NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010407].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 236311 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>07.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska zajednica u SRJ stradala je ni kriva ni dužna</p>
<p>Hrvatski vođe u Vojvodini, osobito oko Subotice, traže manje nego što je potrebno i manje nego što će dobiti; moraju tražiti manjinsku samoupravu i kulturnu autonomiju / Najviše problema u dijalogu s Hrvatima bit će u prvom koraku, u povratku povjerenja i u nekoj vrsti isprike Srbije / Sadašnja vlast u Srbiji spremna je početi rješavati te probleme </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Na međunarodnoj konferenciji »Izazovi manjinske politike u Hrvatskoj danas«, održanoj u Zagrebu u četvrtak i petak, sudjelovao je i dr. Dušan Janjić s Instituta društvenih znanosti u Beogradu. Dr. Janjić je ujedno i predsjednik Foruma za etničke odnose, nevladine organizacije koja se bavi izučavanjem etničkih odnosa ali i organiziranjem raznih dijaloga kao što je, npr. srpsko-albanski dijalog. U razgovoru za Vjesnik govori o stanju i budućnosti manjina u SR Jugoslaviji. </p>
<p>• Gospodine Janjiću, od kada postoji Forum?</p>
<p>- Postoji od 1989., a zato što smo bili dio opozicije, Miloševićeva državna sigurnost prošle ga je godine u svibnju zatvorila. Zatvorili su nas i zato što smo izašli s tri dokumenta koji su dugo spremani. Još 1994. počeli smo promišljati kako će biti u Srbiji poslije Miloševića, pa smo od 1997. u suradnji s nekim međunarodnim zakladama počeli raditi model ustava za novu Srbiju, model ustavnog zakona za manjine, i izjavu o Kosovu, o specijalnom statusu Kosova. </p>
<p>• Kako mislite da će se riješiti status Kosova?</p>
<p>- Kao prvo, to nije samo pitanje srpsko-albanskoga odnosa nego je to dio specifičnoga albanskog pitanja, koje je regionalno. Tiče se juga Balkana ili juga bivše Jugoslavije. Zato zagovaramo da se organizira nešto kao Dayton dva, u okvirima Vijeća sigurnosti UN-a i Rezolucije 1244. Jedan dio te rezolucije kaže da će se samoupravne institucije na Kosovu graditi polazeći pretežno od Rembouilleta. Poštujemo, dakle, i okvir Rembouilleta. Zagovaramo politički dogovor o desetogodišnjem privremenom statusa unutar kojega bi bilo priznato postojanje Republike Kosovo, kao samoupravne institucije. Otvorena je i perspektiva nezavisnosti i nekih drugih opcija, koje će ovisiti o volji građana. Ali zagovaramo i čvrste institucije i garancije za one koji nisu Albanci, kao i sustav jake samouprave. </p>
<p>• Kako bi bila organizirana samouprava?</p>
<p>- Kroz zajednice općine, ne kantone, kroz sustav manjinske samouprave, dvodomnost republičke kosovske skupštine. I, što je vrlo bitno, definiralo bi se da je ovo što međunarodna zajednica sada radi - protektorat, te da će taj protektorat trajati 10 godina, poslije čega bi uslijedio referendum o budućnosti. Smatramo da je to minimum i da bi se sada i Albanci i drugi morali uključiti u obnašanje vlasti. </p>
<p>l Što o tome misle Albanci?</p>
<p>- Albanci imaju maksimalni zahtjev, svi se oko toga slažu, a to je nezavisno Kosovo. No, čitao sam neke tekstove i slušao Thaqija koji nije odbio naš prijedlog, a i Rugova je, čini mi se, sklon njemu. Albanci sve više shvaćaju da prisutnost NATO-a izgleda kao okupacija. Ne zato što NATO krši ljudska prava nego zato što ne snosi odgovornost pri vršenju vlasti. Zato mislim da ima šanse da se prijedlog prihvati. </p>
<p>• S obzirom na sve što ste kazali, znači li to da se mijenja srpski odnos prema nacionalnim manjinama i da je to neka vrst koncepta buduće manjinske politike u SR Jugoslaviji? </p>
<p>- Svakako. </p>
<p>• Što je za Vas manjinska politika?</p>
<p>- Po meni je manjinska politika dio državne i nacionalne strategije u promicanju nacionalnih interesa, nacionalnih u smislu državnih, a ne etničkih. Konkretno, manjinska je politika po meni zbir pravnih normi, institucija, političkih odnosa, vrijednosti i, naravno, procedura koje se odnose, prvo, na definiranje statusa zajednica koje su u manjini, zatim upravljanje odnosima kako ne bi došlo do sukoba i, na samom kraju, ona uključuje dio međunarodne ili regionalne suradnje. Budući da su manjine u Srbiji uglavnom iz susjednih država, one su i čimbenik stabilnosti. Manjinska politika bila bi, dakle, dio nacionalne politike i regionalne suradnje.</p>
<p>• Što je Srbija spremna konkretno učiniti ubuduće za nacionalne manjine koje žive u njoj?</p>
<p>- Prvo treba utvrditi opći okvir za sve, jer su karakteristike potpuno različite. Uzmimo Hrvate i uzmimo Albance. Hrvatska zajednica u SRJ stradala je ni kriva ni dužna, kao rezultat rata koji se vodio s Hrvatskom i poraslog nacionalizma i šovinizma u Srbiji. Prva stvar koja se mora potpuno jasno uraditi je dogovor s Hrvatskom i unutar Srbije o stvaranju šansi za povratak svakome tko to želi. To ne znači da se čovjek mora fizički vratiti, nego da mora dobiti sva prava, na temelju čega onda on sâm odlučuje. Taj dio ne ide bez onoga koji znači pomirenje, sigurnost. </p>
<p>• Kako će se riješiti status Hrvata? </p>
<p>- Status Hrvata na područjima gdje su ostali živjeti, oko Subotice itd. mora se regulirati. Ali, mislim da tamošnji hrvatski vođe traže manje nego što je potrebno i manje nego što će dobiti. Traže personalnu autonomiju, a ja mislim da moraju tražiti ono što se zove manjinska samouprava i kulturnu autonomiju. Istina je da su to slični jezici, isprepletane kulture, ali ipak, razlike postoje. Na kraju krajeva, kad je netko u poziciji manjine, onda i vjera postaje važna, i ona je neka garancija čuvanja identiteta. </p>
<p>• Gdje će biti najviše problema?</p>
<p>- Problem će biti u prvom koraku, u povratku povjerenja i u nekoj vrsti isprike Srbije - u ime građana koji su te ljude protjerivali i u ime državnih organa koji su to radili. To ljudi moraju osjetiti, kako bi osjetili da je Srbija njihova država, da nisu potpuno odbačeni. To je što se tiče Hrvata. Situacija s Albancima je ozbiljnija, i na njih se odnosi ono što sam već rekao.</p>
<p>• Je li sadašnja vlast u Srbiji spremna početi rješavati te probleme na način kako ih Vi vidite?</p>
<p>- Mislim da jest. Naravno, to ne znači da ljudi preko noći postaju demokrati, ali uočavaju se neosporive činjenice koje govore da je poremećen odnos prema drugim narodima, da smo provodili politiku šovinizma. Miloševićevim nasiljem nad ljudskim pravima i etnički su odnosi u Srbiji bačeni su u ponor, nepovjerenje je ogromno. Ovi novi vladari to znaju. Tu su lekciju naučili. Primjer Preševa pokazuje da osim rata postoji diplomacija, pregovori. Koalicija koja je sad na vlasti je šarena. U njoj ima partija različitih koncepcija - konzervativnih, pragmatičnih i nacionalističkih - ali to svi moraju prihvatiti.</p>
<p>Uspješna politika hrvatskih Srba mora biti jaka u - Zagrebu</p>
<p>• Hoće li se rješavanjem problema nacionalnih manjina u Srbiji riješiti i problem velikosrpstva?</p>
<p>- Neće izravno, ali je dobar lijek, dobra hrana. Nova manjinska politika mora postaviti jasnu granicu za miješanje države. Što je manja intervencija države, manja je šansa za dominaciju srpstva. Neće i zato, što je problem velikosrpstva povezan je s krizom identiteta same srpske nacije, onih ljudi u srpskoj naciji koji smatraju da identitet treba graditi oko države Srbije. Šovinisti će uvijek biti nezadovoljni. Ali, to nije tako nerješivo kako sada izgleda. Mnogo veći problem je ideja »svi Srbi zajedno«, ne u jednoj državi, nego u jednom duhu, oko jednoga rješenja ili jednoga problema. </p>
<p>• S tim se suočavaju Srbi u Hrvatskoj, pa odlaze u Beograd da im riješi ono što treba riješiti u Zagrebu.</p>
<p>- Ja razumijem da je teško ljudima u dijaspori. Ali, uspješna politika hrvatskih Srba mora biti jaka u Zagrebu. Slaba je ona politika, koja ide u Beograd da bi bila jaka u Zagrebu.</p>
<p>Hrvatima u BiH treba dati autonomiju</p>
<p>• Što mislite o problemu manjina u BiH, konkretno u Republici Srpskoj, koja ima posebne odnose sa SRJ i koja je etnički očišćena? Koliko će Srbija utjecati na RS da ta politika prestane biti rasistička?</p>
<p>- Što se tiče lokalnih vlasti, Bog neka im pomogne. Unutar RS-a, promjene u Beogradu odražavaju se kao potres. Dosadašnja struktura moći sada se ruši i još je praktično problem izručenje Mladića, Karadžića,...to se sada ljulja i počet će se raspetljavati.</p>
<p>• Treba li problem BiH riješiti kroz državu kantona ili treba zadržati sadašnje stanje redefinirano kroz ljudska prava, manjinsku zaštitu...?</p>
<p>- Sadašnje stanje je određeno Daytonskim dogovorom. Holbrooke je jasno rekao: nema promjena ali ima dogradnje. Sadašnje je stanje, znači, proces. Ali, osim srpskog entiteta, koji je etnički čist, pojavljuju se neki problemi u Federaciji. Većina Hrvata doživljava da je nepravedno zastupljena u odnosu na participaciju u stanovništvu i u borbi za očuvanje BiH. Zato ne vidim nikakvog razloga zašto se Hrvatima ne bi mogla dati neka vrst autonomije, zašto svaka od strana u Federaciji ne bi mogla odstupiti od ekstremnih zahtjeva. </p>
<p>Činjenica je da je u jednom trenutku osam tisuća ljudi napustilo vojarne. Tko može za sve njih reći da su kriminalci, da nije u pitanju osjećaj pripadnosti nečemu što je trenutno obilježeno? Ne vidim razloga protiv asimetrične Federacije. Tada i argumenti srpskog entiteta, Republike Srpske, o samostalnosti padaju u vodu. To znači i neku novu budućnost BiH. Ja sam optimist, mislim da će to biti jedna lagana konfederacija.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Nesporazumi voze istarskim ipsilonom</p>
<p>Problemi u vezi s tom cestom ne prestaju još od 1995. kada je s francuskom kompanijom »Bouygues« potpisan ugovor o koncesiji</p>
<p>PULA, 6. travnja</p>
<p> - Je li uistinu došlo do potpunog prekida veza između Istarske županije i Račanove vlade, kao što je to ovoga četvrtka u Poreču višekratno isticao istarski župan Stevo Žufić? To se pitanje nametnulo samo po sebi poslije pomalo zagonetnog i brzopotezno organiziranoga porečkog skupa »Hitna izgradnja zapadnog kraka Istarskog ipsilona - temeljna pretpostavka razvoja turizma Hrvatske«, kojega je ključni cilj bio da se mjesec i pol prije lokalnih izbora podsjeti (ili opomene) na obećanja, kao što je i ono o istarskoj poluatocesti kao dijelu aktualnoga plana gradnje cesta u Hrvatskoj. Pitanja je to više, što Istra u Vladi ima svog stranačko-politički najjačeg predstavnika, Ivana Jakovčića, a ne treba zaboraviti ni pomoćnika ministrice turizma Veljka Ostojića, bez obzira na to što ga je upravo u četvrtak na sjednici Vlade potpredsjednik Slavko Linić optužio da »progurava regionalne interese koji su u potpunoj suprotnosti s Vladinom politikom«!</p>
<p>Pitanja u vezi s tzv. istarskim cestovnim ipsilonom javljaju se još od 1995. kad je s francuskom kompanijom »Bouygues« potpisan ugovor o koncesiji, koji uključuje financiranje gradnje te upravljanje i održavanje autoceste s naplatom cestarine na dužini od 145 kilometara. Tada je bila dogovorena gradnja poluaotoceste u prvoj fazi, s tim da je istočni krak zgotovljen do kraja 1999. i stajao je 211 milijuna maraka, dok je dovršenje zapadnog kraka planirano za kraj ove godine. Poslije bi se - od 2006. do 2014. - gradio puni profil autoceste, za što je ključni preduvjet prosječni dnevni promet od 10.000 a ljeti i 16.000 automobila. Tada bi se kroz Učku probio i drugi tunel. </p>
<p> Postojeći je tunel odmah nakon potpisa koncesijskog ugovora preuzelo novo zajedničko dioničko društvo BINA - Istra i odmah su sijevnule i prve iskre nesporazuma, jer se počeo naplaćivati prolaz kroz tunel, koji je dijelom sagrađen i doprinosom Istrana ali i drugih hrvatskih građana. U međuvremenu su radnici dopremili naplatne kućice i na istočni krak ceste, što je izazvalo nove prosvjede, pa čak i najavu blokade prometnice. Uslijedio je još jedan kompromis: 3. prosinca 1999. uključena je u promet novosagrađena dionica poluatoceste Pazin - Kanfanar - Vodnjan bez naplate. </p>
<p> Kako, međutim, prihodi od prolaska kroz tunel nisu bili dostatni za otplatu investicije, slijedom koncesijskog ugovora Vlada je morala osigurati kompenzaciju. I u tom grmu leži, čini se, zec ipsilonskih nesporazuma. Da je, naime, Istra pristala na cestarinu, vjerojatno bi se sada dogovaralo puštanje zapadnoga kraka u promet, a ne tek početak njegove gradnje.</p>
<p>Cijela priča o istarskom ipsilonu počela je zapravo u znaku političkog sučeljavanja HDZ-a i IDS-a. Bilo je to vrijeme kada oformljeno bilo posebno predsjednikovo Vijeće za Istru. I kolikogod Istra vapi za modernom prometnicom, trasa i način financiranja istarskog ipsilona ni do danas nisu prirasli k srcu istarskim ljudima i političarima. Prigovara se ne samo nagrđenju krajolika i kvaliteti izvedbe, uključivši i sigurnost prometa, već i činjenici da 70 kilometara nove prometnice nema nijedne benzinske crpke ili druge uslužne djelatnosti (s izuzetkom odmorišta kod Bala gdje su u dva poveća »kažuna« postavljeni sanitarni čvorovi i skulptura u obliku globusa, kao podsjećanje da ovdje cesta presijeca 45 paralelu).</p>
<p>U takvim okolnostima potkraj 1999. nije nastavljena gradnja zapadnog kraka pa je teška francuska mehanizacija otišla na druga gradilišta. BINA-Istra u međuvremenu je tri puta dopunjavala koncesijski ugovor, a nedavno je poslala Vladi i pismo namjere u kojemu je i prijedlog konačnog sporazuma s Istarskom županijom o otvorenoj naplati cestarine samo na Učki i budućem most preko Mirne. Rok otplate investicije produžio bi se na deset godina a smanjio bi se i početni udio Vlade na ime nenaplaćene cestarine. BINA - Istra namjerava pak izdati međunarodne obveznice u vrijednosti do 650 milijuna maraka. Od Vlade i odgovarajućih ministarstava očekuje se da što prije potpišu aneks koncesijskom ugovoru, kako bi za šest mjeseci bila nastavljena gradnja. Do tada Vladini organi trebaju srediti otkup zemljišta i trasu komunalija, a predstoji i definiranje trase autoceste od Vodnjana do Pule, jer ponuđenu nitko ne prihvaća. </p>
<p>Kako nema dilema o tome što još treba obaviti, čudno je što istarski župan koristi medije da privoli premijera i ministre na dogovor i dolazak u Istru. Bilo je i drugih veza i načina za aktualizaciju gradnje istarskog cestovnog ipsilona. Netko je očito zakazao na relaciji Istra - Zagreb, utoliko više što se sve nepoznanice kriju među vladajućom koalicijskom šestorkom. Ili se možda odgađanjem potpisa aneksa koncesijskog ugovora šalju Istarskoj županiji, a poglavito IDS-u uoči predstojećih izbora poruke, da sa zajedničkom vladom valja komunicirati na drukčiji način nego s onom bivšom, HDZ-ovom, te da stranačko partnerstvo treba uspostaviti i u Istri, a ne samo u Zagrebu.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Privatizacija na pet načina</p>
<p>U godini koju je označila godinom privatizacije najvećeg dijela neprivatizirane imovine, Vlada je još nesložna u vezi s koncepcijom privatizacije / Uz promociju radničkog dioničarstva, cilj je novog Zakona o privatizaciji poticanje malog dioničarstva / Od ukupno 619.440 sklopljenih ugovora o kupnji dionica s popustom, danas ih se otplaćuje tek oko 107.000</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Novi Zakon o privatizaciji usvojen na sjednici Vlade u četvrtak, koji predviđa pet modela privatizacije dosad neprivatiziranog državnog portfelja, odnosno dionica i udjela više od 2.300 tvrtki, ponovo je bio izvor sukoba među članovima Vlade. Točnije, zamjenik ministrice turizma Veljko Ostojić i potpredsjednik Vlade Slavko Linić »dohvatili« su se zbog prijedloga privatizacije dosad neprivatiziranog zemljišta oko hotelskih kuća na Jadranu. Drugi je razlog sukoba, sada između Linića i ministra za europske integracije Ivana Jakovčića bio prijedloženi limit od 24,9 posto dionica koliko bi najviše radnici nekog društva mogli steći putem ESOP programa (radničko dioničarstvo).</p>
<p>Podsjetimo, zakonom čije donošenje već prilično kasni, predviđeni su sljedeći načini privatizacije:</p>
<p>Prvi je model prodaja dionica i udjela prema knjigovodstvenoj vrijednosti, koja bi obuhvatila manji broj društava koja nisu obavila pretvorbu procjenom vrijednosti društvenog kapitala i prenesena su Hrvatskom fondu za privatizaciju po knjigovodstvenoj vrijednosti. Tu će Fond zapravo najprije ocijeniti treba li s obzirom na financijsko stanje društvo ići u likvidaciju ili je privatizacija ipak moguća. U slučaju da se opredijeli za privatizaciju, dionice bi se prvenstveno prodavale zaposlenima i prije zaposlenima (s popustom od 20 posto i dodatnih jedan posto za svaku godinu staža, najviše do 20.000 maraka i uz obročnu otplatu do 20 godina). Drugi je model prodaja dionica zaposlenicima po posebno povoljnim uvjetima, a to su ESOP programi, odnosno radničko dioničarstvo. Time bi radnici stekli najviše do 24,9 posto dionica svoje tvrtke i to ako ih se za ESOP izjasni najmanje 30 posto. Institut ESOP-a (Employment Stock Ownership Plan), odnosno radničko dioničarstvo novost je u našem zakonodavstvu, iako su ga neke privatizirane tvrtke poput Plive ili Zagrebačke banke već primjenjivale. Također, ovih dana je Fond odlučio solinsku tvrtku AD Plastik prodati radnicima, koji će ondje provesti ESOP program. Inače, dvije su mogućnosti za stjecanje dionica tim načinom - da samo društvo prethodno stekne vlastite dionice i pod posebno ih povoljnim uvjetima proda zaposlenima ili da osnuje posebno društvo isključivo za kupnju dionica matičnog društva i preko toga ponudi zaposlenima kupnju. Zaposleni koji bi tako stekli dionice ne bi njima mogli raspolagati prije isteka dvije godine, a u slučaju da to učine, to bi ih po zakonu stajalo od 10.000 do 100.000 kuna. Ograničenje u ovom načinu privatizacije je odredba da se tako može steći do četvrtine (24,9 posto) dionica društva. Svrha je toga, obrazlaže Vlada, izbjegavanje mogućih zlouporaba. Upravo je taj limit zasmetao Jakovčiću, koji se založio da se radnicima putem ESOP-a omogući stjecanje većeg paketa dionica. Međutim, Linić je uzvratio da bi to omogućilo novu tajkunizaciju i torbarenje dionicama što Vlada ne želi.</p>
<p>Uz promociju radničkog dioničarstva, cilj je novog zakonskog prijedloga poticanje malog dioničarstva. Naime, u 10 privatizacijskih godina zbog realnog pada plaća u odnosu na troškove života te obezvrjeđivanja realne vrijednosti dionica, a bez obzira na odgodu roka otplate s pet na 20 godina, drastično je opao broj malih dioničara. Od početka pretvorbe i privatizacije bilo je sklopljeno 619.440 ugovora o kupnji dionica s popustom, a trenutno je u otplati tek 107.011. Stoga Vlada za prodaju dionica hrvatskim državljanima uz popust i na obročnu otplatu predlaže nove pogodnosti (treći model) - mogućnost kupnje dionica nominalne vrijednosti do 50.000 maraka (u kunskoj protuvrijednosti), uz popust od 80 posto na iznos nominalne cijene, na takav iznos još i dodatni popust od 50 posto za plaćanje odjednom ili, ako plaćaju polovicu neotplaćenih obroka odjednom, popust od 20 posto. </p>
<p>Četvrti je privatizacijski model prodaja domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama za samo jednu kunu uz preuzimanje svih obveza koje ima kupljeno društvo. Taj bi se način privatizacije primijenio na tvrtke male vrijednosti, odnosno na prezadužene, insolventne, tvrtke što posluju s gubicima, opterećene osiguranjem tražbina ili su se prije bezuspješno pokušale prodati.</p>
<p>Peti je način privatizacije prodaja dionica neposrednom pogodbom. Dodajmo i da bi po novome kupci neotplaćenih dionica mogli steći pravo na sudjelovanje u dobiti društva. Jedna od odredbi zakona, zbog koje je palo najviše teških riječi, ona je prema kojoj bi se zemljište u okolici turističkih tvrtki na jadranskoj obali koje prije nije ušlo u pretvorbu, pa ni u temeljni kapital tih društava, sada privatiziralo, odnosno unijelo u njihov temeljni kapital. Zakonodavci upozoravaju na rastuću potrebu za investiranjem na zemljištu čiji status nije do kraja riješen, osobito u turističkim tvrtkama, što uzrokuje blokadu investicija, te drži da je nužno konačno definirati zakonsko rješenje za to zemljište. </p>
<p>Ministarstvo turizma pak drži da je pitanje tog zemljišta, koje nije ušlo u pretvorbu, ključno za daljnju privatizaciju, posebice ako je zemljište na pomorskom dobru. Veljko Ostojić je pritom naveo primjer kampova u kojima 20 milijuna četvornih metara zemljišta, vrijednog više od četiri milijarde maraka, nije ušlo u pretvorbu. Stoga je predložio da se zemljište na kojem nisu objekti, a koje čini cjelinu s objektom, dade u najam, zakup ili koncesiju, a prihodi od toga raspodijele između države i lokalne jedince. Namjeru privatizacije neprivatiziranog zemljišta nazvao je rasprodajom hrvatske obale, što je Linića prilično naljutilo, jer je svjestan da neriješen status toga zemljišta koči privatizaciju turizma i investicije budući da kupac neće ulaziti u investiciju dok ne zna čije je što i čije će što biti. Naravno da mu je važno što će biti sa zemljištem oko hotela i neće li ga možda morati skuplje platiti nego samu tvrtku. Na to su upozoravali i privatizacijski investicijski fondovi u čijim portfeljima oko 40 posto dionica otpada na turističke tvrtke i ne znaju što bi s njima dok se ne riješi problem zemljišta, a onda bi se, kažu - i tržište »odčepilo«.</p>
<p>Linić drži da je teza o rasprodaji zemljišta najveća laž, jer se obala ne prodaje. Ona je, objašnjava, zaštićena Pomorskim zakonikom po kojem se na pomorskom dobru ne može stjecati ni pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, te da se zakonska rješenja iz Zakona o privatizaciji ne odnose na obalu, već na građevinsko zemljište koje treba privatizirati. Na koncu je Ministarstvo turizma zaduženo da u roku od 45 dana predloži zakon o kampovima koji bi uredio ta pitanja. No, kad se ostave po strani osobne netrpeljivosti, stranačke razlike i razlike u pristupu privatizaciji, »guranje regionalnih interesa«, prikupljanje bodova za skore izbore i koješta drugo još je jedan razlog da treba puhati i na hladno, pogotovo kad je riječ o zemljištu na i blizu obale. Naime, nije sporno da je pomorsko dobro zaštićeno Pomorskim zakonikom, nego to da ni taj niti drugi zakoni na žalost ni dosad nisu uspjeli spriječili mahnitanje bespravnih graditelja, pojedinaca i poduzeća, ne samo na pomorskom dobru već i u nacionalnim parkovima, kao što je slučaj s Kornatima.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Očarala me živost zagrebačkih ulica</p>
<p>Per Vinther, šef delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj</p>
<p>Kad smo supruga i ja prvi put došli u Zagreb, u prosincu 1996., po magli i smrzavici, pitali smo se zašto netko uopće želi živjeti na takvom mjestu. No, ubrzo smo promijenili mišljenje. Otkrili smo, naime, mnoge zanimljive stvarčice i zakutke, osobito zelene površine u samom srcu grada, kao stvorene za šetnje subotom poslije podne. </p>
<p>Zagreb je glavni grad, ali zadržao je provincijski šarm. Mnogo sam putovao Hrvatskom i primijetio da se ljudi u raznim dijelovima zemlje ponašaju drukčije od stanovnika velikoga grada. </p>
<p>Očaralo me kad sam shvatio da na zagrebačkim ulicama uvijek ima ljudi. U mom rodnom Kopenhagenu, kad se prodavaonice na večer zatvore, grad opusti. Ljudi odlaze u predgrađa i gledaju televiziju! No, zagrebački šaroliki pločnici kriju i neslućene 'opasnosti'! Koji je put teško pješice doći onamo kamo ste naumili jer je mnogo ljudi na pločnicima i oni određuju <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja, vladaju pločnikom. Izlijeću unutra-van, ne pazeći pritom hoće li na koga naletjeti. Pločnici su izvan Zagreba mirniji i gostoljubiviji.</p>
<p>Od kulturnih ustanova najviše volim Hrvatsko narodno kazalište, ne samo program već i arhitekturu, i s veseljem se sjećam Nacionalnih dana i Dana Europe. Slobodno vrijeme najradije provodim u šetnji, oko stana po Jelenovcu, po Medvednici iznad Šestinskog lagvića i po gradu. Šećući zagrebačkim ulicama primjećujem kako bi mnogim lijepim pročeljima obnova dobro došla. </p>
<p>Volim atmosferu središta grada, Tkalču, Dolac, jer kod nas na Sjeveru nema tih divnih otvorenih tržnica. Dopadaju mi se srednjoeuropske »austrijske tradicije hrvatske kuhinje«, ali i dalmatinska baština, jer, kao svi Danci, jako volim ribu. A vino je u Hrvatskoj iznenađujući visoke kvalitete.</p>
<p>Dulje sam vrijeme proveo i u Bruxellesu, ali Zagreb bih, ako uspoređujem ta dva grada, stavio ispred glavnog grada EU jer je sigurniji, može se njime hodati i danju i noću. Jedino je u Zagrebu promet strašan i bilo bi dobro srediti ga.</p>
<p>Moj boravak ovdje neće trajati vječno, ali veselit ću se ako jednom ponovno dođem u Zagreb i otkrijem da je grad još ljepši i uređeniji.</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Otvoren Sajam obiteljskih vina </p>
<p>Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić otvorio je u petak prvi Sajam obiteljskih vina u Boćarskom domu Zrinjevac. Na prodajnoj izložbi vina sudjeluje oko 70 privatnih vinara iz svih krajeva Hrvatske, koji imaju kvalitetna i čuvena vina s kontroliranim porijeklom. </p>
<p>Stjepan Škrapec, pročelnik Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo, rekao je kako su nakon niza izložbi (jagoda, piva, cvijeća) u Boćarskom domu Grad Zagreb i tvrtka »Agrarno savjetovanje« odlučili organizirati i Sajam obiteljskih vina. Na taj se način potiče konkurentnost domaćih vina te dohodak i životni standard njegovih uzgajivača. Naime, zabrinjavajuće je smanjenje domaće proizvodnje vina, koje sve teže nalazi put do stola. Do nedjelje posjetitelji sajma mogu besplatno razgledati izložbu vina, uživati u brojnim degustacijama, nastupima pjevača te kupiti dobro vino po popularnoj cijeni od 30-ak kuna. (m)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>ZET-ov kontrolor udario šakom u glavu ženu bez vozne karte </p>
<p>Brojni Zagrepčani bili su u petak svjedoci napada ZET-ova kontrolora na putnicu bez karte. </p>
<p>Naime, na tramvajskoj stanici na Savskoj cesti oko 11 sati kontrolor karata udario je šakom u glavu žensku osobu. Svjedoci koji su u tramvaju broj 5 vidjeli napad - jednostavno nisu mogli vjerovati u ono što se događa pred njihovim očima.</p>
<p>- Vidjela sam kad ju je udario šakom u glavu, na što je ona, kroz suze, pljunula na njega, rekla nam je gospođa koja se vozila u petici. Vojnik koji je stajao pokraj nje uzrujano je rekao kako bi, da nije u uniformi, odmah sišao iz tramvaja i istukao kontrolora.</p>
<p>- To je jedna od najstrašnijih scena koje sam vidjela. Uvjerena sam kako je riječ o institucionaliziranom nasilju jer kontrolori dobivaju proviziju za svaku naplaćenu kaznu. Jasno je da će oni s niskim stupnjem kulture pribjeći svakakvim sredstvima kako bi naplatili kaznu. </p>
<p>Koliko još neugodnosti trebamo doživjeti dok nasilni kontrolori napokon ne dobiju otkaze, pitala se još jedna svjedokinja napada. </p>
<p>Šef ZET-ovih kontrolora Mate Pleša rekao nam je kako su dojavu o incidentu dobili od vozača tramvaja te su o tome obavijestili policiju. Dodao je kako nisu upoznati s detaljima incidenta, ali da je kontrolor, kojemu ne mogu otkriti identitet, na putu prema Traumatološkoj bolnici zbog zadobivenih ozljeda na desnoj nozi, koje mu je, navodno, nanijela ženska osoba (!?).</p>
<p>Stanka Saraja, zamjenica glasnogovornika PU zagrebačke, potvrdila je dojavu o incidentu iz ZET-a. Prema njezinim riječima, incident se dogodio u 10.45 sati na križanju Savske i Vukovarske, kada je u tramvaju broj 14, koji se kretao u smjeru Savskoga mosta, kontrolor Josip F. (49) zatekao žensku osobu bez vozne karte. </p>
<p> - Kako su nam dojavili iz ZET-a, kontrolor i osoba bez karte zajedno su izašli iz tramvaja, kako bi službenik ZET-a zapisao njezine osobne podatke. </p>
<p>No, žena je, navodno, odbila dati osobnu iskaznicu te je počela vikati, pljunula u kontrolora i nogom ga udarila u potkoljenicu, na što je on nju malo odgurnuo, rekla nam je Saraja te dodala kako je nakon toga iz ZET-a zatražena intervencija policije kako bi se nepoznata ženska osoba pronašla. </p>
<p> Iako je, vjerujući onome što su nam potvrdili očevici događaja, jasno kako izjave dane PU zagrebačkoj ne odgovaraju istini, ostaje nejasno zašto fizički napadnuta žena nije prijavila kontrolora policiji i sama zatražila zdravstvenu pomoć. (Milan Koštro)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Razmjena iskustava Zagreba i Beča najbolji recept za uspjeh </p>
<p>Realizacijom nedavno zaključenog Sporazuma o suradnji između dva grada, Zagreb i Beč namjeravaju intenzivirati odnose na području urbanih tehnologija, među kojima se posebna pozornost želi posvetiti gospodarenju vodama i otpadom, rečeno je u petak na konferenciji za novinare u povodu boravka delegacije Magistrata grada Beča u Zagrebu. </p>
<p>Četveročlano bečko izaslanstvo, koje su činili inženjeri Gerald Loew (kanalizacija grada Beča), Herbert Stanke (održavanje tehnike) te Andreas Winkler i Peter Brandstätter (gospodarenje otpadom, gradska čistoća i vozni park), obišlo je u četvrtak i petak gotovo sva zagrebačka trgovačka društva te se upoznalo s njihovim načinom rada.</p>
