NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011003].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 200951 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.10.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>»Zar pobjeda u ratu oslobađa kaznene odgovornosti?!«</p>
<p>Udruga »Hrvatski domobran« je još 8. svibnja 1998. godine podnijela prijavu protiv partizana Rade Bulata, Marka Belinića, Lutve Ahmetovića i Milke Kufrin i sad je odlučeno da se prijava sudski procesuira / U pet desetljeća nametana je slika da su na jednoj strani samo zločinci, dok su na drugoj pobjednici koji su moralni, napredni, humanisti, ne znam kakve su sve kvalifikacije upotrebljavali. Nakon ovoga bit će nužno preispitati je li sve baš tako, kaže Tomislav Jonjić, odvjetnik udruge »Hrvatski domobran«</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Nakon tri godine skupljanja prašine, ipak je odlučeno da se sudski procesuira prijava udruge »Hrvatski domobran« protiv partizana Rade Bulata, Marka Belinića, Lutve Ahmetovića i Milke Kufrin (koja je u međuvremenu umrla). Međutim, dok Mladen Grgac, predsjednik »Hrvatskog domobrana«, u razgovoru za Vjesnik tvrdi da »Hrvatska time dokazuje da je pravna država«, Tomislav Jonjić, odvjetnik udruge, misli potpuno drukčije.</p>
<p>»Nesporno je da je utjecaj politike na hrvatsko pravosuđe bio velik i prije 3. siječnja, ali i poslije, što svjedoči da smo duboko na Balkanu. Izjava da ćemo suđenjem partizanskim zapovjednicima pokazati da odlazimo s Balkana, s obzirom da dolazi iz krivih usta, pokazuje da smo mi još na Balkanu«, priča Jonjić.</p>
<p>Apsurd priče o podizanju kaznene prijave protiv bivših visokih partizanskih i partijskih dužnosnika je u činjenici da su svi dokazi izvedeni iz knjiga, zbornika radova ili memoarskog štiva. Dakle, godinama su bili dostupni javnosti i, s obzirom da se u tim radovima navode činjenice o zločinima za koje se partizanska četvorka optužuje, zapravo je nevjerojatno da ranije nitko nije reagirao na njih.</p>
<p>»Dokumenti na kojima se temelji kaznena prijava više su puta objavljivani u službenim publikacijama i zbornicima radova o NOB-u, što znači da su prošli političku, ali i historiografsku verifikaciju. Činjenica da su ti dokumenti objavljivani, a da državno tužilaštvo nije na njih reagiralo, govori samo o obijesti toga sustava. Radilo se, zapravo, o tome da je prije 1990. godine pravosuđe apsolutno bilo podređeno politici i, s obzirom na takvo stanje, nikome nije ni padalo na pamet da bi objavljivanje takvih dokumenata moglo izazvati bilo kakve pravosudne posljedice. Prilike su se, srećom, promijenile!«, objašnjava Jonjić.</p>
<p>Rade Bulat se sumnjiči da je kao zapovjednik tadašnje 13. Narodnooslobodilačke udarne (NOU) brigade Narodnooslobodilačke vojske i Partizanskih odreda (NOV i PO) Hrvatske odgovoran za smaknuće ratnih zarobljenika nakon bitke za Krašić, 2. siječnja 1943. godine. Nakon nje je »po kratkom postupku i bez ikakva suda - jer u to vrijeme partizanske snage nisu ustrojile nikakva tijela koja bi se i najekstenzivnijim tumačenjem mogla nazvati sudom, niti su postojali valjani kaznenopravni propisi, ubijeno više od dvije stotine zarobljenika Hrvatskih oružanih snaga«. Bulat se još sumnjiči da je 29. kolovoza 1942. godine, zajedno s Milkom Kufrin, »zarobio državnog službenika, poštara Dragutina Oslakovića, te ga odveo prema Okićkoj poljani i tamo ga ubio hicem u usta, o čemu su potomci ubijenoga, pozivajući se i na svjedočenje Ivana Rubinića i Drage Rubinića, javno svjedočili u glasilu Hrvatski domobran«.</p>
<p>Marko Belinić se sumnjiči da je »kao politički komesar Druge operativne zone i posebnoga Operativnog štaba, ustrojenog upravo radi zauzimanja Krašića, sudjelovao u donošenju odluke o smaknuću najmanje 218 ratnih zarobljenika ili, barem, kao odgovorna osoba, propustio poduzeti dužne radnje, da se ona ne dogode, iako je to prema okolnostima slučaja očekivao ili morao očekivati«.</p>
<p>Lutvo Ahmetović se sumnjiči da je »kao tadašnji sekretar Okružnog komiteta KPH za Pokuplje sudjelovao u donošenju odluke o smaknuću više od 200 ratnih zarobljenika ili, barem, kao osoba od utjecaja i vlasti, propustio poduzeti dužne radnje, da se ona ne dogode, iako je to prema okolnostima slučaja očekivao ili morao očekivati«.</p>
<p>Od trenutka podnošenja, što je Jonjić, simbolično, izveo 8. svibnja 1998. godine, na dan koji se slavi kao oslobođenje Zagreba, prijava je nekoliko puta nadopunjavana novim detaljima i svjedočanstvima preživjelih.</p>
<p>»U pet desetljeća nametana je slika da su na jednoj strani samo zločinci, dok su na drugoj pobjednici koji su moralni, napredni, humanisti, ne znam kakve su sve kvalifikacije upotrebljavali. Nakon ovoga bit će nužno preispitati je li sve baš tako! S jedne strane, mi nakon 80-ih godina i poplave memoarskih štiva znamo da je istina mnogo složenija od one koja nam je nametana pola stoljeća. Međutim, ne postoji ni jedna sudska odluka, dakle verificirana, potvrđena činjenica iz koje bi proizlazilo da i na drugoj strani postoje zločinci. Povijest se piše na osnovi službenih dokumenata. Churchill je, mislim, rekao da povijest nije ono što se dogodilo, nego ono oko čega se povjesničari usuglase. A povjesničari ne mogu da se ne usuglase oko činjenica utvrđenih sudskim putem«, priča Jonjić, koji se ne slaže s tvrdnjom Ivana Fumića, predsjednika Saveza antifašističkih boraca Hrvatske izrečenom u Vjesniku prije nekoliko dana, »da bi eventualno pokretanje sudskog procesa izjednačilo fašizam i antifašizam«.</p>
<p>»Pokretanje procesa ne mijenja kvalifikaciju rata, a, s druge strane, zar pobjeda u ratu oslobađa kaznene odgovornosti?! Ako su oni i pobijedili u ratu i našli se, zbog niza povijesnih okolnosti, na pobjedničkoj strani, zar ih to oslobađa odgovornosti? Mogu li, onda, baciti u jamu 218 zatvorenika, od kojih su neki i danas živi, a da za to ne odgovaraju?«, uzvraća Jonjić, koji pravosudno zataškavanje partizanskih zločina tumači »strahom od neminovnosti revizije povijesnih činjenica«.</p>
<p>Mladen Grgac, vidno uzbuđen zbog ponovnog aktualiziranja prijave udruge »Hrvatski domobran«, ipak sve promatra kroz prizmu »satisfakcije koju će doživjeti mnogi pripadnici domobranskih postrojbi, a koji se, samo zbog činjenice što su bili u postrojbama poražene vojske, i danas osjećaju krivcima za sve što se dogodilo u Drugom svjetskom ratu«.</p>
<p>»Članovi udruge 'Hrvatski domobran' spremni su tužiteljstvu pružiti svaku vrstu pomoći«, zaključuje Grgac.</p>
<p>Jonjić pak smatra da za eventualni proces neće biti potrebni nikakvi svjedoci. Uostalom, tvrdi Jonjić, »svi su oni već priznali krivnju!«.</p>
<p>»Neprijatelj je morao sagnuti šiju«</p>
<p>Prema »Komesarskom izvještaju« političkog komesara Druge operativne zone NOV-a i POH-a od 8. siječnja 1943. godine - koji je Rade Bulat uputio političkom komesaru Glavnog štaba NOV-a i POH-a - u bici za Krašić »neprijatelj je morao sagnuti šiju«, a da su borbe bile teške »to se najbolje vidi po tome što je na našoj strani bilo preko 60 ranjenih i 40 mrtvih drugova. A na strani neprijatelja bilo je oko 200 mrtvih i 323 zarobljena bandita«. </p>
<p>Većinu ustaša, nastavlja Bulat, likvidirali su, i to ne zbog pružanja otpora ili pri pokušaju bijega, nego »radi toga jer su nam kroz mjesec dana baš ovi isti ustaše nanijeli dosta gubitaka, šta više, oni su 19. pr. mj. provalili u selo Plavci i Visoče, gdje su zapalili nekoliko seoskih kuća. Osim ovoga, dobili smo točne podatke o onima koji su bili palikuće i koljači. 192 ustaše likvidirali smo, a ostalo uputili samo djelomično kućama, a nešto ih zadržali u partizanima. (...) Od domobrana, također smo ih 26 likvidirali«. (Zbornik »Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u i socijalističkoj revoluciji. Građa za povijest NOB-a i socijalističke revolucije u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1941.-1945., zborn. VII., tom V., knj. 11., dok. 17, str. 53-58, Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1988.). </p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Umjesto slobode na HRT-u vlada anarhija</p>
<p>Galića ne muče ideologije, ne svrstava se on ni lijevo, a niti, bogme, desno. Ako baš ne mora. Ali kalkulira kako bi ostao. To pak, na žalost, nema odveć velike veze s programom koji danas gledamo na tri HTV-ova kanala</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Sjećate li se možda da je ijedan direktor HRT-a s Prisavlja ispraćen lijepim riječima? Nijedan, osim, djelomice Antuna Vrdoljaka čija je karizma velikog filmskog redatelja jača od svih poteza povučenih u korist vlastite štete. Tko se još uopće sjeća da je na Prisavlju stolovao Hrvoje Hitrec?! Ivana Paraća znamo tek po WC papiru, Mudrinića po cenzurama, a Vrkića po halabučnim, uglavnom praznim obećanjima.</p>
<p>Mirko Galić se - sa sada već rasplinutom aureolom Europejca - pokazao boljim od svih drugih rješenja. I možda najvećom ikad u javnosti stvorenom zabludom. Posljednja naklapanja o tome prestrojava li se Galić desno ne bi li ga, valjda, spasio, u novim kadrovskim križaljkama, eventualno HSLS, te HSS, odnosno Zlatko Tomčić, samo su mrčenje papira i mučenje publikuma.</p>
