NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010706].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 168875 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.07.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Uz najavljenu rekonstrukciju Vlade: Najlakše je samo popuniti prazna mjesta</p>
<p>Ostane li Ministarstvo europskih integracija, nasljednik Ivana Jakovčića je, gotovo sigurno, glavni pregovarač Hrvatske u procesu pridruživanja EU, Neven Mimica / Iako kuloari bruje kako je SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević-Marinović sigurna nasljednica ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića, službene potvrde nema</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Unatoč tome što je uzeo jednotjedni godišnji odmor, na kojem je u miru trebao razmišljati o toliko očekivanoj rekonstrukciji Vlade, premijer Ivica Račan s krstarenja se vratio s očito još nedefiniranim razmišljanjima. Naime, sad je već gotovo izvjesno da od temeljite rekonstrukcije neće biti ništa. Premijer će samo popuniti prazna ministarska i doministarska mjesta u ministarstvima pravosuđa, europskih integracija i vjerojatno turizma.</p>
<p>No, u ovom se trenutku čini da Račan još ima dva otvorena pitanja o kojima nije definitivno odlučio: hoće li se krenuti u promjenu koncepta organizacijske strukture cijele Vlade, dakle i ministarstava, ili će se ići na daleko jednostavniju varijantu koja uključuje samo promjenu ministara, odnosno, osoba?</p>
<p>Još je neizvjesna i budućnost Ministarstva europskih integracija, no procjenjuje se da su u ovom trenutku veći izgledi za njegov ostanak negoli za pretvaranje u ured pri Vladi, što je također jedna od opcija. Ukoliko to ostane ministarstvo, gotovo stopostotni nasljednik Ivana Jakovčića je sadašnji glavni pregovarač Hrvatske u procesu pridruživanja Europskoj uniji, Neven Mimica.</p>
<p>Iako kuloari već petnaestak dana bruje o tome kako je sigurna nasljednica ministra Stjepana Ivaniševića britka SDP-ova saborska zastupnica Ingrid Antičević-Marinović, za koju sama stranka drži da je sposobna povući žestoke poteze u tom problematičnom resoru, u Banskim dvorima nisu do kraja sigurni da će izbor pasti upravo na nju. Ili, ukoliko i znaju, to svakako ne žele potvrditi. No, SDP-ov vrh ionako tvrdi da je njen dolazak gotova stvar. </p>
<p>Ipak, istine radi, treba reći da se čitavo vrijeme za to mjesto pokušavalo pridobiti dr. Ivu Josipovića, uglednog profesora s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Naši izvori kažu da dr. Josipović doista ni po koju cijenu nije bio voljan prihvatiti ponuđenu poziciju i to zbog trenutačne kaotične situacije u pravosuđu. Temperamentnoj SDP-ovoj Zadranki konkurenciju za to mjesto neko vrijeme predstavljao i njezin stranački i saborski kolega Josip Leko, inače član saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. No, po svemu sudeći, premijer će se ipak odlučiti za stranačku kolegicu oštrog jezika i odlučnog nastupa, koja bi 15. srpnja trebala preuzeti fotelju ministra Ivaniševića.</p>
<p>Tko god bio izabran, svakako ga čeka jedan od najtežih poslova u državi, ali i dramatična situacija u kojoj je to Ministarstvo već dulje praktički »obezglavljeno«. Ministar je u ostavci, zamjenik je već otišao, odlazi čak i šefica ministrova kabineta, novi predmeti svakodnevno pristižu, a ni gomile starih još nisu riješene...</p>
<p>Najnoviji (ne)potezi premijera Račana zapravo i ne bi trebali pretjerano čuditi - očito je da su u pravu bili oni koji su tvrdili da od te bombastične rekonstrukcije Vlade u završnici neće biti apsolutno ništa. Već viđeno, u svakom slučaju. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Može li otvorena rasprava među liberalima dovesti do raskola?</p>
<p>Liberali će se i ove subote »čerupati«, ali njihove razlike više nisu tako dubinske da bi mogle još jednom izazvati raskol, sličan onome kad je Gotovčeva frakcija otišla i osnovala vlastitu stranku, LS / Budiša je za liberale još uvijek takav moralni autoritet da ni onaj drugi - okrnjen politički - ne može prouzročiti odlazak s čelne pozicije</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Filozof i političar dr. Ivan Čehok javno se i jasno, baš onako liberalno kako zna, tjedan dana prije sjednice Velikog vijeća HSLS-a, založio da se stranka podvrgne procesu pomlađivanja i političkog preustroja. »HSLS ne smije biti stranka karizmatskog vođe u kojoj će sve počivati na jednoj osobi, već moramo postati, vertikalno i horizontalno, dobro ustrojena birokratska organizacija, što bi stranke trebale biti«, rekao je Čehok.</p>
<p>Svoj će politički zahtjev ovaj utjecajni liberal vjerojatno i službeno ponoviti pred svojim stranačkim prijateljima, na subotnjoj sjednici Velikog vijeća HSLS-a, u zagrebačkom Europskom domu. Kao i mnogo puta do sada, taj će politički stav izvanliberalni krugovi vjerojatno protumačiti kao novi sukob »mladih liberalnih lavova« sa svojim vođom ili, barem, s »liberalnom gerontokracijom«.</p>
<p>Doduše, i sam svjestan mogućnosti takvog iščitavanja rasprave o novim, ili barem drukčijim idejama, Čehok pokušava dodatnim pojašnjenjem preduhitriti takva »tumačenja«, koja u pravilu završavaju zaključkom o navodnim raskolima u HSLS-u. Priznajući kako mu je Dražen Budiša neupitan politički uzor, dr. Čehok nastavlja: »To je rijedak naš političar s jasnom osobnom životnom okosnicom, u kojoj se prepoznaje i patnja i stradanje, ali i ljudsko dostojanstvo. To je doista čovjek koji ne zna lagati, prešućivati i nikada se neće odreći prava na svoje mišljenje, bez obzira na moguće trenutne političko-pragmatične sankcije ili posljedice u javnosti«.</p>
<p>Njegov je politički stav, i o stranci i o predsjedniku, jasan, pa ipak, na sjednici Velikog vijeća HSLS-a, na kojoj će predsjednik Budiša podnijeti dva izvješća - o radu stranke i o rezultatima lokalnih izbora, Čehokova načelna rasprava može otvoriti Pandorinu kutiju iz koje će prokuljati i neka druga nezgodna pitanja o izbornoj krivnji i izbornim zaslugama, o slavnoj prošlosti i neizvjesnoj budućnosti HSLS-a. Može se, također, očekivati sudar dviju ideja o načinima kako izaći iz političke krize. Neće biti neočekivan ni prijedlog o potrebi novog ustroja stranke niti će se, u sklopu toga, izbjegavati pitanje eventualne odgovornosti čelništva HSLS-a, pa i samog Budiše, za nepobitan politički pad najstarije stranke u demokratskoj Hrvatskoj.</p>
<p>No, ono u što je teško zasad vjerovati su prognoze zlogukih proroka da će i sama rasprava o škakljivim pitanjima automatski dovesti do raskola stranke (kojega, ovaj put, ne bi preživjela) i odstupanja Budiše s predsjedničkog mjesta. Liberali će se i ove subote »čerupati«, ali njihove razlike više nisu tako »dubinske« da bi mogle još jednom izazvati raskol, sličan onome kad je Gotovčeva frakcija otišla i osnovala vlastitu stranku, LS. Budiša je za liberale još uvijek takav moralni autoritet da ni onaj drugi - okrnjen politički - ne može prouzročiti odlazak s čelne pozicije.</p>
<p>Činjenica je da unutar HSLS-a postoje dva krila, jedno koje je, uvjetno rečeno, državotvornije, i drugo, kozmopolitskije. Međutim, predstavnici tih dvaju polova istog liberalnog tijela uvijek su mogli otvoreno iskazivati svoja različita politička stajališta bez posljedica. U HSLS-u se, naime, groze »demokratskog centralizma«.</p>
<p>Budiša će na čelu stranke vjerojatno ostati dok to bude sam želio, odnosno do onog političkog časa u kojemu će vlastitom prosudbom zaključiti da je postao balast stranke. Smatra se kako taj trenutak još nije došao. Možda upravo zato što u politici moraju postojati i »moralne vertikale«, ma kako rijetke, i ma kako neuspješne bile.</p>
<p>Uostalom, sam je Čehok odgovorio zašto sedamdesetak članova Velikog vijeća ove subote sigurno neće tražiti ostavku svog predsjednika, iako statutarno to mogu. »Uvjet opstanka u hrvatskoj politici je muljanje i traženje izgovora, izlika i opravdanja, biti prevrtljiv, prilagođavati se okolnostima, tražiti trenutne saveznike, ugađati svoj lik i djelo prema onome što javnost želi čuti. Osobe s jakim identitetom, poput Budiše, postaju previše principijelne, previše ukočene, njihova se sloboda shvaća kao eksces ili kao nekakva taština i oholost.« Liberali su u stupici!</p>
<p>Budišinom su zaslugom, makar u njegovoj sjeni, u prošlom desetljeću narasli »neki novi klinci«, od Ivana Čehoka pa do Đurđe Adlešić. Jesu li oni spremni, ili uopće žele, preuzeti liberalnu palicu od onoga tko je »previše principijelan, tko ne mulja, tko se ne prilagođava okolnostima...«.</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Trčanje za čudima pretvara se u vjerski karneval</p>
<p>Žudnja za čudima kao dokazima Božje prisutnosti u svijetu, koja u posljednje vrijeme hara među katoličkim vjernicima, nije ni najmanje dokaz vjere</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Nakon sadrenog kipića Gospe iz Međugorja, koji je u talijanskom gradiću Civitavecchiji »proplakao« krvavim suzama, čini se da je na pomolu novo čudo u Međugorju. Naime, među vjernicima se brzo proširio glas da iz šestometarskog brončanog kipa Isusa, koji se nalazi iza međugorske crkve, teče voda. Zaprepaštenost nekih vjernika, kojima ne treba mnogo povoda, još je više pojačala navodna činjenica da se to dogodilo baš na 20. obljetnicu Gospina ukazanja.</p>
<p>»Židovi traže čuda, Grci mudrost, a mi navještamo Krista raspetoga«, poručivao je apostol Pavao u svojim poslanicama i na svojim misionarskim putovanjima.</p>
<p>Slijedeći Pavlovu teologiju, žudnja za čudima kao dokazima Božje prisutnosti u svijetu, koja u posljednje vrijeme hara među katoličkim vjernicima, nije ni najmanje dokaz vjere, već naprotiv, upućuje zapravo na opću inflaciju vjere.</p>
<p>Jer gdje god se pojavi navodna vidjelica, ukazanje, kip koji neobjašnjivo krvari i plače, stigme (poput križa na čelu kapelana Sudca) - i slični fenomeni iz arsenala nadnaravnih pojava kojima znanost ne nalazi uzroka - mase vjernika ili samo znatiželjnika hrle ka mjestu čuda preko svih meridijana i paralela našeg globusa.</p>
<p>U posljednje vrijeme Crkva je sve sklonija sintagmi po kojoj kršćanski svijet tone u »obnovljeno poganstvo«, suočen s masovnim oživljavanjem pretkršćanskih te prihvaćanjem uvezenih, egzotičnih kultova i sljedbi. No kao da previđa (ili zaboravlja) da se kršćanstvo zapravo nikad i nije oslobodilo nekih pretkršćanskih idolopokloničkih elemenata, koji u Europi vuku korijene iz kasnoantičke i barbarske tradicije, a u Novom svijetu se mahom radi o domorodačkim, a u kršćanstvo asimiliranim kultovima. </p>
<p>Po ovom potonjem posebno je specifična Južna Amerika i Brazil, a Filipini imaju osobit specijalitet; pojedini se tamošnji vjernici na Veliki petak dobrovoljno daju raspeti na križ. Pa iako se ovakvim i sličnim običajima, rasprostranjenim diljem kršćanskog svijeta, ne može naći izvora ni u Svetom pismu niti u crkvenim dogmama, Crkva ih u ime inkulturacije prešutno dopušta.</p>
<p>Ne kanimo ovdje izjednačavati obožavanje »čudotvornih« Gospinih ili Isusovih kipova s idolopoklonstvom, ali to masovno traganje za čudima i tzv. nadnaravnim fenomenima pomalo se pretvara u vjerski karneval. Jer kakvo još vjerniku treba čudo kao dokaz Božje prisutnosti ako to nisu svijet i čovjek? I kakvu bi to poruku mogao pronaći u sadrenom ili brončanom kipu, ako je dosad nije uspio pronaći u svom životu i biću?</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Davor Jurić: »Socijalna država ne stanuje u Hrvatskoj zbog političkih i osobnih opstrukcija«</p>
<p>Vladi nismo najavili rat, ali smo poslali prvo upozorenje. Ako Vlada i poslodavci ne počnu uvažavati naše zahtjeve, moguća je odluka o generalnom štrajku u prvoj polovici listopada. Vlada mora ostaviti političke igre po strani jer to građane ne zanima. Poručujem Vladi da se okane politikantstva i političkih trgovina i da sve svoje resurse upregne u ozdravljenje gospodarstva, kaže Jurić</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Nezadovoljan socijalnim dijalogom s Vladom i poslodavcima te općim stanjem u državi, Savez samostalnih sindikata Hrvatske zamrznuo je tripartitni dijalog u Gospodarsko-socijalnom vijeću. Njegovi predstavnici neće na sjednicama raspravljati niti glasovati. O tome što apstinencijom želi postići razgovaramo s predsjednikom SSSH-a, Davorom Jurićem.</p>
<p>• Zašto ste odlučili zaoštriti odnose s Vladom?</p>
<p>- Nezadovoljni smo sporim rješavanjem gospodarskih i socijalnih problema, funkcioniranjem pravne i socijalne države. Godinu i pol dana nakon političkih promjena, koje je Vlada potrošila na periferne probleme, socijalna država ne stanuje u Hrvatskoj zbog političkih i osobnih opstrukcija na svim razinama. Vlada je svakako odgovorna što u sustavu koji je uspostavila nema oštrih sankcija za korupciju, za neodgovorno ponašanje i neispunjenje obveza.</p>
<p>• Jeste li prekidom socijalnog dijaloga najavili »rat« Vladi?</p>
<p>- Ne. Rat nismo najavili, ali smo poslali prvo upozorenje. Ako Vlada i poslodavci ne počnu uvažavati naše zahtjeve, moguća je odluka o generalnom štrajku u prvoj polovici listopada.</p>
<p>• Znači, prekidate sve odnose s Vladom?</p>
<p>- Na GSV-u ćemo sjediti i glumiti fikuse. No, sami sebi time ne oduzimamo pravo na sindikalno djelovanje. I dalje ćemo Vladi slati inicijative i prijedloge za izmjene zakona koji se tiču radnika, a ponudit ćemo i socijalni sporazum. Dosad komunikacija s Vladom uopće nije uspostavljena, osim s nekim ministrima, a na prste jedne ruke mogao bio izbrojiti pisane odgovore koje smo od Vlade dobili od uspostave vlasti do danas.</p>
<p>• Kontradiktorno je da zamrzavate socijalni dijalog, ali ste spremni na dijalog s Vladom. Odlučite se, hoćete li razgovarati s Vladom ili šutjeti kao fikusi?</p>
<p>- Zamrznuli smo tripartitni socijalni dijalog, ali ne i dijalog s Vladom. Nećemo šutjeti! Ne možemo derogirati sami sebe i reći - nećemo više razgovarati. Socijalni dijalog je prioritet, ali tražimo da se razgovara uz povjerenje i uvažavanje socijalnih partnera. A toga sada definitivno nema.</p>
<p>Ovim potezom šaljemo poruku Vladi da mora povući radikalnije i hrabrije poteze kako bi se započete reforme u društvu prvo prepoznale, a onda i provele. I u radništvu se ne shvaća potreba provođenja reformi i ne prihvaća se njena socijalna cijena, što samo govori da ova vlast nije educirala građane, što zapravo znači promjenu sustava.</p>
<p>• Koje poteze očekujete od Vlade?</p>
<p>- Očekujem da reakciju Vlade prepoznamo kroz ono što će raditi u interesu hrvatskih građana. Prvi potez Vlade treba biti prepoznatljiv u odvajanju bitnog od nebitnog. Vlada mora ostaviti političke igre po strani, jer to građane ne zanima. Poručujem Vladi da se okane politikantstva i političkih trgovina i da sve svoje resurse upregne u ozdravljenje gospodarstva, bez čega neće biti moguće provesti ni mirovinsku niti zdravstvenu reformu. </p>
<p>• A od Hrvatske udruge poslodavaca?</p>
<p>- Od HUP-a sada ne očekujem ama baš ništa! Socijalni dijalog s poslodavcima zamrznuli smo upravo zbog višemjesečnog izostanka dijaloga i odbijanja HUP-a da započne pregovore sa sindikatima o kolektivnim ugovorima. Mi, naravno, tražimo socijalni dijalog i sa HUP-om, a očekujem da će ih na komunikaciju sa SSSH u jesen natjerati štrajk, koji može nanijeti štetu upravo poslodavcima.</p>
<p>• Šuška se da će SSSH istupiti iz sporazuma koji ste prije izbora 3. siječnja 2000. potpisali sa SDP-om i strankama koalicije na vlasti? </p>
<p>- To su dezinformacije! O istupu iz Ugovora za pravednu Hrvatsku sada nismo ni razgovarali. Ranije je bilo pojedinačnih zahtjeva granskih sindikata, ali je većina odlučila drukčije. Provedbu ugovora pretrest ćemo ponovo u jesen i tada odlučiti. Držim da nema previše elemenata zbog kojih bi Ugovor trebalo odbaciti.</p>
<p>Ono što smo dogovorili prije izbora formalno-pravno se realizira kroz zakone i propise, ali ne i u praksi, zbog čega smo i odlučili uputiti prvo upozorenje Vladi. Zbog opstrukcije i nepridržavanja zakona stvara se negativna sudska praksa za radnička i sindikalna prava. Pa tako na zahtjev privatnog poslodavca sud u zakonskom roku od pet dana presudi je li štrajk zakonit ili nije, ali kada radnik traži svoje pravo na sudu, iako je i taj postupak hitan, sudovi ga razvlače kao žvakaću.</p>
<p>• Kad bi sutra bili prijevremeni izbori, bi li SSSH opet preporučio članstvu da glasa za SDP ili koaliciju s vodećim SDP-om?</p>
<p>- Teško mi je izravno odgovoriti, prije svega zato što sam ja možda informiraniji od mnogih drugih. Mogao bih govoriti o nekim podacima koji očito s razlogom nisu za javnost, ali sada neću. Kada budem sam glasao i te ću informacije posložiti na vagu. Za mene se svašta pričalo, da idem za ministra pa u diplomaciju, a Davor opet sjedi ovdje i svi ga pljuju.</p>
<p>Hoće li i koju stranku SSSH preporučiti članstvu odlučit ćemo kada dođe vrijeme. Apsolutno zagovaram pravo građana i naših članova da budu nezadovoljni lošim ponašanjem vlasti i da se, brinući se prije svega o svojoj egzistenciji i budućnosti, odluče na izborima. Koliko su javne ankete stvarna projekcija nezadovoljstva građana ne bih se usudio komentirati i prepustit ću sljedećim izborima da daju odgovor tko je bio dobar, a tko loš. Ja osobno ne zaboravljam posljednjih 10 godina. Ne zaboravljam ni jednog uzročnika koji je doveo do propasti hrvatskog gospodarstva krajem 1999. godine.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>»Primorac« na Medvednici bez dozvola gradi izletište za djecu i botanički vrt</p>
<p>Na upit ima li potrebne dozvole za to što radi, vlasnik Zaklade Primorac odgovara: Pa zar za kućicu od 80 četvornih metara treba lokacijska? Ceste i slivnici za oborinsku vodu koje radimo od interesa su za cijelo naselje! / Prije osam mjeseci podnio zahtjev za građevinsku dozvolu / Rješenje o uklanjanju objekta i prekršajnu prijavu Primorac je dobio još prošle godine </p>
<p>Bespravna gradnja u Parku prirode Medvednica i dalje uzima maha. Na parceli veličine 30.000 četvornih metara, u prostoru Parka prirode Medvednica, u ulici Kelkovići, zatekli smo u radu bager, buldožer, valjak za poravnavanje cesta i drugu mehanizaciju. Radi se, prema riječima Joze Primorca, vlasnika Zaklade Primorac investitora radova, kojeg smo zatekli na gradilištu, izletište za djecu, botanički vrt... </p>
<p>Na upit ima li potrebne dozvole za to što radi, iako je do donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja Parka prirode Medvednica stavljen moratorij na bilo kakvu gradnju i intervencije u Parku, Primorac odgovara kako je građevinsku zatražio još prije osam mjeseci i još je nije dobio. Što se lokacijske dozvole tiče, odgovara - »Pa zar za kućicu od 80 četvornih metara treba lokacijska? Ceste i slivnici za oborinsku vodu koje radimo od interesa su za cijelo naselje«. Nije ishodio ni uvjete zaštite prirode koje izdaje Ministarstvo zaštite okoliša. </p>
<p>U posljednje tri godine Zaklada je, od više privatnih vlasnika, kupovala zemljišta do veličine današnje parcele s lijepim pogledom na Medvedgrad. Kakvo se to izletište i kućica namjeravaju sagraditi, nismo uspjeli saznati. Kao glavni argument za gradnju bez ikakvih dozvola Primorac navodi prijašnje odlagalište otpada.</p>
<p>- Da ste samo vidjeli koliko je tu smeća bilo, a ono ne spada u prirodu, napominje Primorac. No, smeće je čistio samo na svojoj parceli, uz koju i dalje stoje olupine automobila i odbačeni građevinski materijal. Toliko o brizi za prirodu... Gradnja je uvjetovala i sječu drveća, naime, na parcelu se nastavlja šuma. </p>
<p>Na dojavu stanovnika i nakon uviđaja čuvara i nadzornika Parka prirode Medvednica Javna ustanova Park prirode Medvednica poslala je prijavu građevinskoj inspekciji Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. </p>
<p>- Od građevinske inspekcije dobili smo obavijest o zabrani daljnjih radova do ishođenja građevinske dozvole, rekla nam je ravnateljica Javne ustanove Nives Farkaš Topolnik. Od glasnogovornice Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Marjane Petir saznajemo kako je građevinska inspekcija još u ožujku prošle godine donijela rješenje o uklanjanju objekta te podnijela prekršajnu prijavu zbog gradnje bez građevinske dozvole. </p>
<p>- Inspekcija će, nakon vašeg poziva, ponovno intervenirati te će, ako se unatoč zabrani građevinski radovi i dalje obavljaju, ponovno podnijeti prekršajnu prijavu i izdati zaključak o dozvoli izvršenja inspekcijskog rješenja, što znači da će se sagrađeno ukloniti putem treće osobe, rekla nam je Petir. </p>
<p>Od posljednjeg i jedinog rušenja sedmerokatnice u podsljemenskoj zoni prošlo je godinu dana. Gotovo isto toliko prošlo je i od izdavanja inspekcijskog rješenja o uklanjanju obiteljskih kuća u tzv. »malom širokom brijegu« na obroncima Medvednice iznad Markuševca. Nakon toga toliko najavljivana hajka na bespravno sagrađene objekte je zamrla, a kuće na »malom širokom brijegu« i dalje stoje na istome mjestu. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Gradski HNS: »Čudo je što 19 hadezeovaca i hipovaca može napraviti neiskusnima«</p>
