NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010507].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 186103 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.05.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Grčki test za lipanjski posjet Ukrajini</p>
<p>Pohod pape Ivana Pavla II. Grčkoj i Siriji ostavio je dobar dojam, jer je i ovom prilikom učinio ono što su njegovi prethodnici propustili učiniti/ Ipak, povratak na neko kršćansko jedinstvo, u kojem bi pravoslavne crkve trebale nadići zatvorenost u nacionalne okvire, a Katolička crkva napustiti monopol na kršćanski univerzalizam, zvuči kao utopija, a u najboljem slučaju kao povijesni anakronizam </p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Pohod pape Ivana Pavla II. Grčkoj i Siriji, putovima prvog kršćanskog misionara apostola Pavla - kroz Atenu do Damaska, za sada je ostavio dobar dojam. Wojtyla je i ovom prilikom učinio ono što su njegovi prethodnici propustili učiniti. U Ateni se pokajao za zločine latinskih križara koji su 1204. napali i osvojili bizantsku prijestolnicu Carigrad, a u Damasku je kao prvi katolički Pontifex Maximus ušao u čuvenu džamiju Omayyad, mjesto na kojemu je, navodno, apostol Pavao doživio preobraćenje.</p>
<p>Papin put u pravoslavnu Grčku dugo je planiran. On je uvertira u njegov posjet Grkokatoličkoj crkvi u Ukrajini, koji ga očekuje u lipnju, a koji Ukrajinska pravoslavna crkva (koja pripada Moskovskom patrijarhatu), poticana netrpeljivošću moskovskog i ruskog patrijarha Alekseja II., dočekuje sa sumnjom. Tim više što Papa dolazi u dogovoru sa svjetovnim ukrajinskim vlastima a kijevski metropolit Vladimir tvrdi da iz Vatikana još nije dobio službenu obavijest o Papinu posjetu. </p>
<p>Aleksej II., patrijarh najveće i, uz grčku, najutjecajnije pravoslavne crkve, učinio je sve što je bilo u njegovoj moći da utjecajem na ruske predsjednike - prvo Jeljcina, a onda Putina - onemogući priznanje Katoličke crkve kao ravnopravne vjerske zajednice u Rusiji, a sada pokušava spriječiti i Papin posjet Ukrajini. </p>
<p>Zapravo je u ovom slučaju došlo do zbližavanja između svjetovnog i vjerskog centra moći, koji su se udružili u strahu - Kremlja pred ekspanzijom NATO-a, a Ruske pravoslavne crkve pred ekspanzijom katolištva, koje je ponovno »živnulo« u još uvijek većinski pravoslavnoj Ukrajini. Ovo je drugi put da se Moskva uplašila Wojtyle. Prvi put to je bilo 1978. kad je Wojtyla izabran za papu. I onda je to dočekano u Kremlju kao scenarij za rušenje »željezne zavjese«, što se pokušalo »prevenirati« angažmanom atentatora Ali Agce. Danas se Papu pokušava spriječiti političkim metodama i tvrdnjama da je njegov posjet prvenstveno političke, a ne vjerske naravi, jer je Kijev (stara prijestolnica prve ruske države) u očima Moskve bio i ostao geostrateška »vrata za Rusiju«.</p>
<p>Zato je pohod u Atenu bio dobar test za Kijev, koji je Papa položio s izvrsnim. Na stranu to što je atenski i grčki patrijarh Hristodoulos uvjetovao Papin posjet pokajanjem za zločine križara. Na koncu, bio je i red da se jedan katolički poglavar napokon ispriča za osvajanje kršćanskog Carigrada. I dalje ostaju tri ključna povijesna spora koje pravoslavlje zamjera Katoličkoj crkvi. Prvi je crkveni raskol 1054., za što su istočni kršćani optužili Papina izaslanika u Carigradu, bahatog kardinala Umberta Candida da Silvu, koji je »na svoju ruku« prokleo carigradskog patrijarha Fotija. Drugo je već spomenuto križarsko osvajanje Carigrada i osnivanje tzv. Latinskog carstva na tlu Bizanta. Treće, i ono što pravoslavni najviše zamjeraju katoličkoj subraći, jest činjenica da Rim nije prstom maknuo kako bi pomogao Carigradu prilikom turske opsade 1453. </p>
<p>Iako je ekumenske procese približavanja zapadnog i istočnog kršćanstva pokrenuo već papa Ivan XXIII., veliki reformator Crkve i pokretač Drugog vatikanskog koncila, iako je njegov nasljednik papa Pavao VI napravio povijesni iskorak izmirivši se (nakon tisućgodišnje zavade) s carigradskim patrijarhom Atenagorom, upravo je Wojtyla, svojom spremnošću na priznanje i pokajanje za povijesne grijehe Katoličke crkve, napravio najviše za ekumensko približavanje »sestrinskih crkava«. </p>
<p>Međutim, usprkos službenom posjetu Ateni, i to više zahvaljujući pozivu grčke države, negoli spremnosti Grčke pravoslavne crkve, ovo je vjerojatno najviše što Papa može napraviti na unapređenju dijaloga između zapadne i istočne Crkve. Jer pravoslavne crkve razvile su tokom stoljeća specifičnu autokefalnost, ostavši zatvorene unutar nacionalnih država, uvijek blisko povezane sa svjetovnom vlašću (a Ruska crkva to je na svoj način ostala i u olovnim vremenima komunizma). </p>
<p>Stoga povratak na neko kršćansko jedinstvo, u kojem bi pravoslavne crkve trebale nadići zatvorenost u nacionalne okvire, a Katolička crkva napustiti svoj monopol na kršćanski univerzalizam, zvuči kao utopija, a u najboljem slučaju kao povijesni anakronizam.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nezaposlenost u izbornom škripcu</p>
<p>Je li zaista krenulo nabolje u liječenju najveće hrvatske bolesti - nezaposlenosti, kako nas u posljednje vrijeme uvjeravaju/ Živimo li bolje ali to još nismo primijetili jer nam samozatajni političari to još nisu rekli </p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Prošlog četvrtka nije održana redovna sjednica Vlade. Novinarima je objašnjeno da se zbog prvomajskog vikenda, koji se protegnuo od petka do utorka navečer, nisu uspjeli održati svi potrebni koordinacijski dogovori pa će sljedeća, ovotjedna sjednica imati dulji dnevni red. Naravno, nitko u to nije povjerovao. Predizborna groznica trese hrvatske stranačke strojeve pa su se čelnici rastrčali uzduž i poprijeko Lijepe naše kako bi složili što bolje izborne liste za lokalne izbore. </p>
<p>U petak ih je zbog toga prekorio predsjednik države, rekavši da Vlada ima još toliko puno posla da si ni u kojem slučaju ne bi smjela dozvoljavati preskakanje redovnih sjednica četvrtkom. A ipak, Ivica Račan i njegovi ministri mogu upravo u jednoj nedavnoj izjavi Stipe Mesića bez puno muke naći jako dobru ispričnicu za taj potez. Predsjednik Mesić je, naime, prije nekoliko dana ustvrdio da se u Hrvatskoj već živi bolje, a tvrdnju je potkrijepio podatkom o povećanom zapošljavanju. Ako je, dakle, krenulo nabolje u liječenju najveće rak-rane hrvatskog gospodarstva - masovne nezaposlenosti, onda si valjda Vlada, kao svojevrsni strojovođa vlaka napretka i razvitka, može priuštiti dan-dva odmora od državnih poslova.</p>
<p>Da je doista krenulo na bolje uprla se u subotu dokazivati i Hrvatska televizija. I to baš na području nezaposlenosti, koja muči oko 400.000 građana a ni onih stotinjak tisuća koji rade a plaća im se kao čudo ukazuje svakih nekoliko mjeseci, nisu u boljem položaju. Pronašli su, naime, neimari s prisavske dalekovidnice podatak da turistička poduzeća i obrti traže ovih dana od zavodâ za zapošljavanje da im pronađu čak 10.000 sezonskih radnika. Priču su uspjeli začiniti i izjavom jednog vlasnika priobalnog restorana koji, zbog nestašice domaće radne snage, razmišlja čak i o tome da »uveze« - pozove svog starog, predratnog kuhara iz - Srbije!</p>
<p>Dakle, mora da taj vrag nezaposlenosti i nije tako crn, pogotovo ako zidare uvozimo (a uvozimo, ponajviše iz Rumunjske) a i brodogradilišta zazivaju internacionaliziranje tržišta rada jer im nedostaju varioci i ostali visokokvalificirani radnici.</p>
<p>Kamo su nestali svi oni varioci, koji su desetljećima u hrvatskim brodogradilištima gradili brodove koje je svijet ocjenjivao »mercedesima« među brodovima? Gdje su svi ti konobari, šefovi kuhinja koji su »držali« hrvatski turizam na visokim granama, kamo nestadoše zidari, bageristi i keramičari koji su gradili širom Hrvatske i svijeta....? Na burzama rada ih nema, u najmanju ruku nema ih dovoljno. Nisu se oni nigdje izgubili. Otišli su, sasvim svjesno, raditi tamo gdje se od brodogradnje, građevinarstva i turizma živi bolje i sigurnije. Baš kao i onih stotinjak tisuća mladih i dobro školovanih, koji su sreću potražili u svijetu, umjesto da kod kuće pišu desetke pa i stotine molbi, koje im neće donijeti posao. Ne treba puno mašte da se zamisli kako bi izgledala slika službeno registrirane nezaposlenosti da su oni ostali kod kuće.</p>
<p>U tom svjetlu treba promatrati i podatke o povećanom zapošljavanju. I lani je bilo slično u travnju i svibnju, mjesecima kada se ipak nešto lakše može naći posao, makar i sezonski. No, već lipanj vraća priču korak unazad, jer se tada na burzama po prvi puta pojavljuju maturanti koji ne nastavljaju školovanje na fakultetima a posla za njih uglavnom nema (osim »na crno«).</p>
<p>Bolji život je lajtmotiv svakih izbora pa i ovih lokalnih, I razumljivo je da stranke, pogotovo one na vlasti, uprežu sve snage da pokažu da njihova obećanja slijede i rezultati. Razumljivo je i selektivno korištenje statističkih podataka u predizborne svrhe. No, uvreda je zdravom razumu ako se računa da će bilo tko prije povjerovati statistici nego pogledu u vlastiti kućni budžet. </p>
<p>Predizborne kampanje led su na kojem svako »otklizavanje« može skupo stajati. Stoga i iznenađuje koliko često naši vodeći političari sami sebi i svojim koalicijskim partnerima »skaču u usta«. Pogotovo ako ove lokalne izbore sve stranačke središnjice smatraju, a to je sasvim očito, i te kako značajnim testom ne samo rejtinga lokalnih ogranaka nego i lakmus papirom uspješnosti stranačke politike na državnoj razini. </p>
<p>Sasvim je razumljivo da u borbi za glasove svatko svoga konja najviše hvali. No, ako pri tome svako malo »pričepi« koalicijske partnere, onda se već doista mora postaviti pitanje političke zrelosti stranačkih vođa. Pogotovo kad birače pokušavaju uvjeriti kako se jako dobri rezultati rada »njihovih« ministara u javnosti ne vide, jer su ministri jako samozatajni pa ih ne obznanjuju na sva zvona. (Upravo to je, primjerice, učinio predsjednik Sabora i HSS-a Zlatko Tomčić, govoreći o ministru Željku Peceku.) To bi se, naime, bez puno zlobe moglo protumačiti kao da javnost (čitaj: građani, birači) ne vidi da živi bolje jer joj to nitko još nije rekao.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatska i SRJ jedine u Europi nemaju zakon o azilu</p>
<p>U Europi se više govori o kontroli, nego o sprečavanju ilegalnih migracija, jer nekim zemljama nedostaju i stanovnici i radnici, kaže Božena Katanec, načelnica Odjela migracija u MUP-u RH / Ilegalcima nije cilj ostati u Hrvatskoj, jer nema dovoljno posla/ Hrvatska teško kontrolira sve veći ilegalni tranzit, jer nema odgovarajuće opreme za granicu koju je teško nadgledati </p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - »Prema istraživanjima europskih demografa, do 2030. godine svjetsko bi pučanstvo moglo dosegnuti 8,7 milijardi ljudi. Procjenjuje se da u svjetskim prostorima godišnje kruži od 50 do 100 milijuna ljudi, što legalno, što ilegalno. U Europi su te migracije posebno jake i nisu tako nepoželjne, kako izgleda. Naime, prirodni rast stanovništva u zapadnoj Europi vrlo je nizak i neke zemlje (primjerice Njemačka i Italija), dosežu izvjesnu željenu stopu rasta upravo zahvaljujući migracijama. Stoga u Europi nije baš popularno govoriti o sprečavanju ilegalnih migracija, poželjnija je - kontrola«.</p>
<p>Rekla nam je to na početku razgovora o problemu ilegalaca kod nas, Božena Katanec, načelnica Odjela migracija u MUP-u RH. No, kako je napomenula, u zemljama u koje migranti dolaze i u kojima ostaju, izražena je ksenofobija, dolazi do sraza zbog kulturoloških razlika, dolaze ljudi s drugačijim navikama i običajima. Kao ključni problem u svemu tome načelnica Katanec navodi integraciju tih ljudi u novu sredinu, jer u protivnom, ako se ne uklope, stvaraju se geta.</p>
<p> Isto tako navodi kako je lažna slika da ti ljudi nisu potrebni jer oni obavljaju »najniže« poslove, najjeftinija su radna snaga i može ih se eksploatirati do krajnjih granica. »Oni se nigdje ne mogu pojaviti kao osobe s identitetom, jer se u protivnom izlažu deportaciji. Ne može se govoriti o njihovu progonu, jer Europa se trudi da sve bude u skladu sa standardima o ljudskim pravima, ali ipak se veliki broj tih ljudi krije i ostaje 'crna masa'. A kako su u pitanju veliki gradovi, godinama neće biti otkriveni«, kaže načelnica Katanec.</p>
<p>U Europi je 1991. godine bilo 2,5 milijuna stranih državljana koji su živjeli ilegalno. Dvije godine kasnije zabilježen je priljev od 350.000 ilegalaca, a godinu kasnije 500.000. Brojka se povećava. U Hrvatskoj je lani uhićeno oko 24.000 ilegalaca (u tranzitu ih je bilo i do tri puta više), godinu ranije policija ih je uhvatila 12.314, a 1998. godine 10.566. Hrvatska je na cijelom tom putu ilegalaca još uvijek »samo« tranzitna zemlja, jer su mogućnosti zapošljavanja vrlo male, gotovo nikakve. Pomalo je »prezasićena« i Austrija pa su tzv. ciljane zemlje ilegalaca na krajnjem zapadu Europe, skandinavske zemlje, itd.</p>
<p> Načelnica objašnjava kako se to odražava na Hrvatsku: »Hrvatskoj su problem zemlje u našem zaleđu. Tako, primjerice, BiH ima posve neprimjeren vizni sustav, pa ilegalci tamo dolaze masovno (inače, u strukturi ilegalaca, u Hrvatsku ih 80 posto dolazi iz BiH, op. a.). Pod pritiskom Europe uveli su vize za Iran, ali raste broj Tunižana, Marokanaca i uopće ilegalaca iz zemalja sjeverne Afrike no i ostalih istočnih zemalja. Avionske linije iz Istanbula za BiH prepune su i na kartu se čeka po tri mjeseca, a kada su u BiH, ilegalci mogu dalje u Europu, preko Hrvatske - i pješke«.</p>
<p>Osim avionima, ilegalci koriste sve ostale mogućnosti prijevoza, a jedan od učestalih je i u velikim kamionima. Tu je pak problem što hrvatska policija nema dovoljno dobru opremu, odgovarajuće kamere s kojima se vidi unutrašnjost kamiona, jer zbog sporog, »ručnog« pregleda stoji cijeli promet. Veliki je problem i kontrola cijele granice, također zbog nedostatka odgovarajuće opreme, ali i zato što je duga i na velikom dijelu neprohodna. </p>
<p>Primjer takvog slučaja je granica u Međimurju, kamo ilegalci najviše i »navaljuju«, jer su u šumama gotovo neuhvatljivi. Naime, prema standardima zapadnih zemalja, u osiguranju i kontroli državne granice potrebni su i koriste se tzv. protupješadijski radari (uređaji za detektiranje ljudi na udaljenosti od jednog do pet kilometara), koje hrvatska policija nema, kao ni termovizijske kamere (koje »vide« kroz kamione i ostale zapreke, reagiraju na toplinu i otkrivaju tijela u pokretu), a nema ni modernih IC uređaja, kojima se promatra po noći i u uvjetima slabije vidljivosti.</p>
<p>Kada ih se uhvati, ilegalci nerijetko pokušavaju dobiti azil. No, kod nas je zakon o azilu tek u proceduri i Hrvatska je, uz SRJ, jedina zemlja u Europi koja nema taj zakon. Pitanje ilegalaca, odnosno stjecanja statusa izbjeglica kod nas do sada se rješavalo po odredbama Zakona o kretanju i boravku stranaca. No, te su odredbe nedostatne, neprecizne i ne propisuju proceduru koja je nužna u okviru priznanja ljudskih prava, objasnila je načelnica Katanec. </p>
<p>Pri vraćanju ilegalaca mora se provesti određena procedura, kako se ne bi kršile odredbe Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine. A to znači da se mora ispitati opravdanost njegovog zahtjeva za status izbjeglice, kao i postoji li doista opravdani strah od progona u zemlji iz koje je pobjegao. Ilegalci, naime, imaju izuzetno jake motive koji ih tjeraju na taj izuzetno mučan i financijski iscrpljujući put. O tome govori i podatak da, primjerice, put iz Pekinga do ciljane zemlje na Zapadu košta i do 20.000 dolara. Upusti li se čovjek u organizirano prebacivanje na zapad, u slučaju povratka bit će izložen pravoj torturi i nema šanse da ga se privoli na dragovoljni povratak.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Razapete između karijere i obitelji, žene sve češće dugo odgađaju majčinstvo</p>
<p>U prva tri mjeseca 2001. u Merkuru rođeno 158 beba manje nego lani u isto vrijeme, a u Petrovoj bolnici čak 248 / Liječnici kažu da je rađanje potkraj četvrtog desetljeća života pitanje »svjesne odgode« / Sociolog Aleksandar Štulhofer ističe da ta promjena upućuje na kvalitetnu promjenu položaja žene koja nije samo kulturološka, nego i biološka činjenica / Previše se apostrofira izvanjska sigurnost, pa roditelji osjećaju grižnju savjesti, ako djetetu ne mogu sve priuštiti, kaže župnik Stjepan Bolkovac </p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Sve više rodilja prvo dijete rađa u četvrtom desetljeću, dok je prvi porod u kasnim dvadesetim postao gotovo pravilo, pokazalo se ovih dana u Vjesnikovoj anketi po zagrebačkim rodilištima, u kojoj se potvrdila i pretpostavka o tome da je u prvim mjesecima ove godine rođeno manje beba nego lani. </p>
<p>U većini zagrebačkih klinika potvrdili su i da je riječ o trendovima koji se bilježe već dulje vrijeme, iako kažu da je u vrijeme rata zabilježena i donekle obratna situacija - mali porast broja rođene djece, u odnosu prema prethodnim godinama. No ta je činjenica, smatra većina naših sugovornika, ipak bila usko vezana uz nacionalni naboj u vrijeme rata, kada i žene češće »odgovaraju« pozivu domoljublja, te uz činjenicu da su muškarci s ratišta kući navraćali samo na nekoliko dana, pa se i »ono« radilo češće, s manje razmišljanja o zaštiti.</p>
<p>Iako rodilišta razloge za odgađanje majčinstva ne istražuju, u zagrebačkoj Petrovoj bolnici liječnici u neformalnom razgovoru kažu kako je, prema njihovu iskustvu, u većini slučajeva majki koje su to prvi put postale pred kraj četvrtog desetljeća života u pitanju »svjesna odgoda«, a ne slučaj. U bolnicama većinom ne žele stati imenom iza ocjene je li takva promjena dobra ili loša za društvo. I odgovori na pitanje je li dobra za ženu, odnosno njezino zdravlje i zdravlje djece, također su vrlo podijeljeni. Svi se slažu u tome da »starost« ponešto povećava rizike, no neki ističu kako se i to posljednjih godina počelo mijenjati.</p>
<p>»Starije« majke u velikom su broju slučajeva dugo godina u braku, iz većih su gradova, ili u njima žive i rade, obrazovanije su, često zaposlene i često na nekoj rukovodećoj funkciji, no sve to nije pravilo. Tako, na primjer, u bolnici »Merkur« ističu kako su nedavno čuli da se na slične »probleme« žale i kolege u bolnicama kojima gravitiraju i stanovnici manjih hrvatskih naselja te posebno manjih otoka. Ima i roditelja »u godinama« koji propuštene godine opravdavaju time što dugo nisu mogli naći posao. Žene, pritom, upozoravaju i na to da, čak i kad su došle do posla, rađanje nije dolazilo u obzir, jer bi poslodavac na njihovo pravo na porodni dopust odgovorio - otkazom.</p>
<p>Sustavnog istraživanja o tome zašto rađamo sve kasnije, u Hrvatskoj nema, a razlozi mogu biti dvojaki, kaže u razgovoru za Vjesnik Dejana Bouillet, pomoćnica ravnateljice Državnog zavoda za zaštitu materinstva, obitelji i mladeži. Tako ona ističe kako je mogući razlog činjenica da se ljudi sve kasnije zapošljavaju i stječu materijalnu sigurnost, koja je za mnoge preduvjet da bi uopće razmišljali o proširenju obitelji. »S druge strane, to može biti i činjenica da se produljilo razdoblje školovanja, posebno za žene, te da se uloga žene u društvu bitno promijenila. Za njih je danas normalno da grade karijeru, jednako kao i muškarci, pa se sve kasnije okreću stvaranju obitelji«, ističe pomoćnica ravnateljice Državnog zavoda i dodaje kako bi bilo zanimljivo istražiti školsku spremu i dostignuti status u profesiji žena koje rađaju kasnije.</p>
<p>To da sve kasnije rađamo jedan je od pokazatelja prema kojima se možemo ubrojiti u razvijene zemlje, jer je to karakteristično upravo za njih, kaže sociolog, istraživač i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Aleksandar Štulhofer. Prema njegovim riječima, ta promjena upućuje i na »porast ravnopravnosti između žena i muškaraca« i »kvalitetnu promjenu položaja žene u društvu«.</p>
<p>»Sama činjenica da žene u sve većem broju ostvaruju želju da se školuju ili da imaju karijeru jednaku kao i muškarci vrlo je pozitivna za društvo«, ističe Štulhofer, dodavši kako to više nije samo kulturološka, nego i biološka činjenica, jer da žene danas dulje ostaju vitalne i aktivne nego prije.</p>
<p>No je li takva promjena »dobra ili loša za društvo«, odnosno hoće li činjenica da ženama majčinstvo više nije primarna pridonijeti da se ostvare predviđanja o tome da smo »narod koji izumire«? Kako drukčije tumačiti podatak da je u zagrebačkoj bolnici Merkur u prva tri mjeseca ove godine rođeno 158 beba manje nego lani u isto vrijeme, a u Petrovoj čak 248 beba?</p>
<p>»Sve male zemlje opsjednute su upravo takvim načinom razmišljanja, što ne čudi, no trebalo bi ga napustiti. Važno je shvatiti da je riječ o promjeni koja je doista povećala kvalitetu života žena, koje postaju zadovoljnije, a time i društva u cjelini«, odgovara na to profesor Štulhofer.</p>
<p>No Stjepan Bolkovac, provincijal župe Marije Pomoćnice na Knežiji ne slaže se s tim. Prema njegovim riječima, odlaganje rađanja prema kasnijoj životnoj dobi upozorava na »veliku nesigurnost današnjih odnosa«. »Naime, kad se žena odluči na rađanje, ona želi podijeliti odgovornost, tako da je preuzmu dvoje, a ne ona sama«, pojašnjava naš sugovornik ono što smatra »prvim temeljnim razlogom za spomenute promjene u društvu«. Drugi je razlog, kaže, to što živimo u društvu u kojem se previše apostrofira izvanjska sigurnost, pa majka, odnosno roditelji osjećaju grižnju savjesti, ako djetetu ne mogu priuštiti stvari koje su dio toga. »A time se diskvalificira najvažniji kriterij za davanje života nekome - ljubav i neprekidno davanje ljubavi«, ističe naš sugovornik. Župnik Bolkovac složio se i s tim da je jedan od motiva za odgađanje materinske funkcije i želja za karijerom, koja se obično podrazumijeva kao osobna sigurnost i uspjeh. No on, kaže, ne može vjerovati ženama koje u kasnim godinama prvi put rađaju i kažu da su sretne, jer su do tada ispunile želju za poslovnim uspjehom.</p>
<p>»Takav život ženu razapinje, jer forsira samo neke vidove života, a ne cjelovitost«, dodaje župnik Bolkovac, koji ne smatra kako je ta tema važna zbog pitanja što će biti s nacijom, koliko zbog pitanja koliko je kvalitetan život pojedinaca. Dodaje kako je vjerojatno točno da je dio odgovornosti za drukčiji »ženski« stav i u muškarcima, koji su u današnjim odnosima također sve nesigurniji. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Svojim plakatima HNS prekršio predizborni dogovor i Odluku o komunalnom redu</p>
<p>Gradski ured za prostorno uređenje: Unatoč dogovoru da se neće plakatirati stupovi javne rasvjete i pročelja objekata, ograde, nadstrešnice, kao ni zakucavati plakati na drveće, HNS polijepio svoje plakate upravo na ta mjesta</p>
<p>Gradski ured za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet, nakon sastanka s predstavnicima političkih stranaka koje sudjeluju na predstojećim izborima, izdao je priopćenje u kojem obavještava o prekršaju Odluke o komunalnom redu. </p>