<p>Galića ne muče ideologije, ne svrstava se on ni lijevo, a niti, bogme, desno. Ako baš ne mora. Ali kalkulira kako bi ostao. To pak, na žalost, nema odveć velike veze s programom koji danas gledamo na tri HTV-ova kanala.</p>
<p>Umjesto da je najprije napravio dobru uredničku ekipu pa, potom, s njom dobar program, Galić se posvetio čuvanju svojega mjesta. Kada su ga u Saboru izabrali za direktora, morao je ključeve Prisavlja baciti u Savu i prema politici se ograditi Kineskim zidom. Umjesto toga, radio je kompromis za kompromisom na koji ga pobjednička koalicija zasigurno nije silila. Tražio je konsenzus i od Račana, i od Budiše, i od Sanadera, i od Tomčića, i od Željke Antunović, i od Đurđe Adlešić...</p>
<p>Od koga nije!? Od struke. Nju je zanemario. A mogao je, uz dobar program, biti jači od svih koje smo malo prije pobrojali, a kojih se za desetak godina, poživimo barem još toliko, nitko više neće sjećati, kao što se danas ne sjeća ni Paraća. </p>
<p>Umjesto da HRT postane najjača kontrola ili korektor vlasti, on joj je, ponovo, postao štap. Lomljiv. Danas neupotrebljiv. Zato se sve glasnije pretpostavlja da Račan nije više zadovoljan Galićevim uslugama. A kad bi bio? Vjerujemo, ako jest naučio nešto od bivše vlasti (i one negdašnje svoje i ove ne tako davne naše), tada kada bi Galić i njegova ekipa znali raditi svoj posao.</p>
<p>Prema svemu što je do sada radio, za Galića se ne može reći da je sklon desnoj opciji toliko koliko je danas ima u informativnim emisijama HTV-a. Na Prisavlju, jednostavno - zato što ljude sa stavom možete prebrojiti na prste jedne ruke - ne razlikuju anarhiju od slobode (medija). Puštajući u program najvulgarnije huškanje, poziv na mržnju, linč i oružje efemernih političara, u većini slučajeva i dokazanih troglodita, urednici HTV-ova Informativnog programa uvjereni su da pomiču granice demokratičnosti medija. Od Dnevnika je napravljen hrvatski Hyde Park kojim dominiraju ljudi s povjerenjem nekoliko stotina ili, najviše, tisuća grlatih birača.</p>
<p>I tko je tomu kriv? Ne, naravno, Račan, ne na HTV-u privilegirani Tomčić nego Galić koji se prilagođava, ulaguje, premješta i pozorno osluškuje. To nije radio, služeći baš svim opcijama, ni Obrad Kosovac. Ni u komunizmu, a niti, bogme, u vrijeme HDZ-ove neograničene kontrole HRT-a.</p>
<p>Galić je radio kompromise ne samo izvan nego i na Prisavlju. Morao je, zbog svoga mirnog zimskog sna, zadovoljiti sve opcije, klanove i interesne grupe, bez obzira koliko ti ljudi znali svoj posao. Nije, a morao je maknuti s ekrana ne novinare i spikere nego političke propagandiste koji smatraju da je služenje vlasti viši interes. Oni nisu nikad novinari ni bili.</p>
<p>Galić nije umio prestrojiti tu rakovu djecu, niti je imao svoju viziju o televiziji. Sve što je govorio, ispalo je tako, bilo je tuđe. Nikad beskriterniji Informativni program, nikad lošiji Zabavni. A ta su dva segmenta zrcalo svake televizije. </p>
<p>Iako je vladajuća koalicija, ili dio nje, nezadovoljna direktorom, Galića ipak ne smjenjuju. Iz nekoliko razloga. Prvi je novi, katastrofalni Zakon koji ionako predviđa novog, što ne znači drugog ravnatelja. Drugi je taj što na njega više nitko ozbiljan ne računa kao na čovjeka koji je u stanju preporoditi program HTV-a, te tu još najjaču televiziju pretvoriti u medij koji će biti u službi svojih pretplatnika, odnosno javnosti. Treći je razlog što petorka, da i može sama, onako vulgarno kako se to politika već zna umiješati u medije, nema ni jednog asa u rukavu.</p>
<p>A Hrvatskoj na čelnim mjestima - to je ravnateljsko, odnosno menadžersko i glavnouredničko - HTV-a trebaju asovi. A takvih je u čitavoj domaji malo. Ako ih uopće i ima plašimo se da ova, sada je to već jasno kao sunce, nekompetentna vijeća, neće znati prepoznati. To već jest problem ove vlasti koja nije znala napisati takav Zakon o HRT-u koji bi na Prisavlju zajamčio vladavinu profesije. Zato Galići, možda ne Mirko, imaju i dalje izgleda.</p>
<p>Branko Vukšić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Josip Begović: »Mislio sam da zakoni vrijede jednako za sve, pa i za Zorića, ali sam bio u zabludi« </p>
<p>Razočaran sam Ivaniševićevim istupom jer on ne govori istinu / Strašno me povrijedilo što me Ivanišević predstavlja kao neku policajčinu koja s nedovoljno suptilnosti prilazi problemima zatvorskog sustava / Kad sam Ivaniševića pitao kakva su sada moja prava, uzvratio mi je da moram ići na raspolaganje. A s druge strane Zorića, za kojeg postoje argumenti da je počinio kaznena djela, vraća na posao, kaže Begović</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - S Josipom Begovićem, smijenjenim pomoćnikom ministra pravosuđa za izvršenje sankcija, razgovarali smo u utorak o razlozima njegove smjene. Tvrdi se da je njegov »pad« posljedica političke trgovine HSLS-a i SDP-a, u što je upleten i Hrvoje Zorić iz HSLS-a, bivši ravnatelj zatvora Lipovica.</p>
<p>• Znate li naposljetku zašto ste smijenjeni? Bivši ministar Stjepan Ivanišević tvrdi da slučaj Lipovica, gdje je Hrvoje Zorić bio ravnatelj, nije razlog vaše smjene.</p>
<p>- Razočaran sam Ivaniševićevim istupom jer on ne govori istinu. Naime, kad smo u srijedu razgovarali, on me izričito pitao jesam li svjestan koje političke posljedice za Vladu izaziva Zorićevo razrješenje. Ivanišević mi je pritom zamjerio da mi nedostaje politički osjećaj. No ja taj osjećaj nemam nego sam samo želio postupati po zakonu. Mislio sam da zakoni vrijede jednako za sve, pa i za Zorića, ali sam očito bio u zabludi.</p>
<p>• Jeste li očekivali svoju smjenu i je li bilo kakvih naznaka da bi do toga moglo doći?</p>
<p>- Uopće ne. Zato sam bio zaprepašten kad mi je ministar u srijedu priopćio da me razrješava.</p>
<p>• Možete li pojasniti svoje postupanje u »slučaju Zorić«. Zamjera vam se i da ste prema Hrvoju Zoriću nastupili rigidno.</p>
<p>- Ma kakvi rigidno. Ako je zakon rigidan, onda se on tako mora i primjenjivati. Što se tiče Zorića, na njegove nezakonite radnje u Lipovici ministra sam upozoravao još prije nekoliko mjeseci. Za to sam mu podastro i argumente. U prvo vrijeme mi se činilo da je Ivanišević u tom slučaju na mojoj strani. No kasnije sam vidio da on oko Zorića počinje kalkulirati. Jednom sam ga izričito pitao stoji li on iza mene u »slučaju Zorić«, a on se, gledajući me u oči, čudio zašto ga to uopće pitam. Tada mi je rekao da me ne bi zvali u Ministarstvo da nisu uvjereni u moju stručnost. Zato me sad strašno povrijedilo što me Ivanišević predstavlja kao neku policajčinu koja s nedovoljno suptilnosti prilazi problemima zatvorskog sustava. Nitko mi u 22 godine rada nije rekao da sam nestručan, kao što je sad učinio Ivanišević. </p>
<p>• No, pokazalo se da nemate podršku bivšeg ministra.</p>
<p>- I ne samo to. Naime, mene je Ivaniševiću preporučio njegov bivši zamjenik Ranko Marijan. U vrijeme kad je »slučaj Zorić« bio u tijeku, Marijan je otišao iz Ministarstva. Došlo je čak do toga da je Ivanišević mene i Ranka Marijana počeo optuživati da, optužujući Zorića, kujemo urotu protiv njega! A primjerice, ministar je na moj nagovor osnovao povjerenstvo koje je utvrdilo da je Zorić u Lipovici postupao nezakonito, jer tvrdim da je Zorić prekršio niz zakona. Sklapao je štetne ugovore, odgovoran je zbog nesavjesnog gospodarskog poslovanja, a i oštetio je državni proračun jer je poduzimao neke aktivnosti bez suglasnosti Vlade i Ministarstva pravosuđa, što je bio obvezan.</p>
<p>• Što ćete dalje? </p>
<p>- Još ne znam. Kad sam Ivaniševića pitao kakva su sada moja prava, uzvratio mi je da moram ići na raspolaganje. A s druge strane Zorića, za kojeg postoje argumenti da je počinio kaznena djela, vraća na posao. Ne volim se hvaliti, ali tri načelnika s kojima sam radio plakali su kad su čuli da sam razriješen. Ljudi jednostavno ne znaju što ih više čeka. </p>
<p>• Jeste li prije imali kakvih problema u Ministarstvu pravosuđa i s ministrom Ivaniševićem?</p>
<p>- U slučaju Tomislava Bajsića (pjesnika koji je optužen za šverc oružjem i zbog čijeg su ozljeđivanja, navodno u zatvoru, prosvjedovali neki kulturni krugovi, op.a.), na mene se bacalo drvlje i kamenje jer sam od početka tvrdio da Bajsić nije ozlijeđen u zatvoru nego da je to posljedica njegove ranije ozljede na glavi. Da je tako, potvrdili su kasnije i vještaci. Moram, međutim, reći da je bilo pritisaka na Ivaniševića i na Upravu za izvršenje kaznenih sankcija, da se taj slučaj rješava drukčije.</p>
<p>• Imali ste problema i kad ste radili u policiji u vrijeme HDZ-a? </p>
<p>- Čini se da me stalno prati neka zla kob. U komunizmu sam bio nepodoban jer sam iz klerikalne obitelji. U vrijeme HDZ-a također sam imao velikih problema. Uz ostale stvari, imao sam velikih neugodnosti i zbog Miroslava Šeparovića, koji se sada predstavlja kao veliki demokrat, no ne bih želio ulaziti u detalje.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>SRIJEDOM NA KAVI S... MISLAVOM JEŽIĆEM</p>
<p>Dalaj-lama jedan je od glasova savjesti čovječanstva</p>
