio je sa sobom, u maloj prikolici, koju vuče biciklom, tek malo vina, deke da se ugrije tijekom noći, nekoliko rezervnih guma za svoje vozilo koje mu je darovao poznati zagrebački prodavač bicikla Vlado Fumić i malo hrane, koja će dobro doći u trenutku kada ne naiđe na nekoga široke ruke. Srećom po njega, to nije bio slučaj s Vjesnikovom ekipom </p>
<p>Tarzanu uopće nije važno hoće li ga netko zamijetiti, fotografirati ili o njemu senzacionalno pisati u novinama. Rado će popričati sa svakim, prijateljski raspoloženim prolaznikom pa makar to bili i novinari. Ipak, najvažnije od svega je stići do cilja, doći već na Veliki petak, doživjeti radost Uskrsa, a možda vidjeti i prikazanje o kojem je toliko u životu čuo. (P. Boić, B. Orešić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Mozambik pomaže britanskim farmerima</p>
<p>LONDON, 7. travnja</p>
<p> - Političari u Mozambiku, koji su se sažalili nad nesrećom britanskih farmera suočenih s posljedicama poplava i epidemijom slinavke, odlučili su poslati financijsku pomoć Velikoj Britaniji. Ta afrička država, jedna od najsiromašnijih u svijetu, odlučila je poslati farmerima u Yorkshireu 1.000 meticala što iznosi oko 40 funti, piše list Times. List naglašava da se radi o velikom novcu u toj zemlji, a Mozambik se nada da će 200 ljudi koji su izgubili domove u prošlogodišnjim poplavama od njega imati koristi. »To je izuzetno velikodušno za zemlju koja je i sama prošla kroz teške trenutke. Imali smo dosta velikih donacija, ali ova je daleko najvažnija«, rekla je dužnosnica Yorka Anne McIntosh. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Marihuana legalna u Australiji?</p>
<p>SYDNEY, 7. travnja</p>
<p> - Sidney se, po uzoru na Amsterdam, priprema otvoriti kafiće u kojima će biti moguće legalno pušiti marihuanu. Australijski zastupnik Lee Rhiannon rekao je da se pojedinosti teksta, koji bi dopustio otvaranje takvih kafića još dogovaraju.</p>
<p> Taj je zakon predložen, nakon što je ranije otvoren put prema otvaranju prvog centra gdje će biti dopušteno uzimati heroin, u sydneyskoj četvrti Kings Cross. Rhiannon je ocijenio da ne bi bilo logično dati veća prava uživateljima heroina dok su oni koji uživaju marihuanu još uvijek predmet sudskog progona.</p>
<p> »Osobno, više bih volio da se nitko ne drogira, ali to je realnost. Ako smo dopustili otvaranje centra za one koji uzimaju heroin, ignorirati one koji uzimaju druge droge značilo bi imati dvostruka mjerila«, rekao je Rhiannon. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Otkriveni geni koji uzrokuju sklonost samoubojstvu</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Francuski i švicarski znanstvenici tvrde da su otkrili dva gena koji uzrokuju samoubilačko ponašanje. Dva ispitivanja pacijenata u psihijatrijskim bolnicama pokazala su kako postoji veća vjerojatnost da će samoubojstvo pokušati osobe s promjenama na jednom od ta dva gena. Jasno je da su neke osobe među oboljelima od teške depresije sklonije pokušaju samoubojstva od drugih. Znanstvenici žele otkriti skriva li se razlika u njihovim genima. Dvije skupine znanstvenika ispitivale su pacijente u psihijatrijskim bolnicama i otkrile da je stopa pokušaja samoubojstava veća među osobama s određenom genetičkom varijacijom.</p>
<p> Promijenjeni geni ometaju prirodni mehanizam mozga, zadužen za proizvodnju serotonina, za koji se zna da kontrolira razinu raspoloženja i tjeskobe.</p>
<p> Znanstvenici iz Londona nadaju se da će otkriti mogu li genetičke varijacije bar dijelom objasniti različite stope samoubojstava u Europi. Najviša stopa samoubojstava je u Sloveniji, Finskoj i Mađarskoj, a najniža u Hrvatskoj, Italiji i Španjolskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Znanstvenici otkrili tajnu starenja</p>
<p>WASHINGTON, 7. travnja</p>
<p> - Proces starenja, u brojnim organizmima kontrolira, kako se čini, mehanizam koji se temelji na hormonima, rekli su znanstvenici čije otkriće najavljuje mogućnost produljenja ljudskoga života hormonalnom terapijom. </p>
<p>Časopis Science objavio je tri studije koje pokazuju kako, takozvani mehanizam kruženja inzulina, koji regulira starenje u oblića, ima istu funkciju i u vinskih mušica i kvaščevih gljivica. </p>
<p>Znanstvenici, koji su proučavali vinske mušice na sveučilištu »Brown« u Providenceu i na londonskom »University Collegeu«, otkrili su da manipuliranje genima povezanim s hormonima sličnim inzulinu produljuje život kukca. Život nekih mušica bio je i 85 posto duži nego što je uobičajeno. No, mušice koje su duže živjele bile su patuljaste. </p>
<p> »Ova su istraživanja uzbudljiva jer pokazuju da postoji genetički sustav koji regulira starenje zajedničko svim životinjama«, rekao je David Gems s londonskog University Collegea. </p>
<p>»Kad bismo mogli zaviriti u verziju tog sustava u sisavaca, mogli bismo odgoditi proces starenja ili čak pomladiti čovjeka, bar načelno«. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Arboretum seli u Dubrovnik </p>
<p>U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik otvara se izložba »Spasimo Arboretum zajedno - svjedočanstva iz Trstenoga« na kojoj će fotografijama Ranka Markovića biti pridodani i predmeti iz Gučetićeva ljetnikovca u Trstenome</p>
<p>Arboretum Trsteno, koji unatoč udaljenosti od 30 kilometara, označava zapadnu granicu područja grada Dubrovnika, za dva dana seli s te rubne pozicije u središte grada. U Umjetničkoj galeriji Dubrovnik, naime, u utorak se (u 19 sati) otvara izložba »Spasimo Arboretum zajedno - svjedočanstva iz Trstenoga«. Riječ je o izložbi fotografija Vjesnikova fotoreportera Ranka Markovića, nastaloj u sklopu istoimene akcije »Spasimo Arboretum zajedno«, koju je s ciljem prikupljanja novca za obnovu Arboretuma, pokrenuo Nedjeljni Vjesnik u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti.</p>
<p>Ta je izložba jesenas prvi put prikazana u Muzeju za umjetnost i obrt, potom u KD »Vatroslav Lisinski«, da bi nakon toga bila postavljena i u Domu Ina-Rafinerije u Sisku, gdje je održan i koncert, prihod kojega je uplaćen na račun Zagrebačke banke za obnovu Arboretuma. Ciklus koncerata Zagrebačke filharmonije, po izboru njena šefa dirigenta Franka Schipwaya, posvećenog Arboretumu još traje.</p>
<p>Dubrovačka izložba o Arboretumu Trsteno razlikuje se ponešto od prethodnih na kojima je prikazano stotinjak fotografija što pokazuju stanje Arboretuma nakon katastrofalnog požara u kolovozu 2000. Njima su tada, kao i sada, pridodane neke stare razglednice mjesta Trsteno i Arboretuma, te uvećanja nekolicine starih razglednica i fotografija iz fundusa MUO-a. Izložba u Umjetničkoj galeriji u Dubrovniku opsegom je veća od prijašnjih. U međuvremenu su, naime, snimljene i nove fotografije koje dokumentiraju stanje »sedam mjeseci poslije«, odnosno pokazuju što je u čišćenju izgorjelog Arboretuma učinila ljudska ruka, a što sama priroda. Tih 20 fotografija pridodano je prijašnjima. </p>
<p>Posebnost dubrovačke izložbe je i u njezinoj dopuni s predmetima iz Gučetićeva ljetnikovca u Trstenome, oko kojega je u vrijeme njegove izgradnje 1494. godine oblikovan renesansni vrt što će širenjem perivoja kroz pet stoljeća prerasti u Arboretum. Dijelovi namještaja iz ljetnikovca te kamena plastika iz njegova vrta upozorit će na potrebu cjelovite obnove, ne samo opožarenog dijela Arboretuma, već i onog nezahvaćenog vatrenom stihijom, koji je zbog neprimjerenog (ne)održavanja također ugrožen. Arboretum bez obnovljena ljetnikovca i njegove derutne opreme neće moći biti onako atraktivna turistička destinacija za kakvom duž stare Europe tragaju ljubitelji povijesne vrtne i perivojne kulture. A trstenski Arboretum nadmašuje mnoge poznate slične destinacije upravo tom rijetkošću kontinuiranog razvoja perivoja tijekom pet stoljeća. </p>
<p>Vjesnik će svojom akcijom i dalje nastojati okupljati sponzore koji će svojim donacijama pripomoći obnovi te prirodne i kulturne baštine. Ovom izložbom, kojoj su glavni sponzori Zagrebačka banka i Olympus, počinje i traganje za donatorima koji će omogućiti restauraciju preostalog namještaja u Gučetićevu ljetnikovcu.</p>
<p>Na samom otvaranju izložbe predstavit će se i set od 12 razglednica pod nazivom »Arboretum Trsteno - biser Dubrovnika«, prodajom kojega će se, također, osigurati dio sredstava za obnovu Arboretuma. Projekt je to tvrtke A.D.U. d.o.o. koja se koristila fotografijama Ranka Markovića (dizajn Dragica Petrović). Uz izložbu u dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji bit će organizirano niz događanja (okrugli stolovi, predavanja, promocija knjige, koji bi trebali potaknuti svijest o potrebi spašavanja, čuvanja i održavanja Arboretuma Trsteno koji je zaštićeni spomenik prirodne i kulturne baštine.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Grad s milijun srdaca u 24 slike </p>
<p>Turistički vodič s puno slika i malo teksta, može imati i formu razglednica, koje su ujedno i prospekt destinacije koju predstavljaju. Spojene zajedničkim ovitkom u set, kvadratno krojene razglednice, u osnovne motive kojih su ukolažirani i drugi prizori iste teme, uvjerljivo pričaju o turističkim i kulturnim atrakcijama - Zagreba</p>
<p>Može li se Zagreb predstaviti kao turistička i kulturna europska metropola u 24 slika? Kakav je to turistički itinerer i što sve obuhvaća? Kako je osmišljen? I kome je namijenjen? </p>
<p>Zagreb se, dakako, može predstaviti u stotinama slika. A možda i samo jednom. Primjerice razglednicom. Što se zbiva kad se ona umnoži u više različitih, ali osmišljenih prizora? Komponira se priča u slikama koje nas vode gradom. Skupljene u poseban ovitak, one poprimaju ulogu maloga vodiča. Kad im se još na poleđini, osim šture informacije, pridoda i ispisana priča koju, zalijepivši marku i ispisavši adresu odašiljemo u svijet, onda ta razglednica dobiva još jednu dimenziju. Postaje i turistički promidžbeni mini-prospekt.</p>
<p>Tu multifunkcionalnost razglednica skupljenih u setu, koji prezentira Zagreb kao turističku ili kulturnu destinaciju, prepoznala je Turistička zajednica grada Zagreba u ponuđenoj ideji arh. Dragice Petrović. Bilo je to u trenutku kada se na turističkim sajmovima trebalo pojaviti s novim promidžbenim turističkim materijalima, budući da su prethodni u minuloj, čak i za Zagreb, dobroj sezoni naprosto potrošeni. Direktor Turističke zajednice grada Zagreba Mario Zmajević odlučio se za dobar potez. Prihvatio je ideju Dragice Petrović i ušao u projekt koji je realizirala tvrtka ADU d.o.o. (Copyright).</p>
<p>Dva seta po dvanaest kvadratičnih razglednica zaobljenih uglova nude dvije priče o Zagrebu: turističku i kulturnu. Iako se one međusobno na izvjestan način isprepliću, jer su spomenici što se nalaze na svim turističkim rutama dio kulturne baštine, ipak su tematski razgraničene. One što se prezentiraju kao kulturne atrakcije usredotočene su na kulturne institucije. Turističke, pak, na povijesne graditeljske simbole metropole. Jedan od takvih simbola je vizura na Zagreb s Glavnog kolodvora, koja obuhvaća spomenik kralja Tomislava, Umjetnički paviljon i katedralu. No, svaka razglednica, osim stvarne tekstualne, ima i svoju vizualnu priču koja se ne iscrpljuje u jednom motivu, već se on akcentuira izabranim i prepoznatljivim detaljima.</p>
<p> Tako će u zimskom pogledu na katedralu u krošnje okićene injem biti interpolirana dva karakteristična isječka iz katedralne riznice: srednjovjekovni bjelokosni diptih i minijatura iz Misala Jurja de Topusko. U purgerskom ambijentu stare Tkalče tako će biti naglašena skulptura spisateljice Marije Jurić Zagorke. Iz duboke perspektive Trga bana Jelačića bit će, u teksturu popločane plohe trga prekrivena golubovima, izvučeni detalji Manduševca, u pozadini kojeg su blagdanski okićene jele, kao i već slavnog pantomimičara, bez kojeg je Jelačić plac danas gotovo nezamisliv.</p>
<p> Jedna od tih razglednica ponudit će negdašnji i današnji pogled na uspinjaču, starim crtežom i novom fotografijom, povezanih grbom grada Zagreba. Kamenita vrata, mjesto molitve, zavjeta i zahvala, dobivaju naglasak u izvučenim detaljima oltarne slike Blažene Djevice Marije i mjesta paljenja svijeća. Umetnute sličice Crkve sv. Marka i katedrale, upotpunjuju pak povijesnu kartu utvrdama razdvojena Gradeca i Kaptola, koji će se kasnije spojiti u jedinstveni Zagreb. A trbuh toga grada je Dolac na kojem u pogledu iz zraka dominiraju šestinski kišobrani (suncobrani). Zato je ponuda na tržničnim stolovima fokusirana u manjim sličicama te uzbudljive priče. A u nju je na svakoj kartolini diskretno utkan i logo Zagreba.</p>
<p>Takve Zagrebačke turističke atrakcije lansirane su prvi puta setom razglednica ove zime na Međunarodnom turističkom sajmu (ITTF) održanom na Zagrebačkom velesajmu. Istodobno razglednica, vodič i prospekt, kao najbolji promidžbeni materijal, taj je turistički proizvod (u nakladi od 5000 setova) naprosto razgrabljen. Isti, ako ne i veći interes za tu vrstu turističke promidžbe pokazale su Kulturne atrakcije Zagreba (drugi set razglednica) promovirane na sajmu u Berlinu (ITB), gdje se Zagreb, zajedno s Dubrovnikom i Splitom, predstavio kao član međunarodnog udruženja »Art Cities in Europe« koje okuplja 48 gradova iz Austrije, Belgije, Bugarske, Francuske, Grčke, Hrvatske, Italije, Mađarske, Malte, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Portugala, Rumunjske, Švicarske, Španjolske, Turske i Velike Britanije. Unutar istoga paviljona svaki je grad dobio svoju kućicu-štand. Tako i Zagreb, koji je na svom malome prozorskome pultu ponudio svoje kulturne specifičnosti. </p>
<p> Jedna od njih je Zagrebačka filharmonija, s već novim šefom dirigentom Frankom Shipwayom, koja je upravo proslavila 130 godina postojanja. Druga je HNK s Bukovčevim zastorom. Nižu se ostale, mahom muzejske institucije. Ali se Muzej suvremene umjetnosti, koji svoje zgrade još nema, prezentira slavnim Seislovim i Richterovim djelima. Pred pročelje Arheološkog muzeja, gotovo u zrinjevački park izvučene su iz fundusa kultne - Vučedolska golubica (jarebica) i glava Solinjanke. U travnjaku pred Muzejom Mimara ponuđeni su detalji postava. Iz Umjetničkoga paviljona izjurili su »Biciklisti« Vaska Lipovca. A u atrij Ateliera Meštrović, među umjetnikove je skulpture ušetao sâm kipar. U Modernu galeriju pozivaju vas Bukovčeva i Kraljevićeva djela, a u Hrvatski muzej naive Generalićeve, Lackovićeve, Rabuzinove i Feješeve slike. I tako redom... do Muzeja grada Zagreba, slike kojega istovremeno nude urbanu strukturu Donjega grada, iz koje se izdižu makete najznačajnijih zdanja, i skulptoralni ansambl demontiranog Vinkovićeva portala Zagrebačke prvostolnice. </p>
<p>Grad s milijun srdaca, kako se Zagreb predstavlja u Turističkom vodiču udruženja »Art Cities in Europe«, u Berlinu je ponudio svoju kulturu i umjetnost u dvanaest osnovnih slika foto-kolažiranim nizom osebujnih i znakovitih detalja. Taj vizualni ogled popratio je na poleđini i tekstovima na njemačkom jeziku, približivši tako Zagreb sjeveru Europe. I požnjeo uspjeh. I ta je naklada od 5000 setova odmah planula. I tako izdavačima, Turističkoj zajednici grada Zagreba, otvorila još jedan putokaz - tiskanje nove i veće naklade. Idejnom tvorcu takve turističke priče, potvrdivši njegove visoke vizualne standarde, otvorila je prostor djelovanja i u drugim turističkim destinacijama Hrvatske.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dizajnerski blagdan </p>
<p>Kada na jednome mjestu široka javnost može pogledati izložbu najboljih uradaka niza mladih hrvatskih dizajnera, ostvarenih tijekom prošle dvije godine, takvu će prigodu svaki stručnjak, ali i dobronamjerni laik, objeručke pozdraviti. Međutim, ako otvorenje te izložbe predstavlja ujedno i početak jednog još velebnijeg i značajnijeg zbivanja, tada je uistinu posrijedi svojevrsni dizajnerski blagdan bez premca. Dokaza za tu tvrdnju bilo je u četvrtak navečer, u zagrebačkoj galeriji »Forum«, ali i na ulici, pred njom, vrlo lako pronaći.</p>
<p>Više od 600 gostiju okupilo se, naime, u Teslinoj 16, na svečanom otvorenju Izložbe hrvatskog dizajna 02 kojom je, već je rečeno, simbolično otpočela i dvotjedna međunarodna priredba »Dani dizajna« što se - od 5. do 17. travnja održava u Zagrebu. Toliki broj uzvanika, čini se, nisu očekivali ni organizatori izložbe, zagrebački KIC i Hrvatsko dizajnersko društvo, pa stoga i ne čudi da su se nadahnute, ali i kritičke riječi njihova predsjednika Željka Borčića, izrečene tijekom uvodnoga govora, više puta grubo utopile u općemu žamoru koji se odbijao od zidova nevelike galerije u središtu grada.</p>
<p>U Galeriji Forum publika se sve do 24. travnja, kada će izložba biti zatvorena, može pobliže upoznati s najupečatljivijim dizajnerskim radovima u protekle dvije godine. Najviše prostora svakako zauzima grafički dizajn, dok su nešto slabije zastupljeni dizajn za tzv. nove medije, te produkt dizajn, pri čemu se svakako ističe - čudnovata perilica za rublje.</p>
<p> Uzgred, ovih će dana svi dizajneri glasovati i za najbolji izloženi rad, a pobjednik će, kažu, biti poznat već u srijedu, 11. travnja.</p>
<p>Davor Bruketa, član Organizacijskog odbora Izložbe, objasnio nam je da je od tristotinjak pristiglih radova na izložbi prikazano njih oko 60. »Pritom se komisija koja ih je birala nije vodila samo kriterijem stručnosti i profesionalno odrađenog posla, već smo htjeli prikazati i nove tendencije u domaćem dizajnu. To je zapravo naš pokušaj da hrvatski dizajn dobije svoj puni identitet koji bi bio lako prepoznatljiv u okvirima svjetskog dizajna«, kazao je Bruketa dodajući da je, kao i ostali, oduševljen iznenađujuće velikim brojem posjetitelja. »Dokaz je to«, zaključio je optimistično Bruketa, »da u Hrvatskoj raste zanimanje za dizajn, ali i shvaćanje ljudi o tome što on sve može donijeti kulturi i gospodarstvu, ali i društvu u cjelini.</p>
<p> »Dani dizajna« , uz niz izložaba, predavanja i okruglih stolova, idealna su prilika da se shvaćanje šire javnosti još i dodatno produbi. Prvi korak u tom smjeru su netom otvorene izložbe u »Forumu«, te ona koja prikazuje najbolje studentske radove otvorena u petak u studiju u Frankopanskoj 12, a dizajneri će tim putem »koračati« i od ponedjeljka kada na Ekonomskom fakultetu počinje dvodnevni međunarodni simpozij »Dizajn danas i sutra«. Na tom im putu ka dizajnerskoj budućnosti doista valja zaželjeti svu sreću! Nije uzalud predsjednik HDD-a Željko Borčić, otvarajući izložbu, a samim time i »Dane dizajna«, ustvrdio da je uloga dizajna danas veća nego ikad. »Bez dizajna«, kazao je, »nema niti razvoja, a upravo je to ono što nam treba na početku 21. stoljeća«.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Nakon pobjede u Parizu i novog CD-a slijedi spektakl u Zagrebu</p>
<p>Maksim Mrvica, najuspješniji pijanist mlađe generacije, ovjenčan lovorikama kao apsolutni pobjednik međunarodnog pijanističkog natjecanja u Parizu, upravo je izdao svoj prvi CD čija će promocija biti održana u lipnju u obliku multimedijalnog spektakla</p>
