NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010605].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 194211 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>05.06.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Igrajmo nogomet - učimo Hrvatsku!</p>
<p>Topolovački TŠK će u I. hrvatskoj nogometnoj ligi biti jedini klub sa stadionom u svojem vlasništvu, ali na kojem, zbog neispunjavanja uvjeta, neće igrati prvoligaške utakmice / Stadion, naime, nema tribina, pa gledatelji sjede na terasi klupskog restorana</p>
<p>TOPOLOVAC, 4. lipnja</p>
<p> - »Znate zašto su Dinamo i Hajduk bili protiv proširenja I. hrvatske nogometne lige na 16 klubova? Zato što bi, nakon što nas ne uspiju naći, zakasnili na utakmicu i izgubili za 'zelenim stolom' 3-0«, našalio se Branko Dolenčić, potpredsjednik uprave TŠK-a (Topolovačkoga športskog kluba), nogometnog kluba koji je za 70. godišnjicu postojanja sebi darovao - ulazak u elitno hrvatsko nogometno natjecanje. No, u Dolenčićevoj šali ima i mnogo istine. Topolovac, predgrađe Siska, može se naći samo na boljim kartama, a prometnih znakova s nazivom mjesta nema.</p>
<p>»Dobro, ne bi se sve baš tako dogodilo, dočekali bismo mi naše goste u Sisku«, ispravlja šalu Dolenčić, ali i otkriva novu istinu. TŠK će u I. ligi biti jedini klub sa stadionom u svojem vlasništvu, ali na kojem, zbog neispunjavanja uvjeta koji moraju postojati za održavanje prvoligaških utakmica, neće igrati. TŠK će, tako, biti jedini hrvatski prvoligaš koji će domaće utakmice igrati na »tuđem« terenu, na sisačkom Gradskom stadionu.</p>
<p>No TŠK je u mnogim detaljima uistinu hrvatski sportski fenomen, njegova priča nevjerojatno odudara od postojećih i uvriježenih priča o profesionaliziranom hrvatskom vrhunskom sportu. U svojoj malenosti i skromnosti oni zapravo vraćaju nadu u iskrenost u ljubavi prema onome čime se bave.</p>
<p>»Nismo mi toliko jaki koliko su drugi slabi, mi smo samo iskoristili slabosti drugih«, priča Zdravko Križe, predsjednik uprave kluba i vlasnik tvrtke »Hidroput« koja se bavi vađenjem šljunka.</p>
<p>»Igrači nisu nagrađeni za ulazak u I. ligu. Zašto bi bili nagrađeni? Pa, valjda bi takav uspjeh njima trebao biti čast«, otkriva Ivica Jergović, član uprave TŠK-a, dodajući još niz podataka nakon kojih postaje jasnije zašto mnogi hrle u nogometne »strukture« nadajući se (i ostvarujući) dodatnoj sinekuri.</p>
<p>»Kad su nas prijatelji iz Segeste pitali za troškove putovanja u Istru ili Dalmaciju, mi smo ih pitali koliko oni misle da potrošimo za jedno takvo putovanje. Nakon što su 'bubnuli' 15.000, pitali smo ih - kuna ili maraka. 'Maraka, naravno', priželjkivali su odgovor. Ostali su šokirani kad smo im rekli da najskuplje putovanje ne može biti skuplje od 8000 kuna!«, priča Jergović.</p>
<p>Dolenčić pojašnjava: »TŠK ima autobus star 20 godina kojim idemo na utakmice i za koji trebamo samo gorivo. Jest, doduše, da svima nakon šest sati vožnje u tom autobusu utrnu noge, ali što se može. U pravilu odsjedamo u jeftinijem hotelu, a ostalih troškova - nema! Nakon utakmice, prije nego krenemo kući, igrači među sobom skupe novac i netko ode u samoposluživanje kupiti kruha, salame i sira. Kad tako zasjednemo, svi nas gledaju kao čudake, ali mi smo navikli na takve reakcije, a nogomet uistinu igramo iz ljubavi prema sportu«.</p>
<p>TŠK, koji je dvaput zaredom osvajao prvo mjesto u III. ligi (prvi put nije ušao u II. ligu zbog iznenade promjene sustava natjecanja!), u II. ligi je igrao samo jednu godinu i, dok se nisu ni snašli, već će se od kolovoza svaki tjedan suprotstavljati klubovima o kojima su dosad samo maštali. Uostalom, Jergović je »hajdukovac«, a Križe i Dolenčić »dinamovci«! Osim što su čvrsto na zemlji, ne obećavajući igračima brda i doline - najveća je mjesečna hranarina 800 kuna - TŠK se u svome usponu nije oslanjao ni na politiku. Jer da jest, ne bi se dogodilo da, na primjer, za ovu sezonu klub dobije (prvi put u posljednjih 10 godina!) gotovo simboličnih 30.000 kuna iz gradskog i županijskog proračuna, a rezultatski inferiornija Segesta, nad kojom bdije župan Brodarac, »usisa« 10 puta veći novac.</p>
<p>»Ali kad nama sad počne dolaziti novac iz kladionica!«, šali se Dolenčić, stvarajući dojam da ih sudjelovanje u I. ligi previše ne uzbuđuje, barem ne u smislu financijske isplativosti i održivosti u uvjetima koji bi, kako priznaju, trebali biti skuplji barem 30 posto.</p>
<p>Prihodi od ulaznica čista su utopija, pogotovo kad se zna da na utakmicu, sve i da hoće, ne može doći više od 300 ljudi, koliki je kapacitet klupske restoranske terase odakle se sve, onako s visine, promatra! Vjerojatno svjestan nemogućnosti velike zarade od igranja u TŠK-u, i kapetan momčadi zasad ne namjerava napustiti unosan posao prodaje traperica. A Dolenčić, unatoč velikom angažmanu u klubu, egzistenciju osigurava u svojoj tvrtci Sitotisak, koju duhovito reklamira: »Tiskamo na svemu... Osim na vodi«.
U svakom slučaju, TŠK se u profesionalizaciji nogometa nije mnogo odmaknuo od vremena kad je najpoznatiji Topolovčanin Stjepan Lamza oduševljavao poklonike te igre.</p>
<p>Sutra: Priča o Kamen-Ingradu iz Velike </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ministar ili gradonačelnik?</p>
<p>O mogućnosti da postane euroministrom Maštruko kaže: »Nemam nikakvih informacija, niti sam o tome s nekim razgovarao. Pretpostavljam da se radi o nagađanjima. No, u slučaju ponude o tome bih svakako razmislio, tim više što mi je to područje vrlo blisko jer sam zadnjih 12 godina proveo u diplomaciji«</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Nakon što su IDS-ovci napustili vladajuću koaliciju, a njihov čelnik Vladu, krenule su spekulacije o tome tko će zasjesti u fotelju Ivana Jakovčića u Ministarstvu europskih integracija. Kao njegovi se navodni nasljednici spominju Neven Mimica, glavni hrvatski pregovarač s Europskom unijom i dr. Mate Granić, predsjednik DC-a i bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova. Osim njih dvojice, nekoliko je puta kao novi euroministar spomenut i Ivica Maštruko, donedavni hrvatski veleposlanik u Sloveniji, kojeg je Ministarstvo vanjskih poslova s mjesta Piculina savjetnika poslalo u prijevremenu mirovinu.</p>
<p>I dok se priča kako je dr. Granić sigurno ispao iz igre zbog lošijih izbornih rezultata DC-a, HNS-ov uspjeh ponovno je podgrijao priče o Maštruku kao novom ministru europskih integracija jer HNS, navodno - potaknut rezultatima lokalnih izbora - traži potvrdu svojih stranačkih snaga i kroz sudjelovanje u vlasti na državnoj razini. </p>
<p>Maštruko, nositelj HNS-ove liste u Zadru i na predstojećim ponovnim izborima, u razgovoru za Vjesnik tvrdi: »O tome zaista nemam nikakvih informacija, niti sam o tome s nekim razgovarao. Pretpostavljam da se radi o nagađanjima«.</p>
<p>• Što mislite, zašto bi se baš sada spekuliralo vašim imenom?</p>
<p>- Vjerojatno na osnovi toga što sam otišao iz Ministarstva vanjskih poslova. Sad sam, naime, prijavljen na Zavodu za zapošljavanje jer nemam uvjete za mirovinu i trebao bih raditi još četiri godine. Pretpostavljam kako se na osnovi činjenice da sam zadnjih 12 godina proveo u diplomaciji moje ime pojavilo u nekim posve neslužbenim razgovorima. No, ja nemam nikakvih spoznaja niti pojma o tome, čekam da se u Zadru završi drugi krug izbora 17. lipnja i onda ću, pretpostavljam, naći posao. To ne bi trebao biti problem s obzirom na kvalifikacije i iskustvo koje imam.</p>
<p>• No, biste li ipak prihvatili Jakovčićevo mjesto ako dobijete ponudu premijera Račana?</p>
<p>- Svakako bih o tome razmislio ako bi to bila ozbiljna ponuda, tim više što mi je to područje vrlo blisko jer sam, kao što sam rekao, zadnjih 12 godina proveo u diplomaciji, bio sam ambasador u četiri europske zemlje.</p>
<p>• Je li Hrvatskoj uopće potrebno posebno ministarstvo za europske integracije, za koje se pričalo da je »izmišljeno« zbog Jakovčićeve pozicije u Vladi?</p>
<p>- Ministarstvo takvog naziva nije nužno. Svojedobno sam se i sam zalagao da primijenimo model koji imaju Finci, a oni su pak primjenjivali slovenski model. Imaju ured za europske integracije koji ima detaširane ljude u pojedinim ministarstvima i oni trebaju uskladiti propise i zakone s europskim zakonima. Doduše, u slovenskom modelu ured jest pri vladi, ali nemaju ministra već predstojnika za europske integracije koji je zapravo član vlade bez portfelja. Dakle, ministarstvo europskih integracija kao institucija Hrvatskoj nije nužno potrebno i može se osnovati ured pri Vladi, na čijem bi čelu bila osoba koja svojim autoritetom može obavljati upravo takve poslove unutar same Vlade.</p>
<p>• Očekujete li na izborima iduće nedjelje više od 11 posto glasova, koliko ste dobili 20. svibnja?</p>
<p>- Teško mi je to reći jer ne znam koliko će ljudi izaći na izbore. Očekujem znatno manji odaziv jer je ljudima preko glave svih mogućih izbora. Neizlazak na izbore pokazuje apatiju među biračima, ali istodobno i neku vrstu protesta protiv neučinkovitosti Vlade i, ujedno, protiv onoga što se događalo u vrijeme HDZ-a. Rezultate jest teško predvidjeti, no činjenica je da ljudi, ponukani zadnjim rezultatima izbora kojima su nezadovoljni, i s obzirom na koalicije koje su već dogovorene, sad ipak imaju spoznaju što mogu očekivati ako bi opet glasali na isti način. U tom pogledu očekujem određene korekcije. Pretpostavljam da bi to moglo imati pozitivnog odraza na HNS.</p>
<p>• Na koliku korekciju postotka računate?</p>
<p>- Jedanaest posto osvojenih glasova u Zadru najbolji je rezultat koji je HNS postigao u cijelom priobalnom području, od Istre do Dubrovnika. Očekujem da bi se taj rezultat mogao poboljšati za nekoliko postotaka.</p>
<p>• Hoćete li, nakon izbora, promijeniti koalicijske partnere?</p>
<p>- Koalicija je moguća s SDP-om i još nekima koji prijeđu izborni prag. Naime, na prošlim izborima su samo HDZ, SDP i HNS prešli izborni prag, pa smo na osnovi prijašnjih rezultata dogovorili koaliciju s nezavisnom listom Stanislava Antića, direktora SAS-a. On i članovi njegove liste prije godinu i pol dana bili su članovi HNS-a.</p>
<p>• Ako HNS-ovi rezultati u Zadru opet budu zadovoljavajući, jeste li vi budući zadarski gradonačelnik?</p>
<p>- Tražit ćemo mjesta predsjednika Gradskog vijeća ili dogradonačelničku funkciju. Ukoliko osvojimo dovoljan broj mandata, dakako da sam ja kandidat za zadarskog gradonačelnika. Međutim, to je upitno i ovisi o rezultatima izbora. Meni uvijek preostaje mogućnost da se vratim na Filozofski fakultet.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Lončar: »Dosad je izbacivao iz partije, sad hoće iz Sabora«</p>
<p>»Arlović je demonstrirao samouvjereni primitivizam i ne može shvatiti da netko misli svojom glavom / Da nisam bio toliko smiren, moglo se dogoditi čudo kakvo dosad nije viđeno u Saboru«</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Prošlu je saborsku sjednicu obilježio eksces zbog kojega je sjednica na kraju morala biti i prekinuta. Predsjedavajući Mato Arlović nije dopustio nezavisnom zastupniku Ivi Lončaru repliku na izlaganje Ive Škrabala prilikom rasprave o izboru članova Upravnog vijeća HRT-a. Škrabalo je, naime, među ostalim govorio o Zakonu o HRT-u, što nije bio predmet rasprave, a kad je to isto htio učiniti Lončar, Arlović mu je oduzeo riječ i zatražio da napusti sabornicu.</p>
<p>• Što se, po vašem mišljenju, dogodilo u Saboru: osobni sukob Ive Lončara i Mate Arlovića, ili je to bila jedna od uobičajenih parlamentarnih čarki?</p>
<p>- Nije to bila uobičajena čarka. Fonogram pokazuje da je Arlović namjerno izazvao eksces i da je demonstrirao samouvjereni primitivizam. Ja sam najprije iznio svoje stajalište na koje on nije imao primjedbe. Kasnije, nakon govora Ive Škrabala, tražio sam repliku jer je on dosta kritički govorio o Zakonu o HRT-u, no čim sam počeo govoriti, Arlović mi je oduzeo riječ bez obrazloženja.</p>
<p>Teško mi je spustiti se na razinu Mate Arlovića ali kako je to jedini jezik koji on razumije, učinit ću to, i zato se unaprijed ispričavam čitateljima Vjesnika. Nemam osobno ništa protiv njega, čak mi je pomalo i simpatičan, s obzirom na to koliko je dosljedan u svojoj nedosljednosti i svom boljševizmu, revolucionarnim metodama i demokraciji koju uspješno pakira u diktaturu proletarijata. No nesimpatično mi je kad laže i obmanjuje hrvatsku javnost, kao što je napravio u Saboru te u Nedjeljnom Vjesniku. </p>
<p>• Zašto ga ipak niste poslušali kad vam je oduzeo riječ?</p>
<p>- Zato što nije točno da sam prekršio Poslovnik i zato što sam bio u pravu. On je tražio da izađem iz sabornice, ali nije mi objasnio zašto. Nisam omalovažavao Odbor za medije, kako on to tvrdi, osim ako je riječ »problematičan« omalovažavanje, a to sam rekao i pri tome ostajem. No u uvodnom sam dijelu također rekao da je taj odbor nestručan, a zbog toga mi nije oduzimao riječ. Kasnije mi nije htio reći u čemu griješim nego je stalno kao razjareni bik govorio »sjednite, oduzet ću vam riječ«. </p>
<p>Pitam se je li to prilično za jednoga čovjeka s toliko dužnosti. A uvrijedio me je i tvrdeći da se Sabor smijao mojim prijašnjim diskusijama o HRT-u. Tražeći od stražara da me izbace, doveo ih je u nezgodnu situaciju. Jedan od stražara rekao mi je kako me silno poštuje, ali ima ženu i dvoje djece i molio me da izađem kako ne bi ostao bez kruha. Samo zato sam izašao.</p>
<p>• Je li točno da u Saboru ne možete govoriti »hladne glave« kad je riječ o HRT-u i poljoprivredi?</p>
<p>- To nije točno, ako Arlović misli drukčije neka to argumentira. Naravno da o te dvije teme znam više od drugih zastupnika i na te dvije teme dokazujem da je nova vlast nestručna, licemjerna, lažljiva, nemoralna i lopovska. Naravno, to se Mati Arloviću ne sviđa. On ne može shvatiti da netko misli svojom glavom. Ne može shvatiti da netko nema putra na glavi i mrlja iz prošlosti. Kad netko iskoči iz okvira, onda mu Mato lijepi etikete po starom, dobrom, partijskom običaju.</p>
<p>• Mato Arlović smatra da vas mediji žele prikazati kao žrtvu, iako redovito napadate saborske zastupnike.</p>
<p>- To je čista laž. Ne treba Sabor štititi od Lončara nego od partije i njezinih članova. Kad kažem da je Sabor marginaliziran, a da o svemu odlučuje šest vođa, mogu to dokumentirati. Ja jesam žestok polemičar, ali imam jako dobar kućni odgoj i nikad nisam namjeravao nekoga uvrijediti. Kakav je njegov kućni odgoj pokazao je na posljednjoj sjednici.</p>
<p>• No ipak ste dopustili da vas isprovocira pa ste ga kasnije na hodniku, po izlasku iz sabornice, počastili sočnom psovkom.</p>
<p>- Da, jer i ja sam od krvi i mesa. Znate li što to znači kad on na saborskog zastupnika šalje stražu? Pa tu je moglo doći do fizičkog obračuna. Da nisam bio toliko smiren moglo se dogoditi čudo kakvo se nije dogodilo nikad u povijesti Hrvatskog sabora, ni u bilo kojem demokratskom dijelu Europe.</p>
<p>• Hoćete li poštovati Arlovićevu odluku i biti izvan sabornice dok se raspravlja o kandidatima za Upravno vijeće HRT-a?</p>
<p>- Ne. Obratit ću se predsjedniku Sabora i tražiti zaštitu, a obratit ću se i međunarodnoj javnosti. Ako mi dokažu da sam bio u krivu, napustit ću sabornicu, inače nema teorije da izađem. Ne bojim se nikoga osim dragoga Boga, a pogotovo se ne bojim Arlovića. Bit ću u sabornici, jer to nije njegova privatna prćija. Podršku su mi pružili i kolege zastupnici, i to svi osim esdepeovaca. Ja, nažalost, politiku doživljavam naivno i pomalo romantičarski pa zato ponekad ispadam pravi čudak, za razliku od Arlovića, koji je izvrsno ovladao svim prljavštinama koje politika u sebi nosi. Mato Arlović i njegovi drugovi dosad su izbacivali iz partije, a sad su počeli izbacivati iz Sabora. Ja im to neću dopustiti.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Planinari (za sada) pobijedili Grad</p>
<p>Odlukom Općinskog suda, privremeno se zabranjuje raspolaganje i otuđivanje vlasništva nad Puntijarkom </p>
<p>Za ponedjeljak najavljena primopredaja planinarskog doma Puntijarka od dosadašnjeg upravljača Hrvatskog planinarskog društva Zagreb-Matica u ruke Trgovačkom društvu Sljeme-Medvednica obustavljena je zbog odluke Općinskog suda, kojom se privremeno zabranjuje raspolaganje i otuđivanje vlasništva nad Puntijarkom. </p>
<p>Naime, Hrvatsko planinarsko društvo Zagreb-Matica, kao i sva zagrebačka planinarska društva koja upravljaju planinarskim domovima na Medvednici, pokrenulo je, nakon osnivanja Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica koje bi, prema odluci Grada, trebalo upravljati svim objektima na Medvednici, sudski spor radi utvrđivanja vlasništva nad planinarskim objektima na Medvednici. Planinari se pozivaju na Zakon o gradnji iz 1999. godine, po kojem se legalizira izgradnja svih objekata izgrađenih do 1968. godine te ih se daje u vlasništvo onome tko ih je gradio. A svi planinarski domovi na Medvednici, napomenuo je u ponedjeljak u Puntijarki predsjednik Planinarskog saveza Zagreb Željko Gobec, izgrađeni su prije 1968. godine i izgradili su ih planinari. </p>
<p>Planinarski dom Puntijarka trebao je biti prvi od sedam domova na Medvednici nad kojima bi Gradski ured za obrazovanje i sport proveo primopredaju ovog tjedna po principu svaki dan jedan dom. Tako je za utorak najavljena primopredaja doma Runolist.</p>
<p>- Apeliramo na Grad da odustane od primopredaje planinarskih domova dok se napokon ne sastanu s predstavnicima planinara koji su Gradu upućivali brojne dopise u vezi s tim problemom, ali bez uspjeha, rekao je tajnik Hrvatskog planinarskog saveza Darko Berljak. </p>
<p>Zagrebački planinari neće potpisati nikakve »primopredaje« za planinarske domove, a ako se oni silom preuzmu, organizirat ćemo akcije. Već ćemo danas o situaciji na Medvednici obavijestiti Međunarodni savez planinarskih udruga (UIAA), dodao je. Zamjenik pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i sport Josip Čorak neprestano je isticao kako će sud odrediti tko će upravljati domovima.</p>
<p>Danas kada treba riješiti bespravnu gradnju na Medvednici, divlja odlagališta smeća, uvesti regulaciju prometa, sagraditi novu žičaru, a da i ne govorimo o velikim gubicima u poslovanju Tomislavovog doma, praznom Domu sindikata, zgarištu Adolfovca, ruševinama Brestovca i uništenom Domu željezničara, Gradsko poglavarstvo svoju prioritetnu obvezu vidi u preuzimanju planinarskih domova koji, zahvaljujući planinarima, jedini funkcioniraju već desetljećima na Medvednici. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Bandić: Krivci su ili izvođač »Gortan« ili projektant »Centroprojekt« </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić i direktor Gradskog stambeno-komunalnog redarstva Stjepan Črnjak obišli su u ponedjeljak zgradu u Malešnici oštećenu u nevemenu. Naime, snažan je vjetar u nedjelju doslovce otpuhao dio krova sa zgrade u Ulici Ivane Brlić-Mažuranić 56, sagrađene i useljene 1989. godine. Na užas stanara, obilna je kiša u sedam stanova uzrokovala pravu poplavu.</p>
<p>Črnjak je rekao kako je razlog odvajanja dviju ploča profiliranog aluminijskog pokrova bila slaba pričvršćenost pokrova za krovni nosač. Kako bi se umanjila šteta, oštećeni je dio krovišta pokriven PVC folijom, a prema Črnjakovim riječima, potrebno je zamijeniti oko 200 četvornih metara pokrova, koji bi trebao biti dostavljen u utorak.</p>
<p>- Nitko nije upozorio na opasnost letenja pokrova. Nadam se da su ostale zgrade kvalitetnije izvedene, rekao je Črnjak. Međutim, Gradsko stambeno za svaki će slučaj pregledati krovove iste konstrukcijske izvedbe i sanirati potencijalno opasna krovišta. </p>
<p>Od Črnjaka smo doznali kako bi štetu većim dijelom, kao osiguravatelj, trebalo pokriti osiguravajuće društvo »Allianz«. Osim popravka krovišta, u oštećenim će se stanovima obojiti zidovi te popraviti parketi i plafoni. Naknadno otkrivene štete stanari mogu prijaviti Gradskom stambenom odjelu za prijavu šteta.</p>
<p>Bandić je rekao kako treba utvrditi tko je odgovoran za štetu. To su, prema njegovim riječima, ili izvođač »Gortan«, ako se nije pridržavao projekta, ili projektant »Centrojprojekt«, ako je na takav način izveo krovište. </p>
<p>- To je pravi užas. Ovako ne bih dao izvesti ni pseću kućicu, prokomentirao je gradonačelnik promatrajući katastrofalno krovište.</p>
<p>Predstavnik stanara Stjepan Cirovec tvrdi kako je od prvog dana silikonskim kitom krpao vidljive rupe na krovištu.</p>
<p> Za podizanje krovnog pokrova okrivio je loše izvedene i nedovoljno visoke zidove u potkrovlju, zbog čega se kroz rupe između zida i krovišta u potkrovlju stvara zračni potlak. Upravo je to, prema njegovu mišljenju, i prouzročilo »otpuhivanje« pokrovnih ploča.</p>
<p>- To nije nikakva gradnja. Oko dimnjaka voda curi već godinama, zaključio je Cirovec.</p>
<p>U nevolju stanara uvjerio nas je posjet stanu obitelji Vonić, koje čeka neugodno iznenađenje kada se vrati s putovanja. Plafon stana u koji nas je uvela njihova susjeda nalikuje bazenskom dnu, a na parket se niz zidove slijevaju potoci vode.</p>
<p>Boris Jagačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Otvoreni dani za otvorene škole</p>
<p>Svoja vrata budućim polaznicima otvorila je u ponedjeljak Klasična gimnazija, koja je dan prije proslavila svoju 394. obljetnicu </p>
<p>Zagrebačke srednje škole odnedavno, na preporuku Gradskog ureda za obrazovanje i šport, organiziraju tzv. otvorene dane srednjih škola, na kojima se predstavljaju potencijalnim kandidatima za upis u prve razrede. Tada se kroz razgovor i obilazak školskog prostora budući učenici upoznaju s radom škole, njezinom opremljenošću te kvalitetom nastave i vrstama programa. </p>
<p>Svoja vrata budućim školarcima otvorila je u ponedjeljak Klasična gimnazija, koja je dan prije proslavila svoju 394. obljetnicu. </p>
<p>- Učenike koji su nas posjetili proveli smo po školi koja je uvijek uređena kao muzejsko-galerijski prostor. Članovi arheološko-muzeološke i keramičke grupe upriličili su i izložbu svojih radova. Mladim posjetiteljima dali smo i prigodne materijale o školi, kao i posljednji godišnjak, rekla nam je ravnateljica gimnazije Anđelka Dukat. </p>
<p>Promidžba tijekom cijele godine</p>
<p>Prema njezinim riječima, promidžba Klasične gimnazije radi se tijekom cijele godine, kada njezini profesori pohode brojne gradske osnovne škole i informiraju učenike o vlastitom programu. Ravnateljica Dukat istaknula je kako je osobito ponosna na spoj klasičnog i općeg gimnazijskog obrazovanja, koje je najsveobuhvatnije srednjoškolsko obrazovanje u cijeloj Hrvatskoj. Osim toga, neprekinuti kontinuitet Klasične gimnazije priznala je i cijela Europa. </p>
<p>- U vrijeme kompjutora i tehnike valja zagovarati kreativnost i humanizam, rekla je Dukat, dodavši kako klasičari oduvijek njeguju humanitarne akcije, i izvannastavne aktivnosti poput dramskih grupa ili djevojačkog zbora. </p>
<p>Ravnatelj Ugostiteljsko-turističkog učilišta Jure Kuprešak rekao je kako buduće učenike već drugu godinu dočekuju na zanimljiv način. Naime, kuhari i slastičari svojim posjetiteljima pripremaju zanimljive gastronomske poslastice, pa niti ne čudi što se mnogi učenici poslije odluče baš za ta zanimanja. Kuprešak nam je rekao kako je, iako su poznati šefovi kuhinja najčešće muškarci, u njihovoj školi odnos kuharica i kuhara 60 prema 40 u korist žena. </p>
<p>- Zanimanje kuhara postaje sve popularnije jer je to s jedne strane prava umjetnost, a i sve češće se govori o zdravoj ishrani, kazao je ravnatelj.</p>
<p>Do učenika i pismenim putem </p>
<p>U Tehničkoj školi Ruđera Boškovića otvoreni dani održavaju se već petu godinu. </p>
<p>- Na oko 120 adresa osnovnih škola Zagreba i zagrebačkog prstena stalno šaljemo dopis o zanimanjima koja nudi naša škola. Kada, pak, učenici dođu kod nas, pokažemo im naše laboratorije i praktikume, rekla je ravnateljica Marijana Marcelić. Dodala je kako su najveći interes dosad učenici pokazali za smjer elektrotehničara. Informacije o »Ruđeru« moguće je dobiti i na adresi: (http://www:tsrb.hr). </p>
<p>Prva tehnička škola posebna je po tome što prima zainteresirane učenike u posjetu - svaki petak. </p>
<p>- Mi želimo da iz naše škole izađu kompletne osobe. Stoga mnogo polažemo, osim na stručne predmete, i na strane jezike i sport, istaknuo je ravnatelj mr. Juraj Ilić. Doznali smo kako će ta škola uskoro dobiti i ime Nikole Tesle te stoga, ističe ravnatelj, mora pružiti i vrhunsko znanje. </p>
<p>Škola za tekstil, kožu i dizajn svoj dan ima u utorak, 5. lipnja. Ravnatelj Petar Smajić rekao nam je kako će učenicima predstaviti školu putem videokazete i obveznog obilaska. </p>
<p>- Najatraktivnije zanimanje u našoj školi dosad je bilo dizajner odjeće. Međutim, ja uvijek rado zagovaram i kemijskog čistača i obućara, koji ne privlače mnoge u prvom redu zbog zahtjevnog posla i male zarade. No, treba imati na umu da ni ta zanimanja ne smiju izumrijeti, rekao je Smajić. </p>
<p>Sunčica Dolušić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Glavobolje zbog šuplje fasade i pravde</p>
<p>Slaba kvaliteta građevinskih materijala koji se ugrađuju u fasade rezultira vodopropusnošću mnogih fasada u novogradnjama, tvrdi Božena Cigula, a slučaj njezine kuće u Pilarovoj ulici na Kozjaku samo je jedan primjer za to. </p>
<p>Fasadu na njezinoj kući radio je »Domoinvest« prije 18 godina, a korišteni su materijali koje je proizvela »Samoborka«. Četiri godine potom, zbog vlage, parket u njezinoj dnevnoj sobi se podigao. Sumnja je pala na cijevi centralnog grijanja koje su postavljene ispod parketa. No, sve se ponovilo 1993. godine, a nakon što je ponovno uklonila parket, Cigula, po struci građevinar, posumnjala je da je problem u fasadi. Iste godine podigla je tužbu protiv »Domoinvesta« i »Samoborke«, koja do danas nije riješena.