<p>Profesor Mislav Ježić, akademik, predsjednik Organizacijskog odbora za posjet Dalaj-lame</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Pijem kavu kao i svi oni koji nemaju previše vremena za spavanje.</p>
<p>• Mislite li da to vrijeme treba pametnije iskoristiti?</p>
<p>- Čovjek mora nastojati obavljati svoje dužnosti. No, ako govorim o dužnosti, ne znači da ne volim svoj rad.</p>
<p>• Vi, čini se, na sve stižete. Sveučilišni ste profesor, predsjednik Paneuropske unije...</p>
<p>- Ili stižem ili kasnim. No, trebao bih redovito stići na predavanja na katedri za indologiju, na postdiplomskom studiju lingvistike, na gostovanje na Filozofskom fakultetu u Zadru odnosno onom Družbe Isusove u Zagrebu. Povremeno predajem i u Sarajevu. Za moj rad na Sveučilištu bitan je i znanstveni projekt o upanišadima u indoeuropskoj i poredbenoj perspektivi.</p>
<p>• O čemu je, zapravo, riječ? </p>
<p>- O izdanju i prijevodu klasičnih upanišadi - najstarijih indijskih filozofskih tekstova, zatim o analizi strukture i značenja, povijesnoj analizi teksta te poredbenom izučavanju tekstova u sklopu srodnih indoeuropskih tradicija. S druge strane, u HAZU sam dobio osobito lijepu, ali i veliku »zadaću« glavnog urednika IV. i V. sveska edicije Hrvatska i Europa. Uz pomoć izvrsnih suradnika moram se pobrinuti da edicija bude pripremljena na najvišoj razini, poštujući vrlo dogledne rokove. Među ostalim, predsjednik sam i Paneuropske unije i njezin međunarodni potpredsjednik, pa je i to posao koji se ne smije zanemariti. Posebice kada se uzme u obzir pomoć koju u tom smislu Hrvatska može imati. Sad znate zašto pijem kavu.</p>
<p>• Jedno od vaših »zaduženja« je i doček Dalaj-lame. </p>
<p>- Da, on je velik čovjek koji nosi teret da bude jedan od glasova savjesti čovječanstva. Najviši je predstavnik tibetskog i jedan od najviših predstavnika svjetskog budhizma. Iznimna je čast upoznati ga, čuti i vidjeti. Posebice što će se u našoj pretežito katoličkoj sredini otvoriti prostor za dijalog s još jednom velikom svjetskom religijom.</p>
<p>• I u vrijeme kada nakon tragičnih događaja u SAD-u valja napominjati kako terorizam ne smije dovesti u pitanje međureligijsku suradnju.</p>
<p>- Da. Rekao bih da se u vrijeme kada je dio svijeta pod pritiskom frustracija, a drugi pod pritiskom revolta zbog terorističkih napada lako podliježe iskušenju generaliziranja krivnje. Ona se nerijetko bez osnove projicira na drugu religiju ili kulturu. Stoga je baš sada potrebno čuti Dalaj-lamu kao osobu koja snažno zagovara međusobno razumijevanje i neumorno se bori za ljudska i nacionalna prava, ali isključivo nenasilno i snagom duha koja ne ubija neprijatelje nego im nastoji otvoriti srce i oči. </p>
<p>• Svojedobno ste boravili u Indiji s cijelom obitelji, a posjetili ste i Nepal, Pakistan, Šri Lanku...</p>
<p>- Da, tamo smo svojedobno supruga Ivana, inače povjesničarka umjetnosti i arheolog, vodili i našu djecu - Cvijetu, Trpimira i Ljudevita. Tako su i oni imali priliku doživjeti tu nadasve duhovno bogatu kulturu...</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Plinaru guše dugovi </p>
<p>Potkraj lipnja dug kućanstava iznosio je 16,4 milijuna kuna, sredinom kolovoza 16,8 milijuna, a do kraja rujna porastao je na, već spomenutih, 19,3 milijuna.</p>
<p>Gradska plinara potražuje ukupno gotovo 70 milijuna kuna, zaključno sa 30. rujnom. Nešto više od 41 milijuna kuna otpada na trenutačni dug, a gotovo 28 milijuna kuna Plinara nastoji naplatiti sudskim putem. </p>
<p>Najveći je dug pravnih osoba - industrijskih korisnika, državnih i gradskih ustanova i obrtnika - više od 20 milijuna kuna ili gotovo pola nenaplaćenog i neutuženog duga. Stambene zgrade duguju otprilike dva milijuna, koliko su dugovale i u kolovozu. </p>
<p>Zabrinjava rast dugova široke potrošnje, odnosno kućanstava - dosegao je 19,3 milijuna kuna. Potkraj lipnja dug kućanstava iznosio je 16,4 milijuna kuna, sredinom kolovoza 16,8 milijuna, a do kraja rujna porastao je na, već spomenutih, 19,3 milijuna. Podsjetimo, u rujnu je plin poskupio 14,6 posto, pa valja očekivati da će dug iskazan u listopadu, kada utrošak bude obračunat po novoj cijeni, biti i veći. </p>
<p>Plinara sudskim putem od široke potrošnje potražuje 5,8 milijuna kuna. No, s obzirom na poskupljenje plina (i ne samo plina u posljednje vrijeme), može se očekivati kako će rasti ne samo dug široke potrošnje nego i potraživanja koja će Plinara pokušati utjerati sudskim putem. </p>
<p>Potraživanja Plinare su u ljetnim mjesecima smanjena za otprilike četiri milijuna kuna. Potkraj lipnja iznosila su 45,6 milijuna. No, u odnosu na sredinu kolovoza, porasla su za otprilike isti iznos - sa 37 na 41 milijun.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Vodovod popio - 9,2 milijuna kuna</p>
<p>Od ukupno 21,7 milijuna kuna predviđenih za male komunalne akcije, koje su odlukom Gradske skupštine u veljači ove godine dodijeljeni vijećima gradskih četvrti, do sada je potrošeno oko 18,6 milijuna. Prema riječima Zorana Nevistića, šefa Službe za mjesnu samoupravu grada Zagreba, to je u okvirima predviđenog.</p>
<p>- Dodijeljen novac za male komunalne akcije trebao bi biti dovoljan za sve zahvate u četvrtima ove godine, rekao je Nevistić. No, ako se pojavi neki problem čije se rješenje neće moći odgoditi, morat ćemo tražiti da se rebalansom gradskog proračuna u studenome vijećima četvrti u kojima se pokažu takvi problemi dodijeli potreban novac. </p>
<p>No, bitne su promjene nastale pri raspodjeli novca po pojedinim sektorima. Naime, po 5,4 milijuna predviđeno je za vodovod, odvodnju, plin i prometnice, dok za javnu rasvjetu, igrališta i parkove nije predviđena ni kuna. Za njih je, naime, već potrošeno oko 800.000 kuna, a za plin tek oko 180.000 od predviđenih 5,4 milijuna kuna.</p>
<p>- Lokalna samouprava u Zagrebu tek se uhodava pa se pri predviđanjima rashoda za pojedine male komunalne akcije nije moglo točno znati koji su zahvati najnužniji. Tek se prema zaprimljenim zahtjevima vijeća gradskih četvrti pokazalo koji su problemi važni, objašnjava Nevistić. Primjerice, utvrđeno je kako nema potrebe trošiti novac za plin jer su te male komunalne akcije već planirane u sklopu redovnih programa pa smo taj novac raspodijelili po drugim sektorima.</p>
<p>Tako je već sada za vodovod potrošeno 9,2 milijuna kuna. Od toga su gotovo 4 milijuna odvojena za Sesvete, četvrt s najlošijom komunalnom infrastrukturom u gradu. Za male komunalne akcije na prometnicama također je potrošeno više od predviđenog, pri čemu uvjerljivo »vodi« četvrt Novi Zagreb-zapad s utrošenih 2,2 milijuna kuna. </p>
<p>Potrebu za hitnom javnom rasvjetom istaknulo je šest četvrti, dok su u četiri četvrti rađeni zahvati na igralištima i parkovima. Za plin je do sada novac izdvojila jedino četvrt Peščenica-Žitnjak, i to za plinovod u ulici predviđenoj za asfaltiranje, kako bi se izbjeglo naknadno raskopavanje tek postavljenog asfalta. </p>
<p>Milan Koštro</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nakon mjeseci čekanja »Metrou« građevinska dozvola za šest dana</p>
<p>Velikom trgovačkom lancu »Metro«, koji je gradnju svog hipermarketa počeo bez izdane građevinske dozvole, lokacijska je dozvola izdana 15. lipnja ove godine. </p>
<p>Izvršni direktor »Metro holding Hungary«, koji je nadležan i za »Metro« u Hrvatskoj, T. Jaross u dopisu upućenom Vjesnikovoj redakciji tvrdi kako ta kompanija ima i potvrdu nadležnog ureda za graditeljstvo od 14. kolovoza da je izdavanje građevinske dozvole u tijeku. Jaross je u istom dopisu potvrdio informaciju dobivenu iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja (MZOPU) da je građevinska inspekcija bila na gradilištu 19. rujna. Inspekcija je utvrdila kako je gradnja započeta bez građevinske dozvole. Protiv investitora, tvrtke M d.o.o. iz Jankomira, podnesena je prekršajna prijava, a donesena su i rješenja o uklanjanju izvedenih radova. </p>
<p>U međuvremenu je investitor 25. rujna uspio ishoditi građevinsku dozvolu koja još uvijek nije izvršna. Od pročelnice Uprave za inspekcijske poslove MZOPU-a Božice Haubrih Rogoz saznajemo kako će inspekcijski postupak biti obustavljen čim građevinska dozvola postane izvršna, što bi se trebalo dogoditi potkraj listopada. </p>
<p>Trgovački centar »Leclerc« u Savskoj Opatovini također se gradi bez dozvole, o čemu smo već pisali, ali i za njega je izdana lokacijska dozvola. Nadležna građevinska inspekcija je, također, 19. rujna pokrenula prekršajni postupak protiv investitora, tvrtke U.Z. iz Zagreba. Zasad nismo uspjeli saznati je li i ta tvrtka uspjela ishoditi, makar i neizvršnu, građevinsku dozvolu. </p>
<p>Ono što doista čudi jest da se veliki trgovački lanci upuštaju u tako krupne investicije bez svih potrebnih dokumenata i dozvola. Činjenica jest da je, barem u slučaju »Metroa« (za »Leclerc« nismo uspjeli provjeriti jer se na telefon javlja telefonska sekretarica), gradnja počela kada je izdavanje građevinske dozvole bilo u tijeku. </p>
<p>Također čudi brzina kojom je Gradski ured za graditeljstvo na kraju uspio izdati potrebne dozvole, nakon što su inspektori MZOPU-a obavili inspekcijski nadzor. Naime, dozvola koju su investitori čekali mjesecima izdana je za samo šest dana.</p>