<p>»Unatoč dogovoru s predstavnicima političkih stranaka da se neće plakatirati stupovi javne rasvjete i pročelja objekata, ograde, nadstrešnice, zakucavati plakati na drveće, te da se privremeni reklamni panoi neće postavljati bez odobrenja Odjela za komunalne poslove, Komunalno redarstvo Grada Zagreba uočilo je da je Hrvatska narodna stranka (HNS) prekršila gore navedeni dogovor, kao i Odluku o komunalnom redu, polijepivši plakate na nedozvoljena mjesta«, stoji u priopćenju, u kojem se naglašava da su se sve ostale političke stranke pridržavale navedenog dogovora bez iznimke. Ponašanje HNS-a osudile su stranke: ASH, DC, HDZ, HSLS, HSS, LS, SDP i SRP.</p>
<p>Prema Odluci o komunalnom redu, troškove uklanjanja plakata i čišćenje mjesta na kojima ne smiju biti istaknuti snosi stranka koja se putem plakata oglašavala. Plakati HNS-a trebali bi stoga biti uklonjeni u roku od 24 sata.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>HSLS-ovci bi za bicikliste izgradili staze duge 160 kilometara </p>
<p>- Zagreb mora imati mrežu biciklističkih staza kojima će se iz svakog dijela grada moći doći u centar. Ovom akcijom promoviramo dolazak u grad biciklom te oterećenje centra od osobnih automobila što je i dio prometnog programa za koji će se zauzeti HSLS, izjavio je u nedjelju na Trgu bana Josipa Jelačića odakle je počela biciklijada HSLS-a predsjednik stranke Dražen Budiša. Na izborima u Zagrebu Budiša očekuje za svoju stranku bolji rezultat od 15 posto koliko je dobila na prošlim izborima. </p>
<p>U prvu fazu gradnje mreže biciklističkih staza u dužini od 80 kilometara trebalo bi, saznajemo od HSLS-ovaca, uložiti oko 10 milijuna kuna. Predviđa se da bi ukupna dužina biciklističkih staza trebala biti oko 160 kilometara. Na potrebu uvođenja pješačkih zona na Gornji grad te u Novi Zagreb, a pogotovo uz škole i trgovačke centre upozorio je HSLS-ovac Goran Hill. Kao parkiralište za automobile u centru mogli bi poslužiti i podzemni tuneli kod Dubrovkinog puta, dodao je. </p>
<p>Biciklijadi koju je organizirala Gradska organizacija HSLS-a odazvalo se dvadesetak HSLS-ovca i njihovih simpatizera koji su biciklima krenuli do Jaruna gdje je građanima uz zabavan program, remećen kišom, podijeljen 51 bicikl, i to po tri bicikla u svaku gradsku četvrt. Biciklistima se pridružio i ministar obrane Jozo Radoš.</p>
<p>G. P.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>GONG na birališta planira poslati oko 4.000 promatrača</p>
<p>Aktivisti GONG-a (Građani organizirano nadgledaju glasovanje) u sklopu kampanje »Gledaj globalno, promatraj lokalno« u povodu skorih lokalnih izbora, u subotu i nedjelju su na Cvjetnom trgu i u Oktogonu građanima dijelili letke s osnovnim podacima koje bi trebao znati svaki birač. U njima se objašnjava što je općina, grad i županija, na koji način se biraju članovi njihovih predstavničkih tijela, tko se može kandidirati, tko može glasati i kako se nakon izbora podjeljuju mandati.</p>
<p>Na GONG-ovom štandu građani su se također mogli prijaviti za promatrače izbora. Prema riječima koordinatorice GONG-a za Grad Zagreb Lelije Pavlićević, GONG planira poslati oko 4000 promatrača-volontera na birališta u Hrvatskoj, a u Zagrebu oko 400. Odaziv u Zagrebu je vrlo dobar, međutim promatrača nikad nije previše, pogotovo nestranačkih. Za promatrače GONG-a javljaju se građani svih dobnih skupina, od onih koji još nemaju 18 godina te ne mogu promatrati izbore pa sve do sedamdesetogodišnjaka. Jedan GONG-ov promatrač iz Rijeke ima 84 godine.</p>
<p>Kako je rekla Lelija Pavlićević, građani su danas mnogo bolje upoznati s aktivnostima GONG-a nego prije, što je i razlog da ih je sve više zainteresiranih za promatranje izbora. Najviše građana javlja se za promatrače neposredno nakon što su vidjeli na televiziji ili čuli na radiju GONG-ove spotove.</p>
<p>Edukacija promatrača počinje 14. svibnja te se svi zainteresirani do tada mogu javiti u prostorije GONG-a na Trgu bana Jelačića 15/IV, na telefon 060 20 20 20 i na e-mail gong@gong.hr.</p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Proslavljena stota obljetnica zaprešićkih vatrogasaca i Dan vatrogastva Republike Hrvatske</p>
<p>Grad Zaprešić</p>
<p> - domaćin dvodnevnog obilježavanja 125. godišnjice vatrogastva Republike Hrvatske, tijekom vikenda je proslavio 100. obljetnicu Dobrovoljnog vatrogasnog društva Zaprešić.</p>
<p>Program je započeo svečanom sjednicom Hrvatske vatrogasne zajednice u Gradskoj vijećnici, na kojoj je obilježena 125. obljetnica vatrogastva u Hrvatskoj i proslavljen tradicionalni Dan vatrogastva, a potom je delegacija Zajednice posjetila crkvu sv. Ivana Krstitelja gdje je posvećen kip Sv. Florijana zaštitnika svih vatrogasaca. Program je nastavljen svečanom sjednicom DVD-a Zaprešić u Velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta, u okviru koje su zaslužnim građanima i ustanovama grada dodijeljena priznanja i diplome. Tom je prigodom gradonačelnik grada Zaprešića Vinko Morović specijalnim gostima prijateljima grada Zaprešića iz njemačkog grada Markarndstadta u znak zahvalnosti za dva donirana vatrogasna vozila uručio plaketu i poklone.</p>
<p>U subotu je, uz sudjelovanje brojnih dobrovoljnih vatrogasnih društava iz cijele Hrvatske te susjedne Slovenije, Zaprešićkih mažoretkinja i Puhačkog orkestra grada Zaprešića, zaprešićki vatrogasci svečanim paradnim defileom gradom proslavili su 100. obljetnicu rada na prostoru čitavog zaprešićkog kraja. </p>
<p>A. L.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Otvoreni Dani dječjih vrtića</p>
<p>Manifestaciju »Dani dječjih vrtića grada Zagreba 2001.« u organizaciji Gradskog ureda za obrazovanje i sport u nedjelju je u Boćarskom domu uz mimohod djece u narodnjim nošnjama otvorio gradonačelnik Milan Bandić. Moto ovogodišnje pete manifestacije je »Mi smo djeca radoznala« za koji je snimljen glazbeni i video spot pod istim nazivom. Cilj manifestacije je promoviranje predškolskog odgoja kao važnog segmenta odgoja i obrazovanja. Za djecu su organizirane brojne radionice, savjetovanja, igrokazi i dramatizacije po zagrebačkim vrtićima. Kroz navedene programe djeca od nedjelje do 11. svibnja mogu razvijati svoje stvaralačke sposobnosti te ojačati svoje samopouzdanje kroz zajednička druženja.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Cubismo osvojio pet porina</p>
<p>MAKARSKA, 6. svibnja</p>
<p> - Osma po redu dodjela nacionalnih diskografskih nagrada »Porin«, održana u nedjelju navečer u Makarskoj, ipak nije završila kako se neslužbeno »saznalo« prije nekoliko tjedana. Bilo je iznenađenja, a jednu među njima je i da Parni valjak nije osvojio niti jednog Porina. Najviše nominacija, ujedno i rekord dosadašnjih »Porina«, imali su Cubismo u 13 kategorija, Parni valjak (6) i Oliver Dragojević (5). Najveći broj statueta osvojili su Cubismo pet (video spot, omot, izvedba grupe s vokalom, jazz skladba »Sixtus« i pop album godine) i Oliver Dragojević tri (album godine, muška vokalna izvedba, snimka albuma). Po dva Porina osvojili su Gibonni za aranžman i produkciju Millenium koncerta i Matija Dedić za najbolji jazz album »Mr. K. K.« i jazz izvedbu albuma »Solo/Part 1«. </p>
<p>Artistički relativno nezanimljivu diskografsku sezonu spasila je hip hop produkcija čija je kategorija bila preuska da primi cijelu seriju vrhunskih prošlogodišnjih albuma, a »Porina« su osvojili Bolesna braća za album Lovci na šubare. Počasne nagrade za životno djelo primili su Nikica Kalogjera i Vladimir Krpan, dok su u ostalim općim kategorijama laureati sljedeći: pjesma godine - Ruzinavi brod, Daleka obala; debitanti - Flare; album zabavne glazbe - Tedi Spalato, Live in Lisinski; rock album - Psihomodo pop, Debakl; album alternativne rock glazbe - Let 3, Jedina; ženska vokalna izvedba - Nina Badrić.</p>
<p>Za hit godine je proglašena pjesma »Godine« Dina Merlina i Ivane Banfić, bez obzira na ukuse najeksponiranija lanjska radijska »prijetnja«, što ipak pokazuje da diskografski »ceh« nije potpuno zatvoren za konkurenciju iz susjednih država. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Za Vannu Eurosong počinje zakašnjenjem</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Zbog nevremena u Zagrebu, ekipa hrvatske pjesme na Eurosongu svoje je putovanje počela zakašnjenjem jer su letovi bili odgođeni. </p>
<p>Hrvatska delegacija, koja broji dvadesetak članova, u Kopenhagenu će boraviti osam dana. Vrijeme je pretežito rezervirano za probe na stadionu Parken gdje se održava Eurosong, no slobodne će trenutke članovi ekipe HRT-a, te dakako bračni parovi Vrdoljak i Huljić iskoristiti za upoznavanje danskog glavnog grada, susret s gradonačlenikom, pohodit će promocije tamošnjih zvijezda Olson Brothersa i Aque, te promovirati Hrvatsku.</p>
<p>P. Boić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Boksač Matija Mejaški iz Karlovca prvi mister Hrvatske</p>
<p>OPATIJA, 6. svibnja</p>
<p> - Dvadesetogodišnji student fizičke kulture iz Karlovca, Matija Mejaški izabran je za prvog mistera Hrvatske. Prvi pratitelj je Vinko Filipić (21) iz Bola na Braču, a drugi pratitelj Zoran Vilović (21) iz Zagreba. Za mistera simpatičnosti proglašen je Marko Guberina (20) iz Zagreba, a mister fotogeničnosti je njegov sugrađanin Saša Segedin (22). </p>
<p>Matija Mejaški amaterski se bavi boksom, a titulu mistera je osvojio u konkurenciji 18 finalista koliko ih se našlo u završnici ovog izbora održanog u Kristalnoj dvorani opatijskog hotela Kvarner u subotu navečer. Pobjedniku je, kao nagrada, pripao i automobil »škoda fabia«.</p>
<p>U izboru su sudjelovala četiri žirija (poznatih osoba, novinara, sponzora i tv-gledatelja), a o pobjedniku su zapravo odlučili glasovi tv-gledatelja koji su između dvojice superfinalista Filipića i Mejaškog osjetno više glasova dali Karlovčaninu. </p>
<p>Svaki od natjecatelja je publici pokazao neko umijeće, od plesa i pjesme do demonstracije borilačkih vještina, crtanja grafita i spravljanja koktela. Kroz program su vodile Vlatka Pokos i Tanja Tušek, a od zabavljača su nastupili E.T., Maja Blagdan, Branka Delić, Alka Vuica, Minea, Giulliano, Jasmin Stavros, Dona i Danko Ljuština.</p>
<p>Psihologinja Aleksandra Mindoljević je govorila o psihološkom karakteru natjecatelja, naglasivši da je svih 36 polufinalista pokazalao zavidne rezultate na psiho testovima.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Isplatilo se potrošiti 20 milijuna dolara!</p>
<p>MOSKVA, 6. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Great (fantastično), great...« bile su prve riječi Denisa Tita nakon što se u nedjelju prije podne ruskim svemirskim brodom Sojuz TM spustio u nepreglednu stepu na sjeveru Kazahstana. Prizemljenje je bilo tako 'meko' da su iz svemirskog broda bez pomoći drugih izašli ne samo dvojica ruskih astronauta Talgat Musabajev i Jurij Baturin nego i američki multimilijarder Denis Tito koji je za svoj let i šestodnevni boravak u svemiru platio 20 milijuna dolara. </p>
<p>Ne čekajući konferenciju za novinare Denis Tito je još u kazahstanskoj stepi oduševljeno izjavljivao: »Novac koji sam platio za let isplatio se. Bilo je nevjerojatno gledati Zemlju i crno nebo iz svemira. Život u svemiru je sasvim drugi život. To je drugi svijet.« Let i boravak prvoga svemirskog turista Denisa Tita, u organizaciji ruske svemirske kompanije RCA, pratili su mnogi skandali i svađe s američkom NASA-om koja se dugo protivila boravku 60-godišnjeg Tita na Međunarodnom orbitalnom kompleksu koji je još u gradnji. Taj će spor, prema svemu sudeći, biti nastavljen i nakon povratka prvoga svemirskog turista na Zemlju, i to iz više razloga. </p>
<p>Naime, nakon što je pod pritiskom RCA rukovodstvo NASA popustilo i pristalo da Tito odleti u svemir, Amerikanci su najavili da će zatražiti postotak od cijene turističkog aranžmana koji su uzeli Rusi. Štoviše, čelnik NASA-e Daniel Goldin najavio je i zahtjev za odštetu, jer je, prema njegovim riječima, za vrijeme Titova boravka na Međunarodnom orbitalnom kompleksu bio obustavljen rad na gradnji tog kompleksa, provjera goleme automatske ruke i drugi znanstveni eksperimenti. </p>
<p>Međutim, direktor Ruske svemirske agencije Jurij Koptjev izjavio je da će najprije biti promotreni svi rezultati boravka Denisa Tita na Međunarodnom orbitalnom kompleksu pa ako se pokaže da je počinjena kakva šteta, onda će se tek moći razgovarati o američkom zahtjevu. Prema mišljenju Jurija Koptjeva, čitav je Titov boravak u svemiru protekao uspješno i nikakva šteta nije nanesena Međunarodnom orbitalnom kompleksu. Upravo stoga ruska strana drži da se iza američkog gnjeva krije jal što su Rusi prvi otvorili turističko tržište u svemiru. </p>
<p>Pritom je zarada ruske strane, navodno, izuzetno velika. Cijena slanja pola kilograma tereta u svemir iznosi samo deset tisuća dolara što znači da je turistička karta američkog milijunera u svemir u visini od 20 milijuna dolara donijela ruskoj kozmonautici superprofit. Ruska svemirska agencija ne namjerava odustati od daljnjeg slanja turista u svemir i takva ostvarivanja značajnog profita. Navodno, s Rusima je već u pregovorima hollywoodski režiser čuvenog filma »Titanic« James Cameron. On želi poletjeti u svemir kako bi stekao iskustvo za snimanje svoga novog filma. </p>
<p>Zajedno s ruskim kozmonautima u nedjelju na večer iz Kazahstana u Moskvu je prebačen i prvi svemirski turist Denis Tito. On će sljedećih nekoliko tjedana provesti u Podmoskovju na liječničkim pregledima i »aklimatizaciji«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kako je mungos postao zatornik</p>
<p>SINJ, 6. svibnja </p>
<p> - Osim turizma, lokalnih predizbornih skupova, pa i o tome kako se vratiti uzgoju magaraca i puladi, sada je u Dalmaciji aktualna tema razgovora i o mungosima, opasnim životinjama koje prijete i napadaju - najviše na otocima Čiovu, Korčuli i Mljetu.</p>
<p>Naime, valja podsjetiti na činjenicu, kako su pomorci iz Korčule mungosa donijeli iz Indije daleke 1910. godine. Kako se ta životinja gotovo udomaćila u lovištima, Korčulani, Mlječani i Čiovljani je ne smatraju divljom i ne uvršćuju je u divljač. Naprotiv, ističu da su mungosima osobito draga ptičja jaja, ptice i male životinje. Stručnjaci dodaju kako danas najviše mungosa ima na Čiovu, Korčuli i Mljetu, gdje su postali pravi zatornik (uništitelj divljači). Na te otoke mungos je bio ubačen da bi se smanjio broj zmija, otrovnica, poskoka i šarki i drugih dalmatinskih ljutica. Od poskoka tamo su najčešće umirali otočani u proljeće, ljeti i najesen, dok bi plijevili lozu, brali grožđe i voće te prikupljali ljetinu.</p>
<p>U međuvremenu mungosi su se za nepuno stoljeće toliko razmnožili da sada prijete i napadaju sve redom na Čiovu, Korčuli i Mljetu - najčešće ptice, perad i domaće životinje, jer su mungosi na tim otocima - upozoravaju tamošnji stanovnici - gotovo istrijebili sve zmije. Lovci ističu kako je riječ o »dalmatinskom mungosu« koji se gotovo udomaćio u tom podneblju. Inače mungosima odgovaraju topla godišnja doma, a nikako niske temperature niti duga kišna razdoblja, a staništa su im na ograničenom prostoru.</p>
<p>Za razliku od Korčulana, Mlječana i Čiovljana, koji muku muče s mungosima, šoltanski se lovci sada ponose svojim trofejima, primjerice kako su nedavno na svom otokuu ustrijelili čak tri teške dvilje svinje od kojih jednu tešku i više od 220 kilograma. To je dakako rekord u povijesti šoltanskih lovaca, koji priželjkuju i svoje veće kapitalce.</p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Naranče u predgrađima smrti</p>
<p>Zagrebačko kazalište mladih / Uz praizvedbu drame »Naranča u oblacima« Ivane Sajko, u režiji Borne Baletića / Atraktivna struktura razlomljenog dramskog iskaza nudi priliku za poetske slike intimističkog predznaka</p>
<p>U nekom neodređenom mjestu pred zoru. Mogao bi biti disco klub pred umornim fajruntom, mogla bi biti čekaonica nekog popljuvanog kolodvora, moglo bi biti i čistilište kada bismo u to vjerovali. No sada je samo polumrak. No, ipak, u kutu gori narančasta svjetiljka. Žmirka. Treperi. Kao stablo naranče, visoko iznad, krče zvučnici. A još više, neki otvor, neko masno staklo, neki šalter, neki bog zna što kada bismo u njega vjerovali... Tako mlada dramska spisateljica Ivana Sajko opisuje prostor u kojem se događa njezina drama »Nararanča u oblacima« što je praizvedena, u subotu na večer, na Sceni Polanec Zagrebačkog kazališta mladih.</p>
<p> Po mnogo čemu zanimljiva i neobična drama Ivane Sajko strukturom razlomljenog iskaza nudi na pozornici priliku za umnožavanje poetskih slika intimističkog predznaka. Uspostavljeni odnosi ne usmjeravaju se prema nekoj bliskoj zbilji, već impliciraju prepoznavanje prolaznosti općih mjesta s kojima se suočavaju osamljeni pojedinci. Po principu prostornog i vremenskog diskontinuiteta, što nesigurnim čini dramske situacije, dramske funkcije, kao i postojanost dramskih karaktera sastavljaju se fragmenti zbivanja. Čak i dramski antagonizmi ovdje ne nastaju u sudaru dvaju realiteta, već u dvojstvu jednoga. Strukturalnim elementima ovdje postaju binarne opreke, kao što su život/smrt, muško/žensko, prisutno/odsutno, rubno/središnje ili govor/pismo, praćene opsesivnim slikama koje se opet određuju prema suprotnostima.</p>
<p> U nekom imaginarnom čistilištu susreću se Shilla i Oscar, svatko vođen svojim anđelom, i pokušavaju razriješiti vlastita sjećanja. Nepouzdana distinkcija između sadašnjosti, prošlosti i budućnosti ukida prirodan slijed događaja i pripadajuću mu kronologiju, čineći ono što je prikazano posve nesigurnim. Različita motrišta uključuju i različita viđenja istih događaja, pokrenuta retro-momentom u kojem ono što se prikazuje asocira na nešto što se nekoć dogodilo. Shillina priča ne poklapa se s Oscarovom, svako traganje za zajedničkom prošlošću, prije ili nakon smrti, čini se uzaludnom. Shillina čežnja ispod stabla naranče gdje je Oscar pokopan, poprima u tom prostoru prolaza, na putu između života i smrti, drugačije izglede. Susret se, napokon, pretvara u rastanak.</p>
<p> U toj sveopćoj razjedinjenosti »Naranče u oblacima«, u kojoj likovi uzaludno tragaju za nečim što bi ih iznova moglo okupiti u nekoj imaginarnoj jedinstvenosti, gledatelji simultano prate slike koje posložene poput kolaža, vremenski nepovezane, ne prikazuju, već simuliraju stvarnost. Redatelju je, pak, ostavljeno da dočara te unutarnje prostore prijeloma, tu neizdrživu žudnju za Drugim koja se upisuje u svaku repliku i u svaku tišinu čiji se pritisak osjeća na pozornici, te da te poetske slike, na shizofrenim rubovima fiktivne stvarnosti, učini prezentnima i razumljivim publici.</p>
<p> Na taj ni malo lak zadatak pokušao je odgovoriti redatelj Borna Baletić, sa scenografom Goranom Petercolijem, kostimografkinjom Doris Kristić i skladateljom Hrvojem Crnićem Boxerom. Smjestili su junake »Naranče u oblacima« u prazan prostor omeđen platnom za video-projekcije i u daljini u plavo osvijetljenim pultom rezerviranim za DJ-a. Video materijal Simona B. Naratha dalek je komentar scenskih zbivanja koja su predočena u različitim stilskim smjerovima, u luku od realizma do persiflaže, u usporenom ritmu i s različitim glumačkim impostacijama. Marija Kohn, Doris Šarić Kukuljica, Krešimir Mikić, Zoran Čubrilo, i Edvin Liverić pokušali su ocrtati i naglasiti taj rascjep između subjekta i svijeta o kojem govori »Naranča u oblacima«. No, očito ih je ta »nedosljednost« u iskazu i određivanju karaktera, što i čini dramu Ivane Sajko zanimljivom, zbunjivala te su na izazove novog i drugačijeg dramskog rukopisa odgovarali tipskim rješenjima, tražeći sigurnost (nečega već viđenog, odnosno odigranog) na mjestima gdje je trebalo predočiti neizvjesnost. Otvorena struktura dramskog teksta, u ovom slučaju, ne podrazumijeva nužno komentar kako bi se situacije i odnosi još istaknuli, već konzistentan pristup izveden iz senzibiliteta djela u procesu nadopisivanja i nadopunjavanja, osjećanja onog »prijestupa« koji se prepoznaje u dramskim istupima Ivane Sajko.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Nova »Floramye« daleko od tajni jednog mitskog grada</p>
<p>HNK, Split / Premijerna izvedba »Male Floramye« / Ekipa mladih umjetnika daleko od autentičnog Splita / Zadominirao je površni kozerski nivo koji ne uspijeva zaći pod kožu skiciranog mentaliteta, zadovoljavajući se urednom inventurom prizora </p>
<p>Jedanaesta premijerna izvedba Tijardovićeve operete »Mala Floramye« dočekana je u Splitu s nepodijeljenim zanimanjem i srdačnošću kakvom se očekuju samo djela besmrtnog maga sunčane psihe najluđeg dalmatinskog grada. Mediteranski raspjevana Tijardovićeva skladateljska invencija odavno je postala himnom jednom prohujalom, idealiziranom vremenu međuratnog Splita u kojemu sve pršti od »smija i glende«, »roketa i baluna«, maškara koje osvajaju dušu grada, tijesnih uličica kojima odzvanjaju serenade i slavi se ljubavna idila mladosti koja upravlja svijetom. Takvog Splita, impregniranog začudnom nostalgijom, više nema, ostala je samo mitska predaja i blijede slike koje oživljavaju našom maštom, iluzija koja živi svoj samostalni život i hrani se melodijama koje vjetar odnosi ususret generacijama nekog novog doba.</p>
<p> Kako bilo, »Floramye«, išarana suprotnostima promijenjivog duha dvadesetih godina prošloga stoljeća, uselila se u našu intimu i tu zauzela uglančano mjesto rezervirano za melankolične duše koje u sjenama tajnovitog života tragaju za čvrstim uporištem mladosti i zanosima poezije koja je iščezla. A onom starom Splitu, legendi koja je utkana u Tijardovićevo djelo, moguće je uči u trag samo u kazalištu, tamo fluid »Floramye« sja neugaslim žarom, zakoni operete šire opium šarenih snova.</p>
<p> Ivan Leo Lemo, mladi splitski redatelj kojemu je ovo prva operetna predstava, bio je privućen nostalgijom za starim Splitom, pričama koje je slušao o »Floramye« i rijetkim izvedbama koje pamti. Premda se očekivalo da bi on, uz dramaturga Trpimira Jurkića (također prvi put u ovoj ulozi), mogao ponuditi nešto drugačiji pristup djelu, svojevrsni odmak od sjajnih šljokica starih predstava, smještajući »Floramye« u suvremeni kontekst, on se zadovoljio svojevrsnim eklektičnim koktelom u kojemu je, istina, bilo nekoliko vizualnih dosjetki (npr.pojava Floramye iz same pozornice, neobični duet Floramye i Mirka u drugom činu i dr.), ali je gotovo sve ostalo na nivou već viđenoga, manirizma koji tijekom izvedbe nije dosegao višu emotivnu temperaturu. Neupitna je Lemina korelacija slike i ideje, onog opipljivog i onog što sugerira, odstranjena je svaka ideološka konotacija i priča svedena na ljubavne zgode i nezgode, šareni karneval koji u podtekstu nema ništa do čiste humorne akcije. Od velike fešte koja svježinom i gustom mrežom koloritnih prizora iz socijalnog miljea dohvata gledalište i u »životnoj« melodrami uvlači ga u vir neobuzdanog ritma, malo je toga ostalo. Zadominirao je površni kozerski nivo koji ne uspijeva zaći pod kožu skiciranog mentaliteta, zadovoljavajući se urednom inventurom prizora u kojoj čak ni završna himna »Da nije jubavi...« ne zateže luk predstave.</p>
