NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010606].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 198754 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.06.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tri hrvatske putovnice za Aliju Delimustafića </p>
<p>Aliju Delimustafića, prvoga bosanskohercegovačkog ministra policije, tražili su u BiH zbog pronevjere tri milijuna dolara, u Austriji zbog šverca uranom, u Njemačkoj zbog posredovanja u trgovanju heroinom, a SZUP i hrvatske vlasti mu pružaju zaštitu i dokumente </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Kako je bilo moguće da je od 6251 stranca s hrvatskim državljanstvom čak njih 253 s kriminalnim dosjeom, pitanje je kojim se ovih dana bave gotovo svi hrvatski mediji.</p>
<p>I dok ih većina analizira najnovije otkrivene slučajeve stranaca s kriminalnim dosjeima (crnogorsko-srbijanska duhanska mafija), u sjeni je priča o Aliji Delimustafiću, prvom šefu MUP-a BiH, koji je imao čak tri hrvatske putovnice. </p>
<p>Kako je i zašto Alija Delimustafić dobio hrvatsko državljanstvo i u koje se svrhe njime služio, može se ocijeniti paradigmatičnim primjerom za sve ostale strane osobe s kriminalnim dosjeima i hrvatskim državljanstvom.</p>
<p>Od kolovoza 2000. Alija Delimustafić je u sarajevskom pritvoru i još nije jasno po kojim će točkama protiv njega biti podnesena optužnica ili će ga sarajevske vlasti izručiti njemačkima, gdje ga se traži zbog sumnje da je upleten u šverc heroinom.</p>
<p>Sredinom je 1999. potpisani Vjesnikov novinar predočio načelniku Odjela za informiranje MUP-a Republike Hrvatske Slavku Raki brojeve putovnica koje je Aliji Delimustafiću 1993. i 1994. izdao hrvatski MUP.</p>
<p>Tada pišući za jedan zagrebački tjednik, Vjesnikov je novinar do podataka o Delimustafićevim hrvatskim putovnicama, došao iz izvora bliskih njemačkoj policiji. </p>
<p>Stuttgartska je policija nekoliko puta službeno tražila od hrvatske da joj pomogne doći do Delimustafića za kojeg se osnovano sumnjalo da je upetljan u »balkansku rutu trgovine heroinom«. </p>
<p>Nijemcima je bilo poznato da se Delimustafić na tlu njihove države predstavlja kao hrvatski državljanin i da ima za to valjane hrvatske dokumente. </p>
<p>Od svojih austrijskih kolega dobili su dodatne potvrde da je Delimustafić državljanin Republike Hrvatske, jer su Austrijanci još 1993. sumnjičili prvoga bosanskog policajca za šverc uranom.</p>
<p>Tada, sredinom 1999., službeni je odgovor MUP-a Vjesnikovu novinaru bio da »Alija Delimustafić nema hrvatsko državljanstvo i više ne želimo komentirati«, potpisao je Slavko Rako.</p>
<p>Dakle, Rako je samo izvijestio da je u to vrijeme Delimustafić ispisan iz hrvatskog državljanstva, a o tome da je imao hrvatske dokumente nije htio govoriti.</p>
<p>Na jednom pravosudnom seminaru početkom 2000. potpisanom novinaru ugledni je zagrebački odvjetnik, koji je Delimustafića zastupao u sporu gdje je bio sumnjičen za naručivanje otmice jedne zagrebačke liječnice 1996., potvrdio da je njegov klijent dobio hrvatsko državljanstvo na zahtjev SZUP-a, odnosno Smiljana Reljića, dugogodišnjeg šefa te obavještajne službe. Potkraj listopada 1992. Alija Delimustafić napušta Sarajevo i tadašnje vlasti za njim raspisuju međunarodnu tjeralicu, optužujući ga da je pronevjerio tri milijuna dolara.</p>
<p>Prema sasvim pouzdanim izvorima, hrvatske vlasti mu već tada pružaju zaštitu i dokumente, želeći ga uključiti u svoj politički projekt prema BiH.</p>
<p>Delimustafić odlazi u Beč gdje osniva tvrtku i prikuplja novac za Fikreta Abdića koji započinje sa svojom paradržavicom AP Zapadna Bosna. </p>
<p>Kako je poznato, i Fikret Abdić, koji danas živi u Rijeci a vlasti BiH od Hrvatske traže njegovo izručenje zbog odgovornosti za ratne zločine, hrvatski je državljanin. I dok mu se državljanstvo ne oduzme, ne može biti izručen.</p>
<p>Mnogo se pisalo da je Delimustafić, putem svojih međunarodnih veza i hrvatskih putovnica, sređivao poslove između Ine, Milana Martića i Fikreta Abdića, vezane uz opskrbu naftom »srpskih i bosanskih krajišnika«. </p>
<p>Navodno su Delimustafić i Abdić stajali iza pokretanja lista Zapadna Bosna, koji je u jeku rata Hrvata i Bošnjaka u BiH, izlazio u Zagrebu i zagovarao pripajanje Velike Kladuše i Bihaća Hrvatskoj.</p>
<p>Delimustafić je formalno dobio državljanstvo u skladu sa Zakonom o državljanstvu iz 1992., odnosno izmjenama i dopunama tog zakona, prema kojima MUP daje mišljenje o »postojanju državnog interesa za primitak u hrvatsko državljanstvo«.</p>
<p>Iz njegova je primjera osobito vidljivo zašto je tadašnja vlast, a ne država, imala interesa dati mu državljanstvo. No kako se pokazalo, on ga je u Austriji i Njemačkoj koristio da bi se bavio poslovima koji možda nisu bili u interesu ni tadašnjoj hrvatskoj vlasti: švercom urana i heroina.</p>
<p>Hrvatska je putovnica bila osobito zanimljiva svim kriminalcima s prostora bivše Jugoslavije. S hrvatskom se putovnicom moglo putovati po čitavu svijetu i »raditi poslove« bolje nego s bilo kojom od putovnica novonastalih država, izuzev slovenske. </p>
<p>Slovenci i nisu imali »državnih interesa«, kao Hrvati, u tolikom broju davati strancima, odnosno kriminalcima, svoje putovnice. </p>
<p>Zabilježen je i niz slučajeva gdje su balkanski kriminalci (srbijanska mafija u Milanu) imali krivotvorene hrvatske putovnice.</p>
<p>Hrvatske dokumente imao je i sjeverno talijanski mafijaš Manniero kojem su ovdašnji dužnosnici »sredili« dokumente ženidbom s jednom Istrijankom.</p>
<p>Hrvatska je, ne slučajno - brojke i podaci su neosporivi - bila utočište međunarodnih kriminalaca, koji su u sprezi s višim ili nižim državnim dužnosnicima obavljali poslove »od državnog interesa«: šverc oružja, što se može opravdati jer smo imali embargo, ali i droge, cigareta i razne prljave špijunske poslove, za čije će rasplitanje još trebati vremena. </p>
<p>MUP, navodno, poduzima prve korake kako bi se nekontroliranom odobravanju državljanstva stalo na kraj, a ministar Lučin traži izmjenu zakona, zbog preširoko shvaćena pojma »državnog interesa«. </p>
<p>Na razini ministarstava unutarnjih poslova Republike Hrvatske, BiH i SR Jugoslavije u Sarajevu je održan i prvi sastanak na tu temu, a sljedeći se najavljuje da će biti održan u Beogradu.</p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Plaće se smanjuju i kasne</p>
<p>Prema računicama sindikata, plaće dijela zaposlenih pale bi i do 30 posto a najviše će biti zakinuta srednja stručna sprema, kao i radnici s više godina staža / Sindikalisti su iznenađeni što Vlada nije predložila još nižu osnovicu, no većina nije spremna prihvatiti Vladinu ponudu / Razgovori sindikata i Vlade u srijedu </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Za državne i javne službenike stižu dvije loše vijesti: plaće će im se ipak smanjiti, a lipanjske isplate mogle bi i kasniti! Vlada je u pregovorima sa sindikatima u ponedjeljak ponudila osnovicu za plaće od 4232,43 kune, odnosno sedam posto nižu od dosadašnje. Sindikati se do četvrtka moraju izjasniti pristaju li na manju osnovicu, a ne uspiju li pregovori, Vlada bi već ovog tjedna mogla visinu osnovice utvrditi uredbom. </p>
<p>Sindikati su u utorak, uoči sastanka zamjenika premijera dr. Gorana Granića s čelnicima tridesetak sindikata javnih i državnih službi, užurbano računali koliko bi se smanjile plaće, kako bi na pregovore, zakazane za srijedu, došli naoružani brojkama. Tada će se voditi odvojeni pregovori, prvo sa sindikatima javnih službi, a poslije podne sa sindikatima državnih službi. Vlada će, kako saznajemo, ponuditi sindikatima sporazum o visini osnovice i drugim materijalnim pravima. </p>
<p>Prema računicama sindikata, uz novu osnovicu, plaće dijela zaposlenih pale bi i do 30 posto. Najviše će biti zakinuta srednja stručna sprema, kao i radnici s više godina staža. Nekima će, ovisno o službama, plaće i rasti, i to za više od trideset posto. Iako su sindikalisti bili iznenađeni što Vlada nije predložila još nižu osnovicu, većina nije spremna prihvatiti Vladinu ponudu. Pokušat će iskamčiti veći iznos osnovice ili posebne dodatke na uvjete rada, kako bi se pad plaća amortizirao granskim kolektivnim ugovorima. </p>
<p>Očito dobro upućen u Vladine namjere, predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba još je u ponedjeljak na razgovor s Granićem stigao s izračunom plaća prema ponuđenoj osnovici. Bude li osnovica sedam posto manja, VSS učitelj sa 30 i više godina staža primio bi deset posto nižu plaću nego što je sad ima. Sada prima 4501 kunu neto, a po novome bi dobio 4069 ili 432 kune manje. Učitelju početniku plaća se povećava za sedam posto, ili za 248 kuna, dok svima s više od deset godina staža plaće padaju za jedan do osam posto. </p>
<p>Plaće će pasti i učiteljima s višom spremom, ako imaju više od 15 godina staža, a najviše - čak za sedam posto - smanjit će se onima sa 35 godina staža, koji bi dobili 274 kune manje. Tajniku sa srednjom spremom i više od 25 godina staža plaća pada za osam posto, čistačici pred mirovinom 12,5 posto, a kuharicama, domarima i ložačima s više godina staža za 14 posto. </p>
<p>»Ako je Vladina ponuda 'zabetonirana' onda nemamo o čemu pregovarati. Može li osnovica biti i viša, znat ćemo u srijedu, osim ako Vladi nije cilj da se uz konsenzus o osnovici svi zajedno odričemo, uz obećanje o svjetlijoj budućnosti«, kaže Kuba. Članstvo će na referendumu odlučiti prihvaća li ponuđenu osnovicu, a ako je odbije, Sindikat učitelja pokrenut će mirenje, a mogući su i prosvjedi. Ako Vlada utvrdi osnovicu uredbom, Kuba najavljuje 20.000 tužbi zbog nepoštivanja granskog kolektivnog ugovora. Zato traži da se paralelno uskladi granski ugovor, kako ne bi pale plaće zaposlenima s više staža. </p>
<p>Za razliku od Kube, predsjednik Glavnog vijeća Sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić gotovo je ushićen, ali i zbunjen, pa oprezno čeka pregovore u srijedu. »Vladina ponuda je senzacionalno dobra! Ta osnovica znači preokret i napuštanje politike Vlade koju smo najžešće kritizirali. Ne znam odakle sada Vladi novac, kad je za plaće u proračunu deset posto manje novca. Možda ih je našla, ili će zeznuti MMF«, kaže Ribić. </p>
<p>Prema Ribićevim računicama, svim početnicima u znanosti i visokom obrazovanju, bez obzira na stručnu spremu, plaće će rasti od 4,8 posto - koliko će više dobiti mlađi asistent - do čak 35 posto, koliko će više primiti čistačica. Docent sa 11 godina staža dobit će 3,3 posto veću plaću, izvanredni profesor sa 40 godina staža 7,4 posto više, a redoviti profesor (trajno zvanje) pred mirovinom dobiva 19,3 posto veću plaću. Plaće će za 7,5 posto pasti samo SSS laborantima i referentima s više od 20 godina staža, te višem asistentu s osam godina staža. </p>
<p>Oko 30 posto zaposlenih u kulturi dobit će plaće manje za 12 do 30 posto, kaže glavni tajnik Sindikata kulture Ferdo Boban, a samo u HNK od 500 zaposlenih njih 150 osjetit će pad plaća. Oko 95 posto zaposlenih u zdravstvu, uključujući i liječnike specijaliste, dobit će plaće manje 15 do 25 posto, tvrdi tajnik Samostalnog sindikata zdravstva i socijale Dražen Managić. Plaće će rasti samo NKV i PKV početnicima, liječnicima početnicima i rukovodnom osoblju. Kako bi se plaće zaštitile od pada posebnom klauzulom, Managić nudi Udruzi poslodavaca u zdravstvu sklapanje kolektivnog ugovora. </p>
<p>U državnoj upravi plaće u prosjeku padaju za 11 posto, izračunao je čelnik Sindikata državnih službenika i namještenika Ivica Ihas. Najviše padaju plaće radnika sa srednjom spremom koji su pred mirovinom. Upravni savjetnik s deset godina iskustva i visokom spremom dobit će 22 posto manju plaću, daktilografima plaće padaju za 16,5 posto, a čak 32 posto nižu plaću dobit će čistači u županijskom uredu, tvrdi Ihas. </p>
<p>Ihas, kao i još neki sindikalisti, nisu u utorak htjeli doći na razgovor Granića s hrpom sindikata koji imaju po sto članova, a Ihas razmišlja hoće li i u srijedu doći na pregovore. »Vlada je o osnovici već odlučila bez nas, a sada si samo stvara alibi kako je razgovarala sa sindikatima«, kaže Ihas, te najavljuje da će, nakon što službenici prime smanjene plaće, krenuti u protestne sindikalne akcije.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Stadion dvostruko veći od Velike</p>
<p>U novom prvoligašu iz Velike tvrde da je njihov primjer povezanosti kluba i tvornice model opstanka hrvatskog nogometa</p>
<p>VELIKA, 5. lipnja</p>
<p> - Kao i Topolovčani, bez profesionalnih ugovora, ali i bez potraživanja od poslodavaca, pravo na igranje u najjačoj hrvatskoj nogometnoj ligi izborili su i nogometaši Kamen-Ingrada iz - Velike! Mjesta pokraj Požege, nešto većeg od Topolovca.</p>
<p>Dok smo u restoranu njihova prelijepoga sportskog kompleksa čekali predsjednika i direktora kluba, nismo mogli ne zapitati igrače za razmišljanja o mogućnosti da se s njima u I. ligi nađe čak i Solin, koji je II. ligu završio na sedmom mjestu, a pružila mu se prigoda, nakon odustajanja Croatije iz Sesveta i Belišća, da se za to izbore razigravanjem s Marsonijom iz Slavonskog Broda.</p>
<p>»Bilo bi najbolje da se u Hrvatskoj igra samo jedna liga, koja bi se mogla zvati 'Liga bez briga', a u kojoj bi po sustavu eliminiranja sudjelovali svi hrvatski klubovi«, komentiraju igrači, ali ne žele reći imena.</p>
<p>Gotovo sarkastičan odnos igrača Kamen-Ingrada prema načinu na koji se proširuje I. liga ponajviše je zasnovan na njihovu ozbiljnu pristupu igri, odnosno furioznu osvajanju prvog mjesta, kao i godinu dana ranije u III. ligi, kad su bili prvi sa 10 bodova prednosti.</p>
<p>Za razliku od potpuna entuzijazma TŠK-ovaca, Kamen-Ingrad je organiziran kao vrlo ozbiljan projekt. Prema riječima direktora kluba Đure Legca, organizacija Kamen-Ingrada bi mogla poslužiti kao obrazac organizacije »nogoloptanja« u Hrvatskoj.</p>
<p>»Mislim da je naš primjer jedino rješenje opstanka vrhunskog nogometa u Hrvatskoj«, tvrdi Legac, objašnjavajući povezanost jedinog sponzora, poznate tvrtke »Kamen-Ingrad« u vlasništvu Vlade Zeca, i kluba.</p>
<p>»Tvrtka, koja je 1992. imala 200 zaposlenih, nakon što je znatno proširila svoje poslovanje, shvatila je da nove proizvode može najbolje i najjeftinije predstaviti kupnjom nogometnog kluba koji bi svojim uspjesima reklamirao tvrtku«, priča Legac. »Započeli smo 1999. gradnju stadiona, uskoro ćemo završiti i istočnu tribinu, kao i ugraditi reflektore, tako da ćemo ispunjavati uvjete i za međunarodne utakmice«, dodaje Legac. Prema njegovim riječima, za klupske ambicije sve veće zanimanje pokazuju i dobavljači i kupci tvrtke čije ime klub nosi. Vjerojatno u tome treba tražiti razlog postojećem kapacitetu stadiona (2200 sjedala), koji, kad se za koji mjesec udvostruči (za još 2200 sjedala na istočnoj tribini koja je sad u gradnji), vjerojatno će biti svjetski kuriozitet. Jer veliki stadion malene Velike bit će u mogućnosti primiti navijača gotovo dvostruko više nego što mjesto ima stanovnika!!!</p>
<p>Da su u Požegi imali više sluha za ambicije Vlade Zeca, koji sad u svojoj tvrtci zapošljava oko1000 ljudi, čitav bi se projekt vezao uz klub Slavonija. Ovako, umjesto Požege, u središte hrvatske nogometne javnosti dolazi malena Velika.</p>
<p>»Želim istaknuti da Kamen-Ingrad ne dobiva novac iz proračuna, niti smo ga tražili, igrači su većinom iz Požeštine, svi su zaposleni u tvrtci, plaćeni su im zdravstveno i mirovinsko osiguranje, ulažemo u školu nogometa, školujemo naše kadrove. Nama se, zapravo, može dogoditi da ispadnemo iz I. lige, ali ne i da nestanemo«, vjerojatno aludirajući na sudbinu Mladosti 127 iz Suhopolja priča direktor kluba Josip Perić.</p>
<p>U planu su gradnja hotela sa stotinjak postelja, sportske dvorane, još jednoga pomoćnog igrališta, uređenje skijaške staze na obližnjim obroncima Papuka... Kamen-Ingrad postaje sinonimom za čitav kraj! Uostalom, gotovo svi zaposleni, a Velika je općina s najmanje nezaposlenih u Hrvatskoj, pristali su na plaćanje godišnje članarine klubu u iznosu od 300 kuna, »čime pomažu klub, ali i pokazuju da taj projekt nije samovolja grupice ljudi«, tvrdi Perić.</p>
<p>Dok se Topolovcu i Velikoj ostvaruje san, Zagrebu i Splitu se diže kosa na glavi zbog mogućeg gubitka zanimanja sponzora za sport koji »neće nitko gledati kad amateri dođu na Poljud i Maksimir«. Možda tu i ima istine, ali i istina je da u pričama vlastitih veličina »veliki klubovi« figuriraju veliko samo na papiru. U Topolovcu i Velikoj igračima se ništa ne duguje, u Splitu i Zagrebu mit o potrebi za imperativom veličine stvara samo nove gubitke i dubioze.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Planinari protiv Grada vode 2:0</p>
<p>Ako se utvrdi da se planinarskim domom Runolist tijekom proteklih godina loše upravljalo, neka njime upravlja netko drugi. U suprotnome nema razloga da planinari i nadalje ne upravljaju Runolistom, kazao je tajnik Hrvatskog planinarskog saveza Darko Berljak</p>
<p>U bitki sa Gradom, planinari su poveli 2:0, naime planinarski dom Runolist, jedan od sedam domova na Medvednici nad kojim gradsko trgovačko društvo Sljeme-Medvednica želi provesti primopredaju vlasništva, zbog izostanka predstavnika planinarskog društva tog doma, zasad ostaje u rukama planinara.</p>
<p>- Ako se utvrdi da se planinarskim domom Runolist tijekom proteklih godina loše upravljalo, neka njime upravlja netko drugi. U suprotnome nema razloga da planinari i nadalje ne upravljaju Runolistom, kazao je tajnik Hrvatskog planinarskog saveza Darko Berljak.</p>
<p>Na najavljenu primopredaju došao je, kao i prethodnog dana, kada je trebala biti obavljena primopredaja Puntijarke, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i sport Josip Čorak te ponovio kako je Gradsko poglavarstvo za legalni postupak te kako će se sudska presuda o utvrđenju vlasništva domova poštivati. </p>
<p>Naime, nakon osnutka Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica, koje prema odluci Gradske skupštine treba preuzeti upravljanje nad planinarskim objektima Medvednice, sva zagrebačka planinarska društva koja upravljaju planinarskim domovima na Medvednici pokrenula su sudski spor radi utvrđivanja vlasništva nad svih sedam planinarskih domova na Medvednici. </p>
<p>- Zemlja je gradska imovina, ali nije i objekt koji se nalazi na njoj, rekao je predsjednik Planinarskog saveza Zagreb Željko Gobec, zastupajući stajalište planinara i njihov pravo da brane objekte koje su sagradili. Planinari se pozivaju na Zakon o gradnji iz 1999. po kojem se legalizira gradnja objekata sagrađenih do 1968. godine. Planinarski dom Runolist planinari su sagradili 1932. godine.</p>
<p>U četvrtak bi trebala biti potpisana primopredaja planinarskog doma Glavica, a idućih dana i domova Risnjak i Susedgrad.</p>
<p>I. Grgić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Osim za zaštitu okoliša, ekološke projekte iskoristiti i za smanjenje nezaposlenosti </p>
<p>Predsjednik GO SDP Milan Bandić: Četiri ekološka projekta za gospodarski zamah i smanjenje nezaposlenosti / Tri od četiri spomenuta projekta trebala bi profunkcionirati u isto vrijeme, što bi trebalo prekinuti dosadašnju praksu lošeg gospodarenja otpadom / Konferencija održana na gradskom odlagalištu - fekalija</p>
<p>Sanacija odlagališta otpada Jakuševac, gradnja Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Zagreba (CUPOVGZ), gradnja Termoelektrane-toplane (TE-TO) na otpad te revitalizacija Medvednice - predstavljaju važne projekte na kojima se trenutačno radi, a koji će, osim zamaha u gospodarstvu, utjecati i na smanjenje broja nezaposlenih u Zagrebu. To je rekao u utorak na konferenciji za novinare povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša predsjednik zagrebačke Gradske organizacije Socijaldemokratske partije Hrvatske Milan Bandić.</p>
<p>Razlog takvom optimizmu, pogotovo ako se u obzir uzme da su poslove dobili stranci, Bandić je objasnio korištenjem domaće operative. Na primjer, samo za gradnju pročistača otpadnih voda bit će potrebno između šest i sedam tisuća radnika. Koliko to znači za građevinsku, koja se žali da nema posla, tek će se vidjeti, ali i nakon radova, najavljeno je, o svim će se projektima brinuti domaći stručnjaci. </p>
<p>Predsjednik SDP-ova Odbora za gospodarstvo Ladislav Prežigalo dodao je kako se računa da bi tri od četiri spomenuta projekta trebala profunkcionirati u isto vrijeme. Točnije, s gradnjom pročistača trebali bi početi i radovi na gradnji TE-TO na otpad, a do njihova završetka trebali bi biti gotovi i radovi na sanaciji Jakuševca.</p>
<p>Sve to, smatraju u SDP-u, trebalo bi prekinuti dosadašnju praksu lošeg gospodarenja otpadom i pomoći u edukaciji Zagrepčana.</p>
<p>Jer, unatoč akcijama odvoza glomaznog otpada i učestalom čišćenju divljih smetišta, na što je u protekla dva mjeseca utrošeno devet milijuna kuna, u Zagrebu stalno nastaju nova.</p>
<p> To je potvrdio i Zdravko Vac. Kao predsjednik Odbora za okoliš ove stranke, ali i direktor gradske tvrtke ZGOS, Vac je potvrdio kako su rokovi u kojima su trebali biti sanirana sva zagrebačka divlja odlagališta otpada probijeni, ali samo zato, napomenuo je, jer komunalne službe stalno otkrivaju nova.</p>
<p> Također, poseban problem predstavlja problem gospodarenja tzv. PET (plastičnom) ambalažom.</p>
<p> - Mi, naime, imamo dobre zakone, ali imamo problema s njihovim provođenjem, odnosno pridržavanjem. Također imamo i nacionalnu strategiju gospodarenja tim otpadom, ali usporedno s razvitkom bilježimo i porast otpora prema njenoj provedbi. Zanimljivo je da se strategiji najviše opiru upravo one tvrtke koje su u međuvremenu promijenile strukturu svoje ambalaže iz povratne u nepovratnu, a isprva su bile njezini najžešći zagovornici, rekao je Vac.</p>
<p>Na kraju valja reći kako su za mjesto održavanje konferencije gradski esdepeovci (ne slučajno) odabrali površinu u industrijskoj zoni Žitnjaka, na kojoj je planirana gradnja pročistača otpadnih voda. No, kuriozitet je da se ondje, svakoga dana, pa i u vrijeme održavanja konferencije, prazne deseci kamiona-cisterni koje iz grada dopremaju hektolitre fekalija...</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zbog pobijanja duga mesari odustali od prosvjeda</p>
<p>Stečajni upravitelj tražit će osporavanje Finagrina ugovora o posudbi / Vindija nije zainteresirana, a Finagra izbjegava razgovor sa Sindikatom / Oživljavanjem pogona zaposlilo bi se 50-ak radnika, tvrdi Mario Iveković</p>
<p>Premda su najavili prosvjed pred zgradom Trgovačkog suda u Zagrebu, radnici posrnule mesne industrije Zagrepčanka trgovine u utorak ipak nisu izišli na ulicu.</p>
<p> Podsjetimo, poduzeće Finagra, nekadašnji strateški partner i, uz radnike, najveći vjerovnik u stečajnom postupku te tvrtke, zakazalo je za 12. lipnja javnu dražbu kako bi prodajom Zagrepčankina pogona u Samoboru namirilo svoja potraživanja. Naime, to je poduzeće - samo dva mjeseca prije otvaranja stečaja Zagrepčanke - s bivšom upravom potpisalo ugovor o posudbi 5,5 milijuna kuna za deblokadu računa i isplatu plaća mesarima, zaštitivši posudbu založnim pravom na samoborski pogon. Kako uprava nije vratila novac do kraja predviđenog roka, odnosno do 1. rujna prošle godine, Finagra je odlučila raspisati javni natječaj te prodajom namiriti nastali dug. </p>
<p>No, na takav rasplet reagirali su mesari. I oni, dakako, u prodaji pogona vide jedini način za naplatu potraživanja, u najboljem slučaju iznajmljivanjem pogona zadržavanje radnih mjesta.</p>
<p>- Stečajni upravitelj Zagrepčanka trgovine Marinko Paić dobio je nalog od Stečajnog vijeća da u srijedu počne pobijanje ugovora s Finagrom, pa nije bilo potrebe za okupljanjem radnika, objasnio je voditelj zagrebačkog Ureda Hrvatske udruge sindikata (HUS-a) Mario Iveković. On je s predsjednikom Sindikata Zagrepčanke Vjekoslavom Salmićem ipak posjetio Trgovački sud kako bi se i osobno uvjerio u namjere stečajnog upravitelja. </p>
<p>Stečajno vijeće dugo je, prema njegovim riječima, razmišljalo o najboljem načinu zadovoljavanja obiju strana, vodeći računa i o moralnom aspektu problema, odnosno činjenici da je Finagra pomogla Zagrepčanka trgovini pri isplati plaća. </p>
<p>- Sud mora voditi računa o provođenju zakona, a Zakon o stečaju jasno kaže kako se osporavaju potraživanja koja su nastala u vrijeme blokade računa i uoči otvaranja stečaja, objašnjava Iveković, dodajući kako će osim tužbe na Trgovačkom sudu, sindikalci idući tjedan na Općinskom sudu u Samoboru zatražiti odgodu ovrhe nad Zagrepčankinim pogonom. </p>
<p>Na upit može li tvrtka koja je preuzela u najam 69 gradskih lokala eventualno preuzeti i taj pogon, čelnik HUS-a je odgovorio da Vindija za sada za to nije pokazala zanimanje. </p>