<p>Opovrgnute najave o unutarnjoj podjeli stranke / Dr. Franjić: Moguće je da su nakon izbora neki potezi HNS-a u javnosti izgledali čudno i nepredvidivo, ali o svemu smo raspravljali i jednoglasno zaključili </p>
<p>- Poslijeizborne prilike nisu izazvale raskol unutar Gradskog odbora HNS-a i riječ je o zloslutnim vijestima bez uporišta, rekao je u četvrtak, na konferenciji za novinare, predsjednik GO HNS-a dr. Krešimir Franjić. Time je opovrgnuo najave kako je zbog nezadovoljstva podjelom izbornog plijena gradski HNS otišao u dva smjera, odnosno da jedan njegov dio »drži« Stipe Tojčić, član predsjedništva i predsjednik Kluba zastupnika HNS-a u Skupštini.</p>
<p> - Možda su u vrijeme pregovora o podjeli vlasti u Zagrebu neki potezi izgledali čudno i nepredvidivo, ali svi zaključci koji su prethodili takvim potezima doneseni su jednoglasno, uz punu podršku predsjednici stranke Vesni Pusić, rekao je Franjić. </p>
<p> - U Gradskoj skupštini moramo imati iskusne ljude koji će se znati nositi s izrazitom jakom oporbom jer čudo je što 19 hadezeovaca i hipovaca može napraviti neiskusnima, dodao je Franjić. Nakon konstituiranja Poglavarstva, u stranci namjeravaju raspisati javni natječaj za pročelnička mjesta, a na jesen će se popunjavati mjesta koja im, u skladu s izbornim rezultatom, pripadaju u nadzornim i upravnim odborima te upravnim vijećima drugih ustanova. </p>
<p>U HNS-u su u četvrtak izrazili čuđenje prijedlozima prema kojima bi gradonačelnik obavljao izvršnu funkciju, dok bi uloga Poglavarstva bila umanjena.</p>
<p>- Što se tiče rasprave o tome tko može smijeniti gradonačelnika, to je prijedlog Vlade. Mi tu nismo - ni luk jeli, ni luk mirisali, zaključio je Franjić.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Oboljele od multiple skleroze spasio bi samo jedan mig javnog zdravstva, ali...</p>
<p>Vraćanje Betaferona na popis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bio bi spas za oboljele od multiple skleroze / Obitelj Štrkonjić preko zagrebačkog predstavništva »Scheringa«, proizvođača Betaferona, pribavlja skupocjene ampule / Za jednu kuru liječenja potrebno mi je 45 doza ampula, kaže Nermin Štrkonjić (22), oboljeli od multiple skleroze</p>
<p>Suženje vidnoga polja, gubitak govora, otežano gutanje, poremećaj koordinacije pokreta i ravnoteže simptomi su multiple skleroze s kojom se Nermin Štrkonjić bori više od tri godine. Zahvaljujući budnom oku i stručnosti dr. Vesne Brinar te medicinskom osoblju s Rebra, dvadesetdvogodišnji student Tehničkog veleučilišta u Zagrebu opet je »stao na svoje noge«. Iako optimističan, nerijetko se zbog iznimno skupe terapije liječenja Betaferonom svakoga dana brine kako prikupiti novac za novu dozu spasonosnih injekcija. Naime, svaka tri mjeseca obitelj Štrkonjić preko zagrebačkog predstavništva »Scheringa«, proizvođača Betaferona, pribavlja ampule koje stoje 5.000 njemačkih maraka.</p>
<p>- Kako bih mogao voditi normalan život, za jednu kuru liječenja potrebno mi je 45 doza ampula. Ovisno o stanju organizma, injekcije primam svaki drugi dan, priča nam Nermin. Dodaje kako su ga »pikanju« naučile medicinske sestre na Rebru, a katkad ode i do obližnje ambulante. Za novac se, kako doznajemo, otac zaposlen u »Zagrebgradnji« i majka umirovljenica snalaze na razne načine. Nešto ušteđevine za »crne dane« odavno su potrošili, a dugove za skupi lijek gotovo i ne broje. U pomoć im priskaču rodbina i prijatelji, ali Štrkonjići su svjesni kako to neće moći trajati vječno. Stoga smatraju kako bi za oboljele od multiple skleroze najbolje rješenje bilo kada bi se Betaferon vratio na popis lijekova koje dotira Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).</p>
<p>Zamolbama su se svojedobno obraćali i HZZO-u, ali, kako su nam rekli, od njih su dobili odbijenicu s obrazloženjem »da je zahtjev za dotiranjem dijela novca - neosnovan«. </p>
<p>Iako je mladićevo stanje trenutačno zadovoljavajuće, pitanje je koliko će ono dugo potrajati. To se ponajprije odnosi na provođenje liječničkih savjeta o izbjegavanju psihičkih uznemiravanja i većih fizičkih naprezanja. Pomisao o kupnji nove doze lijeka dovoljna je za poticanje bolesti koja se kod Nermina manifestirala jakim napadajima, tzv. šubovima, zbog kojih je bio hospitaliziran. </p>
<p>Kako bi se mladić mogao »nositi« s bolešću, svi oni koji to žele priloge mogu uplatiti kod Zagrebačke banke na broj žiroračuna 2327296964, Rakušina 7. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U Londonu se nisu mogli načuditi da tako pametni Hrvati žive tako loše</p>
<p>Velikogorički obrtnici Rudolf i Eugen Jurković postigli izniman uspjeh na londonskom Međunarodnom sajmu inovacija i patenata / Za pokretanje proizvodnje u Hrvatskoj još nema sluha / Netko napokon mora shvatiti da se nova radna mjesta otvaraju proizvodnjom, a ne trgovinom, tvrdi Eugen Jurković</p>
<p>Obrtnici Rudolf i Eugen Jurković iz Velike Gorice, nagrađeni na londonskom Međunarodnom sajmu inovacija i patenata, svoj su zlatom nagrađeni univerzalni hidroškripac sa samopodesivim klizačem u četvrtak predstavili u prostorijama Obrtničke komore.</p>
<p>Nagrađeni škripac, koji je dobio nagradu »BBC Tomorow' s world live event 2001.«, izgrađen je od čelika i termički je obrađen za upotrebu na najsuvremenijim glodalicama i obradnim centrima, a prilagođen je za stezanje svih vrsta materijala.</p>
<p>Londonska ocjenjivačka komisija bila je, kako kažu otac i sin Jurković, impresionirana izumom. </p>
<p>- Organizatori koji su dolazili na naš izložbeni prostor nisu mogli vjerovati da u Hrvatskoj tako pametni ljudi žive tako loše jer ne reagiraju na takve izume, rekao je Eugen Jurković.</p>
<p>U Hrvatskoj za pokretanje proizvodnje još nema sluha, iako se nadaju da bi im nedugo osnovan inovatorski fond mogao u tome pomoći. No, kako kažu, stvari se odvijaju sporo.</p>
<p>- Bit ćemo uporni i čekat ćemo dok netko ne nađe sluha za nas. Ne želimo ići u inozemstvo, iako su naš škripac tražile velike svjetske tvrtke.</p>
<p>Svoj su izum financirali sami, a u nadoknadi troškova odlaska na londonski sajam pomoglo je Poglavarstvo Velike Gorice. Za proizvodnju škripca, koji na hrvatskom tržištu stoji oko 3.000 njemačkih maraka na godinu, bio bi im potreban kredit od milijun maraka. </p>
<p>- Netko napokon mora shvatiti da se nova radna mjesta otvaraju proizvodnjom, a ne trgovinom, rekao je Jurković. Kad bi im se omogućila serijska proizvodnja, mogli bi zaposliti najmanje dvadesetak ljudi. Dok se to ne ostvari, njihov će izum i dalje čekati u velikogoričkoj radionici ne bi li netko zagrebačkim obrtnicima napokon pružio ruku pomoći.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Koliko će odluka suda stajati Zagrebparking?</p>
<p>Odluka o naplati 80 kuna kazne koja se naplaćivala kada netko u roku osam dana ne bi platio kaznu za nepropisno parkiranje - više ne vrijedi / Direktor Zagrebparkinga Mate Kraljević odluku Ustavnog suda još nije dobio / Dobar potez za korisnike na Jarunu </p>
<p>Odluka Ustavnog suda o ukidanju naplate dodatnih 80 kuna kazne koja se naplaćivala kada netko u roku osam dana ne bi platio kaznu za nepropisno parkiranje neće dovesti u pitanje poslovanje Zagrebparkinga, rekao nam je direktor toga gradskoga trgovačkog društva Mate Kraljević. Odluku Ustavnog suda nije još dobio, pa je nije niti želio komentirati. Inače, takvu kaznu propisala je Gradska skupština, a Zagrebparking je odluku samo provodio.</p>
<p>Kraljević zasad nema precizan podatak koliko će odluka Ustavnog suda 'stajati' Zagrebparking. </p>
<p>Kad je riječ o novim cijenama parkiranja na Jarunu, rekao je da su one povoljnije za korisnike nego dosadašnje. Od petka će se, naime, sat parkiranja na Jarunu plaćati dvije kune, a dosad je parkiranje naplaćivano 20 kuna, bez obzira koliko se netko zadržavao na Jarunu. »Tako su dosad istu cijenu plaćali oni koji su na Jarunu provodili cijeli dan i oni koji su došli na kavu«, rekao je Kraljević, dodavši kako je ovaj sustav naplate bolji za korisnike.</p>
<p>Ove godine Zagrebparking planira na Langovom trgu sagraditi javnu podzemnu garažu sa 309 mjesta. Saznajemo kako će građevinska dozvola biti izdana iznimno brzo.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Močvara seli na Vis od 21. srpnja do 4. kolovoza </p>
<p>U sklopu Ljetne škole kulture pod nazivom »Otokultivator«, u organizaciji multimedijalnog instituta Mama, Europske asocijacije studenata arhitekture (EASA) i kluba Močvara, na otoku Visu od 21. srpnja do 4. kolovoza održavat će se projekt sastavljen od 14 raznih radionica, rečeno je na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak u Net klubu Mama. Polaznici Ljetne škole moći će sudjelovati u filmskoj, dramskoj, bubnjarskoj, tonskoj, novinarskoj, oblikovnoj, likovnoj, glumačkoj, informatičkoj, etno, zatim radionica za dizajn, za istraživanje otoka Visa, za cirkuske i žonglerske vještine te školi arhitekture. Sve radionice, koje će svaki dan trajati tri sata, vodit će stručnjaci i to - volonterski. Prijave za radionice primaju se do petka, 13. srpnja, preko e-maila (otokultivator@mi2.hr), a broj mjesta je ograničen. Projekt će biti organiziran u bivšoj vojarni i izbjegličkom centru Samogor, u sobama sa 6 do 20 kreveta i polupansionom. Cijena je 60 kuna po danu, što uključuje dva obroka, rad u radionici te noćni program, za koji će biti zadužena Močvara. Uz obuku u radionicama, polaznici će biti dužni sudjelovati u raznim malim intervencijama po otoku.</p>
<p>Svjetlana Pećinar</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Zagreb domaćin konjičkog derbija </p>
<p>U nedjelju 8. srpnja na Zagrebačkom hipodromu održavaju se Prvi hrvatski galopski derbi te Drugi hrvatski kasački derbi, pod visokim pokroviteljstvom zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. </p>
<p>Program počinje u 16.30 sati, a završna međunarodna utrka punokrvnih engleskih grla starih tri godine i više, na stazi dugoj 2.200 metara, počinje u 20 sati. </p>
<p>Organizatori su predvidjeli i dodatna događanja, poput male modne revije i izbora najljepšeg šešira Derbi dana 2001. Početak derbija svojim će programom najaviti Zagrebačke mažoretkinje.</p>
<p>Ulaznice se mogu kupiti pred ulazom na Hipodrom, po cijeni 20 kuna. Derbi će se održati bez obzira na vremenske prilike, doznali smo od člana Organizacijskog odbora Mire Uhrla.</p>
<p>Zbog međunarodnih utrka Ina delta relly, što će se održati u nedjelju u blizini Hipodroma, bit će blokiran javni i automobilski promet, pa se građani koji žele doći na konjički derbi neće moći služiti istočnim ulazom na Hipodrom. Organizatori mole građane da se koriste prilazom Savskom cestom preko Jadranskog mosta i rotora te Ulicom Radoslava Cimermana, uz zapadnu stranu Velesajma. I.G.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Od subote Branimirovom autobusi umjesto tramvaja</p>
<p>U subotu počinje treća faza rekonstrukcije Draškovićeve ulice, pa će do završetka radova biti obustavljen tramvajski promet Branimirovom ulicom od Glavnog kolodvora do križanja s Držićevom. Tramvajski promet Draškovićevom ulicom od križanja s Jurišićevom pa do Branimirove i Ulicom kneza Mislava obustavljen je u prijašnjim fazama radova. </p>
<p>Između Glavnog i Autobusnog kolodvora umjesto tramvaja vozit će autobus, koji će polaziti svakih sedam minuta s Glavnog kolodvora, odnosno iz Držićeve. U noćnim satima tramvaj broj 31 zamijenit će autobus.</p>
<p>Privremeno će se izmijeniti i trase tramvajskih linija br. 2, 4, 6, 9, 13, 33 i 34. Tramvajske linije br. 1 i 8 privremeno će se ukinuti, a uvest će se privremena linija br. 18.</p>
<p>Zbog spomenutih radova tramvajsko stajalište Glavni kolodvor (smjer prema Trgu bana Jelačića) bit će premješteno na Starčevićev trg kod ulaska u Importanne centar, a u smjeru prema Savskoj na Zrinjevac, neposredno prije križanja sa Starčevićevim trgom (kod kućnog broja 16). Tramvajsko stajalište Kvaternikov trg-jug bit će privremeno preseljeno u Vlašku 116 (kod Badela).</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Asteroidima imena prema Višnjanu i Poreču</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Odlukom Međunarodne astronomske unije dva nebeska tijela otkrivena sa Zvjezdarnice Višnjan dobila su nazive prema Višnjanu i Poreču, priopćila je u četvrtak Zvjezdarnica Višnjan.Novoimenovana svemirska tijela asteroidi su (9244) Višnjan i (9429) Poreč promjera su oko 12 kilometara i površine oko 450 kilometara četvornih. Kreću se oko Sunca stazama između Marsa i Jupitera, a godina im traje nešto više od pet naših godina. Do imenovanja je došlo prema običaju da se na početku da počast samoj lokaciji zvjezdarnice, i teritoriju gdje je ona iznikla. Mjere »koordinata« novootkrivenih objekata traje nekoliko godina, a nakon toga otkrivači dobivaju pravo da imenuju te objekte. Među dosad 8.500 imenovanih malih planeta, ili asteroida Sunčeva sustava, neki nose imena vezana uz teritorij Hrvatske, a to su redom dobivanja imena: Istria, Polana, Adria, Croatia, navodi se u priopćenju. (d)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Provjeravaju Grand Cherokee zbog iskakanja iz parking položaja</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Američko ministarstvo transporta počelo je preliminarnu istragu o prigovorima vlasnika terenskog vozila Jeep Grand Cherokee kako im se događalo da automatski mjenjač sam od sebe preskoči iz parking položaja u položaj za vožnju natrag. Istražuju se modeli proizvedeni između 1995. i 1999. godine, objavio je dnevnik Los Angeles Times, a prenose brojni američki mediji. Prijavljeno je 48 takvih incidenata, 29 s upaljenim i 19 s ugašenim motorom i 14 ozljeđenih osoba. </p>
<p>Predmet provjere podsjeća na neke okolnosti nesreće u kojoj je prošle godine Ena Begović poginula pod Grand Cherokeeom koji je, kako se pretpostavljalo, za vrijeme izmjene vozača iznenada krenuo natrag na vrlo strmoj nizbrdici. Istraga se, uz ostale nejasnoće, bavila i pitanjem zašto mjenjač vozila nije bio u parking položaju, koji u vozilima s automatskim mjenjačem znatno bolje blokira kotače nego samo aktiviranje ručne kočnice. Iako je od nesreće prošlo već gotovo godinu dana, istraga nije došla do definitivnih zaključaka, a prema tadašnjim izvješćima pretpostavljalo se da je vozač zabunom ili zbog neiskustva ostavio vozilo u pogonu unatrag umjesto u parking položaju. Riječ je o modelu vozila i situaciji koji odgovara američkoj vijesti: Grand Cherokee odgovarajuće starosti na kojem je mjenjač nađen u položaju za vožnju unatrag. Na automatskim mjenjačima tog tipa položaj za parkiranje nalazi se neposredno uz položaj za vožnju unatrag. Iako se radi o zanemarivo malom broju slučajeva (i to, u Americi, bez poginulih) američko je ministarstvo odlučilo pokrenuti istragu zbog velikog broja takvih vozila u prometu i jer je sličan defekt nađen u kamionetima Dodge Dacota (iz istog koncerna DaimlerChrysler) kojih je prošle godine čak 130.000 pozvano u radionicu radi radova na automatskom mjenjaču. Predstavnici Dodgea tada su rekli da su incidenti koji su se dogodili bili pogreške manje iskusnih vozača koji nisu primijetili da nisu prebacili u parking položaj, a da je popravak služio tome da mjenjač vozaču pruži osjetniju »povratnu informaciju« o ulasku u parking položaj, kako ne bi dolazilo do zabune. Istraga će najprije pokušati utvrditi jesu li se incidenti događali samo nekima od više verzija Grand Cherokeea, a neće se odnositi na modele novije od 1999. godine jer oni imaju potpuno promijenjen mjenjač. </p>
<p>D. Brdarić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mladi »A. J. Soprano« uhićen zbog krađe i droge</p>
<p>NEW YORK, 5. srpnja </p>
<p> - Robert Iler, 16-godišnji glumac koji tumači sina mafijaškog šefa Tonyja Soprana u televizijskoj seriji »Obitelj Soprano« tv-postaje HBO, uhićen je u srijedu i tereti ga se za krađu i posjedovanje droge. </p>
<p> Iler iz New Yorka i tri njegova prijatelja navodno su okrala dva tinejdžera za 40 dolara na Manhattanu. Dvije su žrtve identificirale Ilera i njegove prijatelje kao osobe koje su ih pokrale, rekao je glasnogovornik policije. </p>
<p> Ilerov lik, A.J. Soprano, često se u seriji prikazuje kako puši marihuanu i vara na školskim testovima. Pri uhićenju, policija je objavila da je Iler imao u posjedu marihuanu i lulu. Uz Ilera uhićeni su i Michael Cournede (19) iz Queensa, Alban Selimaj (16) s Manhattana i 15-godišnji dječak čije ime nije otkriveno. Ileru i njegovim prijateljima prijeti do 15 godina zatvora, ako glavna točka optužnice bude pljačka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>U tajfunu najmanje po 47 mrtvih i nestalih</p>
<p>HONG KONG, 6. srpnja </p>
<p> - U dva tajfuna, nazvana Durian i Utor, poginulo je najmanje 47 osoba i isto toliko ih je nestalo prošlog tjedna u jugoistočnoj Aziji, a ta bilansa bi mogla biti i teža s dolaskom Utora na jug Kine, doznaje se u četvrtak iz službenih izvora.</p>
<p> Tajfun Utor u srijedu je usmrtio najmanje 28 ljudi na sjeveru Filipina gdje su izrazito jaki vjetrovi uništili kuće i prekinuli telefonske linije, priopćila je filipinska civilna zaštita. Istog dana nestalo je 38 ljudi.</p>
<p> Turistički centar u planinama Baguio najviše su pogodile poplave i odron terena, u kojem je poginulo 14 ljudi, priopćio je gradonačelnik tog grada.</p>
<p> U istoj regiji na sjeveru filipinskog arhipelaga najmanje 13 osoba je smrtno stradalo, a 26 ih se smatra nestalim nakon odrona terena u kojem je ranjena 21 osoba.</p>
<p> Jedna osoba je smrtno stradala pri padu žice pod visokim naponom u pokrajini Cagayan.</p>
<p> Najmanje 25.000 ljudi je prisiljeno napustiti domove nakon jakih poplava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Putanja pada ruskog Tu-154 »neobjašnjiva«</p>
<p>MOSKVA, 5. srpnja (Hina/AFP)</p>
<p> - Povjerenstvo koje utvrđuje uzrok nesreće zrakoplova Tupoljev-154, koji se u utorak srušio u blizini Irkutska (istočni Sibir) pri čemu je poginulo 145 osoba, neće moći donijeti zaključak prije ponedjeljka, izjavio je u četvrtak zamjenik ruskog premijera Ilija Klebanov.</p>
<p> »Crne kutije« zrakoplova Tupoljev-154 tvrtke VladivostokAvia koji je letio na liniji između Ekaterinburga i Vladivostoka bit će poslane u Moskvu radi dodatne analize, dodao je Klebanov koji predsjeda povjerenstvom za utvrđivanje uzroka nesreće.</p>
<p> Snimke iz zrakoplova zabilježene u »crnim kutijama« sadrže dosta buke zbog čega je razumijevanje otežano, a pročišćavanje se može provesti samo u Moskvi, rekao je Klebanov. </p>
<p> Stvarni uzrok nesreće predmet je nagađanja i u četvrtak u ruskom tisku. Putanja zrakoplova neposredno prije pada u trenutku dok se spremao na slijetanje u Irkutsku »neobjašnjiva je aerodinamičkim zakonima«, izjavio je u četvrtak u Irkustku ruski ministar za izvanredne situcije Sergej Šojgu.</p>
<p> Zrakoplov je napravio nepredviđeni polukrug na 850 metara visine dok se nalazio u završnom približavanju pisti, izjavio je dužbnosnik zračne kontrole za regiju istočnog Sibira Jurij Juravlijev. Klebanov je pak u srijedu navečer izjavio kako do nesreće nije bilo nikakvih nenormalnih znakova na zrakoplovu koji je prije toga prošao sve potrebne kontrole.</p>
<p> Pad Tupoljeva-154 jedna je od najvećih tragedija u ruskom zrakoplovstvu i ruski je predsjednik Vladimir Putin četvrtak proglasio danom žalosti. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Pripreme za 52. dubrovačke ljetne igre: Novi ceremonijal</p>
<p>Na otvorenju ceremonijal »Otvara se škrinja, još jedanput« prema stihu Milana Milišića po scenariju Snježane Banović i u režiji Neni Delmestre </p>
<p>DUBROVNIK, 5. srpnja</p>
<p> - 52. dubrovačke ljetne igre bit će 10. srpnja u 22 sata otvorene svečanim ceremonijalom pod nazivom »Otvara se škrinja, još jedanput« koji će, po scenariju Sježane Banović, režirati Nenni Delmestre. Ovogodišnji ceremonijal svečanog otvorenja najstarije hrvatske ljetne kulturne manifestacije održat će se na tradicionalnom mjestu, u povijesnom prostoru Grada oko Orlandova stupa, ispred Crkve sv. Vlaha i pod gradskim zvonikom.</p>
<p> »Otvara se škrinja, još jedanput« stih je pjesme dubrovačkog pjesnika Milana Milišića, koji je, prije deset godina, 5. listopada, poginuo tijekom neprijateljskog granatiranja Dubrovnika. Svečanost otvorenja 52. festivalske sezone tako je, na neki način, hommage tragično poginulom pjesniku, prevoditelju i dramaturgu Milišiću, ali i, po sinopsisu Snježane Banović, najava nove festivalske sezone uz, unekoliko, drugačiji raspored tradicijskih sadržaja sličnih povoda te s nekim inovativnim sadržajima. Scenograf je Marin Gozze, kostimografkinja je Danica Dedijer, koreograf Miljenko Vikić, dizajner svjetla Zoran Mihanović, a za glazbu su zaduženi Ivan Dražinić i Lina Vengoechea. Redateljica Nenni Delmestre, koja je prošle sezone na Lovrjencu režirala Pirandellova »Henrika IV.«, prvi put će se okušati u režiji, može se reći, najgledanije i najposjećenije festivalske predstave, čina svečanog otvorenja Dubrovačkih ljetnih igara.</p>