<p>Komentar cijelog slučaja, kao i odgovore na pitanja vezana uz cijeli slučaj, od nadležnih gradskih službi zasad nismo dobili.</p>
<p>Ostaje pitanje - poigravaju li se strani investitori pravnim sustavom Hrvatske ili je, ipak, riječ o tromoj (možda i ne samo tromoj) birokraciji koja se, pak, poigrava kako stranim investitorima, tako i ugledom i države i grada u stranim poslovnim krugovima.</p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Za Civilnu zaštitu nadležne su gradske četvrti</p>
<p>Civilna zaštita na području grada Zagreba bit će ustrojena prema gradskim četvrtima. Kako je predviđeno Statutom grada Zagreba, Zakonom o lokalnoj i područnoj samoupravi te pravilnikom o radu civilne zaštite, do kraja godine na području svake od 17 gradskih četvrti trebala bi se formirati područna zapovjedništva civilne zaštite. </p>
<p>Članove zapovjedništava predložio je Odjel za zaštitu i spašavanje Policijske uprave zagrebačke na temelju njihove dosadašnje aktivnosti u jedinicama civilne zaštite i poslao vijećima gradskih četvrti na razmatranje. Zapovjedništvo imenuje načelnik Policijske uprave zagrebačke, kao i zapovjednika, kojeg također predlaže vijeće pojedine četvrti. </p>
<p>U nadležnosti zapovjedništava civilne zaštite izrada je procjene mogućih opasnosti, provođenje mjera zaštite i spašavanja, organizacija prijama i raspodjele pomoći ugroženom i stradalom stanovništvu, obavještavanje o opasnostima i potrebnim mjerama te rukovođenje postrojbama civilne zaštite i njihovo osposobljavanje. </p>
<p>Postrojbe čine vojni obveznici kojima se služba u civilnoj zaštiti dodjeljuje prema ratnom rasporedu, kao i dobrovoljaca, među kojima mogu biti i žene. </p>
<p>U nadležnosti gradskih četvrti su postrojbe opće namjene zadužene za manje složene poslove, dok su specijalističke postrojbe (vatrogasne, pirotehničke, službe spašavanja...) u nadležnosti Grada Zagreba.</p>
<p>U djelokrugu područnih zapovjedništava su i povjerenici civilne zaštite te voditelji skloništa. Povjerenici pomažu u obavješćivanju stanovništva o opasnostima i u njihovu pripremanju i osposobljavanju za potrebne mjere zaštite i spašavanja, dok se voditelji skloništa brinu o pripremi i organizaciji boravka u skloništima. Svojim djelovanjem zapovjedništva bi trebala biti veza između gradske četvrti i Odjela za zaštitu i spašavanje.</p>
<p>Rad područnih zapovjedništava usklađuje Zapovjedništvo civilne zaštite Grada Zagreba. Uz njega djeluje i Stožer civilne zaštite Grada Zagreba, čiji je predsjednik gradonačelnik, a članovi pročelnici nekih gradskih ureda, zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe, načelnici Odjela za zaštitu i spašavanje i Inspektorata unutarnjih poslova policijske uprave zagrebačke te dvojica zastupnika Gradske skupštine. </p>
<p>Odjel za zaštitu i spašavanje već je izradio planove potrebnih akcija u slučaju elementarnih nepogoda. Novi ustroj civilne zaštite u Zagrebu trebao bi profunkcionirati do kraja godine, a sljedeće bi trebalo početi osposobljavanje jedinica civilne zaštite. </p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Bečka preporuka za zagrebački ZOO</p>
<p>Zagrebački Zoološki vrt postao je članom Svjetske organizacije zooloških vrtova i akvarija (WAZA). </p>
<p>- Obavijest o primanju u članstvo WAZA, koju smo dobili potkraj rujna, pravo nam je iznenađenje. Naime, to se dogodilo vrlo brzo jer još prije četiri godine nismo bili nigdje, izjavio je u utorak na konferenciji za novinare direktor ZOO-a Mladen Anić. </p>
<p>Zagrebačkom ZOO-u preostaje još jedino učlanjenje u Međunarodnu udrugu ZOO edukatora pa da bude članom svih vodećih europskih i svjetskih organizacija vezanih uz zoološke vrtove. Naime, od 1997. godine do danas ZOO je postao članom Međunarodnog sustava evidencije vrsta (ISIS), zatim Europskoga uzgojnog programa (EEP), a 1999. godine i punopravnim članom Europske organizacije zooloških vrtova (EAZA).</p>
<p>Članom WAZA postaje se na preporuku triju zooloških vrtova - članica te svjetske organizacije. U zagrebačkom ZOO-u znaju jedino za preporuku koju im je dao bečki zoološki vrt. </p>
<p>- Primanje u članstvo WAZA za zagrebački ZOO znači dostupnost svim informacijama i stalnu komunikaciju pomoću kojih možemo djelovati u čitavom svijetu, pa se čak i uključiti u pojedine projekte, napominje Anić.</p>
<p>- Članstvo nam je priznanje za sve što smo do sada napravili (nove nastambe, edukativne radionice, znanstveni rad, zaštita ugroženih vrsta, suradnja s drugim zoološkim vrtovima na uzgoju i zaštiti životinja), čime smo dostigli svjetski standard, dodaje zoolog Tomislav Krznarić. </p>
<p>- Prilikom primanja u članstvo uzeto nam je u obzir, ističe Anić, i to što smo jedini relevantni zoološki vrt u Hrvatskoj, što nam, jer nemamo s kim surađivati unutar zemlje, otežava rad. Ušavši u sve relevantne zoološke institucije učinili smo sve što smo mogli na međunarodnom planu i sada ne možemo dalje jer nemamo mogućnosti za širenje ZOO-a, istaknuo je na kraju Anić.</p>
<p>Planovi o preuređenju nastambi za velike mačke, medvjede i vodenkonje ostaju za iduće godine jer novca nema, a za sada im je, kako kaže Anić, u planu - preživjeti zimu.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Drugo jezero opet se puni vodom</p>
<p>Početkom ovog tjedna počelo je punjenje vodom drugog maksimirskog jezera. Naime, prošli je tjedan pukla brana između prvog i drugog jezera, pa je drugo osušeno radi sanacije brane. </p>
<p>- Brana je već dulje polako propuštala, ali posljednjih se tjedana voda u većem mlazu počela prelijevati izvan korita jezera, pa smo se pobojali da se ne uruše put i most koji vode preko brane, rekao je ravnatelj Javne ustanove Maksimir Vladimir Ivanković. </p>
<p>Kao moguć uzrok puknuća Ivanković navodi pješčanu podlogu, koja je zamijenjena betonom u koji je, radi prirodnog izgleda, stavljeno kamenje. Kao drugi razlog navodi rupe koje su u obalnom dijelu jezera izbušile voluharice te korijenje drveća uz koje je voda također pomalo otjecala izvan jezera. Kamenjem je opločen i manji bočni dio jezera uz samu branu, dok su cementom zatvoreni svi propusti kroz koje bi voda mogla propuštati.</p>
<p>Radovi vrijedni oko 30.000 kuna trebali bi biti gotovi potkraj idućega tjedna.</p>
<p>Pri isušivanju jezera ustanovljeno je kako je oko 4.000 ukrasnih ribica - crvenih karasa, koje su potkraj prošle godine puštene u jezero, ostalo samo njih 250. One su do idućeg puštanja u jezero u proljeće vraćene uzgajivačima. Naime, kaže Ivanković, nesavjesni ribiči ubacili su u jezero štuke, klenove i šarane koji se hrane ikrom ali i crvenim karasima. Nakon sanacije brane uslijedit će sadnja vodenog ukrasnog bilja.</p>
<p>Nedavno je amurima poribljeno treće maksimirsko jezero. Naime, trava koja raste na jezeru smeta pri vožnji čamaca, a amuri, koji se hrane tom travom, onemogućit će njezino daljnje širenje.</p>
<p>U Maksimiru će ove jeseni početi i uređenje pozornice, zatim bojanje klupa i koševa na glavnoj aleji, a stare klupe na šetnici uz glavni ulaz u Zoološki vrt zamijenit će 30 novih. Do kraja godine trebalo bi proraditi i svih sedam drvenih kioska postavljenih u parku za prigodnu prodaju igračaka, slastica, sladoleda i novina.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>HT poklonio 50 mobitela mladima oštećenog sluha</p>
<p>Predstavnici Hrvatskog telekoma donirali su u utorak 50 mobilnih telefona i Simpa start paketa srednjoškolcima Centra za odgoj i obrazovanje »Slava Raškaj«. Mobilni telefoni namijenjeni su učenicima koji imaju teškoća sa sluhom, a samim time i komunikacijom.</p>
<p>- Danas mobitele imaju svi osim korisnika u socijalnim ustanovama. Ovom gestom HT-a i naša djeca koja su komunikacijski hendikepirana postaju dijelom globalnog svijeta, istaknula je ravnateljica Centra Slavica Jelić, napomenuvši kako će slanje SMS poruka i vibrirajuća baterija mobilnog telefona Trium Neptune uvelike olakšati njegovo korištenje.</p>
<p>Srednjoškolci su predstavnike HT-a počastili plesnom točkom i toplim riječima zahvale. </p>
<p>Ž. L.</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Dječji tjedan u dječjim vrtićima</p>
<p>Gradsko društvo »Naša djeca« Zagreb obilježit će Međunarodni dječji tjedan, koji traje od 1. do 7. listopada, akcijama u gradu</p>
<p>- Najviše aktivnosti održat će se u 56 zagrebačkih dječjih vrtića, rekla nam je tajnica društva Nataša Osmak. Program u vrtićima osmišljen je pod ovogodišnjim geslom Dječjeg tjedna »Ljubav prije svega«, a cilj mu je potaknuti prijateljstvo i razumijevanje među djecom. Program nije univerzalan, dodala je Osmak, već će ga pedagozi prilagoditi potrebama djece.</p>
<p>U subotu, 6. listopada, u robnoj kući Mercatoru u Aveniji Vukovar otvorit će se igraonica za djecu. </p>
<p>- Igraonica se otvara u sklopu našeg društva, a program će voditi naši volonteri, najavila je Osmak. Djeca će moći sudjelovati u lutkarskoj predstavi te izrađivati proizvode od kruha, dok će sljedećeg dana u istoj igraonici biti izložba dječjih likovnih radova.</p>
