NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011204].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 208251 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.12.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kako predstavnici političkih stranaka ocjenjuju strateški dokument »partnerstvo za razvoj«?</p>
<p>Opačić: Napokon je proradila svijest o potrebi zajedničkog rada na izvlačenju Hrvatske iz krize / Trconić: Socijalni partneri su, čini se, prepoznali kvalitetne pomake u radu Račanove vlade / Krpina: Dogovor ne znači ništa / Kajin: Novi dogovor je toliko načelan da je teško dati neki relevantniji sud / Herman: Bez socijalnog pakta reforme bi teško uspjele / Kramarić: Nadam se da je sporazum na tragu rješavanja ključnog problema zapošljavanja / Mamić: Sporazum stiže kasno, ali ne i prekasno</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Krajem prošle godine propao je pokušaj potpisivanja socijalnog sporazuma između Vlade, sindikalaca i poslodavaca. Sindikati su bili nezadovoljni Vladinom odlukom o zamrzavanju plaća javnih i državnih službenika i najavom otkazivanja kolektivnih ugovora za državni i javni sektor. Hoće li Vila Weiss, u kojoj su se godinu dana kasnije našli isti sugovornici, biti sretnije mjesto za potpisivanje dugoočekivanog strateškog dokumenta »Partnerstvo za razvoj«? Vrlo vjerojatno. Sudionici sastanka optimistični su i do kraja godine najavljuju potpisivanje tog važnog dokumenta kojim su definirani temeljni ciljevi gospodarsko-socijalnog razvoja Hrvatske u idućem trogodišnjem razdoblju.</p>
<p>Što o tom važnom dokumentu misle predstavnici stranaka i jesu li sudjelovali u njegovoj izradi?</p>
<p>Saborska zastupnica SDP-a Milanka Opačić pozdravlja činjenicu da je napokon kod svih socijalnih partnera proradila svijest o potrebi zajedničkog rada na izvlačenju Hrvatske iz krize. Dodaje da su sindikati i poslodavci pozitivnim ocijenili ponuđene Vladine podatke koji govore da su neki pomaci ipak učinjeni. »Naravno, to nije dovoljno da bi se riješila kriza, ali pokazuje da je Vladina politika na dobrom putu«, tvrdi.</p>
<p>Napravljena je i ozbiljna analiza »Ugovora za pravednu Hrvatsku«, što ga je lani uoči siječanjskih izbora tadašnja oporba potpisala s Jurićevim SSSH-om. »Analiza pokazuje da je Vlada dobar dio odredbi iz Ugovora ispunila, a subotnji bi dogovor trebao biti korak više u socijalnom dijalogu«, kaže Opačić. Što se tiče nedolaska Severova NHS-a i Kunstova URSH-a, razlozi koje spominju (nisu formalno pozvani) za nju su vrlo tanki. Ipak, nada da će se i kod njih »probuditi veća odgovornost za rješavanje krize u zemlji zajedno s ovom vladom«.</p>
<p>U HSS-u su, kaže potpredsjednik Luka Trconić, zadovoljni što su se Vlada, sindikati i poslodavci napokon usuglasili o potezima koji bi trebali rezultirati potpisivanjem socijalnog pakta »Partnerstvo za razvoj«. Vrijeme je učinilo svoje i socijalni partneri su, čini se, prepoznali kvalitetne pomake u radu Račanove vlade. </p>
<p>»Svi su socijalni partneri napokon shvatili da nema prave alternative međusobnu dogovoru, a sindikati i poslodavci su u Vladinu programu razvoja do 2004. prepoznali realno ostvarive planove koji će donijeti nužne pomake u gospodarstvu. Nadam se da je time otvorena nova stranica u odnosima socijalnih partnera«, kaže Trconić i ukazuje na važnost uključivanja svih sindikalnih središnjica, pa i Severova NHS-a i Kunstova URSH-a.</p>
<p>Suprotno tome, potpredsjednik oporbenog HDZ-a Drago Krpina tvrdi da dogovor iz Vile Weiss »ne znači ništa«, da se radi o »optičkoj varci«. Po njemu, taj bi se dogovor mogao predočiti na sljedeći način: Vlada je pitala sindikate žele li da se u Hrvatskoj bolje živi, a sindikati su rekli »da«. »Svi žele da se bolje živi. Ali, druga je stvar kad se otvori razgovor o političkim potezima koji bi do toga doveli. Vlada se dogovara sa sindikatima o 13 ciljeva koji bi trebali voditi boljem životu, a vodi politiku koja daje suprotne rezultate«, tvrdi Krpina.</p>
<p>U dvije godine je, kaže, Vladina politika na svim područjima dala negativne rezultate, a sudeći po proračunu za 2002. i pratećim zakonima, to se može očekivati i iduće godine. Izostanak nekih sindikata sa subotnjih razgovora, na kojima su, uz ostale, bili iz Jurićeva SSSH-a, Krpina komentira riječima da Račanu »i nije bilo teško pridobiti Jurića koji predstavlja depadansu SDP-a«. On zaključuje da je Račanova vlada, sklapajući »tobožnje dogovore« sa sindikatima, potpuno stala na stranu krupnog kapitala, nekritički provodeći njegov diktat sadržan u skrivenom sporazumu sa MMF-om. </p>
<p>Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin tvrdi da je novi dogovor socijalnih partnera toliko načelan da je vrlo teško dati neki relevantniji sud o njemu. »Ako se uvaži da će prosječan građanin Hrvatske živjeti daleko teže iduće godine no ove, nisam veliki optimist da će se socijalni dijalog održati i da će zaživjeti taj socijalni pakt«, naglašava. Tim prije što su neke velike sindikalne središnjice izbjegle razgovore u Vili Weiss, na koje nisu bile pozvane ni oporbene stranke.</p>
<p>»To ne spominjem toliko zbog njihove pozicije u Saboru nego zato što su neke od tih stranaka dominantno zastupljene u pojedinim županijama i velikim gradovima. Volio bih da se u Hrvatskoj što prije postigne konsenzus o temeljnim pitanjima. Ali, to će biti teško, a i Vladin program razvoja do 2004. odnosi se i na godinu nakon isteka mandata ove vlade. A nemojte zaboraviti da već iduće godine na neki način ulazimo u izborno razdoblje, bez obzira na to što premijer najavljuje samo redovne izbore. I zato sumnjam da će se postići toliko željeni socijalni mir«, naglašava Kajin.</p>
<p>Članovi LS-a, kaže predsjednik stranke dr. Zlatko Kramarić, ni na koji bitan način nisu sudjelovali u izradi sporazuma o razvoju, ali su bili informirani o razgovorima. Kako se LS uvijek zalagao za stabilne društvene odnose, pozdravlja takve razgovore. »Ipak, jedno su deklaracije, a nešto drugo stvarnost. Pitanje je hoće li predviđen porast društvene proizvodnje omogućiti zapošljavanje, to je rak rana svake vlasti. Nadam se da je ovaj sporazum na tragu rješavanja tog ključnog problema. Mi ćemo učiniti sve da ne otežavamo njegovo ostvarenje, ali tražit ćemo odgovornost za dogovoreno«, ističe Kramarić.</p>
<p>Nada Mamić, potpredsjednica Glavnog odbora DC-a, 20 je godina bila glavna savjetnica za gospodarstvo ondašnjih premijera i uglavnom je sudjelovala u svim razgovorima vlade sa sindikatima. Dakle, mogla bi štošta reći o tom strateškom dokumentu da ga je - vidjela. Međutim, DC ga nije dobio na uvid. Ipak, Nada Mamić prema izjavama zaključuje da su sindikalni čelnici zadovoljni jer Vlada s njima ipak razgovara. I dodaje da sporazum stiže kasno, ali ne i prekasno.</p>
<p>»Vlada je gurnula sindikalce u tako inferioran položaj da je donedavno i razgovor bio nemoguć. Danas se razgovara, sindikalci imaju osjećaj da sudjeluju u izradi strateškog dokumenta, da ih Vlada više ne podcjenjuje, pa mogu reći članstvu da ih je Vlada prisiljena slušati, makar ih i ne poslušala«, kaže Nada Mamić, čudeći se izjavama nekih sindikalnih čelnika da »plaće neće pasti jer će osnovice ostati iste«.</p>
<p>»To je netočno! Plaće će realno pasti, minimalno za stopu inflacije. Zašto sindikalci to dopuštaju? To je posljedica prijeizbornog 'dogovora o nenapadanju' između sindikalaca i ondašnje oporbe, buduće vlade. Sad je račun došao na naplatu, pa sindikalci moraju prihvatiti i ono što nisu htjeli prihvatiti od HDZ-ove vlade«, kaže Nada Mamić.</p>
<p>Ivka Bačić i Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Seljački savez traži još 547 milijuna kuna za poljoprivredu</p>
<p>U poljoprivredni proračun za iduću godinu blizu dvije milijarde proračunskih kuna / Božić: Reforma sustava poticaja / Lakša kontrola proračunskih sredstva / Kolar: Državni proračun znači korak natrag za poljoprivredu / Zbog neizdrživog stanja u agraru, Zajednica udruga seljaka organizira prosvjed pred Vladom </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Za poljoprivredu će se iduće godine iz državnog proračuna izdvojiti skoro dvije milijarde kuna, što je za oko 10 posto veći iznos od ovogodišnjeg. No, skoro nitko nije zadovoljan proračunskom stavkom za agrar, jer se već od 1. siječnja 2002. očekuju još niže carine, odnosno još veći uvoz jeftinije hrane. </p>
<p>Miroslav Božić, pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva, istaknuo je u ponedjeljak za Vjesnik da Hrvatska sigurno ne može pratiti izuzetno velika izdvajanja za poljoprivredu unutar Europske unije (EU). Primjerice, dodao je, EU potiče proizvodnju banana, a 40 posto zajedničkog proračuna troši na agrar.</p>
<p>Božić dodaje da je nužna reforma sustava poticaja i zbog lakše kontrole proračunskih sredstva, jer su se poticaji dosad dijelili »šakom i kapom«. Primjerice, 44.000 korisnika poticaja za pšenicu ima manji posjed od dva hektara, pa su neki korisnici poticaja dobivali dvije kune po hektaru. U sustavu poticaja, naglašava Božić, bilo je između 180.000 i 240.000 proizvođača, kojih nakon uvođenja novog sustava neće biti toliko. Mnogi će otpasti, pa će to dovesti do okrupnjavanja obiteljskih gospodarstva. Hrvatska s prosječnim obiteljskim gospodarstvom od 2,8 hektara ne može ući u EU, jer na tako malim posjedima ne mogu »uroditi« nikakvi poticaji i naknade.</p>
<p>»Hrvatskoj je dovoljno 4000 do 5000 proizvođača pšenice, koji će proizvoditi za tržište, a svi ostali za svoje potrebe. Istina, Hrvatska ima znatne tržišne viškove pšenice (250.000 do 300.000 tona) jer se godišnje proizvede blizu milijun tona pšenice. No, to je skoro duplo manje pšenice nego u bivšoj državi, kad je Hrvatska godišnje proizvodila 1,7 milijuna tona pšenice«, rekao je pomoćnik ministra. </p>
<p>Nema sumnje da je bilo i previše lutanja u sustavu poticaja i naknada. Naime, u posljednjih 10 godina bilo je čak 19 promjena Zakona o subvencijama, a u sustavu poticaja završilo je 135 poljoprivrednih vrsta. Za nešto je kriva tradicionalna proizvodnja, kao što je, primjerice, sijanje pšenice, kukuruza, a ne uljarica. No, skoro je svaki saborski zastupnik htio da u sustavu državnih poticaja, koji su besplatni, bude i neka poljoprivredna kultura iz njegova kraja.</p>
<p>Poljoprivrednici, obećao je Božić, na godinu mogu očekivati veću potporu za sadnju voća i povrća. Također je istaknuo da bi, prema prijedlogu, poticaje trebala dobivati obiteljska gospodarstva koja su u sustavu PDV-a, i to oko 10.000 kuna po hektaru. Predložene mjere, po njegovim riječima, trebale bi stabilizirati tržište voća i povrća, koje sad traje samo dok je sezona, jer nedostaju hladnjače, veletržnice... </p>
<p>S druge strane, država mora spriječiti produbljivanje jaza između obiteljskih gospodarstva i pravnih osoba. Naime, 20 posto gospodarstva, u prvom redu bivši PIK-ovi, koriste skoro 80 posto novca za poticaje. Božić napominje da bi se iznos poticaja trebao ograničiti na maksimalno 500.000 do milijun kuna po gospodarstvu. </p>
<p>Osim toga, kako bi se suzbilo sivo tržište poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, obiteljska gospodarstva koja proizvode za tržište moraju se registrirati. Naime, prve procjene pokazuju da u Hrvatskoj nema više od 120.000 do 150.000 tržišno orijentiranih proizvođača hrane. Primjerice, Slovenija ima 60.000 registriranih poljoprivrednika, ali nekoliko puta veći poljoprivredni proračun (oko 500 milijuna DEM) negoli Hrvatska. </p>
<p>Ivan Kolar, saborski zastupnik HSS-a i predsjednik Hrvatskoga seljačkog saveza, rekao je za Vjesnik da je državni proračun za iduću godinu, što se tiče poljoprivrede, »korak unatrag«. Dodao je kako, iako HSS participira u Vladi, ona nije shvatila da ima posljednju priliku uvesti domaći agrar u Europu. Sljedeća vlada, istaknuo je, tu priliku neće imati. </p>
<p>Zapravo, ovakav proračun ne jamči poljoprivrednu proizvodnju, jer nije osigurana ni kuna za restrukturiranje poljoprivrednih proizvođača, kao ni valjanu reformu sustava poticaja u skladu s onim unutar EU-a. Ukupno gledano, vojni ili MUP-ov proračun za 2002. godinu duplo je veći od agrarnog. </p>
<p>Prema Kolarovim riječima, u proračunu nedostaje oko 547 milijuna da bi agrar dobio ukupno 2,5 milijarde kuna iz državnog proračuna. No, zanimljivo da HSS-ovi saborski zastupnici drže da za lošu »krvnu sliku« domaće poljoprivrede nije krivo HSS-ovo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, već Ministarstvo gospodarstva, odnosno »trgovački lobi«.</p>
<p>Zbog neizdrživog stanja u poljoprivredi, Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje organizirat će 12. prosinca prosvjed na Markovu trgu.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="3">
<p>Kožić poziva na suradnju, Bandić »čeka inicijativu«</p>
<p>Vijećnici Skupštine Zagrebačke županije sve su nezadovoljniji kvalitetom suradnje s Gradom Zagrebom. Pitanja od zajedničkog interesa, poput izrade strategija razvoja tih dviju županija, zaštite okoliša, javnog prijevoza, spalionice smeća i drugih, rješavaju se sporo ili nikako. </p>
<p>Prema Zakonu o Gradu Zagrebu, kojim je definirana suradnja, ciljevi, uvjeti i oblici suradnje određuju se Sporazumom Grada Zagreba i Zagrebačke županije, dok radi rješavanja pitanja od zajedničkog interesa predstavnička tijela osnivaju zajedničko Vijeće. Vijeće, pak, čine zagrebački gradonačelnik i župan Zagrebačke županije te po dva člana skupština. </p>
<p>Četiri i pol mjeseca nakon usvajanja Zakona još nije osnovano Vijeće niti je počeo rad na Sporazumu. Prema riječima župana Stjepana Kožića, Grad Zagreb očito ima druge prioritete.</p>
<p>- Sam Zakon nije sporan, ali on samo određuje okvire suradnje. Iako smo od zagrebačkih vlasti dobili formalan dopis o skorom susretu Stručnog vijeća, on se još nije dogodio. Mi smo izabrali svoja dva člana koji će, uz mene, biti članovi Vijeća, ali ne znamo tko su drugi članovi i je li ih Grad Zagreb uopće izabrao. Vijećnici se pitaju što se događa jer se neki problemi jednostavno ne mogu riješiti bez suradnje, rekao nam je Kožić. </p>
<p>Župan nije zadovoljan ni postojećim zakonskim rješenjem. </p>
<p>- Suradnja između Grada i Županije nije pobliže definirana, a mislim da je bilo moguće i Zakonom definirati osnivanje fonda za zajedničke inicijative koji bi predviđao određena izdvajanja iz proračuna za projekte od zajedničkog interesa.</p>
<p>Bandić je, pak, prije nekoliko dana izjavio kako će se odazvati sastanku ako netko inicira njegovo održavanje. </p>
<p>I dok zagrebački gradonačelnik čeka inicijativu, mnogi problemi od zajedničkog interesa ostaju neriješeni. Pitanje vodocrpilišta na području Županije iz kojih se vodom opskrbljuje i Zagreb, zajednički projekt spalionice smeća, preskupi javni prijevoz među dvjema županijama tek su neki od većih problema. Najveći je nepostojanje suradnje na izradi strategija budućeg razvoja Zagreba i Županije, koje su u pripremi. A plan gospodarskog razvoja teško je napraviti bez definiranja zajedničkih općih smjernica razvoja, poput mogućeg proširenja gospodarske infrastrukture na područje Zagrebačke županije.</p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>GSKG otvorio informacijski centar</p>
<p>U ponedjeljak je u prostorijama Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva otvoren središnji informacijski centar u kojem će građani moći dobiti sve potrebne informacije o upravljanju i održavanju zgrada. </p>
<p>Kako je rekao direktor GSKG-a Stjepan Črnjak, razloga otvaranja centra, koje je stajalo 800.000 kuna, bili su česti prigovori građana da prilikom plaćanja pričuve moraju dati proviziju banci ili pošti te da im je teško saznati potrebne informacije.</p>
<p>- Građani će ovdje moći plaćati pričuvu, obavljati sve što je potrebno pri kupnji stana ili promjene vlasnika, a bit će im na raspolaganju i dežurni pravnik. GSKG je upravitelj 155.000, odnosno 82 posto stambenih, poslovnih i garažnih prostora u Zagrebu. Pedesetak manjih poduzeća predstavlja nam konkurenciju i izazov da poboljšamo način poslovanja, rekao je Črnjak.</p>
<p>Osim info-centra, u GSKG-u djeluje i dispečerski centar koji je od 0 do 24 sata na usluzi građanima. Prema Črnjakovim riječima, intervencije se obavljaju u suradnji s kooperantima, koja se također planira osuvremeniti. Svoja pitanja GSKG-u građani će moći uputiti i preko obrasca na internetskoj stranici, a odgovor će dobiti u roku sedam dana. </p>
<p>Info-centar će raditi svakog dana, osim vikendom, od osam do 15, a blagajna od osam do 13 sati.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Talijani će graditi tvornicu vrijednu 110 milijuna maraka</p>
<p>Tvornica za proizvodnju opeke i keramike, vrijedna 110 milijuna njemačkih maraka, trebala bi biti sagrađena na lokaciji Popovec- Sesvete / Konačan ugovor s talijanskim partnerima trebao bi biti potpisan u idućih šest mjeseci, rekao je gradonačenik Bandić / Grad mora riješiti imovinsko-pravne odnose s vlasnicima zemljišta - Ministarstvom obrane i Hrvatskim šumama </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić i Giovanni Donigaglia predsjednik Uprave talijanske tvrtke Coopcostruttori u ponedjeljak su potpisali protokol o suradnji na gradnji tvornice za proizvodnju opeke i keramike. Tvornica vrijedna 110 milijuna njemačkih maraka trebala bi biti sagrađena na lokaciji Popovec- Sesvete.</p>
<p>- Ideja je začeta prije godinu dana za posjeta Milanu. U međuvremenu smo pregovarali, a danas mogu reći kako vjerujem da ćemo realizirati gradnju prvog proizvodnog pogona u Zagrebu i zajedno s njime otvaranje nove industrijske zone, rekao je gradonačelnik. Dodao je kako bi konačan ugovor s talijanskim partnerima trebao biti potpisan u idućih šest mjeseci.</p>
<p>Predsjednik Uprave Giovanni Donigaglia podsjetio je na prvi susret s gradonačelnikom u listopadu prošle godine i napomenuo kako otad između dviju strana traju vrlo korektni odnosi.</p>
<p>- Sad samo moramo spojiti želju i volju, rekao je Donigaglia, zahvaljujući gradonačelniku.</p>
<p>Protokol podrazumijeva daljnju suradnju. Naime, Talijani bi tvornicu gradili odmah, ali Grad tek mora riješiti imovinsko-pravne odnose s vlasnicima zemljišta - Ministarstvom obrane i Hrvatskim šumama. </p>
<p>Kako je rečeno, najkasnije početkom iduće godine s MORH-om će biti sklopljen ugovor o kompenzaciji, prema kojemu bi Grad u zamjenu za zemljište trebao dati stanove u kojima trenutačno borave djelatnici ministarstva. Na upit koliko je stanova »u igri« u Gradu odgovaraju »da sve ovisi o procjeni Porezne uprave, ali i ističu da će stanove pr(o)edati po o tržišnim cijenama«. U aranžmanu s Hrvatskim šumama ponudit će se zamjenska zemljišta.</p>
<p>Nakon imovinsko-pravnih poslova ostaje pitanje eksploatacije. Zemljište na kojem bi bila sagrađena tvornica, pokazala su istraživanja, iznimno je bogato osnovnom sirovinom - glinom visoke kvalitete. U ponedjeljak je spomenut rok od 30 godina, ali sigurno je da se ništa neće rješavati bez dogovora s resornim ministarstvom zaštite okoliša i prostornog uređenja. Nakon toga, zemljište valja komunalno opremiti, što je također zadaća gradskih ureda.</p>
<p>- Sve to govori da bi gradnja tvornice mogla početi za godinu do godinu i pol dana, rekao je Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo.</p>
<p>Claudio Kramarić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Sindikat: »Metro« prije otvorenja podijelio nezakonite otkaze </p>
<p>Njemački trgovački lanac »Metro« počeo je dijeliti nezakonite otkaze i prije svečanog otvorenja najavljenog za 6. prosinca, ustvrdio je Sindikat trgovine Hrvatske (STH).</p>
<p>Naime, »Metro« je nedavno podijelio 30 otkaza radnicima koje je zaposlio kao prodavače, ali ih je Uprava natjerala da rade kao akviziteri, ustvrdila je predsjednica STH Ana Knežević na konferenciji za novinare.</p>
<p>Nakon što su završili akviziterski posao, radnicima su uručeni otkazi s obrazloženjem da »nisu profesionalno zadovoljili«, iako niti jedan dan nisu radili posao prodavača, istaknula je Knežević.</p>
<p>STH je tužio »Metro« zbog neopravdanih otkaza i očekuje da će ih sud vratiti na posao.</p>
<p>»Nije moguće da tvrtka poput 'Metroa', koja na godinu ima 50 milijardi njemačkih maraka prometa, ne zna odredbe hrvatskog Zakona o radu«, rekla je Ana Knežević, dodavši kako se »Metro« sasvim sigurno u Njemačkoj ne ponaša tako bahato.</p>
<p>STH stoga poziva državne i gradske dužnosnike da ne prisustvuju svečanom otvorenju »Metroa« u četvrtak, 6. prosinca, a građane da pokažu dostojanstvo i ne »potuku« se oko sitnih darova koji će se pritom dijeliti. (H) Šuma na Medvednici, gdje nastaviti potragu za nestalim planinarom?</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>»Kao da tražiš iglu u plastu sijena...«</p>
<p>Potraga za umirovljenikom Vladimirom Gornikom, koji je u petak otišao na Sljeme, a čiji je nestanak obitelj u subotu na večer javila Gorskoj službi spašavanja (GSS), nastavljena je i u ponedjeljak. Dvadesetak spasioca GSS-a nakon svitanja je nastavilo pretraživati obronke Medvednice iznad Markuševca i markuševačkih rudnika, područje Mrzljaka te padine u istočnom dijelu Medvednice prema Gorskom zrcalu. Oko podneva spasioci su počeli pretraživati područje oko planinarskog doma Puntijarke, pa prema Gračanima. </p>
<p>- Potraga obuhvaća nepristupačnija područja s vododerinama i grebenima, izvan planinarskih staza, rekao nam je Host, dodajući kako je tijekom cjelodnevne potrage u nedjelju pretraženo područje uz planinarske staze kojima se, prema pričanju obitelji, inače kretao Gornik. Potragu je otežavalo tmurno, oblačno i maglovito vrijeme s niskim temperaturama. </p>
<p>Mogućnost da se Gornik možda smrznuo, jer je dvije noći proveo na otvorenom na temperaturama od minus osam do minus šest stupnjeva, Host nije komentirao. Potragu je opisao riječima »kao da tražiš iglu u plastu sijena«. </p>
<p>- Iako je vikendom na Medvednici dosta planinara i izletnika, nitko Vladimira Gornika nije vidio. Tako nije viđen ni u Puntijarki ili »Grofici«, gdje je često svraćao i gdje su ga prepoznali na fotografiji, priča Host. </p>
<p>Policija, kojoj je nestanak također prijavljen, pojačala je ophodnje u podsljemenskoj zoni. </p>
<p>- Potragu ćemo odraditi maksimalno profesionalno, a u dogovoru s obitelji, ako ni danas ne nađemo Vladimira Gornika, dogovorit ćemo daljnje aktivnosti, rekao je Host, ostavljajući otvorenim pitanje hoće li se u potrazi angažirati i policija. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zagreb će dobiti 1.500 novih stanova</p>
<p>Ministarstvo graditeljstva i javnih radova, u suradnji s Gradskim poglavarstvom, postavilo je na Starčevićevom trgu šatore s info-punktovima na kojima je do utorka moguće saznati sve o društveno poticanoj stanogradnji. Lecima, brošurama i CD-romovima, koji su im dijeljeni, građani su mogli saznati sve o »Čačićevim stanovima«, a dodatne informacije davali su im predstavnici Ministarstva i HVB banke koja daje kredite onima koji nemaju vlastita sredstva za kupnju stana.</p>
<p>Prema izjavama ministra Čačića, uskoro bi u planu trebala biti gradnja 1.500 stanova u Zagrebu. Trenutačno je sigurna gradnja 90 stanova u Španskom i 60 stanova u Oporovečkoj ulici u Dubravi.</p>
<p>Cijena stanova bila bi 1.700 njemačkih maraka po četvornome metru. Od toga bi kupac platio 20 posto prilikom sklapanja predugovora o kupnji, a ostalih 80 posto otplaćivao u mjesečnim obrocima u roku 30 godina. Za odobravanje zahtjeva za kupnju stana potrebno je zadovoljiti određene uvjete, pri čemu će prednost imati građani koji nisu vlasnici stana u kojem trenutačno borave.HVB banka financira 45 posto vrijednosti stana i 15 posto vrijednosti udjela ako tražitelj kredita nema vlastitih sredstava. </p>
<p>M. L.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Elektra će prestati s iskapčanjima prije Božića</p>
<p>Elektrina akcija iskapčanja neplatiša nastavlja se do Božića, kada će biti privremeno obustavljena, saznajemo od koordinatora za informiranje u Elektri Vladimira Šeka.Zajednička potrošnja, odnosno kućni savjeti neće biti iskapčani do 15. siječnja sljedeće godine. Iznimka su oni kućni savjeti koji svoje račune nisu podmirili iznimno dugo ili im je dug vrlo velik. Kućni savjeti koji su početkom akcije iskopčani podmirili su svoj dug, pa stanari u tim zgradama ponovno mogu koristiti stubišnu rasvjetu, dizalo i druge »zajedničke potrošače«.</p>
<p>Na udaru 50 Elektrinih ekipa sljedećih će se dana naći obrtnici, mali i srednji poduzetnici. Onima kojima prijeti isključenje poslana je opomena, a ako ni nakon primitka opomene nisu podmirili račun, slijedi iskapčanje.</p>
<p>Potraživanje je smanjeno sa 360 na 329 milijuna kuna, a do kraja godine trebala bi biti svedeno na 290 milijuna. </p>
<p>T. P.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Megamin se u Hrvatskoj više neće proizvoditi</p>
<p>OSIJEK, 3. prosinca</p>
<p> - Dijetetski pripravak Megamin više se neće proizvoditi u Hrvatskoj i kako je odlučeno, on će sigurno postati uvozni proizvod, odnosno u Hrvatsku će se uvoziti iz Austrije. </p>
<p>Ovo je u ponedjeljak portvrdio glasnogovornik Tribotecha Vedran Kosović, citirajući izjavu Tihomira Lelasa, tvorca Megamina. </p>
<p>Upozorivši kako u ovom trenutku postoji velika pravna nesigurnost oko Megamina, te da je Lelas u hrvatsku privredu preko Megamina uložio do sada tri i pol milijuna njemačkih maraka, Kosović je potvrdio da je istoga dana u osječkoj Tvornici Tribomin podijeljeno 25 radnih knjižica i u Zagrebu 15.</p>
<p>Po njegovim riječima, Megamin će se proizvoditi u Austriji, a do sada nisu pristigli rezultati analize proizvoda čija je proizvodnja prekinuta protekloga studenoga kada je sanitarna inspekcija zapečatila tvornicu a potom uzorke uputila na analizu. Zbog novonastale situacije u posljednjih petnaestak dana tvrtka je bilježila dnevni gubitak od 70.000 kuna, i stoga se odlučila na ovako drastičan potez. </p>
<p>Slučaj megamin komentirao je i Branimir Glavaš, danas saborski zastupnik, a u vrijeme pokretanja proizvodnje megamina osječko-baranjski župan i jedan od najvećih zagovornika proizvodnje spomenutog proizvoda u Osijeku. </p>
