NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011205].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 212822 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.12.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Izostane li reforma, i štete u gospodarstvu bit će nemjerljive</p>
<p>U Udruzi hrvatskih sudaca okomili su se na prijedlog proračuna, tvrdeći da u njemu nema novca ni za »redovne« troškove, a kamoli za nove zamisli koje bi rasteretile sudove / I predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić upozorava da će reformu biti teško, ako ne i nemoguće, provesti uz postojeće restrikcije / Neki suci tvrde da će se »morati pokriti koliko je pokrivač dug« i da su pomaci u pravosuđu mogući i u postojećim proračunskim okvirima</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Hoće li, zbog oskudnih proračunskih izdvajanja za sudstvo u 2002. godini, propasti reforma pravosuđa čiji bi cilj trebao biti eliminiranje više od milijun nagomilanih sudskih predmeta unatrag 10 godina? U Udruzi hrvatskih sudaca (UHS), poslovično kritičnoj prema svakom potezu izvršne vlasti prema sudstvu, okomili su se na prijedlog proračuna, tvrdeći da u njemu nema novca ni za »redovne« troškove - imenovanje novih sudaca, informatizaciju sudova, naobrazbu - a kamoli za nove zamisli koje bi rasteretile sudove, primjerice licencne suce i prekovremeni sudački rad.</p>
<p>Tim tragom ide i vrh sudbene vlasti. Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić upozorava da će reformu biti teško, ako ne i nemoguće, provesti uz postojeće restrikcije u proračunu za 2002. godinu. </p>
<p>Crnić je prebacio lopticu većim dijelom na zakonodavnu i izvršnu vlast, jer bi one trebale povući prve poteze koji će dovesti do povećanja efikasnosti sudova. U tom smislu, predsjednik Vrhovnog suda predložio je ponajprije uvođenje tzv. licenciranih sudaca i prekovremeni rad sudaca, ali i popunjavanje slobodnih sudačkih mjesta, drukčiju preraspodjelu rada u sudovima... Ostane li proračun u sadašnjim okvirima, od toga neće biti ništa.</p>
<p>Koliko bi proračunskog novca trebalo za efikasniji rad pravosuđa nije poznato, jer ni UHS nije napravio izračune. No, lako je pretpostaviti da nije riječ o malim iznosima. Primjerice, samo za »redovno« popunjavanje 265 slobodnih sudačkih mjesta trebalo bi iz proračuna izdvojiti oko 60 milijuna kuna. Za prekovremeni sudački rad vjerojatno bi trebalo još dublje zagrabiti u proračun. Iako usporedba nije adekvatna, dovoljno je reći da je proračunom predviđeno oko 900.000 kuna za prekovremeni rad u Ustavnom sudu. Riječ je o novcu za prekovremeni rad za samo 13 ustavnih sudaca i njihovu kadrovsku infrastrukturu, a u redovnim sudovima ima oko 1400 sudaca.</p>
<p>Neprovođenje pravosudne reforme izazvat će i nemjerljive štete u gospodarstvu koje će, zbog lošeg stanja u sudstvu, ostati bez stranih ulaganja. Sucima se čini da se, dok za njih nema novca u proračunu, on nemilice rasipa na drugim stranama. Tako je, primjerice, za reprezentaciju u Državnom zavodu za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži u proračunu predviđeno oko 330.000 kuna, a za stručno usavršavanje sudaca u Vrhovnom, Upravnom, Visokom trgovačkom i Visokom prekršajnom sudu predviđeno je samo 137.000 kuna. No, isto tako stoji da su se suci prema zakonu dužni stručno usavršavati i kada ih za to nitko novčano ne stimulira.</p>
<p>Neki suci komentiraju da će se »morati pokriti koliko je pokrivač dug« i da su pomaci u pravosuđu mogući i u postojećim proračunskim okvirima. Tako bi, primjerice, iz sudstva kroz stegovne postupke što prije trebalo »izbaciti« suce koji neodgovorno obavljaju svoju dužnost i štete sudačkom ugledu. No, to znači da je dio odgovornosti za efikasnije pravosuđe i na Državnom sudbenom vijeću, koje treba provesti te postupke. </p>
<p>Neki izlaz ipak se vidi u promjenama zakona, ponajprije Zakona o kaznenom postupku i Zakona o parničnom postupku, ili Zakona o nasljeđivanju, kojima bi se potaknulo izvansudsko rješavanje sporova ili ustupanje sudskih predmeta drugim tijelima. Time bi se rasteretili sudovi.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Strah od terorista najveći u Britaniji, najmanji u Finskoj </p>
<p>Čak 85 posto anketiranih očekuje od EU preventivne akcije, kako se teroristički udari ne bi dogodili i Europi / »Moramo razmjenjivati obavještajne podatke«, tvrdi 85 posto Francuza ali smo 30 posto Grka, ili, u prosjeku, 70 posto građana EU</p>
<p>BRUXELLES, 4. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Jedan od pet stanovnika EU očekuje sigurne terorističke akcije a devet od njih deset drže kako je nužno unaprijediti suradnju pravosudnih organa i policija unutar Petnaestorice. Ovo su neki od rezultata najnovijega ispitivanja javnog mnijenja u vezi s posljedicama terorističkih udara. Ispitivanje stavova na uzorku od 15.000 građana zemalja EU obavljeno je u tjednu kad je u Afganistanu bilo »živahno«, čemu je s velikim interesom svjedočilo - uglavnom zureći u televizijske ekrane - čak 80 posto sudionika ankete što ju je proveo Statistički ured EU. Vidjeli su ulazak Sjevernog saveza u Kabul, čuli Rumsfeldovu izjavu da već stotine Amerikanaca na terenu Afganistana gone Bin Ladena, svjedočili jednodnevnoj odgodi konferencije u Bonnu. </p>
<p>Čak 85 posto anketiranih očekuje od EU preventivne akcije, kako se teroristički udari ne bi dogodili i Europi. Kad se dođe do pitanja o opravdanosti vojne akcije, većina se slaže sa slanjem ljudi, a glavnina smatra da se stabilizirajući posao može obaviti izdašnijom humanitarnom pomoći. Upitani kako odgovoriti na udare, građani misle da je to posao EU. Odgovor isključivo na nacionalnoj razini traži 26 posto Austrijanaca i samo 6,2 posto Nizozemaca. Građani Unije stali su iza političara čim se došlo do unutareuropske suradnje. »Moramo razmjenjivati obavještajne podatke«, tvrdi 85 posto Francuza ali smo 30 posto Grka, ili, u prosjeku, 70 posto građana EU.</p>
<p> Oko 58 posto anketiranih dopustilo bi antiterorističkoj koaliciji upotrebu domaćih vojnih baza. Najmanje su za tu ideju zagrijani Finci - prihvaća je tek njih 11 posto. Vlade su prošle različito kada su građani zamoljeni da ocijene njihove poteze. Britanska je vlada pri tome dobila najviše pozitivnih bodova - 44 posto građana Velike Britanije smatra da je akcija njezine vlade vrlo dobra, za razliku od Portugalaca od kojih je samo njih 1,4 posto reklo da je vlada vrlo dobra, dok ju je glavnina ocijenila kao umjereno dobru i uglavnom dobru. </p>
<p>Strahovi od terorističkog udara najveći su u Britaniji, najmanji u Finskoj, pri ocjeni stupnja sigurnosti većina trezveno spominje »možda« ili »ne baš stvarno«. Čak 42 posto Danaca samouvjereno tvrdi da skorih terorističkih akcija neće biti, za razliku od samo 6,6 posto Britanaca koji misle tako. Bitno je spriječiti širenje postojećeg sukoba, upozorava 70 posto Šveđana i četvrtina Španjolaca (u EU tako prosječno misli 43 posto ispitanih). Većina stanovnika zemalja EU smatra da je neizbježna akcija u tom smislu. Europljani su i dalje veliki zagovornici humanitarne pomoći i obnove demokracije u Afganistanu i samo postotak anketiranih manji od deset tvrdi kako to baš i nije tako nužno. </p>
<p>Suočavanje s novom opasnošću odrazilo se i na gotovo stopostotno prihvaćanje strogih sigurnosnih mjera u zračnome prometu. Slični su odgovori dani i za suradnju policija. Europsku tradiciju multikulturalnosti potvrdila je i ova anketa: samo 15 posto ispitanika ne slaže se s ohrabrivanjem i unapređivanjem odnosa s muslimansko-arapskim svijetom. Irci i Grci su za bezgraničnu suradnju, za razliku od Britanaca i Belgijanaca! Ali, Britanci se zalažu za unapređivanje suradnje i veza na domaćem terenu i s lokalnim muslimansko-arapskim zajednicama. Tome se protivi od umjerenih 5,6 posto anketiranih u Britaniji, do njih 18 posto u Finskoj ili 15 posto u Njemačkoj. Na politički sklisko pitanje - je li po muslimanska zajednica učinila dovoljno, osuđujući terorističke udare - polovica ispitanih stanovnika zemalja EU odgovorila je da jeste, ostatak bi htio čuti više osuda ili se čak uopće ne slaže s konstatacijom da je osuda bilo (10,7 posto u Finskoj!!).</p>
<p> Sedam od deset anketiranih osjetilo je u svojem najbližem susjedstvu porast nepovjerenja prema muslimanskim zajednicama, ali je s druge strane 98 posto Šveđana (i 80 posto stanovnika zemalja EU) ustvrdilo da nitko nema pravo osuđivati arapsko-muslimanski svijet zbog terorističkih akcija pojedinaca. Najviše Nijemaca tvrdi pak da teroristi nisu djelovali kao pravi Muslimani a 35,5 posto anketiranih stanovnika EU smatra kako stvarni motivi terorista nemaju nikakve veze s vjerom. </p>
<p>Lada Stipić - Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pupovac: »Manjine ne smijemo svesti samo na pjevačka ili folklorna društva«</p>
<p>U sredinama u kojima žive manjine - u općinama, gradovima, regijama - treba otvoriti proces integracije manjina i njihove participacije u javnim i općim poslovima, u vlasti / Zajedno s većinskim stanovništvom, manjine moraju preuzeti ne samo prava nego i odgovornosti za život u svojim sredinama. To mi, kao srpska zajednica, kao manjina, očekujemo i u Kninu, i u Vukovaru, i u Belom Manastiru, i u Korenici...</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Odgoda slanja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u saborski postupak te položaj srpske manjine u Republici Hrvatskoj povod je Vjesnikovu razgovoru s dr. Miloradom Pupovcem, predsjednikom Srpskog narodnog vijeća (SNV).</p>
<p>• Srpsko narodnog vijeće vrlo je nezadovoljno odgodom donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Zašto?</p>
<p>- Naše nezadovoljstvo razumljivo je, unatoč strpljenju koje smo imali i koje još imamo. Nama je nerazumljivo zašto je već pet godina pod suspenzijom najveći dio odredbi Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina. Ustavni zakon o manjinama nije bio valjano primjenjivan, bio je sveden isključivo na priču o zastupničkim mjestima u Saboru. Došlo je vrijeme da se u Hrvatskoj počne voditi aktivna manjinska politika i da ona dobije uporište u Ustavnom zakonu, a ne, kao što se ponovo najavljuje, da će to pitanje biti regulirano izbornim zakonom, pa će se opet cijela priča svesti na to koliko mjesta Srbi trebaju imati u Saboru. Pa će se onda opet otvoriti polemika o tome kako manjine utječu, što će i kako biti u Saboru, a da pritom realne koristi za same manjine neće biti. </p>
<p>• Koje bi to bile realne koristi?</p>
<p>- To bi značilo da se u sredinama u kojima žive, u općinama, gradovima, regijama otvori proces integracije manjina i njihove participacije u javnim i općim poslovima, u vlasti. I, da one zajedno s većinskim stanovništvom, s drugim građanima preuzmu ne samo prava nego i odgovornosti za život u svojim sredinama. To je ono što mi, kao srpska zajednica, kao manjina, očekujemo i u Kninu, i u Vukovaru, i u Belom Manastiru, i u Korenici...</p>
<p>• Osim što ste nezadovoljni time što se ne donosi novi Ustavni zakon, nezadovoljni ste i primjenom staroga, kao i time što još nisu objavljeni rezultati ovogodišnjeg popisa stanovništva. Zašto spominjete i popis stanovništva?</p>
<p>- Zato što se i sadašnji zakon ne primjenjuje. Jer je dio odredbi, kao što je npr. odredba o pravu na srazmjernu zastupljenost, stavljena na čekanje sve do dana objavljivanja rezultata o popisu stanovništva i etničkom sastavu sredina u kojima manjine žive, i Hrvatske u cjelini. Tako su i odredbe nad kojima nema suspenzije - npr. članak 18, koji jasno kaže da se u jedinicama lokalne samouprave treba zajamčiti participacija manjina srazmjerno njezihovom udjelu u toj sredini - ipak suspendirane. To je za manjine štetno.</p>
<p>• Kako riješiti situacije u kojima se odluke donose preglasavanjem, kao što je npr. učinila srpska manjina u Dvoru i odbacila zahtjeve Hrvata?</p>
<p>- Što se SNV-a tiče, u višeetničkim sredinama treba izbjegavati preglasavanje, posebno o osjetljivim pitanjima kao što su datumi, nazivi ulica i trgova, obljetnice. O tome treba ići na usuglašavanje, pa makar trebalo za to više vremena. Što se tiče pisma i službene uporabe ćirilice u takvoj sredini, nema nikakve sumnje da je to ustavno pravo srpske zajednice bez obzira na to što to kod jednog dijela građana izaziva negativne reakcije. To je pitanje komunikacije i ta simbolička prisutnost važna je nacionalnoj zajednici. Inače, tim sredinama treba pomagati, jer često same nisu u stanju naći kompromis. </p>
<p>• Zašto se Ustavni zakon ne primjenjuje?</p>
<p>- Uzrok tome je refleks negativne politike prema manjinama koja je u vrijeme HDZ-a bila očita i dominantna, ali i nedovoljna odlučnost vladajuće koalicije da to pitanje konačno stavi na dnevni red, da kaže: moramo početi rješavati pitanja manjina, ne možemo ih svesti samo na pjevačka, tamburaška ili folklorna društva. Manjine, naravno, u tome moraju aktivno sudjelovati svojom participacijom u nalaženju valjanoga rješenje, ali i strpljivošću. »Povratnicima se moraju vratiti njihovi stanovi«</p>
<p>• Hoće li srpska manjina inzistirati kod OESS-a na promjeni Zakona o stanarskim pravima?</p>
<p>- Mi moramo inzistirati na tome da ljudi, koji se vraćaju, imaju mogućnost dobiti svoj stan na korištenje. To je neizbježno, kao što je bilo neizbježno da ljudi koji se vraćaju imaju pravo dobiti natrag svoju kuću i svoju zemlju. Znamo da su u Hrvatskoj stanovi privatizirani i znamo da je dobar dio tih procesa ireverzibilan, ali nema sumnje da se mora riješiti pitanje ljudi koji su ratom i ratnim okolnostima, a nerijetko i lošim zakonskim rješenjima, bili lišeni mogućnosti da otkupe stan.</p>
<p>Žao nam je što se danas moramo baviti tim pitanjima, ali, na žalost, to je dio ratnog nasljeđa koje se mora razriješiti, od njega se ne može pobjeći.</p>
<p>Mislim da sva ta pitanja, uključujući Ustavni zakon, možemo riješiti u izravnom razgovoru s Vladom. I što je više izravnih razgovora, to je veća korist i za nas i za državu. Vjerujem da bi to odgovaralo i OESS-u.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Vrijeme je za snimanje etno filmova </p>
<p>Adi Imamović, filmski redatelj </p>
<p> l Pijete li kavu?</p>
<p>- Volim popiti makijato s puno mlijeka. Kavu nikad nisam odbio. Volim reći kako je kava koju pijem doma u Vrbniku na otoku Krku s okusom mora i ugodnim mislima. Zanimljiv je taj napitak jer uz njega možete sabrati neke svoje »prošlosti« ali i »budućnosti«, iz čega, pak, proizlazi neki novi svijet. Za mene je to svojevrstan mir...</p>
<p> l I način opuštanja.</p>
<p>- Da, mir je za mene svetinja jer čovjeku daje mogućnost da sam sa sobom počne dan i suoči se s ostalim stvarima.</p>
<p> l U Zagrebu ste neko vrijeme zbog montaže novog filma »Ča ja znam«. Zašto baš takav naziv?</p>
<p>- »Ča ja znam« je i pitanje i odgovor koje sam sâm sebi, ali i drugima, mogao postaviti. Zapravo je ta rečenica sadržaj filma, a uzeta je, kako tamošnji stanovnici kažu, iz vrbenskog jezika. Tu bezvremensku odrednicu s mnogo dubljim smislom Vrbničani koriste kao stanku koja im daje vremena za odgovor. Njome pokazuju osjećaje, odnosno simpatije i nakane kada s nekim (ne) namjeravaju komunicirati.</p>
<p> l Film je miješanog žanra.</p>
<p>- Da. U zajedničku formu autorskog izraza spojio sam dokumentarni i igrani film, odnosno mjuzikl. Tako je, zapravo, nastalo etno djelo. Mislim da je vrijeme raditi takve filmove zbog teške forme koja spaja različite karaktere i pristupe filmskom izrazu. Da bi oni bili jedinstveni, teško je postići dramaturšku cjelinu. </p>
<p>»Ča ja znam« zapravo govori o malom mjestu Vrbniku, njegovim stanovnicima, njihovim ljubavima, hobijima i sitnim događanjima... No, uz te skromne ljude proteže se kronološka priča o događajima koji su se zbili u Hrvatskoj i svijetu u protekle tri godine, uključujući i teroristički napad na SAD. Osnovna je ideja bila pokazati životne kontraste proizašle iz moje percepcije svijeta. Naime, uvijek me čudilo kako ljudi mogu mirno gledati u more, ispijati kave i veseliti se dok se na stotinjak kilometara oko njih događaju grozomorne stvari. Film se sada montira, a premijera će biti u veljači ili ožujku. </p>
<p> l Kao nekadašnji zagrebački student, ipak ste se otisnuli na more...</p>
<p>- Živim na »križanju« Zagreba i Vrbnika, koji je moja duša, a Zagreb srce. Moja je obitelj na tom istom putu. Četrnaestogodišnja kći Azra ovdje se ponovno vraća kako bi upisala gimnaziju.</p>
<p> l Zašto ste vi otišli?</p>
<p>- Zbog drugog poluvremena. Naime, čovjeku u jednom trenutku života mir postaje najveća vrijednost. To najviše osjetim radeći u atelijeru, družeći se s prijateljima, nekadašnjim profesorom Mersadom Berberom, fotografkinjom Marijom Braut, filmašima, novinarima i svim dragim prijateljima.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Nestalog planinara traže i spasitelji stigli iz Karlovca i Samobora</p>
<p>Gorskoj službi spašavanja (GSS) Stanici Zagreb trećeg dana potrage za umirovljenikom Vladimirom Gornikom, koji je u petak otišao na Sljeme, u utorak su u pomoć došli i spasioci iz GSS-a Samobora i Karlovca. </p>
<p>Dvadesetak spasioca potragu je započelo, kao i prethodnih dana, nakon svitanja, a pretraživani su južni obronci Medvednice te, u poslijepodnevnim satima, sjeverne padine planine prema Zagorju. </p>
<p>- U stalnoj smo vezi s policijom, koja je pojačala ophodnje u podsljemenskoj zoni i u dogovoru s kojom smo i počeli potragu za Vladimirom Gornikom po Medvednici, rekao nam je pročelnik GSS-a Stanice Zagreb Ivan Host. Stoga čudi izjava glasnogovornice PU zagrebačke Stanke Saraje koja je izjavila da policija nema saznanja da je Vladimir Gornik nestao na Medvednici te da je prije odlaska u nepoznato ostavio oproštajno pismo. </p>
<p>- Potragu nastavljamo i u srijedu te sljedećih dana, rekao nam je pročelnik GSS-a Hrvatske Borislav Aleraj. Ovisno o vremenu, ako je maglovito, možete proći kraj čovjeka a da ga ne vidite, a potragu ćemo nastaviti i tijekom noći, dodao je. </p>
<p>- Naša je obveza da posao radimo što je dulje moguće, istaknuo je Host. </p>
<p>Sličnu akciju potrage za nestalim na Medvednici GSS je imao sredinom studenog. Na sreću, izgubljena je osoba nađena za jedan sat na području između Risnjaka i Mikulića. Najdramatičnija nesreća na Medvednici, također vezana uz potragu, dogodila se davne 1968. godine, kada su četiri mladića zalutala i smrznula se u snijegu. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Gorski spasitelji posao obavljaju volonterski</p>
<p>Članovi GSS-a iskusni su alpinisti, speleolozi i visokogorski skijaši školovani za spašavanje unesrećenih u nepristupačnim područjima i na mjestima na koja redovita služba ne može doći, kao i za prevenciju nesreća u planinama. Usporediti ih se može sa spasiocima američke službe 911, s razlikom da spasioci GSS-a svoju djelatnost obavljaju volonterski, bez ikakvih naknada, u sklopu Civilne zaštite. </p>
<p>Posljednjih godina vlasti pojedinih gradova polako počinju shvaćati potrebu za gorskim spasiocima, pa su se uključile u financiranje njihove djelatnosti. Međutim, to još nije dovoljno jer je oprema koju koriste za spašavanje skupa i treba je, radi sigurnosti unesrećenih, neprestano obnavljati. </p>
<p>- Zadovoljni smo suradnjom s Gradom Zagrebom, koja traje posljednje dvije godine, i nadamo se da će se ona nastaviti i proširiti, rekao nam je Host. </p>
<p>Gradski ured za zdravstvo rad i socijalnu skrb ove je godine za potrebe GSS-a stanice Zagreb izdvojio 105.000 kuna. </p>
<p>G.P.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Utrinska riba - dogodine</p>
<p>Uređenje ribarnice na utrinskoj tržnici ipak će početi kasnije nego je najavljeno. Zbog visoke cijene radova, Tržnice i Veletržnica Zagreb d.o.o. raspisale su javni natječaj u potrazi za najpovoljnijim izvođačima. Direktor Tržnica Filip Borac nada se kako će primiti ponudu koja neće biti skuplja od milijun i pol kuna, na koliko su okvirno procijenjeni oprema i radovi nove ribarnice.</p>
<p>- Na 120 četvornih metara prostora uredit će se šest mjesta za prodaju ribe, rekao je Borac. Ribarnica će imati suvremenu ventilaciju i klimu, a bit će ondje i bazeni za svježu ribu.</p>
<p>Doznali smo, međutim, da u novoj ribarnici neće raditi bivši radnici Zagrepčanke jer, prema Borčevim riječima, Zagrepčanka na toj lokaciji nije imala prodajnih mjesta.</p>
<p>Predviđa se da će uređenje ribarnice početi tek poslije Nove godine, a najdulji rok za njihovo izvođenje je 60 dana. </p>
<p>- Taj bi se rok mogao i skratiti ako se na natječaj javi ozbiljan izvođač, zaključio je Borac. Naime, u natječaju je predviđeno da se u uređenje može uključiti poduzeće s najmanje pet djelatnika, što bi radove produljilo.</p>
<p>Krajnji rok za podnošenje ponuda je 17. prosinca. Osim cijene, na određivanje najpovoljnijeg izvođača utjecat će način i rok plaćanja, jamstveni rok za izvedene radove i kraći rokovi izvedbe.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Obnovljen »kustošijanski« križ</p>
<p>Jedan od najstarijih zagrebačkih križeva, koji će potkraj tjedna biti vraćen na svoje staro mjesto na jednom obiteljskom zemljištu u Gornjoj Kustošiji, trenutačno je na restauratorskim radovima u ljevaonici umjetnina »Ujević«, gdje se odvijaju posljednje pripreme oko njegova uređenja.</p>
<p>- Križ je u ljevaonici prošao kroz grubu drvnu obradu i još ga treba obojati, ukrasiti limom, raspelom i jabukom, rekao je kipar Damir Ujević.</p>
<p>Prema riječima prof. Silvija Novaka iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika, »kustošijanski« križ potječe najvjerojatnije iz sredine 19. stoljeća i predstavlja dragocjenu rijetkost za zagrebačku spomeničku baštinu. Iako stanovnici Kustošije vole reći kako je to najstariji križ u Zagrebu, star i »više od tristo godina«, ništa manje nisu vrijedni ni njegova originalnost ni način na koji je oblikovan.</p>
<p>- Gradski zavod za zaštitu spomenika nije niti znao da križ postoji. Napori lokalne zajednice doveli su ga do restauratorske radionice, kaže Novak. </p>
<p>Na originalni drveni dio ovih će se dana, objašnjava Ujević, postaviti lik Bogorodice te modelirati dijelovi koji nedostaju.</p>
<p>- Uređuje se i jabuka koja ide na vrh tornja, a prema sjećanju jedne osamdesetsedmogodišnje Kustošijanke, uređuje se i list koji je ukras (na) križu, kaže Novak.</p>
<p>Vedran Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Protiv nasilja nad djecom</p>
<p>»Protiv nasilja nad djecom« naziv je humanitarnog koncerta koji će se održati u srijedu, 5. prosinca, u diskoklubu »The Best«. Na koncertu, koji će početi u 22 sata, nastupit će grupa »Newera«, Vanna i Vesna Pisarović, a program te večeri vodit će Zlatan Zuhrić Mladen Horvat i Ahmet Abdel Rahim. Ulaznice se u pretprodaji mogu nabaviti za 40 kuna, a novac prikupljen s koncerta namijenjen je Klinici za dječje bolesti Zagreb, Hrvatskoj udruzi za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja, dok će najveći dio biti usmjeren projektu Udruge »Igre nenasilja« u hrvatskom Podunavlju.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Aukcija božićnih darova </p>
<p>Kako bi prikupili novac za školovanje barem jednog psa vodiča, koje stoji 10.000 njemačkih maraka, Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet u petak, 7. prosinca, u 19.30 sati u hotelu Sheraton organizira prodaju pedesetak umjetničkih božićnih predmeta. </p>
<p>Tradicionalna se aukcija ove godine obilježava u sklopu brojnih aktivnosti povodom 3. prosinca, Međunarodnog dana invalida. </p>
<p>Tvrtka »Alea« d.o.o., ekskluzivan zastupnik Panasonica, udruzi je darovala novac za cjelokupno školovanje labradorice Buge koja će se dodijeliti slijepoj Dajani Biondić. Radišna djevojka pohađa završni razred srednje škole u Kušlanovoj i pas vodič će joj, rekla nam je, olakšati život.</p>
<p>- Kako u Zagrebu na više od 1.000 slijepih postoji samo deset pasa vodiča, aukcija je svojevrstan izazov za humaniste, rekao nam je Robert Ravenšćak, voditelj marketinga tvrtke Alea.</p>
<p>S. Rajačić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Obožavatelji širom svijeta odaju počast Georgeu Harrisonu</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Jedna od posljednjih želja preminulog člana Beatlesa, Georga Harrisona koji je u 58. godini života nedavno preminuo od raka, bila je konačni povratak u Indiju. Tamo će u srijedu supruga Olivia i 23-godišnji sin Dhani njegov pepeo posuti po svetom sijecištu dvaju rijeka Ganges i Yamuna, omiljenom duhovnom utočištu gdje je Harrison često boravio po nekoliko dana, meditirajući skriven od svijeta. Hinduisti vjeruju kako taj ritual, star preko tri i pol tisuće godina, oslobađa dušu iz tijela na putu prema raju.</p>
<p> Odani pripadnik pokreta Hare Krishna kremiran je u parku Hollywood Forever Memorial Park u tradicionalnoj indijskoj odjeći, a ispratila su ga dva najbliža prijatelja pjevajući prigodne mantre. Dolazak supruge i sina pripadnici Krishne očekuju u zadnji trenutak, obzirom na njihovu želju da u potpunosti izbjegnu publicitet i prisutnost medija. </p>
<p>Međutim, fotografi i novinari već su u ponedjeljak okupirali indijski grad Varanasi u nadi da će uloviti tračak privatne ceremonije. Britanski tisak ističe kako je vegetarijanac Harrison posljednje trenutke života proveo u zagrljaju obitelji ispred slika dvaju hinduističkih bogova Rama i Krishna.</p>
<p> Iako bolestan, Harrison je mjesec dana prije smrti snimao novi album »Portrait of a Leg End« pa je iza njega ostalo 25 gotovih pjesama. Kalifornijski bubnjar Jim Keltner, koji je svirao na većini tih pjesama, kaže da je riječ o izvrsnom materijalu, a većina pjesama tiče se Georgeova života u posljednjih nekoliko godina. </p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>»Hackademija« u Parizu ne prima uplate preko Interneta</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca </p>
<p> - U neuglednoj pariškoj uličici, u neobičnoj zgradi prepunoj grafita skriva se »Zi Hackademy«, prva škola za hackere u svijetu. </p>
<p> U prepunoj učionici među budućim cyber-gusarima nalaze se jedan poslovni čovjek, jedna baka pa čak i policajac. Oni koji žele razgovarati s novinarima, kažu kako su došli naučiti zaštititi svoj website od drugih hackera - znači, zbog samoobrane.</p>
<p> »Internet je najbolji primjer slobode«, rekao je jedan od 'učenika', »ali može biti i najgora noćna mora. Došao sam se zaštititi od velikog brata.«</p>
<p> Za devet sati pouke svi učenici plaćaju 450 francuskih franaka (oko 500 kuna). Nijedan »profesor« ne služi se pravim imenom i svi su radili u francuskom hackerskom časopisu »Hackerz Voice«, a naučit će vas, među ostalim, kako izmisliti falsificiranu kreditnu karticu i kako falsificirati račun za mobitel, izvješćuje BBC News Online.</p>
<p> Ipak, predavači tvrde da poučavaju samo etične hackerske vještine. »Meni je dovoljno da mogu provaliti u sustav ne prelazeći granicu legalnosti«, kaže jedan od njih. Kad ne predaje u novoj školi, on otkriva rupe u sustavima tvrtki i zatim ih naziva i upozorava na probleme. On kaže kako time »obavlja društveno korisnu službu«.</p>
<p> Pravnik koji se bavi pitanjima Interneta ne slaže se s njim: »To je isto kao da ste rekli da mogu, ako ostavite otvorena vrata, ući u vaš stan i prošetati po njemu. Hacking je nelegalan.«</p>
<p> Ali istodobno priznaje da je zakon prilično nejasan kad je posrijedi hackerska škola. Pariška policija promatra školu, ali još je nisu zatvorili. Vjerojatno se postavlja pitanje što će učenici učiniti sa znanjem koje će steći - a na to pitanje svi sliježu ramenima.</p>
<p> I zadnji savjet svima koji se žele upisati na tečaj: želite li platiti kreditnom karticom, učinite to telefonski. Na web stranicama škole piše: plaćanje preko Interneta nije sigurno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Julia Roberts najmoćnija glumica Hollywooda</p>
<p>LOS ANGELES, 4. prosinca</p>
<p> - Američka glumica Julia Roberts nije samo najbolje plaćena, nego je i »najmoćnija glumica Hollywooda«, po poretku časopisa Hollywood Reporter objavljenom u utorak. Junakinja »Zgodne žene« i »Erin Brockovich« druge godine za redom zauzima treće mjesto, iza predsjednice Paramount Picturesa Sherry Lansing. Godine 2000. ona je bila prva glumica uključena na tu listu koja se objavljuje već deset godina. </p>
<p> Julia Roberts (34), koja zarađuje oko 20 milijuna dolara godišnje, »ostaje najmoćnija glumica u Hollywoodu zbog svoje sposobnosti da privede projekte svršetku«, ocjenjuje časopis. Na početku je lista uključivala samo 50 žena, no ove godine njezini su autori odlučiti proširiti je na 100 imena, zbog prisustva više žena na odgovornim položajima, objasnila je Paula Parisi, direktorica posebnog izdanja. </p>
<p> Stacey Snider, najuspješnija žena s liste, uspjela je u dvije godine »pomaknuti studio Universal s posljednjeg na prvo mjesto box-officea, prekidajući nepovoljno razdoblje« u kojem su se nalazili nekoliko godina, bilježi časopis. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Novo na britanskoj ljestvici</p>
<p>LONDON, 4. prosinca</p>
<p> - Šest novih hitova promijenilo je britansku glazbenu ljestvicu s prvim singlom Daniela Bedingfielda koji je izgurao s prvog mjesta ljestvice teen band S Club 7, čija je pjesma bila na vrhu samo tjedan dana. </p>
<p> Bedingfieldova pjesma »Gotta Get Through This« ovog je ljeta bila hit u ciparskom mondenom središtu Ayia Napa, i njezino pojavljivanje na ljestvicama u nedjelju izguralo je »Have You Ever« skupine S Club 7 na drugo mjesto službene britanske ljestvice.