U sklopu sudskog postupka sudski vještak Branko Vrkljan obavio je vještačenje te u svoj elaborat napisao kako »je fasada hidroskopna (dakle, propušta vlagu) i predlaže se sanacija«. U svom mišljenju u prvoj točki vještak navodi kako je fasadna žbuka hidroskopna, »iako to po garancijama proizvođača materijala i izvođača radova ne bi smjela biti«. Vrkljan je predložio hitnu sanaciju zbog nadolazeće zime, a na proljeće je trebalo izvesti trajnu sanaciju. U to vrijeme Ciguli vlaži fasada, ali i provlažuje sve do unutarnje strane zida. U odgovoru na reklamaciju Samoborka navodi da su uzroci »u prvome redu zbog loših tehnoloških detalja, a ne zbog svojstava materijala: Teratermo PŽ žbuke, završne obrade SEP-om i nepremazivanju podloge s Univerzalgrundom«.</p>
<p>Tri godine poslije obavljeno je novo vještačenje, koje je potpisao vještak Zdravko Štimac. U svom nalazu Štimac piše kako »fasada nema zadovoljavajuću kvalitetu, nema završnog plastificiranog sloja, te nema propisanu hidrofobnost. Razloga takove nekvalitete može biti više, nepoštivanje roka upotrebe, nepravilno skladištenje, pogrešna upotreba materijala, pogrešan način rada i drugo«. Štimac konstatira i kako je fasada hidroskopna. Kad je riječ o vlaženju unutarnjih zidova, »vještak je mišljenja da vanjsko vlaženje zida od oborina nošenih vjetrom nije prouzročilo prodor vode kroz zid«. Uzrok tog vlaženja vještak nije naveo jer njegov zadatak nije bio to proučavati. </p>
<p>U međuvremenu se na zidovima dnevnog boravku pojavilo više vlažnih mrlja, s vremenom je počela provlaživati i deka, a posljedica vlage je i oštećena slika ruskog majstora, koja je trenutačno na restauraciji. </p>
<p>- Očito je da je završni sloj na fasadi rađen nekvalitetnim materijalom, tvrdi Cigula, koja je 40 godina radila u građevinskoj operativi, među ostalim, i kao šefica svih završnih radova prilikom izgradnje zgrade HRT-a na Prisavlju.</p>
<p>Prošlih mjeseci Cigula je pokušavala kontaktirati sa »Samoborkom« ne bi li se riješio njezin slučaj, ali, tvrdi Cigula, u »Samoborki« su joj rekli kako su slučaj stavili ad acta. Cijeli se slučaj zakomplicirao prošle godine otkada je »Domoinvest« u stečaju. Naime, slučaj je tada prebačen s Općinskog na Trgovački sud, što je postupak dodatno usporilo. </p>
<p>Cigula upozorava da fasada nije nikakav ukras na kući već sastavni građevinski dio. Također je napomenula kako su fasade rađene prije 40, 50 pa i više godina trajnije i kvalitetnije zbog materijala koji su tada korišteni.</p>
<p>Božena Cigula tvrdi kako su mnoge fasade na novijim zgradama u sličnom stanju kao i njezina, što se posebno vidi za nevremena kakvo je prošlih dana haralo Zagrebom. Svima koji imaju problema s hidroskopnim fasadama Cigula nudi svoju stručnu pomoć.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Radovi u Draškovićevoj izazvali prometni kolaps </p>
<p>Privremena regulacija prometa očito nije najbolje rješenje</p>
<p>Radovi u Draškovićevoj ulici s početkom radnog tjedna izazvali su neopisivu prometnu gužvu u gradu. Kolone automobila stajale su na mjestu, jedva se krećući. Kako smo doznali, građani su u kolonama čekali i po četrdesetak minuta. Okolne ulice oko Draškovićeve bile su zatrpane brojnim automobilima, ali ni ulice u užem središtu grada nisu bile prohodne za promet. </p>
<p>Kako će radovi u Draškovićevoj trajati tri mjeseca, zanimalo nas je planira li Gradski ured za promet pokušati naći neko alternativno rješenje kako bi se gužve smanjile ili će građani sljedeća tri mjeseca putovati na posao i po nekoliko sati.</p>
<p>Prema riječima pročelnika Gradskog ureda za promet Marija Livaje, izabrano je najbolje prometno rješenje radi izbjegavanja prometne gužve u gradu.</p>
<p>Dodao je kako je očekivano da prva tri dana, dok se građani ne naviknu, bude gužva, ali se nada kako će se s vremenom gužve smanjiti, čemu će pridonijeti i godišnji odmori. </p>
<p>- Ako se za nekoliko dana situacija ne popravi, morat ćemo potražiti alternativno rješenje, istaknuo je Livaja.</p>
<p>Pokušali smo doznati koje bi to bilo rješenje, ali Livaja nije znao jer, ponavlja, promet se nije mogao preusmjeriti na bolji način. No, kako je rekao, ako netko ima bolji prijedlog kojim bi se gužve smanjile, Ured za promet rado će ga razmotriti. AN.L.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Dom za stare svećenike </p>
<p>Obnovljena i susjedna zgrada iz 16. stoljeća s kapelicom, knjižnicom, dvoranom i blagovaonicom </p>
<p>U dvorištu Kaptola 7 i 8, iza zgrade Glasa Koncila i u blizini Kazališta Komedija, čija je kuća također u crkvenom vlasništvu, priprema se gradnja Doma za stare svećenike. Tako će među kaptolskim kurijama osvanuti novi i davno planirani projekt koji će se po izgledu uklopiti u postojeći ambijent, a pružiti dom četrdesetorici svećenika koji su već više godina umirovljeni. </p>
<p>Na taj način Zagrebačka nadbiskupija pokazuje skrb za svećenike u poodmakloj dobi. Novi dom imat će 3.500 četvornih metara prostora, apartmanskog je tipa, a imat će lijepo uređeno dvorište i vrt sa sjenicom i šetalište. Uz buduću zgradu doma već je uređena stara susjedna kurija iz 16. stoljeća, kojoj je vraćen izvorni prostor s dvoranom za susrete, prostorom za knjižnicu i čitaonicu, kapelicom i blagovaonicom. </p>
<p>Projekt novog Doma izrađen je u tvrtki Techno u Zagrebu, a nositelj je ing. arhitekture Robert Šimetin. Iskop je obavio i radove će nastaviti i zgradu dovršiti do proljeća iduće godine splitski Konstruktor. Zemljište je, kako smo već javili, blagoslovio zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić, koji je rekao kako će novi Dom biti najbolji dokaz sustavne skrbi za najstarije svećenike, koji su cijeli život tumačili Evanđelje i bili vjerni Crkvi i Bogu. </p>
<p>Milan Sigetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Sjeverni Velebit dobio povelju »Dar Zemlji«</p>
<p>WWF će u suradnji s Vladom i »Zelenom akcijom«, pružati stručnu i financijsku pomoć u provođenju i jačanju zaštite vrsta i ekosustava te omogućiti eko-programima pristup međunarodnim izvorima financiranja.</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja (Hina)</p>
<p> - Povodom Svjetskoga dana zaštite okoliša, međunarodna nevladina zaklada za prirodu, »World Wildlife Fund«, dodijelila je ove godine Nacionalnom parku »Sjeverni Velebit« povelju »Dar Zemlji« (»Gift to the Earth«).</p>
<p> Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se 5. lipnja, na godišnjicu održavanja Konferencije UN-a u Stockholmu (1972.), na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša UN-a (UNEP).</p>
<p> Sjeverni Velebit nacionalnim je parkom proglašen krajem 1999., a povelja WWF-a, koji provodi kampanju zaštite šumskih površina, svečano će mu biti uručena sutra u Ministarstvu zaštite okoliša. Proglašenjem Velebita »Darom Zemlji«, taj se dio Hrvatske, uz još 60 područja na svijetu, uključio u program WWF-a, koji se primjenjuje od 1996.</p>
<p> WWF će tako, u suradnji s Vladom i nevladinom udrugom »Zelena akcija«, pružati stručnu i financijsku pomoć u provođenju i jačanju zaštite vrsta i ekosustava te omogućiti eko-programima pristup međunarodnim izvorima financiranja.</p>
<p> Program predviđa i izradu poticajnih mjera za ostanak i gospodarski napredak stanovništva na velebitskom području, bogatom endemskim vrstama, kao što su velebitska degenija, kamenika i runjika, velebitski karanfil, hrvatska sibireja i hrvatsko zvonce. Šume koje ga pokrivaju predstavljaju srednje europski tip šuma, s velikom raznolikošću podtipova, od kojih su neki reliktni. </p>
<p>Na nižoj, moru okrenutoj, strani su grab, hrast i javor, na malo višim predjelima dominira pojas bukovih šuma, a pri vrhu reliktne alpske podvrste crnog bora, koje je moguće naći jedino na Velebitu. </p>
<p>Na Velebitu obitavaju smeđi medvjed, vuk, divlja mačka, ris, nekoliko vrsta orlova, kao i neke mediteranske endemske vrste ptica pjevica.</p>
<p> Ovogodišnja proslava Svjetskog dana zaštite okoliša obilježava se pod sloganom »Povežimo se u svjetsku mrežu života«, a očekuje se da će u njoj sudjelovati više od 100 zemalja svijeta. </p>
<p>Središnje međunarodne proslave prvi put će biti održane istovremeno u dva grada - Torinu (Italija) i Havani (Kuba), kako bi se naglasile potrebe i ekološke težnje razvijenoga svijeta i svijeta u razvoju.</p>
<p> Proslavama se želi ukazati na mogućnosti koje telekomunikacijski sustavi nude u rješevanju nekih od najžurnijih problema okoliša novoga tisućljeća. Uručene će biti i UNEP-ove nagrade za zaštitu okoliša - »Global 500«, pripadnicima globalnog pokreta pobornika zaštite okoliša, kao i nekim zaslužnim pojedincima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>»Producentima« 12 nagrada »Tony«</p>
<p>NEW YORK/ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Američki komičar Mel Brooks ušao je u povijest Broadwayja u nedjelju na večer, osvojivši dvanaest »Tony Awards«, za mjuzikl »Producenti«, adaptaciju njegova filma iz 1968. godine. Nagrada »Tony«, ili, službeno, Nagrada Antoinette Perry, svojevrstan je ekvivalent Oscara za predstave s Broadwaya. Nazvana je po Antoinette Perry, glumici, redateljici i humanitarki iz prve polovine 20. stoljeća. </p>
<p>Prethodni rekord držao je legendarni mjuzikl »Hello Dolly« koji je osvojio deset nagrada »Tony« 1964. godine. </p>
<p>Pobjeda 74-godišnjeg Mela Brooksa očekivala se i predviđala ju je struka: dobio je 15 nominacija za ovogodišnju, 55. dodjelu američkih kazališnih nagrada »Tony«, što se nije dogodilo od 1971. godine. </p>
<p>To obilje priznanja zasulo je mjuzikl koji se od premijere, održane 20. travnja, izvodi pred prepunom dvoranom u New Yorku, te izazvao navalu na ulaznice koju Broadway nije odavno doživio. »Producenti« su odnijeli gotovo sve »Tony«, među kojima i najugledniju za najbolji mjuzikl. Jedine nagrade koje su im izmakle su ona za dramsku kazališnu predstavu te za najbolju glumicu u mjuziklu, koja je pripala Christine Ebersole za ulogu u »42nd street«. </p>
<p>Oba glavna glumca showa Mela Brooksa bila su nominirana za »Tonyja« za najboljeg glumca, a osvojio ga je Nathan Lane (već jednom nagrađen), koji ga je dobio ispred Matthewa Brodericka. </p>
<p>»Tony« za najbolju obnovljenu kazališnu predstavu pripao je »Letu iznad kukavičjeg gnijezda« s Garyjem Siniseom u ulozi koja je na filmu proslavila Jacka Nicholsona. </p>
<p> Nagradu za najbolju neglazbenu kazališnu predstavu osvojio je »Proof«, autora Davida Auburna, koji je već dobio Pulitzerovu nagradu 2001. za kazališno djelo. </p>
<p>Svake godine oko 700 članova profesionalne kazališne udruge dodijeli 21 »Tony«. Nagrađuju se, međutim, samo predstave postavljene na Broadwayju, glavnom, ali ne jedinom mjestu kazališnih događanja u New Yorku. Predstave i glumci izvan tog sustava produkcije (»off-Broadway«) nisu zastupljeni. </p>
<p> »The Producers« preuzimaju zaplet koji kao scenarist i redatelj potpisuje Mel Brooks u svojem prvom filmu i prvom velikom uspjehu iz 1968. godine. </p>
<p>Brooks u njemu ima i manju ulogu pjevača u predstavi »Springtime for Hitler«. </p>
<p>Nepouzdan kazališni producent predlaže računovođi bijednu prijevaru: zatražiti novac radi postavljanja najgoreg mogućeg mjuzikla, spuštanje zavjese dan nakon premijere i bijeg sa zaradom. </p>
<p>No »Proljeće za Hitlera«, spomenik lošeg ukusa koji piše neonacist, s prizorima plesa i pjesama, postaje golemim uspjehom. Glavne uloge u filmskoj uspješnici ostvarili su Zero Mostel i Gene Wilder. (Hina, d)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Bolestan u Europi, a zdrav u Aziji</p>
<p>ANKARA, 4. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kada se sa svojom četveročlanom obitelji nalazi u svom skromnom stanu u europskom dijelu istanbulskog naselja Gaziosmanpasa, Cemil Akbas (36) je teški invalid. Gluh je i nijem, a kreće se pomoću štaka. Ali dovoljno je da vozilom pređe preko visećeg mosta Sultan Fatih, dugog nešto više od 1600 metara, u azijski dio 15- milijunskog grada na Bosporu, pa da postane potpuno normalan čovjek koji čuje, govori i normalno hoda.</p>
<p>Taj psihomedicinski fenomen, koji graniči sa znanstvenom fantastikom, ne mogu objasniti ni najpoznatiji turski i svjetski znanstvenici. Pred tv-kamerama, u pratnji istaknutih liječnika, događa se pravo čudo. Akbas se već na sredini mosta počne snažno trzati i znojiti. Nakon nekoliko minuta sruši se bez svijesti na sjedalo vozila. Ulaskom u naselje Kadikoy, na azijskoj strani, dođe svijesti i sam, bez ičije pomoći iziđe iz vozila, normalno govoreći. Tada s mržnjom pogleda u smjeru europskog dijela Istanbula, gdje je teški bolesnik. Tijekom povratka kući liječnici su povezali Akbasove oči. No, ni to nije pomoglo. Negdje na sredini mosta ponovila se ranija scena grčevitog trzanja i padanja u nesvijest. Ali ovog puta, u europskom dijelu Istanbula, kada je došao sebi, postao je ponovo potpuni invalid. Nije mogao normalno hodati, govorili ili čuti. Bez obzira na sve teškoće, Akbas se raduje danu kada će ponovo preko visećeg mosta preći u azijski dio Istanbula. U međuvremenu živi u nadi da će mu netko osigurati zaposlenje u tom dijelu grada, odnosno pomoći mu da se uključi u normalan život. </p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Kraljica povećala plaće posluzi</p>
<p>LONDON, 4 lipnja (od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Kraljica Elizabeta II pokleknula je pred zahtjevima sindikata, te svojoj posluzi ponudila povišicu. Do sada su se mnogi namještenici kraljevskog domaćinstva bunili da je plaća koju primaju među najnižima a te vrste poslova. Kraljica je međutim sada prihvatila zahtjev da nijedan njen namještenik neće godišnje primati manje od 11.000 funti (oko 130.000 kuna) prije poreza, ako radi u nekoj od rezidencija ili imanja izvan Londona. U samoj prijestolnici novi je minimum 14.000 funti (oko 170.000 kuna) godišnje brutto plaće.</p>
<p>Najviše će profitirati pomoćnici u kuhinji, lakeji i sobarice u Buckinghamskoj palači, čija će godišnja plaća skočiti sa sadašnjih 9.500 funti na 14.000. Namještenici i posluga kraljevskih palača izvan Londona stekli su pak po novome i pravo na besplatni ručak, kakav već dugo uživa londonsko osoblje. Kraljica je povremeno dolazila na udar kritika kao poslodavac koji nije previše izdašno nagrađivao svoje zaposlene, pogotovo ne poslugu. No mnogi se svejedno otimaju za to da rade u nekom od kraljevskih domaćinstava, znajući da je to refernca koju poslije mogu izvanredno unovčiti na nekom drugom radnom mjestu - radeći za kakvog britanskog aristokrata ili tajkuna, ili,još bolje, arapskog šeika. ></p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Popis nestašluka iz Bijele kuće</p>
<p>WASHINGTON, 4. lipnja</p>
<p> - Administracija novog američkog predsjednika Georgea W. Busha objavila je popis vandalizama što su ih u Bijeloj kući počinili zaposlenici prethodne, demokratske administracije, nezadovoljni što ostaju bez posla. </p>
<p>Na popisu su, među ostalim, opsceni grafiti nađeni u šest ureda, predsjednički pečati otrgnuti sa zidova, deseci presječenih telefonskih žica, petnaestak pornografskih poruka pronađenih na automatskim sekretaricama i stotinjak neispravnih tipkovnica.</p>
<p>Demokrati tvrde da je popis izmišljotina sačinjen s namjerom da se diskreditiraju politički protivnici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>UV svjetlom protiv prenošenja HIV-a</p>
<p>WASHINGTON, 4. lipnja </p>
<p> - Znanstvenici farmaceutske tvrtke »Cerus« iz Concorda u Kaliforniji objavili su u ponedjeljak da su pronašli način kako otkloniti svaku opasnost da je krv za transfuziju zaražena virusom HIV koji prenosi AIDS.</p>
<p> Prema kratkom opisu, radi se o postupku u kojem se krv dobrovoljnih davatelja izlaže bljeskovima ultraljubičastog svjetla. Postupak koji su nazvali Helix uništava DNK veze u stanici virusa HIV.</p>
<p> Stephen Isaacs, izvršni direktor »Cerusa« kaže da su novu metodu s uspjehom ispitali u nekoliko stotina slučajeva. Američka federalna Agencija za hranu i lijekove ispitat će Helix na najmanje 600 pacijenata prije nego što odobri primjenu tog načina obrade krvi, plazme i drugih krvnih pripravaka.</p>
<p> U »Cerusu« naglašavaju da je njihova metoda vrlo jeftina i stoga osobito važna za siromašne afričke zemlje najteže pogođene epidemijom AIDS-a.</p>
<p> U SAD je od 1981. godine prema službenim podacima 9.047 ljudi zaraženo HIV-om putem krvi za transfuziju. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Katastrofalan pad ukusa </p>
<p>Čak dvije sjajne izložbe posvećene povijesti hrvatskog (Umjetnički paviljon) i njemačkog plakata (Muzej za umjetnost i obrt) nameću usporedbu s primitivnim, seksističkim, nerazumljivim i nepodnošljivo lošim suvremenim hrvatskim plakatom! /Bućan i Ljubičić za današnje su plakat-majstore Michelangelo i Leonardo</p>
<p>Šteta što ne postoji žanr »kretenskog plakata« kao što za filmsku umjetnost postoji žanr »kretenske komedije« za opuštanje lijenih američkih tinejdžera, jer bi Hrvatska u toj kategoriji bez sumnje osvojila prvo mjesto u svijetu! Ne samo da je suvremen hrvatski plakat primitivan, ružan, nerazumljiv i seksistički, već je na razini seoske dosjetke i primitivna balkanska vica za retardirane.</p>
<p>Čak dvije izvanredne izložbe posvećene povijesti plakata što se upravo održavaju u Zagrebu »Stoljeće hrvatskog plakata« u Umjetničkom paviljonu i »Lucian Bernhard - dizajn« u Muzeju za umjetnost i obrt doista nameću strašnu usporedbu s žalostivim stanjem plakata u nas i likovnom kulturom što je dosegla najniže razine u svojoj povijesti!</p>
<p>Ta tko nije imao prilike »uživati« u spuštenim ženskim gaćama kojima se nedavno reklamirao jedan dezodorans. Poruka genijalnih plakatotvoraca je valjda: dezodorans čini ono što vi ne možete. Jer, žena je, dakako, ono što se nalazi u njezinim gaćama. Ono što bi u građanskim društvima završilo na sudu kao najprimitivnije vrijeđanje i seksističko iživljavanje, na hrvatskim ulicama prolazi nekažnjeno! Pitamo se kakvu bismo tek »vizuru« u žensko međunožje imali da je tvrtka reklamirala i sapun, šampon ili, ne daj bože, gel za kosu, ili da muškarce poistovjećujemo sa sadržajem njihovih hlača? Što bismo tek onda zaključili?</p>
<p> Uopće da ne govorimo o staromodnom političkom plakatu što je nedavno u svoj ružnoći blistao na ulicama Zagreba. Raširena zubala onih kojima je do vlasti, što dokono draškaju psa i obećavaju bolju budućnost onima što već čeprkaju po kantama za smeće, odveć su i za one sa zdravijim želucem. Najstrašnijim političkim plakatom proslavio se, na žalost, Hrvatski blok što je i kolebljivu autoricu ovih redaka definitivno navelo da odustane od glasovanja! Izmoždena trudnica pred porođajem i nekakav zbunjeni tip, trebali su valjda Hrvatima poručiti: »množite se«. Pitamo se tko je radio taj monstruozni plakat. Ne zato što je trudnoća ružna, dapače, ljepotu trudne žene davno je proslavila glumica Demi Moore. Ogavan je, naime, koncept koji vezuje rađanje uz državu u najboljem stilu majstora Trećeg Reicha što su frauen poticali na rađanje muške, po mogućnosti plavokose djece za voljenog fürera.</p>
<p>A gdje su tek svi oni plakati na kojima se muzu boce piva, automobili smještaju u kut slike, čovjek gleda iza rešetaka (reklamirajući bogte pita što), ili bijeli medvjed pije bocu Coca Cole što inače medvjedi čine, valjda dok čekaju da se ispeče hamburger! Čovjek se doista rasplače kada ode u Umjetnički paviljon te pogleda remek-djela plakatne umjetnosti: Tomislava Krizmana, Bele Čikoša-Sesije, Ljube Babića, Frane Branka Angelija Radovanija, Jerolima Mišea, Mirka Račkog - radove ne samo nezaboravne po umjetničkoj snazi, već i vizualnoj poruci kojima su svaki kutak Zagreba oplemenili i zakratko ga učinili europskom metropolom.</p>
<p> Apstraktni plakati jednog Ivana Picelja, čudesna i maštovita djela Borisa Bućana, snažno znakovlje Borisa Ljubičića znali su zagrebačke ulice pretvoriti u svečanost duha i raskošne galerije na otovrenom. Uopće da ne govorimo u Lucianu Bernhardu, čovjeku koji je još 1903. revolucionirao svijet reklame i učinio Njmačku plakatnom velesilom prije Prvog svjetskog rata!</p>
<p>No, da ne budemo radikalni, jasno je da se tu i tamo, gotovo na razini ekscesa u hrvatskoj monstr produkciji plakata nađu i dobra djela. Pirje svega se to odnosi na mlađe dizajnere poput Bine i Bore iz »Bože sačuvaj« ili posve mlade autore koji ipak rijetko rade veća djela. Nije loš niti kazališni plakat, rijeđe su dobra ostvarenja što najavljuju velike izložbe, a tek vrlo rijetko reklamni plakat od kojih u zadnje vrijeme valja izdvojiti simpatične reklame »Hoću Internet«. Sve drugo jest goli horror drugorazredne produkcije.</p>
<p>Doista, možemo zaključiti da su Picelj, Bućan i Ljubičić za današnju generaciju plakotatotvoraca - ono što su Michelanglo, Leonardo i Tintoretto - za nemušta slikarska mazala! Svakako, želite li vidjeti dobar plakat - otiđite u muzej.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Revolucionar modernog plakata</p>
<p>Izložba plakata slavnog njemačkog dizajnera u Muzeju za umjetnost i obrt</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Izložba slavnog njemačkog dizajnera, rodonačelnika modernog grafičkog dizajna - Luciana Bernharda (1883.-1972.) otvorit će se u zagrebačkome Muzeju za umjetnost i obrt u utorak, 5. lipnja u 19 sati. Svjetski zanimljivu izložbu, na press konferenciji u ponedjeljak, najavili su ravnatelj MUO prof. Vladimir Maleković i ravnatelj Goethe instituta dr. Wolfgang Eschker. Izložbu dizajna zajednički potpisuju MUO, Institut za odnose s inozemstvom iz Berlina i Goethe institut. Njome se dr. Wolfgang Eschker ujedno oprašta od Zagreba nakon ostvarenih 68 izložbenih projekata u Hrvatskoj i Sloveniji. Upravo je MUO, podsjetimo, u suradnji s Gotehe institutom još 1986. predstavio zapaženu izložbu »Njemačka reklamna fotografija 1925.-1988.«.</p>
<p> A Lucian Bernhard, čija će izložba bez sumnje izazvati interes, dizajner je koji je promijenio plakat 20. stoljeća, oslobodivši ga suvišne alegorike i ornamentike, te postavivši reklamni proizvod u u prvi plan. Bila je to dalkosežna vizualna revolucija u poimanju reklamnog proizvoda kojim je Bernhard izravno utjecao na naraštaj njemačkih dizajnera koji su radili za velike korporacije i tvrtke što su širile tržište i izvan granica Njemačke: Juliusa Gipkensa, Ernesta Deutscha, Hansa Erdta i Juliusa Klingera.</p>
<p> Uz Bernhardovo ime, kako objašnjava prof. Maleković, veže se sintagma predmetni plakat (Sachplakat) na kojemu dominira objektivizacija proizvoda koji se reklamira, lišena ukrasnih ornamenata i simbola koji inače označuju i nešto što nadilazi primarnu predodžbu stvari. Bernhardovo totalno popredmećenje proizvoda, neovisno o svakoj subjektivnoj interpretaciji, postalo je jednom od polaznih točaka novog plakatnog stila koji će se proširiti izvan granice, te učiniti golem utjecaj na druge dizajnere.</p>
<p>Osim plakata, Bernhard je dizajnirao oglase, signete i ambalažu, opremao knjige i interijere, bio je jedan od utemeljitelja »Deutschen Werkbundesa« 1907., kao i suosnivač prve međunarodne agencije za dizajn »Contempora« 1926. Svoj plodotovrni opus nastavio je 1923. u New Yorku, gdje je predavao na Institutu Pratt.</p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Čovjek s tisuću lica</p>
<p>Glumac, dvostruki oscarovac, suprug, otac, ljubavnik, umjetnik, vječno razigrani Zorba, umro je u u nedjelju u bolnici u Bostonu u 86. godini od komplikacija zbog upale pluća </p>
<p>Anthony Quinn umro je u nedjelju ujutro oko 9.30 u Brigham and Women's Hospital nakon što je 17 dana proveo na intenzivnoj njezi. Umro je od upale pluća i komplikacija s disanjem, izjavio je Vincent Cianci, prijatelj glumca i gradonačelnik Providencea na Rhode Islandu, nedaleko od kojeg je u malom mjestu Bristol živio posljednjih 11 godina Anthony Quinn sa svojom obitelji. Uz njega su u posljednjim trenucima bili njegova sestra Stella, posljednja, treća, supruga Katherine i 13 djece iz različitih brakova i veza u dobi od četiri do 60 godina.</p>
