NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011006].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 188492 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.10.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bilandžić: Suđenje Miloševiću otkrit će mehanizme raspada Jugoslavije</p>
<p>Milošević će se sigurno pokušati braniti dokazima da je tražio povlačenje JNA iz Hrvatske, što nije istina. Pokušat će se pozivati na principe da svaki narod ima pravo na samoopredjeljenje / Sud će, bude li pošteno radio, otkriti ružne stvari u politici nekih zapadnih zemalja/ Milošević će u obrani biti pripravan za otvaranje tema o liderima država bivše Jugoslavije, ali i za otkrivanje karata koje su bile u rukama pojedinih zapadnih lidera, kaže Bilandžić</p>
<p>ŽELJKO HODONJ</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Opredjeljenje haaške tužiteljice Carle del Ponte da od sudaca međunarodnog tribunala zatraži proširenje optužnice Slobodnu Miloševiću i za ratne zločine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini indicira promjenu dosadašnjeg stava Haaškog suda prema uzrocima i posljedicama rata na prostoru bivše SFRJ. Naš sugovornik, akademik Dušan Bilandžić, upozorio je na suštinske probleme s kojima se sada suočavaju suci u Haagu.</p>
<p> l Postoje li, prema vašim spoznajama, dovoljno relevantni izvori za rasvjetljavanje Miloševićeve uloge?</p>
<p>– Mnogi su dokumenti, koji trebaju odgovoriti na pitanje o Miloševićevoj agresiji, odnosno agresiji JNA, još nedostupni. Za razumijevanje postupaka tadašnjeg vojnog vrha SFRJ i srbijanskog vrha, a to će Haaškom sudu biti i te kako važno, potrebno je znanje o federalnoj državnoj strukturi u kojoj je bio i vojni vrh.</p>
<p>Ustav SFRJ je 1974. funkciju vrhovnog zapovjednika dao Predsjedništvu SFRJ kako bi spriječio da vojska ikad legitimno izvede vojni udar. Za takvu je odluku trebalo devet glasova. Vojska je to tražila u ožujku 1991., ali nije uspjela. Vojni vrh je želio po svaku cijenu spriječiti rezultate demokratskih izbora u Sloveniji Hrvatskoj, smijeniti rukovodstva s prikrivenom namjerom da to kasnije učini i u Srbiji. Svakodnevno su se dogovarali – vojni vrh SFRJ, Kadijević i Adžić, a sa srpske strane Milošević i Jović, kao predsjednik Predsjedništva SFRJ. Milošević je u početku puštao JNA da »očuva« SFRJ. Jović tvrdi da je Milošević prije napada na Sloveniju, čak i prije izbora, pripremao amputaciju Slovenije, kako bi se lakše mogao obrušiti na Hrvatsku.</p>
<p> l Znači li to da bi Haagu mogli biti dostupni dokazi o pretvorbi JNA u Miloševićev ratni stroj?</p>
<p>– Postoje dokumenti koji pomažu takvom dokazivanju. U prvim danima vojne intervencije na Sloveniju, Milošević je tražio da se vojska povuče. Kako navodi Jović, general Adžić je zaprijetio Miloševiću: »Ja bih tebe uhapsio, jer tvoja politika ne osigurava održavanje Jugoslavije. Odlaskom Slovenije narušava se postojanje Jugoslavije«. To potvrđuje da je Milošević lomio vojni vrh i usmjeravao da JNA nastavi rat za stvaranja »velike Srbije«. Generali su u slovenskom ratu doživjeli debakl. O kolebljivosti vojnog vrha govori činjenica da je Kadijević 1. srpnja 1991. zatražio od Srbije mobilizaciju nekoliko stotina tisuća rezervista za obnovu napada na Sloveniju. Srbija je to odbila. Tri dana kasnije pristao je na povlačenje iz Slovenije.</p>
<p> l Što je Milošević tada zatražio od JNA?</p>
<p>– Što je tražio to je i dobio. Upustio se u stvaranje »velike Srbije«. To je značilo osvajanje dijelova Hrvatske gdje su Srbi bili u većini, ili bar znatnija skupina, koje je kanio priključiti novoj Srbiji, pod imenom Jugoslavije. Pokrenuo je s vrhom JNA okupaciju Baranje, istočne i zapadne Slavonije, dijela Dalmacije i dubrovačkog primorja, dakle oko trećine ili najmanje četvrtine hrvatskog teritorija. Cilj mu je bila država sa 16, 17 milijuna stanovnika jer je vjerovao da će zadržati Makedoniju, Crnu Goru i BiH.</p>
<p>Kadijević je, u skladu s takvim dogovorom, pripremio opći napad na Hrvatsku, nadajući se mobilizaciji nekoliko stotina tisuća srbijanskih rezervista, tako da se Hrvatsku vojnički porazi i potom JNA izvuče iz garnizona na hrvatskom teritoriju. Milošević je procijenio da udar na Hrvatsku s nekoliko stotina tisuća srbijanskih rezervista nije realan. Trebalo je nekoliko mjeseci za mobilizaciju, a sve jači otpor u Hrvatskoj pokazivao je da JNA za to nije sposobna, ni uz pomoć pobunjenih Srba. Tako je Kadijevićev plan vojnog poraza i okupacije Hrvatske propao.</p>
<p> l Znači li to da je tada svima moralo biti jasno da je predsjednik Srbije pokrenuo rat za granice »velike Srbije«?</p>
<p>– Apsolutno svima. Pobunjeni Srbi i njihovi kninski šefovi su od prvog dana balvan-revolucije, sve do »Oluje«, izdali bezbroj deklaracija, a sve po sugestijama Beograda, ne samo Miloševića, jer se i čitava oporba slagala da je ta njihova »republika srpska krajina« sastavnica »velike Srbije«, pod imenom Jugoslavija.</p>
<p>Milošević će se sigurno pokušati braniti dokazima da je tražio povlačenje JNA iz Hrvatske, što nije istina. Pokušat će se pozivati na principe da svaki narod ima pravo na samoopredjeljenje. Riječ je o igri s univerzalnim pravima građana. Procijenivši da JNA ne može slomiti Hrvatsku nego gubi rat, Milošević je zatražio da UN pošalje Unprofor u Hrvatsku, a kad je Vijeće sigurnosti UN-a dobilo taj zahtjev, isto je zatražila i Hrvatska. Milošević je htio da UN osigura granice RSK. Zamisao je bila jednostavna: UN će štiti teritorij, provodi se etničko čišćenje od Hrvata i drugih nesrba. To je formula prava građana prema kojoj bi se Srbi nakon nekog vremena, slobodnom voljom, mogli na referendumu izjasniti za priključenje »velikoj Srbiji«.</p>
<p> l Sud je sad na prekretnici, morat će raspravljati o politici i njezinim posljedicama. Procijenite politički utjecaj na Haag.</p>
<p>– Politika je tu involvirana do kraja. U ratove od 1990. do 1999. bile su involvirane gotovo sve važnije države, SAD, Rusija, potom članice UN-a, EU-a, islamske zemlje... Sud će, bude li pošteno radio, otkriti ružne stvari u politici nekih zapadnih zemalja. Politika stvaranja »velike Srbije« i nekih njenih protagonista, kao što su bili lord Owen ili francuski predsjednik Francois Mitterrand, razbila se o zid Helsinške konferencije i Pariške povelje, o zid projekata stvaranja Europske unije, koji sankcioniraju rat, a posebno etničko čišćenje. Zahvaljujući tome, »od stoljeća sedmog« nikad se nisu stekle tako povoljne okolnosti za stvaranje hrvatske države kao 1991. godine. Zapad je bio duboko u procesu preoblikovanja EU-a, odustajući od bilo kakvih teritorijalnih pretenzija.</p>
<p>Jedino je Srbija ugrožavala Hrvatsku i u tome je Miloševićev režim bio anakronizam kojem se sad sudi. I zato je Srbija doživjela najteži poraz u svojoj povijesti. Zapad nije bio protiv stvaranja nacionalnih država nego protiv toga da se one stvaraju etničkim čišćenjem i genocidom. Nažalost, srpska teza o etnički čistoj državi u organizaciji Miloševićeva režima imala je strašnu posljedicu, jer su i drugi južnoslavenski narodi djelomično podlegli zovu etničkih država.</p>
<p>Milošević će u obrani biti pripravan za otvaranje tema o liderima država bivše Jugoslavije, ali i za otkrivanje karata koje su bile u rukama pojedinih zapadnih lidera.</p>
<p>Konačnu će riječ dati historiografija, ali nakon duge vremenske distance.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Bulat: »To je otvoreno koketiranje s desnim snagama«</p>
<p>I ja sam 1998. kazneno prijavio čelnike »Hrvatskog domobrana« zbog kleveta, falsifikata i laži koje su u kaznenoj prijavi iznijeli o meni, no nisam dobio odgovor / Svatko tko je počinio ratni zločin za njega treba odgovarati. Nitko nije unaprijed amnestiran. Ni pobjednici niti poraženi, kaže Bulat</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – U kaznenoj prijavi koju je udruga »Hrvatski domobran« prije četiri godine podnijela protiv četvorice istaknutih sudionika partizanskog pokreta, ime Rade Bulata (81) na prvom je mjestu partizana osumnjičenih za ratne zločine i povrede međunarodnog prava. O najavi skorašnjeg sudskog procesuiranja prijave protiv Bulata, Marka Belinića, Lutve Ahmetovića i Milke Kufrin (koja je u međuvremenu umrla) razgovaramo s Radom Bulatom, nekadašnjim partizanskim zapovjednikom 13. narodnooslobodilačke udarne (NOU) brigade Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda (NOV i PO) Hrvatske i članom Glavnog štaba NOV i PO Hrvatske.</p>
<p> l Kako komentirate najavljeni proces koji je inicirao »Hrvatski domobran«?</p>
<p>– Moram reći da sam i ja njih te iste 1998. godine kazneno prijavio zbog kleveta, falsifikata i laži koje su u kaznenoj prijavi i kasnijem Podnesku oštećenika-prijavitelja upućenom Državnom odvjetništvu iznijeli o meni. Trideset pet stranica njihova teksta vrvi neistinama i grubim faktografskim falsifikatima. Moj ratni put smještaju u područja i krajeve Hrvatske u kojima nikad u životu nisam bio, ili pak u pogrešno vrijeme, a zločine okupatora i njihovih pomagača pripisuju partizanskim snagama. Njihov nas podnesak a priori stavlja u položaj krivaca i negira svaku odgovornost kvislinškog i nepriznatog NDH.</p>
<p> l Vratimo se kaznenoj prijavi. Možete li je komentirati?</p>
<p>– To će biti prvi slučaj u povijesti da se sudi istaknutim pripadnicima pobjedničke, antifašističke koalicije koja je sredinom prošloga stoljeća promijenila sliku svijeta. To je otvoreno koketiranje s desnim snagama, ustupak koalicijske vlade i predsjednika desnici.</p>
<p> l Dovodite u pitanje proklamiranu neovisnost sudstva. Tvrdite li da je pravosuđe pod utjecajem politike?</p>
<p>– Na moju kaznenu prijavu protiv čelnih ljudi udruge »Hrvatski domobran« dosad nisam dobio odgovor. Mislim da to ide prema zastari, kako je završila i moja privatna tužba protiv dr. Zorana Božića koji me je oklevetao u Nacionalu. Za svjedoka sam tada predložio pokojnog dr. Franju Tuđmana, ali od toga nikad ništa nije bilo.</p>
<p>l »Hrvatski domobran« vas implicitno optužuje za »odgovornost za smaknuće više od 200 ratnih zarobljenika nakon bitke za Krašić, 2. siječnja 1943. godine«. Jesu li partizani pobili te ljude?</p>
<p>– Ti ljudi su ubijeni, to stoji, najviše u neposrednoj borbi. Ali prije nego što to pojasnim, nekoliko riječi o kontekstu vojno-političke situacije krajem 1942. Kako bi obuzdali razvijen partizanski pokret i razbili slobodni teritorij u Bosanskoj Krajini, Lici, Kordunu i Baniji, Nijemci su započeli pripremati 4. ofenzivu i trebala im je sigurna cestovna i željeznička komunikacija Zagreb–Karlovac. Zato je Von Lehr od Pavelića tražio da svim slobodnim snagama osigurava taj pravac. U tom kontekstu Krašić je bio snažno ustaško uporište u koje su se sklonile i poražene ustaške formacije sa Žumberka, na kojemu je, pod mojim zapovjedništvom, operirala 13. proleterska brigada. Krašić je bio pod operativnim zapovjedništvom njemačkih snaga. Kako bi razbili njemačku ofenzivu, Glavni štab Hrvatske je u neprijateljsku pozadinu, na područje Žumberka, uputio i 4. kordunašku brigadu koja je u sastavu 2. operativne zone trebala djelovati protiv neprijatelja.</p>
<p> l To je prethodilo bici za Krašić, nakon koje su ubijeni zarobljenici. Možete li pojasniti taj događaj?</p>
<p>– Zapovijed za operaciju donio je Operativni štab 2. zone kojemu su moja 13. i 4. kordunaška brigada bile potčinjene, s Petrom Kleutom na čelu i političkim komesarom Markom Belinićem. Te su se dvije brigade borile za Krašić i ustaše su bile pobijeđene, u okruženju, ali se nisu htjele predati. Tek kad smo ih sa dva topovska hica istjerali iz crkve Sv. Ivan u kojoj su se utvrdili, počeo je raspad njihove obrane. Nisu im pomogli ni Talijani... Tada se, nakon mog ultimatuma, predala čitava satnija ustaša. Sve zarobljenike smo, njih oko 300, s oružanom pratnjom uputili Komandi vojnog područja u Sošice. Tu prestaje uloga brigade kojom sam zapovijedao. Potom je Komanda područja saslušavala i provjeravala zarobljene ustaše. Na kojem principu, ne znam. Znam samo da je od oko 300 zarobljenih njih 184 osuđeno na smrt. Napominjem kako je riječ o 33. i 35. ustaškoj bojni koje su napravile mnogo zla na Žumberku. Uza to, nikad nije razjašnjena sudbina 200 djece iz dječjeg logora u Jaski, koja su odvedena nakon ofenzive Talijana, Nijemaca i ustaša u jesen 1942. godine.</p>
<p> l Tereti vas se i za ubojstvo poštara Dragutina Oslakovića, kojega ste navodno ubili pištoljem zajedno s pokojnom Milkom Kufrin.</p>
<p>– To je izmišljotina. Ubojstvo se dogodilo 29. kolovoza 1942. u selu u kojemu moja pokojna supruga i ja nikada nismo bili. Imam dokumente iz kojih je vidljivo da sam spornog dana bio kod Kalja, uz Savu. Pisani materijal kojim imenujem Miku Špiljka na dužnost komesara bataljuna »Kljuka« ima datum 29. kolovoza, kad je ubijen poštar. Ja sam na Žumberak stigao tri mjeseca kasnije. Moja supruga Milka Kufrin, također narodni heroj, u bici za Krašić nije sudjelovala. Prije toga je s Vecom Holjevcem otišla na važan zadatak. I još nešto. U borbama za Krašić poginulo je 40 partizana, 60 ih je ranjeno. Na sprovodu u Sošicama bilo je više od 3000 mještana. Zar bi zločincima netko to upriličio? Zar bih se ja, Srbin po nacionalnosti, održao kao zapovjednik u jedinicama u kojima je bilo i po 80 posto Hrvata da nisam bio čestit i dosljedan na liniji antifašističke borbe?</p>
<p> l Tereti vas se i da svog zamjenika niste spriječili da na krašićkom trgu 22. siječnja 1943. »zakolje 10 zarobljenika«.</p>
<p>– Kao zapovjednik kategorički odbijam insinuacije da je počinjen pokolj. Svatko tko bi takvo što počinio bio bi kažnjen i smijenjen. Moj zamjenik Milan Žeželj bio je u noći na 2. siječnja ranjen u ruku i evakuiran u Sošice. Partizani nisu nikad klali. A svatko tko je počinio ratni zločin za njega treba odgovarati. Nitko nije unaprijed amnestiran. Ni pobjednici niti poraženi. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Čije vrijeme troše liberali?</p>
<p>SANJA KAPETANIĆ</p>
<p>S Vladom Ivice Račana sigurne su samo dvije stvari: sjednica Vlade počet će s najmanje 15 minuta zakašnjenja, a HSLS će svaka tri-četiri mjeseca zakuhati novu kašu zbog koje će premijer dobiti nove sijede vlasi.</p>
<p>Ovoga tjedna eksplodirala je najprije kadrovska bomba s odgođenim djelovanjem. Alojz Tušek izbačen je iz HSLS-a, s jasnom porukom da ga se želi katapultirati i s mjesta ministra pomorstva, prometa i veza. Ako odleti, to se neće dogoditi zato što bi HSLS smatrao da je bio loš ministar nego zato što je ljetos, unatoč drukčijoj uputi stranke, glasao za poštivanje Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom (čitaj: za isporuku hrvatskih generala Haagu).</p>
<p>Zašto istu stranačku kaznu za isto glasovanje nisu dobili i vicepremijer Goran Granić ili ministrica zdravstva Ana Stavljenić Rukavina (nije u stranci, ali je njeno ministarstvo u HSLS-ovoj kvoti), javnosti se nitko nije udostojio objasniti. Paradoksalnost priče podcrtava i činjenica da odluku Statutarne komisije HSLS-a nije oduševljeno prihvatilo ni čitavo stranačko vodstvo niti članstvo, dapače.</p>
<p>Račanovi suradnici tumače miniranje Tušeka kao poruku desnog krila HSLS-a (krug oko Dražena Budiše) Račanu, koji ne krije želju da Tušek ostane u Vladi, makar kao nestranački ministar. Iako je priznavao da nije prezadovoljan radom svojih ministara, Račan je često tvrdio da bez temeljitih promjena u organizaciji Vlade nema smisla mijenjati pojedine ministre, jer su stranke već dale najbolje što su imale ili htjele dati. Sada i njemu i javnosti HSLS jasno poručuje da za ostanak na ministarskom mjestu nije odlučujuća ni kvaliteta ministarskog rada niti mišljenje premijera o njoj: jer, ako se Tušek nama ne sviđa, letjet će, bez obzira što o njemu misli premijer ili netko drugi. </p>
<p>No tu priči nije kraj. Više nego spremno Račanu je dodatno zapaprio kašu ministar obrane i v.d. predsjednika HSLS-a Jozo Radoš, u suradnji s Uredom predsjednika Republike. Čim su se Grič i Pantovčak dogovorili o zakona o obrani, započela je nova runda igre »Koji je brijeg veći«. Najprije je načelnik Glavnoga stožera, predsjedniku Mesiću iznimno blizak general Petar Stipetić, ispalio nekoliko i te kako oštrih političkih ocjena o namjerama Vlade i Radoševog MORH-a. Radoš je odgovorio zatraživši, u ime demokracije, hitnu Stipetićevu smjenu. U protivnom, spreman je na neke poteze, što bi trebalo značiti – ostavku (iako on ne koristi tu riječ). Sve je to ministar obrane izrekao u novinama, poručivši usput premijeru da baš nije zadovoljan njegovom verbalnim slaganjem koje ne prate odgovarajući potezi.</p>
<p>Tako je Račana, u samo dva dana, njegov najbliži koalicijski partner doveo pred dva zida. Uslijedit će, naravno, razgovori, pregovori i dogovori. Račan je u tome dokazan majstor i njegovi bliski suradnici ne očekuju smjenu Stipetića, ali se ne usuđuju prognozirati Radoševe buduće korake, iako je očito da nisu uvjereni u njegovu spremnost na odlazak.</p>
<p>U SDP-u su posljednji HSLS-ovi manevri, posebice ovaj na relaciji Radoš–Stipetić, izazvali su prilično negodovanje, jer se tumače kao svjesno usporavanje Vlade, pogotovo u predstojećoj reformi sustava obrane. To znači da će Račan i s te strane doživljavati pritisak.</p>
<p>Račan je u četvrtak izjavio da njegova vlada nema pravo trošiti vrijeme na sporedne teme. No očito je da ga nemilice troši, jer su koalicijski igrači, prije svih HSLS, uvjereni da Račan neće reći »dosta« i raspisati izbore. On ne krije da to smatra novim gubitkom vremena koji bi Hrvatsku mogao skupo stajati, jer bi prijevremeni izbori na nekoliko mjeseci praktično zaledili konkretne poteze potrebne za gospodarsko oživljavanje. Osim toga, kazuju ankete, izbori bi opet tražili slaganje koalicijske vlade tri-četiri stranke.</p>
<p>Točno. Ali točno je i to da se sve te političke igre bez granica igraju na račun građana, a političare bi, u najgorem slučaju, mogle stajati samo selidbe u dobro plaćene oporbene klupe na drugoj strani Markova trga.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Iveković: Sudstvo nije jednako učinkovito za sve </p>
<p>Gospodarski kriminal u Hrvatskoj mnogo je veći od kriminala u ostalim zemljama u tranziciji, a pravosuđe i državne institucije djeluju ispod razine Albanije i Bugarske, rekao je u petak Mario Iveković, ovaj put u ulozi predsjednika Hrvatskog radničkog saveza. </p>
<p>Povod konferencije za novinare ispred Županijskog suda bilo je pokretanje kaznene prijave protiv izvršnog tajnika HRS-a Željka Sinkovića, koju je podnio predsjednik uprave Munje Ivan Miloloža. </p>
<p>Kaznena prijava protiv Sinkovića podnesena je zbog »kaznenih djela protiv javnog reda« te »kaznenih djela protiv časti i ugleda«. Iveković je »pohvalio« <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i učinkovitost državnih institucija koju su pokazali brzinom otvaranja ročišta u slučaju Sinković, ali izrazio želju da sudstvo bude jednako učinkovito i brzo kada će se baviti »pravim kriminalcima«.</p>
<p>– Ročište je za Sinkovića zakazano nakon samo četiri mjeseca od podnošenja kaznene prijave, dok prijave koje su državne institucije još prije podnijele protiv Milolože još nisu pokrenute, rekao je Iveković. Prema njegovim riječima, takva je odluka pokazatelj neravnopravnosti građana pred sudskim vlastima. Kada se, pak, netko želi suprotstaviti takvoj nepravdi, dolazi »na udar«, zaključio je.</p>
<p>– Nakon 3. siječnja HRS se javio sa zahtjevom da nova vlast rješava probleme za koje je okrivljavala bivšu vlast i brzo smo došli pod razne sindikalno-političke pritiske, rekao je Iveković.</p>
<p>Osim toga, Iveković tvrdi kako je HSS obećao financijsku pomoć HRS-u, kojim bi on postao nezavisna institucija koja će štititi prava radnika. Međutim, novac mu nikad nije doznačen.</p>
<p>Sinković je izrazio nezadovoljstvo radom državnih institucija.</p>
<p>– Kada je u okrugu tvornice Munja procurila akumulatorska kiselina, državne institucije nisu pokazivale takvu odlučnost i učinkovitost, a problem rada na crno u Munji riješen je tek nakon brojnih inspekcijskih uvida, rekao je Sinković, koji je, zbog financijskih razloga, na suđenje otišao bez odvjetnika. </p>
<p>Boris Jagačić/Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Viadukt vadi kamen unatoč zabrani </p>
<p>Ministarstvo gospodarstva poništilo je, 2. listopada, rješenje ureda za gospodarstvo Grada Zagreba i Zagrebačke županije od 16. kolovoza, kojim se poduzeću Viadukt d.d. oduzima odobrenje za izvođenje rudarskih radova u kamenolomu u Ivancu Bistranskom. Time je Ministarstvo udovoljilo žalbi koju je Viadukt uložio na rješenje Ureda za gospodarstvo, a poništilo dokumentaciju Grada Zaprešića o Viaduktovu neispunjavanju zakonskih obveza naznačenih u dobivanju odobrenja, kao i obveza Ugovora o koncesiji za izvođenje rudarskih radova.</p>
<p>Grad Zaprešić, saznajemo od zaprešićkog gradonačelnika Vinka Morovića, od Viadukta potražuje sedam milijuna kuna duga. </p>
<p>– Iako je Ugovorom o koncesiji iz 1996. godine Viadukt na mjesec trebao plaćati 14,34 posto od cijene koštanja prostornog metra nesortiranog materijala, od prošle godine plaća samo 2,5 posto, objašnjava nam Morović. </p>
<p>Neplaćanje su u Viaduktu opravdavali, dodaje, teškom gospodarskom situacijom, iako su u tom razdoblju, zbog gradnje autoceste prema Bregani, eksploatirali tri puta više kamena (od 250.000 prostornih metara eksploatacija je porasla do 700.000). </p>
<p>Odlukom Ministarstva bačene su u vodu i uzastopne žalbe stanovnika Ivanca Bistranskog na nemoguće uvjete života uz kamenolom te izvješće o štetama na kućama, štalama i ogradama nastalima zbog stalnih detonacija i vibracija prilikom prolaska, na dan i do 500 kamiona, kroz naselje. </p>
<p>Prema procjeni sudskog vještaka, čiji su izlazak na teren platili stanovnici, naknada stanovnicima iznosi oko 2 milijuna kuna. Međutim, u Viaduktu po pitanju isplate naknada zbog šteta nisu ništa poduzeli, iako ih na to obvezuje Zakon o rudarstvu. </p>
<p>Bez obzira na sve spomenuto, protiv rješenja Ministarstva nije dopuštena žalba, već se može podnijeti tužba Upravnom sudu Republike Hrvatske, i to u roku 30 dana od dana primitka rješenja. </p>
<p>– Ovo je iznimno težak slučaj koji ulazi u gospodarski lobi, ali red se mora uvesti, rekao nam je pročelnik Ureda za gospodarstvo Zagrebačke županije Franjo Lamot. </p>
<p>Kako smo rješenje Ministarstva dobili tek u četvrtak poslije podne, ono je još na iščitavanju kod naše pravne službe, pa još nismo definirali što ćemo dalje poduzeti, dodao je. </p>
<p>– Ne slažemo se s takvim rješenjem Ministarstva, što ćemo obrazložiti i u pisanom obliku, kaže Morović, dodajući kako je vrijeme da građani Ivanca Bistranskog preuzmu stvar u svoje ruke.</p>
<p>– Ogorčeni smo odlukom Ministarstva. Već 26 godina trpimo rad kamenoloma u svom mjestu. Kuće i ograde popucale su nam od svakodnevnog miniranja i prolaska kamiona, da ne govorim o prašini, buci, štopanju slivnika i uništavanju ceste koja nije rađena da podnese toliki teret, potužila nam se članica inicijativnog odbora stanovnika Ivanca Bistranskog Đurđa Planinčić. </p>
<p>– Dodatno nas zabrinjava, dodaje, što je Viadukt prošle godine, radi daljnje eksploatacije, posjekao 100 hektara šume, i to na području Parka prirode Medvednica. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Viroze su tu - gripa stiže tek u prosincu </p>
<p>Posljednjih se dana sve više Zagrepčana žali na simptome prehlade</p>