<p> U ceremonijalu svečanog otvorenja Festivala sudjelovat će Frane Perišin, Doris Šarić-Kukuljica, Pero Kvrgić, Ljubo Kerekeš, Sreten Mokrović, Galiano Pahor, Milka Podrug Kokotović, Maro Martinović, Ivana Boban, Urša Raukar, Jasna Jukić, Glorija Šoletić, Livio Badurina, Izmira Brautović, dubrovačka grupa »Fali peti«, jazz-ansambl i drugi glumci iz ovoljetnih festivalskih dramskih ansambala okupljenih na repriznim i premijernim projektima te Dubrovački simfonijski orkestar, Dubrovački komorni zbor, Zbor Libertas i Folklorni ansambl Linđo.</p>
<p>Davor Mojaš</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Čudesni oblaci - slike za blues</p>
<p>Uz izložbu slika Marijane Muljević u Galeriji »Sebastijan« u Dubrovniku / Ulazak u prostore ovih slika mogli bismo početi bluesom - njegov se sadržaj ne da prepričati</p>
<p>LUKO PALJETAK</p>
<p>Sve ove slike Marijane Muljević kao da je naslikao onaj Baudelaireov Stranac. U ovom našem ovostranom svijetu iz kojeg egzaktnošću treptaja kapaka fotografske zjene uzima potrebne arhitektonske elemente za izgradnju svijeta s onu stranu plohe razdiobe, kroz koju u nj ulazi, ona zapravo to i jest - bliski dobrovoljni stranac. Odgovori na sva njemu postavljena pitanja u spomenutoj Baudelairevoj maloj pjesmi u prozi, jesu i odgovori što ih ona daje na svojim slikama, od samoga početka, od vremena kada ju je Nikola Reiser naučio onome što je za nju oduvijek najvažnije - poštovati zrak.</p>
<p>Prisjetimo se nekih od tih pitanja: »Koga najviše voliš, zagonetni čovječe, reci«? - pita Onaj Netko zagonetnog Stranca, i zatim dodaje: »Prijatelje?« »Izgovorili ste riječ čiji mi je smisao do danas ostao nepoznat«, odgovara Stranac. »Domovinu?« - pita ga zatim Onaj Netko. »Ne znam gdje se ona nalazi«, odgovara Stranac. »Ljepotu?« - pita opet Onaj. »Rado bih volio tu božicu i tu besmrtnost«, odgovara Stranac. »Pa koga onda voliš ti, čudni stranče?« - pita ga na kraju Onaj Netko. »Volim oblake...oblake koji plove...onamo,...onamo...daleko...čarobne oblake!« - odgovara Stranac.</p>
<p>Pođimo dakle redom. U slikama Marijane Muljević - jer sve su tu prostori koji se svedimenzionalno, kao kakav iksoedar, sustavom piranezijevskih tamničkih komora, koje naprotiv ovdje oslobađaju, otvaraju i zatvaraju jedan za drugim jedan za drugog - nema ni prijatelja ni neprijatelja - nema nikoga. To je neprestano prostor na kojemu se nešto već dogodilo, nešto vrlo dramatično i snažno, čega posljedice još osjećamo, premda ih već briše nezaustavljiva navala oblaka, a aktera tu više nema jer ih valjda nije nikada ni bilo. Odnosno, to je prostor koji neprestano čeka da mu se nešto takvo dogodi, i možda i hoće, ali upravo u trenutku kada bi se to trebalo zbiti, vrijeme se zaustavlja. To je međutim samo prividno. </p>
<p>Vrijeme na slikama Marijane Muljević promiče svjetlosnom brzinom svjetlosti, tako da zapravo postaje nepomično. Nadalje: Marijanine slike svjedoče o ljepoti koja je zaista obesmrćena zato što oko nje, kako smo rekli, nema smrtnika; djelo njihovih ruku, sav taj raspadljivi mramor, staklo i kamen prestaje biti raspadljiv u vremenu bez vremena, koje je jedino vrijeme njenih slika, koje je postalo trajanje. Iluziju proticanja pružaju samo oni »oblaci... oblaci koji plove...onamo...onamo...daleko...čarobni oblaci!« Oblaci su njen potpis, njeno drugo ja; ona je Iksion u mitologiji vlastitog svijeta. </p>
<p>Oblaci, dolazeći, zastiru vedrinu, čistoću neba, oprostoruju ga; odlazeći pak obesprisućuju ga svodeći ga na onaj prostor iz kojega se baš zato generira ova njena plava boja kao etička zamjena, odnosno alegorijska supstitucija za nepostojeće protagoniste. Ona je umjesto njih nebeska ljepota, postojanost, vjernost, neokaljenost - true blue, boja koja nikada ne »žmari« (true blue will never stain), to jest ne ostavlja mrlje, ne kalja. Ona je najpogodnija za dogovore, mirotvornost i pomirenje. Na hebrejskom riječ plavo glasi tekeleth. To je u stvari naziv za jednu vrstu puža (iz porodice murex) od kojeg se dobivala plava boja. Prema Talmudu (M'nahot, 44a) taj se puž pojavljuje jedanput u 70 godina. Nisu li zato tako rijetki mirotvorci?!</p>
<p>Plava boja nalik je moru, more je nalik nebu, nebo je prijestolje slave, glorije, to jest sjaja; s neba je međutim došao i pali anđeo: plava je boja dakle i nešto demonsko, grešno, sumporno-vještičje što, posljedično, donosi prijestup, a prijestup donosi tugu; od tuge nastaju blue notes nastaje blues. Ulazak u prostore slika Marijane Muljević mogli bismo zato početi bluesom. Njegov se sadržaj ne da prepričati. Umjesto njega trebalo bi možda ispričati onu priču o Plavoj ruži. Ostavimo to ipak za drugi put. Ili radije ne: nakon gledanja u te slike, svaka ruža, bez obzira na boju - postat će plava. Sve te slike latice su te ruže. Iza nje stoji čisto golo ime - Marijana Muljević.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sjaj stare Salone </p>
<p>SPLIT, 5. srpnja</p>
<p> - Velike kamene blokove pronašli su arheolozi na dijelu nekadašnje Vinske ceste koja danas vodi iz Solina prema Klisu. Pronađeni su prilikom istraživanja koja se provode u sklopu jednog od najvećih ekoloških projekata na Mediteranu »Eko-Kaštelanski zaljev«. Prema prvim podatcima i saznanjima s terena, pretpostavlja se da je riječ o kamenim dijelovima nekadašnje obale jednog od brojnih rukavaca rijeke Jadro. </p>
<p>Sudjelujući u radovima ugradbe kolektora na starim salonitanskim cestama, čemu je svoj znanstveni prilog dao i splitski Konzervatorski odjel, arheolozi su otkrili i dijelove antičke arhitekture vezane uz bogatu povijest Salone. O očuvanju salonitanske spomeničke baštine brinu se stručnjaci iz splitskoga Arheološkog muzeja, koji, osim redovitih radova na tome lokalitetu, završavaju obnovu istočnoga dijela Tusculuma, gdje bi u bliskoj budućnosti trebala biti otvorena mala radionica za obradu keramike i izložbeni prostor. </p>
<p>Višegodišnji rad na približavanju i dostupnosti Salone domaćih i stranim turistima ove ljetne sezone urodio je brojnim kulturno-promidžbenim pisanim materijalima. Osim što su podatci o salonitanskoj arheološkoj zoni i bogatoj spomeničkoj baštini tiskani na češkome i poljskome jeziku, krenulo se i u prodaju suvenira koji se izrađuju u obližnjoj solinskoj radionici Doma kulture »Zvonimir«. Očekuje se kako bi ovoga ljeta velik broj turista i putnika namjernika mogao posjetiti antičku Salonu. Dočekat će ih jedinstvene zidine s kulama i vratima, forum s hramovima, ostatci kazališta, amfiteatra, jedinstveni spomenici biskupova sjedišta i ranokršćanske crkve na grobljima gdje su pokopani salonitanski mučenici. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Oproštaj od usnula pjesnika</p>
<p>U četvrtak je na zagrebačkome Mirogoju, u krugu obitelji, pokopan pjesnik Ivan Slamnig / Pismo prijatelju i kolegi u zvjezdanu neizvjesnost / Renesansni plurivalenat u znanosti i književnosti</p>
<p>KRUNOSLAV PRANJIĆ </p>
<p>U četvrtak je na Mirogoju u Zagrebu pokopan pjesnik Ivan Slamnig, renesansni plurivalenat...... tj. viševrednik - čega god da se latio, pozlatilo mu se: pjesnik petnaesterih zbirki, novelist, romansijer, dramski pisac; prevodilac s engleskoga, ruskoga, švedskoga, talijanskoga...; književni komparatist-historik-teoretik; versolog; kritik i hermeneut; faktični professor emeritus, pri Filozofskome fakultetu Sveučilišta, akademik HAZU u Razredu za književnost, gost-predavač na brojnim europskim i nekolikim azijskim (Indija) katedrama... Čovjek »nazbilj«! </p>
<p>Gubitak, trenutno od neprebola, za obitelj, rodbinu i svojtu, pa prijatelje i narodnu nam zajednicu. U šali napol' volio je reći da je »baždaren« na starozavjetnih tristaitrideset godišta. S obzirom na opus što nam ga u baštinu oporučio - nije »prevęč« »jerbo« mu je opus zavazda dok se - i koliko se - bude pisalo/štampalo/čitalo jezikom kojim je on i zborio i tvorio... </p>
<p>Preživio je tri diktature (kraljevsku, naci-fašističku, komunističku), a doživio i dvije »demokrature« (hadezejsku, pa koalicijsku) u historiji što ju moderna historiografija nazivlje događajnom (a ta je kratka daha), no ostvarivao se u historiji zvanoj mentalitetna, tj. kulturna, tvoračka (a ta je duga vijeka, istina: spora, no ipak dostižna; i prestižna!). Premda znan i zvan pjesnikom eruditivnim te je tako zahtjevno proničan, isprsit ću jednu (prevrijednu) njegovu pjesamcu naslovljenu </p>
<p>Muko moja, muko moja,/ pređi na drugoga,/al ne na rod ni na svojtu/ ni na dragog moga./ Na koga ćeš onda preći?/ Svi su brat i seka./ A nisi ni tako teška./ Ostaj u meneka.</p>
<p>Dva četverostiha po četiriju pučkih osmeraca svega ter isto toliko šesteraca s po jednokratnom rimom - gust je dramolet sižejnoga zapleta s klimaksom moralne katarze: lirski će subjekt nakon dvojbe muku svoju ipak, laka srca, ostaviti za sebe(ka); jer: SVI SU BRAT I SEKA! Tko? Svatko drugi, svaki bližnji jeste drugi JA. </p>
<p>A to je refleks jedne od »najrevolucionarnijih« spoznaja ukupne univerzalne ljudske historije, spoznaje stare već gotovo dvijetisuće godišta kojom se potiru etno-nacionalne, pa »stališke« (klasne/kastinske), pa rodske/spolne diskriminacijske razlike među ljudima, a formuliran je, taj izazov, još u Novom zavjetu, u Djelima apostolskim, u Poslanici apostola Pavla Galaćanima, 3, 28: </p>
<p>Nema više Židova i Grka; nema više roba i slobodnjaka; nema više muškarca i žene. Jer svi ste vi jedan...</p>
<p>Jednu takvu dijelim s Pjesnikom: pred petnaestak godina, na Radimlji kraj Stoca (u Hercegovini, gdje, uz Bregavu... jedi tovna ovna) Ivan Slamnig bio je od tamošnjih entuzijasta pjesništva ovjenčan lovorom sred prirodnog rezervata bogumilskih mramorova (stećaka, »biliga«...); pod ponajznatnijim među njima ne bje (bosaničkog) epitafa, ali je zato izrazita otvorenost šake široko raširenih klesanih (»kovanih«) prstiju nadasve miroljubno simbolična; predložismo imaginaran potpis: Boga ištem - noža nejmam!</p>
<p>Simbolična je i Slamnigova intertekstualnost u pjesmi posvećenoj Uspomeni Césara Valleja (hispanoameričkog Peruanca, 1895-1937., političara i kozmopolita) koji anticipira svoj pogreb u Parizu pjesmom naslovljenom Piedra negra sobre una piedra blanca, dok taj isti naslov Slamnig citira dosjetkovnim izvrtom: Piedra blanca sobre una piedra negra (Bijeli kamen na kamenu crnu) pjesancu završno poentirajući začudnim oksimoronom o raju.</p>
<p>Me moriré en París con aguacero, /un día del cual tengo ya el recuerdo./Me moriré en París - y no me corro - /Talvez un jueves, como es hoy, de otońo. </p>
<p>Umrijet ću u Parizu uz pljusak kiše,/ jednoga dana što ga već nosim u sjećanju./ Umrijet ću u Parizu - nije to tlapnja - / možda jednog četvrtka, kao danas, u jesen. (Prijevod N. Milićevića)</p>
<p>Zajmit ću sad u Maka Dizdara (prezimena iranskog etimona a značenja istoga kao što je u romanskom etimonu u prezimenu Kaštelan=čuvar tvrdlja/dvora):</p>
<p>Zapis na dvije vode</p>
<p>1. U ovom dobrom u radosnom u bijelom u svijetu</p>
<p>dobri radojica bjelić vavijek se radovao</p>
<p>i u tome kratkom u lijetu i kad je cvijetje brao</p>
<p>i kad je ratio i kad patio vazda je zvijezde krao</p>
<p>na putu kroz žitije sije on bugario nije</p>
<p>put žarka sunca gledao je i modra neba</p>
<p>i kad obvlada ga brijeme stade u vrijeme</p>
<p>na tom putu pade dosegavši tamu samo svoga greba</p>
<p>sada mu nitkor sadar mu ništor više ne treba</p>
<p>u sjenci tog vječno plavog hlada</p>
<p>ne treba mu više ni vina ni hljeba</p>
<p>jer sitost tu nije niti glada</p>
<p>ni sunca nit kiše ne treba mu ništa</p>
<p>do sunčanih počivališta</p>
<p>2. Oprostite mi</p>
<p>što ipak vas molju</p>
<p>i bratiju i družinu i gospodu</p>
<p>do vratiju mojih da dođu da me pohodu</p>
<p>molju i kume i prije i strine i nevjeste</p>
<p>da me ne minu već da me kad pominu da se kad sjete </p>
<p>jer ja sam bil kako vi sada jeste</p>
<p>a vi ćete biti kako sada jesam ja</p>
<p>Jest da je sve ovo malo rečeno, no ufam se da je prilici primjereno te da - makar torzaično - nije i kljasto.</p>
<p> Ovo nešto iz i oko »Slamnigijane«, za oproštaj, Ivanu zgrčno napaljetkovao drug mu: Kruno</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>DHK: Nagrađeni za rad o Tinu Ujeviću </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Najboljim učenicima sudionicima srednjoškolskoga natječaja za najbolja literarna djela, koji su zajednički organizirali Društvo hrvatskih književnika (DHK) i Ministarstvo prosvjete i športa, u četvrtak su u DHK-u dodijeljena priznanja i pohvalnice. Natječaj je bio posvećen djelu Tina Ujevića, a priznanja i pohvalnice dodijeljene su 5. srpnja na književnikov 110. rođendan. Najboljim ravnopravnim radovima proglašeni su radovi Mateja Dukanovića iz novogradiške Gimnazije, koji je priznanje dobio za studiju o Tinu Ujeviću, zatim Ivane Šarić iz splitske Trgovačke škole za rad »Život i djelo Tina Ujevića« i Tine Pandžić iz dubrovačke Ekonomske i trgovačke škole za rad »Tin, Tina i računalo«. Ti su učenici za svoje radove nagrađeni priznanjima i knjigama. Zagrebačke Ženska opća gimnazija Družbe sestara milosrdnica i Kemijska i geološka tehnička škola, zatim Zdravstvena i veterinarska škola dr. Andrije Štampara iz Vinkovaca i Trgovačka škola iz Splita pohvaljene su za najveći broj radova pristiglih na natječaj. Nagrađenima su priznanja uručili doministar prosvjete i športa Ivan Vavra, predsjednik i dopredsjednik DHK, Slavko Mihalić i Anđelko Novaković. Izaslanstvo DHK je u četvrtak na Mirogoju položilo cvijeće na grob Tina Ujevića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>»Imotska sila 2001« </p>
<p>IMOTSKI, 5. srpnja</p>
<p> - Od 4. srpnja do 1. kolovoza održavaju se »Imotska sila 2001« s nizom privlačnih priredaba. Na pozornicama grada Imotskog te u nekoliko mjesta u okolici nastupit će brojni folkloraši i diplari, guslari, gitaristi, tamburaši, kazališni glumci, estradni umjetnici, slikari, kipari... Pjesme Tina Ujevića interpretirat će, primjerice, kazališni glumac Ante Šućur 13. srpnja u Krivodolu prigodom obilježavanja 100. obljetnice rođenja dr. Mate Ujevića, zatim će se 20. srpnja prirediti izvođenje »Šume Striborove« u Imotskome, dok je 28. srpnja na programu koncert »Duo gitara« u izvođenju umjetnika iz SAD-a. Kulturna manifestacija »Imotska sila« završit će 1. kolovoza uoči Dana grada Imotskog obiljem prigodnih kulturnih, zabavnih i sportskih događanja. N. M.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Nezadovoljstvo Hrvatske glazbene unije</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Upravni odbor Hrvatske glazbene unije nezadovoljan je položajem hrvatske glazbe u programima HRT-a, koji već rezultira vidljivim i dalekosežnim posljedicama za hrvatsku glazbu, kako u zemlji tako i u inozemstvu, priopćeno je u četvrtak iz HGU-a. Raspravljajući o radu svojih predstavnika u Glazbenom savjetu HRT-a te o tretmanu hrvatske glazbe u programima Hrvatske televizije i Hrvatskoga radija, Upravni odbor HGU-a izražava nezadovoljstvo i nedostatkom emisija, neambicioznošću, kreativnom razinom i terminima emitiranja postojećih stalnih emisija na HTV-u, kao i odnosom uredništva Zabavnog programa HTV-a prema hrvatskoj glazbi. Upravni odbor drži kako su predstavnici struke u Glabenom savjetu HRT-a u dosadašnjem radu iskorišteni na način da HRT selektivno i prema vlastitom nahođenju provodi samo one zaključke ili dijelove zaključaka i odluka savjeta koje se uklapaju u procjene prioriteta i interese sadašnjeg uredništva. Upravni odbor upozorava i na neprihvatljiv odnos emitiranja strane i domaće glazbe, na programima HTV i na Drugom programu HR. Upravni je odbor pozvao glavnog i glazbenog urednika Hrvatskog radija da, u najkraćem roku, prilagode glazbeni program tog radija njegovu nazivu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Foster gradi novu knjižnicu u Berlinu </p>
<p>BERLIN, 5. srpnja</p>
<p> - Engleski arhitekt Norman Foster, autor obnovljenog Reichstaga, zadužen je za izgradnju nove knjižnice Slobodnog sveučilišta (FU) u Berlinu, piše dnevnik Berliner Zeitung u utorak. Knjižnica će biti smještena u već postojećoj zgradi sveučilišta unutar koje će Foster izgraditi kupolu, koja će podsjećati na onu podignutu prigodom renoviranja Reichstaga (parlament) u Berlinu od 1994. do 1999. godine. Prvi radovi na filološkoj knjižnici počet će u petak. Foster je autor arhitektonskih projekata u Hong Kongu, Šangaju, Nimesu i Londonu. (Hina/AFP)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Goran piše najljepšu priču</p>
<p>Wimbledon i Goran proteklih su 14 godina gradili poseban odnos. Iako je do sada tri puta posrnuo u finalima, iako je ponekad gubio na »svetoj travi« i od teniskih »štundera«, premda je još dva puta igrao u polufinalima i premda će u petak, kao rijetko dosad, apsolutno svi engleski navijači biti protiv Gorana u sudaru protiv njihove nacionalne perjanice Tima Henmana, Goranu su ostala samo dva igračka poglavlja da bi zaokružio karijeru najvećim dosegom</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Nedjelja, središnji teren Wimbledona, negdje oko 17 sati. Prva nedjelja srpnja, ona u kojoj britanska kraljevska obitelj dijeli veliki tanjur pobjedniku i nešto manji finalistu. Nedjelja i Goran Ivanišević s velikim tanjurom u rukama. Ima li ljepšeg sportskog sna, ima li ljepšeg svršetka priče koju je naš najbolji tenisač svih vremena gradio posljednjih 14 godina profesionalne karijere?</p>
<p>Wimbledon i Goran svih tih 14 godina gradili su poseban odnos. Iako je do sada tri puta posrnuo u finalima, iako je ponekad gubio na »svetoj travi« i od teniskih »štundera«, premda je još dva puta igrao u polufinalima i premda će u petak, kao rijetko dosad, apsolutno svi engleski navijači biti protiv Gorana u sudaru s nacionalnom perjanicom Timom Henmanom, Goranu su ostala samo dva igračka poglavlja da bi zaokružio karijeru najvećim dosegom. Kad je počeo lomiti rekete i nagovijestio svoj talent, Goran Ivanišević sanjao je samo o jednom. Prvoj nedjelji srpnja i velikom tanjuru u rukama. Tri puta bio je blizu, godinu 1992. i volej koji je završio na vrhu mreže na Agassijevu meč loptu teško će tko moći zaboraviti...</p>
<p> Taj meč i ta pobjeda odveli su Agassija u vrh u kojemu se i danas drži, Goran je imao sve na pladnju, Goran prvi puta nije uspio.</p>
<p>Vratio se u finale dvije godine kasnije, no tamo je stajao Pete Sampras, za mnoge najveći tenisač svih vremena koji se oduvijek najbolje snalazio baš u Wimbledonu. Goran drugi puta nije uspio.</p>
<p>I onda je stigla 1998., Goran do tada nije ispadao iz TOP 10 na svijetu, i bio je i uživao je sam teniski vrh. Bila je to godina u Wimbledonu kada je morao pobijediti. Nekako usporedo s Goranom i hrvatska nogometna reprezentacija gradila je put prema svjetskoj bronci. Zajedno su se bodrili, međusobno su drhatali za svaki poen, svaku minutu na terenu. Goran je opet ostao s manjim tanjurom u rukama i ponovno ga je od potpunog slavlja odvojio Sampras. </p>
<p>Danas će Ivanišević reći da je taj meč mnogo toga okrenuo u njegovoj glavi. Ispao je iz prvih deset, gubio je volju, mučio se s ozljedama i zapravo je teniski vegetirao. Iako je za nas Hrvate oduvijek bio pobjednik, Goran sam u to nije vjerovao. Čak i danas tvrdi da su mnogi digli ruke od njega, prekrižili ga. </p>
<p>I ako je negdje mogao tražiti fantastičan povratak, ako je negdje mogao vratiti nadu u svoj tenis, bio je to upravo Wimbledon. Lani je ispao u prvom kolu, ova sezona nije ništa drugo nagovještavala. Wimbledon je čak izdvojio pozivnicu za Gorana, jer svojim renkingom on nije zaslužio izravan ulaz na turnir. I Ivanišević se odužio, kao prvi tenisač u povijesti tog turnira uspio je stići s pozivnicom čak do polufinalu i svi vjerujemo da to nije kraj. </p>
<p>Vjeruje i Goran, tvrdeći da nikada nije igrao bolji tenis u Wimbledonu, niti u prethodna tri puta kad je stigao do finala. </p>
<p>Ono što budi nadu jest Goranova smirenost, nije ga napala euforija, čvrsto stoji na »svetoj travi« i vjeruje. U očima mu blješti iskra pobjednika, a Hrvatska je na nogama i u suši velikih sportskih događaja i još većoj suši velikih sprotskih dometa hrvatskih sportaša, Goran je opet vratio vjeru. Sve nekako miriše na 98', a Sampras više nije na turniru, ostale nikada nismo priznavali boljima na travi od Gorana. Pogotovo ne od ovakvog Gorana. </p>
<p>Agassi? Da, ostao je i Agassi, ali devet godina kasnije najbolje je vrijeme za vraćanje dugova. Da je onaj volej na mreži prošao te 1992., tko zna bi li Agassi imao snage vratiti se i u četvrti finale? Henman i Agassi na koljenima, bila bi to najbolja priča, sportski bestseler. Za nas bolji i veći od povratka Jennifer Capriati...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Koraljka Milić potpisala za Podravka Vegetu</p>
<p>Mnogo sam puta pregovarala u svojoj karijeri s Podravkom, ali nikad dosad nismo došli do kraja. Sad sam se odlučila vratiti kući, kaže Koraljka Milić</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Nova članica RK Podravka Vegeta od četvrtka je Koraljka Milić, hrvatska rukometna reprezentativka koja je posljednjih godinu dana igrala u francuskom Toulonu.</p>