<p>Trenutno najuspješniji i najosebujniji hrvatski pijanist mlađe generacije, Maksim Mrvica, diplomiravši u klasi Vladimira Krpana na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, svoje je vještine brusio na visokim glazbenim školama u Budimpešti i Parizu. Sredinom ožujka vratio se iz francuske metropole ovjenčan lovorikama kao apsolutni pobjednik Međunarodnog pijanističkog natjecanja »Pontoise«. Taj se veliki događaj u njegovoj karijeri poklopio i s jednim njegovim uspjehom na domaćem planu: ovih je dana osvanuo njegov prvi CD. Na formiranje njegova repertoara presudno je djelovao susret sa skladateljem Davorinom Kempfom i njegovom skladbom »Zvukolik«, izvedenom u sklopu diplomskog koncerta na zagrebačkoj akademiji. To ga je uvelo u svijet suvremene glazbe, često neprivlačne mladim interpretima, koja se u njegovom slučaju poklopila s individualnim umjetničkim senzibilitetom ovog, po mnogočemu izvanrednog, pijanista. Stoga ovaj CD pod nazivom »Geste«, u izdanju tvtke »Cantus« Hrvatskog društva skladatelja, sadrži svojevrsnu antologiju klavirske glazbe mlađih hrvatskih autora.</p>
<p>• Koji su sve koraci prethodili vašoj pobjedi na Međunarodnom pijanističkom natjecanju »Pontoise« u Parizu?</p>
<p>- Ideju da se prijavim na to natjecanje dao mi je gospodin Dino Milinović, kulturni ataše u hrvatskom veleposlanstvu u Francuskoj. Nešto prije Nove godine, on mi je poslao sve potrebite materijale i informacije. Odmah sam se zainteresirao jer mi se to natjecanje činilo prilično drugačijim od ostalih, već samim tim što u završnom krugu pobjednika ne proglašava ocjenjivački sud, kako je inače uobičajeno, već publika. Poslao sam video-snimke nekih svojih koncerata održanih u Zagrebu što je bilo dovoljno za sve prethodne etape natjecanja. U siječnju sam dobio potvrdu iz Pariza da sam uz još troje pijanista ušao u finale.</p>
<p>• Na temelju čega ste odabrali program u kojem su se najbolje očitovale vaše interpretativne vještine?</p>
<p>- Jednostavno. Na video snimkama koje sam odlučio poslati bili su moj koncert, održan prije dvije godine u »Lisinskom« sa Simfonijskim orkestrom HRT-a na kojem sam svirao Lisztov klavirski koncert, i moj diplomski koncert u »Hrvatskom glazbenom zavodu« iz 1998. godine.</p>
<p>• ...a za završni koncert natjecanja na kraju? Kako se uopće on odvijao?</p>
<p>- Završnica natjecanja se odvijala 10. ožujka u dvorani pod nazivom »Theatre du Louvre« u Parizu, u jednoj uistinu prekrasnoj dvorani s izvrsnom akustikom, sa 630 sjedala. Završni je koncert bio podijeljen na dva dijela: prvi dio je bio programski zadan, kao zadanu skladbu morali smo svirati Brahmsov »Capriccio op.116« i neku toccatu (ja sam izabrao Prokofjevljevu), dok nam je drugi dio pružao slobodu izbora glazbe u okviru od dvadesetak minuta pri čemu sam se odlučio za Lisztovu »Drugu i Šestu mađarsku rapsodiju«. Imao sam priliku čuti druge natjecatelje, to su bili pijanist i pijanistica iz Francuske i jedan iz Brazila, koji su bili na vrlo visokom nivou, tako da kad sam ih čuo malo sam se i obeshrabrio, i nije mi bilo na kraj pameti da ću baš ja dobiti prvu nagradu. Na kraju kad su se zbrojili svi glasovi publike, njih 630, ispalo je da sam ja pobjednik natjecanja.</p>
<p>• S obzirom da je publika donosila završnu odluku, što mislite da je moglo biti presudno: da li sama briljantnost interpretacije ili možda dijelom i scenski nastup i izbor programa?</p>
<p>- Svakako je u ovom slučaju bio važan izbor programa, jer ako se zna da publika ocjenjuje, treba izabrati efektna djela. Mislim da sam ja u tom smislu pogodio s Lisztovim »Rapsodijama«. No, bez obzira na to već sam nakon prvog dijela uočio da publika mene toplije prima od ostalih kandidata. Francuski je pijanist bio po meni najbolji od njih, no napravio je veliku pogrešku u odabiru programa: svirao je Beethovenovu 26. sonatu u Es-duru op. 81 »Les adieux« kojoj stvarno nije bilo mjesto na takvom tipu natjecanja. </p>
<p>• Što zapravo međunarodna natjecanja donose mladim umjetnicima osim priznanja i nagrada? Koji je njihov glavni smisao?</p>
<p>- Osim toga da se biografija upotpuni nagradom s nekog značajnog natjecanja, često se na njima među publikom nađe i koji agent ili manager koji automatski kontaktira s pobjednicima i nudi svoje managerske usluge.</p>
<p>• Imate li vi managera?</p>
<p>- Na žalost, za sada još ne.</p>
<p>• Tko vam onda obavlja managerske poslove? Tko vam ugovara koncerte, angažmane, projekte?</p>
<p>- U principu sve obavljam sam. Pomaže mi moja djevojka, a postoji i jedan tim ljudi koji su mi skloni i žele mi pomoći. Oni mi predlažu neke koncerte i uspostavljaju kontakte, ali na kraju sve moram izvršavati sam.</p>
<p>• Koje ste koncerte u skorije vrijeme uspjeli dogovoriti?</p>
<p>- U svibnju imam zakazana dva koncerta u Parizu, oba u organizaciji hrvatskog veleposlanstva u Francuskoj. Prvi će se održati 22. svibnja u dvorani »Cité international des arts«, a za drugi se još ne zna točno vrijeme, mjesto i program. Na prvom ću vjerojatno svirati »Slike s izložbe« Modesta Musorgskog prvom dijelu, a u drugom djela hrvatskih skladatelja, u skladu s činjenicom da to organizira hrvatsko veleposlanstvo i u publici će zasigurno biti Hrvata koji žive u Parizu. Osim toga, 19. lipnja održat ću i koncert u Zagrebu u povodu promocije CD-a, u organizaciji koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski«, a u suradnji s »Društvom Šibenčana« i prijatelja Šibenika u Zagrebu. Prihod od koncerta iskoristit će se u humanitarne svrhe, za obnovu zgrade šibenskog kazališta. Bit će to multimedijalni spektakl - prvi dio koncerta bit će sama promocija CD-a te ću stoga svirati djela koja su tu pohranjena, dok ću u drugom dijelu nastupiti uz Simfonijski orkestar HRT-a. Glazbu će pratiti režirani laser-show i projekcije na video-zidu realizirane najsuvremenijom tehnološkom opremom.</p>
<p>• Taj CD s kojim započinje vaša diskografija svojevrsna je antologija novije hrvatske glazbe za klavir. Što vas je potaklo na takav hvalevrijedan potez?</p>
<p>- Na CD-u je u mojoj interpretaciji pohranjeno po jedno klavirsko djelo od osmorice hrvatskih skladatelja druge polovice 20. stoljeća. To su Mladen Tarbuk, Ivo Josipović, Sanja Drakulić, Antun Tomislav Šaban, Srećko Bradić, Krešimir Seletković, Frano Parać i Dubravko Detoni. Na bavljenje novijom hrvatskom glazbom navela me Kempfova skladba »Zvukolik«, koju sam nakon svojeg diplomskog koncerta do sada izveo na više od dvadeset svojih nastupa po zemlji i svijetu (npr. u Rusiji, Švicarskoj, Francuskoj, Mađarskoj). Svirao sam je gotovo u svakoj prilici, pa tako i na »Međunarodnoj glazbenoj tribini« u Puli 1999. godine nakon koje su mi iz Hrvatskog društva skladatelja ponudili da snimim CD u njihovom izdanju. Dali su mi popis živućih hrvatskih skladatelja s kojima sam ja kasnije kontaktirao i načinio izbor. Sa svakim sam imao po dva susreta: prvi se odnosio na iščitavanje nota, a drugi na razrađivanje nijansi, kada sam već interpretativno savladao kompozicije. Bilo je to uistinu korisno iskustvo i svaka mi je skladba na svoj način draga. </p>
<p>Jana Haluza</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="19">
<p>»Svojim sam nogometašima i tata i mama«</p>
<p>»Moja agencija brine o mladim nogometašima, rješava sve probleme, tako da oni mogu maksimalno biti posvećeni nogometu. Netko želi kupiti auto, netko stan, netko želi imati »brdo« gotovine u džepu - to je sve moja briga, to su moja vlastita ulaganja! Svi moji igrači uče strane jezike, posjećuju kazališne predstave, radim na njihovoj promociji. A s trenerima rade praktično i teorijski, na sastancima se analizira i razgovara o ispravljanju nedostataka«, kaže Zdravko Mamić, vlasnik nogometne menedžerske agencije</p>
<p>Vi ste prvi zagrebački novinar koji se zainteresirao za moju agenciju. A riječ je o nečemu posve novom na našim prostorima, nitko do sada nije pokušao nešto slično raditi ulažući vlastiti novac. Međutim, očito je da nema simpatija za pošteno i normalno poduzetništvo, ni u javnosti, a bogme ni u ovoj državnoj vlasti, bez imalo je pardona Zdravko Mamić započeo priču o svom novom projektu. Čekali smo ga više od 60 minuta, istina, dobili smo ispriku tajnice u menedžerskoj agenciji »Mamić Sport Agency (MSA)« da će »šef kasniti zbog iznimno važnog, naknadno dogovorenog sastanka«. I kad je napokon došao, uz ispriku je dodao:</p>
<p>- Zadnjih je dana oko mene ludilo. Ne znam tko se sve ne bi želio uključiti u prodaju Balabana, svi menedžeri svijeta traže punomoć. A prije nekoliko godina nikoga nije bilo, štoviše, mnogi su mi se smijali kad sam postao Balabanov pokrovitelj, veli Mamić.</p>
<p>MSA je službeno profunkcionirala početkom ove godine, ideja je rođena lani. Pod svojim patronatom ima više od 50 nogometaša, brojne trenere, razvijena je suradnja s liječnicima, fizioterapeutima... Naizgled, ništa se ne prepušta slučaju. A o ideji i počecima rada Mamić kaže:</p>
<p>- Nas tri brata, Stojko, Zoran i ja, svi smo igrali nogomet i prošli smo »križni put«, jer su naše karijere ovisile o subjektivnoj procjeni pojedinaca. Ja sam, primjerice, bio u Dinamu, bio sam omladinski reprezentativac ondašnje države i onda je došao jedan trener u Dinamov omladinski pogon, Zdenko Kobeščak, i cijelu generaciju »napucao« iz kluba! Moji su roditelji tada bili u Njemačkoj i nisam nikoga imao pokraj sebe tko bi mi rekao da ipak »svijet nije srušen«, da postoje i drugi klubovi u kojima mogu igrati nogomet. I tada je moja karijera prestala... </p>
<p>Slično se dogodilo i bratu Stojku, koji je bio najnadareniji od svih nas, ali u Maksimiru su ga »otpilili« sa 18 godina, pa je nogomet igrao u Hajduku, Americi, Kanadi, Australiji... Ali, nije napravio ni približno dobru karijeru kakvu je trebao napraviti po svojim mogućnostima, kaže Mamić i nastavlja:</p>
<p>- Bio sam direktor u Dinamu, Osijeku i Segesti i tada sam se uvjerio koliko ljudi koji nemaju pojma o nogometu zapravo odlučuje o tom našem nogometu! I vidio sam da je propalo nebrojeno igrača... Svi znamo za talente koji su isplivali, ali uvjeravam vas da je još nebrojeno talenata završilo pod površinom, jer nisu u pravim trenucima imali nikoga pokraj sebe. I sva su me ta loša iskustva navela da sudbinu uzmem u vlastite ruke! Želim pomoći igračima, želim im uvijek biti glavni oslonac. Jasno je da u svemu tome i ja moram pronaći svoje mjesto, jer je riječ o iznimno ozbiljnom poslu. Prije pokretanja MSA ulagao sam u igrače, sjetite se Igora Cvitanovića, bilo je i to unosno, ali ovo je nešto znatno kompleksnije i ozbiljnije. Odlučio sam selekcionirati mlade, nedokazane talente i ulagati u njihov razvoj. </p>
<p>U doslovnom smislu ja sam svojim igračima »tata i mama«, ali bez improvizacije, nego na temeljima znanosti i struke. Usko surađujemo s fakultetom za fizičku kulturu, gdje obavljamo i testiranja igrača pod stručnim nadzorom, konzultiramo se s nutricionistima oko prehrane. Baš ništa nije prepušteno slučaju!</p>
<p> • Koliko stalno zaposlenih ljudi imate u MSA?</p>
<p>- U Agenciji radi petero ljudi, uz mene, tajnica i dva menedžera, te brat Stojko koji je »skaut« i traži talente. Imamo pet trenera-vanjskih suradnika, dosadašnji je šef, kao stalni zaposlenik s ugovorom, bio Ilija Lončarević, no sad je on otišao u Dinamo. Nadalje, sa suradnicima smo pokrili i sve hrvatske regije, te BiH i Sloveniju, naši nam ljudi javljaju za pojavu nekoga talenta, a u gotovo svim državama svijeta imamo partnere. Imamo vlastitu internet stranicu na kojoj ažurno unosimo sve potrebne podatke o svakom našem igraču. koji je pod ugovorom s Agencijom.</p>
<p>• Kakve su vaše obveze prema igračima?</p>
<p>- Kompletno brinem o njima, rješavam sve njihove probleme, tako da oni mogu maksimalno biti posvećeni nogometu. Netko želi kupiti auto, netko stan, netko želi imati »brdo« gotovine u džepu - to je sve moja briga, to su sve moja vlastita ulaganja! Nadalje, svi moji igrači uče strane jezike, kolektivno posjećuju kazališne predstave, radim na njihovoj promociji, brinem stvarno o svemu. A s trenerima rade praktično i teorijski, na sastancima se analizira i razgovara o ispravljanju nedostataka. Naš je posao, dakle, pomoći razvoju igrača, ali isključivo na stručnoj i znanstvenoj osnovi, potom igrača lijepo »zapakirati u celofan« i poslati ga na tržište, da bi na kraju stigla nagrada za sav uloženi višegodišnji rad. U sportskom je smislu ta nagrada odlazak u veliki inozemni klub, a u financijskom odličan transfer i osiguranje egzistencije, što je, dakako, i krajnji cilj svega što se radi.</p>
<p>• Kakvi su vaši ugovori s igračima, kakva je podjela transfera?</p>
<p>- Podjela transfera je u domeni poslovne tajne, ovisi o ulaganjima. Inače, riječ je o građanskim ugovorima između dvije privatne osobe, u kojima reguliramo međusobna prava i obveze. S ugovorom igrača i kluba ja nemam ništa, to je isključivo njihov odnos. Imam građansko-pravni ugovor s igračem, u kojem participiram u dijelu njegovih prihoda u budućnosti. Naši su ugovori temeljeni na obostranoj želji i ponajviše me smeta kad se manipulira tim ugovorima. Jer, ti su mladići, zajedno sa svojim roditeljima, odlučili da se o njima brinu struka i znanost, a ne ulica ili neki nestručni trener. Činjenica jest da ljudi, kad čuju riječ menedžer, gdjekad pomisle i na razne prijevare, jer kod nas se menedžerima nazivaju ćevapdžije, burekdžije, ugostitelji... Ali, ja za to nisam kriv, MSA posluje po svim Fifinim regulama.</p>
<p>• Imate li menedžersku licencu Fife?</p>
<p>- Još nemam, nisam je stigao dobiti iz formalnih razloga. Ali, uskoro će je izvaditi moji menedžeri.</p>
<p>• Najzvučnije ime u vašoj agenciji svakako je Boško Balaban. Nabrojite još neke igrače koji su pod vašim pokroviteljstvom. </p>
<p>- Osječanin Brkić, pa Riječani Mikac, Đalmati, Buljat, Kremenović, Skočibušić, zatim »zagrebaši« Franja i Čižmek, tu su i »dinamovci« Turina, Šarlija, Gondžić, Leko, Zahora, Abramović, Da Silva, Cesar, Bule... Eto, za dva tjedna na omladinskom EP u Engleskoj u reprezentaciji Hrvatske bit će, od prvih 11, čak devet igrača koje pokriva moja agencija!</p>
<p>• Koliko mjesečno trošite, koliko je novca potrebno vašoj agenciji za poslovanje?</p>
<p>- Ajoooj... Molim vas, samo me to nemojte pitati. Gledajte, sve ugovore koje sam ja privatno imao s igračima, naslijedila je Agencija i trošim isključivo obiteljsku ušteđevinu. Za sada smo u fazi trošenja, nadam se da će uskoro i novac početi pritjecati, kaže Mamić.</p>
<p>Sudeći prema navedenome, »berba« bi mogla biti još kako bogata! Već u lipnju, kad će Boško Balaban sigurno preseliti u neki inozemni klub...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Letica ponovio da će napustiti HTS</p>
<p>PULA, 7. travnja</p>
<p> - Na početku subotnje sjednice Upravnog odbora Hrvatskog teniskog saveza predsjednik HTS-a Slaven Letica ponovio je kako postoje veliki izgledi za njegovu ostavku ukoliko se ne sprovede projekt Hrvatske teniske akademije.</p>
<p>- Došlo je do raznih komplikacija od strane Grada, Zagrebačkog velesajma, od kojeg smo trebali otkupiti prostor, te nadležnih institucija koje stopiraju projekt Akademije, rekao je Letica.</p>
<p>Uslijedile su tada protokolarne stavke dnevnog reda. Naglašeno je kako su napravljene promjene osnovnih definicija unutar Statuta, a osim toga zakazana je i Skupština HTS-a, koja će se održati 19. svibnja u Zagrebu, za vrijeme održavanja »Zagreb Open« challenger turnira. </p>
<p>Boro Jovanović predstavio je zaključke s godišnje Skupštine ITF-a, na kojoj je potvrdio svoju kandidaturu za Odbor direktora pri Međunarodnoj teniskoj organizaciji. Na kraju je Letica prokomentirao odluku Ive Majoli da ne nastupi na predstojećem dvoboju Fed kupa između Hrvatske i Italije.</p>
<p>- Razgovarao sam sa njenim ocem, koji mi je rekao kako se nastup u Bassani di Grapo ne uklapa u njen program. Izuzetno joj je važan nastup na WTA turniru u Hamburgu, a kako prije toga igra na »zelenoj zemlji« te kasnije prelazi na zemljane terene, brza podloga u Italiji joj nikako ne bi odgovarala, zaključio je Letica. </p>
<p>Okupljeno tenisko društvo iskoristio je i direktor WTA turnira u Bolu, Antun Plenković, kako bi promovirao jedini ženski turnir ovakvog tipa u Hrvatskoj. Još jedanput je naglašeno kako će ovo biti najjači turnir do sada. Nastupe na turniru koji se odražava od 30.travnja do 6. svibnja u Bolu na otoku Braču potvrdile su Jelena Dementijeva, Amelie Mauresmo, Kim Clijsters, Sandrine Testud te Nathalie Dechy. </p>
<p>- Osim toga, mogu najaviti i posjet mladog Australca Lleytona Hewitta, koji će na Bol doći kao pratnja svoje djevojke Belgijanke Kim Clijsters, rekao je Plenković.</p>
<p>Jedna pozivnica dodijeljena je najboljoj japanskoj tenisačici, Ai Sugiyami, jer su japanski mediji pokazali veliki interes za ovaj turnir, nagradnog fonda 170 tisuća američkih dolara. Druga pozivnica sigurno će pripasti Jeleni Kostanić, a prema prijedlogu izbornika ženske reprezentacije Prpića. (I. Mijić)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Štrajk je bio najgore rješenje</p>
<p>»Krenuli smo u štrajk, jer nam se činilo da sve stoji, htjeli smo nešto pokrenuti s mrtve točke. No, štrajk je bio najgore rješenje. Nas je 20-ak profesionalaca, svatko od nas ima svoje motive i ne razmišlja svatko na isti način... Iskreno, sad sam protiv štrajka, jer se vidjelo da se tako ništa ne rješava«, govori Mirza Džomba koji je u pet godina od nezgrapnog riječkog dječarca izrastao u kapetana RK Zagreb </p>
<p>Prije pet godina u Zagreb je iz Rijeke stigao mladi rukometaš, tek je postao punoljetan, desno krilo, nezgrapna izgleda, ali sa sjajnom lijevom rukom koja je neumoljivo parala suparničke mreže i svi su rekli kako je velika perspektiva hrvatskog rukometa. I nisu se prevarili. Danas je Mirza Džomba kapetan momčadi Zagreba, hrvatskog prvaka. Stasao je, postao zreliji, za njega se danas bore mnogi europski klubovi, iako on i i dalje djeluje pomalo nezgrapno, a smijeh koji mu ne silazi s lica je još uvijek dječački. Smijeh je nestao na spomen problema koji tište njegov klub. Prizanje da je u pet godina, koliko je član hrvatskog prvaka, ova sezona teža nego bilo koja dosad.</p>
<p>- Prvi smo put ovako rano ispali iz Lige prvaka, ali suparnik je bio jači i nismo imali šanse, čak i da je u klubu sve bilo u redu. To je jednostavno bio naš maksimum.</p>
<p>• A domaće prvenstvo i veliki okršaji s Metkovićem?</p>
<p>- Sad smo ih pobijedili na inat. Dakle, možemo im parirati čak i kad nismo u nekoj posebnoj formi. Mislim da se ne trebamo bojati. Ali, sad je sve na upravi, mi smo pokazali da se na nas može računati, ali uprava mora stati iza nas. Ova momčad ima potencijala, dobro smo posloženi, sad samo da se sredi financijska situacija.</p>
<p> • Pokušali ste sa štrajkom koji nije uspio, je li to bila kriva procjena?</p>
<p>- Krenuli smo u štrajk, jer nam se činilo da sve stoji, htjeli smo nešto pokrenuti, maknuti s mrtve točke. No, štrajk je bio najgore rješenje, to mi je danas jasno. Nas je 20-ak profesionalaca, svatko od nas ima svoje motive, ciljeve i ne razmišlja svatko na isti način... Iskreno, sad sam protiv štrajka, jer se vidjelo da se tako ništa ne rješava.</p>
<p>• Dakle, preostaje vam čekati...</p>
