NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010504].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 220911 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>04.05.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Siniša Rodin: Ustav mora sadržati pravni temelj za učlanjenje u EU</p>
<p>Čim ćemo biti bliže članstvu u EU, tim ćemo više morati razmišljati o promjenama Ustava / Osim što će trebati urediti odnos zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti i odgovarajućih institucija EU-a, trebat će uvažiti i Povelju o ljudskim pravima, zamišljenu kao budući svojevrsni ustav članica EU-a, usvojenu u Nici krajem prošle godine / Vjerojatno je da će za četiri godine Povelja o ljudskim pravima postati obvezatna za sve države članice EU-a</p>
<p>VINKA DREZGA</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Novi krug ustavnih promjena neizbježan je, krene li Hrvatska ozbiljno prema Europskoj uniji. Tim je riječima stručnjak za ustavno pravo Siniša Rodin proteklih dana zapravo javno upozorio na složenost procesa približavanja tzv. tranzicijskih zemalja europskoj petnaestorici. U ustavu, kao temeljnom dokumentu države, mora postojati pravna osnova za učlanjenje u međunarodne organizacije poput UN-a, odnosno Vijeća Europe.</p>
<p> Iz ustava, u ovom slučaju hrvatskoga, mora izvirati i pravni temelj za učlanjenje države u zajednicu (zasad) petnaest zapadnoeuropskih država. Uz to, u hrvatski Ustav valja ugraditi i odredbe kojima se omogućuju izmjene hrvatskoga pravnoga korpusa nakon ulaska u Uniju. Pitanje je, dakako, treba li, odnosno može li se pritom Europska unija izjednačiti s ostalim međunarodnim organizacijama. </p>
<p>Odnosi izvršne vlasti spram institucija EU-a</p>
<p>Poznavatelj prava Europske unije i predavač na Katedri za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Siniša Rodin smatra da bi u Ustavu valjalo posebno utvrditi pravni temelj za integriranje Hrvatske u EU. »U prvom Ustavu, onom iz 1990. godine, doduše, postoje odredbe koje se dotiču hrvatskoga puta prema Uniji, ali su one nedovoljne«, ustvrdio je Rodin u razgovoru za Vjesnik. »U proteklom desetljeću štošta se promijenilo, kako u odnosima Zagreba i Bruxellesa tako i u samoj Uniji, te bi određene ustavne odredbe valjalo ažurirati«, dodao je Rodin. Ustavne promjene zbog učlanjivanja u EU nisu novost. Pribjegavale su im i tzv. stare članice Unije, poput Njemačke i Francuske, kao uostalom i tranzicijske zemlje, kao Poljska, koje tek očekuju punopravno članstvo u bruxelleskom klubu. U njemačkom je ustavu, primjerice uglavljen potpuno novi dio, nužan nakon summita u Maastrichtu, 1992. U Maastrichtu je, između ostaloga, Europska zajednica (EZ) preimenovana u Europsku uniju, a pokrenut je i projekt europske monetarne unije.</p>
<p>Takve je važne pojedinosti, bez sumnje, trebalo ugraditi u nacionalne ustave zemalja članica. S druge strane, nakon referenduma u listopadu 1997., i Poljska je, kao »šampion europskih integracija«, u svoj ustav ugradila posebne odredbe, kojima se pravno osigurava buduće punopravno članstvo među petnaestoricom. </p>
<p>Ima li se to u vidu, očigledno je da i hrvatske euroambicije, koje poprimaju i prve konkretne obrise, otvaraju niz ustavnih pitanja. Što bi, dakle, konkretno valjalo promijeniti u Ustavu RH? Prema mišljenju dr. Siniše Rodina, postoji ustavna »praznina o tome kako urediti odnos izvršne vlasti spram institucija EU-a«. Osim ovlasti Vlade u pitanjima europskih integracija, nije definiran ni odnos Vlade i Hrvatskoga sabora u eurointegracijskim pitanjima.</p>
<p>Europski obrazac za ljudska prava i u Hrvatskoj</p>
<p>Koje će nadzorne ovlasti imati tijela nacionalne izvršne i zakonodavne vlasti kad jednoga dana Hrvatska, kako se nada, pristupi Uniji? Na stručnjacima je ustavnoga prava da se dogovore o tome kako jezgrovito i jasno unijeti u ustavni kodeks odredbe o tim odnosima i ovlastima.</p>
<p> Na summitu EU-a u Nici, 7. prosinca prošle godine, prihvaćena je, primjerice, posebna Povelja o ljudskim pravima. Nakana je petnaestorice da taj dokument postane svojevrsni ustav Unije. »Vjerojatno je da će za četiri godine Povelja o ljudskim pravima postati obvezatna za sve države članice Unije. Dugoročno gledano, i hrvatski ustavni korpus ljudskih prava valjat će prilagoditi toj europskoj Povelji«, procjenjuje dr. Rodin. Nadalje, s ulaskom u europske integracije, i određene nadležnosti Ustavnoga, ali i Vrhovnoga suda prenijet će se na Europski sud, sa sjedištem u Luxembourgu. </p>
<p>Kada, kako i s čim početi u neizbježnom procesu ustavnih promjena - trećih po redu? Odluku o tome donijet će, kao, uostalom i dosad - političari.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Četiri scenarija za nacionalnu budućnost </p>
<p>Prema prvom scenariju, situacija u Hrvatskoj, u BiH, SRJ i Crnoj Gori vrlo je pozitivna / Drugi scenarij (status quo) prilično je pesimističan / Treća varijanta predviđa - konfrontaciju: međunarodna zajednica odlazi iz BiH i povlači vojne snage, obnavljaju se borbe, srpski i hrvatski korpus proglašavaju odvajanje i pripajanje matičnim državama / Četvrti scenarij računa s ograničenom destabilizacijom</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – U idućih pet do deset godina, odnosno u razdoblju dok u BiH i na Kosovu budu stacionirane strane postrojbe, nije vjerojatno izbijanje oružanog sukoba ili različitih oblika »grubih pritisaka« na Republiku Hrvatsku, stoji, između ostaloga, u prijedlogu dokumenta Strategije nacionalne sigurnosti, na kojemu radi skupina stručnjaka, po narudžbi hrvatske Vlade, a u okviru projekta »Strategija razvoja Hrvatske u 21. stoljeću«. Umjesto vanjskih prijetnji, najveće opasnosti po nacionalnu sigurnost Hrvatske, stoji u dokumentu, mogu proizići iz ugroza i slabosti povezanih s nepovoljnim razvojem hrvatskog društva, kako u gospodarskoj tako i u političkoj sferi, ili pak zbog »transnacionalnih ugroza« (ekološke, nekontrolirane i ilegalne migracije, međunarodni kriminal).</p>
<p>Posljedica tih ugroza, prema dokumentu koji potpisuje voditelj projektnog tima dr. Ozren Žunec, mogu biti smanjenje »funkcionalnosti i stabilnosti društva te usporavanje procesa priključenja međunarodnim integracijama«. Unatoč tim procjenama, autori prijedloga Strategije upozoravaju da je zbog »postojeće nesigurnosti u regiji« kao i zbog nesigurnosti prouzrokovane ugrozama transnacionalnog karaktera, potrebno ne samo zadržati vojno-obrambene sposobnosti nego ih »čak i unaprijediti, kako bi bolje odgovarale zahtjevima vođenja ratnih operacija i operacija različitih od ratnih«. S tim u vezi u dokumentu se upozorava da Hrvatskoj danas nedostaje oko 30 posto tenkova, 50 posto borbenih vozila i čak 60 posto zrakoplova i helikoptera u odnosu na kvote koje su joj odobrene prema Bečkom sporazumu o kontroli konvencionalnog naoružanja (taj su sporazum prihvatile zemlje potpisnice Daytonskog sporazuma).</p>
<p>Kako se sigurnosna politika neke države ne može temeljiti samo na jednoj verziji razvoja budućih događaja, tako su i u prijedlogu Strategije autori naveli četiri scenarija »budućeg razvoja događaja u zemlji i njenom okruženju koju bi utjecali na razvoj sigurnosnog položaja (Hrvatske) i stanje nacionalne sigurnosti«. </p>
<p> Dobro, bolje ili zlo i gore?</p>
<p> Prema prvom, prilično optimističnom scenariju, međunarodna zajednica uspijeva s reformama u BiH, SR Jugoslavija rješava pitanje Kosova i Crne Gore uz pomoć međunarodne zajednice, dok Hrvatska zaustavlja nepovoljne gospodarske trendove, pokreće razvoj zemlje, postaje izgledni kandidat za NATO i EU dok institucije političkog sustava rade kao i u drugim uspješnim zemljama - jedna uz drugu, a ne jedna protiv druge. Sve to prati porast domaćih i stranih investicija. </p>
<p>Drugi scenarij (status quo) prilično je pesimističan. U toj verziji BiH ostaje podijeljena, angažman međunarodne zajednice ne pokazuje rezultat ali ona ne govore ni od odlasku, dok srpski i hrvatski korpus u BiH »čekaju priliku« da se konfederalno povežu s matičnim državama. U SRJ velikosrpski mentalitet i dalje vodi glavnu riječ »te se samo čeka povoljna prilika obnavljanje pretenzija za dijelovima susjednih država«. U istoj priči, Hrvatska ne uspijeva oporaviti gospodarstvo, nema smanjenja nezaposlenosti, zemlja ne ulazi u NATO, političke se institucije sukobljavaju, politička se scena radikalizira, zbog čega ne samo da ne dolaze u zemlju strane investicije, nego bježi i domaći kapital.</p>
<p>Treća varijanta budućeg razvoja događaja predviđa - konfrontaciju. Međunarodna zajednica odlazi iz BiH i povlači vojne snage, obnavljaju se borbe, srpski i hrvatski korpus proglašavaju odvajanje i pripajanje matičnim državama, zbog čega međunarodna zajednica kažnjava matične država. Paralelno s odlaskom iz BiH, odlazi i KFOR s Kosova, SRJ se vraća u tu pokrajinu, pacificira Crnu Goru, obnavlja pretenzije prema susjednim državama a u Hrvatskoj se ponovno »pobunjuje jedan dio građana srpske nacionalnosti«. Za to vrijeme hrvatsko gospodarstvo tone sve dublje, dolazi do socijalnog bunta koji radikalizira društvenu i političku scenu, što sve rezultira time da je pristup Hrvatske NATO–u i EU-u »potpuno isključen«.</p>
<p>Četvrti scenarij računa s ograničenom destabilizacijom. BiH kreće prema normalizaciji ali tome se protive pojedine grupe iz sva tri nacionalna korpusa. Riječ je o sprezi organiziranog kriminala i političkih radikala, što dovodi do povećava terorizam ali i neodlučnost međunarodne zajednice u pogledu ostanka u BiH. U Hrvatskoj se stvaraju »grupe terorista iz kruga ekstremno nastrojenih građana srpske nacionalnosti i radikalne skupine Hrvata nezadovoljne razvojem događaja i djelovanjem vlasti«. U ovoj, četvrtoj varijanti, ove dvije grupe »privremeno se interesno čak i udružuju«, što policiju i vojsku vodi u »borbena djelovanja« protiv njih. Za to vrijeme hrvatsko gospodarstvo postaje plijen stranih špekulanata, u zemlju dolazi »veći broj stranaca porijeklom iz istočnih zemalja«. Oni preuzimaju obrtništvo, trgovine i sivu ekonomiju. Međunarodna pomoć se uvjetuje sve većim koncesijama dok hrvatski politički sustav odlučuje o sve manje pitanja.</p>
<p>Nesmetan razvoj društva</p>
<p>Autori navode da se nijedan od navedenih scenarija »vjerojatno« neće ostvariti u cjelini, ali upozoravaju da u stvarnosti valja računati s pojavljivanjem »nekih njihovih elemenata«. Da bi se došlo do procjene koji je od tih scenarija najvjerojatniji, potrebno je izraditi mehanizme kako bi se s »postojećim resursima« došlo to »realno utemeljene i vjerojatne projekcije budućih događaja«, odnosno do strategije koja bi i s postojećim, ograničenim sredstvima, mogla odgovoriti na bitna pitanja koja mogu »iz temelja promijeniti smjer razvoja društva pa čak i njegovo postojanje«. Prijedlog Strategije predviđa i promjenu vrijednosnog sustava svih »pripadnika sustava nacionalne sigurnosti«, kojima to ne bi trebala biti samo profesija nego i poziv. Institucije koje bi o tome trebale voditi brigu, jest Vijeće nacionalne sigurnosti, kojemu je na čelu premijer ili predsjednik (oko toga će kod nas po svoj prilici biti dosta rasprave). Zaključke toga Vijeća (koje može biti i uži kabinet Vlade) provode resorni ministri, obavještajna struktura pribavlja informacije i radi analize kao podlogu za donošenje odluka, dok parlamentarni odbori nadziru rad cijeloga sustava nacionalne sigurnost. Iako nisu dio sustava, nezavisne i nevladine institucije mogu davati mišljenje o određenim temama i područjima.</p>
<p>Cilj nacionalne sigurnosti RH jest »omogućavanje nesmetanoga razvoja društva i svih građana i to u svim segmentima djelovanja institucija, kako državnih, tako i onih civilnog društva«. Autori prijedloga Strategije drže da nacionalnu sigurnost neke zemlje ne čine samo vojska, diplomacija i tajne službe nego da je to zbroj različitih »političkih, gospodarskih, vojnih, diplomatskih, socijalnih, financijskih, tehnoloških i mnogih drugih silnica«. U tom kontekstu, u spomenutoj studiji, terminološki su definirane različitosti između »nacionalne sigurnosti« (stanje zaštićenosti temeljnih vrednota društva), »strategije nacionalne sigurnosti« (najviši strategijski akt izvršne vlasti koji definira pitanja sigurnosti društva) i »nacionalnih interesa« (koji su temelj za formuliranje nacionalnih ciljeva koji se ostvaruju političkom provedbom).</p>
<p> Vrednote, interesi, »poluge«</p>
<p> Stanje nacionalne sigurnosti procjenjuje se prvenstveno kroz »stupanj zaštićenosti društvenih vrednota«. One su definirane Ustavom te je tako Hrvatska: a) demokratska i socijalna država, b) suverenitet je neotuđiv, neprenosiv i nedjeljiv, c) Hrvatski sabor i narod odlučuju o svim bitnim pitanjima (i udruživanju u saveze s drugim državama), d) sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnosti, poštivanje prava čovjeka, višestranački sustav..., e) dioba vlasti i f) neovisnost i teritorijalna cjelovitost. Temeljni nacionalni interesu su, pak, kako je navedeno u studiji, zaštita neovisnosti i teritorijalnog integriteta, razvoj gospodarstva, socijalne sigurnosti i kulturnog prosperiteta, razvoj demokracije i pravnog poretka kroz jednakost građana i učvršćivanje sloboda i ljudskih prava, doprinos miru i stabilnosti međunarodnog poretka te stvaranje pretpostavki za promicanje legitimnih hrvatskih interesa kroz integraciju u međunarodnu zajednicu. </p>
<p>To bi se najbolje moglo ostvariti kroz tri »poluge«, kako su ih nazvali u dokumentu. Prva i zapravo glavna poluga počiva na suradnji i integraciji Hrvatske u međunarodnu zajednicu (NATO i EU, prvenstveno), druga je osiguranje prosperiteta društva i građana porastom gospodarskih pa sve do vojnih sposobnosti, te razvoj demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, a treća poluga je poboljšanje spremnosti u odnosu na neočekivane događaje: Hrvatska mora biti spremna na odgovor u slučaju izvanrednih okolnosti ili prijetnji njenoj cjelovitost ili opstanku. Pojednostavljeno, dakle, poboljšanjem gospodarskog položaja, kako društva tako i pojedinaca, te razvojem demokratskih institucija i ljudskih prava, »građani bi se okrenuli prosperitetu i podizanju osobnog standarda te bi nestali mnogi od problema povezanih sa sindromom podjednake raspodjele siromaštva«, čime se uglavnom bavimo u zadnje vrijeme. A time bi se ujedno jačala i nacionalna sigurnost. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kroz Hrvatsku je u »obećane zemlje« lani prošlo oko 75.000 ljudi</p>
<p>Krijumčari ljudima naplaćuju za svoje usluge od 60.000 do 120.000 kuna/Smještaj i uzdržavanje jednoga imigranta stoji britansku vladu 119 funti tjedno, a u Hrvatskoj je dnevni trošak oko 50 maraka/Čak 80 posto migranata dolazi u našu zemlju iz BiH/Hrvatska je dosad potpisala 19 ugovora o readmisiji</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnnja</p>
<p> – Krijumčarenje ljudima je, nakon ilegalne trgovine drogom, postalo kriminalna djelatnost broj dva u svijetu po količini novca u optjecaju. Šverc ljudima koji očajnički pokušavaju iz neke od zemalja Dalekog i Srednjeg istoka, s najlon-vrećicom i bez ikakvih dokumenata (ako ih i imaju, u trenutku uhićenja odbacuju isprave, identifikacijske dokumente, kako bi policiji otežali posao) stići u jednu od zapadnoeuropskih zemalja, pod pravim ropskim uvjetima, postaje vodeći kriminalni biznis. Prema procjenama UN-a, samo se lani u tom poslu zaradilo više od sedam milijardi dolara. O tome koliko je krijumčarenje ilegalaca unosno govori i slučaj kad je u BiH uhićen iranski kurir kod kojega je pronađeno 30.000 maraka te dijamanata i zlata vrednijih od tri milijuna kuna. Kod drugoga je kurira pronađeno 20.000 maraka. Britanska je pak Nezavisna televizija u reportaži o ilegalcima pokazala životnu tragediju takvog putovanja jedne Iranke, koja je izgubila dijete i supruga. Njih dvoje su se utopili, pokušavajući iz BiH prijeći u Hrvatsku čamcem. Krijumčari ljudima naplaćuju za svoju uslugu od 60.000 do 120.000 kuna.</p>
<p>Najviše migranata dolazi iz BiH</p>
<p>Smještaj i uzdržavanje azilanata stoji britanske vlasti 119 funti (oko 1.400 kuna) tjedno, a za cijelu obitelj tjedna svota je 241 funtu (više od 2.600 kuna). No, svakog ilegalca koji traži politički azil, Britanija mora držati i uzdržavati dok se ne riješi njegov slučaj. Katkad to traje i godinama, a mnogi na kraju i ostanu. Za državu to znači velike troškove, a priliv imigranata ima i svoju političku cijenu, jer britanski građani, poticani dijelom britanskih listova, oštro predbacuju vladi zato što dopušta ulazak tolikim strancima. Lani je kroz Hrvatsku vjerojatno prošlo 75.000 ilegalaca. To je ona tzv. tamna brojka, triput veća u odnosu na oko 24.000 krijumčarenih migranata uhvaćenih u pokušaju da se domognu neke od »obećanih« zemalja. Prema podacima MUP-a, godinu prije hrvatska je policija osujetila ilegalni prelazak granice 12.314 osoba, 1998. godine u ilegali je zatekla 10.566 stranaca. Čak 80 posto migranata dolazi u Hrvatsku iz BiH, zahvaljujući liberalnom viznom režimu koji BiH ima s nekima od zemalja iz kojih dolaze. Hrvatska s BiH ima granicu dugu 971 kilometar, granica sa SRJ duga je 335 kilometara, s Mađarskom 355, a sa Slovenijom 688 kilometara.</p>
<p>Svojedobno je Vladimir Faber, načelnik Uprave policije u MUP-u RH, u razgovoru za Vjesnik naglasio da se policija s problemom ilegalaca suočava samo kao s posljedicom. »Uzrok tim ilegalnim kretanjima je ponajprije gospodarska i politička situacija u srednjoistočnim i dalekoistočnim zemljama iz kojih dolaze. Pri tome mislim na Tursku, Irak i Iran, čiji su državljani najprisutniji, ali i na zemlje iz našeg okruženja. Mi ne možemo utjecati na stanje u polazišnim zemljama, ali ono na što moramo utjecati, a policija ne može samostalno, jest vizni režim susjednih zemalja - BiH i SRJ - iz kojih migranti dolaze u najvećem broju«, smatra Faber.</p>
<p>Zahvaljujući raznim međunarodnim organizacijama, npr. UNHCR-u te IOM-u (International organisation of migration), s tim su pitanjem upoznati i konzularni predstavnici zemalja, pa je pritisak ipak urodio plodom i prije četiri mjeseca vlada BiH potpisala je s Iranom ugovor o viznom režimu. Osim toga, Međunarodna organizacija za migracije nedavno je za UN sastavila izvješće koje opominje: »Ako zapadne vlade ne razviju plan akcije da riješe ovo pitanje, njihove će granice uskoro biti preplavljene migrantima«. Osim toga, britanska policija i tajne službe brinu da balkanskom rutom na Otok ne stignu irački i(li) iranski teroristi. Zbog sve većeg broja azilanata, koji tvrde da su stigli preko BiH ili Srbije, britanske vlasti diplomatski pritišću te zemlje da zatvore »rupe« kroz koje ilegani imigranti dospijevaju na Zapad. No, London je i od Sarajeva i od Beograda dobio odgovor da im je policija bespomoćna.</p>
<p>Zloporaba prava na azil</p>
<p>Osim toga, početkom travnja u Zagrebu su ministar unutarnjih poslova Šime Lučin i opunomoćeni veleposlanik Švedske Ingemar Boerjesson potpisali Ugovor o predaji i prihvatu osoba, kojim se regulira pitanje ilegalnih migracija među dvjema zemljama. Riječ je o jednom od 19 ugovora o readmisiji, koliko ih je Hrvatska do sada potpisala. Hrvatski ministar je pritom naglasio da je EU shvatio da u rješavanje problema ilegalnih migracija ne mogu biti uključena samo rubna područja Unije nego i zemlje koje su krajnja destinacija ilegalnih migranata. Rekao je da su za iduću godinu zacrtana dva vrlo važna cilja: uspostava cjelovitijeg i sustavnog nadzora granice s BiH te potpisivanje ugovora o readmisiji i s Jugoslavijom. Ilegalacima koji ostaju privremeno u Hrvatskoj, jer nemaju dokumente, omogućuje se boravak u prihvatilištu u Ježevu dok im se ne utvrdi identitet, provede prekršajni ili upravni postupak te izreče mjera protjerivanja ili udaljenja. Hrvatska za svaki dan boravka ilegalca troši 50 maraka, pa je samo lani za 1.018 ilegalaca potrošila dva milijuna kuna. Policija procjenjuje da je za angažiranje većeg broja policajaca 2000. godine potrošila oko 10 milijuna kuna.</p>
<p>Osim na važnost rješavanja, odnosno uspostave strožeg viznog režima sa zemljama iz kojih dolaze ilegalci, Faber je svojedobno upozorio i na važnost donošenja zakona o azilu u Hrvatskoj. Naime, istovrsni slovenski zakon je preliberalan, pa je sada u Sloveniji u postupku 17.000 osoba koje su tražile azil, a u 99 posto slučajeva riječ je o ilegalcima, koji su instruirani da se prijave kao azilanti. »Dakako da je zakon potreban, ali pravo na azil ima samo osoba koja je prešla graničnu kontrolu. Zato se u tim slučajevima radi o zloporabi prava na azil«, smatra Vladimir Faber. </p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Kineske »trijade« u Beogradu</p>
<p>U susjednoj Jugoslaviji trgovina ljudima jedan je od važnijih poslova mafije, a ilegalni putevi nastavljaju se uglavnom preko Mađarske, rjeđe preko naše zemlje. Prema tvrdnji srbijanskog ministra unutarnjih poslova u dnevniku Večernje novosti, u Beogradu postoji osam organiziranih mafijaških grupa koje se, među ostalim, bave i ilegalnim prometom oružjem i ljudima. Iste novine pišu i o najavama iz kineskog podzemlja u Beogradu da su kineske »trijade« zainteresirane da od Beograda načine svoj regionalni centar za istočnu Europu.</p>
<p>Zadnjih godina europski se političari nalaze pred teškim pitanjima i dvojbama: kako prekinutu lanac krijumčarenja ljudi, odnosno kako pustiti onoliko imigranata koliko treba zemljama EU-a, a da životni standard u tim zemljama ostane na visokoj razini. </p>
<p>U nekoliko zemalja EU predlaže se uvođenje imigracijskih kvota, odnosno radnih dozvola po načelu »zelene karte«. Zasad se ti prijedlozi odnose samo na računalne stručnjake i iznimno kvalificirane radnike. Istodobno, zabrinuti birači sve više glasuju za desno orijentirane stranke (Austrija i Belgija), a rasistički se ispadi događaju i u zemljama u kojima je to prije bilo nezamislivo (Irska).</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>'Čuvari stanova' izmišljena je kategorija za stambeno zbrinjavanje političara</p>
<p>Od 9.747 gradskih stanova za čak 80 posto nije regulirano pravno pitanje njihova korištenja/Na »čuvanju« 236 gradskih stanova, a 135 ih se »privremeno koristi«/Stanovi su se dodjeljivali »socijalnim slučajevima« koji to, zapravo, nisu bili/O iseljenjima će odlučivati Gradsko poglavarstvo/U posljednjih 11 mjeseci dodijeljeno 89 stanova</p>
<p>Od 9.747 stanova, koliko ih je u gradskom vlasništvu, u čak 80 posto nije regulirano pravno pitanje njihova korištenja, odnosno pravni status riješen je tek u 1.700 slučajeva. U 6.675 stanova žive zaštićeni najmoprimci, 1.694 stana bespravno su useljena, dok se za 1.253 vodi postupak za iseljenjem. Ukupno je 236 gradskih stanova dano na »čuvanje«, dok ih je 135 na privremenom korištenju, rečeno je u četvrtak u Gradskom poglavarstvu prilikom predstavljanja novoosnovanog Povjerenstva za provjeru dodjele gradskih stanova.</p>
<p>Razlog osnivanja povjerenstva revizija je liste za dodjelu socijalnih stanova na kojoj je trenutačno čak 2.549 zahtjeva, ali i, pretpostavlja se, preispitivanje brojnih odluka prema kojima su stanovi dodijeljeni. Naime, mnogo je gradskih stanova dodijeljeno »socijalnim slučajevima« koji to, zapravo, nisu bili, a kategorija 'čuvara stanova', pravno gledano, bila je izmišljeno opravdanje za stambeno zbrinjavanje političkih i drugih dužnosnika koji su, u vrijeme korištenja tih stanova, svoje nekretnine prodavali ili ih, pak, iznajmljivali i od toga dobro zarađivali. </p>
<p>Predsjednik Povjerenstva za provjeru dodjele gradskih stanova Ratko Maričić rekao je kako odluke koje donese to povjerenstvo neće utjecati na to treba li se netko iseliti ili ne treba jer će o tomu odlučivati Gradsko poglavarstvo.</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove Željko Kralj rekao je kako je Poglavarstvo u posljednjih 11 mjeseci dodijelilo ukupno 89 stanova. Nije želio komentirati novinske napise koji iniciraju da je u proteklih mjeseci Poglavarstvo mimo zakona dodjeljivalo stanove. Tvrdi kako su se stanovi dodjeljivali nakon odluka s javnih sjednica Gradskog poglavarstva.</p>
<p>Novinari su ostali bez odgovora i na upit zašto je povjerenstvo osnovano tek sada, uoči izbora, s obzirom na to da je gradonačelnik Milan Bandić osnivanje najavio još prije šest mjeseci. Novinare je zanimalo i kada će im biti predstavljena lista korisnika svih gradskih stanova, što je, također, bilo jedno od gradonačelnikovih obećanja.</p>
<p> – O tome hoće li liste biti predane na uvid javnosti odlučit će se na idućoj sjednici Gradske skupštine, u ponedjeljak 7. svibnja, zaključio je Kralj.</p>
<p>CLAUDIO KRAMARIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Obrtnici se žale na nedostatak poslovnog prostora i nikakvo kreditiranje</p>
<p>– Nastojat ćemo kamate na kredite za malo i srednje poduzetništvo koje dodjeljuje Grad smanjiti s postojećih osam na šest posto. Jedan posto kamata Grad bi participirao iz proračuna, izjavio je u četvrtak prilikom posjeta zagrebačkim obrtnicima zamjenik gradonačelnika za gospodarstvo Darinko Kosor. Suradnju prilikom dodjele kredita treba uspostaviti s više fleksibilnijih banaka koje neće računati na stopostotnu sigurnost, a ne samo sa Zagrebačkom bankom kao poslovnom gradskom bankom, dodao je. </p>
<p>Glavni problemi s kojima se susreću zagrebački obrtnici, saznajemo od vlasnice Krojačkog obrta »Fluka« Marije Fluka i vlasnika tvrtke ZOP-tehnološke usluge Juraja Tudja, nepovoljno su ili nikakvo kreditiranje i nedostatak poslovnog prostora, iako u gradu ima mnogo napuštenih prostora. </p>
<p>– Kad bih dobila manji kredit s dvije godine počeka, bez jamaca, ali na hipoteku, mogla bih zaposliti još nekoliko radnika. Najpovoljnije bi bilo kada bi nas banka pratila sa 100.000 kuna kredita svakih šest mjeseci, izjavila je Fluka koja zapošljava 14 ljudi. </p>
<p>Tvrtki ZOP kredit, od 500.000 do jednog milijuna maraka, potreban je kako bi krenula s kompletnom proizvodnjom vatrogasnih aparata, za koje sada dijelove uvoze iz Češke, Njemačke i Slovenije, čime bi zaposlila i deset novih radnika. </p>
<p>– Problem nam je naći i odgovarajući kadar te kooperante koji bi nam proizvodili pojedine dijelove. Do sada ni jedna srodna tvrtka, a toliko ih je propalo, nije bila zainteresirana za proizvodnju, napominje Tudja. </p>
<p>U Zagrebu 3.000 obrtničkih radionica radi u poslovnim prostorima koji spadaju pod udar Zakona o denacionalizaciji. U HSLS-u predlažu da se taj problem riješi dodjelom zamjenskih poslovnih prostora u vlasništvu Grada, gradnjom obrtničkog centra u kojem bi obrtnici uz povoljan kredit mogli kupiti prostor ili dodjelom povoljnih kredita za otkup ili kupnju poslovnog prostora.</p>
<p>U Zagrebu živi 180.000 ljudi koji žive od prihoda od obrta. Prema Kosorovim riječima, budućnost Zagreba upravo je u obnovi i stvaranju malog i srednjeg poduzetništva te postojećoj velikoj industriji (Pliva, Gredelj, Končar). </p>
<p>GORDANA PETROVČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Konjogojstvo - turistička zanimljivost Zagrebačke županije</p>
<p>Budući da je izložba vina sjeverozapadne Hrvatske, koja će se održati u Svetom Ivanu Zelini 24. lipnja, jedna od najvažnijih županijskih gospodarskih i tradicijskih manifestacija, Zagrebačka županija rado prihvaća suorganizaciju te manifestacije, rekao je župan Branimir Pasecky na sjednici Županijskog poglavarstva Zagrebačke županije, održanoj u četvrtak.</p>
