NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010506].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 180152 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.05.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Ljudi bi morali u svojim džepovima osjetiti napredak i izlazak iz krize</p>
<p>Mi smo, u koaliciji, na neki način potrošili kredibilitet koji smo dobili 3. siječnja na izborima, nismo ispunili sva obećanja koja smo dali biračima, nismo ispunili ni vlastita promišljanja što bi trebali učiniti u prvih 15 mjeseci. Zato procjenjujem da smo ovog trenutka došli u fazu kad jasno moramo dati potpuno egzaktne signale i dokaze da možemo učiniti više, ali ne deklarativno, već ljudi moraju osjetiti u svojim džepovima, u svojim kućnim proračunima, napredak u izlasku iz teške gospodarske i socijalne krize</p>
<p>Osobito ovih dana pred izbore uznapredovale su napetosti između stranaka vladajuće šestorke. No, HSS se uglavnom drži po strani, ne arbitrirajući i ne želeći zatezati koalicijske konce. Predsjednik Hrvatskog sabora i HSS-a Zlatko Tomčić naglasit će da ta stranka ipak ima granice svoje koncilijantnosti, što je nedavno rječito naglašeno kad je IDS prihvatio Statut Istarske županije. Ipak, Tomčić naglašava da nema razloga za veću rekonstrukciju Vlade, pa ni koalicije.</p>
<p>• Posljednjih dana vladajuća koalicija više funkcionira kao međusobna oporba nego kao jedinstvena vlast. Jesu li razlog samo lokalni izbori ili ima i drugih?</p>
<p> - Znam na što ciljate, ali ne bih rekao da šestorka funkcionira kao unutarnja oporba vlastite koalicije, premda držim da postoje dva ozbiljna razloga zbog kojih se među nama uočavaju nešto značajnije razlike od onih koje su se ranije pokazivale. Jedna od njih sigurno su izbori. Mislim da smo još u fazi odrastanja političkih stranaka, pa se ne možemo oduprijeti ovom silnom izazovu lokalnih izbora, a da se ne bi pokazale određene razlike kojima pojedinci pa i cijele stranke pokušavaju u predizborno vrijeme steći dodatne poene kod birača. Drugi je razlog što u šestorici kod nekih stranaka postoji promišljanje da neke procese vlast treba značajno ubrzati. </p>
<p>Uvijek se tu postavlja temeljno pitanje zašto je HSS do sad bio tako koncilijantan i samozatajan, a u posljednje vrijeme izlazi u javnost puno otvorenije oko nekih tema. Procijenili smo, bez obzira što nam ne pada na pamet da radimo bilo kakav »novi red« u koaliciji i nismo pristaše velikih rekonstrukcija koalicija i Vlade, da moramo dati dodatne impulse za puno sustavnije, brže i agresivnije rješavanje najvitalnijeg hrvatskog problema. To je dakako gospodarski razvoj, zato što to nosi nova radna mjesta i egzistenciju ljudi. Sve su to razlozi zbog kojih se ovih dana osjećaju neke dodatne disonance u odnosima unutar šestorke, ali ja ih ne ocjenjujem previše opasnim. </p>
<p> • Ovih ste dana rekli da u idućih nekoliko mjeseci moraju biti poznate mjere koje će poboljšati situaciju u Hrvatskoj. Koliko je to mjeseci i koje su to mjere?</p>
<p> - Kada sam to rekao nije to bila nikakva predizborna manipulacija, jer već duže vrijeme govorim da smo na neki način potrošili kredibilitet koji smo dobili 3. siječnja na izborima, a da nismo ispunili sva obećanja koja smo dali biračima, da nismo ispunili ni vlastita promišljanja što bi trebali učiniti u prvih 15 mjeseci. Zato procjenjujem da smo ovog trenutka došli u fazu kad jasno moramo dati potpuno egzaktne signale i dokaze da možemo učiniti više, ali ne deklarativno, već ljudi moraju osjetiti u svojim džepovima, u svojim kućnim proračunima, napredak u izlasku iz teške gospodarske i socijalne krize. HSS naglašava da Hrvatska mora doći do koncepta odnosno strategije ne samo gospodarskog razvoja već ukupnog društvenog razvoja. </p>
<p>Na svu moju sreću, te moje izjave i ono što se radi u Vladi koincidiraju. Naime, u Vladi je pri kraju izrada strategije razvoja Hrvatske koja će biti poznata za desetak dana, a potom će se ići u javnu i saborsku raspravu i dokument će se usvojiti do početka ljeta. </p>
<p>• Može li to ova Vlada u sadašnjem sastavu ponuditi nešto kvalitetnije u kratkom roku ili će ipak biti nužna dugo najavljivana rekonstrukcija izvršne vlasti?</p>
<p> - Dakako i vi, kao i drugi novinari, pokušavate me uloviti na onu udicu koja nije primjerena predsjedniku zakonodavnog tijela u državi. Naprosto, nastojimo korektno obaviti posao, svatko u svom segmentu, pa na to pitanje prvi mora odgovoriti predsjednik Vlade i reći s kojim ministrima i kojim koncepcijama je zadovoljan, a s kojima nije. Dakako, o tome imaju što reći i stranke koalicije. Jasno je također da svatko od nas ima svoje mišljenje o uspješnosti rada pojedinih ministarstava, pa i cijele Vlade, a vidljivo je da postoje nezadovoljstva i da neke stvari treba mijenjati, ali u tome želimo biti krajnje korektni i ne davati bilo kakve dodatne elemente za razmišljanje o nekim velikim sukobima unutar koalicije. </p>
<p>Uostalom sukobi su ponekad i zdravi, jer generiraju kvalitetna rješenja. Obećali smo hrvatskoj javnosti da neposredno nakon lokalnih izbora otvaramo raspravu o potrebnoj rekonstrukciji Vlade i to ćemo učiniti. Osobno smatram da ne treba prevelika rekonstrukcija, niti predetaljna, ali je evidentno da postoje resori koji su manje uspješni od očekivanja. No, o tome sud mora dati premijer Račan.</p>
<p>• Kako ocjenjujete rad svojih ministara?</p>
<p> - To je opet jedna udica, ali i na nju ću odgovoriti bez pretenzija da budem politički sebičan i da glorificiram svoje ministre, a eventualno potcjenjujem neke druge. Držim da su u globalu sva tri ministra HSS-a dobro obavila svoj posao. Dakako, i Račan o tome treba reći što ima, ali je evidentno da je ministar Pankretić u poljoprivredi pokrenuo čitav niz reformskih zakona i zahvata i da se za ovih 15 mjeseci u tom sektoru osjeća, premda nedovoljno, novi pristup. Što se tiče Ministarstva malog poduzetništva i obrta treba reći da se puno radi, da imaju dobre programe i ovih će dana predstaviti program zapošljavanja 130.000 ljudi do 2004. godine. No, nedostatak je što to ministarstvo radi previše samozatajno i daleko od očiju javnosti, što za trenutačnu situaciju nije dobro. Mislim također da ministru Strugaru nema prigovora, njegovom pedagoškom i prosvjetnom znanju, ali mu se može prigovoriti da neke stvari nije dovoljno brzo radio. Imao je opstrukcije i u samom Ministarstvu, ali ono što je najvažnije i nerazumjevanje javnosti za neke dugoročne poteze u školstvu. Njegov projekt reforme školstva nije nešto što se može donijeti za tri mjeseca ili godinu dana, već mora proći i nekoliko godina javne rasprave jer mora se čuti mišljenje pedagoga, roditelja pa i djece, a država mora odgovoriti može li određeni projekt reforme izfinancirati. </p>
<p> • Ako rekonstrukcija Vlade ne uspije bi li to bio razlog za prijevremene izbore, odnosno držite li da su odnosi u šestorki takvi da bi moglo doći do prijevremenih izbora kako neki predviđaju najkasnije početkom sljedeće godine? </p>
<p> - Ne vidim ni jednog razloga za preprofilaciju vladajuće šestorice. Nije lako rekonstruirati Vladu, nije lako rekonstruirati koaliciju ali mislim da imamo dovoljno snage, ozbiljnosti i odgovornosti da to napravimo na miran i sustavan način, kako smo i dosad radili, bez obzira što nas javnost ponekad doživljava drugačije. Jedini ozbiljan razlog za takva razmišljanja je pitanje ponašanja IDS-a zbog statuta Istarske županije. No, s obzirom da je taj problem sad u nadležnosti Ministarstva pravosuđa, a za nekoliko dana i Ustavnog suda, nije potrebno dalje trošiti riječi.</p>
<p> Ipak, držim da je to bio ozbiljan incident, nepotreban potez, zaletavanje koje ne može biti dobro ni za IDS, ni za odnose u koaliciji, pa ni za ukupne društvene odnose. </p>
<p>• Kakav uspjeh HSS-a očekujete na predstojećim lokalnim izborima? </p>
<p> - Veliki sam optimist i očekujem dobre rezultate HSS-a na ovim izborima. Živim u tom uvjerenju slušajući odjeke iz javnosti, nažalost samo iz dijela medija. Naime, u nekim medijima HSS je uporno stranka sa 2 ili 3 posto biračkog tijela. No, optimizam temeljim na istraživanjima Pulsa rađenog za IRI po kojima ćemo dobiti oko 15 posto glasova na ovim izborima. Očekujemo da ćemo u nekim sredinama jedva preći prag, ali ćemo zato u nekima dobiti i više od 50 posto glasova. </p>
<p>l Gdje očekujete tako dobre rezultate?</p>
<p> - Prije svega na sjeverozapadu Hrvatske, u središnjem dijelu, ali i na istoku. Ne treba zanemariti ni jug, mislim na Dubrovnik, a lošije ćemo rezultate imati u Istri. Zbog nekih strahova od loših rezultata u nekim su dijelovima HSS-ovci išli u koalicije, premda je generalni zaključak stranke bio samostalni nastup. Bio bih sretniji da smo svugdje izašli samostalno i jednom za svagda dokazali koliko u kojoj sredini vrijedimo. </p>
<p>• Može li vam vaš bivši član Srećko Kljunak samostalnom listom pokvariti račune u Dubrovniku, a i Vido Bogdanović pokazuje određenu dozu nervoze porukama HDZ-u da im treba oduzeti građanska i biračka prava?</p>
<p> - Ne doživljavam te izjave Vida Bogdanovića kao predizbornu nervozu, već kao eksploziju iskrenosti prema onima koji ga gnjave godinama i funkcioniraju na jedan jako specifičan način. Dubrovnik je inače kad je politika u pitanju, vrlo specifičan, a HDZ je ekstra specifičan. Što se tiče gospodina Kljunka, mislim da je sebi zapravo nanio najveću štetu, jer je on kao političar imao dobru perspektivu u HSS-u bez obzira što je u nekim stavovima odstupao od mirne i staložene stranačke politike. Očito je presudilo to da nije uspio na unutarstranačkim izborima za predsjednika HSS-a Dubrovačko-neretvanske županije.</p>
<p>• Kažu da je to zbog vaše autokracije?</p>
<p> - S Kljunkom sam bio i jesam u vrlo dobrim odnosima, ali on iz vlastite kože ne može, a meni je žao što se to dogodilo. S obzirom da on nije prema stranci učinio nikakvu veliku grešku možda će jednog dana shvatiti da je otišao iz dobrog jata i ipak se vrati u HSS, no mislim da ne može ugroziti naše izborne rezultate u Dubrovniku. HSS je u posljednjih deset godina imao dovoljno unutarstranačkih »treninga«, ali mogu reći da stranka nikad nije bila stabilnija i nikad s manje problema oko sastavljanja izbornih listi. No, ne može se očekivati potpuna idila pa tako u Vrpolju imamo dvije liste, jedna je HSS-ova a druga je pod imenom Seljačkog saveza. No, rekao sam im, nemojte oko toga raditi probleme, ako jedna i druga dobro prođu napravite koaliciju pa ćete skupa obnašati vlast. </p>
<p>• Zašto nije bilo delegacije Sabora na obljetnici Bljeska. Tumačenje Mate Arlovića da je poziv iz MORH-a stigao prekasno malo je tanko?</p>
<p> - Nije tanko već istinito. Bio sam taj dan u Zadru na prvoj konferenciji jadransko-jonske inicijative, Sabor je završio s radom nekoliko minuta prije nego li je stigao faks iz MORH-a, i naprosto držim da se radi o velikoj neopreznosti ljudi iz MORH-a, da poziv šalju deset poslije dvanaest, a usto su još zaredali neradni dani. Nije bilo nikakve loše namjere, niti bojkota, već se zapravo dogodila nedopustiva neodgovornost organizatora. </p>
<p>• Ovih se dana na prvosvibanjskom skupu u Rijeci Slavko Linić nekoliko puta nazočnima obratio s »drugovi i drugarice«. Kako biste Vi reagirali ako bi SDP-ovci sa saborske govornice svoje kolege zastupnike oslovili kao drugove i drugarice?</p>
<p> - Tko će koga i kako oslovljavati stvar je prije svega osobnog odgoja i političkog uvjerenja, i nitko nikome ne može zabraniti da u privatnoj komunikaciji oslovljava svakog kako smatra da treba, dakako riskirajući da će to od druge strane biti prihvaćeno pozitivno ili negativno. Meni su ti izrazi bili uvijek daleki i u ono vrijeme kad je bilo pravilo nekog oslovljavati sa druže ili drugarice. I tada sam pokušavao biti iznad tih pravila pa sam i u službenim obraćanjima oslovljavao ljude sa gospođe i gospodo. Prema tome, ne osporavam SDP-u pravo da tako nastupa, niti da ulazi u te rizike, niti da na taj način u dijelu hrvatske populacije traži pristaše. No, što se tiče Sabora, tu postoje jasna pravila oslovljavanja i mislim da bi to veliki broj zastupnika, a i ja osobno, shvatili kao provokaciju. </p>
<p>S Lončarom ne bih polemizirao</p>
<p> • Što se tiče ministra Pankretića, zastupnik Ivo Lončar ne bi se složio s vašom ocjenom ministara iz HSS-a, a prije kratkog vremena zatražio je i osnivanje saborskog istražnog povjerenstva za pšeničnu aferu iznijevši niz brojčanih podataka o pljački uz dodatni argument da je to istina - obećao je da će se javno spaliti kao Jan Palach, ako to nije točno?</p>
<p> - Ne bih polemizirao s Ivom Lončarom, jer sve što sam imao reći o toj temi rekao sam, i nema potrebe da dalje dolijevam ulje na vatru. </p>
<p>Međutim, u ovom je slučaju ministar Pankretić potpuno kriva adresa. On nije organizator otkupa pšenice, nije sklapao ugovore, a ako ima nekih nedostatak u otkupu, onda treba promijeniti adresu i nitko sretniji od nas u HSS-u i ministra Pankretića da se raščiste sve afere oko otkupa pšenice, ne samo iz prošle godine već i one koje su se vukle godinama. </p>
<p>Mislim da istražno povjerenstvo u ovom konkretnom slučaju sa konkretnim iznosima i tvrdnjama ne bi puno učinilo i da bi to bilo gubljenje vremena i nepotrebno iscrpljivanje. Pristaša sam teze koja govori da sve dokaze treba predati državnom odvjetniku, a ne čekati još nekoliko mjeseci rada saborskog povjerenstva. To treba učiniti odmah i zahtijevati brzi odgovor, postoje li sumnje u kriminalne radnje ili ne. Mislim da je to puno učinkovitije i vjerujem da bi i sam predlagatelj mogao biti zadovoljan s takvim rješenjem, no, to je moj osobni stav.</p>
<p>Jako smo zakasnili s intervencijom u Slobodnoj Dalmaciji</p>
<p>• Ovih se dana pojavila još jedna potencijalna bomba za razbijanje šestorice - slučaj Slobodne Dalmacije. Prema nekim informacijama zajedno ste s Račanom i Budišom dogovorili tročlanu upravu, ali to se nije ostvarilo, pa se u javnosti govori da je vlast u tim novinama preuzeo SDP. Kako Vi ocjenjujete situaciju oko tih novina? </p>
<p> - Točno je da smo nas trojica o tome razgovarali, ali nije točno da smo dogovorili bilo što. Tročlana uprava bila je jedan od prijedloga kako bi se u »Slobodnoj« došlo do bržeg rješenja odnosno izlaza iz financijskih problema bez stečaja. No, i u tom razgovoru bio je čitav niz nepreciznosti a za mene i nepoznanica oko toga, koje su sve predhodne radnje bile obavljene po tom pitanju. Ne držim da smo pogriješili izborom jednočlane uprave, a imenovanje novog glavnog urednika daje mi pravo da budem optimist i vjerujem da će nova Uprava i novo uredništvo sustavno raditi na izbjegavanju stečaja. Držim da je ključno pitanje da li »Slobodna« može zaobići gašenje, pa zato trebamo upotrijebiti sav autoritet da »Slobodnu« sačuvamo. Kakva će biti njezina uređivačka politika o tome će odlučivati oni koji su za to zaduženi. </p>
<p>• Čini se da je HSS u toj priči ostao po strani u odnosu na SDP i HSLS?</p>
<p> - HSS-u nikad ne pada teško ostanak sa strane, jer nastojimo u globalnoj ali i mikro politici biti objektivni. Mi nismo zainteresirani kao stranka da imamo svoje novine, jer držimo da je to politički neprihvatljivo.</p>
<p>• Pristajete li da drugi imaju?</p>
<p> - Nismo pristaše ni da drugi imaju ali ono što se dogodilo u »Slobodnoj« ne držim da je rezultiralo time da je SDP dobio svoje novine u Dalmaciji. Ako bi procijenili da je tome tako, onda bi mi prvi digli galamu protiv takvog načina funkcioniranja medija. Uprava treba dati »Slobodnoj« šansu da se izvuče iz financijskih dubioza. U mnogome će to ovisiti o njihovoj uređivačkoj politici. Ako će ona biti loša, onda sam siguran da će i prodaja biti niža a time i lošiji financijski rezultati. </p>
<p>• Tko će biti odgovoran ako tiraža bude padala a time i prihodi?</p>
<p> - Vlasnik je država i ona će snositi odgovornost. Naime, te se novine moraju sanirati u kratkom roku kako bi se mogle ponuditi tržištu. Slobodna Dalmacija je institut jedne regije i s njim se nitko pa ni vlasnik - hrvatska Vlada, nema pravo igrati. Ako se u tome ne uspije onda će Vlada biti i odgovorna. </p>
<p>• Što se dosad čekalo?</p>
<p> - To je ozbiljno pitanje na koje nemam odgovora. Držim da smo jako zakasnili s intervencijom u Slobodnoj Dalmaciji.</p>
<p>Izjave Del Ponte »gorkog su okusa«</p>
<p>• Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte ovih je dana ponovila svoje izjave o tome kako bi protiv bivšeg predsjednika dr. Tuđmana bila podignuta optužnica, odnosno da se vodila istraga zbog Bljeska i Oluje, a ponovila je i optužbe oko rata u BiH. Držite li i Vi, kao i premijer Račan i ministar Radoš, da Sabor ne treba intervenirati?</p>
<p>- Prije svega držim da bi bilo kontraproduktivno da ponovno otvaramo raspravu o tome što je bio Domovinski rat, Bljesak i Oluja, a da bi gospođi Carli del Ponte objasnili kakav je stav Hrvatskog sabora. Što smo imali reći to smo napisali i osobno držim da Sabor ne treba nikome objašnjavati što se događalo te četiri godine na ovim prostorima, tko je bio agresor, a tko žrtva. Sve piše u saborskoj Deklaraciji o zaštiti digniteta Domovinskog rata i danas sam ponosan da sam inzistirao na njezinu donošenju, jer sam pretpostavljao da bi nam se ta tema mogla ponavljati svakih pet ili šest mjeseci. Na koji način njezine izjave o predsjedniku Tuđmanu u ovom trenutku treba gledati? Mislim da to zalazi pomalo u sferu etičnosti i moralnosti, jer koliko znam pravna ali i moralna i etička pravila, ne može se optuživati netko tko se ne može braniti. Zato te njezine izjave ne treba gledati kao optužbu prema Hrvatskoj, već kao pokušaj traženja neke ravnoteže za buduće poteze koje će ona poduzimati prema Beogradu i prema odgovornima u SRJ. Mislim da je nekorektno da je na taj način povukla paralelu između Hrvatske i Srbije. Dakako, da moram podijeliti mišljenje s Račanom i Radošem, da sve ono što Del Ponte u intervjuima i na sličan način govori neslužbeno, njezino je privatno mišljenje. Bio bih pobornik vrlo oštre reakcije hrvatske vlasti kad bi Del Ponte to napisala u nekom dokumentu koji bi bio službeno upućen Hrvatskoj. No, bez obzira na to ostaje gorak okus da se gospođa Del Ponte upetljala u nešto što nije trebala ocjenjivati i što nema smisla s našeg aspekta, i što je samo njoj potrebno zbog njezina posla s trećim subjektom. Sve što bih više rekao vodilo bi u opasnost zaoštravanja odnosa Hrvatske i Haaškog suda s kojim držim imamo relativno korektne odnose, i s kojima možemo postići da se potencijalnim optuženicima iz Hrvatske sudi za individualne zločine, te ostvariti pravo da im se sudi u Hrvatskoj. Dok su ti odnosi na takvome tragu, treba se suzdržati od širih ocjena odnosa Hrvatske sa Haaškim sudom.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Krajem svibnja Vlada će odlučivati o strateškim pravcima razvoja zemlje</p>
<p>Strategija razvoja Hrvatske na gotovo dvije tisuće stranica obuhvaća gotovo sve aspekte društvenog života, od zdravstva, socijalne skrbi i mirovina, preko državne uprave, prometa, kulture i stanogradnje, pa do gospodarstva i makroekonomske politike. Dostupna je i na Internetu (www.hrvatska21.hr.)</p>
<p>Hrvatska bi uskoro trebala dobiti strategiju koja će u velikoj mjeri odrediti konture njezina cjelokupnog društvenog razvoja u sljedećih dvadesetak godina. Naime, kako Nedjeljni Vjesnik doznaje od glasnogovornika Vladina Ureda za strategiju Alana Perla, rad na strategiji »Hrvatska u 21. stoljeću« uglavnom je završen, a do kraja svibnja taj bi se dokument trebao naći i na dnevnom redu Vlade, nakon čega slijedi saborska procedura.</p>
<p>Rad na strategiji, pod dirigentskom palicom zamjenika premijera dr. Gorana Granića i uz angažman nekoliko stotina stručnjaka raznih profila, počeo je sredinom prošle godine. No, iako je bilo najavljeno da će strategija biti završena do kraja studenoga 2000. godine, rad na njoj još uvijek nije posve gotov: upravo se radi na sažetku, koji bi na pedesetak stranica trebao donijeti osnovne naglaske iz svih 19 parcijalnih strategija koje čine »Hrvatsku u 21. stoljeću«. Strategija, inače, na gotovo dvije tisuće stranica obuhvaća gotovo sve aspekte društvenog života, od zdravstva, socijalne skrbi i mirovina, preko državne uprave, prometa, kulture i stanogradnje, pa do gospodarstva i makroekonomske politike. Dostupna je i na Internetu (www.hrvatska21.hr.). No, u uvjetima sve dublje gospodarske krize, posve je razumljivo da su oči javnosti uglavnom usmjerene na njezin gospodarski dio, čiji je voditelj ravnatelj Ekonomskog instituta Zagreb dr. Ivan Teodorović. U njegovu su timu još i Zvonimir Baletić, Gorazd Nikić, Mustafa Nušinović, Guste Santini, zatim guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Željko Rohatinski i savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo Stjepan Zdunić.</p>
<p> Perl, međutim, ističe kako bi bilo pogrešno poistovjećivati gospodarski dio »Hrvatske u 21. stoljeću«, koji predstavlja razvojnu strategiju zemlje u sljedećih 15 godina, s Vladinim gospodarskim programom, iako bi on to mogao postati utvrde li ministri u Banskim dvorima da je u skladu s njihovim očekivanjima.</p>
<p>Prema podacima dostupnima na Internetu, koncepcija gospodarskog razvoja Hrvatske u 21. stoljeću polazi od tvrtke kao temeljne razvojne jedinice. Kao osnovne probleme u dosadašnjem procesu tranzicije kreatori ovog dijela »Hrvatske u 21. stoljeću« prepoznaju slabu iskorištenost kapaciteta, nedostatnu razinu organiziranosti poslovnog procesa, uključujući tu i nezadovoljavajući management, mala ulaganja u razvoj ljudskoga kapitala, nerazvijen marketing, slab odnos prema potrošačima i visoku cijenu rada i kapitala u odnosu na konkurente, te zastarjelu tehnologiju. Ukratko, u mikroekonomskoj politici prevladava kratkoročna filozofija, koja ne vodi dovoljno računa o globalizacijskim procesima u okruženju, a koja je dijelom potaknuta i zbivanjima u makroekonomskoj sferi, zaključak je hrvatskih stratega.</p>
<p>U makroekonomskoj sferi, autori, na čelu sa Željkom Lovrinčevićem, zaključuju da se koncepcija razvoja Hrvatske mora temeljiti na povećanju kvalitete, količine i mobilnosti faktora koji utječu na rast, zatim na povećanju učinkovitosti tržišnih mehanizama i konkurencije, jeftinijoj i učinkovitijoj državi, te povećanju otvorenosti tržišta, uz zadržavanje makroekonomske stabilnosti.</p>
<p> Njihovo je mišljenje da bi Hrvatska do 2005. godine po bruto domaćem proizvodu (BDP) po stanovniku mogla doseći razvijenije zemlje u tranziciji i približiti se prosjeku Europske unije (EU). Veliko značenje u postizanju ovih ciljeva ima i bolje funkcioniranje pravne države te veća politička stabilnost, kao i uključenje u euroatlantske integracije.</p>