<p>O svemu on je rekao kako gašenje proizvodnje znači i gašenje preko 20 radnih mjesta u Osijeku. Napomenuvši kako je to »dokaz neosjetljivosti komunističko liberalne vlasti za socijalne probleme građana«, </p>
<p>Glavaš je dodao da svojom nebrigom lokalna »crveno-žuta vlast«, ali i vlast na državnoj razini »demonstrira svoje lice na najbolji način«. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Najveći hitovi Parnog valjka za tri tisuće oduševljenih Slovenaca</p>
<p>LJUBLJANA, 3. prosinca</p>
<p> - Proteklog vikenda glavni je grad Slovenije živio u znaku Parnog valjka, kojeg je tijekom subote i nedjelje u Cankarjevom domu vidjelo tri tisuće dobro raspoloženih poklonika. Za izuzetno toplu i prijateljski naklonjenu publiku, Valjak je izveo hitove s koncerta »Live in SC«, održanog 31. svibnja i 1. lipnja u zagrebačkom Studentskom centru. </p>
<p>Nakon zagrebačke publike, u pjesmama nastalim tijekom njihove 25 godina duge i uspješne karijere, uživala je i slovenska publika, koja je njihov trud od početka do kraja koncerta nesebično nagrađivala burnim pljeskom i glasnim ovacijama. Najveće oduševljenje izazvalo je izvođenje starijih skladbi - »U prolazu«, »Uhvati ritam«, »Sjeti se«, »Gledam je dok spava«, »Sve još miriše na nju«... S ništa manje interesa, ako je suditi prema glasovnoj pratnji publike, nisu prošle niti pjesme s njihovog zadnjeg albuma »Zastave«. Zvukovima svojih instrumenata koncert su upotpunili i Neven Frangeš, Hrvoje Rupčić, Igor Geržina, Neven Mijač i Rista Ibrić, te članovi Big Banda HRT-a i Muzičke Akademije. </p>
<p>Uz Tinu Rupčić, za koju članovi Valjka tvrde da je tijekom godina postala ravnopravni dio banda, na pozornicu Cankarjevog doma popela se i Nina Badrić, otpjevavši s Akijem Rahimovskim pjesmu »Ugasi me«. Kao poseban gost nedjeljnog koncerta nastupio je bivši član Zoran Preksavec- Preksi, sada stanovnik Ljubljane, gdje u Hrvatskom veleposlanstvu obavlja funkciju kulturnog atašea. </p>
<p>Tijekom dvosatnog nastupa uspostavljen je zavidan odnos s publikom, koja je zagrebački band dugotrajnim zazivanjem i lupanjem nogu u pod, dva puta uspjela vratiti na bis. Koliki je značaj pridan njihovom prvom gostovanju u Cankarjevom domu svjedoči i činjenica da su nedjeljni koncert snimale kamere TV Slovenije. </p>
<p>Irena Maričić</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Putokazi i Stanić u »Gaveli«</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Vokalni djevojački ansambl Putokazi i Elvis Stanić s pratećim bandom bili su u nedjelju u »Gavelli« gosti Petke Coner u tv emisiji »Do zvijezda zajedno«.</p>
<p>Premda gledalište nije bilo do kraja popunjeno, raspjevane Primorke vilinskih imena , predstavljajući svoj CD »Nova zemlja«, zaslužile su snažan pljesak. Za to vrijeme su jazzerski usmjeren Elvis Stanić i prateći mu bend, pružili su, kako vješto odsviranu podlogu ženskim vokalima, tako i izvedbu samostalnnih glazbenih uradaka.</p>
<p> Ne štedeći svoja znanja o grupi »Putokazi«, Conerova je publici objasnila kako se brojni naraštaji riječkih vokalistica zapravo izmjenjuju kroz redove ove, već dokazane grupe. </p>
<p>Na prijedlog Conerove, Stanić je na svojoj staroj gitari odsvirao i koji »grif«, u stilu slavnijeg imenjaka Presleya.</p>
<p>T. Gajić</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Indijsko-europski glazbenici u Zagrebu </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - »Indoeuropean Music Ensemble« naziv je internacionalne grupe sastavljene od indijskih i europskih glazbenika koji će nastupiti u zagrebačkom klubu »Močvara« u srijedu, 5. prosinca. Grupu su osnovali članovi poznate talijanske jazz skupine »Gezz Zero Grup« i indijski glazbenik Deobart Mishra (član grupe »Music of Benares« koja je u Zagrebu gostovala u studenome). Koncert počinje u 21 sat, ulaz je 30 kuna, a informacije se mogu dobiti na adresi urk@urk.hr. </p>
<p>U klubu Močvara u prosincu pripremaju niz koncertnih događanja. Između ostalih, zagrebačkoj publici predstavit će se 11. prosinca splitska glazbena scena - grupe »Frakcija« i »Mister No«, a 13. prosinca u Močvari sviraju »Lunar« i »Ramirez« iz Zagreba. U subotu, 15. prosinca, Močvara organizira u dvorani Pauk (studentski dom Stjepan Radić), treći festival domaćih alternativnih bendova pod nazivom »Nikad čuo 3«. </p>
<p>Engleska grupa »Death in June«, u Močvari će nastupiti 16. prosinca u sklopu europske turneje, dok će se slovenska glazbena scena (»Scuffy Dogs« i »Pizda Materina« - talijansko-slovenski sastav) predstaviti 20. prosinca. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Harry Potter obara sve svjetske rekorde </p>
<p>LOS ANGELES, 3. prosinca</p>
<p> - Film »Harry Potter i kamen mudraca« nastavio je rušiti rekorde gledanosti i zadržao čelnu poziciju na kinoblagajnama SAD-a i Kanade treći tjedan za redom. </p>
<p> Film tvrtke Warner Brothers ostvario je 24,1 milijun dolara prihoda tijekom proteklog vikenda čime ukupna zarada od premijere iznosi 220,1 milijun dolara. Film koji je stajao 125 milijuna dolara oborio je niz rekorda otkad se počeo prikazivati na američkim ekranima, skupivši primjerice 90,3 milijuna dolara za prvi vikend prikazivanja, što je najviše u filmskoj povijesti. </p>
<p> Zaradio je 82,4 milijuna dolara tijekom sljedećeg vikenda, produženog zbog praznika Dana zahvalnosti u SAD-u. </p>
<p> Harry Potter, koji bi trebao financijski spasiti Warner Brothers, porazio je ratni film »Behind Enemy Lines«, s Geneom Hackmanom. »Spy Games« s Robertom Redfordom zaradio je 11,2 milijuna dolara i zauzeo treću poziciju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U prvom crnogorskom sex shopu prodaju i vibrator u obliku kukuruza</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - U Crnoj Gori je, u Pljevljima, otvoren prvi sex shop. S tri tisuće maraka otvorile su ga dvije mlade udane žene Dragana i Tanja koje su, po vlastitom priznanju, asortiman prvi put upoznale kad su krenule u nabavu robe za dućan. </p>
<p>Iako se nisu obazirale na komentare okoline, ipak nisu očekivale da će se prvih mjesec dana netko odvažiti na kupnju. Iznenadile su se jer su već trećeg dana prodale vibrator, prvi vibrator u povijesti prodan u Crnoj Gori legalno i uz plaćanje poreza. Posao se ubrzo razradio i narudžbe stižu iz cijele zemlje, može i telefonom kako bi se osigurala diskrecija. Potencijalni kupci najčešće se raspituju za svrhu pojedinih pomagala, a najbolje se prodaje erotsko rublje i »španjolska mušica«. Vlasnice pričaju kako su muškarci ponekad zbunjeni kad vide dvije žene (jedan se hvalio da je obišao svijet, svašta vidio i »nije prezervativac«) pa »prosipaju mačo gluposti o premalim kondomima«. Najbolji klijenti su oni od 50 godina nadalje zato što točno znaju što hoće. Žene kupuju vibratore i traže savjet kako da pomognu partneru. Sredstva za stimulaciju ne prodaju se mlađima od osamnaest godina, a najveći je problem kupcima kako sakriti činjenicu da su nešto nabavili. Lijek tomu je vibrator u obliku kukuruza za koji postoji velik interes jer se može staviti u smočnicu gdje ga nitko neće primjetiti.</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Najmanji gmaz na svijetu</p>
<p>Na karipskim otocima otkriven je najmanji gmaz na svijetu, mali gekonoid, dakle rođak našeg macaklina, koji naraste samo do 16 milimetara - a većina toga je rep. Biolozi Blair Hedges s Pensilvanijskog državnog sveučilišta i Richard Thomas s Portorikanskog sveučilišta objavili su u novom broju lista Caribbean Journal of Science svoj nalaz sićušne životinjice koja se cijela može smjestiti na novčić od 10 centi (a taj je manji od naših 20 lipa). Mali Sphaerodactilus ariasae ili jaragua živi na otočiću Isla Beata u Dominikanskoj Republici u jednoj šumi, a primjerci su nađeni u debelom sloju otpalog lišća. Sphaerodactilus ariasae manji je i od najmanjih poznatih vodozemaca, ptica i sisavaca. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Dugo najavljivano Kamenovo vozilo je žiroskopski romobil</p>
<p>WASHINGTON, 3. prosinca </p>
<p> - Nakon gotovo jednogodišnje neizvjesnosti, poznati američki pronalazač i poslovni čovjek Dean Kamen (49) u ponedjeljak je u Manchesteru u državi New Hapmpshire javnosti pokazao svoj revolucionarni pronalazak - osobno vozilo s elektromotorom na dva paralelna kotača na jednoj osovini.</p>
<p> Vozilo, službeno nazvano »Segway«, a poznatije po nadimku »Ginger« postiže 20 kilometara na sat, može svladavati uobičajene nagibe na cesti a glavna novost je da ravnotežu i smjer održava žiroskopski sustav. Kamen kaže da posebni senzori 100 puta u sekundi reagiraju na promjene položaja tijela vozača, njegov nagib u odnosu na cestu i na temelju toga određuju smjer i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kretanja vozila.</p>
<p> Ginger s jednim punjenjem baterija može prijeći oko 20 kilometara, a onda je dovoljno priključiti je na bilo koju utičnicu. Potrošena struja košta desetak centi, ali punjenje traje pet do šest sati. Vozilo je teško tridesetak kilograma.</p>
<p> Kamen najavljuje da će uskoro »Ginger« opremiti motorom na vodik i posve novim pogonskim strojem na Stirlingov pogon čija se primjena već dugo očekuje i najavljuje, ali još nitko nije krenuo u stvarnu proizvodnju.</p>
<p> Za novo vozilo već su zainteresirani neki veliki kupci poput američke Poštanske službe, Uprave nacionalnih parkova i gradske uprave Atlante. Za razvoj i izlazak na tržište, Kamen je prikupio novac od poznatih investitora kao što su Steve Jobbs, osnivač Applea (koji je navodno nedavno izjavio da će Ginger biti veća revolucija nego što je bila revolucija osobnih računala) i Jeff Bezos, suosnivač Amazona. Može li to biti teško je predvidjeti. Iako takvo vozilo može imati velike prednosti u velikim kompleksima i halama, na aerodromima i drugdje, za osobni prijevoz nije tako praktično jer je sporije od gradskog prometa i time preopasno za kolnike a prebrzo za pločnike. Preteško je za nošenje (iako ima pomagalo za podizanje na jedn stubu), a unatoč kodiranom ključu koji bi trebao onemogućiti neovlašteno pokretanje, teško ga je učvrstiti uz neki stup, pa ga je moguće ukrasti i onda u miru dekodirati 64-bitnu kriptografsku zaštitu, upozoravaju stručnjaci kojima je izumitelj pokazao prve primjerke. I cijena od 3000 dolara previsoka je za masovnu prodaju, pa neki podsjećaju na neuspjeh izumitelja Clivea Sinclaira i njegovog električnog automobilčića koji je osamdesetih godina nakon sličnih euforičnih najava neslavno propao. </p>
<p>Dean Kamen je prošle godine od predsjednika Clintona dobio kolajnu za tehnologiju. Proslavio se kada je još kao srednjoškolac projektirao inzulinsku pumpu. Konstruirao je i prvi prenosivi dijalizator. Na izumima je zaradio gotovo sto milijuna dolara. (D.B., Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Hoće li autoceste preorati arheološka nalazišta?</p>
<p>Traži se promjena Zakona o kulturnim dobrima / Malim kaznama stimulirani krivolovci na podvodnu arheološku baštinu / Ne postoji strategija zaštite hrvatske arheološke baštine (uključujući i one prije dolaska Hrvata, dakle, pretpovijesne, grčke, rimske i bizantske), koja neistražena pada pod nasrtajem mreže cesta, turističkih objekata i trgovačkih kompleksa / Modificirana varijanta B, kojom će autocesta proći rubom Gacke doline, mogla bi označiti pomor ličke arheologije / Znade li Vlada da je arheologija, kao i ostala kulturna baština, dio nacionalne ekonomije? </p>
<p>U Velikoj Britaniji je zaštita spomenika kulture u nadleštvu Ministarstva unutrašnjih poslova. To ne govori samo o razini kulture toga ministarstva, već i o značenju baštine koju, ako treba, čuva i policija. U Hrvatskoj se takvo ministarstvo bavi manje-više raznim vrstama kriminala, a teško da bi itko od njegovih zaposlenika mogao reći iole suvislu informaciju o hrvatskim spomenicima svjetske baštine. O ostalom, nacionalno značajnom (što podrazumijeva i spomenike prije dolaska Hrvata, tamo sve do prapovijesti, uključujući i nju), da i ne govorimo. Kod nas je služba zaštite kulturnih dobara, odnosno spomenika kulture (koji se novim Zakonom tretiraju kao kulturna dobra) unutar Ministarstva kulture koje se više bavi zakonodavstvom (u svim resorima) no praksom. </p>
<p>Ali ni u zakonodavstvu stvari baš ne funkcioniraju. Zakon, naime, podrazumijeva i kaznene postupke za one koji ga ne poštuju. Ali oni se uglavnom ne primjenjuju, a kada se i povede kazneni postupak, primjerice u slučaju krađe s podvodnog arheološkog nalazišta, onda umjesto da se inkriminirani stranac kazni s propisanih 58.000 kuna, naplati mu se samo 5.000. Time se krivolovac na hrvatsku baštinu, koji posjeduje ronilačku opremu vrijednu najmanje 50.000 DEM, zapravo stimulira za nove pohode u dubine hrvatskoga Jadrana. Sudstvo je jednako nemarno i prema onima koji ne prijave pronađene podvodne lokacije, nalaze kojih tako mogu tržiti dok ju ne opustoše. Na sve to upozorili su arheolozi na Međunarodnom arheološkom savjetovanju što je u Puli završio minulog vikenda. Iako su se arheolozi bavili zadanom temom »voda kao izvor života«, za koju su vezani brojni nalazi od prapovijesti do srednjega vijeka, ipak su se u diskusiji dotakli svih bolnih problema struke. </p>
<p>Jedan od njih je i Zakon o kulturnim dobrima, u kojem arheologija nije dobro prošla. Kao razlog navedeno je činovničko kreiranje Zakona u Ministarstvu kulture koje nije imalo potrebu konzultirati se s arheolozima s terena. Možda bi se moglo pomisliti da nezadovoljni arheolozi zanovijetaju, da sličan zahtjev na svom nedavnom kongresu nisu postavili i povjesničari umjetnosti i konzervatori. Da će se u tome pogledu nešto dogoditi, garantira tek usklađivanje cjelokupnoga hrvatskog zakonodavstva sa zemljama Europske unije. Ali do tada može proći desetak godina. </p>
<p>Što se sve u to doba može dogoditi, bar što se arheologije tiče? I previše. Gradnja autoputova jednostavno može preorati još neistražena arheološka nalazišta, koja se time gube zauvijek. »Istarski ipsilon« već je, primjerice, dobro odmaknuo. Zastajao je tek zbog razmirica oko cestarine (hoće li se ili ne - plaćati), o arheologiji nitko nije ni razmišljao. Teren je tek stručno prehodan. No, arheologija se tako ne bi zvala, da većina nalaza nije pod zemljom, a oni uzduž trasa cesta izlaze na vidjelo tek kad bageri zaoru gradilištem. Tada je, međutim, za arheologiju već prekasno. Ona ne može slijediti tempo investitora za koje je arheologija samo smetnja. A u Istri, dakako, gdje god se zakopa, izvire arheologija. I ne samo u Istri. Dolinom Pake treba proći i dionica auto ceste za Varaždin. Što će se pri tome dogoditi s ostatcima srednjovjekovne utvrde (13. st.), teško da danas itko može reći. Poslije će, vjerojatno, arheolozi, ali i zaštitari, moći samo plakati.</p>
<p>Arheološke suze ponornice možda bi mogle stvoriti i jedan rukavac rijeke Gacke. Zašto? Poznato je da pusta Lika obiluje brojnim arheološkim ostatcima koji, na žalost, nikada nisu bili dovoljno istraživani. Autoput, koji će dolinom Gacke proći modifficirnom varijantom B, mogao bi označiti pravi pomor za ličku arheologiju o kojoj, naravno, nitko ne misli. Kad bageri krenu, možda će opet početi svađe oko naplate cestarine. O zaštiti arheoloških nalazišta tada neće pasti ni jedna riječ. O izdvajanju koje kune iz te cestarine za buduća arheološka istraživanja uzduž trasa cesta i autocesta, također. Zbog čega? Jer ne postoji strategija zaštite hrvatske arheološke (ali i ine) baštine (pogotovo ne one koja je negdje još pod zemljom) poput, primjerice u Sloveniji, na što smo svojedobno već upozorili prilikom gradnje splitske zaobilaznice. Naši susjedi, naime, sustavno istražuju trase budućih autocesta, daleko prije no što će tim putem krenuti mehanizacija. Što je još bolje, u tim arheološkim istraživanjima sudjeluju i hrvatski arheolozi, jer ih slovenski zbog opsega posla ne mogu sami provesti. Za to vrijeme hrvatska arheologija nestaje. Gutaju je ceste, ali i brojne nove građevne investicije. Turistički objekti i trgovački kompleksi na isti su način uključeni u likvidaciju arheologije. Da industrija nije u kolapsu, i ona bi kao nekoć tomu davala svoj doprinos. Uvijek je, dakako, riječ o višim državnim interesima, zbog kojih se otpisuju pojedini dijelovi arheološkog nasljeđa. A u Vladi, koja donosi takve odluke, uvijek sjedi i neki ministar kulture koji bi morao znati obrazložiti zašto je i arheologija, kao dio hrvatske kulturne baštine, od državnog interesa; zašto je i ona dio nacionalne ekonomije, pa zato treba ne samo čuvati je, već u nju i ulagati. Dok odgovorni to ne spoznaju, arheologija će (samo uz časne iznimke) ostati žrtvenim janjcem investitora i političara. </p>
<p>Vesna Kusin</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Sedam dramskih umjetnika u užem izboru</p>
<p>Saša Anočić, Nenni Delmestre, Ljubomir Kerekeš, Milan Pleština, Milka Podrug Kokotović, Zlatko Sviben i Predrag Vušović kandidati su za Vjesnikovu Nagradu »Dubravko Dujšin«</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Ocjenjivački sud Vjesnikove Nagrade za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« sastao se krajem proteklog tjedna kako bi procijenio najbolja dramska ostvarenja u godini 2000. Glumica i predsjednica Hrvatskoga društva dramskih umjetnika Helena Buljan (predsjednica ocjenjivačkog suda), kazališni kritičar Hrvoje Ivanković, redatelj Ivica Kunčević, glumac i redatelj Matko Raguž te Vjesnikova kazališna kritičarka Dubravka Vrgoč izdvojili su sedam dramskih umjetnika koji su ostvarili najatraktivnije teatarske kreacije u prošloj godini.</p>
<p>Kandidati za prestižnu kazališnu nagradu »Dubravko Dujšin« su: Saša Anočić za koncept predstave »Alaska Jack« u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku; Nenni Delmestre za režiju »Oca« Elvisa Bošnjaka u izvedbi Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu, »Velike Tilde« Ivana Vidića u izvedbi Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, »Otrova kazališta« Rudolfa Siera u izvedbi Kazališta Marina Držića u Dubrovniku te »Henrika IV.« Luigija Pirandella u produkciji Dubrovačkih ljetnih igara; Ljubomir Kerekeš za ulogu Henrika IV. u istoimenoj predstavi Dubrovačkih ljetnih igara; Milan Pleština za interpretaciju Cyranoa de Bergeraca u istoimenoj predstavi Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu, Milka Podrug Kokotović za ulogu Gospođu markizu de... u predstavi »Otrov kazališta« dubrovačkoga Kazališta Marina Držića, Zlatko Sviben za režiju predstave »Život je san« u riječkome Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca te Predrag Vušević za ulogu Pometa u »Dundu Maroju« izvedenome na Dubrovačkim ljetnim igrama.</p>
<p>Vjesnikova Nagrada za kazališnu umjetnost »Dubravko Dujšin« bit će dodijeljena laureatu 14. prosinca, u Hrvatskome narodnom kazalištu u Splitu prigodom premijerne izvedbe uprizorenja »Gospode Glembajevih« Miroslava Krleže. </p>
<p>K. R.</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Sajam na kojem se sanja knjiga </p>
<p>PULA, 3. prosinca</p>
<p> - Ministarstvo kulture Republike Hrvatske zdušno podržava projekte poput Sajma knjige u Istri, koji na najbolji način afirmira i grad Pulu i Istarsku županiju kao kulturne prostore od izuzetnog značenja. S takvom podrškom ćemo i nastaviti surađujući s Gradom i Županijom - rekao je ministar kulture RH Anton Vujić u ponedjeljak u sunčano podne, otvarajući 7. po redu Sajam knjige u Istri, koji je prvi put i međunarodni, a po osam tisuća naslova, među kojima je i 1.500 novih, uistinu je - velesajam knjige.</p>
<p>Na otvorenju govorio je i pulski gradonačelnik Luciano Delbianco, koji je izrazio zadovoljstvo pregalaštvom knjižare Castropola i njezine vlasnice Magdalene Vodopije, kao pokretača i organizatora ove najveće knjižne manifestacije u Hrvatskoj. Delbianco je dodao kako se podrška Ministarstva kulture potvrđuje i na financiranju projekta Gradske knjižnice i čitaonice te nove koncepcije pulskog filmskog festivala. Istarski župan Ivan Jakovčić ustvrdio je da je Sajam knjige u Istri manifestacija po kojoj se ova županija prepoznaje ne samo u zemlji, već i u inozemstvu. S te strane slijedi i ubuduće izdašna županijska podrška. Po Jakovčiću, preseljenje Sajma knjige u Domu hrvatskih branitelja, gdje je smješten na 1.700 četvornih metara u tri velike dvorane i atraktivnom holu, na najbolji način pokazuje mogućnost funkcionalne prenamjene vojnih objekata. </p>
<p>Sajam na kojem sudjeluje 210 hrvatskih nakladnika te izdavači iz inozemstva trajat će do 13. prosinca, a za to vrijeme upriličit će se četrdesetak različitih programa sa više od 70 gostiju. U središtu pažnje Sajma su svakodnevni programi »Uz knjigu u suton« i »Doručak s autorom«, a vodit će ih istarski književnici predvođeni Danijelom Načinovićem. Gost Sajma je talijanski pisac Andrea de Carlo, inače glazbenik i Fellinijev nakladnik, čija djela premašuju nakladu od tri milijuna primjeraka. Sajam će biti obogaćen izložbom ilustracija nagrađivane pulske umjetnice Maje Celia koja će biti otvorena u Galeriji Svajner. Tu je i predstava Jasmina Novljakovića »Moskva - Peruški« koja će biti izvedena 4. prosinca u Istarskom narodnom kazalištu.</p>
<p>Autor izazovna plakata, na kome je naga žena zajahala knjigu, Mauricio Ferlin kaže da »oko vidi ono što želi«. Sajam je dobio i zanimljivu asocijaciju u nazivu - u prvoj riječi obavljen je umetak pa je došlo do metaforične promjene u naziv - Sa(n)jam knjige u Istri. Cijeli Sajam dostupan je na CD-u i internetu (www.castropola.hr/sajam). </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Bečki samuraji</p>
<p>Izložba »Kao samuraj u snijegu« predstavlja golem »zid« od aluminija oslikan uljanim bojama / Zid izaziva asocijaciju na urbane umjetničke pojave </p>
<p>Marcela Gjoni bečka je studentica koja je prvi put svoj likovni talent u Zagrebu pokazala na 26. salonu mladih održanom na Zagrebačkom velesajmu. U tom radu tematizirala je individualizam, a koristila je tehniku ulja na aluminiju velikih dimenzija. </p>
<p>Njenu novu izložbu u galeriji Nova možete pogledati do 16. prosinca. »Kao samuraj u snijegu« predstavlja golem »zid« od aluminija oslikan uljanim bojama. Zid veličine 2 x 10 metara automatski izaziva asocijaciju na urbane umjetničke pojave. Deset metara dugačak okvir, razdjeljen je po dužini manjim kadrovima ostavljajući dojam stripovskog sekvencijalnog nizanja narativne strukture. Jak kolorit i dimenzije same slike podsjećaju na grafite, kao i uporaba pomalo »kič«, ali vrlo uočljivih motiva (primjerice tigrovo krzno). </p>
<p>Filmsku i stripovsku logiku sadrže i sami dijelovi slike načinom kadriranja. Lice čovjeka koji gleda »odrezano« je na »still imageu« slike na način na koji bi bilo odrezano u montaži nekog filma - tako da se vidi samo ono što je bitno - usmjeren pogled. Umetanjem uskih među-kadrova tematizira se i višak kao metoda prijelaza. Hiperrealističke naočale izazivaju osjećaj kretanja jer je dva puta na različite načine ponovljen motiv, a svake od njih odražavaju svoju okolinu. </p>
<p>Da je svijet globalno selo još je jednom potvrđeno i izborom same teme. Samuraji kao glavni akteri potvrđuju asocijaciju na film, posebno jer su promatrani okom zapadnjaka. Kako sama umjetnica kaže u katalogu: »Drugo može biti neprijateljsko, no želi li jedno opstati, mora voditi brigu o njemu«. Ona također kaže i da »se treba ohrabriti i skočiti u bazen. Ako tamo nema vode zna se što će ostati na dnu. Kad nas budu grebli s dna, pisat će nam hvalospjeve«. Time katalog predstavlja pravi gesamtkunstwerk, u kojem su pjesnička dostignuća ove umjetnice ipak slabija od likovnih.</p>
<p>Olga Majcen</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Arabella« u Metropolitanu </p>
<p>NEW YORK, 3. prosinca</p>
<p> - Sopranistica Renee Fleming i slavni bečki skladatelj Richard Strauss stvoreni su jedno za drugo u doslovnom smislu riječi. Malo je skladatelja koji su stvorili tako ljupke kompozicije za sopran i malo je sopranistica zadnjih godina uspjelo podariti njegovoj skladbi tako raskošan zvuk kao Renee Fleming, pišu njujorški kritičari. Ta kombinacija pobudila je veliki interes povodom ponovnog postavljanja »Arabelle« Richarda Straussa na scenu glasovite Metropolitan opere ovih dana. Prema pisanju njujorških glazbenih kritičara Renee Fleming na premijernoj je izvedbi bila u dobroj formi. Glas joj je bio siguran i bogat iako se činilo da previše pažnje poklanja zvuku što je ponekad išlo na štetu spontanosti. Uz Renee Fleming u »Arabelli« su još nastupili sopranistica Barbara Bonney, bariton Hans-Joachim Ketelsen, tenor Raymond Very te sopranistica Laura Aikin. Orkestrom Metropolitan opere ravnao je Christoph Eschenbach. (Hina/AP)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Suglasje pjesničkih i likovnih imaginacija</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Izložba slika Matka Trebotića koje su nastale između 1995. i 2001. godine bit će otvorena u utorak na večer u Muzeju za umjetnost i obrt. Riječ je o 50 ulja na platnu iz ciklusa »Tragovi«, »Korablje« i »Iskopine« koja će prvi put biti predstavljena zagrebačkoj publici. U istoj prigodi bit će predstavljena i pjesničko-grafička mapa »Otisci očiju« koja je nastala u suglasju pjesničkih i likovnih imaginacija. Naime, šest novih pjesama je napisao Luko Paljetak, a Matko Trebotić je autor šest bakropisa. Mapa je tiskana u ekskluzivnom bibliofilskom izdanju, i to u nakladi od samo 50 primjeraka. Predgovor u mapi, ali i katalogu koji prati spomenut izložbu napisao je dr. Antun Karaman. Mapa je napravljena za potrebe tvrtke »Medika« koja je ujedno i sponzor izložbe. Uz sve to, »Medika« je izdala i kalendar s radovima Matka Trebotića, a riječ je o projektu predstavljanja naših slikara koji ta tvrtka vodi već šest godina. </p>
<p>G. J.</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Pokupec izveo Barricovu monodramu »Novecento« </p>
<p>DUBROVNIK, 3. prosinca</p>
