NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010308].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 219627 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tomac: Za Bosnu ne tražimo Dayton 2, nego primjenu odluka Ustavnog suda BiH</p>
<p>To bi dovelo do jačanja cijele države, suvereniteta triju naroda na cijelom teritoriju, nova izborna pravila / Jednostrano proglašavanje hrvatske samouprave s elementima države političko je samoubojstvo i tako se ne mogu obraniti interesi hrvatskog naroda / Hrvatska neće podržati mjere, koje neki brzopleto najavljuju, npr. gospodarske sankcije, koje bi udarile po narodu / Među Hrvatima u Bosni nema više ozbiljnih snaga koje bi mislile da je realno moguće odcijepiti dijelove Bosne i pripojiti ih Hrvatskoj, ističe dr. Zdravko Tomac</p>
<p>JURICA KÖRBLER</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Hrvatska će ovih dana pokrenuti diplomatsku inicijativu u želji da se riješe nagomilani problemi u BiH, pogotovo težak položaj Hrvata. Dr. Zdravko Tomac u razgovoru za Vjesnik objašnjava razloge koji su doveli do proglašenja hrvatske samouprave, uz naglasak da se odnosi u ovom dijelu regije sve više kompliciraju, što Hrvatsku sve više dovodi u položaj zarobljenika i taoca ovih prostora. </p>
<p>- Dayton je bio nužan jer je zaustavio rat, a nije mu bio cilj ostvariti model funkcioniranja BiH. U sporazum su ugrađene »mine« koje ne dozvoljavaju normalan život građana i koje reproduciraju stalnu krizu. Osnovana je Republika Srpska, čime je međunarodna zajednica ozakonila rezultate etničkog čišćenja i nagradila agresora na BiH, koji je dobio etnički čistu državu srpskog naroda. Time je međunarodna zajednica priznala rezultat rata i genocida. U drugom entitetu trebalo je paritetom, rotacijom, osigurati ravnopravnost Bošnjaka i Hrvata, ali i tu su ugrađena rješenja koja proizvode krizu. Uglavnom, u ovih pet godina od Daytona procesi su još više produbili krizu i doveli do još većih nesrazmjera u položaju naroda u BiH.</p>
<p> l Kako ocjenjujete potpisivanje Sporazuma o posebnim odnosima između RS i Jugoslavije?</p>
<p>- Republika Srpska svih je ovih godina poprimala elemente države i sada je s Jugoslavijom potpisala sporazum, kao država s državom. To neće ostati komad papira kao Sporazum između Hrvatske i Federacije, već će obnoviti velikosrpsku ideju stvaranja srpskih država, pogotovo vezano uz problem Kosova, Crne Gore, jer će međunarodna zajednica, pragmatična kakva već jest, pokušati napraviti neku kompenzaciju. Istovremeno, da bi se kompenziralo nezadovoljstvo Bošnjaka i muslimanskog svijeta, u Federaciji je bio na djelu proces postepenih promjena Daytona na štetu Hrvata i faktičkog funkcioniranja Federacije kao bošnjačkog entiteta, pri čemu su Hrvati sve više postajali remetilački faktor.</p>
<p> l Je li taj težak položaj Hrvata rezultat i krive hrvatske politike prema BiH iz vremena Tuđmana?</p>
<p>- Apsolutno, riječ je o pogreškama i krivnji HDZ-a iz prošlog vremena, o tome da je Washingtonski sporazum bio katastrofa za Hrvate.</p>
<p> l Sve je to, međutim, dovelo do sadašnjeg stanja, po mnogima za Hrvate posve neodrživoga.</p>
<p>- Presedana je bilo mnogo, od toga da su u Dom naroda birani oni koji se sviđaju Bošnjacima, a ne autentični predstavnici hrvatskog naroda, do toga da se kršio i princip koncenzusa te su mandatara iz redova hrvatskoga naroda izabrali bošnjački i srpski članovi Predsjedništva. Takve tendencije iskoristio je vrh HDZ-a, koji je i znatno kriv za stanje u koje su došli Hrvati. Ide u sukob s međunarodnom zajednicom i homogenizira hrvatski narod da dođe do odluke koja je opasna za interese hrvatskog naroda. Točno je da su potezima, koji revidiraju Dayton, Hrvati dovedeni u teški položaj, ali i teško je boriti se protiv kršenja Daytona od strane međunarodne zajednice tako, da se još više krše i Dayton i Ustav. Jednostrano proglašavanje hrvatske samouprave s elementima države političko je samoubojstvo i tako se ne mogu obraniti interesi hrvatskog naroda.</p>
<p> l Vi, dakle, ne negirate da su Hrvati zapravo u pravu, ali mislite kako je izabran krivi put da se stanje riješi?</p>
<p>- Hrvati su bez sumnje u pravu. Nizom mjera međunarodne zajednice, suprotno Daytonu i Ustavu, izbornim inženjeringom otvorio se proces koji ozbiljno ugrožava ravnopravnost hrvatskog naroda i u BiH. Ali, postoje dva puta. Jedan je da svi zajedno nađemo rješenje, a drugi da se ide frontalno, u sukob. Radikalno rješenje ne može proći, Hrvati bi bili izvan sustava, što je neodrživo.</p>
<p> l A zašto se međunarodna zajednica odnosila prema Hrvatima na takav način?</p>
<p>- Međunarodna je zajednica pragmatična, ona je vidjela problem i pokušala ga riješiti, misleći kako su Hrvati malobrojni, slabi. Hrvatsko vodstvo i HDZ činili su greške, postoji animozitet prema njima, misli se i da je Hrvatska digla ruke od Hrvata u BiH, čak i više - da će dati podršku međunarodnoj zajednici da likvidira neke političke snage. Kada se iz Hrvatske išlo još i s mazohističkom politikom samooptuživanja i za ono za što nismo krivi, kad je svaki zahtjev Hrvata za ravnopravnost uziman kao povratak na Tuđmanovu ili Bobanovu politiku, međunarodna je zajednica povukla poteze koji zadovoljavaju Srbe i Bošnjake, a Hrvate nitko ne brani, niti ih što pita. Ne okrivljujem ni malo međunarodnu zajednicu, ona je naprosto pragmatična.</p>
<p> l Jeste li sve ovo rekli i američkim ambasadorima Rossinu i Milleru?</p>
<p>- Rekao sam da ni najmanje ne želimo braniti HDZ BiH, niti one koji vode nacionalističku politiku, ali da od Hrvatske neće dobiti podršku one mjere, koje neki brzopleto najavljuju, kao na primjer gospodarske sankcije, koje bi udarile po narodu. Rekao sam im da moraju voditi računa o tome da nemaju pravo kažnjavati narod, bez obzira na to što je velika većina naroda sada izmanipulirana i čvrsto stoji - ali i zbog pogrešaka međunarodne zajednice - iza onih iza kojih inače ne bi stala.</p>
<p> l Jeste im što govorili i o potpisivanju sporazuma između RS i SR Jugoslavije?</p>
<p>- Rekao sam im da je Banja Luka danas veći problem nego Mostar. Problem Hrvata riješit će se relativno lako, ali problem Republike Srpske riješit će se daleko teže. </p>
<p> l Kako to mislite da će se problem Hrvata riješiti lako?</p>
<p>- Platforma Sabora u Mostaru jasno ukazuju na to da se odustaje od stare politike. Među Hrvatima u Bosni nema više ozbiljnih snaga koje bi mislile da je realno moguće odcijepiti dijelove Bosne i pripojiti ih Hrvatskoj. Hrvati samo čvrsto traže ostvarivanje svojih prava u okviru BiH. </p>
<p> l Mislite li pritom i na Jelavića i krug ljudi oko njega?</p>
<p>- Da. Nema više ozbiljnih političkih snaga koje misle da je moguće stvoriti treći entitet. Ogromna većina Hrvata prihvaća cjelovitu BiH. Koncept dijeljenja BiH bio bi katastrofalan za cijelu regiju i vratio bi nas ponovo u pakao, kao prije deset godina.</p>
<p> l Što su vam odgovorili američki ambasadori?</p>
<p>- Odgovor je bio da se slažu s nama oko načela i puta pri rješavanju problema. S druge strane, rekli su da oni moraju odlučno odgovoriti na ovo što se dogodilo. Kazao sam im da je to njihovo pravo, ali da će njihov čvrst odgovor Hrvati shvatiti samo ako se i međunarodna zajednica bude držala Ustava i Daytona. Njihov sukob s vrhom HDZ-a i pojedincima ne smije biti i sukob s hrvatskim narodom. U tom je smislu najava sankcija već nanijela štetu. To je bilo neodgovorno. To pokazuje i da za ovo stanje u BiH nisu krivi samo nacionalisti i ekstremisti, već i postupci međunarodne zajednice, koji su nacionalistima dali snagu.</p>
<p> l Znači li to da neće biti ekonomskih sankcija?</p>
<p>- Neće ih biti. Ali ne znači da neće biti sankcija prema pojedincima.</p>
<p> l Odnosi li se to na Jelavića?</p>
<p>- Na Jelavića i još neke. Ali za sankcije uvijek ima vremena, treba prvo sjesti za stol i pokušati izaći iz krize.</p>
<p> l Možete li nam reći što je uoči Sabora Račan poručio Jelaviću?</p>
<p>- Pokušao je ukazati na to da je bolje da se izabere drugi put, put dijaloga, traženja prijatelja u svijetu, a ne konflikata. Odgovor je bio da se Hrvatima u BiH savjetuje da djeluju kroz institucije, a da su iz njih izbačeni. Obrazloženje je da sve ovo rade privremeno, kako bi ukazali na probleme i kako ne žele ni treći entitet, niti hrvatsku republiku, samo ravnopravnost.</p>
<p> l Ako dođe do suspenzije Jelavića, kakva će biti reakcija Hrvata?</p>
<p>- Ako bi do suspenzije došlo odmah, bez da se pokaže drugi put kojim bi Hrvati mogli doći do ravnopravnosti, to bi još više homogeniziralo hrvatski narod. Ako suspenzija bude u kombinaciji s jasnom vizijom novog koncepta odnosa u BiH, bit će manje problema.</p>
<p> l Što onda znače izjave čelnika šestorke da se za Bosnu priprema novi plan?</p>
<p>- Teško je reći da je to novi plan, ne bih govorio ni o Daytonu 2. Više bih govorio o primjeni odluke Ustavnog suda BiH, koja je bitna nadopuna Daytona. To bi dovelo do jačanja cijele države, suvereniteta triju naroda na cijelom teritoriju, nova izborna pravila. Taj koncept učinio bi Bosnu federacijom triju naroda, kantonalno uređenom, decentraliziranom. To bi bila moderna Bosna. Zato želimo povesti široku diplomatsku inicijativu budući da mi u Hrvatskoj Bosnu najbolje znamo. Želimo svijetu objasniti o čemu se radi. Ovaj nam ekstremizam u dijelu Hrvata nije pomogao, jer se sada moramo braniti, a kad se braniš, nikada ne možeš zabiti gol.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Četiri »neslomljive« bez milosti prema zločinu </p>
<p>Poslovica kaže da sudac treba biti više učen nego dosjetljiv, više poštovan nego omiljen i više obazriv nego samopouzdan / Mnogi su skloni tvrdnji da bi se to moglo odnositi na tri sutkinje Županijskog suda u Rijeci i na tužiteljicu Županijskog odvjetništva u Zagrebu</p>
<p>RIJEKA/ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Na Županijskom sudu u Rijeci trenutačno se za hrvatsku javnost vode zasigurno najzanimljiviji sudski procesi: sudi se Ivanu Andabaku za krijumčarenje 660 kilograma droge, te Josipu Guciću i četvorici njegovih direktora u slučaju Brodokomerca. Nakon gotovo šestomjesečne istrage, u svibnju ove godine započet će suđenje pripadnicima »gospićke skupine«, Mirku Norcu, Tihomiru Oreškoviću, Ivici Rožiću, Milanu Čaniću i Stjepanu Grandiću. Optuženi su za likvidaciju civila na gospićkom području potkraj 1991. godine. Istodobno, u Zagrebu traje veliko suđenje pripadnicima tzv. zločinačke skupine. </p>
<p>Sve te procese vodile su ili će voditi - žene. Istražili smo tko su četiri »neslomljive« dame pred kojima strahuje hrvatsko podzemlje.</p>
<p>Bez prigovora na tretman</p>
<p>Poslovica kaže da sudac treba biti više učen nego dosjetljiv, više poštovan nego omiljen i više obazriv nego samopouzdan. Mnogi su skloni tvrdnji da bi se to moglo odnositi na tri sutkinje u Županijskom sudu u Rijeci. Riječ je o istražnoj sutkinji Sajonari Čulini koja je gotovo pola godine bez predaha radila na slučaju »gospićke skupina« i sutkinji Đurđi Jovanić koja sudi Ivanu Andabaku. Posebnu pozornost izaziva sutkinja Ika Šarić koja od ponedjeljka vodi suđenje Josipu Guciću, a dodijeljeno joj je i suđenje članovima »gospićke skupine«. </p>
<p>Iako naši odvjetnici svakodnevno tvrde kako je Hrvatska vodeća u Europi po broju pritvora u odnosu na broj stanovnika, nitko od pritvorenih i njihovih odvjetnika nije imao prigovor na tretman i ophođenje u istrazi koju je vodila Čulina. Ta istraga je bila pod posebnim povećalom hrvatske javnosti, a sutkinja Sajonara Čulina odradila ju je pribrano i bez nervoze. Iza njezina savršeno spokojnog izraza lica nije se mogla otkriti možebitna napetost ni nakon stotog ispitanoga svjedoka. Zanimljivo je da su kod sutkinje Čuline kroz pritvor prošli i kriminalci, pripadnici zagrebačkog podzemlja, pokojni Damir Džeba i Ivan Šakota. Sutkinja Čulina proteklih pet godina radi kao istražni sudac Županijskog suda u Rijeci, a za Domovinskog rata bila je vojni sudac, što joj je sigurno prilično pomoglo u vođenju istrage u slučaju »gospićke supine«.</p>
<p>Za sutkinju Županijskog suda Đurđu Jovanić kažu da je dobri duh Suda, a kolege ne kriju da rado dolaze u njezin ured - i po stručne i po osobne savjete. Većina sudaca Županijskog suda priželjkivala je da se Đurđa Jovanić kandidira za novog predsjednika Suda, ali, koliko nam je poznato, ona to nije učinila. Već je 16 godina sutkinja Županijskog suda, a prethodno je bila sutkinja na Kaznenom odjelu Općinskog suda. Bivši kolega Đurđe Jovanić, danas odvjetnik s trinaestogodišnjom praksom, Milenko Škrlec, rekao nam je da je na raspravama koje ona vodi, braniteljima jako teško savjetovati klijente što da odgovore, jer ona »savršeno dobro zna kako nekoga navesti da kaže ono što nije trebao reći«. Temperamentni Škrlec priznaje da ju je nemoguće izbaciti iz takta, da ponekad u sudnici djeluje nezainteresirana za slučaj - što je čisti privid i obično koban previd stranaka u sudskom procesu.</p>
<p> Sutkinja Ika Šarić svima odmah stavlja na znanje tko je gazda u sudnici. Pri vođenju rasprave ima zapanjujuću koncentraciju pa nitko u Rijeci ne sumnja da će, uz vođenje suđenja Guciću, započetog ovoga tjedna, uspješno voditi i dodijeljeno joj suđenje »gospićkoj skupini«. Taj proces počinje u svibnju. S druge strane, riječko Županijsko odvjetništvo za ta dva vrlo složena sudska procesa angažiralo je dvojicu državnih odvjetnika. Riječki odvjetnici, koji se često susreću sa sutkinjama Jovanić i Šarić, kažu kako im je zajednička karakteristika, to što znaju sudski spis od korica do korica, a problem je odvjetnika što ih ne mogu uhvatiti neinformirane ni u jednom dijelu spisa. </p>
<p>Zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Dunja Pavliček-Patak hrvatskoj javnosti poznata je kao tužiteljica u slučaju »zločinačke organizacije«.</p>
<p>Kao članica 153. brigade te pomoćnica zapovjednika za informativno-političku djelatnost, brinula se za vojnike tijekom Domovinskog rata. Premda joj je ponuđena vojna stipendija za poslijediplomski studij, čime bi napredovala u vojsci, Pavliček-Patak odlučila se vratiti u tužilaštvo, gdje je uskoro unaprijeđena na mjesto tužiteljice Županijskog državnog odvjetništva.</p>
<p>Kontakt s antimafijaškim tužiteljem</p>
<p>Ubrzo je dobila i za nju samu, a i za pravosuđe, prvi i zasad u Hrvatskoj najveći slučaj »zločinačke organizacije«. U noći u kojoj se odvijalo »spektakularno uhićenje«, pozvana je na Sud. Dobila je spis od dvije tisuće stranica koji je u roku od 48 sati trebala proučiti te odlučiti o istražnom zahtjevu i eventualnom pritvoru. Tužiteljica ni u jednom trenutku nije ustuknula, i u ta je dva dana učinila ono što se od nje očekivalo.</p>
<p>Bez obzira na prijetnje koje je dobivala preko svojih kolega, kao što su »ni stotinu policajaca neće te spasiti«, ili »reci maloj da ne dira u imovinu«, što se odnosilo na odluku o blokadi imovine određenih osumnjičenika, antimafijaška tužiteljica ostala je dosljedna u namjeri da okonča slučaj u korist pravde, pa čak ako je za to potrebno »zadirati« i u osobe koje imaju moć, vlast i utjecaj. U međuvremenu, Dunja Pavliček-Patak stupila je u kontakt s antimafijaškim tužiteljem u Rimu, koji bi njoj i njezinim suradnicima trebao pomoći oko pojedinosti koje Hrvatskoj nedostaju, a Italija ih već ima, kao iskusna zemlja u borbi protiv mafije.</p>
<p>Mladen Bokulić i Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pilot bez diplome ne ugrožava sigurnost putnika</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Medijska pompa oko pilota »Croatia Airlinesa« koji nemaju diplome o višoj ili visokoj školi nikako da se stiša, pri čemu se nude usporedbe koje ne pogađaju bit i ne koriste nikome drugome do medijima. Stvaraju zbrku u javnosti, a nisu utemeljene na činjenicama i propisima koji vrijede u Hrvatskoj.</p>
<p>Kao što diploma nekog fakulteta nije potrebna da bi se dobila vozačka dozvola, niti diploma Prometnog fakulteta pokazuje da netko zna voziti, tako, barem prema propisima koji vrijede u Hrvatskoj, a i u svijetu, diploma fakulteta nije potrebna ni za stjecanje pilotske dozvole. Pa ni profesionalne pilotske dozvole. </p>
<p>Stoga čude i neke izjave koje stižu iz samog Ministarstva pomorstva, prometa i veza, od pomoćnika ministra za inspekcijske poslove Miroslava Borkovića. Naime, propis koji određuje tko može sjesti za upravljačke palice zrakoplova je pravilnik objavljen u Službenom listu SFRJ, a u njemu stoji, među ostalim, da »avionom može upravljati osoba koja je završila pilotsku školu i ima dozvolu profesionalnog pilota«. O stručnoj spremi ni riječi. </p>
<p>Borković, pak, tvrdi da se od 1993. godine, »ustrojstvom Prometnog fakulteta ne mogu više zapošljavati piloti sa srednjom stručnom spremom«. Nejasno je kako bi piloti mogli steći diplomu tog fakulteta i osposobiti se na njemu u istoj godini kada je ustrojen, ako se zna da školovanje traje do osam semestara. Čak i da je prvi naraštaj upisan 1993. godine, i da to uopće ima veze s propisima o dozvolama, diplomu je mogao dobiti 1997. godine. Dakle, kad bi to i bio za zaposlenje ne bi mogao biti uveden prije godine u kojoj je prvi naraštaj mogao dobiti svoje diplome. Pomoćnik ministra to nije pojasnio iako, sigurni smo, ima uvid u sve propise koji vrijede u Hrvatskoj, kako bi u skladu sa zakonom mogao obavljati svoju dužnost.</p>
<p>Piloti, kao rijetko koja profesija, svoju osposobljenost za upravljanje letjelicama moraju dokazivati svako malo, bez obzira na to imaju li diplomu ili nemaju. Moraju se osposobiti za letenje na svakom tipu zrakoplova, moraju odraditi provjere na simulatorima u redovnim i izvanrednim procedurama najmanje jednom na godinu. Dakle, praktički je nemoguće da se uz toliko provjera, ispita... provuče netko tko ne bi smio biti u kokpitu, jer ne zadovoljava osnovne uvjete. </p>
<p>Time je eliminiran onaj osnovni uzrok zbog kojeg bi se s pravom digla uzbuna u javnost - pitanje sigurnosti. Putnici su sigurni. Ne vjerujemo li odgovornima u »Croatia Airlinesu« mogli bismo povjerovati stranim stručnjacima. Jer provjeravajući stručnost, procedure, opremu, licence, dozvole... hrvatske zrakoplovne tvrtke i stavivši svoj potpis na to, ti su stručnjaci preuzeli svu odgovornost za putnike svojih kompanija koji lete »Croatia Airlinesom«, na temelju međukompanijskih sporazuma o suradnji. Dakle, svi koji iole poznaju procedure, propise... od Ministarstva pomorstva, prometa i veza nadalje tu bi morali biti jasni i glasni - sigurnost nikada i nikako nije mogla biti ugrožena imanjem ili ne imanjem diploma. Da je netko sjedio za upravljačem bez profesionalne pilotske dozvole ili da je krivotvorio profesionalnu pilotsku dozvolu, odnosno dokumente kojima dokazuje da je osposobljen za profesionalnog pilota, to bi već bila druga priča. No time se nitko nije pozabavio ili takvo što dokazao.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Uskoro na većini hrvatskih cesta novi prometni znak s uskličnikom i žabom</p>
<p>Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova (Hyla) i Ministarstvo zaštite okoliša osnovali radnu skupinu za provedbu projekta »Spasimo vodozemce na prometnicama«/Vodozemci na cestama masovno stradavaju u ožujku, kada migriraju prema svojim mrjestilištima/Smeđe krastače posebno pogodne za praćenje stanja okoliša jer brzo reagiraju na promjene - onečišćenja </p>
<p>Radi spašavanja vodozemaca na prometnicama prilikom njihovih proljetnih migracija prema mrjestilištima, Društvo za zaštitu i proučavanje vodozemaca i gmazova Hrvatske, Hyla, osnovalo je, u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja, Radnu skupinu za provedbu projekta »Spasimo vodozemce na prometnicama«. Početkom tjedna u Ministarstvu zaštite okoliša organiziran je i prvi sastanak kojem su, uz predstavnike Odjela za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti tog Ministarstva, prisustvovali predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Ministarstva prosvjete i športa, Ministarstva za europske integracije, Hrvatske uprave za ceste, Prirodoslovno matematičkog fakulteta i Hyle.</p>
<p>Bufo bufo na cestama</p>
<p>Na sastanku je istaknuto da promet na više načina ugrožava vodozemce. Kako saznajemo od voditeljice projekta Svjetlane Lupret-Obradović, vodozemci najviše stradavaju pri prelasku cesta, ali prometnice uzrokuju i fragmentiranje (cjepkanje) njihovih staništa, pa i o tome, pri gradnji novih prometnica, odnosno pri izradi studija utjecaja na okoliš kao i pri prostornom planiranju, treba voditi računa. Stoga su na sastanku utvrđeni mehanizmi najučinkovitijeg djelovanja (određene su nadležnosti pojedinih institucija) pri organiziranju akcija i radova (kopanje prolaza ispod cesta pri gradnji ili rekonstrukciji cesta). </p>
<p>– Projektom želimo pokrenuti široku kampanju kako bi se što više ljudi upoznalo s problemom stradavanja vodozemaca na prometnicama, a želimo i prikupiti točne podatke o lokalitetima stradavanja, rekla nam je Svjetlana Lupret-Obradović.</p>
<p> Važnost vodozemaca je u tome što su oni osobito pogodna skupina za praćenje stanja okoliša jer brzo reagiraju na promjene - onečišćenja u njemu (biološki indikatori), objasnila je. Osnovni faktori koji ugrožavaju vodozemce su gubitak staništa, onečišćenje vode, tla i zraka, promet, prekomjeran lov, unošenje stranih životinjskih vrsta. </p>
<p>Smeđa krastača (Bufo bufo) u Hrvatskoj je, zbog prometa, među najugroženijim vrstama vodozemaca. Migracije smeđih krastača prema mrjestilištima odvijaju se u ožujku i traju desetak dana. Ako su im pritom na putu veće prometnice, napominje Lupret-Obradović, može doći do masovnog mortaliteta produktivnog dijela populacije, što dugoročno može negativno utjecati na veličinu cjelokupne populacije. Stoga je s Hrvatskom upravom za ceste dogovoreno da putem svojih županijskih uprava za ceste organizira postavljanje prometnih znakova upozorenja za vozače (trokut s uskličnikom s dodatkom ploče sa slikom žabe). Znak je, naime, prošle godine i službeno uvršten u Pravilnik o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama. </p>
<p>Predavanja i u školama</p>
<p>Postavljanje znakova, zaštitnih ograda i prenošenje rukama vodozemaca preko ceste ovih će dana u okolici Koprivnice organizirati Ekološko društvo Koprivnica. Planirane su i akcije u Istri (oko Labina), Lonjskom polju i Kopačkom ritu. Kako bi se utvrdile i druge lokacije na kojima stradavaju vodozemci, u Hyli mole ljude da ih obavijeste putem e-maila: hyla@hpm.hr ili u Hrvatski prirodoslovni muzej. </p>
<p>Uz proljetne akcije na terenu, sve do listopada održavat će se predavanja po školama i na raznim stručnim skupovima i savjetovanjima, što su Hyli omogućila ministarstva zaštite okoliša i prosvjete i športa. Do sada su predavanja održana pred više od 250 profesora i oko 200 učenika osnovnih škola. Tiskani su i leci, a u planu je i tiskanje majica, naljepnica i razglednica.</p>
<p>Sve vrste vodozemaca u Hrvatskoj zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode. Ipak, dosad nije mnogo učinjeno u smislu praktičnih mjera zaštite. Pritom veliki problem predstavljaju, napominje Lupret-Obradović, nedovoljna svijest šire javnosti o potrebi raznih akcija i nepostojanje mreže zainteresiranih volontera koji bi provodili akcije na terenu.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Osoblje Zemljišno-knjižnog odjela svojim nemarom terorizira Zagrepčane</p>
<p>Građani satima čekaju u dugačkim redovima ispred ureda, a potrebne informacije ne mogu dobiti telefonom jer se nitko ne javlja/Rješenja se čekaju - godinama/Muke i nakon izdavanja rješenja/Predsjednica Društva za zaštitu potrošača: U Europi se nesposobnost birokracije kažnjava </p>
<p>Preseljenje Zemljišno-knjižnog odjela u zgradu Nacionalne sveučilišne knjižnice trebalo je pridonijeti poboljšanju usluga građanima i podizanju poslovanja na višu razinu. No, to se, prema svemu sudeći, nije dogodilo. </p>
<p>Predsjednica Društva za zaštitu potrošača Jadranka Kolarević istaknula je kako građani i dalje satima čekaju u dugačkim redovima ispred ureda, a potrebne informacije ne mogu dobiti telefonom. Naime, na telefone se u Zemljišno-knjižnom odjelu nitko ne javlja, tvrdi Kolarević, u što smo se i sami uvjerili.</p>
<p>– Iz pritužbi korisnika usluga ne može se reći da je poslovanje Zemljišno-knjižnog odjela dovedeno na ljudsku i civiliziranu razinu. Osim što se rješenja čekaju godinama, ondje se satima nitko ne javlja na telefon, iako postoji nekoliko brojeva na koje se možete obratiti. Čemu onda služi ta civilizacijska stečevina u Zemljišno-knjižnom odjelu, pita se predsjednica društva.</p>
<p>– Gotovo svi građani koji su nam se obratili za pomoć požalili su se na nepotrebno hodanje, gubljenje vremena i živaca. Naime, kada napokon preuzmu vaš predmet na razmatranje, redovito morate provjeravati što se s njim događa. Tako morate provesti najmanje sat vremena, ponekad čak i tri, kako bi djelatnici Odjela zaključili da im nedostaju neki dokumenti za obradu. Isti proces ponavlja se nekoliko puta za pojedini predmet, objašnjava Kolarević.</p>
<p>Prema njezinim riječima, muke građana ne završavaju ni kada je predmet gotov jer više od dva mjeseca valja čekati da vam iz ureda dostave obavijest o nedostatku još kakvog dokumenta. Dodala je kako se takve obavijesti šalju isključivo na kućnu adresu, što umanjuje mogućnost pravodobne reakcije građana i dovodi nas do zaključka kako telefon u Zemljišno-knjižnom odjelu služi isključivo kao - ukras.</p>
<p>Kolarević se zapitala dokad će neorganiziranost i birokracija zagorčavati život građanima.</p>
<p>– U Europi se nesposobnost birokracije učinkovito rješava. Ako se stvore redovi u kojima se čeka dulje od petnaest minuta, ili se na pismenu obavijest čeka više od nekoliko dana, odgovorna osoba za organizaciju poslova mora dati otkaz jer nije sposobna organizirati funkcioniranje službe na zadovoljstvo potrošača ili korisnika usluge. Kada ćemo to doživjeti u Hrvatskoj?, apelirala je Kolarević.</p>
<p>– U programu rada našeg društva jest borba protiv birokracije, stoga predlažemo reformu državne uprave. Šefovi državnih ureda ne mogu biti politički podobnici, već sposobni ljudi. Pišemo i kritiku na način rada Zemljišno-knjižnog odjela i želimo mobilizirati javne medije i potaknuti prijedloge za njegov brz i učinkovit rad, bez nepotrebnog terorizma građana, zaključila je Kolarević.</p>
<p>(Boris Jagačić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prometni odgoj u vrtićima i školama od iduće školske godine</p>
<p>U Policijskoj upravi zagrebačkoj u srijedu je predstavljen program za sigurnost u prometu za 2001. godinu, koji uključuje mnoštvo akcija, od učenja parkiranja do natjecanja u vožnji. Organizatori akcije su PU zagrebačka, Amaterski sportski klub »Udružene vozačice«, Hrvatski auto klub i Auto moto klub »Siget«.</p>
<p>– Crne brojke stradalih i poginulih su nedopustive. Vjerujemo da svojim znanjem i iskustvom kroz taj program možemo utjecati na smanjenje broja nesreća, rekao je glasnogovornik PU zagrebačke Goran Volarević.</p>