Ruska skupina PPK, prvi put na britanskoj ljestvici, pojavila se na trećem mjestu s pjesmom »Resurection« (naslov se piše upravo tako), i time postala prva ruska skupina kojoj je uspjelo naći se među prvih deset na britanskoj ljestvici. Još jednu novost predstavlja pojavljivanje singla »Everybody« na četvrtom mjestu. Riječ je o trećem singlu skupine Hear'say, benda koji je stvorila televizija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Pronađen Burtonov dnevnik </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Anonimna pošiljka koja je u ponedjeljak stigla u ured BBC-ja oduševila je zaposlenike. Nedavno je, naime, iz njihovog ormara nestao dnevnik legendarnog glumca Richarda Burtona (»Cleopatra«, »Tko se boji Virginie Woolf?«), u kojem su bili sadržani životni detalji iz vremena kada je bio u braku s Elizabeth Taylor. Njegova zadnja supruga Sally, predala je za potrebe dokumentarca BBC-ju niz njegovih predmeta, koji su joj vraćeni u ožujku - bez dnevnika. </p>
<p>Ž. L.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Mariah Carey pjeva vojnicima na Kosovu </p>
<p>SKOPJE, 4. prosinca</p>
<p> - Američki vojnici koji su zaduženi za očuvanje mira na Kosovu, pomislili su u utorak ujutro da je Božić ove godine stigao prerano. Za ugodno iznenađenje zaslužna je bila pop diva Mariah Carey koja je rano ujutro doputovala kako bi samo za njih održala koncert. </p>
<p>»Želim im pružiti malo glamura«, rekla je 31-ogodišnja pjevačica koja je stigla u maskirnoj uniformi dodavši da je »presretna što će pjevati dečkima na Balkanu, podići im moral i pružiti podršku koja je vojnicima daleko od domovine itekako potrebna«. Jedna od najuspješnijih svjetskih pjevačica svih vremena doletjela je zrakoplovom do Skopja, a do vojne baze na Kosovu prebačena je helikopterom. Mariah, koja se ne boji letova i terorista, posljednjih je dana boravila u Europi kako bi promovirala svoje nove pjesme.</p>
<p> Za razliku od nje Janet Jackson otkazala je sve svoje aktivnosti u Europi nakon terorističkih napada 11. rujna. </p>
<p>»Bez obzira na sve, najbolje se osjećam među ljudima koji me žele gledati i slušati. Nikad nisam pjevala vojnicima, a nikad niti tako daleko od kuće«, izjavila je Carey koja je tijekom svoje karijere prodala 150 milijuna nosača zvuka širom svijeta, a ovoga je ljeta punila novinske stupce viješću o emocionalnom slomu kojeg je, tvrde dobro upućeni, uspješno prevladala. (Reuters/B.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Brigitte Bardott: Civilizirani ljudi ne jedu pse</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Francuska glumica, ujedno i aktivni borac za zaštitu životinja, 67-godišnja glumica Brigitte Bardot, ljutito je poklopila slušalicu voditelju radio emisije u Južnoj Koreji tijekom intervjua u kojem se raspravljalo o kulturi prehrane psima. </p>
<p>Prihvaćam kulturološke razlike svih zemalja i još razumijem ljudsku potrebu za govedinom, no niti jedna civilizirana zemlja ne dopušta ljudima da jedu pse, naglasila je Bardot. </p>
<p>Ž. Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Sto godina od Disneyjeva rođenja</p>
<p>WASHINGTON, 4. prosinca </p>
<p> - Disneyjevo carstvo slavi u srijedu stotu obljetnicu rođenja svojeg osnivača Walta Disneyja, najpoznatijeg autora crtanih filmova, tvorca Mickeyja Mousea i trgovca snovima. </p>
<p>Zabavni park Disney World u Orlandu na Floridi vodi na temu »Sto godina magije« proslavu koja je započela u listopadu i potrajat će do kraja godine, a obuhvaća niz atrakcija. </p>
<p> Walt Elias Disney, čiji su roditelji bili irsko-kanadskog odnosno njemačko-američkog podrijetla, rođen je 5. prosinca 1901. godine u Chicagu. Kad su Sjedinjene Američke Države ušle u Prvi svjetski rat, Disney se pokušao prijaviti kao dobrovoljac, no odbijen je zbog svoje mladosti (imao je samo 16 godina). Zato se prijavio u Crveni križ i otputovao u Europu, gdje je u Francuskoj vozio amublantno vozilo. </p>
<p> Nakon povratka iz rata, Disney je počeo raditi kao crtač u tvrtki u Kansas Cityju (Missouri) koja je proizvodila reklamne folije što su se prikazivale u kinima. U slobodno se vrijeme bavio animiranim filmom.</p>
<p> Konačno je 1923. otišao u Hollywood gdje se pridružio svojem bratu Royju s kojim je osnovao studio u preuređenoj garaži. Nekoliko godina kasnije stvoren je Mickey Mouse i time počinje Disneyjeva slava. Naime, uspjeh Mickeyja bio je trenutačan.</p>
<p> Disney je kasnije pričao da je Mickey stvoren u vlaku te da ga je on nazvao Mortimer, no ime je promijenio u Mickey na prijedlog svoje supruge Lily. Disney je nakon Mickeyja stvorio i druge poznate crtane likove. Majstor animacije 1937. godine stvorio je svoj prvi dugometražni crtani film »Snjeguljicu i sedam patuljaka«. </p>
<p> Od 1940. Disneyevo carstvo zapošljavalo je 1000 radnika u studijima Burbank u Kaliforniji. Poslije Drugog svjetskog rata Disney je počeo snimati dugometražne pustolovne igrane filmove te za televiziju. Ukupno je u 43 godine Disney proizveo više od 600 igranih i crtanih filmova te osvojio stotine nagrada, među kojima je i 29 Oscara. </p>
<p>Nije se zaustavio na filmu: godine 1955. otvoren je Disneyland, golemi zabavni park u Anaheimu u Kaliforniji, prvi u nizu parkova koji će potpuno izmijeniti svijet turizma. Drugi je park otvoren 1971., nakon Disneyjeve smrti, u Orlandu, a za njima su slijedili i drugi. </p>
<p> Walt Disney umro je 15. prosinca 1966., pošto je svoju tvrtku učinio svjetskim divom spektakla i zabave, o čemu je sam uvijek ponavljao: »Nadam se samo da nikad nećete zaboraviti da je sve počelo s jednim mišem«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Iz vulkanskog pepela iskopani i Pompeji iz brončanog doba</p>
<p>RIM, 4. prosinca</p>
<p> - Talijanski su arheolozi otkrili jedno od najbolje očuvanih pretpovijesnih sela, »Pompeje iz brončanog doba«, koje je vulkanski pepeo zasuo prije gotovo 4000 godina. </p>
<p> To je selo, u blizini današnje Nole na jugu Italije, zatrpano nakon erupcije Vezuva oko 1800. godine prije Krista, nekoliko stoljeća prije nego što su Pompeji pretrpjeli istu studbinu.</p>
<p> »Ovo je najbolje očuvano pretpovijesno selo u Italiji i jedno od najbolje očuvanih u svijetu. Ono nam pruža dokaze o svakodnevnom životu u brončano doba,« kazao je Giuseppe Vecchio, voditelj projekta. Vecchio je selo na sjevernoj strani Vezuva otkrio prigodom rutinskih testova za dobivanje dozvole za izgradnju shopping centra i podzemnog parkirališta. »Svi smo bili jako iznenađeni jer ovo je doista iznimno otkriće«, kazao je. </p>
<p> Iako je veći dio originalne strukture sela, pogotovo drvena građa nastambi, uništen, originalni oblici sačuvani su u otiscima vulkanskog pepela i blata.</p>
<p> »Prvi put možemo i vidjeti sve ono što smo samo zamišljali o životu u brončano doba«, rekao je Vecchio. »Ljudi nisu imali vremena uzeti stvari kad su bježali pred erupcijom vulkana, pa možemo vidjeti što su jeli, kako su pripremali hranu i kakav je bio društveni život vremena.«</p>
<p> Iskapanja su dosad otkrila tri nastambe vidoke oko 7,8 metara, posude prepune žitarica, kosti ovaca te oružje i pribor za kuhanje izrađen od kostiju. Arheolozi očekuju otkrivanje još nekoliko nastambi. </p>
<p> Dosad su u selima iz brončanog doba na većini arheoloških nalazišta diljem Europe otkrivene samo rupe u zemlji gdje su nekad stajale nastambe.</p>
<p> U Noli, za razliku od Pompeja gdje je, prema procjenama, poginulo 2.000 ljudi, nisu pronađeni ljudski ostaci. Arheolozi se nadaju da će iskapanja završiti u sljedećih nekoliko mjeseci i selo planiraju rekonstruirati u obližnjem arheološkom muzeju. »Ovo su pretpovijesni Pompeji, Pompeji brončanog doba«, kazao je Salvatore Nappo, arheološki savjetnik i stručnjak za Pompeje.</p>
<p> U okolici Nole otkriveno je još nekoliko sela iz kasnog brončanog doba, ali ona nisu bila sačuvana u vulkanskom pepelu. Golemo jezero magme još i danas leži ispod Vezuva i proteže se najmanje 400 kvadratnih kilometara ispod talijanske obale. Nove su erupcije moguće svakog trenutka. Posljednja veća erupcija vulkana nad Napuljem dogodila se u ožujku 1944. godine, za iskrcavanja saveznika u Italiji tijekom drugog svjetskog rata. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Agencija nalazi socijalističke bračne drugove</p>
<p>LONDON, 4. prosinca</p>
<p> - Za usamljena srca koja traže ljubav preko jedne britanske agencije, bolje je da budu sigurni da su im ruže crvene a oni odani Stvari.</p>
<p> »Socijalistički partneri« jedina je agencija za poznanstva koja svoje klijente povezuje prema političkim uvjerenjima.</p>
<p> Peter Shaw, vlasnik agencije iz Bradforda, kaže da on nikoga ne diskriminira - osim one koji su desno od centra.</p>
<p> »Ja ne vraćam ljude zbog godina, invaliditeta ili boje kože. Ja ih ne vraćam osim zbog pogrešne politike. Vratio bi ih ako su konzervativci«, dodaje Shaw.</p>
<p> Agencija je osnovana prije desetak godina za ljevičare koje su konvencionalne agencije smatrale problematičnima. </p>
<p> »Socijalistički partneri«, koji tvrde da su odgovorni za najmanje 25 brakova, jedna su od najjeftinijih agencija u zemlji s godišnjom članarinom od 70 funti - što je 10 puta jeftinije od nekih bračnih posrednika.</p>
<p> Agencija nudi popust nezaposlenima, a kako bi se prilagodila vremenu, odnedavno je svoju bazu proširila i s nekoliko liberalnih demokrata. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Jakovčić se kiti tuđim perjem</p>
<p>Građa jasenovačkoga Memorijalnoga muzeja dopremljena u Jasenovac iz Memorijalnoga muzeja Holokausta u Washingtonu / Uskoro iz Novoga Sada stižu i umjetnine pokradene tijekom okupacije iz vukovarskih muzeja / Istarski župan Ivan Jakovčić govori neistinu kada tvrdi da je prvi vidio te umjetnine u novosadskom Muzeju / Sve pripreme, koje uključuju i identifikaciju umjetnina, za transport i povrat u Hrvatsku obavili stručnjaci u suradnji s nadležnim ministarstvima obiju država </p>
<p>Nakon jednogodišnje pohrane u Memorijalnom muzeju Holokausta u Washingtonu, u utorak, 4. prosinca, u Zagreb je avionom iz SAD-a stigla građa jasenovačkoga Memorijalnoga muzeja, koja je ukradena za vrijeme srpske okupacije Jasenovca (1991.-1995.) i prebačena u Republiku Srpsku. Odatle ju je krajem 2000. godine SFOR dopremio u washingtonski Memorijalni muzej Holokausta, gdje je cjelokupna građa prvo dezinficirana, potom identificirana, zatim zaštićena i konzervirana te katalogizirana. Tijekom identifikacije, koju je u ožujku 2001. obavio ravnatelj Spomen-područja Jasenovac Mate Rupić, ustanovljen je manjak od oko 10.000 predmeta. Još jednu reviziju muzejskog fundusa obavit će stručnjaci Muzeja, po povratku građe, a ona u Jasenovac stiže u srijedu, 5. prosinca, samo nekoliko dana kasnije no što je pred godinu dana najavljeno.</p>
<p>Rezultat je to dugogodišnjih napora Ministarstva kulture od 1991. do danas (izvješća i upozorenja UNESCO-u, ICOM-u, Vijeću Europe, Promatračkoj misiji Europske unije te istupima hrvatskih izaslanstava na Općim skupštinama UN-a). Što više, i Vlada je normalizaciju odnosa između Hrvatske i SR Jugoslavije uvjetovala (12. listopada 2001.) povratom kulturnih dobara otuđenih tijekom agresije na Republiku Hrvatsku. Povrat jasenovačke građe (ugovoren s Memorijalnim muzejom Holokausta u Washingtonu 26. listopada 2000.) samo je dio hrvatske baštine koja se ovih dana treba vratiti na svoja odredišta u Hrvatskoj.</p>
<p>Još prije kraja ove godine u Vukovar trebaju biti vraćene umjetnine što su tijekom okupacije Vukovara ukradene i odnesene iz Gradskog muzeja Vukovara, Spomen muzeja Lavoslava Ružičke, Zbirke Bauer i Galerije umjetnina te Povijesnog muzeja. Kao i u slučaju Jasenovca, bit će vraćeno ono što je identificirano kao hrvatska muzejska građa u muzejima Novoga Sada. Ni tu nije naravno sve na broju, jer je, kako piše beogradsko »Vreme«, javna tajna da je znatan dio umjetničkog blaga iz Vukovara, kao i s drugih ratišta, završio u privatnim kolekcijama.</p>
<p> I taj se povrat umjetnina priprema već dugo vrijeme, doduše tiho i daleko od očiju javnosti, u interesu sretnog prispjeća kolekcija na svoju prvotnu lokaciju - u Vukovar. No točno pred tjedan dana istarski je župan Ivan Jakovčić temeljem tog već pripremljenog povrata vukovarskih umjetnina napravio samo-promociju okitivši se tuđim perjem. Organiziravši »Dane Istre« u Vojvodini, aludirajući na sličan položaj Istre u Hrvatskoj (koju bi on davno proglasio slobodnom europskom regijom) kao Vojvodine u Srbiji ili SR Jugoslaviji, Jakovčić je manipulirajući lokalnim novinarima u Puli hrvatskoj javnosti obznanio lažnu viijest kako je on prvi ušao u depoe Muzeja grada Novoga Sada gdje je opet prvi vidio hrvatsko umjetničko blago koje u 722 kutija čeka povrat u Hrvatsku. Štoviše, on je, kako je informirao te novinare, prvi donio u Hrvatsku i CD sa snimljenom muzejskom građom koja, eto, čeka političku odluku o povratu, jer što se tiče novosadskoga Muzeja, oni bi to već odavno vratili, prenosi Jakovčić rijeći ravnatelja Ilije Komnenovića, koji tvrdi da su oni to vukovarsko blago čuvali u vrijeme NATO- napada bolje no svoje. Evo još malo samopromocije Jakovčićeva vojođanskog partnera.</p>
<p>Ako Jakovčić ne zna, što je nevjerojatno, jer nije tomu dugo da je još sjedio u Vladi, pa onda zna za neke odluke, Komnenović je sigurno dobro informiran o povratu umjetnina, koje je dogovoreno između između dvije države (doduše, ne i pokrajine). Ministarstvo kulture, u kojem je za taj povrat zadužena pomoćnica ministra mr. Branka Šulc, još od 1991. vodi borbu za vukovarske umjetnine. Iako pokušaj izvlačenja iz opkoljena grada nije uspio, umjetnine su bile dobro pohranjene, dijelom u samostanu sv. Filipa i Jakova, te nisu stradale za oružanih sukoba, već su nakon okupacije odnešene. Od tada stručnjaci Gradskoga muzeja Vukovara, koji su radili u progonstvu, uz pomoć Ministarstva (odnosno mr. Branke Šulc), nakon procjena ratnih šteta, koristeći se svim međunarodnim konvencijama, rade na povratu tih umjetnina. Od lipnja do studenoga obavljeni su brojni pregovori, da bi napokon ministarstva vanjskih poslova i kulture Republike Hrvatske u suranji sa Saveznim ministarstvom inozemnih poslova SR Jugoslavije omogućile muzealcima i restauratorima iz obje države da identificiraju pokradene umjetnine i pripreme ih za transport u Vukovar.</p>
<p>Popis građe koja se nalazi u Novom Sadu Ministarstvo kulture, pa i Gradski muzej Vukovara (još u progonstvu), ima od 1995. godine. On je definitivno upotpunjen 9. studenoga, nakon višekratnih posjeta mr. Branke Šulc Novome Sadu, pa je Ivan Jakovčić nakon toga samo mogao otkriti toplu vodu. No prezentirao ju je kao senzacionalno otkriće, a povrat već pripremljena transporta gotovo kao svoju zaslugu. Pri tom on nije vidio glavninu, čak ju nije ni spomenuo, jer je tek površno informiran. Stoga i ne zna što će sve osim Vukovarskih zbirki biti vraćeno u Hrvatsku, naravno ne njegovom zaslugom. Uživajući u svojoj medijskoj kampanji, koju su mnogi lakovjerno progutali (uključujući i TV), Jakovčić se nije udostojao, nakon pisma upućenom mu od pomoćnice ministra kulture mr. Branke Šulc, ni ispričati, a kamo li demantirati svoje navodne zasluge.</p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Odlazim u slobodnjake</p>
<p>Podnio sam zahtjev za razrješenje dužnosti s mjesta ravnatelja Ustanove Dubrovačkog ljetnog festivala i od njega ne odustajem / Ako se nastavi s ovakvom praksom, to neće biti dobro. Ravnatelj čini ustanovu, a ne ona njega. Kada neki ravnatelj ode, onda se prekidaju i mnoge veze koje je on uspostavio. Tako su primjerice sada u pitanje došla dva sponzorstva vrijedna 200.000 kuna - kaže Petar Miše Mihočević </p>
<p>DUBROVNIK, 4. prosinca</p>
<p> - Dubrovačke ljetne igre i ove su godine, iako tek po njihovu završetku, postale poluga u dnevnopolitičkim obračunima. Odbijanje izvješća o manifestaciji 52. dubrovačkih ljetnih igara od strane novoformiranog dubrovačkog Poglavarstva natjeralo je dosadašnjeg ravnatelja Javne ustanove u kulturi »Dubrovački ljetni festival«, Petra Mišu Mihočevića da podnese zahtjev za razrješenjem s te dužnosti. </p>
<p>• Jeste li zaista podnijeli neopozivu ostavku na mjesto ravnatelja? </p>
<p> - Podnio sam zahtjev za razrješenje dužnosti s mjesta ravnatelja Ustanove Dubrovačkog ljetnog festivala i od njega uopće ne odustajem. Kako me je na tu dužnost imenovalo Gradsko vijeće Grada Dubrovnika, od njega tražim razrješenje bez obzira na izvješće koje je trenutno u optjecaju s obzirom na to da ja nisam ravnatelj manifestacije Dubrovačke ljetne igre. </p>
<p>• No vi ste podnijeli izvješće vezano za manifestaciju? </p>
<p>- Da, jer sam zapravo radio oba posla. Tako sam »uzurpirao« ovlasti, ali uz znanje i odobrenje ministra kulture.</p>
<p>• Festivalsko vijeće nije odbacilo vaše izvješće, već je zatražilo doradu. O čemu se radi? </p>
<p>- Radi se o metodologiji i naravno da je meni puno lakše napisati izvješće, a nekomu ga je puno teže pročitati. Tako ono što je meni bilo potpuno transparentno, članovima Vijeća nije, te je napravljena dorada. No brojke su ostale iste. </p>
<p>l Što je s onih milijun kuna koje su utrošene neplanski, a bile su namijenjene obnovi Festivalske palače? </p>
<p>- U pitanju je zapravo 900.000 kuna i to je posve čista stvar koja sa mnom nema nikakve veze. Postoji suglasnost Grada Dubrovnika da se napravi pozajmica i za to postoje papiri za koje, na žalost, nikada nitko nije pitao. S time je podmiren naslijeđeni dug, a novci su po odluci Gradskog vijeća položeni na posebni namjenski vezani račun s najpovoljnijim kamata kako sredstva ne bi propala, dok se ne ostvare uvjeti za početak obnove zgrade.</p>
<p>• Je li Gradsko vijeće potpisalo odobrenje i je li dug vraćen? </p>
<p>- Ne. Potpisao ga je ondašnji gradonačelnik Vido Bogdanović, a dug nije imao biti kad vraćen.</p>
<p> • Kako gledate na problem dvojnosti u Dubrovačkim ljetnim igrama? </p>
<p>- Tko bi to znao razlučiti, trebalo bi mu dati barem nagradu Grada Dubrovnika za životno djelo.</p>
<p> • Kako komentirate smjene u Upravnom vijeću Igara? </p>
<p> - Te promjene napravljene su protivno odredbama Zakonu o javnim ustanovama u kulturi, jer članovi Upravnog vijeća moraju biti zaslužni i priznati kulturni i znanstveni radnici.</p>
<p>• Kako vidite budućnost Igara? </p>
<p>- Ako se nastavi s ovakvom praksom, to neće biti dobro. Ravnatelj čini ustanovu, a ne ona njega. Kada neki ravnatelj ode, onda se prekidaju i mnoge veze koje je on uspostavio. Tako su primjerice sada u pitanje došla dva sponzorstva vrijedna 200.000 kuna.</p>
<p> • Što namjeravate sada raditi ? </p>
<p>- Idem u slobodnjake. Ostajem u Dubrovniku i s obzirom na to da znam raditi više stvari, napokon ću dočekati svoju slobodu.</p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Prihvaćeno izvješće o Igrama </p>
<p>DUBROVNIK, 4. prosinca</p>
<p> - Poglavarstvo Dubrovačko-neretvanske županije na sjednici u utorak prihvatilo je izvješće o 52. dubrovačkim ljetnim igrama. Nakon što je ravnatelj Petar Mišo Mihočević članovima Poglavarstva objasnio dorađeno izvješće, Dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje naglasio je da je dosadašnja suradnja s ravanteljem Mihočevićem bila izvrsna te da se nada da će takvu suradnju ostvariti i s njegovim nasljednikom. Šprlje je kazao da je Županija svoje obveze na vrijeme podmirila te da se nije miješala tamo gdje joj nije mjesto, poglavito u dramski i glazbeni dio Igara dodavši kako je žalosno da su uvijek u prvom planu rasprave o financijama, što festivalu ne daje neku prerspektivu. Poglavarstvo je u svom zaključku pozvalo Ministarstvo kulture, Festivalsko vijeće i Grad Dubrovnik da budući rad vezan za Dubrovačke ljetne igre podrede njihovu napretku, u čemu će im Dubrovačko-neretvanska županija dati punu podršku. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vrijeđa li mani gotovac Domovinski rat?</p>
<p>Luka Podrug na sjednici splitskoga Gradskog vijeća zatražio ostavku intendantice splitskog HNK / Reakcija Jasena Boke na uvredu Mani Gotovac</p>
<p>SPLIT, 4. prosinca</p>
<p> - Na sjednici splitskoga Gradskog vijeća, održanoj u ponedjeljak, Luka Podrug (HČSP) postavio je pitanje dokad će gradski proračun financirati projekte intendantice splitskog HNK Mani Gotovac koja, po Podrugovim riječima, u Vili Dalmacija troši novac u neograničenim količinama. Vijećnik Podrug kritizirao je i prvu ovosezonsku dramsku premijeru splitskog HNK, komediju »Krovna udruga«, koja se bavi pitanjem uzurpacije vojnih stanova u Splitu početkom 90-ih godina. </p>
<p>»Predstava je sramotna jer na vulgaran i uvredljiv način progovara o Domovinskom ratu«, kazao je Podrug, te zatražio ostavku intendantice Gotovac. Gradonačelnik Ivan Škarić odgovorio je Podrugu da će na skorašnjem kolegiju splitskoga Gradskog poglavarstva biti govora o Mani Gotovac te najavio objavljivanje natječaja za novog intendanta HNK, što i nije neka novost s obzirom na to da Gotovčevoj mandat ionako istječe po završetku kazališne sezone 2001./2002. </p>
<p>S druge strane, Mani Gotovac pozvala je Luku Podruga u kazalište jer ga tamo, dodala je, do sada nije vidjela, a na njegove zamjerke o kvaliteti »Krovne udruge« odgovorila je kako mu dopušta da o toj predstavi misli što hoće, ali nakon što je pogleda.</p>
<p> Vijećnik Podrug osvrnuo se na nedavnu izjavu intendantice u kojoj ona splitskog novinara i kazališnog kritičara Jasena Boku naziva najmržom životinjom, što je razlog više, dodao je Podrug, da se u Gradskom poglavarstvu inicira rasprava o povjerenju Mani Gotovac. </p>
<p>Neprimjerenu izjavu Jasen Boko ocijenio je paradoksalno, jer, komentirao je, dolazi od žene koja je svojevremeno bila predsjednica Udruge kritičara i teatrologa Hrvatske. »Nakon takve ili slične izjave u svakoj normalnoj demokratskoj državi intendant bi istog trenutka dobio otkaz. U ovom slučaju, međutim, nitko nije reagirao pa čak ni udruženje teatrologa. Otvoren je lov na kritičare, što znači da oni, u načelu, nemaju pravo kazati svoje mišljenje jer će u suprotnom biti izloženi progonu. Polazim od toga da su mi 'prikačeni' nazivi: desni kromanjonac, ubogi, nekompetentni, najmrža životinja... Ipak mislim da to govori više o ljudima koji me tako nazivaju nego o meni samome!«, izjavio je Jasen Boko, naglasivši kako je u 90-im godinama za mnoge bio beogradski đak, ljevičar i komunist, da bi danas bio turbo ustaša i veliki Hrvat.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Praiskonska žestina izraza</p>
<p>VARAŽDIN, 4. prosinca</p>
<p> - Nakon Zagreba, impresivna izložba novih radova zagrebačke slikarice i grafičarke Dubravke Babić posvećena Španjolskoj, točnije svjetlima i bojama koride bit će otvorena u varaždinskoj galeriji »Doraart« u četvrtak 6. prosinca u 19 sati. Dubravka Babić u svojim radovima postiže onaj neodoljivi i nepokolebljivi izraz uvjerljivosti: uvjerljivosti prirode u ekstraktu, ističe likovni kritičar Enes Quien. Opusom ove briljantne crtačke majstorice prodefilirao je gotovo cio životinjski svijet koji simbolizira nesvladivost, hrabrost, praiskonsku žestinu i, prije svega, život u apsolutnoj slobodi. Nekoliko posljednjih godina kao gotovo stalni tematski diskurs svojih djela Dubravka Babić uzima Španjolsku, gdje se bavila proučavanjem svih vrsta koraka, oružja i načina uboda bika od strane picadora, bandillerosa i torerosa. U najnovijim će djelima prijašnju opisnost postupno smanjiti, što radovima i svakom prizoru priskrbljuje sve istaknutiji bljeskovit dojam pretvoren u gestu čiste energije, ističe kritičar. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>»Dibuk« u spomen na Enu Begović</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Drama Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu odlučila je, u srijedu na večer, izvesti svoju prvu ovosezonsku predstavu - »Dibuk« u spomen na prerano preminulu prvakinju zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta Enu Begović. Prihod predstave namijenjen je Zakladi Ene Begović. Zaklada je utemeljena da bi pružila potporu mladim glumcima u Republici Hrvatskoj, diplomantima i postdiplomantima zagrebačke Akademije dramske umjetnosti u njihovu razvoju te ulasku u glumačku profesiju. Također, namjera je Zaklade Ene Begović da pomogne u razvoju cjelokupnoga hrvatskoga glumišta. </p>
<p>D. V.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Nezaobilazan vodič kroz antičku povijest</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Monografija »Antički gradovi u Hrvatskoj« poznate arheologinje i profesorice zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Mirjane Sanader, u nakladi Školske knjige, predstavljena u utorak u Velikoj dvorani Školske knjige. U predgovoru izdanja autorica ističe da je većina tekstova o antičkim gradovima nastala od 1994. do 2000. te da je za izbor gradova koje je predstavila imala tri značajna kriterija: arheološku istraženost, opseg materijalnih ostataka i povijesnu važnost. U knjigu je uvršteno 17 najpoznatijih hrvatskih antičkih gradova. Jedan od recenzenata arheolog Marin Zaninović, uz ostalo, napominje da je ta knjiga kulturološko, arheološko, stručno djelo koje prikazuje neka od najznačajnijih mjesta naše prošlosti. To izdanje bit će koristan prilog našoj znanosti, kulturi i obrazovanju, istaknuo je Zaninović. Marina Miličević-Badrač na predstavljanju je istaknula da će ta monografija postati nezaobilazni vodič kroz antičku povijest naših gradova. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Davoru Štambuku nagrada za karikaturu u Haifi</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca </p>
<p> - Karikaturistu Davoru Štambuku uručena je u Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu druga nagrada kojom je nagrađen na sedmom Međunarodnom festivalu karikature što se od 3. listopada 2001. do 3. siječnja 2002. održava u Haifi u Izraelu. Tema festivala, odnosno, međunarodnog natječaja: »Potrošačko društvo«. </p>
<p> Prvu nagradu na Festivalu u Haifi dobio je slovački karikaturist Ivan Kovachik. Štambuk je dobo srebrnu medalju, te diplomu i plaketu u konkurenciji karikaturista iz četrdeset zemalja. U najuži izbor za nagrade ušlo čak 245 karikatura.</p>
