NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010306].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 239605 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>06.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Zašto HDZ izaziva krizu u Bosni</p>
<p>HDZ je pokret usredotočen na vlast, koji sve institucije - državu, naciju, sudstvo, vojsku, policiju... - doživljava kao poluge za ostvarivanje vlastitih političkih probitaka</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Tek što je izašla iz »krize Noraca«, Hrvatskoj je »dizajnirana« nova politička kriza - ona kojoj je uzrokom subotnja mostarska avantura Ante Jelavića i njegove sljedbe, ali i njima danas formalno »sestrinske«, a do jučer »krovne« stranke u Hrvatskoj. Nema sumnje u to da su bosanskohercegovački Hrvati u katastrofalnoj političkoj poziciji. Naime, dok se u Bosni, korak po korak, smanjuje nepovjerenje među Bošnjacima i Srbima, bosanskohercegovački Hrvati ostaju izolirani. Krivnju za to snosi isključivo njihovo političko vodstvo, još fascinirano idejom o ekskluzivnom nacionalnom prostoru koji bi neko vrijeme, doduše, ostao u sklopu BiH, ali bi se potom, zajedno s ekskluzivistima u Republici Srpskoj, u »pogodnu trenutku« objavilo izdvajanje iz te države i pripajanje »matičnim« zemljama.</p>
<p>Etnički inženjering proveden ratom, Jelavićevoj je skupini stvorio uvjete za takvu politiku. U dijelovima Bosne, gdje su Hrvati živjeli u miješanom društvu, provedeno je temeljito etničko čišćenje, a ekskluzivni nacionalni teritorij zapadne Hercegovine, jedini prostor za koji je ta politička skupina zainteresirana, etničkim joj je inženjeringom ostao i kao jedina relevantna izborna osnovica. Što su za mostarsku skupinu »izvorni grijesi« nosilaca međunarodnog protektorata u BiH? Naravno, prije svega činjenica da HDZ na razini BiH više ne participira u izvršnoj vlasti. Iako su u Predsjedništvu BiH HDZ-ovci uspjeli najprije nametnuti svoga kandidata za mandatara bosanskohercegovačke vlade, taj osim HDZ-ovih praktički nije dobio druge parlamentarne glasove i ostao je u smiješnoj manjini u donjem - Zastupničkom domu - bosanskohercegovačkog parlamenta. </p>
<p>Već je činjenica da se vlada u Zastupničkom domu mogla formirati bez njihova sudjelovanja bila motivom za najavu bojkota institucija BiH. Kako u svakoj složenoj državi parlament mora biti dvodoman, tako i BiH, osim Zastupničkoga, ima i Dom naroda, koji se bira posredno i to u kantonalnim skupštinama, a nacionalni sastav delegacija kantonalne skupštine u Domu naroda prema ustavu mora biti približan sastavu stanovništva u kantonu.</p>
<p>Promjenom pravila za izbor tih delegacija, što u HDZ-u smatraju krunskim dokazom depriviranosti Hrvata u BiH, stvoren je fleksibilniji sustav regrutiranja nacionalnih elita. Za izbor u tu delegaciju, naime, više nije dovoljna većina u vlastitom »nacionalnom klubu« kao do sada kad su samo hrvatski kantonalni vijećnici birali hrvatske predstavnike u Dom naroda, a bošnjački bošnjačke, već je potrebno i koaliranje s predstavnicima drugih stranaka da se osigura većina, jer po novim pravilima cijela skupština bira cijelu delegaciju. Takvim pravilima HDZ-ovci su ostali u manjini svugdje ondje gdje većina u kantonalnoj skupštini nije u njihovim rukama, a u onim kantonima u kojima kontroliraju većinu opstruirali su izbor Doma naroda. Izračunali su, naime, da više neće kontrolirati većinu u hrvatskom zastupničkom klubu u Domu naroda, a time taj dom za njih gubi svaki smisao. Naime, dok se kao i u svakom dvodomnom parlamentu izvršna vlast formira u donjem domu i donji je dom osnovno tijelo u zakonodavnoj proceduri, ovlast je Doma naroda, kako i dolikuje gornjem domu, prije svega u pravu veta na odluke donjega doma.</p>
<p>U bosanskohercegovačkom ustavnom modelu nacionalni klubovi u Domu naroda imaju pravo suspenzivnoga veta na zakone za koje procijene da dovode u pitanje ravnopravnost naroda. Ako druga dva nacionalna kluba konstitutivnih naroda prihvate veto, zakon se stavlja izvan snage, a ako to ne učine, o njegovoj ustavnosti i utjecaju na međunacionalne odnose prosuđuje Ustavni sud. Izgubivši većinu u hrvatskom nacionalnom klubu u Domu naroda, HDZ-ovci su izgubili i ustavnu poziciju »veto skupine«, a budući da im je »koalicijska vrijednost« toliko niska da ne uspijevaju participirati u izvršnoj vlasti, počela je njihova politička marginalizacija. Na idućim izborima hrvatsko bi biračko tijelo u BiH moglo pročitati poruku iz činjenice da je na ovim izborima većina tih birača »bacila glas« svojim glasovanjem za političku opciju koja ne uspijeva racionalno funkcionirati u zadanim uvjetima, dakle, ni zastupati interese svojih glasača. </p>
<p>Posljedice tih spoznaja birača obično su fatalne za političku stranku, a ta bi spoznaja mogla i među Hrvatima dovesti do uspostavljanja političkog pluralizma, koji bi nadomjestio monopol HDZ-a. I u Bosni, kao i u Hrvatskoj, HDZ je tek pokret usredotočen na vlast koji, kao i svi takvi pokreti, sve institucije - državu, naciju, sudstvo, vojsku, policiju... - doživljava instrumentalno, kao poluge za ostvarivanje vlastitih političkih probitaka.</p>
<p>Istodobno s mostarskim »Saborom«, u Zagrebu je Dražen Budiša lucidno primijetio kako je politička skupina u Hrvatskoj, što ju je nazvao »radikalnom Hrvatskom desnicom«, smjenu vlasti percipirala kao »povratak u Jugoslaviju«, čime implicite kaže da hrvatsku državu doživljava instrumentalno i priznaje je »hrvatskom« samo ako je u njoj ona sama na vlasti. Isto važi i za njene »herceg-bosanske« istomišljenike. Daytonska Bosna mogla je biti prihvatljiv nadomjestak za »Herceg-Bosnu« samo dok je ona u njoj bila vlast. Čim ta država više nije pod njenom kontrolom, valja uspostaviti novu organizaciju koja će to biti, pa i po cijenu sukoba s međunarodnom zajednicom i riskirajući međunarodnu izolaciju.</p>
<p>Već ovog tjedna će kroz parlamentarnu debatu taj bosanskohercegovački problem biti uvezen kao hrvatski nacionalni (državni) problem i to samo zato, jer Jelavićevi istomišljenici u Hrvatskoj misle da tako mogu destabilizirati demokratsku vlast. Što to znači za međunarodni položaj Hrvatske, njih uopće nije briga, jer državu doživljavaju instrumentalno, odnosno, kako s pravom kaže Budiša, za njih je i ova samostalna Hrvatska postala sada »mrskom Jugoslavijom«. </p>
<p>Davor Gjenero</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Skopje dobiva zeleno svjetlo za akciju protiv albanskih »gerilaca«</p>
<p>SAD i NATO podržavaju zajednički vojni odgovor KFOR-a i makedonskih snaga na granici s Kosovom / Vođe makedonskih Albanaca osuđuju napade »nepoznatih terorista« i zalažu se za mirno, političko rješenje problema</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - »Situacija je vrlo ozbiljna, ali je, srećom, pod nadzorom. Međutim, najveći je problem što su ciljevi tih albanskih oružanih napadača na granici prema Kosovu zasad još velika zagonetka za nas. Ne znamo ni tko su, ni odakle su, niti što stvarno žele«. Tu su nam izjavu Ljubča Georgievskoga, vrlo kratku i jedinu zasad moguću, prenijeli izvori vrlo bliski makedonskom premijeru. On pak gotovo dan i noć provodi na sastancima širega državnog vodstva, što ih vodi predsjednik Makedonije Boris Trajkovski i na kojima su nazočni i šefovi 11 parlamentarnih stranaka, među kojima su i tri albanske stranke. Prvi put nakon dugoga vremena, naime, Makedonija i, osobito, njezini političari nisu imali pravi miran vikend. Točnije: nalaze se u nekoj vrsti neproglašenog izvanrednog stanja.</p>
<p>Dramatično stanje na granici s Kosovom, koje se »razvija« već nekoliko dana - otkad su »nepoznati albanski oružani gerilci« napali makedonske vojne i policijske pogranične ophodnje i zauzeli Tanuševce, makedonsko selo s albanskim žiteljima - dosegla je svoj tragični vrhunac u nedjelju, kada su na tome mjestu ubijena trojica makedonskih vojnika. No, kaže se da u svakome zlu ima i ponešto dobro. U ovome slučaju, taj ponovljeni pogranični incident s tragičnim posljedicama pokrenuo je, čini se, odgovorne ljude međunarodne zajednice, ali i vođe makedonskih Albanaca, da zaprijete čak i vojnom protuakcijom protiv »nepoznatih terorista«. Tako je u ponedjeljak, nakon što se ujutro na toj granici ponovno pet sati pucalo, američki veleposlanik u Makedoniji Michael Einike javno izrazio sućut obiteljima ubijenih vojnika. Mnogo je, međutim, bitnije ono što je poručio makedonskoj i široj javnosti: »SAD podržava suverenost, sigurnost i ozemaljsku cjelovitost Makedonije. Stoga shvaćamo nužnost da Makedonija poduzme vojnu intervenciju protiv napadača kao odgovor na njihovo nasilje na terenu, i to u dogovoru i u koordinaciji s NATO-om odnosno KFOR-om.« U Skopju su, očito, tu izjavu američkoga veleposlanika svi shvatili kao »zeleno svjetlo« Washingtona za konačni obračun s albanskim teroristima. Tako je u nedjelju kasno navečer, nakon beskonačnoga sastanka makedonskoga vrha s izaslanicima NATO-a, priopćeno kako će makedonske snage sigurnosti, »vrlo skoro, u roku od nekoliko sati«, pokrenuti zajedničku akciju s pripadnicima međunarodnih snaga KFOR-a, kako bi uvele red u »pobunjeno selo« Tanuševce.</p>
<p>Pritom nije jasno kakva će biti ta »zajednička akcija« i kakve će imati razmjere, nakon što je makedonski ministar vanjskih poslova Srđan Kerim znatiželjnim novinarima protumačio kako »nema razloga za pokretanje vojne operacije« protiv sela Tanuševci nego da »samo treba normalizirati situaciju« na tome području. U međuvremenu, iz pouzdanih smo izvora u Skopju saznali kako je makedonska vlada gotovo u stalnoj vezi s glavnim tajnikom NATO-a Georgeom Robertsonom, visokim predstavnikom Europske unije Javierom Solanom i s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom. Očito je, dakle, da najviši makedonski dužnosnici jako vode računa da se, iako je situacija na granici prema Kosovu »vrlo ozbiljna«, dramatična i tragična, ne istrčavaju, kako ne bi izgubili potporu međunarodnih snaga.</p>
<p>Tim više što su i albanske stranke, koje su zastupljene u Sobranju (makedonskom parlamentu), jasno osudile »jednostrane napade nepoznatih gerilaca s Kosova«. No one pozivaju i na izbjegavanje oružanoga odgovora i traženje mirnoga i političkog rješenja. Tako je Arben Xhaferi, vođa Demokratske partije Albanaca (DPA) (ta je stranka članica sadašnje vladajuće koalicije zajedno s najjačom strankom VMRO-DPMNE premijera Georgievskoga i ima pet ministara u vladi), kojega u ponedjeljak nikako nismo mogli dobiti jer je sa svojim sunarodnjacima slavio islamski blagdan Kurban bajram, u nedjelju izjavio kako je situacija kod Tanuševaca »vrlo ozbiljna, ali je ne treba dramatizirati«.</p>
<p>Kako javljaju makedonski mediji, Xhaferi je naglasio: »Ta situacija nije djelo Albanaca u Makedoniji i mi osuđujemo tu akciju gerilaca s Kosova. Ipak, smatram kako je najbolje rješenje za taj problem i za smirivanje situacije - političko rješenje. Točnije: u ovoj situaciji ne treba napadati žitelje Tanuševaca, već ih, naprotiv, valja zaštititi«. Pritom je bitno da su vođa DPA i njegovi zastupnici u Sobranju glasovali za ratifikaciju sporazuma sa SRJ o konačnom rješenju zajedničke granice. Taj sporazum obuhvaća i granicu s Kosovom, potpisali su ga nedavno predsjednici Trajkovski i Koštunica a prema nekim se albanskim izvorima smatra glavnim povodom upada »gerilaca« na makedonsko ozemlje.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Putin podržao Makedoniju</p>
<p>Ako međunarodna zajednica odmah ne reagira i ne poduzme mjere protiv albanskih ekstremista, stanje na granici Makedonije i Kosova može se oteti kontroli i izazvati krajnje negativne posljedice u toj regiji, izjavio je u ponedjeljak ruski predsjednik Vladimir Putin. U izjavi za javnost koju je snimio u Kremlju, Putin je obznanio da ga je u nedjelju navečer telefonom zvao i tražio podršku Rusije predsjednik Makedonije Boris Trajkovski. Komentirajući stanje na granici Kosova i Makedonije, Putin je rekao da je Moskva i prije upozoravala da je bila pogreška što je Jugoslavenska vojska povučena iz tog dijela koji graniči s Makedonijom. »Povlačenjem Jugoslavenske vojske nastao je vakuum sile i taj prostor sada popunjavaju albanski ekstremisti protiv kojih se KFOR ne može učinkovito boriti«, rekao je Putin, usporedivši stanje na Kosovu sa stanjem u Čečeniji, gdje se nakon potpisanog primirja 1996. godine povukla ruska armija, a zatim je uzelo maha širenje islamskih ekstremističkih terorističkih snaga. Iz riječi predsjednika Putina proizlazi i da Rusija podržava zahtjev Makedonije za hitno sazivanje sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj bi se razmotrilo stanje na granici te države s Kosovom. (B. L.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Stručnjaci za dizala »digli« ZKM-u milijune za - scensku tehniku</p>
<p>Na investicije u kulturi u Zagrebu u zadnjih je 12 godina potrošeno više od 60 milijuna maraka. A što je postignuto? Završeno je kazalište »Trešnja«, a sve drugo: MKC Travno, DC Dubrava, Zagrebačko kazalište lutaka, Histrionski dom i drugo nije završeno niti se zna kada će biti</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Zašto u nas tako neprimjereno dugo traje izgradnja, obnova ili rekonstrukcija nekog kulturnog objekta? Ili neke kulturne institucije? Nešto što u drugim državama bude gotovo za manje od godinu dana, u nas traje nekoliko godina, pa i desetljeća. Sjetimo se samo koliko je trajala gradnja Koncertne dvorane »Vatroslav Lisinski« ili kazališta »Trešnja«, odnosno koliko se već grade Društveni centar »Dubrava«, Međunarodni kulturni centar »Travno«, koliko godina traje obnova i rekonstrukcija scene i scenske mehanizacije u Zagrebačkom kazalištu mladih, izrada dokumentacije za zgradu kazališne družine »Histrioni«, itd. Osim što se u nas kulturni objekti grade jako dugo, njihova gradnja je i među najskupljima na svijetu, u njih se gotovo u pravilu ugrađuje »najskuplja« oprema koja na kraju ne funkcionira. Zato kulturni djelatnici bez ironije zazivaju davna vremena kada su se objekti kulturnih namjena završavali brzo i uspješno: npr. HNK u Zagrebu u doba Austro-Ugraske izgrađen je za nešto više od godine.</p>
<p>Na investicije u kulturi u Zagrebu u zadnjih je 12 godina potrošeno više od 60 milijuna maraka. A što je izgrađeno, odnosno završeno? Završeno je kazalište »Trešnja«, a sve drugo: MKC Travno, DC Dubrava, Zagrebačko kazalište lutaka i drugo nije završeno niti se zna kada će biti. Recimo, Histrionski dom je vrlo slikovit obrazac »rada« Gradskog ureda za izgradnju Zagreba, odnosno njegova Odjela za izgradnju negospodarstvenih objekata. Natječaj za rekonstrukciju prostora u Ilici 12, sadašnja dvorana »Histriona« (Histrionski dom), raspisan je u listopadu 1996., a 28. listopada te godine Grad je dodijelio posao Hvidri, koja još nije počela radove. Tada je u gradskom proračunu za svaku godinu do završetka posla odobreno pet milijuna kuna, koje je, kaže ravnatelj »Histriona« Zlatko Vitez, »popapala maca«. Sve što je dosad urađeno na Histrionskom domu, »napravljeno je uz pomoć sponzora i reciklažom staroga građevnog materijala«.</p>
<p>Drugi primjer kako se »marno, odgovorno i savjesno« troši novac poreznih obveznika je sanacija kazališta ZKM, scenske tehnologije i krova. Poslovni ravnatelj ZKM-a Ivan Vuković kaže da je »u svibnju 1997. tadašnji gradski 'ministar' za kulturu Mladen Čutura kazalištu doznačio 100.000 kuna za popravak krova i 240.000 kuna za remont kotlovnice. Od tog novca, bivši umjetnički ravnatelj Leo Katunarić, na ime popravka krova, platio je 100.000 kuna 'Tolić-gradnji', koja popravak nije obavila, a od 240.000 kuna za remont kotlovnice na kraju nije utrošena ni kuna. I, da nije došao Duško Ljuština, uz čiju pomoć je krov saniran za nekoliko mjeseci, kazalište bi danas vjerojatno bilo zatvoreno«.</p>
<p>Što se tiče sanacije pozornice i scenske tehnologije, Vuković tvrdi: »Tvrtka 'Fumić ELM d. o. o.' radove je trebala okončati i dvoranu predati na uporabu 1. studenog 1999., a predala ju je tek 23. prosinca 2000., zbog čega je, a usljed neodigranih predstava, nastala šteta oko dva milijuna kuna. Da se pojedinačne štete glumaca i ne računaju. Ta tvrtka je i smanjila broj mjesta tako što je pet redova zbog nefunkcioniranja hidraulike pretvorila u pozornicu«. Vuković ne zna zašto je posao dobila tvrtka »Fumić ELM d. o. o.«, specijalizirana za dizala, a posao se tiče scenske tehnologije.</p>
<p>Je li sve to posljedica odnosa prema investicijama u kulturi ili određenih društvenih okolnosti? S obziroma na to kako se Gradski ured za izgradnju odnosi prema trošenju novca, čini se da nije u pitanju novac, zastarjela tehnologija ili nestručnost. Posrijedi je izgleda birokratska opstrukcija, jer se na mnoga pitanja uglavnom ne dobivaju zadovoljavajući odgovori, a realizacija kulturnih investicija se komplicira i - »skriva«. Nelogično je da se dovršenje nekih objekata, a svi su općega društvenog značenja, godinama odgađa zbog sitnica, npr. kompletiranja dokumentacije. Dogodilo se to Zagrebačkom kazalištu lutaka, koje je u fazi rekonstrukcije i dogradnje od 1998. godine i čija je prva faza realizirana sa zakašnjenjem od svega nekoliko mjeseci, da se već više od godine čeka nastavak, druga faza. Nelogično je i to da se već odobreni novac u dotičnoj godini ne potroši ili se »potroši« na nešto što nije urađeno, kao što je slučaj s višegodišnjom sanacijom scene ZKM-a ili s izgradnjom Histrionskog doma. Unatoč očitim manjkavostima, uzaludna su nastojanja predstavnika kulturnih ustanova da se tom načinu rada uđe u trag i da se što promijeni, jer u povjerenstvu Grada nema nijednoga predstavnika korisnika.</p>
<p>U izboru izvođača ne sudjeluje struka, iako bi to bilo prijeko potrebno, kao i to da savjetima sudjeluje pri izvedbi radova. No, sve ostaje u nadležnosti gradske administracije ili, tvrde u ZKM-u, »u birokratskoj režiji Gradskog ureda za izgradnju grada (Odjel za građenje negospodarstvenih objekata)«. Ako je tako, zašto model koji nema rezultata i dalje egzistira? Ako ga struka ne može promijeniti, a to je više nego očito, zašto ga ne promijeni tko može? Sve upućuje na to da su između mnogih razloga i birokratske inercije u pitanju i privatni interesi, tj korupcija. Naime, u svim tim poslovima pojavljuju se manje-više iste tvrtke, koje iza sebe ostavljaju nezavršene, ali naplaćene poslove. Recimo, samo na ime poslova u ZKM-u, »Fumić ELM d. o. o«. je od 1997. do 2001. naplatio 8,159.131,30 kuna. Ta tvrtka je od 1989. do 2001. na ime građenja i instaliranja scenske tehnologije naplatila 15,899.209,14 kuna. »Fumić ELM d. o. o.« je, prema zapisniku ZKM-a, naplatio i za radove koji nisu nikada i nigdje dogovoreni, npr. »statičko ispitivanje«, »ojačavanje čelične konstrukcije«, razna mjerenja i instaliranja »upravljačkog ormara, a bez upravljačkog pulta«, itd. U dopisu ZKM-a Gradskom uredu za kulturu (26. listopada 2000.) piše da taj izvođač nije od 16 stavki nijednu izveo kako treba.</p>
<p>Stoji li iza takvih izvođača i takvog ustroja Gradskog ureda za izgradnju grada netko kome odgovara sadašnji način investiranja u kulturi? Mnogi koji odlučuju o ulaganjima već su godinama »nezamjenjivi«, a svaka im promjena vlasti doda još ponekoga. Dok je tako, porezni će obveznici i dalje plaćati bezizgledne izgradnje, rekonstrukcije i sanacije u kulturi.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Gospodarske naočale za posebne veze SRJ i RS-a</p>
<p>Beogradski tisak ovih dana nije s previše pompe najavljivao potpisivanje sporazuma o posebnim vezama SRJ i RS, no bilo bi preuranjeno reći da je razlog tomu nezainteresiranost običnih ljudi. Naprotiv</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Pripremajući sporazum o posebnim i paralelnim vezama između SR Jugoslavije i Republike Srpske, premijer Srbije Zoran Đinđić i banjolučki premijer Mladen Ivanić su, prigodom susreta u Beogradu prije tjedan dana, u središte pozornosti stavili su »administrativne barijere koje se mogu najlakše ukloniti kako bi se ponovo uspostavila ekonomska suradnja«. Đinđić je tu potrebu ilustrirao činjenicom da je tri-četiri godine unazad Srbija izvozila robe za 800-900 milijuna maraka u RS, ali je taj izvoz prepolovljen poslije uvođenja konvertibilne valute u RS i obustavom platnog prometa. Razgovaralo se tada i o tome da BiH, Srbija, a djelomično i Hrvatska, uspostave zonu slobodne trgovine, da zakonska regulativa omogući poduzećima na cijelom prostoru da posluju relativno nesmetano i po sličnim uvjetima. Đinđić je čak najavio nove susrete i razgovore o toj temi u Banjoj Luci, Sarajevu ili Zagrebu. I po Ivaniću je glavni interes RS-a da se vrati na tržište SRJ s kojega je uvozila robu za oko 800 milijuna maraka, a izvozila oko 420 milijuna što je, bez obzira na deficit, bio jedan od najpovoljnijih odnosa koji je RS ostvarivao na stranim tržištima. Ivanić je ponovio da se razgovaralo o zoni slobodne trgovine između BiH i SRJ, ali tada nije spomenuo Hrvatsku.</p>
<p>Političari, međutim, sklapanje posebnih veza ovih dana nisu gledali s gospodarskog aspekta. Savjetnik predsjednika SRJ za vanjsku politiku Predrag Simić (nekadašnji savjetnik Vuka Draškovića) bio je pitan ima li sudbina Kosova veze s Republikom Srpskom budući da je u Srbiji dosta prisutna teza kako bi osamostaljenje Kosova moglo dovesti do raspada Bosne i Hercegovine i da bi u tom slučaju Repubika Srpska mogla zatražiti priključenje Srbiji, a s tim u vezi i da bi hercegovački Hrvati mogli zahtijevati da se teritoriji na kojima oni žive pripoje Hrvatskoj. Simić je odgovorio da su mu takva razmišljanja poznata, ali da mu »nisu bliska«. Zaklinjao se, baš kao što to čini nova vlast u Beogradu gotovo bez izuzetka, u Dayton, jer je SRJ, kao potpisnica Daytonskoga sporazuma, čvrsto privržena načelima zapisanima u tom sporazumu. Kazao je da razmišljanja u krugovima vlasti u SRJ idu u smjeru nagoviještenome dogovorom u Davosu: da se održi trojni summit zemalja potpisnica Daytonskog sporazuma na kojemu bi se razgovaralo o tome kako naći rješenja koja bi vodila trajnoj stabilizaciji ovog područja.</p>
<p>»Naša je želja da se taj susret dobro pripremi i da se na njemu postave temelji za najširu suradnju između SR Jugoslavije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.</p>
<p>Kasim Trnka, savjetnik u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, na te je teze preko radija Slobodna Europa Simiću odgovorio podsjećanjem da je prema popisu stanovništva iz 1991. godine na teritoriju današnje Republike Srpske bilo 45 posto nesrpskog stanovništva, a početkom 1999. godine, prema procjeni UNHCR-a, samo tri posto. »Zar se onda treba čuditi što bi sadašnja populacija Republike Srpske, iritirana eventualnom promjenom granica SR Jugoslavije, mogla tražiti promjenu granica Bosne i Hercegovine?«, upitao je Trnka, ali i upozorio da to ne dozvoljavaju međunarodni ugovori koji se moraju dosljedno poštivati , kao i da međunarodna zajednica svojom vojnom i političkom nazočnošću jamči teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine na što su se obvezale i susjedne zemlje.</p>
<p>Beogradski tisak ovih dana nije s previše pompe najavljivao potpisivanje sporazuma o posebnim vezama SRJ i RS, no bilo bi preuranjeno reći da je razlog tomu nezainteresiranost običnih ljudi. Naprotiv. Privatni životi ljudi koji žive s obje strane Drine previše su isprepleteni da ih ne bi zanimalo kako će prelaziti granicu ili koliko će novaca zarađivati njezinim prelaženjem. Drugo je pitanje nije li službeni Beograd jednostavno nastojao ne izazivati previše kontraproduktivne pozornosti međunarodne zajednice.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>Zbog loših uvjeta rada i poluilegalnog poslovanja Veletržnica cvijeća seli iz Heinzelove</p>
<p>Novi prostor na Žitnjaku veletrgovcima cvijeća iznajmljivat će Robni terminali Zagreb / Slobodan Ljubičić, direktor Robnih terminala: Uvjeti na Žitnjaku mnogo su bolji nego u dosadašnjem prostoru </p>
<p>Veletržnica cvijeća Zagreb seli se iz Heinzelove ulice na Žitnjak. Otvorenje novog prostora Veletržnice na Žitnjaku bit će u srijedu, 7. ožujka. </p>
<p>- Veletržnicu je iz Heinzelove trebalo preseliti zbog vrlo loših radnih uvjeta. Nisam baš upućen u cijeli slučaj, ali struja je ondje iskopčana već godinu dana, a i poslovanje je bilo poluilegalno, rekao nam je direktor Robnih terminala Zagreb Slobodan Ljubičić. Novi prostor na Žitnjaku veletrgovcima cvijeća iznajmljivat će Robni terminali Zagreb. </p>
<p>- Veletrgovci će funkcionirati samostalno, kao i u prijašnjem prostoru. Mi im samo iznajmljujemo prostor i pružamo usluge potrebne za njihov normalan rad (struju, vodu), a po potrebi i druge, objasnio je Ljubičić i dodao kako su uvjeti na Žitnjaku mnogo bolji nego u prijašnjem prostoru. </p>
<p>O preseljenju Veletržnice na Žitnjak raspravljalo se već dulje vrijeme, ali veletrgovci cvijeća nisu bili zadovoljni ponuđenom lokacijom na Žitnjaku, zbog njezine udaljenosti od središta grada. Navodno je jedan od razloga zbog kojeg veletrgovci nisu htjeli otići iz Heinzelove bio i premali prostor pojedinih boksova za prodaju cvijeća na Žitnjaku. No, Ljubičić pretpostavlja da im je, prije svega, u Heinzelovoj odgovarao poluilegalan rad, ali i neredovito plaćanje najamnine. </p>
<p>- Međutim, kako je uznapredovala priča oko Zagrepčanke d.d., na čijem je prostoru u Heinzelovoj bila Veletržnica, veletrgovci su uvidjeli da će ondje moći opstati još samo kratko vrijeme, objašnjava Ljubičić. Naime, na posljednjoj sjednici Gradskog poglavarstva Grad je najavio kupnju lokacije Zagrepčanke d.d. u Heinzelovoj. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Kinezi od Zagreba očekuju pomoć u rješavanju gradskih problema </p>
<p>Predstavnici Pekinga i Zagreba istaknuli su važnost političke, gospodarske i kulturne suradnje / Razmjena iskustva u prometnoj infrastrukturi i ekologiji / Zagrebačka delegacija u lipnju odlazi u posjet Pekingu / Predložena međusobna suradnja sveučilišta / Najavljeno potpisivanje sporazuma o poslovnoj suradnji između gospodarskih komora </p>
<p>Delegacija grada Pekinga, koju predvodi zamjenik gradonačelnika Zhang Mao, boravi u službenom posjetu gradu Zagrebu od 4. do 7. ožujka. U sklopu posjeta u ponedjeljak je u palači Dverce održan razgovor između pekinške i zagrebačke delegacije, koju je predvodio gradonačelnik Milan Bandić.</p>
<p> Predstavnici dvaju glavnih gradova istaknuli su važnost ne samo političke nego gospodarske i kulturne suradnje, koja bi omogućila brži gospodarski razvoj dvaju gradova. Istaknuta je suradnja hrvatskih i kineskih privatnih tvrtki te razmjena iskustva u prometnoj infrastrukturi i metodama zaštite okoliša.</p>
<p>- Peking se susreće s problemima svojstvenim svim glavnim gradovima. Imamo problema s prometom i zaštitom okoliša, i to su nam prioriteti koje što prije želimo riješiti. U posjet smo stigli ne samo da se na mjestu upoznamo s prilikama u Zagrebu nego i da od ljudi koji tim gradom upravljaju naučimo kako riješiti probleme koji nas muče, istaknuo je Zhang Mao.</p>
<p>Gradonačelnik Bandić kazao je kako Zagreb želi sudjelovati u razvoju Pekinga i njegovoj gospodarskoj ekspanziji.</p>
<p>- Prihvatio sam poziv pekinškog gradonačelnika da zajedno sa svojom delegacijom posjetim glavni grad najmnogoljudnije zemlje na svijetu. Posjet je predviđen za lipanj ove godine i planiram, uz političare, pozvati i gospodarske stručnjake, koji bi pomogli u što bržoj gospodarskoj suradnji dvaju glavnih gradova, rekao je Bandić.</p>
<p>Pekinška delegacija posjetila je u ponedjeljak i Hrvatsku gospodarsku komoru Zagreb, gdje ih je primio predsjednik Komore Zlatan Fröhlich. Predložena je suradnja zagrebačkog s jednim od 67 sveučilišta u Pekingu, a izaslanstvo je pozvalo zagrebačke tvrtke da sudjeluju i na međunarodnom sajmu tehnologije i znanosti koje se u Pekingu održava u svibnju svake godine. Najavljeno je i potpisivanje sporazuma o poslovnoj suradnji između gospodarskih komora Zagreba i Pekinga, što bi, ocijenjeno je, pridonijelo boljem poslovnom povezivanju. Potpisivanje je predviđeno tijekom posjeta Vladinog izaslanstva Pekingu potkraj ovog mjeseca.</p>
<p>Za što ugodniji boravak pekinške delegacije u Zagrebu pobrinuo se zagrebački dogradonačelnik Darinko Kosor, koji je izaslanike pozvao da sudjeluju kao posjetitelji na Dori, koja ih je, kako kažu, ugodno iznenadila. (Željka Laslavić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Dobrovoljnim davanjem krvi maturanti »zaradili« dva slobodna dana i obrok u kantini </p>