<p>– Svakog prvog ponedjeljka u mjesecu organiziramo besplatno učenje parkiranja, a 18. ožujka na parkiralištu »Zrinjevac« održat će se natjecanje u vozačkim vještinama, najavila je predsjednica »Udruženih vozačica« Mira Latin. U natjecanju mogu sudjelovati svi koji imaju vozačku dozvolu B kategorije i uplaćenu startninu, koja iznosi 30 kuna. Pobjednici u ženskoj i muškoj kategoriji dobit će pehare i nagrade iznenađenja.</p>
<p>Organizatori za svibanj najavljuju 28. tradicionalno obiteljsko natjecanje, u kojem će se djeca različite dobi natjecati u ispitima za pješake, vožnji bicikla i mopeda. Za starije od 18 godina bit će organizirano natjecanje u parkiranju, trening vozačke vještine i slično.</p>
<p> – U svibnju će se održati i autoreli »Sigurnom i dobrom vožnjom s ekolozima za bolju budućnost«, kojim ćemo dokazati da dobrom i sigurnom vožnjom, uz poštivanje prometnih propisa, posebice dopuštene brzine, znamo dobro voziti, rekla je Latin.</p>
<p>Osmišljen je i plan preventivnih i odgojnih aktivnosti, koji uključuje od sljedeće školske godine uvođenje prometnog odgoja u predškolske ustanove i škole, a osiguran je i novac za označavanje reflektirajućim trokutićima svih prvašića radi njihove sigurnosti. (Ana Lonjak)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Oko 35.000 umirovljenika s najnižom mirovinom dobit će 200 kuna pomoći </p>
<p>Riječ je o umirovljenicima čija je mirovina niža od 1.210 kuna/Revizijom otkriveno da neki umirovljenici više nemaju pravo na jednokratnu pomoć od 100 kuna, čime je Grad uštedio 1,6 milijuna kuna/Udrugama za zaštitu životinja - 600.000 kuna</p>
<p>Svi umirovljenici kojima, ni nakon posljednjeg povećanja, mirovine nisu veće od 1.210 kuna u ožujku će dobiti 200 kuna pomoći, što je sto kuna više nego obično, rekao je u srijedu, na sjednici Gradskog poglavarstva, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb Zvonimir Šostar. Objasnio je da je među dosadašnjim korisnicima jednokratne pomoći od 100 kuna provedena revizija, nakon koje je utvrđeno da neki na nju više nemaju pravo, nakon čega je Poglavarstvo ostvarilo uštedu od 1,6 milijuna kuna. Također je utvrđeno da je nakon posljednjeg povećanja za oko 15.000 umirovljenika mirovina veća od »socijalnog praga« od 1.210 kuna, pa su i ti umirovljenici otpali s gradske liste za pomoć. Tako se došlo do 3,3 milijuna kuna, a samim tim i do mogućnosti da se onim najugroženijima u ovome mjesecu isplati 200 kuna.</p>
<p>Na sjednici Poglavarstva nije precizirano hoće li taj način povećane isplate najugroženijima postati i praksa, ali gotovo je sigurno da će se akcija produljiti i na travanj, jer je takav naputak pročelniku Šostaru iznio gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p> – Ovom odlukom zaštitili smo oko 35.000 najugroženijih stanovnika ovoga grada, a nalažem da se nađu dodatna sredstva kako bi se našim ugroženim sugrađanima osigurao što ljepši Uskrs, rekao je gradonačelnik.</p>
<p>Gradsko poglavarstvo u srijedu je prihvatilo i zaključak da će se sa 600.000 kuna sufinancirati rad ukupno šest udruga za zaštitu životinja u Zagrebu. U prva tri mjeseca svaka bi udruga trebala dobiti jednak iznos novca, a nakon toga, temeljem izvješća o uspješnosti u radu, neke će udruge dobivati više, a neke manje. </p>
<p> Prihvaćeno je, među ostalim, i izvješće o realizaciji poduzetničkih kredita pri Zagrebačkoj banci, o čemu je izvijestio pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo Ladislav Prežigalo. Kako je rekao, Povjerenstvo za odabir kredita u Poglavarstvu dosad je zaprimilo 200 zahtjeva, od kojih je Zagrebačka banka prihvatila njih 17, dodijelivši kredite u ukupnoj vrijednosti četiri milijuna njemačkih maraka. Članovi Poglavarstva prihvatili su i zaključak o deponiranju financijskih sredstava za kreditiranje obrtnika kod Štedno-kreditne zadruge Zagreb, pa će se za kredite odsad moći javljati taksisti i veterinari, što dosad nije bila praksa.</p>
<p>Zagrebačko je Poglavarstvo u srijedu prihvatilo i izvješće o izvršenju plana upravljanja lokalnim vodama, koji predviđa zaštitu od poplava i zaštitu voda, u što bi ove godine trebalo biti utrošeno 77 milijuna kuna. Podržan je i zaključak za osnivanjem radne skupine za vođenje i praćenje ugovorne koncesije za gradnju središnjeg postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Kako je rekao dogradonačelnik Darinko Kosor, skupina bi trebala istupati i u pregovorima s koncesionarom štititi interese Grada. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Sve više djevojaka i žena želi raditi u jedinom hrvatskom lezbijskom časopisu</p>
<p>U povodu Međunarodnog dana žena, u Močvari predstavljen treći broj časopisa »Just a Girl« (Samo djevojka)/Časopis napravljen volonterskim radom, s malo novca, i nema ga na kioscima/Financiranje pomoglo i Otvoreno društvo Hrvatske</p>
<p>Malo ljudi zna da je prije dvije godine na Ksaveru otvoren prvi homoseksualni klub Bad boy (Zločesti dečko) koji je, kako doznajemo, vikendom vrlo posjećen. Također je malo poznat podatak da je lani izdana i prva knjiga lezbijske poezije u Hrvatskoj »Igre ljubavi i ponosa« Sanje Sagaste.</p>
<p>»Just a Girl« (Samo djevojka), jedini hrvatski lezbijski časopis, počeo je izlaziti još 1998. godine, a u srijedu, uoči 8. ožujka, Dana žena, u Klubu »Močvara« održana je promocija njegova trećeg broja. Ideja pokretanja jednog takvog časopisa, koji je u svijetu već uobičajena pojava, potekla je od nekoliko djevojaka, aktivno uključenih u rad nevladinih udruga u Hrvatskoj. </p>
<p> Inspirirane sličnim tiskovinama koje se zovu fanzini, djevojke su odlučile početi izdavati i jedan lezbijski časopis, rekla nam je urednica lista »Just a Girl« Sunčana Špriovan. Prema njezinim riječima, sve je više žena zainteresiranih za suradnju u časopisu, tako da je brojka od tri djevojke na početku izlaženja časopisa sada narasla na 15.</p>
<p>Fanzini su, inače, privatni projekti pojedinaca, najčešće ljudi iz nevladinih udruga, koji pišu o stvarima koje ih zanimaju. U našoj zemlji tiska se desetak takvih tiskovina, od kojih je najpoznatiji »Komunitas«. Distribucijsko mjesto fanzina je ATAK, Autonomna tvornica kulture, koja se nalazi na Trnjanskom nasipu bb.</p>
<p>»Just a Girl« također je privatni projekt, nije u profitnom krugu, što znači da se ne prodaje na kioscima, već ide iz ruke u ruku. Časopis kreiraju žene različitih generacija, od studentica do žena u poznim godinama, a one za svoj rad ne primaju nikakav honorar, već rade iz osobne želje. Osim njihovih priloga, u časopisu su i prijevodi iz stranih listova, najviše iz »Curvea«. Redovite teme koje se obrađuju u lezbijskom časopisu su domaći i strani filmovi i književnost, psihologija, predstavljanje udruga, šaljivi kutak, a svaki broj obavezno ima i jedan intervju. U trećem broju časopisa »Just a Girl« mogu se pročitati čak dva zanimljiva intervjua, preveden razgovor s Kimberly Peirce, redateljicom filma »Boys don't cry« (Dečki ne plaču), te intervju s Ericom Fischer, autoricom knjige »Aimee and Jaguar«, koja je lani prvi put predstavljena u Zagrebu.</p>
<p>– Ljudi su prilično zainteresirani za časopis, stiglo je dosta pohvala na njegov izgled, a pogotovo na sadržaj, rekla je Sunčana Špriovan. </p>
<p>»Just a Girl« napravljen je s minimalno novca, a njegovo financiranje pomoglo je i Otvoreno društvo Hrvatske. Ostale publikacije izlaze zahvaljujući fundacijama koje financiraju velike ženske projekte u svijetu. To su nizozemski »Mama cash« i »Global found for women« iz San Francisca.</p>
<p>– Redakcija je po potrebi u onom bircu koji nam se sviđa, a osim toga koristimo i prostorije nevladinih udruga u gradu, rekla nam je urednica časopisa.</p>
<p>»Just a Girl« dijeli se besplatno, a tko želi, može ostaviti svoj prilog. Treći broj časopisa je raznolikiji i veći, sa 16 stranica novinskog formata. </p>
<p>»Just a Girl« može se nabaviti u nevladinim udrugama diljem Hrvatske, u ATAK-u i Močvari, a njegova Internet adresa je: http://www.zamir.net//¸ bpress. (Sandra-Viktorija Antić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Sindikati: Netko pokušava spriječiti proslavu 1. svibnja u Maksimiru</p>
<p>– Prijašnjih je godina SSSH za proslavu 1. svibnja u Maksimiru trebao tražiti dopuštenje Gradskog poglavarstva. No, ove godine, kad se za to obraćamo Javnoj ustanovi »Maksimir«, nastali su problemi. Ta ustanova u dopisu koji je sama poslala Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja te Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode, spominje, među ostalim, da smo mi prošle godine uneredili Maksimir. Time su automatski dali negativan prizvuk dopisu u kojem tražimo dozvolu za događaj, kazao je povjerenik SSSH Grada Zagreba Damir Gašparović na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu. </p>
<p>No, iz SSSH poručuju da se 1. svibnja u Maksimiru slavi već 111 godina, te će ga Zagrepčani proslaviti i ove godine, svidjelo se to nekome ili ne. Prema Gašparovićevim riječima, prošlogodišnja organizacija proslave bila je dosad najbolja. Zašto se iz Javne ustanove »Maksimir« nisu javili 2. svibnja prošle godine, kada im je predan besprijekoran park, pita se Gašparović. No, Javna ustanova »Maksimir«, otkrio je povjerenik, sada, nakon godinu dana, tvrdi da ne može dopustiti ulazak kamiona koji su lani razrovali livadu kod velike pozornice te oštetili raslinje uz potoke i staze. U SSSH osobito zamjeraju Javnoj ustanovi »Maksimir« što prije nego su poslali dopise na spomenute adrese nisu osjetili potrebu da svi zajedno sjednu i porazgovaraju. </p>
<p>– Neka Vladimir Ivanković, ravnatelj Javne ustanove »Maksimir«, sam dijeli nekoliko tisuća besplatnog obroka graha, ako misli da mi to ne radimo dobro. Ili još bolje, nek' angažira leteće medvjediće da mu u tome pomognu. Ako misli da je to rješenje, nek' zabrani ulaz Zagrepčanima u park Maksimir. Neka stavi tri reda bodljikave žice da ih u tome spriječi, rekao je Gašparović, dodavši da se spomenutom ravnatelju možda ne sviđa taj praznik te bi on možda radije slavio neki drugi. </p>
<p>Povjerenik je postavio pitanje i kakva je to tvrtka u kojoj su tri zaposlena, a u razdoblju od godinu i pol, koliko postoji, potrošila je oko deset milijuna kuna. – Je li to još jedno groblje slonova HDZ-a?, pitao je Gašparović. </p>
<p>Zamjerku HDZ-u Gašparović je uputio i stoga što je ta stranka prije nekoliko godina prebacila organizaciju programa SSSH s male, operativne pozornice, na veliku, za koju je potrebno i više novca. Malu pozornicu tako, već nekoliko godina, koristi Udruga radničkih sindikata Hrvatske. </p>
<p> – Ako se organizacijom programa na velikoj pozornici uništava teren, nek' nas vrate na malu pozornicu. Kako je 1. svibnja važan praznik, na čiju proslavu svake godine dolazi oko 100.000 Zagrepčana, proslave mora biti, kazao je na kraju Gašparović. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Žene drže manje od petine medijskog prostora</p>
<p>PARIZ, 7. ožujka</p>
<p> – Žene zauzimaju pet puta manje medijskog prostora u svijetu od muškaraca, odnosno samo 18 posto, a njihova zastupljenost nije znatno porasla u prošlih pet godina, pokazuje studija koju je u srijedu objavila Udruga žena novinarki (AFJ). Zastupljenost žena u medijima iznosila je 1995. tek 17 posto. »Tim ritmom trebat će još 160 godina da bi žene dostigle zastupljenost od 50 posto«, predviđa AFJ koja je sudjelovala u drugom istraživanju Global Media Monitoring Projecta (GMMP).</p>
<p> Zastupljenost žena u medijima porasla je od 1995. u Europi (sa 16 na 19 posto), ali je opala u Sjevernoj Americi (s 27 na 25 posto) i Africi (s 22 na 11 posto).</p>
<p> Studija je napravljena 1. veljače 2000. u 70 zemalja prema Mediawatch metodi analize glavnih medija tijekom dana. Metodom se analizira zastupljenost neke osobe u svim tipovima napisa (intervjui, izjave ili jednostavno spominjanje) u kojima se ona spominje. Studija tako otkriva da ženske teme drže tek 10 posto tema u medijima i 14 posto u dnevnom tisku. Žene su zastupljene najviše u prilozima o umjetnosti (26 posto), humanitarnim djelatnostima (25 posto), naobrazbi (11 posto), siromaštvu (10 posto) pa tek onda u politici i sportu (7 posto), precizira studija.</p>
<p> Nadalje, 21 posto analiziranih žena identificirano je u medijima prema bračnom ili obiteljskom statusu, dok se prema tim kriterijima identificira tek četiri posto muškaraca. Muškarce se identificira uglavnom prema poslu koji obavljaju ili položaju koji zauzimaju u društvu. Kada se pak navodi djelatnost kojom se žena bavi, primjećuju autori studije, onda su to u 81 posto slučajeva poslovi vezani uz roditeljstvo ili uz kuću, a samo se u 12 posto slučajeva o ženama se govori kao o članicama vlade ili znanstvenicama, u 11 posto kao o pravnicama i ekonomisticama te u 10 posto slučajeva kao političarkama. Žene se u medijima također pojavljuju češće od muškaraca kao žrtve.</p>
<p> Što se tiče novinarske profesije, studija pokazuje da je najviše novinarki na televiziji. U tom mediju 56 posto voditelja su žene i jednako toliko izvjestiteljice i to u dobi od 20 do 34 godine. Međutim, nakon 35. godine njihov broj na tim poslovima opada. Žene predstavljaju 41 posto radijskih voditelja te 26 posto izvjestiteljica u pisanom tisku.</p>
<p> Novinarke se više bave od muških kolega ekologijom (47 posto), zdravljem (46 posto) ili izobrazbom (42 posto), a manje od njih međunarodnim krizama (19 posto), ratovima (25 posto) ili politikom (26 posto). (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kuhari, grobar i mljekar na putu do slave</p>
<p>LONDON, 7. ožujka </p>
<p> - Na putu do slave mnogi su se glazbenici okušali u zanimanjima u kojima ih je danas teško zamisliti - pokušajte si predočiti Eminema kao kuhara, Elvisa kao električara ili Roda Stewarta kao pogrebnika.</p>
<p> Britanski glazbeni časopis »Q« istražio je čime su se nekada bavili slavni glazbenici. Kontroverzni bijeli rapper Eminem nekada je prevrtao hamburgere u restoranu smještenom u predgrađu. Bio je dobar radnik, »iako je često sve narudžbe prebacivao u rap stihove, a ponekad sam ga morao stišavati«, rekao je Eminemov bivši poslovođa. </p>
<p> Kralj rocka, Elvis Presley, počeo je zarađivati novce kao redar u kinu, zatim kao vozač kamiona da bi na kraju pohađao tečaj za električara. »Ne znam da li bih ikada završio taj tečaj jer se morate usredotočiti na to što radite, inače bi mogli biti odgovorni za uništavanje nečije kuće«, rekao je jednom Presley. </p>
<p> Rod Stewart je kušao sreću kao profesionalni nogometaš, a onda se zaposlio na londonskom groblju Highgate kao - grobar. Groblje na kojem je sahranjen Karl Marx imalo je jezovitu inicijaciju za nove grobare. »Oni bi vas 'krstili' stavivši vas u lijes i zatvorivši poklopac. To je zastrašujuće iskustvo jer se pitate hoće li vas jednostavno ostaviti unutra«, sjeća se Stewart.</p>
<p> Sting je pomagao ocu u jutarnjoj isporuci mlijeka, školovao se za poreznog inspektora, a na kraju postao učitelj. »Bilo je to korisno iskustvo za svladavanje nervoze pred puno ljudi. Naučio sam mnogo o točnosti i o tome kako razgovarati s djecom, a da vas ne smatraju budalom«, rekao je Sting.</p>
<p> Vojska je također bila jedno od iskustava nekih zvijezda. Jimi Hendrix prijavio se u vojsku, ali je otpušten nakon što je slomio gležanj pri padobranskom skoku. </p>
<p> Marvin Gaye popustio je pritisku svog oca i prijavio se u ratno zrakoplovstvo. »Bio sam dio zemaljskog osoblja. Nikada me nisu obučavali za letenje. Gulio sam krumpire.« (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Domaći brod rekordno brzo predan domaćem naručitelju</p>
<p>PULA, 7. ožujka</p>
<p> – Domaća flota od ove srijede bogatija je za jedan novi i najsuvremenije opremljen brod. Riječ je o brodu »Arena« koji je u Uljaniku ove srijede poslije podne svečano predan domaćem naručitelju – »Uljanik-plovidba« i što je najzanimljivije ovo je dosad najbrže izgrađen brod na našim navozima, zgotovljen je za samo 17,5 mjeseci. </p>
<p>Riječ je o brodu namijenjenog prijevozu rasutog tereta, nosivosti 44.394 tone, dugom 183 metra, a brzinom od 14,5 čvorova pokreće ga Uljanikov dizel motor od 8.260 kW. </p>
<p>Ovaj brod za pulskog brodara prvi je iz programa za poticanje obnove domaće flote, uz potporu hrvatske Vlade i Ministarstva pomorstva i prometa. Uljanikovci su poslije pet godina prekida ponovno gradili brod za jednu od domaćih kompanija, a kako je rečeno na svečanosti primopredaje, uz zavidnu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> gradnje, brod je i izrazito kvalitetno napravljen. Neposredno nakon potpisivanja primopredaje i nakon što je zapovjednik Jozo Nekić na krmu broda podigao hrvatsku zastavu, istoga poslijepodneva »Arena« je isplovila za Hamburg i Antverpen, gdje će ukrcati teret umjetnog gnoiva za Australiju. Novodovršena »Arena« sa brodom »Uljanik« sagrađenim prije pet godina također u Puli u čarteru su za jednu nizozemsku kompaniju, zahvaljujući čemu je osiguran višegodišnji posao. To je ujedno i dobar znak za 5.100 malih dioničara »Uljanik-plovidbe«, utemeljene prije 15 godina s ciljem obnove domaće trgovačke mornarice. (Mirko Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>UNICEF upozorava na posljedice preranih brakova</p>
<p>ŽENEVA,7. ožujka</p>
<p> - Prerano stupanje u brak, posebice djevojaka, mora prestati, ocjenjuje UNICEF u godišnjem izvješću na tu temu iznoseći poražavajuće posljedice takvih brakova koji se temelje na starim običajima. </p>
<p>Taj poziv službeno je uputio u srijedu u Berlinu, dan uoči svjetskog Dana žena, njemački nacionalni odbor UNICEF-a u ime te UN-ove organizacije specijalizirane za zaštitu djece predstavljajući opsežnu studiju o praksi preranog stupanja u brak i potrebi da se ona prekine. Takve brakove, vrlo česte u nerazvijenim zemljama i gospodarski siromašnim zajednicama razvijenih zemalja, teško je prebrojiti, napominje se u studiji koju je proveo UNICEF-ov istraživački centar u Firenzi. U nedostatku preciznih podataka centar analizira razloge preranog stupanja u brak, kao što su siromaštvo i zaštita djevojčica od seksualnog napastovanja, ali i njegove posljedice kao što su društvena marginalizacija ili poluropski položaj mladih djevojaka.</p>
<p> U svakom slučaju, ističu autori studije, radi se o kršenjima niza dokumenata, deklaracija i konvencija o zaštiti ljudskih prava kao i UN-ovih dokumenata i konvencije o pravima djeteta. Takvi brakovi ostavljaju »duboke posljedice na tjelesnom, intelektualnom, psihičkom i emocionalnom planu mlade djevojke uskraćujući joj mogućnost školovanja i individualnog razvoja«, upozoravaju autori studije. Prerani je brak za djevojke »gotovo uvijek sinonim za trudnoću i prerani porod te kućno ili seksualno izrabljivanje nad kojim su one nemoćne«, navodi se u studiji.</p>
<p> Studija otkriva primjerice da u indijskom Rajasthanu 56 posto djevojaka udaje se u dobi od 15 godina, a 17 posto prije 10. godine života. Još gore, roditelji u toj indijskoj državi nude djecu između dvije i tri godine starosti za brak. Na taj način »organizira se prijenos vlasništva i bogatstva iz jedne obitelji u drugu«.</p>
<p> Općenito rano stupanje u brak raširenije je u središnjoj i zapadnoj Africi nego u istočnoj, sjevernoj ili južnoj Africi. Mnoge postaju drugom ili trećom ženom u poligamnim kućanstvima, ponekad i seksualne robinje.</p>
<p> Žene u industrijski razvijenim zemljama rijetko se udaju prije 18 godine. Takvih je slučajeva svega četiri posto u SAD-u i jedan posto u Njemačkoj. U Europi su izuzetak neke gospodarski slabo razvijene zemlje poput Albanije ili Makedonije te romske zajednice. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Duma odobrila novi tekst ruske himne </p>
<p>MOSKVA, 7. ožujka</p>
<p> - Donji dom ruskog parlamenta odobrio je u srijedu nove riječi za glazbu ruske himne iz razdoblja Sovjetskog Saveza, koje je izabrao predsjednik Vladimir Putin, a napisao bivši sovjetski »službeni pjesnik« Sergej Mihalkov. </p>
<p> Putin je u prosincu potpisao dekret kojim je odobren tekst himne što ga je napisao Mihalkov. </p>
<p>On je ujedno i autor teksta »stare« sovjetske himne što ga je napisao 1943. Njezina je glazba u prosincu odabrana za rusku državnu himnu, a zadaću da napiše novi tekst dobio je opet Mihalkov.</p>
<p> Preuzimanje melodije himne iz sovjetskog razdoblja osudio je bivši predsjednik Boris Jeljcin, liberali i većina ruskih intelektualaca.</p>
<p> Prema istraživanju javnog mišljenja nova/stara himna po ukusu je većine stanovnika Rusije. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mandelson je ipak bio nedužan</p>
<p>LONDON, 7. ožujka</p>
<p> - Bivši ministar u britanskoj vladi Peter Mandelson ipak je bio nedužan, pokazala je službena istraga skandala zbog kojeg je morao početkom godine odstupiti s dužnosti, objavio je u srijedu BBC.</p>
<p> Mandelson, jedan od najvjernijih saveznika premijera Tonya Blaira, podnio je u siječnju ostavku na mjesto ministra zaduženog za Sjevernu Irsku zbog sumnji da je intervenirao u korist indijskog milijardera Srichanda Hinduje.</p>
<p> Bivši ministar prvo je zanijekao, a zatim potvrdio da je telefonirao državnom tajniku za useljavanje Mikeu O'Brienu u lipnju 1998. u svezi s Hindujavinim zahtjevom za dobivanjem britanske putovnice. </p>
<p>Hinduja je nekoliko tjedana nakon telefonskog poziva uplatio milijun funti za izgradnju Milenijske kupole za koju je u vladi bio zadužen Mandelson. Mandelson tvrdi da ga je Downing Street prisilio na ostavku zbog zabrinutosti za svoju sliku u javnosti te da je bio u osnovi nedužan.</p>
<p> Čini se da istraga koju je naredio Blair daje za pravo Mandelsonu, objavio je BBC koji tvrdi da posjeduje primjerak izvješća. Izvješće zaključuje, prenosi BBC, da »nema razloga sumnjati u Mandelsonovu čestitost«. Izvješće bi trebalo biti objavljeno tijekom tjedna, a Downing Street je za sada odbio komentar.</p>
<p> Ako je Mandelson nevin, politička prosudba britanskog premijera i njegovih ljudi, koji su ga prisilili da naglo podnese ostavku, bit će dovedena u pitanje. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Enformel iz milenijske vizure</p>
<p>Dom hrvatskih likovnih umjetnika i Galerija »Karas« /Izložbe »Enformel« i »Odjeci enformela« dr. Zvonka Makovića pružaju do sada najiscrpniji uvid u složeni fenomen poslijeratne hrvatske umjetnosti</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Tjeskobni odjeci i veliko istraživanje ranjene duše u slikarstvu, kiparstvu, poeziji i literaturi nakon Drugoga svjetskog rata, potreba za stvaranjem intimističkih »rukopisa tišine«, posebice će se osjetiti u fascinantnoj likovnoj pojavi enformela. Negiranje tradicionalne kompozicije i slikarskog postupka, radikalno razgrađivanje forme, naglašeni »dramatični efekti« na slikarskoj površini, uporaba smole, pijeska, gipsa, cementa i stare tkanine na tijelu slike – tijekom pedesetih godina će pretvoriti enformel u središnju umjetničku pojavu, što će se posebice osjetiti na 29. venecijanskom biennalu 1958.</p>
<p>Hrvatska poslijeratna umjetnost je srećom uz »konstruktivističku liniju«, slavni Exat 51 i Nove tendencije imala i fantastično vrijedno slikarstvo enformela, ne manje zanimljivo od djela velikih europskih protagonista (Wolsa, Fautriera, Dubuffeta, Michauxa, Tápiesa.. ). Upravo se enformelom u Hrvatskoj bave dvije sjajne izložbe dr. Zvonka Makovića otvorene u utorak u Domu hrvatskih likovnih umjetnika i u Galeriji »Karas«. Dok su umjetnost EXAT-a i njezin posljedak Nove tendencije iscrpno obrađeni, pojava enformela »još uvijek ostaje otvorenim pitanjem«, unatoč odličnoj izložbi Mladenke Šolman i Zdenka Rusa iz 1981. »Apstraktne tendencije u Hrvatskoj 1951.–1961.«.</p>
<p>Svakako, naglasit će dr. Maković, nedostaje sintezan uvid koji bi objasnio, vrednovao i kontekstualizirao veliko i iznimno značajno poglavlje naše umjetnosti. Stoga je osnovni cilj izložbe »Enformel« »rasvijetliti sve aspekte enformela u Hrvatskoj u razdoblju pedesetih i s početka šezdesetih godina«. Namjera je istaknuti »kako iznimno veliku rasprostranjenost toga izraza, tako i umjetničke dosege zastupljenih protagonista u kojih se na najbolji način stječu sve bitne komponente enformela. </p>
<p>S jedne strane fascinantno slikarstvo Otona Glihe, (»Gromače 5–63«), Ljube Ivančića, (»Kiša II«), Ede Murtića, (»Smeđe zasićenje«), Ive Kaline (»Kompozicija VI«), Ordana Petlevskog (»Raslinje«), Alberta Kinerta (»Zimski lov«), Borisa Dogana (»Tiha buka«), Biserke Baretić (»Plodovi«), Tomislava Hruškovca (»Ekshumacija III«) i Miljenka Horvata (»1960 –XII – 4«), a s druge Ive Gattina (»Crvena površina«) Eugena Fellera (»Malampija«), Ferdinanda Kulmera (»Crvena slika«), Đure Sedera (»Rasutost«), Vlade Kristla (»Kompozicija II«), Bože Jelenića (»Naplavina«), Šime Perića (»Uzbuđenje«) i Marijana Jevšovara (»Događaj u sivom«), da spomenemo samo po jedan od više izloženih radova svakog umjetnika – označili bi najisturenije točke zamišljene strategije. Osim remek-djela slikarstva na izložbi se mogu vidjeti i kiparski radovi Dušana Džamonje (»Nevjesta II«), Stevana Luketića (»Sjeme«) i Belizara Bahorića (»Probodena forma«).</p>
<p>Nakon nezaboravne avanture u DHLU gdje su izloženi »kapitalci«, svatko može poći u Galeriju »Karas«, gdje su izloženi »Odjeci enformela« u sedamdesetima. Prije svega su tu dvojica radikalnih protagonista enformela iz pedesetih i ranih šezdesetih Gattin (»Klepana površina«) i Jevšovar (»Zadnji premaz – crno«), koji u 70-ima započinju svoju novu fazu koja se dijelom oslanja na njihovu raniju umjetnost, dok dijelom »hvata« novije izazove, od »siromašne umjetnosti« do primarnog slikarstva. U to se vrijeme javljaju i Ante Rašić (»Struktura najlona«) i Zvonimir Santrač (»Simfonija 5)«, a nešto kasnije i Jelena Perić (»Mali triptih«), Anto Jerković (»Vrtlog«) i Goran Fruk (»Omiljeno mjesto 1«), koje »nipošto ne smijemo smatrati 'epigonima' enformela, već u njihovu djelu treba prepoznati razloge koji su ih doveli do toga da se jedna naoko zaključena sekvenca ponovno stavi u optjecaj«.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Snaga stvaraoca</p>
<p>Galerija »Fortezza« / Otvorena izložba i predstavljena monografija o fotografskom umjetniku Jozi Ćetkoviću / Ćetkovićev opus zauzima važno mjesto u korpusu suvremene hrvatske fotografije</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Izložba umjetničkih fotografija Joze Ćetkovića otvorena je u utorak na večer u Galeriji »Fortezza« u Klovićevim dvorima. Prilikom otvorenja izložbe, predstavljena je i monografija o tome umjetniku. Izložba i monografija su ostvareni međunarodnim projektom. Naime, taj je likovni događaj Galerija »Fortezza« ostvarila u suradnji s crnogorskom Galerijom »Montenegrina«.</p>
<p>Pišući o djelu prerano preminulog Joze Ćetkovića (Bar 1940. - Zagreb 1986.), likovni kritičar Josip Depolo je zapisao da se u dva i pol desetljeća djelovanja Ćetković izdvojio kao samosvojna pojava u krugu Zagrebačke fotografske škole, u koju je unio duh neovisnosti, istraživačku strast i snažan otpor šablonama i doktrinstvu bilo koje vrste. Osim akta, najčešćega motiva, u kojem je inventivno i hrabro, suprotstavljajući se šablonama, postigao najveće domete, Ćetković je kao majstor fotografije neobičnom predanošću gajio portret i krajolik. Činjenica je da su ga za života, tijekom 60-ih godina, brojni povjesničari umjetnosti, ali i fotografi smatrali našim najboljim portretistom. Koliko je ugled uživao među svojim kolegama, potvrđuje i mišljenje velikog majstora fotografije Toše Dapca, koji ga je također smatrao našim najboljim fotografskim portretistom.</p>