<p>- Od prošlog ljeta inzistiramo na ozbiljnim pregovorima s predstavnicima Finagre, ali oni na naše pozive odgovaraju da sa sindikatom nemaju o čemu razgovarati, tvrdi Iveković. HUS je, ponavlja, i dalje spreman sjesti za stol jer u oživljavanju proizvodnje u spornom pogonu vidi mogućnost zapošljavanja pedesetak radnika. Točnije, na taj bi se način, od ukupno 400 bivših radnika Zagrepčanka trgovine, broj onih koji su vraćeni na posao u prodajnu mrežu i proizvodnju popeo na 250.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Rekonstrukcija Draškovićeve ulice: Moguća alternativna rješenja prometne regulacije</p>
<p>Savjetnik u odjelu za promet Zoran Jurić rekao je kako su u subotu, nedjelju i ponedjeljak pregledali cijelu zonu radova i u doba prometne »špice« nije bilo zagušenja prometa / Nogostup na zapadnome dijelu Draškovićeve bit će uskoro uklonjen, pa će se pješaci moći koristiti samo nogostupom na istočnome dijelu ulice</p>
<p>U slučaju potrebe i daljnjih prometnih gužvi u gradu zbog rekonstrukcije Draškovićeve ulice moguća su alternativna rješenja prometne regulacije, rečeno je na koordinaciji izvođača radova i predstavnika Gradskog poglavarstva u utorak. </p>
<p>Pretpostavka je da alternativna rješenja neće biti potrebna jer će završetkom školske godine i početkom sezone godišnjih odmora promet u gradu biti smanjen, a i građani će sami naći alternativna prometna rješenja.</p>
<p>Savjetnik u odjelu za promet Zoran Jurić rekao je kako su u subotu, nedjelju i ponedjeljak pregledali cijelu zonu radova i u doba prometne »špice« nije bilo zagušenja prometa. U ponedjeljak su Zagrebačke ceste zbog gužvi otvorile mogućnost lijevog skretanja iz Palmotićeve ulice u Ulicu Pavla Hatza iz oba kolnička traka, umjesto iz jednog kako je bilo regulirano prije. </p>
<p>Privremena regulacija potpuno je zadovoljavajuća, kazao je Jurić, a građane moli za razumijevanje jer se rekonstruira Draškovićeva ulica koja presijeca oba zelena vala. </p>
<p>Radovi zasad teku prema planu, usprkos nevremenu koje je pogodilo Zagreb tijekom vikenda. Trenutačno se, uz radove na kolniku, obavljaju radovi na vodoopskrbnoj mreži na raskrižju Draškovićeve i Boškovićeve ulice. Nogostup na zapadnome dijelu Draškovićeve bit će uskoro uklonjen, pa će se pješaci moći koristiti samo nogostupom na istočnome dijelu ulice. </p>
<p>Građevinari su upozoreni na mogućnost nove kiše u četvrtak te im je rečeno da se pripreme kako bi se izbjegle moguće štete i kako tijek radova ne bi bio usporen. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Za Kongres esperantista prijavljeno 1.600 sudionika</p>
<p>Za 86. svjetski kongres esperantista, koji će se od 21. do 28. srpnja održati u Zagrebu, prijavljeno je dosad 1.600 sudionika iz 56 zemalja, izvijestila je na današnjoj novinskoj konferenciji u Gradu mladih u Granešini tajnica Organizacijskog odbora Spomenka Štimec. Ocijenila je kako je riječ o događaju koji će Zagrebu donijeti oko milijun i pol njemačkih maraka.</p>
<p>U sklopu kongresa održat će se i Međunarodni dječji susret (MDS), za koji je prijavljeno 51 dijete iz 14 zemalja, najavila je voditeljica MDS-a Ankica Jagnjić. Za djecu, koja će biti smještena u Gradu mladih, bit će priređena i popratna događanja (likovne i kiparske radionice, mađioničar iz Njemačke, obilazak Planetarija i Lonjskoga polja).</p>
<p>Uoči kongresa, a u suradnji s ekumenskim vijećem na Kaptolu, održat će se i ekumenski kongres, napomenula je Štimec. Najavila je i kako će danski kipar Jesper Nergaard Zagrebu darovati prvu inozemnu skulpturu »Budućnost«, koja će biti postavljena ispred Ekonomskog fakulteta na Kennedyjevu trgu. </p>
<p>U suradnji sa stručnjacima Etnogastronomskog kluba Hrvatskog etnološkog društva, danas je predstavljeno novo jelo, gulaš Šegrta Hlapića, koje će se naći na jelovniku u vrijeme kongresa. </p>
<p>Pokrovitelj ovogodišnjeg Kongresa esperantista u Zagrebu hrvatski je predsjednik Stjepan Mesić. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>U Zaprešiću počeli »Dani Ante Kovačića«</p>
<p>U sklopu XII. dana Matice hrvatske Zaprešić, u utorak je polaganjem vijenaca na grobove velikana hrvatske književnosti, dramske umjetnosti i političke misli na zagrebačkom Mirogoju počela tradicionalna dvodnevna manifestacija »Dani Ante Kovačića«, koja je, kao i obično, okupila velik broj prijatelja poezije, slikarstva i glazbe.</p>
<p>Srijedu, središnji dan manifestacije, obilježit će brojna kulturno-umjetnička događanja, u organizaciji Knjižnice Ante Kovačić i Matice hrvatske Zaprešić. U 10 sati u zaprešićkoj Gradskoj vijećnici počinje recital poezije i šansona hrvatskih pjesnika, u izvedbi dugogodišnjih Matičinih članova i suradnika Nade Klašterke, Zvonka Novosela i Ivice Percla. Posjetitelji će moći uživati i u kraćem glazbenom programu prvakinje zagrebačkog HNK-a Mire Vlahović, uz pratnju Stjepana Mihaljinca i Antuna Stašića.</p>
<p>U 11 sati otvaraju se XV. susreti novinarskih i literarnih družina osnovnih škola Republike Hrvatske Ivica Kičmanović, pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i športa RH i Zagrebačke županije. Čitanje najuspješnijih radovao o temi djetinjstva i školovanja te svečana dodjela nagrada ove će godine biti obogaćeni razgovorom učenika-novinara s uglednim hrvatskim književnikom i dramaturgom Mirom Gavranom.</p>
<p>U 16 sati za goste iz čitave Hrvatske te mlade natjecatelje Matica je, u suradnji s Knjižnicom Ante Kovačić, organizirala izlet autobusom u Nove Dvore i zaprešićku okolicu te posjet Kovačićevom rodnom kraju. Program će završiti koncertom zagrebačkog komornog sastava Collegium pro musica sacra, u župnoj crkvi u Mariji Gorici. </p>
<p>Alan Labus</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Večernji list otkazao Stroehmu</p>
<p>ZAGREB/BEČ, 5. lipnja </p>
<p> - Zagrebački dnevnik »Večernji list« zahvalio se na suradnji poznatom novinaru i publicistu, dugogodišnjem kometatoru njemačkoga »Die Welta« i stručnjaku za jugoistočnu Europu dr. Carlu Gustafu Stroehmu, koji je od 1992. bio stalni gost-komentator Večernjakova subotnjeg priloga »Revije«. </p>
<p> Glavna urednica »Večernjeg lista« Ružica Cigler, zahvalivši na dosadašnjoj suradnji, u pismu Carlu Gustafu Stroehmu navodi da su krenuli u restrukturiranje lista i redakcije te utvrdili da se njegova kolumna u »Reviji« koncepcijski ne uklapa u njihove »nove projekte«.</p>
<p> »Za devet godina ostavili ste značajan trag u našem listu, sada okrećemo novu stranicu u našem radu, pa nam je prije svega cilj iskoristiti vlastite potencijale«, piše Ružica Cigler, dodajući kako će za vrijeme jednomjesečnoga otkaznog roka objaviti još četiri Stroehmove kolumne.</p>
<p> Stroehm je u telefonskoj izjavi Hini u utorak rekao kako je očekivao otkaz suradnje te da je do toga došlo pod »unutarnjim i vanjskim pritiscima, koji pokazuje na koji način se sada u Hrvatskoj provodi sloboda tiska«. </p>
<p> »Kada sam primio pismo glavne urednice 'Večernjeg lista', bio sam tužan jer sam se sjetio svojih čitatelja, koji su me susretali u Ilici i na Trgu bana Jelačića, zahvaljujući mi na kolumnama«, rekao je, dodavši kako očito iste stvari »ne cijene čitatelji i novo uredništvo«. </p>
<p> Carl Gustaf Stroehm pisac je više knjiga. Zagrebački nakladnik »Alfa« objavio mu je 1994. knjigu »Što sam rekao Hrvatima«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Compay Segundo ipak nastupa</p>
<p>HAVANA, 5. lipnja</p>
<p> - Slavni kubanski pjevač Compay Segundo (93) ponovo će nastupiti ovog tjedna, izjavio je u ponedjeljak upravitelj kabarea u kojem bi umjetnik trebao nastupiti, opovrgavajući glasine o pogoršanju njegova zdravstvena stanja. José Antonio Arvaizagoitia, glasnogovornik uglednog hotela Nacional u Havani, izjavio je da će Compay Segundo pjevati u petak u kabareu hotela »prvi put nakon odmora na koji su ga prisilili njegovi liječnici«. </p>
<p>U nedjelju je koncertna agencija iz Münchena, gdje je Compay Segundo trebao nastupiti 22. lipnja, objavila kako je umjetnik »zbog teške bolesti« otkazao sve koncerte ove godine.</p>
<p> Prošlog mjeseca ostarjeli je pjevač već otkazao sudjelovanje na međunarodnom festivalu Cubadisco 2001. U to je doba iz izvora bliskog umjetniku rečeno da je »malo deprimiran« nakon smrti kubanskog violinista Pedra Depestrea iz Buena Vista Social Cluba, u travnju ove godine. Pedro Depestre (55) je umro na koncertu u švicarskom gradu Baselu.</p>
<p>Compay Segundo jedna je od ključnih figura projekta Buena Vista Social Club čiji su album i film, koji je o njima snimio njemački redatelj Wim Wenders, dali novi zamah tradicionalnoj kubanskoj glazbi na međunarodnoj pozornici. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Quinnov pepeo u Meksiko?</p>
<p>CIUDAD DE MEXICO, 5. lipnja</p>
<p> - Rođeni Meksikanac, glumac Anthony Quinn, preminuo u nedjelju u 86. godini, želio je da se njegov pepeo rasprši u suhim kanjonima meksičke države Chihuahua, gdje je proveo djetinjstvo u siromaštvu, rekao je meksički povjesničar Jesús Vargas. Quinn je izrazio tu želju tijekom sentimentalnog posjeta s obitelji Chihuahui, u travnju prošle godine, što mu je bio tek drugi povratak u rodni kraj u životu, rekao je Vargas, koji je putovao s glumcem. </p>
<p> »Ostao je četiri dana ondje i bio je dirnut susretom s prirodom i Meksikom te rekao kako bi želio da njegov pepeo bude raspršen ovdje«, rekao je Vargas. Quinnova obitelj namjeravala je održati pogrebnu ceremoniju u Sjedinjenim Državama. Nije poznato postoje li planovi da se ispuni njegova meksička želja. </p>
<p> Iako je Quinnova obitelj otišla iz Meksika u Los Angeles dok je Anthony bio još maleni dječak, glumac koji je osvojio dva Oscara i bio možda najpoznatiji po ulozi u »Grku Zorbi« (1964.), oplakivan je u Meksiku kao nacionalni junak, a priznanje su mu odale najveće meksičke filmske zvijezde. </p>
<p>Quinn je sin polu-Irca Francisca Quinna i meksičke djevojke Manuele, čija je majka bila sluškinja. Njegovi su se roditelji sreli dok se njegov otac borio u meksičkoj revoluciji (1910.-1917).</p>
<p>Tijekom prošlogodišnjeg posjeta Chihuahui, Quinnu su uručeni ključevi grada, a u njegovu čast podignut je i spomenik u liku Grka Zorbe. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Istraga o eksperimentima nad australskom mrtvorođenčadi</p>
<p>CANBERRA, 5. lipnja </p>
<p> - Australija je u utorak pokrenula istragu zbog podataka da su pedesetih i šezdesetih godina tijela australske djece slana u Sjedinjene Države za upotrebu u eksperimentima s nuklearnom energijom.</p>
<p> Ministar zdravstva Michael Wooldridge kaže da ne zna za tu operaciju u kojoj su navodno dječja tijela transportirana preko oceana u istraživačke svrhe, a bez dopuštenja roditelja. Britanske su novine ovaj tjedan objavile da su tijela mrtvorođene djece odnošena iz australskih bolnica, a u SAD-u je američko ministarstvo za testiranje energije na njima proučavalo razinu radioaktivnosti stroncija 90.</p>
<p> Projekt se navodno zvao »Sunshine«, počeo je 1955., a iz bolnica u Australiji, Britaniji, Kanadi, Hong Kongu, Sjedinjenim Državama i južnoj Americi odneseno je oko šest tisuća dječjih tijela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dvadeset godina AIDS-a</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Dvijetisućite godine u svijetu je zabilježeno 36,1 milijun oboljelih od AIDS-a. Samo u Africi ta se brojka popela na vrtoglavih 23 milijuna. Svakog dana na tom kontinentu oboli novih 1700 ljudi. AIDS je za sobom ostavio trinaest milijuna siročadi u Africi. </p>
<p>Iako je bolest neizlječiva, posljednjih je godina postignut stanovit napredak u liječenju pomoću tzv. trojne terapije. Riječ je o koktelu lijekova koji pojedinačno nisu učinkoviti ali zajedno donose dobre rezultate. </p>
<p>Prvi slučajevi nove, još nepoznate bolesti, koja smrtonosno narušava imunološki sustav, zabilježeni su 5. lipnja 1981. godine u krugu mladih homoseksualaca u Los Angelesu. Evo kratke kronologije. </p>
<p>1981. - Znanstvenici se prvi put suočavaju sa bolešću koja uništava čovjekom imunološki sustav. Bolest najčešće napada homoseksualce, narkomane i hemofiličare a prenosi se krvlju.</p>
<p>1983. - Francuski istraživač Luc Montegnier prvi je izolirao uzročnik bolesti - HIV virus iz skupine retrovirusa.</p>
<p>1985. - Održava se prva Svjetska konferencija posvećena AIDS-u u Atlanti. Naglašena potreba da se s opasnošću od nove bolesti upozna cijeli svijet.</p>
<p>1986. - Ujedinjeni narodi ustanovljuju zajednički program borbe priotiv AIDS-a.</p>
<p>1988. - Prvi se prosinca proglašava svjetskim danom borbe protiv AIDS-a.</p>
<p>1992. - Ekperti svjetske konferencije o AIDS-u u Amsterdamu upozorili poglavito žensku polulaciju na činjenicu potrebe pojačanog opreza i zaštite protiv AIDS-a.</p>
<p>1993. - Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavljuje da je 14 milijuna ljudi inficirano virusom HIV-a, a više od 25 milijuna ljudi boluje od AIDS-a u svijetu.</p>
<p>1996. - Magazin TIME proglašava američkog znanstvenika, istraživača AIDS-a Davida Hoa, čovjekom godine. Iste je godine trostruki koktel, lijek koji blokira širenje virusa HIV-a, pokazan na 11. svjetskoj konferenciji o AIDS-u u Vancouveru u Kanadi.</p>
<p>1997. - Predstavljeni prvi lijekovi indinavir i saquanavir koji reagiraju na širenje virusa.</p>
<p>2001. - Ujedinjeni narodi objavljuju da u Južnoafričkoj Republici ima najviše zaraženih virusom HIV-a, 4,7 milijuna, što znači svaki deveti stanovnik te zemlje. </p>
<p>U Sjedinjenim Američkim Državama zabilježeno je 753.907 slučajeva AIDS-a.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Najveća plesna atrakcija </p>
<p> Skupina MID Performance Company izvela atraktivne vizualne slike / »The Bang Group« - šaljivo i podrugljivo o modernoj otuđenosti </p>
<p>Kolopletom vrelih i žestokih afričkih ritmova u kojima se prožimaju tradicionalni i suvremeni afrički plesovi s decentnim fragmentima zapadnjačkih izričaja predstavila se publici 18. tjedna suvremenog plesa u Hrvatskome narodnom kazalištu u ponedjeljak južnoafrička skupina MID Performance Company. </p>
<p>Najavljivani kao najveća atrakcija festivala, energijom i žestinom nastupa u potpunosti su opravdali svoj dobri glas i mjesto u svijetu suvremenog plesa, trendovski naklonjeni egzotici crnoga kontinenta. Prva točka »Prolazi obreda«, koreografkinje Sylvie Magogo Glasser, zgodno se uklopila u još jedan »modni« okvir - odnosno prevlast udarljkaša (spretno ukalupljenom igrom štapova), što se moglo vidjeti i na proteklom 21. muzičkom biennalu Zagreb.</p>
<p> S osjećajem za nesputane, široke i ukorijenjene kretnje, »plesom izvan tijela« Afrikanci su se prepustili igri oslobođeni svake forme, slobodni do granice koju plesnu umjetnost donekle poništava i »demistificira«, lišavajući je svake uniformnosti, no podarujući joj dimenziju neprolaznosti. To su prostori inicijacije, priče o potrazi za izgubljenim identitom crnoga čovjeka, za arhetipskim i vječnim. Već u sljedećoj koreografiji Vincenta Sekwati Mantsoe krenuli su u istraživanje dosluha s prirodom, oponašajući kretnje životinja, lagane umore bilinstva pred počinak, suptilno dočaravajući šumorenje vjetra u krošnjama sutonske savane.</p>
<p> Poetiku malih, ugođajno smirujućih slika, proširili su i intimističkom pričom, baladnog karaktera, duetom muškarca i žene, čiji su nagoni duboki, a ljubav strasna, čeznutljiva i svečano lijepa u svojoj nedorečenosti. Stvarajući ljupke koreografske skulpture, upotrebivši kao sponu dug konopac, izvođači su zračili, natopljenim toplim i nježnim, no na čas i razlomljenim unutarnjim nabojem, prepunim uzvišene duhovnosti. </p>
<p>To su bile gipke i široke kretnje i iako se moglo iščitati suviše rudimentarnih i ruraralnih natruha, čistoća i dorađenost izvedbe nadvisila je takove primisli. </p>
<p>Na žalost,zbog programskih razloga, predstava je skraćena i završena prizorom iz »Točionice Sophiatown«, vođen euforičnom i humoristički intoniranom idejom, miješajući različite glazbene iskaze - od jazza do swinga. Minimalističkim koreografskim izrazom, poigravajući se s twistom, u zapadnjačkim kostimima dvadesetih godina, Afrikanci su zgotovili komad, ispunjen vizualno atraktivnim slikama, ritualnih i spiritualnih značenja, koje je oduševljena publika popratila dugim pljeskom. </p>
<p>Sasvim drugačijim promišljanjima suvremenog plesa priklonila se »The Bang Group« iz Sjedinjenih Američkih Država s koreografom Davidom Parkerom, jednim od najzanimljivijih njujorških plesnih umjetnika. Plesna drama »Beatifikacija« u četiri segmenta zasnovana je na istraživanju smisla, težine i važnosti akademizma klasičnih baletnih ostvarenja, »desemantizaciji« folklorne baštine i plesnih zasada, primjerice stepa, zagovarajući apsurdnost obojega.</p>
<p>Podrugljivo, šaljivo i infantilno, Parker govori svojim teatrom pokreta o modernom otuđenom društvu, zalažući se za čistu kretnju kao simbiostičkom putu k Drugomu. Ne ustručavajući se biti i provokativan, počesto bez glazbene pratnje, njegovi plesači prilaze i misteriju istospolne ljubavi, otvoreno, bez ograda, u kompleksnim ritmovima, u kojima je jedini zvuk dodir, ponekad poljubac, udarac plesača u plesača. Ta repetitivna do tančine razrađena »glazba tijela« pretvara se u hvalevrijedan i prostudiran kreativan čin, koji intrigira i pravo je osvježenje ovogodišnjeg Tjedna suvremenog plesa.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Hoće li operna elita samo proći kroz Zagreb? </p>
<p>Svjetske operne zvijezde u Zagrebu će održati pokuse za ljubljanski Međunarodni ljetni festival gdje nastupaju sa zagrebačkom Operom / Može li takav operni spektakl motivirati upravu HNK da pronađe sponzore za zagrebačku izvedbu »Nabucca«? </p>
<p>Nedavno je na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta održana predstava popularne Verdijeve opere »Traviate« u kojoj je nastupilo troje mladih umjetnika - prvakinja Opere u Zürichu Elena Mosuc te dva mlada naša umjetnika, tenor Tomislav Mužek, u stalnom angažmanu u Bremenu, te bariton Armando Puklavec. Publika je u krcatom gledalištu HNK uživala u toj nadasve uspjeloj predstavi i svoje je oduševljenje iskazala dugim pljeskom i na koncu ovacijama. </p>
<p>Mnogi među gledateljima sigurno su se upitali hoće li sličnih predstava biti još u Zagrebu. Na to je pitanje u ovom trenutku teško odgovoriti. Ali, kako smo uspjeli saznati od uprave HNK, zanimanje za predstave s poznatim opernim umjetnicima postoji. Problem je, međutim, kako platiti takve spektakle. Dobro je poznato da su gaže vrhunskih umjetnika vrlo visoke, primjerice danas najtraženiji tenor, Argentinac José Cura dobiva 110.000 DEM po predstavi.</p>
<p> Nadati se je da bi vrhunski umjetnici došli u Zagreb i uz mnogo manji honorar, no kako i za to namaknuti sredstva. Izlaz treba potražiti u sponzorstvu. U Zagrebu su gostovali i najveći operni umjetnici, primjerice, Mario Del Monaco, Tito Gobbi, George London i Magda Olivero, a u zadnje vrijeme Luis Lima i Dennis O'Neill.</p>
<p>Dodajmo da će Zagrebačka opera i ovoga ljeta sudjelovati na uglednom Međunarodnom ljetnom festivalu u Ljubljani. Štoviše, Zagrebačkoj je operi pripala čast da s Verdijevim »Nabuccom« otvori taj festival. Kako će se pokusi održavati u Zagrebu, bilo bi zanimljivo ispitati postoji li mogućnost da publika vidi generalnu kostimiranu probu zakazanu za 3. srpnja, jer riječ je o opernom spektaklu kakav još nije viđen u glavnom gradu Hrvatske. U operi će, naime, nastupiti pjevači svjetskoga glasa: Giancarlo Pasquetto, Paola Romanó, Nicola Ghiuselev, Ezio De Cesare i Dragana Del Monaco, redoviti gosti u vodećim opernim kućama kao što su newyorški Metropolitan, milanska Scala, londonski Covent Garden, veronska Arena itd. Orkestrom Zagrebačke opere ravnat će glasoviti dirigent Tiziano Severini. Takvu priliku koja se rijetko pruža bilo bi šteta propustiti, tim više što bi takav njihov javni nastup u Zagrebu stajao tri puta jeftinije nego li je to uobičajeno. Hoće li to biti dovoljan poticaj upravi HNK da motivira sponzore? </p>
<p>Dragan Lisac</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Etnografski muzej u potrazi za zgradom </p>
<p>Etnografski muzej u Splitu dobiva kao privremeno rješenje prostorije bivše Gradske vijećnice / Podijeljena su mišljenja kako i gdje bi se taj Muzej trajno udomio </p>
<p>SPLIT, 5. lipnja</p>
<p> - Splitsko Gradsko poglavarstvo nedavno je dodijelilo prostor Etnografskomu muzeju koji bi, do konačnog useljenja u Severovoj ulici unutar Dioklecijanove palače, barem donekle trebao olakšati njegove prostorn</p>
<p>e muke. Riječ je o ispražnjenim prostorijama u zgradi nekadašnje Gradske vijećnice, gdje Muzej u cijelosti zauzima prostore u prizemlju te na prvome i drugome katu. </p>
<p> Dodjelom novih prostorija Etnografski muzej trajno bi iselio iz prostorija kojima se sada koristi u Multimedijalnom kulturnom centru, gdje ionako vlada golema prostorna gužva, jer taj centar privremeno zbrinjava brojne kulturne beskućnike.</p>
<p> »Smještanjem svih zaposlenika Muzeja na jedno mjesto, što bi se dogodilo nakon više od 90 godina, ujedinile bi se sve službe te postigao bolji nadzor rada. Grad bi za uzvrat dobio solidnu zgradu za kulturne namjene kakva se ne nalazi svaki dan. Ovo je prilika koja se jednostavno ne smije propustiti«, naglasio je Silvio Braica, ravnatelj splitskoga Etnografskog muzeja.</p>
<p>Prostorna agonija toga Muzeja bit će riješena tek kada se u cijelosti premjesti na novu lokaciju - izvan Gradske vijećnice, koja ne zadovoljava muzejske standarde. Po mišljenju članova Gradskoga poglavarstva najidealnije rješenje bila bi nekadašnja zgrada Crvenoga križa u Severovoj ulici, koju prethodno treba urediti.</p>
<p> Valja pritom napomenuti kako je konačno uređenje prostora u Severovoj ulici trebalo nastupiti još prije dvije godine - pokretanjem Projekta obnove stare gradske jezgre, ali zbog prezaduženosti grada hrvatska Vlada još ne odobrava jamstva za zajam Svjetske banke u visini od devet milijuna američkih dolara.</p>
<p> Također treba istaknuti da Silvio Braica nije zadovoljan odlukom Poglavarstva da se Muzej smjesti unutar zidova Dioklecijanove palače jer, kako je izjavio, mnogi koji odlučuju o sudbini Muzeja idu tako daleko da bez suglasnosti djelatnika Muzeja sami ovu ustanovu žele vidjeti negdje na selu, dakle izvan grada ili ako ostane u gradu - kao antropološki muzej.</p>
<p> No, unatoč velikim problemima, muzej radi punom parom, a kako Braica ističe potvrda kvalitete i entuzijazma muzejskih djelatnika i kustosa ogleda se u nedavno otvorenom novom stalnom postavu koji sa svojim posebnim dionicama i vrijednim zbirkama privlači pozornost domaćih i stranih posjetitelja. </p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Njemački na kreativan način</p>
<p>U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici otvorena multimedijska izložba »Srdačni pozdravi« (»Herzliche Grüse«) </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Može se reći da njemački jezik napokon postaje spoznatljiv osjetilima, ali istovremeno i znanstvenim opisima. Naime, govoriti njemački, slušati ga, čitati i pisati moguće je još jedino u multimedijalnom postavu. Toga su mišljenja organizatori upravo otvorene izložbe pod naslovom »Srdačni pozdravi« (Herzliche Grüse), Nacionalna i sveučilišna knjižnica i Goethe institut iz Zagreba. Izložba je otvorena u utorak u predvorju NSK. Riječ je o multimedijalnoj izložbi koja putuje svijetom i na vrlo kreativan način predstavlja njemački jezik. Zabavno, a istodobno i šaljivo, ova izložba, koja se otvara u Europskoj godini jezika, obrađuje razne stranice njemačkog jezika, uz brojne jezične i geografske pojmove. </p>
<p>Na otvorenju je govorio glavni ravnatelj NSK Josip Stipanov istaknuvši da je knjižnica svjedok sadašnjih i prošlih vremena te da su izlošci samo jedan segment iz fonda NSK. Oni su istodobno i izraz identiteta, komunikacije i uzajamnosti. Potom je govorio stalni zamjenik njemačkoga veleposlanika u Hrvatskoj Wolfgang Wendel, koji je fasciniran činjenicom koliko Hrvata govori njemački, a važnost Njemačke, kao zemlje s najvećim gospodarskim dohotkom u Europi, nije potrebno isticati, posebno njenu sklonost Hrvatskoj. To da je višejezičnost sadržana u samom bitku ljudskog postanka - istaknuo je i Michael Schroen, direktor jezičnog odjela u Goethe institutu. Iako se još ne zna kako će se govoriti u ujedinjenoj Europi, pouzdano se zna, smatra Schroen, da će se u euro-regijama govoriti i njemački, i talijanski i hrvatski. Na kraju je govorila pomoćnica ministra kulture mr. Naima Balić, koja smatra da je izložba velik doživljaj jer se u čarobnim kućama, izgrađenim za tu zgodu, predstavljaju 16 njemačkih pokrajina, a mogu se upoznati i njihova narječja.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Roman Carmen Vrljičak bestseler u Argentini </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Roman argentinske književnice hrvatskoga podrijetla Carmen Vrljičak »Maria Josefa Ezcurra, zabranjena ljubav Belgrana« upravo je doživio treće izdanje. Prvo izdanje romana (naklada Sudamericana), izašlo u Buenos Airesu u listopadu 1999. godine, bilo je rasprodano u trideset dana. Na ljestvici prodaje knjiga u prošlome listopadu roman je bio na četvrtom mjestu. Profesorica Carmen Vrljičak živi od djetinjstva u Buenos Airesu, gdje se školovala i sada predaje klasične jezike na sveučilištu. Glavni događaji ovoga romana se odvijaju u tome gradu na početku 19. stoljeća. Nit vodilja je ljubavna veza ugledne gospođe M. J. Ezcurre i generala Belgrana, jednog od prvaka borbe za odcjepljenje južnoameričkih posjeda od španjolske krune. Usput Vrljičak opisuje običaje, način života i političke nazore onoga vremena u Velikom Selu, kako se onda nazivao današnji Buenos Aires. Carmen Vrljičak napisala je ovaj roman prilikom nedavna boravka u Hrvatskoj, što svjedoči da je naše podneblje bilo vrlo poticajno njenoj stvaralačkoj mašti. K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Tijela« kao organizam i instrument pokreta </p>