<p>Gornjogradska gimnazija u vrhu srednjih škola u Zagrebu po broju učenika koji daju krv / Akciji Crvenoga križa odazvalo se oko 100 učenika / Ako svakog dana učiniš nešto čega se plašiš, oslobodit ćeš se straha i postati hrabar, mišljenja je maturantica Lana Baričević</p>
<p>Crveni križ je u ponedjeljak u Gornjogradskoj gimnaziji, sedmu godinu zaredom, organizirao akciju dobrovoljnog davanja krvi. Maturanti Gornjogradske gimnazije i gimnazije »Tituš Brezovački« od 11.30 do 14.15 sati mogli su dati svoju krv.</p>
<p>- Takve akcije Crveni križ već tradicionalno svake godine u ožujku i travnju organizira po srednjim školama, rekla je voditeljica podružnice Crvenog križa Gornji grad Vesna Mlinarić.</p>
<p>Organizatori su istaknuli kako je Gornjogradska gimnazija u vrhu srednjih škola u Zagrebu po broju učenika koji daju krv.</p>
<p>- Ove se godine prijavilo stotinjak maturanata i vrlo smo zadovoljni odazivom, rekla je Mlinarić.</p>
<p>Poticaj maturantima svakako su bila dva slobodna dana koja su dobili za nagradu, besplatan obrok u kantini te, za uspomenu, olovka Crvenog križa.</p>
<p>- Prvi put dajem krv i ovim putem želim pomoći onima kojima je krv potrebna i možda spasiti nečiji život, rekla je učenica Gornjogradske gimnazije Maja Marković.</p>
<p>Učenica Lana Baričević iz iste gimnazije, iskoristila je ovu priliku kako bi se oslobodila straha od vađenja krvi, a najbolji je primjer njezin otac koji je više od trideset puta dobrovoljno sudjelovao u takvim humanitarnim akcijama.</p>
<p>- Ako svakog dana učiniš nešto čega se plašiš, oslobodit ćeš se straha i postati hrabar, otkrila nam je Lana.</p>
<p>Dobrovoljno davanje krv bila je i prilika da učenici provjere svoje zdravstveno stanje, da im liječnici izmjere tlak i količinu željeza u krvi, te da saznaju koje su krvne grupe.</p>
<p>Unatoč nagradama, najveći je poticaj svim maturantima, kako su sami kazali, humanitaran značaj njihovog čina, koji može spasiti ljudski život. (Ana Lonjak)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zasad nema opasnosti od poplave</p>
<p>Nakon što je zbog toploga vremena i ubrzanog kopnjenja snijega porastao vodostaj Save a vodene bujice rijeke Kupe poplavile nekoliko mjesta u okolici Karlovca, na zagrebačkom je području, tvrde hidrometeorolozi - stanje redovito. Vodostaj Save u Zagrebu u ponedjeljak je iznosio 134 centimetra, što je znatno niže od graničnih 350 kada se uvode redovite mjere obrane od poplave. Podatke o visini vodostaja u Hidrometeorološkom zavodu evidentiraju svakoga sata, pa građani ne trebaju paničariti.</p>
<p>Oborine koje su početkom tjedna zahvatile zapadni dio Hrvatske, uključujući i Zagreb, većinom će utjecati na visoki vodostaj Save nizvodno od Siska, poručuju hidrolozi. To će u tamošnjim naseljima uvjetovati uvođenje redovitih mjera obrane od poplava. </p>
<p>Kako doznajemo, povećanje vodostaja u posljednjih nekoliko dana nisu izazvale slabe oborine već, zbog visokih temperatura zraka, topljenje snijega na planinama. Prema prognozama sinoptičara, pak, od utorka nas očekuje suho vrijeme s prosječnom dnevnom temperaturom do 15 stupnjeva. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Mladi HNS-a vode u kino umirovljenike i srednjoškolce </p>
<p>U brizi za sve građane Zagreba, posebice za one nižeg socijalnog statusa, umirovljenike i osobe s posebnim potrebama, Mladi HNS-a grada Zagreba izradili su plan aktivnosti koje su ujedinili pod zajedničkim nazivom »Mladi HNS-a za Zagrepčane«. Svoje su humanitarne akcije predstavili na konferenciji za novinare, održanoj u ponedjeljak. </p>
<p>- Mnoge vrijednosti u našem društvu su poremećene, a jedna od njih je i humanitarni rad. Želja je Mladih HNS-a, a i čitave stranke, da to postane oblik ponašanja, istaknuo je glasnogovornik stranke Boris Blažeković.</p>
<p>Prva u nizu akcija počinje već u utorak, kada će umirovljenici i učenici zagrebačkih srednjoškolskih domova imati priliku besplatno u kinu »Lika«, od 17 sati, pogledati filmski hit »Nezaboravni klub«. Akciju su Mladi HNS-a organizirali u suradnji s Kinematografima Zagreb, a prema riječima Silvije Manestar, direktorice Kinematografina marketinga, takve će se akcije nastaviti i ubuduće. U humanitarnim akcijama sudjelovat će svi članovi stranke. </p>
<p>- Naš humanitarni rad trajat će kontinuirano, dokle god i mi trajemo, istaknuli su na konferenciji predstavnici Mladih HNS-a.</p>
<p>Mladi članovi stranke skrbe i za osobe kojima je potrebna posebna skrb. Tako će Društvu za pomoć mentalno retardiranih osoba »Vjeverica«, u Ilici 113, darovati prijeko potrebne stolce u vrijednosti 2000 kuna. No, kako su, osim stolaca, toj ustanovi hitno potrebne i nove prostorije, Mladi HNS-a planiraju na svoju sljedeću konferenciju za novinare, koja će uskoro biti održana, pozvati i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića i upozoriti ga na taj problem. Tom će prigodom predati stolce »Vjeverici«. Na konferenciji je predstavljeno i novo rukovodstvo Mladih Hrvatske narodne stranke grada Zagreba, koje čine predsjednik Mislav Žagar, dopredsjednici Sonja König, Franjo Mesić i Ivan Čorkalo, te tajnica Arnela Alihodžić. (sva)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Dan žena u Močvari</p>
<p>Klub Močvara očekuje Dan žena s prigodnim programom za sve djevojke i one koji se tako osjećaju.</p>
<p>U srijedu 7. ožujka od 20 sati, u klubu na Trnjanskom nasipu, KUM (Kazalište u Močvari) predstavlja program dočeka Dana žena, uz projekcije i videoradionicu proslavljene post-porn umjetnice Annie Sprinkle. Program se nastavlja dokumentarnim filmom »Iskrivljeni odrazi« Tatjane Božić te videokolažem radova najradikalnije domaće ženske kazališne grupe Theatre de Femmes. </p>
<p>Slijede koncerti zagrebačke tročlane ženske grupe »The Schizoid Wikler's« i riječke grupe »Abort for Lilith«. Tijekom večeri održat će se promocija trećeg broja jedinog hrvatskog lezbijskog časopisa »Just a Girl«, koji će se besplatno dijeliti posjetiteljima Močvare. Ulaz u klub je 15 kuna. (m)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Van Gogh otkazao koncert u KSET-u</p>
<p>Nakon koncerta engleske skupine »Violet Indiana«, održanog u nedjelju u Klubu studenata elektrotehnike (KSET), nastavljaju se gostovanja stranih i domaćih glazbenika u studentskom klubu u Unskoj 3. </p>
<p>U utorak 6. ožujka u 20 sati nastupit će američka grupa »De Facto« - projekt najvećih novih zvijezda američkog punka. Ulaz u KSET je 35 kuna. U srijedu 7. ožujka koncert će održati njemački sastav »Duo Moschner-Sachse«. Na koncertu će promovirati svoj novi album »Play the Music of Jimi Hendrix«, inspiriran i posvećen Jimiju Hendrixu. </p>
<p>Beogradska grupa »Van Gogh« otkazala je svoj koncert najavljen 8. ožujka, a u nedjelju 11. ožujka u KSET-u će svirati »Folkestra and Bare«, domaća atrakcija na čelu s Krunom Levačićem. (m)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Kazalište »Mala scena« stiglo i na Iskon Internet </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Kazalište »Mala scena« i Iskon Internet pokrenuli su zajednički projekt na stranici www.iskonscena.com, s obavijestima o programu i kazalištu »Mala scena«.Toj »prvoj simbiozi kazališta i Interneta« zadatak je da se, korištenjem Interneta, kazalište otvori novoj publici, umjesto da mu oduzima publiku, rečeno je u ponedjeljak, na konferenciji za novinare. Jedan od povoda za to bila je sve manja posjećenost kazalištima i sve veća usmjerenost publike prema novim tehnologijama.</p>
<p> Voditelji »Male scene« Vitomira Lončar i Ivica Šimić najavili su da će, uz uobičajeni program predstava za djecu, kazalište »Mala scena« početi s izvođenjem recentnih i najčešće izvođenih svjetskih hitova na večernjoj sceni te s izdavačkom djelatnošću, tiskanjem prijevoda suvremenih dramskih tekstova. Prva predstava za odrasle, koja čak nosi oznaku da se ne preporučuje osobama mlađima od 16 godina, jest »Ljepotica iz Leenanea« Martina McDonagha. Ta priča o odnosu manipulativne majke i njezine neudane četrdesetogodišnje kćeri odvija se u otrcanoj kućici na zapadu Irske. Martin McDonagh je londonski pisac irskog porijekla, a »Ljepotica iz Leenanea«, koju u Zagrebu režira Ivica Šimić, njegova je hrvatska praizvedba. Predstava će premijeru imati na Dan sv. Patricka, 17. ožujka, a pretpremijere 15. i 16. ožujka. Glumica Nada Subotić tom će predstavom obilježiti 50 godina umjetničkog rada. Uz nju, u predstavi glume Nina Erak-Svrtan, Duško Gojić i Ronald Žlabur.</p>
<p> Osim nove web-adrese, obavijesti o »Maloj sceni« mogu se pronaći i na adresi www.mala-scena.hr. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Padobranac kani skočiti s 40 kilometara</p>
<p>SYDNEY, 5. ožujka</p>
<p> - Australski avanturist Rodd Millner namjerava postaviti novi svjetski rekord u skoku padobranom sa samog ruba svemira, s visine od oko 40 km iznad Zemljine površine. Millner, bivši vojnik i plesač u noćnim klubovima, planira dospjeti do najviših dijelova atmosfere koristeći se balonom punjenim helijem, a zatim iskočiti u posebnom svemirskom odijelu pod pritiskom. </p>
<p>Tijekom pada, Australac bi trebao premašiti brzinu od 1,800 km/h, čime bi postao prvi čovjek koji je u slobodnom padu premašio <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> zvuka. Millneru će trebati oko dva i pol sata da bi se svojim balonom uspeo na 40 km iznad površine Zemlje, a samo desetak minuta da se spusti padobranom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Čuvari morala na iranskim skijalištima</p>
<p>TEHERAN, 5. ožujka</p>
<p> - Iranska policija osnovala ja svoje prve planinske postrojbe koje bi trebale patrolirati skijaškim terenima kako bi se osigurala provedba striktnih islamskih zakona o odvojenosti spolova, piše konzervativni iranski dnevni list Kayhan Daily. Zimovališta u blizini iranskog glavnog grada Teherana postala su posljednjih godina omiljeno mjesto za sastanke mladih bogatih Iranaca i Iranki daleko od strogih vjerskih pogleda.</p>
<p>»Policajci će upozoravati skijaše na bilo koji nemoralan akt kojem bi mogli svjedočiti«, piše list. Planinska postrojba, u čijem sastavu će se nalaziti i muškarci i žene, isto će tako pomagati skijašima u slučaju ozlijeda. Od revolucije 1979. godine, nevjenčanim iranskim muškarcima i ženama zabranjeno je druženje na javnim mjestima, a prije izbora umjerenog predsjednika Muhameda Hatamija 1997. godine, skijališta su bila strogo podijeljena na muška i ženska. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>I dalje obrezuju milijune djevojčica</p>
<p>PARIZ, 5. ožujka </p>
<p> - Šest tisuća djevojčica u dobi od četiri do 12 godina bit će seksualno osakaćeno 8. ožujka, na svjetski Dan žena, kao i svake godine, u 28 zemalja Bliskog istoka i Afrike, priopćila je u ponedjeljak humanitarna organizacija Plan International France.</p>
<p>U svijetu sada ima 130 milijuna žena u svijetu na kojima je provedena ekscizija ili obrazivanje, što znači da su im u djetinjstvu uklonjeni klitoris i vanjske stidne usne.</p>
<p> U Somaliji, Sierra Leoneu i Maliju, više od 90 posto žena podvrgavaju ekciziji u ime drevne tradicije i običaja, precizira ta nevladina organizacija koja skrbi nad 1,2 milijuna djece u 43 zemlje u razvoju.</p>
<p> Organizacija podsjeća na brojne zdravstvene probleme uzrokovane praksom spolnog sakaćenja, općenito provođenom u lošim higijenskim uvjetima, kao što su gubitak krvi, urinarne infekcije koje mogu završiti sepsom, često lomljenje ključne ili bedrene kosti pod težinom žena koje običavaju sjesti na dijete kako bi ga spriječile da se brani.</p>
<p> Plan International pokrenuo je uz podršku lokalne malijske udruge opsežnu kampanju informiranja u toj zemlji kako bi vjerske vođe i osobe koje prakticiraju eksciziju postali svjesni posljedica te prakse na žene.</p>
<p> Prema navodima te organizacije 25 žena iz Bamakoa koje su provodile ekciziju prihvatile su, nakon dugotrajnih uvjeravanja, »odložiti noževe« pa se oni sada nalaze izloženi u Muzeju žene malijskog glavnog grada. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>U američkim kinima vodi »The Mexican«</p>
<p>ZAGREB/LOS ANGELES, 5. ožujka</p>
<p> - »The Mexican«, američki film s Juliom Roberts i Bradom Pittom u glavnim ulogama, proteklog je vikenda preuzeo od »Hannibala« vodstvo na američkim kinoblagajnama, po podacima koje je u ponedjeljak objavila specijalizirana tvrtka »Exhibitor Relations«. Ta je akcijska komedija u režiji Gorea Verbinskog zaradila 20,3 milijuna dolara na početku prikazivanja, daleko više od »See Spot Run«, drugi novitet koji je ostvario 10,2 milijuna dolara prihoda. </p>
<p> Glavni lik nastoji za svojeg šefa mafijaša vratiti neprocjenjivi antikni pištolj zvan »The Mexican«, za koji se vjeruje da nosi nesreću, natrag preko granice, dok ga djevojka nagovara da se okani kriminalnih radnji. U filmu još glume James Gandolfini ("Soprano") i Gene Hackman ("Pod sumnjom"). »Hannibal«, film koji je držao vrh gledanosti tri tjedna za redom, zauzeo je ovog puta treće mjesto s 10 milijuna dolara ostvarenog prihoda. Od premijere prije četiri tjedna nastavak filma »Kad jaganjci utihnu« zaradio je 142,7 milijuna dolara. </p>
<p> Na četvrtom je mjestu nakon proteklog vikenda »Down to Earth« (osam milijuna dolara), slijede »Tigar i zmaj« (4,9 milijuna dolara), »Traffic« (4,5), »Chocolat« (4,2), »Recess: Schools's Out« (3,9), »3000 Miles to Graceland« (3) i »Sweet November« (2,4 milijuna dolara). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Drnovšek političar mjeseca u Sloveniji</p>
<p>LJUBLJANA, 5. ožujka</p>
<p> - Slovenski predsjednik Milan Kučan i dalje je najomiljeniji domaći političar, ali razlika između njega i premijera Janeza Drnovšeka više nije tako izrazita kao ranije, pokazuju najnoviji rezultati istraživanja koje već niz godina u svom »Političkom barometru« vodi ljubljansko »Delo«. Prema rezultatima koje »Delo« objavljuje u ponedjeljak naziv političar mjeseca osvojio je Drnovšek s 211 glasova, drugi je Kučan s 99 glasova, a treći ministar financija Tone Rop s 83 glasa.</p>
<p> U generalnom plasmanu i dalje je, međutim, u vodstvu predsjednik države kojega s ocjenom 4,08 (od mogućih 5) čitatelji »Dela« stavljaju ispred Drnovšeka koji ima 3,89. U odnosu na rezultat od prije mjesec dana, Kučan je zadržao istu ocjenu, a Drnovšek ju je popravio za jednu stotinku.</p>
<p> Od političkih stranaka - pokazuje Politički barometar - i dalje su najjači Drnovšekovi liberalni demokrati (LDS) za koje bi na izborima glasovalo 32,5 posto ispitanika, a na drugom su mjestu Socijaldemokrati (SDS) oporbenog čelnika Janeza Janše sa 7,8 posto. Rad sadašnje vlade - kojoj je upravo isteklo 100 dana djelovanja - 55 posto ispitanika ocjenjuje pozitivnim, a rad parlamenta pozitivnim smatra 48 posto od 709 ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Bavarske ovacije Zagrepčanima </p>
<p>Uz nastupe Zagrebačke filharmonije u Münchenu i Zagrebu / Gost dirigent Aleksandar Vedernikov, solisti Alina Pogostkin i Mzia Simonishvili i drugi</p>
<p>Prošli tjedan bio je vrlo naporan za Zagrebačku filharmoniju, jer je protekao u intenzivnim pripremama za dva koncerta, od kojih je prvi održan u petak u Münchenu, uz dugotrajno putovanje autobusima, a drugi u nedjelju u Zagrebu. Oba koncerta ostvarena su pod ravnanjem gosta dirigenta mlađe generacije 34-godišnjeg ruskog maestra Aleksandra Vedernikova.</p>
<p> Samo su okvirne točke programe, tj. uvertira i simfonija, izvedene na oba koncerta, dok je središnji - solistički dio bio različit, pa je i to zahtijevalo dodatni angažman. Naime, u Münchenu je solistica bila mlada ruska violinistica Alina Pogostkin, a u Zagrebu gruzijska pijanistica Mzia Simonishvili. U Münchenu je izvedena još jedna točka više, »Karneval životinja« Camillea Saint-Saensa, i to kao »zoološki spektakl za pripovjedača, dva klavira i orkestar«.</p>
<p>Zagrebačka filharmonija je u petak, 2. ožujka, nastupila u dvorani Münchenske filharmonije u Kulturnom centru u Gasteigu u sklopu ciklusa »Best of Music« koncertne direkcije Bell'Arte dr. Nicolausa Schreyera. Dvorana koja ima 2652 mjesta bila je vrlo dobro popunjena s oko 1800 posjetitelja, među kojima je bilo i četrdesetak članova Društva prijatelja filharmonije iz Hrvatske te predstavnici Hrvatskoga konzulata u Münchenu Vinko Ljubičić i Vinko Perinić.</p>
<p>Nakon poletne i vehementne uvertire operi »Ruslan i Ljudmila« Mihaila Glinke, u Koncertu u g-molu op. 26 Maxa Brucka nastupila je izvrsna 17-godišnja violinistica Alina Pogostkin. Kao darovita učenica svojega oca Alexandra Pogostkina u rodnom St. Petersburgu brzo je napredovala, usavršavajući se i na raznim majstorskim tečajevima u Europi, te je 1997. osvojila prvu nagradu na 7. međunarodnom natjecanju violinista »Ludwig Spohr« u Freiburgu. Iako mlada, ona posve suvereno vlada svojim instrumentom prekrasna tona, iskazujući ne samo savršenu tehniku i muzikalnost već i osobnost i samouvjerenost kojom osvaja publiku. Nakon burna odobravanja i ovacija publike mlada si je umjetnica priuštila i vrlo opsežan dodatak na motive Paganinijevih Capriccia.</p>
<p>U nastavku je izvedena zoološka fantazija »Karneval životinja« Camillea Saint-Saensa u verziji s pripovjedačem. U tome je sudjelovao ugledni dramski umjetnik i operni redatelj Otto Schenk, koji je duhovito i inspirativno opisivao životinjski svijet najavljujući svaki od 14 stavaka, pridonijevši boljoj percepciji i ozračju koje pruža to popularno djelo.</p>
<p> U vrlo dobroj glazbenoj izvedbi sudjelovali su odlični pijanisti Joseph i Anthony Paratore iz Bostona, koji su kao klavirski duo 1974. osvojili prvu nagradu na Međunarodnom ARD natjecanju u Münchenu. Uz još neke vrsne soliste Zagrebačke filharmonije posebno se iskazao i violončelist Krešimir Lazar (inače član SO HRT-a, angažiran kao prvi čelist u ovom programu) u vrlo impresivnoj izvedbi Labuda uz profinjenu pratnju dvaju glasovira.</p>
<p>Nakon toga vrlo opsežnog prvog dijela koncerta münchenska publika je u pauzi sa zanimanjem razgledavala i prelistavala propagandne materijale Zagrebačke filharmonije, postavljene na prigodnoj izložbi u predvorju, te je u nastavku odslušala i 6. simfoniju u h-molu »Patetičnu« Petra Iljiča Čajkovskog, isprativši je dugotrajnim pljeskom i ovacijama. </p>
<p>Na koncertu Zagrebačke filharmonije u Zagrebu u nedjelju u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, održanoga za pretplatnike Bijele oktave, izostao je »Karneval životinja«, a solistica je bila ugledna gruzijska pijanistica Mzia Simonishvili, koja se usavršavala u Beču kod Paula Badura-Skode, te osvojila više prvih nagrada na međunarodnim natjecanjiam (»Busoni« u Bolzanu, »Meldelssohn« u Hamburgu, »World Music Masters« u Monte Carlu). </p>
<p>Mnogi nastupi diljem svijeta doveli su je i do nas, unatoč visokoj trudnoći. Uz to na putu od garderobe do podija zalutala je pa se zato malo duže čekalo na njezin izlazak na podij. No, isplatilo se, jer unatoč maloj i razumljivoj nesabranosti na samom početku, njezina interpretacija Prvoga koncerta za glasovir i orkestar u ES-duru s124 Franza Liszta bila je čudesno osebujna, slojevita i dramaturški osmišljena. Lepršave i prozračne pasaže i rastavljeni akordi, energičnost, temperament i ritmička pregnantnost, osjećaj za frazu za male motive, ali i cjelovitost - bili su iznad mogućnosti orkestra i dirigenta da ju u tome slijede i čvršće surađuju, kako bi dojam bio potpuniji. Pokazalo se to i u dodatku - osebujnoj Lisztovoj »La campanelli«, koja je otkrila inače često skrivene detalje.</p>
<p> Šestoj simfoniji »Patetičnoj« Petra Iljiča Čajkovskog, jednoj od najdojmljivijih, ali i najtežih djela simfonijske literature, maestro Vedernikov je prišao studiozno, s dobro izrađenim detaljima, ali interpretacija je bila pomalo neujednačena, jer unatoč lijepim i impresivnim momentima, pogotovo na početcima pojedinih stavaka, dolazilo je do povremenog opadanja napetosti i tromosti u pokretu.</p>
<p> Pa ipak, bio je to u cjelini gledajući uspješan koncert, koji je zahvaljujući zajedničkim naporima orkestra i dirigenta uspješno predstavio Zagrebačku filharmoniju u inozemstvu, a dokaz o tome pružio u nešto drugačijem obliku i domaćoj zagrebačkoj publici. </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Život u ritmu muzike za ples</p>
<p>Film »Billy Elliot« Stephena Daldryja nakon Motovuna je osvojio cijeli svijet i upravo je u konkurenciji za tri Oscara / Sentimentalna priča o odrastanju na drugačiji način</p>
<p>Britanska kinematografija često je nalazila snage i načina, a posebno duha, ideja i originalnosti da se odupre moćnoj američkoj industriji. Za razliku od Francuza koji su neprekidno nametali »ratove« žaleći se na dominaciju američkih filmova u europskim kinima, Britanci su te ratove vodili filmovima. I najčešće izlazili kao pobjednici. Jer dok su Amerikanci vodili bespoštednu borbu za profitom, ovi su pravili filmove kojima su zabavljali cijeli svijet, a pri tome, dakako, i zarađivali.</p>
<p> Prisjetimo se samo nedavnih hitova kao što su »Engleski pacijent«, »Četiri vjenčanja i pogreb«, »Skidajmo se do kraja« i »Notting Hill«, koji su osvojili i američku publiku, koja se u pravilu zadovoljava znatno banalnijim, naivnijim zapletima i klišejima zabave. Kod Britanaca impresionira jednostavnost u kojoj prevladava obična priča iz svakodnevnog života, ispričana s mnogo duha i detalja, koja je uvijek dobrodošla, a posljednjih je godina, čini se, postala prototip za dobar kino proizvod.</p>
<p> Zato ne začuđuje da se debitant Stephen Daldry poslužio sličnim modelom za svoj film »Billy Elliot«, ispreplićući surovi život sa sentimentalnim detaljima, ples sa štrajkom, emociju s grubošću, naivnost snova sa surovom stvarnošću...Tako je njegov film u kratkom vremenu osvojio svijet, a samo u Britaniji je zaradio tri puta više nego što mu je bila cijena koštanja. Upravo je u konkurenciji za tri Oscara. Za nas je ovaj film posebno zanimljiv jer je još prošloga ljeta Motovunski filmski festival bio jedno od njegovih prvih međunarodnih predstavljanja u svijetu, tako da ga je domaća publika imala prilike vidjeti i pravilno ocijeniti (film je bio pobjednik Motovun film festivala) njegove vrijednosti mnogo prije svjetskih pohvala i priznanja.</p>
<p> Billy Elliot je ime dječaka koji otkriva veliku sklonost baletu i plesu kojem se posvećuje unatoč ismijavanju okoline i protivljenju oca i brata, koji žele da se dječak bavi boksom. Billy odrasta u siromašnoj sredini maloga rudarskog grada u kojem ljudi teško preživljavaju živeći pod pritiskom nezaposlenosti, bijede, štrajkova, demonstracija i svakodnevnih sukoba. </p>
<p> U takvoj atmosferi prepunoj napetosti, primitivizma, surove romantike i bijede odrasta osjetljivi emotivni dječak s ocem, bratom i bakom, nakon što mu je umrla majka. Za Billyja je ples mogućnost bijega od stvarnosti u svijet iluzija i mašte, ljepote i nade, kao što mu mnogo znače prijateljstva sa školskim prijateljem Michaelom i djevojčicom Debbie, kćerkom gospođe Wilkinson, njegove učiteljice plesa. Upravo gospođa Wilkinson, stroga i dosljedna, stvara posebni emotivni odnos s osamljenim dječakom svjesna njegova izvanredna talenta. Zato mu želi pomoći da iskoristi priliku i izvuče se iz sredine koja ga je unaprijed osudila da bude ono što mora biti, a ne ono što želi i u čemu je najbolji i najsretniji.</p>
<p> To je priča o želji da se bude drugačiji, o otporu prema sredini i njezinim često zaostalim ukalupljenim navikama i pravilima života. U središtu je jedanaestogodišnji dječak i njegov san koji se potpuno razlikuje od rudarske sredine u kojoj je odrastao i protiv pravila života koja su mu nametnuta. Bez obzira na godine i neiskustvo, Billyjeva želja za ostvarenjem sna je toliko dirljiva, a njegovo uvjerenje u uspjeh toliko snažno, da pobjeđuje sve otpore, moralne, ekonomske, socijalne, obiteljske, konzervativne...Istodobno film je uvjerljiv i dojmljiv upravo zbog te šanse da se sve dobro i sretno završi, dokazujući nam da nije samo i uvijek američki san onaj koji pobjeđuje, nego svaki naš san, ako je pravi i opravdan. </p>
<p>Mali Jamie Bell izvrstan je u naslovnoj ulozi, gotovo dokumentaristički uvjerljiv, kao i Julie Walters kao njegova učiteljica plesa, koja je zaslužila svoju nominaciju za Oscara za epizodnu žensku ulogu. Nominaciju je dobio i redatelj Stephen Daldry te za originalni scenarij Lee Hall. Stephen Daldry, premda debitant na filmu, vrlo je cijenjen i poznat u umjetničkim krugovima kao direktor Royal Court Theatrea, osoba koja je producirala više od stotinu kazališnih komada prikazivanih u svijetu , a radio je i za BBC. </p>
<p> »Billy Elliot« doista je izvrstan film namijenjen svim naraštajima, posebno mladima koji kroz život dječaka upoznaju i ružnu stranu engleske provincije ispunjene štrajkovima, borbama s policijom, obiteljskim tragedijama, siromaštvom i nadom. Upravo ta nada i vjera u mogućnost promjena , u san koji će se (ili koji se) jednog dana nekomu ostvariti - najjača je i uvjerljiva poruka ovog filma.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Potpuno odbacivanje političkog jezika</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Predstavljena nova knjiga Josipa Pavičića pod naslovom »Ispod jezika« , izdanje Naklade Pavičić</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Komunizam je na kraju, socijalistička je Jugoslavija pred raspadom, Hrvatska se bori i postaje neovisna država, bitno se mijenja društveni, politički i državni kontekst. Kako te promjene utječu na hrvatski jezik? Što se sve s jezikom događa u slobodi i što se sve, ponajprije o društvu, može pročitati iz promjena u jezičnim strukturama? To su osnovna tematska uporišta nove knjige komentara i ogleda o jeziku Josipa Pavičića pod naslovom »Ispod jezika«, izišle u Nakladi Pavičić, koja je predstavljena u ponedjeljak u Društvu hrvatskih književnika.</p>
<p> Knjiga je, po riječima predstavljačice Nataše Bašić, urednice u Leksikografskom zavodu »Miroslav Krleža«, svojevrsna kronika zbivanja na području kojim se hrvatski jezikoslovci najmanje bave, a to je područje upotrebe jezika. Autor sa sociolingvističkog i kulturološkog stajališta razmatra hrvatski jezični sustav u doba velikih društvenih promjena. Pavičić želi proniknuti u korijene hrvatske jezične frustracije koja je prepuštena stihijskim intervencijama, amatera i jezičnih provokatora. Dok jedni govore o patologiji riječi koje guše jezik, drugi govore o neoustaštvu. Nataša Bašić zaključuje da je kultura jezika postala kultura skandala.</p>
<p>Na predstavljanju je Pavičić izrazio uvjerenje da se jezikom moramo služiti, a ne da jeziku služimo. Nadalje, on smatra da se hrvatski govornik stalno ispravlja i sklon je da vas ispravlja: nije to posljedica njegove zadrtosti, već posljedica njegove stražarske odgovornosti. Potpuno odbacivanje političkog jezika, međutim, drugi je veliki uzrok hendikepiranosti govornika hrvatskoga jezika. Jezik aparata vlasti odbacuje se gotovo automatski, s prezirom, bez ostatka. Nikakvim ideologijama ne podliježe ni autor ovih ogleda. Knjiga sadrži 72 teksta, napisana pretežno u drugoj polovici devedesetih. Odabrane tekstove iz knjige na predstavljanju je čitao dramski umjetnik Joško Ševo.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Gogoljeva »Ženidba« u Magellijevoj režiji</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Popularnu komediju Nikolaja Vasiljeviča Gogolja »Ženidba«, na scenu Primorskog dramskog gledališča u Novoj Gorici, postavio je redatelj Paolo Magelli, uz dramaturšku pomoć Željke Udovičić. Scenografiju za predstavu je osmislio Hans Georg Schäfer, kostimograf je Leo Kulaš, a autor glazbe Ljupčo Konastantinov. U predstavi, koja će premijerno u Novoj Gorici biti izvedena u četvrtak na večer, nastupaju slovenski glumci: Marjuta Slamič, Ivan Rupnik, Radoš Bolčina, Dragica Kokot, Boris Mihalj, Janez Starina... (D. V.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Dani slovenske kulture </p>
<p>PULA, 5. ožujka</p>
<p> - U Puli će se od 6. do 10. ožujka održati Dani slovenske kulture, a u programu je predviđeno prikazivanje filmova, koncerti i kazališne predstave. U kinoteci Istarskoga narodnog kazališta prikazat će se slovenski filmovi nastali u razdoblju od 1990. do 2000. godine. Film »Jebi ga« redatelja Mihe Hočevara govori o skupini fakina koja proživljava ljeto u Ljubljani u kojoj vlada posvemašnja nestašica. »U leru« Janeza Burgera trpka je komedija iz studentskog života. Film »Express, express« prati sudbine dvoje junaka. Redatelj je Igor Šterk. Slijede filmovi »Tamni anđeli sudbine« redatelja Saše Podgoršeka i »Outsider« redatelja Andreja Košaka. Ciklus završava »Porno filmom« Damjana Kozolea.</p>