<p> - kihanje, kašljanje, curenje iz nosa, povišenu temperaturu i opću malaksalost tijela. Viroze, koje se redovito javljaju u ovo doba godine, nisu, naime, zakazale ni ove jeseni. </p>
<p>Dr. Vida Kovačić, epidemiolog iz Službe za epidemiologiju Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević, kazala nam je kako nema razloga za paniku jer je situacija stabilna, a opasnih viroza - nema. </p>
<p>– Zbog učestalih promjena temperatura viroze, koje se prenose uobičajenim respiratornim putem, sasvim su normalna pojava. Najvažniji je savjet za sve koje viroza još nije dohvatila da se ne odijevaju pretoplo kako se ne bi previše znojili i potom prehladili. Oboljele osobe trebaju uzimati što više C vitamina, jesti dosta voća, najviše limuna, savjetuje dr. Kovačić. Ujedno je prognozirala kako se gripa ne očekuje barem sljedeća dva-tri mjeseca. </p>
<p>I u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba rekli su kako nemaju nikakvih epidemioloških podataka, već da se Zagrepčani trenutačno susreću s bezazlenim virozama. </p>
<p>Mr. Vesna Petrović iz Ljekarne »Žuhadar« potvrdila nam je kako je proteklih dana porasla potražnja za sredstvima za ublažavanje viroze. </p>
<p>– Najviše se traže lijekovi za snižavanje temperature poput andola, zatim aspirini te pastile za grlo, poput septoleta ili neoangina. To su, uz mnogo toploga čaja, jedini lijekovi protiv viroze, rekla je mr. Petrović, dodavši kako je bitno i da se oboljele osobe utople i, ako je potrebno, ostanu doma nekoliko dana. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Otkazi radnicima Ortopedije nezakoniti</p>
<p>Županijski sud u Zagrebu nezakonitom je proglasio odluku o isključenju troje radnika Ortopedije s posla jer Tomislav Prpić u vrijeme njezina donošenja (17. srpnja) nije bio za to ovlaštena osoba. </p>
<p>Prpić je, naime, 4. svibnja prestao biti direktorom poduzeća, a trgovačka punomoć koju je dobio od Ivana Rubičića, člana uprave Ortopedije, ne ovlašćuje ga za poduzimanje isključenja radnika s rada zaposlenika, kao odgovor na započeti štrajk. Sud je u odluci naredio poslodavcu da zaposlenike do kraja rujna vrati na posao, pod prijetnjom ovrhe.</p>
<p>Da podsjetimo, sedam od ukupno petnaest radnika Ortopedije zbog petomjesečne neisplate plaća odlučilo se 13. lipnja na štrajk. Zbog toga je protiv njih donesena nezakonita odluka o isključenju s rada. </p>
<p>Radnici su zbog problema neisplate plaća svojedobno zatražili i pokretanje stečaja tvrtke kod Trgovačkog suda. Međutim, stečaj je zaustavio 50-postotni vlasnik Ortopedije, Hrvatski domovinski fond, interventnom uplatom 200.000 kuna. </p>
<p>Osim neisplaćenih plaća, radnici su bili suočeni i s teškim uvjetima na radu jer je poduzeću, zbog dugova, isključen dovod struje i vode. Prpiću su zamjerali i što nije izradio sanacijski program poduzeća na prijedlog Ministarstva zdravstva, koje je bilo zainteresirano za kupnju ortopedskih pomagala od Ortopedije.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zagrepčanima nova televizija</p>
<p> do kraja godine?</p>
<p>Za televizijsku koncesiju za grad Zagreb natječu se tvrtke »Gizmo«, »Vel-media«, »Programi Pinta« i »K2 media« / Programsku shemu zasad predstavili samo »Programi Pinta« Hrvoja Kebera / Hoće li natječaj biti poništen?</p>
<p>Na javni natječaj Vijeća za telekomunikacije za dodjelu televizijske koncesije za grad Zagreb javile su se četiri tvrtke: »Gizmo«, »Vel-media«, »Programi Pinta« i »K2 media«.</p>
<p>Svoju programsku shemu i televiziju pod nazivom Gradska televizija Z3 javnosti je predstavila zasad jedino tvrtka »Programi Pinta«, na čelu s Anom Babić i Hrvojem Keberom,</p>
<p>Gradska televizija Z3, prema Keberovim bi riječima, trebala biti nezavisna komercijalna televizija. Program koji bi trajao od 12 do 1 sat, osim u vrijeme blagdana, bio bi usmjeren na gradske teme, gospodarski i kulturni standard Zagrepčana, kvalitetu života u gradu i ostalu gradsku problematiku.</p>
<p>Osim kulturno-obrazovnog programa, velika će se pozornost usmjeriti i informativnom programu. On bi, prema Keberovim riječima, upravo jer se o njegovoj kvaliteti na državnoj televiziji najviše raspravlja, trebao odstupati od ostalih, već viđenih. </p>
<p>Emisije o akcijama i projektima, zagrebačkoj arhitetekturi i urbanizmu, kulturi stanovanja i blagovanja te kvalitetni inozemni filmovi samo su dio programa kojim Gradska televizija Z3 planira privući gledatelje. </p>
<p>Na pitanje koliko je istine u tome da, prema napisima pojedinih medija, iza tvrtke »Programi Pinta« stoje neki političari, pa i sam premijer, Hrvoje Keber je odgovorio kako jamči da na toj televiziji neće biti nikakvih zastupanja političkih stranaka ili interesnih skupina. </p>
<p>– U vrijeme predizbornih kampanja svim ćemo strankama omogućiti komercijalnu političku promidžbu pod jednakim uvjetima i u skladu s izbornim propisima, rekao je Keber.</p>
<p>Do kraja listopada, do kada je i otvoren natječaj za dobivanje koncesije, javnosti bi svoje televizije i programske sheme trebale predstaviti i ostale tvrtke. </p>
<p>Za sada se zna da je tvrtka »Gizmo«, koju zastupa bivši direktor marketinga i suvlasnik Nezavisne televizije Moslavine Zoran Kovačić, jedina na natječaj dostavila ponudu na 430 stranica i dijelove programa na CD romovima i kazetama. Prema Kovačićevim riječima, za pokretanje televizije imaju sve osim studija i odašiljača, a za to su već osigurali 300.000 DEM.</p>
<p>Tvrtka »Vel-media« Franje Sinkovića, koja se također javila na natječaj, prostor za emitiranje osigurala je u Vjesnikovom neboderu, a kvalitetu programa jamče, među ostalim, i kapitalom od oko 2 milijuna DEM, koliko planiraju uložiti u projekt. Budući da 35 posto udjela u toj tvrtki ima Večernji list, ta bi televizija zaposlila i neke novinare toga lista.</p>
<p>Četvrta tvrtka »K2 Media«, iako još nije javnosti predstavila svoju programsku shemu, ako dobije koncesiju za obavljanje gradske televizije, emitirala bi iz »Filmoteke 16« na Novoj Vesi. Iza te tvrtke, prema nepotvrđenim informacijama, stoje tvrtke Robni terminali, Zagreb film, NK Dinamo i Zagrebačka televizija. </p>
<p>Ostaje još pitanje regularnosti natječaja koji će, prema nekim spekulacijama, možda biti i poništen jer je za dodjelu koncesije potrebna apsolutna većina Vijeća za telekomunikacije, koje je u međuvremenu ostalo bez dva člana od ukupno njih devet. Na to bi trebali reagirati Sabor i Vlada i što prije imenovati nove članove kako bi natječaj bio pravovaljan. Do tog vremena Zagreb je i dalje bez televizije...</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>ZAŠTO VOLIM ZAGREB: Zagreb je bogat i sretan grad</p>
<p>Živim na Trešnjevci uz natkriti potok Jelenovac, u ulici s brezama, uz pločnik u starim Dužicama. Pogled s kućnog prozora i danas se, doduše otežano, stere na padine Medvedgrada. Sa suprotne strane kuće, u kojoj živim od djetinjstva, je vrt, u kojem se još mogu veseliti jutarnjem cvrkutu ptica i kljucanju drozdova po kori stabala u proljeće te šetnji ježeva travnjakom u predvečerja. U vrtu su mlada trešnja i višnja, marelica i orah i dunja. </p>
<p>Stara trešnja, međutim, bila je tatina trešnja. U tišini su tu stvarani scenarij za kratak film o Zagrebu - predigra Golikovog »Tko pjeva zlo ne misli« te mnogi oslikani tekstovi i pjesme o Zagrebu. </p>
<p>Volim Trešnjevku, a i neznancu bi se svidjela ta nekad prostodušna četvrt našega grada zbog ulica uz samoborsku prugu, koje upravo nestaju. Za mog djetinjstva, uz huk lokomotive samoborčeka i ljetno kreketanje žaba, pasli bi u blizini konji i krave na tratini uz obližnje dimnjake stare munjare. Nekad su i bistri potoci tekli u smjeru Horvaćanske ceste i Jaruna. Danas sam sjetan na poglede na meandre Save s terase Škrnjugove i Pokrivkine trešnjevačke (i moje osnovne škole) gimnazije.</p>
<p>Volim Zagreb zbog izvanrednog prirodnog smještaja. Osim sofijske Vitoše, možda niti jedan europski grad nema takovu dominantnu kulisu poput Sljemena. Sigurno i sam pogled sa Sljemena čini moj grad nekako većim od onog što se pješice može upoznati.</p>
<p>Uz majku sam imao prilike upoznati žive slike »iz velegradskog podzemlja« Vjenceslava Novaka. Naime, jedna moja prabaka stanovala je u oronulim kućama Radničkog dola. </p>
<p>Mažuranac mojeg djetinjstva</p>
<p>Majka me često vodila na igralište kod Mažuranićevog trga te, dok je radila, rodbini koja je stanovala blizu Meštrovićeve torte »nejunačkom vremenu usprkos«. </p>
<p> I sigurno je da svatko tko uđe u Gradec kroz Kamenita vrata, Kapucinske stube ili liftom uspinjače ima prilike shvatiti da su te ulice, trgovi i kućne dvorane sagrađeni u »zlatnom rezu« i prilagođeni čovjeku.</p>
<p>Često sam s ocem pješačio u Donji grad. Šetnjom po sadašnjoj Žajinoj brzo se stiže do kazališta, potom Masarykovom do Jelačićevog trga, gdje je otac godinama radio. Prozor njegove radne sobe bio je iznad Centralne apoteke, ispod reklame Borova. Odatle se najčešće šetao do prijatelja koji su stanovali blizu palače Akademije. </p>
<p>Otac je, uz školu, bitno utjecao na moju naobrazbu, posebice na razvitak poimanja vlastitih estetskih vrijednosti. Upoznao sam mnogo ljudi različitih profesija, nobelovce i akademike profesore, političare. Bio je prisutan na premijerama i praizvedbama, promocijama knjiga, šetao znanim i neznanim zagrebačkim muzejima. Učio me jednako cijeniti Uskrsni obrednik moje zagrebačke katedrale, slamnato Božićno jutro pojaca Preobraženske i Ćirilometodske crkve, estetici prekrasne zagrebačke mošeje, muzičkog paviljona djeda pokojnoga školskog kolege Pristera, ali i izvanrednog djela »Šuvarove« nove Nacionalne biblioteke. </p>
<p>Njegovanje puta k vjerodostojnosti</p>
<p>Poslije studija zaposlio sam se u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada, koji je osnovao akademik dr. Štampar, korifej javnog zdravstva te svjetske i naše preventivne, a time i znanstvene zagrebačke i hrvatske medicine. U Institutu se oduvijek njegovao put k vjerodostojnosti, uz nesmetan razvitak slobodnog, u medicini primjenjivog, načina razmišljanja, u sličnom ozračju u kojem sam odgajan. I na tome sam zahvalan svojim učiteljima - znanstvenicima. </p>
<p>Volim Zagreb jer je on bogat i sretan grad. Bogat i sretan jer leži na obilju još nezagađene pitke vode. I na sreću, unatoč prometu, zrak u Zagrebu nije odviše zagađen. To je uvjet da naš grad preraste u respektabilan velegrad. Stoga bih želio da barem u ovom stoljeću, ako ne tisućljeću, takva pitka voda ostane jedan od simbola Zagreba.</p>
<p>Prim. dr. sc. Mladen Pavlović, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Kao pomorac Igrić je mogao dobiti vizu </p>
<p>bez provjere?</p>
<p>WASHINGTON, 5. listopada </p>
<p> - Svi vodeći američki dnevni listovi i u petak opširno izvještavaju o nesreći u Tennesseeju i istražuju podatke o Damiru Igriću. Posebni izvjestitelji i dopisnici iz Manchestera bilježe da je Igrić bio pripadnik Hrvatske vojske u vrijeme Domovinskog rata i da je »u Slavonskom Brodu i istočnoj Hrvatskoj mogao biti svjedokom nekih od najtežih borbi«.</p>
<p> Najviše prostora ovom tragičnom događaju posvećuje u petak list »Tennessean«. Novinar John Shiffman uz ostalo piše kako »svi Dadini prijatelji govore da je trpio od PTSP-a«. Taj dnevnik angažirao je i posebnog izvjestitelja u Slavonskom Brodu.</p>
<p> Američki mediji učestalo se pitaju kako je moguće da je Igrić ostao u SAD godinama nakon što mu je istekla viza i kako je uopće mogao dobiti vizu ako su točni navodi da je bio u kaznenoj evidenciji hrvatske policije. Ta se pitanja uklapaju u aktualnu raspravu o ulasku i kretanju stranaca u SAD.</p>
<p> »New York Times« nudi objašnjenje da je Igriću bila izdana neuseljenička viza za pomorce trajanja do 30 dana za koju nije bila potrebna provjera u američkom veleposlanstvu u Zagrebu.</p>
<p> Igriću je, dok je još živio u Slavonskom Brodu u prosincu 1998. godine posao ponudila tvrtka »Apollo Ship Chandlers« (ASC), piše NYT. Sjedište tvrtke koja se bavi brodskim kateringom je u Miamiju, što objašnjava zašto je Igrić u ožujku 1999. ušao u SAD upravo u tom gradu.</p>
<p> Steve Furness, jedan od direktora ASC-a, kazao je da je Igrić oko tri mjeseca radio kao poslužitelj pića. »Otpušten je jer je stalno kasnio na posao«, rekao je Furness.</p>
<p> Tvrtka »Apollo Ship Chandlers« je 1998. i 1999. godine u više navrata bila tužena zbog postupaka prema svojim privremenim namještenicima. Odvjetnik Charles Lipcon, koji je zastupao jednog od njih, kazao je da su stranci zaposleni na brodovima doslovno izrabljivani. Loše su hranjeni i bili su smješteni u malim pretrpanim kabinama duboko u potpalublju. Prema nekim podacima, za 14 sati rada svakog dana, pomoćno osoblje na brodovima dobivalo je 400 dolara mjesečno. Nisu bili zdravstveno osigurani niti su imali osiguranje za slučaj ozljede na radu kaže Lipcon. Na brodovima pod stranim zastavama ASC je zapošljavao mahom nekvalificirane ljude iz nerazvijenih zemalja.</p>
<p> Hrvatsko veleposlanstvo u Washingtonu u četvrtak je izrazilo sućut obiteljima poginulih putnika i tvrtki Greyhound. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>MUP potvrdio da je Igrić napadač na vozača autobusa</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada </p>
<p> - MUP je u petak vještačenjem utvrdio da je Hrvat Damir Igrić (29) napadač na vozača autobusa u američkoj saveznoj državi Tennessee, u kojem je pri prevrtanju poginulo šest ljudi. </p>
<p> »Daktiloskopskim vještačenjem potvrđeno je da je Igrić napadač«, kratko je danas za Hinu izjavio Nino Jaklin iz Ureda za odnose s javnošću MUP-a, dodavši kako su rezultati vještačenja, odnosno identifikacije upućeni američkim vlastima.</p>
<p> Brođanin Igrić je prije dva dana u Tenesseeju napao vozača autobusa tvrtke Greyhound, izazvavši prevrtanje vozila pri čemu je poginulo šest ljudi, među kojima i Igrić.</p>
<p> Američka policija pronašla je kod tada nepoznatog napadača hrvatsku putovnicu na ime Damira Igrića, te je preko hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu zagrebačkom Uredu Interpola jučer poslala zahtjev za provjerom njezine ispravnosti i utvrđivanjem identiteta.</p>
<p> Damir Igrić rođen je 1972., a prebivalište mu je bilo u općini Slavonski Brod. U SAD je došao prije dvije godine s važećom vizom američkog veleposlanstva u Zagrebu, koja je u međuvremenu istekla. Službeno do sada nisu potvrđena nagađanja da je pokojni Igrić bio i kazneno prijavljivan zbog korištenja i prodaje droge i ilegalnog držanja oružja. </p>
<p> Brodski odjel za hrvatske branitelje pri Ministarstvu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u četvrtak je potvrdio da je Igrić bio hrvatski branitelj, te da je od 1. srpnja 1991. do kraja te godine bio pripadnik 108. brodske brigade. Nakon toga se priključio 3. gardijskoj brigadi u kojoj je bio do 11. siječnja 1993. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Neuobičajeno brza pomoć Jugoslaviji bez Miloševića</p>
<p>BRUXELLES, 5. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Najgore u prošlosti Balkana«, Slobodan Milošević, »sada je tamo gdje mu je mjesto«, izjavio je povjerenik za vanjske poslove europske Komisije Chris Patten. Patten je svoje jubilarno priopćenje poslao s terena, iz Skopja, s još jedne regionalne misije uvjeravanja lokalnih vlasi da je suradnja bolja od izolacije i pritom je bolje prošao od Javiera Solane, jer su ga za razliku od visokog izaslanika zaobišle demonstracije i gađanje rajčicama. Godinu dana nakon pada Miloševića povjerenik je smatrao potrebnim istaknuti da su se stvari u SRJ »bitno promijenile i to na bolje«, jer »prije godnu dana Beograd je bio u međunarodnoj karanteni a SRJ je danas vrijedan partner i međunarodnoj zajednici i obitelji europskih država«. </p>
<p>U ovoj je godini EU zamijenila svoje pakete humanitarne pomoći konkretnom asistencijom dugoročnim programima normalizacije zemlje. Ovogodišnji je unos EU u SRJ 230 milijuna eura i namijenjen je, podsjeća povjerenik, izgradnji institucija nužnih za normalnu tržišnu ekonomiju »potencijalnog člana« Unije. U praksi, ulaganje znači potporu reformama u poljoprivredi, ekonomskoj tranziciji kao i oporavku elemenata gospodarskog sustava poput infrastrukture. Novac je dobro uložen, tvrdi Patten, podastirući dokaze efikasnosti doslovno senzacionalne za pojmove obično sporovozne EU - 80 posto programa za ovu godinu ugovoreno je do rujna, a trećina već isplaćena. EU običava raditi sporije, a ova »impresivna brzina« ukazuje da se Uniji žuri gotovo jednako kao i SRJ. Na kraju »jedne dramatične godine«, zaključuje Patten, SRJ predstoje bolne reforme uz obećanje Bruxellesa Beogradu da će imati njegovu punu potporu u toj tranziciji. </p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Neka Bin Laden bude žena</p>
<p>ZAGREB, 5. Listopada</p>
<p> - U golemoj množini dosjetki što nakon terorističkih napada kruže Internetom, uglavnom preko e-maila i news servisa, pojavio se i jedan prijedlog za primjereno kažnjavanje Osame bin Ladena kojim se cilja na njegove talibanske prijatelje i njihovu politiku prema ženama:</p>
<p>Pod naslovom »Napokon rješenje na pitanje što učiniti s Osamom bin Ladenom« nudi se drastična mjera koja bi mogla poslužiti kao materijal za neku crnu komediju:</p>
<p>»Ubiti ga značilo bi samo stvoriti mučenika. Uhvatiti ga i držati u zarobljeništvu samo bi potaknulo druge da uzimanjem talaca zahtijevaju njegovo izručenje. Predlažem, dakle, da ne učinimo ni jedno ni drugo. Neka ga specijalci, članovi SEAL-a (posebnih mornaričkih komandoskih jedinica) potajno uhvate, neka ga prebace u neku bolnicu koja će ostati tajnom i neka liječnici na njemu odmah izvedu operaciju potpune promjene spola. Onda ćemo JU vratiti u Afganistan, pa neka živi kao žena pod talibanima«, glasi prijedlog. Mogli bismo dodati da bi joj onda trebalo promijeniti i prezime u Bint Laden jer bin označava sina, a bint kćer. (ri)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Frizer 20 godina glumio liječnika</p>
<p>TRAUNSTEIN, 5. listopada </p>
<p> - Jedan je njemački frizer dvadesetak godina radio kao liječnik, propisivao recepte i davao injekcije bez ikakve medicinske diplome, priopćile su u petak njemačke vlasti.</p>
<p>Taj 60-godišnji muškarac liječio je stotine pacijenata od 1983. godine do prošlog proljeća premda nije imao nikakvu diplomu osim one iz frizerske škole.</p>
<p> Njemačka policija sada provodi istragu o tome kako je on uspio uvjeriti vlasti u Bavarskoj da mu daju dozvolu da radi u dvije bolnice. </p>
<p>Navodi se da je, između ostaloga, tijekom »liječničke karijere« uspješno obavio i dvije operacije. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Francusku vladu tuže zbog Černobila</p>
<p>PARIZ, 5. listopada </p>
<p> - Više od sto Francuza podnijelo je u petak tužbu protiv svoje vlade optuživši ju da je propustila upozoriti ih na zdravstvene rizike nakon černobilske nuklearne katastrofe 1986. godine.</p>
<p> Tužitelji, njih ukupno 125, pridružili su se postojećoj istrazi o posljedicama radijacije na području Francuske i tvrde da je černobilska katastrofa uzrokovala maligne i druge bolesti. Istraga je započela u srpnju nakon što je 51 osoba s oboljenjima štitnjače podnijela tužbu protiv vlasti zbog zanemarivanja obveza prema javnoj sigurnosti. Oni tvrde da francuske vlasti nisu upozorile javnost na rizike radioaktivnog oblaka. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Umrla balerina Slavica Prebeg</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada </p>
<p> - U Zagrebu je u srijedu umrla Slavica Prebeg istaknuta baletna umjetnica i dugogodišnja članica Baleta zagrebačkoga Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK). </p>
<p> Slavica Prebeg (1943.) svojim je radom obilježila jedno povijesno razdoblje zagrebačkog Baleta, kojemu je ostala privržena svih 26 godina aktivne plesne karijere, ostvarivši više zapaženih kreacija u cjelokupnom baletnom repertoaru. Aolisticom zagrebačkog Baleta postala je 1966. i gotovo nije bilo predstave u kojoj nije sudjelovala. U svojem je dugogodišnjem radu stekla veliku sigurnost i iskustvo, te se nakon aktivne plesne karijere nastavila baviti plesnom umjetnošću kao baletni majstor i pedagog. Radila je u Baletnoj školi, odgajajući nove naraštaje, svjesna kako svojim radom može pomoći razvoju Baleta HNK.</p>
<p> Posljednji ispraćaj Slavice Prebeg bit će 8. listopada u 14,15 sati na Mirogoju. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Shizofrene slike rasutoga svijeta</p>
<p>Spektakularno viđenje novele Miroslava Krleže »Veliki meštar sviju hulja«, u režiji Branka Brezovca, publiku neće ostaviti ravnodušnom / Četrdesetak glumaca na pozornici u neurotičnom scenskom iskazu predočava histeričnu stvarnost u luku od 20-ih godina prošlog stoljeća do danas </p>
<p>DUBRAVKA VRGOČ</p>
<p>Kraljević sada vidi svoju osamljenu svijest. Pogledi mu se kao koplja probijaju kroz stijene, i on gleda kroz zidove, kroz ormare i kroz tuđe, nepoznate duše kao kroz prozirne kristale, i on vidi sve do očajnosti jasno i osjeća, kako stoji miran, zdrav i trijezan u ludnici apsolutnoj, koja se već tako sablasno luda ždere vjekovima, a zove se u historiji najnovijeg vremena: suvremena civilizacija. Tako Miroslav Krleža u noveli »Veliki meštar sviju hulja« opisuje stanje svijesti suradnika »Hrvatskog slova« Ljube Kraljevića što se podudara sa stanjem svijeta u sumrak Prvoga svjetskog rata.</p>
<p>»Sentimentalan neurastenik« Kraljević junak je Krležine novele i nove predstave Zagrebačkoga kazališta mladih što nastoji na pozornici vjerno preslikati taj neurastenični literarni rukopis i uvesti ga u dramski okvir. U adaptaciji redatelja Branka Brezovca Kraljevićev unutarnji monolog, u kojeg su upisani brojni glasovi razvedenog polifonog iskaza, povezuje se s ulomcima iz drugih Krležinih djela kao i tekstovima drugih autora kako bi se još više naglasila shizofrena struktura istodobno i društvene stvarnosti o kojoj se govori, ali i scenskog događaja. </p>
<p>Spektakularna forma Brezovčeve predstave u kojoj je okupio četrdesetak izvođača, nudi brojne teatarske atrakcije u cilju rasvjetljavanja velikog mehanizma koji pokreće Kraljevićevu zbilju, a mogao bi se odčitati u povijesnim nesrećama što već stoljećima izmiču kontroli ili barem onima što su svijet pratile od 20-ih godina prošlog stoljeća do danas. Po zraku leti klavir, zidovi se pomiču, sobe sklapaju i rasklapaju, ljesovi se spuštaju s vrha pozornice, vučjaci u kavezima kruže scenom... Slike su to »nekontrolirane« Brezovčeve mašte u ocrtavanju razlomljenog pogleda na Krležinu ili našu stvarnost.</p>
<p>Po, svakako ne novim, no u nas još uvijek ne do kraja istraženim, postmodernističkim načelima, a u ozračju brechtijanskog pristupa scenskom materijalu, Brezovec niže scenske prizore u histeričnom ritmu koji ne dopušta uzmake, ni olakšice – što se na mjestima ipak čini pretjeranim u naglašavanju konceptualnih zaloma. Glazba Antuna Tonija Blažinovića i Ivana Koprivčevića iznimno je važan element predstave koja slijedi glazbenu strukturu i gotovo čita predložak kroz operno-operetnu vizuru. No, i to je upisano u Krležinu novelu – »Ova naša kuća izgleda kao razbijeni orkestrion, kome su sve trublje pokidane, i sve trublje i piskovi zvuče krivo. Kakve se melodije rađaju u ovom sveljudskom orkestrionu? I koji bi nebeski ugađač mogao da sklada sve ove glasove u suzvučje harmonično i tiho?«, pita se Kraljević.</p>