<p>LJUBLJANA, 5. lipnja</p>
<p> - Berlinsko kazalište »Schaubühne am Lehniner Platz« gostuje ne pozornici Gallusove dvorane Kulturnog i kongresnog centra Cankarev dom u Ljubljani 18. lipnja. Tom će prigodom berlinsko kazalište izvesti predstavu »Körper« (Tijela), u koreografiji Sashe Waltza. Koreografkinja Sasha Waltz, ujedno i umjetnička voditeljica berlinskog kazališta »Schaubühne am Lehniner Platz«, a školovala se kod Waltrud Korn-Haas, učenice glasovite Mary Wigman. Jedna od najuglednijih suvremenih koreografkinja osobito se proslavila predstavom »Aleja astronauta« iz 1996. godine, s kojom je gostovala na brojnim pozornicama u Europi i Brazilu. Koreografija »Tijela« njezino je najnovije djelo. U njemu istražuje tijelo kao fizički organizam i kao instrument pokreta. Predstava je u rujnu 2000. godine na beogradskom festivalu »Bitef« osvojila Grand Prix, a film »Tijela«, koji je nastao u suradnji televizijskih kuća ZDF i SAT 3, bio je prošle godine predložen za nagradu »Emmy«. Također, prošle godine Sasha Walz je za tu predstavu primila nagradu udruge njemačkih kazališnih kritičara. G. J,</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Revija filmskog stvaralaštva mladih</p>
<p>ČAKOVEC, 5. lipnja</p>
<p> - Od 8. do 10. lipnja Škola animiranog filma, odnosno Centar za kulturu Čakovec, bit će domaćini 39. revije hrvatskog filmskog i video stvaralaštva djece i mladeži. Za smotru bilo je prijavljeno čak 106 filmskih i video radova. Žiri u sastavu dr. Mira Kermek-Sredanović, predsjednica, te Maja Flego, Mato Kukuljica, Joško Marušić i Stjepko Težak odabrao je 44 rada koji će biti prikazani u četiri revijske projekcije. Svoj dolazak prijavila su čak 163 učenika osnovnih škola i 81 učenik iz srednjih škola iz cijele Hrvatske. Tijekom tri dana za sudionike 39. revije osim filmskih projekcija bit će održan i okrugli stol na temu »Filmske/video radionice«, koje će voditi dr. Mira Kermek-Sredanović. Za mlade filmske entuzijaste zasigurno će zanimljiv biti i razgovor s majstorom crtića Joškom Marušićem. U čakovečkom ŠAF-u već su najavili i ovogodišnju Internacionalnu filmsku radionicu za animirani film, koja će se održati od 17. do 24. lipnja. Voditelji radionice bit će Fusako Yusaki, istaknuta autorica animiranih filmova te mladi hrvatski animator Daniel Šuljić. D. O.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Samo pobjeda donosi mir</p>
<p>Izbornik Mirko Jozić u postavu će od prve minute uvrstiti Davora Šukera koji bi svojim iskustvom i autoritetom trebao pomoći našoj reprezentaciji na putu do imperativne pobjede/ »Naš je motiv veći od njihovog, mi se borimo za odlazak na SP, Latvijci se bore tek za prestiž«, ističe Jozić </p>
<p>RIGA, 5. lipnja (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Dan uoči, za hrvatski nogomet, iznimno bitne kvalifikacijske utakmice za SP 2002. godine u Japanu i Južnoj Koreji protiv Latvije, u domaćem tisku gotovo ni slova o tom događaju. Kao da ga nema, ali se zato još naširoko probiru dojmovi latvijskih 1-3 subotnjeg poraza protiv Belgije. Oni oprezniji iz hrvatskih redova, pa i izbornik Mirko Jozić, u tom detalju vide izvjesno upozorenje. Jer, ako domaći toliko seciraju i raščlanjuju sve slabosti i dobre strane svoje igre u susretu s Belgijom, tražeći neke nove putove, valjda im se nešto opako vrzma po glavi. Ne znači li to da bi račun u srijedu trebali platiti - Hrvati?</p>
<p>Točno je kako Jozić o latvijskim i hrvatskim ambicijama govori kao o nečemu sasvim različitom:</p>
<p>- Naš je izazov neusporedivo veći od njihovog. Naš je cilj nastup na Svjetskom prvenstvu, oni ga više nemaju. Čujem, međutim, kako njihov izbornik Aleksandrs Starkovs poručuje da će protiv Hrvatske igrati za zadovoljstvo i izazov. To je cilj svakog izbornika, svake reprezentacije. Zna se da se svi mnogo bolje osjećaju poslije dobrog rezultata.</p>
<p>Jozićeve se sve riječi o utakmici s Latvijom u konačnici svode na razložni optimizam, ali je oprez stalno prisutan:</p>
<p>- Analizirali smo snimku njihovog zadnjeg susreta u gostima kod Belgije (1-3). Naš posebni promatrač Marijan Vlak jasno je utvrdio njihovu veliku želju da prođu bolje nego u prvom međusobnom susretu (0-4). Olako su i prebrzo primili pogotke, ali su ostavili dobar dojam.</p>
<p>Jozić misli da će posao njegovoj vrsti možda biti za djelić olakšan zbog još dva razloga. Osim dakako onog osnovnog da Latvija više nema ni teoretskih izgleda za plasman na SP:</p>
<p>- Zbog viška kartona neće im nastupiti njihov najbolji igrač Pahars. Ozlijedio im se i vrlo bitni igrač srednjeg reda Blagonadezdins. Mislim, međutim, da su se oni ipak podosta potrošili u subotu. Znatno više nego mi sa San Marinom, iako je i u našim redovima bilo uzaludnog rasipanja snage, ali mentalne. Da samo znadete koliko energije igračima oduzima ono hvatanje za glavu nakon promašene prigode?</p>
<p>Jozić je izdiktirao pred petnaestak hrvatskih novinara isti onaj sastav koji nam je »otkrio« još u nedjelju navečer u Čatežu, kad je najavio nastup Davora Šukera od prve minute, na račun Vlaovića. U pričuvi je ostavio i »iscijeđenog« Vugrineca dajući prednost »motiviranom, poletnom i lakonogom Rapaiću«. Popularni Miki bi po lijevoj strani, potpomognut Jarnijem, trebao u tandemu sa Šukerom sijati strah i trepet pred suparničkim vratima. U nedaćama koje su zapljusnule igrače obrambenih zadataka Jozićeve vrste, zbog čega uz Roberta Kovača izbornik ne može računati na ozlijeđene Živkovića i Soldu, zaigrat će Stjepan Tomas. S osnovnim ciljem da središnjem mozgu i ideologu igre - Robertu Prosinečkom čuva leđa:</p>
<p>- Samo da nam se ne ozlijedi netko od igrača zadnje linije, za sva ostala mjesta postoji izlaz, tumači Jozić. Upozoravajući pritom kako je najbitnije sačuvati mir i držati se dogovorenog. Čak ako se dogodi da suparnik prvi povede:</p>
<p>- Nikakvog trenutnog iskakanja iz plana neće biti, nego nam valja vidjeti kako se igra dalje razvija, i tek ćemo tada reagirati.</p>
<p>Izbornik je od prve minute najavio nastup Davora Šukera, jedino je pomalo dvojio oko toga što ako bude kišilo. Prognoza je, da neće, nego da bi moglo biti sunčano, kao u utorak. Iako se ovdje vrijeme brzo mijenja:</p>
<p>- Davor nije stoposto onaj kakvog znamo i želimo. No, poštujem opredjeljenje iz Osijeka kad je prije dva mjeseca protiv Latvije (4-1) Davor odigrao cijelu utakmicu i dobro funkcionirao sa raspoloženim Balabanom koji se predstavio s tri veličanstvena pogotka. Nije još Šuker za svih 90 minuta, ali svojim iskustvom i autoritetom kod suparnika može odigrati značajnu utakmicu.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Šuker ne brine tko će zabiti pogodak</p>
<p>RIGA, 5. lipnja (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - U srijedu u Rigi Mirko Jozić, izbornik hrvatske nogometne reprezentacije neće sa Davorom Šukerom eksperimentirati kao u prethodne dvije utakmice, kad je kapetan ulazio u igru s klupe. Ovaj put Šuker započinje od prve minute, jer svima je jasno da je vrijeme pokusa prošlo i da valja igrati na sigurno. Što o tome kaže kapetan Šuker?</p>
<p>- Ne treba iz takvog detalja raditi posebne priče, jer u svijetu profesionalizma sve je to normalno. Uostalom, o tome sam početkom godine razgovarao sa izbornikom, dotaknuli smo i takve mogućnosti s kojima sam se razložno složio.</p>
<p>O utakmici s Latvijom u srijedu govori Šuker s pozicije sjećanja i iskustva:</p>
<p>- Imperativ su nam tri boda pogotovo jer su i Škotska i Belgija ovdje slavili. Međutim, iako smo objektivno bolji od Latvije, valja uvijek biti oprezan. Sjetimo se samo Makedonije, u ovo vrijeme, kad su prvenstva završila, a igrači su većinom izvan pogona. Tada je moguć jedan kiks, a ovdje kiks znači da nakon toga moraš pod obavezno pobijediti i Belgiju i Škotsku što nije nimalo lako ni jednostavno. </p>
<p>Šuker također misli, kao i izbornik, da su se Latvijci ispuhali protiv Belgije:</p>
<p>- Ne tvrdim da ćemo lako doći do pobjede, ali da ćemo znati iskoristiti te naše prednosti, u to sam uvjeren. Mislim da ova reprezentacija ima potrebito iskustvo i mladost. Znam da moramo još puno raditi, ali i da nam treba vremena za uigravanje. Pogotovo kad ti se desi da u kratkom vremenu ostanemo iznenada bez tri igrača iz obrane, nakon čega izbornik mora tražiti nova rješenja. Fond igrača će nam uvijek biti potreban, jer valja voditi računa i o opasnostima koje nose žuti kartoni. A osim toga, malo nas je koji još možemo podučiti ove koji dolaze: Jarni, Prosinečki, ja... Zato smo još uvijek i te kako potrebni, na moju veliku radost.</p>
<p>Zanimalo nas je sanja li nakon Varaždina Šuker pogodak i u Latviji:</p>
<p>- Normalno da bih ga želio postići i to iz igre. Međutim, sasvim je nebitno hoće li se to dogoditi ili ne, važno je da zabije bilo tko i da se kući vratimo - pjevajući. Z.A.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Slovenci preskaču Švicarce?</p>
<p>U srijedu je na rasporedu 21 utakmica europskih kvalifikacija za odlazak na SP 2002. godine, a najviše će pozornosti, zbog situacije na ljestvicama po skupinama, privući dvoboji Švicarska - Slovenija, Grčka - Engleska i Norveška - Bjelorusija</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Gostovanja Slovenaca u Švicarskoj, Engleza u Grčkoj i Bjelorusa u Norveškoj privlače najviše pozornosti u ovom krugu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo 2002. godine. U srijedu je, naime, na rasporedu 21 utakmica europskog dijela kvalifikacija.</p>
<p>Skupina 1</p>
<p> Slovenci će se u srijedu u Švicarskoj vaditi za kikseve s početka kvalifikacija, kad su bodove gubili čak i protiv Farskih Otoka (2-2). S druge strane, ni Švicarci nisu baš bili uvjerljivi protiv Otočana, u subotu su ih jedva pobijedili pogotkom desetak minuta prije kraja. U svakom slučaju, ogled Slovenaca i Švicaraca zapravo je borba za drugo mjesto u skupini, kojem još teži i Jugoslavija. Rusi su praktički nedodirljivi na vrhu, u srijedu će po svemu sudeći »podebljati« svoj bodovni konto, s obzirom da gostuju u Luksemburgu. A Jugoslavija ide u goste Farskim Otocima.</p>
<p>Skupina 2</p>
<p>Najviše pažnje do kraja kvalifikacija privući će dvoboj Iraca i Nizozemaca u Dublinu (1. rujna) i on će, zapravo, odrediti sudbinu nizozemskih nogometaša i njihovog puta na Daleki Istok. Oni su svakako najveće razočaranje kvalifikacija, neovisno o tome što se sad ipak nalaze na drugome mjestu, sa dva boda više od Portugala... No, Portugalci imaju utakmicu manje i ove srijede na svom terenu dočekuju Cipar, pa se može očekivati da će uskoro preskočiti »tulipane«.</p>
<p> Irci, pak, u srijedu gostuju kod Estonije i to im je prilika za novi bodovni odmak na vrhu ljestvice. No, ne treba zaboraviti da su Estonci iznimno neugodni i da su prošle subote dvaput vodili protiv Nizozemske i izgubili tek u zadnje četiri minute utakmice! No, jesu li Nizozemci u ovome trenutku baš pravo mjerilo?</p>
<p>Skupina 3</p>
<p>Turbulencije su se događale prošle subote kad je Bugarska pobjedom u Belfastu preuzela vrh ljestvice, a Češka porazom u Kopenhagenu pala s prvog na treće mjesto. Ove srijede Bugari gostuju u Reykjaviku, Česi dočekuju Sjevernu Irsku, dok drugoplasirani Danci čekaju Maltežane...</p>
<p>Dakle, bude li sve »normalno«, u srijedu ne bi trebalo biti promjena na ljestvici. Do kraja kvalifikacija najteži raspored imaju Bugari, koji još igraju protiv Danske kod kuće (5. rujna) i moraju u goste Češkoj (6. listopada)</p>
<p>Skupina 4</p>
<p> Stanje u ovoj skupini vrlo je slično onome iz prethodne. Na vrhu su se također zgusnule tri selekcije, a i ovdje se u srijedu ne očekuju promjene na ljestvici. Slovaci su subotnjim porazom u Stockholmu »zakašljucali«, sad za vodećim dvojcem - Turskom i Švedskom - zaostaju tri boda, koja će pokušati nadoknaditi 1. rujna kada u Bratislavi dočekuju Turke. Usput, sve tri spomenute reprezentacije u srijedu igraju protiv onih sa statusom svojevrsnih autsajdera.</p>
<p> Skupina 5</p>
<p> S obzirom da su Poljaci suvereno na vrhu ljestvice, što su u subotu u Cardiffu potvrdili i trećom uzastopnom gostujućom pobjedom, najviše pozornosti privlači borba za drugo mjesto u skupini. Kandidati su Ukrajina i Bjelorusija... Ukrajinci već po običaju redovito kiksaju u kvalifikacijama, iako sa Ševčenkom i Rebrovom imaju iznimno respektabilan sastav. No, još nisu nastupili ni na jednom velikom natjecanju.</p>
<p>A takvom praksom, čini se, i nastavljaju. U ovim su kvalifikacijama na svom terenu uzeli samo dva od mogućih devet bodova. Ipak, u srijedu se može očekivati i njihova prva domaća pobjeda, u goste im dolazi Wales. Bjelorusi, pak, idu u goste neuvjerljivim Norvežanima.</p>
<p> Skupina 7</p>
<p> U srijedu je na rasporedu tek jedna utakmica u kojoj Izraelci dočekuju odnedavno vodeće Španjolce. »Furija« je, naime, subotnjom pobjedom protiv BiH s vrha potisnula Barićevu i Vastićevu Austriju. Međusobni okršaj Španjolaca i Austrijanaca na rasporedu je 1. rujna i on će, po svemu sudeći, odrediti konačnog pobjednika skupine. No, pobijede li Izraelci u srijedu Španjolce, stanje će se posve zakomplicirati...</p>
<p> Skupina 8</p>
<p> Prvo mjesto »odavno« je rezervirano za Talijane, koji su sa pet pobjeda i jednim remisom najuvjerljivija momčad ovog kvalifikacijskog ciklusa. Uz Poljake... Za drugo mjesto »tuku se« Rumunjska i Mađarska, čiji je subotnji međusobni okršaj u Bukureštu završen pobjedom Rumunja 2-0. Mađari sad zaostaju četiri boda za Rumunjima, a imaju i utakmicu manje. U srijedu dočekuju Gruziju, dok Rumunjska ide u goste Litvi.</p>
<p> Skupina 8</p>
<p> Finci su u subotu u Helsinkiju prokockali 2-0 vodstvo protiv Njemačke i na kraju su se moirali zadovoljiti bodom. Da su, kojim slučajem pobijedili, bodovno bi se izjednačili s drugoplasiranim Englezima. U svakom slučaju, Nijemci su na vrhu sa šest bodova prednosti u odnosu na Englesku, koja ima utakmicu manje. Nijemci u srijedu gostuju u Tirani, Englezi u Grčkoj... Eventualnom pobjedom u srijedu, Grci će preskočiti Engleze i dokopati se drugoga mjesta. No, Englezi će još uvijek imati utakmicu manje od Grka.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Do kraja tjedna poznat trener Hajduka?</p>
<p>Hajdukov sportski direktor Ivica Šurjak u žurnoj je potrazi za novim trenerom, a glavni kandidati su Ivan Katalinić, Ivica Osim i Nenad Gračan. Zanimljivo je da puls navijača, i to čak iz Irana, ispipava Miroslav Blažević</p>
<p>SPLIT, 5. lipnja</p>
<p> - Sportski direktor Hajduka, Ivica Šurjak, dobio je u ruke »vrući krumpir« nakon što je sada već bivši trener Zoran Vulić kazao konačno NE. Tko će biti novi trener »bijelih«, pitanje je koje možete čuti na svakom mjestu u Splitu, jer ih to ipak više zanima nego tko će biti novi gradonačelnik... </p>
<p>Mnogo je imena u »igri«, iz minute u minutu javljaju se novi kandidati - Gračan, Katalinić, Osim, Nižetić, Lokica, Pudar, Gudelj... Nova mogućnost je da »bijele« ponovno preuzme Luka Bonačić, koji momčad vodio u sezoni 1997/98. kada je Tomislav Ivić bio šef stručnog stožera. Te sezone Bonačića su najprije smijenili početkom studenoga, a onda ga ponovo na proljeće vratili. Čini se ipak da su tri imena u prednosti, to su Ivan Katalinić, najtrofejniji Hajdukov trener, Ivica Osim, te Nenad Gračan. </p>
<p> - Nisam još kontaktirao niti s jednim od mogućih trenera, naglasio je Šurjak. - Slažem kockice, ali sigurno je da ću vrlo brzo stupiti u kontakt s onim za kojeg budem smatrao da bude mogao voditi Hajduka.</p>
<p> Ivan Katalinić član je stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije, koja u srijedu igra u Rigi. Zahvaljujući mobitelu uspjeli smo ga uloviti u dalekoj Latviji:</p>
<p>- Nemam još nikakvih službenih poziva iz Hajduka pa vam zato ne mogu ništa ni odgovoriti. Naravno da je Hajduk moja ljubav i da bih se vrlo rado vratio kući. Imam dogovor s Rijekom, treba vidjeti kako bi se i to riješilo ako bih kojim slučajem dobio poziv iz Hajduka.</p>
<p>Trener Sturma iz Graza, Ivica Osim, godišnji odmor koristi na jadranskoj obali, u Vodicama. Kako nam je kazao, na odmoru je kod ženine sestre i uživa u ljepotama Jadranskog mora. Kada smo ga nazvali i upitali o mogućnosti da preuzme Hajduk, Osim nije puno želio govoriti.</p>
<p>- Kada se spomene Hajduk, ne treba više ništa govoriti, to ime sve kazuje. U ovom trenutku zaista više vam ne mogu ništa kazati. Nitko me iz Hajduka službeno nije zvao.</p>
<p>Po informacijama koje smo dobili od jednog člana Upravnog odbora »bijelih«, Osim bi i te kako skupo koštao »bijele«, jer godišnje u Sturmu ima zagarantiranih 800.000 maraka! </p>
<p>Jedan od onih koji su Hajduk već »trebali« preuzeti bila je stara Šurjakova »ljubav« i želja - Nenad Gračan, koji je trenutno bez angažmana. Gračan je sa suprugom i djecom na odmoru u Sloveniji:</p>
<p>- Lijepo je čuti da Hajduk o meni razmišlja. Hajduk mi je bio veliki izazov u igračkoj karijeri. Naravno da bi mi bio i u trenerskoj. </p>
<p>Tko će zaista preuzeti Hajduk, treba pričekati, kako je Šurjak kazao, do kraja tjedna.</p>
<p>Postoje, navodno, i signali iz Irana, Miroslav Blažević preko nekih svojih veza ispituje puls navijača »bijelih« kako bi oni reagirali kada bi Blažević došao na klupu Hajduka.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Sedloski dogovorio ostanak</p>
<p>Dinamov branič Goce Sedloski u utorak je, na sastanku s direktorom Zajecom, dogovorio novi ugovor sa zagrebačkim klubom. Ostanak u Maksimiru najavljuje i Mario Tokić, a na listi Zajecovih želja nalazi se Domagoj Kosić</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Goce Sedloski ostaje u Dinamu! Maksimirski direktor Velimir Zajec, u utorak je naime sa Sedloskim dogovorio uvjete oko novoga ugovora, kojeg će dojučerašnji makednoski reprezentativac potpisati po povratku s godišnjeg odmora. Sedloski je, naime, u utorak, neposredno nakon razgovora s direktorom, otputovao za Skopje...</p>
<p> Ovime je, eto, potvrđena Dinamova »lista prioriteta«, koja uključuje zadržavanje postojećeg igračkog kadra. U tome je smislu, dakle, klupska administracija učinila znatan korak naprijed, jer je ostankom Sedloskog riješeno jedno od osjetljivijih pitanja, onih vezanih za obrambeni dio momčadi.</p>
<p> Štoviše, ostanak u Maksimiru najavio je i Mario Tokić, tako da bi udarni tandem središnjih maksimirskih braniča i sljedeće godina trebao činiti neprobojni zid ispred vratara Butine.</p>
<p> S druge strane, istina je da ni Sedloski, a ni Tokić nisu baš zatrpani inozemnim ponudama. Dinamo, čini se, više nije tako dobar izlog europskoj nogometnoj eliti... Štoviše, u »poštanskom sandučiću« Goce Sedloskog nema niti jedne ponude. Nedavno se, doduše, javio turski Galatasaray, čiji su ga predstavnici trebali gledati na kvalifikacijskoj utakmici Makedonije i Moldavije prošle subote u Skopju. No, maksimirski je branič napustio reprezentaciju još na pripremama, nakon što mu je novi izbornik Jovanovski obrazložio kako u novoj koncepciji igre »više nije u prvome planu«. Tada su, po svemu sudeći, i Turci okrenuli glavu, a ostalih ponuda - nema...</p>
<p> Stoga je konačni dogovor, postignut u utorak u maksimirskim odajama, dobro rješenje za obje strane - i za Dinamo i za Sedloskog. Klub je, ujedno, svome braniču obećao iplatu duga od 600.000 maraka, a sličan rasplet nazire se i u slučaju s Marijem Tokićem, kojem je također najavio vraćanje duga.</p>
<p> Klub je, naime, iznad Tokića izvjesio odštetu od četiri milijuna maraka.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Klokani« skaču prema vrhu</p>
<p>Polufinalom Kupa Konfederacija australski nogometaši pokazuju da se dižu nakon nekoliko godina rezultatskih neuspjeha / Izbornik Farina vjeruje da će Australci na SP 2002. godine u Japan i Južnu Koreju / Prema pisanju »Daily Soccera« Australci su među najvećim izvoznicima nogometaša na svijetu</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Plasmanom u polufinale Konfederacijskog kupa, nakon pobjede 1-0 protiv svjetskog prvaka Francuske, australska nogometna reprezentacija iznenadila je nogometni svijet. Zapravo, Australci su pobjedom protiv Francuza priredili drugo iznenađenje na istom turniru gdje su dan ranije pobijedili Meksiko 2-0. Da sve bude još bolje, Australci nisu nastupili s prvom momčadi, u postavi »klokana« u Seoulu nije bilo Harrya Kewela i Marka Viduke iz Leedsa, dvojice napadača svjetske reputacije.</p>
<p>Što se to događa s australskom nogometnom nacionalnom vrstom koja je posljednjih nekoliko godina priredila niz neugodnosti svojim navijačima.</p>
<p>Na prošlogodišnjim Olimpijskim igrama u Sydneyu australska momčad je ispala već u natjecanju po skupinama, a 1998. na stadionu u Melbourneu doživjela je najbolniji poraz u svojoj povijesti. Naime, u kvalifikacijskoj utakmici za plasman na SP u Francuskoj protiv Irana 10-ak minuta prije kraja Australci su vodili 2-0. U prvoj utakmici u Teheranu bilo je 0-0. Stadion je već slavio, 85 tisuća ljudi je iz sveg glasa pjevalo »Waltzing Mathilda«, neslužbenu australsku himnu. Svi su Australiju vidjeli već u Francuskoj. Malo opuštanja i malo dekoncentracije donijelo je Irancima izjednačenje u zadnjih sedam minuta.</p>
<p>Svi su Australci zvižduk suca dočekali na koljenima u plaču, a stadion je nalikovao, kako je kasnije pisao australski tisak, na najveći sprovod na svijetu. »Kolone mrtvih ljudi hodalo je prema svojim automobilima i kućama, nitko s nikime nije progovorio ni riječ«, pisalo je u novinama.</p>
<p>- Satima sam plakao, govorio je Josip Skoko, australski reprezentativac hrvatskog podrijetla koji je s Vidukom igrao u toj utakmici.</p>
<p>Danas o australskoj nogometnoj reprezentaciji priča cijela Australija.</p>
<p>»Pobijediti svjetskog prvaka dokaz je snage našeg nogometa«, pišu novinari koji prate nogomet u Australiji. Novinari su, zapravo, jedini vjerovali da australski nogomet ima svoju vrijednost, u jednom trenutku čak su i nogometni djelatnici izgubili povjerenje u svoje momčadi i reprezentaciju.</p>
<p>Australska nogometna liga možda nije snage velike većine europskih nacionalnih prvenstava, no pravo je čudo kako iz te lige izrastaju igrači koji u Europi postaju najbolji pojedinci uglednih klubova. Danas je Europa prepuna australskih igrača, a ima ih i u Aziji i Americi. U »Daily Socceru« piše da je Australija najveći izvoznik nogometaša na svijetu s obzirom na broj stanovnika.</p>
<p>Navodi se da je 400 australskih nogometaša u inozemstvu, a zemlja ima tek 18 milijuna stanovnika i samo 16 profesionalnih klubova. Europski poslodavci rado u momčadi uzimaju australske nogometaše koje krase izvanredna disciplina (Viduka je sa svojim predstavama u Zagrebu i Glasgowu bio iznimka), volja za učenjem i treningom, fanatična borbenost i prilično dobra tehnika.</p>
<p>Iako australski klubovi još uvijek preferiraju igru visokim loptama, nalik na Engleze prije više od desetak godina, običaj je da u momčadi imaju dva-tri izvanredna tehničara. A takvi igrači obično odu u Europu, pa je tako danas u Europi više od stotinu australskih igrača.</p>
<p>Perjanice australskog nogometa su dva hrvatska kluba - Melbourne Knights i Sydney United. Ranije su se zvali Croatia Melbourne i Croatia Sydney. Oba su hrvatska kluba osvajala naslove australskih prvaka. Osamostaljivanjem hrvatske države prestala je izdašna potpora naših iseljenika tim klubovima, a na ruku im nije ni išla Deklaracija Australskog nogometnog saveza kojom se zabranjuju imena etničkih zajednica za tamošnje nogometne klubove. Naši su klubovi promijenili ime, time i dio identiteta, što je naišlo na otpor hrvatskih iseljenika koji su sve više okretali glave od svojih momčadi.</p>
