NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010406].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 218955 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.04.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Koštunica je svoj mandat okončao</p>
<p>S Miloševića je konačno skinuta aureola nedodirljivosti. U zatvoru je i Rade Marković, do jučer šef državne sigurnosti, u zatvoru je i direktor Radio-televizije Srbije, dakle cijela garnitura koja je na ovaj ili onaj način odgovorna za milijune raseljenih, stotine tisuće mrtvih, destrukciju trećine Hrvatske, spaljivanje Bosne i njenu katastrofu, užase na Kosovu. Time se napokon pravi krivci odvajaju od nedužnih / Stranke u DOS-u nisu se okupile zauvijek, nego da obavimo tri zadatka - srušimo Miloševića, oslobodimo medije i organiziramo slobodne izbore. Što se mene tiče, Koštunica je svoj mandat okončao, tim prije što ćemo 22. travnja, kad su izbori u Crnoj Gori, imati vrlo jasnu sliku budućnosti tzv. SRJ / Koštunica nije tražio smjene, pa je i šefu državne sigurnosti dao vremena da uništi sve kompromitirajuće dokaze </p>
<p>ŽELJKO GARMAZ</p>
<p>NOVI SAD, 5. travnja</p>
<p> – Tijekom redovite mjesečne konferencije predsjednika SR Jugoslavije Vojislava Koštunice za novinstvo, nekako na margini ostala je izjava Nenada Čanka, predsjednika Lige socijaldemokrata Vojvodine, kako je »u akciji uhićenja bivšeg predsjednika Srbije i SRJ, Slobodana Miloševića, trebalo uhititi i drugog predsjednika«. Nije bilo teško pronaći Nenada Čanka s molbom da objasni tu svoju izjavu, tim više što je ponovno u bolnici i da leži nepokretan na ortopediji novosadskog Instituta za kirurgiju pri Pokrajinskoj bolnici u Novom Sadu. Njegove sve češće i žešće verbalne prepirke s Koštunicom zanimljive su tim više, što su obojica lideri stranaka iste vladajuće koalicije (DOS). Koštunica pak Čanka naziva ekstremistom, što, primjerice, nikada nije izrekao za Vojislava Šešelja.</p>
<p>- Stvar je vrlo jednostavna. Mi, na žalost, praktično nemamo sinhronizirano izvršavanja predizbornih obećanja DOS-a (Demokratske oporbe Srbije), kao što smo se nadali da ćemo imati, nego se stalno pojavljuju neki novi elementi koji izvana izgledaju kao neodlučnost, a u stvari su sukobi različitih interesnih i ideoloških platformi.</p>
<p> l Kako biste definirali te platforme i tko su njihovi glavni nositelji?</p>
<p>- Tu je, s jedne strane, Zoran Đinđić, koji je predsjednik najjače stranke koja je osnivala DOS i koja je odradila velik dio posla, ali to je ujedno Zoran Đinđić koji je svojim osobnim kontaktima s međunarodnom zajednicom u velikoj mjeri pripremio međunarodno javno mnijenje na promjene do kojih je i došlo. S druge strane imate Vojislava Koštunicu, kao čovjeka s najmanjim negativnim rejtingom od svih nas. On je izabran da bude protukandidat Miloševiću zato što je imao malo negativnih glasova, a ne zato što bi imao puno pozitivnih, jer bit te odluke bila je da krenemo barem od nule, a ne od negativnog predznaka. Svatko od nas, tko je bio eksponiraniji od njega, imao je, uz pozitivan, i negativan predznak, a i samo ispravljanje toga negativnoga zahtijevalo bi puno sredstava, snage… I, da se ne zaboravi: uz Koštunicu je bilo i drugih kandidata, od kojih je jedan bio Ivan Stambolić! Kad je sa svojom malom strankom, koja je uvijek bila bez nekakve značajnije infrastrukture, Demokratskom strankom Srbije (DSS), Koštunica ušao u izbornu utrku kao provjereni desni srpski nacionalist, u što nikada nije bilo nikakve sumnje, igrao je više na kartu demokratskog nego onoga nacionalističkog u svome programu. Sasvim je, međutim, logično da je njegova stranka postala vrlo zanimljiva za prebjege kad je on, kao pojedinac, počeo dobivati na popularnosti. Tako je već nakon prvoga kruga izbora, u rujnu, njegova stranka brzo dobila desetke, a neki kažu i stotinu tisuća novih članova.</p>
<p> Tko su ti ljudi, odakle su došli? To su sve prebjezi iz SPS-a, radikali, koji su u novoj situaciji vidjeli priliku da operu svoju biografiju, ali i da s novom stranačkom knjižicom, knjižicom DSS-a, budu neka povlaštena društvena kategorija. Tako smo odjednom došli u situaciji da DSS na prvim sljedećim izborima, onim republičkima, u pojedinim izbornim jedinicama, u kojima je prije dobivao simbolični broj zastupničkih mjesta, ultimativno zahtijeva razmjernost u podjeli zastupničkih mjesta u sklopu DOS-ove koalicije, istovetnu Đinđićevoj Demokratskoj stranci (DS). To je prava slika onoga što se događa…</p>
<p> l Porast apetita?</p>
<p>- Ali i rast okvira stranke, koji ne prati strukturiranost stranke. I, što se dogodilo? Koštunica je počeo ogromnom brzinom gubiti ne samo pojedince iz bivšeg sustava, nego i čitave elemente sustava. Pogledajte samo što se dogodilo s Vojskom Jugoslavije! Na čelu te vojske još je uvijek Nebojša Pavković. Rade Marković bio je spreman podnijeti ostavku istoga dana kad je Milošević priznao poraz, 6. listopada, no navečer toga dana izjavio je ipak da će to učiniti kad to od njega zatraži Vojislav Koštunica. Koštunica to, naravno, nije tražio, čime je šef državne sigurnosti dobio šest mjeseci za uklanjanje različitih dokaza. A kakvim krupnim stvarima se bavio u uklanjanju dokaza, možemo samo zamisliti ako znamo da je potpuno smetnuo s uma 600 kilograma heroina!</p>
<p> l Zašto ste poželjeli da policija uhiti i Koštunicu?</p>
<p>- Kao republički premijer, Đinđić u svojoj nadležnosti ima policiju u kojoj je proveo promjene. Koštunica, pak, ima nadležnost nad Vojskom Jugoslavije, u kojoj ništa nije promijenio, pa već možete početi izvoditi zaključke… Kad je predloženo uhićenje Miloševića, i kad smo se u DOS-u oko toga svi složili, odjednom je došlo do nesporazuma o ulozi Vojske koja je, vidjelo se, u prvih nekoliko sati akcije odigrala vrlo čudnu igru. Ako se vojska ponašala kako se ponašala i onemogućila MUP da radi svoj posao te ako je prethodno omogućila naoružanim kriminalcima da okruže Miloševića i predstave se kao njegova osobna garda, zar mislite da bi sve prošlo tako glatko, da je Miloševiću došlo 100 tisuća simpatizera i onih koji ga podržavaju, i opkolilo to zdanje?! Sve se moglo pretvoriti u građanski rat i zbog toga sam vrlo jasno poručio onom nacionalističkom lobiju koji je podigao Miloševića, a koji je sad uz Koštunicu, da uhićenja mora biti, i to ne samo Miloševićevog!</p>
<p> l Što znači Miloševićevo uhićenje na unutarnjopolitičkom planu?</p>
<p>- Milošević više nije u svojoj rezidenciji, on je u Centralnom zatvoru u Beogradu i time je konačno s njega skinuta aureola nedodirljivosti. U zatvoru je i Rade Marković, do jučer šef državne sigurnosti, u zatvoru je i direktor Radio-televizije Srbije, dakle cijela garnitura koja je na ovaj ili onaj način odgovorna za milijune raseljenih, stotine tisuće mrtvih, destrukciju trećine Hrvatske, spaljivanje Bosne i njenu katastrofu, užase na Kosovu. Time se napokon pravi krivci odvajaju od nedužnih. U krajnjem slučaju, sad izlazi na vidjelo ono što smo svi znali, da je iz Beograda, iz srbijanskog proračuna, plaćana vojska tzv. republike srpske krajine, vojska tzv. Republike Srpske, što govori o izravno državno financiranom državnom velikosrpskom projektu. Ovoga su trenutka svi nositelji toga projekta u zatvoru, i ako im se bude sudilo za ono što su stvarno radili – a to je zločin protiv mira, genocid, a ne neke pronevjere – onda bi Srbija imala priliku da se digne, uspravi i krene nekim drugim putem. No, ako se sve nastavi Koštuničinom nagodbenjačkom »ipak smo mi svi Srbi«, logikom, onda je sudbina ove zemlje dosta neizvjesna i onda bi Vojvodina iznutra dobila novo pogonsko gorivo za više samostalnosti - nikad za nezavisnu državu, ali za status republike kao federalne jedinice sa Srbijom.</p>
<p> l Koštunica je ustvrdio da je o akciji uhićenja Miloševića saznao tek u subotu ujutro, a Vi sad govorite da je o svemu znao davno prije!</p>
<p>- On je sigurno znao sve o akciji, a zašto je rekao to što je rekao, morate pitati njega. Ne želim više uopće nagađati što on želi reći svojim izjavama, samo ću citirati jednoga visokog dužnosnika DOS-a koji kaže da mu je dosta da on uvijek bude označen kao inkvizitor, a Koštunica kao Majka Tereza! Mi ostali stalno smo u situaciji da »prodajemo srpske heroje NATO-u ili Haagu«, a istovremeno se Koštunici pripisuje patriotsko držanje. Tu je ključ priče, jer sve ovo što se sad događa, u stvari su pripreme za buduće izbore. Pritom ne mislim na samoga Koštunicu, koji, opet, sâm nema snage za kontrolu situacije, nego na tu ljušturu koja se u ovom kratkom razdoblju nataložila oko njega i koja zna svoj posao i interes u novoj vlasti, nakon što je prethodno potjerana s pozicija što su također bile uz vlast i značile vlast. Ta grupacija misli, dakle, na sljedećim izborima pobijediti na temelju imidža Koštunice kao reformatora, pobjednika, ali i zahvaljujući glasovima bivših glasača SPS-a, radikala i ostalih desnih opcija. Pogledajte gafove što ih je Koštunica napravio posjetom Trebinju prije Sarajeva, posjetom Banjoj Luci i potpisivanjem po tko zna koji put specijalnih odnosa između Srbije i Republike Srpske… To nisu nesporazumi, to je jasna politička opcija iza koje ne stoji većina u DOS-u.</p>
<p> l DOS, znači, ne može opstati?</p>
<p>- Nismo se mi ni okupili zauvijek, nego da obavimo tri zadatka - srušimo Miloševića, oslobodimo medije i organiziramo slobodne izbore. Što se mene tiče, Koštunica je svoj mandat okončao, tim prije što ćemo 22. travnja imati vrlo jasnu sliku budućnosti tzv. SRJ.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Od borbi za fotelje do tektonskih poremećaja </p>
<p>Više nije važno hoće li u sukobu Sanader-Pašalić pobijediti prvi, drugi, ili netko treći, već činjenica da će ta stranka poslije svibanjskih izbora izgubiti ono najvrednije što ima - stranačku bazu na terenu </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – U koliko će od 450 općina, gradova i županija HDZ ostati na vlasti i poslije svibanjskih izbora? Ako je suditi po trenutnom rejtingu stranke, a osobito po unutarstranačkim odnosima - u malo njih. Najveća bi oporbena stranka, naime, mogla proći znatno lošije nego li na državnim izborima 3. siječnja. No čini se da to i nije prva briga stranačkog čelništva već da je ipak u prvom planu »osvajanje« vlasti unutar stranke, ili, bolje rečeno zadržavanje statusa quo. On pak ne jamči ništa drugo negoli guranje nekad vladajuće stranke na margine političkog života Hrvatske. Ali i to je nekima, očito, dostatno.</p>
<p>Najnoviji interesa medija za HDZ sasvim je razumljiv, s obzirom na poznate političke suflere sa strane. Ali to je zapravo interes za stanje u bari u kojoj se voda nikako ne bistri, pa neće pomoći ni najnoviji pokušaj »mućenja«. Usprkos želji nekih da se pošto-poto pronađe senzacija u HDZ-u, dobri poznavatelji prilika znaju da tu senzacije nema niti je može biti. »Svađalice« su poznati, razlozi isto tako, a ono što je sigurno, to je staro HDZ-ovo pravilo prema kojemu najčešće psi laju a karavane prolaze. </p>
<p>Nesporno je da se stranka nalazi u stanju neskrivenih konflikata interesnih grupa, što traje već godinu dana. S jedne je strane ona predsjednika Ive Sanadera, s druge Ivića Pašalića, ali ima i ona treća koja čeka što će biti a koju svi znaju kao grupu »Hebrang i prijatelji« (HIP). Da ta treća strana nije nimalo nevažna, pokazuje i Sanaderova reakcija od prije tri dana, kada se jako naljutio na HIP-ovce koji »dijele savjete i lijevo i desno i postavljaju se kao suci i lijevo i desno«. Na to se Ivan Aralica vjerojatno samo nasmijao, a zašto – i to je poznato. Mnogi bi željeli znati tko će u ovom stranačkom ratu pobijediti, ali to je u ovom trenutku potpuno nevažno. Ključ je, naime, u činjenici da poslije lokalnih izbora slijede u HDZ-u tektonski poremećaji, koji će završiti izvanrednim stranačkim saborom a na kojem će letjeti na sve strane i nešto više od samoga perja. Rezultat bi mogao iznenaditi mnoge, osobito one koji vjeruju da su još uvijek gospodari »života i smrti« stranke.</p>
<p>Naime, da i nije baš sve pod kontrolom te da konsolidacija stranke baš i nije pri kraju, kako to javnost pokušava uvjeriti Ivo Sanader, potvrđuje i zaključak Predsjedništva HDZ-a po kojemu lokalni odbori stranke moraju izvijestiti središnjicu o tribinama i pozivima zastupnicima za gostovanje. Riječju, za svakog se gosta mora dobiti stranački blagoslov. Ne uvodi li se na velika vrata unutarstranačka podobnost - pitaju se mnogi »mali« članovi HDZ-a - a sve iz straha da se iz različitih usta ne čuju različita mišljenja o stanju u stranci i nečijim šansama da zadrži svoje načelničko, gradonačelničko ili vijećničko mjesta i nakon izbora. Mnogi od njih svjesni su, naime, da situacija nije ružičasta pa su sve više u strahu da bi mogli biti i egzistencijalno ugroženi gubitkom dužnosničkog stolca. To je i razlog što će mnogi nakon izbora zatražiti da stranačko vodstvo položi račune, no ono će teško moći opravdati gubitak vlasti i na lokalnoj razini, nakon potopa 3. siječnja prošle godine. U tom trenutku neće biti bitno tko će iz vrha stranke otići a tko ostati, jer u velikoj će se mjeri raspasti ono najvrednije što je HDZ u proteklih 10 godina gradio - stranačka baza na terenu. </p>
<p>Neki bi najnovije napetosti u HDZ-u rado sveli na sukob Sanader-Pašalić, odnosno sukob umjerenih i desničara. To je glupo i naivno, jednako kao i očekivati da će se spomenuta dvojica pomiriti ili da bi odlazak jednog ili drugog iz stranke riješio očito znatno dublje HDZ-ove probleme. Naime, smjena Pašalića s mjesta potpredsjednika Hrvatskog sabora prošle jeseni trebala je, po očekivanju vodstva stranke, rezultirati podizanjem njezina rejtinga. No, bio je to račun bez krčmara jer taj potez nije ništa pomogao imidžu stranke koja se već godinu dana bori s istim teškoćama i ne vraća izgubljeni rejting. </p>
<p>Najnovijim se zbivanjima u HDZ-u sigurno najviše vesele u vladajućoj koaliciji koja na taj način uspješno prebacuje pažnju javnosti s vlastitih problema, kako na razini države tako i onih unutarstranačkih.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Krađom do međunarodnog uspjeha </p>
<p>Pjesma »Neka mi ne svane« u izvođenju Danijele Martinović osvojila je 1998. prvu nagradu na »Dori«, koja je svoja festivalska vrata tijekom devedesetih ionako Huljiću širom otvarala. Nakon toga je i na »Eurosongu« u Birmingamu pomogla stvaranju Huljićeva »internacionalnog« uspjeha. Da i ne govorimo koliko je vjetra u leđa tim masovno slušanim hitom dvojbenoga autorstva dobila »Tonika«</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Činjenica da je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu podnijelo splitskom Općinskom sudu optužni prijedlog protiv Tončija Huljića i Petra Graše, skladatelja kojima se na teret stavlja kazneno djelo povrede autorskih prava, odnosno plagijat u slučaju pjesme »Neka mi ne svane«, pokazuje da domaći sudovi i na estradnom terenu počinju rješavati probleme koji su neke druge cehove već doveli u Remetinec. U ovom slučaju, dakako, ne radi se o deliktu opasnom po nečiji život, ali je u pitanju ordinarni primjer stjecanja banknota i reputacije iz domene »umjetničkog života«, kao i zasluga koje u ovom slučaju sasvim sigurno pripadaju nekom drugome. </p>
<p> Pjesma »Neka mi ne svane« u izvođenju Danijele Martinović osvojila je prvu nagradu na »Dori« 1998. i nakon toga na »Eurosongu« u Birmingamu pomogla stvaranju Huljićeva »internacionalnog« uspjeha. A da i ne govorimo koliko je cijeli projekt »Tonike« dobio vjetra u leđa i pokupio novaca medijski masovno emitiranim hitom dvojbenog autorstva. Već iduće godine Huljić je na inozemnom terenu, u Tel Avivu, ponovio blamažu i to s Doris Dragović i »Marijom Magdalenom« - poluprepisanom iz Bregovićeve pjesme »Kad bi moja bila« - kada je na snimljenoj matrici za playback izvođenje imao više instrumenata i vokala nego to pravila dozvoljavaju. Zbog toga je Hrvatska, sudskom odlukom, pala nekoliko mjesta niže od osvojenog. </p>
<p> Iako se prašina oko pjesme »Neka mi ne svane« podigla odmah, tek sada slijede pravne konsekvence koje estradni san pretvaraju u običnu krađu. Optužbu protiv Huljića i Graše splitsko je tužiteljstvo sastavilo temeljem kaznene prijave koju je protiv njih još 30. studenoga 1998. godine podnijela Karlovčanka Vesna Žagar. Ovaj slučaj još je zanimljiviji jer se krađom »doma«, stekla vidljiva prednost u inozemstvu. Huljić je, naime, na domaćem terenu redovito tetošen, tijekom devedesetih bila su mu širom otvorena i vrata televizijskog festivala »Dora« i estradne redakcije HTV-a, pa je pravo pitanje zapravo tko je tu s kim bio »u talu«. </p>
<p>Vani se slični delikti povrede autorskog vlasništva vrlo strogo kažnjavaju. Tako je milijunsku odštetu platio George Harrison za veliki hit »My Sweet Lord«, zapravo prepjev soul pjesme »He's So Fine«, a Led Zeppelin izgubili su devedesetih godina parnicu i pravo na autorstvo pjesme »Nobodys Fault But Mine« i druga preslobodna naslanjanja na rukopis arhetipskog crnačkog bluesmana Roberta Johnsona (koji je, uzgred, mrtav od tridesetih godina 20. stoljeća). Mick Jagger je pjesmu »Just Another Night« sa samostalnog albuma iz 1985. prepisao, slično kao Huljić, od manje poznatog glazbenika, pa je nedavno platio ogromnu odštetu, što je vjerojatno navelo i Rolling Stones da na popis autora za svoj posljednji top-10 hit »Anybody Seen My Baby?« iz 1997. na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> uvrste i kanadsku kantautoricu kd lang, na čiju je pjesmu »Constant Craving« »vukao« refren nove skladbe Jaggera i Richardsa.</p>
<p> Kod nas je situacija, treba li uopće reći, dijametralno suprotna, a intelektualno vlasništvo u eri sukoba oko Napstera (što se, prije svega, odnosi na izvođačka, tj. vlasnička prava snimaka koje slobodno cirkuliraju na Internetu) ima vrlo nezavidnu pravnu poziciju. Kod nas se ne kradu samo pjesme, nego cjelokupna stilska matrica nekog izvođača što, naravno, najviše govori o autorskom potencijalu i nedostatku talenta, pa je brojne klonove nemoguće utužiti dok ne prijeđu dozvoljenu »crtu« bezobrazluka, a i onda je upitno dobivanje odgovarajuće novčane odštete za »duševne boli« što su ih prouzročili nezajažljivi »skladatelji«. </p>
<p>Prema optužnom prijedlogu, 1996. godine Huljić je od Žarka Černjula dobio audiokasetu sa skladbama Vesne Žagar. Huljić ih je koristio, ne računajući na kasniju pobunu s razlogom razljućene anonimne skladateljice. Zajednički i dogovorno s Huljićem, Grašo je 1998. kao autor »Neka mi ne svane« u refrenu pjesme koristio notne materijale skladbe Vesne Žagar »Kao mirisni poljupci«, obradivši i dijelom promijenivši tekst. U veljači 1998. Huljić je u ime »Tonike« s Grašom i diskografskom kućom »Orfej« sklopio izdavački ugovor za »Neka mi ne svane«, iako je znao da se radi o plagijatu. Skladbu je poslao i na natječaj za »Doru«, gdje su mu vrata, kao što rekosmo, ionako bila širom otvorena. </p>
<p> Po skraćenom postupku, često korištenom u nedostatku inspiracije, Grašo je bez navođenja imena autora nedozvoljeno prepisao tuđe autorsko djelo kao svoje, a Huljić je pod tuđim imenom to pustio u prodaju i zgrnuo novac. I vještačenje skladbe »Neka mi ne svane«, koje je u ime Muzičke akademije u Zagrebu obavio prof. Adalbert Marković, kaže kako je po ugođaju i glazbenim rješenjima refren sporne skladbe »čisti plagijat«, u kojemu su promijenjeni samo tonalitet i neki ukrasi. Predviđena novčana ili zatvorska kazna do tri godine možda potvrdi proročanski naslov pjesme, odnosno da ovim i drugim »autorima« pravna zora ne svane kao što je svitala uvijek do sada. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Zagreb je bogat grad koji može konkurirati i New Yorku!</p>
<p>Bandić je uvjeren kako će Zagreb kroz nove projekte postati strateško sjedište i sjecište jugoistočne Europe/Vidošević smatra da je Zagreb u poziciji u kojoj mora biti spreman na utrku s Beogradom, koji vrlo lako može postati centrom europskih ulaganja</p>
<p>Nadan Vidošević smatra da je Zagreb u poziciji u kojoj mora biti spreman na utrku s Beogradom, koji, prema njegovu mišljenju, također vrlo lako može postati centrom europskih ulaganja.</p>
<p>Ugovor o izradi Studije o gospodarskom razvoju grada Zagreba potpisali su u četvrtak u Gradskom poglavarstvu gradonačelnik Milan Bandić, predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević i ravnatelj Ekonomskog instituta dr. Ivan Teodorović. Studija je izrađena u dvije etape i odnosi se na razvoj gospodarstva grada od 2001. do 2005. godine. Financijeri projekta su Gradsko poglavarstvo i HGK. </p>
<p>Kako je najavljeno na konferenciji za novinare, Ekonomski će institut za mjesec dana HGK-u predati polazne osnove i ciljeve gospodarskog razvoja, koji će potom biti predstavljeni javnosti. Teodorović, ujedno i koordinator projekta, rekao je kako je Studija prvi korak u operacionalizaciji strategije gospodarskog razvoja Hrvatske te kako su u njoj sadržani osnovni smjerovi razvoja, koje ima svaka zemlja. </p>
<p>U tom je projektu, kako kaže, iskazana i ideja kako ubrzati administrativni mehanizam koji odbija strane ulagače te kako stvoriti onaj koji će biti primjenjiv našim konkurentima.</p>
<p>– U projektu je i program gospodarskog razvoja Zagreba, čija će strategija biti usklađena s gospodarskom strategijom čitave Hrvatske. Program je u potpunosti realan i na razini koju je moguće ostvariti, rekao je gradonačelnik Bandić, dodajući kako je osnovna zadaća projekta da stvori ozračje »bussiness klime«. </p>
<p>Gradonačelnik je uvjeren kako će Zagreb kroz nove projekte, poput ovog, postati strateško sjedište i sjecište jugoistočne Europe. </p>
<p>Nadan Vidošević smatra da je Zagreb u poziciji u kojoj mora biti spreman na utrku s Beogradom, koji, prema njegovu mišljenju, također vrlo lako može postati centrom europskih ulaganja.</p>
<p>– Ako Zagreb dobije tu utrku, dobila ju je i cijela Hrvatska, istaknuo je Vidošević, dodajući kako se od Studije očekuje pokušaj da se Zagreb nametne kao ekonomsko središte, s obzirom na svoju tradiciju, znanje i kulturu.</p>
<p>– Zagreb je bogat grad, koji ne zna iskoristiti svoje bogatstvo. Zagreb može konkurirati i New Yorku, smatra dr. Teodorović. (Željka Laslavić)</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Osam godina na sudu zbog - loše fasade</p>
<p>Nekoliko godina nakon radova na fasadi zidovi u kući Božene Cigule u Pilarovoj ulici počeli propuštati vodu/U dnevnom boravku dva puta mijenjan parket, zidovi zeleni od vlage, a s plafona curi voda kad god pada kiša/Nakon sedam godina slučaj završio na Trgovačkom sudu/Zajednička tužba građana</p>
<p>Nekvalitetno izvedeni građevinski radovi te sporo rješavanje privatnih tužbi građana protiv neodgovornih tvrtki – problem je koji muči mnoge Zagrepčane. Slučaj Božene Cigule koja živi u Pilarovoj ulici u Maksimiru tek je jedan od primjera kako pravda može biti sporo dostižna. </p>
<p>Naime, fasadu na njezinoj kući radio je 1983. godine »Domoinvest«, a korišteni materijali proizvodi su tvrtke »Samoborka«. Već nakon četiri godine parket u dnevnom boravku se podigao, tako da je bilo jasno da se na tome mjestu skuplja voda. Kako su ispod parketa postavljene cijevi od centralnog grijanja, Božena je bila uvjerena kako su one pustile vodu te je zamijenila parket u nadi da se to neće ponoviti. No, sve se ipak ponovilo 1993. godine, a nakon što su opet uklonili parket, dosjetili su se kako je možda problem u fasadi. Božena je, naime, po struci građevinar. I doista, nakon što su fasadu polili vodom iz crijeva, u boravku se pojavio potočić vode.</p>
<p>»To vam je kao mučenje«</p>
<p>Te je godine Božena podigla privatnu tužbu protiv »Domoinvesta« i »Samoborke«, a slučaj do danas nije riješen. Vlaga je u međuvremenu izbila na mnogim mjestima kuće, tako da danas, uz sasvim vlažni vanjski zid dnevnog boravka, voda kaplje i s plafona.</p>
<p>– To vam je kao mučenje. Svaki put kad padne kiša, voda počne kapati s plafona i ne prestaje dok ne prestane i kiša. Nije mi jasno da nakon dva nalaza sudskih vještaka kako je fasada vodopropusna Općinski sud nije mogao pozitivno riješiti moj slučaj, kaže Božena.</p>
<p>Naime, odmah nakon podizanja tužbe Boženu je posjetio djelatnik »Domoinvesta« koji je ustvrdio kako je fasada vodopropusna. Ubrzo nakon toga sudski je vještak potvrdio isto, a četiri godine poslije, prilikom drugog vještačenja, i drugi sudski vještak ustanovio je kako fasada pušta vodu.</p>
<p>Ipak, i nakon osam godina, slučaj je još na sudu, a sve se dodatno zakompliciralo prošle godine, otkad je »Domoinvest« u stečaju. Tada je cijeli slučaj prebačen na Trgovački sud, pa je sudski postupak dodatno usporen.</p>
<p>Preostaje jedino čekanje</p>
<p>– Ja ne mogu ništa napraviti dok sud ne donese rješenje za sanaciju. Očito je da je završni sloj na fasadi rađen s pogrešnim materijalom, a ja čak ne znam ni koji bih materijal trebala koristiti pri sanaciji, kaže Božena. To ne mogu doznati jer u »Samoborki« tvrde kako je fasada dobro napravljena te kako su oni ovaj slučaj stavili ad acta. Ako bih bez tog rješenja sama krenula u sanaciju, u slučaju neuspjeha više ne bih mogla dokazati odgovornost proizvođača materijala i izvođača radova, žali se Božena.</p>
<p>Na kraju, Božena nam je rekla kako poznaje dosta ljudi sa sličnim problemima te kako je i u njezinom susjedstvu lako vidljivo da su mnoge fasade loše napravljene. Smatra kako bi možda bilo najbolje kada bi oštećeni građani, kojima je isti izvođač radio fasadu, zajednički podnijeli tužbu. Na taj način, kaže Božena, njihovi bi slučajevi dobili na važnosti i bili bolje medijski popraćeni, što bi moralo rezultirati i bržim rješavanjem spora na sudu.</p>
<p>Do tada, i Božena i svi drugi sa sličnim problemima svoje trenutke sreće mogu naći u meteorološkim prognozama - naravno, kada predviđaju suho i sunčano vrijeme. </p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zagrebački planinari na sudu zbog utvrđivanja vlasništva nad planinarskim domovima!</p>
<p>Spor je počeo najavom Grada da će preuzeti vlasništvo nad planinarskim domovima/Hrvatsko planinarsko društvo Zagreb-Matica pokrenulo potpisivanje peticije »Planinarske domove – planinarima«/O akciji obaviještena sva planinarska društva u Hrvatskoj, a bude li potrebno, alarmirana će biti i međunarodna javnost </p>
<p>Zagrebačka planinarska društva pokrenula su sudski spor radi utvrđivanja vlasništva nad planinarskim domovima na Medvednici. Hrvatsko planinarsko društvo Zagreb-Matica pokrenulo je i potpisivanje peticije u sklopu akcije »Planinarske domove – planinarima« i do sada prikupilo gotovo 3.000 potpisa. U akciju su se uključila i ostala društva unutar Zagrebačkog planinarskog saveza te Hrvatski planinarski savez, pa su o akciji obaviještena sva planinarska društva u Hrvatskoj. Bude li potrebno, ističe tajnik Planinarskog saveza Zagreb Željko Gobec, alarmirat ćemo i međunarodnu javnost. </p>