<p>U monografiji, u kojoj je predstavljen dio Ćetkovićeva opusa, ističe se kako je akt posebno poglavlje u njegovoj fotografiji, odnosno smatra se motivom njegovih najkreativnijih preokupacija. Motiv ženskoga tijela bio je stvaran cilj mladih i znatiželjnih fotografa koji su počinjali djelovati 60-ih godina, navodi se u uvodnom tekstu monografije i dodaje da Ćetkovićevi aktovi ulaze povijest novije hrvatske fotografije kao antologijska vrijednost. U suvremenu hrvatsku fotografiju Ćetković nije unio samo novu osjetljivost i argumente suvremenosti, nego i snagu iskonskog stvaraoca koji donosi sa sobom praoblike i »šifre svih ambijenata«. Ostat će zabilježen u povijesti hrvatske fotografije kao autor s mediteranskim osjećajem za čisti volumen i nadrealni prostor.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Što nam govori »Kazalište«</p>
<p>Dvobroj časopisa »Kazalište« posvećen nedavno preminulom redatelju Marinu Cariću</p>
<p>ZAGREB, 7. ožjuka</p>
<p> – Dvobroj 3-4 časopisa »Kazalište«, posvećen nedavno preminulom redatelju i članu uredništva toga časopisa Marinu Cariću, predstavljen je u, srijedu u podne, u Hrvatskome kulturnom klubu. Nakon uvodnih riječi urednice »Kazališta« Željke Turčinović, o novome broju toga časopisa, koji prati recentna zbivanja u našem teatru, uz nastojanja da se iskažu neka od bitnih pitanja hrvatskoga kazališnog prostora te upozori na aktualne probleme mainstreamovske scene, govorila je Ana Lederer, član redakcije.</p>
<p>Sibila Petlevski, predsjednica Hrvatskoga PEN centra, istaknula je kako dvobroj 3-4 nudi mnogo interesantne i relevantne građe za polemičke rasprave o teatru. Osvrnula se na tekstove i izdvojila neke trenutačne opsesije i dvojbe hrvatskoga teatra koji uz »kaotičnost repertoara, sve više gubi vezu između poetika što opstoje izvan naših kultura«. U tome kontekstu govorila je o velškoj drami, koju »Kazalište« predstavlja u ovom dvobroju, nalazeći paralele s našim dramskim rukopisima u uvijek aktualnom tematiziranju suodnosa između margine i središta. Trebali li nam festival hrvatske drame i kakav bi taj festival trebao biti? – pitanja su koja redakcija časopisa, u rubrici »Anketa«, postavlja kazališnim umjetnicima potaknuta skandalom oko »Marulićevih dana«, koji je nagovijestio promjenu koncepcije i ideje toga teatarskog festivala. Tema dvobroja 3-4 posvećena je odnosu redatelja, odnosno kazališta prema dramskom tekstu. Uz uvodni zapis »Vjernost dramskom tekstu ili Estetika lopova« Laryja Zappie, taj temat nudi i razmišljanja kazališnih redatelja Marina Carića, Damira Mađarića, Zorana Mužića, Želimira Oreškovića i Zlatka Svibena te dramskih pisaca Ive Brešana, Mire Gavrana i Mate Matišića, a Nikola Đuretić piše o britanskim kazališnim interpretacijama djela Williama Shakespearea.</p>
<p> U rubrici »Hrvatska scena« predstavljene su iz različitih perspektiva izvedbe Goldmanove »Zime jednog lava« u DK »Gavella, »Alaska Jacka« u osječkom HNK-u, Vidićeve »Velike Tilde« u riječkom HNK Ivana pl. Zajca, Držićeva »Dunda Maroja« na Dubrovačkom ljetnom festivalu i Calderonova »Život je san« u Istarskome narodnom kazalištu u Puli. O mladim glumicama Ivani Boban i Jasni Palić-Picukarić pišu Sanja Ivić i Nives Madunić-Barišić. Portret velikoga hrvatskog dramskog umjetnika Pere Kvrgića ispisuje Igor Mrduljaš u tekstu pod nazivom »Svemoćnik u glumi«. S urednikom Dramskog programa HRT-a Dubravkom Jelačićem Bužimskim razgovarala je Anita Jelić. Sanja Nikčević piše o hrvatskom kazalištu u ratu od 1991. do 1994. godine. »Kazalište« objavljuje i zapise sudionika Međunarodnog foruma »Kazališna kritika u novom tisućljeću« u kojima bilježe svoje dojmove o hrvatskom kazalištu. Pisma iz New Yorka, Los Angelesa i Berlina nude pregled europske kazališne scene, a tiskani su i ulomci iz djela Andreja Žurowskog i Petera Brooka.</p>
<p>Rubrika »Sjećanja« prenosi pisma dramske umjetnice Neve Rošić koja je ona kao studentica glume pisala roditeljima u Rijeku od 1953. do 1958. godine. O preminulim dramskim umjetnicima Eni Begović, Marinu Cariću i Kruni Valentiću pišu Antonija Bogner Šaban, Ana Lederer, Hrvoje Ivanković, Mate Matišić i Petar Šarčević, dok Nikola Batušić u rubrici »Velikani hrvatskog kazališta« predstavlja kazališna nadahnuće Koste Spaića. Prikazana su i nova teatrološka izdanja. U prilogu »Velška drama danas« objavljene su drame Edwarda Thomasa »Kuća od Amerike« i Lucy Gough »Prelazeći sprud« i teatrološki zapis Davida Adamsa »Igre riječi, kriza identiteta i dekolonizacija scene«. »Kazalište« predstavlja najnoviju dramu poljskoga dramatičara, prozaika, scenarista i feljtonista Janusza Glowackog »Četvrta sestra«, u prijevodu Mladena Martića, koja će biti izvedena ovoga ljeta u programu Dubrovačkoga ljetnog festivala.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U potrazi za biološkom majkom</p>
<p>Mala scena Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu / Premijerno prikazano »Dijete ljubavi« Joanne Murray-Smith u režiji Dubravka Torjanca / Sasvim gledljiva nesentimentalna, čak povremeno ironična melodrama o susretu majke i kćeri </p>
<p>Melodramatski i prilično »romantični« naslov »Dijete ljubavi« (Love Child) mogao bi naivnoga gledatelja zavesti u krivome smjeru. Australska književnica i dramatičarka Joanna Murray-Smith, međutim, pravo je dijete svoje generacije i teatarskoga stila koji karakterizira gotovo čitavu suvremenu produkciju engleskoga govornog područja.</p>
<p> Poigravajući se ljudskim osjećajima i, dapače, zasnivajući svoje djelo više na njima negoli na pokušaju kakve racionalne analize, napisala je kripto-feminističku, angažiranu, monotematsku dramu - koja govori o odnosu dviju žena povezanih (ako je moguće tako reći) »nestandardnim« majčinstvom.</p>
<p>Anna, danas četrdesetogodišnjakinja, u ranoj je mladosti rodila »dijete ljubavi«: konzervativna, malograđanska sredina u kojoj je odrasla (a posebice roditelji) prisilila ju je da tek rođenu kćer dade na usvajanje. Gotovo istodobno, odlučila se pobuniti protiv konvencionalnoga načina života, konformizma i licemjerja, slijedeći alternativu koju je nudio hippyjevski pokret i univerzalni fenomen »pobune mladih« općenito nazvan Šezdesetosmom.</p>
<p> S vremenom, početnomu nezadovoljstvu pridružilo se i ono emocionalno: Annin je brak propao, i ona je odlučila živjeti samostalno, bez novih vezivanja. Godine su pak otupile oštricu njezina buntovništva, i ona je – na pomalo groteskan, intelektualno-snobovski način – počela nalikovati svojim roditeljima, postavši uskogrudnom, rigidnom, gotovo konvencionalnom u komunikaciji, atrofiranih osjećaja...</p>
<p>Nasuprot Anni stoji Billie, uspješna mlada glumica (istina, u televizijskim »sapunicama«, ali ona tu činjenicu no doživljava tragično), odrasla u obitelji usvojitelja. Nakon njihove smrti, ponukana neobjašnjivom, ali vrlo snažnom potrebom, krenula je u potragu za svojom pravom, biološkom majkom. Nakon brojnih, birokratskih i drugih zapreka, konačno ju je pronašla – i to je, pretpostavlja se, upravo Anna: raspoloživi se anagrafski podatci podudaraju. Pedeset minuta drame svojevrstan je intenzivni sažetak njihova susreta – susreta »majke« i »kćeri«, stranaca u otuđenome svijetu, nakon četvrt stoljeća potpune odvojenosti.</p>
<p>Realističko, gotovo naturalističko portretiranje likova, u kratko vrijeme i s razmjerno malo riječi postignuta dojmljiva punina njihova profila, te, potom, stalna oscilacija (u vrlo širokome rasponu) njihova međusobnog odnosa – najjače su strane drame Joanne Murray-Smith. Komorno djelo, sa samo dvije glumice na sceni, lišeno ikakve fabule u klasičnome smislu, zasnovano je na situaciji koja zbog svoje bizarnosti i emocionalnoga potencijala – nikoga ne može ostaviti ravnodušnim ili nezainteresiranim.</p>
<p> I »majka« i »kći«, na određen način, variraju sve moguće nijanse pretpostavljenoga odnosa: njihova »igra uloga« daleki je odjek Pirandella u suvremenosti. Potraga za korijenima, pak, sastavni je dio mitologije današnjega društva. Bezbroj obrata u kratkoj jednočinki (na kraju, dovodeći u pitanje čak i samu polaznu točku, tj. karakter temeljne, »krive« veze između Anne i Billie), eventualno sugerira tek jedno: odnos »majke« i »kćeri«, krajnje intiman i proturječan, jedinstveno je iskustvo koje nepovratno određuje životnu sudbinu svake žene, te ga nije moguće nadoknaditi niti bilo čime nadomjestiti. Posljednje replike djela, koje nude neku vrstu »srodstva po izboru« (fiktivno majčinstvo), samo malo relativiziraju tu postavku feminističkoga fundamentalizma.</p>
<p>Redatelj Dubravko Torjanac pozornicu je prepustio dvjema odličnim glumicama: Mirjani Sinožić i Barbari Rocco, sugerirajući im, sasvim umjesno, samo suptilnosti kojima su snažnije naglasile karaktere koje su tumačile, njihove brojne varijacije unutar različitih tipova nesigurnosti, što je značajka obiju.</p>
<p> Vrlo funkcionalnim pokazalo se kraćenje djela (inače, u ne pretjerano »teatarskome« prijevodu Duške Gerić-Koren), u kojem su izbačeni »monolozi s tezom«, a drama u cijelosti dobila na koherenciji i intenzitetu. Scenograf Marin Gozze i kostimografkinja Karmen Bubanić ambijentom i odjećom skladno su se uklopili u Torjančevu redateljsku koncepciju, dodajući tu-i-tamo koji zgodan element karakterizaciji likova. Kvalitetne video-snimke (Zlatko Pocedulić i Miljenko Logožar) stvorile su dobar okvir cjeline i, ujedno, krupnim kadrovima lica naglasile intimističku narav djela. </p>
<p>U cijelosti promatrano, »Dijete ljubavi« Joanne Murray-Smith (praizvedeno 1993.) zanimljiv je repertoarni »appendix« varaždinskoga Kazališta: pretenciozno i (u ideji) angažirano djelo umjesnim je redateljskim zahvatima i, nadasve, sjajnim glumačkim kreacijama pretvoreno u sasvim gledljivu (nesentimentalnu, čak povremeno ironičnu) melodramu. </p>
<p>Boris B. Hrovat</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Satelitski podaci i za Hrvatsku</p>
<p>Ministarstvo znanosti i tehnologije / Konferencija za novinare o ulasku Hrvatske u pridruženo članstvo organizacije EUMETSAT </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – U dogovoru s Vladom Republike Hrvatske i Državnim hidrometeorološkim zavodom (DHZ), u utorak 6. ožujka, direktor Europske organizacije za eksploataciju meteoroloških satelita EUMETSAT dr. Tillman Mohr sa svojim stručnim timom došao je u dvodnevni posjet Hrvatskoj. Na press konferenciji u Ministarstvu znanosti i tehnologije, koja je upriličena s tim u svezi, o pridruženom članstvu Hrvatske toj organizaciji govorili su dr. Tillman Mohr, prof. dr. Davor Butković iz Ministarstva znanosti te dr. Branko Gelo, ravnatelj Državnoga hidrometeorološkog zavoda.</p>
<p>Svrha je ovoga posjeta rješavanje tehničkih i formalnih pitanja vezanih uz ostvarenje pridruženog članstva Hrvatske toj organizaciji, koja se predviđa za siječanj 2002. godine, te punopravnog članstva koje bi slijedilo potom. Izaslanstvo će također ugostiti i potpredsjednik Vlade Goran Granić, ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević te Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo za europske integracije.</p>
<p>EUMETSAT je međuvladina organizacija koja tvori 17 punopravnih europskih zemalja članica (Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Grčka, Italija, Irska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Portugal, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska i Velika Britanija) te tri pridružene zemlje članice (Mađarska, Poljska i Slovačka). Vlasnik je europskih meteoroloških satelita te satelitskih podataka nužnih za praćenje dugoročnih i kratkoročnih vremenskih prognoza, za numeričku vremensku prognozu te za proučavanje mjesne klime i svjetskih klimatskih promjena.</p>
<p>EUMETSAT tvori sastavni dio svjetskoga meteorološkog bdijenja i dio je sustava globalnog meteorološkog opažanja i mjerenja. Partner je Svjetske meteorološke organizacije, specijaliziranih svjetskih meteoroloških centara, svih europskih nacionalnih meteoroloških služba te nacionalnih meteoroloških služba izvan Europe, posebice Afrike, i svjetskih medija.</p>
<p>Hrvatska je uključena u aktivnosti organizacije EUMETSAT preko DHZ-a, i to na osnovi statusa Hrvatske u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji, statusa Hrvatske u Europskom centru za meteorologiju i uloge DHZ-a kao predstavnika Nacionalne meteorološke službe u međunarodnim meteorološkim organizacijama.</p>
<p>U travnju 2000. godine u Budimpešti na EUMETSAT-ovu forumu zemalja središnje i istočne Europe pozdravljena je želja naše zemlje za pristup organizaciji u svojstvu punopravnog člana. Iako će se do toga još pričekati, prijedlog pridruženog članstva, koji bi trebao početi u siječnju iduće godine, ima svoju težinu.</p>
<p> Primjerice, to omogućuje Hrvatskoj pravo raspolaganja sadašnjim i budućim satelitskim podatcima te programskim paketima, omogućuje naadzor i uređivanje tržišta satelitskih podataka i produkata na našem prostoru, daje isključivo pravo sklapanja komercijalnih ugovora s trećim osobama. Pridruženo članstvo također daje pravo sudjelovanja u razvojnim programima organizacije EUMETSAT te pravo na organiziranje organizacijskih kongresa i seminara na području Hrvatske.</p>
<p>Gospodarski učinak ovakovog članstva bio bi velik, osigurao bi dio meteoroloških informacija nužnih za obranu od elementarnih nepogoda, proizvodnju hrane, sigurnost i obranu zemlje, praćenje i sanaciju od ekoloških onečišćenja, praćenje štetnog Sunčeva zračenja zbog smanjene količine stratosferskog ozona i drugo.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zaštita najstarije splitske krstionice</p>
<p>Nalazište »Ad basilicas pictas« / Počelo ostakljivanje vrijednih spomenika iz petoga stoljeća </p>
<p>SPLIT, 7. ožujka</p>
<p> – Ovih dana postavljena je čelična konstrukcija nad splitskim arheološkim nalazištem »Ad basilicas pictas« (smještenim izvan povijesne gradske jezgre), koje su arheolozi Tajma Rismondo, Franko Oreb, Miroslava Topić i drugi počeli istraživati 1997. godine i tako nastavili iskopavanja iz dalekih pedesetih godina prošloga stoljeća. Na tu konstrukciju će uskoro biti nadograđeni drveni dijelovi za dotok zraka i stakleni krov za prirodni dotok svjetlosti. Budući da taj lokalitet, najvažniji između Dioklecijanove palače i Salone, čuva najstariju splitsku krstionicu (5. st.), valja ga primjereno zaštititi i predstaviti javnosti. Autorica projekta ostakljivanja krstionice je konzervatorica Ana Šverko.</p>
<p>Uz oslikane dvije crkve, svetog Andrije i Ivana, te krstionicu, koja potvrđuje značenje toga kršćanskog središta sve do 7. stoljeća, na nalazištu su pronađeni ostatci groblja i velikog odeona. Crkve su u 16. stoljeću uništene. U svibnju 2000. godine na sjevernom dijelu lokaliteta otkriveni su antički zidovi (jedan je dug čak tri metra), a stručnjaci su utvrdili da se ispod tegula nalaze grobovi. Potvrdili su da je 1185. godine na lokalitetu (uz oslikane bazilike) održana opća crkvena sinoda Splitske metropolije. Voditeljica najnovijih istraživanja na terenu Tajma Rismondo istaknula je kako svi nalazi jesu dokaz visoke urbane kulture, začete i prije izgradnje Dioklecijanove palače.</p>
<p> Za vrijeme iskapanja snimljena su kamerom arheološka otkrića sjeverno od Carske palače, odnosno dijelovi arhitekture, keramike, mramornih ploča, mozaika i antičkih građevina. Učinila je to Vesna Božanić-Serdar, pa je nastao 13-minutni dokumentarac. Film je zanimljiv i specifičan jer je rekonstrukcijom svih događaja prikazan čin krštenja Splićana s početka 5. stoljeća, kada su krstionice bile velikih omjera i u koje su, za prigodu krštenja, pučani ulazili cijelim tijelom. Podsjetimo, splitsko nalazište u središtu grada bilo je uvršteno u program 14. kongresa za starokršćansku arheologiju što je održan u Beču 1999. godine. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Predsjednik Mesić pokrovitelj »Brodfesta«</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 7. ožujka</p>
<p> – Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić prihvatio je pokroviteljstvo festivala »Brodfest 2001.«, rekao je Šima Jovanovac, ravnatelj toga festivala. Drži da je to pokroviteljstvo priznanje glazbenoj vrijednosti festivala, tradiciji i domoljubnoj pjesmi koju potiče, pa se nada da će se sponzori uskoro više odazvati da se ove godine održi ta manifestacija. Naime, zbog nepotpisivanja sponzorskih ugovora, održavanje 9. festivala hrvatske domoljubne pjesme »Brodfest 2001.« bilo je čak upitno, ali ta nedoumica je otklonjena krajem veljače. Ostalo je samo upitno hoće li se festival održati od 17. do 20. svibnja, kako je to predvidio glavni organizator – Agencija za glazbeni marketing d.o.o. (Multi music medija). Prema riječima Šime Jovanovca, revija nove domoljubne pjesme bit će 18. svibnja kao glavna priredba »Brodfesta«, a ostali programi još nisu određeni.</p>
<p>Ovogodišnja priredba održava se pod motom »Brodfest – višestruko zajedništvo glazbe, poduzetništva, promocije grada i županije«, pa se od generalnog sponzora brodske auto kuće »Wet Ćirić«, grada Broda i županije, očekuje da podupru festival. Na natječaj je stiglo 80-ak skladbi, od kojih je prosudbena komisija odabrala 16 za izvođenje na glavnoj festivalskoj večeri. Ovogodišnji »Brodfest« pratit će višetjedne popratne manifestacije. (M. G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Pavlek: Zašto nam ranije nije rekla da je boli!?</p>
<p>Službeno natjecanje u Lreu počet će u četvrtak, u 9.30 sati, ženskim spustom, u kojem neće nastupiti vodeća skijašica svijeta Janica Kostelić / Janica je sasvim dobro odradila trening veleslaloma, unatoč tomu što je zateže ispod lijevoga koljena. Ne znamo točno što je, je li hvatište ligamenata, nadamo se da nije menisk, govorio je poslije jutarnjeg treninga u srijedu direktor reprezentacije Vedran Pavlek</p>
<p>ĹRE, 7. ožujka (Od Vjesnikove posebne izvjestiteljice)</p>
<p> – Ćudi prirode još su se jednom, sad u samoj završnici skijaške sezone, poigrale s »bijelim cirkusom« i njegovim glavnim protagonistima. U utorak su jaki ledeni vjetar i snježna mećava, od koje se nije vidjelo dalje od nosa, onemogućili skijašima da posljednji put ispitaju stazu za spust, prije završnog krešenda u velikom finalu Svjetskoga kupa. Budući da su pravila vrlo jasna kad je pitanju natjecanje u najpogibeljnijoj skijaškoj disciplini – neizostavno se prije same utrke moraju održati dva treninga na spust stazi – završni obračuni u 35. izdanju Svjetskoga kupa odgođeni su za jedan dan. Tako se u srijedu treniralo neplanirano, a službeno natjecanje počet će u četvrtak u 9.30 sati ženskim spustom, u kojem neće nastupiti vodeća skijašica svijeta Janica Kostelić.</p>
<p>Dan više na snijegu</p>
<p>Janica, koja tako senzacionalno, od gotovo samog početka ovosezonskoga ciklusa napada svjetsku krunu i koja će dramatično, do samoga kraja u Ĺreu braniti svojih 39 bodova prednosti u odnosu na prošlogodišnju pobjednicu Svjetskoga kupa, Austrijanku Renate Götschl, dobila je odgodom natjecanja dan više na snijegu. Što, dakako, nije nevažno, s obzirom da je zbog nedavnog pada i natučenog ramena, leđa i lijevoga koljena, umjesto na treningu na snijegu dva dana boravila na terapijskom tretmanu u Slecu. Taj dan više – skijašice, naime, superveleslalom neće voziti u četvrtak, nego u petak – još je važniji i dobrodošliji zna li se da Janica opet trpi bolove u lijevom koljenu (ne u operiranom, desnom). Zbog toga je još u utorak navečer »aktiviran« fizioterapeut iz klinike Borzičević i on je u srijedu predvečer stigao u ne baš lako dostižni švedsko pitoreskno mjestašce Ĺre.</p>
<p>Zašto, s obzirom na poziciju Janice, s obzirom na značenje završnice u kojoj naša skijašica napada sam vrh, s obzirom da je kraj duge i iscrpljujuće sezone pa nije teško pretpostaviti da i najbanalniji »krivi potez« može izazvati posljedice na umornom tijelu, zašto fizioterapeut nije ovdje uz Janicu od prvoga dana? Pitanje je logično i zapravo ne traži odgovor jer logičnog odgovora nema. Očito da, baš kao i novinarska svita iz Hrvatske koja u sve većem broju prati »bijelu karavanu«, upada početnički u zamke »bijeloga cirkusa« i otkriva jedno novo područje borbi, nadmetanja, spletki i dominacija, i ljudi oko Janice upadaju u zamke i područja još neistražena što ih donosi Janičina istaknuta pozicija, a uz stalni presing, strku i neprestana seljenja iz jednog zimskog središta u drugo, malobrojnom stožeru oko Janice dogodi se i previd poput ovog. </p>
<p>Oko Janice su ovdje samo četiri čovjeka, njezin otac i trener Ante, drugi trener Slaven Petrović, direktor reprezentacije Vedran Pavlek i serviser skija Jure Hafner. Ne treba ni govoriti da je u austrijskom ili švicarskom štabu cijela vojska ljudi, što je razumljivo jer je skijanje za alpske zemlje prava industrija. Pa i za naše susjede Slovence, koji također imponiraju svojom organiziranošću što je, jasno, proizašla iz kontinuiteta i tradicije. Kad, recimo, otvorite internet stranice Slovenske smučarske zveze pa kad vidite taj impresivni popis, tu organizacijsku piramidu, ta silna imena od direktora, trenera, liječnika, psihologa, servisera, fizioterapeuta, press-atašea što čine razgranato stablo njihova skijanja, onda vam je jasno da smo mi unatoč Janici, a upravo zbog nje – tek na početku!</p>
<p>Janica je šepala i u Zagrebu</p>
<p>– Janica je sasvim dobro odradila trening veleslaloma, unatoč tomu što je zateže ispod lijevoga koljena. Tko zna zašto nam ranije nije rekla da je boli!? A boljelo ju je još u Maksimiru, ali ona je šutjela iako je »Gips« (Kostelić) priredio jaki trening. Boljelo ju je, vidio sam da lagano šepa, i u Zagrebu na aerodromu uoči odlaska u Ĺre. Vidim je i u Stockholmu da šepa, i tek tada je priznala da je boli. Ne znamo točno što je, je li hvatište ligamenata, nadamo se da nije menisk, govorio je poslije jutarnjeg treninga u srijedu direktor reprezentacije Vedran Pavlek, kojem ni tri mobitela nisu previše, a dva uha i samo jedna usta sasvim sigurno premalo s obzirom na raspon i opseg poslova koje obavlja. Najmanje za trojicu...</p>
<p>Ante Kostelić svratio je među hrvatske novinare, i bez obzira osjeća li se uz njih ugodno ili baš i ne, čini se kao da je došao kako bi malo razbio zabrinutost što mu se ogledavala na licu. Bio je u grču, iako se pokušavao smiješiti. A onda je na kraju ipak priznao da je nervozan, toliko nervozan da mu ni »gastal« ne pomaže. Ma koliko poznavao svoju kći, a od njega ga sasvim sigurno nitko bolje ne poznaje, i on se katkada sudari s iznenađenjem i nedokučivošću. Janica je katkad i za njega nepoznanica.</p>
<p>– Nekad mi ni Freud ne pomaže. Ali, sve je to sastavni dio života pod stresom i pritiskom.</p>
<p>Ante Kostelić uopće nije želio zboriti o neposrednim događajima u idući četiri dana u Ĺreu. Radije je pričao o tome da izravno odavde putuju u američki Salt Lake City, na poprište Zimskih olimpijskih igara 2002., kako bi iskušali olimpijske staze. Tamo će ostati do 1. travnja, kad se vraćaju u Europu gdje će, na ledanjaku Hintertux, boraviti sve do 20. lipnja. Tada se spuštaju na Mljet, na dvomjesečni morski trening-odmor. Kostelić planira daleko unaprijed. Za njega je Ĺre završena priča iako još nije ni otpočela. Na malo što od svega onoga što će se idućih dana događati ovdje u Ĺreu on može utjecati. Stoga je jasno da su njegove misli već na olimpijskim padinama...</p>
<p>Romana Eibl</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Jaz između Cibone i ostalih ligaša sve dublji«</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Direktor Cibone VIP Božo Miličević, uz predstavnike Svjetlost Broda i Osijeka, napustio je u utorak sjednicu Udruženja A-1 ligaša. Razlog je bio neuvrštavanje prijedloga za promjenom sustava natjecanja na dnevni red. </p>
<p>Iako je sazvao izvanrednu konferenciju za novinare u srijedu i iako se očekivalo da će Miličević iznijeti neke konkretne podatke oko nastupa Cibone u sljedećoj sezoni u hrvatskom prvenstvu, Jadranskoj ligi i Euroligi, Miličević ponovno odigrao lukavu igru. Ponovio je sve već znane teze, a od istupa dugog cijeli sat prenijet ćemo najzanimljivije dijelove.</p>
<p>– Sastanak Udruženja prvoligaša počeo je u 12 sati, a do 14 sati ništa nismo odlučili. Činjenica je da to Udruženje ništa ne radi još otkako su isti ljudi koji ga danas vode ukinuli Crobu. Ti se ljudi nalaze u teškoćama u svojim klubovima, a dojam je da oni ne mogu voditi ni sebe, a kamoli klubove. Cibona je visokoprofesionalan klub i jednostavno, sve je primjetnije da je zbog teškog stanja u gospodarstvu, ali i u sportu, jaz između našeg kluba i ostalog dijela lige prevelik, objasnio je direktor Cibone.</p>
<p>Miličević je očekivao da će se na toj sjednici glasovati o prijedlogu Cibone za promjenom sustava natjecanja, ali i o sličnom prijedlogu Zagreba.</p>
<p> – A direktor Zagreba, ujedno i predsjednik Udruženja, nije dopustio glasovanje, čak ni o svojem prijedlogu. Zar ga se stidi, zapitao se Cibonin čelnik.</p>
<p>Miličević je dodao da Cibona više neće čekati da se drugi poigravaju s njenom sudbinom, da je ona institucija s gotovim programima za idućih pet godina i da ima zacrtan put koji će jednoglasno usvojiti i Upravni odbor.</p>
<p> – Gospodin Mijačika je vrijedan sportski radnik i vjerojatno mu je ideja oko regionalne lige pogrešno protumačena, a uvjeren sam da će i on glasovati za taj projekt, tvrdi Miličević.</p>
<p>Direktor kluba iz Savske objašnjava da Cibona ne žuri s konceptom Jadranske lige, nego je već zakasnila.</p>
<p> – Sad je ožujak, a mi u lipnju trebamo znati hoćemo li igrati na tri fronte i koliko nam za takav program treba igrača. Već idućeg tjedna sklopit ćemo ugovor s jednim zagrebačkim A-1 ili A-2 ligašem u kojemu će se, uz našu struku, kaliti naši perspektivni igrači, otkrio je Miličević, ne želeći reći o kojem je klubu riječ.</p>
<p>Potom se opet vratio regionalnoj ligi:</p>
<p> – Regionalna liga je gotova stvar i sigurno kreće u listopadu! Bez hrvatskih klubova ili s njima. Mađari ili Srbi jedva čekaju da uskoče u taj program. Menedžment Cibone napravio je program, nas to natjecanje zanima i kao klub možemo se u njega uključiti, bez ičije privole. Također, za nas je nacionalno prvenstvo svetinja i njega se ne odričemo, kako to neki žele prikazati. Euroliga će nam biti šlag. Mi smo kao klub, kao institucija pokrivena marketinški i sponzorski, koja ne ovisi ni o kome sa strane, spremni za takav opsežan program, ali ljudi u Hrvatskoj to ne shvaćaju, naglasio je Miličević, govoreći da je jedan sponzor regionalne lige (kako je on zove) već »unutra«, ali to ne znači da se ne pregovara i s drugima.</p>
<p>Miličević je posebno ponosan na činjenicu da su se Euroliga i Suproliga »otimali za Cibonu uoči sezone«.</p>
<p> – No, to i ne čudi jer su čak tri naša igrača bila na NBA draftu. Prošla europska sezona nije bila uspješna iako smo imali evidentnih objektivnih poteškoća. Ostali smo dužni navijačima i sponzorima – ulagačima i to ćemo u idućim sezonama ispraviti. Naši su sponzori poslovni ljudi i oni veoma dobro znaju da mora proći neko vrijeme za prave uspjehe, zaključio je Miličević.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Pet minuta dovoljno za 3-0</p>