<p> Scenograf Vasko Lipovac pokušao je širokim prostorom pozornice stvoriti što više mogućnosti za igru glumaca, definirajući prostor i vrijeme tek blagim i duhovotim naznakama. U tome je najuvjerljivije djelovala scena prvog čina, donekle i trećeg uz prepoznatljivo drveno stablo iz Lipovčeve skulptorske ikonografije, dok su se masivni stupovi s oznakom crvenog križa i velika drvena stolica iz vojne bolnice u drugom činu manje dopali. Kao mali kuriozum djelovala je pokretna maketa splitske katedrale. Reflektorski mlazevi i kontrastna kolorna svijetla Zorana Mihanovića stvarala su ugodnu sliku skrivanja i otkrivanja, raspuštenosti i nježnosti.</p>
<p> Kostimi Rute Knežević bili su primjenjive sreće, često uvjetovani ponudom fundusa. Tamo gdje smo očekivali više autentičnosti, ekspresije i doslovnih citata, nalazili smo blagu stilizaciju i koloritičku ujednačenost (zbor), a tamo gdje se očekivala manje zasićena slika dojam je upravo obrnut (bijela haljina Floramye s plavom lentom i perjem na ramenima, karirana odijela šjor Dane i File, žute kape studenata, narančasta Mirkova mašna, bijela vjenčanica Miss Eveline i dr.). Prifinjenost umjetnice očitovala se u finom odbiru kostima baleta, scenske glazbe ili zbora u posljednoj slici.</p>
<p> Glazbenom izvedbom predstave ravnao je iskusni Ivo Lipanović koji je dobrim dijelom uspijevao dočarati ljupkost i toplinu Tijardovićeve kantilene, sugestivne akcente naglašene dinamike i ritmički pregnantnu motoričnost. Pokušaji da se orkestarski tonus prilagodi mogućnostima pojedinih pjevača nije se uvijek pokazao uspješnim, pa ni opravdanim, a do potpunije koordinacije orkestra, Zbora i solista treba još raditi. Zbor HNK obavio je korektno svoju zadaću, uz potrebitu opreznost posebno u posljednjoj slici. Koreograf Valeri Miklin oslonio se na raniji dobar učinak Miljenka Štambuka, premda bismo poželjeli raskošniju baletnu sliku u drugom činu.</p>
<p> Solitička podjela uloga ipak je izazvala najviše pozornosti i kontroverznih ocjena. Sjećanja na nekad ostvarene likove Flaramye, Mirka, Bepa, Dane i File, Petronile čini se da su živa i danas, pa je obaviještena i stroga splitska publika neminovno činila usporedbe. Treba odmah dometnuti da je vrijeme velikih za nama, da je stvaralačka invencija na strani onih koji su Tijardovića doživljavali na jedan drugi način, intenzitetom i mjerom koja je čak i humoru davala neke osebene organske odlike svakog pojedinca. Ne treba poricati da su Tijardovićevi likovi vrlo zahtjevni, glumački i pjevački, podjednako jasne govorne rečenice, čiste geste, vrckavog temperamenta i ne male pjevačke vještine. U naslovnoj ulozi prvi put se našla mlada Antonela Malis, s nevelikim pjevačkim iskustvom apsolventice rimske glazbene akademije. Njezin sopran ponešto zagasite boje oslobođen je sladunjavosti i patetike, solidne je stilske profiliranosti, ali nedovoljno prodoran i tonski nesiguran.</p>
<p> Malisova je glumački suzdržana i decentna, ali se nadati da će s vremenom ulogu Floramye cjelovitije donijeti. U ulozi Mirka prvi put u Splitu čuli smo Nikšu Radovanovića, tenora lirski obojena glasa, manjeg ali izbalansiranog novoa. Samo pod uvjetom slobodnije komunikacije i zvučnije vokalne nazočnosti, za što ima sve preduvjete, lik šarmantnog studenta i vojnika bit će uvjerljiviji.</p>
<p> Teška uloga šjor Bepa povjerena je splitskom zboristi i epizodisti Tonću Banovu čiji zadatak nije bilo nimalo lagan. »Stari ganac« koji nosi gete i bile gvante, sublimacija je pjevačkog, glumačkog i plesačkog umijeća. Banov se najbolje snašao kao vrstan plesač i donekle pjevač, dok mu do konačnog profiliranja onog vedrog i nenadmašnog splitskog pučanina koji u svom humoru i gegu skriva stare vibracije grada ostaje još dovoljno vremena. </p>
<p>Vinko Marojević, šjor Dane, još je sputan i nedovoljno opušten za primjernu interpretaciju svog lijepog glasa, a Trpimir Jurkić, šjor File, glumački elokventan u očekivanju veće scenske prodornosti. Maria Boga-Verdes svoju je Misili-Bisili obojila zvučnim glasom, premda bismo u urnebesnom nastupu poželjeli malo više decentnosti. U glumi Mirjane Donadini (šjora Petronila) potvrđena je puna scenska zrelost i mnoštvo detalja koje svjedoče o umjetnici koja se pokazala kao pravi adut predstave, što se tek očekuje od pretjerano suzdržanih Ivane Tonković (Tonkica) i bolje Mirjane Flesch (Marica), odnosno Zdravka Kraljevića (Zvone) i Ivana Jakusa (Marinko).</p>
<p>Inače solidnog Franju Pavića (redarstveni organ) pamtimo i u boljem izdanju, Felicijo Vicka Ivaniševića ostao je blijed i nerazgovjetan, kao što smo više preciznosti u izričaku očekivali i od Vedrana Šućura, američkog mornara. Mali, ali čisti vokalni dojam ostvarila je Elfride Smodlaka u ulozi sestre bolničarke. Stari Split u novom ruhu »Male Floramye« nije zaživio tijardovićevim duhom, čarolije koja bi nas okupila detaljima i bogatstvom znakovlja. Razumije se, predstava je skrojena i za ukus neke nove publike koja ne poznaje ranije izvedbe, pa ni duh starih adresa. To, ipak, ne u manjuje pravo onih koji se sjećaju da u golom nabrajanju i šupljoj lakoći ne vide smisao još jednog uprizorenja naše najpopularnije operete koja tako lako sklizne u patetičnu melodramu daleko od tajni magnetskog polja jednog mitskog grada. Valja povjerovati da nam šarena kocka Tijardovićeva teatra može još uvijek kazati i poneku istinu, tiho zapjevati o ljubavi koje više nema.</p>
<p>Tonći Šitin</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Na najvišoj profesionalnoj razini </p>
<p>Crkva Sv. Marka, Zagreb / U sklopu trećeg festivala Sv. Marka, Hrvatski Brass Quintett ispraćen dugotrajnim aplauzom i ovacijama zadovoljne publike</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Petero prvoklasnih mladih svirača limenih instrumenata sa diplomama Muzičke akademije u Zagrebu i jednom u Ljubljani, usavršenim na raznim međunarodnim majstorskim tečajevima i uz iskustvo u zagrebačkim simfonijskim orkestrima, prošle se godine okupilo u Hrvatskom Brass Quintettu sa željom korisnog objedinjavanja komornog i solističkog muziciranja. Trubači Marin Zokić i Vedran Kocelj, trombonist Vanja Lisjak, kornist Ivica Novak i tubist Krunoslav Babić predstavili su se kao ambiciozan i dobrodošao novi ansambl kakav je nedostajao kod nas. Hrvatski Brass Quintett nastupio je u petak 4. svibnja u Crkvi Sv. Marka u sklopu trećeg festivala Sv. Marka, ispraćen dugotrajnim aplauzom i ovacijama zadovoljne publike. Program je bio vrlo zahtjevan i zanimljiv sastavljen pretežito od obrada stilski različitih skladbi od baroka do 20. stoljeća. »Arija« i »Ulazak kraljice od Sabe« Georga Friedricha Händela, zatim »Sonata San Marco« Tomasa Albinonija, te dvije skladbe Johana Sebastiana Bacha: »Fuga iz Sonate za violinu br. 1 BWV 1001« i »Koncert za violinu i gudače u a-molu BWV 1041«, gdje su solo dionice ravnopravno podijelili trubači Zokić i Kocelj, bio je reprezentativni izbor iz barokne literature kao postulat za brušenje tehnike, ritma, zvučnoga ravnovjesja i kontrapunktičkog umijeća. I upravo se na tim primjerima vidjela ozbiljnost pristupa poslu, u dorađenim i stilski čistim i muzikalnim izvedbama. Nimalo tehnički manje zahtjevne bile su i ostale skladbe programa: romantični »Kvintet op. 5 br. 1« Victora Ewalda, »Četiri klavirska komada« Frederica Shopina i drugi valcer iz »Jaaz suite br. 2« Dmitrija Šostakoviča. Uz sve već navedene kvalitete tu je posebno bila uočljiva i lakoća, te elegancija interpretacije uz živo, dinamično pulsiranje i prekrasan ton kod svih glazbenika koji su posve ravnopravno ujednačeno i saživljeno sudjelovali u zajedničkom radosnom i poletnom muziciranju na najvišoj profesionalnoj razini. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Obljetnički godišnjak</p>
<p>SLAVONSKI BROD, 6. svibnja </p>
<p> - Obilježavajući 35. obljetnicu obnove rada, tridesetu obljetnicu zabrane rada i progone matičara 1971. godine, desetu obljetnicu obnove rada u suverenoj Republici Hrvatskoj, u Slavonskom Brodu održani su Dani Matice hrvatske Slavonski Brod. Tako je u Hrvatskom domu održana svečana sjednica brodske Matice hrvatske na kojoj su predana priznanja zaslužnim pojedincima i ustanovama te prodajna izložba darovanih likovnih radova. U Muzeju Brodskoga Posavlja postavljena je izložba arhivske građe o Matici hrvatskoj Slavonski Brod.</p>
<p>Prvi put u tri i pol desetljeća rada Matica hrvatska objavila je svoj Godišnjak. U ovom Godišnjaku predstavljena je kulturna, povijesna i društvena slika Broda, ali i ljudi koji ovaj grad čine prepoznatljivim. Pri odabiru radova za Godišnjak uredništvo je poštovalo pravilo da je autor ili rođenjem ili životom i radom, ali i srcem vezan uz Brod.</p>
<p>I. F.</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Mardešićeva »Geneza« na turneji</p>
<p>PULA, 6. svibnja</p>
<p> - U povodu Dana grada Pule u Galeriji Vincent iz Kastva otvorena reprezentativna izložba slikara Borisa Mardešića »Geneza energije«, upriličena u suradnji s Modernom galerijom iz Rijeke.</p>
<p> Nakon što je isti Mardešićev postav bio predočen u Rijeci do početka svibnja, u Puli će biti nepuna tri tjedna, a zatim će Mardešićeva najnovija djela imati priliku vidjeti građani Rovinja, Poreča i Pazina, a najvjerojatnije će se predstaviti i Osječanima.</p>
<p>Na izložbi u Puli predočeno je 17 velikih ulja na platnu kojih je osnovna tema mističnost kozmičnih energija te 11 trodimenzionalnih radova iz ciklusa »Oblici koji nadolaze«. </p>
<p>Mardešić je inače prošloga ljeta poklonio Zbirci umjetnina grada Pule šest slika i osam grafika, što je do sada najvrjedniji autorski dar toj zbirci, pa je tim slijedom i došlo do organizacije ove izložbe.</p>
<p>M. U.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Hajduk »iščupao« bodove</p>
<p>Splitski su nogometaši teškom mukom pobijedili Slaven Belupo pogotkom Stanka Bubala u 15. minuti</p>
<p>SPLIT, 6. svibnja</p>
<p> - Hajduk je u grčevitoj utakmici doslovce »iščupao« bodove protiv jako dobrog Slaven Belupa. Pogodak Stanka Bubala u 15. minuti ostavio je Splićane i tri kola prije kraja prvenstva sa četiri boda prednosti ispred Dinama. </p>
<p>Sama utakmica bila je i ne baš toliko kvalitetna čemu je pridonijela kiša i sklizak teren, pa je bilo previše prekršaja. Hajduk je dominirao u prvom poluvremenu kada je izveo čak osam kornera, imao nekoliko prigoda, dok su se u nastavku Splićani malo povukli, pa je Slaven Belupo dominirao, ali obrana »bijelih« predvođena Đuzelovom i Sablićem nije kapitulirala. Očito je u igri Hajduka bio važan psihološki moment, jer su znali da ova tri boda protiv Slaven Belupa mogu značiti i naslov prvaka. No, koliko god je trener Zoran Vulić tjerao svoje igrače u napad, oni su se vraćali u obranu. </p>
<p>- I prije utakmice znali smo da će biti teško, no na kraju su najvažnija ova tri boda koja smo osvojili. Idemo dalje, korak po korak, sada nas u srijedu čeka prva utakmica finala Kupa protiv Dinama, a onda ćemo u nedjelju u Maksimiru ostati neporaženi i odlučiti pitanje naslova prvaka, koji toliko znači Splitu i Dalmaciji, rekao je nakon utakmice Hajdukov trener Zoran Vulić. </p>
<p>Gosti su na kraju žalili što se nisu domogli boda, trener Mladen Frančić je uz čestitke Hajduku na pobjedi kazao kako bi neodlučan ishod bio najpravedniji, te da je u kaznenom prostoru Hajduka bilo nekoliko problematičnih situacija. </p>
<p>- Još jednom smo pokazali da smo kvalitetna momčad, kazao je Frančić.</p>
<p>Inače, jedini pogodak na utakmici »pustio« je sudac Željko Širić, koji se nije obazirao na podignutu zastavicu pomoćnika Novka koji je signalizirao zaleđe Bošnjaka. I bio je Širić u pravu, jer je Bošnjak bio u pasivnom zaleđu. Bez obzira što se nekoliko dvojbenih Širićevih odluka pokazalo točnima, ipak je zaslužio neprolaznu ocjenu, jer pred kraj prvog poluvremena nije sankcionirao veliku gužvu u koju su se uključili svi igrači, a do koje je došlo nakon što je Bisaku napravio težak prekršaj nad Musom. </p>
<p>U posljednjim trenucima utakmice u jednom je dvoboju ozbiljniju ozljedu ključne kosti zaradio mladi Dario Srna koji je na desnom boku solidno zamijenio Darka Miladina i prve procjene kažu da Srnu čeka pauza od mjesec dana, a to znači da je za njega sezona gotova. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Podravki male šanse u uzvratu</p>
<p>Nakon 21-28 poraza od Montexa u Lublinu, rukometašicama Podravke Vegete su šanse za osvajanje Kupa EHF-a manje, iako će sljedećeg vikenda igrati u Koprivnici</p>
<p>LUBLIN, 6. svibnja (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Rukometašice Podravke Vegete nisu ostvarile željeni rezultat u prvoj utakmici finala rukometnog Kupa EHF-a. U prvoj utakmici Podravka je u poljskom Lublinu protiv Montexa izgubila sa sedam pogodaka razlike, 21-28 (11-14) i tako znatno umanjila, da ne kažemo izgubila šansu za osvajanje Kupa EHF-a.</p>
<p>Montex je igrao brzo, po skandinavskom modelu kojeg forsira njihov trener Družkovski. S druge strane, Podravka Vegeta previše je griješila, srljala je u napadu i puštala u obrani, a to su brze igračice Montexa lako koristile. No, i bez Podravkinih pogrešaka, teško da bi Koprivničanke izvukle povoljan rezultat u Lublinu. Razlog su mađarski suci Klucso i Lekrinszki koji su sudili i više nego domaćinski. Dozvoljavali su Poljakinjama otezanje igre, ruka im je rijetko bila u zraku kad su Poljakinje bile u napadu, Poljakinje su mogle izvoditi prekršaje i po pet metara ispred mjesta gdje su se dogodili, a mnogo je probijanja u napadu dosuđeno Koprivničankama.</p>
<p>Inače, Podravka je dobro počela i vodila do 8. minute (4-3), a nakon toga Montex je poveo, ali Podravka je održavala pristojnu razliku. Raspad sistema došao je u u 51. minuti kad su prvi puta domaće povele sa šest pogodaka razlike, da bi pri kraju bilo čak i osam, no Hrg je u zadnjim sekundama postavila konačni rezultat 28-21.</p>
<p>Uzvrat je iduće subote u Koprivnici.</p>
<p>• Dvorana Mosir</p>
<p>MONTEX - PODRAVKA VEGETA 28-21 (14-11)</p>
<p>MONTEX: Pabicz, Chemicz, Wlodek 8, Czapko 7 (4), Damiecza, Kowalska 3, Mankowska 2, Marzec 4, Czernecka, Žukiel, Wolska, Luberecka 4</p>
<p>PODRAVKA VEGETA: Stančin, Knezović, Vresk 1, Popović, Perčulija 2, Pensa, Palčić, Hodak 5, Raguž 8 (4), Mihoci 3, Hrg 2, Jurić</p>
<p>SUCI: Klucso i Lekrinszki (obojica iz Mađarske). GLEDATELJA: 2500.</p>
<p>SEDMERCI: Montex 4 (4), Podravka Vegeta 6 (4). ISKLJUČENJA: Montex 8 minuta, Podravka Vegeta 6 minuta.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Sabina WLODEK</p>
<p>Ivo Čičin Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Montolio pobjednica Bola</p>
<p>BOL, 6. svibnja</p>
<p> - Najbolju sezonu nakon 11 godina u profesionalnom tenisu Španjolka Angeles Montolio potvrdila je i drugim ovogodišnjim WTA naslovom, osvajanjem sedmog izdanja »Croatian Bol Ladies Opena«. U finalnom okršaju sa 3-6, 6-2, 6-4 nadigrala je Argentinku Mariane Diaz-Olivu, te zaslužila uklesavanje svog imena na mramornom reketu u teniskom parku u Bolu, kao i novčanu nagradu od 27 tisuća američkih dolara.</p>
<p>Treća nositeljica u Bolu, Montolio i 65. tenisačica svijeta, Diaz-Oliva najbolji tenis igraju na zemljanim podlogama, pa su obje strpljivo držale loptu u igri i čekale pogrešku suparnice. U prvom setu 25-godišnja Argentinka, koja je u drugom kolu pobijedila Jelenu Kostanić, bila je smirenija, te su poeni većinom završavali neforsiranom pogreškom Montolio. Povela je Diaz-Oliva 5-1, a kod 5-2 vodstva propustila realizirati dvije set lopte. Osvojila je tada Montolio 11 poena uzastopno, te smanjila zaostatak na 5-3 i 40-0. No, Diaz-Oliva je prvo izborila izjednačenje, a zatim i materijalizirala treću set loptu za 6-3 u prvom setu.</p>
<p>- Sretna sam što sam se borila, no bila sam iznimno umorna, a vrlo je teško igrati i kretati se kad ne možete disati normalno, rekla je Diaz-Oliva.</p>
<p> Pobjednica bolskog turnira Angeles Montolio je tenisačica koja ne oduševljava igrom, no efikasno lomi volju suparnica. Tako je bilo i protiv Diaz-Olive, koja je u drugom setu počela puno više griješiti, te su visoke lopte umjesto blizu osnovne linije završavale izvan terena.</p>
<p>- Uvijek je teško igrati u finalu, a osim toga izvrsno poznajemo jedna drugu. Nakon što sam lako izgubila prvi set, uspjela sam se vratiti u igru i pronaći ritam, te nametnuti svoj način igre i uz malo sreće preokrenuti meč i osvojiti turnir, rekla je Angeles Montolio.</p>
<p>Servis Argentinke također je bitno oslabio. Nakon što je osvojila set Montolio je bila u mogućnosti stalno vršiti pritisak na suparnicu, koja je iz gema u gem sve teže disala. No, i tako umorna Diaz-Oliva je uspjela smanjiti 4-1 vodstvo Montolio u trećem setu na 4-4, a kod 5-4 je imala 40-0, tri lopte za 5-5. Ipak, promašila je dva lagana »smeša«, a Montolio je realizirala prvu meč loptu, te u mjesec dana osvojila dva WTA turnira - Estoril i Bol.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Lovrek donio bod Zagrebu</p>
<p>Nogometaši Varteksa su u Kranjčevićevoj protiv Zagreba preokrenuli 0-2 u vodstvo 3-2, no Kruno Lovrek je u 84. minuti postavio konačnih 3-3 i donio bod Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Šest pogodaka u Kranjčevićevoj i na kraju miroljubiv remis. Zagreb je igrajući s Varteksom 3-3 (2-0) ostao ipak prikraćeniji, jer je time, čini se, ipak izgubio korak u utrci za četvrto mjesto koje vodi u Europu. Varaždinci su u mnogo boljoj situaciji, a mogli su biti još i boljoj da im radost nije pomutio Lovrek poravnavajućim pogotkom u 84. minuti.</p>
<p>Sve je upućivalo na sigurnu pobjedu Zagreba, budući da su domaći nekom čudnom lakoćom prvi dio zaključili sa 2-0. Najprije je Franja doveo Zagreb u prednost u 26. minuti iz 11-erca, nakon što je Madunović u kaznenom prostoru igrao rukom. Prije odlaska na odmor, u buketu igrača pred vratima Varteksa najviši je bio Nosek, i nagovijestio uspjeh domaćina.</p>
<p>No, utakmica gotovo da se nije nastavila. Nebo se odjednom smračilo, spustio se i pljusak, nisu se vidjeli ni igrači niti lopta, pa se očekivao prekid utakmice. Sudac Trivković, međutim, kao da je imao dobar predosjećaj da nevrijeme neće dugo trajati i inzistirao je na nastavku igre. Tako je u polumraku Franja možda imao ključeve utakmice u rukama, ali svoj bijeg i izlazak pred Mađarića zaključio je udarcem pored vrata.</p>
<p>Što nisu napravili domaći, napravili su ubrzo gosti, kad je tek ušli Drobne odlučno pogotkom zaključio solo akciju i time najavio neizvjesnost. Pogotovo su se zbivanja počela ozbiljno mijenjati kad je do tada ponajbolji Zagrebov igrač Josip Bulat u kaljuži Varteksovog kaznenog postora »zaplivao« svom dužinom nakon jednog duela. Sudac Trivković je to ocijenio simuliranjem i prelako mu dodijelio žuti karton. Kako je to bio Bulatu drugi žuti, Zagreb je posljednjih 30-ak minuta igrao s igračem manje. Taman da igrači Varteksa srede redove, na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> poravnaju, pa i povedu.</p>
<p>Izgledalo je da oslabljeni Zagreb neće imati snage za poravnanje, ali je još neoporavljeni Lovrek je svojim ulaskom u igru pokrenuo suigrače. Trud im je bio nagrađen u 84. minuti. Lovrek je trčao za jednom Pirićevom visoko napucanom loptom u kazneni prostor Varteksa. Najbolji Zagrebov strijelac osjetio je Mađarićevu neodlučnost i glavom ga prebacio, donijevši remis. Valja reći da je odmah potom Madunović zbog dva žuta kartona napustio igru, pa je i Varteks imao 10 igrača, a Zagreb je tada bio bliži pobjedi.</p>
<p>• Stadion u Kranjčevićevoj</p>
<p>ZAGREB - VARTEKS 3-3 (2-0)</p>
<p>ZAGREB: Stojkić 6 - Jurić 6,5; Vejić 6,5, Stavrevski 6 - Surač 6, Čačić 6,5, Bulat 6, Verhas 6 (od 46. Pirić 6) - Čizmek 6,5, Franja 6 (od 69. Lovrek 7) - Nosek 6,5 (od 60. Perić 6)</p>
<p>VARTEKS: Rumbak 6 (od 46. Mađarić 6,5) - Kristić 6,5, Andričević 6, Madunović 6 - Sabočki 6,5, Sklepić 6,5 (od 46. Drobne 7), Režić 6,5, Težački 6, Hrman 6 (od 90. Borović) - Karić 6,5, Bjelanović 6.</p>
<p>SUDAC: Trivković 5,5 (Split). GLEDATELJA: 1000</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Franja (26 - 11m), 2-0 Nosek (44.), 2-1 Drobne (56.), 2-2 Hrman (64.), 2-3 Bjelanović (70.), 3-3 Lovrek (84.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bulat, Težački, Madunović, Čačić, Andričević, Karić</p>
<p>CRVENI KARTONI: Bulat (53. - drugi žuti), Madunović (85. - drugi žuti)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Krunoslav LOVREK</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Hrvatski dragovoljac - Rijeka 1-4</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Nogometaši Hrvatskog dragovoljca zakomplicirali su si prvoligaški status nakon domaćeg poraza od utopljenika Rijeke 1-4 (1-1). Rijeka je bodovima iz Sigeta stigla na samo tri boda zaostatka za Hrvatskim dragovoljcem, a Sigećani imaju pet bodova viška od Marsonije, ali i nezgodan raspored do kraja.</p>
<p>»Dragovoljci« su propustili prigodu slaviti u susretu u kojemu je Rijeka igrala s desetoricom igrača cijelo poluvrijeme, a s devetoricom posljednjih deset minuta. No, Riječani su u debiju na klupi Ivana Katalinića, imali fantastičnog Tafru na vratima i raspoloženog Miličića koji je postigao tri pogotka i kod četvrtog sudjelovao. Susret je početkom drugog poluvremena bio prekinut zbog olujnog nevremena, u kojemu je trener Riječana Katalinić tražio prekid i ponovljenu utakmicu za ponedjeljak. No, sudac Svilokos nije ga poslušao, a Kataliniću nakon punog uspjeha u Sigetu vjerojatno nije niti žao...</p>
<p>• Igralište u Sigetu</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC - RIJEKA 1-4 (1-1)</p>
<p>HRVATSKI DRAGOVOLJAC: Čelina 5 - Petrović 5; Novak 5, Nekret-Katić 5 - Miletić 5, Bošnjak 5,5, Fumić 5, Andračić 5 - Petričević 6, Kiseljak 5 (od 63. Jagić 5), Lovreković 5 (od 74. Gulić -).</p>
<p>RIJEKA: Tafra 8,5 - Mijatović 7; Čačić 6, Skočibušić 6,5 - Burčul 6 (od 46. Maroslavac 6,5), G. Brajković 6,5, Modrić 5, Čaval 7 - Miličić 8,5 (od 77. Rački -); Flego 7,5, Dragičević 5,5 (od 46. Djarmati 6</p>
<p>SUDAC: Svilokos (Sisak) 7, GLEDATELJA: 300.</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Flego (6.), 1-1 Petričević (32.), 1-2 Miličić (55.), 1-3 Miličić (67.), 1-4 Miličić (69.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bošnjak, Čaval, Fumić</p>
<p>CRVENI KARTONI: Modrić (44), G. Brajković (81, drugi žuti karton)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Anthony MILIČIĆ</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Šibenik - Čakovec 2-0</p>
<p>ŠIBENIK, 6. svibnja</p>
<p> - Stadion na Šubićevcu</p>
<p>ŠIBENIK: Bulat 7 - Kartelo 6, Pranjić 6, Majdov 6, Jurić 5,5, Karega 5,5 (od 63. Šupe 6,5), Jović 6, Maglica 5,5 (od 46. Lalić 6), Krpan 6, Vincelj 7, Matas 5,5 (od 90. Marasović -)</p>
<p>ČAKOVEC: Stamenković 6 - Karabatić 6, Caban 6 (od 62. Novak 6), Škopljanac 6,5, Škaričić 6, Poleti 6 (od 83. Baotić -), Kovačić 6, Bubek 5,5, Tomić 5,5 (od 46. Prenga 6), Bunc 5,5, Domjanić 5,5.</p>
<p>SUDAC: Čulina (Zagreb) 6, GLEDATELJA: 600</p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Krpan (12, 11 m), 2-0 Vincelj (90.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Jurić, Poleti, Bubek, Šupe, Vincelj</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomislav VINCELJ</p>
<p>J. D.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Cibalia - Marsonia 2-2</p>
<p>VINKOVCI, 6. svibnja</p>
<p> - Stadion Mladosti</p>