<p>Naime, Grad je planinarske domove Glavica, Grafičar, Lipa, Podsused, Puntijarka, Risnjak i Runolist odlučio, kao svoje vlasništvo, dati na upravljanje Trgovačkom društvu Sljeme-Medvednica, bez obzira na to što su ih planinarska društva o svom trošku gradila, sve ove godine brinula za njih te njima upravljala. Gradski ured za upravljanje imovinom grada dao je na sjednici Poglavarstva, 15. veljače, i nacrt ugovora prema kojem bi Trgovačko društvo preuzelo upravljanje nad tim objektima.</p>
<p>– Nakon mnogih neuspješnih pokušaja da stupimo u kontakt s gradonačelnikom i nađemo zajedničko rješenje nije nam preostalo drugo nego pokrenuti sudski spor, rekao nam je Gobec. </p>
<p>U Zagreb-Matici zauzimaju se, prema riječima predsjednika društva Tonija Bikića, i za promjenu Zakona o sportu, iz 1996. godine, po kojem su svi sportski objekti, uključujući i planinarske domove, pripali Gradu. Isti zakon vrijedi u cijeloj Hrvatskoj, napominje Gobec, i svuda se našao zajednički jezik između gradova i planinarskih društava. Zakon je prihvaćen, dok u statutima Hrvatskog planinarskog saveza i planinarskih saveza gradova stoji kako se društva trebaju brinuti o planinarskim domovima, a u slučaju da prestanu s radom, objekti se vraćaju planinarskom savezu pojedinog grada ili Hrvatskom planinarskom savezu. Statute su verificirale odgovorne gradske i državne institucije, a u Zagrebu Odjel za opću upravu. </p>
<p>– Trgovačko društvo Sljeme-Medvednica, čiji je vlasnik Grad, nema veze sa sudskim sporom jer je njegov zadatak upravljati dobivenim objektima. Turističko će društvo u svim svojim objektima dati 50 posto popusta na noćenje planinarima i na taj ih način vratiti i u Tomislavac, komentirao je situaciju oko planinarskih domova direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica Drago Žiljak. </p>
<p>Kako saznajemo od predsjednika Hrvatskog planinarskog društva Lipa-Sesvete Ivana Horvata, na dosadašnjim dvama sudskima ročištima dana je mogućnost sporazuma s Gradom. </p>
<p>– Međutim, pročelnik Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove Hrvoje Junašević rekao nam je kako nema šanse da dobijemo dom. Postoji jedino mogućnost, ako se Grad složi, da ga dobijemo na korištenje, priča Horvat. Planinarsko društvo Lipa-Sesvete je, od novčane nagrade koju mu je svojedobno dodijelio Grad, kupilo zemljište na kojem je, prije 34 godine, izgradilo planinarski dom Lipa u istočnom dijelu Medvednice. Grad ih sada tuži da kao društvena organizacija nisu imali pravo kupiti zemljište. Ostalim društvima zemljišta su najčešće darovana od Grada ili Šumarije, pod uvjetom da sagrade domove. U Zakonu o gradnji, napominje Gobec, stoji da se legalizira gradnja svih objekata sagrađenih do 1968. godine te da su vlasništvo onog tko ih je gradio. A svi planinarski domovi na Medvednici sagrađeni su prije te godine, dodaje Gobec. </p>
<p>– Najavama o preuzimanju planinarskih domova pod krinkom »uvođenja reda«, kako je izjavio gradonačelnik Milan Bandić, obezvređuje se rad i zalaganje generacija planinara, a dovodi se i u pitanje budućnost zagrebačkog planinarstva, istaknuo je dopredsjednik Zagreb-Matice Alan Čapar.</p>
<p>Kako to da Grad nije zainteresiran za objekte Šumarije (Lugarnica kod šumarskih jaslica, kuću »šumska škola« iznad Kraljičinog zdenca, Gorščica)?, pita Gobec. Što je s Domom željezničara, Brestovcem, Adolfovcem? U njihovo uređenje, naime, treba mnogo više uložiti, pretpostavlja. Na kojem su principu građeni ugostiteljski objekti Zlatni medvjed i Vidikovac te tko njima upravlja? </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Branitelji oboljeli od PTSP-a poručili Hillu i Kosoru da im je dosta praznih obećanja</p>
<p>Mi samo tražimo normalan život i nije nam jasno zašto nas se društvo srami i ne želi nam pomoći, rekao je jedan od oboljelih branitelja/Goran Hill: Inzistirat ću na otvaranju ureda Hvidre za terapiju/Darinko Kosor rješenje vidi u Gradskom odjelu za branitelje</p>
<p>Predstavnici zagrebačkog HSLS-a u povodu predstojećih uskrsnih blagdana u četvrtak su posjetili i darovali 18 hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a, koji se liječe u Psihijatrijskoj bolnici Jankomir.</p>
<p>Predsjednik Gradske skupštine Goran Hill istaknuo je kako branitelje ne treba gledati kao socijalne slučajeve već kao ljude u teškom psihičkom stanju, kojima treba pomoći i omogućiti im normalne uvjete života.</p>
<p>– Inzistirat ću na otvaranju ureda Hvidre za terapiju te će Poglavarstvo prionuti rješavanju socijalne liste stanova za branitelje, kazao je Hill.</p>
<p>Prema riječima predstavnika Odjela za branitelje Miodraga Deme, također branitelja, odjel je osnovan na razini Gradskog poglavarstva i, osim njegova proširenja, u planu je primanje novih djelatnika koji bi obavljali pravne i slične poslove.</p>
<p>Nezadovoljni dosadašnjim odnosom vlasti, branitelji su istaknuli kako im je dosta praznih obećanja i situacije u kojoj se nalaze.</p>
<p>– Mi samo tražimo normalan život i nije nam jasno zašto nas se društvo srami i ne želi nam pomoći, dok se narkomanima pruža podrška, rekao je jedan branitelj. </p>
<p>– Dok sam se borio za državu, mislio sam da ću prije poginuti nego završiti u psihijatrijskoj bolnici. Sada se opet moram boriti za svoj status i u isto vrijeme biti pravnik i socijalni radnik. Što je najgore, više nemam snage ni volje za borbu, ogorčeno je rekao drugi branitelj. </p>
<p>Zamjenik gradonačelnika Darinko Kosor, saslušavši zajedno sa svojim kolegama probleme branitelja, obećao je da će početi rješavati njihove probleme te da je Gradski odjel za branitelje prvi korak k tome.</p>
<p>Branitelji umorni od praznih obećanja nadaju se da ovaj put njihovo povjerenje i borba za ovu državu neće biti uzaludni. (Ana Lonjak)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zbog neredovitih plaćanja naknada u Zagrebu čak 13 tisuća napuštenih grobova </p>
<p>Ako se grobna naknada ne plaća redovito, vlasnik groba nakon deset godina gubi pravo na njegovo korištenje/Slučaj Fedora Trtanja: Uprava Groblja nije mi poslala nikakvo upozorenje o tome da gubim pravo na grob/Pravnica Groblja Gabrijela Đakulović: Svake godine u Narodnim novinama pozivaju se korisnici grobova da podmire grobne pristojbe </p>
<p>Ako se grobna naknada ne plaća redovito, vlasnik groba nakon deset godina gubi pravo na njegovo korištenje, pod uvjetom da je od posljednjeg ukopa prošlo 15 godina. Takav je Zakon o gradskim grobljima. Grob tada postaje vlasništvo Gradskih groblja, koja ga prekopavaju i prodaju novim vlasnicima. Taj proces zvuči vrlo jednostavno. No, rješava li Uprava Gradskih groblja na jednostavan način probleme napuštenih grobova?</p>
<p>Fedor Trtanj, čija je obitelj pokopana na Mirogoju, u Upravu je došao 1991. godine, kako bi nakon deset godina uplatio zaostalu grobarinu. Prema njegovim riječima, u Upravi Groblja tada su zavlačili, govoreći mu kako nisu sigurni koliko treba platiti te kako upravo uvode računala za unos podataka i slično. Vidjevši kako od Uprave nema odgovora, Trtanj je godinu dana poslije samoinicijativno uplatio 10.400 tadašnjih dinara, iznos koji je smatrao prikladnim za zaostalu grobnu naknadu.</p>
<p>– Mjesec dana poslije stigao mi je dopis Gradskih groblja u kojem se odbija uplata te piše da će uplata, ako se ne javim u službu za pravne poslove, biti vraćena. U tom bih slučaju vlastiti grob morao otkupiti od Gradskih groblja, rekao je Trtanj.</p>
<p>Prema njegovim riječima, mjesec dana nakon dopisa razgovarao je s tadašnjim direktorom Gradskih groblja, koji mu je u telefonskom razgovoru objasnio kako je s njegovom uplatom sve u redu, odnosno kako mu je ona priznata.</p>
<p>No, Fedor Trtanj i danas ima problema. Kada je ponovno nakon deset godina odlučio platiti zakasninu, sadašnji direktor Gradskih groblja Josip Reljić nije mu priznao prvu uplatu. Sada bi Trtanj morao platiti svu zakasninu, a novac koji je uplatio Uprava nikad nije vratila.</p>
<p>Želeći saznati što Uprava trenutačno planira sa slučajem Fedora Trtanja, razgovarali smo s direktorom Reljićem.</p>
<p>– Ne postoji nikakav pismeni dokaz da je Fedoru Trtanju priznata uplata. Ako mi netko pokaže takav dokaz, odmah ću mu ustupiti grob, istaknuo je Reljić.</p>
<p>Trtanj je izgubio pravo korištenja groba, a nije mu poslana nikakva potvrda ili upozorenje da bi se tako što moglo dogoditi, kao što, primjerice »Elektra« šalje opomenu prije isključenja struje. </p>
<p>– Ne postoji propis koji nalaže da se vlasnici grobova pismeno obavještavaju o gubitku prava na korištenje, rekla nam je pravnica Gradskih groblja Gabrijela Đakulović, koja je 1992. godine bila v.d. direktora. Ona se, kako kaže, slučaja ne sjeća u potpunosti te ističe da Trtanj, ako odluči tužiti Upravu Groblja, mora imati na umu kako je njegov slučaj zastario. Dodala je kako se u Narodnim novinama svake godine pozivaju svi korisnici grobova da podmire grobne pristojbe. </p>
<p>Zbog neredovitih plaćanja naknada na zagrebačkom području leži čak 13 tisuća napuštenih grobova. Reljić nam je rekao kako svake godine, iz različitih razloga, deset posto grobarina ostaje neplaćeno. </p>
<p>– Godišnja je naknada za grob od 40 do 90 kuna, ovisno o položaju groba. Nitko mi ne može reći da na godinu ne može izdvojiti toliko novca. Što je najzanimljivije, u većini slučajeva grobarinu redovitije plaća sirotinja nego građani s visokim statusom. To smatram čistom neodgovornošću, istaknuo je Reljić. (Željka Laslavić)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Daroviti učenici uskoro dobivaju svoj dan?</p>
<p>Prof. Nada Lukač-Vlajić iz OŠ »Jordanovac«: Darovitim učenicima ne posvećuje se dovoljno pozornosti/Pomoć mladima koji žive u lošim materijalnim uvjetima/Ministarstvo prosvjete i športa pozdravilo ideju </p>
<p>Profesorica Nada Lukač-Vlajić, koja predaje razrednu nastavu u OŠ »Jordanovac«, došla je na zanimljivu ideju - da se jedan dan u godini obilježi kao Dan darovitih učenika, i to na području književnosti, likovnog, glazbenog i filmskog stvaralaštva. Predlaže da taj dan bude vezan za 21. ožujka - početak proljeća, dan rođenja velikog hrvatskog pjesnika Ivana Gorana Kovačića te početak tradicionalne priredbe Goranova proljeća.</p>
<p>– Na tu sam ideju došla inspirirana darovitim učenicima s kojima svaki dan radim, kao i ljubavlju prema našem velikom pjesniku Ivanu Goranu Kovačiću. Smatram da se darovitim učenicima ne posvećuje dovoljno pozornosti te da bi posebno trebalo pomoći darovitim mladim ljudima koji žive u lošim materijalnim uvjetima. Škole bi morale poticati učenike da što više uče i razvijaju svoje sposobnosti, ističe prof. Lukač-Vlajić.</p>
<p>Dirnuta ranom Kovačićevom smrću, prof. Lukač-Vlajić osmislila je svoju ideju uz portret pjesnika kako opušteno, u šumi, čita knjigu, koji je sama nacrtala.</p>
<p>Osim predanog rada s učenicima, prof. Lukač-Vlajić je i aktivna u grupi Mali suradnici učeničkih listova Radosti, Smiba, Modre laste i Našeg Jordanovca, koju je osnovala prije četiri godine. Na žalost, daljnje izlaženje Našeg Jordanovca, koji izlazi već pola stoljeća, postalo je upitno jer nema sponzora.</p>
<p>Sa svojim je prijedlogom prof. Lukač-Vlajić upoznala i Danicu Vrgoč, savjetnicu za razrednu nastavu u Ministarstvu prosvjete i športa, koja je pozdravila ideju, a prof. Lukač-Vlajić se nada kako će ovoga ljeta imati priliku predstaviti svoju zamisao i na 3. školi za učitelje. (S. V. Antić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>U Italiji su četiri milijuna djece pasivni pušači </p>
<p>RIM 5. travnja</p>
<p> - Svako drugo dijete u Italiji pasivni je pušač. Alarmantne brojke govore same za sebe: 68, 2 posto djece ima jednoga roditelja koji puši, dok 28, 2 posto živi s roditeljima koji su oba pušači. Samo u Italiji 4,19 milijuna djece mlađe od 14 godina pasivni su pušači.</p>
<p> Ispitivanje je obavljeno na uzorku od 24 tisuće obitelji iz svih dijelova Italije. Ukupno, na Apeninskom poluotoku živi 15 milijuna pasivnih pušača, što znači da je svaki četvrti Talijan pasivni pušač. Više od 26,5 posto pučanstva udiše dim cigareta svojih kolega ili članova obitelji. Naročito je rizična kombinacija dim cigarete i zagađenost zraka, čije žrtve su gradska djeca. </p>
<p> Znanstvene studije su dokazale da samo 15 posto djece roditelja nepušača postanu sami pušači. U slučaju, međutim, kad oba roditelja puše, više od 45 posto djece postaju strastveni pušači.</p>
<p> Zanimljivo je da je postotak pušača povezan s razinom obrazovanja. U obiteljima u kojima je jedan od roditelja s fakultetskom diplomom, u 62 posto slučajeva nitko ne puši, kod obitelji sa srednjom stručnom spremom nitko ne puši u 57 posto slučajeva dok u obiteljima s nižom stručnom spremom nitko ne puši u samo 25 posto slučajeva. </p>
<p> »Pasivno pušenje udvostručuje mogućnost oboljenja od karcinoma pluća, uzrokuje kronični bronhitis i jedan je od glavnih krivaca za povećani broj alergija i dječjih astmi«, poručuje roditeljima pušačima profesor Luigi Allegra, direktor Instituta za respiratorne bolesti pri Univerzitetu u Milanu. Ako su roditelji zaista strastveni pušači, trebali bi ipak izbjegavati pušenje u stanu, često provjetravati prostorije u kojima borave djeca i što češće izlaziti s djecom u prirodu, gdje mogu udisati čisti zrak. (S. Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Izvor vječne mladosti nalazi se u kuhinji?</p>
<p>NEW YORK, 5. travnja</p>
<p> - Izvor vječne mladosti možda vam je na dohvat ruke: u kuhinji. Novo istraživanje pokazuje da prehrana bogata voćem, povrćem i nezasićenim mastima možda može spriječiti pojavu bora i ojačati prirodnu zaštitu kože od štetnog Sunčeva djelovanja. </p>
<p> Međunarodna skupina znanstvenika proučavala je način prehrane i starenje kože, a na kraju su zaključili da je koža osoba tamne i svijetle puti koje jedu zdravu hranu i izbjegavaju maslac, crveno meso i slatkiše, manje sklona boranju te da su rezultati isti od sunčane Australije do sjenovite Švedske.</p>
<p> Da bi koža bila meka, dobro je u prehranu uvrstiti zeleno povrće, grah, maslinovo ulje, orahe i kruh od cjelovitih žitarica, preporučuju istraživači u članku koji je objavio Journal of the American College of nutrition. Hrana koja štiti kožu bogata je antioksidantima, kažu istraživači koje je predvodio dr. Mark L. Wahlqvist sa sveučilišta Monash u Melbourneu.</p>
<p> Wahlqvist i njegovi kolege proučili su prehranu više od 400 osoba starijih od 70 godina koje žive u Australiji, Grčkoj ili Švedskoj. U australskoj skupini bilo je i osoba svijetle puti, ali i osoba podrijetlom iz Grčke. Istraživači su otkrili da u boranju kože izložene Suncu prehrana ima veliku ulogu i kad se u obzir uzmu faktori poput dobi i pušenja (koje je povezano s preranim starenjem kože).</p>
<p> Općenito, osobe koje su se hranile zdravije, imale su mekšu kožu. Autori studije pretpostavljaju da neke vrste hrane štite kožu jer su bogate antioksidantima poput vitamina A, C i E. Nezasićene masti, poput maslinova ulja mogu štititi kožu na isti način, primijetili su Wahlqvist i njegovi kolege. U koži ima masnih kiselina, a nezasićene masti djeluju kao antioksidanti. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Montserrat Caballe napokon u »muškom« klubu</p>
<p>BARCELONA</p>
<p> - Ekskluzivni Liceo operni klub objavio je da će u svoje članstvo primiti svjetski poznati katalonski sopran Montserrat Caballe i još drugih devet žena, koje će time postati prvi ženski članovi tog kluba u njegovoj 150 godina dugoj povijesti. Međutim, ta promjena, koja je uslijedila nakon pljuska javnih kritika i lošeg publiciteta što su uslijedili nakon što je ista grupa poznatih Katalonki odbijena u veljači, nije došla tako lako. Na sastanku na kojemu su se opet razmatrale prijave žena, cijeli je odbor direktora tog kluba dao ostavku. Na tom sastanku odbačen je i stari sistem glasovanja sa crnim i bijelim lopticama za »ne« i »da«, a deset opernih dama primljeno je »većinom glasova«, navodi se u izjavi kluba, bez ikakvih drugih detalja. </p>
<p>Liceo klub je privatni klub umjetnika povezanih s istoimenom opernom kućom u Barceloni: budući članovi odsad će biti primani na temelju odluke posebne komisije za prijeme, koja je trenutno sastavljena samo od muških članova. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vodozemci izumiru zbog klimatskih promjena </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Znanstvenici su prvi put otkrili izravnu povezanost globalne promjene klime i lokalnih faktora s izumiranjem embrija vodozemaca, prenosi Nature. Znanstvenici su pokušali odrediti zašto se od kraja sedamdesetih populacija vodozemaca dramatično smanjuje u cijelom svijetu, ali njihova su istraživanje upozorila na zbunjujuću raznolikost uzroka.</p>
<p> Sad Joseph Kiesecker, profesor biologije na Penn Stateu, izvješćuje da je skupina istraživača pod njegovim vodstvom dokazala da globalno zatopljenje utječe na količinu kiše te da to vodozemce, koji su vrlo osjetljivi na vlagu, izlaže stresu i nizu patogenih elemenata. Specifičan stres i specifični uzroci smrti ovise o specifičnim uvjetima u staništu životinja.</p>
<p> Znanstvenici su više od deset godina skupljali podatke na brojnim mjestima u planinama Cascade gdje žabe legu jaja, rekao je Kiesecker. »Otkrili smo da je voda plića kad ima manje snijega, što jaja izlaže većoj količini ultraljubičastog svjetla pa zato postaju osjetljivija na bolesti«, dodao je. Svake godine u rano proljeće žabe odlažu jaja na istom mjestu, a može ih biti i više od milijun. Svake se godine razmnožavaju na istom mjestu u blizini ruba jezera, gdje se led najbrže topi.</p>
<p> »Početkom devedesetih počeli smo primjećivati da je stopa smrtnosti 80 do 100 posto«, rekao je Kiesecker. Žabe odlažu jaja u plitkoj vodi gdje su ona izloženija ultraljubičastim zrakama i gdje ih ubija vodena plijesan saprolegnia ferax, koja obično napada organizme koji su ranjeni ili pod stresom.</p>
<p> Kiesecker upozorava da su ultraljubičaste zrake uzrok stresa u žaba u planinama Cascade, ali ne i na drugim mjestima gdje embriji nisu toliko izloženi sunčevim zrakama. U drugim dijelovima svijeta kao uzrok smrti identificirani su drugi patogeni. »Bolest izazvana stresom jedini je stalni faktor koji može povezati ugibanje vodozemaca u cijelom svijetu, a mi smo dokazali da je stres kojem su izloženi vodozemci u Oregonu povezan s globalnom promjenom klime«, rekao je Kiesecker. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Do rezultata zdrave prehrane - nakon dvije godine </p>
<p>NEW YORK, 5. travnja </p>
<p> - Nikad nije prerano početi izbacivati masnoću iz prehrane, jer se rezultati zdrave prehrane mogu vidjeti tek nakon dvije godine, tvrde istraživači. </p>
<p> Nova analiza 27 studija u kojima je ispitano više od 30.000 zdravih odraslih osoba, pokazala je kako je prehrana siromašna masnoćom smanjila broj umrlih od srčanih bolesti za devet posto, a broj infarkta za 16 posto. Nemasna hrana nije, kako se čini, smanjila broj umrlih od drugih bolesti, istaknuli su istraživači u članku koji je objavio British Medical Journal.</p>
<p> Uz to, analiza je pokazala da je korist od zdrave prehrane ista za osobe s visokim i niskim rizikom za srčane bolesti. Analiza je pokazala da su korist od zdrave hrane pokazale osobito studije koje su trajale dulje od dvije godine.</p>
<p> Glavni autor istraživanja dr. Lee Hooper iz sveučilišne bolnice u Manchesteru rekao je kako bi rezultati njegove analize morali potaknuti ljude da se dugoročno drže zdrave prehrane.</p>
<p> »Osobama s rizikom za kardiovaskularne bolesti preporučio bih da smanje količinu masnoće u prehrani, jedu mnogo ribe, voća i povrća, da ne puše te da umjereno vježbaju - i to duže vrijeme, kao i da uzimaju propisane lijekove«, rekao je Hooper.</p>
<p>»To će ih najbolje zaštititi«. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="15">
<p>Vidović - hrvatska putanja tjeskobe</p>
<p>Galerija Klovićevi dvori / Izložba jednog od najvećih hrvatskih i europskih umjetnika Emanuela Vidovića (1870.– 1953.) sudbinska je slika Hrvatske – koja za svoje izvanredno umjetničko nasljeđe s mukom pronalazi galerijsko-muzejske prostore, imajući snage vrlo rijetko predstaviti hrvatsku umjetnost u svijetu!</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Emanuel Vidović u Galeriji Klovićevi dvori – evo događaja što poziva na kulturnu svečanost prvoga reda, ali izaziva i tugu! Jedrilice okupane praskozorjem, stari splitski škver što izranja iz sjećanja, ribari stopljeni s pučinom, lirski ugođaj venecijanskih kanala i veduta, sablasni »Fantom« i »Sfinga« zarobljeni u vječnosti, mrtve prirode što evociraju onaj plemeniti duh starih splitskih kuća, trogirska i splitska katedrala te potresna »Jarebica« iz koje kao iz svetoga tijela emanira svjetlo – tek su neka od ukupno 45 antologijskih Vidovićevih djela što su u srijedu na večer Klovićeve dvore privukli ushićeno mnoštvo posjetitelja.</p>
<p>Od realističke deskriptivnosti, preko impresionističke izmaglice, secesijske stilizacije, pointilističkog »točkanja«, pa sve do radova na rubu apstrakcije, u vremenskom luku od 1900. do 1951., može se iščitavati jedan čudesni likovni put i stvaralačka avantura. Podsjetnik je to ujedno na djelo europske vrijednosti koje je dugo bilo nepriznato i neprepoznato u vlastitoj domovini i na opus koji već sedamdeset godina čeka na dostojnu prezentaciju! Nedavna odluka gradskih vlasti Splita da Galeriji umjetnina dodijeli prostor stare splitske bolnice za uređenje stalnog postava s probranim Vidovićevim djelima – sretna je vijest u ovim strašnim vremenima produciranog kaosa i uvećane tjeskobe!</p>
<p> Vidovića je, podsjetimo, dostojno vrednovao tek likovni kritičar Igor Zidić 1987. na velikoj retrospektivi u Muzejskom prostoru. Temeljitim uvidom u Vidovićev opus dokazat će Zidić da s Vidovićem kronološki i stilski započinje hrvatski likovni modernitet. Vidovićeva su djela, naime, bila nepravedno potisnuta pred radovima velikana sjevera – Račića, Kraljivića, Becića i Hermana! Danas, na sreću, kako su pokazale milenijske ankete kulturnih rubrika Vidovića su mnogi hrvatski intelektualci pozicionirali među prva umjetnička imena 20. stoljeća! Izložba je do sada gostovala u matičnom Splitu, Dubrovniku, u Zagrebu, a bit će prikazana i u Zadru, Širokom Brijegu i Rijeci, kako je na otvorenju izložbe kazao agilni ravnatelj splitske Galerije umjetnina Božo Majstorović, upozorivši na tjeskoban put koji je Vidovićev opus prošao, apelirajući da hrvatska javnost shvati potrebu uređenja splitske galerije umjetnina u čijem se fundusu kriju mnoga blaga našeg moderniteta!</p>
<p>Jer, da se nastavimo Majstorovićeva razmišljanja, Vidović je ne samo europski majstor već i sudbinska slika Hrvatske! Ne samo da je Hrvatska platila krvav danak pedesetogodišnje komunističke vladavine, gdje izgubljena u amorfnoj jugoslavenskoj masi s diktatom gubljenja identiteta, nije mogla svoju umjetnost predstaviti u svijetu, već je i proteklo 10-godišinje razdoblje nezavisnosti pokazalo otužnu nesposobnost pronalaženja dostojnih prostora za neka od najvećih likovnih imena kao i reprezentiranja hrvatske likovne scene u svijetu! Dakako, nije bila kriva samo politika, već i struka.</p>
<p> Baš kao što Split nije imao snage pobrinuti se za Vidovića, Slavonski Brod urediti galeriju Ružić, tako niti Zagreb nije smogao financijske snage otvoriti Muzej suvremene umjetnosti, primiti Džamonjinu zbirku, otvoriti Trokutov antimuzej ili realizirati još masu drugih zanimljivih inicijativa kojim bi glavni grad bio samo obogaćen. U deset godina, pokazalo se, također vrlo je malo izložbi gostovalo u svijetu, premda je ponekad dovoljno posegnuti za spravom zvanom telefon i dogovoriti projekte i kulturnu razmjenu! Puno više naših izložaba, da zaključimo, odlazilo je na druge kontinente zahvaljući privatnim inicijativama.</p>
<p>Stoga je Vidović sudbina Hrvatske i podsjetnik na nesposobnost države koja ima fantastične kulturne vrijednosti, ali i bulumentu nesposobnih reprezentenata iste te kulture! Pokazalo je to i istraživanje »Vjesnikove« novinarke Branke Džebić koja je proučila »rad« hrvatskih kulturnih atašea u svijetu – pokazalo se da je većina od njih prilično žalosno društvance karijerista. Uređenje stalnog postava splitske Galerije umjetnina s Vidovićevim probranim djelima u staroj bolnici, stoga je imperativ naše kulture. Jer, bez sumnje, svi želimo naše prijatelje iz inozemstva upoznati s nenadmašnim djelima toga velikog majstora čija bi djela trebalo pokazati diljem svijeta! Uređenje stalnog postava bit će još jedan dragulj tog prelijepog i devastiranog grada u kojem se čovjek ionako od ljepote palače i cjelokupne baštine može lako izgubiti! I nadajmo se da je Vidović važan Splićanima kao Poljudski stadion. Naprid bili, ali naprid i Vidović!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Njemački pogled</p>
<p>Pučko otvoreno sveučilište / Dr. Ludwig Steindorff sa Sveučilišta u Münsteru održao predavanje o hrvatskoj povijesti iz njemačke perspektive / Predavanje je vezano uz njegovu knjigu »Hrvatska od srednjovjekovlja do naših dana«</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – »Hrvatska povijest – iz njemačke perspektive« naslov je predavanja koje je dr. Ludwig Steindorff održao u Maloj dvorani Pučkoga otvorenog sveučilišta u četvrtak. Predavanje, koje je održano u organizaciji Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«, Hrvatskih studija i Hrvatskoga povijesnog instituta, obuhvatilo je poseban osvrt na predavačevu knjigu pod naslovom »Kroatien vom Mittelalter bis zur Gegenwart« (Hrvatska – od srednjovjekovlja do naših dana). Dr. Ludwig Steindorff, profesor na Odjelu za istočnoeuropsku povijest Sveučilišta u Münsteru, već se duže vrijeme bavi i problemima hrvatske povijesti. </p>
<p>On je prvi povjesničar koji je dao znanstveni prikaz jednog važnog razdoblja iz naše nedavne povijesti, objavivši u opsežnom zborniku pod nazivom »Balkan« raspravu »Hrvatsko proljeće: socijalni pokret u socijalističkom društvu«. Ta je rasprava kod nas objavljena na hrvatskome jeziku u časopisu »Smotra«, svezak 5-6, 1997. godine.</p>
<p>Susret s dr. Steindorffom bio je za hrvatsku stručnu i širu kulturnu javnost prilika da iz prve ruke dobiju obavijesti o tome gdje se sve i kako hrvatska povijest danas u Njemačkoj predaje, kako se o njoj pisalo i piše u njemačkoj historiografiji. Na predavanju je rečeno da valja imati na umu da je zapravo skroman broj ozbiljnih radova o Hrvatskoj u svijetu, pa samim time i na njemačkome govornom području. Radovi ovoga njemačkog autora dobili su posebno na značenju ako znamo da je nakon 1918. hrvatska problematika i u njemačkim publikacijama bila uklopljena u prikaze o Jugoslaviji.</p>
<p>Knjiga dr. Steindorffa »Hrvatska od srednjovjekovlja do naših dana« sadrži uz uvodno još deset poglavlja. Riječ je o vrijednom studioznom izdanju koje u svome uvodu opisuje povijesne hrvatske prostore i njihovo stanovništvo, a ta su dva elementa obrađena u sklopu većih zemljopisnih i povijesnih cjelina.</p>
<p> Iako se hrvatska povijest u toj knjizi razmatra od srednjega vijeka, u posebnom je poglavlju obrađeno i doba antike u kojem se bilježe prva znatnija naseljavanja raznih kultura na području današnje Hrvatske. Razdoblje srednjega vijeka je obrađeno u dvije cjeline – rani srednji vijek te razvijeni i kasni srednji vijek. Vrlo važna tema je i kultura glagoljaštva – autor obrađuje nastanak i razvoj toga pisma, specifičnog za hrvatski prostor.</p>