<p>Bez previše žustrine nogometaši Zagreba su pobijedili Varteks 3-0 u prvoj utakmici četvrtfinala Kupa Hrvatske / Goran Jurić nije nastupio, jer mu u ugovoru ne piše da je obvezan igrati i utakmice Kupa?!</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Je li Zagreb sa 3-0 (2-0) pobjedom protiv Varteksa u prvoj utakmici četvrtzavršnice Kupa već osigurao plasman u sljedeći krug? Ili će za sedam dana Varaždinci možda ipak pronaći neke skrivene rezerve i oni proći dalje? No, nakon ove utakmice u Kranjčevićevoj ostaje zaključak da je Zagreb već napravio većinu posla, iako se voli reći da je lopta okrugla.</p>
<p>Bila je to utakmica u kojoj se dosta dugo igralo beskrvno i bez nekog većeg rizika, s naglaskom da su Varaždinci u prvom dijelu ostavili nešto uvjerljiviji dojam. Čak su preko Sabolčkog u 24. minuti imali pogodak u vratnicu, nakon što je spomenuti igrač svojski odapeo sa 25 metara. Valja istaknuti i bravuroznu obranu Zagrebovog vratara Sandra Tomića još u samom otvaranju utakmice, kad je Bratkovićev udarac s pet metara pod samu prečku riješio tako što je izbacio loptu u korner. Što se više bližio kraj prvog dijela, stjecao se dojam da se mreže neće tresti, jer napadači baš i nisu bili na razini. Sa Zagrebove strane od većih prijetnji jedino smo zabilježili pogodak u vratnicu direktnim udarcem iz udarca iz ugla Franje u 20. minuti.</p>
<p>No, cjelokupni veliki preokret u kojemu je Zagreb ostvario ogroman kapital za uzvrat za sedam dana dogodio se u razmaku od nepunih pet minuta. Točnije, od 42. do 47. minute, u kojem su razdoblju domaći postigli sva tri pogotka. Najprije je u 42. minuti Šimić vrlo dobro uposlio razigranog Štroka koji je u kaznenom prostoru Varteksa želio zaobići vratara Šimunića, ali je bio nesportski zaustavljen. Bio je to 11-erac kojeg je Franja sigurno pretvorio u pogodak.</p>
<p>Suparnici su već zaista pomišljali da će s tim rezultatom taj dio utakmice završiti, ali tako nije mislio mladi Štrok. U brzoj protuakciji, izvrsno je u 45. minuti naciljao Čižmeka, ovaj je pak dobro pronašao Lovreka kojemu nije bilo teško zatresti mrežu. Varaždinci su protestirali zbog nedozvoljene pozicije, ali jedino što su dobili bio je jedan od kartona.</p>
<p>Taman što se krenulo u nastavku, eto novog slavlja za Zagreb. Slobodni udarac sa 18 metara od vrata Varteksa izveo je Čižmek i loptu ubacio u gostujući peterac. U velikoj gužvi Bulat je loptu želio produžiti do nekog od svojih suigrača, ispriječila se noga Kristića i lopta je odsjela u mreži. Nakon svih ovih šokova Varaždinci su pokušali smanjiti rezultat, ali sve je ostalo na prijetnjama. S naglaskom da je Zagrebov vratar Sandro Tomić dva puta izvrsno reagirao.</p>
<p>Zagrebova je pobjeda tako ispala znatno veća no što je to pokazivala njegova igra, pa ostaje dvojba da li im se više isplati igrati suzdržano ili isključivo napadački. S druge pak strane Varaždinci nisu bili ni sjena svih onih prijetnji i najava o velikoj momčadi. Valja također spomenuti da je Zagreb zaigrao bez svog glavnog čovjeka, obrane – Gorana Jurića koji navodno nije želio igrati iz bizarnog razloga. Podsjetio je Jurić, naime, svoje poslodavce da mu u ugovoru ne stoji da je obvezan igrati i utakmice za Kup, pa da za tu vrstu usluge treba biti posebno honoriran.</p>
<p> l Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB – VARTEKS 3-0 (2-0))</p>
<p>ZAGREB: Tomić 7 – Perić 6.5; Stavrevski 6.5, Osibov 6 – Bulat 6, Šimić 6.5, Štrok 7 (od 77. Čačić –, Čižmek 7, Franja 6.5, Pirić 6 – Lovrek 7 (od 80. Nosek –).</p>
<p>VARTEKS: Šimunić 5.5 – Kristić 5.5; Bratković 6, Madunović 6 – Hrman 5.5 (od 74. Bilokapić 5.5), Halini 5.5 (od 55. Šafarić 5.5), Sklepić 5 (od 66. Drobne 5.5), Kastel 5.5, Sabolčki 6 – Bjelanović 6, Karić 6.</p>
<p>SUDAC: Strunje (Split) 6.5. GLEDATELJA: 1000.</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Franja (43. – 11m), 2-0 Lorek (45), 3-0 Kristić (47. – autogol)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Perić, Šimunić, Štrok, Čižmek, Pirić</p>
<p>CRVENI: –</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Sandro TOMIĆ</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Dragovoljci« ponizili Hajduk</p>
<p>U prvoj utakmici četvrtzavršnice Kupa, Hrvatski dragovoljac – Hajduk 2-2, splitski »bijeli« nisu dali naslutiti da je riječ o jednoj od vodećih momčadi u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Gledajući faktografski, Hajduk je sa 2-2 (1-1), nakon europogotka Deranje u zadnjoj minuti u Sigetu protiv Hrvatskog dragovoljca, ostvario temeljni cilj u prvoj utakmici četvrtzavršnice Kupa. Gledajući pak po onome što su momčadi pokazale u utakmici, apsolutno se nije moglo zaključiti da je splitska momčad ta koja ne samo da računa na ukupnu pobjedu u Kupu, nego i prvenstvu. Na temelju sigetske predstave, ta bi uloga bez sustezanja mogla biti dodijeljena »dragovoljcima«, a za momčad u povijesnim bijelo-plavim dresovima mogle bi se ispisivati ozbiljne sumnje u ostanak u Prvoj ligi...</p>
<p>Stoga smo nakon utakmice, u mnoštvu komentara koji su hvalili poletne i nadahnute »dragovoljce«, ali im i zamjerali što nisu »uništili« Hajduk kad je već postojala idealna prilika i bezbroj šansi, zabilježili izjavu Milana Španjića, direktora Osijeka:</p>
<p>– Sad mi je jasno kako naš poraz u Sigetu, 1-2 u zaostaloj utakmici s Hrvatskim dragovoljcem, nije bio slučajan. Sreća za sve nas iz »gornjeg doma« što je prvenstvo već u završnoj fazi, inače bismo u Dragovoljcu imali ozbiljnog konkurenta. Ipak, bez obzira što je Hajduk djelovao kao da puca po svim šavovima, ne zavaravam se da će nam u Splitu u subotu biti lakše. Dapače...</p>
<p>Vrteći film zbivanja u Sigetu i činjenicu da je Deranja svojim drugim pogotkom na kraju četvrte, posljednje minute sudačke nadoknade, prekrasnim letećim »škaricama« ipak Hajduku spasio čast, trener Hajduka Zoran Vulić bio je dvojako raspoložen. Najprije je, okružen Hajdukovim navijačima, deprimirano rekao:</p>
<p>– Sasvim je nebitno za nas što je utakmica završila 2-2, i da je bilo 1-2 imali bismo realne šanse za prolaz. Tragično je za momčad koja se zove Hajduk što je dopustila da je formalno ponizi suparnik koji se bori za ostanak u Ligi! Žao mi je jedino igrača iz naše zadnje linije jer su, neshvatljivom indolentnošću ostalih suigrača, bili bezbroj puta dovedeni u situaciju da ispadnu smiješni. Samo nas je čudo spasilo od velike sramote, iako je sramota za klub sama činjenica da su nam se gledatelji smijali.</p>
<p>No, već u idućem trenutku, vidjevši da i novinari prisluškuju njegov komentar, Vulić je, hrabreći se a da ga čuju i njegovi igrači, glasno uzviknuo:</p>
<p>– Bit će bolje, mora biti! Sumnjam da se Hajduk može spustiti niže od ovoga.</p>
<p>I naše je mišljenje da Hajduk ne može lošije od sigetskog izdanja, pri čemu nisu samo njegovi igrači krivi za to. Treba svakako pohvaliti pomlađene »dragovoljce« i njihov duh koji ih stalno tjera naprijed tako da suparnik, ma kako se zvao, nema vremena za predah.</p>
<p>– U našoj je igri bilo mnogo prkosa, priznaje Predrag Jurić, trener Hrvatskog dragovoljca. – Prije destak dana, naime, u nadmetanju za prvenstvene bodove na Poljudu, ničim nismo bili podređeni Hajduku. Bilo je i prigoda, ali smo nekom čudnom lakoćom, zahvaljujući i vjetru, primili četiri pogotka, a nismo postigli nijedan. Sad smo Hajduku mogli uzvratiti istom mjerom, ali ne žalim previše što nismo uspjeli. Bitno je da igramo dobro i stvaramo prigode, to je bitno zbog gledatelja, te da se stvara prepoznatljiva fizionomija momčadi. Stoga ne vidim razloga zašto na uzvrat u Split ne bismo otišli s nadom i otvorenom igrom pokušali iznenaditi. Iako je Hajduk uvijek – Hajduk.</p>
<p>Iako bi izjednačenje u zadnjoj minuti razljutilo svakog klupskog šefa, posebice nakon bezbroj neiskorištenih prigoda njegove momčadi i dva pogotka Katulića iz blizine u Hajdukovu vratnicu, Stjepan Spajić, predsjednik Hrvatskog dragovoljca, bio je ponosan poput pauna:</p>
<p>– Zašto ne bih, imam se čime ponositi jer sve su to uglavnom vrlo mladi igrači za koje će nam uskoro veliki kucati na vata, ali pokazat ću im figu. Mogu moji dečki i ubuduće slobodno izgubiti, ali budu li tako igrali, neću im ništa zamjeriti. Zaslužili su i danas janjetinu u Hrašću, i to dvostruku porciju. Neka im je u slast!</p>
<p>(Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dinamo slavio i s pola snage</p>
<p>U dvoboju četvrtfinala Kupa Hrvatske protiv drugoligaša Kamen-Ingrada pobjeda 4-0 je pripala momčadi Dinama </p>
<p>VELIKA, 7. ožujka</p>
<p> – Lako i prelako Dinamovi su nogometaši odradili prvu četvrtfinalnu utakmicu hrvatskoga Kupa u Velikoj. Svladali su, naime, domaćeg drugoligaša Kamen-Ingrad čak 4-0 (1-0), te tako odagnali sve dvojbe oko plasmana u polufinale, pa će uzvrat u Maksimiru biti samo puka formalnost. Odličnim se, eto, pokazao potez čelništva Kamen-Ingrada kad su zamolili maksimirskog prvoligaša da im izađe u susret i prvu četvrtfinalnu utakmicu ipak odigraju u Velikoj, iako je ždrijeb nudio prvo domaćinstvo Dinamu. Jer, ovako je drugoligaš barem napunio stadion i zaradio neke novce, a da je na prvoj utakmici u Zagrebu bio poražen sličnim rezultatom, zacijelo bi im znatno manje ljudi došlo na stadion. Ovako se na izvrsno uređenom ŠRC »Kamen-ingrad« okupilo čak oko 4000 gledatelja, samo mjesto Velika ima oko 1500 žitelja, veliki je broj pristalica nogometa stigao iz obližnje Požege. </p>
<p>Ako se i nije vidio tko zna kako dobar nogomet, gledatelji su se mogli uvjeriti koliko je gruba razlika u kakvoći između vodećih prvoligaša i drugoligaša. Jer, Dinamo je gotovo šetajući došao do visoke pobjede, ni u jednom trenutku domaćin nije priprijetio, ali ni u jednom trenutku Dinamo nije igrao sa više od pola snage. Sve to zorno govori kakvu smo utakmicu gledali, bio je to nogometni ogled koji je u prvih dvadesetak minuta više bio primjeren popodnevnom odmaranju nakon obilnog ručka, nego uživanju u nogometnoj igri. No, i s takvim tempom Zagrepčani su držali sve niti igre i uistinu je pogodak gostiju stalno visio u zraku.</p>
<p>A do vodstva su »plavi« došli u 21. minuti. Bosnar je opalio sa tridesetak metara, lopta je na putu prema vratima udarila Olujevića i odbila se na nogu Balabanu, koji ju je sa sedam metra iz kosa zakucao u mrežu. Dinamo je u prvome dijelu još u dva navrata bio blizu pogotka, međutim, Bazina i Sedlovski nisu se iskazali dobrim realizatorima.</p>
<p>U nastavku smo vidjeli istu sliku, lagano, »tempaško« Dinamovo dominiranje i neuspješno pariranje domaćina. Nevjerojatno je, zapravo, da vodeći drugoligaš može biti toliko jalov i nemoćan, zapravo su samo u dva navrata domaćini ugrozili Butinu (65. i 72. minuta), međutim, Balaškovićev je udarac pokraj vratiju, a Brkićevu je loptu Butina obranio. I to je bilo sve od limitiranog domaćina koji je znatno više očekivao od ovoga dvoboja. No, ostalo im je samo razočaranje, a Dinamo je napokon naišao na momčad koja mu nije zabila gol! Iako je to teško na ovim prostorima, ipak će drugoligaš iz Velike ostati upisan među raritete...</p>
<p>Sve je u Velikoj bilo odlučeno u 55. minuti. Bazina je lijepo proigrao Mikića na desnome boku i ostalo je tek nejasno je li zaspala domaća obrana ili pomoćnik Krečak? Naime, Mikić je ušao sam kao duh u 16-erac, odigrao povratnu loptu Balabanu koji ju je lagano pospremio u mrežu za 2-0. A domaći su nogometaši okomili glasovitog pomoćnog suca koji je ovaj put zastavicu držao spuštenu i omogućio je »modrima« završetak napada. Jasno je da od tih prigovora nije bilo ništa i Dinamo je sa 2-0 praktički nakon manje od sata igre zgotovio posao.</p>
<p>Do kraja smo gledali laganu uspavanku u kojoj se mreža Kamen-Ingrada zatresla još dva puta. Najprije je Bazina lijepo materijalizirao svoje dvostruko dodavanje sa Mikićem i deset minuta prije kraja postavio 3-0, a u 82. minuti, nakon prekršaja na Mikiću, Šupraha je dosudio 11-erac kojega je Pilipović pretvorio u konačnih 4-0 koji Dinamu jamči proboj među četiri najbolje momčadi u Kupu...</p>
<p>Loša je vijest da je u 39. minuti Brazilcu De Oliveiri pukao stražnji butni mišić i neće ga biti barem pet tjedana na travnjaku. Njegovim izlaskom iz igre, raspoloženi se Mikić iz veznog reda preselio u napad i pokazao što može.</p>
<p> l ŠRC »Kamen-Ingrad« </p>
<p>KAMEN-INGRAD – DINAMO 0-4 (0-1)</p>
<p>KAMEN-INGRAD: Majnović 5 – Olujević 5; Gusić 5 (Grbeš –), Rubić 5 (Francem –) – Darmopil 5, Balašković 5.5, Crnčević 5, Bešlić 5, Brkić 5.5 – Zekić 5, Dam. Bognar 5.</p>
<p>DINAMO: Butina 6 – Leutar 6; Sedloski 6.5, Bosnar 6 – Mikić 7.5, Jeličić 6, Agić 6.5, Bazina 7, Polovanec 5.5 (Čutura –) – Balaban 7.5 (Pilipović 6), De Oliveira 5 (Leko 6)</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Split) 6. GLEDATELJA: 4.000.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Balaban (21), 0-2 Balaban (55), 0-3 Bazina (80), 0-4 Pilipović (83., 11 m)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Olujević</p>
<p>CRVENI: –</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Mihael MIKIĆ</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Osječani sigurno prema polufinalu</p>
<p>U prvoj utakmici četvrtfinala Kupa Hrvatske nogometaši Osijeka nisu imali previše problema za pobjedu 4-0 protiv nekadašnjeg prvoligaša i pobjednika Kupa, zaprešićkog Inkera </p>
<p>OSIJEK, 7. ožujka</p>
<p> – Vodeći prvoligaš nije imao mnogo teškoća na putu ostvarenja sigurne pobjede nad liderom treće hrvatske lige, Inkerom. Iako igrajući gotovo s pola snage, bez uobičajena žara i tempa, Osječani su nadvisili samozatajne »žuto-plave« iz Zaprešića sa 4-0 i već u prvom susretu prokrčili put u polufinale hrvatskog Kupa.</p>
<p>Dakako, gosti žale što nisu učinili nešto više, a mogli su. U 60. minuti kiksao je debitant Kukoč, naprosto poklonio loptu Peranoviću koji je krenuo sam k vratima domaćih. No, očito impresioniran ukazanom prilikom Peranović je puknuo mlako po zemlji sa 15 metara i Balić je lako smirio loptu.</p>
<p>Sve ostalo proteklo je u znaku Osječana. Nakon što Vuka već u otvaranju nije pogodio mrežu iz idealne pozicije, već 10-ak minuta kasnije iskazao se kao vrstan dodavač. Sve je pokrenuo junak utakmice Beširević dijagonalom s lijeve strane. Vuka je nesebično servirao loptu dotrčalom Turkoviću i uslijedila je hladnokrvna egzekucija u desni kut nemoćnog Bronića. I u drugom poluvremenu na sceni je bio jedan od najiskusnijih osječkih igrača. Ovaj put, za stvaranje nove »osovine« pridodao mu se i najmlađi osječki profesionalac Krešimir Brkić. U obje situacije, Beširević je s lijeve strane idealno ubacivao loptu u kazneni prostor, gdje se na zaprepaštenje gostujuće obrane u obje situacije našao vezni igrač Brkić i slao loptu u desni kut nemoćnog vratara Inkera. »Šećer na kraju« došao je u sudačkoj nadoknadi vremena Mitu je centrirao s lijeve strane, a visoki Neretljak glavom smjestio loptu u desni kut.</p>
<p> l »Gradski vrt«</p>
<p>OSIJEK – INKER 4-0 (1-0)</p>
<p>OSIJEK: Balić 6, Kukoč 6, Vuica 7, Neretljak 7, Prišć 6 (od 80. Balatinac –), Brkić 7, Grnja 6, Halilović 6 (od 46. Petrović 6.5), Beširević 8, Turković 6.5 (od 59. Mitu 6), M. Vuka 6</p>
<p>INKER: Bronić 5, Tomljenović 5.5, Banović 5, Brlek 6.5, Beber 6, Ostojić 5, Ceraj 5, Peranović 5, Kuš 5.5 (od 63. Stanec 5), Čivrag 5.5 (od 63. Horvat 5), Žitković 6 (od 80. Lepanović –)</p>
<p>SUDAC: Vukić (Rijeka) 7. GLEDATELJA: 600</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Turković (13.), 2-0 Brkić (54.), 3-0 Brkić (76.), 4-0 Neretljak (90.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Ostojić, Banović, Kukoč</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Bakir BEŠIREVIĆ</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>KFOR-ova indolentnost pogodovala razvoju nesigurnosti, tvrdi makedonski premijer</p>
<p>Američke snage sukobile se s teroristima / Rumunjska i Bugarska ponudile vojnu pomoć Skopju</p>
<p>NEW YORK, 7. ožujka</p>
<p> - Na zahtjev Makedonije, Vijeće sigurnosti UN-a održalo je u srijedu u New Yorku izvanrednu sjednicu na kojoj se raspravljalo o pogoršanju prilika na dijelu makedonsko-jugoslavenske granice i o uvođenju tampon zone s kosovske strane.</p>
<p>Uoči tog sastanka, objavljeno je u srijedu priopćenje predsjedatelja Vijeća, ukrajinskog veleposlanika Volodimira Jelčenka o sastanku članica Vijeća s jugoslavenskim premijerom Zoranom Žižićem. Uz izraze zadovoljstva »poboljšanjem odnosa« između SRJ i misije UN-a na Kosovu, istaknuto je da je potreban »sadržajan dijalog« Beograda i političkih prvaka kosovskih Albanaca. Pohvaljena je »suzdržanost« jugoslavenskih vlasti u odnosu prema »ekstremizmu nekih albanskih skupina«.</p>
<p>Prošloga je tjedna glavni tajnik UN-a Kofi Annan izrazio »duboku zabrinutost« zbog incidenata u blizini makedonsko-kosovske granice. Odmah nakon toga Vijeće sigurnosti pozvalo je KFOR i UN-ovu misiju na Kosovu da poduzmu sve potrebne mjere.</p>
<p> »UNMIK i KFOR trebaju pojačati međunarodnu nazočnost u pograničnom prostoru i učiniti sve što mogu kako bi očuvali stabilnost i mir«, zaključili su članovi Vijeća sigurnosti.</p>
<p> No, makedonski premijer Ljubčo Georgievski upravo je UNMIK i KFOR okrivio za sadašnje stanje. »Do ovog ne bi došlo da se KFOR nije ponašao indolentno (...) mjesecima se nisu pojavljivali na tom terenu, a i u ovih dvadesetak dana otkad su ekstremisti zaposjeli Tanuševac, dolaze rijetko«, izjavio je Georgievski.</p>
<p> Pisanje nekih stranih agencija i medija da je makedonska vojska u utorak poduzela ofenzivu na Tanuševac, glasnogovornik makedonskog ministarstva obrane Georgi Trendafilov na brifingu tog dana navečer nazvao je zlonamjernim i tendencioznim. Dodao je da eksplozije koje su se mogle čuti u tom području, vjerojatno dolaze od čišćenja mina kod sela Ravno, gdje su prije nekoliko dana poginuli makedonski vojnici. Trendafilov je istaknuo da je u Tanuševcu i dalje između 150 i 200 »terorista«, te da ima informacija da oni koji prelaze na kosovsku stranu, namjeravaju ponoviti napade na drugim točkama duž granice. </p>
<p> Američki su vojnici u srijedu ranili dvojicu muškaraca u sukobu nedaleko od makedonske granice, priopćili su izvori američkih jedinica KFOR-a. Sukob je uslijedio nedaleko od sela koja okružuju Tanuševce, mjesto 40 kilometara sjeverno od Skopja. Tamo su se od nedjelje već sukobljavali pobunjeni Albanci i makedonska vojska.</p>
<p>Zasad nije poznata nacionalnost ranjenih osoba. Riječ je o prvom sukobu naoružanih osoba i mirovnih snaga otkako je KFOR prošloga tjedna počeo jače nadzirati granicu. U sukobu nije ranjen nijedan američki vojnik, objavili su izvori navodeći da su vojnici bili u ophodnji nedaleko od pograničnog mjesta Mijaka, kad je skupina od pet, šest ljudi u njih uperila oružje. Američki su vojnici tada zapucali ranivši dvojicu muškaraca, a ostali iz skupine povukli su se natrag u Makedoniju.</p>
<p> Bukurešt je u utorak pružio Skopju potporu u njegovim naporima da riješi krizno stanje na granici Makedonije i Kosova. Rumunjski ministar obrane Ioan Mircea Pascu u razgovoru s makedonskim kolegom kazao da Rumunjska, kao zemlja čiji vojnici sudjeluju u međunarodnim mirovnim snagama na Kosovu (KFOR), čekaju »međunarodnu odluku o mogućoj intervenciji mirovnih snaga u toj zoni«. </p>
<p> Nekoliko bugarskih vojnih kamiona punih streljiva u četvrtak bi trebalo stići u Makedoniju, u sklopu vojne pomoći koju je Bugarska odobrila toj zemlji zbog oružanih sukoba na granici s Kosovom. Bugarski ministar obrane Bojko Noev u ponedjeljak je najavio da će se vojna pomoć sastojati od »opreme za razminiranje i streljiva«.</p>
<p>Bugarski premijer Ivan Kostov u srijedu je na sjednici parlamenta posvećenoj sukobima na makedonsko-kosovskoj granici najavio da će u četvrtak otputovati u dvodnevni posjet Makedoniji. Ocijenio je da su sukobi koje su izazvali albanski ekstremisti, pokušaj »da se problem proširi s Kosova na Makedoniju« i »onemogući etnički suživot« u toj zemlji. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>I šef SDP-a BiH slavi Kurban-bajram</p>
<p>Čak i kada je riječ o formalno multietničkim strankama, kakva je SDP BiH, priznaje se da u ovom trenutku predsjednik stranke ne bi mogao biti nebošnjak, ali ni deklarirani ateist jer bi to imalo velikog utjecaja na podršku birača</p>
<p>SARAJEVO, 7. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Lideri Demokratske alijanse za promjene, prije svega oni iz vodeće stranke te koalicije, SDP-a BiH, nastoje promijeniti ukorijenjeno mišljenje u javnosti da je njihova politika u biti ateistička. Reformirani komunisti su na izborima dobili jednu trećinu bošnjačkih glasova, ali su zahvaljujući snažnoj podršci međunarodne zajednice te savezu sa Silajdžićevom Strankom za BiH i skupinom manjih stranaka došli u priliku preuzeti značajan dio »kolača« u vlasti. No SDP, i ponajprije lider te stranke Zlatko Lagumdžija, ako žele na dulji rok očuvati vodeću poziciju, moraju osigurati stabilniju podršku biračkoga tijela, a zasad je ona najsnažnija među Bošnjacima.</p>
<p>Iako ozbiljna istraživanja nikada zapravo nisu učinjena, ipak se smatra da na bošnjačko biračko tijelo značajno utječe religioznost kandidata, čak u znatno većoj mjeri nego kod pripadnika ostalih nacionalnih skupina u BiH. Za to postoje, smatara se, duboki sociološko-povijesni razlozi. Čak i kada je riječ o formalno multietničkim strankama, kakva je SDP BiH, priznaje se da u ovom trenutku, primjerice, predsjednik stranke ne bi mogao biti nebošnjak, ali ni deklarirani ateist, jer bi to imalo velikog utjecaja na podršku birača. </p>
<p>Izostanak Zlatka Lagumdžije, lidera SDP-a, koji odnedavno obnaša dužnost ministra vanjskih poslova BiH, s ceremonije potpisivanja sporazuma o posebnim odnosima između SRJ i Republike Srpske, između ostalog, jedan je od poteza kojim će reformirani komunisti nastojati dokazati domaćoj javnosti da nisu promijenili samo ime, već i odnos prema vjeri. Naime, uz ostale kontroverze oko Sporazuma potpisanog u Banjoj Luci, zanimljivo je da je taj događaj zakazan na sam Kurban-bajram. Lagumdžija je stoga svoj izostanak opravdao »neodložnim obiteljskim obvezama«, očito diplomatski stavljajući do znanja da i on proslavlja Bajram. U komentaru SDP-u izuzetno bliskog Dnevnog avaza istaknuto je da je novi šef diplomacije na taj način »po tko zna koji put demantirao i predstavnike tri do jučer vladajuće nacionalne stranke koji su se uoči izbora u studenom biračima upinjali pojasniti kako su u Lagumdžijinoj stranci sve sami ateisti, te kako onima što idu u džamiju i crkvu nema mjesta u toj stranci«. </p>
<p>Ipak, iako je Lagumdžija i ovom prilikom, kao i svojedobnim posjetom Srebrenici gdje se na muslimanski način pomolio za žrtve masakra, demonstrirao svoju religioznost, ipak još uvijek mnogi misle da je riječ o pozi. Tako se kao protuargument podsjeća na skandaloznu predizbornu izjavu jednog dužnosnika SDP-a (Bore Bjelobrka): »Oni su gradili džamije, a mi ćemo zatvore za njih«. Također, tvrdi se da u SDP-u nije jednak odnos kada je riječ o svim konfesijama. Visoki dužnosnik sarajevskog HDZ-a tako je u jednoj neformalnoj prilici izjavio da je »ispovijedati islam u toj stranci očito poželjno i prihvatljivo, dok s druge stane katolici u SDP-u i dalje jedva da mogu slobodno krstiti djecu«.</p>
<p>Naravno, međusobne optužbe na političkoj sceni, bile istinite ili ne, nisu ništa neuobičajeno. Geste često mogu značiti mnogo, no ipak će tek stvarna djela pokazati kakav je zbiljski odnos novih vlasti spram ovog izuzetno bitnog društvenog pitanja. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Beogradska »Vojska« optužuje islamske zemlje</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Terorizam na jugu Srbije financiraju islamske zemlje koje uz posredovanje islamske humanitarne organizacije »El hilali« šalju novac albanskim ekstremistima, a sredstva se prikupljaju i reketiranjem sunarodnjaka, piše u najnovijem broju beogradski tjednik Vojska. Oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB) podijelila je područje općina Bujanovac i Preševo na sjeverni, središnji i južni sektor, ali nije sigurno da među lokalnim zapovjednicima postoji subordinacija i poslušnost prema jedinstvenom zapovjedništvu, piše list. </p>
<p>Kao zapovjednik tzv. glavnog stožera OVPMB spominje se Shefqet Musliu (36), automehaničar iz sela Končulj. On je, navodi se, u siječnju ove godine potpisao dokument da je »istočno Kosovo (jug Srbije) konačno slobodno«, ali je »neophodna daljnja pomoć i podrška domoljuba iz dijaspore i braće s Kosova«. U sjevernom sektoru dominira takozvana Čarska grupa koja kontrolira sela u gornjem toku Brezničke rijeke, tvrdi Vojska i objašnjava da je zapovjedništvo je u selu Muhovac gdje s 400 do 500 ljudi zapovijeda Muhamed Xhemaili iz sela Čar. Uz napade i otmice, naoružani Albanci iz tog sektora sudjelovali su u okršajima s policijom zapadno od Vranja. Središnjem sektoru pripadaju sela Breznica, Mali i Veliki Trnovac, Končulj i Lučane na regionalnom putu ka Gnjilanu. Najveći autoritet među naoružanim Albancima tu ima medijski eksponirani bivši krojač iz Bujanovca Ridvam Qazimi - Leši koji zapovijeda grupom od 600 do 700 naoružanih pripadnika. Oni su dosad organizirali više napada na Končulj, Lučane i Veliki i Mali Trnovac, a sjedište im je u neposrednoj blizini Bujanovca. Južni sektor obuhvaća sela u općini Preševo. Držalo se da je zapovjednik 300 do 500 naoružanih Albanaca Shaqir Shaqiri iz sela Karadak kojega je u siječnju uhitio KFOR. Ova se grupacija, piše vojni tjednik, specijalizirala za otmice, no sve češće organizira oružane napade na pripadnike srbijanske policije i VJ. Sva naseljena mjesta u zoni sigurnosti, osim Cerevajke i Gramade, kontroliraju naoružani Albanci, piše Vojska. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Corriere della Sera« proslavio 125. rođendan</p>
<p>Za vrijeme skandala s Bettinom Craxijem s ložom P2 list se zamalo ugasio / Spasio ga je tadašnji premijer Spadolini, nagovorivši Agnellija da kupi većinski paket dionica / Danas je taj list opet najtiražniji sa oko 700.000 prodanih primjeraka</p>
<p>RIM, 7. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Točno prije 125 godina, 7. ožujka 1876., u 21 sat i pet minuta je izišao prvi broj lista Corriere della Sera. »Otac« mu je bio Eugenio Torelli Viollier, plavokosi Napolitanac, star 34 godine koji je svojom odmjerenošću i hladnoćom više podsjećao na Engleza, nego na Talijana. Francusko prezime svoje majke, Voillier, dodao je na očevo da bi se razlikovao od mnogobrojnih Torellija iz Napulja. </p>
<p>Prvi broj lista Corriere della Sera se sastojao od samo četiri stranice i cijena mu je bila 5 centezima. Izišao je u nedjelju, neradni dan kad je masa ljudi šetala milanskim ulicama. Marketinški pogodak je bio pravi, izišao je na dan kad nijedan drugi list nije u prodaji, jer nedjelja je bio dan odmora. Taj prvi dan života je bio simboličan, jer je imao monopol nad tržištem i svih tri tisuće kopija je bilo rasprodano za nekoliko sati. Mladi direktor se odlučio za sjedište lista u predivnoj Galeriji Vittorio Emanuele 77. Drugi značajan zadatak je bio naći suradnike koji su bili spremni raditi za mala primanja. Na samom početku je zaposlio samo jednog službenika i jednog kurira. Na njegovu sreću, našao je tri urednika puna entuzijazma. To su Raffaello Barbiera, bivši službenik Općine Venecija koji je doveo masu venetskih novinara u list, moreplovac Ettore Teodori Buini koji je obišao cijeli svijet i zaposlio svoju suprugu barunicu Vittoriu Bonacina koja je ostala godinama raditi za Corriere della Sera, prevodeći romantične priče iz svih krajeva svijeta. Njihova kći Luciana je bila prva žena zaposlena u milanskom listu kao tajnica Luigija Albertinija. Treći urednik koji je pokrivao temu gospodarstva je bio Giacomo Raimondi. </p>