<p> U organizaciji Francuskog instituta u Zagrebu, otvara se 20. prosinca u 'Mediateci' tematska izložba karikatura iz njegova ciklusa »Četiri godišnja doba«, a pod nazivom »Zima«, iako je nakon primivši medalju Davor Štambuk izjavio: »Nema zime za Davora Štambuka.« (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>Rađa: »Ne mogu sâm Ciboni donijeti europski naslov!</p>
<p>Nekoliko sati uoči odlaska u Atenu, direktor Cibone Božo Miličević nabavio je novac od sponzora i prijatelja kluba za dovođenje Dina Rađe, pri čemu je velik posao obavila sportska kladionica »Super Sport«, koja je u dijelu vlasništva jednog dobrog prijatelja Jasmina Repeše, Dina Rađe, ali i Stojka Vrankovića, važnog dijela priče oko dovođenja Rađe u Cibonu. Nagađa se da je Rađina cijena za igranje u Euroligi i »final fouru« Goodyear lige oko 500.000 dolara / »Ovo je talentirana momčad, no čeka nas pakleni rad i trebat će nam dosta sreće da se izvučemo iz teške situacije u Euroligi«, veli Rađa</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Od Dražena Petrovića bolji košarkaš nikad nije igrao za Cibonu. I ne samo to; kad Dino Rađa istrči u srijedu u atenskoj olimpijskoj dvorani protiv AEK-a u majici hrvatskog prvaka, bit će to najbolji centar koji je ikada zaigrao za Cibonu.</p>
<p>Iako je priča oko želje Cibone za Dinom Rađom trajala desetak dana, a prvi ju je lansirao sad već bivši Cibonin trener Neven Spahija, posljednjih dana su se šanse za dolazak Rađe pod »toranj« svele na minimum. Ipak, »akcija Rađa«, proizvedena u radionici Bože Miličevića, direktora Cibone, imala je svoj pozadinski dio. Daleko skriven od očiju javnosti. </p>
<p>U zagrebačkoj bolnici »Merkur« operirana je Rađina majka, a tamo je zaposlen Cibonin liječnik, dr. Miran Martinac. S druge strane, dolazak Jasmina Repeše u Cibonu otvorio je novu dimenziju u odnosima Rađe i Cibone. No, Miličević je imao veliki problem, a to je već ispunjen proračun za ovu sezonu.</p>
<p>Zbog bolesti majke, ali i velike povezanosti sa četvorogodišnjim sinom Dujom, Rađa je tražio opciju za nastavak karijere što bliže kući. Iako su ponude Barcelone, CSKA ili Scavolinija bile iznad milijun dolara, Rađi se ponuda Cibone, iako mnogo skromnija, vrlo dopala. Božo Miličević kupovao je vrijeme i plesao na žici Rađina strpljenja. Osim inicijalnog kontakta, Miličević se više nije javljao i Rađa je postajao sve nervozniji.</p>
<p>Ipak, u posljednji trenutak, samo desetak sati uoči odlaska u Atenu na euro-ligašku utakmicu s AEK-om, stvar se stubokom izmijenila. Miličević je nabavio novac od sponzora i prijatelja kluba, pri čemu je velik posao obavila sportska kladionica »Super Sport«, koja je u dijelu vlasništva jednog dobrog prijatelja Jasmina Repeše, Dina Rađe, ali i Stojka Vrankovića, ne manje važnog dijela priče oko dovođenja Rađe u Cibonu. Novac je pronađen, nagađa se oko 500.000 dolara, ali o tome je valjalo izvijestiti i - Rađu.</p>
<p>U ponedjeljak popodne, Rađa je odveo majku iz zagrebačke bolnice »Merkur«, a Cibona je bila u neprestanom kontaktu s dr. Martincem.</p>
<p> - Ulovili su me na prepad. Već sam izgubio svaku nadu da bih mogao završiti u Ciboni, no evo me, tu sam. Imam golemi motiv i zbog obiteljskih razloga za mene je Cibona bila najbolja opcija. Uostalom, Cibona je jedini hrvatski klub koji je pokazao zanimanje za mene, kazao je Dino Rađa (34), kojemu je Cibona sedmi klub u karijeri nakon Splita, Messaggera, Boston Celticsa, Panathinaikosa, Zadra i Olympiakosa. </p>
<p>• Navodno ste inzistirali da igrate već u srijedu u Ateni?</p>
<p> - Ideja ljudi iz kluba bila je da ne putujem u Atenu. No, u meni postoji veliki motiv zbog ne baš sjajne situacije u kojoj se nalazi Cibona u skupini. Također, već mjesec i pol dana vrlo ozbiljno treniram i mislim da mogu pomoći. Minutaža? Stvarno ne znam, pokušat ću, pa ćemo vidjeti. S druge strane, nije isto trčati po Marjanu i igrati na dva koša. </p>
<p>• Kako vam se sviđa Cibonina momčad?</p>
<p> - Tek nekoliko igrača poznajem iz reprezentacije. Jasno je da nam treba vremena da se uigramo i zato ne treba očekivati čudo. Cibona ima dosta igrača koji iz ovih ili onih razloga žele nešto dokazati i mislim da im mogu pomoći.</p>
<p>• Ipak, potpisom za Cibonu i vi i klub preuzeli ste veliki rizik?</p>
<p> - Imao sam dosta ponuda, financijski isplativijih. No, kažem, odlučio sam ovako ponajprije iz obiteljskih razloga. Ne bih to bio ja kad bi sve u mojoj karijeri bilo normalno. Znam da me sad mrze svi u Zadru, dosta njih u Splitu, ali evo tu sam, u Ciboni. Motiv je velik s moje strane i tako nešto sam priželjkivao, čemu kriti.</p>
<p>• Dogovor između vas i kluba je da ćete igrati samo Euroligu i »final four« Goodyear lige?</p>
<p> - Da, mislim da nema potrebe igrati druge utakmice, jer u Ciboni ima dosta talentiranih igrača za koje je najbolje da se kale na drugim utakmicama. No, volio bih kad moji suigrači ne bi pomislili da je »sad tu Dino i on će sam donijeti 'final four', on će nas sam dovesti do naslova europskog prvaka«. Ovo je talentirana momčad, no čeka nas pakleni rad i trebat će nam dosta sreće da se izvučemo iz teške situacije u kojoj je Cibona u Euroligi. </p>
<p>• Igrali ste lani u Grčkoj, što znate o AEK-u?</p>
<p> - Da su iz Atene i da se zovu AEK, ha, ha. Igrao sam lani protiv njih i dobro znam igrače koji su tamo ostali od lanjske sezone. Navijači kao navijači, znam da će mi zviždati, no navikao sam u posljednjih 15 godina na to da sam na svakom gostovanju »peder«. Neće to biti ništa novo za mene. </p>
<p>• Problema s ozljedama nemate?</p>
<p> - Ne, potpuno sam fizički spreman, dobro sam se odmorio od svršetka lanjske sezone i s te strane nema nikakvih problema. Valja nam dobro trenirati, puno raditi i vjerujem da se u ovoj sezoni može puno toga dobroga napraviti. Kažem, u meni je veliki motiv...</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bayern u Nantesu bez Kahna i Effenberga</p>
<p>Posljednjeg natjecateljskog dana nogometne Lige prvaka u ovoj godini na rasporedu su dvoboji drugoga kola u skupinama A i B</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Posljednjeg natjecateljskog dana nogometne Lige prvaka u ovoj godini na rasporedu su dvoboji drugoga kola u skupinama A i B. Iz ponude za srijedu odskače utakmica Roma - Liverpool koja će se igrati na rimskom Olimpicu.</p>
<p>Rimljani su u prvom dvoboju u Istanbulu u posljednjim trenucima izborili bod, te im je ovo idealna prilika da na dvoipolmjesečni predah (natjecanje u Ligi prvaka nastavlja se 19., odnosno 20. veljače) odu s velika četiri boda što bi ih gurnulo u ulogu favorita za jedno od prva dva mjesta u skupini koja vode u četvrtfinale.</p>
<p>Liverpoolu je ovaj dvoboj još važniji, jer bi se porazom našli u vrlo nezavidnoj situaciji. Podsjetimo, Liverpool je u prvom kolu na svom Anfieldu izgubio od Barcelone s 1-2. Barcelona će, pak, imati naizgled lagan zadatak jer ugošćuju turski Galatasaray. Pobjedom bi zadržali stopostotni učinak u drugom krugu i sasvim se približili plasmanu u četvrtfinale. Olakotna okolnost za katalonski sastav bit će izostanak jednog od najboljih turskih igrača, Hasana Sasa, koji neće putovati u Barcelonu zbog ozljede.</p>
<p>Manchester United će na Old Traffordu protiv Boaviste pobjedom pokušati oploditi bod osvojen u Münchenu prije dva tjedna. Uspjesi u Ligi prvaka predstavljali bi pravi melem na ranu nakon slabih rezultata u domaćem prvenstvu, u subotu su izgubili od Chelsea 0-3.</p>
<p>Bayern će u Nantesu nastupiti bez svoja dva ponajbolja pojedinca, Stefana Effenberga i Olivera Kahna, koji nisu otputovali na jugozapad Francuske zbog ozljeda koljena.</p>
<p>• Skupina A - MANCHESTER: Manchester United - Boavista, NANTES: Nantes - Bayern;</p>
<p>skupina B - BARCELONA: Barcelona - Galatasaray; RIM: Roma - Liverpool.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>AEK oslabljen, Cibona s Rađom!</p>
<p>Hrvatski prvak u sljedeće tri utakmice Eurolige traži dvije pobjede kako bi ostao u krugu kandidata za drugi krug </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - U Ateni je uzbuna! Atenski AEK trebao je u srijedu (18 sati) imati laganu domaću euroligašku utakmicu protiv Cibone. Grci igraju sjajnu sezonu pod vodstvom bivšeg Ciboninog trenera (sezona 1989./90., skor 13-9) Dragana Šakote. U domaćem prvenstvu AEK ima svih devet pobjede, a u Euroligi na drugom su mjestu s omjerom 4-2 u šest kola. Cibona, koja godinu i pol dana nije nikoga pobijedila na euroligaškim gostovanjima, nije trebao biti protivnik kojega bi se AEK mogao plašiti. No...</p>
<p>Problemi za grčku momčad su stigli na nedjeljnom prvenstvenom ogledu s PAOK-om. Iako je AEK slavio u produžetku, već u uvodnim minutama te utakmice ozlijedio se prvi i jedini pravi centar grčke momčadi, Englez Andrew Betts. On će svakako propustiti ogled sa Cibonom, a u njemu po posljednjim informacijama neće nastupiti niti ozlijeđeni Mikalis Kakiouzis, ponajbolji grčki košarkaš. I još povrh svega u Ateni su u utorak Grci dočekali Cibonu s Dinom Rađom, centrom koji je po svim pretpostavkama trebao biti velika prevaga za klub koji ga angažira. Ispalo je da je to Cibona! </p>
<p>No, kako ambicije u hrvatskog prvaka ne bi narasle do neba, valja podvući da je u Grčkoj u pravilu vrlo teško slaviti za svaku gostujuću momčad. Usput, osim Kakiouzisa i Bettsa, AEK ima još vrlo kvalitetnih igrača. Prije svega američkog razigravača Johna Roberta Holdena.</p>
<p> - On je motor momčadi i ako njega uspijemo zaustaviti biti ćemo bliže uspjehu, procijenio je Jasmin Repeša, Cibonin trener. </p>
<p>Ciboni će prijetiti i Arijan Komazec, koji nakon godinu dana košarkaške apstinencije polako počinje podsjećati na starog »Arija«, uvijek posebno motiviranog kad je na suprotnoj strani parketa Cibona. Tu su još vremešni Francuz Jim Bilba, nadareni Demos Dikoudis i precizni šuter Nikos Hatzis.</p>
<p>Osim Dina Rađe, Repeša će u Ateni koristiti usluge oporavljenih Mateja Mamića i Zorana Planinića.</p>
<p> - Rađa je solidno pripremljen, no nedostaju mu treninzi s loptom, igra na dva koša. Svakako ću ga koristiti, ali pitanje je u kolikoj minutaži, kazao je Repeša uoči puta u Atenu. </p>
<p>Cibona u sljedeće tri utakmice do Nove godine (AEK u Ateni, Tau ceramica u Vitoriji, Scavolini u Zagrebu) treba dvije pobjede kako bi ostala u krugu ozbiljnih kandidata za drugi krug Eurolige. Možebitni uspjeh u Ateni popravio bi posrnule ambicije u Savskoj.</p>
<p>T. Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>I Ina pomaže hrvatskom sportu</p>
<p>»Naš je cilj postati značajna djelatnost Hrvatske, koja će biti ekonomski isplativa. Sport ima velikog udjela u afirmaciji neke zemlje i zato treba biti prepoznatljiv u svijetu. Za to nam trebaju sponzori i sufinancijeri. Hvala Ini što to razumije i što je i dosad pomagala sport«, rekao je dr. Zdravko Hebel</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Nakon »Plave lagune«, Croatia airlinesa, Hrvatske turističke zajednice i Hrvatske televizije četverogodišnjim ugovorom s Hrvatskim olimpijskim odborom u Hrvatski olimpijski pool je pristupio i naftni koncern Ina. Po tom ugovoru, svake će godine HOO od Ine dobivati 800 tisuća kuna.</p>
<p>- Mi smo i dosad bili prisutni u sportu, nogometu, konjičkom sportu... Sportu se mora pomagati, jer od toga svi imaju koristi. Ina će sufinancirati hrvatski sport sljedeće četiri godine, računajući da će tako pomoći da HOO konsolidira plan za olimpijske igre i nastupe, jer znamo da se ništa ne može napraviti preko noći, rekao je dr. Tomislav Dragičević, predsjednik Uprave Ine.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora, dr. Zdravko Hebel, nije mogao sakriti zadovoljstvo dogovorom s najvećom hrvatskom tvrtkom.</p>
<p>- Naš je slogan »najbolji s najboljima«, a sad možemo reći i »najveći s najboljima«. Naš je cilj postati značajna djelatnost Hrvatske, koja će biti ekonomski isplativa i koja će pomagati djeci, educirati ih... Sport ima velikog udjela u afirmaciji neke zemlje i zato treba biti prepoznatljiv u svijetu. Za to nam trebaju sponzori i sufinancijeri. Hvala Ini što to razumije i što je i dosad pomagala sport, govorio je dr. Hebel.</p>
<p>Zadovoljstvo u HOO raste iz dana u dan. Naime, sljedeći će se tjedan Hrvatskom olimpijskom poolu pridružiti i Diners, u siječnju Privredna banka, a tvrtka Autocommerce će se uključiti u Pool dajući automobile.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Možda plamen razbudi ljude</p>
<p>Iako OI počinju za samo 67 dana u Salt Lake Cityju malo tko spominje Igre </p>
<p>SALT LAKE CITY, 4. prosinc</p>
<p> - Planine iznad Salt Lake Citya napokon su zatrpane snijegom, međutim olimpijski ugođaj još uvijek je daleko od grada koji će za 67 dana ugostiti Zimske olimpijske igre. Ulice Salt Lake Citya još uvijek su bez olimpijskih obilježja, zastava, plakata. Premda se na ulicama glavnog grada američke savezne države Utah govori o sportu, malo tko spominje ZOI. Trenutno su glavne sportske teme odlični rezultati sveučilišta Brigham u američkom nogometu, te mizerni rezultati Utah Jazza u NBA ligi. Težak udarac organizaciji OI zadao je i skandal oko mita, koji je uzbunio i samo vodstvo Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO). U izuzetno religioznoj zajednici, kakvu čini stanovništvo Salt Lake Citya, povezanost nekih čelnika Organizacijskog odbora sa mitom naišla je na brojne prosvjede. Bojazan oko održavanja Igara dosegla je vrhunac nakon terorističkih udara na New York i Washington, te nakon napada antraksom. </p>
<p>- OI će se održati, to je sigurno. Međutim uz neviđene mjere sigurnosti, koje će sasvim sigurno uništiti entuzijazam gledatelja, smatra Holly Mullen, zamjenica urednika Salt Lake City Tribunea.</p>
<p>- Ljudima jednostavno nije do sporta, a posebno kada ih na svakom ulazu očekuju neviđene mjere osiguranja. Možda se situacija u gradu promijeni kada stigne baklja sa olimpijskim plamenom. Možda plamen razbudi ljude, dodala je. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zadnji vlak Hajduka za priključak Zagrebu? </p>
<p>Stanje u Hajdukovoj momčadi nije sjajno, Splićani su psihički dosta uzdrmani nakon poraza protiv Zagreba, a ni zdravstveni bilten ne nudi previše optimizma / Pred Hajdukom je imperativno osvajanje tri boda, u suprotnom, teško će se upustiti sa Zagrebom na proljeće u borbu za prvaka </p>
<p>SPLIT, 4. prosinca</p>
<p> - Slaven Bilić, trener nogometaša Hajduka, dva dana nakon poraza u derbiju od Zagreba (0-2) vrti film nedjeljne utakmice. Bulat, Vasilj, Olić, Duro... još su mu u mislima, a srijeda i zaostala utakmica 1. kola protiv Osijeka je pred vratima. Šok poraza nije lako preboljeti, a pred »bijelima« stoji imperativno osvojanje tri boda protiv Osječana. Jer, gubitkom bodova teško bi se Hajduk na proljeće uključio u bitku za obranu naslova prvaka.</p>
<p> Situacija u momčadi nije sjajna, psihički su Splićani dobro uzdrmani, a ni zdravstveni bilten ne nudi previše optimizma. Štimac je dobro načet i mali su izgledi da zaigra, odigrao je tri zahtjevne utakmice u deset dana, a da prije toga nije duže vremena trenirao zbog bolova u leđima. Đolonga, kao i Miše su ozlijeđeni, Bošnjak je zadobio lakši potres mozga u derbiju protiv Zagreba i u ove posljednje dvije utakmice, u srijedu protiv Osijeka (16 sati) i u Kupu protiv Varteksa neće nastupiti. </p>
<p>Po svemu sudeći Bilić će odustati od sustava sa četvoricom u obrani i zaigrati 3-5-2, ali nije načistu koga će postaviti na mjestu posljednjeg obrambenog igrača. </p>
<p>- Štimac definitivno ne može. Raspada se, stvarno je junački stisnuo zube za ove tri utakmice. Mislio sam da će Miše moći, ali ni on nije spreman. Đolonga je lagano trenirao, ali je kod njega situacija kao i kod Mišea. Osjećaju laganu bol, a znate što Ćiro kaže ozlijeđenima, »moraš biti spreman za pokret kao da te zmija ima ugrist«. Morat ćemo promijeniti sustav, ali sam u nedoumici tko će igrati posljednjeg obrambenog igrača. Sablić, Vuković, ni Puljiz nisu igrači za tu ulogu, a Vejića ne bih želio potrošiti. Možda pokušam s Vuškovićem, glasno razmišlja Bilić.</p>
<p> No, zbog važnosti utakmice možda Štimac još jednom stisne zube, pa bi Bilić mogao na travnja poslati momčad u sastavu: Pletikosa, Sablić, Štimac (Vušković), Vuković, Srna, Andrić, Vejić, Carević, Rendulić, Erceg i Deranja. </p>
<p>Prije desetak dana Bilić je svoju trenersku karijeru započeo pobjedivši Osječane u Gradskom vrtu 2-1, a o novom ogledu protiv Osijeka kaže: - Moramo pobijediti Osijek i doći na pet bodova od Zagreba. Uvjeren sam da će Zagreb izgubiti šest bodova na proljeće (u slučaju istog broja bodova Zagreb je u prednosti zbog dviju pobjeda u međusobnim susretima op.). Osječani će se postaviti defanzivnije, jer su malo teretni u obrani, a u napadu imaju brze Krpana, Vukovića, tu je i Turković. Opasni su iz kontranapada. Mislim da su među prvih četiri-pet momčadi po imenima. Pa prošle godine su se borili za naslov. Istina, otišli su im Bjelica i Beljan, ali je došao i Krpan koji je nastupao za reprezentaciju. Iskusni su a, Poljud je za svakog igrača motivirajući. Važno nam je osvojiti tri boda protiv Osijeka i onda pokušati napraviti čudo u Varaždinu protiv Varteksa, pobijediti ih s tri pogotka razlike. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zagreb pod »opsadom«</p>
<p>Središnje pitanje za Zagrebova trenera Kranjčara jest kako nakon slavlja zbog pobjede na Poljudu igrače prizemljiti uoči uzvratnog četvrtfinalnog Kup-ogleda protiv Pomorca / Zagrebu se nude Argentinac, Paragvajac, Senegalac, iako je klupski račun blokiran</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Kako nakon slavlja »prizemljiti« igrače? To je središnje, zapravo jedino pitanje koje opterećuje Zlatka Kranjčara, trenera nogometaša Zagreba, uoči uzvratne utakmice četvrtfinala Kupa u srijedu u Kranjčevićevoj (13.30 sati) u kojoj će Zagreb loviti 2-1 prednost Pomorca iz prve utakmice.</p>
<p>Drugih briga Kranjčar nema. Na raspoložbi su mu svi igrači, koji su u Splitu pobijedili Hajduk, pa s njima namjerava i početi utakmicu. Jasno, Kranjčar mnogo toga očekuje i od natjecanja u Kupu, pa upreže sve svoje snage da se igrači primire i smanje euforiju uoči ove utakmice.</p>
<p>U klub, međutim, i nadalje stižu čestitke sa svih strana, a zanimljivo, niti do utorka u podne nije pristigla čestitka iz Dinama. Samo je pristigao zahtjev da temeljem kompenzacije Zagreb naznači na Maksimir nekoliko ulaznica za susret s Pomorcem. Stižu i prve reakcije na glas da se u proljeće Zagreb želi eventualno igrački osnažiti. Za lijevu stranu nudi se jedan zasad neimenovani paragvajski reprezentativac. Preko Zagrebovih dobro uhodanih francuskih veza na »lageru« je i jedan Senegalac. Navodno je vrlo zanimljiv i Argentinac našeg podrijetla, specijalist za zadnju linij. Jedino pitanje na koje nam u Kranjčevićevoj trenutačno ne mogu dati određeni odgovor jest - što je s Olićem, ostaje li ili odlazi?</p>
<p> No, zato je izvjesno da će Zagreb 12. prosinca igrati utakmicu u Mostaru protiv Zrinskog. Nakon toga skupina igrača skreće u Sarajevo na dvodnevni dvoranski turnir, na kojemu su lani stigli do finala. Odmor će nakon toga potrajati do kraja godine, kako bi se momčad okupila i na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> uigrala za nastup na velikom novogodišnjem turniru u Beču.</p>
<p>Oglasio se i Zagrebov direktor Drago Marić kako bi naznačio da je klub u»malim financijskim problemima«:</p>
<p>- Uz klupski račun, blokiran je zahvaljujući nečijoj očiglednoj uroti i onaj usporedni tvrtke »Zageb 903«. To drugim riječima znači da na klupski račun ništa ne može sjesti, a da ne otplovi na naplatu nekih lopovskih ugovora. No, igračima ćemo već nadoknaditi sve što im pripada, zaslužili su to.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mamić: Barišić je Dinamov kisik</p>
<p>»I vi novinari u velikoj mjeri kanalizirate negativnu atmosferu oko kluba. Zašto ne date podršku predsjedniku Mirku Barišiću? Pa on je kisik ovoga kluba, u 18 mjeseci donio je 11 milijuna maraka«, kaže Zdravko Mamić, Dinamov član Skupštine, koji bi uskoro trebao zasjesti i u klupski Izvršni odbor / »Ja u Kranjčevićevoj? Nemam pojma«, komentira Igor Cvitanović medijske najave njegova prelaska iz Dinama u Zagreb</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Razočarani Zdravko Mamić, svojevrsna »siva eminencija« današnjega Dinama i čovjek koji će 15. prosinca ove godine i službeno biti instaliran u novi klupski Izvršni odbor, u utorak je održao kratak i spontani »briefing« s novinarima. Zasmetali su ga određeni napisi, koji prema njegovome mišljenju, pokazuju kako najveći dio medija ipak nije sklon sadašnjemu Dinamovom projektu.</p>
<p> - Nemojte ovo shvatiti kao nekakvu sujetu, ali zbog čega ste protiv ovoga projekta, protiv orijentacije na mlade igrače? Ma, u kojem će to klubu na svijetu priliku u prvoj momčadi dobiti jedan 16-godišnjak, kao što je ovdje dobio Niko Kranjčar!? Nedavno na Skupštini kažem kako Dinamo u mlađim kategorijama ima čak 35 reprezentativaca i kako će klub na toj supstanci, dakle na igračima iz svoje škole nogometa, sljedećih godina zaraditi 200 milijuna maraka. Ali, nitko ne pita koji su to igrači, već se svi uhvatite za cifru koju sam iznio. I vi novinari u velikoj mjeri kanalizirate negativnu atmosferu oko kluba. Zašto ne date podršku predsjedniku Mirku Barišiću? Pa on je kisik ovoga kluba, u 18 mjeseci je donio 11 milijuna maraka! I opet kažem, pet mladih Dinamovih igrača - Zahora, Cesar, Kranjčar, Tomić i Leko - klubu će donijeti 70 milijuna maraka!</p>
<p> Eto, u ovakvome je ozračju proteklo maksimirsko prijepodne. Temperamentnome Mamiću ovaj puta nismo suviše kontrirali, no jasno je da projekt oslonca na mlade svakako treba zavrijediti pozornost. Ali, istina je da je prosjek starosti prvih 11 »plave« momčadi 23,7 godine. Dakle, spomenuta »supstanca« i nije tako mlada... No, ovo su teme koje doista iziskuju širu polemiku.</p>
<p> U maksimirskim je odajama najviše pozornosti ipak privukla glasina kako će Igor Cvitanović ove zime pojačati klub iz zapadnoga dijela grada. Njegov eventualni odlazak u NK Zagreb doista ne zvuči kao ozbiljna opcija, pogotovo što je transfer u japansku Gamba Osaku praktički već zgotovljen. Uostalom, i sam je Cvitanović napomenuo da bi, u slučaju da transfer u Japan propadne, rado razgovarao o ostanku u Maksimiru.</p>
<p> - Ja u Kranjčevićevoj? Doista o tome ne znam ništa, naglasio je Cvitanović nakon prijepodnevnoga treninga.</p>
<p> Trener Ilija Lončarević u ovome trenutku najviše razmišlja o gostovanju u Rijeci. »Plavi« će, naime, u petak protiv Rijeke na Kantridi u uzvratnoj četvrtfinalnoj utakmici domaćega Kupa čuvati 1-0 prednost iz prvoga ogleda.</p>
<p> Upitan je nastup ozlijeđenih Gondžića i Jurića, a na upit gdje se to Gondžić uopće mogao ozlijediti, trener je sa smiješkom dometnuo:</p>
<p> - Nemam pojma, valjda na treningu.</p>
<p> Ozlijeđen je i Mario Čutura, no on će do Kantride ipak biti osposobljen. Na treningu ga je, naime, suigrač nehotice udario u potkoljenicu, što je sam Čutura šaljivo prokomentirao:</p>
<p> - Majko moja, kako ovi tuku!</p>
<p> U svakom slučaju, vidljivo je da među igračima vlada iznimno vedro raspoloženje. Niz od pet uzastopnih pobjeda ipak je odagnao letargiju, a trenera Lončarevića veseli i još jedan detalj...</p>
<p> - Silvio Marić odlično trenira i doista je pravi. Kao trener želim da se njegov status što prije riješi i da napokon i službeno postane Dinamov igrač.</p>
<p> Usput, Dinamovi će nogometaši u subotu, dan nakon utakmice protiv Rijeke, gostovati u Puli, gdje će uveličati godišnjicu osnutka NK Istra. Jasno, tom će prilikom odigrati i prijateljsku utakmicu.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Osječane »napale« ozljede</p>
<p>Zbog tri žuta kartona na Poljudu neće biti Saše Vinogradca, a zbog ozljeda na put u Split nisu krenuli ni Galinović, Ergović, Kulašević, M. Vuka, Pavličić i Vuković</p>
<p>OSIJEK, 4. prosinca</p>
<p> - Do pobjede protiv Rijeke prošlo je čak pet »sušnih« kola, tijekom kojih su nogometaši Osijeka osvojili tek jedan jedini bod, pa im je nedjeljni susret u Gradskom vrtu, ustvari, bio kvalifikacijski. Na dodavanje Saše Vinogradca, iskusni Almir Turković postigao je jedini pogodak na utakmici, pa su »bijelo-plavi« prekinuli skoro nezapamćenu crnu seriju.</p>
<p>- Shvatili su naši mladići, da im je Damoklov mač nad glavom, pa su zaigrali s mnogo zalaganja, truda i htijenja, hvali Vjekoslav Lokica svoje izabranike, koji imaju »zimnicu« od 19 bodova. - Posebice su imponirali braniči Damir Vuica i Tomislav Mikulić, te strijelac Turković. Sada se lakše diše, pa bez većih psiholoških opterećenja putujemo u Split...</p>
<p>Kao što je poznato, zbog ljetošnjih obveza Osijeka i Hajduka u Europi, njihova međusobna utakmica prvog kola, koja se trebala igrati u kolovozu, odgođena je. Stjecajem okolnosti, poglavito zbog zgusnuta rasporeda natjecanja, prva polusezona bit će kompletirana tek nakon što odigraju taj zaostali ogled! </p>
<p>Od nedjeljne pobjede protiv Rijeke, pa da kretanja autobusa za Zagreb, otkud su redovnom zrakoplovnom linijom Osječani odletjeli u Dioklecijanov grad, u Gradskom vrtu nije bilo treninga. Lokica je želio pružiti prvotimcima vrijeme za predah i obnavljanje snage igrača.</p>
<p>- Ranjeni lav uvijek je najopasniji, a Hajduk je sada baš to. No, nedavno smo na našem travnjaku, kad su Splićani pobijedili s 2-1, pokazali da se možemo s njima ravnopravno nositi. Uz to, »hajduci« moraju napasti, što je naša prilika za brze protuudare. Budemo li borbeni i disciplinirani kao u nedjelju, a mudriji od našeg domaćina kojem je pobjeda imperativ ako želi ostati u utrci za naslovom prvaka, neodlučen ishod nije nemoguć. To bi me osobno veoma razveselilo, kaže Lokica.</p>
<p>Zbog tri žuta kartona, na put nije krenuo Vinogradac, a zbog ozljeda kod kuće su ostali Galinović, Ergović, Kulešević, M. Vuka, Pavličić i Vuković. Izvjesno je da će trener Lokica izvesti na Poljud »šareni« sastav, jer se ne zna ni hoće li moći nastupiti i Vuica, Mitu i Beširević!</p>