<p> - Na maloj sceni Kazališta Marina Držića u Teatru Bursa glumac Zoran Pokupec prikazao je monodramu »Novecento« Alessandra Barrica. Ovaj zahtjevan Bariccov tekst koji otvara brojna pitanja ljudske sudbine, relativnosti životnog odabira, slobode i zapletenosti ljudskih odnosa svojim lirskim tragom u interpretaciji Zorana Pokupece-Pinkija našao je dostojnog protagonista koji ostvaruje vrijedan glumački prinos koji će zasigurno biti rado gledan. Premijerna publika u Teatru Bursa zahvalila je glumcu dugim i srdačnim odobravanjem. Nakon premijere u Dubrovniku Pokupec će svoju monodramu »Novecento« prikazati u Zagrebu, a prema najavama, uslijedit će i brojni nastupi i drugdje po Hrvatskoj. </p>
<p>D. M.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Svijet kojemu vjeruje svako dijete</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - U Europi poznati pisac i ilustrator knjiga za djecu pod pseudonimom Janosch predstavljen je u ponedjeljak u Hrvatskom centru za dječju knjigu u Zagrebu. Riječ je o njemačkom autoru Horstu Eckertu, koji je teško djetinjstvo proveo u gornjoj Šleskoj. Četiri njegove knjige pojavile su se u zagrebačkoj »HUM nakladi« od kojih je posljednja, pod naslovom »Oh, kako je lijepa Panama« ovjenčana Njemačkom nagradom za dječju knjigu. Na predstavljanju je voditeljica »Centra« Ranka Javor pohvalila autorovu izvornu dječju maštu koja uz sklad teksta i slike postaje putokaz za zemlju snova te daje zanimljive naputke - kako gledati svijet oko sebe. I mr. Vladimira Velički s Učiteljske akademije pohvalno se izrazila o čarobnom svijetu Janoscha, kojemu na kraju povjeruje svako dijete. Također i višeslojnost njegovih jasnih ilustracija pozivaju na otkrivanje. Janosch nenametljivo rješava svaki životni problem te će jedan njegov lik, medvjedić, u jednom trenutku reći: nije li život strašno lijep. Na predstavljanju su govorili i prevoditeljica Konstilija Nikolić Markota i nakladnik Božo Markota. </p>
<p>S. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Zagreb tradicionalno bolji na jesen, a Hajduk na proljeće</p>
<p>Poznato je da sastav iz Kranjčevićeve zna dobro odigrati jesen, ali zatim pada na proljeće, s druge strane, poznato je da Hajduk igra bolje na proljeće nego na jesen / Zagreb završio polusezonu bez izgubljenog boda na svom travnjaku / Dinamo će, ukoliko se bitnije ne pojača, ostati na četvrtom mjestu i jedina prilika za trofej u ovoj sezoni bit će mu Kup / Nastavak prvenstva 24. veljače, a kraj 5. svibnja, što znači da će se preostalih 12 kola te završnica Kupa odigrati u samo 70 dana </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Velikom pobjedom na Poljudu u posljednjem kolu jesenskog dijela prvenstva nogometaši Zagreba osigurali su si pristojnu bodovnu prednost uoči 12 kola koja su na rasporedu na proljeće. </p>
<p>»Zagrebaši« će, naime, u po njih najlošijoj varijanti, odnosno ukoliko Hajduk u srijedu u zaostaloj utakmici prvog kola svlada Osijek, u proljetni dio krenuti s pet bodova više od najbližeg pratitelja, a usto će imati i tu prednost da su bolji u međusobnim dvobojima od Splićana. Još veće ohrabrenje Zagrebu moraju predstavljati njihove predstave u izravnim dvobojima s najvećim konkurentima za naslov, Hajdukom, Varteksom, pa i Dinamom. </p>
<p>Podsjetimo, Zagreb je dva puta pobijedio Hajduk (1-0 u Zagrebu, 2-0 u Splitu), deklasirao je Varteks u Kranjčevićevoj (bilo je 5-2), dok su i protiv Dinama u Maksimiru odigrali odličnu utakmicu i osvojili bod (3-3). Također, iako »bijeli« iz Kranjčevićeve nikako ne mogu reći da imaju »vruć« domaći teren gotovo nevjerojatno zvuči podatak da su osvojili maksimalnih 27 bodova na svom travnjaku. </p>
<p>Po svim tim pokazateljima Zagreb bi do naslova trebao stići »šetnjom«. No, hoće li biti baš tako? Već se duže vrijeme govori da će u zimskoj stanci klub napustiti najbolji strijelac i najbolji igrač lige, Ivica Olić koji bi karijeru trebao nastaviti u Juventusu, a to će biti veliki udar na ambicije sastava kojeg vodi Zlatko Kranjčar. </p>
<p>Niti tradicija ne ide u prilog Zagrebu. Poznato je da sastav iz Kranjčevićeve zna dobro odigrati jesen, ali zatim pada na proljeće. Prošle jeseni su isto tako bili hit, držali su treće mjesto i dobijali pohvale za atraktivnu igru, ali proljetos su u 14 kola osvojili »čak« pet bodova. </p>
<p>S druge strane, poznato je da Hajduk igra bolje na proljeće nego na jesen. I prošle sezone su zahvaljujući odličnoj završnici Splićani stigli do naslova prvaka. Istina, i njima prijeti osipanje igračkog kadra, najbliži odlasku je vratar Stipe Pletikosa, ali ukoliko Splićani dobro krenu u proljetni dio (već u prvom kolu nastavka gostuju u Varaždinu), teško će ih biti zadržati u naletu ka obrani naslova.</p>
<p>Treći legitimni kandidat za prvo mjesto svakako je Varteks. Varaždinci imaju vrlo dobru momčad, a jezgru čine igrači koji duže vrijeme igraju zajedno i ukoliko imaju svoj dan u stanju su nadigrati svakoga. To potvrđuje i njihova pobjeda od 5-1 protiv Hajduka u Splitu ove jeseni. U bodovnom su zaostatku, šest bodova su iza Zagreba, ponajprije zbog dužeg boravka u Europi, ali kako sada neće imati europskih obaveza bit će jako opasni.</p>
<p>Zagrebački Dinamo je jesen završio s četiri uzastopne pobjede, ali ni u tim dvobojima s daleko slabijim suparnicima nije pokazao neku osobito dobru igru. Za Zagrebom zaostaje devet bodova, a za Varteksom četiri, te ukoliko se bitnije ne pojača, ostat će na četvrtom mjestu i jedina prilika za trofej u ovoj sezoni bit će mu Kup.</p>
<p>Rijeka, Slaven Belupo i Čakovec nalaze se u sigurnoj zoni u sredini ljestvice, te će najvjerojatnije potpuno rasterećeno moći odigrati proljetni dio, dok sve ostale sastave, od devetog Hrvatskog dragovoljca, pa do posljednjeg TŠK-a, očekuje borba za ostanak. Iz lige će, kao što je poznato, zbog smanjenja ispasti čak četiri kluba, dok će 11. i 12. sastav morati u dodatne kvalifikacije s najboljim drugoligašima. Kako su među tim klubovima razlike vrlo male, vjerojatno ćemo se na proljeće naslušati priča o »sudačkim kuhinjama« koje će početi već 24. veljače, kada će se nastaviti ligaško natjecanje.</p>
<p>Zbog Svjetskog prvenstva u Japanu i Južnoj Koreji, hrvatska će Prva liga završiti već 5. svibnja, što znači da će se 12 prvenstvenih kola, te polufinale i finale Kupa odigrati u razmaku od samo 70 dana što će zahtijevati odličnu fizičku pripremljenost svih sastava, a i ozljede bi mogle odigrati bitnu ulogu u raspletu prvenstva.</p>
<p>Zvonimir Matić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Lacković otišao u Kiel</p>
<p>METKOVIĆ, 3. prosinca</p>
<p> - Nakon povratka iz Švedske i Göteborga, rukometaši Metković Jamba su se u ponedjeljak odmarali, a klupsko je vodstvo raspravljalo o dosad postignutim rezultatima.</p>
<p>Vijest dana svakako je odlazak Blaženka Lackovića u Njemačku, u momčad Kiela kojoj je trener Zvonimir Serdarušić. Lacković je, sređujući dokumentacije i tražeći potrebne papire, rekao:</p>
<p>- Nemam više što čekati, odlazim u Kiel na treninge, vidjet ću na koliko. Možda ostanem samo tjedan dana, a možda i nekoliko mjeseci. Bojim se sporosti administracije, a uz to čekam i rješenje moje žalbe EHF-u s obzirom na odnose sa Zagrebom. Žao mi je što nisam pomogao ovom divnom klubu i suigračima u borbi za hrvatski i europski naslov. Nadam se da će doći vrijeme kada ću im to vratiti, govorio je Lacković.</p>
<p>Trener Obrvan nije zadovoljan kako je završio slučaj Lacković, pa kaže kako će u zimskom razdoblju trebati angažirati još jednog lijevog vanjskog, uz Davora Dominikovića.</p>
<p>Momčad će u utorak trenirati, a već u srijedu igraju dalmatinski derbi, protiv Brodomerkura u Splitu.</p>
<p>- Mislim da smo favoriti u tom dvoboju, kao i u svim utakmicama naše lige. Nadam se pobjedi, kaže trener Obrvan.</p>
<p>Očekuje se da bi protiv svojeg bivšeg kluba mogao zaigrati i oporavljeni Ivano Balić i Ante Kukrika.</p>
<p>P. Jakić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Pomoć HOO-a unesrećenom sportašu</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Povodom oboljenja mladog sportaša Romana Baštijana, člana baseball kluba »Vindija« iz Varaždina, i potrebe odlaska u London na rehabilitaciju od kvadriplegije kao posljedice nesretnog slučaja, Hrvatski olimpijski odbor donio je sljedeće odluke:</p>
<p>1. Hrvatski olimpijski odbor inicira dobrotvornu akciju za pomoć u rehabilitaciji dječaka Romana Baštijana, mladog sportaša, člana baseball-softball kluba »Vindija« iz Varaždina, prvaka Hrvatske u juniorskoj kategoriji.</p>
<p>2. Hrvatski olimpijski odbor uplatit će novčana sredstva u iznosu od 500 DEM na žiro-račun Varaždinske banke: 2391004-1000000013, uz poziv na broj 05 6604110-40021988-4.</p>
<p>3. Dobrotvornoj akciji priključit će se Hrvatski baseball savez, Hrvatski softball savez, Hrvatski savez invalidnih osoba, Savez športova Varaždinske županije, Zajednica športskih udruga grada Varaždina, Baseball i softball klub »Vindija« Varaždin te Sindikat HOO-a i športskih djelatnika Hrvatske.</p>
<p>4. Svaki član dobrotvorne konvencije temeljit će program akcija u 2001/02 na mogućnostima: usmjeravanja prihoda jedne od aktivnosti (utakmice ili slično) za potrebe akcije, proglašenja godišnje skupštine - dobrotvornom akcijom, oglašavanja odluke u svojim prigodnim publikacijama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Stanko svjetski doprvak</p>
<p>PARIZ</p>
<p> - Varaždinac Vedran Stanko svjetski je doprvak u savate boksu u poluteškoj kategoriji. U Parizu u finalnoj borbi za naslov svjetskog prvaka poražen je od Francuza Denisa Francoisa jednoglasnom odlukom sudaca 0-3.</p>
<p>Izbornik reprezentacije Željko Jarec i trener Miljenko Rožmarić su Stankov nastup, unatoč porazu, ocijenili zadovoljavajućim, jer je u svih pet rundi pružio veliki otpor daleko iskusnijem Francuzu. Za Vedrana Stanka će biti još prilike za prodor do naslova prvaka, jer je sa svojom 2l godinom tek započeo seniorsku karijeru.</p>
<p>Za Hrvatsku još uvijek postoje izgledi da ovu godinu zaključi s barem jednim naslovom svjetskog prvaka u savate boksu. U Parizu će 14. prosinca u preostalom dijelu finalnih mečeva u kategoriji do 70 kg nastupiti branitelj naslova svjetskog prvaka Goran Borović. Protivnik će mu biti Senegalac Gomis Laurent. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>»Bijeli« šokirali »bijele« </p>
<p>Nakon nedjeljnog poraza cilj Splićana je niz od 13 pobjeda u preostalih 13 prvenstvenih utakmica / Prva je već u srijedu zaostala utakmica 1. kola protiv Osijeka na Poljudu</p>
<p>SPLIT, 3. prosinca</p>
<p> - Zlatko Kranjčar potpisao je veliku pobjedu Zagreba u poljudskom derbiju, nokautirao je Hajduk u Splitu (2-0), što mu nije uspijevalo ni s moćnom Croatijom, i s momčadi iz Kranjčevićeve nadomak je naslova prvaka. Protiv aktualnog prvaka Kranjčarova momčad je pokazala snagu, smirenost, sigurnost i znanje, te da su s pravom lideri natjecanja. </p>
<p>Jednostavnošću su dominirali, osvajali prostor što im ga je, svojim načinom igre, Hajduk ponudio. Splićani su bodove tražili napadačkom igrom, željeli su što prije riješiti utakmicu, a Zagrebu nije trebalo puno vremena da iskoristi ponuđeno. Pogodak u 7. minuti olakšao im je zadatak, izazvao je nervozu među nogometašima Hajduka, jer bi sigurno neku od prigoda realizirali da su bili smireniji. </p>
<p>Ustvari, pritisak domaćina nije bio pripremljen, već više posljedica ogromne želje, a kako to obično biva, kada se igra bez nužne koncentracije, dolazi do pogrešaka. </p>
<p>Slaven Bilić, trener Hajduka, jutro nakon utakmice se pitao: </p>
<p>- Jesmo li trebali krenuti onako otvoreno? Ja mislim da jesmo. Imali smo prigoda, boljih od one iz koje su oni postigli pogodak. Trebalo je pogoditi u sam kut, što je Poldrugač i uradio. Dominirali smo do drugog pogotka, a nakon toga smo pali. Premda je ostalo još 20-ak minuta, nismo se uspjeli vratiti, mogli su nam dati još koji pogodak. Uzrok? Nismo pokušali preokrenuti rezultat jer nismo fizički spremni. Zagreb je izašao hrabro na teren, zapravo su obje momčadi krenule »va banque«. Imali smo prigoda i mi i oni, moglo je poluvrijeme završiti i 2-4. Slabo smo izvodili prekide, kornere... </p>
<p>Hajduk sada zaostaje osam bodova, ali ima utakmicu manje od Zagreba, koju će odigrati u srijedu. Da bi ostali s kakvim-takvim šansama za stizanje Zagreba, za Splićane je imperativ pobijediti Osijek. Stoga je i Bilić ostavio momčad na stadionu u karanteni, jer do utakmice nema puno vremena za oporavak. </p>
<p>- Poraz je veliki šok za momčad. Emotivno smo se ispraznili, ali moramo pobijediti Osijek da bi se približili Zagrebu na pet bodova. No, moramo priznati i da mi više nismo prvi favoriti prvenstva, iako pet bodova nije nenadoknadivo. Uvjeren sam da ćemo se oporaviti do Osijeka. Ipak su ovo igrači Hajduka i moraju prebroditi šok, rekao je Bilić. </p>
<p>No, nakon nedjeljnog poraza cilj Splićana je niz od 13 pobjeda u preostalih 13 utakmica. </p>
<p>- Nema nam druge! Mislim da će i Zagreb negdje izgubiti bodove, dodao je Bilić.</p>
<p>Kranjčar je posložio šampionsku igru, »zagrebaši« su bili nadmoćni i taktički dosljedni. Splićani su, pak, na trenutke izgledali kao da im nedostaje elementarne tehnike. </p>
<p>I na Poljudu je Ivica Olić pokazao sposobnosti koje nisu uobičajne za hrvatsku ligu, pa nije čudno što je blizu potpisivanja ugovora s Juventusom (makar ga oni poslali negdje na kaljenje, Chievo?). Pitanje je koliko bi njegov odlazak oslabio Zagreb i umanjio njihove izglede za titulu. Koliko znači jedan imalo kvalitetniji nogometaš za momčad u našim okvirima vidimo na primjeru iz Maksimira, gdje je dolazak Igora Cvitanovića Dinamo učinio mnogo boljom momčadi.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Kranjčar predviđa dvostruku krunu</p>
<p>»Važno je ostati na okupu, i pritom zadržati sve one osobine - zajedništvo, disciplinu igre i duha, kreativnost, vjeru u sebe i općenito klupsku atmosferu što nas je krasilo tijekom cijele ove jeseni. Dapače, valja još pojačati mobilizaciju, pa možda i dovesti nekog pravog igrača i dvostruka kruna nije daleko«, veli trener Zagreba Zlatko Kranjčar </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Već se ulazilo u drugi sat iza ponoći koja je razdijelila nedjelju od ponedjeljka, a još je u »Zagrebačkim bijelima« odjekivala pjesma. Akteri Zagrebovog uspjeha u Splitu slavili su dvostruki veliki uspjeh: pobjedu protiv Hajduka i činjenicu da su sezonu zaključili sa zaista impozantnim ishodom koji im daje ozbiljne izglede za osvajanje prvog naslova prvaka. </p>
<p>Iako su se mobilni telefoni »zagrebaša« užarili od stalne zvonjave čestitara, neki željeni pozivi kojima se, primjerice, nadao trener Kranjčar, nisu se oglašavali. Pokušli smo biti vidoviti, zapravo cinični, pa smo pitali kako je glasila Dinamova čestitka?</p>
<p>- Vidite koliko je sati, ali od nje ni traga niti glasa. Jedini iz Dinama koji su nazvali i čestitali kako na pobjedi, tako i trijumfalnoj jeseni bili su Butina i moj sin Niko.</p>
<p>Dakako, da se tim povodom priča za stolom odmah izokrenula u prastaru teoriju o sportskim relacijama unutar grada Zagreba. Intencija je oduvijek svih vodećih zagrebačkih klubova da obavezno nastoje »utopiti« bilo kojeg gradskog suparnika. Sve stoga da bi na pozornici ostali sami i jedini. Da samo njima pripadne sva gradska briga i novac, pa je u ime toga čak i bolje da, primjerice, u Zagrebovom slučaju, prvak bude Hajduk. Ako već ne može Dinamo. Tako je i protumačena Dinamova šutnja.</p>
<p>Oglasio se Dražen Biškup, Kranjčarov pomoćnik i žvačući cigaru primjetio:</p>
<p>- Jedanaest sam godina u Zagrebu i ne pamtim da smo slavili na Poljudu. Kad smo i bili u prilici, primjerice preklani kad smo ih razvalili u Kupu, sudac se pobrinuo da nas onom sramotnom arbitražom sasječe. Zato Širiću svaka čast za nedjeljno suđenje.</p>
<p> Branimir Antolić, danas službeni predstavnik kluba, a član Zagreba iz onih legendarnih klupskih sedamdesetih, ne sjeća se da je Zagreb pobijedio u Splitu:</p>
<p>- Znali smo trijumfirati i u Beogradu, , ali u Splitu nikako. Zato svaka čast našim dečkima na nedjeljnoj izvedbi i treneru zbog taktike. </p>
<p>Kranjčaru smo postavili logično pitanje. </p>
<p>• Što se u proljetnom nastavku mora dogoditi pa da Zagreb bude uspješniji od one generacije iz 1993. godine koja je u prvenstvu vodila praktički do kraja, a onda ju je u završnici Hajduk nadvisio za jedn bod i postao prvak?</p>
<p>- Važno je ostati na okupu, i pritom zadržati sve one osobine - zajedništvo, disciplinu igre i duha, kreativnost, vjeru u sebe i općenito klupsku atmosferu što nas je krasila tijekom cijele ove jeseni. Dapače, valja još pojačati mobilizaciju, pa možda i dovesti nekog pravog igrača. Dakako, najbitnije je u prvom redu da ozdrave i budu potpuno spremni naši igrači Lovrek, Šabić, Ćaćić. U tom slučaju čak ni dvostruka kruna nije bez temelja, ali s jednim naglaskom. Najprije u srijedu u 13.30 u Kranjčevićevoj moramo preskočiti 1-2 protiv Pomorca u Kupu. </p>
<p>Otac Ivice Olića, igrača bez čije se nazočnosti sve Zagrebove računice o naslovu prvaka umanjuju, slušajući sve to podržava ideju da njegov sin ostane u Zagrebu do kraja prvenstva.</p>
<p>- Dobrim igrama i rezultatima još mu više može narasti cijena. A osim toga, samo s čvrstim ugovorom da će redovito igrati ima mu smisla otići u inozemstvo. U protivnom će poput Balabana, Bišćana i mnogih drugih igrača sjediti na klupi, a to mladog igrača ne vodi nikamo.Kranjčar je izvrstan trener i čovjek. Čuo sam da su neki, pogotovo Ivičin menedžer, htjeli da poslije ozljede glave u Kostreni, Ivica zaigra već u sljedećoj utakmici. Zadivilo me kad sam čuo da se jedino Kranjčar tomu istinski suprostavio. </p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Mogu li »modri« bez Cvitanovića?</p>
<p>Maksimirskim je tribinama i u nedjeljnoj utakmici protiv Cibalije odzvanjalo »Cvita, ostani!«. I navijači, eto, naslućuju sudbinu kluba u slučaju da ostane bez svoga napadača / »Nadam se da ćemo biti u stanju uključiti se u borbu za nešto viši plasman. No, teško će biti anulirati pogreške iz ove jeseni«, rekao je Dinamov trener Lončarević</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Vapaj Dinamovih navijača, koji sve žešće odjekuje maksimirskim tribinama, možda najbolje ocrtava trenutačno stanje ovoga kluba. Navijači uporno dozivaju maksimirsku ikonu, Igora Cvitanovića, čovjeka koji je ove sezone doista imao ulogu istinskoga izbavitelja. Upravo je on, naime, izbavio »plavu« momčad iz krize i najodgovorniji je za nagli uzlet zagrebačkoga kluba u samoj završnici polusezone. I ponajviše će njegovom zaslugom klub na zimsku stanku krenuti s pristojnoga četvrtog mjesta i »samo« devet bodova zaostatka za vodećim Zagrebom.</p>
<p> Naoko je suludo reći kako je Dinamovo četvrto mjesto »pristojno«. Za klub ovakvoga imena i ugleda to je ipak - neuspjeh! No, s obzirom na razvoj događaja u ovoj polusezoni, taj je plasman dobar. U seriji od šest uzastopnih prvenstvenih utakmica, od 10. listopada do 4. studenoga, maksimirski je klub upisao samo dva boda i doista je stremio prema - donjem dijelu ljestvice. Nekako se, eto, »poklopilo« da je kriza prekinita upravo Cvitanovićevim dolaskom. Četiri prvenstvene i jedna pobjeda u Kupu statistički su učinak »plavih« u završnici polusezone.</p>
<p> Maksimirskim je tribinama i u nedjeljnoj utakmici protiv Cibalije (2-1) odzvanjalo »Cvita, ostani!«. I navijači, eto, naslućuju sudbinu kluba u slučaju da ostane bez svoga napadača. A gotovo je sigurno da će na proljeće biti bez njega. Dinamov direktor Velimir Zajec nedavno je javno rekao kako će pokušati zadržati Cvitanovića, no to je zasad samo deklarativno. Maksimirski je napadač već na putu za Japan i u »plavome« će dresu odigrati još samo uzvratnu utakmicu četvrtfinala domaćega Kupa protiv Rijeke u petak. I što poslije?</p>
<p> Nekome će zazvučati pretenciozno što Dinamovu »krvnu sliku« uglavnom prikazujemo kroz jednoga igrača. No, priču o Dinamu sa ili bez Cvitanovića doista bismo mogli obuhvatiti pod radnim naslovom »crno-bijeli svijet«. Što, dakle, Dinamo može očekivati na proljeće?</p>
<p> - Nadam se da ćemo na proljeće biti u stanju uključiti se u borbu za nešto viši plasman. No, teško će biti anulirati pogreške iz ove jeseni, naglasio je Dinamov trener Ilija Lončarević.</p>
<p> Klupski čelnici, pak, i dalje tvrde kako se ne odriču naslova prvaka, ali posve je jasno da je tako nešto, barem iz sadašnje perspektive, suludo očekivati. No, u klubu jasno tvrde kako »neće biti nikakva tragedija ako Dinamo ne bude prvi«. U Dinamu su navodno svjesno krenuli u pomlađivanje momčadi, za čije bi sazrijevanje trebalo »žrtvovati koju sezonu«. No, od mladih su se u prvoj momčadi ustalili tek Boštjan Cesar i Dario Zahora. U standardnoj postavi su i dalje prilično zreli igrači, Sedloski ima 27 godina, Jurić 25, Butina 27, Agić 27, Pilipović 24, Petrović 29...</p>
<p> Osim toga, pitanje je s kakvom će momčadi »plavi« zakoračiti u novu polusezonu. Na vidiku nema gotovo nikakvih pojačanja, a još uvijek je nejasno što i koliko može pružiti povratnik Silvio Marić. </p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Dinamo želi igrati na Kantridi</p>
<p>Rijeka bi u petak uzvratnu utakmicu četvrtzavršnice domaćega Kupa protiv Dinama morala igrati u mjestu 150 km udaljenom od Rijeke, ali je Dinamo voljan da se dvoboj odigra na Kantridi </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Suspenzija Rijeke zbog događanja u gledalištu za vrijeme jadranskog derbija s Hajdukom dobila je i epilog. Rijeka je kažnjena jednom utakmicom zabrane igranja u Rijeci, tu utakmicu Rijeka mora igrati u 150 km udaljenom mjestu od svog stadiona, pa je sad pitanje gdje će se u petak 7. prosinca igrati uzvratni dvoboj četvrtzavršnice kupa s Dinamom.</p>
<p>Kaznu je izrekao Krešimir Vlajčević, disciplinsku sudac Prve HNL, primjenom članka 55. Disciplinskog pravilnika. Na izboru je imao dvije mogućnosti kažnjavanja: teži oblik pod kojim se podrazumijeva igranje utakmice bez gledatelja na vlastitom travnjaku, ili lakši, 150 km izvan Rijeke. Novčana je kazna ovom prigodom bila isključena, jer ju je već jednom u ovom prvenstvu Vlajčević primjenio na klubu iz Rijeke. Bilo je to u 4. kolu kad su gledatelji u utakmici Rijeka - Zagreb preskočili ogradu i ozbiljno ugrožavali sigurnost aktera.</p>
<p>Dakako, Rijeka se na ovu kaznu ima pravo žaliti. No, istodobno treba naznačiti teren na kojemu će igrati. O žalbi odlučuje Upravni odbor Udruge profesionalnih klubova Prve HNL.</p>
<p>Zanimljivo da se priopćenjem u svezi s kažnjavanjem Rijeke oglasio Dinamo. Klub iz Maksimira, neovisno o odluci o žalbi, voljan je igrati pred riječkom publikom, iskazujući naizgled tim činom solidarnost s riječkim klubom. Dobri poznavatelji čitanja između redaka, međutim, u takvoj potpori Dinama u biti vide njihovu jasnu računicu. Za kup, naime, vrijede znatno blaži organizacijsko - tehnički uvjeti igranja nego u prvenstvu. No, budući da je Rijeci iznimno stalo da, kao i Dinamu, ode dalje u kupu i preko njega pokuša dohvatiti Europu, moguće je da se Rijeka ipak radije odrekne žalbe. Samim time da se opredjeli za igranje na nekoj »oranici« a u ,okružju koje bi dodatno trebalo naškoditi Dinamu, koji u goste Rijeci dolazi s prednošću od 1-0.</p>
<p>Z. Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>AEK je prilika za preokret</p>
<p>Matej Mamić priključio se treninzima, a Cibonin trener Jasmin Repeša priželjkuje da u Ateni zaigra i Zoran Planinić</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Cibonini košarkaši u sljedeća tri tjedna spoznat će svoju ovosezonsku europsku sudbinu. Utakmice s AEK-om u Ateni (srijeda), s Tau ceramicom u Vitoriji (12. prosinca) i domaćinstvo Scavoliniju (19. prosinca) otkrit će je li se Cibona sposobna izvući iz gliba u koji je ušla skorom 2-4 u prvih šest kola. Naime, dvije od tri pobjede jamčile bi hrvatskom prvaku nadu za drugi krug Eurolige, a za tako štogod valjalo bi pobijediti u barem jednoj utakmici na gostujućem parketu, ili u Ateni ili u Vitoriji. No, podsjetimo da je Cibona posljednji put slavila na euroligaškom gostovanja u ožujku 2000. (CSKA u Moskvi). Dakle, pred više od godinu i pol dana...</p>
<p> - Doista nisam znao za taj podatak. No, tradicije postoje zato da se ruše. Gledajući dva sljedeća gostovanja mislim da je lakše do pobjede u Ateni, nego u Vitoriji, kazao je novi strateg Cibone Jasmin Repeša. </p>
<p>AEK, međutim, ove sezone pod vodstvom bivšeg Ciboninog trenera Dragana Šakote, igra odlično. U Euroligi izgubili su samo na gostovanjima od Ural Greata i ASVEL-a, a u grčkom prvenstvu pobijedili su u svih devet dosadašnjih kola. Riječ je o momčadi koja u mnogočemu zavisi od inspiracije američkog graditelja igre Holdena. Odličnu sezonu igra krilni centar Dikoudis, a tu su još Kakiouzis na poziciji krila, ali i Arijan Komazec koji igra sve bolje. No, u posljednjem kolu grčkog prvenstva AEK je pobijedio u produžetku PAOK, a na toj utakmici nije igrao ozlijeđeni Kakiouzis, a prvi centar momčadi Englez Betts ozlijedio se na samom uvodu okršaja. - Rekao bih da je Holden motor te momčadi, vrlo opasan u kreaciji protuudara i od njega će mnogo toga zavisiti. Ukoliko ga uspijemo kvalitetno zadržati bit ćemo bliži uspjehu u Ateni, naglasio je Repeša. </p>
<p>Jasmin Repeša još je dodao da će pokušati maksimalno iskoristiti treninge do utakmice u srijedu kako bi momčad što bolje reagirala. Također, izvijestio je da se treninzima u potpunosti priključio Matej Mamić, a Cibonin trener se još uvijek nada da bi se do srijede mogao u potpunosti oporaviti i Zoran Planinić, prvi graditelj igre hrvatskog prvaka. </p>
<p> - Sve ćemo pokušati kako bi se iz Atene vratili s pobjedom. Znam da je skor 2-4 neugodan, no isto tako je činjenica da nam pobjeda u Ateni može otvoriti nove šanse, zaključio je Jasmin Repeša. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zašto HTV ne prenosi Cibonu i Zadar iz Europe?</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Iako je HTV otkupio paket košarkaške Eurolige za cijelu sezone, gostujuće utakmice Cibone VIP i Zadra naši gledatelji nemaju mogućnosti vidjeti. </p>