<p>Posebna pozornost, istaknuo je zagrebački dogradonačelnik Darinko Kosor, pritom je posvećena gospodarenju otpadom, a Bečani su upoznati i s početnim aktivnostima vezanim uz gradnju zagrebačkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Kosor je, nadalje, izvijestio kako je zagrebački Gradski ured za gospodarstvo raspisao natječaj za odabir generalnog planera i konzultanta gradnje spalionice smeća, na koji se javilo ukupno šest ponuđača, među kojima i jedna bečka tvrtka. </p>
<p>U ime bečke delegacije zadovoljstvo razgovorima iskazao je Herbert Stanke, koji je ustvrdio kako je gospodarenje otpadom slično riješeno u mnogim gradovima približno slične veličine. Zagreb i Beč stoga će učiti na pozitivnim iskustvima, ali i greškama druge strane, što je, zaključili su austrijski gosti i njihovi zagrebački domaćini, najbolji način za daljnje intenziviranje suradnje. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Čak 5.900 Zagrepčana traži legalizaciju bespravnih objekata</p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo podržalo je na sjednici u petak prijedlog Programa sanacije bespravne gradnje - stanje, ciljeve i smjernice, o kojemu bi se uskoro trebala izjasniti i Gradska skupština. Kako je izvijestio Zdravko Cerovski, pomoćnik pročelnika Gradskog ureda za stambene i komunalne poslove i promet, najvažniji novitet u odnosu na slične pokušaje donošenja programa za suzbijanje bespravne gradnje predstavlja, osim procesa legalizacije, i preventiva, odnosno sprečavanje nove gradnje.</p>
<p>To bi se trebalo postići prije svega izmjenama zakona o gradnji i prostornom uređenju, povećanjem broja inspektora te nastavku rada na uspostavi gradskog sustava socijalnog stanovanja. </p>
<p>Inače, za legalizaciju svojih objekata, odnosno izdavanje lokacijske dozvole dosad se u Zagrebu prijavilo oko 5.900 bespravnih graditelja, od kojih ih je najviše, njih 1.644, bilo na Peščenici. Od 5.286 riješenih slučajeva lokacijsku je dozvolu dobilo 3.270 objekata. Građevna dozvola zatražena je za 1.908 objekata, a od 1.431 riješenog pozitivan odgovor dobila su 952 slučaja. </p>
<p>Članovi Gradskog poglavarstva podržali su i zaključak o kupnji nekretnina u Heinzelovoj 66, kojim se, nakon nedavnog zaključka o pravu prvokupa od Zagrepčanke d.d. u stečaju, donosi odluka o kupnji kompleksa za ukupno 30 milijuna njemačkih maraka u kunskoj protuvrijednosti. Nakon zaključaka uslijedit će potpisivanje ugovora. </p>
<p>Prihvaćene su i manje izmjene i dopune urbanističkog plana Središće-zapad, kako bi se u njega mogla uvrstiti gradnja novog Muzeja suvremene umjetnosti.</p>
<p>Izmjenom Odluke o grobljima, koja je bila potrebna zbog nedavnog pripajanja sesvetskog »Prigorca« gradskom trgovačkom društvu »Čistoća«, aktivnosti komunalnog poduzeća iz Sesveta, vezane za brigu o tamošnjim grobljima, prebacuju se u nadležnost poduzeća Gradska groblja. Pomoćnik pročelnika gradskih ureda za financije Ivica Boltušić podnio je izvješće o obavljenoj reviziji zagrebačkog gradskog proračuna za 2000. godinu, koju je nedavno proveo Državni ured za reviziju. </p>
<p>Jedine dvije primjedbe, rečeno je, odnosile su se na činjenicu da Grad još ne raspolaže točnim popisom svoje imovine te činjenicom da iz zagrebačkog proračuna tijekom 1999. i 2000. godine u državnu blagajnu nije isplaćivana planirana svota novca jer Grad Zagreb od države potražuje sredstva za stanove prodane u konvertibilnim valutama. Stoga državni ured za reviziju u svom izvješću predlaže daljnju suradnju s Ministarstvom financija, radi rješavanja međusobnih obveza koje proizlaze iz zakonskih odredaba, što bi trebalo pridonijeti ostvarenju prihoda u državni i gradski proračun. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Povratak »Astra-Marijane« vlasnicima</p>
<p>Kakva je sudbina lanca trgovina »Astra-Marijana« d.d. u stečaju iz Zagreba? Prema riječima Anđelka Jureška, predsjednika Odbora vjerovnika »Astra-Marijana« d.d. u stečaju, jedina je mogućnost hitno usvajanje plana o preustroju, na temelju kojeg bi vjerovnici postali dioničari, a radnici nastavili rad. Ako to nije moguće, poslovne bi prostore, prema mišljenju članova toga odbora, trebalo vratiti njihovim zakonskim vlasnicima, odnosno gradovima. Pritom, ističu, očekuju potporu gradova, osobito zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. Drugo je važno pitanje kolika je stvarna vrijednost nekretnina toga poduzeća. U susjednoj Sloveniji, primjerice, one su procijenjene na oko tri milijuna njemačkih maraka, a u Jugoslaviji, gdje postoji 18 »Astrinih« prodavaonica, na 10 milijuna maraka. Bivši direktor tvrtke »Astra-Marijana« d.d. Stanislav Pandža ističe kako su u vlasništvu trgovine i dva odmarališta u Crikvenici, čija je vrijednost, prema nekim procjenama, pet milijuna maraka. </p>
<p>Stečajni postupak koji se provodi nad poduzećem »Astra-Marijana« d.d. pokrenut je još 1997. godine, ali stečajni je upravitelj slučaj preuzeo tek prije nešto više od godinu dana. Odmah se pristupilo izradi plana o preustroju, za što je bio zadužen stečajni upravitelj Marinko Paić. Prema tom planu, svi su se vjerovnici dobrovoljno odrekli svojih tražbina za čak 94,36 posto. Svi stečajni vjerovnici trebali su postati dioničari, uključujući i ukupno 154 radnika toga poduzeća, a poslovanje se trebalo nastaviti sa svim radnicima u 37 prodavaonica diljem Hrvatske. No, kako se odugovlačilo s prihvaćanjem plana o preustroju, u stečajnom su se postupku pojavili određeni troškovi, i to ponajprije dobavljačima te, manjim dijelom, radnicima. </p>
<p>Stečajno je vijeće 5. ožujka donijelo odluku kojom se stečajni upravitelj ovlašćuje za zaključivanje ugovora o najmu, odnosno o poslovno-tehničkoj suradnji s tvrtkom »Nina Commerce« d.o.o. Ne slažući se s takvom odlukom jer je, kako ističu, riječ o nezakonitim ugovorima, Odbor vjerovnika izglasao je odluku o nedavanju suglasnosti stečajnom upravitelju i Stečajnom vijeću da zaključi ugovor o najmu ni s jednim od ponuđača. Prema Jureškovim riječima, prihvaćena je, osim toga, najnepovoljnija ponuda jer je »Nina Commerce« ponudila zaposlenje za samo 50 do 80 radnika te plaćanje pola najamnine poslovnog prostora, dok su ostale ponuđači nudili posao za sva 154 radnika te plaćanje punog iznosa najamnine. (S. V. Antić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Klinci iz Dubrave učili uskrsne običaje Čučerja, Konavala i Nuštra</p>
<p>Nakon kraćeg predavanja o Uskrsu djeca su prionula izradi uskrsnih simbola, pod stručnim vodstvom etnologinje Lucije Franić-Novak / Posebno za tu prigodu nabavljeno palmino lišće iz Konavala / Crtanje poljoprivrednih alata na uskrsnim jajima</p>
<p>U Narodnom sveučilištu Dubrava, koji je ujedno centar za čuvanje i razvijanje hrvatskih narodnih tradicija i centar folklorne djelatnosti grada Zagreba, već se nekoliko godina održavaju prigodne uskrsne likovne radionice za djecu i odrasle.</p>
<p>Ove su godine u uskrsne radionice, koje su se održavale od 2. do 7. travnja, bila pozvana djeca predškolske i ranije školske dobi kako bi stekla znanja o uskrsnim običajima. Pod stručnim vodstvom diplomirane etnologinje i stručne suradnice za folklor grada Zagreba Lucije Franić-Novak, nakon uvodnog predavanja o Uskrsu djeca su prionula izradi uskrsnih simbola. Za razliku od ostalih sličnih radionica, u ovoj se učilo o hrvatskim narodnim običajima okolice Dubrovnika, podsljemenskog Čučerja i slavonskog Nuštra.</p>
<p>- Cilj je naše radionice očuvanje tradicije hrvatskih običaja, a poznato je da djeca vole sve što je drukčije od onoga na što su navikla i sve ono što nemaju prilike raditi u školama, rekla je voditeljica radionice.</p>
<p>Porijeklom Konavoka, Lucija Franić-Novak potrudila se dopremiti palmino lišće iz Konavala kako bi djeca plela popularne pome (pletenice) koje se na Cvjetnu nedjelju i Uskrs nose na blagoslov u crkvu. Prema tradiciji, pome se nakon blagoslova nose kućama, kako bi čuvale od svih nevolja. </p>
<p>Djeca su učila i tehniku oslikavanja uskrsnih jaja. Kao što se radi i u Konavlima, jaja su »pengali« tako da su ih ukrašavali tekućim voskom i potom umakali u crvenu boju. Na isti način ostale voditeljice, rodom iz Čučerja i Nuštra, na djecu su prenosile znanja iz svojih krajeva. U Čučerju se, primjerice, na jaja oslikavaju poljoprivredni alati, bojaju se u lukovici i daruju domaćinu. Djeci se svidjela i izrada pisanica kakve se rade u Nuštru. Jaja se ondje oslikavaju trstikom presvučenom svilom, umočenom u tekući vosak. Radionice se u subotu 7. travnja održavaju posljednji dan, u 9 i 11 sati, a pozvani su i roditelji. Materijal izrade je besplatan, a sudjelovanje se plaća deset kuna. (Dubravka Žalac)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Na festivalu u Washingtonu i Brešanov »Maršal«</p>
<p>WASHINGTON, 6. travnja</p>
<p> - Na ovogodišnjem Međunarodnom filmskom festivalu što se održava u Washingtonu od 17. do 29. travnja, bit će prikazan i hrvatski film »Maršal« Vinka Brešana. Organizatori su mu dodijelili dvije projekcije - 27. i 28. travnja, u večernjem terminu.</p>
<p> Na ovogodišnjem, 15. washingtonskom festivalu bit će prikazano 60 cjelovečernjih igranih filmova iz tridesetak zemalja te četrdesetak dokumentaraca, animiranih i kratkih filmova. Posebne projekcije bit će upriličene za djecu i starije gledatelje, a festival ima i posebnu kategoriju glazbenog filma posvećenu ove godine afričkom bluesu. Gledateljima će biti predstavljen i stvaralački opus argentinskog režisera Eliseoa Subiele.</p>
<p> Brešanov »Maršal« najavljuje se festivalskoj publici kritikom Davida Strattona iz Varietyja, koji kaže da je riječ o »briljantnoj i britkoj satiričnoj komediji«. Hrvatska je lani prvi put bila zastupljena na washingtonskom festivalu, i to filmom Krste Papića »Kad mrtvi zapjevaju«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Milijuni Amerikanaca dužni za plin </p>
<p>WASHINGTON, 6. travnja</p>
<p> - Velikom broju američkih domaćinstava - njih oko 3,6 milijuna - prijeti prestanak isporuke plina jer već nekoliko mjeseci nisu platili račune. Dug plinarama popeo se na 870 milijuna dolara. Najteže je u 19 saveznih država i glavnom gradu Washingtonu, gdje zbog neplaćenih računa poduzeća imaju svakodnevno velike gubitke.</p>
<p> Razlog ovom stanju je veliko povećanje cijena plina što je nastupilo prošle zime. Prosječno je u SAD-u plin za kućanstva poskupio 30 posto, no u Washingtonu je poskupio čak dvostruko toliko. »To je znatno povećalo broj obitelji koje ne mogu platiti račune«, rekao je Mark Wolfe, izvršni direktor Udruženja plinara. Osim toga povećan je broj obitelji koje su primale državnu pomoć za vrijeme zime. Sada ih je skoro 5 milijuna a iz proračuna su dobile 2,2 milijarde dolara za ogrjev, odjeću i druge neophodne potrepštine.</p>
<p> Prema zakonu, opskrbljivači energentima ne smiju isključiti potrošače u zimskim mjesecima - do 31. ožujka, a nakon toga moraju pokušati dogovoriti obročnu otplatu. Prema procjenama stručnjaka Amerikanci će ove godine za grijanje i hlađenje morati platiti više od 400 milijardi dolara. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Japan donosi zakon protiv nasilja u obitelji </p>
<p>TOKYO, 6. travnja</p>
<p> - Japan je u petak izglasao prijedlog zakona o zaštiti žrtava obiteljskog nasilja, nakon što su istraživanja pokazala da raste nasilje unutar obitelji i da počinitelji ostaju nekažnjeni.</p>
<p>Prema vladinu izvješću, više od 14 posto žena potvrdilo je da su kao žrtve kućnog nasilja, zbog posljedica okrutnog iživljavanja, morale zatražiti liječničku pomoć. Oko pet posto ispitanih žena izjavilo je da su bile žrtve napada koji se mogu smatrati opasnima po život, a njih više od 17 posto moralo je pristati na seks protiv svoje volje.</p>
<p> Prema novom zakonu, koji bi trebao stupiti na snagu u listopadu, zlostavljaču će biti zabranjen pristup kući i uredu svoje supruge. Kršiteljima sudske naredbe odredit će se jednogodišnja kazna zatvorom i novčana kazna u iznosu od milijun jena (8047 dolara). Lokalne vlasti pozvane su pak da ženama, žrtvama obiteljskog nasilja, omoguće privremeni smještaj u utočištima. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Ovogodišnji ožujak bio je topliji od tridesetogodišnjeg prosjeka </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja </p>
<p> - U ožujku ove godine bilo je na čitavom području Hrvatske toplije u usporedbi s ožujcima u tridesetogodišnjim razdobljem, od 1961. do 1990. godine. Vrlo toplo bilo je u najvećem dijelu Hrvatske, a u Istri i na području Gospića te na središnjem i južnom dijelu priobalja bilo je ekstremno toplo. </p>
<p> Srednje mjesečne temperature zraka u ožujku bile su između 1,6 Celzijevih stupnjeva na Zavižanu i 15,1 stupanj Celzija u Komiži, priopćeno je iz Državnog hidrometeorološkog zavoda. Odstupanja od prosjeka bila su velika, od 2,9 Celzijevih stupnjeva u Lastovu, do 5,4 stupnjeva Celzija u Gospiću. Mjesečne količine oborine bile su za vrijeme ožujka na području Hrvatske od 36 mm u Lastovu do 274 mm na Zavižanu. Prema vrijednostima tridesetogodišnjeg razdoblja te su količine oborina bile uglavnom veće. Manjak oborine zabilježen je samo na otocima - na Hvaru, Visu i Lastovu. Najmanja količina oborina u odnosu na prosječnu zabilježena je u Lastovu (51 posto), dok je najveće odstupanje bilo u Bjelovaru (194 posto). </p>
<p> Područje Slavonskog Broda, Karlovca, Malog Lošinja, Splita i Dubrovnika bilo je kišno. Vrlo kišno bilo je u većem dijelu kontinentalnog područja Hrvatske, na područje Rijeke, Gorskog kotara i Like. Na području Bjelovara bilo je ekstremno kišno, dok je u Istri, Zadru, Kninu te na otocima Hvaru, Visu i Lastovu pala uobičajena količina kiše. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Deblji i neaktivni lakše dobivaju rak </p>
<p>LONDON, 6. travnja </p>
<p> - Trećina slučajeva raka crijeva, dojke, bubrega ili probavnog trakta može se pripisati prekomjernoj težini i nedovoljnom vježbanju, rekli su predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). </p>
<p> »Debljanje, čak i kad nije pretjerano, povećava rizik«, rekao je dr. Harri Vainio iz Međunarodne agencije za istraživanje raka, koji je pozvao stručnjake koji će proučiti utjecaj pretilosti i pasivnog života na pojavu raka u cijelom svijetu. »Najvažnije je da se ne udebljate, bez obzira na to koliko ste već teški«. </p>
<p> Pedeset posto odraslih u Europi i 61 posto odraslih Amerikanaca predebelo je, a epidemija se širi svijetom dok zapadni način života ulazi na nova područja, tvrde stručnjaci.</p>
<p> Unatoč povezanosti raka i prekomjerne težine koju su primijetili WHO-ovi stručnjaci, nema dovoljno dokaza da namjerno mršavljenje smanjuje rizik.</p>
<p> »Nema dokaza da mršavljenje smanjuje opasnost od raka, ali to ne znači da to nije točno«, rekao je Vainio. »Nitko nije mogao dokazati povezanost, jer ljudi nisu zadržali nižu težinu dovoljno dugo da bi se vidjelo smanjuje li se mršavljenjem doista rizik od raka«.</p>
<p> U prvom izvješću WHO-ovi su stručnjaci rekli da unatoč nedostatku izravnih dokaza, hormonalne promjene izazvane gubitkom težine, kako se čini, smanjuju rizik od nekih vrsta raka te da istraživanje pokazuje kako bi gubitak težine čak i u starijoj dobi mogao smanjiti rizik od raka dojke i maternice.</p>
<p> Izbjegavanje debljanja štiti od raka crijeva, bubrega, maternice, probavnoga trakta i dojke u postmenopauzi, a redovito vježbanje može pomoći u sprečavanju raka dojke i crijeva, zaključili su stručnjaci.</p>
<p> Osim raka, prekomjerna težina povećava i opasnost od srčanih bolesti i dijabetesa.</p>
<p> »Pretilost se ne može spriječiti ni kontrolirati, a ne može se ni promicati tjelesna aktivnost samo na razini pojedinca«, zaključila je skupina znanstvenika. »Vlade, prehrambena industrija, međunarodne agencije, mediji, društvo i pojedinci - svi moraju sudjelovati u mijenjanju okoline kako bi se smanjila mogućnost prekomjernog debljanja«. (AP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Kometi su mogli posijati život na Zemlji </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Simulirajući sudar Zemlje i kometa, skupina znanstvenika pokazala je da su organske molekule s kometa mogle preživjeti sudar i posijati život na Zemlji. Rezultati istraživanja idu u prilog teoriji po kojoj je život stigao iz svemira.</p>
<p> »Rezultati našeg ispitivanja pokazuju kako jačina sudara nije argument za odbacivanje tvrdnje da su organski spojevi došli iz svemira«, rekla je Jennifer Blank s kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu.</p>
<p> Jennifer Blank i njezini kolege predstavili su rezultate na nacionalnom sastanku Američkoga društva kemičara u San Diegu, izvješćuje BBC News.</p>
<p> Istraživači su ispalili projektil veličine limenke u metalnu metu veličine novčića na kojoj je bila kapljica vode, pomiješana s aminokiselinama što tvore proteine.</p>
<p> Do danas je u meteoritima pronađeno više od 70 varijanti aminokiselina, a neke su nađene i u zvjezdanoj prašini i plinovitim oblacima.</p>
<p> Primijećeno je da je velik dio aminokiselina preživio, a mnoge su se polimerizirale u lance od dvije, tri i četiri aminokiseline, takozvane peptide, prvi stadij u izgradnji proteina.</p>
<p> Uz to, smrzavanje mete kako bi oponašala zaleđeni komet povećalo je stopu preživljavanja aminokiselina.</p>
<p> Test je zamišljen tako da simulira sudare koji su bili česti u vrijeme Zemljine najranije povijesti, prije otprilike četiri milijarde godina, kad su se stjenovite, zaleđene krhotine u našem solarnom sustavu u spektakularnim sudarima počele akumulirati i pretvarati u planete. U to je doba većina krhotina bila slična kometima (prljavim grudama snijega za koje se pretpostavlja da su se uglavnom sastojale od vode ispod koje je bila stjenovita jezgra) koji su udarali u Zemlju brzinom većom od 25 km u sekundi.</p>
<p> Snaga laboratorijskih testova bila je slična neizravnom sudaru sa stjenovitom površinom Zemlje, u kojemu je komet udario pod kutom manjim od 25 stupnjeva, a ne okomito na Zemljinu površinu.</p>
<p> »Pretpostavljamo da bi u takvom sudaru dio zaleđene vode s kometa ostao nedirnut kao tekuće blato puno organskih molekula, što je idealno za razvoj života«, rekla je Jennifer Blank. »Takav scenarij osigurava tri sastojka nužna za život: tekuću vodu, organsku tvar i energiju«, dodala je.</p>
<p> Iako se procjenjuje da je u najranijoj Zemljinoj povijesti vrlo malo kometa ili asteroida udarilo pod takvim kutom, bombardiranje bi bilo dovoljno da donese znatnu količinu nedirnute organske tvari i vode, procjenjuje Jennifer Blank.</p>
<p> Nakon ovog pokusa znanstvenica namjerava istom testu podvrgnuti i bakterijske spore za koje se pretpostavlja da su na Zemlju stigle kometima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Pregled recentnoga hrvatskoga dizajna</p>
<p>Galerija »Forum« / Otvorena izložba hrvatskoga dizajna u sklopu međunarodne priredbe »Drugi dani dizajna« / Postav sadrži stotinjak djela grafičkoga i produkt dizajna te dizajna za nove medije</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Otvorenjem izložbe hrvatskoga dizajna u četvrtak na večer u Galeriji »Forum« počela je priredbe »Drugi dani dizajna« koja će potrajati do 17. travnja. Postav predstavlja stotinjak najboljih ostvarenja hrvatskih dizajnera, njih 51, nastalih tijekom protekle dvije godine, a radovi obuhvaćaju grafički, produkt dizajn i dizajn za nove medije (Internet). Izložba je realizirana u suradnji Hrvatskoga dizajnerskog društva i Kulturno informativnog centra, a otvorio ju je predsjednik Društva Željko Borčić.</p>
<p>- Dizajn je kreativna vještina koje je uloga u suvremenom svijetu veća nego ikada, dok je profesionalni dizajn neizbježan za strategiju razvoja, za što se HDD zalaže u Hrvatskoj, istaknuo je Borčić. No, dodao je, da je u strategiji razvoja Hrvatske na početku 21. stoljeća dizajn spomenut samo uzgred, i to u sklopu kulture, što je po njegovu mišljenju nedostatno. Borčić se osvrnuo i na lošu suradnju Hrvatskoga dizajnerskog društva s granama poput gospodarstva i politike, a to je i vidljivo na izložbi jer je većina izložaka namijenjena samo promociji hrvatske kulture.</p>
<p> Putem glasovanja u kojemu sudjeluju dizajneri ne kraju ove priredbe izabrat će se najbolji radovi. Za 11. travnja najavljeno je predstavljanje »Godišnjaka hrvatskog dizajna 02« te dodjela posebne nagrade ICOGRAD-a - Udruženje međunarodnog savjeta za grafički dizajn.</p>
<p> Na natječaj za izložbu u Galeriji »Forum« pristiglo je 256 ostvaraja s područja grafičkoga i produkt dizajna te dizajna za nove medije. Selekciju je provela stručna komisija Društva u kojoj su nagrađeni dizajneri s prve izložbe hrvatskog dizajna što je održana u travnju 1999. To su: Željko Serdarević, Maja Franić, dizajnerski dvojac Bruketa & Žinić, Nikola Redaljković i Andrea Milovanović. Uz njih, u komisiji su bila i dva predstavnika sa studija dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu - Ivan Doroghy i Zlatko Kapetanović.</p>
<p> U konkurenciji 217 prijavljenih radova iz grafičkog dizajna izabran je 61 rad. Od 15 radova u kategoriji produkt dizajna izabrano je njih deset, isto kao i u kategoriji dizajna za nove medije, kojih je pristiglo 24. Osnovni kriterij selektora pri odabiru autora bio je da predstave radove koji pokazuju nove tendencije u hrvatskome dizajnu. Izložba u Galeriji »Forum« ostaje otvorena do 24. travnja.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Bajkovit ugođaj </p>
<p>Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskoga / Nastup Simfonijskoga orkestra HRT-a / Praizvedba Koncerta za flautu i orkestar Mladena Tarbuka </p>
<p>Bajka kao osnovna tema u djelima trojice različitih skladatelja obilježila je zanimljiv stilski koncert održan u četvrtak u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u sklopu Majstorskog ciklusa HRT-a i KDZ. Simfonijskim orkestrom HRT-a dirigirao je njegov prvi dirigent maestro Mladen Tarbuk, predstavivši uz djela Mauricea Ravela (Moja majka guska) i Igora Stravinskoga (Vilin cjelov) i svoju najnoviju, netom dovršenu skladbu - Koncert za flautu i orkestar, koja je tom prigodom doživjela praizvedbu. </p>
<p>Iako se iz naslova Tarbukova Koncerta ne nazire ništa više do oblika, sadržaj je ispunjen nizom asocijacija na različite glazbene stilove i ugođaje u kojem se flauta, prema riječima samoga autora, »pretvara u pticu koja leti od naroda do naroda tražeći za sebe nastan koji ne nalazi«. Taj let donekle definiraju i naslovi pojedinih stavaka (Entreé, African Party, Doce /Dvanaest) s temom »Latino« i osam varijacija u kojima se uz ostalo javlja Segedilla, Galopp, Cortege (Povorka) u baru te velika kadenca solo flaute, nakon koje slijedi i završni četvrti stavak Nachgesang.</p>
<p>To izvrsno djelo Tarbuk je napisao na poticaj mlade flautistice Tamare Coha-Mandić (prve flaute SO HRT-a), kojoj je i posvećeno. Profinjene formalne i stilske pretvorbe koje se simetrično izmjenjuju, ulančane su u dojmljivu cjelinu ekspresionističkog izraza u majstorskoj i maštovitoj instrumentaciji, uz veliki udio solo flaute, čiju je vrlo zahtjevnu dionicu odlična Tamara Coha Mandić izvela s visokom razinom muzikalnosti i virtuoziteta. </p>
<p>Motiviran zanimljivim, ali i vrlo zahtjevnim programom SO HRT-a bio je na visini zadatka kako u cjelini tako i u brojnim solističkim nastupima. Tako je vrlo lijep dojam pružila na početku Ravelova orkestralna suita »Moja majka guska«, potaknuta pjesničkim pripovijetkama o vilenjacima, čarolijama i čudima, koje je prema motivima narodne predaje obradio francuski pisac Charles Perrault u djelu »Pripovijesti majke guske«. Podsjetimo da je prvo izdanje toga djela bilo za glasovir četveroručno, kasnije je orkestrirano, te prilagođeno baletnoj izvedbi, posebno uspješno u interpretaciji velikog plesača Vaclava Nižinskoga. </p>
<p>Za kraj koncerta izabrano je još jedno bajkovito djelo, manje poznati balet »Vilin cjelov« Igora Stravinskoga, potaknut poznatom Andersenovom pričom »Snježna kraljica«. Djelo je posvećeno Petru Iljiču Čajkovskom, te nekim detaljima u partituri i asocira na njegov prepoznatljiv baletni opus, iako na Stravinskijev osebujan način. Gotovo svi solisti u orkestru došli su tu do izražaja svojim besprijekornim solima, ostvarivši uz ostale nadasve kvalitetnu izvedbu pod ravnanjem vrsnog, ne samo skladatelja, već i dirigenta Mladena Tarbuka.</p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Propada kamen na zlatnim vratima</p>
<p>Puno stoljeće nebrige za Dioklecijanova svečana vrata rezultiralo je i otkidanjem komada carske stijene / Konzervatori razmatraju metode čišćenja, no problem je i statika zida </p>
<p>SPLIT, 6. travnja</p>
<p> - Pročelje Zlatnih vrata na sjeveru Dioklecijanove palače prekriveno je gustim i tamnim slojem nečistoće koja snažnom agresivnošću uništava kamen i mrvi ga. Puno stoljeće nebrige za Dioklecijanova svečana vrata prošloga ljeta rezultiralo je otkidanjem komada carske stijene koja je pala pred skupinu turista. Slučaj je sretno završio jer se konzervatorima napokon pružila prilika da ostvare svoj naum - da zaogrnu skelom propadajući kamen te počnu sa sustavnim istraživanjima.</p>
<p> Najnovije vijesti s terena upućuju na dva velika problema s kojima se konzervatori moraju uhvatiti u koštac. Naime, zbog velike količine prljavštine koja napada pročelje vrata i u kemijskoj suradnji s kamenom vapnencem stvara razarajući sloj, konzervatorima nije lako donijeti odluku na koji će način pristupiti čišćenju i konzervaciji kamena. Mr. Goran Nikšić iz splitskoga Konzervatorskog odjela kazao nam je da se o mogućim metodama razgovaralo i sa stranim stručnjacima koji su obišli Zlatna vrata te utvrdili stupanj oštećenosti na najreprezentativnijem ulazu u carsku palaču. »Odabir metode čišćenja mora biti nepogrješiv. U suprotnom su posljedice kobne«, kaže mr. Nikšić.</p>
<p> Osim s debelim slojem crne prljavštine koja degradira kamen i više nije samo estetski problem, konzervatori se bore s problemom statike, odnosno konstrukcije zida koji je prilično deformiran. To se djelomice dogodilo zbog obnove ranosrednjovjekovne Crkvice sv. Martina koja je izgrađena unutar stražarskog hodnika iznad Zlatnih vrata. Naime, zid crkvice ujedno je pročelje svečanih vrata koja su samo na izgled masivna, a na pojedinim mjestima tanka su samo 20 cm. »Svod crkvice sv. Martina u konstrukcijskom smislu znatno je promijenio sliku stanja, zbog čega sada imamo problem s iznimnom napregnutošću sjevernog lica zida vrata«, dodaje mr. Nikšić.</p>
<p> Po nalazima konzervatora, zbog nepovoljne statičke sheme rimskih dijelova građevine, dio antičkog pročelja iznad Zlatnih vrata nagnuo se 11 centimetara, oslonac svoda pomaknuo se, pa se u tjemenu pojavila pukotina. »Konstruktivna sanacija, čišćenje i konzervacija kamena važni su poslovi koje treba obaviti, a kada će projekt biti gotov, za sada je teško prognozirati. Sve, naime, ovisi o novcu koji je uvijek najveći problem. U svakom slučaju, metode čišćenja i drugih poslova vrlo su skupe, proces sanacije dugo traje, a prije svega valja napraviti kemijsku analizu kamena i prljavštine, pristupiti probi čišćenja i tek onda početi s pravim radom. Pretpostavljam da će radovi trajati više od godinu dana«, zaključio je mr. Nikšić, jedan od splitskih konzervatora koji se iz dana u dan bore za bolji život neprocjenjivog Dioklecijanova blaga. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Duhovite i šarmantne kolumne </p>
<p>Kazalište Komedija / Predstavljena knjiga »Pa ne znam« Jirija Menzela u nakladi AGM iz Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - »Pa ne znam... Taj je izraz specifično češki modus dubitandi. Dubito, ergo sum - sumnjam u svekolike vrijednosti i istine - dakle jesam i živim«. Tim riječima započinje zbirka kolumni Jirija Menzela, objedinjenih pod naslovom »Pa ne znam«, a predstavljena u četvrtak u Kazalištu Komedija.</p>
<p>U tjednu koji je u Zagrebu protekao u znaku ovoga velikana češke kinematografije (u tijeku je retrospektiva njegovih najpoznatijih filmova u Kinoteci), glumca, kazališnog redatelja i trenutačno umjetničkog direktora praškoga Kazališta na Vinohradima, izdavačka kuća AGM pridružila se izdanjem knjige njegovih zanimljivih i duhovitih minijatura.</p>
<p>Riječ je o tekstovima o običnim životnim situacijama koje je Menzel prije nekoliko godina počeo objavljivati u praškom časopisu »Story«, a nose sve odlike njegova artističkog stila - »kratka i jednostavna rečenica, suptilna, jasna i sugestivna«, naglasio je promotor Božo Čović, te dodao: »Neki ljudi čuju i vide bolje. Rezultat toga je ova knjiga.«</p>
<p>Pojedine priče pravi su dragulji kratke novinske forme, izvrsni komentari i sukus bogata umjetničkog iskustva redatelja, koji se proslavio suptilnim osjećajem za sudbine malih ljudi i antiheroja. I kao što svoje obične ljude i njihove na izgled banalne živote Menzel izdiže do univerzalnih vrijednosti ljepote, tako i svoje kolumne začinjene »češkim humorom« zaokružuje snažnom i dopadljivom poentom. </p>
<p>»Pa ne znam« ilustrirana je brojnim radnim i slobodnim fotografijama Jirija Menzela, pa tako čini zgodnu foto uspomenu na sva gostovanja slavnoga Čeha u Hrvatskoj. </p>
<p>Sukladno tomu, knjiga nije slučajno predstavljena u Komediji. Menzel, čije veze s hrvatskim teatrom počinju s dubrovačkim »Hamletom« 1982. godine, a nastavljaju se izvrsnim predstavama »Tri u drugom« i »Mandragola« u Teatru ITD, u Komediji je režirao nagrađivanu komediju »Nemoćnik u pameti«, te lani i vodvilj »Bubu u uhu«.</p>