<p> Na početku Dana slovenske kulture je jazz koncert Mije Žnidarić. Predstavit će ju Kulturno društvo B-51 i »Ex ponto« iz Ljubljane, koji također priređuju tri kazališne predstave. U predstavi »Djevojački tulum« Davea Simpsona u režiji Violete Tomič mnogo je duhovitih točaka s veselim krajem. Kazališna igra za tri glumice i jednu mušku sjenu »Kuća lutaka«/»Tobelija« Ljubomira Đurkovića u režiji Nicka Uppera nastala je u koprodukciji Crnogorskog narodnog pozorišta iz Podgorice, »Ex ponto« iz Ljubljane, Cankareva doma i SNG u Mariboru. Priča je o nekoj globalnoj obitelji u malenom stanu gradskog nebodera. Kazališni komad »T'ga za jug« u režiji Mirjane Šajinović bit će izveden na noćnoj kabaretskoj sceni. Dani slovenske kulture u Puli završavaju koncertom Zorana Predina i sastava »Orkester adijo pamet«, te promocijom CD-a »Lovec na sanje«, u organizaciji B.J. Promotion. (D. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vodič po kliškoj tvrđavi </p>
<p>SPLIT, 5. ožujka</p>
<p> - U nakladi kliške Turističke zajednice iz tiska je izašlo drugo dopunjeno izdanje turističkog vodiča po povijesnoj tvrđavi Klis, jednoj od najistaknutijih utvrda na hrvatskom tlu. Prospekt sadrži bogati grafički tlocrtni prikaz cjeline fortifikacijskog kompleksa, a obuhvaća i popis povijesnih objekata, znamenitosti te prikaz arhitektonskog razvoja tvrđave Klis. Preveden je s hrvatskog jezika na češki i mađarski, a prema najavi Andrije Pleštine, direktora TZ Klis i urednika izdanja, uskoro će iz tiska izaći engleska, njemačka i talijanska verzija. Tvrđavu Klis je tijekom prošle turističke sezone posjetilo oko 6.000 turista. Najburnije razdoblje kliške prošlosti nastaje početkom 16. stoljeća za vrijeme najvećeg prodora Turaka u hrvatske krajeve. Istaknutu ulogu u obrani Klisa tada ima Petar Kružić, kapetan i knez grada Klisa, koji je dva i pol desetljeća odolijevao turskim napadima i opsadama. Njegovom pogibijom godine 1537. Klis je pao u turske ruke, čime je izgubljena najsnažnija hrvatska utvrda u Dalmacji. Tek 1648. godine mletačka vojska nakon desetodnevnih krvavih borba oslobađa Klis od Turaka, te postiže najveći uspjeh tijekom Kandijskog rata. Tijekom II. svjetskog rata kliška tvrđava posljednji put služi u vojne svrhe, uglavnom kao uporište talijanskih i njemačkih okupacijskih snaga. Godine 1990. na nju je napokon postavljen stijeg nezavisne države Republike Hrvatske. Namjere su Klišana da u ovogodišnjoj turističkoj sezoni tvrđavu otvore za 12 do 15 tisuća stranih turista. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Nov pogled na enformel </p>
<p>Remek-djela hrvatskog enformela publika će vidjeti na dvije izložbe »Enformel« i »Odjeci enformela« u Domu hrvatskih likovnih umjetnika i u Galeriji Karas / Autor dr. Zvonko Maković ponudit će najopsežniji i najkompleksniji povijesno-problemski pregled </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Izložbenu avanturu za pamćenje zagrebačkoj će javnosti ponuditi prof. dr. Zvonko Maković. Na izložbama »Enformel« i »Odjeci enformela«, što se otvaraju u Domu hrvatskih likovnih umjetnika i u Galeriji »Karas« u utorak 6. ožujka u 19 sati (DHLU), odnosno u 20 sati (GK), kako je najavio dr. Zvonko Maković na konferenciji održanoj u ponedjeljak u DHLU, bit će izložena remek-djela Otona Glihe, Belizara Bahorića, Ljube Ivančića, Ferdinanda Kulmera, Ive Gattina, Ede Murtića, Ordana Petlevskog, Alberta Kinerta, Marijana Jevšovara, Dušana Džamonje, Biserke Baretić, Vlade Kristla, Šime Perića, Đure Sedera i drugih (ukupno 21 autora).</p>
<p>Riječ je, kako je pojasnila Nevena Tudor, ravnateljica DHLU-a, prvoj velikoj izložbi DHLU-a ove godine, koju je prof. dr. Maković pripremao čak pet godina, te se radi o do sada najopsežnijem i najkompleksnijem pregledu likovnog fenomena kojim su hrvatski umjetnici jednako uspješno participirali u europskim likovnim strujanjima, poput svojih (nepravedno) slavnijih kolega iz Exata 51 i Novih tendencija. »Daleko od toga da su protagonisti enformela nepoznati, međutim nedostaje sintezan uvid koji bi objasnio, vrednovao i kontekstualizirao veliko i iznimno značajno poglavlje hrvatske umjetnosti«, ističe dr. Maković. Pregledom velikih europskih izložaba poput »50-te u Njemačkoj« (Heidelberg), a napose u Beaubourgu čiji su stručnjaci priredili vrlo zanimljivu izložbu o enformelu nudeći »širok uvid« u pojavu, sjećajući se i dvije sjajne izložbe o enformelu davno održane u Hrvatskoj (jedna Ješe Denegrija, a druga Zdenka Rusa i Mladenke Šolman), kako ističe dr. Maković, odlučio je »što više moguće rasvjetliti sve aspekte enformela u Hrvatskoj pedesetih i s početka šezdesetih godina, koji će pokazati svu njegovu širinu i višeznačnost«. </p>
<p>Dok će u DHLU biti prikazan širok raspon enformelističkih fenomena u slici (»materičnost«, rastakanje, fragmenti figure, bljesak nadrealističnog), kao i kiparska remek-djela Dušana Džamonje, Belizara Bahorića i Stevana Luketića, izložba »Odjeci enformela« pokazat će kako su se javljali »impulsi jednog drugog vida enformela« u kasnijem vremenu (kasni Gattin i Jevšovar, Rašić, Santrač, Jelena Perić, Jerković, Fruk). Na žalost, bogat katalog će zbog financijskih problema biti predstavljen ne na dan otvaranja, već tijekom održavanja izložbe!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Janica mora razmišljati samo o sebi</p>
<p>Od srijede do nedjelje u švedskom će se Ĺreu održati finale skijaškog Svjetskog kupa / Dok se kod skijaša sve zna, jer je Hermann Maier već zajamčio svoj treći Kristalni globus zaredom, u konkunciji skijašica do posljednjeg dana će se voditi borba između Austrijanke Renate Götschl i naše najbolje skijašice i sportašice Janice Kostelić</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Veliko finale skijaškog Svjetskog kupa je tu, pet će se dana voditi borba za veliki Kristalni globus u švedskom Ĺreu. U konkurenciji skijaša sve je jasno, Austrijanac Hermann Maier je veliki Kristalni globus, treći zaredom, već zajamčio, no njegova sunarodnjakinja Renate Götschl i naša najbolja skijašica Janica Kostelić će se obračunavati za Globus u ženskoj konkurenciji.</p>
<p>Mali Kristalni globus za najbolju slalomašicu Janica je osvojila već davno, potamnivši tako zvijezdu legendarne slalomašice Vreni Schneider zaredavši osam pobjeda i osvojivši maksimalnih 800 bodova. U slalomu Renate Götschl je na 23. mjestu sa 72 boda. Trenutno je naša najbolja sportašica i vodeća u ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa sa 1196 bodova, sa 39 bodova prednosti ispred Götschl (1157).</p>
<p>Kad je najmanje trebalo, Janica se ponovno ozlijedila. Prošli vikend na Otvorenom prvenstvu Hrvatske u austrijskom Innerkremsu Janica je pala i ozlijedila rame, ruku i nogu. No, ozljeda nije tako teška, kako je to izgledalo nakon ružnog pada.</p>
<p>- Bolje je nego što smo se mogli nadati. Janica je čak danas napravila stoj na rukama. Nije da je rame ne boli, ali je sad mnogo bolje, što nas sve veseli, rekao je Vedran Pavlek, direktor hrvatske skijaške reprezentacije.</p>
<p>U Ĺreu će se voziti četiri discipline. Austrijanka Götschl će voziti sve discipline, spust, superveleslalom, veleslalom i slalom, a Janica će propustiti spust. Zanimljivo je da je Götschl u spustu druga sa 455 bodova, iza Talijanke Isolde Kostner (516 bodova), a u i superveleslalomu (434 bodova) gleda u leđa Francuskinji Regine Cavagnoud (517 bodova).</p>
<p>- Nismo ni planirali da bi Janica vozila spust u Ĺreu. Neka se radije koncentrira na ove tri discipline, spust bi je samo omeo, a ne želimo je opterećivati s time, pa je bolje da se posveti samo trima disciplinama, veli Pavlek.</p>
<p>Prvi nastup u Ĺreu Janica će imati u četvrtak u superveleslalomu. Austrijanka je u toj disciplini jača od Janice, ali to ne obeshrabruje hrvatsku skijašku ekspediciju.</p>
<p>- Mislim da bi Janica mogla odvoziti super-G mogla jako dobro, mogla bi čak biti i jako blizu Götschl. Jasno, išlo bi nam u korist da Austrijanka ne pobijedi u spustu, ali to ne ovisi o nama, misli Pavlek.</p>
<p>U petak će Janica Kostelić trenirati, a u subotu će nastupiti u svojoj najjačoj disciplini - slalomu. Tu je Janica definitivno u prednosti, ali konačni će obračun biti u nedjelju, u utrkama veleslaloma. Samo dva mjesta dijele ove dvije suparnice u redoslijedu veleslaloma. Janica je osma sa 204 boda, a Götschl je deseta sa 136 bodova.</p>
<p>- Nedjelja će sve odlučiti. Iako je Janica jača u veleslalomu od Götschl, šanse su im podjednake. Najbitnije je da Janica misli samo na sebe i svoju vožnju. Što će manje razmišljati o Götschl, to će biti bolje za nju. Nek' se posveti samo sebi i svom skijanju, a hoće li biti prva ili druga, manje je važno. Da nam je netko na početku sezone ponudio drugo mjesto u Svjetskom kupu, pogotovo nakon one Janičine teške ozljede, prihvatili bismo istog trena. Zato, bude li Janica druga, nitko nema razloga biti nezadovoljan, spustio je Pavlek loptu na zemlju.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Sevilla plaća Hajduku 1,9 milijuna dolara</p>
<p>SPLIT, 5. veljače</p>
<p> - Sud u Madridu je na tužbu Hajduka protiv španjolskog drugoligaša Seville u ponedjeljak odlučio da Španjolci moraju »bijelima« isplatiti 1,9 milijuna dolara na ime dugovanja koje se odnose na Ivicu Mornara i Mirsada Hibića, nekadašnje igrače Hajduka koji su svojevremeno igrali za Sevillu. </p>
<p>Španjolci dugo nisu željeli podmiriti iznos od 1,9 milijuna dolara, pa je Hajduk podigao tužbu kako bi naplatio dugovanje. Prema odluci suda u Madridu Sevilla mora svaka četiri mjeseca plaćati Hajduku do namirenja duga pa će »bijeli« svaka četiri mjeseca dobivati oko 400.000 dolara. Odluka suda u Madridu će u prvom redu razveseliti nogometaše Hajduka kojima će sada vjerojatno biti isplaćene premije i ugovorne obveze, a čelnici kluba moći će sada mirnije nastaviti s radom. (A. Cibilić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Lyon i London u središtu pozornosti</p>
<p>U utorak su na rasporedu utakmice 5. kola skupina C i D nogometne Lige prvaka, evo i parova - skupina C, LYON: Lyon - Bayern, LONDON: Arsenal - Spartak (M). Skupina D - MADRID: Real - Leeds, RIM: Lazio - Anderlecht</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - U utorak su na rasporedu utakmice 5. kola u C i D skupinama nogometne Lige prvaka. Dva kola prije završetka liga-natjecanja po skupinama, izvjesna je situacija u skupini D, gdje su četvrtfinale već izborili Real i Leeds (iz svake skupine po dvije najbolje momčadi idu dalje u kup-natjecanje), a Bayern je u skupini C korak do proboja među osam.</p>
<p>Bayernu je potreban još samo jedan bod iz dvije utakmice kako bi i teorijski osigurao četvrtfinale. U utorak će njemački nogometaši gostovati u Lyonu, Francuzima je to praktički zadnji vlak prema četvrtfinalu, samo ih pobjeda ostavlja u utrci. Lyon će biti osjetno oslabljen u ovome dvoboju, budući da zbog žutih kartona ne smiju igrati Foe, Marlet i Müller. No, za njih je ipak najvažnije što će napad predvoditi BrazilacSonny Anderson...</p>
<p>U momčadi Bayerna neće biti »požutjelog« Lizarazua. Dodajmo da su u subotnjem prvenstvenom okršaju Bavarci iznenađujuće posrnuli u Rostocku, Hansa je pobijedila 3-2. Na toj je utakmici zbog drugog žutog kartona bio isključen i izvrsni vratar Oliver Kahn. Najprije je »požutio« zbog prigovora, a u zadnjoj je minuti krenuo u napad i nakon izvedenog kornera, sa šest metara je - »boksao« loptu u Hansinu mrežu! Dakako, sudac Merck odmah mu je pokazao drugi žuti, isključujući karton, a Kahn je na konferenciji za novinare napravio pravu predstavu govoreći o svome isključenju:</p>
<p>- Stvarno nemam pojma zašto me Merck isključio. Koliko sam ja upoznat s pravilima nogometne igre, vrataru je dopušteno igrati rukom u 16-ercu, rekao je Kahn i izazvao salve smijeha.</p>
<p>Uglavnom, Kahn bi u Lyonu trebao biti jedan od ključnih Bayernovih ljudi u pokušaju osvajanja boda. Baš kao što je bio prije dva tjedna u Moskvi, prilikom Bayernove 3-0 pobjede protiv Spartaka.</p>
<p>Moskovljane još samo teorija drži u igri, s dvije bi pobjede možda i mogli u četvrtfinale. U utorak će biti gosti Arsenala, koji također imperativno traži pobjedu. I čini nam se da su Englezi bliži bodovima, na svome nevelikom travnjaku teško gube bodove...</p>
<p>• Redoslijed - skupina C: Bayern 10 bodova, Arsenal 5, Lyon 4, Spartak 3 boda.</p>
<p>Osvojenim bodom u Rimu prije 14 dana, Real je definitivno osigurao četvrtfinale, a Lazio je istodobno ispao iz svih kombinacija. U utorak je u Madridu na rasporedu okršaj Reala i Leedsa. Englezi su također izborili plasman među osam iz skupine D, budući da u slučaju istog broja bodova Leeds ide dalje zbog boljeg omjera - 1-1 i 4-1 - u međusobnim dvobojima s Anderlechtom. No, Leeds će u Madridu pokušati pobjedom jurnuti i prema prvome mjestu u skupini. To nije nevažno, budući da bi u četvrtfinalnom ždrijebu biti povlašteni - prvaci skupina neće se međusobno sučeliti, a uzvratni će dvoboj igrati na svome travnjaku. Real se, inače, sretno, uz sudačku pomoć, spasio poraza u subotnjem derbiju protiv Barcelone, no zbog toga što je za vrijeme igre neki pomahnitali navijač udario šakom u leđa Barcelonina vratara Reinu, Realu prijeti rigorozna kazna nacionalnog Saveza.</p>
<p>Lazio je domaćin Anderlechtu. Bit će to dvoboj za - novčanu premiju...</p>
<p>• Redoslijed - skupina D: Real Madrid 10 bodova, Leeds 9, Anderlecht 3, Lazio 1 bod.</p>
<p>• Sve utakmice počinju u 20.45 sati.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Rivaldo ogorčen sudačkom odlukom </p>
<p>MADRID, 5. ožujka</p>
<p> - Odluka suca Losantosa Omara koji je u posljednjim trenucima najvećeg derbija španjolskog nogometa Real Madrid - Barcelona (2-2) poništio regularan pogodaka katalonske momčadi ogorčio je brazilskog internacionalca i strijelca oba gostujuća zgoditka Rivalda.</p>
<p>- Odluka suca Omara je skandalozna. Odigrali smo odličnu utakmicu, no to nije bilo dovoljno, jer nam je sudac ukrao bodove, ljuti se Rivaldo. Brazilac je, naime, u sudačkoj nadoknadi uputio udaraca prema vratima »kraljevskog kluba«, lopta se odbila od »realovca« Ivana Helguere, promijenila smjer i završila u mreži Ikara Casillasa. U tom trenutku dvojica Rivaldovih suigrača bila su najbliže suparničkom vrataru, no nisu utjecali na igru, no »čovjek u crnom« je poništio pogodak. Ova sudačka odluka uznemirila je Pirineje. Brojne polemike napunile su sve španjolske medije i još će se dugo raspravljati o odluci suca Omara. </p>
<p>- Španjolski suci žele da Real osvoji naslov prvaka. Sve je to jako smiješno, nastavio je Rivaldo sipati optužbe, kojima se pridružio i predsjednik momčadi sa Nou Campa.</p>
<p>- Osjećam se kao da su mi ukrali lisnicu, kazao je Joan Gaspart, te dodao: - Svi su protiv nas. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Zadar se kandidirao za »final four« košarkaša</p>
<p>ZADAR, 5. ožujka</p>
<p> - Iz Jazina su prema HKS-u ipak poslali svoju kandidaturu za organizaciju završnog turnira košarkaškog kupa »Krešimir Ćosić«, što je dakako vezano uz pobjedu Zadra protiv riječkog Sava osiguranja u četvrtzavršnici. </p>
<p>Na taj način stvorili su se svi uvjeti za organizaciju završnog turnira jer su iz kluba ranije kazivali kako im je to zanimljivo jedino u slučaju da Zadrani prođu u polufinale. U klubu smatraju da bi pred domaćom publikom lakše mogli u borbu za obranu prošlogodišnjeg trofeja. Inače, iz Zadra je za organizaciju Kupa bio zainteresiran i Županijski košarkaški savez, bilo u suradnji sa Zadrom ili samostalno, no kad je Zadar uputio svoju kandidaturu, iz Županijskog saveza su odustali, ali će u svemu podržati nastojanja Zadra da organizacija protekne u što boljem redu. (D. Žura)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Talaja ostala na 40. mjestu, Majoli 47.</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Švicarka Martina Hingis i na novoj je tjednoj ljestvici najboljih tenisačica svijeta ostala na prvoj poziciji s velikom bodovnom prednošću nad drugoplasiranom Amerikankom Lindsay Davenport. Najbolje rangirana hrvatska tenisačica i nadalje je Silvija Talaja na 40. mjestu, dok je Iva Majoli ostala 47. </p>
<p>• Redoslijed: 1. M. Hingis (Švi) 6,176 bodova, 2. L. Davenport (SAD) 4,926, 3. V. Williams (SAD)4,207, 4. M.Seles (SAD) 3,537, 5. J. Capriati (SAD) 2,480, 6. C. Martinez (Špa) 2,404, 7. M. Pierce (Fra) 2,076, 8. A.Coetzer (JA) 2,019, 9. A. Kurnikova (Rus) 2,008, 10. S. Williams (SAD) 1,957...40. S. TALAJA (Hrv) 747, 47. I. MAJOLI (Hrv) 673.5... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Janičina pobjeda u slalomu kao »pričuvna vijest«</p>
<p>Sasvim neočekivan uspjeh je već i to što na završnicu Svjetskog kupa u švedski Ĺre Janica dolazi kao vodeća skijašica svijeta/ Odnos Janice i novinara? Nije daleko dan kada ćemo konačno viđati Janicu u neobaveznoj šetnji Garmischom ili u ugodnom časkanju s hrvatskim novinarima u nekom pubu u St. Antonu. Zašto bi to bilo bitno? Zato jer je to, doslovce , normalno...</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - U nedjelju, 11. ožujka, znat ćemo ime ukupne pobjednice Svjetskog skijaškog kupa. Ono što je već poodavno poznato jest ime osvajačice malog Kristalnog globusa za pobjedu u slalomu. To je, naravno, Janica Kostelić. Iz nekog ludog razloga to kao da uoči završnice Svjetskog kupa i nije nekakva vijest, a nije to, koliko se sjećamo, bila niti nakon slaloma u Ofterschwangu, kada je Janica i teoretski osigurala pobjedu u slalomu. </p>
<p>Netko se možda još i sjeća kako je Bojan Križaj do slalomskog Kristalnog globusa došao tek pri kraju sjajne karijere, nakon što je desetak godina bio možda i najbolji slalomaš na svijetu. To je, naravno, bila vijest, no isti Janičin doseg u njezinoj prvoj pravoj sezoni natjecanja u Svjetskom kupu to, eto, nije. Janičina pobjeda u slalomu ima status »pričuvne vijesti« u slučaju da ne osvoji naslov ukupne pobjednice Svjetskog kupa. Upravo zato je moguće da se u naslovu razgovora s Antom Kostelićem nađe sasvim nepotrebna i u krajnjoj liniji nezanimljiva konstatacija »da će biti uspjeh i ako Janica bude druga u ukupnom redoslijedu Svjetskog kupa«. Naravno da će to biti uspjeh. Sasvim neočekivan uspjeh je već i to što na završnicu Svjetskog kupa u švedski Ĺre Janica dolazi kao vodeća skijašica svijeta. To je tako bez obzira na to što napisali ili rekli novinari, skijaški »kibici« ili Ante Kostelić. Jer da nije, ne bismo u Hrvatskoj imali istinsku sportsku super-zvijezdu iz pojedinačnog sporta, što se dosad smatralo teško mogućim, ne bi navijačke horde krstarile Europom zbog jedne sportašice, što je također bilo teško zamislivo i ne bi se lomila koplja oko novinskih napisa o Janici jer to tada uistinu nikome ne bi bilo zanimljivo.</p>
<p>Sve to, dakle, nikad nije bilo sporno. Sporne su, međutim još uvijek neke druge stvari koje nemaju nikakve veze s Janičinim rezultatima (čitaj: uspjesima). Više je nego uočljivo, primjerice, to da se više ni u najkraćoj izjavi Janice i Ante Kostelića, pa čak ni Vedrana Pavleka (da o tekstovima »kućnih« novinara Kostelićevih i ne govorimo) ne može izbjeći neka zločesta opaska na račun novinara i načina na koji oni obavljaju svoj posao, kada je o praćenju skijanja riječ. Već smo, tako, napamet naučili priče o »novinarima koji smetaju, postavljaju glupa pitanja i samo štete Janici«, o pogrešnoj interpretaciji ovih-ili-onih izjava ili o tome kako naši novinari ne poznaju i ne razumiju vrhunsko skijanje. Posljedica je to poteškoća u komunikaciji Kostelićevih s većinom hrvatskih novinara, što je pak posljedica začudnog nerazumijevanja novinarskog posla i uloge medija u prezentaciji i promidžbi sporta. Vjerojatno će već završnica Svjetskog kupa u Ĺreu, a posebice sljedeća sezona s Olimpijskim igrama u Salt Lake Cityju, biti prilika za određen napredak u spomenutim odnosima. Još će dugo Janica biti u svjetskom skijaškom vrhu, pa je sasvim nepotrebno i nepodnošljivo održavati ozračje u kojem se Kostelići bave medijima, a mediji, napisima drugih medija i u kojim glavni urednici visokotiražnih listova govore svojim novinarima što i kako smiju pisati o Janici. </p>
<p>Iz nekih izjava Ante Kostelića može se naslutiti kako je ocu i treneru ponajbolje svjetske skijašice jasno »u kom grmu leži zec« i kako nije daleko dan kada ćemo konačno viđati Janicu u neobaveznoj šetnji Garmischom ili u ugodnom časkanju s hrvatskim novinarima u nekom pubu u St. Antonu. Zašto bi to bilo bitno? Zato jer je to, doslovce , normalno. Prije dvije godine, dan nakon vrlo bolnog poraza na Svjetskom stolnoteniskom prvenstvu u Eindhovenu, susreli smo u nekom disco-klubu opuštenu i dobro raspoloženu Tamaru Boroš. Tada smo shvatili da se azijskim stolnotenisačicama uskoro »crno piše«. Tada se nismo prevarili...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Otvorene Zimske specijalne olimpijske igre na Aljasci</p>
<p>ZAGREB/ANCHORAGE, 5. ožujka</p>
<p> - Paljenjem olimpijskog plamena u nedjelju navečer su u Anchorageu na Aljasci službeno počele Zimske specijalne olimpijske igre, na kojima sudjeluje i Hrvatska.</p>
<p>Hrvatsko izaslanstvo broji deset članova, a natjecat će se u brzom klizanju, skijaškom trčanju i alpskom skijanju.</p>
<p>Svečanost otvaranja, kojoj je bio nazočan i Arnold Schwarzenegger sa suprugom održana je u Sullivan Sports Areni. Nositelj olimpijskog plamena ušao je na stadion na tradicionalnim aljaškim saonicama koje su vukli psi. Za trajanja ceremonije Sullivan Arenu ispunjavao je zvuk aljaških bubnjeva, a na velikom ekranu prikazivani su aljaški krajolici te povijest i običaji starosjedilaca. </p>
<p>Sudionici igara će se do 11. ožujka natjecati u brzom i umjetničkom klizanju, hokeju, skijaškom trčanju, hodanju, alpskom i skijanju na dasci (snowboarding). Na Specijalnoj olimpijadi u Aljasci sudjelovat će 2750 natjecatelja iz 80 zemalja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>U Hajduku ne skrivaju ljutnju na suca Širića</p>
<p>Trener Hajduka Zoran Vulić ne želi komentirati suđenje, no očigledno je kako su svi u Hajduku ljuti zbog isključenja Srne u utakmici protiv Varteksa/ Suca Širića prozivalo se i prije utakmice protiv Varteksa (1-1) </p>
<p>SPLIT, 5. ožujka</p>
<p> - Hajduka su do pobjede u Varaždinu dijelile sekunde, međutim, nepažnjom obrane Splićana, napose reprezentativnog čuvara mreže Stipe Pletikose, domaćini su golom Bjelanovića uspjeli poravnati (1-1). Šteta, jer su nogometaši Hajduka bili blizu osvajanja tri boda koja bi dobila još više na značenju jer je vodeći Osijek u Šibeniku poražen. Poslije ogleda Splićani su bili ljuti na suca Željka Širića koji je po njihovom mišljenju neopravdano u 62. minuti dodijelio drugi isključujući karton Dariju Srni. Vjeruju kako bi osvojili tri boda da se nije dogodilo to isključenje. Tri boda su zapravo i bila planirana na ovome gostovanju. </p>
<p>- Nesvjesno su se moji igrači povukli u obranu, kazao je dan poslije utakmice trener Splićana Zoran Vulić, te dalje nastavio: </p>
<p>- Isključenje Srne promijenio je tijek utakmice. Mislim da smo odigrali borbeno i pošteno, a suđenje neću komentirati. Tek ću reći kako je žalosnoe što smo ovo morali gledati, dakako mislim pritom na suđenje. Ili bolje napišite da ništa nisam rekao, samo vi to tako zabilježite. Šef struke Ivica Šurjak već prije utakmice u Varaždinu upozoravao je na suca Širića. Sada je bio decidiran:</p>
<p>- Širić je znao kada će što uraditi. Srna nije zaslužio isključenje. Šteta je što nismo pobijedili, posebice nakon što je Šibenik pobijedio Osijek. Najgore je za nas što se Dinamo ponovno provukao, ovo mu je već treća utakmica da se tako provlači i stiže do pobjede. S druge strane, mi smo ponovno primili zgoditak u zadnjoj minuti i ostali bez tri boda. </p>
<p>Doista Splićani nemaju sreće sa posljednjim minutama, prisjetimo se, u Osijeku su isto tako primili gol, izgubili utakmicu u maksimirskom derbiju protiv Dinama Dinama na kraju jesenskog dijela, sada u Varaždinu primili izjednačujući zgoditak u posljednjoj minuti.</p>
<p>Pitanje koje se nameće nakon ove utakmice je li Pletikosa jedini i isključivi krivac za izjednačujući zgoditak. Što i gdje su bili stoperi, je li još netko mogao i morao odnijeti loptu ispred Bjelanovića, zašto nitko nije bio uz varaždinskog napadača koji je bio usamljen kao duh, na pet metara? Odgovor, prvi krivac je Pletikosa, jer čini nam se, kako je nonšalantno krenuo na tu loptu, bio odveć samouvjeren, ali dio krivice je i na stoperima koji nisu bili pažljivi i koji su dopustili da Bjelanović bude sam. </p>
<p>Nema vremena za plakanje, »bijeli« u utorak igraju prvu utakmicu četvrtfinala hrvatskog nogometnog Kupa protiv Hrvatskog dragovoljca u Sigetu, a već u subotu na svom Poljudu, dočekuju vodeći Osijek. O utakmici s Hrvatskim dragovoljcem, trener Vulić kazao nam je:</p>
<p>- Neke ću igrače odmoriti, Miše i Musa vraćaju se u momčad nakon odrađenih tri žuta kartona. Vjerujem da ćemo ostvariti pozitivan rezultat koji će nam omogućiti da nakon uzvrata izborimo polufinale Kupa. </p>
<p>Ipak, Varteks je još u mislima, šteta zgoditka u posljednjoj minuti, kažu u Hajduku. Moglo je sve biti puno ljepše u ponedjeljak ujutro. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Ivan Katalinić zahvaljuje se Zoranu Vuliću </p>
<p>Trener Varteksa Ivan Katalinić smatra kako je njegovoj momčadi prigodu pružio upravo suparnički trener koji je nakon isključenja zamijenio svoje napadače</p>
<p>VARAŽDIN, 5. ožujka</p>
<p> - Varteks je odigrao još jednu tešku utakmicu u kojoj nije uspio osvojiti planirane bodove. Nedjeljna podjela bodova sa Splićanima nije ispunila očekivanja igrača i publike koja je solidno napunila tribine stadiona uz Varteksovu tvornicu. Naposljetku, ipak prevladava zadovoljstvo takvim rezultatom jer je Varteks isčupao bod u posljednjim minutama utakmice.</p>
<p>Nakon poraza u Osijeku (4-1) bilo je pitanje hoće li se Varteks uspjeti oporaviti i protiv Hajduka dati maksimum? I doista, nogometašima Varteksa ne može se predbaciti da nisu bili borbeni i da nisu dali svoj maksimum. Međutim, opravdano se postavlja pitanje nije li taj maksimum preskroman, odnosno nedovoljan za veće uspjehe? Igrači su silno željeli pobjedu, mnogo su trčali, nisu se štedjeli, stvarali su izgledne prilike ali sve to nije bilo dovoljno da se sruši bitno oslabljen Hajduk koji je nastupao bez Mišea i Muse.</p>
<p>Trener Ivan Katalinić u ponedjeljak je u čudnom raspoloženju izašao pred novinare: </p>
<p>- Znao sam što nas očekuje. Teška i borbena utakmica protiv Hajduka. Međutim, nisam znao da ću imati problema sa sastavljanjem momčadi. U posljednji trenutak saznao sam da ne može nastupiti Sabolčki zbog temperature i probavnih smetnji. Mi u Varteksu nažalost nemamo dovoljno kvalitetnih igrača i svaki izostanak se itekako osjeća. Osim toga zbog žutih kartona nije mogao zaigrati Halimi, Kristić je prvi puta igrao nakon tri mjeseca bez ijedne pripremne utakmice, a i Kariću je to bila prva utakmica nakon stanke. U utakmicu nismo ušli kako treba, igrali smo u grču s dosta grešaka. Vidjelo se da Hajduk igra puno brže, a naš srednji red nije uspio davati kvalitetne lopte napadačima.</p>
<p>Varteks je ipak uspio u 89. minuti izjednačiti nakon brojnih propuštenih prilika. Nakon velikih prilika Sklepića, Karića i Drobnea nakon ubacivanja Šafarića visoko je skočio Bjelanović i prevario zakašnjelog Pletikosu. Zanimljivo je razmišljanje Ivana Katalinića o potezima svog suparnika Zorana Vulića:</p>
<p>- Hajduk nam je sam pružio priliku. Poslije vodstva Vulić je napadače zamijenio obrambenim igračima (Bilića i Bubala u 65. minuti zamijenili su Carević i Puljiz) a Hajduk se povukao pred svoja vrata. Vulić nam je napravio uslugu jer je Varteks tada došao do inicijative i počele su se redati naše prilike. Da je Hajduk ostao sa dvije špice nama bi bilo puno teže a ovako smo ipak uspjeli izjednačiti. </p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Dinamovi rezultati bolji od igre</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Dinamovi nogometaši u posljednje su vrijeme nanizali vrlo dobre rezultate, no ti su rezultati nešto bolji od same igre. To je zaključak članova Izvršnog i Nadzornog odbora kluba iznesen na sastanku u ponedjeljak poslijepodne . Glavni direktor, Velimir Zajec izvjestio je članove IO i NO o trenutačnom stanju u momčadi, podsjetivši kako momčad i ove sezone juriša na oba trofeja - i u prvenstvu i kupu. U klubu smatraju kako ova očekivanja nisu neskromna.</p>