<p> Raspon od srednjega vijeka do 19. stoljeća je obuhvaćeno u jednom opsežnijem poglavlju. Slijede rasprave vezane uz 19. stoljeće u Hrvatskoj, potom Prvi svjetski rat i međuratno razdoblje. O stvaranju NDH i političkom programu partizana govori se u zasebnom poglavlju vezanom uz Drugi svjetski rat. Posljednja dva poglavlja knjige nose nazive »Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji« i »Hrvatska kao samostalna država«. Nadasve je važno napomenuti da je knjiga ažurirana, budući da posljednje poglavlje završava temama o krizi HDZ-ove vlasti i o promjeni vlasti 3. siječnja 2000. godine.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U traganju za Proustom</p>
<p>Royal National Theatre u Londonu / Uz scensku adaptaciju Harolda Pintera glasovitog romana Marcela Prousta »U traganju za izgubljenim vremenom« / Redateljica Di Trevis efektno se na pozornici poigrala Proustovim, svojim i našim sjećanjima</p>
<p>LONDON</p>
<p> – Možda nema dana u našem djetinjstvu koje smo proživjeli s takvom puninom kao što su oni za koje smo pomislili da smo ih ostavili ne prožvjevši ih: to su dani koje smo proveli s nekom omiljenom knjigom..., pisao je Marcel Proust. Za englesku redateljicu Di Trevis omiljena knjiga u djetinjstvu bila je upravo Proustov glasoviti roman »U traganju za izgubljenim vremenom«. »Od djetinjstva mnogo puta sam počinjala čitati Proustov roman. Moja čitanja su bila u žurbi s čestim prekidima i ponovnim vraćanjima. Jednog dana, u našu kuću u Normandiji stigao je paket knjiga iz Engleske. Među njima je bio i scenarij 'U traganju za izgubljenim vremenom' kojeg je mom mužu poslao Harold Pinter. Bio je to scenarij iz 1972. za film Josepha Loseya koji nikada nije snimljen. Uzela sam ga i sjedeći na paketima pročitala ga bez prekida. Oduševila sam se briljantnim Proustovim evokacijama i epifanijama, njegovim agoničnim i komičnim slikama koje je Harold Pinter sabrao u 455 scena«, zapisala je Di Travis u tekstu pod nazivom »Adaptirajući Pintera/Adaptirajući Prousta«.</p>
<p>Krajem protekle godine u središnjem londonskom kazalištu, u dvorani Cottesloe Royal National Theatre, premijerno je izvedeno uprizorenje »U traganju za izgubljenim vremenom« Marcela Prousta. Troiposatna predstava o sjećanjima, strahovima, žudnjama, ljubavi i zagubljenostima u protocima vremena smještena je na proscenij iza kojeg je postavljen zlatni okvir u kojem se izmjenjuju slike Proustovih imaginarnih krajolika. Scensko putovanje kroz početak prošlog stoljeća započet će majčinim poljupcem i bijegom iz spavaće sobe malenog Prousta. A potom će se izmjenjivati prizori balova, piknika, večera i prijema, susreta i rastanaka junaka jedne od najznakovitih potraga svjetske literature.</p>
<p>Svojih 455 scenskih slika »prepisanih« iz tri tisuće stranica Proustova djela poznati britanski dramatičar Harold Pinter okupio je oko dvije ljubavne priče – one između Swanna i Odette i one između Marcela i Albertine. Zanimali su ga paralelizmi tih dviju ljubavi, njihove sličnosti i različitosti, svjetovi koje su one otvorale i zatvarale. Između njih postavio je prizore što svjedoče o punini života, o ogromnom znanju kojeg je Proust sakupio tijekom života i upisao u svoj roman, prizore koji prizivaju slike, glazbu, mirise, boje... rekonstruiraju sjene jednog zavodljivog, prošlog doba. Ono što Pinteru s lakoćom uspjeva u tom dramskom sabiranju je postizanje neobičnog dinamizma radnje u prepletanju tih kratkih slika. Istodobno on zadržava proustovski senzibilitet u odbljescima zbivanja i karaktera koji se predočavaju na prosceniju i koji postaju bliski gledateljima, uvučenim u to intenzivno putovanje kroz prošlost ili kroz sjećanja.</p>
<p>Di Trevis efektno slijedi Pinterovo čitanje Prousta i održava u prostoru scene ritam u nizanju intimnim i kolektivnih scena, u prikazu »slika misli« koje obuhvaćaju različite prostore i isto izgubljeno vrijeme. Sebastian Harcombe (Marcel), Duncan Bell (Charles Swann), Fritha Goodey (Odette de Crécy), Indira Varma (Albertine Simonet), Paul Ritter, Julie Ledrand i ostalih četrdesetak britanskih glumaca s iznimnom lakoćom predstavili su Pinterove dekontrukcijske obrate u interpretaciji proustovskih svjetova i raskrižja na kojim stoje Proustovi likovi. Uspjeli su postići, gotovo po Proustovim naputcima, »neku vrst stopljenosti, prozirnog jedinstva, gdje su sve stvari, gubeći svoj prvi vid stvari, poslagane jedne pored drugih u nekoj vrsti reda, obasjane istim svjetlom, viđene jedne u drugima, a da ni jedna riječ ne ostane izvana, u otporu prema ovom prisvajanju...«</p>
<p>Britanska je kazališna kritika ispratila uprizorenje »U traganju za izgubljenim vremenom« u londonskom Royal National Theatreu s pohvalama. Izdvojila je fascinantno sažetu Pinterovu dramatizaciju i efektnu režiju Di Trevis, mogućnost da to impresivno djelo svjetske literature može osvojiti i prostore kazališta.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Gauguin ostao bez kupca</p>
<p>Umjetnički sajam u Kölnu / Sudjelovalo više od 200 galerija i trgovina umjetninama iz Njemačke i inozemstva / Dobro se prodavalo do granice od »samo« milijun maraka / Veliko zanimanje za art brut / Nagradu Kunst Köln u iznosu od 20.000 DM dobila Astrid Klein </p>
<p>KÖLN</p>
<p> – U Kölnu su od 23. ožujka do 1. travnja 2001. održana tri sajma pod zajedničkim nazivom Kunst Messe Köln: po 32. put Westdeutsche Kunst Messe (ovaj sajam slovi kao najznačajniji i najuspješniji sajam te vrste njemačkoga govornog područja),15. antiquariatsmesse te po drugi put Kunst Köln. Sudjelovalo je više od 200 galerija i trgovina umjetninama iz Njemačke i inozemstva (Nizozemske, Austrije, Belgije, Velike Britanije, Luksemburga, Švicarske i SAD). Težište sajma bilo je na klasičnoj moderni, art decou, jugendstilu, stilskom namještaju, izvaneuropskoj umjetnosti i umjetničkom obrtu, bibliofilskim izdanjima i edicijama te na art brutu.</p>
<p>I ove godine dočekala je vrijedna ponuda posjetitelje (njih 32.000) i potencijalne kupce. Dobro se prodavalo do granice od »samo« milijun maraka. Najskuplje djelo ovogodišnjega sajma, kasna slika Paula Gauguinea »Cavalier devant la case« (ulje na platnu, 58x34 cm) iz 1902. godine, nastalo na Tahitiju godinu dana prije njegove smrti, nuđeno uz cijenu od 12 milijuna maraka, nije našlo kupca. Sve više traži se slikarstvo 19. stoljeća. Tomu su sigurno prodonijele i velike monografske izložbe posljednjih godina. Klasična moderna je još uvijek vrlo tražena. I kao mali kuriozitet: kod jedne galerije iz Münstera naišla sam i na mali brončani portret Tille Durriex iz 1912. godine (17.000 DM).</p>
<p>Uobičajen je i servis za publiku: poseban štand je izlagao predmete ispod 5.000 DM, namijenjen je bio mladim skupljačima-početnicima. Simboličnih 30 DM naplaćivalo se za ekspertizu predmeta. Tu mogućnost su mnogi iskoristili, te skupljeni novac ide u korist jednoga njemačkog i dvaju belgijskih muzeja. Tu smo i kod posebne izložbe, koja je ove godine bila posvećena sakralnoj umjetnosti iz Luetticha, belgijskog grada partnera Kölna. Izloženo je bilo blago riznice luettiske katedrale i gradskoga muzeja sakralne umjetnosti.</p>
<p>Sajam antikvarijata nudio je kao uvijek mnogo rariteta: historijskih knjiga, grafika, geografskih karata: Cijene su dosizale i šesteroznamenkaste brojke. Jedna od najekskluzivnijih ponuda bila je Lutherova Biblija iz 1599. godine. Cijena 68.000 DM.</p>
<p>Konačno, nakon velikog uspjeha prošle godine po drugi put održan je Kunst Köln (međunarodni sajam za edicije, art brut, fotografiju, umjetnost od 1960. godine nadalje). Ovaj sajam privukao je u izložbene hale mladu publiku. 144 galerije i izdavača (40 iz inozemstva) izlagali su radove na papiru, fotografije, grafike, umjetničke knjige i drugo. Kao i prošle godine posjetitelje je iznenadila mogućnost kupnje signiranih edicija u nakladi od 100 komada za samo 99 DM.</p>
<p>Izdavač Tiessen iz Neu Isenburga nudio je i luksuzno izdanje knjige »Der Rhein« F. Hoelderlina s ilustracijom Julija Knifera, naravno s obaveznim meandrom (640 DM). Na ovome mladom sajmu važno je težište na art brut umjetnosti. Nije slučajno da se za taj smjer na njemačkom umjetničkom tržištu zalaže Susanne Zander, kćerka i u Hrvatskoj dobro poznate Charlotte Zander. Njena majka je upravo ovdje u Kölnu svojedobno preko galerista Zwirnera upoznala hrvatsku naivu (Lacković, Skurjeni).</p>
<p>Pokazalo se da je imala dobru intuiciju. Među inim kasnije kupuje i djela Ilije Bosilja i Save Sekulića, na koga je upozorava Vladimir Crnković. Susanne Zander ima već nekoliko godina vlastitu art brut galeriju u Kölnu, a ove godine je na sajmu izlagala i djela Save Sekulića. Njena je zasluga da je ovogodišnja senzacija sajma bila prvi put izložena i insiderima nepoznata – art brut zbirka Morgenthaler. Švicarski liječnik Walter Morgenthaler (1882.-1965.) skupio je tu zbirku dvadesetih godina u Waldau nedaleko od Berna. Morgenthaler je mišljenja da su umjetnici na zatvorenim psihijatarskim odjelima isto tako rijetki kao i u običnom životu, bira radove svojih pacijenata prema estetskim kriterijima. Prvi put bilo je izloženo 11 autora – ne pod rubrikom »medicinski slučaj«, već punim imenom i prezimenom.</p>
<p>Bio je dovoljan pogled na knjižarski štand Walthera Königa pa da se uoči, po broju knjiga i monografija posvećenih art brutu, veliko zanimanje za ovaj smjer. O tome konačno govore izložbe posljednjih godina, sajmovi (New York, npr.) i aukcija radova koja se priprema na jesen 2001.</p>
<p>Nagradu Kunst Köln u iznosu od 20.000 DM dobila je Astrid Klein – umjetnica koja primarno radi u mediju fotografije, tipografije i skulpture. (Rođena je 1951.godine u Kölnu i dobitnica mnogobrojnih nagrada i stipendija.)</p>
<p>Ljiljana Fabricius-Ivšić</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U znaku europskoga kazališta</p>
<p>Europska kazališna nagrada / Ovogodišnji laureat francuski kazališni i filmski glumac Michel Piccoli / Nagrade za novu teatarsku realnost redatelju Heineru Goebbelsu i koreografu Alainu Platelu</p>
<p>TAORMINA</p>
<p> – Već deveti put sicilijanski grad Taormina početkom travnja postaje središtem europskog teatra, prostor susreta kazališnih umjetnika i predstavljanja najatraktivnijih teatarskih ostvarenja. Od četvrtka do nedjelje u Taormini će se dodjeljivati Europska kazališna nagrada, prestižno priznanje dramskim umjetnicima koji su svojim nadahnućem obilježili suvremeni europski teatar.</p>
<p>Dobitnik Europske kazališne nagrade ove godine je francuski kazališni i filmski glumac Michel Picolli, koji već desetljećima svojim glumačkim interpretacijama osvaja gledatelje u teatarskim dvoranama i na filmskim platnima. Nagrada za novu europsku realnost, koja se dodjeljuje posljednjih sedam godina, pripala je njemačkomu redatelju Heineru Goebbelsu i francuskom koreografu Alainu Platelu.</p>
<p>Uz razgovore s nagrađenim umjetnicima te predstavljanje njihovih teatarskih poetika, u Taormini će biti prikazana izvedba Pirandellovih »Gorskih divova« u kojoj nastupa Michel Piccoli, scenski projekt »Lijeva ruka Glenn Gould«, glazbena izvedba u režiji Heinera Goebbelsa »O Maxu Blacku«, plesne predstave »Lets op Bach« te »I Platelliani« Alaina Platela.</p>
<p>Europsku nagradu za kazalište utemeljili su godine 1986. Odbor Taormina Arte u suradnji s Europskim povjerenstvom kako bi promovorili ne samo europsko kazalište već i ideju europskog zajedništva. Od tada su tu najveću europsku nagradu za kazalište dobili su: Ariane Mnouchkine, Peter Brook, Girgio Strehler, Heiner Müller, Robert Wilson, Luca Ronconi, Pina Bausch i Lev Dodin. Nagrada nove europske realnosti pripala je Anatoliju Vasiljevu, Eimuntasu Nekrosiousu, Thomasu Ostermaeiru, Christopheru Marthaleru, Societas Raffaelo Sanzio... umjetnicima koji su izmijenili smjerove europskoga kazališta.</p>
<p>(Dubravka Vrgoč)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Spektakl za pamćenje</p>
<p>Paviljon sajmišta u Parmi / U povodu 100. obljetnice smrti Giuseppea Verdija održan svečani koncert uz sudjelovanje 120 umjetnika</p>
<p>PARMA</p>
<p> – Čitav glazbeni svijet obilježuje 100. obljetnicu od smrti Giuseppea Verdija, najvećega talijanskog opernog skladatelja, i ne samo talijanskoga. Mnogi teatri izvode njegove opere, a koncertne institucije imaju na program njegov veličanstveni Rekvijum, za mnoge najbolje što se u glazbi može čuti. Talijanske operne kuće uvrstile su u svoj ovogodišnji repertoar njegova djela. Milanska Scala izvodi ove sezone čak sedam njegovih opera.</p>
<p> No, ono što je organizirano u Parmi, Verdijevoj domaji (rođen je u malom mjestancu Roncole nedaleko od malo većeg Busseta, oba su u pokrajini Parmi) izgleda nešto nevjerojatno. </p>
<p>Zamislite na koncertu u Parmi, koji je održan u prostranom paviljonu sajmišta posebno pripremljenom za tu svrhu, nastupilo je 120 umjetnika, među kojima 28 solista, najpoznatijih opernih pjevača s iznimkom Luciana Pavarottija, koji izgleda da napušta opernu aktivnost. Potražnja za kartama bila je golema, no mjesta je bilo samo za 3.500 posjetitelja, koji su one bolje ulaznice plaćali pola milijuna lira.</p>
<p>Organizator toga nezaboravnog maksi spektakla bio je i kod nas poznati Mario Dradi, najveći i najugledniji menadžer, s kojim rade svi najveći umjetnici. Dradi je bio već kod nas nekoliko dana u vrijeme koncerta kad su pjevali Cecilija Gasdia, Jose Carreras i Ruggero Raimondi. Dradi je stekao golem ugled nakon koncerta triju tenora, Carrerasa, Dominga i Pavarottija prije deset godina što je održan u povodu Svjetskoga nogometnog prvenstva.</p>
<p>Koncert u Parmi trajao je čistih 171 minutu. Izvodile su se arije, dueti, terceti i kvarteti najljepših Verdijevih opera pod ravnanjem znamenita indijskog dirigenta Zubina Mehte. Izmjenjivali su se Carreras, Domingo, Leo Nucci, Jose Curra, Marcello Alvarez, Barbara Frittoli, Daniela Dessi, Gloria Scalchi, Mariella Devia, Luciana D'Intino i drugi. Na početku je izveden poznati zbor iz opere »Nabucco« »Vapensiero«, zatim su slijedili dijelovi iz opera »Jerusalem«, »Gusar«, »Rigoletto«, »Trubadur«, »Traviata«, »Krabuljni ples«, »Moć sudbine«, »Don Carlos«, »Aida«, »Otelo« i »Falstaff«.Pod ravnanjem Zubina Mehte sudjelovao je orkestar poznatog festivala Maggio Musicale Fiorentino, koji je uzorno pratio sve pjevače. Režiser ovog koncerta bio je stariji sin slavnog tenora Maria del Monaca – Gian Franco Del Monaco, sadašnji direktor opere u Nici.</p>
<p>Valjda još nikad nije vladao tako golem interes za neki koncert kao za ovaj. U prilog tomu najbolje svjedoči činjenica da je koncert snimljen za 80 svjetskih televizija. To je dvostruko više nego što je slučaj s dosadašnjim najpoznatijim koncertom, onime što se svake godine održava na Novu godinu u Beču. Na koncertu su se našli mnogi ugledni državnici, političari i nekad slavni operni pjevači, a primijećen je i današnji idol operne publike, slijepi tenor Andrea Bocelli.</p>
<p>U dvorani potpuno rasprodanoj pljeskalo se i aplaudiralo svima. Ako bi se htjelo izdvojiti one najbolje, onda su to bili tenori Domingo, Alvarez i Curra.</p>
<p>Nakon koncerta održana je svečana večera za 800 uzvanika za koju je bilo zaposleno 18 kuhara, 80 konobara, 100 razvođača itd.</p>
<p>(Dragan Lisac)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="21">
<p>Ivanišević je uvijek Ivanišević</p>
<p>Davis kup dvoboj između Hrvatske i Austrije otvorit će u petak Goran Ivanišević partijom protiv prvog suparničkog reketa Stefana Koubeka, a potom slijedi dvoboj između Ivana Ljubičića i Julijana Knowlea / »Izraziti smo favoriti, vjerujem u naš prolaz«, rekao je Ivanišević nakon ždrijeba </p>
<p>PULA, 5. travnja</p>
<p> – Dvoboj teniskih reprezentacija Hrvatske i Austrije u 1. kolu 1. skupine Davisovog kupa otvorit će partija između Gorana Ivaniševića i Stefana Koubeka, u petak s početkom u 14 sati (pulski Dom mladosti, »green seet« podloga). Uslijedit će okršaj Ivana Ljubičića protiv Julijana Knowlea. Tako je odlučio ždrijeb koji je bio upriličen u hotelu »Histria«. </p>
<p>– Ova kombinacija bolja je za nas, jer ako kojim slučajem bude 2-2 onda će Goran igrati u nedjelju odlučujući meč, što je, jasno, mnogo bolje, budući da ja nikad nisam igrao kod 2-2, a Goran je osim toga i mnogo iskusniji, komentirao je Ljubičić nakon ždrijeba.</p>
<p>U subotu su na rasporedu okršaji parova, a izbornici Nikola Pilić i Günter Bresnik odlučili su se za kombinaciju Ivanišević/Ljubičić odnosno Knowle/Melzer. No, imaju pravo promijeniti svoju odluku sat vremena prije početka dvoboja. Posljednjeg dana najprije će Ljubičić igrati protiv Koubeka, a potom Ivanišević protiv Knowlea, jasno ukoliko izbornici ne odluče drugačije, o čemu moraju obavijestiti organizatora 10 minuta nakon završetka subotnjeg okršaja.</p>
<p>Stefan Koubek je »prvi reket« Austrije, tenisač sa osvojena dva ATP-naslova u karijeri. Prošlu sezonu okončao je na 49. mjestu rang-liste, a ove sezone ostvario je 2-7 omjer pobjeda i poraza.</p>
<p>– Iznimno sam se pripremao za ovaj okršaj u posljednja dva tjedna. Jedino bih volio da je podloga malo sporija, no bez obzira, teško možemo do pobjede. Ljubičić je u odličnoj formi, a Ivanišević je Ivanišević, iako ima problema s ramenom, rekao je Koubek.</p>
<p>Suparnik Ivana Ljubičića najstariji je član austrijske reprezentacije. Julijan Knowle ima 27 godina i u svojoj karijeri nikad nije bio među 100 najboljih tenisača svijeta. Najbolji plasman zaslužio je prošle godine kada je sezonu okončao na 154. mjestu.</p>
<p>Inače, Hrvatska i Austrija igrali su prije četiri godine okršaj koji je pobjedniku donio plasman u kvalifikacije za Svjetsku skupinu Davisova kupa. Pobijedili su Austrijanci sa 3-2, no tada je glavnu ulogu imao Thomas Muster, nekadašnji »broj 1« na svijetu.</p>
<p>– Ovaj smo put mi favoriti. Iako je Davis kup natjecanje posebnog naboja, gdje svatko svakoga može dobiti, ipak vjerujem u naš prolaz, rekao je Ivanišević i dodao:</p>
<p>– Ne smeta mi što sam »drugi reket«. Naprotiv, drago mi je što je mjesto »prvog reketa« izborio Ljubičić odličnim nastupima posljednjih tjedana, rekao je Ivanišević te se na kraju osvrnuo na svoje rame i sa smiješkom odgovorio austrijskom novinaru koji ga je pitao u kakvom je stanju:</p>
<p>– Nije u redu, ali je u redu.</p>
<p>Nakon ždrijeba predstavljena je i nova kartica American expressa i Privredne banke, glavnih sponzora Hrvatskog teniskog saveza. Nova »affinity card« namijenjena je tenisačima i svima koji imaju veze s »bijelim sportom«. Dio novca koji će budući korisnici potrošiti korištenjem ove kartice bit će proslijeđena HTS-u. Na kraju je Goranu Ivaniševiću simbolično uručena prva sportska kartica za ljubitelje tenisa.</p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nizozemci bez Krajičeka, Švicarska bez Rosseta</p>
<p>Od petka do nedjelje na rasporedu su četvrtfinalni dvoboji Svjetske skupine Davisovog kupa u kojima igraju Brazil – Australija, Švedska – Rusija, Švicarska – Francuska i Nizozemska – Njemačka</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Dok će hrvatska izabrana teniska vrsta pokušati izboriti nastup u kvalifikacijama za najelitniju skupinu Davisovog kupa, na terenima Florianopolisa, Malmöa, Neuchatela i Bois-le-Duca na rasporedu su četvrtfinalni okršaji Svjetske skupine. O polufinalistima će odlučivati dvoboji između Brazila i Australije, Švedske i Rusije, Švicarske i Francuske te Nizozemske i Njemačke.</p>
<p>BRAZIL – AUSTRALIJA: Brazilska teniska reprezentacija, predvođena Gustavom Kuertenom, marljivo se pripremala na zemljanim terenima dok su Patrick Rafter i Lleyton Hewitt, predvodnici australske vrste, ostvarili zapažene rezultate na tvrdoj podlozi »Ericsson Open« turnira u Miamiju. Dakle, osim što imaju prednost domaćeg terena, Brazilci svoj optimizam temelje i na činjenici kako se Australci neće uspjeti dovoljno priviknuti na sporiju podlogu koja ih očekuje u rodnom gradu »Guge« Florianopolisu. Ovo je ujedno i jedini okršaj četvrtfinala koji će biti odigran na zemljanim terenima. </p>
<p>Pobjednik okršaja Brazilaca i Australaca igrat će u polufinalu protiv pobjednika okršaja reprezentacija Švedske i Rusije.</p>
<p>ŠVEDSKA – RUSIJA: Jevgenij Kafeljnikov, koji je najavio kako više neće igrati Davis kup ako ga osvoje ove godine, te Marat Safin gostovat će u švedskom Malmöu. No, teško će Kafeljnikov ispuniti svoju želju ove godine, budući da ih očekuju okršaji s Magnusom Normanom te Jonasom Björkmanom, koji je ove godine već osvojio dva ATP naslova u konkurenciji parova.</p>
<p>ŠVICARSKA – FRANCUSKA: Drugi i sedmi tenisač svijeta, Francuzi Arnaud Clement i Sebastien Grosjean, finalist i polufinalist »Australian Opena«, suprostavit će se domaćim Švicarcima. Iako s prednošću domaćeg terena švicarska reprezentacija bit će zakinuta nastupom ponajboljeg tenisača Marca Rosseta, koji je prvotno izborniku Jakobu Hlasek bio najavio nastup. Stoga će »prvi reket« u dvorani Neuchatela biti Roger Federer, a uz njega Michel Kratochvil i George Bastl.</p>
<p>NIZOZEMSKA – NJEMAČKA: U okršaju osmine finala Nizozemci su pobijedili branitelje naslova Španjolce, no tada je glavnu ulogu imao Richard Krajiček. Ovaj vikend Nizozemci bez Krajičeka očekuju reprezentaciju Njemačke. Krajičeka je, naime, uoči »Ericsson Opena« ozlijedio zglob i otvorio mjesto u glavnom turniru Ivanu Ljubičiću. Nizozemci su povećali kapacitet dvorane na 9500 mjesta, rasprodali sve ulaznice, sve kako bi pomogli Paulu Haarhuisu i Sjengu Schalkenu u okršajima protiv Tommya Haasa i Nicolasa Kiefera. Haas je inače prošlog tjedna predao okršaj osmine finala »Ericsson Opena« Andreu Agassiju, zbog lakše ozljede zgloba, a kako bi se što bolje pripremio za nastup u reprezentaciji...</p>
<p>Raspored i sastavi: BRAZIL - AUSTRALIJA (Florianopolis, zemlja) Brazil: Gustavo Kuerten, Fernando Meligini, Alexandra Simoni, Jaime Oncins; Australija: Leyton Hewitt, Patrick Rafter, Wayne Arthurs, Richard Fromberg ili Scott Draper;</p>
<p>ŠVEDSKA – RUSIJA (Malmö, dvorana) Švedska: Magnus Norman, Thomas Johansson, Jonas Björkman, Andreas Vinciguerra ili Simon Aspellin; Rusija: Marat Safin, Jevgenij Kafeljnikov, Mikhail Jouzhny, Andrej Stoliarov.</p>
<p>ŠVICARSKA – FRANCUSKA (Neuchatel, dvorana) Švicarska: Roger Federer, George Bastl, Michel Kratochvil, Lorenzo Manta; Francuska: Arnaud Clement, Sebastien Grosjean, Cedric Pioline, Fabrice Santoro.</p>
<p>NIZOZEMSKA – NJEMAČKA (Bois-le-Duc, dvorana) Nizozemska: Paul Haarhuis, Sjeng Schalken, Jan Siemerink, Raemon Sluiter; Njemačka: Tommy Haas, David Prinosil, Nicolas Kiefer, Jens Knippschild.</p>
<p>(I. Mijić)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Zagrebački atletski miting 16. na svijetu!</p>
<p>Zanimljivo je da je iza »Hanžeka« čak i finale prošlogodišnje »Grand Prix« serije, održano u Dohi, iako je na njemu nastupilo po osam najboljih svjetskih atletičarki i atletičara u svakoj disciplini i postignuto je mnoštvo odličnih rezultata</p>
<p>MONTE CARLO/ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Kasnije nego ikad dosad, Međunarodni atletski savez (IAAF) objavio je ljestvicu najboljih svjetskih atletskih mitinga u prošloj godini. U IAAF-u su, naime, namjeravali ukinuti dosadašnji način bodovanja koji se temelji na rezultatima ostvarenima na mitingu i uvesti drukčiji model, no ljestvica za 2000. godinu je, ipak, objavljena.</p>
<p>Za nas je ona itekako zanimljiva, jer potvrđuje novi napredak zagrebačkog atletskog mitinga, popularnog »Hanžeka«, prema samom vrhu te ljestvice. Među nekoliko stotina atletskih mitinga u svijetu Grand Prix II miting »Zagreb 2000« zauzeo je, naime, visoko 16. mjesto sa 83.529 bodova. Zanimljivo je da je iza Zagreba čak i finale prošlogodišnje »Grand Prix« serije, održano u Dohi, iako je na njemu nastupilo po osam najboljih svjetskih atletičarki i atletičara u svakoj disciplini, te je postignuto mnoštvo odličnih rezultata. Doha je, očito, »zaradila« previše negativnih bodova kojima se na atletskim mitinzima kažnjavaju organizacijski propusti (smještaj, transport, press, natjecanje...), dok se u Zagrebu, naravno, tako nešto teško može dogoditi. Zagrebački miting je, inače, pretprošle godine bio 19. na spomenutoj ljestvici, sa 500 bodova manje nego lani.</p>
<p> l Redoslijed atletskih mitinga u 2000.</p>
<p>1. Zürich (Švi) 87.137, 2. Monte Carlo (Mon) 86.737, 3. Bruxelles (Bel) 86.454, 4. Rim (Ita) 86.337, 5. Lausanne (Švi) 86.181, 6. Stockholm (Šve) 85.654, 7. Atena (Grč) 85.352, 8. Berlin (Njem) 84.977, 9. Pariz-St. Denis (Fra) 84.963, 10. Nica (Fra) 84.958, 11. Oslo (Nor) 84.809, 12. London (VB) 84.673, 13. Chania (Grč) 84.048, 14. Yokohama (Jap) 83.988, 15. Linz (Aut) 83.756, 16. ZAGREB (HRVATSKA) 83.529, 17. Eugene (SAD) 83.488, 18. Gateshead (VB) 83.106, 19. Doha (Kat) 83.094, 20. Lille (Fra) 83.089... (M. Šarec)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Barač: Hrvatski bi sport trebalo osloboditi poreza</p>
<p>»Državi treba biti jasno da sport nije sredstvo za punjenje proračuna, barem ne danas. Ako država omogući da se profesionalni sport formira kao profesionalna grana, onda za 10-ak godina sport može postati nešto iz čega će se puniti proračun«, misli Zdeslav Barač, dopredsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS)</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – U ova teška vremena u hrvatskom sportu mnogo se govori o dugovima klubova prema državi i igračima, dugovima igrača prema državi, novca je sve manje i kako se čini bit će ga još i manje. Nogomet, košarka, rukomet, vaterpolo stenju kako bi podmirili svakodnevne obveze, mnogi su hrvatski klubovi na rubu egzistencije i opstanka. Mnogi se pribojavaju još i težih vremena, čak i da bi hrvatski sport mogao u sljedećoj sezoni dotaknuti samo dno. U svemu tome nekako se najmanje govori o odbojci. Ima i odbojka svojih problema, ali oni ne zvone u javnosti. Kako im to uspijeva odgovorio je dopredsjednik Hrvatskog odbojkaškog saveza (HOS), Zdeslav Barač.</p>
<p>– I u odbojci je teško, iako se ne govori o tome. U odbojci nikad nije bilo toliko novca kao u nogometu, košarci ili rukometu, pa onda ni pad odbojke nije tako bolan, iako je osjetan. No, ne mislim da je stanje katastrofalno, samo je loše. Hoćemo li dotaknuti dno, malo je filozofsko pitanje... Možda bi čak bilo i dobro da dođemo do dna, jer onda, po nekoj logici, od dna se mora ići prema gore i na bolje, misli Barač.</p>
<p> l Zoran Gobac, rukometni radnik, misli da ključne poteze u ovoj situaciji u sportu mora povući država. Slažete li se s njime?</p>
<p>– Da, jer jedino država može pomoći da preživi sport. No, državi treba biti jasno da sport nije sredstvo za punjenje proračuna, barem ne danas. Ako država danas stvori uvjete olakšicama i oslobođenjima od poreza, ako omogući da se profesionalni sport formira kao profesionalna grana, onda za 10-ak godina, razvojem ekonomske baze u Hrvatskoj, sport može postati nešto iz čega će se puniti proračun.</p>
<p> l Iskustva drugih zemalja su sasvim drugačija od našeg.</p>