<p>CIBALIA: Marić 6,5 - Antić 5,5 (od 73. Križanović -), M. Jurić 5,5 (od 64. Karabogdan -), Tkalčević 6, Lučić 5,5, Pernar 6, Pavličić 7, H. Ratković 6, M. Meštrović 6,5, Grgić 5, Z. Ratković 5,5.</p>
<p>MARSONIA: Princip 6 - Petrović 5,5, Tadić 5,5, Durak 5, Rosandić 5,5, Barišić 6, Ostojić 6,5, Džeko 5, Olić 5,5 (od 90. Zovko -), Brnjić 5 (od 89. Cesarec -), Alić 6 (od 81. Kopić -)</p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Alić (1.), 1-1 Pavličić (26.) 1-2 Ostojić (70.), 2-2 Pavličić (71.)</p>
<p>SUDAC: Strunje (Split) 6, GLEDATELJA: 500</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Lučić, M. Meštrović, Z. Ratković, Džeko, Petrović, Durak, M. Jurić, H. Ratković</p>
<p>CRVENI KARTONI: Džeko</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Dean PAVLIČIĆ</p>
<p>J. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Dinamova poruka »bijelima«: Nećete mirno spavati!</p>
<p>U najtežem je trenutku, kad su svi očekivali da će Osijek »zabiti zadnji čavao u Dinamov lijes«, »dinamovci« su reagirali sjajno /Igrači su shvatili da je sve na njima / Iako je reakcija možda stigla malo kasno, imat ćemo neizvjesnu i završnicu nogometne sezone</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Tradicija je nastavljena, Osijek ni u subotu nije uspio pronaći formulu za pobjedu protiv Dinama u svome Gradskom vrtu. Štoviše, domaćin je pretrpio jedan od najtežih poraza u međusobnim okršajima, konačnih 1-4 (0-3) još kako je razočaralo domaćine. Posebno one najžešće navijače koji su u poluvremenu napustili istočnu tribinu i s parkirališta iza juga kamenjem gađali Dinamove navijače. Pokušali su se obračunati i s policajcima, no »dečki u plavom« su žestokom reakcijom prekinuli incident u začetku.</p>
<p>A oni drugi »dečki u plavom«, zagrebački nogometaši, polugoli i napokon radosni ušli su u svlačionicu. Pobacali su, naime, dresove svojim navijačima (valjda imaju još neku garnituru - zna se, naime, da Dinamo kupuje dresove jer nema nikakav sponzorski ugovor!?), dali su si oduška i iskazali veselje zbog pobjede koja je vratilo poljuljano samopouzdanje u Maksimir.</p>
<p>U najtežem je trenutku, kad su svi očekivali da će Osijek »zabiti zadnji čavao u Dinamov lijes«, Dinamova svlačionica reagirala sjajno. Hrabro i agresivno izdanje Zagrepčana ipak je bilo previše za domaćina, pa je na kraju i rezultat bio onakav kakav jest. Iako su ih gotovo svi u klubu otpisali, trener Ilija Lončarević i igrači uspjeli su se u samo nekoliko dana preobraziti i od kukavičke i tko zna čime sve sputane momčadi, prometnuli su se u goropadni sastav koji ima snage riječi pretvoriti u djelo. Očito su u svoja četiri zida igrači shvatili da je sve isključivo na njima, očito su pronašli dodatni motiv u defetizmu klupskih čelnika. Koji bi tako rado htjeli igrati na »Hitrec-Kacianu«, ali želja im se, na radost svih kojima je Dinamo na srcu, sigurno neće ispuniti.</p>
<p>Uglavnom, Dinamo je pobjedom u Osijeku poručio vodećem Hajduku: »Do kraja prvenstva nećete mirno spavati«! Kad se već činilo da na Poljudu mogu otvoriti šampionski pjenušac, proradio je i inat »plave« svlačionice. Koji se možda ponajviše može ogledati u jednome detalju, u podmajici kapetana Tome Šokote. Bio je izvrsni Šokota trostruki strijelac u Gradskome vrtu, a svaki je pogodak proslavljao tako da je podignuo dres preko glave i pokazivao majicu ispod dresa. Što je na njoj pisalo? »Uvijek kontra Splita«! </p>
<p>- Možemo li biti prvi? Kako ne! Neka samo Hajduk jednom »kiksa« i opet smo mi na vrhu. Tako će na kraju i biti, nudio je već pomalo zaboravljenu samouvjerenost Šokota. </p>
<p>Kako samo jedna pobjeda može sve promijeniti. U ovu se momčad, nakon što je iskazala da ima karakter kad je dovedena pred zid, opet vjeruje. Susreli smo nakon dvoboja i Dinamova predsjednika Mirka Barišića, upitali smo ga je li zadovoljan. U prolazu je odgovorio:</p>
<p>- Danas da!</p>
<p>Potom je otišao u svlačionicu i čestitao igračima, dodao je i rečenicu »bravo golmane«, a tada je ustao dežurni zafrkant u Dinamovoj svlačionici i rekao Barišiću:</p>
<p>- Gospodine predsjedniče, ovo je - Vasilj!</p>
<p>Da se predsjednik slučajno ne bi zabunio... Jedan je nogometaš dobacio Barišiću »recite na koje ste nam račune uplatili dugove kad govorite da smo i dalje najplaćeniji u Hrvatskoj«, a predsjednik je odgovorio ovako:</p>
<p>- Dokazat ću vam da ste najplaćeniji!</p>
<p>I tako, čak ni u trenucima najvećega zadovoljstva zbog pobjede, ne može se skriti jaz između klupskih salona i svlačionice. No, ovaj je put svlačionica »na štihu« i bit će tako sve dok će donositi dobar rezultat. Samo je rezultat važan, igrači su shvatili da od vjerovanja ispraznim obećanjima nemaju baš ništa, kao ni od statiranja na terenu, usput tražeći alibi za svoje loše igre u inertnosti klupskoga vodstva. Jer, istina je prilično surova: samo pobjedama i naslovom ti nogometaši mogu zaintrigirati možebitne inozemne kupce, samo dobrim igrama i rezultatima mogu privući pozornost na sebe. </p>
<p>A u Osijeku je Dinamova momčad pokazala da se jednostavno ne želi predati prije nego sve zaista bude gotovo. Iako je reakcija možda stigla malo kasno, ipak ne i prekasno - imat ćemo neprijeporno neizvjesnu i vruću završnicu nogometne sezone. U srijedu je već u Splitu na rasporedu prva finalna utakmica Kupa, Hajduk - Dinamo. Dinamov trener Ilija Lončarević zacijelo će na raspolaganju imati i oporavljenike Butinu i Balabana. Pa iako je prije nekoliko dana sve oko Maksimira bilo tužno i depresivno, nakon Osijeka Hajduk definitivno ne može mirno spavati.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Engleska - Hrvatska 1-4!</p>
<p>DURHAM/ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Hrvatska kadetska nogometna reprezentacija (do 16 godina starosti) osvojila je treće mjesto na Europskom prvenstvu u Engleskoj i tako osigurala nastup na Svjetskom prvenstvu, koje je na rasporedu u rujnu ove godine na Trinidadu i Tobagu. Naslovom europskog prvaka okitila se Španjolska, koja je u finalnom susretu u Middlesbroughu pobijedila Francusku 1-0, pogotkom Torresa u 76. minuti iz 11-erca.</p>
<p> U utakmici za treće mjesto Hrvatska je u Durhamu posve nadigrala domaćine, Engleze, utrpavši ima čak četiri pogotka za konačnih 4-1 (2-0). Hrvati su, tako, »dotukli« Engleze u postojbini nogometa, no još važnije je da su ovom pobjedom dohvatili treće mjesto koje ih izravno vodi na SP.</p>
<p> »Mladi vatreni« su poveli u sedmoj minuti pogotkom Igora Ružaka, no velike zasluge za vodstvo treba pripisati Niki Kranjčaru, koji je Ružaku sjajno asistirao - petom. Drugi je pogodak također vrlo lijep - autor je Drago Papa, koji je »promiješao« trojicu engleskih braniča i potom lob udarcem svladao vratara. Domaći su smanjili u 55. minuti preko Johnsona, no priču su dogotovili Mario Grgurević pogotkom u 69. i Ivan Grivičić u 77. minuti...</p>
<p>• Europsko prvenstvo nogometaša do 16 godina; finale: Španjolska - Francuska 1-0 (Torres 76-11 m); za treće mjesto: HRVATSKA - Engleska 4-1 (Ružak 7, Papa 17, Grgurević 69, Grivičić 77./Johnson 55.)</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Sva zlata u Kinu</p>
<p>Svih sedam zlatnih medalja na stolnoteniskom SP osvojili su Kinezi, a na ljestvici medalja ih slijede Južna i Sjeverna Koreja</p>
<p>OSAKA, 6. svibnja</p>
<p> - Na 46. svjetskom prvenstvu u japanskoj Osaki, na najviše su se postolje penjali samo Kinezi i Kineskinje, osvojivši svih sedam zlatnih medalja. Iza Kineza su opet azijske reprezentacije, Južna i Sjeverna Koreja. Jedine medalje koje su otišle u Europu osvojili su Belgijanci (momčadsko srebro stolnotenisača) i Šveđani (momčadska bronca stolnotenisača).</p>
<p>Posljednjeg dana natjecanja, Kinez Wang Liqin osvojio je naslov svjetskog prvaka pobijedivši u finalu također Kineza, Konga Linghuia, 11-21, 11-21, 21-16, 21-13, 21-13. Kineskinje Wang Nan i Li Ju nove su svjetske prvakinje u igri parova, a do naslova su stigle pobjedom protiv sunarodnjakinja Ying i Jin, 21-16, 21-14, 21-14.</p>
<p>• Svi osvajači medalja na SP u Osaki;</p>
<p>pojedinačno, stolnotenisačice: zlato Wang Nan (Kin), srebro Lin Ling (Kin), bronca Zhang Yining (Kin), Kim Yun-Mi (S. Kor); parovi: zlato Li Ju/Wang Nan (Kin), srebro Yang Ying/Sun Jin (Kin), bronca Zhang Yingying/Zhang Yining (Kin), Akiko Takeda/Mayu Kawagoe (Jap);</p>
<p>pojedinačno, stolnotenisači: zlato Wang Liqin (Kin), srebro Kong Linghui (Kin), bronca: Chiang Peng-lung (Taj), Ma Lin (Kin); parovi: zlato Wang Liqin/Yan Sen (Kin), srebro Kong Linghui/Liu Guoliang (Kin), bronca Chiang Peng Lung/Chang Yun Shu (Taj), Kim Taek-Soo/Oh Sang-Eun (J. Kor);</p>
<p>mješoviti parovi: zlato Qin Zhijian/Yang Ying (Kin), srebro Oh Sang-Eun/Kim Moo-Kyo (J. Kor), bronca Zhan Jian/Bai Yang (Kin), Liu Guoliang/Sun Jin (Kin);</p>
<p>momčadski, stolnotenisači: zlato Kina, srebro Belgija, bronca Švedska i Južna Koreja; stolnotenisačice: zlato Kina, srebro Južna Koreja, bronca: Sjeverna Koreja i Japan.</p>
<p>Ljestvica medalja: Kina 16 (7 zlatnih, 4 srebrne, 5 brončanih), Južna Koreja 4 (1 srebrna, 3 brončane), Sjeverna Koreja 2 (1 srebrna, 1 brončana), Belgija 1 (srebrna), Japan 2 (brončane), Tajvan 2 (brončane), Švedska 1 (brončana). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Metkovci osvojili prvi domaći trofej</p>
<p>U finalnoj utakmici Kupa Hrvatske rukometaši Metković-Jamba lakoćom su svladali riječki Zamet-Crotek sa 28-22 (15-9) / »Sad možemo razmišljati i o lovu na naslov hrvatskog prvaka«, najavljuju razdragani Metkovci</p>
<p>ZAGREB, 7. svibnja</p>
<p> - Deseti Kup Hrvatske osvojili su rukometaši Metković-Jamba i to usred Zagreba, pred očima svojih ljutitih suparnika i branitelja naslova, Zagreba kojeg su eliminirali u polufinalu. Svoj prvi domaći trofej Metkovci su dobili nakon pobjede 28-22 (15-9) protiv Zamet-Croteka u finalu Kupa. Da će Kup preseliti u Metković nakon devetogodišnjeg boravka u Zagrebu moglo se očekivati nakon polufinalnog dvoboja i pobjede protiv Zagreba, iako je trener Metkovića, Ivica Obrvan govorio kako nije gotovo.</p>
<p>No, pobjednik finala znao se nakon 10-ak minuta dvoboja. Metkovci su započeli silovito, kažnjavali su svaku pogrešku suparnika koji je svoj prvi pogodak postigao tek u 10. minuti (6-1). Riječani su jednostavno bili preslabi da bi sustigli prednost Metkovaca, iako su se borili do posljednjeg trenutka.</p>
<p>Obrvan je svim svojim igračima dao minutažu u finalu, tako da svi imaju udjela u tom velikom slavlju. Kad su suci označili kraj utakmice, metkovsko se klupko zakotrljalo terenom male dvorane zagrebačkog Sportskog doma, otvarali su se šampanjci, a s tribina se orila pjesma navijača koji su došli u Zagreb gledati svoje ljubimce.</p>
<p>Sve su to rezignirano promatrali »zagrebaši«, uprava i igrači, znajući da su sami prokockali svoju priliku da oni i deseti put podignu »kantu« za osvojeni Kup.</p>
<p>- Moji su igrači sve napravili u prvom poluvremenu, nakon toga sve je bilo rutinski. Ovo nam je veliki podstrek i novo samopouzdanje, tako da ćemo sad još jače uprijeti prema naslovu prvaka i napravit ćemo sve da u tome i uspijemo, iako je Zagreb favorit, nije mogao suspregnuti ironiju trener Obrvan.</p>
<p>Trener Zameta, Damir Čavlović čestitao je pobjedniku i priznao da je bio bolji, ali mu je bilo žao što je završni turnir održan u Zagrebu gdje gledatelji, čini se, nisu bili previše zainteresirani za posjet rukometnim dvobojima.</p>
<p>• Dvorana II Sportskog doma</p>
<p>ZAMET-CROTEK - METKOVIĆ-JAMBO 22-28 (9-15)</p>
<p>ZAMET-CROTEK: Saršon, Stevanović, Perčin, Sulić 5, Hrvatin 1, Šunjić, Kamberović, Uzelac 1, Gmaz 1, Rožman, Bašić 3, Matošević, Franić 11 (6)</p>
<p>METKOVIĆ-JAMBO: D. Jerković, Jukić, Matošević, Kaleb 6, Bjeliš 2, Goluža 3, Medić 5 (1), Mesarov, Markovski 3, Zdigmond 3, G. Jerković 4, Baltić 1, Metličić 1</p>
<p>SUCI: Jeftić i Peković (obojica iz Varaždina). GLEDATELJA: 150</p>
<p>SEDMERCI: Zamet-Crotek 8 (7), Metković-Jambo 1 (1)</p>
<p>ISKLJUČENJA: Zamet-Crotek 2 minute (Sulić), Metković-Jambo 10 minuta (Kaleb 2+2, Metličić, Goluža, Bjeliš)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Nikša KALEB</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Europska unija pozvala Makedoniju da ne proglašava ratno stanje</p>
<p>Ministri EU ponovili ponudu Makedoniji za buduće članstvo u EU kao nagradu za stabilnost / Makedonski su čelnici objavili da će početi konzultacije s političkim strankama o tome trebaju li proglasiti ratno stanje i zapovijedili jače bombardiranje gerilskih položaja na sjeveroistoku zemlje / Predsjednik Boris Trajkovski sastao se s predstavnicima političkih stranaka</p>
<p>NYKOPING, SKOPJE, 6. svibnja</p>
<p> - Ministri vanjskih poslova Europske unije zatražili su u nedjelju od Makedonije da ne proglašava ratno stanje zbog sukoba s albanskim gerilcima i ponovili ponudu budućeg članstva u EU kao nagradu za stabilnost. Makedonski su čelnici u subotu objavili da će početi konzultacije s političkim strankama o tome trebaju li proglasiti ratno stanje i zapovjedili jače bombardiranje gerilskih položaja na sjeveroistoku zemlje gdje je prošlog tjedna poginulo10 pripadnika makedonskih snaga sigurnosti.</p>
<p>Proglašavanje ratnog stanja mora odobriti makedonski parlament dvotrećinskom većinom. »Objava rata nije korak koji bi EU sada želio«, rekao je državni tajnik švedskog ministarstva vanjskih poslova Hans Dahlgren novinarima u gradiću Nykopingu, gdje se održava sastanak EU-ovih ministara vanjskih poslova.</p>
<p>Dodao je da će visoki europski predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana otputovati u Makedoniju u nedjelju na večer. Švedska ministrica vanjskih poslova Anna Lindh i europski povjerenik za vanjske odnose Chris Patten otputovat će u Skoplje idući tjedan kako bi se zauzeli za stabilnost regije. Makedonski ministar vanjskih poslova Srđan Kerim pozvao je u nedjelju Zapad da poduzme »učinkovite mjere« kako bi pomogao Makedoniji u rješavanju problema albanskih gerilaca. </p>
<p>Aktivnosti pobunjenika »koji drže kao taoce stanovnike nekoliko sela jasan su znak međunarodnoj zajednici da poduzme učinkovite mjere kako bi pomogla Makedoniji da riješi taj problem«, stoji u Kerimovoj poruci upućenoj švedskoj ministrici vanjskih poslova Anni Lindh.</p>
<p>Tolerirati taj fenomen »značilo bi opasan presedan za sigurnost u Makedoniji i u regiji«, upozorava se u poruci, upućenoj u povodu sastanka EU-ovih ministara.</p>
<p>Makedonske snage nastavile su u nedjelju prijepodne napade na uporišta albanskih gerilaca, koristeći teže topništvo nego prošla tri dana, javili su novinari britanske agencije Reuters s terena. Isti izvor javlja da je selo Vakcince na sjeveroistoku zemlje pod stalnom topničkom i tenkovskom vatrom. Nekoliko je kuća pogođeno. Napadi su počeli malo iza podneva, nakon što je tijekom noći i ujutro vladalo relativno zatišje. Vlasti iz Skoplja su u nedjelju pozvale stanovnike tih sela da napuste područje.</p>
<p>Predsjednik Makedonije Boris Trajkovski sastao se s predstavnicima političkih stranaka. Razmotreno je sigurnosno stanje u zemlji i mjere koje treba poduzeti za spašavanje stanovništva u selima gdje se vode borbe. </p>
<p>Trajkovski je zatim upoznao novinare s agendom daljih razgovora s albanskim političkim strankama, o kojoj je, kako je rekao, razgovarao za posjeta Sjedinjenim Državama. Ti prijedlozi sadrže proprocionalno zastupanje nacionalnih manjina u administraciji, zatim decentralizaciju vlasti u korist lokalne samouprave, jačanje pravne države, borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, proširivanje uporabe jezika nacionalnih manjina u vlasti i obrazovanju te jačanje građanskog koncepta uređenja Makedonije. (Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Rusija spremna za oštre i teške pregovore sa SAD o raketnom štitu</p>
<p>Rusija je i dalje protiv jednostranog istupanja SAD iz sovjetsko-američkog Sporazuma o proturaketnoj obrani koji je potpisan davne 1972. godine, ali iz diplomatskih razloga prihvaća dijalog</p>
<p>MOSKVA, 6. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako je prošlo već nekoliko dana, službena Moskva i dalje ne samo »škrto« već i krajnje suzdržano komentira inicijativu i obećanje američkog predsjednika Georgea W. Busha da će Bijela kuća provesti konzultacije i s Rusijom oko svog plana izgradnje zasebnog raketnog štita. »Nadam se da će taj dijalog biti konstruktivan« izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin skeptično dodajući da će krajnje rezultate tog dijaloga »pokazati tek vrijeme«.</p>
<p>Putin se suglasio s američkim predsjednikom da se svijet brzo mijenja i da se mogu pojaviti i nove opasnosti, ali je odmah zatim naglasio da modernizacija međunarodnog sustava sigurnosti ne smije narušiti sadašnju ravnotežu te sigurnosti. To znači da je Rusija i dalje protiv jednostranog istupanja SAD iz sovjetsko-američkog Sporazuma o proturaketnoj obrani koji je potpisan davne 1972. godine, ali da iz diplomatskih razloga prihvaća dijalog. </p>
<p>Suzdržanost službenog Kremlja prema najnovijoj inicijativi Georgea W. Busha promatrači u Moskvi tumače uvjerenjem najvišeg ruskog rukovodstva da američka strana nije odustala od svog plana jednostranog istupanja iz Sporazuma o proturaketnoj obrani, ali da je zbog otpora i pojedinih zapadnih država prema tom planu Bijela kuća primorana na mijenjanje taktike u međunarodnim odnosima kako ne bi izazvala širenje negodovanja svjetske javnosti. </p>
<p>Uostalom, da Bushova »agresivna i samouvjerena« politika ne izaziva simpatije u svijetu, Washington se mogao nedavno uvjeriti kad na opće iznenađenje SAD nisu prvi put izabrane u Komitet za ljudska prava UN-a. Pritom ne treba zanemariti ni činjenicu da je ovih dana čak i Financial Times objavio članak s kategoričnom porukom da SAD ne smiju jednostrano istupiti iz starog Sporazuma o proturaketnoj obrani. Napokon, i njemački Die Zeit je američki plan za izgradnju zasebnog raketnog štita označio »scenarijem borbe za utjecaj u međunarodnoj areni korištenjem prijetnji« dodajući ipak da griješe oni koji procjenjuju kako SAD nikada neće moći izgraditi taj svoj fantastični raketni štit, i da je to samo bacanje novca »radi zastrašivanja«. </p>
<p>Međutim, za razliku od kremaljskog državnog vrha, ruski mediji otvoreno i krajnje sumnjičavo komentiraju američki plan i Bushovu inicijativu. Prema njima, Bushova inicijativa za rusko-američki »sastanak na vrhu« i »konzultacije« samo je »ambalaža« u koju Washington pokušava umotati svoju čvrstu namjeru da unatoč protivljenju Moskve, Pekinga i New Delhija postepeno istupi iz Sporazuma o proturaketnoj obrani i paralelno započne izgradnju svog raketnog štita. Pojedini komentatori idu tako daleko da tvrde kako je za Georgea W. Busha plan izgradnje američkog raketnog štita isto što je za Ronalda Reagana bio nikad ostvareni plan »rata zvijezda«. </p>
<p>Uz pomoć »rata zvijezda«, i straha koji je taj plan izazvao u Kremlju, posebno dolaskom Gorbačova, Reaganu je uspjelo razvaliti SSSR. »Raketni štit« američki je plan da se osujeti gospodarski preporod Rusije, njezino dizanje s koljena, ali isto tako i plan koji treba osigurati trajniju apsolutnu dominaciju SAD-a u svjetskim odnosima, zaključuju pojedini moskovski novinski komentatori. </p>
<p>Stoga otvorenost moskovskih novinskih komentatora i istovremeno diplomatsku suzdržanost Kremlja treba tumačiti kao pripremanje ruskog državnog vrha za oštre i teške pregovore sa SAD oko proturaketne obrane. Ne treba isključiti u tom sporu i pragmatično ponašanje Kremlja, odnosno namjeru da u suprotstavljanju Americi istupa zajedno s ostalim vodećim svjetskim državama, a ne kao do sada »solistički«. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>UNHCR: Novi val izbjeglica iz Makedonije na Kosovu</p>
<p>PRIŠTINA, 6. travnja</p>
<p> - Ured Visokog povjereništva UN-a za izbjeglice (UNHCR) izrazio je u nedjelju zabrinutost zbog mogućeg nastavka sukoba u Makedoniji i humanitarnih posljedica tog sukoba, priopćivši kako je od 3. svibnja na Kosovo stiglo najmanje tisuću albanskih izbjeglica iz Makedonije. Glasnogovornica UNHCR-a na Kosovu, Astrid van Genderen Stort rekla je da je u posljednja tri dana preko graničnih prijelaza Đenerala Jankovića i Jažinca, bježeći od sukoba u Makedoniji, na Kosovo stiglo najmanje tisuću osoba, a kroz šume još najmanje stotinjak. Svi su oni smješteni kod rodbine i prijatelja na Kosovu i za smještaj nisu zatražili pomoć UNHCR-a koji pridošle osobe naziva privremeno iseljenim iz svojih domova. </p>
<p>Od izbijanja sukoba u Makedoniji u veljači ove godine, gotovo je 10 tisuća osoba zatražilo smještaj na Kosovu. Tijekom nedavna uspostavljanja primirja u Makedoniji nekoliko tisuća osoba se vratilo u svoje domove. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Sirija srdačno dočekala Svetog Oca</p>
<p>DAMASK, 6. svibnja</p>
<p> - Na nedjeljnoj misi u Damasku Papa Ivan Pavao II. pozvao je sirijske kršćane da »zajedno bez usporavanja sa svim svojim sunarodnjacima izgrade bratsko, pravedno i solidarno društvo gdje će svakome biti priznato njegovo ljudsko dostojanstvo i njegova temeljna prava«. Papa je pozvao na »savez, poštivanje i mir« među kršćanima, muslimanima i Židovima na Srednjem istoku. »Na toj svetoj zemlji kršćani, muslimani i Židovi pozvani su da rade skupa s povjerenjem i smjelošću i bez odgode za dan kada će svaki čovjek doživjeti da njegova legitimna prava budu poštivana i da može živjeti u miru i savezu«, rekao je Sveti Otac. </p>
<p>Na misi u Damasku okupilo se desetak tisuća kršćana. Papa je u posjet Siriji doputovao u subotu nakon posjeta Grčkoj kada je iznenadio svijet i domaćine zatraživši oprost za pogreške koje je Katolička crkva učinila prema pravoslavnim kršćanima nakon velikog raskola 1054. godine.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Pitanje o jeziku manjina priznanje ili opasnost za gradišćanske Hrvate?</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Popis stanovništva u Austriji zbog ovogodišnjih je promjena u popisnom obrascu izazvao zabunu među gradišćanskim Hrvatima. Ove je godine, naime, prvi put u kategoriji »razgovornog jezika«, dakle, onog koji se koristi u privatnoj komunikaciji u obitelji ili među prijateljima, uz hrvatski ponuđen i gradišćanskohrvatski. </p>
<p>Riječ je o pitanju pod brojem 6, koji uz njemački i dvije navedene hrvatske inačice, nudi jezike ostalih pet priznatih manjina (mađarski, slovenski, češki, romski, slovački), turski i srpski kao i prazan prostor za upisivanje jezika koji nije naveden u obrascu. Posebno se napominje da se može navesti i »više jezika koji se obično koriste« u privatnoj komunikaciji. Cilj ispitivanja je dobiti što točniju sliku jezične raznolikosti Austrije, a ne, ističu statističari, na temelju tog odgovora određivati broj pripadnika neke od manjina. </p>
<p>Nakon objavljivanja popisnog obrasca različita su društva gradišćanskih Hrvata smatrala potrebnim svojim članovima putem vlastitih glasila izdati posebne upute za izjašnjavanje o razgovornom jeziku - ukratko, da uz njemački, zaokruže i obje hrvatske varijante. </p>