<p>Brezovec tako ilustrira ono što je Krleža napisao, ulazi u razlomljenu svijest Ljube Kraljevića i predočava je na pozornici svim mogućim sredstvima, poigrava se dostignućima suvremene scenske tehnologije, dekonstruira zabilježena stanja i događaje kako bih ih demistificirao i pokazao u svoj njihovoj strahoti, izobličavajući figure i značenja. Mnogo je toga tu deklarativno predstavljeno, podređeno scenskoj ilustraciji, kroz pogled izvana i u umnažanju transparentnosti toga pogleda.</p>
<p>U toj namjeri da predstavi mehanizam zla i njegovu logiku u maksimalnoj scenskoj razigranosti kojoj nisu unaprijed postavljene granice, Brezovcu svesrdno pomažu scenograf Tihomir Milovac, svojom mobilnom arhitektonskom slagalicom koja dočarava i fasade kuća i unutrašnjost soba što bi se trebale uklopiti u traumatične prostore Kraljevićevih psihotičkih traganja za smislom, kostimografkinja Mirjana Zagorec čiji kostimi također imaju ilustrativnu ulogu te koreografkinja Jasna Frankić Brkljačić s razlomljenim kretanjem izvođača.</p>
<p>U središtu te namjerne scenske zbrke nalazi se Vili Matula u ulozi Ljube Kraljevća, koji je odlično predstavio nemir suradnika »Hrvatskog slova«, opsjednutog brojnim stvarnim i fiktivnim utvarama jedne amputirane stvarnosti. Njemu je, uostalom, prepušten i najveći prostor za glumačku kreaciju lika koji povezuje sva odgođena ili odsutna središta te fragmentalne izvedbe. Ostali: Doris Šarić-Kukuljica, Marica Vidušić, Anica Tomić, Suzana Nikolić, Urša Raukar, Zdenka Marunčić, Katarina Bistrović-Darvaš, Nađa Perišić-Nola, Nataša Dorčić, Ksenija Ugrina, Kristijan Ugrina, Damir Šaban, Krešimir Mikić, Edvin Liverić, Maro Martinović, Filip Nola, Siniša Miletić i mnogi drugi, uz Slobodana Šnajdera koji je nastupio u epizodnoj ulozi političara..., bili su manje više u funkciji ideje, poput znakova u kolopetu neurasteničnog scenskog mozaika.</p>
<p>Najnovija predstava Zagrebačkoga kazališta mladih »Veliki meštar sviju hulja« nedvojbeno će podijeliti publiku na one koji će u njoj otkrivati transparentne političke poruke i one koji će u njoj iznalaziti kazališne atrakcije ili, možda, smionosti. Čini se da joj je i bila namjera da nikoga ne ostavi ravnodušnim.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Posebnost hrvatske vizure</p>
<p>U Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža« svečano proslavljen izlazak trećega sveska Hrvatske enciklopedije / Novi glavni urednik enciklopedije je August Kovačec </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Veliki broj suradnika i uzvanika uveličao je u petak svečano predstavljanje trećeg sveska Hrvatske enciklopedije u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«. Pravovremeno dovršenje tog enciklopedijskog sveska, koji obuhvaća natuknice od slogova Da do Fo (od dagnje do fozgena), bila je prigoda da urednici, uz zahvalu brojnim suradnicima, još jednom naglase važnost tog nacionalnog enciklopedijskog projekta, kao i sav opseg rada potrebnog za njegovu realizaciju. Glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Tomislav Ladan zahvalio je svima koji će sadržaj Hrvatske enciklopedije sagledati objektivnije od njegovih sretnih roditelja.</p>
<p>Glavni urednik prvih triju sveska Hrvatske enciklopedije Dalibor Brozović objasnio je svu zahtjevnost pripreme takve nacionalne enciklopedije, zbog kojih je od početne ideje do izlaska prvog sveska 1991. proteklo čak osam godina. Na dosadašnjem radu Brozoviću je zahvalio novi glavni urednik Hrvatske enciklopedije August Kovačec. Treći svezak potvrdio djelotvornost projekta, a očekujemo reakcije čitatelja i stručne kritike jer su propusti pri ovako zahtjevnim projektima neizbježni – rekao je Kovačec.</p>
<p>Koliko je leksikografski posao zahtjevan, pojasnio je stručni urednik klasične književnosti Darko Novaković. Čak i u području antike, koje se čini dovršenim, činjenice treba redigirati novim saznanjima, a pogotovo imati u vidu nacionalnu vizuru. Ovakav projekt zapravo je samopredstavljanje nacionalne kulture – rekao je Novaković – i očekivanja potencijalnih čitatelja zapravo su usmjerena ka iščitavanju naše posebnosti.</p>
<p>Danijela Merunka</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Magija misli i poetske riječi</p>
<p>U Društvu hrvatskih književnika održana konferencija za novinare u povodu 24. zagrebačkih književnih razgovora & Regionalne konferencije P. E. N.-a koji će se održati od 17. do 21. listopada</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Pisci u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, odlučni su da oštro progovore o temama globalizacije, totalitarizma i krupnog kapitala. Napokon, to nisu teme koje se tiču isključivo ekonomista, koji nameću svoja viđenja o diktaturi jedne misli, jedne slike i jednog načina života. Ako su pisci bačeni na marginu, to ne znači da nemaju svoj glas u svijetu visokog profita, rekao je u petak u Društvu hrvatskih književnika Dražen Katunarić, predsjednik komisije za međunarodne odnose DKH., na konferenciji za novinare u povodu 24. zagrebačkih književnih razgovora & Regionalne konferencije P. E. N.-a. koji će se održati od 17. do 21. listopada. </p>
<p>Ideja je ovog skupa, po Katunarićevim riječima, povezati intelektualni stav i poeziju. Stoga će se organizirati više priredbi na kojima će se danju misliti i razgovarati, a po noći prepuštati magiji riječi. Na taj će se način izbjeći zamka literarnog turizma i dosadnog referatskog skupa za četrdesetak stranih i stotinjak domaćih sudionika, zaključio je Katunarić. Programsku strukturu svih događanja objasnio je Seid Serdarević, voditelj i koordinator ove manifestacije. Naime, radi se o povezanoj kulturnoj i financijskoj suradnji P. E. N.-a i DHK. Ove godine osnovica teme na Susretima ima i svoj nadnaslov: metafore napretka. </p>
<p>Serdarević naglašava da će se nakon obveznog primanja svih sudionika kod gradonačelnika Zagreba u Dvercima, konferencijski dio susreta održavati u Zagrebačkom kazalištu mladih, a sessioni u »B. P. clubu«. Završna večer predviđena je u Društvu hrvatskih književnika. Između ostalog, nastupit će dramska grupa »Daska« iz Siska, a s posebnim se zanimanjem očekuje izlaganje akademika Ivana Supeka, uglednog mirotvorca s osobitim stajalištima o tehnokraciji i globalizaciji.</p>
<p>Slijede radne sesije, izložbe fotografija, nastupi performera i poetski susreti neformalnog karaktera. U petak trećeg dana susreta, s početkom u 14. sati, predstavit će se knjiga pokojnog pjesnika i kritičara Hrvoja Pejakovića na francuskom, a u 20 sati knjiga sudionika susreta Pascala Brucknera. U subotu će se predstaviti knjiga »Exclamations« Tonka Maroevića, a potom započinje okrugli stol koji će voditiNikica Petrak. Susreti i skupovi završit će se s poetskim maršom u DHK. </p>
<p>Na konferenciji za novinare predsjednica Hrvatskog centra P. E. N.-a Sibila Petlevski poimence je govorila o uglednim gostima iz svijeta, od kojih su neki višestruko prevođeni, a objavili su i osamdesetak naslova, te o nekoliko direktora festivala iz cijeloga svijeta koji također stižu u Zagreb. Saznajemo da će se tiskati i knjiga biografija svih sudionika.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Postpovijesni susret prošlosti i sadašnjosti</p>
<p>Stoljeće dubrovačke fotografije (1848. – 1950.) na izložbi »Dubrovački svjetlopis« u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik upotpunjeno je i nešto kasnijim, suvremenim fotografijama koje su obilježile kraj tisućljeća / Dok je povijesni dio izložbe faktografski dokumentarsitičkog karaktera, drugi je izrazito umjetničkoga naboja</p>
<p>»Dubrovački svjetlopis« naziv je izložbe kojom se u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik prezentira fotografija u Dubrovniku, odnosno svjetlopisi nastali u Gradu, o Gradu i njegovim ljudima, ali i oni koje su Dubrovčani snimili izvan svoga Grada. Riječ je o retrospekciji dubrovačke fotografije, od njezinih početaka (dagerotipije) do svuvremenih, kako reporterskih tako i umjetničkih djela. Vremenski je obuhvaćen raspon od godine 1848. do 2001. Međutim, unutar tog korpusa od 500 fotografija, prikupljenih i posuđenih iz muzejskih, arhivskih i privatnih kolekcija Dubrovnika, Cavtata, Splita i Zagreba, jasno se razlučuju dvije skupine – povijesna i suvremena fotografija. </p>
<p>Onaj povijesni dio slobodno bi se mogao podnasloviti kao stoljeće dubrovačke fotografije, jer obuhvaća razdoblje od 1848. do pedesetih godina 20. stoljeća. Nakon toga slijedi rez koji mr. Marija Tonković, autorica toga dijela izložbe, tumači neaktivnošću dubrovačkih fotografa, čiju ulogu kroničara zbivanja često preuzimaju oni iz drugih sredina. Tek posljednja dekada 20. stoljeća u Dubrovniku se razabire kao intenzivno razdoblje fotografije, koje sažima iskustvo prethodnika i kreativnom snagom kraja tisućljeća daje osebujan pečat suvremenom dubrovačkom svjetlopisu.</p>
<p>Onaj povijesni pregled, početno se držeći kronološkog slijeda što posjetitelja uvodi u tada novi medij izražavanja, koji će Dubrovčani itekako (i to rano) koristiti, otkriva razne tehnike, a onda i motiviku ranih fotografija. Uz portrete koji preuzimaju ulogu dotadašnjih bidermajerskih, od kojih preuzimaju impostaciju i scenografiju (atelijersku, dakako), sve češće će se pojavljivati i gradske vedute, ponajprije bilježeći neke važnije događaje, među kojima se jednako tretira procesija sv. Vlaha (lokalna svečanost), ili dolazak cara Franje Josipa I. (zbog koga su u Gradu podignute brojne inscenacije).</p>
<p>Ono što izložba i dakako katalog otkrivaju, to su imena svih (dvadesetak) dubrovačkih fotografa. Na prvome je mjestu Josip Betondić koji 1848. fotografira procesiju sv. Vlaha, a odmah uz njega ljekarnik (oni su često i fotografi) Antun Drobac. Obojica značajni, jer već suvereno vladaju fotografijom u času kad u Dubrovnik dolazi prvi putujući dagerotipist – pariški autor Millet. Slijede Antonio Jelaska, Nikola Andrović, Tomaso Burato, Silvino Maškarić, Antun Miletić i drugi. Promatrajući njihove fotografije, otkriva se ikonografija njihovih atelijera (kada je riječ o portretima, pojedinačnim ili skupnim), čak i njihov osebujan rukopis te ono, što je već mnoge Dubrovčane razgalilo, izgled Grada na brojnim vedutama – Grada kakvog više nema, unatoč tome što je opastao u svojim zidinama. Ali mnogo se toga promijenilo, mnogo ipak nestalo.</p>
<p>Možda bi jedan od budućih izložbenih projekata mogao biti snimanje istih veduta s istih pozicija, kako bi se paralelno moglo pratiti što se sve zbilo u prostoru Grada. Možda bi se moglo usporediti i nekoliko etapa, od onih najranijih povijesnih, preko onih iz sredine 20. st. (Đuro Griesbach), do današnjih. Slično je, doduše, u relativno kartkom vremenskom odmaku učinio Damir Fabijanić snimajući u Dubrovniku i okolici stanje prije i poslije Domovinskoga rata. Te su fotografije izložene u drugom dijelu izložbe koji autorski potpisuje Antun Maračić, ravnatelja Umjetničke galerije Dubrovnik. Iz ratnog ciklusa tu su i one slavne Pave Urbana s kojima je skončao svoj život na Stradunu u vrijeme najžešćeg napada na Grad, koji je snimio u nevjerojatno izabranim kadrovima što čine ne samo dokumentarističku već i izrazito umjetničku cjelinu. </p>
<p>Osim ratnim, zadnje desetljeće fotografije u Dubrovniku obilježeno je i izrazito umjetničkim fotografijama, među kojima postpovijesnom poetikom prednjači Mara Bratoš. Pažnju, dakako, treba obratiti i drugim autorima, kao što su Ljubo Gamulin, Marko Ercegović, ili Ana Opalić, suvremenost kojih je ipak izrasla (unatoč akademskom školovanju u metropoli) iz duge i jake dubrovačke tradicije fotografije. Uz još malo truda, možda mogla bi se naći i čvršća poveznica između ova dva dijela izložbe Dubrovačkih svjetlopisa. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Obnova HDLU pokreće i druge projekte </p>
<p>Potpisivanjem ugovora između Ministarstva kulture i HDLU-a počela prva faza obnove Meštrovićeva paviljona</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – U želji da Dom hrvatskih likovnih umjetnika, po mnogo čemu jedinstven spomenik arhitekture 30-ih godina, vratimo u cjelovitosti njegovoj prvotnoj namjeni i funkciji, a time omogućimo punu afirmaciju objekta kao prvorazrednog izlagačkog prostora, HDLU je u ljeto poduzeo radove za vraćanje zgrade u njeno izvorno stanje, rečeno je u petak na konferenciji za novinare u Domu hrvatskih likovnih umjetnika. U slijedećoj fazi trebali bi se ukloniti naknadne ugradnje (međukat i stubište), a po mišljenju komisije za obnovu zgrade u sljedećoj godini pristupilo bi se sanaciji krovišta i obnovi kupole, kao najsloženijem i najzahtjevnijem zahvatu.</p>
<p>Ministar kulture dr. Antun Vujić kazao je da ministarstvo u potpunost podržava taj projekt, tim više što drži da se nalazimo u vremenu kada moramo zaštititi najvrjednije segmente pojedine arhitekture, naravno, bez omalovažavanja adaptacija što su bile odjek vremena u kojem su nastale. Ministar je izjavio da je u petak potpisan ugovor s HDLU-om kojim se s 150 tisuća kuna pomaže izrada elaborata za obnovu i utvrđivanje stanja u kojem se objekt nalazi.</p>
<p>Predsjednik komisije za obnovu zgrade prof. dr. Radovan Ivančević, podsjetivši na povijest tog objekta, rekao je da je riječ o arhitekturi europske kvalitete koja simbolizira visoku građansku kulturu u Zagrebu. Kako se u sklopu Doma HDLU nalazi i depo Hrvatskog povijesnog muzeja, dr. Ivančević se u ime Društva povjesničara umjetnosti založio za preseljenje tog muzeja iz palače Rauch u zgradu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Marulićevu trgu. Naravno, time bi bilo riješeno i pitanje spomenutog spremišta. Nadovezavši se na to, ministar Vujić je kazao da je s tom odlukom suglasan i ministar znanosti i tehnologija dr. Hrvoje Kraljević. Hipotetski gledano, pojasnio je ministar Vujić, dio PMF-a mogao bi se preseliti u prostorije instituta »Ivo Pilar«, a taj institut u palaču Rauch. Međutim, ta se mogućnost još mora podrobnije razmotriti.</p>
<p>Minstar Vujić ovom prigodom istaknuo je još jedan zanimljiv podatak. Naime, postoji mogućnost da se Ministarstvo obrane iseli iz prostorija koje drži na Črnomercu, a u tom bi slučaju tamo useljavale isključivo edukativne i kulturne ustanove.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Književno-znanstveni prinosi braće Bogner</p>
<p>Na Danima Josipa i Ivana Kozarca održan simpozij o vinkovačkim znanstvenicima i književnicima Josipu i Ivanu Bogneru, o kojima je svoje viđenje dalo deset znanstvenika</p>
<p>VINKOVCI, 5. listopada</p>
<p> – Iako je interes za djelo Josipa i Ivana Bognera postalo uočljivo tek u ove naše dane, a prvi put je simpozijski ocijenjeno u okviru ovogodišnjih Dana Josipa i Ivana Kozarca, neosporna je činjenica da je Josip Bogner jedan od ključnih esejista i kritičara sredine 30-ih godina prošlog stoljeća. Već sada se može kazati da je njegova glasovita studija o ekspresionizmu, kao i sveobuhvatna obaviještenost o europskim aktualnostima, danas nezaobilazna činjenica burnih zbivanja tih godina, u kojima je Josip Bogner sudjelovao kao mlad čovjek i na žalost vrlo kratkoga životnoga vijeka.</p>
<p>Od 1927., kada se javio prvim kritikama u »Vijencu«, pa do smrti 1936., dakle u svega desetak godina – kako naglašava dr. Krešimir Nemec – Bogner je stvorio ne samo relativno bogat nego i začuđujuće konzistentan kritički opus, koji nije nastao iz želje za osobnim obračunavanjem ili kao produkt stihijskoga djelovanja nego je imao svoju razrađenu teorijsku podlogu i jasno zacrtan cilj. Nastojao je slijediti principe sintetske i vitalističke kritike, a umjetničko djelo promatrao je kao otvorenu strukturu za koju je bitan kontekst, izraz vremena i društvene sredine. Njegova sintetska kritika sretno je pomirenje filozofskog i estetskog pristupa, zaključio je dr. Nemec. </p>
<p>Dr. Ante Stamać objasnio je važnost Bognerova amblematska teksta »Od artizma do moderne«, a istupi dr. Antonije Bogner-Šaban, nasljednice loze Bognerovih, baš kao i dr. Branka Hećimovića promotrili su kazališni aspekt Bognerove kritike akcentuirajući trojicu autora: Milana Begovića, Josipa Kujundžića i Miroslava Feldmana. Za razliku od deset godina starijeg brata Josipa, Ivan Bogner, tih i samozatajan stvaralac i autor jedine knjige pod nazivom» Književni portreti« (Osijek, 1987.), posvetio se znanstveno-pedagoškom radu predajući cio radni vijek na srednjim školama i osječkom Pedagoškom fakultetu. O tome svjedoče i 32 sabrana teksta u rečenoj knjizi o čemu je izvjestio akademik Nedjeljko Fabrio naglašavajući da je riječ o knjizi udžbeniku koja ima najprije upotrebnu vrijednost jer ju je autor namijenio svojim studentima. Njegove prosudbe nadopunila je u izlaganju voditeljica skupa dr. Katica Ćorkalo, dok je mr. Anica Bilić komparatističkom metodom usporedila kontinuitet sličnosti i različitosti tematske obrade, ali i prožimanje Josipa i Ivana Bognera na koje se s teatrološkog stajališta u novije doba nadovezala Antonija Bogner-Šaban.</p>
<p> Stana Vukovac izabrala je najznačajniju Bognerovu studiju o hrvatskim dramatičarima »Teatar Milana Begovića« ponovo upozorivši na njezinu recentnost. Ivica Matičević u svom izlaganju unio je pak drukčije osvjetljenje u recepciju međuratne hrvatske književne kritike, pokušavši odrediti u disperzivnosti stavova različitih autora Bognerovo mjesto. Novi odvjetak u razmatranju stvaralaštva Josipa Bognera unijela je i dr. Ljiljana Kolenić progovorivši o leksiku njegovih rasprava.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Otvoren put prema EP</p>
<p>Pogotkom Zvonimira Deranje u 65. minuti mlada je nogometna reprezentacija izborila drugo mjesto u skupini i kroz dodatne će kvalifikacije pokušati otići na EP</p>
<p>VELIKA, 5. listopada</p>
<p> – Mlada hrvatska nogometna reprezetnacija na najboljem je putu da se plasira na Europsko prvenstvo. Naime, nakon 1-0 (0-0) protiv vršnjaka iz Belgije mladi Hrvati predvođeni izbornikom Martinom Novoselcem osvojili su drugo mjesto u svojoj kvalifikacijskoj skupini i tako stekli pravo da se u dodatnim kvalifikacijama plasiraju na smotru najboljih mladih europskih nogometaša. Zgoditak odluke u odlučujućem dvoboju protiv Belgije, postigao je Zvonimir Deranja u 65. minuti, kada je iskoristio nepažnju gostujuće obrane. </p>
<p>Sam početak utakmice nije našim nogometašima donio grč toliko karakterističan u ovako bitnim utakmicama. Već u prvih petnaestak minuta dvije sjajne akcije završene su udarcima u vratnicu, odnosno gredu. U 9. minuti Mate Bilić je iz izgledne pozicije tukao u stativu, a u 15. je Bošnjak udarcem s velike daljine pogodio gredu. Belgijancii su potom konsolidirali obranu, a i hrvatski nogometaši zaigrali su opreznije, bojeći se pogreške koja bi utakmicu odvela u neželjenom smjeru.</p>
<p>U nastavku kudikamo bolja predstava naših, Andrić je ušao umjesto Banovića, a Deranja umjesto Bjelanovića. Novoselac je pogodio što je trebalo učiniti. Te su rošade Hrvatima pripomogle da dobro pritisnu Belgijance. I nakon pogotka Deranje u 65. minuti bilo je još prilika da se utakmica potpuno osigura. U 85. minuti Deranja je zapucao jedanaesterac nakon što je sam oboren u kaznenom prostoru Belgijanaca. Vratar Gillet njegov je udarac obranio. </p>
<p>Solidna predstava naših u kojoj se zacijelo i nije trebalo više očekivati, nego pobjeda i samo pobjeda. To je i učinjeno, stoga im treba i čestitati. </p>
<p> l Stadion Kamen Ingrada </p>
<p>HRVATSKA – BELGIJA 1-0 (0-0)</p>
<p>HRVATSKA: Sunara 6 – Režić 6, Vuković 6, Neretvljak 6 – Carević 6, Banović 6 (Andrić 6.5), Bošnjak 6, Sabolčki 6, Mikić 6 (Srna -) – Bjelanović 5 (Deranja 6.5), Bilić 6.</p>
<p>BELGIJA: Gillet 6.5 – Turaci 6, Hayen 5.5, Vandenbroeck 5.5, De Roeck 5.5 – Reigel 6, Dufer 5, Van Dessel 6, Vadooren 6 – Soetaers 5.5 (De Wilde 5.5), Chatelli 5.5.</p>
<p>SUDAC: Briakos (Grčka) – 6.6. GLEDATELJA 2000.</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Bjelanović, Deranja, Vandenbroeck, Soetaers.</p>
<p>STRIJELAC 1-0 (Deranja (65)</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Zvonimir Deranja</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nijemci gube nadu </p>
<p>Izravan plasman na SP dosad su, u europskoj zoni kvalifikacija, osigurali Poljska, Švedska i Španjolska, a vrlo blizu su Rusija, Portugal, Danska, Italija i Engleska... Žestoka se borba vodi i za druga mjesta u skupinama, koja vode u dodatne kvalifikacije</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Ova će subota napokon prebrisati »prašinu s prozora« i razmaknuti zastore, tako da će pogled ka Japanu i Koreji biti kudikamo bistriji. Na rasporedu su, naime, završne utakmice europske zone kvalifikacija za Svjetsko nogometno prvenstvo, nakon kojih će biti poznati pobjednici svih devet kvalifikacijskih skupina. Pobjednici će automatski izboriti plasman na SP, dok će po dvije drugoplasirane selekcije međusobno razigravati za preostala mjesta (prve utakmice na rasporedu su 10. studenoga, a uzvrati četiri dana kasnije). Izravan plasman na SP dosad su, u europskoj zoni kvalifikacija, osigurali Poljska, Švedska i Španjolska, a vrlo blizu su Rusija, Portugal, Danska, Italija i Engleska... </p>
<p>Skupina I.</p>
<p> Remis Slovenaca u Beogradu prilično je razbistrio stanje u ovoj skupini i otpuhnuo Jugoslaviji nadu u plasman na SP. Ne bude li iznenađenja u završnim utakmicama, prvo mjesto će na kraju pripasti Rusiji, a drugo Sloveniji, koja bi se u dodatnim kvalifikacijama trebala susresti (najvjerojatnije) s Rumunjskom ili (malo vjerojatno) s Italijom. U subotu u Moskvi gostuje Švicarska, a Rusima je dovoljan i bod za izravan plasman na SP. Slovenci bi se, teoretski, mogli popeti i do samoga vrha, ali jedino u slučaju da Švicarci pobijede u Moskvi. No, ako bi Chapuisat i društvo pobijedili Rusiju s jednim pogotkom razlike, tada bi Katanecova selekcija morala svladati Farske Otoke s minimalno tri pogotka »viška«... No, veliko je pitanje što i koliko mogu Farani učiniti u Ljubljani. U prvoj je utakmici bilo iznenađujućih 2-2, a Slovenci će sada zaigrati u gotovo prepolovljenom sastavu. Katanec neće moći računati na kažnjene Pavlina, Kariča, Čeha i Ačimoviča, kao niti na ozlijeđene Zahoviča i Cimerotiča. Jugoslaveni u tome vide tračak svjetla, s obzirom da bi eventualni ljubljanski remis, ili pak pobjeda Farskih Otoka, odvela Jugoslaviju u dodatne kvaliikacije... Naravno, uz pretpostavku da Jugoslavija uzme sva tri boda Luksemburgu.</p>
<p>Skupina II. </p>
<p> Kome će pripasti krajnje prvo mjesto – Portugalu ili Republici Irskoj? Ipak – Portugalu! Teško je, naime, vjerovati da bi Portugalci u Lisabonu mogli »kiksati« protiv Estonije. Pobjeda ih vodi izravno na SP. Estonci su se, doduše, pokazali kao iznimno nezgodan suparnik. Primjerice, nedavno su dugo u »šahu« držali Nizozemsku, do 83. su minute vodili 2-1, a na kraju – izgubili 4-2. Irci će, pak, u Dublinu ugostiti Cipar i prilično je izvjesno kako ih očekuju dodatne kvalifikacije, i to protiv azijskoga predstavnika. </p>
<p>Skupina III.</p>
<p> Ukoliko Hrvatska na kraju zauzme drugo mjesto u skupini, u dodatnim će joj kvalifikacijama suparnik biti drugoplasirana selekcija iz ove, treće skupine. No, ovdje je zasad jedino sigurno da će Danska zauzeti jedno od prva dva mjesta, dok će se uz nju ugurati Češka ili Bugarska. A ove subote će se upravo Česi i Bugari međusobno sučeliti u Pragu, gdje će domaći biti oslabljeni neigranjem kažnjenoga Kollera! Pobjedom protiv Islanda u Kopenhagenu Danci bi osigurali prvo mjesto. No, nedavna uvjerljiva pobjeda Islanđana protiv Češke, 3-1 u Reykjaviku, veliko je upozorenje Dancima, kojima, uzgred, odgovara i neodlučeni ishod. Naime, u slučaju remisa u Kopenhagenu, Danci bi mogli izgubiti prvo mjesto jedino ako Češka pobijedi Bugarsku s minimalno četiri, ili ako Bugarska pobijedi Češku s minimalno pet pogodaka razlike. U slučaju remisa u Pragu dalje ide – Češka. </p>