<p>- Mnogo sam puta pregovarala u svojoj karijeri s Podravkom, ali nikad dosad nismo došli do kraja. I sad sam dosta vagala, jer sam imala sjajnu ponudu francuskog prvaka, Besançona, ali sam se odlučila vratiti kući, rekla je Koraljka Milić, nakon što je potpisala jednogodišnji ugovor s hrvatskim prvakom.</p>
<p>No, nostagija nije bila razlogom Koraljkina povratka, već isključivo sportski motiv.</p>
<p>- Podravka je velik klub, igra u Ligi prvakinja, a takav klub bi svaki sportaš poželio. Sad sam u najboljim igračkim godinama, a željela bih jednog dana, kad završim karijeru, pogledati iza sebe i vidjeti trofeje i medalje, kaže Koraljka.</p>
<p>Svoju francusku epizodu naša reprezentativka opisuje svojevrsni test svojih mogućnosti.</p>
<p>- Oduvijek sam htjela otići pokušati igrati u nekoj drugoj ligi, gdje je drukčiji način života, shvaćanja sporta, klutura ljudi... Vidjela sam da to mogu, a da ne govorim koliko je to doprinjelo mom iskustvu. Danas sam iskusnija, shvatila sam koliko mi rukomet znači. Veseli me povratak u Hrvatsku, to mi je ponovno veliki izazov, kaže Koraljka Milić.</p>
<p>I. Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>»Kineska prepiska« na relaciji Večernji list - ETTU</p>
<p>Iz Europskog stolnoteniskog saveza traže ugovor hrvatskog prvaka i Wang Liqina, a »Večernjakovci« predlažu da ugovore dostave svi klubovi kandidati za Ligu prvaka</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Stolnoteniski klub Večernji list i kancelarija Europskog stolnoteniskog saveza razmijenili su još jednu seriju dopisa prepunih prijepora i nadmudrivanja. ETTU je, naime, od Večernjeg lista tražio ugovor ili barem izjavu Wang Liqina (valjda ne kineskim pismom?), kojom bi se potvrdilo da je svjetski prvak iz Osake i prvi igrač svjetske stolnoteniske ljestvice uistinu potpisao za zagrebački klub.</p>
<p> »Večernjakovci« su, podsjetimo, prijavili Wanga kao pojačanje za predstojeće kvalifikacije Lige prvaka, što im je donijelo poziciju drugih nositelja i relativno povoljan ždrijeb kvalifikacija (prvaci Češke, pa bolji iz dvoboja Španjolaca i Mađara). Na takav ishod ždrijeba žalio se francuski prvak Levallois tvrdeći da je »Večernjakova« prijava Wang Liqina običan »blef«. Francuzi, zato, traže ponavljanje ždrijeba, a u ETTU-u tvrde kako će to uistinu napraviti ne dokaže li Večernji list da je Wang njihov igrač.</p>
<p>Iz Večernjeg lista su, međutim, u sjedište ETTU-a poslali nešto drukčiji prijedlog:</p>
<p>- Mi molimo da svi klubovi prijavljeni za kvalifikacije do 13. srpnja dostave izjave ili ugovore s igračima koje su prijavili. Ukoliko se tada pokaže da su neki klubovi prijavili igrače koji nisu njihovi, iste treba kazniti i ponoviti ždrijeb kvalifikacija za Ligu prvaka, kaže predsjednik STK Večernji list, Branko Karapandža koji smatra da nije regularno naknadno tražiti ugovore samo od njegovog kluba, a ne i od svih ostalih.</p>
<p>- Osim toga, prva tri igrača svakog kluba trebala bi se pojaviti u kvalifikacijama, tj odigrati ih. U svezi s time zapitao bih čelnike ETTU-a što će se dogoditi ako ponove ždrijeb kvalifikacija, a Wang Liqin se polovicom kolovoza pojavi u momčadi Večernjeg lista na kvalifikacijama? Hoće li tada ponavljanje ždrijeba postati neregularno, retoričkim je pitanjem razgovor zaključio Karapandža.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>»Nadam se da će Ivanišević promašiti presudnu loptu«</p>
<p>Goran Ivanišević i Tim Henman igrat će u petak drugi dvoboj dana iza 14 sati na središnjem terenu, nakon polufinala Agassi - Rafter / »Prije nego sam došao ovdje, stalno su mi prigovarali kako bi trebao trenirati više, šest sati na dan, kako bi trebao prestati s tenisom, zašto uopće idem u London. Danas nema nijednog auta u Splitu kad igram, svi su pred televizorima«, govori Ivanišević </p>
<p>ZAGREB/LONDON, 5. srpnja</p>
<p> - Središnji teren All England Cluba u petak će navijati za Tima Henmana. Ipak, Goran Ivanišević igra svoj najbolji tenis u Wimbledonu u posljednjih 14 godina te će trebati nešto više od bučne publike da spriječe Ivaniševićev plasman u njegov četvrti finale londonskog »Grand Slama«.</p>
<p>l Smatrate li kako će publika, koji će navijati za Henmana, i pritisak koji je na njegovim leđima, pomoći vama, budući da ćete osjećati kako će on biti na rubu?</p>
<p>- Ne očekujem puno podrške. Ipak je on pravi Britanac, stoga će biti teško. No, gledao sam ga protiv Federera, kod presudnih poena zna mu se skratiti ruka. Možda će napraviti koju dvostruku pogrešku. Ali, kad igrate na domaćem terenu, na najvećem turniru uopće, i kada ste odjednom u poziciji da možete osvojiti turnir, morate biti pod pritiskom. Vidjet ćemo kako će se nositi s tim. </p>
<p>• Koliko će vam nedostajati podrška publike?</p>
<p>- Neće mi nedostajati, samo se moram koncentrirati na ono što tamo moram napraviti. Sigurno je kako ću imati svojih navijača, ali ne kao do sada. Jednostavno ću se morati motivirati na neki drugi način, bit će sve u redu.</p>
<p>• Ukoliko pobijedite, koliko dugo će trajati proslava u Hrvatskoj?</p>
<p>- Ne znam. Ustvari, to je sve tako čudno. Prije nego sam došao ovdje, stalno su mi prigovarali kako bi trebao trenirati više, šest sati na dan, kako bi trebao prestati s tenisom, zašto uopće idem u London. Danas nema nijednog auta u Splitu kad igram, svi su pred televizorima. Sada me ponovo svi vole, sada sam ponovo heroj. Takav je sport. No, slavit će se dugo, dugo vremena.</p>
<p>Britanci će »dati krv« za svog omiljenog sportaša dok god pobjeđuje. No, onog trenutka kad izgubi spremni su ga »objesiti na glavni gradski trg«. Stoga je pred Timom Henmanom okršaj ne samo protiv Ivaniševića već i protiv pritiska medija i britanske javnosti.</p>
<p>l Kako se osjećate uoči okršaja protiv Gorana Ivaniševića, nakon što su svi koje je pobijedio rekli kako ga ne može nitko dobiti, bez obzira na pruženu igru?</p>
<p>- To samo dokazuje koliko dobro igra. No, petak je novi dan. Uspio saam se nositi s njegovom igrom u prošlosti. Uostalom, pobijedio sam ga kad je igrao vrlo dobar tenis. Ne znam točno koliko sam ga puta pobijedio. To mi daje veliku sigurnost uoči meča. Tome dodajte i atmosferu na središnjem terenu. Htio bih da bude još bolja u petak.</p>
<p>• Koja bi bila bolja priča, Henman kao pobjednik Wimledona ili Ivanišević kao pobjednik Wimbledona?</p>
<p>- Volim sebe zamišljati kao pobjednika Wimbledona. Ali i ona druga priča bi bila sjajna. Jer, Ivanišević je sjajan tenisač, uistinu popularan među ostalim tenisačima. Ljudi su svjesni što je sve prošao, već se prije borio sa svojom formom, u posljednjih 12 mjeseci muče ga problemi s ramenom. Pošteno je reći kako baš i nije očekivan njegov ovako dobar nastup, ipak je dobio pozivnicu, no igrao je vrlo, vrlo dobro. Stoga mi ne preostaje drugo već pokušati razbiti njegove snove o naslovu u Wimbledonu. Siguran sam kako će on pokušati isto. </p>
<p>• Rusedski je rekao Ivanišević ne može održati ovakvu razinu serviranja koju je dostigao. Ukoliko je ipak održi kako ćete se nositi s tim?</p>
<p>- Smatram kako tome jednom mora doći kraj. No, važnije će biti natjerati ga da odigra što je više lopti moguće, jer on će zabiti svoju količinu asova i ja ću to prihvatiti. No, ukoliko ga natjeram na nekoliko voleja više, vjerojatno će promašiti koji, možda čak i koji presudni. Osjećam se dobro servirajući, tako da će se sve, kao i uvijek na travi, svesti na nekoliko poena. Moj je posao da ih pokušam osvojiti. I. MI.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Štimac na posudbi u Hajduku</p>
<p>Nakon povratka Igora Štimca iz Londona, čini se da bi ga njegov sadašnji klub West Ham mogao posuditi Hajduku na tri mjeseca / Još uvijek je upitan dolazak Milinovića i Olića na Poljud, a uskoro na probu dolazi 22-godišnji Albanac Blledi Shkembi</p>
<p>SPLIT, 5. srpnja</p>
<p> - Kad smo pitali neke od čelnika Hajduka kad će napokon biti riješeno pitanje dolaska napadača Marsonije Ivice Olića, te bivšeg kapetana Rijeke Damira Milinovića, koji je prošle godine igrao u njemačkom Bochumu, dobili smo uvijek isti odgovor:</p>
<p>- Sutra, sutra!</p>
<p>To »sutra« se produžilo i još uvijek nije riješeno. Naprotiv, situacija se u četvrtak toliko zakomplicirala da su čelnici Hajduka gotovo cijelo prije podne, a dobar dio i poslije ručka, sastančili u uredu direktora Fredija Fiorentinija, tražeći rješenje. Bio je nazočan i Igor Štimac, koji se u srijedu navečer vratio iz Londona, gdje je razgovarao s ljudima iz West Hama. Kao i kod Olića i Milinovića, tako je zaškripalo i u svezi Štimčeva povratka:</p>
<p>- Sve sam ostavio svom menedžeru da pokuša naći zajednički jezik s klubom, reći će Štimac.</p>
<p>Po nekim informacijama, možda i najizglednija varijanta Štimčeva povratka jest posudba na samo tri mjeseca, a potom će se vidjeti kome će biti potrebniji, Englezima ili Splićanima.</p>
<p>Inače, Hajdukovi su nogometaši završili pripreme u Švicarskoj pobjedom protiv tamošnjeg prvoligaša Aaraua 2-1:</p>
<p>- Draga mi je ova pobjeda, kaže trener Nenad Gračan i nastavlja:</p>
<p>- Pokazalo se da nismo uzalud potrošili vrijeme na pripremama u Sloveniji i Švicarskoj. Igrali smo čvrsto, agresivno, homogeno, presing na igrača i loptu i to je ono što tražim od svojih nogometaša. Dva dana sam se trudio, nakon poraza protiv Grasshoppera, da otkrijem što nam se to dogodilo da smo odigrali vrlo slabo. Očito je bilo da su igrači umorni, ali možda je u pitanju i nesređena financijska situacija, jer mnogim igračima nisu riješena potraživanja. Vjerujem da će se po povratku kući riješiti i taj problem, smatra Gračan.</p>
<p>Na utakmici protiv Aaraua trener Splićana bo je ljut na mladog Carevića, kojeg je uveo u drugom poluvremenu u igru, ali ga nije ostavio do kraja na travnjaku, jer je bio nediscipliniran.</p>
<p>- Mladić je nadaren, ali mora postojati red na travnjaku i zbog toga sam ga izvadio iz igre prije vremena- Ne može igrati onako kako on želi, mora se podrediti kolektivu, a ne igrati sam za sebe, pojašnjava trener.</p>
<p>Riješena je i dvojba oko Ivana Radeljića, koji je već bio na izlaznim vratima, ali ga je Gračan odlučio ostaviti u svlačionici. Na probu u Split za koji dan trebao bi doći 22-godišnji kapetan mlade reprezentacije Albanije, vezni igrač Blledi Shkembi. Navodno je riječ o nadarenom nogometašu, Splićani su pogledali neke njegove video-kasete i zadovoljni su onim što su vidjeli. Ali, ipak se žele i uživo uvjeriti u kvalitetu mladog Albanca.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Pletikosa: Potpisujemo za dan-dva!</p>
<p>SPLIT, 5. srpnja</p>
<p> - Stipe Pletikosa i Ivan Bošnjak napustili su Poljud i otišli u Francusku gdje su pristupili momčadi Olympique. Još nisu potpisali ugovore, nešto je zapelo, a čak je došlo pod znak pitanja hoće li postati novi članovi momčadi koju trenira naš Tomislav Ivić.</p>
<p>- Trebali bi vjerojatno za dan-dva obojica potpisati ugovore, kaže nam čuvar mreže Stipe Pletikosa. - Trebamo riješiti još neke papire i vjerujem da će to sve biti u redu.</p>
<p>Naime, zbog financijskih poteškoća ovaj francuski prvoligaš i nekadašnji osvajač naslova europskog prvaka bio je prebačen u II. ligu administrativnim putem. Čelnici kluba dali su jamstva da će isplatiti sva dugovanja i da će klub funkcionirati i poslovati po zakonu, pa se zato sve oteglo. No, za očekivati je da će Pletikosa i Bošnjak na kraju ipak potpisati ugovore. A. C.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Postignut dogovor Dinama i Benfice</p>
<p>ZAGREB/LISABON, 5. srpnja</p>
<p> - Pregovori između Dinama i Benfice, vezani za transfer Tome Šokote u Portugal, uspješno su okončani. I maksimirski će klub shodno tome, napokon namiriti dug Japancu Miuri. Tako nas je, barem, izvijestio izvršni direktor maksimirskog kluba, Damir Vrbanović, koji je s Portugalcima trebao finalizirati posljednje detalje oko dinamike i načina plaćanja.</p>
<p> - Možemo reći da su pregovori bili uspješni i ubrzo ćemo dobiti onaj dio novca koji nam je potreban za namirivanje duga prema Miuri, naglasio je Vrbanović.</p>
<p> Zbog tog su duga, podsjećamo, blokirani svi Dinamovi transferi, a maksimirski klub namirit će ga iz Šokotine prodaje.</p>
<p> - Mi smo željeli isplatu što prije, Portugalci su to pak htjeli razvući, ali uspjeli smo se naći negdje »na sredini«</p>
<p>Vrbanović je potvrdio kako isplata Miure, a samim time i deblokiranje Dinamovih transfera, ponajviše ovisi upravo o pregovorima u Lisabonu.</p>
<p>Uzgred, Šokota je u četvrtak, baš kao i ostala Benficina pojačanja, uspješno apsolvirao liječnički pregled, nakon čega ih je pozdravilo nekoliko stotina navijača. Pripreme za novu sezonu startat će u petak.</p>
<p>M. Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Tokić trga latice i broji »ostajem, ne ostajem« </p>
<p>Status Dinamovog trenera Lončarevića nije pod znakom pitanja, kaže direktor Velimir Zajec, a ponovno se pojavila mogućnost sa Tokić ostane u Maksimiru</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Kako li će završiti Tokićeva »igra s tratinčicama«? Dinamov branič zaista ostavlja dojam kao da sjedi u travi, trga latice i traži »odgovor sudbine« - ostajem, ne ostajem, ostajem, ne ostajem... U ponedjeljak je, naime, naglasio kako definitivno odlazi iz Dinama, dan prije je rekao kako sigurno ostaje, nekoliko dana ranije potvrdio je da »više nije igrač Dinama«. U četvrtak je, pak, dometnuo:</p>
<p> - Postoji mogućnost da i ostanem...</p>
<p> S obzirom na ubrzani ritam promjene »konačnih« odluka, novi Tokićev iskaz nije nikakvo iznenađenje. Ovaj put se, međutim, u ovu problematiku uključio i direktor Velimir Zajec, koji je prvoga dana po povratku s godišnjeg odmora otvorio i »dosje Tokić«, dodavši da će maksimirski branič ostati u klubu ukoliko u roku od tjedan dana ne pronađe adekvatan angažman. A sâm Tokić je prije nekoliko dana rekao da je već pronašao klub i dogovorio uvjete. U svakom slučaju, taj klub nije ni Zagreb, a ni Hajduk, kako su sugerirale određene glasine. »U igri« je inozemstvo, a očito je da se eventualni transfer zakomplicirao...</p>
<p> No, pitanje je što će u slučaju Tokićeva ostanka reći trener Ilija Lončarević, koji se već izjasnio, rekavši da je ovoga igrača »prekrižio«... Uzgred, direktor Zajec je demantirao priče o eventualnom otkazu aktualnom treneru, koji je posljednjih nekoliko dana u javnosti ogorčeno govorio o »inertnosti klupske Uprave«. Direktor tvrdi da Lončarevićev status nije pod znakom pitanja.</p>
<p> No, upitan je status Goce Sedloskog, uz Tokića najiskusnijeg člana maksimirske obrane. Kuloarske priče i njega guraju u NK Zagreb... Jasno je da će Sedloski svoj ostanak u Dinamu uvjetovati financijskim »detaljima«. Marijan Vlak, izaslanik predsjednika Barišića i dirtektora Zajeca, posjetio je trenera i igrače na pripremama u Švicarskoj, naglasivši da će sredinom ovoga mjeseca isplatiti velik dio dugovanja onim igračima, koji figuriraju kao oslonac momčadi (Butina, Agić, Sedloski...). No, prema nekim tvrdnjama, Vlak je dio novca ponio u Švicarsku.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Hrvatska - Italija 8-8</p>
<p>RIJEKA, 5. srpnja</p>
<p> - U susretu 2. kola Memorijalnog turnira »Ivica Jobo Curtini« hrvatska vaterpolo reprezentacija odigrala je protiv Italije neodlučeno 8-8 (0-0, 3-2, 2-4, 2-2). Talijani su izjednačili u posljednjoj sekundi susreta kada je Roth je svladao Volarevića nakon što je Sarić zaradio treće isključenje pet sekundi prije kraja. Treba istaći da je Hrvatska bila oslabljena neigranjem centara Hinića i Smodlake te Ivaniša. </p>
<p>Pogotke za domaćine postigli su Barač (3), Đogaš (2), Letica i Oreb (2), dok su strijelci za »azzure« bili Felugo (2), Angellini (2), Silipo, Calcaterra, Postiglione i Rath.</p>
<p>U drugoj urakmici 2. kola Australija je pobijedila Njemačku 11-6. U petak Hrvatska igra protiv Australije. </p>
<p>• Redoslijed: Hrvatska 3 boda, Italija 3, Australija 2, Njemačka 0. I. V.</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Tvrdić traži Marcelića, Krstića i Nicevića</p>
<p>Ukoliko klub ne dovede ovu trojicu košarkaša Aco Petrović neće potpisati ugovor sa Split Croatia osiguranjem</p>
<p>SPLIT, 5. srpnja</p>
<p> - Sportski direktor košarkaša Split Croatia osiguranja Rato Tvrdić pobjegao je s Gripa u nepoznatom pravcu. </p>
<p>Prema našim poznajama dao se u potragu za Davorom Marcelićem, Vladimirom Krstićem te Sandrom Nicevićem koje u svoje redove želi dovesti novi trener Splićana, izbornik hrvatske košarkaše reprezentacije Aleksandar Petrović. Naime, Petrović je obznanio čelnicima da neće potpisati ugovor sa »žutima« ako ne dođu ova tri košarkaša.</p>
<p> - To je minimum koji sam postavio čelnicima kluba, rekao nam je Petrović koji se odmara na Pagu u Novalji. - Ako to ne uspiju riješiti onda neću potpisati ugovor. Koliko znam u petak imaju sastanak Upravnog odbora na kojem bi se to trebalo riješiti. Vjerujem da će smoći financijskih sredstava da dovedu ovu trojicu košarkaša.</p>
<p>A. C.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Vujčić u Makabiju, Repeša između PAF-a i Milana</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Nikola Vujčić, doskorašnji centar Splita u sljedeće tri godine igrat će za Makabi iz Tel Aviva, prvaka Fibine Suprolige. Iako Vujčić još nije stavio potpis na ugovor s Izraelcima, svi detalji su dogovoreni, kao i opcija po kojoj hrvatski reprezentativac iz Makabija može otići samo u NBA. </p>
<p>Bivši trener Splita Jasmin Repeša dvoji između potpisa ugovora s bolonjskim PAF-om ili Milanom. S jedne strane je ugledni klub, europski pozicioniran (PAF), a s druge strane je momčad koja se trudi vratiti na staze slave uz bogati financijski udio Sergija Tacchinija (Milano). Repeša bi odluku trebao donijeti do nedjelje. T. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Karadžiću ponestaje novca za tjelohranitelje, Mladić u planinama Crne Gore</p>
<p>Prema nekim izvješćima Karadžić se priprema nagoditi sa sudom u Haagu za blažu osudu, dok to njegova supruga demantira / I Karadžić i Mladić se nalaze pod jakom oružanom zaštitom svojih čuvara i tjelohranitelja / Zbog toga se vojna operacija njihovog hvatanja smatra prilično riskantnom, jer postoji i opasnost da ne budu uhvaćeni živi</p>
<p>LONDON, 5. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Kako možete reći hrvatskoj vladi, 'Uhapsite Hrvate i pošaljite ih u Haag', ili jugoslavenskoj vladi da uhapsi jugoslavenske građane i pošalje ih u Haag, dok je u Bosni i Hercegovini - unatoč velikom broju međunarodnih snaga - Karažić i dalje slobodan nakon pet godina«, izjavio je za BBC Jacques Klein, visoki dužnosnik UN-a na prostoru bivše Jugoslavije. No, usprkos svemu, obruč oko paljanskog psihijatra se steže, premda je on obrijao svoju raščupanu kosu i prerušen u monaha još pokušava izmaći onima koji ga traže. </p>
<p>Karadžić i dalje pod istim krovom ne spava duže od 24 sata, krstareći sa svojom pratnjom od osamdesetak naoružanih ljudi na potezu oko Foče i Višegrada. Premda su Amerikanci ponudili nagradu od pet milijuna dolara onome tko pomogne u njegovom hvatanju, i dalje je na slobodi. SFOR i zapadne obavještajne agencije, koji motre njegovo kretanje, tvrde da mu se radijus suzio na 20 do 25 kilometara. Omča je sve uža, a Karadžiću ne sluti na dobro ni to što je premijer Republike Srpske Mladen Ivanić upravo posjetio Haag, da bi se raspitao o prodceduri izručenja. </p>
<p>Obruč se steže i oko drugog važnog haškog zločinca Ratka Mladića koji je napustio Beograd, te se krije u bunkeru u Han Pijesku u BiH - a po nekim izvješćima možda i u planinama Crne Gore. Sada sve ovisi o tome hoće li parlament Republike Srpske odobriti nacrt zakona, koji je sastavila tamošnja vlada, o suradnji sa Haškim sudom. Dio stranih analitčara nije sasvim siguran da će do toga doći. Nakon izručenja Slobodana Miloševića stvari su se, doduše, dramatično izmijenile na prostoru bivše Jugoslavije, gdje je Republika Srpska ostala jedina koja još ne surađuje s Haškim tribunalom. To je javno priznao i sam Ivanić, koji se trudi promijeniti stvari. On je iz Haaga zatražio međunarodnu pomoć u uhićenju Mladića i Kardžića - koje haška optužnica tereti za genocid i druge zločine protiv čovječanstva, uključujući pokolj 7500 Muslimana u Srebrenici. Zadnji Ivanovićevi istupi ne jamče da će suradnja Banja Luke i Haaga ipak teći glatko.</p>
<p>Kako prenosi BBC, predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović pokušao je umanjiti značenje činjenice da je tamošnja vlada odobrila zakon o suradnji s Haškim sudom. Šarović je najavio da na tom polju ne treba očekivati »ništa spektakularno«. U Parlamentu Republike Srpske pretežu nacionalističke i ultranacionalističke snage, te nije sigurno hoće li Mladen Ivanić uspjeti Haagu isporučiti Karadžića, kao što je Zoran Đinđić uspio Miloševića.</p>
<p>Karadžić još uživa i podršku mnogih običnih Srba u Republici Srpskoj, koji su mu spremni pomoći i skrivati ga. Svjestan je da se krug stisnuo, a navodno mu ponestaje i novca da plati svoje tjelohranitelje. Prema nekim izvješćima on se priprema nagoditi sa sudom u Haagu za blažu osudu, ako za uzvrat bude svjedočio protiv Miloševića. Karadžićeva supruga to je međutim demantirala.</p>