<p>Klupska uprava ujedno je čestitala kadetskoj i juniorskoj momčadi na posljednjim uspjesima naglasivši kako to pokazuje dobru kvalitetu rada omladinske škole. </p>
<p>Na sjednici je prezentiran i plan priprema za obilježavanje 90. godišnjice Građanskog. Svečanost bi trebala biti održana 26. travnja u Starogradskoj vijećnici. (M. Tomašević)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>U Maksimiru se bune i prodavači kikirikija</p>
<p>Nogometaše Dinama u srijedu u Velikoj očekuje prva četvrtfinalna utakmica domaćeg Kupa protiv drugoligaša Kamen-Ingrada / »Bore se za ulazak u Prvu ligu i u tome će po svemu sudeći uspjeti, kvalitetna su momčad i ne smijemo dozvoliti bilo kakvo iznenađenje«, kaže Dinamov pomoćni trener Stjepan Deverić</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - U Dinamu jednostavno - nema mira! Maksimirskim prostorijama ponovno su odzvanjali - galama i nezadovoljstvo. No, ovoga puta nisu se bunili igrači zbog neisplaćenih dugovanja, klubom nisu šetali ni odvjetnici, ni raznorazni »reketari«, niti kakvi drugi potraživači... Ovoga puta glas su podignuli - prodavači kikirikija! Njih trojica temperamentno su pokušavali uvjeriti maksimirskog šefa osiguranja, Ivu Posilovića, kako se osjećaju prevarenima, kako su njihova prava »na sumnjiv način ustupljena HVIDRA-i«... U svakom slučaju, nakon kraćeg »saslušanja« uzbuđeni prodavači uljudno su, diplomatski prepraćeni do izlaznih vrata...</p>
<p> Čast prodavačima kikirikija, ali u Dinamu ovoga trenutka ipak više razmišljaju o Kup-utakmici protiv drugoligaša Kamen-Ingrada. »Plavi« će u srijedu gostovati u slavonskom mjestašcu Velikoj, gdje će protiv domaćeg Kamen-Ingrada odigrati prvu četvrtfinalnu utakmicu domaćeg Kupa. Ždrijeb je, doduše, odlučio da domaćin prve utakmice bude Dinamo, no predstavnici Kamena zamolili su da zamijene raspored domaćinstva, što su Zagrepčani prihvatili.</p>
<p> - Dinamo ima ambicije na oba fronta i jasno je da nam je Kup iznimno važno natjecanje, izreferirao je Stjepan Deverić, asistent prvog trenera Dinama, Hrvoja Braovića.</p>
<p> Deverić je uživo promatrao posljednju prvenstvenu utakmicu u kojoj su nogometaši Kamen-Ingrada pobijedili Segestu 3-2, tako da se sada nalaze na drugom mjestu s identičnim brojem bodova kao i vodeći Pomorac i trećeplasirani TŠK. Uzgred, u šesnaestini finala Kupa izbacili su Rijeku (2-0), a kasnije su preskočili i Zadar (2-1).</p>
<p> - Poštujemo svakog suparnika i ne smijemo si dozvoliti nikakvo iznenađenje. Uostalom, Kamenovi rezultati ukazuju na to da mu moramo posvetiti veliku pažnju. Ipak su iz ovog natjecanja izbacili Rijeku... Osim toga, bore se za ulazak u Prvu ligu i u tome će po svemu sudeći uspjeti, kvalitetna su momčad i ništa ne smijemo prepustiti slučaju. Ljudi okupljeni oko tog kluba zaista mnogo rade, imaju odlične uvjete, iskusni su i ne možemo reći da su bezvezan suparnik, naglasio je Deverić dodavši:</p>
<p> - Neodlučen rezultat nikako nas ne bi zadovoljio. Zanima nas samo pobjeda.</p>
<p> Putnici za Veliku bit će poznati tek u utorak nakon popodnevnog treninga. Neki se igrači žale na ozljedu, neki su bolesni... Šokota ima temperaturu, Gondžića muči gležanj, Cvitanovića koljeno...</p>
<p> Novinarima je svoja razmišljanja prezentirao još jedan Braovićev asistent, Zvjezdan Cvetković. No, tema nije bio Kup, već - prvenstvo. Cvetković je, naime, svjedočio prvenstvenom dvoboju Varteksa i Hajduka u Varaždinu (1-1):</p>
<p> - U Varaždinu nisam vidio ništa novo, ništa posebno... Ipak se najviše koncentriramo na naše nastupe, na Dinamovu igru. Hajduk je u ozbiljnoj utrci za naslov prvaka i njihov međusobni prvenstveni okršaj protiv Osijeka u Splitu mnogo će toga pokazati... Osječani su trenutačno u krizi rezultata. U posljednja tri kola upisali su dva poraza. U Splitu će se definitivno pokazati tko je bolji. Pobijedi li Hajduk, mislim da ćemo se za naslov prvaka boriti samo mi i Splićani.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>NK Zagreb poput bolnice </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - U NK Zagreb su dosta skupo platili subotnja nastojanja da što bolje prođu s Dinamom. No, osim što ih je zatekao 2-3 poraz, dosta je ozlijeđenih igrača. Također i s viškom kartona, što baš i nije neka perspektiva za Zagreb u obostrano bitnoj prvoj utakmici četvrtzavršnice nogometnog kupa protiv Varteksa u srijedu u 15.30 u Kranjčevićevoj.</p>
<p>Zbog igranja rukom izvan kaznenog prostora i crvenog kartona, neće moći nastupiti vratar Mihačić pa će u vatru još nedovoljno spreman Tomić. Pouzdanom Vejiću iskrenuo se skočni zglob poslije nekažnjenog »zahvata« Jeličića, a Franja se tuži na jaku bol u predjelu iznad koljena od posljedica udarca. Loše se osjeća Lovrek koji je protiv Dinama zaigrao napola zaliječen, tako da mu je neposredno poslije utakmice bila pružna prva pomoć. Pacijenti liječnika su i Osibov i Jurić.</p>
<p> Kako i Popović najednom ima problema s gripom, proizlazi da je kompletan napadački red za srijedu pod upitnikom. Pridoda li se tomu i nespremnost Kosića zbog ozljede skočnog zgloba u susretu s Rijeklom, onda je s razlogom netko primijetio kako je Kranjčevićeva nalik »bolnici na kraju grada«. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Dragovoljcima« još zvoni poljudskih 0-4 </p>
<p>U utorak u Sigetu u 15.30 sati u prvoj utakmici četvrtzavršnice nogometnog kupa Hrvatski dragovoljac želi oprati nedavnih poljudskih 0-4 u borbi za prvenstvene bodove</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Nakon 4-2 (1-0) u Sigetu protiv Marsonije u prvenstvenom ogledu, za momčad Hrvatskog dragovoljca nema vremena za uživanje u pohvalama zbog borbenosti i efikasnosti. Već u utorak naime, domaćinu su u 15.30 sati Hajduku u prvoj utakmici četvrtzavršnice kupa, uopće ne dvojeći kako će i ovom prigodom ići na »aktivan rezultat«</p>
<p>A što se podrazumijeva pod aktivnim rezultatom, pojasnio je Predrag Jurić, trener »dragovoljaca«:</p>
<p>- Bitno je pobjediti. Nevažno kojim rezultatom, iako ne bi bilo loše nešto zabiti, a ništa ne primiti.</p>
<p>Spominje Jurić još jedan razlog zbog kojeg mu nije toliko presudno hoće li primiti pogodak, koliko to da postignu makar jedan više od Splićana:</p>
<p>- Još nam zvoni 0-4 s Poljuda otprije deset dana, nakon čega su Splićani tvrdili da imaju mladu momčad, ali su ipak iskusniji i kvalitetniji od nas. No, mi smo u utakmici protiv Osijeka, također u nedjelju s Marsonijom pokazali da se ne trebamo nikoga bojati. O Hajduku nakon njegovih varaždinskih 1-1 Jurić još pridodaje:</p>
<p>-Za naše prilike riječ je o dobroj momčadi, a našu šansu protiv njih vidim u istom opredjeljenju kao protiv Marsonije. A to znači zaigrati otvoreno, napadački,kolektivno, iz čega će se već stvoriti neka prigoda.</p>
<p>Zanimalo nas je kako se nakon utakmice s Marsonijom ponio Stjepan Spajić, predsjednik Hrvatskog dragovoljca. Je li »kapnula«kakva premija?</p>
<p>- Odakle će nam kapnuti kad jedva preživljavamo. No, da smo se u Hrašću na predsjednikov račun dobro najeli janjetine, to stoji, a i raspoloženje je bilo na visini. Pogotovo jer znamo da će Spajić prije ili kasnije isprsiti. Ne treba isključiti mogućnost da bi to moglo biti nakon utakmice s Hajdukom u srijedu.</p>
<p>Jurić se drži one da ne treba mijenjati sastav koji pobjeđuje, ali neke će blaže zahvate očigledno napraviti, što i najavljuje. Ne može naime nikako ostati hladan na Nenada Katulića koji je protiv Marsonije ušao u igru u 54. minuti i s dva pogotka najzaslužniji za vrijednu pobjedu. Po svemu sudeći mjesto će mu ustupiti mladi Kiseljak. Dakako ako se Petričević oporavi od blaže ozlijede. Također Jurić traži mjesto za iskusnog Nekret Katića:</p>
<p>- Nedostatak nam je nenaviknutost na tako mali razmak između utakmica, ali se tješimo da i Hajduku to također previše ne odgovara., zaključuje Jurić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="40">
<p>Koštunica i Šarović potpisali sporazum o posebnim odnosima SRJ i RS </p>
<p>SARAJEVO/BANJA LUKA, 5. ožujka</p>
<p> - Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica i predsjednik Republike Srpske Mirko Šarović potpisali su u ponedjeljak sporazum o uspostavi posebnih odnosa između SR Jugoslavije i Republike Srpske. Sporazum potpisan u Banjoj Luci temeljen je na odredbama Daytonskog sporazuma, a po sadržaju je gotovo identičan onome što su ga u prosincu 1998. postigle Hrvatska i Federacija Bosne i Hercegovine.</p>
<p> U preambuli Sporazuma finaliziranog pod nadzorom visokog predstavnika za BiH Wolfganga Petritscha utvrđena je obveza obiju strana - potpisnica da se u cijelosti pridržavaju odredaba Daytonskog sporazuma i pomažu njegovu provedbu. Također je objašnjeno da će se posebne veze Beograda i Banje Luka temeljiti na poštivanju integriteta i cjelovitosti BiH kao neovisne države. Sporazumom je predviđena uspostava stalnog vijeća za suradnju SRJ i RS, kao i obveza konzultiranja s Uredom visokog predstavnika (OHR) pri izradi aneksa kojima će se u budućnosti definirati konkretni oblici suradnje.</p>
<p> Potpisivanju sporazuma nije bio nazočan ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija koji je ranije upozorio Beograd i Banju Luku da je ceremonija zakazana upravo u vrijeme bajramskih blagdana, što se smatra neprimjerenim. Nije bio nazočan ni potpredsjednik Parlamenta Republike Srpske Sulejman Tihić,koji je Šaroviću uputio pismo u kojem je naveo da »legitimni predstavnici Bošnjaka i Hrvata u BiH nisu sudjelovali u pripremi teksta sporazuma i da nisu upoznati s njegovim sadržajem«. Izrazio je nezadovoljstvo činjenicom da je sporazum potpisan na Bajram, muslimanski vjerski praznik. Tihić je istaknuo da svečanost potpisivanja sporazuma, održana baš na taj dan, pokazuje da u Republici Srpskoj »još uvijek nema poštovanja prema vjerskim osjećajima muslimana«. </p>
<p> Koštuničin dolazak u Banju Luku pratila su sva obilježja državnog posjeta, no pri njegovu dočeku kao i u kasnijim aktivnostima izbjegnuto je isticanje bilo kojih simbola države BiH. Jugoslavenskog predsjednika na banjolučkim ulicama dočekalo je mnoštvo okupljenih građana kličući: »Vojo, Srbine«. Koštunica se kao predsjednik Demokratske stranke Srbije iza zatvorenih vrata odvojeno sastao s članovima najužeg vodstva Srpske demokratske stranke (SDS), za koju se pretpostavlja da je i dalje pod utjecajem Radovana Karadžića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kineski premijer priznao krizu u provedbi gospodarskih reformi</p>
<p>Zhu je predstavljajući gospodarski plan u parlamentu prvi puta naglasio važnost očuvanja okoliša, prije svega voda i šuma </p>
<p>PEKING, 5. ožujka</p>
<p> - Kineski premijer Zhu Rongji pozvao je u ponedjeljak Kineze na nove napore u pripremi Kine za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) koji bi se trebao temeljiti na gospodarskom usporavanju tijekom sljedećih pet godina. U govoru na otvaranju dvotjedne sjednice parlamenta, Zhu je priznao da se gospodarske reforme nalaze u »vrlo teškom razdoblju«.</p>
<p> »Kinesko gospodarstvo nalazi se u stanju u kojem ne može nastaviti svoj razvoj bez restrukturiranja«, rekao je Zhu pred 2870 zastupnika. To restrukturiranje koje je počelo prije četiri godine i već je koštalo radnog mjesta desetke milijuna radnika, dio je reforma koje se vode kako bi se kinesko gospodarstvo prilagodilo zakonima tržišta.</p>
<p>Kineska vlada će nastaviti s potporom velikim infrastrukturnim projektima, zadržati stabilnost valute juana i poticati potrošnju, rekao Zhu Rongji. »U bliskoj budućnosti, nastavit ćemo s provođenjem aktivne fiskalne politike kako bismo povećali investicije i poticali potrošnju«, rekao je Zhu u svom govoru na otvaranju sjednice Nacionalnog narodnog kongresa, kineskog zakonodavnog tijela. Zhu je isto tako rekao da će vlada ove godine izdati obveznice u vrijednosti od 150 milijardi juana (18 milijardi dolara), kako bi financirala velike infrastrukturne projekte. Premijer je zastupnicima Kongresa rekao da je cilj vlade u sljedećih pet godina postići godišnji rast od prosječno sedam posto. Do 2010. godine Kina bi trebala udvostručiti svoj bruto domaći proizvod, rekao je Zhu.</p>
<p>Zhu je u svom govoru napao sektu Falun Gong, ali je izbjegao kritizirati njezinu ulogu u Hong Kongu. Falun Gong legalan je u Hong Kongu, a stanovnici su s pažnjom pratili Zhuov govor kako bi vidjeli hoće li on ponovno pojačati njihove strahove o mogućem smanjivanju visokog stupnja autonomije te bivše britanske kolonije. </p>
<p>Zhu je također, predstavljajući gospodarski plan, prvi puta naglasio važnost očuvanja okoliša, prije svega voda i šuma. Nužnost očuvanja okoliša do sada u Kini nije bio prioritet već se naglašavala trka u industrijskom razvoju. Prioritet na Zhuovoj listi bila je kriza vode koja pogađa sjevernu Kinu i prijeti da će potkopati gospodarski razvoj i socijalnu stabilnost u 21. toljeću. »Nedostatak vode je ozbiljno organičenje gospodarskog i socijalnog rasta naše zemlje«, rekao je Zhu, naglašavajući da se mora pojačati »sprječavanje i kontrola zagađivanja vode«. Od 668 gradova u Kini, 400 je suočeno s nedostatkom vode, a oko 700 milijuna Kineza pije zagađenu vodu. Više od dva desetljeća ubrzanog industrijskog rasta isušila su izvore, jezera su pretvorena u prašinu a zagađeno je 80 posto kineskih rijeka i vodenih tokova. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Gospodarske sankcije hrvatskom narodu u BiH?</p>
<p>Na udaru sankcija mogao bi se naći mostarski »Aluminij«, jedno od najuspješnijih poduzeća u BiH i Hercegovačka banka, također najuspješnija financijska institucija </p>
<p>MOSTAR, 5. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Međunarodna zajednica, zaprijećeno je u više navrata proteklih dana od strane međunarodnih predstavnika u BiH, priprema oštre sankcije protiv HDZ-a BiH. Te sankcije su već pripremljene i preostaje utvrditi dinamiku njihove provedbe. Iza svega, tvrdi naš izvor u krugovima bliskim međunarodnoj administraciji u BiH, stoji veleposlanik Robert Barry uz potporu nekih veleposlanika akreditiranih u BiH, za koje se i ranije znalo nerijetko kazati kako znaju prekoračiti manire uobičajenoga diplomatskog ponašanja. </p>
<p>Te sankcije koje priprema međunarodna zajednica nisu, međutim, kako bi bilo logično očekivati, poglavito usmjerene protiv HDZ-a i Ante Jelavića, kako se spekuliralo uoči održavanja sjednice. Međunarodni čimbenici u BiH odlučili su se, naime, posegnuti za rigoroznim gospodarskim sankcijama cjelokupnom hrvatskom narodu u BiH u kombinaciji s političkim pritiscima.</p>
<p>Visoko pozicionirani hrvatski dužnosnik koji je želio ostati anoniman pita se prema komu zapravo usmjerava sankcije međunarodna zajednica. Jer, ako već tolika ta ista međunarodna zajednica »upire« u ekonomske reforme i inozemna ulaganja, govoreći o nužnosti ozdravljenja bosansko-hercegovačkog gospodarstva, onda zašto u one koji bi se mogli naći na udaru sankcija »trpa«, primjerice, mostarski »Aluminij«, po mnogim pokazateljima najuspješnije poduzeće u Bosni i Hercegovini, s kojim je poslovni interes našao cijeli niz uglednih tvrtki iz cijeloga svijeta. Zašto Barry i društvo, nastavlja dalje naš sugovornik, prijete onemogućavanjem djelovanja »Hercegovačke banke«, također po mnogim pokazateljima najrentabilnije banke u Bosni i Hercegovini, banke kojoj su sve dosadašnje revizije svjetskih revizorskih kuća potvrdile urednost i zakonitost poslovanja. </p>
<p>U tom kontekstu, kao sasvim logično pitanje nameće se ono o tomu što zapravo međunarodna zajednica u BiH želi. Naime, ukoliko je netko kriminalac ili zlorabi svoj položaj, kakve su se optužbe na račun mnogih hrvatskih političara u BiH proteklih dana mogli čuti od predstavnika međunarodne zajednice proteklih dana, onda za takvo ponašanje postoje pravosudne institucije koje će izreći svoj pravorijek, a ne da se sankcioniranjem gospodarskih subjekata pokušava srušiti najzdraviji takav sustav u BiH.</p>
<p>To što radi međunarodna zajednica, tvrdi Vjesnikov izvor, nisu nikakvi politički potezi, nego svojevrsni specijalni rat protiv hrvatskog naroda. U to se, uz najavu teško razumljivih pokušaja gospodarskog sankcioniranja, koji vode izgladnjivanju cijeloga jednog naroda, a koji, pokazala je praksa, nigdje u svijetu nisu polučili rezultat kakav su priželjkivali oni koji su takvo što nametali, u sve se pokušava uplesti i Republika Hrvatska, unijeti razdor među Hrvatima u BiH po regionalnom načelu, uz medijsku promidžbu. Visoki hrvatski dužnosnik s kojim smo u ponedjeljak u Mostaru razgovarali, s dozom ironije kaže: »Hvala Bogu što nema Tuđmana«, obrazlažući to činjenicom da bi u cjelokupnoj situaciji Republika Hrvatska za vrijeme Tuđmanove vlasti trpjela strahovit pritisak i ucjene, za razliku od sadašnjih pritisaka na Račana i Mesića koji su, tumači nadalje, u puno boljim relacijama s međunarodnom zajednicom i nisu pod tolikim pritiskom. </p>
<p>Na tragu unošenja razdora među Hrvatima, ističe nadalje, jest i intervju Wolfganga Petritscha bečkom Kurieru u kojem visoki predstavnik govori o tomu kako »u Hercegovini raste nacionalistički biotop na čijim temeljima ne može biti kompromisa« te da (međunarodna zajednica) istodobno »mora uvjeriti Hrvate u BiH da je demokratski put bolji«. Ogorčenje vlada i zbog uređivačke politike HRT-a, koji u posljednja dva središnja Dnevnika značajan prostor daje Iliji Šimiću (HSS) koji je na izborima u studenom dobio samo 163 glasa (?!), a sada bi u dva doma predstavljao Hrvate u BiH, dok se, s druge strane, ne poštuje težina biračke volje i gotovo plebistcitarna potpora hrvatskog naroda strankama okupljenim oko Hrvatskoga narodnog sabora.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Ivan Pavao II. će biti prvi papa koji će ući u džamiju</p>
<p>RIM, 5. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Pred papom Ivanom Pavlom II. je još jedan povijesni korak. U svibnju planira put u Siriju, u Damask, i bit će prvi papa koji je ušao u džamiju. Prema programu, Papa će posjetiti džamiju Omayyad u Damasku da bi dao počast grobu Svetog Ivana Krstitelja. </p>
<p>U nedjelju je monsignor Isidor Battica, sirijski nadbiskup koji je zadužen za organizaciju Papinog posjeta Siriji potvrdio posjet zakazanu za svibanj. Planiran je i susret sa muftijama sirijske džamije. Ovaj put se neće zadržati samo u hodniku džamije, što je već učinio u Jeruzalemu u džamiji Al-Aqsa, već će ući i u unutarnji dio. To je još jedan od Papinih poteza zbližavanja religija. Ivan Pavao II. je bio prvi papa koji je ušao u jednu sinagogu 1986. godine u Rimu, prvi koji je stavio pisanu molitvu u Zid plača u Jeruzalemu prošlog ožujka.</p>
<p> U Rimskoj sinagogi je nazvao Židove »naša starija braća«, a tog istog dana je podigao most koji je dugo godina ležao srušen između dvije vjeroispovijesti. Samo s nekoliko izrečenih riječi uspio je napraviti mnogo više nego sva napisana djela protiv antisemitizma. </p>
<p>Papin ulazak u džamiju će također biti popraćen nekom prigodnom izjavom i željom za uspostavljanjem bližih kontakta između katoličanstva i islama. Dijalog je do sada bio otežan nizom okolnosti. Između katolika i muslimana dominira razlika u kulturi i mentalitetu, što je jasno pokazano neostvarenim susretom visokih predstavnika tri vjere, katoličke, židovske i muslimanske, što je Papa želio ostvariti na Svetoj zemlji za vrijeme Jubileja. Među neriješenim polemikama između katolika i muslimana ostaje i otvoreno diplomatsko pitanje reciprociteta. Predstavnici Katoličke crkve su više puta naglasili da je sloboda vjeroispovijesti muslimana u katoličkim zemljama mnogo veća nego što je ona dopuštena kršćanima koji žive u islamskim zemljama. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Zemlje G-8 postigle kompromis o smanjenju emisije ugljičnog dioksida </p>
<p>RIM, 5 ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Trebalo je puno diplomatske i pregovaračke vještine da se postigne kakav-takav dogovor između američke delegacije s jedne strane i europskih ministara i Japana s druge strane. Rezultat je relativno skroman, ali ipak ostavlja prostor za nove dogovore i rješenja. Postignut je sporazum o preuzimanju obveze da se postigne dogovor o otvorenim pitanjima vezanim za poštivanje protokola iz Kyota koji predviđaju smanjenje zagađivanja do 2010. za 8 posto u Europi, za 7 posto u SAD-a u i za 6 posto u Japanu. U međurazdoblju svaka država preuzima neovisno obvezu da smanji zagađenje koje može utjecati na klimu. </p>
<p>Za razliku od prethodnog dogovora, postignuto je puno suglasje po pitanju analize rizika; ako se ne poduzmu energične mjere, do 2100. prosječna temperatura na Zemlji bi se mogla povećati za 5,8 C°. Talijanski prijedlog da se osnuje međunarodna institucija koja bi pratila zagađenje i imala ovlasti izricati sankcije onima koji ne poštuju dogovore i nagrade onima koji postignu pozitivne rezultate, još treba proći dugi put prihvaćanja svih zainteresiranih strana. Ovaj prijedlog je na liniji Europske zajednice koja svoj koncept zasniva na definiranju preciznih pravila prema kojima se stvara svjetska političko-ekološka ravnoteža. SAD su alergične na bilo kakav mehanizam ili sistem odluke koji nije pod kontrolom Bijele kuće te smatraju da jedini liječnik koji je u stanju izliječiti »bolesnu« Zemlju - industrija. </p>
<p>Zbog ove dvije oprečne koncepcije u pristupu rješavanja problema, dogovoreni tekst u Trstu je pun ograda i ograničenja. »Treba uložiti napore da se postigne dogovor oko otvorenih političkih pitanja te osigurati integritet okoliša definiranog protokolima u Kyotu, povoljnim odnosom troškovi - prednosti«, stoji u tekstu zaključaka Tršćanskog sastanka. Malo, ako se pomisli da se svake godine 23 milijarde tona ugljikovog dioksida emitira u atmosferu; puno, ako se pomisli na potpunu propast sastanka u Haagu kad je šef američke delegacije za svoje stavove kao nagradu dobio tortu u lice. Atmosfera u Trstu je bila konstruktivnija, te otvara nade da bi se već u Bonnu mogao napraviti određeni iskorak. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Švicarci ne žele svoje blagostanje umanjiti ulaskom u EU</p>
<p>Švicarska je ekonomski jača od prosjeka EU-a, pa nema poticaja za pridruživanje u kojemu bi gospodarski gubila / Švicarska vlada ipak vjeruje da će do 2007. početi pregovore o pridruživanju </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Švicarci su rekli »ne« petnaestorici. Više od 60 posto tamošnjih birača na nedjeljnom je referendumu odbilo formalno integriranje u Europsku uniju. Švicarska koja nije ni članica Ujedinjenih naroda doista nema razloga tržiti vlastitu nezavisnost i nacionalnu valutu u zamjenu za člansku iskaznicu u bruxelleskom klubu. </p>
<p>Za razliku od Unije koja već čitavo desetljeće bilježi prosječnu stopu nezaposlenosti od 11 posto, Švicarska je proteklih dana objavila podatak o samo dva posto građana koji su bez posla. Sa stopom od četiri posto prijavljenih na burzi rada, Sjedinjene Države, primjerice, smatraju se zemljom u kojoj je nezaposlenost praktički iskorijenjena. Čim bi kročili u društvo petnaestorice, švicarski bi porezni obveznici morali izdvajati za liječenje europske boljke nezaposlenih i potporu socijalno ugroženim državljanima EU-a. Švicarski je građanin prošle nedjelje pokazao da mu je briga za vlastito dobro ipak znatno snažnija od brige za bližnjega susjeda, Francuza, Talijana, Nijemca ...</p>
<p>Većinska odluka da se s europskim projektima pričeka naišla je na odobravanje moćnoga švicarskog bankarskoga sektora. Neulaskom u Uniju, banke u Bernu, primjerice, ne podliježu europskim standardima u borbi protiv pranja novca. Iako je Švicarska formalno prisutna na svim međunarodnim konferencijama o pranju novca, Europska je komisija nedavno upozorila da Bern nije dovoljno kooperativan u borbi protiv te društvene boljke. Bez iskaznice EU-a, međutim, švicarski bankari nisu obvezni ukinuti bankovnu tajnu. </p>
<p>Javna je tajna da je upravo Švicarska najsigurnije mjesto za čuvanje novca sumnjiva porijekla. O tome najbolje svjedoči i afera o židovskom zlatu koje su nacisti tijekom holokausta pohranili na tajnim švicarskim računima. Procjenjuje se da je u tamošnjim bankama pohranjeno oko 40 posto privatnoga svjetskog blaga. U nacionalnom bogatstvu Švicarske Konfederacije bankarski sektor sudjeluje s oko 40 posto. To između ostaloga pridonosi stabilnosti švicarskoga franka. Zašto bi ga onda mijenjali za nepouzdani euro koji stalno kaska za dolarom (iako je zamišljen da mu parira)?</p>
<p>Švicarska je dosad, uostalom, postigla mnoštvo sporazuma o suradnji, posebice trgovinskoj s Unijom te joj zapravo formalno mjesto u Bruxellesu ne donosi posebne ekonomske koristi. Unatoč tome, švicarska je vlada i nakon rezultata plebiscita ponovila svoj eurooptimistični stav, ali poštuje volju birača. Vlada, naime, i dalje vjeruje da će do 2007. započeti pregovore o pridruživanju Uniji. Švicarsko »ne« EU-u može se stoga tumačiti i kao odluku birača za »usporenim pristupom« europskim integracijama, tvrde u vladi, a ne kao jačanje švicarskoga izolacionizma. </p>
<p>Švicarski stručnjaci i znanstvenici, u najboljim manirama eurokrata, najnovije plebiscitarno izjašnjavanje pak nazivaju izborom za »Europu ŕ la carte«. Švicarskoj je dobro izvan Europske unije, jer vlada djeluje u sklopu europske politike sve dok je to u nacionalnom interesu.»Vlada međutim ne želi progutati čitav europski jelovnik odjednom, već želi jesti po izboru«, zaključio je profesor političkih znanosti Rene Schwok. </p>
<p>Osobito skeptični prema Uniji su birači u njemačkim kantonima. Oni u ispitivanjima javnoga mnijenja ističu da im u Uniji smeta niži bruto domaći proizvod od švicarskoga, previsoki porezi, osobito porezi na dodanu vrijednost i dakako perzistentna nezaposlenost. Francuski govornici u švicarskoj konfederaciji pak pokazuju puno više entuzijazma spram petnaestorice. Takav stav argumentiraju europskim jedinstvom i širenjem zone europske sigurnosti i tržišta. »Ako se oni bolje osjećaju u velikoj Europi onda ih njemački dio u tome ne treba sprječavati«, oglasio se Maximilian Reimann, zastupnik nacionalističke stranke UDC, inače jedne od vodećih švicarskih stranaka.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prava IRA prijeti bombaškim napadima širom Britanije</p>
<p>LONDON, 5. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon velike eksplozije koju je u nedjelju ispred zgrade BBC-ja u Londonu izazvala tzv. Prava IRA, britanska policija opominje na opasnost od novih napada. Stoga je u Londonu i diljem Britanije pojačana budnost u strahu da bi irski republikanski teroristi uskoro mogli opet udariti. Bomba pred televizijskim centrom otvorila je ponovo i pitanje sigurnosti BBC-jevih novinara - kojima su u vrijeme NATO-ovog bombardiranja Srbije već prijetili i srpski aktivisti u Britaniji.</p>
<p>Ovaj put BBC se našao na meti jer ga sjevernoirski teroristi smatraju oličenjem britanskog establishmenta. Pravoj IRA-i se BBC zamjerio i jednom svojom dokumentarnom tv emisijom, u kojoj je imenovao njene pripadnike osumnjičene za jedno veliko krvoproliće u Sjevernoj Irskoj. Osim toga, ovih dana pada i dvadeseta obljetnica početka velikog republikanskog štrajka glađu. Ne slučajno, zadnji napad Prave IRA-e koincidira i s tim datumom. Štrajk glađu poveli su, da podsjetimo, zatvoreni pripadnici IRA-e koji su htjeli da im se u tamnici prizna politički status. Prvi je, 1. ožujka 1981., počeo štrajkati Bobby Sands koji je umro 5. svibnja te godine, nakon što je 66 dana odbijao hranu. Zatim je u dramatičnom štrajku glađu umrlo još deset pripadnika IRA-e, prije negoli je on okončan 3. listopada 1981. </p>
<p>Sestra prvog i najznamenitijeg štrajkaša, Bobbyja Sandsa je Bernadette McKevitt koja danas predvodi političko krilo Prave IRA-e. Ta teroristička grupacija formirana je 1997., uglavnom od razočaranih bivših pripadnika IRA-e koji se protive njenoj miroljubivoj strategiji zadnjih godina. Prava IRA., koja je osim prebjega iz IRA-e uspjela vrbovati i novo članstvo, broji danas između 200 i 400 pripadnika. Ovoga trena, kako se vjeruje, samo u Londonu operira desetak njenih terorista. Nedjeljnim incidentom oni su ponovo demonstrirali svoju tehničku vještinu u izradi kućnih bombi - nakon nekoliko napada u zadnjih godinu dana, među kojima je i lanjsko raketiranje londonskog sjedišta tajne službe MI6. Prava IRA protivi se mirovnoj nagodbi za Sjevernu Irsku, te želi nastaviti oružanu borbu protiv britanske nazočnosti u toj pokrajini. </p>