<p>Skupina IV.</p>
<p> Ovdje je već sve jasno – Švedska prva, Turska druga.</p>
<p>Skupina V.</p>
<p>Nedavna uvjerljiva pobjeda Bjelorusije protiv Poljske, 4-1, probudila je sumnju velikog dijela javnosti, koji se pita jesu li Poljaci možda pustili utakmicu u Minsku. Ne vjerujemo da je u pitanju tako nešto, ali zato vjerujemo da su Bjelorusi grizli znatno žešće nego njihovi suparnici. Poljaci su, naime, tada već imali osigurano prvo mjesto i ta im je utakmica, zapravo, bila »rekreativnog« karaktera. Hoće li tako biti i ove subote, kada Poljacima u goste dolazi Ukrajina? A upravo Bjelorusi i Ukrajinci odlučuju o drugome mjestu. Bjelorusija kod kuće igra protiv oslabljenoga Walesa u čijem sastavu neće biti kažnjenog Ryana Giggsa. Osim toga, Velšani nisu pobijedili u posljednjih 11 utakmica! Dakle, ukoliko Bjelorusija uzme sva tri boda u Minsku, tada Ukrajincima igra samo pobjeda na gostovanju u Poljskoj. Dodatne komplikacije Ukrajincima predstavlja činjenica da u Chorzowu neće moći nastupiti Rebrov.</p>
<p>Skupina VII.</p>
<p> Rasplet ove skupine pričekat ćemo do daljnjega. Španjolci su, naime, još ranije osigurali vrh ljestvice, dok će o drugome mjestu odlučivati međusobni okršaj jedinih preostalih kandidata – Izraela i Austrije. Utakmicu je u četvrtak Fifa ipak odgodila, nakon što su Austrijanci poslije rušenja putničkog zrakoplova koji je poletio iz Tel Aviva, opet zahtijevali odgodu. </p>
<p> Austrijancima će za drugo mjesto biti dovoljan bod.</p>
<p>Skupina VIII.</p>
<p> Prva dva mjesta već su rezervirana za Italiju i Rumunjsku. Jedino još nije do kraja jasno tko će »uzeti« prvo, a tko drugo mjesto. Doduše, jedina realna šansa Rumunjima da zasjednu na vrh jest da Mađari pobijede Italiju. A to baš i nije nemoguće, s obzirom da su Mađari u prvoj utakmici u Budimpešti (2-2) pokazali da se mogu ravnopravno nositi s Talijanima. Ukoliko u subotu u Parmi ne bude pobjednika, tada bi Rumunji morali svladati Gruziju u Bukureštu sa devet pogodaka razlike, što je suludo očekivati. Uzgred, u sastavu Rumunjske protiv Gruzije u Bukureštu neće biti iznimno važnih igrača – Contre i Chivua.</p>
<p>Skupina IX.</p>
<p> Legenda njemačkog nogometa, Franz Beckenbauer, nedavno je procijedio – »nisam baš siguran da ćemo proći dodatne kvalifikacije protiv Ukrajine ili Bjelorusije«. Nijemci su se, eto, već pomirili s činjenicom da će zauzeti drugo mjesto u skupini. Doduše, ukoliko Grci »stisnu zube« i nekako uspiju uzeti bod Englezima u Manchesteru, tada bi se Nijemci dokopali prvoga mjesta. Ali, malo tko vjeruje u kiks Engleza... Doduše, postoji još jedna teorija koja bi »elf« odvela na vrh – Nijemci bi, naime, morali pobijediti Finsku sa barem šest pogodaka većom razlikom nego Engleska Grčku. Eto, to je jedan od razloga zašto Nijemcima još uvijek »odzvanja« onaj težak 5-1 poraz protiv Engleza usred Münchena. Ne samo da su tim porazom gurnuli Otočane u veliku prednost u izravnoj borbi za prvo mjesto, već su si i drastično pokvarili gol-razliku, koja bi ih na kraju mogla koštati SP-a.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Jedan gol, dvije prečke i tri boda</p>
<p>Bilo bi uistinu nepravedno da je Tajland dohvatio remis protiv Blaževićeve momčadi, Iran je zasluženo pobijedio, a rezultat definitivno ne iskazuje što se sve zbivalo na travnjaku </p>
<p>TEHERAN/ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Veliki su korak napravili nogometaši Irana prema plasmanu u završnicu Svjetskog prvenstva 2002. godine. U Teheranu je, naime, momčad izbornika Miroslava Blaževića svladala Tajland 1-0 (1-0) pogotkom Nikbakhta u 32. minuti, bio je to zgoditak vrijedan tri boda u utakmici koju je gledalo oko 90.000 fanatičnih iranskih navijača. </p>
<p>Iran je bio znatno bolji suparnik, međutim, iznova je neefikasnost bila najvećim problemom Blaževićeva sastava. Pomanjkanje koncentracije u realizaciji očito je kronična boljka ovoga sastava, koji stalno teži nadigravanju, a nerijetko Iranci u tome i pretjeruju, pa se stvara dojam da bi bilo najbolje kad bi svaki iranski nogometaš imao svoju loptu.</p>
<p> Najbolji igrač utakmice bio je Iranac Ali Karimi, mozak momčadi oko kojega se sve vrtjelo, sjajno je asistirao za pogodak, iako je baš Karimi nerijetko previše »carinio« loptu. </p>
<p>Od samoga početka Iran je preuzeo inicijativu i preselio sva zbivanja na gostujući dio travnjaka. No, u prvih pola sata domaćin nije uspio stvoriti pravu zgodu, tek su Ali Karimi i Ali Daei udarcima iz daljine zaprijetili raspoloženom vrataru Tajlanda. I kad su gosti polako uspostavljali ravnotežu na travnjaku, Iran je stigao do pogotka, taj je gol bio plod uistinu fantastične akcije! Minavand je presjekao jedan napad Tajlanda oko centra, dodao je loptu Karimiju, koji je silovito ušao u 16-erac gostiju, na sebe je navukao dvojicu obrambenih igrača Tajlanda i potom je povukao genijalni potez – petom je ostavio loptu natrčalome Nikbakhtu! A Iranac je pametno, pogledavši vratara, plasirao loptu u lijevi gornji kut i bilo je to posve zasluženo 1-0 vodstvo domaćina. </p>
<p>Kakva je sreća spasila goste u 38. i 39. minuti, Iran je, naime, pogodio dvije prečke u razmaku od samo 60 sekundi! Najprije je silovito sa 25 metara opalio Ali Daei i lopta je uzdrmala prečku, a minutu potom Ali Samareh je sa 20 metara krasno gađao, međutim, opet se prečka ispriječila novom iranskom slavlju. S minimalnim 1-0 vodstvom otišlo se na odmor, a nastavak je iznova ponudio opsadu gostujućih vratiju, niz šansi i goleme probleme u realizaciji. Kakve su sve šanse promašili Minavand (67. minuta), potom Ali Samareh (72. minuta), pa Karimi... No, kako to obično biva, kad se ne iskoristi velik broj šansi, onda pobjeda dolazi u pitanje...</p>
<p>Tako je u 79. minuti Tajland bio neviđeno blizu izjednačenja. Na ubačenu loptu s lijeve strane neodlučno su krenuli Mahdavikia i vratar Mirzapour. Loptu je na kraju nespretno pokušao uloviti iranski vratar, no prošla mu je kroz ruke i došla do usamljenoga Phanse na samo pet metara od praznih vratiju! Srećom po Blaževića i njegovu momčad, napadač Tajlanda bio je iznenađen što je uopće došao do lopte i njegova nespretna reakcija poslala je tu loptu visoko preko vratiju!</p>
<p> Iran je potom imao još dvije prekrasne šanse, ali Dinmohammadi (zamijenio je Alija Samereha) također nema golgeterski njuh, a i vratar Tajlanda bio je u sjajnoj formi. I kad je već utakmica završavala, u 94. minuti, Blaževiću je umalo srce stalo. Nakon pogreške njegove obrane, lopta je došla do nogometaša Tajlanda, a lopta je poslije udarca s 20 metara iskosa prohujala dvadestak centimetara pokraj vratnice! Bilo bi uistinu nepravedno da je Tajland dohvatio remis, Iran je zasluženo pobijedio, a rezultat definitivno ne iskazuje što se sve zbivalo na travnjaku. P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Izraelci razočarani odgodom</p>
<p>Nakon pada putničkog zrakoplova koji je u petak poletio iz Tel Aviva, Fifa ipak na novi zahtjev Austrijanaca odgodila utakmicu</p>
<p>TEL AVIV, 5. listopada</p>
<p> – Nogometni reprezentativci Izraela razočarani su odgodom utakmice s Austrijom, koja se trebala igrati ove nedjelje u Tel Avivu.</p>
<p> Predsjednik Međunarodnog nogometnog saveza (Fifa) Sepp Blatter odgodio je utakmicu nakon što se u petak u Crno more srušio zrakoplov u Fifa nije navela mjesto i vrijeme odigravanja utakmice.</p>
<p> Izbornik Izraela Richard Moller Nielsen izjavio je kako ne krivi ni Fifu ni Uefu zbog ove odluke.</p>
<p> – Oni u svakom slučaju snose svoj dio odgovornosti, a možda imaju informacije koje nama nisu dostupne, rekao je Nielsen. – Žao mi je zbog ovakve odluke, igrači su u sjajnoj formi i siguran sam da bismo ubilježili pobjedu. No, što je tu je. Igrat ćemo u novom terminu, u našoj želji za pobjedom neće biti manje žara. </p>
<p> Vezni igrač Izraela Haim Revivo istaknuo je kako je utakmica odgođena zbog učestalog pritiska Austrije na sam vrh Svjetske nogometne organizacije.</p>
<p> – Život uvijek donosi nepredvidive situacije i događaje. Zaista je žalosno što se ovaj zrakoplov srušio, no bez obzira na to, mi uvelike žalimo što je utakmica odgođena, rekao je kapetan reprezentacije Tal Banin. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Bez rizika nema Svjetskog prvenstva</p>
<p>»Imali smo velikih problema pripremajući se za ovu utakmicu, međutim uopće ne sumnjam da će tko god zaigrao, nastupiti s velikim ambicijama« / »Subotnja je utakmica tako zahtjevna da o tremi ni igrači ni ja jednostavno ne stignemo misliti«, kaže hrvatski izbornik / Jozić nije izrekao početnu jedanaestoricu, niti je želio potvrditi da će zaigrati presing od prve minute </p>
<p>ČATEŽ, 5. listopada</p>
<p> – Prema očekivanju, od Mirka Jozića izbornika najboljih hrvatskih nogometaša, nije bilo teorije dan uoči utakmice s Belgijom saznati početnu jedanaestoricu Hrvata koji će u subotu u 18 sati istrčati na travnjak. </p>
<p>– Iz dana u dan detaljno pratite zbivanja oko reprezentacije, svjedoci ste svih peripetija s ozljedama, pa vam je situacija vjerojatno jasna. Nažalost, problemi se nastavljaju, pa me zato ni nemojte pitati tko će startati u Maksimiru.</p>
<p>Da bi ostao u tom duhu, Jozić je i definitivno prekrižio ozlijeđenog Štimca. Za bitnog Marija Stanića rekao je da ni u kom slučaju, obzirom na stupanj oporavka gležnja, ne može započeti od prve minute. Tudor je u četvrtak na treningu opet osjetio bol u stopalu, pa i za njega, kao i Stanića, Jozić ima još jedan test. Srećom, ne treba ga imati za Bokšića koji više ne osjeća zategnutost u listu. Jozića je također ohrabrio Živković svojim brzim oporavkom koljena, a izborniku je nešto lakše i zbog pojavljivanja naknadno pozvanog Jurice Vranješa, spremnog da uskoči u više uloga, pokaže li se to neophodnim. </p>
<p>Sve to zajedno bilo je sasvim dovoljno da, što se tiče nepoznanica oko sastava, Jozić primjeti:</p>
<p>– Mislim da na temelju svih činjenica možete i sami zaključiti tko će igrati, a tko ne. Ne sumnjam, međutim, tko god da ušao i zaigrao, da će nastupiti s velikim ambicijama. Samo tako, uz mnogo želja, vrućeg srca i hladne glave, možemo nadomjestiti neke nedostatke i ostvariti uspjeh u koji jako vjerujem. </p>
<p>Sve pokušaje da se ipak pronikne u sastav, Jozić je odbacivao, skrečući s teme. l Ne bude li kojim slučajem mogao zaigrati Tudor, tko će zaigrati umjesto njega? </p>
<p>– Zaigrat će neki drugi igrač. Znajte da ne želim otkrivati karte, pustite me da mirno tražim rješenje, koja već zapravo imam, ali ih želim zadržati za sebe. Već sam rekao da uvijek u svakoj situaciji imam planirano rješenje, te da onaj igrač, s najbližim sposobnostima onoga koga nema, uskače umjesto njega. U problemu sastava sam već 15-ak dana, ali što to ponekad vrijedi kad vam se nekom neplaniranom ozljedom sve može poremetiti. </p>
<p> l Je li točno da ste najavili da ćete presingom slomiti suparnika?, upitali su belgijski novinari Jozića.</p>
<p>– Tajne želim zadržati za sebe. Nedvojbeno je, međutim, da moramo preuzeti svojevrsni rizik, jer samo pobjedom ostvarujemo izravan plasman na Svjetsko prvenstvo. Čudi me da vam se baš sve mora reći, čitajte malo i između redaka pa neke odgovore možete sami dokučiti. </p>
<p> l Brine li vas što je u vašoj momčadi i najviše ozlijeđenih igrača iz obrane? </p>
<p>– Svaki izostanak je bolan, pogotovo kad se u nekoj uhodanoj liniji poremete veze. Nemam, međutim, razloga kukati, valja nam se pokriti ovim što imamo, i na tome graditi razložni optimizam. </p>
<p> l Slažete li se s konstatacijom Tomislava Ivića da je Belgija favorit? </p>
<p>– Nikoga ne podcijenjujem, ali ni ne precijenjujem. Uglavnom, ne vidim razloga, ni kod sebe niti kod igrača za ikakvu tremu, jer subotnja je utakmica tako zahtjevna da se o tremi jednostavno ne stigne misliti. Vjerujem u srčanost svojih igrača i malo sreće. </p>
<p> l Očekujete li Belgiju u defanzivnom izdanju? </p>
<p>– Često je obranaštvo produkt pritiska suparničke igre. Prisjetite se, Škoti su protiv nas u Glasgowu krenuli sa četiri napadača, a nisu ništa postigli. </p>
<p>Cijelo vrijeme jednosatnog druženja s novinarima, Jozić je ispod oka pogledavao na ploču na zidu, na kojoj je netko uoči konferencije za novinare ispisao startnu jedanaestoricu, vjerujući da je ona po Jozićevu ukusu.</p>
<p>– Bogme, moram priznati da ta kombinacija čak i nije bez veze. </p>
<p>A na ploči je pisalo: Pletikosa – Šimić, Tudor, R. Kovač – Živković, Soldo, Jarni – Vlaović, Prosinečki, Rapaić – Bokšić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Belgijanci su nogometni zečevi!</p>
<p>»Treba ih odmah 'nagaziti', od prve minute! Igrat ćemo napadački i ofenzivu moramo začiniti agresivnošću koja treba biti viša od uobičajene. Mi smo 'gazde' u Zagrebu, a dobro se zna da su Belgijanci nogometni zečevi kad ih netko silovito pritisne«, nudi Štimac recept za pobjedu protiv Belgije </p>
<p>Igor Štimac utakmicu će gledati s tribina </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> - Ipak nije išlo... Na treningu u četvrtak popodne Igor Štimac je definitivno otpao iz kruga kandidata za nastup protiv Belgije. Zbog kartona je prije dvije godine propustio odlučujuću utakmicu protiv Jugoslavije u kvalifikacijama za EP, sad ga je ozljeda udaljila od travnjaka. Stražnji butni mišić nije izdržao...</p>
<p>– Znao sam da je ozljeda teža i da zahtijeva dva do četiri tjedna stanke, međutim nadao sam se čudu! Ali, čuda ne postoje, to su zavaravanja i kad sam se testirao na treningu osjetio sam da ne mogu. Bol je prejaka, već je prvi jači trzaj bio bolan i poštenije je bilo reći da ne mogu, nego da sam se ozlijedio, primjerice, u 10. minuti utakmice i svojim naglim izlaskom poremetio naše taktičke planove.</p>
<p> l Neće vas biti u subotu na terenu u Maksimiru, no kakav recept nudite za igru protiv Belgije?</p>
<p>– Treba ih odmah »nagaziti«, od prve minute, odmah moramo krenuti »muški«! Igrat ćemo napadački i tu ofenzivu moramo začiniti agresivnošću koja treba biti viša od uobičajene. Moramo biti jači u svakom izravnom dvoboju u prvih 20-ak minuta, kako bismo im pokazali da nemaju što tražiti u Maksimiru, da ne sanjaju o bodu i da se pomire s tim. Mi smo »gazde« u Zagrebu, a dobro se zna da su Belgijanci nogometni »zečevi« kad ih netko silovito pritisne. To moramo učiniti, ako treba moramo i suparničkoga igrača unijeti s loptom u gol! Tako će i biti, optimist sam i uvjeren sam u našu pobjedu.</p>
<p> l Vlasnik ste kladionice, hoćete li možda u subotu biti i - kladitelj? Hoćete li staviti novac na Hrvatsku?</p>
<p>– Nikad se ne kladim! Ponekad ponudim savjet svome društvu i onda me danima traže po gradu, obično ih moj savjet uništi! A vidio sam u ovih godinu dana, koliko se bavim tim klađenjem, da najbolje prolaze oni ljudi koji nemaju baš previše veze sa sportom. Dakle, sreća je važna, kaže Štimac. </p>
<p>Pa iako se ne kladi, Štimac je ponudio prognozu raspleta u svim kvalifiakacijskim skupinama:</p>
<p> Rusi prvi, Slovenci drugi </p>
<p>Rusi će biti prvi, a Slovenci, koji su ugodno iznenađenje, idu u dodatne kvalifikacije. A svakako je neugodno iznenađenje krah Jugoslavije. Očekujem da će Rusi pobijediti Švicarsku, a Slovenija će, unatoč tome što će zaigrati oslabljena svladati Farske Otoke.</p>
<p>Portugal prvi, Irska druga </p>
<p>Prvi Portugal, druga Irska, a najveći šok kvalifikacija definitivno je Nizozemska, koja neće vidjeti SP!</p>
<p>Danska prva, Češka druga </p>
<p>Danska će svladati Island, a Česi osvajaju doma barem bod protiv Bugarske i redoslijed će biti: Danska prva, Češka druga. l Ukoliko Hrvatska bude druga u skupini, u dodatnim će kvalifikacijama igrati protiv drugoga iz skupine 3. Koga biste najradije željeli za suparnika?</p>
<p>– Najradije bih Dance, ali za to je mala mogućnost. U svakom slučaju želio bih izbjeći Češku, ali realnost je drugo mjesto Čeha.</p>
<p> U skupini četiri sve je poznato, Švedska prva, Turska druga. Je li očekivano? Pa, mislio sam da će Turska biti prva, no Švedi su se u Istanbulu prije mjesec dana »vratili iz mrtvih«.</p>
<p>Ukrajina će u dokvalifikacije</p>
<p>Uz Nizozemsku i Jugoslaviju, i ovdje se dogodilo veliko iznenađenje. Sigurno nitko nije mogao ni pomisliti da će Norveška biti tako sramotno nisko plasirana, očekivao sam Norvešku i Ukrajinu na vodećim pozicijama. A Poljaci, koje nitko nije vidio kao ozbiljne kandidate, osvojili su prvo mjesto dva kola prije kraja. Druga će biti Ukrajina.</p>
<p>Hrvatska prva!</p>
<p>Hrvatska prva, Belgija druga! </p>
<p>Izrael će biti ispred Austrije </p>
<p>Španjolci su očekivano prvi, a iako bih ja želio da Otto Barić i naši Hrvati pod austrijskom zastavom zauzmu drugu poziciju, čini mi se da će ipak Izrael biti drugi. Utamica u Tel Avivu je odgođena i to ide na ruku Austrijancima. Usput, nikako ne mogu shvatiti kukavički potez devet austrijskih nogometaša koji su otkazali put u Izrael, to se kod nas ne može dogoditi. Uostalom, hrvatski Austrijanci nisu otkazali put! Ipak, mi imamo domoljubni osjećaj, nama je čast igrati za reprezentaciju i takva se sramota kod nas ni slučajno ne može dogoditi.</p>
<p>U skupini osam sve se zna, Italija prva, Rumunjska druga, to je već sve odlučeno.</p>
<p> Englezi prvi, Nijemci drugi</p>
<p>Englezi će svladati Grke i tako kapitalizirati senzacionalnu pobjedu protiv Njemačke, te osvojiti prvo mjesto u skupini devet. Nijemci idu u dodatne kvalifikacije, imali su veliku prednost, ali su sve prokockali. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>Blair i Rumsfeld okupljaju saveznike </p>
<p>za protuterorističku operaciju</p>
<p>LONDON, 5. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> – Britanski premijer Tony Blair i američki državni tajnik za obranu Donald Rumsfeld krenuli su u paralelne misije lobiranja kod ključnih saveznika čija je podrška američkoj protuterorističkoj koaliciji počela popuštati.</p>
<p>Pojedini afganistanski susjedi oklijevaju svoj teritorij ustupiti za napade na tu zemlju. Prema nekim nagađanjima u Londonu i Washingtonu, zbog toga su odgođeni i udari na Afganistan – do kojih bi inače možda došlo već ovoga tjedna. </p>
<p>Britanski vojni izvori priznali su londonskom Guardianu da nijedna arapska država u blizini Afganistana vjerojatno neće htjeti ustupiti svoje baze za napade. Od arapskih zemalja, to je spreman učiniti samo Kuvajt, no on je previše udaljen od Afganistana. Britanski tisak prenosi da su i američki dužnosnici potvrdili da se u zadnji tren premišljaju vlade Saudijske Arabije, Omana, te Uzbekistana. Tome treba pribrojiti i Pakistan, čije je nećkanje poznato već od ranije. Upravo ta više nego mlaka podrška nagnala je američkog tajnika za obranu Donalda Rumsfelda da ovoga tjedna krene u posjet Saudijskoj Arabiji, a potom i Egiptu, Omanu i Uzbekistanu. </p>
<p>U diplomatskoj inicijativi brižljivo koordiniranoj s Amerikancima, Tony Blair posjetio je Moskvu i nastavlja četverodnevnu turneju, tijekom koje kani lobirati kod koalicijskih partnera da jače podrže vojnu akciju protiv Afganistana. </p>
<p>Nije slučajno što je prva postaja Blairove diplomatske ofenzive bila Rusija. Njen je predsjednik Vladimir Putin iznenadio Zapad svojim konstruktivnim pristupom i neočekivanom spremnošću da surađuje u borbi protiv islamskih terorista. Putinova kooperativnost navela je američki list International Herald Tribune na zaključak da je susretljiviji prema Amerikancima od nekih NATO-ovih saveznika. Ruski predsjednik ima u tome i svoju računicu – od toga da želi legitimizirati obračun s Čečenima, koji također izvode teroristička djela, pa do toga da priželjkuje veći utjecaj prigodom, recimo, širenja NATO-a na baltičke države. </p>
<p>Suradnja bivših srednjoazijskih sovjetskih republika u kojima Rusija još ima velik utjecaj, biti će od ključne važnosti prigodom napada na Afganistan. </p>
<p>Primjer zemlje koja dvoji je Oman, čvrst američki i britanski saveznik. Upravo iz Omana su Amerikanci osamdesetih godina krenuli u neuspjelu misiju spašavanja svojih talaca u Iranu. No čak i tako čvrsta saveznica ovih dana izražava svoje dvojbe u vezi s veličinom američke operacije i odabranim ciljevima napada. Kako Oman nije ni izdaleka jedini koji se nećka, Amerikanci, te u manjoj mjeri Britanci, gomilaju u regiji svoju flotu. To nudi alternativu za slanje aviona u kaznenu ekspediciju protiv Osame bin Ladena i njegovih domaćina afganistanskih talibana. </p>
<p>Od NATO-ovih saveznika Amerikanci su pak zatražili letjelice za izviđanje, avione za noćno otkrivanje ciljeva i za punjenje zrakoplova gorivom u letu. Zatražena pomoć takvog je oblika da upućuje kako će zračna akcija biti važan element predstojeće intervencije.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Britanska služba MI5 regrutira muslimane </p>
<p>LONDON, 5. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon terorističkog udara na Sjedinjene Države, američke i druge obavještajne službe dobile su javni ukor jer nisu uspjele unaprijed saznati što se sprema. Zbog pojačanih prijetnji islamskih ekstremista, britanska služba sigurnosti MI5 sprema sada angažirati muslimane kao svoje agente i infiltratore. Na taj se način kani ubaciti u islamističke terorističke skupine koje djeluju na britanskom tlu. </p>
<p>Poput drugih tajnih službi u svijetu, i MI5 prihvaća da ga je nedavni teroristički udar zatekao na spavanju, ili »sa spuštenim hlačama«, kako je to izjavio u novinama jedan njihov operativac. </p>
<p>Izvori u MI5 su otkrili da su uoči terorističkog napada na Ameriku postojale naznake da se sprema nešto veliko, no te naznake nisu bile dovoljno jasne. Jedan razlog je da tajne službe nisu uspjele ubaciti svoje ljude u islamske terorističke mreže. </p>
<p>Što se tiče MI5, on u zadnje vrijeme nastoji vrbovati svoje namještenike i iz manje privilegiranih društvenih krugova. No, oni i dalje znatnim djelom potječu s Oxforda i Cambridega, ili stižu iz elitnih, komandoskih snaga, SAS. MI5 doduše upošljava i ljude koji govore arapski, da bi proučavali materijale na tom jeziku. </p>
<p>No ta služba sigurnosti, koja uz ostalo sprječava subverziju i radi na suzbijanju terorizma, ima vrlo malo agenata koji su se u stanju infiltrirati u neku ekstremnu muslimansku grupu. Za to su potrebni agenti arapskog, iranskog ili pakistanskog porijekla, odrasli u Britaniji i lojalni svojoj novoj domovini. </p>
<p>Pred tri godine MI5 je oglašavao radna mjesta preko muslimanskih listova u Britaniji, ali je odaziv bio slab. Ovaj put ta organizacija kani izravnije pristupiti kandidatima, a pažnju će usmjeriti na ona sveučilišta gdje studira mnogo britanskih muslimana. Prisutan je, naravno, i rizik da se za rad u MI5 prijave i islamski teroristi. MI5 se nada da će takve ljude uspjeti otkriti kroz svoj sustav rigorozne provjere. </p>
<p>Osim tajnih službi, mlade britanske muslimane pokušavaju vrbovati i razni islamski ekstremisti, apelirajući na njih da se uključe u borbu na smrt protiv Sjedinjenih Država i njenih saveznika. Na sastanku islamističke organizacije »Al-Mujahiroun« u Birminghamu prošlog mjeseca, apeliralo se, primjerice, na pedesetak mladih muslimana i muslimanki da otputuju u Afganistan i tamo polože svoj život u obranu islama. Rečeno im je da će za svoje mučeništvo biti nagrađeni na drugom svijetu. </p>