<p>I Mladić i Karadžić se nalaze pod jakom oružanom zaštitom svojih čuvara i tjelohranitelja, radi čega se vojna operacija njihovog hvatanja smatra prilično riskantnom. Postoji i opasnost da ne budu uhvaćeni živi. </p>
<p>Brojni znaci govore da se mreža polako zatvara oko Karadžića i drugih ključnih organizatora pogroma u BiH te Hrvatskoj. Prepustiti Republici Srpskoj da to sama riješi nije međutim realistično, zbog raširenih simpatija koje tamo još postoje za najpoznatije »etničke čistače«. Međunarodne snage u Bosni jedine su koje raspolažu potrebnim informacijama i trupama da obave taj posao. Do sada im je manjkalo samo volje, no čini se da se i na tom planu stanje počelo popravljati. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Alijansa traži ukidanje rotacije na čelu Vijeća ministara</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Nešto više od mjesec dana stara inicijativa da se Vijeće ministara Bosne i Hercegovine transformira u »klasičnu« vladu uobličena je u odgovarajući zakonski prijedlog o kome bi svoju riječ u petak trebali reći zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta BiH.</p>
<p> Osnovna ideja je bila da se ovo tijelo ojača te da se predsjedavajući Vijeća (premijer) ubuduće ne smjenjuje svakih osam mjeseci po načelu rotacije, nego da odradi kompletan dvogodišnji mandat. Jačanje Vijeća ministara bi se, prema zakonskom prijedlogu koji će se naći pred zastupnicima, provelo u vidu uvođenja dvaju ministarstava bez portfelja. Prema pisanju sarajevskog tiska, Alijansa za promjene, čijih deset članica stoji iza ove inicijative, u hodu bi mogla odustati od zahtjeva za uvođenjem dvaju novih ministarstava, ali je ukidanje načela rotacije predsjedavajućeg minimum na kojemu će do kraja inzistirati. Cijelu stvar dodatno je zakomplicirala odluka (tadašnjeg) predsjedavajućeg Vijeća ministara Božidara Matića da, nakon što je propao pokušaj usvajanja (stalnog) izbornog zakona, podnese ostavku na tu dužnost. Inicijativa je sada ipak dobila službenu formu, ali je teško predvidjeti kakva će biti njegova sudbina. </p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Menem bez slobode i tri milijuna dolara</p>
<p>Bivši argentinski predsjednik, dokaže li mu se krivica za nezakonitu prodaju oružja Hrvatskoj i Ekvadoru, mogao bi dobiti kaznu od pet do 12 godina zatvora </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Bivšem argentinskom predsjedniku Carlosu Menemu nije samo ograničena sloboda, nego i pristup sumnjivo stečenim milijunima. Sudac Jorge Urso u srijedu je, naime, odlučio podići optužnicu protiv bivšeg šefa države zbog njegove uloge u nezakonitoj prodaji oružja Hrvatskoj i Ekvadoru, odredio mu je »preventivni pritvor« te izdao nalog kojim se zamrzava oko tri milijuna dolara vrijedna imovina tog populističkog političara poznatog po životu na visokoj nozi.</p>
<p>Menem se, kako kaže njegov odvjetnik Oscar Roger, »jako naljutio« i postao »nasilan« kad je čuo odluku suca Ursa. Osobito su ga pogodila ograničenja koje je sudac postavio. Premda će i dalje ostati na ladanjskom posjedu Don Torcuata, gdje se od 7. lipnja nalazi u kućnom pritvoru, odsad će ga moći posjetiti samo dvije osobe istodobno i to u strogo određenim terminima. K tomu, s njim više neće moći živjeti više od četiri osobe, među kojima će sigurno biti bivša Miss Čilea Cecilia Bolocco kojom se taj 71-godišnjak oženio samo nekoliko tjedan prije no što je završio u pritvoru. </p>
<p>Poznat po bonvivanskom stilu i sklonosti prema brzim i skupim automobilima, peronist Menem još uživa popularnost među Argentincima. Njegov branitelj, koji je najavio žalbu na ta »stroga i nepravedna ograničenja« bivšem predsjedniku, naglasio je kako nikakva odluka suda neće umanjiti Menemovu popularnost u javnosti. </p>
<p>Oni, pak, koji su na strani tužiteljstva, poput odvjetnika Ricarda Monnera Sanza, koji je prije šest godina i otvorio temu nezakonite prodaje oružja Hrvatskoj i Ekvadoru, smatraju sučevu odluku primjerenom optužnici ispisanoj na oko 600 stranica. U njoj se bivši predsjednik tereti da je bio »vođa nezakonite udruge« koja je prodavala oružje Hrvatskoj i Ekvadoru dok su te dvije zemlje bile pod embargom Ujedinjenih naroda na uvoz oružja zbog ratova koji su tada u njima bjesnili. </p>
<p>Prema optužnici, Menem i četvorica njegovih ministara potpisali su između 1991. i 1995. četiri tajna dekreta kojima je odobrena prodaja oružja Panami, Boliviji i Venezueli. No, te su pošiljke oružja u završile u Hrvatskoj (1991.) te Ekvadoru (1995.) Menem opovrgava bilo kakvu umiješanost u zabranjenu trgovinu oružjem, ali tužiteljstvo tvrdi da ima mnogo dokaza koji optužuju bivšega predsjednika.</p>
<p>U posao oko tajne i unosne prodaje oružja umiješani su brojni političari iz vremena Menemove vladavine (1998.-1999.), pa je sudac odredio Urso je naredio pritvor i za bivšeg ministra obrane Antonia Ermana Gonzáleza te bivšeg zapovjednika vojske Martína Balzu, koji su, uz bivšeg šefa diplomacije Guida Di Telle, na popisu »ortaka« u tom skandalu. </p>
<p>Dokaže li mu se krivica, Menem bi mogao odsjediti u zatvoru između pet i 12 godina. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Slovenska afera s kupnjom američkih oklopnih vozila</p>
<p>LJUBLJANA, 5. srpnja</p>
<p> - Slovensko ministarstvo obrane dogovorilo je kupnju 30 američkih oklopnih terenskih vozila tipa »hummer« za potrebe motoriziranog bataljona.</p>
<p> Kupnja je dogovorena bez javnog natječaja potrebnog za vojne nabave i unatoč činjenici da slična vozila domaće proizvodnje proizvodi domaća željezara Ravne koja je za vojsku već izradila desetak prototipova oklopnog vozila »valuk«, koje vojska još nije proizvela, piše u broju od četvrtka ljubljansko »Delo«.</p>
<p> List je skorašnji potpis ugovora s Amerikancima ocijenio dokazom slaboga obrambenog planiranja. Ministarstvo je potvrdilo da namjerava kupiti američke transportere čija je cijena 200.000 dolara po komadu, ali da su još u fazi testiranja.</p>
<p> Zahtjev da se kupe baš američka vozila dao je načelnik generalštaba Ladislav Lipič, a ministarstvo obrane pojasnilo je da pravilnik o državnim narudžbama omogućuje odabir opreme i bez javnog natječaja kad je riječ o vojnoj opremi i kad u zemlji postoji samo jedan proizvođač. </p>
<p> Svojevrsnu aferu u vojsci »Delo« otkriva upravo kad je u Sloveniju dospio umirovljeni američki general Joseph G. Garret, autor studije čiji je cilj reformirati slovenske oružane snage kako bi se pripremile za ulazak države u NATO. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Svake godine u Češkoj 1000 stanovnika manje </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Prema podacima najnovijeg popisa stanovništva 1. ožujka ove godine Češka je imala 10,292.933 stanovnika (5,019.381 muškarca i 5,273,552 žene), što je za oko 10.000 manje nego 1991. godine. To znači da Češka svake godine ima za 1000 stanovnika manje, a uz to su u prosjeku sve stariji. Za posljednjih 20 godina smanjio se broj djece do 14 godina. Godine 1981 djeca do 14 godina činila su 23,4 posto cjelokupne populacije, 1991. bilo ih je 21 posto, a ove godine tek 16,5 posto. Smanjio se i broj radno aktivnog stanovništva za više od 700.000 - od 5,298.300 u 1991. godini na sadašnjih 4,633.300. Ove godine Česima se izjasnilo više od 90 posto ljudi, dok ih je prije deset godina bilo samo 81,2 posto. Razlog tome je što su se kao Česi deklarirali i oni, koji su se prije deset godina izjasnili kao Moravci (1991. bilo je više od 1,6 milijuna Moravaca, a ove godine samo 370.000), a smanjen je i broj Slovaka i Roma. Za posljednjih deset godina bitno se smanjio i broj vjernika - za oko 1,3 milijuna(!), a povećao broj ateista - za 1,9 milijuna. Ove se godine za vjernike deklariralo 2,7 milijuna ljudi, a pred deset godina bilo ih je više od četiri milijuna. Broj vjernika opao je kod svih tradicionalnih crkava i to u svim gradovima i mjestima. Istovremeno je porastao broj ateista od 4,112.900 na više od šest milijuna, pa tako sada čine više od 60 posto populacije. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Chiracova »strast letenja«</p>
<p>Chirac je, dok je bio pariški gradonačelnik, s kćerkom i jednim tjelohraniteljem putovao u New York zrakoplovom Concorde i platio put 119,339 franaka uključujući hotelski smještaj / Premijer Lionel Jospin, glavni protukandidat Chiracu na izborima iduće godine, zatražio je službenu istragu cijelog sustava »posebnih fondova«</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Francuski predsjednik Jacques Chirac našao se pod velikim pritiskom da odgovori na optužbe da je, dok je bio pariški gradonačelnik, javnom gotovinom plaćao luksuzne zrakoplovne letove svoje obitelji.</p>
<p> Afera je počela prošli tjedan kad je u medijima objavljeno da je Chirac potrošio 2,4 milijuna franaka (309.600 dolara) na sebe, svoju obitelj i pratnju, iz sredstava koja su mu dodijeljena za službene svrhe. Chirac se pozvao na predsjednički imunitet i odbija ispitivanje slučajeva iz doba kad je bio gradonačelnik Pariza. </p>
<p>»Afera bi mogla umanjiti mogućnosti da se Chirac ponovo kandidira za predsjednika«, rekao je Herve Morin. Na izborima, što će se održati u ožujku iduće godine, očekuje se da će se najljući dvoboj voditi između Chiraca i sadašnjeg francuskog premijera Lionela Jospina. Le Monde je u srijedu objavio da u Chiracovom timu raste »osjećaj nemoći« nakon izvješća javnog tužitelja Jean-Pierre Dintilhaca, a državni odvjetnik trebao bi idućega tjedna objaviti kako će se slučaj riješiti. </p>
<p>Dintilhac je preporučio da se Chiraca sasluša u statusu »pomoćnog svjedoka«, što je prijelazna kategorija za osobu koja nije potpuno sumnjiva, ali kod koje postoje »osnovane sumnje o sukrivnji«. Chirac će imati pravo na odvjetničku pomoć tijekom saslušanja.</p>
<p> Chiracove pristaše štite predsjednika i traže od Jospina da zaustavi »lov na vještice«. Chirac je odbio komentirati tužiteljev potez objavljen u utorak, za vrijeme Chiracovog službenog posjeta Rusiji. Njegovi pomoćnici kažu da je dio novca možda došao iz nedokumentiranih »posebnih fondova« koji su dostupni i predsjednicima i premijerima. </p>
<p> Tužitelji žele ispitati jesu li isplate, plaćene u gotovini, u suprotnosti s antikorupcijskim zakonima prema kojima se iznosi iznad 20.000 franaka plaćaju čekovima ili kreditnim karticama. Chirac je s kćerkom i jednim tjelohraniteljem putovao u New York zrakoplovom Concorde i platio put 119,339 franaka uključujući hotelski smještaj, objavio je tjednik L'Express, koji je i otkrio aferu prije tjedan dana. Premijer Jospin u srijedu je zatražio službenu istragu cijelog sustava »posebnih fondova«.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Razjareni komunisti istukli Žirinovskog zbog zakona o radu </p>
<p>Nekoliko tisuća ljudi protestiralo protiv zakonskog prijedloga za koji tvrde da rusku radničku klasu vraća u »robovlasnički sustav« kakav je bio do Oktobarske revolucije </p>
<p>MOSKVA, 5. srpnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zbog rasprave i najave da će ruski parlament usvojiti novi Zakon o radu u četvrtak su u središtu Moskve izbili neredi kakvih u glavnom gradu Rusije nije bilo od kako je umjesto Jeljcina za kremaljsko kormilo stao predsjednik Vladimir Putin. Već u ranu zoru oko nekoliko tisuća demonstranata, uglavnom sa zastavama komunističke stranke, okupilo se ispred zgrade parlamenta s namjerom da spriječi ulazak deputata na zasjedanje državne Dume. Na dnevnom redu bilo je usvajanje novog radnog kodeksa kojim bi se konačno trebao zamijeniti stari sovjetski zakon o radu usvojen još prije 30 godina.</p>
<p>Kako se bližio početak zasjedanja parlamenta razjarenu masu policija sve je teže obuzdavala, a došlo je i do tučnjave između demonstranata i policije. Sukob se proširio i po glavnoj ulici ispred zgrade parlamenta tako da je nastao višesatni prometni kaos. U verbalnom obračunu s demonstrantima »deblji kraj« je izvukao i potpredsjednik ruskog parlamenta Vladimir Žirinovski i njegovi tjelohranitelji koje je razjarena masa tukla torbama i drškama svojih barjaka pa je na kraju kontroverzni političar morao spas potražiti u sporednom ulazu u zgradu državne Dume. Prvi put demonstranti su nosili i transparente protiv predsjednika Putina s ispisanim porukama »Bandu Putina na sud«.</p>
<p>Međutim ništa manje nije bila burna ni rasprava u parlamentu gdje je predloženo čak sedam nacrta Zakona o radu. Vlada je odmah na početku rasprave povukla svoj prijedlog novog kodeksa o radu. Takav potez nakon vlade učinili su i Stranka desnih snaga i Demokratska stranka Jabuka. Komunisti i Agrarna stranka nisu htjeli povući svoje zakonske prijedloge ali oni više nemaju većinu u parlamentu pa su njihovi prijedlozi glatko skinuti s dnevnog reda. Na taj način praktički za raspravu i usvajanje ostao je samo »usaglašeni« projekt novog radnog kodeksa koji su izradili predstavnici provladine Konfederacije neovisnih sindikata. Po svemu sudeći taj će projekt biti usvojen u prvom čitanju ali su komunisti i lijevo orijentirane sindikalne udruge najavile dalju borbu protiv tog zakonskog prijedloga za koji tvrde da rusku radničku klasu vraća u »robovlasnički sustav« kakav je u Rusiji bio do Oktobarske revolucije 1917. godine.</p>
<p>Glavni je prigovor komunista i njima bliskih sindikalnih vođa da se predloženim zakonom u Rusiji vraća 56-satni radni tjedan. Autori tog zakonskog projekta tvrde da ostaje i dalje 40-satni tjedan a da se zakonom samo dopušta da poslodavac može tražiti od zaposlenih da tjedno rade dodatnih 16 odnosno dnevno četiri sata. Pritom prekovremeni rad godišnje zaposlenih u Rusiji ne smije biti viši od 120 sati. »Prijedlog Zakona praktički štiti zaposlene od sadašnje samovolje poslodavaca« izjavio je u četvrtak jedan od autora tog zakonskog projekta i predstavnik provladinog sindikata Oleg Kovaljov. </p>
<p>Drugi je razlog žestokom otporu ruskih lijevo orijentiranih političkih stranaka i sindikata što se predloženim novim radnim kodeksom dopušta poslodavcima da ne primaju zaposlene u stalni radni odnos već s njima sklapaju ugovor o radu na određeno vrijeme. Međutim, Oleg Kovaljov ima i tu argument za obranu predloženog novog radnog kodeksa. Poslodavci sada kako žele i hoće primaju na ugovorno radno vrijeme zaposlene a i izbacuju ih s posla kad žele i hoće.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="44">
<p>Društvo koje štedi na odgoju rasipa na sudove i policiju</p>
<p>Docentica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Lidija Abramović, na moju je konstataciju (Vjesnik, 14. lipnja) da psiholozi i njihovo angažiranje u odgojno-obrazovnom procesu nisu i ne mogu biti rješenje za nasilje u školama reagirala zgražanjem i prenemaganjem zbog činjenice da radim kao savjetnik u Uredu za obrazovanje i šport.</p>
<p>Dakle, »jao si ga nama« kako ja mislim i pišem, a ne i onako kako je i kako živimo zbog činjenice da je odgoj zakazao na svim razinama. Stoga ponavljam docentici koja je, odgovarajući mi, bila umorna nakon napornoga cjelodnevnoga četverodnevnog teškog posla u Varaždinu gdje je učenik ubio profesora pa sebe i pitam je: koji je rezultat Vašega napornog cjelodnevnog četverodnevnog posla?</p>
<p> I sad, da sam školovani psiholog, analizirao bih znanstveni zaključak »Jao si ga nama!« i smisao mjere što se odnosi na cjelodnevni četverodnevni teški posao. Budući da sam psiholog diletant, bez analize ću tvrditi da je najveće društveno zlo identificiranje ljudi sa strukom, uz profesionalno njegovanje iluzija da su struke nepogrešive u prosudbi ili u djelovanju.</p>
<p>Gerhard Hopp je u svojoj knjizi »Evolucija jezika i uma« konstatirao da jezik nije samo sredstvo izvanjskog sporazumijevanja nego i konstitutivni dio samog uma. Ne ulazeći u polemiku, a još manje s citatima mojih stajališta koje ste »secirali« upozoravam javnost i ponavljam da ste, citirajući me, preskočili s namjerom da diskvalificirate mene umjesto teme koju sam otvorio bez namjere da bio koga prozivam. Sami ste se javili i bit onoga što sam naveo niste osporili.</p>
<p> Zdravlje naroda, naime, ne ovisi o broju liječnika! Tjelesne sposobnosti djece, mladeži i građana ne ovise o broju nastavnika tjelovježbe, ili trenera, a mentalno zdravlje naših učenika ne ovisi o broju psihologa, niti će njihovo angažiranje reducirati nasilje! Odgoj je socijalni imperativ koji ne trpi razlike koje ispoljavaju u obrazovanju. Obrazovanje, za razliku od odgoja, ne trpi jednak tretman nejednakih. Društvo koje štedi na odgoju plaća sudove i policiju. Zaključno:</p>
<p>Dobar odgoj najbolja je zaštita od svih negativnih utjecaja i jedino odgoj (etika, moralni kodeks itd.) može korigirati »sebični gen«. Na tome sam, dakle, gradio stajalište, ne procjenjujući i ne podcjenjujući psihologiju. Međutim, žao mi je što mnogim diplomiranim stručnjacima diplome i doktorati ostaju jedini dokaz stručnosti, koju praksa ne prepoznaje. </p>
<p>Željko Mataja, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Napad na hrvatski antifašizam</p>
<p>Meni nepoznati prof. Cika Mikolčić iz Beča odaje zahvalnost Vici Vukovu za njegov članak u Vjesniku od 26. lipnja u kojemu autor (Vukov), govoreći o proslavi Dana antifašističke borbe (22. lipnja 1941.), tvrdi da ga se »sve o tome antifašističkom danu doima... kao nekakva talijanska commedia dell'arte« pa pita: »Kome je potreban taj prijetvorni i našem antifašizmu kompromitirajući 22. lipnja 1941.«?</p>
<p>Vukov se izražava kao da, osim nama poznate antifašističke borbe, koja je počela 22. lipnja 1941., postoji još nekakav hrvatski antifašizam koji nije »prijetvoran«.</p>
<p>Ja sam, a nisam pri tome usamljen, članak Vice Vukova doživio kao otvoren napad na hrvatski antifašistički otpor, jedinstven i jedini, jer drugoga nije bilo. Njega su organizirano počeli, bez obzira na što mi mislili danas o hrvatskim komunistima i njihovoj ulozi nakon 1945., baš hrvatski komunisti u Sisku 22. lipnja 1941. Njima se narednih mjeseci i godina pridružilo na stotine tisuća Hrvata, većinom radićevaca sa sela i radnika iz gotovo svih mjesta u Hrvatskoj, reagirajući tako na ustaški teror i počinjene ustaške zločine u logorima i zatvorima, reagirajući na njihovu izdaju hrvatske domovine predajom Dalmacije Talijanima i prepuštanjem Međimurja pod mađarsku vlast.</p>
<p>Ustali su i moji Međimurci jer je to bio jedini način da se nacionalno održe. I nitko drugi iz Hrvatske, osim kalničkih partizana, nije nas u tome podržao, čak ni Maček koji je šutio u svom Kupincu.</p>
<p>Vice Vukov to ne shvaća jer je tada bio dijete, a nije se ni potrudio da sazna punu istinu o tom najtragičnijem razdoblju u novijoj hrvatskoj povijesti prije Domovinskog rata. </p>
<p>Ing. VALENT VUGRINEC, Čakovec</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Što je s ostavkama na HTV-u? </p>
<p>Gospođa Mirjana Rakić trebala je otići u Španjolsku, pa da iz one perspektive shvati sav jad informativnih emisija, za koje odgovara, i da odande žurno ponudi ostavku. Neki su dali potpunije objašnjenje te ostavke... </p>
<p>Nepotpune su i informacije koje nam servira HTV, pa se skupljaju novi razlozi za ostavkom. Tako u Dnevniku od 4. srpnja HTV izvještava iz Vojnića da gradski čelnik gospodin Eremić, na zahtjev vijećnika HDZ-a, nije pročitao svoj životopis jer ga nije pripremio, na što su vijećnici HDZ-a napustili sjednicu.</p>
<p>To je frizirana informacija. BBC, kuća na koju bi se navodno trebala ugledati HTV pri transformaciji u javnu televiziju, javlja iz Vojnića ovo: </p>
<p>Gospodin Eremić čitao je na zahtjev svoju biografiju preskočivši razdoblje (protu)domovinskog rata. Kada na zahtjev vijećnika HDZ-a to nije htio upotpuniti, vijećnici HDZ-a su otišli. Dano je pojašnjenje da je to vrijeme gospodin Eremić proveo u vojsci »Republike Srpske Krajine«, ali da on u tome ne predstavlja neku posebnost budući da su svi vojni obveznici u »Republici Srpskoj Krajini« bili regrutirani u borbene jedinice. Ako je to tako glatka stvar, čudi da je on to razdoblje pred svojim kolegama želio preskočiti, a još je zanimljivije pitanje tko li to pokreće ljude na HTV da se ponašaju kao Eremići i javnosti serviraju poluistine... </p>
<p>Interes gospodina Eremića još mogu shvatiti, kakve i čije interese slijedi HTV, tek uz dužno objašnjenje. Jer gledatelj koji plaća pretplatu je kralj - dok ne odlučim pretplatu plaćati BBC-u, kako bih iz Londona doznao što mi se to 25 km od kuće događa u Hrvatskoj. </p>
<p>Prof. DUBRAVKO HEINRICH, Karlovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Okrivljeni za smrt male Doris osuđeni na bezuvjetne kazne zatvora</p>
<p>Četvrtooptužena direktorica hotela Ljubica Kumpar oslobođena je optužbe jer nije bila nadređena poslovođi bazena i nije imala nikakve odgovornosti i obveze pri radu bazena</p>
<p>DONJA STUBICA, 5. srpnja</p>
<p> - Predsjednica sudskog vijeća Jelena Habulin u četvrtak je objavila prvostupanjsku, nepravomoćnu presudu četvorici od pet optuženih za kazneno djelo protiv opće sigurnosti na štetu petogodišnjih Doris Orešković i Dražena Dolenca.