<p>Izvor zabune mogla bi biti činjenica da su Gradišćanci svoj jezik uvijek nazivali hrvatskim. Tako su pisali na popisu 1981. kada je razgovorni jezik trebalo upisati rukom, i tako su zaokruživali 1991. kada je hrvatski jezik već ponuđen na upitniku. Tom bi se logikom ispitanici i na ovom popisu mogli izjasniti samo za hrvatski, zapostavljajući gradišćanskohrvatski, što bi za posljedicu imalo smanjivanje broja gradišćanskih Hrvata. Rezultati popisa, smatraju predstavnici Hrvata, služe kao orijentir u donošenju odluka relevantnih za manjine i ostvarivanje njihovih prava, pri čemu je najvažniji faktor njihov brojčani udio u stanovništvu. </p>
<p>Upravo zbog takvih bojazni, novost u popisnom obrascu oštro je kritizirao Peter Tyran, glavni urednik Hrvatskih novina, tjednika Gradišćanskih Hrvata. Uvođenje dviju inačica za govornike hrvatskog jezika Tyran je u svom uvodniku osudio kao opasan i zlonamjeran pokušaj podjele Hrvata. </p>
<p>No Mate Kliković, glavni tajnik Hrvatskog kulturnog društva u Željeznom smatra da isticanje gradišćanskohrvatskog ne mora a priori biti shvaćeno negativno. </p>
<p>»Svakako je riječ o novosti u manjinskoj politici, ali ne nužno i lošoj novosti. Meni je osobno drago da je gradišćanskohrvatski priznat i na ovaj način jer to doživljavam kao svojevrsno priznanje nama, gradišćanskim Hrvatima«, kaže Kliković. »Na nama je da na tu prigodu pozitivno reagiramo«. Dodaje, međutim da se Hrvati ne kane dijeliti i da je i njegovo Društvo kao najstarija i najbolje organizirana udruga Hrvata, svojim članovima preporučila da - uz njemački - kao »razgovorne« jezike zaokruže i hrvatski i gradišćanskohrvatski. </p>
<p>Za razliku od Klikovića, predsjednik Gradišćanskohrvatskog društva u Beču Stefan Pauer smatra da je hrvatska manjina u Austriji već priznata i da »nema potrebe da se njena različitost ističe na taj način«. </p>
<p>U svim zakonima, napominje on, uključivši i Državni ugovor iz 1955. i zakon o manjinama, govori se isključivo o »hrvatskom jeziku«. Pauer, slično kao i Tyran, smatra da je isticanje gradišćanske varijante hrvatskoga još problematičnije ako se u obzir uzme da se takva razlika ne pravi kod nijedne druge od šest autohtonih manjina u Austriji. </p>
<p>Naprotiv, ustraje on, takva formulacija u obrascu za popis može samo stvoriti zabunu među pripadnicima manjine koji neće znati koji jezik zaokružiti, tako da bi rezultati popisa mogli voditi »krivim interpretacijama«. </p>
<p>Ni Pauer ni Kliković ne vide razlog zašto se na popisnim obrascima ove godine pojavilo dvostruko pitanje za hrvatski. O mogućim podjelama na autohtonu manjinu i »suvremenu dijasporu« nisu željeli spekulirati. Razloga za »apsurdno« uvođenje razlike između gradišćanskoga i hrvatskog ne vidi ni zastupnica Zelenih Terezija Stoisits, mjerodavna u stranci za pitanja manjina. U svom prošlotjednom istupu, Terezija Stoisits, koja je i sama iz Gradišća, istaknula je da »nikad nije čula za gradišćanskog Hrvata koji za sebe tvrdi da govori 'gradišćanskohrvatski'«. Ona je pritom podsjetila na odluku Ustavnog suda iz prosinca po kojoj prava manjina nisu pitanje postotnog udjela dvojezičnog stanovništva. </p>
<p>»Riječ je jednostavno o tome da je ovogodišnjim obrascem ponuđeno gradišćanskim Hrvatima da se izjasne za svoju specifičnu varijantu hrvatskog koji se ipak razlikuje od hrvatskog jezika kojim govori mnoštvo Hrvata što su u Austriju došli posljednjih desetljeća«, kratka je bila Christa Achleitner iz Ureda saveznog kancelara mjerodavna za pitanje manjina. </p>
<p>Juliana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Đinđićevih kontroverznih 100 dana </p>
<p>Prosječna plaća u Srbiji je s 3000 narasla na 4260 dinara, odnosno sa 100 na 140 DEM</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Unatoč kritikama, prevladavajuća ocjena srbijanske javnosti o prvih 100 dana vlade premijera Zorana Đinđića pozitivna je. Kao najvažniji pokazatelj uzima se prosječna plaća koja je s 3000 narasla na 4260 dinara, odnosno sa 100 na 140 njemačkih maraka. Minimalac, kategorija popularna u Srbiji gotovo cijelo desetljeće uslijed sukcesivnog zatvaranja tvorničkih pogona, povećan je s s desetak na 60 DEM, mirovine se isplaćuju redovno i s povećanjem od 20 posto imaju šanse dosegnuti stotinjak DEM, a isplaćuju se i skromni socijalni dodaci.</p>
<p>Značajno povećanje cijena osnovnih životnih namirnica, energenata i usluga utječe, međutim, na još uvijek poraznu socijalno-ekonomsku sliku i na zaključak da nije smanjena brojka od 65 posto građana koji su živjeli ispod praga siromaštva, niti riješena sudbina 735.000 nezaposlenih, 770.000 radnika na »prinudnom odmoru« i oko 300.000 izbjeglica. Nova je vlast ukinula 235 različitih taksa i nameta i uvela jedinstveni porez na promet u visini od 17 posto, a ukinut je privilegij pojedincima i tvrtkama bliskim režimu da ne plaćaju poreze i doprinose. Jedan od žurnih poteza bilo je stavljanje uvoza nafte pod državni monopol, no još su veća očekivanja od pretvorbe i privatizacije koja bi sljedećih nekoliko mjeseci trebala uzeti maha i donijeti znatne novce. </p>
<p>Krađa je inače bila čest obrazac ponašanja bivših vlastodržaca, i još nedovršene istrage pokazale su da je u desetak vladinih ministarstava pronevjereno najmanje 100 milijuna DEM. Zbog toga je protiv 83 osobe iz bivših struktura vlasti podnijeto 27 kaznenih prijava. Cjelokupni podaci o zloporabi položaja i stjecanju protuzakonite materijalne koristi još nisu predočeni javnosti. Kritičari podsjećaju da su u borbi protiv kriminala pali samo bivši predsjednik Slobodan Milošević, bivši šef tajne policije Rade Marković, bivši direktor carine Mihalj Kertes i neke sitnije ribe, a da u mrežu nisu upale krupne figure podzemlja - narkodileri, automafijaški bossovi, šefovi lanaca prostitucije; što znači da ili nisu prioritet, ili nova vlast nema snage i(li) hrabrosti da uđe u okršaj sa njima. </p>
<p>Kao tri najbolja poteza svoje vlade, Đinđić je ocijenio jedinstvo mnogočlane stranačke koalicije DOS u svim važnim državnim pitanjima, uvođenje monopola na naftu i oštar klinč s kriminalom u službi državne sigurnosti i po pitanju političkih ubojstava. Najgorim potezima opisao je način na koji je vlada izašla pred javnost s poreznim zakonima, nedovoljno bavljenje krizom upravljanja u poduzećima i presporu promjena upravljačkih struktura u školstvu, zdravstvu i policiji. </p>
<p>Njegovi pak kritičari vape za antikorupcijskim zakonom, čistkom u državnim strukturama i denacionalizacijom. Ono što svi ocjenjuju važnim, a također piše u analizi rada vlade, jest da je »Srbija zauvijek završila razdoblje ratova, razaranja, izbjeglištva i sukobljavanja s cijelim svijetom«.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bush ignorira Amata i želi pobjedu Berlusconija</p>
<p>RIM, 6. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nikad nakon Drugog svjetskog rata američko-talijanski odnosi nisu bili na tako niskoj razini kao ovih dana. Kako se radi o zemljama koji spadaju u grupu G8, a Italija je ujedno domaćin njihovog sastanka na vrhu u srpnju ove godine u Genovi, to situaciju čini još kompliciranijom. </p>
<p>Zbog ovakvog stanja odnosa, talijanski premijer Guiliano Amato diplomatskom retorikom je izjavio: »Ne radi se o zahlađenju odnosa između američke i talijanske administracije, ali onaj tko želi utjecati na organizaciju i sadržaje G8 treba da razgovara sa mnom jer sam ja taj koji ima zadatak da pripremi taj sastanak. Moram pretpostaviti da Bush nije zainteresiran da sudjeluje u pripremama sastanka G8.« </p>
<p>Međutim kritike se ne zaustavljaju samo na tome već i na drugim pitanjima koja vise u odnosima između ove dvije velike zemlje. Tako se u pitanju programa »proturaketnog štita« Bush konzultirao sa svim europskim značajnim liderima, osim s Amatom. I u komentaru na ovu zabrinjavajuću činjenicu Amato koristi svoje poznate stilske figure i kaže: »To ne znači da je došlo do zahlađenja odnosa između Rima i Washigtona. Dini ima izvanredne odnose sa Powelom«, ali ujedno napominje da nije došlo do planiranog puta u Washigton čiji je cilj trebala biti priprema Genovskog sastanka na vrhu. »Činjenica da u srpnju više neću biti predsjednik vlade ne smeta mojim drugim kolegama. O fazi pripreme summita se brine sadašnji predsjednik vlade, a u ovom slučaju sam to ja. Ako Bush ne smatra potrebnim susresti se sa mnom u ovoj fazi priprema, znači da nije osobno zainteresiran za organizaciju G8.« </p>
<p>Nad američko-talijanskim odnosima se nadvila i sjena problema izbora novog američkog veleposlanika u Rimu. Bushov je izbor republikanski lider nizozemskog porijekla kojega je snažno podupirala vrlo utjecajna talijansko-američke organizacije NIAF. Amato je izjavio da bi bilo neuobičajeno da se promjeni ime već određenog ambasadora, koji je dobio potvrdu talijanske vlade. »Koliko je meni poznato, ne postoji drukčija odluka od one već donesene od strane američkog predsjednika. Znamo da postoji snažni pritisak NIAF-a da to bude Italoamerikanac, ali mi smo stavili do znanja da u slučaju nominacije nekog novog imena, ovaj potonji bi bio manje uvažen od prvog izbora, jer bi bio volja NIAF-a a ne američkog predsjednika. A tome još treba i dodati da je na prvo ime Italija već dala svoju suglasnost. Na ovu Amatovu intervenciju je replicirao predsjednik NIAF-a Frank Guarini: »Mi smo samo tražili da u Italiji imamo sposobnog i visoko kvalificiranog veleposlanika.«</p>
<p>Bush je po svojim političkim uvjerenjima daleko od ideja koja zastupa sadašnja talijanska vlada. On je otvoreno izjavio da bi pozdravio pobjedu Silvija Berlusconija na predstojećim izborima. Ovakvim omalovažavanjem uloge Amata, Bush šalje jasnu poruku Talijanima o tome iza koga stoji nova američka administracija.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>London i Pariz odbacuju Schröderovu ideju europske superdržave</p>
<p>BERLIN, 6. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Prijedlog njemačkih socijaldemokrata o reformi EU nailazi uglavnom na hladan prijam sestrinskih lijevih europskih stranaka, čak i onih s kojima su promovirani zajednički programski projekti. Naime, otkazivanje britanskog premijera Tonyja Blaira da dođe na kongres Europskih socijalista (PES) u Berlinu u ponedjeljak i utorak, na kojemu će njemački kancelar Gerhard Schröder predstaviti svoj projekt o reformi Europske unije, govori da je zahladilo u odnosima britanskih laburista i njemačkih socijaldemokrata. </p>
<p>Samo prije dvije godine prije Blair i Schröder donijeli su u Londonu manifest u kojem su rekli »zbogom« staromodnim ljevičarskim dogmama i pozvali europsku socijaldemokraciju da promiče »treći put«. No, reći »zbogom« nekim segmentima nacionalnog suvereniteta, Blairu, ali i drugim europskim ljevičarima očito nije tako jednostavno, pogotovo ako takav prijedlog dolazi iz Berlina.</p>
<p>Osim toga, Londonu kao da nije jasno niti kako bi se po njemačkim socijaldemokratima reformirala Europska komisija kao snažno izvršno tijelo koje se vidi kao »jaka europska vlada«. Također nije jasno kakva bi trebala biti ravnoteža između Europskog parlamenta i predloženog drugog doma koji bi čini premijeri država članica.</p>
<p>Parizu je, međutim, sve jasno, ali su jasno odbacili Schröderove prijedloge. Istina, francuski premijer Lionel Jospin za sada nije otkazao dolazak na susret europskih ljevičara u njemački glavni grad. Njemački mediji spominju socijaldemokrate iz zemalja koje čekaju pred vratima EU, a registrirani su i negativni signali o Schröderovim europskim vizijama od strane poljskih i čeških socijaldemokrata. </p>
<p>Na kongresu europskih ljevičara biti će i predstavnici hrvatskih socijaldemokrata koje će predvoditi dr. Zdenko Franić. Inače, u središnjici njemačkih socijaldemokrata u berlinskoj zgradi »Willi Brandt« ne pokazuju nervozu zbog hladnog prijema njemačkog projekta Europske unije. Možda su samo svjesniji kako se Schröderov prethodnik Helmut Kohl na svaku ideju o reformama i širenju EU-e morao suočavati s sumnjama u njemačku hegemoniju i ekspanziju. No, glavni tajnik SPD-a Franz Münterfering morao je ovih dana više puta pojašnjavati domaćoj i inozemnoj javnosti što je pisac nacrta projekta reforme EU htio reći. Münterfering objašnjava da njemački socijaldemokrati predlažu jačanje Europske komisije, proširenje Europskog parlamenta i reformu Ministarskog vijeća u dugi dom EU. U biti, Nijemci su na EU preslikali svoje federativno uređenje. Prema Münterferingu, temeljni je cilj da se ostvari načelo supsidijarnosti, odnosno dvostupnosti. Po tom načelu, javne zadaće trebaju biti bliže građanima na razini gradova i općina. Država ili Europska unija trebaju intervenirati tek ako općinska i gradska razina zakažu. No, ako je suditi prema ovom nacrtu reforme, to nije »zbogom« nacionalnom suverenitetu, već naprotiv, neke bi nadležnosti iz Bruxellesa bi bile vraćene nacionalnim državama. Münterfering kaže da se to odnosi u prvom redu na ono što se zove »preventiva opstanka«, i ističe da bi agrarna politika ubuduće trebala prijeći u nadležnost nacionalnih i pokrajinskih parlamenata. Budući da se u europskom proračunu nalazi najviše njemačkog novca promatrači u Berlinu sumnjaju da je namjera Schröderovih socijaldemokrata da mjere štednje vlastite vlade prošire i na Europsku uniju. U kući »Willi Brandt« takve sumnje odbacuju i tvrde da je u »reformi organa Europske unije najbitnije razgraničiti nadležnost i instance«. U njemačkoj javnost Schröderov nacrt ne nailazi na osobit odjek. Naime, unatoč svim vizijama koji se promoviraju na političkoj sceni, kod Nijemaca raste euroskepsa, a mnogi i ne znaju što danas znače europske institucije koje bi trebalo reformirati. Ipak, njemački socijaldemokrati (tipičnom njemačkom upornošću) lansiraju stalno nove europske ideje. Primjerice, predsjednik Johannes Rau (SPD), u trenutku kad je bilo jasno da »socijaldemokratski drugovi« iz Pariza i Londona ne prihvaćaju »europsku supervladu i superdržavu«, predlaže da EU ima i svoga predsjednika.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Stanje pobune na Filipinima - dio izborne kampanje </p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Ono što se u posljednje vrijeme događa na Filipinima više dolikuje nekoj maloj i neozbiljnoj banana republici, nego državi s više od 80 milijuna stanovnika. Prošli utorak je u Manili proglašeno »stanje pobune« nakon napada nekoliko tisuća pristaša donedavnog predsjednika Josepha Estrade na predsjedničku palaču. Istodobno je - »zbog zavjere kako bi se svrgnulo predsjednicu Gloriu Arroyo« - uhićeno 11 vođa oporbe, među kojima su nekadašnji ministar obrane i sadašnji senator, bivši načelnik policije, još jedan senator, te četvorica kandidata za senatore na izborima 14. svibnja. Filipinska predsjednica Gloria Macapagal Arroyo u nedjelju je ukinula izvanredno stanje u zemlji rekavši kako je ono uvedeno kako bi se spriječila urota protiv nje i preuzimanje vlasti. </p>
<p>U sukobima su spaljeni automobili i kamioni, razbijene su i opljačkane trgovine, poginule su najmanje četiri osobe (tri civila i policajac), a više od stotinu je ozlijeđeno. Nakon što je uz pomoć vojske i tenkova uspostavljen mir, predsjednica države optužila je protivnike za pokušaj državnog udara. »Stanje pobune« prvi je od tri koraka što ih prema Ustavu može poduzeti šef države kako bi se održalo red i mir. Sljedeći su suspenzija zakona i uvođenje izvanrednog stanja. No, pomogao je i Estrada. On je iz zatvora svoje pristaše upozorio da se suzdrže od nasilja kako vladi ne bi dali opravdanje za uvođenje izvanrednog stanja i daljnje obuzdavanje demokracije. Estrada je postupno lišavan slobode; 4. travnja je optužen za pljačku gospodarstva i prisvajanje 80 milijuna dolara, policija ga je privela 16. travnja, a 25. travnja strpala u zatvor. Mogao bi biti osuđen na smrt, ali je nova predsjednica velikodušno izjavila da se protivi smrtnoj kazni. </p>
<p>Sve to je jedan od posljednjih činova filipinskih obračuna. Estrada je uklonjen u siječnju, kad su masovni prosvjedi srednje klase, potaknuti elitom, poslužili vojnom vrhu kao opravdanje da se prikloni dotadašnjoj potpredsjednici Arroyo (53), a Vrhovnom sudu da objavi kako je predsjednički položaj ispražnjen. Mislilo se da je promjena dobrodošla, jer Estrada (64) nije bio dobar predsjednik, svoj položaj koristio je kako bi se još više obogatio i zbrinuo brojne ljubavnice. Senat je prošle godine pokrenuo postupak smjenjivanja, ali su Estradini pristaše u tom zakonodavnom tijelu uspjele obezvrijediti dokaze. Elita ogorčena neuspjehom tada je na ulice poslala pripadnike srednje klase. Službeno se tvrdi da je Estrada u siječnju dobrovoljno napustio položaj, što on poriče. Postao je prvi filipinski predsjednik protiv kojeg je poveden postupak smjenjivanja u parlamentu i prvi koji je uhićen. </p>
<p>Estrada je nekad bio filmski glumac, proslavio se ulogama pljačkaša bogatih koji pomaže siromašnima. Nadmoćno je pobijedio na izborima 1998. i zadržao popularnost među većinom svojih birača - siromašnima. Oni vjeruju da su Estradi bogataši ukrali predsjednički položaj i da uvredljivo postupaju s bivšim predsjednikom: tv kamere su snimale kako mu policija uzima otiske prstiju, fotografira ga kao kriminalca i smješta među obične lopove. </p>
<p>Filipini su jedna od socijalno, vjerski i etnički najpodjeljenijih država svijeta. Za razliku od većine država istočne Azije, tu nikad nije provedena agrarna reforma, tako da desetak obitelji drži znatno više od pola iskoristivog zemljišta. Među bogatima je i obitelj Arroyo. Kao kći Diosdadoa Macapagala, predsjednika Filipina 1961.-1965., trebala bi dobro znati pravila igre u politici. Pa ipak, nije uspjela sakriti sklonost zloporabi položaja. Senatori su uhićeni bez izvršnog naloga. Osumnjičeni su za pobunu, a slučajno su upravo oni predvodili kampanju protiv nje uoči izbora predviđenih za 14. svibnja. </p>
<p>Zapravo, sve što se zbiva dio je izborne kampanje. Kako bi donekle ispravila nesmotrenosti, Arroyo je prošli četvrtak posjetila Estradu u zatvoru. Naravno, u pratnji tv kamera. Obećala mu je bolje uvjete boravka i izjavila da će posjetiti i njegove uhićene pristaše i reći im kako ih ne smatra neprijateljima.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Izraelska vojska upala na palestinsko područje</p>
<p>BETLEHEM/ BEIT JALA/ TEL AVIV/ JERUZALEM, 6. svibnja </p>
<p> - Izraelski vojnici su u nedjelju nakratko upali na Zapadnu obalu u grad Beit Jala u blizini Betlehema u potrazi za naoružanim Palestincima, javljaju AFP i Reuters pozivajući se na palestinske sigurnosne izvore. »Izraelski su vojnici ušli u zonu A (pod potpunom palestinskom kontrolom) i izašli nakon izmjene vatre s palestinskom policijom«, rekao je jedan palestinski dužnosnik tražeći da ostane neimenovan. Izraelska vojska i izraelski radio potvrdili su upad, prvi u ovaj grad na Zapadnoj obali iz kojeg je otvorena vatra na židovsko naselje Gilo.</p>
<p>Četiri su Palestinca ranjena u nedjelju ujutro u izmjeni vatre s izraelskom vojskom u blizini Betlehema na Zapadnoj obali, javlja AFP pozivajući se na liječničke izvore. Palestinci su ranjeni u blizini naselja Beit Jela. Jedan je od njih teško ranjen u vrat. Incident je počeo kad su Palestinci otvorili vatru na izraelske vojnike koji su čuvali tunel na cesti rezerviranoj isključivo za židovske naseljenike. Izraelska je vojska odgovorila na napad vatrom iz strojnice i tenkova.</p>
<p>Jedna je žena ranjena, a tri su osobe doživjele šok u eksploziji kante za smeće u predgrađu Tel Aviva Petah Tikve u nedjelju rano ujutro, objavila je izraelska policija. »Bomba je bila smještena u kanti za smeće u blizini autobusne postaje«, rekao je zapovjednik policije Yehuda Bahar. Policija je blokirala područje bojeći se mogućnosti nove eksplozije. Istovremeno je na Zapadnoj obali došlo do izmjene vatre između izraelske vojske i palestinskih napadača. Ranije je izraelska vojska objavila da istražuje porijeklo četiri eksplozije koje su se dogodile u blizini grada Siderota i u kojima nije bilo ozljeđenih.</p>
<p>Izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres odbacio je palestinski prijedlog o sazivanju novog summita u Sharm el Sheikhu prije potpunog »prekida nasilja«. »Prije svega trebamo postići prekid nasilja i prekid vatre«, rekao je Peres. Izraelski je ministar reagirao na prijedlog, kojeg je večer prije iznio palestinski čelnik Yasser Arafat, da se održi novi summit u Sharm el Sheikhu kako bi se razgovaralo o privremenom izvješću međunarodnog povjerenstva zaduženog za određivanja uzroka izbijanja izraelsko-palestinskog nasilja. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="41">
<p>Neka cvate kajkavsko cvetje sakojačko</p>
<p>Sretna zamisao dr. Stjepana Hranjeca da se u okviru Visoke učiteljske škole u Čakovcu prije šest godina pokrenu stručno-znanstveni simpoziji o mogućnostima, oblicima i praksi primjene kajkavskog jezika i književnosti u školskoj nastavi ostvaruje se s punim uspjehom. Na jednogodišnjim skupovima okuplja se dvadesetak sudionika s raznih područja: kajkavologa, istražitelja kajkavske baštine, nastavnika u srednjim i osnovnim školama, književnika i novinara - sve odreda ljubitelja i promicatelja kajkavske riječi.</p>
<p> Godišnji zbornici njihovih radova objavljeni su prošle godine u skupnom petogodišnjem zborniku »Kajkavsko narječje i književnost u nastavi«, djelu od izuzetne važnosti ne samo u okviru školske nastave nego i mnogo šire, npr. u medijima i drugdje. Zahvaljujući tome, temeljna spoznaja o nužnosti očuvanja i njegovanja kajkavskog jezika postala je organizirani pokret sve šireg kruga ljudi u kajkavskoj Hrvatskoj, ona je zagrijala kulturnu javnost, premda još ne i krug onih državnih faktora koji odlučuju, među ostalim, o sredstvima koja bi u te svrhe trebalo izdvajati (ministarstva školstva i kulture). To se odnosi i na neke županijske i gradske vlasti u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.</p>
<p>Sudeći po dosadašnjim rezultatima, čakovečka Visoka učiteljska škola postaje tako, uza sve ostale svoje zadaće, i svojevrsni poticatelj osnutka kajkavskog instituta koji je davno trebalo utemeljiti kao samostalno tijelo u Hrvatskoj.</p>
<p>O visokoj stručno-znanstvenoj razini kajkavskog kruga koji se okuplja u Čakovcu svjedoči i upravo izašli šesti zbornik - od sada kao godišnjak Visoke učiteljske škole pod nazivom »Učitelj«, u suradnji sa Zavodom za znanstveni rad u Varaždinu. U njemu se ističu radovi Zvonara, Bajukove, Blažeke, Bartolića, Hrga, Hranjeca, Peričića, Jelušićeve, Pahićeve, Marušićeve, Dujićeve, Lečeka, Kermekove i Turza-Bogdanove, uz radove u kajkavskoj radionici i one pojedinih studenata.</p>
<p>Nastavnici hrvatskog jezika dobivaju sada u »Učitelju« drugi dio referata mr. Ivana Zvonara o morfološkim osobitostima donjomeđimurskih govora (zamjenice, brojevi, glagoli). U prvom dijelu, objavljenom u Zborniku radova sa stručno-znanstvenih skupova u Čakovcu 1996.-2000. prikazane su: čestice, imenice i pridjevi. U tom zborniku autor je objavio i često citirani rad pod naslovom »Jedan mogući prikaz fonetsko-fonoloških značajki međimurskih (kajkavskih) govora«, pa tako Zvonar postaje tvorac prve sustavne zavičajne gramatike međimurske kajkavštine. Županija bi mogla pomoći da se ona kao priručnik izda već do jeseni prije početka školske godine. U drugom izdanju ona bi se nadopunila novim poglavljima koje Zvonar priprema.</p>