<p>Danas su oba naša kluba u Australiji u financijskoj krizi, no bez odveć poteškoća ostaju u Ligi koja se kreira više administrativnim odlukama, nego sustavom natjecanja. Svake godine, naime, Savez određuje, prema uvjetima koji klubovi posjeduju, tko će biti prvoligaš. Uvjeti su, dakako, financijski i infrastrukturalni. Inače, u većini klubova igraju igrači podrijetlom iz Hrvatske, Grčke i Italije, a te su etničke zajednice i osnovale klubove u kojima još ima dosta Škota, Iraca i Engleza.</p>
<p>Iz te lige svake godine se u Europu otisne nekoliko igrača. Najveći europski klubovi redovito imaju »skaute« na australskim prvoligaškim utakmicama. Tako su se u Europu otisnuli još osamdesetih Craig Johnston u Liverpool, otišao je u zagrebački Dinamo i Edi Krnčević, dosta kasnije Christian Vieri u Italiju, u Europu su otišli i Paul Okon, Ned Zelic, John Aloisi, Paul Agostino, Jason Culina, Joey Didulica, Frank Juric, Mark Schwarzer, Mile Sterjovski, Stan Lazaridis, Mark Bosnich, kao i Mark Viduka u našu tadašnju Croatiju i Josip Skoko u Hajduk.</p>
<p>Svi su oni uspjeli i danas su neki od njih okosnica australske nogometne reprezentacije koja je pobijedila i - svjetskog prvaka. Izbornik australske reprezentacije jest Frank Farina, bivši igrač koji ima veliku podršku sportske javnosti koja očekuje da će Australija sigurno biti na SP u Japanu i Južnoj Koreji 2002.</p>
<p>U ovome trenutku u oceanijskim kvalifikacijama Australci nemaju problema s Fidžijem i Novim Zelandom. Najveća prepreka prema SP bit će Australcima odlučujuće utakmice koje će igrati s južnoameričkom kvalifikacijskom skupinom. Australci bi svakako voljeli izbjeći Brazil koji je trenutno peti u CONCACAF-ovoj kvalifikacijskoj skupini.</p>
<p>- Osim Brazila i Argentine, možemo pobijediti svakoga iz Južne Amerike, tvrdi izbornik Frank Farina.</p>
<p>Nema sumnje da australsku nogometnu vrstu očekuje silan napredak. Australci ne štede kada je sport u pitanju, svjedoče to i Olimpijske igre u Sydneyu. Tamo su domaćini nakon nekoliko godina velikih financijskih ulaganja osvojili najveći broj odličja. Samo je nogomet razočarao. Ne treba ni sumnjati da će Australci podići i nogomet na svjetsku razinu.</p>
<p>U cijeloj priči ne možemo se oteti misli da bi i hrvatski nogomet mogao imati velike koristi od suradnje s Australijom, posebno s našim klubovima čiji bi mnogi igrači željeli u Europu. A najlakši bi korak bio upravo preko naših domicilnih klubova. Zar to slučajevi Viduke i Skoke ne pokazuju?</p>
<p>Koliko Australci promišljaju o napretku nogometa vidi se i po jedinstvenom potezu njihovog Saveza koji dopušta »instituciju gosta igrača«. Naime, svaki klub tijekom sezone može dovesti jednog igrača iz svijeta, dakako priznatog i slavnog, koji bi odigrao dvije regularne prvenstvene utakmice za momčad. Tako Australci žele popularizirati nogomet i u tome uspijevaju. Bili su tako gosti-igrači u australskim klubovima Kevin Keagan, Peter Beardsley, Graemme Sounnes, Giancarlo Antognoni, Antonio Careca, Aljoša Asanović...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Ewing, Starks, Miller... koristili seksualne usluge plesačica </p>
<p>Vlasnik najpoznatijeg atlantskog striptiz kluba je ugošćavao u svom klubu košarkaške New Yorka, Indiane, Charlotte, nogometaše Atlante i plaćao svojim plesačicama da odu u hotel sa sportskim zvijezdama</p>
<p>ATLANTA, 5. lipnja</p>
<p> - U suskom procesu nekolicini ljudi zbog reketarenja i ucjenjivanja, koje se odvija u Atlanti, jedan je svjedok u tu priču upleo i nekolicinu profesionalnih sportaša, poznatih diljem svijeta. Vlasnik najpoznatijeg striptiz kluba u Atlanti, »Gold kluba«, Steve Kaplan je sa još šestoricom optužen za reketiranje, prevare kreditnim karticama, prostituciju, lihvarenje i »pranje« novca za mafijašku obitelj Gambino. Bivši menedžer tog kluba, Thomas »Ziggy« Sicignano rekao je na suđenju kako je vlasnik tog kluba redovito priređivao seksi predstave i plaćao plesačice za seksualne odnose sa sportašima.</p>
<p>Kaplan je ugošćavao košarkaše New York Knicksa, Charlotte Hornetsa i Indiana Pacersa kad god su bili u gradu. Sicignano je rekao kako je Kaplan plaćao plesačicama za seksualne odnose sa bivšim »Knicksima« Patrickom Ewingom i Johnom Starksom, Indianinim košarkašima Reggieom Millerom i Antoniom Davisom i nogometašem Atlanta Bravesa Andruwom Jonesom.</p>
<p>- Ewing i drugi »Knicksi« su bili u klubu 1997., na oduševljenje rođenog Newyorčanina Kaplana čija ljubav prema klubu je graničila s opsesijom, pričao je Sicignano.</p>
<p>- Zakon, kao i pravila kluba, zabranjuju plesačicama bilo kakve fizičke kontakte s gostima. Ali, sve je prolazilo kad smo govorili: »Večeras nema pravila, vlasnik je u klubu«.</p>
<p>Sicignano je objasnio da je to bio Kaplanov plan. Platio je plesačice koje su otišle u hotelsku sobu u Atlanti kod Starksa i još trojice »Knicksa«, a kasnije je to ponovio i sa »Pacersima« Miller, Davis i još nekoliko igrača 1997. godine.</p>
<p>Glasnogovornik Knicksa, NBA liga i sportaši pojedinačno su odbili komentirati čim se bilo što spomenulo u javnosti. U ponedjeljak je Davisov agent, Bill Duffy rekao »Associated Pressu« da Davis odlučno niječe bilo kakve seksualne odnose s klupskom plesačicom. Duffy je rekao da nije znao da je Davis uopće posjetio kakav klub.</p>
<p>Reggie Miller je preko klupskog glasnogovornika rekao u ponedjeljak da su optužbe »posve lažne«.</p>
<p>- To je smiješno. Što je sljedeće, rekao je Miller.</p>
<p>Klub »Gold« godišnje zarađuje 20 milijuna dolara. AP, I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Ivanin »Grand Prix« debi za zaborav</p>
<p>Najlakše bi se bilo pozvati na staru izreku o »prvim mačićima koji se bacaju u vodu«, no kada je riječ o nastupu Ivane Brkljačić u Hengelou to svakako nije primjereno</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Na atletskom mitingu u Hengelou Ivana Brkljačić je u ponedjeljak imala dvostruku premijeru: prvi puta nastupila je na »Grand Prix« mitingu i prvi puta se natjecala po novim atletskim pravilima. Svoj »Grand Prix« prvijenac Ivani, međutim, neće ostati u naročito dobrom sjećanju. Svjetska juniorska prvakinja i finalistkinja Olimpijskih igara u Sydneyju zauzela je posljednje, 12. mjesto, bacivši kladivo do skromnih 54.67.</p>
<p>Rezultat je to čak 11 metara lošiji od njezinog najboljeg ovogodišnjeg ostvarenje kojim je već na početku sezone osigurala nastup na Svjetskom prvenstvu u Edmontonu. Najlakše bi se, sada, bilo pozvati na staru izreku o »prvim mačićima koji se bacaju u vodu«, no kada je o Ivaninom nastupu u Hengelou riječ to svakako nije primjereno. Iako joj je tek 18 godina, ona je svoje »prve mačiće« već odavno bacila u vodu. Njezini problemi su sasvim druge prirode.</p>
<p>Proteklih su dana mnogi atletičari imali primjedbe na eksperimentalna pravila, no naša atletičarka nije uzroke svog lošeg nastupa tražila u činjenici da je u Hengelou imala pravo samo na dva hica (dodatna dva izborilo je osam najboljih). Prema njezinim riječima najveći problem bio je taj što uz nju u Hengelou nije bilo njezinog trenera Ivana Ivančića. On je, pak, prošle srijede bio na »Zagreb Openu u Zagrebu«, no uzaludno je čekao da se tamo pojavi Ivana. Upravo u toj činjenici leže uzroci njezinog lošeg nastupa u Nizozemskoj.</p>
<p>Ivanin dvodnevni nenajavljeni »bijeg « u osamu, kao i sve ono što je to uzrokovalo, nije moglo ne ostaviti traga na njezinoj spremnosti za pravo natjecanje. Ako »iz osobnih razloga« nije bila sposobna nastupiti na lokalnom mitingu na Sveticama, teško da je to samo pet dana kasnije mogla biti na jakom »Grand Prixu« u Hengelou. Usprkos tome što njezini posljednji rezultati sugeriraju da je u odličnoj formi, a Ivančić tvrdi kako je spremna baciti kladivo preko 70 metara. Osim toga, da je uz sve svoje probleme nastupila na »Zagreb Openu« i tamo bacila 54 metara, možda ne bi ni išla u Hengelo nepotrebno rasprodavati ugled stečen lani u Sydneyju i Čileu.</p>
<p>Sve na ovom svijetu ima svoje uzroke i posljedice, pa tako i Ivanini rezultati. Kako oni dobri, tako i ovi loši. U pravu je kada kaže da joj na natjecanju nedostaje njezin trener, jer Ivani Brkljačić je svakako potreban Ivan Ivančić, isto kao što je Ivanu Ivančiću potrebna Ivana Brkljačić. Ivani je, kako kaže, u Hengelou nedostajao netko da joj vikne »smiri se!«. Ako je taj netko Ivančić, a jest, onda tu potrebu ne treba ograničavati samo na Hengelo. Uvijek je dobro kad ti netko može reći »smiri se«...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Spahija čita o vlastitoj smjeni...</p>
<p>Prije nego Cibona krene u sastavljanje momčadi za sljedeću sezonu, treba vidjeti tko će od igrača s odštetom (Giriček, Sesar, Prkačin) napustiti klub, a vrlo je vjerojatno da ostanak trenera Nevena Spahije ovisi o tome tko će od spomenutih košarkaša otići iz kluba / Najbliži dolasku u Cibonu su Ivica Jurković (Turk Telekom), Jasmin Hukić (Sloboda Tuzla), Dalibor Baždarić (Sava osiguranje) i Bariša Krasić (Široki)</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Trener Cibone Neven Spahija vratio se u Zagreb nakon sedmodnevnog odmora u Šibeniku, a ponaša se kao čovjek koji će i sljedeće sezone voditi momčad hrvatskog prvaka.</p>
<p> - O svojoj smjeni jedino sam mogao saznati čitajući novine. U klubu službeno o tome nismo govorili. Normalno komuniciramo i bavimo se aktualnom problematikom, rekao je Spahija. </p>
<p>Igrači pod ugovorom, a koji nemaju odštetu, nastavit će s treninzima već u četvrtak. No, Planiniću, Longinu, Kusu, Džidiću i Pašaliću neće se priključiti Matej Mamić, koji je dobio neugodnu alergiju.</p>
<p> - Nešto slično mi se dogodilo lani dok sam igrao za Galatasaray. Dva tjedna moram pauzirati od bilo kakvih napora, moram paziti što jedem, ali pod nikakvim upitnikome nije nastup za reprezentaciju. Pripreme ionako počinju tek 17. srpnja, a očekujem da ću u međuvremenu dobiti od prof. Krole i raspored samostalnih priprema do početka službenog okupljanja, rekao je Mamić koji je u utorak navratio u klub. </p>
<p>U četvrtak će se na okupljanju u klubu pojaviti i neka nova lica. Riječ je o mladim igračima koji će pokušati iskušati sreću i nametnuti se Stručnom stožeru Cibone. Premda se može dogoditi da dođe i neko zvučnije ime. </p>
<p>Naime, iako te informacije svi u Ciboni skrivaju kao zmija noge, saznajemo da se Cibona živo zanima za barem četiri igrača. Ivica Jurković, Hrvat koji nastupa za slovensku reprezentaciju, već je otprije bio na meti Ciboninih čelnika. Navodno je opet na oku, a posljednje dvije sezone igrao je u Turskoj. Jurković igra na poziciji krilnog centra, a istu poziciju pokriva i Jasmin Hukić, silno nadareni igrač tuzlanske Sloboda Dite. No, za Hukića bi se trebala platiti i odšteta Slobodi. Cibona će se vjerojatno odlučiti za jednog od ove dvojice, a za Jurkovićev povratak zainteresirana je i Union Olimpija.</p>
<p>Cibonini stručnjaci, po istim pričama, bacili su oko i na Dalibora Baždarića, opasnog šutera riječkog Sava osiguranja, po mnogima neopravdano gurnutog u sjenu više spominjanog Marijana Mancea. Baždarić je na pragu potpisa novoga ugovora s Riječanima, no to je, po svemu sudeći, samo sistem zaštite Sava osiguranja. Spominje se da bi Baždarić došao već ovoga ljeta u Cibonu, a tamo bi se vratio Davor Kus.</p>
<p>Ciboni je za oko zapeo i Bariša Krasić iz Širokog, pa ne bi čudilo da i on završi ovoga ljeta pod »tornjem«. No, i Krasić igra na poziciji krilnoga centra, poput Jurkovića ili Hukića...</p>
<p>Ugovori su istekli Awojobiju, Skelinu i Niceviću, a pregovori za obnavljanje suradnje s potonjom dvojicom već su krenuli. </p>
<p>Međutim, cijela Cibonina igračka križaljka, pa i trenerska, zavisit će od prodaje tri ključna Cibonina igrača - Sesara, Giričeka i Prkačina. Gordan Giriček ima odštetu od 500.000 dolara i do 1. srpnja mora u klubu doznačiti ime onoga kluba koji je spreman tu svotu ponuditi, ili će i sljedeće sezone ostati u Ciboni. No, čini se da je Giriček najbliži odlasku od spomenute trojice, jer je već lani Efes Pilsen nudio 800.000 dolara, što je Cibona odbila.Efes se i danas spominje u nekim kombinacijama...</p>
<p> Josip Sesar također ima uteg od pola milijuna dolara odštete, a čini se, nitko ne bi imao ništa protiv da Sesar nađe novo odredište. Prva opcija je NBA, odnosno Boston Celtics, no niti europski obrat nije isključen. </p>
<p>Nikša Prkačin ima odštetu od 250.000 dolara, a njega bi u klubu rado zadržali, no s nešto smanjenim ugovorom od ovogodišnjeg, koji se vrtio oko 350.000 dolara. Ipak, ako netko ponudi 250.000 dolara odštete i Prkačin će otići. </p>
<p> Arthur Lee neće igrati sljedeće sezone u Ciboni i klub će s njime sporazumno raskinuti ugovor. Spahija je naznačio da će prava, istinska europska, ili američka pojačanja, biti dovođena tek u rujnu. Tvrdi da će klub sigurno dovesti dva igrača s velikim ovlastima u igri i velikom kvalitetom.</p>
<p> Litavci Slanina iz Žalgirisa i Macijauskas iz Lietuas Rytasa bili su želja Nevena Spahije. No, Slanina je preskup, a Macijauskas je obnovio ugovor sa svojim klubom. Popis momčadi Cibone za sljedeću sezonu, zbog opsežnog broja utakmica (domaće prvenstvo, Jadranska liga i Euroliga), neće biti ispod 16 imena. U svakom slučaju, čeka nas vruće ljeto podno »tornja«...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="31">
<p>Indijski obrambeni štit s ruskim oružjem </p>
<p>Zahvaljujući vojnim planovima i ambicijama Indije, ruski prozvođači i trgovci oružjem mogu već ove godine ostvariti ukupan izvoz na svjetsko tržište veći od 3,8 milijardi dolara</p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - 5. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika) - Nakon što je indijski ministar obrane i vanjskih poslova Jashwant Singh u utorak u Moskvi javno izjavio da će njegovoj zemlji biti premalo ruskog suvremenog oružja lani ugovorenog u vrijednosti od deset milijardi dolara, moskovski su novinari s pravom nazvali Indiju « najboljim partnerom i prijateljem Rusije«. Zahvaljujući vojnim planovima i ambicijama Indije, ruski prozvođači i trgovci oružjem mogu već ove godine ostvariti ukupan izvoz na svjetsko tržište veći od 3,8 milijardi dolara, a to je upravo zadatak koji je nedavno pred njih stavio predsjednik Vladimir Putin.</p>
<p>Investicija za špijunske zrakoplove </p>
<p>Izjavu da u sljedećih deset godina Indija treba više nego deset milijardi dolara lani ugovorenog ruskog oružja, Jaswanht Singh je dao nakon upravo završenog zasjedanja međuvladine komisije o vojno-tehničkoj suradnji dviju zemalja. Ozbiljnu namjeru Indije da s Rusijom sklopi nove ugovore o kupovini oružja potvrdio je nakon pregovora s ministrom Singhom i potpredsjednik ruske vlade Ilja Klebanov.</p>
<p>Za koji će iznos indijski uvoz oružja iz Rusije biti uvećan, zasad je nejasno jer će se pregovori nastaviti, a novi ugovori bit će potpisani tek potkraj ove godine. Međutim, javnosti je rečeno što sve Indija želi kupiti i ostvariti u sklopu svoje vojno-tehničke suradnje s Rusijom.</p>
<p>Na prvom je mjestu plan Indije da izgradi svoju proturaketnu obranu, za što je Delhi već u ovom trenutku spreman izdvojiti 300 milijuna dolara. Stoga je Singh na pregovorima u Moskvi zamolio svoje domaćine da Indiji pomognu u stvaranju nacionalnog sustava za pravovremeno upozorenje o zračnim i raketnim napadima. Uz to, prema ranije sklopljenim ugovorima Indija će od Rusije kupiti nekoliko najsuvremenijih proturaketnih kompleksa. </p>
<p>Plan je Delhija da ojača i svoje zračne oružane snage kupovinom ruskih strateških bombardera. Uz to Indija je spremna financirati proizvodnju u Rusiji svojih ratnih zrakoplova s radio lokacijskom opremom za daleka otkrivanja A-503 (u vrijednosti od 200 milijuna dolara) i špijunskih zrakoplova tipa M-55 RTR (u vrijednosti od 150 milijuna dolara). Napokon na međuvladinoj komisiji dogovoreno je i da Indija zajedno s Rusijom investira u i proizvodnju potpuno novog tipa višenamjenskog vojno-transportnog zrakoplova.</p>
<p>Indijci kupuju nuklearne podmornice</p>
<p>Još veće poslove Indija s Rusijom namjerava sklopiti radi jačanja svojih vojno pomorskih snaga. Tako će Rusija prodati Indiji tri dizelske podmornice tipa 877 EKM (vrijednost posla 1,8 milijardi dolara), tri nove podmornice tipa »Amur-1650 (u vrijednosti 1,2 milijarde dolara), a uz to Delhi namjerava kupiti od Rusa i licencu za proizvodnju tih podmornica. U Moskvi je sada načelno dogovoreno i da će za potrebe svojih pomorskih snaga Indija financirati završetak gradnje dviju ruskih nuklearnih podmornica čija je gradnja prije nekoliko godina bila zamrznuta zbog novčanih problema Moskve. </p>
<p>Ipak najveća senzacija upravo završenih pregovora u Moskvi svakako je odluka Indije da do listopada ove godine kupi ruski nosač zrakoplova »Admiral Gorškov« koji je već dulje vrijeme usidren u Severodvinsku na sjeveru Rusije. Prema tom ugovoru, Rusi će modernizirati taj nosač zrakoplova i za njega Indiji prodati još 66 ratnih lovaca i obučiti pilote. Samo cijena tih lovaca i obuka pilota stajat će Indiju oko 700 milijuna dolara, ali vlasti u Delhiju očito su čvrsto odlučile da njihova zemlja ne ostane samo »potkontinentalna azijska vojna sila«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zastupnici iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine traže oslobađanje Miloševića</p>
<p>GRODNO, 5. lipnja</p>
<p> - Šezdeset zastupnika iz Bjelorusije, Rusije i Ukrajine, okupljenih u ponedjeljak u Grodnom na zapadu Bjelorusije, zatražili su oslobađanje bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića koji je od travnja u beogradskom zatvoru. Zastupnici, redom članovi komunističkih partija ili saveznika komunista u njihovim zemljama, članovi su Međudržavnog saveza ukrajinskih, bjeloruskih i ruskih zastupnika, službeno osnovanog u ponedjeljak na međudržavnoj razini. </p>
<p>Taj se savez, s 300 zastupnika iz triju zemalja, bori za uključenje Ukrajine u Savez Bjelorusije i Rusije, formiran 1996., te za osnutak zajedničke slavenske države koja bi okupljala tri bivše republike nekadašnjeg SSSR-a. Njihov interes za Miloševićevu sudbinu temelji se na navodnim ambicijama bivšeg beogradskog vlastodršca da se pridruži državnoj zajednici Rusije i Bjelorusije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Poljaci vjeruju da danas žive lošije</p>
<p>Mnogi Poljaci smatraju da je bilo bolje u komunističkom režimu kad se lako dolazilo do stana, a nezaposlenost je bila nepoznata / Za pad nataliteta okrivljuje se loša socijalna politika države </p>
<p>VARŠAVA, 5. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U Poljskoj se zadnjih godina rađa sve manje djece, potvrđuju podaci poljskog Glavnog statističkog ureda (GUS). To je posljedica sve teže situacije poljskih obitelji i loše socijalne politike u minulom desetljeću, tvrdi većina poljskih građana. Uspoređujući sadašnju situaciju obitelji s razdobljem prije 1989. godine, Poljaci smatraju da je ona u mnogim aspektima lošija nego uoči započinjanja tranzicijskih promjena.</p>
<p>Prije dvije godine u Poljskoj je po prvi puta broj umrlih bio veći od broja novorođenih. Sociolozi tvrde da se ne treba nadati promjeni negativnog trenda. Sve više Poljaka ne želi, naime, imati više od dvoje djece, a u primjetnom je porastu broj onih koji žele samo jedno dijete. Kako proizlazi iz ankete instituta CBOS, dok je prije četiri godine jedinca ili jedinicu htio imati tek svaki dvanaesti Poljak, danas takvu želju pokazuje svaki osmi. </p>
<p>Tendencija sve opreznijeg planiranja obitelji proizlazi, kako upozoravaju ovdašnji sociolozi, iz raširenog osjećaja da se danas u Poljskoj živi teže nego u doba komunizma. Tri četvrtine Poljaka navodi, naime, kao glavni problem loše uvjete stanovanja. Procjene govore da stambeno pitanje nema riješeno više od dvije trećine mladih Poljaka, koji su stoga primorani stanovati kod roditelja ili rodbine. Daljnji razlozi koji obeshrabruju Poljake koji bi inače htjeli imati brojniju obitelj su slaba socijalna pomoć države, strah žena da ne izgube radno mjesto kao i strah od pada životnog standarda.</p>
<p>Danas mnogi zato drže da je u komunističkoj Poljskoj socijalna skrb države funkcionirala daleko bolje. U anketi CBOS ispitanici smatraju da se u zadnjih dvanaest godina popravila razina obrazovanja te možda neznatno situacija u zdravstvu, no u ostalim aspektima socijalne politike, tvrde, komunistička Poljska nadilazila je današnju demokratsku. </p>
<p>Veliki broj Poljaka s nostalgijom se prisjeća sedamdesetih godina, kad su mogli lako doći do stana, imali osigurano radno mjesto, a cijene u trgovinama nisu im predstavljale takav problem kao što je to slučaj danas. </p>
<p>Dvanaest godina nakon početka gospodarske transformacije nostalgija za starim sistemom najjača je kod seljaka, umirovljenika, osoba s nižom stručnom spremom i onih koji žive od plaće iz državnog proračuna, tj. kod onog dijela društva koje je izgubilo na tranzicijskim promjenama.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Berlusconi bi htio i kontrolu nad RAI</p>
<p>Budući talijanski premijer jasno je dao do znanja da misli promijeniti kompletan rukovodeći kadar RAI, koji je naklonjen lijevom centru / Predsjednik RAI Roberto Zaccaria poručuje da njegov mandat ističe tek 2002. godine i ocjenjuje neumjesnim Berlusconijeve prijetnje o smjenama</p>
<p>RIM, 5. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Silvio Berlusconi još nije službeno ni postavljen za predsjednika vlade, a već ima i previše neriješnih problema.</p>
<p> Najviše muke mu zadaje nezadovoljni čelnik Sjeverne lige Umberto Bossi koji svaki dan izlazi s novim prijetnjama i ucjenama. </p>
<p>Nakon što je odbijena kandidatura Roberta Maronija, jednog od osnivača Sjeverne lige, za mjesto predsjednika Senata, a potom za mjesto ministra pravosuđa, Bossi prijeti novom krizom u vladi. </p>
<p>Bossijeve ucjene</p>
<p>Gotovo da se ponavlja scenarij iz 1995. godine kad je rascijep s Bossijem doveo do pada Berlusconijeve vlade. S tom razlikom što ovaj put izlazak Sjeverne lige iz Kuće slobode ne može ozbiljnije uzdrmati Berlusconijevu vladu jer na izborima nije prešla ni izborni prag od četiri posto glasova.</p>
<p> Zadnja Bossijeva izjava, koji svaki drugi dan osvježava talijanske medije svojim bombastičnim ispadima, je da će on biti budući kandidat Sjeverne lige za mjesto ministra pravosuđa. U protivnom prijeti da će se morati ponovo izaći na glasovanje.</p>
<p>Drugi mnogo veći problem koji tišti Silvija Berlusconija i visi iznad njega kao Damoklov mač je neriješeno pitanje sukoba interesa. Berlusconi kao najbogatiji čovjek Italije i vlasnik tv mreže Mediaset, izdavačkih kuća, novina, banaka, osiguravajućih društava, telefonskih mreža, obavezao se prije dolaska na vlast da će riješiti pitanje sukoba interesa.</p>
<p> Oporba na čelu sa Francescom Rutellijem već ga je počela prozivati da što hitnije javno predstavi kako to misli riješiti. Rasprava je došla do usijanja nakon inzistiranja čelnika Pola za smjenom članova poslovodnog odbora i predsjednika RAI, Roberta Zaccarie. </p>
<p>Kralj medija</p>
<p>Berlusconi kao kralj medija savršeno zna moć onoga tko vlada njima. Mediji su ga doveli na vlast i ne namjerava dopustiti da ga ti isti mediji pokopaju.</p>
<p> Jasno je dao do znanja da misli promijeniti kompletan rukovodeći kadar RAI, koji je naklonjen lijevom centru. No, predsjednik RAI Roberto Zaccaria poručuje da njegov mandat ističe tek 2002. godine i ocjenjuje neumjesnim Berlusconijeve prijetnje o smjenama. </p>
<p>Francesco Rutelli i Piero Fassino su uputili pismeni zahtjev predsjednicima Senata i parlamenta da Berlusconije brzo riješi sukoba interesa. Kako je već najavio da će postaviti svog čovjeka Urabanija na mjesto novog predsjednika RAI, Berlusconi bi postao apsolutni vladar svih talijanskih medija. Prva politička borba ove sezone je upravo započela oko RAI.</p>
<p> U ulici Viale Mazzini, gdje je sjedište RAI, vodi se pravi mali medijski rat.</p>
<p>Lijevi centar problem medija i neriješenog sukoba interesa smatra »velikim kao planina«. Rutelli izjavljuje da je »Italija jedina demokratska zemlja u svijetu čiji je premijer vlasnik tv mreža«.</p>
<p> Najvjerojatnije će na kraju pitanje postavljanja novog rukovodstva RAI zapasti predsjednika Carla Azeglia Ciampija koji je svojim mudrim odlukama smirivao tenzije među protivničkim stranama.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Britansko veleposlanstvo spašava turiste u Katmanduu</p>
<p>Nepalske vlasti tvrde da je u neredima neposredno nakon krunidbe novoga kralja poginulo najmanje dvoje ljudi, a 19 ih je ozlijeđeno</p>
<p>LONDON/KATMANDU, 5. lipnja</p>
<p> - Britansko veleposlanstvo u ponedjeljak je spasilo 26 turista koji su se našli blokirani u zračnoj luci Katmandua, zbog nemira izazavnih pokoljem nepalske kraljevske obitelji, objavio je Foreign Office. Četiri automobila veleposlanstva iz zračne luke su odvezli 26 turista - 23 Britanca, dva Kanađana i jednog Indijca - blokirane u zračnoj luci zbog policijskog sata i zabrane svakog prometa kroz grad, rekao je glasnogovornik britanskog Foreign officea. On nije želio dati procijenu sigurnost preostalih stotinjak Britanaca koji se još uvijek nalaze u Katmanduu.</p>