<p>- Pa nemamo drugog izbora, osim dobro igrati i pobjeđivati, ali sve drugo je izvan naše moći. Ako se ovo ne riješi u klubu, možemo se jedino nadati dobrom angažmanu u inozemstvu. No, posloži li se stanje ovdje, nijedan igrač neće nikud otići. Pa ja bih bio najsretniji da cijelu karijeru igram u Zagrebu.</p>
<p>• Prije ste u momčadi imali uz sebe Saračevića koji vam je idol, a danas imate Kiru Lazarova koji je mlađi od vas. Kako to funkcionira?</p>
<p>- Kire je odličan igrač, on je budućnost svjetskog rukometa, tim više što je ljevoruk. E, Sarač, naš je odnos bio dosta emotivan, barem sam ga ja tako doživljavao. Pokušao sam preslikati taj odnos na Kiru, naše zajedničke fore. Dobro se slažemo na terenu, što je dobro za mene, jer je krilu dobro da ima vanjskog koji će mu dati loptu.</p>
<p>• Vama ne manjka ponuda za sljedeću sezonu. Čak je i Metković zainteresiran, iako tvrde da nisu razgovarali s vama.</p>
<p>- Ma, taman se to smirilo, bilo je toga i previše po novinama, a to mi zbilja ne treba. Normalno je da se pregovara, ali nisam ništa odlučio. Zagreb je uvijek prvi i bio bih najsretniji da tu ostanem, ali nešto se mora riješiti. Profesionalac sam i moram razmišljati o svojoj egzistenciji. Ali, prerano je govoriti o tome</p>
<p>• Ipak, odlučite li otići, u kojoj biste ligi najradije nastavili karijeru?</p>
<p>- Recimo, u španjolskoj ligi, ali doista je prerano govoriti o tome.</p>
<p>• Nogometaš Dinama, Boško Balaban, Riječanin kao i vi, rekao je kako ga vrijeđaju kad, kao Dinamov igrač, dođe u Rijeku. Događa li se to i vama?</p>
<p>- Uvijek ima pojedinaca koji reagiraju ružno. Meni se to događalo prije. Već sam pet godina u Zagrebu, pa je svima to postalo normalno, no prve dvije godine imao sam problema, dobacivanja, ružnih riječi...</p>
<p>• Je li momčad Zagreba i škvadra?</p>
<p>- Je, da nismo sve bi to valjda već odavno puklo. Normalno je da smo nervozni, ali se u toj nevolji držimo zajedno. Da smo sad počeli gubiti, sami bismo sebi iskopali jamu. Sve ovo što se događa nekako nas je zbližilo, veli Džomba.</p>
<p>Na upit kako se zabavlja mladi sportaš kad nema sportskih obaveza, 24-godišnjem Mirzi vratio se osmijeh na lice.</p>
<p>- Kao i svi; izađem van kad to mogu, kavice, volim se proveseliti... Volim ići u kino, posljednje sam gledao »Tigar i zmaj«, bajka k'o bajka. Rukomet mi je ispred svega, to je jasno, ali nisam zaluđen da ne vidim dalje od sporta.</p>
<p>• A ljubav?</p>
<p>- Imam curu Nevenu, zajedno smo već dvije i pol godine. Lijepo nam je, ali ne razmišljamo još o braku.</p>
<p>• Što vas još zanima osim rukometa?</p>
<p>- Što bih volio... Eto, nešto što bih jako volio, a ne mogu si to ispuniti jest da svake godine mogu otići barem 10 dana na skijanje. Bio sam lani i uživao sam, skijao, odmarao se od svega. Žao mi je što nemam više vremena za takve stvari.</p>
<p>Mnogi ne razumiju da sport nije samo utakmica, već način života, probudim se i razmišljam o rukometu, sve mi je vezano uz to. Mislim da tako mora i biti, ako želiš biti uspješan.</p>
<p>• Kakvu glazbu slušate?</p>
<p>- Slušam sve! Općenito nisam tip koji se nečeg slijepo drži, osim rukometa. Otvoren sam za sve, sve me zanima. Samo da je dobro društvo i zafrkancija.</p>
<p>• Što volite čitati?</p>
<p>- E, sad će ispasti da se pravim pametan, pa će me svi zezati. U posljednje vrijeme dosta čitam, nedavno sam završio Coelhovu »Petu goru«, a počeo sam »Celestinsko proročanstvo«.</p>
<p>• Je li i vas zahvatila manija kladionica?</p>
<p>- Ma katastrofa! Svaki dan sam siguran, sto posto, i svaki dan me nešto zezne. Evo, sad u Ligi prvaka pogodio sam da će Bayern u gostima dobiti Manchester, da će Arsenal dobiti doma i još neke sitne rezultate i onda me zezne Sturm, odigraju neriješeno... Katastrofa! Neće me nikako, lud sam zbog toga. Ne stavljam ja mnogo, ali ona neizvjesnost i čekanje... to je ono najbolje...</p>
<p>• Što jedete sada kada je aktualno kravlje ludilo?</p>
<p>- Ionako obožavam piletinu, a i puretinu mogu jesti non-stop. Zbog kravljeg sam ludila izbacio s jelovnika ćevape. Piletina, puretina, tjestenina, ribe, plodovi mora, to je moja hrana.</p>
<p> • Kako vidite sebe za 10-15 godina?</p>
<p>- Kako se vidim? E, ovako, daj Bože... Obitelj, s nekoliko djece. Neki posao, nisam definirao što, ali moglo bi biti vezano uz turizam. Vidim se, onako, ležerno, laganica... U karijeri svaki je sportaš pod velikim pritiskom, pa mislim da će mi trebati 20-ak godina da se odmorim i oporavim. Dao Bog da me posluži zdravlje da mi se to obistini.</p>
<p>• Uhvati li vas ponekad nostalgija za Rijekom i morem?</p>
<p>- U početku mi je bilo neizdrživo, no s vremenom... Kad sam otišao iz Rijeke imao sam, recimo, stotinu prijatelja, nakon godine dana 50, nakon dvije godine 10, a nakon pet godina održavam vezu s obitelji i pet-šest ljudi sa strane. Više to nije to. Čujemo se telefonski, posjećuju me, zanima me što je u starom kvartu, ali sve se to razvodni, putevi se razilaze, ali s tim sam se pomirio kad sam postao profesionalac. Malo mi je žao zbog toga, ali što je tu je, negdje izgubiš negdje dobiješ. A kad se sjetim mora... Joj, kako mi to fali... Ma, nema veze, imamo mi Jarun. </p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Prvenstvo još uvijek traje</p>
<p>Dva kola prije kraja ligaškog dijela prvenstva rukometaša Metković-Jambo i Zagreb imaju isti broj bodova / Kako propozicije nisu najjasnije, pretpostavlja se da bi se za plasman u doigravanju trebala igrati »majstorica« na neutralnom terenu </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Remis (27-27) između rukometaša Metković-Jamba i Moslavine u petak navečer u Kutini podigao je dosta buke u rukometnim krugovima. Naime, Metkovci nisu ni u najgorim noćnim morama mislili da bi mogli izgubiti prvo mjesto na ljestvici uoči doigravanja, upravo su i Kutini mislili potvrditi prvo mjesto za »play-off«. Ali dogodilo se da sad više nisu sigurni da će biti prvi uoči posljednjeg, odlučujućeg dijela prvenstva. Nakon 18 prvenstvenih kola neporaženi je Metković imao 36 bodova, a Zagreb 33. No, u samo tri dana Zagreb je osvojio četiri boda, a Metković tek jedan.</p>
<p>Tako na tablici i Metkovci i Zagrepčani imaju jednak broj bodova, 37, ali i jednaku gol-razliku. I što sad? Odmah su se svi prihvatili Propozicija iz kojih se shvatilo da se ne gleda razlika pogodaka, već da se igra »majstorica« na neutralnom terenu. No, činjenica jest da Propozicije nisu najdefiniranije, a za tumačenje propozicija natjecanja najpozvanije je tijelo koje je i odredilo takve propozicije - Upravni odbor Hrvatskog rukometnog saveza.</p>
<p>- Mislim da je ovo prejudiciranje. Pa do kraja lige ima još dva kola, a tu se može dogoditi svašta. No, do kraja ligaškog natjecanja sastat će se Upravni odbor koji će protumačiti Propozicije, kako ne bi bilo nikakvih dvojbi dogodi li se na kraju da će dvije momčadi doista imati jednak broj bodova, rekao je tajnik HRS-a, Damir Poljak.</p>
<p>Dakle, valja pričekati još dva kola. U tva dva kola, Metković-Jambo će se ogledati s PL Rudarom u Labinu (10. na tablici) i kod kuće sa Zametom koji je na četvrtom mjestu. Zagreb će se pak sudariti u svojoj »Kutiji šibica« sa zasad sedmoplasiranom EKOL-Ivančicom i završit će u Karlovcu protiv tamošnje momčadi koja je posljednja na ljestici. Raspored u ta dva kola lakši je Zagrebu, no to zbilja ne znači ništa. Obje momčadi mogu izboriti nova četiri boda, ali i ne moraju. Tek će se onda slušati pravorijek Upravnog odbora. A zašto su neke stavke propozicija diskutabilne, to je druga priča... (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zagreb uvjerljiv protiv Medveščaka</p>
<p>U dvoboju gradskih suparnika u 20. prvenstvenom kolu rukometaši Zagreba su pobijedili Medveščak-Infosistem 37-23</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja </p>
<p> - U utakmici 20. kola hrvatskog prvenstva, rukometaši Zagreba su pobijedili gradskog suparnika Medveščak-Infosistem 37-23 (17-14). Iako su se u prvom dijelu »medveščakovci« još držali kako-tako protiv raspoloženih susjeda, pobjeda »zagrebaša« nijednog trena nije bila upitna. Naime, kako je utakmica odmicala, tako su »zagrebaši« povećavali razliku.</p>
<p>• Dvorana II Sportskog doma</p>
<p>MEDVEŠČAK-INFOSISTEM - ZAGREB 23-37 (14-17)</p>
<p>MEDVEŠČAK-INFOSISTEM: Bašić, Baturina, Prole, Pipinić 3, Uremović 2, Jeričević, Lelić, Ivanković 1, Horvat 7 (4), Cikoja 1, Petrač 1, Štritof 2, Knežević 2, Stojsavljević 4</p>
<p>ZAGREB: Kelentrić, Modrušan, Maglajlija 6, Vori 3, Ivandija 4 (3), Zrnić 6 (1), Lacković, Kljaić 1, Šprem 3, Udovičić 1, Savković, Džomba 8, Angelovski 4, Baković 1</p>
<p>SUCI: Sarajlić i Vukušić (obojica iz Zagreba). GLEDATELJA: 250</p>
<p>SEDMERCI: Medveščka-Infosistem 4 (4), Zagreb 4 (4). ISKLJUČENJA: Medveščak-Infosistem 8 minuta (Stojsavljević 2+2, Pipinić, Petrač), Zagreb 4 minute (Lacković, Angelovski)</p>
<p>• U drugoj utakmici 20. kola hrvatskog prvenstva rukometaša Metković-Jambo i Moslavina su u Kutini odigrali 27-27 (12-13).</p>
<p>• Redoslijed: Metković-Jambo 37 bodova, Zagreb 37, Brodomerkur (-1) 28, Zamet-Crotek (-1) 23, Moslavina 19, Đakovo (-1) 16, EKOL Ivančica (-1) 15, Medveščak-Infosistem 13, Varteks-Di Caprio (-1) 13, PL Rudar (-1) 13, PIPO IPC (-1) 12, Karlovac (-1) 6. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Moslavina namjerno pomogla Zagrebu da stigne Metković?!</p>
<p>METKOVIĆ, 7. travnja</p>
<p> - U samo tri dana Metković-Jambo je doveo u pitanje prvo mjesto na ljestvici uoči doigravanja koje će odlučiti prvaka Hrvatske. Metkovci su prvo jednim golom razlike izgubili od momčadi Zagreba (29-30), iako su imali priliku izvući bod i tako riješiti sve dileme oko prvog mjesta u regularnom dijelu natjecanja.</p>
<p>Druga je prilika bila u Kutini, gdje su pobjedom također mogli riješiti svoj problem. No, remis 27-27 i gubitak boda bacili su Metković unazad i pomutili pozitivno ozračje u klubu.</p>
<p>S druge strane, Zagreb je vrebao svoju priliku i poravnao se u broju bodova s Metkovićem. Sada je jasnije zbog čega Moslavina nije htjela pristati doputovati u Metković, iako je ranije obećala, ali je to obećanje potom »zaboravila«.</p>
<p>Činjenica je da će se u metkovskom klubu i uprava i trener i igrači morati dobro potruditi da isprave što su upropastili. (P. Jakić)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Podravka želi potvrdu finala</p>
<p>Rukometašice Podravke Vegete brane na svom parketu (nedjelja, 18 sati) tri pogotka prednosti iz prve utakmice polufinala Kupa EHF-a protiv praške Slavije</p>
<p>KOPRIVNICA, 7. travnja</p>
<p> - Tjedan dana nakon velike pobjede u Pragu protiv Slavijom od 21-18 (11-7) u prvoj utakmici polufinala Kupa EHF-a, rukometašice Podravke Vegete i Slavije ulaze u susret u nedjelju u koprivničkoj sportskoj dvorani u 18 sati s jednakim nadama i strahovima.</p>
<p>Doduše, igračice Slavije svoje su strahove prebrodile u prvoj utakmici, kada su igrale prestrašeno, u grču, jer je teret odgovornosti bio velik. Podravka Vegeta to je spretno iskoristila i početna prednost nije se mogla istopiti do kraja utakmice, bez obzira na razdoblje igre kada se pokazalo i dokazalo da Slavija, vođena trenerom Zerzanom, ima respektabilnu vrijednost.</p>
<p>Trener rukometašica Podravke Vegete Ivica Pal nervozan je, kao i njegove igračice. To je oprez, jer su svi svjesni da je u Pragu bilo tek prvo poluvrijeme. Drugo poluvrijeme očekuje i drugačiju igru.</p>
<p>- Svjestan sam vrijednosti Slavije, pogotovo kada je predvodi stručnjak kao što je Jirži Zerzan. Imaju jaku srednju igračicu, oba krila i golmanicu. Pokazale su to na trenutke i u Pragu. Mi smo oslabljeni neigranjem Marije Čuljak koju smo izgubili u Pragu zbog ozljede koljena. Izgubljena je za sezonu, sve do jeseni. Umjesto nje u igru će jedna od dvije igračice koje su prijavljene za međunarodne susrete, Nikolina Jurić ili Marina Sirovec. Igrat ćemo oprezno, ali s velikom željom da ostvarimo još jednu pobjedu, rekao je Pal.</p>
<p>I igračice razmišljaju slično, a ohrabrujuća je izjava Vlatke Mihoci, igračice koja na svakoj utakmici nosi golem teret i u obrani i u napadu.</p>
<p>- Malo puta se u sportskom životu ukaže prilika igrati polufinala ili finala europskih kupova. Vjerujte da ćemo ovo što nam se pruža primiti objeručke, kaže Vlatka.</p>
<p>Pražanke su doputovale u Koprivnicu u petak navečer. Trener Jirži Zerzan je optimist, kao i uoči utakmice u Pragu:</p>
<p>- Obećao sam pobjedu u Pragu, ali su moje igračice bile prestrašene, igrale su presputano. U Koprivnici će se igrati sasvim druga igra. Zapamtite, nije sve gotovo, iako jako uvažavam mladoga koprivničkog stručnjaka Pala. Njegovo ime izgovaram s poštovanjem, kao i on moje, kaže Zerzan, koji je u Koprivnicu doveo igračice i prateće osoblje. Navijači neće doći, iako su se spremali, jer kasni nedjeljni početak utakmice onemogućio bi im da na vrijeme dođu na posao u ponedjeljak. Šteta što Koprivnica neće vidjeti još jednu kulturnu navijačku grupu, koja se s koprivničkim navijačima sprijateljila u Pragu.</p>
<p>Besplatne ulaznice su planule, pa se može unaprijed reći da će u dvorani biti barem 2000 gledatelja. Predsjednik kluba Damir Polančec, jedan od rijetkih optimista od početka međunarodnih nastupa Podravke Vegete u ovoj sezoni, uvjeren je da će Podravka Vegeta sigurno proći u finale i da će Montex u finalu imati neugodnog suparnika. Koprivnica, dakle, očekuje svoje drugo europsko finale. Nije Liga prvakinja, ali je uz bok.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Efesu neće biti lako</p>
<p>Prvi četvrtfinalni dvoboj košarkaške Suprolige između Efesa i Splićana igra se 19. travnja, dva dana kasnije uzvrat je na Gripama </p>
<p>SPLIT, 7. travnja</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja u četvrtzavršnici Suprolige igrati će protiv turskog predstavnika Efes Pilsena. Turci su u »majstorici« u Istanbulu svladali Lietuos Ri ytas rezultatom 86-67. Hrvatski reprezentativac, koji brani boje Efes Pilsena, Damir Mulaomerović ubacio je za domaćine 15 koševa, imao pet asistencija i tri skoka. Prvi ogled turskog predstavnika i žutih zakazan je za 19. travnja, uzvrat je dva dana kasnije na Gripama, a eventualna »majstorica« 25. travnja ponovno u Istanbulu. Što o protivniku misli trener Jasmin Repeša koji je radio u Turskoj, vodio momčad Tofasa iz Burse, s kojom je osvojio dva naslova prvaka Turske:</p>
<p>- Ne treba previše trošiti riječi kada je u pitanju momčadi Efes Pilsena. Skup je to odličnih košarkaša koji su ostvarili 22 uzastopne pobjede na svom parketu, i gotovo ih je nemoguće kod kuće pobijediti. Bez obzira na tu činjenicu mi ne odlazimo u Istanbul s unaprijed izviješenom bijelom zastavom. Naprotiv, pokušat ćemo uraditi sve kako bi pobijedili. Prvo ime turskog predstavnika je naš reprezentativac Mulaomerović, a uz njega su dva Jugoslavena Ščepanović i Drobnjak, tu je i niz iskusnih turskih reprezentativaca. Vjerujem da je moja momčad sposobna ponoviti i prikazati igre kakve smo pokazivali tijekom većeg dijela natjecanja Suprolige, kazao nam je trener Repeša. Splićani su dobili i novog sponzora, a riječ je o Opel Dalmaciji. U trofejnom salonu na Gripama potpisan je sponzorski ugovor. Novi sponzor «žutima« je na dvogodišnje korištenje poklonio automobil Astra, a dogovoreno je da ubuduće svi prijevoznički putevi, idu preko Opel Dalmacije. (A. Cibilić)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Boško Balaban i Igor Cvitanović »ukočili« Osječane</p>
<p>Pod vodstvom novog trenera Ilije Lončarevića nogometaši Dinama pobijedili su Osijek 3-1 (1-1) u derbiju 24. prvenstvenog kola / Igor Cvitanović potopio je Osječane sa dva pogotka u drugom poluvremenu</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Uspješan je bio start trenera Ilije Lončarevića na Dinamovoj klupi. Pobjedom 3-1 (1-1) protiv Osijeka Zagrepčani su upisali dvostruko vrijedne bodove u okršaju s izravnim suparnikom za naslov. Dinamo je posve zasluženo slavio, bio je bolji svih 90 minuta, a posebno je raspoložen opet bio napadački dio momčadi, poglavito dvostruki strijelac Igor Cvitanović, te Boško Balaban. Osječani su samo dva puta ozbiljno zaprijetili, oba puta Krstulović iz slobodnih udaraca, a i taj podatak dostatno govori o zasluženosti pobjede »modrih«, koji sad imaju četiri velika boda prednosti ispred Osijeka.</p>
<p> Dinamo je ovaj put, za razliku od ranijih dvoboja, iskazao kudikamo više agresivnosti, agilnosti i želje, nošeni stalnim bodrenjem s tribina »plavi« su nas podsjetili kako to izgleda kad igra momčad. Istina, bilo je u toj igri i manjkavosti, međutim ako znamo da je Lončarević praktički »preko noći« promijenio sustav, onda ova premijera novoga Dinama zaslužuje pozitivnu ocjenu. Posebno stoga jer su »modri« izgledali kao da igraju sa deset igrača - Leutaru je, čini se, vrlo teško shvatiti i prihvatiti nove zadaće u novoj formaciji...</p>
<p>Na odmor se otišlo neodlučenim 1-1 rezultatom, iako je Dinamo bio dominantan i stvorio više zgoda. Međutim, fantastični pogodak Jakše Krstulovića šest minuta prije odlaska na odmor anulirao je Dinamovu dotadašnju prednost i rezultat je nakon prvih 45 minuta više zadovoljavao Osječane. Krstulović je u toj 39. minuti sjajno izveo slobodni udarac sa čak 32 metra i lopta je, kao iz topa izbačena, završila svoj put u lijevom gornjem kutu Dinamova vratara Butine. Iako je primio gol s »trećeg maksimirskog jezera«, udarac je bio toliko jak i precizan pa Butina gotovo da nije imao šanse za obranu. K tome, lopta je u »živom zidu« okrznula Bosnarovu glavu, sasvim dovoljno da promijeni smjer i bude nedostižna za Dinamova vratara.</p>
<p>Taj je pogodak bio i najljepši trenutak prvoga dijela, koji je protekao u Dinamovoj nadmoći. Zaigrali su Zagrepčani agresivnije i agilnije nego protiv Varteksa, načelno su dobro prihvatili zahtjeve novoga sustava kojega je postavio trener Ilija Lončarević i domaćin je dominirao i stvarao šanse. Prvu pravu priliku Dinamo je iskoristio u 12. minuti. Lijepo je Cvitanović gurnuo loptu Balabanu iza leđa osječke obrane, gosti su reklamirali zaleđe kojega nije bilo i Balaban je ostao sam pred Balićem. A onda je sve bilo jasno, rutinskom reakcijom pravoga strijelca Dinamov je napadač zatresao mrežu. </p>
<p>»Modri« su držali niti igre, stvorili su još tri lijepe prilike do kraja poluvremena, međutim Balaban, Cvitanović i Šokota nisu upisali svoje ime među strijelce. Osim spomenutog slobodnog udarca Krstulovića, Osječani se više nisu ni približili Dinamovu šesnaestercu, pa je sasvim jasno zašto su gosti bili zadovoljniji nakon prvoga dijela. Dodajmo da je u 26. minuti splitski sudac Trivković oštetio Dinamo, budući da nije isključio gostujućeg kapetana Vuicu nakon prekršaja na Balabanu, koji je bio u gol-šansi! Štoviše, Trivković nije čak dosudio ni prekršaj (!?), pustio je nekakvu prednost, kad prednosti nije nigdje bilo...</p>
