NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010208].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 189684 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>08.02.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Weiss: Ovo će za Hrvatsku biti godina izdašnih njemačkih ulaganja</p>
<p>Glavne investicije u ovoj godini su očekivana kupnja </p>
<p>16 posto udjela HT-a, gradnja prometnog pravca Zagreb-Macelj i suradnja energetskih tvrtki / Hrvatska mora osigurati pravnu sigurnost stranim ulagačima / Građani moraju uzeti sudbinu u svoje ruke i ne očekivati previše od Vlade / Optimizam u politici trebao bi biti izraženiji, tvrdi njemački veleposlanik u Republici Hrvatskoj Gebhardt Weiss</p>
<p>JULIANA ŠTRBIĆ </p>
<p>ZAGREB, 7. siječnja</p>
<p> – S njemačkim veleposlanikom u Zagrebu Gebhardtom Weissom, koji je ovoga tjedna posjetio i redakciju Vjesnika, porazgovarali smo o aktualnim pitanjima gospodarske suradnje i bilateralnim odnosima Hrvatske i Njemačke.</p>
<p> l Može li se prodaja 16-postotnog udjela u Hrvatskom telekomu njemačkim partnerima, već najavljena u domaćim listovima, protumačiti kao svojevrstan demanti Fižulićeve tvrdnje da nema interesa za ulaganja u Hrvatsku?</p>
<p>- Ne bih želio ocjenjivati izjavu hrvatskog ministra, no, možda će činjenice i brojke govoriti same za sebe. Od 1993. do danas u Hrvatsku je investirano više od četiri milijarde dolara; od toga na Njemačku otpada od 23 do 25 posto. Vjerujem da će ova, 2001. godina, za Hrvatsku biti godina njemačkih investicija. Očekuje se da će doći do zaključivanja prodaje 16-postotnog udjela HT-a Deutsche Telekomu za 500-600 milijuna eura. Tu je i nastavak cestogradnje, osobito izgradnja pravca Zagreb-Macelj, kao i daljnja suradnja na području opskrbe energijom. Ovih je dana utemeljena i tvrtka Croplin u kojoj su, osim Ine, i dva njemačka poduzeća. To su samo neki od brojnih primjera koji daju naslutiti da će tijekom ove godine njemačka poduzeća povećati ulaganja u Hrvatsku. To je važno, jer statistički podaci pokazuju da vrijednost trgovinske razmjene Njemačke i Hrvatske pomalo opada. Italija je kao susjedna zemlja postala najveći trgovinski partner, što je i razumljivo. No, podaci o međunacionalnoj trgovinskoj razmjeni u modernoj integriranoj Europi sve više gube na značenju. Proizvodi koje kupujemo u Hrvatskoj nastali su iz poluproizvoda iz cijelog svijeta.</p>
<p>l Vjerujete li da je Hrvatska, osobito prošle godine, učinila dovoljno da bi postala atraktivna stranim ulagačima?</p>
<p>- Ako ćemo govoriti o cijeloj Hrvatskoj, moramo razlikovati između onoga što poduzima Vlada, zatim gospodarstvo i financijski sektor te onoga što čine ljudi. Pritom mislim na stanje u kojem se Hrvatska nalazi, dakle fazu transformacije koja zahtijeva angažman cijelog društva, a ne pojednica ili Vlade kao takve. Ono što je Vlada dosad napravila, prema mojoj procjeni, ide u pravom smjeru, no neke stvari ne teku glatko. No, znamo da je u međuvremenu saniran bankovni sustav i da se opet može govoriti o likvidnosti, donesen je program za poticanje investicija u kojem se, doduše, nešto može i poboljšati, posebno u interesu manjih poduzeća. Porezna refoma je, ukupno gledajući, dovela do smanjivanja opterećenja. To su sve temeljni parametri za ekonomsku politiku koja je usmjerena na povećanje gospodarskog rasta. Ono što bi još trebalo riješiti je ponajprije nesigurnost kod stranih ulagača koju izaziva birokratsko i još presporo odlučivanje. Investitori jednostavno žele jasne i transparentne postupke kad se odlučuje o njihovim ulaganjima. Druga važna pretpostavka je omogućiti pravnu sigurnost u slučaju da se pojave sporna pitanja i tu je nužna djelotvornost sudstva. Osim toga, Hrvatska je u oštroj konkurenciji s drugim tranzicijskim državama. Smatram da je zadatak cijele države da nastoji poboljšati okvirne uvjete za tržišno natjecanje. Optimizam u politici trebao bi biti izraženiji.</p>
<p> l S ovolikim brojem nezaposlenih, političari se čuvaju optimizma koji bi mogao zazvučati neodmjereno.</p>
<p>- Ljudi moraju uzeti sudbinu u svoje ruke i ne očekivati previše od Vlade. Njemačka je nakon rata bila posve razorena, obitelji razdvojene, ljudi nisu imali nikakvu perspektivu, a k tome valja uzeti u obzir i pet milijuna izbjeglica koje su došle u zemlju. U tim je okolnostima Ludwig Erhard, tvorac njemačkog modela tvz. socijalne tržišne ekonomije, ne samo politikom nego i svojim likom nevjerojatno mnogo učinio za optimizam Nijemaca. Takav optimizam, budući da su strukturni uvjeti na najboljem putu, valja sada politički stimulirati i u Hrvatskoj.</p>
<p> l Kako strani ulagači ocjenjuju primjedbe iz hrvatskoga političkog vrha da strani »strateški partner« nastoji samo izvući dobit, a premalo ulaže u modernizaciju?</p>
<p>- Bilo je takvih kritika na račun Deutsche Telekoma. Smatram da bi ih trebalo malo proanalizirati. Investitori u prvom redu posluju radi dobiti i načelno tu nije ništa sporno. Drugo, upravo u ovom slučaju investicija od više stotina milijuna maraka nije upotrijebljena za samo poduzeće, nego za popunjavanje državnog proračuna. To znači da onaj koji partneru predbacuje da nije spreman ulagati u moderniziranje poduzeća mora i sam odgovoriti zašto novac koji je ušao na ovaj način nije upotrijebljen za te svrhe. Mislim da se na to pitanje može i bolje odgovoriti: što su u Hrvatskoj bolji uvjeti za reinvestiranje, to će veći poticaj ulagačima biti da profite plasiraju ovdje.</p>
<p> l Nakon posljednjih izbora, Hrvatsku nije posjetio ni jedan od visokih dužnosnika njemačke vlade, iako su premijer Ivica Račan i predsjednik Stjepan Mesić već bili u Berlinu. Što je razlog tomu?</p>
<p>- To je točno, bilateralnih posjeta nije bilo, no savezni kancelar Gerhard Schröder bio je u Zagrebu tijekom summita EU-a, a i ministar vanjskih poslova Joschka Fischer prilikom inauguracije predsjednika Mesića. Kratki rok od samo jedne godine ne može biti nikakav pokazatelj za procjenu. Ono što je tu važnije, odnos je Hrvatske i Njemačke, koji ima posve osebujnu kvalitetu. Vi znate da više od 30 posto Hrvata ima izravan kontakt s Njemačkom, bilo da su tamo radili ili rade, da su se njihova djeca školovala u Njemačkoj ili tamo još studiraju. To je znatan broj i ne vjerujem da s bilo kojom državom u jugoistočnoj Europi Njemačka ima intezivnije veze. Iznad te razine neposrednih ljudskih kontakata je gospodarska suradnja. Sve jače i intezivnije vezivanje njemačkog kapitala u hrvatsku privredu ne može se usporediti s angažmanom bilo koje druge zemlje. Naime, tokovi trgovine, gdje prednjači Italija, nisu isto što i tokovi investicija. Na području znanosti, svjedočimo suradnji ovdašnjih i njemačkih sveučilišta, kulturnih institucija bez posredovanja službenih vladinih kanala. Ako pogledamo suradnju na razini savezne kao i pokrajinskih vlada, tu je najaktivnija Bavarska, što je i razumljivo s obzirom na činjenicu da tamo živi 40 posto Hrvata koji su u Njemačkoj. Na političkoj razini, mogu reći da se planiraju novi bilateralni susreti koji bi mogli početi posjetom ministra vanjskih poslova Fischera Hrvatskoj. No, o točnom vremenu posjeta, u ovom je trenutku prerano govoriti.</p>
<p> l Lani je otkazan najavljeni posjet saveznog ministra gospodarstva Wernera Müllera, no razlozi tome još su nejasni.</p>
<p>- Radi se isključivo o tehničkim razlozima. Ministar je, naime, trebao doputovati posebnim zrakoplovom Bundeswehra za koji se prekasno ispostavilo da ima neka tehnička oštećenja. Tada više nije bilo mogućnosti da se put organizira drukčije.</p>
<p> l Onda se može pretpostaviti da interes za posjet nije nestao?</p>
<p>- Nikako.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Uklanjanje ilegalnih spomenika - država nemoćna ako gradovi ne žele ništa učiniti</p>
<p>Građevinski inspektori nadležni su samo za objekte koji imaju «čvrstu vezu s tlom« pa je za njih spomenik Francetiću - predmet na zelenoj površini za čije uklanjanje su nadležni komunalni redari/ Oni znaju da je spomenik ilegalno postavljen ali ništa ne poduzimaju, kao ni nadređeno im Gradsko poglavarstvo, koje » nije sudjelovalo u postavljanju pa ne misli sudjelovati ni u njenom uklanjanju« </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – Incijativa Odbora za ljudska prava iz Karlovca o uklanjanju spomenika Juri Francetiću u Slunju nije doživjela praktično ostvarenje i teško da će i biti ostvarena pravno dopustivim putem. No potaknula je vrlo zanimljiv problem. Naime, može li se u Hrvatskoj uistinu ukloniti ili srušiti neki spomenik izgrađen bez odgovarajućih dozvola na javnoj površini i koji po određenim kriterijima ne pripada spomeničkoj baštini ili, pak, zbog načina gradnje (nije ukopan i nema temelje!) ne smatra se građevinom, a da se to ne obavi »bombaškom akcijom« pod okriljem noći?</p>
<p>Jelka Glumičić, predsjednica karlovačkog Odbora za ljudska prava, boreći se za uklanjanje spomenika Francetiću, kucala je na mnoga vrata, od kojih se, opet, odbijala i bivala upućena na drugu adresu, da bi se, nakon sedam mjeseci potucanja na različitim istancama, odlučila, jednostavno, izravno se obratiti Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja, odnosno ministru Boži Kovačeviću, najpoznatijem hrvatskom »bombašu«.</p>
<p>Kako se odvijala njezina borba?</p>
<p>Jelka Glumičić se prvo obratila slunjskom gradonačelniku Milanu Skukanu, koji je sa sebe i slunjskog poglavarstva odbacio odgovornost nadležnost za cijeli slučaj. Jelka Glumičić se potom uputila, po Skukanovom naputku, u Upravu za inspekcijske poslove u Slunju, koja djeluje u sklopu Ministarstva za zaštitu okoliša i prostornog uređenja. Sonja Jakšić, građevinska inspektorica, pokrenula je inspekcijski postupak kojim je utvrđeno »da se ne radi o građevini« te da oni »ne mogu naložiti rušenje«.</p>
<p>Takvo obrazloženje je stiglo i od glasnogovornice Ministarstva, Marijane Petir, nakon što smo je zamolili da za Vjesnik pruži službeno očitovanje o spomeniku Juri Francetiću kao »negrađevini«.</p>
<p>»Kameni monolit spomen-obilježja Juri Francetiću nije nastao gradnjom, već je postojeći dio urbane opreme povijesnog trga, koji je s jednog mjesta premješten na drugo, bez izvođenja radova koji se temeljem propisa i pravila struke smatrali građenjem. Osim toga, nije osigurana čvrsta veza s tlom, čemu je dokaz i činjenica da kameni blok stoji pod kutem u odnosu na vertikalnu os«, započela je Petir službeno tumačenje Ministarstva cijelog »slučaja«, te nastavila: »Imajući u vidu sve navedeno, a temeljem članka 2. podstavka 4. Zakona o gradnji (»građevina je stvar nastala gradnjom, povezana s tlom koja se sastoji od građevnog djela ili od građevnog djela i ugrađene opreme koji zajedno čine tehničko-tehnološku cjelinu kao i samostalna postrojenja povezana s tlom koja se sastoje od ugrađene opreme i čine tehničko-tehnološku cjelinu«), spomen obilježje Juri Francetiću ne može se smatrati građevinom, već predmetom postavljenim na zelenu površinu«.</p>
<p>U zaključku službenog očitovanja Ministarstva stvari, ipak, postaju puno jasnije: »Temeljem članka 3. stavak 9., članka 14. stavak 2., te članka 15. Zakona o komunalnom gospodarstvu, postupanje u predmetnom postupku provodi komunalno redarstvo jedinice lokalne samouprave.«</p>
<p>Dakle, sljedeća adresa na kojoj se obratila Jelka Glumičić, logično je bila - slunjsko Komunalno redarstvo.</p>
<p>Dražen Kotić, direktor slunjskog Komunalnog redarstva, u razgovoru za Vjesnik je ustvrdio da oni »nemaju inspekcijske ovlasti«. Ali je, opisujući sporni objekt, Kotić je, praktički, postavljanje spomen-ploče Juri Francetiću stavio u isti kontekst s ispisivanjem grafita po javnim površinama, koja su, pak, u njihovoj nadležnosti.</p>
<p>»Ako je tako, zašto onda ne uklonite ploču kao što premazujete grafite«, zapitali smo. Odgovor nismo dobili, tek smo informirani da je spomen-ploču bez ikakvih suglasnosti podigla udruga »Hrvatski domobran«.</p>
<p>S obzirom da je Komunalno redarstvo pod nadležnošću Gradskog poglavarstva, preostalo je obratiti se nekome od gradskih čelnika, što je Jelki Glumičić bilo izgledalo kao začarani krug, kojeg je odlučila prekinuti obraćajući se, krivo, ministru Kovačeviću.</p>
<p>»Mi, kao Gradsko poglavarstvo, ali i kao čelnici Županijskog HDZ-a, nismo sudjelovali u postavljanju spomen-ploče, te ne mislimo sudjelovati ni u njenom uklanjanju«, rekao je za Vjesnik slunjski dogradonačelnik, Ivan Mateša.</p>
<p>»Ako ta spomen-ploča nanosi toliko štete državi, gradu, ali i stranci kojoj pripadate, zašto onda ne postavite pitanje uklanjanje spomenika na sjednici Gradskog poglavarstva?«, pitamo.</p>
<p>»Mi to nećemo uraditi«, zaključio je Mateša.</p>
<p>Krug je zatvoren. Ilegalno postavljen spomenik i dalje stoji u Slunju.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>U ožujku počinje spaljivanje 2.500 tona starih lijekova iz donacija</p>
<p>Medikamenti će se, najvjerojatnije za 13,5 milijuna kuna, uništavati u spalionici otpada Puto na zagrebačkom Jakuševcu / Stanje je vjerojatno najteže u Splitu, gdje su lijekovi kojima je istekao rok trajanja smješteni u 17 vagona na željezničkom kolodvoru / Prikupljat će se u posebnim kutijama u ljekarnama i stari lijekovi iz kućnih apoteka</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – U ožujku bi trebalo početi spaljivanje starih lijekova, koji su u Hrvatsku stigli tijekom rata. Medikamenti iz donacija, ukupno 2.500 tona, uništavat će se u spalionici otpada Puto na zagrebačkom smetlištu u Jakuševcu. Spaljivanje starih lijekova dio je programa koji je Ministarstvo zdravstva predložilo Svjetskoj banci za drugi krug kredita, vrijednoga 30 milijuna dolara. Koliko će to spaljivanje stajati, još se pouzdano ne može reći, jer nije potpisan ugovor s izvođačem. Budući da je Svjetska banka prihvatila hrvatskog izvođača, a ugovor se ovih dana priprema za potpisivanje, cijena će vjerojatno biti 13,5 milijuna kuna.</p>
<p>Pretpostavlja se da će spaljivanje lijekova potrajati najmanje šest mjeseci, a najviše godinu dana, doznaje Vjesnik od Nikole Benića, direktora Odjela za vođenje tog projekta u Ministarstvu zdravstva.</p>
<p>»Protivno uvjerenjima, samo je 10 posto lijekova pristiglih u Hrvatsku bilo neupotrebljivo, za razliku od susjedne BiH, u koju je za vrijeme rata stiglo čak 50 posto neupotrebljivih lijekova«, rekao je inženjer kemije Zdravko Lovrić, koji je u Hrvatskom zavodu za toksiokologiju zadužen za koordinaciju farmaceutskog dijela projekta. Takvi lijekovi stizali su u Hrvatsku na samom početku rata kada prava kontrola i nije bila moguća. No, strogi je nadzor uspostavljen već godinu poslije.</p>
<p>Lijekove će trebati najprije razvrstati, a onda i prevesti do spalionice otpada. Najprije će se u Puto dovesti lijekovi s mjesta na kojima potencijalno mogu štetno djelovati, jer su relativno dostupni ljudima ili su na mjestima na kojima bi mogao izbiti požar. Dakle, prva su na redu dalmatinska »odlagališta« lijekova. »Stanje je vjerojatno najteže u Splitu, gdje su lijekovi kojima je istekao rok trajanja smješteni u 17 vagona na željezničkom kolodvoru. Nije poznata točna količina, jer nisu svi vagoni puni«, objašnjava Lovrić. Potom bi trebali uslijediti lijekovi iz Zadra, Rijeke i Dubrovnika. On napominje da ni jedno od sadašnjih »odlagališta« lijekova dosad nije ugrozilo nečije zdravlje ili okoliš, no bilo je požara u splitskoj bolnici i u Zadru.</p>
<p>Osim 2.500 tona starih lijekova, u Hrvatskoj je i oko 1.000 tona neupotrebljive medicinske opreme, poput kreveta, kolica i drugih pomagala koja će završiti na običnim odlagalištima otpada, ali ih prije toga treba razvrstati. Uz takva pomagala, bačeno je i mnogo gaza i vate kojima je prošao rok steriliziranosti te glomazne ambalaže u kojoj su lijekovi dopremljeni, a mogla bi se reciklirati ili također završiti na smetlištu. Lovrić napominje da u Putu već imaju iskustva sa spaljivanjem otpada, a hrvatska je spalionica dobila najviša svjetska priznanja, npr. Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Prednost je Puta što pri spaljivanju lijekova nema zagađenja zraka, što bi se moglo očekivati budući da je u lijekovima dosta oksida klora i sumpora. Ti halogeni elementi ne mogu proći kroz tri sustava dimnjaka u kojima se upijaju, a kad plinovi izađu iz dimnjaka, temperatura im je preniska da bi mogli reagirati s drugim tvarima u zraku i izazvati zagađenje. Dodatna je zaštita, što će stručnjaci Zavoda za toksikologiju, posredstvom Interneta, pratiti koncentraciju plinova dok prolaze kroz dimnjake Puta.</p>
<p>Istodobno s projektom spaljivanja starih lijekova, Ministarstvo zdravstva radi i na prikupljanju starih lijekova iz kućanstava. Želi se da se lijekovi kojima je istekao rok trajanja prikupe u ljekarnama u koje bi se postavile posebne kutije. Tako prikupljeni lijekovi odvezli bi se na spaljivanje.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zub vremena učinio svoje na impozantnoj konstrukciji od betona, čelika i stakla </p>
<p>Obilazak gradilišta na kojega je dosad potrošeno 306 milijuna njemačkih maraka/Bandićeva zadaća – davanje stručno-savjetodavne pomoći/Prizemlje buduće bolnice – još uvijek skladište zagrebačkih tvrtki/Sačuvan izgled buduće kongresne dvorane, prostorija predviđenih za smještaj bolesnika, kuhinje, lifta za hitnu pomoć...</p>
<p>Povodom službenog zaključka o potrebi nastavka gradnje Sveučilišne bolnice, prihvaćenog na sjednici Gradskog poglavarstva u utorak, obišli smo gradilište kako bi se uvjerili u što je potrošeno 306 milijuna njemačkih maraka. Toliko su, naime, Zagrepčani dosada izdvojili samodoprinosom za gradnju Sveučilišne bolnice, a Grad je, nakon dugogodišnjeg dvoumljenja što će, kao vlasnik objekta, učiniti s bolnicom, ipak odlučio privesti objekt prvotno planiranoj svrsi. Stoga je na spomenutoj sjednici i osnovan Savjet za gradnju Sveučilišne bolnice Zagreb, za čijeg je predsjednika izabran gradonačelnik Milan Bandić. Njegova je zadaća »davanje stručno-savjetodavne pomoći u funkciji nastavka gradnje Sveučilišne bolnice Zagreb «.</p>
<p>Samo gradilište nalazi se na izlazu iz Zagreba prema Karlovcu, a već pri samom ulasku zamijetili smo da nije ograđeno. Nakon što smo dobili dozvolu za razgledavanje, našli smo se pred impozantnom konstrukcijom od betona, čelika i stakla. Po obraslom korovu, zahrđalom željezu i razbijenom staklu lako je vidljivo kako su radovi odavno prestali te kako konstrukcija polako propada. Šetnja po platoima i prostorijama neizgrađene bolnice dodatno nas je uvjerila u megalomanstvo, kojim je još 1982. poreknut inicijalni program izgradnje Sveučilišne bolnice. Nije bilo teško pretpostaviti za što su namijenjeni pojedini dijelovi zgrade te smo tako uočili buduću kongresnu dvoranu, prostorije predviđene za smještaj bolesnika, kuhinju, lift za hitnu pomoć...</p>
<p>Sablaznosti cijelog mjesta doprinosio je jaki propuh i pustoš svud uokolo, a jedino su nas radnici u prizemlju vraćali u stvarnost. Naime, prostorije buduće bolnice već nekoliko godina služe kao skladišta mnogim tvrtkama, a za njihovu sigurnost te za čuvanje samog gradilišta brinu se djelatnici zaštitarske tvrtke »Cobra«, čije su kućice postavljene svuda oko gradilišta. Nismo se mogli ne zapitati koliko je od utrošenog novca već propalo zbog duge pauze u gradnji, a koliko će ga tek trebati izdvojiti da bi se to ogromno zdanje dovršilo. Kako doznajemo, nastavak gradnje bi uskoro trebao početi, a kada će Zagreb dobiti suvremenu Sveučilišnu bolnicu zavisi ponajprije od materijalnih mogućnosti. »Samo da se opet ne počne, pa – stane«, komentiraju najbliži susjedi buduće bolnice. (Milan Koštro)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>»Oltar domovine« narušio autentični izgled Medvedgrada, tvrde stručnjaci </p>
<p>Revitalizacija srednjovjekovnog plemićkog grada</p>
<p> – Medvedgrada bila je tema okruglog stola koju su u srijedu, u Tribini grada Zagreba, organizirali Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode i Gradski ured za kulturu. Naime, na sjednici Gradskog poglavarstva, od 11. siječnja, određeno je da se do sredine travnja naprave projekti sanacije i nastavka restauratorskih i arheoloških radova s terminskim i financijskim planom kojima treba prethoditi javna tribina. Namjena Medvedgrada bit će primarno muzejska, rečeno je na sjednici, a kao prateći sadržaji određeni su – ugostiteljstvo, turistička djelatnost i ljetna pozornica za kazališne predstave. </p>
<p> Prof. dr. Ivo Maroević, povjesničar umjetnosti, predstavio je muzeološku koncepciju prezentiranja Medvedgrada. Unutar Medvedgrada predvidio je tri izložbena prostora u kojima će se posjetiteljima predstaviti povijest Medvedgrada, dati pregled dosadašnjih istraživanja i radova te izložiti zbirka srednjovjekovnog oružja. Južna kula, istaknuo je, mogla bi se rekonstruirati u jednu tipičnu obrambenu, srednjovijekovnu kulu sa stambenim prostorom. </p>
<p>Na javnoj raspravi povjesničari umjetnosti, arhitekti i drugi stručnjaci osudili su izgradnju »Oltara domovine« koja je narušila autentični izgled Medvedgrada te zaustavila i narušila konzervatorsko-restauratorske radove koji su se na Medvedgradu odvijali od 1979 do 1991. godine. </p>
<p>– U slučaju Medvedgrada politika je izgurala znanost. Netko se mora ispričati struci, naglasio je povjesničar umjetnosti, prof. na Filozofskom fakultetu, Radovan Ivančević. Žučno se raspravljalo i o tome treba li »Oltar domovine« – skulptura kipara Kuzme Kovačića, ostati na Medvedgradu ili ju se treba premjestiti na primjereno mjesto u gradu. Mišljenja stručnjaka po tom su pitanju bila podijeljena. </p>
<p>– Spomenici kulture ne bi se smjeli politizirati kako im se ne bi dogodilo ovo što je 1992. godine snašlo Medvedgrad nakon 12 godina konzervatorskih i restauratorskih radova, naglasio je Miljenko Domjan, pomoćnik ministra kulture, dodavši da je u revitalizaciji Medvedgrada osigurana financijska i strukovna potpora Ministarstva kulture. Turistička zajednica Zagreba pristupit će izradi prospekta Medvedgrada. Što se tiče turističke prezentacije Medvedgrada, naglasio je tom prilikom direktor Turističkog ureda grada Zagreba, Marijo Zmajević, pričekat će se s konkretnim prijedlozima revitalizacije gdje će se vidjeti u kojoj mjeri turizam može doći na Medvedgrad. </p>
<p>– Ove smo godine namjeravali Zagrebački karneval dovesti na Medvedgrad no nakon današnjih izlaganja vidljivo je da masovnom turizmu nije mjesto na Medvedgradu, rekao je Zmajević. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zagrebačka alternativa pred raspadom</p>
<p>Zagrebačka gradska organizacija Demokratskog centra nezadovoljna je situacijom u gradu, što se posebno odnosi na gradsku vlast koja ne čini dovoljno za pokretanje gospodarskog rasta, istaknuli su u srijedu, na konferenciji za novinare, zastupnici DC-a u Gradskoj skupštini Nikola Ružinski, Ljubomir Antić i Joško Morić. U prosincu prošle godine, primjerice, zabilježen je porast od 1.200 nezaposlenih u odnosu na mjesec ranije, što je posebno zabrinjavajući podatak.</p>
<p>Kako je istaknuo Ružinski, Zagrebačka alternativa definitivno je pred raspadom, jer »je očito da HSLS više ne želi podržavati Bandićevu osobnu promidžbu, LS se bavi svojim unutarnjim problemima, a HSS je itekako nezadovoljan situacijom u Sesvetama, odnosno pripajanjem Prigorca zagrebačkoj Čistoći«. Ljubomir Antić istaknuo je, nadalje, kako aktualna vlast, na gradskoj kao i na državnoj razini, »ne zna stvoriti atmosferu koja bi Zagreb i Hrvatsku trebala pogurati naprijed. </p>