<p>– Pa to je to, mnoge su zemlje primjer kako država treba pomoći sportu, da se u profesionalnom sportu zna što se događa i da se sve transakcije legaliziraju. Nije ista stvar proizvoditi igrača u klubu i proizvoditi čavle u tvornici, proizvodnja igrača traje mnogo dulje, a vijek trajanja je mnogo kraći. Dakle, država treba napraviti sve ono što se financijskim i fiskalnim mjerama može postići.</p>
<p> l Živite i radite u Njemačkoj, kako se tamo financira sport?</p>
<p>– To se ne može usporediti. U Njemačkoj država ne daje mnogo u sport, kubovi se financiraju iz lokalnih uprava, ali mnogo novca dolazi od marketinških akcija. A dobar marketing nije teško imati ako postoji snažno gospodarstvo i ako se takva ulaganja u sport oslobađaju od poreza ili su porezne olakšice.</p>
<p> l I opet se vraćamo državi, porezima i interesu za ulaganja...</p>
<p>– Pa, jasno... Zato i jest smisleno da država danas napravi nešto da bi dobila rezultate za 10 godina. Danas sport ne može puniti proračun, pogotovo kad su toliki porezi na ulaganja u sport. Smiješno je uopće stavljati bilo kakve poreze na to, mislim da bi u idućih nekoliko godina sport trebao biti posve oslobođen poreza.</p>
<p> l Vi se ne slažete s uvriježenom tezom da sport mora biti neprofitabilan, odnosno da se sve zarađeno sportom mora i vratiti u sport.</p>
<p>– Dozvoljeno je ulagati u sport, a nije dozvoljen profit iz toga!? Nelogično! Privatno vlasništvo i profit su dvije osnovne ekonomske kategorije koje su povezane i guraju svijet naprijed. Pa dionice nogometnih klubova u Engleskoj i Njemačkoj su na burzama i svi zarađuju. Država jedino treba dodatnim olakšicama potaknuti dioničare da svoj profit, umjesto da dižu, ostavljaju da se i dalje vrti. Samo to ima smisla.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Dinamo protiv Osijeka sa četiri napadača!</p>
<p>Dinamov trener Ilija Lončarević sučelit će u subotu Osječanima ovu postavu: Butina - Leutar, Drpić, Bosnar, Polovanec - Mikić, Pavlović, Agić; Šokota - Balaban, Cvitanović. Bit će to, uvjetno rečeno, 4-4-2 formacija, bez klasičnog zadnjeg braniča, u vrhu napada igrat će Balaban i Cvitanović, a Šokota i Mikić imat će izrazito ofenzivne zadaće</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Ilija Lončarević nije »pucao u prazno« - najavio je promjenu sustava Dinamove igre i to će provesti u djelo već u subotnjem domaćinstvu Osijeku (16 sati)! Na jutarnjem treningu u četvrtak, odrađenom po jakoj kiši i hladnome vjetru, Lončarević je isprobao 4-4-2 formaciju koju će sučeliti Osječanima. I tih 4-4-2 zapravo treba shvatiti samo uvjetno, jer u postavi će biti čak četiri napadača po vokaciji, možemo, dakle, očekivati iznimno ofenzivni Dinamo. Lončarević se odlučio za ovih 11 igrača: Butina - Leutar, Drpić, Bosnar, Polovanec - Mikić, Pavlović, Agić; Šokota - Balaban, Cvitanović, a na klupi će biti Vasilj, Sesar, Tokić, Gondžić, Bazina, Oliveira, te jedan od juniora, Gavranović ili Koretić.</p>
<p>– Nemamo što čekati, ono što sam vidio na treningu načelno me zadovoljilo, čini mi se da su igrači prihvatili moj način razmišljanja. No, pravi će odgovor ipak dati utakmica, u subotu ćemo na travnjaku vidjeti jesmo li na dobrome putu, pojašnjavao je svoju odluku Lončarević.</p>
<p>I čini nam se da je dobro napravio! Jer, teško je i zamisliti da bi Dinamo mogao lošije izgledati nego protiv Varteksa u svome navodno uhodanome 3-5-2 sustavu. Uostalom, na upit nije li možda preriskantno nakon samo nekoliko odrađenih treninga mijenjati sustav, Lončarević je logično odgovorio:</p>
<p>– Ne, nema prevelikoga rizika, jer ni u dosadašnjoj varijanti obrana nije bila nimalo sigurna. Istina je kako mi najveći problem predstavlja neiskustvo zadnje, obrambene linije, međutim to su naše objektivne teškoće koje ne možemo promijeniti. Kad bih na raspoložbi imao ozlijeđenog Sedloskog i kad bi posve oporavljen bio Tokić, onda ne bih nimalo brinuo, veli Lončarević.</p>
<p>Dodajmo da će zbog žutih kartona utakmicu s Osijekom preskočiti Pilipović, Čutura i Leko, a čini nam se da će u subotu, od spomenute trojice, Dinamovu treneru najviše nedostajati - Jerko Leko! Naime, sudeći prema onome što smo vidjeli na treningu, prinovi iz Vinkovaca, Borisu Leutaru, nekako najteže pada promjena sustava. Očito je do sada Leutar igrao isključivo na poziciji zadnjega braniča (i to ne baš kvalitetno), pa se na desnome boku zadnje linije u 4-4-2 sistemu gotovo nimalo ne snalazi. Kao da ne shvaća zakonitosti igre u takvoj formaciji, pa je nerijetko izgledalo da čovjek posebno trenira, neovisno o ostatku sastava. Međutim, Lončarević se nada da će Leutar ipak usvojiti barem elementarne naputke...</p>
<p>– Točno je da se baš ne snalazi, međutim nemamo za sada drugih rješenja, a ni vremena za plakanje. On će to morati igrati, nije više ni tako mlad igrač i mora se prilagoditi. Istina je i da bi Leko bio ispred Leutara, ali samo zato jer je već igrao na toj poziciji. Općenito nam treba mnogo rada za uigravanje novoga sustava, znam da će postojati »rupe« za vrijeme igre, ali isto tako očekujem i da će moji igrači iskustvom nadoknađivati manjkavosti zbog nedostaka vremena za uigravanje, nada se trener.</p>
<p>Taj će Dinamov novi sustav biti izrazito ofenzivan. Naime, u vrhu napada igrat će Cvitanović i Balaban, iza njih, kao »polu-špica« Šokota, a Mikić će više vremena provoditi na suparničkom dijelu travnjaka kao treći (odnosno, četvrti!) napadač, nego u veznome redu! Uvijek kad će Dinamo imati loptu, Mikić mora »otvarati« svoju stranu... Hoće li se možda javiti problem i u sredini terena, gdje će, na pozicijama zadnjih veznih igrača, žestoko morati raditi Pavlović i Agić? Kad bi sustav bio uigran, onda ne bi smjelo biti problema, jer bi bočni igrači iz zadnje linije ulazili u sredinu, n»skraćivali i sužavali teren«, te zatvarali »rupe«. Ovako...</p>
<p>– Ne bojim se i sigurno neću odustati! Gledajte, Dinamo je imao problema sa zadnjim braničem, a sad ćemo upravo zbog tih problema, igrati bez klasičnog zadnjeg braniča. K tome, znano je da »modra« momčad ima najviše kvalitetnih napadača, pa ćemo ih onda gotovo sve gurnuti »u vatru«! Ako smo najjači u napadu, onda ćemo tako i postaviti igru - napadački. Stoga vjerujem da će ova promjena sistema igre neprijeporno biti pozitivni šok za nogometaše i očekujem pravu reakciju. Ukoliko je ne bude, svakako ću imati spremnu i alternativu...</p>
<p> l Hoće li dvoboj protiv Osijeka biti ključan za Dinamovo proljeće?</p>
<p>– Hoće, po mnogo čemu hoće! Ako se borimo za naslov, ni slučajno ne možemo sebi dopustiti dva uzastopna, k tome i domaća, poraza. Dakle, pobjeda je u subotu imperativ i uvjeren sam da ćemo slaviti. Dakako, ako ne bude nekakvog velikog peha... I ako upišemo sva tri boda, onda je sve pred nama sasvim čisto, onda ćemo imati lijepu stazu prema naslovu. Posebno ako Hajduk malo posrne u Koprivnici, u tom bi nam se slučaju otvorila čak i mogućnost da bezbolno izgubimo u Splitu. No, najprije treba apsolvirati Osijek, razmišljam samo o toj utakmici, naglašava Lončarević.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Veliki preokret Croatije</p>
<p>Košarkašice Croatije su pobjedom protiv Gospić Inera 82-73 (15-27, 23-13, 21-14, 23-19) povele u finalu doigravanja za prvaka Hrvatske sa 1-0</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> – Serijom 13-0 u drugoj četvrtini košarkašice Croatije uspjele su preokrenuti dvoboj te na kraju i pobijediti Gospić Inero 82-73 (15-27, 23-13, 21-14, 23-19) u prvoj utakmici finala doigravanja za prvaka Hrvatske. </p>
<p>Naime, u 16. minuti susreta Gospićanke su imale najveću prednost (40-25), ali tada kreću Sandra Popović i Anđa Radoš koje do kraja druge četvrtine pokreću seriju Croatije 13-0, dok Gospićanke u četiri minute nisu postigle niti poen. Agresivnom igrom djevojke s Pešćenice nastavile su i u trećoj četvrtini, te su povele 48-43. Gospićanke su dakle u deset minuta,od 16. do 26, minute postigle samo tri poena! </p>
<p>Početak utakmice nije sugerirao takav rasplet, gošće su odlično otvorile utakmicu, izvana su pogađale Sandra Pešić i Damira Fredotović, pod koševima je skakala Slavica Luketić i sve je »mirisalo« na veliko iznenađenje i prvi poraz Croatije u sezoni. Kako je kasnije priznao trener Viktor Kovač »Croatia nikad nije bila u težoj situaciji ove sezone«. Izvukla ih je sjajan vanjska linija uz borbenu Marinu Mazić pod koševima. Jedinu priliku za preokret Gospićanke su imale u 37. minuti kada je Simona Šoda smanjila na 66-72, ali su igračice Croatije postigle šest poena zaredom i mirno zaključile susret.</p>
<p>Finale se igra na tri pobjede, a druga utakmica igra se u subotu, 7. travnja u Baškim Oštarijama. </p>
<p> l SŠD »Pešćenica«</p>
<p>CROATIA: Popović 30 (2-3), Radoš 18 (0-1), Špiranec, Mazić 18 (2-4), Petrović, Ferinčević, Pešut, Ivezić, Klein-Šumanovac 12, Baranović Urukalo 2, Slišković 2, Šapina.</p>
<p>GOSPIĆ INERO: Valentić, Pešić 18 (2-4), Stilinović, Fredotović 23 (1-2), Živković, Duvančić 2, Radaković, Trešnjić, Luketić 16 (2-4), V. Stilinović 8, Frković, Šoda 6.</p>
<p>SUCI: Herceg (Zabok), Jovović (Velika Gorica). GLEDATELJA: 400.</p>
<p>IGRAČICA UTAKMICE: Sandra POPOVIĆ. (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Europski NBA pred vratima</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Tri mjeseca trajali su pregovori, potpis u Münchenu definitivno je spojio podijeljenu košarkašku Europu. Najesen će starati Euroliga sa 32 člana, nikada jača, novčano bogatija i s jedinim ciljem – što više se približiti tvornici novca, NBA ligi. </p>
<p>Košarka se, dakle, nakon godina tumaranja u praznom, u Europi okrenula jedinom normalnom rješenju. Uleb je pokrenuo lavinu kojoj se učmalo društvo iz Fibe (Međunarodnog košarkaškog saveza) pokušavalo oduprijeti godinu dana. Nisu niti toliko izdržali i po novom modelu, s velikim udjelom Uleba, najesen ćemo gledati sve što vrijedi u Europi u jednom natjecanju. </p>
<p>Košarka je u mnogo čemu do sada bila preteća u europskom sportu. Euroliga, na koju se kasnije nadovezala nogometna Liga prvaka, rukometna, odbojkaška pa i vaterpolska, zapravo je inicijalna košarkaška ideja. No, ideja u koju su ušli košarkaši prvi, raspala se upravo zbog učmalosti Fibe. Naći košarkašku utakmicu na satelitskim postajama bilo je pravo umijeće. A TV prava nose i najveći novac, bogate sponzore i podižu interes Europe za košarku. U toj praznini, profitirali su ostali sportovi, a NBA je svojom popularnošću zarobio i Europu i interes je žitelja »Stare dame«, podosta se prebacio »preko bare«.</p>
<p>Ako je sporazum Uleba i Fibe povratak košarke na ono što su nudile osamdesete godine, sada s još čvršćim temeljima i proširenim tržištem, onda je košarka na pravom putu. </p>
<p>Nogometna Europa trenutačno je zaokupljena pregovorima oko jedinstvenog europskog tržišta za sve igrače, prema kojem bi se svaki Europljanin smatrao domaćim igračem. Košarka je, pak, sporazumom Uleba i Fibe taj dio već uvrstila u ponudu za sljedeću sezonu. Prema tom ključu stranci u momčadima smatrat će se samo igrači koji ne dolaze iz Europe (Amerikanci prije svih). Ostali će imati tretman domaćih igrača, pa se može dogoditi da u talijanskom Kinderu igra osam Hrvata i dva Amerikanca, ili u Ciboni tri Talijana, pet Španjolaca i dva Amerikanaca...</p>
<p>Španjolska Telefonica, glavni sponzor Uleba, je oduševljena godinom dana Uleba i u košarci vidi isključivo zaradu, a taj proizvod, samu utakmicu, treba što bolje upakirati ne bi li je se bolje prodalo. Liga od 32 kluba, najbolja 32 europska sastava to svakako može ponuditi. </p>
<p>Hrvatska će sigurno imati dva predstavnika, Cibonu i Zadar drže ranije potpisani ugovori. Možda i trećeg, ako Split prođe srpanjske kvalifikacije. Za sada se zna da će u tim kvalifikacijama biti 12 momčadi koje će tražiti preostala tri mjesta u Euroligi. Također, momčadi će u srpanjskim kvalifikacijama nastupati u ovosezonskim sastavima, neće biti moguće dodati na popis momčadi nekog novog igrača. Split će morati produžiti ugovore s Landom i Rencherom za još jedan mjesec, jer obojici ugovorne obveze istječu u lipnju.</p>
<p>Iako, bit će problema s Amerikancima u svim sastavima koji će u kvalifikacije. Naime, u to se vrijeme u SAD-u igraju Ljetne lige koje u principu žele pohoditi svi Amerikanci izvan NBA ne bi li se dopali kojem skautu i time priskrbili NBA ugovor za sljedeću sezonu. </p>
<p>Hrvatska bi košarka, ukoliko bi i Split pronašao put do Eurolige, napravila velik posao. Tri sastava, Cibona, Zadar i Split, u najelitnijem europskom natjecanju bila bi prava stvar za našu košarku. I mogli bismo reći da smo dobili maksimum... </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="28">
<p>U Beogradu više nitko ne dvoji o Miloševićevu izručenju Haagu!?</p>
<p>Domaća javnost želi da Milošević najprije izađe pred lice pravde u Beogradu, da bi potom Hrvati, Bošnjaci i Albanci trebali naći svoju zadovoljštinu u Haagu / Tajnik Haaškog suda Holthuis odbio je potvrditi je li ministru pravde Srbije Vladanu Batiću uručio nalog za Miloševićevo uhićenje /Sâm Batić je ustvrdio da nije bilo riječi o Miloševićevu izručenju </p>
<p>ŽELJKO GARMAZ, BEOGRAD</p>
<p>BEOGRAD, 5. travnja</p>
<p> – Ako je suditi po dnevnom tisku u Beogradu, teško da više itko u Srbiji dvoji o potrebi izručenja bivšeg predsjednika Srbije i SRJ Slobodana Miloševića Haaškom sudu. »Tehnički problem«, ako se novonastala situacija uopće može problematizirati, jedino je u sve glasnijoj i izraženijoj želji domaće javnosti da Milošević najprije izađe pred lice pravde u Beogradu, gdje bi trebao odgovarati za zlo učinjeno srpskom narodu, a potom, nakon izricanja kazne, u koju neki vjeruju, poput premijera Republike Srbije Zorana Đinđića, »da bi mogla biti i smrtna kazna, ako se pronađu dokazi«, da bi potom Hrvati, Bošnjaci i Albanci trebali naći svoju zadovoljštinu u suđenju u Haagu.</p>
<p>Tajnik Međunarodnog kaznenog suda (ICTY) Hans Holthuis odbio je u četvrtak potvrditi je li ministru pravde Srbije Vladanu Batiću uručio službeni nalog za uhićenje, već pritvorenoga Slobodana Miloševića i optužnicu protiv bivšeg jugoslavenskog predsjednika.</p>
<p> Holthuis je poslije jednosatnog susreta s Beogradu s ministrom Batićem novinarima izjavio da je to bio »dobar razgovor«.</p>
<p> Prije početka razgovora Holthuis je kazao da će vlastima u Srbiji i Jugoslaviji »predati optužnicu i nalog za uhićenje Slobodana Miloševića« kao i da se želi uvjeriti da će mu nalog i optužnica biti uručeni.</p>
<p>Batić je, pak, ustvrdio da »nije bilo riječi o Miloševićevu izručenju« ni inzistiranja na njegovu prebacivanju u Den Haag. U posebnoj izjavi poslije razgovora s Holthuisom ministar Batić je precizirao da »unatoč službenom stajalištu ICTY, rečeno nam je da se neće ustrajati na Miloševićevu izručenju«.</p>
<p> Batić je najavio da će skupina financijskih stručnjaka iz Srbije otići u Den Haag kako bi se obavio temeljit uvid u dokumentaciju kojom raspolaže ICTY vezanu za bankarske račune bivših jugoslavenskih dužnosnika. »Ako bude novih dokaza, optužnica protiv Miloševića može biti proširena«, dodao je Batić. </p>
<p>Dodao je da je tajniku Haaškoga suda predao pismo za glavnu tužiteljicu Carlu Del Ponte u kojem traži podnošenje optužnice protiv političkog vodstva Oslobodilačke vojske Kosova, prije svega Hashima Thaqia. Batić je tražio i da se podnesu optužnice protiv čelnika, kako je kazao »Muslimana, Hrvata i Albanaca«.</p>
<p> Mediji još s neskrivenim zadovoljstvom i pozornošću istražuju svaki, pa i najmanji detalj u vezi s akcijom srbijanske policije koja je 72 sata držala Srbiju u neizvjesnosti građanskog rata.»Jedan od krivaca za neuspio pokušaj oružanog uhićenja Slobodana Miloševića u prvim satima 31. ožujka je, vrlo vjerojatno, i general policije Senta Milenković. Poslije pristanka na zamjenu osobnog osiguranja bivšeg predsjednika SRJ i odlaska iz vile 'Mir' u Užičkoj 11, on je, prema svemu sudeći, 'zaboravio' obavijestiti pretpostavljene o svemu što se u njoj događalo«. </p>
<p>»Prešutio je«, piše Novi Ekspres, »nevjerojatne količine oružja – od 'hacklera', preko strojnica do ručnih raketnih bacača, koje su danima unošene u rezidencijalni kompleks vile ili su, u najgorem slučaju, već bile u njemu kad je bivši predsjednik odlučio da se nastani u bivšoj Titovoj vili«. »Da su obavještajni podaci bili pravi«, zaključuje list, »pokušaj uhićenja ne bi sličio na farsu i kazališnu predstavu s pjevanjem i pucanjem i pripadnici postrojbi za posebne namjene ne bi se osjećali poniženi zbog neuspjelog upada i još bržeg izlaska iz kompleksa«. Inače, piše isti list, svi ti događaji posljednjih dana mogli su se pročitati u knjizi Marka Lopušine »Lov na Miloševića«.</p>
<p>U beogradskim je medijima velik publicitet dobila izjava poznatog stručnjaka za međunarodno pravo Vojina Dimitrijevića koji je ocijenio da Miloševićeva žalba, u kojoj navodi da su iz prihoda Savezne uprave carina u vrijeme njegove vladavine financirane vojne formacije u »republici srpskoj krajini« i Republici Srpskoj, »može imati opasne posljedice za Jugoslaviju«. »Možemo se suočiti s velikim zahtjevima za ratnu odštetu koje su te zemlje podnijele«, rekao je Dimitrijević, dodavši da je »Međunarodni sud pravde sud pred kojim ne odgovara jedan čovjek, nego država!«</p>
<p>Slično razmišlja i poznati odvjetnik Veljko Guberina koji je izjavio da je »žalbom na određivanje pritvora, koju je osobno napisao Slobodan Milošević praktički priznao ono za što su ga optuživali – da je poticatelj i pomagač građanskog rata u Hrvatskoj i BiH«. »On je na taj način navukao bijedu na vrat našoj zemlji, jer sad oni imaju pravo tražiti naknadu štete«, rekao je on, ocijenivši Miloševićev postupak »skandaloznim«. Zaključio je da je Milošević pokazao »da je čovjek koji je spreman sve zapaliti da bi ušao u povijest«.</p>
<p>U Beogradu su Miloševićeve pristalice, njih oko 200, organizirali prosvjed ispred Centralnog zatvora, tražeći da se Miloševiću dopusti obrana sa slobode. Pored transparenata »Ne damo Slobu«, »Slobo, vrati se«, posebnu pozornost izazvao je jedan prosvjednik koji je nosio natpis: »Uhapsite mene, i ja sam Slobodan!«</p>
<p>Inače, najposjećeniji Internet site u Srbiji »Beocity« darovao je Miloševiću doživotnu pretplatu na magazin Žica, »ako bi lakše osmislio duge dane u zatvoru, a pretplata će mu omogućiti usavršavanje na polju informacijskih tehnologija, koje mu mogu biti veoma dragocjene za vrijeme boravka u Haagu, gdje je dopušteno korištenje računala«. Tom je pretplatom Miloševiću omogućeno i sudjelovanje u nagradnoj igri u kojoj je glavni dobitak vespa »Piaggio«.</p>
<p>Novine su otkrile, također, da Milošević u zatvoru »ne gubi pravo na mirovinu«, a Bogdan Tirnanić u najnovijem broju tjednika Nin zapaža da su se »Milošević i televizija ponovno sudbinski spojili 13 godina poslije Osme sjednice«. »Taj simbolički ponovni susret pokazao je kako su se i koliko televizija i Milošević u međuvremenu izmijenili: Izravan prijenos definitivna pada onoga čija se moć nad našim životima činila vječnom, bio je sasvim drukčija predstava od izravnog prijenosa njegova ustoličenja u gospodara sudbine«, primjećuje Tirnanić.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Srđan Kerim: Albanske stranke nisu službeno postavile zahtjev za promjenu Ustava</p>
<p>»Makedonska vlada nikada nije dobila službeni prijedlog za posredovanje od predsjednika Mesića i dobro je što je tako, jer bi bilo pogrešno da bilo tko posreduje u unutarnjim pitanjima Makedonije«, izjavio je makedonski ministar vanjskih poslova</p>
<p>RIM, 5. travnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U srijedu je talijanski ministar vanjskih poslova, Lamberto Dini, primio makedonskog ministra vanjskih poslova Srđana Kerima. U dvosatnom razgovoru, najviše vremena je posvećeno sigurnosnoj situaciji u Makedoniji. Talijanska strana je dala punu podršku makedonskoj vladi u rješavanju situacije unutar zemlje. Šef talijanske diplomacije je obećao punu podršku Italije za što brži ulazak Makedonije u Europsku uniju. Kao hitnu pomoć talijanska vlada je dala tri milijuna DEM Makedoniji za saniranje šteta nastalih prilikom unutarnjih sukoba, a 11 milijuna DEM namijenjeno je za projekt korekcije toka rijeke Radike. </p>
<p>Na konferenciji za novinare, makedonski ministar vanjskih poslova Srđan Kerim naglasio je da je ono što se dogodilo u Makedoniji samo nastavak scenarija »balkanskog sindroma« gdje se oružanom silom želi pokrenuti nerede unutar neke države. »Albanski teroristi nisu naišli na podršku albanskog pučanstva i albanskih političara u Makedoniji, a međunarodna zajednica je osudila njihove terorističke akcije.« Napomenuo je da je »Makedonija bila uzor suživota raznih nacija«, a da je cilj terorista bilo »rušenje tog imagea«. </p>
<p>Arsenal oružja nađen kod albanskih pobunjenika je bio iznenađujuće velik, a »zaplijenjeno streljivo je prokrijumčareno u Makedoniju s Kosova ili iz Albanije. Imamo pouzdane informacije da su opskrbljivali i druge terorističke organizacije u Europi«. </p>
<p>Kerim je izjavio da političke stranke makedonskih Albanaca »nisu postavile pitanje promjene Ustava niti u parlamentu niti u vladi«. Međutim, naglasio je da ustav »nije tabu tema u demokratskoj Makedoniji, i da se putem dijaloga i parlamentarnih procedura se može raspravljati o svemu, ali sigurno ne jezikom nasilja i streljiva«. Pohvalio je američke trupe koje su sačuvale sjevernu granicu Makedoniju i izjavio da najavljeni dolazak državnog tajnika SAD-a u Skopje dovoljno govori o odnosu SAD-a prema Makedoniji, koja je ponajprije »prijatelj i partner, a ne samo jedan slučaj« kako je američki predsjednik Bush napisao u pismu makedonskom predsjedniku Trajkovskom. Kerim je izjavio je u da bi popis stanovništva predviđen za svibanj ove godine mogao biti odgođen za kraj kako se ne bi stvarale dodatne napetosti u odnosima s albanskim stanovništvom.</p>
<p>Na pitanje kako ocjenjuje prijedlog da hrvatski predsjednik Stjepan Mesić bude posrednik u pregovorima u Makedoniji, odgovorio je: »Makedonska vlada nikada nije dobila službeni prijedlog za tako nešto od predsjednika Mesića, i dobro je što je tako, jer bi bilo pogrešno da bilo tko posreduje u unutarnjim pitanjima Makedonije. To nije međunarodni spor da bi netko posredovao. Solana je u Skopju, ali to nije posredovanje već partnerstvo između Makedonije i EU-a«.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Šok i senzacija iz Trsta: Otkrivena tajna slovensko-talijanska »studija«</p>
<p>U toj je »studiji« riječ o povijesnim, kulturnim i političkim vezama Talijana i Slovenaca od 1880. do 1956. godine, a zamišljena je kao temeljni stručno-politički dokument kojim bi se obostranom suglasnošću prevladale traume što su psihološki opterećivale odnose dva susjedna naroda</p>
<p>LJUBLJANA, 5. travnja</p>
<p> - Ozračje između iznenađenja, šoka i senzacije u slovenskim političkim krugovima i u medijima izazvala su dva tršćanska dnevna lista. Slovenski Primorski dnevnik i talijanski Il Piccolo objavili su istodobno, u srijedu, opširne izvatke iz dosad tajnog dokumenta s naslovom Slovensko–talijanski odnosi 1880-1956. Nije tajna, naime, da je taj dokument ili »studiju«, kako ga nazivaju slovenski mediji, još prošle godine sastavila mješovita skupina slovenskih i talijanskih povjesničara, uglavnom s Ljubljanskoga i Tršćanskoga sveučilišta, a na temelju dogovora još iz 1994. tadašnjih ministara vanjskih poslova Lojza Peterlea i Beniamina Andreatte, ali se njegovo javno objavljivanje odgađalo iz »političkih razloga«.</p>
<p>Glavni su razlozi što taj dokument već osam mjeseci leži u ladicama dvaju ministarstava vanjskih poslova, čini se, lanjski izbori u Sloveniji i skorašnji u Italiji. Stoga objavljivanje dijelova te studije upravo u ovom trenutku, kako u četvrtak piše ljubljansko Delo, možda znači neku vrstu »sufliranja« na talijanskoj predizbornoj sceni. Sada odjednom »nema više nikakvih prepreka za objavljivanje te studije povjesničara«, kako je u istodobnom intervjuu tršćanskim listovima potvrdio državni tajnik u talijanskom Ministarstvu vanjskih poslova, zapravo zamjenik ministra, Umberto Ranieri. A slovenski je ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u četvrtak izjavio kako je »donekle iznenađen« objavljivanjem toga dokumenta.</p>
<p>U toj je »studiji« riječ o povijesnim, kulturnim i političkim vezama Talijana i Slovenaca od 1880. do 1956. godine, a zamišljena je kao temeljni stručno-politički dokument kojim bi se obostranom suglasnošću prevladale traume što su psihološki opterećivale odnose dva susjedna naroda u razdoblju obilježenom fašizmom, komunizmom, »etničkom melioracijom«, kraškim fojbama, okupiranom Ljubljanom i oslobođenim Trstom. Neki i u Ljubljani vjeruju, a tvrdi se da je to mišljenje i predsjednika Milana Kučana, kako je taj dokument temeljno polazište za »konačnu i vječnu pomirbu« Slovenaca i Talijana. Uostalom, i Ranieri je u tršćanskim dnevnicima pohvalio Kučana da je »najzaslužniji za stvaranje novih odnosa« Italije i Slovenije.</p>
<p>Ipak, glavnim povodom za iznenadno objavljivanje te »studije« Delo smatra vijest, u utorak obznanjenu u Italiji, da je vojno tužiteljstvo u Padovi počelo istragu protiv pripadnika slovenskog partizanskog Devetog korpusa upravo u predizbornom trenutku kada su se po talijanskim medijima ponovno pojavili napisi o kraškim fojbama u koje su partizani pokopali nikada točno ustanovljen broj ubijenih talijanskih »domobrana«, što pola stoljeća opterećuje međusobne odnose. U dobro obaviještenim novinarskim krugovima u Ljubljani saznaje se kako su dva tršćanska dnevna lista već dulje imali taj dokument pripremljen za objavljivanje, čekali su samo odobrenje iz Rima. No, to objavljivanje očito nije bilo dogovoreno sa službenom Ljubljanom.</p>
<p>Ranieri je pritom dodao kako vjeruje da će slovenski predsjednik Kučan, zajedno s talijanskim predsjednikom Ciampijem, kao simbolični znak pomirbe, vrlo skoro odati poštovanje svim žrtvama kod kraške jame (fojbe) Basovizza blizu Trsta. Međutim, slovenski ministar vanjskih poslova Rupel vrlo je rezervirano reagirao na sve te izjave, smatrajući da je objavljivanje zajedničke »studije« slovenskih i talijanskih istraživača - preuranjeno. Pritom je izrazio želju da ubuduće »ne budemo taoci i žrtve takvih piratskih i improviziranih akcija«. Stoga sada, ipak, preporučuje svojoj vladi da što prije objavi cijeli tekst dokumenta, kako bi se izbjegle sve špekulacije, zlobne improvizacije i netočnosti. Ranieri, pak, strahuje da ta »studija«, zbog različitih povijesnih i političkih opterećenja, još neće postati »službena povijest« koju će proučavati i mladi naraštaji u školama.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Tek svaki treći Srbijanac nije socijalni slučaj </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Prosječne plaće u Srbiji narasle su tijekom šestomjesečne vlasti DOS-a za 70 posto - sa skromnih 80 na malo boljih 136 DEM, ali je unatoč tomu kupovna moć stanovništva realno veća za samo 6,2 posto nego početkom prošle godine. Koliko je teška gospodarska situacija ilustrira i podatak da dvije trećine stanovnika prima neki oblik socijalne pomoći, što znači da tek svaki treći stanovnik Srbije nije socijalni slučaj.</p>