<p> Ekstravagantan, razigran, razbarušena stila života i nezaustavljiva glumačkog tempermaneta Anthony Quinn većini ljudi diljem svijeta ostao je zapamćen po svojoj ulozi legendarnog Grka Zorbe (1964.), čovjeka koji je, uz piće i ples, od života stvarao praznik uživajući u svakoj njegovoj sekundi, predajući mu se bez ostatka i manipulacija. Quinn kao da je bio inkarnacija Zorbe, njegova oživljena cjelina, tako da mnogi nisu vjerovali kako glumac s Grčkom i sirtakijem nema mnogo veze.</p>
<p> Uopće bio je takav u svemu, u poslu, ljubavima, ulogama i svojim umjetničkim preokupacijama: dosljedan, otvoren, predan, bez licemjernih lažiranja i moralnih stega. Kad je volio - ludovao je, kada je ostavljao - činio je to bez milosti, kada je glumio - ništa drugo nije postojalo, kada se zabavljao - bio je najvatreniji, isto tako i kada se žestio... »Ne mogu se umiriti, otići u mirovinu, zaustaviti«, rekao je još prije neki mjesec Anthony Quinn u televizijskom intervjuu za ABC, dodavši: »Radim od svoje najranije mladosti, i to činim cio život, jer i ne znam ništa drugo.« Tek posljednjih 17 dana koje je proveo u bostonskoj bolnici kao da su ga definitivno umorile.</p>
<p> Za sve koji su ga voljeli i cijenili, trajno će ostati zapamćen kao čovjek s tisuću lica, glumac za kojeg su uvijek govorili kako je teško otkriti tajne njegova lica jer mogao je podjednako uvjetljivo biti - bijel, žut, crven, crn...Mogao je biti čovjek s temperamentom meksičkog ustanika ili spontanošću eskimskog lovca, isto kao i raspaljeni grčki boem, ali i egzaltirani slikar Gauguin ili ludovišni Quasimodo ili nesretni Camapano.</p>
<p>Filmom se počinje baviti 1936. godine malim ulogama gangstera i Indijanaca. Nakon što se oženio usvojenom kćerkom Cecila B. DeMillea, počeo je igrati zapaženije uloge, a svoga prvog Oscara dobiva 1952. za ulogu brata meksičkog revolucionara u filmu »Viva Zapata«. Drugoga Oscara dobio je 1956. za ulogu Paula Gauguina u filmu »Lust for Life«. Zapažene su njegove uloge u teatru, a proslavio se i kao pisac te posljednjih godina kao slikar i skulptor, svojim omiljenim preokupacijama kojima se vratio pred kraj života. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>»Maršal« u njemačkim kinima </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Hrvatski film »Maršal« redatelja Vinka Brešana u produkciji Interfilma i Hrvatske radio televizije otkupljen je za redovnu kino distribuciju u Njemačkoj. Distribucija će se odvijati u lancu njemačkih kina koja prikazuju art filmove, a već je započela u Berlinu s velikim odjekom u berlinskim medijima. Berlinski dnevni list »Tagesspiegel« film »Maršal« ocjenjuje kao »briljantnu komediju o vječnim bivšim drugovima, ali i o novokapitalističkim biznismenima«, dok kulturni vodič »Zitty« kaže »Brešanov humor temelji se na smrtnoj ozbiljnosti, zbog čega je smijeh koji on izaziva još urnebesniji« uz ocjenu »obavezno pogledati«. Nakon Njemačke film »Maršal« očekuje distribuciju u Belgiji i Francuskoj. U Hrvatskoj je »Maršal« imao više od 100.000 gledatelja u kinima, a dobio je i devet međunarodnih nagrada, od kojih su najvažnije one na festivalima »A« kategorije u Berlinu i Karlovym Varyma. Činjenica da se hrvatski igrani film u zadnjih deset godina nije uspijevao plasirati na redovne kino repertoare izvan zemalja bivše Jugoslavije čini ovaj uspjeh filma »Maršal« iznimnim. K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Antonija Rusković u »Sebastianu«</p>
<p>DUBROVNIK, 4. lipnja</p>
<p> - Svojim novim samostalnim predstavljanjem dubrovačkoj likovnoj publici Antonija Rusković potvrdila je autentičnost svoga tematskog odabira, iznova nudeći nostalgični i elegični svijet Konavala, mediteranskog i, posebice, dubrovačkog podneblja. Ukupno 22 ulja na platnu izložena u Galeriji Sebastian usavršen je i cjelovit cilkus, na neki način, naviješten i započet njenom prvom samostalnom izložbom 1999. godine. Raščlanjujući unekoliko svoj uži tematski trag, slikarica intenzivnim koloritom naglašava svoj osjećajni odnos prema odabranim motivima, iščitavajući tako i one tajne i, u isto vrijeme, prepoznatljive sastavnice duhovnog ozračja podneblja koje u njenu slikarstvu dobiva sustavnog, emotivnog i zaigranog tumača. Izložbom Antonije Rusković, koja će biti otvorena do 2. srpnja, dubrovačka Galerija Sebastian i službeno započinje svoju ljetnu izložbenu sezonu. D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Lipa Makarska« u Parizu</p>
<p>PARIZ, 4. lipnja</p>
<p> - U pariškoj galeriji »La Garenne Colombes« nedavno je otvorena izložba grupe hrvatskih slikara »Lipa Makarska«.</p>
<p>Djela Josipa Botterija, Antuna Gojaka, Olivera Tihog, Branimira Bartulovića, Ante Grčića, Marije Grčić Tomasović, Sanje Srzić, Dragana Jelavića, Josipa Miljka, Iris Skender Matvikov, nadahnuta prirodnim ljepotama Makarske, kako piše Željko Kuluz, oduševila su parišku publiku koja je istom prigodom imala priliku dobiti i turističke prospekte o tom lijepom i u Francuskoj slabo poznatom gradu. Izložbu je otvorio gradonačelnik Makarske Velimir Vidak Buljan. Galeriju »La Garenne Colombes« vodi dr. Clara Bleibtreu (rođena Tomić), poznata pariška znanstvenica, doktorirala na Sorbonnei, čiju je knjigu o umjetnosti neolita objavio vodeći francuski izdavač »L'Hartmann«. Izložbu su nazočili brojni poznati Parižani i Hrvati koji žive u francuskoj prijestolnici - hotelijer Davor Martinović, arhitektica Desa Vulić, slikar Aga Skenderović, slavni venezeulanski slikar Dario Perez Flores i drugi. K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Još jedan Mahler</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Pri svojem kraju zagrebačka koncertna sezona ne posustaje. Ove srijede na programu je još jedan Gustav Mahler, njegova opsežna Sedma simfonija, poznata po ugođajima njezinih dvaju nokturalnih stavaka. Ovaj put to će biti u okviru Majstorskog ciklusa HRT-a i Koncertne direkcije Zagreb, a Simfonijskim orkestrom HRT-a ravnat će njegov šef-dirigent Nikša Bareza. U prvome dijelu večeri na programu je Koncert za rog i orkestar velikoga hrvatskog skladatelja prve polovice 20. stoljeća Krešimira Baranovića. Solist će biti virtuoz na rogu, hrvatski umjetnik međunarodne karijere Radovan Vlatković. Dva dana poslije, u petak na pozornici »Lisinskoga« ponovno je Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem svoga šef-dirigenta Franka Shipwaya, ovoga puta s Prvim klavirskim koncertom u d-molu Johannesa Brahmsa i popularnim »Slikama s izložbe« Musorgskog. Solist večeri je slavni britanski pijanist John Lill. N. T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Šuker, Rapaić i Tomas umjesto Vlaovića, Vugrinca i R. Kovača?</p>
<p>Izbornik Mirko Jozić planira u kvalifikacijskoj utakmici za odlazak na SP 2002. godine protiv Latvije u Rigi (srijeda, 17 sati), promijeniti sastav u odnosu na subotnji koji je svladao San Marino 4-0 / Šuker bi trebao zaigrati umjesto Vlaovića koji se napromašivao, »požutjeloga« Roberta Kovača zamijenio bi Tomas, a ozlijeđenoga Vugrineca (gležanj) Rapaić, pa bi naš sastav izgledao ovako: Pletikosa - Šarić, Šimić, Tudor, Jarni - Tomas; N. Kovač, Rapaić; Prosinečki - Balaban, Šuker</p>
<p>ČATEŽ, 4. lipnja (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - »Dobra« vijest da je zbog viška kartona, poput Roberta Kovača, u subotu iz vrste Latvije otpao Marians Pahars, njihov najbolji igrač i strijelac, nije navela izbornika Mirka Jozića na poseban komentar. Samo je u ponedjeljak, na dan puta za Latviju, primijetio da je to za reprezentaciju ove baltičke zemlje veliki hendikep.</p>
<p>No, bez komentara je Jozić ostao kad smo ga priupitali tko je u subotu više izgubio - Hrvatska zbog nesmotrenosti Roberta Kovača, ili novi latvijski izbornik, Aleksandrs Starkovs?</p>
<p>- Znam samo da smo Kovačevom nesmotrenošću, kad je ni iz čega napravio prekršaj za svoj drugi žuti karton, za Rigu izgubili vrlo bitnog čovjeka. Pogotovo bitnog jer je prije toga otpao Zvonimir Soldo, kojega sam po mnogo čemu vidio u utakmici u srijedu. Pridoda li se i podatak da smo već ranije ostali bez Živkovića i Stanića, onda Paharsov izostanak nije teži gubitak njima nego nama Kovačev, kaže Jozić i dodaje:</p>
<p>- Imam napadačkih rješenja, dočim otraga baš i nije jednostavno zakrpati. Mario Cvitanović i Bišćan nisu se naigrali, pa u njima nemam alternativu. No, zato postoji Tomas kao najbolje rješenje čuvanja leđa Prosinečkom, u konkurenciji s Agićem i Vranješom, kojima ipak nedostaje rutine za tako važne utakmice.</p>
<p>Izbornik ima za napad toliko rješenja da si, primjerice, čak dopušta luksuz kao dva puta u Varaždinu, da jedan Davor Šuker sjedi na klupi. U Rigi bi, međutim, Šuker trebao početi utakmicu. Tko će tada otpasti?</p>
<p>- Po svemu sudeći Vlaović. Pregledao sam snimku utakmice sa San Marinom, u kojoj sam nabrojao 16 naših velikih prigoda za pogodak. Svaka čast Vlaoviću za pretrčane kilometre i mnoge prigode u kojima se našao, ali u srijedu valja otpočetka probati sa Šukerom. Osim ako...</p>
<p>A to »osim ako« nije Jozić izgovorio do kraja. Smatrao je, međutim, vrlo bitnim izvješće o vremenu koje mu je iz Rige javio Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a. U glavnom gradu Latvije je prohladno s kišom, koja bi navodno i u srijedu trebala padati. A pitanje je u kojoj je mjeri uputno u takvim otežanim uvjetima započeti sa Šukerom, koji fizički još ipak nije posve spreman.</p>
<p>Zato je Jozić okrenuo priču prema nekim drugim kombinacijama, iako kaže da najradije u sastavu ne bi ništa dirao. Mota mu se po glavi Davor Vugrinec s ozljedom koju vuče i vuče, a malo ju je oživio u subotu. Čini mu se, u svezi »Vuge«, da se u grču borbe za ostanak njegovog Leccea podosta iscijedio, istrošio, izgubio svježinu. S druge, pak, strane tu je Milan Rapaić, »zapet k'o puška«:</p>
<p>- Vidi se da ima ambicije, valjda ga je napustio grč Turske, prvaci su. Možda je sad prilika da se kaže: »Hajde, Miki, iskaži se!«</p>
<p>Zaigraju li Rapaić i Tomas, slijede i izvjesna prevrtanja po sastavu. U tom bi se slučaju Šarić i Jarni, za razliku od varaždinske pozicije, povukli opet u liniju s Tudorom i Šimićem. Na Vugrinčevo bi mjesto polu-desno preselio Niko Kovač, kojeg također muči ozljeda (mišić). A »osigurač« Roberta Prosinečkog u veznom redu bio bi Stjepan Tomas. Na lijevom boku tog romba smjestit će se Rapaić i - to bi trebala biti dobitna kombinacija!</p>
<p>Jozić, naime, čvrsto vjeruje da će se dobit zaista i ostvariti, jer je u varaždinskoj utakmici protiv San Marina, unatoč brojnih promašaja koji mu se nimalo nisu sviđali, našao dosta toga dobroga:</p>
<p>- Dobro je već to što su igrači ozbiljno i korektno odigrali utakmicu, bez ikakvog podcjenjivanja. Igrali su da pobijede sa što većom razlikom, a jedini su problem bili promašaji. U Latviji nećemo ići grlom u jagode, jer trnja uvijek ima, ali neka se jasno zna da nam je cilj pobjeda!</p>
<p>U nedjelju su igrači imali slobodno popodne, no svi su ostali u Čatežu. Očito je da im je jedina misao pred očima - utakmica u srijedu, koja počinje u 17 sati. Vjerujemo da je to i zaista tako. U ponedjeljak popodne, posebnim zrakoplovom Croatia Airlinesa, u Rigu je izbornik Mirko Jozić odveo ovih 18 nogometaša: Pletikosa, Butina, Tomas, Šarić, Šimić, Tudor, Jarni, N. Kovač, Prosinečki, Bjelica, Vranješ, Vugrinec, Rapaić, Vučko, Vlaović, Balaban, Šuker i Agić.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vulić se rastao s Hajdukom, Gračan najbliži klupi </p>
<p>Iako smo od petka do nedjelje razgovarali sa Zoranom Vulićem, on nije prihvatio ostati trenerom našega kluba, rekao je predsjednik Hajduka Branko Grgić, izvjestivši kako je od ponedjelkjka Ivica Šurjak profesionalni sportski direktor kluba</p>
<p>SPLIT, 4. lipnja</p>
<p> - U ponedjeljak su se sastali članovi Upravnog odbora Hajduka ne bi li riješili pitanje hoće li trener Zoran Vulić i dalje ostati na klupi Hajduka ili ne. Tijekom vikenda Ivica Šurjak obavio je razgovor sa Vulićem, no nije ga uspio uvjeriti da i iduće godine vodi momčad s Poljuda.</p>
<p>- Od petka do nedjelje razgovarali smo s Vulićem, novinare je izvijestio predsjednik kluba Branko Grgić nakon sjednice Upravnog odbora. - Vulić nije prihvatio ostati trener Hajduka. Nema nikakve dvojbe da je on zaista mnogo učinio u osvajanju naslova prvaka. Isto tako Ivica Šurjak postaje profesionalni sportski direktor. </p>
<p>Potom je novinarima Ivica Šurjak kazao nekoliko riječi:</p>
<p>- Mislim da u ovom trenutku treba podvući crtu ispod, onoga što se događalo, i trebamo se svi maksimalno, okrenuti novoj sezoni, stvoriti uvjete kako bi se momčad i dogodine mogla boriti za naslov prvaka, ali isto tako i učiniti sve da pokušamo u Ligi prvaka napraviti što više.</p>
<p>• Tko će biti novi trener?</p>
<p>- Nisam razmišljao o tome jer sam vjerovao da će Vulić ipak promijeniti svoju odluku i ostati i dalje prvi trener. Otišao je na odmor, vrata kluba su mu uvijek otvorena, sam je izrazio želju da ako ne ode negdje u inozemstvo, da bi bio trener juniora. Zaista, u ovom trenutku ne mogu vam odgovoriti tko će biti trener. Obaviti ćemo razgovore s nekolicinom trenera i onda odlučiti tko će ubuduće voditi Hajduk.</p>
<p>• Koji su razlozi odlaska Vulića?</p>
<p>- Puno se prašine diglo nakon utakmice u Varaždinu, bilo je izjava koje ne dolikuju Hajduku. Treba tenzije spustiti na zemlju, okrenuti se onome što nas čeka u narednoj sezoni. Koji su razlozi odlaska Vulića to vam zaista u ovom trenutku ne bih mogao kazati, to ćete ipak morati pitati njega.</p>
<p>• Koji je rok za izbor novog trenera?</p>
<p>- Pripreme započinju 20. lipnja, vjerujem da ćemo vrlo brzo riješiti pitanje trenera. Trener koji bude izabran morat će razmišljati onako kako je razmišljao Vulić, a to je da Hajduk mora igrati napadački. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Novi ugovor Goci Sedloskom</p>
<p>Dinamo mi je ponudio novi ugovor, želi me zadržati. No, još ništa nismo dogovorili i ne mogu reći kako će sve to završiti. Ponovno ćemo se sastati u utorak. Bude li sve u redu, želio bih ostati u Maksimiru, kaže Dinamov branič Goce Sedloski</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Hoće li i kako maksimirska obrana izdržati tursku »navalu«? Dvojica ključnih Dinamovih braniča, Goce Sedloski i Mario Tokić, već se neko vrijeme, naime, nalaze na radaru potencijalnih turskih poslodavaca. A kako bi Dinamova momčad izgledala bez ovoga dvojca? Maksimirski čelnici o tome ni ne žele razmišljati i u ovome im je trenutku jedan od primarnih zadataka upravo traženje načina kako Tokića i Sedloskog ostaviti »s ove strane ograde«... Štoviše, u ponedjelak su Sedloskom ponudili novi ugovor i sada se čeka - odgovor.</p>
<p> Uostalom, poznato je da je upravo obrana najosjetljiviji dio ove momčadi, kako kvalitativno, tako i kvantitativno... Dovoljno je samo prisjetiti se koliko je uzbune u svlačionici prošle sezone izazvala Tokićeva ozljeda i tek je tada bilo vidljivo da za njega, zapravo, i ne postoji adekvatna alternativa. Instant-pokušaji s mladim Dinom Drpićem nisu pružili željene rezultate...</p>
<p> Trener Ilija Lončarević uporno naglašava kako ovome sastavu, uz još jednog veznog igrača nedostaje i novo ime u obrambenome redu.</p>
<p> - Treba nam prednji desni branič. Ako nam se netko ozlijedi, mi jednostavno više nemamo rješenja, zavapio je Lončarević.</p>
<p> Jasno je, dakle, što bi u tom slučaju značio novi odljev igrača... Tim više što na hrvatskom nogometnom tržištu i nema suviše zanimljivih »eksponata«. Riječki branič Andre Mijatović u ovome je trenutku po svemu sudeći nedostupan Dinamu, a čini se da ga Zagreb kao eventualno novo odredište pretjerano i ne zanima...</p>
<p> U takvom ozračju Dinamov je direktor Velimir Zajec ponudio novi ugovor Goci Sedloskom. U ponedjeljak prijepodne ugodno su popričali u Zajecovim odajama, no zasad još ništa nije konkretizirano...</p>
<p> - Jest, ponudili su mi novi ugovor, žele me zadržati, potvrdio je Sedloski. - No, još ništa nismo dogovorili i ne mogu reći kako će sve to završiti. Ponovno ćemo se sastati u utorak. Bude li sve u redu, želio bih ostati u Maksimiru.</p>
<p> Sve u svemu, eventualni odlazak Sedloskog u turski Galatasaray po svemu je sudeći ipak propao. Očekivalo se, naime, da će Dinamov branič u subotu zaigrati za makedonsku reprezentaciju na kvalifikacijskoj utakmici protiv Moldavije u Skopju, gdje su ga trebali gledati predstavnici aktualnog turskog doprvaka. Sedloski, međutim, nije igrao. Novi makedonski izbornik, Gjore Jovanovski, obznanio mu je kako više nije standardni reprezentativac, nakon čega je Sedloski napustio pripreme.</p>
<p> U ponedjeljak je u Maksimir trebala doći i ponuda za Marija Tokića, također iz Turske. No, čini se da će »plava dvojka« i dalje trčati maksimirskim travnjakom...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Ostavka Anđelka Herjavca »zamrznuta« do 7. rujna!</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Ono što je i najavio, Varteksov predsjednik Anđelko Herjavec učinio je na sjednici Upravnoga odbora svoga kluba u ponedjeljak ujutro - ponudio je bezuvjetnu ostavku! Međutim...</p>
<p>Nakon što je Herjavec iznio svoje argumente, članovi Varteksova vodstva uspjeli su nagovoriti svoga dugogodišnjega predsjednika da ipak »još jednom razmisli tijekom ljeta«. Naime, zaključak sa sjednice je da je ostavka »primljena na znanje«, ali o njoj se treba očitovati i Skupština kluba, koja je zakazana za 7. rujna!</p>
<p>Dakle, Herjavčeva je ostavka praktički zamrznuta za vrijeme vrućih ljetnih mjeseci. A početkom rujna, kad se i Herjavec dobro odmori, te kad zaborav lagano prekrije neka sjećanja na završnicu prvenstva, ne bi trebalo biti iznenađenje da se Varteksov čelni čovjek predomisli i - povuče ostavku! Uglavnom, do 7. rujna nitko neće zamjenjivati Herjavca, varaždinski klub, dakle, ima predsjednika u ostavci.</p>
<p>A Branko Janžek imenovan je Varteksovim trenerom za novu sezonu! S Janžekom je Varteks završio sezonu (naslijedio je Katalinića nakon splitskih 0-6), s Janžekom će startati i u novo prvenstvo. Protukandidat mu je bio Zlatko Dalić, no u klupskoj je upravi ipak većinska bila »struja« koja je stala iza Janžeka, iako je predsjednik u ostavci bio za Dalića. Janžeku će pomoćnik biti upravo Dalić...</p>
<p>P. J., D. D.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Solinjani pred povijesnim uspjehom </p>
<p>SOLIN</p>
<p> - Nogometaši Solin Građe učinili su veliki korak prema ulasku u Prvu ligu nakon prve kvalifikacijske utakmice protiv Marsonije u kojoj su slavili sa 5-2. </p>
<p>Uzvrat je za tjedan dana u Slavonskom brodu. Nitko se nije nadao ovakvom raspletu, odnosno ovako uvjerljivoj pobjedi drugoligaša Solina. Počelo je loše po domaćine, a gosti su golom Olića okrunili svoju nadmoć. U drugom poluvremenu domaćini su postigli čak pet zgoditaka, i ostvarili pobjedu koja im daje za pravo da računaju da mogu napraviti pravo iznenađenje i svom klubu za 80. rođendan pokloniti najljepši dar. </p>
<p>Seriju domaćina otvorio je Giljušić, nastavili Turković, Guč, Kalinić. Kod rezultata 4-1 za domaćine Vrkić je pogodio stativu. Do kraja su gosti preko Olića iz 11-erca smanjili na 4-2 a utakmicu je zaključio u 87. minuti Bačić. </p>
<p>• Igralište pokraj Jadra</p>
<p>SOLIN GRAĐA - MARSONIA 5-2 (0-1) </p>
<p> SOLIN GRAĐA: Škorić 6.5, Glavinić 7, Bačić 7,5 (od 89. Maretić -), Šimić 6,5, Božiković 6,5 (od 84. Biskup), Anić 7, Turković 8,5, Kalinić 8, Guč 8, Celišćak 7, Giljušić 7,5 (od 66. Vrkić 6,5). </p>
<p>MARSONIA: Princip 5, Petrović 5, Ostojić 5 (od 66. Makovinović 5), Barišić 5, Rosandić 5,5, Tadić 5,5, Tomas 5,5, Džeko 5, Olić 6,5, Brnjić 6, Alić 6. </p>
<p>GLEDATELJA 2500. SUDAC: Željko Širić (Osijek) 7. </p>
<p>SSTRIJELCI: 0-1 Olić (32.), 1-1 Giljušić (47.), 2-1 Turković (60.), 3-1 Guč (65.), 4-1 Kalinić (70.), 4-2 Olić (75., 11 m), 5-2 Bačić (87.) </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Siniša TURKOVIĆ</p>
<p>A. Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Blažević izabrao: Dautbegović trener vratara Irana!</p>
<p>U 50 dana Blaževićevi će izabranici odigrati osam kvalifikacijskih utakmica za nastup na nogometnom prvenstvu svijeta </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Napokon je izbornik nogometne reprezentacije Irana, Miroslav Blažević, izabrao pomoćnika koji će mu trenirati vratare. Nakon što je Marijan Vlak uobičajeno bio neodlučan i nije želio ostaviti fantastičnih 12.000 maraka koje mjesečno zarađuje u Dinamu za radno mjesto bez pravoga opisa, Blažević je pozvao Fahriju Dautbegovića, koji je ponudu spremno prihvatio.</p>
<p>Dautbegović je do sada bio trener u Dinamovoj omladinskoj školi, u zadnje je vrijeme malo »pogurnut« na stranu, tako da nije previše razmišljao kad ga je Blažević pozvao. Sad je Blažević kompletirao Stručni stožer, uz prvoga pomoćnika Branka Ivankovića, asistirat će mu i nekdašnji odlični Dinamov vratar Dautbegović.</p>
<p>Poznat je i kalendar utakmica Irana u azijskim kvalifikacijama za odlazak na SP 2002. godine. U samo 50 dana odigrat će se čak osam utakmica, evo i Blaževićeva rasporeda - 24. kolovoza: Iran - Saudijska Arabija, 1. rujna: Tajland - Iran, 7. rujna: Irak - Iran, 14. rujna: Iran - Bahrein, 28. rujna: Saudijska Arabija - Iran, 5. listopada: Iran - Tajland, 12. listopada: Iran - Irak, 19. listopada: Bahrein - Irak.</p>
<p>Podsjetimo se i propozicija - po dvije prvoplasirane momčadi iz skupina A i B odlaze izravno na SP, dok će dva drugoplasirana sastava međusobno razigravati (dvije utakmice) i ukupni pobjednik tih dvoboja igrat će dvije odlučujuće utakmice za odlazak na SP s jednom drugoplasiranom evropskom reprezentacijom.</p>
<p>Inače, Blažević će s Iranom dio priprema odraditi u Hrvatskoj, a dogovoreno je da 21. srpnja u Varaždinu njegova vrsta odigra prijateljsku utakmicu protiv Varteksa.</p>
<p>P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Priznaju me u Europi i svijetu, samo u Zadru ne</p>
<p>»Čudno je što se sad protive načinu kako je smijenjen predsjednik Saveza, a dobro znaju kako su bili birani Petar Skansi, Rato Tvrdić i Željko Jerkov. Svi su oni izabrani po tom delegatskom sustavu i dok su bili na tim funkcijama, bili su zadovoljni... Sad kad sabornici nisu podržali Skansijev zahtjev za neke promjene u Statutu, kojima bi sebi osigurao veće ovlasti, zbog čega je na kraju i smijenjen, sad ništa ne valja« / »Nije izbornikov posao da preko novina polemizira s Upravnim odborom i cijelim HKS-om. Mora se okrenuti pripremama za EP koje je veliki ispit za nas. Vrijeme je da se pokušamo vratiti tamo gdje nam je mjesto </p>
<p>ZADAR, 4. lipnja</p>
<p> - Košarka iz kuta Giuseppea Giergie uvijek je bila nešto drugo u odnosu na ono što vam mogu ponuditi ostali sugovornici. Giergia o košarci priča s jednakim užitkom, bez obzira bilo to dobro ili loše, ne bojeći se otvoreno reći što misli i osjeća. Direktor je hrvatske košarkaške reprezentacije, pa je svakako zanimljivo čuti što misli Giergia o odlasku predsjednika Hrvatskog košarkog saveza, Damira Skansija.</p>
<p>- Sve je napravljeno na demokratski način, u skladu s izbornim sustavom koji je 1995. godine prihvaćen u Karlovcu, za kojeg nisam glasovao, jer mislim da su ga pravnici nametnuli HKS-u. Međutim, ako je 80 delegata radilo po tom sustavu i nikome nije smetao, onda njihov izbor treba poštivati. O tome je li bilo nekakvog lobiranja za ovog ili onog, ne znam. Ali, uvijek zagovaram da kriteriji koji se mora uvažavati jest autoritet, znanje i kvaliteta čovjeka, misli Giergia.</p>
<p>• Zbog Skansijeva odlaska najviše negoduju košarkaški djelatnici iz Splita, smatrajući cijeli slučaj svojevrsnim pučem. Ima li mjesta njihovom nezadovoljstvu?</p>