<p> – Očistimo i izglačajmo gradsko odijelo, kako bi novo ozračje podiglo zagrebački duh. Odijelo ne čini čovjeka, ali fasada čini izgled jedne zgrade, koje su danas u Zagrebu sive, rekao je Antić, koji je u ime DC-a najavio da će gradskoj upravi predložiti osnivanje posebnog Odbora za urbanu obnovu Zagreba. Joško Morić podsjetio je da je klub zastupnika DC-a na prošloj sjednici skupštine bio suzdržan prema odluci o odlasku zagrebačkog izaslanstva u Novi Sad, što se nakon povratka, kaže, pokazalo ispravnim stavom. </p>
<p> – Danas je jasno da se izaslanstvo nije ponašalo sukladno s pozicijom s koje su otišli u posjet. Osobito smo razočarani činjenicom da je Goran Hill, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine, osobno razgovarao s Đorđem Balaševićem o njegovom koncertu u Zagrebu. Uvjereni smo, naime, da takav vođenje takvih razgovora nije njegov posao, kao što ni Balašević nije glazbenik kojeg bi političari trebali nagovarati na održavanje koncerata, rekao je Morić. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>U svibnju Studija o gospodarstvenom razvoju grada Zagreba </p>
<p>Na sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore</p>
<p> – Komore Zagreb održanoj u srijedu, predsjednik HGK Zlatan Fröhlich upoznao je članove toga vijeća s radom i planovima Komore. Na sjednici je prihvaćeno izvješće o prošlogodišnjem radu i Prijedlog programa rada za 2001. godinu.</p>
<p>– Ove godine planiramo posjet hrvatskih gospodarstvenika Novom Sadu i Subotici gdje će se održati poslovni razgovori s predstavnicima tamošnjih tvrtki koje su zainteresirane za uspostavu poslovne suradnje, naglasio je Fröhlich. </p>
<p>Posebna pozornost posvećena je projektu pripreme Strategije gospodarskog razvoja Zagreba u razdoblju od 2001. do 2005. godine, čiji je naručitelj HGK – Komora Zagreb. Ta strategija radit će se kao zajednički projekt Grada i Komore u suradnji s Ekonomskim institutom iz Zagreba, čije je dovršenje planirano za kraj svibnja. Poglavarstvo Grada Zagreba financirat će dvije trećine troškova njene izrade, a HGK jednu trećinu sredstava. </p>
<p>Komora Zagreb u suradnji s Hrvatskom sekcijom Europskg udruženja za regionalna istraživanja ( ERSA), Ekonomskim institutom i HGK sudjeluje u organizaciji 41. kongresa ERSA koji će se održavati u Zagrebu od 29. kolovoza do 1. rujna na temu »Problemi europskog regionalnog razvoja u novom mileniju i njihov utjecaj na ekonomiju«.</p>
<p>Također, u jesen je u planu organizacija manifestacije »Dani Zagreba u Beču«, poslovni sastanak hrvatsko -turskog poslovng vijeća u Istambulu, te posjet zagrebačkih gospodarstvenika Sarajevu i Krakowu. (anl)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Krpelji prenose virusnu bolest čiji su simptomi slični gripi</p>
<p>Krpelji se javljaju kada temperatura zraka dostigne oko 15 stupnjeva Celzija/Najugroženiji planinari/Ugriz krpelja može izazvati učestale glavobolje, pa čak i atrofiju pojedinih mišića/Cijepljenje stoji čak 549 kuna, a zaštita traje 3 do 5 godina Neprirodno zatopljenje, kojem smo ovih dana svjedoci, donijelo je pojavu krpelja. Kako doznajemo od dr. Berislava Borčića, voditelja službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, ti se nametnici bude iz sna kad temperature dostignu oko 15 stupnjeva Celzija, a njihov pohod, na nesreću izletnika, počinje obično u ožujku. Pogoduje im lijepo vrijeme, o kojem ovisi i trajanje njihove sezone.</p>
<p>Duži boravak u prirodi povećava opasnost zaraze, pa su, razumljivo, osobe koje tamo provode mnogo vremena i najugroženije. Najveću opasnost predstavlja kretanje kroz raslinje do jednog metra visine, stoga je za ljude koji ne mogu bez šumskih i livadnih aktivnosti preporučljivo cijepljenje ili barem upotreba insekticida koji se nanose na kožu.</p>
<p>Krpelji prenose brojne virusne bolesti, a jedna od njih je krpeljni meningoencefalitis. Jedina prava metoda zaštite protiv toga virusa jest pravovremena imunizacija. Upalni meningoencefalitis prenose krpelji vrste Ixodes ricinus, a nakon inkubacije od tri do petnaest dana počinje pojava prvih simptoma, koji nalikuju onima od gripe. Poslije toga slijedi faza od sedam dana bez simptoma, da bi se, zatim pojavila manifestacijska faza. Tada je riječ o izravnom napadu virusa na centralni živčani sustav i može se javiti meningitis, koji je češći kod djece, ili meningoencefalitis kod starijih pacijenata. Kod pacijenata koji su preboljeli ove bolesti mogu se javiti učestale glavobolje, pa čak i atrofija pojedinih mišića.</p>
<p>Najčešća je bolest koju prenose krpelji Lyme berlioza, kod nas poznata kao lajmska bolest. Bolest podjednako napada sve dobne skupine i očituje se u crvenilu kože, a ukoliko se ne liječi može zahvatiti koštano-mišićni sustav, srce, oči, bubrege. Moguće su i kronične promjene na koži.</p>
<p> Od dr. Berislava Borčića doznajemo kako krpelja kod nas ima samo u kontinentalnom dijelu, dok je njihova najveća koncentracija u području Križevaca.U Zagrebačkoj županiji najviše ih je na Sljemenu. </p>
<p>– Godišnje se u Zagrebu javi od 20 do 80 slučajeva meningoencefalitisa, a cijepljenje je moguće u svim zavodima javnog zdravstva, pa tako i u Zavodu za javno zdravstvo na Mirogojskoj 16, rekao je dr. Borčić. </p>
<p>Cijepljenje se provodi u tri navrata, nakon prvog cijepljenja treba proći mjesec dana, a poslije drugoga šest mjeseci. Svako pojedino cijepljenje stoji 183 kune, a zaštita koja se dobiva za 549 kuna (koliko stoje tri uzastopna cijepljenja) traje tri do pet godina. Nakon toga, potrebno se cijepiti jednom godišnje. (Boris Jagačić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="9">
<p>Lorin Maazel se nada modernijem i manje formalnom orkestru</p>
<p>NEW YORK, 7. veljače </p>
<p> - Novi glazbeni direktor Newyorške filharmonije porekao je u ponedjeljak da postoji kriza u klasičnoj glazbi te rekao kako će poticanje mladih glazbenika i skladatelja biti jedna od njegovih primarnih zadaća. </p>
<p> Lorin Maazel, glazbeni direktor Simfonijskog orkestra bavarskog radija u Muenchenu preuzet će posao s Filharmonijom počevši sa sezonom 2002./03. Na novinskoj konferenciji u ponedjeljak dirigent je nabacio mogućnost da bi orkestar mogao postati moderniji i manje formalan. </p>
<p> Maazel (70) će biti prvi Amerikanac koji će ravnati Filharmonijom poslije Leonarda Bernsteina te kreće stopama legendarnih glazbenika poput Gustava Mahlera i Artura Toscaninija. </p>
<p> »Klasična glazba će opstati«, rekao je Maazel u Lincoln Centeru, umjetničkom kompleksu koji je dom Filhamornije te drugih uglednih institucija poput Metropolitan Opere. </p>
<p> »Mnogi misle da postoji kriza klasične glazbe, da slušateljstvo opada, da nema obnove, da je klasična glazba sve manje relevantna za današnje društvo, i tako dalje i tako dalje«, rekao je on. »Nema krize«, nastavio je Maazel spominjući tinejdžere koji sviraju Bacha i Beethovena usprkos kulturnoj premoći rock glazbe i pop zvijezda. </p>
<p> »Odakle dolaze? Dolaze iz potrebe da ljudska bića budu dio umjetničkog iskustva«, rekao je Maazel čije imenovanje 24. glazbenim direktorom Filharmonije okrunjuje trogodišnju potragu za nasljednikom dosadašnjeg šefa, Kurta Mazura. </p>
<p> »Kriza je u tome kako prilagođujemo način na koji prezentiramo klasičnu glazbu publici... Dakle, tim ćemo se pitanjima pozabaviti i pokušati dati sve od sebe da napravimo okružje u kojem će se ljudi osjećati ugodno«, rekao je on. Maazel ima visoko mišljenje o najužem krugu publike orkestra, izražavajući štovanje za »instinkt i sofisticiranost« newyorških ljubitelja glazbe. </p>
<p> »Nikada neću pokušavati obrazovati ih, jer to bi pretpostavljalo da publici nedostaje obrazovanje, što nije istina, te da ste vi osoba koja može educirati, za što mislim da bi bilo vrlo umišljeno«, nastavio je. »Nadam se da ću publici pružiti neke izazove. Mislim da ljudi koji vole glazbu žele nove izazove«. </p>
<p> Poticanje i razvoj mladih glazbenika bit će prioritet. Maazel je kazao kao pozdravlja intenzivno medijsko praćenje koje Filharmonija privlači. </p>
<p> »Mediji moraju igrati važnu ulogu za budućnost svakog velikog orkestra«, rekao je on, dodajući da svatko kome je neugodno biti u središtu pozornosti »slobodno može promijeniti profesiju«. </p>
<p> Maazel, koji je ujedno i skladatelj i violinist, prvi put je ravnao Filharmonijom kao čudo od djeteta 1940. na ljetnom koncertu. Radio je za Cleveland Orchestra, Bečku državnu operu i Simfonijski orkestar Pittsburgha kao i za Bavarski radio. Osnovana 1842. godine, Newyorška filharmonija najstariji je orkestar u Americi i jedan od najstarijih na svijetu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Nezaposleni inženjer ubio šefa ureda za zapošljavanje</p>
<p>Dugogodišnja nezaposlenost i osjećaj suvišnosti u društvu izobilja kumovali su u sjevernonjemačkom gradu Verdenu neuobičajenom ubojstvu. Jedan neimenovani i već duže vrijeme nezaposleni inženjer strojarstva ubio je šefa tamošnjeg ureda za zapošljavanje. Prešavši trideset kilometara na biciklu kako bi došao do kuće nesretnog šefa ureda, očajni je inženjer strugačem metala ubio čovjeka koji je u njegovim očima nosio odgovornost zbog njegovog nezavidnog položaja. </p>
<p>Ubijeni šef ureda za zapošljavanje toga je dana predstavnicima tiska trebao predočiti nove povoljne podatke koji ukazuju na osjetan pad nezaposlenosti u njegovoj regiji. (Nenad Kreizer)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Knez Vittorio Emanuele piše pisma nadajući se povratku</p>
<p>RIM, 7. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Otškrinuta vrata nade za mogući povratak u Italiju potaknula su kneza Vittoria Emanuela Savojskog da pošalje pisma svim znatnijim osobama iz političkog života Italije. Predsjedniku Carlu Azegliu Ciampiju prvom se javio zahvalom na toplom telegramu sućuti u povodu smrti posljednje talijanske kraljice Marie José. Istodobno je diplomatskom poštom poslao pisma i predsjedniku vlade Giulianu Amatu, predsjedniku parlamenta Lucianu Violanteu, predsjedniku Senata, Nicoli Mancinu.</p>
<p> Vrlo srdačno pismo od Vittoria Emanuela u ponedjeljak je dobio i Papa Ivan Pavao II. O sadržaju pisama Vittorio Emanuele nije htio dati nikakvih pojedinosti. Izjavio je da o napisanim porukama iz pisama mogu govoriti, ako smatraju potrebnim, samo oni kojima ih je uputio.</p>
<p>U svakom slučaju svima je jasno da uzzahvale na izraženoj sućuti povodom smrti njegove majke Marie José di Savoia, princ Vittorio Emanuele nije propustio napisatinešto i o nezaobilaznoj temi dozvole povratka muškim potomcima kraljevske obitelji Savoia u Italiju. Budući da princ Vittorio Emanuele 12. veljače slavi 64. rođendan i priprema veliku proslavu zajedno sa suprugom Marinom Doriom, vjerojatno bi mu najdraži poklon bila dugo očekivana dozvola povratka u domovinu. (Sanja Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>RBA potvrđuje useljavanje svoje poslovnice u Kavanu Dubrovnik</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) potvrdila je u srijedu kako je točno da je krenula u realizaciju projekta »Kavana Dubrovnik« na Trgu bana Jelačića, koji predviđa i obuhvaća ostanak kavane, odnosno njezine sadašnje namjene i imena, uz dopunu stvaranja poslovnice u manjem dijelu sadašnjeg prostora.</p>
<p> Banka je tim povodom objavila priopćenje za javnost, potaknuta, kako navodi, nizom netočnih i tendencioznih medijskih objava kako navodno kane zatvoriti kavanu. RBA je, stoji u priopćenju, procijenila kako je potrebno zadržati kavanu na središnjem zagrebačkom trgu i upotpuniti je modernim komunikacijskim dostignućima koje pruža RBA, najbolja banka osnovana inozemnim kapitalom u Hrvatskoj.</p>
<p> Temeljem toga nadležnim je gradskim tijelima podnesena odgovarajuća dokumentacija. Na tragu takvog zahtjeva, početkom godine dobiveno je i prethodno pozitivno stručno mišljenje Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Nakon toga je podnesen i zahtjev za lokacijskom dozvolom nadležnom gradskom Uredu, uz istodobno traženje potrebnih ostalih suglasnosti (komunalnih i sl.).</p>
<p> Po dobivanju lokacijske dozvole počet će primjena izvedbenog projekta i pristupit će se daljnjoj realizaciji projekta »Kavana Dubrovnik«, temeljenog na glavnom i izvedbenom projektu. Predviđen završetak radova je u roku od 60 dana od trenutka službenog početka radova. </p>
<p> Banka će zaposliti 15 radnika u suvremeno opremljenoj poslovnici, koja će se (gledano s Trga) nalaziti s lijeve strane, u unutarnjem prostoru koji ni sada nije u pretežitoj funkciji kavane.</p>
<p> Kavana će i dalje biti sastajalište Zagrepčana i njihovih gostiju, još ljepša i modernija, u kojoj će se pomiješati moderni duh komunikacija s tradicionalnim šarmom otvorenog i kozmopolitskog Zagreba u Europi, navode iz RBA. </p>
<p>Međutim, najavu o useljenju banke u kultno zagrebačko okupljalište izazvala je ovih dana kritike Zagrepčana, a Demokratski centar uputio je priopćenje u kojem se oštro protivi »namjeri nastavka poništavanja srednjoeuropskog ugođaja glavnog zagrebačkog trga«. DC je, stoga, pozvao gradonačelnika Milana Bandića da iznese u javnost svoje stavove o tome. (ml)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Yamahini klaviri i pijanisti u Splendid umjesto na Brijune </p>
<p>PULA, 6. veljače</p>
<p> – Dvadeset novih Yamahinih klavira najvjerojatnije neće ovoga proljeća stići na Brijune kao sponzorska akcija znamenitog svjetskog proizvođača glazbenih instrumenata.</p>
<p> U međuvremenu, naime, više spremnosti za dogovor pokazali su u Arenaturistu koji su za ugošćenje ljetne pijanističke akademije iz talijanskog grada Imole ponudili svoje objekte na zlatnim stijenama – kompleks hotela Splendid. </p>
<p>Preko grada Pule stigla je inicijativa iz Imole gdje već godinama djeluje međunarodna pijanistička akademija pod sponzorstvom tvrtke Yamaha.</p>
<p> Oni su se bili zainteresirali da na karizmatsko otočje ljeti dovode svoje studente ali i svjetski poznate profesore. Međutim, dogovor se zakomplicirao, djelom i zbog skromnih prostornih mogućnosti, posebice teškoća smještaja 15 do 20 klavira za ljetno muziciranje. Zbog toga će uskoro Pulu posjetiti predstavnici pijanističke akademije i talijanskog predstavništva tvornice Yamaha, nakon čega će u Istru stići i dosad najveći klavirski kontigent. (M. U.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Hoće li podrumi palače popustiti? </p>
<p>Dioklecijanova palača u Splitu / Izrađuje se studija o stabilnosti svih građevina iznad podruma / Preispitat će se namjena jugoistočnoga dijela palače / Potrebno je odrediti način obnove urbane matrice, kuća na Portikatu uz južni zid palače, izgradnje nad Triklinijem / U planu je završetak istražnih konzervatorskih radova u kompleksu Samostana sv. Klare</p>
<p>SPLIT, 7. veljače</p>
<p> – Uz novčanu potporu talijanskoga Ministarstva znanosti, stručnjaci na sveučilištima u Veneciji, Padovi i Bariju izrađuju »Studiju stabilnosti svih građevina nad podrumima splitske Dioklecijanove palače«. Studija će pokazati stupanj ugroženosti svih zgrada te dati procjenu njihova reagiranja u slučaju potresa. Poslužit će i za određivanje prioriteta u idućim fazama rada, od izrade projektne dokumentacije do hitnih popravaka carske palače. </p>
<p>Voditelj splitske Službe za povijesnu jezgru Duško Marasović ističe da je postojeći plan obnove palače u ovoj godini okrenut poslovima u jugoistočnom dijelu povijesne jezgre. »Utvrđivanje modela obnove urbane matrice jugoistočnog dijela jezgre provest će se izradom Strategije obnove, koja će biti osnova za izradu detaljnoga plana uređenja«, kazao je Marasović i napomenuo da će Strategija biti zajedničko opredjeljenje Ministarstva kulture i odgovornih gradskih služba. Njenom izradom zacrtat će se načelni tretman svih postojećih zgrada, te utvrditi način nove izgradnje, pri čemu su moguća dva pristupa.</p>
<p> »Prvi je određivanje načina na koji će se obnoviti urbana matrica u prostoru, rješavanje pitanja obnove kuća na Portikatu uz južni zid palače, izgradnje nad Triklinijem i slično. Kroz arhitektonske natječaje trebala bi se ostvariti konkretna rješenja za pojedine komplekse. Drugi pristup se ogleda kroz davanja načelnih uvjeta, kriterija i ograničenja nove izgradnje u odnosu na postojeću graditeljsku strukturu kompleksa i oko njega te sagledavanje planiranih zahvata u širim vizurama, a kroz urbanističko-arhitektonski natječaj trebao bi se dobiti model obnove urbane matrice i arhitektonska rješenja pojedinih kompleksa«, kazao je Duško Marasović.</p>
<p>Strategija obnove također će služiti za preispitivanje namjene jugoistočnoga dijela Palače (Etnografski muzej, javni i poslovni sadržaji, stanovi) u sklopu obogaćivanja funkcija povijesne jezgre u cjelini i rješavanja potreba institucija u kulturnim djelatnostima grada Splita za prostorom. Strategija će, uz stručnu raspravu, biti javno predstavljena početkom jeseni. </p>
<p>U planu je završetak istražnih konzervatorskih radova u kompleksu Samostana sv. Klare (nekadašnja zgrada Crvenoga križa) potrebnih da se utvrdi prostorno-povijesni razvoj i izradi konzervatorski elaborat u kojem će Ministarstvo kulture izraziti svoje uvjete obnove zgrade.</p>
<p> »Važna je izrada projekta i sanacija konstruktivnih dijelova srednjovjekovne strukture Samostana sv. Klare. Projekt se odnosi na sanaciju svih vrijednih, u povijesnoj jezgri jedinstvenih, drvenih stropnih i krovnih konstrukcija koje su trenutačno ugrožene te popravak deformiranih srednjovjekovnih zidova. Dakle, radi se o radovima na strukturi građevine koja se zbog svoje spomeničke vrijednosti uređuje neovisno o konačnom uređenju i namjeni sklopa«, naglasio je Marasović.</p>
<p> Savjetnici pri izradi projekta bit će stručnjaci iz Venecije, Padove i Barija, koji su, osim analize stabilnosti za zgrade iznad podruma Dioklecijanove palače, posebno izradili projekt stanja drvenih konstrukcija i zidova u Samostanu sv. Klare. </p>
<p>Valja dodati da je Natječaj za ustupanje izrade arhitektonske snimke postojećeg stanja jugoistočnog dijela palače u tijeku. Snimka u digitalnom zapisu bit će kvalitetna podloga za izradu konzervatorske dokumentacije, za ostale arhitektonske natječaje i za sve razine projekata obnove. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Sve je skulptura</p>
<p>Galerija Klovićevi dvori / U suradnji s Galerijom umjetnina Slavonskog Broda otvorena izložba »Hommage Branko Ružić« / Izložena djela iz zagrebačkih galerija </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – »Što sve nije postalo skulptura – kuće i mravi, volovi i dimnjaci, katedrale i guske, plovidba u čamcu i jata ptica....«, zapisat će među ostalim o opusu Branka Ružića (1919.–1997.) njegov ponajbolji poznavatelj Mladen Pejaković. Čarobnjak u drvu, što je vješto eksperimentirao i u kamenu, bronci, sadri i papiru (!) među najistaknutijim je imenima hrvatske likovne scene 20. stoljeća. Stoga je i otvaranje najnovije Ružićeve izložbe u Galeriji Klovićevi dvori (što se održava istovremeno sa sjajnom izložbom »Branko Ružić i suvremenici«) kulturni događaj za grad Zagreb. Podsjetimo, Ružić je svoju europski vrijednu zbirku darovao rodnom Slavonskom Brodu. Zbirka već godinama čeka na trajni smještaj u galeriji carske starobrodske tvrđave. Podsjetila je na to u ime gradonačelnika Slavonskog Broda Vladimira Jerkovića Suzana Bilić-Vardić, istaknuvši da je uređenje Ružićeve galerije prioritet u kulturnoj politici grada. Otvorenju izložbe uz Ružićevu suprugu Juliju i brojne štovatelje majstorova opusa, nazočio je i prof. Predrag Goll koji već godinama skrbi za Ružićevu ostavštinu.</p>
<p>A o opusu majstora Ružića kazat će kustosica Ana Medić: »Svojim opusom i cijelom svojom umjetničkom i ljudskom osobnošću ostvario je Ružić čvrstu i snažno emanirajuću poziciju unutar hrvatske kulture, vezujući se na vrhunska ostvarenja europskog konteksta. Senzualnost osjećanja duha i života u svemu oko sebe, neposrednost i iskričavost temperamenta i slutnja vlastitih traženja i ekspresije u delikatnosti prožimanja univerzalnog, gotovo arhetipskog i aktualnog suvremenog, kao sublimacija visokog stupnja pročišćenosti duhovnog i snažno plastično-vizualnog doživljavanja, uslovili su njegov credo 'sve je skulptura'«.</p>
<p>Tu sjajnu rečenicu »Sve je skulptura«, izreći će sâm Ružić tijekom jednog razgovora s profesorom Mladenom Pejakovićem (autorom najnovije izložbe), objasnivši tako možda cjelokupno svoje stvaralačko pregnuće. Profesor Pejaković za izložbu je odabrao neka od antologijskih Ružićevih ostvarenja iz fundusa zagrebačke Moderne galerije i Gliptoteke HAZU, od 1958. godine do danas – »Činele«, »Čovjek bez krila« (1961.), »Korablje« i »Sjedeće figure« (1966.).</p>
<p> Naći će se na izložbi i sjajni Ružićevi portreti, od autoportreta do portreta prijatelja i umjetnika, potom »trodimenzionalana« ulja na platnu, gobleni rađeni sa suprugom Julijom, te brojne skice – intimni i ekspresivni zapisi umjetnikovih traženja. Otvorenje izložbe kratkom glazbenom pratnjom uveličala je mlada vilončelistica Sara Minemoto.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Suptilni virtuoz</p>
<p>Hrvatski glazbeni zavod / Nastup gitarista Aniella Desiderija u ciklusu Gitara viva </p>
<p>U vrlo dobro posjećenom ciklusu Gitara viva Koncertne direkcije Zagreb ovoga je tjedna nastupio sjajni 30-godišnji gitarist Aniello Desiderio. Rođen u Napulju 1971., Desiderio je već s osam godina dobio epitet čuda od djeteta, a godine 1988. bio je proglašen Napolitancem godine. Pobijedio je na nekoliko uglednih talijanskih i međunarodnih natjecanja, te je razvio svjetsku karijeru kao solist, ali i kao voditelj majstorskih tečajeva gitare.</p>
<p> A da Aniello Desiderio uistinu ima što pokazati i publici i mladim gitaristima, vidjelo se i čulo na njegovu koncertu u utorak u Hrvatskome glazbenom zavodu s kvalitetnim instrumentom plemenite boje i punoće i s izrazito suptilnim pristupom interpretaciji. </p>
<p>Tri sonate Domenica Scarlattija (K142081) u obradi Giuseppea Giulianija bile su uvod zahtjevnijim izvedbama redom originalnih djela velikih majstora gitare: Sonata u A-duru op. 3 br. 1 i dva stavka Velike sonate u A-duru Niccoloa Paganinija svojim su kontrastnim ugođajima od mirnijih do virtuoznih pružili uvid u umjetnikovu izvrsnu tehniku, osobitu finoću i toplinu tona, ali i izvanredan osjećaj za frazu, dinamičko nijansiranje i efektnu akcentuaciju. </p>
<p>Mario Castelnuovo-Tedesco koji je za gitaru napisao oko stotinu djela, posvetio je upravo Paganiniju svoj opus 85a – »Capriccio Diabolico«, pa se ta također pretežito virtuozna skladba logično nadovezala na prethodne.</p>
<p>Joaquine Rodrigo, autor najpopularnijeg koncerta za gitaru, predstavljen je svojom manje poznatom skladbom »Fue un tiempo Italica Famosa«. Čuli smo i Sonatu Joaquina Turine, kao i »Tarantas« Paca de Lucije, tipičnog flamenco stila, za koji je Desiderio pokazao izrazitu sklonost. </p>
<p>Za skladbu neobična imena »Koyunbaba« op. 19 Carla Domeniconija trebalo je ugoditi instrument u drugi tonalitet, što je malo duže potrajalo pa je umjetnik to vrijeme iskoristio da objasni ime skladbe i skladateljevu inspiraciju Turskom, te da zahvali organizatorima koncerta na pozivu i publici na lijepom prijemu. Zadovoljstvo je bilo obostrano. (Višnja Požgaj)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Disciplina avanturizma</p>