<p>U povodu Dječjeg tjedna, ali tek 17. listopada, u Šestinama će se održati kestenijada učenika trećih razreda zagrebačkih osnovnih škola. Razlog kašnjenju akcije nestabilna je vremenska prognoza za ovaj tjedan, kazala je Osmak, pa je odgođena za idući. </p>
<p>I. Grgić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Kolumbijci ni ne znaju gdje je Hrvatska, a Anitina je slika osvanula na svim naslovnicama</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Anica Martinović i Branka Bebić više nisu najuspješnije hrvatske misice jer je prvi put u povijesti jedna Hrvatica izabrana za najljepšu djevojku svijeta. Anita Dujić, 17-godišnjakinja iz Trogira postala je Miss turizma svijeta. Kako nam je rekla Tihana Harapin-Zalepugin koja je s Anitom u Kolumbiju, sve kolumbijske novine u utorak su na naslovnici objavile Anitinu sliku i naslov da nova Miss turizma dolazi iz Hrvatske.</p>
<p>»U Kolumbiji nitko ne zna gdje je Hrvatska, stalno im to moramo objašnjavati. Neki su čuli da je kod nas bio rat, ali nemaju pojma da je završio. Mnogi su čuli za Gorana Ivaniševića i za hrvatsku nogometnu reprezentaciju. Stoga smatram da je Anitina pobjeda velik događaj za promociju Hrvatske u svijetu, posebno hrvatskog turizma«, ističe Tihana Harapin-Zalepugin. Ona objašnjava kako je nakon izbora Miss Universe i Miss World, Miss turizma najveći svjetski izbor ljepote, na kojem su ove godine sudjelovale predstavnice 62 zemlje. </p>
<p>»Cijela Kolumbija s velikom pozornošću prati ovaj izbor, a djevojke su imale tretman kao da su kraljice. Primili su nas i guverner i gradonačelnik. Žao mi je što izbor nije pratio nitko od hrvatskih novinara. Voljela bih da sam svoju sreću u trenutku Anitine pobjede mogla podijeliti sa cijelom hrvatskom javnosti. Po dolasku u Hrvatsku Anita zaslužuje veličanstven doček«, kaže Harapin-Zalepugin, dodajući kako se nada da će lijepu i uspješnu Trogiranku primiti i predsjednik Republike Stjepan Mesić. </p>
<p>»Anitin uspjeh smatram i krunom mojih napora da svijetu prezentiram hrvatsku ljepotu. Anita i ja smo odličan tim«, otkriva Tihana Harapin dodajući kako je svjesna da ima i onih u Hrvatskoj koji neće biti oduševljeni. Naime, Anita je u Kolumbiju otputovala kao Miss Jadrana, jer joj je na nedavnom izboru za Miss turizma Hrvatske na Hvaru izmaknula ta titula koju je osvojila Ivana Černok iz Vukovara. </p>
<p>Tada se pričalo da je Ivaninu pobjedu namjestila Regina Jäger, vlasnica licence Miss turizma Hrvatske, pa se Tihana Harapin morala zadovoljiti da njezina favoritkinja Anita dobije manje atraktivnu lentu Miss Jadrana. </p>
<p> Anita je u Kolumbiji iza sebe ostavila djevojku iz Venezuele, zemlje s tradicionalno najljepšim missicama. Venezuelka je izabrana za prvu, a Litvanka za drugu pratilju. A koliko Hrvati drže do svojih missica vidjet će se već u petak navečer kad bi Anita trebala stići na zagrebački aerodrom. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prekinuta potraga za Nenadom Belicem, veslačem preko Atlantika</p>
<p>LONDON, 2. listopada </p>
<p> - Britanske i irske spasilečke ekipe obustavile su u ponedjeljak navečer potragu za američkim liječnikom Nenadom Belicem koji je nestao u pokušaju da na vesla preplovi Atlantik, objavile su agencije.</p>
<p> Nenad Belic (62) iz Chicaga, umirovljeni kardiolog, isplovio je 11. svibnja svojim 6.5 metarskim čamcem iz Cape Coda u Massachusettsu i uputio se prema zaljevu Bantry na jugozapadnoj obali Irske. U nedjelju kasno navečer Belic je aktivirao signalnu plutaču, koja je pokazivala da se nalazi 230 nautičkih milja zapadno od Irske, priopćila je Obalna straža u Falmouthu u Engleskoj.</p>
<p> Spasilački helikopter i dva zrakoplova Nimrod britanskog RAF-a nisu uspjeli pronaći čamac nego samo signalnu plutaču i potraga je obustavljena.</p>
<p> Obalna straža je ranije objavila da veliki valovi i snažan vjetar otežavaju potragu. Pokušaji da se Belica nazove satelitskim telefonom ili da se locira njegov čamac od crvene cedrovine nazvan »Lun« (prema Belicevoj izjavi skraćeno od Lunatic, odnosno luđak), također nisu uspjeli. </p>
<p>Zanimljivo je da je Hina u utorak ujutro objavila da je nestao Nenad Bilić, pa je hrvatski konzulat u Chicagu pokušao pronaći podatke i dobio odgovor da nijedan od sedam Bilića u Ilinoisu nije nestao i ne pozna nikoga tko se zove Nenad Bilić - što i nije čudno kad se traga za čovjekom potpuno drugog prezimena. </p>
<p>D. B.</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Ekskluzivni koncert za 120 ljudi</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Koncertom Parnog valjka, koji će svirati u četvrtak navečer u klubu »Sax« za samo 120 ljudi koji su umjesto ulaznice platili »doprinos« od 150 kuna, ujedno započinje serija koncerata u tome klubu, a njihov je prihod namijenjen Fondu hrvatske glazbene unije za pomoć glazbenicima. Na konferenciji za tisak održanoj u utorak u »Saxu«, bili su nazočni članovi Parnog valjka i predsjednik Hrvatske glazbene unije, a ujedno i bivši član spomenute grupe, Paolo Sfeci.</p>
<p>»»Sax« je nekomercijalni klub, a kao takav ne treba donositi profit. HGU je osnovala Fond za pomoć glazbenicima, a smatramo da je taj novac bolje ne podijeliti glazbenicima kao socijalnu pomoć, budući da HGU broji više od 3000 članova, već smo odlučili otvoriti klub preko kojeg će, nastupima drugih glazbenika, oni kojima je potrebno - dobiti honorar. Prošle je godine podijeljeno više od 500.000 kuna«, objasnio je Paolo Sfeci. U klubu se svira ukupno šest večeri, a ulaz se naplaćuje samo petkom i subotom. »Fond postoji pet godina i dosad smo pomogli mnogim glazbenicima i njihovim obiteljima. Sinu jednog našeg poznatog glazbenika smo platili operaciju srca u Americi«, kao primjer poslovanja s novcima iz Fonda navodi Sfeci. </p>
<p>Hrvatska glazbena unija poziva sve glazbenike da održe koncert u »Saxu« i tako pomognu kolegama kojima je pomoć potrebna. »Molio bih zaista sve glazbenike koji mogu svojim nastupom okupiti velik broj ljudi u klubu, da se jave i održe jedan humanitarni koncert, kakvog će, po tko zna koji put u humanitarne svrhe, u četvrtak održati Parni valjak«, ističe Sfeci. </p>
<p>Koncert Parnog valjka u četvrtak će slušati samo 120 ljudi. Ulaznice nisu bile u prodaji, budući da je riječ o prvom takvom projektu, a svi koji su željeli 150 kuna donirati u takve svrhe, moći će to učiniti i tijekom idućih mjeseci. Koncerti toga tipa, naime, postat će u »Saxu« redoviti, a nastojat će ih, navedeno je na konferenciji, održati bar jednom mjesečno. </p>
<p>Petra Boić</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Emmy se dodjeljuje u dva grada</p>
<p>LOS ANGELES, 2. listopada</p>
<p> - Svečana dodjela američkih tv nagrada Emmy održat će se prvi put u 25 godina u dva grada - Los Angelesu i New Yorku, a ne isključivo u Los Anglesu, kao što je bilo predviđeno u početku. Naime, neki su umjetnici izjavili kako radije ne bi putovali avionom, objavili su u utorak organizatori. </p>
<p>53. izdanje svečane dodjele Emmy Awards, što se smatra Oscarom američke televizije, prvotno je trebalo biti održano 16. rujna. Odgođeno je za gotovo mjesec dana (7. listopada), nakon napada na New York i Washington u kojima je smrtno stradalo ili nestalo oko 6000 osoba. </p>
<p> Svečanost se trebala održati u Shrine Auditoriumu u Los Angelesu ali su neki umjetnici bili neskloni ideji da putuju avionom preko cijele zemlje s obzirom da su napadi izvedeni uz pomoć redovitih zrakoplovnih linija. Producenti su odlučili da će newyorške zvijezde nagrade primiti u svojem gradu, objavila je glasnogovornica CBS-a Nancy Carr. </p>
<p> Po pisanju Hollywood Reportera upravo su glumci serija »Obitelj Soprano« i »Seks i grad«, produciranih u New Yorku, izrazili nesklonost putovanju. Tv serija »Obitelj Soprano«, koju emitira kablovska mreža HBO, vodi po broju nominacija (22) za ovogodišnju dodjelu, ispred serije o Bijeloj kući - »Zapadno krilo« (18). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nikotinska terapija i tinejdžerima</p>
<p>LONDON, 2. listopada</p>
<p> - Britanske su vlasti odobrile primjenu zamjenske nikotinske terapije za odvikavanje od pušenja djece u dobi od 12 godina. Iako takva terapija nije preporučljiva za djecu mlađu od 16 godina, britansko ministarstvo zdravstva ocijenilo je da ona, za mlađahne ovisnike o nikotinu, ne može biti štetnija od samoga duhana. Svaki četvrti petnaestogodišnjak u Velikoj Britaniji svakodnevno konzumira duhan, a velik dio njih ostane i ovisan o nikotinu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Po broju ubojstava Rusija druga u svijetu</p>
<p>MOSKVA, 2. listopada</p>
<p> - Po broju ubojstava na 100 stanovnika, Rusija zauzima visoko drugo mjesto u svijetu, odmah iza Južnoafričke republike, priznao je u utorak šef ruske kriminalne policije Vladimir Godienko, otkrivajući da je u prvih osam mjeseci broj ubojstava u zemlji porastao za deset posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvih osam mjeseci ove godine ukupno je u Rusiji bilo 22.600 ubojstava i pokušaja ubojstava. Broj razbojstava bio je 28.300 a izvršeno je 87.000 pljački i 775.000 krađa. Ukupno u prvih osam mjeseci u Rusiji koja ima 145 milijuna stanovnika izvršeno je 1,46 milijuna kaznenih djela. </p>