<p>Što o strategiji »Hrvatska u 21. stoljeću« kažu pojedini ekonomisti, sindikalci i poslodavci, te kako ocjenjuju dosadašnju Vladinu ekonomsku politiku? Njihov bi se stav mogao sažeti u rečenici: očekivanja od strategije su velika, no Hrvatsku će u 21. stoljeće biti veoma teško uvesti ne bude li suglasnosti svih segmenata društva oko temeljnih pitanja gospodarskog razvoja.</p>
<p>»Varaju se oni koji misle da Hrvatska nema strategiju odnosno plan gospodarske politike za budućnost. Ima, ali o njoj se u hrvatskoj javnosti nije raspravljalo, niti ju je usvojio Hrvatski sabor. Riječ je, naravno, o sporazumu, kojeg je hrvatska Vlada potpisala s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Time je naša zemlja u tišini i daleko od očiju javnosti i Sabora dobila svoju 'strategiju' za sljedeće četiri godine«, odgovorio je na naš upit dr. Đuro Njavro, ekonomist i član Demokratskog centra (DC). </p>
<p>Prema njegovu mišljenju, Vlada je, uputivši generalnom direktoru MMF-a Horstu Köhleru Memorandum o ekonomskoj i financijskoj politici, prihvatila od strane MMF-a razrađen krajnje restriktivan plan gospodarske politike. Njavro pritom kao bitne odrednice dugoročne hrvatske razvojne strategije spominje ulaganja u školstvo, znanost i zdravstvo, zatim razvoj socijalno-tržišnog modela gospodarstva, gospodarsku stabilnost, nisku inflaciju, uravnotežen državni proračun, gospodarski rast na temelju domaće štednje i izravnih stranih ulaganja, te postupno smanjenje državnog zaduženja. Po njemu, Vlada nema ni namjeru ni mogućnosti provesti u djelo strategiju »Hrvatska u 21. stoljeću«, već će joj ona poslužiti samo za jednokratnu političku uporabu.</p>
<p>Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Željko Ivančević kaže da u Hrvatskoj danas svakako postoji potreba da se definiraju pravci gospodarskog razvoja. Hoće li njih odrediti strategija »Hrvatska u 21. stoljeću« ili pak neki drugi dokument stvar je Vladine politike. Ivančević pritom upozorava da iskustva drugih zemalja pokazuju da je bilo koju strategiju teško realizirati ako nije usuglašena sa svim partnerima u socijalnom dijalogu, te ako oko nje ne postoji konsenzus.</p>
<p>Prema mišljenju čelnog čovjeka hrvatskih poslodavaca, Vlada je do sada povukla nekoliko »poteza u dobrom pravcu«, među kojima posebno spominje uključenje Hrvatske u euro-integracije i ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), a pozitivno se izjašnjava i o namjeri smanjenja visoke razine javne potrošnje i gospodarskim reformama. U »minuse« vladajućoj garnituri Ivančević ubraja neriješene probleme nelikvidnosti, pravne nesigurnosti, korupcije i poticanja izvoza. </p>
<p>Za predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimira Severa, strategija koja će definirati prioritetne pravce razvoja hrvatskoga gospodarstva neophodna je želi li vlast zemlju izvući iz krize. Upozorava, međutim, kako nikakva strategija neće dati rezultata ne budu li, uz ciljeve, jasno definirani i načini njihova ostvarenja, te podrška društva u cjelini. Dodaje i kako se nada da su tvorci strategije »Hrvatska u 21. stoljeću« realno sagledali okruženje i vrijeme u kojem je pišu, budući da se današnji svijet svakodnevno mijenja.</p>
<p>Na pitanje kako ocjenjuje dosadašnje rezultate Vladine gospodarske politike, Sever kaže da Banski dvori, prema njegovu mišljenju, »previše lutaju«. »Teško da filozofiju pokušaja i pogrešaka možemo nazvati ekonomskom politikom i strategijom. Vlada ima cilj - izvući zemlju iz krize i doći do boljitka, i on je u svakom slučaju dobar. No, put do ostvarenja toga cilja Vlada još nije pokazala«, ističe rezignirano. </p>
<p>Prema mišljenju predsjednika Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH) Borisa Kunsta, Vlada nema viziju izlaska iz slijepe ulice u koju je zašlo hrvatsko gospodarstvo, a Banski dvori uporno bježe od dijaloga s partnerima u socijalnom dijalogu i sugestija domaćih stručnjaka. »Ovoj je Vladi puno lakše biti poslušnikom međunarodnih financijskih institucija nego podržati domaće projekte. Naime, budući da svjetskim institucijama nije ponudila svoju viziju razvoja zemlje, one su joj ponudile svoj unificirani i šablonski pristup zemljama u razvoju, na koji je Vlada morala pristati«, kaže naš sugovornik. Rezultat je toga usvajanje ekonomskih mjera, koje »obične« ljude čine sve siromašnijima, kaže on.</p>
<p>Kunst ističe da bez razvojne strategije Hrvatska nema perspektivu. Ona bi, tvrdi, trebala definirati kako pokrenuti razvojni ciklus, izvoz, zapošljavanje, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, poboljšati bankarski sustav, kojeg naziva »lihvarskim i zelenaškim«, poboljšati porezni sustav, te privući strane ulagače. Kao djelatnosti koje bi trebale predstavljati osovinu daljnjega razvoja zemlje, Kunst spominje turizam, poljoprivredu i brodogradnju.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Odbijen zahtjev poreznika da se oporezuju automobili stariji od deset, te brodovi i motocikli stariji od pet godina!</p>
<p>Na sreću poreznih obveznika, saborski su zastupnici odbili prijedlog Zakona o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave po kojem su prihodi gradova, općina i županija od oporezivanja starih automobila, motocikala i plovila trebali porasti za čak 84 posto, a po kojem bi se za neke automobile godišnje plaćao porez na luksuz od čak 2000 kuna </p>
<p>Nakon što je njihov prijedlog doživio kritiku prilikom prvog čitanja u Saboru, poreznici i svi oni zaduženi za punjenje državnog proračuna u Ministarstvu financija su definitivno odustali od uvođenja godišnjih poreza na posjedovanje automobila starijih od deset godina, motocikala starijih od pet, kao i plovila starijih od pet godina. Kako ekskluzivno doznajemo u Poreznoj upravi Ministarstva financija, na njih se porez ni ubuduće kao ni sada neće plaćati, a poreze koje će vlasnici automobila mlađih od 10 godina svake godine morati plaćati državi, ostat će na sadašnjoj razini. Vlasnici »krntija« i oldtimera mogu odahnuti! </p>
<p>To znači da će se porez na automobile do 10 godina starosti obračunavati prema godini proizvodnje i snazi motora. U konkretnom slučaju vlasnik dvije godine starog automobila od 75 ili manje konjskih snaga plaćat će kao i sada oko 200 kuna godišnjeg poreza, umjesto predloženih čak 600 kuna.</p>
<p> Porezi na automobile, motocikle i plovila trebali su, naime, porasti za čak 84 posto. Od tih poreza država sada godišnje prikupi 101 milijun kuna, a da je prihvaćen prijedlog Porezne uprave, obveznici bi morali platili čak 186 milijuna. S obzirom da je prosječna starost automobila u Hrvatskoj 11 godina i da našim cestama još uvijek vozi mnogo vozila koja su duboko zakoračila u drugo desetljeće, poreznici bi dobili mnogo novih obveznika. Na sreću svih vlasnika automobila koji prilikom njihove kupnje državi plaćaju 22 posto PDV-a, desetak posto carine, visoke trošarine, godišnju registraciju i još k tome naknadu za ceste uračunatu u cijenu goriva, od predviđenog povećanja godišnjih poreza na luksuz neće biti ništa. Kako doznajemo od pomoćnika ministra financija za pripremu i konsolidaciju državnog proračuna mr. Nike Raiča, u najgorem će slučaju porezi biti neznatno povećani za vozila velike kubikaže i snage motora mlađa od 10 godina. Automobili će se i dalje po starosti dijeliti na mlađe od dvije, pet i deset godina, a po snazi motora do 70, 100, 130 i više kilovata. </p>
<p>Novi porezni teret država je obveznicima htjela nametnuti donošenjem novog Zakona o financiranju jedinica lokalne samouprave. S obzirom da su prvotni prijedlog zakona saborski zastupnici poslali nazad u Ministarstvo financija na doradu, u tijeku je izrada konačnog prijedloga. Po tom će prijedlogu, godišnji porezi na automobile, motocikle i plovila biti (kao i sada) prihod jedinica lokalne samouprave - općina, gradova i županija. Istim će zakonom biti povećan još jedan lokalni porez - onaj koji se obračunava na zabavne igre (biljar, fliper, zabavni automati...). Porez na zabavne igre danas iznosi pet posto, a ubuduće bi trebao porasti na najviše deset. Naime, Zakon o financiranju jedinica lokalne uprave i samouprave daje općinama i gradovima mogućnost da sami određuju stopu pojedinih lokalnih poreza, a država samo određuje gornju granicu. </p>
<p>Međutim, u sto posto slučajeva lokalci se odlučuju na najviše porezne stope, pa bi tako vlasnici vozila mlađih od dvije godine i snažnijih od 130 kilovata plaćali godišnje čak oko 2000 kuna poreza, što je gotovo dvostruko više nego danas. Porez na automobile starije od 10 godina trebao je iznositi između 120 i 800 kuna ovisno o snazi motora. </p>
<p>Konačni prijedlog zakona, s kojim bi se Sabor uskoro trebao složiti, uglavnom će legalizirati sadašnji način obračunavanja poreza na luksuz. Od mr. Nike Raiča nismo uspjeli dobiti konkretan odgovor na pitanje kako to da se država uopće odlučila blagajne gradova i općina puniti na račun vlasnika automobila, motocikala i plovila. Odgovor se sam po sebi nameće - porezne stope svih poreza, posebice trošarina, dostigle su sve plafone i država više gotovo nema mogućnosti uvođenja novih, sada nepostojećih poreza kako bi povećala svoje prihode. Nakon što su državni financijaši shvatili da ne mogu proračun puniti na račun »krntija«, čudi nas da se već nisu sjetili uvesti porez na bicikle i romobile. Ili možda koturaljke?</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Otvorena vesela svibanjska zbivanja</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - U parku Maksimir u subotu su otvorena »Svibanjska događanja« u organizaciji gradskog Ureda za kulturu. Na livadi između Švicarske kuće i Vidikovca, akcija je u 11.30 sati otvorena svečanim puštanjem 12 balona s ispisanim imenima Centara za kulturu. Maksimirom su u kostimima iz 19. stoljeća prošetala djeca iz umjetničke udruge »Plemićka mladež« iz Zaprešića, KUD-a »Tkanica« iz Vinkovaca u starogradskim kostimima s kraja 19. stoljeća i revijalni plesni ansambl Tihomira Kološića Mađarskog kulturnog društva »Ady Endre« u charlston kostimima, stvarajući ugođaj starog maksimirskog šetališta. Prava atrakcija bio je oldtimer Topolino iz 1939. godine, vlasništvo Ivana Špehara iz »Oldtimer kluba Zagreb«. </p>
<p>Za djecu je bio organiziran niz radionica - fotoradionica imena »Pozor ptičica« u kojoj su djeca učila fotografirati starinskim fotoaparatom s početka 20. stoljeća, škola prirode uz jezero, radionica u kojoj su djeca izrađivala kućice za ptice i slično. Ljubitelji zmajeva mogli su sudjelovati u njihovoj izradi i oslikavanju simbolima Zagreba i EU-a, a kasnije su i iskušali svoju vještinu i spretnost u puštanju zmajeva u zrak.</p>
<p>Održano je i natjecanje u sastavljanju velikih puzzli sa slikom zagrebačkog grba i maksimirskog vidikovca. Prava potraga se odvijala za modelarskim raketama koje su klinci lansirali i zatim trebali naći i vratiti ih do lansirnog mjesta. Osim u Maksimiru, djeca su se zabavljala i u nizu radionica u drugim gradskim parkovima - Rokovom perivoju, Trgu Francuske revolucije...</p>
<p>Ana Lonjak</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Održan prvi rok prijemnog ispita u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Škola primijenjene umjetnosti i dizajna ove godine prijemne ispite održava 5. i 12 svibnja s početkom u 9 sati. »Htjeli smo izbjeći gužve koje su karakteristične za ljetne upise, a ujedno i pružiti mogućnost kandidatima, koji se eventualno ne uspiju upisati, da svoju šansu potraže u ljetnom roku u nekoj drugoj školi«, rekao je Hrvoje Ljubić, profesor i predsjednik Izborne komisije u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna.</p>
<p>Učenici koji su u subotu, 5. svibnja, došli na prijemni ispit svoje su likovne mogućnosti pokazali na dva zadatka. Prvo su olovkom i drvenim ugljenom crtali preklopni stalak kako bi se vidjelo kakav osjećaj imaju za prostor, perspektivu i proporcije postavljenog objekta, a u drugom dijelu ispita pokazali su osjećaj za lokalni ton i kolorit crtajući stalak u boji. »Ove godine na prijemnom ispitu očekujemo veći broj kandidata, a ukupno ćemo primiti 120 učenika«, rekao je Ljubić.</p>
<p>Osim likovnog talenta, za prolaz na prijemnom ispitu potrebno je imati i maksimalan broj bodova iz likovnog, hrvatskog i kemije. Rezultati će biti objavljeni nakon drugog kruga - iza 12. svibnja.</p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Iznenađenja u sklopu izložbenih dana »Agfe«</p>
<p>Od četvrtka do subote, (10. do 12. svibnja) tvrtka »Foto mat d.o.o.«, jedini ovlašteni distributer »Agfa« fotomaterijala za Hrvatsku i »Agfa Gevaert G.m.b.H.« u Hrvatskoj, organizirat će »Agfa Digital Days«. Riječ je o izložbeno-prodajnim digitalnim danima »Agfe« koji će se održati u Heinzelovoj 48, u prizemlju, na 200 četvornih metara, uz osiguran parking. </p>
<p>U sklopu manifestacije bit će predstavljeni noviteti iz područja digitalne fotografije i fotografije općenito. Kao zvijezda manifestacije pojavit će se »Agfa dLAB3«, digitalni stroj za razvijanje fotografija pa će biti prikazane sve njegove vrhunske mogućnosti. Prezentirat će se i »Agfa MSC 101d« - stroj za razvijanje fotografija.</p>
<p>Od ostalih proizvoda zainteresirani će moći pogledati i digitalni fotoaparat »Nikon D-1«, »Nikon Coolpix 990« (po mnogima digitalni fotoaparat desetljeća) te najnovije »Nikon AF Silent« objektive u novoj sivoj boji, kao i novitete iz proizvodnog programa »Canona«, »Olympusa« i »Yashice«. Tijekom manifestacije bit će organizirane i prezentacije »Handspring Visor« proizvoda i VIP proizvoda čime će se zaokružiti multimedijalan koncept. Dakako, iznenađenjima, uvjeravaju organizatori, tu još nije kraj.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Održana humanitarna akcija Međunarodnog kluba žena</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - U organizaciji Međunarodnog kluba žena, u predvorju Pučkog otvorenog sveučilišta, održana je humanitarna akcija prodaje nove i nošene odjeće čiji je prihod namijenjen Hrvatskom društvu za hospicij i palijativnu medicinu iz Zagreba. Robu, koju su, uz ine, darovali i »Image Haddad«, »Mura«, »Zlatna igla Sisak«, »Kamensko«, »Krotka Krapina« i »Marijana Olujić« prodavale su po povoljnim cijenama članice Kluba, diplomatskog zbora i supruge stranih veleposlanika te hrvatske umjetnice. Organizatori su akciju ocijenili vrlo uspješnom.</p>
<p> »Gotovo je sve prodano već nešto iza podneva«, kazala je predstavnica Međunarodnog kluba žena Audrey Preissler Jurić.</p>
<p>Akcija koja je započela oko 10 sati, izazvala je velik interes građana i predvorje Sveučilišta bilo je puno ljudi kojima su se nudili novi kaputi, muška odijela, ženski kostimi, po cijeni od 100 ili 150 kuna. Akcija je završena prije predviđenog kraja u 14 sati jer je već nakon nešto više od dva sata skoro sva roba bila rasprodana.</p>
<p> Krajnji korisnici prihoda akcije su neizlječivo bolesne osobe kojima volonteri Društva žele pružiti pomoć u osiguravanju dostojanstvene smrti, kroz simptomatsku terapiju i omogućavanje psihološke i duhovne potpore. Ovo je drugi put da Međunarodni klub žena, koji djeluje sedam godina, organizira takvu akciju. Lani je, iako uz manji odziv, skupljeno 50.000 kuna za potrebe specijalne dječje bolnice u Gornjoj Bistri. Organizatori očekuju da će se uskoro izračunati prihod ovogodišnje akcije u kojoj se, ističe Preissler Jurić, posebno angažirala supruga češkog veleposlanika Milena Kudelova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Bandić otvorio računalnu radionicu</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Gradonačelnik Milan Bandić u subotu je otvorio računalnu radionicu u Domu tehnike, prvu od 29 radionica što se planiraju otvoriti na području grada Zagreba. Prema riječima glasnogovornice gradskog Poglavarstva Vesne Kiprijanovski, namjera je djeci iz najugroženijih obitelji i djeci poginulih branitelja omogućiti adekvatnu informatičku edukaciju, i to besplatno. Naime, djelatnici gradskog Ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb podijelit će u sklopu otvaranja idućih radionica 150 iskaznica za edukaciju i besplatno korištenje Interneta zagrebačkoj djeci iz siromašnih obitelji i djeci poginulih branitelja. Gradonačelnik je u subotu uručio i 122 stipendije grada Zagreba srednjoškolcima i studentima za školsku godinu 2000./01. Kako kaže Kiprijanovski, mjesečne stipendije za studente iznose 2400, a za đake 2300 kuna, s tim da će se zaostaci za protekle mjesece isplatiti u roku.</p>
<p>I. G.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Vjesnikove novinarke u divljem letu iznad Zagreba</p>
<p>Jedan od načina bržeg uočavanja ilegalno sagrađenih objekata je izrada topografskih karata prikazom prostora iz zraka. No, to je ujedno i savršena prigoda da se potroši oko 100.000 kuna, koliko stoji samo jedno snimanje cijeloga grada, ali i da se »plavi «Zagreb grad« pogleda - s visoka</p>
<p>Proteklih su mjeseci gradske vlasti zaokupljene rješavanjem problema bespravne gradnje i prostornim planom grada Zagreba, a jedan od načina bržeg uočavanja ilegalno sagrađenih objekata, za stručnjake je izrada topografskih karata prikazom prostora iz zraka.</p>
<p>Sve do 1990. godine službene karte izrađivale su se isključivo u Vojnom geografskom institutu u Beogradu da bi, nakon osamostaljenja, Hrvatska dobila svoju prvu službu snimanja. »Geofoto« je prva i jedina hrvatska tvrtka koja se bavi zračnim snimanjem prostora iz zrakoplova. Zrakoplov za tu vrstu snimanja posebno je opremljen i uređen, a na njegovoj sredini ugrađena je moderna kamera RC20 koja tijekom leta snima zadano područje. Direktor tvrtke Zvonimir Biljecki, omogućio je novinarki i fotoreporterki Vjesnika da polete tim specifičnim zrakoplovom i uz to se uvjere u ljepotu panoramskog leta nad Zagrebom.</p>
<p>U samom činu snimanja uvijek sudjeluju snimatelj Krunoslav Biljecki, direktorov brat, te dva profesionalna pilota, Slavko Zbodulja i Ivan Vidaković, ujedno i zaslužni što ova reportaža vidi svjetlo dana. Ekipa »Geofota« već po intuiciji predviđa i vremensku prognozu, pa se nakon niza kišnih dana kao idealna prilika za odraz sa Zemlje pokazao četvrtak, 26. travnja.</p>
<p>Nakon što su piloti donijeli navigacijsku i meteorološku kartu na kojima je pisalo što nas u zraku čeka (temperatura, jačina vjetra, količina oblaka...), umočili smo noge u dezinficiranu spužvu (kako stanovništvo ne bismo ugrozili kravljim ludilom) i aerodromskim autobusom krenuli put zrakoplova. U autobus je za nama ušla napeta i čudna atmosfera jer nismo znale hoće li nas iza kuta dočekati Grunfov zrakoplov iz stripa »Alan Ford« ili privatna zračna jahta. Tijekom vožnje, pilot Slavko kazao nam je da će nas pred zrakoplovom dočekati mehaničar Aco koji je više od 30 godina vjeran svom poslu. No, kad smo zašle iza kuta i ugledale zrakoplov, prvo naše pitanje bilo je »Zar je tako malen«? (misleći na zrakoplov), na što nam je Slavko odgovorio da je možda nizak, ali je i odličan mehaničar.</p>
<p>Kada su iz simpatičnog bijelog aviončića izbacili skoro sve stvari kako bi Vjesnikovim novinarkama omogućili što ugodniji let, piloti su nas posjeli na stražnja kožna sjedala, nalik onima u »Audiju«. Tamo inače sjedi samo snimatelj Kruno, no ovom prilikom sjedilo nas je troje, što nije predstavljalo veći problem iskusnim letačima. Slavko je od mjerodavnih dobio odobrenje za polijetanje i uskoro od buke više ništa nismo čuli - avantura je počela. </p>
<p>Lijepo je živjeti na 15. katu nebodera i uživati u pogledu na Zagreb. No, ovo je sasvim druga priča. Vlastita ulica na 600 metara, a Sljeme nalik mahovini, na 1300 metara. Zalaz sunca uz pogled na Jarunsko jezero. Ekipa nas je podsjetila da baš imamo sreće što nema mnogo vjetra i što je vrijeme, srećom, lijepo i sunčano. </p>
<p>Baš kad smo pomislile da smo vidjele ono najzanimljivije i najuzbudljivije, Kruno je pilotima doviknuo: »Sad nagli zaokret udesno!«. Lijevo krilo zrakoplova počelo se dizati i našli smo se u nezavidnoj situaciji. Paniku koju smo pokušale zamotati u euforičan i neartikuliran smijeh, iskusnim pilotima nismo uspjeli prodati, no svi smo se kao djeca vozili u lunaparku pa i nije bilo tako strašno. Dok se nije pojavio vjetar.</p>
<p> »Vidite cure, ovo vam je turbulencija«, poučan je bio Slavko. I zaista, svaki pomak zrakoplova izazvan vjetrom ostavljao je trag na našim licima. Kad je smijeh nestao i kad smo stvari prihvatile onakvima kakve jesu, Slavko nas je utješio. »Kaj je cure? Kaj se bojite? Još nitko nije ostal gore!«. Ta nam je rečenica vratila krv u obraze i osmijeh na lice. Tako smo, eto, i sletjele.</p>
<p>»Plaćaš pivo«, rekla je fotoreporterka kojoj je to bio prvi let zrakoplovom. Nakon sretnog slijetanja, tom se prijedlogu pridružila i ekipa iz zrakoplova koja nas je nastavila zabavljati crnim pilotskim šalama i avanturama urezanim u njihovo dugogodišnje letačko iskustvo.</p>
<p>»Jednom prilikom upravljao sam jumbo jet-om prema SAD-u, a kopilot koji je komunicirao s kontrolorima leta, bio je Indijac. Ušli smo u američku zonu i trebali prijaviti mjesto slijetanja, odredište s kojeg smo krenuli i pravac iz kojeg dolazimo. Kada su ga kontrolori pitali odakle stižemo, Indijac je uzvratio: »I come from India!« (Dolazim iz Indije)«, prisjetio se Slavko.</p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Garjevica proglašena najboljim svjetskim lovištem u 2000. godini</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Hrvatskom državnom lovištu Garjevica, koje je u koncesiji koncerna »Agrokor«, Međunarodni savez za lovstvo i očuvanje divljači (CIC) dodijelio je godišnju nagradu »Edmond Blane« za lovište s najboljim postignućima u svijetu u 2000. godini, izvijestili su iz »Agrokora«.</p>
<p>Ta prestižna svjetska nagrada hrvatskom lovištu dodijeljena je za vođenje lovišta u skladu sa svjetskim standardima koja nalažu osobito posvećivanje pozornosti očuvanju okoliša i prirodnih resursa. Lovište Garjevica, kojemu je »Agrokor« koncesionar od 1992. godine, nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji i raspolaže s 15 tisuća hektara lovne površine na kojoj se uzgajaju jeleni, divlje svinje, srne, mufloni i druga sitnija divljač.</p>
<p>Međunarodni savez za lovstvo i očuvanje divljači jedna je od vodećih međunarodnih organizacija koja okuplja lovačke udruge, individualce, predstavnike državnih tijela za lovstvo i znanstvenike iz 80 zemalja. Kako usko surađuje i s Međunarodnom udrugom za očuvanje prirode i prirodnih resursa, pri dodjeli nagrada osobitu pažnju posvećuje visokim ekološkim standardima.</p>
<p>Nagrada za najbolje svjetsko lovište uručena je na prigodnoj svečanosti predsjedniku Uprave koncerna »Agrokor« Ivici Todoriću po završetku godišnje skupštine CIC-a koja se od utorka do subote održavala u slovenskom Portorožu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Opatijska izložba ljepote</p>