<p>I stručnjaci priznaju da se još nije promijenilo ništa bitno čime bi narodu dalo optimizma. Štoviše, oni upozoravaju da će u sljedećem razdoblju biti još gore. Cijene će, tvrde, nastaviti rasti i do kraja godine inflacija će najvjerojatnije iznositi 80 umjesto planiranih 30 posto. </p>
<p>Cilj vlade Zorana Đinđića bio je, a i ostao, da četveročlana obitelj od svojih prihoda može platiti potrošačku košaru, a sad su za nju potrebne dvije i pol plaće ili tri mirovine. Da bi se taj ambiciozni podhvat realizirao potrebna je financijska injekcija iz inozemstva od milijardu dolara pod pretpostavkom da se državnu blagajnu slije svih predviđenih 130 milijardi dinara (oko 40 milijardi DEM). Za ispunjenje tih uvjeta stranci bi u Srbiju trebali uložiti 300 milijuna DEM u kupovinu domaćih poduzeća i još oko 400 milijuna u obliku donacija ili kredita za pokrivanje proračunskog deficita, što oni nerado čine. Na ovu se financijsku potporu ne može računati prije normalizacije odnosa sa Svjetskom bankom kojoj mora prethoditi ocjena američke administracije je li SRJ počela suradnju s Haaškim sudom. Kao što je poznato, američki je Kongres ovih dana obećao preostalih 50 milijuna dolara pomoći u ovoj godini (od obećanih sto), ali ne i održavanje donatorske konferencije. Svijetla točka za srbijansku privredu mogao bi biti stand by aranžman s MMF-om prema kojem je previđena potpora od 200 do 260 milijuna dolara. Trenutačno se najviše očekuje od mini-kreditnih linija do 50.000 DEM koje najavljuju Europska unija i EBRD. Računice napravljene u međuvremenu pokazuju da je bivša vlast ostavila vanjske i unutarnje dugove u visini od oko 50 milijardi DEM. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Braća Lijanović protiv HDZ-a i vlastite liste</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Premda nisu ostvarili osobite rezultate na općim izborima održanim u studenome prošle godine, braća Mladen i Jerko Ivanković, javnosti dosad poznati kao vlasnici mesne industrije »Lijanovići« iz Širokog Brijega, postali su važan politički čimbenik u BiH. Kao predvodnici nezavisne liste »Radom za boljitak«, Ivankovići su osvojili dva mjesta u županijskoj skupštini, ali su spretno iskoristili okolnost da je Alijansi za promjene pri formiranju izvršne vlasti nedostajalo hrvatskih kadrova, budući da su hrvatske sve stranke okupljene u Alijansi zapravo slabašne i malobrojne. Tako je Mladen Ivanković postao ministrom bez lisnice u federalnoj vladi, a njegov brat Jerko zastupnik u Domu naroda.</p>
<p>Time su Ivankovići, premda su osvojili relativno malen broj glasova, postali jedina uočljiva oporba HDZ-u u Zapadnohercegovačkoj županiji i jedini predstavnici te županije u federalnim institucijama. Doduše, njihova poslijeizborna politička aktivnost nije naišla na opće odobravanje u Zapadnoj Hercegovini, od nje su se ogradili čak i ljudi s njihove nezavisne liste. Nedavno je, naime, devet kandidata s liste »Radom za boljitak« odaslalo priopćenje za javnost u kojem ističu kako ne podržavaju način imenovanja Mladena Ivankovića za ministra i način izbora Jerka Ivankovića za zastupnika u Domu naroda, te da podržavaju odluke Hrvatskog narodnog sabora. »Ovim priopćenjem dajemo do znanja kako nikad nismo bili konzultirani o njihovim namjerama, kako takav njihov angažman participiranja u vlasti iznad županijske razine nikad nije bio na dnevnom redu sastanka i izborne kampanje Liste. Zbog toga se navedeni legitimitet ne može crpiti iz pripadnosti Listi Radom za boljitak«, stoji, uz ostalo, u priopćenju koje je potpisalo devet ljudi Nezavisne liste. Oni zaključuju: »Ne želimo da se postupci navedene gospode vide kao opredjeljenje Liste, niti da Lista Radom za boljitak time daje potporu i legitimitet metodama međunarodne zajednice u pristupu rješavanja nacionalnog pitanja Hrvata u BiH.« </p>
<p>Komentirajući njihov potez, Mladen Ivanković je u intervjuu tjedniku Hrvatska riječ, rekavši kako mu je žao što ga oni nisu razumjeli i »što su možda bili izloženi pritisku«, izjavio: »Žalosno je i što ljudi u Hercegovini nisu dovoljno informirani, jer nema medija iz kojih bi dobivali objektivne informacije. Nametnut je i stav ‘da nam novci ne idu u Sarajevo, mi bismo odlično živjeli’, što je besmisleno.« </p>
<p>Dodatna pojašnjenja stigla su u srijedu u vidu priopćenja za javnost u kojemu Ivankovići tvrde da su se angažirali u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti »kako hrvatski nacionalni interesi ne bi bili prepušteni političkome avanturizmu koje Hrvatski narodni sabor provodi izvan institucija države«. Oni su također najavili da će se sami povući ako ne uspiju ostvariti institucionalnu državnu jednakost hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Kinezi ispituju posadu američkog zrakoplova</p>
<p>Oni su prouzročili sudar dvaju zrakoplova, pa je sasvim normalno da im kineske vlasti postave neka pitanja u vezi incidenta, ističe kineski glasnogovornik dodavši kako mu nije poznato je li istragu preuzela policija ili vojska</p>
<p>PEKING, 5. travnja</p>
<p> - Kinezi su u četvrtak izvijestili da se članovi posade američkog špijunskog zrakoplova koja je zadržana na kineskom otoku Hainanu ispituju zbog sudara s kineskim borbenim zrakoplovom. »Američka posada prekršila je međunarodno pravo«, rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Sun Yuxi. On nije precizirao smatraju li se 24 člana posade američkog zrakoplova EP-3E špijunima niti s kakvom bi se kaznom mogli suočiti.</p>
<p> »Oni su prouzročili sudar dvaju zrakoplova. Sasvim je normalno da im kineske vlasti postave neka pitanja u vezi incidenta«, rekao je Sun, dodavši kako mu nije poznato je li istragu preuzela policija ili vojska. Američkim diplomatima prvi je kontakt s posadom bio dopušten u utorak, dva dana nakon indicenta. Diplomati su novinarima rekli kako im nije odgovoreno na zahtjev za daljnjim posjetima. U pismu upućenom zamjeniku kineskog premijera Qianu Qichenu Powell je izrazio žaljenje zbog događaja. Pilot kineskog zrakoplova nestao je, a strahuje se da je poginuo.</p>
<p>Kako ističu analitičari, ovo nije scenarij novog američkog akcijskog filma već kratki sažetak petodnevnih napetosti između Kine i SAD-a izazvane nakon sudara dvaju zrakoplova. U tom incidentu i 76-ogodišnji Jiang Zemin i njegov mlađi suparnik George Bush mogu više izgubiti nego dobiti.</p>
<p>Oba predsjednika na ovu nastalu krizu odgovaraju na jedni način na koji znaju, a to, smatraju analitičari, nije dobar recept za pronalaženje rješenja koje bi zadovoljilo obje strane ili osiguralo trenutačno oslobađanje 24 američka vojnika koji su zadržani u Kini nakon što je njihov špijunski zrakoplov u nedjelju, nakon sudara s kineskim zrakoplovom F-8, prisilno sletio na kineski otok Hainan. Iako i Peking i Washington izražavaju nadu da nastala kriza neće utjecati na njihove odnose, analitičari smatraju da bi ih ovaj incident mogao nezapamćeno pogoršati. Kina u ovom sukobu može puno toga izgubiti: Washington bi mogao osujetiti kinesku želju da bude domaćin Olimpijade 2008. i pomaknuti rok za ulazak Pekinga u Svjetsku trgovinsku organizaciju, a osim toga Bush bi mogao ponovno početi prodavati oružje Tajvanu. Ali sve bi to moglo biti žrtvovano u interesu očuvanja nacionalnog suvereniteta, smatraju analitičari.</p>
<p> Slika međutim nije previše ružičasta ni za američkog predsjednika. Bush je izgubio vrlo skupocjenu elektronsku opremu koja se nalazi u zrakoplovu, a osim toga SAD će teško, makar neko vrijeme, pronovno moći obavljati svoje špijunske letove nad Kinom. Analitičari smatraju da će obje strane morati uskoro postići kompromisno rješenje. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Napadači koristili »teroristički priručnik« </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Suđenje četvorici muškaraca optuženih za sudioništvo u napadima na američka veleposlanstva u Keniji i Tanzaniji otkrilo je da su optuženi vjerno slijedili upute iz priručnika za terorističke akcije, piše u četvrtak The New York Times. Priručnik predstavljen na suđenju suradnicima Osame bin Ladena nije prvo djelo te prirode koji se pojavljuje u javnosti, no prema mišljenju sigurnosnih stručnjaka SAD-a, radi se o drugačijem dokumentu od onih koji su dosad otkriveni.</p>
<p>Priručnik, dijelom filozofska rasprava, a dijelom praktični vodič za terorističko djelovanje, ima osam poglavlja raspoređenih na 180 stranica. Pod naslovom »Vojne studije u džihadu protiv tirana« knjiga arapskim ratnicima nudi savjete kako se pritajiti u zapadnjačkom društvu (obrijati bradu, ne brbljati), ali i podrobne upute kako planirati izvesti ubojstvo automobilom bombom, palicama ili otrovanom hranom. Na prvoj stranici priručnika je upozorenje da je knjiga »vlasništvo kuće za goste« i da se ne smije iznositi bez posebnog dopuštenja. Tužitelji su tijekom procesa ustvrdili da je kasnih osamdesetih Bin Laden imao niz takvih kuća u Afganistanu gdje su obučavani mladi ekstremisti.</p>
<p>Priručnik je britanska policija zaplijenila u Manchesteru prošlog svibnja prilikom pretresa kuće jednog osumnjičenog za terorističke napade. Američki su ga tužitelji pridodali dokaznom materijalu za suđenje, bez detaljnijeg objašnjenja poroti. No, prema onom što se dosad čulo tijekom suđenja, tužitelji bi mogli u završnoj riječi ustvrditi da su bombaški napadači slijedili scenarij iz priručnika. </p>
<p>U jednom od poglavlja, primjerice, tvrdi se da su eksplozivne naprave »najsigurnije oružje« jer omogućuju ratnicima da se udalje od mjesta napada i tako izbjegnu uhićenje. K tome, stoji u priručniku, »eksplozije kod neprijatelja izazvaju paniku i čisti užas«, a posebno se kao mete napade spominju veleposlanstva. Veći dio teksta čine lekcije o detaljima uspješnog terorističkog napada - od krivotvorenih dokumenata, sigurnih kuća, oružja i streljiva, načina prijevoza, do šifri i ponašanja prilikom ispitivanja. Preporuča se oprez u telefonskim razgovorima i razvijanje filmova u vlastitom stanu. Ako ratnici unatoč preporukama završe u zatvoru, uputno je tijekom suđenja iznijeti da su bili – zlostavljani u pritvoru! (J.Š.)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Dvostuki život špijuna Hanssena </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Optuženi špijun Robert P. Hanssen navodno je vodio striptizetu na vjerske obrede u jednu crkvu u Virginiji i kupio joj automobil u vrijednosti 10.000 dolara. Sve to Hannsen je navodno radio u »prozelitističkim nastojanjima« da obrati grešnicu, objavili su izvori bliski istražiteljima u srijedu. </p>
<p>Federalni istražitelji, koji su razgovarali sa ženom, također su istraživali je li joj Hanssen kupio avionsku kartu za Tokio ili neke druge poklone tijekom prve polovice devedesetih. Ova istraga mogla bi dovesti do važnih podataka o tome na što je ovaj bivši FBI-ov agent za kontrašpijunažu potrošio dio od 600.000 dolara, dobivenih od sovjetskih i ruskih vlasti kao nagradu za špijuniranje nakon 1985. godine. </p>
<p>Kontraobavještajni dužnosnici kažu da toliki iznos, u kombinaciji s 275.000 dolara duga koji su napravili Hanssen i njegova žena Bonnie od 1992. godine, može FBI-ovim dužnosnicima dati dodatna upozorenja da se Hanssenov slučaj još pomnije istraži. Policijski dužnosnici kažu da još nemaju dokaza da je Hanssen imao ikakve seksualne odnose s egzotičnom plesačicom. Međutim, njihovo prijateljstvo dodatno komplicira javni portret Hanssena za kojega su prijatelji i kolege govorili da je vrlo konzervativan i religiozan. »Novi podaci o njemu zasigurno će izazvati zabrinutost u FBI-u zbog činjenice da je jedan agent imao takvu vrstu odnosa«, rekao je Robert M. Blitzer, nekadašnji bliski suradnik Hanssena. »To mogu biti upozoravajući znakovi. Ako joj je kupio automobil tim novcem, morate se upitati: Što je dobio za uzvrat? Što je time plaćao? ... Bog zna koliko je života živio taj čovjek«, dodao je. </p>
<p>Hanssenov odvjetnik Plato Cacheris odbio je bilo kakve komentare o najnovijim optužbama rekavši tek da će njegov klijent odbaciti optužbe za špijunažu, zbog čega mu prijeti i smrtna kazna. U FBI-ovoj pismenoj izjavi predanoj federalnom sudu navodi se da je, osim 600.000 dolara koji su Hanssenu isplaćeni u gotovini i dijamantima, Moskva uplatila još 800.000 dolara na njegove račune u stranim bankama. Istražitelji također tvrde da je u trenutku uhićenja u veljači, Hanssen u svojoj aktovci imao račun Švicarske banke. </p>
<p>Pedesetšestogodišnji Hanssen živio je miran život sa svojom ženom i šestero djece u bečkom stanu čija je vrijednost procijenjena na 290.000 dolara. Par je uzeo nekoliko hipoteka i kreditnih linija na svoju kuću od 1987. godine kada su ju kupili. Djecu su školovali u privatnim školama i koledžima. Federalni istražitelji rekli su da imaju dokaze da se Hanssen sprijateljio s plesačicom koju je sreo u striptiz-klubu u Distriktu ranih devedesetih te da su zajedno bili na misama u crkvi u Great Fallsu. Nekoliko izvora potvrdilo je da joj je kupio automobil u vrijednosti 10.000 dolara, a možda i više, a osim avionske karte za Tokio, istražitelji ispituju je li plesačica dobila još neke darove ne bi li ušli u trag novcu koji je navodno primio. »Ono što ovdje nedostaje, jest novac«, rekao je Paul D. Moore, bivši kontraobavještajni dužnosnik koji je Hanssena poznavao 20 godina. </p>
<p>Komentirajući za Washington Post dvostruki život svog dojučerašnjeg partnera, Moore se prisjetio kako je u jednom razgovor Hanssen oštro osuđivao neke prijatelje iz FBI-a koji su odlazili na zabave u striptiz klubove. »Vi činite grijeh i plaćate (plesačici) da radi grijeh«, govorio je Hanssen, dodajući kako ga ne bi začudilo ako se dokaže da je Hanssen doista htio obratiti plesačicu. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="36">
<p>Bosna i Hercegovina na novom raskrižju</p>
<p>Novo raskrižje nakon desetljeća, moglo bi biti i novo polazište za konačno rješenje u BiH za sva tri naroda. Gorka i tragična iskustva, moraju biti upozorenje, ali i putokaz, kako se ne smije ponašati i djelovati, a sve u interesu zajedničke budućnosti, koja je odavno zadana i od koje se ne može pobjeći.</p>
<p>Na prvom mjestu je nužno riješiti se zabluda prošlosti, unutar svakoga naroda, ali i podjela koje su bile kobne, za sve.</p>
<p> Nepravde se moraju ispraviti, jer su one sada svima vidljive i sa njima se ne smije u budućnost.</p>
<p> Apsurdno je da Srbi imaju polovicu BiH, jer bi to bila nagrada za najkrvaviju agresiju u povijesti na ovim prostorima, a sramota za međunarodnu zajednicu, koja želi biti arbitar u sređivanju odnosa triju entiteta.</p>
<p> Vrijeme za promjene je tu, za cijeli prostor bivše Jugoslavije, pa se i Daytonski sporazum mora mijenjati, što je posve prirodno.</p>
<p>Biskupi su neminovno postali stožerne osobe, kao posljednje utočište, kada sve drugo zakaže, što je potpuno ispravno i u skladu sa poslanjem, ali isto tako moraju i svjetovnu dimenziju, dakle onu građansku, pažljivo gajiti, kako bi bila primjerena civilizacijskom dostignuću.</p>
<p>Sada je vrlo dobra prigoda, da se konačno, nakon stotinu godina, riješi tzv.. hercegovački slučaj i ispuni Romanis Pontifieibus o podjeli župa između franjevaca i svjetovnog svećenstva, na zadovoljstvo svih, a ponajviše samih vjernika.</p>
<p> Bio bi to dobar zalog za zajedništvo u borbi za očuvanje prava hrvatskog naroda u BiH. Biskup Perić, čiji sam govor u Mostaru doživio, kao da se do tada nije ništa događalo, s obzirom na hrvatsku suodgovornost u proteklom desetljeću, ali zato je pomoćnik biskup Sudar, u svojem razgovoru za Slobodnu Dalmaciju, bio više eksplicitan, ukazujući na vrijeme suodgovornosti u sadašnjem trenutku. Nije to loša strategija, prema Međunarodnoj zajednici, a niti je status protektorata potreba trećeg tisućljeća.</p>
<p>Nužan je i istančani senzibilitet prema Muslimanima – Bošnjacima, o čemu sam pisao početkom devedesetih. Srbi imaju Srbiju, Hrvati Hrvatsku, a Muslimani su barem prividno hendikepirani, bez zaleđa, ali geopolitički položaj ih doslovce usmjerava na civilizirani suživot.</p>
<p>Drago Stipac, sa kojim sam proveo dugo vremena, od samih začetaka višestranačja, razumijevao je BiH i ponudio kantonizaciju odavno, suprotstavljajući se Tuđmanovoj politici u samom početku, dok su mnogi srljali u iracionalnom zanosu za širenjem ili pripajanjem.</p>
<p>Današnje aktualiziranje kantonizacije, jest znak, da učimo iz prošlosti, što je dobro, samo treba naći pravi pristup i pravo vrijeme. Ako su ljudi vrijeme, a za mene jesu, svatko dobronamjeran je dobro došao, i što više zagovornika, to je bliže i to vrijeme za ozbiljne razgovore. Nakon početka Tuđmanove ere, vrlo ubrzo je uslijedilo njegovo kaskanje za događanjima, čime je izostala kreativna dimenzija hrvatske politike, ustupivši mjesto politici slaganja i prihvaćanja svega i svačega, što je tadašnja međunarodna zajednica stavljala na stol.</p>
<p> Ta ista međunarodna zajednica, prihvaćala je Miloševića za sugovornika i držala ga na političkoj sceni do prošle godine, dajući mu prostor u svim svjetskim medijima, a danas ne prihvaćati jednog političkog mladca Jelavića, (kako se je sam nazvao), kojeg je također narod birao, ne služi na čast toj istoj zajednici. Vrijeme (aktualni ljudi HDZ-a), će vrlo brzo pokazati, koliko štite sve Hrvate u BiH, a ne samo do Jablanice, kao u proteklom desetogodišnjem razdoblju. Vrijeme za promjene je tu, svi smo pozvani, a koliko će ih se odazvati, znati ćemo ubrzo. U Hrvatskoj i dalje kaskamo, pa je bolje da se i ne miješamo u BiH. I pokojni biskup Kokša i pokojni Drago Stipac su otvoreno i direktno govorili pokojnom Tuđmanu, dalje ruke od Bosne. To je i današnja poruka iz BiH, pa ako nismo u stanju učinkovito pomoći, bolje je barem privremeno se otkloniti, i prepustiti traženje puteva, onima, kojih se to najviše tiče. Da je to učinjeno prije deset godina, vjerujem da bi se Hrvati i Muslimani zajednički borili protiv zajedničkog neprijatelja u sprječavanju velikosrpske politike i zločinačke agresije. Biskupi u BiH, su ipak drugačiji, i znatno su više suživljeni sa narodom, pa i više mogu biti od bitne pomoći za rješenje problema.</p>
<p>Zanimljiv je jedan paradoks (koji može biti shvatljiv, ali ne i prihvatljiv) i kod Hrvata u BiH i Makedonaca. Primarno Hercegovci, ne podnose muslimane i toj susjedskoj netrpeljivosti, dali su strateški značaj, pokazujući vlastito sljepilo. Isto tako Makedonci ne podnose Albance, po istom receptu, a jednima i drugima, stvarni neprijatelj su velikosrbi sa svojom ekspanzionističkom politikom, posebice u prošlom stoljeću, pa se čovjek pita, gdje je tu zdrav razum i promišljanje o budućnosti u strateškom i dugoročnom smislu, ili još uvijek žive u prošlom stoljeću. Srbi su tako skidanje turskog jarma, nad svojiim narodom, u roku nekoliko godina, nametnuli drugima do današnjih dana, pa gdje je tu kraj i da li na ovim prostorima žive plemena ili narodi. Zar se je tada čuditi postupcima međunarodne zajednice, koji su to odavno i uspješno, kako bi rekli Srbi, prevazišli, dajući im tako povoda za svoje igre bez granica, ali zato dobro plaćene. Sjetimo se samo nekih vrlih predstavnika međunarodne zajednice, ne svih, kojima su se vrata kod bivšeg predsjednika, automatski otvarala, popraćena bogatom trpezom. Rezultat svega je tu, a tko zna koliko dugo ćemo plaćati posljedice, kojima se još uvijek ne sagledava kraj.</p>
<p>Josip Kokić, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bošnjaci u Hrvatskoj</p>
<p>Radio Zagreb, Prvi program, u vijestima od 13 sati 4. ovog mjeseca, objavio je poruku Bošnjačke nacionalne zajednice Hrvatske upućenu »Bošnjacima« u Hrvatskoj da »svakako iskoriste prvu povijesnu priliku, da se kod ovogodišnjeg popisa izjasne po nacionalnosti kao Bošnjaci!«</p>
<p>Ovaj javni direktni poziv jednom dijelu stanovnika Hrvatske, da se svakako izjasne za bošnjačku nacionalnost je u protivnosti sa Uputama Državnog zavoda za statistiku Hrvatske, koje izričito navode da se kod popisa ne smije utjecati na osobnu volju stanovnika u pogledu izjašnjavanja o nacionalnosti, vjeri itd. Kakva je situacija sa službenim statističkim podacima o »muslimanima po vjeri i Muslimanima po narodnosti« do 1991. godine može se vidjeti iz slijedećeg.</p>
<p>U statističkim popisima Hrvatske pod »muslimani po vjeri« nisu zabilježeni od 1900. sve do 1931., kad ih je popisano četiri tisuće. Godine 1948. bio ih je 1.077, 1953. godine 16.185, 1961. godine samo 3.113. Od 1971. broj Muslimana po nacionalnosti kretao se ovako: 1971. godine 18.487, 1981. godine 23.740, a 1991. godine 43.468. Jedan broj se od 1948. do 1961. izjašnjavao kao »neopredijeljeni« ili kao »Jugoslaveni neopredjeljeni«, tako da ukupan broj za to razdoblje nije poznat.</p>
<p>Od 1991. pojavili su se sa strane muslimansko-bošnjačkih zajednica prigovori da u preambuli našeg Ustava nije priznat status manjine i da se to trebalo učiniti na osnovi reciprociteta! Iz prednjega se vidi da je tek 1931. registriran u Hrvatskoj broj muslimana po vjeri i da do 1961. nisu predstavljali zasebnu nacionalnost, pa prema tome ni nacionalnu manjinu. U svijetu je poznato da se autohtonost jedne nacionalnosti stiče dugačkim vijekom boravka u dotičnoj zemlji, sto ili više godina. A pozivanje na reciprocitet, je potpuno neosnovana, jer prvo Hrvati nisu u BiH manjina nego jedan od konstitutivnih i temeljnih naroda, koji, u stvari, u BiH obitavaju od 7. stoljeća! Tek od dolaska Turaka u 15. stoljeću jedan dio tadašnjih naroda prihvatio je muslimansku vjeru. A do 1961. godine znatan dio izjašnjavao se Hrvatima ili Srbima.</p>
<p>Iz prednjeg se vidi da su sadašnji »Bošnjaci« prošli jednu dugotrajnu transformaciju i treba se zapitati da li je to posljednja? Prvo, u Republici Bosni i Hercegovini su i muslimani Hercegovci, pa svima, vjerojatno, neće odgovarati ta »geografska« opredjeljenost u Bošnjake. Hoće li Bošnjaci tražiti i promjenu imena BiH u Bosnu, da bi se mogli i Hercegovci zvati Bošnjaci?! Isto tako smatram neprirodnim da se muslimani po vjeri ili kao neopredjeljeni, koji su rođeni u Hrvatskoj, da se kod ovog popisa izjasne kao »Bošnjaci«. Zar nije prirodnije da se ovi, kao i oni koji su se ranije izjašnjavali kao Hrvati, da se sad izjasne kao Hrvati! Također, oni koji su u godini 1992. kad se iz BiH zbog progona po Srbima sklonilo u Hrvatsku i preko 200 tisuća muslimana i Muslimana i da se oni koji su ostali i rođeni su u Hrvatskoj, bilo bi prirodnije da se izjasne kao Hrvati, a ne kao Bošnjaci, jer oni to po rođenju ni nisu!</p>
<p>Kad se već daju uputstva da se iskoristi prva povijesna prigoda da se svi muslimani i Muslimani izjasne kao Bošnjaci, mislim da je oportuno da ih se pozove da kod ovog popisa razmisle i o spomenutim mogućnostima!</p>
<p>Inž. V. Žerjavić, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Dvojbeni Zaključci o odnosima s BiH</p>
<p>Pročitao sam u današnjem Vjesniku, u rubrici »Politika«, zaključke Sabora pod naslovom »Težište suradnje s Federacije na državu BiH«, pa Vas molim da u vezi s tim objavite ovo moje pismo:</p>
<p>Sabor je prihvatio zaključke o primjeni Daytona i stanju u BiH i između ostalog naglasio, da se Hrvatska ni na koji način ne treba miješati u proces implementacije rezultata parlamentarnih izbora u BiH i konstituiranja nove vlasti, a zahtjeve koji idu u pravcu da se Hrvatska izravno umiješa u rješavanje vrlo zategnutih odnosa u BiH Sabor energično obija. U istom zaključku Sabor sa žaljenjem konstatira da su odluke međunarodne zajednice o privremenim izbornim pravilima i načinu biranja zastupnike u Dom naroda BiH ugrozile ravnopravnost Hrvata u odnosu na druga dva naroda.</p>
<p>Što je sad to?! Ili se Sabor ne miješa, pa onda nema ni što govoriti o odlukama međunarodne zajednice, ili konstatira neravnopravnost Hrvata u BiH, ali onda se ipak miješa...Bilo bi bolje da i Sabor i hrvatska Vlada napuste ulogu poslušnika i preuzmu odgovornost i aktivnu ulogu u uređivanju odnosa između Hrvatske i BiH, kao i između Hrvatske i Hrvata u BiH. Svojom pasivnošću, držanjem po strani i službenom šutnjom na očite pogreške međunardone zajednice samo otežavaju situaciju. Stvari će se sigurno srediti nekakvim kompromisom, ali bez Hrvatske i opet će se dokazati da su »ovaj narod« i »ova zemlja« nevažni marginalci na »ovim prostorima«. </p>
<p>Ivica Posinovec, Varaždin</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Tko se još brine o istinskim braniteljima?</p>
<p>U posljednje vrijeme objavili ste nekoliko zanimljivih članaka koprivničkog novinara i publicista Mladena Pavkovića, koji se svaki puta istinski zauzima za hrvatske branitelje. Ostala sam šokirana njegovom izjavom da se ovih dana u Drnju kraj Koprivnice polio benzinom i zapalio jedan hrvatski branitelj, a da nitko na to nije reagirao. Dobro je Pavković usporedio Jana Palacha i Gadanca. I dobro je njegovo pitanje: kakvi smo mi to ljudi, koji ne cijene svoje?</p>
<p> Šteta što nema više ovakvih novinara koji se kontinuirano bore za naše branitelje, među kojima je bio i moj sin. On je na žalost poginuo. Pogodili su ga iz zasjede četnički zločinci. Pavković organizira i dočeke nove godine kod Križa na ušću Vuke u Dunav, gdje se ove godine okupilo ne petstotina već tisuću ljudi! Čitala sam negdje da je nedavno dobio i neko priznanje pa mu čestitam, zajedno sa svojom obitelji. Njegove tekstove svaki puta izrežemo i već smo od njih napravili pravu knjigu. </p>
<p>Zar nitko neće, osim dr. Vukšića, odgovoriti na njegove tvrdnje kako je oko 1.500 ljudi – hrvatskih branitelja, u zadnjih šest godina oduzelo si svoje živote? </p>
<p>Čestitam uredniku Vjesnka što hrabro objavljuje tekstove ovog novinara, a poglavito mi se dopao tekst, koji ste objavili ovih dana, u kojem se obračunava s Josipom Boljkovcem, kojeg kao političara ni malo ne cijenim.</p>
<p>Moj sin je umro od metka, a mnogi branitelji – polako, od PTSP-a! Na televiziju ne zovu novinare, ala Pavković, već razne »mutikaše« koji rade u tzv. velikim novinama.</p>
<p>Prof. Slavica Nikolić, prognanica iz Vukovara</p>
<p>Ostajući dosljedan u svojoj jednostranosti, predsjednik HHO-a g. Žarko Puhovski i u novom dopisu (»HHO iznosi - neosporene - podatke o žrtvama i zločinima«, Vjesnik, 4. travnja 2001.) pokušava odnos te udruge prema »Oluji« predstaviti onakvim kakav on nije bio.</p>
<p> Na konkretne navode dezinformacija, lažnih tvrdnji i netočnih podataka koje su od strane visokorangiranih pojedinaca iz te udruge u vezi s »Olujom« iznošene u javnost, a o čemu svjedoče »požutjele stranice tiska«, g. Puhovski nema odgovora te valjda u duhu one maksime, popularne stanovito vrijeme u točno određenim krugovima, kako je neistomišljenika najbolje »čekićem po glavi«, sastavlja uradak koji svojim stilom, rječnikom i ideološkom isključivošću najbolje govori o tom novom tipu (post)komunističkog zaštitnika ljudskih prava. </p>