<p>Na području grada Svetog Ivana Zeline izložba vina održava se od 1859. godine i najstarija je takva manifestacija u Hrvatskoj. Lani ju je posjetilo više od 15.000 ljudi, a ovogodišnja bi izložba, rečeno je, brojem posjetitelja mogla nadmašiti sve prethodne. Županijsko poglavarstvo prihvatilo je i pokroviteljstvo Zagrebačke županije nad IV. županijskom izložbom konja i konjskih zaprega »Kloštar 2001« te nad X. županijskom stočarskom izložbom s aukcijskom prodajom stoke. Kako je rekao župan Pasecky, Zagrebačka županija najvažnije je hrvatsko stočarsko područje, a pokroviteljstvo nad tim izložbama trebalo bi pridonijeti razvoju stočarstva u županiji te oživljavanju konjogojstva. Osim gospodarski privlačne poljoprivredne proizvodnje, konjogojstvo bi moglo postati i turističkom zanimljivošću Zagrebačke županije. </p>
<p>Na sjednici su utvrđene liste za dodjelu novca za sufinanciranje nabave voćnih sadnica i loznih cijepova, a prihvaćen je i projekt o proizvodnji lana u Zagrebačkoj županiji. Njime se, rečeno je, želi obnoviti proizvodnja tradicijskih lanenih proizvoda, poput suvenira i dijelova narodne nošnje. </p>
<p>Zagrebačka županija izdvojit će iz svoga proračuna 670.000 kuna za zaštitu kulturnih spomenika. U planu je obnova 23 spomenika, a najviše (60.000 kuna) bit će izdvojeno za obnovu starog grada Lukavca u Velikoj Gorici.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Ministar Božo Kovačević naredio prekid rušenja bespravno sagrađene kuće u Dubravi</p>
<p>Iako je sve bilo spremno za rušenje novogradnje, koju je okružio kordon policije, u četvrtak kuća nije srušena/Mario Livaja: Grad nema zakonske ovlasti za obustavu rušenja - konačna odluka ipak na Ministarstvu zaštite okoliša/Ministar sazvao konferenciju za novinare</p>
<p>Obiteljska kuća u Dubravi, koja je zbog bespravne gradnje trebala biti srušena prošli tjedan, nije srušena ni u četvrtak. Za najavljeno rušenje bilo je, naime, sve spremno, a prostor oko nezavršene novogradnje osiguravao je kordon policije. </p>
<p>No, nešto prije podneva, među okupljenim susjedima, novinarima i znatiželjnicima pronijela se vijest da se od rušenja odustaje. Okupljenima se obratio pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo Mario Livaja te potvrdio kako se kuća neće rušiti. </p>
<p>– Mi nemamo zakonske ovlasti za obustavu rušenje. To je vjerojatno odluka Ministarstva zaštite okoliša, objasnio je Livaja vidno sretnoj obitelji i susjedima. </p>
<p>Prijatelji obitelji Karamatić čija je kuća trebala biti srušena, a koji žele ostati anonimni, pokazali su nam izvadak iz katastarskog plana iz kojeg se jasno vidi kako je sporna kuća upisana u katastar 2. svibnja. Također su nam rekli kako su u srijedu oko 15.20 sati došli u Područni ured Dubrava sa zahtjevom za legalizacijom gradnje. U Područnom uredu nisu ih željeli primiti, iako su došli prije isteka radnog vremena, uz obrazloženje kako je kuća predviđena za rušenje. Zahtjev su ponovno pokušali predati u četvrtak.</p>
<p>Obitelj Karamatić ima 12 članova, među njima i petero malodobne djece, a dosad su živjeli u 20-ak 'kvadrata'.</p>
<p>Događanja oko nesuđenog rušenja kuće protekla su mirno i bez izgreda, a članovi pripadnici Gradskog poglavarstva i pripadnici policije ispraćeni su pljeskom i uzvicima odobravanja. Pošto se, malo nakon podneva, policija povukla, nastalo je neopisivo veselje obitelji, njihovih prijatelja i susjeda.</p>
<p>TIHOMIR PONOŠ</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Ministar Božo Kovačević: Naredio sam prekid rušenja zbog narušenog zdravlja S. Karamatića</p>
<p>Zamoljen da komentira nazočnost članova Poglavarstva na gradilištu u Dubravi u četvrtak, ministar Kovačević je retorički pitao koliko stoji rad članova Poglavarstva koji šetaju istočnim dijelovima Zagreba umjesto da su na radnome mjestu</p>
<p>Prekid izvršenja inspekcijskog rješenja o rušenju bespravno sagrađene zgrade u Prvom Sunekovom odvojku u Dubravi naredio je ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević u četvrtak u 11.50 sati, rekao je sâm ministar na konferenciji za novinare u četvrtak. </p>
<p>Razlog prekida izvršenja loše je zdravstveno stanje Sebastijana Karamatića koji je bio u kući. Zdravstveni nalaz potpisao je liječnik hitne pomoći dr. Josip Petrović. </p>
<p>Ministar Kovačević rekao je kako događaj od četvrtka ne znači da se izvršenje neće nastaviti te dodao: »Ako želimo da Zagreb bude moderan grad 21. stoljeća, a ne Chicago 20-ih godina 20. stoljeća, zakon se mora provesti«. Na upit koliko izvršenje stoji i tko će to platiti, ministar je u šali rekao kako to treba pitati gradonačelnika Milana Bandića.</p>
<p>Objasnio je kako troškovi idu na teret bespravnog investitora, a koliki su oni, još ne zna jer izvršitelj nije ispostavio račun. </p>
<p>Informacija da je Bandić utjecao na obustavu izvršenja rješenja opovrgnuta je. Zamoljen da komentira nazočnost brojnih članova Gradskog poglavarstva (među ostalima, pročelnika Gradskog ureda za prostorno uređenje i graditeljstvo Marija Livaje i pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo Zvonimira Šoštara), Kovačević je retorički pitao koliko stoji rad članova Gradskog poglavarstva koji šetaju istočnim dijelovima Zagreba umjesto da su na radnome mjestu. </p>
<p>Inspekcijsko rješenje bit će provedeno kad se za to steknu zakonski uvjeti, dakle, kad u kući ne bude neovlaštenih osoba. Kovačević je dodao kako će osobno pratiti zdravstveno stanje Sebastijana Karamatića. Zakon se mora izvršiti, zaključio je ministar Kovačević. </p>
<p>T.P.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vilfan: Vlast stručnjacima, političari nek' se malo odmore</p>
<p>– Franjo Tuđman želio je državu predati u ruke 200 obitelji, a sada se grad Zagreb želi prepustiti u ruke 200 političara, rekao je nositelj Nezavisne liste Mladen Vilfan u četvrtak prilikom predstavljanja programa i kandidata svoje liste. Vilfan je istaknuo kako grad moraju voditi stručni ljudi, koji će se birati natječajem, a ne političari.</p>
<p>– Izlazimo pred građane s imenima i prezimenima uspješnih ljudi (50 posto njih su žene), koji se ne skrivaju iza stranačkih markica, rekao je Vilfan. Naša će se lista, rekao je, zauzimati za direktan izbor gradonačelnika, što je želja 76 posto anketiranih građana. Nezavisna lista će stoga organizirati potpisivanje peticije za poticanje referenduma o neposrednom izboru gradonačelnika.</p>
<p>– Političke stranke odigrale su neiskrenu ulogu jer i dalje navodno podupiru direktne izbore za gradonačelnika, a zakonsko je rješenje drukčije, tvrdi Vilfan. Gradska povjerenstva, koja odlučuju o novcu, trebaju također biti prepuštena vrhunskim stručnjacima, a ne političarima, rekao je Vilfan. </p>
<p>Istaknuo je kako ništa nije učinjeno da se sačuvaju radna mjesta u brojnim gradskim tvrtkama, koja se još mogu spasiti, a nije sastavljena ni jasna lista prioriteta, kao ni cjelovit program investicija u gradu. Financiranjem gradskih četvrti također je, objašnjava Vilfan, nastala »farsična« situacija jer se velik dio novca predviđenog za komunalne akcije samo »slijeva« u džep gradskih vijećnika.</p>
<p>Zbog svega toga Vilfan poručuje neka građani daju političarima priliku »da se malo odmore« i odaberu svoje sugrađane s liste broj 24 za upravljanje njihovim gradom. </p>
<p>– Prodajom gradskih stanova i prostora mogle bi se financirati tekuće potrebe i investicije u školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi. Neiskorišteni objekt MORH-a u Vlaškoj 87 mogao bi riješiti problem barem triju škola, što ne bi stajalo ništa, rekao je Vilfan, dodajući kako bi umirovljenicima također više pomogle besplatne komunalne usluge nego 100 kuna dodatka, koliko dobivaju iz gradskog proračuna.</p>
<p>BORIS JAGAČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Od alergija boluje svaki peti Zagrepčanin</p>
<p>Svakog proljeća mnogi se ljudi žale na razne oblike prehlada, viroza ili kažu kako su alergični na cvijeće. No, pravi je razlog tih tegoba, zapravo, alergija na pelud stabala, livadnih trava i korova, tj. onih biljaka koje se oprašuju vjetrom. Taj vjerojatno najpoznatiji oblik alergije muči većinom mlađe stanovništvo u gradskim sredinama.</p>
<p>Medicina alergije definira kao pojave izazvane reakcijom imunološkog sustava koji preburno reagira na neke tvari iz okoliša. Te se tvari nazivaju alergenima i oni mogu biti cjelogodišnji, poput prašinske grinje, ili sezonski, poput peluda nekih biljaka. </p>
<p>Prema riječima dr. Asje Stipić-Marković, voditeljice Odjela za kliničku imunologiju i pulmologiju Opće bolnice Sv. Duh, od raznih oblika alergija pati 10 do 20 posto stanovništva. Budući da su alergijske bolesti nasljedne, one se manifestiraju još u najranijoj dobi te od njih pate većinom djeca i mladi. </p>
<p>Alergije su mnogo češće u gradskim nego u seoskim sredinama, čime se medicina mnogo bavi u posljednje vrijeme. Prema jednoj teoriji, ljudi u gradovima žive u »sterilnim« uvjetima i manje su izloženi antigenima, tj. tvarima koje izazivaju reakciju imunološkog sustava. Stoga je taj sustav promijenjen te pojačano reagira na tvari koje izazivaju alergijske reakcije.</p>
<p>– Radi uspješnog liječenja alergijskih bolesti, kaže dr. Stipić Marković, potrebna je precizna dijagnostika kojom se utvrđuje točan alergen i tako ustanovljuje kada će netko imati tegobe te se određuju lijekovi koje će koristiti. Osim lijekova, važne su i preventivne mjere, koje se sastoje u izbjegavanju izravnog kontakta s određenim alergenom. </p>
<p>Dakle, onaj tko je alergičan na pelud biljaka koje se oprašuju vjetrom, osim korištenja lijekova trebao bi izbjegavati boravak u travi, košnju trave, a ako bi imao teže probleme, trebao bi u vrijeme cvatnje promijeniti sredinu i preseliti se u područje u kojem ne bi bio toliko izložen peludu tih biljaka.</p>
<p>Ovaj oblik alergije manifestira se poput jače prehlade ili viroze, a u težim slučajevima poput astme. Stoga je radi otkrivanja točnog uzroka problema potreban alergološki pregled, koji se može obaviti u alergološkim ambulantama u zagrebačkim bolnicama, a u slučaju astme trebalo bi posjetiti Ambulantu za astmu u bolnici Sv. Duh. </p>
<p>MARIJAN LIPOVAC</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Napadi na hrvatski Internet slabiji</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja </p>
<p> - Napadi na hrvatski internet prostor, a posebno na HThinet, koji su započeli prije 12 dana i dalje se nastavljaju, ali su slabiji i uspješno se blokiraju, izjavila je na današnjem susretu s novinarima specijalistica za mreže iz HThineta Renata Štefić.</p>
<p>Dodala je da Internet u Hrvatskoj sada funkcionira bez ometanja, a dosadašnje uspješno detektiranje i blokiranje napada ostvareno je zajedničkom suradnjom HThineta i drugih hrvatskih davatelja internet uslugauz veliku pomoć i HThinetovih inozemnih partnera, Seabonea i Deutsche Telekoma. Takvom suradnjom utvrđeno je da su napadi dolazili s više od tisuću raznih adresa iz cijelog svijeta, a u takvim situacijama vrlo je teško otkriti glavni izvor odnosno napadača. Otkrivanje takvih napadača uvijek traži više vremena, a budući je prijava o napadima podnesena i Odjelu za suzbijanje gospodarskog kriminala hrvatskog MUP-a koji na takvim pitanjima surađuje sa Interpolom, Renata Štefić procjenjuje da se može očekivati je da će u idućih dva-tri mjeseca sve biti jasnije. </p>
<p> Iako nema pouzdanih metoda zaštite protiv takvih napada ipak postoje »alati« za njihovo suzbijanje, a najbolji je suradnja sa ljudima koji rade na sigurnosti sistema pojedinih davatelja internet usluga kod nas i u svijetu, naglasila je članica Nacionalnog središta za sigurnosna pitanja na mreži koje djeluje pri CARnetu Nataša Vlahov. </p>
<p> Izravnih finacijskih šteta uslijed napada u Hrvatskoj nije bilo, pa tako ni u HThinetu, ali je šteta u tome što korisnici nisu mogli u potpunosti koristiti internet usluge, pogotovo u prometu iz inozemstva prema Hrvatskoj.</p>
<p> Napadi na hrvatski internet prostor započeli su u subotu, 21. travnja. Većinom su bili usmjereni na HThinet, ali i na druge hrvatske davatelje usluga na Internetu. To je dovelo do problema sa spajanjem prema svijetu. Napadi su bili tipa DDOS (Distributed Denial of Service). DDOS je napad pri kojem se s više mjesta u svijetu šalju velike količine podataka prema točki napada te se time preopterećuju mrežni usmjerivači (routeri) i onemogućava normalan protok podataka. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Snima se »Mišolovka Walta Disneya«</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Što se događa kad je klinac opsjednut popularnim likovima iz crtića, a u svom stricu iz Amerike vidi oličenje svega što bi htio postati 'kad naraste'? Koliko dugo može trajati takav izmaštani svijet i kako zapravo izgleda stvarnost u dječjim očima? Odgovore na ta i mnoga druga pitanja pokušao je u svojoj prvoj tv drami »Mišolovka Walta Disneya« dati redatelj Eduard Tomičić Buntauli, koji je scenarij napisao prema noveli Zorana Ferića. No, kako ističe sam redatelj, to nije samo priča o dječaku koji gubi iluzije, već i kritika vremena u kojem živimo. </p>
<p>U naslovnoj ulozi pojavljuje se devetogodišnji glumac ZKM-a Matej Čavlović, a nastupaju još i Željko Vukmirica, Marina Nemet-Brankov, Predrag Vušović, Jadranka Matković, Marinko Prga, Bobi Marotti, Boris Festini, Slavko Juraga... Budući da je u drami prikazan svijet apsurda i groteske, i likovi su karikature likova iz crtića Walta Disneya. Posebno je zanimljiv nastup članova grupe »Psihomodo pop«, koji, uz to što pjevaju – i glume. </p>
<p>– Strašno me zanima kako će ljudi reagirati na tu dramu, jer ima jedno pomaknuće u sebi. Žanrovski bi je najbliže bilo odrediti kao crnu komediju, rekao je u četvrtak, na snimanju »Mišolovke«, Tomičić, istaknuvši pritom kako je danas napokon sazrela situacija da se ponovno može raditi prava televizijska drama.</p>
<p>Najčitaniji mladi hrvatski pisac Zoran Ferić, kojemu je to prva ekranizacija nekog teksta koji je napisao, ističe kako je zbog toga vrlo zadovoljan, jer bi volio da mu tekstovi funkcioniraju i u drugim medijima, u kazalištu, a posebno na filmu.</p>
<p>Snimanje »Mišolovke Walta Disneya«, u produkciji Dramskog programa HTV-a, počelo je prošli tjedan, a trajat će do 20. svibnja. Gledatelji će pak novu tv dramu imati priliku vidjeti tek najesen. </p>
<p>Sandra-Viktorija Antić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Koncert i modna revija za pomoć djeci oboljeloj od dijabetesa</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - U Hrvatskoj od dijabetesa 1. tipa (inzulinski ovisnog dijabetesa) boluje oko 700 djece mlađe od 14 godina, a taj broj svake godine raste. Ta djeca primaju injekcije inzulina četiri puta na dan, a isto toliko puta moraju mjeriti šećer u krvi. Redovita samokontrola osnovni je preduvjet za zdraviji i kvalitetniji život svakog dijabetičara, jer se samokontrolom postiže bolja regulacija šećera u krvi. Dobra regulacija šećera u krvi odgađa, ili u potpunosti otklanja pojavu komplikacija vezanih uz šećernu bolest kao što su gangrene i amputacije udova, sljepoća, zatajenje bubrega, oštećenje živaca, moždani i srčani udari.</p>
<p> Hrvatsko zdravstveno osiguranje već godinama ne može u dostatnoj mjeri osigurati bolesnoj djeci nužno potrebne trakice za mjerenje šećera u krvi. Stoga su ih roditelji bolesne djece prisiljeni sami kupovati, ili je određeni broj djece prisiljen manji broj puta na dan mjeriti šećer u krvi, čime se povećavaju izgledi za pojavu komplikacija.</p>
<p>Zagrebačko dijabetičko društvo stoga je pokrenulo humanitarnu akciju za kupnju tih zdravstvenih pomagala namijenjenih najsiromašnijoj djeci dijabetičarima, a sredstva za tu svrhu bit će prikupljena novcem od karata za dobrotvorni koncert i modnu reviju. </p>
<p>Dobrotvorni koncert i modna revija za pomoć djeci dijabetičarima održat će se u nedjelju 13. svibnja 2001. godine u 19,30 sati u predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na koncertu će nastupiti istaknuti glazbenici Kvartet Rucner i gitarist Darko Petrinjak. U nastavku programa bit će prikazani modeli večernjih haljina dizajnerica Ive Mijatović i Mirele Holy, te revija šešira istaknute modistice Nade Kobali.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Zbrojeni glasovi za finale Radijskog festivala</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Nakon završenog drugog kruga glasovanja za pjesme s Hrvatskog radijskog festivala, zbrojeno je svih 41.280 glasova, te su napokon poznati finalisti festivala koji će se održati u Vodicama 25. i 26. svibnja. Od 40 finalista, čija imena znamo već sada (Azzuro, Sanja Doležal, Colonia, ET, Flare, Zoran Jelenković, Goran Karan, Leteći odred, Ivan Mikulić, Boris Novković, Ivana Plechinger, Teens, Dražen Zečić...), na petom HRF-u će nastupiti njih 30, dok će ostalih 10 pjevati u show programu, inače namijenjenom za »legende« poput Miše Kovača, Crvene jabuke, Novih fosila, Srebrnih krila i mnogih drugih. Imena trideset sudionika natjecateljskog dijela festivala objavit će se poslije 20. svibnja, kada završava posljednji krug preslušavanja pjesama na 88 radijskih postaja. Zbroj glasova slušatelja i glazbenih urednika dat će pobjednika festivala, kojem će grand prix biti uručen u subotu, 26. svibnja u Vodicama. Čija je pjesma izašla kao najveći favorit nakon ovog dijela glasovanja nije objavljeno, uz objašnjenje da se svi dosadašnji glasovi brišu, te tako svi finalisti imaju jednake šanse u posljednjem krugu glasovanja. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Norveški neonacistički vođa protiv viceva o plavušama</p>
<p>OSLO, 3. svibnja</p>
<p> - Čelnik norveške neonacističke organizacije zatražio je od pravosudnih tijela Norveške da reagiraju na »strašni rasizam« čije su žrtve u različitim vicevima plavuše, piše u četvrtak list Verdens Gang. »Vicevi o plavušavama izraz su ekstremnog i strašnog rasizma protiv plavokosih žena i djevojaka«, ocijenio je Tore Tvedt, čelnik neonacističke organizacije Vigrid. Tvedt je predložio stvaranje javne zaklade vrijedne šest milijardi norveških kruna (741 milijun eura) za borbu protiv rasizma i diskriminacije plavuša. Također je predložio da vicevi o plavušama budu kažnjavani isplatom odšteta u iznosu od 250.000 norveških kruna. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pad nezaposlenosti u EU </p>
<p>BRUXELLES/ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Nezaposlenost u Europskoj uniji u ožujku 2001. iznosila je 7,8 posto, dok je u zemljama eurozone bila nešto viša, 8,4 posto, objavio je u četvrtak statistički ured EU-a. Izraženo brojem nezaposlenih, proteklog je mjeseca na području EU- a 13,4 milijuna ljudi tražilo posao, dok je u zemljama koje čine eurozonu nezaposlenih bilo 11,5 milijuna.</p>
<p> Time je, u usporedbi s veljačom ove godine, nezaposlenost u EU-u ostala na istoj razini, dok je u eurozoni pala za 0,1 posto. Kad se usporedi s ožujkom 2000., na području čitave EU nezaposlenih je bilo manje za 0,7 posto, a kad je riječ o eurozoni za 0,8 posto. Najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Luksemburgu (2,3 posto), Nizozemskoj (2,5), Austriji (3,7) i Irskoj (3,8). Najviša stopa ostaje ona u Španjolskoj (13,5 posto). U proteklih 12 mjeseci najveći relativni pad nezaposlenosti ostvarile su Irska (sa 4,6 na 3,8 posto), Francuska (s 10 na 8,6 posto), Nizozemska (s 2,9 na 2,5) i Švedska (sa 6,4 na 5,4). Za usporedbu s EU-om nezaposlenost u SAD, prema posljednjim podacima, iznosi 4,3, a u Japanu 4,8 posto. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Knjiga za sva vremena</p>
<p>Hrvatsko ekumensko biblijsko društvo u Zagrebu / Započeo dvodnevni simpozij o novome prijevodu Biblije na hrvatski jezik </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Svaki prijevod Biblije ujedno je i nacionalni projekt koji se ostvaruje suradnjom egzegeta, odnosno teologa, zatim lingvista i književnika. Hrvatski bibličari dvoume se da li je bolje uzeti jedan prijevod i usavršavati ga ili načiniti novi, oslanjajući se na izvorni hebrejski aramejski i grčki jezik. No, postavljaju se još i druga pitanja, primjerice, da li je uopće pogodno vrijeme za novi prijevod, upravo zbog čestih promjena u jeziku? Na kraju, pitanje je može li supostojati više prijevoda, kao što su liturgijski ili opet Biblije za svakoga?</p>
<p> To je kratki sažetak dvodnevnog simpozija o novom prijevodu Biblije koji je otpočeo u četvrtak u Zagrebu pod pokroviteljstvom Hrvatskoga ekumenskog biblijskog društva. Svrha je simpozija okupiti profesore biblijskih znanosti iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, većinom iz Katoličke crkve, ali i bibličare ostalih kršćanskih zajednica te jezične stručnjake. </p>
<p>S povijesnim pregledom prijevoda Biblije na hrvatski jezik sudionike simpozija upoznao je dr. Adalbert Rebić. Do tiskanja hrvatskog prijevoda cjelovite Biblije dolazi tek u 19. stoljećui. Do tada Hrvati su prevodili Bibliju u dijelovima, objavljenima najčešće u liturgijskim knjigama. Živim hrvatskim jezikom ispisani su najstariji spomenici hrvatskog jezika već u 14. stoljeću. Bili su to odlomci iz evanđelistara i lekcionara, namijenjeni za čitanje puku u crkvi i u samostanima te pobožnim laicima. Od kraja 18. stoljeća pa sve do prvih desetljeća 20. stoljeća tiskali su se lekcionari za potrebe škola, najprije na kajkavskom (1799.) pa onda na štokavskom (1874.) iz kojih se učio jezik i sadržaj vjere. Biblijske tekstove prevodilo se iz latinskih, rjeđe iz njemačkih predložaka.</p>
<p> Iz 14. stoljeća imamo sačuvan odlomak Korčulanskog lekcionara pisanog latinicom i čakavskim narječjem. Zatim se pojavio Zadarski lekcionar te Bernardinov lekcionar iz godine 1495. Prvi sačuvani lekcionar na štokavskom jeziku je Ranjinin lekcionar pisan 1508. u Dubrovniku. Bilo je to vrijeme nadiranja Turaka te se tek u okupiranoj Bosni 1613. pojavljuje knjiga biblijskih perikopa iz Staroga i Novoga zavjeta, to jest Bandulavićeve »Pictole i Evangelya priko suego godiscta«. Godine 1586. pojavljuju se prvi kajkavski prijevodi biblijskih odlomaka kao što su Postille utemeljitelja kajkavske književnosti Antuna Vramca. U vrijeme Ilirskog pokreta lekcionare su izdavali Krajačević, Mikloušić, Deverić i Kristijanović. Treba reći da su izvan domovine lekcionare izdavali gradišćanski Hrvati.</p>
<p>Na simpoziju je dr. Rebić podsjetio na tri do danas sačuvana rukopisna prijevoda cjelovite Biblije. Prvi je od Bartola Kašića i pisan je štokavskim jezikom i latiničnim pismom. Kašić je poznavao više hrvatskih idioma. Takozvana »Poljička Biblija« Ivana Burgadellija drugi je cjeloviti prijevod Biblije, vjerojatno iz 1768., a treći je prijevod Ante Sovića, a on je doživio velike kritike u Zagrebu jer je Sović prevodio jezikom Hrvata, Srba i Crnogoraca, jezikom koji je on nazvao »notioslavica«.</p>
<p> Potom je dr. Rebić govorio o hrvatskim protestantskim prijevodima Biblije, poslije kojih slijedi zaista prvi objavljeni potpuni prijevod slavonskog franjevca Petra Katančića objavljen u Budimu 1831. na hrvatskom štokavsko ikavskom narječju. Slijedi potpuni prijevod dalmatinskog svećenika Ivana Matije Škarića tiskan u 12 svezaka u Beču od 1858. do 1861. Dosta je bio proširen i utjecajan i Daničić-Vukov prijevod Biblije, posebno latiničko izdanje koje su pohrvatili Bogoslav Šulek (1877.) i Milan Rešetar (1895.). Oni su novogrčki izgovor zamijenili latinskim, primjerice, Avelj su pisali Abel.</p>
<p>Kasnije je sarajevski nadbiskup Josip Stadler preveo i objavio evanđelja i Djela apostolska u pet svezaka, a u prijevodu Franje Zagode u Zagrebu se 1925. i 1938. pojavljuje Novi Zavjet prema grčkom izvorniku i prema latinskoj Vulgati. Prijevod Biblije sa suvremenih jezika učinio je još jedan sarajevski nadbiskup Ivan Evanđelista Šarić godine 1941.-1942. Posljednjih četrdesetak godina izišlo je više prijevoda Novog zavjeta, od kojih je dr. Rebić istaknuo onaj Ljudevita Rupčića objavljen u Sarajevu 1961. i onaj patera Bonaventure Dude iz 1962. Poslije Drugoga vatikanskog sabora prevodi se cijela Biblija na hrvatski jezik. Taj su pothvat ostvarili teolozi i književnici, a urednici su bili Bonaventura Duda i Jure Kaštelan. Prijevod te zagrebačke Biblije učinjen po uzoru na Bible de Jerusalem na temelju hebrejskog izvornika Sovićeva prijevoda. Povijest ovih prijevoda doseže sve do »Ekumenskog prijevoda Biblije« (B. Duda – J. Fućak) iz 1992. i »Jeruzalemske Biblije« (urednici A. Rebić-B. Duda-J. Fućak). Na skupu će uvodna izlaganja podnijeti i dr. Thomas Kaut iz Bonna i akademik Stjepan Babić. </p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dojmljiva kreacija Elene Mosuc</p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište / Uspjela izvedba »Traviate« Giuseppea Verdija uz nastup ugledne rumunjske sopranistice Elene Mosuc te tenora Tomislava Mužeka i baritona Armanda Puklavca </p>
<p>Na premijeri obnovljene »Traviate« Giuseppea Verdija u zagrebačkom HNK u veljači ove godine trebali su nastupiti pod vodstvom maestra Vjekoslava Šuteja dvijica mladih perspektivnih hrvatskih pjevača - tenor Tomislav Mužek i bariton Armando Puklavec. Podsjetimo da se maestro Šutej povukao iz tog projekta i prepustio dirigentski štapić svojem mladom asistentu Tomislavu Fačiniju, jer su spomenuti pjevači otkazali svoj nastup na premijeri zbog primamljivih angažmana u inozemstvu. Upitno je jesu li si to smjeli dopustiti i nisu li bili vezani ugovorom? Oko toga je bilo i kritika i polemika, no činjenica je da je pri tome netko dobio, a netko izgubio. Šansa je pružena drugima, prvenstveno mladima i to je dobro, ali zbog njihova neiskustva publika je bila uskraćena za bolju »Traviatu«.</p>
<p>U srijedu, 2. svibnja, je međutim upriličena predstava u kojoj su se napokon predstavila obojica spomenutih pjevača uz atraktivnu gošću u naslovnoj ulozi, rumunjsku sopranisticu Elenu Mosuc, prvakinju ugledne opere u Zürichu, dobitnicu dviju prvih nagrada na međunarodnim natjecanjima pjevača u Münchenu i Monte Carlu, gošću mnogih europskih opernih kuća. Brojna je znatiželjna publika ovacijama ispratila goste, osobito Elenu Mosuc, koju je preporučio direktor Zaklade Belcanto Dragan Lisac kao jednu od najboljih Violetta današnjice. </p>
<p>Elena Mosuc je pružila uistinu dojmljivu i cjelovitu kreaciju naslovne uloge Violette, lijepim savršeno oblikovanim glasom s prekrasnim pijanima i pravom belcanto frazom, iako je mjestimice i malo distonirala. Posebno je uspješan bio treći čin u kojem su i njezini partneri bili sigurniji i opušteniji.</p>
<p>Tomislav Mužek (1976.) i Armando Puklavec (1974.) su nakon prvih pjevačkih koraka u Glazbenoj školi u Varaždinu u razredu profesorice Darije Hreljanović, nastavili studij u Beču. Mužek još studira, a Puklavec je na postdiplomskom studiju. Obojica uz studij sve više nastupaju i osvajaju nagrade na natjecanjima. Mužek je u Bečkoj državnoj operi već pjevao 25 solističkih opernih uloga, a potpisao je i dvogodišnji ugovor kao glavni tenor Operne kuće u Bremenu. Puklavec je uspješno debitirao 10. veljače 1999. u naslovnoj ulozi opere »Evgenij Onjegin« Petra Iljiča Čajkovskog u zagrebačkom HNK-u. Pjevao je i u inozemstvu, a u Zagrebu smo ga još čuli kao Šaklovitog u operi »Hovanščina« Modesta Petroviča Musorgskog, te kao Zrinjskog u »Nikoli Šubiću Zrinjskom« Ivana pl. Zajca.</p>