<p>Istražiti pokolj </p>
<p>Turisti evakuirani iz zračne luke smješteni su u hotel. Foreign Office je preporučio britanskim državljanima da na putuju u Nepal, a isto su učinile i Sjedinjene Države. Nepalske vlasti uvele su od utorka u podne novi policijski sat u glavnom gradu kako bi spriječile nasilje u prosvjedima kojima se zahtijeva istina o pokolju gotovo cijele kraljevske obitelji. U priopćenju na državnom radiju rečeno je da je policijski sat uveden zato što su neki ljudi zaustavljali promet i remetili red i mir. Vlasti tvrde da je u neredima u ponedjeljak, neposredno nakon krunidbe novoga kralja, trećega u samo nekoliko dana, poginulo najmanje dvoje ljudi, a 19 ih je ozlijeđeno.</p>
<p>Novi se nepalski kralj Gyanendra počeo obraćati svojemu narodu. Obećao je da će za nekoliko dana javnost dobiti potpunu obavijest o dvorskom masakru u kojem je poginuo njegov brat, kralj Birendra, kraljica i još šest članova kraljevske obitelji i prijestolonasljednik koji je za masakr i odgovoran. U ponedjeljak navečer u bolnici je umro i Dhirendra Shah, najmlađi brat najnovijega kralja Gyanendre, koji je kratko vrijeme bio regent. Dhirendra Shah oženio se 1989. strankinjom i odrekao prava na prijestolje.</p>
<p>Rastuće nezadovoljstvo</p>
<p>Novookrunjeni nepalski kralj Gyanendra u ponedjeljak je obećao da će visoka državna komisija, osnovana kako bi istražila pokolj u kraljevskoj palači u kojem je ubijena većina članova kraljevske obitelji, za tri dana dovršiti istragu.</p>
<p> »Naložili smo komisiji da za tri dana podnese izvješće. Obavijestit ćemo narod o izvješću i pred javnost iznijeti činjenice«, rekao je Gyanendra u svom prvom televizijskom obraćanju naciji. Komisiju će voditi predsjednik vrhovnog suda, a uključivat će i predsjednika parlamenta te predsjednika glavne oporbene stranke. Kralj Gyanendra, brat ubijenog kralja Birendre, okrunjen je u ponedjeljak. U televizijskom nastupu, naciji je predstavio i novu kraljicu - svoju suprugu Komal Rajya Laxmi Devi Shah.</p>
<p>Na obalama svete rijeke Bagmati u ponedjeljak je kremirano tijelo kralja Dipendre, preminulog u noći s nedjelje ne ponedjeljak. Na oproštaju od Dipendre, prvotno okrivljenog za ubojstvo svojih roditelja i još šest članova obitelji, bili su samo predstavnici vlade. Dužnosnici koji su ga okrivili za pokolj kasnije su povukli te navode, neuvjerljivo tvrdeći da se radilo o nesreći, odnosno o »eksploziji« automatske puške. Zbog nedostatka službenog objašnjenja o tragediji kraljevske obitelji u Nepalu je rastuće nezadovoljstvo javnosti izazvalo nemire pa je uveden policijski sat. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Zla kob prorijedila Mugabeove suradnike</p>
<p>Ulicama Hararea kolaju glasine da Mugabeovi suradnici umiru kao muhe pod djelovanjem velikog vrača kojega je angažirala oporba / Jedan regionalni vođa vladajuće stranke Zanu-PF izjavio je zapadnom tisku: »Bojimo se da je na djelu ruka Lucifera« </p>
<p>LONDON, 5. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Chenjerai Hunzvi, zvan Hitler, koji je organizirao nasilne okupacije bjelačkih farmi u Zimbabveu, oprostio se ovoga tjedna sa svijetom u bolnici u Harareu. Predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe ostao je bez još jednog važnog suradnika. Taj sve izoliraniji i sve sporniji vođa izgubio ih je u zadnje vrijeme toliko da njegovi sljedbenici već šuškaju o nečistim poslima, vradžbinama i crnoj magiji. No, istina je vjerojatno mnogo prozaičnija. </p>
<p>Nadimak Hitler stekao je Hunzvi sedamdesetih godina, tijekom borbe za nezavisnost Rodezije (današnjeg Zimbabvea). Zadnjih godina on se prometnuo u vođu veterana iz borbe za nezavisnost, te u Mugabeovu desnu ruku pri otimačini poljoprivredne zemlje od sadašnjih vlasnika. Zemljom oduzetom po kratkom postupku Mugabeov režim pokušava kupiti socijalni mir od masa nezadovoljnih sve lošijim gospodarskim stanjem u Zimbabveu. Mnogi bijeli farmeri bili su protjerani ili ubijeni. Britanija, kao bivši kolonijalni gospodar, više je puta upozoravala Harare, kako bi agrarna reforma bila mnogo kulturniji i prikladniji način da se problem riješi. London je nudio i pomoć u provedbi takve reforme, ali Mugabe je izabrao prečicu, potičući grabež, pljačku, bezakonje i umorstva. Važan oslonac u tom projektu bio mu je, kao huškač masa, Hitler Hunzvi. </p>
<p>Osim prema bijelim farmerima, Hunzvi je bio bešćutan i prema pripadnicima oporbe. Na nekolicinu njih bacio je nedavno zapaljivu bombu, a svojim sljedbenicima potom je naredio da pretuku oporbenjake. »Zašto bismo poštivali zakon? To je naša zemlja i možemo raditi što hoćemo«, rekao je tada, saževši u toj izjavi svoju životnu filozofiju, kojoj se zadnjih godina sve više priklanjao i sam Mugabe. </p>
<p>Hunzvi, koji je preminuo u ponedjeljak (službeno od malarije, no zapravo od AIDS-a), zadnja je od nekoliko ličnosti bliskih Robertu Mugabeu koje su u zadnje vrijeme naprasno nestale sa scene. U dvije odvojene prometne nesreće, Mugabe je izgubio dvojicu svojih ministara. U prvom sudaru poginuo je Border Gezi, ministar za mladež i organizator Mugabeovih izbornih kampanja - poznat po izdašnom podmićivanju prilikom izbora. Mugabe je računao kako će mu upravo Gezi dogodine pomoći da na predsjedničkim izborima zadrži vlast koju ne ispušta iz ruku već više od 20 godina.</p>
<p>Sumnjive smrti</p>
<p>U drugom sudaru, poginuo je ministar obrane Moven Mahachi, još jedna Mugabeova osoba od povjerenja. Mugabe je u međuvremenu ostao i bez svog ministra trgovine Nksoane Moyoa koji je s obitelji prebjegao u Južnu Afriku, odakle je podnio ostavku. Prije svog bijega, Moyo je vjerojatno osluhnuo što se priča na ulicama Hararea. Tamo kolaju glasine da Mugabeovi suradnici umiru kao muhe pod djelovanjem jednog velikog vrača kojega oporba angažirala i dovela iz Južne Afrike. Jedan regionalni vođa vladajuće stranke Zanu-PF izjavio je pak zapadnom tisku: »Bojimo se da je na djelu ruka Lucifera«. </p>
<p>Najnovija smrt Hunzvija dodatno će potkrijepiti već postojeće strahove koji su se proširili čak i među obrazovanom elitom Zimbabvea. Nitko ne želi preuzeti upražnjeno mjesto ministra trgovine jer ljudi vjeruju da suradnja s Mugabeom »šteti zdravlju«. Premda odgajan kao katolik, Robert Mugabe zadnjih je godina poticao plemenska vjerovanja i izražavao sve veći prijezir prema civilizacijskim vrednotama. No to mu se sada počinje obijati o glavu. Narod je počeo vjerovati nadnaravnim objašnjenjima koja neminovno nagrizaju njegov image nepobjedivog lidera. Tumačenje je, međutim, vrlo jednostavno: sam Mugabe postao je tvorcem zle sreće za sebe i za cijeli Zimbabve.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Menem u četvrtak svjedoči o prodaji oružja Hrvatskoj i Ekvadoru</p>
<p>BUENOS AIRES, 5. lipnja</p>
<p> - Bivši argentinski predsjednik Carlos Menem u četvrtak će biti pozvan kao svjedok, umjesto 13. srpnja, u slučaju u kojem je optužen kao glavni organizator nezakonite prodaje oružja Hrvatskoj 1991. i Ekvadoru 1995. godine, objavili su dužnosnici suda. Menem tvrdi da nije ništa znao o načinu na koji su pošiljke pušaka, topova i granata, odobrene za prodaju Panami i Venezueli, završile 1991. u Hrvatskoj, koja je u to doba bila pod UN-ovom zabranom prodaje oružja, te 1995. u Ekvadoru, koji je tada vodio rat s Peruom oko granica.</p>
<p> »Sudac Jorge Urso požurio je datume njihova svjedočenja za Menema u četvrtak, a za Martina Balzu u srijedu«, izjavio je dužnosnik suda, želeći ostati neimenovan. Menem (70), koji je bio argentinski predsjednik od 1989. do 1999., nedavno se oženio i zatražio je od suca Ursa da mu dopusti odlazak na medeni mjesec u Siriju, odakle je Menemova obitelj emigrirala, ali je taj zahtjev sudac Urso u petak odbio. Menem je u ponedjeljak podnio novi, detaljnije obrazloženi zahtjev.</p>
<p>Nakon što svjedoči, Menem bio mogao biti i formalno optužen ili pak oslobođen svake sumnje. Ako bude optužen i u sudskom postupku mu bude presuđeno da je kriv, očekuje ga kazna od tri i deset godina zatvora. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Lukovac: U Hrvatskoj nisam bio zbog Nacionala </p>
<p>PODGORICA, 5. lipnja</p>
<p> - Crnogorski ministar vanjskih poslova Branko Lukovac odbacio je u utorak, u priopćenju dostavljenom Hini, informacije iz dijela hrvatskog tiska da je cilj njegova nedavna posjeta Zagrebu bilo pisanje tjednika Nacional, koji je nedavno razotkrio tajne poslovanja duhanske mafije u SRJ i Crnoj.</p>
<p> Vlasnik Nacionala Ivo Pukanić u ponedjeljak je, pozivajući se na izvore bliske Predsjednikovu uredu, beogradskoj agenciji Beta potvrdio da je Lukovac kod hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića pokušao ishoditi zabranu pitanja tog tjednika o povezanosti »šefova balkanske duhanske mafije s crnogorskim državnim vrhom«. </p>
<p> »Moj nedavni boravak u Zagrebu bio je rezultat poziva koji mi je, mjesec dana ranije, uputilo Atlansko vijeće Hrvatske i njegov predsjednik prof. dr. Radovan Vukadinović, kako bih govorio na temu Crne Gore i sigurnosti u jugoistočnoj Europi«, piše Lukovac u priopćenju. Dodaje da su neposredno prije njegova dolaska »upriličeni susreti s predsjednikom Hrvatske Stjepanom Mesićem, hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom, te niz drugih sastanaka«. </p>
<p> »Razgovori koji su tada vođeni, odnosili su se na razvoj u Crnoj Gori i u regiji, kao i na odnose i suradnju dvije sudsjedne države«, ističe Lukovac. »Dakle, pisanje lista Nacional nije bilo povod tih susreta, niti je to naknadno inicirano s moje strane«, naglašava. </p>
<p> »Stoga su netočne informacije koje su plasirala ili prenijela neka sredstva informiranja da je pisanje lista Nacional bilo povod i predmet mog nedavnog posjeta Zagrebu i, posebice razgovora s predsjednikom Mesićem«, stoji u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Serija napada na katolike u Sarajevu i Zenici</p>
<p>SARAJEVO, 5. lipnja</p>
<p> - Katolička crkva i njezini službenici u Sarajevu i Zenici na meti su najtežih napada nakon serije bombaških incidenata početkom 1996. godine! U posljednjih mjesec dana u glavnom bosansko-hercegovačkom gradu dogodila su se čak četiri napada na časne sestre, od čega su dva uključila tjelesne nasrtaje, a dva verbalne uvrede. </p>
<p>U Zenici je pretučen djelatnik Caritasa Ferdo Bošnjak, a dogodili su se i drugi napadi na vjerske službenike. Na meti huliganskih napada su i učenici Katoličkog školskog centra, a u nedjelju 3. lipnja, nakon mise, tijekom koje je 77 korizmenika primilo sakrament Svete potvrde, skupina studenata Vrhbosanske katoličke teologije bila je vrijeđana od grupe huligana u najstrožem središtu Sarajeva. </p>
<p>Krst i križ</p>
<p>Bogoslove, koji su stajali na pločniku namjeravajući prijeći ulicu, kroz otvoreni prozor automobila huligani su verbalno vrijeđali, psujući križ i Crkvu.</p>
<p>U većini slučajeva, katoličkim se službenicima prijeti kako »neće još dugo moći nositi križ u Sarajevu«, a netolerancija se iskazuje i na druge načine. Eskalacija nasilničkog ponašanja povezuje se s nedavnim događajima u Trebinju i Banjoj Luci, kada su srpski ekstremisti spriječili ceremoniju polaganja kamena temeljca za obnovu u ratu porušenih džamija. To se objašnjava činjenicom da Bošnjaci muslimani, posebno oni koji su u glavni grad došli iz monoetničkih sredina, a takvih je veliki broj, ne prave nikakvu razliku između »krsta i križa«, odnosno katoličkog i pravoslavnog vjerskog zakona. Vjerojatno je većina napada motivirana željom za »osvetom« za Banja Luku i Trebinje, što je naravno ponašanje koje se ničim ne može opravdati.</p>
<p>No, netolerancija i huliganstvo vjerojatno imaju i druge dublje razloge: izmijenjena etnička struktura pučanstva, teška socijalna i politička situacija u zemlji i slično.</p>
<p>Djelotvorna policija</p>
<p>Zanimljivo je da je kardinal Vinko Puljić, koji je predvodio nedjeljnu misu nakon koje se dogodio incident, tijekom propovijedi kazao kako danas nije lako nositi križ u Sarajevu, a o nemilim događajima izvijestio je i hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića prilikom njegovog prošlotjednog posjeta glavnom gradu BiH.</p>
<p>Ono što ohrabruje je, međutim, činjenica da je sarajevska policija vrlo brzo uhitila izgrednike, protiv kojih će biti pokrenut prekršajni postupak. Ipak, za sve malobrojnije Hrvate katolike u Sarajevu nije baš ugodno da većinu crkvi gotovo danonoćno osiguravaju uniformirani policajci.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Pripadnici HVO i dalje se ne vraćaju u vojarne</p>
<p>MOSTAR, 5. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Tri mjeseca nakon utemeljenja Hrvatskoga narodnog sabora i samoraspuštanja pripadnika HVO-a, institucionalno-politička kriza i rješavanje hrvatskog pitanja u BiH još uvijek nisu došli do točke koja bi ponudila veću dozu optimizma glede konačnog raspleta. I dok u Hrvatskom narodnom saboru tvrde kako HNS proteklih mjeseci nije napravio niti jednu ozbiljniju pogrešku te da je na rješavanju hrvatskog pitanja u BiH u tom razdoblju učinjeno više nego godinama kroz institucije sustava u BiH, dotle je s druge strane cijela stvar dodatno zakomplicirana pojavljivanjem slučajeva poput Hercegovačke banke.</p>
<p>Tome se pridružilo i imenovanja novih upravnih odbora od strane federalne Vlade u tvrtkama poput Aluminija ili Elektroprivrede. U istoj su funkciji i podnošenja kaznenih prijava od strane federalnog Ministarstva obrane, prvo protiv Ante Jelavića, Miroslava Prce i Dragana Ćurčića, a zatim i još protiv 18-orice Hrvata koji su obnašali dužnosti pomoćnika i zamjenika pomoćnika te načelnika odjela u tom ministarstvu (federalni tužitelj nije se oglasio ni o jednoj od podnesenih prijava!). </p>
<p>Također, pripadnici HVO-a se još uvijek nisu vratili u vojarne; traju iscrpljujući pregovori oko njihova registriranja i iznalaženja odgovarajućih personalnih rješenja kojima bi bili zadovoljeni zahtjevi federalnog Ministarstva obrane i predstavnika HVO-a. </p>
<p>Uza sve, u posljednje vrijeme sve su učestalije izjave iz redova manjih stranaka (Hrvatski demokršćani, Hrvatski kršćanski domovinski preporod) okupljenih oko Hrvatskoga narodnog sabora kako se ne smije ulaziti u »trule kompromise« s međunarodnom zajednicom u iznalaženju konačnog rješenja u prevladavanju krize, uz upozorenje kako bi »odustajanje od ključnih zaključaka HNS-a bilo sramota«. Pritom su najglasniji Hrvatski demokršćani koji »pritišću« HDZ da se povuku »strateški potezi«, uz zahtjeve za danonoćnim zasjedanjem Predsjedništva HNS-a i ostalih tijela Hrvatske samouprave, pa sve do »donošenja odluke o referendumu s jasnim referendumskim pitanjem«. </p>
<p>Popriličnim velom tajne obavijeni su, pak, pregovori između šestočlanog HDZ-ova izaslanstva na čelu s dr. Božom Ljubićem i predstavnika međunarodne administracije u BiH, s kojih su u početnoj fazi dopirali dašci optimizma, da bi sve posljednjih dana iznova utihnulo i pretvorilo, čini se, u iscrpljujuće taktičko nadmudrivanje.</p>
<p>Sve dodatno otežava, naravno, situacija oko HVO-a. Rok za registriranje samoraspuštenih pripadnika HVO-a, kako izjavljuju u Anićevom federalnom Ministarstvu obrane, istječe 15. lipnja, a trenutačni pregovori koje sa Sarajevom u ime pripadnika HVO-a vode general Zlatan Mijo Jelić i njegov zamjenik Mario Bradara još uvijek nisu doveli do prevladavanja krize. Zaključcima koje su prije dvadesetak dana potpisali Jelić i Anić bio je predviđen povratak pripadnika HVO-a u vojarne upravo u razdoblju 15 do 20 dana, no do realizacije tih zaključaka nije do sada došlo. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Albright: Bush treba pokazati interes za Balkan </p>
<p>WASHINGTON, 5. lipnja</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush mora jasno pokazati europskim saveznicima da je stabilizacija prilika na Balkanu izravni interes SAD i da Washington neće zapostaviti svoje obveze, piše u utorak bivša američka državna tajnica Madeleine Albright u uvodniku »New York Timesa« uoči skorog Bushova odlaska na summit NATO-a.</p>
<p>Ona ocjenjuje da je stanje na Balkanu »glavni regionalni sigurnosni problem«. Upozorava da su sadašnji državni tajnik Colin Powell i ministar obrane Donald Rumsfeld davali »proturječne izjave« o tome hoće li SAD ostati vojno u BiH i na Kosovu. Albright navodi nedavnu Powellovu izjavu da »Rumsfeld uvijek traži priliku za povlačenje iz nekih prekomorskih misija, što i predsjednik želi, ali to moramo uskladiti s našim odgovornostima«. Bivša državna tajnica kaže da predsjednik Bush treba europskim članicama NATO-a jasno pokazati kako razumije važnost Balkana za američke interese i uvjeriti ih da se SAD ne izvlači od svojih preuzetih obveza. »Time će ohrabriti saveznike, koji ionako nose većinu tereta i rizika, i podržati umjerene snage na Balkanu«, zaključuje Albright.(Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Dva otvorena pitanja Vladi Republike Hrvatske</p>
<p>Umjesto izgradnje povijesno-politički vjerojatno značajnoga spomeničkog objekta, što u današnjim teškim gospodarskim prilikama ipak nije naš prioritet, zašto se ne financira korištenjem domaće pameti stručna izrada toliko nam nedostajućih razvojnih projekata i programa za privlačenje inozemnog kapitala, u čemu bi kapital iz naše dijaspore trebao zauzeti posebno mjesto?</p>
<p>Procjene vrijednosti raspoloživog kapitala naše dijaspore, koji - ne zaboravimo, u sebi sadrži komponente i suvremenih poduzetničkih znanja ali i ljubavi prema domovini, zaista su optimistične i obećavajuće. </p>
<p>Upravo taj kapital, temeljem stručno smišljenih i zajedno s hrvatskom dijasporom kreiranih realno izvedivih projekata, mogao bi postati generatorom ne samo gospodarskog razvitka već i snažnom polugom općeg jačanja pozicije naše domovine u svijetu. Umjesto upornog traženja inozemnih strateških partnera, kojima se u pravilu prodajemo i predajemo da s nama upravljaju i umjesto nas »razmišljaju« o našoj budućnosti, zadržavajući pri tom goleme profite u svojim rukama, zašto ne pokušamo emisijom konvertibilnih vrijednosnih papira privući pored ostalog i raspoloživi kapital naših građana ma gdje se on danas nalazio te na taj način barem ublažiti negativne efekte te »globalizacijske neminovnosti«?</p>
<p>Timovi koji bi radili na izradi spomenutih projekata, a sastavljeni od mladih visokoobrazovanih kadrova pored ostalog posebice u sektorima informatičke djelatnosti i iskusnijih stručnjaka, trebali bi u kontinuitetu takvih aktivnosti postati temeljem daljnjeg kreiranja strategije našega gospodarskog razvitka. Njihov rad trebao bi trajati u najmanju ruku sve do onog momenta kada budemo dosegli onu razinu razvitka našeg gospodarstva koja nam osigurava da će njegovo slobodno otvaranje prema razvijenom svijetu rezultirati stvarnim boljitkom a ne daljnjim ili potpunim razočarenjem. </p>
<p>Konačno, informacije radi, napominjem da sam u ime Ekonomskog instituta Zagreb i u svoje ime još početkom ove godine dostavio Uredu predsjednika Vlade RH uz odgovarajuću stručnu dokumentaciju vezanu uz problematiku izravnih inozemnih investiranja (koncept modela izravnih inozemnih investiranja, na oko 18 stranica). Na žalost, do danas nije bilo odgovora. </p>
<p>Na kraju, sjetimo se poznate španjolske poslovice »Putniče, ne postoje nikakvi putovi, oni se utiru vlastitim koracima«.</p>
<p>VLADIMIR TRLIN, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Veleučilišni inženjering na VEST-u (1)</p>
<p>U tisku je u posljednje vrijeme objavljeno više tekstova i izjava o Veleučilištu Splitu (u daljnjem tekstu: VEST, prema URL-u na Internetu). Tako je u Vjesniku od 27. travnja. 2001. I. Dragičević iznijela podatke, prema razgovoru s rektorom veleučilišta gosp. Anzulovićem, da Splitsko veleučilište ima 8000 studenata, da se u slijedećoj akademskoj godini očekuje povećanje za još 2000 te da ima 70 stalno zaposlenih i 300 suradnika u nastavi (nije jasno koliko je stalno zaposlenih nastavnika i kakva je struktura suradnika). Nadalje da se očekuje početak nastave u Križevcima, a putem Interneta i u Australiji, Americi (koliko li se država sakriva iza te riječi? Primjedba I. Š.) i Kanadi. Sada se održava u Splitu, Solinu, Kaštelima, Zadru i Zagrebu.</p>
<p> Podaci su uistinu fascinantni. Posebno kad se postave u određene odnose i usporede sa stanjem u drugim ustanovama. Tako npr. Zagrebačko sveučilište upisuje oko 11.000 novih studenata godišnje. Na jednoga stalnog nastavnika, uz pretpostavku da ih je od stalno zaposlenih barem 60, u VEST-u dolazi više od 120 studenata. Na Zagrebačkom sveučilištu taj omjer iznosi prosječno 22 studenata po stalnom nastavniku. Ugovorni nastavnici mogu svojim učešćem u izvođenju dijela nastave doprinijeti podizanju njegove razine, ali oni nisu nositelji studija. Kada se daju izjave o organiziranju nastave putem Interneta izvan Europe, bilo bi interesantno znati gdje se u svijetu, kako i za koga održava nastava cijelih studija putem Interneta, barem radi usporedbe. Kada rektor gosp. Anzulović govori o osnivanju studija u Americi, tada sigurno zna koliko su Amerikanci zainteresirani za takav studij; i koliko su spremni platilt da mogu zaposliti npr. jednog internet-ekonomista ili internet-tehnologa s diplomom VEST-a.</p>
<p>O ključnim pitanjima, kao što je ono za koga se školuju studenti pojedinih struka, da li su stekli znanja na današnjoj razini znanosti i tehnologije, da li će se stečena diploma priznati i u tehnološki razvijenom svijetu, da li su osposobljeni da u svojem radnom vijeku mogu promijeniti radno mjesto itd. ne govori se. </p>
<p>Ovdje želim posebno upozoriti na dvije činjenice koje obilježavaju VEST. To su: upis bez razredbenog postupka i uvjeti upisivanja (studiranja). Upis bez razredbenog postupka dovodi i do: povećanog upisa, negativne selekcije, popunjavanja upisnih kvota i na studijima za koje postoji manji interes i niže razine nastave jer su nastavnici prisiljeni predavati na način prihvatljiv za većinu slušatelja. (Jasno da će među studentima biti onih koji upisuju studij iz drugih razloga i uspješno polažu ispite. Poznato mi je da pojedini studenti veleučilišta odlaze slušati predavanja i na sveučilište.) Za upis u sljedeću nastavnu godinu potrebno je na VEST-u položiti dva ispita, odnosno jedan ako je student izvanredan (što znači takav uvjet dobro se vidi iz usporedbe: npr. na Upravnom odjelu Društvenog veleučilišta u Zagrebu student za upis u II. godinu studija treba položiti sedam ispita).</p>
<p>Uvjeti za upis više godine studija približno odgovaraju prosječnoj (ili ispotprosječnoj) uspješnosti studiranja na pojedinom visokom učilištu. Prema tome, ako tokom studija treba položiti 20 ispita, voditelji i organizatori VEST-a pretpostavljaju da će studenti prosječno studirati barem 10 odnosno, ako su izvanredni, 20 godina. Budući da studenti praktički bez većeg truda upisuju prvu a zatim i drugu godinu studija, organizatori su sebi osigurali prihod od upisnina bez odgovornosti za rezultate svojeg rada i uspjeh studenata - nije li to veleučilišni financijski inženjering? </p>
<p>IVICA ŠTERN, Velika Gorica</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hoće li političari to i primijeniti?</p>
<p>Pretpostavljam da nisam jedini čitatelj Vjesnika čiju je pozornost aktualnom temom i sadržajem privukao članak autora M. Mihanovića Neosnovane tvrdnje o »prirodnim« i »neprirodnim« koalicijama, koji je 2. lipnja 2001. godine objavljen u rubrici »Stajališta«.</p>
<p> No hoće li od tog članka biti ikakve koristi za naš politički i društveni život ako ga političari samo pročitaju, a stavove iznijete u njemu ne počnu primjenjivati u procesu konstituiranja predstavničkih tijela na svim razinama, tj. od općina pa sve do Sabora?</p>
<p>VALENT HUNDIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Nemoralan prijedlog da »zaledimo« Slovence </p>
<p>Gospodina Antu Rokova iz Pule naljutile su slovenske manire očitovane u pregovorima za državnu granicu. Oduvijek su takvi dogovori žučljivi, ili zbog nepopuštanja ili zbog rizičnih traženja; a u ovom je slučaju spor utoliko teži jer se predugo zavlačio. Došlo je do iritantnog žongliranja s »nadoknadama« za drugu, neodlučnu stranu. Članak upućuje na uzbuđenje sveukupnog čitateljstva i završava plitkom sugestijom da zamrzimo svoje susjede - do daljnjega. </p>