Sudsko je vijeće na deset mjeseci bezuvjetnog zatvora osudilo Ivana Papigu i Zvonka Škurinu, koji su ispuštali vodu iz bazena. Osuđeni su zato što su iz nehaja općeopasnom radnjom izazvali opasnost za život i tijelo ljudi, odnosno zato što nisu provjerili mogu li vodu ispustiti bez opasnosti za kupače, kada su otvorili ventile, napustili su bazene. Direktoru HTP-a »Matija Gubec« Ivici Malčiću izrečena je kazna od 14 mjeseci zatvora, a poslovođa otvorenih bazena Stjepan Drempetić osuđen je na 16 mjeseci. Oni kao odgovorne osobe nisu postupili prema propisima i tehničkim pravilima o zaštitnim mjerama.</p>
<p>Četvrtooptužena direktorica hotela Ljubica Kumpar oslobođena je optužbe jer je i sam direktor HTP-a tijekom postupka potvrdio da nije bila nadređena poslovođi bazena i da nije imala nikakve odgovornosti i obveze pri radu bazena. Svaki od optuženih za naknadu troškova mora platiti po 5.390,05 kuna te paušalni iznos određen prema njihovim mogućnostima plaćanja.</p>
<p> Prema riječima sutkinje Jelene Habulin, sud je vodio računa o pogibeljnosti djela, a na izrečene je kazne utjecalo i to što su svi optuženi pokazali iskreno kajanje za nesreću, a to su pokazali i svojim ponašanjem tijekom cijelog postupka. »No blažim kaznama ne bi se postigle mjere generalne i specijalne prevencije« - rekla je Jelena Habulin. Branitelj Ivice Malčića neizravno je najavio i mogućnost žalbe jer je direktor HTP-a naložio postavljanje rešetaka, te nije odgovoran za njihovo nepostavljanje. No, sud je smatrao da se bazeni nisu smjeli otvarati bez rešetaka.</p>
<p>Kako smo već pisali, 30. svibnja 1999. godine oko 18 sati na otvorenim bazenima HTP-a »Matija Gubec« u Stubičkim Toplicama, prilikom ispuštanja vode iz bazena u odvodnu cijev vodenim vrtlogom uvučena petogodišnja Doris Orešković. Tijelo nesretne djevojčice u noćnim je satima pronađeno zaglavljeno u ispusnom ventilu. </p>
<p>U isto je vrijeme u drugom bazenu vodeni vrtlog povukao tada petogodišnjeg Dražena Dolenca, no zahvaljujući brzoj pomoći posjetitelja bazena, Vine Krišta, dijete je izvučeno iz vode, dano mu je umjetno disanje i brzom medicinskom intervencijom spašen mu je život iako se nekoliko dana nalazio u komi. Njegova je ozljeda ocijenjena kao teška tjelesna i po život opasna.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nakon osam dana završeno ispitivanje Sliškovih prijatelja </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - U četvrtak je u Remetincu, nakon osam dana, završilo ispitivanje Jurja Dodića, svjedoka u procesu »zločinačkoj organizaciji«. Verbalni dvoboj između svjedoka i prvooptuženog Nikice Jelavića, koji se odvijao već treći dan, bio je nešto mirniji, a Dodić ovaj put nije zaradio novčanu kaznu niti je izvođen na »hlađenje«, iako nije manjkalo teških riječi.</p>
<p>Jelavić je mnoga pitanja postavio o Zdravku Šiškiću, bratu pokojnoga Mladena Šiškića, kojeg je ubio pokojni Ivan Krpelnik (a kojeg je pak ubio Zdravko, zbog čega se trenutno nalazi na izdržavanju zatvorske kazne). Optuženi je pitao Dodića kada se zadnji put vidio sa Šiškićem te o čemu su pričali. Odgovor je bio: »Jučer, a neću tebi reći o čemu smo razgovarali«. Jelavić je pitao i o navodnom Šiškićevu pokušaju da preko državnog odvjetnika Radovana Ortynskog ishodi amnestiju od predsjednika Mesića, a Dodić je odgovorio: »Pitajte Jasnu Babić i Pukanića, oni imaju sva saznanja«.</p>
<p>Svjedok Dodić uspio je poručiti Jelaviću da je jučer sreo njegova prijatelja Ivicu Omrčana, kojeg je optuženi spominjao na suđenju. Omrčan je navodno rekao Dodiću, misleći na Jelavića: »Što on mene ima spominjati, jebat ću mu majku, nazvat ću njegove advokate«.</p>
<p>Na pitanje je li svjedok gledao filmove o mafiji reagirala je tužiteljica Dunja Pavličević Patak rekavši sucu Šćekiću: »Prekinite ovu predstavu koju izvodi Jelavić«.</p>
<p>Dodić je promijenio svoj iskaz dan na ranijim svjedočenjima u vezi s večerom na kojoj su, kako je tada rekao, bili Jelavić, Marko Nikolić i famozni plaćeni ubojica Boro Konj. Sada je rekao da se vjerojatno zabunio te da Konj nije bio na toj večeri, već Željko Golub.</p>
<p>O Marku Nikoliću, kojeg se sumnjiči da je vodio akciju ubojstva Vjeke Sliška, svjedok je čuo od poznanika Ante »Bosanca«. Nikolić je jednom prilikom rekao Anti: »S neprijateljem trebaš jesti i piti, a nakon toga mu pucati u glavu«.</p>
<p>Na pitanje kojim se automobilom dovezao na suđenje, Dodić je odgovorio »džipom, eno ga vani, možeš ga vidjeti na parkiralištu«. Inače spomenuti džip bio je u vlasništvu pokojnoga Sliška, i od njega se prilikom atentata iz studenoga 1999. godine odbila raketa ispaljena iz ručnog bacača, koja je ubila prolaznika Zorana Dominija.</p>
<p>Nakon što je s ispitivanjem završio Jelavić, set pitanja postavio je i drugooptuženi Zoran Petrović, koji je uspio naljutiti bivšeg prijatelja Dodića, koji mu je u jednom trenutku viknuo: »Ti si lažov pravi, kako možeš u oči lagati«, na što je sudac upozorio optuženoga da svjedoka može tužiti za klevetu.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u ponedjeljak.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Za 23 g marihuane i kartončić LSD-a tri mjeseca zatvora</p>
<p>OSIJEK, 5. srpnja</p>
<p> - Presudom Općinskoga suda u Osijeku, Dražen Hranić (33) iz Čepina proglašen je krivim za kazneno djelo zlouporabe opojnih droga te mu je određena bezuvjetna kazna zatvora od tri mjeseca.</p>
<p>Naime, policija je nedavnom pretragom stana u Osijeku u kojem on trenutno boravi pronašla 23 grama marihuane, ali i kartončić dimenzija 5x5 milimetara sa LSD-om.</p>
<p>Iznoseći svoju obranu optuženi je Hranić naglasio da se osjeća krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret istaknuvši kako je ovisnik o narkoticima te da ih koristi isključivo za svoje potrebe. Dodao je da je pronađenu drogu kupio u jednom od ugostiteljskih objekata u osječkom Donjem gradu od njemu nepoznate osobe, za koju zna jedino da je s područja Baranje.</p>
<p>Doznajemo da se, osim ovoga kaznenog postupka, protiv Hranića vodi još jedan također zbog zlouporabe opojnih droga. Osim toga nedavno je na Županijskom sudu u Osijeku nepravomoćno osuđen na kaznu zatvora od godine i dva mjeseca. U ovom se slučaju radilo o posjedovanju devet tableta ecstazyja, devet tripova LSD-a i čak 100 grama marihuane.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Zaplijenjeno 10 kg marihuane i 300.000 krivotvorenih dinara</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Zagrebačka je policija u srijedu uhitila Antu P. (30) i Jasenku V. (31), zbog posjedovanja deset kilograma marihuane i oko 300.000 krivotvorenih jugoslavenskih dinara, priopćila je u četvrtak zagrebačka policija.</p>
<p>Saznavši, naime, da se bavi krijumčarenjem i preprodajom marihuane policija je u srijedu pretražila Antin stan, u kojem živi sa svojom djevojkom Jasenkom V., te pronašla osam plastičnih vrećica s ukupno deset kilogramom marihuane. </p>
<p>Pretragom su također pronađene 2.993 krivotvorene novčanice po 100 jugoslavenskih dinara.</p>
<p>Kriminalističkom je obradom utvrđeno da su se Ante P. i Jasenka V., radi krijumčarenja i preprodaje marihuane, udružili s nekoliko osoba iz BiH. Krijumčarenje je u BiH dogovarao Ante P., drogu je potom preuzimao u Metkoviću te organizirao prijevoz do Zagreba, gdje ju je u svom stanu prepakiravao te preprodavao »sitnijim« dilerima i krajnjim konzumentima na zagrebačkom narko-tržištu.</p>
<p>Policija navodi i da je Ante P. u listopadu 1999. deportiran iz Njemačke, gdje je zbog preprodaje kokaina četiri godine proveo u zatvoru.</p>
<p>Po završetku kriminalističke obrane Ante P. i Jasenka V. prepraćni su istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda, a policija nastavlja istragu kako bi otkrila ostale osobe uključene u krijumčarenje marihuane. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nobilo i Mlinarić tvrde da je Ortynski ucjenjivao Kutlu</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - U petak se na Općinskom sudu nastavlja suđenje Miroslavu Kutli i jedanaestorici suoptuženih u slučaju »Tisak«, i to nakon nekoliko odgoda zbog bolesti Miroslava Kutle. Ljerka Ercegović, bivša direktorica Uprave Hrvatske poštanske banke, koja je u međuvremenu također puštena iz pritvora, trebala bi završiti svoje svjedočenje. </p>
<p>Ljerka Ercegovoić je inače pretposljednja svjedokinja optužbe, a obrana će, kako je najavio Nobilo, svoje dokazne prijedloge dati nakon posljednjeg svjedoka optužbe.</p>
<p>Ovih su pak dana Kutlin branitelji, odvjetnici Anto Nobilo i Rajko Mlinarić, uputili Saboru, predsjedniku Vrhovnog suda i predsjedniku Vlade, zahtjev za osnivanje istražnog povjerenstva protiv državnog odjetnika Radovana Ortybnskog, </p>
<p>Osim već poznatih navoda kako je Ortynski protuzakonito osobno, a i preko posrednika, svog prijatelja odvjetnika Mirka Batarela sam posjećivao Kutlu u zatvoru, ucjenjujući ga, kako tvrde Nobilo i Mlinarić, odavanjem visokih dužnosnika iz bivše vlasti, u dopisu iz ureda »Nobilo« navode se i javnosti manje poznate tvrdnje.</p>
<p>Nobilo tvrdi da je postupak protiv Kutle namješten. Kao dokaz priložio je, među ostalim dokumentima, kaznenu prijavu i optužnicu podignutu protiv sadašnje sutkinje u postupku protiv Kutle, Ksenije Gržin. Kaznenu prijavu je podnijela »Ingra«, u kojoj je K. Gržin nekad radila kao pravna savjetnica, a optužnicu je potpisao zamjenik državnog odvjetnika, tužitelj Hrvoje Pezelj, koji je i tužitelj sada u postupku protiv Kutle.</p>
<p>Inače, optužnica protiv K.Gržin i njenog supruga Miodraga Dimitrijevića stoji, kako tvrde odvjetnici Nobilo i Mlinarić, zakopana negdje u ladicama, a postupak nije niti pokrenut, niti je odbijen. Radilo se, naime, kako se vidi iz optužnice koju je 1998. potpisao Pezelj, o pronevjeri u ovoj građevinskoj tvrtki.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Roditelji male Doris još nisu zatražili odštetu</p>
<p>DONJA STUBICA, 5. srpnja</p>
<p> - »Ovakva sudska odluka pokazuje da treba vjerovati u sudske odluke i u sud i da treba vjerovati u pravdu. Iako obitelji Orešković nijedna sudska odluka ne može nadoknaditi njihovo petogodišnje dijete, ovakva je odluka ispravna jer je sud ispravno procijenio činjenice. Takvom je odlukom pokazao da svaka odluka treba izazvati zakonske efekte te ispuniti ciljeve generalne i specijalne prevencije, odnosno da uz utjecaj na optuženike mora utjecati i na šire društvo, kako bi se spriječilo eventualno ponavljanje takvih nesreća« - rekao je zastupnik obitelji Orešković odvjetnik Rajko Mlinarić. Prema njegovim riječima obitelj Orešković, čiji je zastupnik, nije podnosila tužbu radi naknade štete, što je njihovo pravo, no do sada nisu željeli izlaziti pred sud jer su željeli da najprije bude riješeno pitanje odgovornosti u kaznenom dijelu, iako ta dva postupka nisu uvjetovana upravo takvim redoslijedom.</p>
<p>D. Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Velikom brzinom naletio i usmrtio biciklista</p>
<p>ZAGREB/VARAŽDIN, 5. srpnja</p>
<p> - Na području PU varaždinske u srijedu su se dogodile dvije teške prometne nesreće u kojima je jedna osoba poginula, a dvije su ozlijeđene. U selu Hraščici oko 21,50 sati Z. C. (26), koji je vozio iako mu je vozačka dozvola bila oduzeta, zbog neprilagođene je brzine udario biciklista Miju Dugana (62). Automobil je biciklista odbacio prvo na vjetrobransko staklo, a zatim na kolnik, tako da je od zadobivenih ozljeda preminuo na mjestu nesreće.</p>
<p>Također zbog neprilagođene brzine vozačica je V. Š. (38) u selu Paki, na državnoj cesti D-3, izgubila nadzor nad automobilom i sletjela s ceste udarivši pritom u električni stup. Teže je ozljede zadobio putnik u vozilu D. P. (63), a lakše je ozlijeđena putnica A. P. (61), priopćila je također PU varaždinska. (M. Z., Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Vlasnik bistroa pucao na gosta</p>
<p>SPLIT, 5. srpnja</p>
<p> - Razderotinu s nagnječenjam lijeve sljepoočnice i potras mozga zadobio je u srijedu oko 14,40 sati pred bistroom »Francesko« u Hrvacama Božo M. (64) iz Suhača nakon što je na njega, sumnja se, hitac iz puške M-48 ispalio vlasnik lokala Mate M. (34) iz Karakašice. Prema šturom policijskom priopćenju, vlasnik bistroa na svoga je gosta pucao nakon svađe, a pušku, koju ilegalno posjeduje, uzeo je iz svoga automobila. Boži M. pomoć je pružena u splitskoj bolnici, a Mate M. je pušku predao policiji, nakon čega je nad njim provedena kriminalistička obrada.</p>
<p>Uz kaznene prijave za pokušaj ubojstva i dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, vlasnik »Franceska« priveden je istražnom sucu Županijskog suda. I. D.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U suprugu pucao iz ručno izrađenog oružja</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - U Blaževdolu na području Svetog Ivana Zeline u obiteljskoj kući u Prigorskoj ulici, Ivan Č. (52) u srijedu je oko 21.30 sati ispalio dva hica iz ručno izrađenog oružja i tako ugrozio život supruzi.</p>
<p>Nakon što je ispalio dva hica u smjeru supruge Slavice Č. (51), Ivan je pištolj sakrio u staji, ali je ručica pištolja ostala u kući i Slavica ju je predala policiji. Pola sata poslije ponoći Ivan je priveden radi kriminalističke obrade. V. M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Gubitak hrvatskih poduzetnika smanjen deset puta</p>
<p>Neto gubitak svih poduzetnika smanjen je sa 8,24 milijarde kuna u 1999. na 839 milijuna kuna u prošloj godini / Ina i dalje prva na rang listi 400 najvećih po ostvarenom prihodu / Naglo se povećao broj tvrtki koje ne žele dati pristanak na objavu rezultat poslovanja/ Među njima su Jadranski naftovod, Gavrilović, Atlas, PBZ American Express </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Prošla je 2000. godina za hrvatsko gospodarstvo po financijskim rezultatima evidentiranim u Zavodu za platni promet bila uspješnija od prethodne. Naime, neto gubitak svih poduzetnika koji je u 1999. iznosio 8,245 milijardi kuna u prošloj godini smanjen je deset puta, na samo 839 milijuna kuna. Ovi podaci izneseni su među ostalim na predstavljanju rang liste 400 po ukupnom prihodu najvećih hrvatskih tvrtki održanom u četvrtak u Hrvatskoj gospodarskoj komori. </p>
<p>Ovu korporacijsku ljestvicu uspješnosti za 2000. godinu sedmu godinu zaredom pripremio je Privredni vjesnik u suradnji sa ZAP-om, a tom prilikom predstavljen je i najnoviji Investicijski test hrvatskog gospodarstva iz kojeg proizlazi, kako je upozorio glavni urednik Privrednog vjesnika Franjo Žilić, da nakon višegodišnje stagnacije privrednici u 2001. godini predviđaju znatan porast investicija, koje bi po prvi put u šest godina trebale nadmašiti razinu amortizacije.</p>
<p>Na samoj rang listi 400 najvećih Ina je s ukupnim prihodom od 14,49 milijardi kuna zadržala neprijeporno prvo mjesto. Hrvatske telekomunikacije i HEP s prihodom od oko 6,76 milijardi kuna zamijenili su drugo i treće mjesto, a na četvrtoj i petoj poziciji ostale su Pliva (4,22 milijarde kuna) i Hrvatske željeznice (2,57 milijardi kuna).</p>
<p>U odnosu na poredak u 1999. godini, među prvih deset u 2000. imaju samo tri nova imena - Brodogradilište Uljanik popelo se sa 17. na sedmo mjesto, Vindija sa 11. na deveto mjesto, dok je na šestom mjestu tvrtka Ronhill koje nije bilo na listi iz 1999. Neka od najvećih i poslovno najuspješnijih društava poput Agrokora, Končara i Viktora Lenca nisu na listi 400 najvećih jer su to složena poduzeća za koja ZAP ne daje ukupne podatke. Tako je primjerice ukupni prihod grupe Agrokor lani bio 3,55 milijardi kuna, te bi da je na temelju konsolidirane bilance to društvo uvršteno na listu zauzimalo bi peto mjesto. </p>
<p> Inače, kad je riječ o rang listi prema kriteriju dobiti nakon oporezivanja na prvom je mjestu Pliva (1,06 milijardi kuna), a slijede HT (919,8 milijuna kuna), Dom fond (632,89 milijuna kuna), Tankerska plovidba (369,64 milijuna kuna) i Tvornica duhana Rovinj (338 milijuna). </p>
<p>Najveći hrvatski izvoznici u prošloj godini su bili INA i Pliva, uvoznici INA i HEP, a najveći, stopostotni udio izvoza u prihodima ima tvrtka Agip Croatia b.v. </p>
<p> Neka od novih imena na rang listi najvećih poduzetnika odmah su zauzela i vrlo visoka mjesta, poput Ronhila, te Dom fonda (41 mjesto). No, može se postaviti pitanje opravdanosti uvrštavanja na listu Dom fonda, Kapitalnog fonda i drugih fondova.</p>
<p>Nakon pada 1998. i 1999. mali su poduzetnici (oni s manje od 50 zaposlenih) značajno su povećali svoj udio na popisu 400 najvećih. Razlozi povratka malih društava jesu činjenica da je država uglavnom prestala sanirati gubitaše, (čitaj velike sustave), a s druge strani mali brže reagiraju na promjene poslovne klime pa u godinama usporavanja ispadaju s popisa, a u godinama optimizma vraćaju vodeće pozicije.</p>
<p> Nadalje, privatno vlasništvo s udjelom od 64,5 posto definitivno je zavladalo »klubom 400«. Istodobno, država je praktički ostala bez dobiti jer je privatiziran velik dio profitabilnih tvrtki, a dobit se iz državnog preselila u kategoriju mješovitog ili privatnog vlasništva.</p>
<p>Na listi najuspješnijih u prošloj godini primijećen je još jedan novi fenomen. Naime, iz godine u godinu smanjivao se broj tvrtki koje nisu dale pristanak za objavljivanje podataka o rezultatima svojeg poslovanja, da bi za prošlu godinu taj broj iznenada porastao. Tako je u 1999. godini od 400 tvrtki samo 25 odlučilo zatajiti podatke, da bi se broj oni koji ne žele ovakvo eksponiranje sada povećao na čak 43 tvrtke, od kojih je jedna zabranila čak i da joj se objavi ime. U toj su skupini »zatajivača« uglavnom svake godine isti menedžmenti, ali ima i dosta novih brzorastućih tvrtki koje, zaključuju analitičari, očito ne žele svraćati pozornost na svoje poslovne rezultate, ali i nekih u kojima je pokrenut stečaj. Podatke za prošlu godinu zatajili su među ostalima P.Z. Auto Velika Gorica Brodosplit, Crosco naftni servisi, Inagip, Autocommerce Samobor, Gavrilović, Danica mesna industrija, Jadranski naftovod, Tvin, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, PBZ American Express, Plodine-Rijeka, Folijaplast Zadar, Kutjevački podrum, dubrovački Atlas, Panonska pivovara, Zračna luka Zagreb, Ugo oprema...</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bitka za banke u Istočnoj Europi pri kraju </p>
<p>U jednoj od grupa zapadnoeuropskih banaka koje ulažu u tranzicijske zemlje su one koje više nemaju velikih mogućnosti širiti se na matičnom tržištu. Jedna od njih je i francuski Société Generale, a na tranzicijska tržišta sve više ulaze i nizozemske banke</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Prošlotjedna odluka vlade u Pragu da 60 posto dionica jedne od najvećih čeških banaka - Komerčni banke, proda francuskom Société Generaleu za milijardu dolara, u potpunosti je izbacila iz igre talijanski UniCredito.</p>
<p> Ta je talijanska banka gotovo do posljednjeg trenutka važila kao siguran strateški partner u privatizaciji Komerčni banke, pa ne čudi što je njezino izguravanje iz podjele plijena na češkom bankarskom tržištu mnoge analitičare nagnalo da UniCreditu proreknu još intenzivnije okretanje tržištima jugoistočne Europe. Do sada je, naime, kolač UniCredita u tranzicijskim zemljama spao na samo nekoliko komadića: po podacima objavljenim u Financial Timesu, UniCredito u Bugarskoj posjeduje Bulbank, u Poljskoj PEKAO, a u Slovačkoj Polno banku. Pored toga, u većinskom vlasništvu UniCredita je i Splitska banka. Nedavni pokušaj UniCredita da preuzme Zagrebačku banku da sada je bio neuspješan, a osim u Hrvatskoj i Češkoj Talijani su zube nedavno polomili i prilikom preuzimanja slovenske SKB banke.</p>
<p>U vlasničkoj strukturi banaka u tranzicijskim zemljama dominira strani kapital. Strance na Istok privlači mogućnost dobre zarade koju, između ostaloga, uvjetuje slaba konkurencija u usporedbi s onom na Zapadu i još uvijek slabo korišteni potencijali za štednju. </p>
<p>Jedno istraživanje Moody'sa, primjerice, pokazalo je da je ukupna vrijednost aktive 100 najvećih banaka u Istočnoj Europi na kraju 1999. godine iznosila tek nešto iznad 200 milijardi USD, što je upola manje od vrijednosti aktive pojedinih većih banaka na Zapadu. I podaci o štednji i zajmovima u tim zemljama ukazuju da je ulaganje u njihov bankovni sustav dobar poslovni potez: jedina bivša socijalistička zemlja u kojoj je 1999. godine vrijednost depozita i plasmana prelazila vrijednost od 50 posto GDP-a bila je Češka, dok je u zapadnim zemljama brojka i po nekoliko puta veća od GDP-a.</p>
<p>S druge strane, nekadašnje su socijalističke zemlje u privatizaciji banaka vidjele višestruku korist. </p>
<p>Osim izdašnoga punjenja proračuna, njihove su vlade u prodaji banaka vidjele i jamac većeg dolaska stranoga kapitala u njihova gospodarstva, kao i mogućnost uključenja u globalizacijske procese, dolazak suvremenog bankovnog know-howa, prekid s praksom socijalističkoga bankarstva i sl.</p>