<p>Tomislav Mužek je sada prvi put nastupio u zagrebačkoj Operi. Ulogu Alfreda Germonta otpjevao je vrlo muzikalno i čisto, lijepim dobro školovanim, ali i prilično tankim i nježnim glasom, pa mu od srca želimo da se razvije i stekne veću sigurnost i opuštenost. Armando Puklavec također ima veliki pjevački potencijal, ali je mjestimice ovaj put forsirao i stilski odudarao. Posebno je neujednačeno i nespretno izveden Kvintet u posljednjem činu. </p>
<p>U ostalim manjim ulogama u okviru svojih mogućnosti sudjelovale su Cecilija Car (Flora) i Iva Hraste-Sočo (Annina), zatim snalažljivi Ozren Bilušić (Barun Douphol) i Davor Radić (Markiz d'Obigny), te iskusni i pouzdani Marijan Jurišić (doktor Grenvil) i drugi.</p>
<p>Spomenimo još da je mladi maestro Tomislav Fačini iako uredno i muzikalno vodio predstavu s previše opreza, uz nedovoljno koncentrirano sudjelovanje Orkestra i Zbora (Robert Homen), da su neka režijska rješenja Dore Ruždjak-Podolski djelovala neuvjerljivo, da su kostimi Doris Kristić više plijenili bogatstvom boja nego li krojevima, dok je scenografu Ivi Knezoviću najljepše i najfunkcionalnije uspjela druga slika (ladanjsko ozračje). </p>
<p>Višnja Požgaj</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Govor široke geste</p>
<p>Zagrebačko kazalište mladih / Premijera predstave »Žurba duše« Zagrebačkoga plesnog ansambla, koreograf Emilio Gutierrez</p>
<p>Najnoviju premijeru Zagrebačkoga plesnog ansambla postavio je španjolski koreograf Emilio Gutierrez. Izvedena u srijedu, u Zagrebačkome kazalištu mladih, predstava »Žurba duše« smjestila se između Međunarodnog dana plesa i predstojećeg Tjedna suvremenog plesa u Zagrebu. Emilio Gutierrez diplomirao je na Odsjeku za suvremeni ples Kazališnog instituta u Barceloni 1994. godine. Kao plesač nastupao je u nekoliko plesnih trupa, a za koreografije je primio brojne nagrade u Španjolskoj i u inozemstvu. Godine 1998. Gutierrez je osnovao vlastitu kompaniju »Projecte Gallina« kojoj je ujedno i koreograf. Njegova zadnja predstava »Ispod kože«, nagrađena prvom nagradom na festivalu u Marburgu, prikazana je prošle godine na prvome Festivalu plesa i neverbalnog kazališta u Svetvinčenatu što ga je pokrenula umjetnička voditeljica i producentica Zagrebačkoga plesnog ansambla Snježana Abramović.</p>
<p>»Žurbom duše« je Emilio Gutierrez, u suradnji s asistenticom koreografa Ivančicom Horvat izrazio slučajnost kao bitnu odrednicu života. Jedan pogled s ciljem ili bez njega, sada ili uvijek, pokreće niz zbivanja koja može opisati riječ ili pokret. Jednosatna predstava na glazbu Alana Bjelinskog i Gorana Bakrača doima se pomalo staromodno. Ima dobru dramaturšku nit, ali se neki dijelovi ponavljaju kroz ponešto čudan odabir zvukova, tišine, šuma vode, glasova... Krećući se između minimalističkih pokreta ruku i širokih gesta, Gutierrez se poslužio prokušanom i prevladanom formulom koja je uvijek djelotvorna, ali koja nije pokazala ništa novo u uobičajenom stilu suvremenog plesa.</p>
<p> Svakako treba istaknuti da su članovi Zagrebačkoga plesnog ansambla Nikolina Bujas, Andreja Široki, Ognjen Vučinić, Branko Banković, Roberta Milevoj, Zrinka Šimičić i Darija Boždor obavili dobar i solidan posao pripremanju ove predstave, za koju je kostime načinio Silvio Vujičić, a posebno se ističe oblikovanje rasvjete Branka Cvjetičanina.</p>
<p>Mladen Mordej Vučković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Zaboravljeni portretist</p>
<p>Gliptoteka HAZU / Nakon višegodišnjih istraživanja muzejska savjetnica Mirjana Sakač predstavlja djelo zaboravljenog samoborskog kipara, vrsnog portretista Ferde Ivanjščaka (1880. – 1926.)</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Ljupki stari Samobor malih crkvica, trgova i kafića nalik na barokni bombon umotan u šumu, grad je što već čitavo stoljeće mami ljepotama i legendama iz svoje bogate prošlosti.</p>
<p> Kako otkrivaju zanimljive povijesne biješke Ivanke Brekalo, više kustosice Muzeja grada Samobora, povijest Samobora između 1880. i 1926. obilježila su dva velika gradonačelnika – Ljudevit Šmidhen i Mirko Kleščić. Doba je to kada se u gradu otvaraju kupališta i pansioni, čitaonice i biblioteke, osniva pjevačko društvo »Jeka«, Vojno veteransko društvo »Ban Jelačić«, kulturno-sportsko društvo »Šišimiš«, kada Ivan Rendić radi nadgrobni spomenik »Domovina«, Rudolf Valdec kleše reljefe omiljenih gradonačelnika, dok kuće u centru gradi tada mladi arhitekt Franjo Gabrić. Upravo je u takvoj »klimi« stasao zaboravljeni hrvatski kipar Ferdo Ivanščak (1882.–1926.) kojeg nakon višegodišnjih arhivskih istraživanja kao likovno otkriće predstavlja dugogodišnja upraviteljica i muzejska savjetnica Gliptoteke HAZU Mirjana Sakač, na izložbi što je otvorena u srijedu na večer.</p>
<p> Karakteristične umjetničke sudbine, čitav život bio je Ivnaščak siromašan, a zbog sušice ugasio se vrlo brzo. Kako je rođen u bogatoj stolaraskoj obitelji, već se kao dječak potvrdio vještim rezbarenjem u drvu, te je kao 15 godišnjak načinio maketu samoborske župne crkve, na sreću, sačuvanu i izloženu na izložbi. Uočivši u dječaka talenat, upravo će Mirko Kleščić preporučiti Ivanščaka Rudolfu Valdecu koji će mu pomoći da se upiše na Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt gdje će steći znanja uz Hinka Juhna, Millu Wood, Ferda Ćusa i druge velikane hrvatske umjetnosti. Poslije školovanja, 1911, Ivanščak se godinu dana usavršavao u Parizu, nakon čega se zauvijek vraća u Samobor gdje nastaju ciklusi sjajnih portreta od najpoznatijeg »Ferde Livadića«, pa sve do manje poznatih – »Ivana Viteza Trnskog«, »Frana Hrčića«, Eduarda Presečkog «, »Marijane i Antuna Razuma«, »Mirka Kleščića«, »Milana Dvoržaka«, »Đure Francekovića« i »Milana Reisera«.</p>
<p>Posebno suptilno, finom modelacijom i poštivanjem psihičkih vrijednosti Ivanščak je portretirao i žene Zoru Kiepach (1913.), potom dugogodišnju prvakinju drame HNK Milicu Mihičić, te Anicu Jelinek – prvu samoborsku magistru farmacije čiji će lik prikazati na medaljonu. Bavio se i portretiranjem samoborske djece od čega na izložbi valja izdvojiti poprsje »Saše Kovačićeka sa zečićem« u kojem će potvrditi majstorsku ruku i likovnu »nježnost« karakteristične za firentinske portretiste djece i bucmastih anđela! Odveć skroman, Ivanščaka je »anonimnost pratila kao usud«, sve do danas, kada eto, Mirjana Sakač otkriva još jedno nepravedno zaboravljeno ime koje itekako ima svoje mjesto među kiparima portretistima.</p>
<p>O vrijednosti ove izložbe koja u sebi nosi sjećanja na bogatu povijest jednog grada govorila je ravnateljica Gliptoteke Ariana Kralj. O ljepotama i plodotvornoj umjetničkoj klimi Samobora s početka, ali i kraja stoljeća govorio je i gradonačelnik Antun Dubravko Filipec. Od poznatih Samoborčana izložbu je nazočio i dogradonačelnik Jozo Grubeša koji je kasnije novinare i impresionirao planovima, idejama i projektima za razvitak ovoga lijepog grada.</p>
<p>U ime HAZU izložbu je pozdravio i akademik Ivan Kožarić, nakon čega su učenici srednje glazbene škole »Ferdo Livadić« – Renata Novoselec, Andreja Haber,Morad Otmačić i Jerica Lokner odsvirali niz klasičnih skladbi.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Šnajderov napad na »Marulićeve dane« </p>
<p>Zagrebačko kazalište mladih / Konferencija za novinare u povodu praizvedbe drame Ivane Sajko »Naranča u oblacima«, u režija Borne Baletića / Slobodan Šnajder najavio mogućnost nesudjelovanja ZKM na sljedećim »Marulićevim danima«</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Drama »Naranča u oblacima« mlade hrvatske dramatičarke Ivane Sajko, bit će praizvedena u subotu na večer na Sceni Polanec Zagrebačkog kazališta mladih. »Akademija je u posljednje vrijeme iznjedrila čitavu grupu mladih pisaca, koji dobivaju nagrade, ali se zbog već uobičajnog straha teatara od novih pokušaja njihova djela rijetko uprizoruju. Stoga, predstavljanje dramskog opusa mladih autora što je započeto u ZKM–u, treba nastaviti.«, istaknuo je redatelj Borna Baletić, u četvrtak na konferenciji za novinare u Zagrebačkom kazalištu mladih, te dodao: »Ovoga puta imao sam prilike raditi predstavu slobodne forme, i slobodne u smislu različitih semantičkih isčitavanja. A s puno slobode, je ponekad teško.« Baletić je također iskazao svoje zadovoljstvo u radu s ansamblom, a posebice s Marijom Kohn, čije je iskustvo, izuzetna glumačka intuicija i osjećaj za rečenicu, bile od velike pomoći. Edin Liverić, tumač Drugog anđela, rekao je da će se »Naranča u oblacima«, dva tjedna nakon praizvedbe u Zagrebu, biti premijerno izvedena u Stuttgartu.</p>
<p>Ivana Sajko, koja nije prisustvovala konferenciji za novinare, dobila je za »Naranču u oblacima«, što je njen prvi dosad uprizoren komad, prvu nagradu na natječaju »Marin Držić«. Radi kao dramaturginja, a spisateljica je i članica uredništva »Frakcije« te jedna od suosnivačica kazališne skupine BAD. Osim spomenute drame napisala je i komade »23. mačak« 1995.«, »Rekonstrukcije – komičan sprovod prve rečenice«, 1997., »Obojani dom« (TV– drama)«, 1998., »4. suha stiopala«, 1999., »Arcetype: Medea: Monologue for a Woman that Sometimes Speakss«, 2000. i »Rebro kao zeleni zidovi«, 2000.</p>
<p>U ostalim ulogama komada smještenog u svojevrsno urbano čistilište pojavljuju se Doris Šarić Kukuljica, Zoran Čubrilo, Krešimir Mikić i sam redatelj Borna Baletić, scenograf je Goran Petercol, kostime je osmislila Doris Kristić, a glazbu je skladao Hrvoje Crnić Boxer. </p>
<p>Ivan Vuković, poslovni ravnatelj kazališta izvjestio je i o vrlo uspješnom gostovanju Zagrebačkog kazališta mladih na 13. međunarodnom kazališnom festivalu u Caracasu, koje je većim djelom finacirao Gradski ured za kulturu te Ministarstvo kulture RH u iznosu od 235 tisuća kuna, dok je oko 150 tisuća kuna namireno iz vlastitih prihoda. </p>
<p>Ravnatelj Slobodan Šnajder obavijestio je nazočne i o promjenama u ansamblu, koji je dopunjen s dvojicom »zvijezda u nastajanju« donedavnih članova HNK Osijek- Krešimirom Mikićem i Sašom Anočićem, a pregovara se i o angažmanu s perspektivnom Ninom Violić. Također se planira do kraja godine u stalni angažman, uzeti još tri glumca, čime će ansambl brojiti 26 članova.</p>
<p>Šnajder se nije mogao, prema vlastitim riječima sustegnuti od »proljevanja žući« vezanim uz netom završene Marulićeve dane. »Ozbiljno ću razgovarati sa svojim ansablom, hoćemo li slijedeće godine sudjelovati na toj priredbi, koji je već godinama u posvemašnjoj krizi. Na žalost, festival odlikuje koncepcijska nesigurnost, nesposobnost osiguravanja potrebnih kriterija, utjecaj na formiranje žirija. Ukratko, ova je godina pokazala i 'korištenje prednosti domaćeg terena'. Dok se ne prevrednuju spomenuti parametri, nisam siguran da nas takav festival uopće zanima.«, zaključio je na kraju Šnajder.</p>
<p>HELENA BRAUT</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Oganj i mač Rudyja Giulianija</p>
<p>Devet mjeseci prije isteka mandata newyorški gradonačelnik Rudolph Giuliani odlučio je stati na kraj »nepristojnim» i »uvredljivim« sadržajima muzeja i galerija koji se financiraju iz proračuna / 115 milijuna dolara, koliko se godišnje izdvaja za kulturne ustanove, Giuliani namjerava staviti pod nadzor savjetodavnoga povjerenstva koje su mediji prozvali »porotom ćudoređa« </p>
<p>Kada bi se htjela postići takva reklama za neku izložbu kakvu svojim kontroverznim izjavama uspije prirediti newyorški gradonačelnik Rudolph Giuliani, za marketinšku kampanju trebalo bi izdvojiti oko milijun dolara. Svaki put kada se »naroguši« nad umjetninom koja prema njegovu mišljenju vrijeđa religijske osjećaje građana, gradonačelnik neizravno napuni blagajnu muzeja ili galerije u kojoj se dotično djelo nalazi. Izazove burne reakcije umjetnika, kustosa, novinara, kritičara i mnoštva udruga koje se redom pozivaju na Prvi amandman. Posebno je zanimljiva Giulianijeva osobina beskrajne upornosti, nedodirnuta izgubljenim sudskim procesima. Od dvadeset i jednog s područja Prvog amandmana tek je jedan, naime, presuđen u njegovu korist.</p>
<p> Gradski su odvjetnici potrošili mnogo vremena braneći ga od optužbe Brooklynskog Muzeja kojemu je zbog britanske izložbe »Sensations« 1999. obustavio financiranje iz gradskog proračuna, izazvan upotrebom slonovskog izmeta (što je inače tradicionalni materijal afričke umjetnosti) na slici »Djevica Marija« Chrisa Ofilija. Proces je završio naredbom federalnog suca da više ne uznemirava i ne ugrožava financiranje toga muzeja. No tu je presudu zaboravio već ove veljače kada se zgrozio nad fotografijom nage crne žene na mjestu Krista u »Posljednjoj večeri«.</p>
<p> Brooklynski je muzej tako ponovno potaknuo Rudyja na križarski rat, a Renee Cox bila je začuđena kako netko može njezin rad smatrati odvratnim dok je na najpoznatijem primjeru »Posljednje večere« u povijesti umjetnosti Leonardo portretirao ne samo svoje prijatelje nego i ljubavnika. Giuliani je tada zaprijetio nametanjem »standarda pristojnosti« svim muzejima koji se financiraju novcem gradskih poreznih obveznika.</p>
<p>»Dolični ljudi« u povjerenstvu </p>
<p> Najavio je i posebno »ćudoredno povjerenstvo« koje će činiti »dolični ljudi« te istraživanje mogućih kazni za izlaganje takvih djela. Kritičari nisu dugo čekali da ga optuže za cenzuru, gaženje umjetničkih sloboda i prava izražavanja, a pravnici su upozoravali kako bi stvaranje takve komisije bilo protuustavno. No, bez obzira na oštre kritike, krajem ožujka Giuliani je javnosti ipak predstavio dvadeset članova svojega savjetodavnog povjerenstva za kulturu. Premda je u mnogome ublažio svoje stavove te izjavio da možda nikada i neće biti određena pravila za navodno nepoželjne umjetnine, novinari koji su trenutno istražili životopise pojedinih članova uočili su kako se, devet mjeseci prije završetka svojega mandata, Rudy ponovno »poskliznuo« o Prvi amandman. Zamjeraju mu sastav povjerenstva koje čine uglavnom njegovi prijatelji i suradnici, poput odvjetnika Feldera, koji mu vodi brakorazvodnu parnicu. Pripisuju mu pri tome i licemjerje, jer dok se zgraža nad »antikatoličkim« djelima, u javnosti se istodobno pojavljuje sa svojom dugogodišnjom »prijateljicom«. </p>
<p>Birajući članove povjerenstva u kojem su tri umjetnika, a većinom predstavnici vjerskih zajednica, odvjetnici ili predsjednici raznih udruga, Giuliani je zaboravio svoju religiju koju tako vatreno brani od nedoličnih umjetničkih djela. Nema, naime, niti jednog katoličkog svećenika, no zato je uvrstio Johna H. Sandena, člana Društva prijatelja kršćanstva u portretizmu. Kritičari su podsjetili kako je pop-art umjetnik Peter Max kao potencijalni član povjerenstva svojedobno bio optužen zbog utaje poreza, te upozoravaju koliko je politička opredijeljenost gradonačelnika utjecala na njegov izbor u slučaju slikarice Constance Maltese, supruge republikanskoga senatora. Premda mnogim članovima povjerenstva nisu jasne njihove dužnosti, bivši član Nixonove administracije Leonard Garment jasno poručuje kako cenzure i »skidanja slika sa zidova muzeja neće biti«. </p>
<p> Bez obzira na takve izjave, reakcije koalicije umjetnika, akademika, političara i ponajprije pravnih stručnjaka koji se bave slobodom izražavanja cijeli travanj ispunjaju medijski prostor. Woody Allen se čudi tomu »smiješnom potezu« Giulianija, kojeg smatra prvoklasnim političarom i intelektualcem. Demokratski kandidat na mjesto gradonačelnika, inače predsjednik Gradskoga vijeća Peter Valone, koji se smatra pobožnim katolikom, upozorava kako vlada ne smije imati ulogu cenzora ili policajca u kulturi. Spominjući Inkviziciju, Hitlerov režim i sovjetski totalitarizam, predsjednik neprofitne udruge koja se bavi odnosom umjetnosti i cenzure, glumac William Baldwin podsjetio je kako su »ćudoredna povjerenstva« u povijesti postojala samo u diktaturama. Komičar Jay Leno usporedio je povjerenstvo s Hitlerovim »čišćenjem muzeja od degenerativne umjetnosti«, što nije prvi put da se newyorški gradonačelnik dovodi u vezu s nacističkim ukusom u umjetnosti.</p>
<p>Porezni novac za »smeće«</p>
<p> Hans Haacke izrugao mu se u svojem radu »Sanitation« na prošlogodišnjem Whitney bijenalu izloživši citate iz prosvjeda Giulianija i nekolicine konzervativaca protiv izlaganja Ofilijeva djela na londonskoj izložbi Sensation. U međuvremenu prašina se oko kontroverznog i očito najpopularnijeg gradonačelnika na svijetu diže s raznih strana. Na izložbu dokumenata policijskog nasilja u Muzeju Bronxa, reagiralo je Gradsko poglavarstvo podsjećajući koliko je drastično smanjena stopa ubojstava na tome području u Giulianijevim mandatima. Novinari su s »porotom za ćudoređe« povezali i vijest kako je umjetnica Deborah Masters u oslikavanju murala na novoj zgradi zračne luke Kennedy morala perizomom prekriti golo Kristovo tijelo jer su je radnici prijavili Katoličkoj ligi za vjerska i građanska prava. U tome se slučaju Rudy mudro suzdržao od komentara. Posvetio se, naime, među ostalim i planu smanjenja gradskog poreza na dohodak. </p>
<p>Nitko ne osporava Giulianijeve zasluge, no jednako se tako ne mogu opravdati njegovi »čistački« nagoni i zaleti prema kulturnim ustanovama. Zabavljajući se na taj račun, u Nesweeku su čak objavili odabir od nekoliko remek-djela poput Donatellova Davida, Willendorfske Venere i Boschova »Vrta zemaljskih užitaka« kojima ne predviđaju budućnost izlaganja u newyorškim muzejima nakon Giulianijeva »pospremanja«. No, bez obzira na različite stavove o njegovim načinima vladanja, svi će se složiti da nitko više nakon njega neće moći ponoviti takvu marketinšku strategiju. Pitanje je, naime, bi li djela Chrisa Ofilija ili Renee Cox bez Giulianijevih skandala objavljivali gotovo svi svjetski mediji ili bi ostali u getu umjetničkih časopisa.</p>
<p>Renata Margaretić Urlić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="24">
<p>Primorac opet isprepadao navijače</p>
<p>Naš je najbolji igrač Zoran Primorac sa 3-2 pobijedio Nijemca Wosika i u petak će, u osmini finala, igrati s južnokorejskim igračem Kim Taek Soom / O Korejcu »Zoki« zna sve, igrao je mnogo puta protiv njega i uglavnom pobjeđivao, kaže izbornik Zlatko Novaković</p>
<p>OSAKA, 3. svibnja</p>
<p> – Zoran Primorac se plasirao u 3. kolo Svjetskog stolnoteniskog prvenstva u Osaki, no ponovno je svojim navijačima i simpatizerima priuštio »nezaboravne trenutke straha i nerviranja«. Nijemac Torben Wosik, 42. igrač svjetske ljestvice, svakako je poželjan suparnik u situaciji kad su u konkurenciji ostala samo 32 igrača, no ne kad je riječ o Primorcu. Meč koji je trebao završiti s laganih 3-0 »Zoki« je razvukao na mukotrpnih 3-2. Kratak izvještaj s tog meča mogao bi izgledati i ovako.</p>
<p>Prvi set: Primorac dobio lakše negoli to sugerira rezultat 21-19. Drugi set: 16-11, 18-19, 19-19, 19-21 (Wosik). Treći set: 2-5, 10-7, 13-17, 19-18, 20-22 (Wosik). Četvrti set: kod 14-11 konačno proradio Primorčev bekend i do kraja seta Wosik je bio bez prave prilike. Peti set: 3-0, 3-3, 12-9, Wosik promašuje »zicer« i nestaje iz meča.</p>
<p>Kretanje rezultata u drugom i trećem setu, koje je dobio Wosik, stolnoteniskim će »kibicima« reći gotovo sve o ovom meču i igri našeg i najboljeg europskog igrača, a slikovito se o njemu izrazio i dugogodišnji izbornik (savezni kapetan) stolnoteniske reprezentacije bivše države, Dušan Osmanagić: »Pinga (stari nadimak Zorana Primorca) nas je ponovno udavio«.</p>
<p>– Udavio sam najviše samoga sebe jer većim dijelom meča uopće nisam osjećao ni bekend ni forhend. Tek kad je Wosik poveo 2-1 odlučio sam igrati bez posebnog plana i taktike, nisam više ni o čemu razmišljao, već sam jedino htio pokazati da sam bolji od njega. Onda mi je konačno proradio bekend i poslije je sve bilo lako, pokušao je nakon dvoboja svoju igru pojasniti Zoran Primorac.</p>
<p>Za meča, Primorac se često hvatao za mišić desne ruke no, kako je sam rekao, nije riječ o bolovima koji bi trebali zabrinjavati:</p>
<p>– To je, prije svega, zasluga našeg masera, Marija Mlinarića. On me još uvijek drži »u igri«, zaključio je Primorac.</p>
<p>Zlatku Novakoviću je još jednom bilo vrlo vruće na trenerskom stolcu, iako će kasnije ustvrditi kako panici, zapravo, nije bilo mjesta:</p>
<p>– Nisam ni jednog trenutka sumnjao da će Primorac proigrati i pobijediti jer je on, jednostavno, bolji igrač od Wosika. No, ovaj je odličan taktičar i primijetio je da »Zoki« ima problema s bekendom, pa je stalno forsirao upravo tu stranu. Zoran se pak stalno izvlačio na forhend i sve to nije izgledalo previše uvjerljivo. Igrači poput Wosika su, zapravo, najnezgodniji u početnim kolima svjetskih prvenstava jer ne mogu ništa izgubiti, a riskirajući u igri mogu pobijediti svakoga. Sad kad smo među 16 koji se dobro poznaju, sve je mnogo izvjesnije. O Korejcu Kim Taek Soou »Zoki« zna sve, igrao je mnogo puta protiv njega i uglavnom ga pobjeđivao. Nepristojno je za tako klasnog igrača reći da je nekome »mušterija«, no Primorcu je sigurno lakši suparnik od Wosika i sličnih.</p>
<p>Na stolu do onoga za kojim je igrao Primorac silno se s Poljakom Blasycyzkom mučio (3-2) prvi igrač svijeta i potencijalni Primorčev suparnik u četvrtfinalu, Kinez Wang Liqin. No, to je već druga priča koju ćemo, možda, ispričati u subotu...</p>
<p> l Rezultat, 2. kolo: PRIMORAC (HRV) – Wosik (Nje) 21-19, 19-21, 20-22, 21-14, 21-15.</p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Igrom sam zadovoljna, no moram poraditi »na glavi«</p>
<p>OSAKA, 3. svibnja</p>
<p> – Tamara Boroš je još jedno natjecanje na koje je došla spremna otići do kraja ili gotovo do kraja završila prije nego je to itko očekivao. U Sydneyu je ispala već u prvom kolu, u Osaki je u trećem kolu poklonila već dobiveni meč (1-0, 15-9) Kineskinji Niu Jianfeng. Plasman među 32 svakako nije nešto što bi moglo zadovoljiti ambicije najbolje europske i sedme igračice svijeta. Tamara svoje razočaranje nije ni pokušavala prikriti:</p>
<p>– Bila sam spremna za bolju igru od ove koju sam pokazala u Osaki. Odradila sam dobre pripreme i osjećala sam da sam u formi. U drugom kolu sam dobila 3-0 uistinu odličnu Korejku Tu Jong Sil, a u trećem imala 1-0 i 15-9 protiv Kineskinje Niu Jiangfen, što je bio pokazatelj da sam stvarno dobra. No, onda je krenulo po zlu. Nekoliko loše primljenih »servi« potpuno su mi poremetili igru. </p>
<p>Te se »blokade« u meču Tamari u posljednje vrijeme prečesto događaju, što je nedopustivo za igračicu njezine kvalitete. I Tamara će priznati da nije u pitanju samo slučajnost ili nesreća:</p>
<p>– Mislim da još moram malo poraditi na psihološkoj pripremi jer samom igrom sam zadovoljna i mislim da ne mogu trenirati više i bolje nego sad treniram. U Sydneyu sam, primjerice, postala nervozna već kad sam vidjela ždrijeb i uvjerila samu sebe kako sam nesretna jer sam dobila najtežu moguću suparnicu u 1. kolu. Ponekad prije ili za dvoboja razmišljam o stvarima o kojima ne bih trebala, kroz glavu mi prolaze razne misli, što nije dobro. Zaista moram malo poraditi »na glavi«. Nakon Sydneya sam počela raditi s psiholozima i već osjećam napredak, no to očito još nije dovoljno</p>
<p>Ukoliko vas zanima o čemu to tijekom dvoboja razmišlja najbolja europska stolnotenisačica i što se događa u njezinoj glavi, Tamara će otkriti i to:</p>
<p>– Eto, primjerice, nakon što sam u srijedu izgubila drugi set, u trećem setu sam razmišljala o tome kako sam mogla ispustiti vodstvo 15-9, a to nikako ne bih smjela. To sam trebala zaboraviti onog trenutka kada je taj set završio. Ma, znam ja dobro da bih se trebala koncentrirati samo na svaki sljedeći poen, no to mi baš uvijek ne uspijeva. To još moram vježbati.</p>
<p>U spomenutom dvoboju, međutim, Kineskinja je imala razloga za razmišljanje. Ili bi ga barem imala da je Tamara nakon vodstva 18-6 do kraja ozbiljno odigrala prvi set i dobila ga, primjerice, 21-7. Posebno kad je u drugom setu Tamara od 2-8 došla do 15-9:</p>
<p> </p>
<p>Tamara Boroš je sportašica koja veoma teško prihvaća poraze. Ne leži li baš u strahu od poraza uzrok spomenutih blokada u igri?</p>
<p>– Ni jednom sportašu nije drag poraz, a ja poraze podnosim još malo teže od ostalih. Mnogo ulažem u stolni tenis i živim za stolni tenis, pa mi teško padaju porazi poput ovog u Osaki. Dobro je, međutim, što me porazi ne obeshrabruju, uvijek se želim što bolje pripremiti za sljedeće natjecanje i čekati novu priliku.</p>
<p>Osaka je svakako bila velika prilika, a uoči Svjetskog prvenstva Tamara je očekivala plasman među osam najboljih.</p>
<p>– Tada bih znala da sam ispunila svoj cilj i da više ništa ne mogu izgubiti, »pustila« bih ruku i sigurno bila opasna za sve suparnice, uključujući i najbolje Kineskinje. </p>
<p>M. Š.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Talaja zbog bolova odustala od Bola </p>
<p>»Definitivno neću igrati tenis neko vrijeme... A nedostajala su mi samo tri do četiri dana do potpunog saniranja ozljede. Sada moram vidjeti koliko će mi trebati vremena za oporavak. Ma, ne bih uopće igrala da je neki drugi turnir bio u pitanju«, naglasila je Silvija Talaja pošto je zbog ozljede predala meč 1. kola bolskog turnira protiv Jelene Kostanić</p>
<p>BOL, 3. svibnja</p>
<p> – Velike simpatije prema Bolu i jedinom hrvatskom WTA turniru prevagnule su u slučaju Silvije Talaje. No, upala ovojnice ahilove tetive dozvolila je četvrtoj nositeljici tek deset gemova igre u prvom kolu protiv Jelene Kostanić. Nakon 6-4 i 30-0 za 20-godišnju Zagrepčanku, Talaja je predala meč i potvrdila priču o sigurnoj okladi, budući da je dr. Srđan Matijašević već prvog dana najavio kako ona sigurno neće izdržati. Liječnik Davis cup reprezentacije, koji se trenutačno brine o tenisačicama u Bolu, preporučio je Talaji najmanje sedam dana mirovanja uz redovnu terapiju, kako bi u potpunosti sanirala ozljedu zadobivenu u Italiji. No, Talaja se oglušila na taj savjet...</p>
<p>– Sada definitivno neću igrati tenis neko vrijeme. Prvih pet-šest gemova još je bilo u redu, ali kod 4-3 rezultata krenula sam na forhend i noga se opet okrenula, rekla je Talaja nakon meča, s bolnom grimasom na licu. – Nedostajala su mi tri do četiri dana do potpunog saniranja ozljede. Sada moram vidjeti koliko će mi trebati vremena za oporavak. Ne bih uopće igrala da je neki drugi turnir bio u pitanju, priznala je Talaja.</p>
<p>Nitko nije mario za igru koju su nudile Silvija i Jelena, svi su čekali kad će Talaja odustati i skratiti muke sebi i svojoj suparnici. Pritom mislimo i na Jelenu Kostanić, koja je na središnji teren stigla potpuno zbunjena.</p>
<p>– Naravno da je utjecalo na moju igru to što sam znala za njenu ozljedu. Bilo bi mi mnogo lakše igrati kad bi s druge strane mreže bila neka druga ozlijeđena tenisačica. Znam da na terenu nema prijateljstva, ali ja se nakon svega uopće ne osjećam kao pobjednica, komentirala je Kostanić.</p>
<p>Inače, Kostanić je također igrala s povezom oko desne noge, no u njenom slučaju radi se o lakšoj ozljedi mišića. </p>
<p>– Očito je Fed cup okršaj protiv Talijanki na »green-set« podlozi bio vrlo koban za hrvatsku reprezentaciju, primijetila je Kostanić.</p>
<p>Početak meča uzrokovao je prilično nervoze kod strastvenih kladioničara, koji su pokrili oči kad je Talaja povela 4-2. Jelena Kostanić štedila je svoju suigračicu iz reprezentacije upućujući lagane lopte, te završavajući svaku dužu izmjenu udaraca neforsiranom pogreškom. U stankama je pogledom tražila trenera Alana Marića, koji joj je i prije meča rekao kako ne smije štediti onoga tko je s druge strane mreže. Čak i ako je u pitanju Talaja...</p>