<p> Uz Domagoja Malovana, od vratara je u Split krenuo Davor Burcsa, Osječanin koji je prošle sezone čuvao vrata Zadra, kojem je to svojevrsna nagrada za marljiv jesenski rad. </p>
<p>Budući da ni Lokica ne zna na koga će moći računati, o stavu možemo tek nagađati. Po sustavu 4-4-2, ako se trener Osijeka odluči za taj način igre, u momčadi bi mogli biti: Malovan - Vuica, Radics, Mikulić, Neretljak - Grnja, Brkić, Balatinac, Beširević (Mijatović) - Turković, Krpan. </p>
<p>Dragutin Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Riječanima kazna preinačena u novčanu</p>
<p>Rijekina kazna igranja jedne utakmice 150 km izvan svoga grada preinačuje se u novčanu od 60.000 kuna. Samim time stvoreni su uvjeti da se uzvratna utakmica četvrtfinala Kupa protiv Dinama odigra u petak 7. prosinca u Rijeci</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Upravni odbor Udruge profesionalnih klubova Prve HNL jednoglasno je u utorak usvojio žalbu NK Rijeka. Tako im se kazna igranja jedne utakmice 150 km izvan Rijeke preinačuje u novčanu od 60.000 kuna. Samim time stvoreni su uvjeti da se uzvratna utakmica četvrtfinala Kupa protiv Dinama odigra u petak 7. prosinca u Rijeci.</p>
<p>U obrazloženju preinačenja kazne Rijeki, uvjetovane događanjima tijekom prvenstvenoga dvoboja protiv Hajduka, članovi UO dobrim su se dijelom bez sumnje vodili i dobrom voljom Dinama. To što se Zagrepčanima ipak radije ide na Kantridu, nego negdje drugdje, zasigurno je ubrzalo i ublažilo cijeli slučaj. Dapače, priznalo se da je disciplinski sudac Krešimir Vlajčević odmah mogao primijeniti novčanu kaznu, jer se ne radi o klasičnom recidivu.</p>
<p> Naime, u utakmici protiv Hajduka gledatelji nisu prodrli u teren nego su »samo« srušili ogradu. Snage reda i poretka čvrsto su kontrolirale situaciju, a zahvaljujući njihovim kamerama prepoznato je 10-ak najžešćih izgrednika. Oni su privedeni pred suca za prekšaje i, kako uvjeravaju Riječani, »za pretpostaviti je da se u petak u utakmici protiv Dinama neće pojaviti na tribinama«.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="39">
<p>Izraelci ponovo bombardirali Gazu i raketirali Arafatov ured</p>
<p>Izraelska oklopna vozila i buldožeri uništili zračnu luku u Gazi / Dvojica Palestinaca poginula u Gazi, a ranjeno više od 100 ljudi, objavili palestinski izvori / Palestinska uprava traži od Vijeća sigurnosti UN-a da prekine »agresiju« Izraela / Rusija, SAD i EU pozivaju Izrael da »izbjegne najgore« / Izrael proglasio palestinsku upravu »entitetom koji podržava terorizam«</p>
<p>RAMALLAH/ GAZA/ JERUZALEM/ BUKUREŠT/ BRUXELLES, 4. prosinca</p>
<p> - U izraelskim raketnim napadima u utorak poginula su najmanje dva Palestinca u gradu Gazi, a ranjeno je više od 100 ljudi, javili su palestinski izvori. Izraelski borbeni zrakoplovi F-16 raketirali su sjedište palestinskih snaga u Gazi, izjavili su Palestinci. Helikopteri su također napali grad Khan Younis, na jugu pojasa Gaze i pritom pogodili dva palestinska sigurnosna postrojenja.</p>
<p> Jedna je raketa ispaljena na vanjski ulaz sjedišta palestinskoga čelnika Yassera Arafata na Zapadnoj obali. Palestinski mirovni pregovarač Saeb Erekat izjavio je da je Arafat u tom trenutku bio u uredu, ali nije ozlijeđen. Istodobno, izraelska oklopna vozila i buldožeri upali su na područje palestinske zračne luke u Gazi uz pucnjavu teških strojnica, objavili su palestinski dužnosnici. </p>
<p>Arafat je, nakon vala izraelskih zračnih napada, rekao da izraelski premijer Ariel Sharon ne želi nastavak mirovnog procesa. </p>
<p>Izraelska vojska navela je u svom priopćenju da je u utorak izvela osam napada na palestinske ciljeve u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali. Tri od osam napada bila su usmjerena na položaje snaga 17. garde palestinskog predsjednika Arafata. U međuvremenu, palestinska uprava pozvala je Vijeće sigurnosti UN-a da prekine »agresiju« Izraela i optužila izraelskoga premijera da pokreće »totalni rat« protiv palestinskoga naroda. Uprava je zatražila od Vijeća sigurnosti da »uputi međunarodne promatrače na okupirana područja«. </p>
<p>A izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres istaknuo je u utorak kako je jedini neprijatelj Izraela terorizam, a ne palestinski narod. </p>
<p> Izrael je u utorak proglasio palestinsku upravu »entitetom koji podržava terorizam«. Time je otvorio put oštrijoj odmazdi za novi val samoubilačkih napada na židovsku državu. Na izvanrednoj petosatnoj sjednici u Jeruzalemu, vlada je odlučila pojačati vojne operacije protiv palestinskih vlasti. Peres je napustio sjednicu prije glasovanja o tome. Rusija i SAD dogovorile su se u utorak da će zajedno raditi kako bi »izbjegle najgore« na Srednjem istoku, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov nakon susreta s američkim državnim tajnikom Colinom Powellom u Bukureštu. Obojica su tamo sudjelovala na sastanku OESS-a. Europska unija pozvala je pak Izraelce da njihov odgovor na palestinske bombaške napade bude »odmjeren«, naglasivši da židovska država i dalje treba palestinsku samoupravu kao mirovnoga partnera. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Nova europska definicija terorizma</p>
<p>Prema EU zakonodavstvu, terorizam bi bio »čin s namjerom izazivanja smrti ili teških tjelesnih ozljeda civilu ili bilo kojoj drugoj osobi koja ne sudjeluje u neprijateljstvima u okružju oružanog sukoba«</p>
<p>BRUXELLES, 4. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Mjere protiv terorizma EU je usvojila prije nego što se dogovorila o sadržaju precizne definicije terorizma - o čemu ima još uvijek neslaganja u pogledima. Među propisima kojima se omogućuje zaleđivanje sredstava terorista i organizacija vezanih uz terorizam, sada već nakićenim amandmanima sa svih EU instanci, EU zakonodavci su dali kostur definicije. </p>
<p>Terorizam je opisan sljedećim sporazumima, poziva se na zadnju verziju dokumenta, te navodi konvencije: od haaške o nezakonitom zadržavanju aviona (iz prosinca 1970. godine), preko konvencije o taocima (prosinac 1979.) do konvencije o sprečavanju nezakonitih akata u pomorskoj navigaciji (ožujak 1998.), kako bi se označilo što svjetski pravni sustav označava kao terorizam. Ovo se pozivanje na važeće međunarodne konvencije može tumačiti i kao pokušaj da se definira ona fina granica između sprečavanja terorizma i narušavanja ljudskog prava na drukčije mišljenje, uključujući akcije antiglobalista ili anarhista na primjer. </p>
<p>EU je najviše muke imala (i ima!) nastojeći uravnotežiti zahtjeve konkretne antiterorističke borbe - koja treba biti pokrivena i regulirana određenim zakonima, jer je princip pravne države svet i u suočavanju s podzemljem - i strahove civilnog društva da će cijena sigurnosti biti preskupo plaćena gubitkom sloboda na koje je Unija toliko ponosna. </p>
<p>Okvirna definicija terorizma u EU je za sada sljedeća: »čin s namjerom izazivanja smrti ili teških tjelesnih ozljeda civilu ili bilo kojoj drugoj osobi koja ne sudjeluje u neprijateljstvima u okružju oružanog sukoba i kada je svrha tog akta, svojom prirodom ili sadržajem, zastrašivanje stanovništva ili primoravanje vlade ili međunarodne organizacije na odustajanje od provedbe bilo kakvog akta«. </p>
<p>Definicija je, naravno, običnim smrtnicima pravnički zapletena, ali pokriva uglavnom sve što se zove Bin Ladenova »baza« ili baskijska ETA. Nastavak definiranja što i tko sve ulazi pod pojam novog velikog neprijatelja, povezuje teroriste s pomagačima, organizatorima terorističkih akcija, međunarodnim doprinosom izvršenju terorističkog čina, saznanjem da se napad priprema. </p>
<p>Prema tome, za EU zakonodavstvo, terorističkim bi se činom smatralo ne samo izravno sudjelovanje u terorističkoj akciji već i svaki vid podupiranja, uključujući i saznanje o postojanju planova. Definicija je ugrađena u segment antiterorističkog paketa namijenjenog zamrzavanju računa i imovine terorista. EU propisi su striktno definirali što se smatra imovinom, a plan zaključuje osvježena lista terorista i terorističkih organizacija. Lista nije zaključena i mijenjat će se kako istražni organi svjetske antiterorističke koalicije budu dodavali nove kockice u mozaik slike terorističkog podzemlja. </p>
<p>Europska Unija u svojoj pravnoj konstrukciji također čuva moćno oruđe iz sadržaja Sporazuma (temeljnog zakona EU) u kojem se ostavlja prostor novim mjerama i akcijama predviđenim gustom mrežom EU zakona. Do odluke se prema očekivanju - dolazi tek nakon intenzivne razmjene mišljenja unutar institucija EU, Ministarskog vijeća , Parlamenta, Europske komisije, konzultacija s državama članicama, za nju je potreban konsenzus, no Unija znade da u danim okolnostima uvijek može računati na rezervni pravni prostor kojim će moći potkrijepiti svaku od svojih novih, pa i neuobičajenih, nestandardnih mjera.</p>
<p>Lada Stipić Niseteo</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Umjesto Kurska, ruska ratna flota dobila Geparda</p>
<p>Svečana predaja nove podmornice Sjevernoj floti trebala bi označiti povratak nekadašnje moći ruskih oružanih snaga / Vladimir Putin najavio i gradnju nove, četvrte generacije nuklearnih podmornica </p>
<p>MOSKVA, 4. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ruska ratna flota dobila je novu višefunkcionalnu nuklearnu podmornicu KA-335 odmah nazvanu »Gepard«. To je prva nuklearna podmornica koja je izgrađena u Rusiji nakon pet godina, a svečana predaja Sjevernoj floti u luci Severodvinsk organizirana je na način koji bi trebao označiti povratak nekadašnje moći ruskih oružanih snaga. Na svečanoj predaji u Severodvinsku bio je ruski predsjednik Vladimir Putin koji je osobno pozdravio svih 67 članova posade. Uostalom, najavljujući još u ponedjeljak svoj let na svečanost u Severodvinsk, Putin je govorio o »ambicioznom programu« za reformiranje i jačanje oružanih snaga zemlje, tako da ruska vojska postane »mobilna i moderna«. Uz to, Putin je osobno zaslužan što je nova nuklearna podmornica izgrađena i puštena u more.</p>
<p>Njezina izgradnja počela je još početkom 1991. godine, ali je ubrzo nakon raspada SSSR-a obustavljena. Tada se razmišljalo da se korito podmornice otpravi u rezalište ali ni za to nije bilo novca. Međutim, u jesen 1999. godine, kada je kao tek naznačeni od Jeljcina za premijera i glavnog predsjedničkog kandidata, Vladimir Putin posjetio ratno brodogradilište »Sevmaš« u Severodvinsku, obećao je graditeljima da će novac za završetak izgradnje Geparda biti osiguran. </p>
<p>Svečana predaja Geparda ruskoj ratnoj floti mogla se održati još ljetos kada je podmornica bila završena i porinuta u more na prvu probnu vožnju, ali to tada nije dopustio Putin. Ruski je predsjednik tražio da se prvo iz Barentsova mora izvadi nuklearna podmornica Kursk, tragično potonula sa 118 članova posade, obećavajući da će nakon toga osobno predati Gepard ratnoj floti. Istina, svečana predaja Geparda nije bila i jedini razlog Putinovog boravka u utorak u Severodvinsku. </p>
<p>Nakon svečanosti, Putin je održao sastanak s vrhom ratne flote, na kojem je objasnio zašto je prošli tjedan iznenada smijenio i degradirao zapovjednika Sjeverne flote Vjačaslava Popova i još 13 admirala. Prema Putinu, admirali nisu izravno krivi za prošlogodišnju eksploziju i tragediju nuklearne podmornice Kursk, ali je višemjesečna istraga pokazala da se vojne vježbe u Sjevernoj floti pripremaju »traljavo« i da admirali nisu bili na visini zadatka kada je trebalo spašavati nesretnu posadu potonule podmornice. Gepard je posljednja od 14 ruskih nuklearnih podmornica tipa »shark« kako ih označuje NATO, i kako se saznaje, na njoj će iduće godine obuku provesti i indijski podmorničari, jer je Indija kupila od Rusije dvije takve nuklearne podmornice: »Kuguar« i »Nerpa«. Stoga je Putin boravak u Severodvinsku iskoristio i za posjet ratnom brodogradilištu »Sevmaš« u kojem sada počinje gradnja nove, četvrte generacije ruskih nuklearnih podmornica. </p>
<p>U okviru tog projekta »Jasen«već je počela gradnja dviju supermodernih podmornica: »Jurija Dolgarukog« koji će biti naoružan strateškim raketama te višefunkcionalne nuklearne podmornice »Severodvinsk«. Te dvije nove podmornice vjerojatno su bile povod Putinu da najavi svoj »ambiciozni program« modernizacije i jačanja obrambene moći ruskih oružanih snaga. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Denktas i Klerides dogovorili početak pregovora o Cipru</p>
<p>Razgovori o ujedinjenju Cipra ponovo su aktualizirani nakon što je ta otočka zemlja ušla u najuži izbor za prijem u članstvo Europske unije </p>
<p>ANKARA, 4. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vođe grčke i turske etničke zajednice - Glafkos Klerides i Rauf Denktas - održali su u utorak izravni sastanak, prvi nakon četiri godine. sastanak je završio dogovorom da u siječnju iduće godine sjednu za pregovarački stol i razgovaraju o političkoj i državnopravnoj budućnosti po etničkim crtama podijeljene otočke države.</p>
<p> Održavanje sastanaka u već povjesnom hotelu »Ledra Palas«, unutar neutralne zone, koja dijeli ciparski glavni grad Nicosiju na sjeverni turski i južni grčki dio, je samo po sebi značajno ohrabrenje. Do njega je došlo nakon tri pisma koje je Denktas prošlog mjeseca uputio Kleridesu.</p>
<p>Izaslanik glavnog tajnika UN, Kofija Annana za Cipar, Alvaro de Soto je, nakon sastanka dvojice otočkih čelnika, očito dobro raspoložen, pročitao njihovu zajedničku izjavu. U njoj se ističe da će se novi siječanjski susret na vrhu održati bez bilo kakvih preduvjeta. »Razgovarat će se dok se za obje strane, ne postigne zadovoljavajući sporazum«, rekao je visoki dužnosnik međunarodne zajednice. Takva izjava, prema ocjenama analitičara, prvi je dobar znak koji premašuje ranija optimistička predviđanja i očekivanja. </p>
<p>Turska strana je oprezno pozdravila nikozijski susret kao prvi pozitivan korak u miroljubivovom rješenju otočkog »sindroma«. Službena Ankara snažno podupire stajalište ciparskih Turaka o uspostavi konfederalne ciparske države, a vlada u Ateni i ciparski Grci se zalažu za znatno čvršću federalnu državno-pravnu opciju.</p>
<p>Inače, razgovori o ujedinjenju Cipra ponovo su aktualizirani nakon što je ta otočka zemlja ušla u najuži izbor za prijem u punopravno članstvo Europske unije (EU). Do toga bi trebalo doći do kraja 2004. u sklopu slijedeće faze proširenja moćnog bruxelleskog kluba. Turska strana se, međutim, oštro protivi ulasku Cipra u EU sve dok se ne postigne konačni dogovor o njegovoj budućnosti. </p>
<p>Cipar, koji je proglasio neovisnost od britanske krune 1960., podjeljen je 1974. Tada su turske snage pruzele kontrolu nad oko 37 posto sijevernog dijela Cipra, poglavito nastanjenim turskim pučanstvom. Republika Cipar, koju trenutno isključivo prestavljaju otočki Grci, međunarodno je priznata. To nije i slučaj sa samoproglašenom »Turskom Republikom Sjeverni Cipar« koju priznaje samo Turska. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Zahtjev za ukidanje Republike Srpske</p>
<p>Međunarodna bi zajednica ispravila svoje ranije pogreške povlačenjem priznanja srpskoga entiteta, tvorevine zasnovane na genocidu, smatra Udruga Majke Srebrenice i Podrinja</p>
<p>SARAJEVO, 4. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Informacija o tome da su francuski parlamentarci priznali odgovornost Pariza za pokolj u Srebrenici u srpnju 1995. godine dobila je zapažen publicitet u medijima BiH. Ona na neki način potvrđuje ono o čemu se u BiH već godinama govori i analizira - da je za srebreničku tragediju (su)odgovorna i međunarodna zajednica. Njezina neodlučnost omogućila je vojsci bosanskih Srba da prvo zauzme tadašnju »zaštićenu zonu« UN, a potom da učini najveći pokolj u Europi nakon Drugog svjetskog rata.</p>
<p>Izvješće Informativne misije francuske Nacionalne skupštine u kojem se podcrtava da je odgovornost Pariza utoliko je veća što je u to vrijeme Unproforom zapovijedao francuski general, što je Francuska davala najveći broj plavih kaciga i što je bila začetnik zamisli o osnivanju »zona sigurnosti« u BiH, svakako može biti nekakva satisfakcija žrtvama zločina. Obitelji nestalih do danas tragaju za istinom o svojim voljenima, te traže pravdu i kažnjavanje počinitelja zločina. </p>
<p>Iako je Haaški sud već procesuirao neke od odgovornih za zločin u Srebrenici, dvojica najodgovornijih još uvijek su na slobodi. Radovan Karadžić i Ratko Mladić do danas izmiču »ruci pravde«.</p>
<p>Udruga Majke Srebrenice i Podrinja, koja okuplja članove obitelji žrtava, postavila je i političke zahtjeve - traže ukidanje Republike Srpske, kao tvorevine zasnovane na genocidu. Oni smatraju da bi međunarodna zajednica svoje ranije pogreške mogla ispraviti tako što bi povukla priznanje srpskoga entiteta u BiH.</p>
<p>No, jednako važan posao je pronalaženje i identifikacija nestalih, kako bi oni barem mogli biti dostojanstveno pokopani. Zanimljiva je koincidencija da se upravo ovih dana, kada Francuska preispituje svoju odgovornost u događajima od prije šest i pol godina, u samoj BiH radi možda i ključni korak kada je riječ o razjašnjavanju sudbine ubijenih u Srebrenici, ali i drugim žrtvama rata u Bosni. Naime, u Sarajevu će u utorak biti službeno otvorena najsuvremeniji DNA laboratorij, čiji bi rad trebao pomoći da se značajno ubrza posao identifikacije nestalih osoba. U BiH se još uvijek traga za oko 30.000 osoba, a suvremeni laboratoriji trebali bi omogućiti da su ubuduće u BiH obavlja između 200 i 500 identifikacija mjesečno, što će ovisiti i o broju ekshumacija zemnih ostataka žrtava, često pokopanih u masovnim grobnicama</p>
<p>U Sarajevo je tim povodom dolaze predsjedajući Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) James Kimsey i jordanska kraljica Noor, povjerenik spomenute Komisije. ICMP-ov znanstveni program identifikacije, u kojem se primjenjuju najmodernije metode identifikacije putem analize DNA, u nastojanjima da se identificira oko 40.000 osoba nestalih u oružanim sukobima u bivšoj Jugoslaviji, dobio je vrlo visoke ocjene, a neka iskustva korištena su i prilikom identifikacije nestalih u newyorškom WTC-u.</p>
<p>U BiH je nedavno uspješno izvedena prva identifikacija uz pomoć DNA. »Nadamo se da će ovaj sustav uskoro biti uspostavljen u cijeloj regiji i da ćemo na taj način pomoći procesu pomirenja na ovom području«, kaže je Gordon Bacon, šef ICMP-a.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nestali zapisnici ozbiljno terete Aliju Izetbegovića</p>
<p>MOSTAR, 4. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Predsjedništvo Bosne i Hercegovine podnijelo je Općinskom tužiteljstvu u Sarajevu kaznenu prijavu zbog osnovane sumnje da je na različite načine uništen dio zapisnika i stenograma, odnosno zvučnih zapisa sa sjednica Predsjedništva Republike BiH u razdoblju od 1990. od 1993. godine. Ta informacija »procurila« je u javnost iz krugova bliskih međunarodnim organizacijama u Mostaru, a iz Ministarstva unutarnjih poslova Kantona Sarajevo kasnije je potvrđeno da je prijava sa zahtjevom za istragu o »slučaju zapisnici i stenogrami« zaprimljena i upućena u redovitu proceduru.</p>
<p>Haaški sud je prije nekoliko mjeseci uputio zahtjev bosansko-hercegovačkim vlastima da mu dostave stenograme sa svih sjednica Predsjedništva BiH u predratnom i ratnom razdoblju (1990. - 1993.), no stenogrami s nekoliko ključnih sjednica nisu dostavljeni Sudu, uz obrazloženje da na tim sjednicama nisu vođeni zapisnici zbog nedostatka električne energije u zgradi Predsjedništva u tada potpuno okruženom Sarajevu. </p>
<p>U javnosti se spekuliralo da bi neki od sadržaja tih »nestalih« zapisnika i stenograma mogli ozbiljno teretiti Aliju Izetbegovića. Tadašnji članovi Predsjedništva neko su se vrijeme »prepucavali« i međusobno optuživali u svezi njihove (ne)odgovornosti za određene vojne operacije pa i počinjene ratne zločine u nekima od njih, ali se dalje od toga, barem kada je u pitanju moguća reakcija Haaškog suda, odnosno tužiteljstva, za sada nije otišlo.</p>
<p>U prilog tvrdnjama da »nestali« zapisnici kriju dosta toga zanimljivog govori i činjenica da su i haaški istražitelji angažirani u potrazi za njima. Hoće li, možda, podnesena kaznena prijava od strane aktualnih članova najvišega državnog tijela rezultirati ipak pojavljivanjem famoznih zapisnika i stenograma?</p>
<p>Ono što je sigurno u ovom trenutku, jest činjenica da je previše »slučajnosti« vezano za njihov nestanak. U kaznenoj prijavi koju je podnijelo Predsjedništvo BiH sarajevskom Općinskom tužiteljstvu navodi se kako »izvršitelj navedenih djela (nestanka) nije poznat«, ali i konstatira da su »dokazi za podnošenje ove prijave i pokretanje istrage jasni«. A kao dokaz navodi se i podatak da su »sve sjednice Predsjedništva (Socijalističke) Republike BiH uredno snimane, a kada nije bilo električne energije u objektu, zgradi Predsjedništva BiH u Sarajevu, električno je napajanje osiguravano putem agregata koji su se automatski uključivali kada bi nestajalo struje u javnoj elektromreži te je, stoga, bilo moguće sačiniti zapisnike i stenograme sa svih sjednica«. Također, u prijavi se tvrdi, i dovodi u vezu s mogućim namjernim uništavanjem stenograma, i to da zapisnici i stenogrami »nedostaju upravo s onih sjednica održanih u pojedinim razdobljima koja su obilježili značajni događaji«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>HDZ-u BiH bi moglo biti zabranjeno sudjelovanje na izborima?</p>
<p>Na nedavno održanom izvanrednom saboru ponovno za predsjednika izabran Ante Jelavić, kojem je visoki predstavnik Wolfgang Petritsch zabranio obavljanje javnih dužnosti</p>
<p>SARAJEVO, 4. prosinca</p>
<p> - Hrvatskoj demokratskoj zajednici BiH, još uvijek najjačoj stranci Hrvata u BiH moglo bi biti zabranjeno sudjelovanje na izborima koji bi u ovoj zemlji trebali biti održani potkraj iduće godine! Po tvrdnjama nekih pravnih eksperata, stranka se ne može sudski registrirati jer je na nedavno održanom izvanrednom saboru ponovno za predsjednika izabran Ante Jelavić, kojem je početkom godine visoki predstavnik Wolfgang Petritsch zabranio obavljanje javnih dužnosti i smijenio ga s mjesta člana Predsjedništva BiH.</p>
<p>Svaka je stranka dužna nakon svog sabora ili izbora novog vodstva podnijeti zahtjev mjesnom sudu za tzv. doregistraciju. U slučaju HDZ-a, to je mostarski sud, jer je sjedište stranke od rujna prošle godine i formalno (samo) u Mostaru, a ne više (i) u Sarajevu. No, ukoliko Sud bude poštivao Petritschevu odluku, HDZ-ov zahtjev za doregistraciju bit će odbijen, tvrde spomenuti pravnici.</p>
<p>»Sutkinja Kata Zovko, koja radi na zahtjevu preregistracije HDZ-a BiH, na službenom je putu u Rimu i tamo će ostati do ponedjeljka. Ja se ne bih očitovao o zahtjevu HDZ-a, odnosno ne bih ulazio u to hoće li Sud preregistrirati ovu stranku s predsjednikom kojeg su izabrali«, izjavio je za sarajevski Dnevni avaz Častimir Mandarić, predsjednik Županijskog suda Mostar, a Hilmo Pašić, član Izbornog povjerenstva, tvrdi da »ako HDZ ne bude imao urednu preregistraciju, neće se moći prijaviti za izbore«.</p>
<p>No, u HDZ-u tvrde suprotno. U ovoj stranci doznali smo da su oni »uredno registrirani« i nema nikakvih smetnji za njihov rad ili izlazak na izbore. »Vjerojatno je riječ o novim pritiscima nakon što se naša stranka vratila u Parlament, i nakon što nije prošao Vladin prijedlog proračuna«, doznali smo u HDZ-u. Bivši Jelavićev savjetnik u Predsjedništvu za medije i odnose s javnošću Tihomir Begić, koji sada obnaša sličnu funkciju u Hrvatskom narodnom saboru, kazao je za Vjesnik da je i sama Petritscheva odluka o zabrani Jelaviću obavljanja političkih funkcija sporna i nelegalna, jer se kosi s demokratskim načelima.</p>
<p>Inače, po sadašnjim istraživanjima javnog mnijenja, nacionalnim strankama raste popularnost među bosansko-hercegovačkim biračima, nakon što vladajuća koalicija Alijansa za demokratske promjene nije ispunila neka od ključnih predizbornih obećanja. Uz to, uvođenje izbornoga praga ide na ruku strankama kakve su HDZ ili SDA. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Times: Bush misli da je Arafatovo vrijeme prošlo</p>
<p>LONDON, 4. prosinca</p>
<p> - Američki predsjednik George W. Bush smatra da čelnik palestinske samouprave Yasser Arafat »nije više nužan« u mirovnom procesu na Srednjem istoku nakon posljednjih atentata koji su potresli Izrael, piše u utorak britanski list Times. </p>
<p>Britanski tisak od utorka osuđuje novi val nasilja na Srednjem istoku. </p>
<p>Mnogi su listovi ocijenili kako je za nove napade velikim dijelom odgovorna Arafatova nesposobnost da nadzire radikalne skupine. </p>
<p> »Bushova administracija nije dala zeleno svjetlo Sharonu da uzvrati represijama«, ali je jasno napustila stajalište »crvenog svjetla« koje bi zaustavilo akcije protiv Arafata, dodaje Times. Bush, »kao i Sharon, očito smatra da je Arafatovo vrijeme prošlo«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Amerikanci razmišljaju o »kažnjavanju« još sedam zemalja? </p>
<p>Los Angeles Times ovih dana objavio da bi se u obračunu s terorizmom na meti mogli naći Filipini, Malezija, Indonezija, Jemen, Somalija, Tadžikistan i Uzbekistan / Londonski Times spominje da Washington traga za teroristima u Latinskoj Americi i dijelovima Europe, »poput Bosne« / Većina američkih saveznika u Europi protivi se širenju protuterorističke fronte </p>
<p>LONDON, 4. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon obračuna s Osamom bin Ladenom i njegovim talibanskim domaćinima u Afganistanu, Sjedinjene Države navodno se pripremaju kazniti još najmanje sedam zemalja. Los Angeles Times objavio je vijest da bi se, u obračunu s terorizmom, kao sljedeći na meti mogli naći Filipini, Malezija, Indonezija, Jemen, Somalija, Tadžikistan i Uzbekistan. Londonski Times kratko spominje da Washington također traga za terorističkim grupama u Latinskoj Americi i dijelovima Europe, »poput Bosne«. Američki obavještajci navodno su već tajno razmješteni diljem Azije i Afrike kako bi pripremili teren za nove obračune s teroristima.</p>
<p>Na meti skupina Abu Sayyaf</p>