<p>Glamour se na velika vrata vraća u Opatiju. Tako barem najavljuju Nova TV i Direkcija izbora za Miss, koji se nakon dvije godine stanke pokušava vratiti na dobar glas. Cjelokupni hrvatski jet-set, pretpostavljamo, neće propustiti priliku i pojaviti se u Opatiji kako bi uživo sudjelovali na trijumfu ljepote (osim što će ih malo omesti glazbena zbivanja u Makarskoj).</p>
<p>Iako je u povijesti izbora za Miss Hrvatske bilo različitih gorčih i slađih trenutaka, iako se Milanu Šećkoviću, nositelju licence, zamjerao nedostatak čvrste ruke, suradnja s osobama koje možda i nisu bile miljenice šire javnosti, ali su ipak bili vrhunski profesionalci, jedno mu se ipak mora priznati: uvijek je držao do nivoa. Zbog svih nesretnih događanja i zlih priča iz povijesti Direkcije odlučeno je da ove godine ništa ne smije biti prepušteno slučaju. </p>
<p>Prvi puta ove godine na potpuno istom nivou organizira se dvostruki izbor-Miss i Mister Hrvatske. Istina je da je Hrvatsku proteklih godina pogodila prava poplava izbora ljepote, no izbor za Miss ipak je samo jedan. Hoće li Šečkoviću i njegovoj ekipi svi planovi poći za rukom, saznat ćemo u nedjelju uvečer.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Promoviran prvi »vegetarijanac« među automobilima</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Pojurio je prvi svjetski sportski automobil na trulo povrće koji postiže <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 100 km za manje od šest sekundi, a najveća mu je brzina 209 km na sat. Jedno od goriva tog automobila jest plin dobiven fermentacijom organskog otpada, a testovi su pokazali da 100 kg smrdljivog smeća automobilu može dati dovoljno goriva za 100 km, piše BBC.</p>
<p>Automobil poznat pod nazivom »Advantige R« proizveden je u Švicarskoj, a prikazan je na sajmovima u cijelom svijetu. Direktor »Rinspeeda« Frank Rinderknecht kaže kako je riječ o konceptu automobila »osmišljenog za buduće tehnologije i mogućnosti«.</p>
<p>Automobil vozi na dvije vrste pogonskog goriva. Uz običan benzin koristi i kompagas, gorivo proizvedeno od trulog povrća.</p>
<p> »Čak i sportski automobili mogu biti ekološki proizvod«, rekao je g. Rinderknecht. »Kompagas se proizvodi od prirodnog otpada«, dodao je »a dok god ima povrća, ima i prirodnog otpada.«</p>
<p>Ipak, ovaj automobil još nije spreman za serijsku proizvodnju. Jedini primjerak u svijetu stoji nešto više od milijun i pol njemačkih maraka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Sportska akcija za Arboretum</p>
<p>TRSTENO, 5. svibnja</p>
<p> - U sklopu akcije »Spasimo Arboretum«, u subotu je u organizaciji dubrovačko-neretvanskog HNS-a održana dobrotvorna sportska akcija »Obnovimo Arboretum«. Tom je prigodom županijska i gradska organizacija te stranke darovala Arboretumu u Trstenom dio neophodne protupožarne opreme, vrijedne oko 6000 njemačkih maraka, i to jednu motornu pilu, po pet vatrogasnih naprtnjača i protupožarnih cijevi, te dva mobitela. U akciji je sudjelovalo oko dvije stotine građana, a pored dobrotvornog karaktera ta je akcija, rečeno je, organizirana i u svrhu promocije zdravoga života i zaštite prirodne i kulturne baštine. Tako su u njezinoj organizaciji sudjelovali i sportski klubovi s ovdašnjeg područja, koji su priredili i atletsku utrku, stolnoteniski turnir, te promotivnu odbojkašku utakmicu za građane. </p>
<p>K. C.</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>U Singapuru zabranjen novi album Janet Jackson</p>
<p>SINGAPUR, 5. svibnja</p>
<p> - Singapurske vlasti su odlučile povući iz prodaje najnoviji album američke pop-pjevačice Janet Jackson zbog neprikladnih stihova. Prema vladinim cenzorima, u pjesmi »Would You Mind« Jacksonova se eksplicitno izražava o seksu, što je u konzervativnom Singapuru nedopustivo. I prošli album Janet Jackson »The Velvet Rope« također nije bio prodavan u toj azijskoj zemlji zbog stihova o homoseksualnosti. Singapur još od ranih šeszdesetih godina prošloga stoljeća zabranjuje glazbene uratke sa Zapada, čak i kada se radi o posve nevinim stihovima veličina poput Beatlesa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mozart je dobar za mozak!</p>
<p>Sudeći po rezultatima najnovijeg istraživanja provedenog u SAD-u, slušanje Mozarta mnogo će više pripomoći mozgu slušatelja negoli slušanje glazbe kakvu, primjerice, izvode Madonna ili Eminem. Naime, dr. Mike Lowis, profesor psihologije na Sveučilištu Northampton, ustanovio je da slušanjem glazbe čovjek može doživjeti nešto što se naziva »vrhunskim iskustvom«. Pojam je to koji podrazumijeva trenutke u kojima čovjek proživljava intenzivan strah ili pak intenzivnu sreću.</p>
<p>»Tzv. vrhunsko iskustvo obično potiču seks, uživanje u drogama, šetnja prirodom, prirodni porođaj ili, primjerice, slušanje glazbe«, govori dr. Lowis. U svojem je istraživanju on ispitao 364 osobe otkrivši pritom kako je čak 85 posto ljudi priznalo da su svoja »vrhunska iskustva« doživjeli pod utjecajem glazbe.</p>
<p>Njegovo je istraživanje također pokazalo da klasična glazba aktivira i »pali« čitav mozak, dok pop glazba, usporedbe radi, djeluje tek na jednu hemisferu mozga. »Glazba«, dodaje dr. Lowis, »zaobilazi sve filtere u mozgu i potom putuje izravno u naš emocionalni centar«. </p>
<p>Temeljem svojih otkrića, on savjetuje svima koji su još u potrazi za svojim »vrhunskim iskustvima«, da pokušaju s klasičnom glazbom. »Mozart može poslužiti kao odličan početak glazbene avanture, no kako je to zapravo stvar osobnog ukusa, to će biti najbolje riješiti po principu »pokušaja i pogrešaka«.</p>
<p> Kako god bilo, dr. Lowisa je njegovo istraživanje dovoljno okuražilo i stoga spremno preporuča nekoliko glazbenih uradaka za različite prigode. Pjesme »Black Coffee« ženskog benda All Saints ili pak »Sing It Back« grupe Moloko primjeri su pjesama idealnih tijekom pripremanja za večernji izlazak, dok se za Mobyja ističe da stvara glazbu savršenu za ludi večernji tulum, jer je, navodi se, nabijena mekim tonovima i gomilom prigušenih baseva. </p>
<p>A. K. B.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Voda u bocama nije bolja</p>
<p>Prodaja vode u bocama, koja ne mora nužno biti ni zdravija ni sigurnija, iako se prodaje i po tisuću puta većoj cijeni, jedna je od najbrže rastućih industrija pića u svijetu koja godišnje ostvari i do 22 milijarde američkih dolara</p>
<p>Unatoč tome što je mnogi smatraju zdravijom, mala je razlika između vode koja se prodaje u bocama i obične vode iz vodovoda - osim u cijeni - objavila je nedavno ekološka grupa »World Wildlife Fund«. Prodaja vode u bocama, koja ne mora nužno biti ni zdravija ni sigurnija, iako se prodaje i po tisuću puta većoj cijeni, jedna je od najbrže rastućih industrija pića u svijetu koja godišnje ostvari i do 22 milijarde američkih dolara.</p>
<p>Catherine Ferrier sa sveučilišta u Ženevi provela je istraživanja koja potvrđuju da je u nekim slučajevima jedina razlika između uzoraka u načinu distribucije - bocama ili cijevima. Međutim, Stephen Kay, glasnogovornik Međunarodne udruge proizvođača vode u bocama, smatra kako kritika WWF-a nije na mjestu, objavio je Associated Press. On se slaže da ljudi imaju pravo na čistu vodu za piće, no upozorava da rast prodaje vode u boci, čija kvaliteta zapravo ne varira, nije uzrok ovih problema već samo posljedica zabrinutosti građana zbog kvalitete vode. WWF s druge strane tvrdi da su u Europi i SAD-u regulatorni standardi stroži za vodu iz vodovoda nego za flaširanu vodu. Kay je to naravno opovrgnuo: »Standardi za vodu u bocama u SAD-u su u najmanju ruku jednako strogi kao i za vodovod«. Predstavnici WWF-a priznaju da je voda u bocama sigurnija u područjima u kojima bi vodovod mogao biti zagađen, ali upozorava da je filtrirana ili prokuhana voda bolji izbor za ljude s nižim prihodima. Međutim, protiv vode u boci govori i podatak o čak 1,5 milijun tona plastike koliko se svakoga dana koristi u ovoj industriji. (P. Bu.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Umjetnica koja obožava vitraj</p>
<p>Slikarica Dominique Jurić među rijetkim je umjetnicima u ovom dijelu Europe što se bave srednjovjekovnom tehnikom vitraja. Ova povjesničarka umjetnosti i akademska slikarica specijalizirala je u Chartresu tehnike grisaille, emajl i tiffany te svoje radove s velikim uspjehom predstavlja u domovini i inozemstvu</p>
<p>Vertikalna »histerija« vrtoglavo visokih francuskih katedrala što su potaknute ljudskom žudnjom za Bogom stremile u nebo, omogućila je razvoj fascinantne umjetničke tehnike - vitraja, koju će majstori usavršavati stoljećima!</p>
<p>Upravo na staklu, Kristova je drama muke, Raspeća i Uskrsnuća pretočena u neke od najdojmljivijih prikaza europske umjetnosti uopće! Premda se najstarijim primjercima vitraja smatraju staklene pregrade velikih prozora na bazilikama iz 4. i 5. stoljeća sastavljene od ulomaka prozirna selenita, svoj će najveličanstveniji procvat umjetnost na staklu doživjeti u 12. stoljeću.</p>
<p> Upravo tada opatijska crkva St. Denis postaje centar umjetničke izobrazbe čija se moć širi u Chartres, Poitiers i Angers. Komade stakla intenzivnih boja - zasićeno modre, vatreno crvene, narančaste i zelene, majstori (združeni u zajedničkom naporu) su sastavljali tako da kontrastima što više naglase efekt svjetlosti, i pojasne veličanstvenu Kristovu poruku! Nigdje kao u Francuskoj (iz koje će se vitraj kasnije širiti u Englesku, Njemačku i Italiju), nije stvoren tako veličanstven opus vitraja kao u katedrali Notre Dame u Chartresu. Svatko tko je doživio Chartres, doista, mogao je reći da je to bilo mistično iskustvo! </p>
<p>Među rijetkim umjetnicima u ovom dijelu Europe što se bave zahtjevnom i vrlo kompliciranom tehnikom vitraja zagrebačka je slikarica Dominique Jurić. Umjetnica koja među rijetkima ima diplomu Filozofskog fakulteta (povijest umjetnosti, etnologija) i Akademije likovnih umjetnosti, osvaja ne samo svojim slikama i vitrajima što plamte snagom, već i jednostavnošću. Potvrđuje se kod nje ono zlatno pravilo - da su veliki likovnjaci i skromni ljudi, neskloni verbalnim bujicama kojima prikrivaju slaboću vlastita djela.</p>
<p>Prvu izložbu s motivima starohrvatskih crkvica Dominique je imala 1992. godine u zagrebačkoj galeriji »Grabancijaš«, a potom i u vrbničkoj galeriji »Baćin dvor«. Mediteranske motive potom je predstavila u galeriji »Vladimir Nazor« i galeriji sv. Roko na Murteru. Prvu izložbu vitraja imala je u zagrebačkoj galeriji »Forum« 1998., nakon čega je kritika hvalospjevima dočekala njezine izložbe ulja na platnu s kojih su »plamtjeli« pejzaži Kornata (Europski dom), te mala ulja s motivima starog Zagreba u galeriji Contempora Likum. No, svoje je djelo prije svega vezala uz vitraj. Dominique nam je ispričala dojmljivu priču o svojoj ljubavi prema vitraju. </p>
<p>- Ljubav prema staklu na neki sam način naslijedila od oca Ivana, koji je kao vrsni majstor-staklobrusač radio za samoborsku tvornicu »Kristal«. Bila je to jedna od najboljih hrvatskih tvornica koja je, nažalost, propala, premda je bila poznata po visokokvalitetnim proizvodima. Kada je potom moj otac u Zagrebu otvorio staklarsku radionicu sa specijaliziranom izradom stakla, mogla sam se već zarana upoznati sa ljepotom tog materijala koji u mom životu ima posebnu ulogu! </p>
<p>Presudno je na mene utjecao pokojni majstor Sušilović koji je radio vitraje u nekdašnjem »Staklo poduzeću« u Vlaškoj. Nagovarao je mog oca da započne raditi vitraj za crkvu. Kako je to za mog oca bio beskrajno spor posao koji zahtijeva maksimalnu preciznost, nalik na slaganje puzzlea, odustao je, no, u meni se počeo buditi interes. Prvi sam posao u staklu dobila kod oca koji me kao »stari« Zagrepčanin zamolio da mu na vrata nacrtam dekorativnim bojama za staklo motiv starog Zagreba. Nakon toga sam za jedan privatni stan oslikala pet komada stakla s motivima neba i zvijezdom Sjevernjačom. Tom sam prigodom koristila boje koje se ne peku i ne treba ih fiksirati, ali lako »pucaju«, što im je velika mana. Prvi klasični vitraj nazvan »Krist«, spajan olovom i djelomično koloriran, izradila sam 1997. za »Pasionsku baštinu« u čemu mi je pomogao majstor Puklin Bolto. Naravno, na staklo sam prenijela vlastiti crtež u ugljenu.</p>
<p>- Budući da sam se željela usavršiti baš u izradi vitraja, krenula sam za vrijeme studija slikarstva na ALU, u vrlo napornu potragu za centrima u svijetu koji se bave tom starom tehnikom. Budući da u to vrijeme (1996.) nije bilo studentske razmjene, nisam se uspjela upisati u Internacionalni centar za vitraj u Chartresu, jer je bila riječ o privatnoj fondaciji. Kada nas je tadašnja dekanica Dubravka Babić potom odvela u Pariz, otkrila sam Sindikat majstora staklara Francuske, od kojih sam dobila korisne podatke. U više su mi navrata savjetima pomogle i Vera Turković i dr. Vesna Girardi-Jurkić. Uglavnom, dugo nisam mogla naći adekvatnu specijalizaciju, ni na Ecole des Beaux Arts u Parizu koja ima privatne atelijere za vitraj, niti na Ecole Superieure des beaux arts u Sionu, u koju nisam mogla ući zbog ondašnjih »političkih prilika u Hrvatskoj«.</p>
<p>Učila od francuskih stručnjaka</p>
<p>- Nakon što sam diplomirala slikarstvo 1998. u klasi Eugena Kokota, čvrsto sam odlučila otići u svijet. Uz velike napore i financijske izdatke, upisala sam u Chartresu tečaj tehnike grisaille - crtanja na staklu oksidnim bojama koje se peku. Budući da sam dolazila sa zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, francuski stručnjaci su me uputili i u tehnike emajl i tiffany. Tako sam stekla dragocjena iskustva radeći sa širokim spektrom boja u više tehnika. Posebno su mi se svidjela tiffany stakla. U toj se tehnici, naime, za razliku od klasičnog vitraja, kao vezivo koristi bakrena vrpca. U Chartresu sam koristeći srednjovjekovni predložak, načinila vitraj »Lovca« iz njihove glasovite katedrale u koju bih opet sutra otišla samo da mogu! Satima sam proučavala 2400 metara fascinantnih oslikanih prozorskih stakala s prikazima Starog i Novog zavjeta!</p>
<p>- Nakon toga sam se 1999. usavršavala na 3. internacionalnom forumu u Švicarskoj gdje sam stekla konzervatorska iskustva. Bavila sam se kompleksnim problemom ventilacije (zaštite) stakla. Zbog vlage koja se skuplja u crkvama, staklo vremenom korodira, a boje gube ton, što nije malen konzervatorski problem. Upravo sam u Švicarskoj upoznala prekrasnu gospođu Ulrike Brinkmann iz Kölna, koja mi je pomogla u nabavci peći za stakla za moj zagrebački atelijer. U Švicarskoj sam i postala član Kluba prijatelja vitraja. Već nekoliko godina izrađujem vitraje, neke po narudžbi, neke po vlastitim umjetničkim nahođenjima. Za jednu privatnu tvrtku izradila sam serijal vitraja - osam portreta orlova, te vitraje »Krist« i »Križ« za »Pasionsku baštinu«. Između nastanka ta dva djela napravila sam i triptih »Njih dvoje«. U Liegeu sam, pak, na velikom umjetničkom sajmu posvećenom temi »Vatre«, izložila samostojeći stakleni objekt na kojem sam glagoljicom napisala »plavo«. Upravo radim na velikom projektu »Kaleidoskop«. Željela bih, koristeći različitu kaligrafiju, izraditi niz vitraja - staklenih pisama. Inače, u radu koristim staklo američkih tvornica Spectrum iz grada Woodinvillea (Washington) i Armstrong (Georgia), s kojima već dugo i uspješno surađujem. Riječju, staklo je moj život, moja opsesija koja me čini sretnom i koju ne bih mijenjala ni za što!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Riječi ispisane srcem za voljenu hrvatsku Istru</p>
<p>Netom izišla monografija o Istri iz pera akademika Josipa Bratulića i autora fotografije Renca Kosinožića, nudi nam bogato tekstovno i likovno svjedočanstvo o malenom grozdu hrvatske zemlje Istre </p>
<p>Jedan od najljepših susreta s Mediteranom dobrohotni će putnik iz zapadne Europe ushitno najbrže ostvariti ako se spusti u Istru, četvrtu hrvatsku ljepoticu. Tegobne povijesnice, jer je prečesto bila otimana matici zemlji, danas se u neovisnoj Hrvatskoj za nju još jedino otimaju turisti iz cijeloga svijeta. Za taj interes je dovoljno njeno smaragdno more, zamamni pejzaži, koji stapaju oblike uzmorja i kontinentalnosti, zatim tragovi antičke civilizacije koja svoje tajne otkriva ponajvećma u najvećem istarskom gradu, biskupijskoj Puli. Tu se uzdižu i crkvice s početka prošlog stoljeća, i kasnije, primjerice u stilskoj epohi romanike i baroka, one su čuvale apokrifne živote Marije i Isusa.</p>
<p> Uostalom, geomorfne konture Istre prate obrise velikog srca, napisao je akademik Josip Bratulić u do sada najljepšoj monografiji o Istri, koja je netom izišla u Puli i svjedoči o posebnoj ljepoti ove hrvatske zemlje. Nakladnik se potrudio da u opsežnoj knjizi fotografski dokumentira gotovo sve posebnosti ljudi, krajolika, odnosno geologije, kulture, povijesti, vjere i arhitekture - i u sklopu toga , flore i faune, običaja, spomenika, kaštela, očaravajućih vidika, poljoprivrede, turizma, hrane i u Europi cijenjenog vina. Teško je nabrojiti sve senzacije koje nudi ova bogato opremljena knjiga o Istri.</p>
<p>Posebnost je Istre što se žitna polja i vinogradi pružaju sve do mora, a u nju se stizalo cestom preko Ćićarije i Učke: »Cestice bele, tanki putići«, kako ih je nazvao pjesnik Drago Gervais. Naravno u Istru se može stići i preko rijeke Dragonje, na granici Slovenije i Hrvatske, te s mora. Važno je reći i to da će se u Istru od sada putovati i s ovom bogato opremljenom knjigom, koja će po svemu sudeći postati istarski itinerar.</p>
<p> Antički Parentium, danas Poreč, prvi je na našem putu. U njemu se u sažetku ogleda najstarija i najnovija prošlost Istre, od predpovijesti, antike i ranog ukorijenjivanja kršćanstva, pa sve do naše civilizacije. Svi putovi, piše Bratulić, vode u Eufrazijanu, baziliku koja stoji na istom mjestu kao i u ranokršćansko doba. Gledajući bazilične mozaike, učinit će nam se da nas to dočekuje mučenik sveti Mavro i njegova svita. Mnogo je takvih mozaika, ciborija, apsida, oltara, inkrustacija, fresaka, štukatura, natpisa, kipova, a bome i mumija sa svetačkim moćima. Potonje se nalazi u bogatoj zbirci svetog Blaža u Vodnjanu.</p>
<p>Smatra se da postoje posebna prostranstva u kojima su veoma pogodna zračenja između mora i gora, gdje je dobro stati, sabrati se, i napajati se silama Zemlje, sunca i zvijezda, te tko želi, poručuje nam autor monografije Bratulić - neka proba.</p>
<p> I takva će opijenost putnika zavoditi u svim mjestašcima, gradićima i gradovima Istre, no, posebnom se ljepotom ističu, uz Poreč, još i Višnjan, Novigrad, Pula, Barban i Labin. Stameno stoje još i gradići smješteni na osamljenim brežuljcima, kao što je Buzet, čiji kontinuitet naseljenosti traje od prapovijesti do danas. Posebice su važni nalazi iz slavenske nekropole, i nešto kasnije langobardsko-avarsko-slavenske selidbe, to jest od početka 7. do 10. stoljeća. </p>
<p>To su nalazi ispod akropolskog naselja. Za njega su se borili i njemački feudalci i akvilejski patrijarsi i porečki biskupi, a zatim i Mlečani. Pod gradske zidine često su se zalijetali i Turci. Cisterne, barokna crkva Uznesenja Marijina i njen visok zvonik sa spomen pločom Stipanu Konzulu, protestantskom piscu rodom iz Buzeta. Što se tiče stanovništva, neka su naselja opustjela, jer su kolektivizacija i nacionalizacija u bivšoj Jugoslaviji pojačali odlazak Istrana u Italiju.</p>
<p>Treba još svakako spomenuti gradinsko naselje Roč, čiji su se stanovnici, zajedno s građanima Huma, početkom 15. stoljeća, usudili napasti mletačke posjede i tada su im bile srušene gradske zidine koje su kasnije obnovljene, a očuvale su se djelomično do danas. Gradska jezgra Roča jasno je prepoznatljiva sa župnom crkvom svetog Bartola i s crkvom svetog Antuna pustinjaka. U toj crkvi, piše akademik Bratulić, koja pokazuje odlike romanike i gotike, na jednom je posvetnom križu uparan Ročki glagoljski abecedarij.</p>
<p> Roč je bio jako glagoljaško središte te je upravo na prostoru od Roča do Huma izniknula Aleja glagoljaša, spomen obilježje dugo sedam kilometara, kao spomen obilježje glagoljašima koji su od 9. stoljeća do naših dana održavali kulturnu, pismenu i društvenu djelatnost, te podržavali narodnu svijest u Istri. Aleja Hrvatsku i Istru povezuje s ostalim slavenskim narodima koji djeluju u baštini svete braće Ćirila i Metoda. Aleja se sastoji od 11 obilježja, a podignuta je od 1977. do 1985. Autori su kipar Želimir Janeš i Josip Bratulić. </p>
<p>Na obronku podno Huma najimpozantniji je spomenik Aleje, gdje impozantna kamena slova ispisuju riječ ISTARSKI RAZVOD. Kao što je znano time se je znakovito ukazalo na pravni akt, odnosno javnu ispravu kojom su utvrđene međe između istarskih posjeda akvilejskog patrijarha i pazinskog kneza. Dakle, u početku ipak bijaše riječ, kao da nam poručuje ova monografija u kojoj nalazimo riječi ispisane srcem za voljeni grozd zemlje.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Kritičari nisu ocjenjivali film nego mene</p>
<p>Znam da je »Holding« dobar film, znam da u njemu nema glumca koji nije ostvario natprosječnu ulogu, ali znam i to da će film i dalje biti napadan zato što sam ja politički nepoćudan. U nekoliko listova su sinkronizirano izašle kritike koje toliko nalikuju jedna na drugu: u 70 posto teksta bave se isključivo mojom osobom, a o filmu, glumcima i svim drugim umjetnicima koji su nešto radili u tom filmu - nema niti riječi</p>
<p>Protekli je tjedan u našim kinima počelo prikazivanje novog filma uglednog zagrebačkog kazališnog i filmskog redatelja Tomislava Radića pod nazivom »Holding«. Taj dugometražni igrani film peti je u njegovu filmskom opusu, kojeg čine »Živa istina« (1971.), »Timon« (1972.), »Luka« (1991.) i »Anđele moj dragi« (1995.). U kazalištu je Radić najveći uspjeh postigao režijom »Stilskih vježbi« u Teatru ITD, predstave koja je napunila već 34 godine, te time dobila status najstarije predstave u Europi. Radić je i za televiziju režirao niz dokumentarnih emisija, nekoliko televizijskih drama i serija, kao i mnoge ekranizacije dramske književnosti. Na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu predavao je glumu punih 20 godina.</p>
<p>• »Holding«, među ostalim, govori i o današnjim hrvatskim kriminalcima. Otkuda ideja da tako ozbiljnu temu prikažete kroz žanr komedije?</p>
<p>- Da budem iskren, ne volim izraz žanr, niti način razmišljanja koji svrstava filmove u te žanrovske rubrike. Moj je film zapravo skup raznih priča, koje govore o nama danas. O nama, bez obzira na te žanrovske rubrike. O nama, bez obzira na to jesmo li pošteni ili lopovi, tajkuni ili sitni žicari, ali i o nama koji ne mislimo isključivo o novcu. Bolje rečeno, »Holding« je niz pričica o nama, tako je jedna priča o curici koja hoće postati pjevačica, druga o njezinoj mami kojoj to nije uspjelo, pa svoje ambicije želi ispuniti preko kćerina života. Treća priča je o ljudima koji švercaju Kurde preko granice, četvrta (ili je to zapravo prva?) o dirljivoj potrebi mladih ljudi u svim ovim nesretnim tranzicijskim zemljama da se pod svaku cijenu obogate u najkraćem mogućem roku... Film je, kad me već tjerate da to nekako kažem u nekoliko riječi, priča o nama u tom glasovitom, novootkrivenom kapitalizmu...</p>