<p> Nastavak je također ponudio dominaciju Zagrepčana, Osječani su više pozornosti posvetili branjenju svojih vratiju nego ugrožavanju suparničkih. Jasno je da nisu u konačnici mogli dobro proći s takvom filozofijom, u nekoliko je navrata zaiskrilo u gostujućem 16-ercu, a Cvitanović je sa dva pogotka odveo Dinamo do pobjede. Prvoga je postigao u 65. minuti nakon što je Mikić probio desni bok i ubacio nisku loptu u srce 16-erca, a Cvitanović je desnom nogom, od prve, sa 11 metara poslao loptu u donji desni Balićev kut. Još su tri prilike za pogodak propustili Balaban i Cvitanović, a u 91. minuti, nakon grube pogreške gostujućeg zadnjeg braniča Vidovića, Balaban mu je oteo loptu i nesebično je dodao Cvitanoviću koji ju je pogurnuo u praznu mrežu za konačnih 3-1. Bio je tako Igor Cvitanović stjegonoša Dinamova uspjeha, Zagrepčani su sad učvrstili prednost pred Osječanima i znatno mirnije putuju na derbi u Split. No, »plavi« će na Poljudu biti oslabljeni neigranjem Jasmina Agića, koji će pauzirati zbog tri žuta kartona...</p>
<p>• Stadion u Maksimiru</p>
<p>DINAMO - OSIJEK 3-1 (1-1)</p>
<p>DINAMO: Butina 6,5, - Leutar 5, Drpić 6, Bosnar 6, Polovanec 6, - Pavlović 6, Agić 6 (Gondžić -); Mikić 6,5 (Bazina -), Šokota 6,5 (Tokić 6), - Balaban 7,5, Cvitanović 8.</p>
<p>OSIJEK: Balić 6, - Vidović 4,5; Vuica 5,5, Neretljak 5,5, - Balatinac 5,5 (Ljubojević -), Halilović 6, Beširević 6, Jukić 5,5, (Gašpar 5), Krstulović 7,5, - Mitu 5, Vuka 5,5.</p>
<p>SUDAC: Trivković 5 (Split). GLEDATELJA: 5.000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Balaban (12), 1-1 Krstulović (39), 2-1 Cvitanović (65), 3-1 Cvitanović (91)</p>
<p>ŽUTI KARTON: Agić </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Igor CVITANOVIĆ</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Na Poljudu opća mobilizacija</p>
<p>U Hajduku sljedeću utakmicu u Koprivnici smatraju ključnom u neizvjesnoj borbi za naslov hrvatskog prvaka</p>
<p>SPLIT, 7. travnja</p>
<p> - Na Poljudu je »opća mobilizacija« uoči utakmice sa Slavenom Belupom u Koprivnici. Tako su tijekom tjedna čelnici kluba boravili u Zagrebu kako bi pripremili temelje u doigravanju odnosno kako Hajduk ne bi bio zakinut odnosno kako bi imao jednak tretman kao Dinamo.</p>
<p> Gotovo kompletni Upravni odbor »bijelih« prisustvovao je treningu u petak kako bi ohrabrio nogometaše uoči možda i odlučujućeg dvoboja u Koprivnici. Dakako, da će Splićani već znati ishod derbija ovog kola, rezultat utakmice Dinamo - Osijek, koja se igrala u subotu. Stručni stožer s Poljuda ima dosta problema, jer zbog tri žuta kartona ne mogu igrati četvorica standardnih: Miladin, Đolonga, Bošnjak i Deranja. Tko će ih zamijeniti odlučit će trener Vulić. Htjeli smo od stratega »bijelih« doznati mogućih 11 u Koprivnici, ali on nije želio ništa reći.</p>
<p> Sudeći po treningu u petak poslijepodne, umjesto Miladina na desnom boku trebao bi zaigrati Sablić, a umjesto Đolonge Puljiz. Na mjesto Sablića, trebao bi zaigrati Đuzelov. Goran Vučević trebao bi od prve minute zaigrati na poziciji Bošnjaka, iza dva napadača, dok će Deranju to je sasvim sigurno, nadomjestiti Mate Bilić. </p>
<p>- Utakmica u Koprivnici za nas je kao da igramo utakmicu koja nam odlučuje o naslovu prvaka. Neće nam nimalo biti lako, jer domaćini imaju jednu od najiskusnijih momčadi, i oni traže svoje mjesto u Europi, način kako da na jesen zaigraju u Kupu Uefa, kazao je Vulić. (A. Cibilić).</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Osijek na trenutke pokazao zube«</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Ilija Lončarević, trener Dinama:</p>
<p> - Naša je momčad na teren zakoračila puna morala i takva je bila od prve do zadnje minute. Priželjkivali smo veliku podršku naših navijača, to smo i dobili i mi im na tome zahvaljujemo. Iako smo imali nekih padova u igri, mogu reći da sam zadovoljan, upisali smo nova tri boda. Osijek nije bio odličan, ali je zato bio vrlo dobar. Zašto nije bio odličan? Zato jer je izgubio ritam. Na trenutke je pokazao zube, a ja sam zadovoljan što je to ipak bilo samo na trenutke... Utakmica je zadovoljila sve gledatelje, bila je kvalitetna, barem na trenutke, i neizvjesna do samog kraja. Zadovoljan sam kako su igrači reagirali u novom načinu igre, s obzirom da smo zajedno tek četiri dana. Vidljivo je zajedništvo... Bilo je nekih grešaka u igri, ali nadam se da ćemo ih u sljedećem kraćem razdoblju uspjeti otkloniti.</p>
<p>Vlado Bilić, trener Osijeka:</p>
<p> - Utakmica je bila do kraja otvorena. Odlučile su individualne greške u našoj obrani pred sam kraj utakmice. U Zagreb smo se došli nadigravati, cilj nam je bio pobijediti, a ne čuvati neodlučeni rezultat. Očekivao sam Dinamo u ovakvom izdanju i s ovakvim rasporedom. Primili smo pogodak u najnezgodnijem trenutku, baš onda kad smo se stabilizirali. Kasnije smo igrali malo riskantnije, pokušali smo nešto učiniti igrajući sa tri »špice«, ali nismo uspjeli.</p>
<p> Igor Cvitanović, dvostruki strijelac:</p>
<p> - Moramo biti apsolutno zadovoljni, iako mislim da smo na poluvrijeme mogli otići s povoljnijim rezultatom. No, to je sport, ovo je ipak bio derbi. Koliko sam pogodaka postigao desnom nogom? Ne vodim evidenciju... Ma, gol je gol, postigao ga ti desnom ili lijevom nogom, glavom, koljenom, rukom... Bitno je da se prizna. Moja igra? Glavno je da se uklopim u momčad, ali je isto tako dobro da postižem pogotke, što se od mene kao napadača ipak i očekuje. Žao mi je samo što uvijek protiv Osijeka moram igrati dobro...</p>
<p> Damir Vuica, kapetan Osijeka:</p>
<p> - Dinamo je iskoristio svoje šanse, iskoristio je naš pad koncentracije i zasluženo pobijedio. No, ne bi bilo nezasluženo ni da smo mi uzeli bod ili čak sva tri. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mamić očekuje funkciju u Dinamu!</p>
<p>Tvrdim da nitko nikada nije imao veću moć u Dinamu nego što danas ima Zajec, pa da Zajec nije htio Lončarevića za trenera, Lončarević ne bi bio trener </p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Prilikom nedavno promjene trenera u Dinamu, procurila je informacija da su »dva predsjednika izabrala Iliju Lončarevića«. Predsjednik Dinamov podružnice, drugoligaša Sesveta, Zdravko Mamić, navodno je sugerirao Dinamovu predsjedniku Mirku Barišiću da je »sad trenutak za Lončarevića«...</p>
<p>- To govore oni koji ne poznaju dobro situaciju u Dinamu, očekivano je ponudio labavi demanti Mamić. I nastavio:</p>
<p>- Moja riječ ima težinu, prijatelj sam i s Barišićem i sa Zajecom, ali ne želim si ni pripisivati zasluge, niti glumiti skromnost. Svi smo vidjeli da momčad ne igra dobro i njihova je odluka bila da se trener promijeni. Tvrdim da nitko nikada nije imao veću moć u klubu nego što danas ima Zajec! I njemu se ne može ni »suflirati«, kamoli nametnuti mišljenje. A svima je promakla jedna potankost. Naime, na sjednici IO kluba u ponedjeljak, Zajec je predložio da trener bude Ilija Lončarević i taj je prijedlog jednoglasno prihvaćen! A još su bili spomenuti Gračan i sporadično Kranjčar, no odluka IO je bila da je Lončarević trener. </p>
<p>• Ali, novinarima je prezentiran suprotni zaključak IO - da je Braović smijenjen, a novi trener još nije izabran, nego će se razgovarati s nekoliko kandidata, čak ni imena kandidata nisu bila rečena!?</p>
<p>- To je bilo apsolutno nepotrebno, nije uopće trebalo biti nikakve bure, ni tajnovitosti, kad je već sve bilo odlučeno. Zašto je to učinjeno, ne znam.</p>
<p>• Tvrdite, dakle, da je Zajec predložio Lončarevića za trenera. Znači li to da je Dinamov direktor promijenio mišljenje o sadašnjemu treneru?</p>
<p>- Da! Zajec je evoluirao! Uostalom, on nikad nije sumnjao u njegove stručne sposobnosti, ali zbog okruženja u kojem živimo, Zajec je o Lončareviću stvorio jednu drugu sliku, pa i zbog toga jer ga je Ilija zamijenio na klupi prije dvije godine. No, znao je da je dobar trener. I tvrdim vam sljedeće: da je Zajec htio da Lončarević ne bude trener, onda bi tako i bilo! </p>
<p>• Kakve su vaše ambicije? Želite li se i konkretno vratiti u Dinamo?</p>
<p>- Ovo je ekskluzivna informacija: mislio sam da se više nikad neću vratiti u Maksimir. Ali, moj je život nogomet, moj je život Dinamo, Barišić i Zajec su moja opcija! I stoga ću s njima otvoreno razgovarati i ponuditi svoje usluge u stvaranju evropskoga Dinama! Jasno je da očekujem svoje mjesto u klubu...</p>
<p>• Koja bi vas funkcija zadovoljila?</p>
<p>- Ne zanima me naziv funkcije, ni plaća. Želim pomoći. A jasno je da moram i službeno dobiti neku funkciju, kako bih i legitimno mogao zastupati klupske interese. </p>
<p>• Bi li vas zadovoljilo »golo« članstvo u Izvršnom odboru?</p>
<p>- Ma to uopće nije upitno, to će se uskoro dogoditi. (P. Jurišić)• Bi li vaše članstvo u Izvršnom odboru i uzimanje neke operativne funkcije u Dinamu, moglo donijeti i negativne konotacije zbog inkompatibilnosti funkcija, zbog vašeg vlasništva MSA, budući da velik broj igrača iz Agencije igra u Dinamu?</p>
<p>- Teorijski, da! Ali, mi uvijek krećemo od loših stavova. A ja vas uvjeravam da nikad ne bih mogao napraviti ništa na štetu kluba. Što će se, uostalom, u bliskoj budućnosti i pokazati. Nadam se...</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Koprivničancima najslađi »veliki«</p>
<p>Žao mi je što nas Hajduk ne spominje ni pod razno, kao da ne postojimo. Ako smatraju da su najbolji u ligi, mi im skidamo kapu i bilježimo bod na naš konto, jer je to ono što najviše možemo očekivati, kaže trener Slaven Belupa Mladen Frančić</p>
<p>KOPRIVNICA, 7. travnja</p>
<p> - Nije se previše svidjelo nikome u Koprivnici junačenje Hajduka, s otvorenim podcjenjivanjem domaćina Slavena Belupa. Nisu navikli u ovome gradu da se nekom susretu prilazi neobjektivno i sebe veliča, a gotovo da se zaboravlja da se igra ipak u Koprivnici. Gdje Hajduku baš klima ne paše. Priznao je to i Mate Bilić... </p>
<p> Hajduk ima u Podravini veliku tradiciju izuzetno je drag gost. Bijela boja jednako je obljubljena kao i plava. Mislimo pritom na zagrebačku plavu. U nedjelju, međutim, dominirat će koprivnička plava, iako Slaven Belupo ima velikih problema:</p>
<p>- Ne igraju nam Brgles zbog slomljene noge, Ferenčina zbog viroze, Geršak zbog ozljede i atroskopije te Jurčec koji će mirovati još 15-ak dana - kaže trener Mladen Frančić.</p>
<p> - No, radit ću neke pomake u sredini, u opciji su Radiček, Bisaku bi mogao zamijeniti Ferenčinu, Bajsića bih mogao gurnuti u špicu. Žao mi je što nas Hajduk ne spominje ni pod razno, kao da ne postojimo. Ako smatraju da su najbolji u ligi, mi im skidamo kapu i bilježimo bod na naš konto, jer je to ono što najviše možemo očekivati. Usprkos priča ne zavaravamo se, Hajduk je jak sastav i čast je ugostiti ga. No, zna se da mi u Koprivnici igramo uvijek dobro, zaključuje Frančić. </p>
<p>. Slaven Belupo stalno igra protiv »najboljih« koji su nakon utakmice s Koprivničancima sretni što su uopće uhvatili bod (Dinamo, Osijek). Pune tribine, usprkos tome što besplatnih ulaznica više nema, jamstvo su da će Slaven Belupo imati podršku. Nebrojeno puta igrači i trener isticali su da bez svojih kibica, dvanaestog igrača ne mogu.</p>
<p>- Da, igrat ću protiv »svojih« - kaže Frano Amižić, koji je zagorčio život Rijeci i Dinamu svojim pogocima, te nastavlja: - Ali kad si profesionalac, srce ostavljaš pozadi, a igra se za svoj klub. Posložili smo se tako da se neće osjećati nedostatak četvorice naših igrača. Vjerujem da će trener izmisliti neki sustav koji će biti primjeren igračima s kojima raspolažemo. Ali, pazite, svi smo mi u pravih jedanaest, bez obzira što neki od nas prosjede i na klupi. Uostalom i Hajduk ima velikih problema i njegova su četiri igrača kartonirana. Mislim da ćemo ili pobijediti, ili odigrati neriješeno, procijenio je Amižić.</p>
<p>Na terenu u nedjelju bit će velike i lijepe borbe. Lijepe zato što su i Hajduk i Slaven Belupo fine momčadi, što se poštuje protivnik i čuvaju njegove noge. Na svoj račun će doći publika. Bodovi će pripasti onome tko u susret uđe s manje straha. Zasad u Koprivničanaca straha nema. Naprotiv, strašno vole igrati protiv velikih. Ti su im, kažu, na kraju krajeva najslađe mušterije.</p>
<p>Ivo Čičin-Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Sramota za Grad i regiju</p>
<p>Borba za ostanak u prvoligaškom društvu nogometaša Rijeke sramotna je ne samo za klub i Grad već i za širu regiju s obzirom na dugogodišnju tradiciju i povijest riječkog ligaša te resurse Rijeke i Kvarnera / U nedjelju Rijeka hvata zadnju slamku spasa protiv Hr. dragovoljca </p>
<p>RIJEKA, 7. travnja</p>
<p> - Nakon četvrtog uzastopnog poraza u prvenstvu na Kantridi je pravo opsadno stanje budući da situacija nije nimalo obećavajuća i da će idući dani biti veliki ispit istine pred igračima i Upravom kluba. </p>
<p>Što se događa s klubom s Riječine, pitanje je koje postavljaju brojni poklonici sporta na samo u gradu već i šira sportska javnost. Neupitna je činjenica da Grad Rijeka bez obzira na sve gospodarske teškoće koje opterećuju i ostale sredine ne zaslužuje ligaša koji je u poziciji borbe za ostanak u hrvatskom nogometu. Borba za ostanak u prvoligaškom društvu nogometaša Rijeke sramotna je ne samo za klub i Grad već i za širu regiju obzirom na dugogodišnju tradiciju i povijest riječkog ligaša, te resurse Rijeke i Kvarnera. </p>
<p>Situacija je alarmantna, a Riječanima je dodatna otežavajuća okolnost što su njihovi izravni konkurenti u borbi za ostanak u posljednjim kolima ostvarili dobre rezultate. Riječanima je nedjeljna utakmica protiv Hrvatskog dragovoljca »biti ili ne biti« i samo pobjedom u tom i idućim dvobojima Riječani mogu odgoditi ili izbjeći drugoligašku sudbinu.</p>
<p> Do kraja prvenstva ostalo je još devet utakmica i situacija nije takva da bi se sada tražili krivci za neuspjeh. Ali, nakon prvenstva morat će se napraviti generalna inventura svih segmenata kluba te izraditi strategija razvoja i jasnih ciljeva klupske sportske politike. Svjesni gluba u kojem su se našli, članovi klupske vlade raspravljali su u tjednu koji je za nama o povjerenju treneru Stilinoviću iako to službeno nije objavljeno. U dosadašnjem radu trener Stilinović koji je naslijedio Nenada Gračana bez obzira na sve prisutne teškoće nije uspio naći načina kako da igrače pokrene s mrtve točke. </p>
<p>Na uobičajenom tjednom druženju s novinarima trener Riječana, svjestan problema s kojima se susreće bio je kraći nego uobičajeno, ali dovoljno jasan da bi njegovu poruku mogli shvatiti.</p>
<p>- Ovo je vrlo delikatan trenutak za sve nas u klubu kao i za klub u cjelini. Vjerujem da ćemo u ovim teškim trenucima smoći dovoljno snage da pokažemo što znamo i koliko možemo i da ćemo imati dovoljno znanja i energije da pobijedimo neugodnu momčad Hrvatskog dragovoljca i tako barem na trenutak vratimo neophodan mir u svlačionicu. Ovo nisu trenuci za kukanje i žalopojke, već se treba hrabro uhvatiti u koštac sa nagomilanim problemima, a nakon toga radit ćemo završni račun.</p>
<p> Utakmica protiv Hrvatskog dragovoljca jedna je od odlučujućih budući da odmah potom u naredna dva kola Riječani odlaze u goste izravnim konkurentima u borbi za ostanak, u Vinkovce i Slavonski brod, te bi se u slučaju slabog rezultata u nedjelju šanse Rijeke za ostanak u Prvoj ligi svele samo na teoriju. </p>
<p>Nastojanjima uprave, stručnog stožera i nogometaša s Kantride, pridružuje se i vodstvo navijačke skupine Armada, čija podrška je u proteklim susretima izostala i koja najavljuje značajniju podršku u nedjeljnoj utakmici. </p>
<p> Zanimljivo je reći da se za nedjeljnu utakmicu u sastav vraća »otpisani« Čačić, koji je uoči proljetnog dijela sezone bio na listi prekobrojnih i onih koji ne zadovoljavaju ukus trenera Stilinovića. Međutim, sada je pitanje koliko će on biti u stanju dati svoj doprinos momčadi budući da je prije tri tjedna operirao menisk, a sada mu je namijenjena uloga jednog od spasitelja.</p>
<p>Ivan Vukić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ostopanj umjesto Džeke</p>
<p>U Marsoniji priželjkuju da se nedjeljnom pobjedom protiv Cibalije maknu s dna ljestvice </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 7. travnja</p>
<p> - Posljednja dva uspjeha na gostovanjima u Osijeku i Čakovcu itekako su vratili brodskom prvoligašu realne izglede u borbi za očuvanje prvoligaškog statusa. No, te pobjede neće imati svoju težinu ukoliko Marsonia u nedjelju ne pobijedi na svom stadionu vinkovačka Cibaliju, koja pak ovo proljeće igra u odličnoj formi. Očekuje se dolazak i gostujućih navijača, pa će dvoboj dva slavonska susjeda i za jedne i za druge imati veliko značenje. </p>
<p>- Nakon dugo vremena s mogućom pobjedom nad Cibalijom možemo se pomaknuti sa začelja »lige za ostanak«. Očekujem dobru igru Marsonije budući da je momčad osokoljena i u uzletu nakon ovih posljednjih uspjeha. Svakako je hendikep izostanak Sandra Džeke, ali tko god bude igrao na njegovoj poziciji vjerujem da će ga dostojno zamijeniti. Nakon gotovo šest mjeseci stanke zbog ozlijede stavit ću se treneru Zovku na raspolaganje. Molio bih naše navijače da nas podrže u ovoj za nas možda i presudnoj utakmici, međutim, svaki dvoboj u ovoj ligi je jednako važan i ključan. Kako Cibalija ovo proljeće igra dobro, a i mi smo u uzletu vjerujem u kvalitetan i zanimljiv dvoboj, rezonira napadač Josip Markovinović.</p>
<p> U regularnom dijelu sezone Vinkovčani i Brođani odigrali su dva dvoboja koja nisu donijela pobjednika. Trener Zovko za razliku od utakmice u Čakovcu, napravit će samo jednu zamjenu i to umjesto Džeke »u vatru« će Igor Ostopanj, dok Jozić i Kopić još uvijek neće u konkurenciju za sastav. </p>
<p>Sastav Marsonije za dvoboj protiv Cibalije (3-4-2-1); Princip- Rosandić - Landeka, Durak - Petrović, Tomas, Ostopanj, Tadić - Ostojić, Brnjić - Olić. (J. Šebalj)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Može li se to izgubiti? </p>
<p>U nedjelju hrvatski tenisači ulaze s prednošću i teško je vjerovati da Ljubičić i Ivanišević neće osvojiti potreban jedan bod</p>
<p>PULA, 7. travnja</p>
<p> - Hrvatska kombinacija Goran Ivanišević/ Ivan Ljubičić pobijedila je austrijski par Julian Knowle/Jürgen Melzer u subotnjem okršaju parova prvog kola Prve skupne Davisovog kupa. Sa 6-4, 7-6 (7), 4-6, 6-3, osvojili su drugi bod, poveli sa 2-1 uoči pojedinačnih okršaja u nedjelju, kada s početkom u 14 sati igraju Ljubičić protiv Koubeka, te Ivanišević protiv Knowlea. Nakon izvrsnog nastupa naših tenisača u parovima, preostalo je tek osvojiti još jedan bod, još jednu pobjedu, za ukupno slavlje, koji bi osigurao plasman u kvalifikacije za svjetsku skupinu Davisovog kupa iduće sezone. </p>
<p>Kada su u petak pitali Gorana Ivaniševića, nakon pobjede protiv Stefana Koubeka, kada je posljednji put pružio ovako uvjerljiv nastup, kada je posljednji put odigrao cijeli meč s toliko koncentracije i smirenosti, vratio se tri godine unazad do finala Wimbledona 1998. godine. </p>
<p>- Osim što u posljednje vrijeme igram prilično dobro, te mi se vratilo samopouzdanje, igrao sam i na podlozi kojih više nema nigdje, a koja meni izuzetno godi, tako da nisam sumnjao u loš rezultat, rekao je Ivanišević. </p>
<p>Besprijekoran servis, 28 asova, izrađeni izlasci na mrežu, nakon kojih su uslijedili neobranjivi voleji, obilježili su Ivaniševićevu 25. Davis kup pobjedu. Iako je on priskrbio vodeći bod za hrvatsku tenisku reprezentaciju, te tako osigurao dodatnu sigurnost Ivanu Ljubičiću uoči okršaja s Julijanom Knowleom, četvrtfinalist turnira u Miamiju bio je daleko od svojih nastupa, koje je pružio u najuspješnijem tjednu svoje karijere. Najstariji tenisač austrijske reprezentacije s desetgodišnjim iskustvom na Touru, 27-godišnji Knowle puno se bolje adaptirao na brzu podlogu u pulskoj dvorani. Očekivali su svi 2-0 vodstvo Hrvatske nakon pojedinačnih okršaja prvog dana, no još jedanput se potvrdilo pravilo kako u Davis kupu nema favorita.</p>