<p>Disciplin A Kitschme u »Tvornici« 16. veljače / Cjelokupnu karijeru koju je Koja izgradio u Londonu moglo bi se nazvati uspješnim »presađivanjem« izvornih sviračkih postavka Discipline kičme na inozemni teren / Jer, ako jedni od nasljednika Šarla akrobate nisu izmislili drum and bass žanr makar formalno, tko onda jest? </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – Prije se zvao Koja, danas se zove Black Tooth, bend se zvao Disciplina kičme, a sada je ime Disciplin A Kitschme, no, bez obzira na razliku u vladajućoj terminologiji, jedan od najzanimljivijih sastava osamdesetih nastupa u zagrebačkoj »Tvornici« 16. veljače. Cjelokupnu karijeru koju je Koja izgradio u Londonu, gdje se preselio početkom devedesetih, moglo bi se nazvati uspješnim »presađivanjem« izvornih sviračkih postavka Discipline kičme na inozemni teren. Jer, ako jedni od nasljednika Šarla akrobate nisu izmislili drum and bass žanr, makar formalno, tko onda jest, da i ne spominjemo pravi pravcati stilistički heroizam kojim su ogolili instrumentalističku postavu grupe na dva sastavna dijela. </p>
<p> Dvojac kojim je nekadašnja ritam sekcija Šarla, Koja na basu i VD na bubnjevima, sustavno potrgala sva važeća pravila tadašnjeg rocka, izgleda da se dogodio prerano, a u svakom slučaju radilo se o hrabrom potezu koji su cijenili malobrojniji, dovoljno lucidni poklonici. Znajući za prekretničko djelovanje Šarla akrobate – koje sam srećom imao prilike vidjeti na prvom zagrebačkom koncertu u »Lapu« 1980. – zapravo i ne začuđuje Kojina artistička dosljednost formirana u vrijeme vladavine novoga vala, iako su mnogi njegovi generacijski kolege prebrzo potom krenuli putem prilagođavanja vladajućim konvencijama. Nizom izvrsnih LP-ja, ili skraćenih EP-ja, kao i frenetičnim načinom sviranja bas gitare, Disiplina kičme nekoliko je godina rušila uobičajena pravila poslovanja ionako konzervativne scene, a »kruh« pronađen poslije u Velikoj Britaniji neprijeporna je Kojina satisfakcija i dokaz, ako je nekomu uopće i trebao, da su bili ispred svoga vremena.</p>
<p> No, takve formalne priče vjerojatno ga nisu niti zanimale previše, pa je shodno neizmijenjenom avanturizmu u Velikoj Britaniji opet napravio zvučnu diverziju. Ovaj put, doduše, odlično se uklapala u rastresita stilska neograničenja suvremene glazbe, ali je usprkos svim novostečenim slobodama unutar popularne glazbe – doza neprilagođenosti ostala ista. S blago nadopunjenom postavom u kojoj je središnje mjesto pred mikrofonom zauzela korpulentna tamnoputa pjevačica Gofie Bebe, a na bubnjar Will Parker, novoprozvani Black Tooth (moguće pitanje je zašto se nije prozvao Zeleni zub?) prokrstario je klubovima Otoka, snimio nekoliko albuma – od kojih se pretposljednji »I Think I See Myself On CCTV« čini dovoljno dobrim dokazom nesmanjene invencije – dok je zadnja dokumentirana instanca album »Heavy Bass Blues« i glazba za britanski film »Bodywork«. </p>
<p> Bez obzira na to što su atrakcija koja privlači i zbog jasno istaknute »pomaknutosti« u izvođačkoj percepciji, Kojina sviračka strategija ipak je više od puke akrobacije smanjenim brojem instrumenata, pri čemu se kao korektivni primjer može uzeti i njegov vječni uzor Jimi Hendrix. Drugim riječima, površinske akrobacije i naizgled sumanut vizualni stil samo su dio, a ne i bit priče. Kao što i doliči svakomu punokrvnom pokusu pretvorenom u artikuliran i dosljedan izričaj, Disiplin A Kitschme minimalističkim postavom postiže učinak puno širih razmjera od zbroja upotrebljenih instrumenata.</p>
<p> Uzevši u obzir stanku od desetak i više godina od posljednjega Kojina gostovanja u Zagrebu, kao i promjene i materijal nastao između, nastup u »Tvornici« mogao bi biti vrlo zanimljiv susret koji se, za razliku od nekih prošlogodišnjih gostovanja beogradskih postava, ovaj put događa bez ikakvih primjesa glazbene nostalgije, u čemu pandan može biti samo rušilački karakter Ramba Amadeusa. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Darovi od Prešerena</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – Pokazati dugi nos mitu, pozivajući se na arhetipske slike o Argonautima, o Jazonu u potrazi za zlatnim runom, ali pri tom ukazati na vrijednosti tradicije, podsjećajući na klasični ritam heksametra, u svojoj novoj trojezičnoj zbirci pjesama »Jazonov trag«, uspijeva, po riječima dr. Tonka Maroevića slovenski pjesnik iz Trsta Marko Kravos. Zbirka je prošle godine objavljena u nakladi »Heftija« iz Milana, a na hrvatski ju je preveo upravo Tonko Maroević, paralelno uz slovenski izvornik i talijanski prijevod. Edicija je predstavljena u utorak u Društvu hrvatskih književnika, a o njoj su govorili prevodilac i predsjednik Društva hrvatskih književnika akademik Slavko Mihalić. Važno je istaći da se predstavljanje ove knjige održava u vrijeme velikog slovenskog državnog praznika kulture povezanog uz smrt velikana poezije Franca Prešerena, kada se u Sloveniji dodjeljuju najuglednije nagrade iz područja likovnosti, književnosti i glazbe. </p>
<p>Kravos kao Slovenac »ob meji«, odnosno, s granice, smatra Maroević, piše svoje knjige u dodiru s Mediteranom. Zanimaju ga zajedničke civilizacijske tekovine najbližih susjeda iz dalmatinskoga i grčkoga svijeta. Krećući se kroz različite registre, Kravos je već u svojoj rekonstrukciji života, pokazao vještinu i izgrađenost auličkog i pučkog. To je zapravo pokušaj da se izgradi svojevrstan ep u fragmentima. Iz te skepse i osjećaja fragmentarnosti, zatim s ustrajnim zaletima narativnosti, Kravos se zaista izdvaja u slovenskim suvremenim poetskim obzorima. Po krajnjem sudu Tonka Maroevića, njegova je poezija egzemplarna, poticajna i njemu osobno draga. </p>
<p>Na predstavljanju je akademik Slavko Mihalić naglasio svoje prijateljstvo s autorom, koje traje tri desetljeća. A to je zapravo, po njegovim riječima, i prijateljstvo slovenske i hrvatske književnosti. »Sjećam se da sam na Prešerenove dane odlazio u Trst. Promovirali smo hrvatsko-slovensku poeziju. Dakle, postojala je suradnja između Marka Kravosa i Slovenskog doma u Trstu. Mene osobno«, ističe akademik Mihalić, »privlači njegov unos satiričnih elemenata u poeziji, a to je uz njegov mediteranski duh ponajbolje čime je krasio svoje pjesme.« </p>
<p>Na predstavljanju autor je poželio da se uskoro oformi neko novo ognjište koje će nas ogrijati, te svjetlom i vezama povezati. Na taj ćemo način najbolje izmjenjivati svoje pjesničke darove. On osobno, rekao je Kravos, izmjenjuje darove koje je dobio od Prešerena. Zapravo, on ima osjećaj da nešto nije samo njegovo, te će taj osjećaj života prenositi dalje, kao što je to i nespokoj Jazonova puta u ovoj knjizi. Kravosu se sviđa konstatacija dr. Tonka Maroevića da je »Jazonov put« na neki način ep u dropcima, to jest, kako bismo rekli u hrvatskom prijevodu, u komadićima. Tamo gdje živi Kravos obzor je otvoren i to je zapravo ta epska širina. Voditelj predstavljanja bio je Anđelko Novaković, potpredsjednik DHK.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Prikazi frustriranih</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Predstavljena knjiga kratkih priča pod naslovom »Prenoćište« Borbena Vladovića u nakladi zagrebačkoga »Konzora« </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – »Pjesnik Borben Vladović isprva se u književnosti javio kao ljuti avangardistički pjesnik unoseći u tradicijski slijed stihovlja grafizme i rušeći stamenu sintagmu. Pomislili bismo da se radi o pjesniku koji kao osoba u životu stvara gužvu, no, Vladović je neobično blag, tih i uglađen čovjek. Bivajući građanskih manira, njegov je pjesnički nastup, očito, bio drugačiji. Danas, pak, u svojoj stvaralačkoj zrelosti, on napušta avangardističku i eksperimentalnu fazu, a taj pomak možemo pratiti od njegova prvog romana pod naslovom 'Boja željeznog oksida'.« </p>
<p>Tim je riječima autorov generacijski suputnik akademik Pavao Pavličić, u srijedu, u Društvu hrvatskih književnika, otpočeo predstavljanje knjige priča Borbena Vladovića pod naslovom »Prenoćište« u nakladi zagrebačkoga Konzora. Pavličić između ostalog ističe društveno umjetnički ambijent orisan u pričama. Prije svega to je slika kazališta, jer je i sam autor bio pjevač, te se potom njegov interes proširuje na druge umjetničke struke, prije svega glazbu. Vladović s malo riječi priziva ambijent i atmosferu, zaključio je Pavličić, te nam stoga olakšava čitanje. Čini se da je autor najjači u postizanju atmosfere pa i onda kada umjereno rabi fantastične elemente. Stoga će kvaliteta ove knjige, po riječima akademika Pavličića, biti u velikoj dozi čitljivosti i mogućnosti identifikacije. Nesumnjivo, te nas priče neće gnjaviti i čitalac neće požaliti što ih je pročitao.</p>
<p> Drugi govornik na predstavljanju, urednik edicije mr. Velimir Visković, priznao je svoje nedoumice glede jedinstvenog okvira knjige. Činilo mu se da nije postignuto konceptualno jedinstvo, ali ipak, kao što je spomenuo Pavličić, nekoliko tematsko motivskih punktova odaju to jedinstvo. Viskovića je iznenadila transparentnost i toplina kada je riječ o djetinjstvu i mladenaštvu, iako je otprije uviđao zgodnih štosova u njegovu djelu, koji se u jednom trenutku mogu semantički detektirati.</p>
<p>Po Viskoviću, ono što je prisutno u ovoj knjizi, to je ton humorizma, koji se ne osjeti odmah, a zatim tu je i neizostavna usmjerenost prema poenti. Čitatelj osjeća da će se uskoro nešto promijeniti, da će nešto iskočiti, da će se zbiti paradoksalni kraj. Prikazi frustriranih osoba, koji ipak imaju neke talente, kao, primjerice prepisivač nota u jednoj priči, pripadaju najuspjelijim dijelovima ove knjige. Uvijek je, naime, intrigantna činjenica da postoji raskorak između stvarnog života i života kojemu likovi teže. Na predstavljanju je govorio i autor istaknuvši da je do sada napisao i objavio 90 priča, a u knjizi su zastupljene uglavnom najnovije. Predstavljanje je vodio Anđelko Novaković.</p>
<p>(Sead Begović)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Tko će odgovarati za mogući stečaj nogometa</p>
<p>Na redovnoj konferenciji za novinstvo u HNS-u saznali smo da Savez trenutno nema voditelja pravnih poslova, budući da današnja, nimalo slučajna džungla nogometne regulative, zahtijeva ljude »posebnog kova«, a ne ljude poput Vlade Ivete, koji se zacrvene kad nam tumače da je crno – bijelo</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – Od svih vijesti s redovne konferencije za novinstvo u Hrvatskom nogometnom savezu, najviše nas se dojmila ona koju nam je priopćio Vlado Iveta, voditelj pravnih poslova Saveza – da napušta nogomet koji mu se očito nečim zamjerio. Da nije riječ o tome, ovaj samozatajni i čini nam se vrlo pošten čovjek nebi napustio Ilicu 31 i prešao u Ministarstvo branitelja, na znatno slabije plaćeno mjesto.</p>
<p>Vijest, dakako, nije nimalo draga nikomu tko želi boljitak Savezu i nogometu, jer je Iveta bio »perspektivni kadar« stručnih službi HNS-a, jedan od rijetkih koje je Savez školovao po svojim potrebama. Ostali su iz tog područja prošli sve sustave, poretke i vlasti, pa baš ne odišu uvjerljivošću i povjerenjem.</p>
<p>No, Iveta očito ima jednu ozbiljnu manu za sredinu u kojoj je radio te, iz svojstva pripravnika, svakim danom izrastao u sve suverenijeg tumača džungle propisa koja se, umjesto da se raščišćava, sustavno množi. I to nimalo slučajno. Jer, što više propisa i mogućnosti različitog tumačenja istoga, za neke tim bolje. Ne jednom se, naime, i u našoj najnovijoj nogometnoj praksi pokazalo kako sudbina čak i najvažnijih ljudi i tijela Saveza ovisi o »pravilnom« tumačenju pozitivnih propisa.</p>
<p>A zna se tko treba biti najglasniji tumač spomenute »džungle« – pravnik Saveza! Poglavito ako nad njim stalno visi glavni tajnik HNS-a i gotovo prijeti prstom. Ovaj se put to nije dogodilo jer je Zorislav Srebrić u pregovaračkoj misiji u Vinkovcima i Osijeku, gotovo sigurnim domaćinima prve ovogodišnje kvalifikacijske utakmice za nastup na SP mlade i A reprezentacije protiv Latvije, 23. i 24. ožujka. </p>
<p>U svemu smo tomu napipali Ivetine razloge odlaska iz »kuće nogometa« koja ovog trenutak treba posve drukčiji kadar... A nikako ljude osjetljive poput Ivete, koji je u posljednje vrijeme mnogo puta pocrvenio i skrenuo pogled kad nam je »morao« pojasniti da je crno zapravo – bijelo. Ili obratno, jer »tako nalaže politika«.</p>
<p>Stoga nam je, nakon Ivetine najave da zauvijek odlazi iz Ilice 31 , poput pamfleta djelovao podulji monolog Ante Pavlovića, savjetnika u HNS-u. Apelirajući na novinare, »svi smo na zajedničkom poslu pa trebamo pokazati strpljenja i razumijevanja«, Pavlović je pohvalio nedavni Sabor hrvatskog nogometa:</p>
<p>– Pokazala se puna ispravnost moje ideje da se taj Sabor bezuvjeto održi. On je za nogomet bio ono što je 3. siječnja prošle godine bila pobjeda na izborima nove hrvatske vlasti. Ostalo je mnogo ožiljaka, zbog utjecaja politike na nogomet, i trebat će vremena i snage da se vrate velike nogometne vrijednosti iz prošlog stoljeća.</p>
<p>Jedan od puteva izlaska na pravi put Pavlović vidi u novoj Strategiji hrvatskog sporta, čiji se prijedlog nacrta očekuje 1. lipnja. Dakako, uz aktivno sudjelovanje ljudi iz nogometa kojima je, međutim, inicijativa dosta zablokirana, budući da nisu ni približno definirane bitne zakonske odrednice o tomu što je to klub, profesionalizam, status profesionalnog igrača i slično... No, i za to Pavlović nalazi rješenje u skorim zaključcima 15-članog povjerenstva imenovanog na Saboru hrvatskog nogometa, koje sve pozitivno s tog skupa treba ugraditi u posebnu platformu i predočiti je članovima IO HNS-a, na sjednici u Splitu 13. veljače.</p>
<p>Ozbiljno prijeteći prstom nazočnima, Pavlović je ipak izrekao ono što je najavljivao uoči Sabora nogometa, ali ga je netko (?) u tomu spriječio, pa nije ni stigao do govornice:</p>
<p>– Netko mora odgovarati za mogućnost daljnjeg pada hrvatskog nogometa i njegovog 21. mjesta na Uefinoj ljestvici koeficijenata. Onima iz devedesetih dali smo u ruke goleme vrijednosti, a dotičnih danas nigdje više nema. Zna se i zašto: jer se više trošilo nego privređivalo, a sad kad više nema ničega, nema ni njih. U tomu i vidim značenje Sabora hrvatskog nogometa, jer se pokazala spremnost da se sve učini kako nam nogomet ne bi otišao u stečaj.</p>
<p>U sjeni svega, Boris Durlen, direktor malonogometne reprezentacije, jedva nas je uspio obavijestiti kako traju pripreme za skorašnje Europsko prvenstvo u Moskvi (od 22. do 28.veljače) te da su nam suparnici u skupini Poljska, Ukrajina i Španjolska.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Fifa i Uefa na pragu dogovora?</p>
<p>ZÜRICH</p>
<p> – Predstavnici Fife, Uefe, vodećih europskih nogometnih klubova i unije igrača sastali su se u Zürichu kako bi razmotrili eventualne promjene oko sustava transfera, no zasad još nema konačnog dogovora.</p>
<p> Čelnici Fife i Uefe trebali bi se 16. veljače sastati s predstavnicima Europske komisije kako bi detaljnije razmotrili ovu temu.</p>
<p> »Ovo je bila vrlo konstruktivna razmjena gledišta, sve su strane pokazale dobru voljju, ali još uvijek nismo postigli dogovor«, stoji u Fifinom priopćenju, vezanom za sastanak u Zürichu. </p>
<p> – Uvjeren sam da ćemo 16. veljače ipak postići dogovor, dodao je predsjednik Fife, Sepp Blatter.</p>
<p> Predsjednik Uefe, Lennart Johansson, naglasio je da je jedna od glavnih tema, s kojima će spomenute nogometne organizacije razgovarati s predstavnicima Europske komisije, onaj vezan uz zaštitu klubova. Naime, cilj je pronaći odgovor kako zaštititi klubove koji stvaraju i odgajaju mladoga igrača, ulažu u njega, a on na prijelazu u seniorsku konkurenciju jednostavno napusti klub. Teme razgovora bit će, između ostalog, i dužina ugovora.</p>
<p> Blatter i Johansson kontaktirali su i vodeće ljude Europske unije, koji su također naglasili kako vjeruju da će uskoro naći rješenje, dodavši kako sama Europska unija u cijelom ovom slučaju mora preuzeti veliku odgovornost. (R/mt)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Austrijancima pet od šest medalja u spustu</p>
<p>Ni nakon 10 dana Svjetskog skijaškog prvenstva u austrijskom St. Antonu, najbolji austrijski sportaš i nacionalni junak Hermann Maier nema zlatnu medalju / »Herminator« se nakon bronce u superveleslalomu u spustu okitio srebrenom medaljom i sad priliku za upotpunjavanje kompleta medalja ima u veleslalomu</p>
<p>ST. ANTON, 7. veljače</p>
<p> – Austrijski »pakleni plan« o osvajanju svih šest spustaških medalja ipak se nije ostvario. No, nedostajalo je vrlo malo...</p>
<p>Nakon što su Dorfmeister, Götschl i Heregger osvojile sve tri medalje u ženskom spustu, isto se očekivalo i od austrijskih spustaša. Takva su očekivanja bila poprilično utemeljena, budući da su Hermann Maier i društvo cijele sezone, ali i na službenim treninzima u St. Antonu, pokazivali formu koja im je jamčila borbu za odličja. Štoviše, u raznim su se prognozama na pobjedničkom postolju smjenjivala sva petorica austrijskih spustaša – Maier, Eberharter, Strobl, Franz i Trinkl! Na kraju je, kako to često biva, do zlatne medalje doskijao onaj od koga se to najmanje očekivalo, Hannes Trinkl. </p>
<p>To znači da, nakon 10 dana SP, zlatnu medalju još uvijek nema najbolji austrijski sportaš i nacionalni junak, Hermann Maier. »Herminator« se nakon bronce u superveleslalomu u spustu okitio srebrenom medaljom i sad priliku za upotpunjavanje kompleta medalja očekuje u veleslalomu.</p>
<p> Do brončane je medalje, u spustu u srijedu, sa startnim brojem 25 iznenađujuće doskijao Nijemac Flori Eckert, a ispred ostale trojice Austrijanaca »ugurali« su se još i Švicarac Silvano Beltrametti i ponovno odlični Amerikanac Daron Rahlves, svjetski prvak u superveleslalomu. Rahlves je u gornjem dijelu staze imao prolazno vrijeme znatno bolje od dvojice prvoplasiranih austrijskih spustaša, što je gotovo zamrznulo 25.000 navijača uz stazu, no nakon nekoliko velikih pogrešaka ispustio je prigodu za osvajanjem novog odličja. </p>
<p>Austrijancima je život mogao zakomplicirati još jedan od favorita kladionica, Didier Cuche, no odlični je Švicarac pao u samoj ciljnoj ravnini. Mekana staza u St. Antonu mogla je odgovarati i Talijanu Kristianu Ghedini, no on je u utorak navečer na treningu slomio nogu.</p>
<p>Medijima vrlo nedostupan Hermann Maier, kojeg nije bilo čak ni na konferenciji za novinare austrijske reprezentacije, ipak se, uz veliko zakašnjenje, pojavio na službenoj »presici« nakon utrke:</p>
<p>– Što da vam kažem, izgubio sam mnogo vremena u gornjem dijelu staze i tamo sam, zapravo, izgubio utrku. Donji dio staze sam odvezao vrlo dobro, osim što sam ramenom dodirnuo jedna vrata i izgubio još malo vremena. Nije to bila savršena utrka, no ipak sam zadovoljan srebrenom medaljom. Mislim da je to O.K. Pogledajte koliko je favorita na ovom prvenstvu ostalo bez medalje! Svjetsko prvenstvo je ipak mnogo teže negoli utrke Svjetskog kupa, na kojima sam i ja mnogo opušteniji. </p>
<p> l Što bi bilo da je staza bila tvrda?</p>
<p>– Onda bi moje šanse za pobjedu bile bitno veće. Ovako mekana staza sigurno mi ne odgovara previše, da je bila dva, tri stupnja niža temperatura vjerojatno bih pobijedio. No, bilo je to ipak dobro natjecanje i jedino mi je žao što ovaj spust nije održan u subotu, jer bi bilo možda i tri puta više gledatelja uz stazu. </p>
<p> l Je li vas iznenadilo treće mjesto Nijemca Eckerta? </p>
<p>– Ne, za mene to nije nikakvo iznenađenje jer mislim da je njemu mjesto među 10 najboljih svjetskih spustaša. Osim toga, Svjetsko prvenstvo je natjecanje na kojem je uistinu sve moguće.</p>
<p> l Slijedi li, nakon bronce u superveleslalomu i srebra u spustu, vaša zlatna medalja u veleslalomu? </p>
<p>– Budući da se očekuje pad temperature, veleslalomska će mi utrka vjerojatno odgovarati. Istina, moram se u kratkom vremenu prilagoditi kraćim skijama i drukčijoj tehnici skijanja, no veleslalom će biti dosta težak i ja sam veliki optimist. Sad me ispričajte, žurim na trening veleslaloma. </p>
<p>Novi svjetski prvak u spustu Hannes Trinkl ostavio je dojam vrlo simpatičnog i skromnog sportaša koji nije navikao na veliku pozornost medija. Za utrke, kao da ni sam nije mogao vjerovati da svi skijaši postižu rezultate lošije od njegovog i stalno je pogled usmjeravao prema nebu. Svoju je utrku prokomentirao vrlo kratko: </p>
<p> – Imao sam jednu ozbiljniju pogrešku na samom početku, no bila je ovo u cjelini moja odlična utrka. Znam da su drugi bili veći favoriti, no ja sam se puno pripremao za ovo prvenstvo, a imao sam i dosta sreće. Ima 15 ili 20 skijaša koji zaslužuju zlatnu medalju, no danas sam ja bio taj sretnik. Čestitam ljudima koji su pripremali stazu jer znam da im nije bilo lako. </p>
<p> l Kako ste se osjećali kad se stazom spuštao Flori Eckert i imao najbolja prolazna vremena?</p>
<p>– Mislim da mi je srce na trenutak potpuno stalo. </p>
<p>U četvrtak je na Svjetskom prvenstvu u St. Antonu na rasporedu muški veleslalom. I u ovoj disciplini zlato će, naravno, loviti Hermann Maier, no barem jednako velik kandidat za najsjajnije odličje bit će Švicarac Michael von Grünningen. </p>
<p> l Raspored za četvrtak: veleslalom muškaraca, 10 sati prva utrka, 13.30 druga utrka.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Cibona u potrazi za duljim životom</p>
<p>Košarkaši Cibone VIP dočekuju bolonjski PAF (20.30 sati) u utakmici koja im može produžiti europski život ove sezone na barem još jedan tjedan/PAF u Zagrebu bez Fučke i Žukauskasa</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – Hoće li odluka o četvrtfinalistu Eurolige u dvoboju Cibone VIP-a i talijanskog PAF-a pasti u četvrtak ili će hrvatskom prvaku ostati nada još tjedan dana? Mnogi oko tornja ponudit će Cibonu kao sigurnu okladu u drugom susretu serije osmine finala. Iako će, sasvim sigurno, PAF sve pokušati ne bi li do četvrfinala stigao dvokorakom...</p>
<p>Oni koji će Cibonu vidjeti favoritom ponajveće nade polažu u narušeni zdravstveni bilten supranika Zagrepčana. Naime, Gregor Fučka, po savjetu somatopeda Stanislava Peharca ne bi smio uopće trenirati sljedećih deset dana nego samo rehabilitirati stradala mišićna vlakna. Talijani će sve pokušati ne bi li ga osposobili za eventualnu »majstoricu« sljedećeg tjedna...</p>
<p> Ostatak momčadi u principu i ne trenira ne bi li se netko novi ozlijedio. Posljednji na listi ozlijeđenih jest branič Pilluti, važan u zaustavljanju Josipa Sesara, kojeg su »uhvatila« leđa. Tek u nešto boljem stanju su Andrea Meneghin koji je tek prizdravio, kao i Eurelijus Žukauskas, litvaski centar, no on po posljednjim informacijama također neće biti u sastavu PAF-a u Zagrebu. Ginaluca Basile također je tek skinut s liste ozlijeđenih igrača, a Carltonu Myersu ovu su prve utakmice nakon što je praktički pauzirao od svršetka Igara u Sydneyu. </p>
<p>Ipak, ono što je najveći hendikep momčadi trenera Carla Recalcatija jest činjenica da se nitko ne usudi prognozirati na što će sličiti PAF bez Gregora Fučke. On je jedini igrač koji može povezati unutarnju i vanjsku igru bolonjske momčadi, on je jedini igrač za kojega u Ciboni ne postoji obrambeni odgovor. </p>
<p>Ipak, ono što će dramatično nedostajati hrvatskom prvaku jest činjenica da će susret s tribina gledati Gordan Giriček.</p>
<p> – Da je Gira ostao u Bologni i to bismo dobili, premda sam uvjeren da imamo još veliku šansu. Ako dobijemo u Zagrebu, dobit ćemo i u Bologni, reći će Josip Sesar.</p>
<p>Niti Nikša Prkačin, koji još uvijek muku muči s operiranim skočnim zglobom, ne dvoji:</p>
<p> – Vjerujem da ćemo se skupiti i konačno pokazati što možemo. »Napalili« smo se. što kriti, optimističan je »Prka«.</p>