<p>- Čudno je što se sad protive načinu kako je smijenjen predsjednik, a dobro znaju kako su bili birani i Petar Skansi, zatim Rato Tvrdić na mjesto direktora reprezentacije, pa Željko Jerkov kao predsjednik stručne komisije. Svi su oni izabrani po tom delegatskom sustavu i dok su bili na tim funkcijama, bili su mirni, zadovoljni, sve je štimalo... Sad kad sabornici nisu podržali Skansijev zahtjev za neke promjene u Statutu, kojima bi sebi osigurao veće ovlasti, zbog čega je na kraju i smijenjen, sad ništa ne valja. Peru Skansija, Tvrdića i Jerkova nitko nije otjerao, otjerali su ih rezultati, da su imali rezultate bili bi i danas na istim mjestima. Najbolja zaštita od smjene su kvalitetan rad i postignut uspjeh.</p>
<p>• Kako ocijenjujete postupak Rate Tvrdića koji je mimo protokola uručio srebrne medalje splitskim košarkašima u završnici prvenstva?</p>
<p>- To je problem Rate Tvrdića, no mislim da je to u korelaciji s poštivanjem institucije HKS-a. Na takvim mjestima se treba ponašati dostojanstveno i civilizirano, što, na žalost, nije bio slučaj. Neka javnost sudi o tome.</p>
<p>• U raskoraku je bio i izbornik Aleksandar Petrović. No, brzo je odlučio i ostao za kormilom reprezentacije. Kako vi, kao direktor, gledate na njegovu ulogu u ovim zbivanjima?</p>
<p>- Aco kao izbornik mora biti isključivo koncentriran na struku i da radi najbolje moguće na parketu. To sam uvijek tvrdio i stojim iza svojih riječi. Nije izbornikov posao da preko novina polemizira s Upravnim odborom i cijelim HKS-om. Mora se okrenuti pripremama za Europsko prvenstvo, koje je veliki ispit za nas, za hrvatsku košarku, jer smo imali previše problema i neuspjeha ovih godina. Vrijeme je da se pokušamo vratiti tamo gdje nam je mjesto, da revitaliziramo i reafirmiramo hrvatsku košarku.</p>
<p>• Postojale su neke kuloarske priče kako ciljate na mjesto predsjednika HKS-a, a Danko Radić bi bio tajnik. Koliko je istine u tome?</p>
<p>- To je netko pustio u »promet« kako bi još više uzburkao ionako uzburkane vode. Sebe ne vidim administraciji, moje mjesto je u struci. Isto tako, zašto bi mijenjali Drakšića kad čovjek svoj posao radi jako dobro? Upravni odbor treba pronaći kvalitetnu osobu koja će stati na čelo HKS-a i koja će pridonijeti boljitku naše košarke.</p>
<p>• Neočekivano ste se pojavili u političkim vodama, po mnogima s ciljem da se na tako vratite u zadarsku košarku. Je li to baš tako?</p>
<p>- Mnogi su me pitali zašto sam se politički angažirao, kad se zna da se politikom nikad nisam bavio. No, na žalost, politika se uvijek bavila sa mnom i to na neprimjeren način. Prozivalo me se, anatemiziralo, etiketiralo, bez ikakvog povoda i razloga. Nikad mi nije bilo jasno odakle ljudima takav animozitet prema meni. Na lokalnim izborima prihvatio sam poziv Stanislava Antića i našao se na njegovoj nezavisnoj listi. Isključivo iz razloga što mu vjerujem kao čovjeku, sposobnom i kreativnom, koji je svojedobno napravio puno toga za KK Zadar.</p>
<p>• Kad bi Vam netko ponudio mjesto direktora KK Zadar biste li prihvatili taj izazov? Što biste promijenili?</p>
<p>- Prije sedam godina sam se javio na natječaj za to mjesto, ali je moja molba bila bačena u koš, iako sam ispunjavao sve uvjete. U Zadru nemam nikakav status, a priznaju me u Europi i svijetu priznaju. Samo u Zadru ne... Neka se zapitaju ovi koji su zadnje desetljeće vodili zadarsku košarku što su napravili od najboljeg zadarskog proizvoda? Prihvatio bih se uloge direktora pod određenim uvjetima, koji bi značili kompletno novu sistematizaciju na svim razinama, uz plan i program za najmanje četiri godine, pa neka se onda ocjenjuje.</p>
<p>• Svojedobno ste predlagali da se KK Zadar veže uz jakog sponzora, bila je to tada Diadora. Zašto to nije prošlo, a danas bi to vrijedilo zlata?</p>
<p>- Tko može objasniti glupost određenih ljudi koji su takvu zamisao odbacili u startu, vrijeđajući mene i potencijalne sponzore. Isto je tako odbačen je i moj prijedlog da KK Zadar, odnosno Hrvatska budu domaćini EP koje će se ove jeseni održati u Turskoj, kao put do brze izgradnje infrastrukture. Ako već godinama govorimo da je Zadar grad košarke, a istodobno nema adekvatnu sportsku dvoranu, onda je bespredmetno govoriti o bilo čemu.</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Košarkašice u regionalnoj ligi</p>
<p>Najesen bi trebao zaživjeti »Europski ženski kup dobrlodošlice«, u kojem bi uz Croatiju, Šibenik i Gospić nastupali klubovi iz Austrije, Slovenije i BiH / Čeka se još samo potvrda Upravnog odbora HKS-a</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Izrađen projekt »Europskog ženskog kupa dobrodošlice« (European women welcome cup) koji bi trebao zaživjeti u listopadu ove godine, još čeka definitivnu potvrdu Upravnog odbora HKS-a. Na osnivačkoj Skupštini EWWC-definirani su i posljednji detalji natjecanja u kojem bi uz tri hrvatska kluba, Croatiju, Gospić Inero i Šibenik Jolly JBS trebali još nastupiti: Techto, Gusitno Power Basket (Austrija), Razvojna banka, Željezničar (BiH), Lek Ježica, Merkur i Ilirija (Slovenija). </p>
<p>Liga bi se trebala igrati od listopada do prosinca u dvije skupine po pet klubova. Nakon prvog kruga natjecanja, tri prvoplasirana kluba iz svake skupine igrala bi za plasman od prvog do šestog mjesta, dok bi ostali klubovi razigravali od sedmog do desetog mjesta. Rezultati iz prvog kruga se prenose, a ukupno će se odigrati 66 utakmica. </p>
<p>Početak EWWC-a donio bi promjene u domaćem natjecanju. Prema prijedlogu radne skupine u prvoj fazi A-1 lige bilo bi osam klubova (bez klubova iz EWWC-a), od kojih će pet klubova, uz Croatiju, Gospić i Šibenik, ući u drugi krug natjecanja. </p>
<p>- U situaciji kada su nam lige slabe, mislim da je nova regionalna liga pravo rješenje. Dobili bi više jakih utakmica koje će koristiti mladim igračicama u stjecanju iskustva. Vjerujem da će naš prijedlog proći na Upravnom odboru HKS-a, razloga da tako ne bude jer smo dosad u načelu imali njihovu podršku, kazao je jedan od inicijatora i menadžer lige Slobodan Jurković, - Klubovi su brzo pronašli svoj interes, bez previše buke dogovorili smo se oko natjecanja koje bi trebalo povećati interes za žensku košarku. I. P.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hlede sigurna, Grgin i Longin upitne</p>
<p>Odlazak na Mediteranske igre bio bi pravo olakšanje nakon debakla reprezentacije na pretkvalifikacijama za EP u Daruvaru</p>
<p>Koraljka Hlede</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Nakon posrtanja na pretkvalifikacijama za odlazak na EP 2003., hrvatske košarkašice dobile su priliku nastupiti na Mediteranskim igrama Tunisu na kojima bi branile zlato osvojeno u Bariju. Hrvatski olimpijski odbor proširio je popis sportaša za Tunis, pa je odlazak košarkašica na Mediteranske igre opet postao aktualan. No, HOO želi jamstvo da će košarkašice nastupiti u najjačem sastavu, dakle s Koraljkom Hlede, Vedranom Grgin i Koranom Longin kojih nije bilo u Daruvaru na pretkvalifikacijama. </p>
<p>Popis putnika za Tunis trebao bi biti dovršen ovaj tjedan, a Hlede, Grgin i Longin trebale bi dati čvrste garancije da će nastupiti za reprezentaciju. Tajnik HKS-a Željko Drakšić je o dolasku najboljih igračica kazao: </p>
<p>- Koraljka Hlede potvrdila je svoj dolazak i izrazila veliku želju za nastupom u reprezentaciji. U razgovorima smo s Vedranom Grgin i Koranom Longin, još nisu definitivno potvrdile dolazak, ali vjerujem da ćemo uspjeti okupiti najbolji sastav. </p>
<p>Odlazak na Mediteranske igre bio bi pravo olakšanje nakon debakla reprezentacije u Daruvaru, a ukoliko košarkašice ne odu u Tunis, ostaju četiri godine bez velikih natjecanja.</p>
<p>I. Perdec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="32">
<p>Nepalski rašomon dostojan Shakespeareovih drama</p>
<p>Obitelj Rana je vjekovni smrtni neprijatelj kraljevske obitelji, a upravo iz te obitelji je Dipendrina izabranica, zbog koje je navodno i došlo do pokolja, što je još jedan šekspirijanski motiv - ljubav nepalskog Romea i Julije trebala je pomiriti zavađene obitelji / Dipendra je umro i regent Gyanendra je okrunjen za kralja</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Drama kraljevske obitelji u Nepalu dobiva očekivane obrate i sve neuvjerljivija objašnjenja. Prvo je zamjenik premijera, Ram Chandra Paudel saopćio da je princ Dipendra (30) u petak hicima iz automata ubio oca, majku, sestru, brata, dvije očeve sestre i još nekoliko članova kraljevske obitelji, a potom je pucao i u sebe. Dipendra je kao prestolonasljednik proglašen kraljem, a budući da su ga na životu održavali medicinski aparati, kraljevski poslovi su povjereni princu Gyanendri koji nije bio na sudbonosnoj večeri. Upravo je regent u nedjelju objavio novu verziju te Shakespearea dostojne drame: »Stradali su u slučajnoj pucnjavi iz automatske puške«. Nije rekao tko je držao oružje. </p>
<p>Prema obje verzje, sve se zbilo na obiteljskom okupljanju povodom Dipendrine namjere da se oženi svojom izabranicom iz aristokratske obitelji Rana koja je vladala Nepalom do 1951. Kraljica se najviše protivila prinčevu izboru, a on je - prema prvoj verziji - otišao po automat, ubrzo se vratio i pucao po prisutnima, na kraju i u sebe. Na tvrdnju da je druga verzija točna, moglo bi se s pravom pitati zašto se i kako automat našao na večeri kraljevske obitelji? Prirodno, Nepalci su u šoku, a zbog različitih službenih verzija čak i pristalice monarhije ne vjeruju niti jednoj.</p>
<p>U mnoštvu glasina čuje se i objašnjenje da je druga verzija smišljena kako bi se održalo uvjerenje da je Dipendra dobar čovjek i da nije mogao ubiti. Ta priča je prihvatljivija i narodu koji svoje vladare doživljava kao polubožanstva. No, u ponedjeljak novi obrat, ovaj put očekivan - Dipendra je umro i regent Gyanendra je okrunjen za kralja. Masa se okuplja pred kraljevskom palačom - izražava žalost i traži objašnjenja. No, iz kraljevske palače javljaju da će objašnjenja dati vlada, a vlada odgovara da je to dužnost kraljevskog dvora. Policija suzavcem rastjeruje okupljene, ima povrijeđenih. </p>
<p>Nepal, dosad uglavnom poznat po najvišem vrhuncu svijeta Mount Everestu, i po odličnim vojnicima iz naroda Gurka, sada je među najintrigantnijim temama svjetskih medija. U tom himalajskom kraljevstvu, stiješnjenom između Kine i Indije, živi blizu 25 milijuna stanovnika. Dijele ih četiri jezika, deset etničkih zajednica i tri vjere - 90 posto je hinduista, pet posto budista i tri posto muslimana. Od kraja 18. stoljeća bili su trgovinskim ugovorima povezani s Britanskim imperijem. Između 1846. i 1951. Nepalom je - uz podršku Britanaca - vladala obitelj Rana koja je udarom svrgnula kralja i uvela položaj nasljednih premijera, a monarhija je bila samo nominalna. Britanija je 1923. priznala neovisnost Nepala, a Rane su svrgnute vojnim udarom 1951.; kralj je preuzeo svu vlast i uveo ustavnu monarhiju. </p>
<p>Obitelj Rana je vjekovni smrtni neprijatelj kraljevske obitelji, a upravo iz te obitelji je Dipendrina izabranica, što je još jedan šekspirijanski motiv - ljubav nepalskog Romea i Julije trebala je pomiriti zavađene obitelji. Sada ubijeni kralj Birendra dospio je na prijestolje u krizi 1972., krvave nerede gušio je i 1985. Sve snažniji prodemokratski pokret prisilio ga je da 1990. ukine zabranu djelovanja političkih stranaka i pristane na slobodne izbore koji su održani 1991.</p>
<p>U deset godina, obilježenih više pobunama i kaosom nego višestranačkom demokracijom, promijenilo se čak sedam vlada. Parlamentarci i najviši vladini službenici svjesni da neće dugo ostati na vrhu, nastoje se što prije obogatiti. I to čine bezobzirno, tako da je Nepal među najkorumpiranijim državama svijeta. </p>
<p>Od 1996. sve snažnije djeluju i maoistički gerilci koji žele zbaciti monarhiju, provesti agrarnu reformu i uvesti komunističku vlast. Dižu u zrak kuće državnih službenika i prisiljavaju bogataše da plaćaju »narodni porez«. Dosad su pobili više od 1300 vojnika i policajaca - samo u nekoliko tjedana ovog proljeća pripisano im je 80 ubojstava. Aktivni su u više od pola zemlje, potpuno kontroliraju pet najsiromašnijih od 75 okruga i proglasili su ih oslobođenim područjem. U mnoštvu glasina i političkih igara pojavilo se i mišljenje da upravo maoisti stoje iza pokolja kraljevske obitelji. No, isto tako neprovjereno, tvrdi se da je to bila zavjera vlade i stoga se traži njena smjena. Jer, bilo je općepoznato da kralj Birendra nije bio zadovoljan svojim ceremonijalnim položajem i da razmišlja kako bi ponovno preuzeo veće ovlasti. U svakom slučaju, pored kraljevskih žrtava stradala je i istina i vjerojatno nikad neće biti poznata. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Beograd i dalje bez dogovora o suradnji s Haagom</p>
<p>Srbijanski mediji ocjenjuju da je na pomolu ozbiljna kriza savezne vlade i da može doći do razlaza DOS-a i crnogorske Socijalističke narodne partije</p>
<p>BEOGRAD, 4. lipnja</p>
<p> - Treći sastanak vladajuće jugoslavenske koalicije DOS s crnogorskom Socijalističkom narodnom partijom (SNP) održan u vezi zakona o suradnji SRJ s Međunarodnim kaznenim sudom (ICTY) završen je bez rezultata, a mediji u Beogradu i Podgorici u ponedjeljak ocjenjuju da je na pomolu ozbiljna kriza savezne vlade.</p>
<p>Zakon bi omogućio da se ICTY- izruče jugoslavenski građani optuženi pred Haaškim sudom, a odugovlačenje dovodi u pitanje uspješnost predstojeće donatorske konferencije zakazane za kraj lipnja. Za razliku od prijedloga DOS, suština crnogorskoga je da se donese zakon o suradnji, ali ne i da se dopusti mogućnost izručenja jugoslavenskih građana.</p>
<p>Citirajući jednog neimenovanog sudionika sastanka beogradski dnevnik Politika navodi da su savezna vlada i sama država »ušle u duboku krizu iz koje će vrlo teško izići«. I drugi listovi slično intoniraju svoja izvješća s ovog sastanka ocjenjujući da je »Haag još daleko«.</p>
<p> I podgorički dnevnici u ponedjeljak pišu da je na pomolu kriza vlasti u SRJ, te da se »DOS i SNP nalaze pred razlazom«. </p>
<p>Neki mediji citiraju predsjednika SRJ Vojislava Koštunicu da »prijedlog SNP zavrijeđuje pažnju« i u toj izjavi vide mogućnost raskola unutar DOS. »Razlog za zadovoljstvo imaju samo (crnogorski predsjednik) Đukanović i (glavna tužiteljica ICTY) Carla del Ponte«, kazao je u nedjelju nakon sastanka jugoslavenski ministar vanjskih poslova Goran Svilanović. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Izetbegović umiješan u financijsku aferu</p>
<p>MOSTAR, 4. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Novi financijski skandal potresa muslimanski politički vrh nakon što su u javnost doprli prvi rezultati istrage o financijskim malverzacijama i u veleposlanstvu BiH u Beču. U prijepornoj transakciji od 2,5 milijuna maraka te postojanju tajnih blagajni i nestanku većih svota novca nakon zatvaranja humanitarnih računa spominju se i imena lidera SDA i bivšega predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića i njegova bliskog suradnika, bivšeg federalnog premijera Edhema Bičakčića, kao i cijelog niza nižih dužnosnika iz reda muslimanskog naroda (Husein Živalj, Derviš Đurđević, Fuad Šabeta ...).</p>
<p>Tajni putevi novca</p>
<p>Stručna komisija Ministarstva vanjskih poslova utvrdila je da je 2,5 milijuna DEM sa središnjih računa MVP u Beču prebačeno na račun BOR banke (koja se nalazila pod kontrolom SDA i dopredsjednika te stranke Edhema Bičakčića) po nalogu Fuada Šabete te da je taj nalog realizirao Derviš Đurđević. Đurđević je, pak, izjavio da je instrukcije o načinu vođenja transferiranih sredstava dobio od Huseina Živalja (aktualnog veleposlanika BiH pri UN-u u New Yorku) koji se vodi kao potpisnik središnjeg računa u Beču. Emina Kečo, veleposlanica BiH u Austriji rekla je kako nije znala za postojanje 14 pronađenih računa te da je za neke smatrala kako su odavno zatvoreni. </p>
<p>Ministarstvo vanjskih poslova najavilo je da će nalazi komisije bit će proslijeđeni i sudskim institucijama koje vode postupak o transakciji 2,5 milijuna DEM na račun BOR banke, koji je stavljen na raspolaganje bivšem premijeru Edhemu Bičakčiću. S prijenosom tog novca suglasio se i Alija Izetbegović, tvrdi Oslobođenje, pozivajući se na dokument od 15. prosinca 1999. godine. Uz Izetbegovića, taj dokument potpisao je i bivši zamjenik ministra vanjskih poslova Husein Živalj, a sam Izetbegović tvrdi kako su tih 2,5 milijuna krajem 1999. još bili muslimanski novci. »Ne znam zašto bi ih dijelio na troje. Zato sam smatrao da je pravično da budu dodijeljene Federaciji BiH«, objasnio je predsjednik SDA. Kao ovlaštenu osobu za raspolaganje s tim novcem Izetbegović je u dokumentu iz 1999. godine naveo - Edhema Bičakčića.</p>
<p>Za »domaće potrebe«</p>
<p>Sarajevski dnevnik tvrdi kako se radi o vrlo vješto sročenom dopisu kojim se formalno-pravno Izetbegovića oslobađa od odgovornosti za netransparentan prijenos državnog novca na BOR banku, pod kontrolu SDA. Husein Živalj u izjavi za Oslobođenje sve pokušava objasniti činjenicom da se radilo o prijeko potrebnom potezu čija je svrha bila očuvanje »stupova« BiH, odnosno daljnje financiranje devet veleposlanstava BiH u svijetu. On čak priznaje da se sve radilo uz spoznaju da je riječ o paralelnom (nelegalnom) financijskom sustavu. Izgleda da ima sasvim dovoljno pokazatelja i o tomu kako se novac iz bečkog veleposlanstva BiH prije, ali i nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, slijevao na račune Narodne banke BiH - »za domaće potrebe«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U Kathmanduu uveden policijski sat</p>
<p>KATHMANDU, 4. lipnja</p>
<p> - Nepalske vlasti u ponedjeljak su u Kathmanduu uvele policijski sat u pokušaju zaustavljanja nasilnih prosvjeda pokrenutih nakon masakra kraljevske obitelji, a u prosvjedima je već poginula jedna osoba, javljaju agencije.</p>
<p> Prosvjedi su pokrenuti zbog nezadovoljstva javnosti službenim objašnjenjima masakra u kraljevskoj palači u kojem je u petak ubijen kralj Birendra i još sedam članova kraljevske obitelji.</p>
<p> Državni radio javio je da je policija dobila ovlasti pucati na sve osobe koje se nađu na ulici za vrijeme trajanja policijskog sata. Policija je upotrijebila palice i suzavac kako bi zadržala svjetinu koja je nagrnula prema kraljevskoj palači u kojoj se masakr dogodio. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>SAD ograničio vojne kontakte s Kinom</p>
<p>ANKARA, 4. lipnja</p>
<p> - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld ograničio je američke vojne kontakte s Kinom, pokazujući time nezadovoljstvo Pentagona kineskim vođenjem slučaja sudara američkog špijunskog zrakoplova s kineskim lovcem, rekao je u ponedjeljak američki dužnosnik.</p>
<p>Dužnosnik, koji nije želio biti imenovan, rekao je da Rumsfeld bilateralne kontakte s Kinom razmatra od slučaja do slučaja, ali je potvrdio izvješće New York Timesa prema kojem su ti kontakti ograničeni od sudara koji se dogodio nedaleko južnokineskog otoka Hainana 1. travnja. Isti izvor je kazao da se kineski časnici više ne pozivaju na seminare u Azijsko-pacifički centar za sigurnost u Honoluluu na Havajima, glavno središte američke vojske za sigurnosna pitanja u regiji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Zahtjevi za moratorij na izvršenje smrtnih kazni u SAD</p>
<p>WASHINGTON, 4. lipnja </p>
<p> - Skupina vjerskih i političkih uglednika te predstavnika organizacija za zaštitu ljudskih prava u SAD u ponedjeljak je američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu predala pismo u kojem traže da proglasi moratorij na izvršenje smrtnih kazni.</p>
<p> Kako navode, u zatvorima u SAD sada je 21 osuđenik na smrt. Oni su osuđeni na najtežu kaznu po saveznim zakonima. Dvojica od njih - Timothy McVeigh i Juan Raul Garza trebali bi biti pogubljeni 11. odnosno 19. lipnja. McVeigh je osuđen zbog podmetanja bombe u Oklahoma Cityju, a Garza zbog okrutnog ubojstva trojice ljudi. Tridesettroje potpisnika pisma kaže da praksa izvršenja smrtnih kazni u SAD nameće da »predsjednik odmah uvede moratorij«. Pozivaju se pritom na studiju ministarstva pravosuđa koja je otkrila da se 40 posto »federalnih« smrtnih kazni izriče u samo tri američke savezne države - na prvom mjestu je Teksas, te da su osuđenici u 80 posto slučajeva pripadnici manjina - crnci ili Hispanoamerikanci. Odvjetnici McVeigha tražit će u srijedu odgodu izvršenja kazne zbog toga što nisu uspjeli proučiti oko 4.000 dokumenata nađenih u uredima FBI-ja. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Glasovanje preko pošte - manevarski prostor za prevarante</p>
<p>Vodstvo izborne komisije smatra da ovaj put postoji veća mogućnost za prijevaru nego prije / Margaret Thatcher apelirala na birače da laburistima uskrate premoćnu pobjedu, kako ne bi postali »previše arogantni«</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Je li moguće izvesti prijevaru s glasovima na britanskim općima izborima što će se održati u četvrtak? To se pitanje nametnulo nakon što je jednom reporteru BBC pošlo za rukom ilegalno nabaviti glasačke listiće više preminulih građana. Prema nekim procjenama, možda će čak 20 posto Britanaca na ovim izborima glasovati putem pošte, pa teoretski postoji veliki manevarski prostor i za potencijalne prevarante. </p>
<p>Radio reporter BBC Andrew Gilligan posjetio je lokalnu čitaonicu u gradu Torbay na južnoj obali Engleske. Tamo je iz lokalnih novina izvukao imena nedavno preminulih građana. Zatim je ta imena potražio na biračkom popisu, preko svima dostupnih stranica na Internetu. Potom je zatražio da se glasački listići preminulih građana Torbaya poštom dostave pojedinim namještenicima BBC, na njihove adrese diljem Britanije. Do ponedjeljka je primio sedam glasačkih listića. </p>
<p>U nekim izbornim jedinicma, gdje među kandidatima postoji vrlo tijesna razlika, sedam glasova može biti dovoljno da odluči o pobjedniku. U samom Torbayu su, primjerice, na prošlim izborima Liberalni demokrati pobijedili s prevagom od tek 12 glasova. Lokalna uprava Torbaya kasnije je priznala da nije imala vremena provjeravati istinost zahtjeva ljudi koji su zatražili da glasuju putem pošte.</p>
<p> Nakon otkrića BBC, bivši predsjedavatelj Donjeg doma Bernard Weatherill zatražio je istragu. Ministar u britanskom ministarstvu unutarnjih poslova Mike O'Brien tvrdi, međutim, kako nema dokaza o izbornoj prijevari. Vodstvo izborne komisije - koja vladi daje savjete u vezi s izborima - smatra da ovaj put postoji veća mogućnost za prijevaru nego prije. Sve do lani je osoba koja traži da glasuje putem pošte morala navesti i razlog za to, no to se sada više ne traži. Prije je prijavnicu za dobivanje poštanskog glasačkog listića morao potpisom potvrditi i glasačev liječnik, odvjetnik, ili druga osoba sličnog statusa. Sada je procedura pojednostavljena, te je i taj zahtjev odbačen i samo se traži potpis bilo kojeg svjedoka. </p>
<p>Opći je dojam da novi sustav ostavlja više mogućnosti za prijevaru. Vođa britanskih liberalnih demokrata Charles Kennedy u ponedjeljak je izjavio, aludirajući na sagu oko prebrojavanja glasova na američkim predsjedničkim izborima: »Smijali smo se situaciji na Floridi, a sada će nakon naših izbora cijelu stvar morati razmatriti Izborna komisija.«</p>
<p>U izbornoj završnici, ispitivanja upućuju na jako vodstvo britanskih laburista koji u većini anketa dalje uživaju i više od 20 posto prednosti pred glavnim konkurentima konzervativcima. Bivša konzervativna premijerka Margaret Thatcher apelirala je stoga na birače da laburistima uskrate premoćnu pobjedu, kako ne bi postali »previše arogantni«. Konzervativni čelnik William Hague pozvao je pak Britance da laburistima, kako je rekao, »podrežu krila«.</p>
<p>Premda većina promatrača ocjenjuje da konzerativci na ovim izborima nemaju izgleda, laburističke stratege u završnici brine takozvani scenarij iz Queenslanda. Na državnim izborima u tom dijelu Australije laburisti su, naime, 1995. jedva pobijedili, premda su prije toga stalno bili uvjerljivi favoriti. </p>