<p> Nakon što je Knowle, koji u svojoj karijeri nikad nije bio među 100 najboljih tenisača svijeta i gotovo je anoniman u teniskom svijetu, donio izjednačujući bod svojoj reprezentaciji, Ljubičić je bio razočaran, no ne toliko svojom igrom, koliko dvojbenim sudačkim odlukama:</p>
<p>- Ne želim dobiti meč krađom, ali ipak smo mi na domaćem terenu, iako više nemam takav dojam. Sutkinja je napravila nekoliko pogrešnih odluka u njihovu korist, kako bi joj vrhovni sudac upisao peticu i kako bi ona onda mogla suditi na Olimpijskim igrama ili već na nekom drugom uglednom turniru. </p>
<p> • Rezultati 2. kola Prve skupine: HRVATSKA - AUSTRIJA 2-1 (Ivanišević - Koubek 6-4, 6-3 7-6 (3), Ljubičić - Knowle 4-6, 6-7 (5), 6-7 (3), Ivanišević/Ljubičić - Knowle/Melzer 6-4, 7-6, 4-6, 6-3), BJELORUSIJA - ZIMBABVE 1-1 (Volčkov - W. Black 2-3 predaja Volčkov, Mirni - B. Black 6-3, 7-5, 6-0); </p>
<p>ostali rezultati; četvrtfinale Svjetske skupine: ŠVICARSKA - FRANCUSKA 0-1 (Rosset - Clement 3-6, 6-3, 6-7 (4), 7-6 (6), 13-15, BRAZIL - AUSTRALIJA 1-1 (Kuerten - Rafter 4-6, 6-4, 7-6 (1), 2-1 predaja Raftera, Meligeni - Hewitt 3-6, 3-6, 3-6), ŠVEDSKA - RUSIJA 2-0 (Johansson - Kafeljnikov 6-4, 1-6, 7-6 (10), 3-6, 6-2, Norman - Južnji 7-6 (9), 6-4, 6-2), NIZOZEMSKA - NJEMAČKA 2-0 (Siemerink - Kiefer 6-3, 7-6 (5), 3-6, 6-3, Sluiter - Prinosil 6-1, 6-3, 7-6 (3).</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>U Hercegovini stanje stabilno</p>
<p>U nemirima u petak ozlijeđene ukupno 23 osobe, od kojih je 18 pripadnika SFOR-a / Šutalo: Hercegovačka banka nije kršila zakon </p>
<p>MOSTAR, 7. travnja</p>
<p> - U Mostaru i Hercegovini, nakon nemira u petak, u subotu je je stanje mirno i stabilno, priopćili su u Uredu za odnose s javnošću SFOR-ove višenacionalne divizije za jugoistočni sektor. U blizini mostarskog hotela Ero u subotu prije podne raspoređeno je više SFOR-ovih oklopnih transportera s vojnicima pod punom ratnom spremom. U petak se ispred hotela Ero, u kojem je smješten područni ured visokog međunarodnog predstavnika za BiH, okupilo mnoštvo demonstranata koji su prosvjedovali zbog odluke visokog predstavnika o uspostavi privremene uprave u Hercegovačkoj banci na čelu s gospođom Toby Robinson. U predvečernjim satima SFOR je iz hotela Ero evakuirao osoblje međunarodnih organizacija. </p>
<p> SFOR je potvrdio kako je u petak u nemirima u Mostaru lakše ozlijeđeno 18 pripadnika stabilizacijskih snaga. Dužnosnici mostarskog područnog ureda visokog predstavnika su izvijestili da je u tim događajima ozlijeđeno (pretučeno) više djelatnika tog ureda kao i njihovih kolega iz sarajevskog ureda Visokog predstavnika koji su jučer boravili u Mostaru nakon odluke o uspostavi privremene uprave u Hercegovačkoj banci. Županijsko ministarstvo unutarnih poslova Hercegovačko-neretvanske županije izvijestilo je da su u petak ozlijeđena i 3 pripadnika tog ministarstva te dva građanina, a oštećeno je i mnoštvo vozila. </p>
<p> Generalni direktor Hercegovačke banke Ivica Karlović izjavio je u petak kako je u akciji međunarodnih snaga iz Uprave Hercegovačke banke u Mostaru te iz više poslovnica diljem Federacije BiH odnesena obimna dokumentacija banke.</p>
<p>Odluku Visokog predstavnika u uspostavljanju privremene uprave Hercegovačke banke na čelu s Toby Robinson, glasnogovornik banke Milan Šutalo je ocijenio kao suspenziju pravnog sustava. »Po zakonu o bankama Agencija za bankarstvo Federacije BiH je jedina institucija ovlaštena za uvođenje i poduzimanje kaznenih mjera protiv bilo koje banke«, rekao je Šutalo.</p>
<p> On tvrdi kako Hercegovačka banka nije kršila zakon. Direktor Karlović je odbacio kao neistinite informacije da Hercegovačka banka ima tajni račun HDZ BiH na kojem se nalazi 54 milijuna maraka, rekavši kako je to »čista laž«. »Mi smo banka sa 20 milijuna maraka kapitala, 24 dioničara privatnih tvrtki s područja Federacije BiH, a 2,5 posto vlasnik banke je Crkva«, objasnio je vlasničku strukturu Hercegovačke banke njen generalni direktor Ivica Karlović. Dodao je da je cilj SFOR-ove akcije zastrašivanje dioničara, klijenata i štediša.</p>
<p> Potpredsjednik Hrvatskog sabora Zdravko Tomac izjavio je u petak navečer u televizijskoj emisiji Odjeci dana, komentirajući događaje u Mostaru, da i bosanskohercegovački Hrvati i međunarodna zajednica vuku poteze koji nisu »mudri«.</p>
<p>»Ja mislim da najprije nije bila mudra odluka da Hrvati jednostranim akcijama izazivaju međunarodnu zajednicu, a isto tako nije mudra odluka međunarodne zajednice da odgovara istom mjerom i da zaoštrava situaciju«, rekao je Tomac.</p>
<p>U Mostaru su u petak u sukobu oko Hercegovačke banke, koju predstavnici međunarodne zajednice optužuju da služi za financiranje nezakonitih paralelnih tijela vlasti, ranjena 3 policajca, 2 civila i 18 pripadnika SFOR-a. Do sukoba je došlo nakon što je Visoki međunarodni predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch uspostavio privremenu upravu Hercegovačke banke i na mjesto upraviteljice postavio Toby Robinson. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Schröderovi rođendanski darovi</p>
<p>Tri dara najvrijednija: (p)ostao je najpopularniji političar, smanjio je broj nezaposlenih za milijun, a uskoro će useliti u novi ured u Berlinu i tako moći iseliti iz sjedišta šefa države i partije DDR-a! / Među 300 soba u novom uredu kancelara, Schröderovi će dobiti dvosobni apartman</p>
<p>BERLIN, 7. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemački kancelar Gerhard Schröder (SPD) imao je mnogo razloga da bude dobro raspoložen na svoj 57. rođendan, koji je proslavio u subotu u Hannoveru. Važan razlog za to je rezultat ispitivanja javnog mišljenja prema kojemu je i ovog vikenda bio najomiljeniji njemački političar. Do prije dva mjeseca najomiljeniji je, naime, bio njemački ministr vanjskih poslova i vicekancelar Joschka Fischer (Zeleni). </p>
<p>Drugi razlog za dobro raspoloženje jest činjenica da bi, prema istraživanjima raspoloženja biračkog tijela, njegova Socijaldemokratska stranka (SPD), kad bi izbori bili u nedjelju, dobila 40 posto glasova, dok bi oborbene Kršćansko-demokratska unija (CDU) i Kršćansko-socijalna unija (CSU) dobile zajedno 36 posto glasova.</p>
<p>No, najveći razlog za dobro raspoloženje bio je pad nezaposlenosti ispod psihološke granice od 10 posto. Potvrdio je to i u intervjuu za dnevnik Bild u subotu, kad je rekao da može biti zadovoljan najnovijim s kretanjem broja nezaposlenih, podsjetivši da je uz to vezao svoju političku sudbinu višekratno ponavljući, »ako ne smanjim broj nezaposlenih, moj dolazak na vlast nema smisla«. Zato Schröder drži da ima razlog za zadovoljstvo i to objašnjva: »U zadnjoj godini vladavine Helmuta Kohla (CDU) Njemačka je imala 4,8 milijuna nezaposlenih, a podaci za ožujak pokazuju da ih je sada milijun manje. Štoviše, moja vlada je postavila za cilj u idućoj godini broj nezaposlenih bude 3,5 milijuna«.</p>
<p>Schödera bi mogao obradovati i posebni dar koji mu u Berlinu priprema supruga Doris Schröder-Köpf (37). Ona je, naime, do ovog vikenda dane provodila u uređivanju novog ureda njemačkog kancelara u Berlinu, u koju oni useljavaju 2. svibnja. Za Schrödera je ta kolosalna zgradurina, visoka 36 metara i smještena nedaleko od Reichstaga, »previše blistava, previše upadljiva«. Među njegovih 300 soba, kancelar i njegova supruga dobit će dvosobni apartman s pogledom na Reichstag i povijesnu jezgru Berlina, koji Doris, uz asistenciju poznatog arhitekta Axela Schulttesa, uređuje po vlastitu ukusu. Ona je ovih dana birala namještaj i tepihe ne samo sa svoj stan, nego i za kancelarovu radnu sobu. Nije poznato hoće li na kancelarovom stolu stajati crno-crveno-zlatna zastava, ali nakon kritika da je nije bilo u dosadašnjem uredu može se očekivati da će i ona naći svoje mjesto. </p>
<p>Inače, za njemačke porezne obveznike cijeli je »blistavi i upadljivi« ured kancelara, koji je stajao 465 milijuna DEM, prema mišljenju većine građana preskup. Ali, kad 2. svibnja kancelar useli u svoj novi ured, bit će završen dvogodišnji provizorij u kojem je Schröder u Berlinu upravljao Njemačkom iz Palače Republike - sjedišta bivšeg šefa države i partije DDR-a. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Milić: Dostojanstven odgovor </p>
<p>MOSTAR, 7. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Više smo nego zadovoljni razvojem situacije, odgovor hrvatskog naroda na napad bio je dostojanstven i veličanstven. Ovo je drugi veći udar poslije smjene Ante Jelavića i drugih visokih dužnosnika hrvatskog naroda, ali izdržali smo i sigurno smo spremni za jače odgovore, a izdržat ćemo do kraja uz projekt Hrvatskoga narodnog sabora«, kazao je u subotu za Vjesnik Petar Milić, dopredsjednik Hrvatskog narodnog sabora, komentirajući dramatična zbivanja tijekom petka u Hercegovini nakon akcije SFOR-a u Hercegovačkoj banci, velikih prosvjeda i blokada prometnica. Milić je kazao kako je situacija u subotu pod kontrolom, da je u Mostaru i drugim gradovima potpuno mirno, a na sjednici Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora zaključeno je, između ostaloga, »kako je hrvatski narod u petak pokazao da su izlišne sve priče pojedinaca iz Alijanse i međunarodne zajednice kako projekt HNS-a nije narodni projekt, već projekt šačice ljudi zbog njihovih osobnih interesa«. On je također kazao kako tim pojedincima iz Alijanse i međunarodne zajednice i jest cilj, što su najbolje pokazala dramatična zbivanja u petak, izazivanje izgreda i zbog toga su i išli s tolikom silom, no da hrvatski narod, uz mir i dostojanstvo, ima spremne odgovore na sve. </p>
<p>U subotu je u Mostaru konferenciju za novinare održalo od strane Wolfganga Petritscha smijenjeno vodstvo Hercegovačke banke u koju je uvedena privremena međunarodna uprava. Glasnogovornik Hercegovačke banke Milan Šutalo izrazio je ogorčenje i zaprepaštenost količinom laži objavljenih u sarajevskim medijima o tomu kako su SFOR i federalni MUP spriječili pljačku banke od strane hrvatskih prosvjednika, pa sve do priča o nekakvih 50-tak tajnih računa u toj banci. On je izrazio zahvalnost glasnogovorniku federalne agencije za bankarstvo Ibrahimu Polimcu zato što je smogao snage izjaviti kako Petritscheva odluka i akcija SFOR-a nisu utemeljeni na važećim zakonima za bankarstvo te da je Agencija za bankarstvo izvršila reviziju i postreviziju u Hercegovačkoj banci te pritom nije pronašla nikakve nezakonitosti u poslovanju. </p>
<p>Šutalo je kazao da su pripadnici SFOR-a i muslimanskog dijela federalnog MUP-a uzeli šifre i ključeve od trezora te da odgovornost za sudbinu Hercegovačke banke, nakon izbacivanja njezinih djelatnika i Uprave na ulicu, snose SFOR i Wolfgang Petritsch. On je najavio i tužbu te traženje odštete zbog uskraćivanja osnovnih ljudskih prava djelatnicima i vodstvu banke. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Petritsch: Taoci ekstremista</p>
<p>SARAJEVO, 7. travnja</p>
<p> - Wolfgang Petritsch, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni otkrio je na tiskovnoj konferenciji, kako kaže, ružne pojedinosti iz nereda, dan nakon što je u borbama s hrvatskim separatistima ozlijeđeno dvadesetak pripadnika međunarodnih mirovnih snaga. Bili su to najžešći neredi u Bosni od kraja rata 1995. godine, a izbili su kad su predstavnici međunarodne zajednice u petak ušli u nekoliko podružnica Hercegovačke banke za koju međunarodni predstavnici u BiH tvrde da financijski podržava akcije Hrvatskog narodnog sabora u BiH. Prema Petritschevim riječima, najteži su se izgredi dogodili u Grudama.</p>
<p> »Jučer iz sigurnosnih razloga nismo o tome mogli govoriti, ali naoružani su ljudi u banci oteli nekolicinu federalnih i međunarodnih djelatnika«, rekao je Petritsch. »Od nekih talaca iznudili su priznanje i natjerali ih da pred kamerama kažu da ih je međunarodna zajednica prisilila na reviziju u tim bankama«, rekao je Petritsch i naglasio da je to laž. Dodao je kako je uvjeren da većina Hrvata ne podržava separatiste. Ispričao je kako su obični ljudi pomagali u spašavanju njegovih ljudi i skrivali ih u svojim stanovima. »Jedan je franjevac zgrabio međunarodnoga promatrača kojemu su zaprijetili pogubljenjem i zaštitio ga, spasio mu je život«, rekao je Petritsch.</p>
<p> Douglas Coffman, predstavnik SFOR-a, rekao je da su neki policajci »stvarali probleme i očito poticali svjetinu« o čemu se vodi istraga, a krivci će biti kažnjeni. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Deveta obljetnica osnivanja HVO-a</p>
<p>MOSTAR, 7. travnja</p>
<p> - Deveta obljetnica osnutka Hrvatskog vijeća obrane (HVO), sadašnje sastavnice Vojske Federacije BiH koja se na poziv Hrvatskoga narodnog sabora BiH privremeno raspustila, obilježena je u subotu u Mostaru svečanom akademijom na kojoj se okupilo gotovo 1000 pripadnika hrvatske vojne sastavnice, predstavnika hrvatskih udruga Domovinskog rata iz BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH.</p>
<p> Predsjednik HNS-a Ante Jelavić je na svečanoj akademiji u Mostaru proglašavanje hrvatske samouprave i samoraspuštanje HVO-a ocijenio odgovorom na pokušaj zatiranja hrvatskoga identiteta. On je ponovio i poziv na federalizaciju BiH ili njezinu kantonizaciju. »Ako je neupitna Republika Srpska onda će biti neupitna i hrvatska federalna jedinica«, izjavio je Jelavić, te pozvao na uspostavu jedne vojske BiH s tri sastavnice, ustavne promjene i izradu novog izbornog zakona. Jelavić očekuje i održavanje prijevremenih izbora jer je, kako je kazao, sadašnja vlast nelegitimna. »Uvjeren sam kako ćemo desetu obljetnicu HVO-a dočekati s hrvatskom sastavnicom u vojsci BiH, vojsci u kojoj će Hrvati nositi hrvatska obilježja i obilježja države BiH«, poručio je.</p>
<p> On je pozvao hrvatske vojnike da ne dopuste »političkim marionetama da razbiju HVO«, a sadašnje je hrvatske čelnike, »samozvane ministre«, u federalnim i državnim tijelima vlasti, optužio da traže nadzor nad HVO-om iako su ga tijekom rata optuživali za ratne zločine.</p>
<p> Svečanoj akademiji obratili su se umirovljeni general Slobodan Praljak i smjenjeni hrvatski časnici general bojnik Zlatan Mijo Jelić i brigadir Marinko Bradara pozivajući hrvatske časnike koji su ostali odani federalnim vlastima da se vrate »među hrvatski narod«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bavčar o granici prema Hrvatskoj </p>
<p>LJUBLJANA, 7. travnja</p>
<p> - Uspješni pregovori Hrvatske s Europskom unijom o pridruživanju olakšat će traženje liberalnijih rješenja za režim prijelaza na slovensko-hrvatskoj granici nakon što se schengenska kontrola iz Šentilja premjesti na Breganu, tvrdi slovenski ministar za europske poslove Igor Bavčar. »Većinu graničnih prijelaza s Hrvatskom postavili smo 1991. godine doslovce bez građevinske dozvole. Sada ih moramo legalizirati, što će obnoviti debate od prije deset godina kad smo uspostavljali tu granicu. U središtu pažnje bit će potreba što bezbolnijeg režima za ljude, kako bi život uz granicu bio normalan. U traženju rješenja pomaže nam i to što Hrvatska uspješno nastavlja pregovore s Unijom«, izjavio je Bavčar u razgovoru za ljubljansko Delo.</p>
<p> Po Bavčarovim će riječima 670 kilometara duga granica između Hrvatske i Europske unije treba postati i južnom granicom Europe s danom primanja Slovenije u EU, pa se vrše pripreme da se na graničnim prijelazima s Hrvatskom do tada uspostavi sustav europske kontrole. U tome Slovenija očekuje financijsku i stručnu pomoć Bruxellesa. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Beograd odugovlači s izručenjem Miloševića</p>
<p>BEOGRAD, 7. travnja</p>
<p> - Ministri pravosuđa Srbije Vladan Batić i Jugoslavije Momčilo Grubač i dalje očekuju da bi se Slobodanu Miloševiću moglo suditi u Beogradu s tim da se optužnica protiv njega pred domaćim sudom proširi i za ratne zločine. Kako u subotu prenose beogradski mediji, Batić i Grubač su u petak navečer, na tribini na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, ukazali da Milošević »u svakom slučaju« neće biti isporučen Haaškom sudu dok jugoslavenski parlament ne usvoji zakon o suradnji SRJ s ICTY. Taj bi zakon, prema najavama, trebao parlamentu biti podnesen na usvajanje u drugoj polovici svibnja, budući je nacrt već dostavljen vladi Jugoslavije. Do tada, vjeruju dvojica ministara, »ima vremena Miloševiću suditi i ovdje«.</p>
<p> Batić je iznio da njegova zemlja »mora proći kroz moralnu katarzu« te otvoreno kazati da su »neki ljudi u ime srpstva činili zločine« zbog čega građani ne smiju biti njihovi taoci. »To je surova i brutalna činjenica ali je fakat«, naglasio je Batić. Srbijanski ministar, međutim, smatra da će ipak »na kraju svega« sve biti svedeno na izručenje ICTY-u optuženih za ratne zločine jer je, kako je priznao »međunarodna zajednica nepopustljiva u svojim zahtjevima«.</p>
<p> Batić je ponovio nadu da će SRJ možda uspjeti ishoditi suđenje u zemlji jugoslavenskim građanima opuženim za ratne zločine. Ustvrdio je, potom, kako navodno, pred ICTY-em »nije podignuta nijedna optužnica protiv političkog lidera nekog drugog naroda bivše Jugoslavije, osim Srba«.</p>
<p> Srbijanski ministar je također iznio tvrdnju da mu je britanski ministr vanjskih poslova Robin Cook tijekom nedavna posjeta Beogradu navodno izrazio »žaljenje što je Tuđman umro jer je i protiv njega trebala biti podignuta optužnica«.</p>
<p> Ministar pravosuđa SRJ Grubač na toj je tribini iznio mišljenje o ICTY-u kao »supstitutu domaćem sudstvu koje nije procesuiralo kaznena djela ratnog zločina«. On stoga očekuje da kad »profunkcionira« nacionalno sudstvo »neće biti protrebe za Haaškim sudom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Kina traži ispriku SAD-a</p>
<p>PEKING, 7. travnja</p>
<p> - Visoki kineski dužnosnik odgovorio je na američko pismo, u kojem se izražava žaljenje zbog sudara špijunskih zrakoplova, zahtijevajući ispriku i izjavljujući da je ona od »najveće važnosti«, javila je u subotu službena novinska agencija Xinhua. Agencija navodi da se u pismu vice premijera Qiana Qichena američkom državnom tajniku Colinu Powellu traži isprika Washingtona kineskom narodu. »To je od najveće važnosti u rješavanju problema«, kaže se u pismu. »Američko je stajalište još uvijek neprihvatljivo za kinesku stranu i kineski narod je time krajnje nezadovoljan«, stoji u pismu.</p>
<p> Qian je rekao da SAD treba prihvatiti odgovornost i ponuditi objašnjenje, te da bi obje strane trebale održati razgovore o tome kako spriječiti slične incidente. On je također rekao kako se nada da taj incident neće naštetiti kinesko američkim-odnosima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ruski NTV ponovo očekuje podršku</p>
<p>MOSKVA, 7. travnja</p>