<p>Ugostivši sada već kućnog redatelja, ravnatelj Niko Pavlović te glumci Komedije čitali su odabrane »kratke priče o velikim temama« iz knjige »Pa ne znam«, pred okupljenim hrvatskim i češkim štovateljima autora, među kojima su bili i veleposlanik Češke Jiri Kudela te Slovačke Jan Petrik. </p>
<p>Jiri Menzel rečeno je popratio u svom stilu, rekavši: »Hvala vam što se pročitali moju knjigu, pa i na glas.«</p>
<p>U okviru predstavljanja bili su prikazani fragmenti filma Milivoja Puhlovskog »Menzel - hrvatski dnevnik«, u produkciji Kazališta Komedija i Ministarstva kulture RH.</p>
<p>Naposljetku su gosti pozvani na predstavu »Nemoćnik u pameti«, koja se nakon uspješna četverodnevnoga sarajevskog gostovanja približava svojoj stotoj izvedbi.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Izvori hrvatske povijesti u Vatikanu</p>
<p>Hrvatski institut za povijest / Predstavljen priručnik Jadranke Neralić za istraživanje hrvatske povijesti u tajnom Vatikanskom arhivu / Hrvati su prvi narod na svijetu koji objavljuju povijest svoga naroda i svoje crkve iz tajnog Vatikanskog arhiva</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - »Priručnik za istraživanje hrvatske povijesti u tajnom Vatikanskom arhivu od ranog srednjeg vijeka do sredine XVIII. stoljeća-Schedario Garampi«, autorice Jadranke Neralić, u dva dijela, predstavljen je u Hrvatskome institutu za povijest (HIP), koji je i izdao Priručnik.</p>
<p> Po riječima ravnatelja HIP-a Mirka Valentića, Hrvati su prvi narod na svijetu koji objavljuju povijest svoga naroda i svoje crkve iz tajnog Vatikanskog arhiva, koji je u 18. stoljeću utemeljio talijanski arhivar Giuseppe Garampi.</p>
<p> Podsjetio je kako Arhiv sadrži 800.000 jedinica svjetske građe (vijesti o svim svjetskim crkvama i biskupijama), dok Hrvati u toj građi, smještenoj u kartoteci dugoj 95 kilometara, sudjeluju s 12.000 jedinica. Upravo tih 12.000 jedinica, do sada neobjavljivanih, donosi predstavljeni priručnik.</p>
<p> Garampi je dao velik doprinos za povijest hrvatske Crkve, a tome je pomoglo i njegovo poznanstvo s Baltazarom Krčelićem koji je napisao povijest zagrebačke crkve, istaknula je Neralić. Rekla je i kako je ideja za nastanak Priručnika potekla od gospićko-senjskoga biskupa Mile Bogovića 1995., napomenuvši kako je na Priručniku radila dvije i pol godine.</p>
<p> Neralić je istaknula kako su najstariji dokumenti, koji se nalaze u Arhivu iz 7. stoljeća, te kako su pisani na papirusu, dok je prvi papir u Arhivu iz 12. stoljeća. Napomenula je i kako Arhiv ima 125 spremišta, a svaki od njih sadrži 200-300 stranica. Giuseppe Garampi, podsjetila je, bio je i arheolog, povjesničar i apostolski nuncij, a živio je u doba Marije Terezije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Praizvedbe »Orfea« i »Suzane čiste« </p>
<p>DUBROVNIK, 6. travnja</p>
<p> - Kazalište Marina Držića početkom travnja započelo je s pripremama dvaju novih premijernih naslova. Radi se o hrvatskim praizvedbama djela Mavra Vetranovića, koje s dubrovačkim glumcima priprema redateljica Ivica Boban. Vetranovićevo prikazanje »Suzana čista« bit će prikazano na velikoj sceni, a njegov kratki dramolet »Orfeo« na maloj sceni dubrovačkoga kazališta u Teatru Bursa.</p>
<p> Premijerne izvedbe tih dvaju Vetranovićevih naslova, koji su dio projekta kazališnog vrednovanja dijela bogatog nasljeđa hrvatske dramske baštine, bit će, kako je najavljeno, krajem travnja, odnosno, početkom svibnja. Nakon uspješne premijere treće epizode »Fina gospođa« dramskog serijala »Libertina« Matka Sršena, praizvedbe Vetranovićevih djela u Kazalištu Marina Držića bit će zasigurno po svemu izdvojeni događaji u aktualnoj hrvatskoj kazališnoj praksi i intrigantni kulturološki povodi, posebice kada je u pitanju bogat i rijetko igran Vetranovićev opus. (D. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Hrvatski plakati </p>
<p>PEČUH, 6. travnja</p>
<p> - U Pečuhu je u Galeriji Gyöngyszem otvorena izložba nagrađenih hrvatskih turističkih plakata pod nazivom »Susjedstvo«. Na otvaranju izložbe u ime Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske govorio je voditelj Odjela za kulturu, prosvjetu i znanost dr. Drago Štambuk, koji je naglasio hrvatske ljepote kao valjani razlog za madžarsko turističko skretanje prema Hrvatskoj. Također je istaknuo značenje hrvatske autohtone zajednice u Pečuhu kao mjesto susreta i plodnog dijaloga Hrvatske i Madžarske. Pjesme Antuna Matije Reljkovića i Gustava Krkleca na madžarskom je govorio pečuški Hrvat, glumac Slaven Vidaković, a ženski pjevački zbor hrvatskoga Kluba Augusta Šenoe pjevao je dalmatinske pučke pjesme. Izložbu je organizirao Generalni konzulat RH u Pečuhu, a generalni konzul RH prof. dr. Zvonimir Marić, pozdravivši oko 150 nazočnih posjetitelja, proglasio je izložbu otvorenom. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Tilla Durieux - život i mit jedne heroine</p>
<p>Prije četrdeset godina u Berlinu je preminula Tilla Durieux, velika njemačka tragetkinja 20. stoljeća, koja je neko vrijeme živjela u Zagrebu / U Saveznoj Republici Njemačkoj u 80. godini života dobiva Križ za zasluge I. razreda / Snima i filmove, a na gramofonskim pločama snimljene su njene recitacije klasika dramske umjetnosti / Goethe-Institut u Zagrebu u suradnji s Kulturno informativnim centrom priredio je od 2. do 6. travnja Hommage Tilli Durieux </p>
<p>Sve je u životu Tille Durieux, velike njemačke tragetkinje, bilo neobično, nesvakidašnje i paradoksalno. Čak i samo rođenje. Na svijet je stigla uz kanonadu počasnih plotuna, vatromet, konfete i narodno veselje. Tako je naime Beč proslavljao 50. rođendan Njegove Cesarsko-kraljevske Visosti Franje Josipa I - 1. kolovoza 1880. godine.</p>
<p>Mala Tilla rasla je u ozračju stabilne Monarhije i roditelji, imućni Bečani, pružili su joj zarana odličan odgoj, što je uključivalo i poduku iz glasovira. Smrt oca 1895. godine i gostovanje velike Sarah Bernhardt usmjerili su petnaestogodišnju Tillu 1899. na studij glume. Meteorski uspon u nepune dvije godine rezultirale su njenim angažmanom u »Kraljevskom gradskom kazalištu« u Olmutzu, a već 1903. nastupa u Max Reinhardtbuhnenu u Berlinu, kojega će članom ostati do 1911. Godine 1904. stupa u brak sa slikarom Eugenom Spirom. Te iste godine glumi Salomu u istoimenoj Wildeovoj tragediji. Već taj nastup obilježen je svojevrsnim skandalom. Na premijeri pojavljuje se u naslovnom liku gola trbuha s dijamantom u pupku. Od tada pa nadalje njen će život biti obilježen događajima koji će podijeliti javnost, kazališnu publiku i kritičare na one koji je neumjereno slave, kao i na one koji će ju kuditi; istini za volju ona će i jednima i drugima dati obilje povoda za to. Burni kazališni i javni život prenosi se i u Tillinu privatnost. Nakon šest turbulentnih bračnih godina bila je neminovna rastava braka s Eugenom Spirom 1910. godine. Novi muž Tille postaje Paul Cassierer, perspektivni trgovac umjetninama i suptilni poznavatelj likovne umjetnosti; on će joj uostalom pružiti potpunu financijsku sigurnost.</p>
<p>Svega nekoliko godina kasnije I. svjetski rat zamračit će na niz godina nebo Europe, no Tilla djeluje i usred tog rata: nižu se i nadalje njezine sjajne predstave u djelima Goethea, Schillera, Grillparzera, Strindberga i drugih velikih dramatičara. U kratkotrajnom domoljubnom zanosu, pomiješanom doduše s određenom teatralnošću, ona se dragovoljno prijavljuje kao sestra bolničarka i u Berlinu njeguje ranjenike koji pristižu s ratišta. No kad je rat konačno završen, pomalo zaražena lijevim idejama upoznaje se s Rosom Luxemburg i Karlom Liebknechtom. Odlazi u München gdje tada vlada kratkotrajna Sovjetska republika i glumi u komadima Grillparzera i Strindberga.</p>
<p>Tilla je već 40-godišnjakinja i kao prava »vamp« žena stupa u bezbrojne intimne veze s mnogim umjetničkim veličinama svoga doba. Njen muž Paul Cassierer pati od (razumljive) ljubomore i 1926. samoubojstvom završava život. Ta smrt koja se odigrala tako reći na očigled uzvanika u njihovu domu u Berlinu koštat će Tillu dosta skupo; mnogo godina kasnije ona će u autobiografiji priznati da ju je javnost zbog toga žestoko osuđivala.</p>
<p>Kad su se stvari donekle smirile, ona se udaje za Ludwiga Katzenellenbogena, berlinskog financijskog moćnika, vlasnika poduzeća »Schultheiss-Patzenhofer Ostwerken«. No zlosretni L. K. doživljava 1933. godine financijski skandal i prisiljen je platiti sudsku kaznu od tada enormnih 10.000 maraka. Bliži se i vrijeme Hitlerova dolaska na vlast pa ime Katzenellenbogen zbog nearijskih konotacija postaje više nego nepoželjno. Zato Tilla i njen suprug pod dramatskim okolnostima sa samo 200 maraka osobne imovine u džepu bježe vlakom preko Dresdena u Čehoslovačku. Lutajući tih godina između Praga i Züricha, odlučuju se (kojeg li čuda) da se stalno nastane u Zagrebu.</p>
<p> Kako je došlo do Tillina odabira Zagreba? Još kao dijete u Beču slušala je priče da je njen djed pohađao u Zagrebu gornjogradsku gimnaziju i da postoje neke dalje rodbinske veze njene obitelji s biskupom J. J. Strossmayerom. Tilla u međuvremenu i dalje odlazi na gostovanja u Švicarsku i Austriju, a pojavljuje se i u samoj Njemačkoj. (Koristila joj je naime slava velike glumice i okolnost da nije bila Židovka.) Uz to postaje i docenticom na »Mozarteumu« u Salzburgu. Tillin muž i u Zagrebu nastavlja sa svojim financijskim projektima, koji opet završavaju neuspješno. Ideje njena muža L. K. još jednom Tillu navode da se upusti u najam hotela »Cristallo« u Opatiji (u tada susjednoj Italiji), ta će poslovna avantura trajati samo dvije godine.</p>
<p>Zle slutnje ponovno će obuzeti L. K.-a kad Hitler 1938. okupira Austriju. Te posljednje predratne godine provest će Tilla s mužem u Dubrovniku nekoliko mjeseci, u lažnoj iluziji da će se na kraju sve dobro svršiti. Ubrzani dramatski događaji u svjetskoj politici nagone Tillu da mužu predloži odlazak u Ameriku ili barem Švicarsku. L. K. odlučuje ono najgore i s Tillom otputuje u Beograd u nastojanju da priskrbi honduraške putovnice na koje su u ranijim mjesecima čekali. To se sve događa prvih dana travnja 1941. godine. U Beogradu doživljuju bombardiranje i u panici L. K. se ukrcava sam u vlak prepun izbjeglica koji putuju u Solun; tu mu se gubi svaki trag. Tilla će mnogo kasnije u Zagrebu saznati da joj je muž u Solunu uhapšen po SS-ovcima i da je stradao 1944. u Berlinu. Ona se sama pod dramatskim okolnostima vratila u Zagreb, gdje je u međuvremenu uspostavljen ustaški režim poglavnika Ante Pavelića.</p>
<p>Još prije, u vrijeme mira, njena je bogata zbirka umjetnina, koju joj je priskrbio Paul Cassierer, pristigla podzemnim kanalima u Zagreb.</p>
<p>Tilla je nakon smrti Paula Cassierera prodala neke vrijedne slike i skulpture; između ostalog jednog Van Gogha i E. M. Remarquea. Po povratku u Zagreb Tilla je promijenila dvije ili tri adrese i napokon se nastanila u Jurjevskoj 29 kod svoje prijateljice Zlate Lubienski. Tijekom rata, nakon nekih intimnih dilema, uključuje se u podzemni rad za partizane skupljajući »crvenu pomoć« i šaljući novac, hranu i odjeću u »šumu«. Zadnje godine rata piše biografske zapise, a neposredno iza rata završava dramolet »Zagreb 1945.«, koji biva praizveden u Luzernu u Švicarskoj 1946. </p>
<p>Novi komunistički režim »nagrađuje« Tillu Durieux mjestom švelje u »Državnom kazalištu lutaka« u Zagrebu. Tako eto velika tragetkinja 20. stoljeća provodi svoje prve poratne godine u Zagrebu.</p>
<p>Prvi put iza rata Tilla dolazi u Berlin tek iza 1953. i ponovno nastupa u dramskim djelima Molierea, Büchnera i G. Greena. Godine 1954. objavljuje memoare »Jedna su vrata ostala otvorena«, a 1955. odlučuje se na definitivni povratak u Berlin. Nakon izbivanja od punih 20 godina, u domovini nastavlja karijeru u 75. godini života. Sama ta činjenica izaziva udivljenje. Tilla je zavoljela Zagreb no još ju je čekala mučna borba da ponovno dobije svoju bogatu zbirku slika i skulptura koju je ostavila u Zagrebu. O tome se vodio čak razgovor na međudržavnoj razini između Willya Brandta i Tita. Taj razgovor na nižim instancama završava neuspješno, pa je oko te zbirke i nadalje vladala neizvjesnost. Neke naznake govore da se ta zbirka šezdesetih godina nekim nepoznatim kanalima vratila vlasnici Tilli Durieux.</p>
<p>Posebno poglavlje u Tillinu životu predstavljaju njen intimni život i sklonosti. O toj sferi njena života osvanula je između dva rata i serija članaka u žutom tisku. Naslov tih članaka bio je »Ljubav, droga i revolveri - Berlinske tragedije pod lupom javnosti«. Škakljive pojedinosti u njima samo su pojačale interes javnosti za Tillu Durieux; tako se potvrdio slavni aforizam Salvadora Dalija: »Glavno je da se o meni govori, pa makar i dobro!«</p>
<p>I u Zagrebu Tilla je davala povoda govorkanjima, a ticala su se njenih sklonosti spram žena. U Saveznoj Republici Njemačkoj u svojoj 80. godini života Tilla dobiva »Križ za zasluge I. razreda«. Snima i filmove, a na gramofonskim pločama snimljene su njene recitacije klasika dramske umjetnosti. Postaje i počasnim članom Odjela za kazalište Akademije za umjetnost u Berlinu. I u to vrijeme putuje uzduž i poprijeko Savezne Republike Njemačke glumeći neumorno. Godine 1965. dobiva i Saveznu filmsku nagradu za najbolju žensku sporednu ulogu u filmu »Zbog grijeha proklet«.</p>
<p>U devedesetoj godini života 1971. doživi lom kuka i umire 21. veljače iste godine.</p>
<p>Tilla je svoju umjetničku djelatnost započela u osvit 20. stoljeća i ona će se skladno uklopiti u onaj niz svojih velikih prethodnica Sare Bernhardt i Eleonore Duse koje zaključuju »fin de siecle«.</p>
<p>U Zagrebu postoji nakladno-izdavačko poduzeće »Tilla Durieux« koje svoje ime duguje duhovitoj doskočici svoga vlasnika, koji je svojoj mački Tili dao prezime njemačke tragetkinje i tako ovjekovječio obje.</p>
<p>Željko Švaglić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Hrvatska startala pobjedom</p>
<p>U prvom dvoboju Prve skupine Davisova kupa hrvatski tenisač Goran Ivanišević je pobjedom 6-4, 6-3, 7-6 (3) protiv Koubeka donio Hrvatskoj prednost nad Austrijom </p>
<p>PULA, 6. travnja</p>
<p> - Pobjedom Gorana Ivaniševića hrvatska teniska reprezentacija povela je u okršaju prvog kola Prve skupine Davisovog kupa protiv Austrije. Konačnih 6-4, 6-3, 7-6 (3) u okršaju s Stefanom Koubekom drugi najbolji hrvatski tenisač može zahvaliti i prilično brzoj »greenset« podlozi Dvorane mladosti u Puli, a tom je pobjedom pružio dodatnu sigurnost Ivanu Ljubičiću koji u drugom okršaju igra protiv Juliana Knowlea.</p>
<p>Gledatelji u ložama iza osnovne linije već su na zagrijavanju tenisača odlučili zamijeniti mjesta sa onima na tribini nakon što su iz blizine osjetili nekoliko Ivaniševićevih »projektila«, koje je ispalio isprobavajući servis. Jednako preciznim i jakim servisima te repertoarom neobranjivih voleja brzo je slomio otpor prvog austrijskog tenisača. Do 25 pobjede u Davisovom kupu Ivanišević je stigao zabivši 28 asova, dok ih je Koubek zabio 15.</p>
<p>Servirajući u prvom setu Ivanišević je izgubio tek pet poena, od toga tri u sedmom gemu, kada je Koubek uspio stići tek do izjednačenja. Presudni »break« ostvario je Ivanišević u desetom gemu.</p>
<p> Kod 5-4 vodstva oduzeo je servis Austrijancu, kojem nije prepustio niti jedan poen, a tri set lopte izborio je kada je forhend paralela okrznula mrežu i izbrala suparničku stranu terena.</p>
<p>U drugom setu Koubek je uspješno držao svoj servis osvajajući gemove »na nuli«.</p>
<p> No, u šestom gemu Ivanišević je strpljivo držao loptu u igri, servis Koubeka i čekao pogrešku suparnika. Dvije »break« lopte zaslužio je nakon što je skraćenom loptom privukao najboljeg austrijskog tenisača na mrežu, a tada ga matirao efektnim volejem. Smanjio je Koubek na 30-40 neobranjivim servisom, ali tada je ponovo stigla neforsirana bekhend pogreška.</p>
<p>Jedinu priliku za »break« Koubek je imao u trećem setu, kod 3-2 vodstva. Nakon dva »winnera« i pogreške Ivaniševića, Austrijanac je stigao na 0-40, no uslijedile su tri odlične serve za izjednačenje. Zaprijetio je Koubek nakratko forhend paralelom za novu prednost, no Ivanišević je izjednačio na 3-3 sa dva nova precizna servisa. U odlučujućem gemu poveo je sa 6-2 i iskoritio drugu meč-loptu za konačnu pobjedu nakon 87 minuta igre protiv najbolje rangiranog austrijskog tenisača.</p>
<p>• Rezultat 1. kola: HRVATSKA - AUSTRIJA 1-0; Ivanišević - Koubek 6-4, 6-3, 7-6 (3).</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Letica: Ne prestanu li stopirati projekt za budućnost - odlazim! </p>
<p>Nezadovoljan odnosom Hrvatskog olimpijskog odbora i viših društvenih struktura spram tenisa, Slaven Letica najavio ostavku na mjesto predsjednika Hrvatskog teniskog saveza </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog teniskog saveza (HTS), Slaven Letica, uoči početka Davis kup okršaja između Hrvatske i Austrije najavio je ostavku! Razočaran odnosom Hrvatskog olimpijskog odbora prema hrvatskom tenisu, nakon što su im iz proračuna udijelili tek 120.000 kuna, te općenito problemima vrhunskog sporta u našoj državi rekao je: </p>
<p>- Izgledi da podnesem ostavku na predstojećoj Skupštini Hrvatskog teniskog saveza koja će se sazvati za otprilike mjesec dana, su 80 postotni. Ukoliko ne dobijem čvrste garancije za sprovedbu projekta Hrvatske teniske akademije odstupam s ove funkcije. Već neko vrijeme postoji inicijativa za organizacijom Hrvatske teniske akademije koja bi uvelike promijenila sportske odnose unutar HTS-a, a između ostalog za cilj ima i postati paradigmom hrvatskog sporta, akademije na koju bi se ostali mogli ugledati, kaže Letica te dodaje kako mu je žao da su njegovi suradnici iz novina saznali što smjera. </p>
<p>- Žao mi je da je jedan poluprivatni razgovor uz kavu završio u novinama. Želi sam, naime, o svemu najprije izvjestiti Upravni odbor HTS-a na subotnjoj sjednici, rekao je Letica te se vratio na ključnu temu: </p>
<p>- Nema smisla baviti se ovim poslom ukoliko se stopira projekt hrvatske teniske akademije. Postavili smo temelje drugačijeg pogleda na sport, a to ne daje nikakve rezultate, odlučan je bio Letica.</p>
<p>Zajedno sa Gojkom Škrbićem, volonterskim vanjskim suradnikom u HTS-u, Slaven Letica je u posljednjih godinu i pol dana reorganizirao rad HTS-a, kojeg je zatekao u organizacijskim i financijskim problemima. Potaknuo je, uz pomoć svojih suradnika, potpisivanje brojnih sponzorskih ugovora kako bi HTS funkcionirao na visini krovne teniske organizacije u Hrvatskoj. Ponajviše mu je pritom pomogao Gojko Škrbić, koji je poklonio svoje organizacijske sposobnosti posljednjih godinu dana HTS-u, ne tražeći ni kune nakdane za svoj rad. </p>
<p>- Toliko je napravio za hrvatski tenis, zadužio ga svojim golemim entuzijazmom i izuzetnim menedžerskim sposobnostima, a sada doživljava razne neugodnosti na sjednicama Saveza te trpi prigovore nezadovoljnih roditelja, rekao je Letica. </p>
<p>Kao jedan od problema unutar hrvatskog tenisa Letica je naznačio i roditelje mladih tenisača i tenisačica. Naime, mnogi od njih povlače svoju djecu iz srednjih škola ne bi li ona provodila više vremena na teniskim terenima, istovremeno tražeći potporu Saveza za svoje postupke. A nakon što netko od njih ne ostvari rezultate koje od njih očekuju nadobudni roditelji, okrivljuju sve osim sebe samih. </p>
<p>- To je već tradicionalni problem, kojeg treba postupno rješavati. Savez za svoje normanlno funkcioniranje treba oko milijun njemačkih maraka godišnje. A mi od HOO-a dobijemo 120.000 kuna, dok jedan čovjek u jednom sportu dobije 130.000 kuna. Ostala sredstva uspijemo prikupiti od Davis kupa i Fed kupa te sponzora. Ali ne može se tako voditi hrvatski tenis i zato ozbiljno razmišljam o ostavci, rekao je Letica. </p>
<p>Inače, Skupština HTS-a trebala bi biti organizirana u slijedećih mjesec dana, a prije toga ove će se subote u Puli održati sjednica Uprvnog odbora HTS-a. Vjerojatno će na tom subotnjem skupu Letica pokušati povući posljednje poteze kako bi Hrvatska teniska akadamija ipak ugledala svjetlo dana, odnosno spriječila njegovu ostavku...</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Mladost napokon osvaja i Len kup?</p>
<p>Vaterpolisti Mladosti CO će u subotu (20.30 sati) na plivalištu u Bresciji odigrati uzvrat finala LEN kupa u kojem će braniti 9-6 prednost iz prvog dvoboja / »Imamo lijepu prednost, iskusna smo momčad, znamo što hoćemo i kako ćemo to napraviti. Potreban nam je samo oprez«, kaže Perica Bukić kojem bi ovo, osvoji li Mladost LEN kup, bio 40. trofej u karijeru</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Vaterpolisti zagrebačke Mladosti Croatia osiguranja otputovali su u Bresciju, poprište uzvratne finalne utakmice LEN kupa. U subotu u 20.30 sati »mladostaši« će pokušati obraniti 9-6 prednost iz prve utakmice. Koliko god »mladostaši« bili uvjereni u konačnu pobjedu, jer tri zgoditka prednosti nije malo, toliko trener Bruno Silić upozorava »kako još ništa nije gotovo«. Štoviše, Silić je svjestan da upravo opuštenost njegovih igrača može biti najveći prepreka u namjeri osvajanja jedinog trofeja koji Mladosti nedostaje u bogatoj riznici naslova. </p>
<p>- U Bresciju putujemo kao da se igra nova utakmica i mi u njoj nemamo nikakvu prednost. Jedino tako ćemo izdržati talijanski pritisak. Iako očekujem naš konačni trijumf, moramo biti oprezni. Jer momčad Brescije je toliko snažna da može kazniti, ne daj Bože, našu opuštenost, veli Silić.</p>
<p>l Od koga najviše strahujete u redovima Brescije?</p>
<p>- Nema sumnje da je Calcaterra njihov najbolji igrač, oko kojeg se sve vrti. Ako on bude »uštopan« ispred gola, onda će nam opasnost prijetiti od jugoslavenskog »trojca« Nikodinovića, Vičevića i Bočanina. Stoga, opreza treba biti i previše, igramo protiv vrlo, vrlo snažne momčadi, misli Silić.</p>
<p>»Mladostaši« su u Bresciju otputovali u punom sastavu, nema ozlijeđenih i bolesnih, jedino što Silića brine jest kakva će biti reakcija dugo odsutnih igrača na trening. Naime, nakon dva tjedna viroze, konačno su ozdravili Bukić i Barač.</p>
<p>- Njihova forma nije najbolja, ali oni su zreli i iskusni igrači koji iskustvom mogu štošta nadoknditi, veli Silić.</p>
<p>Perica Bukić u jedinstvenoj je prigodi osvojiti svoj 40. naslov u igračkoj karijeri. Ovaj naš vaterpolski veteran osvojio je dosad 39 naslova prvaka, osvajača kupa, Kupa prvaka, Kupa pobjednika kupova, a trijumf u LEN kupu bio bi mu 40. naslov u dugogodišnjoj karijeri. K tome prvi te vrste, jer isto kao i Mladost, ni Perica Bukić još nije nikada osvojio LEN kup. Iz prozaičnog razloga. Mladost je, kao hrvatski i bivši jugoslavenski prvak, najčešće nastupala u Ligi prvaka.</p>
<p>- Mislim da je tajna mojih uspjeha upravo u činjenici da ću se i ovom trofeju, dakako ako ga osvojimo, veseliti kao i svom prvom naslovu. Imamo lijepu prednost, iskusna smo, zrela momčad, znamo što hoćemo i kako ćemo to napraviti. Potreban nam je samo oprez, koji u kombinaciji s našom željom donosi trijumf. Mladost koja cijele sezone igra u Europi potvrdila je da pripada najelitnijem krugu momčadi u Europi, Ligi prvaka. Stoga i želimo osvojiti ovaj trofej kako bismo dokazali da smo ponajbolja europska momčad, samo, eto, slučajno ne igramo u Ligi prvaka, veli Bukić.</p>
<p>S vaterpolistima Mladosti u Bresciju krenuo je i jedan autobus navijača. No, u prijašnjim vremenima zanimanje za gostovanje u obližnjoj Italiji bio bi kudikamo veći. Uostalom, u našoj sportskoj javnosti jedva da se i zna kako Mladost igra finale europskog natjecanja. Interes za sport, očito je zagubljen negdje u Hrvatskoj, i to se vidi.</p>
<p>- Ništa nije kao prije, teško živimo, nedostaje nam podrške, ali i dalje osvajamo trofeje. Jedino što bismo željeli jest da javnost malo više zna za naše uspjehe, nekako nam se čini da bi nam i drugi pomogli, veli tajnik Mladosti Ivo Marković. </p>
<p>- I ako osvojimo trofej zanimanje će trajati jedan do dva dana, potom će sve opet biti po starom. Nama igračima ne preostaje ništa drugo nego igrati što bolje i čekati da dođe bolje vrijeme za sport, kaže Bukić. </p>
<p>Nije samo Mladost žrtva slabe percepcije javnosti za njene uspjehe. Eto, i dubrovački Jug najvjerojatnije će se plasirati u »Final Four«, dakle boriti se za naslov europskog prvaka. Malo tko o tome nešto podrobnije zna. Priznajmo, nekad su nas opčinjavali uspjesi naših vaterpolista, danas kao da smo na njih navikli. Mladost bi se mogla iz Brescije vratiti s osvojenim trofejom i to će se shvatiti kao normalno. A je li normalno u današnjoj teškoj situaciji za hrvatski sport uopće očekivati trofeje?</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Krešini dani u Zagrebu</p>
<p>U Zagrebu će se 11. i 12. travnja igrati završnica Kupa Krešimira Ćosića uz sudjelovanje Cibone VIP, Done, Zadra i Split CO-a </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Dvorana Dražena Petrovića bit će domaćin završnice Kupa Krešimira Ćosića koja će se odigrati 11. i 12. travnja. Prvoga dana za ulazak u finale snage će odmjeriti Cibona VIP i Dona te Zadar i Split CO, a najbolji će u četvrtak igrati finale. Na uvodnoj konferenciji za novinare događanja na završnici Kupa predstavili su čelnici HKS-a, predsjednik Damir Skansi i tajnik Željko Drakšić te čelnici organizatora Cibone VIP direktor Božo Miličević i sportski direktor Mihovil Nakić. </p>
<p> - Želimo da sljedeći tjedan bude tjedan hrvatske košarke i da sve protekne u dobrom raspoloženju. Prije svega iz pijeteta prema Kreši Ćosiću čije ime nosi ovaj Kup i prema njegovoj obitelji, čiji smo dio, u košarakaškom smislu, svi mi, rekao je Damir Skansi, predsjednik HKS-a. </p>
<p>Božo Miličević, direktor Cibone, također je pričao o djelu koje je Ćosić ostavio iza sebe.</p>
<p> - Mi smo se kandidirali za domaćinstvo završnice Kupa tek kad je odustao Zadar. I zbog Kreše Ćosića čiji boravak u Ciboni mi u klubu ocjenjujemo kao početak europskog iskoraka našeg kluba. Taj dolazak zarazio je ovaj grad košarkom, a nakon njega došli su i europski naslovi, naglasio je Miličević. </p>
<p>Kako su prezentirali sudionici konferencije za novinare postoji ideja da od sljedeće sezone završnica Ćosićevog kupa bude u kompletnoj organizaciji HKS-a, pa bi se na taj način omogućilo i nekim manjim sredinama da budu domaćini »final foura«, a tako bi se dodatno popularizirala košarka. </p>
<p>Ulazice za oba finalna dana stoje 20 i 30 kuna, a mogu se u prodaji nabaviti od ponedjeljka, na blagajnama Cibone i u Integralu u Pothodniku. </p>
<p>Miličević je još naglasio: </p>
<p> - Krešo je bio tolerantan sportaš, pa molimo sve navijače koji budu nazočili utakmicama da to imaju u vidu. (T. Puljić)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Novi« Dinamo protiv »novog« Osijeka</p>
<p>Vidljivije promjene Dinamov trener Ilija Lončarević prezentirat će već u subotu na prvenstvenom ogledu protiv Osijeka (stadion u Maksimiru, 15 sati), kada će osječanima suprotstaviti novi sustav igre. Dinamo će zaigrati sa četvoricom igrača u obrambenom redu, a Tomo Šokota će iz napada biti transferiran u vezni red</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Izbaciti letargiju i stvoriti igru od »krvi i mesa«. Ovo su glavne postavke novog Dinamovog trenera, Ilije Lončarevića, koje će nastojati prezentirati već u subotu (15 sati) na premijeri u svom novom mandatu na maksimirskoj klupi. Lončarevićevo »krštenje« neće biti nimalo lako, s obzirom da u Maksimir utaklmici Lige za prvaka u goste dolazi Osijek, jedan od dva Dinamova konkurenta za osvajanje naslova prvaka. No, slično je stanje i na suprotnoj, osječkoj klupi, koja je također pretrpjela drastičnu promjenu - dosadašnjeg trenera Stanka Mršića naslijedio je njegov pomoćnik Vlado Bilić. U subotu nas, dakle, u Maksimiru očekuju i »novi« Dinamo i »novi« Osijek...</p>
<p> Posljednji maksimirski okršaj ovih suparnika završen je pobjedom Osijeka 1-0 pogotkom Vuice u 65. minuti. No, Osijek više nema svog vođu, Nenada Bjelicu, koji je, uzgred, asistirao Vuici za spomenuti pogodak. Istina, Dinamo je ostao bez Bišćana... U svakom slučaju, novi okršaj bit će iznimno zanimljiv, a pažnju će svakako privući i promjene koje je u »plavoj« momčadi najavio trener Lončarević.</p>
<p> - Bit će promjena u igri i to je sigurno. Uostalom, to ste već i vidjeli prema mojim treninzima. Na utakmici protiv Osijeka vidjet ćemo hoće li to biti do kraja onako kako sam zamislio. U svakom slučaju, prmjena će biti... Rukovodeći se onime što sam kao gledatelj vidio s tribine, ova je momčad imala velikih problema u starom načinu igre na svom terenu. Protivnici su imali mnogo prilika, zaključno s utakmicom protiv Varteksa. Nemam straha da će, što se toga tiče, sada biti lošije. Štoviše, u napadu možemo napraviti samo više... </p>
<p> Vidljivije promjene Lončarević će prezentirati već u subotu, kada će Osijeku suprotstaviti novi sustav igre. Dinamo će, naime, zaigrati sa četvoricom igrača u obrambenom redu, a Tomo Šokota će iz napada biti transferiran u vezni red.</p>