<p> U drugom kolu »Croatian Bol Ladies Opena« Kostanić će igrati protiv Argentinke Mariane Diaz-Olive, 65. tenisačice na WTA ljestvici.</p>
<p>Prvi okršaj na bolskom turniru odigrala je i prva nositeljica Belgijanka Kim Clijsters. S lakoćom se obračunala s Francuskinjom Emilie Loid i izborila četvrtfinale pobijedivši 6-1, 6-3. Clijsters je priznala kako je očarana ljepotom Bola, te je direktoru ovog 170.000 dolara vrijednog turnira, Antunu Plenkoviću, najavila kako će nakon »US Opena« u rujnu doći na godišnji odmor upravo na Brač u društvu svog dečka Lleytona Hewitta.</p>
<p>IGOR MIJIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Ostaje li naslov u Zagrebu ili odlazi na jug?</p>
<p>U subotu igraju Varteks-Di Caprio i Zamet-Crotek, a u drugom polufinalu Metković Jambo i Zagreb / Mladost će teško pobijediti Jug u Dubrovniku, Dinamo je prepustio prednost Hajduku, pa nećemo valjda dopustiti da svi naslovi odu na jug? Sad je red na nama i na Ciboni da zadržimo naslove u Zagrebu, kaže direktor Zagreba, Bartol Kaleb</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – U nedjelju navečer slavit će se pobjednik jubilarnog, desetog Kupa Hrvatske za rukometaše. Hoće li to i 10. put biti rukometaši Zagreba, hoće li Metković Jambo osvojiti svoj prvi trofej ove sezone ili će se dogoditi najveće iznenađenje i Kup će pripasti riječkom Zamet-Croteku ili varaždinskom Varteks-Di Capriju? Posljednja je varijanta najmanje vjerojatna, ali ne treba je isključiti.</p>
<p>Završnica Kupa igra se ovog vikenda u dvorani II Sportskog doma. Organizator je RK Zagreb koji je potpisao ugovor o suradnji s tvrtkom Skok-promet, koja je dala najvišu ponudu Hrvatskom rukometnom savezu (HRS) za organizaciju Kupa. Prvi polufinalni dvoboj igra se u subotu u 18 sati, a ogledat će se Varteks-Di Caprio i Zamet-Crotek. Drugi polufinale, koje će početi malo nakon 20 sati (i svečanog otvorenja) plijenit će mnogo više pažnje, jer će se sudariti ljutiti suparnici – Metković Jambo i Zagreb.</p>
<p>Bit će to finale prije finala čiji će pobjednik gotovo sigurno biti i pobjednik Kupa. Svaka čast Varaždincima i Riječanima, ali protiv momčadi poput metkovske ili zagrebačke, teško se mogu nadati trofeju. Iako se stalno govori o nepredvidivosti kup-natjecanja, takvo će se iznenađenje teško dogoditi.</p>
<p>Zanimljiv je podatak da se još ne znaju suci polufinalnih i finalnog dvoboja. I Metkovci i Zagrepčani imali su primjedaba na suđenje ove sezone, pa HRS čeka s objavom kako ni jedna momčad ne bi stigla prigovarati.</p>
<p>Metkovci su izgubili svoj prvi trofej, Kup EHF-a, i neće im manjkati motiva i želje za osvajanjem domaćeg naslova. Istina, igrat će bez bolesnog Davora Dominikovića (a i Slavko Goluža se žali na ozljedu), ali metkovska je momčad odlična i bez njih.</p>
<p>S druge će strane biti Zagreb kojem je ovo prilika da dohvati prvi trofej ove sezone, a ukupno deseti Kup. Teško je bilo Zagrebu ove sezone, no ipak je stigao do završnih turnira, i u Kupu i u prvenstvu. Za momčad koja 10 mjeseci nije dobila plaću, solidan uspjeh. Trener Lino Červar kaže da nitko nije postavio imperativ što treba osvojiti, ali to ne znači ništa.</p>
<p>– Nitko meni nije rekao da moram osvojiti ovo ili ono. No, u nama je toliko želje i motiva da ćemo napraviti sve ne bismo li pobijedili Metković, a nakon toga osvojili Kup. Tek nakon toga mogu razmišljati o prvenstvu. Osim toga, Zagreb je klub koji je navikao pobjeđivati i osvajati naslove i nitko se od nas ne bi smatrao profesionalcem kad bi podlegao bilo čemu drugom osim sportskom motivu, veli Červar.</p>
<p>Zanimljivo je predstojeći vikend najavio direktor Zagreba, Bartol Kaleb.</p>
<p>– Vaterpolisti Mladosti će teško pobijediti Jug u Dubrovniku, nogometaši Dinama prepustili su prednost Hajduku, pa nećemo valjda dopustiti da svi naslovi odu na jug? Sad je red na nama i na Ciboni da zadržimo naslove u Zagrebu, primijetio je Kaleb.</p>
<p>Vratar Zagreba Mario Kelentrić u tom je smislu i najavio utakmicu protiv Metkovića.</p>
<p>– Za utakmice protiv Metkovića ne treba se motivirati, to dolazi samo po sebi. To je kao Dinamo i Hajduk, kome u tim dvobojima manjka motiva?</p>
<p>Ulaznice su u prodaji od četvrtka i jedna vrijedi za oba dana završnice Kupa (tri utakmice). Cijena je 40 kuna, a ako se kupi samo u nedjelju, za finale, cijena je 20 kuna.</p>
<p>IVA MARKULIN</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Nestvarne brojke iz prošlih vremena</p>
<p>Kad bi se zbrojile Dinamove i Hajdukove obveze samo prema prvih 11 igrača, tada se dolazi do zaključka da Dinamo svoje igrača plaća više nego dvostruko od Hajduka!? Je li to baš tako?</p>
<p>ZAGREB/SPLIT, 3. svibnja</p>
<p> – Teško je bilo što napisati o ugovornim vrijednostima Dinamovih nogometaša zbog ponajmanje dva razloga. Nikad se, naime, ne može točno u lipu znati težina ugovora nekoga igrača, a spoznaja da se ugovorne obveze zadnjih godinu dana jednostavno ne isplaćuju stavlja hipotetički oblak iznad ove teme. No, ipak ćemo pokušati.</p>
<p>Evo Dinamove postave, u zagradama iza imena igrača navedena je vrijednost njegova godišnjeg ugovora u njemačkim markama:</p>
<p>Butina (200.000) – Leko (70.000), Sedloski (150.000), Tokić (200.000), Polovanec (100.000) – Mikić (200.000), Pavlović (150.000), Agić (200.000), Cvitanović (840.000) – Balaban (400.000), Šokota (250.000).</p>
<p>Na papiru, eto, sve zvuči pomalo nestvarno, samo za ispunjenje ugovornih obveza spomenutih 11 nogometaša Dinamo bi godišnje trebao izdvajati dva milijuna i 760.000 maraka (bez poreza i doprinosa)! Međutim, igrači nisu dobili ni najmanji dio tih ugovornih rata, ništa im se ne plaća, tek povremeno dobiju plaću.</p>
<p>I zadnja plaća u Maksimiru kasni, pa je na prošlotjednom sastanku predsjednika kluba Mirka Barišića s izaslanstvom igrača dogovoreno da se nogometašima isplati 10 posto od ugovornih obveza. I to svima, iako je Barišić najprije želio platiti samo onima koji ostaju u klubu, što je uistinu bila čudna ideja. Jer, Cvitanović vjerojatno odlazi, ali je trenutno neophodan u borbi za naslovom, a predsjednik mu ne bi ništa platio!? Drugi je Barišićev »biser« bio da će se dogovorenih 10 posto od vrijednosti ugovora isplatiti »krajem svibnja«, na što su ga igrači upozorili da će prvenstvo onda već biti gotovo, pa se predsjednik vratio u stvarnost i obećao isplatu sredinom mjeseca. Ako i do tada prvenstvo ne bude, bodovno gledajući, definitivno gotovo...</p>
<p>Većina ovih igrača teške ugovore nose iz Canjugina razdoblja, kad je bilo novca i kad se trošilo i plaćalo i više nego što je trebalo. Uvijek smo naglašavali i naglašavat ćemo: trebalo je dobro platiti istinske zvijezde i vodeće igrače (Prosinečki, Ladić, Jurić, Marić, Šimić, Viduka, Rukavina, Šarić...), ali se još kako pretjeralo u plaćanju Jeličića (750.000 maraka), Šabića (400.000)..., da ne govorimo o dovođenju raznih Rasmussena, Teberia i sličnih »velikana«. Svatko je imao svoga Leutara, Sesara, Čuturu...</p>
<p>Kad bi se, dakle, zbrojile Dinamove i Hajdukove obveze samo prema prvih 11 igrača (Jeličić se, recimo, ne može ni približiti udarnoj postavi, a godišnja mu je gaža astronomska!), tada se dolazi do zaključka da Dinamo plaća svoje igrače više nego dvostruko od Hajduka!? Je li to baš tako?</p>
<p>Naravno da nije. Pa tko može povjerovati da Hajdukov reprezentativac Stipe Pletikosa igra za 35.000 maraka godišnje (pola Cvitanovićeve mjesečne plaće)? Uostalom, standard i način života Dinamovih i Hajdukovih nogometaša otprilike su identični, što logičnim nameće i zaključak da su im takva i primanja. A možda u tu Hajdukovu ugovornu ratu prema igračima ne ulazi izgradnja kuće na nekom od otoka, kupnja »nabrijanoga« automobila ili neke isplate »na crno«...</p>
<p> Iako mnogi misle suprotno, većina Hajdukovih nogometaša nema prevelike ugovore. Istina, oni dobro zarađuju u odnosu na hrvatske prilike i hrvatski prosjek, Hajdukovi su profesionalci prema većem dijelu naroda »bogataši«, ali u odnosu na, primjerice, nogometaše Dinama, većina »hajdukovaca« su »pravi siromasi«.</p>
<p>Tako, primjerice, Igor Cvitanović godišnje »modre« košta više od 700.000 maraka, a Hajdukove čelnike toliko ne košta više od pola momčadi. Kad pogledamo koliko tko prima iz početne jedanaestorice, vidjet ćemo da čak devetorica igrača, kad se zbroje njihova godišnja primanja, ne mogu dostići svotu koju prima »dinamovac« Cvitanović. Evo pojedinačnih godišnjih primanja Hajdukovih nogometaša (izraženih u njemačkim markama):</p>
<p>Pletikosa 35.000, Miladin 35.000, Rendulić 35.000, Sablić 35.000, Miše 140.000, Đolonga 60.000, Musa 350.000, Leko 300.000, Bošnjak 135.000, Bubalo 100.000, Deranja 35.000.</p>
<p>Skupina mladih nogometaša u kojoj su Pletikosa, Miladin, Sablić, Deranja, a njima se mogu pridodati M. Bilić, Andrić, Puljiz, imaju u svojim ugovorima zajamčeno 20.000 maraka godišnje, uz dodatak da, odigraju li više od 50 posto prvenstvenih utakmica, mogu zaraditi još po 15.000 maraka. </p>
<p>Na kraju, iako ne i najmanje važno, treba reći da Hajdukovim nogometašima klub već duže ne podmiruje obveze zbog blokiranog klupskog računa. Klupska se dugovanja prema nogometašima namiruju iz transfera, kad igrač odlazi u inozemstvo. </p>
<p>PREDRAG JURIŠIĆ/ANTE CIBILIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="29">
<p>Ubijena dva makedonska vojnika, evakuacija sela oko Kumanova </p>
<p>SKOPJE/ PRIŠTINA/ WASHINGTON, 3. svibnja</p>
<p> - Makedonsko ministarstvo obrane pozvalo je mještane sela u kumanovskoj okolici da se do četvrtka u 15 sati evakuiraju u Kumanovo gdje će biti organizirano smješteni, objavio je glasnogovornik ministarstva Gorgi Tredafilov. </p>
<p> U četvrtak ujutro granična ophodnja makedonskih sigurnosnih snaga upala je u zasjedu albanskih terorista u blizini sela Vaksince, nedaleko od Kumanova. Ubijena su dva vojnika, a jedan je zarobljen. Tredafilov je dodao da je uspostavljen kontakt sa zarobljenim vojnikom i poslana pomoć postrojbi koja je u tom području. U selu Matejče oteta su dvojica mještana, Makedonac i Srbin, navode makedonski izvori.</p>
<p> Glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova Stevo Pendarovski uputio je u ime ministarstva obrane i policije »upozorenje albanskim teroristima« da ne ometaju evakuaciju sela u Lipkovskom kraju kako bi iskoristili mještane kao živi štit. Pozvao je naoružane skupine da se predaju vlastima i polože oružje. O tome da su albanski teroristi proglasili slobodni teritorij u nekoliko sela u kumanovskom kraju, Pendarovski je rekao da MUP ima neke spoznaje o tome, međutim, zasad tu informaciju ne može i službeno potvrditi.</p>
<p> Albanski gerilci koji sebe nazivaju Nacionalnom oslobodilačkom vojskom (NOV) izjavili su u četvrtak da je incident kod sela Vaksince »odgovor na provokacije makedonskih snaga«. U telefonskom razgovoru za agenciju KosovaLive, jedan od zapovjednika tzv. NOV-a, koji se predstavio kao Hoxha, rekao je da makedonske snage u svojim redovima imaju i pripadnike paravojnih skupina koji maltretiraju albanske civile. Upozorio je da će njegovi suborci reagirati kako bi zaštitili albanske civile. On je rekao da su snage NOV-a u utorak navečer zarobile dva makedonska građanina »jer su pripadali paravojnim skupinama«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Traži se novi direktor FBI</p>
<p>WASHINGTON, 3. svibnja</p>
<p> - Bijela kuća počela je potragu za novim direktorom Federalnog istražnog biroa (FBI) nakon odluke Louisa Freeha da se povuče sljedećega mjeseca. Njegov će nasljednik biti pod velikim pritiskom zbog kontroverzi poput otkrića da je jedan od agenata FBI Robert Hanssen 15 godina odavao tajne Moskvi. Biro je također pod istragom zbog nedovoljnih sigurnosnih mjera.</p>
<p>U osam godina na čelu FBI, Freeh je proširio utjecaj biroa diljem svijeta, ali je i pod paljbom kritika. Freeh, koji je već prije najavio da bi se mogao povući prije isteka svog 10-godišnjega mandata, prenio je svoju odluku početkom tjedna predsjedniku Georgu W. Bushu. »Iznenađen sam i razočaran«, rekao je Bush, pohvalivši Freeha za dosadašnji posao i izrazivši nadu da će sadašnji direktor ipak ostati na čelu FBI. No, Freeh kaže da ovo ljeto želi provesti s obitelji te da je spreman za »nove izazove«.</p>
<p>Među imenima koja se spominju kao njegovi mogući nasljednici je i ime guvernera Oklahome Franka Keatinga, bivšeg agenta FBI i službenika ministarstva pravosuđa koji je bio i u igri za Bushova potpredsjednika. Keating je popularan među konzervativcima, ali su glasine da je od jednog newyorškog financijera primio 250.000 dolara, umanjile njegove izglede za visoku dužnost. Keating tvrdi kako ne očekuje da mu se ponudi posao direktora FBI, ali će, bude li mu ponuđen, razmisliti.</p>
<p>U igri je i bivši guverner Montane Marc Racicot, Bushov bliski prijatelj i jedan od istaknutih republikanskih predstavnika u vrijeme prošlogodišnjeg prebrojavanja glasova na Floridi. Spominje se još nekoliko imena mogućih kandidata za to važno i osjetljivo mjesto.</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Miloševiću uručena optužnica Haaškog suda zbog zločina na Kosovu </p>
<p>BEOGRAD, 3. svibnja</p>
<p> - Okružni sud u Beogradu u četvrtak je dostavio pritvorenom bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću optužnicu Međunarodnog kaznenog suda (ICTY), koja je protiv njega podignuta 22. svibnja 1999. godine za zločine protiv čovječnosti nad kosovskim Albancima. U priopćenju Okružnog suda koje je potpisala sutkinja Vida Petrović-Škero, navodi se da je, uz optužnicu, Miloševiću dostavljena i odluka o pregledu optužnice od 24. svibnja 1999. na engleskom i srpskom jeziku. Miloševiću su ti dokumenti uručeni zato da se »upozna s njihovim sadržajem«, ističe se u priopćenju. </p>
<p>Optužnicu protiv Miloševića Okružnom je sudu dostavilo jugoslavensko ministarstvo pravosuđa preko srbijanskog ministarstva 26. travnja. </p>
<p> ICTY je, uz bivšeg predsjednika SRJ, optužio za zločine protiv čovječnosti nad kosovskim Albancima i sadašnjeg predsjednika Srbije Milana Milutinovića, bivšeg potpredsjednika vlade SRJ Nikolu Šainovića, bivšeg ministra obrane generala Dragoljuba Ojdanića i bivšeg ministra srbijanske policije Vlajka Stojiljkovića.</p>
<p> Tajnik Haaškog suda Hans Holthuis u četvrtak je poslao pismo jugoslavenskom ministru pravosuđa Momčilu Grubaču u kojem upozorava vlasti u Beogradu da su dužne bez odgode i savjesno postupiti po nalogu za uhićenje Miloševića i njegovih suradnika. Miloševićev branitelj Toma Fila u četvrtak je Vrhovnom sudu Srbije predao žalbu na rješenje Okružnog suda u Beogradu o još dva mjeseca pritvora za njegova klijenta. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Poljski biskupi ispričat će se za pokolj Židova u Jedwabnu </p>
<p>VARŠAVA, 3. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljski biskupi ispričat će se za zločin koji se 1941. godine dogodio u gradiću Jedwabnu kad su Poljaci spalili 1600 Židova - odlučeno je na biskupskoj konferenciji održanoj u srijedu u Varšavi. »Biskupi se žele ispričati za grijehe i zlo počinjeno u poljsko-židovskim odnosima, što je u zadnje vrijeme izišlo na vidjelo u masakru koji je počinjen nad Židovima u Jedwabnu«, rekao je glasnogovornik poljskog episkopata Adam Schultz. Najavio je da će na liturgijsku svečanost koja će se održati potkraj svibnja u Varšavi, biti pozvan i varšavski rabin Michael Schudrich.</p>
<p> Kad je prije nekoliko mjeseci povjesničar Jan Tomasz Gross u svojoj knjizi »Susjedi« dokumentirao da strašan zločin u Jedwabnu nisu počinili Nijemci nego poljski sumještani ubijenih Židova, otkriće je izazvalo pravi šok među Poljacima koji su se dosad smatrali jedino žrtvama nacističkih zločina, a ne i njihovim počiniteljima.</p>
<p>Još je donedavno na mjestu zločina u Jedwabnu - štali u kojoj su Poljaci stjerali oko 1600 Židova iz mjesta i okolice i zatim ih žive spalili - stajala kamena spomen-ploča s natpisom »Mjesto muke židovskog naroda. Gestapo i Hitlerova žandarmerija spalili 1600 osoba«. Većina Poljaka nije imala nikakvog razloga sumnjati u takvu verziju budući da su proteklih desetljeća komunističke vlasti činile sve da prikriju pravu istinu. </p>
<p>»Istina o događajima u Jedwabnu bila je stoga pravi šok za sve nas«, priznaje supredsjedatelj Vijeća za poljsko-židovske odnose Stanislaw Krajewski. </p>
<p>I prije najave isprike poljskih biskupa, prošlih mjeseci razvila se u poljskoj javnosti žestoka rasprava o tome tko bi se i u čije ime trebao ispričati za događaj u Jedwabnu. </p>
<p>Poljski biskupi ispričat će se za pokolj Židova u Jedwabnu </p>
<p>Prije nekog vremena, ispriku je u ime poljskog naroda najavio poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski, koji to namjerava učiniti u tom gradiću prilikom obilježavanja 60. obljetnice masakra, 10. srpnja. No, u javnosti nije nedostajalo glasova otvorenog negodovanja koji su isticali kako nema razloga za ispriku u ime cijelog naroda jer su zločin počinili pojedinci.</p>
<p> Poljaci očito strahuju da bi slučaj Jedwabna mogao poslužiti za širenje teza o suodgovornosti Poljaka za holokaust i o poljskom antisemitizmu. I poljski se biskupi, čini se, izbjegavaju jasno očitovati komu će se i u čije ime ispričati. Kako je nakon odluke episkopata o isprici objasnio poljski primas, kardinal Jozef Glemp, biskupi će »moliti Boga za oproštenje za sve zlo koje je počinjeno ljudima«. Glemp je podsjetio da su i Poljaci za vrijeme II. svjetskog rata doživjeli mnoga zla.</p>
<p>Najavljenu ispriku episkopata pozdravili su u židovskim sredinama, koje Katoličku crkvu u Poljskoj smatraju suodgovornom za stav Poljaka prema holokaustu, optužujući je da se nije odlučno usprotivila antisemitskim stavovima koji su postojali u poljskom društvu. »Čekamo izjavu biskupa«, izjavio je izvršni direktor Svjetskog židovskog kongresa Elan Steinberg, dodavši da je takva izjava potrebna ponajprije poljskom narodu kako bi se mogao suočiti s tamnim poglavljima svoje povijesti.</p>
<p>Poljska javnost iščekuje rezultate istrage koju su nakon knjige »Susjedi« poveli povjesničari Instituta za narodna sjećanja (IPN), državne ustanove zadužene za proučavanje zločina iz komunističkog i nacističkog doba. Šef IPN-a Leon Kieres najavio je da će protiv krivaca za taj zločin, ako su još živi, biti podignuta optužnica. Uz slučaj u Jedwabnu, IPN ispituje i pokolje koji su se u isto vrijeme dogodili u nekoliko okolnih mjesta.</p>
<p>MARKO OLENKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Predsjednik Županijskog suda u Mostaru: Mi sudimo objektivno </p>
<p>MOSTAR, 3. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Profesionalnost rada Županijskog suda u Mostaru branim pod punom odgovornošću i energično odbacujem tvrdnje da Županijski sud prema Hrvatima ima blagonaklon pristup«, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare u Mostaru predsjednik tog suda Častimir Mandarić. Izjavio je da je tek u četvrtak dobio odluku visokog predstavnika Wolfganga Petritscha o prenošenju nadležnosti Županijskog suda u Mostaru na Županijski sud u Sarajevu u svezi s događajima od 6. travnja, odnosno akcijom Ureda visokog predstavnika i SFOR-a u Hercegovačkoj banci i prosvjedima koji su uslijedili u Mostaru i drugim hercegovačkim gradovima. </p>
<p>Posebno se osvrnuo na objašnjenje Petritscheve odluke koju je iznio glasnogovornik Oleg Milišić. Naime, Milišić je rekao kako »postoje vrlo jasni dokazi da pravosuđe u Mostaru, posebno kad je riječ o kaznenim postupcima protiv Hrvata, ne radi neovisno«. Mandarić je rekao da je ta izjava »nesretna i iritirajuća za suce«. </p>
<p>Mladen Jurišić, predsjednik Povjerenstva za izbor i imenovanje sudaca u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, pozvao je Milišića da tom ili Federalnom povjerenstvu predoči dokaze, za koje tvrdi da ih ima, o »ovisnosti u radu pojedinih sudaca«, pogotovo onih koji su u postupcima protiv Hrvata eventualno radili pristrano, mimo zakona, ili su bili pod pritiskom i prijetnjama. Jurišić je rekao da na temelju takvih dokaza Povjerenstvo može pokrenuti odgovarajući zakonski postupak.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Španjolska želi suditi Berlusconiju</p>
<p>Talijanska Farnesina izjavila da se španjolski sud treba obratiti u Strasbourg radi skidanja imuniteta Silviju Berlusconiju zbog suđenja za utaju poreza od 240 milijardi lira</p>
<p>RIM, 3. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon oštrog napada međunarodnog tiska koji je objavio neslužbeni rat Silviju Berlusconiju, na vidiku su novi problemi za čelnika oporbe. Ministarstvo vanjskih poslova Španjolske, preko svog veleposlanstva u Rimu uputilo je službeni zahtjev za skidanje imuniteta kako bi mu se moglo suditi u Španjolskoj za utaju poreza u iznosu od 240 milijardi lira (oko 240 milijuna DEM). Istragu je počeo ugledni španjolski list El Mundo oko skandala sa TV programom Telecinco koji je dijelom u vlasništvu Berlusconijeve firme Fininvest. </p>
<p>U početku je Berlusconi kontrolirao samo 25 posto TV Telecinco i prve utaje poreza su zabilježene upravo ulaskom Finivesta u vlasnišTVo španjolskog TV programa 1991. godine. Danas, Berlusconijeva TV mreža Mediaset posjeduje 40 posto Telecinca. Nevolje su počele kad je jedan od partnera, Javier de la Rosa osjetio da su njegovi interesi ugroženi dolaskom novog talijanskog partnera i zaprijetio da će ispričati o svim nepravilnostima i fiskalnim prijevarama. Javier je vrlo brzo isplaćen i izlazi iz zajedničke firme, dok je prema navodima španjolskog suca Baltazara Garzona, Silvio Berlusconi uspio preuzeti kontrolni paket cijelog TV Telecinco preko sumnjivih operacija s off shore poduzećima. </p>
<p>Na kraju, vlasnik Telecinca je postala firma Hamudi S.A., nepoznatog vlasnika, za koju postoje pouzdani dokazi da ju kontrolira Fininvest. U opširnom dokumentu na 24 stranice, sudac Baltazar Garzon optužuje čelnika oporbe Silvija Berlusconija da je oštetio Španjolsku državu za 244 milijarde lira koje je Telecinco isplatio na račune off -shore firmi kontroliranih od Fininvesta i time izbjegla plaćanje poreza. Ministarstvo vanjskih poslova Italije je potvrdilo da je stigao 24. travnja službeni zahtjev španjolskog suda za skidanje parlamentarnog imuniteta Silviju Berlusconiju. </p>
<p>Odgovor Farnesine je da cijeli dokument optužbi protiv čelnika oporbe »nije pravno utemeljen« i poslan je na pogrešnu adresu, jer da bi se Silviju Berlusconiju skinuo imunitet treba se obratiti Parlamentu u Strasbourgu. Kako je Silvio Berlusconi izabran u europski Parlament u Strasbourgu, a uz to je i član Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, trebalo bi mu ukinuti dva imuniteta. </p>
<p>Službeni zahtjev koji je španjolski veleposlanik u Rimu predao Ministarstvu vanjskih poslova Italije otvara ne samo diplomatski već i politički skandal, jer je španjolski predsjednik vlade José Maria Aznar na čelu vlade desnog centra, na koji se često pozivao Silvio Berlusconi kao na saveznika u Europskoj zajednici. Rim bi mogao službeno reagirati jedino na službeni zahtjev španjolskog suda za lišavanje slobode čelnika oporbe, što španjolski sud do sada nije zatražio. Ministarstvo vanjskih poslova Italije još nije dalo konačni odgovor, ali je gotovo sigurno da će biti negativan. </p>
<p>Za to vrijeme, Silvio Berlusconi iz svoje luksuzne vile Arcore poručuje da nije uznemiren lažima o njegovom poslovanju i uvjerava svoje birače da »ništa nije točno od navedenih optužbi«. Čelnik oporbe se trudi svim silama zadržati izgled smirenog i relaksiranog lidera u ovim kritičnim predizbornim danima. Objašnjenje cijele kampanje protiv njega, koju naziva »međunarodnom urotom«, Berlusconi nalazi u »očaju talijanske ljevice kojoj je jasno da će izgubiti izbore pa traži pomoć europske ljevice u finalnom meču sa protivnikom Berlusconijem«. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Izborom Ljubića počinje rasplet krize u BiH</p>
<p>MOSTAR, 3. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Dvomjesečno razdoblje odgode oživotvorenja hrvatske samouprave u Bosni i Hercegovini, koje istječe 15. svibnja, iznova aktualizira pitanje (ne)mogućnosti raspleta političke krize u Bosni i Hercegovini. U međuvremenu, ni hrvatske stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, ni predstavnici međunarodne zajednice na čelu s visokim predstavnikom Wolfgangom Petritschem, barem u službenim izjavama, nisu odustali od svojih stajališta, iako se u nekim izjavama sudionika velike političke krize u BiH dalo naslutiti kako se pokušava pronaći slobodan prostor za dijalog i prevladavanje postojećeg stanja. </p>
<p>Hrvatske stranke okupljene oko HNS-a pokušale su u 60 dana odgode doći do rješenja koje uključilo svojevrsno priznanje pogrešaka međunarodne zajednice kad je riječ o izbornim pravilima i nekim drugim potezima, a koje bi vodilo prema stvarnoj jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH, odnosno do toga da Hrvati u BiH po novom izbornom zakonu sami biraju svoje predstavnike u zajednička tijela BiH. Pritom su Jelavić i skupina oko njega, koji su od Petritscha i drugih međunarodnih dužnosnika ocijenjeni kao neprihvatljivim za bilo kakav razgovor, izrazili i otvorenu spremnost za dijalog ukoliko međunarodna zajednica pruži jamstva za istinsku jednakopravnost Hrvata u BiH.</p>
<p>S druge, pak, strane, Ured visokog predstavnika uz pomoć SFOR-a izveo je u međuvremenu dvije, po mnogima, prilično brutalne akcije upada u Hercegovačku banku, 6. i 18. travnja, nastavivši i s prijetnjama mogućnosti uhićenja nekih ljudi iz hrvatskog vodstva okupljenog oko HNS-a. Uz to, upućivani su i pozivi HDZ-u za povratkom u sarajevske institucije vlasti, kao jedinom, po mišljenju OHR-a, mogućem načinu ostvarenja interesa bosansko-hercegovačkih Hrvata, nakon čega bi se, eventualno, moglo razgovarati o nekim zahtjevima HNS-a o ugrađivanju u zakonsku regulativu odrednica koje bi jamčile istinsku jednakopravnost Hrvata u BiH, odnosno dovele do ispravljanja famoznih Barryjevih odrednica i još nekih akta. </p>
<p>Također, Petritsch je, ponovivši to i u intervjuu Vjesniku, rekao kako definitivno međunarodna zajednica ne želi bilo kakav razgovor s Antom Jelavićem i njegovim suradnicima, stavivši time neizravno do znanja kako je međunarodna zajednica u neku ruku ipak spremna na određeno popuštanje, ali pod uvjetom da netko drugi bude pregovarač. Dobro obaviješteni izvori tvrde da se u tim kombinacijama najčešće spominje ime Bože Ljubića kao čovjeka prihvatljivog za međunarodnu zajednicu i, na HDZ-u je, a potom i na HNS-u da odluče hoće li prihvatiti, uvjetno rečeno, umjerenjaka Ljubića kao budućeg prvog čovjeka ili će pak ostati nepopustljivi. </p>
<p>Ukoliko se odluče za Ljubića, možda bi se moglo govoriti o početku raspleta velike krize. U protivnom, iz međunarodne zajednice stižu prilično jasni signali o mogućem još žešćem (uz uporabu svih raspoloživih sredstava) pritisku na čelne ljude hrvatske samouprave i, uopće, područja s hrvatskim većinskim pučanstvom u BiH. Mostarska sjednica Predsjedništva HDZ-a, koja bi se trebala održati u četvrtak ili najkasnije u petak, odnosno njezine odluke, mogle bi, drže ovdašnji analitičari političkih događanja, bitno odrediti tijek budućih zbivanja u Bosni i Hercegovini. </p>
<p>MARIO MARUŠIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Protić: Miloševića čeka doživotni zatvor</p>
<p>WASHINGTON, 3. svibnja</p>