<p>Problemi sa dopisništvima su riješeni na isti način. Nađeni su ljudi spremni raditi za simbolične svote koji su po kvaliteti svojih članaka nadmašivali mnogo bolje plaćene kolege. Prva dopisništva su otvorena u Rimu, Torinu, Genovi i Veneciji. Crnu kroniku, koja je i u ta davna vremena bila najčitanija, pokrivao je markiz Matteucci koji je radio besplatno za list. I tako je malo po malo Corriere della Sera, od početnih tri tisuće primjeraka prerastao je za nekoliko godina u najčitaniji list Italije. </p>
<p>Crni period milanski list je zabilježio za vrijeme prve Craxijeve vlade, sredinom osamdesetih kad pada pod utjecaj paramasonske lože P2. U tom periodu naglo pada čitanost lista i nakon skandaloznog objavljivanja više od 900 imena osoba aktivno uključenih u ložu P2, od kojih su mnogi bili glavni akcionari, kao Angelo Rizzoli, vlasnik poznate izdavačke kuće Rizzoli, prijeti mu prava propast. Tadašnja talijanska vlada na čelu s premijerom Spadolinijem je imala sluha i nije dopustila kraj jednog od najstarijih i najuglednijih talijanskih listova. Zbog imagea koji je Corriere della Sera imao punih devet desetljeća vrijedilo je spasiti ga. U jednom intervjuu danom novinarima milanskog lista, Spadolini je izjavio: »Italiju bi više moralno koštalo dopuštanje gašenja jednog tako jakog lista, nego njegovo spašavanje.« </p>
<p>Nakon dugih razgovora iza zatvorenih vrata, predsjednik vlade Spadolini je uspio nagovoriti torinski Fiat, najjačeg talijanskog proizvođača automobila da otkupi većinski paket dionica raspadajuće kuće Rizzoli Corriere della Sera. Vlasnik Fiata Giovanni Agnelli, doživotni senator je vjerovao u budućnost Corriere della Sera i nije mu bilo teško investirati svoj novac sve dok list opet nije stao na svoje noge. Zahvaljujući njemu, danas je Corriere della Sera ponovno među najčitanijim listovima u Italiji, sa dnevnom nakladom od više od 700.000 primjeraka. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Britanska vojska boji se međunarodnog suda za ratne zločine</p>
<p>Bivši Pinochetov odvjetnik nedavno je postavio pitanje kako bi se mogao obraniti Tony Blair da ga optuže zato što je naredio bombardiranje ciljeva na Kosovu iako je bio svjestan da bi mogli poginuti i civili</p>
<p>LONDON, 7. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski vojni vrh izrazio je zabrinutost zbog planova za stvaranje novog trajnog međunarodnog suda za ratne zločine. Spomenuti sud pod sponzorstvom UN-a, predviđen Rimskim protokolom iz 1998., otvorio bi naime mogućnost da pripadnici britanskih vojnih snaga budu krivično gonjeni zbog ratnih zločina. To tvrde visoki britanski vojni zapovjednici, koji ujedno smatraju da bi opasnost od suđenja zbog ratnih zločina mogla spriječiti britanske mirovne snage u djelotvornom obnašanju svojih dužnosti - čak i u misijama za račun UN-a. </p>
<p>Međunarodni sud za ratne zločine zamišljen je kao trajna verzija sudova u Nürnbergu i Tokiju, na kojima se sudilo za zločine u Drugom svjetskom ratu, te sadašnjih sudova u Haagu i Arushi, gdje se sudi za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi. Povelja o utemeljenju toga suda nije još stupila na snagu, i neće dok je ne potvrdi najmanje 60 zemalja. Do sada je to učinilo samo njih 28, a Britanija se sprema uskoro učiniti. Među zemljama koje odbijaju ratifikaciju i protive se osnivanju suda nalaze se i SAD. Amerika tvrdi kako ne želi da njeni vojnici postanu meta »politički motiviranih« suđenja. </p>
<p>Vojno vodstvo u Londonu smatra da bi opasnost od suda mogla, recimo, spriječiti neki britanski ratni brod da napadne neprijateljski brod dok ne bude prekasno. Oni ističu da zapovjednik broda ili pilot aviona mogu biti optuženi za ratne zločine i ako napadnu cilj koji izgleda kao vojni te ako pritom slučajno poginu civili, ili ako samo nanesu štetu okolišu. Michael Caplan, bivši odvjetnik čileanskog diktatora generala Pinocheta, nedavno je postavio pitanje kako bi se mogao obraniti Tony Blair da ga optuže zato što je naredio bombardiranje ciljeva na Kosovu iako je bio svjestan da bi mogli poginuti i civili. Britanski premijer ne mora, međutim, brinuti jer ako međunarodni sud za ratne zločine ude uspostavljen, on neće imati jurisdikciju nad događajima koji su se dogodili prije njegova osnutka. </p>
<p>No mnoge, posebno u britanskoj vojskci smeta široka i rastezljiva definicija ratnog zločina kakva je dana u međunarodnoj povelji o uspostavljanju tog suda. Po njoj, ratni zločin uključuje »namjerno pokretanje napada sa znanjem da bi takav napad mogao dovesti do slučajnog gubitka života ili ranjavanja civila, ili nanijeti štete civilnim objektima, ili izazvati široke, dugotrajne i teške štete po prirodni okoliš, što bi očigledno bilo pretjerano u odnosu na konkretnu i izravnu očekivanu vojnu prednost«.</p>
<p>Zabrinutost oko uspostavljanja takvog suda izrazila je i konzervativna oproba u Britaniji. Konzervativni glasnogovornik za vanjsku politiku Francis Maude rekao je kako vlada nije pružila dovoljna jamstva da će britanski vojnici biti zaštićeni od optužnica koje bi protiv njih mogli podići sumnjivi režimi. Maudea također brine da će novi sud moći krivično goniti zapovjednike za zločine koje su počinile njihove trupe, čak i kada se one nisu pridržavale izdanih zapovijedi. Drugi konzervativni političar lord Howell zalaže se da se zapovjedniku u takvim slučajevima sudi samo ako je svjesno ignorirao informacije da se spremaju zločini. </p>
<p>Nasuprot tome, britanska vlada tvrdi da je u međunarodnom pravu već uvriježen pojam propusta kontrole nad trupama. Vladini dužnosnici ističu, inače, da bi planirani trajni Međunarodni sud za ratne zločine djelovao samo u slučajevima kojima se nacionalni sudovi ne mogu ili ne žele baviti. Na udar novog suda dolazili bi ratni zločini, zatim djela genocida te zločina protiv čovječanstva. Britanski Foreign Office smatra da povelja o utemeljenju takvog suda sadrži već poznate postavke međunarodnog prava.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Ariel Sharon i službeno premijer</p>
<p>JERUZALEM, 7. ožujka</p>
<p> - Ariel Sharon u srijedu i službeno postaje premijer vlade nacionalnog jedinstva čiji će glavni cilj biti rješavanje palestinskog ustanka koji je do krajnjih granica potresao Izrael. Sharon, čelnik desne stranke Likud priseže zajedno s najmanje 26 ministara svoje vlade nakon što parlament izglasa povjerenje njegovoj sedmostranačkoj vladinoj koaliciji.</p>
<p> Nova Sharonova vlada bit će najveća izraelska vlada dosad - s 26 ministara i 12 zamjenika ministara iz sedam izraelskih stranaka.</p>
<p> Sharon je sastavio koaliciju koja kontrolira najmanje 73 zastupnička mjesta Knesseta koji broji 120 zastupnika. U toj se koaliciji nalazi širok spektar stranaka - od lijeve Radničke stranke do ultranacionalističkog bloka.</p>
<p> »Osjećam teret odgovornosti, posebice u ovom razdoblju. Siguran sam da ću zajedno s mojim kolegama u vladi učiniti sve da damo najbolji odgovor na opasnosti s kojima se suočava Izrael«, rekao je Sharon za izraelski radio. </p>
<p>Sharon, bivši general, prezima vlast u trenutku kada se veliki broj Izraelca osjeća nemoćnima pred petomjesečnim palestinskim ustankom i sve većim brojem napada na izraelske ciljeve. Zemlja je stavljena u stanje pune pripravnosti zbog opasnosti od novih samoubilačkih napada muslimanskih ekstremista.Militantni muslimanski pokret Hamas, koji je prezeo odgovornost i za posljednji u nizu samoubilačkih napada izvršen u nedjelju, zaprijetio je da će još 10 njegovih pristaša krenuti u samoubilačke napade čim Sharon preuzme vlast.</p>
<p> Sharonu je trebalo mjesec dana, otkako je na izborima nadmoćno porazio dotadašnjeg premijera Ehuda Barka, da sastavi novu vladu. Prije 18 godina, Sharon je bio prisiljen podnijeti ostavku na mjesto ministra obrane nakon što je u istrazi proglašen indirektno odgovornim za maskar nad Palestincima počinjen 1982. u Bejrutu.</p>
<p> Sjednica Knesseta započet će Sharonovim izvješćem o članovima nove vlade, a zatim će održati govor o stanju nacije. Nakon što se sa zastupnicima oprosti premijer u odlasku Ehud Barak, sve će parlamentarne stranke imati pravo na riječ, a zatim će se pristupiti glasovanju o povjerenju. Ako vlada dobije povjerenje zastupnika, prvo će premijer a zatim i svaki od ministara izaći pred zastupnike i kazati da će »odani Državi Izrael i njezinim zakonima, ispunjavati svoju zadaću kao ministar i ispunjavati odluke Knesseta«.</p>
<p>Vrijeme će pokazati hoće li nova vlada nacionalnog jedinstva uspijeti ujediniti Izraelce i zemlji i regiji donijeti toliko željeni mir. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Argentina ponovo otvara dosjee iz »prljavoga rata«</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Argentinski savezni sudac Gabriel Cavallo (42) uzbudio je duhove proglasivši u utorak »neustavnima« zakone usvojene u prosincu 1986. i srpnju 1987., kojima se pripadnicima oružanih snaga (osim vojnim zapovjednicima) jamči imunitet za zlodjela učinjena u vrijeme vojne diktature (1976.-1983.). Čini se da će nakon 25 godina od vojnog puča kojim je svrgnuta predsjednica María Estela Martínez de Perón, a vlast preuzela vojna hunta na čelu s generalom Jorgeom Videlom, žrtve dobiti mogućnost da pravdu potraže na sudu.</p>
<p>Zakoni o amnestiji oslobodili su progona 1180 pripadnika vojske i policije koji su osumnjičeni da su sudjelovali u otmicama i mučenjima političkih protivnika hunte u koncentracijskim logorima u kojima su umrle ili »nestale« tisuće Argentinaca. Premda se službena brojka žrtava tog »prljavoga rata« kreće oko 10.000, organizacije za zaštitu ljudskih prava tvrde da ih je bilo oko 30.000. Odluka suca Cavalla donešena je na zahtjev Centra za pravne i društvene studije (CELS) da ocijeni slučaj obitelji Poblete - otmicu Gertrudis Hlaczik i njezina supruga Joséa Pobletea Roa, te i njihove osmomjesečne kćeri, koju je nakon pogibije roditelja preuzela obitelj jednog pukovnika. Za taj slučaj osumnjičeno je 11 pripadnika vojske, a dvojica su uhićena. </p>
<p>Dosad je 11 bivših vojnih lidera osuđeno na zatvorske kazne ili kućni pritvor za kršenje judskih prava u vrijeme vojne diktature, ali ih je 1990. pomilovao predsjednik Carlos Menem. Odluka suca Cavalla omogućit će ne samo sudski postupak onih koji su počinili zločin nad obitelji Poblete, nego i ponovno otvaranje dosjea protiv svih osumnjičenih za takva zlodjela.</p>
<p>To znači da će se zatvoriti »kišobran« koji je štitio one što su počinili zločine u vrijeme vojne diktature. No, oni koji i dalje zagovaraju primjenu zakona o amnestiji u ime »nacionalne pomirbe«, brinu se da bi zakašnjela pravda mogla i njih stići. Među njima je i umirovljeni general Carlos Suárez Mason, zapovjednik kopnene vojske između 1976. i 1979., koji je bio nadležan za funkcioniranje koncentracijskoga logora poznatog kao El Olimpo.</p>
<p>Sudac Cavallo, za kojega njegovi suradnici kažu da je najcjenjeniji od svih saveznih sudaca i »jedini koji se usudio donijeti ovakvu odluku«, presudio je da su otmice i prisilna odvođenja ljudi »zločin protiv čovječnosti, koji ne zastarjeva i koji ne potpada pod amnestiju«. On te zločine naziva »genocidnim činom«, koji se smije i mora istražiti. </p>
<p>Sadašnji visoki časnici argentinske vojske upozoravaju da bi obnavljanje postupaka protiv osumnjičenih za zločine moglo izazvati nove napetosti u društvu. Tako general Ricardo Brinzoni, sadašnji zapovjednik kopnene vojske, kaže da je posljednjih godina »vojska pridonijela da argentinsko društvo živi u relativnom miru«, što bi moglo biti ugroženo, ako se ponovo revidiraju već zastarjeli kazneni postupci. Vlada se zasad nije oglasila o Cavallovoj odluci, kako je nitko ne bi optužio da čini »pritisak na pravosuđe«. I premda postoji opasnost da se razgrtanjem tih zločina otvore stare rane i da se ponovnim proživljavanjem najmračnijih razdoblja argentinske povijesti zakompliciraju odnosi u vladajućoj koaliciji, obitelji žrtava i borci za ljudska prava naglašavaju da i tisuće žrtava vojnog režima imaju pravo na pravdu, makar i zakašnjelu.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>U povodu preimenovanja ulica u Donjem Lapcu: Tajna Trga Boričevac</p>
<p>Općinsko vijeće Donjeg Lapca u Lici preimenovalo je lapačke ulice i trgove među njima i Trg Boričevac. Na pitanje (u obliku konstatacije) koje je kolega Tunjić iz Vjesnika postavio šefu Donjolapačkoga vijeća, gradonačelniku Milanu Đukiću, da su »hrvatsko mjesto Boričevac u Drugom svjetskom ratu Srbi spalili, a poslije rata nikada nije dopušten povratak Hrvata«, i da je »ukidanje Trga Boričevac i neka poruka«, upitani je odgovorio:</p>
<p>»Srbi nisu spalili mjesto Boričevac, već je ono spaljeno u ratu nakon stradavanja Velikog i Malog Bubnja. Povratak Hrvatima je dopušten, jer su se i vraćali poslije rata i tko je htio, taj je i ostao i danas živi u Boričevcu. Zašto se to oni nisu mogli vratiti? Kao kolonisti su živjeli u dijelovima Hrvatske, poput Bjelovara, Virovitice, Slavonskog Broda itd. Općinsko vijeće u ovom sazivu nije ni mijenjalo Trg Boričevac. Njega je u Trg Franje Tuđmana promijenilo rukovodstvo HDZ-a, a Trg Franje Tuđmana je mijenjan sada u Trg Nikole Tesle«. (Vjesnik, 3. ožujka 2001. str. 5).</p>
<p>U tome odgovoru činjenice su posve netočne, ali to nije povod ovoj reakciji. Odgovor pliva u nepodnošljivoj drskosti, ali ni to nije glavni razlog za ovo što pišem. Gospodinu su Đukiću činjenice isto što i duhan u luli: dobro se nagnječe, zapale, popuše i kao pepeo istresu da ih vjetar odnose na boričevačko zgarište nestalo u korovu jugoslavenskih desetljeća. A drskost? Drskost je samo jedna od crta gradonačelnikova lica, koju je stekao upravo opisanim odnosom prema činjenicama. Nepoštivanje istine i drskost, to kod gospodina Đukića uistinu ne može iznenaditi. U njegovu mi se odgovoru važnijim čini nešto treće, a to je njegova ilustrativnost: u njemu se zrcale tužne hrvatske političke prilike.</p>
<p>Boričevac nije daleko od Donjeg Lapca, tri-četiri kilometra, ali ga je, za razliku od Donjeg Lapca, vrlo teško naći, nakon što su ga 2. kolovoza 1941. posjetili Lapčani pojačani mještanima okolnih sela. Boričevac je tog vrućeg i prevrućeg dana bio gotovo prazan. Njegovi stanovnici, seljaci, stočari, Hrvati, njih oko dvije i pol tisuće, napustili su ga nekoliko dana prije, upozoreni da im se Lapčani i ostali spremaju u posjet. Ostalo je deset-petnaest starijih Boričevljana koji se nisu dali iz rodnih kuća, ostala je stoka koja je skapavala od žeđi i ostale su nezaključane kuće. Ostale su i dvije domaće, boričevačke srpske obitelji. Svi ostali pobjegli su u petnaest kilometara udaljeni gradić Kulen Vakuf u Bosni i tu čekali da se vizita iz Lapca završi, pa da se, ako Bog da, vrate u svoj Boričevac. Nikad se nisu vratili, do dana današnjega!</p>
<p>U Boričevac je upala razjarena rulja, kličući kralju Petru i otadžbini Srbiji. Neki su na kapama imali zvijezde, petokrake, neki srpske kokarde, a većina, osim slijepe mržnje, nije imala ništa. Jesu li to bili Srbi? Ne, slažem se s g. Đukićem, to nisu bili Srbi. Bili su to ljudi podivljali od ideja kojima su ih opskrbljivali razni generalštabni majori, vojvode, policijski batinaši i vođe ustanka. Među potonjima glavnu je riječ vodio tobožnji komunist Gojko Polovina koji i danas, kao umirovljeni general JNA, živi u Beogradu.</p>
<p>Što je posjet iz Lapca donio Boričevcu, neka kaže sam Polovina, koji to ipak znade nešto bolje od g. Đukića.</p>
<p>»Za nepun sat Boričevac je bio u plamenu«, piše on (u svojoj knjizi Svedočenje, Prva godina ustanka u Lici, Beograd, 1988., str. 340). »Ostaje činjenica«, dodaje on, »da je u masi neboraca toga momenta u pljački i paljenju učestvovao i znatan broj boraca, od kojih su neki poslije toga bili sjajni ne samo partizanski borci nego i politički i vojni rukovodioci, komandiri, komandanti. Nikad nisam niti hoću javno pomenuti njihova imena«. (Polovinina knjiga, str. 342).</p>
<p>Selo je opljačkano i zapaljeno, zajedno s nekima od spomenutih staraca, crkva je razorena, a groblje sravnjeno sa zemljom. (Kad sam s roditeljima sedamdesetih godina, prvi i jedini put za vrijeme Jugoslavije, bio u Boričevcu, tražili smo nadgrobni kamen s djedova groba, ali ga nismo našli. Obiđite pragove kuća po okolnim selima, rekli su nam upućeni, pa ćete ga naći). </p>
<p>Boričevljani su se sklonili u Kulen Vakufu, iz Vakufa su pobjegli u Bihać, a iz Bihaća, željeznicom, u Slavoniju i druge krajeve. Ne kao kolonisti, kako kaže g. Đukić, jer kolonist podrazumijeva darovnu zemlju i imanje, nego kao jadna sirotinja bez ikakve imovine kojoj nitko ništa nije dao i koja je, da bi preživjela, morala u nadnicu na najgore poslove. Moj je djed Mile, ugledni boričevački domaćin, otac velike obitelji, gazda, završio u selu Posavski Podgajci u Slavoniji kao sluga, dok su Polovinini i Đukićevi sjajni partizanski borci i vojni rukovodioci, komandiri, komandanti, koji su opljačkali i zapalili njegov Boričevac i pobili mu susjede, danas bi se reklo - nedužne civile, dobili dobre mirovine, goleme stanove, a neki i cijele ulice u Donjem Lapcu gradonačelnika Milana Đukića.</p>
<p>Tko je počinio genocid u Boričevcu? G. Đukić kaže da to nisu bili Srbi i ja se s njim slažem. Ipak, činjenica jest da su 2. kolovoza 1941. u Boričevcu ostale netaknute samo dvije kuće, kuće jedinih dviju srpskih obitelji!</p>
<p>Poslije 1945. Boričevljani se nisu smjeli vratiti u Boričevac, jer tamo su ih čekali isti oni koji su ih 1941. protjerali i koji bi ih poslije prvog sumraka pobili. Vlast im je odbijala i sve molbe za povrat imovine, a kako i ne bi kad su te molbe, bez obzira na koga adresirane (neke su išle i na Maršalat u Beograd), na kraju dolazile u ruke ubojica i rušitelja Boričevca, Polovininih i Đukićevih sjajnih partizanskih boraca i vojnih rukovodilaca, komandira, komandanata.</p>
<p>U Boričevac se prije »Oluje« 1995. vratila samo jedna jedina prognanička hrvatska obitelj, ali ni ta nije stigla odmah, nego desetak godina poslije onoga rata. Odmah poslije Drugog svjetskog rata rata Boričevac ne samo da nije postojao, nego se nije smio ni spomenuti i njegovo su ime prognanici izgovarali u pola glasa. Bilo je pokušaja da se na ulazu u nekadašnje selo postavi ploča s natpisom Boričevac, ali su svi završili neuspjehom: čim bi se smračilo, ploča bi nestala. Na kraju je Boričevac izbrisan i iz službenog popisa naseljenih mjesta.</p>
<p>Ako je točno, kako kaže g. gradonačelnik, da je Boričevac razoren u trenutnome bijesu zbog zločina u Velikom i Malom Bubnju, a nije točno, kako to da je taj trenutni bijes trajao pune pedeset četiri godine! Boričevljani su na boričevačko zgarište slobodno i otvoreno mogli doći tek poslije »Oluje« 1995., a prvu Malu Gospu, svoj mjesni blagdan, proslavili su 1996., kada ih se, njih i njihovih potomaka rođenih u progonstvu, oko srušene crkve okupilo više od dvije tisuće! Kakav je to trenutak koji je trajao više od pola stoljeća, a u Donjem Lapcu, kao što vidimo, traje i danas?!</p>
<p>Nije riječ ni o kakvome trenutku, nego je riječ o dobro isplaniranom i temeljito provedenom etničkome čišćenju ili genocidu koji je započet 2. kolovoza 1941., uz svesrdnu podršku beogradskih vlasti nastavljen 1945., potvrđen 1991. u tzv. SAO Krajini i sada napokon dokrajčen skidanjem ploče na kojoj piše Trg Boričevac u Donjem Lapcu!</p>
<p>U kolovozu 1941. Boričevac je uništen, a njegovi stanovnici otjerani u progonstvo, godine 1945. prostorom nekadašnjeg Boričevca vladali su oni koji su Boričevac uništili, 1991. u Boričevcu se ništa nije promijenilo, osim što su se razarateljima Boričevca pridružili sinovi i unuci, ali što je s Boričevcem 2001.? Tko njime danas vlada? Gdje danas raste korov Boričevac? U kojoj i čijoj državi? Ima li Hrvatska suverenitet nad boričevačkim grobljem?</p>
<p>Protjerivanje Boričevca iz Donjeg Lapca posve je logična posljedica stanja koje vlada u tom mjestu, a koje se stanje očito bitno ne razlikuje od onoga u kolovozu 1941., u kolovozu 1945. ili u kolovozu 1992., kada su Boričevcem vladali Polovinini sjajni partizanski borci. Brisanje Trga Boričevac posljedica je, dakle, vlasti g. Đukića (kojoj sekundira mjesni HSP), ali i stanja u zemlji u kojoj je takva vlast moguća. Eto, u tome je tajna eliminacije Trga Boričevac. </p>
<p>A u čemu je tajna lapačkog preimenovanja Bjelovarske ulice? Možda u tome što se dio protjeranih Boričevljana sklonio u Bjelovar? Hoće li nas protjerati i iz Bjelovara? </p>
<p>Josip Pavičić, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Institutu za fiziku iz Zagreba dugujem najdublju zahvalnost</p>
<p>Profesor sam na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Bavim se eksperimentalnom fizikom. Osjećam potrebu da se zahvalim kolegama sa Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za fiziku Sveučilišta na velikoj pomoći koju su mi pružili.</p>
<p>O mom boravku na Institutu za fiziku Sveučilišta pisao sam ranije u raznim prilikama. Tako sam u listu »Slobodna Bosna« od 1.prosinca 1995. napisao: »Moje iskustvo iz Zagreba i poznanstvo s prof. Boranom Leontićem, umnogome je opredijelilo moj daljnji rad. Od prof. Borana Leontića naučio sam kako treba organizirati realiziranje naučno-istraživačkih ideja i njegove metode pokušavam slijediti u radu sa svojim suradnicima«. </p>
<p>Splet okolnosti mi je omogućio odlazak u Zagreb na Institut za fiziku Sveučilišta da radim svoj magistarski rad i kasnije doktorski rad. Tu sam veoma rano upoznao i dr. Emila Babića kome sam zahvalan na pomoći koja mi je omogućila da ostanem u Zagrebu. Povratkom u Sarajevo, uz podršku Odsjeka za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, formirao sam 1970. »Laboratorij za fiziku metala« s ciljem da se znanja stečena u Zagrebu transferiraju u Sarajevo i da se održi veza sa kolegama s kojima su bili već tada ostvareni kvalitetni rezultati. Laboratorij je tijekom posljednjeg rata gotovo sav uništen. Danas se renovira ponovo uz veliku podršku kolega iz Zagreba. Iz ovog laboratorija potekla su dva doktorska rada, dva magistarska rada i oko 30 diplomskih radova te je objavljeno oko 50 članaka u poznatim svjetskih časopisima.</p>
<p>Sredinom 1993. g. u vrijeme kada je Sarajevo bilo razarano preko radija oglasio se ured katoličke crkve »Srce Isusovo« i pozvao me da se javim i da podignem pošiljku koja mi je stigla. Pristigla novčana pošiljka bila je od mojih kolega iz Zagreba i iznosila je 800 DEM. Bez patetike, ovaj novac mi je u velikoj mjeri pomogao da preživim rat. Ovaj prijateljski gest ponovio se 1995. kada sam otišao u Zagreb na simpozij posvećen 90-toj godišnjici rođenja prof. Mladena Paića. U to vrijeme komunikacija sa Sarajevom obavljala se kroz tunel izgrađen ispod aerodromske piste. Ponovo su kolege na vlastitu inicijativu skupile novac i predale mi pomoć. Sticajem okolnosti došao sam do spiska 24 ljudi koji su bili donatori.. Spisak čuvam kao jedan od veoma rijetkih lijepih uspomena toga vremena.</p>
<p>Rat se završio. Stvoreni su uvjeti da se opet počnemo baviti profesionalnom djelatnošću. Predavanja na fakultetu su poprimila redovan tok, međutim naučno-istraživački rad se nije mogao obavljati jer su laboratoriji bili uništeni. </p>
<p>Obratio sam se direktoru Instituta za fiziku u Zagrebu, dr. Čedomilu Vadli pismom u kojem sam ga zamolio da omogući da dvoje kolega dođu u Sarajevo i da mi pomognu. U odgovoru između ostaloga je stajalo: »... neka Vam naši troškovi ne budu nikako opterećenje. Ukoliko, ipak, dobijete naknadu za te troškove iz drugih izvora, predlažem da ih čuvate za vaše potrebe. Mi želimo pomoći, želimo suradnju, i u okviru naših mogućnosti ćemo kao i dosad nastojati biti kooperativni.«Kolege, koje sam predložio da dođu u Sarajevo bili su dr. Marko Miljak i dr. Đuro Drobac. Dr. Marko Miljak došao je prvi u Sarajevo i boravio je u dva maha po sedam dana. U tijeku drugog boravka s njime je u Sarajevo došao i dr. Đuro Drobac. U vezi s boravkom dr. Marka Miljka i dr. Đure Drobca moram reći da su svoje dnevnice poklonili Laboratoriju za fiziku metala. Kada su nam dali novac rekli su »kupite si alat da imate čime raditi«.</p>
<p>Svi ovi elementi pokazuju koliko je velika pomoć bila Instituta za fiziku u Zagrebu i njegovih članova dijela članova te Odjela za fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu meni osobno, Laboratoriju za fiziku metala u Sarajevu, Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu i općenito naučnom radu u ovoj sredini. Zbog toga ja ovom prilikom i na ovaj način izražavam najdublju zahvalnost u svoje ime i svih svojih suradnika kao i institucije u kojoj radim.</p>
<p>Prof. dr. Egvin Girt, Sarajevo</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Najveći broj požara skrivili su pušači!</p>
<p>U Nedjeljnom Vjesniku od 25. veljače 2001. objavljen je članak o pripremama Hrvatske vatrogasne zajednice, odnosno Vlade RH za ovogodišnju požarnu sezonu. Tim povodom predlažem odgovornima da u ovogodišnji protupožarni program uvrste i preventivne mjere protiv nemarnih pušača kao potencijalnih izazivača požara.</p>
<p>U »Biltenu o požarima 1999.« kojeg izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova RH se navodi da je 1999. g. bilo ukupno 7438 požara, a čak 85 posto nastalih iz nehaja ili nepažnje.</p>
<p>U dijelu o uzrocima požara se navodi da od 2314 požara prouzročenih toplinskom energijom, šibice su uzrok 1712 ili 74,0 posto požara, a upaljač 489 ili 21,1 posto.</p>
<p> Od gorivih dijelova tvari bilo je ukupno 1944 požara, a 510 ili 27,8 posto bio je uzrok opušak cigarete.</p>
<p>Smatram da se u preventivnom protupožarnom programu nije posvećivalo dovoljno pažnje nemarnim pušačima uzročnicima brojnih požara.</p>
<p>Procjenjuje se da na području Hrvatske ima oko 40 posto pušača među odraslim pučanstvom ili oko 1.200.000 redovnih pušača duhana.</p>
<p>Hrvatsku posjeti godišnje oko pet milijuna stranih turista od kojih su također od 30 do 40 posto pušači.</p>
<p>Računa se da se samo na području grada Zagreba popuši dnevno u prosjeku oko desetak milijuna cigareta, toliko zapali šibica ili upaljača i baci opušaka. Odbačenim opušcima zagađen je okoliš manje više svuda gdje borave ili se kreću redovni pušači. U ljetnim mjesecima milijuni pušača turista su na našim putovima i turističkim destinacijama. Mnogi od njih su pušači umorni od putovanja i nemarno odbacuju neugašeni opušak na nedozvoljenim mjestima koji ponegdje mogu izazvati i požar.</p>
<p>Predlažem da se postave uočljive poruke, odnosno natpisi upućeni pušačima na određenim područjima s upozorenjem da se uzdrže od pušenja zbog opasnosti od požara uzrokovanih paljenjem cigareta ili bačenim opušcima.</p>