<p> - Mogu reći da su igrači prihvatili moj način razmišljanja i rada, s čim sam jako zadovoljan. No, ne očekujem da se sve ideje odmah ostvare. Vidjet ćemo koliko će nam situacija na terenu, sama atmosfera, pa i rezultat subotnje utakmice, dozvoljavati da se otkočimo, prebrodimo psihu, steknemo sigurnost i počnemo igrati... Isto tako, ne mogu znati koliko je momčad psihološki čvrsta i hoće li jedan kiks ili negativni rezultat u utakmici poremetiti stanje. Uostalom, nakon samo jednog treninga, nakon malo razgovora, ne mogu očekivati da igrači odmah prihvate baš sve zamisli.</p>
<p> Bi li eventualna Dinamova pobjeda u subotu »prelomila« prvenstvo? Lončarević je na ovaj upit nevoljko odgovorio:</p>
<p> - Nisam sklon planiranjima po sistemu »što je babi milo, to se babi snilo«... Volio bih da pobijedimo Osijek i da Hajduk izgubi. No, mi smo koncentrirani na našu utakmicu i planiramo pobjedu protiv Osijeka. No, ne mislim da bi u tom slučaju prvenstvo bilo odlučeno, ali bi nam taj rezultat svakako olakšao situaciju i donio nam mnogo samopouzdanja. Ako nam se poklopi i poraz Hajduka, jasno da ne bih imao ništa protiv...</p>
<p> Lončarević je na kraju poslao i poruku navijačima:</p>
<p> - Nastojat ćemo stvoriti igru od »krvi i mesa« i u momčadi neće biti mjesta letargiji. Ako katkad i bude poremećaja u rezultatu, nadam se da to neće biti u velikom vremenskom vakuumu. Nastojat ćemo da Dinamo uvijek igra onako kako i treba igrati pred svojim navijačima. Nemam što posebno moliti navijače, oni će nam sami dati svoju podršku budemo li igrali onako kako treba.</p>
<p> U svakom slučaju, Lončarević nije krio sastav kojeg će suprotstaviti Osječanima.</p>
<p> - Nemam nikakvih dvojbi oko sastava. Uostalom, nemam ni mnogo mogućnosti, s obzirom na brojni izostanak igrača...</p>
<p> Obrambeni red će, ispred vratara Butine, činiti Leutar, Drpić, Bosnar i Polovanec. U veznom redu bit će Mikić, Pavlović, Agić i Šokota, dok će u napadu ordinirati Cvitanović i Balaban.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Maksimir će dati sve odgovore</p>
<p>Novi trener Osijeka Vlado Bilić i dalje nepokolebljivo vjeruje u potencijal momčadi koju je preuzeo, a koliko je, u kratkom razmaku, uspio pridonijeti psihološkom stabiliziranju svakog pojedinca, trebalo bi se moći (pr)ocijeniti već u maksimirskoj šumi / »Ako želimo biti prvaci, moramo pobjeđivati, kod kuće i na gostovanjima«, poruka je novog trenera Osijeka, koji je na mjesto libera postavio povratnika među prvotimce Dražena Vidovića</p>
<p>OSIJEK, 6. travnja</p>
<p> - Sudeći prema posljednjim događajima, tjedan od kojeg se rastajemo, po mnogo čemu, mogao bi biti prekretnica za NK Osijek. Kao što je poznato, nakon serije slabih rezultata, s remijem protiv Slaven Belupa (1-1) kod kuće na startu doigravanja Lige za prvaka na domaćem travnjaku, čelništvo osječkog prvoligaša smijenilo je trenera Stanka Mršića, koji se gotovo 19 mjeseci zadržao u Gradskom vrtu, te ukazalo povjerenje dosad njegovom prvom pomoćniku Vladi Biliću. </p>
<p>Je li šok-terapija, kao mnogo puta ranije, pridonijela bitnijem poboljšanju stanja u momčadi i oko nje, je li baš to bio trenutak da se na »užaren stolac« instalira čovjek iz vlastita »dvorišta«, koji čeka »svojih pet minuta« već desetak godina, te, napokon, može li se sve to pozitivno odraziti i na rezultate Osječana? Sva tri pitanja dobit će odgovore veoma brzo, već u subotu oko 18, kad bude u Maksimiru završio sraz trenutno prvog Dinama i drugoplasiranog Osijeka...</p>
<p>Vjerujem da ćemo osvojiti naslov prvaka</p>
<p>- Nisam bio u prilici birati ni mjesto ni trenutak za inauguraciju, odgovorio nam je Bilić na prvo pitanje nakon što je i službeno postao trener Osijeka. Istakao je tom prigodom i bezgranično povjerenje u sadašnji igrački kadar, koji i te kako dobro poznaje. Ali, i koji dobro poznaje Bilića, pa su kristalno jasnu poruku nosile njegove gotovo prijeteće riječi.</p>
<p>- Neće biti nikakve demokracije u prostoru našeg međusobnog surađivanja...</p>
<p>U sportu, dakle i nogometu, vrijeme munjevito grabi, trpajući u ropotarnicu povijesti sve ono što se dogodilo i samo dan ranije. Pa, kako sjajni »tvorničar odličnih čuvara mreže« (Žitnjak, Šušnjara, Galinović, Malovan...) sagledava situaciju poslije prvih treninga u ulozi šefa stručnog stožera?</p>
<p>- I dalje sam uvjeren da nisam pogriješio u sveukupnoj procjeni. Nepokolebljivo vjerujem u potencijal igračkog kadra s kojim raspolažem, vjerujem da su sposobni ostvariti ono što tako gorljivo želimo, osvojiti naslov prvaka i igrati u finalu Kupa Hrvatske!</p>
<p>• Kakav je pristup igrača treninzima i uopće kakva je atmosfera u svlačionici? </p>
<p>- Nije nikakva demagogija, nego sušta istina: mladići rade maksimalno profesionalno, pravo je zadovoljstvo vidjeti ih da bez riječi pogovora ispunjavaju sve što im se odredi. Ono što me, međutim, najviše zanima, to je učinak na psihološkom planu. Nastojao sam, u svakodnevnici, u razgovorima, ukazati na nužnost rušenja psiholoških barijera, koje su se ispriječile na transmisiji stvarnih mogućnosti u momčadski rezultat. I najmanji pomak ispunit će me zadovoljstvom, jer tada ni subotnji nastup ne može biti još jedan korak na putu u agoniju, kojim smo se, mislim, donedavno kretali.</p>
<p>• Znači li to da će Osijek već u Maksimiru, na najboljem mjestu za svako dokazivanje, pokazati sumnjičavcima da je spreman za najveća ostvarenja?</p>
<p>- Ako želimo biti prvaci, što nije upitno, moramo pobjeđivati. Ne samo kod kuće, nego i na gostovanjima. Imamo mi dovoljno jaku momčad da napadne Dinamo i na njegovom bunjištu!</p>
<p>Da »misli ozbiljno« Bilić je pokazao novinarima i nudeći možebitni sastav za derbi. Nedvojbeno, naslućuje se napadačka koncepcija.</p>
<p>- Odgonetnite sami, na temelju jedanaestorice koju kanim izvesti na prelijepi maskimirski travnjak...</p>
<p>Vidović zapovjednik obrane</p>
<p>Bilić je, ipak, prisilno još bez konačnog sastava u glavi. Kako Mario Prišć ne igra zbog tri žuta kartona, dvojbeno je tko će ga zamijeniti na desnom boku (u prvom planu je Josip Balatinac, nap.a.), a Almir Turković će izostati iz vrška napada ako se ne oporavi od ozljede. Bilićev prethodnik je, nakon naprasnog »nestanka« Ivice Beljana, muku mučio i s osjetljivom pozicijom libera, Bilić - ne!</p>
<p>- Trajno rješenje za mjesto zapovjednika naše obrane bit će, dok sam ja trener, Dražen Vidović. Mislim da je bezrazložno bio zapostavljan i da zaslužuje naše povjerenje. Kao jedna od onih koji je ponikao u našoj Školi nogometa, mora osjetiti da očekujemo da se konačno dokaže kao kvalitetan nogometaš. Naravno, u međuvremenu treba izgladiti sve nesporazume s klupskom upravom.</p>
<p>Ekspedicija »bijelo-plavih« je, nakon poslijepodnevna treninga u petak, otputovala u Zagreb. Evo i sastava u kojem će Osijek istrčati u Maksimiru: Balić, Vidović, Vuica, Neretljak, Balatinac (Popescu), Halilović, Jukić, Beširević, Krstulović, Turković (M. Vuka) i Mitu.</p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Zagreb želi »tricu« u Varaždinu</p>
<p>Trener nogometaša Zagreba Branko Karačić nada se da će upravo protiv Varteksa biti prekinuta niska ovoproljetnih slabijih rezultata </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Iz Kranjčevićeve, gdje dvorske borbe ne samo da ne prestaju nego iz sata u sat dobivaju na žestini, eto ipak jedne optimističke rečenice. Izrekao ju je Branko Karačić, trener nogometaša Zagreba, najavivši da u nedjelju protiv zahuktalog Varteksa u Varaždinu idu »osvojiti bod, ako ne i sva tri«.</p>
<p>Kaže se da je danas najbezbolnije svašta izvaliti i ostati živ, jer za izgovorene riječi malotko snosi odgovornost. No, Karačić misli da njegova nadanja o uspjehu u Varaždinu nisu izrečena tek reda radi, kako bi ohrabrio sebe, još više momčad. Uvjeren je da negdje mora stati loš ovoproljetni niz kad je iz pet prvenstvenih utakmica uknjižen samo jedan bod. Tako, međutim, misli ne samo zbog teorije velikih brojeva. Pita se naime:</p>
<p>- Da je Varteks toliko strašan u odnosu na nas, zašto nam već ranije nije odmaknuo i stvorio u doigravanju Lige za prvaka i opipljiviju prednost? Zašto nas kroz dvije utakmice nije tada eliminirao u Kupu nego smo dalje otišli - mi? Umjesto Varteks, u kojem je organizacijski sve već godinama na svom mjestu kao u malo kojem klubu u Hrvatskoj. Za razliku od zbivanja u našemu klubu. Zapravo je i čudo što uspijevamo tako visoko letjeti u okružju u kojemu samo pljušte optužbe i protuoptužbe, a najmanje se priča o nogometu.</p>
<p>Optimizam je Karačić obrazložio povratkom u momčad Jurića i Lovreka, također i brzim oporavkom Franje koji je nakon splitske prošlosubotnje utakmice išao na »ravnanje nosa«. Nada se i nečemu od Kosića, koji bi ako ništa drugo, u tih pola sata koliko bi možda dobio minutaže poslije duljeg izbivanja, »trebao eksplodirati i nečime začiniti svoj talent«. </p>
<p> Vjeruje, također, Karačić da bi novopridošli vratar Stojkić, kao što to s debitantima zna biti, mogao odigrati ključnu ulogu i dobrim obranama, jer radi toga je i doveden, obeshrabriti Varteksove napadače.</p>
<p>Uglavnom, Karačić je spreman staviti na papir imena i Varteksovih i svojih igrača i onda, uspoređujući ih pojedinačno, ne vidi nikakvu prevagu u korist nedjeljnog suparnika. Priznaje, doduše, snagu i moć Varteksovim bokovima Sabolčkom i Hrmanu, pa napadačima Kariću i Bjelanoviću, a sve najbolje misli i o srednjem redu:</p>
<p>- Bio bih prepotentan kad o Varaždincima ne bih izrekao više od dužnog poštovanja. Ipak, budući da je ova naša međusobna utakmica na svojevrsni način kvalifikacijska za 4. mjesto koje vodi u Europu, taj pritisak je jednako i na njima. Jedino što teško mogu dokučiti u svojoj momčad jest - snaga. Ne radimo na tom planu ništa slabije nego jesenas, a dogodio nam se pad. Znači da je ipak stvar u glavama.</p>
<p>Mi bismo pridodali kako bi bilo nevjerojatno da se sve ovo što se sa Zagrebom događa 15-ak mjeseci ne ostavlja traga i na igračima. Jer, koliko god se oni pravili da ih se to ne tiče, nego samo činjenica hoće li ili neće dobiti plaću, ipak ih ne mimoilazi sve što se događa u salonima kluba za kojeg se iz dana u dan samo govori s podsmjehom i odmahivanjem rukom.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Hajduk u Koprivnicu ide pobijediti</p>
<p>Hajduk će u nedjelju u Koprivnici istrčati bez četvorice standarnih igrača, no, usprkos tome, uvjeren je kako će protiv Slaven Belupa izboriti barem bod</p>
<p>SPLIT, 6. travnja</p>
<p> - Umjesto očekivanog trenera Zorana Vulića u petak na konferenciji za novinare se pojavio njegov pomoćnik, Mladen Pralija. To se već jednom dogodilo, a ovog puta razlog tome je posjet Hajdukove delegacije Zagrebu, posjetili su pritom i redakciju jedinog hrvatskog sportskog dnevnika i svi su jednoglasno ustvrdili: »Hajduk će biti prvak ove sezone«. Što o tome misli Vulićev pomoćnik Pralija?</p>
<p>- Svatko ima pravo na svoje mišljenje. Vulić i igrači su na zemlji, ne letimo i razmišljamo samo o prvoj sljedećoj utakmici. Nismo opterećeni što će biti na kraju. Sigurno je da ćemo napraviti sve kako bi na kraju bili bolji od Dinama i Osijeka. Pokazalo se na startu doigravanja da nema izrazitog favorita, da svatko svakog može pobijediti. Isto tako nikoga se ne smije podcijeniti niti precijeniti, jednostavno u svaku utakmicu treba ući maksimalno motiviran, kaže Pralija.</p>
<p>• Što očekujete od gostovanja u Koprivnici?</p>
<p>- Motiva u nedjeljnom dvoboju nam ne manjka, jer je momčad Slaven Belupa satkana od niza kvalitetnih i iskusnih igrača koji će pokušati pronaći načina kako bi izborili pravo igrati u Kupu Uefe. A, s druge strane, sad kad smo došli blizu vodećih, želimo tu i ostati, veli Pralija.</p>
<p>Vikend nakon ogleda u Koprivnici, a dan prije Uskrsa, nogometaši Hajduka će igrati na Poljudu protiv Dinama. Trenutno Dinamo ima dva boda više od »bijelih« i osvojeni bod u Koprivnici bio bi igračima s Poljuda veliko veselje.</p>
<p>- Svaki pozitivni rezultat iz Koprivnice za nas je dobar. Hajduk ima obavezu, bez obzira gdje se igra i protiv koga se igra, igrati na pobjedu i tako razmišljamo i o nedjeljnoj utakmici, rekao je Pralija.</p>
<p>Veliki je problem treneru Vulića što zbog tri žuta kartona ne može računati na standardne Miladina, Đolongu, Bošnjaka i Deranju. Tko će umjesto njih istrčati na travnjak stadiona u Koprivnici?</p>
<p>- Teško je u ovom trenutku to kazati, daleko je do utakmice, postoje neke kombinacije, ali što će odlučiti Vulić ne mogu vam reći. Sigurno je da ne postoji čarobna formula kako preko noći doći do bodova kad vam nedostaju četiri standardna igrača. Vulić će već nešto smisliti. Ali znamo da od početka moramo nametnuti ritam, »treba se igrati onako kako mi to želimo«, uvjeren je Pralija.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Na žalost, ili sva sreća, nama se to ne može dogoditi!</p>
<p>Vijest da će 67.000 Londončana u nedjelju krenuti na 640 km dugi put do Manchestera na polufinalnu utakmicu FA kupa Arsenal - Tottenham konsternirala je englesko Ministarstvo prometa i veza, jer vlakovi ne mogu prevesti ni 7000 navijača, a povratne avionske karte su preskupe, tako da će gro navijača iz Londona u Manchester krenuti automobilima </p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Da su nam stadioni puni kao nekoć, da smo bogatiji i skloniji putovanjima »na mjesto nesreće«, moglo bi nam se svašta dogoditi. Možete li si uopće predočiti što bi se dogodilo kad bi se, uz naše prometno-protočne prilike, desetak tisuća Zagrepčana odlučilo, primjerice, za Uskrs otputovati u Split na naš derbi nad derbijima, na utakmicu Hajduka i Dinama?</p>
<p> Stotinjak ili dvjestotinjak ljubitelja nogometa s dubokim džepovima nabavilo bi si karte za 45-minutni let zrakoplovom, 500 - 600 sretnika prebacilo bi se do Dioklecijanova grada autobusima, za tisuću bi se našlo mjesta u Marjan-expressu, a svi ostali morali bi se orijentirati na prijevoz osobnim automobilima. </p>
<p> U nedjelju ujutro na izlazu iz Zagreba našlo bi se, gotovo istodobno oko 3000 automobila, koji bi se sručili prema Karlovcu i _ zapeli u onom njegovom prigradskom tjesnacu, jer još nije gotova karlovačka zaobilaznica. Do gužvi bi dolazilo i duž cijele trase preko Plitvica do Splita, a i u samom Splitu, u kojemu bi bilo nemoguće stvoriti parkirališni prostor za 3000 uljeza na četiri kotača.</p>
<p> Ali, zbog čega smo uopće načeli ovu temu? Zbog toga što će se ove nedjelje dio Engleske naći u prometnom kolapsu kakav bi se u nas dogodio da se ostvari ono o čemu smo pisali u uvodu. Naime, u nedjelju se na Old Traffordu u Manchesteru igra polufinalna utakmica FA kupa između dvaju najpopularnmijih londonskih klubova Arsenala i Totenhama.</p>
<p> Da Wembley nije srušen kako bi se na istom mjestu izgradio novi, mnogo suvremeniji i komforniji hram engleskog nogometa, utakmica između »topnika« i »pijetlova« bila bi odigrana na njemu, ali Wembleya nema pa je susret povjeren Manchesteru, jer njegov Old Trafford može primiti 66.000 gledatelja.</p>
<p> Arsenal i Tottenham su toliko popularni klubovi da šefovi njihovih fanova imaju podatke kako se na polufinale u Manchester kani otputiti 67.000 navijača. Dakle, tisuću ih je viška već u startu, a gdje su još gledatelji iz grada domaćina i okolnih mjesta. </p>
<p> Vijest da će 67.000 Londončana u nedjelju krenuti na 640 km dugi put do Manchestera konsternirala je englesko Ministarstvo prometa i veza, jer vlakovi ne mogu prevesti ni 7000 navijača, a povratne avionske karte su preskupe, tako da će gro navijača iz Londona u Manchester krenuti automobilima.</p>
<p> Poslije prvotnog šoka šefovi engleske prometne policije su se pribrali i prionuli poslu. Magistralni putovi M1 i M6 bit će pod posebnom kontrolom, a duž njih dežurat će, zlu ne trebalo, brojna kola hitne pomoći. No, iako policija tvrdi da s njene strane neće biti problema, sami navijači svjesno se idu »kockati«, jer ne znaju ni kako će, zbog »čepova« na autoputevima, stići u Manchester ni kada će se iz njega vratiti u London.</p>
<p> U nedjelju će posebice zagušen biti magistralni put M6, koji prolazi pored Birminghama, u kojemu se istoga dana, na Villa Parku, igra druga polufinalna utakmica FA kupa između Liverpoola i Wycombea, i kroz koji će prema Liverpoolu kretati tisuće zaljubljenika u konjske utrke budući da se u nedjelju trči GP Aintreea, velika preponska utrka na liverpoolskom hipodromu.</p>
<p> Krkljanac će, dakle, biti neopisiv i uoće ne zavidimo Englezima na njemu. A da smo zločesti još bismo rekli da nam je drago što se u nas nešto slično ne može dogoditi ni u snu. Jer, nismo dovoljno bogati, jer nemamo mrežu magistralnih putova po kojima bismo mogli masovno putovati na nogometne utakmice i jer se na stadionima u Hrvatskoj već dulje vrijeme ne igra tako dobra nogomet da bi se pred njima tražila karta više za rasprodane tribine... (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>OHR uz pomoć SFOR-a silom preuzeo poslovnice Hercegovačke banke</p>
<p>Nakon intervencije, prosvjedi i blokade prometnica kod Posušja, Gruda, Širokog Brijega, Orašja.../ Pucnji kod hotela »Ero« u Mostaru/ Glasnogovornica OHR-a kazala je da su veliki iznosi novca posljednjih dana povučeni s bankina računa/ Predsjednik Hrvatske samouprave Marko Tokić izjavio je da je riječ o pokušaju otvorene krađe privatne imovine</p>
<p>MOSTAR, 6. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Postrojbe SFOR-a i muslimanskog dijela federalnog MUP-a u petak ujutro upale su u prostorije Hercegovačke banke u Mostaru, Međugorju, Posušju, Tomislavgradu, Grudama, Širokom Brijegu, Orašju i Vitezu. Pod punom ratnom spremom zaštitili su djelatnike Međunarodnog antikorupcijskog tima i privremenog administratora Hercegovačke banke kojega je postavio visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch. </p>
<p>Ta je akcija uslijedila nakon Petritscheve odluke o imenovanju Toby Robinson za privremenu administratoricu banke i privremenoj suspenziji poslovanja. Nije bilo nikakvih informacija o tome što su pripadnici SFOR-a i federalnog MUP-a odnijeli iz bančinih prostorija, a glasnogovornica Reginalnog ureda OHR-a u Mostaru Avis Beneš kazala je kako se »nikakav novac ne iznosi, nego samo određeni podaci«. Podsjetila je da Ured visokog predstavnika ima »prilično pouzdane informacije« o vlasništvu Hercegovačke banke i njenu poslovanju. Rekla je da ima informacije da su veliki iznosi novca posljednjih dana povučeni s bankina računa i da postoje veliki nedostaci u transparentnosti poslovanja, bez obzira na nalaze nekih revizorskih kuća.</p>
<p>Također, ustvrdila je da poduzete mjere »nisu zastrašivanje, nego im je cilj stabiliziranje Banke«, te da je akcija bila planirana i mnogo prije nego je to najavila Federalna koordinacija. Beneš je također kazala da međunarodna zajednica odlučna stati na kraj »ilegalnim aktivnostima koje idu u korist samo određenoj šačici ljudi«, kao i da je odluka visokog predstavnika Wolfganga Petritscha o imenovanju privremenog administratora Hercegovačke banke donesena na određeno vrijeme.</p>
<p>Izrazila je žaljenje zbog toga što je u Mostaru došlo do fizičkih obračuna pučanstva i djelatnika OHR-a, pri čemu je bilo i ozlijeđenih, dodavši da očekuje očitovanje civilnih vlasti. Stabilizacijske snage su, ustvrdila je, samo osiguravale rad djelatnika OHR-a i antikorupcijskog tima te Financijske policije. Istaknula je da je Petritsch svoju odluku donio u skladu s Ustavom i zakonima o bankarstvu. Kod hotela Ero u Mostaru, u kojemu su smješteni predstavnici međunarodnih organizacija, cijeli su dan trajali prosvjedi, a čilo se i nekoliko pucnjeva. </p>
<p>Marko Tokić, predsjednik Hrvatske samouprave za Vjesnik je izjavio da je riječ o »pokušaju otvorene krađe privatne imovine«. Neprimjerenom je ocijenio i Petritschevu odluku o oduzimanju prava dioničarima Hercegovačke banke da poduzimaju određene radnje i donose odluke«. </p>
<p>On je ocijenio kako je »izazvan nered neprimjerenom reakcijom visokog predstavnika Wolfganga Petritscha i SFOR-a« te da su smiješni izgovori pod kojim je izvedena cijela akcija. Kada je pak riječ o najavama uvođenja svojevrsnog izvanrednog stanja, Tokić je kazao da »onaj tko je osnovao koordinaciju znao je da će doći do narušavanja reda, do izvanrednog stanja«, odnosno da je sve što se dogodilo bilo pomno pripremljeno ranije i da ništa nije slučajno. Bez obzira na sve, dodao je Tokić, učinit ćemo sve da sačuvamo mir i dostojanstvo hrvatskog čovjeka u ovim trenucima.</p>
<p>Novinarima se u Mostaru kratko obratio i Ivica Karlović, generalni direktor Hercegovačke banke, potvrdivši da je iz centrale i središnjice banke iznesena sva dokumentacija. On je dodao i kako je prije nekoliko dana razgovarao s predstavnicima OHR-a iskazavši im pritom dobru namjeru da širom otvori vrata kako bi oni mogli provesti kontrolu poslovnosti Hercegovačke banke, no da se očito Petritsch takvom neprimjerenom akcijom SFOR-a odlučio na druge korake. Izrazio je i sumnju da je iz Središnjice Hercegovačke banke u Mostaru odnesena i određena količina novca. </p>
<p>Situacija u Hercegovini je dramatična i mijenja se iz sata u sat. A, kako doznajemo, slično je i u središnjoj Bosni i u Posavini, gdje su u Vitezu i Orašju, uz potporu tenkova i više oklopnih vozila izvedene slične akcije. </p>
<p> U večernjim satima petka stanje u Mostaru i okolnim hercegovačkim gradovima postupno se normaliziralo, a ispred hotela »Ero« prosvjednici su se uglavnom razišli. Osoblje predstavnika međunarodnih organizacija evakirano je uz pomoć SFOR-a iz hotela »Ero« i vjerojatno premješteno u SFOR-ovu bazu u Ortiješu kod Mostara. Zapovjedništvo SFOR-a priopćilo je da je lakše ozlijeđeno 18 pripadnika SFOR-a. MUP Hercegovačko neretvanske županije da su u pucnjavi ozlijeđena tri policajca te dvojica građana. Navodno je ozlijeđeno i desetak osoba koje je Petritsch imenovao privremenim upraviteljima Hercegovačke banke. U kasnim večernjim satima dio postrojba SFOR-a još je lutao hercegovačkim prometnicama tražeći izlaz iz blokada. </p>
<p>Situacija na području središnje Bosne još je dramatičnija ako se uzme u obzir i sve ono što se događa u napuštenim hrvatskim vojarnama. Kako doznajemo, u vojarnama u Busovači, Vitezu i Novom Travniku su pripadnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata i manji broj pripadnika HVO-a lojalnih Hrvatskom narodnom saboru koji obavljaju stražarske poslove. Netočne su informacije objavljene u sarajevskim medijima da je u tim hrvatskim vojarnama više časnika koji su izrazili lojalnost Alijansi, odnosno ministru Miji Aniću. </p>
<p> Skupina civila koja je u četvrtak zaposjela zapovjedništvo i vojarnu 4. gardijske brigade u Orašju napustila je u petak te objekte, potvrđeno je iz Ministarstva obrane Federacije. Jake snage SFOR-a nakon višesatnih prosvjeda članova udruga Domovinskog rata, preuzele su vojarnu 1. bojne u Donjoj Dubici, na području općine Odžak. </p>
<p> Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Ante Jelavić pozvao je u petak proglasom »sve hrvatske udruge širom svijeta da organizirano i demokratskim putem upozore vlade u zemljama gdje žive na represivne i nedemokratske mjere koje se poduzimaju protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini i da od istih traže žurne akcije kako bi se ovako neprihvatljiv način rješavanja političkih problema u BiH odmah zaustavio«. HDZ BiH je u priopćenju u petak prosvjedovala protiv, kako se navodi, »oružane pljačke privatne Hercegovačke banke« . </p>
<p> Pri tomu se pozivaju član Predsjedništva BiH Jozo Križanović, predsjedavajući Vijeća ministara BiH Božidar Matić, zatim Jadranko Prlić, Ilija Šimić, Ivo Komšić, Mijo Anić, Nikola Grabovac, Krešimir Zubak te braća Mladen i Jerko Ivanković, vlasnici tvrtke »Lijanovići«, da, kako se navodi u priopćenju, dođu među svoj narod i objasne mu zašto poduzimaju ovakve represivne mjere protiv gospodarskih subjekata i njihovih djelatnika. (Mario Marušić i Hina)</p>
<p>Petritsch osudio organiziranu pobunu </p>
<p>Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch najoštrije je osudio, kako je navedeno u priopćenju njegova Ureda, organiziranu pobunu koja se dogodila u petak oko 11 sati u sjedištu Hercegovačke banke i u nekim njenim filijalama. Prema izvješćima kojima raspolaže Ured visokog predstavnika, tijekom pobune službenici Banke i nasilne osobe napale su i pritom ozlijedile nekoliko sudionika operacije. Visoki predstavnik zahtijeva od lokalnih organa vlasti i političkih vođa da djeluju na smirivanju situacije, te traži od svih građana poštivanje zakona, navedeno je u priopćenju. »Oni koji su sudjelovali u ovom napadu ili su na bilo koji način bili umiješani i koji su sprečavali sudionike operacije da zakonito obave svoju dužnost, bit će izvedeni pred lice pravde u skladu sa zakonom. Akcija koju su zajednički poduzeli OHR, SFOR. IPTF, Ministarstvo pravde Federacije i Financijska policija Federacije izvodi se prema ovlaštenju visokog predstavnika.« (Alenko Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Sarajevski novinari podijeljeni oko intervjua s Karadžićem</p>
<p>Iz krugova međunarodne zajednice i ranije su dolazili i otvoreni pozivi da se Karadžiću uskrati mogućnost pojavljivanja u medijima, te da bi ono što ima reći u svoju obranu trebao reći u sklopu sudskog procesa pred ICTY-jem</p>
<p>SARAJEVO, 6. travnja</p>
<p> - Intervju što ga je hercegovački tjednik Danas objavio s Radovanom Karadžićem potaknuo je i dvojbe oko moralne ispravnosti pružanja prilike osumnjičenom ratnom zločincu da se na ovaj način obrati javnosti. On bi se trebao pojaviti pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Den Haagu gdje bi imao priliku izložiti svoju obranu, kazali su u Uredu visokoga predstavnika međunarodne zajednice u BiH.</p>
<p>Iz krugova međunarodne zajednice i ranije su dolazili i sasvim otvoreni pozivi da se Karadžiću uskrati mogućnost da se putem tiska i elektroničkih medija obraća javnosti, te da bi ono što ima reći u svoju obranu trebao reći u okviru sudskog procesa pred ICTY-jem. U nekoliko posljednjih godina, Karadžić je tek u rijetkim prilikama davao intervjue, a u jednom broju medija, barem tako tvrde, odbili bi objaviti takav intervju čak i kada bi im bio ponuđen.</p>
<p>Amela Odobašić iz Nezavisnog medijskog povjerenstva, najvišeg tijela međunarodne zajednice u BiH za oblast medija, kaže da bi Povjerenstvo vjerojatno reagiralo kada bi intervju s Karadžićem bio objavljen u nekom radijskom ili televizijskom programu u zemlji. »No, mi nemamo ovlasti kada su u pitanju tiskani mediji. Stvar je i procjena urednika i poštivanja novinarskog kodeksa hoće li određena novina objaviti takav intervju ili ne«, kazala je za Vjesnik Odobašić.</p>
<p>Novinarka Suzana Mijatović iz najnakladnijeg bosansko-hercegovačkog tjednika Slobodna Bosna tvrdi da bi njezin list najvjerojatnije objavio intervju s Karadžićem i da bi ga ona osobno napravila: »Kao što mediji danas prenose ili su prenosili Miloševićeve izjave, slično bi bilo i s Karadžićem kada bi se on pojavio na suđenju. Dakle, ne vidim razloga zašto intervju s njim ne bi bio objavljen. Naravno, jasno je da postoji sukob profesionalnog i etičkog gledanja na tu stvar, kaže Mijatović. Za nju, možda bi najteže pitanje bilo da li bi, recimo, SFOR-u prijavila kada bi dogovorila takav razgovor, odnosno bi li »zloporabila« svoju profesionalnu poziciju da pomogne uhićenju osumnjičenog ratnog zločinca: »Mislim da bih to sigurno uradila, bez obzira na profesiju, zaključila je Mijatović, dodajući da kada je riječ o intervjuu koji je objavio tjednik Danas osobno sumnja u njegovu autentičnost.</p>
<p>I Husein Orahovac, novinar tiražnog sarajevskog dnevnika Avaz tvrdi da bi novinar profesionalac sigurno napravio intervju s Karadžićem. »Stvar je urednika da li bi taj razgovor objavio u ili ne, dodaje Orahovac, podsjećajući kako je CNN u vrijeme savezničke operacije protiv Iraka objavio intervju sa Saddamom Husseinom. »U tome s profesionalne točke gledišta ne vidim ništa sporno. U SFOR-u, nema sumnje, pozorno prate zbivanja vezana za Karadžića, iako je glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte prilikom nedavnog boravka u Sarajevu optužila Stabilizacijske snage da bivšeg lidera bosanskih Srba zapravo »i ne traže«. </p>
<p>Kako smo doznali u sarajevskom sjedištu SFOR-a, sve informacije vezane za eventualnu lokaciju na kojoj se krije Radovan Karadžić pažljivo se provjeravaju, pa i napisi u medijima. Slično je bilo kada je već spomenuti sarajevski tjednik Slobodna Bosna svojedobno objavio navodnu preciznu rutu Karadžićevog kretanja, po kojoj se taj osumnjičeni ratni zločinac krije na području jugoistočnog dijela Bosne, blizu granice sa Srbijom i Crnom Gorom.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Oštra predizborna retorika u Crnoj Gori</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Ministarstvo unutarnjih poslova Crne Gore potvrdilo je da je naručilo obrasce za osobne iskaznice i putovnice od Zavoda za izradu novčanica u Beogradu, ali je negiralo da to ima ikakve veze s predstojećim parlamentarnim izborima u Crnoj Gori. MUP je priznao da je naručeno 50.000 obrazaca za osobne iskaznice i po 10.000 za putovnice, prometne i vozačke dozvole, kao i da je pritom riječ o uobičajenoj proceduri. Komentirajući tvrdnje nekih crnogorskih stranaka da su obrasci naručeni radi krađe na izborima, MUP navodi da su one senzacionalističke i dokaz panične potrebe za stjecanjem nečasnih političkih bodova.</p>
<p>Predsjednik Socijalističke narodne stranke (SNP) Predrag Bulatović izjavio je na izbornome skupu Koalicije »Zajedno za Jugoslaviju« da je Narodna banka Jugoslavije već isporučila MUP-u Crne Gore određene količine tih dokumenata.</p>