<p>Držeći da stoga daljnja polemika nema smisla, ovim prilogom završavam »dopisivanje« s predsjednikom HHO-a podsjećajući ga da je njegov odnos prema »Oluji« najzornije definiran u njegovom članku objavljenom i u hrvatskom tisku desetak dana nakon te akcije. Osim što je naziv bivše srpske paradržave u Hrvatskoj pisan velikim slovom i bez navodnika (što je moguće i redaktorska omaška a možda i stav), tadašnji dopredsjednik HHO-a je požurio s optužnicom da je »Oluja« bila i »...briljantno organizirani primjer etničkog čišćenja« a kako valjda ne bi bilo dvojbe oko krivca tadašnji predsjednik Hrvatske počašćen je kontekstom »kučkinog sina«.</p>
<p> Ovom prigodom se može samo ponoviti tadašnja primjedba jednog političara iz današnje šestorke kako takva stajališta »doista pokazuju žaljenje nekih što je Hrvatska napokon skinula omču oko vrata«. A kako se to dogodilo, g. Puhovskom može dosta pomoći i Sekulićeva knjiga jer donosi, između ostalog, i neke podatke o osobama i sastancima u Kninu na kojima su se donosile odluke o evakuaciji stanovništva odnosno tom »briljantno organiziranom primjeru etničkog čišćenja«. </p>
<p>Doduše, teško je vjerovati kako bilo što može utjecati na one koji su, oboružani predrasudama, svoje zaključke o »Oluji« sastavili puno prije HHO-ovih istraga i izvještaja o zločinima i žrtvama. Takva apriornost uvelike podsjeća, metaforički rečeno, na one koji su dugo vremena tvrdili da to »Dubrovčani pale gume« iako su i televizijski snimci svjedočili da su u Gradu, nažalost, ipak gorjeli kulturni spomenici i kuće.</p>
<p>Marko Barišić, novinar »Vjesnika«</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="40">
<p>Nije pristupio ni Zubak, niti njegov opunomoćenik</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Sudski spor u kojem je Pavo Zubak, vlasnik »Autocentra Zubak«, tužio novinarku »Nacionala« Jasnu Babić, te urednika spomenutog tjednika Ivu Pukanića, u četvrtak je na Općinskom sudu u Zagrebu obustavljen.</p>
<p>Naime, kako je tijekom rasprave rekao sudac Siniša Pleše postupak je obustavljen na osnovu članka 304, stavak 2, Zakona o kaznenom postupku. U tom se članku navodi kako će, ako na glavnu raspravu ne dođe privatni tužitelj, u ovom slučaju Pavo Zubak, premda je uredno pozvan, te ne pristupi niti njegov opunomoćenik, sudsko vijeće rješenjem obustaviti postupak. </p>
<p>Na spomenutu raspravu nisu pristupili Zubakovi zastupnici, odvjetnici Marijan Pedišić i Zvonimir Hodak. </p>
<p>Prvooptužena Babić je neposredno prije početka rasprave sudu javila kako je bolesna, te ne može pristupiti raspravi. </p>
<p>Pukanić je, pak, kako i njegov branitelj, odvjetnik Čedo Prodanović, bio nazočan raspravi. </p>
<p>Kako je postupak obustavljen nepojavljivanjem privatnog tužitelja, isti mora i nadoknaditi sve sudske troškove.</p>
<p>Da podsjetimo, Zubak je privatnu tužbu protiv Babić i Pukanić podigao zbog klevete. Naime, navodi se u tužbi, u 238. broju tjednika »Nacional, od 7. lipnja 2000. godine, na stranicama 2,3,4, i 62 objavljen je tekst autorice Jasne Babić, pod naslovom: » Knjiga posjeta predsjedničkih dvora dokazuje da se Ivić Pašalić čak 59 puta sastao sa suučesnicima u tajnoj kupnji dnevnika Večernji list: s Kostrenčićem, Zubakom, Nuićem, Lovrićem, Zorićem i Strukarom«. </p>
<p>U tom se tekstu, stoji u tužbi, iznosi kako su svi glavni akteri kupoprodaje Večernjeg lista višestruki lašci. Nadalje se u tekstu spominje kako nije istina da Branko Lovrić (direktor Večernjeg lista, op.a.) nije znao tko se krije iza off shore kompanije »Caritas fund«.</p>
<p>Zubak je Pukanića tužio jer je kao urednik tjednika »Nacional« uredio i objavio spomenuti tekst, a u kojem je, stoji u tužbi, oklevetan Pavo Zubak.</p>
<p>U sklopu teksta objavljena je i slika na kojoj je vlasnik »autocentra Zubak«, a ispod koje je bio tekst: »Pavo Zubak, vlasnik "Autocentra Zubak", HDZ-ov paravan za prisvajanje Večernjeg lista: lagao pred javnošću «. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kutlini branitelji dali vještakinji - »jedinicu« </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – »Vještakinja je cijeli ovaj nalaz iznijela po vlastitom nahođenju. Uopće nije vještačila nezaobilazne činjenice koje bitno mijenjaju navode optužnice«, ponavaljali su odvjetnici Miroslava Kutle i dvanaestoro suoptuženih za zlouporabe u slučaju »Tisak« na raspravi u četvrtak ujutro, koju je jednim dijelom iskoristio Kutle kako bi dovršio ispitivanje vještakinje Mirte Tomljanović. U drugom su dijelu rasprave branitelji okrivljenih davali svoje redom negativno mišljenje u dopunskom knjigovodstveno-financijskom nalazu o poslovanju »Tiska« u vremenu od 1995. do 1997., koji je posljednjih nekoliko dana bio glavni predmet rasprave pred sutkinjom zagrebačkog Općinskog suda Ksenijom Gržin.</p>
<p> Miroslav Kutle nastavio je s ispitivanjem vještakinja, a nekoliko je pitanja bilo »namješteno« tako da bi vještakinja potvrdila tvrdnje njegove obrane, odnosno Ante Nobila i Rajka Mlinarića, da su društva Globus grupe, u koja je »Tisak« plasirao sredstva, imala mnogostruko veću imovinu i temeljni kapital od štedionice, što znači da su bila i mnogo solventnija na tržištu no što je vještakinja procijenila u svojem osnovnom nalazu. No, vještakinja je i dalj euporno isticala da utvrđivanje kreditnih sposobnosti tih društava nije bilo predmet vještačenja, misleći na društva »Slobodna Dalmacija«, »Tisak« iz Ljubljane i Mostara, splitski »Croatia-trade«, te neka druga poduzeća.</p>
<p> Kao i obično, takvi su česti odgovori vještakinje, te nerijetke sutkinjine zabrane pitanja, uzrokovali negodovanje Kutlinih i ostalih branitelja, koji su se usprotivili takvojpraksi ističući da je vještakinja te podatke morala uvrstiti u svoj nalaz već zbog njihove važnosti za dokazni postupak.</p>
<p> Posebne su primjedbe branitelji imali na okolnosti poslovnih promjena prilikom nastanka kreditno dužničkih odnosa, u kojima je kreditor bio »Tisak« a dužnici su postajala društva iz sastava »Globus grupe«, koje vještakinja nije utvrđivala, tvrdeći kako to nije bio predmet njezina vještačenja.</p>
<p>Naime, prema nalazu Mirte Tomljanović, »Tisak« je 1994. više od 90 posto svih ulaganja ostvarivao preko štedionice »Šted-banke«, da bi u kasnijem inkriminiranom razdoblju novčane plasmane realizirao iz vlastitih prihoda preko poduzeća Globus grupe, što je, po njezinom mišljenju, bilo štetno za »Tisak«.</p>
<p>Poslije završetka ove rasprave, Kutlin je branitelj Anto Nobilo novinarima pokazao podatke do kojih je došao njegov odvjetnički ured, a po kojima je u odnosu na »predkutlinu« 1995. »Tisak« u inkriminiranom razdoblju isplaćivao 194 milijuna kuna više za plaće radnika. Kako je istaknuo Nobilo, a radi se, naglašavamno, o podacima do kojih je došao tim iz njegovog odvjetničkog ureda, prihod »Tiska« se povećao za oko milijardu kuna zahvaljujući ulaganju u ljude i opremu. Samim tim, kako je rekao Nobilo, ne može se govoriti o Kutlinoj namjeri da našteti »Tisku« i iz njega izvuče velik novac.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u petak ujutro.</p>
<p>Zrinka Boršić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Optužni prijedlog protiv liječnika zbog bludnih radnji</p>
<p>ŠIBENIK, 5. travnja</p>
<p> – Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je optužni prijedlog protiv dr. Borisa Grgurevića (40) iz Šibenika koji se tereti za počinjenje kaznenog djela bludnih radnji što je kažnjivo po članu 199. KZH. Potvrdu ove informacije dobili smo od, zamjenice Općinskog državnog odvjetnika iz Šibenika koja nam je u interesu oštećenice, u konkretnom slučaju maloljetnice, nije željela ništa više reći o optužnici. Kada će Općinski sud zakazati glavnu raspravu u ovom predmetu nije poznato ali se zna da će glavna rasprava na Općinskom sudu biti zatvorena za javnost kako bi se zaštitila oštećena djevojčica S.T. stara osam godina.</p>
<p>Inkriminirano djelo koje se pedijatru šibenske Opće bolnice stavlja na teret počinjeno je u kolovozu prošle godine. Djevojčica S.T. došla je na pregled kod pedijatra u pratnji svoje majke, međutim majka je za vrijeme pregleda djevojčice koja se žalila na bolove u želucu ostala u čekaonici. Prema riječima dr. Grgurevića djevojčici je nakon prvog pregleda postavljena dijagnoza po kojoj su bolovi psihološke naravi sa čime se složila i majka djevojčice, međutim kako se ona i dalje tužila na bolove u želucu, on je predložio pregled anusa i majka se složila i sa tim pregledom. Dr. Grgurević nam je ispričao kako je djevojčicu odveo u zasebnu prostoriju kako bi je pregledao, ali se kasnije od djevojčice saznalo da je ona bila pregledana u WC-u. Djevojčica je po izlasku iz dječjeg dispanzera majci ispričala kako ju je pedijatar dirao po genitalijama i čudno se ponašao. Tijekom slijedećih mjeseci u istražnim radnjama došlo se do saznanja da je liječnik počinio bludnu radnju pa je Općinsko državno odvjetništvo podiglo optužni prijedlog, a konačnu riječ o ovom mučnom slučaju koji je lani bombastično odjeknuo u javnosti, reći će Sud.</p>
<p>Inače, neposredno nakon spornog događaja u zaštitu mladog šibenskog pedijatra stali su brojni liječnici navodeći kako je dr. Grgurević krasna osoba, pouzdana, moralna i savjesna. I Podružnica Hrvatskog liječničkog zbora stala je u obranu dr. Grgurevića.»Užasno mi je i pomisliti da je on počinio takvo što jer ga svi poznajemo kao izuzetnog čovjeka i liječnika«, rekao nam je tada dr. Vladimir Lučev, predsjednik Podružnice koji je kao i brojni drugi liječnici iz Zagreba i Šibenika bio uvjeren da se radi o izmišljotinama i djevojčicinoj konstrukciji cijelog događaja.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hudoletnjaku i »Varaždinki« 50 tisuća kuna kazne</p>
<p>VARAŽDIN, 5. travnja</p>
<p> – Nepravomoćnim rješenjem Prekršajnog suda u Varaždinu, zagorski tajkun Ivan Hudoletnjak i njegovo poduzeće »Varaždinka« kažnjeni su s 50 tisuća kuna radi kršenja Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Prekršajnu prijavu protiv Hudoletnjaka i »Varaždinke« podnijelo je Ministarstvo kulture, a Hudoletnjak i poduzeće proglašeni su krivima jer su 15. ožujka prošle godine zaključili ugovor o prodaji dvoraca Šaulovec i Križovljangrad koji su rješenjima nadležnih Zavoda za zaštitu spomenika kulture preventivno zaštićeni kao kulturna dobra.</p>
<p>Hudoletnjak je u svojoj obrani tvrdio da nije znao da su dvorci kulturna dobra, jer kao takva nikad nisu bila okvalificirana važećim aktima, niti je nad dvorcima ikad stavljeno ikakvo ograničenje u vezi sa slobodnim prometom jer bi to, smatra Hudoletnjak, moralo biti zabilježeno u zemljišnim knjigama. Hudoletnjak tvrdi i da »Varaždinka« nije nikad primila rješenja da su i ako su, dvorci stavljeni pod privremenu zaštitu.</p>
<p>Provedenim dokaznim postupkom utvrđeno je, međutim, da je Hudoletnjakova obrana neistinita, jer su on i »Varaždinka« cijelo vrijeme znali da su dvorci zaštićena kulturna dobra, što proizlazi i iz raznih rješenja nadležnih institucija, a čak su poduzimali određene postupke te mjere zaštite i sanacije dvoraca. »Varaždinka« je tako, primjerice, 1992. godine uputila Zavodu za zaštitu spomenika kulture dopis u kojem ističe da nije u mogućnosti naći sredstva za sanaciju dvorca Križovljangrad te moli Zavod da dvorac preuzme. Godinu dana kasnije iz »Varaždinke« obavještavaju Zavod da su »primili na znanje da je pokrenut postupak za zaštitu spomenika kulture dvorca Križovljangrad« te navode da »nisu u mogućnosti preuzeti brigu o održavanju dvorca u svojstvu skrbnika, budući da nemaju novca«. U tijeku postupka utvrđeno je i da je točno da u zemljišnim knjigama nije bilo upisano nikakvo ograničenje prometa spomenutih nekretnina, no sud je smatrao da se načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige, odnosi na stjecatelja koji je postupao u dobroj namjeri.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Za neregistrirane traktore kazna šest puta veća od registracije </p>
<p>ČAKOVEC, 5. travnja</p>
<p> – Već nekoliko dana širom Međimurja Stanica za tehnički pregled vozila iz Čakovca i Stanica za tehnički pregled iz Preloga, u sklopu djelatnosti Centra za vozila Hrvatske, obavljaju tehnički pregled traktora i njihovih priključnih vozila. Riječ je o poznatoj i dobro prihvaćenoj praksi da vlasnici traktora ne moraju voziti i do trideset kilometara do najbliže stanice za tehnički pregled, već njihove stručne ekipe dolaze u veća općinska i gradska središta.</p>
<p>Na ovu činjenicu posebno upozoravaju u Policijskoj upravi Međimurskoj, opominjući vlasnike traktora na ispravnost. Otkako su počeli nešto intenzivniji poljoprivredni radovi u kratkom vremenu policija je na međimurskim cestama zabilježila pet prometnih nesreća u kojima su sudjelovali traktori. </p>
<p>Policija naročito upozorava naispravnost uređaja i opreme za kočenje, odnosno na svjetla za osvjetljavanje i ceste i traktora. Na taj način vlasnici i vozači traktora pridonose vlastitoj sigurnosti, ali i sigurnom prometovanju ostalih sudionika. </p>
<p>Zbog toga i u Policijskoj upravi Međimurskoj upućuju vlasnike traktora da koriste pogodnost tehničkih pregleda koji će se u većim međimurskim središtima obavljati do 15. svibnja. Raspored pregleda objavljen je u lokalnim glasilima, a može se ga saznati i u postaji prometne policije, kao i u stanicama za tehnički pregled vozila u Čakovcu i Prelogu. </p>
<p>Prometna policija na to upozorava zbog toga što vlasnici traktora, koji redovni tehnički pregled moraju obaviti jednom godišnje, to izbjegavaju iz financijskih razloga. </p>
<p>– Želimo svim vlasnicima traktora skrenuti pozornost na činjenicu da tehnički pregled s plaćenim osiguranjem traktora iznosi 500 kuna, dok je kazna za vožnju tehnički nepregledanim, neregistriranim i neosiguranim traktorom šest puta veća, točnije iznosi 3.110 kuna – ističe Alenka Hošnjak, službenica za prometnu preventivu u Postaji prometne policije PU Međimurske u Čakovcu. Osim toga, dodaje Hošnjak, vlasnici neosiguranih traktora upuštaju se u rizik da, ako sučajno izazovu prometnu nezgodu s materijalnom štetom, moraju je iz svog džepa u potpunosti namiriti. To u najtežim slučajevima može značiti i gubitak cjelokupne materijalne imovine nekog obiteljskog seoskog gospodarstva. Zato je bolje uz trošak od 500 kuna pregledati, osigurati i registrirati traktor, te time pridonijeti vlastitoj sigurnosti i sigurnosti svih sudionika u cestovnom prometu. (Drago Ovčar)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="45">
<p>Hrvatski telekom i Siemens potpisali ugovor vrijedan 240 milijuna kuna </p>
<p>Ugovoreni se poslovi odnose na proširenje mobilnih mreža HT-a, a najveća investicija u Hrvatskoj u ovoj godini trebala bi se realizirati početkom svibnja/Predsjednik Uprave Siemensa Mirko Barišić je rekao da, zahvaljujući ovako velikim investicijama, Siemens u Hrvatskoj može zaposliti još više domaćih stručnjaka </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Predsjednik Uprave Hrvatskog telekoma Ivica Mudrinić i predsjednik Uprave Siemensa Mirko Barišić potpisali su u četvrtak ugovor vrijedan 240 milijuna kuna. Ugovoreni se poslovi odnose na proširenje mobilnih mreža HT-a, a najveća investicija u Hrvatskoj u ovoj godini trebala bi se realizirati prije početka ovogodišnje turističke sezone (početkom svibnja). </p>
<p>Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić rekao je da će HT ove godine u razvoj svojih usluga investirati ukupno 2,9 milijardi kuna. Na taj će način ovaj nacionalni telekomunikacijski operater, još više, pridonijeti razvoju hrvatskog gospodarstva. Planiranim proširenjima HT će podići kvalitetu svojih GSM usluga, Croneta i Simpe, SMS-a, sustava inteligentnih mreža te govorne pošte (Voice mail). </p>
<p>Što se tiče cijena usluga, Mudrinić drži da su cijene usluga HT-a prihvatljive. No novinari nisu dobili odgovor na pitanje koliko, primjerice, u strukturi prihoda HT-a participiraju lokalni telefonski impulsi u fiksnoj telefoniji, koji bi uskoro trebali poskupjeti. </p>
<p>Govoreći o važnosti suradnje domaćih tvrtki, koje za strateške partnere imaju poznate strane tvrtke, predsjednik Uprave Siemensa Mirko Barišić je rekao da, zahvaljujući ovako velikim investicijama, Siemens u Hrvatskoj može zaposliti više domaćih stručnjaka. Barišić je najavio i daljnju suradnju sa HT-om te nove investicije u istoj vrijednosti.</p>
<p>Član Uprave HT-a Božidar Poldrugač rekao je da je ova investicija samo dio od ukupno 1,125.000.000 kuna predviđenih za razvoj mobilnih mreža HT-a u ovoj godini. Poldrugač je najavio da će Cronet mreža uskoro moći primiti milijun domaćih korisnika, odnosno 1,250.000 korisnika u roamingu. Do kraja godine Cronet mreža će moći primiti 1,700.000 domaćih korisnika. Broj SMS poruka dnevno iznosi blizu tri milijuna. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Mesić: Za izlaz iz gospodarskih problema potreban je moderni menadžment</p>
<p>Na svečanoj proslavi 80. obljetnice zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta, predsjednik je Republike među ostalim upozorio i na »krivi model privatizacije koji je doveo do izjednačavanja menedžmenta i vlasnika«, što je dovelo do katastrofe, koja se mora ispraviti </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Hrvatskoj kao tranzicijskoj zemlji na putu udruživanja s Europom znanost može puno pomoći. Ekonomski fakultet u tranzicijsko vrijeme nije bio dovoljno iskorišten, a ubuduće bi se radi bržeg priključenja Hrvatske Europskoj uniji znanost i politika trebale udružiti. Poručio je to hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na svečanoj proslavi 80. obljetnice zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta koja je u četvrtak održana pod njegovim pokroviteljstvom. </p>
<p>»Ekonomski je fakultet akumulirao znanost proisteklu s ovog prostora, iz Europe i svijeta. Tako akumuliranu znanost treba ne samo prenositi na studente već i koristiti«, poručio je Mesić. Osvrćući se na pretvorbu društvenog vlasništva u koju se išlo, kazao je, s ciljem da dobijemo moderni menedžment, upozorio je na »krivi model privatizacije, koji je doveo do izjednačavanja menedžmenta i vlasnika«. To je dovelo do katastrofe, koju moramo ispraviti, istaknuo je Mesić. </p>
<p>Prema njegovu viđenju, izlaz je iz sadašnje složene situacije u Hrvatskoj u modernom menadžmentu koji će modernizirati tehnologiju, osigurati plaće radnicima, državi poreze, a dividendu vlasnicima. Pri tom, naglasio je, menadžment mogu birati jedino vlasnici, a nikako država. »Privreda mora funkcionirati tako da menedžeri pomognu Hrvatskoj da dođe do određenih europskih standarda. Zabluda je da nekoliko stotina obitelji može razvijati neko društvo, to moramo svi mi, poručio je na kraju predsjednik Mesić dodajući da u tome mogu pomoći i »oni koji izlaze s Ekonomskoga i drugih fakulteta«. </p>
<p>O povijesti nastanka Ekonomskog fakulteta, njegovu razvoju i budućnosti govorili su dekan prof. dr. Shoumitra Sharma i njegov zamjenik dr. Boris Vukonić. Naglasili su da je njihov fakultet najznačajnija visokokvalificirana institucija ekonomskih znanosti u Hrvatskoj. Budućnost vide u izobrazbi stručnih kadrova, a istaknuta je i nužnost povezivanja ekonomskih znanosti s gospodarskim tvrtkama. Ekonomski fakultet treba dati poticaj gospodarskom razvoju Hrvatske, poruka je s prigodne svečanosti 80. obljetnice. Preteče su Ekonomskog fakulteta Visoka škola za trgovinu i promet, osnovana 1920. godine, i Ekonomska komercijalna visoka škola, utemeljena potkraj 1925. godine. Saborskom odlukom od 4. travnja 1947. godine ta je škola pretvorena u Ekonomski fakultet Zagrebačkog sveučilišta, a danas su u sklopu fakulteta Visoka privredna škola i Fakultet za vanjsku trgovinu. (M. Rožanković/N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Ina:Korištenje vlastitih autocisterni za prijevoz goriva bilo bi skuplje </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Nije točno da bi Ina za sedam godina uštedjela milijardu kuna kad bi gorivo umjesto unajmljenim prevozila vlastitim cisternama. Isto tako nije točna ni velika većina ostalih tvrdnji o navodnim malverzacijama i pogrešnim procjenama Inina menadžmenta što ih je u Slobodnoj Dalmaciji iznijela Vesna Balenović, savjetnica dr. Željka Vrbanovića, izvršnog direktora za rafinerije, veleprodaju i trgovinu, rečeno je u četvrtak na konferenciji za novinare u Ini. Istodobno je najavljeno da će se njenim netočnim i za ugled tvrtke štetnim tvrdnjama pozabaviti sud. </p>
<p>U Ini tvrde da bi ih kupovina i korištenje vlastitih cisterni za prijevoz goriva stajalo ukupno 14 posto više nego angažman vanjskih prijevoznika. Tu tvrdnju argumentiraju podacima da je V. Balenović svoje kalkulacije temeljila na cijeni leasinga novih autocisterni zanemarujući pritom troškove za prijevoz, gorivo, održavanje i plaće radnika. Upozoravaju također da autor serije članaka u Slobodnoj Dalmaciji očigledno ne zna da zakoni određuju koliko sati dnevno smije voziti vozač cisterne s opasnim teretom te da postoje realni parametri koji određuju povremeni prazni hod, a ovise o potražnji, koja nije u svako doba godine jednaka. </p>
<p> Odluku da se za prijevoz goriva koriste vanjski prijevoznici Uprava je Iine donijela na temelju pažljivih kalkulacija i u skladu sa strategijom koju je osmislio Inin savjetnik za restrukturiranje, tvrtka Arthur Andersen. Oni su ustanovili da je smanjenje broja skladišta i rješavanje prijevoza goriva ugovorima s vanjskim prijevoznicima jedan od načina za poboljšanje poslovnih rezultata, izjavio je član Uprave i izvršni direktor za rafinerije, veleprodaju i trgovinu dr. Željko Vrbanović.</p>
<p>Da je takva odluka bila dobra, svjedoči i praksa poznatih svjetskih naftnih kompanija (primjerice Shella, Exona, pa i slovenskoga Petrola) koje su odavno prekinule kupovanje vlastitih autocisterni i taj posao prepustile drugim tvrtkama. </p>
<p>U Ini su naglasili da je simptomatično što je Vesna Balenović svoje netočne tvrdnje iznijela u javnost nakon što je nekoliko puta neuspješno pokušala za svoje ideje pridobiti Inin menedžment, a potom je odbijen i njen prijedlog da se poništi natječaj za izbor prijevoznika koji će za Inu ove godine razvoziti naftne derivate te da se umjesto toga kupe 232 nove autocisterne. Tako bi Ina do kraja travnja trebala izabrati prijevoznike koji će u 2001. obavljati razvoz naftnih derivata. Riječ je o poslu vrijednom ukupno 92 milijuna kuna, što je 62 posto ukupnog iznosa sredstava koje će Ina u ovoj godini utrošiti za prijevoz, istaknuto je na konferenciji za novinare. </p>
<p>Uprava Ine opovrgla je i sve informacije da će se zbog korištenja tuđih starih cisterni smanjiti sigurnost na cestama pojašnjavajući da su u natječajnoj dokumentaciji jasno utvrđeni visoki kriteriji s obzirom na starost i kvalitetu vozila te ugrađenost posebnih uređaja. Demantirali su i tvrdnje da Inine cisterne stoje dok se koriste tuđe jer su sve u funkciji osim jedne.</p>
<p>Što se pak tiče navodnih gubitka u prijevozu, Vrbanović tvrdi da je ugovorom jasno određeno da se tijekom transporta, u skladu s propisima, smatra normalnim gubitak od 0,25 posto ukupne količine benzina te 0,175 posto dizela. Za sve gubitke iznad toga Ina tereti prijevoznika.</p>
<p>Inini su čelnici istaknuli i da su razdvojili i prijevoz tzv. magistralni transport koji se više neće obavljati autocisternama, već isključivo brodovima i željeznicom, što je jeftinije i s manje gubitaka, te razvoz koji će obavljati vanjski autoprijevoznici.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Metro će otvoriti pet veleprodajnih trgovina u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Metro Cash, najveći europski veleprodajni lanac, s ukupnim godišnjim prometom većim od 40 milijardi maraka, otvorit će pet veleprodajnih mjesta u Hrvatskoj - dva u Zagrebu te po jedno u Osijeku, Rijeci i Splitu. Uprava hrvatskoga Metroa priopćila je u četvrtak da je odluku o ulaganju u Hrvatsku donijela Uprava u Düsseldorfu, čime će se Hrvatska naći među 21 zemljom u kojima Metro ima više od 300 prodajnih mjesta.</p>
<p> Odluci je prethodila izrada studije isplativosti ulaganja, a, sukladno njihovoj strategiji širenja poslovanja u srednjoj i istočnoj Europi, Metro Cash & Carry veleprodaja već posluje u Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj. Istodobno, iz Metroa opovrgavaju pojedine napise u medijima da zbog nemogućnosti rješenja problema gotovinskih plaćanja odustaju od ulaganja u Hrvatsku te da je umjesto toga započela gradnja veletrgovine sa slovenske strane graničnog prijelaza Bregana. Iako pitanje gotovinskih plaćanja ostaje otvoreno, Metro želi vjerovati, kažu, da je to pitanje moguće urediti na način kako je to riješeno u EU. To znači da se očekuje pronalaženje načina kojim bi se omogućila primjena tradicionalnog cash & carry veleprodajnog koncepta u Hrvatskoj, na način kako je to riješeno u svim ostalim zemljama, omogućujući time poduzetnicima i svim ostalim klijentima Metroa izbor najpogodnijeg način plaćanja - uključujući gotovinsko plaćanje bez limita. S tim u vezi očekuju sastanak s predstavnicima Hrvatske narodne banke. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sisačka željezara sanirana, čeka se kupac </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Sisačka je željezara sanirana i obavljene su pripreme za njezinu privatizaciju, koja bi se mogla provesti do kraja godine. Modernizacija će uslijediti poslije dolaska strateških ulagača. Država zasad ima 87,11 posto dionica tvrtke čiji je temeljni kapital 668.599.600 kuna i zapošljava 2577 ljudi. To su glavni naglasci iz priopćenja Ministarstva gospodarstva, koje objavljuje da je Željezara Sisak jedna od 14 tvrtki u kojima se provodi postupak prema Zakonu o sanaciji određenih poduzeća.</p>
<p>Tijekom sanacije, koja je počela još 1995. godine, dionicama je izmireno 761 milijun kuna duga vjerovnicima, brisana su založna prava i zbrinut višak zaposlenih. Od 1995. godine do kraja prosinca 2000. ukupna je financijska potpora Željezari Sisak iznosila oko 465 milijuna kuna; od toga je 277 milijuna doznačeno izravno iz državnog proračuna. No unatoč pomoći, gubici su se gomilali, pa je samo lani gubitak iznosio 193 milijuna kuna. </p>
<p> U prijedlogu mjera za spas željezare ministarstvo je tražilo otpis dugova od oko 160,3 milijuna kuna i mjere sanacije, što je prihvaćeno i provedeno, pa je Vlada na zatvorenoj sjednici 30. ožujka mogla donijeti odluku i o prestanku sanacije. Vlada je ujedno preporučila Hrvatskom fondu za privatizaciju da odobri isplatu plaća radnicima za ožujak, travanj i svibanj. Uz to, preporučuje se Upravi i Nadzornom odboru Hrvatske banke za obnovu i razvoj da Željezari Sisak odobri kredit u iznosu od 13 milijuna kuna za zbrinjavanje viška zaposlenih. Financijsku će konsolidaciju tvrtke koordinirati Ministarstvo gospodarstva u dogovoru s vjerovnicima. (B.Petrović)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Prijevoznici očekuju program mjera za bolju protočnost prometa </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> - Hrvatski cestovni prijevoznici očekuju u što kraćem roku predstavljanje programa mjera za poboljšanje protočnosti teretnog cestovnog prometa na graničnim prijelazima odnosno poboljšanje i ubrzavanje carinske procedure. Rezultat je to, kako se doznaje u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, razgovora predstavnika prijevoznika s predstavnicima Carinske uprava i nadležnih ministarstava. Ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek naložio je, ističu, nadležnim tijelima da u što kraćem roku izrade program mjera, uz tražanje da Udruga odustane od najavljivanih prosvjedih blokada.</p>