<p>Snimio sam komediju koja se - kao i svaka prava komedija - ne bavi ničim izmišljenim, nego onim što svi možemo prepoznati. Nastojao sam napraviti film koji će ljude nasmijati, a ako ih još potakne i na razmišljanje - utoliko bolje. Reklo bi se da mi je to i uspjelo - publika se na premijeri nije prestajala smijati. I glumci i ja - cijela ekipa - svi smo bili više nego sretni. Ne znam što bi nam mogla biti ljepša nagrada nego taj gromoglasni smijeh prepune dvorane kina »Europa«.</p>
<p>Nažalost, prve reakcije u novinama bile su za sve nas hladan tuš. Pokazalo se da postoji određena skupina ljudi koja pokušava onemogućiti da moj film dođe do publike. U nekoliko listova su sinkronizirano izašle kritike koje toliko nalikuju jedna na drugu da čovjek ne može a da ne primijeti jednu vrstu svjesnog dogovora da se uništi film koji bi mogao uspjeti kod publike. Kad kažem nalikuju, mislim na to da se sve te kritike u 70 posto teksta bave isključivo mojom osobom, a o filmu, glumcima i svim drugim umjetnicima koji su nešto radili u tom filmu - ni riječi. Budući da me ti, recimo, kritičari doživljavaju kao čovjeka koji ima drukčija politička uvjerenja od njihovih, napadaju me u skladu s poznatim geslom - »Tko nije s nama, taj je protiv nas«. A kad je netko protiv nas, onda su - misle oni - dopuštena sva sredstva. I laž ako treba. Pavičić se razjario toliko da tvrdi kako u filmu ne valja zvuk... Film nosi oznaku DOLBY, a to znači (zna to Pavičić!) da su kvalitetu zvuka provjerili stručnjaci tvrtke Dolby i da je on ne dobar nego izvrstan... I tako dalje.</p>
<p>• Kritičari su, dakle, uglavnom loše ocijenili Vaš novi film, no zanima me kako su ga prihvatili gledatelji?</p>
<p>- Kritičari nisu ocjenjivali film nego mene. I ja im se, reklo bi se, nikako ne sviđam. I zato što im se ja ne sviđam učinili su sve da se o filmu ni ne govori. A to im nije tako teško zato što producent nije imao dovoljno novca da ga uloži i u distribuciju, pa se tako moj »Holding« snalazi na tržištu kao i svaki hrvatski proizvod.</p>
<p>Stvaranje filma, ako mi dopuštate digresiju, ima četiri faze. Prva je pripremna faza, druga je snimanje, treća tzv. postprodukcija, a četvrta - distribucija. U financijskim planovima hrvatskih filmova nikad nema dovoljno novca za postprodukciju, a za distribuciju nema uopće novca. Jedva se skupi novac za plakat. Ja sam u slučaju »Holdinga« uspio izboriti novac za postprodukciju. Zvuk je sjajan - kao što sam maloprije rekao - a za distribuciju... Da biste me bolje razumjeli - Televizija je u distribuciju filma »Blagajnica hoće ići na more« uložila više novca nego u sve ostale tri faze i to se pokazalo kao više nego dobro.</p>
<p>Ne znam hoće li i meni uspjeti da izmolim takvu podršku - vidjet ćemo.</p>
<p>Jedino što sada mogu učiniti je da evo i ovom prigodom pozovem ljude da dođu gledati film pa da sami prosude je li »Holding« dobar ili nije. Ja znam da je dobar, znam da u njemu nema glumca koji nije ostvario natprosječnu ulogu, ali znam i to da će film i dalje biti napadan zato što sam ja politički nepoćudan.</p>
<p>• Nakon višemjesečne stanke u snimanju zbog sporosti administracije i odugovlačenja odgovornih ljudi, ipak ste u roku uspjeli dovršiti »Holding«. Zašto se kod nas događaju takve stvari?</p>
<p>- Film sam počeo snimati u prosincu 1999., ali je snimanje prekinuto odmah poslije izbora. Nastavio sam raditi tek poslije pet mjeseci, zato što su me određene političke snage pokušavale spriječiti. Upravo u posljednjem broju »Nacionala« Nenad Polimac opisuje kako se, kao novoimenovani povjerenik za film, bio razočarao kad je ustanovio da ne može zaustaviti snimanje. Pri tomu hladnokrvno priznaje da nije niti pročitao scenarij filma kojega je htio zabraniti. Imao je, kako bi to ljupko formulirao njegov kolega Pavičić, »opravdane predrasude«. Zašto je to tako? </p>
<p>Bojim se da bi nam za odgovor na vaše pitanje trebalo puno više prostora nego što mi vi možete ponuditi. Zašto je kod nas tako? Zašto su nekakvi Pavičići i Polimci toliko obuzeti mržnjom da ih ona potpuno zasljepljuje? Kako uopće netko tko bi želio biti intelektualac može izustiti formulaciju »opravdana predrasuda«? Je li to pitanje mentaliteta? Mislim da ipak nije - vjerojatno se ipak radi o teretu koji takvi kritičari nose iz prošlosti. Vjerujem da će nove generacije, da će novi mladi ljudi biti potpuno emancipirani i da će se znati othrvati političkim naredbodavcima.</p>
<p>• Možete li, molim Vas, usporediti »Holding« sa svojim prijašnjim filmovima?</p>
<p>- Teško mi je uspoređivati, a vjerojatno ja i nisam prava osoba za to. Prepustimo to onim mladim ljudima o kojima sam upravo govorio. Svi su moji filmovi nastali nekako... gotovo bih rekao slučajno. Prvi je nastao potajno, radio sam u Dokumentarnom programu Zagrebačke televizije i uspio sam izmoliti filmsku vrpcu za jedan neobičan projekt. Film je bio gotov 1970., ali mi je trebalo godina i pol da ga napokon pokažem u Puli. Na slavi tog uspjeha dobio sam malo novca za sljedeći film koji je opet bio snimljen u krajnje nepogodnim produkcijskim uvjetima. Međutim, kad je bio gotov, već je bila počela hajka na tzv. crni film i... poslije toga sam godinama slao scenarije na natječaje, ali nisam prolazio. Jednom sam čak stigao s Ionescovim scenarijem, ali nije prošlo, jer Ionesco »nije domaći autor«. Scenarij za komediju »Čaruga« nije prošao jer je previše kazališna tema. I tako dalje. Ako me baš tjerate da uspoređujem - mislim da kod mene postoji određena inklinacija prema dokumentarnom pristupu. A to što vas ili vaše kolege iznenađuje što je »Holding« komedija... Pa ja sam režirao toliko komedija u životu da to nije ništa neobično. U kazalištu doduše. Ja, međutim, sve to što sam radio doživljavam kao cjelinu i nisam sklon dijeljenju na filmski i kazališni posao.</p>
<p>• Kako ste surađivali s filmskom ekipom tijekom rada na »Holdingu«?</p>
<p>- Sjajno. Izvrsno. Uspio sam u ekipi skupiti ljude s kojima mi je bilo lijepo raditi. A očito i njima sa mnom zato što za sve vrijeme nije nikada došlo ni do kakvih nesuglasica. Znali smo raditi i po 14 sati na dan, pa nikada nitko nije ništa prigovorio. Siguran sam da bi se barem pet glumaca, da spomenem samo njih, moglo natjecati za nagrade na Pulskom festivalu. Međutim, znajući da će ljudi koji sada nastoje pokvariti recepciju filma vjerojatno sjediti u žiriju - nemam previše iluzija.</p>
<p>• U vrijeme kad ste bili glavni urednik Dramskog programa HTV-a mnogim ste mladim ljudima pružili priliku da se prvi put okušaju u ozbiljnim projektima. Smatrate li da mladi umjetnici imaju dovoljno mogućnosti za rad?</p>
<p>- Nemaju. Mladi ljudi, a bogme ni stari, nemaju dovoljno mogućnosti za rad. Dok sam bio na položaju koji mi je to omogućavao, nastojao sam što većem broju mladih ljudi pružiti priliku da rade. Gotovo dvije stotine mladih ljudi se prvi put okušalo u svom poslu i stalo pred sud javnosti dok sam bio urednik. I samo zbog toga, zbog tih mladih ljudi, nije mi žao što sam gotovo tri godine proveo na tom poslu.</p>
<p>Mi, kao sredina, moramo početi misliti pozitivno te omogućiti mnogima da se okušaju, kako bismo nakon nekoliko godina mogli početi s provođenjem ovakve ili onakve kulturne politike. Tako dugo dok se bude radilo dva ili tri projekta godišnje, imat ćemo neprestano nezdravu atmosferu kakvu imamo sada. Ne govorim ništa novo - prvi put sam s takvim stajalištem izišao u javnost dok je još ministrica kulture bila Vesna Girardi-Jurkić. S potencijalom kakav imamo morali bismo snimati deset do petnaest filmova godišnje. Recimo da bi to stajalo kojih sto milijuna kuna. To u proračunu države nije ništa. To nije trošak, to je investicija! Političari, nažalost, to ne uspijevaju shvatiti. Još uvijek se kulturu doživljava kao besmisleno trošenje. Zato kod nas i nema sponzora. Provedite sami ispitivanje. Usporedite koliki postotak ukupnog budžeta HRT-u ide na Dramski program, pa onda to usporedite s praksom na drugim televizijama, takozvanih tranzicijskih zemalja.</p>
<p>• Kakvi su Vaši daljnji planovi? Spremate li sada već nešto?</p>
<p>- Spremam, spremam. Ali ima vremena da o tome razgovaramo nekom drugom prigodom.</p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>O vozačima ministara prije i poslije izbora</p>
<p>Premda smatram da sam vrijedan i maštovit čovjek, vjerojatno ne bih niti polovicu tekstova napisao da me ne obuzme veliki nemir kada dođem do neke ideje. Taj nemir i potreba za materijalizacijom ideje ne puštaju me na miru sve dok ne stavim posljednju točku</p>
<p>Miro Gavran, najplodniji hrvatski pisac, u svojoj književnoj radionici iznjedrio je još jedno, ovoga puta kazališno djelo. Novi naslov nosi ime »Vozači za sva vremena«, a premijerno će biti izveden u petak, u ZGK-u »Komedija«, u režiji Roberta Raponje. U predstavi nastupa odlična glumačka ekipa komičara iz kazališta »Komedija« - Otokar Levaj, Mirela Brekalo, Veronika Durbešić, Željko Duvnjak, Nada Abrus, Zlatko Ožbolt i Romina Vitasović u alternaciji s Vanjom Ćirić. </p>
<p>• O čemu je riječ u Vašoj novoj komediji »Vozači za sva vremena«?</p>
<p>- To je komedija karaktera s naglašenim elementima satire. Glavni junaci su vozači hrvatskih ministara. U prvom činu ove dvosatne komedije pratimo naše junake i njihove supruge u razdoblju HDZ-a, dok se u drugom činu radnja zbiva nakon političke smjene 3. siječnja 2000. godine. Na prvim dvjema izvedbama u Puli, publika je s puno smijeha i snažnim pljeskom nagradila glumce, s pozornošću prateći prepoznatljive životne situacije i »karakterna prilagođavanja« svojstvena prosječnom hrvatskom »malom čovjeku«. </p>
<p>• Raponja je do sada režirao dvije Vaše drame, »Kreontovu Antigonu« i »Ljubavi Georgea Washingtona« te dvije komedije »Deložacija« i »Traži se novi suprug«. Kakva je bila suradnja s njime na ovom Vašem petom zajedničkom projektu?</p>
<p>- Više nego dobra. Raponja je izrazito maštovit i praktičan redatelj koji znade raditi s glumcima, pravi je suradnik. On ne voli gubiti vrijeme na nevažne stvari.</p>
<p>• Koliko vi kao autor sudjelujete u samom projektu, radu s redateljem i odabiru glumaca?</p>
<p>- U nekoliko navrata u životu pisao sam za određene glumce. To nije bio slučaj s ovom komedijom. Raponja je načinio podjelu, ali sam ja zato nakon prvih čitaćih proba na kojima sam intenzivno sudjelovao - dobro osluhnuo glumce - potom sjeo i napisao novu verziju komedije, po mjeri glumačkih osobnosti koje ih igraju. Mogu istaknuti i pohvaliti glumce i redatelja koji su mi svojim primjedbama pomogli da napravim komediju koja je do kraja mišljena u funkciji kazališnog čina. Inače, kada mi se praizvedba radi u Zagrebu - ja uvijek sudjelujem na prvim čitaćim probama - jer je to idealna prigoda za propitivanje i doradu teksta.</p>
<p>• Koliko se »Vozači za sva vremena« razlikuju od vaših dosadašnjih tekstova?</p>
<p>- Mislim da se razlikuju od mojih dosadašnjih komedija upravo po tome što je u ovoj komediji udio satiričnog elementa prilično naglašen. Uz to, ova komedija problematizira naše »sada« i »ovdje«, premda je u osnovnom tonu to komedija karaktera.</p>
<p>• Preferirate li komediju ili dramu?</p>
<p>- Jednako cijenim i dramu i komediju. Veliki pisci kao Shakespeare i Moliere podjednaku količinu tekstova ispisali su i u komičnom i u tragičnom tonu. Meni se to čini prirodnim. Svi mi imamo sve emocije, a za zdravlje jedne kazališne sredine bitno je da njeguje i dramski i komediografski iskaz. Drugi je pak problem što se u većini europskih zemalja, a tako je i u Hrvatskoj, komedija manje cijeni od drame. Ja sam, kao mladi pisac, prvih sedam-osam godina djelovanja pisao isključivo drame, i tada sam doživljavao prave »hvalospjeve«, bio sam »čudo od djeteta«, a čim sam počeo pisati komedije, počeo sam povremeno doživljavati i žešće osude. Razgovarao sam s nekoliko komediografa u Hrvatskoj i Sloveniji i svi su mi odreda rekli da osjećaju kako kritičari manje cijene komediju nego dramu. Mislim da jedino engleski kritičari cijene dobro napisanu komediju jednako kao i dobro napisanu dramu. </p>
<p>• Kako biste Vi prokomentirali hrvatsku kazališnu kritiku?</p>
<p>- Paušalne ocjene su nezahvalne, ali općenito govoreći, mislim da hrvatski kazališni kritičari moraju u tijeku jedne godine napisati priličan broj kritika - a to se onda odražava na kvalitetu. Bilo bi idealno kad bi kritičari prije premijere stigli pročitati dramu koju će gledati (često se originalni i izvedeni tekst bitno razlikuju), uz to bi bilo divno kada bi kritičari znali doći na pokuse, kada bi bolje poznavali kazališni mehanizam iznutra.</p>
<p>• Kakve redatelje osobito cijenite?</p>
<p>- Imao sam sreću da je moje kazališne tekstove režiralo oko šezdeset redatelja u zemlji i inozemstvu. Imao sam sreću da su mnogi od njih na kreativno točan način pristupili mojim tekstovima. Ja, pak, smatram da je najbolja tzv. »nevidljiva« režija. Najbolje je kada se redatelj »sakrije« iza glumaca, i kad kroz glumca, a u dosluhu s piscem, iskaže svoj doživljaj svijeta. </p>
<p>• U čemu je tajna vaše dramske plodnosti - upornost, talent, znanje, radišnost...?</p>
<p>- Vi ste pobrojali sve što je nužno da bi neki dramatičar bio plodan i da bi ga zavoljeli gledatelji i glumci. Meni se čini da je presudna naglašena unutrašnja potreba za pričanjem priča. Bez tog poriva - ni mašta ni marljivost ne mogu rezultirati dramskom plodnošću. Premda za sebe smatram da sam vrijedan i maštovit čovjek, vjerojatno ne bih niti polovicu tekstova napisao da me ne obuzme velik nemir kada dođem do neke ideje. Taj nemir i potreba za materijalizacijom ideje ne puštaju me na miru sve dok ne stavim posljednju točku.</p>
<p>• Kako se osjećate kao najizvođeniji hrvatski pisac?</p>
<p>- Jako lijepo. To što me kazališta u Hrvatskoj, a još više izvan Hrvatske, puno igraju - to je isto tako velik poticaj za pisanje. Dramatičarevu maštu potiče svaka nova interpretacija njegovog kazališnog teksta. Samo dramske izvedbe mogu dati istinski smisao dramskom pisanju. Eto, ako bude sve po planu - na kraju ove kazališne sezone moći ću reći da sam imao čak devet premijera. Prosječno hrvatsko kazalište u sezoni ima četiri premijere. Ponekad mi je neobično gledati premijere nekih svojih starih tekstova, to je kao da gledate tuđi tekst. Nakon 10-15 godina, pisac se znade emotivno udaljiti od svojih starih tekstova.</p>
<p>• Što očekujete od zagrebačke premijere komedije »Vozači za sva vremena«?</p>
<p>- Očekujem da će publika prepoznati razliku između humora i ironije, koji se prepliću u ovome tekstu. Nadam se da će se dobro zabaviti bez obzira na dozu gorčine koju će izazvati viđeno. Inače, ta komedija je pobijedila na natječaju Gradskog kazališta »Komedija« povodom 50. obljetnice tog meni dragog kazališta. Zahvalan sam žiriju što je od 26 pristiglih tekstova moj proglasio najboljim.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Kanadski Raptorsi mijenjaju povijest NBA</p>
<p>Pobjeda Toronto Raptorsa u petoj, odlučujućoj utakmici prvog kruga doigravanja, protiv New Yorka u gostima, srušila je određene »navike«. Knicksi su, naime, prvi put u posljednjih devet godina pokleknuli u prvom kolu. S druge strane, prvi put u povijesti američke profesionalne košarke u drugom se krugu našla jedna neamerička momčad</p>
<p>ZAGREB/NEW YORK, 5. svibnja</p>
<p> - Ovogodišnje doigravanje NBA lige zorno pokazuje kako u američkoj košarci tradicije polako prestaju. To je posebno bilo vidljivo u petoj, odlučujućoj utakmici prvoga kola doigravanja između New York Knicksa i Toronta Raptorsa u kojoj se tražio posljednji, osmi sudionik četvrtfinala NBA lige. Prolaz Raptorsa i njihova pobjeda u Madison Square Gardenu u New Yorku srušila je određene »navike«. Knicksi su, naime, prvi put u posljednjih devet godina pokleknuli u prvom kolu. S druge strane, prvi put u povijesti američke profesionalne košarke u drugom se krugu našla jedna ne-američka, ili preciznije - kanadska momčad. Toronto Raptorsi su prošle godine zakoračili u doigravanje, no zaustavili su se na prvoj stepenici, i to »brzopotezno«. Izbacili su ih - upravo New York Knicksi, i to sa 3-0...</p>
<p> »Kanadska djeca« u međuvremenu su malo porasla, a ponešto su i naučila... Što se Knicksa tiče, jedan je detalj vrlo indikativan. Prošlog su se ljeta, naime, naprasno odrekli Patricka Ewinga, igrača koji je zaista imao status klupske ikone. U klubu je bio punih 15 sezona i cijelo je to vrijeme bio vođa momčadi. Knicksi su u tom razdoblju dvaput dogurali do NBA finala. No, ovaj put, odmah u prvoj sezoni bez Ewinga, Knicksi su upisali svoj najslabiji učinak u posljednjih devet godina - zaustavljeni su na samome startu doigravanja. Svojevrsni alibi Knicksima za krah u prvome kolu može biti i činjenica da u petoj utakmici zbog ozljede nije mogao igrati Larry Johnson, a u sastavu zbog istoga razloga nije bilo ni prvoga centra, Luca Longleya,</p>
<p> Raptorse je do pobjede u New Yorku, naravno, predvodio Vince Carter, koji je u američkoj sportskoj javnosti sve više dobivao epitet igrača koji samo teži atrakciji i vlastitoj slavi. Novinari su sve više naglašavali pitanje je li Carter sposoban za ulogu pravoga vođe. Sada se pokazalo da ipak - jest. U odlučujućoj je utakmici New Yorku ubacio 27 poena uz šest skokova. No, u posljednjoj četvrtini Raptorsi su pokazali mnogo slabosti, a ukoliko im se one i dalje budu događale, teško je vjerovati da će u konferencijskom polufinalu moći pružiti znatniji otpor Philadelphiji, koja figurira kao prvi favorit Istoka.</p>
<p> Raptorsi su, naime, na izmaku treće četvrtine vodili 13 poena razlike, no u vrlo su kratkom vremenskom razmaku sve to uspjeli prosuti... Knicksi su im se približili na samo dva poena zaostatka i utakmica je, ponajviše zahvaljujući neshvatljivim greškama igrača Toronta u napadu, otišla u neizvjesnu završnicu. Ipak, šesta, isključujuća osobna pogreška domaćem igraču Marcusu Cambyu, potom trica Cartera, te dva iznimno važna defanzivna skoka u posljednjih minutu i pol odlučili su pobjednika.</p>
<p> U svakom slučaju, Philadelphia je apsolutni favorit protiv Toronta, Allen Iverson i Dikembe Mutombo ipak ulijevaju više samopouzdanja svojim navijačima nego Carter i suigrači svojima...</p>
<p> Drugi polufinalni par Istočne konferencije čine Charlotte Hornets i Milwaukee Bucks. Hornetsi su prošle godine u prvom kolu pokleknuli protiv Sixersa, no ovoga puta su, lakše no što je itko mogao očekivati, »nokautirali« Miami Heat - 3-0. Milwaukee je, pak, u prvome kolu izbacio drugog predstavnika Floride - Orlando Magic. Doduše, Bucksi su izgubili jednu utakmicu, no njihove prezentacije protiv Orlanda nisu bile ništa manje uvjerljive od Hornetsinih protiv Miamija. Štoviše, dojma smo da su Bucksi, s obzirom na trenutačnu formu, na igrače, ali i na - kako to Amerikanci vole reći - »kemiju« momčadi, nešto bliži finalu...</p>
<p> Na Zapadu su se najviše »odmarali« Los Angeles Lakersi, koji su svoj zadatak u prvome kolu obavili ekspresno - u tri utakmice. Izbacili su Portland Trail Blazerse i takav je rasplet zaista iznenađujući. Naravno, nije iznenađenje što su Lakersi prošli dalje, nego što im je to uspjelo tako lagano, gotovo bez ikakvog otpora Blazersa... Naime, ove su se dvije momčadi sastale u prošlogodišnjem finalu Zapada, sastavi im danas nisu znatno izmijenjeni,a Lakersi su, eto, »smazali« Portland u lagane tri utakmice...</p>
<p> Suparnik u konferencijskom polufinalu bit će im Sacramento Kingsi, koji su u prvome kolu očekivano prebrodili Phoenix Sunse, 3-1. Dvoboj Lakersa i Kingsa bit će, zapravo, repriza prvog kola prošlogodišnjeg doigravanja, kada su Lakersi tijesno svladali Sacramento, 3-2... Kingse mnogi smatraju ugodnim osvježenjem NBA lige, no još je teško ocijeniti je li to zaista momčad za sami vrh. U »regularnom« dijelu sezone bili su sjajni, potkraj su malo popustili, no protiv Phoenixa su pokazali da se s njima »mora računati«. Sljedeća prepreka su im aktualni NBA prvaci, a uspiju li preskočiti i tu letvicu, tada će zacijelo figurirati kao prvi favoriti za osvajanje naslova prvaka.</p>
<p> S takvom se tezom zasigurno neće složiti San Antonio Spursi, predvođeni Davidom Robinsonom i Timom Duncanom. Velik dio američke javnosti upravo Spurse gura u prve kandidate za tron i ne može se reći da takva razmišljanja nemaju podlogu. Uostalom, Spursi već imaju iskustvo osvajanja naslova. Na vrh su se uspeli 1999. godine.</p>
<p> Umjesto očekivanih Utah Jazza, suparnici Spursima u konferencijskom polufinalu bit će Dallas Mavericksi. »Jazzeri« su prokockali vodstvo 2-0, Dallas je s tri uzastopne pobjede iznenađujuće izbacio Utah iz natjecanja, a junak je bio rezervist Calvin Booth, košem devet sekundi prije kraja... Uz dužno poštovanje Mavericksima, teksaški »derbi« Dallasa i San Antonija vjerojatno je najmanje neizvjestan par u ovom krugu doigravanja. Sve drugo osim čistog prolaza Spursa ne bi prognozirali ni oni najveći kladioničarski hazarderi.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Najbolji smo u ovom dijelu Europe« </p>
<p>»Ove godine su Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica prepoznali isplativost ulaganja u bolski turnir, na čemu im se osobno zahvaljujem kao član Vijeća, te smo zahvaljujući njihovoj pomoći u situaciji da ćemo 7. izdanje ovoga turnira zatvoriti s pozitivnim učinkom«, kaže Antun Plenković, direktor našeg jedinog teniskog WTA turnira u Bolu na Braču</p>
<p>BOL, 5. svibnja</p>
<p> - Iznad opće krize u hrvatskom sportu, poglavito u financijskom pogledu, ponovno se izdvojio jedini hrvatski WTA teniski turnir »Croatian Bol ladies open«. Od premijernog izdanja 1991. godine, pa sve do danas, bolski turnir zavidno je unapređivao svoju kvalitetu, podjednako u igračkom i organizacijskom pogledu. Ovogodišnjim 7. izdanjem definitivno je potvrdio savršen spoj turizma i sporta, te se ustalio kao najznačajniji promicatelj ne samo bolske i bračke već cjelokupne dalmatinske turističke ponude. Zasigurno najzaslužnija osoba u projektu na koju bi se mogli ugledati brojni organizatori sportskih manifestacija je direktor turnira u Bolu Antun Plenković.</p>
<p>- Organizacija ovogodišnjeg turnira je tradicionalno dobra, čak bih rekao izvanredna. Ovo je već uhodana momčad koja je priredila ovo 11. izdanje turnira, bez obzira što četiri nisu održana zbog ratne situacije. No, uvijek računam olimpijski, što znači da slijedeće godine neće biti 8. puta kako smo ovdje već 12. Organizaciji je uvelike pomoglo i ovo fantastično vrijeme koje nas je pratilo. Dakle, sveukupno gledano, a što se tiče odigravanja mečeva u ovom prekrasnom parku, koji je zaista park a ne samo teniski centar, možemo biti i više nego zadovoljni, komentirao je Plenković 7. izdanje ovog 170.000 američkih dolara vrijednog turnira.</p>