<p> - Bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević može očekivati da će ostatak života provesti u zatvoru, nakon što mu se sudi u SRJ zbog ratnih zločina i korupcije, izjavio jeMilan Protić, jugoslavenski veleposlanik u SAD-u. Protić je u razgovoru za Reuters rekao da Milošević može očekivati u Srbiji maksimalnu zatvorsku kaznu od 20 godina. </p>
<p>»Budući sada ima 59 godina, Milošević će ostatak života provesti u zatvoru i o tome nema govora na ovaj ili onaj način«, rekao je Protić. Miloševiću će se suditi za sve za što je odgovoran od zloporabe vlasti i političkih ubojstava u Srbiji do ratnih zločina, rekao je Protić, dodajući da ako to nije zadovoljavajuće, onda se može raspravljati o njegovu izručenju »nakon što završimo s njime«. Odlučivanje o tome treba li Miloševiću suditi u Beogradu ili pred Haškim sudom je složeni ispit s kojim se suočavaju međunarodna zajednica i službeni Beograd.</p>
<p>Druga bitka koja očekuje vlasti u Beogradu je osvajanje američke podrške za donatorsku konferenciju predviđenu u lipnju, na kojoj se nadaju da bi mogli dobiti milijardu američkih dolara potrebnih za oporavak od desetljeća sukoba i izolacije. U razgovoru Protić je rekao da se nada kako će Bushova administracija poduprijeti konferenciju, nakon što je kao uvjet za američku podršku istaknula zahtjev Beogradu da surađuje sa Haškim sudom.</p>
<p>Protić drži da je Beograd osvojio pravo da raščisti sve svoje slučajeve »za sve ratove, grozote, zločine, korupciju, zloporabu vlasti i politička ubojstva« koje je Milošević zapovjedio u svoje ime. Međutim, jasno je dao do znanja da službeni Beograd neće prkositi Haškom sudu koji želi suditi Miloševiću za zločine na Kosovu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Kinezi umjesto Rusa u novome hladnom ratu </p>
<p>U Pekingu misle da je američki proturaketni štit smišljen zapravo protiv Kine, a ne protiv Rusije ili nepouzdanih država poput Iraka ili Sjeverne Koreje / Amerikanci broj ciljeva u Rusiji smanjuju za 50 posto, a u Kini povećavaju za 100 posto </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Govor američkog predsjednika Georgea Busha, 1. svibnja, o proturaketnom štitu i reagiranja na njega najviše se bave Rusijom i tzv. neodgovornim državama poput Iraka, Irana i Sjeverne Koreje, ali najpogođenijom se osjetila Kina. Objašnjavajući zašto će SAD ubrzano stvarati nacionalnu proturaketnu obranu (NMD) ili, kraće, štit, Bush je izjavio da Rusija više nije neprijatelj, nego su to razne »nepouzdane« države pod vodstvom neodgovornih tirana, koje bi raketama mogle ugroziti SAD i saveznike. </p>
<p>Ideja zapravo nije nova. Na štitu se radi od Reaganovog »rata zvijezda«, nastavilo se i za mandata njegovih nasljednika, pa i u vrijeme donedavnog predsjednika Clintona. U srpnju prošle godine obavljena je tada već treća proba, ali nije bila »treća sreća«, jer se raketa presretač nije odvojila od rakete nosača i nije prepoznala dolazeću raketu. Zbog tih neuspjeha u inače veoma skupom projektu, a i zbog protivljenja ne samo mogućih neprijatelja i suparnika, nego i saveznika, bilo je dosta protivnika štita i među Amerikancima. Naravno, Pentagon i proizvođači oružja, famozni vojno-industrijski kompleks, odlučni su zagovornici. Bush se od svojih prethodnika razlikuje samo u tome što će - bez obzira na protivnike projekta i dosad neuspjele pokuse - odlučno nastaviti sa stvaranjem štita. Belgijski »Le Soir« je ironično komentirao: »Što je, uostalom, i normalno za čovjeka kojemu su polovicu predizborne utrke financirali proizvođači oružja«. </p>
<p>U izradu štita namjerava se uložiti desetke milijardi dolara, u prvoj fazi 30, pa još 60. Prva faza trebala bi biti dovršena 2005., do kada bi - prema procjenama obavještajaca - i Sjeverna Koreja mogla proizvesti međukontinentalnu raketu dometa do Aljaske ili Havaja. No, smetnja je sporazum ABM, kojim su se 1972. SAD i Rusija obavezali da neće stvarati strategijsku proturaketnu obranu cijele države od masovne odmazde stotinama raketa. Zadovoljile su se obranom samo ograničenog područja, čime se održavala kakva-takva nuklearna ravnoteža, od koje Bush sada odustaje. </p>
<p>Kako bi ublažio očekivanu diplomatsku i političku buru, Bush je obećao značajno jednostrano smanjivanje američkog nuklearnog arsenala, o čemu se također godinama pregovaralo. Iako se zadržao samo na općenitostima, zapravo je najavio promjenu američke raketno-nuklearne politike, a detalji će se saznavati narednih tjedana i mjeseci. Nova politika zadovoljava Pentagon i on konačno pristaje da se smanji broj strateških bojevih glava s današnjih oko 7.200, na manje od 2.000, kako predviđa još neprihvaćeni START III. (pa i na 1.500, kako su predlagali Rusi, ali Amerikanci u travnju 2000. odbili). I ti smanjeni brojevi dovoljni su - kaže Pentagon - za sve manje prijetnje iz Rusije, za znatno manje ali rastuće izazove iz Kine i ograničene opasnosti iz neodgovornih zemalja poput Iraka, Sjeverne Koreje i Irana. Zbog toga će se pažnja američkih stratega preusmjeriti tako da će se - prema riječima Brucea Blaira, predsjednika Centra za obrambene informacije u Washingtonu - broj ciljeva u Rusiji smanjiti za 50 posto, a u Kini povećati za sto posto. </p>
<p>Sve je to, naravno, poznato i Kinezima. Američki raketni planovi ih zabrinjavaju jer i kad bi SAD i Rusija broj svojih međukontinentalnih raketa smanjile na 1500, Rusi bi i dalje imali dovoljno raketa za probijanje proturaketnog štita. To ne vrijedi za Kinu koja posjeduje samo dvadesetak međukontinetalnih raketa. Kao i neki nezavisni stručnjaci, i Kinezi dokazuju da nepouzdane države - pa bila to paranoidna Sjeverna Koreja, religiozno motivirani Iran ili osvetoljubivi Irak - ozbiljno ne namjeravaju napasti SAD. Američki proturaketni štit bi onemogućio kinesku odmazdu i zapravo je smišljen zbog Kine, koja bi i dalje ostala u ponižavajuće podređenom položaju. </p>
<p> Stoga Kinezi ljutito reagiraju i upozoravaju da zapravo počinje novi krug trke u naoružavanju. Iako im je razvoj gospodarstva i povećanje životnog standarda stanovništva najvažnije, moraju sve više trošiti na vojsku. Najavili su daljnje povećanje izdataka za vojsku (već u vojnom proračunu za 2001. predvidjeli su dosad najveće povećanje od čak 17,7 posto). Službeno, kineski vojni proračun je 17,2 milijarde dolara, ali stručnjaci procjenjuju da je zapravo triput veći (američki s oko 300 milijardi još uvijek je šest puta veći). Iako tehnološki i financijski znatno zaostaje, Kina prijeti da će uzvratiti na mnogim drugim područjima: mogla bi prodavati raketnu tehnologiju Pakistanu i državama Srednjeg istoka, biti tvrđa u pregovorima o neširenju oružja, okupljati i pomagati sadašnje i potencijalne nezadovoljnike američkom politikom, pa i produbljivati razlike između SAD-a i saveznika. Ukratko, prijeti novi hladni rat, ali ovaj put sa SAD-om i Kinom u glavnim ulogama. </p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Žena se natječe za predsjednicu Irana</p>
<p>Čuvari revolucije su na prošlim izborima spriječili jednu ženu da se kandidira za predsjednicu / Sličnu bi sudbinu mogla doživjeti i Farah Khosravi</p>
<p>ANKARA, 3. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Farah Khosravi jedna je od malobrojnih žena koje su se odlučile suprotstaviti muškim protukandidatima na iranskim predsjedničkim izborima koji su zakazani za 8. lipnja. Ta mlada žena u srijedu je hrabro ušla u iransko ministarstvo unutarnjih poslova da bi, stavljanjem potpisa (lijevom rukom) na predsjedničku listu, postala prvom Irankom koja konkurira za izbor novog šefa 65 milijunske iranske nacije. »Ako žene imaju pravo glasovanja, zašto ne bi imale i pravo preuzeti najviše državničke dužnosti u zemlji«, rekla je okupljenoj skupini znatiželjnih novinara.</p>
<p>O Farah Khosravi se vrlo malo zna. Čak se ne navode ni njezine godine. Pretpostavlja se da je tek napunila trideset godina. Zaposlena je kao mlađa službenica u nekoj građanskoj službi. Prema tvrdnjama nekih iranskih listova, Khosravi je poznata po svom »liberalnom mišljenju« o mnogim pitanjima vrlo složenog iranskog društva, posebice mjestu i ulozi žene. </p>
<p>Tijekom proteklih predsjedničkih izbora 1997. još jedna Iranka je »prijavila« svoju kandidaturu. Ona je, međutim, brisana s »natjecateljske liste«, budući da iranski Ustav nije jasno označio može li se žena uopće kandidirati za najviši svjetovni položaj u zemlji.</p>
<p>Zanimljivo je da je za samo tri sata, nakon što je otvoreno prijavljivanje kandidata za iranskog predsjednika, čak 35 Iranaca stavilo svoje potpise. Iako su do zaključenja »predsjedničke liste« ostala samo tri dana (prijavljivanje se završava 6. svibnja), aktualni predsjednik Mohammad Khatami nije se čak pouzdano izjasnio hoće li se po drugi put uključiti u predsjedničku utrku. Više političkih skupina u zemlji, zastupnici parlamenta i mnogi drugi uputili su pisma Khatamiju izražavajući nadu i želju da prihvati izazov novih izbora.</p>
<p>Prema mnogim ocjenama, iranski predsjednički izbori predstavljat će svojevrstan referendum o temeljnim pitanjima iranskog društva, točnije budućnosti Islamske Republike. Khatami je svojim porukama o širokogrudnosti i toleranciji (prije nego što je izabran za novog svjetovnog vođu) raspalio do neslućenih razmjera maštu i očekivanja mnogih mladih Iranaca, posebno žena. No, njegovi reformistički pokušaji slamali su se jedan za drugim u sudaru s institucijama vladajućih mula. Jedna od njih su i Čuvari revolucije koji imaju pravo, sukladno vlastitim procjenama, jednostavno »brisati« nepoćudne kandidate za predsjednika države. Njihove najveće »žrtve« su mnogi slobodoumni dnevni listovi i magazini. Dosad je zabranjeno izlaženje tridesetak takvih glasila. Time se, dakako, sužuje prostor za aktivniju ulogu progresivnih iranskih struja i snaga. </p>
<p>Zbog toga neće predstavljati iznenađenje ako se i ime Farah Khosravi nađe među mnogima koje će Čuvari iranske revolucije uskoro »prekrižiti« s predsjedničke kandidatske liste. Sada su sve oči i uši uprte prema reformama naklonjenom predsjedniku Khatamiju. Vjeruje se da se pod njegovim vodstvom mogu učiniti oni ključni pomaci koji će Iran i njegovo pučanstvo voditi iz međunarodne izolacije, prema otvaranju i povezivanju s ostalim demokratskim svijetom. </p>
<p>SALIH KONJHODŽIĆ</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="39">
<p>Zagađivanje podzemnih vodenih tokova u kršu</p>
<p>Samo i letimičan pogled na detaljnu geološku kartu područja oko Slunja, te Udbine i otoka Krka</p>
<p> – gdje su se nedavno održavale zajedničke vojne vježbe američkih marinaca i brigada HV-a uz »podršku« zračnih snaga američke vojske – pokazuje, da se sve to odvijalo na vrlo osjetljivom okršenom području!</p>
<p> Takvi prostori ne obiluju površinskim vodenim tokovima, već se sve oborinske vode (kojih je ove godine bilo zaista podosta!) vrlo brzo gube ili stručno kazano – dreniraju u okršeno podzemlje i njime teku svojim – čovjeku često nedostupnim, ali uvijek nevidljivim putovima po zakonu sile teže – s višeg u niže područje ili prema hidrogeološkim uvjetima – kroz slabije ili jače vodopropusne vapnenačke naslage, gdje u pravilu duž neke pukotine ili pukotinskog sistema – stručno kazano: duž rasjeda – izbijaju na površinu u obliku krških vrela, priobalnih izvora ili vrulja u Jadranskom moru. Koliko je taj površinski sastav naslaga značajan za ilustraciju navedimo pred nekoliko mjeseci medijski vrlo pogrešno razvikan akcident koji se desio kod Slunja prilikom havarije cisterne i izlijevanja lužine na zavoju ceste iznad izvora Slunjčice. Prva prava činjenica: prevrtanje cisterne s lužinom dogodilo se na »sreću« na dolomitnoj podlozi (u pravilu vodonepropusnoj!) u kojoj je sadržaj cisterne izazvao kemijsku reakciju i kemikalija nije prodrla u tlo dublje od nekoliko desetaka centimetara i nikako nije mogla oteći do izvora Slunjčice!</p>
<p>Druga prava činjenica: – izvor Slunjčica javlja se kao uzlazno krško vrelo na tom mjestu baš zbog pojave nepropusnih dolomitnih naslaga, koje nisu podzemnoj vodi (što dolazi od ponora Dretulje kod Plaškog – utvrđeno stručnim trasiranjem!) kroz okršene vapnence »dozvoljavale« daljnji podzemni tok i tu je »izbilo« na površinu ovo krško vrelo. Treća prava činjenica:</p>
<p> – vodozahvat za pitku vodu Slunja i okolice nije na samom vrelu već nizvodnije od njega nad lijevom obalom rječice, pa samo zagađenje od havarije na cesti nije niti fizički moglo doprijeti do vodozahvata. Zaključak: da se poznavala karakteristika tla na kome se to dogodilo nije bilo potrebno onoliko pogrešnih i »dramatičnih« izjava i upozorenja, uz jedinu činjenicu da je mjesto havarije trebalo očistiti i sanirati!</p>
<p>Vojni poligon kod Slunja bivša JNA izabrala je u morfološki povoljnom blago brežuljkastom području, omeđenom uzvišenjima, koji je i vizualno bio odijeljen od pogleda »nepoćudnih«. Inače, pust kraj imao je samo nekoliko malih zaselaka, koji su raseljeni i desetljećima se ovdje »vojno djelovalo«, a nastavlja se i sada – ali i uz znanje javnosti. Podlogu tla na poligonu tvore naslage vapnenca i dolomita iz srednjeg razdoblja zemaljske prošlosti (doba tzv. krede i jure). Naslage su ispresijecane brojnim pukotinama i rasjedima raznih smjerova, koji se pružaju prema izvorištima rijeke Mrežnice – nedostupnim – jer su i oni unutar poligona, ali i prema izvoru Slunjčice, te toku obližnje rijeke Korane – koja se koristi za vodoopskrbu Karlovca!</p>
<p>Da li je tko vršio i pratio analize vode uz registriranje pojave olovnih i drugih po čovjeka opasnih kemikalija u tim vodotocima i na njihovim izvorima – za sada našoj znanosti nije poznato, a za to svakako tadašnja JNA nije niti bila zainteresirana, ali mi bi ipak danas o tome morali razmišljati!</p>
<p>Aerodrom kod Udbine nalazi se na rubu Krbavskog polja, izgrađen na vodopropusnim pleistocenskim nanosima »nedavnog« razdoblja zemljine geološke prošlosti) kroz koje teče ponornica Krbava. Od Jošana prema vrhovima Stražbenice polje nadvisuju obronci izgrađeni od vapnenaca i dolomita jurske starosti, a vodeni tokovi s tog prostora dreniraju se prema toku rijeke Une. U obronke su ukopana »skloništa« za avione, ali nije poznato kako je riješeno pitanje kanalizacijskog odvoda površinskih voda s ovog poligona? Slično pitanje možemo postaviti i za uzletište na otoku Krku – promatrano sa stanovišta deponiranja vojnog streljiva u trenucima nedavno održane vježbe!</p>
<p>Putevi podzemnih tokova vode u kršu dosta su zagonetni, ali neki glavni već su odavno poznati. Tako na primjer ponori Perinka na Švičkom polju i ponor Bikina jama kod Otočca u starom sjevernom kraku Gacke »donijeli« su ubačenu boju – ili traser – na izvorima i vruljama kod Sv. Jurja južnije od Senja, ali je registrirana pojava boje i od izvora kod Novljanske Žrnovnice te do Cesarice kod Karlobaga uz Jadransku obalu – koji su preko 40 km udaljeni od mjesta ubacivanja boje. Slično je bilo i kod bojenja glavnog ponora ponornice Like u Lipovu polju gdje je udaljenost pojave boje iznosila i preko 25 km. Spomenimo i nedavno – u zadnje vrijeme sve češću poplavu Ogulina jer preko 16 km istražen sistem Đulin ponor – Medvednica ne može zbog prevelikog zagušenja raznim nanosom progutati svu poplavnu vodu. Zagrebački spelolozi-ronioci prodrli su u izvor Gojak ispitavši ga u dužini od preko 2 km uz nedvojbeno dokazanu vezu sa spomenutim sistemom ogulinskog ponora po nalazu starog otpada plastike, stakla i limenih konzervi. Za čovjeka je za sada ostala nepređena udaljenost nešto više od 3 km, kroz koje kanale, zbog začepljenja ubačenim otpadom, niti voda ne može slobodno i brže protjecati. Očito, da je u pitanju »ljudski faktor« i odnos prema nepobitnom i sve opasnijem ubacivanju otpada u jame i ponore. Slučaj zagađenja mazutom Pazinske jame koji se desio pred nekoliko godina samo je dio pitanja stanovnicima Istre, znaju li kakvu vodu piju s izvora koje je kaptirano na kraju dokazane veze između Pazinske jame i izvora u dolini Raše? </p>
<p>Ratne »igre« na prostoru našeg krša ne bi smjele biti samo »rutinska potreba« već i događanje u ekološki »osvješćenoj «današnjoj populaciji stanovnika Hrvatske s pitanjem, da li se to isto čini radi vojnih »potreba« i u drugim državama Europe i svijeta na istoj vrsti podloge ili ne? Prema osobnim saznanjima – mi smo izuzetak!</p>
<p>Drugo je pak pitanje, da li bi američka vojska izgradila slične poligone u blizini svog Jelovstonskog nacionalnog parka i ostalih parkova, koji se kao i naš nedaleki Nacionalni park »Plitvička jezera« nalazi na jedinstvenoj listi prirodnih spomenika svjetske baštine? Vjerujem, da im to nacionalni osjećaj i zakon ipak ne bi dopuštao! </p>
<p>Ako već o tome nije mogla ili htjela razmišljati nekadašnja JNA u vrijeme »jednoumne« komunističke Jugoslavije – sada je vjerujem vrijeme da možemo i smijemo glasno postaviti pitanje i tražiti odgovor stranaka, koje su za to nadležne. Da li će sve navedeno, generacijama iza nas donijeti »kao poklon« nepopravljivo zlo – preuzimajući odgovornost, da to mi danas »svjesno« činimo – iz »neznanja«, »nebrige«, »nehata« ili »loše navike« – koje još uvijek nismo dovoljno uočili? Odgovor moramo dati sada mi sami!</p>
<p>Dr. sci SREĆKO BOŽIČEVIĆ, hidrogeolog, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Statutima i poveljama vjerodostojnost jamče »žigovi«, a ne »pečati«</p>
<p>U nas, gotovo bez iznimke, u svim statutima bilo kojih državnih, županijskih, gradskih, općinskih, strukovnih, političkih, školskih i mnogih drugih organizacijskih jedinica – u jednom od njihovih prvih članaka piše: »... ima okrugao pečat s oznakama...«. Sve su to primjeri pogrešne uporabe riječi »pečat« što nam ju je nametnula još bivša jugoslavenska savezna administracija...! Mogli bismo se zapitati: tko je kriv da se takva, za hrvatske jezik štetna, nazovimo je, »pečatna praksa« toliko dugo i neprekidno održava?</p>
<p> Svatko će pametan odmah zaključiti da su, među inim, ponajprije krivi naši jezikoslovci. Da vidimo: U prvom, netočnom i nepošteno nazvanom »Rječniku hrvatskoga jezika« što ga je napisao dr. Vladimir Anić i u razdoblju od god. 1991. do 1998. uspio objaviti čak pet izdanja u golemoj nakladi od 56.000 primjeraka (Novi Liber, nakladnik Slavko Goldstein) - u svim izdanjima piše: »pečat« = žig, štambilj; žig, pečat...? Dakle, za Anića sve su te tri riječi hrvatske i sasvim istog značenja...!? A, to, drugim riječima znači da ih svatko od nas može uporabiti »gdje i kada hoće«, jer tako piše u Anićevu Rječniku...!Nevjerojatno je i žalosno da i u drugom, najnovijem »Rječniku hrvatskoga jezika« (glavni urednik Jure Šonje),. što su ga zajednički pripremili i izdali Leksikografski zavod »Miroslav Krleža« i Školska knjiga (Zagreb, 2000.) – nalazimo ista, pa i još gora tumačenja značenja hrvatskih riječi »pečat« i »žig«. A, tuđica »štambilj« također je uvrštena i u taj Rječnik kao hrvatska riječ...?! Za tu tuđicu na str. 1229 piše da znači: »pečat«. Na str. 814 piše da je »pečat«: naprava s urezanim reljefnim znakom i nazivom pravne osobe koja njime pečati svoje isprave kao dokaz njihove vjerodostojnosti; a »pečatiti« znači: stavljati ili udarati pečat na što (na pisma, na sudske odluke). Riječ »žig« na str. 1444 protumačena je kao: znak utisnut u vosak na poštanskim pošiljkama??</p>
<p>Gotovo da čovjek ne povjeruje vlastitim očima, tj. da tako netočno i nestručno piše o hrvatskim riječima »pečat« i »žig« u najnovijem Rječniku hrvatskoga jezika?! Zbog toga bi u njegovu idućem izdanju bilo prijeko potrebno izbaciti iz njega tuđicu »štambilj«, a značenje hrvatskih riječi »pečat« i »žig« temeljito preraditi odnosno ispravno prikazati...!A »pečat« i »žig« dvije su riječi sasvim različita značenja. Vidi se to, već i po različito izrađenom, svojevrsnom priboru i načinu prenošenja njihovih oznaka na željenu podlogu. Za pečaćenje potrebni su nam pečat (ili pečatnjak); šipka pečatnog voska (najčešće crveno obojenog); i žigice (nažigač, upaljač) da bismo u vosak, rastaljen nad plamenom i nakapan u tankom sloju na ravnu površinu (papira ili kartona), mogli utisnuti pečatnjak. Kada se sloj nakapanog vrućeg pečatnog voska ubrzo ohladi, oprezno odignemo pečatnjak da ne bismo oštetili izbočene oznake u očvrsnutu vosku. A, one točno odgovaraju oznakama urezanim (ugraviranim) u pečatnjaku.</p>
<p>Neke poštanske pošiljke (vrijednosna pisma, paketi) moraju se pečatiti u času predaje u poštanskom uredu. Izumom samoljepivih traka (selotejpa) znatno je otpala takva uporaba pečatnjaka u poštanskom poslovanju. No, pečatnjak je zadržao svoje nezamjenjivo značenje na drugim poljima primjene pa se i nadalje pečate diplome, povelje, razne prostorije, robna skladišta, a pogotovo skladišta oružja i streljiva, i drugi objekti.</p>
<p>Za žigosanje potreban nam je ovaj pribor: žig; bočica s posebnom tekućom bojom; i plitka kutija s jastučićem natopljenim tom bojom. Žig obojen udarcem o obojeni jastučić pripremljen je za žigosanje, tj. za otiskivanje svojih izbočeih gumenih oznaka na podlogu koju želimo označiti.</p>
<p>Naposljetku, nakon što smo se upoznali sa stvarnim značenjem riječi »pečat« i »žig« u hrvatskomu jeziku, odgovor na pitanje postavljeno u naslovu ovoga članka glasi: naši svekoliko statuti svoju vjerodostojnost (autentičnost) – osiguravaju (svojim) »žigovima«, a ne »pečatima« (kojih ionako nemaju)...!</p>
<p>Prof. dr. IVAN BACH, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Strategija nabave nagibnih vlakova</p>
<p>Nabava nagibnih vlakova možda je još jedan dobar povod da vidimo koliko smo u stanju strategijski misliti o razvoju pojedinih segmenata gospodarstva?</p>
<p>Nedavno sam protestirao (Vjesnik, 2. ožujka) na namjeru gradonačelnika Bandića da uveze sedamdeset talijanskih tramvaja. Ispostavilo se da ih naša industrija proizvodi. To se ne može reći za nagibne vlakove, gdje nemamo projekte, konstrukcije ni tehnologije (ni patente) a imamo očite potrebe.</p>
<p>Mislim da je dobra strateška odluka nastupa sa željeznicama BiH, ali kriva je odluka da se radi samo o kupovini nagibnih vlakova dok obje zemlje imaju značajne kapacitete za proizvodnju šinskih vozila. Dakle, program bi se trebao strategijski koncipirati tako da bi industrije naših zemalja djelomično sudjelovale u proizvodnji (30 do 50 posto).</p>
<p>U radnom vijeku imao sam u rukama mnoge tendere za značajne investicije u zemljama u razvoju, bilo je i onih koji su značili »isporuči – naplati – daj proviziju«, ali ozbiljni tenderi su uvijek uključivali sudjelovanje domaćeg rada i industrije zemlje investitora.</p>
<p>Sastavljanje takvih tendera je mnogo složenije te uključuje razne stručnjake, ali doprinosi domaćem razvoju, zapošljavanju, razvija kooperaciju i isključuje razne lovce na provizije. Ohrabruje činjenica da Hrvatska i BiH imaju odgovarajuće stručnjake koji će moći sastaviti takve tendere i po njima voditi posao.</p>
<p>Veliki je strategijski problem da je hrvatski kapital u rukama stranaca te oni, prirodno, imaju i svoje gospodarske interese.</p>
<p>Ovo je vjerojatno još jedan primjer kako je za strategiju razvoja neophodno i strategijski misliti. Zato se nadam da će nagibni vlakovi »nagnuti« i na stranu naše industrije šinskih vozila.</p>
<p>IVAN PAJ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Pridruživanje Europi donosi i restrikcije</p>
<p>Iz tv emisije »Plodovi zemlje« moglo se saznati, da je dobro sada saditi mlade sadnice loze i povećavati površine pod vinogradima, jer će ulaskom u Europsku uniju biti zabranjeno daljnje povećanje vinogradarskih površina.</p>
<p>Bilo bi dobro kada bismo svi znali, kakve nas restrikcije još očekuju, da spremni dočekamo ulazak u zajednicu europskih naroda. Restrikcije u podizanju vinograda vjerojatno se uvode zbog možebitne konkurencije Francuskoj ili Španjolskoj u proizvodnji vina. Mislim da je na svima nama da se upitamo što nam je činiti i kako bismo što spremnije dočekali ulazak u zajednicu država Europe. Mislim da će politiziranje o svemu i svačemu biti zamijenjeno s »ekonomiziranjem« o svemu i svačemu. Političari će gubiti ugled naspram gospodarstvenicima koji imaju što kazati i što poduzeti za opću dobrobit.</p>
<p>K. OREŠKOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Prešućena godišnjica pogibije Zrinskog i Frankopana</p>
<p>Kao redovni čitatelj »Vjesnika« neugodno sam se ovih dana iznenadio kada u povodu 30. travnja, na 330. obljetnicu tragičnog pogubljenja bana Petra Zrinskog i kneza Frana Krste Frankopana nisam nigdje u tisku naišao barem na skroman osvrt na tu tragičnu obljetnicu.</p>
<p>Dobro se sjećam kada smo nekad, za one »trule« kraljevine Jugoslavije, u gimnaziji taj dan slavili prigodnom akademijom na nivou škole. Čitao se odlomak iz Kumičićeve »Urote Zrinko-Frankopanske«, pa recitacija Šenoine pjesme »Ozlju gradu« i tome slično.</p>
<p>Da, to je bilo tada. A danas? Neshvatljivo mi je da se danas u slobodnoj i nezavisnoj Hrvatskoj taj datum prešućuje.</p>
<p>Tek sam u Vjesniku od 2. svibnja pročitao, da je u Čakovcu proslavljen taj dan.</p>
<p>Pitam se ima li netko u ovoj zemlji tko bi mi mogao objasniti taj, nazovimo ga tako - fenomen, a da mi usput ne predbaci da patim za mitovima prošlosti. Neke druge bi se zemlje ponosile takvim svojim mučenicima i prenosile veličinu njihove žrtve svojim potomcima da ne padnu u zaborav.</p>
<p>Njima neka je vječna slava. – A nama?</p>
<p>IVAN ZUKANOVIĆ, Vrbovec</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Evangelizacija nije suprotnost globalizaciji</p>
<p>U svezi sa člankom »Crkva u procjepu između globalizacije i evangelizacije«, (Vjesnik od 26. travnja 2001.) htio bih iskazati svoje neslaganje s osnovnom idejom članka da Crkva »eufemistički« podmeće evangelizaciju kao alternativu globalizaciji. </p>
<p>Autor članka si očito uzima za pravo po volji tumačiti crkvene stavove, jer da je drugačije morao bi u razmatranju uzeti u obzir i neprijeporno povijesno iskustvo Crkve. To iskustvo temeljeno je na vlastitim pogreškama radi kojih se i Sv. otac Ivan Pavao II višekratno ispričao i zatražio oprost. Koliko je meni poznato to nitko od vjerskih poglavara drugih konfesija nije učinio. Svjetskim političarima raznih epoha i boja to ionako ni na um ne pada. Pa ipak nađu se novinari koji u njihovo ime hoće prozivati sve druge. Model je razvidan pa ga dalje i ne treba razglabati.</p>
<p>Dobro bi bilo, kako kaže prof. Heinrich u svojem pismu, za Vašeg novinara kad bi se mogao »osloboditi iz pandža nametnutih principa«. Jer pandže su pandže bez obzira čije bile ili u čije ime radile.</p>
<p>JOSIP STEPINAC, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="45">
<p>»Svi oni žive na šaku i utoku« </p>
<p>Upitan za svoja saznanja o povezanosti Bagarića i optuženih s visokopozicioniranim političkim i gospodarstvenim krugovima, svjedok Arlović je napomenuo kako je čuo priče da je Bagarić ručao s predsjednikom Tuđmanom, generalom Zagorcem, Bosiljkom Mišetićem i Hrvojem Petračem </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Svjedočenjem Stjepana Arlovića u četvrtak je u sudnici remetinečkog okružnog zatvora nastavljeno suđenje pripadnicma tzv. »zločinačke organizacije«, tijekom koje je uglavnom bilo govora o pokojnom »kralju kocke« Zlatku Bagariću.</p>
<p>Naime, kako je na početku izjavio svjedok, Bagarića je upoznao sredinom osamdesetih godina u Frankfurtu, te su prema vlastitom priznanju bili prijatelji sve do trenutka kada se Bagarić počeo družiti s beogradskim mafijašem Ljubomirom Magašem Zemuncem.</p>