<p>IRA se, međutim, za razliku od Prave IRA-e, i dalje pridržava primirja koje je omogućilo normalizaciju stanja u Sjevernoj Irskoj. IRA je čak dala zapečatiti svoje arsenale oružja i dopustila međunarodnim inspektorima da provjere kako je oružje doista stavljeno van uporabe. Time je ozlovoljila dosta svoga članstva, od kojega je jedan dio napustio njene redove. </p>
<p>Ima indicija da i IRA u zadnje vrijeme šalje svoje ljude u izviđačke misije po Engleskoj, te da istodobno pokušava nabaviti novo oružje iz Amerike. Britanska policija i služba sigurnosti MI5 vjeruju da IRA time želi signalizirati kako bi u određenim okolnostima bila spremna obnoviti rat s establishmentom - premda se za sada još pridržava primirja.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Schröderov Savez za rad na muci zbog nezaposlenosti</p>
<p>BERLIN, 5. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Kancelaru držimo te za riječ«, naslov je berlinskog novinskog komentara od ponedjeljka koji je tipičan za skepsu dijela javnosti s kojim je dočekano najnovije obećanje njemačkog kancelara, Gerharda Schrödera (SPD), da će do idućih saveznih izbora smanjiti broj nezaposlenih za oko milijun. Naime, u nedjelju navečer u izjavi za njemačku televiziju, nakon sedmog sastanka Saveza za rad, Schröder je najavio da će do kraja ove godine broj nezaposlenih u Njemačkoj biti smanjen na tri i pol milijuna, a do 2005. taj će broj pasti na manje od tri milijuna.</p>
<p>Savez za rad, projekt koji je Schröder uspostavio nakon dolaska na vlast, zasjedao je ovaj put u njegovom uredu u Berlinu. Članovi Saveza rad (sindikati, vlada i poslodavci) pokušavali su se u njegovom uredu tijekom protekloga vikenda, s puno kontroverzi i bez uspjeha, dogovoriti o smanjenju prekovremenog rada u korist nezaposlenih.</p>
<p>Predstavnici sindikata su predlagali (a tomu je sklona i vlada) da se dva milijuna prekovremenih sati godišnje smanji na jednu četvrtinu i tako otvori 250.000 radnih mjesta. No, predstavnici poslodavaca takav scenarij ne prihvaćaju odbijajući ga argumentom da bi to poskupilo cijenu rada na njemačkom tržištu. Schröder očito nije htio vršiti snažniji pritisak na sudionike, rekavši da je on »odgovoran za postizanje konsenzusa za kontroverze«. No, u pitanju je njegova vjerodostojnost u politici prema nezaposlenima, i na budućim sastancima Saveza za rad on se zacijelo neće brinuti samo za konsenzus. </p>
<p>Njemački je kancelar, naime, nakon preuzimanja vlasti prije dvije godine ustvrdio da njegov dolazak na vlast nema smisla ukoliko ne smanji ogromnu brojku od oko četiri milijuna nezaposlenih. </p>
<p>Kritičari ove, kako ironično kažu »šarmantne ideje«, (Savez za rad) primjećuju da za njegovim stolom nedostaju predstavnici nezaposlenih, dok im je istodobno jasno da poslodavci žele smanjiti troškove, sindikati žele veće prihode, a crveno-zelena vlada sve te ciljeve zajedno. Iz toga, zaključuju, postaje jasno da nema zlatnog puta do smanjenja nezaposlenosti, te da čitav projekt živi od nade u razum.</p>
<p>Slično mišljenje dijele i njemačke oporbene stranke. Glavni tajnik njemačkih demokršćana Laurenz Meyer (CDU) je u ponedjeljak rekao da ni sedmi sastanak Saveza za rad »nema nikakve konzekvence za tržište rada«.</p>
<p>No, statistički pokazatelji govore da je, ne samo zbog rezultata Saveza za rad, u protekle dvije godine mandata Schröderove crveno-zelene vlade broj nezaposlenih u Njemačkoj na kraju prošle godine pao ispod alarmantne brojke od 4 milijuna. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Unatoč apelima talibani ne popuštaju </p>
<p>KABUL, 5. ožujka</p>
<p> - Afganistanski muslimanski svećenici u ponedjeljak su čelniku vladajućih talibana poručili da ne popusti pred međunarodnim pritiskom, nego da nastavi s izvršavanjem plana uništenja povijesnih spomenika. U prigodi muslimanskoga blagdana Kurban Bajrama taj je poziv emitiran preko zvučnika u većini džamija afganistanskog glavnoga grada Kabula. »Oni (nemuslimani) žele nas skrenuti s naše čvrste obveze i mi sada zahtijevamo da se politika razbijanja tih idola nastavi«, kaže jedan svećenik. Vrhovni vođa afganistanskih Talibana u ponedjeljak je svoju naredbu o rušenju povijesnih spomenika nazvao obranom časti islama i države. U poruci koju prenosi službeni radio, mula Muhamed Omar odbacio je kritike plana rušenja i ustvrdio da bi afganistanski muslimani morali biti ponosni na uništavanje brojnih Buddhinih kipova. »Sramota je što neki Afganistanci kritiziraju taj ukaz«, prenosi radio riječi mule Omara koji se obrušava na, kako ih on zove, neislamske idole. Japanska vlada i iranski predsjednik Muhamed Hatami osudili su talibansko razaranje budističkih spomenika u Afganistanu, objavile su u ponedjeljak svjetske agencije. Japan je talibanima poručio kako bi odluka da se unište budistički spomenici mogla ugroziti humanitarnu pomoć Kabulu, javila je afganistanska agencija AIP sa sjedištem u Pakistanu. Iranski predsjednik Muhammad Khatami talibansku je odluku ocijenio »nehumanom i nasilnom«, javila je agencija IRNA. »Takav se potez ne može opravdati islamskim učenjem«, naglasio je iranski predsjednik. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Potvrđeno postojanje tunela ispod ruskog veleposlanstva u Washingtonu</p>
<p>Tajni tunel napravljen u vrijeme Hladnog rata, a isti takav 1978. otkriven je ispod zgrade starog američkog veleposlanstva u Moskvi </p>
<p>MOSKVA/WASHINGTON, 5. ožujka</p>
<p> - Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u ponedjeljak otpravnika poslova američkog veleposlanstva u Moskvi da objasni izvješća obavještajnih službi prema kojima su Amerikaci tijekom 80-ih godina radi prisluškivanja iskopali tunel ispod zgrade sovjetskog veleposlanstva u Washingtonu. U priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova navodi se da je američki diplomat pozvan da »objasni stajalište State Departmenta« s tim u vezi. »Ako se izvješća obavještajnih službi pokažu točnima, Amerikanci su na brutalan način prekršili priznate norme međunarodnih zakona važećih u diplomatskim odnosima i zastupanju«, navodi se u ruskom priopćenju. U američkim su se medijima pojavili napisi, koji se pozivaju na bivšeg agenta FBI-a Roberta Hanssena, nedavno uhićenog zbog špijuniranja za Moskvu, u kojima se tvrdi da je vlada SAD-a iskopala tajni tunel ispod sovjetskog veleposlanstva u Washingtonu radi prisluškivanja i kontroliranja.</p>
<p> Nekolicina viših dužnosnika američkih obavještajnih službi potvrdili su u ponedjeljak postojanje tajnog tunela ispod zgrade ruske ambasade u Washingtonu. Američki listovi ne objavljuju imena tih dužnosnika nego samo kažu da su neki ranije bili pripadnici obavještajne zajednice, a jednoga predstavljaju kao »dugogodišnjeg istaknutog republikanca«. Iz izjave se može zaključiti da su FBI i NSA prestali koristiti tunel 1995. godine. »Prestali smo dobivati korisne podatke, a iz federalne blagajne je skupo plaćano održavanje i sigurnost«, tvrdi jedan od dužnosnika. Kopanje tunela počelo je 70-tih, kad i gradnja velike zgrade tadašnjeg sovjetskog veleposlanstva na obronku zvanom Mount Alto iznad četvrti Georgetown, jedne od najizdignutijih točaka u Washingtonu.</p>
<p> Nekoliko bivših američkih obavještajaca opravdavaju stotinjak milijuna dolara skupi projekt. Kažu da je napravljen u vrijeme Hladnog rata i da je samo kopija tunela koji je 1978. godine otkriven ispod zgrade starog američkog veleposlanstva u Moskvi.</p>
<p> Jedan od anonimnih sugovornika kaže da se u washingtonski tunel kriomice ulazilo kroz jednu obiteljsku stambenu zgradu u podnožju Mount Altoa. »Od početka smo imali problema«, priznaje taj dužnosnik. »Borili smo se s podzemnim vodama a osobno sam sumnjao i u lasersku tehnologiju koju smo koristili«, kaže. Osoba predstavljena kao »veteran republikanske administracije« ustvrdila je da »nikad ništa ozbiljno nismo od toga imali (...) to je bio izuzetno skupi promašaj«. Službenih izjava vlasti u ponedjeljak ujutro još nije bilo. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="50">
<p>Svaka čast našim kumicama s tržnica, ali više vjerujem stručnjacima i »strogom certifikatu«!</p>
<p>U Vjesniku od ponedjeljka, 5. ožujka, 2001. čitam udarni, skoro gromoglasan članak na prvoj stranici: »Hrvatska će dopustiti uvoz genetski modificiranih proizvoda nepoželjnih u Europi« - pa, prvo pomislih: »Dobro je to, da bude malo hrana jeftinija ...«. Ali onda, zahvaljujući čitanju u .pdf formatu na Internetu, primijetim i sliku protestiranja »zelenih« - s komentarom ispod slike: »Tko se usuđuje zanemariti prosvjed Zelene akcije...«?. </p>
<p>Taj komentar slike mi je dao inspiraciju da se javim na ovu temu. Za početak, želim odgovoriti na onaj upit ispod spomenute slike u Vjesniku: </p>
<p>- Ja se usuđujem zanemariti prosvjede Zelene akcije (ovdje se zovu »Green peace«, ili kako sve ne...)! Čak štoviše, preporučam i drugima da u potpunosti zanemaruju takve proteste. Svima bih nadalje preporučio: - da se više i kvalitetnije informiraju; - da poslušaju više odgovornih stručnjaka;</p>
<p>- Da mudro procjenjuju, a tko tu istinu kazuje i da se raspitaju, a kako je to drugdje?</p>
<p>Bavim se naftno-financijskim poslovima, pa bilo koja moja pristranost u ovim sferama je isključena. O genetski modificiranoj hrani više puta sam pisao, iz moje perspektive »informiranog laika«. Ali da ipak ponovim, kako su moja gledanja bazirana na svojevrsnoj rezigniranosti sa pozitivnim prizvukom. U mom okruženju, praktički sva hrana je u nekoj mjeri direktno ili indirektno genetski modificirana (GMO). Nadalje, svi u tom okruženju - od obitelji do svekolikog stanovništva - zdravi su i nemaju nikakve loše posljedice takve ishrane. Stanovništvo živi sve duže; glad pomalo nestaje iz tradicionalno »gladnih« područja (Kina, Indija, itd.). Upotreba (stvarno!) otrovnih pesticida i herbicida se stalno smanjuje - sve zahvaljujući napredovanjima oko GMO! </p>
<p>Iz spomenutog članka proizlazi sumnjičavost prema »multinacionalnim kompanijama«. Možda bi bilo dobro ovdje raščistiti neke osnovne postulate:</p>
<p> - Osobno, ja nisam sumnjičav; ja tim »multinacionalnim kompanijama« uopće ne vjerujem, što se tiče o njihovoj brizi za moje osobno zdravlje! Jasno je da je glavni motiv profit!</p>
<p>Međutim, isto tako je jasno da te »super-kompanije« ne mogu egzistirati na kratki rok; ono u smislu narodne mudrosti: »drži vodu, dok majstori odu...«.</p>
<p>I onda moje povjerenje rapidno raste - baš iz tog viđenja kako ti veliki konglomerati rade i baziraju svoju poslovnost: - proizvod mora biti dobro provjeren, prije nego li ide na tržište! Ozbiljne greške, vode ravno u propast! Zato, ja vjerujem da su GMO proizvodi (naravno, oni atestirani - a, ne ono sto je došlo iz nečijeg »stražnjeg dvorišta«!) solidni i upotrebivi za svekoliko stanovništvo!</p>
<p>U članku se spominje sumnja na genetsko modificiranje jagoda, rajčica i paprika - kao razlog zbog pomanjkanja ukusa i mirisa. Možda čitatelje zaintrigira moje viđenje te situacije, u čemu imam iskustva življenja u gradu, u centru poljoprivrede Kalifornije - pojam poljoprivrednih uspjeha i blagostanja! Ovdje, a tako je zapravo svugdje u SAD, na policama trgovina bliješte svojim prvoklasnim izgledom ta jagoda, rajčica i paprika (i sve drugo - cijelu godinu!). Kad to čovjek vidi, pomisli: - izgleda tako lijepo, ni slikar ih ne bi mogao tako nacrtati! Tržiste zahtijeva da proizvod izgleda perfektno; nema niže cijene za prezrele proizvode - oni se ubrzo bacaju (zakonom određeno, ne smije se dati niti gladnom beskućniku!?) ukoliko više nisu »perfektnog« izgleda.</p>
<p>Kad se takvi proizvodi kupe, pa doma počinješ jesti - fali i ukus i miris! Zbog tržišnog zahtjeva i preferenci - svi ti proizvodi se beru prije punog sazrijevanja; samo tako dolaze na policu onako lijepi, čvrste forme. Čini mi se, nekim »gama zračenjem« se postiže dodatna boja - ukoliko je potrebno.</p>
<p>Ukoliko se takvi proizvodi ostave dan-dva na sobnoj temperaturi - oni znatno uznapreduju u mirisu i ukusu!</p>
<p>Usput, jedna od blagodati življenja u okruženju mnogih polja prepunih raznih proizvoda - naučio sam jedan detalj - rajčica za ketchup se ostavlja na poljima za strojno branje znatno dulje, da posve sazrije prije branja. Poznavajući neke farmere - svratio sam često na ta polja koji dan prije branja - posve zrelih, mirisnih i ukusnih rajčica koliko hoćeš! Slično je i sa spomenutim jagodama i paprikama. Sto je tu onda za kriviti: - tržisne zakonitosti (običaje) ili genetsku modificiranost?</p>
<p>Želim naglasiti da svi GMO proizvodi trebaju imati provjerene ateste i certifikate. Tu bih prilično vjerovao velikim USA konglomeratima koji imaju te ateste. Svaka čast našim kumicama s tržnica - ali u principu više bih vjerovao certifikatima poznatih! Sjećate se koliko se pretjeravalo - baš najviše »kod seljaka« davnih 1960-tih - sa onim znamenitim proizvodom »Galofakom« - kad su pilići postajali »...veliki u mjesec-dva« - a, onda meso otpadalo s kostiju!?</p>
<p>Pa onda, nedavno prije nekoliko godina - najglasniji su bili baš iz Engleske - kad su razni »zeleni« protestirali protiv hormonalnog dohranjivanja goveda u SAD. A, danas velika nesreća »ludih krava« dogodila se upravo Velikoj Britaniji (a, i drugdje) -srozala se upotreba govedine. Ljudi su jako i s razlogom - zabrinuti i sumnjičavi!</p>
<p>Prošlog tjedna troje ljudi iz Zagreba, poslovno me posjetilo ovdje. Boravili su tjedana i za svaki ručak i večeru insistirali na govedini. Kažu, već tjednima ne</p>
<p>kupuju govedinu u Zagrebu, - pa se zaželjeli...</p>
<p>Pitam ih sramežljivo - ne bojite se vi onih hormonalnih dohranjivanja ovdje, na koje su upozoravali »zeleni«?</p>
<p>»Pusti se tih zelenih; voljeli bi mi sada u Zagrebu imati ovakvu (bez raznih sumnji) govedinu!</p>
<p>Dobro je biti informiran, vjerovati u odgovorne stručnjake i certifikate. Znanje, logika i razum uvijek mi je ispred raznih protesta i njihovih (meni) sumnjivih motiva.</p>
<p>Stoga, da se vratim na upit ispod Vjesnikove slike, moj odgovor glasi:</p>
<p>»Svakako se usuđujem zanemariti prosvjed Zelene akcije!</p>
<p>JOSIP KIRIGINBakersfield, SAD</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Kako se donjolapačka Ulica hrvatskih branitelja zvala prije?</p>
<p>U kritici donjolapačkog gradonačelnika Milana Đukića, zbog promjene imena Ulice hrvatskih branitelja, autor komentara u »Vjesniku« uzgred se obračunava i sa Vukom Stefanovićem - Karadžićem, po kojemu je ta ulica preimenovana.</p>
<p>Iz bogatog opusa ove značajne europske ličnosti iz pretprošlog stoljeća, on bira ono po čemu je član Akademije nauka u Beču bio najmanje poznat - njegovo političko djelovanje, odnosno traktat »Srbi svi i svuda«. Pri tome se zaboravlja Vukov doprinos europskoj kulturi, druženje sa Goetheom i drugim velikim ljudima tog vremena, zatim bečki dogovor po kojemu mi uglavnom i dan-danas pišemo i čitamo uz jednodušno priznanje jezikoslovaca iz raznih zemalja da nažalost oni »nisu u pravo vrijeme imali svog Vuka«. </p>
<p>Isto tako treba uzeti u obzir i okolnosti u kojima je Vuk živio i djelovao (pretprošlo stoljeće, bujanje europskih nacionalizama).</p>
<p>Na jednom povećem skupu koji je bio održan u organizaciji SPO (Srpskog pokreta obnove) ovdje u Beču, kad su počela jezičko-nacionalistička prepucavanja (zašto se ne zabrane latičnični nazivi ulica u Beogradu?), ja sam javno izrekao prognozu da će ceo svijet za otprilike 200 godina govoriti (komercijalno i funkcionalno) engleski, a da će taj jezik pisati po Vukovom pravopisu (fonetski). Suvremeni trendovi (širenje engleskog jezika, kompjuterizacija, 17 akademija znanosti sa španjolskog govornog područja jednoglasno ukinulo »gluha« slova i oznake iz njihove abecede i sl.) to potvrđuju i tek će budućnost potpuno »rehabilirati« Vuka Stefanovića Karadžića. Uzgred, i nacionalisti iz Srbije mu predbacuju da je bio »austrijska špijunčina«, te da je pogrešno usmjerio srpski pravopis sa »lijepog, staroslavjanskog« na jezik običnog puka!</p>
<p>I na kraju, kao dugogodišnji čitatelj »Vjesnika«, priupitao bih autora komentara - kako se Ulica hrvatskih branitelja zvala prije? Možda Vuka Stefanovića Karadžića? </p>
<p>DRAGOSLAV PETROVIĆ Beč</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Jesmo li razumjeli poruku splitskog skupa </p>
<p>Splitski protestni skup još će duže biti predmet rasprava i tiska. Svi se slažu da su neki političari koristili taj skup u svoje svrhe. Ali je protest ipak imao dublje korijene i razloge od onih koji su se mogli pročitati i čuti na skupu. Jedan splitski sociolog govori, da dobar dio splitske populacije, porijeklom iz dinarskog zaleđa, ne prihvaća urbani način života što iskorištava desnica.</p>
<p> Nije objasnio zašto to stanovništvo gaji nostalgiju za herojima, kako on kaže. Tim predjelima su tekle do najnovijih vremena krvave granice pa su junaci bili potrebni. Zašto su oni i danas na cijeni ne samo u pjesmama? »Sve stvari imaju više uzroka«, reče Goethe. Taj dio stanovništva još uvijek živi u najjadnijim uvjetima u usporedbi sa ostalim dijelovima Hrvatske. Npr. cijeli Sinj nema, čini se, ni jednog proizvodnog radnog mjesta. I u samim Kaštelima, koja su naselili ljudi i iz zaleđa i s otoka danas ja samo svaka treća kuća nastanjena, jer u deset godina nije stvoreno ni jedno radno mjesto, a na tisuće ih je zatvoreno. Čini se bez opravdanog razloga kad se ima na umu da se dalmatinski kemijski snažni prsten može lako obnoviti da je mudrosti i političke volje. U Splitu je glavno zanimanje nezaposlenost te se po tome ne da usporediti sa Zagrebom. Osim svijetlih trenutaka koje doživljavaju brodogradilišta, kojima valjda nije potrebna autocesta, u Dalmaciji se ništa ne događa, niti se išta očekuje. »Da imam sreće i ja bih išao vani kao i drugi«, reče mi jedan radnik istog brodogradilišta nakon što se pohvalio kako će u njemu biti već sljedeće godine kao u Njemačkoj. Napuštanje zemlje i apatija je jedina konstanta. A to znači da opasnost nestanka stanovništva s ovih područja nažalost prisutna i danas, naravno zbog nezaposlenosti. Njemačka poslovica kaže: Dok podanici galame knez mora naćuliti uši. - Dalmacija je napuštena i zapuštena zemlja, odijeljena od svijeta i prepuštena sebi, zemlja koja umire. Dok predsjednik Mesić uporno ponavlja da je Hrvatska zemlja šansi to se svakako ne odnosi na Dalmaciju. Zato i njena glavna novina njeguje pravac pisanja koje mnoge uzbuđuje. Svi se pitaju, zašto je gradonačelnik Splita, iako član stranke vladajuće šestorice, smatrao da ima »sto razloga« biti na tom protestnom skupu. Posebno se skandaliziraju oni koji su zato dobro plaćeni, i to izvana, zbog riječi koje su se tu mogle čuti, a koje se ne mogu braniti, jer nisu primjerene ni demokraciji ni ljudskim vrijednostima. »Spoznaja događaja ovisi o spoznaji uzroka«, reče Spinoza. Sve ima svoj korijen u samom životu. Lako je razumjeti da neki ljudi slave vođe koji su bili i suradnici fašista kao ni druga strana nije priznala zločine te makar nekim ulicama dala ime žrtava komunizma. I Marx je učio da prilike uzrokuju ljudsko ponašanje. Ljudi se nisu izmijenili, jer surova stvarnost koja traje nije okvir za to. Djelovanje nekih ljudi je obično odraz svoje okoline. Ipak nad Dalmacijom političari ne smiju zdvajati već je razumjeti i pitati što mogu za nju učiniti. Najveća opasnost hrvatske politike leži u tome što je u Zagrebu prisutno sve što odlučuje o politici. Centralizam svih državnih institucija u glavnom gradu nije podloga ne samo za punu demokraciju već i razlog zaostajanja pa i proteste. Veliko je pitanje je li pametnije Županijski dom reorganizirati ili ukinuti? Pogrešno je iscrpljivati se držanjem lekcija o demokratskim vrijednostima. Zna se uostalom da je demokracija tek nedavno stupila, a ljudi žive tisućama godina. Nije bilo potpune demokracije ni u nastanku Hrvatske, jer su je ratne neprilike priječile. Demokracija je ipak plod određenog stupnja razvoja i decentralizacije. Njemačka ne bi bila tako razvijenija od nekih drugih europskih zemalja da se sve poluge vlasti nalaze u Berlinu. Lamentiranje kojemu pribjegavaju mnogi komentatori najnovijih događaja ne vode nikakvom izlazu već dubljim podjelama. Kad je zastalo financiranje autoceste prema Goričanu našlo se je privatnika koji su ponudili kako će to oni dovršiti. Zašto bi se odbilo tu inicijativu, a novac ne bi upotrijebio za izgradnju ceste prema jugu ili razmotrilo sličnu inicijativu dalmatinskih građevinskih poduzetnika koji su nudili svoje strojeve? Gdje bi danas, bila Dalmacija da je završena makar upola autocesta? »Ne idem u Dalmaciju, jer se moram dva dana odmarati od vožnje, a jedan dan spremati za odlazak«, reče jedan Nijemac. Zašto se u tom pravcu ne želi iskoristiti energija koja još postoji u ovom narodu ovdje i širom svijeta nego ministar Čačić hoće sve autoceste rješavati sa 50 lipa od benzina? Možemo samo zamisliti kako će dugo trajati ta utopija i koliko će se još domova zatvoriti u Dalmaciji? Sve skupa i previše to naliči na asfaltiranje cesta i dovođenje vode po našoj Zagori nakon što je stanovništvo napustilo sela. Hitnost autoceste prema jugu je problem svih problema, bol svih boli i uzrok svih uzroka nevolja u ovoj regiji. Čak se ni dalmatinsko-lički crkveni vođe nisu distancirali od ovog skupa, iako bi bilo primjerenije da se sami zapitaju mogu li i oni išta u pokretanju skupljanja pripomoći od iseljene Dalmacije i Like za autocestu spasa koje će ovaj narod dovesti na prag budućnosti, da je ne mora više tražiti po svijetu. Tada im ne bi bilo potrebno nikakvo solidariziranje s onima koji se bore na čudan i na neprihvatljiv način za preživljavanje, jer ga nitko ne bi uspio ni organizirati.</p>
<p>LUKA VUCOKaštela</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Moji prigovori Vjesniku i rubrici Pisma čitatelja</p>
<p>U zadnje se vrijeme u Vjesnikovim »Pismima čitatelja« učestalo javljaju pisma, u kojima se na sva usta hvali koncepcija Vjesnika kao ozbiljnog političkog dnevnika, njegov glavni urednik, a i rubrika Pisama čitatelja, smatrajući je otvorenom, tradicionalno dugogodišnjom i vrlo kvalitetnom. </p>
<p>Takvih je ditiramba u pohvalu Vjesnika pun i dopis »Sinonim općehrvatskoga i građanskoga novinarstva u ovom dijelu Europe«, od 28. veljače. Doista je u tome dopisu vrijedna ocjena da je sa sadašnjim glavnim urednikom zaustavljena »točionica« mržnje, svih vrsta antagonizama i vrijeđanja, što su bila zavladala u interregnumu nakon odlaska Nenada Ivankovića i dolaska današnjega glavnog urednika.</p>
<p>Smatram međutim da laude »Pismima čitatelja« nisu bezgranične, kao u navedenom dopisu, već da ima, po mojemu uvjerenju, osnovnih zamjerki u koncepciji rubrike.</p>
<p> Svakodnevno je na dnu rubrike napomena: Mišljenja i gledišta u ovoj rubrici nisu stav redakcije. Ovako je ograđivanje Vjesnika dakako razumljivo.</p>
<p> Ova je napomena međutim, u zadnje vrijeme proširena. Sada još piše: Pridržavamo pravo kraćenja i obrade (podvukao M. A.) pisama.</p>
<p> Dok je i kraćenje razumljivo, naprosto zato jer svugdje ima skribomana, ono »obrada« nije ništa drugo nego friziranje dopisa, prije njegova objavljivanja. Kako se i sam povremeno javljam u toj rubrici, imam u tome osobnog iskustva. Nisam smio napisati »Vremešna lady iz visoke diplomacije, koja Hrvatsku drži u zagrljaju«, misleći dakako na Madeleine Albright.</p>
<p> Jednako tako, u vrijeme uzbune oko Rivkina i Haaga, nisam smio napisati »Ministar vanjskih poslova kao diabetolog poznaje cijene Euglucona i Mixtarda, ali su mu odvjetnički troškovnici zastupanja očito strani«. Brisano je jedno i drugo, dakle oba su moja dopisa objavljena frizirana.</p>
<p> Zakon je dobroga odgoja i bontona odgovoriti na svako pismo, koje nije uvredljivo i u kojemu je naznačena adresa pošiljaoca. Evo, ovo je »Vjesniku« još uvijek manjka, a da bi mu se mogle uputiti čestitke, kako to autor spomenutoga članka i čini.</p>
<p>Moram na kraju reći, da mi je doista bilo neshvatljivo i nedokučivo, kad je u jednom mojemu dopisu brisano »Nismo svi mi slastičari« - misleći pri tome da se svakome ne može dati rog za svijeću, a što je iz teksta bilo i vidljivo. Pitajući pismeno za obrazloženje takve »obrade«, urednik rubrike dakako nije odgovorio. </p>
<p>Obratio sam se tada glavnom uredniku, tražeći isto obrazloženje.</p>
<p> Obrazloženje je sada ipak uslijedilo, ali samo telefonskim nazivom, s nekoliko riječi. </p>
<p>Dakle, kad rubrika Pisma čitatelja, na traženje čitatelja bude davala obrazloženje svojih obrada njihovih pisama, onda ćemo doista moći nastaviti hvaliti »Vjesnik« do neba. </p>
<p>Dr. MILORAD ANDRIČEVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Trebaju li stranci kupovati nekretnine</p>
<p>Naša je javnost slabo ili nikako informirana o presudnim odlukama koje stoje pred Vladom i Saborom ovoga i idućeg mjeseca, a tiču se pregovora s Europskom unijom o reguliranju prodaje nekretnina strancima.</p>
<p> Prema izjavi Ljerke Alajbeg, savjetnice u Ministarstvu vanjskih poslova, u razgovorima u Bruxellesu od Hrvatske se traži »potpuno neograničeno« pravo stranaca da kupuju naše nekretnine. Taj je zahtjev nelogičan, ističe ona, jer i dvanaest izvornih članica EU nema »potpuno neograničen« promet nekretnina. Jedino Njemačka i Portugal izjednačuju strance i vlastite građane u pravu na kupnju nekretnina. Prof. Jakša Barbić s Pravnog fakulteta u Zagrebu u izjavi Novom listu smatra da bi hrvatska Vlada pod hitno trebala donijeti propise koji bi jasno definirali što ne može biti nekretninom u vlasništvu stranca jer je, kako on naglašava, riječ o nekretninama od nacionalnog interesa. Jesu li to poljoprivredna i šumska zemljišta, naši otoci, nacionalni parkovi, pogranične parcele, pojedine nacionalne institucije, valja hitno precizirati kako bi se unaprijed spriječili pritisci koji se u tom pogledu čine na hrvatsku pregovaračku delegaciju.</p>
<p>U jagmi za našom imovinom osobito su agilni Talijani što poprima neželjene oblike pritisaka. U Hrvatskoj je navodno već osnovano 800 talijanskih tvrtki za kupovanje nekretnina pretežno uz našu obalu. Neki komentatori izražavaju bojazan da nam se ne ponovi u tom pogledu 1941., samo na drugi, lukaviji, sofisticiraniji način. Neki upozoravaju i na opasnost prodaje strancima preostalih medijskih kuća: dijelova HRT, Odašiljača i veza te listova Vjesnika, Novoga lista i Slobodne Dalmacije. To bi svakako trebalo sačuvati kako bi se otklonio izravan utjecaj stranih kompanija na uređivačku politiku barem tih medija kad je već primjetan taj utjecaj u drugima. Ovo je bitka za hrvatski nacionalni identitet da ne postanemo zaista strana kolonija u svakom pogledu.</p>
<p>prof. V. KRIŽANIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="55">
<p>Šteta obuhvaćena optužnicom - 100 milijuna DEM</p>
<p>Uz Josipa Gucića na optuženičkoj klupi su se našli i bivši čelnici Brodokomerca, iz 90-ih godina, Bojana Glavaš (47) iz Rijeke i Franko Bajlo (47) iz Opatije, oboje u pritvoru već osam mjeseci, zatim sadašnji direktor Rijekatekstila Goran Čulić (50) i nekadašnji direktor Eurone Nenad Bukvić </p>
<p>RIJEKA, 5. ožujka</p>
<p> - U ponedjeljak je na Županijskom sudu u Rijeci započelo suđenje hrvatskom tajkunu Josipu Guciću, a vezano uz poslovanje riječkog »Brodokomerca« i drugih tvrtki u vlasništvu obitelji Gucić. Na ovo suđenje Gucić je u Rijeku doveden iz zagrebačkog pritvora, a uz njega na optuženičkoj klupi su se našli i bivši čelnici Brodokomerca, iz 90-ih godina, Bojana Glavaš (47) iz Rijeke i Franko Bajlo (47) iz Opatije, obje u pritvoru već osam mjeseci, zatim sadašnji direktor Rijekatekstila Goran Čulić (50) i nekadašnji direktor »Eurone« Nenad Bukvić.</p>