<p>Britanski laburisti sada strahuju da njihovi protivnici ne kopiraju taktiku queenslandske oporbe, koja je unaprijed tobože priznala poraz, te potom apelirala na birače da iz protesta ne glasuju za najjaču stranku. No, lanac kladionica »Ladbrokes« ne vjeruje da je »scenarij iz Queenslanda« moguć i u Britaniji. »Ladbrokes« je tako u ponedjeljak objavio da je već počeo isplaćivati dobitak osobama koje su se kladile u laburističku pobjedu, premda se izbori još nisu ni održali.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Stoiberu veći izgledi od Merkel u utrci za kancelara </p>
<p>Nijemci s 37 prema 23 posto preferiraju bavarskog premijera i vođu CSU u odnosu na predsjednicu CDU</p>
<p>BERLIN, 4. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U bitci za kandidata oporbe za njemačkoga kancelara na izborima iduće godine u redovima kršćanskih demokrata (CDU/CSU) nazire se pobjednik. To bi mogao biti bavarski premijer i predsjednik Kršćansko-socijalne unije (CSU) Edmund Stoiber. Naime, prema istraživanjima javnog mnijenja koje objavljuje tjednik Focus od ponedjeljka, na pitanje tko treba biti kandidat CDU/CSU za kancelara, 37 posto anketiranih je odgovorilo Edmund Stoiber, a 23 posto Angela Merkel predsjednica CDU. Veći izgledi za bavarskog premijera pogotovo su očiti kad se najnovije Focusovo istraživanje usporedi s rezultatima iz prosinca 2000. godine kada je odnos bio 32 posto za Stoibera, a 31 posto za Merkel.</p>
<p>Iz berlinske središnjice CDU kroz više izjava poručuju da se natjecanje mora zaustaviti, da još nije vrijeme za odluku i da svađa među sestrinskim strankama oko kandidata samo šteti oporbi. Predsjednik kluba zastupnika CDU/CSU u Bundestagu Friedrich Merz (CDU), koji je i sam nije krio ambicije da bude kandidat za kancelara, prošlog vikenda se blago distancirao od utrke. Merz očito ne želi biti politički kamikaza te realistično najavljuje da se želi posvetiti svojoj ulozi šefa kluba zastupnika. </p>
<p>U Berlinu se s ambivalentnim osjećajima prati činjenica da mediji pišu kako se pogotovo u zadnje vrijeme Njemačka okreće prema Münchenu. Naime, mediji (osobito oni skloni Uniji) u ozračju euforije nakon Bayernova osvajanja titule nogometnog prvaka Europe, objavljuju ankete prema kojima su mnogi Nijemci fascinirani bavarskim gospodarskim uspjesima, najmanjom stopom kriminaliteta i nezaposlenosti među njemačkim saveznim zemljama. Isto tako, mnogi unatoč vicevima na račun Bavaraca, smatraju da su oni našli najbolji sklad između moderniteta i tradicije - uspjesi u napropulzivnijim tehnološkim granama i opća modernizacija dovedeni su u suglasje s bavarskim tradicijama. Za sve se to smatra zaslužnim i Stoiber, odnosno CSU koji već desetljećima upravlja Bavarskom. I sadašnji njemački kancelar Gerhard Schröder došao je na vlast u Berlinu, tek nakon što se dokazao kao premijer Donje Saske.</p>
<p>No, unatoč svim uspjesima u Bavarskoj (prema ispitivanjima javnog mišljenja, na pokrajinskim izborima CSU u Bavarskoj može računati na 54 posto), na izborima za savezni parlament u Berlinu CDU/CSU može računati 41,9 posto. I sve druge ankete govore da Stoiber nema izgleda da sljedećim parlamentarnim izborima pobjedi Schrödera. Stoiber bi mogao pobijediti u bitci za kandidata za kancelara, ali vjerojatno neće ostvariti san da postane njemački kancelar, kao ni njegov politički mentor pokojni Franz Josef Strauss.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Ruski general Trošev traži javna smaknuća za čečenske borce</p>
<p>MOSKVA, 4. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Intervju zapovjednika Ruske armije na Sjevernom Kavkazu general-pukovnika Genadija Troševa moskovskim »Izvestijama« u kojem je ustvrdio da čečenski borci i teroristi ne zaslužuju doživotne kazne zatvora već ih treba mučiti te javno streljati i vješati naišao je odmah na oštru reakciju i kritiku kremaljskog državnog vrha.</p>
<p> »Naša antiteroristička operacija u Čečeniji ne smije se voditi u uvjetima bezakonja«, izjavio je pomoćnik ruskog predsjednika Sergej Jastržembski dodajući da se likvidirati mogu samo oni čečenski borci koji pružaju otpor, i koji ne predaju oružje.</p>
<p>»Zarobljenici trebaju odgovarati pred sudom«, bio je kategorični komentar Jastržembskog na izjave generala Troševa »Izvestijama«.</p>
<p>Još oštriji u kritici Troševa bio je šef ruskog parlamentarnog odbora za vanjsku politiku Dmitrij Rogozin. »General Trošev je izgubio njuh«, rekao je Rogozin, upozoravajući Troševa na ponašanje generala NATO-a koji nikada ne daju neprimjerene izjave. Od izjava generala Troševa u ponedjeljak se brzo ogradilo i rusko Ministarstvo obrane. »To što je general Trošev rekao njegov je osobni stav. Rusija ne može i neće ići u srednji vijek«, izjavio je pomoćnik ruskog ministra obrane general-pukovnik Valerij Manilov. U tom intervjuu general Trošev je ponovno predložio da se raspiše nagrada od po milijun dolara za one koji izdaju skrovišta i predaju odbjeglog predsjednika Čečenije Aslana Mashadova i njegove glavne vojne zapovjednike Samira Basajeva te Jordanca Hattaba. Za niže vojne čečenske zapovjednike general Trošev predložio je nagrade od tisuću do 250.000 dolara, ali nakon oštre kritike iz Kremlja od takvog načina »uvođenja reda i mira« u toj buntovnoj republici neće biti ništa.</p>
<p>Štoviše oštre kritike na račun izjava generala Troševa znak su da će u najskorije vrijeme ruska armija na Sjevernom Kavkazu najvjerojatnije dobiti novog zapovjednika. </p>
<p>Brza i oštra reakcija Kremlja na izjave generala Troševa promatrači tumače i stoga što su one došle u »najnezgodnije vrijeme« za Moskvu. Naime, u ponedjeljak je u Donjem domu ruskog parlamenta počela rasprava o situaciji u Čečeniji na kojoj sudjeluju i predstavnici Europskog parlamenta. Nastupajući za govornicom ruske Državne dume vođa izaslanstva, lord Judd, je upozorio da ruska armija poduzima neadekvatne i nedopustive mjere u borbi protiv terorizma na Sjevernom Kavkazu, te da je sada najvažniji zadatak da se u Čečeniju vrate izbjeglice. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Alejandro Toledo novi predsjednik Perua</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - »Bit ću predsjednik svih Peruanaca, a moja će vlada služiti cijelome narodu«, poručio je svojim sunarodnjacima Alejandro Toledo, koji je kao kandidat stranke Mogući Peru (Peru Posible), pobijedio na nedjeljnim predsjedničkim izborima, osvojivši više od 51 posto glasova. Njegov protivnik u drugome krugu, bivši predsjednik Alan García (koji je prema nepotpunim rezultatima izgubio za oko tri posto), priznao je poraz i potvrdio da će podržati novu vlast u »demokratskoj obnovi domovine«. </p>
<p>Peruanci su očito zaključili da će s Toledom, uglednim ekonomistom koji zagovara slobodno tržište, ali i oštru borbu protiv siromaštva velikoga dijela te 26-milijunske južnoameričke zemlje, najlakše prebroditi tešku gospodarsku krizu u kojoj ih je ostavila desetogodišnja vladavina autoritarnog i korumpiranoga predsjednika Alberta Fujimorija. </p>
<p>Toledo (55), jedan od 16 djece siromašnih andskih Indijanaca, koji je kao dječak čistio cipele na ulicama Lime, a potom studirao na sveučilištu Harvard te radio kao stručnjak u Svjetskoj banci, postao je tako prvi šef peruanske države indijanskoga podrijetla. Svoju je pobjedu nazvao trijumfom demokracije, nadajući se da će zemlja uspjeti prevladati »mnoge otvorene rane« koje je iza sebe ostavila Fujimorijeva diktatura. Obećavši narodu da ga nikada neće prevariti, poput većine njegovih prethodnika, Toledo je poručio Peruancima, već rezigniranima od niza korupcionaških skandala, da zajedno s njima želi ostvariti san o Peruu kao »zemlji bez korupcije, u kojoj vlada pravda i jednakost«. </p>
<p>Na izbore je izišlo oko 75 posto birača željnih političke stabilnosti i reformi koje bi im osigurale bolji život. Promatrači izbora - i strani i lokalni - potvrdili su da je glasovanje prošlo bez incidenata, te da je izborni proces bio »čist i transparentan«. Novoizabrani predsjednik preuzet će dužnost u srpnju. </p>
<p>Komentirajući Toledovu pobjedu, najpoznatiji peruanski pisac Mario Vargas Llosa (i sam predsjednički kandidat prije desetak godina), rekao je kako je to »dobar početak za obnovu demokracije iz ruševina koje je za sobom ostavila diktatura«. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Predsjednički veto kandidatu za ministra pravosuđa</p>
<p>RIM, 4. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon završenih slavlja Dana državnosti proteklog vikenda, stigla je pismena obavijest Silviju Berlusconiju da Roberto Maroni svojevoljno odustaje od ponuđenog mu mjesta za ministra pravosuđa. Dopis je osobno potpisao Roberto Maroni, ne zaboravljajući se »zahvaliti svima iz Kuće slobode koji su mu dali podršku u kandidaturi«.</p>
<p>Maroni se, međutim, nije povukao samo kako bi smirio napetu situaciju između Silvija Berlusconija i Umberta Bossija već i zbog veta iz predsjedničke palače. Naime iz Quirinallea je stigla obavijest Berlusconiju da je u tijeku sudski proces protiv Roberta Maronija u kojem je okrivljen da je počinio »krivična dijela protiv državnog uređenja«. </p>
<p>Umberto Bossi je odmah reagirao i naglasio da Sjeverna liga ne odustaje od obećanog mjesta ministra za pravosuđe. Predlažu drugog kandidata, Roberta Castellija. S.M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>AIH: Netočnosti u prenošenju Godišnjeg izvještaja</p>
<p>Dana, 30. svibnja 2001. Amnesty International objavio je svoj Godišnji izvještaj 2001., a koji pokriva razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2000., te sadrži prikaz rada organizacije i glavne zabrinutosti organizacije vezano uz kršenja ljudskih prava u gotovo svim zemljama svijeta.</p>
<p> U skladu sa Zakonom o javnom informiranju tražimo da objavite naš ispravak informacija u člancima ili naslovima objavljenima 31. svibnja 2001.u Hininoj vijesti prenesenoj u Vjesniku, jer neki njihovi dijelovi ne prikazuju pravu sliku rada naše organizacije kao ni podatke navedene u upravo objavljenom izvještaju.</p>
<p>Želimo još jednom javno napomenuti kao što smo iznijeli i na press konferenciji, a što HINA, Vjesnik i Slobodna Dalmacija nisu uzeli u obzir, da Amnesty International ne iznosi ocjene o općem stanju ljudskih prava po pojedinim zemljama, nego izvještava o oblicima kršenja ljudskih prava i navodi neke od pojedinačnih slučajeva, koji spadaju u mandat organizacije. Također AI ne rangira vlade po njihovom odnosu prema ljudskim pravima, niti pokušava uspoređivati stanja ljudskih prava po zemljama, kao niti sama kršenja. Kada bi to i htio ne bi mogao, jer su, kao prvo, oblici kršenja ljudskih prava od zemlje do zemlje različiti i zbog toga neusporedivi, a kako drugo, AI radi samo na kršenjima ljudskih prava iznesenim u svome mandatu (koji pokriva samo jedan dio građanskih i političkih prava). Želimo napomenuti da ovo nije prvi put da reagiramo vezano uz ovu temu (vidi Vjesnik,, 5. studeni 1999. g.). Podaci o kršenjima ljudskih prava ne zastarijevaju sve dok se ne puste na slobodu svi zatočenici savjesti (bilo gdje u svijetu) ili npr. dok se ne sazna sudbina 1.500 etničkih Hrvata i 600 etničkih Srba iz Hrvatske ili dok se ne privedu pravdi trojica časnika u tadašnjoj JNA; koji su odgovorni za otmicu i smaknuće 260 muškaraca iz bolnice u Vukovaru nakon njegovog pada u studenom 1991. Svojim aktivnostima AI radi na otkrivanju istine i insistira na privođenju pravdi odgovornih, kako zbog žrtava kršenja ljudskih prava, tako i zbog njihovih obitelji. Sve žrtve zločina, bez obzira na njihovo etničko porijeklo imaju pravo na dostojanstvo, a to će biti postignuto samo okončanjem nekažnjavanja za kršenja ljudskih prava. Ako neki novinari smatraju da su to zastarjele informacije ili »opća mjesta«, neka pitaju obitelji žrtava kako se oni osjećaju i misle li oni da su to zastarjele informacije. AI ne može novinarima davati onakve informacije kakve oni žele vidjeti ili čuti, već onakve kakve one dosita jesu.</p>
<p>Nadalje, zbog nepoznavanja razlike između pojmova zatočenik savjesti i politički zatvorenik, Hina i Vjesnik su krivo informirali javnost. Naime, zatočenik savjesti je osoba koja je zatvorena samo zbog svojih političkih, vjerskih ili drugih uvjerenja, svojeg etničkog, nacionalnog ili socijalnog porijekla, spola, boje kože ili jezika, rođenja, ekonomskog ili drugog statusa, a koja nije zagovarala ili koristila nasilje. Za te osobe AI traži hitno i bezuvjetno puštanje na slobodu. Politički zatvorenik je pak osoba, zatvorena zbog istih razloga, ali je pri tom koristila ili zagovarala nasilje. Za te osobe AI traži pošteno i neodgodivo suđenje. Prema tome sukladno podacima iz Izvještaja AI-a u Hrvatskoj ima političkih zatvorenika, ali nema zatočenika savjesti.</p>
<p>MILENA BEADER, direktorica AIH-a</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>»Konsenzus vlasti s radnicima ugrožen Linićevim izjavama« (2)</p>
<p>Komentar akademika Županova o odnosima Vlade i sindikata (»Konsenzus vlasti s radnicima ugrožen Linićevim izjavama«, Vjesnik od 4. lipnja 2001.) višestruko je promašen. </p>
<p>Prvo, tvrdnja da smanjivanje zakonskih prava radnika potiče rad na crno potpuno je pogrešna. Upravo je suprotno - regulacija radnih odnosa uzrok je rada na crno jer se njime izbjegavaju troškovi koje ona nameće. </p>
<p>Drugo, premda priznaje da američki model fleksibilnog tržišta rada stvara velik broj radnih mjesta, akademik Županov ističe da je uglavnom riječ o nestalnim poslovima sa skraćenim radnim vremenom, te da Europska unija ne prihvaća američki model. Akademik Županov vjerojatno smatra da je bolje biti nezaposlen nego imati privremeni posao sa skraćenim radnim vremenom.</p>
<p>Uostalom, upravo je jedna europska zemlja - Nizozemska - poznata po velikom udjelu takvih radnih mjesta koja popunjavaju uglavnom žene.</p>
<p>Treće, akademik Županov optužuje Vladu da ugrožava socijalno partnerstvo sa sindikatima. Međutim, upravo su sindikati odbili ponuđeni socijalni sporazum, a jedan je sindikalni rukovodilac, i to po povratku iz Irske (!), izjavio da je u nas demagogija isplativija od dogovora. Uostalom, treba li demokratski izabrana vlast biti taocem egoističkih interesnih skupina koje su glavni uzročnik goleme nezaposlenosti? Naposljetku, kakva je to »socijalna pravda« koja oduzima pravo na rad polamilijunskoj vojsci nezaposlenih, obeshrabrenih i prerano umirovljenih? </p>
<p>DARKO ORAČIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>HThinetova nasilna promidžba Interneta</p>
<p>»Želeći pridonijeti razvoju Interneta u Hrvatskoj, HThinet je organizirao ponudu za kupnju računala uz mogućnost obročne otplate, potpuno pripremljena za ulazak u svijet Interneta«.</p>
<p> Program »Hoću Internet«, iako za pohvalu, u naše domove ulazi uz nespretnu propagandnu kampanju. Nakon što sam na HTV-u gledala »Latinicu« u kojoj se govorilo o nasilju u školama i u kojoj je jedan od zaključaka bio da dio krivice snosi društvo u kojem asocijalno ponašanje postaje općeprihvaćena stvar, odlučila sam uložiti i osobni protest.</p>
<p> Naime, ja svoje dvoipolgodišnje dijete pokušavam naučiti da, kad nešto želi, treba reći »molim«, a ne »daj!« ili »hoću!«, da jesti treba pristojno, vilicom i nožem, i da je krajnje nepristojno klečati na stolcu ili držati vilicu okrenutu šiljcima prema gore te da je zajednički objed vrijeme koje, osim za zadovoljavanje potrebe za hranom, članovi obitelji trebaju njegovati kao dragocjeno, lijepo, zajednički provedeno vrijeme kojeg u današnje doba, s današnjim tempom, ima sve manje.</p>
<p>IRENA VOJTA CRVENKA, dipl. ing. arh., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»Hoće li nam ilegalni šljunak popiti vodu« (2)</p>
<p>U Vjesniku od 29. i 30. svibnja 2001. na str. 18. tiskan je članak autora Tihomira Ponoša pod naslovom »Hoće li nam ilegalni šljunak popiti vodu?« Članak je ilustriran fotografijom smetlišta u vodozaštitnom području Mala Mlaka, koja je, bez odobrenja, presnimljena iz mjesečnika Hrvatska elektroprivreda. Jest da je smeće u prirodu dospjelo ilegalno, ali fotografija u novine normalno dolazi drugačije.</p>
<p> Kako je sasvim nevjerojatno da još netko na svijetu, pa tako i u nas, misli da je ovakva »posudba« materijala bez odobrenja i najave normalna pojava, uvjeren sam da je to učinjeno svjesno znajući da se time čini prekršaj. Jasno je da se za prenošenje materijala iz drugih tiskovina mora pribaviti odobrenje, posebno ako to u impressumu mjesečnika izričito i piše, ali pouzdajući se u djelotvornu nedjelotvornost i jadan manjak pravne države u današnjim hrvatskim vremenima, takva ponašanja prolaze bez posljedica.</p>
<p>Pa, ako vam cipele odgovaraju, a vi ih nosite...</p>
<p>MIHAJLO FILIPOVIĆ, Hrvatske vode, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Žalosno je što romska djeca gladuju </p>
<p>Romi ili Cigani još su uvijek građani drugoga reda. Eto, nedaleko od Koprivnice živi skupina tih ljudi. Imaju i dosta djece. Jedu što imaju, odnosno što nađu u kantama za smeće ili ono što im netko da. Međutim, ušli smo u 21. stoljeće, a ljudi poput Roma i dalje kopaju po kantama za smeće i jedu što nađu. Ono što je još žalosnije jest to da već ima i penzionera koji bacaju poglede prema kantama za smeće. Što su, primjerice, kažite nam, djeca Roma ili Cigana kriva? Očito da po nekima jesu. Kriva su što su rođeni kao manje vrijedni ljudi. Nije istina da naše društvo ne može riješiti njihov problem, odnosno da im barem za djecu ne može pružiti uvjete dostojne čovjeka.</p>
<p>Danas »pljujemo« po Ciganima, sutra ćemo po Židovima - dobro je napisao netko. Kakvi smo mi to ljudi koji dozvoljavamo da djeca Roma žive poput životinja? Može netko pričati što god hoće, ali i Cigani su ljudi. I među njima ima dobrih i loših. S lošima treba postupati kako zaslužuju, a s dobrima dobro. Tako bi barem trebalo biti.</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, novinar, Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="48">
<p>Svjedoci poznaju dečke s Knežije kao dobre klince</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Svjedočenjem Mladena Majcenovića (46) i Vilima Vujevića (50), dvojice nekadašnjih redara u zagrebačkim diskoklubovima i, kako su sami naveli, poznavateljima »svih optuženika dok su još bili klinci«, u ponedjeljak je u remetinečkom Okružnom zatvoru nastavljeno suđenje tzv. zločinačkoj organizaciji. Obojica su svjedoka trebala svjedočiti zbog 4. točke optužnice koja se odnosi na pucnjavu ispred fitness kluba »Top line« u Hrgovićima 49, kada je krajem ljeta 1992. Davorin Sobjeslavski pucao na Radovana Buvača koji je bio u društvu s Milenkom Đurićem.</p>
<p>No prije samog početka rasprave sudac Ratko Šćekić obavijestio je devetooptuženog Tvrtka Tomičića kako je predsjednik zagrebačkoga Županijskog suda Miroslav Šumanović donio rješenje prema kojem se kao neosnovan odbija Tomičićev zahtjev za razrješenje njegove braniteljice po službenoj dužnosti, Sanje Ormuž.</p>
<p>Prvi svjedok Majcenović u početku je svog iskazivanja kazao kako o događaju ispred fitness kluba u Hrgovićima »nema pojma« te kako »ništa nije vidio niti čuo«, napomenuvši pritom da većinu optuženih poznaje iz kvarta, ali da o svemu ostalom zna iz novina.</p>
<p>Na pitanje pak tužitelja Petra Dragosavca poznaje li Božidara Krbavčića, Majcenović je odgovorio potvrdno nadodavši kako mu istovremeno nije poznato je li Krbavčić bio u sukobu s nekima od optuženika. No na daljnje pitanje tužitelja o navodnom sukobu Krbavčića s optuženima u lokalu »Stara Knežija«, Majcenović je ispričao kako je tamo rijetko dolazio, ali da je jednom prilikom bio tamo s Krbavčićem, no prema njegovu kazivanju do sukoba o kojem je u istrazi kazivao Krbavčić nije nikad došlo.</p>
<p>Na red za postavljanja pitanja svjedoku potom je došao i prvooptuženi Nikica Jelavić, kojeg je zanimalo koliko ga Majcenović vremenski poznaje te da li on ima saznanja da bi on mogao biti mafijaški šef upleten u sukobe na »zagrebačkom asfaltu«. Majcenović je Jelaviću pak odgovorio kako ga poznaje već dvadesetak godina kao nenanemetljivu osobu te da je bio ugledan sportaš rekreativac koji se bavio boksom, te je uz to radio kao redar i pritom studirao. Svjedok je također naveo kako nema saznanja da je Jelavić nosio »pancirku«, držao poker automate po gradu ili bio upleten u sukobe u gradu. Na kraju svog kazivanja Majcenović je nadodao kako je njega i njegova prijatelja Vujevića u »ovo svjedočenje bespotrebno uvalio Krbavčić«.</p>
<p>Drugi svjedok Vilim Vujević također je potvrdio kako poznaje većinu optuženika još kao djecu iz naselja koja je trenirala boks. Vujević je potvrdio i kako poznaje Krbavčića, koji se prije također bavio redarskim poslovima, ali kako mu nije poznato da se Krbavčić sukobio s nekima od optuženika. Pritom se Vujević prisjetio kako je jedanput bio na kavi u »Staroj Knežiji« s Majcenovićem i Krbavčićem, koji je tom prilikom razgovarao desetak minuta s nekima od optuženih, navevši dalje kako je to bio »normalan« razgovor.</p>
<p>Potom je Vujeviću set pitanja postavio prvooptuženi Jelavić, kojeg su zanimala svjedokova saznanja je li ikada bio u sukobu s nekim zbog kriminalnih djelatnosti, na što je Vujević odgovorio niječno. No, na kraju svog svjedočenja Vujević je ispričao kako je krajem osamdesetih godina došao u sukob s Vjekom Sliškom, ne znajući pritom o kome se radi.</p>
<p>Naime, prema Vujeviću, koji je tada radio kao redar u disko-klubu »88«, Sliško je jednom prilikom razbio jednom gostu bocu na glavi, nakon čega ga je Vujević izbacio van. Šest mjeseci poslije, prisjetio se svjedok, Sliško ga je dočekao s leđa u Crnčićevoj ulici i udario ga metalnom šipkom u leđa. Nekadašnji je redar, prema vlastitom prisjećanju, blokirao udarac nakon čega je dotrčao policajac i »primirio« osvetoljubivog Sliška, kojega pak Vujević nikada nije tužio zbog tog napada.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u utorak kada bi trebao svjedočiti Krbavčićev prijatelj Milenko Đurić, koji se krajem ljeta 1992. godine našao u njegovom društvu kada je na Krbavčića, prema točki optužnice pucao Sobjeslavski.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zbog srčanih smetnji Korade zadržan u bolnici </p>
<p>VARAŽDIN, 4. lipnja</p>
<p> - Na varaždinskom je Općinskom sudu u ponedjeljak ponovo odgođeno suđenje umirovljenom generalu Ivanu Koradeu i njegovim suborcima koje oštećeni Josip Marčelan, bivši načelnik SIS-a za Varaždinsku i Međimursku županiju, tereti za nasilničko ponašanje i zlostavljanje u varaždinskom restoranu »Bijeli konj« prije gotovo šest godina. Rasprava je odgođena jer se na njoj nije pojavio prvookrivljeni Korade, za kojeg je odvjetnik Željko Olujić predao nalaz internista iz Opće bolnice u Zaboku od 3. lipnja te istaknuo da je umirovljeni general zadržan na liječenju.</p>
<p>Odvjetnik oštećenog Marčelana Ivan Kovač smatrao je da nema razloga za odgađanje rasprave jer je okrivljeni ispitan i rasprava bi se bez ikakve dvojbe mogla održati. Odvjetnik Olujić na to je rekao da se radi o kaznenom postupku u kojem se njegovu branjeniku mora omogućiti iznošenje obrane i praćenje glavne rasprave, a Korade ima pravo, iako se dosad branio šutnjom, svoju obranu iznijeti kad se na to odluči.</p>
<p>Olujić je kazao i da se postupak vodi prema starom Zakonu o kaznenom postupku, pa bi se rasprava u Koradeovoj odsutnosti mogla održati samo ako je on uredno pozvan a ne odazove se pozivu na raspravu niti opravda svoj nedolazak, dok je Korade svoj nedolazak opravdao medicinskom dokumentacijom.</p>
<p>Kovač je upozorio i na apsolutnu zastaru postupka, koja bi trebala nastupiti u listopadu ove godine, na što je Olujić kazao da razlozi zastare nisu važni, već se postupak vodi radi utvrđivanja krivnje okrivljenih te se iz tog razloga postupak ne može ubrzavati mimo procesnih pravila.</p>
<p>Kovač je zatim zatražio, u slučaju odgode rasprave, da sudskomedicinski vještak provjeri navode iz Koradeove medicinske dokumentacije kako bi se utvrdilo je li general doista mogao doći na raspravu, Kovač je predložio da se generalu odredi pritvor jer »i u zatvoru postoji odgovarajuća medicinska služba«.</p>