<p>U Crnoj Gori, inače, zahuktali su se predizborni skupovi uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 22. travnja. Predsjednik Crne Gore i šef vladajuće Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović izjavio je da je »bez imalo grižnje savjesti apsolutno uvjeren da Jugoslavije nema i da je ne može biti«, te da je sada trenutak da Crna Gora obnovi svoju državnost, osigura međunarodno priznanje i posveti se svojim interesima. »To ne znači da ćemo se mi svađati ili ratovati sa Srbijom«, rekao je Đukanovic na stranačkom skupu u Podgorici. </p>
<p>Najnovije istraživanje javnog mnijenja kojeg je proveo Centar za demokraciju i ljudska prava u Podgorici u suradnji s agencijom Damar pokazuje da bi sada za nezavisnost Crne Gore glasalo 55, dok bi protiv nezavisnosti bilo 44 posto građana. (V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kina dopustila drugi susret s američkom posadom</p>
<p>PEKING/HONG KONG/HAIKOU, 6. travnja</p>
<p> - Kina je ujutro po srednjoeuropskom vremenu dopustiti drugi susret američkih diplomata s 24 zatočena Amerikanca, članova posade američkog zrakoplova koji je u nedjelju nakon sudara s kineskim zrakoplovom prisilno sletio na kineski otok Hainan, rekao je glasnogovornik američkog veleposlanstva.</p>
<p> Prema njegovim riječima, do susreta će doći u Haikou, glavnom gradu južne, otočne provincije. Američki diplomati u misiji u Haikou napustili su u petak svoj hotel »Mandarin« kako bi se po drugi put sastali s posadom američkog špijunskog zrakoplova. Šest diplomata, predvođenim vojnim atašeom u Pekingu Nealom Sealockom crnim su se limuzinama uz pratnju kineskih dužnosnika i policije uputili prema zgradi mjesne vlade u Haikou, glavnom gradu otoka Hainan.</p>
<p> Osim 40-minutnog susreta u utorak navečer, američka posada, koja je smještena u vojarni izvan grada, bez kontakta je sa vanjskim svjetom. Prvi izravan kontakt je uspostavljen u utorak navečer, ali je američka posada držana cijelo vrijeme bez komunikacije s američkim dužnosnicima. Odluka Kine o drugom posjetu uslijedila je nakon pojačanih diplomatskih napora da se pronađe rješenje za pat poziciju koja prijeti da ozbiljno ugrozi američko-kineske odnose.</p>
<p> Tisak u Hong Kongu u petak izvješćuje da je u četvrtak došlo do sličnog incidenta kada se pet američkih zrakoplova našlo u kineskom zračnom prostoru, koje je potom presrelo 10 kineskih zrakoplova-lovaca F-8. Dnevnik na kineskom jeziku Wen Wei, blizak vladi u Pekingu, precizira da su zrakoplovi letjeli iznad kineskog priobalnog pojasa te da je prošle godine SAD uputio oko 950 špijunskih zrakoplova za nadgledanje kineske obale.</p>
<p> Prema pisanju tiska u Hong Kongu, pronađeno je tijelo za koje se smatra da bi moglo biti tijelo kineskog pilota koji je stradao nakon sudara svog zrakoplova s američkim EP-3E Aries II iznad Južnokineskog mora. Kineska mornarica je u potrazi za 33-godišnjim Wen Weiom angažirala 74 zrakoplova, 42 broda i 10.000 osoba.</p>
<p> Iako je američki državni tajnik Colin Powell izrazio u četvrtak žaljenje zbog pogibije kineskog pilota, Kina je zaoštrila svoje stajalište o incidentu, nazvavši članove američke posade kršiteljima zakona koji će u Kini morati ostati na ispitivanju. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova pozdravilo je u petak izraze žaljenja američkog predsjednika George Busha, ali i dalje zahtijeva da se SAD ispričaju zbog sudara američkog špijunskog i kineskog borbenog zrakoplova.</p>
<p> Kina smatra da su »prekršili međunarodni zakon jer su ilegalno ušili u kineski zračni prostor i skrivili nesreću«. Američka strana tvrdi da je njihov zrakoplov letio u međunarodnom zračnom prostoru te da je sudar s kineskim borbenim zrakoplovom nesreća. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Schröderova igra na »rusku kartu« </p>
<p>Čak ni ruski dug Njemačkoj u visini od 40 milijardi DEM nije pomutio odnose Schrödera i Putina uoči njihovog sastanka u Moskvi</p>
<p>BERLIN, 6. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Bez Putina u Rusiji malo toga ide kako treba«, napisao je njemački kancelar Gerhard Schröder, uoči putovanja u Moskvu za jedan američki list, dodavši da ruski predsjednik poznaje njemačku kulturu i jezik i osjeća simpatiju za Njemačku. Te riječi ukazuju da je između njemačkog kancelara Gerharda Schrödera i ruskog predsjednika Vladimira Putina bolja »osobna kemija« nego između njemačkog kancelara i američkog predsjednika Georgea Busha. </p>
<p>Njemačka je javnost vidjela tu dobru »kemiju« u tv izvješćima početkom siječnja iz snježne Moskve, kad se za božićne blagdane po julijanskom kalendaru obitelj Schröder i Puntin vozila trojkom po Kremlju. Poljupci, zagrljaji, radosno smješkanje, čista harmonija ... Slične slike nisu se prošlog vikenda mogle vidjeti iz Washintona prigodom Schöderovog druženja s Bushom. Nesporazum oko otetih umjetničkih djela u Drugom svjetskom ratu, rat u Čečeniji, ruski dugovi, ruski špijuni, odnosno bivše Putinove kolege iz KGB-a u njemačkim gradovima - sve te teme kao da su na nekoliko sati zaboravljene. Baš kao nekada kod Kohla i Jeljcina i sada se potvrđuje stara istina: kada se državnici i njihove obitelji dobro slažu, politika odmah poprima ljudskiji izgled. Prijateljima oni doduše nikada neće postati, ali stručnjaci za »umijeće mogućeg« drže da se uz više opuštenosti i manje tvrdokornosti mogu svladati i najveće razlike u mišljenjima. </p>
<p>Berlinskim oporbenim krugovima, međutim, ozračje u Bijeloj kući bilo je dodatni argument za glasno mrmljanje da se ne radi o ekvidistanci između Moskve i Washingtona koju provodi Berlin, nego o smanjenju distance prema Moskvi. U svakom slučaju, i oporbi je drago, premda o tomu javno ne govori, da je očito kako Schröderovo igranje na rusku kartu jača poziciju Berlina u neohladnoratovskom ozračju odnosa Washingtona i Moskve. </p>
<p>Njemački mediji, pak, gaje ambivalentan odnos prema Putinu. Premda podržavaju konstruktivan odnos s Moskvom, jako su kritični prema čovjeku koji je u svom posljednjem govoru, primjerice, riječ demokracija uporabio samo jednom. Neki ovdašnji analitičari, štoviše, drže da Schrödera u Moskvi čeka čovjek kojem s kojim ide malo što kao što treba. Za sve njemačke medije nedavni govor ruskog predsjednika Putina o stanju u Rusiji koji se odvijao istovremeno sa preuzimanjem vlasti u televiziji NTV najbolji je dokaz toga. Za njih je preuzimanje NTV-a od strane državnog Gazproma pokazatelj kakav je sadašnji trend u Rusiji. </p>
<p>Frankfurter Rundschau od četvrtka kritizira gospodara Kremlja riječima: »Tvrdnja da je država i vlada ojačana i stabilnija tražila je i odgovor na pitanje: čime i na koji način. Putin je namaknuo lisice na ruke vladama u sedam regija Rusije, često uz pomoć svojih suradnike iz bivše tajne službe KGB-a koje je imenovao za ministre. Schröder se ovaj put u Moskvi neće voziti trojkom kroz snježni Kremlj, a ni špijunaža koja je u trendu u odnosima velikih sila neće biti glavna tema njemačko-ruskih konzultacija. Jedna od tema će svakako biti gospodarski odnosi dviju država. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Zeman odlazi s kormila čeških socijaldemokrata</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - U petak je u Pragu počeo trodnevni kongres vladajuće Socijaldemokratske stranke (ČSSD) na kojemu će doći do promjene u vodstvu najstarije češke stranke, osnovane još potkraj 19 stoljeća. Dosadašnji predsjednik ČSSD i ujedno premijer Miloš Zeman, nakon što je osam godina uspješno vodio socijaldemokrate i od marginalne stranke doveo ih do izborne pobjede 1998. godine, najavio je još prije godinu dana odlazak iz visoke politike.</p>
<p> U skladu s time na kongresu se ne kandidira na mjesto predsjednika, a ponudio je stranci na raspolaganje i svoj premijerski mandat. No, stranka će, procjenjuje se, dati snažnu podršku Zemanu za premijersku funkciju već i zbog toga što bi ostavka Zemana na mjesto premijera zahtijevalo raspisivanje novih izbora, što socijaldemokratima u ovome trenutku nije u interesu. Time će Zeman samo pojačati svoj premijerski položaj, koji će obnašati do kraja mandata u proljeće iduće godine. Kongres ČSSD proteći će po svoj prilici mirno. Bit će usvojen dugoročno program socijaldemokrata, a doći će i do izvjesnih statutarnih izmjena. Za novog predsjednika stranke bit će izabran dosadašnji potpredsjednik Vladimir Špidla (50), kojega je na tu funkciju predložio sam Zeman i koji je jedini kandidat za čelnog čovjeka stranke. On je već najavio, nakon jesenskih loših izbornih rezultata (komunalnih i senatskih), da će socijaldemokrati morati izrazito promijeniti politički stil usmjeren prema većoj otvorenosti javnosti i boljemu radu. Isto tako je sigurno da će za prvog potpredsjednika stranke biti izabran dosadašnji potpredsjednik Stanislav Gross (31), koji također nema protukandidata, ali će se zato voditi velika bitka za četiri potpredsjednička mjesta na koja aspirira sedam kandidata. Među njima će biti i jedna žena, jer je to predviđeno statuom socijaldemokrata, a bitka za utjecaj vodit će se između »zemanovaca« i »antizemanovaca«. </p>
<p> Češka socijaldemokratska stranka broji 16.300 članova, od toga je 58 posto članova starije je od 50 godina, dok je 24 posto članova mlađe od 40 godina. Ispitivanje javnog mnijenja, pokazalo je da 60 posto ljudi vjeruje kako će promjena na čelu ČSSD biti korisna kako za socijaldemokrate tako i za cijelu Češku.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Milano centar džihada u srcu Europe</p>
<p>RIM, 6. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U četvrtak je u Milanu i Gallarateu (Varese) uhićeno pet Tunižana. Optuženi su da su dali logističku podršku islamskim teroristima, ranije uhićenima u Njemačkoj. Cilj islamskih terorista nije bilo američko veleposlanstvo u Rimu, kako se vjerovalo u početku. Bomba je trebala eksplodirati u katedrali u Strasbourgu, u Francuskoj između Božića i Nove godine. </p>
<p>Istragu je započela njemačka policija iz Frankfurta. Pronašli su ogromnu količinu eksploziva i streljiva. Nakon toga je otkrivena grupa islamskih terorista u Londonu, a u četvrtak u Milanu. To sigurno nije kraj velike međunarodne policijske akcije čiji cilj je zaustavljanje džihada u srcu Europe. Među uhićenima iz Milana je Eshid Sami Khemais, 33 godišnji Tunižanin, koji je prošao obuku u afganistanskim kampovima Bin Ladena tijekom 1997. i 1998. godine. Da bi telefonirao, koristio je 30 različitih kartica za mobilni telefon, misleći da će mu se tako teže ući u trag. Zvao je svoje suradnike u Engleskoj, Njemačkoj, Afganistanu. Imao je regularnu dozvolu za boravak i bio predsjednik asocijacije za servisne usluge »Service« sa sjedištem u Legnanu. Ured koji je koristio kao savršeno pokriće za zapošljavanje ostalih pripadnika terorističke organizacije. Njegov stan je bio utočište suradnika koji su operirali po drugim europskim zemljama. Mladići sakupljeni po džamijama ulazili su u organizaciju i bili poslani na obuku, prvo u Pakistan, a zatim u Afganistan gdje su se pripremali za borbe i akcije po svijetu. Najviše ih je završavalo u Čečeniji i Alžiru. U Samijevom stanu zaplijenjene su video kasete sa snimcima mučenja ruskih vojnika u Čečeniji. </p>
<p>Alarmantno zatvaranje američkog veleposlanstva 5. siječnja 2001. godine, zbog navodnih prijetnji islamskih terorista, bilo je nepotrebno. Zamjenik milanskog tužioca Stefano Dambruoso, koji je cijelo vrijeme pratio akciju uhićenja islamskih terorista, izjavio je na konferenciji za novinare: »Prema podacima koje posjedujemo, nije pripreman nikakav teroristički napad u Italiji. Planiran je atentat u Strasbourgu.« (S. Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Peruanski birači u potrazi za »poštenim predsjednikom«</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Umorni od skandala, korupcije, nesigurnosti i siromaštva, peruanski birači, njih oko 14 milijuna, u nedjelju će birati novoga predsjednika i članove 120-članog Kongresa. Nakon 10 godina vladavine Alberta Fujimorija, koji je čvrstom rukom »uvodio red« u toj andskoj zemlji, za najviši se položaj bore populist Alejandro Toledo, konzervativna političarka Lourdes Flores Nano i bivši predsjednik Alan García. Kako pokazuju ankete, Toledo (55) ima najviše izgleda da osvoji većinu glasova. </p>
<p>Toledo, jedno od 16-oro djece siromašnih andskih seljaka, već je kao sedmogodišnjak počeo raditi kao čistač cipela. Zbog svojih je rezultata u srednjoj školi dobio stipendiju, a potom je studirao u Sjedinjenim Državama, gdje je i doktorirao na Sveučištu Stanford. Postavši uvaženi ekonomist, Toledo je neko vrijeme radio i u Svjetskoj banci. </p>
<p>Na prošlogodišnjim je predsjedničkim izborima Toledo bio najjači politički protivnik Alberta Fujimorija, no povukao se iz drugog kruga kako bi oduzeo legitimnost očito namještenim izborima. Godinu dana kasnije, nakon korupcijskih skandala zbog kojih je smijenjen Fujimori (sada u privremenom utočištu u Japanu, domovini svojih roditelja), te najveće političke krize u toj siromašnoj zemlji s oko 25 milijuna stanovnika, Toledo se nada da će pobijediti i pomoći svojim sunarodnjacima da se izvuku iz bijede. </p>
<p>Glavna mu je suparnica odvjetnica Lourdes Flores Nano (41), konzevativna političarka i bivša zastupnica Kongresa, koja pripada tzv. bijeloj eliti Lime. Ima reputaciju moralne i poštene osobe u zemlji s dugom poviješću korumpiranih političara, ali i osobe bliske Fujimoriju. Prva je žena koja je u ozbiljnoj utrci za šefa države i, premda ne priznaje da je »fujimorist«, javno izjavljuje da se neće odreći glasova Fujimorijevih birača, bogatih i privilegiranih Peruanaca.</p>
<p>Bivši predsjednik Alan Garcia (51), optuživan da je u vrijeme svog mandata (1985. do 1990.) bio umiješan u mutne poslove i korupciju, osobito je poznat po svom govorničkom daru i lako danim obećanjima. Ima podršku među Peruancima koji su skloni populističkoj retorici i zaboravu (njegova je vladavina bila obilježena velikom inflacijom i gerilskim sukobima koji su izazvali kaos u zemlji). </p>
<p>Predizborna retorika svo troje kandidata ne razlikuje se mnogo: svi se zaklinju da će otvoriti nova radna mjesta, te stati na kraj teškoj ekonomskoj krizi i siromaštvu. A Peruanci, kako javljaju agencije iz Lime, sve su zabrinutiji za svoju budućnost, bez obzira tko im bude sljedeći predsjednik.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Najskuplje utvrđivanje granice u povijesti Arapskog poluotoka </p>
<p>Njemački će »mjernici« za naknadu od 986 milijuna dolara nastojati utvrditi kome pripada oko 370.000 hektara spornog pograničnog područja između Jemena i Saudijske Arabije u kojem su otkrivene zalihe nafte</p>
<p>ANKARA, 6. travnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Saudijska Arabija i Jemen, dvije najveće zemlje Arapskog poluotoka potpisale su sporazum o konačnom utvrđivanju međusobne granice duge 1318 kilometara. Potpise na taj dokument stavili su ministri unutarnjih poslova dviju susjednih zemalja saudijski princ Nayef i njegov jemenski kolega Hussein Mahmmoud Arab. Time se konačno uklanja velika »crnu rupu« u odnosima dvora u Riyadhu i Sanne. Naime, nepostojanje jasne granične crte često je dovodilo do saudijsko-jemenskih oružanih sukoba.</p>
<p>Napori da se granica što prije obilježi došli su slijedom otkrića da se na tom širokom pograničnom području nalaze golema nalazišta nafte. Naime, da bi se krenulo s istražnim radovima moralo se prethodno jasno utvrditi na čijem se teritoriju podižu naftni tornjevi. Zbog toga je u lipnju prošle godine došlo do načelnog saudijsko-jemenskog sporazuma o utvrđivanju međusobne granice. Riječ je, kako se tvrdi, o najskupljem takvom pothvatu u dosadašnjoj povijesti Arapskog poluotoka.</p>
<p>Vrlo složeni zahvat utvrđivanja granice povjeren je specijaliziranoj njemačkoj tvrtki »Hansa Luftbild«. Cjelokupni posao koštat će Saudijsku Arabiju i Jemen 986 milijuna dolara. Predviđa se da će utvrđivanje i obilježavanje granice trajati više od 17 mjeseci. Riječ je o vrlo složenoj zadaći, budući da međusobna granica prolazi teško pristupačnim planinskim vrletima i bezvodnom pustinjom. </p>
<p>Prema tvrdnjama dvora u Riyadhu, Saudijska monarhija (jedina zemlja na svijetu nazvana po prezimenu vladajuće obitelji) ima 2,220.000 četvornih kilometara. Vlada u Sanni, pak, smatra da saudijski teritorij iznosi samo 1,850.000 četvornih kilometara. Dakle, u pitanju je teritorijalna »sitnica« od 370.000 spornih četvornih kilometara. Čiji je to višak ili manjak, utvrdit će njemački stručnjaci. No, veliko je pitanje hoće li to premjeravanje Arapskog poluotoka zadovoljiti naglo narasle saudijske i jemenske »teritorijalne apetite«. </p>
<p>Saudijska Arabija i Jemen spore se oko međusobne granice još od daleke 1930. Četiri godine kasnije, došlo je do prvog oružanog sukoba. Znatno jača i bolje opremljena saudijska vojska potukla je do »nogu« jemenske postrojbe. Ali nastojanje dvora u Riyadhu da Jemen dovede pod svoju krunu spriječili su u to vrijeme Velika Britanija i Italija. Mirovnim sporazumom iz Taifa (saudijski grad), potpisanim iste godine, tadašnja kraljevina Jemen uspjela je sačuvati neovisnost. Tijekom jemenske »republikanske revolucije« 1962., Saudijska Arabija, pribojavajući se istog »virusa«, pružila je otvorenu, ali nedovoljno neučinkovitu potporu jemenskim rojalistima. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Našem »patuljastom sindikatu« uskoro će pristupiti još 30 podružnica </p>
<p>Kako se u Ribićevu odgovoru (Predsjednici-kumovi »Preporoda« imaju članova koliko naša tri sindikata imaju aktivista, Vjesnik, 2. travnja 2001.) nađe barem ponešto od onoga što nije uvreda, neistina i privatnost, moj odgovor bit će opsegom skromniji od reagiranja kojim je izazvan.</p>
<p>Savez školskih sindikata je udruga u koju su uključeni Hrvatski školski sindikat Preporod i Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu. Najvećim postignućem Saveza u trogodišnjem djelovanju smatramo zajednički nastup u kolektivnom pregovaranju za osnovno školstvo. Suočen s činjenicom zajedničkog nastupa dva školska sindikata s više od stotinu podružnica Sindikat hrvatskih učitelja je prvo potpisao sa Savezom Sporazm o pregovaračkom odboru, a zatim od Sporazuma odustao i tako do današnjeg dana sve pregovore s poslodavcem za djelatnost osnovnog školstva vodio u neskladu s važećim zakonskim propisima. Sindikati udruženi u Savez surađuju mirno, bez potresa i međusobno se uvažavaju. Broj članova naših sindikata (oko 5000) objektivnom je preprekom našoj udruzi u nastupu prema poslodavcu. Srećom, svakim se danom povećava broj članova i Preporoda i Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu.</p>
<p>Oko Ribićevih »prvoboračkih« zasluga za osnivanje Preporoda, potpune istine radi, treba reći kako je Ribić pomogao osnivanje Preporoda, jer mu je tada bila potrebna organizirana sindikalna forma u opravdanoj borbi protiv financijskih malverzacija gđe. Mirjane Špoljar i Sindikata hrvatskih učitelja u čijem je Malom vijeću, uzgredno budi rečeno, tada sjedio današnji Ribićev sindikalni istomišljenik g. Dalimir Kuba. Ribić je u pravu kada vodstvo Preporoda naziva »ambicioznim« jer se samo takove osobe mogu prihvatiti posla da na sindikalnom planu iz »ničega« stvore »nešto«. Nešto novo i kvalitetno. Ribiću i ribićima usprkos.</p>
<p>Osobama, koje trenutno predvode sindikate udružene u Savez i samom predsjedniku Saveza, strana je, u javnom nastupu ali i privatno, mržnja prema bilo kome pa i prema čelnicima reprezentativnih sindikata. Ukazivali smo, a ukazivat ćemo i buduće, na propuste i promašaje školskih sindikata, i manjinskih i većinskih podjednako. Veći sindikat, barem tako mi to u našim sindikatima vidimo, ima veću odgovornost za stanje u djelatnosti koju predstavlja. Ako su plaće u školstvu najniže, unatoč tome što 70 posto zaposlenih ima visoku i višu stručnu spremu, postavlja se pitanje može li se školske sindikate, a osobito one reprezentativne, amnestirati od odgovornosti za takovo stanje? Nije problem u osobnim interesima sindikalnih čelnika, iako ima i toga, nego se radi o tome da nekoliko sindikalnih politika godinama ne daju rezultate a osobe koje osmišljavaju sindikalne aktivnosti ostaju i dalje na svojim mjestima. </p>
<p>Najperfidnije Ribićevo podmetanje jeste ono o Preporodovoj podršci Zakonu o plaćama u javnim službama. Preporod jeste podržao najavu uravnoteženja plaća u javnom sektoru i Preporod jeste podržao, u više navrata, »pravičan« Zakon o plaćama u javnim službama. Podrška Zakonu, čak i uvjetna, davana je Zakonu do trenutka dok se nisu pojavili rasponi koeficijenata i visine osnovice. Od toga trenutka stav Preporoda je poznat i u suštini se ne razlikuje od stava sindikalnog trojca Kuba-Ribić-Puljević. Ribićeva sklonost iznošenju kontradiktornosti vidljiva je najbolje u ocjeni uloge Preporoda u svezi s donošenjem Zakona o plaćama. Ribić će tako ustvrditi da je jedan, kako to on voli reći »patuljasti« sindikat, nanio »neprocjenjivu štetu« jer Zakona o plaćama, to se valjda želi sugerirati, ne bi ni bilo da je izostala načelna podrška »patuljastog« Preporoda.</p>
<p>Ribić je u pravu kada tvrdi da smo mi iz Preporoda »sindikalni gubitnici« jer su već godinama gubitnici svi oni koji rade u prosvjeti, od osnovnog do visokog školstva. Nažalost, mi živimo u šizoidnoj situaciji u kojoj se čak i osobe koje predstavljaju desetke tisuća gubitnika mogu osjećati dobitnički jer ničim ne dijete gubitničku sudbinu onih koji ih plaćaju. To i jeste jedan od razloga zašto u Preporodu zaziremo od profesionalizacije, jer strahujemo da bi nam se vrlo brzo moglo dogoditi ono na što su se Ribić i Kuba pokazali neotpornima. Dokle god budemo svakodnevno uzimali dnevnik u ruke i za vrijeme sata susretali se s učenicima, a za vrijeme odmora s kolegama nastavnicima, sigurno smo da će za nas u Preporodu cjelokupno školstvi biti gubitničko.</p>
<p>Na kraju, koristim ovu prigodu i javno pozivam gospodina Ribića da nam se naskoro pridruži u svečanom skupnom pristupanju tridesetak novih srednjoškolskih i osnovnoškolskih podružnica Preporodu. To je naš konkretan doprinos »preporodu Preporoda«, gospodine Ribiću. </p>
<p>ŽELJKO STIPIĆ predsjednik Glavnog vijeća Preporoda i </p>
<p>predsjednik Saveza školskih sindikata</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Suđenje »četvorki« u Ljubljani nema nikakve veze sa suđenjem Mirku Norcu</p>
<p>Ne mogu vjerovati da politički tako pismen i upućen čovjek kao g. Vilko Luncer iz Zagreba može uspoređivati suđenje »Četvorki« u Ljubljani iz 1988. s budućim suđenjem hrvatskom generalu Mirku Norcu u Rijeci 2001. godine. Radi se o potpuno različitim primjerima, pa mi dopustite da te razlike i pojasnim.</p>
<p>»Četvorka« u Ljubljani nikada nije bila optužena za navodne ratne zločine, jer tada rata nije bilo, niti su takvi ratni zločini bili mogući. Rat u Sloveniji počeo je mnogo kasnije, ljeti 1991. trajao je desetak dana i u njemu - navodno - nikakvih ratnih zločina nije bilo, a i broj civilnih žrtava bio je malen. Neki strani analitičari (W. Zimmermann, na primjer) optuživali su Slovence za njihov »separatizam i sebičnost«, ali ne i za ratne zločine. Slovenija je vodila obrambeni rat, a ako se u njemu i dogodilo nešto prljavo (ne znam, ne tvrdim) to je odavno prekrio debeli zaborav. Slovenija je na pragu ulaska u NATO i u EU.</p>
<p>I Hrvatska je jamačno vodila obrambeni rat i to protiv postrojbi JNA, kojima su na čelu mahom bili samo još Srbi i Crnogorci, te protiv srbijanskih parapostrojbi koje su dobivale nemalu podršku lokalnih Srba iz Hrvatske. Bitka za Gospić bila je žestoka i nemilosrdna, s obje strane. Nije se štedilo nikoga. Nema sumnje da su se dogodili i zločini prema civilnom stanovništvu, da je nestao stanovit broj civila Srba, ali i Hrvata, pretpostavljam onih koji su htjeli zaštititi svoje susjede, pa i članove iz miješanih obitelji. Kasnije general Mirko Norac bio je jedan od ključnih ljudi obrane Gospića. Njegova riječ se slušala. Rano je stekao veliku ratničku karizmu. Znao je biti tvrdoglav i isključiv, navodno i prema samom predsjedniku Tuđmanu. Trebao je biti smijenjen, a bio je »nagrađen« i promaknut u viši čin. Suđenje će pokazati je li sudjelovao i u izvršenju pojedinačnih ratnih zločina nad civilnim stanovništvom u Gospiću i Karlobagu u kasnu jesen 1991. ako je sudjelovao, bez obzira na svoje zasluge, karizmu i popularnost, treba biti suđen i osuđen. Kao i svaki drugi građanin Republike Hrvatske. Pravna država mora funkcionirati. Pravda mora biti jednaka za sve, bez obzira na nacionalnost, rasu, vjeru. To je credo demokracije i vladavine prava. </p>
<p>Ratne sudbine Slovenije i Hrvatske zaista se ne mogu uspoređivati. Ako se ne varam one prosvjede pred vojnim zatvorom u Ljubljani predvodio je g. Igor Bavčar, tada disident, a danas ministar za europske integracije u slovenskoj vladi. I ministar Janša postigao je veliku političku karijeru. Nema nikakve sumnje da je iza svega stajao i Milan Kučan, kao mudar i umjeren političar širokog svjetonazora. Kučan i Tuđman bili su političari potpuno različitih vrijednosti i vrijednosnih sudova. Oni su na različite načine »inspirirali« svoje narode i vodili ih, u ratu i u miru. Kučanu je vjerojatno najbliži bio Makedonac Kiro Gligorov, koji je svoju Domovinu uspio spasiti rata i ratnih razaranja, sve do nedavnih dana teškog zaoštravanja stanja s lokalnim Albancima i Albancima s Kosova.</p>
<p>Još će dugo, dugo vremena vrijediti proučavati kako se raspadala SFRJ i tko je u tome igrao kakvu ulogu. Pri tome, mišljenja sam trebala izaći iz već ustaljenih šablona i nametnutnih »uloga« i pogledati malo dublje, ispod »kože« samih aktera, pa će i neke ustaljene ocjene o događajima iz 1990/91. izgledati ponešto drugačije. I to je u interesu povijesti, jer se samo s odmakom većim od 10 godina može doći do istinitih zbivanja i njihovih aktera. </p>
<p>DR. VLADIMIR NEMČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Čemu tolike mistifikacije s popisom stanovništva?</p>
<p>Čitam u Vjesniku od petka, 6. travnja, 2001. (»Samopopisivanje izazvalo</p>
<p>smutnju«), a i u drugim hrvatskim medijima, o navodnim problemima oko popisivanja hrvatskih državljana u inozemstvu. U samom tekstu, međutim, može se isčitati da je problema moguće bilo - tamo gdje je bilo i ignoranstva.</p>
<p>Ja naravno ne mogu ocjenjivati kako je to bilo širom svijeta, gdje već sve Hrvata ima; ali mogu opisati osobno iskustvo u vezi s tim - kako je to meni bilo na ovdašnjim »zapadnim obalama«.</p>
<p>Znajući da dolazi vrijeme popisa stanovnika Hrvatske, pitao sam (e-mail preko Interneta) - meni najbliži - Konzulat Republike Hrvatske u Los Angelesu i tražio informacije o tome, sredinom ožujka. Promptno, već sljedećeg dana gosp. Hrvoje Petrušić iz Konzulata mi šalje natrag e-mail s uputstvima i prilogom - dvije forme: Pomoćna popisnica i Upitnik za kućanstvo. To sam jednostavno isprintao, zajedno sa suprugom ispunio i poslao redovnom postom natrag Konzulatu još istog dana! Danas u doba svekolike povezanosti preko Interneta - meni se čini kako popisivanje stanovništva ubrzano postaje zaista jednostavno i učinkovito, uz minimum truda!</p>
<p>Usput, popunjavanje popisnica je trajalo oko 15 minuta, pa se pitam otkud sve tolike priče o komplikacijama? (zaredali se članci u medijima u Hrvatskoj o svakovrsnim problemima!? - da li je to stvarno tako rašireno, ili neke novine ne mogu bez negativnih vijesti!?)</p>
<p>Nadalje, na zamolbu gosp. Petrušića - da pošaljem dalje svojim poznatima, ja sam to proslijedio na petnaestak adresa mojih prijatelja širom SAD i Kanade. Neki nisu o svemu tome znali, pa im je to poslano (opet Internet) dobrodošlo; neki su već bili u vezi s njima bližim konzulatima, a nekima će to popisivanje obaviti rodbina u Hrvatskoj. U svemu tome ima još jedna činjenica - ima ljudi kojima nije stalo do popisivanja iz raznih razloga.</p>
<p>Sve to, međutim, spada u slobodu izražavanja! Želim ovim putem, posebno izraziti zahvalnost uvijek susretljivim ljudima iz Hrvatskog konzulata (gosp. M. Munivrana, konzul; gosp. Hrvoje Petrušić, pomoćnik konzula) u Los Angelesu, koji su ovog puta pomogli i meni i Državnom zavodu za statistiku.</p>
<p>JOSIP KIRIGINBakersfield, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Humanitarne udruge - pastorčad hrvatskih medija</p>
<p>Mediji, kao najmoćnije sredstvo informiranja i oblikovanja javnoga mnijenja, predstavljaju važan čimbenik u procesu izgradnje demokratskog i civiliziranog društva. Kao takvi, moraju izražavati prava, želje i težnje građana, odnosno njihovo pravo na informaciju, te iznošenje mišljenja.</p>
<p> Nažalost, isuviše smo često svjedoci žalosne činjenice kako mediji kljaštre informacije i događaje, vezane upravo uz djelovanje volontera i humanitarnih udruga. Odnosno, usredotočuju svoju pozornost ponajviše na medijski eksponirane osobe i političke vođe. Takvim svojim pristupom, oni ne vrše u potpunosti ni svoju informacijsku, ni pedagošku, ni građansko integracijsku ulogu, već se ponašaju na način kojim se sve podvrgava logici efikasnosti i spektakla. O istinskom i trnovitom putu izgradnje civilnog društva saznaje se daleko premalo, tek u eventualnom nedostatku neke »ekskluzivnije« vijesti.</p>