<p>Međutim, u stavu Slovenaca nema neke prijetnje, već pokušaj da se iskupi što više. Na djelu su njihovi specijalci, probojna elita, dok Hrvati šalju profesore, povjesničare, književnike. Pobrinu se njihovi vještaci i za povoljan »odmev« (odjek) u svijetu, te preuzeše već svu inicijativu, a pripravni su i na arbitražu, da bi pridobili priznanja. Svijet će uskoro povjerovati da su oni u pravu i pored hrvatske »pouzdane« dokumentacije.</p>
<p>Zašto se više očekuje od informacija u uspavanim rukama nego od ambiciozne promidžbe koja ide u prilog dinamičnoj Europi? </p>
<p>I, na koncu, nezrela preporuka: zamrzimo ih! Mržnja je veoma loš savjetnik, dosad nije dala ploda. Ban Jelačić okajao je njezin privid, još više Petar Zrinski - sami junaci! </p>
<p>Kako se teško liječi mržnja, pa i hladnoća, njezino čedo ulijevajući nestabilnost i neiskrenost! Kako nama nije još jasno da su suprotni motivi plodonosniji? Ma kako bili izigravani i izrugivani, izlazak je u neishitrenoj pozornosti, strpljenju, pouzdanju. Hrvatska nema - hvala Bogu - svojih Jelinčića, jer raspolaže otmjenošću volje i izraza; zato se ona ne lopta sa Slovenijom u izrugivanju morala i svojine. Ohlađenje odnosa zacijelo neće ona preporučiti svojim građanima, jer je naumila graditi mostove prijateljstva prema vjekovnoj saveznici Sloveniji, pridruženoj joj kroz tisuću sretnih godina. Deus benedixit eos. </p>
<p>MAKS MILANEZ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="46">
<p>Detaljni opisi revolveraškog sukoba, očima svjedoka </p>
<p>Milenko Đurić (44) svjedočio je o dijelu optužnice koja tereti »dečke s Knežije« za pokušaj ubojstva Radovana Buvača, u ljeto 1992. godine, ispred fitnes kluba »Top line« u Hrgovićima</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Suđenje »zločinačkoj organizaciji«, u zatvoru Remetinec, nastavljeno je u utorak ispitivanjem svjedoka Milenka Đurića (44). Đurić je svjedočio u vezi s 4. točkom optužnice, koja tereti »dečke s Knežije« za pokušaj ubojstva Radovana Buvača, u ljeto 1992. godine, ispred fitnes kluba »Top line« u Hrgovićima.</p>
<p>Svjedok se, kaže, nakon treninga sastao s Buvačem i zajedno su krenuli prema autu, a tada je na njih netko zapucao. Njih su dvojica zalegla nakon što je napadaču, s kojim su bila još dva-tri muškarca, »zaštekao« pištolj. Buvač i Đurić potrčali su za napadačima, ali su im oni pobjegli. Međutim kad su se vratili i sjeli u automobil, napadači su se također vratili i pogodili auto sa tri metka, ali je Đurić uspio vožnjom preko rinzola pobjeći iz »opasne zone«.</p>
<p>Buvač je Đuriću kasnije rekao da je na njih pucao Davorin Sobjeslavski, zbog neke tučnjave između njih dvojice u »Saloonu«. </p>
<p>Đurić je od poznanika Baca dobio broj telefona Sobjeslavskoga. Nazvao ga je i pitao zašto je pucao na njih. Sobjeslavski mu je odgovorio: »to nema veze s tobom« te dodao da, ako želi naknadu za auto, da dođe u »Staru Knežiju«.</p>
<p> Sastanku u »Staroj Knežiji« prisustvovali su, tvrdi svjedok, braća Momčilovići, Sobjeslavski, Gašparinac i Jelavić (kasnije je svjedok na izravno Jelavićevo pitanje odgovorio da »nije sto posto siguran« da je i on bio tamo).</p>
<p>»Dečki« su rekli Đuriću: »ako želiš naknadu, dobit ćeš je«. Međutim na tome je ostalo jer je svjedok kasnije odustao od potraživanja zato što, kaže, nije bila prevelika šteta (800 njemačkih maraka).</p>
<p>Na pitanje zastupnika tužiteljstva Petra Dragosavca zašto nije prijavio događaj policiji, svjedok je odgovorio da je tako htio Buvač. Dragosavac je pitao svjedoka da li je napadač pucao u auto ili na njih, a on je odgovorio da su meta bili on i Buvač.</p>
<p>Branitelj Davorina Sobjeslavskoga, Zvonimir Hodak, ispitivao je svjedoka o mnogim detaljima događaja tražeći da pobliže objasni sve pojedinosti svog iskaza. Đurića nije previše impresionirao autoritet iskusnog odvjetnika te mu je na pomalo cinična pitanja odgovarao istom mjerom, pa je sudac Radovan Šćekić morao obojicu upozoravati.</p>
<p>Hodaka je zanimalo kako svjedok zna da su u obje pucnjave (u svega par minuta) sudjelovale iste osobe. Odgovor je bio: »jedino ako ste vi bili druga osoba«, i Đurić je opomenut.</p>
<p>Hodak je podsjetio na svjedokov iskaz iz istrage kad je rekao: »možda je pucala druga smjena«. Đurić je objasnio da je to bio isprovociran odgovor.</p>
<p>Zanimljivo je i pitanje o mecima (zrnima) koje je svjedok navodno izvadio iz sica i gepeka automobila (kasnije je te metke izgubio). Đurić tvrdi da mu je metke dao majstor koji je »krpao« auto, a Hodak je podsjetio da je tada istražni sudac, Radovan Ortynski, putovao policijskim helikopterom u Dubrovnik (gdje je auto kasnije prodan) da bi pronašao sporne metke, ali ih nije našao.</p>
<p>Set pitanja postavio je optuženi Sobjeslavski, ali je svjedok ponavljao već ranije rečeno. Na pitanje svjedoku: »da li vi lažete«, reagirao je sudac upozorivši optuženoga. Đurić je također potvrdio da je poznavao pokojnoga Željka Šobota.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u srijedu svjedočenjem Franje Kamenečkog i Tibora Trstenjaka.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ljerka Ercegović nije izdržala svjedočenje</p>
<p>Mirislav Kutle, koji se brani sa slobode, na raspravi postavljao i pitanja svjedokinji optužbe Ljerki Ercegović/ Najzanimljivija su se odnosila na duhansku industriju i njezin monopol, dok je sutkinja zabranila pitanje o odnosu bivših premijera Franje Gregurića i (Gregurićeva zeta) Zlatka Mateše</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Ljerka Ercegović, bivša predsjednica uprave Hrvatske poštanske banke (HPB) i članica nadzornog odbora »Tiska« u inkriminiranom razdoblju, nije mogla uobičajeno dugo izdržati svjedočenje na nastavku glavne rasprave, pa je nakon redovite pauze, na njezinu molbu, zbog zdravstvenog stanja rasprava prekinuta i odgođena do sljedećeg utorka. Podsjetimo, Ljerka Ercegović nalazi se u pritvoru, kamo je iz Italije dovedena s liječenja, jer je imala glaukom, odnosno povišen očni tlak.</p>
<p> Bila je ovo prva rasprava održana nakon Kutlina puštanja iz petnaestomjesečnog pritvora, koje se dogodilo 18. svibnja, a Kutle je na raspravu došao bez pratnje pravosudnih policajaca. Ovom je prilikom postavljao i pitanja svjedokinji optužbe Ljerki Ercegović, a najzanimljivija su se odnosila na duhansku industriju i njezin monopol, dok je sutkinja zabranila ono o odnosu bivših premijera Franje Gregurića i (Gregurićeva zeta) Zlatka Mateše.</p>
<p>Naime, kako je odgovorila Ljerka Ercegović, nije se mogla sjetiti je li u zapisnik sa sastanka NO-a upisano da je monopolističko ponašanje duhanske industrije dovelo do kraha Tiska.</p>
<p>- Nisam znala da je TD Rovinj ustrojavala paralelnu distributivnu mrežu za prodaju cigareta, a malo više o tome saznala sam kad sam dobila informaciju da Tisak može nabavljati cigarete samo od jednog dobavljača u Hrvatskoj, rekla je Ljerka Ercegović, koja je odgovarajući na Kutlino pitanje rekla da, isto tako, nije znala niti se sjeća da joj je itko rekao da je navodno Vijeće za obranu i nacionalnu sigurnost (VONS) uvjetovalo Tisku dnevnu kupovinu 25. 000 primjeraka lista Vjesnik.</p>
<p> Na pitanje Miroslava Kutle tko je bio premijer 1992., kad je legalizirana pretvorba Tvornice duhana Rovinj i onemogućen uvoz cigareta (koje su, kako je rekao Kutle, činile 55 posto udjela u sveukupnom prometu Tiska), Ljerka Ercegović rekla je da se radilo o Franji Greguriću. Na dalje Kutlino pitanje, za vrijeme kojeg je premijera tijekom 1998. oformljena Agencija za zaštitu od monopola, koja je odobrila monopol na tržištu duhanske industrije, odnosno za vrijeme kojeg je premijera TD Rovinj kupila konkurentsku Tvornicu duhana Zagreb, svjedokinja je rekla da se radilo o vremenu premijera Zlatka Mateše. </p>
<p> Kad je Kutle (uzalud) pitao o njihovim rodbinskim vezama, učinio je to, kako je rekao, da bi pokazao plansku pripremu monopola TDR-a na hrvatskom tržištu, što se negativno odrazilo i na poslovanje Tiska.</p>
<p>Kutlu su zanimali i poslovni sastanci bankara, na kojima su po svojoj funkciji prisustvovali premijer i guverner Narodne banke, pa je upitao tko je na tim sastancima bio najautoritativnija osoba. Svjedokinja je odgovorila da je to bio premijer Mateša, s obzirom na to da se radilo o čelnim ljudima izvršne vlasti, a prvi je Vladin čovjek osoba koja ima veliku moć, prava i odgovornosti, bez obzira na to kako se on zvao.</p>
<p>Svjedokinja je naglasila da je HPB počela poslovati s Kutlinom Globus grupom i prije njezina dolaska u banku početkom 1996., a tvrtke iz te grupacije u to su vrijeme, kako je rekla, činile cijenjen poslovni sustav koji je »pratilo« tridesetak hrvatskih banaka. </p>
<p>- Tad se vjerovalo da takvi sustavi imaju budućnost jer je koncepcija zakona, koji su se u to vrijeme donosili, ukazivala da će gospodarski razvoj u Hrvatskoj biti pokrenut isključivo krupnim kapitalom, a ne preko malih dioničara, rekla je Ercegović. Dodala je da je iz toga proizlazilo kako je sustav Globus grupe bio vrijedan pažnje svakog bankara.</p>
<p> Ercegović je rekla da je Globus grupa po poslovnom značaju bila drugi po veličini komitent HPB-a, odmah iza HPT-a, iako se nije mogla sjetiti kolikom je imovinom tada raspolagala. </p>
<p> Na Kutlino posljednje dozvoljeno pitanje Ljerka Ercegović rekla je da su se propast Dubrovačke banke i odluka da svi krediti Globus grupe dođu na naplatu vrlo loše odrazili ne samo na Globus grupu, koja je propala neposredno nakon toga, već i na cjelokupni bankarski sustav, što je dovelo do nepovjerenja u hrvatske banke.</p>
<p> Suđenje se nastavlja svjedočenjem Ljerke Ercegović, pretposljednje svjedokinje optužbe (očekuje se još iskaz Dubravka Bijača) sljedećeg utorka 12. lipnja u 9 sati.</p>
<p> Kako je potvrđeno u utorak na raspravi, izvanraspravno je vijeće zagrebačkoga Županijskog suda u ponedjeljak odbilo žalbu tužiteljstva i potvrdilo odluku Općinskog suda o ukidanju pritvora. </p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Optuženi otac i sin Gucić</p>
<p>OSIJEK, 5. lipnja</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku podiglo je optužnicu protiv poznatog poduzetnika Josipa Gucića (51) i njegova sina Zvonimira Gucića (32) te protiv bivšeg predsjednika Uprave Slavonija osiguranja d.d. Borisa Ostoića (46) iz Osijeka, ali i protiv članova iste uprave Stjepana Kožića (63) i Ivana Kadića (50).</p>
<p> Kako doznajemo, optužnica tereti Josipa Gucića za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti u dokapitalizaciji i poslovanju tvrtke Slavonija osiguranje, Zvonimira Gucića i Ostoića tereti se za zlouporabu položaja i ovlasti, dok se za Kožića i Kadića osnovano sumnja da su počinili kazneno djelo davanja netočnih podataka. Prema prvoj od tri točke optužnice, Ostoića i Z. Gucića tereti se da su na zahtjev J. Gucića dogovorili fiktivnu dokapitalizaciju Slavonija osiguranja kojom su Tonini i Ceciliji Gucić te Anti i Zvominiru Guciću omogućili stjecanje odgovarajućeg dijela dionica ove tvrtke. Naime, osnovano se sumnja da su Z. Gucić i Ostoić u ožujku 1999. godine zaključili ugovore o zajmovima Slavonija osiguranja od ukupno četiri milijuna kuna zagrebačkim tvrtkama G-Šport d.o.o. i NIK-trgovina bez stvarne uplate gotova novca. Potom su ta sredstva preko zagrebačke Štedbanke d.d., po nalogu Z. Gucića, istog dana ponovo uplaćena Slavonija osiguranju u četiri jednaka iznosa kao dokapitalizacija u korist Tonine, Cecilije, Ante i Zvonimira Gucića. Tako su oni protupravno stekli svako po 180 dionica tvrtke ukupne vrijednosti 4.032.000 kuna za koji je iznos oštećena tvrtka Slavonija osiguranje.</p>
<p> Drugom je pak točkom Ostoić optužen da je na zahtjev J. Gucića u ime Slavonija osiguranja sa zagrebačkom tvrtkom Agram rent-a-car sklopio ugovor o najmu automobila mercedes benz S 500 iako je znao da se to vozilo neće koristiti u službene svrhe, nego za privatne potrebe J. Gucića. Time je J. Guciću pribavljena protupravna imovinska korist, a Slavonija osiguranje oštećeno je za najam vozila u ukupnoj vrijednosti od 97.600 kuna. </p>
<p>Ostoića, Kadića i Kožića treća točka tereti da su kao članovi Uprave Slavonija osiguranja 10. ožujka 1999. u prijavi za upis povećanja temeljnog kapitala osječkom Trgovačkom sudu naveli da je tvrtka dokapitalizirana uplatama u gotovu novcu od strane četiri člana obitelji Gucić i tvrtki Pivovara Osijek te Rudar-posebna trgovina, G-Šport i NIK-trgovina iz Zagreba. Sve su to učinili iako su znali da to nije istina te da je riječ o fiktivnim uplatama za kupnju dionica u kojima su, protivno Zakonu o trgovačkim društvima, korištena sredstva Slavonija osiguranja.</p>
<p> Svi se optuženi brane sa slobode, a cijeli će slučaj biti proslijeđen osječkom Županijskom sudu. Ako se tijekom suđenja navodi iz optužnice pokažu točnima, stvorit će se pravni temelj za poništavanje sporne dokapitalizacije Slavonija osiguranja koja je u međuvremenu, promijenivši vlasnika, postala podružnicom Grawe osiguranja iz Austrije.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Optužnica protiv Abdića na riječkom Županijskom sudu </p>
<p>RIJEKA, 5. lipnja</p>
<p> - Prema riječima županijskoga državnog odvjetnika u Rijeci, Drage Marincela, to će odvjetništvo u srijedu u riječkom Županijskom sudu proslijediti opsežnu dokumentaciju i optužnicu protiv Fikreta Abdića, kojeg tužitelji iz BiH terete da je na području Bihaća odnosno Zapadne Bosne počinio ratni zločin.</p>
<p> Da podsjetimo, još u travnju ove godine u Rijeku je iz BiH stigao manji dio dokumentacije (300 stranica) o »slučaju Abdić«, a nakon što su hrvatski tužitelji zatražili dopunu predmeta, u Rijeku je iz BiH stiglo još sedam dosjea s oko 2000 stranica dokaznog materijala. Abdića se tereti za smrt ratnih zarobljenika i civila, a na popisu se nalaze imena stotinjak žrtava. Hrvatski tužitelji neće podizati novu optužnicu, već će preuzeti onu iz BiH, i po njoj, uz usklađivanje pravnih kvalifikacija, suditi. S obzirom na to da će suđenje obuhvatiti velik broj svjedoka te vještaka iz susjedne države BiH, pozivi će im biti upućivani diplomatskim putem. Kako Abdić ima mjesto boravka na riječkom području (radi u Rijeci i živi u Voloskom), »slučaj Abdić« dospio je u nadležnost riječkog tužiteljstva i suda. </p>
<p>D. H.</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Surlin atentator uhićen u zračnoj luci u Podgorici</p>
<p>SPLIT, 5. lipnja</p>
<p> - Crnogorska je policija u zračnoj luci u Podgorici u ponedjeljak, dok je čekao let za Amsterdam, uhitila Kristijana Stojanovića (20) iz Splita osumnjičenoga za pokušaj ubojstva poznatoga splitskog ugositetelja Gorana Matijevića (45) zvanog Surla, 19. svibnja u restoranu Pimpinella na splitskim Bačvicama, za kojim je splitska policija prije dva tjedna raspisala međunarodnu tjeralicu.</p>
<p> Crnogorci su Stojanovića, oko 18,40 sati, preko graničnog prijelaza Karasovići u Konavlima, predali hrvatskoj policiji, odakle je prepraćen u zatvor na splitskim Bilicama. U utorak je osumnjičenik priveden i istražnom sucu, koji je otvorio istragu i Stojanovića vratio na Bilice. Kako doznajemo, Stojanović je u istrazi iznio svoju obranu, no njegova odvjetnica Doris Košta, kao ni on sam nisu željeli ništa komentirati. Kako je Vjesnik već pisao, osumnjičenik je iz pištolja kalibra 7,65 milimetara Surli prostrijelio prsa i desnu šaku te ga dva puta ustrijelio u trbuh. Unatoč teškim i po život opasnim ozljedama, Matijević se uspješno liječi u splitskoj bolnici, a život mu je izvan opasnosti. Pucnjavi je prethodio Stojanovićev sukob s konobarom u lokalu A. M. (22), kojem je bokserom zadao nekoliko udaraca. U sukob se umiješao i Surla, koji se u Pimpinelli zatekao kao gost, u vrijeme objeda. Nakon toga Stojanović je otišao kući po pištolj i u restoran se vratio u pratnji svoga brata Dina. Braća su potom razgovarala s vlasnikom Pimpinelle, Željanom Radmanom, i na trenutak je izgledalo kako se sukob izgladio, da bi Kristijan otišao u WC i vratio se s pištoljem u ruci. Tada je, u gostima prepunoj sali za objedovanje, zapucao na Surlu. Vlasnik lokala potom se bacio na napadača, kako bi spasio Surlu te mu je uspio istrgnuti pištolj. Surla i mladić koji je na njega pucao nisu se poznavali od ranije, a do sukoba između Kristijana i konobara došlo je navodno zbog nesporazuma koje je s konobarom imao Dino Stojanović. No gradom su odmah krenuli priče kako je riječ o Kristijanovoj osveti smrti svoga prijatelja Alena Radića Majora, što je Surla već nekoliko puta opovrgnuo. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Opljačkana dvojica maloljetnika </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Tijekom ponedjeljka zagrebačka je policija zabilježila dva razbojstva, jedno u Miševečkoj ulici na Peščenici, a drugo na Glavnom kolodvoru, u vlaku koji je stajao na II. peronu. Naime, navedenog se dana oko 20 sati maloljetni M. G. (15) s prijateljem vozio na motociklu, a prema njima se automobilom registracijskih oznaka ZG 88 -TO zaletio nepoznati vozač i naglo zakočio. Kada su stali, vozač je izišao iz automobila i dva puta pljusnuo maloljetnika optužujući ga da je trenutak prije na raskrižju motociklom okrznuo njegov automobil. Vozač automobila zatim je od maloljetnika zatražio da mu na mjestu plati navodnu štetu na automobilu. No kako se nije radilo ni o kakvoj šteti, dječak je osporavao bilo kakvu krivnju, pa mu je nepoznati s ruke strgnuo ručni sat.Dječakov je prijatelj tada uzeo motocikl i odjurio njegovim roditeljima, nakon čega su oni obavijestili policiju, ali je u međuvremenu nepoznati vozač automobilom napustio mjesto događaja.</p>
<p>Prema registracijskim oznakama automobila i opisu vozača, policija je pronašla više puta kažnjavanog trideset dvogodišnjeg Kadrija Rizvanija (policija je priopćila samo inicijale), za kojeg neslužbeno doznajemo kako se radi o nedavno oslobođenom optužbi za smrt i spaljivanje Mladena Horvata u parku na Trešnjevci. Kadri je, nakon što je pronađen, priveden na daljnju kriminalističku obradu te je zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo razbojstva priveden istražnom sucu.</p>
<p>Drugo se razbojstvo dogodilo istog dana oko 7.15 sati u vlaku koji je stajao na Glavnom kolodvoru. U navedeno je vrijeme maloljetni Z. D. (16) doputovao vlakom iz Novoselca u Zagreb, gdje pohađa Željezničku tehničku školu. Pri izlasku iz kupea u hodniku su mu prišla tri nepoznata mladića i zatražila novac. Kada ih je maloljetnik odbio rekavši kako nema novaca, jedan ga je od njih primio za ruku i svinuo mu je na leđa prisilivši ga da klekne, dok je pak drugi dječaku iz džepa uzeo mobitel i 40 kuna, nakon čega su pobjegli.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prijava zbog prebacivanja stranaca preko granice</p>
<p>ČAKOVEC, 5. lipnja</p>
<p> - Policijska uprava međimurska podnijela je kaznenu prijavu protiv 31-godišnjeg automehaničara iz Nedelišća kod Čakovca zbog kaznenog djela protuzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice u pokušaju. Kako je novinare izvijestio Branko Sušec iz Ureda načelnika PU međimurske, time je sankcioniran događaj koji se zbio 1. lipnja oko 17,50 sati u Preseki, na samoj graničnoj crti između Hrvatske i Slovenije.</p>
<p>Ophodnja granične policije zaustavila je osobno vozilo marke ford sierra, kojim je upravljao navedeni automehaničar iz Nedelišća. Bio je to njegov automobil reg. oznake ČK 177-AG. U vozilu je bilo sedam državljana SR Jugoslavije albanske narodnosti, koji su automehaničaru platili da ih prebaci iz Hrvatske u Sloveniju na njihovu putu prema SR Njemačkoj.</p>
<p>Ukupno je u minulom tjednu u ilegalnom prelasku državne granice zatečeno šest skupina, u kojima je bilo 29 osoba, od čega 28 stranih državljana. Bili su to državljani Makedonije i SR Jugoslavije albanske narodnosti, te rumunjski državljani. Izvan graničnog pojasa policija je pronašla dvije skupine stranih državljana, koji su također imali nakanu ilegalno iz Hrvatske prijeći u Sloveniju. Oni su sankcionirani temeljem odredbi Zakona o kretanju i boravku stranaca, što znači da su prekršajno kažnjeni i otkazano im je gostoprimstvo u Republici Hrvatskoj. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Priveden zbog silovanja maloljetnica</p>
<p>ŠIBENIK, 5. lipnja</p>
<p> - J. J. (40) iz Putičanja u vodičkom zaleđu priveden je u utorak u pratnji policije i uz kaznenu prijavu u Istražni centar Županijskog suda u Šibeniku. Kaznena ga prijava tereti za djela bludnih radnji i silovanja u pokušaju nad dvije maloljetne djevojčice, čiji identitet policija ne otkriva. </p>
<p>Policiji je J. J. prijavila majka oštećenih djevojčica, nakon čega su policijski djelatnici iz Vodica zajedno s djelatnicima 73. bojne Vojne policije iz Šibenika utvrdili osnovanost sumnje da je počinjeno kazneno djelo protiv spolne slobode i na štetu dviju maloljetnih djevojčica. J.K.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="54">
<p>EFTA: Ugovor s Hrvatskom 21. lipnja</p>
<p>Hrvatski industrijski proizvodi, te riba i ostali morski proizvodi od iduće će godine imati duty free pristup tržištima Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - U Vaduzu će 21. lipnja Hrvatska potpisati Ugovor o slobodnoj trgovini s Europskim udruženjem za slobodnu trgovinu (EFTA), priopćili su iz Ministarstva gospodarstva. Potpis na ugovor, koji je parafiran u veljači, s hrvatske će strane staviti ministar gospodarstva Goranko Fižulić.</p>
<p>Vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici usvojila odluku o pokretanju postupka za sklapanje Ugovora o slobodnoj trgovini između Hrvatske i država EFTA-e. U Banskim dvorima očekuju da će Ugovor o slobodnoj trgovini s EFTA-om dovesti do povećanja trgovinske razmjene između naše zemlje i ove integracije, u čijem se sastavu nalaze Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, a računaju i na poboljšanje investicijske klime. Istodobno će se potpisati i bilateralni sporazumi o liberalizaciji trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između Hrvatske, na jednoj, te Islanda, Norveške i Švicarske (vrijedi i za Lihtenštajn) na drugoj strani. Ugovor o slobodnoj trgovini s EFTA-om, naime, odnosi se, prije svega, na liberalizaciju trgovine industrijskim proizvodima, dok se o liberalizaciji trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima zemlje EFTA-e dogovaraju na bilateralnoj osnovi, pojašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva.</p>
<p>Kako saznajemo od pomoćnice ministra gospodarstva za međunarodne ekonomske odnose Olgice Spevec, Ugovor o slobodnoj trgovini s EFTA-om slijedi logiku asimetričnog pristupa, koju je prošle godine prema zemljama »zapadnoga Balkana« trasirala Europska unija; taj je pristup i sastavni dio trgovinskog dijela nedavno parafiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) EU. </p>
<p>Sporazum s EFTA-om ne predviđa privremenu primjenu, kao što je to slučaj sa SAA. U Ministarstvu gospodarstva, međutim, vjeruju da bi on do kraja godine mogao biti ratificiran u parlamentima svih zemalja, te u Saboru, što znači da bi njegova primjena započela 1. siječnja 2002. godine. To znači da će hrvatski industrijski proizvodi, te riba i ostali morski proizvodi od iduće godine imati duty free pristup tržištima četiriju članica EFTA-e, dok je krajnji rok u kojem bi se naše tržište trebalo otvoriti za njihove industrijske proizvode 1. siječnja 2007. godine.</p>
<p> Kada je riječ o poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, čiju je liberalizaciju Hrvatska dogovorila sa svakom zemljom EFTA-e pojedinačno, Spevec ističe da će se, primjerice, povrće iz Hrvatske bez ikakvih carinskih i količinskih ograničenja od iduće godine pojaviti na tržištu EFTA-e. S druge strane, liberalizirat će se uvoz 50 tona sira iz Švicarske, uz upola manju carinu od onih dogovorenih u okviru pregovora za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Kako sada stvari stoje, hrvatski proizvođači čokolade ne moraju strahovati za svoju poziciju na domaćem tržištu, jer nije dogovoren slobodan uvoz čokolade iz te zemlje, ističe Spevec. </p>
<p>Na tržištima Islanda i Norveške od iduće godine će se bez carinskih ograničenja moći pojaviti, između ostaloga, cigarete, vino, pivo i mineralna voda iz naše zemlje. Naša je zemlja, s druge strane, pristala na određene koncesije pri uvozu riba i ribljih prerađevina iz Sjevernoga mora, ističe naša sugovornica.</p>
<p>Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, robna razmjena između Hrvatske i EFTA-e od siječnja do studenoga prošle godine iznosila je nešto više od 206 milijuna američkih dolara. Ugovor o slobodnoj trgovini peti je sporazum takve vrste koji potpisuje naša zemlja: Hrvatska je, naime, do sada potpisala ugovore o slobodnoj trgovini sa Slovenijom, Mađarskom, Bosnom i Hercegovinom, te Makedonijom. Osim SAA s EU, parafirani su i ugovori o slobodnoj trgovini s Češkom i Slovačkom, pregovori s Poljskom su završeni, a još se pregovara s Rumunjskom, Bugarskom i Turskom. EFTA je, s druge strane, uspostavila slobodnu trgovinu s EU, bivšim socijalističkim zemljama u Europi i pojedinim izvaneuropskim zemljama. </p>