<p>Uz Zvonara međimurskim govorima sustavno se bavi i mr. Đuro Blažeka, profesor na Visokoj učiteljskoj školi. Magistrirao je radom »Govor Preloga«, a sada priprema doktorsku disertaciju o govorima Međimurja. Inače, u prvom broju »Učitelja« Blažeka je prikazao model po kojemu bi studenti istraživali pojedine kajkavske mjesne govore.</p>
<p>Između radova koji problemski razmatraju položaj kajkavštine u javnom životu u prvom broju »Učitelja« ističe se onaj književnice Božice Jelušić. Ona upozorava da je višedesetljetno potiskivanje i isključivanje kajkavštine iz kulturnog prostora i govorne scene rezultiralo inhibicijom i potom pobunom, traženjem prava na riječ. Jedni se zalažu za revitalizaciju kajkavskog jezika (inzistirajući na pojmu jezik, a ne narječje), dok je radikalna struja otišla korak dalje tražeći relingvizaciju - ponovno uvođenje kajkavštine u komunikaciju te obvezatno stvaranje literature upravo na tom jezičnom idiomu. Jelišićeva ne vjeruje da je relingvizacija u doslovnom i dosljednom smislu moguća. Taj golemi posao normiranja i standardiziranja zahtijevao bi godine rada s neizvjesnim ishodom. Ona stoga ističe: »Zalažem se za jednu liberalnu, otvorenu opciju: neka cvate kajkavsko cvetje sakojačko, neka se razvijaju riječi u mikrokozmima sela, naselja i zaselaka, a ruralna i urbana varijanta neka se ne potiru, već nadopunjuju u ljepoti razlike«.</p>
<p>MIHO HORVATIN Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Izmišljotine ostaju samo izmišljotine!</p>
<p>U »Vjesniku« od 30. travnja/1. svibnja o. g. na strani 15 pod naslovom »Hrvatski antifašizam je neupitan (2) g. Marko Dizdar predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika, reagirajući na činjenice iznijete na okruglom stolu u Lepoglavi 22. travnja o. g. o zločinima ustaša krajem travnja 1945. g. u Lepoglavi iznosi nevjerojatne pretpostavke, koje mogu biti samo plod bolesne mašte.</p>
<p>Teško je u tako kratkom tekstu naći toliku hrpu besmislenosti, kojim se želi izjednačiti antifašizam i fašizam, imputirajui postojanje dogovora među zaraćenima o likvidaciji stotina i tisuća ljudi tokom II. svjetskog rata. Naravno, za te svoje tvrdnje g. Dizdar ne iznosi nikakve dokaze, jer ih nema.</p>
<p>Biseri Dizdarovih tvrdnji odnose se na izmišljeni dogovor između komunista i ustaša o likvidaciji zatočenih komunista i antifašista u logoru Kerestinec, srpnja 1941. g., te zarobljenika vojske NDH, svibnja 1945. kod Bleiburga.</p>
<p>Iz činjenice o potpisanom sporazumu Ribentrop-Molotov, iz 1939. g. Dizdar izvodi fantastične zaključke, zaboravljajući da komunisti i antifašisti Hrvatske i Jugoslavije, ali i drugih zemalja taj sporazum nisu ni pozdravili niti njime biti zadovoljni. O tome najbolje govore zauzeti stavovi, na V. Zemaljskoj konferenciji KPJ, održanoj 1940. godine u Dubravi kod Zagreba.</p>
<p>O stradanju logoraša u Kerestincu 1941. g. nije ništa novo dokazano 1971. g. jer se od početka znalo da je cijela akcija vođena nesolidno, a odgovornost organizatora koja postoji za tu akciju nije do kraja ni do danas raščišćena.</p>
<p>I tvrdnja o takvom dogovoru na liniji fašista i komunista o likvidaciji zarobljenih pripadnika vojske tzv. NDH više je nego plod bolesne mašte. Što se tiče tih događaja, sve činjenice su razjašnjene.</p>
<p>Slične su konstrukcije i o postojanju partizanskog logora u Jasenovcu nakon II. svjetskog rata, te još 63 logora, za koje vjerojatno zna samo g. Dizdar. Prave činjenice iznijete o ustaškom logoru Jasenovac g. Dizdara ne interesiraju, jer ne idu u prilog njegovim izmišljotinama. G. Dizdar tvrdi da je u Lepoglavi krajem 1970. iskopano 69 leševa s domobranskim odorama iz čega izvodi zaključak da su ih ubili komunisti, pa zato se našao pozvanim da on oduzima pravo govora o zločinima bilo koje strane. G. Dizdar očito ne zna da su ustaše ubile i mnoge domobrane, pa čak i ljude iz svojih redova kao Singera, Vokića, Lorkovića i druge. Vjerojatno su i zato krivi komunisti i partizani.</p>
<p>G. Dizdar govori o nekakvoj podzemnoj Hrvatskoj kojoj pripisuje sve zločine, vežući je uz ORJUNU. Da je ORJUNA bila fašistička organizacija i vezana uz velikosrpske ideje, to je dobro poznato. No, g. Dizdar sada okrivljuje tu organizaciju za ustaške zločine, čime želi abolirati ustaštvo. ORJUNA je g. Dizdar, ako niste znali, integralni dio četničkog pokreta i njena odgovornost tamo pripada. Izvan svake je pak pameti vezati taj fašistički pokret uz komuniste.</p>
<p>G. Dizdar sebi čak dozvoljava da upita nisam li ja član ORJUNE, valjda da bi me time diskreditirao. Ja jesam prošao njemačke i ustaške logore i borbu u toku II. svjetskog rata protiv raznih fašizama, pa prema tome i ORJUNE. Cijeli svoj život organizacija na čijem sam čelu, kao i ja osobno suprotstavljali smo se jednostranoj ocjeni prošlosti, osuđivali i osuđujemo zločine, bilo tko ih počinio ili nad kim, što bi i vama g. Dizdar trebalo biti poznato, a ako nije onda govori više o vama nego o meni.</p>
<p>Upravo da bi nestale dileme oko toga što se sve dogodilo uoči II. svjetskog rata, u tom ratu i nakon njega, na našu inicijativu je Vlada Rrepublike Hrvatske i donijela zaključak da se sve te dvojbe ispitaju. Mi u SABH samo želimo pomoći tom raščišćavanju, za razliku od vas i vama sličnih koji i dalje širite razdor i mržnju svojim zlobnim izmišljotinama.</p>
<p>IVAN FUMIĆPredsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Od prošlog ljeta nije poduzeto ništa da se smanji broj šumskih požara</p>
<p>Kad kod nas stručnjaci govore o požarima bilo na televiziji, radiju ili u štampi uvijek se govori o kanaderima, vatrogasnim kolima, ili o organizaciji gašenja požara, a nitko ne govori o uzrocima požara i kako smanjiti broj požara.</p>
<p> Broj požara raste svake godine i to naglo tako da se približava katastrofalnim razmjerima. Godine 2000. bilo je 11.613 požara, što je nevjerojatno. Broj požara raste uglavnom zbog nepažnje. Što znači nepažnja nije nigdje definirano, ali vjerojatno iza nepažnje stoji čovjek, ako nije čovjek onda su »mali zeleni«.</p>
<p>Zbog nepažnje 2000. godine bilo je 4.054 požara više nego 1999. godine. Teško je vjerovati da je za godinu dana broj nepažljivaca narastao za 4.054. Stariji ljudi dobro pamte da prije 50 godina nije bilo šumskih požara pa nije trebalo ni kanadera, a i onda su živjeli pažljivi i nepažljivi ljudi kao i danas. Neki su skloni teoriji o kozama pa tvrde da je razlog velikog broja požara što nema koza, mislim da su to seljačke teorije. </p>
<p>Međutim, ima nešto drugo, a što je puno bliže istini. Prije 50 godina na dubrovačkom području, od Lastova do Prevlake, nije nigdje bilo ni jednog metra zračnog električnog voda, osim u gradovima, a danas ih ima na dubrovačkom području više od 1.500 kilometara, a to odgovara duljini od Šibenika do Londona, a na području Dalmacije, računajući Dubrovnik-Split-Šibenik i Zadar, ima više od 6000 kilometara zračnih električnih vodova, a to je duljina od Pariza do New Yorka, a kad se govori o električnom vodu onda su to najmanje tri žice i to još sve od aluminija.</p>
<p>Izgorio je televizijski toranj u Moskvi visok 500 m, a uzrok je kvar na električnom kabelu, a znamo da je prvi veći požar ove godine kod Splita 20. veljače nastao zbog pada električnog stupa. O uzrocima požara i sve oko toga može se napisati poveća studija, ali to, valjda, nikoga ne interesira, </p>
<p>Mnogima sam pisao još mi preostaje da pišem Europskoj uniji i Ujedinjenim narodima.</p>
<p>Pisao sam predsjedniku gospodinu Mesiću, predsjednik je bio prošlog ljeta u Dubrovniku baš u vrijeme velikih požara, pa je tom prilikom predsjednik najavio zakon o kozama, sreća je da je predsjednik zaboravio što je govorio, bila bi to bruka od zakona. Pisao sam premijeru gospodinu Račanu i on je bio u Dubrovniku za vrijeme velikih požara, pa se oštrim riječima obratio odgovornima, najavljujući više reda na području požara, međutim, »karavane prolaze...«.</p>
<p>Pisao sam gospodinu Bukovcu, pomoćniku ministra unutarnjih poslova zaduženom za protupožarnu zaštitu, zatim sam pisao gospodinu ing. Ivanu Čoviću, direktoru Elektroprivrede, a sve je svršilo po starome: »brigo moja prijeđi na drugoga«.</p>
<p>Još 26. rujna 1998. godine pisao sam gospodinu dr. Franji Greguriću, onda šefu vatrogasaca Republike Hrvatske. Nikada nisam dobio nikakav odgovor, rekli bi Dubrovčani, »jako skladan gospar«. Međutim, gospodin Gregurić se u Saboru rujna 1998. godine kritički osvrnuo, rekavši da u Dalmaciji nemaju sluha za protupožarnu preventivu, a ja tvrdim da je gospodin Gregurić imao i malo sluha i odgovorio na moje pismo danas ne bi govorili o kupnji kanadera već o prodaji ovih malo što imamo. </p>
<p>Kakvo će biti ljeto 2001. godine što se tiče požara? Iz postojećih podataka vidi se da broj požara svake godine raste, pa nema razloga da i ove 2001. godine ne bude više požara nego godine 2000. </p>
<p>Isto tako može se reći da na terenu nije ništa poduzeto da se smanji broj požara. Globalno, povećanje temperature atmosfere malo će utjecati na povećanje broja požara, ali najvažniji i odlučujući faktor je vjetar.</p>
<p>Ing. JERKO BULIĆDubrovnik</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Đukić širi neistine o Hrvatskoj od koje dobiva 17.000 kuna mjesečne plaće</p>
<p>Upravo u štampi iz Beograda čitam blaćenje svoje Hrvatske domovine zastupnika u Saboru Milana Đukića, sa redovitom mjesečnom plaćom većom od 17.000 kuna i više, između ostaloga, o otkopavanju Srba - što znači i iz kninskoga groblja Sv. Jakova.</p>
<p>Ovaj neutemeljeno tvrdi, kad se otkopavaju Srbi pokopani pod imenom i prezimenom pronađu se posve novi drugi ljudi ili po tri tijela u jednom grobu, a nisu naznačeni na križu.</p>
<p>Ovom hrpetinom laži samo se je s njim izjednačio pok. dr. Jovan Rašković, kad je na mitinzima Srba u Kninu i krajini urlikao sa unakaženom četničkom bradom, da je on ostatak zaklanoga naroda srpskog od kninskih Hrvata ustaša i svi Hrvati Knina trebaju da traže oprost od ostatka Srba zaklanih od ustaša. A otac Dušan od 1941. do 1945. g. bio je neprekidno predsjednik Općinskoga ustaškog suda u Drnišu. Od 1945. g. avancirao je za suca Vrhovnoga suda. I tamo sakrivao svu dokumentaciju o ratnom zločincu popu Momčilu Đujiću da nije nikad sudski proglašen ratnim zločincem.</p>
<p>Ja sam veoma stari Kninjanin. Živi sam svjedok pokopa na kninskom groblju ubijenih Srba u borbi za vrijeme 'Oluje'. Dok je »sama 'Oluja'« trajala ja sam sa sada pok. prof. dr. Josom Živkovićem iz Zagreba došao tajno u Knin u svoju oštećenu rodnu kuću.</p>
<p>Odmah otišao na groblje k svojim roditeljima. Na livadi 30 metara daleko od grobnice mojih roditelja prisustvovao polaganju mrtvih Srba u grobove.</p>
<p>Na licu mjesta su točno ispisana na križevima imena i prezimena sahranjenih, pošto se je u njihovim džepovima nalazile lične legitimacije.</p>
<p>Zar je bilo teško Milanu Đukiću doći u Knin i zapitati Hrvata nekog u Kninu o pokopu ovih Srba.</p>
<p>Tada ne bi ove bezočne laži sipao po štampi u Beogradu, jer veliki broj beogradske čaršije jedva čeka da svijet alarmira o zločinima vojske pok. Tuđmana.</p>
<p>Njegova pak izjava u Beogradu sa nekim Savom Štrbcem na konferenciji za novinstvo optužili su hrvatsku vlast da u novom popisu stanovništva nije registrirano više od 300.000 Srba izbjeglih poslije 'Oluje' i time nad njima je izvršen zločin i ozakonili protjerivanje.</p>
<p>Nije istina da su Srbi izbjegli poslije 'Oluje' u Srbiju i Bosnu. Već je istina njih je natjerala srpska propaganda da napuštaju svoja ognjišta i kuće puni ukradenoga mesa svinjogojske farme u Drnišu.</p>
<p>Dva dana prije 'Oluje' Rade Tanjga oficir JNA, zajedno sa nekim Čuruvijom urlikali su iz razglasa u automobilu ove paklene riječi samo Srbima slične. »Božji srpski narode. Bježi prema Srbu. Tamo nas čekaju naši saveznici Englezi. Ustaše kolju gdje stignu. Prstiće srpske nečaji sjeku. Od ovih prstića nižu gendare (ogrlice). Vješaju ih oko vrata.«</p>
<p>Inače istine radi svi Srbi koji su ostali u svojim kućama - živi su svjedoci, da smo ih mi Hrvati primili u svoje oštećene i opljačkane domove. Pogostili ih. Primili ih kao braću, bez obzira što su nas oni klevetali i pljačkali.</p>
<p>Ing. ANTE KRVAVICAZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Policija privela 18 »najuočljivijih i najneopreznijih« pušača trave</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - U Zagrebu je u subotu popodne održan drugi po redu »Marijuana March«, koji se inače održava u isto vrijeme u 150 svjetskih gradova.</p>
<p>No, kako je u nedjelju u vezi tog skupa priopćeno u Policijskoj upravi zagrebačkoj »u subotu oko 17.45 sati došlo je na Trgu bana Jelačića do neprijavljenog okupljanja 250 do 300 građana s ciljem promocije lakih opojnih droga«. Oko 18 sati sudionici su se u koloni, mirno i bez ometanja prometa uputili Praškom ulicom do Importane galerije, a zatim i do kluba »Močvara«, kraj Trnjanskog nasipa. Sudionici marša ostali su ispred »Močvare« do 20,50 sati kad su se mirno razišli.</p>
<p>U policiji su također potvrdili da je u I i VIII policijsku postaju (Centar i Trnje) privedeno 18 osoba, od čega šest maloljetnika, zbog posjedovanja ukupno 21,5 grama marihuane. Protiv njih će biti podnesene prekršajne i kaznene prijave. U policiji je rečeno da će protiv Sergija Štifanića biti podnesena prekršajna prijava na osnovu Zakona o javnom okupljanju.</p>
<p>Inače, na zagrebačkom središnjem trgu u subotu se već pola sata prije početka manifestacije, u 18 sati, za kad je okupljanje zakazano skupilo tristotinjak uglavnom mladih pobornika dekriminalizacije marihuane, koji su dimom iz upaljenih smotuljaka izazvali pažnju brojnih prolatznika, ali i policajaca koji su 18 najuočljivijih i najneopreznijih priveli. </p>
<p>U isto vrijeme na Trgu su članovi Udruge za podršku obitelji ovisnika, Udruge za unapređenje zdravlja i Udruge za pomoć u rješavanju problema ovisnosti djelili letke, u kojima se ukazuje na opasnosti od (zlo)uporabe droga. Organizator »Marijuana Marcha«, spomenuti Sergio Štifanić, protiv kojeg je policija podnijela prekršajnu prijavu je izjavio za Nedjeljni Vjesnik: »U Hrvatskoj će marihuana, možda, biti legalizirana za 50 godina. no netko mora učiniti prvi korak«.</p>
<p>Marš je završio nakon što je povorka sa Trga stigla u Močvaru, gdje je održan »Smoking beat party«. (Dragan Grdić)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Istraga protiv osumnjičenih za šverc cigareta vrijednih 10 milijuna DEM</p>
<p>Osumnjičene se tereti da su u godinu dana, iz Slovenije u Hrvatsku švercali velike količine cigareta i alkoholnih pića, za SFOR</p>
<p>SPLIT, 6. svibnja</p>
<p> - Temeljem kaznene prijave Policijske uprave splitsko-dalmatinkse, splitsko Općinsko državno odvjentištvo podnijelo je Istražnom centru splitskog suda istražni zahtjev, te naknadno i dva zahtjeva za proširenjem istrage protiv Ite Varović (45), njezina surpuga Marina Varovića (48), njegova brata Antuna Varovića (38), Sandra Roguljića (31), Damira Putnika (27) i Petra Kovača (44).</p>
<p>Šestorku se tereti da su od lipnja 1999. do lipnja prošle godine, preko tvrtke IMC Splitu u suvlasništvu surpužnika Varović, te Kovačevog poduzeća Burin commerce, koja posluju sa SFOR-om, u bazama Plano i Divulje, kamionima iz Slovenije, više desetaka puta u Hrvatsku uvozili velike količine cigareta i alkoholnih pića. Prema dokumentaciji sva je ta roba bila namjenjena postrojbama SFOR-a.</p>
<p>No, sumnja se kako je tek 600.000 njemačkih maraka od 10 milijuna maraka na koliko je procijenjan vrijednost »osumnjičene« robe, koju su na taj način uvezli, došlo do SFOR-a. Pretpostavlja se da su ostatak ilegalno prodali, razbijajući plombe na vozilima i iskrcavajući robu u skadadišta svojih tvrtki.</p>
<p>Na zahtjev splitskog tužiteljstva surpužnicima je određena i privremena mjera zabrane raspolaganja imovinom, a sumnje se i da su se bavili pranjem novca. Zahtjev za donošenjem iste mjere Općinsko državno odvjentištvo u Splitu donijelo je i za Antuna Varovića, za kojeg se sumnja da je protuzakonito stečenim novcem kupio mercedes 320 ML, a rješenje se još očekuje.</p>
<p>Osumnjičenici su ispitani i u svojoj obrani opovrgavali su sve što im se stavljalo na teret. Istraga je u tijeku. Policija i tužiteljstvo sumnjaju i kako je Varovićeva skupina u kriminalnim radnjama koje im se stavljaju na teret, usko surađivala s nekom od ovlaštenim osoba iz SFOR-a.(Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Optuženi diler naslijedio obrt od oca, no, odbijen prijedlog za puštanje iz pritvora</p>
<p>VARAŽDIN, 6. svibnja</p>
<p> - Na varaždinskom Županijskom sudu u tijeku je kazneni postupak protiv Alena Z. (22) i Brune D. (23) iz Varaždina zbog zlouporabe opojnih droga. Prvooptuženog Alena Z. optužnica tereti da je F. H. dao heroin za majicu, a nakon toga je omogućio da F. H. drogu konzumira u njegovom stanu. Tereti ga se i da je drugooptuženom Bruni D. u cilju da mu omogući konzumiranje droge, također dao heroin, dok se Brunu D. tereti za neovlašteno posjedovanje opojnih droga.</p>
<p>Alen Z. na raspravi je rekao da se osjeća krivim za neke dijelove optužnice, ali ne onako kako je to u optužnici opisano, dok se za točku optužnice koja ga tereti da je drugooptuženom dao heroin ne osjeća krivim. Bruno D., pak, rekao je da se osjeća krivim za djelo za koje ga se tereti. No, kazao je da nije heroin kupio od Alena Z. već ga je kupio u Čakovcu i dao prvooptuženom da mu ga pričuva do idućeg dana jer ga se nije usudio nositi kući, a idućeg je dana zvao Alena Z. da mu drogu donese.</p>
<p>Bruno D. na raspravi je rekao da nikad nije kupio drogu od prvooptuženog, što je njegova majka porekla, kazavši da joj je sin jednom rekao da je od Alena Z. jednom prilikom kupio heroin za 200 kuna. Rekla je i da njezin sin više ne ide na kontrole u varaždinski Centar za prevenciju jer ga ona kontrolira kod kuće, a dodala je i da ne bi imala ništa protiv i da se javlja na kontrole u Centar.</p>
<p>Svjedočila je i majka F. H., koja je rekla da je njezin sin toga dana pobjegao iz stana, a kad se vratio vidjela je da je drogiran i na sebi nije imao svoju odjeću. Budući da je bio u vrlo lošem stanju, nazvala je njegovog oca, s kojim je sin otišao očevoj kući, a kako mu ni ujutro nije bilo bolje, otpremljen je u bolnicu. Rekla je i da je, kad je F. H. bio kod oca, baka čula kako F. H. razgovara s nekim o majici. Majka je kasnije, budući da je sina stalno kontrolirala, ispisom telefonskih brojeva utvrdila da je o majici razgovarao s prvooptuženim. Kad je došao iz bolnice, F. H. je, rekla je njegova majka, prijetio D. L. da ne smije ništa reći ni svjedočiti. Rekla je i da je njezin sin, umjesto u svojoj, kući došao u »adidas« majici, koja se i danas nalazi kod nje.</p>
<p>Majka Alena Z. kazala je da je njezin sin spomenuo nekakvu majicu, ali je za nju trebao 200 kuna, dok ne zna tko je F. H. I sestra prvooptuženog kazala je da je bratu trebalo 200 kuna za majicu, ali nije vidjela osobu koja je majicu donijela.</p>
<p>Branitelj prvooptuženog na raspravi je predložio da se njegovom branjeniku ukine pritvor, jer je njegova obitelj lošeg imovinskog stanja, a on je nakon očeve smrti naslijedio obrt kojeg bi mogao voditi nakon izlaska iz pritvora. Odlukom sudskog vijeća, Alen Z. ipak će ostati u pritvoru dok se nad njim ne obavi psihijatrijsko vještačenje, a ono će se obaviti i nad drugooptuženim Brunom D. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Za još dva mjeseca produljen pritvor uhićenoj grupi švercera ilegalaca</p>
<p>ČAKOVEC, 6. svibnja</p>
<p> - Izvanraspravno vijeće Županijskoga suda u Varaždinu za dalja dva mjeseca produljilo je pritvor za 24 osobe, uhićene u nedavno otkrivenom velikom lancu šverca ljudima. U tu skupinu koja je za novac protuzakonito preko državne granice iz Hrvatske u Sloveniju prebacivala ilegalne prebjege bilo je uključeno 38 osoba, od kojih većina s područja Međimurja.</p>
<p>Pritisak ilegalaca nešto je smanjen, no, to ipak nije trajnije smanjilo strah u mjestima uz granicu sa Slovenijom. Naime, nisu bile nerijetke noćne »poterancije«, vršljanja skupina obojenih stranaca po vinogradima, voćnjacima, ali i kućnim vrtovima, te policijska potjera za njima. Vodići ilegalaca okomili su se i na seoske pse, koji su ih lavežom ometali u biznisu. Kako tvrde mješatni, šverceri ljudima pootrovali su većinu pasa, pa je stradao i kućni ljubimac Vladimira Horvata, načelnika općine Štrigova. Ta se općina više puta javno oglasila o problemima u svezi s ilegalnim migracijama i svim negativnim posljedicama koje donosi.</p>
<p>Strah je bio pojačan kada je kod Stanetinca, pronađen mrtav Iranac. Četrdesetgodišnji Jamal Aghdas Masseri Zadeh, kako je utvrđeno obdukcijom, umro je od moždanoga udara. No, ostao je gorak okus što se deset dana nije našlo rješenje tko će platiti njegovu sahranu. U drugom pak slučaju, skupina prebjega koja je ilegalno iz Hrvatske u Sloveniju ušla preko skele kod Svetoga Martina na Muri, napala je tajnika mjesnog nogometnog kluba u prvom slovenskom selu Hotizi, ali je uspio pobjeći. Lošije sreće bio je učitelj na kojega su naišli ilegalci. Svezali su ga, stavili u prtljažnik njegovog automobila, a onda se s njime odvezli u blizinu slovensko-talijanske granice. Tko zna kako bi učitelj završio da automobil nije pronašla slovenska policijska ophodnja. Učitelju su ostale trajne fizičke i psihičke posljedice.</p>
<p>Ilegalni prebjezi često su i žrtve kriminalaca koji im uzmu novac a onda ostave bilo gdje. Tako su dvojica Zagrepčana s dva automobila skupinu Bangladešana dovezli do izlaza s autoceste Zagreb-Goričan kod Svetoga Križa, a pokazavši naplatne kućine rekli da je to pogranična postaja i da su oni sada u Sloveniji. Šverceri se za prijevoz najčešće koriste ukradenim vozilima. U Čakovcu je pak još u tijeku utvrđivanje osobe koja je upravljala vozilom u kojem su uhvaćeni ostavljeni strani ilegalci. Poznat je i slučaj mladića koji je motociklom za cross utrke preko granične crte, jureći po šumi brzinom od 120 km/h, prevozio strance. Već smo pisali i o nedavnom događaju kod međimurskog sela Mačkovca, gdje je vodič strance ostavio u šumi, a uskoro potom došla su trojica muškaraca koji su im uzeli sav novac, doslovno ih opljačkavši i ostavivši da se sami snađu. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="49">
<p>Fižulić u Bujama otvorio slobodnu trgovačko - industrijsku zonu</p>
<p>BUJE, 6. svibnja</p>
<p> - U Bujama je u nedjelju otvorena Slobodna zona za koju je dodijeljena koncesija na 25 godina bujskoj tvrtki »Robni terminal«, u suvlasništvu »Digitrona Buje« (75 posto) i grada Buja (25 posto). Bujska Slobodna zona zauzima 54.000 četvorna metra i u njoj, uz »Digitron«, posluje osam hrvatsko-talijanskih tvrtki u proizvodnim i uslužnim djelatnostima, koje zapošljavaju 188 radnika, istaknuo je na otvorenju predsjednik Uprave tvrtke »Robni terminal« Nenad Križan. </p>