<p>Mate Skelin u posljednja dva mjeseca najbolji je, zapravo najkonstantniji igrač Cibone. U Bologni u prvom susretu igrao je hrabro protiv Vrankovića, a kad ga je preuzeo na čuvanje Galanda učinio ga je Mate u nekoliko navrta »smiješnim«. Mnogi će ustvrditi da Mate igra svoje najbolje utakmice karijere...</p>
<p> – Pa, igram dobro i to traje, mogu reći da sam zaista blizu onog što sam objektivno uvijek mogao pružati. Protiv Stojka je vrlo teško igrati, a posebno je važno kako krenete u utakmicu. Kad bih kao u Bologni pogodio prva dva šuta, onda bi se otvorilo i sve bi bilo lakše, razmišlja Skelin. </p>
<p>I on vjeruje da je pobjeda u Zagrebu izgledna.</p>
<p> – Zaista mislim da ih možemo dobiti, uostalom na dobrom putu bili smo i u Bologni. Ako uspijemo sada, onda je treća utakmica u Bologni čista kocka, možda se okrene na nas, možda na njih, zaključio je kapetan Cibone VIP. </p>
<p>Optimizma zacijelo ne manjka, premda će PAF sve napraviti da »cibosima« pokvari planove. Usput, vjeruju u Ciboni da će im od pomoći biti ispunjena Draženova dvorana. Do sada ove sezone još nitko nije uspio do vrha napuniti Draženov hram. Na testu će, stoga, biti i navijači. Stojko Vranković i PAF, prilika za prolaz Cibone VIP u četvrtfinale Eurolige ili konačni oproštaj s Europom, trebali bi biti dovoljno dobri mamci za gledatelje. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Ecclestone gubi marketinška prava na »formulu 1«?!</p>
<p>Bernie Ecclestone nije uplatio prvi dio ugovorene svote, 60 milijuna dolara, za marketinška i TV prava za »formulu 1« u idućih 100 godina / Rok je 22. ožujka, a ako ni do tada ne uplati, o pravima će se ponovno raspravljati</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – Dok je Mercedes u Valenciji predstavljao novi bolid za ovogodišnju sezonu Svjetskog prvenstva »formule 1«, Max Mosley, prvi čovjek Svjetskog automobilističkog saveza (FIA) uputio je pismo Bernieju Ecclestoneu u kojem ga upozorava da nije uplatio prvi dio ugovorene svote za marketinška i TV prava za »formulu 1« u idućih 100 godina. Ecclestone je trebao platiti 60 milijuna dolara, a FIA ga sad upozorava da je rok 22. ožujka ili će se o pravima ponovno raspravljati.</p>
<p>Sjednica na kojoj su Ecclestoneu dana koncesijska prava u idućih 100 godina bila je, prema pisanju mnogih medija, sazvana na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, glasanje je prošlo gotovo u tajnosti, a veliki mag »formule 1« prava je dobio za oko 360 milijuna dolara.</p>
<p>Već idućeg dana, veliki proizvođači poput General Motorsa, DaimlerChryslera, Forda... bili su zainteresirani za kupnju 25 posto tvrtke SLEC na koju su prenesena ta prava za oko 2,5 milijardi dolara. Prije dvije godine, Ecclestone je dio prodao njemačkoj tv postaji EM.TV, a spekuliralo se da bi za 3,5 milijardi dolara prodao još 25-postotni udio. Gubitak koncesijskih prava, koja su Ecclestoneu zlatni rudnik već godinama, za njemačku bi kompaniju bio veliki problem budući da već sad razmišlja o prenošenju dijela na konkurentsku Kirch za 550 milijuna dolara. Proizvođači vozila su se, pak, odlučili za drukčiji pristup i pokušat će pregovarati izravno sa FIA-om. </p>
<p>Mnoge analitičare zbunjuje činjenica da Ecclestone nije, kao što je to trebao učiniti do srpnja prošle godine, uplatio ugovorenu i za njega minimalnu svotu. Mnogi od njih smatraju kako se Ecclestone dugo borio s Europskom komisijom oko pravnih pitanja, da bi sad zbog propuštanja roka izgubio sva prava koja su ga učinila multimilijarderom, a uz pomoć kojih je on »formulu 1« učinio jednim od najgledanijih sportova u svijetu. (M. Jambrović)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="25">
<p>Sezer obećao vojnu suradnju i dolazak turskih tvrtki u Hrvatsku </p>
<p>ANKARA, 7. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatskom predsjedniku Stipi Mesiću, koji je u srijedu doputovao u službeni dvodnevni posjet Turskoj, priređen je u Ankari iznimno svečan doček rezerviran za najviše svjetske državnike. Ispred Predsjedničke palače na Çankayi, predsjednika Mesića i članove izaslanstva dočekao je turski šef države Ahmet Necdet Sezer s najvišim dužnosnicima. </p>
<p>Predsjednici Mesić i Sezer razgovarali su o produbljenju hrvatsko-turskih odnosa, te o pitanjima iz međunarodnih odnosa, posebice o jugoistoku Europe. Državnici su istaknuli nakon razgovora da između Hrvatske i Turske nema ni jednog otvorenog pitanja. </p>
<p>No, zaključili su da takve dobre i prijateljske odnose ne prati i odgovarajuća gospodarska suradnja. </p>
<p>Bio je to osmi hrvatsko-turski susret na vrhu, odnosno drugi između Mesića i Sezera. Prvi put su se sastali tijekom prošlogodišnjeg zasjedanja Opće skupštine UN-a. </p>
<p> Turski predsjednik poklonio je pozornost vojnoj suradnji dviju zemalja, te zajedničkoj borbi protiv organiziranog svjetskog kriminala. Obećao je također povećanu nazočnost turskih tvrtki na hrvatskom tržištu, ali i zajednički nastup poduzeća dviju zemalja na trećim tržištima. Kao »neiscrpno polje suradnje« oslikao je turizam koji postaje okosnica razvitka obiju zemalja. </p>
<p>Sezer je ukazao na istovjetna stajališta Zagreba i Ankare u pogledu problema na jugoistoku Europe. Turski je predsjednik pritom naglasio da je Hrvatska bitna za mir i sigurnost regije. Podržao je napore Hrvatske da se što prije punopravno uključi u sve obrambene strukture NATO saveza, ali i u europske integracijske procese. »Bio je to predivan susret«, zaključio je Sezer rekavši da službena Ankara cijeni pozitivnu politiku hrvatskog predsjednika Mesića i premijera Račana.</p>
<p>Sezer je ukazao na istovjetna stajališta Zagreba i Ankare u pogledu problema na jugoistoku Europe. Turski je predsjednik pritom naglasio da je Hrvatska bitna za mir i sigurnost regije. Podržao je napore Hrvatske da se što prije punopravno uključi u sve obrambene strukture NATO saveza, ali i u europske integracijske procese. »Bio je to predivan susret«, zaključio je Sezer rekavši da službena Ankara cijeni pozitivnu politiku hrvatskog predsjednika Mesića i premijera Račana.</p>
<p>Mesić je izjavio da je domaćina upoznao s uzrocima krize i rata na prostorima bivše Jugoslavije: »Do rata je došlo ne zbog nacionalne i vjerske mržnje, već zbog planova režima Slobodana Miloševića da stvori etnički čistu veliku Srbiju«. Upozorio je da je nametnuti rat ostavio silne ožiljke na dušama tisuća ljudi, ali i nanio golema razaranja. A Hrvatska u uvjetima mira želi bilateralno rješavati sva otvorena pitanja. Predsjednik Mesić izrazio je zahvalnost Turskoj za doprinos koji je pružila u uspostavi mira na području bivše Jugoslavije, te uvjerenje da će uskoro doći do Sezerova uzvratnog posjeta Hrvatskoj.</p>
<p> Ocijenio je da se mir i obostrano korisna suradnja mogu dosegnuti ulaskom u euroatlantske integracije. »Tu će zakoni za sve države i narode biti isti iako će svaki narod pojedinačno živjeti u svom nacionalnom korpusu«, kazao je Mesić, »granice će biti mostovi suradnje a ne razdvajanja naroda i njihovih kultura«. Spomenuo je i dugogodišnji »ciparski sindrom«. Mesić smatra da se mora uvažiti politička zbilja da obje etničke zajednice imaju pravo na razvitak, te izrazio nadu da će ciparsko članstvo u EU praktički pridonijeti približavanju dvaju otočkih naroda. </p>
<p>Kazao je da je sa Sezerom razgovarao i o Srednjem istoku, te da Hrvatska i Turska podržavaju sve ideje koje vode k miru i stabilnosti tog neuralgičnog područja. Pritom je ocijenio da će mnogo toga ovisiti o potezima nove izraelske vlade na čelu s Arielom Sharonom. Hrvatski predsjednik posjetio je mauzolej utemeljitelja suvremene Turske Republike Mustafe Kemala Atatürka i na njegov grob položio vijenac. </p>
<p>U međuvremenu, hrvatski šef diplomacije Tonino Picula razgovarao je s turskim ministrom vanjskih poslova Ismailom Çemom, a ministrica turizma Pave Župan-Rusković s resornim kolegom Erkanom Mumcuom. Ministar za europske integracije Ivan Jakovčić susreo se s potpredsjednikom turske vlade Mesutom Yilmazom zaduženim za odnose Ankare s Bruxellesom. Također, sastali su savjetnici hrvatskog i turskog predsjednika za vojna pitanja, general pukovnik Imra Agotić i general Nazih Cakar. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sharonova pobjeda objava rata Arapima? </p>
<p>JERUZALEM, 7. veljače</p>
<p> - Na izborima za izraelskog premijera čelnik stranke Likud, Ariel Sharon postigao je prednost od 25,1 posto nad protukandidatom Ehudom Barakom. Prema neslužbenim podacima izraelske Središnje izborne komisije, nakon 99,9 posto prebrojanih glasova Sharon je dobio 62,5 posto, a Barak 37,4 posto glasova.</p>
<p>Novoizabrani izraelski premijer Ariel Sharon u svom je pobjedničkom govoru u srijedu pozvao Palestince da prekinu nasilje i počnu pregovarati s njim o »stvarnom« miru. Sharon je također izjavio da će arapski istočni Jeruzalem zadržati kao dio »ujedinjenog glavnog grada Izraela«.</p>
<p> »Vlada će pod mojim vodstvom raditi na postizanju realističkih sporazuma, koji će štititi opstanak i povijesne interese Izraela i koji će se temeljiti na međusobnom poštivanju i ispunjenju zajedničkih obaveza«, najavio je novoizabrani izraelski premijer. Inače, Ariel Sharon mogao bi privremeno, u iščekivanju sastavljanja vlade nacionalnog jedinstva zajedno s laburistima, računati na kabinet ekstremne desnice, javlja AFP. »Moramo što brže osnovati vladu kako bismo što prije izglasali proračun za 2001. godinu kojeg parlament mora odobriti do 31. ožujka«, rekao je Silvan Shalom, zastupnik Likuda. Ako proračun ne bude izglasan do 31. ožujka, moraju se raspisati novi izbori za parlament i za premijera. »Potrebno je osnovati vladu s našim saveznicima ostavljajući i mjesto u ministarstvima za laburiste«, dodao je Shalom kojeg se opisuje kao budućeg ministra financija. Sharon mora u roku od 45 dana osnovati koalicijsku vladu koju nakon toga mora odobriti Knesset, a do tada će dužnost premijera obnašati dosadašnji premijer Ehud Barak.</p>
<p>Izraelski premijer na odlasku Ehud Barak objavio je u utorak navečer da napušta mjesto predsjednika Laburističke stranke i Knesset (parlament) nakon izbornog poraza od kandidata desnice Ariela Sharona. Sharonova je pobjeda izazvala je različite reakcije u svijetu. Rusija, Danska i Španjolska izrazile su u srijedu uvjerenje da će novi izraelski premijer Ariel Sharon, nastaviti srednjoistočni mirovni proces. Australija je u srijedu vrlo kratko pozdravila izbor Ariela Sharona odajući počast njegovom prethodniku i protivniku Baraku. Japan je u čestitci pozvao Sharona da nastavi napore za postizanjem mirovnog sporazuma s Palestincima. Italija i Francuska su također izrazile nadu da će novi izraelski premijer nastaviti raditi na postizanju srednjoistočnog mirovnog sporazuma. Međutim, Norveška koja je sponzorirala mirovni sporazum između Izraela i Palestinaca 1993. godine, izražava bojazan da bi Sharonova pobjeda mogla izazvati širenje nasilja i sukoba na Srednjem istoku. </p>
<p> Sharonova izborna pobjeda ipak je s najviše nezadovoljstva dočekana na samom Srednjem istoku. Sirija tako smatra da je izbor Ariel Sharona za premijera »ratna objava« Arapima. Libanonski mediji obrušili su se na izraelske birače zbog Sharonova odabira, ističući da su time izabrali put u nasilje i rat. </p>
<p> Istodobno palestinski pregovarač Saeb Erekat upozorava u srijedu da Palestinci odbijaju u pregovorima s vladom novog izraelskog premijera Ariela Sharona »krenuti od nule«. Dodao je da su mirovnim pregovorima u posljednjih 15 mjeseci s izraelskom laburističkom vladom »postignuti značajni pomaci u pitanjima suvereniteta nad Jeruzalemom i palestinskim područjima«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Solani vrući doček u Beogradu</p>
<p>Jugoslavenski političari nastojat će umanjiti značaj posjeta bivšeg glavnog tajnika NATO-a, koji je »osuđen« od Miloševićevih ljudi na zatvorsku kaznu od 20 godina zbog bombardiranja Srbije</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Tročlano izaslanstvo Europske unije u čijem če sastavu biti i za Srbe po zlu poznati Javier Solana, bivši glavni tajnik NATO-a u vrijeme intervencije u Jugoslaviji, a sada povjerenik EU-a za vanjske poslove, stiže u četvrtak u Beograd, a da nije jasno kakvu će sudbinu doživjeti. Naime, Solana je zajedno s nekolicinom zapadnih državnika i dužnosnika među kojima suTony Blair, Bill Clinton i Madeleine Albright, u Beogradu prije nešto manje od godinu dana osuđen na 20 godina zatvora. </p>
<p>Ankete među visoko pozicioniranim srpskim političarima pokazuju da će oni nastojati izbjeći taj susret: Glas javnosti tvrdi da jugoslavenski premijer Zoran Žižić »sigurno neće« primiti Solanu, da će federalni predsjednik Vojislav Koštunica »možda s njim razgovarati«, a da potvrde susreta dva dana ranije nije bilo ni u kabinetu ministra vanjskih poslova Gorana Svilanovića. Ministar pravosuđa u vladi Srbije Vladan Batić izjavio je da se on ne bavi presudom Solani već da bi o njoj i njezinim posljedicama trebalo pitati one koji su je donijeli, a to su bili, poznato je, Miloševićevi ljudi. </p>
<p>Patriotski savez Jugoslavije, izrazito antizapadno orijentirana grupacija zaslužna i za svojedobnu organizaciju suđenja, u društvu s novoutemeljenim »Anti-NATO komitetom«, pozvao je »sve rodoljube« da u srijedu »odlučno dignu svoj glas protiv Solane«, jer je njegov dolazak uz pravosnažnu presudu zapravo »drskost, licemjerje i sramota bez presedana«. Skupštinski zastupnici Miloševićevih socijalista poslali su ministru unutarnjih poslova Dušanu Mihajloviću i Batiću pismo u kojemu traže da se Solana odmah uputi na izdržavanje kazne, a da prije toga obiđe ruševine koje je »osobno prouzročio«.</p>
<p>Bez obzira na svu hajku oko dolaska europskih dužnosnika, koja se po svoj prilici diže sa himbenom svrhom dimne zavjese za javnost, procesi političkog zbližavanja službenog Beograda sa Zapadom i Istokom napreduju. Švedski veleposlanik u SRJ Michael Salin izjavio je da bi sljedećih mjeseci EU i SRJ mogle početi razgovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju »u cilju približavanja SRJ tom 15-članom bloku«. </p>
<p>Rusija i Jugoslavija su u srijedu potpisale novi plan o vojno-tehničkoj suradnji u 2001. godini kojim će intenzivirati postojeću suradnju temeljenu na Sporazumu o vojnoj suradnji iz 1997. godine. Poslije susreta, ministri obrane Rusije maršal Igor Sergejev i SRJ Slobodan Krapović izjavili su kako su im pogledi »u velikom stupnju identični«, te naveli da su razgovarali i o sigurnosti na Balkanu. Rusija je pozdravila državnu politiku SRJ u rješavanju problema u regiji diplomatskim i mirnim putem, a Sergejev je sa svoje strane istaknuo kako Rusija podržava jugoslavenski stav o očuvanju Kosova u sastavu SRJ. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Samoubojstvo Zorana Sokolovića, Miloševićevog ministra policije</p>
<p>Sokolović je pronađen mrtav na vozačkom sjedalu svog zaključanog automobila u zgrčenom položaju s prostrijelnom ranom na glavi i pištoljem u desnoj ruci</p>
<p>BEOGRAD, 7. veljače (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Vijest o pronalasku mrtvog tijela Zorana Sokolovića, jednog od najbližih suradnika Slobodana Miloševića, u beogradskoj je javnosti odjeknula poput prvorazredne senzacije. Svi ovdašnji mediji, bez obzira na vlasničku strukturu i političku orijentaciju, elektronski i tiskovni, na udarnim su mjestima objavili informaciju o Sokolovićevoj smrti, navodeći tek osnovne podatke o pronalasku tijela. I dok se, po riječima jugoslavenskog ministra unutarnjih poslova Zorana Živkovića, još uvijek iščekuju rezultati službene istrage, do medija je procurilo tek nekoliko detalja o Sokolovićevoj smrti.</p>
<p>Njegovo tijelo je pronađeno u utorak oko 20 sati u automobilu »lada niva« nadomak njegovog rodnog sela Lepena kod Knjaževca, 270 kilometara jugoistočno od Beograda. Sokolović je pronađen mrtav na vozačkom sjedalu njegovog, naglašava se, zaključanog automobila. Po izjavama svjedoka, on je nađen u zgrčenom položaju, s prostrijelnom ranom na glavi i pištoljem u desnoj ruci. </p>
<p>Po riječima mrtvozornika koji je na lice mjesta došao s nekoliko sati zakašnjenja zajedno s policijskim istražiteljima iz Beograda, Sokolović je imao tek jednu ulaznu ranu na slijepoočnici i ona je, kako se tvrdi, po njega vjerojatno bila kobna. »Sve to upućuje na samoubojstvo«, rečeno je Vjesniku u kabinetu jugoslavenskog ministra policije Zorana Živkovića, »no konačni rezultati istrage dati će potpune odgovore«. </p>
<p>Bivši jugoslavenski i republički ministar MUP-a Zoran Sokolović (62) bio je jedan od visoko pozocioniranih čelnika SPS-a, te jedan od najbližih suradnika Slobodana Miloševića. Sokolović je kod Miloševića uživao osobito povjerenje i pratio ga je na gotovo svim pohodima u takozvanoj antibirokratskoj revoluciji. </p>
<p> Zoran Sokolović bio je srbijanski ministar policije za vrijeme agresije na Hrvatsku i na BiH. Pod njegovim izravnim zapovjedništvom bili su i ubijeni Radovan Stojčić - Badža, visoki policijski dužnosnik koji je oranizirao i uvježbavao paravojne postrojbe angažirane u istočnoj Hrvatskoj i u sjevernoj Bosni, te Jovica Stanišić i Radomir Markovć. Ostala je upamćena i njegova izjava po kojoj je Interpolova potjernica protiv Željka Ražnatovića Arkana »izmišljena«. </p>
<p>Nakon što je njegova policija 1997.godine na beogradskom aerodromu po povratku iz Londona uhitila tadašnju predsjednicu RS Biljanu Plavšić i potom je protjerala u Banju Luku, kazao je kako su njena protestiranja »nebuloze«. »Običnim špekulacijama«, Sokolović je svojedobno okarakterizirao i optužbe SPO-a po kojima je srbijanski MUP u inozemstvu likvidirao nepoćudne emigrante. </p>
<p>Nakon prošlogodišnjeg gubitka saveznih izbora, Sokolović se povukao s javne, političke i državne scene i otišao u rodno selo nadomak Knjaževca gdje je boravio sve do smrti. U utorak, prije nego što je pronađen mrtav, Sokolović se automobilom uputio u obilazak svojih vinograda. Po riječima rodbine, ništa nije upućivalo da bi Sokolović mogao počiniti samoubojstvo. Posljednjih nekoliko dana bio je dobrog raspoloženja i nasmijan, iako je , kako tvrde Vjesnikovi izvori, bolovao od raka. </p>
<p>U iščekivanju službenih rezultata istrage koji bi trebali odgovoriti na pitanja o stvarnim razlozoma i svim okolnostima smrti bliskog Miloševićevog suradnika, politička javnost već špekulira o pozadini Sokolovićeve smrti. U tom smislu naglašava se nedavni posjet haaške tužiteljice Carle del Ponte Beogradu i uručivanje Koštunici dvije zapečaćene omotnice. Je li u jednoj možda bilo ime Zorana Sokolovća, jednog od najvjernijih Miloševićevih suradnika u posljednjih 14 godina. I koji je, nema sumnje, mnogo toga znao. I na koncu još jedna zanimljivost. Zoran Sokolović pronađen je mrtav točno na godišnjicu ubojstva nekadašnjeg jugoslavenskog ministra obrane Pavla Bulatovića. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Fidel Castro optužio Argentinu da »liže yankee čizmu« </p>
<p>Od početka godine, kubanski predsjednik u svojim izjavama izrekao optužbe na račun Španjolske, Češke i Argentine </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Kubanski predsjednik Fidel Castro, poznat po svojim nepomirljivim komunističkim stavovima, već je na početku ove godine pokazao da ni u novom stoljeću ne namjerava »popuštati« nikome tko, po njegovu sudu, na bilo koji način ugrožava Kubu. Nakon što je napao španjolsku ambasadu u Havani zbog toga što je organizirala neke »ponižavajuće« aktivnosti za kubansku djecu, izazvao međunarodni skandal uhitivši, pa oslobodivši, dvojicu čeških političara zbog toga što su se sastajali s kubanskim disidentima (i navodno, špijunirali za američki Freedom House), Castro je ovih dana otvorio i treću frontu. Proteklog je vikenda, naime, u šestosatnom govoru kubanskim ekonomistima, napao argentinsku vladu, optuživši je da »liže yankee čizmu«.</p>
<p>Ta je uvredljiva opaska, kako su je protumačili u Buenos Airesu, odmah izazvala diplomatske napetosti između dvije zemlje, a Argentina je povukla svog veleposlanika s Kube »na konzultacije«. Castro je kritizirao Argentinu zbog njezine prošlogodišnje potpore rezoluciji Ujedinjenih naroda kojom se Kuba optužuje za kršenje ljudskih prava. Ustvrdivši kako je Argentina obećala Washingtonu da će i ove godine u travnju dati svoj glas osude zbog kršenja ljudskih prava na Kubi, Castro je optužio argentinsku vladu da se »uključila u kampanju protiv Kube, u zamjenu za američku podršku za kredit od 40 milijardi dolara koji je prošle godine zatražila od Svjetske banke«.</p>
<p> U svom je karakterističnom stilu, ismijao neoliberalnu ekonomsku politiku Buenos Airesa i vezivanje argentinskog pesosa za dolar. »Kakav je to divan razvoj, kako su tamo zadovoljni ljudi - mogu kupovati hladnjake, televizore, automobile i sve ostalo. A njihova vlada sve prodaje, uključujući i parkove«, rekao je Castro, ironično dodajući: »Doista, sjajna budućnost očekuje naše narode. Živio dolar! Živjela američka zastava...«. No, drži Castro, argentinski narod nije glup i neće nasjesti na propagandu protiv Kube, koja u Argentini »ima mnogo prijatelja«. </p>
<p>Argentinski ministar vanjskih poslova Adalberto Rodríguez Giavarini nazvao je te Castrove izjave »iracionalnima i uvredljivima« i najavio svojevrsnu odmazdu svoje vlade: prekid pregovora s Kubom o oprostu dijela kubanskog duga Argentini. Ipak, mnogi u Argentini žale zbog te epizode koja će ostaviti traga na odnose dviju zemalja. Promatrači latinoameričkih prilika uglavnom smatraju da je Castrov napad na Argentinu bio nepotreban u ovome trenutku i pitaju se zašto se kubanski vođa posljednjih tjedana upušta u tako oštra i nediplomatska sučeljavanja na međunarodnom planu. Castro je poznat po svojim gorljivim napadima na globalizaciju i kapitalizam, osobito na »američki imperijalizam«. No, također je poznato da taj posljednji »crveni dinosaur« svojim nastupima na međunarodnim forumima uvijek izaziva veliku pozornost, koju spretno koristi da bi svojoj siromašnoj zemlji priskrbio određene simpatije. Činjenica da je Kuba već četiri desetljeća pod američkim embargom, u Castrovoj »obradi« obično uspije potisnuti kritike nedemokratskog kubanskog sustava. Mnoge primjedbe na svoj račun Castro vješto okreće u svoju korist. Upravo je stoga čudno da je relativno nevažne incidente koji su se dogodili posljednjih tjedana izdigao na razinu međunarodnih prepucavanja. Možda je to neizravna poruka novom američkom predsjedniku Georgeu Bushu da se taj ostarjeli barbudo još ne predaje.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="30">
<p>Izazovi investiranja u Hrvatskoj </p>
<p>Čitali smo, gledali i slušali jednostrani prikaz HSLS-ovog Gospodarskog foruma održanog 29. siječnja 2001. na temu »Izazovi investiranja u Hrvatskoj« iz kojeg se ne može ocijeniti prava slika događanja u Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Inter-Continental.</p>
<p>Na Forumu se našlo preko stotinu gospodarstvenika, diplomata, predstavnika ministarstava, institucija i udruga, a među kojima je bio pozvan i predsjednik Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva Vlado Glavaš. Izlaganja domaćina, predsjednika HSLS-a Dražena Budiše i ministra gospodarstva Goranka Fižulića te živa rasprava uzvanika učinili su ovaj Gospodarski forum zanimljivim i uspješnim. No mi Hrvati ne bismo bili ono što jesmo, a što je i ovdje bilo vidljivo i bolno, a to je da se dogovorni u domovini teško odvikavaju od svojih taština, umišljenosti, nepogrešivosti i stereotipnosti, a kritike, prijedloge i u svijetlu isprobane i dokazane mehanizme shvaćaju kao osobni napad. Jednostavno se ne želi prihvatiti stvarnost da pobjeđuje samo spoj znanja, iskustva, praktičnosti, realnosti i skromnosti. Sve ostalo je tapkanje u mjestu. Ta istina se doživjela i na ovom skupu. Dok su ljudi sa svjetskim iskustvom i znanjem pokušavali dati modus kako ova država može izići iz teške krize drugi su zijevali, nezainteresirano gledali ili obješene glave drijemali. </p>