<p>Kako se sređeno građansko društvo ne raspoznaje, niti gradi na razini političara i spektakla, shodno tome, potrebito je upozoriti na golemu važnost obznanjivanja i vrednovanja humanitarnog djelovanja, kao i njegova približavanja javnosti, posebice mlađim naraštajima. Danas, kad su u našem društvu stavljena na kušnju načela i svjetonazori, kad je jasna erozija društvenih odnosa i morala, hrvatskim medijima bi u skladu s takvim vremenom i potrebama, uloga humanitaraca morala postati bližom i razumljivijom.</p>
<p>Tim prije, što se toliko nastojimo prepoznati dijelom Europe na čijem popisu tema koje svakodnevno nalaze mjesta u većini njenih medija upravo prepoznajemo djelokrug humanitarnih, i njima srodnih organizacija. Poštivanje tih i takvih načela suvremenog društva, predstavlja važan indikator njegova razvoja. Stoga upućujemo javni apel svim hrvatskim medijima: Prepoznajte grčevite napore humanitaraca u cilju građenja pravednijeg, humanijeg i nadasve uljudbenijeg društva.</p>
<p>ZVJEZDANA STANČIĆnovinar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Razbijen lanac švercera ljudima </p>
<p>ČAKOVEC, 6. travnja</p>
<p> - Djelatnici Odjela kriminalističke policije Policijske uprave međimurske su u suradnji s Odjelom za suzbijanje organiziranog kriminaliteta Ministarstva unutranjih poslova i još tri policijske uprave razbili lanac krijumčara ljudi, organiziranog šverca i prebacivanja preko državne granice. </p>
<p>U četvrtak i petak djelatnici policije obavili su pretrage stanova i drugih prostorija, kao i vozila i osoba na ukupno 35 lokacija na području Međimurske, Varaždinske i Zagrebačke županije. Tom je prigodom oduzeto 45 mobilnih telefona, šest UKV veza, pet PC uređaja, 18 osobnih vozila koja su korištena pri protuzakonitom prebacivanju stranaca preko državne granice, a nađeno je i više vrsta oružja i streljiva te droge. Policija je pronašla i cigarete s poreznim markicama Federacije BiH, te veći broj dokumenata za koje se osnovano pretpostavlja da su krivotvoreni. </p>
<p>Kako je novinarima rekao Antun Kvakan, općinski državni odvjetnik u Čakovcu, 34 osobe su sprovedene u Istražni centar Županijskog suda u Varaždinu, a trojica su još u bijegu. Šef lanca i prvoosumnjičeni Dragutin Srnec (48), vlasnik lokala »Rio« u Malom Mihaljevcu kod Čakovca, trenutačno izdržava kaznu u zagrebačkom Okružnom zatvoru, zbog ranije počinjenog protuzakonitog prebacivanja preko državne granice. Drugoosumnjičeni je Berislav Borić (46) iz Zagreba. Njih se tereti da su organizirali zločinačku organizaciju, sve druge za sudjelovanje u njoj, a svima se stavlja na teret protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice. Policija je izračunala da su prošle godine i do prošle srijede uz novčanu naknadu preko granice iz Hrvatske u Sloveniju prebacili najmanje 900 stranaca i pri tome ostvarili protuzakonitu imovinsku korist u visini od 792.000 DEM. Svi uhićeni sprovedeni su u Istražni zatvor u Varaždinu, a predloženo je njihovo pritvaranje. </p>
<p>Na Vjesnikov upit Dragutin Cestar, načelnik Uprave Kriminalističke policije u Ravnateljstvu policije MUP-a kazao da je Hrvatska, kao i više europskih zemalja, ilegalne migracije i protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice prepoznala kao značajan sigurnosni problem. Dodao je da će specijalna policija, kao i druge službe MUP-a, i dalje, kada bude potrebno, obavljati poslove čuvanja i nadzora državne granice. Rekao je da ima naznaka da je razbijeni lanac imao veze s Josipom Lončarićem (45), hrvatsko-slovenskim tajkunom koji ima velik posjed u Leškovcu, u Međimurju. Policija je isključila da taj lanac ima veze s nedavnim ubojstvom umirovljenog policajca Franje Vodušeka (45) iz međimurskog sela Bukovca, čija je kćer Virginia Vodušek (20) do Lončarićeva uhićenja prošle jeseni živjela s njime kod LJubljane i ima s njim dijete. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Odvjetništvo se žali zbog puštanja Znaora i Denzića iz pritvora</p>
<p>ZLATAR, 6. travnja</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u petak je podnijelo žalbu Vrhovnom sudu na odluku vijeća Županijskog suda kojom je u srijedu iz pritvora na slobodu pušten Nediljko Znaor, koji se u pritvoru nalazio od 16. veljače prošle godine, više nije vlasnik Tehnomehanike koja se nalazi u stečaju, te nema više nikakvih ovlasti u poduzećima u kojima su počinjena kaznena djela zbog kojih mu se sudi, kao ni Božidar Denzić, koji također uhićen u veljači prošle godine, ali je bio pušten na slobodu, pa opet pritvaran. Zbog toga je Vijeće smatralo da ne postoji opasnost od ponavljanja kaznenih djela. </p>
<p>Vijeće Županijskog suda također nije uvažilo i to da je kazneno djelo počinjeno u posebno teškim okolnostima. Naime, rješenjem o produženju pritvora, koje se donosilo svaka dva mjeseca, a posljednji put početkom veljače ove godine, uvaženi su točka 3 i 4 članka 102. st. 1 ZKP-a u kojima se govori i mogućoj opasnosti od ponavljanja kaznenog djela i posebno teškim okolnostima počinjenja, te su te točke i temelj zadržavanja u pritvoru. Iako su branitelji optuženih Nediljka Znaora i Božidara Denzića uložili žalbu na odluku o produženju pritvora na dva mjeseca, Vrhovni sud 27. ožujka odbio je njihovu žalbu kao neosnovanu jer i dalje postoje okolnosti zbog kojih su optuženi trebali ostati u pritvoru. Takvo mišljenje Vrhovnog suda nije uvažilo sudsko Vijeće Županijskog suda, a očito su i više puta ponovljene riječi Nediljka Znaora pogodile pravo mjesto.</p>
<p> Naime, on je u više navrata ponovio kao i Božidar Denzić da su nepravedno pritvoreni, a Nediljko Znaor da je pri tome teško obolio, te da on nikome ništa nije dužan, što je,navodno, vidljivo iz toga što nitko njega osobno ne tuži za nekakve dugove i nema potraživanja prema njemu. Poduzeća koja su bila njegova, bila u privatna imovina s kojom je on mogao raspolagati kako je htio, pa ako su i propala, propala je njegova imovina, pri čemu je i on oštećen. Tako je i sam Nediljko Znaor prijavio potraživanja u Tehnomehanici u stečaju od koje vjerovnici za sada potražuju nešto manje od 400 milijuna kuna, a postoji mogućnost pristizanja i novih tražbina. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Kako je oružje iz Imotskoga stizalo IRI?</p>
<p>SPLIT, 6. travnja- Predstavnici britanske i irske policije u petak su doputovali u višednevni posjet Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji, te su se sastali s čelništvom Policijske uprave splitsko- dalmatinske i Istražnog centra splitskog Županisjkog suda. Kako Vjesnik doznaje, Irce i Britance zanima kakve su tehničke mogućnosti pribavljanja materijalnih dokaza protiv njihove četvorice državljana osumnjičenih za međunarodni terorizam i trgovinu oružjem između Hrvatske i Irske, koje je bilo namjenjeno IRA-i, a kojeg je djelić, sumnje se, prošlog srpnja pronađen u Dobranjama pokraj Imotskog. </p>
<p> Kako je Vjesnik već pisao, za pomaganje u međunarodnom terorizmu, na splitskom Županijskom sudu istraga je otvorena protiv rođaka Josipa (30) i Ante (33) Čubelić, kod kojih je u Dobranjama pronađena golema količina oružja, streljiva i eksploziva. U studenom 2000. godine splitsko je Županijsko državno odvjetništvo, prema novoj prijavi Policijske uprave splitsko-dalmatinske, zbog sumnje da su počinilio kazneno djelo međunarodnog terorizma pomaganjem, zatražilo proširenje istrage nad Josipom i Antom Čubelićem. Istražni zahtjev podnesen je nakon posebnog odobranje Državnog odvjetništva Republke Hrvatske. Naime, osnovano se sumnja kako je dobranjsko oružje dospjelu u Irsku te da su Irci, povezani s terorističkim akcijama IRA-e, koji su posljenje dvije godine boravili na ovim prostorima, bili u vezi s rođacima Čubelić. Splitsko tužiteljstvo nadležnima u Irskoj i Engleskoj tada je, posrestvom Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, uputilo zamolnicu za dostavljanje svih za ovu prijavu važnih materijala. Među ostalim zatraženi su i rezultati istrage koju su u vezi s osumnjičenicima iz Dobranja i njihovim vezama u IRA-i, proveli Irci i Englezi.Odgovor su, pretpostavlja se, predstavnici britanske i irske policije dostavili osobno. U međuvremenu je tužiteljstvo sudu predložilo razdvajanje predmeta, pa su spisi za nedozvoljeno držanje oružja pripala imotskom Općinskom državnom odvjetništvu, a za pomaganje u međunarodnom terorizmu splitskom Županisjkom državnom odvjetništvu, za što istraga još nije okončana. Rođaci su u siječnju ove godine, nakon šest mjeseci izašli iz pritvora.U siječnju je i Općinsko državno odvjetništvo u Imotskom, protiv rođaka i Josipova brata Tomislava Čubelića (24),podignulo optužnicu te predložilo produljenje pritvora, što Izvanraspravno vijeće imotskog suda nije prihvatilo. Trojka se u optužnici tereti da je od 1996. do 20. srpnja prošle godine u Dobranjama zajednički nabavljala i protuzakonito držala oružje, streljivo i eksploziv, kojeg su, dijelom, 12. srpnja pronašli splitski Specijalci. U arsenalu se nalazilo sedam ručnih raketnih bacača, RPG i tri mu pripadajuće rakete, barutna punjenja, 22 trotilska metka, 253 metra detonirajućeg i 15 metara sporogorećeg štapina, preko 3.500 različitih metaka te 32 kilograma gospodarskog eksploziva.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Još jedna optužnica protiv Miketića</p>
<p>ZLATAR, 6. travnja</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv Željka Miketića, bivšeg direktora poduzeća Miketić d.o.o. zbog osnovane sumnje da je teško oštetio svoje poduzeće. Naime, nakon provedene istrage, Miketića se sumnjiči da je 1998. i 1999. godine prodao 13 osobnih vozila više klase, a dobiveni novac nije polagao na žiro-račun poduzeća, već ga je zadržao za sebe. Tako nastala šteta procijenjena je na više od 1.900.000 kuna. </p>
<p>Iako je na početku istrage Željko Miketić izjavio da nije primao gotovinu, već se radilo o prodaji vozila osobama koje su kod njega imale oročena sredstva i s kojima je bio u poslovnim odnosima, neki od svjedoka tvrdili su da su mu iznose za vozila davali u gotovini, odnosno razliku između cijene vozila i iznosa koji su imali oročen kod njega, kao i da su mu doplačivali gotovinom pri zamjeni svojih jeftinijih za skuplja vozila. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Na prodaju ponudio krivotvorine</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača te kazneno djelo prijevare, kazneno je prijavljen Josip Kolar (50).</p>
<p>Naime, tijekom kriminalističke obrade koju su prošlog mjeseca započeli službenici Odjela za suzbijanje organiziranog kriminaliteta PUZ-a u suradnji s policajcima Šeste policijske postaje utvrđeno je kako je Kolar (policija je priopćila samo inicijale) u kolovozu prošle godine u osiguravajućoj kući »Allinaz Zagreb« osigurao trinaest umjetničkih slika raznih autora procijenjenih na 30 milijuna DEM. Osiguranje tih slika trebalo je poslužiti kao garancija za vjerodostojnost umjetnina koje su trebale biti zalog za podizanje kredita kod USB banke iz Zürichu.</p>
<p>Kolar je zatim početkom ove godine slike ponudio na prodaju preko galerije »Bek«, iako je znao kako je riječ o krivotvorevinama, čime ih je stavio u optijecaj bez suglasnosti nositelja autorskog prava.</p>
<p>Isto tako, kriminalističkom obradom utvrđeno je kako je Josip Kolar sredinom siječnja ove godine prevario Dragutina B. (54), podvališi mu sedam krivotvorenih umjetnina kao garanciju za vraćanje duga u iznosu od 35.000 DEM, koje je trebao vratiti još u studenome prošle godine.</p>
<p>Protiv varalice 19. ožujka podnijeta je redovitim putem kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sumnja se u milijunske prevare</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Postupajući po zahtjevu Općinskog dravnog odvjetnika policajci Sedme policijske postaje dovršili su u četvrtak kriminalističku obradu nakon što je Ravnateljstvo za robne zalihe Ministarstva gospodarstva RH podnijelo kaznenu prijavu protiv četrdesetčetverogodišnjeg Mladena Gložinića (policija priopćila samo inicijale), zbog milijunske prijavare u gospodarstvu.</p>
<p>Naime, prijavljeni Gložinić je kao ovlašteni zastupnik tvrtke »Zamalin« 5. veljače 1999. godine sklopio ugovor o kupoprodaji 1.500 tona pšenice iz robnih zaliha, a kao garanciju je priložio solemnizirane akceptne naloge, iako je znao da u trenutku dospijeća plaćanja na računu »Zamalina« neće biti sredstava iz kojih će se moći naplatiti potraživanje.</p>
<p>Pšenicu koju je preuzeo 25. ožujka pretprošle godine »Zamalin« do danas nije platila, pa je Ravnateljstvo za robne zalihe Ministarstva gospodarstva na prijevaran način oštećeno za 1.070.249 kuna.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade Mladen Gložinić je bio nedostupan policiji, pa je po nalogu zagrebačkog Županijskog suda 9. siječnja ove godine za njim raspisana tjeralica zbog više počinjenih kaznenih djela prijevare u gospodarskom kriminalitetu. Pored toga, u tijeku je još nekoliko kriminalističkih obarad u kojima je osumnjičen za prijevare. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Dalmatinski hotelijeri nemaju čime pripremiti sezonu </p>
<p>Umjesto državne potpore, hotelijeri su dobili nulti PDV za doznake iz inozemstva, od čega će efekti biti dva i pol puta veći nego da im je ostala državna potpora, kaže Veljko Ostojić, zamjenik ministrice turizma / Zašto hotelijeri ne mogu dobiti kratkoročni kredit iako novca imaju i HBOR i poslovne banke? Jednostavno zato što, poučeni hotelijerskim nevraćanjem dugova, nitko od njih ne želi preuzeti rizik posudbe</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Hotelijeri još ne znaju hoće li od banaka dobiti kratkoročne pozajmice kako bi se kvalitetnije pripremili za ljeto, iako je do početka turističke sezone preostalo tek desetak dana. Tradicionalne državne potpore ove su godine izostale zato što je hotelijerima omogućena porezna povlastica da se na sve inozemne doznake primjenjuje nulta stopa PDV-a. No hotelijeri se žale, pogotovu dalmatinski, na nestašicu novca, odnosno očekuju kratkoročnu pomoć kako bi u preostali mjesec-dva do zahuktavanja sezone nabavili namirnice i inventar koji im nedostaju, uredili objekte i isplatili zaostale plaće. </p>
<p>»Mi u Istri uglavnom nemamo problema s pripremom sezone, ali ih imaju oni u Primorju, a pogotovu oni u Dalmaciji. Nedavno smo razgovarali s ministricom turizma i ona nam je obećala da ćemo dobiti kratkoročne pozajmice u roku od sedam dana, ali, eto, one još ne stižu«, rekao nam je Ivan Šorić, prvi čovjek Hrvatske udruge hotelijera. Kako će se pripremiti sezona ako kratkoročna sredstva uopće ne stignu? »Sezona će se uvijek 'iznijeti', no razlika je ako se priprema u normalnim uvjetima ili ako se improvizira«, kaže Ivan Šorić. </p>
<p>Improvizacije su, podsjetimo, obilježile i proteklu godinu, a sezonu su spasili prije svega avansi stranih partnera. No kako prošle godine nije bila na snazi nulta stopa PDV-a za doznake iz inozemstva, turističkoj je branši pripalo 150 milijuna kuna državne potpore. </p>
<p>»Mislim da u svemu ovome nema ništa sporno. Umjesto potpore, hotelijeri su dobili nulti PDV za doznake iz inozemstva, i po njihovu izračunu efekti od toga bit će dva i pol puta veći nego da im je ostala državna potpora. Kratkoročne pozajmice nemaju mnogo veze s tim«, istaknuo je za Vjesnik Veljko Ostojić, zamjenik ministrice turizma. </p>
<p>U čemu je onda problem i zašto hotelijeri ne mogu dobiti kratkoročni kredit iako novca ima i HBOR, a i poslovne banke? Problem je u osiguranju kredita jer ni HBOR ni poslovne banke, poučeni hotelijerskim nevraćanjem dugova, ne žele ponovo preuzeti rizik i izdati kredite koji bi mogli ostati nevraćeni. Podsjetimo da je velik broj dalmatinskih turističkih tvrtki prezadužen i da više nemaju što ponuditi kao osiguranje kredita jer im dugovi nerijetko premašuju temeljni kapital. Osim toga, odobravanje kredita i dalje podrazumijeva kompliciranu birokratsku proceduru, a hotelijeri traže da se sve pojednostavni i ubrza te da se krediti osiguraju samo mjenicama. </p>
<p> Iz visokih turističkih izvora (željeli su ostati anonimni) doznajemo da HBOR ima novca za pozajmice turističkom sektoru, i to uz kamate od sedam posto, ali želi da te pozajmice idu preko poslovnih banaka. Time bi HBOR umanjio svoj rizik posudbe. S druge strane, poslovne banke ne žele biti posrednik u ovoj transakciji jer je rizik prevelik, a i njihov bi postotak zarade iznosio tek oko dva posto. Naime, poslovne banke, kao što smo već istaknuli, imaju i svoje novce, a plasman vlastitih sredstava donio bi im i veću zaradu. To je, dakle, uz sporne garancije za vraćanje kredita i presudan razlog što hotelijeri još čekaju hoće li dobiti kakve novce za pripremu sezone ili ne.</p>
<p> Antun Plenković, član Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice, nedavno je izjavio da je ovo prva sezona otkada je turizma u Hrvatskoj da hotelijeri neće dobiti nikakvu državnu pomoć za pripremu sezone. Podsjetio je na činjenicu da je Dalmacija imala mnogo više ratnih šteta od ostatka turističke Hrvatske i da se jadranski turizam ne bi smio jednako tretirati barem još nekoliko idućih godina. </p>
<p>Činjenica je, međutim, da dalmatinski hotelijeri jedva preživljavaju svih ovih godina i da im je vraćanje dugova bankama bilo zadnje na listi prioriteta. No i bez obzira na to, banke su u posljednjih nekoliko godina jako omastile brkove zahvaljujući, među ostalom, i turističkom sektoru (da i ne spominjemo koliko je novca hrvatskih poreznih obveznika otišlo u sanacije banaka koje su poslije prodane strancima, a da stari krediti prema turističkim poduzećima nisu obrisani).</p>
<p>Rasplet situacije? »A što da vam kažem - kad počne gorjeti, mi ćemo gasiti«, tvrdi naš izvor, no pitanje je mora li baš svaka sezona počinjati na isti - konfuzan način?</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>PBZ u 2000. odobrila građanima 57 posto više kredita </p>
<p>Privredna je banka Zagreb u prvoj godini poslovanja sa strateškim partnerom, Intesom BCI, i godini u kojoj je pripojila Krapinsko-zagorsku banku te preuzela većinski udio Međimurske banke, zabilježila brži rast depozita (43,2 posto) od onoga koji je ostvaren na razini cjelokupnoga bankarskog sustava u Hrvatskoj (31,5 posto), kazao je Prka </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Glavna skupština Privredne banke Zagreb u petak je prihvatila prijedlog Uprave i Nadzornog odbora da se dioničarima isplati dividenda u iznosu od 9,2 kune po dionici ili 37 posto dobiti banke ostvarene u 2000. godini. Inače, nominalna je vrijednost jedne dionice PBZ-a 100 kuna. </p>
<p> »Financijski rezultati poslovanja značajno su se poboljšali u odnosu na 1999. Dobit Grupe PBZ za 2000. više je nego udvostručena i iznosi 406 milijuna kuna, a dobit je banke 379 milijuna. Ukupna je aktiva porasla za 31 posto, na 22,3 milijarde kuna. Kapitalna je adekvatnost izrazito visoka - 18,38 posto, prinos na prosječni kapital Grupe 17,74 posto, a prinos na ukupnu prosječnu aktivu dva posto«, istaknuo je predsjednik Uprave PBZ-a Božo Prka.</p>
<p>O prvoj godini poslovanja PBZ-a sa strateškim partnerom, Intesom BCI, i godini u kojoj je pripojila Krapinsko-zagorsku banku te preuzela većinski udio Međimurske banke, Prka naglašava kako je zabilježen brži rast depozita (43,2 posto) od onoga koji je ostvaren na razini cjelokupnoga bankarskog sustava u Hrvatskoj (31,5 posto). I krediti PBZ-a rasli su brže nego što to pokazuju brojke za cijeli sustav - dok su potraživanja od poduzeća porasla za 1,8 posto, a rast potraživanja od građana iznosio 21 posto na razini sustava, Privredna je banka plasirala poduzećima više za 13,2 posto, a građanima više za 57,3 posto nego u godini ranije. Tijekom prošle godine tržišni je udio Grupe porastao na 20 posto. </p>
<p>Aktivnom ulogom na deviznom tržištu, tržištu novca te primarnom i sekundarnom tržištu vrijednosnih papira banka se, po Prkinim riječima, nametnula kao market maker. Uz postojeći PBZ Novčani fond, prošle je godine osnovan i International Bond fond s namjerom da se omoguće ulaganja u prvoklasne svjetske vrijednosnice, a namijenjen je prije svega institucionalnim investitorima. </p>
<p>Opisujući makroekonomska kretanja Prka je naglasio kako će privatizacija javnih poduzeća i poduzeća u većinskom vlasništvu države te snižavanje javne potrošnje rezultirati efikasnijim i konkurentnijim realnim sektorom. Upozorio je na izostanak stranih direktnih investicija, što »pokazuje da trebamo ustrajati na putu stvaranja gospodarskih uvjeta kakvi postoje u razvijenim zemljama - makroekonomska stabilnost, pravna sigurnost i zaštita vjerovnika, ulagačka neutralnost i stabilnost poreznog sustava«. Prošla je godina, podsjetio je, donijela kvalitetne promjene u hrvatskom bankarstvu kada je privatizacijom triju najvećih državnih banaka udio privatiziranih banaka u Hrvatskoj porastao na 80 posto. Spomenuta je i ulogu PBZ-a u mirovinskoj reformi, u koju PBZ ulazi u suradnji s Croatia osiguranjem. U pripremi je osnivanje društva za upravljanje mirovinskim fondom s kojim banka namjerava zauzeti značajnu poziciju na tom tržištu financijskih usluga.</p>
<p> Banka je, rečeno je, bila aktivna u pružanju podrške klijentima u njihovu poslovanju u zemljama bivše Jugoslavije, u što će se uključiti i ponovno otvoreno predstavništvo Intese BCI u Beogradu.</p>
<p> Skupština, kojom je predsjedao predsjednik Nadzornog odbora PBZ-a Enrico Meucci, prihvatila je financijska izvješća i dala razrješnice članovima Uprave i NO za poslovnu 2000. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Ugovor HŽ-a i Končara o modernizaciji 12 lokomotiva vrijedan 19 milijuna DEM </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Generalni direktor Hrvatskih željeznica Marijan Drempetić i predsjednik uprave koncerna Končar Darinko Bago u petak su potpisali više od 19 milijuna DEM vrijedan ugovor o modernizaciji 12 HŽ-ovih električnih lokomotiva.</p>
<p>Končar je za ovaj posao izabran na međunarodnom natječaju (druga je bila ponuda Siemensa), a kako je istaknuo Drempetić, cijeli je projekt pokriven sredstvima Europske banke za obnovu i razvitak. Ugovor će se realizirati u sljedećih 15 mjeseci, a prva je isporuka u rujnu ove godine.</p>
<p> Kako je rekao Bago, Končar, odnosno tvrtka u njegovu sastavu (Končar-Električne lokomotive) već je ranije uspješno modernizirao jednake ili slične lokomotive za Željeznice BiH, te bugarske, rumunjske i turske željeznice, a u pripremi je i modernizacija triju HŽ-ovih lokomotiva koje će nakon toga biti prodane Makedonskim željeznicama. Postojeće diodne lokomotive stare između 16 i 20 godina Končar će u suradnji s Tvornicom željezničkih vozila Gredelj modernizirati, odnosno bit će tiristorizirane i imat će mikroprocesorsko upravljanje, automatsku regulaciju brzine kretanja vlaka i protukliznu zaštitu, a sve u skladu sa standardima ISO 14.000. Očekuje se da će nakon toga lokomotive voziti daljnjih 15 godina do brzine od 160 kilometara na sat. Usput, kako je rečeno, životni vijek jedne električne lokomotive je oko 40 godina. Inače, troškovi modernizacije po lokomotivi iznose oko 1,55 milijuna DEM, dok cijena novih lokomotiva iznosi između četiri i pet milijuna DEM. </p>
<p> Inače, redukcija prometa tijekom rata, a i danas, u usporedbi s prometom prijašnjim opsegom prometa, uzrokovala je veliki višak lokomotiva izmjeničnog sustava napajanja, a od ukupno 113 takvih lokomotiva koliko ih danas ima HŽ, dugoročnije će biti potrebno oko 55 do 60, kažu u HŽ-u. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Rekategorizacija hotela približava nas mediteranskim standardima</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Budući da je brojka hotelskih objekata koji nose najniže kategorizacijske oznake poražavajuća, Ministarstvo turizma i španjolska konzultantska tvrtka THR kreću u rekategorizaciju hrvatskog hotelijerstva. Prva faza projekta trebala bi biti dovršena u sljedeća četiri mjeseca, najavljeno je u petak na konferenciji za novinare u Ministarstvu turizma.</p>
<p>Prema koncepciji nove kategorizacije, hotelijerima će se, među ostalim, omogućiti dodatna, dobrovoljna kategorizacija za hotele koji se žele specijalizirati za određene vrste ponude (poslovni hoteli, obiteljski hoteli i sl.). Takvi će se hoteli kategorizirati s dodatnim elementima vezanima uz specijaliziranu ponudu. Osim toga THR, koji je djelomično sudjelovao u kategorizaciji hotela u Španjolskoj, Švicarskoj, Malti, Sloveniji..., predlaže i posebnu dodatnu kategorizaciju za oznaku kvalitete kojom će se u svakoj kategoriji označavati hoteli koji se pored svih obveznih elemenata ističu i posebnom kvalitetom (ta bi oznaka, dakle, trebala značiti dodatnu preporuku za tržište). Pritom će se voditi računa da sama rekategorizacija ne prouzroči velike dodatne troškove hrvatskom hotelijerstvu. »Naš je sustav aktualne kategorizacije prerigorozan i imamo premali broj hotela sa tri, četiri i pet zvjezdica. Rekategorizacijom ćemo se približiti mediteranskim standardima«, izjavila je ministrica turizma Pave Župan Rusković. Dodala je da postoji velika mogućnost da se rekategorizacijom dobar broj hotela koji trenutno imaju dvije zvjezdice prebaci u višu kvalitativnu kategoriju. </p>
<p>Rečeno je, međutim, da za uspjeh i položaj hotela na tržištu nije bitan samo broj zvjezdica, već i brojni drugi elementi koji se ne mogu propisati i kategorizirati. Ministrica turizma i doministar Veljko Ostojić, ponovili su stajalište koje ih dovodi u sukob s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem. Ministarstvo turizma, naime, ostaje pri prijedlogu da se okućnice oko hotela i kampova radije daju u najam ili koncesiju nego da se privatiziraju (vrijednost tih površina je oko četiri milijarde DEM-a). (D.Verković)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Balenović: Dio menadžmenta Ine zbog provizija forsira vanjske prijevoznike</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - »Dio menadžmenta Ine je povezan s nekim autoprijevoznicima pa umjesto da koriste vlastite autocisterne za prijevoz goriva, zbog provizije od desetak milijuna maraka godišnje unajmljuju i preskupo plaćaju tuđe«, izjavila je u petak na konferenciji za novinare Vesna Balenović, specijalist za ekonomske poslove u Uredu izvršnog direktora Ine za rafinerije, veleprodaju i trgovinu.</p>
<p>Konferenciju je organizirala nakon što je Uprava Ine u četvrtak opovrgla njene dosadašnje tvrdnje o navodnim malverzacijama u toj tvrtki i najavila da će je tužiti sudu. Svoje je tvrdnje nastojala argumentirati brojnim dokumentima što ih je predočila novinarima, a najavila je da će ih dostaviti i Državnom odvjetništvu. </p>
<p>Tako je ustvrdila da je Ina lani za prijevoz goriva platila vanjskim prijevoznicima 153 milijuna kuna, za što bi mogla kupiti 115 novih cisterni. Na tvrdnje čelnika Ine kako im je njihov savjetnik za restrukturiranje predložio kao povoljnije rješenje angažiranje tuđih cisterni kazala je da ta agencija radi za svoj profit pa ispunjava želje poslodavca. Možda Shell i druge svjetske kompanije također koriste tuđe autocisterne, ali ih sigurno ne preplaćuju kao što to, kazala je, radi Ina. Jer hrvatska naftna kompanija, primjerice, po njenim riječima, vanjskim prijevoznicima prijevoz goriva u Srbiju i Crnu Goru plaća nekoliko puta više nego da to radi vlastitim cisternama. A usporedbe Inina troška za korištenje tuđih cisterni i ponude za iznajmljivanje vrhunske autocisterne s gorivom, plaćom vozača i ostalim troškovima pokazuje da vanjskim prijevoznicima svaki dan rada za Inu donosi čistu zaradu od tisuću maraka, što znači oko 25 tisuća maraka mjesečno, pa nije ni čudo da uz tako dobre zarade vrlo brzo otplate svoje cisterne i ostvare veliki profit, kazala je V. Balenović.</p>
<p>Također je navela da je Ina 1999. godine 56 posto goriva prevozila cestama te da je taj postotak, kad se uračuna i prijevoz u susjedne zemlje, već oko 90 posto, kako bi se osiguralo više posla za vanjske prijevoznike. Zbog istog razloga, rekla je, vozači Ininih cisterni, mnogo dulje čekaju punjenje u rafinerijama od vanjskih, a napomenula je i da neki prijevoznici prvo od Ine dobiju posao, a onda ga za njih obavi druga tvrtka čije cisterne ne zadovoljavaju propisane uvjete. </p>
<p>Istaknula je i da neki od direktora u Ini, zbog navodnih dogovora s vanjskim prijevoznicima, ne inzistiraju na promptnoj naplati prevelikih gubitaka u transportu, nego, štoviše, umjesto da otkažu suradnju takvim prijevoznicima, puštaju da Inina potraživanja zastare. Na sličan se način, tvrdi, zanemaruju i veliki gubici u prijevozu vlastitim cisternama. (Ž. Bukša)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Brojni zainteresirani ulagači na gospodarskom forumu u Šibeniku</p>
<p>ŠIBENIK, 6. travnja</p>
<p> - Prvi županijski gospodarski forum započeo je u petak s radom u hotelu Solaris, gdje se okupilo oko 130 zainteresiranih poduzetnika sa županijskog područja, te gostiju i potencijalnih ulagača.</p>
<p>Skup je pozdravio župan Gordan Baraka , u ime Ministarstva gospodarstva govorio je Božidar Trobentar, u ime Ministarstva turizma Davor Njirić, Željka Gudelj-Velaga u ime Ministarstva poljoprivrede, a Dragica Karaić ispred Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Gospodarski forum, čiji su organizatori županija i Centar za poduzetništvo, radi na temu razvojnih perspektiva županijskog gospodarstva, a skup s radom završava u subotu kada će se organizatori oglasiti i sa zaključcima. </p>