<p>Britanske vlasti naredile su istragu protiv Omara Bakrija Mohameda, osnivača organizacije »Al-Muhajiroun«, koji je odmah nakon terorističkog napada na Sjedinjene Države izjavio: »Danas sam vrlo sretan.« No on pod istragom nije zbog toga, već zato što je pozivao na sveti rat protiv Zapada. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Očaj i nada u izbjegličkim kampovima </p>
<p>Afganistanci bježe ne samo pred mogućim američkim napadima, nego i pred talibanima, koji su im, kako pričaju, učinili život nepodnošljivim</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> - Strani novinari koji proteklih dana obilaze izbjegličke kampove u kojima afganistanski civili traže utočište pred najavljenim američkim napadima, svjedoče o očaju tih ljudi koji su izgubili i ono malo što su imali u Afganistanu. Ali i o stanovitoj nadi mnogih od njih koji, poput 50-godišnjega Nazira, otvoreno zagovaraju američke udare kako bi se Afganistanci konačno riješili talibana.</p>
<p>Tako agencija Reuters prenosi neke priče izbjeglica u blizini pakistanskog grada Quette. Oni su pobjegli ne samo pred mogućim bombama, nego i pred talibanima, koji su im, kako pričaju, učinili život nepodnošljivim.</p>
<p>Ghulam Hussein, čija je obitelj jedva preživjela dugu sušu u blizini Kabula, odlučio je napustiti dom kad mu je 9. rujna ubijen 18-godišnji sin Ramat Ali. Ghulam ne zna ni zašto su ga talibani ubili ni gdje je dječakov grob, piše Reutersov novinar. Njegova drugog sina, 22-godišnjeg Ismata Ullaha talibani su početkom rujna na silu odveli da se bori za njih i otada se o njemu ništa ne zna. </p>
<p>Ostali izbjeglice također svjedoče o divljanju »talibanskih bandi« u Kabulu i drugim gradovima, o okrutnosti pred kojom su morali pobjeći. Rozhuma, čijega su muža također ubili talibani, uspjela je preko afganistanskih planinskih lanaca prijeći pakistansku granicu sa šestoro djece i sad je potpuno ovisna o humanitarnoj pomoći. Muža su joj ubili talibani uoči njihova odlaska iz kuće.</p>
<p>I specijalni izvjestitelj BBC-a iz Pakistana Javier Farje javlja o tuzi i beznađu koji vladaju među afganistanskim izbjeglicama. U jednom od improviziranih prihvatilišta u Pakistanu, nedaleko od afganistanske granice, susreo je starog Rasbullaha koji ne prestaje plakati. Povijest tog starca poprskana je krvlju, kaže reporter. U ratu protiv Sovjeta izgubio je dva člana obitelji, a i sam nosi nekoliko ožiljaka od rana iz toga doba.</p>
<p> Sada je jedan od nekoliko milijuna Afganistanaca koji govore o iživljavanju talibanskog režima, o gladi i nemogućim životnim uvjetima u zemlji koju su napustili u nadi da će barem - preživjeti. </p>
<p>Dok još nema pravih ratnih priča iz tog područja, svjetskim medijima kruže drame običnih, isrpljenih afganistanskih izbjeglica - najvećih gubitnika mogućeg globalnog rata protiv terorizma. U međuvremenu, humanitarne organizacije svakodnevno upozoravaju da se što hitnije treba dopremiti hrana za Afganistance, kako milijuni ljudi ne bi postali žrtve gladi i zime. Osobito su nužne zalihe u najzabačenijim dijelovima zemlje gdje su već počele pješčane oluje, koje će na više mjeseci onemogućiti dostavu humanitarne pomoći.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Robertson: Napadi na SAD nisu zatvorili vrata NATO-a</p>
<p>Glavni tajnik NATO-a istaknuo je da prijam novih članica neće smanjiti vojnu sposobnost NATO-a/ Prema Robetsonovim riječima, zemlje kandidati pokazale su da dijele iste vrijednosti s NATO-om/ Amarički predsjednik Bush poručio da će SAD biti spreman na sastanku na vrhu u Pragu jasno predložiti zemlje koje bi se trebale priključiti NATO-u</p>
<p>SOFIJA, 5. listopada</p>
<p> – »Teroristički napadi na SAD nisu zatvorili vrata NATO-a. Proces proširenja ostaje nužan kao i prije toga«, rekao je u petak u Sofiji glavni tajnik NATO-a George Robertson na otvaranju sastanka na vrhu skupine Vilnius 10. Na sastanku sudjeluju predsjednici Albanije, Bugarske, Hrvatske, Estonije, Litve, Latvije, Makedonije, Rumunjske, Slovenije i Slovačke.</p>
<p>»Rujanski događaji ojačali su logiku proširenja NATO-a. Politička i vojna važnost otvorenih vrata NATO-a snažna je kao i prije«, istaknuo je. Rekavši da je politička logika proširenja jasna, jer su zemlje aspiranti pokazale da dijele iste vrijednosti s NATO-om, Robertson je istaknuo da prijam novih članica »apsolutno neće« smanjiti vojnu sposobnost NATO-a. Dodao je da su zemlje kandidati već pokazale iznimne rezultate. »Impresioniran sam, kao i sve članice NATO-a, postignutim napretkom zemalja aspiranata«, kazao je Robertson.</p>
<p>Prema njegovim riječima, sastanak u Pragu u studenome 2002. neće biti kraj procesa proširenja nego »dobivanje karte za početak maratona«. Iako bi se svih deset zemalja skupine V10 željelo toga datuma pridružiti Savezu, većina analitičara ocjenjuje da su tom cilju najbliže Slovenija i Slovačka, a ostale će morati pričekati.</p>
<p>Sastanak na vrhu V10 otvorio je bugarski predsjednik Petar Stojanov koji je obećao da će se zemlje kandidati ponašati kao članice Saveza i prije proširenja. »Naše zemlje, nove demokracije Europe, moraju se ponašati kao stvarne članice NATO-a i prije pristupanja«, rekao je.</p>
<p>»SAD podupiru članstvo u NATO-u svih europskih novih demokracija koje dijele vrijednosti saveznika i spremne su pridonijeti sigurnosti i stabilnosti euroatlantskog područja«, kaže se u poruci koju je američki predsjednik George Bush uputio predsjednicima zemalja V-10. Američki predsjednik ističe da će SAD biti spreman na sastanku na vrhu u Pragu jasno predložiti zemlje koje bi se trebale priključiti NATO-u.</p>
<p> Osvrćući se na napade na New York i Washington, Bush je u poruci ponovio da SAD »duboko cijene« potporu Vlade i naroda skupine Vilnius 10 izrečenu nakon tih tragičnih događaja. »Vaša snažna osuda tih brutalnih napada i odlučnost da budete uz SAD i NATO... šalju jasnu poruku protiv tiranije terora«, kaže Bush u poruci. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Mesić: Hrvatska će obaviti svoj dio posla u borbi protiv terorizma </p>
<p>»Hrvatska će svoj dio posla u borbi protiv terorizma nakon napada na New York i Washington 11. rujna obaviti odlučno i do kraja«, obećao je u petak u Sofiji hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p>»Što se tiče Republike Hrvatske uvjeravam vas da ćemo svoj dio posla obaviti do kraja«, rekao je Mesić u govoru na sastanku na vrhu Vilniuske skupine.</p>
<p>Predsjednik je istaknuo da se »ne smije upasti u zamku« i za terorističke napade na Svjetski trgovački centar i Pentagon optužiti islam, jer »zločin nema ni vjere ni nacije, ni rase«. »Bila bi zamka optužiti islam. U tu zamku ne smijemo upasti«, rekao je Mesić.</p>
<p>Šef hrvatske države također je izrazio nadu da će zajednička borba antiterorističke koalicije protiv terorističkih prijetnji biti uspješna. »Borba protiv globalnog terorizma zahtijeva i globalne odgovore. Vjerujem da će ta borba biti uspješna«, istaknuo je Mesić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Šefovi V10 uvjereni da njihove zemlje trebaju biti uključene u NATO u sljedećoj fazi </p>
<p>»Šefovi država deset zemalja skupine Vilnius uvjereni su da njihove zemlje trebaju biti uključene u NATO u sljedećoj fazi procesa proširenja«, kaže se u tekstu završne Deklaracije sastanka na vrhu u Sofiju skupine V-10 usvojene u petak. Zaključak koji smo izvukli iz napada na SAD-a 11. rujna je, između ostalog, da su savez i njegovo proširenje u ovom trenutku važniji nego ikad. »Vjerujemo da događaji proteklih tjedana trebaju dovesti do čvršće suradnje između SAD i Europe. Euroatlanska zajednica treba biti temelj šire svjetske antiterorističke koalicije«, naglašava se u Deklaraciji.</p>
<p>Zemlje aspiranti »kao buduće članice NATO-a«, ponovile su u Deklaraciji svoju odlučnost da vode vanjsku i sigurnosnu politiku u skladu s Washingtonskim sporazumom, uključujući i članak 5 - napad na bilo koju zemlju Saveza je napad na cijeli NATO.</p>
<p>Predsjednici V10 obvezali su se preuzeti svoj dio odgovornosti kako bi odlučno iskoristili povijesnu priliku u izgradnji »cjelovite i slobodne Europe« koja počiva na demokraciji, napretku i sigurnosti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Svih 19 terorista imalo je uredne američke vize</p>
<p>WASHINGTON, 5. listopada</p>
<p> - Svi otmičari njih 19, koji su sudjelovali u dosad najtežem terorističkom zločinu u povijesti imali su zakonito izdane vize koje su dobili u američkim konzularnim uredima u nekoliko zemalja svijeta, potvrđeno je u petak u ministarstvu pravosuđa. Oni su imali turističke, tzv. B-1 ili čak poslovne (B-2) vize koje su im omogućavale višekratni dolazak i dugotrajni boravak u SAD. Za jednog od terorista kažu da je vizu imao od 1995. godine. Istraga je pokazala da ni jedan od njih nije bio upisan u središnjem popisu stranaca kojima je zabranjen ili ograničen dolazak u SAD. Na tom popisu je oko 5,5 milijuna imena. Zasad još nije sa sigurnošću utvrđeno jesu li se teroristi koristili »ukradenim« identitetom.</p>
<p> Američki Kongres je zbog ovog slučaja počeo raspravu o promjenama u načinu izdavanja viza i nadzoru boravka stranaca. Jedan od prijedloga, senatora Christophera Bonda je da viza uz fotografiju ima i digitalizirani otisak prsta osobe kojoj je izdana. Ulazak u SAD bez viza u trajanju do tri mjeseca dopušten je državljanima 29 zemalja. Svi ostali, uključujući i hrvatske državljane, moraju imati vize. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Rusija tvrdi da su TU-154 srušili teroristi</p>
<p>U petak prijepodne s mjesta katastrofe ruski spasilački brod »Kapetan Vakula« dopremio je u luku Soči 14 tijela poginulih putnika izvađenih iz mora, ali i dio pilotske kabine na kojima su »sumnjive rupe« koje mogu potjecati od eventualnog pucanja po zrakoplovu / TU-154 eksplodirao je i pao u more bez ikakve prethodne poruke posade</p>
<p>MOSKVA, 5. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Unatoč upornim demantijima službenog Kijeva, verzija da su u četvrtak za vrijeme vojne vježbe na istočnoj obali Krima ukrajinske zračne snage raketom srušile nad Crnim morem ruski putnički zrakoplov TU-154 koji je sa 66 putnika i 12 članova posade letio iz Tel Aviva za Novosibirsk, postaje sve uvjerljivija. U petak prijepodne, s mjesta katastrofe, ruski spasilački brod »Kapetan Vakula« dopremio je u luku Soči 14 tijela poginulih putnika izvađenih iz mora, ali i dio pilotske kabine na kojima su »sumnjive rupe« koje mogu potjecati od eventualnog pucanja po zrakoplovu. </p>
<p>Nekoliko sati nakon katastrofe putničkog zrakoplova avio kompanije »Sibir«, ukrajinske su vlasti pokušale sakriti pred javnošću da su u srijedu njihove protuobrambene zračne snage imale školske vježbe. Kasnije su priznale da su vojne vježbe doista održane, ali da njihove rakete nisu mogle srušiti putnički zrakoplov. Najveći domet lansiranih raketa bio je 250, a zrakoplov je letio na udaljenosti od 330 km. Međutim, ubrzo se otkrilo i da su u vojnim vježbama sudjelovali ukrajinski ratni brodovi i lovci MIG-29 koji su imali zadatak da uništavaju zračne ciljeve, među ostalim bespilotne »špijunske« avione. </p>
<p>Vojne vježbe su planirano organizirane pod teškim uvjetima. Proturaketna obrana bila je bazirana u složenom geografskom reljefu kako bi bio otežan rad radista, ali i raketnih postrojbi koje su trebale uništavati školske ciljeve. Tako je ukrajinsko vojno zapovjedništvo radi temeljite provjere borbene sposobnosti svojih protuzračnih obrambenih snaga dalo zadatak i bataljunu radioelektronske borbe da za vrijeme vježbi stvara radioelektroničke smetnje. </p>
<p>Ipak, nakon telefonskog poziva iz Kijeva i razgovora s predsjednikom Leonidom Kučmom, ruski predsjednik Vladimir Putin isključio je mogućnost da su putnici zrakoplova TU-154 bili žrtve tragične greške ukrajinskih protuzračnih snaga. »Ispaljene rakete s ukrajinskih ratnih brodova nisu mogle dosegnuti TU-154 koji je letio na visini od 11.000 metara«, izjavio je Putin. </p>
<p>Nakon toga, ruske su vlasti u prvi plan stavile verziju da je TU-154 najvjerojatnije bio žrtva terorističke eksplozije. Međutim, iako ne isključuju tu verziju, stručnjaci tvrde da je malo vjerojatno da se TU-154 raspao od eksplozije koju su postavili teroristi. Za tu svoju procjenu iznose i tri ključna argumenta. Prvi je da je kontrola putnika u izraelskoj zračnoj luci »Ben Gurion«, odakle je poletio nesretni TU-154 najstroža na svijetu. </p>
<p>Očevici eksplozije, piloti armenskog zrakoplova AN-24 tvrde da se TU-154 koji je letio nedaleko od njih raspao u komade praktički »u jednoj sekundi«, a to znači da je u zrakoplov trebala biti unesena velika količina eksploziva što je s obzirom na kontrolu putnika u Tel Avivu nemoguće. Napokon, među putnicima TU-154 nije bilo nijednog državljanina neke od arapskih ili islamskih država odakle terorističke organizacije vrbuju teroriste samoubojice. Svi poginuli putnici su ruski ili izraelski državljani. </p>
<p>Treći mogući uzrok katastrofe mogla je biti tehnička neispravnost zrakoplova, ali tu verziju stručnjaci drže malo vjerojatnom. Kada je u pitanju tehnička neispravnost (kratki spoj ili požar na motoru ili u kabini), posada ima uvijek vremena da o tome obavijesti i uputi SOS poruke na zemlju. TU-154 eksplodirao je i pao u more bez ikakve prethodne poruke posade. Zbog tehničke neispravnosti ne može doći do eksplozije takvih razmjera da se zrakoplov raspao na tisuću komada. </p>
<p>Kad je riječ o ukrajinskim protuzračnim snagama, one su prije dvije godine greškom ispalile raketu zemlja-zemlja koja je pala na jednu seosku kuću, i to su vojne vlasti nekoliko dana pokušale sakriti od javnosti. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Poljska spremna na kompromis radi ulaska u EU</p>
<p>Poljaci bi pristali na sedmogodišnju odgodu zapošljavanja u zemljana EU, a zabrana prodaje poljopirvrednog zemljišta u Poljskoj strancima važila bi 10 do 12 godina</p>
<p>VARŠAVA, 5. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljska će pristati na prijelazno razdoblje u kojem se Poljaci neće moći zapošljavati u Europskoj uniji ukoliko joj se prizna pravo da strancima ne prodaje poljoprivredna zemljišta kroz dulje razdoblje, najavio je nedavno u Bruxellesu poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski. Time su poljske vlasti po prvi puta dale do znanja da su spremne na kompromis u pitanjima na kojima su zapeli pregovori između Varšave i Bruxellesa. Kako je priznao Kwasniewski, treba učiniti sve da pregovori završe iduće godine, u protivnom bi se ulazak Poljske u EU mogao odgoditi za nekoliko godina.</p>
<p>Poljski predsjednik, koji se u sjedištu Europske unije susreo s predsjedavajućim Europske komisije Romanom Prodijem i povjerenikom za proširenje Unije Günterom Verheugenom, nije htio govoriti o detaljima mogućeg sporazuma, no neslužbeno se doznaje da bi Poljska mogla dobiti pravo da ograniči prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima kroz 10 do 12 godina, za razliku od 7 godina koliko je već dogovoreno s većinom preostalih kandidata. U zamjenu za to, Poljska bi pristala da se prvih sedam godina članstva u Uniji njezini građani ne bi mogli zapošljavati u Njemačkoj i Austriji (druge članice EU-a već su ili najavile da će uvesti kraće prijelazno razdoblje ili ga uopće neće biti). </p>
<p>Takav kompromis omogućio bi prije svega izlazak iz svojevrsnog pata u kojem su pregovori između Unije i Poljske, zbog čega se ta zemlja po broju dogovorenih tematskih cjelina našla na samom začelju među deset zemalja kandidata koje mogu računati na ulazak u EU još u prvom krugu proširenja. </p>
<p> S druge strane, istaknuo je ovih dana Kwasniewski, petnaestorica su izvukli pouku iz netom održanih izbora u Poljskoj i shvatili da je za Poljsku ključno pitanje poljoprivrede prilikom ulaska u EU. Iznenađujući je uspjeh, naime, na izborima polučio radikalni seljački sindikat Samoobrana (dobio je više od deset posto glasova), koji se odlučno protivi ulasku zemlje u EU i napada Uniju da iskorištava Poljsku plasirajući na njezino tržište svoje poljoprivredne viškove. Kwasniewski smatra da će Bruxelles sada pokazati veću fleksibilnost kad su u pitanju izravne dotacije za poljske poljoprivrednike.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Putin čvrsto odlučio da Rusija bude uz Zapad</p>
<p>Suradnja SAD i Rusije u ratu protiv terorizma označava kraj antagonizama između dva dojučerašnja suparnika </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> - Reakcija Rusije nakon terorističkih napada na SAD toliko je zbližila dva dojučerašnja suparnika, da Washington Moskvu smatra jednim od najznačajnijih pomagača u ratu protiv terorizma. </p>
<p>Suradnja Washingtona i Rusije započela je tjedan dana nakon napada na New York i Washington, kada je zamjenik američkog državnog tajnika Richard Armitage otputovao u Moskvu i zatražio pomoć u potrazi za Osamom bin Ladenom i njegovom terorističkom organizacijom Al Qaida. </p>
<p>No, osim konkretne pomoći u pokretanju vojne akcije protiv terorista, Armitage je u Kremlju pokrenuo i pitanje principijelne suradnje dviju velesila, odnosno je li 12 godina nakon pada Berlinskog zida moguć kraj antagonističkih odnosa između Washingtona i Moskve.</p>
<p>Armitageovom tajnom posjetu Moskvi prethodio je telefonski razgovor američkog i ruskog predsjednika neposredno nakon napada na SAD. Ruski predsjednik bio je prvi strani državnik koji je razgovarao s Georgeom W. Bushom 11. rujna i rekao mu da neće rusku vojsku stavljati u stanje pripravnosti kao odgovor na velike pokrete američke vojske, što bi bio uobičajen odgovor Moskve. Koliko je to bio značajan događaj govori izjava američkog predsjednika koji je nakon toga rekao kako mu je »u tom trenutku postalo jasno da je hladni rat završio«. </p>
<p> Washington Post piše u petak da je nakon tog razgovora uslijedila vrlo intenzivna serija sastanaka, telefonskih razgovora i pozadinskih komunikacija između dviju vlada. Rezultat je bio ovotjedni posjet ruskog predsjednika Vladimira Putina sjedištu NATO-a u Bruxellesu gdje je najavio da će Rusija preispitati svoje stajalište o protivljenju ulaska tri bivše sovjetske baltičke države u NATO. </p>
<p>Osim najave labavijeg odnosa prema proširenju NATO-a, novi odnosi SAD i Rusije uključuju i preispitivanja stajališta prema ruskom ratu u Čečeniji, ruskom dugu prema Zapadu, regionalnoj sigurnosti u Aziji i Srednjem istoku i planovima Bushove administracije da jednostrano prekrši Sporazum o neširenju proturaketnog naoružanja iz 1972. godine. </p>
<p>Tijekom prvog Armitageovog posjeta Moskvi 19. rujna, SAD su zatražile od ruske strane razmjenu obavještajnih informacija o Bin Ladenovoj mreži Al Qaida i ruskim iskustvima iz vojnih operacija u Afganistanu osamdesetih godina. Najosjetljiviji zahtjev bio je dopuštenje Moskve da američke snage koriste područje bivših sovjetskih republika Uzbekistan i Tadžikistan zbog njihovog strateškog položaja na sjevernoj granici Afganistana. Moskva je udovoljila tom američkom zahtjevu, unatoč protivljenju nekih ruskih generala zbog ulaska američkih snaga u njihovu tradicionalnu sferu utjecaja.</p>
<p> Putin je uskoro prvi puta od dolaska na predsjedničku dužnost sazvao sastanak 12 svojih glavnih sigurnosnih i obavještajnih šefova, uključujući ministre obrane, unutarnjih poslova i nacionalne sigurnosti. Sastanak je trajao šest sati. Ruski izvori koji su bili svjedoci ovih događaja rekli su kasnije kako je »Putin čvrsto odlučio da Rusija bude uz Zapad«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Amerikanci pozvani da se pripreme za borbu protiv bioterorizma</p>
<p>SAD u znaku nove uzbune: u Senatu upozoreno kako u sadašnjoj »terorističkoj zbilji« raste pogibelj od uporabe bioloških sredstava za masovno uništenje/ Na svim kopnenim graničnim prijelazima prema Kanadi i Meksiku pojačan je nadzor ulazaka i izlazaka iz zemlje</p>
<p>NEW YORK, 5. listopada (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> – Američki tajnik Tommy Thompson, koji je zadužen za zdravlje i skrb o ljudima, pozvao je američku naciju da se pripremi za borbu protiv bioterorizma. U govoru pred senatskim odborom Kongresa, upozorio je Amerikance na maksimalnu budnost u slučaju da se otkriju bilo kakvi misteriozni zdravstveni simptomi. Thompson je pozvao sve građane da se u slučaju ako zapaze bilo kakve fizičke tegobe što hitnije prijave najbližoj zdravstvenoj ustanovi. </p>
<p>Thompson je pozvao sve liječnike i druge zdravstvene djelatnike širom SAD da počnu s posebnim treninzima na kojima bi se pripremili za obranu od posljedica bioterorizma. »Federalni zdravstveni sustav spreman je upustiti se u borbu s bioterorističkim napadima«, rekao je američki tajnik pred prilično sumnjičavim senatorima. Dometnuo je kako lokalne zdravstvene ustanove moraju biti opskrbljene s računalima za rano upozorenje, odnosno povezane s Centrima za kontrolu bolesti i prevenciju. Thompson je američkim građanima istodobno poručio kako nema potrebe za gomilanjem zaliha lijekova ili hrane. Također vjeruje kako nisu potrebne ni zaštitne maske.</p>
<p>Senator Bill Frist, republikanac iz Tennesseeja, sudjelujući u raspravi, ocijenio je kako pogibelj od uporabe bioloških sredstava za masovno uništenje potpuno odgovara sadašnjoj »terorističkoj zbilji«. On je, ujedno, predlagač zakona na temelju kojega bi se za potrebe borbe protiv bioterorizma iz državnoga proračuna izdvojilo 1,4 milijardi dolara. Najveći dio tih sredstava, kako je objasnio, utrošit će se na pripreme gradova i federalnih država za borbu protiv nove terorističke biološke opasnosti. </p>
<p>Antiteroristički »nakostrešena« administracija američkoga predsjednika Georgea W. Busha, koja živi u znaku pojačane uzbune, poučena zločinačkom lekcijom zračnih udara na New York i Washington, poduzela je novi krupan korak u zaštiti od »podzemnih« iznenađenja. Na svim kopnenim graničnim prijelazima prema Kanadi, na sjeveru, i Meksiku na jugoistoku, snažno je pojačan nadzor svih ulazaka i izlazaka iz zemlje. </p>
<p>Pojačana je i carinska služba, a na nova radna mjesta raspoređeno je stotinu iskusnih djelatnika. Trenutno je samo na granici s Kanadom angažirano 1773 carinika te 300 agenata Službe za imigraciju i naturalizaciju. Na granici s Meksikom, koja je dvostruko kraća, ali i problematičnija, nalazi se oko 16.000 agenata. </p>
<p>U međuvremenu, na zgarištima razorenih nebodera Svjetskoga trgovačkog centra (WTC) u New Yorku nastavlja se raščišćavanje ruševina. No, i dalje se ne zna točan broj osoba koje se vode kao nestale. Prema posljednjim podacima, ta zastrašujuća brojka iznosi 4986 osoba. Prije je na toj »crnoj listi« bilo 5219 osoba. Taj se »raskorak« tumači činjenicom da mnogi koji su se 11. rujna uspjeli izvući iz zapaljenih nebodera nisu prijavili svoj izlazak.</p>
<p>Ekipe za raščišćavanje pronašle su još pet tijela žrtava zračnih kamikaza. Time je, barem službeno, potvrđena smrt 369 osoba. Ostali koji nisu imali »sreću« da dođu do tijela svojih najbližih dobit će, u posebnim urnama, dijelove prašine ruševina.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Za jednu plaću 1360 ručkova! (2)</p>