<p> - Istina da smo mi otkupili TV prava, no to nisu jedini troškovi koje moramo izdvojiti za jedan takav prijenos, kaže Jura Ozmec, urednik sportskog programa HTV-a. Stvar je prilično jednostavna: za prijenos utakmice, npr. AEK - Cibona VIP, HTV bi morala platiti satelitske veze, a pošto taj signal ne bi preuzela niti jedna druga europska TV osim naše, troškovi se ne bi dijelili nego bi HTV cijeli iznos trebao platiti sam. A tu još i troškovi za komentatora. </p>
<p>No, problem je, očito, i u statusu košarke, jer da Cibona ili Zadar igraju značajniju ulogu u Euroligi, vjerojatno bi se u proračunu HTV-a našao novac i za satelit. Zasad će hrvatski košarkaški zaljubljenici ostati samo na prijenosima domaćih euroligaških utakmica. Možda će dolazak Dina Rađe u Cibonu nešto ipak promijeniti... T. P.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Splićani dočekuju Ciprane</p>
<p>SPLIT, 3. prosinca</p>
<p> - Košarkaši Split-CO u utorak u 20.30 sati, igraju u 4. kolu Saporta kupa na Gripama protiv Keravnosa Keo iz Nikozije sa Cipra. »Žuti« su iskoristili pauzu klupskih natjecanja, na Bjelolasici su obavili fizičke pripreme, što zbog nedostatka novca nisu mogli napraviti prije sezone. Da tamo nisu potrošili vrijeme i novac, pokazali su Splićani u prvom koraku, u subotu u Goodyear ligi pobijedivši Široki.</p>
<p>Ciprani su objektivno puno slabiji suparnik nego Široki i realno je očekivati nastavak pobjedničke serije Splićana i nove pobjede u Saporta kupu.</p>
<p>- Bojali smo se umora nakon priprema na Bjelolasici, ali smo uspjeli dostići zadovoljavajuću formu. Utakmica u Širokome je pokazala da bolje igramo u gostima, momčad je opuštenija. Stoga, bez ikakvog potcjenjivanja, mislim da je važno da i na Gripama odigramo kvalitetno kao i u gostima. Favoriti smo, a pobjeda je važna i za plasman u grupi, kaže trener »žutih«, Mladen Vušković. </p>
<p>R. P.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Hoće li Zagreb izdržati ovu sezonu?</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - »Ne znam što su se neki čudili rezultatu. Pa lani smo bili u mnogo jačem sastavu i izgubili smo od Metkovića. Ove sezone smo osjetno slabiji, a Metković jači nego ikad. Dodajmo tome i da su Metkovci u formi, stalno igraju jake utakmice, za razliku od nas«, kaže trener »zagrebaša« Nino Marković o metkovskom dvobvoju u kojem je Zagreb izgubio sa sedam pogodaka razlike.</p>
<p>Nakon metkovskog dvoboja čuli su se komentari kako je prvenstvo odlučeno. Metković je toliko jak da mu u Hrvatskoj više nema ravnog.</p>
<p>- Ne bih rekao da je prvenstvo odlučeno, dugo je još do kraja. Tko kaže da mi ne možemo pobijediti Metković u Zagrebu ili da oni neće napraviti koji kiks u prvenstvu? Nije nemoguće, jer Metković ima naporan raspored, imaju mnogo utakmica i umorit će se. No, jasno, ni mi ne bismo smjeli kiksati. Osim toga, možda se i pojačamo, dovedemo još kojeg igrača, misli trener »zagrebaša«.</p>
<p>Što se Zagreba tiče, trakavica oko neposlušnog Blaženka Lackovića je završena. Naime, mladi se Lacković ni nakon odluke Upravnog odbora Hrvatskog rukometnog saveza da je Zagrebov igrač nije pojavio u Zagrebu na treninzima. Dojadilo je Zagrebu, pa je napravio raskid ugovora s mladim reprezentativcem, ali na njegovu štetu. Kad se zbroji odšteta i šteta nanesena klubu zbog njegova neigranja, Zagreb traži oko 400 tisuća njemačkih maraka.</p>
<p>- Što će sad biti, ne znam. Hoće li tu odštetu platiti Lackovićev klub ili će on sam utkupiti ugovor, to je njegova stvar. Klubu je dosta moljakati ga i zvati ga, a on se neće odazvati ni doći u Zagreb, rekao je Marković.</p>
<p>S jedne je strane šteta što su izgubili mladog i darovitog igrača, ali s druge strane, Lacković je očito podložan raznoraznim utjecajima sa strane, a ne može razlučiti jesu li za njegovo dobro ili štetu.</p>
<p>Zanimljivo je da, otkad je izvješena cijena Lackovićeva ugovora, više nije zanimljiv Metkoviću. Lacković je otputovao u njemački Kiel, s kojim će trenirati, ali je pitanje hoće li ga njemački klub kupiti. Svota je ipak previsoka.</p>
<p>No, Zagrebu bi, zapravo, jako dobro došao novac od Lackovića. Klub grca u dugovima, igrači i zaposlenici u klubu nisu dobili plaću već mjesecima. I tako bi se mogla ponoviti priča od prošlih sezona, kad su igrači bojkotirali treninge ili čak i štrajkali. Činjenica je da je svima u klubu pomalo dojadilo slušati obećanja u stilu »bit će, napravit ćemo nešto, dobit ćete plaću, vratit ćemo vam dugove«... Iako u Zagrebu kažu da se neće odreći naslova prvaka, u ovoj je situaciji to teško povjerovati. Kako stvari stoje, dok je dobre volje igrača, klub će egzistirati, međutim neće ni igrači vječno biti dobre volje. A što je klub bez igrača?</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Izraelci raketama napali Arafatov stožer u Gazi </p>
<p>Izraelske snage u najvišem stupnju pripravnosti / Ubijen Palestinac na Zapadnoj obali / Hamas i Islamski džihad, planiraju nove samoubilačke napade u Izraelu / Predsjednik Katsav traži da svijet izolira Arafata</p>
<p>JERUZALEM/ NABLUS/ DUBAI/ GAZA, 3. prosinca</p>
<p> - Izraelski helikopteri u ponedjeljak popodne počeli raketni napad na Gazu kao odgovor na palestinske samoubilačke napade protekloga vikenda. Svjedoci tvrde da su najmanje 14 raketa palo na grad Gazu i pogodilo zgrade nedaleko od stožera palestinskog vođe Yassera Arafata. Palestinski dužnosnici objavili su da Arafat u vrijeme napada nije bio u Gazi nego u Ramallahu na Zapadnoj obali. </p>
<p>Izraelske snage sigurnosti od ponedjeljka su u najvećem stupnju pripravnosti, a izraelski radio objavio je da obavještajne službe imaju informacije prema kojima ekstremističke muslimanske skupine Hamas i Islamski džihad, planiraju nove samoubilačke napade u Izraelu.</p>
<p>Izraelski vojnici ubili su u ponedjeljak ujutro jednog Palestinca na Zapadnoj obali, doznaje se iz izvora palestinske sigurnosti. Taj 35-godišnji Palestinac ubijen je u Jeninu kad su izraelski vojnici otvorili vatru iz automatskog oružja.</p>
<p>Arafatu treba reći da je terorizam nelegitiman</p>
<p>Izraelski premijer Ariel Sharon u ponedjeljak je, zajedno s ministrima obrane i vanjskih poslova Benyaminom Ben Eliezerom i Shimonom Peresom, odlučio o mogućim odgovorima Izraela na samoubilačke palestinske napade, objavio je izraelski radio. Vlada bi te dogovore treba odobriti na svojoj izvanrednoj sjednici.</p>
<p>Sharon je održao hitne sigurnosne sastanke odmah po povratku iz SAD-a, skrativši dva dana svoj posjet toj zemlji zbog palestinskih samoubilačkih napada u kojima je poginuo 31 Izraelac, a više od 200 ih je ranjeno.</p>
<p>Istodobno, izraelski predsjednik Moshe Katsav zatražio je od svjetskih čelnika da izoliraju predsjednika palestinske samouprave Yassera Arafata sve dok on ne poduzme akcije protiv terorista.</p>
<p>»Narodi slobodnog svijeta, posebice Europe koja ima dobre odnose s palestinskom samoupravom, i arapske zemlje, moraju reći Arafatu da je terorizam nelegitiman«, napisao je Katsav za list Jerusalem Post. »Oni mu moraju reći da sve dok terorizam ne prestane, međunarodna zajednica neće s njim održavati diplomatske odnose. Mislim da bi tad Arafat poduzeo praktične korake da zaustavi terorizam«, ističe Katsav.</p>
<p>Malo žaljenja u arapskim medijima </p>
<p>Arapski mediji u ponedjeljak su izrazili vrlo malo žaljenja zbog bombaških napada na Izrael, ocjenjujući da ta država ubire plodove vlastite nasilne politike. Dnevne novine, koje obično odražavaju stajalište vlasti, pune su kritika na račun SAD-a i ostalih zapadnih zemalja koje su požurile s osudom, ne pokazujući razumijevanje za korijene nasilja. </p>
<p>Tako list Gulf Today piše da će se takve operacije nastaviti »sve dok Izrael vjeruje da su njegova vojna moć i međunarodne veze odgovor na palestinske zahtjeve«. Dnevnik Al Khaleej poručuje da izraelske žrtve »nisu ništa bolje od stotina djece, žena i muškaraca koje je ubila Sharonova vojska«. </p>
<p>R. I.</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Kongres CDU u znaku kontroverzi o kancelarskom kandidatu </p>
<p>Premda iz stranačkog vodstva najavljuju da će glavna tema kongresa biti novi stranački program, najviše je pozornosti usmjereno na pitanje o kandidatu za kancelara</p>
<p>BERLIN, 3. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pod geslom: »Učinimo zajednički više od Njemačke« Kršćanskodemokratska stranka Njemačke (CDU) počela je u ponedjeljak kongres u Dresdenu, glavnom gradu savezne države Saske. Premda iz stranačkog vodstva najavljuju da će glavna tema kongresa biti novi stranački program, na kojem će CDU pokušati dobiti povjerenje birača na saveznim izborima najesen iduće godine, najviše pozornosti političkih komentatora usmjereno je na pitanje tko će biti demokršćanski kandidat za kancelara.</p>
<p>Radi se o tome hoće li šefica CDU-a Angela Merkel učvrstiti svoj autoritet na mjestu predsjednice stranke. Također, tko će CDU, zajedno sa sestrinskom bavarskom Kršćanskosocijalnom unijom (CSU), voditi na sljedećim saveznim izborima.</p>
<p>Koliko autoriteta u stranci ima Merkel, pokazalo se prije mjesec dana na pokrajinskom kongresu CDU-a u Baden-Württenbergu kad je pokušala zaustaviti otvaranje kancelarskog pitanja. Ne samo da nije uspjela nametnuti predsjednički autoritet da se pitanje ne otvara do veljače sljedeće godine, nego su neki članovi predsjedništva CDU-a te pokrajine kao kancelarskog kandidata isticali predsjednika CSU-a Edmunda Stoibera, a drugi bivšeg predsjednika CDU-a Wolfganga Schäublea.</p>
<p>Predsjednica CDU-a Angela Merkel ističe da je od kancelarskog kandidata važniji stranački program koji će biti temelj za predizborni program. U predizbornom programu dominirat će tema useljavanje. Činjenica da će Njemačka uskoro imati četiri milijuna nezaposlenih, naime, nije povoljno ozračje za novi zakon o useljavanju koji ovih dana finalizira vladajuća koalicija socijaldemokrata i Zelenih. </p>
<p>Javnost ionako u većni smatra da im stranci oduzimaju radna mjesta. Međutim, činjenica da je u Njemačkoj još 1998. godine broj starijih od 60 godina premašio broj mlađih od 20 godina, ukazuje da Njemačka ne može funkcionirati bez useljevanja stranca. No, to kod većine građana ne mijenja stav o strancima.</p>
<p>Neki kršćanski demokrati u svojoj predizbornoj kampanji polaze upravo od toga i populistički podilaze raspoloženju. Stoiber najavljuje da će njegova stranka početi s prikupljanjem potpisa protiv novog zakona o useljavanju. U raspravu o zakonu o useljavanju uključile su se katolička i protestanska Crkva. One CDU-u, kao stranci tradicionalno bliskoj kršćanskim crkvama, stoje na suprotnoj strani. Naime, nakon razgovora između CDU-a i crkava očito je da one ne podupiru oporbeni kurs u pitanju stranaca, odnosno politike useljavanja.</p>
<p> Kardinal Karl Lehmann, primjerice, izrijekom je dao potporu zakonskom projektu o useljavanju njemačke crveno-zelene vlade.</p>
<p>Istodobno, ankete u povodu ovog kongresa pokazuju da, deset mjeseci prije parlamentarnih izbora, CDU nema izgleda ugroziti poziciju socijaldemokrata kancelara Gerharda Schrödera.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Karadžić obolio od raka?</p>
<p>Prema nekima, bolest je uznapredovala i liječnici mogu Karadžiću samo ublažiti bolove / Drugi upozoravaju da bi to mogla biti i podvala koju su plasirali Karadžićevi ljudi i neki njegovi prijatelji na Zapadu</p>
<p>MOSTAR, 3. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Radovan Karadžić, bivši lider bosanskih Srba i Haaškom sudu već dulje vremena nedostupni osumnjičeni za počinjene ratne zločine, teško je obolio od raka i liječi se u jednoj od moskovskih bolnica. O tome se na veliko spekulira u međunarodnim diplomatskim krugovima u BiH, a sumnja se da su Karadžića nedavno u Moskvi posjetili i čelnici SDS-a i Republike Srpske.</p>
<p>Dnevni avaz piše, pozivajući se na neimenovane zapadne diplomatske izvore, kako je Karadžiću dijagnoza »odavno ustanovljena, a propisana terapija mu nije od velike pomoći«. Navodno je rak metastazirao, i liječnici su izgubili svaku nadu u mogućnost njegova izlječenja te su se usredotočili na ublažavanje bolova koje Karadžić u posljednje vrijeme trpi.</p>
<p>Službenu potvrdu ovih nagađanja, kao i u svim sličnim situacijama kada je u pitanju Karadžić, nemoguće je, naravno, dobiti. No, tvrdi se kako informacije o svemu tome, pa tako i o Karadžićevom zdravstvenom stanju, »redovito pristižu vodstvu SDS-a«. Nedavni posjet Moskvi vrhuške SDS-a (Šarović, Čavić i Kalinić), kojoj se tek naknadno pridružio premijer Mladen Ivanić, bio je prigoda ne samo za pokušaj miniranja za sredinu prosinca najavljeni posjet bosansko-hercegovačkog izaslanstva na čelu sa Zlatkom Lagumdžijom, nego i za, kako tvrdi Avaz, kontakt s teško oboljelim liderom.</p>
<p>Iako se cijela priča doima prilično nevjerojatnom, o svemu se već dulje vrijeme govori i među zapadnim diplomatima u BiH. Svi oni, međutim, »u igri« ostavljaju i druge mogućnosti, konstatirajući uz dozu opreza kako bi najnovija priča oko Karadžićeve bolesti »mogla biti i podvala koju su plasirali Karadžićevi ljudi i neki njegovi prijatelji na Zapadu«. Krajnji cilj: ubacivanjem novih detalja u sada već prebogati »životopis« Karadžićeva kretanja, prerušavanja i skrivanja, dodatno zamesti trag jednom od najtraženijih ratnih zločinaca. </p>
<p>»Kamenčić« tom mozaiku potrudio se u nedjelju navečer pridodati i jedan od moskovskih putnika Mladen Ivanić, premijer republike Srpske, pozivom upućenim preko Federalne TV Karadžiću i Mladiću da se predaju Haaškom sudu. »Da sam ja jedan od njih dvojice, stavio bih se na raspolaganje sudu u Haagu«, rekao je Ivanić, obrazlažući to činjenicom da »kada se u nešto vjeruje, onda treba braniti svoje ideje do kraja«. On, međutim, nije precizirao je li to »nešto« Republika Srpska kao posebna država ili kao sastavnica »Velike Srbije«, kao ni to je li, možda, Karadžića sreo u Moskvi ili se on još uvijek krije negdje u BiH. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>U Haagu počelo suđenje srpskom zapovjedniku zbog opsade Sarajeva </p>
<p>HAAG, 3. prosinca</p>
<p> - Suđenje bivšem generalu bosanskih Srba, optuženom što je predvodio opsadu Sarajeva, počelo je u ponedjeljak u Haagu. Stanislav Galić (58), bio je na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa bosanskih Srba od 1992. do 1994., a UN-ov ga sud optužuje zato što je svojim snagama izdavao naredbe da pucaju na civilno stanovništvo Sarajeva.</p>
<p> Tužitelji kažu da su Galićeve snage dulje od tri godine držale snanovnike glavnoga grada BiH »u trajnome stanju straha«. Optužba haškoga Tribunala tereti Galića da je »planirao, poticao, naređivao, činio i na drugi način pomagao planirati, pripremati ili izvoditi bombardiranje, snajperske napade protiv civilnoga stanovništva Sarajeva«.</p>
<p> Sarajevsko-romanijski korpus »granatiranjem je i snajperima ubijao, sakatio, ranjavao i zastrašivao civilno stanovništvo Sarajeva«, kaže se u optužnici. </p>
<p> Galić je optužen i kao izravno odgovoran za napad na sarajevsku tržnicu Markale 4. veljače 1994., kad je ubijeno 66 ljudi, a više od 140 ranjeno. Svjetska osuda toga napada izazvala je i međunarodnu izolaciju Jugoslavije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Država će otkupljivati srpska imanja na Kosovu</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Predsjednik vladine koordinacije za Kosovo Nebojša Čović najavio je mogućnost da Srbija i SRJ pokrenu inicijativu otkupa imovine Srba koji su izloženi pritiscima Albanaca na području juga Srbije i na Kosovu. »Otkup srpske imovine državni je i nacionalni interes jer se kroz državno vlasništvo može očuvati srpski karakter imovine«, izjavio je Čović. »Ako država hoće otkupiti kuću za koju je procijenila da vrijedi 100.000 DEM, valjda ćete svoju kuću prodati srpskoj državi jer vas ona neće oštetiti. Možete je prodati i Albancima za 150.000, ali to je onda nešto drugo i tu trebamo biti načisto«, rekao je Čović. Srpski poslanici koalicije Povratak došli su u ponedjeljak u Prištinu na konzultacije oko konstituiranja skupštine Kosova, no nisu ni izašli iz zrakoplova, već su se odmah vratili u Beograd. Učinili su to u znak protesta što UNMIK nije jamčio sigurnost novinarima i osoblju iz njihove pratnje, i najavili da će prosvjedovati sve dok se ne provedu mjere osiguranja.</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Hamas i Islamski džihad: Nepredvidive »hodajuće bombe« </p>
<p>U biti, ponavlja se drama od prije pet godina, kada je Hamas žestokim terorističkim napadima na Izraelce uspio posve zakočiti i »minirati« primjenu mirovnih sporazuma iz Osla i Washingtona</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Nakon tri stravična teroristička napada u Jeruzalemu i Haifi, u kojima su palestinske »hodajuće bombe«, samoubojice, ubile 30 i ranile 220 osoba, golemom većinom Izraelaca, palestinska je policija uhitila više od 100 ratobornih pripadnika radikalnih skupina Hamasa i Islamskog džihada. To je posljedica odluke predsjednika Palestinske samouprave Yassera Arafata nakon kategoričnog zahtjeva što su mu ga uputili SAD i Izrael s nedjeljnog sastanka predsjednika Georgea Busha i premijera Ariela Sharona u Washingtonu.</p>
<p>Istodobno je palestinsko čelništvo uvelo izvanredno stanje na području pod nadzorom svoje uprave u Pojasu Gaze i na Zapadnoj obali te svojim snagama sigurnosti povećalo ovlasti u potrazi za počiniteljima posljednjih napada u Izraelu. Palestinske snage sigurnosti bit će razmještene »u svakoj uličici« kako bi uhitile radikalne teroriste i obnovile mir. Pritom je policija dobila ovlasti da uhiti svakoga Palestinca koji se protivi uvođenju izvanrednog stanja i koji nosi oružje. Time je palestinsko vodstvo dalo na znanje kako nikako ne stoji iza tih napada.</p>
<p>Ovaj je put posve jasno da iza najnovijih terorističkih samoubilačkih napada stoji krajnje radikalna palestinska i islamistička organizacija Hamas. To dokazuje i činjenica da su palestinske snage sigurnosti priopćile kako su među uhićenima i dvojica visokih dužnosnika te organizacije, Ismail Abu Shanab i Ismail Hanijab. </p>
<p>Hamas je istodobno odgovorio novim prijetnjama. »Raspolažemo sredstvima otpora i ljudima koji su se spremni žrtvovati još 20 godina«, izjavio je šef političkog ureda te organizacije Khaled Mechal koji se trenutačno nalazi u izbjegličkom logoru Yarmuk, u predgrađu Damaska, te je nedostupan palestinskoj i izraelskoj policiji.</p>
<p>Riječ je, zapravo, o nekoj vrsti unutarnjeg »građanskog rata« među Palestincima. U biti, ponavlja se drama od prije pet godina, kada je Hamas, u proljeće 1996., žestokim terorističkim napadima na Izraelce, usprkos sličnome reagiranju palestinskoga vodstva i Arafata, kao i sada, uspio posve zakočiti i »minirati« primjenu mirovnih sporazuma iz Osla i Washingtona iz 1993. i 1994. U međuvremenu, Arafat nije uspio svladati te ekstremiste u svojim redovima.</p>
<p>Stoga se sada ponovno postavlja bitno pitanje: tko je i što je Hamas? To je arapska kratica od naziva »Islamski pokret otpora«. Hamas vuče korijene iz palestinskoga ogranka Muslimanske braće, organizacije sa sjedištem u Kairu koja je igrala važnu ulogu u stvaranju nekih susjednih arapskih država Službeno se Hamas prvi put pojavio svojim antiizraelskim akcijama u prosincu 1987., kada je pokrenuta intifada, masovni palestinski ustanak protiv »izraelske okupacije njihove zemlje«. No, već je tada bilo očito da je stvoren još prije.</p>
<p>Vremenom se pokazalo kako je riječ o palestinskoj verziji pokreta koji je ideološki nadahnut islamskim fundamentalizmom i u početku bio pod snažnim utjecajem islamske revolucije u Iranu.</p>
<p>Utemeljitelj je i duhovni vođa Hamasa šeik Ahmad Yassin koji je bio u izraelskom zatvoru od 1989. sve do rujna 1997., kada je bio razmijenjen prigodom terorističke akcije u kojoj su bili zarobljeni neki Izraelci. Vremenom su se Hamas i Yassin distancirali od vlasti u Teheranu. Tada se od njih izdvojila skupina, još ekstremnija u svojim islamističkim idejama i terorističkim nakanama, koja se nazvala Islamski džihad (Islamski sveti rat) i koja je ostala bliska iranskom fundamentalizmu.</p>
<p> Obje su te skupine, očito obilato financirane i dobro naoružane od (polu)tajnih ekstremističkih islamskih organizacija, posljednjih godina vjerojatno i od Bin Ladenove Al Qaide, poduzimale samostalne terorističke akcije protiv Izraela i Izraelaca. </p>
<p>Pritom su im glavno oružje, protiv kojega, očito, ni Izrael niti međunarodna zajednica nemaju učinkovita oružja, postali nepredvidive »hodajuće bombe«, mladi i fanatični palestinski samoubojice, nadahnuti idejom da je »sveta zadaća« žrtvovati vlastiti život u borbi protiv izraelskih »okupatora i terorista«. </p>
<p>Tom svojom ratobornom idejom, koja je postala i njihov simbol, već su više od šest godina u sukobu i s Arafatom i njegovom Palestinskom oslobodilačkom organizacijom (PLO) te njezinom jezgrom Al Fatahom, koji su svoje aktivnosti usmjerili na mirno rješenje sukoba s Izraelom kao preduvjetom za stvaranje vlastite države.</p>
<p>Mihailo Ničota</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvatska i Ukrajina zajedno u transportu nafte </p>
<p>Hrvatski i ukrajinski predsjednik ukazali su na veliku mogućnost u suradnji u transportu nafte, posebice u sklopu projekta naftovoda DružbAdria, ali i u transportu nafte iz Kaspijske regije preko Crnoga mora i Odese za Europu/ Također su se složili oko potrebe što hitnijeg raščišćavanja Dunava </p>
<p>KIJEV, 3. prosinca</p>
<p> - Odnosi između Hrvatske i Ukrajine su dobri i bez otvorenih pitanja, a u interesu je obiju zemalja njihovo međusobno jačanje, osobito na gospodarskom planu, istaknuli su na zajedničkoj konferenciji za novinare u ponedjeljak u Kijevu hrvatski predsjednik Stipe Mesić i ukrajinski Leonid Kučma.</p>
<p>Dvojica predsjednika istaknula su, nakon razgovora vođenih u četiri oka, a potom i u sastavu širih izaslanstava, da se susreću peti put u posljednjih godinu i pol dana, no prvi put na službenim bilateralnim razgovorima, izrazivši očekivanje da će posjet predsjednika Mesića pridonijeti poticanju daljnje suradnje dviju zemalja. Ona, po ocjeni dvojice predsjednika, na gospodarskomu planu zaostaje iza realnih mogućnosti, a očekuje se da će održavanje Ukrajinsko-hrvatskog gospodarskog foruma na kojem sudjeluje oko 30 predstavnika najjačih hrvatskih poduzeća, značiti i veći zamah konkretnoj suradnji na tom planu.</p>
<p>Mesić i Kučma složili su se o potrebi jačanja gospodarskih odnosa, posebno istaknuvši postojanje velike perspektive za suradnju u transportu nafte, osobito u sklopu projekta naftovoda DružbAdria, ali i u transportu nafte iz Kaspijske regije preko Crnoga mora i Odese za Europu. Također su se složili oko potrebe što hitnijeg raščišćavanja Dunava čija je plovnost važna za obje zemlje. </p>
<p>Bilo je riječi i o suradnji u području turizma, a dvojica predsjednika složila su se da se pitanje viznog režima između dviju zemalja riješi do početka sljedeće turističke sezone. Hrvatski predsjednik je pozvao svoga ukrajinskoga kolegu da službeno posjeti Hrvatsku, što je Kučma i prihvatio. </p>
<p>U razgovorima predsjednika Mesića i Kučme bilo je riječi i o vojno-tehničkoj suradnji, posebice s obzirom na članstvo u NATO-ovu Partnerstvu za mir, a također i o statusu ukrajinske manjine u Hrvatskoj.</p>
<p> Osim o bilateralnim pitanjima, Mesić i Kučma razgovarali su i o procesu približavanja euroatlantskim integracijama, čemu teže obje zemlje, a predsjednik Kučma je istaknuo da članstvo Ukrajine u Zajednici nezavisnih država ne smatra preprekom ulasku njegove zemlje u EU. Dvojica predsjednika složila su se i o potrebi intenzivne suradnje u borbi protiv terorizma i sudjelovanju u antiterorističkoj koaliciji. </p>
<p>Hrvatski i ukrajinski predsjednik potpisali su nakon razgovora Zajedničku izjavu o suradnji dviju zemalja. Također su, u ime hrvatske Vlade zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar i ministar pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, sa svojim ukrajinskim kolegama potpisali Memorandum o liberalizaciji trgovine te Sporazum o međunarodnom cestovnom prometu između dviju zemalja.</p>
<p>Hrvatski predsjednik sastao se tijekom dana i s gradonačelnikom Kijeva Oleksandrom Omeljčenkom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Drnovšek se nada da će Sabor potvrditi sporazum o granici </p>
<p>LJUBLJANA, 3. prosinca </p>
<p> - Slovenski premijer Janez Drnovšek u ponedjeljak je izrazio očekivanje da će sporni prijedlog sporazuma o granici s Hrvatskom ipak biti potvrđen u Saboru. </p>
<p> »Slovenija je svoje napravila i od nje bi bilo teško očekivati da pristane na nove pregovore«, izjavio je Drnovšek na konferenciji za novinare.</p>
<p>U Hrvatskoj je, tijekom posjeta predsjednika Milana Kučana Zagrebu, izraženo stajalište da bi vlade trebale nastaviti pregovore o granici. S tim u vezi, Drnovšek je rekao kako nema jamstava da bi i eventualne izmjene u sporazumu o granici dovele do toga da ga prihvati hrvatska strana. Pozitivnim je ocijenio odnose dviju država u sklopu dogovora postignutih ove godine s premijerom Ivicom Račanom. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>»Ponosni smo što su u protekle dvije godine svi mehanizmi monitoringa u Hrvatskoj završili«</p>
<p>BUKUREŠT, 3. prosinca</p>
<p> - »Svijet danas, više no ikad, mora iskazati politički realizam i hrabrost za djelovanjem na bazi punog zajedništva kako bi stvorio i očuvao stabilnost i sigurnost«, rekao je u ponedjeljak u Bukureštu hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula otvarajući prvu plenarnu sjednicu Ministarskog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS). </p>
<p>OESS - organizacija koja će odgovoriti na nove izazove </p>