<p> Poznato je da je američki državni tajnik za obranu Donald Rumsfeld poslao u studenom na Filipine brojne savjetnike i opremu, kako pomogao lokalnim snagama da unište tamošnju islamsku ekstremističku skupinu Abu Sayyaf. Tu grupu, povezanu s Al Qaidom, osnovao je šurjak Osame bin Ladena. </p>
<p>Skupina Abu Sayyaf otela je u svibnju troje Amerikanca, a jednom je nakon mjesec dana odrubila glavu. Preostalo dvoje, bračni par Martin i Gracia Burnham, američki misionari i roditelji troje djece u dobi od 10 do 14 godina, i dalje su u zatočeništvu. Filipinska predsjednica Floria Macapagal Arroyo prošloga je tjedna obećala Americi suradnju na uklanjanju Abu Sayyafa. Slične akcije pripremaju se i u drugim zemljama. </p>
<p>Američki predsjednik George Bush nedavno je najavio da bi Amerika mogla napasti Somaliju, Sudan i Jemen zbog njihovih veza s Al Qaidom. Abidqassim Salad Hassan, predsjednik Somalije, priznao je kako »ne može biti siguran« postoje li u njegovoj državi baze Al Qaide. Dodao je da bi, čak i kad bi »postojala jedna ili dvije«, Somalija bila »u stanju izaći s njima na kraj«. Amerikanci previše ne vjeruju takvim tvrdnjama. </p>
<p>Oprez sa Sudanom </p>
<p>Sjedinjene Države drže na oku i Sudan gdje je Bin Laden početkom devedesetih proveo pet godina. Iako službeni Khartoum sada tvrdi da je prekinuo sve veze s tim islamskim ekstremistom, Amerikanci su i dalje oprezni. Oni su 1998. već bombardirali Sudan kao terorističkog sponzora, nakon terorističkih napada islamista na dva američka veleposlanstva u Africi.</p>
<p> Jemen je treća zemlja koju je spomenuo Bush. Prema nekim američkim obavještajnim spoznajama, islamski ekstremisti drže logore za obuku u nepristupačnim brdovitim predjelima na sjeveru te zemlje.</p>
<p>Paralelno s akcijama protiv tih država, Sjedinjene Države, kako je već objavljeno, razmišljaju i o vojnom kažnjavanju Iraka, te o poticanju lokalne pobune protiv iračkog predsjednika Saddama Husseina. Većina američkih europskih saveznika, među kojima i Velika Britanija, protivi se tom planiranom širenju protuterorističke fronte.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Borba protiv terorizma nije rat ni protiv jedne vjere ili naroda</p>
<p>U Deklaraciji se navodi kako će OESS učiniti sve da zaštiti građane zemalja članica od svih oblika terorizma, organiziranog zločina, te protuzakonite trgovine drogom, oružjem i ljudima / Prema Akcijskom planu, zemlje članice OESS-a borit će se protiv terorizma svim sredstvima u obrani slobode i zaštiti građana, uz poštovanje međunarodnih standarda i ljudskih prava </p>
<p>BUKUREŠT, 4. prosinca </p>
<p> - Deveti sastanak Ministarskog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) posvećen protuterorističkoj borbi završio je u utorak u Bukureštu prihvaćanjem tzv. Bukureštanske deklaracije i opsežnog Akcijskog plana za borbu protiv terorizma. U Deklaraciji se osuđuje svako terorističko djelovanje i napominje kako su rujanski napadi na SAD izazvali novu odlučnost među zemljama članicama OESS-a da pojačaju međusobnu suradnju. »Ponavljamo da borba protiv terorizma nije rat ni protiv jedne vjere ili naroda«, stoji u Deklaraciji. Navodi se i kako će OESS učiniti sve da zaštiti građane zemalja članica od svih oblika terorizma, organiziranog zločina, te protuzakonite trgovine drogom, oružjem i ljudima.</p>
<p>Ministri pozdravljaju najavljene reforme OESS-a, izražavajući »odlučnost da sredstva i mehanizme koje OESS posjeduje podignu na višu razinu«. U Deklaraciji se ističe da ključni čimbenik sveobuhvatnog OESS-ova koncepta sigurnosti ostaju kontrola naoružanja i mjere za izgradnju povjerenja. Deklaracija završava potvrdom o nužnosti izgradnje odnosa među zemljama na temelju suverene ravnopravnosti, uzajamnog poštovanja, suradnje i potpore demokraciji. </p>
<p> U Akcijskom planu za borbu protiv terorizma ističe se da će se zemlje OESS-a boriti protiv terorizma svim sredstvima, uz poštovanje međunarodnih standarda i ljudskih prava. Sve članice OESS-a obvezuju na jačanje suradnje sa svim relevantnim organizacijama, a nalaže se i da što prije prihvate svih 12 konvencija i protokola UN-a koji se odnosi na terorizam. </p>
<p>Tim će se planom nastojati proširiti postojeće mjere za antiterorističku borbu, te pronaći nova sredstva tamo gdje je to moguće. Plan predviđa kratkoročne mjere borbe protiv terorizma, poput brze provedbe političko-vojnih sporazuma i obveza, te niz dugoročnih mjera kojima će se pokušati potpuno iskorijeniti uzroci terorizma. Plan kao protumjere predviđa jačanje pravne države, promicanje ljudskih prava, tolerancije i višekulturalnosti. U tome posebnu ulogu trebaju odigrati mediji. Predviđeno je i hvatanje u koštac s korupcijom, nezakonitim gospodarskim aktivnostima, nezaposlenošću, siromaštvom... Posebno se naglašava da je potrebno jačati nacionalna zakonodavstva u području protuterorističkih mjera. Uz to, države članice trebaju provoditi zakon suzbijajući organizirani kriminal koji je »usko povezan s terorizmom«.</p>
<p>Od država članica OESS-a očekuje se da onemoguće financiranje terorizma. Države također trebaju brzo distribuirati sve relevantne informacije zemljama ili organizacijama zainteresiranim za određene osobe ili skupine osumnjičene za terorizam. Članice OESS-a morat će onemogućiti kretanje terorista učinkovitijim nadzorom granica i izdavanja identifikacijskih i putnih isprava. Morat će se i pobrinuti da osobe koje su sudjelovale u terorističkom djelovanju, ne mogu dobiti azil na njihovu području, te da ih pravodobno uhite i osude, odnosno izruče trećim zemljama. </p>
<p>Jedna točka o Hrvatskoj, a Makedoniji se nigdje ne spominje ime </p>
<p> Dvanaest točaka ministarske izjave o jugoistočnoj Europi, prihvaćene u Bukureštu, posloženo je po težini i opsegu problema s kojima su suočene zemlje. Hrvatskoj je posvećena tek jedna točka (deveta). </p>
<p> Ministri pozdravljaju napredak što su ga postigle hrvatske vlasti u provedbi demokratskih i gospodarskih reformi, te u regionalnoj suradnji. Izražena je i »snažna potpora« budućim naporima misije OESS-a u suradnji s hrvatskim vlastima. Ministri očekuju daljnje korake u Hrvatskoj i drugim zemljama regije u vezi s pravom izbjeglica i prognanika na povratak i povrat imovine u regiji. Najneobičnija je, ujedno i najduža, četvrta točka izjave o Makedoniji. Spominju se vrlo konkretne stvari vezane uz tu zemlju, ali se uopće ne navodi ni ime zemlje, ni ime naroda. Kako se doznaje iz diplomatskih izvora, neke zemlje nisu željele prihvatiti naziv Makedonija, a Makedonci ne prihvaćaju međunarodni naziv - Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM). Zbog toga se u članku govori samo o »državi«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Mesić: Ukrajina neće ometati rad naftovoda DružbAdrije </p>
<p>KIJEV, 4. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Republike Stipe Mesić ocijenio je u utorak u Kijevu svoj dvodnevni službeni posjet Ukrajini jednim od uspješnijih. Tomu je, prema Mesićevoj ocjeni, pridonio i boravak tridesetak hrvatskih gospodarstvenika u Kijevu.</p>
<p>Hrvatski predsjednik susreo se u ponedjeljak i utorak u više navrata sa svojim ukrajinskim domaćinom Leonidom Kučmom, s kojim je razgovarao o jačanju odnosa dviju zemalja, posebice gospodarskih, o situaciji u regiji, euroatlantskim integracijama, kao i o globalnom terorizmu. Dvojica predsjednika potpisala su i Zajedničku izjavu o suradnji dviju zemalja. </p>
<p>Ističući kako je tijekom razgovora bilo riječi i o konkretnim poslovima, Mesić je spomenuo pitanje naftovoda DružbAdrije, projekta prijevoza ruske nafte preko više zemalja do Omišlja, na čiju cijenu transporta je Ukrajina jedina imala primjedbi. Ukrajina je tražila veću cijenu, ali je nakon razgovora, rekao je Predsjednik, potvrdila da neće ometati rad naftovoda. </p>
<p>Mesić i Kučma obratili su se u utorak hrvatskim i ukrajinskim gospodarstvenicima, istaknuvši želju za intenziviranjem gospodarskih odnosa. Istaknute su mogućnosti razvoja suradnje u transportu nafte u okviru projekta DružbAdrije, zajedničkom nastupu na trećim tržištima te u turizmu.</p>
<p>Predsjednik Kučma ponovio je čvrsto opredjeljenje Ukrajine za ulazak u eurointegracije, istaknuo želju njegove zemlje da privuče strani kapital, a posebno je izrazio nadu u pomoć Hrvatske kao novoprimljene članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO), kod ulaza Ukrajine u WTO. </p>
<p>Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević ocijenio je da u odnosima s Ukrajinom nedostaje međubankarska suradnja i investicijska aktivnost hrvatskih poduzeća na tržištu koje broji oko 50 milijuna ljudi. Prepreka je i postojeći vizni režim, za čije rješavanje su zainteresirane obje zemlje. Vidošević posebno ističe želju hrvatske strane oko osnivanja zone slobodne trgovine s Ukrajinom, najavivši novi sastanak Gospodarskog foruma u travnju iduće godine u Zagrebu. </p>
<p>Hrvatski predsjednik susreo se u utorak sa studentima i profesorima Instituta za međunarodne odnose kijevskog sveučilišta »Taras Ševčenko«, gdje je održao predavanje o borbi protiv globalnog terorizma kao ključnog elementa redefiniranja međunarodnih odnosa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Pješčana oluja usporava konačno osvajanje Kandahara</p>
<p>Paštunski borci djelomično kontroliraju zračnu luku u Kandaharu/ Osama bin Laden skriva se u području Tore Bore, tvrde njegovi protivnici/Al Qaida upozorava da se džihad nastavlja </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca </p>
<p> - Američki bombarderi B-52 nastavili su gađati područje oko Kandahara, posljednjega snažnog talibanskoga uporišta u Afganistanu. Američke i britanske specijalne snage zračnim udarima, oklopnim vozilima, protutenkovskim raketama te teškim strojnicama pružaju potporu oporbeni paštunskim snagama, koje se već peti dan s taliabnima bore na tlu i to prsa o prsa u području zračne luke istočno od Kandahara. </p>
<p>Prema nekim izvorima, oporbenjaci sastavljeni od boraca paštunskih plemena s juga Afganistana djelomično su zauzeli kandaharski aerodrom te dva sela sjeverno od toga grada.</p>
<p>Unatoč informacijama da su talibani pregovarali s oporbenjacima o predaji Kandahara, do pregovora nije došlo, tvrde izvori američke tv kuće CNN. </p>
<p>Što se Osame bin Ladena -američkoga neprijatelja broj jedan tiče, on se krije, tvrde to protualibanske snage, u špiljama planinskoga lanca Tora Bora na istoku Afganistana, sedamdesetak kilomatara udaljenog od Jalalabada. Izjavio je to u utorak i vojni dužnosnik paštunske oporbe, zapovjednik Haji Muhamed Zaman, koji je pojasnio da je Bin Laden tamo pronašao skrovište u pratnji više stotina plaćenika, uglavnom neafganistanaca, izrazito borbenih i lojalnih Bin Ladenu. </p>
<p>Iako američke snage tvrde da ne znaju gdje je pravo Bin Ladenovo skrovište, tamošnji dužnosnici prije nekoliko dana označili su Toru Boru kako ključnu točku u akciji istjerivanja Bin Ladenovih suboraca iz Al Qaide. Štoviše, dužnosnik protutalibanskih snaga Hazrat Ali izjavio je za CNN da ih je sam Bin Laden zamolio da ne napadaju područje Tore Bore. Prema Alijevim riječima, Bin Laden je navodno upozorio da paštunska plemena i talibani, odnosno pripadnici njegove privatne vojske nisu međusobno stranci, već su i jedni i drugi mudžahedini koji trebaju biti jedinstveni u borbi protiv stranaca. Hazrat Ali, međutim, odbio je takvu ponudu i organizira oko 1000 svojih boraca za akciju na Toru Boru.</p>
<p> Osim Kandahara, talibani su zadržali kontrolu nad manjim područjima, tzv. džepovima u okolici Kabula, tvrde američki izvori. Sam Osama bin Laden, pak mogao bi biti znatno bliže razvijanju nuklearnog oružja nego što se prvotno procjenjivalo, objavljeno je u utorak u američkom dnevniku Washington Post. </p>
<p>Američke snage u improviziranoj vojnoj bazi nedaleko Kandahara sastoje se uglavnom od marinaca, ali i pripadnika američke kopnene vojske, te zračnih snaga. Iako SAD ne želi otkriti koliko je trupa poslala u to područje, procjenjuje se da je oko Kandahara razmještena postrojba veličine bataljuna s oko 1200 vojnika. </p>
<p>Pješčana oluja trenutačno predstavlja glavnu prijetnju operaciji konačnog osvajajanja Kandahara. Marinci zbog toga moraju zakrivati lice maskama, više puta dnevno čistiti oružje, helikopteri ne mogu uzlijetati ni slijetati bez poteškoća. </p>
<p>Uoči odlučujuće bitke za Kandahar, pripadnici Al Qaide javno poručuju da se džihad nastavlja bez obzira na Bin Ladenovu sudbinu. »Ako Bin Laden umre, sveti se rat nastavlja.I svaki put kad Osama umre, novi Osama nastavit će nositi barjak«, rekao je glasnogovornik Al Qaide Sulejman bu Ghaith. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Veleposlanik SRJ traži da BiH povuče haašku tužbu</p>
<p>SARAJEVO, 4. prosinca</p>
<p> - Izjava novog veleposlanika SR Jugoslavije u BiH Stanimira Vukićevića koji je nakon predaje vjerodajnica sugerirao da bi Bosna i Hercegovina zbog dobrosusjedskih odnosa trebala povući tužbu protiv SRJ pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu, izazvala je burne reakcije. Spomenuta tužba već dulje vremena osjetljivo pitanje između dvije zemlje, a Miloševićev režim dugo je upravo povlačenjem tužbe uvjetovao uspostavu diplomatskih odnosa. Među oštrijim reakcijama je ona Bosanske stranke, čiji je predsjednik i federalni zastupnik Mirnes Ajanović. On je najoštrije osudio pritiske koji se rade na državna tijela za povlačenje tužbe: »Vukićevićeva izjava je pljuska bosanskohercegovačkoj javnosti. Tijela vlasti BiH, upravo bi zbog dobrosusjedskih odnosa trebala intenzivirati aktivnosti vezane za procesuiranje tužbe za genocid protiv SRJ. Naročito nakon presuda Haaškog tribunala kojima su dokazani genocid i elementi međunarodnog sukoba u BiH«. </p>
<p>A. Z.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Otac Amerikanca-talibana moli za sina milost</p>
<p>WASHINGTON, 4. prosinca</p>
<p> - Otac mladoga Amerikanca koji se borio na strani talibana u ponedjeljak je od američke vojske zatražio milost za sina. Frank Lindh je svoga sina opisao kao »drago dijete« i objasnio da je taj dvadesetogodišnjak prešao s katolištva na islam sa 16 godina u srednjoj školi, a iduće je godine otputovao u Jemen da nauči arapski. Prema riječima roditelja, sin je rođen 1981. u Washingtonu i drugo je od troje djece zravstvene radnice Marily Walker i Franka Lindha, odvjetnika. Par je rastavljen. Sina su nazvali John Philip Walker Lindh, a poslije je uzeo majčino djevojačko prezime, a u Afganistanu je poznat kao Abdul Hamid. »U Pakistanu sam izučavao islam i tako sam došao u kontakt s mnogim ljudima povezanima s talibanima«, rekao je John Walker u ponedjeljak u intervjuu za CNN iz sjevernoga Afganistana gdje ga u pritvoru drže američke snage. Iz Pakistana je otišao u glavni grad Afganisana Kabul gdje se prijavio u dobrovoljačke snage jer je talibanima želio pomoći da izgrade »čistu islamsku državu«, rekao je za CNN. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U Italiji 60 Bin Ladenovih terorista</p>
<p>RIM, 4. prosinca (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Iz vojnih kampova za obuku u Afganistanu stiglo je u Italiju 60 iskusnih terorista, s ciljem organiziranja europske terorističke mreže. To piše u tajnom izvješću FBI-ja pod nazivom »Les« (namijenjenom samo policijskim snagama) s oznakom »strogo povjerljivo«.</p>
<p>Te informacije se temelje na izjavama Ahmeda Ressama, uhićenog prije dvije godine u autu punom eksploziva, prilikom pokušaja atentata u Seattleu. Ahmed Ressam je pristao na suradnju sa FBI-jem u zamjenu za kaznu ne dužu od 27 godina. Njegove izjave su potvrdile mnoge sumnje talijanske policije.</p>
<p>Većina aktivnih terorista koji pod lažnim imenima žive u Italiji je iz Tunisa i pripada salafitskoj borbenoj grupi, čija su tri člana ovog vikenda uhitili karabinjeri. Najveći broj živi u Lombardiji između Milana i Varesea. U toj zoni je upravo u ponedjeljak izvršena policijska akcija pretresa više od dvadesetak stanova i ureda, gdje su zaplijenjeni svi dokumenti. </p>
<p>Nakon prvih provjera, otkriven je krug lažnih računa koji je cirkulirao između fiktivnih poduzeća. Izmišljeni poslovi, kupovine nepostojećeg materijala, projekti koji nikad nisu realizirani, ali do zadnjeg centa isplaćeni, služili su za »samofinanciranje« članova grupe. Svi su dobivali redovite plaće koje su bile dovoljne da pokriju troškove najma stanova i svakodnevnog života. Osnivali su tzv. kooperative u kojima su zapošljavali sami sebe, živjeli su povučeno i nastojali ne izazivati preveliku pažnju.</p>
<p>Tajne sigurnosne službe ih nazivaju »spavači«. Jedan telefonski poziv sa šifriranom porukom ih budi i oni su spremni istog trenutka se aktiviraju i uključiti u teroristički plan. </p>
<p>Prema izjavama Ressama, u afganistanskim kampovima su eksperimentirali s jakim otrovima i njihovim učincima na pse lutalice. Najviše pokusa je napravljeno sa cijanidom u tekućem i plinovitom stanju. Otkrili su da skeneri na aerodromu ne registriraju pojedinačne kemijske supstance, već samo one miješane. Ahmed Ressam je osobno prenio veću količinu smrtonosnih kemikalija preko mnogih svjetskih aerodroma. </p>
<p>Planirani su napadi na gradove sa mogućim što većim brojem žrtava. Posebne terorističke ćelije su imale zadatak pripreme atentate na osobe iz političkog života. Prema izjavama Ressama, Answar Shaban, bivši imam milanske džamije koji je misteriozno »ubijen« u Hrvatskoj 1995. godine, bio je »u isto vrijeme imam i vojni komandant mudžahedina u Bosni«. Egipćanin koji je pobjegao talijanskoj policiji u Napulju, Abdelkader Es Sayed, je imao zadatak financirati grupu od 60 terorista. </p>
<p>Do sada je talijanska financijska policija blokirala 100 sumnjivih računa u Italiji. Većina ih je pripadala bogatim Tunižanima i Egipćanima koji nisu imali dokaze o porijeklu milijunskih svota koje su prebacivane u švicarske i engleske banke. Strogim carinskim kontrolama na aerodromu Fiumicino su podvrgnuti i bogati saudijski prinčevi koji često dolaze u »shopping« u Italiju gdje ostavljaju prosječno po osobi 500.000 DEM. Ovaj put nekolicina njih se naljutila zbog detaljnog pretresa torbi kao sastavnog dijela ručne prtljage i odlučili su se odmah vratiti u svoje emirate. Najtužniji zbog njihovog nedolaska su vlasnici ekskluzivnih butika i poluprazni rimski luksuzni hoteli.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="54">
<p>HFP na odvjetnike potrošio 2,7 milijuna kuna</p>
<p>Malo je hrvatskih zastupnika prošloga petka čulo državnu revizoricu Šimu Krasić kad je iznosila skandalozan podatak da je Hrvatski fond za privatizaciju dao za odvjetničke honorare 2,7 milijuna kuna usprkos tome što zapošljava 21 pravnika.</p>
<p> Ministrica pravosuđa u to je vrijeme bila na konferenciji Udruge hrvatskih sudaca. No zato postoje novine, radio i televizija, pa smo svi to ipak saznali.</p>
<p>Što da se radi? Ništa! Gledano perspektivno, HFP nije ni učinio ništa loše. On je samo anticipirao moguću izmjenu parnične regulative (na kojoj se užurbano radi). Jedan ortodoksni odvjetnički krug forsira uvođenje odvjetnika kao isključivih zastupnika stranaka u parnicama. Nesocijalno, konzervativno, uskogrudno. Nije da baš ne nailaze na razumijevanje, pretežno kod utjecajnih, koji su na neki način interesno vezani uz predlagače. Uostalom, već su davno to provukli kroz Zakon o odvjetništvu, ali se monstruozna odredba ne primjenjuje.</p>
<p>Dakle, HFP je svoje pravnike već pretvorio u činovnike koji odvjetnicima uredno pripremaju spise (nije li i čelni čovjek Fonda došao iz odvjetničkih redova?).</p>
<p>Možda ovakvi šokovi i nisu tako loši. Možda je to pravovremeno upozorenje, na detalju, do čega bi moglo doći ako zastupnici (ili oni koji o stvarima odlučuju prije njih) budu imali prečih briga od onoga što ih osobno mnogo ne tangira.</p>
<p>ANTE BILIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Kad bi klaonice imale staklene zidove, nitko ne bi jeo meso</p>
<p>Podržavam aktiviste udruge »Prijatelj životinja« s njihovim predsjednikom Domagojem Pintarićem koji su nedavno organizirali prosvjed ispred McDonald'ova restorana u Zagrebu (Vjesnik, 28. studenoga). Milijuni životinja zatvorene su u izuzetno lošim uvjetima, a nakon toga ubijene kako bi poslužile kao meso za McDonald'ove hamburgere. Svjetski dan borbe protiv McDonald'sa obilježava se 16. listopada. Aktivisti udruge »Prijatelj životinja« također su potpuno u pravu kad kažu da, kada bi klaonice imale staklene zidove, svi bi ljudi bili vegetarijanci. Inače, Svjetski dan vegetarijanstva obilježava se 1. listopada, a međunarodni dan zaštite životinja 4. listopada. Kod nas izlazi i vrlo kvalitetan i zanimljiv časopis Vegenova, koji promiče vegetarijanstvo i prirodan život, a postoje i vegetarijanski restorani. Predlažem da se organiziraju prosvjedi i ispred lovačkih udruga, koje postoje isključivo zbog obijesti, agresivnosti, žderačine, trofeja, profita i iskazivanja »muških vrlina«.</p>
<p>Izuzetno stručna argumentacija o lovu kao o nasilju nad životinjama može se pročitati u izvanrednoj knjizi »Životinja i čovjek« autora Nikole Viskovića. Dobra je vijest da se broj lovaca u Europi smanjuje. Tako dok je, primjerice, u Francuskoj 1989. bilo 1,800.000 lovaca, sada ih je 1.625.000. U Italiji je 1989. bilo 1,500.000 lovaca, a sada 925.000. Velika je Britanija god. 1989. imala 800.000 lovaca, a sada 625.000. Kod nas ih je oko 60.000. Zanimljiv je podatak da u Saboru ima čak 27 lovaca! </p>
<p>U Europi je sve veće antilovačko raspoloženje stanovništva. Na primjer, u Francuskoj je 1977. samo 16 posto ljudi bilo protiv lova, dok se 1988. lovu protivilo 53 posto stanovništva. Želim naglasiti vrlo važan i zanimljiv podatak. Naime, 1974. u Švicarskoj stanovništvo je glasanjem odlučilo ukinuti lov i lovačke udruge. Kada će se to dogoditi kod nas? </p>
<p>MLADEN VISKOVIĆ, Split</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Natječaj za HAC za sposobne ili podobne (4)</p>
<p>U povodu pisma mr. Zdenka Padjena »Natječaj za HAC za sposobne ili podobne (2)«, Vjesnik 30. studenoga 2001., želim ispraviti neke netočnosti koje sam uočio u tom pismu.</p>
<p> Zovem se Mladen, a ne Milan, kako stoji u pismu mr. Zdenka Padjena, a na javnom natječaju HAC-a od 8. lipnja 2001. g. kandidirao sam se za izvršnu poziciju direktora Sektora za razvoj i planiranje, a ne za poziciju direktora HAC-a, kako bi se moglo zaključiti iz pisma mr. Padjena.</p>
<p> Moju tvrdnju: »Uklonjen sam iz natječaja prije početka treba shvatiti doslovno. Radi se o tome da ja nisam pozvan ni na testiranje kandidata, održano u hotelu Sheraton krajem lipnja 2001., na koje testiranje je pozvana velika većina od stotinjak kandidata za izvršne pozicije u HAC-u. Time sam uklonjen prije početka natjecanja i prije bilo kakvih razgovora s odgovornima u HAC-u i/ili Ministarstvu javnih radova, obnove i graditeljstva.Testiranje kandidata organizirala je »nezavisna« konzultantska tvrtka »Kompozit«, koja je bar jednog kandidata uklonila prije početka natječaja, neke kandidate pozivala pismeno, neke usmeno, telefonom, neke telegramom. Na svom memorandumu navela je krivi telefonski broj tvrtke.Kako sam čuo od kolega, testovi su bili za pripravnike, početnike, a ne za kandidate za izvršne pozicije koji su se daleko jačim radnim testovima već dokazali. Time je konzultantska tvrtka dokazala nizak stupanj profesionalnosti i nedostatak poslovne etike. Trebalo bi provjeriti jesu li svi predloženi kandidati prošli jednaku, pravednu proceduru? Bilo bi zanimljivo saznati kojim je javnim natječajem HAC-a izabrana takva konzultantska tvrtka i koliko to košta porezne obveznike.</p>
<p>Očito je da je pompozni i luksuzni (testiranje u Sheratonu) javni natječaj HAC-a poslužio za grubu manipulaciju kandidata i javnosti.</p>
<p>Dr. sci. MLADEN BANDIĆ, dipl. ing. građ., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Autocestu snova gradimo od krova</p>
<p>U posljednjih pola godine javnost je zasipana obavijestima, informacijama o odlukama, ugovorima, natječajima, stanju radova, planiranim rokovima izgradnje pojedinih dionica i u cijelosti autoceste na dionici Bosiljevo - Split.</p>
<p>Tako je u Vjesniku od 29. studenoga 2001. objavljeno da dionicu od Zadra do Splita od 115 km istovremeno grade dva graditelja s time da jedan počne radove od Splita prema Zadru, a drugi od Zadra prema Splitu. Autor navodi višestruku opravdanost takvog prijedloga, počevši od činjenica da na tom prostoru autocesta obuhvaća prostor triju priobalnih županija, da tu živi četvrtina stanovništva Hrvatske i očekuje se oživljavanje turizma na vrlo razvijenom otočnom arhipelagu između Zadra i Splita. Razumljivo je da svi očekujemo završetak gradnje autoceste do Splita pa i do Dubrovnika, pa bilo to za tri ili četiri godine. Svi nestrpljivo očekujemo početak tih radova kao ostvarenje jednog dugog sna.</p>
<p> Zapanjuje me, međutim, da u (pri)morskim županijama, općinama i gradovima o poduzimanju nekih akcija nema ni spomena. Čitam u Vjesniku od 30. studenoga 2001. da se autocesta Zagreb - Split može graditi i bez građevinskih dozvola i bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa, znači i bez tehničkog prijema i uporabne dozvole (s čime se osobno ne slažem) kad postoji Vladina odluka o utvrđivanju (nekad općeg) državnog interesa.</p>
<p>Zbog čega sve to, čemu žurba? Razumljivo je da svi očekujemo i znatno veći priliv turista na području od Zadra do Cavtata i to onih iz naših emitivnih područja u Europi, koji dolaze sa osobnim vozilima do vrata hotela. Što je dosad učinjeno za organizaciju na poboljšanju cestovnog prometa? U velikoj većini mjesta, odgovorno tvrdim ništa. </p>
<p>Izgradnjom autoceste sigurno je da će se cijena i najobičnijeg kamenjara nekoliko puta povećati, a o odricanju domaćeg stanovništva od svojih terena ili dijelova terena za izgradnju novi prometnica i parkirališta, bez sudskog postupka i visokih naknada teško je pomišljati. Tu sigurno neće pomoći odluka o državnom interesu. </p>