<p>U svojoj rubrici »Glavom kroz ekran« Branko Vukšić je iznio kako saborski zastupnici za glavno jelo u saborskom restoranu plaćaju tek deset kuna. Na to ga je, pretpostavljamo, naveo prikazani cjenik, međutim, on se odnosi na restoran sa samoposluživanjem koji koriste saborski službenici, namještenici i novinari-izvjestitelji iz Hrvatskog sabora. U restoranu za zastupnike cijena glavnog jela je 20 kuna a kompletnog ručka oko 40 kuna. Nije mnogo, ali kako restoran posluje bez dotiranja, ne pokazuje li to da su restorani u Zagrebu inače preskupi?</p>
<p>Dr. ŽELJKO SABOL, tajnik Službe za odnose s javnošću Hrvatskog sabora</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bez Interneta teško, ili nikako u Europu </p>
<p>Internet je jedna od blagodati civilizacije i višestruko koristan način, edukacije, poslovanja i napretka uopće. Tek veći broj Internet korisnika u odnosu na broj stanovnika je parametar, na temelju kojega, među ostalim, se omogućuje pristup raznim svjetskim integracijama. U Hrvatskoj broj korisnika je još uvijek premalen, što znači, da su nam mnoga vrata zatvorena, da je nerazvijeno Internet tržište, pristup podacima, da nam je loša edukacija, komunikacija, a samim time su smanjene gospodarstvene, trgovačke, i ostale mogućnosti i transakcije, kojih je baza Internet. To nas čini poslovno i informatički nekonkurentnima (primitivnima) i neinteresantnima u svjetskoj tržišnoj utakmici. Da bi se stanje popravilo, a Vlada RH se deklarativno zalaže za informatizaciju, time i za povećanje Internet prometa, potrebno je dodatno pojeftiniti pristup Internetu. Uzmete li u obzir cijenu kompjutorske opreme, cijenu softvera, cijenu školovanja za znanje potrebno za rad na računalu, potrebno vrijeme i znanje engleskog jezika, i dodajte na to cijenu sata provedenog na Internetu, iznos koji morate podmiriti, za sadašnji hrvatski standard je opasno prevelik. Sat vremena provedenog na Internetu, u potrazi za znanjem i podacima, osobito ako ste neiskusni, je vremenska jedinica, koju ćete nemilice trošiti, i kao laik, i kao đak ili student, a osobito ako ste primorani komunicirati ili na drugi način trošiti vrijeme na Internetu. Obzirom da se stanje nedavno pogoršalo poskupljenjima održavanja telefonskog priključka, poskupio je i Internet, jer bez telefona nema Interneta.</p>
<p>Stoga predlažem Vladi i Saboru da se dodatno smanji cijena pristupa Internetu za krajnjeg korisnika, i to tako da se formira niža cijena same usluge, i da država odustane od PDV-a na cijenu usluge pristupa na Internet. Time bi se ohrabrili mnogi potencijalni korisnici, a i dosadašnjima bi laknulo. Odustajanjem, u tom dijelu od PDV-a, država bi se zapravo uključila u investiranje vlastite budućnosti. Državni prihod ne bi trpio, jer je ionako narastao povećanjem osnovice sa 40 na 60 kn; tako je na mjesečnoj telefonskoj pretplati PDV narastao s 8,80 na 13,20 kn, ili samo u iznosu PDV-a, poskupljenje iznosi nevjerojatnih 50 posto! A sve u uvjetima stabilnog tečaja kune, i do današnjeg dana bez uvjerljivog obrazloženja, poduprtog relevantnim dokazima. Budući da je Hrvatskoj u prioritetnom interesu informatizacija, time i povećanje Internet prometa, nije primjereno, a i kontraproduktivno je da ga se destimulira, naplaćujući PDV na uslugu pristupa, osim ako se radi samo o deklarativnoj izjavi Vlade, a ne volji i stvarnom razumijevanju o potrebi brzog podizanja nivoa informatizacije našeg društva.</p>
<p>PETAR LADIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Zastupnike osloboditi stranačke stege</p>
<p>U novinama je ponuđen veoma smion odgovor na pitanje: »Tko upravlja Hrvatskom?« Skraćeno: Hrvatskom danas upravlja Ivica Račan i njegov državni vrh, koji se svodi na manje od deset ljudi. Nemaju sve stranke petorke privilegij pristupa državnom vrhu. Dakle, Hrvatskom danas ne vladaju ni Vlada ni Sabor. Vlada služi zato da potvrđuje Račanove odluke, a Sabor zato da ih ozakoni. Sabor je samo glasačka mašinerija, a zastupnici su samo paravan parlamentarnog sustava.</p>
<p>Sve je to posljedica pregoleme koalicije, ali i stila vladanja Ivice Račana. Potpuno sam siguran da znam elegantan, brz i pouzdan izlaz. To je nešto što nam se uzalud nudi sa svih strana. To je hitan prijelaz na elektronsko glasovanje, tj. na tajno odlučivanje barem u Saboru, ali bolje i drugdje! Tada će se doista moći reći: Hrvatskom danas vladaju narodni zastupnici, slobodni od stranačke stege i drugih prisila, oni vladaju kroz Sabor i Vladu po savjesti i najboljem uvjerenju.</p>
<p>LUJO JAKUČEVIĆ, Bjelovar</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Koji to zastupnici »markiraju«?</p>
<p>Postalo je već otužno slušati predsjednika Sabora kako moli zastupnike da dođu na sjednicu da bi se skupio kvorum kako bi se moglo pristupiti glasovanju. Isti problem često imaju i saborski odbori, bez obzira na to kako važne teme bile na dnevnom redu.</p>
<p> A zbog nedolaska za (dobro plaćene) zastupnike ne samo da ne postoje sankcije već javnosti nisu poznata ni imena zastupnika koji »markiraju«.</p>
<p> Poseban je uz to problem što znatan dio zastupnika vjerojatno i ne pročita dobivene materijale, dok su rijetki oni koji ih pažljivo prouče, što je vidljivo iz njihovih rasprava. Zastupnici veći dio vremena i energije na zasjedanjima Sabora koriste za međusobna i međustranačka prepucavanja, koja malo koga, osim njih samih, zanimaju. A maglovita »prijetnja« da će neodgovorne zastupnike na izborima kazniti sami birači (a to je tek opravdanje što odgovorni ništa ne poduzimaju) možda dobro zvuči, iako je obična floskula.</p>
<p> Bilo bi zanimljivo čuti objašnjenje kako će to birači kazniti zastupnike koji ne dolaze na sjednice kada i ne znaju o kojim je zastupnicima riječ, niti iz kojih su stranaka. </p>
<p>No kada bi birači i znali imena zastupnika koje ne žele ponovo izabrati, to im ne bi mnogo pomoglo.</p>
<p>Prema važećem izbornom zakonu birači glasuju za stranku, koja istina objavljuje i listu svojih kandidata, no birači nikad nisu sigurni koga će stranački vrh staviti za zastupnika, bez obzira na njegov redni broj na listi, jer uvijek postoji i zamjenik zamjenikova zamjenika. Birači ne mogu znati neće li pojedini zastupnik nakon izbora zadržati mandat i promijeniti stranku ili osnovati novu. Bilo bi stoga poželjno mijenjati izborni zakon.</p>
<p> Postojeći zakon očito odgovara uskom krugu ljudi u stranačkim vrhovima koji i dalje žele donositi sve bitne odluke, pa i one tko će postati zastupnik u Saboru.</p>
<p> Sve dok stranke ovako trguju s odgovornim mjestima, mala je vjerojatnost da će na njih doći najbolji, najstručniji i najsposobniji ljudi.</p>
<p> Zastupnici se tako ponašaju jer im karijere ionako ne ovise o biračima, već o poslušnosti stranačkom vrhu.</p>
<p>ZLATKO ŠPORER, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Vječno crveni semafori« i gospodarski gubici</p>
<p>Kao jednom od mnogih vozača i pješaka u Zagrebu, nameće mi se pitanje</p>
<p> – zašto semafori u Zagrebu nisu sinhronizirani? Postojeći »zeleni val« je nebitna iznimka, koja potvrđuje pravilo. Svejedno, krenete li pravcem istok-zapad, ili sjever-jug: svaki, ili svaki drugi semafor je zatvoren.</p>
<p>Danas, kada su kompjutori toliko jeftini da čine sastavni dio prosječnog domaćinstva, država ne želi kompjutorizirati nekoliko stotina križanja u Zagrebu, kao što je to učinjeno u većini europskih gradova.</p>
<p> Zar je kompjuterizacija semafora neki nesavladiv tehnički izazov? Pravi je izazov strpljenje Zagrepčana: koliko dugo su još spremni trpjeti ovakvu sabotažu i svakodnevno stvaranje prometnog kaosa. To je i destruktivno djelovanje protiv hrvatskog gospodarstva: goleme i nesagledive štete nastaju zbog gubitka vremena. Time se usporava i poskupljuje sveukupna privreda, zagađuje zrak, stvara se buka, događaju prometne nesreće, troše skupi energenti i maziva.</p>
<p> Ne postoje objektivne prepreke za neposredno kompjutorsko rješavanje prometa.</p>
<p> Semafori postoje, potrebno ih je samo povezati na središnje računalo. U sveopćoj gospodarskoj krizi uštede bi bile značajne.</p>
<p> Dosadašnja opstrukcija prometa je samo važan, svima vidljiv, simptom sveukupne kaotizacije, koju možemo klasificirati kao oblik specijalnog rata protiv Hrvatske. </p>
<p>MARKO SLADOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>Živković: Ratne zarobljenike nisam ubijao, nego sam im dapače pomagao!</p>
<p>Živković je privatnu tužbu podigao zbog teksta objavljenoga 8. listopada 1999. godine pod naslovom: »Mario Barišić, bivši zapovjednik kriminalističke službe šibenske vojne policije, svjedoči: Željko Maglov i njegovi ljudi pobili su 1992. godine srpske ratne zarobljenike koji su pokapali svoje mrtve«</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Saslušanjem tužitelja Gojka Živkovića te tuženoga Marija Barišića, u petak je na Općinskom sudu održana rasprava u sudskom sporu u kojem je Živković tužio Globus International te Barišića za naknadu štete u iznosu 150.000 kuna.</p>
<p>Živković je privatnu tužbu podigao zbog teksta objavljenoga 8. listopada 1999. godine pod naslovom: »Mario Barišić, bivši zapovjednik kriminalističke službe šibenske vojne policije, svjedoči: Željko Maglov i njegovi ljudi pobili su 1992. godine srpske ratne zarobljenike koji su pokapali svoje mrtve«. U tekstu se, uz šverc automobilima, osuđivanja na zatvorsku kaznu te ubijanje srpskih zarobljenika, među kojima je bio i Miroslav Subotić, veže ime Gojka Živkovića, tadašnjega vojnog policajca. </p>
<p>Živković je pred sudskim vijećem, kojim je predsjedala sutkinja Davorka Ćurko-Nasić, rekao kako nijedan od navoda u spornom tekstu nije istinit te kako je sve to »notorna laž«.</p>
<p>»Ubijenoga ratnog zarobljenika Miroslava Subotića poznavao sam«, rekao je Živković, a kao njegova ubojicu naveo je Antu Babca, također tadašnjega vojnog policajca i Živkovićeva sudruga. Tom ubojstvu Živković je osobno prisustvovao. Jednom mu je prilikom, tvrdi Živković, Babac to i priznao. Na pitanje sutkinje je li imao kakvih neugodnosti nakon objave teksta, Živković je odgovorio potvrdno.</p>
<p>»Imam dosta prijatelja i rodbine srpske nacionalnosti, a koji su mi nakon teksta okrenuli leđa«, rekao je Živković, dodavši kako su mu na cesti govorili »kako ga nije sram te neka se ubije«. Posebno su ga pogodile prijetnje njegovoj djeci, zbog kojih ih svakodnevno netko od članova obitelji prati do škole, u kojoj im djeca govore kako im je otac ubojica i ratni zločinac. On osobno, nakon objave teksta, završio je kod psihijatra, a liječio se biljnim preparatima za smirenje. </p>
<p>»Barišić je izjave za Globus dao jer je on nalogodavac spomenutog ubojstva«, iskazao je tužitelj i dodao kako nikad nije ubio nikoga protivno Ženevskoj konvenciji, te kako je dapače pomagao drugima zbog čega je i odlikovan. </p>
<p>Drugotuženi Barišić izjavio je kako je sve objavljeno u Globusu točno te kako on odgovorno stoji iza svega što je izjavio. Posebno je istaknuo kako su mu mnogi ratni zarobljenici rekli da je Živković ubio Subotića. Ispričao je kako su jednom prilikom vojni policajci koje je vodio Živković išli »srediti« srpske zarobljenike te kada su se vratili, s njima nije bio i Subotić. </p>
<p>»Pitao sam ga zašto ga je ubio, a on mi je hladnokrvno odgovorio: bilo mi je zadovoljstvo«, istaknuo je Barišić. Dodao je kako su još dva zarobljenika ubijena, a kao egzekutore je naveo Živkovića i još jednoga vojnog policajca, čije ime nije htio otkriti. Barišić je na sudu istaknuo da je izvješće o tome slao na najviše državne instance, Ministarstvu obrane, Glavnom stožeru, predsjedniku Tuđmanu...., te svjedočio pred raznim komisijama, no ništa se nije poduzimalo. Tek nakon objave teksta bio je pozvan u policiju na razgovor. No, napomenuo je, iznenada je »otjeran« iz vojne policije. </p>
<p>»Sve sam to rekao zbog istine i pravde te da se konačno prestane s kompromitiranjem Domovinskog rata«, objasnio je Barišić. </p>
<p>Na pitanje Živkovića zna li da je iz policije otjeran zbog ratnih zločina, Barišić je rekao kako to nije točno, a na pitanje ima li grižnju savjesti što ga (Živkovića, op. a.) lažno optužuje, rekao je kako nema grižnju te kako mirno spava. </p>
<p>Sljedeća je rasprava zakazana za ožujak iduće godine, kada će se saslušati Ante Babac na okolnost priznanja da je ubio Subotića.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Petrač završio na odjelu intenzivne njege u Istanbulu</p>
<p>NOVI MAROF, 5. listopada</p>
<p> – Zbog nedolaska drugooptuženog Hrvoja Petrača, na novomarofskom je Općinskom sudu u petak odgođena rasprava u kaznenom postupku protiv njega i Trpimira Jandreka, koji se terete za iznudu.</p>
<p>Poziv za raspravu od zagrebačkih je policajaca preuzela Petračeva supruga, koja im je rekla da se Petrač nalazi na službenom putu u inozemstvu. Zamjenica Petračeva branitelja potom je objasnila sudu da Petrač nije mogao doći na raspravu zato što je 3. listopada primljen na hitni internistički odjel poliklinike u Istanbulu. Petračeva će obrana obavijestiti sud o tijeku liječenja te o mogućnosti Petračeva dolaska u Hrvatsku, odnosno na sljedeću raspravu, koja će se stoga zakazati naknadno. </p>
<p>Zamjenik općinskoga državnog odvjetnika predložio je da se u nastavku dokaznog postupka pribavi podatak o tome je li Petrač u posljednje vrijeme uopće boravio u Hrvatskoj ili ne, no njegov je prijedlog odbijen.</p>
<p>Jandrek i Petrač terete se da su od Miroslava Matkuna, odnosno od poduzeća »Unit V« iz Varaždinskih Toplica kojem je Matkun bio direktor, željeli iznuditi milijun njemačkih maraka kao tobožnji dug, a u korist Petračeva poduzeća. Oni su se, navodi se u optužnici, dogovorili kako će prijetnjama, fizičkim napadima i korištenjem vatrenog oružja »skršiti« Matkunov otpor, pa bi on Petraču vratio novac.</p>
<p>Petrač ga je telefonom nazivao i prijetio mu, a istodobno je s Jandrekom dogovorio da počne ozbiljno napadati Matkuna. Jandrek je tako, prema optužnici, s nepoznatom osobom fizički napao Matkuna, telefonski mu prijetio, prijetio mu i pištoljem, te u njegov automobil ispalio nekoliko metaka.</p>
<p>Na početku suđenja Jandrek i Petrač izjavili su da se ne osjećaju krivima, a u dosadašnjem tijeku postupka svjedočila je, među ostalima, i kći oštećenog Matkuna. Ona je kazala da je o dugu prema Petraču saznala nakon što je njezin otac bio napadnut i pretučen ispred kuće. Nakon toga su učestali telefonski pozivi i prijetnje, a s Petračem je razgovarala nakon što je njezin automobil propucan.</p>
<p>To je Petraču i spomenula, na što je on rekao da on nije pucao na automobil, ali da bi »upucao njenoga staroga«. Otac joj je rekao, kako je izjavila, da su ga napala dva maskirana muškarca, od kojih je jedan skinuo masku, a kasnije ga je prepoznao kod Petrača u poduzeću. Prije tih događanja, rekla je Matkunova kći, Petrač i njezin otac bili su u vrlo dobrim odnosima, a Petrač je i bio kod njih.</p>
<p>Mihaela Zagorščak</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>U istrazi nad N. Tuđman ispitani Katičić i Ružinski </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Svjedočenjem bivšeg predsjednika Uprave »Privredne banke« Martina Katičića i bivšeg pomoćnika ministra znanosti i tehnologije Nikole Ružinskog, u petak je na zagrebačkom Županijskom sudu nastavljena istraga nad Nevekom Tuđman i Igorom Kneževićem</p>
<p>Njih dvoje se, naime, sumnjiči za četiri kaznena djela posredovanja, te 15 kaznenih djela zlouporaba obavljanja držvnih dužnosti.</p>
<p>Kako smo doznali nakon ispitivanja pozvanih svjedoka, istražni sudac Milan Došen će ispitati još pet svjedoka, među kojima je još jedan bivši ministar znanosti i tehnologije dr. Ivica Kostović. Nakon pak ispitivanja svih pozvanih svjedoka spis će se proslijediti Državnom odvjetništvu, koje će ocijeniti o podizanju optužnice protiv osumnjičenih.</p>
<p>Podsjećamo, kćerku bivšeg predsjednika RH tereti se da je iskoristila svoj društveni položaj kako bi omogućila osumnjičenom Kneževiću da bude postvljen kao glvn i stručna osoba uMinistarstvu znanosti i tehnologije za provođenje natječaja za ugradnju telefonskih centrala, iako Knežević za to nije imao potrebitu kvalifikaciju. Kako pak dalje stoji u rješenju oprovođenju istrage, Nevenka Tuđman je počinila četiri kaznena djela posredovanja, a njezin poslovni partner Knežević 15 djela zlouporabe obavljanja državne vlasti.</p>
<p>Također se navodi kako je Knežević omogućivao tvrtkama s kojima je inače surađivao, da dobiju koncesiju za instaliranje telefonskih centrala, za što je od tih tvrtki dobivao prvoziju, a od čega je dio davao i Nevenki Tuđaman.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zbog šest mjeseci zatvora prijetio tužitelju podmetanjem eksploziva</p>
<p>OSIJEK, 5. listopada</p>
<p> - Zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijetnje nakon izricanja zatvorske kazne, u istražni je centar Županijskog suda u Osijeku u četvrtak priveden Mihajlo K. (38) iz Našica.</p>
<p>Prema priopćenju PU osječko-baranjske, osumnjičeni je toga dana u prijepodnevnim satima, prilikom izlaska iz sudnice, zaprijetio općinskom državnom odvjetniku Miroslavu Dasoviću (policija navela samo inicijale), da će mu postaviti eksplozivnu napravu. Kako doznajemo, Mihajlo K. je tog prijepodneva na Općinskom sudu u Našicama osuđen zbog krivotvorenja isprava te mu je određena bezuvjetna kazna zatvora od šest mjeseci.</p>
<p>S obzirom na to da je u ovom postupku općinski državni odvjetnik Miroslav Dasović zastupao optužnicu zbog koje je Mihajlo K. »zaradio« šest mjeseci zatvora, po izlasku iz sudnice okrivljni mu je prijetećim tonom viknuo: »Srest ćemo se mi još, a onda će biti i malo trotila i letenja!« Nakon toga Dasović je cijelu stvar prijavio policiji, te je Mihajlo K. ubrzo priveden.</p>
<p>Prema neslužbenim informacijama, Mihajlo K. već je nekoliko puta osuđivan, a među ostalim, 1998. godine pravomoćno je osuđen zbog ilegalnog posjedovanja oružja i eksplozivnih tvari.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Bivšem gradonačelniku potvrđena zatvorska kazna</p>
<p>ZLATAR, 5. listopada</p>
<p> – Bivšem načelniku općine Oroslavje, Petru Grljaču (55), Vrhovni je sud Republike Hrvatske potvrdio zatvorsku kaznu u trajanju od godine dana. Osuđen je bio zbog kaznenog djela protiv službene dužnosti zlouporabom položaja i ovlasti.</p>
<p>Grljač je bio optužen, pa nakon provedenog postupka i osuđen na zatvorsku kaznu, da je još 1995. godine kao načelnik općine, bez odobrenja Poglavarstva, posudio 160.000 kuna od Branimira Salijevića iz Jakovlja. Ugovorom je pak Općinu obvezao kao primatelja pozajmice na vraćanje duga, što je potvrdio i općinskim pečatom. Kako novac nije položio na općinski žiro-račun, već ga je zadržao, zajmodavac je dugovanje pokušao naplatiti akceptnim nalogom, koji je također bio ovjeren pečatom. No nije ga mogao realizirati zato što je na akceptnom nalogu nedostajao još jedan potpis.</p>
<p>Iako su se na presudu žalili i Petar Grljač i Županijsko državno odvjetništvo, Vrhovni je sud obje žalbe odbacio i potvrdio bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od godine dana. D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Podignute optužnice zbog eksplozije plina u Puli</p>
<p>PULA, 5. listopada</p>
<p> - Općinsko državno odvjetništvo podiglo je u petak pred Općinskim sudom u Puli optužnice protiv bivšeg direktora Plinare Pula, Igora Tomišića, i rukovodioca distribucije Klaudija Grgorinića</p>
<p>Terete se da, kao »odgovorne osobe, iz nehaja nisu postupili po propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama«, zbog čega se 19. siječnja ove godine u Puli dogodila velika eksplozija plina. Tom je prilikom ozlijeđeno nekoliko građana, a materijalna je šteta veća od 15 milijuna kuna.</p>
<p>Drugookrivljeni se tereti također da je 22. siječnja kao odgovorna osoba uključio plinovodnu mrežu u pogon, mimo suglasnosti i odobrenja nadređenih, čime je također doveo u opasnost živote i imovinu. Za prvo kazneno djelo, kako nam je rekla općinska državna odvjetnica Mirjana Jelenić Radobuljac, predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora, a za drugo kazneno djelo od jedne do osam godina zatvora. Općinska je državna odvjetnica odustala od kaznenog progona trećeosumnjičenog Vladimira Rojnića, inače poslovođe održavanja plinske mreže.</p>
<p>Da podsjetimo, nakon eksplozije kanalizacijskog kolektora u duljini od kilometra, u koji je danima istjecao plin, nastale su velike materijalne štete ne samo na infrastrukturi nego i na okolnim objektima. Istodobno, utvrđena je i krajnja dotrajalost plinovodne mreže, koja se sanira i punih devet mjeseci nakon eksplozije.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Što će biti sa stotinjak Ininih nerentabilnih crpki?</p>
<p>Nakon liberalizacije tržišta 1. siječnja 2002. Ina će morati odlučiti hoće li zatvoriti benzinske crpke koje posluju s gubitkom, a uglavnom se nalaze na otocima i područjima od posebne državne skrbi, hoće li ih dati u franšizu ili će na njima gorivo biti skuplje nego na ostalim crpkama </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> - Prijeti li nakon skorog početka liberalizacije hrvatskog energetskog tržišta zatvaranje svih ili dijela od stotinjak Ininih nerentabilnih benzinskih crpki? </p>
<p>Naime, nakon liberalizacije tržišta 1. siječnja 2002. i najavljene privatizacije Ina bi od nacionalne tvrtke zadužene za normalnu opskrbu svih potrošača, neovisno o isplativosti posla, trebala postupno postati samo jedna od tvrtki zainteresiranih da u sve jačoj konkurenciji zauzmu što veći dio tržišta. U takvim okolnostima ni država više neće smjeti Ini braniti da zatvori ili proda svoje nerentabilne benzinske crpke, uglavnom izgrađene na otocima i područjima od posebne državne skrbi, ili da na njima poveća cijene kako zbog premalog prometa ne bi stvarale gubitke.</p>
<p>Do sada to nisu mogli napraviti jer nisu imali suglasnost svog vlasnika – države, budući da bi stanovnici tih područja onda morali kupovati naftne derivate po višim cijenama od privatnika ili po njih putovati desecima kilometara daleko i s otoka na kopno. </p>
<p>Tako je krajem 1999. godine bez ikakvog odgovora ostala ponuda Ivana Čermaka, suvlasnika naftne tvrtke Crodux, čijih je 50 posto dionica kupio OMV-Istrabenz, da u paketu kupi svih 127 zbog preniskih cijena i malog prometa nerentabilnih Ininih crpki. Da je Ina prihvatila njegovu ponudu, Crodux bi njihovu rentabilnost, uz ostalo, poboljšao i višim cijenama. U to doba cijene na Čermakovim crpkama bile su nešto više nego na Ininim, koje su zbog državne kontrole bile nerealno niske. </p>
<p>Sada su se okolnosti promijenile – uvedene su realne cijene derivata, a ponegdje, na otocima, primjerice, promet je povećan zbog razvoja turizma, pa je broj nerentabilnih crpki smanjen. Sada je od ukupno 400 Ininih benzinskih postaja nerentabilno 80-90, a i dalje se uglavnom nalaze na otocima i područjima od posebne državne skrbi, kaže predsjednik Uprave Ine dr. Tomislav Dragičević. </p>
<p>Zasad postoji nekoliko opcija što učiniti s njima. Na crpkama koje nemaju konkurenciju cijene se vjerojatno neće moći podići onoliko koliko bi to vlasnik želio. Ipak, u Ini razmišljaju da, kad to propisi dopuste, na nerentabilnim crpkama malo povećaju cijenu, možda samo za nekoliko lipa po litri, kaže Dragičević, što bi omogućilo njihovo isplativo poslovanje. </p>
<p>Druga je opcija da nerentabilne crpke iznajme zaposlenima, putem franšiznog ugovora. »Ali ako za neku crpku ne bude zainteresiranih nećemo je zatvarati nego ćemo nastojati poboljšati njeno poslovanje«, kaže Dragičević.</p>