<p>Udruga Hrvatski cestovni prijevoznici uputila je nedavno otvoreno pismo ministru financija Mati Crkvencu u kojemu prosvjeduje zbog sporosti carinskih službi. Prijevoznici, kako stoji u pismu, provode po sedam i više sati na graničnim prijelazima čekajući da im službenici MUP-a, Carine te sanitarne, zdravstvene i veterinarske inspekcije ovjere dokumente potrebne za ulazak u Hrvatsku. Zbog te sporosti, stvaraju se gužve i kamionske kolone koje donose velike gospodarske štete. Prijevoznici su stoga zatražili hitan sastanak s čelništvom Carinske uprave, najavljujući u protivnom najprije privremene, a zatim i trajne blokade graničnih prijelaza. </p>
<p> Najavili su tada da će, ne utvrdi li se tko je nadležan za granične prijelaze i tko prijevoznicima može pomoći u rješavanju tih problema, početkom travnja započeti s blokadom graničnih prijelaza Macelj, Bregana, Pasjak i Rupe. No, prijevoznici su istaknuli i da će prije toga radikalnog poteza pokušati stupiti u kontakt s odgovornima i pokušati riješiti probleme. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="51">
<p>Račan:Do 2006. želimo biti spremni za članstvo u Europskoj uniji </p>
<p>Hrvatska i Europska unija parafirat će Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju početkom svibnja/ Patten izrazio zadovoljstvo brzinom promjena u Hrvatskoj/ Ipak, bio je mnogo suzdržaniji od Račana u pogledu rokova približavanja EU-u / Vlada je svjesna da su reforme koje poduzima vrlo složene i mogu imati i negativnih učinaka, priznao je premijer </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i Europske unije bit će parafiran početkom svibnja, izjavili su u četvrtak u Zagrebu hrvatski premijer Ivica Račan i povjerenik Europske komisije za vanjskopolitičke odnose Chris Patten.</p>
<p> Želimo do 2006. godine biti spremni za članstvo u EU-u, rekao je Račan. Naglasio je da je »Vlada realna, ali ambiciozna u pogledu očekivanja i brzine približavanja EU-u što potvrđuju i postignuća tijekom proteklih mjeseci«. Vlada je svjesna da su reforme koje poduzima vrlo složene jer pokreću cjelovitu promjenu društva te mogu imati i nekih negativnih učinaka, priznao je premijer izrazivši uvjerenje da će EU prepoznati napore koje Vlada ulaže u reforme.</p>
<p>I Chris Patten je izrazio o zadovoljstvo brzinom promjena u Hrvatskoj. Ipak, on je bio mnogo suzdržaniji od Račana u pogledu rokova približavanja EU-u naglasivši da približavanje EU znači provođenje fundamentalnih promjena u svim segmentima života. »Nadam se da vjerujete da se ti napori isplate i da nećete inzistirati na politički neprihvatljivim rokovima« rekao je. On je izrazio i zadovoljstvo opredjeljenjima Vlade i reformama koje svjedoče da Hrvatska gradi demokratsko društvo zasnovano na vladavini prava i jednakosti svih građana, a kao posebno važno istaknuo je povratak prognanika, poštovanje Daytonskog sporazuma i stav da »međunarodni zločini zahtijevaju međunarodnu pravdu«.</p>
<p>»Sami morate odlučiti što je u interesu vaše zemlje. Ako izaberete Europu, to će pomoći u utvrđivanju demokracije u Hrvatkoj, kao što je to bilo sa Španjolskom, Portugalom i Grčkom. Naš način nije savršen ali uspijeva pomiriti ekonomski prosperitet sa socijalnom osjetljivošću. Nadam se da ćete biti sposobni donijeti teške ali potrebne odluke, a mi ćemo Vam u tome pomoći«, kazao je Patten .</p>
<p>Osvrnuvši se na povratak prognanika zamjenik premijera Goran Granić naglasio je da to u Hrvatskoj nikada nije bio politički problem, nego su problem – zbog financijskih razloga – bili samo rokovi. Naime, objasnio je Hrvatska godišnje na sanaciju ratnih posljedica troši 20 posto godišnjeg proračuna pa stoga očekuje razumijevanje i pomoć EU-a. Istaknuo je da je odluka Hrvatske da kao pobjednica u ratu procesuira svoje građane koji su počinili ratni zločin presedan u novijoj europskoj povijesti. Ako želimo da regija postane doista stabilna rekao je Granić taj posao moraju obaviti i naši susjedi. Ministar vanjskih poslova Tonino Picula potvrdio je spremnost Hrvatske na regionalnu suradnju ali je naglasio da se BiH nalazi na velikoj prekretnici jer je u njoj etnički ekskluzivizam formalno srušen s vlasti ali i dalje nastavlja živjeti u ratom poharanom društvu. Hrvatska će, obećao je Picula, BiH pomagati izravno, transparentno i na civilan način.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Počeo štrajk u Adriachemu:Tvornica korak od likvidacije, a oteže se s privatizacijom</p>
<p>SPLIT, KAŠTELA, 5. travnja</p>
<p> – U Splitsko-dalmatinskoj županiji eksplodirala je socijalna bomba. Nakon prosvjeda radnika splitskoga Jadrantekstila, štrajka u Tvornici karbida i ferolegura Dalmacija iz Dugog Rata, radničkih blokada Jadranske magistrale, te pobune splitskih DES-ovaca, u četvrtak je održan prosvjedni skup radnika Pomgrada, koji su se okupili ispred Trgovačkog suda u Splitu, tražeći smjenu stečajnog upravitelja. Istoga dana, ali desetak kilometara dalje, u susjednim Kaštelima, 450 radnika Tvornice za proizvodnju PVC-a Adriachem, stupilo je u štrajk, zahtijevajući isplatu zaostalih plaća, početak kolektivnog pregovaranja i privatizaciju poduzeća. </p>
<p>Štrajk radnika Adriachema počeo je u četvrtak u šest sati ujutro, a novinarima, koji su ubrzo pristigli na »mjesto događaja«, ulazak u tvornicu zabranio je direktor poduzeća Petar Čovo. Ipak, ogorčeni radnici koji su izvikivali pogrdne riječi na račun Čove i ministra gospodarstva Goranka Fižulića, na silu su omogućili novinarima ulazak u tvornički krug. Povjerenik Nezavisnog sindikata Adriachema Duje Milin izjavio je novinarima kako radnici nisu imali drugog izbora, jer je ta kaštelanska tvornica korak do likvidacije. Sindikalisti su rekli da radnici već deset mjeseci nisu primili punu plaću, a zbog odugovlačenja s privatizacijom Adriachema, gubici tvornice premašuju iznos od 60 milijuna kuna. </p>
<p>Radnike je, kako tvrde predstavnici HUS-ova sindikata, najviše razgnjevila činjenica što je ministar Fižulić dan ranije »inkognito« došao u splitsko brodogradilište, te se nije htio susresti sa sindikatima Adriachema, a kamoli da je posjetio tvornicu iako je bio upoznat s pokretanjem štrajka.</p>
<p> »Više od godinu dana primamo minimalac, koji nam se, uz to, još i neredovito isplaćuje. Našem strpljenju je došao kraj, jer ne možemo prehraniti naše obitelji sa 700 ili 800 kuna, koliko nam je isplaćeno u zadnja dva, tri mjeseca«, kazao je Milin. Jedan od uvjeta za prekid štrajka je isplata barem jedne plaće u punom iznosu, poručili su čelnici Nezavisnog sindikata. Također zahtijevaju da se hrvatska Vlada konačno odredi o sudbini kaštelanske tvornice, odnosno da omogući privatizaciju Adriachema, koji je spreman kupiti naš iseljenik dr. Božo Piteša. </p>
<p>Štrajku se odazvala i većina članova Samostalnog sindikata, čiji čelnici ne podupiru takav oblik prosvjeda, smatrajući ga nelegalnim. Povjerenik Samostalnog sindikata Jozo Stipanović drži da se štrajk mogao organizirati samo pod uvjetom da je u pitanju isplata radničkih plaća ili opstrukcija kolektivnog ugovora. »Mi želimo raditi za plaće i nije nam važno je li na čelu tvrtke Petar Čovo ili crni vrag. Također nam nije važno hoće li poduzeće kupiti Piteša ili netko drugi«, rekao je Stipanović, ustvrdivši kako o tome treba odlučiti vlasnik, a ne sindikati. Čelnik Samostalnog sindikata istaknuo je da će od sadašnje uprave zatražiti potpisivanje kolektivnog ugovora s dvjema stavkama: kontinuitet staža i otpremnina od 1.000 maraka neto po godini staža. Dodao je kako članovi njegova sindikata neće ni jednim svojim činom isprovocirati stečaj tvrtke, ali ako on bude najavljen, prije privatizacije će podići tužbu zbog radničkih potraživanja od 2,5 milijuna maraka. No, unatoč tome, većina članova Samostalnog sindikata oglušila se na Stipanovićeve poruke i odazvala se pozivu HUS-a, te u četvrtak ujutro stupila u štrajk, koji će, kako su rekli, potrajati do daljnjega. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Ispitanici haaških istražitelja nisu osumnjičeni ni za kakvo kazneno djelo </p>
<p>ŠIBENIK, 5. travnja</p>
<p> – Šibensko-kninski državni odvjetnik Željko Žganjer kazao je u četvrtak za Vjesnik kako ga haaški istražitelji još nisu posjetili. Potvrdio nam je samo da su istražitelji Međunarodnog kaznenog suda najavili svoj dolazak. Iz novina, kaže, zna da su na šibenskom području tri dana. Nije mu poznat, dodao je, niti predmet njihova interesa. »Ne znam gdje su trenutačno haaški istražitelji niti što rade. Imam obilje svog posla, a pretpostavljam da posla imaju i haaški istražitelji«, zaključio je županijski državni odvjetnik. Inače, ni u četvrtak nije se mogla dobiti nikakva službena informacija o boravku istražitelja, ali se zna da do petka imaju prijavljen boravak u hotelu »Ivan« u Solarisu. Pretpostavlja se da su otišli na teren, međutim, potvrdu te informacije nismo uspjeli dobiti. </p>
<p>Načelnik Policijske uprave šibensko-kninske Goran Pauk ostao je i nadalje nedostupan novinarima, a ako je vjerovati njegovoj tajnici, i on je cijeli dan na terenu. </p>
<p>Iz pouzdanih izvora saznajemo da nitko od policijskih zapovjednika iz vremena Oluje, koje su istražitelji saslušali nije osumnjičen ni za kakvo kazneno djelo. Od njih se pokušavaju dobiti informacije o nekim događanjima na području bivšeg sektora Jug, kako bi se oni eventualno pojavili kao mogući svjedoci u postupku protiv mogućih okrivljenika za ratni zločin. Sve ide u pravcu utvrđivanja možebitne objektivne, odnosno zapovjedne odgovornosti pa se zbog toga haaški istražitelji zanimaju za načelnike policijskih postaja iz Knina, Drniša i Gračaca. Zanima ih zapravo što su oni za i poslije Oluje vidjeli ili čuli, kaže nam pouzdani izvor koji želi ostati anoniman, a prema kojem su predmet interesa Haaškog tribunala osobe iz vojnih struktura.</p>
<p>Što se tiče policijskih djelatnika, odnosno zapovjednika, tu nema riječi ni o kakvoj odgovornosti ni za kakve ratne zločine, dodaje naš izvor. Policiji je jedino poznat slučaj ubojstva civilne osobe Milke Pavić iz sela Pavići koju je ubio Veselko Bilić i on je za to kazneno djelo osuđen na osam godina zatvora, a pomilovan je nakon odslužene četiri godine. Drugog ubojstva na području koje je pokrivala tadašnja policijska uprava nije bilo. Knin, te područje Varivoda i Gošića, u to su vrijeme teritorijalno pripadali Zadarskoj županiji, a šestorici osumnjičenih za teški zločin iz koristoljublja počinjen u selima Gošići i Varivode nakon Oluje u kojima je ubijeno 16 srpskih civila, sudi se u ponovljenom sudskom postupku na Županijskom sudu u Šibeniku. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Pupovac: Još uvijek nije na djelu aktivna promanjinska politika</p>
<p>Od velike je važnosti da Hrvatska manjinske probleme počne shvaćati kao važnu zadaću, a ne problem međunarodne zajednice, poručuje Milorad Pupovac, predsjednik SNV-a/ Tomac: Ujedinjena Europa bit će Europa nacija, a ne Europa građana/ Padjen: Vrijeme je da hrvatska javnost nauči da je nacionalizam najveći neprijatelj onoga tko ga njeguje</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Unatoč zastupljenosti manjina u političkom životu, u Hrvatskoj još uvijek nije na djelu aktivna promanjinska politika, a vlast se još nije aktivno uhvatila u koštac s rješavanjem manjinskih problema, istaknuo je Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, otvarajući dvodnevnu međunarodnu konferenciju »Izazovi manjinske politike u Hrvatskoj danas«, u četvrtak u Novinarskom domu. </p>
<p>Pupovac je ocijenio da je problematika nacionalnih manjina, naročito »usamljene« srpske, dočekala i novu vlast, »kojoj odgovara da se tome i dalje ne poklanja pažnja, jer smatra da manjinski problemi trenutačno nisu prioritet u Hrvatskoj«. »Od velike je važnosti da Hrvatska te probleme počne shvaćati kao važnu zadaću, a ne problem međunarodne zajednice«, kazao je Pupovac, zaključivši da je manjine potrebno aktivno uključiti u sve segmente javnog i političkog života. </p>
<p>Sudionicima konferencije koju su organizirali Srpsko narodno vijeće, Zaklada Friedrich Naumann, te Hrvatski pravni centar, obratio se i Zdravko Tomac, potpredsjednik Sabora, rekavši da »srpski narod mora prihvatiti činjenicu da je raspadom Jugoslavije postao etnička manjina u Hrvatskoj, kao što su i Hrvati postali etnička manjina u Jugoslaviji i Srbiji«. »Interes Hrvatske je da ne bude etnički čista država, nego država u kojoj se manjine shvaćaju kao bogatstvo, a Srbi moraju prihvatiti Hrvatsku kao svoju domovinu«, kazao je Tomac, te dodao da se »treba suprotstaviti globalistima koji kao zagovornici europske i građanske države smatraju da je etnos nešto što se može svrstati u folklor i stvar prošlosti«. </p>
<p>»Mislim da će ujedinjena Europa biti Europa nacija, a ne Europa građana«, nagasio je Tomac, dodavši da Hrvati kao mali narod moraju pokazati onakav odnos prema nacionalnim manjinama koji žele za sebe u Europi. »Ustavnim zakonom koji moramo donijeti idemo na pozitivnu diskriminaciju manjina, jer ih je jedino tako moguće zaštititi«, zaključio je Tomac. </p>
<p>Član upravnog odbora Hrvatskog pravnog centra Ivan Padjen kazao je da je izazov manjinskoj politici u Hrvatskoj, među ostalim, izazov oskrvnuća vjerskog, koji je vidljiv u »nastojanjima Katoličke crkve da bez dovoljnog vjerskog razloga djeluje kao zaštitnik nacionalnog interesa Hrvata, sve dotle da taj identitet povezuje s njihovim katoličkim vjerskim identitetom«. »Izazov političke zbilje nastale '90.-ih na području bivše Jugoslavije, izazov je na koji nitko do sada nije pokušao sustavno odgovoriti«, ocijenio je Padjen, postaviviši pitanje je li Hrvatska doista pobijedila u Domovinskom ratu ili je taj rat možda ipak izgubila? »Krajnje je vrijeme da hrvatska javnost ne samo odbaci nacionalizam, kao što je učinila na proteklim izbirma, nego da napokon nauči da je nacionalizam najveći neprijatelj onoga tko ga njeguje«, zaključio je Padjen. </p>
<p>»Poboljšanje statusa manjina pridonosi razvoju demokracije i boljem međunarodnom statusu države«, ustvrdio je Otto Graf Lambsdorff, predsjednik Fondacije Friedrich Naumann Stiftung, te dodao da treba stvoriti prostor u Hrvatskoj za integraciju manjina. Visoki komesar za nacionalne manjine OESS-a Max van der Stoel istaknuo je da je zaštita manjina visoki prioritet današnje Europe. »Međunarodni standardi manjinskih prava dio su ljudskih prava, ali i dio kriterija za nove članove Europske unije«, zaključio je van der Stoel. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Vrata pakla droge otvorena su na Donjoj rivi, a tko će ih zatvoriti</p>
<p>Ako se računaju i neevidentirani ovisnici - a njih je od tri do pet puta više od evidentiranih - Zadar je među prvim narkomanskim gradovima u Hrvatskoj! / Najveći ih broj - 80 posto - živi u Zadru, a ostali u Bibinju i Kalima na Ugljanu</p>
<p>ZADAR, 5. travnja</p>
<p> – U posljednja dva mjeseca u Zadru je registrirano 27 novih narkomana, stoji u najnovijem izvješću Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika. Time je broj evidentiranih ovisnika gotovo dosegao crnu brojku - 1.000. Ako se uzmu u obzir i neevidentirani ovisnici - a njihov se broj dobije tako da se broj evidentiranih pomnoži sa tri ili pet - Zadar se može smatrati jednim od prvih narkomanskih gradova u Hrvatskoj. Najveći broj ovisnika, oko 80 posto, živi u Zadru, a ostalih 20 posto u Bibinju i Kalima na Ugljanu. Lani je od predoziranja umrlo osam ovisnika, a u tri mjeseca ove godine već su umrla tri. Nastavi li se tim tempom, ova će godina biti još tragičnija od prošle.</p>
<p>Obala Petra Krešimira ili Donja riva, kako je Zadrani zovu, vikendima postaje mjesto koje više nalikuje newyorškome Bronxu nego »najlipšoj rivi na svitu«. Sve počinje petkom oko 21 sat, kad mladež dolazi na rivu u večernji provod. Djevojčice i dječaci od najviše 16, 17 godina dolaze s bocama jeftinog alkohola i zaposjedaju ostatke nekadašnjih bijelih klupa. Na scenu izlaze i dileri i počinju rad u svojoj drugoj smjeni. Središte događanja proteže se od hotela »Zagreb« pa gotovo sve do Carinarnice na kraju rive.</p>
<p>Nakon sat vremena, rijetki šetači više nemaju šanse u miru »učiniti svoj đir«, jer najmanje što im se može dogoditi, jest da dobiju udarac flašom u glavu. Kombinacija alkohola i droge kulminira totalnim divljaštvom i razbijanjem svega što se nađe na putu, pri čemu najviše stradaju svjetiljke i klupe. Omiljena disciplina je razbijanje praznih boca. Nerijetki se odvaže i na noćno kupanje bez obzira na temperaturu, a mnogi završe u moru, a da ni ne znaju kako su tamo dospjeli.</p>
<p>Što radi policija? Nje u to doba jednostavno nema, iako bi petkom i subotom navečer upravo na rivi morali »dežurati« barem policajci-pozornici. Na opetovana upozorenja i prijave građana u postaji koja je od poprišta događaja udaljena samo dvadesetak metara, policajci uporno odgovaraju kako ih je premalo i kako ne može stalna patrola obilaziti rivu. Zar ni ta dva-tri kritična večernja sata dva dana u tjednu? </p>
<p>No, ne može sama policija riješiti problem divljaštva - čitaj: droge - zadarske mladeži. Pitaju li se roditelji gdje su njihova djeca i što rade u to doba? Otkad to četrnaestogodišnjakinje slave rođendan u ponoć, valjajući se po rivi u potpuno alkoholiziranom i »napušenom« stanju? Jedini koji je nešto pokušavao učiniti, mladi je fratar koji je mjesecima navečer obilazio rivu i razgovarao s tom djecom, ali u posljednje vrijeme ni on više ne dolazi.</p>
<p>U subotu i nedjelju ujutro riva je puna smeća i razbijenog stakla. A tu bi se trebala šetati i igrati djeca. Dvoje mladih Japanaca uporno su u ponedjeljak tražili klupu na koju bi mogli sjesti i uživati u pogledu na more i Ugljan preko puta. Nisu uspjeli, kao što ni radnici »Čistoće« očito ne uspijevaju do podneva očistiti ostatke noćnog divljanja. Ili, možda, vikendom ne rade.</p>
<p>No, u svemu je najmanji problem prljavština i opasnost od razbijenih flaša, iako ta slika nikako ne služi na čast gradu s tom »najlipšom rivom na svitu«. Djeca koja na rivi upoznaju »bezazlene« vrste droge, uskoro se prebacuju na mnogo opasnije opijate i više im riva nije zanimljiva. Traže mračnije kutke po gradskim parkovima, gdje je igla jedino sredstvo preživljavanja. Vrata pakla droge širom su im bila otvorena na Donjoj rivi. Kad će se ta vrata napokon zatvoriti?</p>
<p>Ljubica Ivićev-Balen</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U Dubrovniku se mijenjaju već dovršene izborne liste, najmanje izgleda HSS-u</p>
<p>DUBROVNIK, 5. travnja</p>
<p> – Ulaskom u mjesec u kojem će početi predizborna kampanja za predstojeće lokalne izbore u svibnju, stranačke aktivnosti ulaze u svoju završnicu. Gotovo dovršene izborne liste za Dubrovačko-neretvansku županiju i njeno središte Dubrovnik, odlukom o ukidanju Županijskog doma Sabora, ovih dana biti će nešto izmijenjene. Sve su stranke aktualne vladajuće koalicije najavile samostalan izlazak na izbore i promociju novih ljudi koji su se učlanili uoči ili nakon 3. siječnja prošle godine. Tako su »profesionalni dužnosnici« donijeli poprilično problema dubrovačkoj šestorki, posebno donedavno marginalnom HNS-u. Tako je nedavno učlanjena garnitura narodnjaka-biznismena na čelu s nekadašnjim direktorom INA BiH Ivom Jurišićem uz veliku podršku predsjednice HNS-a Vesne Pusić i Radimira Čačića »udaljila« dosadašnjeg predsjednika dubrovačke podružnice Sršena i njegove suradnike iako su predstavljali HNS i onda kad se to vodilo kao »otežavajuća okolnost«. </p>
<p>Nedavno istupanje iz HSS, bivšeg saborskog zastupnika Srećka Kljunka potvrđuje da utrka za prvim mjestima na izbornim listama nije vezana samo za narodnjake, jer je unutarstranački dogovor HSS o pozicijama na izbornim listama za Grad Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju, Kljunka tako ogorčio da se odlučio na istupanje iz stranke. Kako se može čuti, Kljunak je u početku bio zadovoljan prvim mjestom na listi za Dubrovnik, jer se aktualni gradonačelnik i njegov stranački kolega Vido Bogdanović trebao kandidirati za budućeg župana. No, utjecaj direktora DAB-a Marinka Filipovića na članstvo u županijskoj organizaciji HSS-a bio je dovoljan da se upravo njemu povjeri prvo mjesto na županijskoj listi, što je Bogdanovića primoralo na uzmak te preuzimanje Kljunkove pozicije planirane za Dubrovnik.</p>
<p>Kao donedavni saborski zastupnik Županijskog doma, Kljunak se nije pomirio s drugim mjestom, smatrajući da njegov politički rejting zaslužuje kandidaturu ako ne za župana onda barem za dubrovačkog gradonačelnika. </p>
<p>Nakon Kljunkova izlaska iz stranke, procjenjuje se da će ponovnom kandidaturom Vida Bogdanovića za dubrovačkog gradonačelnika HSS-a doživjeti težak udarac na predstojećim izborima, jer Bogdanoviću građani i stranački kolege, osim arogantnog ponašanja zamjeraju ne samo nesnalaženje nego i umnožavanje gospodarskih problema koji iza dana u dan rezultiraju sve većim brojem stečajeva. </p>
<p>Dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje, poznatiji kao prvi oporbeni župan u Hrvatskoj, ponovno će se na SDP-ovoj listi kandidirati za prvog čovjeka županije, jer se, kako je to negdje rekao, ne može se povući u trenutku kada ga se bezrazložno proziva čime bi pokazao da su zli jezici u pravu. No, za to nema potporu svojih stranačkih kolega posebno u dubrovačkoj organizaciji, čiji predsjednik Joško Mikulić pretendira na mjesto dubrovačkog gradonačelnika. HSLS će na to mjesto, prema svemu sudeći, kandidirati podžupana Peru Cvjetovića koji za to ima potporu stranke, a oko sljedeća tri mjesta na listi, doznajemo, nastao je sukob starih članova i nekolicine novopridošlih. </p>
<p>Saborski zastupnik HSLS-a Andro Vlahušić trebao bi biti nositeljem županijske liste, a, za razliku od najava Vesne Pusić da će HNS u Dubrovniku s novim ljudima osvojiti između 10 i 14 posto glasova, u HSLS-u očekuju samo participiranje u vlasti kako u županiji tako i u njenu središtu. »Čestiti HDZ-ovci«, kako ih od milja zove dubrovačko biračko tijelo, predstavit će se kroz Demokratski centar i nakon izbora svakako će participirati u lokalnoj vlasti. Problema s »gužvom« sasvim sigurno nema u redovima vladajućeg HDZ -a. Unatoč minusima koje je šestorka pobrala u prošlih godinu dana, HDZ u Dubrovniku sigurno neće ostvariti zapaženije rezultate budući da je razdoblje njegove vlasti na krajnjem jugu još u svježem sjećanju biračima.</p>
<p>Nakon što se prebroje svibanjski glasovi, počet će poslijeizborna koaliranja, pa će tu suradnju, Vjesnik neslužbeno doznaje, vrlo skoro potpisivanjem ugovora najaviti HSLS i SDP. HSS, barem kad je riječ o Dubrovniku, ovoga puta izgleda nije dobrodošao.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Mesić: Sanader je na Pantovčaku samo duhom </p>
<p>Hrvatski Predsjednik potvrdio da je Ivica Crnić njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda/ Još nije vrijeme za ukidanje vojne obveze </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Predsjednik Stjepan Mesić potvrdio je u četvrtak da je Ivica Crnić njegov kandidat za predsjednika Vrhovnog suda te da je taj prijedlog već potpisao. </p>
<p>Na novinarski upit Mesić je prokomentirao i svoj odnos s Ivanom Zvonimirom Čičkom koji ga je ovih dana prozvao u Novom listu kao »Predsjednika bez moralnog autoriteta, koji prečesto mijenja stavove i mišljenja«. »Nisam u nikavom posebnom odnosu s njim niti sam ga poslije sreo«, kazao je Mesić. Upitan je li točno da mu se Čičak nudio za mirovnog posrednika u Makedoniji, odgovorio je potvrdno: »On je predložio da bi se mogao naći s pobunjenicima, htio je razgovarati i s predsjednikom i s Vladom i htio je da ga ja tamo uputim. Jasno da se s tim nisam složio«. No, Mesić smatra da to nije glavni uzrok Čičkovim javnim napadima. »Čičak je sa svima u svađi«, poručio je on, dodaši da su skladu s time ni on ne treba biti iznimka.</p>
<p>Medijske napise o tome kako je u zadnje vrijeme česti gost Pantovčaka HDZ-ov predsjednik Ivo Sanader, Predsjednik odbacuje i tvrdi da je »Sanader samo duhom na Pantovčaku«.</p>
<p>Iako se načelno slaže s ukidanjem vojne obveze, smatra da za to još nije vrijeme. Odluka o tome ne može se, kaže, donositi »od danas do sutra«, nego tek kad za to »nastupe okolnosti i kad Hrvatska, koja danas nema dovoljno vojnika za obavljanje službi u vojsci, za to bude osposobljena«. </p>
<p>S obzirom da je u proljeće najavio zaustavljanje gospodarskih trendova, novinari su predsjednika upitali jesu li ti trendovi zaustavljeni? »Čini mi se da negativni gospodarski trendovi još nisu zaustavljeni. No, prema informacijama koje imam, statističkim podacima i interesu za ulaganja u Hrvatsku mislim da je taj trenutak vrlo blizu«, bio je optimističan predsjednik Mesić. (M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Hrvatska – rekorder i tragičar po broju nezaposlenih</p>
<p>Bez posla 388.747 osoba, a 150.000 ne prima plaću </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Nakon duljeg razdoblja u kojem je nezaposlenost u Hrvatskoj osjetno rasla, u ožujku je zabilježeno blago smanjenje broja nezaposlenih. Potkraj toga mjeseca u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje evidentirano 388.747 nezaposlenih, ili – 114 osoba manje nego u veljači. No u odnosu prema lanjskom ožujku, taj je broj veći za 31.000 osoba ili 8,7 posto. </p>
<p>Hrvatska i dalje »službeno« ima čak 23 posto nezaposlenih, a ovaj se mali pomak pripisuje početku sezonskih kretanja. Istodobno, u Hrvatskoj je i oko 8,5 posto onih koji se vode kao zaposleni, a mjesecima ne primaju plaću. Pretpostavlja se da je u takvoj situaciji danas oko 150.000 radnika.</p>
<p>Prema tim smo brojkama već pomalo rekorderi među zemljama u tranziciji, ali i tragičari, ako je riječ o usporedbi sa zemljama članicama Europske unije i prosjekom nezaposlenosti među njima. Stopa nezaposlenosti u EU kreće se, naime, oko devet posto, kazao je ovih dana na okruglome stolu na temu hrvatske strategije zapošljavanja glavni tajnik europske konfederacije sindikata Emilio Gabaglio, a tamo gdje dosiže 15 posto smatraju je velikim problemom. </p>
<p>Problem, pritom, nije samo nedostatak radnih mjesta, nego i činjenica da se oblici rada mijenjaju, istaknuto je na okruglome stolu, pri čemu je taj dio gotovo napisan za Hrvatsku. U mnogobrojnim studijama o razlozima visoke nezaposlenosti u Hrvatskoj upravo se zastarjelost radnih procesa i neprilagođenost radne snage novim tehnologijama ističe kao jedan od značajnijih problema. Uz nemogućnost prilagođivanja, Europa hrvatsku radnu snagu smatra skupom, što je kao svoj stav prihvatila i hrvatska Vlada, nastojeći smanjiti troškove, kako bismo barem po tome, postali zanimljiviji stranim ulagačima. No, činjenica je da to nije jedina prepreka koju oni vide na hrvatskom tržištu radne snage, a naš je problem što dosad nismo uspjeli postaviti precizniju i sveobuhvatniju dijagnozu: je li to prevelika zaštita radnika od otkaza, premala prostorna pokretljivost nezaposlenih, prevelika birokracija i sporost administracije, ili nešto četvrto? Sve to, ako je suditi prema činjenici da se sve češće otvaraju supermarketi, nije prepreka za trgovinu ili slične uslužne djelatnosti, ali je odziv poslodavaca u proizvodnim djelatnostima i dalje gotovo nikakav. Očito, treba im ponuditi i nešto više.</p>