<p>A. Milovan.</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Irak prekinuo isporuku nafte</p>
<p>U znak protesta zbog odluke Vijeća sigurnosti UN da ugovor »nafta za hranu« produži za samo jedan mjesec, a ne kao što je dosad bilo uobičajeno za šest, Saddam Husein zatvorio naftovode samo dan uoči početka zasjedanja OPEC </p>
<p>ANKARA, 5. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Irački predsjednik Saddam Hussein u ponedjeljak je, samo dan prije početka zasjedanja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) u Beču, ostvario ranije upućenu prijetnju: naftovodima koji vode prema Zaljevu (Al-Bakr) i Turskoj (Ceyhan) obustavio je isporuku nafte.</p>
<p> Time je međunarodna politika koja se vodi prema toj arapskoj zemlji dobila novi, vrlo osjetljivi, gospodarski izazov. Saddamov potez već se osjetio na međunarodnom naftnom tržištu. Cijene nafte blago su skočile, što bi, ako se brzo ne reagira, moglo dovesti do nove, teško predvidive naftne histerije. Bila bi to svojevrsna repriza događaja u 2000. kada su cijene nafte dostigle 36 dolara po barelu, prijeteći svjetskom tržišnom recesijom. </p>
<p>Iraku je, unutar kartela OPEC, dopuštena izvozna kvota od 2,3 milijuna barela dnevno, što je pet posto ukupne naftne proizvodnje.</p>
<p>Saddam Husein zatvorio je naftovode u znak protesta zbog odluke Vijeća sigurnosti UN da raniju formulu »nafta za hranu« produži samo za jedan mjesec. Dosad se to činilo svakih šest mjeseci. Pritom, dakako, nije jasno kako i na koji način će Saddam, bez naftnih prihoda, osigurati sredstva da prehrani i osigura lijekove za 24-milijunsko iračko pučanstvo. Ali takva pitanja, sudeći prema dosadašnjem iskustvu, njega nikad nisu pretjerano zanimala, iako su prodajom nafte Iračani dobivali 10,4 milijardi dolara za osiguranje humanitarnih potreba i 800 milijuna dolara za nabavu rezervnih dijelova za rafinerije i naftovode.</p>
<p>Saddam je čini se zaigrao na sve ili ništa. Krajnji cilj je da se potpuno, a ne djelomično, ukinu gospodarske i vojne sankcije međunarodne zajednice nametnute nakon iračke okupacije Kuvajta 2. kolovoza 1990. Prema novom angloameričkom prijedlogu, Iraku bi se ukinule sve civilne sankcije, ali bi se pooštrile vojne. Obavještajni izvori upozoravaju da je bagdadski režim, uz pomoć Kine i Sjeverne Koreje, znatno ojačao svoj protuzračni obrambeni sustav. Time su izravno ugroženi američki ciljevi u naftom prebogatom Zaljevu.</p>
<p>Postoje mnogi signali da Saddam, koristeći sadašnje izraelsko-palestinske sukobe, pokušava u svoju mrežu uvući mnoge arapske zemlje. Koristeći naftu kao oružje pritiska na SAD i druge najrazvijenije zemlje Zapada, on nedvojbeno ubire goleme poene u očima arapskih masa. Znakovito je da je čak i vrlo umjereni Egipat, koji ima pune diplomatske odnose s Izraelom, zatražio da se nafta koristi kao oružje pritiska. </p>
<p>Hoće li taj »naftni scenarij« poljuljati labavi sklad OPEC, ostaje da se čeka i vidi. U svakom slučaju, moćna saudijska naftna velesila (obećala je nadoknaditi iračku kvotu) mora itekako voditi računa o unutarnjim gibanjima jer se stanovništvo masovno solidarizira s palestinskim narodom i njegovom Intifadom. Stoga nije slučajno da je kralj Fahd u ponedjeljak pozvao SAD da zaustave izraelske napade na Palestince.</p>
<p>Ali bečki sastanak OPEC, razapet između politike i gospodarstva, ima i drugu dimenziju. Sigurno je, naime, da bi neplanirani porast cijena nafte dao novi poticaj razvitku gospodarstva njegovih članica u cjelini. Irak, koji je naftnim udarcima« dovodio u paniku zapadne metropole, bio je i dosad, iako prešutno, na crti njihovih nastojanja da »isposluju« što veće cijene nafte. U takvom ozračju, sastanak OPEC bit će itekako zanimljiv. Ako ništa drugo, mogao bi proći u znaku potresa koje je već navijestio i bagdadski tiranin.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Cijena nafte skočila na 29,71 dolara</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Pošto je Irak prekinuo isporuku nafte, cijena sirove nafte u ponedjeljak je skočila na najvišu razinu u posljednjih šest mjeseci - na 29,71 dolara po barelu.</p>
<p>Na sastanku koji je u utorak započeo u Beču članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) trebale bi donijeti odluku o proizvodnim kvotama za treće tromjesečje.Kako stvari sada stoje, izvozne se kvote najvjerojatnije neće povećati budući da se cijena zadržava unutar postavljenog ciljanog raspona od 22 do 28 dolara po barelu. Prema procjenama OPEC, nafte na svjetskom tržištu ima sasvim dovoljno za zadovoljavanje potreba u idućih nekoliko mjeseci, a to što je cijena nafte i dalje izrazito visoka nije njihov problem. Naprotiv, zadovoljne su zato što su im državni proračuni puniji. </p>
<p>Dakle, sadašnja izvozna kvota od 24,2 milijuna barela najvjerojatnije će ostati. OPEC-ov udjel u svjetskom izvozu nafte iznosi 40 posto. V. R.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Hrvati će od iduće godine umjesto u markama štedjeti u dolarima</p>
<p>Više od 40 posto Hrvata od iduće će godine štedjeti u dolarima, manje od 37 posto u eurima, a tek nešto više od 8 posto u kunama, pokazuju rezultati web-ankete Iskon interneta </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Nakon što 12 zemalja europske Ekonomske i monetarne unije (EMU) u siječnju iduće godine uvede euro, većina Hrvata okrenut će se štednji u američkim dolarima, pokazuju rezultati ankete Iskon interneta. Anketu, pod nazivom »U kojoj ćete valuti štedjeti nakon uvođenja eura«, Iskon je proveo tijekom prvih pet dana lipnja, a odazvalo joj se oko dvije tisuće web-korisnika.</p>
<p>Prema rezultatima ankete, više od 40 posto Hrvata od iduće će godine štedjeti u dolarima. Američka će valuta, čini se, time po prvi put preuzeti primat od europskih valuta u deviznoj štednji u Hrvatskoj. Kao što je poznato, 1. siječnja iduće godine u platni promet 12 zemalja eurozone uvodi se euro gotovina, koja će od 1. ožujka biti i jedino platežno sredstvo. To znači da će i najomiljenija strana valuta u Hrvatskoj, njemačka marka (baš kao i talijanska lira, austrijski šiling, francuski franak i čitav niz ostalih europskih valuta) zauvijek otići u povijest.</p>
<p>Rezultati Iskonove ankete pokazuju da se tek nešto više od trećine sudionika ankete, 36,7 posto, izjašnjava kako će štedjeti u eurima. Dakle, sedamdesetak sudionika ove ankete iskazalo je veće povjerenje u američki dolar nego u euro. Treća valuta u kojoj Hrvati od Nove godine namjeravaju štedjeti je švicarski franak: za štednju u toj valuti izjasnilo se 10,4 posto ispitanika, dok se za štednju u ostalim inozemnim valutama izjasnilo 4,4 posto sudionika web-ankete. </p>
<p>Za štednju u kunama izjasnilo se manje od 8,2 posto sudionika Iskonove ankete, što ukazuje na to da će povjerenje u domaću valutu i nakon uvođenja eura ostati malo. Naime, svi relevantni podaci u nas pokazuju da su devizni depoziti do sada apsolutno dominirali u štednji hrvatskih građana, a tako će, očito je, biti i ubuduće, samo što će se dobar dio građana sada više orijentirati na štednju u dolarima. Do sada je njemačka marka, kao i u ostalim zemljama u tranziciji, imala primat u košarici inozemnih valuta u kojima su štedjeli hrvatski građani.</p>
<p> Anketa ne otkriva koji su razlozi iznenadnog okretanja hrvatskih građana »ujaku Samu«, no može se pretpostaviti da je jedan od razloga njihova nepovjerenja u euro njegova nestabilnost ove valute: od trenutka kada je euro u siječnju 1999. godine uveden u platni promet eurolanda, tada (kao i danas) još samo kao knjižni novac, jedinstvena je europska valuta u odnosu na dolar izgubila gotovo 30 posto vrijednosti. Jačanju eura u odnosu na dolar nije pomoglo ni ovogodišnje zaustavljanje gospodarske ekspanzije u SAD, iako gotovo svi analitičari već mjesecima zaključuju kako vrijednost dolara »samo što nije počela padati«. Deprecijacija eura prema dolaru za sobom je povukla i kunu. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Todorić: Agrokor je oštećen</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Predsjednik uprave koncerna Agrokor Ivica Todorić u utorak je javnost izvijestio da se Agrokor »osjeća oštećenim« postizanjem dogovora o prodaji dionica Slobode d.d. iz Velike Gorice slovenskom Mercatoru, unatoč ranije iskazanoj namjeri Agrokora za kupnju istih tih dionica. U pismu predsjedniku uprave Slobode Ivici Župetiću, Todorić izražava nezadovoljstvo činjenicom što Agrokoru nije dana prilika ni za iznošenje ponude kao ni poslovnog plana daljnjeg razvoja velikogoričke Slobode. »Ovim postupkom Agrokoru ste, kao dugogodišnjem poslovnom partneru i domaćoj kompaniji koja je javno iskazala interes za zaštitu hrvatskog tržišta i proizvodnje nanijeli izravnu štetu. pretpostavljajući da bi Agrokor dionice Slobode bio spreman platiti po cijeni višoj od one koju je platio Mercator, možemo zaključiti da su ovakvim razvojem događaja najvjerojatnije izravno oštećeni i dioničari Slobode«, zaključuje Todorić. N.M.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Polovica Jugoslavena kupila bi hrvatske proizvode </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Oko 37 posto stanovništva SR Jugoslavije vjerojatno će ubuduće kupovati hrvatske proizvode, isto toliko potrošača nema ništa protiv da robu iz naše zemlje vidi na policama svojih dućana, a oko 16 posto Jugoslavena tvrdi da vjerojatno ili posve sigurno nikada neće kupiti proizvod s oznakom »Made in Croatia«. To su rezultati ankete koju je, na reprezentativnom uzorku 1387 domaćinstava, u travnju u Jugoslaviji (bez Kosova i Metohije) proveo GfK Centar za istraživanje tržišta. Podatke, koji će biti važan signal za hrvatsku industriju, u utorak je predstavio mr. Dinko Svetopetrić, direktor Centra, a istraživanje je napravljeno za potrebe grupe hrvatskih tvrtki i Hrvatske gospodarske komore. </p>
<p>Naručitelji će, očito, biti zadovoljni njegovim ishodom jer je čak 74 posto anketiranih dalo dobru ocjenu robi hrvatskih proizvođača. Od toga je 34 posto smatra odličnom ili vrlo dobrom, a samo 17 posto ispitanika drži da roba iz hrvatske nije neke osobite kakvoće ili da je loša. Zanimljivo je da žene, mlađe osobe, ispitanici s boljim obrazovanjem i građani Crne Gore i Vojvodine daju našoj robi bolje ocjene nego druge skupine anketiranih. Među općim mišljenjima o hrvatskim proizvodima izdvajaju se i podaci da 74 posto ispitanika hrvatsku robu smatra kvalitetnom, 64 posto drži da ima dobru ambalažu, 48 posto smatra da je moderna, a 40 posto anketiranih da je kvalitetnija od jugoslavenske. Ali, istodobno čak 68 posto ispitanika hrvatsku robu smatra lošijom od istovrsnih zapadnih proizvoda, a 48 posto misli da je skupa ili preskupa. </p>
<p>Potrošači iz SRJ najviše se sjećaju proizvoda tvrtki kao što su: Kraš (47 posto anketiranih), Podravka (29 posto) Gavrilović (28 posto), Cedevita (25 posto), a zatim slijede Končar, Pliva, Franck, Saponia, Badel, TDR, Varteks itd. Kad ih se podsjetilo na neke hrvatske proizvode, 44 posto ispitanika pokazalo je želju za kupnjom Vegete, 33 posto za Fax Helizimom, po 32 posto bi odmah kupilo kavu Franck i Podravkine juhe, 31 posto Kraševe bajadere itd.</p>
<p>-Prema posljednjim podacima, u prva tri mjeseca ove godine Hrvatska je izvezla u SRJ robu vrijednu 40 milijuna dolara, što je četiri puta više nego u istom lanjskom tromjesečju, a uvoz iz SRJ povećan je sa četiri na 12 milijuna dolara.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="60">
<p>Šestorka spala na petorku, koja ovisi o trojci</p>
<p>Stabilnost vladajuće koalicije ovisi o odnosima između SDP-a, HSS-a i HSLS-a koji nisu idealni, ali su još daleko od raskola/ Odlazak Jakovčića iz Vlade zategnut će odnose između Zagreba i Pazina / Za utjehu onima koji se boje prijevremenih parlamentarnih izbora: da bi imali pravo na zastupničke povlastice, zastupnici moraju odraditi dvije godine i jedan dan mandata, što istječe 2. veljače 2002. </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Opstanak ove vlasti nikad nije ovisio o ponašanju »male trojke«, odnosno IDS-a, HNS-a i LS-a, makar je njihovo povremeno oporbeno iskakanje iz vladajućeg »šesteroprega« iznenađivalo ostale političke partnere. Zato izlazak IDS-a iz Vlade, ma koliko bio neugodan, doista neće uzdrmati vladajuću koaliciju, niti je to početak njenog kraja koji bi vodio k prijevremenim izborima. </p>
<p> Naravno da ne treba minorizirati činjenicu da će politički odnosi između Zagreba i Istre opet za koji stupanj zahladiti zbog Jakovčićeva promišljenog zatezanja konopca, kad mu god to stranački zatreba. Takva politička zahlađenja sama po sebi nisu dobra za stabilnost zemlje. Ali, IDS je premala stranka a da bi sa svoja četiri glasa bitnije poremetila parlamentarne odnose, čak i kad bi im se priključila u opstrukciji još četvorica, zastupnici iz HNS-a i LS-a. I bez njih, »velika trojka« može normalno vladati.</p>
<p> Ivan Jakovčić ublažava svoju retoriku i ponavlja da će i dalje podržavati Vladinu politiku makar više nije među vladajućima. Neki od najutjecajnijih hrvatskih političara ocjenjuju da je Jakovčić upao u zamku svojih »jastrebova« koji nisu pristali čak ni na mali ustupak vladajućoj koaliciji: da se na istarskoj Županijskoj skupštini još jednom razmotri Istarski statut. Ti će ga »jastrebovi« i dalje tjerati na radikalizaciju. </p>
<p> Bez obzira na to, vladajuća se petorka neće raspasti jer njezinu sudbinu određuju odnosi između SDP-a, HSS-a i HSLS-a. Ti odnosi, doduše, neće biti idealni, čak će se dodatno pogoršati zbog velikih problema u formiranju lokalne vlasti u nekim gradovima i županijama. No, dok to ostane tek na »slučajevima«, oni neće dovesti do potpunog raskola i raspada »velike trojke«. Ipak, premijer Račan svjestan je opasnosti pa zato i poručuje da se više neće miriti s unutarnjom opozicijom u petorki.</p>
<p> Ipak, i čelnici HSS-a i HSLS-a shvaćaju da svako daljnje zaoštravanje postaje opasno za destabilizaciju Hrvatske i zato svojima opet preporučuju koaliranje sa strateškim partnerima gdje god je to moguće, što će pridonijeti stabilnosti vlasti te koheziji i međusobnom povjerenju ključnih političkih faktora. Zasad bez uspjeha u Splitu i Rijeci.</p>
<p> Na državnoj će se razini teže vladati ako su poremećeni odnosi u većim gradovima. Kako saznajemo, u Rijeci i Splitu pregovori se nisu pomakli s mrtve točke. Navodno, PGS u Rijeci nije prihvatio SDP-ove uvjete i ultimativne rokove, a HSLS kreće u drugu rundu pregovora. I u Splitu se u utorak intenzivno pregovaralo. Bez rezultata. </p>
<p> Za utjehu onima koji se boje prijevremenih parlamentarnih izbora (zbog straha od rezultata, zbog velikih troškova ili šestomjesečne blokade u funkcioniranju vlasti): da bi imali pravo na zastupničke povlastice, od prava na mirovinu, do plaćene godine, zastupnici moraju odraditi dvije godine i jedan dan mandata. To istječe 2. veljače sljedeće godine. Zbrajajući razloge »za« i »protiv« prijevremenih izbora, ne treba zanemariti ni taj mogući pritisak zastupnika na stranačke čelnike. </p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Ima li Hrvatska junake Domovinskog rata?</p>
<p>Buduće generacije moraju imati uzore; ovako ispada da Domovinski rat nema ni junake niti izdajnike, kaže Damir Ćurin, predsjednik »Branitelja Hrvatske«, udruge koja predlaže odličje »Junak Domovinskog rata« / Odličje bi se dodijelilo osobama koje su iskazale izuzetnu osobnu hrabrost u obrani od agresije na Hrvatsku, bilo vojnicima bilo civilima </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Je li hrvatsko društvo primjereno zahvalilo branitelju koji je oskudnim oružjem rušio zrakoplove jugoslavenske armije i, uništavajući tenkove, sprečavao agresora da raketira civilne ciljeve, gađa bolnice, gradove i sela? </p>
<p>U doba obilježeno raznim revizijama - od stjecanja statusa branitelja i načina dodjeljivanja stanova stradalnicima, pa do provjere ustanovljavanja stupnja invaliditeta ratnih invalida i ukidanja povlastica pri uvozu automobila - u javnosti se opetovano provlači teza da su čast i požrtvovnost u Domovinskom ratu krasile ponajprije »običnog čovjeka«. </p>
<p>Štoviše, ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić nedavno je izjavio kako je upravo taj i takav »običan čovjek« iznio na svojim leđima Domovinski rat. Umjesto njega, kako je rekao, na scenu su kasnije, međutim, stupili borci za činove, mirovine i stanove. Stoga je na javnoj tribini o ulozi Zbora narodne garde (ZNG) Pančić upozorio kako je upravo običan čovjek bio istinski sudionik te hrvatske svetinje koja se ne može izbrisati, i kojoj istina, kako je rekao, može samo pomoći da bude još veća i još čišća.</p>
<p>Na žalost, pitanje svih pitanja, još je bez odgovora: Tko su zapravo junaci Domovinskog rata? Kako žive danas (deset godina poslije) i ovdje (u zemlji za čije su postojanje dali mnogo više od drugih)? </p>
<p>Udruga Branitelji Hrvatske uputila je prošloga tjedna zahtjev predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću, premijeru Ivici Račanu i predsjedniku Hrvatskog sabora Zlatku Tomčiću, u kojem od tih najviših državnih dužnosnika traži hitno uspostavljanje najvišega vojnog odličja - »Junak Domovinskog rata« - koje bi se dodjeljivalo osobama koje su iskazale izuzetnu osobnu hrabrost u obrani od agresije na Hrvatsku. Čine to drugi put, jer, ističu, od njihova prvog zahtjeva prošlo je godinu i pol dana, a državne institucije ništa nisu promijenile. </p>
<p>»Žalosno je što Domovinski rat nema ni svoje primjere, uzore i junake, a niti izdajnike i profitere. Zapravo, ako se ne promijeni odnos prema Domovinskom ratu, nameće se pitanje o čemu će buduće generacije učiti«, kaže predsjednik Udruge Branitelji Hrvatske Damir Ćurik. </p>
<p>Na pitanje o tome, tko bi bio potencijalni kandidat za to odličje, ni on ne nudi konkretna imena, nego samo ističe da uopće nije važno hoćemo li imati 200, 300 ili 500 junaka. Prema njegovim riječima, ako se Predsjednik, Vlada i Sabor slože sa zahtjevom Udruge, osnovalo bi se posebno državno povjerenstvo, čiji bi zadatak bio odrediti kriterije za dodjelu odličja. </p>
<p>»Ne želimo ulaziti u detalje, no osim sudjelovanja u određenim vojnim operacijama, ne bismo se smjeli vezati samo uz vojne osobe«, smatra Ćurik i pojašnjava kako se ta udruga zauzima da odličje »Junak Domovinskog rata« može biti dodijeljeno i civilima za koje se ustanovi da su neoružanim otporom iskazali istinsku osobnu hrabrost.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Sjeverni Velebit među 10 iznimno vrijednih područja </p>
<p>U Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja Vlada potpisala Sporazum o uključivanju Nacionalnog parka »Sjeverni Velebit« u kampanju Međunarodne zaklade za zaštitu prirode i okoliša (WWF) pod nazivom »Gift to the Earth« / Sporazum predviđa uspostavu djelotvorne zaštite velebitskog područja</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - U utorak, na Međunarodni dan zaštite okoliša, u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja potpisan je Sporazum o uključivanju Nacionalnog parka »Sjeverni Velebit« u kampanju Međunarodne zaklade za zaštitu prirode i okoliša (WWF) pod nazivom »Gift to the Earth« (Dar Zemlji). </p>
<p>»Dar Zemlji« podrazumijeva posebne akcije i jasne obveze Vlada, tvrtki i pojedinaca u očuvanju prirodnog bogatstva planeta. Tom je prigodom direktor Mediteranskog ureda WWF-a Paolo Lombardi predsjedniku Republike Hrvatske Stjepanu Mesiću i zamjeniku ministra zaštite okoliša Ronaldu Žuvaniću uručio Povelju »Gift to the Earth«. </p>
<p>»Hrvatska će svoj razvoj utemeljiti na načelu održiva razvoja, a zaštita okoliša ključno je pitanje razvojne politike i čovjekova života na Zemlji«, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik Mesić. »Prestanak rada mnogih industrijskih poduzeća u Hrvatskoj povoljno je djelovao na stanje okoliša, iako to nije posljedica sustavne politike očuvanja okoliša, nego stjecaja okolnosti«, dodao je.</p>
<p>»Proglašenjem sjevernog Velebita nacionalnim parkom, Hrvatska je ispunila prvu točku Sporazuma i obvezala se na poštivanje ostalih točaka«, istaknuo je Žuvanić. A Sporazum obvezuje Hrvatsku na donošenje prostornog plana i plana upravljanja svim zaštićenim područjima na Velebitu; provođenje zakonskih propisa kojima se određuju uvjeti korištenja prirodnih dobara u parkovima prirode; istraživanje mogućnosti za daljnju uspostavu strogih ili specijalnih rezervata; zaštitu još jednoga važnoga šumskog područja u Hrvatskoj u sljedećih pet godina i uključenje Velebita u »Emerald mrežu« zaštićenih područja. </p>
<p>Ako se točke potpisanog Sporazuma ne ostvare, slijedi isključenje Hrvatske iz projekta »Dar Zemlji«. </p>
<p>Cilj WWF-a je potaknuti provedbu plana zaštite koji će ujediniti zaštitu prirode i održiv razvoj te omogućiti lokalnom stanovništvu gospodarske dobitke. Ministarstvo zaštite okoliša potaknut će zakonske mjere za provedbu Sporazuma, »Zelena akcija« će uspostaviti monitoring provedbe i sudjelovanje javnosti u projektu te koordinaciju između WWF-a i Ministarstva, dok će Šumarski institut Jastrebarsko osigurati stručnu pomoć. </p>
<p>»Potpisani sporazum s Vladom u sljedeće dvije godine predviđa uspostavu djelotvorne zaštite velebitskog područja, koje obuhvaća 200.000 hektara, što je važan doprinos stvaranju mediteranske mreže šuma«, istaknuo je Lombardi. </p>
<p>Naime, kampanja WWF-a usredotočena je na 10 iznimno vrijednih šumskih područja (tzv. »Hot Spot« šumska područja) odabranih među šumama iznimno vrijednima u smislu biološke raznolikosti, čija je zaštita presudna za očuvanje prirodne baštine Mediterana. Nakon potpisivanja Sporazuma, organiziran je odlazak na sjeverni Velebit.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Sanader predviđa razdoblje labilne Vlade </p>
<p>Samo je pitanje trenutka kad će HIP postati stranka / Iduće razdoblje potresat će sukobi između pojedinih stranaka koalicije, a produbit će se i socijalna te gospodarska kriza</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - »Neće Račan određivati HDZ-u što će raditi, niti naređivati da se stranka mora odreći politike iz proteklih 10 godina, jer to je razdoblje u kojem je stvorena hrvatska država. Bolje bi bilo da se brine oko onog što mu je dužnost kao premijeru, odnosno neka izvuče Hrvatsku iz gospodarske i socijalne krize«. Kazao je to u utorak na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, osvrćući se na izjavu premijera Ivice Račana kako nema koaliranja s HDZ-om dok se ta stranka ne odrekne svoje dosadašnje politike. </p>
<p>Tu je premijerovu izjavu Sanader ocijenio kao još jedan dokaz nekonzistentnosti Račanova izričaja, s obzirom da je nedavno najavio za neke županije velike koalicije, u kojima bi sudjelovao i HDZ. Predsjednik HDZ-a misli kako o koalicijama trebaju odlučivati stranački ogranci na terenu, te da se treba poštivati volja birača, po kojoj je HDZ dobio relativnu većinu u najvećem dijelu županija. A sad ga se, kaže Sanader, želi eliminirati iz lokalne vlasti. </p>
<p>Govoreći o političkom trenutku Hrvatske, Sanader je rekao da se ulazi u razdoblje labilne Vlade, koju će potresati sukobi između pojedinih stranaka koalicije, a produbit će se i socijalna te gospodarska kriza.</p>
<p>Govoreći o odnosima s HIP-om, Sanader je naglasio da HDZ neće dozvoliti da se na njegovu programu i članstvu stvara novi politički projekt. Istaknuo je da su zato pozvani članovi stranke da napuste HIP, odnosno da se odluče gdje će u buduće politički djelovati, jer će u suprotnom biti brisani iz članstva HDZ-a. Na upit novinara kako će se statut primijeniti na one koji nisu sudjelovali na izborima niti će biti vijećnici, s obzirom na to da je HIP udruga, a ne politička stranka, Sanader je kazao da HDZ nije politički naivac i da mu je poznato da su u HIP-u pripremili statut, pa je samo pitanje vremena kad će se registrirati kao stranka.</p>
<p>Najavljena je i promjena stranačkih iskaznica koje nisu mijenjane od 1990. godine. Sanader je odbacio procjene da se i na taj način želi »prosijati« članstvo - odlukama o tome, kome će se, a kome neće.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ni s pravomoćnim presudama 1500 osoba ne može u svoj stan </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Pozivamo sud na provedbu zakazanih deložacija, kako bi se 1500 osoba, uglavnom srpske nacionalnosti vratilo u stanove koje su dobili sudskom presudom. Zbog toga ćemo podnijeti kaznenu prijavu protiv predsjednika zagrebačkog Općinskog suda Đure Sesse i predsjednice ovršnog odjela tog suda Dubravke Bućan. Prosvjedujemo zato što sudski sporovi predugo stoje, a kada do ročišta i presuda ipak dođe, neprovođenjem deložacija zagrebački sud suspendira vlastite presude. </p>