<p>»Bagariću sam jednom prilikom prigovorio kako se može družiti s nekim ko nosi zlatni lanac s kokardom i tko se otvoreno deklarira kao četnik« kazao je Arlović, napomenuvši kako je Zemunca Bagarić, a koji je svoje dijete nazvao upravo po Magašu, pokušao opravdati hrvatskim porijeklom. Prema daljnjoj tvrdnji svjedoka, pokojni Magaš je uživao veliki ugled među pripadnicima srpskih kriminalaca u Njemačkoj, među kojima je Zemunac imao petstotinjak pristaša, koji su funkcionirali poput prave mafijaške organizacije. Tu tvrdnju o velikom Magaševom utjecaju, Arlović je oslikao pričom kako se Bagarić nakon upoznavanja s vođom beogradske mafije u potpunosti promijenio, »kao da se u njega zaljubio«.</p>
<p>Prema daljnjim svjedokovim navodima, Bagarić je došao u Zagreb početkom devedesetih, te se prijavio kod Stipe Jurića, nekadašnjeg vlasnika kafića »Dallas«, koji je nedavno osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu zbog ubojstva svojih nećaka. Upravo su se u »Dallasu«, prema Arlovićevim navodima sukobili optuženi Zoran Petrović i ubijeni Ivan Šakota, no, svjedok nije znao reći uzroke sukoba kojom prilikom je bio ranjen jedan vojni policajac.</p>
<p>Nadalje, svjedok je potanko ispričao svoj daljnji tijek povezanosti s Bagarićem, koji je pak naprasno prekinut 29. sječnja 1995. godine, kada je »kralj kocke« i navodni šef »zagrebačkog podzemlja« ranio Arlovića u kafiću »Manduševac«. Arlović je potom kazao kako mu se Bagarić pokušao ispričati riječima kako »nije bio uračunljiv jer je bio totalno pijan i našmrkan«, pa mu je tako jednom prilikom ponudio 250.000 DEM da zataška ranjavanje. Prema daljnjim svjedokovim saznanjima, iste noći je ranjen i Vjeko Sliško, a naveo je i kako je doznao priču prema kojoj je Bagarić trebao izaći iz zatvora za tri dana zbog ranjavanja, a koju je navodno plasirao Bosiljko Mišetić.</p>
<p>Upitan za svoja saznanja o povezanosti Bagarića i optuženih s visokopozicioniranim političkim i gospodarstvenim krugovima, Arlović je napomenuo kako je čuo priče da je Bagarić ručao s predsjednikom Tuđmanom, generalom Zagorcem, Bosiljkom Mišetićem i Hrvojem Petračem, napomenuvši pritom kako su »sve to samo priče«. No, upitan za način života ubijenog Bagarića i nekih od optuženih Arlović je kazao kako je to »kaubojski život jer uglavnom svi oni žive na šaku i utoku (pištolj, op.a.), bilo u kasinu ili negdje drugdje«.</p>
<p>Arlović je također spomenuo kako je čuo za osobu poznatu pod nazivu Boro Konj, za kojeg je naveo kako je čuo da je kriminalac i plaćeni ubojica nekadašnje »Službe državne bezbjednosti«, te kako mu je jedan pripadnik postrojbe Specijalne policije iz Vinkovaca rekao kako Boro zna Bagarića, Ljubu Zemunca i Zorana Petrovića još iz »frankfurtskih dana«. Prema nekim svjedokovim saznanjima Boro je »odradio neki posao za Petrovića«, koji mu navodno nikad nije isplaćen.</p>
<p>Pored toga, svjedok je naveo kako su mu poznati samo neki detalji oko sukoba Krojfa i Petrovića s Nikom Miočem (navodno Sliškovim čovjekom), koji je kasnije ubijen, što je pak Bagarić, prema svjedokovoj tvrdnji komentirao kako »mi ne damo da nas itko dira«. Nastavak suđenja je slijedeći utorak, kada bi trebao biti ispitan svjedok Bruno zajec.</p>
<p>VANJA MAJETIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Oštetio »Vamu« za 15,8 milijuna kn </p>
<p>VARAŽDIN, 3. svibnja</p>
<p> – Nastavkom kriminalističkog obreda varaždinskih policajaca, Porezne uprave i Financijske policije nad bivšim direktorom varaždinske »Vame« Mladenom Jarnjakom (37) (policija navodi samo inicijale), utvrđeno je da postoji osnovana sumnja da je počinio kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju.</p>
<p>Jarnjak je, kako navodi policija, u razdoblju od 1997. do 1999. godine kao odgovorna osoba »Vame«, koja je sada u stečaju, izdavao naloge za prebacivanje slobodnih novčanih sredstava su žiro računa »Vame« na žiro račun poduzeća »MWM Agreco«, kojom je također bio direktor, na ime kratkoročnih kredita i avansa te za plaćanje dostavljača i kreditnih obaveza poduzeća »MWM Agroco« putem cesija i kompenzacija u iznosu od 14.088.607,89 kuna. </p>
<p>Kriminalističkom obradom utvrđeno je i da je Jarnjak 1999. godine ugovor o kupoprodaji dionica »Varaždinske banke« koje su bile u »Vaminom« vlasništvu i u vlasništvu poduzeća »Conel« u iznosu od 1.737.500,00 kuna uz plaćanje kompenzacijom. Tim je radnjama, kaže policija, za poduzeće od 15.826.107,89 kuna i za taj iznos oštetio »Vama«, a protiv Jarnjaka je podnesena kaznena prijava.</p>
<p>Varaždinska je policija, inače, podnijela već nekoliko kaznenih prijava protiv Jarnjaka, pa je tako lani u lipnju protiv bivšeg »Vaminog« direktora podnijeta kaznena prijava zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo prijavare u gospodarskom poslovanju. Jarnjak je, naime, kao čelni čovjek »Vame« i direktor »MWM Agroco« oštetio trgovačko društvo »Sokol Marić« iz Zagreba za 3,4 milijuna kuna.</p>
<p>Idućom podnesenom kaznenom prijevarom Jarnjaka se sumnjiči za kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, a prema tadašnjem policijskom izvješću Jarnjak je dao zalog robu kuću »Dom Bjelovarskoj banci radi odobravanja kredita od oko milijun njemačkih maraka za »MWM Agroco«. To poduzeće, međutim, nije vratilo kredit, pa je u postupku prodaje robne kuće vraćen i dug poduzeća »MWM Agroco« u iznosu od oko 3,9 milijuna kuna, odnosno za taj je iznos oštećena »Vama«.</p>
<p>Jarnjaka se sumnjiči i da je počinio više kaznenih djela zlouporabe ovlasti i krivotvorenja isprava, a zbog toga kaznenog djela nad Jarnjakom je u tijeku i istraga. Krim obradom je, naime, utvrđeno da je Jarnjak naređivao zaposlenicima da mu s glavne »Vamine« blagajne isplate gotovinu i to temeljem prividno ispunjenih putnih naloga kojima se isplata opravdala. »Vama« je tako oštećena za 631.983,00 kuna. </p>
<p>MIHAELA ZAGORŠĆAK</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Josip Begović, pomoćnik ministra pravosuđa</p>
<p>OSIJEK, 3. svibnja</p>
<p> - Dosadašnji načelnik PU osječko-baranjske Josip Begović razriješen je u srijedu ove dužnosti jer je, s obzirom na njegovu stručnost i vrlo visoke kvalifikacije, odlukom Vlade RH imenovan za pomoćnika Ministra pravosuđa za sankcije. Kako nam je potvrđeno iz PU osječko-baranjske, Begovića je dužnosti razriješio ravnatelj policije Ranko Ostojić, a njegovo će mjesto, do imenovanja novoga načelnika zauzeti njegov dosadašnji zamjenik Marijan Ivić. Imenovanje novoga načelnika ove PU očekuje se za desetak dana. </p>
<p>Podsjetimo, Begović je na mjesto načelnika PU osječko - baranjske došao 7. ožujka 2000. godine zbog vrlo teškog stanja u osječkoj policiji i smjene tadašnjeg načelnika Dubravka Jezerčića. U vrijeme njegova mandata tijekom prošle godine ova je PU dala najbolje rezultate u razrješenju kaznenih djela i opsežnih predmeta, provedena je racionalizacija troškova kao i brojne smjene te kadrovske promjene. Posebice su se istaknula razrješenja kaznenih djela vezanih za gospodarski kriminal.</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nevenka Tuđman i partner nisu se javili istražnom sucu</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Nevenka Tuđman nije u četvrtak ujutro došla na saslušanje kod istražnog suca na zagrebačkom Županijskom sudu. Ona je pozvana na sud nakon što je Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu zatražilo pokretanje istražnog postupka protiv nje i njenog poslovnog suradnika Igora Kneževića.</p>
<p>Istražni sudac Boris Ivančić izjavio je novinarima : »Za danas u 8, 30 sati smo zakazali raspravu ali gospođa Tuđman i gospodin Knežević nisu došli. Nove pozive uputit ćemo po sudskom dostavljaču, a novo ročište bit će zakazano tijekom ovog mjeseca, u najskorije vrijeme«. Na pitanje o konkretnom razlogu nedolaska gospođe Tuđman, sudac je rekao da ona nije pronađena kod kuće pa je pozvana da u zakonskom roku od pet dana pošiljku podigne na pošti, što ona nije učinila. Isti razlog, pretpostavlja se i u slučaju Kneževića.</p>
<p>Inače, kći pokojnog hrvatskog predsjednika, Nevenka Tuđman tereti se da je iskoristivši svoj društveni položaj i ugled, omogućila Igoru Kneževiću, vlasniku tvrtke »Telecom«, da u Ministarstvu znanosti i tehnologije bude postavljen kao glavna stručna i odgovorna osoba koja provodi natječaje za ugradnju telefonskih centrala. Knežević koji nije imao kvalifikacije za to mjesto jer ima samo srednju stručnu spremu, došao je na tu dužnost 10. travnja 1996. godine bez natječaja. Nevenku Tuđman se tereti i da je Kneževiću omogućila da bez natječaja dobije poslove u Privrednoj banci Zagreb, tada u vlasništvu države, te u robnim terminalima i u »Končar-Imobiliji«. On je, tvrdi policija, na taj način zaradio više od 10 milijuna kuna, a Nevenki Tuđman, navodno je isplatio 2,150.000 kuna provizije.</p>
<p>DRAGAN GRDIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Siki zbog Doktora »zaradio« sedam godina </p>
<p>Scenarij pljačke slijedi već poznati obrazac: vozač Stevo Doktor prvo je do temelja pokraden, izbačen iz mercedesa, vezicama za cipele sputane su mu ruke, a da mu ne padne na pamet da se brzo oslobodi čvorove su pljačkaši »osigurali« sa dvije ručne bombe</p>
<p>SPLIT, 3. svibnja</p>
<p> - Vijeće splitskog Županijskog suda na sedam godina zatvorske kazne nepravomoćno je osudilo Sinišu Škorjanca (30) zvanog Siki, proglasivši ga krivim za razbojstvo nad Stevom Doktorom u listopadu prošle godine u Splitu, kojem je načinio štetu od 60.000 njemačkih maraka. Prema optužnici, Škorjanec je 3. listopada oko 22,15 sati na raskrižju ulica Slobode i Matice hrvatske, u suradnji sa sedamnaestogodišnjom D. C., na semaforu prišao zaustavljenom mercedesu s pločicama ST 792-GK kojim je upravljao oštećeni Doktor.</p>
<p>Djevojka je sjela na suvozačevo mjesto, a Škorjanec na stražnje sjedište iza vozača obuhvativši Doktora lijevom rukom oko vrata, prislonivši mu na sljepoočnicu nepoznati željezni predmet. Siki je Doktoru naložio da vozi i da ništa ne pokušava jer će ga ubiti. U Kaštel Gomilici Siki je Doktoru, u vožnji, iz džepa uzeo 200 njemačkih maraka i 50 kuna, te ručni sat, a iz pretinca automobila još 500 kuna. </p>
<p>Na predjelu Selišta Siki je Doktoru naložio da zaustavi vozilo i iziđe iz njega, da bi ga željeznim predmetom udario po zatiljku. Doktor se unesvijestio, a Siki je s njegovih cipela skinuo vezice i njima mu vezao ruke i noge. Kada je žrtva došla svijesti, razbojnik ga je upozorio da se ne pokušava odvezati jer mu je na leđa privezao i dvije ručne bombe. Siki i maloljetnica potom su sjeli u Doktorov mercedes i odvezli se do Zagreba gdje je Škorjanec prodao Doktorov mercedes i ukradene stvari. Škorjancu je produljen pritvor do pravomoćnosti presude.</p>
<p>IRENA DRAGIČEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rudolf Kocijan: »Idem dalje«</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Sudski spor u kojem Rudolf Kocijan tuži bivšeg glavnog urednika »Nacionala«, u četvrtak je na Općinskom sudu u Zagrebu odgođen, nakon što je Tužitelj odbio mogućnost pomirenja.</p>
<p>Naime, predsjednik je sudskog vijeća raspravu zamislio kao pomirenje, te je Kocijana upitao da li bi se pomirio. Tužitelj je neko vrijeme šutio, a onda je rekao: » idem dalje «. </p>
<p>Kako je Kocijan, kao tužitelj kojeg zastupa odvjetnik Željko Filipović, odbio mogućnost mirenja, sudac nije imao potrebe isto upitati Pukanića. </p>
<p>No, Pukanić je rekao: » ...onda se moram složiti s njim, kad me već i dalje tuži«.</p>
<p>Kocijan je privatnu tužbu podigao zbog teksta objavljenog u tjedniku »Nacional« od 24. listopada prošle godine. Naime, u tekstu pod naslovom: »Narkobos Ivan Skender avionima cesna prevozio je kokain u vojnu bazu Šepurine«, u jednom navodu stoji: »posao u Slavoniji, čak i Sloveniji, smatra se, vodi Rudi Kocijan iz Čakovca«, a u kojem se, smatra privatni tužitelj, njega navodi da kao voditelja poslovanja za Skendera«.</p>
<p>Slijedeća je rasprava zakazana za 21. lipanj.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="51">
<p>Fižulić protiv financiranja velikih projekata kapitalom EBRD-a</p>
<p>Projekti trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec te gradnja tramvaja za grad Zagreb trebaju se financirati domaćim kapitalom, a ne putem EBRD-a, koja bi nametnula uvjete u kojima domaći proizvođači ne bi dobili te poslove, rekao je ministar gospodarstva/ Fižulić se protivi tome da se Končar razbije i da onda pojedini njegovi dijelovi konkuriraju jedni drugima/ Uskoro objava natječaja za industrijskog savjetnika za Končar</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – O poslovanju Končara u prošloj i ovoj godini, o problemima koji se u koncernu vuku već godinama, o planu uprave za razvoj, restrukturiranje i privatizaciju te izostanku poslova za Končar na domaćem tržištu u četvrtak su razgovarali ministar gospodarstva Goranko Fižulić, predsjednik nadzornog odbora Končara Neven Mimica i predsjednik uprave koncerna Darinko Bago.</p>
<p>»Končar je prema Vladinoj odluci poduzeće od posebnog značenja za Hrvatsku koje će se privatizirati modelom raspisivanja međunarodnog natječaja za industrijskog, financijskog i privatizacijskog savjetnika. Uprava Končara predstavila je plan razvoja, restrukturiranja i privatizacije, a uskoro će se objaviti natječaj za industrijskog savjetnika, koji bi trebao potvrditi vjerodostojnost tog plana«, najavio je Fižulić i dodao:</p>
<p>»Želim vidjeti Končar kao vertikalno integrirani sustav koji može raditi za cjelokupni energetski kompleks. Ne želim da se Končar razbije i da onda pojedini njegovi dijelovi konkuriraju jedni drugima, želim Končar kao regionalnu tvrtku koja će izvoditi poslove širom svijeta i biti pokretač razvoja u Hrvatskoj.«</p>
<p> No, kako je rečeno, dok na izvoznim tržištima bilježi rast, na domaćem tržištu u prva tri mjeseca ove godine Končar nije ugovorio nijedan veći infrastrukturni projekt. Odgovarajući na pitanje što su to od poslova u Hrvatskoj trebali dobiti, a nisu dobili, Bago je kratko odgovorio: »Ništa, jer poslova nije ni bilo!«</p>
<p>Od projekata u kojima se Končar nada sudjelovati najvažniji su dugo najavljivana obnova i gradnja trafostanica Ernestinovo i Žerjavinec, što su poslovi vrijedni oko 80 milijuna DEM, te projekt izrade tramvaja, koji bi, kako se očekuje, bio povjeren konzorciju domaćih proizvođača Crotram. No, iako je, prema riječima Darinka Bage, Končar od zagrebačkog gradonačelnika dobio uvjeravanja da će Crotram dobiti posao izgradnje tramvaja, ništa nije sigurno dok se ne potpiše ugovor. A konačno se ugovaranje posla, zbog procedure međunarodnog natječaja, ne može očekivati prije rujna ili listopada. Slično je i s projektom gradnje trafostanica (koji, uz to, EU stalno požuruje), osim u slučaju Vladine odluke o izravnom financiranju, za što, kaže Fižulić, postoji šansa.</p>
<p> Fižulić je posebno istaknuo da se spomenuti projekti mogu i trebaju financirati domaćim kapitalom, a ne putem Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koja bi u tom slučaju nametnula uvjete zbog kojih bi domaći proizvođači teško dobili posao. Odnosno, posao bi dobila neka od europskih tvrtki, a domaće bi bile tek podizvođači. »Osim posla, onda ne bismo dobili ni novi proizvod ni novo znanje, kao ni reference za inozemno tržište, odnosno to bi značilo unazađivanje domaće proizvodnje i njezino stavljanje u kolonijalnu poziciju. Zbog spomenutog načina financiranja projekata EBRD je izgubila svoju ulogu u drugim tranzicijskim zemljama«, rekao je Fižulić. No u Hrvatskoj nema potrebe za takvim načinom financiranja jer je domaći bankarski sustav dovoljno likvidan, i ti se projekti mogu financirati putem HBOR-a te međunarodnog natječaja čiji bi uvjeti bili takvi da posao dobije domaći konzorcij«. Prema njegovim riječima iznimno je važno da se s projektom izvedbe trafostanica počne još ove godine, te je stoga Ministarstvo gospodarstva iniciralo zajednički sastanak čelnika Končara, HEP-a i HBOR-a, nakon kojeg će se znati nešto više o rokovima kretanja u ove projekte. </p>
<p> Dođe li do projekta izgradnje tramvaja, putem HBOR-a bi se financirao konzorcij Crotram, što bi omogućilo nova radna mjesta i donijelo potrebne reference za takve poslove i u inozemstvu. Isto se odnosi i na obnovu, izgradnju trafostanica.</p>
<p>»U Hrvatskoj se deset godina slave tvrtke koje su dohodak ostvarivale zaštićene carinama ili su živjele na račun proračuna, a oni koji su tražili mjesto na inozemnim tržištima cijelo su vrijeme bili u zapećku, poput brodogradnje, Končara i cjelokupnog metalskog kompleksa, koji jedini nije tajkuniziran. Tek dolaskom ove Vlade pruža im se šansa«, zaključio je Fižulić.</p>
<p>Bago nije u četvrtak iznio pojedinosti plana privatizacije Končara, uz objašnjenje da je to poslovna tajna dok ga ne raspravi nadzorni odbor. Govoreći o poslovanju koncerna rekao je da je prošlu godinu Končar završio sa 3,3 milijuna kuna neto dobiti, a zbog porasta izvoza dobro je poslovao i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, unatoč padu na domaćem tržištu. Razina ugovorenosti poslova porasla je za sedam posto, a prodaja za tri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ugovoreno je nekoliko poslova u Makedoniji, očekuje se potpisivanje ugovora za 12 milijuna DEM vrijedan posao u Indiji, a ugovoreni su i novi poslovi u Iranu, Makedoniji i u BiH.</p>
<p>NIVES MATIJEVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Uskoro nestašica plina u Hrvatskoj?</p>
<p>OPATIJA, 3. svibnja</p>
<p> – Postojeća proizvodnja u Hrvatskoj i uvoz plina uskoro neće biti dovoljni za očekivanu potrošnju, upozorio je u četvrtak na međunarodnom Savjetovanju stručnjaka za plin u Opatiji Darko Karačić iz Ina-Naftaplina. </p>
<p>Naime, na hrvatskim plinskim poljima se godišnje proizvede oko 1,6 milijardi prostornih metara plina, a iz Rusije se uvozi oko 1,2 milijarde što je jedva dovoljno za zadovoljavanje sadašnje potrošnje ovog sve popularnijeg energenta, koja bi ove godine trebala biti oko 2,6 milijardi prostornih metara. Najveći potrošači su HEP sa 700 milijuna prostornih metara, kutinska Petrokemija sa 350 milijuna, preostala industrija potroši oko 400 milijuna, a lokalna distribucija 1,14 milijardi prostornih metara. Problem je u tome što su većina domaćih plinskih (i naftnih) polja sve iscrpljenije pa su, po riječima stručnjaka, neophodna intenzivna nova istraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu ili kupovina već otkrivenih zaliha plina i nafte, te osiguravanje novog pravca dobave plina kako Hrvatska ne bi ovisila isključivo o uvozu ruskog plina. </p>
<p>INA sada traži nova ležišta nafte i plina u Albaniji i Siriji samostalno, a u Egiptu na dvije lokacije sa stranim partnerima. U istraživanja u te tri zemlje ove će se godine uložiti 17 milijuna dolara. Prema njihovoj strategiji pronalaženja novih zaliha nafte i plina, u koncesije u inozemstvu godišnje bi trebalo ulagati 80 do 100 milijuna US dolara.</p>
<p> Situaciju donekle olakšava činjenica da je u sjevernom Jadranu otkriveno pet plinskih polja. Na polju Ivana proizvodnja je već počela, a ovih dana bi trebala proraditi maksimalnim kapacitetom dok se na poljima IKA, IDA, Irina, Anna Marija tek priprema početak proizvodnje. Nakon dobrih rezultata istraživanja na sjevernom Jadranu hrvatsko-talijanska tvrtka Inagip je nastavila istraživanja na srednjem Jadranu pa je na bloku Aiza Laura otkriveno novo plinsko polje Marica s približno tri milijarde kubika pridobivih rezervi plina. No, ne nađe li se rješenje za transport plina sa polja Ivana do Hrvatske, Ina će svoj dio proizvodnje morati prodati u inozemstvo, napomenuo je Karačić. Na Panonskom području u Ini se nadaju da bi uz ulaganja od 15 do 20 milijuna dolara mogli otkriti nekoliko naftnih i plinskih polja.</p>
<p>ŽELJKO BUKŠA</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Poduzetništvo guši pretjerana administracija</p>
<p>Na dvodnevnom Forumu o razvoju poduzetništva, FIAS, agencija Međunarodne financijske korporacije i Svjetske banke predložila zemljama jugoistočne Europe ujednačavanje i pojednostavljenje propisa za otvaranje novih poduzeća </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Države jugoistočne Europe trebale bi što prije smanjiti administrativne prepreke za razvoj poduzetništva i pojednostavniti uvjete za strana ulaganja te ujednačiti propise za poslovanje tvrtki. Tako će ubrzati vlastiti gospodarski razvoj, smanjiti nezaposlenost i približiti se Europskoj uniji. U tom sklopu, Hrvatskoj se posebno predlaže pojednostavljenje procedure za izdavanje poslovnih viza, skraćenje vremena za dobivanje odobrenja za zapošljavanje stranih radnika kao i utvrđivanje jedinstvenog postupka za osnivanje poduzeća te načina kupnje zemljišta za gradnju novih proizvodnih pogona. </p>
<p>To su samo neki od naglasaka s dvodnevnog Foruma za razvoj poduzetništva i poduzeća u jugoistočnoj Europi koji je u četvrtak počeo u Zagrebu. Skup je pozdravila Maja Brinar, zamjenica ministra gospodarstva, a uz predstavnike naše zemlje u radu Foruma sudjelovali su i predstavnici Albanije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Makedonije, Rumunjske i Jugoslavije. Predstavnici FIAS–a, savjetodavnog servisa za strana ulaganja, tj. zajedničke Agencije Međunarodne financijske korporacije i Svjetske banke, predstavili su rezultate svojih istraživanja o uvjetima za razvoj poduzetništva u svakoj od zemalja ove regije. Analiza je popraćena i konkretnim preporukama koje, primjerice za Hrvatsku, obuhvaćaju prijedlog da se administrativnim službama postavi rok u kojem trebaju završiti proceduru za osnivanje poduzeća i da se smanje troškovi, koji najčešće nastaju zbog ovjeravanja najrazličitije dokumentacije. Posebno se upozorava na potrebu za privatizacijom platnog prometa, otvaranje mogućnosti za brže okrupnjavanje parcela na kojima bi se gradile industrijske zone kao i ubrzanje upisa u zemljišne knjige. Prema iskustvima FIAS–a, potencijalni strani ulagači i dalje premalo znaju o mogućnostima i uvjetima za investiranje u Hrvatskoj, pa bi bilo dobro o tome tiskati jedinstvene upute i s njima upoznati sve službe koje sudjeluju u odobravanju poduzetničkih projekata. Posebno je bilo riječi i o financijskom, odnosno poreznom okruženju koje čeka strane poduzetnike te potrebi da se što prije u Hrvatskoj utemelje centri za pružanje savjeta s tog područja.</p>
<p>B. PETROVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>BAT želi domaće tržište cigareta, a ne želi ulagati u proizvodnju duhana?</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - British American Tobacco (BAT) vrši pritisak na hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i manipulira sa 70 radnika Tvornice duhana Zadar kako bi prikrio da u svojoj tvornici u Mađarskoj namjerava proizvoditi cigarete, a samo ih pakirati u Zadru, upozorili su u četvrtak na konferenciji za novinare povjerenici Koordinacije sindikalnih podružnica koncerna Tvornice duhana Rovinj (TDR).</p>
<p>Glavna povjerenica Sindikata zaposlenih u poljoprivredi (PPDIV-a) u Tvornici duhana Zagreb, Irena Glas, rekla je da hrvatska javnost mora biti upoznata s napadima BAT-a na TDR kad je riječ o posljednjim događajima u domaćem duhanskom gospodarstvu. Nadalje, rekla je Glas, suosjećamo s radnicima Tvornice duhana Zadar, ali i tražimo da svi na domaćem tržištu rade pod istim uvjetima, odnosno BAT ne može biti povlašten. Tim više što je donošenjem pratećih propisa hrvatska Vlada jasno odredila minimalne standarde koje trebaju ispuniti strani ulagači da bi krenuli s proizvodnjom.</p>
<p>Povjerenik PPDIV-a za primarnu proizvodnju duhana, Mirko Koletić, rekao je da je duhanski rat između BAT-a i TDR-a uznemirio i 3000 kooperanata koji se bave uzgojem duhana u Podravini i Slavoniji. Naime, kažu u sindikatu, nelojalna konkurencija multinacionalne kompanije (BAT-a) na malom duhanskom tržištu Hrvatske, koje bilježi i snažan trend pada potrošnje cigareta, mogla bi ugasiti primarnu proizvodnju duhana na domaćim poljima.</p>
<p> BAT se, kako je rečeno, ne želi bavi socijalnim aspektom, koji je snažno prisutan u domaćoj poljoprivredi, već želi uzeti trećinu domaćeg tržišta cigaretama, da bi na nj plasirao jeftiniji duhan iz drugih zemalja. Nadalje, u sindikatu ističu da su još prije dvije godine upozorili da BAT manipulira s ulaskom u Tvornicu duhana Zadar, u kojoj je proizvodnja trebala započeti 11. svibnja. No, zbog spornog Pravilnika o duhanu 70 tamošnjih radnika je poslano na čekanje. </p>
<p>Sindikalni povjerenici ističu socijalni partneri poštuju kolektivni ugovor u koncernu TDR, te da se u sedam godina u TDR-u nije bilo ni jednog radnog spora. Uz to, aneksom Kolektivnog ugovora, prava radnika u domaćoj duhanskoj industriji su proširena na način da su njihovi predstavnici ušli u nadzorne odbore društava u sastavu TDR-a. Irena Glas istaknula je da bi sve to moglo pasti u vodu, ako bi Hrvatska dopustila BAT-u odgodu ugradnje opreme koju propisuje Pravilnik o duhanu. Nacionalni interesi, kažu u sindikatu, ovaj put ne bi smjeli doći u pitanje, jer u Hrvatskoj ima previše primjera koji pokazuju da strance ne zanima domaća proizvodnja, već u prvom redu tržište.</p>
<p>Povjerenik sindikata PPDIV-a u tvornici ambalaže Istragrafika Stanko Soldatić, rekao je da je ova tvrtka, inače u sastavu koncerna TDR, jedina domaća grafička kuća koja radi punim kapacitetom.</p>
<p>MARINKO PETKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Poslodavci i sindikalci u petak o izlasku iz krize</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u petak će sindikalnim čelnicima predstaviti Program rada Predsjedništva HUP-a za ovu godinu, stoji u priopćenju HUP-a. </p>
<p>Kako doznajemo od predsjednika Udruge radničkih sindikata Hrvatske Borisa Kunsta, riječ je o bipartitnom sastanku socijalnih partnera, na kojem neće biti predstavnika trećeg partnera u socijalnom dijalogu, države. Štoviše, Kunst očekuje da će na tom sastanku poslodavci i sindikalci usuglasiti stavove o ključnim pitanjima daljnjeg razvoja Hrvatske, te ih tako formulirane uputiti strankama vladajuće šestorke. Sastanak poslodavaca i sindikalaca, naime, odlična je prilika za razmjenu mišljenja o čitavom nizu problema, u kojima već godinama grca hrvatsko gospodarstvo, a kako kaže Kunst, sindikalci i poslodavci dotaknut će se i zahtjeva Svjetske banke da Hrvatska ponovno izmijeni Zakon o radu, odnosno da deregulira tržište rada, a radne odnose učini fleksibilnijim.</p>
<p>Osim Kunsta, sastanku bi trebali prisustvovati i predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Davor Jurić, predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever i predsjednik Matice sindikata javnih službenika i namještenika Dalimir Kuba. Poslodavce će predstavljati predsjednik Predsjedništva HUP-a Željko Čović, zatim njegovi dopredsjednici Branko Roglić i Franjo Luković, te glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević. </p>
<p>A. M.</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Istra očekuje dvostruko više engleskih turista</p>
<p>PULA, 3. svibnja</p>
<p> - Zahvaljujući dobroj poslovnoj suradnji poznatoga britanskog turoperatora Thomsona s hrvatskim poslovnim partnerima, prije svega s agencijom Atlas i istarskim hotelijerima, ove će godine u Istri boraviti dvostruko više britanskih turista nego lani. Istodobno će se i ukupni promet preko zračne luke Pula povećati za petinu jer se očekuje dolazak više od 80.000 gostiju ne samo iz zapadne Europe već istodobno iz Rusije i Poljske. </p>