<p> Šteta obuhvaćena optužnicom procjenjuje se na oko 100 milijuna DEM, a osumnjičeni, Gucić, Čuli, Glavaš i Bajlo se terete da su odgovorni za štetu od 329 milijuna kuna koju je pretrpio nekada moćni riječki trgovački div »Brodokomerc«. Ovaj slučaj je povjeren sutkinji Županijskog suda Iki Šarić, a nakon što su odslušali jednosatno čitanje optužnice svi osumnjičeni su izjavili sutkinji da nisu krivi za terećenja iz optužnice. Branitelji Bojane Glavaš i Franka Bajla zatražili su puštanje iz pritvora njihovih branjenika, ali je sud to odbio jer se najprije, tijekom ovog mjeseca želi saslušati vještake i predviđene svjedoke, a tek onda bi se mogao ponovo razmatrati zahtjev za njihovo puštanje iz pritvora. Obzirom da su iz pritvora u sudnicu Josip Gucić i Bojana Glavaš dovedeni bez lisica na rukama, ali ne i Franko Bajlo, sutkinja Šarić je upozorila upravitelja Okružnog zatvora u Rijeci da nema osnova za tu vrstu diskriminacije, odnosno da svo troje pritvorenih imaju biti dovedeni sa ili bez lisica u sudnicu. Suđenje se nastavlja u utorak saslušanjem nekoliko svjedoka a taj prvi ciklus suđenja trebao bi trajati do 9. ovog mjeseca, a drugi ciklus od 26. do 30. ožujka 2001. godine.</p>
<p>Optužnica tereti prvooptuženoga Josipa Gucića i njegove bivše suradnike da su zlorabili položaj i ovlasti vezano uz poslovanje Brodokomerca i drugih tvrtki iz sistema »Gucić«, mešu kojima su »NIK«, »Badel Bap«, »Ferimport«, »Vesna«, »Amfora« (Makarska) i drugih. Kad je riječ o Brodokomercu, kao direktore te tvrtke, Bojanu Glavaš se tereti da je pričinila štetu od 26 milijuna kuna, a zajedno sa Frankom Bajlom 183 milijuna kuna i to u odnosu na NIK, dok se Bajlo tereti za 79 milijuna kuna, odnosno 88 milijuna kuna zajedno s »Ferimportom«, a Gorana Čulića se tereti za 21 milijun kuna.</p>
<p> Optužnica inkriminira spomenutim direktorima da su Gucićevim poduzećima pribavljali nepripadajuću materijalnu korist, jer su znali ili trebali znati da će Gucićeve tvrtke podignute bankovne kredite koristiti za kupnju dionica poduzeća u Hrvatskoj te da će dio novca od tih kredita prenijeti kao avanse u Gucićeve tvrtke u inozemstvu. Optužnica koju je potpisao zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Doris Hrast, tereti osumnjičene da su znali kako Gucićeve tvrtke, koje su podizale kredite, zbog prezaduženosti te kredite neće moći dijelom ili u cijelosti vraćati. Petoosumnjičeni Nenad Bukvić tereti se da je kao direktor »Eurone« sudjelovao u »transakciji« oko prodaje stana od 95 četvornih metara Goranu Čuliću. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Sin poduzetnika Petrača prijetio pištoljem u casinu</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Sin poznatog zagrebačkog poduzetnika Hrvoja Petrača, dvadesetdvogodišnji Novica i Siniša Šošo (34) te još jedan zasad nepoznati muškaraca u subotu su rano ujutro oko 3.40 sati nasilno, prijetivši pištoljem ušli u casino »City« hotela »Esplanada« u Mihanovićevoj 2, nakon čega su oduzeli službeni pištolj redaru Damiru R. (24), koji ih je pokušao spriječiti u namjeri.</p>
<p>Prilikom naguravanja redar je zadobio lakše tjelesne ozljede, te mu je liječnička pomoć pružena u Klinici za traumatologiju. Nedugo nakon samog događaja policajci Druge policijske postaje uhitili su Petračevog sina Novicu i priveli ga u službene prostorije radi daljnje kriminalističke obrade, a potom je mladi nasilnik uz kaznenu prijavu priveden i u Istražni odjel zagrebačkog Županijskog suda. Policija, pak, intenzivno traga za Šošom i trećim nepoznatim izgrednikom.</p>
<p>Kako, pak, doznajemo od dežurnog istražnog suca zagrebačkog Županijskog suda, Novici Petraču slijedi ubrzani postupak, nakon što je sudac zaprimio od Državnog odvjetništva u Zagrebu optužni prijedlog. Nakon zaprimanja optužnog prijedloga, istražni sudac će obaviti dodatne istražne radnje, nakon čega bi se zagrebačko Državno odvjetništvo trebalo očitovati o podizanju optužnice.</p>
<p>Prilikom redovne konferencije za novinare u Policijskoj upravi zagrebačkoj, njezin glasnogovornik Goran Volarević priopćio je kako je Večernji list u svom broju u ponedjeljak pišući o navedenom događaju objavio grubu dezinformaciju. Naime, prema stajalištu načelnika PUZ-a Ivana Babića, koju je novinarima priopćio Volarević, zagrebačka policija je svega 6 sati nakon događaja izdala službeno priopćenje »sa svim relevantnim podacima koji se, s obzirom na kriminalističku obradu u tijeku, mogli dobiti«.</p>
<p>Volarević je nadodao kako je policija isprva zaprimila dojavu kako se tučnjava dogodila ispred i u samom hotelu, dok je tek nakon obavljenog očevida utvrđeno pravo mjesto događaja. Pritom je glasnogovornik PUZ-a u ime čelništva policijske uprave od Večernjeg lista zatražio objavu ispravka informacije.</p>
<p>Podsjećamo, taj dnevni list je u broju od ponedjeljka objavio kako je čelništvo PUZ-a naredilo da se na redovnoj konferenciji za novinare zataji identitet Petračevog sina, te da je lažno izvješteno kako se napad na redara dogodio ispred hotela.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Policajac priznao silovanje Čehinje </p>
<p>ZADAR, 5. ožujka</p>
<p> - Dragan D. (34) djelatnik Policijske uprave zadarske, oženjen i otac dviju djevojčica, uhićen je i od subote se nalazi u pritvoru Županijskog suda u Zadru. Optužen je za jedno silovanje, jedan pokušaj silovanja, te za tri kaznena djela pokušaja razbojništva. Od rujna 1999. godine do danas počinio je više kaznenih djela od čega čak devet kaznenih koji se odnose na čl. 193. st. I Kaznenog zakona, odnosno bludne radnje. Dragan D. priznao je silovanje jedne češke turistice kao i pokušaj silovanja njezine prijateljice, lani u Sabunikama. Policajac je priznao i devet djela bludnih radnji i tri pokušaja razbojništva. </p>
<p>Studentice koje žive u Studentskom domu napokon mogu odahnuti. Muškarac koji se maskirao sa ženskom čarapom na glavi i posljednjih mjeseci ih napadao, napokon je uhićen.</p>
<p> Osim studentica iz doma, uhićeni je policajac presretao i druge djevojke i žene, tražeći pod prijetnjom oružjem od njih novac, i pritom je uvijek imao otvoren rasporak na hlačama s izbačenim spolovilom.</p>
<p>Višemjesečna istraga dugo je tapkala u mjestu jer je počinitelj tih djela bio upravo policajac, koji je posredno ili neposredno mogao biti upoznat s aktivnostima policije i tako ostati neotkriven. Ipak pri posljednjem pokušaju napada u subotu, uhićen je i priveden u istražni centar Županijskog suda gdje je odmah priznao sva počinjena djela. (Lj.I.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Uhićeni počinitelji ubojstva</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Zagrebačka policija identificirala je i uhitila počinitelje zvjerskog ubojstva Marija Pokosa (22) i pokušaja ubojstva njegovog brata Kristijana (25), koji se zbio u nedjelju rano ujutro oko 2.30 sati ispred kafića »Zavrtnica« na Zavrtnici 18.</p>
<p>Podsjećamo, policija je nedugo nakon samog događaja utvrdila kako su se Mario i Kristijan Pokos, te Ivan Lasić (24) posvađali i potukli s četvoricom nepoznatih muškaraca, za koje smo, pak, neslužbeno doznali kako se radi o stalnim gostima kafića gdje svira narodna glazba. Zatim su izašli iz lokala, te se ponovno potukli, nakon čega su četvorica nepoznatih napadača, s više desetaka udaraca nožem izboli Marija, Kristijana i Ivana, da bi zatim napadači uskočili u automobil i potom pobjegli.</p>
<p>Kolima Hitne pomoći Mario i Kristijan su prevezeni u Kliniku za traumatologiju. Zbog više boda nožem i obilnog krvarenja Mariju nije bilo spasa, pa je od zadobivenih ozljeda preminuo pola sata nakon događaja.</p>
<p>Kristijan i Ivan su u napadu prošli sao s lakšim ozljedama, pa su ubrzo pušteni kući. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Optuženi potvrdio krivnju u oba slučaja</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Na Županijskom sudu u Zagrebu, u ponedjeljak je počelo suđenje Tomi Lendariću optuženom za dva pokušaja ubojstva.</p>
<p>Prva točka optužnice tereti Lendarića da je 21. svibnja prošle godine u prognaničkom naselju u Pisarovini, pokušao ubiti Peru Mutića, pucajući na njega uz »kalašnjikova«. Mutić je tada pogođen jednim metkom u lakat i zadobio je tešku tjelesnu ozlijedu.</p>
<p>Drugo djelo za koje je okrivljen dogodilo se 26. studenog iste godine. Tada je Lendarić ispred mjesnog doma u Cerovskom Vrhu, nožem ubo svog brata Josipa, nanijevši mu po život opasne ozljede.</p>
<p>Nakon čitanja optužnice okrivljeni je rekao da se osjeća krivim i iznio svoju obranu. Opisujući prvi slučaj izjavio je da je tog dana došao s posla i u kući našo oštećenog Mutića, s još trojicom muškaraca, koji je tražio povrat navodnog duga od 1000 DEM, a sve povezano sa prodajom i zamjenom automobila. Mutić mu je tada, tvrdi, počeo prijetiti i srušio ga na pod. Lendarić je tada iz sobe uzeo automat repetirao i ispalio tri hica za četvorkom koja je počela bježati. Okrivljeni je zanijekao namjeru ubojstva dodavši »da sam ga htio ubiti, ubio bih ga«.</p>
<p>Drugi događaj zbio se se 26. studenog na otvaranju lokalne kapelice. Po Lendarićevim riječima, dosta se popilo a jedan susjed ga je zamolio da ga odveze kući. Taj se susjed umeđuvremenu posvadio sa Josipom Lendarićem, a Tomo ih je pokušao pomiriti. Josip je potrčao za bratom a ovaj ga je kako sam tvrdi, u samoobrani »upiknul nožem«.</p>
<p>Nakon iskaza okrivljenog, obrana je zatražila psihijatrijsko vještačenje o njegovoj ubrojivosti, obzirom da je on u oba slučaja bio pod utjecajem alkohola. Sudac Dražen Tripalo prihvatio zahtjev obrane a slijedeća rasprava je zakazana za 11. travnja. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Ubio se u zatvoru </p>
<p>VARAŽDIN, 5. ožujka</p>
<p> - Andrija Tomašić (69) (policija je dala samo inicijative) počinio je samoubojstvo u varaždinskom Okružnom zatvoru, prerezavši si vrat žiletom. Njegovu su smrt utvrdili djelatnici Hitne medicinske pomoći u Varaždinu, koji su došli na mjesto događaja. </p>
<p>Tomašić se, inače, u pritvoru varaždinskog zatvora nalazio nekoliko mjeseci zbog sumnje da je ubio svog zeta Radu Vujakliju i to, navodno, zbog nerazriješenih imovinskih odnosa. Nad Tomašićem je bila podignuta i optužnica. (M. Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Poginuo pijan spavajući na cesti</p>
<p>OSIJEK, 5. ožujka</p>
<p> - Četrdesetdvogodišnji Zdenko Kuric iz Jelisavaca na mjestu je smrtno stradao u prometnoj nesreći koja se dogodila u centru Jelisavaca u nedjelju oko 19,45 sati. Prema priopćenju PU osječko-baranjske, do nesreće je došlo kada je T.K. (50), krečući se osobnim automobilom iz smjera Našica prema Osijeku, pregazio Kurica koji je u tom trenutku ležao na cesti. Zbog slabe vidljivosti na cesti i tamne odjeće koju je Kuric imao na sebi, vozač ga nije vidio, pa nije ne vrijeme uspio regairati i izbjeći ovu tragediju. Prema prvim, još neslužbenim podacima, Kuric je navodno bio pod uticajem alkohola, pa je, nakon što je pao, zaspao na kolniku. Međutim, točan će razlog biti utvrđen nakon što se na tijelu poginulog obavi obdukcija koju je zatražio istražni sudac Županijskog suda u Osijeku. Očevid prometne nesreće obavili su djelatnici našičke prometne policije. (M. S.)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Odgođeno suđenje </p>
<p>ZLATAR, 5. ožujka</p>
<p> - Zbog smrti sina suca porotnika Branka Mikulića iz Pregrade, a koji je poginuo u prometnoj nesreći na staroj Zagorskoj magistrali prošlog tjedna, predsjednik sudskog vijeća Petar Šakić odgodio je nastavak suđenja Nediljku Znaoru i Božidaru Denziću koji se nalaze u pritvoru, te šestorici optuženih u slučaju Tehnomehanika, a koji se brane sa slobode. Nastavak glavne rasprave zakazane za ponedjeljak očekuje se oko 20. ožujka. (D.G.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="63">
<p>Mesić: Vlada traži model za ubrzanje gospodarskog, ali neinflatornog rasta</p>
<p>Linić: Privatizacija nije rasprodaja, nego put da postignemo konkurentno gospodarstvo / Željko Čović, predsjednik Uprave Plive novi predsjednik HUP-a / Prijedlog Strategije gospodarskog razvoja do svibnja / Do rujna odluka o načinu privatizacije Ine </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Kako podržati konkuretnost hrvatskog gospodarstva na novom, većem i otvorenom tržištu jedno je od ključnih pitanja na koje treba odgovoriti sadašnja hrvatska ekonomska politika, rekao je u ponedjeljak Stipe Mesić, predsjednik Republike, otvarajući »Dan poduzetnika 2001«, koji već tradicionalno organizira Hrvatska udruga poslodavaca. Ovaj put tema je skupa bila »Hrvatsko gospodarstvo i integracijski procesi«.</p>
<p>U radu skupa sudjelovali su, među ostalim, Goran Granić, zamjenik predsjednika Vlade, potpredsjednik Slavko Linić, Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede, Alojz Tušek, ministar pomorstva, prometa i veza, Ana Stavljenić Rukavina, ministar zdravstva, te visoki predstavnici nekoliko drugih ministarstava, Neven Mimica, glavni pregovarač za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj, te strani gosti i oko 400 hrvatskih gospodarstvenika. </p>
<p>Govoreći o novom, politički i gospodarski povoljnijem okruženju u kojem sada djeluje naše gospodarstvo Mesić je podsjetio da su, nakon političkih promjena u Hrvatskoj, u 2000. godini normalizirani odnosi s europskim zemljama i SAD, primljeni smo u Svjetsku trgovinsku organizaciju, a u tijeku su pregovori o Stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji. </p>
<p>- Sve to hrvatskom gospodarstvu otvara strana tržišta, ali istodobno i naše tržište otvara sve jačoj uvoznoj konkurenciji. Zato sve snage treba usmjeriti na traženje modela za ubrzanje gospodarskog, ali neinflatornog rasta kao što to želi postići hrvatska Vlada i u tome podržavam njezinu politiku - rekao je predsjednik Mesić.</p>
<p>On je posebno upozorio da se fiskalni deficit sada pokriva zaduženjima u inozemstvu i jednokratnim prihodima od privatizacije, čime se umanjuje investicijski potencijal i dodao kako se sadašnje stanje može prevladati samo višim stopama rasta, odnosno stvaranjem povoljnih uvjeta za privlačenje stranih izravnih ulaganja. Kako je naglasio, u posljednju godinu dana Hrvatska u tome hvata korak s ostalim tranzicijskim zemljama, ali i dalje premalo je greenfield investicija. Kao glavne uzroke tome Mesić je spomenuo relativno visoke troškove rada i dosadašnje slabe mogućnosti za plasman roba na širem europskom i na tržišta zemalja u tranziciji. Mesić se posebno osvrnuo i na hrvatske aranžmane sa svjetskim financijskim institucijama koji se nerijetko pogrešno shvaćaju kao prihvaćanje određene razvojne strategije, a takvu strategiju, u skladu s našim interesima, zapravo tek trebamo donijeti i na tom poslu iskoristiti naše stručnjake i znanstvenike.</p>
<p>- U proteklu godinu dana u Hrvatskoj je napravljeno više nego što se očekivalo, ali manje negoli je potrebno, rekao je Goran Granić ocjenjujući rad Vlade u protekoj godini (što je također bila jedna od tema skupa) i posebno upozorio na posljedice negdašnjeg oslanjanja samo na jedno, domaće tržište kao i na štetnu proizvodnu filozofiju u kojoj se posebno radilo za domaće, a posebno za strano tržište. Sada se napokon shvaća da je riječ samo o jednom tržištu i jednom proizvodu, a uspjeh na tom tržištu je uz dobre zamisli, sposoban menedžemt i odgovarajuće obrazovanje, u čemu smo nazadovali u posljednjih deset godina. Prema Granićevim riječima, kako bismo spremnije dočekali pojačanu izloženost svjetskoj konkurenciji, ali i ostvarenje jednog od Vladinih ciljeva, udvostručenje visine realnoga bruto društvenog proizvoda u sljedećih deset godina, vrlo jer važan i konsenzus Vlade, poslodavaca i sindikata.</p>
<p>S posebnom su pozornošću sudionici skupa pratili i izlaganje Nevena Mimice, koji je izvijestio da će se vjerojatno do kraja svibnja završiti pregovori o Stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji jer je već sada usuglašeno oko 80 posto svih članaka Sporazuma. Kako je naglasio, Hrvatska ne smije propustiti priliku da poduzme sve kako bi do kraja 2006. godine bila spremna za punopravno članstvo u Europskoj uniji. Glavninu posla treba obaviti do kraja mandata ove Vlade, tj. do 2004. godine, poslije čega bi uslijedila ratifikacija dokumenata o pristupanju Uniji u parlamentima svih zemalja članica, što može potrajati oko dvije godine.</p>
<p>-Vlada se nije opredijelila o tome kada će Hrvatska ući u EU jer ostvarenje tog cilja ne ovisi samo o nama, već prije svega o odlukama EU o dinamici i obuhvatu pridruživanja drugih zemalja - rekao je Mimica i dodao da čak i nije toliko važan sam datum formalnog pristupanja Uniji koliko način privređivanja, življenja i razmišljanja EU. Naime, iako put u EU nema alternative, naše članstvo u ujedinjenoj Europi nije neki fetišizirani cilj, nego ostvarenje naših razvojnih interesa. Jer od toga će imati koristi gotovo sva područja industrije i uslužni sektor, ali samo ako se postigne povećanje konkurentnosti na liberaliziranom tržištu.</p>
<p>U dijelu Dana poduzetnika koji je zamišljen kao razgovor s članovima Vlade neizbježno je bilo pitanje o gospodarskoj strategiji. »U izradu strategije mnogi u Hrvatskoj su uključeni, ona je na Internetu i s onima koji je stvaraju može se komunicirati preko Interneta. U svibnju, kada prijedlog bude gotov, imat ćete priliku komentirati rezultate«, kazao je Linić. </p>
<p>Zbog birokracije teško je integrirati se u domaće gospodarske procese, a kako tek u tome uspjeti kada je riječ o vanjskim pocesima, također je pitanje upućeno potpredsjedniku Vlade, koji kaže: »Vlada nije zadovoljna reformom administracije, i jedan od naših ciljeva u ovoj godini jest ta reforma. Što se tiče naše komunikacije u Vladi, ona se katkad u javnosti pokušava prikazati kao sukob, ali se s tim ne slažem. Slažem se da pojedina ministarstva trebaju dublje ulaziti u gospodarske probleme.« </p>
<p>Rekli ste prošle godine, kazao je jedan od poduzetnika Liniću, kako će Ina biti privatizirana do kraja (prošle) godine. Potpredsjednik je iskoristio priliku da kaže nešto više o privatizaciji u Hrvatskoj: </p>
<p>»Do rujna konzultant treba predložiti način privatizacije Ine i onda privatizacija započinje. Često se čuje kako se rasprodaje hrvatsko bogatstvo, hrvatski dragulji. Privatizacija nije rasprodaja, nego put da postignemo konkurentno gospodarstvo i postanemo spremni za tržišnu utakmicu. Zbog toga pokušavamo provesti ubrzanu privatizaciju trgovačkih društava u kojima država ima udjel. Osim toga, država je prezadužena, dugove treba vratiti, a u prošlom i u proračunu za naredne tri godine bitna su stavka privatizacijski prihodi. Morat ćemo prodavati i udjele u strateškim granama.« </p>
<p>Na pitanje o daljem djelovanju i ulozi Hrvatske garancijske agencije rečeno je da ona nije obavila posao kako je trebalo, te da će do kraja godine Vlada osmisliti drugu ulogu i Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hrvatske garancijske agencije. Za najbolju županiju u prošloj godini izabrana je Istarska, čijem je županu Stevi Žufiću povelju predao sada već bivši predsjednik HUP-a Branko Roglić. U nastavku Dana poduzenika održana su dva okrugla stola - utjecaj globalizacije na industriju i utjecaj globalizacije na uslužne djelatnosti, na kojima su sudjelovali predstavnici pojedinih ministarstava, gospodarstvenici i bankari. </p>
<p>Lidija Martinović i Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Čović: Radikalne ekonomske, ali i političke reforme </p>
<p>Željka Čovića, predsjednika Plivine uprave, novo je Predsjedništvo HUP-a jednoglasno u ponedjeljak izabralo za predsjednika na prijedlog dotadašnjeg predsjednika Branka Roglića, koji je zauzeo mjesto prvog potpredsjednika. Drugi je potpredsjednik Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, a nova praksa jest rotiranje na tim najvišim funkcijama. »Zadovoljstvo mi je što sam izabran na čelo tako jakog tima kakav je Predsjedništvo HUP-a«, kazao je Čović novinarima. U 12-članom predsjedništvu, koje je ujutro istog dana izabrala skupština među 15 predloženih kandidata, uz Čovića su (koji je dobio najveći broj glasova na skupštini): Darko Marinac (Podravka), Tatjana Holjevac (VIPnet), Ivan Ergović (Našicecement), Franjo Luković (Zagrebačka banka), Gjenio Radić (Plava laguna), Damir Vrhovnik (Viktor Lenac), Želimir Vukina (Lura), Branko Roglić (Orvas), Prvan Prvanov (DTR), Antun Dekanović (Son-Ugo-Cor), i Tomislav Grgo Antičić (Eco per). </p>
<p>»Hrvatska je danas u mnogim područjima na raskrižju, i bez radikalnih ekonomskih, ali i političkih reformi teško ćemo naći mjesto na mapi Europe. Prema Vladi želimo se pokazati kao konstruktivan partner nudeći, naravno, i rješenja gospodarskih problema. I kao socijalni partner želimo biti konstruktivni, a nastojat ćemo i dalje jačati članstvo naše Udruge«. Čović je naglasio kako je Roglić ojačao HUP u tranzicijskom razdoblju: »Ojačao je članstvo Udruge, a pristup velikih tvrtki znak je prepoznavanja HUP-a kao velike snage u Hrvatskoj«. (L.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Privatizacija HT-a je preozbiljna da bi bila tako netransparentna«</p>
<p>Ako Vlada dodatnih 16 posto dionica za oko milijardu maraka proda Deutsche Telekomu (čime bi on postao vlasnikom 51 posto dionica HT-a) za prodaju na burzama ostalo bi desetak posto dionica HT-a, što je nedovoljno da privuče ozbiljne investitore</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - »Privatizacija Hrvatskog telekoma preozbiljna je stvar da bi bila na tako niskoj razini transparentnosti, kako zbog dioničara tako i zbog cjelokupnog gospodarstva«, istaknuo je u ponedjeljak na konferenciji za novinare glasnogovornik Zagrebačke burze Željko Kardum. </p>
<p>Na Burzi, naime, vlada velika zabrinutost, kako zbog netransparentnosti privatizacije HT-a tako i zbog plasiranja proturječnih informacija o načinu na koji će se provesti druga faza privatizacije, od koje ovisi budućnosti (zapravo opstanak uopće) hrvatskog tržišta kapitala. Preciznije, o načinu privatizacije HT-a u javnost, pa i na Burzu, dolaze samo glasine koje govore o nekoliko različitih modela. A transparentnost postupka privatizacije HT-a bitna je ne samo zbog zaštite prava dioničara već i stoga što će o njoj djelomično ovisiti i daljnja strana ulaganja u Hrvatsku, pojasnio je Kardum.</p>
<p>Informacija da je Vlada suglasna s tim da se dodatnih 16 posto dionica za oko milijardu njemačkih maraka (odnosno 500-600 milijuna eura, što bi bilo oko 25 posto više od cijene prve tranše) proda Deutsche Telekomu (čime bi on postao vlasnikom 51 posto dionica HT-a) znači da bi za javnu ponudu dionica na burzama ostalo desetak posto dionica HT-a, što nikako nije dovoljno da privuče ozbiljne investitore. Još k tome, sve je više elemenata za zaključak da će se javna ponuda dionica, najavljivana za svibanj, prolongirati. S druge strane, neki analitičari upozoravaju da ni Deutsche Telekomu ne bi odgovaralo da javna ponuda dionica propadne jer bi time bila bitno smanjena cijena i njegova dosadašnjeg 35-postotnog udjela.</p>
<p> Osim toga, upozoravaju s Burze, nitko dosad nije upoznao buduće male dioničare HT-a (zaposlene i branitelje, za koje je predviđeno po sedam posto dionica HT-a) s implikacijama takve prodaje DT-u na njihova prava (hoće li oni tada uopće moći prodati svoje dionice?), ali i na buduću cijenu dionica HT-a. A uza sve to će, prema neslužbenim informacijama, imati još i zabranu prodaje dionica na godinu dana.</p>
<p>Inače, Deutsche Telekom trenutačno ima i svojih problema - od izvršnog direktora DT-a Rona Sommera zatražena je ostavka, a grupa dioničara podnijela je protiv njega prijavu zbog namjerne prijevare. Cijena DT-ovih dionica pala je od svibnja prošle godine za čak 75 posto. Posljedično, financijski savjetnik za privatizaciju HT-a, tvrtka Schreders Salomon Smith Barney, neće savjetovati prodaju koja (i) zbog nepovoljnih prilika na telekomunikacijskom tržištu ne bi bila uspješna jer bi tako ugrozio svoj dignitet.</p>
<p>Kardum je izvijestio da je od ponedjeljka burzovna TN kotacija bogatija za jednu dionicu. Naime, u nižu burzovnu kotaciju uvrštene su dionice Dalekovoda d.d. za inženjering, proizvodnju i izgradnju. Trgovina ovim dionicama počinje istog dana pod burzovnim simbolom DLKV-R-A, u izdanju je 2.293.812 dionica jedinične nominalne vrijednosti od 100 kuna. Inače, dionice Dalekovoda uključene su u depozitorij i sustav ugovorne namire Središnje depozitarne agencije još od 25. rujna prošle godine.</p>
<p>Kardum je najavio i da će se 7. i 8. lipnja u Zagrebu održati Deseta konferencija Zagrebačke burze. (N. Matijević)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Počinje bespoštedna borba hrvatske konkurencije za njemačke turiste</p>
<p>BERLIN, 5. ožujka</p>
<p> - Grčka i Turska, izravni turistički konkurenti Hrvatske, poduzimaju prve korake kako bi što više njemačkih turista, zasićenih odmorom na zapadnom Sredozemljem, privukli u svoja odmarališta. Grčka želi produžiti sezonu i u tome ima punu podršku svoje vlade. »Godišnje imamo tristo sunčanih dana i šteta je da to ne iskoristimo«, rekao je Nikoc Chrictodoulakic, grčki ministar razvitka. Grci će u sljedeće četiri godine, počevši od ove, subvencionirati svaki izvansezonski turistički let. Konkretno, svaki putnik u charteru u predsezoni i posezoni subvencionirat će se sa 40 eura. </p>
<p>I Turci tvrde da su spremni za rekordnu sezonu. Erkan Mamcu, turski ministar turizma, smatra da su problemi iz 1999. (potres i Kurdi) definitivno zaboravljeni. Isto tako Turci smatraju da ove sezone neće biti overbukinga, odnosno da je to također riješen problem (što se Hrvatske tiče, tek ćemo vidjeti hoće li se izvući ikakva pouka od prošlogodišnjeg skandala s overbukingom). Za Tursku Njemačka je najvažnije emitivno tržište. Turci očekuju da ih ove godine posjeti između dva i pol i tri milijuna Nijemaca (ne zaboravimo, međutim, da je dobar dio turskih turističkih kapaciteta sagrađen njemačkim kapitalom).</p>
<p>Što se trendova tiče, posljednje ankete pokazuju da 46 milijuna Nijemaca namjerava ove godine nekamo na odmor. Planiraju odmore od pet i više dana. Trendovi i dalje idu prema više kraćih putovanja. Tako će se 17 posto Nijemaca odmarati (putovati) najmanje dva puta tijekom 2001. godine, a prosječno će po svakom putovanju potrošiti 1.549 DEM.</p>
<p>Inače, vrlo zapažene nastupe na ovogodišnjem ITB-u imaju Izrael, Egipat i tradicionalno Španjolska i Italija. Izraelci, vjerojatno potaknuti padom turističkih posjeta zbog političkih zbivanja, priređuju cjelodnevne show programe. Vrlo su posjećeni izložbeni prostori Kube, Kariba i SAD-a (na američkom prostoru kauboj pokazuje kako se upotrebljava laso). Kirgistan, pak, nudi prolaz kroz autentični šator. Najegzotičniji nastup nudi Papua Nova Gvineja, odnosno šareni domoroci obučeni u tradicionalne nošnje.</p>
<p>Ovogodišnji ITB, Berlinska turistička burza, mnogo pažnje poklanja putovanjima za mlade. Stručnjaci, naime, pretpostavljaju da svaki četvrti putnik spada u mlađu dobnu skupinu i da će se taj trend samo povećavati. Čak 188 izlagača na ITB-u specijalizirano je za putovanja za mlade. Nekoliko seminara posvećeno je i poslovanju putem Interneta, koje je također u strahovitom usponu. U utorak i srijedu održat će se seminar nazvan »Turistička politika i ekonomski rast«. S obzirom na teme, prava je šteta što u Berlinu, izuzmemo li ministricu turizma, nije nitko iz tzv. prve političke garniture Hrvatske. </p>
<p>Ekonomska dimenzija turizma i dalje je impresivna. Prema Svjetskoj trgovačkoj organizaciji turistička je industrija porasla u 2000. za sedam posto u odnosu na godinu prije. Tijekom 2000. godine svijetom je putovalo 698 milijuna turista, koji su potrošili 476 milijardi dolara. (D. Verković)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatska parafirala dva nova ugovora o poticanju ulaganja</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Hrvatska je parafirala ugovore o poticanju i zaštiti ulaganja s Mongolijom i Jemenom, a razmijenila nacrt tog ugovora s Etiopijom. Ugovori su parafirani tijekom trećeg kruga pregovora o ugovoru o poticanju i zaštiti ulaganja, održanom u organizaciji UNCTAD-a od 20. do 28. veljače u Indiji, na kojem je sudjelovalo izaslanstvo hrvatskog Ministarstva gospodarstva.</p>
<p>Slijedeći krug pregovora o ugovoru o poticanju i zaštiti ulaganja u organizaciji UNCTAD-a bit će održan u Dubrovniku od 19. do 28. travnja na poziv hrvatske Vlade, a trebao bi ga otvoriti ministar gospodarstva Goranko Fižulić. U Dubrovnik je pozvano 14 zemalja, a očekuje se dolazak predstavnika baltičkih država kao i mnogih zemalja Mediterana i Bliskog istoka.</p>
<p> Istodobno će OECD u sklopu Pakta o stabilnosti održati okrugli stol o reformama, ulaganjima, povezivanju i rastu gospodarstva na području Balkana na kojem bi trebale sudjelovati zemlje tog područja i OECD-a, najavljeno je iz Ministarstva gospodarstva.