<p>B. L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Dolazi li kraj umjetnosti?</p>
<p>Otvorena izložba »Ispričati priču« u Gliptoteci HAZU i MSU / Predstavljeni kapitalni radovi hrvatske umjetnosti 90-ih godina / U utorak u »Mimari« u sklopu AICA-e likovni kritičari govorili o temi »Institucionalni okviri«</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Problemska izložba »Ispričati priču«, koja obuhvaća djela 25 hrvatskih suvremenih umjetnika, u ponedjeljak na večer je otvorena u prostoru Muzeja suvremene umjetnosti i Gliptoteci HAZU. Izložba je nastala po autorskom odabiru kustosa Muzeja suvremene umjetnosti: Mire Gattin, Leonide Kovač i Jadranke Vinterhalter, a održava se u sklopu 35. svjetskog kongresa AICA-e (Međunarodnog udruženja likovnih kritičara), koji je u ponedjeljak otvoren u Zagrebu. </p>
<p>U sklopu otvorenja izložbe kustosica Leonida Kovač je naglasila da postav prikazuje kapitalne radove hrvatskih umjetnika nastale u razdoblju od 1990. do 2000. godine. Izabrani radovi realizirani su u medijima slikarstva, fotografije, prostorne instalacije, video instalacije, videa i interaktivnih digitalnih instalacija. Iako predstavlja radove brojnih umjetnika, izložba nema namjeru pružiti panoramski prikaz suvremene hrvatske umjetnosti, već prije svega želi naglasiti promjenu paradigme u umjetničkoj produkciji, umjetničkoj kritici i teoriji, koja je 90-ih godina postala evidentna i u Hrvatskoj. </p>
<p> Postavom »Ispričati priču«, nakon dva desetljeća, MSU ponovno otvara pitanje karaktera umjetničke produkcije pojedinog desetljeća. Koncepcija izložbe u skladu je s temom ovogodišnjega kongresa AICE-a na temu »Strategije moći«. Ministar kulture Antun Vujić pozdravio je otvorenje izložbe istaknuvši da se u proteklih deset godina do otvorenja nije mogao vidjeti tako reprezentativan pregled suvremene umjetnosti.</p>
<p>Uz izložbu je tiskan i raskošan katalog u boji koji na oko 150 stranica odnosi eseje o hrvatskoj umjetnosti 90-ih iz pera teoretičara i kustosa: Leonide Kovač, Nadežde Čačinovič, Branka Francheschija, Nataše Ilić i Jadranke Vinterhalter. Da bi slika o kulturnim i likovnim prilikama u Hrvatskoj bila potpunija, objavljeni su i tekstovi desetero umjetnika. Za odraz umjetničkih prilika u 90-ima znakovit je tekst Mladena Stilinovića. U formi pisma, on se obraća umjetnosti kao području djelovanja koje je zanemareno, trivijalizirano iskorišteno, i uopće, je na samrti. </p>
<p>Na tu se temu savršeno veže predavanje Konstantina Akinshe »Postumjetnost« kojim je započeo drugi dan predavanja u sklopu AICA-e u »Mimari«, i to pod radnim naslovom »Institucionalni okviri«. Akinsha je navodeći niz primjera iz povijesti umjetnosti elaborirao temu o kraju umjetnosti, a taj je problem oduvijek izlazio na površinu u sklopu raspada pojedinog umjetničkog stremljenja. Kratke 15-minutne referate u prijepodnevnom rasporedu, u utorak, su također održali kritičar iz Mađarske, Norveške, Francuske, Rumunjske i Rusije.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Aralica Odgovara Na Kritike </p>
<p>U Društvu hrvatskih književnika predstavljeno drugo izdanje romana »Ambra« Ivana Aralice / Roman je izazvao niz negativnih reakcija koje su s autorovim odgovorom objavljene u knjizi</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Mirno, bez previše pitanja ili polemike protekla je u utorak konferencija za novinare koju je u povodu izlaska drugog, proširenog izdanja romana »Ambra« Ivana Aralice u Društvu hrvatskih književnika upriličio urednik knjige Josip Pavičić. »O knjizi su objavljene svega dvije književne kritike, a ostalo je bio niz političkih napada nezabilježene žestine i niskosti«, rekao je Pavičić. Roman je izazavo niz negativnih reakcija u tisku i stoga je autorove odgovore, kao i izbor najžešćih kvalifikacija, urednik uvrstio u drugo izdanje toga romana kao dodatak.</p>
<p>Ivan Aralica izrekao je na konferenciji za novinare »neformalno i ironično hvala svima koji su o knjizi pisali pozitivno ili negativno, jer je to tekovina prostora slobode koju je književnost u deset godina demokracije osvojila te iz kojeg ništa ne može biti isključeno«. Aralica se osvrnuo i na najčešće prigovore. Obrazložio je da »Ambra« pripada žanru tzv. novog žurnalizma, paražurnalizma, odnosno, romanu reportaži. Što se usporedbe likova romana sa životinjama tiče, Aralica se pozvao na žanr basne i kao primjer široke upotrebe životinja u metaforičkom izražajnom obliku istaknuo Kafku. Novinarske osvrte na taj aspekt romana nazvao je zluradim interpretacijama metafora. Aralici je bio zamjeren i nedostatak humora, presudan za satirički roman kakav je »Ambra«. Autor je kazao da pored humora postoji i cinizam i sarkazam, što je izraz utemeljen u njegovim dosadašnjim romanima. Pisac se založio da koristimo, ali ne i prekoristimo, prostor slobode, a za napise o knjizi rekao je da proizlaze iz »današnje situacije u kojoj su stvari u političkoj sferi apsolutno nedefinirane i kompliciranije nego što su bile prije nekoliko godina«.</p>
<p> Iako ga razlozi odustajanja »Ferala« i »Duriexa« od predstavljanja na nacionalnom štandu u Frankfurtu na sajmu knjiga ne zanimaju, Josip Pavičić izrazio je čuđenje što je odustajanje dvaju malih nakladnika izazvalo toliku lavinu. Koferenciju je završio zaključkom da je u našoj sredini nešto bolesno. </p>
<p>Danijela Merunka</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Mačak u potrazi za publikom</p>
<p>Prva ovosezonska premijera u GK »Trešnja« primjer je solidne predstave, no neprimjerene za publiku kojoj se nudi / Vinko Štefanac i Krunoslav Klabučar predočili zgodnu igru mladića i mačka s komičnim elementima </p>
<p>»Ovakve loše predstave rade se samo za odrasle. Za nas su neke druge...«, rezolutno je izrekla jedna osmogodišnjakinja, »buduća kazališna kritičarka«, u subotu nakon odgledane premijere predstave »Mačak u čizmama« u GK »Trešnja«. Možemo se samo nadati, da će, ovim putem prenesena, iskrena, oštra i precizna ocjena - iz dječjih usta naći put - do ušiju naših kazalištaraca, premda oni sami, upravo od straha od toga glasa, počesto sjede na njima. Uz zvučnu kulisu, neprekidnog otvaranja i zatvaranja vrata gledališta - već na prvoj reprizi - to je kratka sociološko-teatarska slika spomenute predstave.</p>
<p>Istina je, kako su redatelj Boris Kovačević i glumci Vinko Štefanac i Krunoslav Klabučar, učinili pravi divovski iskorak od tipične »trešnjovske« predstave koje počesto resi etiketa »mnogo vike ni za što«. U tome su stvorili zapravo zgodnu bajku, a one su na sreću svima potrebne, za stariju djecu, pa možda i srednjoškolce. Duhovita je, pretpostavlja i neko preznanje i određeno iskustvo. Na totalno reduciranoj sceni, tek uz pomoć svjetla, mladić i mačak simpatično se nadopunjuju i veselo se nadigravaju.</p>
<p> Pripovjedači, ujedno i protagonisti, površnom, no značenjski nabijenom pantomimom predočili su svoje čudesno putovanje, s mnogo osjećaja za gradnju komičnih karikatura. Mizancena je redateljski dobro iskorištena, priča uz dinamički pad pri kraju predstave, ipak teče, ornamentirana dovitljivim i nenametljivim glumačkim kreacijama, među kojima je ona Krunoslava Klabučara ipak nešto toplija i uvjerljivija.</p>
<p> No, kao pravo starno tijelo u komadu i za najmlađu publiku sasvim neprimjerenu jest karakterizacija lica putem lokalno obojenih verbalizama. Što treba značiti da zločesti div priča »po hercegovački«, a strašni čarobnjak »dalmatinski« kad u širokom registru scenskih govornih iskaza ima daleko boljih načina artikulacije lica. Odraslijima, koji su primjerice gledali seriju »Naši i vaši«, možda se nešto i razbistrilo po pitanju naših jezičnih idioma. I to onim »odraslima«, za koje je očito, ova u cjelini solidna predstava i rađena. Eto zašto, je »Mačak u čizmama«, loš za djecu, i bajka za odraslije i zašto su za djecu »neke druge« koje razumiju.</p>
<p>Helena Braut</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Za dostojanstveno sjećanje</p>
<p>Izložba u Klovićevim dvorima obilježava 10. obljetnicu samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske / Izlošci nude uvid u stvarnost ratnih godina </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Zvukovi sirena na ulasku u podrume Klovićevih dvora nepogrešivo najavljuju izložbu »Sjećanje na Domovinski rat« kojom je Ministarstvo obrane obilježilo desetu obljetnicu samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. </p>
<p>»Sjećanje na velike stvari podrazumijeva dostojanstvo i mir, i ova je izložba nastojanje da se prema Domovinskom ratu, u času dok se oko njega nižu podjele, pokušamo odnositi s dostojanstvom«, rekao je otvarajući izložbu u ponedjeljak na večer ministar obrane Jozo Radoš. </p>