<p>U sklopu tih nastojanja početkom ovog tjedna u pulsku su zračnu luku sletjeli prvi čarter-avioni s britanskim i ruskim turistima, što je označilo i službeno otvorenje ovogodišnje turističke sezone za ovu zračnu luku, ali i za Istarsku rivijeru.</p>
<p> Prema riječima direktora Zračne luke Pula Bruna Rogovića, iz Velike će Britanije u Istru stići zrakoplovima više od 20.000 turista, što je praktički udvostručenje spram prošle godine. Nakon prvih dvaju čartera koji su u Pulu stigli 1. svibnja narednog je dana doletio i čarter-avion ruske agencije Ascent Travel sa 150 ruskih turista. Tako će svake srijede do kraja listopada stići gotovo tri tisuće ruskih gostiju. Zračni turistički promet nastavlja se i dovođenjem gostiju iz Njemačke, pa će prvi čarter turoperatora TUI stići 11. svibnja iz Hannovera i također će ta veza tjedno potrajati do konca listopada. A sredinom lipnja čarter goste iz Varšave zrakoplovima će u Istru početi dovoziti i pulska agencija Club Travel, s izgledom da se zrakoplovi angažiraju i dva puta tjedno zbog velikog zanimanja Poljaka da provedu odmor u Istri.</p>
<p> Naravno, u svim tim turističkim »zračnim mostovima« značajna je nazočnost i hrvatske nacionalne aviokompanije Croatia Airlines. Do istarskih i otočnih destinacija osigurani su i brzi hidrogliser, a postoji mogućnost uključenja i hidroaviona. </p>
<p>M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Liburnia riviera hoteli nadmašili plan </p>
<p>RIJEKA, 3. svibnja</p>
<p> - Opatijska hotelska tvrtka »Liburnia riviera hoteli« ostvarila je u četiri ovogodišnja mjeseca 135.000 noćenja, što je za jedan posto više od planiranoga, izvijestio je u četvrtak na konferenciji za novinare, u povodu otvaranja »Dana kineske kuhinje« u novouređenom hotelu Ambasadoru, direktor prodaje i komercijale te hotelske tvrtke, Ivo Matacin.</p>
<p> Financijski je rezultat, kazao je Matacin, u tom razdoblju za 11 posto bolji od prošlogodišnjega, a ostvareno je ukupno 31,5 milijun kuna prihoda.</p>
<p> »Liburnia riviera hoteli« planiraju ove godine realizirati 802.000 noćenja, što je, s obzirom na dosadašnju prodaju smještaja, realna procjena, ocijenio je Matacin.</p>
<p> Dani kineske kuhinje, koji se u hotelu Ambasadoru organiziraju u suradnji sa zagrebačkom tvrtkom Žad, bit će otvoreni do 13. svibnja. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="58">
<p>I uz osnovicu od 4551 kune niže plaće zaposlenih u osnovnim školama</p>
<p>Iako je zamjenik premijera dr. Goran Granić izjavio da plaće u obrazovanju i znanosti neće pasti, računica Sindikata hrvatskih učitelja pokazuje drukčije/ Osnovica plaća još nepoznata / Matica sindikata javnih službi traži da se primjena uredbi i novog sustava plaća odgodi do sljedeće godine /Više staža donosi manje kuna </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Oko 220.000 zaposlenih u školama, bolnicama, na fakultetima, u znanstvenim ustanovama, socijali, kulturi i državnoj upravi sa zebnjom čekaju lipanjsku isplatu prvih plaća po novim koeficijentima. Već je najavljeno da će osnovica plaća biti niža od 4551 kune, a zamjenik premijera dr. Goran Granić ovih je dana izjavio da će sve plaće biti smanjene osim onih u obrazovanju i znanosti. Koliko će plaće pasti, ovisi o osnovici, a nju će Vlada, u dogovoru sa sindikatima, srezati ovisno o tome koliko će novca trebati da se novi koeficijenti uguraju u deset posto manju proračunsku masu sredstava za plaće.</p>
<p>»To što govori Granić, nije točno! Plaće u osnovnim školama pale bi i s osnovicom od 4551 kune. Uz nižu osnovicu pad plaće bit će drastičan, čak i do 20 posto!«, kazao je za Vjesnik predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Dalimir Kuba. Svoju tvrdnju dokazuje najnovijim izračunom učiteljskih neto plaća, i to uz osnovicu od 4551 kune, te tri moguće niže osnovice - 4278 kuna (šest posto niža), 4096 kuna (10 posto niža) i 3868 kuna (15 posto niža). </p>
<p>Kad bi osnovica i ostala 4551 kunu, plaće učitelja, mentora, savjetnika, SSS tajnika, domara, spremačica s više od 15 godina staža pale bi i do pet posto. Tako bi VSS učitelj s 20 godina staža dobio 64 kune manje, a onaj s 35 godina staža 192 kune manje. Uz šest posto nižu osnovicu (4278 kuna), plaće radnika s više staža padaju do devet posto. Svim VSS učiteljima s 15 i više godina staža plaće bi pale za 70 do 417 kuna, koliko bi manje dobio učitelj sa 35 godina staža. VŠS učitelj s 35 godina staža dobio bi za 239 kuna nižu plaću, savjetnici i mentori i po 413 kuna manje, domari 248 kuna, a čistačice 147 kuna manje.</p>
<p>Smanji li se osnovica za 10 posto (4096 kuna), plaće padaju i do 16,5 posto koliko će manje dobiti spremačica pred mirovinom. VSS učiteljima padaju plaće već s 10 godina staža i to za 126 kuna, a oni s 35 godina staža dobit će čak 566 kuna (ili 12,5 posto) manje. VŠS učiteljima (nakon desete godine staža) plaće padaju za 40 do 378 kuna. Svim mentorima i savjetnicima plaće se smanjuju u rasponu od 34 do 508 kuna. Svi tajnici računovođe, od početnika do najstarijeg, dobili bi od devet do 388 kuna manje, isto tako i domari, ložači i kuharice, čije plaće padaju za 70 do 511 kuna. Pale bi plaće čak i ravnatelja, posebno onih s višom spremom, čak za 442 kune.</p>
<p>Uz osnovicu nižu 15 posto (3868 kuna), pad plaća bio bi drastičan, a osjetili bi ga gotovo svi zaposleni u školstvu osim nekih početnika. Najviše bi, čak za 20,8 posto ili 642 kune, pale plaće domara i ložača s 35 godina staža. VSS učitelju sa 35 godina staža plaća pada za 754 kune ili 16,4 posto, a VŠS učitelju smanjla bi se za 552 kune. </p>
<p>Savjetnicima i mentorima, ovisno o stažu, plaće bi pale u rasponu od 128 do 699 kuna, tajnicima od 55 do 554 kune, spremačicama do 436 kuna, a ravnatelji bi dobili od 46 do 665 kuna manje plaće.</p>
<p> Kuba procjenjuje da će osnovica pasti za više od šest posto, jer je već potrošeno pet mjeseci u kojima su plaće isplaćivane po starom, što znači da u sedam preostalih mjeseci treba smanjiti za deset posto masu za plaće u proračunu. »Šest posto manja osnovica ne znači ništa za uštede u proračunu pa će očito pad osnovice biti veći«, smatra on.</p>
<p>»Točno je da je dosad podcijenjeno školstvo dobilo koeficijente s kojima se približilo ostalim službama«, ističe Kuba. Međutim, kad se ti koeficijenti pretvore u plaće po osnovici od 4551 kune, ispada da za osnovne i srednje škole treba u preostalih sedam mjeseci dodatnih 171,8 milijuna kuna. Uz nižu osnovicu, neto plaće padaju, a ušteda koju država može izvući iz školstva minimalna je.</p>
<p>Uz šest posto manju osnovicu, izračunao je Kuba, za školstvo bi trebalo još 28 milijuna kuna. Ako osnovica bude 10 posto manja, ušteda u proračunu na školstvu tek je 67,5 milijuna kuna, a uz 15 posto manju osnovicu štedi se 187,5 milijuna kuna. A to nije niti pola od 395 milijuna kuna koliko bi za osnovne i srednje škole iznosilo 10 posto manje novca za cijelu godinu.</p>
<p>»Sigurno će se uštede u proračun morati ostvariti na račun drugih službi, gdje su plaće bile veće nego u školstvu pa će i više padati, primjerice u zdravstvu, socijali, mirovinskom i dijelu državne uprave. Tamo će biti i viškova novca«, kaže Kuba. Naglašava da će Vlada morati promiješati karte, odnosno bruto masu novca za sve javne i državne službe, a ovisno o tome koga želi »nagaziti«, past će i iznosi osnovice.</p>
<p>Matica sindikata javnih službi, čiji je Kuba predsjednik, očekuje sljedećeg tjedna razgovor s Goranom Granićem. Matica zahtijeva da se primjena uredbi i novog sustava plaća odgodi do sljedeće godine. Tražimo da Vlada u dogovoru sa sindikatima, kaže Kuba, razmotri moguće uštede u proračunu, odnosno način kako 10 posto manje novca preraspodijeliti između državnih i javnih službi, te unutar pojedinih službi kako bi pad plaća bio što manji i bezbolniji.</p>
<p>LJUBINKA MARKOVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvati godišnje popuše 12 tona marihuane </p>
<p>Obitelj za obitelj, mladež i šport raspravljao o Prijedlogu zakona o sprječavanju i suzbijanju zloporabe droga / Odbor za zakonodavstvo podržao prijedlog Kluba HSLS-a o većim zatvorskim kaznama za protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice / Podrška Tomčićevu prijedlogu da akademik Vlatko Silobrčić uđe u Vijeće HRT-a</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Pripremajući se za nastavak sjednice, u četvrtak ujutro su zasjedala radna tijela Hrvatskog sabora. </p>
<p>Poražavajuće je da Hrvati godišnje popuše 12 tona marihuane, potroše pola tone heroina, 150 kilograma kokaina, te 51.000 doza raznih opojnih sredstava, rekla je predsjednica Odbora za obitelj, mladež i sport Dubravka Šuica (HDZ) na tematskoj sjednici tog Odbora posvećenoj Konačnom prijedlogu zakona o sprječavanju i suzbijanju zloporabe opojnih droga. </p>
<p>Na Prijedlogu zakona radi se četiri godine a najviše primjedaba prisutnih odnosilo se na nedovoljnu preventivu. Član Povjerenstva za suzbijanje zloporabe droga dr. Slavko Sakoman upozorio je na niz zakonskih nedorečenosti a Ante Simonić (HSS) je istaknuo da bi na čelu Povjerenstva kako bi ono bilo što učinkovitije trebao biti premijer. Jadranka Kosor (HDZ) je zapitala jesu li u proračunu osigurana sredstva za provedbu zakona. Ivan Čehok (HSLS) je pak naglasio kako je nužna bolja organizacija borbe protiv šverca drogom. </p>
<p>Predstavnici Udruge za pomoć liječenim ovisnicima zauzeli su se da članovi Povjerenstva budu profesionalno zaposleni kako bi mogli kvalitetnije raditi. </p>
<p>Odbor za zakonodavstvo je po hitnom postupku prihvatio izmjene i dopune Kaznenog zakona koje je predložio Klub HSLS-a. Riječ je, kako je u ime predlagatelja objasnio Željko Pavlic, o pooštravanju kazni pri protuzakonitom prebacivanju osoba preko državne granice, budući da dosadašnje kazne nisu bile dovoljno destimulativne. </p>
<p>Ilegalni prelasci su u porastu rekao je Pavlic, tako da je 1999. zabilježeno postupanje prema 12.340 stranaca, a 2000. prema 24.180 stranaca. Stoga HSLS predlaže da se povećaju zatvorske kazne i to za prekršaj za koji je do sada bila određena kazna do jedne godine da ona bude do tri godine, a za prekršaj za koji je trenutačno određena kazna od šest mjeseci do pet godina kazne bi bile od tri do deset godina zatvora. Nismo sretni zbog pooštravanja te zamjene prekršaja kaznenim djelom, no Hrvatska mora biti prostor pravne sigurnosti, zaključio je HSLS-ov zastupnik Vilim Herman. </p>
<p>Odbor je podržao i izmjene i dopune Zakona o sportu, ali ne kako je tražio predlagatelj odnosno Odbor za obitelj, mladež i sport po hitnom postupku, nego u redovnoj proceduri. U ime predlagatelja, Ljiljana Kuhta (SDP) je pojasnila kako se mijenja članak koji govori o tome da je Hrvatski sportski savez invalida krovna udruga koja brine o ostalim udrugama sportaša invalida. To do sada nije bio slučaj, istaknula je Kuhta, jer su se oni brinuli samo o odabranima. Stoga predlažemo da se udruge izravno financiraju te da se udružuju u nacionalne saveze prema invalidnosti. Time bismo izbjegli nepravednost u raspodjeli novca, jer, primjerice, sportaši u kolicima nisu prošle godine od Saveza dobili ni kunu.</p>
<p>Iako se očekivalo, Odbor za informatiku, informatizaciju i medije nije u četvrtak izabrao kandidate koji će, sukladno novom Zakonu o HRT-u, sjediti u Upravnom vijeću te kuće. Naime, Klub SDP-a usprotivio se tome da se na sjednici Odbora između 27 predloženih imena izabere šest članova Upravnog vijeća, a bez prethodno obavljenog razgovora sa svim kandidatima. Tako će Odbor za 14 dana održati novu sjednicu na kojoj će to biti učinjeno. </p>
<p>SDP-ovom prijedlogu oštro su se usprotivili Vilim Herman (HSLS) i Vesna Pusić (HNS), objašnjavajući kako nema potrebe oklijevati i čekati da televizija napokon postane javna, te da se prekinu financijski i kadrovski »kaosi«. Štoviše, Herman, ali i predsjednik Odbora Zvonimir Sabati (HSS) predložili su više imena koja bi trebala tvoriti Upravno vijeće HRT-a. Riječ je o Branimiru Lokinu, Marcelu Meleru, Miljenku Jelači, Marinku Papugi, Josipu Panduriću, Milivoju Puhlovskom, te Nikici Kalogjeri. Inače, Upravno vijeće ukupno će imati sedam članova, te će uz šest članova koje predlaže Sabor, jednog člana predložiti Zaposleničko vijeće. </p>
<p>Unatoč nesuglasicama oko izbora članova Upravnog vijeća HRT-a Odbor je jednoglasno podržao prijedlog predsjednika Sabora Zlatka Tomčića da akademik Vlatko Silobrčić bude član Vijeća HRT-a. </p>
<p>IVANA MATIĆ/ SILVANA ORUČ IVOŠ</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Jurić će dati i godišnji odmor sindikalcima izbornim kandidatima</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – »Pozivamo birače da izađu na predstojeće lokalne izbore, no svojem članstvu nećemo preporučiti za koga mogu glasovati«, istaknuo je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Davor Jurić u četvrtak na konferenciji za novinare.</p>
<p>Jurić je također istaknuo kako svojim članovima, povjerenicima i dužnosnicima ne priječi kandidiranje na bilo kojoj stranačkoj ili nezavisnoj listi, kao i da je spreman eventualnim kandidatima omogućiti za tu svrhu i korištenje godišnjeg odmora. »Primjerice, glavni tajnik sindikata Vitomir Begović kandidiran je kao nestranačka osoba za nositelja liste SDP-a u Karlovačkoj županiji, a postoje naznake da su se i ostali članovi našeg sindikata kandidirali na nekim listama«. izvijestio je Jurić.</p>
<p>Osvrnuvši se na poziv Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koji je u petak sazvao sastanak na kojem bi novo čelništvo HUP-a predstavnicima svih pet sindikalnih središnjica predstavilo platformu za razvoj suradnje sa sindikatima, Jurić je upozorio da SSSH na taj sastanak »neće doći«.</p>
<p> »HUP jednostavno mora promijeniti retoriku i točno odrediti tko mu je socijalni partner. Naime, SSSH kao najveća i najreprezentativnija središnjica očekuje bilateralni sastanak na kojem će s vodstvom HUP-a razmotriti zašto se stalno izbjegava socijalni dijalog «, rekao je Jurić, zaključivši kako se ponajprije taj problem treba riješiti, a tek onda može doći razgovor o »nekakvim platformama«. Jurić je naime pojasnio, kako se u HUP-ovoj platformi od 10 točaka nijedna ne odnosi na socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje, te da se čak ni jednom ne spominje riječ »sindikat«.</p>
<p>Osim toga, dodao je Jurić, sastanku HUP-a ne može biti osobno nazočan ni iz objektivnih razloga. »Još danas putujem u Bruxelles, kako bih sudjelovao na sjednici Europskog socijalnog vijeća, na kojoj će se govoriti upravo o stanju socijalnog dijaloga u Hrvatskoj«, rekao je na kraju predsjednik SSSH-a.</p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Međimurski HDZ će iz članstva izbrisati kandidate na listi HIP-a</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Na izbore za predstavničko tijelo vlasti Primorsko-goranske županije izaći će 11 političkih stranaka i stranačkih koalicija, i tri kandidata s nezavisnim kandidacijskim listama. Na izborima za Gradsko vijeće Rijeke nastupit će 12 stranaka i koalicija i tri kandidata s nezavisnim kandidacijskim listama.</p>
<p> l Kako je na konferenciji za novinare u četvrtak istaknuo predsjednik HDZ-a Međimurja i saborski zastupnik Velimir Pleša, nitko od kandidata te stranke, »nema nikakvih pretvorbenih i drugih repova, ili putra na glavi«. »Očistili smo svoje redove, a u međuvremenu primili veći broj novih članova, uglavnom mladih i stručnih ljudi«, dodao je. Na pitanje Vjesnika, Pleša je odgovorio da će zasigurno nekoliko postotaka biračkih glasova HDZ-u odnijeti nezavisna županijska lista čiji nositelj je prof. dr. Zvonimir Bartolić. »To je u stvari lista HIP-a koja kao udruga ne može sudjelovati u izbornom nadmetanju. Ljudi na toj listi koji su članovi HDZ-a bit će brisani iz članstva, što nam je veoma žao, jer su među njima i neki osnivači HDZ-a u Međimurju«, istaknuo je Pleša. </p>
<p> l Prema podacima Izbornog povjerenstva za Grad Zadar, za vijećnička mjesta u Gradskom vijeću Zadra zaprimljeno je 14 stranačkih i šest nezavisnih lista. Među strankama samo je jedna koalicijska lista, ona ASH–a i HSU-a. U Izborno povjerenstvo za Zadarsku županiju prijavljeno je 12 izbornih lista od kojih su dvije koalicijske ASH-HSU (nositelj Marinko Burćul) te HKDU-HDRS (nositelj Dragomir Mišljenac), te devet stranačkih i jedna nezavisna (HIP). Nositelji lista su Dragan Pećnik (DC), Šime Prtenjača (HDZ), Milivoj Vuletić (HNS), Miljenko Peričić (HSS), Željko Rogić (LS), Stanko Zrilić (HSLS), Ivan Miličević (HSP), Romano Meštrović (SDP) i Darko Velček (Zeleni pokret Hrvatske), a nositelj Nezavisne liste je Hrvoje Vuković (HIP). </p>
<p> l Hrvatske stranke na lokalne izbore u Gračacu izlaze u koalicijama a stranke srpske manjine izlaze samostalno. U Izborno povjerenstvo stiglo je šest lista od čega je pet stranačkih i jedna nezavisna. HDZ, HSLS i HSP ovaj su put u koaliciji, HSS i HČSP također, a treću koaliciju čine SDP i HNS. Dvije stranke srpske manjine SDSS i SNS odlučile su na izbore izići samostalno, no postizborna suradnja nije isključena. </p>
<p> l Prema informaciji Županijskog izbornog povjerenstva za župana Krapinsko-zagorske županije kandidiralo se devet kandidata – dosadašnji dožupan Stanko Belina (ZDS), Zdravko Grabušić (DC), Alojz Malogorski (HNS, HSU, LS), Vlasta Hubicki (HSS), Božidar Gorup (HSLS), Stanislav Gorupec (HSP, HKDU), Đovani Broz (SDP) te dr. Miroslav Kopjar kao nositelj Nezavisne županijske liste. </p>
<p> l Bivši bjelovarsko-bilogorski župan Marijan Coner nositelj je HDZ-ove liste koju će u predstojećoj kampanji ta stranka predstaviti biračima. Na vlast se želimo vratiti kako bismo dovršili projekte koje smo započeli« rekao je Coner. Na konferenciji je također predstavljen program HDZ-a za tu županiju. </p>
<p> l Marko Menđušić, nositelj je HIP-ove nezavisne liste za Šibensko-kninsku županiju, Drago Marguš za Šibenik, Emalija Čupić-Gović za Drniš, a Anđelko Sladić za Skradin. Oni su novinarima predstavljeni na konferenciji za novinare, na kojoj je predsjednik županijske Udruge HIP-a Ante Zelić pročitao tekst Deklaracije o poštivanju i promicanju nacionalnih vrednota i stvaranju moderne Hrvatske</p>
<p> l »Stranke šestorke nemaju više što obećati biračima jer su potrošile sva obećanja a kapitalne investicije u Zagorju su obustavljene« rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare predsjednik ZDS-a dr. Stanko Belina. ZDS u svim lokalnim jedinicama kao i za Županijsku skupštinu izlazi sa samostalnim listama, dok u Zagrebu izlazi zajedno s listom Zagrebačke stranke.</p>
<p> l U predizbornu kampanju za dubrovačko-neretvansku Županijsku skupštinu ulazi 11 stranačkih lista, i to DC-a, HDRS-a, HDZ-a, HKDU-a, HNS-a, HSS-a, HSLS-a, HSP-a, HSP 1861., LS-a i SDP-a, te tri nezavisne liste čiji su nositelji Darko Kaciga, Luka Obradović i Ivo Šimunović. Za Gradsko vijeće Grada Dubrovnika prijavljeno je 13 stranačkih lista: ASH-a, DC-a, HDRS-a, HDZ-a, HKDU-a, HNS-a, HSS-a, HSLS-a, HSP-a, HSP 1861., HSU-a, LS-a i SDP-a, te četiri nezavisne liste na čelu kojih su dr. Zoran Cikatić, Srećko Kljunak, Božo Leta i Špiro Savina. </p>
<p>Naglasak predizborne kampanje za predstojeće lokalne izbore dubrovačkog DC-a bit će na gospodarskom oporavku i zaustavljanju rasta nezaposlenosti. Kandidat za gradonačelnika i župana, je Nikola Obuljen.</p>
<p> l Dvije tisuće narkomana, umirovljenici i nezaposleni čine u Puli kilometarski špalir ljudi bez nade, a gradom upravlja šačica koja mu nije u stanju ili ne zna pomoći, oslikao je aktualno stanje Pule i svoju motivaciju da kao nositelj liste LS-a za Pulu uđe u Gradsku palaču kirurg u Općoj bolnici dr. Viljam Bilić. </p>
<p>LJ. Balen/ S. Budimir Tasić/ K. Cikoja/ D. Goluban/ D. Herceg/ J. Klisović/ D. Ovčar/ M. Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Preuranjene izjave ugrožavaju HSLS-ov ustroj i izglede na lokalnim izborima </p>
<p>Iako Budiša nije decidirano najavio povlačenje, u HSLS-u se već otvoreno licitira s imenima nasljednika / Kao nasljednici se spominju Đurđa Adlešić i Joško Kontić, oko kojih se navodno već svrstavaju dva stranačka bloka / Iako su mjesta na listama zavadila dalmatinske liberale, nositelj liste Kontić najavljuje da se vlast u toj županiji neće moći formirati bez HSLS-a / Dorica Nikolić: Stranka koja o pomlađivanju ne razmišlja i ne polemizira, nema budućnosti</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – Ako je do jučer vrijedilo »pravilo« prema kojem »kad Budiša kihne, trese se Vlada«, što je značilo da lider HSLS-a prvi među vladajućima »kukurikne« i objavi javnosti neke delikatne stvari (na primjer slučaj Stipetić), pa zbog toga navuče na sebe i stranku bijes ostalih iz šestorke, u posljednje se vrijeme može reći da se zbog nekih »preuranjenih« izjava i međusobnih sukoba trese sam HSLS. </p>
<p>I to više što se bliže lokalni izbori. Stoga su neki od viđenijih HSLS-ovaca skloni upravo tome – predizbornoj groznici i zbog nje pojačanoj retorici – pripisati činjenicu da se u javnosti naveliko raspreda o navodnom sukobu mladih i starih liberala, kao i to da se već otvoreno licitira s imenima mogućih nasljednika Dražena Budiše na čelu stranke.</p>
<p>To licitiranje imenima kreće se u rasponu od nacionalno i politički »mekše« liberalke Đurđe Adlešić do nacionalno i politički »tvrdog« Joška Kontića, oko kojih se navodno već svrstavaju dva stranačka bloka. Tome treba pribrojati i ovotjednu žestoku svađu između dalmatinskih liberala, kojoj je povod (prema nekima, ne i pravi uzrok) redoslijed na izbornoj listi za Splitsko-dalmatinsku županiju, a koja je rezultirala i ostavkom Frane Garca, prvoga županijskog liberala. </p>
<p>Darinko Kosor, medijski sigurno najeksponiraniji predstavnik tzv. mladih lavova HSLS-a i nositelj izborne liste u Zagrebu, najzaslužniji je za to što se uoči ovih izbora u stranci sve više dijele na stare i mlade, svrstavaju među »islužene«, odnosno »perspektivne« kadrove. Sam Kosor je, doduše, nakon što je vidio kakve je medijske interpretacije proteklih tjedana doživjela njegova izjava o tome da je došlo vrijeme za pomlađivanje vodstva stranke – prilično reterirao, pa danas dodatno objašnjava da mu »nije bilo ni na kraj pameti« dovesti u pitanje poziciju Dražena Budiše kao nesporna autoriteta i lidera. Ipak, »mladi lavovi« – osim što su posljednjih dana žestoko upirali prstom u pojedine lokalne čelnike stranke, tvrdeći da ih je vrijeme pregazilo i da im nema više mjesta na izbornim listama, jer da će s njima na čelu HSLS »umrijeti« u nekim dijelovima Hrvatske – prvi su »povukli vraga za rep« i otvorili prostor nagađanjima o tome tko će biti Budišin nasljednik. Kao gotovu stvar su, naime, uzeli najavu da se Budiša na saboru HSLS-a sljedeće godine neće ponovo kandidirati, pa otuda i »preuranjena« najava Darinka Kosora da bi Đurđa Adlešić bila Budišina »najbolja nasljednica«. </p>
<p>Preuranjena barem što se tiče glavne tajnice stranke Dorice Nikolić, koja tvrdi da Budiša nikada decidirano nije najavio svoje povlačenje, nego da je samo rekao kako, dok je na čelu HSLS-a, neće prihvatiti druge dužnosti u državi koje mu se nude. »A hoće li se ili neće Budiša opet kandidirati, vidjet ćemo«, kaže nam Nikolić. U vodstvu HSLS-a, inače, odmahuju rukom na spomen sukoba starih i mladih liberala, a pogotovo na kalkulacije o Budišinu nasljedniku. Tvrde da su mediji to »žuto raspalili«, a kao argument nude to što je HSLS, »za razliku od drugih vodećih stranaka«, svoje vodstvo još ranije radikalno pomladio, što se vidi i po sastavu Maloga vijeća. Poznata je s tim u vezi Budišina izjava da nitko u Malome vijeću ne smije biti stariji od njega. Dorica Nikolić kaže, doduše, da se to »nekima« u stranci ne sviđa, ali i zaključuje: »To je sasvim ljudski. Međutim, stranka koja o pomlađivanju ne razmišlja i o tome ne polemizira, nema budućnosti«. </p>
<p>Što se pak tiče svađe među vodećim liberalima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Dorica Nikolić je sklona to pripisati posebnom temperamentu Dalmatinaca, ali i činjenici da će, kako kaže, uvijek negdje iskriti kada su izborne liste u pitanju, na što se treba naviknuti. Kontić, međutim, koji je dublje u sve to uvučen, i zato što je nositelj splitsko-dalmatinske liste, i ne pokušava umanjiti problem, »jer bi to bilo i nerazumno i neiskreno«. Ali lista je predana i treba odraditi vrlo težak posao, a to je pokušaj HSLS-a da očuva u toj županiji politički centar, i to u borbi s dva vrlo jaka politička bloka, lijevim na čelu sa SDP-om i desnim koji se grupirao oko HDZ-a. Kontić poručuje onima koji »u našim nesporazumima« vide svoju šansu da će se razočarati, jer se u Splitsko-dalmatinskoj županiji vlast nakon ovih izbora »neće moći formirati bez HSLS-a«. </p>
<p>Bez obzira na taj optimizam, normalan za svaku stranku uoči izbora, u HSLS-u ipak ne mogu zanijekati da unutarstranačkih sukoba i svađa ima. Stoga je i otvoreno pitanje ne hoće li te svađe, nego koliko će utjecati na izborne rezultate i hoće li se HSLS i nakon novih lokalnih izbora moći pohvaliti činjenicom da je po snazi druga stranka u državi. Ili će mu se možda dogoditi da ne uspije ni ponoviti rezultate izbora od prije četiri godine kada je, recimo, u Zagrebu osvojio 15 posto glasova? A možda mu u pojedinim sredinama prijeti i opasnost da prođe kao u Petrinji prošle godine, na izvanrednim izborima, kada nije uspio prijeći ni izborni prag?</p>
<p>IVKA BAČIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Štengl: Gospodo, Vukovar je uspio</p>
<p>Iako ne postoji recept za međuljudske odnose, nadvladali smo i premostili prepreke koje su, ne tako davno izgledale nepremostive, kazao je na svečanoj sjednici Gradskoga vijeća gradonačelnik Vladimir Štengl/ U grad se vratilo 8.500 prognanika, nezaposlenih 3.200 / Obnovljeno 3.000 kuća i 1.770 stanova</p>
<p>VUKOVAR, 3. svibnja</p>
<p> – Svečanim mimohodom ulicama grada, Vukovarci su po treći put u mirnodopskim uvjetima proslavili Dan grada Vukovara, odnosno blagdan svetih Filipa i Jakova – njegovih zaštitnika. Tomu je prethodilo odavanje počasti hrvatskim žrtvama agresije, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno križa na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata. Vijence su položila izaslanstva gradova Vukovara i Dubrovnika, Ministarstva hrvatskih branitelja, Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata i Vukovarsko-srijemske županije. </p>
<p>Misno slavlje u, ratom razrušenoj crkvi sv. Filipa i Jakova, gdje je u tijeku obnova sredstvima Zagrebačke županije, predvodio je apostolski nuncij u Hrvatskoj, msgr. Giulio Einaudi. On je sve građane Hrvatske pozvao na molitvu za povratak, obnovu i ljepši život u Vukovaru. </p>
<p>Koliko se pak odmaknulo u međunacionalnim odnosima na tom području najbolje svjedoči činjenica da je na početku svečane sjednice Gradskog vijeća u novoobnovljenoj gimnaziji, predsjednik Vijeća Marko Čeprnja iz redova Samostalne demokratske srpske stranke, ponajprije pozdravio predstavnike Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata.</p>