<p>Dodao je da se nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna, stanje u cijelom svijetu promijenilo. »Pojavile su se nove sigurnosne potrebe, a s njima i nužnost većeg zajedništva demokratskih zemalja u Europi i svijetu«, rekao je, dodavši da nova situacija uvjetuje potrebu bliske suradnje, pojačanog partnerstva i zajedničkog djelovanja. </p>
<p>Picula je podsjetio kako je u trenutku svojeg nastanka tadašnja Konferencija za sigurnost i suradnju u Europi (KESS) odigrala povijesnu ulogu u zbližavanju Istoka i Zapada, te zaključio kako današnji OESS može biti još korisniji. »Kao široka koalicija jednakih partnera, OESS je osobito prikladna organizacija koja će dati odgovor na nove izazove i prijetnje«, kazao je Picula. »Pozdravljamo Akcijski plan za borbu protiv terorizma«, naglasio je hrvatski ministar, istaknuvši kako taj plan jasno pokazuje da nije dovoljno boriti se protiv samih terorističkih akcija, već treba nastojati na uništenju korijena terorizma u svijetu. Upozorio je i na usku povezanost terorizma i međunarodnog zločina, trgovine drogama, oružjem i ljudima.</p>
<p>Nove prijetnje s kojima se svijet suočava, prema Piculinim riječima, ukazuju na važnost koncepta zajedničke i sveobuhvatne sigurnosti. </p>
<p>Važnost OESS-ovih napora u učvršćivanju demokracije </p>
<p>»Sigurnost se ne može postići bez poštivanja ljudskih prava i bez izgradnje demokratskih institucija u svakoj pojedinoj zemlji«, kazao je Picula, istaknuvši da su OESS-ovi napori u učvršćivanju demokracije i vladavine prava na području zemalja članica danas važniji no ikad. Pozvao je OESS da nastavi pomagati u izgradnji demokratskih sustava u jugoistočnoj Europi.</p>
<p> Ukazao je i na napore koje je Hrvatska učinila u poslijeratnoj pomirbi i obnovi. »Ponosni smo na činjenicu da su u protekle dvije godine svi mehanizmi monitoringa u Hrvatskoj, uključujući i one Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe, završili«, naglasio je Picula. Rekao je kako je suradnja s misijom OESS-a u Hrvatskoj također vrijedna, izrazivši nadu da će ona takva biti i u budućnosti, te da će odražavati pozitivne promjene ostvarene u Hrvatskoj. Hrvatska očekuje napredak u provedbi Sporazuma o subregionalnom nadzoru naoružanja, pri čemu se svi sudionici Sporazuma trebaju »suzdržati od zloporabe možebitnih propusta koji u njemu postoje«. Takvo bi ponašanje, ustvrdio je Picula, zanijekalo bit Sporazuma i ne bi povećalo međusobno povjerenje između zemalja potpisnica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Bitka za Kandahar - posljednje talibansko uporište </p>
<p>Oporbene snage tvrde da su ušle u zračnu luku u Kandaharu / Opasnost prijeti od čečenskih, arapskih i pakistanskih dobrovoljaca koji se bore na strani talibana</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Bitka za osvajanje Kandahara, posljednjeg uporišta talibana na jugu Afganistana dosegnula je »točku kulminacije«, izjavio je bojnik američkih marinaca James Higgins, zadužena za obavještajni dio operacije protiv talibana. Štoviše, glasnogovornik protutalibanskih snaga Gul Agha izjavio je da su oporbene snage južnih plemena ušle u zračnu luku Kandahara te da su u tijeku snažne borbe. </p>
<p>Prema istim izvorima, koji u međuvremenu nisu potvrđeni drugim nezavisnim izvorima, oporbene su snage pritom izgubile do 12 boraca, dok su gubici na strani talibana znatno veći. Izvori iz labave koalicije južnih, mahom paštunskih plemena u Afganistanu, međutim, tvrde da bi zračnu luku u Kandaharu mogli osvojiti do ponedjeljka navečer. Snažan otpor pritom, procjenjuju vojni stručnjaci, valja očekivati od pakistanskih, čečenskih i arapskih dobrovoljaca koji se bore na strani talibana. Ti su se dobrovoljci, naime, pokazali posebno tvrdima u bitci za Kunduz na sjeveru Afganistana. </p>
<p>Usporedo s opozicijskim snagama, prema Kandaharu iz smjera sjevera i jugoistoka nadiru i američki marinci, ali i pripadnici britanskih, australskih te njemačkih vojnih snaga. Snage antiterorističke koalicije na posljednje talibansko uporište kreću pod punom ratnom opremom uz podršku tenkova i helikoptera. Prema riječima bojnika Higginsa, američki pritisak na talibane podsjeća na »zmijski zagrljaj«.</p>
<p> »Obruč se steže, ali je preostali zadatak osobito prljav i neugodan«, izjavio je i američki ministar obrane Donald Rumsfeld za TV kuću NBC. Rumsfeld je podsjetio na upornost i izdržljivost talibanskih boraca tijekom bitke za Maazar-i-Sharif. O ratničkoj vještini talibana svjedoči i podatak da su, unatoč konstantnom američkom bombardiranju i napadima oporbenih snaga, uspjeli zadržati kontrolu nad područjem između Jalalabada i pakistanske granice. </p>
<p>Ministar Rumsfeld je potvrdio da u Afganistanu trenutno djeluje između 1500 i 2000 američkih vojnika, dodavši da je od 25. studenoga, kada su na teren ušli marinci, udvostručen broj borbenih helikoptera u improviziranoj zračnoj bazi jugozapadno od Kandahara. Posebne američke postrojbe iskrcavaju se i u području oko Jalalabada za koje se vjeruje da je najnovije skrovište Osame bin Ladena. Naime, glavni cilj - hvatanje Bin Ladena živog ili mrtvog - zbog kojega je i pokrenuta operacija na Afganistan, još uvijek nije ostvaren, te Amerika gomila snage oko točke Tora Bora, gdje se nalazi mreža podzemnih tunela u kojima se, prema nekim pokazateljima, skriva Osama bin Laden i suradnici mu. </p>
<p>O načinima zračne operacije na Toru Boru, američka strana priprema pregovore s lokalnim paštunskim vođama. Pentagon se, s druge strane, nada da će Bin Ladena uhvatiti ili pripadnici Sjevernoga saveza ili netko drugi od Afganistanaca, dok bi im Amerikanci dali samo zračnu podršku. Uostalom, nagrada za glavu Osame bin Ladena, koju je Washington obećao, iznosi 25 milijuna dolara. </p>
<p>Među vođama labave koalicije južnih plemena u Afganistanu javno se govori da je većina talibanskoga vodstva spremna na predaju te da se o tome čak i vode pregovori. Svi se međutim slažu da mulu Omara nitko neće uspjeti nagovoriti na predaju, ustvrdio je plemenski vođa Abdul Khaliq. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Zarobljen Amerikanac koji se borio na strani talibana</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Pripadnici američkih posebnih snaga u Afganistanu otkrile su među zarobljenim talibanskim borcima američkog državljanina, rekao je u ponedjeljak glasnogovornik Pentagona Jim Cassella. </p>
<p>Dvadesetogodišnji Amerikanac John Philip Walker Lindh, nalazio se u skupini od 80 talibanskih boraca koji su se skrivali u poplavljenom podrumu zatvora u blizini Mazar-i-Sharifa gdje je prošloga tjedna ubijeno na stotine talibanskih zarobljenika. Ne mogavši više izdržati hladnoću u prostoriji punoj vode, gdje su boravili šest dana bez hrane i vode, najprije su se predala trojica, a zatim su počeli izlaziti i ostali. Radi se uglavnom o borcima iz arapskih i azijskih zemalja. </p>
<p>Uhićeni Amerikanac bio je, kao i većina ostalih zarobljenika, ranjen te im je pružena liječnička pomoć. </p>
<p>Merilyn Walker, majka uhićenog Amerikanca, koji je izjavio da se zove Abdul Hamid, izjavila je kako je šokirana viješću da se njezin sin nalazio među zarobljenim talibanskim borcima. »Ako je bio s talibanima, sigurno je da su mu isprali mozak. Bio je izoliran. Nije nikoga poznavao u Afganistanu«, rekla je. Johnov otac, odvjetnik Frank Lindh i Merilyn Walker razvedeni su. </p>
<p>Walker je za magazn Newsweek rekao da je rođen u Washingtonu te da je odrastao u različitim dijelovima SAD. Kao šesnaestogodišnjak prešao je na islam i poslije otišao studirati Kuran u Pakistan. U kontakt s talibanima došao je studirajući i putujući Afganistanom, kamo je krenuo pomoći talibanima »jer su oni jedina vlada koja se drži islamskih zakona«. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Sjeverni savez prihvaća rojalista za šefa privremene vlade</p>
<p>BONN, 3. prosinca</p>
<p> - Afganistanski izaslanici na konferenciji u Bonnu o političkom prijelaznom režimu u Afganistanu postigli su sporazum o podjeli vlasti u Kabulu koji će biti potpisan u utorak, izjavio je u ponedjeljak jedan izvor Sjevernog saveza u Bonnu.</p>
<p>Četiri izaslanstva koja su cijelu noć između nedjelje i ponedjeljka razmatrala plan sporazuma UN-a postigla su potpuni dogovor. Prema njemu, sljedbenici bivšeg afganistanskog kralja Zahira Shaha preuzet će vodstvo prijelazne vlade, dok će ministarstva biti raspodijeljena između raznih skupina. »Čelnik privremene vlade je njihov, a mi zadržavamo ministarstvo obrane«, izjavio je u ponedjeljak za AFP ministar vanjskih poslova Sjevernog saveza Abdulah Abdulah.</p>
<p>Iz okruženja bivšeg kralja Zahira Shaha u nedjelju je predloženo da vođa njihovog izaslanstva na pregovorima u Bonnu Abdul Satar Sirat bude na čelu privremene vlade, saznaje se iz povjerljivih izvora. No, nikakva formalna rasprava o imenima nije započela u noći na ponedjeljak, dodaju isti izvori.</p>
<p>Međutim, vođa Sjevernog saveza Burhanuddin Rabbani predložio je u razgovoru za The Washington Post iz Kabula novi plan koji bi njega i njegovu koaliciji zadržao još šest mjeseci na vlasti. Također je odbacio bilo kakvu posebnu ulogu za bivšeg kralja Zahira Shaha u budućem Afganistanu. Rabbanijeva stajališta u neskladu su s onima koje su iznijeli dužnosnici Sjevernog saveza na pregovorima u Bonnu. Rabbani (61) je vođa Sjevernog saveza i priznat od strane UN-a kao predsjednik Afganistana. Tu je dužnost obnašao od 1992. do 1996. kad su ga svrgnuli talibani. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Više od 3000 talibana zatočeno na sjeveru Afganistana</p>
<p>KABUL, 3. prosinca</p>
<p> - Više od 3000 talibana uhićenih tijekom sukoba u područjima Mazar-i-Sharifa i Kunduza zatočeno je u jednom zatvoru na sjeveru Afganistana, rekao je u ponedjeljak predstavnik Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) u Kabulu. Bernard Barrett pojasnio je da su te borce u zatvor Shibargan, oko 120 km zapadno od Mazar-i-Sharifa, dovele snage Sjevernog Saveza. On je odbio reći jesu li svi zatočeni upravo afganistanski talibani ili se radi i o stranim vojnicima. Barrett je dodao da se među tim zatvorenicima koji se nalaze pod kontrolom uzbečkog ratnog zapovjednika i čelnika Sjevernog saveza Abdula Rashida Dostama nalazi i 80 ljudi mučenih u tvrđavi Qalae-Jangi. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="51">
<p>Sindikati, glumeći opoziciju, samo prikrivaju vlastitu nesposobnost </p>
<p>Naš narod s čuđenjem prati (ne)aktivnosti sindikata, koji su zbog progresivnog i sistematskog uništavanja radničkih prava (pravo na posao, pristojnu plaću, dječji doplatak i porodiljnu naknadu te radni sud itd.) trebali biti središte političkog zbivanja.</p>
<p> Umjesto da se bore i efikasno štite barem Ustavom zajamčena osnovna radna prava, ako već nisu uspjeli obraniti još u prošlom režimu stečenu zavidnu demokratsku razinu radničkog statusa i, dakako, standarda, vidimo da glume opoziciju prema vlasti tražeći milostinju u obliku božićnice. Čitava medijska predstava oko božićnice treba odvratiti pažnju od stvarnih i ozbiljnih radničkih problema i prikriti nezainteresiranost i propuste za pravu sindikalnu borbu. Primjerice, sindikati apsurdno ignoriraju činjenicu da se zaposlenicima svakog mjeseca, protuustavnim zakonom o porezu i prirezu na dohodak, oduzima i višestruko veći iznos nego što je to možebitni iznos božićnice. To konkretno znači da zapravo svi mi svakog mjeseca, prisilno, dajemo božićnicu državnoj administraciji, a ona se, eto, cjenka oko eventualnog povrata jedne!</p>
<p> Vaši čitatelji već su više puta, lucidno i opravdano, raskrinkavali tu jednu od permanentnih krađa značajnog dijela naše plaće preko poreza na dohodak (vidi npr. »Neoporezivi dio dohotka ne može biti manji od socijalnog minimuma« u Vjesniku od 23. studenoga 2001. str. 14.), uz nepotpun učinak, jer je izostalo očekivano službeno reagiranje ustavnim tužbama sindikata i Pučkog pravobranitelja. </p>
<p>Ovakav propust, pravno gledano, sasvim jasnog, i laiku razumljivog izigravanja Ustava RH ukazuje na poslovnu nesposobnost ili, još gore, korumpiranost službenih osoba.</p>
<p>Sindikati, kojima inače u njihovoj opstrukciji obrane minimalnih radničkih prava zdušno asistira Pučki pravobranitelj, eto, i dalje ne samo što ne podnose neophodne ustavne tužbe, i ne poduzimaju ostale djelotvorne mjere (aktivne zahtjeve za promjenu zakona o radu, o porezu i prirezima na dohodak, ne bore se protiv gašenja radnih mjesta protuustavnom privatizacijom, ne bore se za obnovu proizvodnih procesa u devastiranim gigantima naše industrije i dr.). Možda bi se neko iz sindikata pokušao za neefikasnost ispričavati usitnjenošću sindikalnog pokreta, koji se sada sastoji od nekoordinirane gomile raznih sindikalnih grupacija. To ne bih prihvatio jer smatram da je nekoordiniranost posljedica izravne korupcije vodstva sindikata u sprezi s državnom administracijom. </p>
<p>DRAŽEN KARAKAŠ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Zar ćemo stanarsko pravo vratiti Mamuli, Rašeti, Trifunoviću i ostalim generalima bivše JNA? </p>
<p>Iako je kod nas još 1966. zakonom ukinut institut stanarskog prava te zamijenjen institutom najma, hrvatski građani koji su za vrijeme Domovinskog rata napustili zemlju u novije vrijeme ističu, uz svesrdnu podršku OESS-a, svoje zahtjeve za povratkom stanarskih prava.</p>
<p>Povrat tih prava omogućio bi im da stanove otkupe pod povoljnijim uvjetima. U udrugama srpskih povratnika ističu da bi takvih zahtjeva moglo biti 50 do 60 tisuća. </p>
<p> Kako su ti zahtjevi pobudili kod nas veliko zanimanje šire javnosti, a s obzirom na to da se u sredstvima javnog priopćavanja pojavljuju u vezi s tim različita tumačenja, bilo bi poželjno da mjerodavni dadu i odgovore na neka pitanja koja zanimaju naše građane u vezi s ovim problemom kao na primjer: koliki je uistinu barem približno točan broj takvih nosilaca negdašnjih stanarskih prava s obzirom na to da se procjene kreću, ovisno o izvoru, od 15 do 60 tisuća? Odnosi li se to pravo i na osobe koje su napustile svoje stanove dok su bili u aktivnoj službi u bivšoj JNA, da bi u Domovinskom ratu sudjelovali na strani neprijatelja nadajući se da će se ubrzo vratiti kao pobjednici? Smatraju li oni koji bezuvjetno podržavaju ove zahtjeve da traženo pravo trebaju ostvariti svi koji su dragovoljno napustili svoje stanove, pa tako i piloti koji su bombardirali naše gradove, topnici koji su rušili naša naselja, pripadnici bivše JRM koji su granatirali Dubrovnik, kao i svi oni koji su im izdavali takve zapovijedi? Jesu li ova prava izgubili samo oni pojedinci protiv kojih se vodio sudski postupak za počinjena zlodjela? Treba li povrat stanarskog prava osigurati i Mamuli, Rašeti, Trifunoviću, kao i ostalim generalima i admiralima bivše JNA koji su živjeli u Hrvatskoj a zna se zašto su je napustili? Nije li zaista neobično da ni OESS kao ni razne druge međunarodne organizacije ni približno toliko ne brinu o prognanim Hrvatima i njihovu povratku u svoje domove, dok ih uvelike zanima povratak u RH svih onih koji su je za Domovinskog rata napustili.</p>
<p>Zanimljivo je da neki glasnogovornici izbjeglih iz RH kao materijalno opravdanje za povrat stanarskog prava navode i činjenicu da su svi oni godinama davali obavezni doprinos iz svojih plaća za stambenu izgradnju u bivšoj državi, pa stoga i njihov zahtjev ima čvrstu materijalnu podlogu. Pritom jedino zaboravljaju da je u to doba svim zaposlenim oduziman postotak plaće za stambeni fond, ali stan i stanarsko pravo dobili su samo neki. Drugi pak, koji nisu bili te sreće svoj su stambeni problem morali rješavati sami, ili najmom ili kupovinom stana uzimajući uz visoke kamate zajam od banke koji su zatim godinama otplaćivali. I ovi »sretnici« mogli bi sada postaviti pitanje: ako svi izbjegli građani imaju pravo na povrat stanarskog prava a time i stana, imaju li i oni koji su godinama uplaćivali stambeni doprinos a nikada nisu dobili stan pravo tražiti od države povrat svog novca uplaćenoga u stambeni fond?</p>
<p>Ovakvo pitanje učinit će se, naravno, apsurdnim, ali samo onima koji su stan i stanarsko pravo od države dobili, dok je za one druge pitanje opravdano i logično. Opravdanje da su se doprinosi za stambeni fond davali zbog solidarnosti s građanima slabije kupovne moći vrlo je problematično, kada se zna da su velike i luksuzne stanove dobivali upravo oni na visokim položajima i s visokim plaćama a koji su vlastitim sredstvima kupovali skupe automobile i vikendice.</p>
<p>Nadamo se ipak da će naša Vlada bez obzira na sve pritiske izvan i unutar zemlje, a povodom ovih zahtjeva, ostati pri stavovima koje je iznijela dopredsjednica Vlade gđa Željka Antunović, dakle da će RH pružiti pomoć svima koji se žele vratiti i živjeti u zemlji, ali ne i onima koji se žele samo materijalno koristiti preprodajom stanova.</p>
<p>ZLATKO ŠPORER, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Uzroke vukovarske tragedije neka istraže povjesničari </p>
<p>Mnogi neposredni i posredni sudionici istraživanja uvjeta i stanja vukovarske tragedije, od kojih su neki i sami bili sudionici obrane Vukovara, koji je ipak pao pod nečuvenim nasiljem agresora, sve se više spore o tvrdnjama ili zaključcima vezanima uz obranu i pad toga hrvatskog grada heroja. Jedni naglašavaju herojstvo pojedinih branitelja, drugi pak to osporavaju. Vjerojatno i jedni i drugi imaju pravo ako činjenice u svezi s obranom i padom Vukovara gledaju samo sa svoga stajališta. Mislim da taj slučaj treba gledati sa svih stajališta kruga tadašnje hrvatske i agresorske politike. Ova potonja težila je velikoj Srbiji, što se, zahvaljujući kasnijoj hrvatskoj politici i hrvatskim braniteljima, izjalovilo, a vođa takve politike, s pravom u Haagu, odgovara za učinjena zlodjela Hrvatskoj.</p>
<p>Možda bi uzroke vukovarske tragedije trebalo ipak potražiti i u prvom, javno objavljenom predizbornom programu HDZ-a izdanom u proljeće 1990. godine. U njemu se uočava da će Hrvatska proširiti svoje »avnojske granice«, daleko šire nego što su one danas. Je li to izazvalo reakcije agresora, treba da odgovore neutralni povjesničari, dakle oni koji neće potpasti pod utjecaj nijedne političke stranke ili čak neke države. A što se tiče bivšeg predsjednika RH dr. Tuđmana, povjesničari (ili netko drugi) trebali bi decidirano istražiti da li se dr. Tuđman u vrijeme krvave bitke za Vukovar i njegova pada zaista nalazio na nekoj priredbi u dvorani »Vatroslav Lisinski« u Zagrebu. Naime, u tadanjem je Globusu novinarka B. Š. napisala da se dr. Tuđman u to vrijeme nalazio na priredbi u »Lisinskom«. </p>
<p>ZDRAVKO ŠIMUNIĆ, Đurđevac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Cikatić na slobodi po drugi put </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Branko Cikatić, poznati majstor borilačkih vještina i vlasnik zaštitarske tvrtke »Tigar Cikatić«, u ponedjeljak je prije podne po drugi put u dva tjedna pušten iz pritvora.</p>
<p> Kako smo već pisali, protiv Cikatića se vodi istraga zbog sumnje da je poticao Dinu Zekana da ubije Mirka Filipovića (Cro Copa) te za iznuđivanje novca i miniranje diskoteke »F1« u Trogiru. </p>
<p> Nakon što mu je istražni sudac Ivan Turudić 19. studenoga ukinuo pritvor, žalbu je podnijelo zagrebačko Općinsko državno odvjetništvo tvrdeći da postoji opasnost od ponavljanja odnosno dovršetka kaznenog djela. Izvanraspravno je vijeće Županijskog suda prihvatilo žalbu i Cikatiću ponovo odredilo pritvor.</p>
<p> Branko Cikatić sam se u četvrtak javio u pritvor remetinečkog zatvora, gdje je proveo vikend, a u ponedjeljak se opet našao na slobodi. Naime, sudac Turudić ponovo je prihvatio prijedlog za ukidanje pritvora koji je podnio Cikatićev branitelj odvjetnik Rajko Mlinarić. </p>
<p>Odvjetnik Mlinarić naveo je u prijedlogu da za kaznena djela Cikatića terete jedino svjedoci Zekan, Kelić i Stojčić, koji imaju osobni motiv za obračun s njim zato što su sva trojica dobila otkaz u zaštitarskoj tvrtki »Tigar Cikatić«. Mlinarić je također naveo da je u međuvremenu njegov branjenik bio na slobodi desetak dana te da je u to vrijeme zaista i mogao dovršiti navodno započeto kazneno djelo ili ispuniti navodnu prijetnju. </p>
<p>Inače, Branko Cikatić, dvanaestorostruki svjetski prvak u nekoliko borilačkih vještina, pod istragom je od svibnja ove godine, a u lipnju je za njim bila raspisana međunarodna tjeralica.</p>
<p>Drugoga se listopada sam prijavio u Županijski sud u Zagrebu. Tada je izjavio da je za istragu saznao iz novina te da se nije skrivao, već je vodio trening-pripreme njemačke kick boxing reprezentacije, koja se spremala za svjetsko prvenstvo u Bangladešu. </p>
<p>D. Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Marica pod pružnim vozilom</p>
<p>DUGA RESA, 3. prosinca</p>
<p> - Karlovačka PU priopćila je da je u ponedjeljak u 12,30 sati u Dugoj Resi na pružnom prijelazu kod crkve sv. Antuna dogodila prometna nezgoda u kojoj se službeno vozilo »marica« PP Duga Resa, PU Karlovačke sudarilo s pružnim vozilom za popravke.</p>
<p>Policijskim vozilom je upravljao policijski službenik PP Duga Resa a u trenutku prelaska preko pružnog prijelaza na pruzi Karlovac - Rijeka, a na kojem postoje svjetlosni prometni znakovi, na policijsko vozilo je naletjelo pružno vozilo Hrvatskih željeznica koje se u tom trenutku kretalo iz pravca Duge Rese prema Ogulinu. Teške tjelesne ozljede opasne po život zadobio je Dubravko S. (34) a Petar S. (33) također je zadobio teške tjelesne ozljede i potres mozga koje po prvom nalazu liječnika karlovačke Opće bolnice nisu opasne po život. Za život Dubravka S. bore se karlovački liječnici. </p>
<p>T. G.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>»Neslaganje s provođenjem istrage protiv Gredelja«</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Nakon što je prije desetak dana istražni sudac zagrebačkoga Županijskog suda, Zdenko Konjić (inače i predsjednik istražnog odjela, op. a.), saslušao Vladimira Gredelja, predsjednika Županijskog suda u Bjelovaru i predsjednika Udruge hrvatskih sudaca, u ponedjeljak je donio rješenje »o neslaganju s državnim odvjetnikom povodom zahtjeva za provođenje istrage protiv Gredelja«.</p>
<p> Izvanraspravno vijeće suda treba odlučiti o daljnjem postupku u ovom predmetu.</p>
<p>Riječ je o slučaju u kojem se Gredelja, kaznenom prijavom, a potom temeljem i istražnog zahtjeva, tereti zbog zlouporabe položaja i ovlasti kojom je stekao protupravnu imovinsku korist. Kaznenu su prijavu podnijeli djelatnici bjelovarskoga Županijskog suda, za tri djela zlouporabe, a potom je podnesen i istražni zahtjev. U njemu se navodi da je Gredelj, kao predsjednik suda, koristio službeni automobil u privatne svrhe oštetivši tako sud za 42.000 kuna. Osumnjičen je i da je 1998. godine kupio sliku bivšem ravnatelju HIS-a, Miroslavu Šeparoviću. U trećoj se točki tereti da je poticao na zlouporabu ovlasti trojicu djelatnika »Croatia osiguranja«, kako bi naknadno osigurali službeno vozilo koje je oštetio u sudaru i isplatili odštetu.</p>
<p>Prilikom prvog saslušanja u istrazi Gredelj je izjavio da ga se želi diskreditirati kao predsjednika UHS-a te ponovnog kandidata za predsjednika bjelovarskoga Županijskog suda. Ustvrdio je pritom da iza svega stoji Državno odvjetništvo i glavni državni odvjetnik Radovan Ortinsky.</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Vikendom vozio ukradeni automobil</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Nakon operativno-taktičke zasjede postavljene 28. studenoga oko 22 sata u Gradićevoj bb, policajci Šeste policijske postaje uhitili su Damira Š. (19), odbjeglog štićenika odgojnog doma u Turopolju, inače osumnjičenoga zbog više provala u automobile.</p>
<p>Naime, kako je priopćila zagrebačka policija, zasjeda je postavljena nad osobnim automobilom marke »fiat punto« bez registracijskih oznaka, koje je ranije otuđeno u Vukotinovićevoj ulici a na štetu rent-a-car poduzeća »Anterra«.</p>
<p>Damir je uhićen kada je prišao automobilu i pokušao otvoriti prtljažnik. Policajci su ga legitimirali, ali nije imao nikakvih dokumenata i lažno se predstavio kao devatnaestogodišnji Miroslav M. Kriminalističkom je pak obradom utvrđeno da je riječ o Damiru Š., za kojim je PU zagrebačka raspisala potragu zbog bijega iz odgojnog zavoda Turopolje još početkom rujna ove godine.</p>
<p>Tijekom kriminalističke obrade također je ustanovljeno da je Damir 26. kolovoza provalio u »Anterru« i otuđio novac i ključeve od četiriju automobila. Osobni automobil »punto« bio je parkiran kod ulaza u poduzeće, pa je Damir shvatio kako jedan od ukradenih ključeva odgovara tom automobilu, nakon čega ga je otuđio.</p>
<p>Inače, Damir je zbog ranije počinjenih krađa izdržavao kaznu u odgojnom domu, no vikendom bi bio pušten i tada je koristio ukradeni »punto«. Ključeve »punta« skrivao je ispod blatobrana, tako da su se njime mogli koristiti i ostali štićenici doma.</p>
<p>Početkom rujna ove godine Damir je pobjegao iz doma i potom se zaputio u BiH, gdje je počinio više provala. Tamo je pak uhićen i zatvoren, no nakon izdržane kazne vratio se u Hrvatsku.</p>
<p>Sama zasjeda postavljena je nakon što je ukradeni »punto«, vrijedan 70.000 kuna, primijetio djelatnik »Anterre«. Nakon dovršene kriminalističke obrade Damir je uz kaznenu prijavu priveden istražnom sucu zagrebačkoga Županijskog suda.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Balističari utvrđuju iz čije je puške pucano</p>
<p>SLUNJ, 3. prosinca</p>
<p> - Slučaj ubojstva Slave Cindrića (45), lovca iz Slunja, člana Lovačkog društva »Trčka« iz Cvitovića, naselja kraj Slunja, koji je prošlog vikenda smrtno stradao nakon lova 26 slunjskih lovaca i 12 lovaca njihovih gostiju iz Italije, uznemirio je javnost ne samo u Slunju već i Karlovcu, Ogulinu i Dugoj Resi. </p>
<p>Naime, ovo nije prvi slučaj teškog stradanja u lovu na području Karlovačke županije, gdje je minulih dana bilo ranjenih i prostrijeljenih lovaca i mještana naselja uz lovna područja. Po svemu sudeći, a to istraga treba utvrditi, 38 lovaca iz Slunja i okolice te njihovih gostiju iz Italije lovili su u nedjelju cijeli dan na lovnom području Lovačkog društva »Trčka«. To je karlovačkim novinarima potvrdio i lovnik Nikola Bogut, koji je rekao da se lovilo sve do mraka, a u dosadašnjoj istrazi, koju vodi sudac Županijskog suda u Karlovcu Juraj Boljkovac, potvrđeno je da se lovilo i po magli.</p>