<p>Istaknuli su to u utorak na konferenciji za novinare predstavnici Centra za razvoj demokracije, koji su simboličnim prosvjednim skupom i postavljanjem šatora ispred zgrade Općinskog suda s nekolicinom predstavnika OESS-a i predstavnika obitelji koji traže svoje stanove prosvjedovali protiv neprovođenja sudskih presuda.</p>
<p>Prema podacima Centra za razvoj demokracije, od 38.000 vojnih stanova proteklih je godina 20.000 vlasnika sudskim putem ostalo bez stanova. Oko 1500 njih te je stanove dobilo natrag, ali se iako su dobili sudske postupke, ne mogu vratiti u njih, jer su tamo uglavnom smješteni pripadnici Hrvatske vojske i djelatnici Ministarstva obrane.</p>
<p>»Ovrha se ne provodi, jer su sudovi neučinkoviti. Kad ovršenik koji treba izići iz stana ne zaprimi rješenje o provođenju ovrhe, ona se ne može provesti. Zna se dogoditi da i kad se ovrha zakaže sudski djelatnici ne iziđu na teren ili, pak, dođe sudski liječnik koji konstatira da je netko od članova bolestan i da se zbog narušavanja zdravlja ovrha ne može sprovesti. Sudski izvršitelj može također naložiti da se ovrha ne provodi, jer očekuje da će izbiti nasilje tokom provođenja«, kazala je predsjednica Centra za razvoj demokracije Semina Lončar, dodajući da se ovrhu nastoji izbeći na sve moguće zakonske načine.</p>
<p>Lončar je istaknula da se ratne zločince treba kazneno goniti, ali da se imovinska prava ne smiju podrediti kaznenim pravima, te da obitelj ne može ispaštati, ako je eventualno netko od članova obitelji počinio kazneno djelo.</p>
<p> »Ne znam zašto sudovi ne provode vlastite presude i čemu služe sudski postupci i ustavno pravo građana na sudsku zaštitu, ako ga se ne primjenjuje«, zaključuje Semina Lončar.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Preuzeti posmrtni ostaci trojice hrvatskih branitelja</p>
<p>VUKOVAR, 5. lipnja</p>
<p> - Članovi Vladina Ureda za zatočene i nestale u utorak su na graničnom prijelazu Dubica preuzeli posmrtne ostatke trojice hrvatskih branitelja. Izjavio je to predstojnik Ureda pukovnik Ivan Grujić, rekavši kako je primopredaja obavljena sukladno dogovoru s predstavnicima Republike Srpske. Narednih dana uslijedit će identifikacija na zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu u nazočnosti članova obitelji. </p>
<p>Grujić je kazao kako se uskoro očekuje i realizacija dogovora s jugoslavenskim predstavnicima koji bi Hrvatskoj trebali izručiti posmrtne ostatke šestorice hrvatskih branitelja. Iščekuje se i početak iskapanja posmrtnih ostataka hrvatskih branitelja i civila pokopanih na novosadskom groblju, za što je dogovoren i monitoring hrvatskih stručnjaka.</p>
<p>Tokom lipnja na području cijele Hrvatske provest će se i veći broj identifikacija ekhumiranih žrtava agresije, a nastavit će se i postupak vađenja krvi članovima obitelji nestalih. Već idućeg tjedna akcija vađenja krvi ponovit će se u Vukovaru, o čemu će obitelji pravodobno izvijestiti Crveni križ. Istodobno, na širem vukovarskom području, ali i na Banovini, u tijeku je prikupljanje informacija o mjestima, na kojima su pokopani ubijeni Hrvati, nakon čega će se pristupiti probnim iskapanjima. Ona su trenutačno u tijeku na nekoliko lokacija, gdje se istražuju uglavnom bunari, za sada još bez rezultata. </p>
<p>LJ. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Zaposleni u vukovarskoj bolnici sudski traže 50 posto veće plaće</p>
<p>Prema zakonu, i u Podunavlju bi plaće u sudstvu, školstvu i javnim službama trebale biti 50 posto više nego drugdje, no zaposleni u bolnici ne dobivaju tako povećane plaće / Dr. Vesna Bosanac tvrdi da je više puta upozorila na to odgovarajuća ministarstva i HZZO</p>
<p>VUKOVAR, 5. lipnja</p>
<p> - Prema Zakonu o područjima posebne državne skrbi, zaposleni u sudstvu, školstvu i drugim javnim službama u Podunavlju trebali bi primati plaću 50 posto veću nego njihovi kolege drugdje. To, međutim, nije tako, pa su zaposlenici vukovarske Opće bolnice ta prava odlučili ostvariti - sudskim putem.</p>
<p> Sredinom svibnja, potvrdio je Marko Rogulja, sudac Općinskog suda u Vukovaru, 273 djelatnika te zdravstvene ustanove, među kojima su i povratnici i ljudi koji su tu bili i prije, tužila su bolnicu, tražeći da im se sporna plaća isplati sa zateznim kamatama, i to od 13. lipnja 1996. godine. </p>
<p>Na tako radikalan potez odlučili su se nakon što su više mjeseci pokušavali mimo suda ostvariti to svoje zakonom propisano pravo. Sudac Rogulja rekao je da je tužbu u ime djelatnika podnijela dr. Ana Matoš, a prvo ročište na kojem ih zastupa odvjetnik Stjepan Šporčić, zakazano je za desetak dana. Tada bi se o tužbi trebao očitovati tuženik, odnosno dr. Vesna Bosanac kao ravnateljica bolnice, ili odvjetnik Antun Babić. </p>
<p>Iako su pojedini mediji objavili da su radnici tužili i dr. Vesnu Bosanac, u Općinskom sudu opovrgnuli su tu informaciju. Dr. Vesna Bosanac, koja je na čelu vukovarske bolnice od srpnja 1991., u izjavi za Vjesnik rekla je da nisu istinite tvrdnje iz novina prema kojima je ministrici zdravstva Ani Stavljenić-Rukavini sugerirala odgodu primjene tog zakona, navodno zbog ograničenih financijskih sredstava i malog broja pacijenata budući da povratak još nije potpun.</p>
<p>»Naprotiv, sugerirala sam upravo to da se zakon primjenjuje, ali sam upozorila da to nismo u stanju činiti vlastitim novcem. Da imamo 150 posto pacijenata više, mogli bismo to isplaćivati«, izjavila je dr. Vesna Bosanac, dodavši da je o tome nekoliko puta pisala Ministarstvu zdravlja, kao i Ministarstvu financija i Hrvatskom zavodu za zdravstvenog osiguranje. Za sada, kaže, nema naznaka o tome kako će se rješavati taj problem. Dr. Vesna Bosanac ujedno je izrazila nezadovoljstvo time što u Podunavlju 50 posto više plaće primaju zaposleni u sudstvu i školstvu.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Filipović: Osnovica plaće definitivno 4232,43 kune </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Osnovica za obračun plaća javnih službi i državnih službenika definitivno će biti 4232,43 kune. Zamjenik premijera Goran Granić samo nas je izvijestio o tome da će Vlada na sjednici u četvrtak, ili najkasnije do 10. lipnja donijeti takvu uredbu. Rekao je to u utorak Vinko Filipović, predsjednik školskog sindikata Preporod, nakon sastanka dvadesetak manjinskih sindikata iz državnog i javnog sektora sa zamjenikom premijera. </p>
<p>»Nismo ni bili u poziciji reći je li nam ta osnovica prihvatljiva«, istaknuo je Filipović, dodavši da će profesorima i učiteljima sa 40 godina staža plaća biti manja između 400 i 500 kuna, a spremačicama će se ionako mala plaća smanjiti za 300 kuna. Ipak, izjavio je čelnik Preporoda, Granić je najavio da će onima koji su ostvarili pravo na jubilarnu nagradu od 1. srpnja prošle do 30. lipnja ove godine, ona biti isplaćena. »Iako je Račan tvrdio da neto plaće neće padati unatoč smanjenju bruto iznosa od 10 posto iz proračuna, to se nije obistinilo. Da su zaposleni u osnovnim i srednjim školama znali za tu politiku, sigurno ne bi 3. siječnja glasovali za ovu opciju«, ustvrdio je Filipović. »U školstvu, osnovica će padati svima koji imaju više od deset godina staža, tako da je uopće teško govoriti o reformama s tako demotiviranim profesorima«, upozorio je rekavši da je nekoliko »ekskluzivnih« sindikata odbilo doći na sastanak.</p>
<p> Riječ je o Sindikatu zdravstva, Nezavisnom sindikatu srednjeg školstva, Sindikatu socijalne skrbi i Sindikatu državnih službenika i namještenika koji će se s Granićem sastati u srijedu. </p>
<p>A. Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ranko Marijan demonstrativno napustio Ministarstvo pravosuđa</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Dok se naveliko kalkulira s ostavkom ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića, u njegovu ministarstvu puca po svim šavovima. Naime, u utorak je Ministarstvo pravosuđa demonstrativno napustio Ivaniševićev zamjenik Ranko Marijan. Iako ga Vlada formalno nije razriješila dužnosti, Marijan je pokupio stvari i obavijestio ministra Ivaniševića da »prekida sve aktivnosti u Ministarstvu i vraća se na sud«. Marijan je podnio ostavku još početkom travnja, no u međuvremenu je Ivanišević otišao na bolovanje pa je njegov zamjenik »iz kolegijalnih razloga preuzeo ministrove poslove«. No, Ivanišević se vratio s bolovanja a da uopće nije, kako to predviđa zakon, zatražio od Vlade razrješnicu za svoga zamjenika. Budući da su se ministar i Vlada stalno oglušivali na njegovu ostavku, Marijanu je »puklo« pa je otišao iako nije formalno razriješen.</p>
<p>Čini se da je kap koja je prelila čašu bila ta što u Vladi »zdravo za gotovo« prihvaćaju ostavku iz političkih razloga zamjenika ministrice turizma Veljka Ostojića, dok Marijanovu ignoriraju već dva mjeseca. </p>
<p>»Nitko nikada sa mnom nije razgovarao o tomu da bih mogao postati ministar pravosuđa«, izjavio je dr. Ivo Josipović u utorak za Vjesnik na vijest objavljenu u tjedniku Nacional, prema kojoj će on zamijeniti ministra Stjepana Ivaniševića. Dodaje da ga novinari salijeću s pitanjem hoće li postati ministar iako o tomu ne zna ništa, a nije mu ni poznato iz koje je »kuhinje« izašla ta spekulacija. </p>
<p>Nacional je objavio priču koja se već tjednima čuje u pravničkim krugovima, da Ivanišević odlazi s mjesta ministra pravosuđa zbog lošeg zdravstvenog stanja. Već je dulje vrijeme bolestan. </p>
<p>Što se tiče kalkulacija o Josipovićevu preuzimanju mjesta ministra pravosuđa, on je najviše zaprepašten Nacionalovim tvrdnjama da podržava »političku liniju« ministra policije Šime Lučina. Prema tim konstrukcijama, Josipović podržava Lučinovo protivljenje osnivanju USKOK-a, jer bi preko njega državni odvjetnik Radovan Ortynski, navodno, preuzeo najveći dio represivnih ovlasti u državi. Josipović kaže da su to »sumanute konstrukcije«, tim više što ga se smješta u SDP-ov krug, a on nije blizak ni jednoj stranci.</p>
<p> Premijer Ivica Račan izjavio je u utorak Hini da su potpuno neutemeljene medijske spekulacije o navodnoj ostavci ministra pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Stjepana Ivaniševića. I Sanja Piršl, šefica Ureda Ministarstva pravosuđa, ističe da u Ministarstvu nema nikakvih naznaka o Ivaniševićevoj ostavci, i podsjeća da je bolest jedini razlog njegovu dužem izbivanju s posla. </p>
<p>Ne odlazim iz političkih razloga</p>
<p>Za Vjesnik Marijan je istaknuo da ne odlazi iz političkih, nego iz stručnih razloga, jer je još na početku mandata u proljeće prošle godine najavljivao da kani ostati u Ministarstvu najduže godinu dana. Kako god bilo, Ranko Marijan vraća se na mjesto suca zagrebačkoga Županijskog suda. </p>
<p>Biljana Bašić i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mirovine u bankama, a nitko ne zna?</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Iako je tek peti u mjesecu i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) o tome nije obavijestio javnost, u utorak je do nas stigla informacija da su umirovljenici u nekim bankama - među kojima je, navodno, i Privredna banka Zagreb - počeli podizati mirovine. </p>
<p> U jednoj od poslovnica mirovine su navodno počeli isplaćivati, ali u nekoliko drugih, u kojima smo to pokušali provjeriti telefonski, o isplati mirovina nisu znali ništa. Ni HZMO nakon provjere nije mogao potvrditi informaciju, iako u Odjelu za informiranje ističu da ta mogućnost nije posve isključena. Mirovinski odresci su, kažu nam, upućeni prema bankama na vrijeme.</p>
<p>Ovih dana, naime, još traju dogovori HZMO-a i poslovnih banaka o tome kad bi mirovine mogle krenuti, što obično ovisi o količini kredita danog za prošlomjesečnu isplatu koji je Zavod dotad uspio vratiti banci. No, banke s isplatom mogu krenuti i prije ako njihova uprava odbri dodatni kredit, potvrdili su nam u HZMO-u. Druga je mogućnost, upozoravaju u Zavodu, da umirovljenici podignu mirovinu na temelju prava na minus po tekućem računu ako je potvrda o mirovini stigla u banku.</p>
<p>Kad je riječ o isplati mirovina preko Pošte, u HZMO-u o tome nisu htjeli govoriti pozivajući se na dogovor sa sindikatom zaposlenih u HP-u po kojem se »šutnjom« nastoje izbjeći donedavno učestali napadi na poštare. U Mirovinskom zavodu dodaju da će ta isplata »teći uobičajeno«. </p>
<p>M. Matković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Pupić: Tušek minirao štrajk prijeteći radnicima </p>
<p>Oko 5000 radnika HT-a prosvjedovalo zbog restrukturiranja tvrtke/ Slab odziv u Zagrebu, najbolji u Splitu / Uprava HT-a, kažu sindikati, izdala oko 1200 radnih obveza </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Otprilike 5000 radnika Hrvatskog telekoma od njih 11.200 prosvjedovalo je u utorak ispred telekomunikacijskih centara, a Uprava je, kažu sindikati, izdala oko 1200 radnih obveza. Najveći odziv na prosvjedu protiv restrukturiranja HT-a bio je u Splitu, gdje od 1289 radnika sat vremena nije radilo njih više od tisuću. </p>
<p>Josip Pupić, predsjednik Hrvatskog sindikata telekomunikacija, tvrdi da je »ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek pokušao minirati prosvjed, jer je na HTV-u izjavio da će radnicima koji se odazovu pozivu sindikata, odbiti dnevnicu od duga«. Ukupni dug koji Uprava treba isplatiti radnicima iznosi 73 milijuna kuna. </p>
<p>Uz isplatu priznatog duga, sindikati zahtijevaju da se za 1404 radnika koji će biti premješteni u nove tvrtke, jamči četiri godine ista plaća kao u Telekomu, te još četiri godine zaštite od otkaza. </p>
<p>U Zagrebu je pred Upravom HT-a bio nešto slabiji odziv na prosvjed. Jadranko Vehar, predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a, komentirao je da je u HT-u zavladao strah. Vehar dodaje da se uposleni boje da je izdvajanje 1404 radnika samo prva faza restrukturiranja poduzeća koje ove godine očekuje dobit od oko 250 milijuna DEM. </p>
<p> Govoreći o restrukturiranju, Petar Gudelj, predsjednik splitskog Nezavisnog sindikata HPT-a, tvrdi da se »nesposobna Uprava želi na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> riješiti viška radnika kako bi na burzi postigla veću cijenu dionica«. Radnici koji izađu iz HT-a, upozorava Gudelj, već nakon tri godine najvjerojatnije će završiti na ulici.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nagrada Svjetske banke nevladinim udrugama </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Šest hrvatskih nevladinih organizacija dobilo je nagrade Svjetske banke u ukupnom iznosu 30.000 američkih dolara.</p>
<p> Za projekt promicanje poduzetničkog duha u Hrvatskoj pod nazivom »Mladi poduzetnik« nagradu je dobila Hrvatska udruga katoličkih gospodarstvenika. Organizacija za poticanje zdravog razvoja djece i mladih dobila je 5000 dolara za projekt »Bolja budućnost djece s posebnim potrebama«. </p>
<p> Centar za žene žrtve rata nagrađen je za program unapređenja ženske inicijative za razvoj u lokalnim zajednicama. Ekološka udruga »Stribor« osvojila je nagradu za projekt zaštite biološke raznovrsnosti i prirodnih resursa za poboljšanje dobrobiti čovječanstva.</p>
<p> Za projekt sprečavanja institucionalizacije osoba s mentalnom retardacijom nagradu je dobila Udruga za promicanje inkluzije, dok je kninska Udruga za pomoć, suradnju i toleranciju »PUSA« osvojila nagradu za projekt psihosocijalne pomoći mladima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Maštrović: Jerenov je cilj ukinuti Hrvatske studije </p>
<p>Umjesto da štiti Hrvatske studije, rektor Zagrebačkog sveučilišta dr. Branko Jeren ih proglašava ilegalnim, kaže predsjednik Stručnog vijeća HS-a/ Rektor se poigrava sa sudbinom 2300 studenata, tvrdi Maštrović </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu držat će se zakona te će poštovati preporuku ministra znanosti i tehnologije dr. Hrvoja Kraljevića i raspisati natječaj za upis studenata na svih šest studija u akademskoj godini 2001./2002. Na taj način, rečeno je u utorak nakon izvanredne sjednice kolegija Hrvatskih studija, vodstvo HS-a odgovara na »nezakonite i nemoralne izjave rektora Sveučilišta u Zagrebu dr. Branka Jerena, koji već dvije godine degradira Hrvatske studije kao članicu Sveučilišta«. </p>
<p>»Odluka Senata na čelu s rektorom Jerenom, o tzv. nultim kvotama za tri dodiplomska studija na Hrvatskim studijima (povijest, psihologija, novinarstvo), novi je pokušaj rektorove diskvalifikacije i ukidanja Hrvatskih studija«, rekao je predsjednik Stručnog vijeća Hrvatskih studija dr. Tihomil Maštrović.</p>
<p> »Umjesto da štiti Hrvatske studije, te da prizna njihovu pravnu osobnost, rektor ih proglašava ilegalnim«, dodao je. Prema njemu, Studiji djeluju legalno, a rektor se poigrava sudbinom 2300 studenata HS-a. </p>
<p>Kako je zaključio kolegij HS-a Jerenovi postupci i izjave pokazuju da Sveučilište ne funkcionira kao zajednica. »Rektor je srozao Senat i od njega napravio balkansku tržnicu«, izjavio je Maštrović, dodajući kako je Sveučilištu potrebna radikalna transformacija. </p>
<p>Naglasivši kako rektor podmeće laži o političkim konotacijama Studija, pročelnik studija novinarstva na Hrvatskim studijima dr. Pavao Novosel ustvrdio je kako je u doba HDZ-ove vlasti na Studijima samo jedan pročelnik bio u članstvu te stranke, a danas su čak sedam članova kolegija HS-a članovi vladajuće koalicije. Braneći kvalitetu Studija, Novosel je napomenuo kako se na njihov studij novinarstva upisuje 30 studenata, a na paralelnom studiju na Političkim znanostima prvu godinu polazi čak 3875 studenata. »Mi želimo elitni studij i s takvim programom ulazimo u Europu«, poručio je on. </p>
<p>Studenti: Rektor žali za starim vremenima</p>
<p>»Rektor Jeren svim sredstvima želi doći do cilja, a to je ukidanje Hrvatskih studija«, stoji u priopćenju Studentskoga zbora Hrvatskih studija, kojega je potpisao Almir Elezović.</p>
<p>»Rektor se ponaša kao da je još uvijek ministar znanosti i vjerojatno žali za tim vremenima jer bi i dalje želio provoditi politiku. No, vremena su se promijenila a rektor se i dalje okreće kako vjetar puše, pa sada, kao i nekad, provodi i zastupa nečije interese«, stoji u priopćenju.</p>
<p> Osvrćući se na povećanje kvota zagrebačkim fakultetima (ekonomija, pravo i medicina), Elezović ističe da ti fakulteti nemaju uvjete za nove studente. »Dok se njima nerealno povećavaju kvote, nama se ukidaju na temelju rektorovih interesa, bez ikakve prethodno pribavljene ocjene programa«, smatra on. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Kaznena prijava protiv ministra Kraljevića</p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Veleučilište u Splitu podnijelo je Državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznenu prijavu protiv ministra znanosti i tehnologije dr. Hrvoja Kraljevića. </p>
<p>Prema objašnjenju splitskog odvjetnika Vanje Mladine, koji zastupa Splitsko veleučilište, »ministar znanosti protupravno je, bez donošenja ikakvog upravnog akta u vezi s problematikom obavljanja stručnih studija, u formi dopisa tražio mišljenja o pokretanju stručnih studija te preuzimanju njihovih studenata od strane sveučilišta«. </p>
<p>Veleučilište u Splitu tvrdi kako ministar traži nešto za što nema zakonske ovlasti. Zakon, naime, pojašnjava splitski odvjetnik, izričito predviđa upis djelatnosti u registar javnih ustanova Trgovačkog suda, kako bi takvu djelatnost mogla obavljati određena registrirana pravna osoba. »Opće je poznato da sveučilište nema predmetni upis kao svoju registriranu djelatnost, a nemaju ga niti fakulteti«, ističe odvjetnik Mladina. M. Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>U Hrvatskoj 322.000 nezaposlenih? </p>
<p>ZAGREB, 5. lipnja</p>
<p> - Prema anketi radne snage Hrvatska je u drugom polugodištu prošle godine imala u prosjeku 17 posto nezaposlenih, dok se administrativna stopa nezaposlenosti stabilizirala oko 21,5 posto, što se nastavlja i u prvim mjesecima ove godine. Izraženo u brojkama, po anketi radne snage u u drugoj polovici prošle godine imali smo prosječno 322.000 nezaposlenih osoba, dok je na Zavodu za zapošljavanje u prosjeku bilo evidentirano 363.575 osoba, odnosno približno 42.000 osoba više. Ista se stopa nezaposlenosti bilježi i u mjesecima povećanog zapošljavanja, u vrijeme turističke sezone.</p>
<p> Kazao je to ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Rusan, u utorak, na konferenciji za novinare, na kojoj je, zajedno sa suradnicima, predstavio metodu prikupljanja, obrade i analize podataka o nezaposlenosti. </p>
<p>O detaljima vezanim uz anketu radne snage govorile su i Mila Butigan, pomoćnica ravnatelja i šefica Odjela statistike rada i životnog standarda te Tihana Cukina, stručna suradnica u tom Odjelu.</p>
<p>Od ukupno 4,37 milijuna stanovnika, danas je 3,7 milijuna radno sposobnih odnosno osoba koje su starije od 15 godina. Od toga se u radno aktivno stanovništvo ubraja 1,89 milijun osoba, a njih 1,81 milijun je neaktivno. Iako podaci nisu do kraja usporedivi, jer se do 2000. godine anketa nije provodila na područjima koja su bila zahvaćena ratom, brojke pokazuju da se od 1996. do 2000. smanjio udio radne snage u radno sposobnom stanovništvu za 5,1 posto. I stopa zaposlenosti smanjena je 8,2 posto, a istodobno je porastao udio nezaposlenih (za 3,1 posto), kao i udio radno neaktivnih osoba (za 5,9 posto). Rezultat takvih promjena je porast stope nezaposlenosti za sedam posto. Hrvatska je, naime, prema anketi radne snage iz 1996. godine, imala »samo« deset posto nezaposlenih, a danas ih je - 17 posto. </p>
<p>U usporedbi s prosjekom u zemljama Europske unije, stopa zaposlenosti po anketi radne snage u Hrvatskoj je čak 19,7 posto manja, dok je nezaposlenost sedam i pol posto veća. Te su razlike posebno uočljive kad je riječ o osobama u dobi od 15 do 24 godine, čiji je postotak u Hrvatskoj najviše rastao od 1996. godine. Naime, dok ih je te godine bilo 26,7 posto od ukupnog broja nezaposlenih, danas ih je 43,1 posto. Istodobno, u zemljama EU nezaposlenih u dobi od 15 do 24 godine ima oko 18 posto.</p>
<p> Za Hrvatsku je pritom karakteristično i da se posao traži dugo. Tako se bilježi znatan porast broja osoba koje posao traže dvije i više godina. U 1996. godini bilo ih je 26,5 posto, a u 2000. čak 38 posto, dok je u zemljama EU takvih u prosjeku 30,3 posto.</p>
<p>Kad je riječ o obilježjima zaposlenih, donekle smo izjednačeni s Europom po činjenici da se smanjuje broj onih koje su taj status riješile samozapošljavanjem. Inače, od 1996. godine pao je i broj zaposlenih u poljoprivredi (s 20,3 na 12,4 posto u 2000. godini), dok je za deset posto porastao broj zaposlenih u uslužnim djelatnostima.</p>
<p>Oko 150.000 nezaposlenih u sivoj ekonomiji? </p>
<p>Oko pet posto razlike između broja nezaposlenih po anketi radne snage i evidencije Zavoda za zapošljavanje proizlazi, prije svega, iz činjenice da se u okviru ankete u zaposlene ubraja svaka osoba koja je tijekom referentnoga tjedna radila makar jedan sat, i za to primila plaću u novcu ili u naturi, pojasnila je Mila Butigan. </p>
<p>Dakle, u zaposlene po toj metodi ubrajaju se i oni koji to formalno nisu. Iako to nije cilj istraživanja, iz toga se mogu izvesti i određeni zaključci o sivoj ekonomiji u Hrvatskoj, kazala je Butigan, upozorivši na to da je razlika između broja nezaposlenih po administrativnoj metodi i anketi radne snage oko 42.000 osoba.</p>
<p> Osim toga, po anketi radne snage Hrvatska ima oko 150.000 zaposlenih više nego što to bilježe poduzeća (odnosno 1,572.000 zaposlenih), a to su upravo osobe koje nisu formalno zaposlene, ali rade. Među njima su i studenti i umirovljenici.</p>
<p>Tko je radio makar jedan sat u tjednu - zaposlen </p>
<p>Temeljna razlika između dvije metode praćenja tržišta rada odnosi se na način prikupljanja i vrstu podataka koji se uzimaju u obzir, te definiciju zaposlene osobe, naglasila je Cukina. Tako se administrativna stopa dobiva korištenjem evidencija Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (kad je riječ o broju nezaposlenih) i poduzeća (broj zaposlenih), a zaposlenima se smatraju isključivo oni koji imaju Zakonom o radu propisan ugovor o radu.</p>
<p> S druge strane, anketom radne snage obuhvaćeno je oko 8.500 stambenih jednica, odnosno 20.000 osoba, koje svakog mjeseca ispunjavaju isti upitnik. Pitanja se odnose na jedan tjedan, zadnji u mjesecu, a zaposlenom se smatra svaka osoba koja je tijekom tog tjedna radila makar i jedan sat i za to primila plaću u novcu ili naturi.</p>
<p> Anketa radne snage u Hrvatskoj se provodi od 1996. godine, kada se provodila jednom godišnje. Od 1998. godine provodila se dvaput godišnje, a od 2000. se provodi kontinuirano, tako da anketari Državnog zavoda za statistiku kućanstva ispitanika provode redovno jednom mjesečno. Takvi su podaci, ujedno, međunarodno usporedivi.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010606].
|