<p>Postavljajući izložbu koja prati Domovinski rat, od početka agresije do pobjede u operaciji »Oluja« 1995. godine, i prikazuje stvaranje hrvatske države i vojske, ravnatelj Vojnog muzeja Dinko Čutura želio je pružiti uvid u stvarnost ratnih godina. O stvarnosti rata ne svjedoče samo oružja i fotografije, već i najrazličitiji predmeti koji Domovinski rat prikazuju kroz različite teme. Nakon balvana, sirena i ostataka znakova pobune s početka agresije na Hrvatsku, slijedi Bitka za Vukovar. Svaki od 90 dana - od početka bitke 24. kolovoza do pada Vukovara 23. studenog 1991. - zabilježen je fotografijom i tekstom. Mnoge osobne stvari i dokumenti živo su svjedočanstvo života zarobljenika u srpskim logorima, a prikazani su i neki od 2440 kulturnih spomenika koliko ih je u ratu oštećeno i uništeno. </p>
<p>Oklopnim transporterima ručne izrade, trofejnim oružjem, oružjem domaće proizvodnje i onim otetim JNA, prikazan je početak obrane, naoružavanje i stvaranja Hrvatske vojske. Na kartama mogu se kronološki pratiti bojišta. Posebna je tema rat za vojarne, kao i mornarica i zrakoplovstvo Hrvatske vojske te domaća proizvodnja ratne tehnike. Prikazan je i rad međunrodnih misija - Europske zajednice i UNPROFOR-a, dok brojni plakati, od vrhunski dizajniranih do onih pisanih rukom, kao i različite tiskovine, prikazuju promidžbu u Domovinskom ratu. Međunarodnim priznanjem Republike Hrvatske i državnim odlikovanjima i medaljama zatvara se ciklus prikaza Domovinskog rata i uspostave države koja ga je pratila.</p>
<p>Brojne fotografije, televizijske snimke, muzejski primjerci i cijeli niz artefakata probuđuju i upotpunjuju još uvijek uvelike živa i bolna sjećanja na ratne godine i stradanja, što bi, po riječima ministra Joze Radoša, i danas trebalo biti mjesto zajedništva građana Hrvatske.</p>
<p>Danijela Merunka</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Berlinski muzej ugostit će djela iz MoMa</p>
<p>BERLIN, 2. listopada</p>
<p> - Neue Nationalgalerie iz Berlina ugostit će na šest mjeseci 2004. godine velik dio djela Muzeja moderne umjetnosti iz New Yorka, koji će se preuređivati - izjavio je u ponedjeljak predsjednik udruge prijatelja berlinskog muzeja Peter Raue. Od ožujka do rujna 2004. godine oko 180 slika i skulptura iz MoMa-e bit će izloženo u Berlinu, jedinom europskom gradu u koji će privremeno biti premješten dio zbirke slavnog newyorškog muzeja. Berlinski muzej, koji je osmislio arhitekt Mies van der Rohe, trebao bi tako ugostiti djela Matissea, Kandinskog, Picassa, ali i američkih umjetnika poput Edwarda Hoppera ili Georgie O'Keefee, Jacksona Pollocka, Willema de Kooninga te Jeffa Koonsa. »Moći ćemo primiti sva djela po našem izboru«, izjavio je Raue, ističući kako je za tu operaciju predviđen proračun od 8,2 milijuna eura. </p>
<p>MoMa će ostati otvorena u vlastitom prostoru do lipnja 2002., a potom će se zatvoriti i privremeno premjestiti u hangar u Queensu preuređen u izložben prostor. Gradilište, koje zahtijeva ulaganje od 650 milijuna dolara i kojim je predviđeno udvostručenje sadašnje površine, trebalo bi biti zatvoreno krajem 2004. godine, prigodom 75. obljetnice muzeja. (Hina/AFP)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Veliki meštar sviju hulja</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Predstava »Veliki meštar sviju hulja«, rađena po noveli Miroslava Krleže, a u adaptaciji i režiji Branka Brezovca, premijerno će biti izvedena u petak i subotu u Zagrebačkom kazalištu mladih. »Riječ je o komadu koji je u jakoj vezi s grozničavim svijetom u kojem živimo, posebno nakon terorističkih događanja, ali ga ne umnožava«, naglasio je ravnatelj ZKM-a Slobodan Šnajder, u utorak na konferenciji za novinare. Brezovec je istakao dramsku strukturu samog predloška te kako su se potrebite replike dodavale iz Krležinog lirskog opusa. Redatelj, kao i prisutni glumci: Vili Matula i Ksenija Marinković-Ugrina, bili su suglasni u tomu, kako je taj hrvatski panoptikum, prikazan unutar jedne kuće, na frapantno sličan način govori o raspadu ondašnje monarhije i naše bivše države. U toj freski jednog vremena, koji upotpunjuje stalna glazbena podloga, glumi gotovo čitav ansambl ZKM-a. Scenograf je Tihomir Milovac, kostime je kreirala Mirjana Zagorec, oblikovatelj svjetla je Olivije Marečić, a skladatelji glazbe su Antun Toni Blažinović i Ivan Koprivčević. </p>
<p>H. B.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>U Čatežu bolnica - Stanić i Štimac pod upitnikom, izbornik Jozić pozvao Agića </p>
<p>»Sa Štimčevim oporavkom će ići teže no što se mislilo pa je izbornik Mirko Jozić pozvao Jasmina Agića. Uz anginu, Igor Tudor donio je iz Italije 20-ak dana staru i bolnu ozljedu gležnja. Ipak, procjene kazuju da će se moći osposobiti za subotu, dok je veći angažman Maria Stanića po upitnikom«, izvijestio je liječnik reprezentacije dr. Mladen Čepulić </p>
<p>ČATEŽ, 2. listopada</p>
<p> - Ma koliko se do zadnjeg trena odupirao ideji da na pripreme za odlučujuću utakmicu protiv Belgije pozove još nekog igrača, »nužda zakon mijenja«. Dodatni pregled i snimka magnetskom rezonancom pokazali su naime da sa Štimčevim bedrom baš i nije tako bezazleno kako je izgledalo u prvi tren. Procjene idu tako daleko da se je upitan Štimčevog subotnjeg nastupa. Tako je na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT>, praktički s Dinamovog treninga u Čatež doveden Jasmin Agić. Čak je odradio u Brežicama zadnje minute popodnevnog treninga reprezentativaca.</p>
<p>- Priznajem da sam ugodno iznenađen, ali sam zapravo poziv očekivao ranije. No, i tako je to veliko priznanje za mene, kazao je Jasmin Agić.</p>
<p>Stvari su tako dovedene u normalu jer ni u kom slučaju ne smije se dogoditi da reprezentacija za tako bitnu utakmicu ostane na samo 16-17 raspoloživih igrača. Pogotovo je taj čin bio nužan jer se još u nedjelju znalo da zbog ozljede otpada Niko Kovač, u utorak ujutro se i Igor Štimac potužio na bol u bedru, a budući da tinjaju zdravstveni problemi s Mariom Stanićem i Igorom Tudorom, Jozić se našao u poteškoćama.</p>
<p> Zbog svih tih naznačenih tegoba koje prate našu reprezentaciju, u utorak je na konferenciji za novinstvo glavni sugovornik bio dr. Mladen Čepulić, liječnik reprezentacije, a ne sve zabrinutiji Mirko Jozić. </p>
<p>- Igor Štimac potužio se nakon treninga u ponedjeljak na bol u stražnjem dijelu zadnje lože butnog mišića. Snimka ultrazvukom pokazuje 1,5 cm dugo istegnuće mišića s manjim krvarenjem. Predstoji još magnetskom rezonancom točno ustvrditi veličinu ozljede. Time i daljnji tretman.</p>
<p>- Igor Tudor donio je uz anginu iz Italije i 20-ak dana staru i bolnu ozljedu gležnja, na brzinu zaliječenog. Ipak, procjenjujem da će Tudor moći igrati su subotu, rekao je u uvodu dr. Čepulić. </p>
<p>Po svemu sudeći ipak je najkritičnije s Mariom Stanićem, iako je na treningu samo dan ranije izgledalo da je Stanić posve spreman. </p>
<p>- Jest, povjerovao sam u ponedjeljak da mogu, ali samo dan kasnije na prijepodnevnom treningu pri svakoj promjeni pravca bol je neizdrživa, rekao je Stanić, koji prije ovog okupljanja 15 dana uopće nije trenirao.</p>
<p>Procjena dr. Čepulića o Stanićevom zdravstvenom statusu:</p>
<p>- Snimka je pokazala da nema oštećenja kosti gležnja i općenito značajnijeg oštećenja tog dijela noge. No, i njegov veći angžman je pod velikim upitnikom.</p>
<p>Na popodnevnom treningu u utorak Stanić je za razliku bio vrlo rastrčan.</p>
<p>O Niki Kovaču je u međuvremenu pristiglo pismo Bayernovog klupskog liječnika kojim obavještava Stručni stožer hrvatske reprezentacije da će najmanje mjesec dana biti izvan terena.</p>
<p>- Taman da izostane s utakmica protiv Češke, primjetio je netko od novinara. I odmah bio ušutkan od kolega zbog širenja loših vibracija, jer - neka naknadno doigravanje drugoplasiranih pripadne Belgiji. Nikako ne Hrvatskoj.</p>
<p>Izbornik Jozić u jednom je trenutku primijetio: »Očito nas prati zla kob«. Aludirajući, dakako, na sve veći broj ozlijeđenih, zbog čega mora »remetiti strukturu momčadi«.</p>
<p>- Vi često sve pojednostavnjujete, pa kažete - ako ne može Pero, tu je - Joža. A nije baš tako, jer momčad je sinteza 11 funkcija s unaprijed predviđenom ravnotežom. Mi kao stožer već odavno imamo momčad u glavi i na terenu, a svaki poremećaj dovodi do toga da onda to nije - to.</p>
<p>Za srijedu je Jozić novinarima najavio igranja skrivača. Prijepodne će, naime, reprezentacija imati zatvoreni trening »negdje u nepoznatom«, daleko od očiju javnosti i novinara. Poslijepodne će igrači imati slobodno. Vidjevši namrštena novinarska čela, koja je Jozić protumačio kao zabrinutost, uzvratio je zvonkim glasom:</p>
<p>- Glave gore, moramo biti optimisti.</p>
<p>Susreli smo se nakratko i sa Goranom Vlaovićem, koji je zadnji u ponedjeljak pristigao na pripreme. Čestitali smo mu na formi, nakon čega je on odgovorio:</p>
<p>- Dokle smo došli kad nekome čestita na dobroj formi.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Odlična reklama za Europsko prvenstvo u Zagrebu </p>
<p>Već polovicom studenoga u Zagrebu će gostovati austrijski Niederösterreich (Schlager, Chen Weixing, Qian Qianli), a »večernjakovci« će igrati još i s njemačkim Grenzauom (Ma Wenge, Korbel, Blaszczyk) i francuskim Caenom (Persson, Eloi, Bratanov)</p>
<p>ZAGREB, 2. rujna</p>