<p>No, prije sudskih postupaka treba donijeti odgovarajuće prostorne i urbanističke planove županija, općina i naselja, nakon njihova usvajanja izraditi projekte, utvrditi temeljem (zapuštenih) zemljišnih knjiga vlasnike čestica i onda ići s njima u nagodbu ili spor, pa nakon toga slijedi građenje planiranog i projektiranog.</p>
<p>Za sve navedeno treba vremena više nego za izgradnju autoceste.</p>
<p>Svi vrli župani, predsjednici općina i gradonačelnici, pa vjerojatno ni stanovnici, koliko sam mogao primijetiti ni ne razmišljaju o načinu i sredstvima za rješavanje tih problema, kao ni o problemima vodoopskrbe, odvodnje, energetike zbog nekoliko puta više turista koje će morati rješavati vlastitim novcem, pa i kreditima za tu svrhu. Valjda ne očekuju pomoć od svih poreznih obveznika iz cijele Hrvatske? To bi ipak bilo previše.</p>
<p>ŽELIMIR MANENICA, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="58">
<p>Krađa skupih automobila u 20 točaka optužnice</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Suđenje trinaestorici optuženih za pripadanje tzv. automafiji počelo je u utorak na Općinskom sudu čitanjem optužnice.</p>
<p> Za organiziranje grupe ljudi radi krađe skupocjenih automobila terete se: Nikola Jurišić (30), Igor Rogina (32), Krunoslav Begić (29), Miroslav Marić (29), a za pripadanje spomenutoj organizaciji te za počinjenje teških krađa terete se: Zoran Nikić (26), Mario Sirovina (27), Krešimir Peić (20), Željko Fotivec (37), Željko Jurilj (29), Josip Vuletić (28), Juraj Tremljan (40), Siniša Sokolić (40) i Perica Živković (25).</p>
<p>Sudskim vijećem predsjeda sutkinja Renata Miličević, a optužnicu je pročitao zamjenik općinskoga državnog odvjetnika Neven Gotal. Optuženi se terete za 20 točaka. U prvoj se točki optužnice terete Jurišić, Rogina, Begić i Marić da su organizirali grupu radi zajedničkog počinjenja teških krađa, iznude i prijevare na teritoriju Hrvatske te BiH. Nadalje se optužnicom tereti četvorica i Tremljana da su naručivali krađe skupocjenih automobila »mercedes«, BMW, VW, organizirali prijevoz ukradenih automobila do odredišta i prodavali ih, ali ih i nudili vlasnicima na otkup. Na taj su način zaradili od srpnja do studenoga prošle godine oko milijun kuna. </p>
<p>Nakon pročitane optužnice sutkinja je upitala optužene da se očituju o krivnji. Dvanaestorica su izjavila da se ne osjećaju krivima, a trinaesti optuženi, Zoran Nikić, priznao je krivnju, ali ne za kazneno djelo sudjelovanja u krađama automobila, već zbog posjedovanja droge, s kojom je zatečen 23. studenoga 2000. godine.</p>
<p> Braniteljica trećeoptuženoga odvjetnica Višnja Drenški Lasan izjavila je da je suglasna da se tijekom postupka ispitaju predloženi svjedoci. Napomenula je da se o materijalnim dokazima branitelji mogu očitovati tek kada rješenje izvanraspravnog vijeća, koje je izbacilo 53 materijalna dokaza iz spisa, postane pravomoćno. Što se pak tiče transkripata audio-kaseta, odvjetnica drži da ih se treba na raspravi preslušati, a taj su dokazni prijedlog prihvatili i ostali branitelji.</p>
<p> Odvjetnik Emir Midžić, branitelj Igora Rogine, zatražio je da se iz pritvora pusti njegov branjenik pojasnivši da su, nakon što je završio svjedočenje u postupku protiv »zločinačke organizacije«, prestali postojati razlozi zbog kojih mu je pritvor i određen«. Ukidanje pritvora za svog branjenika Mirosalava Marića zatražio je i odvjetnik Milenko Umičević. Sudsko je vijeće uvažilo prijedloge. </p>
<p>M. Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Umjesto završnih riječi - svađa odvjetnika i branitelja</p>
<p>ZLATAR, 4. prosinca</p>
<p> - Iako su bile najavljene završne riječi optužbe i obrane te donošenje presude Josipu Bedeku (24) iz Oroslavja, kojega optužnica tereti za dvostruki pokušaj ubojstva iz nehata, u utorak su se pred sudskim vijećem Županijskog suda posvađali županijski državni odvjetnik Vladimir Terešak i branitelj po službenoj dužnosti Vidislav Kiš-Šaulovečki. Josipu Bedeku sudi se za pokušaj ubojstva što je, prema optužnici, počinio 9. siječnja 2000. godine, nakon svađe s Miroslavom Petriškom. Nakon svađe s Miroslavom on ga je pretukao, a Miroslav je nakon toga pozvao sedmoricu svojih prijatelja da bi se osvetili Bedeku. Njih su osmorica došla do stana optuženoga, a vrata im je otvorila njegova majka, Katarina Bedek. Kada je netko šakom udario Josipa u glavu, on je uzeo nož i ubo u trbuh Jadranku Kondresu (24), a Miroslavu je Petrišku (19) nanio porezotinu na leđima.</p>
<p> Premda je glavna rasprava počela mirno čitanjem zapisnika istražnog suca, koji je saslušao pet od devet svjedoka, s čime su se složili i optužba i obrana, branitelj je optuženoga zatražio da se protiv osmorice sudionika svađe, koji su na sudu bili spomenuti kao svjedoci, provede kazneni postupak i priključi sadašnjem suđenju, zbog osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo nasilničkog ponašanja prema optuženiku. Tome su usprotivio županijski državni odvjetnik Vladimir Terešak navodeći da to ne spada u nadležnost Županijskog suda.</p>
<p> Vidislav Kiš-Šaulovečki rekao je da županijsko odvjetništvo i sud imaju pravo preuzeti i pokrenuti postupke iz nadležnosti općinskog odvjetništva i suda, pa je postavio pitanje ne krši li županijsko odvjetništvo Zakon o kaznenom postupku, prema kojemu svatko tko ima saznanja o kaznenom djelu to mora i prijaviti, te drugo pitanje: je su li svjedoci u ovom postupku zaštićeni.</p>
<p>Reagirao je županijski odvjetnik Vladimir Terešek: »Nemojte mi upadati u riječ. Ja sam vas slušao dok ste vrijeđali ovaj sud i mene podučavajući nas Zakonu o kaznenom postupku«, rekao Terešek. </p>
<p>No sud će na sljedećem ročištu ipak saslušati brata Roberta Bedeka, a ponovno i majku optuženog Josipa, Katarinu Bedek. Glavna će se rasprava nastaviti 12. prosinca. </p>
<p>D. Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Izgorio stan na Stradunu</p>
<p>DUBROVNIK, 4. prosinca</p>
<p> - U požaru koji je u 12,50 sati izbio u stambenom bloku na Stradunu potpuno je izgorio najmanje jedan stan. Kako neslužbeno saznajemo požar je izbio u stanu obitelji Lipovac zbog kvara na instalacijama, a vatra je ubrzo zahvatila i stan iznad te krovište. </p>
<p>Pripadnici dubrovačke Vatrogasne postrojbe uz iznimne su napore spriječili širenje vatre na susjedne stanove i okolne zgrade i nakon jednostane borbe uspjeli su ugasiti požar. Bez struje je bio čitav stari Grad i dio četvrti Pile - Kono. </p>
<p>A. H.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Retrovizorom slomio starici ruku</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Božidar P. (46) vozio je svoj golf kroz mjesto Brlenić nedaleko od Krašića i desnim retrovizorom zahvatio pješakinju Baru F. (76). Slomio joj je desnu podlakticu i odbacio je na travnjak, priopćila je policija. </p>
<p>Nakon nesreće Božidar P. prevezao je ozlijeđenu staricu u ambulantu u Krašiću, ali nije obavijestio policiju, koja ga je naknadno pronašla. Protiv njega će se podnijeti kaznena prijava. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Auto se zapalio na popravku </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Mehaničar Vinko K. (30) u ponedjeljak je ujutro popravljao »terenac« suzuki vitaru Vjekoslava M. (47) u radionici Pavlinić-Sopić u Savskoj ulici i aparatom za varenje izazvao požar. Unutrašnjost je automobila potpuno izgorjela, a na kraju su morali intervenirati i vatrogasci.</p>
<p>U Policijskoj smo upravi zagrebačkoj saznali da su iskre iz aparata zapalile izolaciju, a zatim je vatra zahvatila čitavu unutrašnjost automobila, koju su zajedno ugasili radnici u radionici i vatrogasci. Šteta na vitari, koju će pokriti osiguravajuće društvo, procjenjuje se na oko 56.000 kuna. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Kod maloljetnika trava </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Djelatnici policije u ponedjeljak su u dva navrata pronašli manje količine marihuane te su protiv osoba kod kojih je pronađena podnesene kaznene prijave zbog posjedovanja droge.</p>
<p>U prvom slučaju kod maloljetnog je T. B. (17) u Dujšinovoj ulici u Dubravi, u ponedjeljak u 18,45 sati, pronađeno 39,8 grama, a istog dana kod Darka Z. (30), na tržnici u Španskom, oko 17 sati pronađeno je 15,6 grama, priopćeno je u PU zagrebačkoj.</p>
<p>Hrvatski zakon koji sve droge, lake i teške, tretira jednako, za ovo kazneno djelo predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora do godine dana.</p>
<p>M. D.</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Svjedok iz »ilegale« nije došao </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Suđenje Nikici Jelaviću i još četvorici, optuženima za prijevare, iznude i pranje novca, koje se održava u improviziranoj sudnici remetinečkoga zatvora, u utorak je ponovo odgođeno jer na raspravu nije došlo troje svjedoka. Sudac Općinskog suda u Zagrebu, Zdravko Majerović, rekao je da svjedoku Draganu Milakari nije ni uručen poziv jer se ne nalazi na adresi na kojoj je prijavljen. </p>
<p>Optuženi Željko Vinkešević pak opravdao je izostanak svojih roditelja koji su trebali svjedočiti da je on u vrijeme navodne iznude bio kod njih u posjetu u Slavoniji. </p>
<p>Vinkešević je izjavio da mu otac mora ići na operaciju oko, a majka mu, kaže, ima visok tlak.</p>
<p>Svjedok oštećenoga Ivana Majhera svoj je izostanak opravdao službenim putem. </p>
<p>Inače, iz novina je poznato da svjedok Milakara već više od godinu i pol živi u »ilegali« boraveći po vikendicama i farmama u okolici Zagreba. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik rekao je da se čudi što su ga tražili na pogrešnoj adresi jer sud ima broj njegova mobitela na koji su ga mogli pozvati na svjedočenje. Nastavak suđenja zakazan je za srijedu kada bi se trebao pojaviti svjedok Majher, koji je inače već ranije svjedočio a trebao bi odgovarati na dodatna pitanja suca Majerovića, okrivljenikâ, braniteljâ i tužitelja. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Ispravak </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - U tekstu o istražnom postupku protiv predsjednika bjelovarskoga Županijskog suda, Vladimira Gredelja, naveli smo netočan podatak da su »kaznenu prijavu podnijeli djelatnici tog suda«. Prijavu je podnijelo bjelovarsko Županijsko državno odvjetništvo.</p>
<p> Naveli smo ga zato što je u vrijeme prije podnošenja prijave i istražnog zahtjeva bilo mnogo proturječnih informacija u medijima. Kasnijom smo provjerom ustanovili da informacija nije točna, te se ispričavamo djelatnicima suda i čitateljima.</p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Zbog ubojstva S. Cindrića u lovu uhićen lovac iz Slunja </p>
<p>SLUNJ, 4. prosinca</p>
<p> - Čini se da će slučaj Slave Cindrića (49), lovca koji je ubijen u subotu u organiziranom lovu tridesetak lovaca iz Slunja i Italije, biti ipak riješen. Naime, Policijska uprava karlovačka je u utorak oko 16 sati priopćila, da je I. K. (45) iz Slunja, 1. prosinca oko 14 sati, »počinio kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvima«, kojom prilikom je smrtno stradao Slavko Cindrić. I. K. je uhićen.</p>
<p> U Slunju doznajemo da je I. K. bio u lovu s ostalim lovcima na lovnom području Lovačkog društva »Trčak«. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="67">
<p>Pada posljednja prepreka pred projektom DružbAdria</p>
<p>Ukrajinska i hrvatska delegacija nisu u Kijevu konkretnije razgovarale o cijeni transporta nafte preko Ukrajine, nego je dogovor o tome prepušten transportnim tvrtkama kroz čije bi cjevovode nafta stizala od ruske Samare do Omišlja</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Sudeći prema informacijama s razgovora ukrajinske i hrvatske delegacije, koje su predvodili predsjednici Leonid Kučma i Stipe Mesić, porasli su izgledi za konačno rušenje posljednje prepreke koja je dosad onemogućavala provedbu velikog projekta DružbAdria.</p>
<p>Oba su predsjednika, prema informacijama iz dobro upućenih izvora, podržala projekt, a Ukrajinci su naglasili da više neće ograničavati njegovu provedbu. Naime, dosad je projekt zapinjao zato što Ukrajinci jedini nisu pristali na cijenu što su je dogovorile sve ostale zemlje (Rusija, Bjelorusija, Slovačka, Mađarska i Hrvatska) kroz koje prolazi taj međunarodni sustav naftovoda. Dogovorena je cijena od 0,64 dolara na sto kilometara, ali su Ukrajinci uporno tražili više. Kako ostale zemlje na to nisu pristale, cijeli projekt je već duže blokiran.</p>
<p>Ukrajini se najviše protivila Rusija kojoj je u interesu da velike količine njezine nafte po što nižoj cijeni dođu do terminala Jadranskog naftovoda (Janaf) u Omišlju kako bi bila što konkurentnija na sve zahtjevnijem svjetskom tržištu. Uz to, Rusija bi postala i jedini isporučitelj nafte za dio srednje Europe (Mađarsku i Slovačku). Zato stručnjaci upozoravaju da je dosadašnje ukrajinsko protivljenje usuglašenoj cijeni za transport nafte prije svega bio pritisak na Rusiju. </p>
<p>Stoga je ruska strana nedavno najavila da će početkom prosinca poslati svoje izaslanstvo u Kijev koje će od ukrajinske vlade zatražiti da pristane na predloženu cijenu za transport nafte.</p>
<p>Naravno, kako se to obično radi u takvim situacijama, u međuvremenu su uslijedili i posredni pritisci na Ukrajinu kao što su informacije da bi Rusija mogla izabrati neki drugi smjer za transport svoje nafte na međunarodno tržište, što bi Ukrajinu, ali i druge države na trasi sustava DružbAdria, ostavilo bez potencijalno velikih dugoročnih prihoda.</p>
<p>Hrvatski stručnjaci procjenjuju da je teško naći pravu alternativu toj trasi. Kao argumente za to navode kako je Janafov terminal u Omišlju među rijetkim lukama na Mediteranu koje su dovoljno duboke da u njih mogu pristati i najveći tankeri koji bi rusku naftu prevozili dalje na zapad.</p>
<p>Osim toga, Rusi moraju naći novu mogućnost za što jeftiniji izvoz velikih količina nafte, budući je ne mogu izvoziti brodovima preko Crnog mora jer im Turska otežava prolaz tankera u Mediteran kroz Bospor i Dardanele. Naime, posljednjih godina tamo se dogodilo više tankerskih nesreća pa Turci strahuju od moguće katastrofe budući su ti prolazi na najužim mjestima široki samo nekoliko stotina metara. </p>
<p>Dodatni argument je i činjenica da ruske naftne kompanije pokušavaju diverzificirati svoje izvozne pravce i po mogućnosti otvoriti nove. Zato stručnjaci očekuju da će sve zainteresirane države svakako nastojati da ruska nafta do Mediterana dolazi preko DružbAdrie.</p>
<p>Kako je taj projekt vrlo važan i za Hrvatsku jer je preduvjet za popunjavanje sada nedovoljno iskorištenih kapaciteta Jadranskog naftovoda, razgovori predsjednika Mesića i Kučme pali su u pravo vrijeme kako bi se pokrenuo s mrtve točke. Oba su predsjednika istaknula potrebu jačanja gospodarskih veza pa bi uklanjanje posljednje prepreke za oživljavanje projekta DružbAdrie bio najbolji korak u daljnjem poboljšavanju ukrajinsko-hrvatskih odnosa. Kako smo doznali, ukrajinska i hrvatska delegacija nisu u Kijevu konkretnije razgovarale o cijeni transporta, nego je dogovor o tome prepušten transportnim tvrtkama kroz čije bi cjevovode nafta stizala od ruske Samare do Omišlja. Međutim, bit će velika šteta ako se i ovaj put najava da je ukrajinska prepreka uklonjena pokaže preoptimističnom, što se već dogodilo prije dva mjeseca.</p>
<p> Jer pošto je krajem studenoga potpisan međudržavni Protokol o načinu realizacije projekta integracije naftovoda DružbAdria, otvorena su vrata da ruska nafta, nakon nužnog prilagođavanja dijela Janafa, već naredne jeseni poteče prema Omišlju. U prvoj fazi cijelog posla stizalo bi pet milijuna tona nafte godišnje, što bi Janafu godišnje, bez otplate dugova, donijelo 15 do 18 milijuna dolara čistog prihoda. Kako bi se transport u drugoj fazi (nakon 2006.) povećao na deset, a u trećoj i na 15 milijuna tona nafte, i Janafovi bi se prihodi značajno povećali.</p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Hrvatska - Bugarska: Potpisan ugovor o slobodnoj trgovini </p>
<p>SOFIJA, 4. prosinca</p>
<p> - Hrvatski ministar gospodarstva Goranko Fižulić i njegov bugarski kolega Nikolaj Vasilev potpisali su u utorak u Sofiji ugovor o slobodnoj trgovini između dvije zemlje.</p>
<p>Fižulić je upozorio na neophodnost poboljšanja prometnih veza između Hrvatske i Bugarske, kao i na potrebu ponovne uspostave početkom devedesetih prekinutih turističkih veza. U nekim sektorima, poput energetike i strojogradnje, Hrvatska se nada i uspostavi viših oblika suradnje, ustvrdio je Fižulić. </p>
<p>Na kraju susreta pozvao je svoga bugarskog kolegu da s grupom gospodarstvenika iduće godine posjeti Hrvatsku, a bugarskim je tvrtkama poručio da u većem broju sudjeluju na Jesenskom zagrebačkom velesajmu.</p>
<p> Fižulić je rekao kako će se u 2002. godini 80 posto hrvatske robne razmjene sa svijetom odvijati u režimu slobodne trgovine, što će poboljšati poziciju hrvatskih izvoznika i privući strana ulaganja.</p>
<p>Zamjenik bugarskog premijera i ministar gospodarstva Nikolaj Vasilev ponovio je potporu Bugarske članstvu naše zemlje u CEFTA-i. </p>
<p>Vasilev je bugarsku javnost upozorio na Plivu, Podravku i Zagrebačku banku, kao i na hrvatski turizam i brodogradnju. Prema njegovim riječima, riječ je o tvrtkama po kojima je Hrvatska poznata u svijetu. »O koliko bugarskih tvrtki možete dobiti informaciju u svijetu?« zapitao se pred novinarima zamjenik bugarskog premijera. </p>
<p>Dvojica su ministara upozorila na problem statističkog prikazivanja robne razmjene između dvije zemlje. Naime, prema bugarskoj statistici, ukupna je robna razmjena u prvih devet mjeseci ove godine iznosila samo oko pet milijuna USD, dok je prema podacima hrvatske statistike vrijednost razmijenjenih roba dosegla gotovo 12 milijuna USD. Fižulić je objasnio kako je ovdje najvjerojatnije riječ o Ininom izvozu naftnih derivata u Bugarsku preko sestrinskih tvrtki u Bosni i Hercegovini i Makedoniji, što Hrvatska knjiži kao naš izvoz u Bugarsku, a bugarska strana kao uvoz iz BiH i Makedonije.</p>
<p>Ugovor o slobodnoj trgovini između Hrvatske i Bugarske privremeno će se primjenjivati od 1. siječnja 2002. godine. Njime se predviđa potpuna liberalizacija trgovine svim industrijskim proizvodima od 1. siječnja 2003. godine, dok će se od siječnja iduće godine primjenjivati upola niže carine. Liberalizacija trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima dogovorena je po modelu CEFTA-listi. Na listi A nalaze se manje osjetljivi proizvodi, lista B obuhvaća osjetljivije proizvode, za koje će se carina postupno snižavati, dok se na listama C i D nalaze uzajamne koncesije, za koje će se, u okviru utvrđenih kvota, primjenjivati snižena carina.</p>
<p>Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), robna je razmjena između Hrvatske i Bugarske u prvih devet mjeseci ove godine iznosila 11,19 milijuna USD, pri čemu je hrvatski izvoz iznosio 7,57 milijuna USD, a uvoz 3,62 milijuna USD. Ove je godine Hrvatska po prvi put ostvarila suficit u robnoj razmjeni s Bugarskom. Vrijednost robne razmjene u 2000. godini iznosila je 11,2 milijuna USD, pri čemu je na uvoz otpadalo sedam milijuna USD, dok je hrvatski izvoz težio samo 4,2 milijuna USD.</p>
<p>U strukturi hrvatskog izvoza u Bugarsku najzastupljeniji su naftni derivati . Najznačajniji hrvatski izvoznici bili su Ina, Končar, Pliva, Podravka i Agrokor.</p>
<p>U strukturi bugarskog izvoza u našu zemlju dominirali su poljoprivredni proizvodi.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Burze: Dobra vijest iz Enrona potaknula rast</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Iako su ulagači i dalje strahovali zbog novog pogoršanja situacije na Bliskom istoku te posljedica dužničke krize Argentine, europske burze dionica u utorak su do ranog poslijepodneva ostvarile rast, a slična su kretanja zabilježena i na ostalim važnijim svjetskim burzama. Potaknute dobrim vijestima o zajmu od 1,5 milijardi dolara, dionice Enrona uvrštene na Deutsche Börse porasle su 40 posto na 0,64 eura, a u plusu su bile i europske banke kojima Enron duguje znatnije iznose - ABN Amro, Barclays i Abbey National. Rast su ostvarile i dionice naftnih kompanija pošto je porasla cijena sirove nafte na poticaj novih nagovještaja dogovora o smanjenju proizvodnje.</p>
<p>U ponedjeljak su na Wall Streetu cijene padale, unatoč tome što je objavljeno da je u studenom Purchasing Managers indeks poslovnog pouzdanja u SAD-u znatno porastao. Dow Jones Industrial je tako pao 0,89 posto na 9763,96 bodova, dok su S 500 i Nasdaq Composite izgubili 0,84 odnosno 1,33 posto. Međutim, u utorak su terminski ugovori za američke dionice ukazivali na rast cijena nakon otvaranja. Japanski benchmark Nikkei 225 porastao je 0,79 posto.</p>
<p>Najvažniji londonski indeks FTSE 100 porastao je 0,85 posto na 5208 bodova, a frankfurtski benchmark DAX je dobio 0,58 posto dosegavši 5017,17 bodova. Pariški CAC 40 porastao je 0,56 posto na 4488,69 bodova. Indeksi europskih blue chipova FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx 50 također su porasli - 0,95 odnosno 0,79 posto.</p>
<p>Najveći dobitnik na FTSE 100 indeksu s rastom od 6,51 posto bio je British Airways nakon što je investicijska banka Goldman Sachs povećala ulagački rejting te vodeće britanske aviokompanije. Dionice Lufthanse i Air France dobile su 4,56 odnosno 0,79 posto. U naftnom sektoru, dionice BP-a porasle su 1,06, Royal Dutcha 1,3 posto, a Total Fina Elf 2,13 posto. </p>
<p>Rasle su i dionice tehnološkog i telekomunikacijskog sektora. Nizozemski Philips porastao je 2,6 posto; Acatel i Siemens dobili su 1,82 odnosno 1,66 posto, dok je Nokia porasla čak 4,5 posto. France Telecom dobio je 2,24 posto, slično kao i britanski Vodafone i Deutsche Telekom. Međutim, pad od 2,35 posto zabilježio je British Telecommunications nakon što je najavio 13.000 otkaza u sklopu restrukturiranja odsjeka fiksne telefonije. Dionice mmO2, podružnice BT-a za mobilnu telefoniju, porasle su 0,63 posto. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Treći mirovinski stup ipak ozbiljan takmac životnim osiguranjima</p>
<p>Nekoliko većih hrvatskih tvrtki najavilo osnivanje dobrovoljnih fondova zatvorenog tipa / Hoće li i fondovi uvesti valutnu klauzulu i time poništiti ključnu prednost životnih osiguranja? </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Već u sljedećoj godini može se očekivati nagli porast broja dobrovoljnih mirovinskih fondova u trećem stupu. U tom sklopu najavljuje se i skoro osnivanje većeg broja fondova zatvorenog tipa koje će, kao što je to praksa u zapadnim zemljama, osnivati veća hrvatska poduzeća. A kako se također najavljuje, zbog lakšeg osnivanja takvih fondova do sredine sljedeće godine vjerojatno će se izmijeniti Zakon o mirovinskim fondovima odnosno društvima. Jer, upitno je moraju li imati baš toliko puno članova (sada - najmanje 2000) kao i relativno velik temeljni kapital kad se ušteđevine u njima ionako vode na posebnom, osobnom računu svakog člana. </p>
<p>Već se iz ovoga može zaključiti da će 16 osiguravajućih društava koja u Hrvatskoj ugovaraju (mirovinsko-rentna i mješovita) osiguranja života s početkom sljedeće godine dobiti ozbiljnu i vrlo brojnu konkurenciju. Očito, od takvog razvoja događaja, iako to ne žele priznati, osiguratelji ipak prilično strahuju.</p>
<p>Kako se čini, moguće smanjenje zanimanja za životna osiguranja ne bi odgovaralo ni državi koja je za njihovo ugovaranje od početka srpnja uvela porezne olakšice, odnosno odgođeno plaćanje (za većinu osiguranika sniženog) poreza. </p>
<p>Zanimljivo je da je čak i Dragan Kovačević, ravnatelj Hrvatske agencije koja nadzire rad fondova (Hagena), smatrao potrebnim posebno spomenuti da ove dvije ponude ne treba shvatiti kao konkurentske već samo kao paralelne, od kojih svaka ima neke specifičnosti.</p>
<p>Međutim, prema mišljenju stručnjaka, riječ o izravnoj konkurenciji. Već i zato što se u obje varijante računa na manje-više istu ciljnu grupu: građane koji žele i mogu dodatno štedjeti povrh dva obavezna fonda. Sličnosti i razlike između životnih osiguranja i mogućnosti koje se nude štednjom u trećem, dobrovoljnom mirovinskom stupu u posljednje vrijeme izazivaju čak i veću pozornost nego prva dva mirovinska stupa, gdje je manje-više sve poznato.</p>
<p> Bio je to povod za održavanje vrlo dobro posjećenog okruglog stola u Hrvatskoj gospodarskom komori. Međutim, iako su tom prilikom razjašnjene brojne nedoumice pred kojima će se već od 1. siječnja naći hrvatski građani, okrugli stol, barem što se tiče trećeg stupa, nije dao odgovor na ključno pitanje: Kakva je zaštita realne vrijednosti novca koji će se u dobrovoljne fondove ulagati 15 pa i više godina.</p>
<p>O uvođenju valutne klauzule, iako je to najavilo prije koji mjesec, ovom se prilikom nije izjasnilo ni Raiffeisen dobrovoljno mirovinsko društvo, zasad jedino s dozvolom za tu djelatnost. Očito, taj se adut zasad drži u rukavu prije očekivane najezde brojnih takmaca. Jer, četiri takva društva najavila su podnošenje zahtjeva za autorizacijom, a ukupno bi ih u Hrvatskoj moglo biti čak i stotinjak! Zbog usporedbe, navest ćemo da ih je trenutno u Mađarskoj više od 250!</p>
<p>Poslije pitanja o valutnoj klauzuli, najčešće se pita za profitabilnost jedne ili druge varijante štednje. Članovi dobrovoljnog fonda mogu računati na državna poticajna sredstva, tj. pripis 25 posto na ušteđevine do 5000 kuna godišnje. Ali nema jamstva za iznos što će im ga svojim poslovanjem priskrbiti fond koji su odabrali kao ni za to koliko će taj novac uistinu vrijediti kad počnu isplate. Osiguratelji ova dva podatka tumače u svoju korist. Jer, na policama životnih osiguranja stoji osigurana svota kao zajamčeni iznos za isplatu, a ona, uz prosječno dobro poslovanje osiguravajućeg društva, može biti i veća.</p>
<p>Osiguratelji, međutim, više nemaju nekih bitnih aduta s kojima bi, uoči skorog »napada fondova«, mogli na tržište izaći u posljednji čas. Mogućnost da se na temelju dosadašnje štednje policom životnog osiguranja podigne kredit već je poznata i potrošena u njihovoj međusobnoj konkurentskoj borbi. Sada ostaju tek (nejasne) naznake da će u sljedećoj godini neki osiguratelji ponuditi i nove pogodnosti. Primjerice, vlasnicima police životnog osiguranja ponudit će popuste za druga osiguranja. </p>