<p>Upozorenjima o suzdržavanju od pušenja u određenim područjima smanjit će se ne samo broj požara već će se i odgojno djelovati na pušače.</p>
<p>Suvremena medicinska znanost, Ujedinjeni narodi, Svjetska zdravstvena organizacija, Svjetska banka, Ujedinjena Europa i brojne druge međunarodne organizacije već godinama upozoravaju da je pušenje duhana najraširenija suvremena bolest ovisnosti, narušitelj zdravlja ljudi i kvaliteta života, uzročnik brojnih bolesti i ranije smrtnosti.</p>
<p>Pušenje duhana je danas društveno neprihvaćena navika i nekulturan čin. Protupožarna upozorenja upućena svim pušačima doprinijet će ne samo prevenciji požara već i pušenja, a upozoriti će se i vatrogasci pušači da prestanu pušiti.</p>
<p>Prof. dr. sc. Mijo Šimunić, član Povjerenstva za borbu protiv pušenja Ministarstva zdravstva RH, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Britanski vojnici i u mirovnim akcijama žele slobodne ruke</p>
<p>U aktualnim raspravama o suđenjima za ratne zločine, peticijama itd. možda će biti od koristi analiza pisanja Guardijana u broju od 7. ožujka 2001., koji na naslovnoj stranici (dakle je napis značajan), objavljuje da su »komandanti britanske vojske upozorili političare, da bi osnivanje međunarodnog krivičnog suda, za što se zauzima ministar vanjskih poslova Robin Cook, moglo rezultirati situacijom, u kojoj bi pripadnici britanskih oružanih snaga bili optuženi za ratne zločine ili bi im bila ograničena sposobnost da sprovode zadatke čak i u mirovnim misijama te da bi ih to moglo sprječavati u izvršavanju njihovih dužnosti«.</p>
<p>Nije jasno: kako britanskim komandantima nisu jasna pravila, koja su Haaškom sudu bila toliko jasna. Dakle se sudilo zbog političkog djelovanja da bi se zatrla jedna vrsta politike, bez obzira što je ona dovela do smanjenja Republike srpske sa 71 posto na željenih 51 posto.</p>
<p>Osim toga, ako se misli da je podjela BiH krimen, tada treba suditi lordu Owenu, on je pred TV kamerama pokazivao crvenkasta, zelena i plava područja i to bi danas bila realnost, da je to bilo dovoljno Karadžiću.</p>
<p>Jasno je da britanski vojnici i u mirovnim akcijama žele slobodne ruke tako da mogu izvoditi akcije u kojima nerazmjerno potrebama stradavaju civili, da im se uništava imovina, da se zagađuje okoliš. Oni žele da njihovi zapovjednici nisu odgovorni za ono što čini njihova vojska, da se za to ne trebaju niti brinuti, a ako slučajno saznaju za počinjeni zločin, da oni ne budu odgovorni.</p>
<p>Jesu li onda nastrane peticije u nas da se tretman svih vojnika barem u Europi, izjednači. Kako to da neki smiju nekažnjeno »pljačkati trafike« i o tome traže javnu podršku pisanjem u uglednom Guardianu? Kako to da im se nitko javno ne usprotivi? Zar je naša »javnost« toliko različita od britanske javnosti?</p>
<p>prof. Dubravko Heinrich, Karlovac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Isprika ministru Alojzu Tušeku</p>
<p>U Vjesnikovoj stalnoj rubrici Pisma čitatelja objavljena su 12. i 14. veljače dva pisma kao reakcija na intervju ministra pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka koji je objavljen u Nedjeljnom Vjesniku 11. veljače. Iako mišljenja i gledišta objavljena u ovoj rubrici nisu stav redakcije, uredništvo Vjesnika drži da je objavljivanjem pisama ministru Tušeku nanesena moralna šteta jer su pisma vrvila nizom neistina, proizvoljnih ocjena i osobnih uvreda. Urednik pisama pogriješio je jer je objavio pisma uvredljivog sadržaja, a osim toga nije dodatno provjerio identitet pošiljatelja. Naknadnom provjerom redakcija je ustanovila da imena navodnih pošiljatelja ne odgovaraju stvarnim osobama, pa osnovano sumnjamo a iza pisama stoji netko tko je ministru Tušeku želio nanijeti moralnu i političku štetu. Provjerili smo i neke navode iz pisama koji su se odnosili na karijeru ministra te ustanovili da je riječ o notornim lažima.</p>
<p>Vjesnik kao ozbiljan i uravnotežen list građanske i demokratske Hrvatske rubrikom pisama otvarao je i otvara prostor najrazličitijim mišljenjima i reagiranjima, ali nikako osobnim uvredama i neistinama. Stoga molimo ministra Tušeka da uvaži našu ispriku.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Braća Rodić uhićena u iznudi »duga« od 100.000 DEM</p>
<p>PULA, 7. ožujka</p>
<p> – Četvorica braće Rodić uhićene su u Puli za vrijeme počinjenja kaznenog djela iznude, a u srijedu poslije podne saslušao ih je istražni sudac Eugen Pustijanac, kojom prigodom je u nazočnosti odvjetnika Ante Nobila i Rajka Brankovića uz ostalo prebrojen i pozamašni novac koji je kod njih zatečen prilikom posljednje i najmaleroznije iznude. </p>
<p>Kako je na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji rekla glasnogovornica PU istarske Štefanija Prosenjak – Žumberac, četvorica braće Rodić zatečeni su i uhićeni zbog kaznenog djela iznude u više navrata 1998., 1999. i početkom 2000. godine i to radi iznuđivanja od dviju osoba s područja Istre na osnovi nepostojećeg dugovanja. Iznuđivali su naime »dugovanje« prema zajedničkom prijatelju oštećenih i uhićenih, a pozajmica je u startu iznosila samo pet tisuća DEM da bi kasnije lihvarski premašila 50 tisuća maraka. Prilikom iznuđivanja uzimali su novac i zlatninu, a prema onome što je rečeno na tiskovnoj konferenciji sveukupni iznuđeni iznos znatno premašuje sto tisuća maraka. Riječ je u stvari o braći Sebastijanu (1967.), Roku (1964.), Vinko (1966.) i Zoranu (1969.). Kako saznajemo sva četvorica braće sa zadatkom u Puli uhićeni su u utorak u rano poslije podne u jednom ugostiteljskom objektu u gradskom predjelu Veli Vrh. </p>
<p>Inače, da podsjetimo, braća Zoran i Vinnko, te Lazar (42), osumnjićeni su za ubojstvo »kralja kocke«, Zlatka Bagarića. </p>
<p>Naime, 15. srpnja 1998. godine, oko 7.10 sati u »NK Dubravi« lokalu koji je u vlasništvu Rodića, Bagarić se sukobio sa Zoranom, te potom i s Lazarom kojega je udario s pištoljem u glavu. Međutim, Bagarić se nije zaustavio u maltretiranju i gostiju i osoblja, te je došlo do tučnjave ispred lokala, a na kraju i do pucnjave.</p>
<p>U optužnici se, koju je tada podigao zamjenik županijskog državnog odvjetnika Ivica Ovčar, navodi kako je Zoran ispalio iz automata »agram« prema Bagariću jedan hitac. Međutim, i Lzar je ispalio hitac prema Bagariću, nakon čega je »kralj kocke« počeo bježati. Lazar ga je sustigao, oborio na pod, te mu u glavu ispalio nekoliko hitaca, a nakon čega je i Vinko, ispalio najmanje dva hica u Bagarićevu glavu. Od zadobivenih je strijelnih i prostrijelnih rana Bagarić preminuo na mjestu pucnjave.</p>
<p>Mladen Bokulić, Bruno Keltić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Na suđenju Kutli u osam mjeseci odrađeno samo 29 radnih dana</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka </p>
<p> – Suđenje Miroslavu Kutli i dvanaestorici suoptuženih u slučaju »Tisak«, kojim ih se u jedanaest točaka tereti da su »Tisak« oštetili za 47 milijuna kuna, nikako da se nastavi. Naime, na Općinskom je sudu glavna rasprava ponovno odgođena za 20. ožujka, i to telegramom, pet dana ranije. Bez ikakvaa obrazloženja, sudionike glavne rasprave sutkinja Ksenija Gržin obavještava da se glavna rasprava ponovno odgađa. Ova se posljednja odgoda samo nadovezala na prošlu, kojom je glavna rasprava sa 15. veljače pomaknuta na 7, ožujka. I tako, dok se rasprave telegramski odgađaju, Miroslav Kutle sjedi u pritvoru više od godinu dana, od 3. veljače 2000. godine. Optužnica je protiv okrivljenih podignuta 20. srpnja 2000., a prva je rasprava bila zakazana za 3. listopada 2000, ali je zbog nedolaska petooptuženog Krunoslava Marčinka odgođena za 17. listopada, kad je konačno suđenje i počelo. </p>
<p>No, početni se entuzijazam i odvjetnika i novinara, a vjerojatno i državnih tužiteljica polako stišavao. U listopadu su se održale svega četiri, u studenom čak jedanaest, a u prosincu opet samo četiri rasprave. Siječanj je, pak, bio jednako »aktivan« kao i studeni, s jedanaest održanih rasprava, a veljača je bila prilično »lijena«, sa samo dvije rasprave, i to 2. i 15. u mjesecu.</p>
<p>Otad, suđenje se stalno odgađa, iako se zaista ne može reći da je to zbog nedolaska ili nepoštivanja suda nekog od optuženih. Samo se jednom, i to iz opravdanih razloga, kako je utvrđeno liječničkim vještačenjem, rasprava na jedan dan odgođena zbog bolesti jednog od optuženih, ali je dolazak suoptuženika na suđenje zaista gotovo stopostotan. </p>
<p>Ako se, dakle, uzme u obzir da je optužnica u ovom slučaju podignuta prije osam mjeseci, ostajemo zatečeni činjenicom da je u to vrijeme, otkad postupak traje, održano samo 29 dana suđenja! A, koliko smo saznali, predsjednica sudskog vijeća Ksenija Gržin (protiv koje je odbačena kaznena prijava koju su uime Miroslava Kutle podnijeli Rajko Mlinarić i Anto Nobilo) nema nijednu drugu raspravu, niti se bavi ijednim drugim predmetom upravo stoga da bi se ovaj pritvorski predmet što prije riješio.</p>
<p>– Ovdje se radi o pritvorskom predmetu, a dosad su saslušani vještakinja i 13 svjedoka optužbe. Obrana još uopće ne nazire kraj postupka, niti trenutak kad će naši svjedoci doći na red, jer će sutkinja najvjerojatnije i ovog 20. ožujka tražiti dopunsko vještačenje za dodatnu dokumentaciju koja je u dosadašnjem postupku pristigla u spis, kaže Rajko Mlinarić, branitelj Miroslava Kutle koji se uskoro pritužbom na rad Vijeća namjerava obratiti Vrhovnom, Županijskom i Općinskom sudu, a požalit će se, kako je rekao, i ministru Ivaniševiću zbog sporosti i neažurnosti sudstva. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Vrijedi li« Glavaševo vrijeđanje Ristića 120.000 kuna?</p>
<p>OSIJEK, 7. ožujka</p>
<p> – Saslušanjem preostala dva svjedoka, na Općinskom je sudu u Osijeku u srijedu završena glavna rasprava u postupku za nadoknadu štete kojeg je pokrenuo predsjednik Osječko-baranjskog odbora Liberalne stranke i vijećnik Županijske skupštine dr. Ramir Ristić protiv saborskog zastupnika i bivšeg osječko-baranjskog župana Branimira Glavaša.</p>
<p>Damir Gregorović, šef dopisništva Jutarnjeg lista u Osijeku, čiji je novinar Velimir Slovaček prvi objavio tekst o ovome »verbalnom incidentu«, istaknuo je kako ga je tog poslijepodneva, nakon održavanja Županijske skupštine nazvao novinar Slovaček. Rekao mi je da je saznao da je na skupštini, nakon što su novinari otišli, vijećnika Ristića vrijeđao tadašnji župan Branimir Glavaš. Dogovorili smo se da o tome piše idućeg dana, te da uzme izjave i od Ristića i od Glavaša, objasnio je Gregorović, dodavši da od Slovačeka nije tražio da mu otkrije izvor informacije. Nadalje je iskazao da su idućega dana pozvali Ristića u redakciju kako bi ga fotografirali za potrebe objavljivanja teksta koji je u međuvremenu napisan, te da se on tom pozivu odazvao.</p>
<p>Glavaš je potom upitao svjedoka jesu li morali nagovarati Ristića da se dođe fotografirati i je li on znao o čemu pišu, na što je Gregorović odgovorio potvrdno. Naime, tuženik i njegov zastupnik mr. Dražen Matijević smatraju da je tužitelj »u svrhu vlastite promidžbe ovom beznačajnom događaju sam dao publicitet i važnost koju ni po čemu ne zaslužuje«. Također smatraju da je Ristić o svemu sam obavijestio medije, a potom podnio tužbu zbog povrede časti, te je tako »učinio sve da ovaj slučaj dobije određeni publicitet, samo da bi opravdao enormni tužbeni zahtjev«.</p>
<p>Posljednji saslušani svjedok, Dario Kuštro, savjetnik za odnose s javnošću u županiji Osječko-baranjskoj ispričao je kako ga je dan nakon sporne sjednice nazvao Slovaček, te mu objasnio o čemu se radi i zatražio telefonski razgovor s Glavašem. Kuštro je istaknuo kako mu je Slovaček rekao da je informaciju o događaju dobio upravo od Ristića. Na poseban upit Ristićevog zastupnika Dinka Matijaševića koliko je ljudi u trenutku incidenta bilo na skupštini, Kuštro je odgovorio da ih je bilo tridesetak, na što je Matijašević konstatirao kako nije moguće da je o tome poslije sjednice pričao samo Ristić. Također na njegov upit je li čuo vrijeđanje i je li Glavaš zaista Ristiću rekao da je kreten, Kuštro je nakon izbjegavanja odgovora izjavio kako je »rečeno ono što su novine napisale«.</p>
<p>S obzirom da nije bilo više dokaznih prijedloga, glavna je rasprava okončana, a sutkinja Melita Novoselac strankama će, nakon što donese odluku o presudi, rješenje dostaviti pismenim putem.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Na suđenju pročitan ubojičin dnevnik s motivima za ubojstvo supruga zbog milijuna</p>
<p>LAS VEGAS, 7. ožujka</p>
<p> – Tužitelji u procesu protiv pedesetšestogodišnje Margaret Rudin, koja je optužena za mučko ubojstvo svog supruga milijunaša, pročitali su u utorak, tijekom sudske rasprave, njezin dnevnik u kojem ona navodi razloge za ubojstvo. Slušajući ulomke iz vlastitog dnevnika Margeret Rudin je pokrila svoje lice rukama, plačući, osobito kada je jedan od tužitelja pročitao detalj u kojem osumnjičena navodi kako je prisluškivala suprugove poslovne razgovore.</p>
<p>Nadalje, nazočni u sudnici su mogli čuti kako je Margaret u dnevnik unijela svoja negativna razmišljanja o suprugu Ronu, za kojeg je navela kako je »velika greška u njenom životu«. Također, u svom dnevniku optužena je priznala kako je često znala prisluškivati suprugove telefonske razgovore s ljubavnicom.</p>
<p>Tužitelji vjeruju kako je Margaret prije samog braka došla na ideju da prisluškuje i prati Rona, nakon čega je skovala plan kako će ga ubiti, te na taj način domoći se njegovih milijuna. Naime, šezdesetčetverogodišnji Ron Rudin netragom je nestao 1994. godine, te je njegove ostatke glave s rupom od streljiva nakon nekoliko mjeseci pronašao jedan ribar. Ostaci tijela bili su skriveni u starom čamcu, koji je kasnije potopljen na dno jezera Mohave. Kasnijom obdukcijom ustanovljeno je kako je Ronovo tijelo raskomadano i potom zapaljeno, a prema policijskom izvješću Margaret je čekala dva dana da prijavi suprugov nestanak.</p>
<p>Margaret se izgubio svaki trag kada je Ronovo tijelo slučajno pronađeno, te se prema nekim izvorima skrivala u više američkih saveznih država, gdje se prijavljivala pod lažnim imenima. No, opsežnom istragom i potragom u cijelom SAD-u ipak je otkrivena 1999. godine, a njezino uhićenje u gradiću Revereu u Massachusettsu moglo se pratiti uživo na televizijskoj emisiji »America's Most Wanted«.</p>
<p>Pored optužbe za ubojstvo supruga, Margaret Rudin se tereti i za nezakonito prisluškivanje i snimanje razgovora. Tu dodatnu optužbu njeni branitelji pokušali su odbaciti tvrdnjom kako Margaret nije znala da je oprema za prisluškivanje i snimanje razgovora ilegalna.</p>
<p>U utorak je na sudu svjedočila Sue Lyles, Ronova nekadašnja ljubavnica koja je potvrdila kako je Margaret često znala navratiti u Ronov ured, gdje se pred službenicima zaposlenim u njegovim brojnim tvrtkama znala negativno izražavati o njemu.</p>
<p>»Znala je banuti u ured i govoriti kako je bio običan pijanac i propalica dok nije nju sreo i oženio« iskazala je svjedokinja.</p>
<p>Prema očekivanjima tužitelja, Margaret očekuje maksimalna moguća kazna u saveznoj državi Nevada, odnosno doživotan zatvor. ( AP, priredio Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Manolić bolestan, Paraga nije ni dobio poziv za raspravu</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Rasprava u sudskom sporu u kojem je Josip Manolić tužio Dobroslava Paragu, predsjednika HSP 1861 na Općinskom je sudu u srijedu odgođena zbog izostanka obiju stranaka. </p>
<p>Naime, Manolićev zastupnik, odvjetnik Krešimir Vilajtović, izostanak svoje stranke objasnio je bolešću, dok je zastupnica Dobroslava Parage navela da joj se on osobno uopće nije javio, po čemu zaključuje da najvjerojatnije nije ni dobio poziv.</p>
<p>I predsjednik vijeća sudac Siniša Pleše rekao je da mu je poziv namijenjen Paragi vraćen s naznakom da ga stranka nije podigla.</p>
<p>Zbog toga je sudac novu raspravu zakazao za 14. svibnja, kada bi se trebale pojaviti obje stranke bez posebnog sudskog poziva. </p>
<p>Naime, Manolić je tužio Paragu zbog klevete iznesene u tekstovima »Paraga tuži Manolića zbog trovanja Stepinca« i »Kardinal Stepinac trovan je u zatvoru Lepoglava pod Manolićevim nadzorom«, objavljenih u Jutarnjem listu«, od 20. svibnja i 14. lipnja 1998. godine.</p>
<p> U jednoj od prijašnjih rasprava Paraga je bio i spreman na pomirenje ako Manolić, zbog povijesne istine, povuče tužbu, no, Manolić je rekao da preko izrečenoga ne može prijeći iz moralnih razloga. (M. B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="46">
<p>Zagrebačka banka: Nakon Jadranturista na redu prodaja Istraturista?</p>
<p>Banka je najavila da će se riješiti nebankarskog dijela portfelja i orijentirati isključivo na bankarstvo i ostale financijske djelatnosti/ O prodaji umaškog Istraturista pregovara s nekoliko potencijalnih kupaca, među kojima, tvrdi se, nije i TDR/ Trenutačno se tržišna vrijednost Istraturista kreće oko 270 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Nakon što je prihvatila javnu ponudu Tvornice duhana Rovinj, odnosno njezine tvrtke Adria Resorts za kupnju dionica rovinjskoga Jadranturista, u kojem je imala 51 postotni udio, Zagrebačka je banka najavila da će se nastaviti rješavati nebankarskog dijela svog portfelja, a sve u sklopu strategije orijentacije na osnovnu djelatnost - bankarstvo.</p>
<p> Među prvim je kandidatima za prodaju, po svemu sudeći, većinski paket dionica umaškoga Istraturista. No, napominju u banci, to neće biti tako brzo kao u slučaju Jadranturista. Banka je inače u posljednje tri godine pokušavala prodati te tvrtke, a nakon što je prodajom Jadranturista utržila oko 160 milijuna kuna, s nekoliko potencijalnih kupaca pregovara o prodaji Istraturista. Među kupcima su i neki inozemni investitori, ali, kako se tvrdi, ne i TDR.</p>
<p> Inače, vrijednost je temeljnoga kapitala Istraturista 467,5 milijuna kuna. Nominalna je vrijednost jedne dionice 100 kuna, tijekom posljednje godine dana cijena se ove dionice na Zagrebačkoj burzi kretala od 33 do 71,01 kuna, a ovih dana njome se trguje po cijeni od 58 kuna, što znači da se tržišna kapitalizacija (broj izdanih dionica pomnožen s njihovom trenutačnom cijenom na tržištu) kreće oko 270 milijuna kuna. Zagrebačka banka drži većinski paket dionica (oko 75 posto), nešto imaju mali dioničari te PIF-ovi, a 1,75 posto dionica rezervirano je u Hrvatskom fondu za privatizaciju za denacionalizaciju.</p>
<p> Istraturist, koji danas ima 745 zaposlenih, utemeljen je 1963. godine, a još 1975. ugostio je više od 1,28 milijuna turista. Danas u svojim hotelima, apartmanima i kampovima može smjestiti više od 19.000 gostiju. Banka je postala većinskim vlasnikom Istraturista 1996. godine potpisivanjem sporazuma o prijenosu dionica s HFP-om.</p>
<p> Nakon zaključenja javne ponude za dionice Jadranturista, te zacijelo u dogledno vrijeme i one koja će biti objavljena za Istraturist, ionako skromna ponuda vrijednosnica na domaćem tržištu bit će dodatno osiromašena. Naime, u relativno kratkom vremenu dogodilo se mnogo take-overa, te su s burze manje-više iščezle dionice Varaždinske i Dalmatinske banke, Plave lagune i druge, a nisu ih zamijenile novouvrštene likvidne dionice.</p>
<p>Kada banka proda turistički portfelj, na red će za prodaju kad-tad doći i preostale nebankarske tvrtke iz grupe. Tu je ponajprije riječ o vrijednim nekretninama na atraktivnim zagrebačkim lokacijama - to su, podsjetimo, Centar Gradski podrum d.o.o. na Jelačićevu trgu, te Centar Kaptol u Novoj vesi.</p>
<p> Preostali bi, dakle, oni koji se bave bankarstvom (Varaždinska i Zagrebačka banka BH Mostar), osiguravateljskom djelatnošću (pridruženi Allianz Zagreb), te drugim financijskim poslovima (ZB Invest d.o.o. za upravljanje investicijskim fondovima, Prva stambena štedionica, brokerska kuća ZB Brokeri...).</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Istarska županija preplavljena kreditnim zahtjevima za izgradnju pansiona i malih hotela </p>
<p>Županija je ovih dana zaprimila čak 160 kreditnih zahtjeva/Problem je, međutim, u tome što županija ne može zadovoljiti trenutnu kreditnu potražnju jer bi joj za zatražene kredite trebalo 175 milijuna kuna, a ona trenutno raspolaže sa samo 40 milijuna/U Istri drže da je ovo pravi put koji bi se učestalije trebao primjenjivati i u ostalim dijelovima Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Istarska je županija ovih dana zaprimila čak 160 kreditnih zahtjeva za izgradnju malih hotela i pansiona. »Ovo nadilazi sva naša očekivanja. Ovoliki interes pokazuje koliko pozitivne energije postoji među našim ljudima i koliko ljudi vjeruju u turizam. Nastavi li se ovakav interes, može se očekivati da će za sljedećih pet do deset godina Istra imati dvadesetak tisuća novih kreveta u novosagrađenim malim hotelima i pansionima«, izjavio je za Vjesnik Branko Curić, pročelnik Odjela za turizam i trgovinu Istarske županije. Curić je jedan od zaslužnijih što Istra već godinama prednjači u turističkom razvoju.</p>
<p>Problem je, međutim, u tome što Istarska županija ne može zadovoljiti trenutnu kreditnu potražnju jer za zatraženih 160 kredita trebalo bi joj 175 milijuna kuna, a županija trenutno raspolaže sa samo 40 milijuna. S tom će se svotom riješiti tek 50-ak zahtjeva, ostali će morati pričekati novu priliku. U proceduri su 54 zahtjeva vrijedna oko 50 milijuna kuna, ali će neki zbog birokratskih prepreka (jamstva i sl.) vjerojatno biti odbijeni.</p>
<p>Najviše se traže krediti od 1,1 milijuna kuna, odnosno 280.000 DEM-a. Isto tako, prema zaprimljenim zahtjevima najviše potencijalnih korisnika kredita želi graditi ili temeljito preuređivati pansione i male hotele od 20 do 80 kreveta. </p>
<p>Zahvaljujući jednopostotnim subvencijama Istarske županije te ministarstava turizma, obrta, malog i srednjeg poduzetništva, kreditna je kamata sa osam i pol spuštena na prihvatljivijih pet i pol posto. Rok je vraćanja kredita petnaest godina. </p>
<p>Eventualni dodatni krediti (dakle uz ovih pedesetak) ovise i o proračunu Istarske županije, a on je, tvrdi Curić, u ovom trenutku prenapregnut. Curić se, međutim, nada da će »pokoju« dodatnu kunu izvući iz spomenutih Ministarstva turizma i Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva. Pročelnik Odjela za turizam i trgovinu Istarske županije smatra kako se na istarskom primjeru pokazuje da je ovo pravi put koji bi se učestalije trebao primjenjivati i u ostalim dijelovima Hrvatske, odnosno da je najbolje rješenje da se u kreditiranje turističkog poduzetništva aktivnije uključe gradovi i općine. </p>
<p> Činjenica je, međutim, da je Istra mnogo lakše podnijela posljednjih desetak godina od, recimo, Dalmacije gdje je rat gotovo uništio tursitičku privredu. S druge strane, činjenica je isto tako da Istrani već godinama ulažu mnogo više energije u osvježavanje turističke ponude. Među prvima su, recimo, krenuli sa biciklističkim stazama, koje su već pronašle svoju europsku i domaću klijentelu. Nadalje, prvi su počeli s ozbiljnim razvojem seljačkog turizma (oni to zovu agroturizam) i već je prošle godine većina takvih gospodarstava bila popunjena tijekom cijelog ljeta. Ne treba zaboraviti ni vinske ceste, koje također među prvima zaživljavaju u Istri iako su slične već odavno trebale zaživjeti u nekim drugim (vinorodnijim) krajevima Hrvatske. Za razliku od Istre, neke dalmatinske županije (hotelijeri) još uvijek nisu u stanju u svoje objekte dovesti ni »najobičnije« animatore. Čak i u jeku ljetne špice turisti su prepušteni sami sebi. Bez obzira na to koliko se oni s pravom ili ne pozivaju na posljedice Domovinskog rata, činjenica je da mnogo toga ovisi o inventivnosti samih turističkih radnika. A nje je, izuzmemo li Istru, zaista premalo. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>ZAP: U siječnju više od 33 tisuće tvrtki s blokiranim računima </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - U Zavodu za platni promet potkraj siječnja evidentirano je prijavljenih a nepodmirenih naloga za plaćanje u iznosu od 19,7 milijardi kuna, što je 2,6 posto ili 521 milijun kuna manje nego mjesec dana ranije. Suprotno tome, broj se tvrtki s blokiranim računima povećao, tako da ih je krajem siječnja bilo 33.061 ili 1,1 posto više nego u prethodnom mjesecu.</p>
<p>Promatrano na dulji rok, platna je sposobnost gospodarskih subjekata mnogo povoljnija nego godinu dana ranije, kažu u ZAP-u. U odnosu prema siječnju lani, iznos dospjelih a nepodmirenih naloga za plaćanje smanjen je za gotovo šest milijardi kuna ili 23,3 posto. Istodobno je broj blokiranih tvrtki povećan za 1.586 ili za pet posto.</p>
<p> Smanjenje iznosa blokada u usporedbi s prošlom godinom rezultat je prije svega stečajeva što su pokrenuti proteklih mjeseci u dijelu tvrtki s velikim iznosima blokada, napominju u ZAP-u. Naime, na dan otvaranja stečajnog postupka ZAP vraća podnositeljima nepodmirene naloge za plaćanje iz svoje evidencije, a pravne osobe nad kojima je pokrenut stečajni postupak briše iz evidencije blokiranih tvrtki. Uz to, znatan utjecaj na pad ukupnog iznosa imalo je smanjenje po osnovi dospjelih neplaćenih akceptnih naloga, koji su ukinuti kao instument plaćanja, a trebale su ih zamijeniti mjenica i zadužnica kao sigurniji instrument plaćanja. Mjenica se, za razliku od akceptnog naloga, vraća podnositelju kad nema sredstava za njezinu naplatu i ne uvodi se u ZAP-ove evidencije. </p>
<p>Prema oblicima vlasništva, na pravne osobe u privatnom vlasništvu na kraju siječnja odnosilo se gotovo 80 posto blokiranih pravnih osoba, sa 11,4 milijarde kuna nepodmirenih obveza ili 57,8 posto ukupnog iznosa.</p>
<p> Najveće probleme zbog nemogućnosti plaćanja i dalje imaju pravne osobe u djelatnosti trgovine (38,2 posto svih nepodmirenih naloga odnosi se na njih), potom u graditeljstvu (8,4 posto), u proizvodnji hrane i pića (7 posto), poljoprivredi (5,7 posto), što je tendencija već dugo i odraz je značenja tih djelatnosti u čitavom gospodarstvu, ali i njihove insolventnosti, pojašnjavaju u ZAP-u.</p>
<p> Samo na prvih 300 blokiranih pravnih osoba - najvećih dužnika, ili samo 0,9 posto ukupnog broja insolventnih tvrtki, potkraj siječnja odnosilo se čak 47,4 posto ukupnog iznosa dospjelih a nepodmirenih naloga. Analizom 300 najvećih dužnika ustanovljeno je da su banke njihovi najveći vjerovnici. Na njih se naime odnosi 37,8 posto duga prijavljenoga na naplatu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>PZ Sloga u stečaju duguje 11 milijuna kuna</p>
<p>VARAŽDIN, 7. ožujka</p>
<p> – Na varaždinskom Trgovačkom sudu u srijedu je održano ispitno i izvještajno ročište za novomarofsku Poljoprivrednu zadrugu Sloga u stečaju. Stečaj je otvoren sredinom lanjskog prosinca, na prijedlog Ministarstva financija, iako je lani u ožujku Slogu preuzela također novomarofska grupa Trgopromet, koja je dosad vratila većinu njenih dugova.</p>
<p> Prema izvješću stečajne upraviteljice Sloge, Ivanke Cafuk, svoja su potraživanja prijavila 44 vjerovnika Sloge, u iznosu od 15,8 milijuna kuna, no ona je neke iznose osporila, a priznato je oko 11 milijuna kuna duga. Najveći je vjerovnik poduzeće Trgonom, koje djeluje u sklopu grupe Trgopromet, a njegovo prijavljeno potraživanje iznosi oko sedam milijuna kuna.</p>