<p> - Moskovljani su se počeli okupljati u subotu kako bi izrazili potporu ruskoj jedinoj neovisnoj televizijskoj postaji NTV u njezinoj borbi protiv novih vlasnika, koji, kako tvrde novinari, žele ušutkati njihov glas kritike. Nekoliko stotina ljudi okupilo se na proljetnoj kiši sat vremena prije predviđenog početka prosvjeda, stojeći pod kišobranima ispred najvišeg europskog televizijskog tornja Ostankino. Veliki policijski kontingent rasporedio se na lokaciji prosvjeda i pretražuje torbe onih koji prilaze. Demonstracije su počele u vrijeme dok osnivač CNN Ted Turner pregovara o kupnji dionica NTV-a s Vladimirom Gusinskim, osnivačem te ruske televizijske postaje. Jedan izvor blizak pregovorima je izjavio da američki magnat želi sklopiti ugovor tijekom vikenda.</p>
<p> »NTV je vaše pravo na istinu. Dođite u subotu«, poziva televizija na demonstracije. Za sada su novinari ostali ujedinjeni i govore kako vjeruju da ih predsjednik Vladimir Putin, ili drugi u Kremlju, žele ušutkati. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Miloševićeve žena i kći »protjerane« iz Požarevca</p>
<p>BEOGRAD, 7. travnja</p>
<p> - Supruga i kćer pritvorenog Slobodana Miloševića u petak navečer bile su primorane napustiti svoju obiteljsku kuću u Požarevcu poslije najave aktivista lokalnog pokreta »Otpor« da će se masovno okupiti pred kućom, doznaje se u subotu. Mira Marković i Marija Milošević u petak poslije 21 sat u pratnji potpredsjednika Socijalističke partije Srbije (SPS) Živorada Igića odvezle su se iz Požarevca u nepoznatom pravcu. One su u petak ujutro poslije posjeta Slobodanu Miloševiću u zatvoru u Beogradu otputovale u Požarevac gdje su se namjeravale zadržati »izvjesno vrijeme«. Pokret »Otpor« najavio je prosvjede ispred obiteljske kuće Miloševićevih ako se netko od njih nastani. Članovi »Otpora« Miloševićeve su proglasili »nepoželjnima« u njihovom rodnom gradu i najavili »opkoljavanje« kuće.</p>
<p> »Otpor« iz Požarevca osobito je gnjevan na Miloševićeve jer su se prije 5. listopada njihovi aktivisti našli na udaru lokalne policije ali i prijatelja i osobnih čuvara Miloševićeva sina Marka koji su u više navrata organizirali njihovo batinjanje na ulicama grada. Marko Milošević je sve svoje »poslove« obavljao iz rodnog Požarevca gdje je bio vlasnikom lokalne radio i TV postaje, goleme diskoteke »Madona« u jednom dvorcu, najvećeg broja pekara, prodavaonica s tehničkom robom, butika i slično. U središtu grada podigao je i poslovnu zgradu odakle je kontrolirao »poslove« vezane za naftu i cigarete zbog čega je poslije promjena u Srbiji bio primoran napustiti zemlju. Još uvijek se ne zna gdje se on nalazi a supruga i dvogodišnji sin navodno su s njegovom majkom i sestrom. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Našem »patuljastom sindikatu« uskoro će pristupiti još 30 podružnica </p>
<p>Kako se u Ribićevu odgovoru (Predsjednici-kumovi »Preporoda« imaju članova koliko naša tri sindikata imaju aktivista, Vjesnik, 2. travnja 2001.) nađe barem ponešto od onoga što nije uvreda, neistina i privatnost, moj odgovor bit će opsegom skromniji od reagiranja kojim je izazvan.</p>
<p>Savez školskih sindikata je udruga u koju su uključeni Hrvatski školski sindikat Preporod i Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu. Najvećim postignućem Saveza u trogodišnjem djelovanju smatramo zajednički nastup u kolektivnom pregovaranju za osnovno školstvo. Suočen s činjenicom zajedničkog nastupa dva školska sindikata s više od stotinu podružnica Sindikat hrvatskih učitelja je prvo potpisao sa Savezom Sporazm o pregovaračkom odboru, a zatim od Sporazuma odustao i tako do današnjeg dana sve pregovore s poslodavcem za djelatnost osnovnog školstva vodio u neskladu s važećim zakonskim propisima. Sindikati udruženi u Savez surađuju mirno, bez potresa i međusobno se uvažavaju. Broj članova naših sindikata (oko 5000) objektivnom je preprekom našoj udruzi u nastupu prema poslodavcu. Srećom, svakim se danom povećava broj članova i Preporoda i Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu.</p>
<p>Oko Ribićevih »prvoboračkih« zasluga za osnivanje Preporoda, potpune istine radi, treba reći kako je Ribić pomogao osnivanje Preporoda, jer mu je tada bila potrebna organizirana sindikalna forma u opravdanoj borbi protiv financijskih malverzacija gđe. Mirjane Špoljar i Sindikata hrvatskih učitelja u čijem je Malom vijeću, uzgredno budi rečeno, tada sjedio današnji Ribićev sindikalni istomišljenik g. Dalimir Kuba. Ribić je u pravu kada vodstvo Preporoda naziva »ambicioznim« jer se samo takove osobe mogu prihvatiti posla da na sindikalnom planu iz »ničega« stvore »nešto«. Nešto novo i kvalitetno. Ribiću i ribićima usprkos.</p>
<p>Osobama, koje trenutno predvode sindikate udružene u Savez i samom predsjedniku Saveza, strana je, u javnom nastupu ali i privatno, mržnja prema bilo kome pa i prema čelnicima reprezentativnih sindikata. Ukazivali smo, a ukazivat ćemo i buduće, na propuste i promašaje školskih sindikata, i manjinskih i većinskih podjednako. Veći sindikat, barem tako mi to u našim sindikatima vidimo, ima veću odgovornost za stanje u djelatnosti koju predstavlja. Ako su plaće u školstvu najniže, unatoč tome što 70 posto zaposlenih ima visoku i višu stručnu spremu, postavlja se pitanje može li se školske sindikate, a osobito one reprezentativne, amnestirati od odgovornosti za takovo stanje? Nije problem u osobnim interesima sindikalnih čelnika, iako ima i toga, nego se radi o tome da nekoliko sindikalnih politika godinama ne daju rezultate a osobe koje osmišljavaju sindikalne aktivnosti ostaju i dalje na svojim mjestima. </p>
<p>Najperfidnije Ribićevo podmetanje jeste ono o Preporodovoj podršci Zakonu o plaćama u javnim službama. Preporod jeste podržao najavu uravnoteženja plaća u javnom sektoru i Preporod jeste podržao, u više navrata, »pravičan« Zakon o plaćama u javnim službama. Podrška Zakonu, čak i uvjetna, davana je Zakonu do trenutka dok se nisu pojavili rasponi koeficijenata i visine osnovice. Od toga trenutka stav Preporoda je poznat i u suštini se ne razlikuje od stava sindikalnog trojca Kuba-Ribić-Puljević. Ribićeva sklonost iznošenju kontradiktornosti vidljiva je najbolje u ocjeni uloge Preporoda u svezi s donošenjem Zakona o plaćama. Ribić će tako ustvrditi da je jedan, kako to on voli reći »patuljasti« sindikat, nanio »neprocjenjivu štetu« jer Zakona o plaćama, to se valjda želi sugerirati, ne bi ni bilo da je izostala načelna podrška »patuljastog« Preporoda.</p>
<p>Ribić je u pravu kada tvrdi da smo mi iz Preporoda »sindikalni gubitnici« jer su već godinama gubitnici svi oni koji rade u prosvjeti, od osnovnog do visokog školstva. Nažalost, mi živimo u šizoidnoj situaciji u kojoj se čak i osobe koje predstavljaju desetke tisuća gubitnika mogu osjećati dobitnički jer ničim ne dijete gubitničku sudbinu onih koji ih plaćaju. To i jeste jedan od razloga zašto u Preporodu zaziremo od profesionalizacije, jer strahujemo da bi nam se vrlo brzo moglo dogoditi ono na što su se Ribić i Kuba pokazali neotpornima. Dokle god budemo svakodnevno uzimali dnevnik u ruke i za vrijeme sata susretali se s učenicima, a za vrijeme odmora s kolegama nastavnicima, sigurno smo da će za nas u Preporodu cjelokupno školstvi biti gubitničko.</p>
<p>Na kraju, koristim ovu prigodu i javno pozivam gospodina Ribića da nam se naskoro pridruži u svečanom skupnom pristupanju tridesetak novih srednjoškolskih i osnovnoškolskih podružnica Preporodu. To je naš konkretan doprinos »preporodu Preporoda«, gospodine Ribiću. </p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ predsjednik Glavnog vijeća Preporoda i </p>
<p>predsjednik Saveza školskih sindikata</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Suđenje »četvorki« u Ljubljani nema nikakve veze sa suđenjem Mirku Norcu</p>
<p>Ne mogu vjerovati da politički tako pismen i upućen čovjek kao g. Vilko Luncer iz Zagreba može uspoređivati suđenje »Četvorki« u Ljubljani iz 1988. s budućim suđenjem hrvatskom generalu Mirku Norcu u Rijeci 2001. godine. Radi se o potpuno različitim primjerima, pa mi dopustite da te razlike i pojasnim.</p>
<p>»Četvorka« u Ljubljani nikada nije bila optužena za navodne ratne zločine, jer tada rata nije bilo, niti su takvi ratni zločini bili mogući. Rat u Sloveniji počeo je mnogo kasnije, ljeti 1991. trajao je desetak dana i u njemu - navodno - nikakvih ratnih zločina nije bilo, a i broj civilnih žrtava bio je malen. Neki strani analitičari (W. Zimmermann, na primjer) optuživali su Slovence za njihov »separatizam i sebičnost«, ali ne i za ratne zločine. Slovenija je vodila obrambeni rat, a ako se u njemu i dogodilo nešto prljavo (ne znam, ne tvrdim) to je odavno prekrio debeli zaborav. Slovenija je na pragu ulaska u NATO i u EU.</p>
<p>I Hrvatska je jamačno vodila obrambeni rat i to protiv postrojbi JNA, kojima su na čelu mahom bili samo još Srbi i Crnogorci, te protiv srbijanskih parapostrojbi koje su dobivale nemalu podršku lokalnih Srba iz Hrvatske. Bitka za Gospić bila je žestoka i nemilosrdna, s obje strane. Nije se štedilo nikoga. Nema sumnje da su se dogodili i zločini prema civilnom stanovništvu, da je nestao stanovit broj civila Srba, ali i Hrvata, pretpostavljam onih koji su htjeli zaštititi svoje susjede, pa i članove iz miješanih obitelji. Kasnije general Mirko Norac bio je jedan od ključnih ljudi obrane Gospića. Njegova riječ se slušala. Rano je stekao veliku ratničku karizmu. Znao je biti tvrdoglav i isključiv, navodno i prema samom predsjedniku Tuđmanu. Trebao je biti smijenjen, a bio je »nagrađen« i promaknut u viši čin. Suđenje će pokazati je li sudjelovao i u izvršenju pojedinačnih ratnih zločina nad civilnim stanovništvom u Gospiću i Karlobagu u kasnu jesen 1991. ako je sudjelovao, bez obzira na svoje zasluge, karizmu i popularnost, treba biti suđen i osuđen. Kao i svaki drugi građanin Republike Hrvatske. Pravna država mora funkcionirati. Pravda mora biti jednaka za sve, bez obzira na nacionalnost, rasu, vjeru. To je credo demokracije i vladavine prava. </p>
<p>Ratne sudbine Slovenije i Hrvatske zaista se ne mogu uspoređivati. Ako se ne varam one prosvjede pred vojnim zatvorom u Ljubljani predvodio je g. Igor Bavčar, tada disident, a danas ministar za europske integracije u slovenskoj vladi. I ministar Janša postigao je veliku političku karijeru. Nema nikakve sumnje da je iza svega stajao i Milan Kučan, kao mudar i umjeren političar širokog svjetonazora. Kučan i Tuđman bili su političari potpuno različitih vrijednosti i vrijednosnih sudova. Oni su na različite načine »inspirirali« svoje narode i vodili ih, u ratu i u miru. Kučanu je vjerojatno najbliži bio Makedonac Kiro Gligorov, koji je svoju Domovinu uspio spasiti rata i ratnih razaranja, sve do nedavnih dana teškog zaoštravanja stanja s lokalnim Albancima i Albancima s Kosova.</p>
<p>Još će dugo, dugo vremena vrijediti proučavati kako se raspadala SFRJ i tko je u tome igrao kakvu ulogu. Pri tome, mišljenja sam trebala izaći iz već ustaljenih šablona i nametnutnih »uloga« i pogledati malo dublje, ispod »kože« samih aktera, pa će i neke ustaljene ocjene o događajima iz 1990/91. izgledati ponešto drugačije. I to je u interesu povijesti, jer se samo s odmakom većim od 10 godina može doći do istinitih zbivanja i njihovih aktera. </p>
<p>DR. VLADIMIR NEMČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Čemu tolike mistifikacije s popisom stanovništva?</p>
<p>Čitam u Vjesniku od petka, 6. travnja, 2001. (»Samopopisivanje izazvalo</p>
<p>smutnju«), a i u drugim hrvatskim medijima, o navodnim problemima oko popisivanja hrvatskih državljana u inozemstvu. U samom tekstu, međutim, može se isčitati da je problema moguće bilo - tamo gdje je bilo i ignoranstva.</p>
<p>Ja naravno ne mogu ocjenjivati kako je to bilo širom svijeta, gdje već sve Hrvata ima; ali mogu opisati osobno iskustvo u vezi s tim - kako je to meni bilo na ovdašnjim »zapadnim obalama«.</p>
<p>Znajući da dolazi vrijeme popisa stanovnika Hrvatske, pitao sam (e-mail preko Interneta) - meni najbliži - Konzulat Republike Hrvatske u Los Angelesu i tražio informacije o tome, sredinom ožujka. Promptno, već sljedećeg dana gosp. Hrvoje Petrušić iz Konzulata mi šalje natrag e-mail s uputstvima i prilogom - dvije forme: Pomoćna popisnica i Upitnik za kućanstvo. To sam jednostavno isprintao, zajedno sa suprugom ispunio i poslao redovnom postom natrag Konzulatu još istog dana! Danas u doba svekolike povezanosti preko Interneta - meni se čini kako popisivanje stanovništva ubrzano postaje zaista jednostavno i učinkovito, uz minimum truda!</p>
<p>Usput, popunjavanje popisnica je trajalo oko 15 minuta, pa se pitam otkud sve tolike priče o komplikacijama? (zaredali se članci u medijima u Hrvatskoj o svakovrsnim problemima!? - da li je to stvarno tako rašireno, ili neke novine ne mogu bez negativnih vijesti!?)</p>
<p>Nadalje, na zamolbu gosp. Petrušića - da pošaljem dalje svojim poznatima, ja sam to proslijedio na petnaestak adresa mojih prijatelja širom SAD i Kanade. Neki nisu o svemu tome znali, pa im je to poslano (opet Internet) dobrodošlo; neki su već bili u vezi s njima bližim konzulatima, a nekima će to popisivanje obaviti rodbina u Hrvatskoj. U svemu tome ima još jedna činjenica - ima ljudi kojima nije stalo do popisivanja iz raznih razloga.</p>
<p>Sve to, međutim, spada u slobodu izražavanja! Želim ovim putem, posebno izraziti zahvalnost uvijek susretljivim ljudima iz Hrvatskog konzulata (gosp. M. Munivrana, konzul; gosp. Hrvoje Petrušić, pomoćnik konzula) u Los Angelesu, koji su ovog puta pomogli i meni i Državnom zavodu za statistiku.</p>
<p>JOSIP KIRIGINBakersfield, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Humanitarne udruge - pastorčad hrvatskih medija</p>
<p>Mediji, kao najmoćnije sredstvo informiranja i oblikovanja javnoga mnijenja, predstavljaju važan čimbenik u procesu izgradnje demokratskog i civiliziranog društva. Kao takvi, moraju izražavati prava, želje i težnje građana, odnosno njihovo pravo na informaciju, te iznošenje mišljenja.</p>
<p> Nažalost, isuviše smo često svjedoci žalosne činjenice kako mediji kljaštre informacije i događaje, vezane upravo uz djelovanje volontera i humanitarnih udruga. Odnosno, usredotočuju svoju pozornost ponajviše na medijski eksponirane osobe i političke vođe. Takvim svojim pristupom, oni ne vrše u potpunosti ni svoju informacijsku, ni pedagošku, ni građansko integracijsku ulogu, već se ponašaju na način kojim se sve podvrgava logici efikasnosti i spektakla. O istinskom i trnovitom putu izgradnje civilnog društva saznaje se daleko premalo, tek u eventualnom nedostatku neke »ekskluzivnije« vijesti.</p>
<p>Kako se sređeno građansko društvo ne raspoznaje, niti gradi na razini političara i spektakla, shodno tome, potrebito je upozoriti na golemu važnost obznanjivanja i vrednovanja humanitarnog djelovanja, kao i njegova približavanja javnosti, posebice mlađim naraštajima. Danas, kad su u našem društvu stavljena na kušnju načela i svjetonazori, kad je jasna erozija društvenih odnosa i morala, hrvatskim medijima bi u skladu s takvim vremenom i potrebama, uloga humanitaraca morala postati bližom i razumljivijom.</p>
<p>Tim prije, što se toliko nastojimo prepoznati dijelom Europe na čijem popisu tema koje svakodnevno nalaze mjesta u većini njenih medija upravo prepoznajemo djelokrug humanitarnih, i njima srodnih organizacija. Poštivanje tih i takvih načela suvremenog društva, predstavlja važan indikator njegova razvoja. Stoga upućujemo javni apel svim hrvatskim medijima: Prepoznajte grčevite napore humanitaraca u cilju građenja pravednijeg, humanijeg i nadasve uljudbenijeg društva.</p>
<p>ZVJEZDANA STANČIĆnovinar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Pulski dogradonačelnik osumnjičen za prijevaru i lažno posredovanje</p>
<p>PULA, 7. travnja</p>
<p> - Pulski dogradonačelnik Mario Quaranta (55) u petak je navečer priveden u pulsku policijsku postaju, a zatim oko ponoći i istražnom sucu Okružnog suda u Puli, Eugenu Pustijancu, zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijevare. Mario Quaranta optužen je da je talijanskog kupca poduzeća »Marina Ibacom« doveo u zabludu te da je utjecao na sniženje prodajne cijene za što je dobio sedam milijuna lira gotovini! </p>
<p>Nakon jednoiposatnog iskaza pred istražnim sucem, u noći između petka i subote, Quaranta je pušten te je u subotu ujutro viđen u središtu Pule. Ovo privođenje izazvalo je pravi šok među Puljanima, a posebice u vrhu gradske vlasti i IDS-a, jer je dogradonačelnik Quaranta bio visoko rangirani dužnosnik, iako formalno nije član vodeće istarske stranke, ali je zato bio jedan od čelnih ljudi pulske zajednice Talijana.</p>
<p>Prema riječima glasnogovornice PU istarske, Štefanije Prosenjak, privođenje i kriminalistička obrada nad pulskim dogradonačelnikom Mariom Quarantom uslijedila je na osnovi saznanja da je počinio kazneno djelo prijevare. Quaranta je kao dogradonačelnik Pule, s ciljem pribavljanja protupravne koristi, lažno prikazao činjenice vezane za sniženje prodajne cijene poduzeću »Marina Ibacom« u vlasništvu Istarske banke, a koja je snižena s dva milijuna i 250 tisuća njemačkih maraka na jedan i pol milijuna maraka. </p>
<p>Riječ je o bivšoj tvornici »Sardina« u Banjolama, koja je nakon stečajnog postupka dospjela u vlasništvo Istarske banke. Za nju se zainteresirao talijanski kupac kojemu je, prema izjavi glasnogovornice, pulski dogradonačelnik tvrdio da svojim posredovanjem može sniziti cijenu i na ime tog, navodnog, posredovanja od kupca ovih dana dobio u gotovini sedam milijuna talijanskih lira. Kako je cijeli taj navodni postupak posredovanja već ranije bio prijavljen i praćen, novčanice su nedvojbeno bile posebno pripremljene i iz iste serije što se vidi s njihovih fotografija, koje je na tiskovnoj konferenciji u subotu poslijepodne predočila pulska policija. Uz kaznenu prijavu pulski gradonačelnik sproveden je oko ponoći istražnom sucu pulskog Okružnog suda, a Županijski državni odvjetnik, Vlatko Nuić, u subotu poslijepodne izjavio je novinarima da je iskaz pred istražnim sucem trajao sat i pol pri čemu je osumnjičeni dogradonačelnik iznio sve bitne činjenice i pojašnjenja, pa je procijenjeno da ne može utjecati na svjedoke te je neposredno nakon saslušanja pušten. </p>
<p>Po Nuićevim riječima, dogradonačelnik Quaranta u policiji se po savjetu branitelja branio šutnjom, ali je kod istražnog suca bio bez branitelja i dao potpun iskaz. </p>
<p>Nuić je najavio da će početkom tjedna, nakon detaljne obrade predmeta, donijeti odluku o eventualnom zahtjevu za istragu. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Primao mito za oslobađanje od vojne obveze</p>
<p>PULA, 7. travnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo primanja mita u iznosu od najmanje četiri tisuće kuna radi oslobađanja od vojne obveze, priveden je, a zatim i proslijeđen sucu istražitelju D. D. (60) iz Kraljevice, koji je zaposlen kao građanska osoba u MORH-u.</p>
<p> D. D. je izdavao lažne liječničke svjedodžbe o nesposobnosti za odsluženje vojnoga roka. Kako je rečeno na konferenciji za novinare u pulskoj policiji u subotu poslijepodne, D. D. je kao član liječničke komisije i stručni suradnik pri novačkom povjerenstvu, tijekom razgovora s mladićima pozvanim u ured za obranu Pula, radi novačenja tražio novac kako bi ishodio rješenje komisije, kojim se budući novaci proglašavaju zdravstveno nesposobnim za odsluženje vojnoga roka. D. D. je, naime, zatražio i primio četiri tisuće kuna od jednoga budućeg ročnika te zbog sumnje da je primio mito sproveden je u istražni centar Okružnog suda u Puli.</p>