<p>Dr. Vlado Markovac, ugledni industrijski stručnjak iz SAD; Josip Baotić, poznati menadžer iz Njemačke; dr. Dražen Sušić, delegat HSLS-a iz Beča; Vlado Glavaš iz SAD- i drugi, inače svi povratnici ili na putu povratka, dobronamjerno su ukazivali na nekorektan odnos države prema poslodavcima i ulagačima, neodgovorno ponašanje na poslu, birokraciju i ignoriranje odgovornih na dopise prijedloge i pozive.</p>
<p>Kako ne bi ispalo da samo kritiziraju, spomenuti govornici su dali brojne prijedloge i rješenja za izlaz iz današnje krize. Izneseno je nekoliko primjera iz Kanade i drugih država kako se dobivaju veliki poslovi i što država treba činiti za privlačenje stranog kapitala. S druge strane navedeni su primjeri pokušaja ulaganja u Hrvatsku koji su propali zbog traljavosti državnog aparata ili nekih zakulisnih igara. Vidljivo je da strani kapital ne dolazi i da bez većih ulaganja i suhog ovca nema ni stabilnosti u Hrvatskoj.</p>
<p>Radi te zbilje, Vlago Glavaš je, kao i već mnogo puta do sada, istaknuo svoje mišljenje, koje je i mišljenje, koje je i mišljenje brojnih povratnika i Hrvata u svijetu, da je Hrvatskoj umjesto bezuspješnog igranja, tapkanja i klanjanja strancu za sitne novčiće (koji često za »uslugu« šalju ucjene) jedini izlaz okrenuti se svojim Hrvatima u svijetu, iskreno i pošteno grditi čvrste mostove i izrađivati zdrave programe na kojima će raditi mladi i neopterećeni stručnjaci širokih pogleda i uspješni praktičari, a ne istrošeni teoretičari sa socijalističkim i balkanskim pogledima koji u životu nisu ništa kvalitetno ostvarili. </p>
<p>Hrvati u svijetu imaju znanja, iskustva, novca, ugleda a i ljubavi za Hrvatsku, dakle sve ono što Hrvatskoj danas treba. Zašto njima ne dati prednost, pa i privilegije, ako je od koristi Hrvatskoj, a znamo da jest. Prema studiji Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Hrvati iz svijeta, od 1989. do 1997., pomogli su svojoj domovini s preko 40 milijardi dolara, a 1998. 1999. i 2000. (i pored toga što je odnos domovine i hrvatskog izvandomovinstva potpuno poljuljan) godišnje od tih istih ljudi stiže u Hrvatsku oko 3 milijarde maraka, a za uzvrat se od Hrvatske ne traži ništa. Iako ih se ignorira i stvarnost prikriva, vjerujemo da su ti isti Hrvati spremni dati još više samo ako domovina otvori svoju dušu i srce, ali ne radi interesa nego iz ljubavi. Barem toliko koliko i prema strancima! Zašto ne i više?</p>
<p>Navedimo par primjera koji se sučeljavaju s našim željama i idu na uštrb domovine. Prvi je vezan uz 8. siječnja 2001. i s posjetom 19 gradonačelnika iz RH SAD-u, točnije rečeno Clevelandu. Na poziv hrvatske zajednice da visoka delegacija iz domovine dođe na hrvatsku misu i u Hrvatski centar, prema izvještaju gospodina Bilavera iz Clevelanda, nehadezeovi gradonačelnici odbili su poziv s riječima da ne žele ići neprijateljskoj emigraciji. Navodno, dr. Kramarić je otišao još dalje i rekao da proklinje dan kada je Gojko Šušak došao u Hrvatsku, što je protumačeno kao plač za propalom državom. U ovom slučaju pokojni Gojko nije toliko bitan koliko su njegov povratak i kao i povratak tisuće drugih Hrvata nespojivi s obnovom hrvatske države.</p>
<p>HDZ-ovi gradonačelnici Pakraca, Valpova, Skradina i drugih gradova obišli su tu živu hrvatsku zajednicu, razgovarali s hrvatskim poduzetnicima, dogovorili njihov posjet domovini u svibnju i plan ulaganja u ponuđene projekte. Radi istine, sada je na dr. Kramariću odgovornost da hrvatskom općinstvu iznese svoju istinu.</p>
<p>Drugi slučaj je vezan s nedavnim posjetom novinara iz RH Torontu radi problema kanadskog ulaganja u Hrvatsku. Hrvatska zajednica je ostala iznenađena da ti novinari isu iskoristili vrijeme i obišli Hrvate velike i bogate kanadske provincije Ontario i izravno razgovarali s njima, a napose s poduzetnicima (ima ih veliki broj) te od njih čuli njihovu istinu i boli, što očekuju, što traže i što mogu učiniti za Hrvatsku.</p>
<p>Da se ovakvi i slični propusti ne bi događali i u buduće, potrebno je uvesti neki ljudski i hrvatski red. Red je nemoguće očekivati bez Nacionalnog programa za hrvatsko izvandomovinstvo i povratak u kojem će biti utkani svu potrebni životni segmenti i svi interesi domovine i iseljeništva a donesen temeljem otvorenog međustranačkog suglasja.</p>
<p>Kao potvrdu ove potrebe navodimo primjere Izraela i Irske koji su najbolji putokazi što izvandomovinstvo može učiniti u izgradnji, a danas tim putem kreću Portugal, Italija, Grčka pa čak i najmnogoljudnija Kina koja je ponovno pred Božić pozvala svoje iseljenike da se vraćaju i ulažu svoj novac i znanje u izgradnju svoje Kine, dajući im privilegije i daleko veće plaće od domicolnih Kineza. Na ovaj način Kina dobiva kvalitetan kadar, veliki povratak a i zavidan napreda. </p>
<p>Nakon iznesenih argumenata bilo je za očekivati da će se razviti još djelotvornija rasprava, no ministar Fižulić je, na čuđenje većine nazočnih, izjavio kako on kao ministar ne može skoro ništa činiti na smanjenju birokracije i da Vlada RH ima jasan stav, a taj se da ne radi razlike između ulagača - domaćih, stranih i Hrvata iz inozemstva. Ako je to tako, a vjerovati je da je tako, onda se ne treba čuditi što ulaganja nema i što je hrvatsko izvandomovinstvo otpisano.</p>
<p>Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva poziva sva sredstva priopćavanja u domovini i svijetu, sve političke stranke, institucije i udruge da dignu svoj glas i da se konačno započne otvoreni i dobronamjerni dijalog domovine i iseljeništva, a koji je jamac spasa i uspjeha jedine nam Hrvatske. </p>
<p>Vlado Glavaš, predsjednik Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>HRT će neprekidno generirati nove krize i sukobe, ne zato što bi to oni htjeli, nego zato jer se njima manipulira</p>
<p>Vaš stalni suradnik i odvjetnik interesne skupine zaposlenih na HRT-u, stalno ponavlja istu priču. «Velika Britanija ima svoj BBC, Italija RAI... Oni su sastavni dio nacionalnog identiteta tih europskih država…« koje li besmislice ! Znači da su Talijani bili zakinuti u nacionalno-identifikacijskom smislu u doba dok dalekovidnice nije bilo ? Turci su bili samo napola Turci prije dolaska televizije? Kakvih smo se gluposti naslušali i načitali glede tumačenja značenja i uloge HTV-a u suvremenom hrvatskom društvu: Katedrala duha, nacionalni simbol prvog reda, nacionalna institucija golemog značenja, integrativni faktor, nacionalno bogatstvo, faktor nacionalnog identiteta hrvatskog naroda...</p>
<p>G. Ivo Horvat ide tako daleko da sasvim nekritički proglašava da je «HRT svojim programima pridonio konačnoj pobjedi u obrani od agresora…(te) je tako postao sastavnim dijelom hrvatskog nacionalnog bića». Moš' mislit, zamalo pa sveta krava! Velika se bulumenta digla oko HRT-a, a slične stvari čekaju i ostale tzv. javne europske tv- kuće, a kod nekih se već i događaju dosta bitni pomaci (Češka, na primjer).</p>
<p>Ne samo Mirjana Kasapović, nego bojim se nitko nije ušao u samu bit problema HRT. A on je vrlo jednostavan. Radi se o četvrt milijarde njemačkih maraka svake godine koje HRT pojede putem pretplate, a da pretplatnici niti na koji način o tome nemaju kontrolu. A ono što dobiju za tu nemalu količinu novaca je jadno. Mahanje »opće društvenim interesima« kao crvenom krpom pred bikom ne služi ničemu. Ovakav HRT nije ničiji interes, a najmanje opće društveni. On je jednostavno preskup. Kao i svaki drugi monopol.</p>
<p>Javna televizija i radio, kako su definirani u postojećem zakonu i kako ih se misli definirati u budućem, predstavljaju potpuno nerješivu enigmu. I to zato što je čitava ta problematika od prvog dana postavljena naglavce. Ne samo kod nas, nego u većini europskih zemalja. Zato, ako netko zaista želi riješiti ovu problematiku mora pogledati kako je to riješeno tamo gdje je i nastalo: u Americi. I tamo postoji javna televizija i funkcionira savršeno. Bez pretplate, bez političkih manipulacija, potpuno samostalna i bez reklama.</p>
<p>Prva i osnovna pretpostavka, koju do sada nije nitko poštivao jest sloboda etera. Gospodo zastupnici, izvolite to staviti na papir, ma kako teško to izgledalo, pa potpišite da nitko nema pravo naplaćivati, uskraćivati ili ometati prijem radio valova. To je jedno od osnovnih prava koje nam gospoda zastupnici uskraćuju već jako dugo, a HRT obilato naplaćuje. Izvolite prihvatiti načelo po kojem za radio valove vrijede ista pravila kao u Americi. Budite bar malo ispred Europe, jer ma kako se Europa tome opirala, doći će i to na red, poput telekomunikacija.</p>
<p>Drugo pitanje na koje zakonodavac treba odgovoriti (dosad su pali na svakom ispitu) jest ovo: u čije ime i za koga vi donosite ovaj zakon ? Koga nastojite zaštititi? Od čega ? Zaboravite na prazne fraze o »opće društvenom interesu«! Mozartu nije trebala ta kvalifikacija da bi stvarao dobru glazbu. U normalnim zemljama Parlamenti donose zakone kako bi zaštitili obične ljude (glasače) od raznih mogućih zloraba, pojave monopola, raznih tirana i tiranija uključivši i elektronske. Jedino tako može se zaštititi fantomski »opće društveni interes«. Kod nas je posve obrnuto! Na primjer, kad se donosio zakon o Hrvatskim telekomunikacijama, nije u Saboru bilo nikog koji bi rekao jednu riječ s pozicija običnog čovjeka. Govorili su svi, a najviše oni izravno umiješani u telekomunikacijski business, i svoje interese prodavali kao »opće društvene«. Dakle, monopolist je donosio zakon u hrvatskom Saboru, koji se odnosio na njega samog! Slično je bilo i u mnogim drugim situacijama: običnog čovjeka nigdje… Sad g. Ivo Horvat nudi isti recept: budući zakon koji bi trebao štititi »stvarne interese HRT-a« (umjesto da štiti interese običnih ljudi), trebali bi formulirali ljudi izravno uključeni u HRT, radni kolektiv HRT-a, razni Odbori, »krizni stožeri« i slične grupe za pritisak. Monopolist bi pisao zakon o samom sebi radi navodne »cjelovitosti sustava«. U tome se sastoji perverzija.</p>
<p>Nikad nitko nije definirao »stvarne interese HRT-a«. Nije to učinio niti g. Ivo Horvat, niti Odbor za javnu i cjelovitu HRT. A stvarni interes HRT-a je ostati monopolist. Nažalost, takva situacija odgovara političarima pa su onda male šanse da bi se nešto bitno moglo promijeniti. Postojeći zakon o HRT-u, kao i onaj u pripremi, brižljivo čuva upravo taj monopolistički položaj, prije svega u području informiranja. Zbog toga će HRT neprekidno generirati nove i nove krize i sukobe, ne zato što bi to djelatnici htjeli, nego zato jer se njima manipulira. </p>
<p>Jedino pravo rješenje za preobrazbu sustava HRT-a je podjela na četiri konkurentna sustava lociranih u središtima velikih hrvatskih regija sa po jednim TV i radijskim kanalom. Na taj način informativne emisije dolazile bi nam iz četiri redakcije, te bi običan čovjek mogao birati svoj izvor vijesti. To bi bio zakon u interesu običnih ljudi. Zbog čega Split nema nacionalni TV kanal ? Zašto ne možemo u Istri vidjeti informativnu emisiju iz Osijeka ili u Osijeku gledati vijesti iz Rijeke ? Tek tada bi ovaj važan elektronski medij postao «najsnažniji integrativni faktor svojim kulturnim, informativnim i inim sadržajima» koji bi svaki imao svoj poseban regionalni «štih». Kako to da na HTV-u gledamo tri kanala a sva tri dolaze iz Prisavlja ? I to nas stoji nevjerojatnu sumu novaca.</p>
<p>Glede bogate arhive, fonoteke i novinske dokumentacije, itd. u posjedu HRT-a, za sve to se zna tko je to platio i tko je vlasnik Računam da smo preboljeli realsocijalističke-samoupravne-kolektivne dječje bolesti. Međutim tvrdnja g. Ive Horvata da «stotinu tisuća snimki (na kojima je) zabilježena sva naša suvremena povijest, od druge polovice 20. stoljeća, tonske i filmske snimke svih imalo važnih događaja», jednostavno nije točna. U arhivi HTV-a nećete naći dva posljednja očajnička izvješća pokojnog Siniše Glavaševića iz opkoljenog Vukovara. Ti snimci postoje, ali nisu u arhivi HRT-a. U njima se HRT, a posebno HR1, izravno optužuje za opstrukciju obrane Vukovara, za laganje i manipuliranje informacijama. Da barem tada HRT nije bio monopolist, te da je pokojni Siniša imao neku drugu postaju koja bi objavila njegova izvješća, možda bi danas znali istinu o Vukovaru. A možda bi Siniša bio tu s nama…</p>
<p>Krešimir Ganza,Labin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Ne bi li samci na Sljeme mogli i žičarom?</p>
<p>Bila sam u subotu s obitelji na Sljemenu. Bio je divan sunčani dan, snijeg, prava zima, prava milina. Ali, postoji ali. Čuvši za regulaciju prometa najavljenu za vikend, probudili smo se u rane jutarnje sate kako bismo spremili sebe i troje djece za skijanje. Mi smo peteročlana obitelj s djecom od 5, 8 i 10 godina. I nikako ne bismo uspjeli doći na Sljeme sa svim potrebnim rekvizitima za sanjkanje i skijanje žičarom. Kako smo čvrsto odlučili iskoristiti ovo malo snijega na Sljemenu da najmlađu kćer konačno naučimo osnovama skijanja, nije nam preostalo ništa drugo nego uraniti. Dakle, već smo u osam i petnaest prošli pored čovjeka koji nas je prebrojao. Ispred nas je već bila kolona vozila. U automobilima po jedna osoba i skije na krovu! I zar je onda u redu da taj osamljenik svojim vozilom zauzme parkirališno mjesto kakvoj obitelji? Zar se ne bi moglo prilikom brojenja automobila puštati na Sljeme samo automobile u kojima je barem tri ili više osoba, a samci neka lijepo idu žičarama?</p>
<p>Ali nije to sve! Zgrozila sam se nekulturi Zagrepčana. Vozile su samo vučnica na Činovničkoj i trosjed. Naravno da su bile velike gužve i nije ni bilo za očekivati da ih nema. Međutim, redove za sportske žičare rijetko tko poštuje. Čak se i odrasli guraju i dolaze sa strane, neki još i guraju svoju djecu. Dok je moj suprug učio našu najmlađu djevojčicu i svega se pet puta uspio popeti sa sidroma na Činovničkoj livadi, pokušao je prosvjedovati što masovno na sidrima za dvoje idu klinci po jedan. Naravno da je tada prolaz duplo usporen, a zaposleni na žičari kažu da oni tu ništa ne mogu! A tko onda može?! Ja sam dvije starije djevojčice povela tri puta na crveni spust, a onda nam je prisjeo. Beskonačna gužva, ljudi stoje u gomili i sve ovisi o vještini preguravanja koliko ćete čekati. Djeca su mi rekla da ne žele više na tu stazu. A koja onda preostaje? Sidra na zelenom spustu nisu radila, dakle, samo Činovnočka livada. Sad treba računati koliko je moja obitelj platila taj izlet. Samo su nas sportske Žičare koštale tri dnevne karte po osamdeset kuna (za male cure nismo platili). A komentari u redovima u kojima nitko nije provjeravao karte (pošteni su ispali budale) su bili da "Bandić časti". </p>
<p>Ja sigurno više ne ću povesti svoju obitelj na skijanje na Sljeme. Možda na sanjkanje, a za skijanje ću radije otići negdje gdje ću se za svoje novce naskijati i neću ispasi budala što pristojno čekam u redu i tako učim svoju djecu. Samo se pitam gdje je Zagrepčanima kultura...</p>
<p>VLATKA ŠKUFCA, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Pivo je alkohol!</p>
<p>Gotovo svakog dana prije večernjeg dnevnika u kratkoj tv emisiji PP odvrti se »promidžbeni spot« gdje se uveliko veliča pivo... u ovom spotu... Ožujko pivo!</p>
<p>To nije više ono šutanje pivskih limenki već druga verzija gdje ulicom stupa vesela limena glazba i gdje se na kraju pojavljuje konobar s bocama ožujskog piva, na opće veselje prisutnih »statista«. Slikom i tekstom se nudi gledateljima to pivo, a to nije usamljen slučaj, jer se na sličan način promiću i drugi proizvođači piva. Poznato je da je zabranjeno putem televizije propagirati alkoholna pića. No, valja postaviti pitanje, da li je pivo... alkoholno piće. Rekao bih da je...!</p>
<p>Poznajem mlada čovjeka, tek mu je koja godina povrh 20, koji je danima i godinama sa svojim prijateljima iz »škvadre« ispijao pivo i to u noćnim satima. Kada je počeo osjećati zdravstvene tegobe liječnica je iz njegove krvne slike ustanovila, da hitno mora prestati s pivom, da mora prijeći na strogu dijetalnu prehranu i »klonit se svog društva«... </p>
<p>Slučaj s jednim drugim pivopijom je tragičan. Dnevno je pio toliko piva, da je sam govorio da popije na dan jednu gajbu! Normalno da je došlo do ciroze jetre. Kad ga puste na neko vrijeme iz bolnice, on se opet vraća svojim... gajbama! Liječnici kažu da je skroz izgubljen slučaj. Takvih i sličnih priča ima napretek.</p>
<p>Da li je to dovoljno da se i pivo stavi na popis alkoholnih pića i da se barem zabrani propagiranje piva putem televizijskih ekrana, jer se netko dosjetio pa je pivo stavio u ... prehrambeni artikal.</p>
<p>Zašto? Dokle će mali ekran poticati mlade da postanu ovisnici? </p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="34">
<p>Mjesečna plaća dileru - 3.000 DEM</p>
<p>Momčilović je zaštićenog svjedoka zaposlio kao dilera od kada su gotovo nerazdvojni prijatelji, provodeći dnevno dosta vremena uglavnom u teretani te na bazenu i sauni hotela »Sheraton«</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – »Kad sam pao, rekli su mi da ništa ne govorim, obećavajući mi pritom brda i doline, ali od toga nije bilo ništa, zaboravili su me, pa je to razlog zašto sam ovdje« izjavio je zaštićeni svjedok broj jedan u srijedu u sudnici remetinečkog Okružnog zatvora, prvog dana svog opširnog svjedočenja protiv tzv.» zločinačke organizacije«.</p>
<p>Zaštićeni svjedok je započeo svjedočenje pričom kako je 1995. godine preko Anđelka Turudića upoznao Rajka Momčilovića, od kojeg je posudio novac. Novac je s kamatama, prema vlastitom kazivanju, kasnije uredno vratio, nakon čega je zatražio od Momčilovića da ga »zaposli«. Momčilović je zaštićenog svjedoka potom doista zaposlio kao dilera i to za mjesečnu plaću od 3.000 DEM. Prema daljnjem kazivanju, od toga dana postali su gotovo nerazdvojni prijatelji, koji su dnevno zajedno provodili i do šest sati, uglavnom u teretani te na bazenu i sauni hotela »Sheraton«. »Rajko me spojio s Bahtijem Šatmanom, od kojeg sam nabavljao drogu, a koju sam u svom stanu kasnije zajedno s Rajkom, Marincem i Sobjeslavskim miješao i dilao« započeo je svjedok svoja kazivanja na okolnost preprodaje droge. Nastavivši priču o preprodaji droge, svjedok je naveo kako su u početku radili isključivo s heroinom, no, kada se Rajkov brat Velibor vratio iz zatvora, ponuda je »obogaćena« i s kokainom te extasyjem, koji su stizali posredostvom DHL pošte na Floridu! Drogu su, prema vlastitom priznanju, skrivali u garažama, gdje su skrivani i ukradeni auti, kao i oružje kojima su počinjena ubojstva.</p>
<p>»Jedne večeri me nazvao Rajko i kazao da sklonim iz garaže kilogram heroina, a večer kasnije mi se pohvalio kako je ubio Tačija. Tada mi je rekao kako moram skloniti i motocikl s kojeg je pucano, što sam i učinio« nastavio je svjedok, započevši pričati o svojim saznanjima koja se odnose na ubojstva sa zagrebačkog »asfalta«.</p>
<p>Zaštićeni svjedok je, naime, kazao kako ga je Davorin Zečević poslao na Aleju Bologne, gdje je trebao mjeriti rad semafora, te naći pogodno mjesto gdje bi se sakrilo automatsko oružje, kojim će se pucati na Željka Šobota, za kojeg je Zec, prema kazivanu svjedoka kazao kako »neće imati mira dok ga ne ubije«.</p>
<p> »Ja to nisam htio učiniti, jer je Šobot bio dobar i drag dečko, a oni su to znali« ispričao je svjedok, ispričavši zatim kako je mu se Davorin Zečević jednom pohvalio kako je ispred kafića »Kvak« ubio Ivana Šakotu, potkrijepivši priču navodnom Zečevićevom izjavom »da sam išao od vrata do vrata i rekao kako sam ubio tog smrada, sada bih bio milijuner«.Nakon kazivanja o ubojstvima Tačija, Šakote i Šobota, zaštićeni svjedok je spomenuo kako mu se nakon početka glavne rasprave u listopadu prošle godine telefonskim putem javio Zoran Pripuz, ponudivši mu 150.000 DEM, ukoliko promijeni svoj iskaz, a da pritom sve »svali« na Rajka Momčilovića, što je izazvalo buru komentara u sudnici. Rajko Momčilović je zatim naglo ustao sa stolice i počeo nerazgovijetno dobacivati svjedoku, nakon čega ga je sudac upozorio kako će ga, ukoliko nastavi, udaljiti iz sudnice. Nakon što su se stišali komentari na dosad javnosti nepoznati detalj, svjedok je nastavio pričati kako mu je Pripuz poručio da kaže kako je Riba ubio Tačija, a Zec Šakotu, dok, pak, pokuša ostale »dečke« u svom iskazu ne teretiti za kaznena djela. Optuženi Tvrtko Tomičić je, pak, tu neočekivanu izjavu tiho prokomentirao riječima »Složna braća kuću grade«, vjerovatno misleći na Petra i Zorana Pripuza, jedniog od optuženih koji se nalazi u bijegu.</p>
<p>»Zoran Pripuz me zvao skoro svaki dan, no, ja sam sve to snimao na kazetu koju ću dostaviti sudu. Kazete sam kopirao i dao poznanicima, ukoliko mi se nešto desi« izjavio je svjedok, priznavši kako je od Pripuza ipak uzeo 50.000 DEM, kako bi ovaj pomislio da će surađivati i promijeniti iskaz. »Pripuz mi je također spomenuo kako će me i Hrvoje Petrač nagraditi novcem ukoliko promijenim iskaz, a pored toga u iskazu sam trebao navesti kako su me na sve prisilili policajci Dolački, Belina, Čado i tužiteljica Dunja Pavliček-Patak« nadodao je svjedok, navevši kako je Pripuz pritom tužiteljicu »počastio« izrazom »kurva«.</p>
<p>»Trebao sam reći da su mi Dolački, Belina i tužiteljica prijetili u zatvoru kako će mi prišiti ubojstvo Tačija« nastavio je svjedok pričavši o Pripuzovim namjerama, nadodavši kako mu se Pripuz pohvalio da redovito prima videokazete sa suđenja, te da je upravo on, zbog animoziteta prema sucu Ortynskome plasirao priču kako je tijekom demonstracija 1971. godine palicom udarao prosvjednike. Također, svjedok je naveo kako mu je Pripuz kazao da je tužiteljica nagovorila pokajnika Marinca na televizijski intervju, dovršio je svjedok, tvrdeći da je njegov iskaz u potpunosti točan, što će dokazati dostavljanjem kazeta sa snimljenim razgovorima između njega i Pripuza.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Profesori nezakonito dobili otkaze? </p>
<p>VARAŽDIN, 7. veljače</p>
<p> – Zbog nedolaska okrivljenog dr. Marijana Meštrića, bivšeg dekana varaždinskog Geotehničkog fakulteta, na Općinskom sudu u Varaždinu odgođena je rasprava u kaznenom postupku zbog zloporabe položaja i ovlasti te zbog uskraćivanja prava na rad. Meštrić nije opravdao svoj nedolazak, a na raspravu, zbog smrtnog slučaja u obitelji, nije došao ni Meštrićev branitelj Mirko Ramušćak.</p>
<p>Dr. Marijana Meštrića, kao i sadašnjeg dekana Geotehničkog fakulteta dr. Ivana Gotića, za kojega bi postupak trebao početi sredinom ožujka, tereti se za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti jer nisu, kao odgovorne osobe Fakulteta, poštivale sudske presude i rješenje Ministarstva znanosti i tehnologije o poništenju otkaza.</p>
<p>Bivši dekan Geotehničkog fakulteta prije sedam godina je sada pokojnom dr. Mati Gazareku i dr. Mateju Meštriću podijelio otkaze jer su se, kaže optužnica, usprotivili Gotićevom pokušaju da privatizira fakultetsku imovinu. Otpuštenim profesorima su čak i redari jedne zaštitarske tvrtke priječili ulazak na Fakultet, pa su oni pokrenuli postupke pri varaždinskom Općinskom sudu kako bi dokazali da je Meštrićeva odluka o otkazima nezakonita. </p>