<p>»Najveći je problem stečajnog postupka neriješeno zemljišnoknjižno stanje, mnogo je sporova u vezi s pravom vlasništva nad Sloginim nekretninama. Problem je i u tome što će vjerojatno biti i zahtjeva za denacionalizacijom imovine koja se vodi kao Slogino vlasništvo, a neriješen je i njezin status jer se vodi sudski spor koji pobija odluku o Trgoprometovu preuzimanju zadruge«, rekla je Ivanka Cafuk.</p>
<p>Na rješenje o stečaju je Trgopromet uložio žalbu Visokom trgovačkom sudu, no žalba još nije riješena. Stoga je na ročištu predloženo da se, do rješenja žalbe, ne prodaje Slogina imovina. Predloženo je i da se izradi stečajni plan, no vjerovnici nisu davali nikakve konkretne prijedloge vezane uz izradu plana, već će pričekati sudsko rješenje. </p>
<p>Direktor Trgonoma Zlatko Meštrić je rekao da je Trgopromet želi platiti dug Ministarstvu financija, a u sklopu toga i HZZO-u i HZMO-u, no varaždinska Porezna uprava nije htjela prihvatiti njihov prijedlog niti se o tome izjasnila. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Fižulić pozvao Nokiju da ulaže u Hrvatsku </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić, koji boravi u radnom posjetu Finskoj, pozvao je Nokiju, vodećeg svjetskog proizvođača u mobilnoj telefoniji, da investira u Hrvatsku. Prilikom posjeta Nokiji Fižulić je pozvao predstavnike te tvrtke da što prije posjete Hrvatsku i uvjere se u mogućnosti ulaganja i pogodnosti koje se nude ulagačima u greenfield investicije.</p>
<p>U Nokiji su pokazali zanimanje za političku i gospodarsku stabilnost u Hrvatskoj te predviđanja daljnjeg razvoja, izvijestili su iz Ministarstva gospodarstva. Tu finsku tvrtku zanimaju i stabilnost carinskih i poreznih zakona i mogućnost slobodnog pristupa drugim tržištima kao i carinske formalnosti pri uvozu komponenata. </p>
<p> Nokija je prošle godine ostvarila prodaju veću od 30 milijardi eura, što je 54 posto više nego 1999. Prodaja u mobilnoj telefoniji iznosila je više od 21 milijarde eura. Kompanija ima više od 60 tisuća zaposlenih širom svijeta.</p>
<p>Fižulić je za svog boravka u Finskoj razgovarao i s predstavnicima finske Udruge industrije i poslodavaca, a susreo se i s finskim ministrom vanjske trgovine Kimmom Sasiem, koji je pokazao veliko zanimanje za gospodarsku i političku situaciju u Hrvatskoj. Naglasio je da Finska podržava širenje EU-a i da u tom smislu Hrvatska ima punu podršku Finske. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Cijene na malo u veljači porasle 0,5 posto </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Cijene na malo u Hrvatskoj su u veljači bile za 0,5 posto veće nego u siječnju, dok su istodobno troškovi života porasli za 0,3 posto, a cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima za 0,9 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Kretanje cijena u veljači nešto je ubrzanije nego u siječnju, kada su cijene na malo zabilježile rast od svega 0,1 posto u odnosu na prosinac, dok su proizvođačke cijene bile niže 0,7 posto nego u mjesecu prije. </p>
<p> Na godišnjoj razini, u usporedbi s veljačom prošle godine cijene na malo u drugom mjesecu ove godine veće su za 6,8 posto, troškovi života za 6 posto, a cijene industrijskih proizvoda pri proizvođačima za 8,3 posto. Na kretanje maloprodajnih cijena u veljači najviše je utjecao porast cijena industrijskih neprehrambenih proizvoda čije su cijene u prosjeku porasle za 0,9 posto, te cijene poljoprivrednih proizvoda (bez sezonskih proizvoda) za 0,8 posto. Cijene usluga pak u veljači su u odnosu na siječanj više za 0,2 posto. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="52">
<p>Hotele Cavtat žele Neckermann, Airtours i Transworld Corporation!</p>
<p>Neckermannov ulazak u Cavtat zasigurno bi jamčio dobar posao i za poduzeće, ali i za samo mjesto i njegovo okruženje/ Dolazak britanskog Airtoursa rezultirao bi dužim sezonama / Država je vlasnik 85 posto Hotela Cavtat, a za kupnju 71,45 posto poduzeća HFP traži najmanje 87,7 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Hoteli Cavtat mogli bi uskoro prijeći u ruke jakih inozemnih ulagača. Kako Vjesnik eksluzivno doznaje, velik interes za dionice Hotela Cavtat pokazuju tri velike strane grupacije - turoperatorski gigant Neckermann, britanski turoperator Airtours te Transworld Corporation iz New Yorka koji ima niz hotela u Sjedinjenim Državama, Španjolskoj i Češkoj. O potonjoj firmi nemamo mnogo informacija, no dolazak Neckermanna ili Airtoursa u Cavtat bio bi pun pogodak. Neckermann se ubraja među najcjenjenije svjetske turoperatore pa bi njegov ulazak u Cavtat zasigurno jamčio dobar posao i za poduzeće, ali i za samo mjesto i njegovo okruženje. S druge strane, dolazak također izuzetno jakog i, u turističkoj branši, dokazanog britanskog Airtoursa rezultirao bi ponajprije dužim sezonama jer je poznato da je britansko tržište važno za produženje (pre)kratkih hrvatskih sezona. </p>
<p>U sklopu poduzeća Hoteli Cavtat posluju tri hotela: Albatros, Cavtat i Epidaurus. Svi su oni nedavno preuređeni, pa Albatros ima četiri, a Cavtat i Epidaurus po tri zvjezdice. Ukupno je u ta tri hotela na raspolaganju 1500 kreveta. Poduzeće, uz to, ima sportski centar, niz ostalih zabavnih sadržaja i 105.000 četvornih metara terena uz more, a država je vlasnik 85 posto udjela. </p>
<p>U posljednjem pozivu Hrvatskoga fonda za privatizaciju (HFP) za kupnju dionica iz državnog turističkog portfelja stoji da se za 71,45 posto HTP-a Cavtat traži najmanje 87,772.400 kuna. Ukupna vrijednost poduzeća, prema direktoru Lukši Glavinji, iznosi 122 milijuna kuna. No, dugovi poduzeća premašili su glavnicu i dosegli iznos od 50 milijuna njemačkih maraka. »Za nas je najbolje da nas kupi neka jaka tvrtka, dokazana u turističkoj branši. Pretpostavljam da je sličnog uvjerenja i naša domaća turistička operativa«, tvrdi Glavinja koji se nije želio upuštati u procjene i komentare oko prodaje poduzeća kojem je on na čelu. Na šutnju ga je vjerojatno potaknula nedavna izjava potpredsjednika Vlade Slavka Linića o tome da bi direktori hotela trebali voditi računa o svojim poslovima, a ne kalkulirati o nečemu što nije u njihovoj ingerenciji, kao što je prodaja. Lukša Glavinja ipak vjeruje da će Hoteli Cavtat do 1. lipnja dobiti novog vlasnika. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Poštari prosvjedovali zbog učestalih napada na njih </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Republički sindikat radnika HPT -a (RSR HPT) organizirao je u srijedu polusatni štrajk upozorenja kako bi Upravi Hrvatske pošte i javnosti skrenuo pozornost na sve češće napade pljačkaša na poštanske urede i poštare. Za vrijeme prosvjeda od 12.30 do 13 sati nije radila većina poštanskih ureda u Hrvatskoj. Jadranko Vehar, predsjednik Sindikata, upozorio je da Uprava Hrvatske pošte dvije i pol godine nije učinila ništa da bi zaštitila poštanske radnike od vandalskih napada. Poštari su, ističe, postali meta pljačkaša amatera, ali i sve češće pripadnika organiziranih kriminalnih skupina. Sindikalni aktivisti dijelili su građanima ispred sjedišta Pošte u Zagrebu letke na kojima je objašnjeno zašto prosvjeduju. Vehar je rekao da su u posljednje četiri godine u prepadima na poštanske urede, poštare i vozače poštanskih kombija poginula trojica radnika, a stotinjak ih je ozlijeđeno. Lani je, u prosjeku, mjesečno orobljena osam poštanskih ureda (ili po dva na tjedan). Ove je godine, mjesečno desetak ureda na udaru napadača. </p>
<p>U Sindikatu očekuju da će Uprava odmah zaštititi poštanske urede, a ako sve ostane samo na obećanjima, najavljuju daljnje prosvjede. Uz to, Sindikat je najavio da će preko saborskih zastupnika, po uzoru na druge europske zemlje, nastojati da se donese zakon o zaštiti radnika u financijskim institucijama. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Račan: Neću smjenjivati ministre zbog razlika u mišljenju</p>
<p>Lučin potvrdio Marinu Jurjeviću da ga je MUP nezakonito prisluškivao/ Vidović: Minimalne mirovine u ovoj se godini neće povećavati/ Račan o aktivnosti Vlade na rješavanju stanja u BiH: U tijeku neke inicijative s hrvatske strane/ Struagr: Premijerova supruga nije ni na koji način intervenirala kod zapošljavanja Nataše Jovičić u Ministarstvu prosvjete/ Pančić: Uskoro rješenje problema 4.000 hrvatskih branitelja iz BiH koji su još uvijek izvan mirovinskog sustava </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – »Da, bili ste prisluškivani vi ili netko s kim ste često bili u kontaktu«,odgovorio je ministar unutarnjih poslova Šime Lučin Marinu Jurjeviću (SDP) koji je na aktualnom prijepodnevu u srijedu u Zastupničkom domu Hrvatskog sabora pitao je li i on među 34 osobe koje se, prema Lučinu, prisluškivalo tijekom 1999. godine. Lučin je dodao da se taj broj odnosi na slučajeve, a ne na osobe i da se ta nezakonita prisluškivanja provodilo uglavnom u Splitu, Zagrebu i Osijeku te da ona nisu bila u skladu sa Zakonom o unutarnjim poslovima odnosno da naloge nije potpisao tadašnji ministar. Na upit Jurjevića hoće li za to tko odgovarati, Lučin je kazao da osobe odgovorne za ta prisluškivanja više nisu djelatnici MUP-a. </p>
<p>Reagirao je i bivši ministar Ivan Penić (HDZ) ističući da takve postupke prisluškivanja on nikad nije potpisao te da je u slučaju Jurjevića odgovornost na centru u Splitu. </p>
<p>Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, odgovarajući na pitanje Damira Kajina očekuje li se uskoro viša minimalna mirovina s obzirom da nedavnim usklađivanjem mirovina nije obuhvaćeno 60.000 takvih umirovljenika, kazao je da nije realno očekivati da će se te mirovine ove godine povećavati. Objasnio je to ozbiljnim problemima u mirovinskom fondu. </p>
<p>Na upit Ivana Ninića (SDP) što će Vlada učiniti da se prekine prometna blokada Dalmacije, premijer Ivica Račan je najavio da će do početka turističke sezone 2003. biti završena rekonstrukcija ceste Zagreb-Split u okviru koje će se nadograditi treća traka na usponima, završiti obilaznice naselja i ispraviti oštri zavoji. Najavio je i skoru sjednicu Vlade u jednom od velikih dalmatinskih gradova na temu razvoja Dalmacije. </p>
<p>Dubravka Šuica (HDZ) upozorila je na različite stavove potpredsjednika Vlade Slavka Linića i ministrice turizma Pave Župan Rusković o privatizaciji hotela te pitala hoće li premijer smijeniti koga od njih dvoje. Račan je odbio komentirati, kako je kazao, kalkulacije o sukobima, te istaknuo da u Vladi nema razlika u stavovima o privatizaciji tog portfelja. Pojasnio je i da je u Vladi bilo razlika i to dobrodošlih kad se o tome raspravljalo, ali da on ne misli smjenjivati dužnosnike zbog različitog mišljenja. Zastupnica je pitala i je li točno da je Goran Štrok financirao predizbornu kampanju SDP-a te zbog toga imao privilegiju u kupnji hotela Excelsiora. Premijer je s indignacijom odbio, kako je kazao, takve insinuacije te dodao da je Štroka vidio jednom u životu. </p>
<p>Anto Kovačević (HKDU) je pitao premijera hoće li Hrvatska dići ruke od Hrvata u BiH ili ima neku koncepciju za rješenje. Račan je podsjetio da je Hrvatska zainteresirana za stabilnost BiH, te želi pomoći ali ne i arbitrirati u rješavanju problema. Premijer je naglasio da Hrvatska podržava ravnopravnost sva tri naroda u BiH i da nastavlja s razgovorima s međunarodnom zajednicom. Dodao je da su u tijeku neke inicijative s hrvatske strane, ali o njima nije želio detaljnije govoriti. Račan je odgovorio Kovačeviću i da visok stupanj samostalnosti Republike Srpske nije doprinos stabilnosti BiH. Ante Beljo (HDZ) je pitao hoće li Vlada nešto učiniti da hrvatski predstavnici koji su dobili i do 90 posto glasova budu izabrani u vlast BiH. Račan mu je odgovorio da se Vlada zalaže da se otvorena pitanja u BiH što prije riješe, te da se izborni rezultati moraju poštivati, ali da su nekad zapreteni putovi u formiranju koalicijske Vlade.</p>
<p> Ivića Pašalića (HDZ) je zanimalo što će Vlada odgovoriti na činjenicu da se u prvostupanjskim haaškim presudama Hrvatska spominje kao sudionica u međunarodomnom sukobu u BiH. Račan je kazao da će se dok odluke ne budu pravomoćne suzdržati od komentara. Što se tiče tvrdnje da je Hrvatska bila agresor u BiH. kazao je premijer, poznat je stav Vlade da to nije točno što ne znači da i na hrvatskoj strani nema odgovornosti za nesretni rat između Hrvata i Bošnjaka. Na dodatni Pašalićev komentar da će biti kasno za reakciju kad presude postanu pravomoćne, premijer je uzvratio da se u Haagu sudi pojedinicma a ne državama.</p>
<p> Ljubo Ćesić Rojs (HDZ) je podsjetio da još nije riješen status Hrvata branitelja i to njih 2.770 iz BiH koji su se borili na južnom bojištu kazavši kako im djeca umiru od gladi. Ministar branitelja Ivica Pančić potvrdio je da je oko 4.000 hrvatskih branitelja iz BiH još uvijek izvan mirovinskog sustava te da se upravo priprema sporazum između Hrvatske i Federacije BiH kojim će se regulirati to pitanje. </p>
<p>Željka Krapljana (HDZ) zanimalo je što Vlada misli poduzeti kako bi se pomoglo Željezari Sisak. Pritom je istaknuo da jedina promjena koja se dogodila što su danas u vodstvu željezare umjesto Hrvata ljudi »čudnih imena« Svetozar, Vojo, Vaso... Račan je odgovorio da će vidjeti što je s kadrovskim rješenjima, ali i upozorio da ne postoji strateški partner zainteresiran za željezaru. Ako u Sisku imaju rješenje, Vlada će ga rado poslušati. </p>
<p>Nevio Šetić (HDZ) upitao je je li točno da pomoćnica ministra prosvjete Nataša Jovičić ima samo srednju stručnu spremu, a da je kod dolaska na tu funkciju pokazala dokument o svojoj magistraturi. Također, je li točno da je na mjesto pomoćnice ministra, kako pišu mediji, došla na preporuku supruge premijera Račana. Premijer Račan je odgovorio da magisterij pomoćnice ministra još nije nostrificiran. Kad to bude učinjeno i ako bude, izjasnit ću se, rekao je Račan, te naglasio da ni u tom slučaju neće biti nikakvog popuštanja, jer je upravo njegova Vlada i inicirala provjeru diploma svih u državnoj administraciji. Ministar prosvjete Vladimir Strugar je pak negirao da je supruga premijera Račana na bilo koji način intervenirala kod zapošljavanja Nataše Jovičić u njegovu ministarstvu.</p>
<p>Ivka Bačić/ Goranka Jureško/ Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ministarstvo kaže da se cesta Solin-Klis otvara za deset dana, HUC dvoji </p>
<p>Osnovano je povjerenstvo koje će tek utvrditi može li se rezervni tunel na brzoj cesti osposobiti za promet, kaže upravitelj splitske ispostave HUC-a Ivica Sinovčić </p>
<p>SPLIT, 7. ožujka</p>
<p> – Brza cesta Solin-Klis, koja je u nedjelju, zbog oštećenja na stropu tunela Mihovilović, zatvorena za promet, otvorit će se za desetak dana, priopćilo je u srijedu Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. U priopćenju, koje je potpisala glasnogovornica Ministarstva Marina Halužan, navodi se da će se promet preusmjeriti na rezervni tunel koji će se za desetak dana osposobiti za promet. Rezervni tunel će se u potpunosti osvijetliti, postavit će se horizontalna i vertikalna signalizacija, kao i prilazne rampe, te nasip na prilazu tunelu koji nije asfaltiran. </p>
<p>Na zahtjev Ministarstva pomorstva, prometa i veza Hrvatska uprava za ceste (HUC) osnovat će povjerenstvo, čija je zadaća utvrđivanje uzroka oštećenja stropa tunela Mihovilović i izrada projekta njegove sanacije na brzoj cesti Solin-Klis, koja je prije dvije godine puštena u promet. </p>
<p>Povodom zatvaranja jedne od najfrekventnijih prometnica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja je sastavni dio glavne državne ceste (D1), u srijedu je održana konferencija za novinare čelnika splitske ispostave HUC-a. Za razliku od Ministarstva prometa iz kojeg poručuju da će brza cesta Solin-Klis biti osposobljena za promet, i to za desetak dana, u HUC-u tvrde »da bi lagali kad bi rekli da znaju kad će se to dogoditi«. Prema riječima upravitelja splitske ispostave HUC-a Ivice Sinovčića, osnovano je povjerenstvo koje će utvrditi, može li se rezervni tunel na brzoj cesti osposobiti za promet. Povjerenstvo, sastavljeno od stručnjaka Građevinskog fakulteta, Instituta građevinarstva Hrvatske i splitskoga Veleučilišta, zaključilo je da se tek treba utvrditi mogućnost puštanja »jednosmjernog prometa jednim voznim trakom kroz istočnu cijev tunela«. »Nema smisla da zavaravamo javnost. Neće to tako brzo ići«, kazali su čelnici splitskoga HUC-a napomenuvši da brzom cestom Solin-Klis, koja je već peti dan zatvorena dnevno prometuje više od 10.000 vozila. Tunel Mihovilović je izgrađen 1993. godine, šest godina prije same ceste. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Kako gospodarski dostići prve susjede - Sloveniju, Mađarsku, Slovačku, Češku... </p>
<p>Da bi prema BDP-u po glavi stanovnika dosegnula do 2005. Sloveniju, Hrvatska bi trebala imati godišnju stopu rasta od 14 do 15 posto/ Da bi dosegnula slabije razvijene zemlje EU-a i OECD-a (Irsku, Izrael i Portugal) godišnji rast trebao bi biti čak 18 posto/ Stručnjaci MMF-a predviđaju da bi Slovenija u 2005. godini trebala imati 16.541 dolar BDP-a po glavi stanovnika/ Hrvatski je BDP po glavi u 1999. bio 4.376 dolara</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Vlada premijera Ivice Račana proglasila je, odmah nakon preuzimanja vlasti, svojim programskim prioritetom razvoj gospodarstva, s naglaskom na rast proizvodnje i izvoza te ubrzano zapošljavanje. Iza te jednostavne rečenice krije se mnogo posla, a malo je hrvatskih građana doista zadovoljno dosad postignutim. </p>
<p> Nezaposlenost, koja je dosegla katastrofalnih 23 posto, sigurno je gospodarska činjenica koja i građane i Vladu najviše zabrinjava. To je i razumljivo, ako se zna da čak pola milijuna građana ili nema posao (njih gotovo 309.000) ili za svoj rad mjesecima ne prima plaću, odnosno da je potkraj veljače bez posla bilo čak 33.000 ljudi više nego u istom mjesecu prošle godine.</p>
<p> Te brojke zorno govore da su gospodarski problemi toliko nabujali da više nema vremena za odlaganje hvatanja u koštac s njima, ma koliko današnja Vlada bila za njih kriva, i ma koliko njihovo rješavanje u prvo vrijeme neće učiniti vladajuću šestorku popularnijom. Potrošeno je nešto više od godinu dana mandata i građani s pravom očekuju veliku prekretnicu, koju su im i premijer i predsjednik republike obećali za ovo proljeće, računajući prije svega na efekte potpisivanja sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom (stand by aranžman) i Europskom unijom (Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju). No, ti su sporazumi samo okviri u koje sliku efikasnog gospodarstva, privlačnu investitorima, mora ucrtati Hrvatska, jer to neće učiniti umjesto nas ni MMF niti EU. </p>
<p>Naznake odgovora na pitanje što i na koji to način Hrvatska želi postići, mogu se čitati u prijedlogu Strategije razvoja »Hrvatska u 21. stoljeću« (dostupna na Internet stranici www.vlada.hr), čija bi krajnja verzija trebala biti predočena javnosti u svibnju, nakon što njeni autori razmotre sve stigle prijedloge. Bez obzira na krajnju verziju Strategije, već je sada jasno da pred hrvatskom političkom i gospodarskom elitom, ali i građanima, ne stoji nimalo lagan put. Što zbog rata, što zbog načina na koji je bivša vlast vodila gospodarsku politiku, Hrvatska danas, naime, uvelike zaostaje ne samo za toliko žuđenim europskim prosjekom, nego i za razvijenijim tranzicijskim zemljama, iako je na tranzicijskom startu - godine 1990. - bila po mnogo čemu ispred njih (s izuzetkom Slovenije).</p>
<p> Prije dvije godine - na devetom mjestu </p>
<p>Stoga autori prijedloga Strategije smatraju da će prva dva vala priključivanja EU-u proći bez Hrvatske, »čime će oslabiti pritisci za institucionalnom i razvojnom konvergencijom prema razvijenim ekonomijama. Bez toga pritiska ostajemo sami sa svojim prednostima i manama, u čemu postoji objektivna opasnost da nas one kao sidro zadrže na mjestu na kojem se već pola stoljeća nalazimo. Ubrzanje tranzicijskog procesa i provedba reformi jedini su recept za ravnopravne pregovore o budućem položaju Hrvatske u europskoj zajednici«.</p>
<p>Između 26 zemalja koje ocjenjuje EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj), Hrvatska je 1997. i 1999. zauzimala ukupno deveto mjesto - iza Mađarske, Poljske, Češke, Slovenije, Estonije, Slovačke, Litve i Latvije. Kako sustići odmakle tranzicijske susjede? Srećom, toplu vodu ne treba izmišljati. Za početak treba pogledati gdje je to, prema međunarodnim mjerilima, Hrvatska do sada ostvarila gotovo nikakav ili vrlo slab napredak. </p>
<p>Jedan je od najvažnijih ključeva hrvatskog tranzicijskog neuspjeha naš model privatizacije koji je stvorio velike tvrtke - konglomerate, u kojima se vlasništvo nije odvojilo od upravljanja - a koje karakteriziraju netransparentnost, laka porezna evazija unutar grupe, nedostatak pritiska za promjenom, politički utjecaj, monopolski ili kvazimonopolski položaj, upravljačko neznanje, ponekad čak i čisti kriminal. Sve to dovelo je u mnogim slučajevima do stagnacije poduzeća, pa čak i do njihova bankrota.</p>
<p>Veliki je tranzicijski minus Hrvatske i kašnjenje jedne od ključnih tranzicijskih reformi - reforme mirovinskog sustava, koja je u Mađarskoj i Poljskoj, primjerice, pokrenuta prije dvije, tri godine, a svako će njeno daljnje odugovlačenje i odgađanje tog značajnog preduvjeta za kvalitetniji ekonomski rast, biti veliki društveni trošak.</p>
<p>Šepav nam je i financijski sustav. Njega stručnjaci smatraju nedovoljno propusnim, tj. ne postoji suvremeno tržište financijskih instrumenata i nebankarskih financijskih institucija prema standardima razvijenih tržišnih ekonomija. Stručnjaci smatraju da bi njegovom razvoju značajno pridonijela upravo reforma mirovinskog sustava, koja se kod nas dosad odgađala.</p>
<p> Traže se »zrele i odlučne akcije«</p>
<p>Ne njegujemo dovoljno ni konkurentnost, odnosno postojeći institucionalni okvir za zaštitu politike konkurentnosti - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i politički je i financijski preslaba u odnosu na brojne interesne skupine i lobije. </p>
<p>Previše sporim stručnjaci ocjenjuju i hrvatski proces restrukturiranja poduzeća, smatraju ga neusklađenim sa zakonitostima tržišta. A proces restrukturiranja usporava i neefikasan i nedovoljno obrazovan menedžement. </p>
<p> U usporedbi s naprednim tranzicijskim zemljama kasni već i proces privatizacije velikih poduzeća, koji se odvija i bez jasnog koncepta. Točnije, u velikoj je mjeri uvjetovan fiskalnom neravnotežom, odnosno potrebom da se zakrpaju rupe u državnom proračunu. </p>
<p>I na kraju, ali sasvim sigurno ne i najmanje važno, stručnjaci smatraju da je hrvatski pravni sustav i dalje neučinkovit, pa se Hrvatska i dalje smatra zemljom pravne nesigurnosti. </p>
<p>Zbog svega toga autori prijedloga strategije traže od nosilaca ekonomske politike »zrele i odlučne akcije«. A budući da Hrvatska već osjetno kasni za najuspješnijim tranzicijskim zemljama, prioritetnim zadatkom ekonomske politike smatraju »što brže pokretanje i uspješno dovršenje svih ključnih tržišnih reformi«.</p>
<p>Da bi, naime, po bruto domaćem proizvodu po glavi stanovnika dosegla do 2005. svog najrazvijenijeg tranzicijskog konkurenta - Sloveniju, Hrvatska bi trebala imati godišnju stopu rasta od 14 do 15 posto. A da bi dosegnula slabije razvijene zemlje EU-a i OECD-a (npr. Irsku, Izrael i Portugal), godišnji rast trebao bi joj biti čak 18 posto. Budući da ni zemlje tzv. azijskih tigrova (Singapur, Hong Kong, Koreja i Tajvan) nisu u duljem razdoblju mogle prosječno godišnje rasti više od 10 posto, ali i s obzirom na relativno visoku početnu poziciju Hrvatske u odnosu na startne pozicije tih zemalja, dostizanje prosjeka razvijenijih zemalja EU-a i OECD-a, pa čak ni njihovih najslabije razvijenih članica, ne može se ostvariti do 2005., tvrde autori prijedloga Strategije. Smatraju kako je ostvarivo dostizanje tranzicijskih zemlja i samo približavanje prosjeku EU-a i OECD-a. Usporedbe radi, napomenimo da bi, prema pretpostavkama stručnjaka MMF-a, Slovenija u 2005. godini trebala imati 16.541 dolar BDP-a po glavi stanovnika, a hrvatski je BDP per capita u 1999. (posljednji službeni podaci) bio 4376 dolara. A procjenjuje se da lani nije premašio 4800 dolara. </p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Crnić: Šteta je što Malčić odlazi iz Ustavnoga suda, no razumijem njegove razloge </p>
<p>Povod za razgovor s dr. Jadrankom Crnićem, bivšim predsjednikom Ustavnog suda, ostavka je Jurice Malčića na potpredsjedničko mjesto u Sudu. Poznato je da je za Crnićevog mandata Ustavni sud uživao velik ugled u javnosti.</p>
<p> l Kako komentirate Malčićevu ostavku? </p>
<p>- Malčić je objasnio razloge ostavke i mogu reći da ga razumijem. Naime, uoči izbora sadašnjih sudaca Ustavnog suda i sâm sam se s nekoliko kolega u Sudu, među kojima je bio i Malčić, izjasnio o tome kakvi ljudi ne bi smjeli biti birani. Mi smo upozoravali vlast na to, no nije nas htjela čuti. </p>
<p> l Možete li usporediti rad Ustavnog suda u vrijeme kad ste Vi bili predsjednik i rad sadašnjeg saziva?</p>
<p>- Ne bih želio komentirati rad aktualnog saziva Ustavnog suda, o čijem sam dijelu sastava sve rekao kad su birani njegovi članovi. U svome mandatu dobro sam surađivao sa svojim kolegama u Ustavnom sudu. Pozitivna promjena posebno se osjetila kad su u Ustavni sud došli suci Jurica Malčić i Velimir Belajec. Tada je Ustavni sud dobio na svojoj stručnosti i snazi. Tim je veća šteta što je otišao sudac Belajec, a sudac Malčić najavljuje svoj odlazak iz Ustavnog suda. </p>
<p> l Predstoji izbor novih triju sudaca u Ustavni sud. Što očekujete od tog izbora?</p>
<p>- U svakom slučaju, izabrani bi trebali biti ljudi koji udovoljavaju svim kriterijima koji trebaju vrijediti u Ustavnom sudu. To su ponajprije stručnost, ugled i poštenje. </p>
<p> l Među kandidatima za Ustavni sud i bivša je supruga premijera Račana, Agata Račan. Bi li njen izbor u Ustavni sud bio primjer nepotizma?</p>
<p>- Ni govora. Ne želim ni za koga lobirati, no Agata Račan je izvrsna pravnica i među onim je kandidatima koji u svakom slučaju zaslužuju biti izabrani u Ustavni sud. Mislim da bi u Ustavni sud, ne samo zbog ravnopravnosti spolova, trebala biti izabrana i jedna žena. </p>
<p> l Čuju se pritužbe da Ustavnom sudu nedostaju ponajprije suci.</p>
<p>- Mogao bih se s tim složiti. Ustavnom sudu sada nedostaju suci s iskustvom. No, ne bi trebalo biti isključiv. Trebali bi biti dobrodošli i ostali stručnjaci, sveučilišni profesori, odvjetnici. </p>
<p> l Kad su se donosile ustavne promjene, spominjala su se i neka rješenja kojima bi se na, uvjetno rečeno, elegantan način mogla riješiti situacija u Ustavnom sudu. Među njima je bio i prijedlog prema kojem bi smanjenje broja ustavnih sudaca »isprovociralo i izbor posve novog saziva Ustavnog suda«. Kakvo je Vaše mišljenje?</p>
<p>- Bilo je i drugih dobrih prijedloga. Šteta što sve to nije prihvaćeno. Možda bi bilo dobro da se o svemu tome razmisli kod donošenja novog zakona o Ustavnom sudu.</p>
<p> l Koja bi se poboljšanja u radu Ustavnog suda mogla uvesti, prema Vašem mišljenju? </p>