<p>Goran Šarić, predstavnik svjetske korporacije »VIA Maris«, koja predstavlja konzorcij međunarodnih ulagača, predstavio je projekt mogućeg ulaganja i dokapitalizacije šibenske luke koja bi za nekoliko godina mogla prekrcavati više od milijun tona tereta, a danas prekrcava svega oko 600 tisuća tona. O slobodnim carinskim zonama zanimljivo je izlagao dr. Ivan Miloš, inače predsjednik Hrvatske udruge slobodne zone. Zakon o slobodnim zonama još nije ugledao svjetlo dana, a neprolaznu je ocjenu dobio nedavno na Vladinoj koordinaciji jer je predstavnik Ministarstva pomorstva rekao da takve zone ne trebaju Hrvatskoj. Iskustva Turske, Poljske, Mađarske, Češke i drugih zemalja govore suprotno, tvrdi Miloš, koji je izradio najnoviji prijedlog Zakona o slobodnim zonama. On se ujedno žestoko protivi nakani Carine koja predlaže drugačiji način poslovanja s carinskim dozvolama u takvim zonama.</p>
<p>Željko Samardžić, predstavnik njemačke tvrtke Umveltkontor, predstavio je projekt svoje firme koja je zainteresirana na dvije lokacije u Šibeniku podići vjetroelektrane snage pet megavata, u što bi se investiralo između 25 i 30 milijuna maraka. Tvrtka je spremna ulagati i u infrastrukturu objekta i u čistu tehnologiju. Dr. Ivan Bačić, član Uprave osječkoga IPK-a, govorio je o njihovoj zainteresiranosti za proizvodnjom i preradom pršuta u Drnišu, a hrvatsko-kanadsko udruženje iz Ontaria zainteresirano je za izgradnju mini turističkog grada na šibenskom području. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Odbijena ponuda za dubrovački hotel Palace od četiri milijuna dolara</p>
<p>DUBROVNIK, 6. travnja</p>
<p> - Usprkos primamljivoj ponudi od četiri milijuna američkih dolara što su je za kupnju dubrovačkog hotela Palace ponudili Peter Vlasic i Henry Kallan iz SAD-a, ta će hotelska kuća, po svemu sudeći, još neko vrijeme pričekati novog vlasnika. Naime, nakon izvanredne skupštine dioničara HTP »Maestral«, u sklopu kojega posluje Palace, Uprava je povukla prijedlog o prihvaćanju spomenute ponude, i to zato, rečeno je medijima, što nije zaključen predugovor jer je ponuda, koja je inače prethodno ocijenjena kao najpovoljnija, od strane ponuditelja navodno izmijenjena. Novinari su ostali prikraćeni za odgovor u kojem je dijelu došlo do izmjena zbog toga što je riječ, kažu u Upravi »Maestrala«, o poslovnoj tajni. Javni natječaj za prodaju Palacea, podsjećamo, otvoren je još lanjskoga listopada, s početnom cijenom od sedam milijuna njemačkih maraka. Između dvije ponude, od kojih je jedna bila pismo namjere Lovra Misira, kao povoljnija je odabrana ona Vlasica i Kallana. Sam Vlasic je, pak, novinarima kazao kako još nije zaprimio službenu obavijest o odbijanju ponude. Dodao je, međutim, i da mu nije poznato da je bilo što mijenjano u ponudi te da su oni i dalje, usprkos trenutačnoj situaciji, zainteresirani za ulaganja na dubrovačkom području. Što će, pak, na cjelokupnu situaciju oko odbijanja ponude odgovoriti Hrvatski fond za privatizaciju, koji navodno odlučuje o prodaji dionica poduzeća HTP»Maestral«, dok je odluka o nekretninama na Upravi i Nadzornom odboru, bit će poznato tek idućega tjedna. Naime, neslužbeno doznajemo da je »predmet« oko Palacea HFP »tek zaprimio«, zbog čega je nemoguće bilo što konkretno reći prije ponedjeljka. (K. C.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Roditelj ostaje bez prava na skrb o djetetu i ako mu omogući pristup oružju!</p>
<p>Dijete do sedme godine mora doznati samo da je posvojeno, a ne i tko su mu biološki roditelji / Roditelji se ne mogu odreći roditeljske skrbi, iako im to pravo može biti ograničeno, ili oduzeto, radi dobrobiti djeteta / Sužen krug srodnika koji mogu sklopiti brak </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Iako je u javnosti stvoren dojam da izmjene i dopune Obiteljskoga zakona, koje je Vlada poslala u Sabor, donese velike novine, sve su većinom kozmetičke ili tehničke naravi. Točnije dopunjuju nedorečenosti koje su u praksi stvarale probleme. Tako je s odredbom koja je izazvala najviše pozornosti, a prema kojoj su roditelji-posvojitelji djetetu dužni reći da je posvojeno prije nego što krene u školu, odnosno do sedme godine života. Takva odredba, naime, već postoji u Obiteljskome zakonu i trebala bi se primjenjivati, ali je u njemu ostalo nedorečeno tko će i kako upozoravati roditelje na tu dužnost, te što ona točno podrazumijeva, obrazlažu u Ministarstvu rada i socijalne skrbi.</p>
<p> Posvojitelje bi na to ubuduće trebali podsjetiti centri za socijalnu skrb, pri čemu treba upozoriti da iskustva pokazuju kako su u mnogim centrima to činili i do sada. No dijete do sedme godine mora doznati samo da je posvojeno, kaže se u izmjenama Zakona, a ne i tko su mu biološki roditelji. Ako je pak u pitanju posvojenje djeteta starijeg od sedam godina, ono tu informaciju mora dobiti od roditelja najkasnije neposredno nakon zasnivanja posvojenja.</p>
<p>Prema Obiteljskom zakonu, dijete koje izgubi roditelja i ima očuha ili maćehu ima pravo na to da ga oni uzdržavaju, jednako kao i svoju djecu. No, prema novim pravilima, prvi na redu kod obveze izdržavanja bit će ipak djed i baka djeteta, pa tek onda očuh ili maćeha. Osim toga, jednako kao što centar za socijalnu skrb roditeljima koji zlostavljaju dijete ili ga zanemaruju može zabraniti da mu se približavaju, po novome bi to mogli izreći i djedu i baki. </p>
<p> Za roditelje ili djedove i bake kojima je izrečena takva zabrana, a ne poštuju je, u izmjenama Zakona predviđene su i novčane kazne. Novost u Zakonu bila bi i odredba prema kojoj se roditelji (sami) ne mogu odreći roditeljske skrbi, iako im to pravo može biti ograničeno, ili oduzeto, radi dobrobiti djeteta. Na snazi ostaje čitav popis slučajeva u kojima se to može učiniti - primjerice ako roditelj spolno zlostavlja dijete, ili mu omogući pristup alkoholu i drogama. Prema izmijenjenom Zakonu, pravo na roditeljsku skrb moglo bi se oduzeti i roditeljima koji djetetu omoguće - pristup oružju!</p>
<p>Izmjenama će se donekle povećati i zaštita djece i odraslih žrtava nasilja, prije svega kad je riječ o zlostavljačima u obitelji - napokon je točno propisano što se smatra nasilničkim ponašanjem i tko su zlostavljači u obitelji. Tako je obiteljsko nasilje »svako duševno i tjelesno zlostavljanje, osobito drsko ponašanje ili ponižavanje«, ako su ga počinili bračni ili izvanbračni partneri jedno prema drugom, roditelji ili posvojitelji prema djetetu, drugi krvni srodnici u ravnoj lozi (primjerice djedovi, bake, stričevi, tete...), očuh ili maćeha djeteta, kao i bivši bračni ili izvanbračni članovi obitelji o kojoj je riječ. Podsjetimo i na nešto što već postoji u Zakonu i nije novost: svi smo dužni prijaviti nasilje, ili makar i samo sumnju da se ono događa u obitelji!</p>
<p>Zaštita djeteta povećava se i odredbom prema kojoj bi centar za socijalnu skrb kod pokretanja postupka mirenja supružnika u procesu prije rastave braka imao pravo donijeti odluku o tome s kim će dijete živjeti do okončanja tog procesa, te kada će ga i kako posjećivati drugi roditelj. U mnogo se slučajeva, naime, pokazalo kako roditelji oko toga u početku postigu dogovor, ali se djecom kasnije i manipulira. Centar u tom slučaju može odlučiti i o smještaju djece kod srodnika, u drugu obitelj ili u ustanovu, ako se procijeni da je to bolje za njega nego da odluku suda o tome s kim će živjeti nakon rastave roditelja čeka u vlastitome domu. Kod donošenja tih odluka, centar za socijalnu skrb mora uvažiti i mišljenje djeteta, te mu omogućiti da spozna sve okolnosti slučaja. Djelatnici centra za socijalnu skrb dužni su dijete suočiti i s mogućim posljedicama odluke koja bi uvažila njegovo mišljenje o tome s kim će živjeti. </p>
<p>Sukladno predloženim izmjenama, Ministarstvo rada trebalo bi osnovati i evidenciju osoba koje su lišene roditeljske skrbi, ili im je ona ograničena, što do sada nije bio slučaj. To će pomoći u slučaju preseljenja obitelji, ili u slučaju preseljenja osobe koja je lišena roditeljske skrbi, koja je dosad, u drugome gradu, u nekim slučajevima mogla ostvariti roditeljsko pravo nad djetetom zbog kojega je postupak oduzimanja prava pokrenut.</p>
<p> Skratio bi se i rok u kojemu centar mora dovršiti postupak posredovanja među bračnim partnerima koji su zatražili rastavu: dosad je mogao trajati od dva do šest mjeseci, a prema novome bi trajao najdulje tri mjeseca. U Ministarstvu rada kažu kako su se na to odlučili, jer se u praksi pokazalo da centri za socijalnu skrb taj rok nisu koristili za to da što češće rade s partnerima koji su se odlučili na razvod, nego za - što dulje odlaganje spisa u ladicama.</p>
<p>Mijenjaju se i pravila o tome u kojem slučaju sud osobama koje su lišene poslovne sposobnosti može odobriti sklapanje braka. Sudovi, tako, ubuduće dozvolu neće moći izdati osobi koja je u trenutku u kojem je taj zahtjev postavljen nesposobna za rasuđivanje, bez obzira što bi to, možda, i bilo u njenu interesu. S druge strane, sud i dalje može odobriti sklapanje braka osobama koje su lišene poslovne sposobnosti, ako se pokaže da one razumiju posljedice koje proizlaze iz tog čina i procijeni se da mogu ostvariti zadovoljavajuće partnerske odnose.</p>
<p> Izmjenama je sužen i krug srodnika koji međusobno mogu sklopiti brak, sa šestog na četvrti stupanj pobočne loze. Tako brak ne mogu sklopiti sestra i brat, polusestra i polubrat, dijete s (polu)tetkom ili (polu)stricem, kao ni bratići i sestrične, te djeca sestara i polubraće. Iznimno, sud može odobriti sklapanje braka između sestrične i bratića, te djece polusestara i polubraće. To je odluka koja se u praksi rijetko primjenjuje, samo da bi se zaštitila određena prava (na primjer nasljedno) srodnika koji su lišeni poslovne sposobnosti.</p>
<p>Prema prijedlogu o kojem će odlučivati Sabor, matičar će u trenutku sklapanja braka morati nositi svečanu odjeću, no o tome što se pod tim podrazumijeva izmjene Zakona ne kažu ništa. Odjeću, kao i iznos naknade za sklapanje braka izvan službenih prostorija, propisuje ministar mjerodavan za poslove uprave. Za sklapanje braka, ili izdavanje potvrde matičara na temelju koje se može sklopiti vjerski brak, mladenci se moraju obratiti matičaru mjerodavnom za mjesto u kojem žele sklopiti brak. Izmjenama Zakona trebalo bi se kvalitetnije riješiti i pitanje odabira prezimena koja će nositi osobe u braku. Tako bi sada bilo dopušteno da nevjesta i ženik, osim što imaju pravo odlučiti hoće li uz svoje prezime dodati i prezime bračnoga druga, mogu sami odlučiti i o tome koje će prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu. Izmjena je posebno značajna za osobe koje sklapaju brak u drugim državama ili znaju da će tamo živjeti, jer je dosad bilo problema pri upisu u strane isprave. U svijetu je, na primjer, uobičajeno da žena na prvo mjesto stavlja prezime supruga, pa onda svoje, dok se kod nas najčešće primjenjuje suprotna kombinacija.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Radnici će svoje plaće ipak morati potraživati sudski</p>
<p>Izmjenom Zakona o radu, ako poslodavac i ne isplati plaću, mora radniku do kraja mjeseca uručiti obračun plaće s kojim radnik može naplatiti plaću u ovršnom postupku izravno sa žiroračuna poslodavca/ Poslodavac ima pravo prigovora na rješenje o ovrsi, no sudski troškovi bi mu mogli biti skuplji od isplate plaća </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Oko 115.000 radnika u državi trenutačno neredovito prima plaću. Dosad su do svog novca mogli jedino u dugom sudskom sporu, a izmjenom Zakona o radu dobili su mogućnost da brže naplate zaostale plaće. Prema novome, ako i ne isplati plaću, poslodavac radniku mora do kraja mjeseca uručiti obračun plaće. S tom vjerodostojnom ispravom, radnik može plaću naplatiti u ovršnom postupku, odnosno izravno sa žiroračuna poslodavca.</p>
<p>Ovih je dana, međutim, izjava stručnjaka za radno i ovršno pravo, odvjetnika Ivice Crnića u jednom dnevnom listu, kako radnici i neće tako brzo i lako do zarađene plaće, uznemirila sindikate. Crnić je kazao da poslodavac ima pravo prigovora na rješenje o ovrsi, te da će radnik u tom slučaju morati svoje pravo ostvariti u parničnom postupku. </p>
<p>Naplata plaća brzom ovrhom, za što su se izmjenom zakona zauzimali sindikati, mogla bi se, dakle, pretvoriti u duge i skupe parnice. Jesu li sindikati preveslani ili su kreatori izmjene zakona takvu mogućnost nemarno previdjeli? </p>
<p>»Crnić se sada pravi generalom poslije bitke. Zašto to nije rekao na radnoj grupi Ministarstva rada i socijalne skrbi, koje je uz stručnjake Željka Potočnjaka i Marijana Ruždjaka angažiralo za pomoć i Crnića. Oni su trebali stručno uobličiti prijedlog da se izbjegne mogućnost izigravanja zakona«, žustro Crnićevu izjavu komentira glavni tajnik SSSH Vitomir Begović, koji je koordinirao rad na izmjeni ZOR-a, kao tadašnji predsjednik GSV-a. Točno je, kaže Begović, da se prigovor poslodavca na ovrhu zbog neisplaćenih plaća ne može isključiti iz ZOR-a. No ulaganje prigovora na obračun plaće, odnosno dokazni materijal, koji je dao sam poslodavac nije ni logično niti moralno, smatra Begović.</p>
<p> »Svako otezanje ovrhe ulaganjem prigovora i parnični postupak preskupo je, a tu će mogućnost zlorabiti samo poslodavci hazarderi i avanturisti. Prigovor, doduše, odgađa naplatu plaća, ali će poslodavac na kraju platiti skup sudski trošak za parnicu,« kaže Begović. Nije sve baš tako crno, jer ima načina da se doskoči nemoralu poslodavaca, nastavlja Begović, pa tako radnici mogu štrajkati, jer im ZOR sada daje pravo na štrajk zbog neisplaćenih plaća.</p>
<p> Poslodavac će, kaže Begović, morati razmisliti jesu li mu od isplate plaća skuplji sudski troškovi i srljanje u štrajkaški sukob s radnicima. Neki će poslodavci koristiti prigovor na ovrhu kako bi zbog praznog žiroračuna odgodili naplatu plaća. No i tome ima lijeka, kaže Begović, jer ako na žiroračunu nema ni kune, radnik će se moći naplatiti iz imovine poslodavca, pa je tako jedan radnik nedavno uspio naplatiti otpremninu pljenidbom automobila.</p>
<p>»Prigovor na ovrhu odgađa naplatu, ali poslodavca košta. Parnicu plaća onaj tko izgubi spor, a u ovom slučaju to je poslodavac, jer će sud prihvatiti obračun plaće kao njegovo priznanje duga,« kaže Dušanka Marinković-Drača, pravna savjetnica u Sindikatu energetike, kemije i nemetala. Ona ne vjeruje da će poslodavci često ulagati prigovor i nabijati si troškove, a obično ne daju prigovor niti kada im na žiroračun sjednu drugi klijenti kojima duguju. </p>
<p>Marinković ističe kako će uz obračun plaće kao vjerodostojne isprave, dođe li do parnice, postupak ipak biti brži nego dosad, jer će se točno znati koliko poslodavac duguje radnicima, pa se neće gubiti vrijeme na vještačenje. Ponekad će, drži Marinković, biti i dobro da poslodavac stavi prigovor na ovrhu. Ako je, naime, u krizi, a sve zaostale plaće se naplate ovrhom, mogao bi završiti u stečaju.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Pančić o zakonu o braniteljima: Prava se ne ukida, nego se neka uređuje restriktivnije</p>
<p>OSIJEK, 6. travnja</p>
<p> - Izgradnja stanova u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji intenzivirat će se, naglasio je ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić, koji je u petak nazočio okruglom stolu o »Zakonu o hrvatskim braniteljima i suradnji s udrugama«. Organizirali su ga osječki SDP i udruge proistekle iz Domovinskog rata. Ministar je održao i konferenciju za novinare u prostorijama osječkog SDP-a. Govoreći o Nacrtu prijedloga zakona o hrvatskim braniteljima, Pančić je podsjetio kako on mora biti daleko pravičniji od postojećeg, zaštititi sve stradalnike te osigurati skrb o socijalno najugroženijoj kategoriji hrvatskih branitelja. </p>
<p>Zakon je napisan u skladu s najvišim svjetskim standardima. Ukidanja prava neće biti, ali zakon neka od njih restriktivnije uređuje, kazao je Pančić. Ministar je govorio i o pitanju dodjele stanova te istaknuo kako je podnijeto 7.000 zahtjeva za dodjelu stanova invalidima do 40 posto tjelesnog oštećenja. U Osječko-baranjskoj županiji dodijeljena je 281 stambena jedinica, od čega samo u Osijeku 164 stana za ovu kategoriju stradalnika, naveo je Pančić. Na rješenje stambenog pitanja u Županiji čekaju 923 stradalnika, 173 čekaju na kupovinu kuće ili stana a njih 96 na izgradnju obiteljske kuće. </p>
<p>Hrvatska Vlada je prisiljena povlačiti i nepopularne poteze, no to je, zaključio je Ivica Pančić, sudbina svih reformskih vlasti. Primijetivši kako neki potezi neće naići na pljesak, upozorio je kako je intervencija u Zakon o hrvatskim braniteljima nužna, jer je temeljni problem u državi isplatiti mirovine, plaće i ostale socijalne naknade što se ne može učiniti, ako se proračun ne napuni. Poteze Ministarstva hrvatskih branitelja ne moraju svi pozdravljati, ali ono je na putu da skine ljagu s hrvatskih branitelja koju su im nanijeli pojedinci, koji su neka prava zloupotrijebili. </p>
<p>Predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata zamjerili su što im nije upućena službena verzija Nacrta prijedloga zakona o hrvatskim braniteljima, već je među njima kolalo više verzija. Kako je rekao Pančić, aktualna, radna verzija ići će na doradu, u što će se uključiti i Koordinacija udruga koje su s ministrom već potpisale ugovor o suradnji. Tek potom, usmjerit će ju se na adresu Vlade i Sabora. (Snježana Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>HSP traži proglašenje hrvatskoga morskoga gospodarskog pojasa</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Zastupnici HSP-a u saborsku su proceduru uputili prijedlog o proglašenju gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru. Na taj bi se način zaštitilo teritorijalno more i onemogućilo strancima da iskorištavaju hrvatske gospodarske resurse. Tonči Tadić istakao je kako Hrvatska ima pravo na to, a to je uostalom jedinstvena odluka svake države. Proglašenjem gospodarskog pojasa u Jadranskom moru očuvao bi se okoliš, sankcionirao krivolov, a Hrvatska bi imala i nadzor nad prijevozom opasnih materija. Na konferenciji za novinare zastupnici HSP-a upozorili su da se kočarenjem u tom pojasu sustavno uništava dno i stanište riba što se ni na koji način ne može popraviti. Inače taj dio Jadranskog mora sada većinom koriste talijanski kočari, ali i grčki, korejski i japanski. </p>
<p>Inače pravo na gospodarski pojas regulirano je Konvencijom UN-a o pravu mora iz 1982. godine. Gospodarski pojas pored morskog dna i podzemlja obuhvaća vodeni stub i površinu mora, ali ne i zračni prostor iznad njega. Nakon što ga proglasi, obalna država u njemu stječe »suverena prava« radi istraživanja, iskorištavanja i gospodarenja svim živim i neživim prirodnim bogatstvima, u koje u prvom redu spada ribolov. </p>
<p>Gospodarski pojas ili isključivu ribolovnu zonu od 200 milja širine proglasile su praktično sve obalne države u Crnom moru, na Baltiku, u Karipskom i sličnim morima posvuda na svijetu. Jedino ga nisu proglasile sredozemne obalne države uključujući i one na Jadranskom moru, uz izuzetak Egipta i Malte. </p>
<p>Na novinarsko pitanje zašto Hrvatska do sada nije proglasila gospodarski pojas, Miroslav Rožić kazao je da je razlog vjerojatno strah od Italije kojoj to ne bi odgovaralo. Osim toga, nastavio je Rožić, razlog je možda i taj što se prema nekom neutemeljenu mišljenju smatralo kako bi zbog toga Italija Hrvatskoj mogla praviti probleme pri ulazu u EU. (S. Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Čondić: Ili će vlast donijeti zakone koje narod traži ili će pasti</p>
<p>SPLIT, 6. travnja</p>
<p> - »Bahato kočoperenje haaških strvinara po Hrvatskoj, njihovo ponižavanje hrvatskog naroda putem isljeđivanja prvog čovjeka Hrvatske vojske, kao i najnoviji pokušaj imputiranja ratnih zločina u Oluji, označavaju početak završne operacije nakon koje među balkanskim plemenima ne bi bilo razlike, svi bi bili krivi, te bi se tako stvorili najnužniji preduvjeti za stabilizaciju i pridruživanje balkanskoj regiji«, kazao je u petak na konferenciji za novinare predsjednik Središnjeg nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, pukovnik Mirko Čondić, oštro osudivši »najnoviji udar haaškog suda na istinu i hrvatsku suverenost, a uz zdušnu pomoć marionetske vlasti Republike Hrvatske«. </p>
<p>Stožer drži kako su Vlada i cjelokupna vlast u Hrvatskoj vazalskom poslušnošću cjelokupnu dokumentaciju koja zanima sud njemu stavili na raspolaganje istodobno oslobađajući čuvanja državne tajne sve koji su predmet »haaške inkvizicije«. Tako su, smatraju u Stožeru, u Haagu završile sve zapovijedi o napadnim, bojnim djelovanjima, kao i svi planovi i izvješća o operacijama Oluja i Bljesak. </p>
<p>»Očito je da se inozemni i tuzemni krojači hrvatske politike osjećaju tako nadmoćnima pa više ni formalno ne vode računa o mišljenju hrvatskih ljudi. Pa zašto i bi, to je za njih rulja, ekstremisti, poražene snage i kriminalci. Jedini način da se zaustave i onemoguće planovi lomljenja kralježnice hrvatskog naroda i rastakanje nacionalnog ponosa je masovan izlazak na referendum i prisiljavanje vlasti da donese zakone koje narod traži. Ako neće, onda će morati pasti«, poručuje pukovnik Čondić. </p>
<p>Stožer je u petak predsjedniku Sabora uputio službeni zahtjev za prijam kako bi mu uručili 400.000 potpisa kojima se traži referendum. »Iako nije kršćanski, zadovoljni smo što balkanski krvnik Slobodan Milošević trpi patnju i poniženja, jer je to kap u moru u odnosu na hrvatske patnje i poniženja koja smo prošli zahvaljujući njemu i srpskom narodu koji ga je birao i podržavao«, kazao je u ime Stožera Čondić, upozorivši kako srpske vlasti Miloševića nisu optužile za ratne zločine. S druge, pak strane, Haag ga optužuje za Kosovo, najavljuje se tužba za BiH, ali agresiju na Hrvatsku, primjećuju u Stožeru, ne spominju. </p>
<p>Čondić se osvrnuo i na nerješavanje albanskog pitanja, tretiranje Hrvata u BiH »kao Kurda«, neodbacivanje velikosprske politike, želju za ukidanjem vojnog roka te činjenicu da je Hrvatska na desetke godina daleko od NATO-a. »Svi ovi događaji i pokušaji ne mogu se gledati odvojeno, oni pokazuju jasne namjere da se eutanazira hrvatska suverenost, a to je jedna od temeljnih vrijednosti Domovinskog rata i ovaj stožer će se svim raspoloživim sredstvima boriti da spriječi veleizdaju koja je na sceni«, poručuju iz Stožera. (I. Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Konvenciju EU-a o zaštiti manjina, treba doživljavati kao polazište, a ne kao maksimum prava </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - »Hrvatsko iskustvo manjinske politike u posljednjih deset godina u osnovi je antimanjinsko, čemu je u prilog išao rat i politika krajinskog separatizma. Broj pripadnika manjinskih zajednica u tom je razdoblju vjerojatno prepolovljen«, istaknuo je u petak Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV), drugoga dana međunarodne konferencije »Izazovi manjinske politike u Hrvatskoj danas«. Konferenciju su organizirali SNV, Zaklada Friedrich Naumann i Hrvatski pravni centar. </p>
<p>»Glavni je izazov za Hrvatsku i manjine danas da ima više interesa za manjinsku problematiku, jer Hrvatska mora ne samo imati manjine, nego ih i prihvatiti kao sastavni dio svojega identiteta«, ustvrdio je Pupovac, te dodao da bi nova manjinska politika trebala osuditi nasilje i ukinuti diskriminacijsku praksu, zajamčiti povratak izbjeglih pripadnika manjina, posebno Srba, omogućiti manjinsku samoupravu i pozitivnu diskriminaciju, te proporcionalnu participaciju u predstavničkim tijelima i tijelima vlasti. »Pred Hrvatskom sada stoji donošenje ustavnog zakona o manjinama, te sklapanje sporazuma s matičnim zemljama manjina kao što su srpska, bošnjačka i slovenska zajednica«, zaključio je Pupovac. </p>
<p>Predsjednik međunarodne znanstvene konferencije manjina Europe- ISCOMET, Silvije Devetak kazao je kako su manjine na prostoru bivše Jugoslavije uvjetovale rat i mir, odnose među državama i njihov demokratski napredak. »Za unaprjeđenje multietničkih pitanja ključni su zakonski okviri, ali i liječenje od ksenofobije, unaprjeđivanje stvarne demokracije, pomirenje među ljudima i stvaranje euro-regija«, rekao je Devetak. Konvenciju Europske unije o zaštiti manjina, zaključio je, treba doživljavati kao polazište, a ne kao maksimum manjinskih prava. </p>
<p>»U današnjoj Hrvatskoj sve se manjine osjećaju nespokojno i u strahu su od iščezavanja«, istaknuo je Stipe Šuvar, predsjednik Socijalističke radničke partije, te dodao da je to posljedica politike etnički čiste države, koja se vodila od 1990. do 2000. godine, a s kojom se još nije posve prekinulo. »Na sadašnjem će popisu stanovništva biti puno manji broj pripadnika manjina, posebno Srba, nego na popisu prije deset godina«, naglasio je Šuvar. Dodao je da smanjenje srpske manjine nije ovisilo samo o broju izbjeglih Srba, nego i o dijelu pripadnika te manjine koji su se zbog straha da se na njih ne upire prstom, izjasnili kao Hrvati. </p>
<p>»Govoru mržnje usmjerenom prema pripadnicima manjina uvelike su pridonijeli i mediji, koji su početkom '90.-ih postali poprište medijskog huškanja naroda«, ustvrdio je Rade Dragojević, novinar Novog lista. Posljednjih godina, zaključio je, ta se praksa promijenila, no, »iako je napuštena logika grubog medijskog linča, prešlo se na uporabu nešto sofisticiranijih mehanizama ponižavanja društvenih autsajdera«, rekao je Dragojević. (Anuška Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>SDA o popisu: Vlast želi smanjiti broj Bošnjaka u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - »Nezadovoljni smo načinom na koji se tretira bošnjačka nacionalna manjina pri popisu stanovništva u Hrvatskoj«, rečeno je u petak na konferenciji za novinare što ju je sazvala Stranka demokratske akcije (SDA). </p>
<p> »Informacije, koje stižu u središnjicu SDA, potvrđuju bojazan da će popis stanovništva poslužiti središnjoj vlasti u desetkovanju pripadnika bošnjačkog naroda, budući da brojni popisivači kažu kako ne postoji mogućnost opredjeljenja kao Bošnjak i ne žele upisati u popisnice narodnost Bošnjak, jezik bosanski i vjeru islam. Poznati su i slučajevi prekrajanja ispitnih listića, pri čemu se narodnost Bošnjak mijenja u Musliman, iako je Bošnjak nacionalna, a musliman vjerska pripadnost«, istaknuto je na konferenciji za novinare. </p>
<p>»Ne znam zašto se od tehničkoga pravi političko pitanje«, rekao je dr. Šemso Tanković, predsjednik SDA Hrvatske, dodajući da sve ovo upućuje na činjenicu da vlast želi smanjiti broj Bošnjaka u Hrvatskoj. Stranka će zato na svojemu izvršnom odboru sljedećeg tjedna donijeti odluku o službenoj reakciji. »Vjerojatno ćemo zatražiti pomoć međunarodne zajednice«, istaknuo je dr. Šemso Tanković, dodajući da se bez njezine podrške očito ne mogu mijenjati neke stvari na ovim prostorima.</p>
<p>Abdulah Muftić, predsjednik zagrebačkog ogranka SDA, rekao je kako su iscrpljeni svi pravni instrumenti te da su o neregularnosti pri popisivanju i o tome kako »nema stavke Bošnjak« obaviješteni i predsjednik države, predsjednik vlade i Ministarstvo pravosuđa, ali, nažalost, bez ikakva rezultata. </p>
<p>»Promjene Ustava poslužile su saborskom zastupniku Damiru Kajinu da Slovence i Bošnjake pokuša vratiti u Ustav, a osim IDS-a taj je amandman podržao i LS, ali velika ga je četvorka ignorirala«, rekao je Abdulah Muftić. Podsjetio je da je ime Bošnjak starije od imena mnogih drugih europskih naroda te zaključio: »Mislim da je sve ovo smišljeno da bi se pokazalo da je Bosna i Hercegovina srpska ili hrvatska zemlja«. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Vladina podrška programu hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Programom hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka, koji je prihvatila hrvatska Vlada, uveden je jedinstveni pristup stvarne i kvalitetne suradnje znanosti i industrije, te gospodarstva u cjelini, priopćilo je u petak Ministarstvo znanosti i tegnologije.</p>
<p> Programom se, ističe Ministarstvo, uspostavlja nova kvaliteta razvojnoistraživačkog sustava i izbjegavaju se institucijske zapreke u uspostavi novih odnosa. </p>
<p> Smisao je Programa, s dokumentima koji iz njega slijede, integracija znanstvene i tehnologijske politike i njezina usmjerenost na povezivanje javnog znanstvenoistraživačkog sektora i gospodarstva u cilju promicanja na znanju utemeljenog gospodarstva, ali i smišljeno savladavanje strukturnih problema dosadašnje znanstvene politike, koja nije uvažavala tehnologijsku i inovacijsku politiku, navodi Ministarstvo. </p>
<p> Pritom se ističe da se Programom utvrđuje inovativni pristup po kojem se poduzeća i industrija u stvarnosti osnivaju na istraživačkim djelatnostima, a proizvodnja samo kapitalizira takve djelatnosti.</p>