<p> Zbog sumnje da je na sličan način D. D. od više osoba tražio i primio novčane iznose, Policijska uprava istarska zamolila je oštećene građane da se jave radi provedbe cijelog postupka. Županijski državni odvjetnik rekao nam je da se D. D. i u policiji i kod suca istražitelja brani šutnjom, te mu je određeno zadržavanje narednih 48 sati zbog procjene da bi mogao utjecati na svjedoke. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Određen pritvor za 23 okrivljena za šverc ljudima</p>
<p>ČAKOVEC, 7. travnja</p>
<p> - Istražni sudac Županijskoga suda u Varaždinu, nakon ispitivanja svih privedenih osumnjičenika, odredio je jednomjesečni pritvor za 23 osobe iz lanca organiziranog prebacivanja stranaca preko državne granice. Tri istražna suca su tijekom petka ispitala 34 privedena osumnjičenika, kao i prvookrivljenog Dragutina Srneca (48), ugostitelja iz međimurskog sela Malog Mihaljevca. Na ispitivanje u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu, Dragutin Srnec doveden je iz okružnog zatvora u Zagrebu, gdje se nalazi na izdržavanju kazne zbog ranije počinjenog kaznenog djela protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice. </p>
<p>Kako smo saznali među onima kojima je određen jednomjesečni pritvor je i drugookrivljeni Boris Berislavić (46) iz Zagreba. Srnec i Berislavić bili su i utemeljitelji organizacije, kojoj je kasnije pristupilo još 36 osoba. </p>
<p>Prema kaznenoj prijavi PU međimurske, odnosno istražnom zahtjevu Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu, ova organizirana skupina je tijekom prošle i u prva tri mjeseca ove godine, uz novčanu naknadu, ilegalno i protuzakonito, preko granice, iz Hrvatske u Sloveniju prebacila najmanje 900 stranih državljana. Od njih je 349, na ilegalnom putu prema nekoj od zapadnoeuropskih zemalja, bilo kraće ili dulje smješteno na području Međimurske županije. Najmanje 139 stranaca djelatnici policije uhitili su prilikom nezakonitog pokušaja prelaženja granice. </p>
<p>Lanac krijumčara ilegalne je prebjege prihvaćao u Zagrebu, prevozio u Međimursku ili Varaždinsku županiju, te prebacivao na slovensku stranu državne granice, gdje su onda strance prihvaćali slovenski vodiči i prebacivali ih uglavnom u Italiju. </p>
<p>Policija je obavila pretragu na ukupno 35 mjesta na području Zagrebačke, Varaždinske i Međimurske županije, pri čemu je pronađeno i privremeno oduzeto 18 osobnih automobila koji su korišteni za šverc ljudi, zatim 45 mobilnih telefona, šest uređaja za UKV veze, pet osobnih računala, više vrsti oružja i streljiva, nešto opojnih droga, cigareta, te dokumenata za koje policija pretpostavlja da su krivotvoreni. Sve su te stvari privremeno oduzete i bit će smještene u prostorijama policijskih uprava u Čakovcu i Varaždinu do presude, odnosno do trenutka kada više neće biti potrebne za podizanje optužnice.</p>
<p> Policija traga za još tri osobe koje su također osumnjičene, ali su u bijegu. Kako je novinarima rekao Dragutin Cestar, načelnik Uprave kriminalističke policije u ravnateljstvu policije MUP-a, ova vrlo značajna akcija u suzbijanju šverca ljudima provedena je u suradnji više policijskih uprava, ali i uz pomoć slovenske policije. (Drago Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kaznene prijave protiv stečajnih upravitelja</p>
<p>VARAŽDIN, 7. travnja</p>
<p> - Vjerovnici Štedno-kreditne zadruge »Varaždinski cekin« podnijet će kaznene prijave protiv bivših stečajnih upravitelja zadruge, Nenada Slukića i Franje Novakovića, jer su stečajni postupak vodili neprofesionalno, nisu tražili ukradeni novac, a u godinu dana u stečajnom su postupku potrošili milijun kuna. Zaključak je to sa subotnjeg Zbora vjerovnika ŠKZ »Varaždinski cekin« u stečaju, od kojeg, od pokretanja stečaja prije gotovo dvije godine, 1500 oštećenih štediša potražuje više od 100 milijuna kuna.</p>
<p>Štediše su se za pomoć već obraćali i saborskim zastupnicima s varaždinskog područja, kako bi problem »Cekina« dospio i na državnu razinu, no, prema riječima predsjednika Odbora vjerovnika Josipa Kahline, od njih nisu baš imali pomoći. No, zato im je saborski zastupnik HKDU-a Anto Kovačević ponudio pomoć, te državnom odvjetniku Radovanu Ortynskom i ministru pravosuđa Stjepanu Ivaniševiću uputio dopis u kojem ih upozorava na problem »Cekinovih« štediša. S tim je u vezi kod državnog odvjetnika dogovoren i sastanak, a Ortynskom će se uputiti i zaključci sa subotnjeg skupa. U dopisu državnom odvjetniku, Kovačević, između ostalog, traži i da se pred pravosudnim organima riješi problem »Cekina« te da se, ako je potrebno, odgovornima u zadruzi, Jelici Štefić, Ronaldu Štefiću i Janezu Tobiasu odredi privođenje i da im se oduzmu putovnice.</p>
<p>Na varaždinskom Županijskom sudu, inače, u tijeku je kazneni postupak protiv spomenutih odgovornih osoba »Cekina«, a kaznene prijave protiv njih podnio je i bivši stečajni upravitelj Franjo Novaković.</p>
<p>Vjerovnici su na skupu upozorili da će, ako se do 1. svibnja ništa ne riješi, početi javno prosvjedovati. Zbog toga što nikako ne mogu do svog uloženog novca, braća Damir i Dražen Kušter već peti dan pred zgradom suda u Varaždinu štrajkaju glađu. (M. Z.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Samo šest posto domaće poljoprivredne proizvodnje završava u turizmu! </p>
<p>Nema mjesta za pesimizam iako Hrvatska ne proizvodi dovoljno poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, posebice ovčje, goveđe i svinjsko meso, mlijeko, povrće i voće. Međutim, Hrvatska je dio svjetskog tržišta i, ako bude potrebno, sve što nedostaje bit će uvezeno Hrvatski proizvođači hrane lako bi mogli trend u proizvodnji zdrave hrane u svijetu okrenuti u svoju korist. Hrvatska za ekološku poljoprivredu ima gotovo idealan potencijal. No, istodobno, svaki domaći prehrambeni proizvod mora i cijenom biti konkurentan onome iz uvoza </p>
<p>Kako povezati zelenu i plavu njivu, odnosno domaću poljoprivredu i turizam? Poljoprivreda u Hrvatskoj proizvodi samo pet proizvoda koje zadovoljavaju potrebe domaćeg stanovništva. To su pšenica, kukuruz, peradarsko meso, jaja i vino. O tome hoće li biti dovoljno hrane za domaće i strane turiste ove godine na Jadranu, o interventnom otkupu junećeg mesa, zdravoj hrani, te o tome zašto se čeka s uvođenjem tzv. brzih testova na kravlje ludilo - razgovarali smo s Božidarom Pankretićem, ministrom poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p>• Hoće li Hrvatska, ove godine, imati dovoljno hrane u turističkoj sezoni?</p>
<p> - Nema mjesta za pesimizam. Istina, analiza samodostatnosti pokazuje manjkavost Hrvatske kod većine poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, posebice kod ovčjeg, goveđeg i svinjskog mesa, mlijeka, povrća i voća. No, moramo biti svjesni da je Hrvatska dio svjetskog tržišta, odnosno Svjetske trgovačke organizacije (WTO-a). Ako bude potrebno, iako ne vjerujem da će nedostajati primjerice junećeg, purećeg ili pilećeg mesa, onih proizvoda, koji nema dovoljno na domaćem tržištu, namaknuti ćemo iz uvoza.</p>
<p> No, morate znati da samo šest posto ukupne domaće poljoprivredne proizvodnje završava u turizmu. Naime, domaći turisti jednako jedu bilo da ostanu kod kuće ili odu na Jadran. To znači da strani turisti troše između četiri i šest posto više domaćih poljoprivrednih proizvoda tijekom turističke sezone. To nije nešto na čemu bi se mogla temeljiti domaća poljoprivredna proizvodnja, ali može biti dobar marketing. Naime, stvaranje prepoznatljivih robnih marki, i na domaćem stolu, na kojem mora biti više autohtonih proizvoda, mora biti naš zajednički cilj. </p>
<p>• Što je sa zabranom uvoza zbog opasnosti od slinavke i šapa?</p>
<p>- Ako u Europi potraje nepovoljna epizotiološka situacija onda bi se zabrana uvoza mogla nepovoljno odraziti na domaće tržište. Naime, na domaćem tržištu nedostaje niz poljoprivrednih proizvoda koji su se dosad uvozili. No, treba vidjeti kako će se situacija dalje razvijati, jer postoje naznake da epidemija slinavke i šapa popušta. U slučaju da zabrana uvoza potraje do ljeta, mogla bi biti problematična opskrba što se tiče nekih proizvoda.</p>
<p> • Kad će Hrvatska uvesti tzv. brze testove na kravlje ludilo?</p>
<p>- Vlada je prihvatila sveobuhvatni program, koji je predložilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Mogu reći da je gotovo sve spremno za provođenje tzv. brzih testova na BSE-a. Završen je laboratorij na Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu, dok su domaći stručnjaci, koji će raditi na provjeri donešenih uzoraka goveda starijih od 30 mjeseci koja idu na klanje, prošli obuku u referalnim centrima u inozemstvu. No, još čekamo da stignu tzv. brzi testovi iz Švicarske. Naime, zbog epidemije kravljeg ludila u Europi, red za nabavku testova je podugačak.</p>
<p>Osim toga, uz zaštitu domaćeg stočnog fonda, putem monitoringa i kontrole, predvidjeli smo i interventne mjere u slučaju pojave kravljeg ludila u Hrvatskoj. Nadalje, predvidjeli smo i zbrinjavanje mesno-koštanog brašna, odnosno njegovo spaljivanje. </p>
<p>• Je li moguće da na domaćem stolu bude više tzv. zdrave hrane?</p>
<p>- Svakako. Hrvatski proizvođači hrane, iz više razloga, nisu koristili previše herbicida, odnosno umjetnih gnojiva u proizvodnji hrane. Držim da bi postojeću situaciju, odnosno trend u proizvodnji zdrave hrane u svijetu, mogli okrenuti u svoju korist. Naime, domaćem zemljištu ne treba nekoliko godina počeka, kako bi se očistilo od pretjerane uporabe kemikalija. Hrvatska za ekološku poljoprivredu ima gotovo idealan potencijal. Pogledajte samo prostranstva Like i Gorskog kotara. No, prošlo je vrijeme zatvorenog tržišta, svaki domaći prehrambeni proizvod, uz neospornu kvalitetu, i po cijeni mora biti konkurentan onome iz uvoza. </p>
<p>• Postoje li nelegalni putovi opskrbe na domaćem tržištu?</p>
<p>- Uz rješavanje problema nezaposlenosti, Vlada će se ubuduće više baviti problemom »sivog« tržišta, jer je to borba koju moramo voditi. Naime, držim da je u toj borbi važno negdje presjeći lanac. To znači da poljoprivredni proizvođači moraju imati upisnike, kako bi proizvođači hrane bili registrirani. Takav registar bi bio obvezan i za poljoprivredne proizvode, jer bez poznatog podrijetla roba se ne bi smjela prodavati. </p>
<p> • Što je s projektom nacionalnih veletržnica?</p>
<p>- Uspjeli smo pokrenuti taj projekt u više gradova u Hrvatskoj, ali ne i u Zagrebu. Moram reći da je sve bilo spremno. Imamo i novac, napokon riješili smo i problem zemljišta u Zagrebu, ali čitav projekt je opet stopiran zbog navodnih problema u samom projektu. No, moram reći da sam pomalo skeptičan zbog tih razloga koji se navode, zašto se projekt nove zelene tržnice za voće i povrće u Zagrebu ne miče s mrtve točke. Istina, u Zagrebu se mijenjaju gradonačelnici, ali postojeća zelena tržnica nikako da se preseli. </p>
<p> • Kad će se i hrvatski ministar poljoprivrede voziti na biodizel?</p>
<p>- Sve moje kolege se već voze na biodizel, a puno se koriste i u državnim poduzećima širom Europe. Hrvatska Vlada je projektu biodizela, prošle godine, dala zeleno svjetlo i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva vodi pregovore s Inom oko eksperimentalne faze njegove proizvodnje. Primjerice, projekt proizvodnje biodizela u Češkoj provodi se od 1992. godine, te je sada proizvodnja repičinog metil estera na razini od 68.000 tona godišnje. </p>
<p>• Kako napreduje interventni otkup junetine?</p>
<p>- Vlada je na natječaju odabrala devet tvrtki za provođenje interventnog otkupa, te mogu reći da on ide više nego dobro. Koliko znam već je spreman i drugi brod za izvoz, no više ni ponuda na tržištu nije tako velika. Naime, zbog poznatog zastoja na tržištu junećeg mesa, država je uskočila s interventnim otkupom. No, ubuduće će se država, da tako kažem, sve više izmicati sa tržišta. Međutim, i dalje će proizvođače hrane i prerađivače, bilo da se radi o proizvodnji mesa, pšenice ili mlijeka, nastojati dovesti za jedan stol. </p>
<p>• Mogu li PIK-ovi opet biti oslonac poljoprivrednim proizvođačima?</p>
<p>- PIK-ovi nikad više neće biti ono što su bili. Započeta konsolidacija i ne ide u tom smjeru, već je cilj njihovo restrukturiranje i u konačnici privatizacija, kako bi oni ponovno postali ne samo karike već i lokomotive poljoprivredne proizvodnje.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Svi se guraju u »priču« koja donosi 476 milijardi dolara </p>
<p>Nema države koja se ne bi rado »ugurala« u cijelu priču pa se turističkima vole nazvati i one zemlje koje to dokazano zaslužuju, ali i one čija je ponuda, najblaže rečeno, siromašna</p>
<p>Turizam nastavlja pohod na vrhove svjetskoga gospodarstva dokazujući da je najpropulzivnija grana današnjice - u 2000. godini putem turističkog biznisa »okrenulo« se 475,9 milijardi dolara, četiri i pol posto više nego godinu prije. Svojim rastom turizam ponovno zaslužuje medijske naslovnice u cijelom svijetu, izjavio je nedavno Raimund Hosch, jedan od direktora čuvenog berlinskog ITB-a.</p>
<p> Ekonomska dimenzija turizma je zaista impresivna. Turistički posao drži, ili igra prvorazrednu ulogu, u ekonomijama mnogih država: Argentina, Kanada, Indonezija, Francuska, Španjolska, Turska..., samo su neke od država gdje turistički novci pune velik dio državnih blagajni. Štoviše, nakon što se turistički posao nezaustavljivo širi iz godine u godinu, nema više države koja se ne bi rado »ugurala« u cijelu priču. Turističkima se vole nazvati i one države koje to dokazano zaslužuju, ali i one čija je ponuda, najblaže rečeno, siromašna. Ali u pitanju je velika zarada, a gdje je zarada tu je i velika konkurencija. Posredne mogućnosti od ove gospodarske grane su (izuzmemo li dezorijentiranu Hrvatsku) također vrhunske. </p>
<p>Turizam kao nositelj u stanju je aktivirati mnogobrojne resurse - od socijalnih, kulturnih do, naveli smo, gospodarskih. Vlade brojnih država, čak i onih sa siromašnijom ponudom, intenzivno razmišljaju kako maksimizirati multiplikacijske efekte od turizma. Brz razvoj, međutim, podrazumijeva brze reakcije - oni koji zaostanu u utrci dugo se i mukotrpno vraćaju. Klasični primjer je Hrvatska koja je, prije svega, srpsko-crnogorskom okupacijom bačena desetljećima unatrag. </p>
<p>Prema podacima WTO-a, Svjetske turističke organizacije, sva su područja tijekom 2000. godine imala povećanje turističkih dolazaka. Ovu listu predvodi područje Azije i Pacifika koje je prošle godine zabilježilo 14,5 posto više dolazaka nego godinu prije. Usprkos jakoj valuti, osam posto više turista bilježi i SAD dok se Europa zaustavila na također solidnom povećanju od 6,2 posto. Afrika, za razliku od svega nabrojanog, stagnira i lani je zabilježila samo 1,5 posto više turističkih dolazaka nego godinu prije.</p>
<p>Francuska, SAD i Španjolska predvode listu najposjećenijih država u 2000. godini. Iste države, ali u promijenjenom redoslijedu, predvode i listu država koje su se najviše omastile turističkim biznisom. SAD je pritom nedodirljivi lider sa zaradom od 83.8 milijarde dolara. </p>
<p>Hrvatsko mjesto pod turističkim suncem svelo se na 6,6 milijuna turista i procijenjenom zaradom od 3,5 milijarde dolara. Ništa posebno u odnosu na obližnju Austriju, državu bez mora, koja je prošle godine zaradila 11.5 milijardi dolara. Grčka, naš izravni konkurent, zaradila je 9.3 milijarde. Hrvatska, međutim, bilježi i gore dane i bitno je da se barem govori o povratku u međunarodne turističke tokove. O sposobnosti hrvatske Vlade i turističke operative ovisi i brže priključivanje krugu turistički najrazvijenijih država. No umjesto sposobnosti, hrvatska javnost posljednjih godinu dana može »uživati« tek u prepucavanjima oko nevažnih stvari, odnosno u borbi oko prevlasti nad privatizacijom hotelijerstva. Od lucidne ideje ni traga ni glasa. (D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Oko 10 milijuna DEM uloženo u novi terminal luke »Ploče«</p>
<p>PLOČE, 7. travnja</p>
<p> - U luci »Ploče« na ušću rijeke Neretve predan je na uporabu novoizgrađeni, suvremeni terminal za tekuće terete, koji uz poznate derivate ima mogućnost i pretovara te uskladištenja jestivih ulja. Izgradnja tog značajnog objekta je stajala oko 40 milijuna kuna.</p>
<p>Osim pretovarnih sadržaja u sklopu svjetskog programa, svakako je najvažniji dio terminala »Brod skladište«, u čijim odvojenim tankovima se može smjestiti 10 tisuća tona naftnih derivata te još osam tisuća tona jestivih ulja. Sva postrojenja za pretovar su najnoviji primjer vrhunskih dostignuća takve namjene. Riječ je o tehnologiji koja zadovoljava i najviše standardne zahtjeve čime se luka »Ploče« proširila: kapacitetom i poslovanjem. Prema ocjeni stručnjaka, novoizgrađeni terminal je visoko sofisticiran i sve se upravlja iz jedne komande. U njemu je zaposlen tek jedan vozač koji u autocisternu pretače tekućinu. Taj suvremeni objekt svjedoči i o opravdanosti uložene investicije, dakako i potpisanih ugovora o dugoročnoj suradnji s distributerima i budućim kupcima.</p>
<p>Međutim, u luci »Ploče« ističu kako već sada imaju najave za 15-tak tisuća tona tekućih tereta, a ako sve bude teklo u redu, uskoro će se ondje početi graditi još jedna pretovarna linija za derivate. (N. Musulin)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Priznanja inovatorima</p>
<p>ŽENEVA, 7. travnja</p>
<p> - Hrvatski inovatori osvojili su na Svjetskom salonu inovacija u Ženevi jednu zlatnu, tri srebrne i sedam brončanih medalja. Najviše priznanje - zlatnu medalju s posebnom pohvalom ocjenjivačkog suda dobio je Vladimir Leko iz Pleternice kraj Požege za svoje antidijabetik proizvode. Njemu je pripala i posebna nagrada mađarskog saveza inovatora. </p>
<p> Na prostoru od 8.500 četvornih metara Svjetskog salona inovacija, koji se održava u Ženevi od 4. do 8. travnja, ove je godine 530 izlagača iz 45 država sa svih kontinenata predstavilo 984 inovacija. U takvoj konkurenciji Hrvatski savez inovatora predstavio je 14 inovacija svojih članova iz Kanfanara, Pule, Rijeke, Zagreba, Pleternice i Osijeka. I ove su godine odabrane inovacije koje svojim osobinama i tehnološkim stanjem mogu privući komercijalno zanimanje poslovnih posjetitelja te izložbe kojih je do sada bilo oko 40-tak tisuća.</p>
<p>Osim dobrih ocjena i nagrada, koju je hrvatskim inovatorima dodijelio stručni ocjenjivački sud sastavljen od 55 stručnjaka iz 10 država, ostvareni su i brojni poslovni kontakti. Predstavnici jedne od značajnijih američkih tvrtki iz Kalifornije za plasman i transfer tehnologija u svoju su bazu podataka unijeli dvije hrvatske inovacije, i to uz antidijabetik proizvode i bickl s hidrauličnim pogonom Mirka Puntijera iz Zagreba. I mediji su pokazali zanimanje za hrvatske inovacije. Bilo je više napisa po francuskim i švicarskim novinama, a iranska televizija pripremila je posebnu reportažu o biciklu na hidraulični pogon. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Nastave li se špekulacije o ministrima, mijenjat će se sastav Vlade!</p>