<p>Potencijalne ulagače u proizvodne pogone u Slobodnoj zoni država stimulira oslobađanjem poreza na dobit prvih pet godina poslovanja, ako u proizvodne pogone ulože najmanje milijun kuna. Otvarajući bujsku Slobodnu zonu ministar gospodarstva Goranko Fižulić istaknuo je da »Istra nije samo turistička regija nego da se tu može proizvoditi i izvoziti«. Ističući gospodarsko značenje slobodnih zona, ministar Fižulić je kazao da one potiču otvaranje novih radnih mjesta, povećavaju izvoz i utječu na podizanje životnog standarda. </p>
<p>Današnjoj svečanosti u Bujama nazočili su saborski zastupnici Dino Debeljuh (IDS), Jadranka Katarinčić-Škrlj (HSLS) i istarski podžupan Marin Brkarić. Tom je prigodom Debeljuh je procijenio da će se do kraja godine u Slobodnoj zoni otvoriti 200 novih radnih mjesta, a bujski gradonačelnik Valter Dragolin se nada da će se otvaranjem te zone »zaustaviti odlazak mladih preko granica«. Bujska Slobodna zona treća je u Istri i jedanaesta u Hrvatskoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Inicijativa za osnutak saveza uzgajivača simentalskoga goveda </p>
<p>KRIŽEVCI, 6. svibnja</p>
<p> - U Križevcima su u nedjelju izabrani članovi inicijativnog odbora za osnutak saveza uzgajivača simentalskoga goveda Hrvatske na čelu s inž. Slavkom Jambrišakom iz Vrbovca.</p>
<p> U Hrvatskoj ima desetak udruga uzgajivača simentalskoga goveda koje se svojom krovnom organizacijom žele pridružiti europskim i svjetskim udrugama radi zaštite domaćih goveda i uzgajivača rasplodne stoke. </p>
<p> Najviše je uzgajivača simentalskoga goveda u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje postoji gotovo stogodišnja tradicija uzgoja te pasmine za proizvodnju mesa i mlijeka. Još početkom 20. stoljeća u Svetom Ivanu Žabnome, nedaleko od Križevaca, utemeljen je prvi Savez marvogojskih udruga Hrvatske pa se upravo u tom kraju želi obnoviti i sjedište saveza uzgajivača simentalskoga goveda u Hrvatskoj, rečeno je na današnjem skupu predstavnika udruge uzgajivača simentalca u Križevcima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Prosvjednici u Splitu vrijeđali Mesića, Račana i Radoša</p>
<p>Prosvjedni skup pod nazivom »Hrvatski Split za Slobodnu Dalmaciju« počeo je pogrdnim riječima upućenim predsjedniku Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu i ministru obrane Jozi Radošu / Čondić: »Nakon udara na Slobodnu u Hrvatskoj je zavladao totalni medijski mrak« </p>
<p>SPLIT, 6. svibnja</p>
<p> - Oko 20.000 građana okupilo se u nedjelju na prosvjednom skupu na splitskoj Rivi, što ga je u znak potpore smijenjenoj Upravi i uredništvu Slobodne Dalmacije organizirao Središnji stožer za zaštitu digniteta Domovinskog rata. Prosvjedni skup pod nazivom »Hrvatski Split za Slobodnu Dalmaciju« počeo je pogrdnim riječima, koje su prosvjednici uputili predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu i ministru obrane Jozi Radošu. </p>
<p>U ime Stožera, koji je utemeljio Odbor za zaštitu slobodnog novinarstva i obranu Slobodne Dalmacije, prosvjednicima se obratio njegov predsjednik, pukovnik Mirko Čondić. »Nakon udara na Slobodnu Dalmaciju u Hrvatskoj je zavladao totalni medijski mrak, a svi listovi postali su najobičniji bilteni vladajuće šestorke«, kazao je Čondić, prekidan povicima »Hoćemo Jovića«. Čondić je rekao kako smo »1971. godine imali jednoumlje, a 2001. dobili smo šestogluplje«, nazvavši hrvatskog predsjednika »veleizdajnikom«. Osvrnuo se na Mesićev istup u vojarni Sveti Križ na Dračevcu, nazivajući predsjednika Mesića pogrdnim riječima i tvrdeći da je Mesić ponizio instituciju predsjednika, nazivajući pripadnike 4. gardijske brigade četnicima i fašistima. </p>
<p>Dok su prosvjednici skandirali pokojnom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, Čondić je poručio Mesiću i Račanu da »u suverenoj Hrvatskoj nema fašista i četnika, nego samo onih koji poštuju i priznaju svoju domovinu«. Praćen uzvicima »Ne damo Slobodnu Dalmaciju« Čondić je istaknuo kako se fašistima mogu nazvati samo oni »koji se služe podvalama, ucjenama i lažima«. </p>
<p>Njemački novinar Carl Gustav Ströhm, koji je također držao da mu je mjesto na tom skupu te da čak mora nešto i reći, pozvao je prosvjednike da ne zaborave razlog okupljanja na splitskoj Rivi, dodajući da protivnici slobode medija računaju na to »da ćete vi, nakon što se raziđete, zaboraviti zašto ste zapravo došli na Rivu«. </p>
<p>Nenad Ivanković je rekao kako želi govoriti »isključivo kao novinar« (!?), napomenuvši da je »već godinu dana bez posla« (!?). Ivanković je kazao da su pravi egzekutori Slobodne Dalmacije Mesić, Račan i Linić, zaključivši riječima: »Tamo gdje se političkim dekretima smjenjuju novinari, tamo nema mjesta demokraciji«. Kolumnist Slobodne Dalmacije Zoran Vukman rekao je da nikada neće prestati pisati istinu i da neće prihvatiti »nove šefove, koji su bili na čelu ideološko-političkih komisija«.</p>
<p>Vukmanov kolega Joško Čelan pročitao je brzojav potpore, što ga je skupu uputio bivši urednik Slobodne Dalmacije Josip Jović. »Vašu potporu doživljavam kao podršku slobodi medija. Vjerujem da smo svi zajedno prepoznali pravu narav vlasti, koju vodi rigidna jugokomunistička struja« (!), stoji među ostalim u Jovićevu brzojavu. Među mnogim brzojavima potpore bili su i oni generala Janka Bobetka, te novinara Slobodne Ivice Marijačića. </p>
<p>Čitanje njihovih brzojava prosvjednici su popratili uzvicima »Račane, lopove«, »Mesiću, cigane« i »Joviću, vrati se«, dok su burnim pljeskom pozdravili umirovljenog generala Antu Gotovinu, koji je nazočio prosvjednom skupu. Predsjednik Središnjeg stožera za obranu identiteta srednje Bosne Ante Jakić upozorio je da su bosanskohercegovački Hrvati, udarom na Slobodnu Dalmaciju ostali u potpunoj medijskoj izolaciji. Jakić je kazao da je Slobodna Dalmacija bila jedina utjeha Hrvatima u BiH, poručivši na kraju: »Ne moramo imati kruha, ali moramo imati Slobodnu«. </p>
<p>Na prosvjednom skupu, održanom u »povodu nasilne, protuzakonite i političke smjene Uprave i uredništva Slobodne Dalmacije«, prihvaćena je deklaracija, u kojoj se pozivaju sve demokratske snage u Hrvatskoj i svijetu da se »suprotstave jednoumlju, partiji i medijskom mraku, koji se nametnuo rušenjem uspješne uprave i nezavisnog uredništva Slobodne Dalmacije«. U deklaraciji se traži trenutačni opoziv svih političkih, protuzakonitih i gospodarski štetnih odluka vezanih uz Slobodnu Dalmaciju »koje imaju za cilj ukinuti slobodu mišljenja, pravo na iznošenje drukčijih stajališta i suspenziju demokracije«. </p>
<p>Prihvaćanje Sanacijskog programa i pružanje mogućnosti njegova provođenja nezavisnoj, stručnoj i nestranačkoj upravi s dosadašnjim direktorom na čelu, jedan je od zahtjeva Odbora za zaštitu slobodnog novinarstva i obranu Slobodne Dalmacije. Također se traži smjena nekompetentnih, nestručnih egzekutora u Nadzornom odboru, »koji su kao partijski poslušnici, prema Vladinu nalogu, smijenili uspješnu Upravu, ne poštujući pritom ni zakon, ni statutarne odredbe«. Odbor ocjenjuje da je smjena novoga predsjednika Uprave »koji krši zakon i koji donosi odluke za koje nije ovlašten krajnje nužna« i zahtijeva odgovornost hrvatske Vlade koja, kako se kaže u deklaraciji, »guši slobodu javne riječi i stvara kontrolirane medije u Hrvatskoj«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Račan Tomčiću: Nema razloga za istražno povjerenstvo o pšenici </p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Hrvatska Vlada smatra da nema razloga za osnivanje istražnog povjerenstva zbog prodaje i izvoza pšenice iz 1999. godine, te otkupa, cijene, prodaje i izvoza pšenice iz 2000. godine, ali ne protivi se tome da Hrvatski sabor osnuje takvo povjerenstvo, navodi se u pismu predsjednika Vlade Ivice Račana predsjedniku Hrvatskog sabora Zlatku Tomčiću o prijedlogu Sabora za osnivanjem istražnog povjerenstva. </p>
<p>U pismu stoji da je za svoje predstavnike, koji će biti nazočni na sjednicama Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela krajem svibnja, kad se o tome bude raspravljalo, Vlada odredila ministra poljoprivrede i šumarstva Božidara Pankretića, ministra gospodarstva Goranka Fižulića, zamjenika ministra poljoprivrede i šumarstva Tomislava Ledića te zamjenicu ministra gospodarstva Maju Brinar.</p>
<p>U vezi s pšeničnom aferom i pismom predsjednika Vlade, neovisni saborski zastupnik Ivo Lončar za ponedjeljak je ispred zgrade Sabora najavio konferenciju za novinare. </p>
<p>A. P.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Je li laboratorij za brzu dijagnostiku kravljeg ludila ranije otvoren zbog lokalnih izbora </p>
<p>Čeka se da Ministarstvo, najvjerojatnije do kraja tjedna, uskladi dostavu uzoraka s terena, odnosno redoslijed klanja goveda u 45 ovlaštenih klaonica / Početkom lipnja počinje važiti uredba EU-a o obvezantnom testiranju mozgova svih goveda starijih od 30 mjeseci koja idu na klanje</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Laboratorij za brzu dijagnostiku goveđe spongiformne encefalopatije (BSE) na Hrvatskom veterinarskom institutu u Zagrebu, koji je ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Božidar Pankretić otvorio još 30. travnja, neće ni u ovaj ponedjeljak, kako je bilo najavljeno, započeti s uzimanjem uzoraka mozga goveda starijih od 30 mjeseci na liniji klanja. </p>
<p>Ravnatelj Hrvatskog veterinarskog instituta dr. Mirko Lojkić rekao je u nedjelju za Vjesnik da je laboratorij spreman za početak rada, no da se čeka da Ministarstvo, najvjerojatnije do kraja tjedna, uskladi dostavu uzoraka s terena, odnosno redoslijed klanja goveda u 45 ovlaštenih klaonica.</p>
<p> No prije će biti da se nekome u protokolu žurilo da ministar Pankretić zbog poklapanja dugo najavljivanog otvorenja s lokalnim izborima, ranije otvori laboratorij za testiranje na kravlje ludilo u koji je država investirala 3,5 milijuna kuna. Naime, uredba Europske unije (EU) koja se proteže na sve zemlje članice ili na one koji žele trgovati s EU-om, o obvezantnom testiranju mozgova svih goveda starijih od 30 mjeseci koja idu na klanje, počinje važiti početkom lipnja 2001. godine. </p>
<p>Uz postojeće crno i sivo tržište mesa i njegovih prerađevina, u Hrvatskoj ima čak 180 registriranih klaonica, no uzimanje posebnih uzoraka te odstranjivanje sumnjivog materijala (očiju, leđne moždine i dr.) obavljat će se zasad u manjem broju klaonica. U Ministarstvu tvrde da su ovlaštene klaonice reginalno raspoređene, te da će dinamika uzimanja uzoraka ovisiti i o eventualnoj direktivi EU-a da se starost goveda sa 30 mjeseci smanji na 24 mjeseca. </p>
<p> Dr. Lojkić ističe da se u jednoj smjeni u laboratoriju za brzu dijagnostiku BSE-a može obaviti pretraga između 200 i 400 uzoraka. Rezultati prvih 4.000 testova, koji će se radi sigurnosti dvaput obavljati, koji u laboratorij stignu do 15 sati, bit će poznati drugi dan, a klaonice će o njima biti obavještavane putem telefaksa. </p>
<p>U laboratoriju će pod posebnim režimom raditi tri biokemičara. Naime, nakon što laboratorij uskoro počne radom, oprema u njemu će imati status »trajno zaražene«, te u njega više neće biti dopušten ulazak nezaposlenima. Voditeljica laboratorija za brze testove je dr. Nina Bilandžić. Voditelj je Odjela za praćenje BSE-a dr. Branko Šoštarić. </p>
<p>Dr. Šoštarić drži da Hrvatska mora zadržati status zemlje slobodne od kravljeg ludila, u prvom redu zbog zaštite zdravlja potrošača, izvoznih brojeva za EU, te turističkog ugleda. Od 1996., samo šest tjedana nakon što je Velika Britanija priznala da se kravlje ludilo s goveda može prenije na čovjeka, u Hrvatskoj je osnovan stručni Savjet za BSE, koji je izradio Pravilnik o mjerama za otkrivanje i suzbijanje BSE-a. Na Veterinarskom institutu provodi se patohistološka pretraga mozga i leđne moždine samo uginulih životnja. Eksperimentalno se provodi i metoda imunološkog testa koji će od sljedeće godine također biti preporučen za otkrivanje BSE-a. </p>
<p>Hrvatska je u skupini zemalja za koju EU trenutačno procjenjuje rizik od kravljeg ludila, a rezultati procjene bit će uskoro objavljeni.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Čačić: HNS neće dobiti dovoljno glasova da bih ja postao župan</p>
<p>VARAŽDIN, 6. svibnja</p>
<p> - »Svojom kandidaturom na županijskoj listi HNS-a ne ističem poziciju varaždinskog župana, jer, objektivno, HNS ne očekuje takve izborne rezultate«, kazao je u nedjelju na konferenciji za novinare, na koju je zakasnio 45 minuta, ministar javnih radova, obnove i graditeljstva i nositelj liste HNS-a za Varaždinsku županiju Radimir Čačić. On je dodao i da njegova stranka u Županiji očekuje između 10 i 15 posto glasova, a smatra i da bi u županijskoj vlasti trebalo doći do temeljitih promjena.</p>
<p>»Nije se riješilo ključne probleme pograničnih područja, a južne općine na području Županije nemaju riješenu ni vodoopskrbu niti plinofikaciju«, kazao je Čačić.</p>
<p>Nositelj HNS-ove županijske liste zalagat će se za završetak varaždinske autoceste jer je ona, rekao je, temeljno pitanje budućnosti toga kraja. Varaždinskoj županiji potrebna je i spalionica smeća, trebalo bi riješiti probleme vodoopskrbe i električne energije. Čačić smatra i da Varaždin zaslužuje biti sveučilišni grad.</p>
<p>Nositelj gradske liste i sadašnji varaždinski gradonačelnik Zlatko Horvat rekao je da je tijekom svog jednogodišnjeg mandata nastojao demistificirati ulogu gradonačelnika i postati dostupan građanima. </p>
<p>»Ni Gradsko poglavarstvo nije se nastojalo baviti visokom politikom, već svakodnevnim stvarima. Gradonačelnik treba biti dostupan građanima, otvoren za njihove kritike i saslušati njihova mišljenja i prijedloge«, kazao je Horvat. </p>
<p>M. Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Na dubrovačkim listama i direktori ljetnih igara, bivši i sadašnji</p>
<p>DUBROVNIK, 6. svibnja</p>
<p> - Ako je suditi prema posljednjoj anketi jednoga od lokalnih tjednika, Dubrovčani slabo ili nimalo ne vjeruju svojim političarima. Većina će na izbore izaći isključivo zbog građanske dužnosti, dok je jedan od odgovora glasio da ih političari nerviraju gomilom obećanja. No, dodao je anketirani, on vjeruje u Boga pa tako i u mogućnost da se jednom na vlasti pojave i - dobri ljudi. </p>
<p>Uglavnom, nakon što su poznate sve liste, može se reći da nikad dosad nije bilo toliko kandidata. Za Skupštinu Dubrovačko-neretvanske županije sa 41 vijećničkim mjestom kandidiralo se čak 574 kandidata, dok se za 25 mjesta u Gradskome vijeću Grada Dubrovnika prijavilo njih 425. Aktualnom županu, koji se ponovno natječe za isto mjesto, Ivanu Šprlji (SDP), konkuriraju Marinko Filipović (HSS), Nikola Obuljen (DC), dr. Andro Vlahušić (HSLS) i druga, manje poznata imena, s ukupno 14 lista za Županijsku skupštinu, od kojih su i tri nezavisne. Ništa manje vruće u predizbornoj utrci neće biti ni dosadašnjem gradonačelniku, Vidu Bogdanoviću (HSS), na čije mjesto pretendira i njegov dojučerašnji stranački kolega, danas nezavisni Srećko Kljunak. Iako ima i onih koji s podsmjehom ocjenjuju Kljunkovu kampanju, za koju kažu da je ležerna kao i stil njegova odijevanja u kojem prevladavaju napadne boje, ne treba zanemariti činjenicu da bi Kljunak, za kojeg se u ovom času može reći i da neodoljivo podsjeća na nekadašnjeg »bombardera s Kvarnera« Vladimira Bebića, mogao ipak na koncu prirediti iznenađenje. </p>
<p>A uz Kljunka, čiju listu, prema vlastitoj izjavi, nazivaju i »listom opasnih namjera«, za mjesto gradonačelnika(ce) natječu se i Dubravka Šuica (HDZ), Josip Mikulić (SDP), te još jedan znani kandidat među ukupno 17 gradskih lista (četiri su nezavisne), Nikola Obuljen (DC), inače prethodnik Vida Bogdanovića, koji se na ovim izborima natječe i za župana. Stila, međutim, barem kad je riječ o izboru imena na listama, očito nikome ne fali. Našlo se tu i glumaca, pjevača, bivših i sadašnjih ravnatelja Dubrovačkih ljetnih igara, a o liječnicima da se i ne govori. Tako se pri samom vrhu Kljunkove liste našao poznati dubrovački i hrvatski glumac Miše Martinović, ali i jedan od bivših direktora Dubrovačkog festivala Tomo Vlahutin. Prvi put u politici na HNS-ovoj listi okušat će se i pjevač Milo Hrnić, a još jedan nekadašnji ravnatelj Festivala nalazi se na HDZ-ovoj listi, Frano Matušić. Glumac Branimir Vidić Flika na listi je HSS-a, dok poznati dubrovački ginekolog dr. Zoran Cikatić predvodi gradsku listu HIP-a... </p>
<p>Političari kao da zaboravljaju da su i novinari birači Jer, teško da će, primjerice, dati glas za stranku koja se tijekom neke od presica kune u zaštitu okoliša, a odmah potom svi njezini čelnici zdušno pripale cigarete, i to u rezervatu prirode gdje je pušenje - strogo zabranjeno! </p>
<p>K. Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Glavaš: Nijedan HDZ-ov temeljni kamen nije zarastao u korov</p>
<p>OSIJEK, 6. svibnja</p>
<p> - »Hrvatska demokratska zajednica na putu je velikog oporavka i povratka. Svi oni koji su najavljivali našu propast nisu bili u pravu i to ćemo im dokazati na predstojećim lokalnim izborima. Mnogi će biti iznenađeni rezultatima«, istaknuo je u nedjelju na konferenciji za novinare Branko Mihaljević, nositelj izborne liste HDZ-a za Osijek.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u HDZ-u vjeruju u uspjeh na predstojećim izborima jer uz svoje programe imaju i dva važna vanjska suradnika. »Prvi je hrvatska Vlada i njezina loša politika kojom u posljednjih godinu dana nije riješen ni jedan gorući problem. Drugi je gradska uprava koja se nakon osam godina vlasti ne može pohvaliti ni jednim konkretnim rezultatom«, objasnio je Mihaljević. Dodao je kako će se HDZ-ovi kandidati, ako im birači ukažu povjerenje, u gradskoj upravi služiti iskustvima stečenim u vođenju Županije. »Osijeku treba vratiti nekadašnju gospodarsku moć, a mi imamo rješenje za to«, najavio je drugi kandidat s HDZ-ove liste, Ivan Vekić. </p>
<p>Prema riječima trećeg HDZ-ovog kandidata, nekadašnjeg osječko-baranjskog župana Branimira Glavaša, ta je stranka za svoje vlasti pokazala »da je rad njezino temeljno opredjeljenje«. »Oni koji su sudjelovali u bilo kakvim kriminalnim radnjama, nisu više članovi naše stranke. Ti su se lopovi sada priklonili vladajućoj garnituri«, istaknuo je Glavaš. On je naglasio kako je HDZ sve obećano i ispunio, te da »ni jedan temeljni kamen nije zarastao u korov«. Glavaš je optužio osječkoga gradonačelnika Zlatka Kramarića da je novac iz gradskog proračuna uglavnom trošio na putovanja na kojima je promovirao sebe, ustvrdivši da Osijeku treba gradonačelnik koji će gradu služiti 24 sata dnevno, a ne 24 sata mjesečno. </p>
<p>M. Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Na listi DC-a za Nuštar samo žene</p>
<p>OSIJEK, 6. svibnja</p>
<p> - »Demokratski centar na predstojeće će izbore izaći sa 167 lista u Hrvatskoj što je veliki uspjeh za stranku koja je stara godinu dana, dok će se u Osječko-baranjskoj županiji kandidirati u 14 mjesta i očekuje se dobar izborni rezultat«, istaknula je u nedjelju na konferenciji za nvoinare zamjenica predsjednika DC-a i saborska zastupnica Vesna Škare-Ožbolt . Novinarima su se obratili i nositelji županijske te gradske liste, Marko Vučemilović-Alagić i Miroslav Šimić. </p>
<p>DC na izbore izlazi samostalno, a nakon izbora spreman je na koaliranje sa strankama sličnih političkih programa i profila. Zanimljivo je da je na listi za Nuštar u Vukovarsko-srijemskoj županiji DC kandidirao samo žene. S tim u vezi, zamjenica predsjednika DC-a je kazala da su žene na listama te stranke inače zastupljene sa 40 posto. Izborni program DC-a, dodala je, ne temelji se na nacionalnim temama, nego će se ponuditi rješenja za životne probleme. Prema riječima Miroslava Šimića, osječki DC poticat će efikasnost gradske uprave i poduzetništva. Marko Vučemilović Alagić istaknuo je kako će osječko-baranjski DC biti inicijator pokretanja projekta navodnjavanja jer će, kako je primijetio, Hrvatska o tome morati raspisati međunarodni natječaj, s obzirom na promjenu klimatskih prilika i nužnosti vode, posebice na području Slavonije i Baranje. Škare-Ožbolt je napomenula i da izborna kampanja DC-a neće biti rastrošna. Utrošit će se 800.000 kuna i uvesti novi oblik kampanje - organiziranje manjih humanitarnih akcija.</p>
<p>S. Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Tri dana nakon posjeta Beogradu smijenjena uprava »Borova«</p>
<p>VUKOVAR, 6. svibnja</p>
<p> - Nadzorni odbor vukovarskog Borova d.d., poduzeća za proizvodnju i promet obuće, gumarskih i ostalih proizvoda, kojem je na čelu Velimir Kračun, ovih je dana donio odluku o opozivu tročlane uprave tog poduzeća. Otkaz su dobili dosadašnji predsjednik Uprave Josip Beširević i član Rudolf Ćurčić, dok je trećem članu, Davoru Režini, ponuđeno radno mjesto u skladu s njegovim kvalifikacijama. Do raspisivanja javnog natječaja, za čelnog je čovjeka imenovan dugogodišnji djelatnik toga poduzeća, pravnik Nino Gregurić Bajza. Iz pouzdanih izvora doznajemo kako su kandidati za druga dva člana Režina i predsjednik vukovarske Hrvatske gospodarske komore Ivan Hubalek, no Nadzorni odbor ih tek treba potvrditi. </p>
<p>Sve to događalo se u tišini i bez ikakve medijske buke, no sadržaj odluke o opozivu Ćurčića i Beširevića to će nedvojbeno promijeniti. U obrazloženju odluke uručene Bešireviću, naime, navedeno je kako su »za njegova mandata u poslovnom sustavu Borova značajno poremećeni i pogoršani međuljudski odnosi, posebice između njega i direktorâ društava unutar tog poduzeća«. »Različite afere postale su svakodnevnica, a učestali su i verbalni sukobi, čak i putem javnih medija. Uočena je i stanovita neiskrenost predsjednika Uprave prema članovima Nadzornog odbora Borova d.d., poglavito u forsiranju nekih odluka koje nije podržavao vlasnik društva, tj. Nadzorni odbor kao njegov predstavnik«, rečeno je u odluci o opozivu Josipa Beširevića. Isto stoji i u odluci o Ćurčićevu opozivu, a dodano je kako je sve to izazvalo veliko nezadovoljstvo dobroga dijela zaposlenika Borova te da je jedini dioničar, Hrvatski fond za privatizaciju, počeo gubiti povjerenje u njihov daljnji rad.</p>
<p>Uz Kračuna kao predsjednika, Nadzorni odbor čine i Vinkovčani Zvonimir Rac i Ante Pažin (HFP), vukovarski esdepeovac Petar Bošnjaković i Robert Peša. Beširević i Ćurčić za sada odbijaju komentirati ono što se dogodilo, naglašavajući kako rade na primopredaji koja će se službeno obaviti 11. svibnja. »Kad svojim nasljednicima omogućimo nesmetani nastavak rada, obratit ćemo se javnosti kako bismo i osobno potvrdili da nas se netko htio riješiti, jer nam je Borovo bio cilj, a ne interes. Borili smo se za dobro, a ne za zlo i odabrali smo moralne vrijednosti, a ne bilo što drugo«, izjavili su Beširević i Ćurčić. </p>
<p>U kuloarima se govori kako je dvojac smijenjen, jer je proteklo razdoblje intenzivno radio na vraćanju matičnoj kući borovskih prodajnih prostora u Makedoniji, Srbiji, BiH i Crnoj Gori. Opozvani su treći dan nakon posjeta beogradskome ministarstvu trgovine. Govori se kako su upravo ti prodajni prostori »velik zalogaj za vrlo velike igrače koji bi rado izazvali stečaj poduzeća, kako bi se jeftino dokopali njegova profitabilnog dijela«. </p>