<p>Tako ispada da je ipak glavni osigurateljni adut: nerazvijenost životnih osiguranja. Jer, iako su ona u ovoj godini (premijski) porasla za čak 19 posto, u ukupnom portfelju hrvatskog osiguranja zastupljena su tek s nešto više od 16 posto! U razvijenim zemljama taj je postotak četiri-pet puta veći, ali u posljednje vrijeme govori se i o zasićenosti tog dijela tržišta osiguranja! Primjerice, u Njemačkoj je lani broj novosklopljenih životnih osiguranja bio 44 posto manji nego u 1999., što je najveći pad u posljednjih 20 godina! Ali zato se naglo povećao broj »fondovskih« osiguranja. Od takvog razvoja događaja sada strahuju i domaći osiguratelji.</p>
<p>Osiguratelji povećali temeljni kapital</p>
<p>Uz jednu iznimku, sva osiguravajuća društva koja djeluju u Hrvatskoj povećala su temeljni kapital, u skladu s dopunjenim Zakonom o osiguranju, a rok za dokapitalizaciju istekao je 15. studenog. Prema Zakonu, svi osiguratelji koji se bave ugovaranjem životnih osiguranja moraju imati najmanje 15 milijuna kuna temeljnog kapitala uplaćenog u novcu, a oni koji ugovaraju neživotna osiguranja (osiguranje imovine, automobila, nezgode...) 18 milijuna kuna. Kako se većina društava bavi ugovaranjem obje grupe osiguranja, njihovi utemeljitelji povećali su temeljni kapital na najmanje 33 milijuna kuna. Neki od njih, prema najnovijim podacima Direkcije za nadzor rada osiguravajućih društava, uplatili su čak i dvostruko veću svotu od potrebne. </p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Banke financiraju Enronov stečaj s 1,5 milijardi USD</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Najveća američka kompanija koja je ikad otišla u stečaj, energetski div Enron, u ponedjeljak je otpustio 4000 zaposlenih u houstonskom sjedištu kompanije. Na drugom kraju zemlje, u New Yorku, više od sto odvjetnika, u ime Enrona i njegovih vjerovnika okupilo se na sudu prvoga dana stečajnog postupka. Sudac Arthur J. Gonzales odobrio je prvu fazu financiranja restrukturiranja kompanije - zajam od 1,5 milijardi US dolara od najvažnijih Enronovih banaka JP Morgan Chasea i Citibanka, koji će prilikom otplate dugovanja kompanije imati prednosti pred ostalim starijim potraživanja.</p>
<p>Enronova tužba protiv Dynegyja zbog toga što je navodno svjesno uzrokovao kolaps kompanije - time što je potpisao ugovor o preuzimanju Enrona, a zatim ga nezakonito raskinuo - u ponedjeljak je dobila odgovor. Dynegy je, naime, uzvratio vlastitom tužbom zatraživši zaštitu svog prava na preuzimanje vrijednog Enronovog plinovoda Northern Natural Gas. Taj je plinovod Dynegy, prema ugovoru o preuzimanju potpisnom 9. studenoga, trebao dobiti u slučaju raskida ugovora kao naknadu za 1,5 milijardu dolara koje je Dynegy tada uložio radi stabilizacije poslovanja u Enronu. Enron je pak tih 1,5 milijardi dolara, od kompanije koja je trebala postati njegov spasitelj, uspio potrošiti u manje od tri tjedna.</p>
<p>Dionice Dynegyja u ponedjeljak su i dalje bilježile pad - od 10 posto na 27,17 USD, najniže od ožujka prošle godine - pod prijetnjom agencije Standard & Poor's da će Enronovom manjem rivalu smanjiti kreditni rejting. Enronove su dionice porasle 53,85 posto na 0,39 centi. Međutim, to je još uvijek smiješno mali iznos u usporedbi s oko 85 dolara koliko su koštale na početku godine - od kada je mirovinska štednja zaposlenika, velikim dijelom u Enronovim dionicama koje nisu mogli prodati, na vrijednosti izgubila 1,2 milijarde dolara, odnosno u prosjeku više od polovice.</p>
<p>Situacija u houstonskom sjedištu Enrona bila je prilično bezizgledna: prije podnevne pauze većina je zaposlenika poslana kući, bez ikakvih obavijesti i uz policijsku pratnju, a na putu do izlaza ili nakon što su stigli kući njih 4000 je obaviješteno da su ostali bez posla. Rečeno im je da će dobiti otpremninu od 4500 dolara bez obzira na staž te da se za eventualne naknade za neiskorištene dane godišnjeg odmora obrate sudu kao i ostali vjerovnici. U petak je u sjedištu Enron Europe u Londonu već otpušteno 1100 ljudi što znači da je broj zaposlenih u Enronovim podružnicama u cijelome svijetu s ukupno 21.000 smanjen za četvrtinu.</p>
<p>Očekuje se da će protiv uprave Enrona biti pokrenute brojne sudske tužbe bijesnih dioničara čija se imovina upravo istopila - strašno su primjerice pogođeni pet japanskih fondova. Niz tužbi već je pokrenut protiv Enronovog revizora, tvrtke Arthur Andersen, čija će uloga u prikrivanju točnih rezultata Enronovog poslovanja od 1997. biti pažljivo razmotrena. Enron se našao i pod povećalom američkog ministarstva pravosuđa koje je u ponedjeljak pokrenulo službenu istragu o mogućim krivičnim djelima u poslovanju kompanije. Komisija za vrijednosne papire već više od mjesec dana provodi istragu o Enronovim mutnim financijama. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Počinje rekonstrukcija dubrovačkog Imperiala </p>
<p>DUBROVNIK, 4. prosinca</p>
<p> - Nakon što su prije točno godinu dana u Dubrovniku potpisana dva ugovora vezana za obnovu i rekonstrukciju Grand hotela Imperial d.d., između Atlantske plovidbe d.d., Hilton International Co i Strabag AG Austria kao budućih najvećih dioničara-vlasnika, na nedavnom sastanku u Beču usuglašeni su svi najbitniji čimbenici dokapitalizacije, a konačno je dogovorena i ukupna cijena obnove i rekonstrukcije. Kako donosi posljednji broj "Atlant bulletina" dubrovačke Atlantske plovidbe, pregovorima vezanima uz sklapanje ugovora o gradnji nazočili su predstavnici svih sudionika ovog posla, uključujući i one Svjetske banke, koja je kreditor većeg dijela ukupne cijene-troškova obnove i rekonstrukcije Imperiala. S tim u vezi za sredinu prosinca najavljena je Glavna skupština Imperiala na kojoj će se, među ostalim, donijeti i Odluka o povećanju temeljnog kapitala Društva (ulozima u novcu i stvarima) i privatnom izdavanju redovitih dionica serije "C". </p>
<p>Hotel Hilton Imperial Dubrovnik, kako će se ubuduće zvati dubrovački doajen turizma izgrađen davne 1897. uz što se usko veže početak suvremenog turizma na dubrovačkom području, nalazi se u neposrednoj blizini povijesne jezgre Grada, na predjelu Pila. </p>
<p>Ulaskom svjetski poznatoga lanca hotela Hilton, Imperial očekuje totalna rekonstrukcija za što je projekt izradilo dubrovačko poduzeće "Alfaplan". Lani su potpisani ugovori o ulaganju (dokapitalizaciji) i reguliranju vođenja poslova kojim je Hilton postao Imperialov manager.</p>
<p> Nakon provedbe dokapitalizacije Atlantska plovidba ostat će i dalje većinski vlasnik hotela sa oko 60 posto temeljnog kapitala, dok će dva inozemna partnera imati po oko 18 posto temeljnog kapitala.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>U Super Konzumu u šest godina više od pet milijuna kupaca</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Zagrebački supermarket, Superkonzum proslavio je u utorak šest godina rada. Od otvorenja do danas u Super Konzumu je kupovalo više od pet milijuna kupaca.</p>
<p>»Superkonzum je Zagrepčanima omogućio europski način kupovine, te dokazao svoju politiku spram kupaca: biti na usluzi potrošačima i brinuti o njima«, istaknula je Mirela Boras, direktorica marketinga Konzuma, najvećeg hrvatskog maloprodajnog lanca. </p>
<p>Konzum je ove godine otvorio još jedan Super Konzum u Zagrebu, te jedan u Splitu. Strategija Konzuma je osvajanje 30-postotnog tržišnog udjela u maloprodaji u Hrvatskoj, a u sklopu toga planira se otvaranje Super Konzuma u svim većim hrvatskim gradovima. Također, Konzum se namjerava širiti i akvizicijama. Procjenjuje se da bi ovogodišnji promet Konzuma mogao dosegnuti oko milijardu maraka. N.M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="74">
<p>HDZ, HSP i HKDU protiv ratifikacije</p>
<p>DC traži ratifikaciju dvotrećinskom većinom glasova/ Mimica: Dvotrećinska većina, te promjene Ustava i referendum bit će potrebni kada Hrvatska dostigne fazu priključenja EU/ Kajin: Ovaj sporazum je budućnost Hrvatske/ Šeks: Ne zna se gdje nas Sporazum vodi/ Tadić: Sporazumu trebao prethoditi referendum/ Pusić: Sporazum nije dovoljan za ulazak u EU, ali je nužan</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Nešto više od mjesec dana od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanja Hrvatske i Europske unije, u Saboru se u utorak čitav dan raspravljalo o njegovoj ratifikaciji, nakon koje će i službeno početi put Hrvatske prema Europi. </p>
<p>Jednako kao i u raspravi prije potpisivanja Sporazuma, i ovaj put su dominirale dvojbe o tome vodi li nas on u Europu ili ipak na Balkan, te upozorenja oporbe da Sporazum ne daje nikakva jamstva da će Hrvatska doista biti primljena u EU. </p>
<p>Upravo zato HDZ, HSP i HKDU neće glasati za ratifikaciju, dok DC traži da se on ratificira dvotrećinskom većinom glasova. </p>
<p>Ministar za europske integracije Neven Mimica objasnio je pak kako za ratifikaciju Sporazuma nije potrebna dvotrećinska već natpolovična većina glasova jer se njime, bez obzira na njegov politički značaj, ne prenosi državni suverenitet na međunarodne organizacije. </p>
<p>Dvotrećinska većina, te promjene Ustava i referendum bit će potrebni kad Hrvatska dostigne fazu priključenja EU. Zaključio je kako će Sabor ratifikacijom ovog sporazuma poslati jasnu poruku o odlučnosti kojom Hrvatska ulazi u reforme i proces približavanja EU. </p>
<p>»Ovaj sporazum je budućnost Hrvatske i mi ga apsolutno podržavamo i ne vjerujemo u mogućnost obnove bilo kakvih balkanskih saveza«, naglasio je, u ime IDS-a, Damir Kajin, ističući potrebu gospodarske suradnje i s državama s kojima se do jučer bilo u ratu. Upozorio je, međutim, kako će nam za ulazak u EU trebati više od deset godina, s obzirom da nam je bruto domaći proizvod (BDP) 20 posto bruto domaćeg proizvoda EU-a, a moramo dosegnuti europsku razinu od 66 posto. Naveo je kako Slovenija, koja 2003. postaje punopravna članica EU-a, ima BDP 70 posto i trebat će 15 godina samo da njih dostignemo. Upozorio je i kako Hrvatska, bez stranih ulaganja i kapitala, neće uspjeti odraditi gospodarske reforme. </p>
<p>Vesna Škare Ožbolt (DC) ponovila je da Sporazum ne daje jamstva za ulazak u EU, no naglasila je da će Hrvatska ipak najvećim dijelom imati koristi od njega jer će njegovom provedbom postati moderna europska država. Upozorila je ipak na političke nedoumice o tome što znači obveza regionalne suradnje. </p>
<p>Marin Jurjević (SDP) optimistično predviđa da bi Hrvatska u EU mogla ući već za šest godina, ako prilagodi svih 50.000 propisa, održi nisku inflaciju i postigne visoku stopu rasta. </p>
<p>Tonči Tadić (HSP) i dalje insistira da se o Sporazumu morao provesti referendum te traži dvotrećinsku većinu za izglasavanje »jer je ovo početak procesa za koji se ne zna kamo će odvesti Hrvatsku i kakve će posljedice imati po hrvatsko gospodarstvo«. »Sporazum ne jamči ulazak u EU. Jamči ga rast bruto domaćeg proizvoda, ali je pitanje hoće li ovaj sporazum donijeti rast dohotka i standarda«, rekao je Tadić. </p>
<p>Vladimir Šeks (HDZ) kazao je pak da i u redovima vladajuće koalicije postoje dvojbe o tome gdje nas vodi sporazum, kako nema jamstava za ulazak u EU, te kako je načelo individualnog pristupa podređeno regionalnoj suradnji zbog čega će sudbina Hrvatske ovisiti o sudbini Zapadnog Balkana. </p>
<p>Vesna Pusić (HNS) rekla je kako Sporazum ne garantira ulazak u EU i nije za to dovoljan, ali je nužan. Približavanje EU ovisit će pak o gospodarskim i političkim reformama. </p>
<p>»Pred Hrvatskom je dugotrajan, mukotrpan put provedbe Sporazuma i kvalificiranja za punopravno članstvo i o nama će ovisiti kako brzo ćemo biti primljeni«, rekla je, naglasivši kako se Hrvatskoj pruža prilika postati liderom i ključnim faktorom stabilnosti u regiji. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Novi zastupnik, novi ministar?</p>
<p>Umjesto dr. Andre Vlahušića, u saborske će klupe sjesti Željko Dragović iz Metkovića ili, ako on to odbije, Marija Mirat iz Trogira / Izbor novog zastupnika HSLS-u je važno političko pitanje</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Iako se ne predviđa da će se na najavljenim sjednicama Malog vijeća HSLS-a, što će se održati u petak, i Velikoga vijeća HSLS-a, sazvanog za subotu, donijeti neke sudbonosne stranačke odluke, susret najviših čelnika ipak će biti zanimljiv.</p>
<p>Možda će se napokon ipak pronaći zamjena za ministra prometa i veza Alojza Tušeka, koji već dulje nije član HSLS-a. Višemjesečno otezanje s kadrovskim odabirom vjerojatno nije posljedica samo podjednakih kvaliteta petorice potencijalnih kandidata već i »sukoba koncepcija« članova Malog vijeća. Ima, naime, onih koji smatraju da nije neophodno mijenjati ministra samo dva mjeseca prije sabora HSLS-a na kojemu će se ionako možda promijeniti »krvna slika« stranke. Drugi pak smatraju da i ovakvo otezanje u vezi s kadrovima pokazuje slabost stranke, pa da je bolje to izbjegavati. </p>
<p> Na sjednici Velikog vijeća trebao bi biti izabran i novi saborski zastupnik - umjesto dr. Andre Vlahušića, koji je imenovan ministrom zdravstva. U pravilu, na mjesto zastupnika koji iz bilo kojeg razloga napušta saborske klupe sjeda prvi iza njega s državne liste, a to je Željko Dragović iz Metkovića ili, ako on to odbije, Marija Mirat iz Trogira. Ona je, inače, predsjednica Statutarne komisije HSLS-a, one koja je donijela odluku da se ministar Tušek isključi iz stranke. Ako je nekome do stranačkih kombinatorika, evo načina da se na to mjesto stavi nekima podobniji član! </p>
<p>Na sjednici Velikog vijeća može se, međutim, postaviti zahtjev da se izabere i neki drugi član stranke, a ne onaj koji je »na redu« na državnoj listi. Za takav se prijedlog glasuje tajno. Takvih je slučajeva već bilo: na taj su način pronađene zamjene za Vladimira Primorca, koji je umro, te Ivicu Ropuša, koji je promijenio stranku.</p>
<p>Izbor novog zastupnika važno je političko pitanje s obzirom na previranja u stranci ali i zbog odnosa snaga suprotstavljenih neformalnih frakcija socijalnih liberala u Saboru. To će biti posebno važno, ako Dražen Budiša bude izabran za novoga predsjednika i ako se donese politička odluka o istupanju HSLS-a iz vladajuće koalicije. Tada će biti presudan svaki glas.</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Podrška prosvjedu protiv MMF-a i Svjetske banke</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Sindikat poljoprivrede priopćio je u utorak da podržava najavljeni prosvjed Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) protiv politike MMF-a i Svjetske banke i netransparentne politike hrvatske Vlade prema tim međunarodnim institucijama.</p>
<p> NHS je za srijedu, 5. prosinca, najavio antiglobalizacijski prosvjed ispred Hrvatske narodne banke, gdje je sjedište misije MMF-a u Hrvatskoj, te pred Banskim dvorima.</p>
<p> Sindikat poljoprivrede podržava NHS-ov zahtjev za javnim preispitivanjem politike međunarodnih financijskih institucija u tranzicijskim zemljama, upozoravajući da su i najnovije reformske odluke Vlade, koje su Hrvatskoj uvjetovane od globalnih financijskih gospodara, unificirani model koji uopće ne uvažava posebnosti pojedine zemlje.</p>
<p> Prihvaćajući liberalizaciju tržišta, Sindikat poljoprivrede insistira na potrebi izrade socijalno odgovornih razvojnih programa, uz dijalog sa socijalnim partnerima - sindikatima i poslodavcima.</p>
<p> Model koji sve više prihvaća hrvatska Vlada suprotan je interesima radnika, teži k deregulaciji radnih prava, rezanju socijalnih prava i slabljenju sindikata, a zasnovan je na reformskim modelima iz zemalja s dvojbenim demokratskim dostignućima, upozorava Sindikat poljoprivrede. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>U Hrvatskoj u privatnom vlasništvu čak 95 posto stanova </p>
<p>U razvijenim zapadnim zemljama 50 posto stanova u najmu, a 50 posto u privatnom vlasništvu </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Smatramo da je konačno probijena barijera i da su građani počeli vjerovati da je program poticane stanogradnje (POS) ostvariv. To je izuzetno značajno budući da je u posljednjih desetak godina stanogradnja u Hrvatskoj smanjena deset program, rekla je pomoćnica za stanogradnju ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Alemka Košiša Čičin Šain u utorak u zagrebačkom hotelu Esplanade, na početku međunarodnog seminara o stanogradnji koji se održava u organizaciji Vijeća Europe. </p>
<p>Govoreći o trenutačnoj situaciji u hrvatskoj stanogradnji, Čičin Šain je podsjetila da je u Hrvatskoj čak 95 posto stanova u privatnom vlasništvu dok je u razvijenim zapadnim zemljama 50 posto stanova u najmu a 50 posto u privatnom vlasništvu stanara.</p>
<p>U zapadnim zemljama, navela je, jedan četvorni metar stana stoji jednu prosječnu plaću, dok se u Hrvatskoj za jedan kvadrat moraju izdvojiti dvije do tri plaće. Ukazujući na prednosti POS-a nad komercijalnim stambenim kreditima banaka, pomoćnica ministra Radimira Čačića je istaknula kako jedan kvadrat stana iz programa POS-a košta sedam maraka dok na tržištu stoji 11 maraka. Alemka Košiša Čičin Šain je na kraju podsjetila kako je ovih dana usvojen i Zakon o poticanoj stanogradnji, upozorivši da se najveći gradovi, Zagreb i Split, u program nisu uključili očekivanom dinamikom. </p>
<p>Inače, na seminaru sudjeluju predstavnici Albanije, Makedonije, Crne Gore, Srbije, Rumunjske te Bosne i Hercegovine a cilj seminara je razmjena i prenošenje zapadnih iskustava u stanogradnji zemljama ove regije te poticanje regionalne suradnje.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Proširenje regija politička i gospodarska nužnost</p>
<p>RIJEKA, 4. prosinca</p>
<p> - Proširenje europskih regija politički je i gospodarski nužno. To je jedan od zaključaka sudionika Generalne skupštine europskih regija (SER), u čijem je radu u mađarskom Sopronu, 29. i 30. studenoga, sudjelovalo i izaslanstvo Primorsko-goranske županije. </p>
<p>Župan Zlatko Komadina i predsjednik Županijske skupštine dr. Miljenko Dorić novinare su u utorak izvijestili da je, među ostalim, podršku dobio daljnji proces decentralizacije, a iskazana je i potreba za temeljitim promjenama u upravljanju budućom Europom, kako bi se jasno definiralo koje su nadležnosti Bruxellesa, a koje njemu podređenih institucija. </p>
<p>U svom izlaganju na SER-u dr. Dorić je istaknuo kako su konačno preokrenuti prioriteti, s obzirom da se dosadašnji rad te institucije temeljio na postavci kako nema mira i stabilnosti bez demokratizacije društva. Hrvatsko izaslanstvo postavilo je pitanje o izgledima demokratizacije bez primjerenog ekonomskog standarda. Odlučeno je stoga da će se ubuduće, radi pomoći zemljama srednje i istočne Europe, svake godine organizirati Gospodarski forum članica SER-a. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Luka Podrug: »U Splitu mogući zapleti, koji će dovesti do novih izbora«</p>
<p>Istina je da je HSLS tražio od nas da potpišemo Boljatov opoziv. Tražili su da rušimo Boljata zajedno s HSLS-ovim vijećnicima Petrom Krolom i Goranom Kursarom, koji su se već izjasnili da ne žele da budem dogradonačelnik, kaže Podrug</p>
<p>SPLIT, 4. prosinca</p>
<p> - Luka Podrug, predsjednik splitskog ogranka Hrvatske čiste stranke prava (HČSP) u ponedjeljak je na sjednici Gradskog vijeća odlučio odustati od sudjelovanja u gradskoj vlasti i prijeći u oporbu, nakon što je predsjednik Vijeća Zvonimir Puljić (HDZ) odbio u dnevni red uvrstiti prijedlog hrvatskog pravaškog bloka o izglasavanju drugog zamjenika splitskoga gradonačelnika. To mjesto, prema sporazumu koji je HSLS-ova »tehnička vlada« potpisala s pravaškim blokom, pripada upravo Luki Podrugu.</p>
<p>Unatoč tome, što se na prvi pogled učinilo da će se kriza splitske vlasti stišati, Podrug u razgovoru za Vjesnik nagovještava nove zaplete koji bi, u konačnici, Splitu mogli donijeti i nove izbore.</p>
<p>• Znači li Vaša odluka o prelasku u oporbu da ste popustili i olako prešli preko kršenja potpisanog sporazuma?</p>
<p>- Mislim upravo suprotno. Za mene riječ, potpis i rezultati izbora znače sve. Ako koalicijski partneri postupe isto, idemo na nove izbore. Moja poruka je bila jasna.</p>
<p>• Jednom ste izjavili da ćete, ako se na dnevni red ne uvrsti točka o izglasavanju drugog dogradonačelnika, zatražiti izglasavanje nepovjerenja »tehničkoj vladi« Ivice Škarića.</p>
<p>- Točno. Od toga ne odustajem. Međutim, u Statutu piše da od prijedloga točke o izglasavanju nepovjerenja »vladi« do sjednice na kojoj bi se o njoj trebalo raspravljati treba proći najmanje sedam dana. Hoću li je predložiti do iduće sjednice Gradskog vijeća, uvelike će ovisiti o postupcima mojih kolega.</p>
<p>• Spekuliralo se da su se pravaškom bloku, umjesto dogradonačelničkog mjesta, nudile dvije fotelje u splitskom Gradskom poglavarstvu - ona za školstvo, na kojoj sada sjedi HSLS-ovac Ivica Boljat, te ona člana Poglavarstva za lokalnu samoupravu.</p>
<p>- Istina je da je HSLS tražio od nas da potpišemo Boljatov opoziv. Tražili su da rušimo Boljata zajedno s HSLS-ovim vijećnicima Petrom Krolom i Goranom Kursarom, koji su se već izjasnili da ne žele da budem dogradonačelnik. Jednostavno, nisam želio odrađivati njihov prljav posao. O Ivici Boljatu mogu misliti bilo što, ali on je jedan od onih koji su bili korektni i inzistirali na provođenju potpisanog sporazuma.</p>
<p>• Što mislite o najavljenoj izmjeni Statuta, odnosno ukidanju mjesta drugog dogradonačelnika?</p>
<p>- Kad je kriza nastala, ponudio sam da svi damo ostavke na svoje dužnosti i da se Vijeće »presloži«. Pristao sam čak i na to da se ukine mjesto koje mi pripada. Međutim, kad je HSLS vidio da bi morao podnijeti jednu malu žrtvu, predomislio se. Krenuli su višemjesečni pregovori i sada se opet došlo do toga. Želio sam biti korektan i povući se, ali s druge stane nema ni minimuma korektnosti. U trgovini foteljama nudila su mi se mnogo bolja mjesta i neki su se iščuđavali zašto ih ne prihvaćam. To samo govori da nismo svi isti i u politici ne tražimo svi isto!</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Bjelovar: Štrajkaju neraspoređeni policajci </p>
<p>BJELOVAR, 4. prosinca</p>
<p> - Nakon dvosatne blokade ulaza u PU bjelovarsko-bilogorsku, policajci prosvjednici održali su u utorak sastanak. Predsjednik Udruge neraspoređenih policajaca Filip Lacić pred novinarima se ispričao svim onim ljudima koji su u utorak zbog prosvjeda duže čekali na obavljanje nekih svojih poslova. Prema Lacićevim riječima, prosvjed je održan u znak solidarnosti s kolegama policajcima iz Vukovarsko-srijemske županije. </p>
<p>Udruga nezaposlenih policajaca PU bjelovarsko-bilogorske ponovo želi naglasiti da je u ovom PU veliki broj policajaca otpušten nepravedno, »dok su raspored dobivale osobe s debelim kaznenim dosjeima«. Za četvrtak je najavljen odlazak u Vladu, zajedno s predstavnicima drugih udruga neraspoređenih policajaca da se Vladu upozori na to da obećani program zbrinjavanja ne funkcionira kako treba. Od 330 neraspoređenih bjelovarskih policajaca, posao je našlo tek stotinjak, u pravilu samostalno. ></p>
<p>S. B. T.</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Imenovani svi državni odvjetnici, osim u Gospiću</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Pred glavnim državnim odvjetnikom Radovanom Ortynskim u utorak su prisegnuli novoimenovani osječki i varaždinski županijski državni odvjetnici Davor Petričević i Darko Šabijan te općinski državni odvjetnik u Vinkovcima Zdravko Babić. Po polaganju prisege, sva trojica odmah stupaju na dužnost. Po novom Zakonu o državnom odvjetništvu, do sada su imenovani svi županijski državni odvjetnici, osim u Gospiću, gdje se na ponovljeni natječaj nije javio nijedan kandidat.</p>
<p>U Zagrebu je pak nakon razrješenja Dunje Pavliček-Patak početkom studenoga postavljen v. d. županijskog državnog odvjetnika Krunoslav Canjuga, koji po zakonu tu dužnost može obavljati najdulje šest mjeseci. Zato će Državno odvjetništvo morati raspisati novi natječaj za zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika. Županijske državne odvjetnike na četiri godine imenuje glavni državni odvjetnik, uz prethodno mišljenje ministra pravosuđa i Kolegija Državnog odvjetništva. Na pitanje o tome kada će prisegnuti osječki općinski državni odvjetnik Miroslav Dasović, glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski rekao je Hini da to ovisi o upravo imenovanom osječkom županijskom državnom odvjetniku Davoru Petričeviću, koji će odlučiti o svojim najbližim suradnicima. Ortynski je, naime, u studenome zaustavio Dasovićevu prisegu zbog anonimnog pisma u kojem se, među inim, navodilo da je Krunislav Olujić, koji se protivio imenovanju Ortynskog zbog navodnog nasilnog ponašanja prema studentima 1971. godine, kum Miroslava Dasovića. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Važan korak prema izlasku iz krize i napretku</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Sporazum »Partnerstvo za razvoj«, o kojemu su Vlada, sindikati i poslodavci raspravljali u Vili Weiss, svjedoči da je na hrvatskoj gospodarskoj i socijalnoj sceni konačno sazrela spoznaja o nužnosti konsenzusa o bitnim odrednicama razvoja, priopćila je u utorak Hrvatska udruga poslodavaca (HUP). Sporazum bi obvezivao socijalne partnere na afirmaciju tripartizma i postizanje nacionalnog konsenzusa o najvažnijim gospodarskim i socijalnim pitanjima, djelovanje u pravcu reformi i orijentaciju prema radu i štednji radi jačanja konkurentnosti i osiguranja gospodarskog rasta, ocjenjuje HUP. </p>
<p>Kad je velik dio stanovništva zahvaćen pesimizmom i defetizmom, postizanje šireg društvenog suglasja o pravcima i načelima razvoja uvjet je provedbi i uspješnosti sporazuma. Bez toga, on ima ograničen domet i upitne perspektive. Vladin prijedlog razvojnih prioriteta i načela socijalne politike od 2002. do 2004. godine, smatra HUP, dobra je osnova za početak razgovora o razvojnim prioritetima. Njegove glavne odrednice prihvatljiva su osnova sporazuma, no traže doradu i poboljšanja. »Partnerstvo za razvoj« može biti važan korak prema izlasku iz krize i toliko željenom razvoju, napretku i povećanju životnog standarda, naglašava HUP. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Kaznene prijave protiv požeškog gradonačelnika </p>