<p>»Poslije deset godina od tragičnih dana u povijesti Vukovara, iako ne postoji recept za međuljudske odnose, nadvladali smo i premostili prepreke koje su, ne tako davno izgledale nepremostive. Gospodo, Vukovar je uspio«, rekao je obraćajući se nazočnima vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl. Osim što je podsjetio na početke mirne reintegracije i sva postignuća na polju obnove 14.000 ratom uništenih od ukupno 15.830 vukovarskih stambenih jedinica, te komunalne infrastrukture, Štengl je upozorio na probleme nezaposlenosti i gospodarstva. U grad se vratilo 8.500 prognanika, među kojima je na Zavodu za zapošljavanje evidentirano 3.200 nezaposlenih. Do sada je obnovljeno 3.000 obiteljskih kuća i 1.770 stanova. Mišljenja je kako je u predstojećem razdoblju potrebito ubrzati obnovu radi što bržeg povratka preostalih 12.000 prognanih Vukovaraca; hitno sanirati ratnu štetu u središnjoj baroknoj jezgri radi vraćanja identiteta grada; ukloniti sve divlje deponije građevinskog otpada; ažurirati donatorima i mogućim sponzorima sve informacije o tijeku obnove objekata javne namjene i spomeničke baštine, te intenzivno povezivati vanjske partnere preko ponuđenih programa... </p>
<p>Posebno nezadovoljstvo Štengl je izrazio nerješavanjem pitanja stanova i stanovanja, koja su u tom gradu izrazito složena. On smatra da je zatečeno stanje nemoguće učinkovitije rješavati bez jasnih zakonskih odrednica, posebice stoga što neizvjesnost oko mogućnosti otkupa, ili bar najma stanova traje i danas. </p>
<p>U svom govoru on je apelirao na sve Vukovarce koji u sebi drže tajnu o sudbini više od 800 stanovnika toga grada za kojima tragaju njihove obitelji s obje strane, neka istina o njihovom počivalištu ugleda svjetlo dana. Pritom je istaknuo da je Vukovar uspio zbog svojih postojanih građana, jer su upravo oni bez osvetoljubivih čina u miru proteklih nekoliko godina na vječni počinak ispratili više od 1.000 žrtava agresije. </p>
<p> Iza kulisa, nezadovoljstvo je pak izraženo polupraznom športskom dvoranom gimnazije i neodazivanjem na proslavu mnogobrojnih saborskih zastupnika i drugih političkih čelnika.</p>
<p>LJILJANA PANDŽA</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Dekani Splitskog sveučilišta spremni organizirati i veleučilišnu nastavu </p>
<p>Zbog »gostovanja« sveučilišnih nastavnika na Veleučilištu, koje ih i bolje plaća, trpi nastava na Sveučilištu, tvrde u Studentskom zboru </p>
<p>SPLIT, 3. svibnja</p>
<p> – Nakon što je ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević zatražio očitovanje o tome koje bi stručne studije što se provode na Veleučilištu moglo organizirati Sveučilište, u srijedu je Senat Splitskog sveučilišta održao izvanrednu sjednicu. Gotovo svi dekani, konkretno Pravnoga, Ekonomskoga, Katoličko-bogoslovnoga, Fakulteta za turizam i vanjsku trgovinu Dubrovnik, Medicinskoga, SESB-a, Građevinskoga, Kemijsko-tehnološkoga i Fakulteta prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja, izrazili su spremnost da organiziraju stručne studije koje izvodi Veleučilište na svojim fakultetima. </p>
<p>Istaknuli su da mnogi profesori zaposleni na fakultetima, dakle, Sveučilištu, izvode nastavu i na Veleučilištu, te da zbog »trke« s jednog na drugo mjesto i mnogo sati, znatno pada kvaliteta nastave. Dekani su izrazili razumljive ograde u vezi s organiziranjem stručnih studija na fakultetima, poručujući kako uopće nisu poznati parametri prema kojima bi se ta nastava vodila. Svi su se složili da to mogu, ali nije dobiven odgovor na pitanje – hoće li? Najžešći u istupu bio je predsjednik Studentskog zbora Splitskog sveučilišta Ozren Bečić koji je jasno poručio da će to tijelo vjerojatno donijeti odluku na temelju koje će studentima Sveučilišta zabraniti da pohađaju nastavu profesora koji predaju i na Veleučilištu. </p>
<p>Bečić je članovima Senata podijelio pismo u kojem se ističe da se broj studenata na Veleučilištu iz godine u godinu nekontrolirano povećava, te da se zbog toga javljaju problemi njihova smještaja i prehrane. Studentski centar u Splitu ne može pratiti <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> povećanja broja studenata na Veleučilištu, a i zašto bi, kad se zna da više od 90 posto studenata Veleučilišta samo plaća svoj studij, navodi se u pismu. Iz Studentskog zbora primjećuju da je novčana naknada za uslugu, koju profesori sa Sveučilišta dobivaju radeći na Veleučilištu, mnogo viša od njihovih redovnih primanja na Sveučilištu, pa se događa da otiđu usred predavanja, koje drže studentima Sveučilišta da bi mogli na vrijeme stići predavati i studentima Veleučilišta. Time se, tvrde, vrijeđaju studenti Sveučilišta. </p>
<p>Rektor Splitskog sveučilišta prof. dr. Ivo Babić najavio je da će još jednom, najvjerojatnije u srijedu, uputiti pismo ministru Kraljeviću da izda barem privremene dopusnice za početak rada novih studija humanističkih znanosti u Splitu, industrijskog inženjerstva, računarstva, mediteranskih kultura i krajobraza, jer su odavno obećane. </p>
<p>DOBRILA STELLA</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Hrvatski »plavci« i u Kongu?</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Hrvatski »plavci« bi, prema Vjesnikovim izvorima, uskoro mogli biti angažirani u Demokratskoj Republici Kongo. Hrvatski vojnici već sudjeluju u mirovnim misijama Ujedinjenih naroda u Sijera Leoneu (UNAMSIL) te u misiji u Eritreji i Etiopiji (UNMEE). U Odjelu za informiranje hrvatskog Ministarstva obrane nisu mogli potvrditi tu informaciju. Vjesnikovi izvori tvrde da su već obavljeni neki preliminarni razgovori sa središtem mirovnih misija u Ujedinjenim narodima.</p>
<p>Prije nekoliko mjeseci, kad je Vjesnik objavio informaciju o odlasku naših časnika u Eritreju, iz Ministarstva obrane također nije stigao potvrdan odgovor o eventualnom sudjelovanju Hrvatske vojske u novoj mirovnoj misiji. Ni mjesec kasnije, nekoliko dana uoči odlaska u Asmaru, glavni grad Eritreje, u novinske redakcije stigla je obavijest novinarima da će u zračnoj luci Pleso hrvatskim časnicima koji odlaze u Eritreju biti priređen svečan ispraćaj!</p>
<p>Vijeće sigurnosti UN-a konačno je odlučilo provesti u Kongu mirovni sporazum, postignut u Lusaki 10. srpnja 1999. godine. Prema tom sporazumu, razoružanje raznih pobunjeničkih postrojbi i povlačenje vojski šest susjednih zemalja iz DR Konga trebalo bi nadzirati 5537 trupa međunarodne zajednice, među kojima su predviđeni vojni promatrači, stručnjaci za ljudska prava i zaštitu djece, medicinsko osoblje, administracija... MONUC, kako se francuskim akronimom naziva vjerojatno najsloženija misija u UN-ovoj povijesti, trenutačno ima tek 246 vojnih promatrača i 255 naoružanih vojnika, te 283 pripadnika međunarodnog osoblja na civilnoj službi u misiji. </p>
<p> Prema procjeni International Rescue Committeea (IRC), u trećoj po veličini afričkoj zemlji s 52 milijuna stanovnika, u posljednje tri godine, i to samo u istočnom dijelu koji nadziru pobunjenici, poginulo je ili umrlo više od tri milijuna ljudi! O nemoći humanitarnih djelatnika koji su se tek počeli probijati u unutrašnjost DR Konga, možda najbolje svjedoči izjava člana Farmaceuta bez granica. On je, nakon povratka iz regije Kasai, u The Washington Postu prije nekoliko dana rekao da tamo ljudi umiru »ni od čega, ali i od svačega«. Siromaštvo, bolesti i glad, pojačani višegodišnjom potpunom izolacijom unutrašnjosti zemlje, doveli su do toga da, osim stvarnih dijamanata kojih DR Kongo ima u izobilju, »dijamantima« se sve više smatraju i kuglice kikirikija. Troje od četvero djece u Kongu umre prije nego što navrše dvije godine. </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Ivica Crnić, novi predsjednik Vrhovnog suda</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Jednoglasno, sa 108 glasova za, zastupnici Hrvatskog sabora u četvrtak su za predsjednika Vrhovnog suda izabrali Ivicu Crnića koji će tu dužnost obnašati četiri godine, počev od 15. svibnja. Crnića je na tu visoku dužnost predložio hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, a njegov izbor su podržali i Opća sjednica Vrhovnog suda te saborski Odbor za pravosuđe.</p>
<p> Obrazlažući taj izbor, predsjednik Odbora za pravosuđe Luka Trconić kazao je da Crnić svojim stručnim, profesionalnim, etičkim i ljudskim kvalitetama u potpunosti udovoljava visokim zahtjevima te najviše sudačke dužnosti. </p>
<p>Iako su svi klubovi zastupnika poduprli Crnićev izbor ipak nije nedostajalo polemike između vladajućih i oporbenog HDZ-a. Naime, Vladimir Šeks je naglasio kako je šteta što je taj prijedlog predsjednika Mesića zasjenjen neugodnom činjenicom da je nedavnim promjenama Ustava, bez presedana u političkoj i pravnoj praksi, prestao mandat aktualnom predsjedniku Vrhovnog suda. Ta činjenica, rekao je Šeks, baca sjenu ne na Crnića već više na one koji su se odlučili da po kratkom postupku smjenjuju predsjednika Vrhovnog suda. Također je podsjetio da je Crnić i u vrijeme HDZ-ove vlasti obnašao visoke ministarske dužnosti te da se nada da će Crnić »onemogućiti grubo miješanje izvršne u sudsku vlast što su u posljednjih godinu dana činili predsjednik Mesić, potpredsjednik Vlade Linić pa i premijer Račan«. Na to je reagirao predsjednik Sabora Zlatko Tomčić zatraživši, da kad se već svi slažu, Crnićeva izbor ne zasjene svojim raspravama. </p>
<p> Ipak, polemika je nastavljena između Mate Arlovića i Vladimira Šeksa. Naime, Arlović je podsjetio da je HDZ u jednom danu smijenio sve predsjednike sudova u Hrvatskoj, te da je bivši predsjednik Tuđman rekao kako sudovi moraju provoditi državnu politku. Šeks mu je uzvratio da je tada promjenjen ustavno politički sustav pa se to odnosilo i na suce ali i na sve druge organe i institucije socijalističkog sustava. Što se tiče Tuđmana Šeks je kazao da Arlović izvlači riječi iz konteksta. </p>
<p>G. Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Za devet mjeseci referendum o samostalnosti Crne Gore</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Prošlo je više od deset dana od crnogorskih parlamentarnih izbora, a još nije jasno tko će i pod kojim uvjetima sudjelovati u osnivanju nove vlade. Najperspektivnijom se u tamošnjoj javnosti ocjenjuje koalicija Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) s Liberalnom strankom, a potporu će im dati i dvije albanske stranke. Liberali su, zahvaljujući izbornom rezultatu od šest parlamentarnih zastupnika, nezamjenjivi u bilo kojoj kombinaciji budući da ni koalicija »Pobjeda je Crne Gore«, koju je predvodio predsjednik Milo Đukanović, s osvojenih 36 mjesta, a niti tročlana koalicija »Zajedno za Jugoslaviju« s 33 mandata, bez njih ne može dostići natpolovičnu većinu od 77 mjesta u parlamentu. </p>
<p>Liberali su procrnogorskoj koaliciji već dostavili popis svojih zahtjeva među kojima su najvažnija dva: da se odluka o raspisivanju referenduma o državno-pravnom statusu Crne Gore donese na prvom skupštinskom zasjedanju i da on bude raspisan u roku kraćem od šest mjeseci, te da u vladi dobiju resore unutarnje politike, policije i pravosuđa, odnosno da suodlučuju i u pitanjima državnih financija. Probeogradska koalicija nudila liberalima primamljive ponude, »mnogo više nego što su tražili od Đukanovića«, no opća je ocjena da se one neće realizirati jer je teško zamisliti zajedničko vladanje dviju tako oprečnih političkih opcija. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dijelom je odgovorio liberalima na zahtjeve o rokovima najavivši, u razgovoru za beogradsku televizijsku produkciju VIN, da bi referendum o samostalnosti Crne Gore mogao biti održan u roku od devet mjeseci, uzimajući u obzir ljetnu sezonu i nužne pripreme.</p>
<p>Unatoč učestalim ocjenama međunarodne zajednice kako njegova izborna pobjeda nije dovoljno uvjerljiva, Đukanović je procijenio da je na nedavnim izborima u Crnoj Gori većinsku podršku dobila politika demokratizacije i europske integracije Crne Gore koja se zalaže za obnovu crnogorske državnosti i za osiguranje njezina međunarodnog subjektiviteta.</p>
<p> »Uz simpatije za novu demokratsku vlast u Srbiji, držim da to što je tamo došlo do promjena ne može nipošto biti dovoljan razlog da bi Crna Gora pristupila s novim povjerenjem prema federalnoj državi«, naglasio je Đukanović dodavši da bi budući odnosi Podgorice i Beograda »trebali počivati na samostalnosti i nezavisnosti i Srbije i Crne Gore«. Rekao je i da savršeno dobro razumije oprez međunarodne zajednice, ali da ne prihvaća da Crna Gora bude talac tih sumnji budući da »ni s beogradske, ni s prištinske, ni s bruxelleske, washingtonske ili moskovske adrese još nije upućena ozbiljna inicijativa za dugoročnu definiciju statusa Kosova«. Prema Đukanovićevoj ocjeni (a protiv nje nema konkretnih argumenata, osim Rezolucije UN-a 1244 po kojoj je Kosovo dio Jugoslavije a ne Srbije), nije točna teza da je Jugoslavija nužni okvir za rješavanje problema Kosova, već znači »bijeg od realnosti«. </p>
<p>Međunarodna zajednica nastavlja s apelima i traženjem rješenja za dogovor Beograda i Podgorice u okvirima federalnog ustroja. U nedjelju će šefovi diplomacija zemalja EU-a u Švedskoj razmatrati prijedlog švedske ministrice vanjskih poslova Anne Lindh o iskorištavanju poluga kojima raspolaže Unija u nagovaranju Srbije i Crne Gore da obnove dijalog i nađu sporazumno rješenje. Ostaje se pri tezi da crnogorska nezavisnost može imati ozbiljnih regionalnih posljedica i ugroziti reforme u SRJ, i stoga se apelira na suzdržanost u jednostranim potezima. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Nađeni ostaci 15 žrtava</p>
<p>DALJ/VUKOVAR, 3. svibnja</p>
<p> - Od 25. travnja, kad su počela iskapanja, do četvrtka iz masovne grobnice na farmi Lovas, između Dalja i Borova Sela, nađeno je 15 žrtava velikosrpske agresije. To je potvrdio pukovnik Ivan Grujić, predstojnik Vladine komisije za zatočene i nestale, koji je u četvrtak zajedno s ministrom hrvatskih branitelja Ivicom Pančićem pratio ekshumaciju. </p>
<p> »Otkrili smo površinski dio grobnice koja je veličine 12 četvornih metara. Vide se ostaci 15 žrtava ispod kojih je, prema našim informacijama, njih još više desetaka«, dodao je Grujić. Naglasio je da se sa sigurnošću može tvrditi da je riječ o 60 žrtava nasilno odvedenih iz Borovokomerca 1991. pa bi stoga identifikacija mogla biti nešto jednostavnija. Pretpostavlja se da su žrtve autobusom dovezene do farme Lovas gdje su ubijene. </p>
<p> »U četvrtak smo započeli vaditi posmrtne ostatke. Dosad su iskopani ostaci dvije žrtve, a nadamo se da će ekshumacija biti okončana za četiri, pet dana«, zaključio je Grujić. Na pitanje novinara je li riječ o civilima ili braniteljima, odgovorio je kako se prema odjeći može zaključiti da su žrtve civili, no, dodao je, u to vrijeme svi branitelji nisu imali vojne odore. Uz posmrtne ostatke nađeni su ručni satovi, što će biti jedan od sekundarnih pokazatelja identiteta.</p>
<p>Predstojnik Vladine komisije rekao je da je sada smanjen broj nestalih kojih je trenutačno 1496. Napomenuo da se iskapanja rade i na lokacijama dvaju bunara kod Lovačkog doma u Vukovaru, odnosno Vukovarsko-srijemskoj županiji koju je Grujić također obišao s Pančićem. </p>
<p>Na ekshumaciji kod Dalja bili su prisutni i istražitelj Haaškog suda Vladimir Dzuro i istražni sudac Županijskog suda u Osijeku Petar Kljajić. Na posmrtnim ostacima žrtava, rekao je Kljajić, vidljive su prostrijelne rane na prsnom košu i potiljku. Pretpostavlja se da su žrtve ubijene u blizini hangara, a ne pokraj grobnice jer tamo nema tragova streljiva. </p>
<p>Ministar Pančić istaknuo je kako se ne očekuje samo od Međunarodnog suda za ratne zločine da riješi probleme »koje smo mi već trebali riješiti«, dodajući: »S novim ekipiranjem i koncipiranjem državnog odvjetnika i policije na ovom području, još postoje mogućnosti da sami odradimo posao koji je u nadležnosti naših službi. Vjerujem da će, što se tiče zločina, uskoro uslijediti konkretniji rezultati«. </p>
<p>SNJEŽANA ČANIĆ DIVIĆ</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Zaustaviti rad na crno u medijima</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Pet minuta »gromoglasne« tišine Sindikata novinara Hrvatske (SNH) u povodu 3. svibnja, Svjetskog dana slobode medija, odjeknulo je širom Hrvatske. U simboličnom prosvjedu sudjelovali su novinari gotovo svih medija u Hrvatskoj, objavio je SNH u četvrtak. </p>
<p> Prosvjedu koji je počeo pet minuta prije podneva, odazvali su se novinari Hrvatskoga radija i televizije, Hine, svih drugih većih medijskih kuća, te Vjesnika. Hrvatski su novinari upozorili na nedopustivo miješanje politike u rad medija te prosvjedovali protiv ugrožavanja osnovnih radnih i profesionalnih prava novinara. Također, zauzeli se za potpisivanje nacionalnog kolektivnog ugovora kojim će se pravednije urediti položaj novinara i medijskih djelatnika, te stati na kraj raširenom radu na crno u medijima.</p>
<p>Premijer Ivica Račan ocijenio je da svaka demokracija počiva na brižno čuvanim ljudskim slobodama, napose na slobodi govora i tiska, a da su simbol tih sloboda u svakom društvu, pa tako i u našem, novinari. Na svakome od nas, a naročito na vlasti, leži odgovornost čuvanja i obrane tih sloboda i zaštiti novinarskih prava, naglasio je Račan u poruci u povodu Svjetskog dana slobode medija.</p>
<p> Slobodno, nezavisno i pluralističko novinarstvo jedan je od najvažnijih uvjeta za razvoj demokratskog društva. Svjetski dan slobode medija za nas u Hrvatskoj prilika je da se sjetimo svih onih novinara poginulih u Domovinskom ratu, čija je žrtva ugrađena u temelje danas slobodnih i nezavisnih hrvatskih medija, stoji u poruci. </p>
<p> Račan smatra da Sindikat novinara Hrvatske s pravom poziva na »Pet minuta gromoglasne tišine« zbog kršenja radnih i socijalnih prava novinara. »Inspekcijski nadzor koji smo proveli otkrio je razmjere porazne pojave rada na crno u novinskim kućama. Vlada će i dalje svim sredstvima pravne države, koja joj stoje na raspolaganju, raditi na zaštiti tih novinarskih prava, jer socijalno i radno nesiguran novinar nije slobodan novinar«, ističe Račan.</p>
<p> Više francuskih dnevnika u četvrtak je na svoj način obilježilo 11. svjetski dan slobode medija upozoravajući čitatelje na pravo na informiranje.</p>
<p> Lani su u svijetu ubijena 32 novinara, 329 ih je pritvoreno, 500 ih je bilo izloženo nasilju, a 74 su završila u zatvoru zbog obavljanja svoje profesije, podacima su organizacije Reporteri bez granica (RSF) koja je u četvrtak objavila popis 30 najvećih »grabljivaca« slobode medija. Na popisu su sjevernokorejski predsjednik Kim Jong-il, kubanski lider maxima Fidel Castro, kineski predsjednik Jiang Zemin, irački šef države Saddam Hussein, vođa libijske revolucije Muammar Gadafi i tuniski predsjednik Zin el Abidin Ban Ali.</p>
<p> Vođe kolumbijske gerilske organizacije FARC i baskijske separatističke skupine ETA-e također su na popisu, kao i ruski predsjednik Vladimir Putin, ukrajinski predsjednik Leonid Kučma, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, uzbečki i turkmenski čelnici Islam Karimov i Saparmurat Nijazov, te predsjednik ruske Kalmičke republike Kirsan Iljuminov.</p>
<p> Šef afganistanskih talibana, mula Muhammad Omar, iranski vjerski vođa ajatolah Ali Khamnei, sirijski predsjednik Bashar al Asad i saudijski kralj Fahd, upotpunjuju popis RSF-a. U Africi listu »grabljivaca« slobode medija nastavljaju predsjednici Angole, Konga, Ruande i Ekvatorijanske Gvineje, te premijer Etiopije Meles Zenawi. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Jakovčić: Dobro je što hrvatski ulazak u EU podupire 31 posto Europljana</p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> - Potpora ulasku Hrvatske u Europsku uniju koju je, prema nedavnoj anketi objavljenoj u Eurobarometru, iskazao 31 posto građana Unije, »vrlo je dobra startna pozicija za Hrvatsku«, istaknuo je ministar za europske integracije Ivan Jakovčić na konferenciji za novinare u četvrtak. Hrvatska je dugo bila loše percipirana među petnestoricom pa je taj rezultat time još bolji, jer Hrvatska još nije ni potpisala Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji (SAA) s Unijom, dodao je ministar. Nakon parafiranja Sporazuma 14. svibnja na Vijeću ministara EU-a u Bruxellesu, odnosno podnošenja zahtjeva za punopravno članstvo u Uniji vjerojatno sljedeće godine, Hrvatska će biti spremna za Pakt za Europu, istaknuo je Jakovčić. Pritom je najavio i Europski tjedan koji će se od 5. do 11. svibnja obilježiti u svim hrvatskim županijama. </p>
<p>Pakt za Europu između ključnih političkih snaga u Hrvatskoj poznata je ideja ministra Jakovčića, za koju vjeruje da će je formalne veze Zagreba i Bruxellesa dodatno potaknuti. »Pakt za Europu dugoročni je projekt koji mora uspjeti. To je, uostalom, dug ove generacije političara hrvatskim građanima«, kazao je. Prema njegovim riječima, nakon potpisivanja SAA s Unijom, integriranje Hrvatske u EU sve više će izlaziti iz sfere vanjske politike i postajati dijelom ovdašnje unutarnje politike. Jakovčić je napomenuo da i do 90 posto posla oko integriranja Hrvatske u Uniju valja obaviti na unutarnjem planu. </p>
<p>Na pitanje Vjesnika koliko je njegovo djelovanje oko statuta Istarske županije utjecalo na njegovu ministarsku poziciju, Jakovčić je odgovorio da mu je time pozicija ojačala. Upitan da komentira nedavne izjave nekih HSLS-ovih zastupnica o tome da bi se članovi IDS-a mogli nazvati fašistima, ministar europskih integracija rekao je da su takve izjave »neutemeljene i neodgovorne«. Dodao je, međutim, da bi više volio o tome govoriti »u stranačkom nego u ministarskom dresu«. »Istarski je statut regionalni dokument kojega je većina legitimno prihvatila, a ako u toj proceduri nešto nije bilo u redu, to će se utvrditi«, istaknuo je Jakovčić.</p>
<p>Europski tjedan projekt je Ministarstva europskih integracija kojim će se posebno obilježiti Dan Vijeća Europe, 5. svibnja te Dan Europe, 9. svibnja. Jakovčić će taj tjedan svečano otvoriti na zagrebačkom Cvjetnom trgu u subotu.</p>
<p>VINKA DREZGA</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Predsjednik Mesić na vatrogasnoj vježbi</p>
<p>HRAŠĆE, 3. svibnja</p>
<p> - Hrvatsko vatrogastvo ove godine mnogo spremnije dočekuje sezonu ljetnih požara. No, trebalo bi obići kritična mjesta u kojima su požari najčešći i uvjeriti se u veću prevenciju. Rekao je to predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak u Hrašću gdje je promatrao pokaznu vježbu tamošnjeg Dobrovoljnoga vatrogasnog društva. Konstatirao je da je vatrogastvo u dijelu Hrvatske još nerazvijeno, te poručio: »Dobro je organizirati ovakve pokazne vježbe i dobrovoljna vatrogasna društva tamo gdje ih još nema, jer ne mogu sve obaviti profesionalni vatrogasci«.</p>
<p> Upozoren na prošlogodišnje propuste u prevenciji od požara i žrtve, ali i nekažnjavanje onih koji su skrivili propuste, Predsjednik je odgovorio kako bi trebalo ispitati jesu li krivci za propuste kažnjeni. »Nisam siguran da nitko nije snosio odgovornost jer gdje god ima žrtava, odgovornost postoji. Ako to ovisi o ljudskom faktoru, vjerujem da su institucije odradile svoj dio posla«.</p>
<p>Mesić je podsjetio da je i sam lani obišao krizna požarišta te na nekima uočio nesnalaženja u protupožarnoj zaštiti i prevenciji a to bi ove godine trebalo izbjeći. Prije obilaska DVD-a »Hrašće«, Predsjednik je posjetio i Hrvatsku vatrogasnu zajednicu na Jarunu. Istaknuvši veliku ulogu vatrogastva u svakoj zemlji pa tako i u Hrvatskoj, primio je odlikovanje i diplomu za doprinos razvoju vatrogastva u nas, dodajući šaljivo kako je to njegovo prvo odlikovanje. Predsjednik Mesić pokrovitelj je obilježavanja ovogodišnje 125. obljetnice vatrogastva u Hrvatskoj. U četvrtak je tim povodom bio počasni gost Hrvatske vatrogasne zajednice uoči 4. svibnja, Dana sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca. </p>
<p>M. Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Samo u Dubrovačko-neretvanskoj i Osječko-baranjskoj županiji bez koalicija</p>
<p>Prigovori na liste za Ličko-senjsku i Virovitičko-podravsku županiju / Bandić i Pusić u utrci za zagrebačkog gradonačelnika/ Lužavec, Boljkovac, Lončar, Tuđman, Vilfan predvode nezavisne liste </p>
<p>ZAGREB, 3. svibnja</p>
<p> – U Državno izborno povjerenstvo stigle su u četvrtak zbirne liste za izbore u županijama i Gradu Zagrebu. Nisu stigle samo liste za Ličko-senjsku i Virovitičko-podravsku županiju, jer na njih ima prigovora koje moraju riješiti izborna povjerenstva i Ustavni sud. </p>
<p>Prema očekivanju, najviše lista, 29, istaknuto je za Zagreb. Otprije je poznato da su među glavnim »rivalima» u Zagrebu SDP s nositeljem liste Milanom Bandićem, i HNS čiju listu predvodi Vesna Pusić. Oboje su kandidati za gradonačelnika, a prema nekim objavljenim istraživanjima, podjednako su popularni u biračkom tijelu. Među nezavisnim listama, čija je brojnost novina ovih izbora, u Zagrebu se nalaze i one koje predvodi kontroverzni saborski zastupnik Ivo Lončar, zatim dr. Miroslav Tuđman, šef HIP-a, Mladen Vilfan, kojem neki zamjeraju prenaglašavanje »purgerskog« štiha, isto kao i Zagrebačkoj stranci s nositeljem liste dr. Matom Meštrovićem. Na izbore u Zagrebu izlazi i Pokret za ljudska prava - stranka ekološki svjesnih građana na čelu s Rikardom Moritzom, koji je »propao« na prošlim predsjedničkim izborima. </p>
<p>Nositelj liste DC-a za Zagrebačku županiju je bioenergetičar Drago Plečko, kojeg su korisnici njegovih biljnih preparata svojedobno tužili zbog njihovih štetnih sastojaka. </p>
<p>U Istarskoj županiji na izbore zajednički izlazi »hrvatski blok« u kojem su HDZ, HKDU, HSP, HPS i HČSP s nositeljem liste Neviom Šetićem. Tu na izbore izlazi i SDU, kao i Zelena stranka na čelu s Josipom Antonom Rupnikom koji se prije nekoliko godina »eksponirao« u Stranci naravnog zakona. </p>
<p>Uz izrazito nacionalno obojene stranke, u Vukovarsko-srijemskoj županiji na izbore izlazi i jedna nezavisna lista Pere Ćorića, te Hrvatska stranka umirovljenika. HDZ je u toj županiji u koaliciji s HKDU-om, dok DC predvodi, kao svojevrsno iznenađenje, zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković-Jastreb. Za glasove birača borit će se i SDSS čiji je nositelj liste i na ovim izborima Vojislav Stanimirović, SNS na čelu s Milanom Uzelcem, a nositelj liste SRP-a je Milutin Lukić. </p>
<p>U Primorsko-goranskoj županiji na izbore izlaze i tri nezavisne liste, čiji su nositelji »bombarder s Kvarnera« Vladimir Bebić, bivši ministar pomorstva Željko Lužavec, te dr. Nikola Tomac. SDP na ovom području na izbore izlazi u koaliciji s HSS-om, HSLS-om i HSU-om, a HDZ s HKDU-om i HD-om. </p>
<p>Na izbore u Splitsko-dalmatinskoj županiji HDZ izlazi u koaliciji s čak pet stranaka – HKDU-om, HČSP-om, HDRS-om, HDD-om i SHP-om. Koaliciju SDP-a, HSS-a, HNS-a i HSU-a vodi dr. Tihomir Radić. Nezavisne liste predvode Đula Rušinović-Sunara, koja je poznata kao čelnica udruge za prava pacijenata, te pjevač Siniša Vuco. U Šibensko-kninskoj županiji HDZ na izbore izlazi samostalno, kao i SDP, a svoje kandidate istaknuo je i SDSS. Sve stranke u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na izbore izlaze samostalno, a jednu od nezavisnih lista vodi nekadašnji HDZ-ovac Darko Kaciga. Bez koalicija na izbore se ide i u Osječko-baranjskoj županiji</p>
<p>U Sisačko-moslavačkoj županiji samo HDZ izlazi u koaliciji, i to s HPS-om Tomislava Merčepa, HKDU-om, te s Demokratskom strankom umirovljenika. U Varaždinskoj županiji na izbore izlazi nezavisna lista Korak života, a nositelj jedne od dviju nezavisnih lista u Karlovačkoj županiji je Josip Boljkovac.</p>
<p>BILJANA BAŠIĆ</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010504].
|