U prvom krugu pregovora o ugovoru o poticanju i zaštiti ulaganja, koji je održan u Ženevi u siječnju prošle godine, Hrvatska je ispregovarala pet ugovora. Drugi krug pregovora održan je u Sapporu u Japanu polovicom prošle godine, a ispregovarano je sedam ugovora. Do sada je Hrvatska potpisala ugovore o poticanju i zaštiti ulaganja sa 40-ak zemalja, a ugovori su važni za poboljšanje pravnog okvira za poticanje stranih ulaganja u Hrvatsku. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Zaustavljen pad hrvatsko-slovenske robne razmjene</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Robna razmjena između Hrvatske i Slovenije iznosila je 1991. godine 5,6 milijardi dolara, a kasnije je pala na samo 1,2 milijarde dolara. Ali sada je, čini mi se, došlo vrijeme za preokret toga negativnog trenda jer su se javili prvi signali da će se razmjena ubuduće povećavati. Naime, dosta elemenata dokazuje sinergiju hrvatske i slovenske ekonomije, a treba jačati i zajednički nastup u trećim zemljama, istaknuo je u ponedjeljak na predstavljanju časopisa Marketing u praksi i Profesionalna prodaja u HGK slovenski veleposlanik u Hrvatskoj, Boštjan Kovačič. Časopise je promovirala hrvatsko-slovenska nakladnička tvrtka Poslovna znanja i Trend.</p>
<p>Takvu promjenu trenda pozdravio je i predsjednik HGK Nadan Vidošević naglasivši da komora ulaže mnogo truda u rušenje trgovinskih barijera.</p>
<p>Sustavna primjena marketinga može unaprijediti gospodarsko stanje u zemlji, a dobar je samo onaj marketing koji funkcionira u praksi, istaknuto je na promociji. Marketing u praksi prati aktualne informacije s područja marketinga u Hrvatskoj i svijetu, a strukturiran je kao kombinacija stručnih tekstova i informacija o tržištu. Profesionalna prodaja, pak, donosi stručne tekstove iz raznih područja prodaje, jer prodaja je jedna od najznačajnijih poslovnih djelatnosti, ona je ključni dio svakog poduzeća. (Ž. B.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="69">
<p>Podignuta optužnica protiv Norca, Oreškovića i još trojice</p>
<p>Optuženi i Rožić, Grandić te Čanić / Petorica se terete da su od 14. do 21. listopada 1991. naređivali i/ili sudjelovali u likvidaciji civila iz Gospića i Karlobaga / Čondić: To je montirani proces </p>
<p>RIJEKA, 5. ožujka</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci podignulo je u ponedjeljak optužnicu protiv petorice od osmorice članova »gospićke skupine« koje se tereti za odvođenje i likvidaciju građane srpske i hrvatske nacionalnosti s područja Gospića i Karlobaga 1991. godine. Optužnica je podignuta protiv Tihomira Oreškovića, Ivice Rožića, Stjepana Grandića, Mirka Norca i Milana Čanića. Nije podignuta protiv Jose Miletića, Martina Markovića i Ivana Jovanovića, koji su već prije pušteni iz pritvora Okružnoga zatvora u Rijeci.</p>
<p> Branitelj Miletića, Markovića i Jovanovića, riječki odvjetnik Velimir Došen je za Vjesnik istaknuo da je i kad su oni bili pušteni iz pritvora da se brane sa slobode, tvrdio kako državni odvjetnik neće imati elemenata da protiv njih podigne optužnicu. Došen smatra da bi se i petorica optuženika mogla braniti sa slobode, a među njima je i njegov branjenik Milan Čanić. </p>
<p>Prema optužnici, od 14. do 21. listopada 1991. u Gospiću, dok su trajali oružani sukobi između Hrvatske vojske i srpskih paravojnih formacija, na sastanku u Kriznom štabu u Gospiću zajedno i dogovorno Orešković, Norac i Čanić - protivno Zakonu o konvenciji o zaštiti građanskih osoba u vrijeme rata - naredili su likvidaciju zatočenih osoba srpske i hrvatske nacionalnosti u vojarni u Perušiću. U to vrijeme Tihomir Orešković bio je tajnik Kriznog štaba u Gospiću, Mirko Norac Kevo zapovjednik 118. brigade u Gospiću, a Milan Čanić njegov zamjenik. </p>
<p> Žrtve su odvedene na Pazarište gdje su, prema optužnici, na Norčevu zapovijed ubijene iz vatrenog oružja. U optužnici stoji i da je sâm Norac prethodno iz svog vatrenog oružja, nakon što ju je izdvojio od ostalih civila, usmrtio ženu čiji identitet, zasad, nije utvrđen. </p>
<p> Trećeokrivljenog Grandića tereti se da je kao zapovjednik II. bataljuna u Perušiću, te kao zapovjednik tamošnje vojarne, po naredbi Oreškovića, Norca i Čanića, organizirao i zapovjedio likvidaciju skupine civila srpske i hrvatske nacionalnosti s gospićkog područja i iz Karlobaga. Civili su, navodi se, ubijeni na Lipovoj Glavici, kod Perušića. </p>
<p>Drugooptuženom Ivici Rožiću Norac i Orešković naredili su da iz Karlobaga nasilno odvede trojicu civila srpske nacionalnosti te da ih usmrti. Prema navodima optužnice, Rožić je zajedno s još tri nepoznate osobe to i učinio 25. listopada 1991. na području Velebita (Crni Dabar) iz vatrenog oružja.</p>
<p>Optužnica ih tereti da su, kršeći norme međunarodnog prava za vrijeme oružanog sukoba, naredili da se civilno stanovništvo protuzakonito zatvara i ubija pa su time počinili kazneno djelo protiv čovječnosti i međunarodnog prava.</p>
<p>Predsjednik Središnjeg stožera za obranu digniteta Domovinskog rata pukovnik Mirko Čondić izjavio je za Hinu da je podizanje optužnice protiv hrvatskih vojnika i časnika u »slučaju Gospić« nastavak provedbe montiranoga političkog procesa u režiji hrvatskih vlasti i Haaškog suda. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Molitve u povodu Kurban-bajrama, Bozanić čestitao Omerbašiću</p>
<p>ZAGREB/ OSIJEK, 5. ožujka</p>
<p> - Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić čestitao je u ponedjeljak predsjedniku Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Ševku ef. Omerbašiću islamski blagdan Kurban-bajram, javila je u ponedjeljak IKA.</p>
<p> »U povodu velikoga islamskoga blagdana Kurban-bajrama želim izraziti srdačne čestitke Vama i svim pripadnicima Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj. Udijelio Vama svemogući i milostiv Bog, do kojega dopire molitva svakoga iskrenog srca, da ga proslavite u radosti, te da pripadnici Vaše Zajednice, obnovljena duha i zalaganja u vjeri, napreduju u Božjem blagoslovu i miru«, stoji u čestitki nadbiskupa Bozanića.</p>
<p>Muftija Ševko ef. Omerbašić predvodio je u ponedjeljak u prepunoj zagrebačkoj džamiji središnju molitvu u povodu Kurban- bajrama, najvećeg islamskog blagdana u kojemu se vjernici spominju Abrahamove žrtve. Čestitajući vjernicima Kurban-bajram, ef. Omerbašić poručio je da je Kurban-bajram blagdan dijaloga, međuvjerske snošljivosti i zbližavanja ljudi u rodbinskim, prijateljskim, humanitarnim i općeljudskim načelima. Vrijeme u kojem živimo opterećeno je mnogim teškoćama koje snažno utječu na naše moralno i duševno stanje, rekao je ef. Omerbašić i pozvao vjernike da zbog toga ne gube nadu u boljitak.</p>
<p>Govoreći o obvezama muslimanskih vjernika u ovoj godini, istaknuo je da svi zajedno moraju raditi na jačanju islamske zajednice.</p>
<p> Od muslimana u Hrvatskoj, koji pripadaju različitim etničkim zajednicama, očekuje se da u tijeku idućega popisa stanovništva iskažu svoju vjersku i nacionalnu pripadnost. Vjera im to ne brani, kako neki žele prikazati, dodao je. </p>
<p>Ono što islam nikad ne dopušta svojim vjernicima jest nacionalističko ugrožavanje drugih naroda, poručio je uz blagdan muftija Ševko ef. Omerbašić. </p>
<p>Kurbam-bajram, po islamskom kalendaru, slavi se do 8. ožujka. </p>
<p>U osječkoj Islamskoj muslimanskoj zajednici, islamski su vjernici s ovoga područja jutarnjom molitvom proslavili Kurban-bajram. Imam osječko-baranjski ef. Enes Poljić koji je predvodio molitvu pozvao je vjernike da sa svakim čovjekom žive u ljubavi bez obzira na njegovu vjeru i narodnost, dok je Kemal Hajdari, prvi hadžija u Osijeku, u ime vjernika zahvalio grdaskim i županijskim vlastima na tome što muslimanskim vjernicima omogućavaju slobodu vjere i tradicije. </p>
<p> U Osječko-baranjskoj županiji živi oko 4.000 muslimana, koji su 1997. proslavili 70 godina djelovanja Islamske muslimanske zajednice u Osijeku. (M.S./ (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Mesić s predstavnicima poljoprivrednih udruga </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Čelnike poljoprivrednih udruga u ponedjeljak je primio predsjednik Stjepan Mesić. Predstavnici Hrvatskog seljačkog saveza, iako pozvani, nisu se pojavili na Pantovčaku.</p>
<p>Nakon susreta, Antun Laslo, predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, izjavio je kako su s Predsjednikom dogovorili da na skorom idućem sastanku budu i ministri poljoprivrede i financija, te predstavnici Hrvatskih voda i zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Naime, uz plaćanje zakupa državnog zemljišta, te su strukture kamen spoticanja u domaćem agraru, kazao je Laslo. Hrvatski seljak nema dovoljno novca jer dok padaju cijene poljoprivrednih proizvoda na domaćem tržištu, istodobno rastu cijene repromaterijala. Seljaci očekuju pomoć države, istaknuo je napomenuvši da kasne s prihranom pšenice zato što ne mogu kupiti umjetno gnojivo. Prema Laslovim riječima, upitno je hoće li seljaci u proljetnoj sjetvi sijati i one kulture nisu u sustavu državnih poticaja. Nezadovoljni su i poskupljenjem »plavog dizela«, pogonskog goriva za seljake i ribare, i smatraju kako je nepošteno da se njihovim novcem grade autoceste kojima ionako ne prolaze poljoprivredni strojevi.</p>
<p>Frane Ivković, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, rekao je da se u Hrvatskoj smanjuje proizvodnja voća zato što su velike državne plantaže propale, a nije se ulagalo u obiteljska gospodarstva. Radi se o višegodišnjoj proizvodnji koja zahtijeva velika ulaganja da bi nasad urodio plodom. A hrvatski su voćari tek ove godine dobili poticaje za uzgoj nasada. Uz to, zbog manjka hladnjača, sezona prodaje domaćeg voća traje svega nekoliko mjeseci u godini. (M. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ministri obrane Slovenije i Hrvatske o vojnoj suradnji</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Hrvatski ministar obrane Jozo Radoš u ponedjeljak je primio slovenskog ministra obrane Antona Grizolda koji je doputovao u dvodnevni radni posjet Hrvatskoj. </p>
<p>»Naše dvije zemlje imaju važnu ulogu u stabiliziranju političkih odnosa i uspostavi mira u ovom dijelu svijeta pa držimo da ćemo najbolje učiniti ako svojom dobrom suradnjom damo primjer ostalima«, rekao je hrvatski ministar nakon sastanka. </p>
<p>Radoš je novinarima najavio da će uskoro Hrvatska i Slovenija potpisati sporazum o vojnoj suradnji koji je, kako je rekao, već dugo u pripremi. »Dogovorili smo se da intenziviramo suradnju na području vojne industrije, primjerice kod remonta i konverziji vojne opreme tako da izbjegnemo udvostručavanje kapaciteta«, pojasnio je ministar Radoš. Podsjetio je da su zajednički ciljevi Slovenije i Hrvatske postati članicama NATO-a i EU-a, a međusobna dobra suradnja može samo pomoći u tome. Grizold je izjavio da je hrvatskoj strani sa zadovoljstvom prenio slovenska iskustva u aktivnostima unutar programa Partnerstvo za mir i približavanja NATO-u. »Uvjeren sam da će moji razgovori s ministrom Radošem biti dobar impuls za poboljšanje klime i odnosa između dviju zemalja«, istaknuo je slovenski ministar kojemu je ovo prvi službeni posjet nekoj državi otkako je na ministarskom položaju, poslijepodne je bio u Hrvatskom saboru, a potom su ga primili predsjednik Stjepan Mesić, te zamjenik premijera Goran Granić.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Nekim će se braniteljima smanjiti prava, ali će se invalide bolje zaštititi </p>
<p>Pančić: Prava će se definirati restriktivnije, uvest će se imovinski cenzus, ukinuti preklapanja određenih prava te neka prava brisati/ Kalinić: Svi bi invalidi, i civilni i vojni, trebali moći uvesti automobil bez carine i nakon 1. svibnja/ Vukušić: Predloženi zakon konstruktivan/ Liović: Zakon je maćehinski prema obiteljima poginulih, nestalih i zatočenih, a prevarantski i demagoški prema braniteljima, Dečak: Nismo zadovoljni, jer se ukida stečena prava </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Novim zakonom o braniteljima želimo uvesti više reda i pravičnosti, preciznije odrediti uvjete stjecanja i gubljenja prava te maksimalno zaštititi najteže stradalnike rata - invalide, istaknuo je Ivica Pančić, ministar hrvatskih branitelja, u ponedjeljak na SDP-ovu okruglom stolu o Nacrtu prijedloga zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. </p>
<p>»Prava će rasprava tek uslijediti, jer ovo je radni materijal i može se mijenjati«, rekao je Pančić te dodao da se mora vidjeti koje je stajalište dominantno. »Prema jednima, Zakon treba mijenjati, ali tako da prava ostanu ista, dok SDP smatra da su određeni socijalni rezovi nužni u svim grupacijama društva«, rekao je Pančić. »Uvođenjem reda povećala bi se skrb o socijalno najugroženijima među braniteljima i stradalnicima. Pojedince bi se destimuliralo u stjecanju statusa ratnog vojnog invalida, jer je broj od 33.000 invalida prevelik je«, ustvrdio je Pančić. </p>
<p>Govoreći konkretnije o izmjenama Zakona, Pančić je rekao da će se prava definirati restriktivnije, da će se uvesti imovinski cenzus, ukinuti preklapanja određenih prava, te brisati neka prava. »Nadam se da novi zakon neće biti donesen kao prijašnji - uz sukobe frakcija, nego konsenzusom«, zaključio je Pančić. </p>
<p>Zastupnik SDP-a Pavle Kalinić rekao je kako bi svi hrvatski branitelji trebali dobiti hrvatsko državljanstvo, jer ih trenutačno ima 150 koji to ne mogu realizirati. Kritizirao je odluku Vlade o ukidanju braniteljskih povlastica, rekavši kako bi svi invalidi - dakle i civilni i vojni - trebali moći uvesti automobil bez carine i nakon 1. svibnja. Osvrnuo se i na »liječnički lobby«, koji se »petlja u sve«, te poručio psihijatru Hermanu Vukušiću da »ako se već zalaže za struku, neka se nje i drži«. Vukušić mu je odgovorio: »Ako je nekoliko liječnika zalutalo u politiku, ne treba ih poistovjećivati s profesijom. Kad bi netko vaše istupe poistovjetio sa SDP-om, bilo bi to pogubno za SDP«. Vukušić je prijedlog zakona ocijenio konstruktivnim, ustvrdivši da najugroženiji trebaju imati najviše beneficija. </p>
<p>Predsjednik Hvidre Marinko Liović rekao je kako je dobro da je ovaj nacrt najprije krenuo u javnu raspravu, te da ne ide u Sabor u hitnom postupku, o čemu je bilo govora. »Ipak, Zakon je maćehinski prema obiteljima poginulih, nestalih i zatočenih, a prevarantski i demagoški prema braniteljima«, naglasio je Liović, te dodao da bi nadležni u Hrvatskoj trebali porazgovarati sa svakom braniteljskom udrugom posebno, što bi se, prema njegovu mišljenju, moglo obaviti za desetak dana. »Nije uvažen prijedlog Hvidre da se ne donosi novi zakon, nego da se izmijeni i dopuni postojeći, bez umanjenja prava«, rekao je Liović, zaključivši ipak da je pozitivno što se prvi put nakon 14 mjeseci s braniteljima uspostavio dijalog.</p>
<p>Predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Ilija Majić rekao je da se uopće ne zna koliko je branitelja, korisnika tog zakona. »Nismo zadovoljni tekstom zakona, jer se ide na ukidanje stečenih prava, zbog trenutačno loše ekonomske situacije«, kazao je Đuro Dečak, predsjednik Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata, te dodao da se prava branitelja moraju regulirati jedinstvenim zakonom, a ne »da nam sudbinu kroje pojedinačna ministarstva, počevši od Ministarstva poljoprivrede nadalje«. </p>
<p>Pomoćnica ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Alenka Košiša Čičin-Šain kazala je da je lani Ministarstvu za hrvatske branitelje predano 630 stanova, a da ih je izgrađeno 1.200. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Filipović: Ova Vlada ide niže od onoga što smo imali za ministrice Vokić i ministra Pugelnika</p>
<p>Na inicijativu Hrvatskog školskog sindikata »Preporod« u ponedjeljak je počelo potpisivanje peticije među srednjoškolskim profesorima protiv pojedinih dijelova Prijedloga izmjena i dopuna Zakona o srednjem školstvu. Potpisivanje peticije provodit će se cijeli radni tjedan. O očekivanjima i mogućim daljnjim inicijativama »Preporoda«, za Vjesnik govori predsjednik Sindikata Vinko Filipović.</p>
<p>• Kako napreduje potpisivanje peticije?</p>
<p>- Za sada imamo dobar odaziv škola, a još danas ćemo poslati peticiju na potpis i onim školama koje nisu članice našeg sinidkata, kao i onima koje uopće nisu sindikalno organizirane. Računamo da će do petka većina škola potpisati peticiju.</p>
<p>• Što očekujete od peticije?</p>
<p>- Prema nama, Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o srednjem školstvu, kojim se želi ukinuti bonus i dva sata razredništva u tjednom zaduženju te možda povećati norma do 24 sata za sve predmete, a ne samo za tjelesnu i zdravstvenu kulturu kao dosada, držimo da to nije samo sindikalno pitanje, već opće pitanje statusa srednješkolskih profesora.</p>
<p>• Jeste li dobili podršku drugih sindikata?</p>
<p>- Do ovog trenutka, osim od Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu, nismo dobili nikakvih, ni pozitivnih niti negativnih signala. Istina, tajnik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama rekao je da je peticija za njih - potrošena metoda. No mi smo u priopćenju apelirali na cehovske sindikate da barem ne opstruiraju potpisivanje peticije. S podrškom inicijativi već su se javile i neke škole iz Splita koje nisu u našem sindikatu. </p>
<p>• Što je sporno u spomenutim dijelovima Prijedloga?</p>
<p>- Zauzimamo se da norma ostane na sadašnjoj razini: 20 sati za hrvatski jezik i matematiku, 21 sat za strane jezike i 22 sata za ostale predmete. Također ne pristajemo na ukidanje bonusa i dva sata razredništva u tjednom zaduženju. Time ova Vlada ide niže od onoga što smo imali za vrijeme ministrice Ljilje Vokić i ministra Božidara Pugelnika.</p>
<p>• Što ćete dalje poduzeti, ako peticija ne potakne Vladu na promjenu ovih prijedloga?</p>
<p>- Mislimo da peticija nije potrošena metoda, naprosto zato što držimo da će članovi saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, za koje smatramo da imaju nešto više senzibiliteta za školstvo; gospoda Zlatko Šešelj i Ivan Čehok te gospođa Katica Sedmak, dakle ljudi koji su po vokaciji prosvjetari, skrenuti pažnju na to. Peticijom želimo pokazati da naše neslaganje nije osobne naravi, nego da doista iza toga stoje srednjoškolski porofesori. Ako peticija ne promijeni stav Ministarstva prosvjete i športa, spremni smo na daljnje inicijative, sve do organizacije prosvjeda, pa i štrajka.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>»Mungosi« okončali štrajk, Nadzorni odbor smijenit će Upravu</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Nakon potpisivanja sporazuma između predsjednika Sindikata zaposlenih na poslovima razminiranja, Dražena Kiša, članova Nadzornog odbora i predsjednice Skupštine tvrtke, pirotehničari AKD-a »Mungos« prekinuli su u ponedjeljak dvotjedni štrajk. Potvrdio je to Vjesniku predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak. Rekao je kako se Nadzorni odbor obvezao da će u roku pet dana smijeniti trenutačnu i imenovati novu upravu »Mungosa«. </p>
<p>Pred sjedištem tvrtke, u jutarnjim je satima kraj pregovora iščekivalo tridesetak pirotehničara »Mungosa«. Oni nisu dopustili predsjedniku Uprave Damiru Čemerinu ulazak u zgradu, pa je u jednom trenutku došlo i do verbalnog prepucavanja i naguravanja. Nakon toga Čemerin je odustao od namjere da uđe u zgradu.</p>
<p> U poslijepodnevnim satima Zdenko Mučnjak pojasnio je detalje potpisanog sporazuma, ustvrdivši kako će visina plaće ovisiti o rezultatima poslovanja za koje je odgovorna trenutačna uprava. »Bez obzira na njih, već od ožujka očekujemo da će se bruto plaća pirotehničara povećati za pet posto«, istaknuo je Mučnjak, te dodao kako nova uprava u naredna dva mjeseca mora započeti pregovore o kolektivnom ugovoru i zahtjevu pirotehničara da im se zajamči prosječna bruto plaća od 14.000 kuna. Prema postignutom dogovoru, bruto plaća iznosit će oko 13.000 kuna, a nakon temeljite analize poslovanja, Nadzorni bi odbor trebao vidjeti može li se u cijelosti udovoljiti sindikalnim zahtjevima. </p>
<p>Govoreći o ulozi potpisanog sporazuma, Mučnjak je rekao kako on predstavlja tek privremeno rješenje - do imenovanja nove uprave i konsolidacije tvrtke. Nadzorni će se odbor u naredna tri dana očitovati i o traženjima pirotehničara da im se plate dani koje su proveli u štrajku. </p>
<p>Predsjednik Uprave AKD-a Mungos Damir Čemerin nije u ponedjeljak želio za Vjesnik komentirati neslužbene najave o svojoj smjeni. Ustvrdio je tek da o tome nije dobio još nikakvu informaciju. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Unatoč najavama, obitelji s dječjim doplatkom ostale bez prava na socijalnu pomoć!</p>
<p>Obitelj s dvoje djece izgubit će otprilike 1250 kuna pomoći, a ona s petero djece 2000 kuna / Nakon što se prihvate izmjene koje su negdje zapele u proceduri, korisnici doplatka imat će ponovo pravo i na socijalnu pomoć, ali ne i na isplatu zaostataka </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Iako je Vlada odlučila da se dječji doplatak neće računati u prihode obitelji ako ona ostvaruje pravo na socijalnu pomoć, korisnicima doplatka odnedavno stižu rješenja da im pravo na socijalnu pomoć zbog toga - prestaje. Ta su rješenja su za ljude koji ovise o tom novcu bila pravi šok s obzirom na to da se prije nekoliko dana moglo čuti da je ta odluka konačna.</p>
<p>U nekoliko centara za socijalnu skrb su nam potvrdili da su korisnicima morali početi slati takva rješenja. Dodaju da su čuli za najavu da će se dječji doplatak izuzeti iz prihoda kućanstva za utvrđivanje prava na socijalnu pomoć, ali to nije formalno provedeno u djelo. Zakon o socijalnoj skrbi još nije izmijenjen u tom smislu, a centri moraju postupati po Zakonu, kažu nam. Dodaju kako to znači da će za mjesec ili dva, ako izmjene Zakona o socijaloj skrbi prođu Sabor, morati za iste korisnike donositi rješenja o tome da - imaju pravo na socijalnu pomoć.</p>
<p>U centrima za socijalnu skrb ističu da je odugovlačenje s izmjenom Zakona, zbog isključenja doplatka iz prihoda kućanstva za one što primaju socijalnu pomoć, možda najava revizije prava na doplatak. Naime, u posljednje se vrijeme sve češće može čuti kako će pravo na doplatak morati na reviziju budući da bi moglo biti problema s njegovim financiranjem. Hoće li nezaposleni korisnici dječjeg doplatka bez drugih prihoda (osim onih koji se po Zakonu ne ubrajaju u prihode kućanstva u tom slučaju) morati birati između prava na doplatak i prava na socijalnu pomoć, upitali smo pomoćnika ministra rada Ratimira Santića. </p>
<p>»Nemam nikakvih informacija o tome da se priprema revizija, rekao bih da je problem samo u tome što su najavljene izmjene negdje zapele u proceduri. Očito je da se dogodila diskrepancija između onoga što je najavljeno da će biti, i sadašnje situacije, no očekujem da će izmjene Zakona uskoro ipak biti provedene u djelo«, kaže Santić. Potvrdio je da će, nakon što se to dogodi, djelatnici u centrima za socijalnu skrb isti posao počinjati ispočetka, naglasivši da to ne bi trebalo znatno povećati troškove njihova rada, ali će povećati opseg posla.</p>
<p>Najveći je problem u cijeloj priči da će korisnici koji su računali i s dječjim doplatkom i sa socijalnom pomoći, od veljače do daljnjega ostati bez dijela primanja. Primjera radi, obitelj s dva odrasla člana i dvoje djece izgubit će između 1150 i 1250 kuna pomoći, ovisno koliko djeca imaju godina.</p>
<p> U centrima za socijalnu skrb upozoravaju i na to da postoje obitelji u mnogo težim situacijama: one s petoro, šestoro i više djece. Obitelj s petero djece različitog uzrasta može tako ostati bez 2000 kuna prihoda. Od početka ožujka, otkad se osnovica socijalne pomoći povećala na 400 kuna, taj je gubitak i veći, a nakon što ponovo i ostvare to pravo, korisnici neće dobiti nikakve zaostatke. Novi propisi, naime, neće djelovati retrogradno.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dobra i Kupa opet prijete izlijevanjem</p>
<p>Sanitarni inspektor grada Ogulina izvijestio je da je vodu potrebno prokuhati iz preventivnih razloga </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Državni centar za obavješćivanje u izvješću o mjerama za obranu od poplave izdanom u ponedjeljak ujutro upozorava da je moguće ponovno izlijevanje vode na kolnike na delničkom i vrbovskom području.</p>
<p> Novi vodeni val na području Karlovca očekuje se u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima. </p>
<p> Vodostaj rijeke Kupe uzvodno od Karlovca u porastu je na vodomjerima Zapeć, Radenci, Pribnjaci i Kamenje, a u padu na vodomjeru Brodarci, dok kod Karlovca iznosi 778 cm i bilježi pad od 1 cm na sat. Vodostaj Korane kod Veljuna raste, dok kod Karlovca stagnira. </p>
<p> Vodostaj Dobre i Mrežnice bilježi lagani pad. U primorsko-istarskom vodnom području a na snazi su redovite mjere obrane od poplave. Vodostaji Kupe i Dobre ponovo su porasli na delničkom i vrbovskom području i uskoro se može očekivati ponovno izlijevanje rijeka na kolnike. U Karlovačkoj županiji na karlovačkom području na snazi su izvanredne mjere obrane od poplave zbog nabujale Kupe. Na ogulinskom području vodostaj se lagano smanjuje, ali se voda još nije povukla. Poplavljen je bio znatan dio grada Ogulina i prigradskih naselja. Jedna trafostanica bila je isključena tako da je naselje Struga dio dana bilo bez struje. Sanitarni inspektor grada Ogulina izvijestio je Državni centar da je pitku vodu potrebno prokuhati iz preventivnih razloga. Promet na cesti D-42 još je prekinut kod Frankopanskog kastela i usmjeruje se obilazno. Benzinska crpka u gradu ne radi pa se građani opskrbljuju gorivom u Josipdolu. U Zagrebačkoj županiji uvedeno je pripremno stanje obrane od poplave za zagrebačko porječje zbog visine i porasta vodostaja Kupe u Jamničkoj Kiselici i Save u Jesenicama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Kako se s tri posto riječnog prometa uzdignuti do europskih 20 posto</p>
<p>Za obnovu u ratu oštećenih luka u posljednje je tri godine iz državnog proračuna izdvojeno 53 milijuna kuna, od čega 34 milijuna za luku Vukovar, najvažniju u Hrvatskoj / Nužno je osposobiti postojeće plovne putove, izgraditi kanal Dunav-Sava, obnoviti riječnu flotu i luke otvorene za međunarodni promet / Udio riječnog prometa u odnosu na druge vidove prometa iznosi svega jedan do tri posto dok se u ostatku Europe taj udio kreće od 15 do 50 posto </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Zbog velike važnosti riječnog prometa za hrvatsko gospodarstvo, Ministarstvo pomorstva, prometa i veza je nedavno započelo s ustrojem lučkih uprava. Do sada su registrirane lučke uprave u Sisku, Slavonskom Brodu, Osijeku i Vukovaru, te se uskoro očekuje početak njihova rada.</p>
<p>Budući da su riječne luke tijekom rata pretrpjele velike štete, potrebna je temeljita obnova lučke infrastrukture, kaže za Vjesnik savjetnik za luke u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza Neven Grubišić. Nositelji tog projekta, ističe, bit će lučke uprave preko kojih će se graditi i rekonstruirati luke, a novac za rad lučkih uprava osiguran je u državnom proračunu kao i novac za obnovu luka i to u iznosu od 40 milijuna kuna. </p>
<p>Za obnovu riječne infrastrukture, kaže Grubišić, u posljednje je tri godine izdvojeno iz državnog proračuna 53 milijuna kuna, od čega 34 milijuna za luku Vukovar koja ima najveću važnost od svih riječnih luka u Hrvatskoj. Lučka uprava Vukovar, upozorava on, bit će nositelj koncepta razvoja te luke i to na postojećoj lokaciji, a kad se za to stvore preduvjeti i na novoj lokaciji na kanalu Dunav-Sava. </p>
<p>Budući da su investicije u osnovne lučke građevine često prevelike, smatra Grubišić, da bi komercijalno bile isplative, zadaća države je da takvu obvezu preuzme na sebe, a na lučkoj upravi je da bude nositelj takvih aktivnosti i da izbalansira mogućnosti investiranja od strane države i mogućnosti koncesionara koji bi ulaganjima u luku našli komercijalni interes. Uz to, lučka uprava, navodi Grubišić, mora djelovati u smjeru privlačenja domaćih i stranih investitora, lučkih operatora i lučkih korisnika.</p>
<p>Najznačajniji problem trenutačno je blokada plovidbe Dunavom te nepostojanje sporazuma o plovidbi i uređenju plovnog puta rijeke Save s BiH, ističe on. </p>
<p>Osim toga, napominje, riječni promet ne zauzima ono mjesto u gospodarstvu koje mu pripada s obzirom na postojanje vrlo povoljnih prirodnih uvjeta. To je prije svega, ukazuje Grubišić, orijentacija razvijenih europskih zemalja da se promet s cesta preusmjeri na ekološki prihvatljive vidove prometa, na mogućnosti efikasnog povezivanja i uključivanja u sustav europske mreže plovnih putova te interes povezivanja Podunavlja i Jadrana u sustav kombiniranog prometa. Udio riječnog prometa u odnosu na druge vidove prometa u Hrvatskoj, kaže Grubišić, iznosi svega jedan do tri posto dok se u ostalim zemljama Europe taj udio kreće od 15 do 50 posto. </p>
<p>Za intenzivniji razvitak riječnog prometa, prema njegovim riječima, nužno je osposobiti postojeće plovne putove, izgraditi višenamjenski kanal Dunav-Sava, obnoviti riječnu flotu u skladu sa standardima europskih zemalja te obnoviti i modernizirati luke otvorene za međunarodni promet. Za potrebe gradnje kanala Dunav-Sava i regulacije Drave i Save, održavanje i upravljanje plovnim putovima nužno je, naglašava Grubišić, osnovati neprofitno trgovačko društvo koje bi u cijelosti vodilo poslove upravljanja i financiranja plovnih putova.</p>
<p>Što se tiče hrvatske riječne flote, ona je, navodi savjetnik za luke, slabo održavana i to prije svega zbog nedostatka navoza i nemogućnosti izvlačenja brodova na suho radi redovitih pregleda i održavanja podvodnog dijela brodova. Na održavanje je, upozorava, također utjecalo vrlo loše financijsko stanje u brodarskim tvrtkama koje je prouzročeno blokadom plovnih putova za vrijeme rata. </p>
<p>Trenutačno je u Hrvatskoj registrirano oko 300 brodova različitih namjena, a prosjek starosti im je vrlo velik - 35 do 40 godina. Najveća brodarska kompanija u unutarnjoj plovidbi je Dunavski Lloyd iz Siska koji je već 50 godina prisutan na Dunavu, Dravi i Savi. Tvrtka je u procesu kuponske privatizacije privatizirana i trenutačno je u vlasništvu E - INVEST privatizacijskog fonda. Uz njega imamo i manji broj tvrtki koje se uglavnom bave eksploatacijom i prijevozom šljunka, a potpuno su u privatnom vlasništvu. Svim hrvatskim brodarskim tvrtkama kao i lukama na unutarnjim plovnim putovima, zbog velikih financijskih šteta koje trpe, tvrdi Grubišić, od posebnog je značaja što skorije rješenje problema slobodne plovidbe u području Novog Sada i tu vidimo, kaže on, ključnu ulogu Dunavske komisije koja bi trebala biti nositelj projekta raščišćavanja plovnog puta i tako omogućiti nesmetanu plovidbu u skladu s Konvencijom o režimu plovidbe na Dunavu.</p>
<p>Inače, prije rata promet roba unutarnjim plovnim putovima kretao se oko četiri milijuna tona godišnje. Prošle godine iznosio je oko 850.000 tona, dok je promet u lukama dvostruko veći - oko 1,7 milijuna tona, budući da su se luke djelomično orijentirale na prekrcajno-skladišnu djelatnost sa sredstava kopnenog prijevoza.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Brza cesta Solin-Klis zatvorena zbog oštećenja tunela Mihovilović </p>
<p>SPLIT, 5. ožujka</p>
<p> - Zbog oštećenja na stropu tunela Mihovilović, zatvorena je državna cesta D1 Solin-Klis. Prema prvim informacijama iz Hrvatske uprave za ceste (HUC), još se pouzdano ne zna koliko će trajati popravak oštećenog dijela stropa tunela. Djelatnici HUC-a uočili su prije petnaestak dana deformacije stropne ploče, nastale zbog velike vlage, nakon čega su skinuli komade betona, jer je postojala opasnost da padnu na kolnik. </p>
<p>Brza cesta Solin-Klis zatvorena je za sav promet na prijedlog Građevinskog instituta i Fakulteta građevinskih znanosti iz Splita, a promet je do daljnjega preusmjeren na staru cestu, koja već godinama nosi epitet »cesta smrti«. Pomoćnik ministra pomorstva, prometa i veza Mijo Bezer ocijenio je zatvaranje brze ceste Solin-Klis »izvanrednim slučajem«, naglasivši da će Ministarstvo pronaći glavnog krivca i zatražiti njegovu odgovornost. »Ili je pogriješio izvođač radova ili projektant. Treće mogućnosti nema, i mi ćemo to sigurno brzo utvrditi. S obzirom na važnost te državne prometnice, posebice sada, uoči turističke sezone, Ministarstvo prometa ocjenjuje da se radi o izvanrednom slučaju«, poručio je Bezer. </p>
<p>Zamjenik upravitelja splitske ispostave HUC-a Baldo Bakalić potvrdio je novinarima da se očekuje što žurniji dolazak predstavnika izvođača radova, zagrebačke »Hidroelektre«, koja će priložiti kompletnu građevinsku dokumentaciju. </p>
<p>Brza cesta Solin-Klis sastavni je dio glavne državne ceste, dugačka je devet kilometara, ima deset vijadukata, pet tunela, po dva nadvožnjaka i podvožnjaka, a gradila se točno deset godina. Čini se da je upravo u tome i najveći problem, jer su tuneli sagrađeni davno prije otvaranja same ceste. Drugim riječima, nitko nije vodio računa o stanju sagrađenih tunela, a kad se u jednome od njih pojavila vlaga, koja je zaprijetila padom betonskih blokova sa stropa, jedna od najvažnijih cesta u Splitsko-dalmatinskoj županiji zatvorena je za sav promet. </p>
<p>Zatvaranje ceste, koja je u razdoblju dok se gradila, dobila više epiteta nego ijedna prometnica u Hrvatskoj (»cesta zvana čežnja«, »prokleta cesta«, »puževa cesta«, »HDZ-ova predizborna cesta«), prouzročilo je zakrčenje prometa u samom ulazu u Split. Na jednom i drugom kraju ceste postavljeni su betonski blokovi uz odgovarajuću prometnu signalizaciju. Promet koji se odvija starom cestom vrlo je usporen, osvjetljenje same prometnice također je loše, pa iz HUC-a pozivaju sve vozače na povećan oprez. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Šeparović: Bivša je vlast dostavila Haagu dokaze za Dubrovnik </p>
<p>DUBROVNIK, 5. ožujka</p>