<p>Gabaglio put do rješenja vidi »u sveobuhvatnom naporu svih socijalnih partnera«, pri čemu Vlada ima glavnu ulogu, odnosno ulogu onoga tko bi trebao osigurati zakonske okvire i ponuditi kvalitetne programe poticaja zapošljavanja. Istodobno bi sindikati, kako se može iščitati iz razgovora prije i nakon okrugloga stola, trebali popustiti pred činjenicom da nas očekuju ključne reforme u kojima će biti novih otpuštanja i pristati na socijalni mir, kako bi Vlada imala predah i prigodu za osmišljavanje novih programa koji će riješiti taj problem.</p>
<p>Nešto od tog programa predstavljeno je ovih dana, u sklopu rasprava o stanju na područjima posebne državne skrbi, ili o restrukturiranju javnih poduzeća, s kojima Vlada pokreće investicijski ciklus.</p>
<p>Od svih dosad najavljenih rješenja iz Vladina programa jedino koje bi sigurno moglo pokazati rezultate je ono prema kojem bi Hrvatski zavod za zapošljavanje trebao izgubiti monopol posredovanja pri zapošljavanju. To bi moglo stvoriti prigodu da se počnu stvarati i lokalne burze na kojima bi to posredovanje moglo imati više smisla.</p>
<p>Dobar je potez i najava da bi u sklopu Zavoda za zapošljavanje ponovno mogle krenuti i mjere poticaja zapošljavanja, osobito kad je riječ o područjima posebne državne skrbi. Značajna su predviđanja da bi sa nezaposlenima, uz ostale stručnjake, trebali raditi i timovi psihologa. Osim što može pomoći lakšem otkrivanju »skrivenih« potencijala pojedinca i pridonijeti tome da nečiji hobi ili dugogodišnji afinitet postane osnovom za traženje stalnoga posla, bez obzira na školsku spremu, takvi bi programi obvezno morali uključiti i savjetovanja u slučajevima u kojima je nezaposlenost izazvala zdravstvene tegobe nezaposlenog ili ugrozila stabilnost njegove obitelji.</p>
<p> Upravo to moglo bi ublažiti veće socijalne probleme nakon što zažive druge najavljene mjere, među kojima je i namjera da se evidentiraju stvarno nezaposleni, a svi oni koji imaju nekakav povremeni posao ili rade na crno brišu s evidencije nezaposlenih. Takvih bi problema moglo biti ostvari li se najava Ministarstva rada i socijalne skrbi da bi se uskoro iz evidencije nezaposlenih brisale osobe koje odbiju ponuđeni posao, posebno u krugu 50 kilometara, ili osobe za koje se utvrdi da su primale honorare. Možemo se, naime, složiti s tim da su u Zavodu za zapošljavanje prijavljeni i oni koji stvarno ne traže posao, jer rade povremeno ili stalno, ali na crno. </p>
<p>Mjereno metodama Međunarodne organizacije rada (prema kojima se oni koji povremeno rade ne računaju u nezaposlene), 1998. godine procjenjivalo se da je stvarna stopa nezaposlenosti oko deset posto. Registrirana nezaposlenost potkraj 1997. godine kretala se oko 15,6 posto, iz čega stručnjaci izvode zaključak kako bi se stvarna nezaposlenost u Hrvatskoj danas mogla kretati između 15 i 16 posto. No isto je tako činjenica da je mnogo više onih koji su prisiljeni pristati na ucjene poslodavaca, kako bi prehranili obitelj. Teško je, naime, povjerovati da među nezaposlenima prevladavaju oni koji rade i primaju velike honorare, ali sami ne žele da ih poslodavac prijavi, kako bi izbjegli plaćanje doprinosa. (R.I.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Privatizacija INE, HEP-a, HŽ-a bit će uređena posebnim zakonom </p>
<p>Zakonom će se urediti i preobrazba devet još nepretvorenih društvenih poduzeća u dionička društva/ Novi je Vladin prijedlog da mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotari ubuduće imaju status pravnih osoba/ </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Nakon žestoke rasprave, hrvatska je Vlada na redovnoj sjednici u četvrtak u saborsku proceduru poslala Prijedlog zakona o privatizaciji. Prihvati li saborska većina Vladin prijedlog, privatizacija državnog portfelja u oko 2.400 trgovačkih društava obavila bi se na jedan od pet načina. </p>
<p>Riječ je o prodaji poslovnih udjela po knjigovodstvenoj vrijednosti, zatim o prodaji dionica zaposlenicima poduzeća pod povoljnim uvjetima, pa hrvatskim državljanima, uz popust i na obročnu otplatu, te domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama. Prijedlog zakona predviđa i mogućnost neposredne pogodbe s preuzimateljem trgovačkog društva. Navedenim će se zakonom urediti i preobrazba devet još nepretvorenih društvenih poduzeća u dionička društva. Privatizacija Ine, HEP-a, Hrvatske pošte, Hrvatskih željeznica i Hrvatskih šuma uredit će se zasebnim zakonima. </p>
<p>Zamjenik ministrice turizma Veljko Ostojić usprotivio se predloženom zakonskom rješenju da se zajedno s hotelima privatizira i zemljište, koje mnoge hotelske tvrtke nisu upisale kao svoj temeljni kapital, a koriste ga. Prema njegovim tvrdnjama, takvog je zemljišta samo u autokampovima oko 20 milijuna četvornih metara, vrijednog oko dvije milijarde njemačkih maraka, a slične su procjene i kada je riječ o zemljištu koje koriste hotelske tvrtke. Stoga je predložio da se okućnice oko hotela daju u najam ili zakup, te kaže da bi se pitanje korištenja pomorskog dobra moglo riješiti koncesijom, prihod od koje bi dijelile jedinice lokalne samouprave i države. »Jesmo li se zaista opredijelili za prodaju hrvatske obale?«, zapitao se Ostojić.</p>
<p>Replicirao mu je potpredsjednik Vlade Slavko Linić, istakavši kako su Ostojićeve riječi »najveća laž koju je čuo na nekoj sjednici Vlade«, te ga je optužio za promicanje pojedinih regionalnih interesa. Pojasnio je kako Prijedlog zakona o privatizaciji kao predmet prodaje spominje samo građevinsko zemljište, ali ne i obalu. Prema Linićevim riječima, Vlada će uskoro morati odlučiti hoće li u privatizaciju ići i poljoprivredno zemljište. Kada je riječ o pitanju privatizacije autokampova, Linić je preporučio da Ministarstvo turizma u sljedećih 45 dana predloži prihvaćanje posebnog zakona o autokampovima, što je na kraju i prihvaćeno.</p>
<p>U raspravu se nakon toga uključio i ministar za europske integracije Ivan Jakovčić, koji je predložio da se državni portfelj tijekom prva dva mjeseca privatizira kroz ESOP-program (model radničkog dioničarstva), a tek zatim da se primijeni neki od preostalih četiriju privatizacijskih modela. No Linić se i tome usprotivio, uz tvrdnju da bi to značilo povratak na postupak pretvorbe i vratilo nas u tajkunsko doba. »Pretvorbe su završile«, zaključio je potpredsjednik Vlade. Jakovčić je dodao i da najuspješnije tvrtke u Hrvatskoj potječu iz vremena Markovićeve privatizacije, na što je replicirao ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Ulje na vatru dolio je zamjenik premijera Goran Granić, kazavši kako se pojedini sudionici služe predizbornom retorikom. U njegovim se riječima, prema svemu sudeći, prepoznao Jakovčić, koji je kazao da on i danas govori ono što je uvijek govorio, no Granić je pojasnio da je mislio na Ostojića.</p>
<p>Polemiku među ministrima izazvale su i predložene izmjene i dopune Obiteljskoga zakona, koje su upućene u saborsku proceduru. Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević usprotivio se prijedlogu da se ukine odredba prema kojoj matičari moraju nositi svečanu odjeću. Na stranu toga prijedloga stala je potpredsjednica Vlade Željka Antunović, kazavši da je riječ o »dekadentnom načinu« obilježavanja sklapanja braka. Saborskim je zastupnicima na kraju upućen prijedlog prema kojem svečana odjeća ostaje u Vladinu prijedlogu, ali se ne precizira kakva.</p>
<p>Prema prijedlogu Vlade, izmjenama i dopunama Obiteljskoga zakona omogućilo bi se Centru za socijalni rad da tijekom razvoda braka odluči s kim će dijete živjeti do pravovaljanosti presude o rastavi i djetetu bi se omogućilo da sudjeluje u procesu izbora s kim će živjeti. Vladin je prijedlog i da Centar za socijalni rad ubuduće upozorava usvajatelje kako su dužni djetetu do njegove sedme godine reći da je usvojeno, ali ne i tko su mu biološki roditelji.</p>
<p>Prema prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o izvršavanju kazne, koje su također upućene na saborske klupe, upravitelji zatvora birali bi se javnim natječajem na četverogodišnji mandat, a veće gospodarske jedinice u zatvoru formirale bi se kao trgovačka društva. Na sjednici Vlade našli su se i amandmani na zakonske prijedloge o lokalnoj i područnoj samoupravi, koji su već u saborskoj proceduri. Novi je Vladin prijedlog da mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotari ubuduće imaju status pravnih osoba, te da Ministarstvo pravosuđa može nadgledati zakonitost suradnje hrvatskih lokalnih jedinica s onima iz inozemstva. Ministar javnih radova Radimir Čačić predložio je, u ime HNS-a, da se gradonačelnici biraju neposredno.</p>
<p>Na prijedlog Ministarstva pomorstva, prometa i veza, Vlada je prihvatila odluku o podjeli dosadašnje Hrvatske uprave za ceste na Hrvatske ceste (HC) i Hrvatske autoceste (HAC). Od ukupno 1.211 zaposlenika HUC-a, u HAC će prijeći njih 926, a 285 prelazi u HC. Vlada je izrazila i svoje nezadovoljstvo rezultatima poslovanja »Hrvatske lutrije« u prošloj godini.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Samopopisivanje izazvalo smutnju</p>
<p>Petar Uzorinac, zadužen u MVP-u za popis, kaže: »Uvijek će biti onih koji neće biti popisani, ali prema našim informacijama odziv popisanika je bio popriličan, a ne slab kako se govori i piše/ Nismo dobili povratne informacije da je bilo problema s manjkom popisnica, među ostalim i stoga što su se, u slučaju manjka, mogle kopirati</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Prema dosadašnjim izvještajima i velikom nezadovoljstvu hrvatskih državljana u inozemstvu tzv. prijevremeni popis građana s privremenim boravkom izvan Hrvatske, koji je obavljen od 1. pa do 31. ožujka, pod patronatom Ministarstva vanjskih poslova nije učinjen kako se očekivalo. Zašto? </p>
<p>Prema reakcijama hrvatskih državljana u inozemstvu – zbog nedovoljne pripremljenosti i inertnosti naše diplomacije. No vjerojatno i zbog malog broja naših diplomatsko-konzularnih predstavništava.</p>
<p>Odgovarajući na primjedbe da je Ministarstvo vanjskih poslova loše pripremilo i organiziralo popis te zašto je slab odziv popisanika, Petar Uzorinac, zadužen za taj posao u MVP-u, kaže: »Uvijek će biti onih koji neće biti popisani, ali prema našim informacijama odziv popisanika je bio popriličan, a ne slab kako se govori i piše. Nismo dobili povratne informacije da je bilo problema s manjkom popisnica, među ostalim i stoga što su se, u slučaju manjka, mogle kopirati. Dakle, svatko onaj tko je izrazio želju da se popiše mogao je to učiniti«. No, nastavlja on, nesporazum proizilazi iz činjenice da se popisivanje u inozemstvu odvija u formi samopopisivanja, a ne posredovanjem ovlaštenih popisivača kako je to slučaj u Hrvatskoj. »Prema tome osnovna zadaća MVP-a bila je distribuirati pomoćne popisnice, pomoći oko uputa o provođenju popisa te prikupiti ispunjene popisnice i vratiti ih u domovinu Državnom zavodu za statistiku«. </p>
<p>Uzorinac je ocijenio netočnim da popisne materijale MVP nije pravodobno i u dovoljnoj količini poslao »jednostavno i zato što smo se unaprijed informirali i imali podatke o broju zainteresiranih za popis«. Dodao je da je MVP u svim zemljama gdje su naši državljani izravnije vezani za Hrvatsku, organizirali i neku vrst instrukcija, građani su izvješćivani putem novina, radija i televizije, a imali su i specijalnu emisiju organiziranu skupa s Državnim zavodom za statistiku. »Osim toga«, kazao je, »naši ljudi, posebno oni koji žive u prekomorskim zemljama putem Interneta su se mogli upoznati s popisom i kopirati popisnicu, ako je nemaju. Dakle, mogli su se popisati i popisnicu poslati nekom od naših diplomatsko-konzularnih predstavništava«. </p>
<p>Svoj dio posla s popisom naših građana u inozemstvu MVP je obavio putem naših 65 diplomatsko-konzularnih predstavništava, kojima je poslalo između 150 i 200 tisuća popisnica. </p>
<p>Usporedo s MVP-om u tzv. prethodni popis uključile su se i hrvatske katoličke misije i Srpsko narodno vijeće. Prema podacima Zavoda za statistiku, katoličkim misijama poslano je između 120 i 150 tisuća, a SNV predano je 75.000 pomoćnih popisnica.</p>
<p>Hrvatske katoličke misije i na osnovi svojih podataka o popisu vjernika, pomogle su u sređivanju statističke slike Hrvatske. One su, prema dostupnim informacijama, obavile glavninu toga posla tamo gdje nisu doprla diplomatsko-konzularna predstavništva i popisane će materijale vratiti Zavodu za statistiku ili našim diplomatsko-konzularnim predstavništima. </p>
<p>Što se pak tiče popisnica predanih SNV-u, one su distribuirane u ispostave Srpskog demokratskog foruma. U BiH, odnosno Republiku Srpsku upućeno je oko 12.000, a ostatak u SRJ. Tamo su, kako nam je kazao tajnik SNV-a Jovan Vejnović, uredi SDF-a uz pomoć 270 popisivača obavili neposredni popis i tako što su odlazili u izbjegličke centre. Zahvaljujući televiziji Beograd i Banja Luka predstavnici SNV-a i SDF-a izbjegle Srbe pozvali su da se odazovu popisu u što većem broju i objasnili što trebaju činiti. </p>
<p>Rezultat toga je velik odziv izbjeglih Srba, pa su zbog velikog interesa za popis predstavnici SNV-a od hrvatskih vlasti zatražili i dobili produljenje roka popisa za tjedan dana. Zato će svi popisni materijali popunjeni do 31. ožujka, kada je popis izvan domovine trebao biti završen, biti uručeni našem veleposlanstvu u Beogradu, a svi ostali, znači oni koji su popunjavani u produljenom roku, prikupit će SDF i dostaviti ih u Zavodu. </p>
<p>Kad je riječ o popisu naših državljana izvan Hrvatske, iz Zavoda za statistiku su upozorili i na mogućnost dvostrukog popisivanja, koje će na kraju u statističkoj obradi biti otkriveno. »Time nitko ništa neće dobiti samo će statistika imati više posla«, izjavila je zamjenica ravnatelja Mirjana Lipovšćak, ilustriravši to primjerima Srba, koji bez obzira na posao koji su na sebe preuzeli SNV i SDF, ne vjeruju da će biti popisani pa sami dolaze u Hrvatsku i popisuju se. </p>
<p>Sve u svemu, iako se s obzirom na važnost popisa očekivalo mnogo više, zasada se ne može govoriti da popis ne ispunjava očekivana predviđanja. Doduše, očekivalo se da će osim MVP-a i hrvatskih katoličkih misija i mnoge druge udruge učiniti svoj dio posla i pomoći pri popisu, primjerice Hrvatski svjetski kongres i Hrvatska matica iseljenika. Čudno je da naši državljani, posebice Hrvati, koji su u vrijeme Domovinskog rata itekako brinuli o hrvatskim nacionalnim i državnim interesima sada olako zaboravljaju da je i popis također ono o čemu ovisi prosperitet i budućnost domovine. </p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Jedinstvo različitosti - temelj Unije</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – »Jedinstvo različitosti« jedan je od temeljnih načela na kojem počiva moderna Europska unija, ako je utjelovljeno u Odboru regija. Taj je Odbor savjetodavno tijelo, koje daje ocjene i prijedloge u pogledu regionalnih politika među petnaestoricom, preporučuje kojoj od mnogih europskih regija treba financijska pomoć, gdje su akutni ekološki problemi... Iako Odbor regija ne sudjeluje izravno u procesu odlučivanja na razini Unije, europski parlamentarci, njih ukupno 626, vode računa o tome što planiraju i smjeraju stručnjaci u tom tijelu. </p>
<p>Za mišljenje ih pitaju i Europska komisija, svojevrsna vlada EU-a te glavni centar moći u Bruxellesu – Vijeće ministara. Zahvaljujući upravo tom odboru, mnogi su projekti za gradnju mostova i modernih prometnica ostvareni po Portugalu, Irskoj i siromašnijim dijelovima Velike Britanije, mnoge su ekološke crne rupe sanirane po industrijskim regijama u Njemačkoj, obnovljena je infrastruktura u Španjolskoj, Grčkoj...</p>
<p>Svaka od zemalja članica Unije ima svojega predstavnika u Odboru regija, jer se ide za tim da glas i potrebe svakoga pojedinoga dijela zapadne Europe budu maksimalno zastupljeni u Bruxellesu. Uredi Odbora i fizički su smješteni u prstenu oko Schumannova trga, koji je srce bruxelleskih institucija. Pritom valja imati na umu da će, primjerice, Španjolska ili Njemačka, kao decentralizirane države (svaka se sastoji od po 16 autonomnih pokrajina, odnosno Ländera), biti znatno prisutnije u tijelima europskih regionalnih vlasti od Grčke. Potonja zemlja na krajnjem jugu Unije, naime, ne poznaje formalno regije unutar svojih granica, osim u povijesno-zemljopisnom smislu. </p>
<p>Budući da nema regionalnih tijela vlasti, grčki predstavnici u europskom Odboru regija nisu izabrani, nego fiktivni predstavnici. Da bi se zadovoljila birokratska forma, onda ti predstavnici preporučuju koji bi se regionalni projekti po Grčkoj mogli financirati iz blagajne EU-a. </p>
<p>Da moderna Europa ima sve više sluha za »male i lijepe« regije svjedoči i Kongres lokalnih i regionalnih vlasti, osnovan 1994. pri Vijeću Europe u Strasbourgu. Zadaća toga, također savjetodavnoga tijela, je da promiče demokratske vrijednosti na lokalnoj razini vlasti te da europske gradove i sela uključi u proces europskih integracija. (V. Drezga)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Samo Ustavni sud može osporiti ili potvrditi višejezičnost</p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Najava IDS-a da će u Županijska skupština Istarske županije u ponedjeljak proglasiti dvojezičnost u Istri, odnosno ravnopravnu uporabu hrvatskog i talijanskog jezika, proizvodi niz pravnih dvojbi. Naime, dvojezičnost će se odrediti odredbama Statuta Istarske županije, koje je Ustavni sud ukinuo 1995. godine. </p>
<p>Pravni stručnjaci koje smo konzultirali kažu da odluke Ustavnog suda moraju, bez iznimke, poštivati svi – građani, državna tijela i institucije, tijela lokalne samouprave... Stajališta Ustavnog suda, obvezatna su. </p>
<p>No u ovom slučaju treba poći od toga da su odredbe istarskog Statuta koje je poništio Ustavni sud, bile neustavne u odnosu prema Ustavu koji je vrijedio 1995. godine. Međutim, u međuvremenu se Ustav se mijenjao, a sa dvjema ustavnim promjenama ove godine, unesene su i mnoge novine koje se tiču lokalne samouprave.</p>
<p> Tako nije isključeno, upozoravaju pravni stručnjaci, da se dvojezičnost koju traži IDS, može uklopiti u postojeći Ustav. U sve to treba još uključiti i Ustavni zakon o manjinama.</p>
<p>No kad budu donesene odredbe istarskog statuta o dvojezičnosti, pred Ustavnim sudom će se moći ocjenjivati jesu li one u skladu s aktualnim Ustavom i Ustavnim zakonom o manjinama. Taj zahtjev za ocjenom ustavnosti, u ovom slučaju dvojezičnosti u Istri, pred Ustavnim sudom mogu podnijeti jedna petina saborskih zastupnika, Vlada, predsjednik Republike, mjerodavna saborska tijela, Vrhovni sud, pučki pravobranitelj i predstavnička tijela lokalne uprave i samouprave. Iz toga proizlazi da će odluku o dvojezičnosti moći osporavati i istarske općine i gradovi. </p>
<p>Od pravnih stručnjaka čuli smo i da će se odluka o dvojezičnosti moći osporavati isključivo pred Ustavnim sudom. To znači da, na primjer Vlada, neće moći donijeti neki akt kojim bi statut Istarske županije proglasila ništavim. </p>
<p>Iz svega proizlazi da treba pričekati donošenje odluke istarske županijske Skupštine. Onda tu odluku mjerodavne zainteresirane strane pred Ustavnim sudom mogu dovesti u pitanje prema novom Ustavu i Ustavnom zakonu o manjinskim pravima. (B. Bašić)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>O reviziji pretvorbe i privatizacije na idućoj saborskoj sjednici</p>
<p>To je najavio predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić, a zatražile Ljubica Lalić i Đurđa Adlešić/ Za zakonski prijedlog o sukobu interesa u obnašanju javnih dužnosti zatražene korijenite izmjene ili - novi tekst/ Većina protiv ukidanja bonusa za starije srednjoškolske nastavnike te za preciznije rješavanje financiranja privatnih škola/ Prigovor izmjenama Zakona o komunalnom gospodarstvu: Ne zna se što će lokalne zajednice preuzeti s državne razine </p>
<p>ZAGREB, 5. travnja</p>
<p> – Nakon dugog premišljanja i odgađanja, vladajuća je koalicija odlučila raspravljati o Prijedlogu zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije. Kako je kazao predsjednik Sabora Zlatko Tomčić s tom će temom započeti sljedeća, 12. sjednica Hrvatskoga sabora a u četvrtak su to zatražile Ljubica Lalić (HSS) i Đurđa Adlešić (HSLS), koja je podsjetila da je to jedno od predizbornih obećanja šestorke. </p>
<p>Premda se u raspravi čulo brojne primjedbe na zakonski prijedlog o sukobu interesa u obnašanju javnih dužnosti kojim se restriktivno tretira pitanje imovine zastupnika i njihovih obitelji te rođaka sve do trećeg stupnja srodstva, ipak su ga zastupnici propustili u drugo čitanje. No, obvezali su Vladu da pri izradi konačnog prijedloga obavi korijenite izmjene teksta ili dostavi novi zakonski prijedlog. </p>
<p>Inače, zastupnici su raspravili Prijedlog izmjena Zakona o komunalnom gospodarstvu, pri čemu su upozorili na brojne slabosti u tom tekstu. Tako je Dorica Nikolić (HSLS) ocijenila kako je potreban dodatni elaborat da bi se shvatilo što zakonodavac predlaže, a i upozorila da je to peta promjena zakona od 1995. Usprotivila se prijedlogu da se opskrba pitkom vodom može dati u koncesiju. To je danas važniji resurs od nafte, zbog njega se vode i ratovi pa je potreban veći nadzor države a ne davanje tridesetogodišnjih koncesija, kazala je Nikolić. Podržala je prijedlog da se za objekte bez građevinske dozvole plaća dvostruka cijena komunalnog priključka za vodu.</p>
<p>Božidar Kalmeta kritizirao je, u ime Kluba HDZ-a, nepodnošljivu lakoću kojom se mijenjaju zakonske odredbe i eksperimentira komunalnim gospodarstvom kao i odredbu prema kojoj lokalna vlast komunalnu naknadu može utrošiti za školstvo, zdravstvo i socijalu. Prema njemu, to je pretakanje iz šupljeg u prazno. Usprotivio se i odredbi prema kojoj bi se bespravno sagrađenim objektima omogućio priključak na vodu po dvostrukoj cijeni. Drži da to potiče bespravnu gradnju.</p>
<p>Zlatko Kramarić (Klub LS/ HNS) predložio je da se razdvoji poslovne i proizvodne prostore, jer bi to omogućilo različite iznose komunalne naknade. </p>
<p>Ivan Šuker (HDZ) drži da je trebalo donijeti program legalizacije bespravne gradnje, s obzirom da je Hrvatska proteklih godina imala više od 800.000 prognanika i izbjeglica što je jedan od većih uzroka povećane bespravne gradnje. No zakonom bi trebalo precizno razraditi buduća pravila u gradnji, kazao je. Dino Debeljuh (IDS) je podsjetio da je vladajuća koalicija najavila još lani donošenje novog zakona o komunalnom gospodarstvu, a sad se nude samo izmjene postojećeg. Naglašava da je razlog to što Vlada još nema jasnu koncepciju decentralizacije lokalne uprave i samouprave. Kritizirao je predloženi zakon, jer se ne zna što će lokalne zajednice preuzeti od državne razine. </p>
<p>Nakon rasprave započete u srijedu poslijepodne, zastupnici su u četvrtak prihvatili Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o srednjem školstvu u prvom čitanju. Njime se predviđa decentralizacija financiranja i upravljanja srednjim školama. Zastupnike najviše brine hoće li lokalna zajednica uspjeti pokriti 20 posto troškova škola kako se predviđa, te je li izbor ravnatelja riješen na najbolji način. Većina se usprotivila ukidanju bonusa (smanjenja norme) za starije nastavnike. Drže da treba preciznije riješiti pitanje financiranja privatnih škola. (I. Bačić/G. Jureško/S. Oruč Ivoš)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Vlada ignorira istarski cestovni ipsilon? </p>
<p>POREČ, 5. travnja</p>
<p> – Ako premijer Ivica Račan i resorni ministri Radimir Čačić, Alojz Tušek i Pave Župan-Rusković ne dođu u Istru radi hitnog dogovora o nastavku gradnje zapadnog kraka istarskog cestovnog ipsilona, otići ćemo mi k njima i čekat ćemo na Markovu trgu dok nas ne prime, zaključak je radnog skupa o hitnoj izgradnji tog kraka kao temeljne pretpostavke razvoja hrvatskog turizma koji su u četvrtak u Poreču upriličili istarski župan Stevo Žufić i predsjednik Nadzornog odbora »Istarske autoceste« Karlo Radolović. </p>
<p>Tom prigodom generalni direktor dioničkog društva BINA-Istra Emmanuel de Boutray izvijestio je da je hrvatskoj Vladi nedavno dostavljen memorandum o sporazumijevanju u kojemu su predočeni svi koncesionarski preduvjeti za nastavak gradnje zapadnog kraka u tri faze. Prva faza predviđa gradnju dionice Medaki-Mova Vas čim se otkupi zemljište preko koga prolazi trasa i dobiju se nužne državne garancije. BINA-Istra vjeruje da će Vlada brzo razmotriti taj dokument i prihvatiti ga, jer uz ostalo sadrži i vrlo povoljan koncept financiranja putem obveznica. Prema zadnjim računicama gradnja zapadnog kraka od Pule do slovenske granice stajala bi 325 milijuna njemačkih maraka. Uključujući i refinanciranje izgrađenog kraka (faza I A), BINA-Istra izdala bi obveznice protuvrijednosti 470 do 650 maraka.</p>
<p>Zamjenik direktora BINA-Istre Aleksa Ladavac pojasnio je da se u novom prijedlogu Vladi nudi produljenje roka povrata uloga sa sedam na deset godina, kao i smanjenje obavezne kompenzacije na ime smanjenog prihoda od cestarine. Između Istarske županije i Bina-Istre, naime, postignut je sporazum o tzv. otvorenom sistemu naplate cestarine na tunelu Učka i budućem mostu preko Mirne. Na Vladi i njezinim organima je da se što prije potpiše aneks koncesijskog ugovora i da se otkupi zemljište, da bi šest mjeseci nakon toga radovi bili nastavljeni i zgotovljeni za nepune dvije godine. Prema Ladavcu, država bi od nastavka gradnje ove prometnice dobila u proračun najmanje 16 milijuna maraka, a turistički promet u Istri i na Kvarneru porastao bi za 2,6 posto.</p>
<p>Župan Žufić iskazao je nezadovoljstvo nemarnim odnosom Vlade i njezinih organa prema ovom projektu koji je presudan za turistički razvoj prostora na kome se ostvaruje 40 posto ukupnog hrvatskog turistiičkog prometa. Prema njegovim riječima, dovršenjem cestovnog ipsilona turistički promet u Istri prastao bi za pet posto, što bi rezultiralo sa 75 milijuna dolara dodatnih prihoda godišnje. </p>
<p>Predsjednik Županijske gospodarske komore Šime Vidulin iskazao je žaljenje što je prije dvije godine s trase ipsilona povučena francuska građevinska mehanizacija, jer ni tadašnja vlada nije imala dovoljno sluha za prometnu infrastrukturu Istre. Da su tada nastavljeni radovi, sada bismo dogovarali svečanost njihova završetka, umjesto neizvjesnosti kada će se uopće nastaviti. Predsjednik Turističke zajednice Istarske županije Branko Curić je hitnost gradnje zapadnog kraka ipsilona ilustrirao podatkom da je lani od 5,2 milijuna stranaca više od dva milijuna njih boravilo u Istri kamo su stigli u više od 700.000 automobila. (Mirko Urošević)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010406].
|