<p>Nakon kraćeg vijećanja raspravni je sudac Igor Pavlic raspravu odgodio za dva tjedna, a Opća bolnica u Zaboku trebala bi sud obavještavati o zdravstvenom stanju umirovljenog generala, koji je u bolnici navodno zadržan zbog srčanih smetnji.</p>
<p>Marčelan je inače privatnu tužbu protiv generala Koradea te protiv Mile Katića, Emila Crnčeca, Branka Žeželja i Stjepana Fadige podnio zbog toga jer su ga u listopadu 1995. godine u restoranu »Bijeli konj« zlostavljali, prijetili mu verbalno i pištoljem, prisiljavali ga da popije veće količine alkoholnih pića, ozlijedili ga, a Korade mu je u jednom trenutku naredio da puže i ljubi mu čizme. Na prošloj raspravi u svibnju sudsko je vijeće za Katića i Žeželja razdvojilo postupke jer Žeželj, prema liječničkoj dokumentaciji, nije bio u stanju pratiti rasprave, a i na njih je dolazio pod lijekovima, dok je Katiću, zbog prometne nesreće, bilo određeno strogo mirovanje. </p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Bivši policajci ponovno pred osječki sud</p>
<p>OSIJEK, 4. lipnja</p>
<p> - Odlukom drugostupanjskog izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Osijeku ukinuta je presuda osječkoga Općinskog suda donesena 22. studenoga prošle godine kojom su bivši načelnik PU osječko-baranjske Dubravko Jezerčić (46) i umirovljeni policajac Tomislav Mikulić (28) proglašeni krivima za kaznena djela za koja ih se teretilo.</p>
<p> Podsjetimo, izrečenom nepravomoćnom presudom Jezerčiću je određena kazna zatvora u trajanju od jedne godine, a Mikulić je osuđen na dvije godine i deset mjeseci zatvora. Optužnica Općinskoga državnog odvjetništva tereti ih da su u rujnu 1996. prijetnjama i iznudama prisilili oštećenog Branka Markana da Jezerčiću proda svoje zemljište u središtu Osijeka, na kojemu je potom Jezerčić otvorio restoran »Grand«. Drugom ih se točkom tereti da su prevarili i Ivana Dopsaja, vlasnika zemljišta u Dubrovačkoj ulici u Osijeku, na kojemu je izgrađeno parkiralište za spomenuti restoran. Mikulić je pod trećom točkom optužen i za kazneno djelo uspostave ropstva jer se sumnja da je Markana prisilio da s njegovom suprugom Majom Mikulić zaključi ugovor o doživotnom uzdržavanju, a zatim mu određivao mjesta boravka i zabranjivao mu da ih napusti te ga tjerao da za njega i njegove prijatelje obavlja teške fizičke poslove bez ikakve naknade.</p>
<p> Za kazneno djelo iznude pod prvom točkom obojica su optuženih proglašena krivima, a za kazneno djelo prijevare nad drugooštećenim Dopsajem oslobođeni su optužbe jer je sam oštećeni odustao od kaznenog progona objasnivši kako smatra da ipak nije prevaren. Nadalje, Mikulić je proglašen krivim i za uspostavu ropstva jer je tijekom suđenja dokazano da je Markana nagovorio da potpiše s njegovom suprugom ugovor o doživotnom uzdržavanju, te je potom prodao njegov stan, preuzeo na sebe njegovu naknadu za razvojačene branitelje te ga selio s adrese na adresu, gdje je obavljao razne poslove bez naknade.</p>
<p> Nakon što je sudac Ninoslav Ljubojević objavio presudu, ona je dočekana burnim reakcijama. Optuženici su iskazivali nezadovoljstvo zbog toga što su smatrali kako su proglašeni krivima na temelju nelogičnih iskaza svjedoka, dok je općinski državni odvjetnik ustvrdio kako je kazna preblaga te da činjenica da je Jezerčić u vrijeme počinjenja kaznenih djela bio načelnik PU osječko-baranjske nikako ne može biti olakotna okolnost, već naprotiv da se treba računati kao otegotna. Prema riječima Nikole Sajtera, predsjednika izvanraspravnog vijeća Županijskog suda u Osijeku, prihvaćene su žalbe i optuženih i državnog odvjetnika, pa se ovom odlukom cijeli postupak vraća na ponovno suđenje, na kojem će se novim saslušanjem svjedoka i dodatnim utvrđivanjem činjenica donijeti nova odluka.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Optužen bivši predsjednik Uprave »Međimurja«</p>
<p>ČAKOVEC, 4. lipnja</p>
<p> - Sredinom mjeseca trebala bi u Općinskom sudu u Čakovcu početi glavna rasprava u kaznenom postupku protiv Željka Kavrana (50) iz Čakovca, predsjednika Nadzornog odbora tvrtke Međimurje IPC d.d., koji je bio predsjednik Uprave graditeljske tvrtke Međimurje Visokogradnja u vremenu od studenoga 1998. do ožujka 2000. godine. Na kormilo nekad snažne građevinske firme Kavran je došao kad je ona punom brzinom išla u propast, pa je slijedom svih događaja pred godinu dana uveden stečaj.</p>
<p>Općinsko državno odvjetništvo tereti Željka Kavrana, inače predsjednika Hrvatskoga rukometnog saveza, za kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja, počinjeno zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju, odnosno sklapanjem štetnog ugovora. Prema navodu optužnice Kavran je neplaćanjem poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za mirovinsko osiguranje, doprinosa za zdravstveno osiguranje, doprinosa za zapošljavanje, poreza na dohodak od nesamostalnog rada te neuplaćenih doprinosa za Hrvatsku gospodarsku komoru pribavio tvrtki »Međimurje Visokogradnja« protupravnu imovinsku korist u iznosu od 20,1 milijuna kuna. </p>
<p>Državno ga odvjetništvo tereti što je u razdoblju od 1. siječnja 1999. do 29. veljače 2000. godine priliv novčanih sredstava usmjeravao na devet depozitnih računa, a ne na žiro-račun tvrtke koji je, kako se navodi u optužnici, bio u blokadi od 1994. godine. Radi se dakle o kaznenim djelima za koja bi u Hrvatskoj mogao biti optužen vjerojatno svaki treći direktor. Kavran je, naime, dao nalog obračunskoj službi da djelatnicima plaće obračunava i isplaćuje u neto iznosima jer za doprinose nije imao novaca. Vlada Republike Hrvatske izdvojila je ukupno 20.000 kuna kako bi se radnicima Visokogradnje namirile ranije neisplaćene zarade, ali taj novac nije bio dostatan i za plaćanje doprinosa.</p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Pregazio pješaka i pobjegao </p>
<p>VARAŽDIN, 4. lipnja</p>
<p> - Noćas oko 3,30 sati u mjestu Podačevu u Varaždinskoj županiji smrtno je stradao pješak Đ. LJ. (41), na kojega je automobilom naletio O. I. (58) nakon čega je pobjegao s mjesta nesreće, priopćila je varaždinska policija.</p>
<p> Do nesreće je došlo kada se vozač vožnjom unazad uključivao u promet te je stražnjim dijelom automobila udario u pješaka i pregazio ga. Nakon udara vozač je pobjegao s mjesta nesreće.</p>
<p> Od višestruko zadobivenih ozljeda pješak je odmah preminuo.</p>
<p> Vozač O. I. naknadno je uhićen, a u utorak će biti sproveden istražnom sucu varaždinskoga Županijskog suda, doznaje se iz varaždinske policije. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="53">
<p>Početkom 2002. oko 85 posto razmjene u režimu slobodne trgovine</p>
<p>Država, kaže pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec, mora stvoriti uvjete za konkurentnu proizvodnju, smanjiti troškove proizvodnje, poreznu presiju, doprinose i otvoriti tržište, a uključivanjem u europsku slobodnu trgovinu proširiti tržište domaćim gospodarstvenicima</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Hrvatska dosad ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini sa Slovenijom, Bosnom i Hercegovinom, Mađarskom i Makedonijom koji se već primjenjuju. Parafirani su i u lipnju ili na jesen bit će potpisani i Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, ugovori o slobodnoj trgovini s EFTA, Češkom i Slovačkom te još nekim državama. </p>
<p>Početkom iduće godine, kad će se početi primjenjivati ugovori o slobodnoj trgovini, a u trgovačkom dijelu i ugovor s EU, najmanje 85 posto vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske bit će u režimu slobodne trgovine, istaknula je u razgovoru za Hinu pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec. </p>
<p>Podsjetila je da je ugovor s Makedonijom potpisan u svibnju, a počeo se primjenjivati u lipnju 1997., sa Slovenijom je potpisan krajem te godine i primjenjuje se od početka 1998., s BiH je potpisan 19. prosinca 2000. i primjenjuje se od početka 2001., a ugovor s Mađarskom, potpisan 22. veljače ove godine, primjenjuje se od 1. travnja. </p>
<p>Uskoro bi trebao biti potpisan ugovor o slobodnoj trgovini s EFTA (Švicarska, Lihtenštajn, Island i Norveška). Taj je ugovor parafiran 23. veljače ove godine, bit će potpisan 21. lipnja u Vaduzu, a primjenjivat će se od 1. siječnja 2002.</p>
<p> Krajem travnja parafirani su i ugovori s Češkom i Slovačkom, njihovo se potpisivanje, kaže Spevec, očekuje na jesen, a počeli bi se primjenjivati također 1. siječnja 2002. </p>
<p> Završeni su i pregovori s Poljskom, s kojom bi se idućih mjeseci trebao potpisati ugovor o slobodnoj trgovini. No, zasad je teško reći kada će se on početi primjenjivati. Naime, Poljska ne poznaje institut privremene primjene takvih ugovora, nego to vezuje za ratifikaciju u parlamentima. Tako bi primjena ugovora s Poljskom, očekuje Spevec, mogla početi u veljači ili ožujku 2002. </p>
<p> Spevec ističe da su u tijeku i pregovori s Rumunjskom i Bugarskom, koji bi mogli završiti na jesen. Usporedno sa završetkom pregovora s tim dvjema posljednjim zemljama CEFTA, Hrvatska bi zatražila i pristup toj asocijaciji. </p>
<p> Hrvatskoj je ipak najvažniji Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju s EU jer na zemlje Unije otpada 55 posto njezine vanjskotrgovinske razmjene. Taj je ugovor parafiran 14. svibnja, očekuje se da će se potpisati na jesen, a postao bi valjan nakon ratifikacije u parlamentima svih zemalja članica EU te u Hrvatskom saboru. </p>
<p>Prilikom njegova potpisivanja na jesen potpisao bi se i tzv. privremeni sporazum koji bi omogućio da se trgovačke odredbe i one o transportu iz glavnog Ugovora počnu primjenjivati početkom 2002. </p>
<p> Sve bi to trebalo pridonijeti širem tržištu za hrvatske proizvode. Hrvatska, kaže Spevec, želi stvoriti otvoreno gospodarstvo integrirano u Europu i proširiti tržište gospodarstvenicima kako bi im se omogućilo da povećaju izvoz.</p>
<p> Na državi je, dodaje, s jedne strane, da stvori uvjete za konkurentnu proizvodnju, smanji troškove proizvodnje, poreznu presiju, doprinose, a s druge strane otvaranje tržišta. Stoga je na državi da učini što i drugi - uključi se u europsku slobodnu trgovinu, s EU preko ugovora o Stabilizaciji i pridruživanju, ugovorima o slobodnoj trgovini u regiji te uključivanjem u CEFTA. </p>
<p>Kao vrlo važan cilj Spevec ističe i želju Hrvatske da se uključi u paneuropska pravila o porijeklu, koja omogućuju tzv. dijagonalnu kumulaciju porijekla. U taj je sporazum uključeno 29 država - zemlje EU, CEFTA, baltičke zemlje, Turska i Izrael, a za uključenje Hrvatska mora imati ugovore o slobodnoj trgovini sa svima njima. </p>
<p>Baltičkim je zemljama Hrvatska već ponudila nacrt ugovora i s njima se početak pregovora očekuje na jesen, a zanimanje je pokazala i izraelska strana, kaže Spevec. </p>
<p> S obzirom na to da su pravila o porijeklu vrlo stroga, uključenje u paneuropska pravila o porijeklu omogućilo bi da proizvod proizveden u Hrvatskoj od sirovine iz neke od tih 29 zemalja stječe pravo na porijeklo, a time i na preferencijal. Kao primjer Spevec navodi tekstilne proizvode. Na primjer - hlače koje se proizvode u Hrvatskoj, a za koje je tkanina uvezena iz Njemačke, nemaju hrvatsko porijeklo, pa pri izvozu u Mađarsku nemaju pravo na preferencijal. Uključenjem pak u paneuropska pravila, i taj bi proizvod imao pravo na porijeklo i mogao bi se izvoziti po preferencijalnim uvjetima. </p>
<p>U daljnje ciljeve Spevec ubraja i početak pregovora sa zemljama tzv. Barselonske grupe, inicijative koja bi obuhvatila države jugoistočne Europe i Mediterana. </p>
<p> Za Hrvatsku bi to značilo i sklapanje ugovora o slobodnoj trgovini s Turskom, s kojom su pregovori pri kraju, a posljednji krug razgovora održat će se u lipnju ili početkom srpnja u Zagrebu. U toj su inicijativi još i Malta i Izrael te u daljnjoj perspektivi Egipat, Tunis i Maroko, a obuhvatila bi i Jordan i Siriju. </p>
<p>Nevenka Brčić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Raiffeisen: U travnju rekordan uvoz automobila </p>
<p>Tijekom prva tri mjeseca 2001. godine dolarska vrijednost uvoza vozila povećana je 13,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani / Glavna ekonomistica PBZ-a Martina Dalić očekuje rast investicija u 2001. za 3,5 posto / Uzrok travanjskog skoka cijena leži u odluci države da poveća trošarine</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Deficit u trgovini s inozemstvom u prvoj polovici godine značajno će porasti zbog povećanog uvoza automobila, upozorava se u lipanjskom broju Equity Insights, publikaciji Raiffeisenbank.</p>
<p>Prema tvrdnjama ekonomista Raiffeisena, uvoz automobila u Hrvatsku u travnju je dostigao maksimum. S druge strane, rast izvoza u 2001. godini neće biti dovoljan da smanji sve veći jaz u trgovinskoj razmjeni s inozemstvom. Procjena je Raiffeisenovih stručnjaka da će Hrvatska ovu godinu zaključiti s deficitom na tekućem računu bilance plaćanja, koji osim robne razmjene uključuje i razmjenu usluga te transfere iz inozemstva, u vrijednosti 3,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je znatno više nego lani.</p>
<p>Na rekordan uvoz automobila upozorava i glavna ekonomistica Privredne banke Zagreb Martina Dalić u najnovijem, svibanjskom broju svojih Makroekonomskih prognoza. </p>
<p>»Relativno visok rast uvoza potrošnih dobara posljedica je brzog rasta uvoza cestovnih vozila zbog ukidanja povlastica pri uvozu. Tijekom prva tri mjeseca 2001. dolarska vrijednost uvoza automobila povećana je 13,4 posto u odnosu na isto razdoblje 2000. godine. U prva tri mjeseca apsolutna vrijednost uvoza automobila iznosila je 171,9 milijuna dolara ili 8,6 posto ukupnog uvoza«, kaže Dalić u svojim prognozama. Ona zaključuje da dosadašnji trend bržeg rasta uvoza od izvoza roba pokazuje da će se u ovoj godini povećati vanjskotrgovinski deficit. Njezina je procjena da će Hrvatska ovu godinu zaključiti s deficitom na tekućem računu bilance plaćanja u vrijednosti tri posto BDP-a. </p>
<p>Glavna ekonomistica PBZ-a najavljuje i sporiji gospodarski rast u ovoj godini. Prema njezinu mišljenju, Hrvatska će 2001. godinu zaključiti sa stopom rasta GDP-a 3,1 posto. Najavljuje i promjene u strukturi gospodarskog rasta, u kojoj bi ove godine moglo doći do povećanja udjela investicija.</p>
<p>»Unatoč statistički zabilježenom padu investicija u četvrtom tromjesečju prošle godine, raspoloživi pokazatelji, u prvom redu pad kamatnih stopa i ubrzani rast kredita poduzećima, ukazuju na to da bi u 2001. godini investicije ipak trebale porasti. Očekivana stopa rasta investicija u ovoj se godini stoga kreće oko 3,5 posto«, ističe Dalić. Posebno upozorava na naznake oporavka građevinarstva, kao i na ubrzanje rasta industrijskoga outputa. </p>
<p>U uvjetima pada vrijednosti osobne i državne potrošnje prema prošloj godini, uspjeh turističke sezone (izvoz usluga) i ove će godine biti jedna od najbitnijih odrednica gospodarskoga rasta, dodaje Dalić.</p>
<p>Glavna ekonomistica PBZ-a upozorava i kako nema službenih podataka koji bi potkrijepili tvrdnje o smanjenju šopinga hrvatskih građana u inozemstvu. Kaže i da bi rast prometa u trgovini na malo u nas u ovoj godini mogao biti sporiji nego lani, na što ukazuju i visok rast prometa u maloprodaji u prošloj godini, smanjenje raspoloživog dohotka u ovoj godini i usporavanje rasta kredita stanovništvu. </p>
<p>Prema procjenama Martine Dalić, turistička će se sezona i ove godine pokazati kao glavni razlog (sezonskog) smanjenja broja nezaposlenih. Podaci službene statistike, naime, pokazuju da je u prva četiri mjeseca posao pronašlo čak 26 posto više radnika sa Zavoda za zapošljavanje nego u istom razdoblju prošle godine. </p>
<p>»Zato je broj nezaposlenih smanjen na 356.226, što je najmanje od kolovoza 2000. godine. Navedene podatke, međutim, ne treba izjednačavati s 'brojem novih radnih mjesta', jer oni nisu pokazatelj novih radnih mjesta nego samo moguća naznaka brže dinamike zapošljavanja osoba prijavljenih na Zavodu. S obzirom na to da ulazimo u razdoblje povećane sezonske potražnje za radom, očekuje se nastavak ovakvih kretanja i u dolazećim mjesecima«, ističe ona.</p>
<p> I u Raiffeisenu upozoravaju da se stopa nezaposlenosti u travnju smanjila 1,5 posto u odnosu na ožujak. Ovakva su kretanja na tržištu rada, iako samo sezonske naravi, broj nezaposlenih u nas u travnju smanjila na 22,5 posto, zaključuju analitičari ove banke.</p>
<p>Martina Dalić upozorava da nisu točne tvrdnje kako je naftni šok u travnju izazvao porast inflacije. Prema njezinu mišljenju, glavni uzrok travanjskoga skoka cijena ipak treba potražiti u državi i njezinoj odluci da poveća trošarine.</p>
<p>»Cijene goriva u maloprodaji u prva su četiri mjeseca porasle prosječno za 26,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U travnju su proizvođačke cijene u industriji naftnih derivata porasle 1,4 posto, dok je rast maloprodajnih cijena goriva iznosio 11,7 posto. Prema tome, povećanje trošarina, koje nisu uključene u statističku definiciju proizvođačkih cijena, ali su sadržane u maloprodajnim cijenama, imalo je znatno veći utjecaj na travanjski porast maloprodajnih cijena goriva od rasta proizvođačkih cijena goriva«, kaže Dalić. </p>
<p>Njezina je procjena da će Hrvatska, ako u predstojećem razdoblju ne bude znatnijih izmjena u oporezivanju potrošnje, godinu zaključiti sa stopom rasta cijena na malo između 5,5 i šest posto. Slična je i prognoza Raiffeisenovih ekonomista: stopa inflacije na kraju prosinca 2001. godine od 4,5 posto u odnosu na isti mjesec lani i dinamika rasta cijena na malo u ovoj godini po prosječnoj stopi od 5,3 posto. </p>
<p>Dalić ukazuje i na nastavak trenda aprecijacije kune u ovoj godini. »S obzirom na to da se i u preostalom dijelu godine očekuju visoki devizni priljevi države zbog privatizacije, kao i znatni priljevi od turizma, može se očekivati da će trend aprecijacije valute trajati do jeseni. Pritisak na aprecijaciju tečaja stvarat će i smanjivanje inozemnih depozita banaka zbog intenzivnije domaće kreditne aktivnosti«, zaključuje ona.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Prodaja turističkih tvrtki putem interneta</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Najnoviji projekt Ministarstva turizma naslovljen »Mogućnosti ulaganja u hrvatski turistički sektor sa katalogom tvrtki« odnedavno je instaliran na Internet adresi http://www.mint.hr. Svrha projekta je, ističe Davor Njirić iz Ministarstva turizma, izgradnja sustava praktičnog informiranja investitora. </p>
<p>Ukratko, sve one informacije koje su se dosad plasirale putem novinskih natječaja, sada su dostupne i putem Interneta. Stranice, između ostalog, sadrže opće informacije o mogućnostima investiranja kroz proces privatizacije sa kontakt adresama. Tu je, naravno i katalog tvrtki gdje je država vlasnik preko 25 posto temeljnog kapitala. Zainteresiranima se nudi i uvid u strukturu vlasništva tvrtki kao i pregled aktualnih natječaja za prodaju državnog portfelja u pojedinim tvrtkama koje je raspisao Hrvatski fond za privatizaciju. Posljednja dva poglavlja rezervirana su za pregled aktualnih natječaja koje su raspisale pojedine tvrtke te informacije o posebnim projektima za koje se traže investitori.</p>
<p> Sam katalog sadrži podatke za 66 tvrtki ukupne vrijednosti temeljnog kapitala od 845.459.311 eura. </p>
<p> Eventualnim se kupcima tako nude 192 objekta hotelskog tipa (hoteli, depadanse, moteli i hotelska naselja), 17 objekata apartmanskog tipa, sedam objekata hotelsko apartmanskog tipa, 26, kampova, jedna marina, 84 objekta malog ugostiteljstva (restorani, cafe barovi, pizzerie i sl.).</p>
<p>Na istim je stranicama predstavljen i ustroj Ministarstva turizma, propisi iz područja ugostiteljstva i turizma, zakoni o turističkoj djelatnosti, turističkim zajednicama i boravišnoj pristojbi, naputak za subvencioniranje domaćeg i stranog organiziranog turističkog prometa u 2001. godini te adrese i kontakt telefoni važnijih hrvatskih institucija. D.V.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Deseta konferencija Zagrebačke burze</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Povodom desete godišnjice Zagrebačke burze u Zagrebu će se u četvrtak i petak (7. i 8. lipnja) održati međunarodna financijska konferencija »Financijski sustav, financijska tržišta i njihov utjecaj na gospodarski rast«. </p>
<p>Na konferenciji se očekuje između 300 i 400 sudionika, a brojni domaći i inozemni financijski stručnjaci pokušati će odgovoriti na pitanje gdje je danas i kako se ubuduće može razvijati hrvatsko financijsko tržište, najavio je u ponedjeljak na konferenciji za novinare glasnogovornik Burze Željko Kardum.</p>
<p> Prema njegovim riječima, sudionici konferencije će raspravljati o tri ključna pitanja - koja je važnost i uloga financijskog sustava, kako treba regulirati, odgovoriti i iskoristiti tehnološke izazove i integracije te koji je optimalni model financijskih tržišta za male zemlje, odnosno mogu li ona uopće opstati.</p>
<p> Kao izlagatelje na konferenciji Kardum je najavio, potpredsjednika Federacije euro-azijskih burza (FEAS) Arila Serena, direktora Generalnog direktorata za ekonomske i financijske veze Europske komisije Jolya Dixona, ali i brojne inozemne i domaće financijske stručnjake kao i predstavnike međunarodnih financijskih institucija. Prvog dana konferencije biti će podijeljene i jubilarne nagrade Zagrebačke burze, a predviđeno je da u ceremoniji otvaranja konferencije sudjeluje i predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan. N.M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Bruto dobit Volksbanke 19 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Prošlu poslovnu godinu Volksbank d.d. završila je s bruto dobiti nešto većom od 19 milijuna kuna, što predstavlja 165-postotno povećanje u odnosu na 1999. godinu, priopćili su iz banke u petak, po završetku Glavne skupštine.</p>
<p> Bilančna suma uvećana je 85 posto te iznosi 892 milijuna kuna. Poslovni prihodi Volksbank porasli su 62 posto (na 75 milijuna kuna), dok su rashodi iznosili 42 milijuna kuna (rast od 48 posto.</p>
<p> Kreditni portfelj u prošloj je godini iznosio 717 milijuna kuna i bio je 119 posto veći nego prethodne godine, a banka je, tvrdi se pri dodjeljivanju kredita posvetila veliku pažnju kvaliteti kreditnog portfelja, pa je po klasifikaciji odobrenih kredita više od 98 posto plasmana je u skupini A.</p>
<p> Depoziti klijenata prošle su godine povećani sa 54 posto, na 384 milijuna kuna.</p>
<p> Kako je istaknuto na skupštini Volksbanke, dividenda za 2000. godinu iznosi 60 kuna po redovnoj dionici i 70 kuna po participativnoj dionici, što ukupno iznosi 4,37 milijuna kuna. Preostala dobit usmjerena je u rezerve. N.M.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>Račan: IDS-ov odlazak neće bitno uzdrmati koaliciju </p>
<p>Premijer nije uvjeren da su razlozi izlaska iz šestorke koje je navelo čelništvo IDS-a, bili u potpunosti presudni / Ni ja niti SDP ne zagovaramo prijevremene izbore, ali nećemo bježati od njih, rekao Račan/ Zasad ne dolazi u obzir koalicija SDP-a i HDZ-a </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - »Žao mi je što je do toga došlo i nisam sretan zbog poteza kolega iz IDS-a, ali pravo je svake stranke da sama određuje svoj put«, rekao je predsjednik Vlade Ivica Račan na redovitoj novinskoj konferenciji u ponedjeljak u Banskim dvorima.</p>
<p> Doduše, premijer je ustvrdio kako se i dalje nada da »vrata IDS-a nisu zatvorena«, te da će i ubuduće međusobno dobro surađivati. Podsjetio je da ni dosad nije želio služiti se oštrim riječima kad je bilo određenih neslaganja u odnosima s IDS-om jer ne želi zaoštravati situaciju na žalost onih koji to priželjkuju. Premijer ipak nije uvjeren da su razlozi za izlazak iz šestorke koje je navelo čelništvo IDS-a, u potpunosti bili presudni. No, Račan je ustvrdio da IDS-ov odlazak neće bitno uzdrmati koaliciju. Ipak, taj događaj nije jedini problem koalicije šestorke, za koju je Račan u nekoliko navrata rekao da je »petorka« i da bi taj termin možda trebalo uvesti u novi politički rječnik. </p>