<p>• Kako ste uspjeli pridobiti povjerenje sponzora i potrebna sredstva s obzirom na opću financijsku »gripu« koja hara hrvatskim sportom?</p>
<p>- To je jedan od najtežih problema, zbog kojih dolazi u pitanje cjelokupni hrvatski sport, a posebno ovakve kvalitetne priredbe kao što je ova naša. Mi smo u ženskom tenisu najjači turnir u ovom dijelu Europe, a Umag u muškom dijelu. Ujedno je ovo predstava na kojoj mlade hrvatske tenisačice imaju priliku koju ne bi dobile na drugim turnirima. Stoga, mislim kako bi se Hrvatski olimpijski odbor, a naročito županijski savezi, trebali malo više angažirati i procijeniti da li su ovakve sportske manifestacije u interesu ne samo sporta nego ukupno hrvatskog turizma. Ove godine je Ministarstvo turizma RH i Hrvatska turistička zajednica prepoznalo isplativost ulaganja, na čemu im se osobno zahvaljujem kao član Vijeća, te smo zahvaljujući njihovoj pomoći u situaciji da ćemo ovaj turnir zatvoriti s pozitivnim učinkom. </p>
<p>Osim toga, kad bi po tržišnoj vrijednosti plaćali osiguranje dolaska igračica na ovom turniru onda nam ne bi bio dovoljan ukupan nagradni fond kojim raspolažemo. Međutim, sigurni budite da nismo tako rastrošni, mi respektiramo trenutak u kojem se nalazi ova zemlja, posebno u kojoj se nalazi naš turizam. I zato ne bih nikad dozvolio da ovaj turnir bude isključivo na grbači »Zlatnog rata«, firme koju vodim.</p>
<p>• Koliko je u igračkom i marketinškom smislu zakinut turnir nakon otkaza nastupa 7. i 10. tenisačice svijeta Francuskinje Amelie Mauresmo i Ruskinje Jelene Dementijeve, koje nisu mogle doći zbog ozljeda?</p>
<p>- Njihov izostanak nije poremetio apsolutno ništa jer sam nakon Key Biscanea uspio dobiti Kim Clijsters i, ono što je bila atrakcija ovog turnira, njenog dečka Llyetona Fewitta. Osim toga, nakon otkaza Dementijeve uspio sam privući, zahvaljujući prijateljstvu s direktorom turnira u Tokiju, Ai Subiyamu, koja je bez obzira na trenutačni rejting velika igračica. Stoga mislim da, što se igračkog kadra tiče, možemo biti ponosni. Normalno, da su došle Mauresmo i Dementijeva ovo bi bio grandiozan turnir, jači nego Hamburg.</p>
<p>• Hoće li one doći slijedeće godine?</p>
<p>- Nadam se kako će Mauresmo doći, no Dementijeva će sigurno biti ovdje slijedeće godine. Ona je iznimna igračica i osoba. Znate, ja vodim računa ne samo o kvaliteti tenisa već i ukupnom dojmu, a Dementijeva je nositelj srebrne olimpijske medalje. No, moj cilj je dovesti 3-4 vrhunske tenisačice, pristojne i atraktivne u svakom pogledu, bar jednu hrvatsku tenisačicu, pružiti priliku mladim hrvatskim igračicama kroz kvalifikacije. Ujedno težim dovesti i jednu Slovenku, Austrijanku, Talijanku te po mogućnosti i Njemicu, što je vrlo teško jer one respektiraju domaće turnire poput Hamburga. Sve drugo što dođe, dobro dođe.</p>
<p>• U pratnji prve nositeljice Kim Clijsters u Bol je stigao i njen dečko Llyeton Hewitt, 8. tenisač svijeta. Kako ih se dojmio Bol?</p>
<p>- Ne da je zadovoljan, on je oduševljen boravkom ovdje. Stigao je u Bol baš privatno, i na takav način su bili moji gosti, i tako smo se prema njima odnosili. Inače, u petak je otišao u Rim, gdje igra svoj slijedeći turnir na zemljanim terenima. A nakon »US Opena« oni će opet doći ovdje i biti moji gosti.</p>
<p>I ostale igračice koje su prvi put stigle u Bol apsolutno su oduševljene cjelokupnim tretmanom. Stoga je Antun Plenković ponosan na ovaj turnir, a kao osoba koja prvenstveno razmišlja kao gospodarski poduzetnik iz godine u godinu pokušava ponuditi nešto više, što mu uz uistinu sposobnu skupinu profesionalaca u Organizacijskom odboru uspješno polazi za rukom.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Neočekivano finale u Bolu</p>
<p>BOL, 5. svibnja</p>
<p> - Finalni okršaj jedinog hrvatskog WTA turnira »Croatian Bol Ladies Opena« izborile su u subotu Argentinka Mariane Diaz-Oliva i Španjolka Angeles Montolio. Prva nositeljica 170.000 dolara vrijednog turnira Belgijanka Kim Clijsters neočekivano lako je dobila prvi set protiv Diaz-Olive, a do kraja osvojila tek pet gemova, dok je druga nositeljica Francuskinja Sandrine Testud propustila priliku za treći set u porazu protiv Montolio. Finale ja na rasporedu u nedjelju u 13 sati. Nastup u finalu bolskog turnira 25-godišnjoj Diaz-Olivi ujedno će biti i prvi na WTA turnirima. A polufinalni okršaj protiv 17-godišnje Belgijanke počela je serijom neforsiranih pogrešaka, te je Clijsters ubrzo vodila 6-0 i 2-0 u drugom setu.</p>
<p> - Jednostavno nisam mogla prebaciti loptu preko mreže. Na 6-0, 2-0 cilj mi je bio osvojiti barem jedan gem, a kad sam u tome uspjela, onda sam željela i više, rekla je Diaz-Oliva, koja je u 2. kolu pobijedila Jelenu Kostanić.</p>
<p>Nakon što je tek deveti gem u meču okončala u svoju korist, Diaz-Oliva opustila se i počela vršiti pritisak na prvu nositeljicu, koja je do kraja okršaja ostvarila čak 60 neforsiranih pogrešaka.</p>
<p> - Počela sam drugačije razmišljati i igra se bitno popravila. A kad sam osvojila drugi set, rekla sam sebi kako tek sada počinje meč, komentirala je 65. tenisačica svijeta i priznala kako je u petak rezervirala avionske karte za povratak kući, smatrajući kako nije dovoljno dobra za 15. tenisačicu svijeta.</p>
<p>Na svoj drugi turnir u Bolu Angeles Montolio stigla je u životnoj formi. U Estorilu je zaslužila prvi WTA naslov i dostigla najviši rejting karijere. Iako je u posljednja tri dvoboja Testud pobjeđivala 36. tenisačicu svijeta, u subotu su prvi put igrale na zemljanim terenima i Španjolka je bila u prednosti.</p>
<p>- Nakon Estorila, sve se promijenijelo, kada jednom osvojiš turnir onda znaš da možeš. No, ovo je jedna od mojih najvrijednijih pobjeda, rekla je oduševljena Montolio.</p>
<p>Prvi set je uvjerljivo i brzo riješila u svoju korist sa 6-1, a u drugom setu se 29-godišnja Francuskinja prilagodila igri Španjolke, koja je tipična za zemljane terene, i stigla do 5-4 i 15-30 vodstva na servis Montolio. Tada je propustila zabiti nevjerojatno laganu loptu koja je jedva stigla na njenu stranu mreže. Bila bi tada poen daleko od trećeg odlučujućeg seta, no izgubila je tada tri gema uzastopce za konačno slavlje prošlogodišnje četvrtfinalistice.</p>
<p>U finalnom okršaju turnira parova Španjolke Martinez i Garrigues sa 7-5, 6-4 pobijedile su rusko-slovensku kombinaciju Pisnik-Petrova.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>»Modri« ostaju u utrci za naslov!</p>
<p>Malodušnost klupskog vodstva probudila inat u Dinamovoj svlačionici, pa su »modri« u Osijeku zaigrali goropadno i već u prvih 45 minuta odlučili utakmicu </p>
<p>OSIJEK, 5. svibnja</p>
<p> - Ništa još nije gotovo, Dinamova se momčad još nije predala! Pobjedom u Osijeku 4-1 (3-0) zagrebački su nogometaši ostali u utrci za naslovom, učvrstili su drugu poziciju, ali i dalje žestoko pušu Hajduku za vrat. Iako Dinamo ne ovisi više sam o sebi i svojim rezultatima, Splićani svejedno nemaju pravo na kiks, a subotnja je utakmica pokazala kako je očito da se nešto prelomilo u »modroj« svlačionici.</p>
<p>Momčad je, na čelu s trenerom Ilijom Lončarevićem, shvatila da je ostala prepuštena sama sebi i mladići u »plavim bluzama« odlučili su odigrati prvenstvo pošteno i borbeno do samoga kraja. Vidljivo je to bilo već od prve minute u Osijeku, takav nas žestoki i agresivni Dinamov pristup zapravo i nije iznenadio nakon posljednjih zbivanja u klubu. Naime, trener Lončarević javno je u petak na konferenciji za novinare naglasio da je svlačionica ostala sama na vjetrometini i ne može očekivati nikakvu pomoć od klupskih salona i kancelarija. Štoviše, klupsko je vodstvo samo pojačavalo svojim izjavama pesimizam i malodušje, što je očigledno probudilo inat »plave« svlačionice, u svoja četiri zida pronašli su Dinamovi nogometaši zajedno s trenerom mnogo motiva za pošten i korektan završetak sezone.</p>
<p>- Ponudit ćemo i zadnji atom snage, dat ćemo svoj maksimum kako bismo dokazali da ipak nešto vrijedimo i da klub nije smio tako rano dići ruke od svega, rekao nam je dan uoči osječke utakmice Igor Cvitanović. </p>
<p>A upravo je Igor Cvitanović bio jedan od najboljih Dinamovih nogometaša u Osijeku! Gradski vrt, stadion na kojem je ponikao, ali nije odigrao niti jednu seniorsku minutu, očito mu leži i Cvitanović je po tko zna koji put bio Dinamov pokretač prema uspjehu. Dinamo je tako nastavio tradiciju nepobjedivosti na osječkom travnjaku, a subotnja utakmica svakako je mogla zadovoljiti nogometne pristalice. </p>
<p>Dinamo je poveo vrlo rano, već u 5. minuti, a svakako treba spomenuti da su prije pogotka Mikić i Sedloski imali dvije krasne zgode za postizanje golova, no nisu bili uspješni realizatori. Zato je svoje golgeterske sposobnosti iskazao Šokota u 5. minuti - Cvitanović je izveo slobodni udarac iskosa (»skraćeni korner«), Petrović je nespretno zahvatio loptu i praktički ju je ostavio na nozi Šokoti. A Dinamov kapetan bio je neumoljiv i sa sedam metara iskosa poslao loptu snažno i nisko u Balićev kut za 1-0. </p>
<p>Nakon šokantnog početka Osijek je lagano došao k sebi i u nekoliko navrata još kako ozbiljno zaprijetio. Dinamova je vezna linija i obrana iskazivala propusnost u tih prvih pola sata, »curilo« je između Tokića i Leutara, međutim, Marijan Vuka u tri navrata nije znao iskoristiti krasne šanse koje su mu se ukazale nakon nesporazuma dvojice spomenutih Dinamovih igrača. Prijetio je Vasilju i Halilović udarcima iz daljine, pokušavao je i Mitu, no Dinamova se mreža nije tresla. </p>
<p>I kad se lagano bližio kraj poluvremenu, Dinamo je u završnici prvoga dijela praktički odlučio pobjednika i sa još dva zgoditka dohvatio velike bodove. Najprije je u 40. minuti strijelac bio Goce Sedloski - iznova je dodavač bio Igor Cvitanović, odlično je izveo slobodni udarac sa 40 metara i ubacio visoku loptu, a na drugoj je vratnici Sedloski skočio više od Vuice i svladao Balića udarcem glavom. Na samome izdisaju prvoga dijela, krasno je Igor Cvitanović izbacio cijelu osječku obranu iz igre i dodao loptu usamljenome Leki na desnom boku. Ovaj je dobro centrirao, a Šokota je udarcem glavom sa 10 metara postavio golemih, nedostižnih 3-0. </p>
<p>Nakon Dinamova trećeg pogotka domaći su navijači razočarani napustili istočnu tribinu, oko 1000 ljudi otišlo je sa stadiona, pa nisu imali prigodu vidjeti utješni pogodak svojih ljubimaca te treći pogodak na osječkoj utakmici Tomislava Šokote. Najprije je u 77. minuti Beširević iz 11-erca postavio smanjio na 1-3, a završni rezultat postavio je Tomo Šokota. </p>
<p>Osijek - Dinamo 1-4</p>
<p>Stadion u Gradskom vrtu </p>
<p>OSIJEK - DINAMO 1-4 (0-3)</p>
<p>OSIJEK: Balić 5,5- Petrović 5; Neretljak 5 (Kukoč 5), , Vuica 5, Kalesić 5 (Jukić 5) - Grnja 5, Brkić 5,5, Beširević 6,5; Mitu 5,5, Halilović 6 - M. Vuka 5,5 (Zrilić 5)</p>
<p>DINAMO: Vasilj 6,5 - Leutar 6 (Gondžić 5,5), Tokić 6, Sedloski 7,5, Polovanec 5,5 (Bosnar 5,5) - Leko 7, Agić 6,5, Pilipović 7 - Mikić 7, Cvitanović 8 (Zagora 6,5); Šokota 9</p>
<p>SUDAC: Šupraha (Kolan na Pagu) 5,5, GLEDATELJA: 3500. </p>
<p>STRIJELCI: 0-1 Šokota (5.), 0-2 Sedloski (40.), 0-3 Šokota (45.), 1-3 Beširević (77., 11 m), 1-4 Šokota (86.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Pilipović, Kalesić, Halilović, Petrović </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Tomo ŠOKOTA </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Najvažnije biti ispred Dinama</p>
<p>Zoran Vulić još nije, otkako vodi momčad Hajduka, porazio kolegu Mladena Frančića, trenera Slaven Belupa, pa će to u nedjelju biti i dodatni motiv Vuliću, koji je s Hajdukom sve bliže osvajanju naslova prvaka </p>
<p>SPLIT, 5. svibnja</p>
<p> - Na Poljud u nedjelju stiže zanimljiv suparnik o kojem se priča s mnogo opreza. »Hajdukovci« primaju u goste nogometaše Slavena Belupa koji su najugodnije iznenađenje dosadašnjeg tijeka prvenstva, i koji nakon poraza od Osijeka u prošlom kolu traže način kako nadoknaditi izgubljene bodove, kako bi izborili četvrtu poziciju koja ih vodi u Kup UEFA. </p>
<p>Nogometaši Hajduka, pak s druge strane, razmišljaju samo o tri nova boda koja bi ih i dalje ostavila ispred Dinama, i koja bi im omogućila da se još više približe toliko željenom cilju, osvajanju naslova prvaka koji već pet godina zaobilazi Poljud.</p>
<p> U nedjelju trenera »bijelih« Zorana Vulića čeka posebna utakmica. U dosadašnjem tijeku vođenja momčadi s Poljuda Vulić nije uspio nadigrati svog suparnika na klupi Mladena Frančića. Odigrali su dvije utakmice, za vrijeme »vladavine Vulića« upisali su jedan poraz (0-2) te jedan remis (1-1). Prošlost opominje, ali sadašnjost budi optimizam da će se srušiti ta tradicija.</p>
<p>- Belupo je momčad koja sliči Osijeku iz jesenskog dijela prvenstva. Iskusna su momčad koja ima dobar rezultat i zato ju moramo ozbiljno shvatiti, kazat će trener Vulić. - Respekt postoji, međutim, ako mi budemo odigrali kako znamo i možemo ne trebamo se brinuti za pobjedu. Neka gosti razmišljaju o nama, mi smo ipak lideri prvenstva.</p>
<p> Sve momčadi koje dolaze na Poljud, pokušavaju zatvorenom varijantom, da ne kažemo bunkerom, doći do pozitivnog rezultata. U redovima gostiju opasnost prijeti od Borimira Perkovića te Marija Dodika prvog strijelca Lige.</p>
<p>- Bez obzira tko igra, sve je jasno, mi želimo nastaviti niz i pobijediti, kazati će Vulić. - U svojim redovima nogometaši Slavena imaju doista nekolicinu iskusnih igrača koji dobro znaju igrati nogomet, prepuni su iskustva i u svakom trenutku znaju što im je raditi. Nama je cilj postići što prije zgoditak kako bi »razbili« obranu gostiju, i na taj način, stigli što prije do pobjede.</p>
<p>Trener gostiju Mladen Frančić izjavio je kako je svaki poraz s manje od tri gola razlike za njih neuspjeh:</p>
<p>- To je »pila naopako«, dalje će Vulić. Sigurno je da Frančić razmišlja kako da nam naudi i kako da njegova momčad ostane neporažena. Mene ovaj susret posebno motivira jer još nisam jedino nadvisio trenera Belupa otkako vodim Hajduk. </p>
<p>U odnosu na momčad koja je u srijedu u Kranjčevićevoj pobijedila Zagreb Vulić ne može računati na ozlijeđenog desnog braniča Darka Miladina. Umjesto njega od 1. minute najvjerojatnije da će istrčati mladi Dario Srna. Sve ostalo trebalo bi ostati isto kao što je u srijedu protiv Zagreba. To znači na vratima Pletikosa, posljednji igrač obrane Miše, dva stopera Sabljić i Đuzelov. Na desnom boku Srna, na lijevom Rendulić, u sredini Musa i Leko. Ispred njih Bošnjak, te dvojica napadača Deranja i M. Bilić.</p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Primorac: Nisam se proslavio</p>
<p>Istina je da sam imao prigodu pobijediti Kim Taek Sooa, koji mi inače »leži«, i onda bi ocjena mog nastupa bila bitno drukčija. Osim toga, tko zna što bi bilo protiv Wang Liqina u četvrtfinalu jer to su uvijek otvoreni mečevi, kaže Primorac</p>
<p>OSAKA (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika), 5. svibnja</p>
<p> - Prije dvije godine, na Svjetskom prvenstvu u Eindhovenu, super spreman i na zlato »predodređeni« Zoran Primorac ispao je iznenađujuće u četvrfinalu protiv Austrijanca Wernera Schlagera. U Osaki je ozlijeđeni i neuvjerljivi Primorac posrnuo tek korak ranije, u osmini finala. Svoj nastup stoga ne može ocijeniti ni dobrim niti posebno lošim:</p>
<p>- U momčadskom smo natjecanju ušli u prvu grupu, što nam je bio cilj, ja sam izgubio samo jedan dvoboj, od Nizozemca Keena, pa taj dio natjecanja mogu ocijeniti zadovoljavajućim. E, sad, pojedinačno... Istina je da sam imao prigodu pobijediti Kim Taek Sooa, koji mi inače »leži«, i onda bi ocjena mog nastupa bila bitno drukčija. Osim toga, tko zna što bi bilo protiv Wang Liqina u četvrtfinalu jer to su uvijek otvoreni mečevi. No, kad se sve zbroji - netreniranje, ozljeda leđa, ozljeda ruke - ovaj rezultat je sasvim realan. Razočarao nisam, ali nisam se ni proslavio. Nisam previše nezadovoljan, gledajući sveukupno, ovo Svjetsko prvenstvo mogu čak ocijeniti uspješnim.</p>
<p>U svim dvobojima, i u izjavama, Primorac je jasno sugerirao da mu ozljeda mišića ruke stvara znatne probleme:</p>
<p>- Pri svakom udarcu forhendom tricepsi su me zaboljeli i to uistinu smeta u igri. Kad si svjestan da te tijelo »ne sluša« i da nisi 100 posto spreman, to se mora odraziti i na psihu. Borbenošću se ponešto može nadoknaditi, no kad dođeš do majstora poput Kim Taek Sooa, onda to nije dovoljno.</p>
<p>Dramatični dvoboji, posebno protiv objektivno lošijih igrača, postali su, na neki način, zaštitni znak Zorana Primorca. »Razvlačenje živaca« navijačima on, međutim, ne smatra negativnom stranom svojih nastupa:</p>
<p>- To što slabijom igrom često uspijevam pobijediti ja vidim kao svoju kvalitetu. Tu se, zapravo, pokazuje moja prava snaga. Najljepše bi bilo sve pobjeđivati 3-0, ali to nije moguće. Posebno kad igraš loše, a svi očekuju da pobijediš. Ja mislim da na pobjede u teškim i neizvjesnim mečevima, makar i protiv slabijih suparnika, treba gledati kao na nešto pozitivno. </p>
<p>Svjetsko prvenstvo je iza nas, sljedeće nas godine očekuje Europsko prvenstvo u - Zagrebu. Što može napraviti hrvatska reprezentacija sa zdravim i raspoloženim Primorcem, a što on sam u pojedinačnom natjecanju:</p>
<p>- Reprezentacija može napraviti dosta, a može i ništa. Ide nam na ruku novi sustav natjecanja u kojem nam trebaju dvije pobjede do polufinala. Reprezentacije poput, primjerice, Danske i Nizozemske možemo pobijediti, ali i ne moramo. Prilika, međutim, svakako postoji, a imamo i dosta razloga vjerovati da u Zagrebu možemo uistinu nešto napraviti. Što se tiče pojedinačnog natjecanja, iako je prvenstvo u Zagrebu (ha, ha), očekujem mnogo od njega. U prva dva kola će mi sigurno biti jako teško, no ako prođem te prve prepreke, domaći teren i domaća publika postat će mi prednost i tu vidim veliku priliku da u Zagrebu, možda, odem i do kraja.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nova pravila u stolnom tenisu: To je novi sport!</p>
<p>»Svaka promjena pravila je određeni rizik, pa tako i ova, no mislim da je veći rizik bilo prošlogodišnje povećanje loptice«, kaže predsjednik Svjetskog stolnoteniskog saveza Adham Sharara / »Mislim da su te promjene pravila spas za stolni tenis. Postat će znatno dinamičniji, jer će sada svaki poen biti važan. U svakom slučaju, to je veliki korak naprijed«, smatra izbornik naših stolnotenisačica Neven Cegnar </p>
<p>OSAKA </p>
<p> - Od 1. rujna stolni tenis će se bitno promijeniti. Toliko da će to za neke biti neki novi sport. Zahtjevi gledatelja, televizije i sponzora ponukali su Svjetski stolnoteniski savez (ITTF) na radikalne promjene pravila. Da bi gledatelji vidjeli što više odlučujućih poena, setovi se više neće </p>
<p>igrati do 21, već do 11, ali će ih zato biti više. Ovisno o rangu natjecanja, igrat će se na 4 ili 5 osvojenih setova. Server će se mijenjati nakon svaka dva poena, a loptica se prilikom servisa neće ni u jednom trenutku moći skrivati od primatelja servisa.</p>
<p>Evo što je o promjeni pravila kazao Adham Sharara, predsjednik ITTF-a: </p>
<p>- Namjera nam je bila napraviti više završnica, koje su najzanimljiviji dio meča. Sami mečevi će možda biti nešto kraći, ali ne puno kraći. Svaka promjena pravila je određeni rizik, pa tako i ova, no mislim da je veći rizik bilo prošlogodišnje povećanje loptice. Veća loptica, naime, zahtijeva drukčiju tehniku igranja, dok broj poena u setu ne utječe na tehniku igre. Ako ovim promjenama radimo pogrešku nitko zbog toga neće umrijeti. Ako se ovo pokaže lošim, možemo to ponovno promijeniti, no mislim da je budućnost stolnog tenisa upravo to što sad radimo.</p>
<p>Zlatko Novaković, trener muške reprezentacije Hrvatske:</p>
<p>- Gledam pozitivno na ove promjene. Kraći setovi su se na pokusnim natjecanjima pokazali vrlo zanimljivima publici, ali i igračima. Što se tiče servisa i tu su nova pravila u redu jer je to sa servisima već postalo »perverzno«. Za Zorana Primorca su nova pravila dobra i samo će utvrditi svoj bekend-servis, dok će Roko Tošić, koji »živi« od tih svojih servisa, morati vježbati nešto novo.</p>
<p>Zoran Primorac, najbolji hrvatski stolnotenisač:</p>
<p>- Za igrače moje generacije je to dobro, jer igramo stolni tenis već jako dugo i svaka promjena je dobrodošla da nam da nove motive za trening. Smanjenje broja poena će bitno povećati napetost mečeva. Što se mene tiče, igrao sam eksperimentalni Pro Tour u Francuskoj po spomenutim pravilima i ušao u finale. Dakle, nije bilo loše. Mislim, međutim, da će sada biti više iznenađujućih rezultata i da će slabiji igrači češće biti u prigodi ugroziti one bolje. </p>
<p>Neven Cegnar, trener naše ženske reprezentacije:</p>
<p>- Mislim da su te promjene pravila spas za stolni tenis. Postat će znatno dinamičniji, jer će sada svaki poen biti važan. U svakom slučaju, to je veliki korak naprijed. U početku sam se bojao da će to biti loše za Tamaru jer ona uvijek igra »igru visokog rizika«, no praksa je pokazala da to nije tako jer je na dva turnira igrana po takvim pravilima stigla do finala. Osim toga, mi već dugo na treninzima igramo do 11 i tu nekih većih problema neće biti.</p>
<p>Tamara Boroš, najbolja hrvatska stolnotenisačica: </p>
<p>- Stolni tenis sa setovima do 11 će biti puno zanimljiviji, što se vidjelo i na eksperimentalnim turnirima. Drukčija je priprema za meč, nužna je još veća koncentracija od prvog poena. Eventualnih 3-0 na početku seta biti će već velika prednost. Sada imamo situacija da je u nekom setu, primjerice, 15-6 i to onda više nikome nije zanimljivo. Što se tiče servisa, slažem se da protivnik mora vidjeti lopticu kad serviraš, no toliko je promjena napravljeno u posljednje vrijeme da je skoro riječ o nekom drugom sportu. No, za mene nova pravila neće biti bitan problem. Svakako hoće nekim drugim igračicama i igračima.</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>I finale je uspjeh</p>
<p>U igru ulazimo ravnopravno, mala je prednost Montexa što su njegove igračice dulje zajedno i što imaju malo više međunarodnog iskustva, kaže trener rukometašica Podravka Vegete, Ivica Pal</p>
<p>LUBLIN, 5. svibnja (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - »Zadovoljni smo što smo uopće došli do finala Kupa EHF-a. Cijenimo Montex, no u svakom finalu igraju dva najbolja sastava. Dakle, ne može se govoriti o favoritima. Mi u igru ulazimo ravnopravno, mala je prednost Montexa što su njegove igračice dulje zajedno i što imaju malo više međunarodnog iskustva nego mi«. To je rekao trener rukometašica Podravka Vegete Ivica Pal uoči prve finalne utakmice Kupa EHF-a, u poljskom Lublinu, u nedjelju u 15 sati.