<p>Odlukom suda, samo dr. Matej Meštrić trebao je biti vraćen na posao jer je dr. Gazarek preminuo prije donošenja pravomoćne presude. I Ministarstvo znanosti i tehnologije smatralo je da je odluka o otkazu nezakonita, pa je zatražilo njezino poništenje, no i bivši i sadašnji dekan Geotehničkog fakulteta uporno su odbijali izvršiti odluku suda, odnosno rješenje Ministarstva.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Ponovno suđenje časniku Vojne policije</p>
<p>ŠIBENIK, 7. veljače</p>
<p> – U četvrtak, 8. veljače na optuženičku klupu Općinskog suda u Šibeniku pred sutkinju Maju Šupe sjest će Nenad Mrkota, časnik Hrvatske vojske koji je u vrijeme Domovinskog rata bio zapovjednik 4. satnije 72. bojne Vojne policije. Riječ je o ponovljenom sudskom postupku kojeg je Općinskom sudu naložio viši Županijski sud uvaživši žalbu okrivljenike kojem je u prvom suđenju izrečena uvjetna kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci koju ne bi odsluživao ukoliko u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Ovaj slučaj sam za sebe i ne bi bio toliko zanimljiv javnosti da nije riječ o 72. bojni Vojne policije koja se u vrijeme Domovinskog rata nalazila na Kulinama i koja se učestalo spominje u tzv. šibenskoj vojno-obavještajnoj aferi kojom se već dvije godine sustavno bavi županijski državni odvjetnik iz Šibenika.</p>
<p>Mrkota na optuženičku klupu sjeda zbog tužbe Ivana Petkovića koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela, a riječ je o travnju 1996. godine, bio pomoćnik zapovjednika 4. satnije iste bojne Vojne policije. Prema kazivanju Ivana Petkovića nadređeni časnik mu je u večernjim satima, oko 20.20 nanio lakše tjelesne ozljede, zlostavljao ga, vrijeđao... Zapovjedio mu je, tvrdi se u tužbi, da legne na pod i potom mu ruke vezao lisicama, a na oči stavio crni povez. Psovao ga je, prijetio da će ga ubiti i baciti u jamu Golubinku... Petković je, dalje u istrazi naveo kako ga je nadređeni zapovjednik priključio na žice poljskog telefona, a potom ga natjeravao da rastavlja »zolju«, a kako on to nije znao, odbio je na što mu je ovaj prislonio pištolj na desnu sljepoočnicu, repetirao i prisilio ga da potpiše dokument o sporazumnom prekidu djelatne službe i pjeva pjesmu »Evo zore, evo dana...«. Tom je prilikom Petković zadobio lakše tjelesne ozljede u vidu nagnječenja zatiljka, zatim nagnječenja desne šake, grudnog koša i rebara. Općinski sudac je ocijenio da je Mrkota postupao na način koji je vrijeđao ljudsko dostojanstvo i time počinio kazneno djelo protiv oružanih snaga. Na presudu se žalio i Petković kojeg je Sud uputio na građansku parnicu, međutim, Županijski sud je odlučio predmet vratiti na ponovno suđenje zaključivši da je učinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka te da su razlozi presude potpuno nejasni.</p>
<p>U ponovljenom sudskom postupku ponovo će se izvesti svi već izvedeni dokazi. </p>
<p>JADRANKA KLISOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Dvojici podužen pritvor, branitelji tvrde protuzakonito</p>
<p>ZLATAR, 7. veljače</p>
<p> - Sudsko vijeće Županijskog suda nakon duljeg vijećanja do kasno poslijepodne u utorak, produžilo je pritvor Nediljku Znaoru i Božidaru Denziću. Branitelji koji su tražili trenutačno puštanje na slobodu te odlazak pravosudne policije iz sudnice, takvu odluku nazvali su nelegalnom jer je odlukom izvanraspravnog vijeća u prosincu prošle godine pritvor bio produžen do 6. veljače odnosno do utorka, a kako prethodno nije donesena nova odluka o produženju pritvora, oni smatraju da su od ponoći 5. veljače pritvorenici bili u pritvoru protuzakonito i trebali su biti pušteni na slobodu, a Sudsko raspravno vijeće moglo je donijeti samo odluku o eventualnom ponovnom pritvaranju. </p>
<p>Branitelj Božidara Denzića Rajko Čogulić je izjavio kako će podnijeti kaznenu prijavu protiv ravnatelja Okružnog zatvora u Zagrebu te tražiti izuzeće predsjednika Vijeća Petra Šakića zbog propusta. Sudsko vijeće zauzelo je stav da se pritvor ipak istječe tijekom utorka, a ne u ponedjeljak u ponoć te ga je Znaoru i Denziću produžilo za još dva mjeseca. Ujedno je saslušan Željko Milički, bivši zaposlenik Tehnomehanike koji je objašnjavao tehniku vraćanja dugova Željku Miketiću. Naime, u igri je bilo 12 kamiona koje je Tehnomehanika prodala Strahinjčici po cijenama nižim od nabavne, ali sa pravom prvootkupa od čega je Strahinjčica za svoj račun prodala tri kamiona, dok je Znaorovo poduzeće Tehnoauto otkupilo osam od čega je sedam kamiona prodano Industrogradnji. (Darko Goluban)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="38">
<p>Linić: Vlada kreće u oštru bitku sa 'sivom ekonomijom'</p>
<p>Promjene u poreznom sustavu su dovršene no još je ostalo prostora za njegovo poboljšavanje/Intenzivno radimo na snižavanju cijene kapitala, a samo tijekom prošle godine cijena kapitala smanjena je za oko 30 posto/Gospodarstvu bi ove godine trebali pomoći ugovori s MMF-om, Svjetskom bankom te sredstva koja će osigurati EU, kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić na Gospodarskom forumu održanom u sklopu sajmova »Dani mode i ljepote« na ZV-u</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Na Zagrebačkom su velesajmu u srijedu otvorene tri sajamske priredbe koje se od 7. do 11. veljače održavaju pod zajedničkim nazivom »Dani mode i ljepote«. Na priredbama, po riječima direktora ZV-a Jurice Pavelića, sudjeluje 420 izlagača iz Hrvatske i 22 zemlje. Na ukupno 16.500 četvornih metara izložbenog prostora, u pet paviljona, održavaju se 56. međunarodni sajam tekstila i prateće industrije Intertekstil, 50. međunarodni tjedan kože, obuće i odjeće, te četvrti međunarodni sajam kozmetike Beauty Zagreb.</p>
<p> Sajmove je na prigodnoj svečanosti otvorio predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, koji je istaknuo da su tekstilna i kožarsko-obućarska industrija važne poluge za razvoj domaćeg gospodarstva, osobito kad se zna da Hrvatska ima dugu industrijsku tradiciju u tim djelatnostima. Riječ je i o važnim izvoznim granama, koje izvoze više od 16 posto proizvodnje, što odgovara vrijednosti od oko 500 milijuna dolara.</p>
<p> »Istina je da su ove grane lani zabilježile pad, ali i ne sjećam se da je bilo lakih godina za tekstilce. No, oni su uvijek uspijevali pronaći izlaz, pa vjerujem da će im to uspjeti i u ovim vremenima, ma koliko bila teška«, rekao je Vidošević.</p>
<p> Tekstilna i kožarsko-prerađivačka industrija naći će svoje mjesto u Strategiji gospodarskog razvoja Hrvatske koja će biti gotova do polovice ove godine, a niz mjera koje je Vlada već poduzela omogućile su lakši pristup na pojedina inozemna tržišta, kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić na Gospodarskom forumu, tradicionalnom susretu gospodarstvenika tekstilne, kožarske i obućarske industrije s predstavnicima Vlade, održanom u sklopu sajmova »Dani mode i ljepote« na ZV-u.</p>
<p>Linić je dao kratku ocjenu svega onoga što je Vlada učinila u proteklu godinu dana na olakšavanju poslovanja gospodarstva. Promjene u poreznom sustavu su dovršene, kazao je, no još je ostalo dovoljno prostora za njegovo poboljšavanje, dok je nizom bilateralnih ugovora domaćoj prerađivačkoj industriji olakšan ulazak na inozemna tržišta.</p>
<p> Linić je istaknuo kako je tijekom prošle godine mnogo učinjeno na smanjivanju ulaznih troškova kojim je gospodarstvo bilo opterećeno, pri čemu je naveo niz promjena na smanjenju stopa doprinosa na dohodak. </p>
<p> »Vlada će u ovoj godini krenuti u oštriju bitku sa 'sivom ekonomijom', a prema nekim procjenama trenutačno u Hrvatskoj na 'crno' radi oko 60.000 ljudi«, kazao je Linić. O rješavanju problema sive ekonomije, po njegovim riječima, ovisi i cijena rada u Hrvatskoj kao i prostor za moguće daljnje smanjenje stopa doprinosa. Istaknuo je kako je Vlada uspjela sniziti cijenu električne energije za gospodarstvo, dok je cijena naftnih derivata prepuštena tržišnom formiranju.</p>
<p> »Trenutačno se intenzivno radi na snižavanju cijene kapitala, a samo tijekom prošle godine cijena kapitala smanjena je za oko 30 posto, a kamatne stope spustile su se ispod deset posto«, kazao je Linić.</p>
<p> Gospodarstvu bi u ovoj godini znatno trebalo pomoći i ugovor o aranžmanu koji bi trebao biti potpisan s MMF-om, Svjetskom bankom koji se također očekuje (200 milijuna dolara), te sredstva koja će se osigurati od EU. Sva ta sredstva usmjerit će se na poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva, u kojima se nalazi i većina vaših tvrtki, poručio je gospodarstvenicima Linić. Uza sve to, za izvoznike je u ovogodišnjem proračunu osiguran i dio sredstava za stimulativni poticaj izvoza, i to kroz plaćanje razlike kamata.</p>
<p> Predstavnici tekstilne, odjevne i kožarsko-prerađivačke industrije predložili su u osam točaka mjere kojima bi se moglo riješiti stanje u tim djelatnostima. Među njima su zahtjevi za povoljnije kreditiranje poslova za izvoz, daljnje smanjivanje doprinosa iz plaće i na plaće, konzultiranje njihovih udruženja prigodom pregovora o ugovorima o slobodnoj trgovini i dr. (N. Matijević/H)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Samo lijepo vrijeme spašava direktora Petrokemije od smjene?</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Pogoni tvornice mineralnog gnojiva u Kutini ponovo rade punom parom, pa je Stožer za obranu Petrokemije prekinuo potpisivanje peticije za smjenu potpredsjednika Vlade Slavka Linića, rekao je u srijedu Željko Klaus, glasnogovornik stožera. Sad je najvažnije da je opskrba plinom normalizirana, a aktivnosti će se Stožera nastaviti da bi se pronašlo trajno rješnje za poslovanje naše jedine tvornice mineralnih gnojiva, kaže Klaus </p>
<p>U isto vrijeme i dalje teku priče o izboru novog direktora. Glasnogovornica Petrokemije Biserka Stoić kaže da će se najvjerojatnije u petak održati sjednica Nadzornog odbora na kojoj će se o tome raspravljati. Podsjetimo, mandat sadašnjeg direktora Josipa Jagušta, protiv kojeg je Linić najavio pokretanje istražnog postupka zbog dezinformiranja javnosti i davanja štetnih izjava, istječe koncem veljače. Kako je Linić njegovo ponašanje oko neisporuke plina ocijenio »neprihvatljivim«, čini se da predsjedniku NO Vicku Feriću neće biti teško donijeti odluku o prvom čovjeku Petrokemije.</p>
<p>Što s tiče njezine budućnosti, Stožer je suglasan, kada se uspostavi vlasnička struktura utvrđena Sporazumom iz 1998. (prema kojem bi 51 posto vlasničkog udjela pripalo državi) prihvatiti ozbiljnu analizu i raspravu o restrukturiranju tvrtke. Restrukturiranje koje bi imalo za cilj samo otpuštanje radnika i administrativno izdvajanje pojedinih dijelova tvrtke bez jasne vizije budućnosti 2900 uposlenih nećemo nikad prihvatiti, kaže Klaus.</p>
<p>Vlada se pak s problematikom Petrokemije bavila punih šest mjeseci, kako bi konsolidirala poslovanje te tvrtke i pripremila je za privatizaciju. Plan je da se dio dugova otpiše, a dio prenese na teret državnog proračuna, no konačnu odluku sredinom veljače treba donijeti Ministarstvo gospodarstva. Istodobno, Uprava Petrokemije morala je riješiti »unutarnje probleme«, a to znači da je uz smanjenje troškova morala organizirati proizvodnju na drukčiji način jer prema ugovoru s Inom, između 31. listopada i 1.travnja Ina, zbog povećane potrošnje, ne može isporučivati dovoljno plina Petrokemiji. </p>
<p>Na ruku poslovodstva Petrokemije idu i neuobičajeno visoke temperature za ovo doba godine. Ina, naime, sada ne mora dvojiti koga će iskopčati: velike potrošače ili građanstvo, kad padne tlak u sistemu zbog niskih temperatura.</p>
<p>Domaćoj poljoprivredi za proljetnu je sjetvu nužno osigurati 224.000 tona umjetnog gnojiva. Petrokemija planira ovog mjeseca proizvesti 94.000 tona, od čega za domaće tržište 74.000 tona. Naime, za ovu je proljetnu sjetvu u kutinskoj tvornici planirana proizvodnja 40.000 tona više gnojiva nego lani i na taj bi se način nadoknadio siječanjski zastoj u proizvodnji. Istina, trenutne 64.000 prostornih metara plina na sat još nisu dovoljne za ispunjenje plana proizvodnje, no zbog toga isporuke gnojiva domaćem tržištu ipak ne bi trebale biti upitne, kažu u Petrokemiji. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ivančević: Zbog nelikvidnosti Hrvatska bi mogla zapasti u još veću krizu </p>
<p>Na pristupi li država rješavanju problema nelikvidnosti, gospodarski bi se problemi dodatno mogli pogoršati i izazvati financijsko-bankarski lom, upozorava ravnatelj HUP-a Željko Ivančević</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – »Ne pristupi li država rješenju problema nelikvidnosti, svi će se naši gospodarski problemi dodatno pogoršati. Brojke su neumoljive, a one pokazuju da bi Hrvatska mogla zapasti u još veću krizu. Ne bih isključio čak ni mogućnost da konačan ishod bude, kako je to u više navrata upozoravao dr. Branimir Lokin, potpuni financijsko-bankarski lom«, odgovorio je glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević na naš upit da pojasni motive svoga pisma ministru financija dr. Mati Crkvencu.</p>
<p>Ivančević podsjeća da su ankete, provedene među članstvom HUP-a, još u studenome prošle godine upozoravale na trend ponovnog rasta nelikvidnosti, što znači da je državna statistika zakasnila! Podsjeća i da je čitav niz stručnjaka, u suradnji s Ministarstvom financija, prošle godine radio strategiju izlaska iz nelikvidnosti, koju su u Katančićevoj očito stavili ad acta.</p>
<p>»Problem nelikvidnosti ne može se riješiti parcijalnim potezima kakav je vraćanje dugova države gospodarstvu. Taj je potez, uostalom, najavljivao još i bivši ministar financija mr. Borislav Škegro. Naravno, sastavni je dio izlaska iz nelikvidnosti i vraćanje dugova države, ali potrebno je povući još čitav niz poteza jer ćemo se u protivnom i dalje vrtjeti u zatvorenom krugu«, kaže naš sugovornik. Pritom podsjeća da je strategija izlaska iz nelikvidnosti spominjala još nekoliko neophodnih poteza, među kojima su i zahvati u monetarno-kreditnu politiku. Tu je i redefiniranje pozicije banaka u odnosu na komitente, s prijedlogom osnivanja državne agencije koja bi od komitenata preuzimala imovinu nad kojom banke imaju hipoteku, a bankama i drugim financijskim institucijama vraćala bi dugove tih istih komitenata. Ne treba zaboraviti ni prijedloge da se izvrše multilateralne kompenzacije, kao ni podizanje učinkovitosti sudstva na višu razinu, i to uvođenjem predsudskih postupaka i skraćivanjem sudskih procesa, podsjeća Ivančević.</p>
<p>Ivančević kaže da se nelikvidnošću, iako je riječ o jednom od najtežih problema hrvatske gospodarske sadašnjice, nitko iz vlasti nije ozbiljnije zabavio. Podsjeća i da Hrvatska nije otok, već da gospodarske prilike u njoj uvelike ovise o zbivanjima u Europi i svijetu. Zaustave li se pozitivni gospodarski trendovi u Europi i svijetu, kako to najavljuju analitičari, svi će se naši gospodarski problemi dodatno zaoštriti, a među njima i nelikvidnost. U konačnici to bi moglo rezultirati i skupljim kreditima, kaže on.</p>
<p>Komentar HUP-ova pisma ministru Crkvencu potražili smo u Ministarstvu financija. No u Katančićevoj nam to nisu mogli komentirati jer je, kažu, ministar na službenom putu u Japanu. Nisu željeli komentirati ni tvrdnje da je odbačena strategija izlaska iz nelikvidnosti. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Burne reakcije na Štrokove izjave o iznajmljivanju Otoka života </p>
<p>DUBROVNIK, 7. veljače</p>
<p> - Izjava Gorana Štroka, novog vlasnika hotela Excelsior u televizijskoj emisiji Forum da bi Otok života, koji se nalazi u sklopu toga hotelskog poduzeća, dao u najam na deset godina uz simboličnu godišnju najamninu od jedne kune udrugama proizašlima iz Domovinskog rata ili gospodarstvenicima, ponovo je uzbudila duhove na krajnjem jugu. Najburnije je reagirala Općina Ston koja je tim povodom poslala Vladi otvoreno pismo u kojem stoji kako su netočne tvrdnje potpredsjednika Vlade Slavka Linića da se pravni status Otoka života može izmijeniti te se postavlja pitanje odakle Štroku pravo da izdaje taj otok. »Pomorsko dobro je neotuđivo i može biti dano od strane Vlade u komercijalno korištenje samo onda kada za to postoji gospodarski interes. U ovom slučaju HFP je preuzeo Vladine ovlasti. Jedini je put ka rješavanju ovog problema utvrđivanje granica pomorskog dobra na Otoku života, nakon čega bi ga Vlada uz utvrđivanje gospodarskih interesa trebala dati na korištenje po koncesijskim osnovama. Gospodarski je interes Općine Ston osnivanje znanstveno-tehnološkog centra za marikulturu u suradnji s Veleučilištem u Dubrovniku i Ministarstvom znanosti, za što je iz državnog proračuna izdvojen milijun kuna«, stoji u pismu, koje potpisuje načelnik Darko Dražeta. Rektor Veleučilišta, prof. dr. Mateo Milković, ističe kako je Veleučilištu Otok života interesantan utoliko što bi ga htjeli privesti onoj namjeni koju je imao do 1966., odnosno istraživanju Malostonskog zaljeva, uzgoja školjaka i ribe. Otok života, kako kaže rektor Miković, imao bi zaštićeni status, a dio objekata bio bi namijenjen izvođenju teorijske i praktične nastave iz oblasti istraživanja mora, akvakulture te usluga iz područja tehnologije i marikulture ne samo za područje Malostonskog zaljeva već za čitavo Jadransko more. »Mi smo preko Ministarstva znanosti i tehnologije zatražili da se Otok života proda nama, no od strane hotela Excelsior zatraženo je 2.2 milijuna DEM, što nismo imali. No na nj nitko ne bi trebao imati pravo, već bi ga država trebala koncesijski dati za namjene koje odgovaraju rezervatu u kojem se nalazi«, istaknuo je Milković dodajući kako bi Veleučilište rado za jednu kunu godišnje uzelo Otok na 10 godina. </p>
<p>Predstavnik Koordinacije Udruga hrvatskih branitelja iz 1991. godine, Igor Žuvela, smatra da su Štroku branitelji potrebni samo dok se ne slegne prašina. »Loše je što se sada spominju branitelje za nečije 'pranje ruku'. Žalosno je što Općina Ston i Grad Dubrovnik nisu o Otoku života raspravljali prije prodaje Excelsiora, a nedopustivo je što je njegovom prodajom spriječeno ostvarivanje projekta marikulture na Otoku života«, naglašava Žuvela pitajući se što bi branitelji radili na Otoku života i zbog čega im ga Štrok sada nudi. (A. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Hrvatska je Česima najpoželjnije mjesto odmora </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Prema netom završenoj anketi čeških Hospodarskih novina koja se odnosila na odredišta gdje Česi žele odnosno gdje namjeravaju ljetovati ove godine, Hrvatska se našla na prvom mjestu. Spomenute novine već godinama informiraju javnost preko ankete o aktualnim željama čeških turista, rekla nam je Mirjana Žilić, direktorica ureda Hrvatske turističke zajednice u Pragu.To je odličan uvod u »Holiday world 2001.«, najznačajniji češki turistički sajam koji se održava od 8. do 11. veljače. »Holiday world« organizatori predstavljaju kao najznačajniji međunarodni turistički sajam centralne Europe, a na ovogodišnjoj se priredbi predstavlja 881 izlagač. Hrvatska će se, osim štandom, predstaviti i paradom rapskih streličara i samostreličara na nekom od gradskih trgova, coctail showom Sekcije barmena iz Zadra dok će se srednja Dalmacija posebno prezentirati u disko klubu Fromin. Najnovije analize također pokazuju i da Česi sve dulje borave na ljetnom odmoru, pa dosadašnje sedmodnevne boravke produljuju na desetodnevne. Isto tako na odmor najradije putuju automobilom, što Hrvatskoj također ide u prilog. (D.Verković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="43">
<p>Čačić se nada da će se ove godine otvoriti 40.000 radnih mjesta</p>
<p>U sljedeće četiri godine državne tvrtke u Hrvatskoj uložit će u nove projekte oko 40 milijardi kuna/ Otprilike 20 milijardi potrošit će se na gradnju autocesta/ U Hrvatske vode trebalo bi uložiti oko 780 milijuna DEM/ Inine dugoročne investicije »teške« su 150 milijuna USD/ HEP bi trebao investirati oko 1,6 milijardi, a HT milijardu DEM</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - U sljedeće četiri godine državne tvrtke u Hrvatskoj uložit će u nove projekte oko 40 milijardi kuna. U Banskim dvorima računaju da će takav zamah investicijskoga ciklusa rezultirati povećanjem godišnje stope rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za četiri do pet posto na godinu, što znači da bi gospodarstvo u narednom razdoblju moglo dosegnuti stope rasta između sedam i osam posto. Budući da, prema nekim analizama, svako povećanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj od jedan posto rezultira otvaranjem 8000 radnih mjesta, na Markovu trgu vjeruju da bi pokretanje investicija samo u ovoj godini moglo uroditi otvaranjem između 32.000 i 40.000 novih radnih mjesta. Kazao je to u srijedu za Vjesnik ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić. </p>
<p>Podsjetimo, premijer Ivica Račan ovih je dana najavio da se »u sektoru državnih tvrtki ove godine mogu očekivati investicije vrijedne deset milijardi kuna, financirane što iz kredita, što kroz vlastita ulaganja, čime bi se otvorila nova radna mjesta«. Dodao je da će se o toj temi više saznati na tematskoj sjednici Vlade u drugoj polovici veljače. Čačić kaže da je riječ o planu njegova ministarstva iz prošle godine, koji je hrvatska Vlada sada prihvatila kao dio strategije razvoja zemlje.</p>
<p>Polovica novca za investicije ili otprilike 20 milijardi kuna, potrošit će se na gradnju autocesta. Riječ je o autocestama od Zagreba do Rijeke, Lipovca, Bregane, Macelja, Goričana i Splita, istarskom ipsilonu te autocesti od Belog Manastira, preko Osijeka i Bosne i Hercegovine do Ploča. Namjera je Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva da se u Hrvatskoj u gradnju autocesta u sljedećih 13 godina uloži oko 4,6 milijardi američkih dolara, ne računajući novac za održavanje autocesta. Mnoge će stvari biti jasnije tek kad se osnuje poduzeće Hrvatske autoceste, kaže Čačić. </p>
<p>Naglašava da su spremnost za financiranje niza projekata već iskazale međunarodne institucije poput Europske investicijske banke, EBRD-a, MMF-a i Svjetske banke. Po svemu sudeći, uključit će se i neke strane poslovne banke, kao Raiffeisen ili Deutsche Bank, a vjerojatno i neke domaće. O raspisivanju javnoga zajma u Ministarstvu zasad ne razmišljaju, jer, kako kažu, u Hrvatskoj nije problem novac nego dobri programi. </p>
<p>U Hrvatskoj upravi za ceste (HUC) u ovoj godini planiraju investicije vrijedne 417,89 milijuna kuna. U to nisu uračunata sredstva za gradnju autocesta, jer to od ove godine ulazi u opis poslova Hrvatskih autocesta. HUC će novac za investicije pribaviti iz državnoga proračuna, ne predviđa kredite i ne misli zapošljavati nove ljude, doznajemo od ravnatelja HUC-a Vladimira Bizjaka.Velike investicije država namjerava »pogurati« i kroz Hrvatske vode. Naime, u naredne četiri godine to bi poduzeće trebalo uložiti u nove projekte oko 780 milijuna njemačkih maraka, rekao nam je Čačić. Iako nismo uspjeli dobiti podatke iz Hrvatskih voda o projektima koje će pokrenuti, neslužbeno smo saznali da među njima nije kanal Vukovar - Šamac kojim bi se povezali tokovi Dunava i Save.</p>
<p>U pogledu velikih infrastrukturnih ulaganja Vlada računa i na Inu. Hrvatska naftna kompanija u ovoj bi godini trebala izvesti projekte vrijedne 1,3 milijarde kuna, kaže Čačić. Kako doznajemo od predsjednika Inine uprave dr. Tomislava Dragičevića, 64 posto planiranih ulaganja odnosi se na djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina, oko 25 posto na preradu, a preostalih desetak posto otići će u trgovinu i korporativne funkcije.</p>