<p>Premijer je na zatvorenoj sjednici SDP-a rekao da rekonstrukcija Vlade teško može proći bez prijevremenih izbora, a spomenuo je i da u vladajućoj koaliciji postoji dvostruko ponašanje</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Lokalni izbori 20. svibnja su potpuno izvjesni, no ne otklanjamo ni mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora. To je, kako Nedjeljni Vjesnik doznaje, u najkraćem poruka predsjednika SDP-a i premijera Ivice Račana odaslana u subotu sa sjednice Glavnog odbora socijaldemokrata. Sjednica je bila zatvorena za javnost, a Račan je to izrekao u podužem govoru, u kojem je, uz ostalo, ocijenio i aktualnu političku situaciju u zemlji.</p>
<p>Situacija je složena, istaknuo je Račan, jer u vladajućoj koaliciji postoji dvostruko ponašanje, odnosno, upozorio je, postoje oni koji misle da su opozicija kad im to odgovara, a poistovjećuju se s vlašću kad je riječ o potezima koji im se sviđaju. S obzirom da mnogi nužni reformski potezi Vlade ne nailaze na odobravanje jednog dijela vladajuće šestorke, prijevremeni izbori nisu isključeni, iako ih, upozorio je Račan, SDP ne priziva. No, ustvrdio je, SDP ih se ne boji, pa ako ne bude druge mogućnosti, bit će prijevremenih izbora. Ujedno je istaknuo da će ići u rekonstrukciju Vlade ako i dalje bude problema u koaliciji, odnosno spekulacija o ministrima koje treba smijeniti. No, rekonstrukcija Vlade teško će proći bez prijevremenih izbora.</p>
<p>Inače, na sjednici je najviše riječi bilo o pripremama za predstojeće lokalne izbore te o konceptu SDP-ove predizborne kampanje. Račan je članovima Glavnog odbora objasnio značaj lokalnih izbora te istaknuo da rezultati tih izbora mogu znatno utjecati i na rasplet odnosa na državnoj razini. Članovi Odbora upoznati su i s netom donesenim zakonima o lokalnoj samoupravi te izboru članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave. Odlučeno je da najviši dužnosnici stranke neće sudjelovati u predizbornoj kampanji, niti će biti nositelji stranačkih lista. Liste će predvoditi lokalni političari koji će kasnije i provoditi deklariranu politiku te snositi punu odgovornost za njen uspjeh. Zaključeno je, dakle, da se neće ići sa »zečevima« na listama, odnosno onaj tko bude, na primjer, nositelj liste u Zagrebu, taj će morati biti i kandidat za gradonačelnika.</p>
<p>Premijer Račan je, kako doznajemo, zamolio stranačke kolege za razumijevanje jer ni on sam neće sudjelovati u predizbornoj kampanji, a isto to je preporučio i ministrima iz redova stranke. O mogućim koalicijama navodno nije bilo riječi, već je to pitanje prepušteno lokalnim organizacijama, no istaknuto je da će se nastojati izbjegavati sukobi tijekom predizborne kampanje sa strankama šestorke, kako se ne bi dodatno ugrozila stabilnost vladajuće koalicije. Na sjednici je ujedno formiran i izborni centar, a za voditeljicu je izabrana Gordana Sobol. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Granić odbacuje mogućnost izbora</p>
<p>KOPRIVNICA, 7. travnja</p>
<p> - Zamjenik hrvatskoga premijera Goran Granić ocijenio je u subotu u Koprivnici da nema potrebe za prijevremenim parlamentarnim izborima, a strankama šestorice koje se za to zauzimaju poručio je kako su im »otvorena vrata za izlazak iz vladajuće koalicije«. Granić je to izjavio tijekom sudjelovanja u HSLS-ovoj humanitarnoj akciji prikupljanja novca za kupnju EKG uređaja za koprivnički Dom umirovljenika i Dječji odjel Opće bolnice. Granić je istaknuo da bi se prijevremenim izborima za idućih devet mjeseci zaustavili procesi koji su počeli.</p>
<p> Govoreći o reorganizaciji lokalne samouprave, rekao je kako Vlada želi što više obveza, prava i poslova prebaciti na općine i gradove jer je projekt decentralizacije jedan od Vladinih temeljnih programa. Napomenuvši kako je taj proces tek počeo, ustvrdio je da će se »u dogledno vrijeme« lokalna samouprava u Hrvatskoj podignuti na razinu koju imaju mjesta, naselja, gradovi ili općine u Europskoj uniji. Istodobno je upozorio da uvođenje lokalnih poreza može smanjiti zanimanje investitora i poskupiti cijenu rada, te da će loše odluke ići na teret lokalne samouprave. Izrazio je zabrinutost što se »u političku dimenziju problema u Bosni i Hercegovini uključuju i građani«. »Hrvatska Vlada upozoravala je HDZ BiH da hrvatski narod ne smije biti getoiziran. Zaigrali su ozbiljnu igru u kojoj će biti nepotrebnih napetosti«, istaknuo je Goran Granić i zaključio da »probleme treba rješavati za stolom«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Mesić: Odobravam SFOR-ovu akciju ako se drukčije nije moglo doći do podataka</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić odobrava oružano zaposjedanje Hercegovačke banke od strane SFOR-a »ukoliko se drukčije nije moglo doći do podataka o raspolaganju novcem«, a pogotovo kad se uvidjelo da je poslovanje te banke netransparentno. Rekao je to u subotu na Pantovčaku u pauzi druženja s građanima komentirajući aktualna događanja u Mostaru. No, predsjednik misli da mostarski građani nisu uličnim neredima morali reagirati na poteze SFOR-a. »Na ulici su reagirali oni koji se boje da će se napokon vidjeti tko je i kako raspolagao novcem. Mnogi ne bi htjeli da im se uđe u trag jer je preveliki novac u igri«, ustvrdio je predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>Mišljenja je pak da su ovakvi događaji u Mostaru očekivani jer se znalo se da će oni koji su se ultimatumima suprostavili odlukama predstavnika međunarodne zajednice ići na zaoštravanje odnosa. Problemi se mogu riješiti jedino razgovorima i dogovorom kroz institucije sistema, a ne sukobima, smatra hrvatski predsjednik. Sva tri naroda u BiH su konstitutivna, kazao je, i za njih moraju vrijediti ista pravila. »Predloženi model izbora mora se kroz institucije nametnuti i Republici Srpskoj i u Federaciji«, tvrdi i dodaje da se getoizacijom Hrvata ne može ništa pomoći. »Getoizacijom Hrvata se samo sprečava da Hrvati izvan bivše Herceg Bosne ostvaruju svoje suvreno pravo, a na to nitko u BiH nema prava«, poručio je.</p>
<p>Na novinarski upit prokomentirao je i izjavu premijera Račana o tome da bi rekonstrukcija Vlade zapravo dovela do prijevremenih izbora. »Premijer Račan je s jednim timom ušao u promjene, dio posla je obavio i sam najbolje zna može li s ovim timom u Vladi i završiti posao. Ako smatra da bi u dogledno vrijeme trebalo ići i na prijevremene izbore, to će odlučiti on i parlamentarna većina«, kazao je Mesić. </p>
<p>Novinari su ga pitali jesu li točne spekulacije kako je ministar vanjskih psolova BiH Zlatko Lagumdžija u petak u Zagreb hrvatskim vlastima donio i odluku Federacije BiH kojom se zatvaraju granični porijelazi između Hrvatske i BiH. Predsjednik Mesić ne zna što je konkretno razgovarao Lagumdžija s hrvatskim šefom diplomacije Toninom Piculom. Pojasnio je međutim da se neće zatvoriti granični prijelazi između dviju zemalja, ali će se odrediti posebni prijelazi za protok roba kako bi se mogla osigurati kontrola protoka roba, što dosad na nekim prijelazima između Hrvatske i BiH nije bio slučaj.</p>
<p>Među posjetiteljima Pantovčaka koji sada već kontinuirano dolaze na kavu k Predsjedniku, bili su ove subote predstavnici hrvatske Udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, studenti Fakulteta za međunarodne diplomatske znanosti iz Trsta, učenici šestog razreda Osnovne škole »Davorin Trstenjak«, Strukovna udruga za odnose s javnošću, dvojica građana... Talijanskim je studentima predsjednik Mesić iznio svoje viđenje raspleta situacije sa Slobodanom Miloševićem koji mora odgovarati i pred domaćim sudovima, ali i u Haagu, te najavio skorašnje smirivanje situacije u regiji.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Nije mudra odluka međunarodne zajednice da zaoštrava situaciju</p>
<p>ZAGREB, 7. travnja</p>
<p> - Potpredsjednik Hrvatskog sabora Zdravko Tomac izjavio je u petak navečer u televizijskoj emisiji »Odjeci dana«, komentirajući događaje u Mostaru, da i bosanskohercegovački Hrvati i međunarodna zajednica vuku poteze koji nisu »mudri«. »Ja mislim da najprije nije bila mudra odluka da Hrvati jednostranim akcijama izazivaju međunarodnu zajednicu, a isto tako nije mudra odluka međunarodne zajednice da odgovara istom mjerom i da zaoštrava situaciju«, rekao je Tomac.</p>
<p>U Mostaru su u petak u sukobu oko Hercegovačke banke, koju predstavnici međunarodne zajednice optužuju da služi za financiranje nezakonitih paralelnih tijela vlasti, ranjena tri policajca, dva civila i 18 pripadnika SFOR-a. Do sukoba je došlo nakon što je Visoki međunarodni predstavnik za BiH Wolfgang Petritsch uspostavio privremenu upravu Hercegovačke banke i na mjesto upraviteljice postavio Toby Robinson. Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku dodao je kako nije iznenađen ali je zabrinut zbog tih događaja, te je naglasio kako već duže vremena Hrvatska pokušava apelirati na sve tri strane u BiH da sjednu za pregovarački stol i odustanu od jednostranih akcija.</p>
<p>»Ne može se ići u sukob s međunarodnom zajednicom i vući jednostrane poteze«, ponovio je Tomac ono što je već rekao na skupu Hrvatskog narodnog sabora. Tomac je rekao da će zajedno s predsjednikom Hrvatskog sabora Zlatkom Tomčićem u utorak predati zaključke Sabora veleposlanicima zemalja EU i članicama Vijeća sigurnosti. U skladu s tim zaključcima, sve strane se trebaju okrenuti traženju kompromisa i izlaza iz te situacije, dodao je. Govoreći o krizi oko vojarni HVO-a, Tomac je rekao da Hrvatska u ovom trenutku zajedno s međunarodnom zajednicom treba naći izlaz iz te situacije.</p>
<p>»Ono što se sada može napraviti, što Hrvatska mora napraviti, što će pokušati napraviti je da u suradnji s međunarodnom zajednicom pozove Hrvate i vlasti u BiH da nađu izlaz iz ove situacije«, dodao je, pojašnjavajući da je izlaz u promjeni izbornih pravila, promjeni ustava entiteta i provedbi odluke o konstitutivnosti i ravnopravnosti 3 naroda na cijelom teritoriju BiH. »Nije moguća BiH u kojoj na cijelom teritoriju i Srbi i Hrvati i Bošnjaci nisu ravnopravni«, dodao je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Đapić: Upad u banku anticivilizacijski čin</p>
<p>VIROVITICA, 7. travnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske stranke prava Anto Đapić rekao je u subotu kako je postavljanje privremene uprave u Hercegovačkoj banci u Mostaru »anticivilizacijski čin koji predstavlja nasrtaj na privatnu imovinu«. Potez visokog međunarodnog predstavnika za BiH, Đapić je na konferenciji za novinare u Virovitici ocijenio kao nasilno preuzimanje Hercegovačke banke od strane međunarodne zajednice, a uz pomoć nelegitimne vlasti BiH i snage SFOR-a.</p>
<p>»Oštro osuđujemo ponašanje međunarodne zajednice prema Hrvatima u BiH. Ona izmišlja i traži neprijatelje tamo gdje ih nema samo da bi zaštitila svoje položaje, a njeni dužnosnici zadržali svoje visoke plaće«, rekao je Đapić nakon sjednice čelništva stranke. Najavio je da će stranka na predstojećim lokalnim izborima u svim gradovima i općinama, osim u Zagrebu, Splitu i Rijeci, izaći samostalno. U Rijeci pregovaramo sa strankama hrvatskog predznaka iz oporbenog bloka, u Zagrebu sa HDZ-om, a u Splitu sa Hrvatskom čistom strankom prava, kazao je Đapić. »Nadamo se da će HSP imati 350 do 400 vijećnika, a sve ispod toga smatrat ćemo neuspjehom«, kazao je Đapić. Govoreći o mogućem ukidanju služenja vojnog roka, Đapić je naglasio kako bi to bilo pogubno jer je Hrvatskoj potrebna jednako snažna i ročna i profesionalna vojska. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>HČSP: Nasilje nad Hrvatima u BiH</p>
<p>ZAGREB,7. travnja</p>
<p> - Predsjednik HČSP Ivan Gabelica - komentirajući uspostavu privremene uprave u privatnoj Hercegovačkoj banci d.d. Mostar, te nasilan upad pripadnika SFOR-a, Međunarodne policije i federalne policije u Upravu banke u Mostaru i njene poslovnice - ocijenio je da su ti postupci »barbarski i necivilizirani« te da se »ne daju ničim opravdati«. U priopćenju HČSP ističe da je riječ o nasilju nad hrvatskim narodom u BiH i upozorava međunarodne snage u BiH da se »nasiljem, nepravdom ili bilo kojim drugim nemoralnim postupkom ne može osigurati mir i suživot među ljudima različite narodne i vjerske pripadnosti u BiH«.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sporna dvojezičnost u cijeloj Istri i nespominjanje Ustava!</p>
<p>PULA, 7. travnja</p>
<p> - Novi Statut Istarske županije koji je punih sedam godina mirovao zbog toga što je 1995. godine Ustavni sud osporio njegovih 18 članova, bolje rečeno suspendirao, ovoga ponedjeljka na svečanoj sjednici u Poreču trebao bi biti usvojen sa svim inovacijama, odnosno osporavanim odredbama. No, krenula je lavina negodovanja drugih političkih stranaka, pa i predstavnika Hrvatskoga sabora, uključivši i njegova potpredsjednika Matu Arlovića, koji je na SDP-ovoj tribini u petak navečer u Puli ustvrdio da je usvajanje Statuta preuranjen potez s obzirom na upravo usvojena dva zakona o lokalnoj samoupravi koji još nisu ni stupili na snagu.</p>
<p>Arlović tvrdi da je prijedlog istarskoga Statuta i u koliziji s Ustavom u kojemu su sve 24 manjina u Hrvatskoj ravnopravne, a ne samo talijanska u Istri, pa bi se i na njih trebao onda primijeniti sličan model dvojezičnosti, kao što je to IDS osigurao za istarske Talijane. Zbog toga Arlović smatra kako istarski županijski vijećnici u ponedjeljak neće izglasati novi Statut Istarske županije, kojim se određuje dvojezičnost za cijelo njezino područje, kako se ne bi kršili tek usvojeni zakoni i nepotrebno konfrontiralo Istru sa Zagrebom.</p>
<p>I dok je Arlović u petak navečer gostovao u Puli, u nedalekom Kanfanaru na sličnoj tribini o istoj problematici govorila je HSLS-ova saborska zastupnica Jadranka Katarinčić-Škrlj, po kojoj IDS odlukom da donese novi Statut u nevrijeme, uoči lokalnih izbora, čini nasilje nad demokracijom i otvara novi sukob na relaciji Istra-Zagreb, koji je obnovljen u međuvremenu i u sporenju oko nastavka gradnje istarskoga ipsilona za što IDS-ov vrh prvenstveno optužuje premijera i njegove suradnike. </p>
<p>Luciano Delbianco, predsjednik oporbenog IDF-a, podržava u načelu sve odredbe Statuta jer se on kreirao u njegovu mandatu, ali upozorava na činjenicu da će doći do konflikta s Vladom koja očito neće moći prihvatiti sve ono što je u Statut stavljeno, pa ni činjenicu da se njime predviđa i izjašnjavanje kao - Istrijan! Što se samoga Statuta tiče, u njemu je nekoliko detalja na koje je ovih dana ukazivano kao moguće kamenje smutnje. Primjerice, u tekstu vijećničke prisege stoji kako se »štiti i promiče regionalne osobitosti Istre«, a spram stare prisege uopće se ne spominje obaveza pridržavanja Ustava, zakona i ustavnog poretka Hrvatske. Također je za mnoge sporno što se dvojezičnost proteže na cijelu Istru, a ne samo na mjesta i naselja u kojima Talijani predstavljaju većinu ili značajan dio stanovništva. Sporno je također imali zakonskog uporišta predložena odredba da se pripadnicima talijanske manjine jamči pravo na konsenzus u pitanjima iz samoupravnog djelokruga Županije koja su od posebnog interesa za njih?! Dilemu je izazvalo i opredjeljenje da Pazin i dalje ostane sjedište Županijske skupštine, da u Puli bude sjedište Poglavarstva, a da se svečane sjednice Skupštine održavaju u Poreču. IDS se, naime, uporno borio s HDZ-om da se sjedište županije iz Pazina preseli u Pulu, a sada odjednom od toga odustaje, jednako kao što u nabrajanju područja koja čine Županiju nigdje nema Brijunskog otočja! Ali, da i IDS ozbiljno računa na Brijune, kao SDP i HSLS, potvrdilo se ove subote - Ivan Jakovčić osobno je nazočio osnivanju IDS-ove podružnice u Fažani, a istoga dana svoju podružnicu tamo je osnovao i SDP. Zec leži u grmu - činjenici da je Fažana nova općina kojoj su teritorijalno pripali i Brijunski otoci.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Tigrovi« proslavili 10. obljetnicu</p>
<p>GOSPIĆ, 7. travnja</p>
<p> - Odavanjem počasti osmorici poginulih pripadnika Specijalne policijske postrojbe »Tigar« Policijske uprave ličko-senjske i svim poginulima za Domovinu, te svečanim postrojem, u Gospiću je u subotu obilježena 10. obljetnica osnutka te postrojbe. Osim obitelji poginulih policajaca, gradskog i županijskog izaslanstva, na svečanosti su bili i visoki dužnosnici MUP-a. Pripadnicima Specijalne policijske postrojbe PU ličko-senjske koji su proteklih deset godina prošli ono najteže i najstrašnije, prigodno je govorio njihov zapovjednik Miroslav Cindrić. Prisjetio se suboraca koji nisu dočekali slobodu, ali je njihov život »utkan u zlatnu stazu koja se zove Hrvatska«.</p>
<p>»Tigrovima« su čestitali i načelnik Policijske uprave Dubravko Novak te gradski i županijski čelnici, koji su im tom prigodom zahvalili na svemu što su učinili u obrani Domovine proteklih deset godina iskazujući pritom visok stupanj profesionalizma, etike i odgovornosti. U novim okolnostima, nakon preustroja hrvatske policije, Specijalna postrojba »Tigar« jedna je od postrojba koje će se iskazati visokim profesionalnim odnosom prema svojemu poslu, rekao je na svečanosti načelnik Uprave policije MUP-a Vladimir Faber. U ime Zapovjedništva Specijalne policije i ravnatelja Policije Ranka Ostojića, specijalce je pozdravio Zdravko Janjić. Tridesetpetorica pripadnika Specijalne policijske postrojbe »Tigar«, koji su u postrojbi od njezina osnutka, primili su spomen-plakete. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Uskoro tunel »Sveti Ilija« kroz Biokovo</p>
<p>ZAGVOZD, 7. travnja</p>
<p> - Sva naselja u Zabiokovlju i Podbiokovlju, pa i ona u susjednoj BiH, sada su i dodatno zainteresirana i motivirana za izgradnju tunela »Sveti Ilija« kroz Biokovo od Zagvozda (Rastovac) do Baške Vode (Basta), dugog četiri kilometra. Svrha toga tunela, čija će izgradnja iznositi oko 100 milijuna njemačkih maraka, uz ostalo je i povezivanje županijske ceste u Rastovcu (Zagvozd) i lokalne prometnice u Bastu (Baška Voda) na Makarskoj rivijeri, s obje strane Biokova.</p>
<p> No, splitsko-dalmatinski župan dr. Branimir Lukšić je nedavno inicirao i zaključak o skorašnjem objavljivanju javnog prikupljanja ponuda za koncesiju izgradnje tunela »Sveti Ilija« kroz Biokovo. Uskoro će i Županijski ured za gospodarstvo Splitsko-dalmatinske županije, doznaje Vjesnik, objaviti i oglas o javnom prikupljanju ponuda za koncesiju toga objekta. Splitsko-dalmatinski župan dr. Lukšić ne želi obznaniti ime zainteresiranog poduzetnika. Drugo je pak pitanje kako na taj projekt i izgradnju tunela sada reagiraju Vrgorčani, koji podsjećaju kako bi se trebao graditi tunel od Ravče do Drvenika, također kroz Biokovo, duljine tek dva kilometra.</p>
<p>Riječ je o objektu koji bi se trebao graditi novcem iz državnog proračuna u sklopu izgradnje Jadransko-jonske autoceste. Zato upozoravaju kako bi bilo besmisleno na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> graditi tunel »Sveti Ilija« kroz Biokovo, no Lukšić obješnjava kako će se taj objekt graditi isključivo sredstvima koncesionara te da to svima čini dobro u Zabiokovlju i Podbiokovlju. (N. Musulin)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010408].
|