<p>POŽEGA, 4. prosinca</p>
<p> - Oporbeni vijećnici SDP-a, HNS-a i HSS- a u požeškom Gradskom vijeću podnijeli su u proteklih desetak dana dvije kaznene prijave Općinskom državnom odvjetništvu u Požegi protiv gradonačelnika Karla Gregurića zbog »namjernog opstruiranja gradnje mosta u industrijskoj zoni i sklapanja štetnih ugovora«.</p>
<p> To je rečeno u utorak na konferenciji za novinare, koju su održali oporbeni vijećnici Zdravko Ronko (SDP), Zlatko Jakobović (HNS) i Zlatko Bradić (HSS).</p>
<p> Propusti gradske vlasti u izvršenju ugovora uz namjerno opstruiranje dogovorenih radova na gradnji mosta i cestovnoj infrastrukturi u industrijskoj zoni Požege stajat će gradsku blagajnu pet i pol milijuna kuna, izjavio je Ronko. Podsjetio je da su tvrtke, koje su kupile gradsko zemljište u industrijskoj zoni, uplatile povećani komunalni doprinos od 2,6 milijuna kuna, koji je trebao biti namjenski potrošen u gradnju mosta i druge infrastrukture u industrijskoj zoni. »Istim rješenjima grad se obvezao da će do početka iduće godine graditi most i infrastrukturu ili će u protivnom tvrtkama morati vratiti uplaćeni komunalni doprinos sa zateznim kamatama«, kaže Ronko. </p>
<p> Druga kaznena prijava protiv gradonačelnika Karla Gregurića (HSS), kako je istaknuto na konferenciji za novinare, podnesena je zbog sklapanja štetnih ugovora na poslovima zimske službe i nepoštivanja Zakona o nabavi roba i usluga. Prema tim ugovorima, poslovi u ovogodišnjoj sezoni zimske službe Grad će stajati gotovo tri milijuna kuna, dok se lani za zimsko održavanje izdvojilo samo 400.000 kuna, kazali su vijećnici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Zbog nezgode vojnog zrakoplova zatvorena zagrebačka zračna luka </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Zrakoplov hrvatskog ratnog zrakoplovstva AN-2 je u utorak oko 18.30 sati, prilikom slijetanja na zagrebačku zračnu luku, doživio lakšu nesreću. Naime, kako doznajemo, došlo je do blokade lijevog kotača, što je dovelo do okretanja zrakoplova u lijevu stranu. U nesreći nije bilo ozlijeđenih, a mjerodavni su, nakon očevida, naredili raščišćavanje poletno-sletne staze zagrebačke zračne luke.</p>
<p> Zbog te je nezgode Zračna luka Zagreb bila zatvorena kako bi se unesrećeni zrakoplov mogao ukloniti s piste i kako bi se moglo provjeriti je li bilo još kakvih oštećenja. Od kapetana Miljenka Radića, pomoćnika direktora Croatia Airlinesa za letačke poslove doznajemo da su svi zrakoplovi hrvatskog prijevoznika koji su nakon 18.30 trebali sletjeti u Zagreb preusmjereni u Split, ali da bi nakon ponovnog otvaranja zračne luke mogli krenuti prema Zagrebu. Zrakoplovi stranih prijevoznika koji su nakon 18.30 trebali sletjeti u Zagreb, vratili su se u matične zračne luke.</p>
<p> Inače, zrakoplov »antonov AN-2« jednomotorni je transportni zrakoplov dvokrilac, starije ruske proizvodnje, koji se koristi u hrvatskom ratnom zrakoplovstvu, ali i u civilnom zrakoplovstvu kao poljoprivredni zrakoplov, te u sportskom zrakoplovstvu za padobranske skokove. </p>
<p>M. Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Tri tjedna praznika samo u Zagrebu i Istri </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Ministarstvo prosvjete neće se očitovati o zahtjevu Školskog sindikata »Preporod« da za sve učenike u Hrvatskoj zimski praznici traju jednako - tri tjedna. Stoga se odluka Ministarstva - po kojoj će »duže« praznike imati samo učenici zagrebačkih i dijela škola u Istarskoj županiji - može smatrati konačnom. Na Vjesnikov upit zašto svim učenicima nije produžen odmor, Ministarstvo je odgovorilo kako je »na najdemokratičniji mogući način omogućilo onim školama koje su to zatražile - uvažavajući iskazane želje i potrebe učenika i njihovih roditelja - da produlje zimske praznike«. Tajnik kabineta Tomislav Stojak kaže kako Ministarstvo smatra potpuno neprihvatljivim ocjenu da je odluka o različitom trajanju praznika u pojedinim županijama segregacija učenika. Takva ocjena, ističe Stojak, problem je onoga tko je daje, dodajući da Ministarstvo podržava pluralizam interesa i iskazanih želja. </p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Specijalci prekinuli blokadu PU vukovarsko-srijemske </p>
<p>Na razgovoru u MUP-u bila je u utorak skupina karlovačkih policajaca, kojima je pritom obećana pomoć/ Neraspoređeni policajci prosvjedovali i u Zadru </p>
<p>VINKOVCI, 4. prosinca </p>
<p> - Neraspoređeni pripadnici specijalne policije u utorak su nakon razgovora s načelnikom vukovarsko-srijemske Policijske uprave prekinuli prosvjed i oko 15 sati se povukli s glavnog ulaza u zgradu PU u Vinkovcima, koji su u ponedjeljak blokirali tražeći da ih se vrati na posao. </p>
<p> Načelnik PU Marijan Tomurad izjavio je da je sa specijalcima postignut određeni dogovor, kako je rekao, na tragu obećanja MUP-a da nitko od neraspoređenih djelatnika neće ostati nezbrinut. U reorganizaciji koju provodi MUP ljetos je neraspoređeno ostalo 527 djelatnika PU vukovarsko-srijemske. </p>
<p> U ponedjeljak je pred zgradom PU zadarske prosvjedovalo desetak neraspoređenih zadarskih policajaca. Istaknuli su da su nekima od njih ponuđeni polugodišnji ugovori u zaštitarskim tvrtkama, no i da su ti ugovori za njih neprihvatljivi jer im dugoročno ne jamče posao. Većini, po njihovu iskazu, nije ponuđena nikakva mogućnost novog radnog mjesta. Svoju ogorčenost zadarski policajci su iskazali i pucnjavom iz petardi i glasnim negodovanjem. S njima su razgovarali čelnici Policijske uprave zadarske Ivan Brzoja i Ivan Gambiraža. </p>
<p> Osmorica neraspoređenih policajaca ratnih vojnih invalida iz Policijske uprave karlovačke sastalo se u utorak u Ravnateljstvu policije u Zagrebu s načelnikom MUP-ova Odjela kadrovskih poslova Acom Martinovićem koji je obećao hitno rješavanje njihova statusa.</p>
<p> Neraspoređeni policajci, bivši specijalci MUP-a došli su u ime tridesetak karlovačkih kolega pred sjedište tog ministarstva u Savskoj ulici odakle su ih uputili u Odjel kadrovskih poslova u zgradu Ravnateljstva policije. Prema riječima karlovačkog policajca Dražena Bogovića, načelnik PU karlovačke Zvonimir Vnučec im je rekao da nije nadležan za njihov slučaj i da su njihova rješenja iz kolovoza ove godine o stavljanju na raspolaganje Vladi »greška«, te da će se njihov status riješiti kroz Zakon o hrvatskim braniteljima. </p>
<p> Kako se doznaje u MUP-u, oni su kao ratni vojni invalidi prošli liječničke preglede, te je skrb nad njima trebao preuzeti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji ih je međutim početkom studenoga prebacio na Zavod za zapošljavanje. Neraspoređeni policajci izrazili su zadovoljstvo razgovorom s Martinovićem, koji je, kako tvrde, preuzeo obvezu da će se već u srijedu sastati s odgovornim osobama kako bi se pomoglo u rješavanju njihova status. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Uzbuna u zagrebačkoj bolnici zbog zraka u slovenskim sustavima za infuziju </p>
<p>U Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u utorak zabranjena uporaba tih sustava, a o rezultatima ispitivanja ovisi hoće li se obustaviti u cijeloj Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - U Specijalnoj bolnici za plućne bolesti u Zagrebu u utorak je zabranjena upotreba sustava za infuziju zbog pojave zraka u sustavu, doznaje se danas u Ministarstvu zdravstva. Infuzijom nije ugrožen ni jedan pacijent, a postupak infuzije je obustavljen dok se ne ispita uzrok pojave zraka u sustavu, izjavio je Hini telefonom pomoćnik ministra zdravstva za medicinske poslove dr. Ante Barbir.</p>
<p> Specijalna bolnica za plućne bolesti o pojavi zraka u infuzijskim sustavima obavijestila je oko 16 sati Ministarstvo zdravstva, koje je odmah poslalo inspekciju na očevid, dodao je Barbir. Obaviješteno je i predstavništvo proizvođača infuzijskih sustava Tovarne Igel Kobarid iz Slovenije koje će, usporedno s inspekcijom ministarstva, ispitati uzroke pojave zraka.</p>
<p> Inspekcijski nadzor je u tijeku, a ovisno o rezultatima inspekcije odlučit će se hoće li se u cijeloj Hrvatskoj obustaviti infuzija preko takvih sustava, kazao je Barbir. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Uskoro pojačana kontrola Save i kopnene granice s BiH</p>
<p>Preko Save svakodnevno se iz BiH u Hrvatsku prebacuju goleme količine robe, a krijumčari miruju samo kad su najveće poplave / U prvoj polovici iduće godine barikadama će se zapriječiti nekoliko stotina šumskih putova prema BiH / Mnogi carinici zamijenit će urede - prirodom </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Kako hrvatsku granicu učiniti što nepropusnijom, bit će iduće godine Glavni posao Carinske uprave Ministarstva financija, na čelu s novim ravnateljem Antonom Uljarom. Kako Vjesnik doznaje iz pozdanih izvora, carina će uskoro mnogo jače nadzirati rijeku Savu, koja je u velikom dijelu svoga toka ujedno granica između Hrvatske i BiH. Carinici će obavljati ophodnje i duž zelene kopnene granice te na moru. </p>
<p>Mnogi će carinici svoje urede u carinskim ispostavama i na graničnim prijelazima zamijeniti ophodnjom po graničnoj crti. </p>
<p>U jednom danu, 1. siječnja 2002., posao carinske službe mijenja se iz temelja, jer se ukidaju carine na većinu proizvoda koji se uvoze iz zemalja Europske unije čime će se znatno smanjiti carinski prihodi. Istodobno, carina postaje nadležna za naplatu svih trošarina koje se obračunavaju na proizvode iz uvoza, te na one proizvedene u Hrvatskoj. </p>
<p>Prihodi državnog proračuna od trošarina trebali bi porasti isključivo smanjenjem sive ekonomije. Da bi se to postiglo, tvrde u Ministarstvu financija, carinska služba uložit će sve napore u hvatanje krijumčara i otkrivanje roba koje u Hrvatsku ilegalno ulaze mimo graničnih prijelaza. Utvrđeno je, naime, da samo zanemarive količine krijumčarene robe stižu u Hrvatsku preko graničnih prijelaza, a visoko je rizična granična crta na kojoj nema dovoljno policijskih ophodnji. </p>
<p>Naši sugovornici, dobro upućeni u stanje na terenu, ističu da se preko Save svakodnevno iz BiH u Hrvatsku raznim plovilima i skelama prebacuju goleme količine robe. Šverceri miruju samo kad su najveće poplave.</p>
<p>U prvoj polovici iduće godine barikadama će se zapriječiti nekoliko stotina šumskih putova kojima stiže roba iz BiH. Za građevinski dio posla Vlada je angažirala Hrvatske ceste koje već ispituju teren. </p>
<p>Nove metode protiv šverca </p>
<p>U Carinskoj upravi, kako doznajemo, intenzivno razrađuju nove metode borbe protiv krijumčarenja. Od početka iduće godine carinici će primjenjivati nove ovlasti, primjerice moći će zaustavljati kamione na svim cestama. </p>
<p>Teretna vozila kontrolirat će i na parkiralištima i ugibalištima, a ne kao dosad isključivo na graničnim prijelazima. </p>
<p>Ovih će dana biti odabrani carinici koji će, u skadu s novim ovlastima, nositi oružje. Nakon zdravstvenog pregleda, slijedi obuka za rukovanje oružjem koja će se provesti prema najvišim policijskim standardima. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Nacionalne mirovine od 2003.?</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - »Ne treba očekivati da bi pravo na nacionalnu mirovinu moglo zaživjeti tijekom 2002. jer smo tek osnovali radnu skupinu Ministarstva rada i socijalne skrbi koja će raditi na tome. No, to bi moglo biti 2003. godine«, rekao je za Vjesnik ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović. Nacionalna mirovina, koja je nedavno najavljena i kao »nulti stup mirovinskog osiguranja«, bila bi - kako sada stvari stoje - samo produžetak sustava socijalnih naknada. Vjerojatno bi se utvrđivala na sličan način i u sličnim iznosima kao socijala.</p>
<p>Iznose u ovom trenutku nitko ne želi predviđati budući da će mnogo ovisiti i o mogućnostima proračuna u godini u kojoj će se to pravo početi primjenjivati (iako se svojedobno spominjao iznos od 400 kuna). Zna se tek da bi nacionalna mirovina bila manja od zakonom propisane najniže mirovine. Primali bi je građani koji navrše određenu dob (spominje se mogućnost da to bude 65, 70, ali i 80 godina), a prilikom utvrđivanja prava primjenjivao imovinski cenzus. Temeljni uvjet za to pravo bio bi da korisnik nije zaradio mirovinu u sustavu generacijske solidarnosti.</p>
<p>No, prema najavama iz Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje, to neće biti jedina promjena koja prijeti budućim umirovljenicima. Među ostalim, predviđeno je povezivanje uplaćenih doprinosa i mirovine, što bi se moglo nepovoljno odraziti na velik broj današnjih osiguranika. Za takve slučajeve dosad je vrijedilo pravilo da se i godine za koje nije uplaćen doprinos, priznaju u staž pa je većina tih umirovljenika ostvarivala pravo na najniže mirovine. Budući da se predviđa i smanjenje razine tih mirovina, činjenica da su poslodavci posljednjih godina izbjegavali plaćati doprinose, mogla bi se na kraju prelomiti preko leđa radnika. Sa stajališta HZMO-a takav je prijedlog sasvim opravdan, jer je doista neodrživo zadržati prava za koja ne postoji »pokriće«, kažu u Sindikatu i Matici umirovljenika Hrvatske. No, upozoravaju, što će u tom slučaju biti sa standardom, odnosno mirovinama onih koji će tako biti kažnjeni zbog propusta poslodavaca. Ostane li, naime, nacionalna mirovina na razini socijalne pomoći od 400 kuna, a najniže mirovine dodatno padnu, pitanje je od čega će živjeti ti ljudi.</p>
<p> Jer, oni s malo staža i izrazito malim plaćama (na primjer, s najnižom plaćom na državnoj razini koja sada iznosi 1900 kuna) gotovo su sigurni kandidati za najniže mirovine. Prema podacima iz 2000. godine, na tu je plaću bilo prijavljeno oko 280.000 radnika pa mnoge od njih čeka upravo takva sudbina.</p>
<p>Za 40 godina staža mirovina 930 kuna </p>
<p>Što konkretno znači prijedlog Mirovinskog zavoda, po kojem bi se umanjila najniža mirovina s obzirom na godine staža, izračunali smo pomoću Hagenina programa za izračun mirovina. Uzeli smo primjer osiguranika koji će do mirovine raditi 40 godina i tijekom cijeloga radnog vijeka primati plaću približno polovici državnoga prosjeka (trenutačno je to oko 2500 kuna bruto).</p>
<p>Na temelju uplaćenih doprinosa, taj bi osiguranik nakon 40 godina staža imao pravo na mirovinu od približno 937 kuna. No, najniža mirovina za te godine staža, prema sadašnjim propisima, iznosi oko 1868 kuna pa bi taj umirovljenik imao pravo na mirovinu otprilike 900 kuna veću od one koja mu stvarno pripada. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>IOM do kraja godine prima odštetne zahtjeve invalida žrtava nacizma </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca </p>
<p> - Međunarodna organizacija za migraciju (IOM) objavila je da odštetne zahtjeve invalida - žrtava nacizma prima do kraja godine. U priopćenju dostavljenom u utorak podsjeća se da fizički i mentalno hendikepirane osobe koje je progonio nacistički režim, kao i osobe koje su zbog progona postale invalidi mogu podnijeti zahtjev za odštetu kod odštetnog programa švicarskih banaka i njemačkog odštetnog programa koje provodi IOM.</p>
<p> U sklopu sporazuma o odšteti za imovinu žrtava holokausta HVAP/Švicarske banke, IOM prikuplja zahtjev za odštetu osobama koje su bile na ropskom radu za njemačka ili švicarska poduzeća i za nacistički režim. Također, odštetni zahtjev mogu dati i osobe koje su, da bi izbjegle progone, zatražile dozvolu ulaska u Švicarsku no ulazak im je zabranjen ili im je bio dopušten, ali se nakon toga s njima kao s izbjeglicama nehumano postupalo. </p>
<p> U okviru njemačkog programa odštete, IOM isplaćuje odštete žrtvama koje su bile izložene medicinskim pokusima, te roditeljima djece umrle u domovima za djecu radnika koji su bili na prisilnom radu. Odštetu trebaju primiti i djeca koja su preživjela pretrpjevši teška oštećenja zdravlja i osobe kojima je u vezi s nacističkim zlodjelima trajno i iznimno teško oštećeno zdravlje. Rok za predaju zahtjeva je 31. prosinca ove godine. Nasljednici tih osoba koje su preminule 16. veljače 1999. godine ili kasnije, imaju također pravo podnijeti odštetni zahtjev. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Zaklada za znanost dobiva 50 milijuna kuna </p>
<p>Cilj Zaklade stipendiranje studenata i financiranje projekata / Članove Upravnog odbora Zaklade predlažu Rektorski zbor, znanstveni instituti, HAZU, Nacionalno znanstveno vijeće, Nacionalno vijeća za visoku naobrazbu i ministar </p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Već početkom iduće godine u Zagrebu bi, na Strossmayerovu trgu 4, trebala biti osnovana Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvitak. Ovih dana u saborskoj se proceduri u drugome čitanju našao Konačni prijedlog zakona o toj nacionalnoj zakladi, koju će osnovati Republika Hrvatska. Zanimljivo je da je tekst zakona već u prvom čitanju naišao na pohvale predstavnika svih stranaka, čime se u Saboru može pohvaliti rijetko koji predlagač. </p>
<p>Osnivanje Nacionalne zaklade za znanost predložilo je Ministarstvo znanosti i tehnologije. Zaklada se osniva radi razvoja znanosti, visokoga školstva i tehnologije, a temeljni cilj je osiguravanje gospodarskog razvoja i poticanje zapošljavanja. </p>
<p>Osim što će osiguravati novčanu potporu znanstvenim, visokoobrazovanim i tehnologijskim programima i projektima, te poticati međunarodnu suradnju na području visokoga školstva, Zaklada će financirati programe visokoga obrazovanja za koje se utvrdi da će rezultirati inovacijama i patentima. Dio sredstava Zaklada će odvajati i za školarine nadarenih studenata, posebice mlađih i istaknutih znanstvenika i stručnjaka u gospodarstvu. </p>
<p>Osnovnu imovinu Zaklade činit će oko dva milijuna kuna, koje će uplatiti Ministarstvo znanosti iz sredstava već osiguranih u proračunu za ovu godinu, a cilj je da osnovna imovina dostigne 100 milijuna kuna. </p>
<p>Predviđa se da će zakladu financirati i darovnice. Prema prijedlogu zakona, Zaklada bi imala pravo i na dio prihoda iz Fonda za razvoj i zapošljavanje. U prijedlogu proračuna za 2002. u tom su fondu već predviđena sredstva za Zakladu, u iznosu od 50 milijuna kuna. </p>
<p>Zakladom će, kako se predlaže, upravljati Upravni odbor od sedam članova koje će imenovati Sabor, i to na prijedlog Rektorskog zbora, javnih znanstvenoistraživačkih instituta, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Nacionalnog znanstvenog vijeća i Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Dva člana Upravnog odbora Sabor će imenovati na prijedlog ministra znanosti prof. dr. Hrvoja Kraljevića. Za svoj rad članovi Upravnog odbora neće primati plaće, jer je riječ o dobrovoljnom i počasnom radu. Upravitelja Zaklade imenovat će također ministar znanosti, i to u roku osam dana od donošenja zakona o zakladi. </p>
<p>Danas su u Hrvatskoj registrirane 33 zaklade i jedna fondacija. Od toga, deset zaklada osnovali su pojedinci u općekorisne, odnosno dobrotvorne svrhe, sedam ih je osnovano pri visokoškolskim institucijama. Njih 12 brine o djeci, dok 13 zaklada u Hrvatskoj već dodjeljuje stipendije. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Dragan Novosel privremeni ravnatelj</p>
<p>ZAGREB, 4. prosinca</p>
<p> - Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) započeo je u utorak radom, a za vršitelja dužnosti ravnatelja imenovan je Dragan Novosel, dosadašnji prvi zamjenik glavnog državnog odvjetnika. </p>
<p>USKOK je formalno počeo radom nakon rješenja koje je u ponedjeljak donijelo Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.</p>
<p>Sjedište USKOK-a privremeno je u jednoj prostoriji u dvorišnoj zgradi Državnog odvjetništva u zagrebačkoj Vinogradskoj ulici, a za sada, uz Novosela, u Uredu radi jedna službenica. </p>
<p> Novosela je jučer imenovao glavni državni odvjetnik Radovan Ortynski, a na toj će dužnosti, kako je rekao za Hinu, ostati dok se USKOK u potpunosti ne ustroji. On očekuje da će to biti za tri do četiri mjeseca kada bi se trebalo trajno riješiti pitanje ravnatelja, koji se imenuje na četiri godine.</p>
<p> Na upit zašto je izričito od Ortynskog tražio da njegovo imenovanje bude privremeno, Novosel je rekao kako je njegov »hendikep« nepoznavanje engleskog jezika. Također smatra da je dugoročno za USKOK bolje da ga vodi mlađa osoba. </p>
<p> Podsjetivši da je Zakon o USKOK-u stupio na snagu 19. listopada, Novosel je naglasio da je od tada u dvadesetak dopisa tražio od nadležnih institucija da stvaranje uvjeta za početak rada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Dan kada je Dubrovnik plamtio i plakao, ali se obranio!</p>
<p>Nakon 6. prosinca, dana stravičnoga napada, Stradun i sve ulice bili su prekriveni s dvadesetak centimetara kamenja, dasaka, kupâ, nagorjelog namještaja, dječjih igračaka, odjeće... / Sa crnogorskih radijskih postaja emitirane su informacije kako »Dubrovčani po starom Gradu pale automobilske gume, što izaziva veliki crni dim, dok 'zenge' i belosvetski plaćenici iz artiljerijskih oruđa dejstvuju po samom Dubrovniku!«</p>
<p>DUBROVNIK 4. prosinca</p>
<p> - Fijuk granata, eksplozije, teške detonacije, smrad paleži te gusti crni dim nad stoljetnim zidinama obilježili su u Dubrovniku godine 1991. blagdan sv. Nikole, 6. prosinca. Napad srbo-crnogorskih paravojnih, četničkih postrojbi te jedinica JNA iz svih raspoloživih artiljerijskih oružja na spomeničku cjelinu Dubrovnika, a prema izravnoj zapovijedi jugooficira Vladimira Kovačevića-Ramba, počeo je u zoru oko 5 sati, i to nakon što su prethodnog dana u okupiranom Cavtatu »uspješno« dovršeni pregovori o primirju. </p>
<p>Toga prethodnog dana, dok se u Dubrovniku, čiji su stanovnici već zaboravili kako voda teče iz slavine i kako izgleda svjetlost električne žarulje, koncertom u muzičkoj školi »Luka Sorkočević« skromno obilježavala 200. obljetnica Mozartove smrti, sa Srđa, preko razglasa, odjekivao je hrapavi, pijani glas koji je uz »glazbu« gusli proricao »blještavu« budućnost »srpskog Dubrovnika«. </p>
<p>Taj blagadan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca i putnika, Dubrovčani nikada neće zaboraviti, kao što neće ni oprostiti »susjedima« kojima su nesebično godinama davali posao, kulturu i civilizaciju. Granatiranje ili, bolje rečeno, iživljavanje srpskih i crnogorskih »junaka« koji su s položaja na Srđu i Žarkovici golim okom navodili smrtonosne projektile, trajalo je čitav dan. Pritom je jako oštećeno devet palača, a broj pogodaka po gradu što ga je zaštitio UNESCO, nije se dao izbrojiti. Oko podneva iz bestrzajnog topa sa Žarkovice neko »oko sokolovo« uspjelo je srušiti kameni križ na Srđu, ispred tvrđave Imperial, oko koje se istovremeno vodila presudna bitka. </p>
<p>»Beli orlovi« krenuli su u napad pokušavajući osvojiti tvrđavu koja je predstavljala ključnu točku obrane Dubrovnika, no zahvaljujući nadljudskim naporima hrabrih branitelja to im nije pošlo za rukom ni nakon višesatnih naleta. Za razliku od malobrojnih dubrovačkih branitelja, oružja i streljiva imali su i previše, no nisu imali dovoljno hrabrosti, a upravo je hrabrost bila presudna da arkanovci ne uđu u Imperial. </p>
<p>Dok je s Radio-postaje Dubrovnik, Dubrovčane umirivao glas ondašnjeg ministra pomorstva Davorina Rudolfa, s crnogorskih radijskih postaja emitirane su informacije kako »Dubrovčani po starom Gradu pale automobilske gume, što izaziva veliki crni dim, dok 'zenge' i belosvetski plaćenici iz artiljerijskih oruđa dejstvuju po samom Dubrovniku!«.</p>
<p>Napad je prestao oko 21 sat no požari koji su bjesnili i Gradom pretvorili su noć u dan. Nakon prestanka granatiranja dubrovački vatrogasci započeli su bitku života - gasili su požare bez vode te spašavali Grad pod paljbom snajpera i »kalašnjikova«. Na pozive za pomoć u gašenju upućene preko Radija Dubrovnik, odazvali su se mnogi građani te je uz pomoć mora koje je u vatrogasne cijevi pumpano u gradskom portu, vatra pobijeđena pred zoru.</p>
<p>No, jutro je bezosjećajno pokazalo razorne učinke granatiranja. Stradun i sve ulice bile su prekrivene s dvadesetak centimetara kamenja, dasaka, kupâ, nagorjelog namještaja, dječjih igračaka, odjeće, a svuda su bile razvučene vatrogasne cijevi. Devet palača koje su tijekom stoljeća izdržale turske i crnogorske napade, potrese i požare, pokleknule su prethodne noći i tog su jutra izgledale poput crnih orahovih ljuski. </p>
<p>Lutka na prozoru djevojčice koja je u jednom danu izgubila dom, zapaljena svijeća na ostacima klavira maestra Frana Krasovca, hrpe papira ispred Festivalske palače u kojoj je u nepovrat otišao najveći dio arhiva Dubrovačkih ljetnih igara, slike su što su se urezale u sjećanja Dubrovčana koji su u velikom broju, unatoč općoj opasnosti, 7. prosinca plačući obilazili svoj Grad. </p>
<p>Bio je to dan kada je Dubrovnik plakao! Deset godina poslije, i tribunal u Haagu »pridružio« se obilježavanju obljetnice najtežeg napada na Dubrovnik te jednoga od odgovornih jugooficira, generala Pavlu Strugara, pustio - da se brani sa slobode! </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Haaška blagonaklonost ogorčila Dubrovčane</p>
<p>DUBROVNIK 4. prosinca</p>
<p> - Na vijest o tome da se generalu Pavlu Strugaru omogućuje da se pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu brani sa slobode, u utorak je izjavom za javnost reagiralo 11 dubrovačkih političkih stranaka. »Deset je godina prošlo od početka agresije na Hrvatsku i barbarskog napada na Dubrovnik i dubrovački kraj. Sjećanje na teške dane i žrtve naših sugrađana pomutila je vijest o neobrazloženom puštanju osumnjičenog zločinca Pavla Strugara da se brani sa slobode.«</p>
<p>»Blagonaklonost Suda ogorčila je stanovnike Dubrovnika i dubrovačkog kraja. Potpisujući ovaj prosvjed upućen hrvatskoj i svjetskoj javnosti, pitamo se: hoće li slijedom ovakve odluke Suda ostali izvršitelji pogroma uopće biti sankcionirani i hoće li međunarodno pravo zaboraviti zločin počinjen nad Dubrovnikom?« </p>
<p>K. C.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011205].
|