<p> U odgovoru na naš upit, Dragičević ističe da je Ina u planu ulaganja u dugoročnu imovinu predvidjela ulaganje u povećanje kapaciteta podzemnog skladišta plina Okoli, privođenje proizvodnji nekolicine plinskih polja, rekonstrukciju i tehnološku modernizaciju rafinerijskih postrojenja, gradnju magistralnih plinovoda i rekonstrukciju nekih benzinskih postaja, te pojedine projekte plinovodne mreže. Te investicije »teške« su 150 milijuna američkih dolara, a cilj je, među ostalim, povećati vrijednost Ine uoči privatizacije na više od milijardu USD. Ina će u te projekte uložiti samo mali dio svog novca, a većim dijelom iz »mekih« kredita EBRD-a i Svjetske banke. Kad je riječ o redovitim investicijama u ovoj godini vrijednima 1,3 milijarde kuna, Ina je osigurala 640 milijuna kuna, dok za ostatak još traži financijere. Dragičević kaže i da će sve Inine investicije pozitivno djelovati na domaće gospodarstvo, posebice kad je riječ o novom zapošljavanju, budući da se radi o građevinskim radovima, koji podrazumijevaju velik broj radnika i poticajno djeluju na ostale gospodarske grane.</p>
<p>Prema Čačićevim riječima, u poticanju infrastrukturnih ulaganja na Markovu trgu u znatnoj mjeri računaju i na angažman Hrvatske elektroprivrede (HEP), tvrtke koja bi u naredne četiri godine trebala investirati oko 1,6 milijardi DEM. U Odjelu za odnose s javnošću HEP-a doznajemo da su u ovoj godini planirane investicije vrijedne 1,5 milijardi kuna, uglavnom iz ino-kredita, jer HEP nema dovoljno svojih sredstava. Od većih investicijskih pothvata u ovoj godini u HEP-u spominju mogućnost gradnje HE Lešće vrijedne 115 milijuna DEM, te prijenosnih objekata. </p>
<p>U Čačićevu ministarstvu računaju i na zamah investicija u Hrvatskom telekomu. Ta bi tvrtka, naime, u naredne četiri godine trebala investirati oko milijardu DEM.</p>
<p>Veći investicijski zahvati u ovoj su godini planirani i u Jadranskom naftovodu (Janaf), osobito nakon što su se nestabilne političke prilike na jugoistoku Europe smirile. Savjetnica predsjednice Uprave Janafa Elza Franović kaže kako je izvedba projekta DružbAdria, kojim će se povezati naftovodi Družba i Janaf, praktički gotova stvar. Naime, Janaf i Jukos, ruska naftna kompanija, već su parafirali ugovor čija će provedba omogućiti dopremanje pet milijuna tona kaspijske nafte do Omišlja. Radi se o osposobljavanju dionice naftovoda od Omišlja do Siska, što je projekt vrijedan oko 20 milijuna USD, a Jukos je izrazio spremnost financirati ga. Za dodatna ulaganja u Janafovu infrastrukturu zainteresirane su i druge naftne kompanije, poput Tyumen Oil Company (TOC) i Lukoila, s čijim se predstavnicima predsjednik Stjepan Mesić nedavno susreo u Davosu. </p>
<p>U Janafu dugoročno planiraju još dvije investicije. Prva se odnosi na povezivanje terminala u Omišlju s onim u Trstu, za što je zainteresiran austrijski OMV, dok se drugi odnosi na povezivanje rumunjske luke Constante s Omišljem, o čemu je već potpisano pismo namjere. Iako Janaf ne namjerava zapošljavati nove ljude, navedeni će projekti angažirati niz građevinskih i drugih tvrtki, što znači da će ti projekti ipak potaknuti nova zapošljavanja, kaže Franović.</p>
<p>U Hrvatskim željeznicama (HŽ) u narednom petogodišnjem razdoblju ne planiraju izgradnju novih pruga i infrastrukturnih objekata, već samo obnovu i modernizaciju postojeće željezničke infratsurkture. U ovoj su godini planirana ulaganja vrijedna 756,28 milijuna kuna, od čega na infrastrukturu otpada 338,6 milijuna kuna. Jedan od projekata je modernizacija pruge Osijek-Slavonski Šamac-Sarajevo-Ploče, čijih će 80 posto troškova pokriti zajam u okviru Pakta o stabilnosti. Inače, više od 60 posto sredstava potrebnih za investicije u ovoj godini HŽ će dobiti zajmovima, 13,9 posto odnosi se novac iz državnog proračuna, a manje od 25 posto iznose vlastita sredstva, saznali smo u Službi za odnose s javnošću HŽ-a.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zastupnici za kraći radni tjedan i protiv izvanrednog otkaza trudnicama</p>
<p>Za SDP izmjene najbolji odgovor spekulantima i zelenašima koji žele zarađivati na radnicima; ta stranka predlaže amandman o sankcioniranju seksualnog zlostavljanja i prednost pri zapošljavanju manjinskom spolu u tvrtki, ako kandidati imaju sve druge uvjete/ HSP i HKDU za treće čitanje i protiv promjene naziva zaposlenik u radnik, jer će to koštati/ Među 378.000 nezaposlenih čak 201.000 žena, upozorila Jadranka Kosor (HDZ) </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – Izmjene i dopune Zakona o radu dobile su u srijedu potporu svih klubova zastupnika Zastupničkog doma Hrvatskog sabora. No, konačna potpora uvjetovana je ugradnjom u zakon brojnih primjedbi. Neki, poput pravaša, traže čak i treće čitanje, dok SDP-ovci ne samo da hvale zakon i Vladu koja ga je predložila, već ocjenjuju da je »zakon najbolji odgovor svim spekulantima i zelenašima koji žele zarađivati na radnicima«. Osim toga iz redova zastupnika vladajuće šestorke i od drugih čule su se ocjene da taj zakon osigurava veća prava i bolju zaštitu radnika, te da ispravlja greške što su se pokazale u pet godina primjene Zakona o radu. </p>
<p>U ime predlagatelja, zakonske je izmjene obrazložio ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Istaknuo je da će se promijeniti sedamdesetak odredbi Zakona o radu, te najavio da će se idućih mjeseci predložiti izmjena cijelog paketa radno-socijalnog zakonodavstva. Dodao je da zakon osigurava veću zaštitu radnika, dodatno zaštićuje malodobnike, trudnice, majke s djecom do tri godine, samohrane roditelje s djetetom do šest godina, a pravo na pola radnog vremena ima jedan od roditelja punoljetnog djeteta, ako ono ima teže tjelesno ili mentalno oštećenje nastalo prije punoljetnosti. Radnici bi trebali dobiti obračun plaća i kad se plaće ne mogu isplatiti, te obračun otpremnina, rekao je Vidović.</p>
<p>Prijedlozi o sudjelovanju radnika u svim nadzornim odborima, smanjenje radnog tjedna sa 42 na 40 sati, kao i mogućnost da se puno radno vrijeme ostvaruje na više radnih mjesta kod različitih poslodavaca dobili su potporu većine zastupničkih klubova. Istodobno, oštroj kritici izložena je odredba kojom bi bila predviđena mogućnost da se trudnicama može dati izvanredni otkaz.</p>
<p> U ime Kluba SDP-a, Mato Arlović iznio je i dva amandmana prema kojima bi Zakon sankcionirao seksualno napastovanje na radnom mjestu, te kojima bi se prednost pri zapošljavanju dala onom spolu koji je u tvrtki u manjini, ako su u konkurenciji kandidati podjednakih sposobnosti. Naglasio je da više nitko u Hrvatskoj neće moći raditi bez plaće, jer je rok u kojem poslodavac mora isplatiti plaću, 45 dana. Dodao je da je krajem 1999. u Hrvatskoj bilo 170.000 onih koji su radili, a nisu primali plaću. </p>
<p>Anto Đapić, odnosno Klub zastupnika HSP i HKDU-a, smatra da predloženi tekst nije podoban za usvajanje i traži treće čitanje, a upozorava i na tendenciju da se od sindikata i poslodavaca stvaraju protivnici kao u klasnoj borbi, premda bi trebao postojati konsenzus rada i kapitala. Založio se za stvaranje posebnog fonda za radnička potraživanja, a protiv toga je da se mijenja naziv zaposlenik u radnik, jer misli da će to uzrokovati prevelike dodatne troškove. </p>
<p>Damir Kajin je u ime kluba IDS-a ocijenio da je Hrvatska jedinstvena po tome da više od deset posto radnika dolazi na posao, a ne prima plaću. Naglasio je da otkazi trudnicama neće spasiti hrvatsko gospodarstvo. Dodao je da zakon treba stimulirati poslodavce da sklapaju s radnikom ugovor o radu, a ne ugovor o djelu. </p>
<p>Klub HDZ-a smatra da je nezaposlenost najveća povreda prava radnika, rekla je Jadranka Kosor, te upozorila na činjenicu da je među 378.000 nezaposlenih čak 201.000 žena. Oštro se usprotivila mogućnosti da trudnice dobiju otkaz, a zahvalila je Vladi što je prihvatila da se iz Zakona o radu ne briše odredba o statusu majke odgojiteljice. Dodala je da se konačno rješenje treba naći kroz novi zakon, koji će to pravo dati i očevima.</p>
<p> I Ante Markov je, u ime Kluba HSS-a, zatražio brisanje članka o otkazu trudnicama, a kad je riječ o radničkoj participaciji u upravljanju poduzećima, smatra da bi u javnim poduzećima ta odredba mogla odmah zaživjeti. </p>
<p>Klub zastupnika HSLS-a, kazala je Darinka Orel, podržava predložene izmjene i dopune Zakona o radu, u prvom redu zato jer one donose pomak u zaštiti radnika a ujedno stimuliraju novo zapošljavanje i stvaraju bolju poduzetničku klimu. </p>
<p>Vesna Škare-Ožbolt (Klub DC-a) smatra da socijalnu sigurnost ne bi trebalo graditi na radnom odnosu koji bi imao garanciju trajnosti, već na drugim stvarima. Založila se za to da se razmotre amandmani sindikalaca i poslodavaca. </p>
<p>Glasnogovornica Kluba HNS-a i LS-a Vesna Pusić istaknula je kako će zaposlenost porasti tek onda kad bruto domaći proizvod dosegne rast od pet do šest posto godišnje. Kazala je također da se taj klub zalaže za jačanje poduzetničkog koncepta u odnosu na socijalni koncept u Zakonu o radu. </p>
<p>Nakon izlaganja predstavnika klubova, ministar Vidović rekao je da još nije došlo vrijeme za novi zakon, odnosno za cjelovitu izmjenu postojećeg zakona. Dodao je kako ni on sam nije zadovoljan djelomičnim izmjenama, no da je to kompromis. Govoreći o skraćivanju radnog vremena, ministar Vidović rekao je da je u Europi i Americi trend da se efektivno radno vrijeme povećava.</p>
<p>Goranka Jureško/ Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kompanović: Cenzus za socijalnu pomoć povratnicima 525 kuna po članu obitelji</p>
<p>OSIJEK, 7. veljače</p>
<p> – Socijalni program za povratnike na područjima posebne državne skrbi za čiju je izradu zadužena radna skupina hrvatske Vlade donijela je naputke o izradi toga programa. Zaključila je tako da treba pristupiti i izradi programa za oživljavanje gospodarstva na tim područjima. Potvrdio je to za Vjesnik predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske Josip Kompanović komentirajući sastanak održan u ponedjeljak u Zagrebu na kojem je i sam nazočio. </p>
<p>Podsjetivši da će se ovaj program izrađivati pod nadzorom Koordinacije za područja posebne državne skrbi hrvatske Vlade te u suradnji s Ministarstvom rada i socijalne skrbi kao i Vladina Ureda za prognanike, povratnike i izbjeglice, Kompanović je dodao da su prihvaćeni i prijedlozi Zajednice povratnika koji će najvjerojatnije biti ugrađeni u socijalni i gospodarski program za područja povratka. S tim u vezi, u razgovoru s njim doznali smo da je riječ o prijedlogu da cenzus za isplatu socijalne pomoći bude 50 posto veći od iznosa po kojem se ostvaruje pravo na socijalnu pomoć u drugim dijelovima zemlje.</p>
<p> »To bi značilo da će povratnici, bez obzira imaju li taj status ili im je on prema zakonu istekao, koji imaju manja primanja od 525 kuna po članu obitelji - imati pravo na socijalnu pomoć«, dodaje predsjednik Zajednice te napominje da isplata socijalne pomoći povratničkim obiteljima neće hipotekom opterećivati njihovu imovinu. Tako se predviđa da u izračun prihoda ne bi trebao ući katastarski prihod, s obzirom da je velika površina pod minama. </p>
<p>Prema prijedlogu Zajednice, školska djeca povratnici imala bi pravo na besplatne udžbenike i prijevoz do škole te besplatno zdravstveno osiguranje. Kada je riječ o pravima iz budućeg socijalnog programa, povratnici će ih ostvarivati preko regionalnih ureda za prognanike odnosno uprave za povratnike, prognanike i izbjeglice Ministarstva javnih radova, obnove i graditeljstva.</p>
<p>Komentirajući detalje o gospodarskom programu, o kojem će se raspravljati na posebnoj sjednici Vlade koncem veljače, prijedlog Zajednice povratnika usmjeren je na omogućavanje građanima s područja posebne državne skrbi da dobiju poduzetničke kredite po povoljnijim uvjetima. To se odnosi na niže kamatne stope, duži poček i rokove otplate. Prema mišljenju povratnika, dodaje Kompanović, država bi trebala otpisati dugove svim poduzećima u hrvatskom Podunavlju koji su nastali tijekom okupacije ili procesa mirne reintegracije. U kraćem razgovoru za Vjesnik, predsjednik Zajednice povratnika izvijestio nas je da je na sastanku u Zagrebu dobio potvrdu da je Hrvatska elektroprivreda svojim ispostavama na terenu uputila naputak o obustavi isključivanja struje povratnicima. Podsjetimo, to je bio jedan od zahtjeva ove udruge s nedavnog sastanka sa zamjenikom predsjednika hrvatske Vlade dr. Goranom Granićem. (Snježana Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Šprlje: Most Dubrovnik dobit će građevinsku dozvolu do kraja veljače</p>
<p>DUBROVNIK, 7. veljače</p>
<p> – Most »Dubrovnik« nikako da prevlada porođajne muke i po tko zna koji put dolazi na naslovnice, ne kao graditeljski pothvat već kao financijska afera. Njegovo posljednje »tajnovito« poskupljenje sa 52 na spominjanih 70 od početnih 37 milijuna njemačkih maraka te šturo izvješće predstavnika Hrvatske uprave za ceste Dominika Brigovića kako je »zaduženjem Hrvatske u inozemstvu i proračunskim novcem u potpunosti riješeno financiranje izgradnje mosta i pristupnih cesta«, izazvalo je burnu reakciju HSS-ova saborskog zastupnika Srećka Kljunka na posljednjoj sjednici županijskog Poglavarstva. Kljunak je čitav slučaj »začinio« s umješanosti graditeljskih lobija. </p>
<p>Budući da se u kuloarima, s izgradnjom mosta u vezu dovodi i tvrtka dubrovačko-neretvanskog župana Ivana Šprlje, metkovski »Montaling« (Šprlje je zamrznuo vlasničku i rukovodeću poziciju u toj tvrtki), nije bilo teško zaključiti da je Kljunkova »žaoka« upućena upravo čelnom čovjeku županije, inače iz redova SDP-a. </p>
<p>»Kada je riječ o tzv. građevinarskim lobijima, moram reći da su to obične gluposti. Moja tvrtka, koju sada vode drugi, nema nikakve veze s izgradnjom mosta. Priznajem da mi je zbog toga žao, kao i zato što na njemu ne radi više građevinara iz naše županije. Za mene kao čovjeka koji je sada u politici, a nekada se bavio građevinarstvom, most je najveće djelo graditeljstva i prema tome se odnosim kao i prema kirurzima koji operiraju ljudima srce ili mozak. Stručnjaci opće prakse koji su spremni pričati o mostu, pravu, kirurgiji... nisu moj već problem ovog društva. Ovo se ne odnosi samo na zastupnika Kljunka«, kazao je za Vjesnik župan Šprlje, komentirajući istupe Srećka Kljunka na Poglavarstu i na stranicama Slobodne Dalmacije. </p>
<p>Gradnja mosta, kaže on, vodi se odlično kako u građevinskom, tehničkom i tehnološkom smislu tako i u financijskom. »Valjda s ovom vikom želimo istjerati i ono malo investitora koji su došli u Hrvatsku«, zaključuje. </p>
<p>Dati novinski prostor izmišljenoj aferi, a radi se o svjetski poznatoj tvrtki, njemačkom »Walter Bau« A.G. i hrvatskom »Konstruktoru« - pitam se tko će nam od stranih investitora više doći, naglašava Šprlje te kaže da će za deset dana Hrvatska uprava za ceste županijskom Poglavarstvu dostaviti preciznu informaciju o cijeni izgradnje mosta. </p>
<p>Most Dubrovnik, prema informacijama koje ima župan Šprlje, do kraja veljače napokon bi trebao dobiti i građevinsku dozvolu. Prvi automobili, prema riječima glavnog nadzornog inženjera Hrvoja Macana, umjesto u kolovozu, proći će mostom koncem studenoga. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U Čakovcu se grade novi paviljoni za skrb o hendikepiranoj djeci</p>
<p>ČAKOVEC, 7. veljače</p>
<p> – Dječji dom Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u Čakovcu koji je početkom godine obilježio 5. obljetnicu djelovanja, od sada radi kao čakovečka podružnica Centra za radnu rehabilitaciju »Sv. Vinko Paulski« iz Oborova. O promjeni koja donosi i opsežniju i bolju skrb za hendikepiranu djecu u Međimurju, novinare su u srijedu izvijestile dosadašnja voditeljica Doma dr. Verica Jačmenica-Jazbec, te nova voditeljica podružnice Centra Katarina Hoblaj. </p>
<p>U Međimurju ima četrdesetak djece zaostale u razvoju ili pak hendikepirane, kojoj su potrebni tuđa skrb i njega. U Centru za radnu terapiju i rehabilitaciju u Čakovcu trenutačno je na dnevnom boravku 13 najteže hendikepirane djece, a tijekom ove godine moglo bi se na dnevnu skrb uzeti barem još toliko. Grade se, naime, novi paviljoni vrijedni dva milijuna kuna, a za dovršenje je potrebno još oko 800.000 kuna. Treba izvesti obrtničke radove, a namještaj već čeka u Austriji i Njemačkoj, rekla je dr. Verica Jačmenica-Jazbec. </p>
<p>»Otkako smo registrirani kao Centar za radnu terapiju i rehabilitaciju, dajemo smještaj, boravak, prehranu i njegu djece, ali i zdravstvenu i medicinsku skrb, te psihološku i radnu terapiju, uz organizirano provođenje slobodnog vremena«, naglašava voditeljica Hoblaj. »Vjerujemo da će se naći ljudi dobra srca koji će svojom potporom i donacijama omogućiti dovršenje i uređenje novih prostora, kako bismo uz pomoć brojnih volontera na dnevni smještaj i boravak primili onu teško hendikepiranu djecu kojoj je naša skrb nužna«. (D. Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zastupnici se požalili da dobivaju i 12 do 14.000 kuna manje nego za HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – Nakon što su bez veće rasprave dali zeleno svjetlo Prijedlogu zakona o HRT-u s predloženim amandmanima, članovi Odbora za zakonodavstvo Zastupničkog doma zapeli su i jedni drugima otvorili dušu na izmjenama i dopunama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika. Tim zakonom plaće se predsjednika Republike, Sabora, Županijskog doma, zastupnika, premijera i ministara smanjuju za deset posto. Iako su na kraju svi, osim Mladena Godeka (HSLS) koji je bio suzdržan, digli ruku za taj zakonski prijedlog, svoju ljutnju nisu mogli sakriti u podužoj raspravi. </p>
<p>Tako je Godek izračunao koliko zapravo zastupnici dobivaju manje u odnosu na ono što su dobivali u vrijeme HDZ-a, te iznio brojku od 12.000 do 14.000 kuna. Pritom je dodao: » Mi jadnici moramo se izboriti za ustavnu jednakost odnosno za pravo na minuli rad«. Predsjednica Odbora Ingrid Antičević Marinović kazala je da je Godekova računica točna, te da je smanjenje plaća zastupnika i veće od 50 posto kad se radi o zastupnicima s puno staža. Mario Kovač (HSLS), Nikica Valentić (HDZ) i drugi ukazali su da će realne koristi odnosno uštede u proračunu biti zanemarive. </p>
<p>Valentić je ocijenio da se radi o potezu koji ima isključivo psihološki efekt i da uštede neće pomoći gospodarstvu. </p>
<p>Koliko je za neke cijela ova rasprava bila neugodna potvrdile su i riječi Ljubice Lalić (HSS), koja je kazala da su već same rasprave o pravima zastupnika štetne po njihov dignitet. Pozvala je, kao i Valentić, da se o tome uopće ne raspravlja, već samo glasuje. Dodala je da će zastupnici, ako treba, još donijeti novca od kuće, samo neka se prestane stvarati loša atmosfera o njima. »Na terenu nas psuju a ovim raspravama koje su bolne svatko nam može dati nogom u tur«, zaključila je.</p>
<p>Godek je ocijenio da je svrha ovog poteza svidjeti se javnosti te podsjetio da je u međuvremenu promijenjen Ustav, da je Sabor time dobio puno značajniju ulogu, ali očito samo zidovi, a ne zastupnici. Vidno uzbuđena Godeka pokušala je smiriti predsjednica Antičević Marinović riječima: »Normalno je da se uzrujavamo kad se smanjuju plaće«. Godak je uzvratio - »smanjuje se naš dignitet«. </p>
<p>Antičević Marinović podsjetila je na predizborno obećanje, te pitala »gdje bi mi na tržištu rada danas dobili ovakvu plaću«. Reagirao je Darko Šantić (HNS) koji je podsjetio da nije profesionalni zastupnik, već da i dalje radi u odvjetničkoj kancelariji, te ocijenio da se radi o političkoj odluci, ali da će ipak dignuti ruku za zakon koji je nazvao mazohističkim. (G. Jureško)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mirovine u veljači bez problema jedino ako mirovinski fond stvori pričuvu </p>
<p>Sindikat umirovljenika predlaže da se poveća zaduženje države kod HNB-a te da se tim novcem svakoga mjeseca kreditira mirovinski fond, uz povoljne kamate / Upozorava da se već pri određivanju ovogodišnjeg iznosa za mirovine po posebnim uvjetima planiralo nerealno pa je mirovinski fond »prekratak« u startu, bez obzira na to kako se puni </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> – Ohrabruje isprika premijera Ivice Račana umirovljenicima i njegovo obećanje da mirovine više neće kasniti, jer to znači da bi se uskoro ipak mogla naći konačna rješenja za probleme vezane uz isplatu mirovina, prokomentirao je za Vjesnik predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Ivan Nahtigal, naglasivši da SUH ostaje kod stava da redovnih mirovina neće biti prije nego što se u Mirovinskom zavodu osigura zakonom propisana pričuva. Bez toga, potvrdit će se Vjesnikova procjena o tome da će mirovine kasniti i u veljači, složio se naš sugovornik.</p>
<p>Podsjetimo, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) morao bi imati pričuvu od jedne dvanaestine iznosa potrebnog za isplatu mirovina na godišnjoj razini. Zakonom je propisano da se taj fond mora osigurati iz državnoga proračuna, ako Mirovinski zavod to nije u stanju iz vlastitih prihoda.</p>
<p>»Dobro je poznato da su prihodi Mirovinskog zavoda planirani nerealno. Jedan od primjera za to je i način na koji su utvrđena sredstva iz državnog proračuna za mirovine po posebnim propisima. Naime, Upravno vijeće HZMO-a, na temelju rashoda koji su u 97 posto utvrđeni zakonima i ne mogu se smanjiti, utvrdilo je da će za mirovine branitelja trebati 1,9 milijardi kuna. Ministarstvo financija svelo je to pri utvrđivanju proračuna na 1,2 milijarde. Znači da samo po toj osnovi nedostaje 600 milijuna kuna, pa je posve jasno da se teško može osigurati redovna isplata mirovina«, naglasio je Nahtigal.</p>
<p> Osim toga, dodaje Nahtigal, naplata doprinosa ovisi o isplatama plaća: budući da se njihova isplata proteže kroz čitav mjesec, tako se i doprinosi u dobrom dijelu prikupljaju tek krajem mjeseca. Isplata mirovina počinje ranije, pa se često dogodi da prihod Zavoda bude ispod očekivanja. Istodobno, Zavod ne može dobiti veće pozajmice od banaka, sve dok ne vrati one prošlomjesečne. Tako se problem redovne isplate mirovina najčešće ne može riješiti kreditima poslovnih banaka. Kako je riječ o kreditima koje Zavod dobiva uz kamate koje vrijede na tržištu, svako povećanje pozajmice povlači za sobom i povećanje kamata koje treba platiti, a time rastu i troškovi HZMO-a. Osim toga, najveći su problem mirovine koje nose poštari - za približno 400.000 umirovljenika - jer za njih HZMO mora osigurati gotovinu. Pošta, naime, nema »slobodnog« novca kojim bi kreditirala isplatu mirovina, a Hrvatska poštanska banka je u problemima.</p>
<p>»Iz ovih podataka jasno je da Mirovinski zavod iz vlastitih prihoda ne može osigurati pričuvu, pa to, sukladno i Zakonu o mirovinskom osiguranju, mora osigurati država, iz proračuna«, ističe Nahtigal i dodaje kako su predstavnici umirovljeničkih udruga više puta isticali na koji se način to može učiniti. Prijedlog je umirovljenika da se HZMO-u odobri pozajmica Hrvatske narodne banke (HNB), odnosno da se poveća zaduženje države kod HNB-a te da se taj novac direktno usmjeri u mirovinsku blagajnu.</p>
<p>»Time bi se osigurala isplata mirovina uvijek istoga datuma u mjesecu«, ističe Nahtigal te dodaje kako bi bila riječ o pozajmici uz znatno povoljnije kamate nego što su pozajmice koje Zavod uzima kod poslovnih banaka. Nahtigal dodaje kako nisu u pravu oni koji tvrde da bi tako došlo do veće inflacije, jer se time ne bi povećala novčana masa u opticaju. HZMO bi, naime, svaki mjesec vraćao tu pozajmicu iz prikupljenog doprinosa, čime bi se osigurala nova pozajmica za idući mjesec, ističe naš sugovornik u Sindikatu umirovljenika.</p>