Put do Lublina bio je dosta naporan, »podravkašice« su iz Koprivnice krenule u petak rano popodne, u Varšavu su stigle nakon ponoći, a ujutro su se vozile autobusom od Varšave do Lublina, više od tri sata. Već je u 15 sati održan trening u dvorani u kojoj će se u nedjelju okupiti oko 4000 vatrenih domaćih navijača.</p>
<p>Prema Palovom mišljenju, presudit će obrane koje su u modernom rukometu temelj svake igre. Poljski rukomet prati trend modernog rukometa, što znači da je blizak skandinavskom modelu. Pal će se suprotstaviti Montexu čvrstom obranom s polukontrama. To je sastav vježbao zadnjih 14 dana, od osvajanja prvenstva Hrvatske u Splitu, koje je dosta iscrpilo »podravkašice«. Poljakinje igraju vrlo čvrsto u obrani, ali ih želja za brzim kontrama vodi u pogreške. Trener Koprivničanki smatra da bi njegove igračice to trebale iskoristiti.</p>
<p>Predsjednik Podravke Vegeta Damir Polančec rekao je:</p>
<p>- Iskreno, bojim se za rezultat jer je Montex iznimno jak i željan evropskih trofeja. Mi smo se dosta umorili non-stop nastupima. Montexove su igračice dugo zajedno i imaju »dužu klupu«, no ja se, kao uvijek, pouzdajem u našu dobru obranu i ipak se nadam dobrom rezultatu. Za mene bi to bio čak i poraz do pet razlike.</p>
<p>Renata Damjanić, hrvatska reprezentativka, prognozira:</p>
<p>- Ključ uspjeha bit će u obrani, ako odigramo kao protiv Leipziga i Slavije i ako našim vrataricama krene, moglo bi biti dobro. Naša je šansa u prekidima akcija kad Poljakinje pokušavaju dugim prebacivanjima uposliti krila ili neku drugu napadačicu. Nakon kontri i polukontri sve se igračice Montexa ne vraćaju u obranu i mislim da ih i tu možemo »uhvatiti«. Budući da su sve igračice Montexa visoke i igraju obranu 6-0, teško možemo nešto učiniti iz pozicijskog napada.</p>
<p>Podravka i Montex igrali su dosad šest puta, četiri je puta pobijedila Podravka, dva puta Montex, ali te utakmice nisu za usporedbu jer je Podravka imala sasvim drukčiji sastav. Za Podravku će nastupiti: Stančin, Knezović, Vresk, Popović, Perčulija, Pensa, Palčić, Hodak, Raguž, Mihoci, Hrg, Jurić.</p>
<p>Ivo Čičin Mašansker</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>Četnici kamenovali novinare</p>
<p>DUBROVNIK, 5. svibnja</p>
<p> - Novinar Luko Brailo i fotoreporter Milo Kovač, članovi »Slobodne Dalmacije«, u subotu su u Trebinju samo zahvaljujući prisebnosti policajaca UN-a i Republike Srpske izbjegli linč razularene gomile 'okićene' četničkim obilježjima.</p>
<p> Novinari su trebali izvijestiti o događaju polaganja temeljnog kamena za izgradnju džamije porušene u ratu. No događaj, kojem su navodno trebali nazočiti i predstavnici vlasti Republike Srpske, kao i međunarodne zajednice, omela je razjarena i očito pripita gomila, s istaknutim četničkim obilježjima, crnim zastavama, šubarama s kokardama i sličnim znakovljem.</p>
<p> Kad je skupina prepoznala Braila i Kovača kao hrvatske novinare napala ih je staklenim bocama i kamenjem, psujući im »ustašku majku«. Novinari su se uspjeli sakriti iza jednog stabla, nakon čega su brzo reagirali i policajci UN-a i Republike Srpske načinivši »zid« između njih i gomile koja je očito bila spremna i na mnogo više od kamenovanja. Oko 15 sati novinari »Slobodne« uspjeli su doći do Dubrovnika.</p>
<p>K. Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Jakarta nije zadovoljna presudom ubojicama Splićanina Šimundže</p>
<p>JAKARTA, 5. svibnja</p>
<p> - Indonezijski državni tužitelj objavio je u subotu da je njegov ured tražio izricanje nešto težih kazni šestorici muškaraca povezanih s ubojstvom trojice djelatnika UNHCR-a iz Hrvatske, Sjedinjenih Država i Etiopije u Zapadnom Timoru. Šestorica optuženih, proindonezijski stanovnici Istočnoga Timora, u petak su u Jakarti osuđeni na samo 10 do 20 mjeseci zatvora i to samo za nasilje protiv ljudi i imovine, a ne za ubojstva djelatnika UNHCR-a, što je izazvalo oštre međunarodne kritike. Na upit je li indonezijski ugled u svijetu tom presudom poljuljan, tužitelj Marzuki Darusman odgovorio je da je »to relativno« te da je »važno da je zakon proveden«. »Presude nisu daleko od zahtjeva tužiteljstva, no mi još želimo ono što smo tražili«, rekao je dodajući da još nije donesena odluka hoće li protiv presude biti uložena žalba. Tužiteljstvo je za optuženike tražilo do tri godine zatvora.</p>
<p>Obrazlažući presudu, indonezijski je sudac naglasio kako je teško povezati ubojstva s optuženicima »jer ih je počinila gomila ljudi«. Trojica djelatnika UNHCR-a, Hrvat Pero Šimundža (29), Amerikanac Carlos Caceresa-Collaza i Etiopljanin Samson Aregahegna ubijeni su 6. rujna 2000. u uredu UNHCR-a u Atambui, na Zapadnom Timoru, a njihova tijela spaljena su na ulici. UN je zbog tog incidenta povukao svoje osoblje iz Zapadnog Timora. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Picula u Indiji o većoj gospodarskoj suradnji</p>
<p>ZAGREB/MUMBAI, 5. svibnja</p>
<p> - Zavšavajući posjet Indiji, hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula posjetio je u subotu indijsku saveznu državu Maharashtru, na čelu izaslanstva u kojem su i predstavnici Ministarstva gospodarstva, te Hrvatske gospodarske komore. Država Maharashtra druga je po veličini u Indiji, s 90 milijuna stanovnika, ali je prva po ekonomskoj snazi.U razgovoru s ministrom Piculom u Mumbaiju (bivši Bombay), guverner savezne države Maharashtre P. C. Alexander istaknuo je kako indijski gospodarstvenici ispituju mogućnosti prodora na nova tržišta i gospodarske suradnje, navodi se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova. Guverner Alexander također je podsjetio na prijašnju snažnu nazočnost Indije na Zagrebačkom velesajmu, te izrazio žaljenje što trenutačna gospodarska razmjena nije veća.</p>
<p>Ministar Picula naglasio je u razgovoru s domaćinom kako je Hrvatska spoj tri regije - Srednje Europe, Sredozemlja i Balkana - te da ima velike gospodarske perspektive, osobito zbog približavanja Europskoj uniji. Predavanjem i razgovorom u Upravi Konfederacije indijske industrije i poslovnih ljudi u Mumbaiju, ministar Picula završava posjet Indiji, odakle u nedjelju putuje u službeni posjet Šri Lanki. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>SFOR nije »suptilan«</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Ugledni The New York Times ovih je dana objavio uvodnik u kome, uz ostalo, stoji: »Mirovnjaci u BiH napravili su veliku stvar u korist multietničkog suživota kada su početkom ovoga mjeseca izvršili upad u Hercegovačku banku.« Zauzimanje ove banke, drži uvodničar, jedna je od najvažnijih akcija koju je visoki predstavnik poduzeo od potpisivanja mirovnog sporazuma do danas. Obrazlažući ovu tvrdnju, autor kaže da će to »okrnjiti financiranje ekstremnih nacionalista iz reda Hrvata« te da SFOR-ova akcija u Mostaru ukazuje na novu spremnost međunarodne zajednice da agresivno provodi u djelo mirovni sporazum.</p>
<p>Praktički istovremeno, jedan drugi ugledni američki list, tjednik Newsweek donosi članak Roya Gutmana koji o istoj akciji piše u nešto drugačijem tonu. »Provalili su u trezor, ispraznili sef i odjurili u noć - sve u ime NATO-ova očuvanja mira«, piše Gutman. Dodajući da je iza mirovnjaka ostalo razbijeno staklo, zidovi išarani strelicama i drugim oznakama, isprevrtan i polomljen namještaj te nagorjele novčanice i uništeni dokumenti, Gutman navodi riječi Ralpha Johnsona, »glavnog američkog civila u BiH« koji je rekao kako to »nije bilo moguće uraditi suptilno«. Zapadni dužnosnici, piše dalje Gutman, ipak privatno priznaju da je to bila misija - pretraži i uništi.</p>
<p>Bilo kako bilo, financiranje hrvatske samouprave doista je dovedeno u pitanje, čime su međunarodni predstavnici svakako zadovoljni, ali uništenje (donedavno) najmoćnije financijske institucije u BiH ima i neke druge posljedice. Njih, uz ostalo, izravno osjećaju umirovljenici u Federaciji BiH: isplata mirovina umirovljenicima koji spadaju pod nadležnost mostarskog mirovinskog fonda dovedena je u pitanje jer je novac blokiran u Hercegovačkoj banci. Prema podacima kojima barata federalna Vlada, blokirano je oko 50 milijuna maraka proračunskih sredstava. »Taj novčani udar teško bi podnijele i razvijene države, a ne Federacija BiH«, riječi su zamjenika federalnog premijera Nikole Grabovca.</p>
<p>Premda su neki to najavljivali, Federacija BiH nije bankrotirala zbog blokade Hercegovačke banke. No, ona (Federacija) se, kao i neke kategorije njenih građana, našla u poteškoćama za koje OHR i SFOR ne nude nikakvo rješenje.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Papa u Siriji: Povijesni ulazak u džamiju Omayyad</p>
<p>ANKARA, 5. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. je, nakon posjeta Grčkoj, doputovao prvi put u pretežno muslimansku Siriju, drugu postaju svog hodočašća nazvanog »Stazama sv. Pavla«. </p>
<p>Do četverodnevne sirijske misije Svetog Oca, na poziv predsjednika Bashara al-Assada, došlo je unatoč vrlo napetoj srednjoistočnoj političkoj atmosferi, koja vlada još od prošlogodišnjeg kolapsa izraelsko-palestinskih mirovnih pregovora koji su vođeni pod američkim patronatom u Camp Davidu.</p>
<p>Međutim, to nije umanjilo svečanost dočeka koji je Damask priredio istaknutom svjetskom državniku i poglavaru Rimokatoličke crkve. Visoki vatikanski gost dočekan je s velikim veseljem, posebice među sirijskim kršćanima, ali i golemim službenim uvažavanjem. </p>
<p>To je i razumljivo, budući da je Papin posjet, praćen brojnim novinara, shvaćen kao izvanredna prilika da se svjetskoj zajednici pokaže nova iscrtana slika Sirije, izvan okvira međunarodnog terorizma. Bit će to istodobno i dobra prilika da sirijski domaćini, dakako, iz svog kuta, ukažu na sve dimenzije sukoba sa susjednim Izraelom.</p>
<p>Papa, koji je dosad razbio mnoge duhovne dogme, učinio je u Damasku još jedan nesvakidašnji, sasvim sigurno, povijesni vjerski iskorak. Sveti Otac postao je prvi Papa u povijesti koji je kročio u znamenitu damasku džamiju Omayyad, mjesto preobraćenja sv. Pavla. Tu je, po prvi puta u posjeti kršćanstva i islama, održana zajednička molitva. </p>
<p>Inače, u 17 milijunskoj Siriji, oko dva milijuna ljudi su kršćani. Prema mnogim neovisnim ocjenama, u toj arapskoj zemlji (koja se često od strane SAD i Izraela optužuje za poticanje međunarodnog terorizma), vlada ne samo velika međuvjerska tolerancija, već i primjerena harmonija. Znakovito je da se sirijske vlasti, čak i u vrijeme diktature preminulog predsjednika Hafeza al-Assada, nisu miješale u crkvenu autonomiju ili, na bilo koji način, ograničavali njezin duhovni rad.</p>
<p>U međuvremenu u sirijskoj, ali i svjetskoj javnosti se s posebnom pozornošću očekuje najavljen Papin posjet Quneitri na Golanskoj visoravni. Postoje mnogi znaci da je to više politički nego vjerski potez. Tijekom izraelsko-arapskog rata 1967. taj gradić, koji se našao u izraelskim rukama, bio je potpuno razoren. Zahvaljujući intervenciji SAD 1974., vraćen je ponovo pod sirijski suverenitet. Očekuje se da će Papa u Quneitri održati molitvu, te pozvati na uspostavu trajnog i sveobuhvatnog srednjoistočnog mira.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Papa iznenadio Grke traženjem oprosta</p>
<p>ATENA, 5. svibnja</p>
<p> - Papa Ivan Pavao II. služio je u subotu u zatvorenoj sportskoj dvorani u Ateni misu pred gotovo 15.000 vjernika. Većina okupljenih vjernika bili su poljski i filipinski doseljenici. »Slijedeći primjer sv. Pavla i prvih kršćanskih zajednica, nužno je brzo stvoriti mogućnosti za dijalog s našim suvremenicima, na mjestima gdje se odvija budućnost čovjeka i čovječanstva, kako donesene odluke ne bi bile vođene jedino političkim i gospodarskim interesima koji ne poznaju dostojanstvo pojedinca«, rekao je Papa.</p>
<p>Nakon mise, Papa je otputovao u Siriju. Kao i prilikom dolaska, Papi na odlasku iz Grčke nije priređena nikava službena ceremonija, u skladu s grčkim protoklom, niti je na ispraćaju bio nazočan netko od velikodostojnika Grčke pravoslavne crkve.</p>
<p>Sve do posljednjeg trenutka, Papin su posjet pratile izuzetne mjere sigurnosti, a promet do zračne luke je obustavljen. Bio je to prvi posjet poglavara Rimokatoličke crkve Ateni od 1054. i velikog raskola između istočne i zapadne kršćanske crkve. Njegov posjet i oprost za pogreške katolika koji je ponizno zatražio, zauzeo je u subotu prve stranice grčkog tiska koji je taj povijesni posjet popratio vrlo pozitivnim komentarima. Desničarski oporbeni list Eleftheros Typos blizak Grčkoj pravoslavnoj crkvi ističe važnost posjeta za »novi početak odnosa s Vatikanom« i u jednom naslovu naglašava da su »Papa i arhiepiskop Hristodoulos nadmašili sami sebe«.</p>
<p> Provladin socijalistički list Ta Nea piše da je Papa traženjem oprosta Grke »iznenadio spektakularnom gestom koja je izmamila spontan pljesak Hristodoulosa«. Neovisni list Elefterotypia i ljevičarski Ethnos Papin posjet vide kao otvaranje puta prema ujedinjenju dviju Crkava. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Američki kongresnik iznuđivao i primao mito</p>
<p>WASHINGTON, 5. svibnja</p>
<p> - Velika porota američkog federalnog suda u Clevelandu optužila je utjecajnog demokratskog kongresnika Jamesa Traficanta (59) zbog iznuđivanja i primanja mita. U optužnici koja je objavljena u subotu tvrdi se da je Traficant od izbora u Kongres 1985. tražio i primao novac s raznih strana kako bi svojim utjecajem »progurao« neke odluke. Naveden je veći broj takvih i sličnih kaznenih djela, uključujući neplaćanje poreza.</p>
<p>Tužitelji traže zapljenu njegove imovine. Bude li osuđen, Traficant bi u zatvoru mogao provesti 40 godina. Njega zasad štiti zastupnički imunitet o kojem mora odlučiti kongresno etičko povjerenstvo.</p>
<p>Tužiteljstvo već četiri godine vodi istragu protiv Traficanta, a dosad su iz njegova kruga optuženi i osuđeni jedan lokalni sudac, šerif i Traficanteov pomoćnik Charles O'Nesti. Iako se povodom optužnice još nije oglasio, on je ranije uvjeravao da će se protiv »namještenih optužbi« boriti kao »bijesan pas«. U svojim govorima optuživao je bivšu državnu tužiteljicu Janet Reno, tužitelje u saveznoj državi Ohio i tamošnji ured FBI. Tvrdio je da ih plaća mafija.</p>
<p> Vodstvo demokrata potajno je zadovoljno Traficantovim problemima jer ovaj svojeglavi i živopisni kongresnik vrlo često pristaje uz republikance.</p>
<p> »Drago nam je što on i u klupama sjedi s republikancima. Ljudi se poznaju po prijateljima«, primijetio je jedan od demokratskih čelnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Njemački liberali žele biti treća politička snaga</p>
<p>BERLIN, 5.svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Središnja tema drugog dana kongresa njemačkih liberala (službeno ime Slobodna demokratska stranka - FDP) u subotu u Düsseldorfu bila je strategija za nove savezne izbore 2002. na kojima su za cilj postavili da budu treća snaga njemačke političke scene uz socijaldemokrate (SPD) i kršćanske demokrate (CDU). </p>
<p>Prvog dana kongresa, u petak, dosadašnji glavni tajnik njemačkih liberala Guido Westrewelle izabran je za predsjednika FDP-a. Za 39-godišnjeg Westerwellea glasovalo je 89 posto delegata. Za njegovog protukandidata Jürgena Möllemana izjasnilo se 66 posto delegata dok se dosadašnji šef FDP Wolfgang Gerhard nije ni kandidirao za tu funkciju.</p>
<p>Glavna tajnica stranke, prevoditeljica Cornelia Pieper (42) izabrana je također s velikom većinom (76,5 posto). Ona je na mjesto glavne tajnice kandidirana ponajprije zato što dolazi s područja bivšeg DDR-a. Naime, namjera je liberala da se ukorijene u politički krajolik istočnog dijela Njemačke gdje dosad nisu uspjeli prijeći prag za nijednu pokrajinsku skupštinu.</p>
<p>Izbor novog liberalnog vodstva Westerwelle-Pieper tumači se početkom smjene generacija. Osim Gerharda, s vodećih pozicija u posljednjim godina otišli su Klaus Kinkel i Hans-Dietrich Genscher, sada počasni predsjednik stranke.</p>
<p>Njemački liberali su uvijek bili jezičak na vagi u pokrajinskim i saveznim vladama, i stranka snažnih ličnosti. Iako, na saveznim izborima nikad nisu dobili više od 11 posto glasova, zaslužni su za njemačkog gospodarsko čudo, a dali su veliki doprinos Adenauerovoj politici integracije u zapadne asocijacije, kao i Brandtovoj Istočnoj politici. I kao kruna uspješne njemačke poslijeratne političke priče je doprinos Genscherovih liberala ujedinjenju Njemačke.</p>
<p>Danas su, međutim, jezičac na vagi u pokrajinskim vladama, ali ne i saveznoj vladi. Stoga politički eksperti govore o permanentnoj egzistencijalnoj krizi njemačkih liberala, koji su s odlaskom velikih ličnosti s kormila, i dugim vladanje doveli do zasićenje biračkog tijela. No, nisu se ostvarile prognoze uoči proteklih saveznih izbora da liberali neće prijeći izborni prag u Bundestagu. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="37">
<p>Hanibal Salvaro svoj sukob sa zakonom pretvara u sukobe s pojedincima</p>
<p>Samozvani akademik IAC-a Hanibal Salvaro, majstor niskih udaraca, na njemu svojstven način u već poznatom arsenalu pakosnih laži, podvala, poluistina, podmetanja, iznosi klevete zbog kojih sam dužan reagirati u zaštitu svoje osobe, imena i istine.</p>
<p>Branko Hrkač ni u jednom dijelu objavljenog teksta, niti jednom činjenicom ne obmanjuje čitatelje, ali zato to čini H. Salvaro.</p>
<p>Tvrdim i dalje da je kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu, po završenoj istrazi podnijela Policijska uprava zagrebačka - Odjel za gospodarski kriminal pod br. K-327/2000, postupak 99/99. To što »nije u tijeku istražni postupak, niti je podignuta optužnica« ne demantira prethodnu činjenicu, niti sprječava Općinsko državno odvjetništvo da podigne optužnicu protiv H. Salvara i drugih. U svakom slučaju moja prijava, prijava ULUPUH-a i policijska kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu do danas nisu odbačene!</p>
<p>Iako mi nije namjera braniti Upravni odbor ULUPUH-a, postupak izvršnog tijela Udruge u skladu je sa Statutom i drugim pravnim normama, gdje je Upravni odbor tajnim glasovanjem isključio iz Udruge H. Salvara i druge. Tajno glasovanje, a ne »revolucionarna pravda« (?!) koja uz javno glasovanje uvijek uključuje i »etiketiranje«, Salvaru tako drag način »prepoznavanja«, zasigurno nije »kukavički«, već uobičajen demokratski postupak donošenja odluka. Upravo metode »revolucije« traže javno izjašnjavanje kako bi se odmah vidjelo i znalo tko je (ne)prijatelj! Svoju odluku Upravni odbor je obrazložio i potkrijepio dokumentima, te izvijestio Skupštinu ULUPUH-a, koja je prihvatila dokumente UO-a.</p>
<p>Ono što H. Salvaro naziva eufemizmom od njega »nanijete moralne i materijalne štete ULUPUH-u« - teško je nekoliko mjeseci rada Nadzornog odbora, tada gotovo svakodnevnog rada Upravnog odbora bez osoblja tajništva, devet mjeseci rada sudskog vještaka i njegovog pomoćnika (ustanovljen manjak u 1998. od 343.107,66 kn), istrage deviznog inspektorata, nekoliko mjeseci istrage Policijske uprave zagrebačke - Odjela za gospodarski kriminal - a sve to skupa sadržano u desetak kilograma teškog dokaznog materijala protiv H. Salvara i drugih počinitelja kaznenih djela. Svoju znatiželju o kakvim se sve kaznenim djelima radi, H. Salvaro moći će zadovoljiti kod državnog odvjetnika na sudu!</p>
<p>Da je sudskom vještaku i isplaćen honorar od 100.000,00 kn, kako izmišlja H. Salvaro, onda je sigurno da bi to taj službenik i zaradio! Dokumentacija sudskog vještaka ostati će H. Salvaru i drugima tajnom do suđenja upravo zato jer je i to dio dokaznog materijala protiv njih, predan sudu u tri primjerka, što su uz velika odricanja skupo morali platiti svi članovi ULUPUH-a!</p>
<p>To što zasad ULUPUH nije podigao građansku tužbu protiv H. Salvara radi nadoknade materijalne štete nije nedostatak osnove za tužbu, već visina sudskih troškova!</p>
<p>Apsurdne Salvarove tužbe za klevetu i nadoknadu štete za pretrpljene duševne boli, sud je u procesu protiv članova Upravnog odbora već odbacio kao neosnovane. Vjerujem, isto će se dogoditi i s tužbama protiv Sanje Rocco, Ive Raiča i Branka Hrkača, no to prepustimo sudovima.</p>
<p>Ne znam o kakvim to Hrkačevim stalnim ratovima govori H. Salvaro. Ja znam da jedan, i to Domovinski rat u kojem sam 1991. i 1992. sudjelovao kao dragovoljac u Hrvatskoj vojsci. Međutim, moja borba protiv zla, pa čak i onda kad izgleda da je unaprijed izgubljena i sve moje dosadašnje borbe u ULUPUH-u, uvijek su argumentirane činjenicama, ad rem, a nikada napadom na čovjeka, ad hominem, kako to uvijek čini H. Salvaro i lukavo pretvara svoj sukob sa zakonom u sukobe s pojedincima. H. Salvaro me kao umjetnik i osoba nije zanimao nikada, moje spominjanje te osobe vezano je isključivo uz njegovo protuzakonito djelovanje u ULUPUH-u. Da nisam bio članom Nadzornog odbora vjerojatno ne bih ni znao za tog čovjeka!</p>
<p>Pijući s prljavih izvora svojih informatora, H. Salvaro bestidno i jadno, laže kleveće kad govori: »prije četiri godine je morao sramotno odstupiti s mjesta nastavnika Škole primijenjene umjetnosti«. Istina je da sam jednostrano prekinuo poslovni ugovor s obzirom da Škola primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, niti nakon godinu i pol redovne nastave nije ispunila osnovne tehničke uvjete za održavanje praktične nastave elektroničkih medija, predmeta kojeg sam trebao teorijski i praktično uvesti u nastavu fotografskog odjela.</p>