<p>Novi predsjednik Uprave Nino Gregurić Bajza rekao je za Vjesnik, ne želeći komentirati odluku Nadzornog odbora, kako Borovo ima perspektivu, ako se restrukturira. Bitno je i pronalaženje ino-partnera za proizvodnju klinastog remena. Nekadašnji div, koji je sa 22.500 zaposlenih punio 70 posto proračuna bivše općine Vukovar trenutačno ima 1.200 djelatnika, a realno je očekivati da u njemu nakon restrukturiranja radi oko 2.000 ljudi. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Obnavlja se plitvička elektro-flota za plovidbu jezerom Kozjak</p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 6. svibnja</p>
<p> - Elektro-brodovi koji plove najvećim plitvičkim jezerom Kozjakom trebaju osvježenje i pojačanje snage. Zbog toga su Plitvičani ponovo, nakon više od dvadesetak godina, pozvali poznatog proizvođača elektro-motora (i brodova) Hermana Preinerstorfera iz austrijskog mjesta Gmudena koji je proizvođač i prvi monter plitvičkih elektro-brodova.</p>
<p>Prema riječima Vinka Bartolca, voditelja turističke prodaje Nacionalnog parka Plitvička jezera, i Milana Žafrana, rukovoditelja službe Prihvata i vođenja posjetilaca Nacionalnog parka, Preinerstorferova tvrtka u subotu je predstavila elektro-motore od pet kilovata koji bi zamijenili dosadašnje, snage četiri kilovata.</p>
<p>Plitvička elektro-flota jedina je te vrste u Hrvatskoj i ovom dijelu jugoistočne Europe. Elektro-brodovi »Buk« i »Slap«, uz manje »Crna Rijeka« i »Bijela Rijeka«, koji su bili namijenjeni važnim gostima a nestali su za okupacije, uvedeni su jezerom Kozjak 1996. godine kao novost u sustav razgleda Nacionalnog parka i povezivanja plitvičkih Donjih i Gornjih jezera. Kasnije se ta flota proširivala. Dok su »Buk« i »Slap« registrirani za 50 osoba, krajem '70-ih i početkom '80-ih, jezerom Kozjak plovili su veći elektro-brodovi - »Kozjak«, »Medo« i »Lija«, kapaciteta sto osoba. U istom sastavu djelomično je preživjela okupaciju Plitvica, a nakon osvježenja krajem '95. i početkom '96. počela služiti svrsi.</p>
<p>Okupaciju Plitvica nije, pak, »preživjela« flota malih drvenih čamaca na vesla, kako Ličani kažu na »palentu«. Te čamce za dvije i tri osobe, a prije Domovinskog rata na vezu ih je bilo četrdesetak, proizvodila je od 1949. obitelj Janeza Polaka iz Bleda. Danas su na žalost na vezu u uvalici jezera Kozjak samo dva »preživjela« čamca od smrekovine, arišovine i jasenovine. Netko se od »upravitelja« Plitvičkih jezera u doba vladavine HDZ-ovih »stručnjaka« dosjetio da drveni čamac na vesla »nije poželjan na jezeru Kozjak zbog zagađenja«. </p>
<p>Plitvička flota ima svoju budućnost u koncepciji posjećivanja i razgleda Nacionalnog parka. Ukupnog je kapaciteta oko 700 sjedećih mjesta. Osamdesetih se htjelo elektro-flotu i čamce na vesla uvesti i na drugo po veličini plitvičko jezero, Prošćansko. To bi, uz kanjon Korane i špilje Jezerkinju i Golubnjaču te prvi, drugi i treći koranski slap na izvorištu rijeke Korane iz Plitvičkih jezera, bio gotovo četvrti itinerer (područje) obilaska i razgleda turista. Naime, šetnice i puteljci uz Prošćansko jezero, izvorište Crne i Bijele rijeke te pritok Maticu potpuno su zapušteni i nepristupačni. Krajem '80-ih, na Prošćanskom jezeru je bila mala flota drvenih čamaca na vesla, ali je Uprava Parka nakon '95. sve to ukinula (kao i sportski ribolov). </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zadarskim studentima prehrana još najskuplja u Hrvatskoj</p>
<p>ZADAR, 6. svibnja</p>
<p> - Zadarski studenti napokon ručak plaćaju 4,40 kuna kao i svi ostali studenti u Hrvatskoj. No još nisu zadovoljni, jer za tu cijenu dobiju samo glavni obrok a priloge poput salate ili juhe moraju dodatno plaćati više, tj. tri do četiri kune što im je gotovo isto kao i prije.</p>
<p>Iako studenti još nisu zadovoljni cijenom prehrane ističu da je pomak ipak učinjen. Nedavnim mirnim prosvjedom na Narodnom trgu upozorili su na problem ali tek kad su postavili ultimatum da će bojkotirati nastavu odgovorni su se digli na noge. Hrvoje Kraljević, ministar znanosti i tehnologije, sastao se u Zadru s rektorom Splitskog sveučilišta Ivom Babićem, dekanom zadarskog Filozofskog fakulteta Damirom Magašem, gradonačelnikom Zadra Božidarom Kalmetom i direktorom Doma hrvatska mladeži Nevenom Klarinom. Grad Zadar vlasnik je Doma hrvatske mladeži koji se brine o studentskoj prehrani kao i Studentski centar. Studentski centar, drže studenti, nije osigurao adekvatni restoran tj. studentsku menzu u kojoj bi se hranili po normativima studentske prehrane kao i ostali studenti u Hrvatskoj, i dakako, po istoj cijeni.</p>
<p>Studenti su ministra Kraljevića upozorili i na činjenicu da su nakon revizije Studentskog centra utvrđene mnoge negativnosti u poslovanju. Cijena studentskog menija u drugim gradovima je 16,70 kuna, od čega studenti plaćaju 4,40 kuna dok ostatak namiruje Ministarstvo znanosti i tehnologije. U Zadru je drukčije jer je cijena menija 21 kunu, od čega 75 posto plaća Studentski centar a studenti su dosad plaćali devet kuna. </p>
<p>Gradonačelnik Kalmeta upozorio je da studentska prehrana nije izravni problem grada Zadra, ali će Grad pomoći u rješavanju ukupnog problema. Najavio je pomoć pri gradnji studentske menze u okviru novog sveučilišnog prostora, u nekadašnjoj Vojarni »Franko Lisica«.</p>
<p>»Nema potrebe da mi studenti govore da su gladni jer se problem može vrlo brzo riješiti«, naglašava rektor Babić. </p>
<p>Najava ministra Kraljevića da će se založiti za snižavanje cijena studentske prehrane čini se da je barem donekle urodila plodom, iako problem još nije u potpunosti riješen a studenti ističu da su još uvijek studenti drugoga reda, koji »drugi red« plaćaju dvostruko više od ostalih hrvatskih studenata.</p>
<p>Lj. I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Do 1. kolovoza rok žrtvama nacizma za odštetne zahtjeve</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - »Njemačka vlada i njemačka industrija osnovale su Međunarodnu organizaciju za migracije (IOM), koja je na globalnoj razini odgovorna za sve imovinske zahtjeve u okviru njemačkog Zakona o zakladi, uključujući i zahtjeve koje će podnijeti žrtve židovskog porijekla.</p>
<p>Pravo na odštetu imaju osobe koje su doživjele gubitak imovine tijekom nacional-socijalističkog režima s direktnim sudjelovanjem njemačkih poduzeća, a koje nisu mogle sudjelovati u prethodnim programima njemačke vlade vezanim uz odštetu«, stoji u priopćenju IOM-a, te se ističe kako je distribucija formulara odštetnih zahtjeva upravo počela, kao i da su formulari dostupni u svim IOM-ovim uredima širom svijeta, kao i u glavnom sjedištu u Ženevi.</p>
<p>U priopćenju dalje stoji kako je IOM mjerodavan i za obradu odštetnih zahtjeva kao i isplatu odštete bivšim radnicima na robovskom i prisilnom radu, kao i nekim drugim žrtvama nacional-socijalističkog režima u tzv. kategoriji »preostali dio svijeta«. Tu kategoriju čine žrtve nežidovskog porijekla koje žive bilo gdje u svijetu osim u Moldaviji, Poljskoj, Rusiji, Češkoj Republici, Ukrajini, Bjelorusiji, Estoniji, Latviji i Litvi. Konferencija za židovske materijalne zahtjeve protiv Njemačke, obrađuje odštetne zahtjeve svih žrtava židovskog porijekla koje obitvaju izvan gore spomenutih zemalja.</p>
<p>Formulari odštetnih zahtjeva za gubitak imovine kao i za prisilni i robovski rad mogu se nabaviti besplatno u svim IOM-ovim uredima diljem svijeta. Podnositelji zahtjeva mogu također koristiti formulare odštetnog zahtjeva i naputke za njihovo ispunjavanja na engleskom i njemačkom jeziku s IOM-ove Web stranice www.compensation-for-forced-labour.org. U priopćenju se ističe kako ispunjeni obrasci trebaju biti predani do 11. kolovoza ove godine.</p>
<p>Svi oni koji smatraju da imaju pravo na odštetu za izgubljenu imovinu ili za ropski i prisilni rad u okviru njemačkog zakona, mogu se obratiti IOM-ovom uredu za Hrvatskoj, u Amruševoj ulici 10 u Zagrebu ili na tel. 01/49 22 962.</p>
<p>D. D.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Mesić: Prevladavanje prometne izolacije pokrenut će gospodarstvo </p>
<p>Predsjednik je izjavio da su nizak gospodarski rast i nezaposlenost posljedica nesuglasja o modelu razvoja i društvenog raslojavanja / Gradonačelnik Škarić : Split i more su resurs koji Hrvatsku može izvući iz krize i pozvao na zauzimanje za pomorsku orijentaciju Hrvatske </p>
<p>SPLIT, 6. svibnja</p>
<p> - »U javnosti vlada uvjerenje da u politički i javni život nisu uključeni svi stvaralački potencijali bez čijeg aktivnog uključenja u društveno-gospodarske odnose nema mogućnosti promjene negativnih trendova«, kazao je predsjednik Republike Stjepan Mesić u nedjelju na svečanoj sjednici splitskog Gradskog vijeća čestitajući Splićanima blagdan Sv. Duje i poželjevši Gradu prosperitet. Predsjednik je istaknuo kako će se prometna izoliranost Hrvatske postupno prevladati gradnjom cesta. </p>
<p>»Jadransko-jonska cesta dala bi velik zamah razvoju Splita, Dalmacije i ovog dijela Europe, a prevladavanjem izolacije u Dalmaciji će se pokrenuti gospodarski sustavi i stvoriti bolje raspoloženje«, rekao je predsjednik Mesić. Prema njegovu mišljenju, temeljni problem su nesuglasje o modelu razvoja i društveno raslojavanje što je dovelo do toga da Hrvatska još nema jasnu razvojnu strategiju. Posljedice svega toga su niska stopa gospodarskog rasta i nezaposlenost. Istinske vrijednosti našeg društva, tvrdi Predsjednik, mogu se ostvariti samo u uvjetima ravnopravnosti svakog pojedinca.</p>
<p>»Uvijek sam se zauzimao za više slobode i razumijevanja. Pozivam građane Splita i Dalmacije da udruže svoju pamet radi boljitka grada i regije«, kazao je Mesić. Govoreći o povijesti grada starog 1.700 godina, donedavni predsjednik splitskoga Gradskog vijeća, prof. dr. Ivo Šimunović rekao je kako je došlo vrijeme da se u Splitu započne nova povijest u kojoj će se dimnjaci zamijeniti jarbolima i u kojem će se razvijati turizam. </p>
<p>Upozorivši kako je Split u posljednjem desetljeću znatno porastao, splitski gradonačelnik Ivica Škarić kazao je i kako je grad gospodarski potpuno devastiran. »Uvjeren sam da su Split i naše more resurs koji Hrvatsku može izvući iz krize. Stoga vas molim da se zauzmete za pomorsku orijentaciju ove zemlje«, kazao je Škarić. Svečanoj su sjednici među ostalima nazočili ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, saborski zastupnici Vesna Podlipec i Marin Jurjević, zamjenik i pomoćnik ministra za javne radove Venko Čurlin i Ivica Bota te zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, viceadmiral Vid Stipetić. </p>
<p>Zbog Mesićeve nazočnosti Marasović i Lasić napustili sjednicu Gradskog vijeća</p>
<p>»Da sam znao u kojem će sastavu zasjedati ovo Gradsko vijeće ne bih ni dolazio. Tražim da se Mesić ispriča svim Splićanima što ih je jučer nazvao fašistima. Ako to ne učini ja napuštam sjednicu«, incidentno je na samom početku sjednice nastupio HDZ-ov gradski vijećnik dr. Dujomir Marasović. Molim vas da u duhu sv. Duje i ozračju grada Splita danas budemo braća i slavimo ovaj dan kao svi naši preci, rekao je Ivo Šimunović, pokušavajući stišati strasti, na što su Marasović i HDZ-ov vijećnik dr. Davor Lasić demonstrativno napustili sjednicu. Sjednicu su nastavila pratiti preostala trojica HDZ-ovih vijećnika. Predsjedniku se za incident ispričao gradonačelnik Ivica Škarić, te u ime svih vijećnika, predsjednik SDP-ova kluba vijećnika dr. Josip Milat, nazvavši to ispadom do krajnih granica neciviliziranosti. »Molim vas da vam ovaj incident ne ostane u ružnom sjećanju. U Splitu ćete nam uvijek biti drag gost«, kazao je Milat.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Mesić nepoželjan u kafiću?!</p>
<p>SPLIT, 6. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić u nedjelju poslijepodne nije »popio kavu« u kaštelanskom caffe baru »Mozart«, kako je bilo planirano u njegovu protokolu za dvodnevna boravka Splitu, a u organizaciji kaštelanske Hrvatske narodne stranke (HNS). Kako doznajemo, u subotu na večer sastala se Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata grada Kaštela i Kaštelanske zagore, te odlučila da »predsjednik Mesić u Kaštelima nije poželjan«. O svojoj odluci navodno su izvijestili vlasnika kafića, HNS i policiju, a »Mozart« u nedjelju uopće nije radio. Predsjednik je kavu popio u solinskom kafiću »Dvije palme«. Prema riječima glasnogovornika PU splitsko-dalmatinske Lea Taubera, policija o odluci Koordinacije nije službeno obaviještena, no imala je informaciju da su o svojoj odluci vlasnika kafića izvijestili dopisom.</p>
<p>I. Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Pripadnici Oružanih snaga nisu vrijeđali svojeg zapovjednika </p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Izvještavajući s 10. obljetnice osnutka Četvrte gardijske brigade u Splitu, pojedini su mediji među ostalim naveli da su vojnici upućivali uvrede predsjedniku Republike, gospodinu Stjepanu Mesiću što je neistina kojom se nanosi šteta ugledu Oružanih snaga, kaže se u priopćenju, koje potpisuje Dušan Viro, glasnogovornik Ministarstva obrane.</p>
<p>Ističe se da su svi pripadnici Oružanih snaga u subotu u Splitu svjedočili visoku profesionalnost i dostojanstveno držanje, stoga su i poruke koje je sa skupa uputio ministar obrane Jozo Radoš bile upućene isključivo skupini civila koja je vrijeđanjem Predsjednika Republike pokazala svoju ispolitiziranost i instrumentaliziranost. Izražavamo žaljenje što se incident dogodio u vojarni Hrvatske vojske i pozivamo sve na dostojanstveno ponašanje i suzdržavanje od politike u objektima Hrvatske vojske, zaključuje se u priopćenju Ministarstva obrane.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pecek: Mesić to nije zaslužio!</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Napad što ga je predsjednik Republike Stjepan Mesić doživio u subotu u Splitu na proslavi 10. godišnjice 4. gardijske brigade, komentirali su u nedjelju mnogi političari. Ministar maloga i srednjega poduzetništva Željko Pecek, koji je u nedjelju bio domaćin građanima u Banskim dvorima, o tome je rekao: »Split ima više od 100.000 stanovnika i iz takve mase lako je izabrati njih 100 do 200 koji će se, čak i kad je riječ o predsjedniku države, ponijeti onako kao što su se ponijeli u subotu. Takvo je ponašanje lako organizirati i uvjeren sam da je sve to samo dobra režija. U svakom slučaju, predsjednik Mesić to nije zaslužio!«</p>
<p>Na molbu da komentira uvrede upućene predsjedniku Republike u Splitu, zamjenica predsjednika DC-a Vesna Škare Ožbolt rekla je kako taj događaj pokazuje da je »Hrvatska u ozbiljnoj političkoj krizi«. Zaključila je da je »način na koji su se nazočni odnosili prema instituciji predsjednika države, te odgovor predsjednika države, najblaže rečeno, neprimjereni«. Istaknuvši kako takvo stanje, ako Hrvatska misli ići naprijed, mora prestati, Vesna Škare Ožbolt rekla je da danas u državi nema političkog konsenzusa ni o jednome pitanju, »bez obzira na to je li riječ o Slobodnoj Dalmaciji ili o čemu drugom«. Govoreći o događaju u Splitu, kazala je da »u deset godina na hrvatskoj političkoj sceni nije zabilježen tako sramotan događaj«.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>»Izgred su organizirali oni koji se boje istine«</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić izjavio je u nedjeljnom Dnevniku HRT-a kako je subotnji izgred u Splitu organiziran s namjerom da se Hrvati međusobno posvade, ističući kako najvažnijim smatra to što Hrvatska vojska nije sudjelovala u izgredu. </p>
<p> »To je organiziran prosvjed onih koji se plaše istine, prosvjed onih koji su imali koristi od netransparentnog trošenja proračunskih sredstava, i to su sasvim poznate osobe koje su samo prije godinu-dvije dana vikale 'nikad Hrvat na Hrvata'«, rekao je Mesić, nakon povratka u Zagreb.</p>
<p> »Više nemaju Srba i Muslimana, a sad bi bilo dobro i među Hrvatima praviti kavgu. Netko je očito za to zadužen i pokušava ostvariti taj svoj cilj«, ustvrdio je Mesić.</p>
<p> Mesić je rekao da oni neće uspjeti u svojim namjerama, te dodao da zna tko su organizatori. Svatko može zaključiti gdje je središte iz kojeg se kreiraju napadi na njega, rekao je, ali nije nikoga želio imenovati. </p>
<p> Predsjednik Republike ostao je pri jučerašnjoj izjavi kako nije znao da četnici imaju toliko pristaša u Splitu. Objasnio je da je time htio reći da ti izgrednici imaju jednaku ideološku podlogu kao i oni u Beogradu, koji pokušavaju spriječiti izručenje Miloševića Haagu. »Oni praktično pomažu Slobodanu Miloševiću«, ustvrdio je Mesić. Dodao je da njega »oni ne mogu uvrijediti« te da bi »se morao zamisliti« kad bi ga organizatori tog izgreda hvalili. Rekao je kako vjeruje da je među izgrednicima bilo najmanje Splićana, a najvažnijim smatra jučerašnje dostojanstveno ponašanje hrvatskih vojnika.</p>
<p> »Vojska u tome nije sudjelovala. Ona je profesionalno obavila sve svoje zadaće i ja sam na Hrvatsku vojsku ponosan«, rekao je Mesić. Druga je stvar što su neki htjeli Vojsku uvesti u taj izgred, no to nisu, niti će ikada uspjeti, rekao je predsjednik Mesić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Mučnjak: Hrvatskoj treba građanska 'javnost', jer zabrana javnosti zaustavlja napredak naroda</p>
<p>SPLIT, 6. svibnja</p>
<p> - Oko 200 prosvjednika okupilo se u nedjelju prije podne ispred splitske Banovine, kako bi obilježili Dan Hrvatske udruge sindikata (HUS), ali i u spomen na legendarni prosvjed održan 6. svibnja 1991. godine ispred nekadašnjeg sjedišta Vojnopomorske oblasti JNA. Tada su radnici i građani Splita, predvođeni nezavisnim sindikatom »Brodosplita«, pokazali domoljublje i odlučnost u ostvarenju stoljetnog sna - stvaranju neovisne i slobodne države Hrvatske. </p>
<p>Predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak istaknuo je kako hrvatski radnik nije uzeo pušku u ruke da bi samo mogao isticati državni barjak nego i da bi mogao živjeti životom dostojnim čovjeka u okružju socijalne pravde. »Padom komunizma hrvatsko je društvo u fazi predgrađanske 'glasnosti', opterećeno neprijateljstvom, mržnjom i uništavanjem. Hrvatskom društvu danas je potrebna građanska 'javnost' kako okvir slobode u kojem se javno mnijenje stvara i oblikuje«. </p>
<p>U ime Splitsko-dalmatinske županije prosvjednicima se obratio dožupan dr. Ante Nosić, ispričavši župana dr. Branimira Lukšića koji je, prema protokolu, trebao ispratiti predsjednika Republike Stjepana Mesića u splitsku zračnu luku, na što su prosvjednici počeli vikati »Mesiću, izdajico, Mesiću cigane«.</p>
<p>Splitski gradonačelnik Ivan Škarić kazao je kako je ispred Banovine počelo stvaranje samostalne i neovisne Hrvatske, pozvavši hrvatski narod na jedinstvo koje nam je, kako je rekao, potrebnije nego ikad prije. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Za nova radna mjesta treba 17.200 milijardi kuna</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - U malom gospodarstvu uistinu je moguće već do kraja 2004. godine zaposliti 133.000 ljudi i već smo pripremili plan kako ostvariti takvu naizgled suviše optimističku najavu, rekao je u nedjelju u Banskim dvorima Željko Pecek, ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo. U ulozi domaćina, sad već tradicionalnih, susreta s građanima koji se u Banskim dvorima održavaju svake prve nedjelje u mjesecu, Pecek je najviše vremena proveo u razgovoru s obrtnicima i rješavanju naoko »malih problema« koji, međutim, i te kako zagorčavaju obrtničku svakodnevicu. Iako je istaknuo da nijedan problem za koji dozna ne smatra malim, prigoda je iskorištena i za pojašnjenja o »nemogućoj misiji« tog ministarstava da sljedećih godina bude praktično jedini (su)organizator masovnog zapošljavanja. </p>
<p>»Nova radna mjesta otvorit će se u obrtništvu, zadrugama, slobodnih zanimanjima i malim trgovačkim društvima, a što je posebno važno, osim plana zapošljavanja razrađen je i program njegova financiranja! U njemu je težište na neiskorištenim nekretninama u državnom vlasništvu koje godinama zjape prazne, a istodobno poduzetnicima nedostaje poslovnog prostora. Pritom mislim i na neiskorištene nekretnine MUP-a ili Ministarstva obrane koji i dalje imaju hotele i vile, nekretnine Fonda za privatizaciju, nekih javnih poduzeća, napuštene škole po otocima itd. Ukratko, uz gradnju novih poslovnih prostora treba osposobiti i zgrade od kojih neke stoje neiskorištene i po 20 godina! Procjenjujemo da nam za otvaranje 133.000 radnih mjesta treba 17.200 milijardi kuna i već su nađeni izvori tih sredstava. U tim planovima, s čak pet milijardi kuna, najveća su stavka upravo nekretnine«, objasnio je Pecek. </p>
<p>Istaknuo je da će njegovo ministarstvo pokrenuti žurnu akciju uređivanja neiskorištenih i napuštenih prostora za poslovanje malog gospodarstva, kako bi što se što više kreditnog novca uložilo u opremu i reprodukcijski materijal za proizvodnju. </p>
<p>Kako novost, Ministarstvo predlaže zakonodavcu da izmjenom Zakona o obrtu omogući da se on obavlja i samo sezonski, na primjer, na šest mjeseci, a zaposleni u obrtništvu, smatra Pecek, ubuduće bi trebali imati ista prava kao i radnici u trgovačkim društvima. Jer iako je riječ o malom gospodarstvu, ono u Hrvatskoj daje radna mjesta za 66 posto zaposlenih, iako radi sa samo 20 posto od vrijednosti imovine ukupnog gospodarstva. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>I invalide uključiti u tržište rada</p>
<p>ZAGREB, 6. svibnja</p>
<p> - Nacrt prijedloga zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, koji je izradilo Ministarstvo rada i socijalne skrbi, želi sustavom obveze zapošljavanje osoba s invaliditetom uključiti invalide u tržište rada. </p>
<p>Obveza poslodavaca da zapošljavaju invalidne osobe u omjeru od dva posto počela bi se primjenjivati od 2002. godine, a svake iduće četiri godine povećavala bi se jedan posto sve dok 2021. godine svako poduzeće ne bi zapošljavalo šest posto invalida, izjavila je glasnogovornica Ministarstva rada Andrea Latinović.</p>
<p>Prema procjenama tog Ministarstva u Hrvatskoj danas ima 232.000 osoba s invaliditetom, odnosno oko 7,7 posto radno sposobnog stanovništva. Sustavom poticajnih mjera za poslodavce koji zapošljavaju invalide i novčanim kažnjavanjem onih koji to izbjegavaju pružila bi se mogućnost invalidima da vlastitim radom zajamče socijalnu sigurnost, smatraju predlagači zakona.</p>
<p>Zakonom se također predviđa uvođenje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba pri javnoj službi za zapošljavanje. Sličnu praksu primjenjuju Francuska i Njemačka, koje unatoč mnoštvu socijalnih fondova potiču zapošljavanje osoba s invaliditetom. Nacrt prijedloga zakona polazi od pretpostavke da je svaka invalidna osoba sposobna za neki rad, a ovisno o radnim sposobnostima i gospodarskoj isplativosti njihovo zapošljavanje i rad realiziralo bi se na tržištu rada ili pod posebnim uvjetima u zaštitnim radionicama.</p>
<p>Ministarstvo rada očekuje da će se nakon prihvaćanja zakona povećati zanimanje za otvaranje zaštitnih radionica, a postupnom stabilizacijom gospodarstva sve više invalidnih osoba će iz sustava zaštitnog zapošljavanja prelaziti u opći. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010507].
|