<p>Prema njegovim riječima, poslovanje crpki namjeravaju poboljšati i smanjivanjem troškova. Na primjer, ako na nekoj crpki nema dovoljno prometa one ne moraju raditi u dvije ili čak tri smjene, kako to lokalna zajednica traži, nego samo u jednoj smjeni čime bi se znatno smanjio trošak radne snage. Može se povećati i ponuda ostalih proizvoda koji se prodaju na benzinskim crpkama. </p>
<p>U svakom slučaju, u Ini tvrde da ne namjeravaju olako smanjivati maloprodajnu mrežu prodajom ili zatvaranjem benzinskih crpki nego će učiniti sve da povećaju njihovu efikasnost. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Željeznice – ekološki najprihvatljiviji prijevoznik</p>
<p>U sklopu dana HŽ-a održan okrugli stol »Hrvatske željeznice u 21. stoljeću« / Linić: I proračun i HŽ imaju financijskih poteškoća, ali one nisu nepremostive/Sindikati upozoravaju da se osim u infrastrukturu i vozni park mora ulagati i u ljude</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Hrvatske željeznice bit će u 21. stoljeću najveći i ekološki najprihvatljiviji kopneni prijevoznik u Hrvatskoj. Dugoročna poslovna orijentacija HŽ-a jest izgradnja moderne infrastrukture na hrvatskim dionicama paneuropskih koridora, nabava prijevoznih sredstava visokog standarda i uspostava moderne organizacije koja će pružiti kvalitetu i brzu uslugu. Teretni prijevoz bit će strukturiran prema zahtjevima tržišta, a u putničkom prometu vozit će komforni klimatizirani vlakovi. Sjever i jug zemlje, odnosno Zagreb i Split te Zagreb i Rijeka bit će povezani vlakovima nagibne tehnike. Razvojni programi HŽ-a potaknut će i gospodarske aktivnosti i pridonijeti razvoju željezničke i ostale industrije.</p>
<p>To su neki od zaključaka okruglog stola »Hrvatske željeznice u 21. stoljeću«, održanog u petak u sklopu proslave Dana HŽ-a. </p>
<p>Veliku važnost restrukturiranja i modernizacije HŽ-a istaknuli su ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, potpredsjednik Vlade i predsjednik Nadzornog odbora HŽ-a Slavko Linić te generalni direktor HŽ-a Marijan Drempetić. Prema njihovim riječima, država će kao vlasnik preuzeti svoj dio odgovornosti kako bi se ambiciozan plan »uzleta« HŽ proveo na korist tvrtke i ukupnog gospodarstva.</p>
<p>»I željeznica i proračun imaju financijskih poteškoća, ali one nisu nepremostive i vjerujem da je ovo jedna od zadnjih sušnih proračunskih godina. Vjerujem i da će se HŽ-ov program unapređenja kvalitete prijevoza i putnika i tereta ostvariti, a sigurno je da će ga Vlada poduprijeti. Raduje nas da su pred nama i prvi ugovori HŽ-a s domaćim proizvođačima, a HŽ je kao veliki infrastrukturni subjekt bitan za razvitak cjelokupnog gospodarstva«, rekao je Linić.</p>
<p>Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević istaknuo je da se HŽ u budućnosti mora razvijati kao efikasno poduzeće, da je to ujedno i važno interno tržište za robu i usluge domaćih proizvođača, ali i da se pritom Hrvatska mora nametnuti na prometnoj karti Europe.</p>
<p>Na okruglom stolu je također rečeno da je željeznica u prošlosti oslabila kao sustav, odnosno zaostajalo se s ulaganjima, koja su u zadnjih deset godina bila za 90 milijuna USD manja od amortizacije, u velikom je zaostatku i ciklus remonta 1300 kilometara pruga, zastario je vozni park, pojavio se višak radne snage i slično. </p>
<p>Zbog svega i HŽ je, kao i druge željeznice u tranzicijskim zemljama, morao ući u proces restrukturiranja i modernizacije, potpomognut proračunskim sredstvima, ali i kreditnim linijama domaćih i stranih banaka. Prva faza restrukturiranja namjerava se završiti do 2003. godine, a do 2006. trajala bi druga faza. U tom razdoblju željeznica će se transformirati u tržišno orijentiranu tvrtku s produktivnošću i kvalitetom usluga na razini zemalja koje pretendiraju na prijem u EU. </p>
<p>Tako će, među ostalim, pruge hrvatskih dionica paneuropskih koridora (dionica Savski Marof-Tovarnik na X koridoru te pruge Rijeka-Zagreb-Koprivnica na Vb i Ploče-Metković i Strizivojna-Osijek-Beli Manastir na Vc koridoru) biti opremljene u skladu s propisima na koridorskim prugama, odnosno bit će elektrificirane i s primjerenom brzinom.</p>
<p>Nakon okruglog stola direktor Drempetić potpisao je u ime HŽ-a s TŽV Gredelj i tvornicom Đuro Đaković VMK ugovore o obnovi 38 putničkih i 130 teretnih vagona vrijedne ukupno oko 100 milijuna kuna.</p>
<p> Nakon obnove trećina HŽ-ovih putničkih vagona bit će klimatizirana i prilagođena vožnji pri brzini od 160 kilometara na sat, rekao je. Broj teretnih vagona bit će smanjen sa 11.500 na 4500. Bit će to vagoni za terete kakve zahtijeva tržište, za razliku od sadašnje situacije u kojoj HŽ raspolaže s tisućama vagona za terete kojih više nema.</p>
<p>Predstavnici HŽ-ovih sindikata strojovođa, infrastruture i Sindikata željezničara Hrvatske Ivan Tolić, Darko Pavičević i Darko Peričić istakli su da su zadovoljni što je HŽ financijski konsolidiran, što je promet porastao, ali i da ipak nije vrijeme za pretjeranu euforiju. Tolić je posebno istaknuo da su radnici na HŽ-u u lošem položaju i da cijeli projekt restrukturiranja ne može uspjeti ako se paralelno s ulaganjem u infrastrukturu i vozni park ne bude ulagalo i u ljude. Razvoj se ne događa, on se kreira, rekao je Tolić i zaključio da se nada da će budući odnosi sindikata, vlasnika i uprave biti partnerski. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Napad na WTC stajat će New York 105 milijardi dolara</p>
<p>Razaranje WTC-a odnijelo je 6,7 milijardi USD, uništena računala i ostala uredska oprema stajala je dodatnih 12 milijardi, ukupan trošak raščišćavanja i obnove kompleksa WTC-a mogao bi doseći 39 milijardi USD, a gospodarstvo grada izgubit će 11 milijardi dolara zbog izostanka potrošnje tisuća poginulih...</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Gospodarstvo grada New Yorka do srpnja 2003. moglo bi izgubiti 105 milijardi USD zbog pada prihoda, nastale štete i troškova obnove nakon terorističkih napada na Svjetski trgovački centar, upozorili su gradski dužnosnici, naglasivši da će se problemi s gradskim proračunom osjetiti čak i uz veću državnu pomoć. </p>
<p>Naime, ova bi godina mogla proteći bez većih poteškoća, ali situacija bi se mogla pogoršati sredinom sljedeće godine zbog smanjenja prihoda, čak ako »vlada plati najveće račune«, rekao je gradski revizor Alan Hevesi. Kongres SAD-a je neposredno nakon napada izdvojio 20 milijardi dolara pomoći New Yorku, kojem će se uputiti i dio dodatnih 20 milijardi namijenjenih za pokrivanje protuterorističkih mjera.</p>
<p>Međutim, rečeno je da predsjednik SAD-a George Bush svu dosadašnju pomoć smatra tek početkom.</p>
<p>Hevesi je izjavio da je razaranje WTC-a odnijelo 6,7 milijardi USD, uništena računala i ostala uredska oprema stajala je dodatnih 12 milijardi dolara, obnova kompleksa WTC-a stajat će 5,3 milijardi, a gospodarstvo grada, koje se procjenjuje na ukupno 380 milijardi USD godišnje, izgubit će 11 milijardi zbog izostanka potrošnje tisuća poginulih prilikom napada na blizance.</p>
<p>Osim toga, predviđa se da će ove godine biti zatvoreno 115.300 radnih mjesta, iako bi brojku mogao ublažiti građevinski sektor i sva područja vezana uz raščišćavanje i obnovu, čiji bi ukupan trošak prema prvim procjenama mogao doseći 39 milijardi USD.</p>
<p>Dodatni, iako neophodan trošak je i novo gradsko tijelo nadležno za nadgledanje raščišćavanja ruševina. Naime, na teren su poslani posebni službenici kako bi se spriječilo da ostaci čelične konstrukcije zgrada i ostali otpad završi u krivim rukama jer su zabilježene zloporabe kompanija za zbrinjavanje otpada koje kontrolira mafija. Sav se materijal mora odvoziti na posebno odlagalište, gdje ga istražitelji pregledavaju u potrazi za dokazima i dijelovima tijela radi prepoznavanja DNA nestalih.</p>
<p>Petra Bulić/AP</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Swissair obnavlja letove, </p>
<p>europske kompanije prosvjeduju</p>
<p>ZURICH, 5. listopada</p>
<p> - Švicarska zrakoplovna kompanija Swissair povećala je u petaks broj letova, pa je, nakon što je dva dana cijela flota bila prizemljena zbog financijskog sloma, obnovila otprilike polovicu zrakoplovnih linija. </p>
<p>Kompanija je najavila da će u petak obaviti 235 letova, što je otprilike polovica prijašnjih letova. Od toga će Swissair obaviti 137, a njegova bivša tvrtka kćer Crossair preostale letove. </p>
<p>Kada će biti obnovljene ostale linije, nije poznato jer su financijska sredstva kompanije ograničena, a postoji i mogućnost da bi inozemni kreditori mogli zaplijeniti njihove zrakoplove u pojedinim zračnim lukama zbog dugova koje Swissair nije u mogućnosti podmiriti.</p>
<p>Nakon dva dana prizemljenja, Swissairovi zrakoplovi ponovno su uzletjeli u četvrtak, nakon što je švicarska vlada odobrila hitnu financijsku pomoć tvrtki u iznosu od 450 milijuna švicarskih franaka. To će Swissairu omogućiti poslovanje do 28. listopada. </p>
<p>Nakon toga će, prema sporazumu s dvije vodeće švicarske banke UBS i Credit Suisse, većinu Swissairovih letova preuzeti Crossair. </p>
<p>Ostatak SairGroupe, pod koju spada Swissair, prestat će poslovati, a njegovi će odjeli biti prodani kako bi se barem djelomično podmirio dug od čak 17 milijardi švicarskih franaka. </p>
<p>Europska komisija ne gleda baš blagonaklono na odluku švicarske vlade o pomoći nacionalnom prijevozniku iz državnog proračuna. Brojni europski prijevoznici osudili su državnu pomoć Swissairu, ali i Sabeni, kojoj će belgijska vlada zbog financijskih poteškoća odobriti 125 milijuna eura mostnog kredita. </p>
<p> U svom izvješću Europska komisija ističe da su te dvije kompanije imale problema u poslovanju i prije terorističkih napada u SAD-u. </p>
<p> Nizozemski KLM, koji je najavio otpuštanje 2.500 radnika, smatra kako se zrakoplovne kompanije ne bi smjele obraćati vladama za pomoć. U španjolskoj Iberiji strahuju da bi »slučaj Sabena« mogao navesti i mnoge druge europske vlade na pomoć nacionalnim kompanijama, a to narušava pravila tržišne utakmice. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Burze se pritajile u očekivanju vojnog udara na Afganistan</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Europske burze dionica u petak prijepodne bilježile su pad cijena uzrokovan u prvom redu strahovanjem ulagača da bi ovoga vikenda mogao započeti vojni protuudar na Afganistan. Međutim, kasnije su se dionice ipak počele oporavljati.</p>
<p>Llondonski benchmark FTSE 100 indeks do podneva je porastao nešto manje od 1 posto na 5063,7 bodova, paneuropski FTSE Eurotop 300 dobio je 0,4 posto, dok je DJ Euro Stoxx 50 bio 0,1 posto niži.</p>
<p>Negativan trend potaknulo je i upozorenje iz Fiata u četvrtak poslijepodne da ove godine neće ostvariti planiranu dobit zbog terorističkih napada na SAD. Tako je DJ londonski indeks automobilske industrije pao 2,7 posto u petak prije podne. </p>
<p>Fiatove dionice izgubile su 7,7 posto, povukavši za sobom i dionice DaimlerChryslera koje su pale 3,6 posto. Tehnološke dionice također su padale – Phillips je izgubio 3,6 posto, Alcatel 3,2 posto, a Ericsson 2,6 posto – unatoč tome što je četvrtak donio rast ovoga sektora na svim kontinentima.</p>
<p>Predviđalo se da će negativan utjecaj imati očekivani loši podaci o naglom prošlomjesečnom porastu zahtjeva za naknadama za nezaposlene u SAD-u, koji su trebali biti objavljeni kasnije tijekom dana. </p>
<p>Azijske su burze prilikom zatvaranja uglavnom zabilježile blagi rast, no na najvažnijim tržištima cijene se nisu bitnije promijenile u odnosu na četvrtak.</p>
<p> Tokyjski Nikkei 225 indeks porastao je zanemarivih 0,39 bodova na 10.205,87 bodova, uz posebno jake tehnološke dionice, dok je hongkongški Hang Seng indeks pao 0,89 posto. Nagli rast od 2,62 zabilježen je na Tajvanskoj burzi nakon što su vladini fondovi kupili veću količinu boljih tehnoloških dionica.</p>
<p>P. Bulić/AP/Reuters</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Najavljen rekordan broj otkaza </p>
<p>WASHINGTON, 5. listopada </p>
<p> – U SAD-u bi idućih mjeseci stopa nezaposlenosti mogla snažno porasti jer je nakon terorističkih napada na New York i Washington broj najavljenih otkaza dosegnuo rekordne razmjere. </p>
<p>Broj najavljenih otkaza dosegnuo je u rujnu 248.332, što je 77 posto više nego u kolovozu te više nego u bilo kojem mjesecu ove godine, objavila je konzultantska tvrtka Challenger Gray and Christmas. Od toga je čak 81 posto otkaza najavljeno nakon 11. rujna. </p>
<p> Samo je zrakoplovna industrija - Boeing i američki avioprijevoznici - nakon napada na SAD najavila otpuštanje više od 100.000 radnika do kraja godine. Uz to, porastao je broj najavljenih otkaza u proizvođačkom i tehnološkom sektoru te turističkoj industriji, stoji u izvješću tvrtke Challenger Gray and Christmas. Ističe se, također, da bi otkazi uskoro mogli uslijediti i u sektoru trgovine na malo zbog pada potrošnje građana. </p>
<p>Mnogi analitičari drže kako ti podaci jasno pokazuju da američko gospodarstvo tone u recesiju. Mnogo će ljudi ostati bez posla i plaća pa će pasti potrošnja građana, koja je u posljednjih desetak godina bila osnovni pokretač gospodarskog rasta. </p>
<p>Analitičari procjenjuju da je u rujnu u SAD-u bez posla ostalo oko 109.000 radnika te da je stopa nezaposlenosti porasla s 4,9 na 5 posto. Procjenjuju također da će se trend rasta nezaposlenosti nastaviti te da bi stopa nezaposlenosti u proljeće iduće godine mogla dosegnuti 5,5 posto. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="57">
<p>Traži se nacionalni konsenzus </p>
<p>o sigurnosti Hrvatske</p>
<p>Adlešić: Složili smo se i o podjeli odgovornosti u nastojanju da se u Hrvatskoj prekine s govorom mržnje/ Sanader: Hrvatska je jako osjetljiva na pitanja međunarodnog terorizma i borbe protiv terorizma i mržnje, jer smo je i mi osjetili /Ninić: Hrvatska će antiterorističkoj koaliciji dati punu potporu, što uključuje i prelete aviona </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Tri i pol sata u petak je trajala zatvorena sjednica saborskih odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, te za vanjsku politiku na kojoj se raspravljalo o sigurnosnoj situaciji u zemlji u svjetlu terorističkih napada na SAD. Nakon što su od premijera i njegovih ministara čuli izvješća o tome što Vlada poduzima u borbi protiv terorizma i jačanju sigurnosti u zemlji, svi su se sudionici složili da će se o toj temi otvoriti javna rasprava u Saboru. »Jednoglasno je zaključeno kako je cilj te rasprave postići nacionalni konsenzus i zaboraviti pritom na stranačke boje i interese«, izvijestio je nakon sastanka predsjednik vanjskopolitičkog odbora Zdravko Tomac.</p>
<p>»Najvažnije je to što smo se svi na sjednici, od premijera Račana do predsjednika HDZ-a Sanadera, iskreno zauzeli za postizanje konsenzusa o borbi protiv terorizma i sigurnosti u zemlji. Složili smo se i o podjeli odgovornosti u nastojanju da se u Hrvatskoj prekine s govorom mržnje koji se opasno počeo javljati«, istaknula je predsjednica Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić.</p>
<p>»Svi, pa i mediji i nevladine udruge, moramo preuzeti odgovornost kako bi Hrvatska postala demokratska i stabilna zemlja, jer se jedino tako može boriti protiv terorizma«, dodala je. </p>
<p>S njom se složio i potpredsjednik vanjskopolitičkog odbora Ivo Sanader, napominjući da je Hrvatska jako osjetljiva na pitanja međunarodnog terorizma i borbe protiv terorizma i mržnje, jer »smo je i mi osjetili«. Podsjetio je na raketiranje Banskih dvora prije deset godina istaknuvši da je to »ista stvar kao i napad na WTC i Pentagon«.</p>
<p>Uz terorizam i sigurnost u zemlji na sjednici se raspravljalo i o stanju u medijima, pri čemu su pale mnoge kritike. Zastupnici su, naime, o čemu je govorio i sam premijer, kritizirali medije koji objavljuju neprovjerene podatke o komandosima koji se treniraju u Hrvatskoj, o tome da je Bin Laden bio u Hrvatskoj i čak htio tu kupiti zemlju, zbog čega je čak morao intervenirati američki veleposlanik Rossin.</p>
<p>Na pitanje je li Hrvatska dobila zahtjeve NATO-a za ustupanje svog zračnom prostora, Ivan Ninić, potpredsjednik Odbora za unutarnju politiku je kazao da je Hrvatska na strani antiterorističke koalicije i da će joj dati punu potporu, što uključuje i prelete aviona. </p>
<p>Uz premijera Račana o sigurnosnoj situaciji zastupnike su izvijestili i ministar policije Šime Lučin, ministar obrane Jozo Radoš i pomoćnik ministra vanjskih poslova Vladimir Matek. Na sjednici su bili i Predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost Željko Bagić, načelnik SIS-a Mladen Ružman te ravnatelj UNS-a Tomislav Karamarko. </p>
<p>Karamarko je rekao da trenutačno nema nikakvih informacija o tome da se priprema neki teroristički čin u Hrvatskoj. »Sigurnosne službe rade svoj posao, u najvišem su stupnju pripravnosti i dnevnom kontaktu s partnerskim službama, te pokrivaju ljude koji su indikativni«, rekao je. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Ukidaju se tri prava, a ograničava još dvadesetak</p>
<p>Hrvatski vojni invalidi iz Domovinskog rata neće više biti oslobođeni plaćanja poreza i prireza na plaću ili mirovinu / Ukida se sustav dodjele počasnih činova te pravo na prednost pri sklapanju ugovora o obavljanju radova ili usluga / Predviđena godišnja ušteda 549,5 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – U odnosu na sadašnji, novi zakon o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji ograničit će dvadesetak, a sasvim ukinuti tri sadašnja prava. Ako saborski zastupnici daju zeleno svjetlo prijedlogu koji je prošloga tjedna upućen u drugo čitanje, ukinut će se pravo prema kojemu su hrvatski vojni invalidi iz Domovinskog rata (HRVI) oslobođeni plaćanja poreza i prireza na plaću ili mirovinu (razmjerno utvrđenom stupnju invaliditeta). Prestat će vrijediti i sustav dodjele počasnih činova za koji predlagatelj u obrazloženju kaže da je omogućavao dodatno povećanje mirovine, a ukinut će se i pravo na prednost pri sklapanju ugovora o obavljanju radova ili usluga.</p>
<p>Kad je riječ o uvođenju ograničenja sadašnjih prava, novost je prije svega promjena načina izračuna invalidnina. Za ratne invalide prve skupine, umjesto 160 posto proračunske osnovice, mjesečna će se primanja ubuduće računati na temelju 115 posto prosjeka plaće u zemlji za prethodnu godinu.</p>
<p>Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić tu izmjenu brani zaključkom da se puni iznos mjesečne invalidnine (160 posto proračunske osnovice) dosad nije isplaćivao. Naime, najviša mjesečna invalidnina prve skupine hrvatskih vojnih invalida iz Domovinskog rata prve skupine sada je 4289,60 kuna, što je oko 130 posto državnog prosjeka osobnog dohotka. Pančić zato precizira da se invalidnina toj kategoriji umanjuje za petnaestak, a ne 45 posto u odnosu na sadašnja primanja.</p>
<p>Novim se zakonom ograničava i pravo na korištenje naknade plaće hrvatskim vojnim invalidima iz Domovinskog rata s djelomičnom radnom sposobnošću. Ta bi skupina invalida prema novom zakonu zadržala pravo na profesionalnu rehabilitaciju i stručno osposobljavanje, bez obzira je li im osigurano zaposlenje (žene u dobi do 40, a muškarci do 45 godina). Točno se, međutim, definira razdoblje tijekom kojega će oni imati pravo na novčanu naknadu u visini plaće pripadnika djelatnog sastava Oružanih snaga istog čina. Dakle, nakon rehabilitacije, hrvatski vojni invalidi će se upućivati na zavod za zapošljavanje umjesto da, kao sada, nastavljaju primati naknadu do zapošljavanja.</p>
<p>U odnosu na sadašnju regulativu koja bez ograničenja propisuje pravo na posebni doplatak u iznosu od 50 posto pripadajuće invalidnine, taj bi se dodatak ubuduće trebao isplaćivati isključivo invalidima rata koji nisu u radnom odnosu, ne primaju mirovinu ili naknadu plaće za rehabilitacije, piše u prijedlogu zakona.</p>
<p>Uvode se i imovinski cenzusi za smještaj u učeničke i studentske domove, na besplatne udžbenike za djecu poginulih branitelja, hrvatskih vojnih invalida iz Domovinskog rata te branitelje. Primjerice, prednost pri smještaju ili pravo na besplatne udžbenike moći će ostvarivati samo branitelji kojima redovni mjesečni prihodi po članu kućanstva ne prelaze dvostruki iznos cenzusa, a on je sada 1995,60 kuna mjesečno. Od plaćanja zdravstvene participacije novi zakon oslobađa samo one s najmanje 80 posto tjelesnog oštećenja, a prednost pri zapošljavanju imaju djeca poginulih bez oba roditelja, invalidi i članovi obitelji poginulog branitelja te svi hrvatski branitelji.</p>
<p>Stambeno zbrinjavanje u pravilu će se provoditi dodjeljivanjem stambenih kredita uz povoljnije uvjete otplate. Bračni partner koji u izvanbračnoj zajednici rodi dijete izgubit će prava kao član obitelji poginulog, zatočenog ili nestalog branitelja i umrlog hrvatskog vojnog invalida iz Domovinskog rata. Godišnja ušteda koju je Ministarstvo hrvatskih branitelja previdjelo izmjenama sadašnjeg zakona bit će oko 18 posto. Naime, za ostvarenje svih prava, prema sadašnjem zakonu, iz proračuna treba izdvoji oko 2,94 milijarde kuna, a prema novom oko 2,39 milijardi, što znači da se izmjenama kani uštedjeti 549,5 milijuna kuna.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Bošnjaci pred uvrštavanjem u Statut grada Labina?</p>
<p>Tanković: Prijedlog labinskoga gradskog vijećnika i člana LS-a Ivana Stanića o potrebi uvrštenja Bošnjaka u Statut grada Labina možda i je poduprt dobrim namjerama, no, u konačnici može dovesti samo do narušavanja dobrih odnosa SDAH-a i IDS-a / Stanić: Tanković bi takve inicijative, makar i simbolične, trebao prihvatiti kao dobru volju domicilnog naroda da prizna Bošnjake</p>
<p>LABIN, 5. listopada</p>
<p> – Šemso Tanković, predsjednik Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH), gostujući u emisiji HTV-a »Nedjeljom u dva«, bio je u nekoliko navrata nedvojben - Bošnjacima bi u mnogim slučajevima bilo lakše da su uvršteni u preambulu Ustava RH i da imaju svoga zastupnika u Hrvatskom saboru. Međutim, kad se ta želja skoro dovela do ostvarenja, doduše, na lokalnoj razini, u Labinu, priču je izokrenuo: »Prijedlog labinskoga gradskog vijećnika i člana Liberalne stranke (LS) Ivana Stanića o potrebi uvrštenja Bošnjaka u Statut grada Labina možda i je poduprt dobrim namjerama, no, u konačnici može dovesti samo do narušavanja dobrih odnosa koje u tom kraju imaju SDAH i Istarski demokratski sabor (IDS)«!</p>
<p>Zašto se predsjednik SDAH, uoči izborne skupštine svoje stranke, odjednom suprotstavlja ostvarenju ideje za koju se zalaže godinama? Ivan Stanić s nevjericom je primio Tankovićevo reagiranje: »Tanković bi takve inicijative, makar i simbolične, trebao prihvatiti kao dobru volju domicilnog naroda da prizna Bošnjake«. Što ga je navelo da u raspravi o nacrtu novog gradskog statuta ponudi prijedlog koji je uskovitlao prašinu u Labinu? Je li posrijedi »politička provokacija« - kako je cijeli slučaj okarakterizirao Šemso Tanković - ili »jeftina politička manipulacija nacionalnom zajednicom, čije glasove misli pridobiti«, kako tvrdi labinski gradonačelnik Demetlika Tulio? »Nije mi namjera privući Bošnjake da glasuju za mene, što je uostalom i nemoguće, jer IDS ih je već kupio uvrštavajući u svakom mandatu u Gradsko vijeće jednog Bošnjaka«, nastavlja Stanić.</p>