<p> Lovci su se nakon ulova nekoliko divljih svinja okupili da bi se počastili kotlovinom, no na okupu nije bilo Slave Cindrića. U prvi se mah pomislilo da je Cindrić napustio lov i lovno područje te da je otišao rodbini u naselju Donja Glina. U PU karlovačkoj doznajemo da su balističari MUP-a RH iz Zagreba pokupili sve oružje lovaca da bi se utvrdilo iz čije je puške stradao Cindrić koji je, prema prvim neslužbenim informacijama, pogođen očito u glavu ili srce kad nije zapomagao ni pozivao u pomoć. To sve treba utvrditi i obdukcija u karlovačkoj Općoj bolnici. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Umjesto osobne iskaznice izvadio pištolj i ranio policajca</p>
<p>OROSLAVJE, 3. prosinca</p>
<p> - U nedjelju kasno navečer u caffé baru »Mikica«, u vlasništvu Nevenke G. u Oroslavju, tada još nepoznata osoba počela je napadati goste, o čemu je obaviještena i policija. Pri dolasku policije izgrednik je upravo izlazio iz lokala, te su policijski djelatnici zatražili od njega osobnu iskaznicu. No umjesto iskaznice iz džepa je izvadio pištolj domaće izrade cal. 22 iz kojega je ispalio metak prema policajcu Darku M. (35) iz Oroslavja i pogodio ga u donju čeljust.</p>
<p>Izgrednika je uz primjenu fizičke sile svladao drugi policajac. Ustanovljeno je da je riječ o Marijanu K. (40) iz Krušljevog Sela. Nakon uhićenja i kriminalističke obrade sproveden je u istražni centar Županijskog suda u Zagrebu, uz kaznenu prijavu za pokušaj teškog ubojstva. Protiv njega će se podnijeti i prekršajna prijava prema Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira te Zakona o oružju. Ranjeni policajac Darko M. prevezen je u Opću bolnicu Zabok, gdje su mu je ozljeda okarakterizirana kao lakša, pa je nakon pružene prve pomoći prevezen u KBC Dubrava na vađenje zrna iz donje čeljusti. Nakon toga zadržan je na liječenju. </p>
<p>D. G.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Trezoristica krala devize iz trezora</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Odjel za gospodarski kriminalitet PUZ-a dovršio je kriminalističku obradu nad trezoristicom Zagrebačke banke Višnjom L. (45), osumnjičenom za krađu 28.100 DEM iz trezora banke, te njezinim šefom Darkom D. (38) zbog nesavjesnog rada u službi.</p>
<p>Tijekom obrade utvrđeno je kako je Višnja u vremenskom razdoblju od 1. siječnja ove godine pa sve do 6. travnja u svojstvu trezoristice Zagrebačke banke uzela 28.100 DEM i potom lažno prikazala stanje. Njezin pak šef Darko prijavljen je zbog nesavjesnog rada u službi, odnosno nenadziranja rada djelatnice.</p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Mladić krao po bolnicama i vrtićima</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Dvadeset jednogodišnji Alen P. kriminalistički je obrađen zbog osnovane sumnje da je tijekom rujna, listopada i studenoga počinio više krađa u zagrebačkim bolnicama, dječjim vrtićima i poduzećima.</p>
<p>Kako je priopćeno u zagrebačkoj policiji, Alen je krao mobitele i novac u Psihijatrijskim bolnicama Janomir i Vrapče, zatim u Bolnici Sestara milosrdnica, Klinici za tumore te u nekoliko zagrebačkih poduzeća i vrtića.</p>
<p>Alen je uglavnom ulazio u urede i zatim iz torbica krao mobitele i novčanike kako bi se domogao novca jer je ovisnik o heroinu. Inače, on je dobro pozant zagrebačkoj policiji zbog ranije počinjenih istih kaznenih djela. </p>
<p>V. M.</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Svjedokinja »nikad nije ni vidjela autora teksta«</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Rasprava u sudskom sporu u kojem je Franjo Kajfež tužio nakladnika tjednika Imperijal za naknadu štete u iznosu od 200.000 kuna u ponedjeljak je održana na Općinskom sudu u Zagrebu. Nekadašnji krapinsko-zagorski župan tužbu je podnio zbog teksta objavljenoga u Imperijalu od 24. listopada 1997. godine pod naslovom: »Zagrebačko Voće od Kajfeža potražuje 61 milijun kuna«. Naime, u tekstu se, među ostalim, navodi kako je predsjednik Nadzornog odbora Voća d.d., Kajfež »zbog financijskih malverzacija u nekadašnjem gospodarskom gigantu ponovno u središtu pozornosti«.</p>
<p>Svoj je iskaz na sudu dala i odvjetnica Milica Đurđević, koja je za svjedoka bila pozvana na okolnost da je autoru spornoga teksta Alanu Sinovčiću dala neke izjave. No, kako je navela svjedokinja, autora nikad nije ni vidjela, a još manje išta mu rekla. Kako je navela, za to nije ni bilo potrebe jer je pola godine prije objave tog teksta objavljen u Imperijalu intervju predsjednika Uprave Voća d.d., Jure Klarića, u kojem se navode činjenice objavljene i u spornom tekstu. No isto tako je navela kako je svojedobno ona zastupala Juru Klarića, od kojega je tada dobila dopuštenje da u ime Uprave poduzeća tuži Kajfeža za naknadu štete. </p>
<p>M. B.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Pronađena tri odlutala osnovca</p>
<p>ŽUPANJA, 3. prosinca</p>
<p> - U VIII. policijskoj postaji u Županji roditelji su prije četiri dana prijavili nestanak svoje djece - J.G. (13) te braće I.Š. (13) i J.Š. (14) - svi iz Županje. Osnovci su odlutali dan ranije nakon prijave roditelja. Policija je za nestalima raspisala objavu, a djecu su pronašli djelatnici PU zagrebačke, i to na Autobusnom kolodvoru u Zagrebu! Malodobnici su u ponedjeljak zbrinuti u prihvatnoj postaji Centra za odgoj u Zagrebu - dok ih ne preuzmu njihovi roditelji. S.T.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="64">
<p>Enron zatražio stečaj</p>
<p>U stečaju matična kompanija i 13 podružnica, plinovodi nastavljaju s uobičajenim poslovanjem / Enron je uložio tužbu protiv Dynegyja zbog navodnog nezakonitog raskida ugovora i zatražio najmanje 10 milijardi USD odštete</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Enron, energetski div koji je po objašnjenju mnogih analitičara propao pod težinom vlastitog prebrzog širenja i zaduživanja, u nedjelju je zatražio pokretanje stečajnog postupka kako bi zaštićen od vjerovnika mogao na miru restrukturirati poslovanje. Kao glavnoga krivca Enron je imenovao svog manjeg konkurenta Dynegy, koji je trebao preuzimanjem spasiti pokleknulog diva, ali je na kraju raskinuo ugovor sklopljen 9. studenoga. Enron je svoja prava odlučio potražiti i na sudu - uložio je tužbu zbog navodnog nezakonitog raskida ugovora i zatražio najmanje 10 milijardi USD odštete.</p>
<p>Stečaj je zatražen za matičnu kompaniju te 13 podružnica, uključujući odsjek za trgovanje električnom energijom, dok će s normalnim poslovanjem nastaviti plinovodi i nekoliko inozemnih podružnica. Prema službenom zahtjevu za stečajem, imovina matične kompanije i 13 podružnica iznosi 49,8 milijardi dolara s ukupnim dugom od 31,2 milijarde, iako taj iznos ne uključuje mnoge stavke koje se ne iznose u financijskim izvješćima kompanije. Enron je tako postao najveća američka bankrotirala kompanija - do sada je najveći stečaj bio onaj 1987. naftne grupacije Texaco čija je vrijednost tada iznosila 35,9 milijardi dolara.</p>
<p>Savjetnici Enrona, tvrtka Weil, Gotshal & Manges, najavili su da će stečajni postupak biti kratak. Međutim, analitičari smatraju da će proći godine prije nego što vjerovnici - kojih je Enron u dokumentaciji zahtjeva za stečaj nabrojao na 50 stranica - dobiju svoja potraživanja. Naime, američke kompanije u stečajnom postupku provedu u prosjeku 17 mjeseci, ali zbog složenosti Enronovog slučaja njegov će stečaj sigurno potrajati znatno dulje.</p>
<p>Kontroverzno pitanje svakako će postati Enronova tužba protiv Dynegya kojeg je optužio da je svjesno pokušao - i uspio - dodatno oslabiti Enron ne bi li izbacio iz igre najvećeg konkurenta i poboljšao svoju zastupljenost na tržištu. Naime, Enron tvrdi da je Dynegy nakon potpisivanja ugovora o preuzimanju 9. studenoga zlonamjerno u javnosti dovodio u pitanje ispunjavanje ugovora i tako potkopao ugled Enrona uzrokujući pad cijena dionica i obveznica, koje su se prošloga tjedna prodavale za petinu nominalne vrijednosti. Konačno su, tvrdi Enron, agencije Moody's i Standard & Poor's prošloga tjedna Enronu smanjile kreditni rejting na junk status, što je pak potaknulo propast kompanije ubrzavanjem dospijeća dugova.</p>
<p>Agencija Standard & Poor's u petak je ponovo smanjila rejting Enrona s B- na CC kategoriju, što je samo jedan stupanj iznad najniže kategorije, koja označava potpunu nemogućnost isplate dugovanja. Cijene Enronovih dionica u petak su pale za novih 28 posto, na 26 centi. Prije godinu dana prodavale su se za oko 85 dolara.</p>
<p>Predsjednik Dynegyjevog odbora Chuck Watson ocijenio je da je Enronova tužba potpuno neutemeljena te da njegova uprava ne želi preuzeti odgovornost za situaciju u kojoj se kompanija nalazi. Najavio je da će i Dynegy pokrenuti tužbu zbog gubitaka koje je pretrpio zbog Enrona. Međutim, dobije li Enron tužbu protiv kompanije koja je trebala postati njegov spasitelj, Dynegy će izgubiti pravo na kupnju vrlo vrijednog plinovoda Northern Natural Gas Pipeline za 1,5 milijardi dolara koje je ranije uložio u Enron radi stabilizacije njegovog poslovanja.</p>
<p>Enron u ovom trenutku pregovara s nekoliko financijskih grupacija o dobivanju zajma od najmanje milijardu dolara, koji bi imao prednost otplate pred drugim potraživanjima, te o osnivanju zajedničke podružnice s nekim od financijskih partnera putem koje bi Enron nastavio trgovati strujom. </p>
<p>Među najvećim vjerovnicima kompanije u zahtjevu za pokretanjem stečaja navedena je američka banka Citibank kojoj Enron duguje 3 milijarde dolara, u koje su uračunati i zajmovi drugih banaka kod kojih je Citibank posredovao. Barclays banci Enron duguje 185 milijuna dolara trgovinskih zajmova, UBS-u 74 milijuna, a Credit Suisse First Bostonu 71 milijun dolara. Znatna su ukupna dugovanja drugim kompanijama energetskog sektora, a samom Dynegyju duguje 44,2 milijuna dolara.</p>
<p>Međutim, u ovom je trenutku neizvjesno što će biti s milijarde dolara vrijednim dugoročnim ugovorima za isporuku energenata čak 28.500 klijenata, od čeličana do vlasnika lanaca robnih kuća. Odštete od osiguranja isporuke energenata bi, kako se predviđa, mogle dosegnuti čak 2 milijarde dolara. </p>
<p>Izravne posljedice Enronovog bankrota osjetit će, međutim, i klijenti u drugim područjima - u izdavačkoj industriji, jer je Enron bio sedmi po veličini proizvođač papira u SAD-u; u osiguranju je bio jedan od vodećih imena na tržištu osiguranja zabavnih parkova, skijališta i farmi; u telekomunikacijama jer je Enron bio jedan od najvećih trgovaca termina za mreže optičkih kabela. </p>
<p>Petra Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Fižulić u Sofiji potpisuje Ugovor o slobodnoj trgovini s Bugarskom</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Ministar gospodarstva Goranko Fižulić potpisat će u utorak u Sofiji Ugovor o slobodnoj trgovini sa svojim bugarskim kolegom Nikolajem Vasilevim, priopćili su iz Ministarstva gospodarstva.</p>
<p>Kako pojašnjavaju u Ministarstvu gospodarstva, ovim će se ugovorom, čija se privremena primjena predviđa već od 1. siječnja, liberalizirati trgovina industrijskim i poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Riječ je o jednom od posljednjih bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini koji Hrvatska potpisuje s nekom od članica CEFTA-e, prije našeg ulaska u članstvo te tranzicijske integracije sredinom iduće godine. Naime, pošto su slični ugovori potpisani sa Slovenijom, Mađarskom, Češkom, Slovačkom i Poljskom, a sada s Bugarskom, Hrvatskoj preostaje da takav ugovor potpiše jedino još s Rumunjskom.</p>
<p>U ovoj je godini prvi put preokrenut negativan rezultat koji je naša zemlja ostvarivala u trgovinskoj razmjeni s Bugarskom. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), ukupna je robna razmjena između dvije zemlje u prvih devet mjeseci ove godine iznosila 8,8 milijuna USD, od čega je na hrvatski izvoz u Bugarsku otpadalo 7,6 milijuna USD. Ukupna je robna razmjena lani iznosila 11,2 milijuna USD, pri čemu je na uvoz iz Bugarske otpadalo sedam milijuna USD, dok je hrvatski izvoz u tu zemlju vrijedio samo 4,2 milijuna USD. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Nove mjere uvode red u poslovanje čartera</p>
<p>Procjenjuje se da na svako prijavljeno plovilo dolazi jedan crni čarter</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Od 1. siječnja sljedeće godine najvjerojatnije se ukidaju aktualni propisi vezani uz iznajmljivanje plovila u Hrvatskoj i uvodi se, među ostalim, tzv. charter card. </p>
<p>Charter card će imati višestruku ulogu - prije svega bit će to iskaznica legalnog poslovanja, ali i isprava kojom će se iznajmljivačima plovila pružati mogućnost da odjednom plaćaju stavke što su dosad plaćali na tri različite strane (privremeni uvoz, koncesija...).</p>
<p>Novost je i da se od sljedeće godine uvodi institut čarter zastave. Vlasnicima plovila koji bi, pak, strane zastave zamijenili hrvatskima poslovanje u Hrvatskoj bilo bi i do deset puta povoljnije od uobičajenog. </p>
<p>U Hrvatskoj gospodarskoj komori procjenjuju da spomenute mjere uvode visok stupanj reda u aktualno stanje, gdje se već godinama »ne zna tko pije, a tko plaća«.</p>
<p>Nadalje, Vlada i Ministarstvo pomorstva, prometa i veza istovremeno će se pokušati obračunati i sa tzv. crnim čarterom (procjenjuje se da na svako prijavljeno plovilo dolazi jedan crni čarter). Doznajemo tako da se crni čarter namjerava suzbiti rigoroznim pravilima vezanim uz mijenjanje posade, odnosno uvjetom stalnog boravka vlasnika na plovilu (vlasnik plovila ili član najuže obitelji morat će, dakle, stalno biti na plovilu).</p>
<p>Ako zažive, spomenuta bi pravila trebala donijeti malo reda u silnu zbrku vezanu uz iznajmljivanje plovila. S jedne strane, iznajmljivači se žale da se ne mogu snaći u gomili propisa i da su im nametnuti previsoki nameti. Prijete (iako to neće učiniti jer u Hrvatskoj zarađuju velik novac) da će naš dio Jadrana zamijeniti Grčkom ili Turskom. S druge strane, država s pravom može žaliti za propuštenim novcem. Ilegalni iznajmljivači, naime, ionako posluju izvan zakonskih okvira, a legalni, to nije nikakva tajna, najradije traže (i, na žalost, pronalaze) načine kako da ih izbjegnu.</p>
<p> Rezultat je katastrofalan. Prema nekim procjenama, strane čarter tvrtke su zbog neplaćanja PDV-a i poreza na promet samo tijekom prošle godine oštetile hrvatski državni proračun za 200 milijuna kuna. </p>
<p>Novim propisima, dakle, osim države trebali bi biti zadovoljni i iznajmljivači koji su se često žalili da država premalo skrbi o njima. </p>
<p>Rene Sitton, direktor renomiranog Sunsaila za područje Mediterana i Indijskog oceana, tvrdi: »Ne mogu reći da je Hrvatska mjesto gdje je najlakše poslovati. Lokalni porezi su, recimo, veliki trošak usporedimo li ih s konkurentnim zemljama. Sve pogoršava i nesigurnost oko toga što točno i kada moramo platiti. U siječnju ove godine platili smo prilično visok i neočekivan iznos, a takve pojave uvelike utječu na mogućnost adekvatnog budžetiranja i naših očekivanja da Hrvatska ostane profitabilnim područjem za poslovanje.« </p>
<p>Dodaje ipak da su u Sunsailu (inače jednoj od vodećih svjetskih tvrtki za iznajmljivanje jahti i jedrilica s flotom od preko 1200 plovila) optimistični i da bi već sljedeće godine u Hrvatsku željeli dovesti 125 jahti i jedrilica. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>HFP nudi na prodaju crikvenički Jadran za jednu kunu</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) oglasio je u hrvatskom dnevnom tisku te istodobno u Financial Timesu prodaju 71,89 posto dionica crikveničke turističke tvrtke Jadran po cijeni od jedne kune. No, uvjet je da kupac podmiri sve dugove prema državi, zaposlenicima i ostalim vjerovnicima te ponudi razvojni i investicijski plan.</p>
<p> U pozivnu na kupnju se navodi da je temeljni kapital tvrtke 506,3 milijuna kuna, no predsjednik Uprave Jadrana Ivica Jerčinović istaknuo je da je vrijednost cjelokupne imovine uvećana ulaganjima zadnjih godina i sada se, po procjenama, kreće se oko 530 milijuna kuna. </p>
<p> Riječ je o ponovljenom natječaju, kaže Jerčinović, jer iako se na prvi natječaj, objavljenom u svibnju ove godine, javilo sedam zainteresiranih ulagača sve su ponude, zbog raznih razloga, odbijene.</p>
<p> Sada se traži kupac koji bi postao vlasnikom 71,89 posto dionica tvrtke za simboličnu jednu kunu i preuzeo rješavanje ukupnog duga tvrtke koji je dosegnuo 289 milijuna kuna. Od toga, ističe Jerčinović, dug prema zaposlenicima u zadnjih pet godina dosegao je oko 40 milijuna kuna, dok se dug prema državi i vjerovnicima (većinom bankama) procjenjuje na 55 milijuna kuna. </p>
<p> Inače, ova hotelsko-turistička tvrtka posjeduje 15 čvrstih objekata na području crikveničke rivijere, među kojima je 11 hotela te tri turistička naselja, ukupnog kapaciteta 4000 kreveta. Uz to, tvrtka raspolaže i s dva kampa, od kojih autokamp u Selcima ima kapacitet 2000 mjesta dok kamp u sklopu turističkog naselja Kačjak ima 200 mjesta.</p>
<p> U tvrtki su danas zaposlena 434 djelatnika, a po uvjetima u novoobjavljenom oglasu budući vlasnik ima, uz ostalo i obvezu zadržati zatečeni broj zaposlenih najmanje godinu dana od potpisivanja kupoprodajnog ugovora, a nekretnine tvrtke ne smije prodavati ni opterećivati.</p>
<p>Rok za podnošenje ponuda za kupnju većinskog paketa dionica Jadrana je 14. siječnja 2002. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Burze: Enron i Argentina potiču pad</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Cijene su na europskim burzama dionica i u ponedjeljak nastavile padati pod utjecajem Enrona, argentinske krize i novih nemira u Izraelu. Tržišta su očekivala i objavljivanje najnovijih brojki američkog Purchasing Managers indeksa poslovnog pouzdanja. Očekivalo se da će indeks pokazati određeno poboljšanje u odnosu na listopad, kad je njegova vrijednost pala na 39,8 nakon 47,0 bodova zabilježenih u rujnu. </p>
<p>Ranije objavljen sličan indeks za eurozonu pokazao je da je pad poslovnog pouzdanja, koji označava svako očitanje indeksa niže od 50 bodova, u studenom usporio popevši se na 43,6 bodova, nakon 42,9 zabilježenih u listopadu i 45,9 u rujnu.</p>
<p>Terminski ugovori za američke dionice nagovještavali su pad vrijednosti indeksa nakon početka trgovanja na Wall Streetu. U petak je Dow Jones Industrial Average porastao 0,23 posto, dok je S 500 pao 0,07, a Nasdaq Composite 0,14 posto. </p>
<p>U ponedjeljak poslijepodne svi su važniji europski indeksi bilježili pad. Londonski benchmark FTSE 100 izgubio je 0,56 posto spustivši se na 5174,6 bodova, a frankfurtski DAX 1,37 posto, na 4921,33 boda. Pariški CAC 40 pao je 0,81 posto, na 4439,61 bod. Indeksi najboljih europskih dionica FTSE Eurotop 300 i DJ Euro Stoxx izgubili su 0,85 odnosno 1,3 posto.</p>
<p>Pad cijena bilježio je prije svega bankarski sektor. Mogući gubici zbog Enronovih dugova uzrokovali su pad cijene dionica nizozemske banke ABN Amro od 2,7 posto, dok su britanske Barclays i Royal Bank of Scotland izgubile preko 2 posto.</p>
<p>Značajniji pad zabilježile su i dvije najveće španjolske banke, Santander Central Hispano i Bilbao Vizcaya Argentaria, zbog velike izloženosti argentinskoj krizi. Iz istog su razloga oko 2 posto pale i dionice Telefonice, vodeće španjolske telekomunikacijske kompanije, koja veliki dio prihoda ostvaruje upravo u Južnoj Americi.</p>
<p>Pad su zabilježili i drugi veliki europski telekomi. Dionice Deutsche Telekoma pale su 2,5 odnosno 5 posto pošto se na burzi našlo 288 milijuna dionica DT-a u vlasništvu nekadašnjih dioničara američkog VoiceStreama, kojeg je njemački operator kupio prošle godine.</p>
<p>S padom od 2,5 posto bili su Nokia i Ericsson unatoč tome što su objavili ugovore za izradu komunikacijske opreme i infrastrukture, ukupne vrijednosti 3 milijarde dolara, sklopljene s američkom kompanijom Cingular Wireless. </p>
<p>P. Bulić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Duisenberg: Nemojte jednostrano uvoditi euro</p>
<p>Predsjednik Europske središnje banke upozorava tranzicijske zemlje da ECB ne bi pozdravila jednostrano uvođenje eura jer bi to značilo izbjegavanje obveza koje proizlaze iz procesa konvergencije njihovih gospodarskih sustava gospodarstvu EMU</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Jednostrana eurizacija otežala bi, a možda i posve onemogućila ulazak tranzicijskih zemalja u europsku Monetarnu uniju (EMU), poručio je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Wim Duisenberg govoreći o ECB-u na Europskom bankovnom kongresu u Frankfurtu. Duisenberg nije poimence spomenuo ni jednu tranzicijsku zemlju. Štoviše, svoju je poruku odaslao na adrese monetarnih i fiskalnih vlasti svih 12 istočnoeuropskih zemalja kojima je Europska komisija priznala status kandidata za članstvo u Europskoj uniji (EU). Kao što je poznato, među njima nema Hrvatske, kojoj je Bruxelles nedavno priznao samo status »potencijalnog kandidata za članstvo u Uniji«, namijenjen zemljama »zapadnog Balkana«. No, znajući da je upravo naša zemlja jedno od najglasnijih poprišta borbe za jednostrano uvođenje eura, ne treba sumnjati da je svoju poruku Duisenberg namijenio i Zagrebu.</p>
<p>Duisenberg upozorava tranzicijske zemlje da ECB ne bi pozdravila jednostrano uvođenje eura u novčani krvotok ni jedne bivše socijalističke zemlje. Takav bi potez, naime, značio izbjegavanje obveza koje proizlaze iz procesa konvergencije njihovih gospodarskih sustava gospodarstvu EMU-a. Usto, smatra Duisenberg, jednostrana eurizacija ne bi bila ni u interesu samih tranzicijskih zemalja, jer bi ona zapravo značila odricanje od instrumenata monetarne i tečajne politike u ranoj fazi procesa prilagodbe njihovih gospodarstava ekonomiji eurolanda.</p>
<p>Iako Duisenberg potvrđuje odlučnost ECB-a da sve tranzicijske kandidate, jednom kada oni uđu u Uniju, pripusti u eurozonu, upozorava na još uvijek preveliki jaz između njihovih gospodarstava i euro-ekonomije. Prije svega, riječ je o problemu stvarne i nominalne konvergencije te o nerazvijenosti financijskih tržišta iza nekadašnje »željezne zavjese«. Stoga im preporučuje da nastave s restrukturiranjem svojih gospodarstava tržišnim reformama, privatizacijom u pojedinim sektorima i jačanjem institucionalnog i zakonodavnog okvira. </p>
<p>Za ECB je veoma važno pitanje inflacija, što je i njezina osnovna zadaća. Kraj ove godine 12 tranzicijskih kandidata dočekat će s prosječnom stopom inflacije od šest posto, izračunao je Duisenberg. To je znatno više od inflacijske granice od dva posto poželjne u eurozoni. Duisenberg smatra da će sljedećih godina cijene na malo u istočnoj Europi rasti još brže, pri čemu bi brži rast proizvodnosti rada u njima mogao predstavljati glavni inflacijski fitilj. Stoga on preporučuje da svođenje stope inflacije u Maastrichtske okvire tranzicijske zemlje postave kao cilj u srednjoročnom razdoblju. Ipak, ističe kako je važno da te zemlje primjenjuju izbalansiranu fiskalnu i monetarnu politiku te da rast plaća prati rast proizvodnosti. Duisenberg je ponovio korake kroz koje će nove članice Unije morati proći prije nego uvedu euro. Prije svega, nakon ulaska u Uniju nove će se članice morati pridružiti Europskom tečajnom mehanizmu II (ERM II), a tečajeve svojih nacionalnih valuta morat će tretirati kao »stvar od zajedničkog interesa«.</p>
<p> Ipak, Duisenberg ističe kako sam ulazak u EU ne znači da će sve nove članice odmah ući u ERM II, niti da će one u tom mehanizmu biti samo dvije godine, kako se to do sada obično isticalo. Prevedno, to znači da prve tranzicijske članice u eurozonu ne moraju ući već 2007. ili 2008. godine, kako se to do sada uglavnom isticalo. Štoviše, Duisenbergovo je mišljenje da bi novim članicama Unije što duže članstvo u ERM II moglo biti korisno radi što je moguće bolje pripreme za euro.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>HVB Croatia: Hrvatskoj prijeti opasnost od špekulanata</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - HypoVereinsbank Croatia (HVB Croatia) završila je sve pripreme za predstojeću konverziju 12 nacionalnih valuta eurolanda u euro, istaknuo je zamjenik predsjednika Uprave te banke Ivo Bilić na prezentaciji »Još 28 dana do eura«, koja je u ponedjeljak održana u Europskom domu.</p>
<p>Prema njegovim riječima, HVB Croatia naručila je dovoljnu količinu gotovine eura, provela je edukaciju svojih djelatnika, a sve kredite s deviznom klauzulom u valutama Europske monetarne unije (EMU) već je prebacila u euro, uz napomenu kako ta promjena neće utjecati na uvjete kreditiranja.</p>
<p>Građanima će ušteđevine u njemačkim markama i ostalim euro-valutama koje se do 28. veljače 2002. povlače iz optjecaja najlakše biti zamijeniti u euro putem bankovnih računa. Za oročenje ili rentnu štednju u protuvrijednosti od najmanje 10.000 eura na minimalni rok od šest mjeseci, HVB Croatia nudi bonus od 30 posto na kamatnu stopu, i to u razdoblju od 1. listopada ove do kraja veljače iduće godine. Građani koji u HVB Croatia nisu otvorili račune, a žele u njoj promijeniti svoje devize u euro, moći će to uraditi od 1. siječnja, i to u protuvrijednosti do tisuću eura. Građani će također moći kunama kupiti euro, i to u protuvrijednosti do 500 kuna, pojasnio je Bilić.</p>
<p>Maja Lakić upozorila je na opasnost od napada špekulanata na istočnoeuropske valute, pa tako i na kunu. Prema njenim riječima, te je napade, koji bi uzdrmali tečaj kune, moguće očekivati, jer je stvaranjem Europske monetarne unije (EMU) »vrući kapital« izgubio veliko tržište. Tom će se problemu Hrvatska najučinkovitije suprotstaviti poticanjem dotoka dugoročnoga ino-kapitala, smatra ona.</p>