<p>Pojedini stručnjaci upozoravaju da banke u nekim zapadnim zemljama bivša istočna tržišta doživljavaju jednostavno kao proširenje vlastitih konkurencijom opterećenih tržišta, što dovode u vezu s povijesnim faktorima. Tako u Finanical Timesu kažu da je ovo shvaćanje osobito rašireno među austrijskim bankama, koje posebno zanima širenje na zemlje koje su bile u sastavu Habsurškoga carstva. Tako danas austrijski i njemački kapital dominira u bankarstvu Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske. </p>
<p>Osim banaka koje su se na ta tržišta proširila razvijajući vlastitu mrežu, nazočnost austrijskih i njemačkih banaka uglavnom je rezultat sudjelovanja u privatizaciji. Bečki Erste u Češkoj posjeduje 52 posto Česke Sporitelne, dok u Slovačkoj ima većinski udio u Slovenskoj Sporitelnoj. </p>
<p>U Slovačkoj Raiffesien posjeduje Tatra banku, a u Rumunjskoj od nedavna Bancu Agricola. U vlasništvu Bank Austrije/ Hypovereinsbanka nalaze se poljske PBK i BPH banke. Commerzbank u Poljskoj ima BRE banku, a berlinski Bankgesellschaft u Češkoj posjeduje Zivnostensku banku. Jedna od najvećih mađarskih banaka, MKB, u rukama je Bayerische Landesbanka i BAWAG-a. </p>
<p>S druge strane, u bankovnom sektoru baltičkih zemalja dominiraju financijske institucije iz skandinavskih zemalja. Švedski SEB, primjerice, nadzire više od polovice bankarskog tržišta Litve, Latvije i Estonije. Grčke su banke prostor za svoje širenje uglavnom pronašle u Bugarskoj i Makedoniji. </p>
<p>U treću grupu zapadnoeuropskih banaka, koje ulažu u tranzicijske zemlje, Financial Times ubraja one banke koje više nemaju velikih mogućnosti širiti se na matičnom tržištu. Jedna od njih je i francuski Société Generale koji je, osim u Češkoj, već pustio korijenje u Bugarskoj (Expressbank), Rumunjskoj (Banca Romana) i Sloveniji (SKB), ali i talijanski UniCredito. No, na tržište tranzicijskih zemalja sve više ulaze i nizozemske banke (ABN Amro, KBC, ING) koje su prisutne u Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Proračunski deficit četiri milijarde kuna </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Ukupni proračunski manjak u prvih pet mjeseci 2001. godine iznosi 4,04 milijarde kuna, objavilo je Ministarstvo financija. Državni je proračun u prvih pet mjeseci prikupio ukupno 16,7 milijardi kuna prihoda ili 5,3 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, dok su istodobno ukupni proračunski rashodi dostigli iznos od 20,7 milijardi kuna, što je za 12,2 posto više nego u prvih pet mjeseci lani. </p>
<p> Međugodišnje smanjenje proračunskih prihoda proizlazi iz činjenice da su kapitalni prihodi u prvih pet mjeseci 94,4 posto manji od prošlogodišnjih, s obzirom da su u prvih pet mjeseci 2000. ostvareni značajni prihodi odprivatizacije Privredne banke Zagrebu. </p>
<p> Porast rashoda potaknut je prvenstveno rastom subvencija i tekućih transfera za 50,8 posto. Tako je u prvih pet mjeseci kroz subvencije i transfere otišlo 8,5 milijardi kuna, od čega na transfere mirovinskom i zdravstvenom fondu više od 6,2 milijarde kuna. </p>
<p> Proračunski prihodi u svibnju iznosili su gotovo 4,2 milijarde kuna, što je za 20,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Istodobno u svibnju je državni proračun imao ukupno 4,6 milijardi kuna rashoda, što za 19,7 posto premašuje rashode iz istog mjeseca lani. Najvećim dijelom taj je porast iniciran povećanim transferima izvanproračunskim fondovima. </p>
<p> Svibanjski deficit proračuna (od 435,6 milijuna kuna) te otplate domaćeg i inozemnog duga financirani su s 752,7 milijuna kuna domaćih primitaka (trezorski zapisi) i 141,5 milijuna kuna stranih primitaka (obveznice). (H)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Francuski gospodarski rast ispod 2,5 posto</p>
<p>Francuski ministar financija Laurent Fabius snizio je procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu čak dva puta u samo jednom tjednu, naglasivši tako <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kojom međunarodno usporavanje počinje utjecati i na najotpornije gospodarstvo eurozone. Naime, Fabius je rekao da će rast »možda pasti ispod 2,5 posto«, iako je izjavio da će stopa za ovu godinu biti nešto manja od 2,7 posto. Jospinova je vlada do sada tvrdila da će Francuska zahvaljujući jakoj potražnji mnogo lakše odoljeti svjetskom usporavanju nego ostale članice EU. Međutim, prije dvadesetak dana Fabius je u parlamentu izjavio da će rast biti bliži 2,7 posto nego službeno ciljanoj stopi od 2,9 posto. P. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Linić traži smanjenje porodnih naknada </p>
<p>Još nema suglasnosti o tome gdje postići proračunske uštede / Potpredsjednik Vlade uvjeren da se može ostvariti 6,5 milijardi kuna od privatizacije </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Neće biti restrikcija na mirovinama i dječjim doplacima, ali moramo uštedjeti na nekim drugim stavkama, rekao je za Vjesnik potpredsjednik Vlade Slavko Linić. </p>
<p>Te se uštede, smatra Linić, mogu tražiti u porodnim naknadama te u »nekontroliranim izdacima po nekim drugim socijalnim pravima«. Imamo, kazao je, za iste osobe socijalne izdatke po nekoliko osnova pa se događa da su socijalni primici veći nego plaće zaposlenih. Potpredsjednik Vlade objašnjava da se neće dirati u mogućnost stjecanja tih prava, nego će se smanjiti broj korisnika socijalnih primitaka po različitim osnovama. Sada, ističe, treba dovesti socijalnu politiku u sklad sa stvarnim prihodima i imovinom, što je velik posao. No, Linić priznaje da se u tome ove godine neće postići znatni efekti što, po njegovim riječima, znači da je nužno rezati izdatke za održavanje imovine, zatim za određene investicijske zahvate ili za redovne djelatnosti ministarstava. </p>
<p>Dakle, još je teško razaznati gdje će Vlada ostvariti proračunske uštede od gotovo dvije milijarde kuna. Vremena je malo, a izjave Vladinih dužnosnika su različite pa neki među njima još kao rješenje spominju uštede na mirovinama i dječjim doplacima. Proračunski deficit za 2001., prema onome što je usuglašeno s Međunarodnim monetarnim fondom, ne smije biti veći od 5,3 posto bruto društvenog proizvoda, pa se može očekivati da će se, uz konzultacije s predstavnicima Fonda, vrlo skoro znati koji će se potezi povući do kraja godine. </p>
<p>Što se tiče prihoda od privatizacije, Linić je uvjeren da se do kraja godine može ostvariti ukupno 6,5 milijardi kuna, dok u Ministarstvu financija računaju na najviše pet milijardi. </p>
<p>»Uz Dubrovačku i Croatia banku te Coatia osiguranje, do kraja godine možemo započeti s prodajom pojedinih dijelova Ine. Tu su još dionice nekih velikih tvrtki i banaka. Postoji petnaestak takvih mogućnosti gdje su pojedinačni prihodi ispod 50 milijuna eura, ali ako sve to ostvarimo, imat ćemo planirane privatizacijske prihode«, kazao je Linić. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Branko Eremić: »Morao sam se odazvati na mobilizaciju tzv. krajine«</p>
<p>Za vrijeme rata bio sam u Vojniću i u svom rodnom mjestu Radonji, gdje sam radio u pogonu 'Jugoturbine'. Nakon 'Oluje' sam sa svojim sumještanima otišao u Srbiju, gdje sam živio do ožujka 1997. godine, kaže Eremić</p>
<p>VOJNIĆ, 5. srpnja</p>
<p> - Dok je novi načelnik općine Vojnić, Branko Eremić, nakon izbora na utemeljiteljskoj sjednici Općinskog vijeća u srijedu čekao pod policijskom paskom da izađe iz općinske zgrade, odnosno da se prosvjednici Hrvati iz BiH raziđu, stari načelnik Mirjam Slavica nije bio voljan za razgovor. Eremić je, međutim, odgovorio na optužbe prosvjednika da je bio sudionikom pobune protiv Hrvatske i pripadnikom postrojbi tzv. krajine za okupacije Vojnića. »Bio sam u Vojniću i u svom rodnom mjestu Radonji, gdje sam radio u pogonu 'Jugoturbine'. Nakon 'Oluje' sam sa svojim sumještanima otišao u Srbiju, gdje sam živio do ožujka 1997. godine. Tada sam se vratio bez ikakva opterećenja«, rekao je Eremić.</p>
<p>Na pitanje o tome je li bio u postrojbama tzv. krajine, što tvrde prosvjednici, Eremić ističe: »Morao sam se odazvati na mobilizaciju, a u Vojnić sam došao u ožujku 1997. kao prvi mlađi čovjek povratnik. Tada sam počeo raditi s nekim kolegama na osnivanju općinskog odbora SDP-a«. U povodu pitanja o tome kako će biti načelnikom u okolnostima narušenih međunacionalnih odnosa, Eremić tvrdi da je dio Hrvata u Vojniću izmanipuliran. »Ovo stanje ne koristi nikome i nastojat ću vratiti normalniji život u ove krajeve.« Eremić također ističe da ima podršku karlovačkog SDP-a te da je od oko 2.600 glasača na sedam izbornih mjesta u Vojniću SDP dobio više od 800. Nije želio komentirati optužbe da u okrilju SDP-a provodi srpski ekstremizam i nacionalizam.</p>
<p>Na novinarsko pitanje o tome je li točna tvrdnja prosvjednika da je nakon izbora u Vojniću bučno proslavljao sa Srbima izbornu pobjedu, da se pjevalo, pa i gazilo po hrvatskoj zastavi, Eremić kaže: »Svaka stranka poslije dobrih izbornih rezultata ima pravo na proslavu, pa i SDP u Vojniću. Proslava je bila skromna, a hrvatska zastava u mojim rukama nije ni bila«. </p>
<p>T. Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Milan Đukić: »Vlast se ne brine o područjima posebne skrbi«</p>
<p>Građani vide da predsjednik države obilazi određenu županiju, a ne obiđe onaj dio županije u kojem u većini žive Srbi. Isto tako, premijer bi trebao obilaziti sva ratom stradala područja, a ne samo, recimo, Vukovar, Knin... Oni trebaju biti u svakom kutku kako bi se suočili s istinom u kojoj se nalazi Hrvatska, kaže Đukić</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Hrvatska se vlast diskriminatorski odnosi prema Srbima, smatra Milan Đukić, predsjednik Srpske narodne stranke, saborski zastupnik i načelnik općine Donji Lapac. Čime Đukić potkrepljuje svoje navode?</p>
<p>- To što sam rekao odnosi se na područja posebne državne skrbi, na kojima većinom žive građani srpske narodnosti, na koje se odnosi šest zakona koji su doživjeli izmjene i dopune. Rekao sam da nije uspjela implementacija i pri tom ostajem. Ali, to što sam rekao ne odnosi se samo na Srbe, nego i na Hrvate iz BiH koji tamo žive. Kao što Srbi još nisu ostvarili pravo na povratak imovine, tako i oni još nisu ostvarili pravo na vlastiti dom i smještaj.</p>
<p>• Kako biste vi to riješili?</p>
<p>- Jednostavno. Treba dopustiti da se zakoni implementiraju na terenu i da se povuku važeće Vladine uredbe i napuci, a novima omogućiti da zažive.</p>
<p>• Zašto ste rekli da hrvatska vlast ne dopušta lokalnoj vlasti da sudjeluje u pretvorbi i privatizaciji na tim područjima?</p>
<p>- Nisam baš rekao tako. Rekao sam da lokalna vlast ne može sudjelovati u pretvorbi jer se radi o tzv. državnoj imovini, o onoj koja nije uknjižena kao državna zbog nedostatka zemljišnih knjiga. Svakako da su u takvom odnosu oko imovine koja je ničija, koja strada, izopćene ili isključene lokalne jedinice koje se inače najviše brinu o stanju i zaštiti te imovine. Nevjerojatno je nepostojanje sluha za zahtjeve lokalnih jedinica, koje bi mogle ne samo sačuvati ostatke te imovine, nego i omogućiti njihovo uključenje u razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Uglavnom se radi o ostacima tvornica, pogona, trgovačkim centrima, prema čemu se Fond za privatizaciju odnosi kao da ta imovina nije devastirana i drži cijene koje su nerealne.</p>
<p>• U posljednje su vrijeme sve češći sukobi Srba povratnika s Hrvatima koji su se tamo naselili. Zašto i kako to riješiti?</p>
<p>- Ja to ne bih tako kvalificirao, ja sam više nego zadovoljan odnosima Srba i Hrvata. U svemu tomu treba tražiti odgovornost Vlade koja ne samo da se ne brine o autohtonim građanima - Srbima, da im se vrati imovina, da im se da isto pravo na obnovu, nego se Vlada ne brine ni o Hrvatima iz BiH, kojima je obećala da će im omogućiti život dostojan građanina, ukoliko se ne žele vratiti u zavičaj. To znači omogućiti im vlastiti dom kako bi napustili tuđu imovinu. </p>
<p>• Znači li to i iseliti ih od tamo gdje sada žive?</p>
<p>- Ne. Njima treba omogućiti dom u području gdje sada žive, ukoliko žele ostati, ili negdje drugdje u Hrvatskoj. No Vlada nema volje riješiti im ostanak i opstanak.</p>
<p>• A ima li volje lokalna vlast?</p>
<p>- Ima. Najbolji je primjer Donji Lapac, gdje smo svaku stambenu jedinicu do koje smo došli dali građanima BiH i tako riješili njihov smještaj, ali i omogućili vlasniku da se vrati. To nismo morali jer smo to mogli dati građanima koji se vraćaju, a imaju kuću ili stan.</p>
<p> • I na posljednjoj ste konferenciji ponovili tezu da je hrvatska vlast etnički očistila srpski narod iz Hrvatske. Ali, recimo, Mirko Tepavac je Srbe izravno optužio kao krivce za svoje »samoočišćenje« iz Hrvatske.</p>
<p>- Srbi nisu etnički očišćeni u klasičnom smislu, a kad govorim o tome, govorim o politici za koju imam određene argumente, to je moje mišljenje i moja analiza. No, kako su se stvari zbivale na prostorima bivše SFRJ, sve je upućivalo na tu konstataciju. Spomenut ću samo jedan argument - uz pretpostavku da su Srbi izdani ili da su samovoljno otišli - a to je: na tim je prostorima izvršeno etničko naseljavanje. I nebriga prema građanima BiH da dobiju stalni dom i napuste tuđi čini se iz namjere kako bi koliko toliko nešto od tog projekta uspjelo.</p>
<p> • Koliko će se Srba još vratiti?</p>
<p>- Ne volim prognozirati ničiji povratak jer je to individualno pravo svakoga. Mogu se vratiti svi i više nitko.</p>
<p>• Izrazili ste i nezadovoljstvo što hrvatska vlast ne posjećuje područja u kojima žive Srbi, apostrofirali ste premijera Račana i predsjednika Mesića.</p>
<p>- Pa to je simptomatično. Građani vide da predsjednik države obilazi određenu županiju, a ne obiđe onaj dio županije u kojem u većini žive Srbi. Isto tako, premijer bi trebao obilaziti sva ratom stradala područja, a ne samo, recimo, Vukovar, Knin... Oni trebaju biti u svakom kutku kako bi se suočili s istinom u kojoj se nalazi Hrvatska. Tada ne bi stizale volonterske izjave iz premijerova kabineta prema čovjeku stradalniku i svim nedaćama s kojima se građani susreću.</p>
<p>Srbi su dosta naučili iz svoje prošlosti</p>
<p>• Na lokalnim izborima, srpske su stranke postigle iznimno dobre rezultate. Negdje su uspjele konstituirati vlast, negdje i nisu, ali su ponegdje pokazale i elemente samoizolacije. Postoji li opasnost da se Srbi getoiziraju, odnosno homogeniziraju na nekoj novoj ideji srpstva?</p>
<p>- Ne postoji. Srbi su dosta naučili iz svoje prošlosti, a pogotovo nakon nedavnog rata. Politika može krčiti put prema getoizaciji, ali građani to sigurno neće dopustiti, građani su svjesni da razumiju gdje im je živjeti i kako suživot graditi. To najbolje pokazuju općine u kojima je prisutan SNS. Znači, radi se o politikama, a ne o građanima.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Liječenje besplatno za starije od 75, a prosječno se živi 72,5 godine</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Nedopustivo je da se zna koliko će osiguranici plaćati za zdravstveno osiguranje, a nemaju nikakve naznake što će za to dobiti. Ovo izgleda kao nastavak HDZ-ove šok terapije, jer se teret sve više prevaljuje na osiromašene radnike i umirovljenike, jednoglasna je u ocjeni Nacrta zakona o zdravstvenom osiguranju Grupa za ženska ljudska prava B.a.B.e.</p>
<p>»I ova je zdravstvena reforma koncipirana u vrlo zatvorenim krugovima i pod velikim utjecajem liječničkog lobija, koji ima nezasluženi upliv i obilato ga koristi. S obzirom da se Nacrtom zakona predviđa mješoviti model financiranja zdravstva, dogodit će se da temeljno ljudsko pravo - pravo na zdravlje - ovisi o novcu«, istaknula je jedna od članica Grupe B.a.B.e. Jagoda Milidrag Šmidt. Dodala je da je Nacrt izraz socijalne neosjetljivosti, »a ako se nastavi takva praksa u Hrvatskoj, onda je bolje odmah odustati od termina 'socijalna država'«.</p>
<p>Martina Belić je kao zakonsku nelogičnost istaknula to da se iz osnovnog osiguranja izbacuje pravo na naknadu pogrebnih troškova koja ionako nije bila velika, ali je siromašnijima dobro došla. Pita se i zašto se isplaćivanje naknade za novorođeno dijete prebacuje na Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, kad HZZO ima mrežu ureda po cijeloj Hrvatskoj.</p>
<p>Rekla je i da je nelogična odluka da liječenje bude besplatno za starije od 75 godina, a istodobno je prosječno trajanje života žena 76,2 godine, muškaraca 68,6 godina ili, muškaraca i žena zajedno - 72,5 godine?!</p>
<p>Sanja Sarnavka kaže da se B.a.B.e. ne slažu da HZZO provodi i dopunsko osiguranje, a istaknula je i da su mnoga, uglavnom problematična pitanja, ostala neriješena Nacrtom. Gotovo sva, piše u Nacrtu, riješit će se podzakonskim aktom.</p>
<p>Tanja Tolić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>»Hrvatska ne može u Europu s ovakvim odnosom prema Romima«</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Izrada dugoročnog nacionalnog programa za Rome u Republici Hrvatskoj jedini je način rješavanja svih problema s kojima se susreću Romi u našoj zemlji, te je stoga taj program prioritet rada novoosnovanog Vijeća romskih udruga Hrvatske, istaknuto je u četvrtak na konferenciji za novinare, održanoj u povodu registracije Vijeća romskih udruga Hrvatske (VRUH-a), 27. lipnja ove godine. </p>
<p>Ta krovna organizacija okuplja za sada 23 romske udruge s područja čitave Hrvatske. Prema riječima njezina predsjednika Nusreta Seferovića, utemeljena je radi očuvanja nacionalnog i kulturnog naslijeđa te unapređivanja položaja i prava članova romske zajednice kao ravnopravnih građana Hrvatske. Inicijativu za osnivanje Vijeća romskih udruga pokrenula je još prije četiri godine Unija Roma Hrvatske pod motom »Zajedno smo jači«.</p>
<p>»Romima se manipulira, jer se njihova, Ustavom zajamčena prava u stvarnosti ne poštuju. Stoga apeliramo na Vladu da nam pomogne u ostvarivanju naših građanskih prava, jer ako ona nastavi s takvim odnosom prema nama Romima, Hrvatska neće moći ući u Europu, istaknuli su predstavnici romskih udruga iz Bjelovarsko-bilogorske, Primorsko-goranske, Vukovarsko-srijemske i Sisačko-moslavačke županije«, ističe Seferović.</p>
<p>Na području Hrvatske živi oko 150.000 Roma, a samo ih na području Zagreba ima 12.000. Mnogi od njih ne ostvaruju ni minimalna ljudska prava kao što su pravo na dom, obrazovanje i zaposlenje. </p>
<p>Iako su poslali pozive Vladi, Gradskom poglavarstvu, ministarstvima i veleposlanicima, na presicu VRUH-a odazvali su se samo predstavnici Ministarstva prosvjete i športa te Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. </p>
<p>S. V. Antić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Štrajka 2300 radnika sisačke Željezare </p>
<p>SISAK, 5. srpnja</p>
<p> - U četvrtak je 2300 radnika Željezare Sisak započelo štrajk tražeći redovitu isplatu plaća u punom iznosu i trajno rješenje statusa tvrtke. »U štrajku sudjeluju svi zaposleni, obustavljen je rad u svim pogonima«, istaknuo je glavni povjerenik sindikalne podružnice SSSH Mato Somić, dodajući da Štrajkaški odbor osigurava red i omogućuje minimalno održavanje postrojenja i obavljanje neodgodivih poslova.</p>
<p> »Većinski sindikat, podružnica SSSH, u kojemu je više od 1600 radnika nije prihvatio ponudu Uprave da se za travanj isplati minimalna plaća. U tom mjesecu radnici su zaradili pune plaće i traže da im se zarada isplati prema Pravilniku o radu«, rekao je Somić. Objasnio je da je odluka o štrajku donesena pod pritiskom radnika koji dva mjeseca nisu primili plaće.</p>
<p> Sindikat zahtijeva i trajno rješenje statusa Željezare. Od Uprave i Vlade kao vlasnika poduzeća traže da im osiguraju redovan posao kako bi zaradili plaće i osigurali opstanak tvrtke. Traže da svi odgovorni ispune svoje obveze iz programa privatizacije koji je Vlada donijela u ožujku..</p>
<p> Glavni direktor Željezare Marijan Balenović naglasio je da je 28. lipnja Vjerovničkom vijeću podnio neopozivu ostavku te da obnaša dužnost do izbora novog direktora. Ostavku je podnio jer nisu bili ispunjeni njegovi zahtjevi da se provede Vladin program privatizacije i njezine odluke da će osigurati isplatu plaća za ožujak, travanj i svibanj. Dodao je da Uprava nastavlja razgovore s Radničkim vijećem, sindikalnim povjereništvima te Ministarstvom gospodarstva i Vladom kako bi se prevladalo sadašnje stanje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vlada ne pokreće stegovni postupak protiv Ortynskog </p>
<p>Račan naglasio da Vlada neće oklijevati s potezima ako se ponovi slučaj / Izjava Ortynskog »neprimjeren je način komuniciranja Državnog odvjetništva sa sudom«, zaključila je Vlada / Premijer rekao kako je upozorio Ortynskog da su svi u Hrvatskoj svjesni važnosti borbe protiv korupcije, ali da se takvim izjavama nanosi velika šteta pravosuđu i ugrožava njegovo funkcioniranje</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Vlada je u četvrtak odlučila da neće pokrenuti stegovni postupak protiv glavnog državnog odvjetnika Radovana Ortynskog. Zahtjev za pokretanjem postupka Vladi je predložio predsjednik Vrhovnoga suda Ivica Crnić jer je Ortynski, komentirajući nedavnu odluku tog suda o puštanju dvojice pritvorenika, rekao da je sudstvo korumpirano. Nakon toga, glavni državni odvjetnik javno se ispričao i stavio svoj mandat na raspolaganje.</p>