<p>»Budući da se u u labinskom Statutu jasno i jedino izdvajaju Talijani kao nacionalna manjina, čime se podcrtava njihova autohtonost na gotovo stranicu i pol teksta, smatrao sam da je u istom kontekstu neuvrštavanje Bošnjaka, koji u Labinu čine gotovo 10 posto stanovništva, u najmanju ruku nepošteno. Član Statuta koji ostale manjine navodi samo kao 'ostali' u takvim okolnostima smatram povijesnom neistinom i nepravdom«, navodi Stanić, čiji nastup su neki gradski vijećnici protumačili »napadom na Talijane, ali i ukazivanjem na loš odnos koji Gradsko vijeće i gradonačelnik imaju prema Bošnjacima«.</p>
<p>»Njihov obranaški stav bio je potpuno nepotreban! Bit ću potpuno jasan - uvrštavanjem Bošnjaka u gradski Statut mi bismo konačno priznali nazočnost te manjine na ovim prostorima«, zaključuje Stanić. U Gradskom vijeću Labina, na Titovom trgu, sjedi 15 vijećnika. IDS je najzastupljeniji s devet članova, SDP ima troje, a po jednoga HDZ, HNS i LS. Bošnjake u Gradskom vijeću, na prijedlog IDS-a, već drugi mandat zastupa Mehmed Džekić. Demetlika Tulio je u razgovoru za Vjesnik naglasio »izvrsne odnose« koje IDS ima s Bošnjacima.</p>
<p>»Bošnjaci su već tradicionalno privrženi IDS-u na što smo mi uzvraćali uvrštavanjem jednog Bošnjaka na naše izborne liste, makar on i ne bi bio član IDS-a. Osobno, nemam ništa protiv da se Bošnjaci spomenu i u Statutu grada, o čemu će odlučiti vijećnici 9. listopada. Međutim, ako su već svima Ustavom i zakonima zajamčena ista prava, onda je cijeli slučaj nepotreban. Opet, u Labinu ima i Srba, ali i ostalih manjina, pa bi uvrštavanje svih manjina u gradski Statut moglo ići u nedogled«, napominje Tulio.</p>
<p>»Nesporno je da Bošnjaka ovdje ima u velikom broju. Kao nacionalna manjina, oni u Labinu imaju mogućnost okupljanja u prostorijama koje im je Grad dodijelio prije nekoliko godina. Postoji i njihov zahtjev da im se dodijeli mjesto na kojemu bi izgradili objekt za vjerske potrebe, koje sada upražnjavaju u jednoj obiteljskoj kući u Vinežu. S njima u Labinu nikad nije bilo problema«, zaključuje labinski gradonačelnik. Tamošnji imam hadži Hazim efendija Bećirović ustvrdio je Vjesniku da je to stanje »pravi test za IDS«.</p>
<p>»Inicijativu Ivana Stanića smatram ispravnom i potrebnom. Talijani su svojom povijesnom nazočnošću ovdje zaslužili da budu izdvojeni u Statutu, ali isti tretman su zaradili i Bošnjaci, koji su u novije temelje grada i sami sebe ugradili«, priča Bećirović. Prema njegovu mišljenju, »u Hrvatskoj je krajnje vrijeme da se negdje probije led i da se Bošnjaci istaknu i da se zna za njih«. »Ako niste nigdje spomenuti, kao da vas i nema!« - zaključuje labinski imam.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Zimski praznici i do 13. siječnja</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Ministarstvo prosvjete i športa neće mijenjati postojeći školski kalendar, prema kojemu zimski praznici traju tjedan dana kraće no što je to bilo dosad. Ministar prosvjete, dr. Vladimir Strugar izjavio je u petak da će županijama koje zatraže biti omogućeno produljenje zimskog odmora za pet dana, odnosno do 13. siječnja. </p>
<p>Prema anketi provedenoj u osnovnim i srednjim školama, najviše učenika odlazi na zimovanja u Gradu Zagrebu, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a u Ličko-senjskoj županiji nijedan učenik nije iskazao takvu želju. </p>
<p>»Županije u kojima škole pokazuju interes za odlaskom djece na zimovanje morat će ponoviti anketu među učenicima i, ako za to postoji razlog, moći će produljiti zimske praznike«, rekao je ministar. U ostalim županijama, dodao je, zimski praznici završit će 7. siječnja. Županijski uredi za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu, obvezni su do 20. listopada prikupiti prijedloge škola i zatražiti odstupanje od ustanovljena kalendara.</p>
<p>Postavlja se pitanje kako će županije nadoknaditi pet dana produljenih zimskih praznika. Prema Strugarovu objašnjenju, u školskome kalendaru postoje tri dana viška za školska natjecanja i proslave. Dakle, produljenjem praznika, ostaju upitna dva dana, a škole će samostalno odlučiti hoće li ih nadoknaditi produljenjem školske godine ili odraditi nastavu u dvije subote. </p>
<p>»Takvo je rješenje sukladno započetim procesima decentralizacije i uvažavanja različitih potreba pojedinih sredina, učenika i njihovih roditelja. Očekujemo veliku suradnju županija. No za iduću godinu naći ćemo drukčije rješenje«, zaključio je ministar.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Pregovori zapeli zbog protokola o pregovaranju </p>
<p>Zamjenik premijera, dr. Goran Granić se nada da će se kolektivni ugovor potpisati do kraja godine / Vlada je otkazala važeći kolektivni ugovor za državne službe i predložila smanjivanje naknada za noćni i prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom i blagdanom, te ukidanje subote kao neradnog dana</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Pregovori Vlade i četiriju sindikata državnih službi, policije i vojnih službenika o temeljnom kolektivnom ugovoru za državne službe zapeli su već u petak na protokolu o pregovaranju. </p>
<p>Dok Vlada inzistira da se pregovara o njenu prijedlogu ugovora, sindikati traže da se u protokolu utvrde teme i tijek pregovora. Zajednički odbor Vlade i sindikata do sljedećeg petka usuglasit će tekst protokola nakon čega bi pregovori i počeli. </p>
<p>Zamjenik premijera dr. Goran Granić, koji je vodio pregovore s Vladine strane, rekao je kako se nada da će se kolektivni ugovor potpisati do kraja godine. </p>
<p>Sindikati ne pristaju na prava koja su ispod razine otkazanog kolektivnog ugovora za državne službe, izjavio je nakon pregovora predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika Ivica Ihas. </p>
<p>Vlada je otkazala važeći kolektivni ugovor za državne službe i predložila smanjivanje naknada za noćni i prekovremeni rad, rad subotom, nedjeljom i blagdanom, te ukidanje subote kao neradnog dana. </p>
<p>Iako je Vlada ugovor otkazala 27. rujna, zaposleni u zagrebačkoj Poreznoj upravi već su dvije subote radili bez naknade. Radnicima je naloženo da bez naknade rade i ove subote, a Ivica Ihas prozvao je pročelnika Porezne uprave Marka Buljana koji je dao takav nalog, iako pregovori o novom kolektivnom ugovoru još nisu ni počeli. </p>
<p>Lj. Marković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Potrošači traže od Tomčića osnivanje povjerenstva za HT</p>
<p>Tomčić još nije odlučio hoće li tražiti osnivanje stručnog povjerenstva za HT/ Koordinacija udruga potrošača traži novu analizu rebalansa tarifa/ Zavod za telekomunikacije odlučuje o zakonitosti novog sustava tarifiranja </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić još nije odlučio hoće li ponoviti inicijativu za osnivanje stručnog povjerenstva za Hrvatski telekom (HT). Naime, bude li zadovoljan nalazom koji je Ministarstvo gospodarstva uputilo Vladi, Tomčić neće ponavljati svoju inicijativu. </p>
<p>S druge strane, Koordinacija udruga za zaštitu potrošača Hrvatske traži od Tomčića da osnuje istražno povjerenstvo za HT, podsjećajući ga da je on prvi pokrenuo tu inicijativu i stao na stranu potrošača. </p>
<p>Koordinacija potrošača, naime, smatra netočnim izračun Ministarstva gospodarstva da su računi privatnih korisnika usluga HT-a, u srpnju porasli 13 posto te tvrde da je povećanje iznosilo najmanje 26,5 posto. </p>
<p>Ministarstvo gospodarstva, kažu potrošači, namjerno je umanjilo taj iznos, jer se iz njihove analize vidi da su telefonski računi »drastično porasli«. No to se ne uklapa u prijašnje navode HT-a o poskupljenju usluga za privatne korisnike u prosjeku između 12 i 24 posto.</p>
<p>Iako je, prema analizi Ministarstva gospodarstva, u kolovozu, HT na lokalnim razgovorima građana dobio 97 posto više nego prema starom sustavu tarifiranja. </p>
<p>Potrošači se pitaju što bi se još trebalo dogoditi da odgovornima postane jasno o čemu je zapravo riječ, jer potrošači analizu Ministarstva gospodarstva ocjenjuju »nekritičkim prenošenjem oglasa HT-a«. </p>
<p>Stoga potrošači traže novu analizu rebalansa tarifa u kojoj bi sudjelovali nepristrani stručnjaci. </p>
<p>Što se tiče rješavanja dvojbi u vezi s poštivanjem zakonskog roka (dva mjeseca unaprijed) objave novih tarifa, Vjesnik doznaje u HT-u, da to i nije bilo potrebno, jer HT nije tražio promjenu cijena usluga nego promjenu strukture tarifiranja telekomunikacijskih usluga.</p>
<p>Ipak, konačnu će riječ imati Zavod za telekomunikacije pri Ministarstvu pomorstva, prometa i veza.</p>
<p> Naime, Vjesnikov izvor u Ministarstvu gospodarstva tvrdi da je ono mjerodavno za privatizaciju HT-a, a ne za tumačenje pojedinih odredbi ugovora o koncesiji, za koje je, prema Zakonu o telekomunikacijama, mjerodavno Ministarstvo pomorstva, prometa i veza.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Hrvatska zaostaje 20 godina za suvremenim europskim školstvom</p>
<p>Željka Antunović: Vlada neće odustati od ulaganja u obrazovanje i znanost/ Vladimir Strugar: Sustav odgoja i obrazovanja ne smije biti kočnica daljnjem i bržem razvoju zemlje/ Najveći srednjoškolski sindikat zatražio od Sabora da pri izglasavanju novog proračuna usvoji europske prosjeke izdvajanja za školstvo/ Sindikat »Preporod« bojkotirao proslavu Dana učitelja </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – »Splet političkih i društvenih zbivanja doveo je do toga da se hrvatski učitelji osjećaju marginaliziranim. Problema je mnogo, no Vlada neće odustati od ulaganja u obrazovanje i znanost«, istaknula je potpredsjednica Vlade Željka Antunović, na središnjoj svečanosti obilježavanja Svjetskog dana učitelja, održanoj u petak u Hrvatskom narodnom kazalištu. </p>
<p>Govoreći o problemima u školstvu, potpredsjednica Vlade izdvojila je poteškoće s nastavnim programima, udžbenicima te pojavom nasilja, droge i alkohola u školama. »Naši su temeljni ciljevi«, dodala je, »demokratizacija, decentralizacija, pluralizam i prilagođavanje europskim sustavima«. </p>
<p>Prema njezinu mišljenju, sve promjene u sustavu hrvatskog obrazovanja moraju se ubrzati i kvalitetno provesti, pri čemu je vrijednost učiteljskog poziva neupitna. </p>
<p>»Sustav odgoja i obrazovanja jedan je od najvažnijih sustava u našoj zemlji i on ne smije biti kočnica daljnjem i bržem razvoju zemlje«, rekao je ministar prosvjete i sporta dr. Vladimir Strugar, te dodao kako obrazovanje mora biti integralni dio gospodarskog i društvenog planiranja. Nastavnicima je poručio kako »Vlada čini sve da bi hrvatsko školstvo i učiteljstvo ostvarili svoju bit i složene zadaće te da imaju dostojno mjesto u društvu«. </p>
<p>Nastavnicima i profesorima njihov dan čestitao je savjetnik predsjednika Republike za znanost i obrazovanje Esad Prohić, naglasivši kako se predsjednik Stjepan Mesić želi uključiti u rješavanje problema u školstvu. </p>
<p>Čestitke učiteljima uputio je u ime Sabora i dr. Ante Simonić, predsjednik saborskog Odbora za znanost, obrazovanje i kulturu. </p>
<p>Prigodom Dana učitelja, podijeljena su priznanja jednoj predškolskoj, deset osnovnih i 12 srednjih škola, a priznanja je primilo i dvadesetak učitelja osnovnih škola te 17 profesora srednjih škola. </p>
<p> Svečanu sjednicu u povodu 5. listopada održalo je u petak predsjedništvo Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. »Hrvatska zaostaje 20 godina za suvremenim europskim školstvom. Zbog toga tražimo od Sabora da pri izglasavanju novog proračuna počne usvajati europske prosjeke«, rekao je predsjednik Sindikata Andrija Puljević. Čestitajući svojim kolegama, Puljević je izrazio zabrinutost »jer u Hrvatskoj još uvijek nije zaživjela UNESCO-ova preporuka o statusu učitelja iz 1966. godine«. Budućnost ove zemlje je u obrazovanju, u pameti građana, jer su drugi resursi iscrpljeni, istaknuo je Puljević, dodavši kako Nezavisni sindikat nije spreman do beskonačnosti tolerirati tromost resornog ministarstva. </p>
<p> U znak prosvjeda zbog teškog stanja u hrvatskom školstvu, Hrvatski školski sindikat »Preporod« nije sudjelovao u proslavi Dana učitelja. »Umjesto deklarativnog obećanja vladajuće petorke o povećanju materijalnih ulaganja u školstvo, izdvajanja za obrazovanje i ove su godine smanjena, tako da su izdvajanja za školstvo u Hrvatskoj i dalje najniža u Europi«, izjavio je predsjednik »Preporoda« Vinko Filipović. Proslavu Ministarstva prosvjete nazvao je farsom i licemjerjem </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Bez milosti za izgrađeno na zaštićenim područjima </p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević sastao se ovih dana sa županima svih hrvatskih županija kako bi im predstavio Nacrt zakona o sanaciji bespravne gradnje kojim se jedinicama lokalne uprave i samouprave daje mogućnost legalizirati bespravno sagrađene objekte.</p>
<p>Rekla je to za Vjesnik glasnogovornica Ministarstva Marijana Petir ističući da će prijedlog tog zakona uskoro biti upućen i Vladi u redovitu proceduru. Riječ je o prijedlogu da županije svojim prostornim planovima mogu obuhvatiti i nelegalno sagrađene objekte pod uvjetom da se ne nalaze na zaštićenim područjima te područjima kojima prolaze magistralni i infrastrukturni vodovi. Na investitorima je, kaže Petir, da odluče hoće li podnijeti zahtjev za legalizaciju, a ako ga podnesu dužni su ishoditi građevnu dozvolu te platiti naknadu za bespravno korištenje prostora. No preduvjet za bilo kakvu akciju legalizacije bespravne gradnje, napominje Petir, je točna evidencija tih građevina po županijama. Stoga je, navodi, od županijskih ureda za prostorno uređenje zatraženo da građevnoj inspekciji Ministarstva dostave točne podatke o broju i vrsti nelegalnih građevina kako bi se sastavila baza podataka. </p>
<p>Tek kad se utvrde točni podaci može se pristupiti programu sanacije, kaže glasnogovornica Petir, a pritom je nužno utvrditi i kriterije za legalizaciju te visinu naknada za bespravno korištenje zemljišta. Ako investitor pak ne namiri svoje obveze, jedinice lokalne samouprave imale bi pravo upisa hipoteke na nelegalno sagrađenu građevinu ili bi ona, ako investitor uopće ne zatraži legalizaciju, prešla u vlasništvo općine ili grada.</p>
<p>Inače, Prijedlog zakona o sanaciji bespravne gradnje dio je zakonskog paketa kojim Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja želi uvesti više reda u prostoru, iskorijeniti bespravnu gradnju te navesti građane da više poštuju zakone. U pripremi su još zakon o prostornom uređenju te izmjene i dopune Zakona o gradnji. Tim će se zakonima ukinuti lokacijska dozvola i pojednostaviti i skratiti administrativni postupak za izdavanje građevne dozvole te će njezino ishođenje trajati najduže dva mjeseca. Uz to, Ministarstvo provodi i niz edukativnih akcija o čijoj uspješnosti, smatra Marijana Petir, najbolje govori podatak da se u nekim županijama broj zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole povećao i za 30 posto. </p>
<p>I. Matić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pusić: »Ovakav HDZ nema nikakvih izgleda za skori povratak na vlast«</p>
<p>Mislim da će premijer potpisati sporazum o granici sa Slovenijom i onda odgoditi ratifikaciju u Saboru / HDZ se retorikom, temama i stavovima ugurao u ekstremistički kut i može imati, zajedno s desnicom, između 15 i 22 posto. To jest mnogo, ali nije dovoljno, kaže dr. Vesna Pusić</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – Idućeg tjedna na dnevnom redu koalicijske petorke ponovno će se naći ugovor o granici sa Slovenijom. Predsjednica HNS-a dr. Vesna Pusić misli da će petorka postići minimalni konsenzus oko razgraničenja sa susjedima pa neće biti potrebna međunarodna arbitraža. Za Vjesnik govori i o odnosima u vladajućoj koaliciji i oporbi:</p>
<p>– Mislim da premijer neće tražiti međunarodnu arbitražu. Sad se otvaraju dvije mogućnosti: Vlada može odlučiti o potpisivanju sporazuma, jer to jest u njenoj ovlasti, no ratifikaciju, za što joj trebaju dvije trećine glasova u Saboru, može odgoditi.</p>
<p>l Procjenjujete li da će se dogoditi upravo to?</p>
<p>– Vjerojatno će Vlada i premijer potpisati sporazum, no da bi imali neko zaleđe, moguće je da će zatražiti formalno glasanje o takvoj odluci, računaju da za to mogu dobiti natpolovičnu većinu. No bila bi to samo simbolična potpora. Formalno, Vladi potpora Sabora ne treba jer premijer ima unutar svojih kompetencija pravo na potpisivanje takvog sporazuma na temelju stavova Vlade, a ratifikaciju može odgoditi na neodređeno vrijeme.</p>
<p> l S obzirom na to da premijer za potpisivanje sporazuma nema potporu koalicijskih partnera, znači li to da će se oglušiti o konsenzus među strankama petorke? </p>
<p>– Premijer mora dobiti podršku Vlade i petorke i minimalan konsenzus mora se postići. Mislim da ćemo postići minimalan konsenzus, iako sporazum nije najbolje riješen.</p>
<p> l Konkretno, koje su HNS-ove rezerve prema sporazumu?</p>
<p>– Glavni problem su dvije točke. Jedna se tiče razgraničenja na moru koje bi, prema sadašnjim prijedlozima, imalo trajan karakter, umjesto da se vremenski ograniči, kao što je to uobičajeno u međunarodnim sporazumima. Moglo se dogovoriti vremensko ograničenje na, primjerice, 50 godina. A kao drugo, smatrali smo da su se dogovori o granicama, problemi nuklearne elektrane Krško i vraćanje duga Ljubljanske banke hrvatskim građanima trebali tretirati kao tri elementa istih pregovora. O tome se trebalo pregovarati u paketu, a meni se posebno problematičnim čini dogovor oko nuklearne elektrane. Jer, time što smo uzeli pola elektrane preuzeli smo i pola troškova za trajno skladištenje nuklearnog otpada i rekonstrukciju elektrane kad za to dođe vrijeme, a time smo vjerojatno dobili najskuplju struju. Mogli smo proizvesti i uvesti daleko jeftiniju struju, ovo je najskuplja varijanta. </p>
<p> l Imate li kao članica vladajuće koalicije dojam, poput dijela političke javnosti, da osovina SDP-a i vodstvo HSS-a ignoriraju sve ostale u koaliciji? </p>
<p>– Nemam takav dojam nego imam osjećaj da apsolutno dominira vodstvo SDP-a, a da vodstvo HSS-a nema naročitu ulogu. Približavanje predsjednika HSS-a Tomčića i predsjednika SDP-a Račana događa se na praktičnim i kadrovskim pitanjima, a ne oko koncipiranja politike, pri čemu je trenutno apsolutno dominantan SDP, a svi mi drugi možemo nešto malo utjecati na to na pojedinim točkama, ako se baš jako »ukopamo«... Rekla bih prije da je došlo do situacijske bliskosti stranačkih vodstava SDP-a i HSS-a. To doduše jest neobičan fenomen, jer su upravo te dvije stranke, po svom političkom konceptu, u Hrvatskoj apsolutno najudaljenije. Njihovi se birači ne poklapaju i nemaju ama baš nikakve sličnosti. Ali zbog destabilizacije HSLS-a zbližili su se pa je HSS, kao treća stranka u koaliciji po broju zastupnika, postala SDP-u nešto važnija. No zajednički politički projekt SDP-a i HSS-a bio bi potpuni apsurd, jer riječ je o dvjema vrlo različitim strankama. Na lokalnoj razini to je sasvim očito.</p>
<p> l Hoće li se to što je HSLS iz stranke isključio ministra Tušeka odraziti i na promjene u Vladi?</p>
<p>– Što se raspodjele ministarskih mjesta tiče, mislim da neće. No, ne znam što još može tražiti stranka koja je iz Vlade isključila ministra koji je podržao Vladu u odluci koju je njegova parlamentarna stranka podržala u Saboru.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Počela primjena malograničnog sporazuma sa Slovenijom</p>
<p>ČAKOVEC, 5. listopada</p>
<p> – Međimurska županija prva je pogranična županija prema Sloveniji u kojoj su podrobno pojašnjene pojedinosti primjene Sporazuma Hrvatske i Slovenije o pograničnom prometu i suradnji. Načelnicima pograničnih općina i gradova, predsjednicima mjesnih odbora i dužnosnicima službi Ureda državne uprave za Međimursku županiju o primjeni malograničnog sporazuma u petak su govorili Olga Kresović-Rogulja, predsjednica Vladine komisije za granice, Zlatko Sokolar, načelnik Odjela za državnu granicu MUP-a, Goran Cmrečak, načelnik PU međimurske i Dragutin Lesar, zamjenik međimurskog župana.</p>
<p>Sporazum je stupio na snagu 5. rujna, a u petak je počela njegova praktična primjena. U svim policijskim upravama nadležnima za područja uz državnu granicu sa Slovenijom od petka se primaju zahtjevi za izdavanje pogranične propusnice, tzv. poljoprivrednog uloška i turističke dozvole. Olga Kresović-Rogulja je rekla da je u funkciji tek 17 malograničnih prijelaza, a otvaranje ostalih treba dogovoriti sa Slovenijom. Također još nije verificirana stalna mješovita komisija, a predstoji i dogovor o carinskim povlasticama u malograničnom prometu. »EU potiče prekograničnu suradnju i zajedno sa Slovencima možemo za zajedničke programe dobiti novac iz europskih fondova«, istaknula je. Ona je također rekla da je Sporazum odličan temelj boljoj pograničnoj gospodarskoj suradnji, što se odnosi i na nesmetanu međusobnu opskrbu energentima i uporabu svih komunikacija.</p>
<p>Na području Međimurske županije predviđena su tri granična prijelaza u pograničnom prometu i to Sv. Martin na Muri -Hotiza, Banfi - Raskrižje i Preseka - Središče ob Dravi. Zlatko Sokolar je napomenuo da MUP podržava prijedlog lokalne i regionalne samouprave da prijelaz Banfi ostane međudržavni prijelaz.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>»SDP bi se morao ograditi od terorističkog čina u Zadru«</p>
<p>ZAGREB, 5. listopada</p>
<p> – »Po objektivnoj ili zapovjednoj odgovornosti, vrh SDP-a morao bi se jasno ograditi od političkog terorizma učinjenog prema zadarskoj vijećnici Renati Peroš budući da su iz te stranke prošlih mjeseci dolazili govori mržnje prema HDZ-u«. Rekao je to na HDZ-ovoj konferenciji za novinare predsjednik Kluba zastupnika te stranke Vladimir Šeks, komentirajući ubacivanje eksploziva u automobil zadarske vijećnice nakon što je svoj glas pri izboru gradonačelnika dala Božidaru Kalmeti.</p>
<p>Šeks je podsjetio da je napomenuo da je Slavko Linić rekao da »slijedi konačni obračun s HDZ-om«, da su Mato Arlović i Milanka Opačić optužili HDZ za »organiziranje hrvatskog Gazimestana i nelegitimno rušenje vlasti«. On drži da je vrh SDP-a svojim izjavama poticao mržnju i da je rezultat toga teroristički događaj u Zadru. Smatra da taj čin nisu dovoljno osudili ni predsjednik države niti Vlada, a osobito ne ministar unutarnjih poslova Šime Lučin, iako je »nepobitno dokazano da postoji veza između toga čina i glasovanja Renate Peroš«.</p>
<p>»Idejne začetnike i kolovođe treba podvrći uobičajenim kriminalističkim pravilima, a treba ih tražiti među onima koji su bilo kakvu suradnju s HDZ-om označavali zločinom«, kazao je Šeks. Na upit novinara jesu li u tom kontekstu bili i obavijesni razgovori sa zadarskim vijećnicima HNS-a i SDP-a, Šeks je rekao da je riječ o uobičajenom kriminalističkom postupku u kojem se ispituju oni koji su za takav čin mogli imati motiva. Dodao je da bi bilo zanimljivo vidjeti kako bi vlast reagirala da je Renata Peroš dala svoj glas drugoj političkoj opciji, a da joj je automobil i tada eksplodirao. »Jamačno, reklo bi se da iza toga stoji HDZ« kazao je Šeks.</p>
<p>Renata Peroš je rekla da kao nezavisna vijećnica ima pravo dati glas kome želi i ponovila da drži da je žrtva političkog terorizma. Zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta kazao je da ne stoje optužbe da je HDZ došao na vlast političkom trgovinom te istaknuo da je na lokalnim izborima ta stranka dobila 48 posto glasova, pa ima legitimno pravo sastavljati gradsku vladu.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011006].
|