<p> - »Dubrovnik je najveća žrtva kulturocida i za njega su odgovorni podjednako oni koji su ga počinili kao i oni koji ga nisu spriječili«, istaknuo je u ime Hrvatskog pravnog odbora i Hrvatskog žrtvoslovnog društva Zvonimir Šeparović u ponedjeljak na konferenciji za novvinare u Dubrovniku. </p>
<p>Šeparović je istaknuo kako tvrdnje hrvatske vlasti da ondašnja vlast nije dostavila Haagu dokaze za Dubrovnik nije točna. »To je laž, jer Haag je o tom zločinu obaviješten 1993. i slučaj Dubrovnika je zapravo inicirao osnivanje Međunarodnog suda za ratne zločine na području bivše Jugoslavije. Za Dubrovnik smo dali jako mnogo dokaza ne samo Carli del Ponte već i njezinoj prethodnici Louise Arbour, posebice velik broj foto i video zapisa. Nije istina ni da je tužba protiv Jugoslavije za agresiju i genocid podignuta 2001., jer sam ju kao ministar pravosuđa osobno predao predsjedniku Međunarodnog suda u Haagu 14. rujna 1999. Novoj vlasti trebalo je godinu i pol dana da sastavi i preda od suda traženi memorijal«, naglasio je Šeparović. Dodao je kako se nada da će se uz imena koja se spominju kao mogući optuženici za napade na Dubrovnik, naći i Božidar Vučurević iz Trebinja te mitropolit pravoslavne crkve u Crnoj Gori Amfilohije. </p>
<p>»Drago nam je da je optužnica napokon podignuta, no imamo osjećaj zebnje da se ona ne iskoristi kao protuteža za optužnice koje Haag najavljuje protiv hrvatskih generala«, kazao je između ostalog Zvonimir Šeparović. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Karlovačka oporba: Hazler za vijećnika provokacija je HDZ-ovih ekstremista</p>
<p>KARLOVAC, 5. ožujka</p>
<p> - Predloženi vijećnik HDZ-a na nedavnoj sjednici Skupštine Županije karlovačke, Dragan Hazler iz Slunja nije osoba kojoj se može verificirati mandat vijećnika. Da smo to učinili, doveli bismo u pitanje dignitet Skupštine. To je stav karlovačke oporbene petorke koji su u ponedjeljak na konferenciji za novinare izrekli saborski zastupnik i čelnik karlovačkog HNS-a Darko Šantić te vijećnik HSS-a u Skupštini Ivan Šimić.</p>
<p>Tema konferencije bila je, naime, prošlotjedna prekinuta sjednica Skupštine Županije. Prekid su izazvali, kako je rečeno, vijećnici HDZ-a zbog neizbora Hazlera za vijećnika. Dragan Hazler ne zaslužuje biti vijećnik zbog svojih ekstremnih nastupa i izjava u posljednje vrijeme u hrvatskoj javnosti, stav je oporbenih vijećnika SDP-a, HSLS-a, SDU-a, HSS-a i HNS-a. </p>
<p>Tomica Majetić, vijećnik SDP-a, rekao je da je Hazler osvjedočeni nedemokrat i »njegov bi izbor bio nemoralan, neprihvatljiv i nedoličan čin«. Riječ je o provokaciji, ocjenjuje Majetić, manje grupe ekstremne desnice iz redova karlovačkog i slunjskog HDZ-a. Ljudevit Mejaški iz HSLS-a je kazao kako se ne može složiti s optužbama HDZ-a da je potez oporbe koja je osporila izbor nedemokratski. Vijećnica SDU-a Ankica Švajger je ponovila svoj ranije izrečeni sud da predsjednik Kluba HDZ-a i čelnik Županijskog odbora HDZ-a Ivan Mateša zbog svojih stavova i poteza ne može biti predsjednik Odbora za ljudska prava pri Županiji. Ako Hazler bude izabran za vijećnika, ona u radu takve Skupštine neće sudjelovati, rekla je Švajger. Karlovački oporbenjaci poručuju da se HDZ mora naviknuti na poraze. Petorka ocjenjuje da su trenutačno u Karlovcu i Županiji preča neka druga pitanja, iz gospodarstva, socijale i zapošljavanja, te očekuju podršku liberalnijeg krila HDZ-a u rješavanju ovog slučaja u Skupštini. (T. Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>IDS zadovoljan odlukom o povratu novca za preplaćene vojne stanove</p>
<p>PULA, 5. ožujka</p>
<p> - Iako je IDS-ov prijedlog izmjena Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, tj. bivših vojnih stanova, u saborskoj proceduri, IDS će povući svoj zahtjev jer je Vlada 15. veljače naložila prodavateljima takvih državnih stanova da usklade cijenu prodanih stanova i vrate preplaćeni novac za tzv. višak stambenog prostora, rekli su u ponedjeljak novinarima u Puli saborski zastupnici IDS-a Valter Drandić i Dino Debeljuh.</p>
<p>Zalažući se za prava svih manjinskih struktura, pa i bivših vojnih lica koja su imali stanarsko pravo na vojnim stanovima, IDS-ovi zastupnici su 25. listopada podnijeli Hrvatskom saboru prijedlog promjena postojećeg zakona da bi se sve hrvatske građane izjednačilo u pravima otkupa stanova. Da podsjetimo, kod prodaje tzv. vojnih stanova, njihovi kupci morali su otkupiti »višak« iznad 17 četvornih metara po članu obitelji i to po tržnoj vrijednosti. Vlada je sada odlučila da prije svega Ministarstvo obrane sklopi s kupcima takvih stanova aneks ugovora kojim se jamči povrat preplaćenog otkupa. Ustavni sud je još 1992. prihvatio žalbu diskriminiranih građana koji su morali skupo otkupljivati taj stambeni višak, ali HDZ-ova vlast to nije poštivala. Tražili smo uporno ispravljanje tih evidentnih nepravdi i poštivanje Ustava, ali nije se htjelo ići na obeštećenja, kazao je Dino Debeljuh. U Hrvatskoj je prodano oko 10.000 tzv. vojnih ili državnih stanova, od kojih je dobar dio preplatio višak kvadrature. Drandić i Debeljuh su najavili da će na isti način inzistirati i na obeštećenju nosilaca stanarskoga prava koji su iz svojih stanova izbačeni, iako je i njima Ustavni sud dao za pravo. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Istarski SDP s HNS-om kreće u rušenje monopola IDS-a</p>
<p>PULA, 5. ožujka</p>
<p> - SDP će na razini Istarske županije na predstojeće izbore za lokalnu samoupravu izaći sa samostalnim listama, a članicama vladajuće šestorke s izuzetkom IDS-a ponudit će predizborni sporazum o postizbornoj suradnji. To se prij svega odnosi na Pulu i okolne općine, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare predsjednik Koordinacije SDP-a za Grad Pulu i okolne općine Livio Boković.</p>
<p>Takva suradnja dogovorit će se najprije s HNS-om, ali moguć je i dogovor s manjim strankama građanske opcije. Nikakve suradnje neće biti s HDZ-om, DC-om i drugim izrazito desnim strankama. Predizborni sporazum sadrži i ključnu odredbu - da partneri SDP-a poslije izbora neće koalirati s IDS-om. </p>
<p>Pripremamo se dobro i na izbore idemo da pobijedimo, ali ne zato što smo željni vlasti, već da se Pula i okolica izvuku iz krize u koju ih je dovela IDS-ova vladavina, istaknuo je Livio Bolković, dodavši da su u sklopu predizbornih priprema upravo oformili deset radnih grupa, u kojima će se stotinjak istaknutih aktivista baviti ključnim djelatnostima za Pulu i okolicu. </p>
<p>Predsjednik pulskog SDP-a Denis Martinčić najavio je povratak tradicionalne masovne prvomajske proslave u Šijansku šumu, za što su već dobili suglasnost Hrvatskih šuma. </p>
<p>Na pitanja novinara, potvrđeno je da je SDP i na županijskoj razini odbio ponudu IDS-a o predizbornoj suradnji. To bi bilo kao da je prije lanjskih izbora na državnoj razini SDP koalirao s HDZ-om, pojasnio je Bolković. Predizborne suradnje neće biti ni s Delbiancovim IDF-om, iako je s te strane bilo ponuda, ali je procjena SDP-a da ta stranka nema nekih izgleda. </p>
<p>Na zamolbu novinara da prokomentira mogućnost prodaje 15 posto Uljanikovih dionica stranoj banci, Bolković je kazao da u tome ne vidi ništa loše, štoviše da je samo pozitivno da se za pulsko brodogradilište zanimaju ugledne banke. Međutim, za takve aranžmane, dodao je, nužno je rasčistiti vlasničke odnose među pojedinim Uljanikovim poduzećima, što je u toku. Tvornica električnih strojeva i uređaja, kazao je Bolković, već sada može na tržište. Ne treba zabrinjavati, smatra on, ni spremnost Tvornice duhana Rovinj da kupi većinski paket Anite i nekih drugih poduzeća, jer riječ je o želji da se profit ulaže u razvoj i persspektivne turističke projekte. Problematičnije je što je Arenaturist prodan Talijanima za samo četiri milijuna maraka, zaključio je Bolković. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Sindikati Belja protiv zahtjeva da radnici otpišu dug za plaće</p>
<p>OSIJEK, 5. ožujka</p>
<p> - Koordinacija sindikalnih podružnica Beljad.d. uputila je u ponedjeljak otvoreno pismo hrvatskoj Vladi, Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Hrvatskom fondu za privatizaciju te Upravi i Nadzornom odboru Belja u kojemu naglašava svoje nezadovoljstvo i neprihvaćanje zahtjeva Vlade o nagodbi sa zaposlenicima radi financijske konsolidacije ovoga baranjskog kombinata. »Ne možemo prihvatiti zahtjeve Vlade da zaposlenici s kojima se neće raskinuti ugovor o radu svoja potraživanja plaća pretvore u vlasnički ulog, a ostale obveze otpisati, kao ni sa zahtjevom da se onim zaposlenicima s kojima će se raskinuti ugovor osigura isplata svih neisplaćenih plaća u roku šest mjeseci do godine dana«, ističe se u pismu. Radnici, ističe se, ne mogu prihvatiti ovakve zahtjeve zbog svog teškog gospodarskog i socijalnog položaja. </p>
<p>U pismu se ocjenjuje da je naputak Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, u kojemu se navodi kako je nužno da svi zaposlenici prihvate ove zahtjeve, neprihvatljiv i ucjenjivački. Stoga su beljske sindikalne podružnice ovim pismom zatražile od Uprave i Nadzornog odbora da to spriječe te da ponude »nagodbu kojom bi se najveći dio potraživanja zaposlenih podmirio u cijelosti ili djelomično reprogramirao«.</p>
<p>»Kod izrade programa viška radnika zahtijevamo da se u cijelosti poštuju odredbe Zakona o radu. Program zbrinjavanja viška radnika mora biti stimulativan i mora otvarati mogućnosti ponovnog zaposlenja te biti donesen konsenzusom radnika, poslodavca i sindikata«, naglašava se u pismu koje završava zahtjevom da se odmah nakon cjelovite financijske konsolidacije pristupi restruktuiranju Belja a da se do tada u potpunosti zaustavi njegova privatizacija. (M. Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Umro Mišo Konjevod, dugogodišnji novinar »Vjesnika«</p>
<p>DUBROVNIK, 5. ožujka</p>
<p> - U Dubrovniku je u 75. godini umro dugogodišnji novinar Vjesnika Mišo Konjevod. </p>
<p>Rođen je 24. listopada 1926. u Hutovu. Od 1944. aktivno je sudjelovao u NOB-u, za što je primi Medalju za hrabrost. U Dubrovniku je 1946. završio gimnaziju a dvije godine poslije zaposlio se kao novinar na Radio Dubrovniku, gdje je uređivao emisije »Kroz grad i kotar Dubrovnik«, »Poljoprivrednu emisiju« i Vijesti. Od te godine, kao honorarni suradnik radio je i za nekoliko izdanja NIŠPRO-a »Vjesnik« a stalni je dopisnik lista Vjesnik bio od 1956. do 1972. godine. Nakon toga stupio je u stalni radni odnos u Radnoj zajednici Informativno-poslovnog centra NIŠPRO-a »Vjesnik« te je do odlaska u mirovinu, 1988., pisao tekstove s područja kulture, umjetnosti, turizma i pomorstva kao i feljtone te humoreske za Večernji list, Arenu, Studio i druga izdanja kuće, od koje je dobio i Zlatnu plaketu. </p>
<p>Mišo Konjevod bio je i prvi rukovoditelj IPC centra NIŠPRO-a Vjesnik u Dubrovniku a djelovao je i kao član Upravnog odbora Društva novinara Hrvatske. (A. Hauswitschka)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Zoran Milas, novi predsjednik Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije</p>
<p>SPLIT, 5. ožujka</p>
<p> - Na Glavnoj skupštini dioničarskog društva Slobodna Dalmacija, održanoj u ponedjeljak iza zatvorenih vrata, razriješen je stari i imenovan novi Nadzorni odbor, čiji su članovi Josip Slade, Željko Paradžik, Zoran Sikirica, Zoran Milas i Ilija Mašić. Za predsjednika Nadzornog odbora imenovan je Zoran Milas a njegov zamjenik je Josip Slade. Skupština je za revizora Društva izabrala tvrtku Audit d.o.o iz Zagreba. </p>
<p>Inače, novinarima je bio zabranjen ulazak u zgradu Slobodne Dalmacije. Iako je jedna od točaka dnevnog reda Skupštine dioničara Slobodne Dalmacije bila donošenje odluke o davanju razrješnice Upravi društva, to se na Skupštini, kako doznajemo, nije dogodilo, unatoč tome što skupštinari nisu pozitivno ocijenili rad predsjednika Uprave Miroslava Ivića. No, Vjesnikov izvor tvrdi kako to ne znači da Miroslav Ivić ubrzo neće biti razriješen dužnosti predsjednika Uprave Slobodne Dalmacije. </p>
<p>Također neslužbeno saznajemo da je najozbiljniji kandidat za novog predsjednika Uprave Srđan Kovačić, koji je od 1986. do 1990. bio predsjednik tadašnjeg Izvršnog vijeća Skupštine općine Split. Članovi Skupštine koji nisu željeli biti imenovani, izjavili su da je nekoliko minuta prije samog početka Skupštine Zoran Sikirica (Hipobanka) poslao telefax poruku, kojom dioničare izvješćuje da zbog prevelikih obveza ne može biti član novog Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije. Navodno su skupštinari ocijenili da njegova poruka ne mora biti vjerodostojna, te su istaknuli kako je Sikirica imao dovoljno vremena za izjašnjavanje o članstvu u Nadzornom odboru. Ako, pak, Sikirica bude ustrajao u toj namjeri, dioničari Slobodne Dalmacije izabrat će novog člana Nadzornog odbora. </p>
<p>Glavni urednik Slobodne Dalmacije Josip Jović nije želio komentirati, kako mnogi ocjenjuju, »dan D« za tu novinsku kuću, rekavši u prolazu novinarima: »Nemojte me ništa pitati, nisam u tom filmu«. </p>
<p>Miroslav Ivić je po završetku Skupštine novinarima rekao da ne želi ništa komentirati i da je njegov zadatak osigurati da novine nesmetano izlaze. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Mirovine onima koji nikad nisu radili, ali tek od 2008. godine</p>
<p>Temeljni uvjet za nacionalnu mirovinu bio bi da korisnik nema drugih prihoda i imovine / Budući da Vlada ne planira u naredne tri godine povećati iznose za socijalne izdatke, te mirovine mogle bi se isplaćivati jedino povećanjem poreza ili preraspodjelom proračuna </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Vlada razmišlja o tzv. nacionalnoj mirovini za sve, pa i za one koji nikad nisu radili i nisu uplaćivali doprinose. Najavio je to u nedjelju na susretima s građanima u Vladi ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Kako doznajemo u Vladi - jer je Vidović službeno u Bratislavi - osnove za razgovor o tome do kada bi pravo na nacionalnu mirovinu u Hrvatskoj moglo zaživjeti, nema ni danas.</p>
<p>Takvo bi rješenje podrazumijevalo i izmjenu načina financiranja isplate mirovina. Pretpostavlja se da bi se, nakon što u cijelosti zaživi reforma mirovinskog sustava, moglo ići na dodatnu preraspodjelu doprinosa za prvi i drugi mirovinski stup, i to tako da se na osobne račune osiguranika u drugome stupu izdvaja veći dio doprinosa čime bi se povećao iznos mirovine koji će osiguranik primati s tog računa. </p>
<p>No, već ta pretpostavka daje naslutiti da je riječ o novini koja će teško zaživjeti prije 2008. godine, do kad bi trebalo završiti prijelazno razdoblje vezano uz povećanje dobne granice za odlazak u mirovinu te još neke uvjete. S druge strane, tim bi se promjenama stvorio novi manjak u blagajni Mirovinskog zavoda. To znači da bi država za pokriće tog minusa trebala izdvojiti veći dio proračunskog kolača nego danas. Kako Vlada u naredne tri godine ne planira znatnije povećati svotu novca za socijalne izdatke (osim povećanja koje bi trebalo pokriti očekivani rast broja potreba), jedini izvor za to bilo bi - povećanje poreza samo za tu namjenu (podsjetimo, svojedobno je Njemačka povećala svoj PDV za jedan posto upravo radi problema s financiranjem 'javnih' mirovina), ili preraspodjela državnog novca u korist socijale.</p>
<p> No, budući da državna blagajna već sada s velikim iznosom sudjeluje u financiranju mirovina, a one se usprkos tome teško isplaćuju, uvođenje nacionalne mirovine u praksu ipak ne treba očekivati do kraja mandata ove Vlade. </p>
<p>Prema prijedlozima koji su se dosad pojavljivali, nacionalna mirovina vezala bi se uz nacionalni prag siromaštva, kada ta varijabla bude utvrđena i kad se bude mogla pratiti. Ta bi mirovina bila davanje države za pokriće temeljnih egzistencijalnih potreba korisnika bez obzira na to je li on radio i zaradio taj iznos ili nije, dakle kao svojevrsna socijalna pomoć. Tako bi taj iznos zamijenio današnju mirovinu s dodacima koje umirovljenici primaju zato što tijekom radnog vijeka nisu zaradili dovoljno za podmirenje osnovnih životnih potreba (što je donedavno bio zaštitni dodatak uz mirovinu). No, ona bi mogla zamijeniti i različite vidove socijalnih pomoći, koje danas primaju starije osobe ako nemaju mirovinu i pravo na dodatke, odnosno ako imaju primanja s kojima ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe. </p>
<p>Temeljni uvjet za ostvarenje prava na nacionalnu mirovinu, kako sada stvari stoje, bio bi da korisnik nema drugih prihoda i imovine na temelju koje može riješiti svoju situaciju, bilo da je riječ o onima kojima se isplaćuje samo dodatak na doprinose koje su uplatili tijekom radnog staža (dakle dodatak na mirovinu koju su zaradili), ili, pak, o onima koji nikad nisu radili.</p>
<p>S obzirom na to da je pomoći iz različitih izvora teško pratiti, te da se događa i to da do pomoći lakše dođu oni koji su snalažljiviji, pretpostavlja se da bi se time racionalnije trošio državni novac. Nacionalna mirovina, naime, isplaćivala bi se s jedne adrese, koja bi ujedno mogla imati sve podatke o drugim prihodima korisnika. Tako osobe starije od dobi od koje se ograničava radni staž (po novim propisima, 65 godina za muškarce i 60 za žene), više ne bi primale mirovinu od 300, 400 kuna i dodatak do granice mirovine sa zaštitnim dodatkom, nego - jednu cjelovitu mirovinu. U slučaju povećanja ili usklađivanja s kretanjima troškova života i plaća, rastao bi cjelovit iznos mirovine, a ne više samo onaj dio koji je korisnik zaradio. Tako se više ne bi događalo da 20-postotno povećanje mirovine umirovljenicima ne donese nijednu kunu više.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Račan izrazio žaljenje i osudu zbog mostarskih odluka, posebice one o samoupravi </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Ne mogu sa sigurnošću reći što će Hrvatska učiniti ako i kada međunarodna zajednica uvede sankcije nakon odluka Hrvatskog narodnog sabora u Mostaru. Očekujemo da oni koji donose takve odluke prethodno informiraju ili čak konzultiraju hrvatsku Vladu, a posebno ako očekuju suradnju u provedbi. Istaknuo je to hrvatski premijer Ivica Račan odgovarajući, u ponedjeljak na konferenciji za novinare, na upit kako će se hrvatska vlast ponašati ako uslijede ekonomske i ine sankcije u susjednoj držai.</p>
<p>U svakom slučaju, rekao je Račan, riječ je o »ishitrenim i pogrešnim odlukama koje neće pomoći u rješavanju nagomilanih problema u BiH«. Naglasio je kako je rješenje isključivo u dijalogu i kontinuiranim razgovorima u čemu želi pomoći i Vlada. »Mi nećemo ostati samo na komentaru i osudi već ćemo i konkretnim aktivnostima, čije rezultate možemo očekivati u idućih desetak dana, aktivnije pokušati sudjelovati u rješavanju problema u susjednoj državi«, istaknuo je premijer.</p>
<p> »U ime hrvatske Vlade izražavam žaljenje zbog tih odluka, posebno odluke o samoupravi i još jednom naglašavam da te odluke neće pridonijeti poželjnoj razini razgovora i dijaloga koju iznova valja otpočeti u BiH«, rekao je Račan, dodavši da »ishitrene odluke i ultimatumi ne omogućavaju razgovore i dijalog«. Ponovio je stav hrvatske Vlade kako »nema boljeg rješenja od razgovora i dijaloga, čak i kad neka rješenja i neke odluke nisu najbolje«. Pojasnio je kako je nemoguće i politički loše optuživati bilo koga pa i međunarodnu zajednicu za nepridržavanje Daytonskih sporazuma na način da se u idućem koraku učini to isto kroz proglašavanje autonomije na većinskim hrvatskim područjima. </p>
<p>Govoreći o samom sporazumu Račan je naglasio kako je stajalište Hrvatske, kao i u svim slučajevima, u osnovi legalističko. To znači, rekao je, da treba čvrsto poštivati Daytonski sporazum i provoditi ga sve dok se ne pronađu bolja rješenja.</p>
<p> »Činjenica je, pak, da Hrvatska neće više voditi politiku umjesto Hrvata u BiH. Nama je stalo do stabilnosti u susjednoj zemlji, a stabilnosti neće biti bez ravnopravnosti sva tri naroda na cjelokupnom teritoriju. Nas ne zanima suradnja s jednim ili drugim entitetom. Mi smo zainteresirani za stabilnost i suradnju s BiH kao državom«, naglasio je Račan, dodavši da je to nacionalni interes Hrvatske te da je »definitivno poražena politika u kojoj se neki pojedinac ili stranka mogao identificirati s narodom ili državom u primjeru Hrvatske«.</p>
<p> Na upit pitanje hoće li vlast u Zagrebu, ako to zatraži međunarodna zajednica oduzeti putovnice vrhu vlasti HDZ-a u BiH, Račan je rekao kako će se »ako do takvog zahtjeva dođe, postupiti u skladu s hrvatskim zakonima«. Premijer je rekao kako se nada da zbog pogreške vodstva jedne stranke najveći teret, kroz sankcije ili neki drugi oblik, neće snositi narod.</p>
<p>Je li riječ o slučajnosti ili o namjeri, upitali su n ovinari, da u petak u Mostaru bude proglašena samouprava, a u ponedjeljak u Banjoj Luci potpisan ugovor o posebnim odnosima sa SRJ? »Mogućnost postoji, a eventualna namjera i povezanost ta dva događaja mogla bi otežati razvoj situacije u BiH i sigurno nije doprinos njenoj stablnosti«, rekao je Račan. </p>
<p>»Na kraju, uskoro će se vidjeti koliki je stvarni interes HDZ-a da u interesu hrvatskog naroda u BiH pomogne pronalasku kvalitetnih rješenja«, dodao je premijer.</p>
<p>Na pitanje o pravu glasa državljana iz dijaspore i treba li zbog toga mijenjati Ustav, Račan je rekao kako to pitanje još nije definirano, ali da će biti u idućih nekoliko dana. »Želimo li kao uvjet za pravo glasa staviti prebivalište u Hrvatskoj, onda je to pitanje za Ustav, a ako je riječ o listi za dijasporu, to se pitanje može riješiti kroz izborni zakon«, pojasnio je Račan.</p>
<p>Na upit dijeli li zabrinutost hrvatske javnosti vezanu uz promjene imena ulica u Donjem Lapcu, premijer je naglasio da je zabrinut zbog bilo kakve ishitrene odluke i zbog bilo čega što može biti provokacija.»U ovom slučaju, riječ je i o odluci koja je protuzakonita. Naime, zbog popisa stanovništva, točno se zna u kojem roku mogu, a kada ne smije biti nikakvih preimenovanja. Stoga očekujem da će Ministarstvo pravostuđa, lokalne uprave i samouprave u skladu s propisima poništiti tu odluku«, zaključio je Račan.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Novi veleposlanici »rešetani« pred Tomčevim odborom</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka </p>
<p> - Članovi Odbora za vanjsku politiku u ponedjeljak su razgovarali s kandidatima za veleposlanike, što je obveza prema izmjenama Ustava. Na razgovoru su bili kandidati za veleposlanike u Albaniji, Argentini, BiH, Njemačkoj, Meksiku, Rumunjskoj i u hrvatskoj misiji u UNESCO-u. Predsjednik Odbora Zdravko Tomac nije želio otkriti o kojih je osmero kandidata riječ, dok se ne dobije agreman od država i institucija.</p>
<p>No, ipak se saznaje da je kandidatkinja za veleposlaničko mjesto u UNESCO-u Neda Ritz, u Bosni i Hercegovini Josip Vrbošić iz Osijeka, za Njemačku Milan Ramljak, za Albaniju Rade Marelić iz Rijeke, za Argentinu Ricardo Rosetti iz Dubrovnika, za Slovačku Andreja Gustović-Ercegovac, dok bi veleposlanik za Meksiko trebao biti hrvatski veleposlanik u SAD-u Ivan Grdešić. Prema informacijama, od veleposlaničkog mjesta u Rumunjskoj odustao je Borislav Grgin. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Američki veleposlanici u BiH dolazi u Hrvatskoj, šestorka o stanju u BiH </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - Prema najavi predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora dr. Zdravka Tomca, u utorak će u Zagreb doći američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini, te zajedno s američkim veleposlanikom u Hrvatskoj razgovarat će s hrvatskom vlašću o situaciji u susjednoj državi. O toj će temi raspravljati i vladajuća šestorka, a Odbor za vanjsku politiku, bude li potrebno, o tome će održati tematsku sjednicu prije rasprave u Zastupničkom domu. Tomac je naglasio da će se pokušati najviše što se može kako bi se smirilo stanje, dodajući kako se počinje razlikovati ponašanje vrha jedne stranke od potrebe da se zaštite interesi hrvatskoga naroda u BiH.</p>
<p> »Saborski Odbor za vanjsku politiku prihvatio je strategiju Vlade o odnosima s Republikom Slovenijom«, kazao je Tomac nakon zatvorene sjednice Odbora u ponedjeljak. Dodao je da je prihvaćen Nacrt deklaracije o suradnji slovenskoga i hrvatskog parlamenta za koju se predlaže da je u istovjetnom tekstu i istodobno ratificiraju oba parlamenta. Također je dogovoreno da se predsjednik Odbora za vanjsku politiku slovenskog parlamenta Jelko Kacin sastane s Tomcem kako bi se problemi rješavali bez dodatnog politiziranja, dok bi se međunarodna arbitraža uključila tek u krajnjim slučajevima. </p>
<p>Članovi Odbora u ponedjeljak su razgovarali s kandidatima za veleposlanike, što je obveza prema izmjenama Ustava. Na razgovoru su bili kandidati za veleposlanike u Albaniji, Argentini, BiH, Njemačkoj, Meksiku, Rumunjskoj i u hrvatskoj misiji u UNESCO-u. Tomac nije želio otkriti o kojim je kandidatima riječ dok se ne dobije agreman od država i institucija. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Linić: Hrvatska plasira obveznice uz cijenu od 6,75 posto</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - »Hrvatska je ostala kod odluke da plasira 500 milijuna eura obveznica na europsko tržište iako u knjizi narudžbi do danas imamo prijavljenih čak 1,06 milijardi eura«, kazao je u ponedjeljak na Danu poduzetnika potpredsjednik Vlade Slavko Linić, spomenuvši da će kamatne stope biti, vjerojatno, 6,75 posto. </p>
<p>»Mogli smo postići i nižu cijenu da smo se odlučili za bankarske investitore, no interes Hrvatske su fondovski investitori i upravo je od investicijskih fondova stiglo najviše ponuda. Riječ je o investitorima iz Velike Britanije, Španjolske, Austrije, Italije, Njemačke i Nizozemske«, istaknuo je potpredsjednik Vlade. </p>
<p>Te su euroobveznice prvi hrvatski dugoročni vrijednosni papir (na deset godina). To izdanje, kao i nedavna emisija samuraj obveznica (215 milijuna USD), namijenjeno je u prvom redu ispunjenju inozemnih obveza. </p>
<p>Prezentacija investitorima bila je organizirana prošlog tjedna u najznačajnijim financijskim središtima u Europi - Parizu, Beču, Frankfurtu, Londonu, Milanu, Amsterdamu. </p>
<p>Slavko Linić, nakon road showa kaže da je »Hrvatska u Europi prepoznata kao stabilna zemlja čija vlada ima jasan program i zemlja u koju investitori mogu ulagati bez rizika«.</p>
<p>Aranžeri tog plasmana obveznica su Deutsche Bank i JP Morgan. (L.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Od 1. do 15. travnja prvi popis stanovništva u samostalnoj Hrvatskoj </p>
<p>Bez obveze iskaza o vjeri i nacionalnosti / Popis će obavljati 22.000 popisivača / Prvi rezultati bit će poznati 31. svibnja / Metodologija u skladu s odredbama UN-a i EU-a / Popis provode Državni zavod i ministarstva vanjskih i unutarnjih poslova, obrane i pravosuđa </p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka </p>
<p> - Od 1. do 15. travnja ove godine, na osnovi lani donesenog Zakona o popisu 2001., u Republici Hrvatskoj obavit će se popis stanovništva, kućanstava i stanova. Tim povodom čelni ljudi Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske na konferenciji za novinare u ponedjeljak iznijeli su osnovne podatke o popisu, te o organizaciji, metodologiji i načinu popisivanja ljudi u Hrvatskoj, te onih koji jesu ili će u vrijeme popisa boraviti izvan Hrvatske. </p>
<p>Kako je istaknuo ravnatelj Zavoda mr. Ivan Rusan, ovo je prvi popis u samostalnoj Hrvatskoj i petnaesti po redu na našim područjima. Popis organizira Državni zavod, a provode ga, uz tu instituciju, i ministarstva vanjskih i unutarnjih poslova, obrane te pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. </p>
<p>Radi organizacije i provedbe popisa formirane su u svim županijama i Gradu Zagrebu povjerenstva za popis. U gotovo svim gradovima su ispostave povjerenstava, a u općinama i gradovima osnovani su popisni centri. U popis će biti uključeno otprilike 27.000 sudionika, među kojima oko 22.000 popisivača. Prvobitna cijena pripreme, organizacije i provedbe popisa zahvaljujući štednji i donaciji opreme s prvobitnih 192 milijuna kuna pala je na 141,998.000 kuna i bit će namirena iz državnog proračuna za 2001. te iz tekuće zalihe proračuna. </p>
<p>Što se tiče metodologije, popis će se obaviti na osnovi pisanih naputaka, odredaba, definicija i pravila koja su u skladu s UN-om i EU-om. U sklopu toga predviđena je edukacija za sve sudionike popisa, te prikupljanje podataka, njihova tajnost i čuvanje. Osnovni obrazac je popisnica koja služi za upis podataka za svaku osobu, zatim upitnik za stan i kućanstvo, omotnica za upis članova kućanstva i privremeno prisutnih osoba, odnosno za izradu obiteljskog sastava i kućanstva, te kontrolnik u koji se evidentiraju popisane jedinice i izrađuju prvi rezultati popisa. </p>
<p>Popisivači su obvezni prigodom popisivanja naglasiti da se podaci prikupljaju samo za statističke svrhe, a objavljuju u »agregatnom (zbirnom) obliku, s tim da je najniža razina objave podataka naselje, odnosno mjesna samouprava (samo za osnovne podatke, npr. o broju i dobno-spolnoj strukturi)«. Također, popisivači su dužni naglasiti popisaniku da mu je obveza dati točne podatke, s izuzetkom odgovora o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. U metodologiju popisa ubraja se i uobičajen kontrolni popis koji će se obaviti neposredno nakon popisa. </p>
<p>U sklopu priprema za glavni popis od 1. do 31. ožujka trajat će prethodni popis, koji će zbog specifičnosti pojedinih skupina stanovništva obaviti spomenuta četiri ministarstva. Ministarstvo vanjskih poslova popisat će hrvatske državljane na radu u diplomatskim i drugim predstavništima Republike Hrvatske i u međunarodnim organizacijama, kao i članove njihovih obitelji koji s njima borave u inozemstvu.</p>
<p> Uz njih, bit će popisani i državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Hrvatskoj a na radu u inozemstvu, kao i članovi njihovih obitelji koji s njima borave. U tu skupinu ulaze i izbjeglice ako se prijave hrvatskim diplomatskim predstavništima. Ono što će u Hrvatskoj obavljati vojska popisivača, kontrolora i instruktora, u inozemstvu će raditi sami popisanici. </p>
<p>MUP i MORH popisat će osobe koje stanuju u policijskim postajama i ostalim objektima MUP-a, kao i polaznike obrazovnih ustanova smještene u objektima MUP-a. MORH će popisati osbe na odsluženju vojnoga roka, polaznike vojnih škola, djelatne vojne osobe, službenike i namještenike te sve koji stanuju u vojnim objektima. </p>
<p>Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave popisat će osobe na izdržavanju zatvorske kazne, kažnjenike maloljetničkih zatvora, osobe kažnjene zatvorom u prekršajnom postupku i pritvorenike.</p>
<p> Prvi rezultati popisa, prema zakonskoj obvezi objave, bit će poznati 31. svibnja.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Pupovac traži da popis stanovništva obuhvati i 300.000 izbjeglih Srba</p>
<p>Mediji moraju poslati jasnu poruku Srbima da im izjašnjavanje nacionalne pripadnosti neće prouzročiti negativna iskustva / Tome u prilog ne idu hapšenja srpskih povratnika, ocjenjuje predsjednik SNV-a Milorad Pupovac/ Imena donjolapačkih ulica promijenjena na ekstreman, jednostran i posve nekritičan način</p>
<p>ZAGREB, 5. ožujka</p>
<p> - U predstojeći popis stanovništva treba uključiti i izbjeglice srpske nacionalnosti koji trenutačno žive u SR Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini, poručili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare predstavnici Srpskog narodnog vijeća (SNV-a). Prema njihovim riječima, radi se o 250.000 osoba s područja SRJ te još 40 ili 50.000 koliko ih je navodno u Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj. </p>
<p>»Od toga broja, jedan dio izbjeglica srpske nacionalnosti nema nikakav dokument, no većina, prema našim saznanjima, posjeduje makar jedinstveni matični broj, na temelju kojega se može uvrstiti u popis«, rekao je predsjednik SNV-a Milorad Pupovac, dodavši kako je SNV uputio zahtjev Ministarstvu vanjskih poslova da, posredstvom diplomatsko-konzularnih predstavništava, osigura sudjelovanje u popisu stanovništva svim izbjeglim osobama koji imaju nužne dokumente.</p>
<p> »U Hrvatskoj se popis mora odvijati u stabilnoj atmosferi, no prije toga građanima srpske nacionalnosti mediji moraju poslati jasnu poruku da im izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti neće prouzročiti negativna iskustva«, naglasio je Pupovac, upozorivši kako »tome u prilog ne idu hapšenja srpskih povratnika i glasovi nekih saborskih zastupnika desne orijentacije«. </p>
<p>Na novinarsko pitanje, nije li i preimenovanje ulica u Donjem Lapcu u najmanju ruku podjednako pridonijelo eskalaciji međunacionalne napetosti, Pupovac je kazao da su imena ulica toga grada promijenjena »na ekstreman, jednostran i posve nekritičan način«. »To je sebičan potez skupine ljudi koja ne vodi računa o specifičnostima miješanih sredina, već jednostranim aktima pokušava određene simbole nametnuti građanima«, istaknuo je čelnik SNV-a. </p>
<p>»Istu stvar mogli smo napraviti u istočnoj Slavoniji«, kazao je Pupovac, upozorivši kako bismo tada - umjesto mirne reintegracije i građenja suživota - dobili samo nove sukobe. </p>
<p>Odbacujući antifašističke vrijednosti i tjerajući prvake srpske zajednice iz Hrvatske, neki su ljudi napravili veliku pogrešku, smatraju u SNV-u, ali i dodaju kako predstavnici ni jedne strane ne bi smjeli u nacionalno miješanim sredinama koristiti takve teme za političke manipulacije. </p>
<p>Govoreći o detaljima posjeta predstavnika srpske zajednice Jugoslaviji, prvoga službenoga što je nastupio nakon pada Miloševićeva režima, Pupovac je posebice izdvojio potrebu unapređenja pitanja koja su regulirana člankom 7. akta o normalizaciji odnosa dviju zemalja, a odnose se na manjinska prava i povratak izbjeglica. (M. Franičević)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010306].
|