<p>- Prije svega, treba poći od toga da Ustav trebaju poštivati svi. Moglo bi se, primjerice, uvesti to da svi sudovi mogu ocjenu ustavnosti zahtijevati izravno od Ustavnog suda, a ne da prije moraju proći filter Vrhovnog suda. Vrhovni sud ranije u tome nije bio učinkovit, tako da je u osam godina takvu ocjenu zatražio od Ustavnog suda samo triput. Tako bi se osnažila uloga sudova koja odgovara njihovu dostojanstvu, a i manje bi se gubilo vrijeme. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Čačiću treba sto milijuna dolara da dovrši obnovu do sredine 2002.</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Uputili smo inicijativu Vladi kojom želimo ubrzati proces povratka i obnove, rekao je u srijedu na redovitoj mjesečnoj konferenciji za novinareministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić.</p>
<p>To bi, prema njegovim riječima, značilo da će se obim obnove povećati za 150 posto. Drugim riječima, uz 2.640 objekta predviđenih za obnovu u ovoj godini te 520 naknadno uvrštenih, u program bi ušlo još tri do 4.000 kuća. Ako Vlada prihvati taj prijedlog, obnova će, poručio je ministar, biti završena sredinom 2002. </p>
<p>Naš prijedlog se temelji, pojasnio je Čačič, na onome za što se Vlada već opredijelila - ubrzanom gospodarskom rastu i ubrzanom zapošljavanju. Time bi se otvorio, smatra ministar, proces oporavka graditeljstva u Hrvatskoj te otvorilo 5.000 novih radnih mjesta. Doduše, naglasio je, novac koja tražimo nije mali. Radi se o 100 milijuna dolara, no, koliko novca toliko kuća, poručio je Čačić. </p>
<p>Pomoćnik ministra Čačića za obnovu dr. Ljudevit Herceg je zaključio kako bi se tim programom u gradnji našlo oko 7.000 objekata te riješilo zbrinjavanje svih prognanika kojih još uvijek ima oko 25 do 28.000. U sklopu konferencije potpisani su i ugovori s izvođačima za obnovu u ovoj godini dodatnih 520 stambenih jedinica i to kreditom Centralne europske banke.</p>
<p>Uz to, na konferenciji je bilo riječi i o reorganizaciji vodnoga gospodarstva Hrvatske. Naše Ministarstvo i Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja zaduženi su odlukom Vlade da izrade koncept reorganizacije vodnoga gospodarstva, rekao je ministar. Time bi se jedan dio Državne uprave za vode priključio Ministarstvu zaštite okoliša, a drugi Ministarstvu javnih radova dok bi se Hrvatske vode transformiralo u trgovačko društvo u vlasništvu države. Konačni cilj te reorganizacije, istaknuo je ministar, jest voda kao proizvod te ujednačavanje osnovne cijene vode na razini države. Konačnu cijenu vode određivat će, kao i dosad, lokalna samouprava, no oni mogu, ukazao je Čačić, utjecati samo na segment distribucije vode. Moramo, naglasio je, otvoriti mogućnost investiranja u zaštitu voda te provesti proces privatizacije distribucijskih sustava. </p>
<p>Direktor Hrvatskih voda Jakša Marasović je istaknuo kako je reorganizacija te ustanove nužna da bi na mjestu uzimanja bila jedinstvena cijena vode u čitavoj Hrvatskoj. Pritom je nužno, naglasio je on, poboljšati vodoopskrbu te zadržati kvalitetu vode na dosadašnjoj, budući da Hrvatska ima jednu od najkvalitetnijih voda u Europi.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Čondić: Policija često pretresa stanove članova Stožera</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Središnji nacionalni stožer za obranu digniteta Domovinskog rata u srijedu je na konferenciji za novinare podržao zaključke Hrvatskoga narodnog sabora i proglašenje privremene hrvatske samouprave u BiH. »Ne priznajući potporu koju je jednoj političkoj stranci iskazao hrvatski narod, međunarodna zajednica Hrvate u BiH očito pokušava pretvoriti u nacionalnu manjinu«, istaknuo je predsjednik Središnjeg stožera Mirko Čondić. </p>
<p>Istaknuo je da Hrvatski narodni sabor nije samo proglasio privremenu samoupravu, nego i predložio kvalitetnu platformu za gradnju te države kao ravnopravne zajednice triju naroda. Pohvalivši gandijevske metode čelnika Sabora, Čondić je kazao kako nikakav rat i eskalacija sukoba ne dolaze u obzir. </p>
<p>Komentirajući domaće aktualne teme, u Stožeru su podsjetili kako ne samo da nisu razmatrali mogućnost sudjelovanja na predstojećim izborima, nego na njima neće podržati niti jednu političku stranku ili udrugu. </p>
<p>Komentirajući podizanje optužnice protiv umirovljenoga generala Mirka Norca, Čondić je rekao kako je iz nje vidljivo da je riječ o čisto montiranu procesu Vlade i Haaškoga suda. »Riječ je o sramotnom suđenju časnim hrvatskim braniteljima koje se na svaki način želi diskreditirati, zajedno s temeljnim vrijednostima Domovinskoga rata«, ocijenio je. O medijskim spekulacijama o organizaciji prosvjeda u Zagrebu sredinom ožujka, Čondić je kazao kako se pokazalo da aktualnoj vlasti prosvjedi ništa ne znače, pa je Stožer pokrenuo peticiju za raspisivanje referenduma, prikupivši do sada oko 300.000 potpisa.</p>
<p>»Premda raspisivanjem peticije nismo prekršili zakon, policija često pretresa stanove naših članova, uznemiruje njihove žene i djecu, a na informativnim razgovorima, od njih traži da kažu za koga to čine«, rekao je dopredsjednik Stožera Ante Čarapović. On je pozvao ministra Šimu Lučina da demantira ili pojasni razloge takvog ponašanja. (M. Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Koje igre na sreću u medijima i vrste nagrada odredit će - Vlada </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Hrvatska Vlada definirat će kojim se igrama na sreću mogu baviti mediji i odrediti vrste nagrada u tim igrama, priopćio je u srijedu Vladin Ured za odnose s javnošću. U pripremi su i dopune i izmjene Zakona o igrama na sreću kojima je cilj adekvatno zakonsko uređivanje tih igara. Njima Vlada želi omogućiti i osigurati odgovarajuće zakonske pretpostavke za dobro poslovanje Hrvatske lutrije kao javnog poduzeća. Namjera je Vlade bolje zakonski urediti rad privatnih poduzeća koja se bave igrama na sreću. </p>
<p> Kao što je Vjesnik pisao u nedjeljnim izdanjima, do petka bi se trebao donijeti novi pravilnik o priređivanju nagradnih igara koji će posebno pogoditi dnevne novine što priređuju velike nagradne igre. Prema zaključku Vlade, do 10. ožujka Ministarstvo financija trebalo bi propisati određena ograničenja za priređivanje nagradnih igara. Kako doznajemo u Ministarstvu financija, nagrade u tim igrama više neće biti novčane nego isključivo u robi i uslugama. Također se planira ograničiti vrijednost nagradnih fondova. Država na taj način nastoji doskočiti dnevnim novinama čiji fondovi nagradnih igara u posljednje vrijeme dostižu vrijednost od nekoliko milijuna kuna. </p>
<p>Zamjenik ministra financija Damir Kuštrak otkriva da se u Ministarstvu financija još nije raspravljalo o Vladinom zaključku, no narednih će dana sigurno biti riječi o budućnosti priređivanja nagradnih igara u Hrvatskoj. Zasad još nije određeno na koliki će se iznos organičiti fondovi nagradnih igara, ističe Kuštrak dodavši da još nije odlučeno hoće li ta vrijednost biti 100.000 kuna. »U svakom slučaju, država će priređivačima igara u medijima dati određeni vremenski rok da svoje igre usklade s novim propisima. Državi nije cilj spriječiti priređivanje nagradnih igara, već uvesti više reda na tržištu i bolju kontrolu pojedinih priređivača«, objašnjava Kuštrak. On opovrgava glasine da je Ministarstvo financija protiv ograničavanja nagradnih igara od kojih država ima korist utoliko što ubire PDV na svaki prodani primjerak novina. Naime, dobitnici novčanih nagrada u nagradnim igrama ne plaćaju deset posto i poreza na dobitke, kao što je to slučaj kod dobitaka u igrama koje priređuje Hrvatska lutrija.</p>
<p>Očekuje se, dakle, da će novi pravilnik o priređivanju nagradnih igara ipak do petka ugledati svjetlo dana premda je bilo govora da će rok biti pomaknut. Pravilnik stupa na snagu odlukom ministra financija Mate Crkvenca. Služba za igre na sreću u Poreznoj upravi Ministarsva financija također, kako doznajemo, već priprema izmjene Zakona o igrama na sreću čiji prijedlog treba poslati Vladi najkasnije do 20. svibnja. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Srećko Vuković novi ravnatelj Mirovinskog zavoda!</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Novi ravnatelj Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) bit će Srećko Vuković, doznaje Vjesnik u srijedu u Zavodu, a taj podatak potvrdio je i izvor blizak Vladi. </p>
<p> U Ministarstvu rada i socijalne skrbi doznajemo da bi Vlada mogla u petak potvrditi Vukovićevo imenovanje. U četvrtak je, naime, tematska sjednica Vlade posvećena iskorjenjivanju siromaštva na područjima od posebne državne skrbi, koja bi se, kako je najavljeno, trebala održati u Rijeci pa će Vlada redovnu sjednicu odraditi u Zagrebu u petak, rekla nam je glasnogovornica Ministarstva Andrea Latinović.</p>
<p> Srećko Vuković zaposlen je u HZMO-u od 1985. godine na poslovima provedbe međunarodnih ugovora o osiguranju. Zadnjih sedam godina bio je šef Odjela za provedbu međunarodnih ugovora u zagrebačkom Mirovinskom zavodu u Tvrtkovoj ulici, a lani od listopada pomoćnik ravnateljice za te poslove.</p>
<p> Vuković je za Vjesnik istaknuo da će jedan od njegovih najvažnijih zadataka, uz rješavanje redovnih problema vezanih uz isplatu mirovina, biti »otvaranje« Zavoda prema javnosti i, posebice, prema korisnicima usluga budući da se HZMO u tom pitanju posljednjih godina »često ponašao kao prilično troma institucija«.</p>
<p>Najava da će Vuković biti novi ravnatelj Mirovinskog zavoda bila je pravo iznenađenje za njegove bliske suradnike, s obzirom da se dosad govorilo kako će prednost za tu funkciju imati čovjek koji nije iz kuće. No, svi odreda potvrdili su da je izbor Srećka Vukovića dobro rješenje jer poznaje posao, prošao je redovni put do funkcije ravnatelja i dobro zna s kakvim je problemima u ovom trenutku suočena ta institucija. Očekuje se da će početkom idućeg tjedna Vuković preuzeti dužnost. Dosadašnja ravnateljica Dunja Vidošević odlazi u Zagrebačku banku. (M. Matković)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>General Markač doživio infarkt!</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – General Mladen Markač, donedavni pomoćnik ministra unutarnjih poslova za specijalne postrojbe, u srijedu rano ujutro doživio je infarkt, zbog čega je hitno prevežen u Klinički bolnički centar Zagreb na Rebru, gdje mu je proširena srčana krvna žila i spašen život. Akutni srčani infarkt doživio je u 5 sati, a s obzirom da stanuje blizu Rebra, vozilo Hitne pomoći brzo ga je dovezlo na Kliniku za bolesti srca i krvožilnog sustava.</p>
<p>»Stigao je unutar tri sata od početka bolova, odnosno početka infarkta, što mu je spasilo život«, izjavio je za Vjesnik predstojnik Klinike prof. dr. Ivo Čikeš. Budući da na Klinici stalno dežura tim kardiologa za takve slučajeve, generalu pukovniku Markaču liječnici su odmah izveli zahvat poznat kao koronarna angiografija, prilikom kojeg se balonom na kateteru proširuje začepljena krvna žila, zbog koje je i došlo do srčanog udara.</p>
<p>Markaču je bila začepljena desna koronarna arterija, u koju su, nakon širenja balonom, stavljena tri stenta ili mrežice koje drže žilu proširenom, kako ne bi došlo do ponvnog začepljenja. Tim zahvatom, generalu pukovniku spašeno je desno područje srčanog mišića. Nažalost, prilikom angiografije ustanovljeno je da ima nezdravih promjena i u lijevom koronarnom sustavu, kojeg liječnici nisu dirali zbog Markačevog akutnog stanja.</p>
<p>General pukovnik, kaže nam prof. Čikeš, sada je stabilnog zdravstvenog stanja, nalazi se u koronarnoj jedinici, a za koji dan će vjerojatno biti i pušten kući. Nakon što prođe četiri do šest tjedana, ponovo će mu se izvesti koronarografija, pomoću katetera, kako bi se proširile i preostale začepljene žile. Liječnici se nadaju da neće biti potrebna operacija. (T. Tolić)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Polovica od 400.000 nezaposlenih ima manje od 34 godine</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka </p>
<p> - Nezaposlenost u Hrvatskoj ubrzano grabi prema brojci od 400.000! Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, potkraj veljače na burzi je evidentirana 388.861 nezaposlena osoba, odnosno 2693 više nego u siječnju. U proteklih godinu dana broj nezaposlenih povećao se za 33.500 ili za 9,5 posto. Stopa nezaposlenosti, koja se lani kretala oko 21,2 posto, u siječnju je skočila na 23 posto! </p>
<p>Na već prenapučenu burzu u veljači su se prijavile još 22.953 nezaposlene osobe, od kojih je većina stigla na burzu zato što im je istekao ugovor o radu na određeno vrijeme ili su otpušteni kao višak ili su, pak, stigli iz poduzeća u stečaju. S evidencije nezaposlenih prošlog mjeseca zaposlila se 10.501 osoba, no njih oko 70 posto dobilo je posao na određeno vrijeme, nakon čega se opet vraćaju na burzu.</p>
<p>Među nezaposlenima 52,8 posto su žene, a oko 105 tisuća osoba ili njih 27 posto od ukupnog broja nezaposlenih s evidencije Zavoda posao traži prvi put. Gotovo 50 posto nezaposlenih ima manje od 34 godine, a na burzi provode svoje najproduktivnije godine života. Novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti prima 74.275 nezaposlenih, odnosno svaki peti. </p>
<p>U prošloj godini u državi je ugašeno gotovo 70.000 radnih mjesta. Toliko je radnika, završilo na burzi zbog stečaja ili likvidacije poduzeća ili su u tvrtki proglašeni viškom. Sličnim tempom i ove godine na burzu mjesečno stiže pet do šest tisuća otpuštenih radnika. Istovremeno, prema zadnjim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj zaposlenih i dalje se smanjuje. Lanjskog prosinca ukupno je u državi bilo 1,299.748 zaposlenih, a zaposlenost je prema studenom smanjena za još 0,6 posto. </p>
<p> Kako hrvatskom gospodarstvu predstoje godine restrukturiranja i privatizacije niza državnih i javnih poduzeća, neminovno će se na burzu slijevati višak radnika, a pridružit će im se, prema najavama, i oko 10.000 zaposlenih iz državne uprave. Budući da se problem viška zaposlenih više ne rješava umirovljenjem kao prijašnjih godina, broj nezaposlenih i dalje će rasti. </p>
<p>Račanova Vlada suočena je s nezaposlenošću, koja je na vrhu liste gospodarskih i socijalnih problema u državi. Iako je mjesecima najavljivan program mjera zapošljavanja, Vlada je nedavno izišla s »programom« prema kojemu se nezaposleni sami, kroz tzv. samozapošljavanje, trebaju pobrinuti za posao. Isto tako, najavljene su investicije, teške 11,5 milijardi kuna, u državna poduzeća koje će otvoriti određeni broj radnih mjesta.</p>
<p> No, sve je to kap u moru u odnosu na gotovo 400.000 nezaposlenih koji će teško doći do posla ne potaknu li se energičnije i investicije u privatno poduzetništvo kako bi se zaposlio barem dio radnika koji će ostati bez posla u državnom sektoru. (Lj. Marković)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Račan: Neću smjenjivati ministre zbog razlika u mišljenju </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> – Dubravka Šuica (HDZ) je u srijedu tijekom Aktualnog prijepodneva upozorila na različite stavove potpredsjednika Vlade Slavka Linića i ministrice turizma Pave Župan Rusković o privatizaciji hotela te pitala hoće li premijer smijeniti koga od njih dvoje. Premijer Ivica Račan odbio je komentirati »kalkulacije o sukobima«, te istaknuo da u Vladi nema razlika u stavovima o privatizaciji tog portfelja. Pojasnio je i da je u Vladi bilo razlika i to dobrodošlih kad se o tome raspravljalo, ali on ne misli smjenjivati dužnosnike zbog različitog mišljenja. </p>
<p>»Razgovaramo o raznim idejama o tome što je moguće učiniti u BiH kako bi ona bila stabilna država u kojoj su, do čega je hrvatskoj Vladi jako stalo, sva tri naroda ravnopravna na čitavom teritoriju. No, o konkretnim prijedlozima bilo bi neozbiljno govoriti prije razgovora s predstavnicima međunarodne zajednice s kojima ćemo razmotriti razna moguća rješenja. Osim toga, koliko sam vidio, ni kolega Budiša nije govorio detaljno, već više ugrubo ocrtao jednu ideju o razrješenju krize u BiH«, kazao je Račan komentirajući ideju koju je u Globusu iznio njegov koalicijski partner, Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a. Budiša se zauzeo za ukidanje entiteta i uspostavu 12 do 14 kantona, dvodomni parlament u kojem bi Dom naroda bio izabran po nacionalnome ključu, a kantonima bi bilo zabranjeno sklapati ugovore o posebnim odnosima sa susjednim državama. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Česi predlažu da se klirinški dug namiri hrvatskim hotelima </p>
<p>PRAG, 7. ožujka (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Razgovor s češkim premijerom Milošom Zemanom u srijedu hrvatski je predsjednik Stjepan Mesić ocijenio najvažnijim za svoga dvodnevnog državničkog posjeta Češkoj Republici. »Razgovarali smo o konkretnim problemima koji stoje pred Češkom i Hrvatskom, o klirinškom dugu i o tome kako ga se može riješiti. Češki je prijedlog da se klirinški dug riješi ulaskom u vlasničku strukturu hrvatskih hotelskih poduzeća«, prenio je novinarima predsjednik Mesić koji takav prijedlog smatra dobrim. No, dodao je da ga treba razmotriti hrvatska Vlada. </p>
<p>Sa Zemanom je razgovarao o iskustvima obiju zemalja vezanim uz privatizaciju. Prema riječima predsjednika Mesića, obojica su se složili da Narodna banka mora biti samostalna u odnosu na izvršnu i zakonodavnu vlast, a monetarna politika mora biti i u funkciji razvoja. Bilo je riječi i o slobodnom prometu nekretninama između dviju zemalja te da tome treba prilagoditi zakone. </p>
<p>»Dosadašnje dobre političke odnose sa Češkom sada poboljšavamo, a gospodarska suradnja dobiva poseban poticaj ovim posjetom«, rekao je predsjednik Mesić rezimirajući svoj dvodnevni državnički boravak u Pragu. Uvjeren je da će najviše čeških turista u Hrvatsku doći upravo ove godine istaknuvši da su ga upravo u to uvjeravali i njegovi češki sugovornici.</p>
<p> Predsjednik Mesić je u srijedu prijepodne otvorio Gospodarski forum, susret čeških privrednika s predstavnicima desetak tvrtki iz Hrvatske na čelu s predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Nadanom Vidoševićem. Među ostalima, bili su tamo čelnici Varteksa, Đure Đakovića, Željezare Sisak, Luke Rijeka i SAS strojogradnje. </p>
<p> Osvrćući se na rezultate u zadnjih godinu dana, Mesić je istaknuo članstvo Hrvatske u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, potpisivanje okvirnog sporazuma s Europskom investicijskom bankom, uspješno pregovaranje o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom. Hrvatskoj je cilj priključivanje CEFTA-i i skoro potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini s Češkom, kazao je Predsjednik.</p>
<p>Dvije zemlje povezuju i regionalne inicijative: Češka je članica Višegradske skupine a Hrvatska Kvadrilaterale. »Suradnja tih dviju inicijativa vrlo je prirodna i racionalna«, naglasio je predsjednik Mesić na Gospodarskom forumu.</p>
<p> Govoreći o pokazateljima gospodarskih odnosa, Mesić je rekao da su češki turisti bili treći po broju noćenja stranih turista u Hrvatskoj prošle godine, dodajući da turističku suradnju treba i dalje razvijati. Predsjednik Češke gospodarske komore Zdenek Somr napomenuo je da je razvitak turizma u Hrvatskoj prilika za češke investitore. U gospodarskoj suradnji dviju zemalja svoje će mjesto naći, kako se moglo čuti, automobilska industrija i proizvodnja lijekova. </p>
<p> Hrvatsko-češka robna razmjena u prvih jedanaest mjeseci prošle godine iznosila je 185 milijuna dolara što je vrlo malo, a u posljednje tri godine u osjetnom je padu. Najveći izvoznici lani su bili Končar-Transformatori, Podravka i Pliva. Potkraj ožujka ove godine očekuju se prvi konkretni poslovi s Tvornicom automobila Škoda. </p>
<p>Predsjednik Mesić posjetio je Veleposlanstvo Republike Hrvatske gdje se susreo s hrvatskom manjinom. Danas ih je u Češkoj Republici samo 850. Održao je i predavanje na Karlovom sveučilištu, a tom prigodom rektor Ivan Wilhelm uručio mu je spomen-medalju Sveučilišta. U svom predavanju Mesić se osvrnuo na raspad bivše Jugoslavije i stanje u Hrvatskoj u proteklih deset godina, ali i danas. Kritički se osvrnuo na političke grijehe bivših predsjednika Slobodana Miloševića i dr. Franje Tuđmana, te podsjetio da Hrvatska sada ima parlamentarni sustav i predsjednika sa smanjenim ovlastima. »Funkciju šefa države nismo sveli isključivo na ceremonijalnu jer smo smatrali da u sustavu moramo imati jednu čvrstu točku, oslonac koji će moći odigrati svoju ulogu u mogućim kriznim situacijama«, objasnio je svoju ulogu šefa države predsjednik Mesić. Govorio je i o slobodi medija, istragama o gospodarskom kriminalu, stanju ljudskih prava i hrvatskoj čvrstoj opredijeljenosti da surađuje s Haaškim sudom. </p>
<p>Poslijepodne predsjednik Mesić posjetio je Česky Krumlov, vojnu bazu mirovnih snaga UN-a. Prisustvovao je vojnoj vježbi i razgledao grad koji je pod zaštitom UNESCO-a. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Financiranje dijela socijale, kulture i obrazovanja ubuduće na lokalnoj razini</p>
<p>Moguće da sa sadašnjeg popisa sedamdesetak gradova ostanu tek njih 33 i grad Zagreb/ Iz poreznih prihoda više za lokalnu samoupravu </p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka</p>
<p> - Paketom od sedam zakonskih prijedloga, koji će se u četvrtak naći na tematskoj sjednici u Rijeci, Vlada kreće u proces decentralizacije. Prema prijedlozima, novi bi propisi, a time i ustroj lokalne samouprave te načini financiranja, trebali vrijediti od 1. srpnja ove godine. Osnove za taj postupak nalaze se u samom programu Vlade i u izbornim obećanjima, a dodatno je potaknut nezadovoljstvom zbog niske učinkovitosti upravljanja na razini lokalne uprave i samouprave te neprimjerenog sustava financiranja.</p>
<p>Prema prijedlogu izmijenjenog zakonskog teksta o lokalnoj upravi i samoupravi, uprava na razini nižoj od državne dijeli se na jedinice područne samouprave, odnosno županije, i jedinice lokalne samouprave što su općine i gradovi. Prema novom prijedlogu, gradovi mogu biti mjesta s više od 10.000 stanovnika, a iznimno i s manjim brojem stanovnika ako za status grada postoje posebni uvjeti (kulturni, povijesni, administrativni, gospodarski...). Gradovi koji imaju više od 30.000 stanovnika po svojim ovlastima mogu dijelom preuzeti i nešto iz djelokruga rada županija. Kako sada stvari stoje, lako se može dogoditi da sa sadašnjeg popisa sedamdesetak gradova ostanu njih tek 33 grada i grad Zagreb. Uz te oblike samouprave, kao daljnja razgradnja mogu postojati četvrti (u gradovima) i kotari (u općinama) kao oblici mjesne samouprave. </p>
<p>Moguć porez na nekorištene pogone </p>
<p>Na lokalnoj razini ubuduće će se rješavati i financirati i neka pitanja iz područja zdravstvenog osiguranja, socijalnog osiguranja i skrbi, u kulturi, srednjem i osnovnom školstvu...</p>
<p>Financiranje je, kao i uvijek, velik problem pa se predlažu izmjene i dopune Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave. Naime, za pokriće decentraliziranih funkcija (dio osnovnog školstva, srednjeg školstva, socijalne skrbi, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja) potrebno je županijama povećati udio poreza na dohodak sa sadašnjih osam na 31 posto (nije riječ o povećanju ili mijenjanju stope poreza, nego samo o udjelima koje su jedinice lokalne samouprave i uprave imale u poreznim prihodima državnog proračuna). Jednako tako, za financiranje školstva gradovima je potrebno povećati udio u porezu na dohodak sa sadašnjih 32 na 40 posto (33 grada), a gradu Zagrebu udio u porezu na dohodak povećava se sa 45 na 50 posto. </p>
<p>Jedinice lokalne uprave i samouprave, uz povećanje prihoda kroz porez na dohodak i porez na dobit, mogu prikupljati prihode i kroz neke druge, posebne poreze. Tako će se županijski porezni prihodi prikupljati putem poreza na nasljedstva i darove (stopa je pet posto, a osnovica naslijeđena imovina ili pokretnina vrednija od 50.000 kuna) koji ne plaćaju samo srodnici u prvom koljenu, zatim porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, porez na automate za zabavne igre i porez na priređivanje zabavnih i sportskih priredaba te zabavnih igara.</p>
<p>Općine i gradovi mogu uvesti prirez porezu na dohodak, zatim poreze na potrošnju, na kuće za odmor, na neobrađeno poljoprivredno zemljište, na nekorištene poduzetničke nekretnine, porez na promidžbene oglase, na tvrtku ili naziv, te porez na korištenje javnih površina. </p>
<p>Županijama 186, gradovima 272 milijuna</p>
<p>Porezni prihodi županija lani su iznosili 101 milijun kuna, a prema novom prijedlogu povećali bi se na 186,6 milijuna. Prihodi općina i gradova lani su lokalnim proračunima donijeli 240 milijuna, a u novoj izvedbi namaknuli bi im 272 milijuna kuna. Kroz dio koji im pripada iz državnog proračuna udjelom u porezu na dohodak te prirezima lani je ostvareno 3,35 milijardi kuna, od čega je prirez iznosio 559 milijuna kuna. U novom odnosu financiranja tome bi se trebalo dodati još oko 1,3 milijarde kuna od povećanog udjela u porezu na dohodak kad je riječ o županijama, te 327 milijuna kuna kad je riječ o povećanju prihoda po toj osnovi za općinske i gradske proračune.</p>
<p>Kako stoji u objašnjenju prijedloga zakona, prihodi državnog proračuna smanjili bi se time za otprilike 1,6 milijardi kuna, a u proračunu novac je već namijenjen za tu svrhu i nije potrebno osigurati dodatne iznose. (M. Ja)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Prosječna plaća 3371 kunu</p>
<p>ZAGREB, 7. ožujka </p>
<p> - Prosječna neto plaća isplaćena u siječnju iznosila je 3371 kunu, što je dva posto manje nego u prosincu, objavio je u srijedu Zavod za platni promet. U odnosu na siječanj prošle godine, prosječna neto plaća isplaćena u prvom ovogodišnjem mjesecu bila je nominalno veća za 10,5, a realno za 3,9 posto. Masa sredstava isplaćenih za neto plaće u ovogodišnjem siječnju iznosila je 3,1 milijardu kuna, što je realno 9,7 posto više nego u istom mjesecu lani, podaci su ZAP-a.</p>
<p> Promatrano po područjima privređivanja prosječna neto plaća zaposlenika kretala se od 5003 kune u financijskom posredovanju (48,4 posto više od republičkog prosjeka) do 2569 kuna u graditeljstvu (23,8 posto niže od državnog prosjeka).</p>
<p> Prosjek neto plaće viši od republičkog (3371 kunu) ostvaren je u sedam djelatnosti: financijskom posredovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, prijevozu, skladištenju i vezama, obrazovanju te ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima.</p>
<p> Neto plaća manja od republičkog prosjeka u siječnju je isplaćena u osam djelatnosti - graditeljstvu, ribarstvu, trgovini, hotelima i restoranima, poljoprivredi, prerađivačkoj industriji, rudarstvu i vađenju te poslovanju nekretninama. Zaposlenici u privatnom sektoru imali su niže plaće od onih koji rade u državnom sektoru. Prosječna mjesečno isplaćena plaća u privatnom sektoru u siječnju je bila 2913 kuna, što je 24,8 posto niže od prosjeka u državnom sektoru te 13,6 posto niže od republičkog prosjeka. Promatrano po županijama, plaća veća od državnog prosjeka isplaćena je u Gradu Zagrebu (3813 kuna) te u Požeško-slavonskoj županiji (3549 kuna). Najniža prosječna neto plaća u siječnju isplaćena je u Međimurskoj županiji - 2531 kunu. (H)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010308].
|