<p>H. Salvaro opet bestidno i jadno, laže i kleveće kad izjavljuje: »a također je nedavno bio prisiljen odstupiti sa svih funkcija u ULUPUH-u« ili na Zagrebačkoj panorami tvrdi »smijenjen sa svih funkcija«. Istina je da sam već krajem prošle godine iz moralnih razloga, a zbog onemogućavanja sprovođenja čistih računa u ULUPUH-u, najavio ostavku na mjesto 1. dopredsjednika ULUPUH-a, na mjesto člana Upravnog odbora, na mjesto dopredsjednika Fotografske sekcije. 30. siječnja 2001. podnio sam i pisanu ostavku na sve svoje funkcije u Udruzi.</p>
<p>I za kraj, samohvalni akademski štand-majstor »vrlo uspješno realiziranje priredbe« »Uskrs u Zagrebu« (po meni tek kopija »Hreljića«, ali bez blata, pod dotrajalim šatrama »Zagrebačkih tržnica«), a izgleda na hrvatskom nebu i novi stručnjak za fotografiju, H. Salvaro ponovno bestidno i jadno, laže i kleveće kad govori: »u svoje kreativne dosege bilježi činjenicu kako je uspio spriječiti učlanjenje u ULUPUH najboljih hrvatskih fotografa Fabjanića, Pervana, Lupina i Žorža«. Istina je da sam kao član Umjetničkog savjeta, odnosno Komisije za prijem novih članova (sastoji se od pet članova) u nekoliko navrata u posljednjih dvadesetak godina sudjelovao u izboru novih članova, ali siguran sam kako tada niti jedan od spomenutih kolega fotografa nije podnio prijavnicu za članstvo ULUPUH-a! Osim toga ne znam jesu li se ikada navedeni fotografi natjecali za članstvo u fotografskoj sekciji ULUPUH-a. Jedina činjenica koja stoji jest da sam dosad u ULUPUH-u uspio spriječiti i zaustaviti Hanibala Salvara i »partnere« u kriminalu!</p>
<p>Toliko o akademskoj pojavnosti građanina Hanibala Salvara. Kako je civilizacijski doseg dotičnog gospodina ispod mogućnosti zdrave i normalne komunikacije, svoja građanska prava potražit ću i zaštitu sudskom tužbom.</p>
<p>BRANKO HRKAČ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>»Kodeksom ponašanja protiv birokratske samovolje« (2) </p>
<p>U Vjesniku od 3. svibnja 2001. godine, objavljeno je pismo g. A. Milera, pod naslovom »Kodeksom ponašanja protiv birokratske samovolje« u kojem se apostrofira moje ime i navodi potpuna neistina.</p>
<p>Potpisnik pisma očito je žrtva potpune dezinformacije i notorne neistine, koju nažalost Udruga HUZP stalno ponavlja, koristeći se prokušanom metodom da jednom izrečena neistina postaje dokaz za ponavljanje te iste neistine.</p>
<p>Tako se kao dokaz tvrdnje koju nisam nikad izrekao navodi »Večernji list« od 5. veljače 2001. godine u kojem je, čini mi se, objavljeno pismo iste udruge i u kojem je po prvi put izrečena neistina koja se sada ponavlja.</p>
<p>Metoda, daleko od demokracije i daleko od plemenitog cilja koji si je udruga dala u zadatak, ali valjda učinkovita za ono što se želi postići.</p>
<p>Dakle, nikada i nigdje nisam izrekao da oni koji su nezadovoljni čekanjem na rješavanje njihovih zahtjeva u zemljišnoknjinom odjelu ovoga suda, trebaju odseliti iz Zagreba.</p>
<p>Da budem potpuno jasan u reagiranju na jedan napis u novinama koji je predstavljao izvještaj sa tiskovne konferencije HUZP-a, ustvrdio sam da čekanja stranka u svim segmentima rada državnih i upravnih tijela jest jedan od rizika i posljedica stanovanja u velikom gradu, jer uglavnom takvih problema nemaju stanovnici manjih gradova ili ih barem ne bi trebali imati. </p>
<p>To ne znači da sa radom svih tih tijela u velikim gradovima treba biti zadovoljan i pomiren sa sadašnjim stanjem, i tu zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Zagrebu nije iznimka, te je svaka inicijativa i prijedlog koji je provediv i na zakonu utemeljen dobrodošao, iako sud sigurno nije uslužna djelatnost, a stranke pred sudom su nešto više od konzumenata usluga.</p>
<p>Potpisnik A. Miler može sve ovo, ako želi, provjeriti, pa nakon njegove provjere očekujem da će se barem ispričati.</p>
<p>ĐURO SESSApredsjednik Općinskog suda Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Svako dijete vrijedi više nego banka puna novca«</p>
<p>Ukida se osnovno ljudsko pravo na život i obitelj. Ukida, odnosno umanjuje se »porodiljna naknada« za rodilje na sramotnu razinu, a za čije povećanje, svim srcem se zalaže HDZ-ova zastupnica Jadranka Kosor u Hrvatskom saboru i nudi Vladi bezbolno rješenje tog problema.</p>
<p>U ovo kritično vrijeme, kada Hrvatska postaje sve više staračka nacija, kada budućnost hrvatske nacije ovisi o rođenju djece u obitelji, o demografskoj obnovi, kada su svi, od crkve od ministarstva, pozvani unaprijediti i raditi na svetinji obiteljskog života, ova vlast nema sluha za skrb o materinstvu, za skrb o djeci, za skrb o obiteljima s više djece, za pravo roditelja da odgovorno i slobodno odlučuju o broju djece koju će donijeti na svijet.</p>
<p>Ne mogu vjerovati da ova Vlada nije svjesna kako budućnost hrvatske nacije ovisi o mogućnosti rođenja više djece u obitelji kao temeljne vrijednosti svake države, da nije svjesna o potrebi novčane pomoći obiteljima s više djece i financiranju udruga, koje svoj rad nesebično posvećuju toj problematici, a moramo priznati, u čemu se svi slažu da »svako dijete više vrijedi nego najveća banka puna novca«.</p>
<p>Ovih je dana na državnoj razini podijeljena poprilična svota novaca za potrebe raznih udruga. Tu negdje oko 22 milijuna i 500 tisuća kuna.</p>
<p> Prema mome saznanju novac je i među inima dobila i neka »homoseksualna« udruga u Rijeci, pa udruga »Josipa Broza Tita«, a izostala je novčana potpora za humanitarnu udrugu »Hrvatski pokret za život i obitelj«, koja se svim dopuštenim demokratskim sredstvima zauzima za apsolutnu zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti, za prava i dostojanstvo čovjeka, braka i obitelji, a naročito za obitelj sa četvero i više djece.</p>
<p>Ova neprofitabilna društvena organizacija osnovana je 25. ožujka 1990. To jest na samom početku demokratskih promjena u Hrvatskoj, a vodi je od samog početka nesebično, s puno ljubavi za čovjeka, bez ikakve naknade posebno hrabra i odlučna žena dr. Ružica Ćavar sa svojim suradnicima. Svi na dobrovoljnoj bazi.</p>
<p>Ovaj pokret imao je financijsku potporu države Hrvatske sve do ove godine. Lani su dobili nešto, a ove godine ni kune (da bar mogu podmiriti troškove telefona).</p>
<p> Ne znam zašto im je izostala financijska potpora. </p>
<p>Gospodin Granić govori kako će se uskratiti financijska pomoć svim udrugama koje govore i rade protiv ove vlasti (otprilike takvu izjavu dao je na HTV-u).</p>
<p>A, zar je iznošenje istine i borba za pravdu i ljudsku slobodu postao grijeh u ovom našem »demokratskom« društvu nakon trećesiječanjske promjene vlati u Hrvatskoj?! </p>
<p>Zar, samo ako povlađuješ i gladiš ovu vlast postaješ podoban!? I to se zove demokracija?</p>
<p>ELIZABETA ŠAJATOVIĆumirovljenica, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Mjera demokracije po Wolfgangu Petritschu</p>
<p>U objavljenom razgovoru s Wolfgangom Petritschem (Vjesnik, 3. svibnja), koji je predstavljen svojom često spominjanom i maglovitom titulom kao »visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH«, vaš sugovornik naziva sebe(!?) »demokratom« i tvrdi, kakao je rekao, da u HDZ-u BiH postoje kriminalni elementi, a dosad nitko nije dokazao suprotno. Kao »demokrat« (ne znam koja bi osoba za sebe rekla da to nije!) g. Petritsch bi trebao znati da se u demokratkom društvu nikad ne dokazuje nevinost nego uvijek krivnja. Iako nisam pravnik, dobro mi je znana često ponavljana tvrdnja na kojoj npr. počiva američko zakonodavstvo i koja kaže da je svatko nevin dok se ne dokaže suprotno. Sumnjam da g. Petritsch ovo ne zna, pa je tim još više očigledna njegova, da ne upotrebim neku težu riječ, neobjektivnost prema Hrvatima u BiH, ili još bolje prema onima koji nisu po »njegovoj mjeri«. Poznata je istina, kako se u demokraciji slobodnim glasovanjem dobiva onakvu vlast koju su birači i zaslužili. Hrvati BiH ne bi smjeli biti nikakva iznimka, pa bi g. Petritsch i ostali hrvatski »dušebrižnici« trebali prepustiti glasačima da slobodno i samostalno(!) vrednuju rad (ili nerad) svojih lidera. Sve ostalo je već viđena »prašina u oči«, lako prepoznatljiva svakom objektivnom promatraču nazvao se on »demokratom« ili ne.</p>
<p>DUBRAVKO CEBALONew Jersey, SAD</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="41">
<p>Razbojstvo završeno krađom</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Policija je izvijestila o razbojstvu koje se dogodilo u petak navečer u mjenjačnici »Moneta« u Humboldtovoj ulici. Nepoznati je razbojnik ušao u mjenjačnicu u 19.05 sati i - zaprijetivši pištoljem službenici Zdenki P. (30) - zatražio novac. Kad mu je službenica predala novac, pobjegao je, a mjenjačnicu je oštetio za 21 tisuću kuna. </p>
<p>Policija s tim razbojstvom povezuje i krađu automobila, u petak navečer, »renaulta clia« pulskih registarskih oznaka iz Strojarske ulice. Sumnja da je taj automobil poduzeća »Pella«, vrijedan 80 tisuća kuna, ukrao između 19.10 i 19.20 sati počinitelj razbojstva u mjenjačnici. To je vozilo u petak kasno navečer pronađeno u Našičkoj ulici, ali sa zagrebačkim oznakama. </p>
<p>Kako je rečeno, neke osobe, koje se sumnjiče za to djelo su privedene i nad njima se provodi kriminalistička obrada. Policija nije željela otkriti imena privedenih. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Razbijena mreža vodiča ilegalnih migranata</p>
<p>LJUBLJANA, 5. svibnja</p>
<p> - Osam osoba, među kojima 6 slovenskih državljana i dva Ukrajinca, uhićeni su zbog krijumčarenja ilegalnih migranata, priopćila je u petak slovenska policija. Ukupno je osumnjičeno 19 članova krijumčarske mreže koja je ilegalne migrante iz Kine, Bangladeša, te država bivšeg SSSR-a i Jugoslavije krijumčarila u Italiju, koristeći nedostupne gorske staze u blizini Nove Gorice.</p>
<p>Akcija praćenja osumnjičenih s područja Ljubljane i krajeva uz granicu s Italijom potrajala je sedam mjeseci, a u stanu jednog od uhićenih pronađen je i popis radio-frekvencija na kojima je komunicirala slovenska policija te radio-postaja kojom su krijumčari pratili komunikacije policijskih patrola. Kako su otkrili policijski izvori, spomenuta je mreža naplaćivala oko 4000 kuna po uspješno prevezenom ilegalnom migrantu od Ljubljane do talijanske granice, dok je za prijevoz od granice s Hrvatskom »tarifa« bila dvostruko veća. Osumnjičeni Ukrajinci, kako se sumnja, bili su angažirani zbog nabavljanja djevojaka iz Ukrajine i drugih država bivšeg SSSR-a, koje su, kako se vjeruje, u Italiji prisiljavane na prostituiranje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>U »Dioki« izbijeni sigurnosni ventil</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Uzrok eksplozije u tvornici »Dioki« u industrijskome dijelu Žitnjaka, koja se dogodila u subotu rano ujutro između dva i tri sata, jest izbijeni sigurnosni ventil i zapaljeni plin etilen na separatoru, izvijestila je danas zagrebačka policija. U eksploziji nitko nije ranjen, a dogodila se tijekom tehnološkog procesa u praznoj hali pogona P-2, koji su pokrenuli sami radnici, a u kojem se zapalio etilen koji je uzrokovao požar. Policija je priopćila kako su radnici znali da će se plin zapaliti, ali nisu pretpostavljali da će se vatra razbuktati. Požar su u 4.30 sati ugasili vatrogasci te tvornice, a policija nije obavila očevid jer će ga, kako je rečeno, obaviti za to zadužene tvorničke službe. U eksploziji nije bilo velikih oštećenja - jedino su popucala stakla u hali. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="44">
<p>Tušek: Neće biti privatizacije Croatia Airlinesa</p>
<p>SPLIT, 5. svibnja</p>
<p> - »U tijeku su razne špekulacije o privatizaciji Croatia Airlines, koja je nekad u samom početku svoga postojanja bila privatna firma, ali se uvidjelo da bez pomoći države nije moguće nabavljati avione i širiti flotu. Stoga će Croatia Airlines i dalje ostati u državnom vlasništvu i nećemo je privatizirati, barem dok se ne otplate međunarodni krediti kojima su kupljeni zrakoplovi«, kazao je ministar pomorstva, prometa i veza i predsjednik Skupštine Croatia Airlinesa Alojz Tušek u subotu u Splitu, prilikom obilježavanja 10. obljetnice prvog leta Croatia Airlinesa.</p>
<p>Ministar je odbacio i nagađanja oko smjene Uprave te nacionalne zrakoplovne tvrtke jer, prema njegovim riječima, dobru upravu ne treba mijenjati. Najavio je kako će u narednih nekoliko godina Croatia Airlines nabaviti još šest novih zrakoplova. »Prije 10 godina mogli smo se samo nadati da ćemo jednog dana imati vlastite zrakoplove, a danas imamo jednu od najsuvremenijih europskih flota od 10 zrakoplova. Cilj nam je bio postati dijelom svjetske zrakoplovne obitelji i povezati Hrvatsku sa Europom i svijetom. Od prvog dana nastojali smo pridonijeti razvoju hrvatskog turizma pri čemu su oduvijek prednjačile linije prema Splitu«, naglasio je direktor Croatia Airlinesa Ivan Mišetić. Samo na liniji Zagreb-Split u posljednjih je 10 godina prevezeno 1,7 milijuna putnika, dok je ukupno na svim linijama od 1991. godine do danas, avionima hrvatske zrakoplovne tvrtke putovalo oko sedam milijuna putnika, od čega samo tijekom prošle godine oko 1,1 milijun.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Ministar Fižulić: Brodogradnja sve bolje posluje</p>
<p>RIJEKA, 5. svibnja</p>
<p> - »U vrijeme kad sam postao ministar hrvatska brodogradnja je bila u tako lošem stanju da se razmišljalo o tome kako je potpuno ukinuti. U međuvremenu je primjerice riječko brodogradilište '3. maj' je sanirano, a navozi su mu sada popunjeni do 2004. godine.« To je rekao ministar gospodarstva i dopredsjednik HSLS-a Goranko Fižulić, na konferenciji za novinare te stranke u subotu u Rijeci. Još je dodao da uskoro počinje gradnja brodova za Jadroliniju, a da bi gradnju prvog od tih brodova moglo dobiti neko od brodogradilišta Primorsko-goranske županije. Ministar je napomenuo i to da je stanje u riječkoj luci sve bolje i da bi potraga za strateškim partnerima zainteresiranim za dobivanje koncesije na lučke terminale morala imati povoljan ishod.</p>
<p>D. Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Agencija talijanske vlade želi ulagati u proizvodnju na području Zagreba</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Gradonačelnik Milan Bandić, na službeni poziv »Simesta«, središnjeg investicijskog fonda talijanske vlade za pomoć tranzicijskim zemljama, boravio je 2. i 3. svibnja u Rimu i Reggio Emiliji. »Simest« kao talijanska državna institucija zainteresirana je za ulaganje u Hrvatsku, i to ponajviše u proizvodne grane te srednje i malo poduzetništvo.</p>
<p>»Hrvatska je prva zemlja u koju će »Simest« uložiti 25 posto kapitala, stoga bi do 15. lipnja trebali predati sve projekte o srednjem i malom poduzetništvu u koje bi »Simest« bio voljan uložiti«, rekao je pročelnik Ureda za gospodarstvo pri Gradskom poglavarstvu Vladislav Prežigalo.</p>
<p>Bandić je posjetio grad Reggio Emilije na poziv gradonačelnice Antonelle Spaggiarri, gdje je razgovarao s predstavnicima organizacije dioničara »Coop«. Prežigalo tvrdi da je »Coop« zainteresiran investirati 75 posto svoga kapitala u proizvodnju u Zagrebu i Hrvatskoj, pa će tako najesen otvoriti prvi proizvodni pogon keramičke industrije i sanitarije u Zagrebu.</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Je li se uopće ugasilo 400.000 prijeratnih kreveta ili rade na crno? </p>
<p>U 2000. godini 571.000 inozemnih posjetitelja nije platilo 2,4 milijuna noćenja, a kod domaćih turista taj je broj još izraženiji. U ovom slučaju noćenje nije platilo 695.000 domaćih turista. Riječ je, ni manje ni više, o čak 47 milijuna noćenja. Većina ih je, naravno, naplaćena, samo nigdje nisu registrirani </p>
<p>Prije Domovinskog rata u Hrvatskoj je poslovalo 700.000 kreveta u tzv. kućnoj radinosti, a danas je taj broj sveden na 247.000 registriranih kreveta. Što je s ostatkom, je li moguće da se u »ratnom« međuvremenu ugasilo više od 400.000 privatnih postelja namijenjenih turističkom iznajmljivanju?</p>
<p>»Mislim da i danas postoji blizu 700.000 privatnih kreveta, no danas je registriranih mnogo manje jer država u neku ruku tolerira sivu ekonomiju«, smatra Maja Stanić, direktorica Udruge hrvatskih putničkih agencija. Po njenom mišljenju, aktualni propisi omogućuju crnim iznajmljivačima da se ne registriraju za obavljanje djelatnosti i da im pritom nitko ništa ne može. »Zakon kaže da se ne smije ulaziti u privatne kuće, odnosno u kuće koje su u sezoni prepune rođaka i prijatelja. Stoga se svi oni koji legalno posluju nerijetko osjećaju prevarenima jer im se prvi susjed koji, naravno, ne prijavljuje svoje goste, u aktualnim okolnostima može samo nasmijati«, ističe direktorica Stanić. </p>
<p>Logika prosječnog iznajmljivača govori da mu je, recimo, sobu bolje izdavati 40-ak dana godišnje, pa što uhvati, nego se vezati za neku agenciju (što podrazumijeva da će se više-manje raditi po propisima) i primati goste duže vremensko razdoblje. </p>
<p>Sve rezultira time da je Jadran, pogotovo u srpnju i kolovozu, nakrcan »prijateljima«, »rođacima«, »kumovima« i sličnoj klijenteli pristigloj iz cijele Europe. Hrvatska je, po toj računici, najdruželjubivija zemlja svijeta (iako će nas europske ankete svrstati među antipatičnije europske države), budući da u svakoj drugoj kući ili vikendici besplatno uživaju raznorazni, je li, prijatelji koji, naravno, ne znaju ni riječi hrvatskoga. </p>
<p> U 2000. godini 571.000 inozemnih posjetitelja nije platilo 2,4 milijuna noćenja, a kod domaćih turista taj je crni broj još izraženiji. Naime, Maja Stanić procjenjuje (temeljem nedavno predočenih podataka Instituta za turizam o inbound putovanjima) da noćenje nije platilo ni 695.000 domaćih turista. Riječ je o, ni manje ni više, 47 milijuna noćenja. »Moguće je da dio posjetitelja ima vikendice, boravi kod rodbine i prijatelja, ali da baš svi imaju toliko prijatelja i u inozemstvu i u Hrvatskoj, to zaista nije moguće«, zaključuje Maja Stanić dodajući da nitko ne kaže da moramo postati policijska država, ali »što je previše, previše je«.</p>
<p>Stanić rješenje vidi u novom pristupu problemu: većem broju inspektora, ali i mogućnosti da se »prijatelji«, između ostalog, anketiraju i ispred kuća. No, glavnu riječ o rješenju problema (a stvar je zaista uzela maha), morat će dati država.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="48">
<p>Stipe Mesić: Ne dopustite da vas iskoriste za stranačke sukobe i političke obračune</p>
<p>Neki od okupljenih izvikivali su na Predsjednikov račun vrlo grube uvrede. Ministar obrane Jozo Radoš stao je u Mesićevu obranu: »Poruke koje su se čule, nisu upućene jednom čovjeku, Stipi Mesiću, nego svim građanima koji su ga izabrali za predsjednika Hrvatske«. Radoš je također istaknuo da Hrvatska »ima snage zaštititi vojsku od politike«</p>
<p>SPLIT, 5. svibnja </p>
<p> - Proslavu 10. obljetnice osnutka 4. gardijske brigade, održane u subotu u vojarni »Sv. Križ« u Dračevcu pokraj Splita, zasjenio je incident, koji se dogodio čim je predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Stipe Mesić ušao u krug vojarne. Po dolasku Mesića na proslavu rođendana legendarnih »Pauka«, skupina invalida Domovinskog rata, roditelja, udovica i djece poginulih pripadnika 4. gardijske brigade, počela je izvikivati pogrdne riječi na račun hrvatskog predsjednika, nazivajući ga »Ciganom« i »lopovom«. Vrijeđanje se nastavilo i kad je Mesić došao na središnju pozornicu, da bi potom, mimo protokola, izašao za govornicu, odgovorivši na uvrede »Cigane, cigane«, ovim riječima: »Ne spominjite roditelje!«.</p>
<p> Pogrdnim riječima i zvižducima dočekan je i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Petar Stipetić, a pljesak koji je isprva dobio ministar obrane Jozo Radoš, pretvorio se u negodovanje, kad je ministar stao u Mesićevu obranu. »Poruke koje su se čule, nisu upućene jednom čovjeku, Stipi Mesiću, nego svim građanima koji su ga izabrali za predsjednika Hrvatske. Vaše poruke su nedopustive, jer Stipe Mesić je hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga. Ne smijete to činiti! Morate poštovati legalno izabranog predsjednika države«, poručio je Radoš, ističući da Hrvatska »ima snage zaštititi vojsku od politike«.</p>
<p> Međutim, vrhunac incidenta zbio se kad se predsjednik Mesić prigodnim govorom trebao obratiti pripadnicima 4. gardijske brigade i čestitati im 10. rođendan. U tom trenutku, skupina prosvjednika demonstrativno je napustila proslavu, a među prvima je bio predsjednik Središnjeg stožera za zaštitu digniteta Domovinskog rata Mirko Čondić, inače umirovljeni pukovnik 4. brigade. Ni ne osvrnuvši se na njihov odlazak, vrhovni zapovjednik Oružanih snaga poručio je pripadnicima elitne postrojbe Hrvatske vojske da je, zahvaljujući njihovoj pobjedi, »spriječen rat u Europi i izbjegnut svjetski požar«. Mesić je rekao da su rezultati demokratskog procesa vidljivi, ali da je gospodarsko stanje u zemlji i dalje teško, te da još nismo iskoračili iz krize.</p>
<p>Kao prioritete hrvatske politike, Predsjednik je naveo priključenje Europskoj uniji i NATO-u, naglasivši kako trebamo težiti jačanju demokratskih institucija, te uspostavi pravne države i vladavini prava.</p>
<p> »Pravosuđe mora biti učinkovitije, a Hrvatska treba postati zona sigurnosti. Za gospodarski rast neophodan je ulazak stranog kapitala u zemlju«, kazao je Mesić, ističući da se složena gospodarska situacija odrazila i na stanje u Hrvatskoj vojsci. </p>
<p>Obraćajući se pripadnicima 4. brigade, Mesić je poručio: »Ne dopustite da vas iskoriste za stranačke sukobe i političke obračune, jer samo depolitizirana vojska može biti jamac Hrvatske. To dugujete svojim poginulim suborcima!« Članstvom u Partnerstvu za mir, odškrinuli smo vrata euroatlantskim integracijama, naglasio je Mesić, poručujući »paucima« da je njihova uloga u tom procesu iznimno važna.</p>