<p>Zaključak je na sjednici Vlade prihvaćen uz suzdržani glas ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Radimira Čačića, koji nije obrazložio svoju odluku. Bez njegova su komentara ostali i novinari, koji su se između otvorenog i zatvorenog dijela sjednice uputili na prvi kat, nakon čega im je poručeno da je njihova nazočnost u ministarskim odajama razljutila pojedine članove Vlade.</p>
<p>Izjava Ortynskog »neprimjeren je način komuniciranja Državnog odvjetništva sa sudom«, zaključila je Vlada. Ocijenila je i da je tom izjavom nanesena šteta ugledu Vrhovnoga suda, koja je donekle ublažena isprikom Ortynskoga i njegovim stavljanjem mandata na raspolaganje Vladi. Taj čin, tvrdi premijer Ivica Račan, ukazuju na to da je Ortynski svjestan odgovornosti, što je u Banskim dvorima protumačeno kao »samokritični i moralni čin«. To znači da u ovom trenutku nema potrebe pokretati stegovni postupak protiv glavnog državnog odvjetnika.</p>
<p>Ipak, premijer je upozorio Ortynskog da, ako se takva situacija ponovi, Banski dvori ne bi oklijevali pokrenuti postupak protiv njega. Dodao je da je proteklih dana o toj izjavi razgovarao s glavnim državnim odvjetnikom i predsjednikom Vrhovnog suda.</p>
<p> Prema njegovim riječima, kazao je Ortynskom da su svi u Hrvatskoj svjesni važnosti borbe protiv korupcije, ali da se takvim izjavama nanosi velika šteta pravosuđu i ugrožava njegovo funkcioniranje. Vlada je pozvala i Državno odvjetništvo i Vrhovni sud da, u sklopu svojih ovlasti, osobitu pažnju posvete onim predmetima u kojima postoji osnovana sumnja za korupciju.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Za propuste u osiguranju moguće i smjene? </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Afera Dračevac, incident u vojarni tijekom posjeta predsjednika Stipe Mesića od prije dva mjeseca, dobila je saborski epilog. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost prihvatio je u četvrtak na zatvorenoj sjednici zaključke povjerenstva. U njima se navodi da odgovornost za incident snose zapovjedništvo IV. gardijske brigade, splitski odjel SIS-a, Stožer osiguranja UNS-a i Uprava vojne policije MORH-a. Smatra se da su te službe odgovorne zbog nedovoljne suradnje i zato što nisu poduzete pravodobne i odgovarajuće mjere kako bi se spriječile uvrede upućene Predsjedniku. Zaključke će dobiti MORH, UNS i Glavni stožer koji će utvrditi osobnu odgovornost, a o njihovim odlukama ovisi hoće li biti smjenjivanja. Inače, govorilo se da će za incident biti prozvan zapovjednik vojarne i IV. gardijske brigade Asanović, no predsjednica Odbora Đurđa Adlešić to je opovrgnula. Prema glasinama, inzistiranje na kvalifikaciji incidenta kao pokušaja državnog udara bio je razlog što su zaključci, sačinjeni prije 20 dana, stajali u ladici. </p>
<p>Atentat na Mesića, državni udar ili nešto treće?</p>
<p>Do novinara je najprije stigla priča da je na sjednicu Odbora došla zastupnica Vesna Pusić, premda nije član toga saborskog tijela, te da je zatražila od članova Odbora da u zaključcima na prvom mjestu stoji kako je incident u Dračevcu bio pokušaj atentata na predsjednika Mesića. Potom je ta formulacija promijenjena i rečeno je da je tražila da se »utvrdi« državni udar. Naposlijetku se pokazalo da nije tažila ni jedno ni drugo već je kao osoba koja je potencirala cijelu raspravu rekla na Odboru da je skup na splitskoj rivi nekoliko dana prije incidenta u Dračevcu bio pokušaj državnog udara i dokaz da su ta dva događaja bila povezana i dio istog scenarija.</p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Mesić: Školovani ljudi jamac su učinkovite obrane</p>
<p>Ministar obrane Jozo Radoš najavio da će uskoro započeti borbena obuka pilota, što je jedan od preduvjeta približavanja Hrvatske standardima NATO-a/ Kao članica Partnerstva za mir stojimo uz rame najvećih vojski svijeta, poručio pilotima načelnik Glavnog stožera Petar Stipetić</p>
<p>ZADAR, 5. srpnja</p>
<p> - Kvalitetno, obrazovano i visoko profesionalno osoblje u Oružanim snagama jamac je učinkovite obrane zemlje, preduvjet našeg približavanja europskim i svjetskim sigurnosnim integracijama, ali i uspješnog sudjelovanja u međunarodnim mirovnim misijama. Istaknuo je to u četvrtak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na središnjoj svečanosti na aerodromu Zemunik u povodu 10. obljetnice Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane. Tom prigodom promoviran je i peti naraštaj hrvatskih vojnih pilota. </p>
<p>»Malo se zemalja može pohvaliti organiziranim i sustavnim školovanjem vojnih pilota u teškim ratnim uvjetima. Hrvatskoj je to uspjelo«, rekao je Mesić. Govoreći o nedostatnoj tehničkoj opremljenosti kao najvećem problemu HRZ-a, Predsjednik je izrazio nadu da će se novom sustavu nadzora zračnog prostora koji je Hrvatska nedavno nabavila, uskoro pridružiti moderna zrakoplovna tehnika. </p>
<p>Ministar obrane Jozo Radoš podsjetio je na početke ustroja našeg ratnog zrakoplovstva »koje se zasnivalo isključivo na oskudnoj protuzračnoj obrani«. Najavio je da će uskoro započeti borbena obuka pilota, što je jedan od preduvjeta približavanja Hrvatske NATO-ovim standardima. </p>
<p> »Ni iz čega, samo svojom voljom, znanjem i hrabrošću, izborili smo ovo što danas imamo. Ne želim posebno isticati razdoblje od 1991. do 1995, ali moram spomenuti najvažnije - one koji su dali svoje živote. Moramo nastaviti ono što su oni započeli u stvaranju HRZ-a čija je budućnost u snagama mladih pilota. Danas kao članica Partnerstva za mir, u svakom trenutku stojimo uz rame najvećih vojski svijeta. Hrvatsko nebo i dalje mora biti slobodno pod vašom stalnom paskom«, poručio je pilotima načelnik Glavnog stožera general zbora Petar Stipetić.</p>
<p> »Pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane sudjelovanjem u svim važnijim operacijama Domovinskog rata pridonijeli su obrani od agresije, očuvanju suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Hrvatske. I danas je njihova temeljna uloga očuvanje suverenosti Hrvatske u njezinom zračnom prostoru«, naglasio je brigadir Josip Štimac, zapovjednik HRZ-a i PZO-a. Dekan Fakulteta prometnih znnaosti Alojz Brkić poručio je mladim pilotima da znanja stečena tijekom studija moraju neprestano usavršavati i koristiti za dobrobit, razvoj i obranu domovine. </p>
<p>Ratnom zrakoplovstvu Red kneza Domagoja s ogrlicom </p>
<p>Za ukupni doprinos u obrani suvereniteta i iskazano junaštvo njegovih pripadnika predsjednik Mesić odlikovao je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo Redom kneza Domagoja s ogrlicom, te unaprijedio nekoliko časnika.</p>
<p>Najbolji su kadeti u klasi Darko Šumanovac i Tomislav Krajina, a među mladim ratnim pilotima istaknula se i jedna djevojka, poručnica Milka Nedeljković. </p>
<p>Ljubica Ivićev Balen i Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Jakić: Insinuacija je Vladinih kuloara da je s Pantovčaka krenula priča o optužnicama </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Nakon što je londonski The Times ovih dana objavio da su u Zagreb »već stigle dvije zapečaćene omotnice s optužnicama« protiv visokih hrvatskih vojnih dužnosnika, ponovno su krenula nagađanja o tome otkud cure informacije. Londonski list pozvao se na neimenovani diplomatski izvor na nedavnom Europskom ekonomskom sastanku na vrhu u Salzburgu, a kuloari Vlade s Markova trgu poručuju da je to novinarima »došapnuo netko s Pantovčaka« iz Ureda predsjednika Stjepana Mesića koji je u to vrijeme bio u Salzburgu. </p>
<p>Za komentar optužbi iz Vladinih kuloara zamolili smo u četvrtak Tomislava Jakića, Predsjednikova savjetnika za vanjsku politiku.</p>
<p> »Vladinim kuloarima koji olako optužuju neimenovanu osobu u Uredu Predsjednika, preporučio bih da još jednom pažljivo pročitaju ono što je The Timesu izjavio predsjednik Mesić. Iz njegove izjave jasno je da se on pozvao samo na ono o čemu se već dosta dugo nagađa u javnosti, odnosno da Haaški sud već dugo priprema optužnice protiv pojedinaca u Hrvatskoj«, kazao je Jakić za Vjesnik. »Predsjednik je decidirano rekao da mu nije poznato jesu li te optužnice već stigle u Zagreb. Prema tome, konstrukcija o nekome tko je došapnuo The Timesu priču o optužnicama koje su na putu u Zagreb, nije ništa drugo nego zlonamjerna insinuacija«, zaključio je Jakić. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Šire ovlasti carinicima </p>
<p>Carinici će moći zadržati osobe u carinskom postupku / Država će, prema predloženom zakonu, odgovarati za štetu ako se pokaže da carinik nije radio po propisima / Vlada predlaže vijeće za udžbenike / Za udrugu potrebno pet osnivača a ne deset / U Hrvatskoj će moći djelovati i strane udruge / Fižulić može potpisati memorandum o osnivanju konkurentnog regionalnog tržišta električne energije </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Vlada je na redovnoj sjednici u četvrtak u drugo saborsko čitanje uputila zakon o udrugama. Ako ga Sabor prihvati, broj potrebnih osnivača udruge smanjit će se sa sadašnjih 10 na pet, a upis udruga u registar od iduće će godine obavljati županijski uredi za opću upravu. Na razini Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave obavljat će nadzor te upis u registar stranih udruga koje će odsad moći djelovati i u Hrvatskoj.</p>
<p>Tim zakonom Vlada je smanjila broj razloga za prestanak rada udruga, ukinula je mjeru privremene zabrane djelovanja udruge, te odlučila propisati zakonom samo najnužniji sadržaj statuta. Ako je udruga koja je primila dotaciju iz proračuna prestala postojati, novac će morati vratiti državnom fiskusu, objasnio je ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević.</p>
<p>U drugo saborsko čitanje upućen je i zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu. Prema riječima ministra prosvjete i sporta Vladimira Strugara, Vlada je prihvatila primjedbe saborskih zastupnika da treba izbjeći pretjeranu normiranost i smanjiti broj pitanja koja se uređuju zakonom. Također, odustala je od zakonskog reguliranja natječaja i rokova za nabavu udžbenika u natječajnom postupku. Prihvati li saborska većina prijedlog Banskih dvora, osnovat će se vijeće za udžbenike te uvesti registar i katalog odobrenih udžbenika.</p>
<p>Zakonom o Poreznoj upravi to će tijelo preuzeti dio nadležnosti Financijske policije, ponajprije nadzor nad plaćanjem poreza i doprinosa. U drugo saborsko čitanje ide i zakon o carinskoj službi. Kako je objasnio ministar financija Mato Crkvenac, njime će se carinskim službenicima dopustiti da privremeno zadrže sudionike u carinskom postupku, a država će odgovarati za štetu koju carinski službenik učini trećim osobama ako se pokaže da nije radio po propisima. Donošenje tog zakona od Hrvatske traži i Svjetska banka, zaključio je Crkvenac.</p>
<p>Vlada je u četvrtak prihvatila sporazum o osnivanju konkurentnog regionalnog tržišta električne energije u jugoistočnoj Europi te ovlastila ministra gospodarstva Goranka Fižulića da potpiše izjavu. Memorandum o uključenju u taj projekt već su potpisale Albanija, BiH, Bugarska, Grčka, SRJ, Makedonija i Rumunjska. Ministri procjenjuju da će uključenje Hrvatske u projekt istaknuti položaj naše zemlje kao tranzitne za povezivanje elektroenergetskih sustava Zapadne Europe u kojem već sudjelujemo, s onim na jugoistoku kontinenta. Također, smatra se da će to ojačati pozicije HEP-a u pregovorima za dobivanje kredita za obnovu trafostanice Ernestinovo. </p>
<p>Vlasnicima se mora vratiti 10 tisuća stanova i kuća </p>
<p>Na stolu Vlade našlo se i izvješće o provođenju zaključaka s tematske sjednice održane u Kninu 29. ožujka. Prema Vladinim podacima, 8643 stana ili kuća na područjima od posebne državne skrbi prazno je ili ih koriste vlasnici. U 10.007 stambenih jedinica žive privremeni korisnici mahom Hrvati iz BiH, koji ih moraju vratiti u posjed stvarnim vlasnicima. U ovom trenutku neriješena su 4224 zahtjeva za povrat imovine. Prema podacima ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidovića, oko 96.000 ljudi na područjima od posebne državne skrbi dobiva socijalnu pomoć, što je otprilike 44 posto od ukupnog broja korisnika pomoći u državi. U svibnju je, međutim, zabilježeno tek nešto manje od 19.000 korisnika paketa za hranu.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Zbog petorke izmjene Zakona o denacionalizaciji na čekanju </p>
<p>Rasprava o izmjenama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine odgođena »na neodređeno vrijeme« dok se klubovi stranaka ne usuglase o nekim spornim člancima / Podržano izvješće o poslovanju HBOR-a / Predloženo da se osnuje državna razvojna banka </p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - Premda su zastupnici u četvrtak trebali raspravljati o izmjenama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, na prijedlog vladajuće petorke ta je tema odgođena »na neodređeno vrijeme« dok se klubovi stranaka ne usuglase o nekim, očito, spornim člancima. </p>
<p> Zato je »preko reda« raspravljano o financijskom izvješću Hrvatske banke za obnovu i razvitak za prošlu godinu. Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev kazao je kako najvažnijim u prošloj godini smatra uvođenje tri nova programa kreditiranja, prije svega izvoza kapitalnih dobara. Zatim i kreditiranje roba i radova domaćih ponuditelja odabranih međunarodnim natječajima, te kreditiranje gospodarstva. Izdvojio je i kreditiranje malih poduzetnika po povoljnim uvjetima s obzirom da su im krediti komercijalnih banaka preskupi. </p>
<p>Pohvalio se da je lani u lipnju HBOR dobio najviši kreditini rejting u Hrvatskoj od renomiranih svjetskih agencija. Spominjući brojke kojima je ilustrirao dobro poslovanje HBOR-a, izdvojio je ukupnu bilančnu sumu od 5,6 milijardi kuna, što je milijardu kuna više nego 1999. Lani je ukupno odobreno 1,6 milijardi kuna kredita i izdana jamstva od 2,5 milijardi kuna te 165 polica osiguranja za pokriće političkog, odnosno komercijalnog rizika, naglasio je Kovačev. </p>
<p>Svi su zastupnički klubovi poduprli izvješće naglašavajući pozitivno poslovanje HBOR-a i očuvanje realne vrijednosti kapitala te banke. Većina zastupnika posebno je važnim ocijenila davanje kredita za poticanje izvoza, ulaganja na područja od posebne državne skrbi i na otocima, brodogradnju te poticanje malog poduzetništva i obrtništva.</p>
<p> Tonči Žuvela (SDP) smatra da je 358 milijuna kuna potpore turističkom sektoru nedovoljno, a da je i ove godine HBOR zakazao u kreditiranju turističke sezone. Zabrinjava ga i porast troškova poslovanja banke jer drži da je to indikator određenih problema u banci. Ivan Šuker (HDZ) zadovoljan je što je HBOR znatne iznose kredita plasirao na područja od posebne državne skrbi i predložio da to bude stožerna banka oko koje bi se okupile manje banke. Zalaže se da se u Hrvatskoj osnuje državna razvojna banka, što je podržao Marko Baričević (HSLS).</p>
<p>Potporu je dobio i Zakon o hrvatskom registru o osobama s invaliditetom. Snježana Biga-Friganović uime Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu skrb kao predlagača istaknula je da u Hrvatskoj ima oko 10 posto osoba s invaliditetom, ali nema jedinstvenog registra s uzrocima, stupnjem invalidnosti i pravima. Smatra da će izrada registra što će ga sačiniti Hrvatski zavod za javno zdravstvo, znatno pridonijeti poboljšanju položaja invalida u Hrvatskoj.</p>
<p>Prezime prije imena - što je suprotno hrvatskom pravopisu, ali je tako u EU</p>
<p>Zamjenik ministra unutarnjih poslova Josip Vresk upoznao je zastupnike s razlozima zašto se mijenjaju osobne iskaznice. Naglasio je da se to radi iz sigurnosnih razloga te zbog ujednačavanja sa sličnim dokumentima iz zemalja EU. Među ostalim, u osobnoj iskaznici neće biti jedinstvenog matičnog broja građanina (JMBG) jer se preko njega može ući u bazu podataka o pojedinoj osobi, što je u neskladu s pravima o zaštiti tajnosti osobnih podataka. Stara iskaznica vrijedit će građanima do datuma njezina isteka, a nakon toga dobit će nove.</p>
<p> Dokument će također imati dodatnu zaštitu, a predviđena je i dvojezičnost. Ubuduće bi osobna iskaznica bila na hrvatskom i engleskom, a prezime bi se pisalo prije imena. Vresk je priznao da to nije u duhu hrvatskoga jezika, ali »ne možemo svoje stavove nametati Europskoj uniji«.</p>
<p>Ivka Bačić, Goranka Jureško i Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Štefanek: SRJ »vodi« 5:2 u naoružanju spram Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 5. srpnja</p>
<p> - » Hrvatska vojska ima najviše vojnih sredstava u topništvu, a u ostalim granama zaostaje zbog nedostatka novca i preustroja ljudstva. Omjer naoružanja SR Jugoslavije naspram Hrvatske je 5:2, izračun je napravljen u odnosu na broj stanovnika«, rekao je u četvrtak u zagrebačkoj vojarni »Kralj Tomislav« u Zagrebu na svečanom obilježavanju pete obljetnice Ureda za nadzor razoružanja pročelnik Ureda Vinko Štefanek. Kao glavne uspjehe Ureda naveo je provedbu Sporazuma o subregionalnoj kontroli razoružanja, provedbu Bečkog dokumenta 99 i razvijanje suradnje s verificiranim središtima članica OESS-a. .</p>
<p> Projekt RACVIAC, koji je u sklopu Ureda za nadzor razoružanja, funkcionira kao jedini projekt Trećeg radnog stola Pakta o stabilnosti, naglasio je Ivan Kozlica pomoćnik ministra za obrambenu politiku.</p>
<p>Prvi direktor RACVIAC-a Nikola Nogulica uručio je Štefaneku grb RACVIAC-a. Pohvale je dobilo 12 djelatnika Ureda, a dodijeljene su također zahvale vanjskim vojnim suradnicima i civilnim institucijama za petogodišnju suradnju. </p>
<p>I. Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>U Gvozdu ubuduće bez deložacija i nelegalnog oružja</p>
<p>Od policije i sudstva zatraženo rasvjetljavanje ubojstva Jure Smiljčića da se spriječi daljnje pogoršanje međunacionalnih odnosa / Do daljnjega neće biti smještanja u istu obiteljsku kuću osoba različite nacionalnosti / Dvjestotinjak doseljenih Hrvata, okupljenih ispred općinske zgrade, protiv zaključaka sastanka</p>
<p>GVOZD, 5. srpnja</p>
<p> - Na sastanku predstavnika lokalne vlasti, Udruge naseljenih Hrvata iz Bosne »Gvozd« i Hrvatskog bloka, u četvrtak je jednoglasno osuđeno prošlotjedno ubojstvo Hrvata Jure Smiljčića, a od policije i sudstva zatraženo rasvjetljavanje cijelog slučaja da se spriječi daljnje pogoršanje međunacionalnih odnosa. U konsenzusom prihvaćenim zaključcima, od MUP-a se traži oduzimanje nelegalnog oružja od svih građana, a s obzirom na političku klimu, predloženo je da do daljnjega neće biti smještanja u istu obiteljsku kuću osoba različite nacionalnosti.</p>
<p>Zaključcima se naglašava da, u duhu zakonske regulative, ubuduće u Gvozdu neće biti deložacija, a nastavit će se i razgovori o participaciji Hrvatskog bloka u lokalnoj vlasti. Odluka o sudjelovanju Hrvatskog bloka u lokalnoj vlasti bit će, naglašeno je, donesena konsenzusom.</p>
<p>Nakon što u ponedjeljak o tekstu zaključaka bude, kako je najavljeno, raspravljalo Poglavarstvo Sisačko-moslavačke županije, čiji će čelnici potom posjetiti Gvozd, građani će o svemu biti podrobno obaviješteni.</p>
<p>Dvjestotinjak doseljenih Hrvata, okupljenih ispred zgrade općine, međutim, nije podržalo zaključke sastanka. Okruženi jakim policijskim kordonom, oni su s negodovanjem, psovkama i zvižducima popratili obraćanje novoizabranog načelnika općine Mile Jerosimića. Dovikujući da zaključci sastanka nisu ispunjenje ultimativnih zahtjeva s prosvjednog skupa u Gvozdu, u ponedjeljak 2. srpnja, prosvjednici su tražili da im se obrati župan Đuro Brodarac.</p>
<p>Okupljeno mnoštvo nije uspio smiriti ni dojučerašnji općinski načelnik Mirko Putrić, koji je uz potporu HDZ-a u Gvozdu bio na vlasti prošlih šest godina. Rezignirane bosanske Hrvate smirio je nešto poslije 13 sati, nakon nekoliko pokušaja, njihov župnik fra Juro Stipić, nakon čega su se prosvjednici nešto prije 14 sati i razišli.</p>
<p>Inače, međunacionalne napetosti između doseljenih bosanskih Hrvata i Srba povratnika eskalirale su nakon što je Srbin Dragan Borota iz kubure, u kafiću, ubio Juru Smiljčića.</p>
<p>Nakon prosvjednog skupa i demonstracija, u ponedjeljak u Gvozdu, Udruga Hrvata je, prijeteći masovnim iseljenjem, tražila ispunjenje pet svojih zahtjeva. Razoružanje Srba prije svega, ali i zaustavljanje izbacivanja Hrvata iz srpskih kuća te veće sudjelovanje u lokalnoj vlasti. Razoružanje samo Srba, lokalna je vlast na izvanrednoj sjednici odbacila, nazvavši ga apsurdnim. »Zalažemo se za razoružanje svih građana koji ilegalno posjeduju oružje«, stav je Općinskog vijeća Gvozda.</p>
<p>Iako su prosvjednici u četvrtak, nešto prije 14 sati, napustili prostor ispred općinske zgrade, u Gvozdu se kao i u Vojniću i dalje osjeća napetost izazvana posljednjim događajima. Na ulicama su vidljive pojačanje policijske ophodnje, ali u četvrtak nisu zabilježeni nikakvi ozbiljniji neredi.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010706].
|