<p>Lakić je pozvala građane da svoje devizne ušteđevine polože na bankovne račune prije Nove godine, jer će se u tom slučaju konverzija u euru obavljati automatski i bez naplate provizije.</p>
<p>»Banke će sasvim sigurno voditi računa o tome je li riječ o njihovim stalnim klijentima ili ne. Građanima bi bilo mudrije deponirati novac na bankovne račune prije Nove godine nego poslije čekati na šalterima i plaćati proviziju za konverziju«, istaknula je Lakić. Pritom je upozorila na ograničenja koja proizlaze iz hrvatskih propisa za fizičke i prave osobe kad iznose novac iz zemlje. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>HVB Croatia: Hrvatskoj prijeti opasnost od špekulanata</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - HypoVereinsbank Croatia (HVB Croatia) završila je sve pripreme za predstojeću konverziju 12 nacionalnih valuta eurolanda u euro, istaknuo je zamjenik predsjednika Uprave te banke Ivo Bilić na prezentaciji »Još 28 dana do eura«, koja je u ponedjeljak održana u Europskom domu.</p>
<p>Prema njegovim riječima, HVB Croatia naručila je dovoljnu količinu gotovine eura, provela je edukaciju svojih djelatnika, a sve kredite s deviznom klauzulom u valutama Europske monetarne unije (EMU) već je prebacila u euro, uz napomenu kako ta promjena neće utjecati na uvjete kreditiranja.</p>
<p>Građanima će ušteđevine u njemačkim markama i ostalim euro-valutama koje se do 28. veljače 2002. povlače iz optjecaja najlakše biti zamijeniti u euro putem bankovnih računa. Za oročenje ili rentnu štednju u protuvrijednosti od najmanje 10.000 eura na minimalni rok od šest mjeseci, HVB Croatia nudi bonus od 30 posto na kamatnu stopu, i to u razdoblju od 1. listopada ove do kraja veljače iduće godine. Građani koji u HVB Croatia nisu otvorili račune, a žele u njoj promijeniti svoje devize u euro, moći će to uraditi od 1. siječnja, i to u protuvrijednosti do tisuću eura. Građani će također moći kunama kupiti euro, i to u protuvrijednosti do 500 kuna, pojasnio je Bilić.</p>
<p>Maja Lakić upozorila je na opasnost od napada špekulanata na istočnoeuropske valute, pa tako i na kunu. Prema njenim riječima, te je napade, koji bi uzdrmali tečaj kune, moguće očekivati, jer je stvaranjem Europske monetarne unije (EMU) »vrući kapital« izgubio veliko tržište. Tom će se problemu Hrvatska najučinkovitije suprotstaviti poticanjem dotoka dugoročnoga ino-kapitala, smatra ona.</p>
<p>Lakić je pozvala građane da svoje devizne ušteđevine polože na bankovne račune prije Nove godine, jer će se u tom slučaju konverzija u euru obavljati automatski i bez naplate provizije.</p>
<p>»Banke će sasvim sigurno voditi računa o tome je li riječ o njihovim stalnim klijentima ili ne. Građanima bi bilo mudrije deponirati novac na bankovne račune prije Nove godine nego poslije čekati na šalterima i plaćati proviziju za konverziju«, istaknula je Lakić. Pritom je upozorila na ograničenja koja proizlaze iz hrvatskih propisa za fizičke i prave osobe kad iznose novac iz zemlje. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Litva i Latvija sve bliže EU, Poljska zaostaje</p>
<p>ZAGREB. 3. prosinca</p>
<p> - Vlade Litve i Latvije objavile su da su s Bruxellesom zaključile pregovore o tri »osjetljiva« poglavlja Europske unije. </p>
<p>U slučaju Litve, riječ je o poglavljima koja se tiču slobodnog kretanja ljudi, zatim, carinske unije s ostalim članicama EU, te tržišnog natjecanja. Kada je riječ o Latviji, Riga i Bruxelles zaključili su pregovore o poglavljima acquisa koja se bave zaštitom okoliša, financijskim nadzorom i konkurencijom.</p>
<p> Time je broj poglavlja acquisa koje su Litva i Latvija ispregovarale s Unijom dosegao brojku 21. Prije ulaska u Uniju ove dvije baltičke zemlje moraju još zaključiti pregovore o 10 poglavlja EU-prava. I u Vilniusu i u Rigi sada vjeruju da će taj posao uspjeti obaviti do kraja iduće godine, te da će se, poput susjedne Estonije, i njihove zemlje naći među novim članicama proširene Unije 2004. godine. </p>
<p>Za razliku od Litve i Latvije, Poljska sve više zaostaje u pregovorima s Unijom, pa nemali broj promatrača smatra da se ova najveća srednjoeuropska zemlja u tranziciji ni neće uspjeti kvalificirati za ulazak u EU u prvom krugu njezina proširenja.</p>
<p>Kako je izvijestio glavni poljski pregovarač Jan Truszczynski, u najnovijem je krugu pregovora Varšava uspjela zaključiti samo jedno poglavlje EU-prava, čime broj ispregovaranih poglavlja acquisa iznosi samo 19. Isti je broj poglavlja EU-prava do sada ispregovarala Malta, ali uzimajući u obzir činjenicu da je riječ o maloj i otvorenoj tržišnoj ekonomiji, nitko ne sumnja da će se Valletta naći u prvom valu proširenja Unije 2004.</p>
<p>U Varšavi ipak ističu kako nije sve izgubljeno, te najavljuju da bi do sredine prosinca mogli zaključiti pregovore s eurokracijom o dva poglavlja koja su dosad najviše opterećivala njihove s Unijom - o slobodnom kretanju radne snage i prodaji zemljišta strancima.</p>
<p>Svoj obol poljskom optimizmu dao je i Günter Verheugen, povjerenik Europske komisije za proširenje, koji je kazao kako je ulazak Poljske u Uniju 2004. i dalje u igri.</p>
<p>»Mislim da je pogrešno reći, kako se to govori u Francuskoj, da Poljska zaostaje u procesu proširenja. Poljska je apsolutno među prvim zemljama kandidatima za članstvo u EU«, poručio je Verheugen Poljacima preko njemačkog radija.</p>
<p>A. Milovan</p>
<p>Pakt o stabilnosti: Sporazum o liberaliziranju trgovine do kraja 2002.</p>
<p>SARAJEVO, 3. prosinca - Sve zemlje članice Pakta o stabilnosti u jugoističnoj Europi potvdile su spremnost da do kraja 2002. godine zaključe sporazume o liberaliziranju trgovine sa susjednim državama, izjavio je u petak u Sarajevu ministar za europske integracije Bosne i Hercegovine Dragan Mikerević.</p>
<p> U svojstvu supredsjedatelja Drugog radnog stola Pakta, koji je raspravljao o pitanjima gospodarske obnove i suradnje u regiji, Mikerević je na konferenciji za novinare kazao kako postoji opća suglasnost o ispunjavanju svih preuzetih obveza, uključujući tu ne samo jačanje trgovinske suradnje nego i zajedničke projekte obnove. Na potrebu jačanja ukupne suradnje u tim područjima upozorili su i koordinator Pakta o stabilnosti Bodo Hombach i visoki prestavnik za BiH Wolfgang Petritsch.</p>
<p>Sudionici sarajevskog sastanka Drugog radnog stola, kazao je Mikerević, zaključili su kako brža obnova i pristizanje stranih investicija ovise o uspostavi povoljnijeg socijalnog ambijenta, na čemu se do sada nije dovoljno radilo.</p>
<p> Pomoćnica ministra gospodarstva Hrvatske Renata Šeperić, koja je vodila hrvatsko izaslanstvo na skupu, izrazila je zadovljstvo njegovim rezultatima. »Mi smo još jednom potvrdili spremnost na suradnju u okviru Pakta o stabilnosti«, kazala je Šeperić novinarima u Sarajevu. Ona je istaknula kako je prenesena poruka da Hrvatska želi postići trgovinski sporazum i sa SR Jugoslavijom, jedinom susjednom zemljom s kojom to pitanje nije regulirano.</p>
<p>»Ako sve bude u redu, i taj bi ugovor trebao biti potpisan naredne godine«, kazala je pomoćnica hrvatskog ministra gospodarstva, podsjetivši da Beograd do sada nije odgovarao na inicijative iz Hrvatske.</p>
<p> Hrvatska također želi nastaviti s jačanjem socijalnog sektora, a zemljama članicama Pakta prenesena je i informacija da Vlada u Zagrebu kani utemeljiti školu menadžmenta za malo i srednje poduzetništvo. »Jasno smo kazali da mi radimo, obavljamo svoje poslove na vrijeme i rezultati toga što se radi u Hrvatskoj su vidljivi«, kazala je Šeperić. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="73">
<p>Gredelj: Je li Vlada odustala od reforme pravosuđa?</p>
<p>U proračunu za 2002. nema novca za informatizaciju sudova, licencirane suce i prekovremeni rad / Više novca predviđeno za čišćenje sudova nego za edukaciju sudaca, kaže predsjednik UHS-a / Ako ni ministrica ni predsjednik Vrhovnog suda ne odlučuju o izdvajanjima za sudstvo, tko odlučuje? </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Udruga hrvatskih sudaca (UHS) nezadovoljna je što u proračunu za 2002. godinu nije predviđen novac za reformu pravosuđa. »Ne poveća li se proračunski novac za pravosuđe, to znači da je Vlada odustala od njegove reforme«, rekao je Vladimir Gredelj, predsjednik UHS-a, na konferenciji za novinare u ponedjeljak. Istaknuo je da »ako Vlada ima druge prioritete, onda mora preuzeti političku odgovornost za 1,1 milijun neriješenih predmeta i gomilanje novih«.</p>
<p> Gredelj je objasnio da u budžetu nije predviđen novac za imenovanje novih sudaca i edukaciju te informatizaciju sudova, kao ni za uvođenje licenciranih sudaca ili prekovremeni rad. No, Ustavnom sudu za prekovremeni rad odobreno je oko 900.000 kuna, dodao je. »Paradoksalno je da je više novca predviđeno za čišćenje sudova i odvoz smeća, nego za edukaciju sudaca«, kazao je. S druge strane, Vlada je za 23 posto povećala proračunska izdvajanja za svoje urede. Primjerice, bruto plaće u Uredu za ljudska prava povećavaju se za više od 400 posto. Osim toga, za novoosnovanu Vladinu direkciju za korištenje službenog zrakoplova u proračunu je predviđeno oko 11 milijuna kuna, što je nešto manje od iznosa koji bi suci trebali dobiti kao dodatak za radni staž, rekla je Mirjana Juričić iz UHS-a. </p>
<p>Gredelj je podržao nastojanja ministrice pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović i predsjednika Vrhovnog suda Ivice Crnića da iz proračuna više izdvoji za sudstvo. »No, ministrica mi je rekla da ona ne može utjecati na to da se poveća taj novac«, istaknuo je. S obzirom da je i Crnić rekao da se s njim nije razgovaralo o proračunu, Gredelj pita tko odlučuje o izdvajanjima za sudstvo. </p>
<p>»Suci su spremni raditi i više i bolje, ali u ovakvim uvjetima to je nemoguće«, naglasio je predsjednik UHS-a.</p>
<p>»Samo bolestan um može reći da suci mogu biti isključivo bijelci i katolici«</p>
<p>Na novinarski upit kako komentira, navodnu, izjavu Ante Šarića, bivšeg predsjednika, a sada suca Općinskoga suda u Splitu, da »suci mogu biti samo bijelci i katolici«, Gredelj je istaknuo da »tako nešto može reći samo bolestan um«. </p>
<p>»Onaj tko je to izjavio ne može biti sudac, što sam rekao i Šariću. On, međutim, negira da je to rekao i obećava da će to javno demantirati«, kazao je čelnik UHS-a, tražeći da mjerodavna tijela otkriju što je točno rečeno. Šariću moram vjerovati dok se ne utvrdi da je dao spornu izjavu, dodao je Gredelj. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Do zaostalih plaća prodajom 2000 šivaćih strojeva </p>
<p>ZADAR, 3. prosinca</p>
<p> - U ponedjeljak je u tvornici Bagat započela najveća interna javna dražba u Hrvatskoj na kojoj se prodaje 2000 šivaćih strojeva. </p>
<p>Zbog neisplaćenih plaća u iznosu od petnaestak milijuna kuna, radnici Bagata sudskom su ovrhom dobili šivaće strojeve vrijedne oko pola milijuna njemačkih maraka.</p>
<p>»Morali smo preuzeti našu sudbinu u svoje ruke jer radnici nisu dobili novac koji su radom zaslužili. Direktor Bagata u dvije godine nije prodao ni jedan stroj, a nije uspio ni pokrenuti proizvodnju, koja je jedino jamstvo za normalan rad u tvornici«, ističe Živko Rogić, čelnik Bagatova sindikata.</p>
<p> Internom javnom dražbom Sindikat želi osigurati novac za potraživanja radnika u vrijednosti zaplijenjene imovine.</p>
<p> U nekadašnjem divu koji je bio okosnica razvoja metaloprerađivačke djelatnosti i predstavljao strateški pravac razvoja gospodarstva sjevernodalmatinske subregije, i u kojemu je radilo 3500 radnika ostalo je samo 250 radnika. Ove godine nisu primili ni jednu plaću a za sve neuspjehe prozivaju Nadzorni odbor i traže smjenu direktora Šime Medića. </p>
<p> Od najava velikih poslova Bagata s Austrijancima, Kinezima i Japancima ništa se nije realiziralo. Austrijanci su, kako je najavljivao direktor Medić, trebali kupiti Bagat Preciznu mehaniku d. d. Dvije njihove tvrtke Kepplinger i Binder, proizvođači oružja, koje u zajedničkom programu proizvodnje pješačkog oružja već opskrbljuju deset članica Sjevernoatlantskog saveza, namjeravale su u rekonstrukciju proizvodnih pogona Bagata uložiti 60 milijuna šilinga. Predstavnici tvrtki Brother Int. Ltd. iz Nagoye i Shan Goong Co. Ltd. iz Shanghaija, zainteresirani za proizvodnju šivaćih strojeva, pohodili su Bagat u nekoliko navrata. Namjera Kineza je bila preko Zadra zauzeti europsko tržište, jer osim Švedske i Švicarske u Europi još jedino Bagat proizvodi šivaće strojeve. Planirali su instalirati liniju koja bi proizvodila 300.000 najmodernijih kompjuteriziranih šivaćih strojeva i otvaranje najmanje 300 novih radnih mjesta. Od konkretnih ugovora s Austrijancima i Kinezima još nema ništa. Prve isporuke oružja članicama NATO-a najavljivane su do kraja ove godine, a šivaći strojevi već su trebali biti na tržištu. Bila je najavljena i prodaja 2500 šivaćih strojeva kupcima iz Hrvatske i Jugoslavije. Umjesto svega toga, strojevi su završili na javnoj dražbi koja će potrajati do poslije Božića, a strojevi se mogu kupiti po znatno nižim cijenama od stvarne.</p>
<p>Ljubica I. Balen</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Prikuplja se novac za kupnju pužnica za 85 djece</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - »Dajmo da čuju« najveći je humanitarni projekt u Hrvatskoj. U ponedjeljak su ga na zajedničkoj konferenciji za novinare predstavili nositelji akcije Ivica Pančić u ime Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, Mirko Galić u ime HRT-a, Juraj Hrvačić u ime Narodnog radija, Ivica Mudrinić u ime HT-a i Ninoslav Pavić uime EPH-a. </p>
<p>Cilj akcije, koja traje do 25. prosinca, prikupljanje je novca (oko četiri milijuna kuna) za kupnju pužnica čijom bi ugradnjom oko 85 gluhe djece, od kojih su 35 djeca hrvatskih branitelja, moglo normalno čuti. </p>
<p>»Svake godine u Hrvatskoj se rodi oko 20 djece koja ne mogu čuti, a pravo djeteta da normalno živi je najvažnije«, istaknuo je Ivica Pančić. »Nadam se da ćemo stvoriti model humanitarne akcije, koja će se ponavaljati iz godine u godinu«, ustvrdio je Mirko Galić. Juraj Hrvačić je kazao da je Narodni radio već donirao 150.000 kuna, koliko košta jedna pužnica, dok je Ivica Mudrinić kazao da će HT preko telefonskog poziva na broj 060 900 000 omogućiti svim građanima da doniraju bar pet kuna za gluhu djecu. EPH će, kako je izvijestio Ninoslav Pavić, preko oglasa u svojim tiskovinama pozivati građane da se uključe u akciju. </p>
<p>Vrhunac akcije bit će veliki koncert u Domu sportova 21. prosinca, koji organizira Narodni radio. </p>
<p>Akcija »Dajmo da čuju« naslanja se na akciju Ministarstva hrvatskih branitelja »Anamarija u svijetu zvukova«, kojom je prikupljen novac za kupnju 30 umjetnih pužnica za gluhu djecu hrvatskih branitelja. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>HNS-ov probni balon s koalicijom lijevoga centra</p>
<p>Simulacijom mogućeg lijevog centra, HNS se želi, potvrdio je »Vjesnikov« izvor, nametnuti kao strateški partner SDP-u, što je moguće, pojašnjavaju, samo u varijanti da postoje tri bloka: lijevi, centristički i desni blok uoči predstojećih izbora / Čačićeva inicijativa predizbornog koaliranja HNS-a sa SDP-om, LS-om, IDS-om i PGS-om produljuje mandat sadašnjoj koaliciji, smatraju narodnjaci, pojašnjavajući da će takve najave potaknuti HSS i HSLS na udaljavanje od HDZ-a u bilo kojoj varijanti budućeg koaliranja</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - U HNS-u ne bježe od priznanja da je ozbiljno počelo dijeljenje stranačkih karata uoči novih izbora, bez obzira bili oni prijevremeni već ovog proljeća ili po isteku mandata sadašnje vladajuće koalicije. Šaljući signale o koaliciji lijevog centra u kojoj se narodnjaci vide sa SDP-om, LS-om, IDS-om i PGS-om, HNS, kako Vjesnik doznaje iz te stranke, žele isprovocirati koalicijske partnere, konkretno HSLS i HSS i odvratiti ih od koaliranja s desnicom. Pritom različito, ali taktički, reći će u HNS-u, igraju ministar Radimir Čačić i čelnica narodnjaka Vesna Pusić.</p>
<p>I dok Čačić s jedne strane poručuje da u projekciji neke buduće lijeve koalicije ne vidi HSLS, primjerice, dotle njegova stranačka kolegica Pusić misli da HSLS treba imati uz koaliciju lijevog centra, jer među njima i sad ima mnogo članova bliskih građanskoj opciji Hrvatske, kakvu propagira HNS.</p>
<p>Simulacijom mogućeg lijevog centra, HNS se želi, potvrdio je Vjesnikov izvor, nametnuti kao strateški partner SDP-u, što je moguće, pojašnjavaju, samo u varijanti da postoje tri bloka: lijevi, centristički i desni blok uoči predstojećih izbora. Čačićeva inicijativa predizbornog koaliranja HNS-a sa SDP-om, LS-om, IDS-om i PGS-om produljuje mandat sadašnjoj koaliciji, smatraju narodnjaci, pojašnjavajući da će takve najave potaknuti HSS i HSLS na udaljavanje od HDZ-a u bilo kojoj varijanti budućeg koaliranja. </p>
<p>Naime, u HNS-u su mišljenja da će mnogo toga u budućim koalicijskim kombinacijama ovisiti upravo o HDZ-u. Jer, kako pojašnjavaju, HSLS će u koaliciji ostati bez obzira bude li na čelu stranke Dražen Budiša ili Jozo Radoš. Računica je pritom jednostavna, barem za stranačke kolege Vesne Pusić - nitko iz HSLS-a neće svrgnuti koaliciju i izgubiti 24 zastupnička mjesta u Saboru i četrdesetak dužnosničkih funkcija! Jednako tako, u HNS-u vjeruju u to da s HDZ-om, u kojem bi eventulano pobijedila Pašalićeva struja, neće koalirati ni HSLS niti HSS. Koaliranja u tim varijantama narodnjaci vide samo, ako se HDZ transformira u građansku desnicu, u što baš i ne vjeruju. </p>
<p> Međutim, potencijalnu konkurenciju svojoj koaliciji lijevog centra u HNS-u vide u mogućnosti formiranja koalicije centra u kojoj bi, uz HSLS, bili HSS i DC-a, a svjesni su i taktiziranja predsjednika HSS-a Zlatka Tomčića koji se, smatraju, »osjeća dovoljno jakim za nadigravanje s HSLS-om i HNS-om oko guranja uz bok SDP-u«. Što se narodnjaka tiče, njihova je inicijativa lijevog bloka zasad pokušaj da HSS i HSLS-a u tome spriječe.</p>
<p>Iako to predizborno miješanje karata u HNS-u objašnjavaju samo virtulanom projekcijom, koja trenutno ne ide dalje od slanja signala koalicijskim partnerima, ipak računaju koliko bi lijevi centar mogao pridobiti glasača?</p>
<p>Procjenjuju da je to oko 30 posto, što je apsolutno nedovoljno za osvajanje vlasti. Trebaju im, dakle, koalicijski glasovi ili HSLS-a ili seljaka, s tim da na Tomčićeve birače ne računaju, jer se i dosad pokazalo da se narodnjački i seljački glasovi - ne preklapaju.</p>
<p>Bez obzira na već započete spekulacije o mogućim koalicijama, u HNS-u ističu da to ne ovisi o simpatijama među strankama, već o budućem izbornom modelu. I dok se na njega još čeka, HNS kao zagovornik predizbornog koaliranja »drži fige«, vjerujući da ipak neće doći do konfrontiranja lijevog i desnog centra.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Jakovčić: Istra je most između zapadne, srednje i istočne Europe</p>
<p>Istarski župan Ivan Jakovčić predložio Pulu za sjedište budućeg centra za regionalne i manjinske jezike, koji će utemeljiti višejezične europske regije / Istarska županija je spremna toj ustanovi osigurati odgovarajuće prostorije i podmiriti početne troškove</p>
<p>PULA, 3. prosinca</p>
<p> - »Europa je kontinent manjina, jer u Europi svatko pripada nekoj manjini. Zato trebamo otvarati nove perspektive s pravnim normativima jače zaštitite i poticanja regionalnih i manjinskih jezika. Stoga predlažem osnivanje centra za regionalne i manjinske jezike, koji bi utemeljile višejezične europske regije. Istarska županija je spremna toj ustanovi osigurati prostorije i podmiriti početne troškove. Uvjeren sam da bi taj centar, za čije su osnivanje zainteresirane višejezične europske regije, uz potporu Vijeća Europe i EU-a, dao snažan poticaj afirmaciji spoznaje o potrebi zaštite regionalnih i manjinskih jezika. Istra predstavlja 'regiju most' između zapadne, srednje i istočne Europe, i to je razlog zašto želimo otvoriti svoje resurse oživotvorenju te ideje«, rekao je prošlog vikenda, među inim, istarski župan Ivan Jakovčić u Haagu na međunarodnoj konferenciji Vijeća Europe o manjinskim jezicima.</p>
<p>Jakovčić je na tome skupu predsjedao Sekciji 3, koja se bavila ulogom regionalnih i lokalnih vlasti u provedbi Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima. On je rekao Vjesniku da će se centar osnovati u Puli, kao sjedištu budućega istarskog sveučilišta. »Prije dvije godine promijenjen je hrvatski Ustav i zakoni, pa je ojačala uloga regija u zaštiti manjina. Moje je iskustvo u borbi za manjinska prava vrlo praktično, na regionalnoj i lokalnoj razini, pa zato smatram vrlo važnim korištenje mehanizama Vijeća Europe, posebno primjenu Povelje o regionalnoj i lokalnoj samoupravi te Povelje o regionalnim ili manjinskim jezicima radi jačanja prava regija i lokalne zajednice u zaštiti manjinskih prava«, tvrdi Ivan Jakovčić.</p>
<p>On ističe da vrlo često države jednostavno ne žele prihvatiti da lokalne i regionalne zajednice imaju jak utjecaj na regulaciju manjinskih prava. »To je razlog zašto podržavam stvaranje jake i sigurne zakonske osnove Poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima, koja će jamčiti regijama i lokalnim zajednicama pravo na kontrolu načina života«, drži Jakovčić, dodavši da je Balkan dio Europe, gdje živi najveći broj manjinskih zajednica. On se, rekao je, izrazito založio za veće povjerenje regionalnim i lokalnim zajednicama, jer one najbolje razumiju potrebe i probleme svojih građana. To je razlog zašto je to neophodno za razvoj principa supsidijarnosti na temeljima europske povelje kojom će se točno odrediti proporcije sve četiri razine - europske, nacionalne, regionalne i lokalne - čime bi se trebala zajamčiti europska budućnost.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Pupovac: Što je s Ustavnim zakonom o manjinama?</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Srpskog narodnog vijeća dr. Milorad Pupovac rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da SNV smatra da je Vlada odgodila poslati u saborsku proceduru Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.</p>
<p> Istaknuo je da je taj zakon do sada već dvaput »ostavljen po strani« - u lipnju i listopadu prošle godine - te upitao koji su razlozi i za treću odgodu, tim više što je taj zakon i dio obveza što ih je Hrvatska preuzela od Vijeća Europe, pa i nedavnim potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.</p>
<p> On je upitao zašto Vlada ne primjenjuje ni postojeći zakon, iako su njime prava nacionalnih manjina svedena na minimum. Posebno se osvrnuo na članak 18, »u kojemu se jasno kaže da nacionalne manjine trebaju sudjelovati u vlasti srazmjerno svojoj zastupljenosti«.</p>
<p> Zbog takvog odnosa prema postojećem zakonu, rekao je Pupovac, srpska nacionalna manjina u mnogim je sredinama isključena i ne sudjeluje u vlasti. </p>
<p>A. T.</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Padjen: Hrvatska ne može donijeti pravnovaljani zakon o vjerskim zajednicama</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Hrvatski pravni centar u ponedjeljak je u Novinarskom domu održao okrugli stol »Vjerska prava u Republici Hrvatskoj: povodom Prijedloga zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica«. Uvodna izlaganja održali su: Ivan Padjen, profesor na Fakultetu političkih znanosti i voditelj projekta »Crkva, država, sveučilište«, Anna Maria Grunfelder, teologinja i savjetnica za kulturu austrijskog veleposlanstva, Mihovil Rismondo iz Zavoda za mirovinsko osiguranje i drugi pravni stručnjaci.</p>
<p>»Republika Hrvatska ne može donijeti pravno valjani, pa stoga niti ustavno valjani, zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica. Ne može zato što je Katolička crkva već privilegirana u hrvatskome pravnom sistemu ugovorima između Svete Stolice i Republike Hrvatske iz 1997. i 1998. godine, koji nikakvim državnim zakonom ne mogu biti ukinuti ili prošireni na druge vjerske zajednice«, kategorički je ustvrdio dr. Ivan Padjen u svom predavanju »Zašto je Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica nemoguć«. </p>
<p>On se također usprotivio prijedlogu registracije vjerskih zajednica, argumentom da ne postoje jasni kriteriji, niti je država vlasna da ih odredi. Osim toga, upozorio je da u povjerenstvu za registraciju ne bi smjeli biti predstavnici vjerskih zajednica. Stoga je poručio Vladi da odustane od Prijedloga zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica te da pozove Katoličku crkvu da prihvati izmjenu ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske. </p>
<p> »Mi koji pišemo zakon ne možemo reći da je on protuustavan dok ne dobijemo potvrdu za to«, odgovorio je Padjenu, u raspravi nakon predavanja, savjetnik zamjenika premijera Gorana Granića i koordinator na izradi Prijedloga zakona o vjerskim zajednicama Marijan Prus. On je istaknuo da je sadašnji način registracije vjerskih zajednica besmislen, te da ga novim zakonom treba regulirati. Branko Lovrec, predsjednik Protestantskog evanđeoskog vijeća rekao je da bi »komisija za registraciju vjerskih zajednica mogla biti nova inkvizicija«. Pritom je upitao zašto vjerske manjine nemaju vjerski program na HTV-u, dodavši: »Je li HTV javna televizija, je li Hrvatska sekularna država?«</p>
<p>Simo Rajić, predstavnik Srpske pravoslavne crkve, napomenuo je da bi Katolička crkva trebala biti nositelj korekcije nekih točaka ugovora sa Svetom Stolicom. A Gordan Črpić iz Centra za socijalni nauk Crkve izrazio je nezadovoljstvo niskom razinom okruglog stola, nestručnim argumentacijama i »inzistiranjem na istočnoeuropskoj paradigmi« pravne regulative vjerskih pitanja, umjesto mediteranskoj i srednjeeuropskoj koja bi Hrvatskoj bila primjerenija. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Članstvo pozvano na bojkot TV pretplate</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Republička koordinacija udruga proizišlih iz Domovinskoga rata pozvala je članove da u naredna tri mjeseca ne plaćaju pretplatu za Hrvatsku radio-televiziju. Istom je prilikom - u ponedjeljak, na konferenciji za novinare - najavljeno i podizanje ustavne tužbe zato što novi Zakon o hrvatskim braniteljima ukida dio braniteljskih prava, kao i to da će se zatražiti da se donese posebni zakon o hrvatskim dragovoljcima. »HRT svojim programom vrijeđa dostojanstvo nas koji smo sudjelovali u Domovinskome ratu. Taj se rat pokazuje u najružnijem svjetlu, a da se istodobno ne prikazuje prava istina«, rekao je predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Tomislav Merčep, objašnjavajući razloge poziva na građanski neposluh.</p>