<p> »Ni kao predsjednik Vlade, ni kao predsjednik SDP-a ne zagovaram prijevremene izbore, niti to čini moja stranka, niti inzistiramo na njima«, istaknuo je premijer, uz jasnu poruku »da se u svakom slučaju od prijevremenih izbora, budu li oni neminovni - neće bježati«. Do prijevremenih će izbora doći samo ako Vlada ostane bez podrške u Saboru, ili ako »slabosti u radu koalicije budu veće sutra negoli su bile jučer«. No, o budućnosti koalicije znat će se više kad se završe pregovori o formiranju lokalnih vlasti do kraja lipnja. </p>
<p> Što se tiče formiranja vlasti u Splitu, Račan je izjavio da bi stvaranje tehničke vlade koju bi podržali HSLS i HDZ u Gradskom vijeću Splita zapravo značilo koaliciju tih dviju stranaka, pa bi ostalo pitanje kako bi se to odrazilo na vlast na državnoj razini. </p>
<p> Kako će se premijer suočiti s nesuglasicama unutar svoje stranke ako šestorka koalira s HDZ-om u tri, eventualno četiri županije? Velike nesuglasice ne postoje, opovrgnuo je premijer. »Ne dolazi u obzir koalicija SDP-a i HDZ-a dok HDZ ne bude stranka koja će sama korigirati politiku neprihvatljivu za SDP. Taj HDZ-ov prijedlog tek očekujemo«, naglasio je Račan. </p>
<p>Račan je dodao da su velike koalicije moguće u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Ličko-senjskoj županiji, i to zato da se ne produbljuju međuetničke napetosti. </p>
<p>Napomenuo je da se o velikim koalicijama raspravljalo unutar svih šest članica, a ne isključivo u SDP-u, dok je on samo bio »glasnogovornik šestorke«. </p>
<p> Premijeru je žao i što iz Vlade odlazi zamjenik ministrice turizma, član IDS-a Veljko Ostojić, jer je riječ o stručnjaku. »Prilikom izbora njegova nasljednika manje će se voditi računa o političkim, a više o stručnim kriterijima«, obećao je Račan. </p>
<p> Vlada ne razmišlja ni o prolongiranju važnih reformskih zahvata, poput onih o decentralizaciji države. »Opasno je prolongirati reforme, jer iza toga najčešće stoje interesi i inercija onih koji se protive reformama jer njima puno gube«, pripomenuo je. </p>
<p> Premijer je najavio sastanak sa slovenskim kolegom Janezom Drnovšekom, koji će se održati u subotu na hrvatskom području, ali nije želio reći gdje. Izrazio je nadu da će se napraviti pomaci u međusobnim odnosima, posebice u tri ključna pitanja koja opterećuju hrvatsko-slovenske odnose, a to su Piranski zaljev, Krško i povratak duga štedišama Ljubljanske banke.</p>
<p> Najavio je i tematsku sjedicu o malom i srednjem poduzetništvu, koju će Vlada održati za desetak dana i predstaviti nove mjere za pokretanje tog dijela gospodarstva. U njemu je trenutačno zaposleno oko 66 posto stanovništva, a novim bi mjerama, procijenio je Račanr, zaposlenost bi se mogla povećati 10 do 15 posto.</p>
<p>Hoće li Ministarstvo za europske integracije uskoro biti ukinuto, o čemu se nagađa mjesecima, posebice sada nakon odlaska ministra Jakovčića s te dužnosti? I jesu li točne špekulacije da bi ga u ministarskoj fotelji mogao zamijeniti Ivica Maštruko, dosadašnji višegodišnji hrvatski diplomat, a sada uglednik HNS-a?</p>
<p> »Prvi put čujem za te priče, posebice ovaj dio o imenovanju gospodina Maštruka. Ne znam za to, ali sigurno je da ima navijanja za neke ljude. No, odgovorit ću vam na ozbiljniji dio pitanja - ovu Vladu zanimaju moguće promjene u kvaliteti njenog rada i važno je pitanje što treba učiniti«, odgovorio je Račan. Priznao je da je u Vladi razmatrano pitanje Ministarstva za europske integracije, »vrlo važnog ministarstva koje obavlja bitan i opsežan posao, ni u kom slučaju lagan«, jer je Vladi u interesu da ono bude još jače, »i više od sadašnjeg«. No, poručio je Račan, »strpite se malo, sve će se uskoro znati«.</p>
<p>Za tjedan dana bit će otvorena karlovačka obilaznica</p>
<p> Premijer je potvrdio da se u petak u Banskim dvorima sastao i sa zagrebačkim nadbiskupom Josipom Bozanićem, ali nije želio iznijeti konkretnije detalje s tog sastaka. Samo je rekao da je to sastavni dio komunikacije koja se mora voditi u zajedničkom interesu, a u duljem razgovoru raspravljali su o stanju u Hrvatskoj. Nadbiskupu je premijer objašnjavao »politiku Vlade, a posebice situaciju u kojoj treba donositi odluke«. Konstruktivni razgovor vodio se u dobroj atmosferi. Za tjedan dana bit će otvorena karlovačka obilaznica, ukupno 18,5 kilometara autoceste od Karlovca prema Rijeci, najavio je Račan. No, hoće li je upravo on osobno otvoriti, ovisit će o tome hoće li u tom roku biti pribavljene sve preostale dozvole. Dio posla oko dozvola je dovršen, ali problemi su proizašli oko izdavanja dozvola za sporedne ceste.</p>
<p> Govoreći o turističkoj sezoni, Račan je naglasio da će, budu li na graničnim prijelazima prema Neumu veliki zastoji, biti pojačan trajektni promet do Pelješca. Priznao je da Vlada traži nova rješenja vezana uz ta pitanja s vlastima BiH. »Vlada želi liberalizirati prolaz na tom dijelu granice prema BiH, ali ne želi liberalizirati mogućnost djelovanja organiziranog kriminala«, upozorio je premijer. Je li točno da se u Hrvatskoj vodi istraga o makedonskom ministru koji ima hrvatsko državljanstvo, a preko kojeg je navodno išao šverc oružjem? Premijer je naglasio da Hrvatska nije umiješana u tragični sukob u Makedoniji, a taj navodni slučaj nije želio podrobnije komentirati dok MUP ne pripremi izvještaj o više od šest tisuća državljanstava dodijeljenih raznim osobama. Mnoge su od njih sumnjive prošlosti i sumnjivih poslova, dodao je Račan, ali putovnica nikome ne može biti oduzeta bez pravomoćnog rješenja. Ipak, podsjetio je da je većina tih sumnjivih putovnica podijeljena godinama prije 3. siječnja 2000. </p>
<p> Javnosti će uskoro biti predstavljen i prvi najopćenitiji dio strategije razvoja Hrvatske u 21. stoljeću, oko koje je nedavno bilo burnih rasprava. </p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Pužu suspenzija u HSS-u zbog koaliranja s listom HDZ-HSP</p>
<p>RIJEKA, 4. lipnja</p>
<p> - Predsjednik kraljevičkoga ogranka HSS-a Teo Puž bit će suspendiran zato što je protivno stajalištu stranke sklopio poslijeizborni sporazum s koalicijom HDZ-HSP, a vijećnik HSS-a u Kraljevici surađivat će u sastavljanju izvršne gradske vlasti s koalicijom SDP-PGS-HNS.</p>
<p>Rekao je to u ponedjeljak tajnik primorsko-goranskog HSS-a Ivo Zrilić.</p>
<p> Uoči u nedjelju ponovljenih izbora za kraljevičko Gradsko vijeće, na biračkom mjestu u Križišću koalicija HSLS-HSS potpisala je poslijeizborni sporazum s koalicijom HDZ-HSP, što bi tim dvjema listama s osam od 15 vijećnika omogućilo da sastave gradsku vlast.</p>
<p>Zrilić je rekao da je sporazum koji je Puž potpisao protivan stajalištu HSS-a, koji teži suradnji s koalicijskim partnerima na državnoj razini. Vijećnik naše stranke u Gradskom vijeću Siniša Kašić priklonit će se u skladu s tim koaliciji SDP-PGS-HNS, rekao je Zrilić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bagarić odustao od kandidature za osječko-baranjskog župana</p>
<p>OSIJEK, 4. lipnja</p>
<p> - Osječko-baranjski župan Marko Bagarić, ujedno i nositelj liste HDZ-a za Županijsku skupštinu na prošlim izborima, uputio je dopis Županijskom odboru HDZ-a 1. lipnja, pojašnjavajući okolnosti nedavne prometne nezgode. Priopćio je to osječko-baranjski HDZ u ponedjeljak, istakavši da stranka »prihvaća čin samokritičnosti i isprike stranci i javnosti kao osobni moralni doprinos u obnašanju javnih funkcija«.</p>
<p>Istoga je dana Predsjedništvo HDZ-a održalo sjednicu i prihvatilo Bagarićev zahtjev za odustajanje od kandidature za župana u predstojećem mandatu. Ponuđena ostavka na mjesto župana pozdravljena je kao Bagarićev moralni čin. Budući da je Vlada svojom odlukom raspustila Skupštinu Županije, koja bi trebala odlučiti o ostavci, kaže se u priopćenju, i s obzirom na vrijeme potrebno za konstituiranje nove županijske vlasti - Predsjedništvo HDZ-a traži od Bagarića da dužnost župana obnaša do primopredaje, zaključuje se u priopćenju, koje je potpisao predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a Boro Knezović. </p>
<p>S. Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Vlada će do kraja tjedna sazvati konstituirajuće sjednice većine županija </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Vlada je na prošloj sjednici sazvala konstituirajuće sjednice skupštine Zagrebačke i Dubrovačko-neretvanske županije za 11., odnosno za 19. lipnja. Za sljedeću sjednicu Vlade pripremaju se odluke o sazivanju konstituirajućih skupština za preostale županije i Grad Zagreb. Jedino bi moglo biti odgođeno sazivanje konstituirajuće skupštinske sjednice Primorsko-goranske županije bude li prigovora na rezultate izbora koji su u nedjelju, 3. lipnja, ponovljeni u Matuljima.</p>
<p> Konstituirajuće sjednice županijskih skupština, gradskih i općinskih vijeća sazivaju se u roku 30 dana od objave konačnih službenih izbornih rezultata. Vlada je nadležna za sazivanje županijskih skupština, a ministar pravosuđa svoje ovlaštenje za sazivanje konstituirajućih sjednica vijeća općina i gradova prenio je na pročelnike ureda župana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Planira se gradnja 3400 stanova godišnje</p>
<p>Prema modelu poticane stanogradnje već se gradi ili se priprema gradnja stanova u šezdesetak gradova / Država je za 2001. iz proračuna izdvojila 90 milijuna kuna, zainteresirane općine i gradovi u projekt ulažu zemljište i komunalnu infrastrukturu, a banke će davati kredite građanima uz tržišnu kamatu ne veću od osam posto / Mjesečna rata za stan veličine 50 četvornih metara bit će od 300 do 350 maraka / U pripremi nacionalna strategija stanogradnje a s njome i nacionalni stambeni fond</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Model poticane stanogradnje prema kojem se već gradi ili se priprema gradnja stanova u šezdesetak hrvatskih gradova uskoro će dobiti i svoj zakonski okvir. Naime, na posljednjoj sjednici Hrvatskog sabora zastupnici su podržali prvu verziju zakona o društveno poticanoj stanogradnji što ga je osmislilo Ministarstvo javnih radova, obnove i graditeljstva.</p>
<p>Tim se zakonom uređuje poticanje stanogradnje od strane države uz sudjelovanje jedinica lokalne samouprave, kredite banaka te učešće građana u cijeni stana od 20 posto. Država je za ovu godinu iz proračuna izdvojila 90 milijuna kuna, zainteresirane općine i gradovi u projekt ulažu zemljište i komunalnu infrastrukturu, a banke će davati kredite građanima uz tržišnu kamatu ne veću od osam posto. </p>
<p>Najskuplji kvadrat stana izgrađenog prema tom modelu stajat će 1700 njemačkih maraka, što znači da će prosječna cijena biti i puno niža. Budući da će se stanovi prodavati građanima na rok otplate od 30 godina uz godinu dana počeka, prosječna kamata tijekom tog razdoblja bit će četiri posto, a mjesečna rata za stan veličine 50 četvornih metara bit će od 300 do 350 maraka.</p>
<p>Prema tom bi se modelu ove godine trebalo izgraditi 1500 stanova prosječne veličine 50 kvadrata te stambeno zbrinuti pet do 7000 ljudi. Cilj projekta je, kažu njegovi predlagatelji, omogućavanje građanima s prosječnim primanjima, odnosno onima koji nemaju riješeno stambeno pitanje, a donekle su kreditno sposobni da dođu do krova nad glavom.</p>
<p>Druga važna zadaća toga projekta, a koju je već više puta istaknuo i ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić, jest oživljavanje stanogradnje, a time i čitavog graditeljstva. Naime, hrvatska stanogradnja već nekoliko godina tavori na samom rubu preživljavanja. Sredinom '80-ih gradilo se tridesetak tisuća stanova - što nas je svrstavalo u sam europski vrh - 1990. godine je izgrađeno 18.500 stanova, 1995. godine 7400 stanova, dok se danas gradi svega 1000 novih stanova u višestambenim jedinicama, dakle zgradama, a čak polovica njih gradi se u Zagrebu. No, problem je u tome, istaknula je to u nedavnoj raspravi i većina saborskih zastupnika, što čak i za tako mali broj izgrađenih stanova - nema kupaca. Stoga je nekoliko zastupnika predložilo Vladi da od građevinskih tvrtki otkupi gotove stanove ili one pred završetkom. Na taj bi način država, rečeno je, pomogla ljudima da riješe stambeno pitanje, ali i graditeljima da prodaju ono što su izgradili. Saborski zastupnik DC-a Đuro Njavro upozorava da u Hrvatskoj čak postoji višak stanova, ali da su oni neravnomjerno raspoređeni te smatra kako nije dobro da stanogradnju organizira država. Gradnju stanova, kaže Njavro, treba prepustiti privatnoj inicijativi koja daje bolje rezultate. Ako Vlada želi pomoći beskućnicima, ističe on, trebala bi se uhvatiti u koštac sa sređivanjem zemljišnih knjiga čime bi stvorila pretpostavke za hipotekarno kreditiranje.</p>
<p>Uz mnoge objektivne okolnosti, od kojih je na stanogradnju svakako najpogubnije djelovao rat, najveći problem Hrvatske je to što ne postoji sustav stanogradnje. U bivšoj državi postojao je društveni stambeni fond, odnosno javna sredstva koja su se koristila prema principu solidarnosti. No osamostaljenjem Hrvatske, taj je fond ukinut, a time je nestalo i bilo kakve brige države o stambenom zbrinjavanju građana, osim socijalno ugroženih. Treba napomenuti da nacionalna strategija stanogradnje koja je u pripremi, prema uzoru na tranzicijske zemlje predviđa upravo uvođenje nacionalnog stambenog fonda. Fond bi trebao postati glavni čimbenik financiranja stanogradnje, a tzv. Čačićev model bio bi samo jedan od načina za kupnju stana. </p>
<p>Ono što je u tome modelu nejasno, na što je upozoreno i u Saboru te zatraženo da se to doradi do drugog čitanja zakona, jesu kriteriji za kupnju stana. Te će kriterije određivati jedinice lokalne samouprave, dakle gradovi i općine u kojima potencijalni kupci žive. Zakonom se predviđa tek da kupci mogu biti pojedinci koji nemaju riješeno stambeno pitanje i koji stan kupuju prvi put, jedinice lokalne samouprave za svoje potrebe te poduzeća za potrebe svojih zaposlenika. Najzanimljiviji su svakako oni stanovi koji će se prodavati direktno građanima i to vjerojatno putem javnog natječaja. Koji će biti uvjeti tih natječaja te tko će imati prednost, odredit će svaki pojedini grad i općina nakon što provede anketu među svojim stanovništvom.</p>
<p>Kako je nedavno za Vjesnik rekao ministar Čačić, u prva četiri mjeseca ove godine ugovorena je gradnja 1100 stanova, a planira se da će do kraja godine biti ugovoreno više od 2000 stanova.</p>
<p>Prema sadašnjim podacima, najviše stanova gradit će se u Zadru, Rijeci i Varaždinu, a ono što je posebno obradovalo Zagrepčane - budući da je u najvećem gradu i potražnja za stanovima najveća - jest činjenica da je krajem prošlog tjedna potpisan i predugovor između Grada i Ministarstva o gradnji 200 stanova. Iako je Zagreb među prvima pokazao interes za Čačićev model, stvari su »zapele« najvjerojatnije na neriješenim imovinsko pravnim odnosima. No činjenica da je Grad ipak uspio osigurati gradnju stanova i to na dvije lokacije, ulijeva nadu beskućnicima kao i najava gradonačelnika Milana Bandića da će Grad pripremiti dokumentaciju za gradnju još 400 stanova. Ono, pak, što građane najviše zanima - tko će imati pravo na kupnju tih stanova - znat će se, najavljeno je, tek za mjesec dana kad se utvrde kriteriji za njihovu prodaju.</p>
<p>Treba napomenuti da će građani svakako morati zadovoljiti određene uvjete banaka, no oni će biti znatno blaži nego kad je riječ o komercijalnim kreditima. Tako na primjer neće biti potrebno imati hipoteku na neku drugu nekretninu, nego će hipoteka postojati nad novokupljenim stanom sve dok on ne bude u cijelosti otplaćen. Sličan model kreditiranja, ali i općenito stanogradnje, imaju gotovo sve razvijene europske zemlje. Ako projekt zaživi onako kako su to predvidjeli u Ministarstvu graditeljstva, država bi godišnje iz budžeta izdvajala 200 milijuna kuna što bi omogućilo gradnju 3400 stanova godišnje te stambeno zbrinjavanje 12 do 15.000 građana.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Još nije preuzeto 396 stanova za branitelje</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - »Točna je konstatacija o 438 gotovih nepreuzetih stanova, čiji je broj sad smanjen za 42 stana dodijeljena u Dubrovniku, što se čekalo čak šest mjeseci. Slična je bilo u Sinju, Vrgorcu, Donjem Miholjcu, Splitu i Osijeku, gdje su gotovi stanovi čekali dodjelu nekoliko mjeseci, što je povećalo troškove održavanja zgrade«, rekao je u ponedjeljak Radimir Čačić, ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo.</p>
<p>»Kad sam preuzeo ovo Ministarstvo, utvrdili smo potpuni kaos u sektoru stanogradnje za branitelje. Oko 3000 stanova bilo je u različitim fazama, a ni za jedan se stan nije znalo kome je namijenjen«, rekao je Čačić.</p>
<p>Stanovi za branitelje su, »po zakonu koji je katastrofalan i još uvijek na snazi«, dodjeljivani a da se vlasništvo stana nakon toga tretiralo kao mogućnost otkupa po kriterijima društvenih stanova. Taj je mogućnost ukinuta ali se još uvijek, protustavno, krije u nekim odredbama Zakona o braniteljima.</p>
<p>Čačić je upozorio i na niz nepravilnosti pri dodjeli stanova stradalnicima ili njihovom zbrinjavanju drugom mogućnošću, stambenim kreditom. »Primjerice, 50-postotni ratni invalid koji se zbrinjava stambenim kreditom, ovisno o stupnju invaliditeta, pola kredita ne vraća, a 50 posto vraća kao povoljan, dugoročni kredit. Kad se zbrinjavanje obavlja putem dodjele stana, i tih 50 posto ulazi u kategoriju otkupa po kriteriju društvenog stana, pa se plaća samo pet posto vrijednosti stana. Time su dva potpuno ista invalida u neravnopravnoj poziciji, jer jedan plaća pet posto, a drugi 50 posto stambenog prostora«, kazao je Čačić.</p>
<p>»Lani smo obustavili svaku daljnju gradnju u takvom mutežu i donijeli nalog da se završe objekti koji su već 70 posto gotovi. Lani je dovšen prvi blok takvih stanova, a do kraja godine planiramo dovršiti još oko 1000 stanova«, kazao je ministar, »što je najviše dovršenih braniteljskih stanova u jednoj godini dosad«.</p>
<p>On smatra da bi stambene kredite ubuduće trebalo dodjeljivati Ministarstvo hrvatskih branitelja koje se ne može baviti građenjem stanova. »Svatko neka se bavi svojim poslom i obavi ga kako treba«, zaključio je Čačić, pozivajući se na izjavu ministra Pančića u Vjesniku, ali i prozivajući njegova pomoćnika za stanogradnju Dinka Mikulića za nekompetentne i politikanske izjave.</p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Zaštitom cijene novinarskog rada protiv srozavanja profesije</p>
<p>Prvi nacionalni kolektivni ugovor za novinare i medijske radnike regulirat će i status honoraraca kako bi imali prava kao i stalno zaposleni / Plaća početnika ne bi smjela pasti ispod koeficijenta 3,40 / Novinar mora imati visoku stručnu spremu, ali se ona, iznimno, priznaje starijima od 35 godina i s više od 10 godina staža</p>
<p>ŠIBENIK, 4. lipnja</p>
<p> - Do kraja ove godine kolektivni ugovor za hrvatske novinare i medijske radnike trebao bi stići na adrese poslodavaca. Odredbe tog ugovora bi do tada trebale biti poznate javnosti, a do sljedeće godišnje skupštine Sindikata novinara Hrvatske (SNH) očekuje se njegovo donošenje. </p>
<p>To je jednoglasna odluka godišnje skupštine SNH-a, održane koncem tjedna u šibenskom hotelskom naselju »Solaris«. Zaključeno je također da se sindikalne podružnice svaka dva mjeseca izvješćuju o poduzetome kako bi se, prema potrebi, hitno mogla sazvati izvanredna skupština. Tako će, ostvari li se zamišljeno, novinari i medijski radnici napokon dobiti ono što dugo priželjkuju, jer se samo takvim ugovorom mogu ostvariti neka njihova prava iz radnog odnosa.</p>
<p>Honorarci - bez honorara</p>
<p>Jasmina Popović, predsjednica SNH-a, ne krije da je predložena ugovorna platforma »maksimalistička« i da su neki članci ugovora »idealistički« postavljeni, ali vjeruje da će se na kraju potpisati dobar ugovor. Ugovor je utemeljen na postojećem u Večernjem listu, čije se manje dobre strane pokušavaju ispraviti i doraditi. Najviše se, prema očekivanju, govorilo o statusu honorarnih suradnika koji su dosad, mahom, radili na crno, pa se, zbog težine tog problema, kolektivnom ugovoru dodaje aneks kojim će se rješavati status honoraraca kako bi i oni imali prava kao i stalno zaposleni. </p>
<p>Davorka Blažević, predsjednica Sindikata Slobodne Dalmacije, vjeruje da će ta odredba poslodavce dovesti u položaj da ne angažiraju previše honoraraca. Primjerice, njezina je novinske kuća angažirala oko 800 honorarnih suradnika, koji sada potražuju više od šest milijuna kuna za neisplaćene honorare. Jasmina Popović ističe da je problem honoraraca posebno težak u malim medijima i navodi da je akcija državnog inspektorata dala rezultata. Čak su se na OTV-u, tvrdi, počeli sklapati ugovori o radu. Honorarce treba maksimalno zaštititi sve do njihova dobivanja stalnog posla.</p>
<p>Orhideja Martinović, odvjetnica SNH-a, ističe OTV kao rigidan primjer nezakonitosti, a u EPH je, dodaje, situacija trenutačno nešto bolja nakon ulaska inspektora u tu medijsku kuću. Tamo su, naime, zahvaljujući angažmanu Sindikata i inspektora povećane osnovice plaća. </p>
<p>Posebna se rasprava vodila o poslodavcima što se u ugovoru regulira člankom 5., koji je na skupštini bio i najspominjaniji članak. Njime je, naime, predviđeno da se ugovor primjenjuje na sve članice udruga potpisnica, ali i onih koje mu naknadno pristupe. Ministar rada, odlučeno je, moći će na prijedlog jedne stranke iz Kolektivnog ugovora proširiti primjenu i na stranke koje nisu sudjelovale u njegovu sklapanju, odnosno nisu mu naknadno pristupile.</p>
<p>Edo Šprljan iz Slobodne Dalmacije zauzima se za razgovore s predstavnicima gospodarskih komora kako bi se taj problem riješio. Neki novinari smatraju da je upravo ministar rada taj koji treba tražiti partnere, jer budu li to radili novinari, »ukrast« će im se još jedna godina. Samo članak 5., koji je zapravo ministarski dekret, može spasiti male medije, smatraju novinari. Sindikat se, u svakom slučaju, u pregovorima mora postaviti kao ravnopravan partner, stav je novinara i medijskih radnika.Kolektivni je ugovor minimum standarda, odnosno sindikati žele zaštititi najnižu cijenu rada stalno zaposlenih novinara. Plaća početnika tako ne bi smjela pasti ispod koeficijenta 3,40. Kako bi se zaustavilo srozavanje profesije, zaključeno je da novinar mora imati visoku stručnu spremu. Novinari su svjesni trenutačna stanja, pa se zato starijima od 35 godina i s više od deset godina staža izlazi ususret tako da im se iskustvo u radu priznaje namjesto neodgovarajuće stručne spreme. Mlađima pak, koji nemaju odgovarajuću stručnu naobrazbu, daje se mogućnost obrazovanja u određenom roku.</p>
<p>Orhideja Martinović zauzela se za dopunu članka 13. kako bi se izbjegao »status mrtvih duša«, novinara koji zbog nečega ne rade, a primaju plaću. Ona smatra da se novinar treba zaštititi i ako mu poslodavac ne da raditi, odnosno tom istom novinaru, pod punim imenom i prezimenom, treba omogućiti da radi kod drugog poslodavca. U članku 47. predviđeno je da, ako porastu životni troškovi iznad tri posto u odnosu na dan zaključivanja ugovora, najniža osnovica treba porasti za iznos povećanja životnih troškova iznad tri posto. Plaće i honorari isplaćivali bi se u dva dijela u slučaju kada bi inflacija bila veća od jedan posto na mjesec. Prijedlog ugovora predviđa i plaćanje neobjavljenih novinarskih tekstova i priloga, osim onih čija kvaliteta nije zadovoljavajuća. Utvrđena je i isplata »božićnice« kao trinaeste plaće, a ona bi iznosila prosjek triju posljednjih plaća. Neke članke ugovora još treba doraditi, drže neki medijski radnici.</p>
<p>Dopunsko osiguranje</p>
<p>Prije svega to se tiče članka 12. koji tretira pitanje nastanka invalidnosti. Što zapravo znači opasnost od nastanka invalidnosti, pitaju se neki novinari? Isto tako, treba definirati i novinarske norme. Dorada je potrebna i članku 86. koji se tiče zaštite na radu. Predlaže se da se u taj članak ugradi obveza sistematskog pregleda jednom godišnje kao i mogućnost plaćanja dopunskoga zdravstvenog osiguranja.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>»Karlovačka obilaznica« na vrijeme za sezonu</p>