<p> »Iskustvo iz Domovinskog rata treba se nadopuniti obrazovanjem i profesionalnim usavršavanjem, jer samo tako ćete biti spremni za sudjelovanje u međunarodnim mirovnim misijama UN-a i zajedničkim vojnim vježbama sa članicama Partnerstva za mir, a sutra i u NATO-savezu«, rekao je Mesić. </p>
<p>Predsjednik Republike odlikovao je 4. brigadu Redom kneza Domagoja s ogrlicom i lentom, te Plaketom Predsjednika s plamencem i zastavom, a zapovjednik te elitne postrojbe HV-a brigadir Zvonko Asanović, uručio je predsjedniku Mesiću, ministru Radošu i načelniku Glavnog stožera generalu Stipetiću, plakete »Pauk«.</p>
<p>Predsjednik Mesić u subotu je prije podne na Pravnom fakultetu u Splitu održao predavanje na temu »Aktualni trenutak Hrvatske i budući zadaci«. </p>
<p>»Nisam vjerovao da četnici imaju ovoliko pristaša u Splitu«</p>
<p>Nakon protokolarnog dijela u vojarni »Sv. Križ«, Mesić je na traženje novinara komentirao incident koji se dogodio na proslavi. »Mene su upravo četnici u Beogradu optužili i poslali prijavu u Haag, ali nisam vjerovao da četnici imaju ovoliko pristaša u Splitu«, kazao je Mesić. Zar mislite da četnici imaju pristaše u Splitu, pitali su novinari. »To su bile rasističke, pa čak i fašističke poruke, koje su mi upućene«, rekao je Mesić, a na upit tko stoji iza incidenta, predsjednik je odgovorio: »Organizatori, ali ja ne znam tko su oni«. Novinari su pitali je li sve to što se dogodilo u vojarni na Dračevcu zapravo uvod u nedjeljni prosvjed na splitskoj rivi, na što je Mesić uzvratio: »Pa, mogli ste čuti da su me nazvali i lopovom. Ja sam očito lopov, jer ništa nisam uzeo od ove države, niti sam u ratu profitirao«.</p>
<p>»Stipetić nije pokajnik«</p>
<p>Odgovarajući na upit o tome je li točno da general Stipetić nije više na haaškoj listi osumnjičenika, Mesić je rekao kako je nešto načuo, »kako bi se reklo iz pouzdanih izvora«, ali da nema službenu informaciju. Opovrgnuo je medijske špekulacije o tome da je riječ o pukoj trgovini i da će Stipetić naposlijetku postati pokajnik. »General Stipetić je častan i moralan čovjek, a ne pokajnik«, ocijenio je Mesić. General Stipetić izjavio je novinarima kako se stalno pitao zašto se uopće našao na listi haaških osumnjičenika, rekavši: »Ja nisam u ratu činio stvari radi kojih bi se trebao naći u Haagu, a sada su valjda i oni to shvatili«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>HSS nazvao HDZ lakardijašima, Šuica se ispričala za prevare</p>
<p>DUBROVNIK, 5. svibnja</p>
<p> - Kandidacijske liste za Gradsko vijeće Dubrovnika u subotu su predstavili dubrovački HSS i HDZ, a s nezavisnom je listom za Dubrovnik javnost upoznala i županijska podružnica HIP-a Dubrovačko-neretvanske županije. Nositelj liste HSS-a je Vido Bogdanović, a svako od deset gradskih područja ima svoje predstavnike na listi. Bogdanović je ujedno u ime stranke izrekao negativan sud na račun sadašnjeg izbornog zakona, jer su haesesovci za većinski sustav koji, suprotno »neobvezujućem mandatu«, omogućuje građanima i izbor i opoziv njihovih kandidata. Najavio je mogućnost postizbornog koaliranja s već poznatim partnerima HSS-a u Dubrovniku - SDP-om i HSLS-om, a hadezeovce je ponovno prozvao neodgovornim lakrdijašima i izdajicama, a prozvao ih je i za rušenje većine projekata dosadašnje gradske vlasti.</p>
<p>Predsjednica dubrovačkog HDZ-a i prva na listi za Grad Dubrovnik, Dubravka Šuica, naglasila je kako će birači dobro znati procijeniti tko je uvijek, a tko samo pred izbore doista radio u interesu građana. Dodala je da je HDZ prije svega narodna stranka, zbog čega će i tijekom ove kampanje nastojati što više izravno kontaktirati s građanima. Iako su se na prošlim izborima dokazali kao najjača pojedinčana stranka, neprimjerene postizborne koalicije 'minirale' su njihove kandidate na nekim odlučujućim mjestima u vlasti. Podsjetila je da su u stranku ranijih godina ušli neki pojedinci isključivo iz vlastite bahatosti i osobne koristi. No, takvi su ih mogli prevariti samo jednom, u HDZ-u ih više nema, a svima onima koje su na bilo koji način povrijedili, Šuica se ispričala i u ime stranke i u svoje osobno ime. Prozivanje HDZ-a da su lakrdijaši, Šuica je nazvala smiješnim i alibijem za sve loše nakon lanjskoga 3. siječnja.</p>
<p>I u HIP-u su uvjereni kako će birači prepoznati i njihove kandidate i program te Udruge, te su naglasili da na ključna mjesta žele postaviti poštene ljude, koji nemaju nagon za vlašću i koji žele pomoći Gradu, regiji i Hrvatskoj. Nositelj njihove nezavisne liste je dubrovački ginekolog dr. Zoran Cikatić, koji je rekao da su im svi kandidati jednako važni, bez obzira na redni broj na listi. Hipovci su kritizirali tešku gospodarsku i socijalnu situaciju.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Plaće i kožne jakne posvadile policajce i carinike!</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Rade pod istim uvjetima, na istom mjestu i gotovo isti posao za koji se traži ista školska sprema. Ali zato jedni imaju osjetno veću plaću od drugih. Carinici zaposleni na graničnim prijelazima sve glasnije negoduju, ističući kako imaju manje plaće i ostale povlastice od svojih kolega policajaca.</p>
<p>Prema riječima predsjednika Carinskog sindikata Hrvatske Željka Popovića carinici su jedna od najslabije plaćenih državnih službi, koja je u posljednjih nekoliko godina izgubila niz nekadašnjih povlastica, poput 20-postotnog dodatka na plaću zbog specifičnih radnih uvjeta i, nerijetko, života daleko od obitelji.</p>
<p>»Ako se Vlada želi uspješnije boriti protiv šverca, glavninu tog posla trebali bi preuzeti carinici koji bi, pak, prema novoj sistematizaciji plaća državnih službenika i namještenika, trebali dobiti 15 posto manje plaće od graničnih policajaca s istom stručnom spremom«, kaže Popović. Dodaje kako bi carinik sa srednjom stručnom spremom trebao imati koeficijent 0,85, a granični policajac jedan. Sindikat carinika stoga je zatražio sastanak s potpredsjednikom Vlade Goranom Granićem, na kojem bi se sindikalci pokušali pred Vladom izboriti za veća prava carinika.</p>
<p>Za veće plaće i ostala prava svojih djelatnika zalaže se i ravnateljica Carinske uprave Ministarstva financija mr. Katarina Bakija, koja ističe kako carinik na granici radi mnogo složeniji i odgovorniji posao od policajca. Kako pojašnjava, dok je policajčev posao pregledati osobne dokumente putnika, carinik mora pretraživati prtljažnike automobila i spremnike kamiona kako bi spriječio pokušaje ilegalnog uvoza robe u Hrvatsku.</p>
<p>Mr. Bakija smatra da bi carinici stoga novom sistematizacijom trebali dobiti barem iste plaće kakve imaju policajci. Prema ravnateljičinom mišljenju, nema logičnog opravdanja da su policajci dobili tople kožne jakne, a carinici ne. Također, dodaje ona, možda treba razmisliti i o inicijativi da carinici zbog rada na cesti, gdje udišu ispušne plinove vozila, opet kao nekada dobiju pravo na pola litre besplatnog mlijeka dnevno.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Mesić pozvao građane da udruže pamet</p>
<p>SPLIT, 5. svibnja</p>
<p> - Ovoj zemlji je potrebna komunikacija i konsenzus kako bismo našli pravi put. Hrvatska nema razvojnu strategiju, osim općih odrednica. Izgradnja jadransko-jonske autoceste puno toga bi promijenila, a međunarodna zajednica bi, potporom ovom projektu, učinila mnogo više, nego svim političkim i vojnim sredstvima. Kazao je to predsjednik Stjepan Mesić u subotu, održavši predavanje o aktualnom trenutak Hrvatske i budućim zadacima na splitskom Pravnom fakultetu, a u organizaciji Europskog pokreta iz Splita.</p>
<p>Predsjednik je istaknuo i kako se naša zemlja bori s poteškoćama, među kojima su neke tipične samo za Hrvastku. Ona je svoju samostalnost stekla u ratu uz brojne žrtve, nakon kojeg je uslijedila izuzetno teška gospodarska depresija. »Ona nije samo posljedica pogrešne politike, nego i modela privatizacije, nakon kojeg je uslijedila pljačka. Posljedica je to i pogrešne politike prema BiH, koja je razultirala izolacijom Hrvatske, a posebno teške posljedice pretrpjela je Dalmacija, čija je privreda potpuno uništena nakon uzaludnog i bespotrebnog rata s Muslimanima«, kazao je Mesić.</p>
<p>Predsjednik je pozvao i građane Splita, Dalmacije i Hrvatske da udruže pamet i napore za boljitak i napredak, kao i na afimaciju vrijednosti koje će ojačati zajednicu. Rekao je i da moramo iskoristiti prednosti i ponuditi ih svijetu, kako bi smo se priključili NATO i EU. To je moguće otvaranjem slobodnih carinskih zona i razvojem turizma, koji bi promijenio stanje u Splitu i Dalmaciji. Napomenuo je i kako se zalaži za irski model izlaska iz krize. »Irci su uveli pravnu regulativu privlačnu za strani kapital«, pojasnio je Mesić.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>General Stipetić oslobođen odgovornosti za ratne zločine</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Prema informacijama hrvatskog veleposlanika u Nizozemskoj Jakše Muljačića, koji se susreo s glavnom tužiteljicom Haaškog suda Carlom del Ponte, čini se da je točna informacija objavljena u medijima, da je general Petar Stipetić oslobođen svake odgovornosti za počinjene ratne zločine, izjavila je u subotu glasnogovornica Vlade Aleksandra Kolarić. Vlada neće dalje to komentirati prije službenog očitovanja Haaškog suda, dodala je Kolarić.</p>
<p> List »Republika« objavio je u subotu, oslanjajući se na pouzdane izvore u Haagu, da je načelnik Glavnog stožera HV-a general Stipetić oslobođen svake odgovornosti za počinjene ratne zločine tijekom i nakon »Oluje«. Glavna haaška tužiteljica je, kako piše »Republika«, u potpunosti odustala od bilo kakve daljnje istrage, jer je nakon završenog prvog kruga ispitivanja, Haaško tužiteljstvo zaključilo da nema elemenata za optužnicu protiv generala Stipetića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pančić: Neću dopustiti politizaciju Domovinskog rata</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Roditelji poginulih hrvatskih branitelja traže da se njihove obiteljske mirovine ne oporezuju te da o tome vode računa saborski zastupnici pri izglasavanju novog Zakona o porezu na dohodak. Oni žele biti partner vlastima i pri izradi novog Zakona o pravima hrvatskih branitelja, zahtijevaju da se spriječi svako obezvređivanje vrijednosti Domovinskog rata i njegova kriminalizacija. Istaknuli su to među ostalim na 4. redovitoj sjednici Sabora Hrvatske zajednice Udruga roditelja poginulih branitelja, održanoj u subotu u »Globusu« na Zagrebačkom velesajmu. Napomenuli su da i dalje ustraju u traženju donošenja posebnog zakona o zaštiti digniteta Domovinskog rata. Zakon o pravima hrvatskih branitelja u Saboru se očekuje na jesen, a dotad Josipa Jogunica, predsjednica Udruga roditelja poginulih branitelja, u njihovo ime poručuje kako neće dopustiti smanjivanje postojećih prava.</p>
<p>Ministar branitelja Ivica Pančić obećao je da njihova prava neće biti ugrožena, iako o hrvatskim gospodarskim realnostima svakako treba voditi računa. Zauzevši se za zaštitu vrijednosti i dostojanstva Domovinskog rata Pančić je istaknuo: »Politizacija o Domovinskom ratu je nedopustiva i kao ministar hrvatskih branitelja to nikad neću dopustiti. Bez obzira na to tko bio na vlasti u Hrvatskoj, problema oko Domovinskog rata ne smije biti jer smo u njemu bili svi jedinstveni«. O Domovinskom ratu, kazao je Pančić, danas se svakako govori, a odgovornost za to podjednako svaljuje i na prijašnju, ali i na sadašnju vlast. Resorni ministar Udrugu roditelja poginulih branitelja smatra najkvalitetnijom udrugom proisteklom iz Domovinskog rata. Konstatirao je da većina ratnih stradalnika i njihovih obitelji živi loše.</p>
<p>Saborska zastupnica Jadranka Kosor pozvala ih je da se kao takvi bore protiv tihog zaborava. Podržala ih je u borbi za zaštitu Domovinskog rata, okarakterizivši ga osloboditeljskim i pravednim, te rekla da se nada da će u Saboru uspjeti ispraviti nepravde koje su im nanesene Zakonom o porezu na dohodak. Predsjednik Stjepan Mesić poručio je u svom brzojavu roditeljima poginulih kako ih podržava i zauzima se za čuvanje tekovina Domovinskog rata. Istaknuo je i da se ne smije dopustiti da njihove žrtve budu uprljane lažima i da se koriste u političke svrhe.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Članstvo u EU dobrobit za građane</p>
<p>ZAGREB, 5. svibnja</p>
<p> - Svečanim govorom na Preradovićevom trgu u Zagrebu ministar za europske integracije Ivan Jakovčić otvorio je Europski tjedan. Tijekom Europskog tjedna od 5. do 11. svibnja u Zagrebu, ali i svim hrvatskim županijama Ministarstvo europskih integracija organizira niz aktivnosti kako bi obilježilo Dan vijeća Europe (5. svibnja) te Dan Europe (9. svibnja), koji je ujedno i obljetnica pobjede antifašističke koalicije te Dan utemeljenja Europske unije. Svoj prigodni govor na Cvjetnom trgu ministar Ivan Jakovčić započeo je točno u 12.05 sati, čime je i simbolično želio naglasiti da vrijeme za integriranje Hrvatske u EU brzo protječe te valja uhvatiti korak s tim procesima. Hrvatski su građani europski usmjereni, ustvrdio je tom prigodom Jakovčić, o čemu svjedoče i podaci nedavne ankete hrvatske Vlade o tome da gotovo 80 posto ovdašnjih građana vide Hrvatsku u EU.</p>
<p>Posao ulaska u europsku maticu leži, kako na institucijama vlasti - Saboru i Vladi, tako i na znanstvenim i kulturnim djelatnicima te građanima, proizlazi iz ministrovih riječi. Na nama je da idućih godina »učinimo sve na dobrobit Hrvatske«, istaknuo je Jakovčić, dodavši da je dobrobit svakako ulazak u Europsku uniju, bez obzira na probleme pri tom procesu. Zahvalio je organizatorima toga neformalnog druženja u Zagrebu na kojemu se okupilo više tisuća ljudi. Zagreb će dodao je, ipak ponijeti najveći dio odgovornosti u procesu približavanja Uniji idućih godina. Osvrnuvši se na rezultate nedavne bruxellske ankete, prema kojoj oko trećina Europljana podupire ulazak Hrvatske u Uniju, Jakovčić je ustvrdio da su to »odlični rezultati«.</p>
<p> Pripomenuo je međutim da je Hrvatska suočena s nizom problema, poput donedavno vrlo negativnog vlastitog imidža te straha same Unije od proširenja na Istok. Govoreći o tome što je hrvatska Vlada učinila u posljednjih 15 mjeseci, Jakovčić je istaknuo da je važno to što je zaokrenula ka njegovanju demokratskih vrijednosti. Upozorio je pritom da velika prepreka na tom putu jest ekonomski rast hrvatskog gospodarstva. Međutim, rejting Hrvatske je ojačao s potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji pridruživanju (SAA) 14. svibnja. Hrvatskoj se otvaraju šanse za punopravno članstvo u Uniji, rekao je dodavši da se to ipak ne može dogoditi preko noći. »Ne znam ima li alternative EU«, naglasio je dodavši da će Hrvatska do 2006. nastojati ispuniti svoje preduvjete za članstvo.</p>
<p> Na zagrebačkom Cvjetnom trgu raspoređeni su štandovi s obiljem informacija, 50.000 leksikona i letaka, a građanima je priređen i prigodni zabavni program. Osim nastupa skupine »Jinx«, posjetitelji su imali priliku okušati se u eurokvizu te pogledati igrokaze osnovnoškolaca na engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku. Europski tjedan se nastavlja prigodnim programom u Kninu te u drugim hrvatskim gradovima. Ministarstvo za europske integracije od 7. do 11. svibnja organizira i posebni Tjedan otvorenih vrata, kako bi se građani mogli susresti i razgovarati s ministrom Jakovčićem odnosno njegovim suradnicima.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U Osijeku obilježen Dan Europe</p>
<p>OSIJEK, 5. svibnja</p>
<p> - Nastupima pjevačkih zborova, folklornih skupina, recitacijama i plesnim točkama učenika osječkih osnovnih i srednjih škola na središnjem osječkom Trgu Ante Starčevića oblježen je Dan Europe. Pomoćnica ministra za europske integracije Višnja Samardžija izjavila je kako se Hrvatska nalazi pred zaključivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom koji bi Hrvatskoj »trebao omogućiti ulazak u zonu slobodne trgovine i otvaranje suradnje na nizu drugih područja«. Po njezinim riječima treća runda pregovora, u kojoj bi se trebao postići dogovor oko manjeg, političkog dijela sporazuma, predviđena je za kraj idućega tjedna, a neposredno nakon toga i njegovo parafiranje u Bruxelessu. »U proces probližavanja Europskoj uniji trebaju se uključiti ne samo Sabor, Vlada i ministarstva, nego i građani Hrvatske i civilno društvo pa je Ministarstvo za europske integracije stoga odlučilo što više približiti građanima sve ono što se u Hrvatskoj zbiva vezano za integriranje u Europu«, kazala je Samardžija. Dodala je kako prema posljednjim anketama preko 78 posto hrvatskih građana podržava ulazak Hrvatske u Europsku uniju, ali da od toga očekuju brzu pozitivnu promjenu vlastitog standarda te ističu da o tome procesu nemaju dovoljno informacija.</p>
<p>»Građani moraju biti svjesni da integriranje u EU ne donosi samo koristi, nego i troškove, posebice u prvom razdoblju«, istaknula je Samardžija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Spomenik hrvatskim braniteljima</p>
<p>ĐAKOVO, 5. svibnja</p>
<p> - »Domovinski rat ostaje trajna vrijednost, a uskoro će u Hrvatskoj biti izgrađen još jedan spomenik - spomenik Domovini, gdje će i strani državljani odavati počast demokratskoj i slobodnoj Hrvatskoj«, rekao je ministar kulture Antun Vujić, prigodom otkrivanja spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u subotu na Dana grada Đakova. Spomenik poginulim hrvatskim braniteljima u Đakovu, koji je rad akademskog kipara Petra Barišića i arhitekta Berislava Martinovića, otkrila je Mirjana Perić, kćerka jednog poginulog hrvatskog branitelja.</p>
<p>Inače, program proslave Dana grada započeo je u Gradskoj vijećnici, gdje su dodijeljena gradska priznanja zaslužnim pojedincima i kolektivima. Tom prigodom nagradu za životno djelo, kojom je posmrtno nagrađen dugogodišnji spiker, voditelj i novinar Radio Đakova Mirko Kladarić, primila je njegova supruga. Godišnja nagrada Grada Đakova uručena je dr. Vladimiru Lukiću, prof. Petru Strgaru, KUD-u »Tena« i Udruzi za pomoć osobama s posebnim potrebama, dok je povelju zahvalnosti dobio dugogodišnji dobrovoljni davatelj krvi Marinko Kovač. Povodom Dana grada otvoren je i novouređeni izložbeni prostor u Spomen muzeju biskupa J.J. Strosmayera gdje je postavljena i prva izložba, izložba radova akademskog kipara Petra Barišića.</p>
<p>M. Ljubičić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Opet zahtjev za prenošenjem Titovih ostataka</p>
<p>ZAGREB, 5, svibnja</p>
<p> - Oko tisuću sudionika NOB-a, predstavnika političkih stranaka i nevladinih organizacija u subotu je na komemorativnom skupu u Kumrovcu obilježilo 21. obljetnicu smrti Josipa Broza Tita i 60. godišnjicu od antifašističkog ustanka u Hrvatskoj. Delegacije Krapinsko-zagorske županije, antifašističkih boraca Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, položili su vijence i cvijeće ispred spomenika Josipu Brozu, nakon čega je uslijedio prigodni kulturno-umjetnički program pjevačkog zbora »Kumrovec«.</p>
<p> »Odajemo počast velikom čovjeku i vojskovođi NOB-a, ali i svima koji su poginuli za slobodu Hrvatske i Jugoslavije«, rekao je predsjednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Ivan Fumić. Dok su drugi sklapali nagodbe s fašistima i nacistima, Tito je stvarao narodni front koji će im pružiti otpor, dodao je. Govoreći kako je Titova politika zapravo spriječila međunacionalno istrebljenje na ovim prostorima, čelnik SAB-a je kazao kako je mržnji, rasnoj netrpeljivosti i čistoj rasi, Broz suprotstavio bratstvo i jedinstvo. Podžupan Krapinsko-zagorske županije Stanko Belina i ove je godine ponovio zahtjev za prenošenjem Titovih posmrtnih ostataka iz Beograda u Kumrovec, što su okupljeni pozdravili pljeskom.</p>
<p>»Kako idemo dalje, sve se više potvrđuje da je Tito bio jedan od najvećih državnika svog vremena. Njegovo je djelo u posljednjih deset godina doslovce zbrisano, a zbog onih koji su pljačkali Hrvatsku, danas imamo pola milijuna nezaposlenih«, rekao je uoči komemoracije član delegacije slovensko-hrvatskog prijateljstva Josip Boljkovac. Govoreći o vremenu pred Domovinski rat, Boljkovac je kazao kako su se ratna djelovanja mogla izbjeći. »Hrvatska je 15 mjeseci bila bez rata i u njega smo ušli zbog luđaka koji su nas jednostavno uveli u taj rat«, istakao je Boljkovac. Ocjenjujući Titovu ulogu i značaj, Josip Manolić je kazao kako je neosporno riječ o velikom čovjeku Zagorja i Hrvatske. »Uspio je ujediniti mnoge, ne mjesne zajednice i općine, već stvoriti treći blok u svijetu«, naglasio je Manolić.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Vesna Pusić na kavi u Križevcima</p>
<p>KRIŽEVCI/KOPRIVNICA, 5. svibnja</p>
<p> - Predsjednica HNS Vesna Pusić posjetila je u subotu Križevce i Koprivnicu, gdje je razgovarala s građanima. Unatoč svim poteškoćama i neimaštini, na dobrom smo putu da postanemo relativno normalna zemlja i zato sam protiv izazivanja bilo kakvih izvanrednih stanja koja bi mogla suspendirati Vladu, izjavila je razgovarajući uz kavu s Križevčanima. Istaknula je kako Vlada svoj mandat treba završiti s rezultatima ponajprije u reformi sudstva i poticanju ulaganja u gospodarstvo. Sadašnja Vlada mogla je biti mnogo učinkovitija i ambicioznija, posebice u gospodarskom oporavku, kako je to u svojem projektu predlagao upravo HNS, ocijenila je Pusić. Gospodarski oporavak moguć je samo s ambicioznim projektima i uz otklanjanje administrativnih zapreka ulaganjima u Hrvatskoj. (H)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010506].
|