<p> U Koordinaciji kažu da se u javnosti, prije donošenja Zakona o pravima hrvatskih branitelja, stvarala potpuno pogrešna slika o navodno astronomskim invalidninama unutar braniteljske populacije. »Samo je 33.000 mirovina iz Domovinskog rata, no stvara se dojam da se navodno radi o čak 400.000 ljudi koji imaju neka - navodno, velika - prava i koji pljačkaju ovu državu«, upozorio je Petar Lovrić, član Koordinacijina povjerenstva za gospodarstvo.</p>
<p>U Koordinaciji misle da će u siječnju i veljači iduće godine doći do velikih socijalnih problema, posebice zato jer su neki branitelji, zahvaljujući povlastici, kupili automobil na kredit, a sad im se mirovina znatno smanjuje. Upozoreno je i na rašireno ignoriranje zakonske obveze o prednosti branitelja u zapošljavanju. Ta je pojava, tvrde, posebice raširena u nekim javnim poduzećima i brodogradilištima. »Od Državnog inspektorata tražit ćemo da s hrabrošću, jednakom onoj koju je iskazao zatvarajući zagrebačke kafiće, na 30 dana zatvori i sva gradilišta i poduzeća kod kojih se utvrdi da zapošljavaju ljude na crno«, rekao je Lovrić, dodajući da nije točno da u Hrvatskoj nitko ne želi raditi u brodogradilištima. Koordinacija je pozdravila program zbrinjavanja viška osoblja koji je izradilo Ministarstvo obrane. Dajući mu najvišu ocjenu, članovi Koordinacije rekli su kako je pristup zbrinjavanju osoblja u MORH-u i Oružanim snagama doista pošten.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Luka Podrug odustao od sudjelovanja u gradskoj vlasti</p>
<p>Budući da predsjednik Gradskog vijeća Zvonimir Puljić nije udovoljio zahtjevu bloka SDP-HSS-LS-HSU o stanci prije izglasavanja dnevnog reda da se posavjetuju o nastavljanju na dnevni red točke o izboru drugog dogradonačelnika, njegovi su vijećnici, uz podršku HNS-a, napustili sjednicu</p>
<p>SPLIT, 3. prosinca</p>
<p> - Luka Podrug (HČSP) u ponedjeljak je odustao od sudjelovanja u splitskoj vlasti nakon što je predsjednik Gradskog vijeća Zvonimir Puljić (HDZ) na sjednici Vijeća odbio prijedlog hrvatskog pravaškog bloka o uvrštavanju u dnevni red točke o izboru drugog zamjenika gradonačelnika. </p>
<p>Svoju odluku, unatoč protivljenju vijećnika SDP-ove koalicije, Puljić je obrazložio rekavši da prijedlog nije kvalificiran, jer umjesto trećine, odnosno devet potpisa, sadrži samo pet vijećničkih potpisa. Budući da Puljić nije udovoljio zahtjevu bloka SDP-HSS-LS-HSU o stanci prije izglasavanja dnevnog reda da se posavjetuju o nastavljanju na dnevni red točke o izboru drugog dogradonačelnika, njegovi su vijećnici, uz podršku HNS-a, napustili sjednicu.</p>
<p>Kvorum je »hrvatskom bloku«, ostavši na sjednici, omogućio vijećnik ASH Nikola Šimunović. »Odlučili smo neprisustvovati sjednici, jer nam nije omogućen normalan rad te se odugovlačilo donošenje za grad važne odluke«, kazao je predsjednik kluba SDP-ovih vijećnika Veljan Radojković. Puljić mu je uzvratio time da su mu »razlozi tanki«.</p>
<p>»Želite načiniti političku presiju ignorirajući odgovornost prema gradu. Ovo je pokušaj opstrukcije«, istaknuo je predsjednik Gradskog vijeća. </p>
<p>Na prijedlog LS-ova vijećnika Josipa Gotovca, u dnevni red sjednice, koja se uglavnom bavila komunalnim problemima, uvrštene su inicijative za osnivanje gradske riznice i bescarinske zone u splitskoj sjevernoj luci. Prihvaćen je i prijedlog Milijana Sesara (HDZ) da se umirovljeni general Ante Gotovina proglasi počasim građaninom Splita.</p>
<p>»Kriza u funkcioniranju vlasti je napumpana. Naravno da ima teškoća, kao i u svakoj koaliciji.</p>
<p> Ne bježim od problema, on postoji u vezi s izborom drugog dogradonačelnika, ali sam očekivao da oporba pomogne, a ne da očekuje nove izbore, koji ne bi mnogo promijenili«, kazao je splitski gradonačelnik Ivica Škarić. On tvrdi da je gradska vlast u prošlih šest mjeseci uredno funkcionirala i ni u čemu nije kasnila.</p>
<p> »Bavimo se gradom i njegovim problemima, a nemojmo se baviti fenomenom hoće li Podrug biti dogradonačelnik ili neće«, zaključio je Škarić.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Mani Gotovac odlazi s mjesta intendantice splitskog HNK?</p>
<p>Na sjednici Gradskog vijeća, 13 vijećnika odradilo je uobičajeni »sat vjećničkih pitanja i odgovora«. Luka Podrug (HČSP) je pitao o financiranju projekata intendantice splitskog HNK Mani Gotovac. </p>
<p>Naime, prvu ovosezonsku dramsku premijeru splitskog HNK, komediju »Krovna udruga«, koja se bavi pitanjem uzurpacije vojnih stanova u Splitu početkom devedesetih godina, Podrug je ocijenio sramotnim, jer »na vulgaran i uvredljiv način progovara o Domovinskom ratu«. Pitao je do kada će Split financirati takve projekte Mani Gotovac, »koja u Vili Dalmaciji troši gradski novac u neograničenim količinama«. </p>
<p>Gradonačelnik Škarić rekao je da će na kolegiju Gradskog poglavarstva uskoro biti riječi o Mani Gotovac kao intendantici splitske nacionalne kazališne kuće, a gradski pročelnik za kulturu dr. Miljenko Grgić najavio je i raspisivanje novog natječaja za intendanta kazališta u Splitu. </p>
<p>M. J.</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Podrug: Ne želim biti žrtva frakcija u HSLS-u i HDZ-u</p>
<p>SPLIT, 3. prosinca</p>
<p> - Luka Podrug (HČSP) je zajedno sa svojom pravaškom koalicijom nakratko napustio sjednicu Gradskog vijeća Splitate održao konferenciju za novinare na kojoj je dobio potporu HSP-a, HKDU-a i HDRS-a. »HČSP definitivno izlazi iz vlasti i nadalje ću obnašati funkciju oporbenog vijećnika. </p>
<p>Jednostavno ne želim biti žrtva frakcija u HSLS-u i HDZ-u, jer mi je važnije dostojanstvo, nego mali komad vlasti. </p>
<p>Ono što zabrinjava je činjenica da su moji birači prevareni«, kazao je Podrug.</p>
<p>Bruno Gjakun (HSP) naglasio je da podržava Podrugove poteze, međutim, očekuje dogovor sa središnjicom stranke o konačnom istupanju iz gradske vlasti i prelaska u oporbu. </p>
<p>Zdravka Božikov, vijećnica HKDU-a, izjavila je da se zbog takvog raspleta situacije na splitskoj sjednici Gradskog vijeća srami i podržava Podruga, jer nije zaslužio takav tretman. Ako vijećnici ne pronađu rješenje o izboru dogradonačelnika, kazao je Mate Dabro iz HDRS-a, napustit ću vladajuću koaliciju.</p>
<p>Mira Jurković</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Neraspoređeni specijalci blokirali ulaz u PU vukovarsko-srijemsku </p>
<p>VINKOVCI, 3. prosinca </p>
<p> - Ulaz u zgradu Policijske uprave vukovarsko-srijemsku u Vinkovcima u ponedjeljak blokirala su 22 neraspoređena pripadnika specijalne policije. Oni su ljetos zajedno s 505 djelatnika te policijske uprave ostali neraspoređeni prilikom reorganizacije koju provodi Ministarstvo unutarnjih poslova.</p>
<p> Na glavni ulaz zgrade prosvjednici su stavili drvene klupe. Ipak, sve su službe normalno radile, a stranke i djelatnici ulazili su u zgradu ili izlazili iz nje kroz dvorište. Neraspoređeni specijalci najavili su da će nastaviti mirno prosvjedovati sve dok se ne pronađe rješenje za njihovo ponovno zapošljavanje.</p>
<p>Načelnik PU vukovarsko-srijemske Marijan Tomurad poručio im je da prosvjed nije najbolji način rješavanja problema jer si »mogu zatvoriti vrata državne uprave«. U izjavi novinarima Tomurad je naglasio kako je u Ravnateljstvu policije bilo naznaka da bi se interventna postrojba te policijske uprave možda proširila za jedan vod. Time bi se omogućilo da neraspoređeni specijalci budu zbrinuti, no do toga još nije došlo. Dodao je da se razgovaralo i u osječkoj carini koja namjerava raspisati natječaj za primanje carinika u službu. Neraspoređeni specijalci možda bi mogli naći posao u graničnoj policiji kad se ona proširi.Vukovarsko-srijemski župan Nikola Šafer podupro je zahtjeve specijalaca. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Razgovori o podjeli veleposlanstava</p>
<p>U Zagrebu održan prvi radni sastanak Zajedničkog odbora za diplomatsku i konzularnu imovinu, u kojem su sudjelovali predstavnici svih država sljednica bivše SFRJ/ Odbor treba utvrditi kolika je bila ta imovina i što bi pripalo svakoj od novonastalih država / Prema dogovorenom ključu, Hrvatska može očekivati 23 posto diplomatske imovine</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - U sklopu nastavka pregovora o sukcesiji bivše SFRJ, u Zagrebu je u ponedjeljak održan cjelodnevni prvi radni sastanak Zajedničkog odbora za diplomatsku i konzularnu imovinu. Sudjelovali su ovlašteni predstavnici svih država sljednica bivše SFRJ. Hrvatsko izaslanstvo vodi Tatjana Kralj Dragović, tajnica Ministarstva vanjskih poslova.</p>
<p>Zajednički odbor najprije mora utvrditi kolika je bila diplomatska imovina te što bi svakoj od novonastalih država trebalo pripasti. Prema već dogovorenom ključu, Hrvatskoj bi pripalo 23 posto te imovine (za dugove bivše države i za već podijeljenu zlato i druge vrijednosti iz Banke za međunarodna poravnanja u Baselu vrijedio je MMF-ov ključ prema kojem Hrvatska dobiva 28,49 posto).</p>
<p> Zajednički odbor za diplomatsku i konzularnu imovinu jedan je od sedam stručnih odbora koji obuhvaćaju određena sukcesijska pitanja. Prvi se odnosi na pokretnine i nekretnine u tuzemstvu, drugi na imovinu u inozemstvu (veleposlanstva i konzulati), treći na financijsku aktivu i pasivu, četvrti na arhive, peti na mirovine, šesti na privatno vlasništvo i stečena prava, a sedmi na ostalo. Rad svakog odbora reguliran je posebnim prilogom, aneksom, Okvirnog ugovora o sukcesiji. Na raspodjelu veleposlanstava i konzulata odnosi se aneks B.</p>
<p> Osim tih ekspertnih odbora postoji i zajednički Stalni odbor kao nadzorno tijelo koje ujedno koordinira cijeli proces provedbe potpisanog sporazuma.</p>
<p> Kako je nedavno objasnio voditelj hrvatskoga izaslanstva na pregovorima o sukcesiji, mr. Božo Marendić, ako se neki problem ne može riješiti na razini stručnih odbora, onda se ide pred Stalni odbor. Tamo ga se pokušava riješiti na odgovarajući način, među ostalim i arbitražom.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Premijer Račan za Hrvatsku pristupačnu svim građanima </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Simboličnom šetnjom od zgrade Pučkoga sveučilišta u Vukovarskoj ulici u Zagrebu do Fakulteta strojarstva i brodogradnje, premijer Ivica Račan, zajedno s predstavnicima brojnih udruga invalida Hrvatske, u ponedjeljak je sudjelovao u manifestaciji »Podsjećamo - upozoravamo«. Tom se akcijom već nekoliko godina u Zagrebu oblježava Međunarodni dan invalida, istakli su predstavnici udruga, naglasivši kako danas u Hrvatskoj ima oko 500.000 invalida.</p>
<p>Premijer je šetao s transparentom u ruci kojim je pozvao na to da Hrvatska postane »pristupačna država svih svojih građana«. Šetnjom se željelo upozoriti na to da na kratkom putu postoje tri različite zgrade - jedna Filozofskog fakulteta koja je invalidima dostupna zahvaljujući prilagođenom ulazu, druga Pučkog učilišta koja im je djelomično dostupna, i treća - Fakultet strojarstva i brodogradnje - u koju bez tuđe pomoći zbog niza stepenica ne mogu ući. Kako su naglasili predstavnici udruga invalida, obrazovanje nije uvijek dostupno invalidima. </p>
<p>Invalidi su upozorili premijera i na to da u ponedjeljak prijepodne, kad ih je primalo saborsko izaslanstvo, zbog automobila mađarskog izaslanstva nisu mogli parkirati na Markovu trgu na posebno označenim mjestima za invalide. </p>
<p>»Ponekad je dovoljna samo mala pažnja, ili dosljedno poštivanje zakona u kojima stoji da se trebaju uklanjati takve barijere. Postoji milijun stvari koje možemo učiniti odmah i bez mnogo novca, i zato smo ovdje«, poručio je premijer Račan. Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović naglasio je kako je ovih dana Vladinoj koordinaciji poslan zakon o zapošljavanju invalida, koji predviđa niz povlastica za poslodavce koji su spremni zaposliti. Mogućnost za zapošljavanje invalida otvorit će i izmjene Zakona o zapošljavanju, odnosno fleksibilnije određivanje rada, zahvaljujući čemu će se drukčije vrednovati i rad kod kuće, kazao je Vidović.</p>
<p> Račan i Vidović su posjetili i Centar za rehabilitaciju djece i mladeži s umjerenom i težom mentalnom retardacijom u zagrebačkom naselju Sloboštini. Premijer je najavio da će Centar biti proširen kako bi se osigurao i prostor za starije korisnike. Prema riječima ravnateljice Centra Vesne Muraja, u novu zgradu trebaju useliti teže mentalno retardirane odrasle osobe. Gradnju zgrade, u kojoj će biti prostorije za terapiju hiperaktivnih osoba i autistične djece, hipoterapiju, niz radionica, dnevni boravak i spavaonice, financirat će Grad Zagreb i Ministarstvo rada, svaki sa po milijun njemačkih maraka. Natječaj za izvođača radova trebao bi biti raspisan do kraja prosinca, a radovi će početi na proljeće. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Orešković otkazao obranu Olujiću i Mišetiću</p>
<p>RIJEKA, 3. prosinca</p>
<p> - U Županijskom sudu u Rijeci u ponedjeljak je po šesti put odgođen početak suđenja »gospićkoj skupini« (Tihomiru Oreškoviću, Mirku Norcu, Milanu Čaniću, Ivici Rožiću i Josipu Grandiću), optuženoj za ratni zločin. Naime, prvooptuženi Tihomir Orešković otkazao je punomoć braniteljima Željku Olujiću i Bosiljku Mišetiću. Stoga je predsjednica Sudskoga vijeća Ika Šarić opet odgodila glavnu raspravu, zakazavši je za 17. prosinca. </p>
<p> Orešković je zatražio od sutkinje Šarić da mu dopusti da u sljedećih 15 dana nađe novog branitelja. Ona je to odbila, kazavši mu da će odmah dobiti branitelja po službenoj dužnosti, koji će ga zastupati dok ne angažira svog odvjetnika. </p>
<p>Tim je potezom Orešković još jednom pokazao da želi odugovlačiti s početkom suđenja, a otkazivanjem Olujiću i Mišetiću iznenadio je sve nazočne u sudnici. </p>
<p>Prethodno su Olujić i Mišetić izvijestili sutkinju Šarić da nisu primili rješenje Vrhovnoga suda o odbijanju njihova zahtjeva za izuzećem predsjednika Županijskog suda Slavka Petrića i predsjednice Sudskog vijeća Ike Šarić. Kazali su da su jedino dobili rješenje državnoga odvjetnika i Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci o odbijanju zahtjeva za izuzećem županijskog državnog odvjetnika Drage Marincela i njegova zamjenika Dorisa Hrasta. </p>
<p>U polusatnom prekidu suđenja utvrđeno je da je na telefaks u Olujićevu odvjetničkom uredu u Zagrebu iz pisarnice riječkog Ssuda poslano devet stranica rješenja o zahtjevima za izuzećima, ali potvrđeno je da je primljeno samo pet stranica. Sutkinja Šarić naknadno je Olujiću uručila tražena rješenja.</p>
<p> Kad se već mislilo da su time Orešković i njegovi branitelji napokon iscrpili sve mogućnosti odgode suđenja, uslijedilo je optuženikovo otkazivanje obrane Olujiću i Mišetiću. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Hrvatskoj dostupna mađarska iskustva u povezivanju s Unijom </p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić razgovaro je u ponedjeljak s predsjednikom mađarskog parlamenta dr. Janosom Aderom.</p>
<p> »Detaljno smo razgovarali o parlamentarnoj i gospodarskoj suradnji te o zajedničkim interesima u vezi s pridruživanjem Uniji«, naglasio je Tomčić. »Našeg gosta izvijestili smo o sigurnosnom stanju u regiji, a tema je bila i odnos prema manjinama«, kazao je. Predsjednik Sabora prihvatio je Aderovu ponudu da Hrvatskoj budu dostupna sva iskustva mađarskog parlamenta u pridruživanju EU. </p>
<p>Ader je istaknuo je da će Hrvatska i dalje imati potporu Mađarske u nastojanjima da se priključi Uniji i NATO-u. »Drago mi je da možemo razgovarati o V. prometnom koridoru, riječkoj luci i gradnji autoceste. To su teme o kojima možemo govoriti o rokovima za njihovu realizaciju«, ustvrdio je Ader. I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Mimica: Hitna ratifikacija SSP-a jasna poruka Europi</p>
<p>HDZ i HSP protiv ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju po hitnom postupku/ Đapić: Upitno je da je za ratifikaciju dovoljna natpolovična, a ne dvotrećinska većina zastupnika/ Mimica: Saboru osiguran potpun nadzor nad provedbom Sporazuma/ Tomac: Ratifikacija je kao rijeka bez povratka kojom idemo na Zapad, a ne više na Istok</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Uoči nastavka sjednice Hrvatskog sabora u ponedjeljak su radili njegovi odbori. </p>
<p>Članovi Odbora za vanjsku politiku raspravljali su o prijedlozima zakona o potvrđivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i trgovinskog sporazuma s Europskom unijom te Prijedlogu zakona o provedbi tih sporazuma. Ti su zakoni u Sabor upućeni po hitnom postupku, čemu su se usprotivili zastupnici HDZ-a i HSP-a. </p>
<p>Naime, Zdravka Bušić (HDZ) smatra da s ratifikacijom ne bi trebalo žuriti, te ističe da takva hitnost neće dovesti do konsenzusa, dok Anto Đapić (HSP) upitnim drži odluku da je za potvrđivanje tih zakona potrebna natpolovična, a ne dvotrećinska većina zastupnika. Đapić je stoga najavio da će o tom pitanju tražiti mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. </p>
<p>Ministar za europske integracije Neven Mimica je pojasnio kako se Vlada odlučila za natpolovičnu većinu budući da se tim zakonima ne prenose ustavne ovlasti na nadnacionalna tijela. Na traženje Sabora predložen je i zakon o provedbi sporazuma kojim se Saboru osigurava potpuni nadzor nad provedbom Sporazuma, istaknuo je Mimica, navodeći da će saborski nadzor ići u dva pravca. Riječ je o prethodnom odlučivanju Sabora o mandatu hrvatskih predstavnika u pregovaračkom timu čime se želi postići da naši pregovarači u Vijeću stabilizacije i pridruživanja donose odluke u skladu s prethodnim mišljenjem Sabora. Osim toga, saborski nadzor osiguran je i u tijeku i prije potpisivanja bilateralnih sporazuma o regionalnoj suradnji kako se ne bi uspostavili odnosi koji Hrvatskoj ne odgovaraju i kako bi se otklonila mogućnost da se na nadnacionalna tijela prenesu ustavne ovlasti te da bilateralni ugovori vremenom prerastu u neželjeni multilateralni savez. </p>
<p>Mimica je naglasio kako je izuzetno važno da Sabor što hitnije ratificira te zakone jer bi se time poslala jasna poruka Europi o spremnosti Hrvatske za približavanje europskim standardima. </p>
<p>Pomoćnik ministra Vladimir Matek je upozorio da je do odgode ratificiranja Sporazuma s Hrvatskom u Europskom parlamentu došlo iz tehničkih razloga i da nema mjesta spekulacijama da je riječ o bilo kakvoj političkoj pozadini te odluke. </p>
<p>Predsjednik Odbora Zdravko Tomac je najavio kako se ratifikacija u Europskom parlamentu očekuje u siječnju, dok bi naš parlament to trebao ratificirati već ovaj tjedan. »Ako to prihvatimo definitivno idemo jednim drugim pravcem. To je rijeka bez povratka kojom idemo na Zapad, a ne više na Istok«, ustvrdio je Tomac. Dodao je da se, ako Sporazum ne dobije dvotrećinsku većinu, moramo ozbiljno zapitati što je strateški interes Hrvatske. </p>
<p>Zalažući se za hitni postupak Tomac je naglasio da Hrvatska žuri zato što je već zakasnila i to deset godina, inače bi, smatra, već bila pred vratima EU-a zajedno sa Slovenijom. </p>
<p>Vesna Škare Ožbolt (DC) navodi da nepotvrđivanje Sporazuma Hrvatsku ostavlja na Balkanu, no naglašava kako bi ipak trebalo provjeriti jesu li druge zemlje Sporazum ratificirale natpolovičnom ili dvotrećinskom većinom. Ministar Mimica na kraju je svima koji imaju rezerve poručio da je riječ tek o prvoj fazi u približavanju, Ministar Mimica na kraju je svima koji imaju rezerve poručio da je riječ tek o prvoj fazi u približavanju, ukazujući da će o konačnom ulasku Hrvatske u EU ionako odlučiti građani na referendumu. </p>
<p>Odbor za gospodarstvo većinom je glasova podržao Prijedlog zakona o potvrđivanju SSP-a te Prijedlog zakona o potvrđivanju Privremenog sporazuma. Odbor je podržao i Prijedlog zakona o provedbi spomenutih dvaju zakona.</p>
<p>Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša na svojoj je sjednici ugostio predstavnike udruga osoba s invaliditetom. Predloženo je da se u zakon o prostornom uređenju ugrade odredbe o uklanjanju arhitektonskih barijera kojima bi se osobama s invaliditetom olakšalo kretanje na javnim mjestima. Zatraženo je i da se pojedini paviljoni u studentskim domovima te barem po jedna škola u svakoj županiji prilagode invalidima, a predsjednik Odbora Zlatko Kramarić je naglasio kako će sve zahtjeve Odbor uputiti kao amandmane na zakon o prostornom uređenju.</p>
<p>Andrea Latinović i Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Trconić: Takva ovlast nije sukladna zakonu</p>
<p>Mintas-Hodak: Odboru se želi prebaciti vruć krumpir iniciranja smjene glavnog državnog odvjetnika/ Trconić: Za imenovanje i razrješenje državnog odvjetnika nadležna Vlada</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Odbor za pravosuđe jednoglasno je u ponedjeljak odbio prijedlog da novim saborskim poslovnikom dobije ovlast po kojoj bi mogao predlagati razrješenje glavnog državnog odvjetnika. Po prijedlogu izmjena Poslovnika, Odbor bi, naime, uz razmatranje izvješća državnog odvjetnika mogao Vladi podnositi i prijedlog za njegovim razrješenjem. </p>
<p>Svi članovi Odbora, i vladajući i oporbeni, odlučno su međutim odbili ovu novu ovlast. I dok Ljerka Mintas Hodak (HDZ) ovakvu odredbu doživljava kao »prigodnu odredbu kojom se Odboru prebacuje vruć krumpir iniciranja smjene glavnog državnog odvjetnika«, šef Odbora Luka Trconić (HSS) ipak nije sklon teoriji zavjere. </p>
<p>»Mislim da takva ovlast Odbora za pravosuđe nije sukladna zakonu, jer je za imenovanje i razrješenje državnog odvjetnika nadležna Vlada, a Odbor daje prethodno mišljenje nakon što Vlada pokrene tu proceduru. Ne može Odbor predlagati Vladi smjenu državnog odvjetnika«, rekao je Trconić. Nakon sjednice Odbora rekao je kako ne misli da je riječ o vrućem krumpiru nego, jednostavno, Odboru ne treba ta ovlast, budući da već sada razmatra izvješća državnog odvjetnika i ima pravo predložiti njegovo odbijanje.</p>
<p>Odbor nije donio odluku o Konačnom prijedlogu zakona o prekršajima, već će o tome odlučiti na idućoj sjednici, zajedno s Odborom za zakonodavstvo. Samo je Vlada, naime, na ovaj svoj prijedlog uložila 45 amandmana, a Odbor za zakonodavstvo je zatražio treće čitanje jer ima primjedbe na čak 47 članaka tog zakona. I iako bi se treće čitanje provelo već u siječnju, mišljenje je Odbora za pravosuđe da bi zakon ipak trebalo popraviti amandmanima i donijeti ga nakon drugog čitanja, kako bi ovo područje što prije dobilo novu zakonsku regulativu. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Preimenovanjem u noćni klub protiv ključa u bravu?</p>
<p>Takvi klubovi podrazumijevaju sasvim određene sadržaje i ponudu, posebne tehničke uvjete i štošta drugoga i ne bi smjelo samo pretakati alkohol i sokove</p>
<p>ZAGREB, 3. prosinca</p>
<p> - Čini se da je na pomolu »atraktivna« novost u našoj ugostiteljskoj ponudi, i to ne onoj redovnoj ili uobičajenoj nego »specijaliziranoj« - noćnoj. O čemu se to novome radi i zašto?</p>
<p>Kad god neki zakon ili propis, posebno se to odnosi na one o raznim (ali potrebnim!) zabranama, ne postigne cilj, onda zakonodavcu nema drugoga izlaza nego sastaviti tekst o »izmjenama i dopunama«. Ali, u takvim slučajevima ne miruje ni druga strana - u određenoj se mjeri pokorava dopunama u uvođenju reda u poslovanje, posebno ako su te dopune rigorozne i konkretne u provođenju, ali se ne miri i pokušava tražiti kontra-rješenja. Upravo se ovih dana to događa kod nas jer je gradska/lokalna samouprava jednostavno morala poslušati »glas naroda« i uvesti strožu kontrolu poštivanja radnog vremena ugostiteljskih objekata (posebno kafića!) koji noću nakon 22 ili 23 sata građanima ne daju mira jer zatvaraju kad ih je volja, (pre)glasna im je glazba, kad se napokon lokal zatvori slijedi »turiranje« automobilskih motora, itd.</p>
<p>Prijeti li »razvodnjavanje«?</p>
<p>Dakle, naređeno je zatvaranje i plaćanje globe, te pečaćenje tih lokala na 30 dana (što je u tijeku). Mnogi vlasnici, naime, nisu »trzali« ni nakon višestrukih upozorenja i prijava. </p>
<p>Ali, predaje nema, i kao jedno od rješenja predlaže se »preimenovanje« kafića u tzv. noćne klubove! Naravno, takvi klubovi podrazumijevaju sasvim određene sadržaje i ponudu, posebne tehničke uvjete i štošta drugoga i ne bi smjelo biti govora da, poput kafića, samo pretaču alkohol i sokove. Naravno, drugo je pitanje hoće li vlasnici (ne samo) kafića ići u takve troškove, odnosno hoće li naša ukupna turistička ponuda (na koju se vade gotovo svi oni koji ne poštuju radno vrijeme) dobiti novu kategoriju, te hoće li zakonodavac i inspekcija nasjesti na ta »preimenovanja«.</p>
<p>Zbog svega toga bila je na svoj način zanimljiva i rasprava o dopuni Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koju je upravo organiziralo Udruženje ugostitelja Zagreba, koje je u posljednje doba dosta aktivno, pohvalno što bi se reklo, ali odaziv njegovih članova nije još ni blizu toj razini.</p>
<p>Istina, oni su tek »jedni od«...</p>
<p>To potvrđuje i izjava jednoga njegova dužnosnika »... na prošlome sastanku bilo nas je tridesetak, a večeras nas je više od stotinu«. Na onome prošlome raspravljalo se također o (ne)poštivanju radnog vremena, ali još nije bilo represije. Ovome drugome prethodilo je zatvaranje lokala i - eto uzbune. </p>
<p>Vlasnici »ugroženih« lokala, posebno kafića, često se, uz ostale razne navode, pozivaju na ukupnu turističku ponudu. No ta se ponuda unapređuje kakvoćom sadržaja i usluga, te skladnošću ponude i cijena, a ne nedopuštenim produženjem radnog vremena.</p>
<p>Pero Gabrić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011204].
|