<p> Sa svim tim tvrdnjama slažu se i u Matici umirovljenika Hrvatske, odakle su premijeru poručili da ga drže za riječ, ne samo zbog tvrdnje da mirovine više neće kasniti, nego i zbog toga što je, govoreći o tom problemu, istaknuo da će se »založiti da se ubuduće sve mirovine isplaćuju do 20. u mjesecu«. Ističu kako to treba osigurati već kod isplate mirovina u veljači, bez obzira na to što će se isplaćivati povećane mirovine, jer je u proračunu predviđen dodatni novac za tu isplatu.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Gorinšek: Nisam u Saboru zbog sitne osvete Vilfanove grupe</p>
<p>Moj izbor znači pobjedu središnje linije Liberalne stranke, koju je stvorio pokojni Vlado Gotovac, kaže novi prvi čovjek zagrebačkih liberala/ Na lokalnim izborima u lipnju LS može dobiti 12 do 15 posto glasova/ Podržavat ćemo Vladu i dalje, ali zadržat ćemo pravo kritike, posebno zbog neispunjavanja predizbornih obećanja </p>
<p>Potpredsjednik Liberalne stranke Karl Gorinšek nedavno je izabran za prvoga čovjeka zagrebačkih liberala, na izbornoj skupštini koja je zorno pokazala da u liberalnim redovima i dalje nema mira, da se nastavljaju međusobni obračuni, pa i frakcijske borbe. </p>
<p>l Je li Vašim izborom za predsjednika napokon stavljena točka na sukobe zagrebačkih liberala?</p>
<p>– Zadovoljan sam što sam pobijedio u uvjetima dosta zategnutih odnosa na izbornoj skupštini. Među članstvom postoje razlike, ali mislim da one nisu toliko velike da bi potonuo liberalni brod koji se opasno nagnuo. Zadaća je novog vodstva da brod ispravi, smiri tenzije i okrene se pripremama za lokalne izbore u lipnju na kojima, uvjeren sam, pametnom politikom i pametnim koaliranjem, liberali mogu računati sa 12 do 15 posto glasova. </p>
<p> l Očekujete li suradnju i s tzv. Vilfanovom frakcijom, koja je bila protiv Vašeg izbora? </p>
<p>– Nastojat ću surađivati sa svima, a ako neki to ne žele, samo će pokazati da im nije do boljitka liberala, već do podmetanja klipova legalno izabranom vodstvu i meni. Ne želim bježati od priznanja da u LS-u ima podjela, ali ipak moram reći da one nisu »rezervirane« samo za nas. Sukoba ima i u drugim strankama, a i mediji malo prenaglašavaju naše sukobe. Kao članovi Zagrebačke alternative, nastojat ćemo podržati Gradsko poglavarstvo, ali ćemo biti protiv odluka za koje mislimo da su protuzakonite, poput odluke o legalizaciji priključaka u Kozari Boku. </p>
<p>l Koji su to i čiji interesi doveli do isključenja iz stranke bivšeg čelnika zagrebačkog LS-a Marka Bonifačića, i to tri dana prije izborne skupštine? </p>
<p>– Grupa članova gradskog LS-a, koja je bliska izvršnoj vlasti u Zagrebu, bila je nezadovoljna nekim postupcima i izjavama Bonifačića kao čelnika gradskih liberala i kao zastupnika Gradske skupštine, u kojoj se zalagao za zakonitost rada Gradskog poglavarstva. Žao mi je što je Predsjedništvo LS-a donijelo takvu odluku. Iako i ja mislim da je pretjerao u nekim izjavama, Bonifačić nije zaslužio isključenje, pogotovo ne tri dana prije izborne skupštine, čime ga se eliminiralo iz utrke za predsjednika gradskog LS-a. Ja sam, inače, bio voljan odreći se kandidature u njegovu korist. Ali, cijeli postupak oko njegova isključenja još nije statutarno riješen, pa ta odluka može biti i korigirana.</p>
<p>l Jesu li u pravu oni koji tvrde da je ovaj Vaš izbor pobjeda tzv. Kramarićeve frakcije, koja je izgubila kad se nedavno glasovalo o nasljedniku Vlade Gotovca u Saboru? </p>
<p>– Mislim da moj izbor znači pobjedu središnje linije LS-a, matice koju je stvorio pokojni Vlado Gotovac. Ja nisam ničiji čovjek, mislim svojom glavom i donosim odluke na tragu svojih uvjerenja. To, što nisam izabran za saborskog zastupnika na Gotovčevo mjesto, pokazuje da se ne držimo stranačkog statuta koji kaže da na upražnjeno mjesto dolazi prvi sljedeći na izbornoj listi. I taj je slučaj pokazao da su moji protivnici u Predsjedništvu LS-a puno jači no što bi to možda bilo poželjno.</p>
<p>l Rekli ste da je to, što niste izabrani za saborskog zastupnika, rezultat »sitne osvete grupe liberala«. O kakvoj se osveti radi?</p>
<p>– U studenom prošle godine Predsjedništvo zagrebačkog LS-a, tad još pod predsjedanjem Bonifačića, odlučivalo je o iskazivanju (ne)povjerenja dogradonačelniku, našem članu Mladenu Vilfanu. Bio sam za iskazivanje nepovjerenja, i to zato što Vilfan nije poštivao odluke Predsjedništva gradskog LS-a, a naši su predstavnici u izvršnoj i u predstavničkoj vlasti to dužni činiti. Neki su se zbog toga jako uvrijedili i od tad počinje sustavna hajka protiv mene. Nije u pitanju samo neizbor za saborskog zastupnika. Grupa kolega me je, radeći mi iza leđa, htjela pošto-poto eliminirati i iz stranačkog života. Ali, izborna skupština pokazala je da imam povjerenje stranačke baze, koja cijeni to što nisam spreman na zakulisne igre i nisam pristaša interesnih grupa u stranci. </p>
<p>l Kako komentirate Bonifačićevu tvrdnju da je Kramarić formalni čelnik LS-a, a da je stvarni vođa Mladen Vilfan?</p>
<p>– Mislim da je Bonifačić to rekao u afektu. To nije istina. Zlatko Kramarić je dobio povjerenje na izvanrednom Saboru LS-a, a u ovom je kratkom vremenu pokazao da zna voditi stranku i vjerodostojno je predstavljati u Saboru i javnosti. Istina je, doduše, da je na tom Saboru pokazan i odnos snaga u stranci te da je značajan broj liberala imao drugu opciju, glasujući za Božu Kovačevića. To može biti poteškoća u Kramarićevu radu, ali uvjeren sam da će on izdržati te kušnje. </p>
<p>l Kako kao potpredsjednik LS-a ocjenjujete jednogodišnji rad koalicijske Vlade i utjecaj LS-a na vladajuću politiku?</p>
<p>– Rad Vlade može se ocijeniti uspješnim, unatoč svim nesuglasicama. Stranke su u koaliciju ušle sa šest različitih političkih programa, ali su se našle na zajedničkom programu Vlade koji je rezultat kompromisa. Svi su napravili neke ustupke, iako je SDP, kao najjača stranka, uspio nametnuti prije svega svoje programe. Utjecaj liberala ograničen je time što imamo samo jednog ministra i dva zastupnika. Ne možemo presudno utjecati na mnoge odluke, ali se naša riječ ipak čuje. Podržavat ćemo Vladu i dalje, ali zadržat ćemo pravo da budemo i njezini kritičari, jer na rad Vlade imamo dosta primjedbi, posebno zbog toga što ne ispunjava predizborna obećanja. </p>
<p>Očekivali smo da će doći do značajnijih promjena u funkcioniranju državne vlasti, posebno lokalne uprave i samouprave. Trebalo je ići na prijevremene lokalne izbore tri mjeseca nakon inauguracije nove Vlade i vući radikalnije poteze u gospodarskoj politici. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Norac uhićen u Zagrebu, Čanić u Gospiću, a pritvoreni u Rijeci </p>
<p>Umirovljeni general možda će biti izručen Haagu, ali zbog toga neće biti obustavljen proces protiv njega u Hrvatskoj, rekao je Hrast </p>
<p>RIJEKA, 7. veljače</p>
<p> - U srijedu je u Zagrebu uhićen umirovljeni general Mirko Norac, nakon što je županijski državni odvjetnik u Rijeci Drago Marincel podnio Županijskom sudu u Rijeci zahtjev za proširenjem istražnog zahtjeva u slučaju gospićke skupine. Na temelju tog zahtjeva u Gospiću je istoga dana uhićen Norčev ratni zapovjednik i član Kriznog štaba Gospića Milan Čanić. </p>
<p>U srijedu u podne državni odvjetnik Marincel kratkim je pismenim priopćenjem izvijestio novinare da je Županijsko državno odvjetništvo zatražilo da se istraga prišproširi na Norca i Čanića zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava. </p>
<p>Riječ je o ratnom zločinu protiv civilnog stanovništva, iz članka 120, stavak 1 Kaznenog zakona RH. Na kraju priopćenja navodi se da je na temelju članka 102. Zakona o kaznenom postupku (stavak 1 točke 2 i 4) za Norca i Čanića predložen pritvor. </p>
<p>Kad su novinari dobili priopćenje iz Gospića im je neslužbeno dojavljeno da je Čanić uhićen, a u riječki zatvor stigao je oko 15 sati. Zamjenik županijskog državnog odvjetnika Doris Hrast, kojeg su novinari opkolili nakon izlaska iz ureda istražne sutkinje Sajonare Čulina - koja je i u srijedu saslušavala nove svjedoke u slučaju »Gospić«, nije znao reći gdje je general Norac, odnosno je li uhićen i kad će biti prepraćen u riječki zatvor. Hrast je novinarima rekao da je istražna sutkinja donijela rješenje o određivanju pritvora za Čanića i Norca, te da se čeka da se to i realizira.</p>
<p> U tom trenutku, kako su novinari neslužbeno saznali na riječkom sudu, Norac je sam krenuo za Rijeku, a bilo je i tvrdnji da ga prati specijalna policija. Hrast je još napomenuo da se umirovljenog generala tereti za likvidaciju Srba na Lipovoj Glavici, Pazarištima, te za nestanak građana srpske nacionalnosti u Karlobagu. Norca su dosad teretila dva svjedoka u slučaju »gospićke skupine« - Stjepan Grandić (za likvidaciju skupine Srba na Lipovoj Glavici) i Siniša Glušac (za pogubljenje u Pazarištima). </p>
<p> Norac je 1991. bio zapovjednik 118. brigade HV-a. Sumnjiči ga se da je kao odmazdu za pokolj 28 Hrvata u Širokoj Kuli zatražio da se pogubi određeni broj građana srpske nacionalnosti s gospićkog područja. </p>
<p>U slučaju da iz Haaga zatraže izručenje Norca, prema riječima Hrasta, on će biti izručen jer »Haaški sud koji vodi istragu o Medačkom džepu ima prednost pred domaćim zakonodavstvom«. Bude li Norac izručen Haagu, postupak protiv njega u Hrvatskoj, vezano uz »slučaj Gospić«, neće biti obustavljen, napominje Hrast. »Naime, u pitanju su dva odvojena događaja - Medački džep i 'gospićki slučaj'. Iako su različita samo mjesta izvršenja djela, njihova kvalifikacija je ista - odnosno, riječ je o ratnom zločinu«, istaknuo je zamjenik županijskog državnog odvjetnika. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zbog uhićenja prekinuta saborska rasprava</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - U popodnevnom dijelu rasprave u Zastupničkom domu Vladimir Šeks, predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a, zatražio je polusatnu stanku zbog »glasina da je izdan nalog ili da je već uhićen general Mirko Norac«. Zbog razmatranja te novonastale situacije tražimo da Sabor na pola sata prekine rad, naglasio je Šeks. U ime Kluba zastupnika HKDU-a i HSP-a Anto Kovačević solidarizirao se s tim zahtjevom HDZ-a, rekavši da uhićenjem generala Norca, zapovjednika obrane Gospića, nije uhićen samo on već i cijela Hrvatska. (I. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Tus: Predviđam ubrzani ulazak Hrvatske u NATO</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Nakon što je hrvatski predsjednik Stjepan Mesiću predao vjerodajnice Antonu Tusu, prvom veleposlaniku Republike Hrvatske pri NATO-u, general Tus je u kraćem razgovoru za Vjesnik u srijedu potvrdio da će struktura hrvatske misije pri Sjevernoatlantskom savezu imati civilni i vojni dio.</p>
<p> »Dio misije činit će civilno-diplomatska, a drugi dio vojna struktura. Kao šef misije bit ću načelnik i jednoga i drugog dijela. Civilni dio činit će tri diplomata Ministarstva vanjskih poslova Mario Horvatić, Marta Nakić i Veselko Grubišić«, istaknuo je veleposlanik koji u ponedjeljak odlazi u Bruxelles. Dodao je da još nije određeno tko će biti glavni vojni izaslanik, ali mora biti visokog vojnog ranga. </p>
<p>»Za Hrvatsku je najvažnije da postajemo sudionici u odlučivanju i da će budućnost ulaska u NATO sad ovisiti o nama. Moramo postati članica koja se priprema i očekuje da će ući u Sjevernoatlantski savez. S tim u vezi uručit ću akreditive glavnom tajniku NATO-a Georgeu Robertsonu u ponedjeljak, 12. veljače«, kazao je.</p>
<p> Zamoljen da komentira kad bi Hrvatska mogla ući u NATO, veleposlanik nije htio spekulirati o tome. No, »predviđam ubrzani ulazak Hrvatske u Sjevernoatlantski savez, kao i ispunjenje svih uvjeta koji su nam potrebni za to. Brži ulazak u NATO nužan je i mogao bi pomoći Hrvatskoj da riješi sva sigurnosna pitanja koja stoje pred njom«, zaključio je Tus. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Miljavac: Zbog eksplozije u Ogulinu i ja sam pod istragom</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - U istrazi protiv bivših djelatnika Ministarstva obrane, umirovljenih generala Vladimira Zagorca i Matka Kakarigija te umirovljenog brigadira Jurja Vojkovića, kao i bivšeg vijećnika zagrebačke Gradske skupštine Antuna Šporera, pred istražnim sucem Županijskog suda u Zagrebu Zoranom Luburićem u srijedu je svjedočio bivši ministar obrane Pavao Miljavac. Tu četvoricu tereti se za nezakonitu obnovu vikendice Antuna Šporera u Novigradu, oštećene u ratu, a investicija je bila vrijedna milijun kuna. </p>
<p>Miljavac je nakon svjedočenja izjavio novinarima da se njegov iskaz odnosio na okolnosti pod kojima je nastao ugovor o adaptaciji Šporerove kuće. »Prema dopisu na koji sam dao suglasnost kao tadašnji načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, stoji da je sve išlo po zadanoj proceduri«, rekao je bivši ministar i dodao da je iz dopisa bilo vidljivo da je štetu počinila Hrvatska vojska, te da je raspisan natječaj i odabran najbolji izvođač radova. </p>
<p>Miljavac je iznio podatak da se od MORH-a traži odšteta za oko 10 tisuća oštećenih objekata, te da je Ministarstvo »tu i tamo znalo izići u susret zahtjevima«, u slučajevima kad se procijenilo da bi eventualnim sudskim sporovima nastala veća šteta nego nagodbom. MORH je tijekom 1998. i 1999. u kratkom roku morao isplatiti oko 70 milijuna kuna za odštete. »Kao ministar obrane, uspio sam privremeno zabraniti skidanje novca s računa, jer je došlo u pitanje normalno funkcioniranje Ministarstva«, rekao je Miljavac. Ustvrdio je da je taj problem i dalje prisutan jer su sadašnji odštetni zahtjevi golemi, a kamate veće od 18 posto, pa će Vlada morati naći neko rješenje.</p>
<p>Na novinarsko pitanje je li Šporeru obnovljena vikendica zato što je digao ruku za HDZ u Gradskoj skupštini, Miljavac je odgovorio: »Ja tih podataka nemam«. Na upit zašto je umirovljen general Kakarigi koji je navodno dobio stan od MORH-a i zatim ga ustupio bratu, bivši ministar kazao je da je Kakarigi otišao u mirovinu na njegov prijedlog jer je imao sve uvjete. »Rekao sam mu da nisam imao ni vremena ni želje sve raščišćavati. Ako si nešto napravio, postoji dokumentacija i naletjet ćeš, kazao sam mu«, izjavio je Miljavac.</p>
<p>DC-ov saborski zastupnik spomenuo je novinarima da je i on pod istragom zbog eksplozije u ogulinskoj vojarni jer je 1992. i 1993. bio zapovjednik Zbornog područja Karlovac. Ali, smatra da ga se tereti neopravdano jer je mina koja je prouzročila ogulinsku tragediju bila uskladištena od 1994. godine. Bivši ministar na kraju je istaknuo da se nikad nije okoristio svojom funkcijom niti je izvukao kakvu materijalnu korist. (D. Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Na čišćenju Dunava moglo bi se zaposliti sedam milijuna ljudi </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Dvodnevni sastanak Foruma udruga poslodavaca jugoistočne Europe (SEEEF - South Eastern Europe Employers' Forum) u srijedu je završio u Zagrebu prihvaćanjem završnog dokumenta. Skup je organizirala Međunarodna organizacija rada, budimpeštanski Odjel za Srednju i Istočnu Europu, te Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).</p>
<p>Kako su izvijestili iz HUP-a, na sastanku je bilo riječi o poboljšanju socijalnog dijaloga i stvaranju povoljnijih uvjeta za poslovanje u regiji. Bila je to priprema skupa koji će se u sklopu Pakta o stabilnosti održati u Budimpešti 19. i 20. veljače, a odnosi se na inicijativu društvene kohezije u zemljama obuhvaćenima Paktom. </p>
<p> To je bio četvrti sastanak Foruma na kojemu su, uz dosadašnje članove predstavnike poslodavaca Albanije, Bugarske, Rumunjske i domaćina Hrvatske, prvi put bili predstavnici udruga poslodavaca iz Jugoslavije i Bosne i Hercegovine, te član Međunarodne organizacije poslodavaca iz Ženeve. U završnom dokumentu naznačeni su prioriteti poslodavačkih udruga europskog jugoistoka u otvaranju radnih mjesta. Raspravljalo se o projektu čišćenja Dunava što bi, prema predviđanjima Međunarodne organizacije rada (ILO), moglo zaposliti čak sedam milijuna ljudi. Znatan broj radnih mjesta, prema mišljenju sudionika sastanka, moguće je otvoriti i projektima obnove energetske, prometne i telekomunikacijske infrastrukture.</p>
<p> Zaključeno je da ekonomsku suradnju na području jugoistočne Europe valja poboljšati uklanjanjem carinskih barijera i olakšavanjem kretanja poslovnih ljudi u zemljama regije. Udruge poslodavaca iz jugoistočne Europe naglašavaju da je u interesu poslodavaca, kao i općeg jačanja gospodarstva, jačanje bipartitnih i tripartitnih odnosa među socijalnim partnerima, te njihovo uključivanje u izradu nacionalnog programa stvaranja novih radnih mjesta, navodi se u priopćenju HUP-a. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ličko-senjski stožer: U pritvoru čovjek koji je spriječio agresora da od Gospića napravi Vukovar </p>
<p>GOSPIĆ,7. veljače</p>
<p> - U povodu uhićenja i privođenja Milana Čanića u Istražni centar riječkog Županijskog suda, Stožer za zaštitu digniteta Domovinskog rata Ličko-senjske županije u Gospiću održao je u srijedu izvanrednu konferenciju za novinare.</p>
<p> Glasnogovornik Stožera Darko Milinović rekao je da je lišen slobode prvi čovjek obrane Gospića, koji se od 1990. borio za slobodu, koji je spriječio agresora da od Gospićana napravi Vukovarce i od Gospića Vukovar. »Indikativno je i to da su prije dva dana Zakonom o oprostu abolirane 84 osobe srpske nacionalnosti zbog nedostatka dokaza o zločinima koje su 1991. počinile nad Hrvatima Široke Kule«, rekao je Milinović. Prenio je poruku Milana Čanića koji je izjavio da »ponosno ide u zatvor jer je sve dao za Hrvatsku, te da bi se i danas, kad je lišen slobode, da ga netko pozove, Hrvatskoj stavio na raspolaganje«.</p>
<p> Novinarima je rečeno da Stožer ima informacije da se slobode lišava i general Mirko Norac, drugi čovjek Domovinskog rata koji je organizirao obranu Gospića. Stoga Stožer poručuje vladajućoj šestorci da ih se »može zatvarati i gaziti, ali im ponos ne može nitko zgaziti, te da bi se i danas stavili na raspolaganje Hrvatskoj, kad bi bilo potrebno, na dobrobit svih njezinih građana«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvatska - Poljska: Očekuje se jačanje suradnje u brodogradnji i turizmu</p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Hrvatsko izaslanstvo na čelu s predsjednikom Vlade Ivicom Račanom u nedjelju će otputovati u trodnevni posjet Poljskoj, rekla je novinarima u srijedu glasnogovornica Aleksandra Kolarić. Dodala je da u odnosima dviju zemalja nema otvorenih pitanja te da će Hrvatska dobre političke odnose s Poljskom pokušati iskoristiti za jačanje gospodarske suradnje. »Dvije zemlje povezuje zajednički vanjskopolitički cilj - ulazak u zapadnoeuropske integracije«, istaknula je napomenuvši da Hrvatska očekuje od Poljske pomoć u procesu približavanja NATO-u i Europskoj uniji. </p>
<p> Robna razmjena nije zadovoljavajuća i bilježi trgovinski deficit, kazala je Aleksandra Kolarić. Lani je hrvatski izvoz u Poljsku pao na 22,4 milijuna dolara u odnosu na 1999. godinu kad je bio na razini 39,6 milijuna dolara, s druge strane, iz Poljske je uvezeno u Hrvatsku roba u vrijednosti od 23 milijuna dolara. </p>
<p> Uz prehrambene proizvode, Hrvatska u Poljsku izvozi lijekove, alkoholna pića i aluminij, dok Poljska u Hrvatsku najviše izvozi automobile i namještaj. Poljska ulaganja u Hrvatsku iznosila su samo 300.000 dolara u prošloj godini. </p>
<p>U prvoj polovici ove godine Hrvatska turistička zajednica otvorit će tamo svoj ured pa se očekuje veći dolazak poljskih turista, koji su s 270.000 posjeta lani bili na šestom mjestu. </p>
<p> Hrvatska je zainteresirana i za poboljšanje suradnje u brodogradnji, a u pripremi je ugovor o slobodnoj trgovini, važan za prijam Hrvatske u CEFTA-u. Službeni Zagreb nada se da će taj sporazum biti potpisan tijekom ove godine. Još nisu postignuti ugovori o znanstveno-tehničkoj i međuregionalnoj suradnji te o socijalnom osiguranju. Kolarić je rekla kako je još moguće da hrvatski ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek u Poljskoj potpiše sporazum o pomorskoj suradnji.</p>
<p> Hrvatsko izaslanstvo će se u Varšavi susresti s poljskim predsjednikom Aleksandrom Kwasniewskim, premijerom Jerzyjem Buzekom i predsjednicima gornjeg i donjeg doma poljskog parlamenta. Također, posjetit će Poljsku gospodarsku komoru. U Krakowu će, pak, razgovarati s predstavnicima županijskog ureda i posjetiti tvornicu Pliva-Krakow. U izaslanstvu bit će, među ostalima, ministri kulture i prometa, Antun Vujić i Alojz Tušek, voditelj pregovaračkog tima s EU-om Neven Mimica Neven Mimica, zamjenica ministra gospodarstva Maja Drinar, te četiri gospodarstvenika od kojih su dvojica predstavnici Plive i Podravke. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Brstilo: Svinjetina iz Đakova zaražena brucelozom nije opasna za ljude </p>
<p>ZAGREB, 7. veljače</p>
<p> - Meso svinja u Đakovštini zaraženih brucelozom koja među životinjama izaziva zarazne pobačaje, nije opasno za ljude ako ga jedu. Naime, ne radi se o vrsti uzročnika zaraze koji je opasan za ljude, rekao je u srijedu za Vjesnik dr. Mate Brstilo, ravnatelj Uprave za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p> Dr. Brstilo kaže da se zaraza na području Đakovštine vjerojatno proširila zbog neprovođenja kontrole na stočnoj farmi Fond. Upozorava da je zaraza vjerojatno potekla od nerasta iz uvoza i da te bolesti, koja se u Hrvatskoj najčešće pojavljuje oko sliva Save do Županje, nema u organiziranom uzgoju. Od prve dojave veterinarske službe iz Đakova, stočna farma Fond i manji broj seljačkih domaćinstava koja drže svinje pod nadzorom su veterinarske inspekcije i službi. Protiv odgovornih na farmi pokrenut je kazneni postupak, ističe ravnatelj Uprave. </p>
<p>U skladu sa Zakonom o veterinarstvu i propisima, veterinarska inspekcija odredila je mjere suzbijanja i iskorjenjivanja bolesti, a sve seropozitivne životinje upućene su na klanje. No, zaraženo meso ne može se prodavati pod uobičajnim okolnostima. Dr. Brstilo napominje da je seropozitivnim krmačama izdana veterinarska isprava u kojoj se navodi da se meso ne može pustiti u prodaju kao svježe, nego samo ako se prethodno termički obradi na temperaturi većoj od 72 stupnja Celzijeva na kojoj se pouzdano uništava bakterija Brucella. Takvo meso tretira se kao »uvjetno valjano«.</p>
<p> Ministarstvo je ove godine za suzbijanje bruceloze propisalo Naredbu za dodatne i pojačane mjere kontrole bolesti, što se finacira iz državnog proračuna. Pod pojačanim nadzorom, seropozitivne životinje izdvajaju se iz uzgoja i šalju u registrirane klaonice. Tamo se pod nadzorom inspekcije obavlja klanje i pregled, a meso se može koristiti samo nakon termičke obrade. </p>
<p>Dr. Brstilo ističe da su se u nekim tiskovinama pojavile neutemeljene tvrdnje da se u zagrebačkim mesnicama prodaje meso bruceloznih svinja, te da odgovorni u Ministarstvu poljoprivrede o pojavi te bolesti »šute«. To nije točno, kaže, jer su sve životinje obuhvaćene propisanim mjerama kontrole zdravstvenog stanja, a nadzire se i ispravnost proizvoda životinjskog podrijetla. (M. Petković)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010208].
|