<p> Zbog postavljenih ciljeva, kreiranje novog sustava uključivanjem domaćih znanstvenoistraživačkih potencijala u kreiranju naprednih tehnologija Programom je predviđeno formiranje potrebne tehnologijske infrastrukture, posrednih institucija poput razvojnoistraživačkih centara, znanstvenih i tehnologijskih parkova te tehnologijskih centara, stoji u priopćenju Ministarstva znanosti i tehnologije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Telefonski impulsi neće poskupjeti, Linić predsjednik Nadzornog odbora HT-a</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Nadzorni odbor Hrvatskog telekoma (HT) na redovitoj sjednici održanoj u petak nije donio nikakve odluke o najavljivanom poskupljenju telefonskih impulsa unutar Hrvatske. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić potvrđen je za predsjednika Nadzornog odbora HT-a, kažu u HT-u.</p>
<p>Što se tiče povrata devet milijuna kuna oštećenim telefonskim pretplatnicima, kojim je 1997. zaračunata viša telefonska pretplata (70 kuna) Nadzorni odbor HT-a, na osnovu nalaza Državnog inspektorata, na koju se HT ima pravo žaliti, ali i obvezu da isplati nekoliko tisuća oštećenih telefonskih pretplatnika, nije raspravljao. </p>
<p>Kad je riječ o poskupljenju usluga, HT više nije dužan, prema obvezi iz koncesijskog ugovora, prijaviti Ministarstvu gospodarstva, deregulaciju telefonskog prometa. Međutim, država ima načina da zaustavi već najavljeno povećanje cijena telefonskih impulsa unutar Hrvatske, te uvođenje novog sustava obračuna potrošenih imulsa. Naime, unutarnji telefonski promet ne bi više bio podjeljen na lokalni i županijski, već bi čitava Hrvatska imala jednaku cijenu telefonskog impulsa. Cijena impulsa s uračunatim PDV-om sad iznosi 0,27 kuna. Uz to, cijena Internet usluge HT-a trebala je osjetno pasti (50 posto) dok bi međunarodni razgovori neznatno pojeftinili. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Crnić za dva tjedna na čelu Vrhovnog suda?</p>
<p>Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević privremeno je na to mjesto u petak postavio suca Vrhovnog suda Stanka Hautza</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Za petnaestak dana mogao bi biti imenovan novi predsjednik Vrhovnog suda. U međuvremenu se obavljaju i posljednje formalnosti za dolazak Ivice Crnića na čelo tog suda. Nakon što ga je Predsjednik predložio, o tome se moraju očitovati saborski Odbor za pravosuđe i Opća sjednica Vrhovnog suda, a bira ga Sabor. Sjednica Odbora sazvana je za utorak, rekao je Luka Trconić, predsjednik Odbora za Vjesnik. Na sjednicu je pozvan i Crnić, a uvest će se i hearing, te će on biti saslušan pred tim odborom..</p>
<p>Opću sjednicu Vrhovnog suda mora sazvati predsjednik tog suda. No, kako je Marijan Ramušćak razriješen, ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević privremeno je na to mjesto u petak postavio suca Vrhovnog suda Stanka Hautza. Poznato je da je Ramušćaka na mjestu predsjednika Vrhovnog suda kratko zamjenjivao Ante Potrebica. Stoga su se pojavile dvojbe hoće li Potrebica otezati sa sazivanjem Opće sjednice Vrhovnog suda i tako stopirati imenovanje novog predsjednika Vrhovnog suda. No imenovanjem Hautza te dvojbe prestaju. </p>
<p>Postoji još jedna »kvaka«. Naime, predsjednika Vrhovnog suda koji nije sudac (Crnić je odvjetnik), za suca treba proglasiti Državno sudbeno vijeće (DSV). No novi DSV nakon Potrebičina razrješenja još nije imenovan. No, čuje se da Crnić može preuzeti dužnost predsjednika Vrhovnog suda, a DSV će ga naknadno proglasiti sucem. Naime, tumači se da je odluka DSV-a o proglašenju za suca, deklaratorna. </p>
<p>Kada se sve zbroji pravne prepreke za Crnićevo imenovanje su uklonjene, iako su neka rješenja nategnuta. No glavni Crnićevi uvjeti za imenovanje na mjesto predsjednika Vrhovnog suda, su ispunjeni - Ramušćaku i Potrebičinu DSV-u, ustavnim promjenama prestao je mandat. </p>
<p> Treba reći da su zakonska rješenja o predsjednicima sudova, velikim dijelom nemušta. Stoga je i došlo i do paradoksa da se najjači kandidat za predsjednika Vrhovnog suda, našao pred najvećim preprekama za imenovanje. A činjenica je da Crnić uživa nepodijeljenu potporu ne samo stručne, nego i šire javnosti za tu dužnost. (Biljana Bašić)</p>
<p>Gredelj podupire Crnićevu kandidaturu</p>
<p> Udruga hrvatskih sudaca (UHS) podupire kandidaturu Ivice Crnića za predsjednika Vrhovnog suda, ocjenjujući njegovu stručnost, ugled, i dostojnost za obnašanje te časne dužnosti neupitnom. No UHS »s iskrenom zabrinutošću gleda na problematičnu proceduru imenovanja predsjednika Vrhovnog suda«, stoji u priopćenju od petka Vladimira Gredelja, predsjednika UHS-a. U to smislu UHS »razumije i inzistiranje kandidata Crnića da ga prije imenovanja predsjednikom Vrhovnog suda, DSV imenuje sucem«. UHS prosvjeduje zbog toga što je, kako tvrde, ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević, imenovanjem Stanka Hautza za v.d. predsjednika Vrhovnog suda, »neovlašteno prekinuo mandat Marijana Ramušćaka«. Istodobno se UHS »zgraža nad tim da je Stanko Hautz, kao sudac Vrhovnog suda, pristao biti instrumentom onih koji gaze neovisnost i samostalnost sudbene vlasti«. (B. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Račan: Rekonstrukcija Vlade vjerojatno bi završila izborima </p>
<p>ZAGREB, 6. travnja </p>
<p> - Hrvatski premijer Ivica Račan rekao je u intreviewu objavljenom u subotnjem broju Večernjeg lista da bi »oštra« rekonstrukcija Vlade vjerojatno završila krizom Vlade i koalicije te izborima, no naglasio je da ni on ni njegova stranka neće izazvati prijevremene izbore, jer bi se time rješavanje problema zemlje odgodilo za pola godine. </p>
<p> Odgovarajući na pitanja novinara o utjecaju predizbornog ozračja na odnose u koaliciji i rad Vlade, Račan je rekao da takva situacija »nije saveznik učinkovitosti vlasti«, jer je »stupanj konkurencije jači nego kooperacija«. Koalicijska vlast će u ovo predizborno vrijeme morati izbjegavati ambicioznije zadatke, rekao je Račan. </p>
<p> Odgovarajući na pitanja o eventualnoj rekonstrukciji Vlade, rekao je da ni s Budišom, niti s drugim čelnicima koalicijskih stranaka nije razgovarao o promjeni pojedinih ministara. »Kad se govori o promjeni pojedinih ministara, nijedan čelnik stanke ne misli da bi se to trebalo odnositi na ministre iz njegove stranke.«</p>
<p> »Ako se u vladajućoj koaliciji nastavi s dvostrukim ponašanjem, s razaranjem kvalitete i homnogernosti koalicije, ako se nastavi kalkulirati o ministrima iz drugih stranaka koje treba smijeniti, onda ću i ja biti vrlo direktan, otvoren i zahtjevan u tome što sve treba rekonstruirati izmijeniti, ne samo u Vladi nego i u vladajućoj koaliciji«, rekao je Račan.</p>
<p> Sumirajući svoje odgovore na pitanja o tome, Račan je rekao da su prijevremeni izbori mogući »u slučaju da ocijenimo kako u postojećim okolnostima ne postoje minimalni uvjeti za kompetentan i odgovoran rad Vlade«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Svijet treba pomoći kapitalom koji će aktivirati potencijale u Hrvatskoj i BiH</p>
<p>ZAGREB, 6. travanj</p>
<p> - Hrvatska podupire onu skupinu bosanskohercegovačkih Hrvata koji kroz institucije sustava BiH pokušavaju riješiti sve probleme i pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda, rekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u petak nakon susreta s ministrom vanjskih poslova BiH Zlatkom Lagumdžijom. </p>
<p>Odgovarajući na pitanje novinara kako će se riješiti problem zauzimanja vojarni u Hercegovini, Picula je rekao da skupina ljudi pokušava probleme i pitanje ravnopravnosti svih naroda riješiti kroz institucije sustava, i njih podupire Republika Hrvatska, a drugi »lošom politikom žele zadržati politički i financijski monopol«.</p>
<p>Zlatko Lagumdžija rekao je kako se nada da će se to pitanje riješiti kroz institucije sustava te da će »ljudi koji su neovlašteno, protuustavno, protuzakonito u pojedinim vojnim objektima« izaći iz tih objekata. Dodao je kako je velik dio ljudi u tim događajima »izmanipuliran«. </p>
<p>Dvojica ministara potpisala su Ugovor o graničnim prijelazima između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a tijekom sastanka razmotrili su provedbu ranije potpisanih sporazuma, kao i mogućnost sklapanja novih, kao što je stvaranje ugovorne veze u sprečavanju prirodnih katastrofa poput požara i pitanja slobodnog prolaska kroz Neum, što je u gospodarskom interesu obiju zemalja. </p>
<p>Zlatko Lagumdžija rekao je da je postignut sporazum o tome da se pitanje povratka izbjeglica u Republiku Srpsku više ne »rješava parcijalno nego institucionalno«. Na pitanje novinara žele li komentirati šalu Mesića i Račana koji su na pitanje čega će se odreći za vrijeme Korizme navodno odgovorili »Bosne i Hercegovine«, Lagumdžija je rekao da se na to može samo nasmijati, a Picula je na šalu dvosmisleno odgovorio: »Ne - bih«.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić primio je ministra Lagumdžiju s kojim je razgovarao o približavanju Bosne i Hercegovine europskim integracijama, ali i međusobnom odnosu dviju zemalja. Pri tom je apelirao na sva tri naroda u BiH, ali i na međunarodnu zajednicu, zahtijevajući da se u toj zemlji kao značajnom čimbeniku stabilnosti uspostavi dijalog. Ministar Lagumdžija kazao je pak kako nakon sastanka s predsjednikom Tomčićem treba ustrajati na tome da osim politike i razumijevanja Hrvatska i BiH trebaju razvijati i nove ekonomske odnose. </p>
<p>Sva otvorena pitanja u odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske riješit će se bilateralno, a ne razgovorima s predstavnicima pojedinih entiteta u BiH. Međunarodna zajednica objema zemljama treba pomoći u privlačenju stranog kapitala koji će aktivirati domaće privredne potencijale. U takvoj ocjeni složili su se predsjednik Mesić i ministar Lagumdžija nakon razgovora na Pantovčaku. Predsjednik Mesić je, upitan misli li da je HDZ destabilizirajući faktor u BiH jasno odgovorio: »Svatko se u demokratskom društvu mora priviknuti na to da onaj tko ima parlamentarnu većinu sastavlja i izvršnu vlast«. </p>
<p>Predsjednik Mesić je prihvatio poziv za posjet Sarajevu, vjerujući, kako je kazao, da će se i time pojačati međusobna suradnja dviju susjednih zemalja koje sada komuniciraju »jezikom razumijevanja i jezikom nove politike«.</p>
<p>Bosansko hercegovačkog ministra primio je i premijer Ivica Račan. (M. Bobanović, M. Rožanković, S. Oruč Ivoš)</p>
<p>Nacionalni novac u nacionalnoj banci za nacionalne barabe</p>
<p>Lagumdžiju su novinari pitali za komentar ulaska SFOR-a u hercegovačku banku na što je odgovorio da se time pokušava spriječiti »san velikih nacionalista u kojemu nacionalni novac treba biti u nacionalnoj banci« s ciljem da »nacionalne barabe pokupe novac narodu«. Pojasnio je kako je Ured visokog predstavnika u BiH (OHR) u skladu sa svojim ovlastima imenovao administratora za hercegovačku banku. Istaknuo je da je riječ o jednoj od tri banke putem kojih je išao proračun Federacije BiH koji je narušen nakon ukidanja Zavoda za platni promet. »Koliko je meni poznato, sve je to učinjeno s ciljem da se stvori kriza koja bi rezultirala time da bi bogati pojedinci i vlasnici velikih računa ispraznili blagajne, mali broj ljudi bi tako pokupio novac, a ostavili bi velikom broju malih štediša veliku crnu rupu iz koje ne bi mogli dobiti svoja sredstva. Time bi mnoštvo štediša s malim iznosima sutra bio oštećen«, kazao je Lagumdžija koji smatra da se akcijom SFOR-a upravo to pokušava zaustaviti u svim trima entitetima BiH .</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Nije pitanje da ili ne, nego kada ukinuti vojni rok</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - »Zakonski prijedlog o ukidanju vojnog roka 1. siječnja iduće godine je hipotetski rok i on je otvoren za raspravu. Tada će se sučeliti ključni argumenti o tome zašto Hrvatska treba ukinuti vojni rok, a to ne čine druge zemlje. To je pitanje političke procjene, odnosa i strategije, a ne samo vojne struke«, rekao je u petak u zagrebačkoj Zračnoj luci po povratku iz Skoplja hrvatski ministar obrane Jozo Radoš. </p>
<p>Odgovarajući na kritike prijedloga o ukidanju vojnoga roka koje je njegovo ministarstvo početkom tjedna dostavilo Vladi, Radoš je rekao: »Hrvatska si može dopustiti takav potez, jer je u specifičnoj situaciji u odnosu prema drugim zemljama zato što ima profesionalnu vojsku proizašlu iz rata«. Dodao je da Hrvatska »ne može imati veliku profesionalnu vojsku, veliku ročnu vojsku i ujedno smanjivati izdvajanja za obranu.</p>
<p>Dodao je pri tome kako je prijedlog o ukidanju vojnog roka »vrlo logičan«, najavivši da će proći raspravu unutar MORH-a, ali i drugim političkim tijelima. »Ostaje još pitanje koje treba definirati, a to je vrijeme ukidanja vojnoga roka«.</p>
<p>Hrvatski je ministar obrane novinarima komentirao i negativne reakcije dijela javnosti na njegov prijedlog o ukidanju vojnog roka. Upitan za komentar izjave Imre Agotića da su prijedlog za ukidanje vojnog roka »radile nestručne osobe«, Radoš je kazao kako ga se ne tiče to što je rekao predsjednikov savjetnik, dodavši kako je »apsolutno neutemeljeno da su prijedlog radile nestručne osobe«.</p>
<p>»Vojnici su rekli svoje stajalište i oni će o tome biti konzultirani«, istaknuo je Radoš.</p>
<p>Ministar obrane komentirao je i negativne kritike njegovih prijedloga prema kojima bi novim Zakonom o nacionalnoj sigurnosti vojnim obavještajnim službama bila dopuštena operativna obrada civila. </p>
<p>»Zagovornik sam rješenja da vojska treba imati mogućnost samozaštite. Ona se mora braniti od mogućnosti destrukcije s bilo koje strane. </p>
<p>Hrvatski ministar obrane u petak se ujutro vratio iz Skoplja gdje je sudjelovao na sastanku ministara obrane zemalja jugoistočne Europe proširenog ministrima obrane SRJ i Ukrajine.</p>
<p>Radoš je pojasnio da je na sastanku u Skoplju razmotrena sigurnosna situacija u Makedoniji i dana jasna i nedvosmislena potpora Makedoniji u očuvanju i obrani suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti zemlje.</p>
<p>Pri tome je opovrgnuo da se u sukobima u Makedoniji koristi hrvatsko oružje, ali nije potpuno isključio mogućnost da u budućnosti Hrvatska Makedoniji proda naoružanje. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Odlikovanja Kralja Dmitra Zvonimira Krleži, Gotovcu, Supeku, Tripalu i Dabčević-Kučar</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić odlikovao je u petak Veleredom Kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, za osobite zasluge u političkom, znanstvenom, kulturnom i humanitarnom području prof. dr. Savku Dabčević-Kučar, akademika Ivana Supeka, književnika Miroslava Krležu, Miku Tripala i dr. Vladu Gotovca.</p>
<p>Podsjetio je da zahvaljujući i njima imamo danas Hrvatsku i demokratske procese koji su, kako je kazao, počeli i prije hrvatskog proljeća. »Oni koji su ugradili sebe i svoj rad u kulturu i razvoj Hrvatske, danas nisu svi s nama. Ali preko danas odlikovanih sjećamo se svih onih koji su zaslužni da danas u Hrvatskoj ponovno možemo razvijati demokratske procese i učvrstiti demokratske institucije ove države, te ostvariti svoje strateške ciljeve a to je - europsko udruživanje«, istaknuo je predsjednik Mesić uoči dodjele odličja, zahvalivši im na zaslugama i svemu što su dosad učinili na približavanju Hrvatske Europi.</p>
<p>Savka Dabčević-Kučar je pak u svojoj zahvali Predsjedniku napomenula kako u svom javnom i političkom djelovanju za samostalnu, civilizacijsku i demokratsku Hrvatsku »nikad nije marila za cijenu koju će za to platiti, niti je očekivala nagradu«. Nagrada joj je, kazala je, već i to što je živjela i djelovala u skladu sa svojim opredjeljenjima i uvjerenjima. Ističući da posebno cijeni to visoko državno priznanje, koje dijeli sa svojim najbližim suradnicima i velikim brojem poznatih i nepoznatih koji nikad nisu nagrađivani, a živjeli su za iste ciljeve«, počasna predsjednica HNS-a je poručila: »Nadam se da će priznanje koje sam danas dobila biti potvrđeno kao primjereno i zaslužno i onda kad se politička zbivanja i previranja, i ličnosti u Hrvatskoj za posljednjih pedeset godina budu gledala sa stoljetne povijesne distance«.</p>
<p>U Krležino je ime odlikovanje primio dr. Krešimir Vranečić koji će to odlikovanje, najavio je, priključiti mnogim Krležinim priznanjima prigodom otvaranja memorijalnog centra. Posmrtno su odlikovani Vlado Gotovac i Mika Tripalo, za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Hrvatske, i osobite uspjehe u kulturnom i humanitarnom djelovanju. Gotovčeva supruga Simona kratko je podsjetila nazočne da se pokojni liberal Gotovac uvijek deklarirao kao pjesnik i da mu je domovina Hrvatska uvijek bila iznad svega, a želio je demokratsku i pravednu Hrvatsku. »On taj san nije ostvario i nadam se da ćemo mi sa svim našim snagama ostvariti one snove koje Vlado nije mogao nastaviti«, riječi su zahvale i poruke dr. Simone Gotovac.</p>
<p>Supruga Mike Tripala napominje da njezin suprug i njegova obitelj nisu od hrvatske države dobili mnogo priznanja. »Predsjednik Tuđman jest posmrtno odlikovao Tripala, no obitelj je to odbila. Smatrali smo to apsurdnim, jer su Tripalo i Tuđman bili dva antipoda političkog života Hrvatske«, istaknula je Vinka Tripalo u zahvali predsjedniku Mesiću. Pojasnila je i razliku između Tuđmana i Tripala rekavši: »Tripalo je želio hrvatsku državu zadovoljne većine ljudi, a Tuđman je u interesu minornog dijela hrvatskog naroda doveo u pitanje sve vrednote i institucije hrvatske države za koje se Tripalo borio«. </p>
<p>Nakon svečane dodjele odličja, kojoj su u petak na Pantovčaku prisustvovali i članovi obitelji odlikovanih, predstavnici HNS-a, predsjednikovi bliski suradnici, predsjednik Mesić za svoje je goste priredio ručak i kraće druženje uz pjenušac. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Drnasin: Želim se vratiti djevojci i svojoj obitelji</p>
<p>SPLIT, 6. travnja</p>
<p> - Jasen Drnasin (27), časnik Hrvatske vojske, nakon što je Županijsko državno odvjetništvo u Splitu protiv njega podnijelo optužnicu za pokušaj ubojstva svoje zaručnice Tanje Milanović (20), u petak je pušten iz pritvora na splitskim Bilicama. Odluku o puštanju, na temelju žalbe koju su podnijeli Drnasinovi branitelji, splitski odvjetnici Ajka Radić i Srđan Granić, donijelo je Izvanraspravno vijeće splitskog Županijskog suda. »Želim se vratiti obitelji i svojoj djevojci i nastaviti svoj život. Što se tiče vojske i vojne karijere vidjet ću kako će se situacija razvijati«, kazao je novinarima pred splitskim zatvorom Jasen Drnasin, zahvalivši svojim odvjetnicima na »dobro obavljenu poslu«. Drnasin je istaknuo i kako je zatvorsko osoblje prema njemu bilo izuzetno korektno. Kako je Vjesnik već pisao, u vrijeme pokušaja ubojstva, Drnasin je bio smanjeno ubrojiv, stoji u nalazu stalnog sudskog vještaka neuropsihijatra prof. dr. Borbena Uglešića. Prema vještačenju, Drnasin u vrijeme počinjenja djela, unatoč tome što su u njegovoj krvi i urinu pronađeni tragovi marihuane i sredstava za smirenje, nije bio pod aktivnim utjecajem opijata. Osumnjičenik pati od psihičkih smetnji, emotivno je nezrela osoba s poremećajima prilagodbe, bez znakova psihoze, s vidnom potrebom za socijalnim uvažavanjem i naklonošću, stoji i u nalazu bolničkog psihologa, dr. Nataše Radelić. Psiholog navodi i kako se ispitanik čuva otvorena pokazivanja agresivnosti, no kada izgubi kontrolu postaje agresivan. Dr. Uglešić ističe i kako su kod Drnasina vidljivi i diskretni simptomi Postraumatskog stresnog poremećaja, koji su bez većeg utjecaja na njegovo ponašanje. Samom, ničim izravno izazvanom događaju, prethodile su psihičke tenzije, navodi se nadalje u nalazu vještaka, zbog nezadovoljstva prikraćenošću vezanom za posao kao i psihološko opterećenje zbog odluka koje je donio. Drnasin je psihijatru izjavio kako više nije sposoban za vojnu službu. Podsjetimo, Drnasin se tereti da je djevojku džepnim nožem izbo 25. veljače ove godine u Dugopolju, na putu k njezinim roditeljima kamo su pošli na proslavu svojih zaruka. U jednom trenutku, bez ikakva povoda, Drnasin je zaustavio automobil, u kojem je bila i njegova majka Anka, izašao iz automobila i izbo djevojku koja je krenula za njim. Pritvor mu je zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke i ponavljanja djela određen dan kasnije, a nakon mjesec dana, sredinom prošlog mjeseca mu je produljen. Tanja Milanović je tijekom ispitivanja u istrazi kazala kako svome zaručniku sve oprašta te kako se i dalje želi udati za njega.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Kajin: Predlaže se zakon o privatizaciji koji nije ništa bolji od HDZ-ovog</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - IDS se oštro protivi Prijedlogu zakona o privatizaciji koji nije ništa bolji od HDZ-ova. Rekao je to potpredsjednik IDS-a Damir Kajin posebno kritizirajući odredbu tog zakonskog prijedloga prema kojoj se može prodavati zemljište uz pomorsko dobro. Kajin je istaknuo da je to zemljište najvrjedniji hrvatski resurs koji bi bilo mnogo bolje iznajmiti koncesionarima. </p>
<p>»To zemljište za Hrvatsku je isto ono što Arapima predstavlja nafta«, kazao je te dodao da građani ne žele imati ograđene plaže. Njegov stranački kolega Dino Debeljuh rekao je da neki u državi zaboravljaju da to zemljište nije ni Linićevo, ni Vladino te da bi trebalo pitati građane što o svemu misle, te eventualno razmisliti i o raspisivanju referenduma. Upitali su također zbog čega se u drugom čitanju ni nakon četiri mjeseca nije pojavio zakon o reviziji pretvorbe a predlaže se novi zakon koji bi mogao dovesti do nove tajkunizacije. </p>
<p>IDS-ovci su se osvrnuli i na Statut Istarske županije oko kojeg se zadnjih dana podigla velika medijska buka. Debeljuh je naglasio kako je Statut u potpunosti u skladu sa zakonima o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te o naobrazbi manjina. Debeljuh je zajedno sa zastupnikom talijanske manjine Furijom Radinom ujedno izrazio čuđenje najavljenom raspravom o tome statutu na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Naveli su kako je takva odluka presedan u dosadašnjoj parlamentarnoj praksi te ponovili kako Statut regulira odnos prema manjinama i prema teritoriju Istarske županije. Kajin je kazao da je ambicija Statuta naglasiti život bez nacionalnih podijeljenosti. (S. Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Neposredan izbor gradonačelnika bio bi vrlo riskantan potez, možda i fatalan</p>
<p>Lokalne jedinice nisu pripremljene za takav izbor, ustvrdio je također ministar Stjepan Ivanišević, obrazlažući zašto se odbacuje prijedlog HNS-a, LS-a HDZ-a/ Od 1. srpnja decentralizira se uprava/ Za lokalne izbore čisti razmjerni sustav/ Predstavnicima manjina pravo na dopunske izbore u roku 90 dana nakon objave rezultata popisa stanovništva radi razmjerne zastupljenosti/ Na čelu izbornog povjerenstva bit će zamjenik predsjednika Vrhovnog suda</p>
<p>ZAGREB, 6. travnja</p>
<p> - Hrvatski je sabor u petak nakon petotjednog zasjedanja završio 11. sjednicu. Zastupnici su većinom glasova prihvatili Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi te Izborni zakon za predstojeće lokalne izbore. Na Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi pristiglo je čak 115 amandmana, a na izborni zakon 66. </p>
<p>Prvim se zakonom decentralizira uprava od 1. srpnja ove godine, odnosno poslije lokalnih izbora koji će se održati 20. svibnja. Izbornim se zakonom uvodi čisti razmjerni sustav prema kojem će se, prvi put u posljednjih deset godina, vijećnici birati sa stranačkih lista, a utvrđen je i izborni prag od pet posto bez obzira je li riječ o stranačkoj ili koalicijskoj izbornoj listi. </p>
<p>Nije prihvaćen prijedlog HNS-a, LS-a i HDZ-a da se gradonačelnici, načelnici i župani biraju na neposrednim izborima, uz obrazloženje da za to nema vremena. </p>
<p>Potporu Izbornom zakonu u glasovanju dalo je 79 zastupnika, protiv je bilo 23, a suzdržanih je bilo dva. Prije glasovanja u sabornici je na kratko nedostajao kvorum. Tek na prijetnju predsjednika Sabora Zlatka Tomčića da će se sjednica nastaviti u subotu u devet sati ujutro, ako ne prekinu svoje kave ili ručkove, zasupnici su se vratili kako bi odradili svoj posao do kraja. Inače, najveći dio klubova zastupnika IDS-a, HNS-a, DC-a i LS-a nije nazočio glasovanju. Među ostalima prihvaćen je i amandman Kluba nacionalnih manjina kojim se predstavnicima manjina daje pravo, ako u tijelima lokalne samouprave nemaju razmjernu zastupljenost, da im se nakon objeve rezultata popisa stanovništva omoguće dopunski izbori u roku 90 dana. Prihvaćen je i zaključak HSS-a prema kojem se obvezuje Vlada da donese uredbu kojom se odobrava popust na željeznički prijevoz studenata za lokalne izbore. </p>
<p>Inače, tijekom rasprave o Zakonu o izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne uprave i samouprave, Vladimir Šeks (HDZ) je konstatirao kako su saborski zastupnici puki statisti, te da se političke odluke donose na »gremiju« šestorke. Naime, rasprava se vodila pred samo četrdesetak od 151 zastupnika u Hrvatskom saboru. Rasprava je prošla gotovo bez ikakve polemike što je mnoge iznenadilo, ali ipak se moglo iščitati da i u redovima koalicije postoje duboke razlike oko zakonskog teksta premda ga prihvaćaju, a nije im bila ni po volji brzina kojom se zakon donosi. Tako su HNS-ovci, koji su svojim stavovima o neposrednom izboru gradonačelnika i načelnika zakuhali polemiku, ostali kod svog stava. Polemizirajući s Mladenom Godekom (HSLS) koji je inzistiranje na takvom rješenju ocijenio kao ubiranje političkih poena, Vesna Pusić istaknula je da je to tek inzistiranje na predizbornim obećanjima. Naglasila je da većina građana želi neposredne izbore, te da HNS ne odustaje od tog zahtjeva. </p>
<p>Govoreći o razlikama u konačnom tekstu u odnosu na prvu verziju, ministar Ivanišević kazao je kako kandidat za izbore može biti samo onaj koji ima prebivalište u toj jedinici lokalne samouprave, a u slučaju da je izabran onaj kandidat koji već obavlja neku dužnost koja je u suprotnosti s vijećničkim mjestom, dužnost preuzima prvi sljedeći s izborne liste, ali on mora biti iz stranke koja je predložila listu.</p>
<p> Govoreći u ime Kluba IDS-a Damir Kajin kazao je da je očekivao da će se u konačnom prijedlogu zakona predložiti mješoviti izborni sustav, odnosno da će se 75 posto vijećnika birati s izbornih lista, a 25 posto po izbornim jedinicama. Žali i to što se gradonačelnici neće birati neposredno, a traži da Vlada odustane od prijedloga da na izbornim listama ne mogu biti članovi trgovačkih društava u pretežitom vlasništu lokalnih jedinica. Zatražio je i da se vijećnicima osigura neka vrsta imuniteta za ono što izgovore u vijećnici.</p>
<p> Vesna Škare Ožbolt zakonski je prijedlog ocijenila nepreciznim, manjkavim i diskriminirajućim, te zatražila da se ugrade kvote za razmjernu zastupljenost spolova i to tako da na svakoj izbornoj listi bude najmanje 30, a najviše 70 posto jednog od spolova. Upozorila je i na mogućnost zloporabe glasova na područjima posebne državne skrbi, primjerice Vukovara, gdje s nekih adresa nisu odjavljeni oni koji su svoje kuće prodali i otišli u drugu državu. Zadržali su fiktivno prebivalište i tako ostvaruju pravo glasa, kazala je. S tim je suglasan i Vladimir Šeks, a dodao je da je neprihvatljiv Vladin amandman na zakon prema kojem nije potrebno da birači budu upisani u popis birača. </p>
<p> Zdenka Čuhnil je u ime Kluba nacionalnih manjina ocijenila da je konačni prijedlog zakona gori od prvotnog prijedloga, posebno u dijelu koji se odnosi na prava nacionalnih manjina. Zakonom se ne precizira kako će se pripadnici nacionalnih manjina birati u predstavnička tijela lokalne samouprave, pa se ne zna kako će se osigurati njihova proporcionalna zastupljenost.</p>
<p>U pojedinačnoj raspravi Jadranka Kosor (HDZ) je kazala da se zakon donosi u posljednji trenutak, a da su HDZ-u dok je bio na vlasti i iz međunarodne zajednice i sadašnje vlasti stalno prigovarali da oteže i manipulira s izbornim pravilima. Ingrid Antičević Marinović (SDP) smatra da je najveći stupanj demokratičnosti ovog zakona odredba prema kojoj je predlagatelj dužan kod sastavljanja liste voditi računa o zastupljenosti spolova. Porazno je da je zastupljenost žena u lokalnoj politici u Hrvatskoj ispod pet posto, pa očekujem da će se ovom imperativnom odredbom povećati, kazala je. Željko Glavan (HSLS) imao je primjedbu na sastav biračkih odbora. Zatražio je da jednoga člana tog odbora i njegova zamjenika imenuje vladajuća koalicija u pojedinoj sredini, a drugoga oporbene stranke. </p>
<p>Ministar Ivanišević na kraju rasprave još je jedanput obrazložio zašto se ne ide na neposredne izbore gradonačelnika na predstojećim izborima, jer, kazao je, ne radi se samo o kratkoći vremena, već i o situaciji u kojoj poduzimamo prve korake decentralizacije. Koja jamstva imamo da se neće zlorabiti neposredan izbor gradonačelnika, pitao je Ivanišević te spomenuo opasnost od uzurpacije i samovlasti tako izabranog čelnog čovjeka. Bojim se da lokalne jedinice nisu pripremljene za neposredan izbor, pa bi to bio vrlo riskantan, možda i fatalan potez, kazao je i dodao da se situacija u Hrvatskoj ne može nazvati normalnom, pa nije politički mudro ponašati se kao da je svejedno koji će se izborni model izabrati. Na upit Jadranke Kosor tko će biti na čelu izbornog povjerenstva, Ivanišević je kazao da predsjednik Vrhovnog suda ima zamjenika i da je to riješeno. (Ivka Bačić, Goranka Jureško i Ivana Matić)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010407].
|