<p>Od 11. lipnja dionicom Karlovac-Vukova Gorica dugom 18,21 kilometar proći će prva vozila / Cijela je dionica asfaltirana; u toku završni radovi na signalizaciji, ogradama...</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - »Karlovačka obilaznica«, odnosno dionica Karlovac-Vukova Gorica na autocesti Rijeka-Zagreb bit će svečano otvorena u ponedjeljak, 11. lipnja, u skladu s dogovorenim rokovima. </p>
<p>Kako doznajemo od Ivana Prgometa, direktora tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb, gotovo svi građevinski radovi su dovršeni i trenutačno se radi na finalizaciji u dijelu prometne signalizacije, postavljanja rubnih ograda...</p>
<p>To znači da su i naši graditelji posljednjih dana uspjeli dostići rokove te da ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić neće morati podnijeti ostavku. Inače, radovi na dionici Karlovac-Vukova Gorica, dugoj 18,21 kiloemtar počeli su u svibnju 1998. i trebali su biti predani u promet lani. No problemi s imovinsko-pravnim pitanjima, financiranjem i činjenicom da u izbornoj godini ni odlazeći ni dolazeći nisu htjeli donijeti neke bitne odluke ... doveli su do kašnjenja.</p>
<p>No već i sam graditeljski dio iznimno je zahtjevan pa je ovakvo kašnjenje u granicama prihvatljivoga. Najveći objekt, od tri izuzetno teška objekta na trasi je vijadukt »Drežnik« dugačak 2,5 kilometra. Vrijednost radova prilikom potpisivanja ugovora bila je 228,4 milijuna kuna.</p>
<p>Iduća dva velika objekta su tunel »Sv. Marko« čije su dvije tunelske cijevi dugačke 243 i 231 metar, a koji se nadovezuje na most »Dobra«, preko istoimene rijeke, dugačak 547 metara.</p>
<p>Idući korak, prema riječima direktora Prgometa, jest nastavak međunarodnog natječaja za radove na dionici Kupjak-Vrbovsko dugačkoj 19,76 kilometara koji bi trebao biti dovršen u idućih dva do tri tjedna. Paralelno s time priprema se zaključenje ugovora za završno financiranje cijele autoceste.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Šestorka i dalje bez dogovora o formiranju vlasti u Splitu </p>
<p>Prema Račanovim riječima, u ponedjeljak su samo još jednom pobrojili probleme, »pa ništa novoga ne može reći«/ Premijer i predsjednik SDP-a razgovarao s M. Granićem o suradnji s DC-om na lokalnoj razini, ali otklanja mogućnost da zamijeni IDS u šestorci </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Čelnici vladajuće koalicije ponovo su se sastali u ponedjeljak, treći put u tjedan dana, ne bi li se dogovorili o koaliranju na lokalnoj razini. Međutim, prema riječima hrvatskoga premijera i predsjednika SDP-a Ivice Račana, samo su još jednom pobrojali aktualne probleme, »pa vam ništa novoga ne mogu reći«. Na inzistiranje novinara da ipak nešto više doznaju o »najspornijim« sredinama, u kojima se vladajuće stranke s državne razine nikako ne mogu složiti oko formiranja vlasti, a među njima je i Split, Račan je samo kratko, ali ipak znakovito uzvratio: »Oko Splita ništa novoga, nažalost«!</p>
<p> Inače, poznato je da se u Splitu HSLS ne želi prikloniti ni jednom od dva bloka koja su dobila najviše glasova na lokalnim izborima, ni onom na čelu s SDP-om niti onome kojeg predvodi HDZ, već nudi formiranje tzv. tehničke gradske vlade, a Ivicu Škarića za gradonačelnika. </p>
<p>Premijer Račan bio je pomalo zatečen novinarskim pitanjem o čemu je u ponedjeljak, prije sastanka vladajuće koalicije, razgovarao s čelnikom Demokratskoga centra Matom Granićem. Nasmijavši se, rekao je da je Granić bio tek jedan od brojnih njegovih sugovornika toga dana, a da su razgovarali o suradnji SDP-a i DC-a te o suradnji stranaka vladajuće koalicije s DC-om, otklanjajući svaku mogućnost da bi DC mogao »naslijediti« IDS u šestorci. »Mi smo zainteresirani za to da koalicija i DC surađuju na lokalnoj razini i tamo gdje to nije neophodno za formiranje lokalne vlasti«, pojasnio je Račan. </p>
<p>Novinare je zanimalo i hoće li Neven Mimica, glavni hrvatski pregovarač s Europskom unijom, biti nasljednik Ivana Jakovčića na mjestu ministra za europske integracije. Račan je odgovorio da još nisu razgovarali o potencijalnom nasljedniku, jer će se tek vidjeti što će biti i s tim ministarstvom i s ispražnjenim mjestom ministra. Mimica je sigurno ozbiljni kandidat, jer se dosad potvrdio kao odličan pregovarač s EU-om, rekao je Račan. </p>
<p> Na sastanku šestorke bio je i predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić. Novinarima je rekao da se »srdačno i prijateljski« oprostio od kolega iz koalicije, te da će IDS i u oporbi podupirati Vladin reformski kurs. </p>
<p>Ivka Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Jakovčić najavio formalnu ostavku u petak ili idući ponedjeljak </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Nakon nešto manje od sat vremena u ponedjeljak popodne je sa sastanka vladajuće koalicije u Banskim dvorima izašao čelnik IDS-a Ivan Jakovčić, rekavši novinarima da se »srdačno i prijateljski« oprostio od doskorašnjih koalicijskih partnera. IDS istupa iz vladajuće šestorke, potvrdio je, izražavajući uvjerenje da će tu odluku u četvrtak formalizirati i savjet IDS-a. </p>
<p>»Prelazimo u opoziciju, ali ne s namjerom da destabiliziramo Hrvatsku i Vladu koju ćemo, vjerujem, i dalje podržavati u njezinom reformskom kursu«, najavio je Jakovčić, dodajući da će i dalje nastojati pridonijeti stabilizaciji odnosa u zemlji »što očekujemo i od naših dojučerašnjih partnera«. Prema njegovoj ocjeni, Istarska županija u kojoj je IDS već godinama na vlasti jedna je od najuspješnijih u Hrvatskoj a i Ministarstvo za europske integracije »kojem sam još nekoliko dana na čelu također je jedno od najuspješnijih«, ocijenio je Jakovčić i dodao da je IDS dosad dao veliki doprinos uspješnosti vođenja europskih procesa u Hrvatskoj i povratku stranih turista u zemlju.</p>
<p> U petak ili ponedjeljak idućega tjedna i formalno ću dati ostavku na mjesto ministra, a to će učiniti i Veljko Ostojić kao pomoćnik ministrice turizma, najavio je Jakovčić. Odgovarajući na pitanje što će biti s njegovim ministarstvom, samo je kratko rekao da je to »sada pitanje petorke«.</p>
<p> »Od drugih partnera u koaliciji dosad smo proglašavani za najveći problem i za destabilizatora odnosa u šestorci. Taj smo problem sada riješili istupanjem iz koalicije i iz Vlade, a što će biti dalje sada ovisi o drugima. Mi ćemo pomoći koliko možemo, jer ne želimo dalje biti destabilizirajući faktor, premda mislimo da to ni dosad nismo bili«, zaključio je Jakovčić. </p>
<p>I premijer Račan se nakon sastanka vladajuće koalicije osvrnuo na izlazak IDS-a iz šestorke, rekavši da su petorica čelnika izrazili žaljenje zbog toga. »Zaključili smo da postoji obostrana odgovornost da se kroz buduću suradnju pokaže kako svi mostovi nisu porušeni, te da se može surađivati premda IDS više nije član šestorke. Mi izuzetno uvažavamo Istru i njezin značaj u Hrvatskoj, a odlaskom IDS iz šestorke vrlo je važno da obostrano otklonimo prognoze, koje se čuju i u zemlji i izvan Hrvatske, o tome da će sada doći do zaoštravanja odnosa između Istre i Zagreba«, naglasio je premijer Ivica Račan. </p>
<p>I. Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>U utorak štrajk u HT-u: Od 12 do 13 sati telefoni neće ostati gluhi </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Svih šest sindikata Hrvatskog telekoma prosvjedovat će u utorak će između 12 i 13. Građani će se u tom razdoblju nesmetano moći služiti svim telekomunikacijskim uslugama, rekao je u ponedjeljak za Vjesnik Josip Pupić, predsjednik Hrvatskoga sindikata telekomunikacija (HST). Iako su sindikati prvo najavili da će biti isključen cijeli telekomunikacijski sustav, od toga su odustali zbog sigurnosnih razloga. Na kraju su odustali i od isključenja tarifiranja (odnosno, od nebilježenja impulsa pa bi telefoniranje bilo besplatno). </p>
<p> Uprava HT-a tužila je šest sindikata za nezakonito organiziranje štrajka, no Županijski sud u Zagrebu u ponedjeljak je odbio tužbu. </p>
<p>U Republičkom sindikatu radnika HPT-a upozoravaju da su sindikati napravili grešku u koracima, jer ni jedan nije prijavio štrajk MUP-u. Ipak, Republički sindikat pozvao je sindikalne povjerenike po telekomunikacijskim centrima da održe prosvjed u krugu upravnih zgrada jer nemaju zakonsko pravo izvesti radnike na ulicu. </p>
<p>Sindikati štrajkaju jer Uprava HT-a nije prihvatila prijedlog Mirovnog vijeća da se za 1404 radnika iz neosnovnih djelatnosti, koje se restrukturiranjem izdvajaju iz HT-a, jamči četiri godine ista plaća kao u Telekomu, te još četiri godine zaštite od otkaza. Pupić ističe da je sindikat smanjio svoje zahtjeve kako bi pokazao da nije protiv restrukturiranja iako se ne slaže da se ono provede na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>. </p>
<p>Uprava HT-a ostala je kod svoga prijedlog da radnici koji izlaze iz HT-a najduže pet godina imaju pravo na zaštitu (tri godine zajamčene plaće i još dvije godine zaštite od otkaza). Istina, dio Uprave bio je spreman popustiti, a isključivo zbog socijalne neosjetljivosti potpredsjednika Vlade Slavka Linića, koji je ujedno predsjednik Nadzornog odbora HT-a, to se zasad nije dogodilo, tvrdi Pupić. Nakon prosvjeda, u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza uskoro bi se trebao održati novi krug pregovora. Sindikat, uz zaštitu 1404 radnika, traži i da Uprava isplati zaposlenicima dug od 73 milijuna kuna.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Mate Granić neće biti novi ministar za europske integracije</p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - »Nitko mi nije ponudio da preuzmem mjesto ministra za europske integracije, niti bih to prihvatio«, riječi su kojima je dr. Mate Granić, predsjednik Demokratskog centra i bivši ministar vanjskih poslova, prokomentirao za Vjesnik glasine da bi on na toj dužnosti mogao zamijeniti Ivana Jakovčića.</p>
<p>DC nije sudjelovao na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima, nije član vladajuće koalicije i naredne izbore za Sabor želi dočekati u oporbi, objašnjava Granić.</p>
<p>Nakon što je Istarski demokratski sabor (IDS) ovih dana odlučio izaći iz vladajuće koalicije, čime Jakovčić gubi dosadašnje ministarsko mjesto, u javnosti se počelo nagađati o njegovoj zamjeni. Pritom su se kao njegovi mogući nasljednici najčešće spominjali dr. Mate Granić i Ivica Maštruko, bivši hrvatski veleposlanik u Ljubljani. Prema tim informacijama, Maštruko bi preuzeo Ministarstvo za europske integracije kao kompenzaciju za HNS-ovo prepuštanje gradonačelničkog mjesta u Zagrebu esdepeovcu Milanu Bandiću.</p>
<p>U Ministarstvu za europske integracije, međutim, kažu nam da je za službeni Zagreb važno da to ministarstvo nastavi funkcionirati, oslobođeno utjecaja dnevne politike. Hrvatska je, naime, parafiranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) preuzela određene međunarodne obveze.</p>
<p>»Cijeli proces, od usklađivanja zakonodavstva, koordinacije programa CARDS, izrade studija učinaka, do obrazovanja državnih službenika i informiranja javnosti, mogu iznijeti jedino ljudi koji su taj sustav i postavili na noge, koji su radili na Studiji izvedivosti, pripremi pregovora i zajedno s Europskom komisijom radili na izradi country strategy papera za našu zemlju. Naravno, uza sve jači angažman ostalih tijela državne uprave i Sabora u proces integracije«, tvrdi naš sugovornik. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Klein: Nacionalne zajednice sada teško surađuju zbog političkih pritisaka </p>
<p>ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Međusobno poštovanje pripadnika različitih nacionalnih zajednica i suradnja na putu gospodarskog oporavka jedini su načini rješavanja problema u hrvatskim područjima pogođenim ratom. Rekao je to u ponedjeljak voditelj UN-ove misije za razvojne programe (UNDP) Cornelius Klein nakon razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem. Naglasio je da i predsjednik Mesić dijeli isto stajalište o tome kako se mogu riješiti problemi u tim područjima.</p>
<p> »Prije svega, riječ je o uzajamnom poštovanju: različite nacionalne zajednice trebaju međusobno razgovarati i surađivati radi gospodarskog oporavka«, istaknuo je Klein. UNDP će pomoći kreditnim linijama za mala i srednja poduzeća te komercijalne banke izradom potrebnih studija i potporom radu lokalnih vlasti i lokalnih agencija za razvoj. »Ali, na kraju se sve svodi na to da različite nacionalnosti koje sad žive tamo, slobodno surađuju. To je prilično teško zbog jakih političkih pritisaka i vanjskih utjecaja, ali je ostvarivo«, smatra Klein. Prema njegovim riječima, UNDP raspolaže s 15 milijuna dolara. Program obuhvaća područja od Drniša i Šibenika do Podunavlja, a širi se i dalje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Sveučilište će primiti 11.497 brucoša</p>
<p>Senat Sveučilišta odbacio preporuku ministra znanosti Kraljevića da se, zbog porasta broja nezaposlenih stručnjaka, upisuje manje studenata / Ove godine na fakultete bi se upisalo 600 studenata više, i to uglavnom onih koji sami plaćaju studij</p>
<p> ZAGREB, 4. lipnja</p>
<p> - Senat Sveučilišta u Zagrebu na izvanrednoj sjednici u ponedjeljak donio je odluku o upisu 11.497 studenata u akademsku godinu 2001./2002. Tom je odlukom Senat odbacio preporuku ministra znanosti i tehnologije dr. Hrvoja Kraljevića da je potrebno upisati manje studenata zbog porasta broja nezaposlenih stručnjaka u Hrvatskoj (posebice ekonomista, pravnika i liječnika). Ministarova predložena kvota bila je manja za oko 2000 mjesta nego nova kvota koju je usuglasio Senat.</p>
<p>»Argumenti Senata su jasni: u trenutku kad ne postoji nikakva gospodarska strategija Hrvatske, najbolje je ulagati u obrazovanje. Jer, ustanovit će se kad-tad da su nam stručnjaci itekako potrebni«, rekao je rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Branko Jeren, zaključivši da bi svako smanjenje kvota u ovoj situaciji donijelo više štete nego koristi. </p>
<p>Prema rektorovim riječima, Senat je svoju odluku donio s 34 glasa za (dekani) i četiri glasa protiv (studentski predstavnici). Ove godine na fakultete bi se trebalo upisati oko 600 studenata više nego lani, od toga 400 izvanrednih studenata više i 24 strana studenta manje nego prošle godine. </p>
<p>»Da bismo usuglasili upisne kvote, u susret su nam izašli dekani fakulteta političkih znanosti, strojarstva i brodogradnje te Filozofskog fakulteta koji su pristali smanjiti broj studenata uz potporu Ministarstva znanosti i povećati broj studenata za osobne potrebe«, objasnio je rektor. Za studente koji će sami plaćati studij, prema odluci Senata, bit će 6783 slobodna mjesta.</p>
<p> »Riječ je o prošlogodišnjoj kvoti koju smo prihvatili budući da se iz ministrove preporuke ne vidi jasno za koliko bi studenata Ministarstvo znanosti plaćalo studij«, rekao je prorektor za nastavu i studente dr. Dragan Milanović. Rektor Jeren dodao je kako im je, općenito, »osebujno ministrovo tumačenje Zakona o visokim učilišta posve nejasno«. </p>
<p>Senat je u ponedjeljak odbacio i ministrovu preporuku o jednakom kriteriju upisa studenata na svih šest smjerova Hrvatskih studija. Senat je zaključio da će se na studije sociologije, filozofije i kroatologije upisati po 40 studenata, a na preostala tri smjera (povijest, filozofija i novinarstvo) - nitko.</p>
<p> »Ako ministar i dalje bude tražio jednako tretiranje studenata na Hrvatskim studijima, zatražit ćemo za sve studije nultu kvotu«, naglasio je rektor. To bi značilo zamrzavanje upisa na Hrvatske studije do konačne odluke Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Odluku o statusu Hrvatskih studija Vijeće treba donijeti do 6. listopada. </p>
<p>Natječaj o upisu studenata bit će objavljen za tjedan dana kad će biti riješena, prema rektorovim riječima, »nedopustiva situacija u odnosu ministra prema Sveučilištu« i smirena »povišena temperatura oko ovogodišnjih upisnih kvota«.</p>
<p>• U Vladi je u ponedjeljak popodne održan zatvoreni sastanak premijera Ivice Račana i potpredsjednice Vlade Željke Antunović s predstavnicima Studentskoga zbora, te s rektorima hrvatskih sveučilišta i veleučilišta.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>»Srbi i SDSS su realnost na ovom području, htjeli mi to priznati ili ne«</p>
<p>Suradnja počinje i završava izborom tijela vlasti u županiji / Suludo je očekivati nove izbore, jer oni koštaju. Tko ima pravo trošiti desetke milijuna kuna, jer je netko nezadovoljan što nije župan / Politika HDZ-a je od 1990. do prije godinu i pol vukla tezu da je Hrvat samo hadezeovac, a ostali nisu; sad su izmislili drugu tezu - hrvatski blok</p>
<p>VUKOVAR, 4. lipnja</p>
<p> - Po svemu sudeći, mandati DC-a i HSP-a će odlučivati pri konstituiranju vlasti u Vukovarsko-srijemskoj županiji. To je i povod razgovoru s članom Glavnog odbora i nositeljem liste DC-a u toj županiji Milom Dedakovićem Jastrebom, legendarnim zapovjednikom obrane Vukovara. »Zanimljivo je da svi sada brinu s kim će DC koalirati, a nikom nije smetala vrlo čvrsta četverogodišnja koalicija HDZ-a i SDSS-a. A zašto? Zato što sada netko želi napraviti nešto bolje!« - izjavio je Dedaković.</p>
<p>• U vlasti Vukovarsko-srijemske županije, DC participira prema očekivanjima. Koju varijantu konstituiranja vlasti smatrate najboljom za izlazak iz krize?</p>
<p>- Kad bih bio u prigodi, napravio bih »gemišt« tako da imamo kvalitetne ljude, a onda bih »gemišt« pravio po strankama, jer se svaka specijalizirala: HSS za seljake, HNS za pitanja građanske demokracije, SDP za socijalu, HSLS za okoliš, ljudska prava i gospodarstvo, HSP za očuvanje hrvatskih interesa... Sve su te stranke potrebne da participiraju u vlasti. Predsjedništvo naše stranke zamislilo je to tako da zaboravimo sve desno, lijevo, centar..., ali očito da prevladavaju osobni interesi, a stranački su na pijedestalu.</p>
<p>• Je li moguće konstituirati vlast u županiji?</p>
<p>- Naravno, suludo je očekivati nove izbore, jer oni koštaju. Tko ima pravo trošiti desetke milijuna kuna, jer je netko nezadovoljan što nije župan.</p>
<p>• Izjavili ste da ćete surađivati sa svim strankama. Uključuje li to i SDSS?</p>
<p>- Može tko god hoće i što god hoće misliti i o meni i o DC-u, ali SDSS i Srbi su realnost na ovom području htjeli to priznati ili ne. Suradnja počinje i završava izborom tijela vlasti u županiji.</p>
<p>• Kako Vaši suborci, branitelji Vukovara, tumače Vaše političko opredjeljenje?</p>
<p>- Dvojako. Jedni su jako razočarani, drugi shvaćaju da svatko ima pravo sam birati političku opciju. To je nešto vrlo intimno i što se ne treba miješati s prijateljstvom, ratnim danima i bilo čim drugim. Ima i onih koji mi zamjeraju, no sa svojim prijateljima nikada o tome ne razgovaram.</p>
<p>• Izjavili ste da je jedan od većih problema HDZ-a što se u njihovu politiku uvukla osornost. Što time podrazumijevate?</p>
<p>- Uvukla se i osornost i osobnost. Osornost je nešto što teži bahatosti i nadutosti. Politika HDZ-a još 1990. godine provukla je tezu da je Hrvat samo hadezeovac. Svi ostali za njih nisu Hrvati. Ta teza bila je na snazi do prije godinu i pol. Sad su izmislili drugu tezu - hrvatski blok.</p>
<p>• Znači li to da u HSLS-u, DC-u, SDP-u, poglavito u HSP-u, nisu Hrvati?</p>
<p>- To je apsolutno neodrživo, ali i mediji su nasjeli na tu floskulu hrvatskoga bloka, pa - rekao bih - i vladajuća šestorka. Apsolutno je neprihvatljivo sebi pripisivati epitet Hrvata i hrvatskoga bloka, a ostalima ne, jer nisu istomišljenici. Njima je jasno da sa mnom nema razgovora i pregovora dok su neki ljudi u HDZ-u i dok i dalje žele funkcije. Neću razgovarati osobno s HDZ-om ni na jednoj razini, što ne znači da ne može netko drugi, ali to znači da ja sigurno tada neću biti u DC-u, ako se bude razgovaralo s pojedincima iz HDZ-a koji su i meni osobno i drugima učinili mnogo zla i koji su se strašno obogatili. O tome jesu li ukrali ili ne, postoje institucije države i neka one to rješavaju.</p>
<p>Obećanja biračima prebrzo se zaboravljaju</p>
<p>• Smatrate li da je uzrok apstinencije birača na prošlim izborima u tome da gotovo sve stranke ignoriraju glas naroda?</p>
<p>- Na žalost, i za vlasti HDZ-a i za šestorkine preko noći se pravio asfalt, trim staze, šestorka je potpisivala ugovore sa sindikatima i seljacima, a kad se dođe na vlast, to se sve zaboravlja, traže se opravdavanja, ali glasaču to ništa ne znači, ako nema kruha, ako ne može djetetu kupiti knjige, itd. Ne tiče ga se tko je kriv za to. Onaj tko je na vlasti, mora to stvoriti po bilo koju cijenu, prednost mora imati čovjek... A, čovjek nije prioritet ni onoj niti ovoj vlasti. Naš dugoročni interes je Europa i NATO, ali kratkoročno mora biti prioritet da ljudi ne budu gladni, da ne otvaramo pučke kuhinje, nego radna mjesta, da zaposleni primaju plaću...</p>
<p>DC ne želi s HDZ-om</p>
<p>• Dakle, niste za bilo kakvu suradnju, a ponajmanje za koaliciju s HDZ-om?</p>
<p>- Za koaliciju nisam, ali sam za suradnju bio, a sad nisam ni za to, jer je Papac jasno rekao da ga DC ne zanima. Da smo mislili da se u HDZ-u može nešto napraviti u kontekstu poboljšanja gospodarstva, smanjenja nezaposlenosti, itd., većina nas ne bi ni izašla iz HDZ-a. Mi smo u vrhu razgovarali i dogovorili se da surađujemo sa svim strankama, ali sada je nešto sasvim novo. Ne želimo se nikom nametati, a posebice ne Papcu.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Delbianco gradonačelnik, a IDS seli u oporbu</p>
<p>PULA, 4. lipnja</p>
<p> - Iako je predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić još jednom podsjetio kandidate na sudjelovanje u pulskoj gradskoj vlasti, da je u interesu grada jedino i najbolje rješenje formiranje tzv. velike koalicije IDS-a, SDP-a i Nezavisne liste Loredana Štok, pri čemu bi njihov kandidat Furio Radin bio novi gradonačelnik, od toga neće biti ništa ni nakon istupanja IDS-a iz vladajuće šestorke. Štoviše, partneri koji od izbora pregovaraju o koalicijskom sporazumu priredili su završni tekst i odlučili ga potpisati u utorak zato što je novi pulski gradonačelnik Luciano Delbianco na dvodnevnom službenom putu. U protivnom, sporazum bi bio potpisan još u ponedjeljak, jer je Loredana Štok u međuvremenu pripremila njegovu konačnu verziju.</p>
<p>To je u ponedjeljak u Puli rekao predsjednik SDP-a Pule Denis Martinčić, istakavši da »takva koalicija može održati lekciju IDS-u, koji se osobito u Puli prošlih godina bahato ponašao«. Prema njegovim riječima, usklađene su sve pojedinosti sporazuma: dogovoreno je da će Delbianco biti gradonačelnik, a SDP i Nezavisna lista Loredane Štok dat će po jednog dogradonačelnika s tim što Nezavisnoj listi pripada i mjesto predsjednika Gradskoga vijeća. Tko će pak doći na te funkcije, bit će stvar druge faze dogovora. Nakon potpisivanja sporazuma o koaliranju, sigurno je samo da stranački čelnici SDP-a i IDF-a, osim Delbianca, neće na čelne funkcije, a isto tako ni Loredana Štok neće predsjedati Gradskom vijeću, iako će ubuduće ta dužnost biti volonterska. Za sve te funkcije odredit će se članovi novoga Gradskoga vijeća iz stranačkih redova, odnosno sa Nezavisne liste, a novi pročelnici na čelu gradskih odjela, umjesto sadašnjih, izabrati će se natječajem.</p>
<p>Na pitanje postoji li mogućnost da u posljednjem trenutku dođe do zaokreta te da Nezavisna lista Loredane Štok ipak koalira s IDS-om, možda čak i na sugestije iz državnoga vrha, Martinčić tvrdi da to ne dolazi u obzir ni u kakvoj varijanti. Osim, ako eventualno premijer Ivica Račan ne bi uspio uvjeriti u suprotno najžešću kritičarku IDS-ove sadašnje vlasti u Gradskom vijeću. To ujedno znači da je pulski poslijeizborni slučaj okončan, da će IDS u opoziciju, a stvar je nagađanja tko će dobiti ključne resore, posebice one gdje se raspodjeljuju novci i poslovni prostori.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010605].
|