<p> - Europsko stolnotenisko prvenstvo u Zagrebu (30. ožujka do 7. travnja 2002.) imat će promidžbu kakvoj se još donedavno malo tko nadao - Večernji list igrat će u elitnoj Ligi prvaka. Nakon priča (neki će reći - bajki) o dolasku Zorana Primorca i Vladimira Samsonova, pa onda o pojačanju u liku prvog igrača svijeta, Wang Liqina, igranje u društvu najboljih i najbogatijih europskih klubova izborili su Allan Bentsen i Roko Tošić, uz asistenciju Dominika Klarića. </p>
<p>Na našu opasku kako Večernjem listu za nastup u Ligi prvaka nedostaje treći igrač, jedan od čelnih ljudi kluba je ustvrdio: »Treći? Nedostaje nama prvi igrač!« Ova ocjena postaje jasnija kada se pogledaju sastavi ostalih sudionike stolnoteniske Lige prvaka. Pritom se nećemo baviti aktualnim europskim i svjetskim prvacima, belgijskim Charleroiom (Samsonov, Primorac, Saive), već suparnicima »večernjakovaca« u njihovoj B-skupini Champions League. </p>
<p>Tako će polovicom studenoga u Zagrebu gostovati austrijski Niederösterreich sa 10. igračem svijeta, Wernerom Schlagerom, ponajboljim svjetskim »lovcem« Chen Weixingom (46.), Qian Qianliem (74.) i Konstantinom Lengerovim (81), dakle čak četvoricom igrača sa svjetske Top-100 ljestvice. Mjesec dana kasnije Zagrepčani će, pak, vidjeti čak trojicu igrača iz svjetskog Topa- 20, jer će u Domu sportova nastupiti njemački Grenzau predvođen Kinezom Ma Wengeom, pobjednikom ovogodišnjeg CROP-a i 15. igračem svijeta. Uz njega, Nijemci su prijavili i Čeha Petra Korbela (16.), Poljaka Lucjana Blaszczyka (19.), pa Chen Zhibina, Steffena Fetznera. U posljednjem meču u skupini Večernji list će polovicom siječnja sljedeće godine biti domaćin francuskom Caenu i jednom od najboljih stolnotenisača svih vremena, Švedu Jörgenu Perssonu (13.), te još dvojici Top-100 igrača, Damienu Eloiu (30.) i Martinu Bratanovu (85.).</p>
<p>Dva prvoplasirana kluba (igra se dvokružno) idu u polufinale s prvoplasiranima iz skupine A, no to je za Večernji list u ovakvom sastavu ipak »nemoguća misija«. Allan Bentsen (49.) se, istina, u meču s Granadom poigravao s He Zhi Wenom, na Pro Touru je pobjeđivao i ponajbolje svjetske igrače poput Chiang Peng Lunga, no bilo bi idealno da je on drugi igrač kluba. Roko Tošić (95.) bi u tom slučaju, naročito na domaćem terenu, bio odlično rješenje za »treću ploču« i velika je istina da za veće domete »Večernjak« nema pravog igrača na poziciji br. 1. A možda, ipak, barem nekoliko mečeva za Zagrepčane odigra Wang Liqin?</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Odbojka u mreži dvorskih borbi</p>
<p>Debakl hrvatskih odbojkašica na smotri najboljih europskih reprezentacija pokrenuo dosta polemika, zasad u trokutu Barbara Ružić - Nenad Komadina - Irina Kirilova </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Nastup naših odbojkašica na nedavno završenom Europskom prvenstvu u Bugarskoj donio je nove prepirke i izljeve gorčine u javnosti. Pomlađena naša reprezentacija je bila na korak do razigravanja za plasman od petog do osmog mjesta, no to joj je izmaklo za dlaku. Činjenica jest da smo u prošlih šest godina navikli da se naše odbojkašice vraćaju kući s europskim srebrom, no to više nije taj sastav, jer je Hrvatski odbojkaški savez (HOS) odlučio pomladiti našu vrstu.</p>
<p>Svoje je viđenje nakon debakla na nedavnom EP izrekla igračica koja zbog trudnoće nije nastupala u Bugarskoj, najbolja europska odbojkašica Barbara Ružić, što je izazvalo prave salve negodovanja. U svojim je izjavama Barbara ošinula i izbornika Nenada Komadinu na lošem vođenju priprema i utakmica, i suigračice i HOS. Naravno, svako ima pravo na svoje mišljenje, pa tako i Barbara koja mnogo vrijedi u svjetskoj odbojci, no mnogi su joj zamjerili što priča o nečem što nije ni vidjela.</p>
<p>Izbornik Komadina pokušao je biti korektan u izjavama, ali ipak nije mogao ostati hladan na sve Barbarina izjave. Tako joj je uzvratio da »kaos u vrsti«, kako ga je ona nazvala, nije počeo u Bugarskoj, već prije nekoliko mjeseci na turniru u Karlsruheu, kad su u vrsti bili izbornik Ivica Jelić i Barbara. No, stao je na izjavi da »od vrhunske igračice poput Barbare nije očekivao takve izjave«.</p>
<p>Progovorila je i Irina Kirilova, jedna od najboljih svjetskih tehničarki svih vremena, uz koju je Barbara stasala kao igračica i koja je svojim »dizanjem« proslavila Barbarine smečeve. Ona je neugodno iznenađena Barbarinim istupom, jer »je Barbara izgleda zaboravila svoj početak«. Legendarna je Kirilova rekla kako je pitanje što bi bilo s hrvatskom ženskom odbojkom da 1990. godine u Hrvatsku nisu došle tri vrhunske ruske odbojkašice (Kirilova, Čebukina i Smirnova) i po mnogima najbolji odbojkaški trener na svijetu, iako pomalo čudnog načina rada, Anatolij Karpolj. Dodala je Kirilova i kako razumije da je Barbaru povrijedilo što je maknut njezin otac, Ivica Jelić s mjesta izbornika, ali da Barbara to mora shvatiti kao dio posla. Zanimljivo je da je Ruskinja rođenjem, koja je za drugu domovinu izabrala Hrvatsku, čak izrazila sumnju bi li Jelić mogao od mladih igračica napraviti sjajne seniorke, »jer je dosad vodio igračice kojima nije ništa trebao niti govoriti«.</p>
<p>U svakom slučaju, neugodno i nepotrebno svima, ponajprije našoj odbojci koja je ionako na sve klimavijim rezultatskim nogama. Barbara i dalje stoji kod svega što je rekla i njezino je pravo da kaže što misli. No je li ona doista odijelila trezvene emocije sportašice i taštinu kćeri?</p>
<p>- Čula sam da je i Irina progovorila o odnosima unutar naše odbojke, ali ne znam što, jer toga nije bilo u zadarskom izdanju novina.Htjela bih to mirno pročitati, pa onda reći što mislim o tome. Bolje da se čujemo sutra, rekla je Barbara iz svog zadarskog doma, ne želeći očito ishitreno u nove polemike.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Cibona ponizila PAO </p>
<p>U prvoj utakmici turnira otvaranja Eurolige košarkaši Cibone VIP svladali jednu od najjačih europskih momčadi, grčki Panathinaikos sa 94-76 (24-26, 15-14, 29-12, 26-24) </p>
<p>LJUBLJANA, 2. listopada</p>
<p> - Košarkaši Cibone priredili su pravu senzaciju svladavši jednu od najjačih europskih momčadi, grčki Panathinaikos u prvoj utakmici turnira otvaranja Eurolige. Konačnih 94-76 (24-26, 15-14, 29-12, 26-24) najbolje će oslikati stanje na parketu Tivolija. Cibona je jednostavno ponizila ponos grčke košarke i u Ljubljani navijestila da je ove sezone sposobna za velike stvari. </p>
<p>Da su košarkaši trenera Nevena Spahije u prvoj četvrtini igrali obranu na razini preostala tri dijela utakmice, susret bi vrlo brzo otišao u neizvjesnost. No, čim je agresivnost Cibonine obrane podignuta na višu razinu, u čemu su prednjačili Marijan Mance i Matej Mamić, Cibonini su košarkaši preuzeli konce igre u svoje ruke. Panathinaikos nije bio u pravom izdanju, Cibona se doimala trenutačno mnogo utreniranijom momčadi, no ipak za pobjedu od 20 koševa razlike trebalo se mnogo toga poklopiti. Onako kako je Cibona odigrala posljednje dvije četvrtine teško bi se koji sastav mogao provući s manjim porazom. U trećoj četvrtini Cibonini su košarkaši primili samo 12 koševa, a usput su postigli čak 29, ponovno su prednjačili Mance i Mamić, dok je unutarnja linija Ciboninog sastava dobila raspoloženog Calvina Bowmana, koji je bio prilično tajnovit u uvodne dvije četvrtine. Dodatnu čvrstinu u reketu ponudili su Okunski i Prkačin, a cijelu situaciju pametno je kontrolirao Zoran Planinić. U Panathinaikosu nešto je pokušavao Damir Mulaomerović, stvar pokušao izvući Ibrahim Kutluay, no Grci su bili potpuno pometeni u skoku. Konačna 31 lopta u rukama Zagrepčana i samo 18 uhvaćenih lopti Atenjana to će najbolje potvrditi. Kao i činjenica da je vjerojatno najbolji europski igrač Dean Bodiroga odigrao skromnih 25 minuta u kojima je postigao tek osam koševa. </p>
<p>- Mi smo odigrali odlično i očito smo u boljem stanju od Grka. No, ova me pobjeda neće zavarati jer to nije realni odnos snaga. Razlog zbog kojega smo izgledali nadmoćno leži i u lošoj igri protivnika, nije odlutao u euforiji trener Cibone VIP Neven Spahija. </p>
<p>Željko Obradović, trener Panathinaikosa bio je oduševljen onima što je pokazala Cibona. </p>
<p>- Cibona je odlično odigrala, mnogo bolje od nas i konačnih 18 koševa razlike najbolji je pokazatelj gdje se trenutačno nalazi naša forma. Možda nam je ovaj poraz i dobro došao, pa ćemo se moći u miru spremiti za nastavak grčkog prvenstva i prvi sraz Eurolige. U polufinalu turnira Cibona će u srijedu u 18 sati igrati s bolonjskim Kinderom, prvakom prošlosezonske Eurolige. U drugom polufinalu sastaju se Maccabi i Union Olimpija koja je na startu svladala Tau Ceramicu 90-83.</p>
<p>• Ledena dvorana Tivoli </p>
<p>CIBONA VIP - PANATHINAIKOS 94-76 (24-26, 15-14, 29-12, 26-24)</p>
<p>CIBONA VIP: Longin, Kus, Krolo, Prkačin 8 (4-5), BOWMAN 13 (1-2), PLANINIĆ 13 (2-3), OKUNSKI 13 (3-4), MANCE 21 (5-8), MAMIĆ 24 (4-4), Freeman 2, Džidić. </p>
<p>PANATHINAIKOS: ALVERTIS 6, SY 6, Sioutis, Rogers, MULAOMEROVIĆ 14 (4-4), Ballogiannis, Bodiroga 8 (2-2), MIDDELTON 4 (2-2), KUTLUAY 13, Corey 8 (4-4), PAPADOPOULOS 10 (0-2), Janulis 7 (1-). </p>
<p>SUCI: Coelho (Portugal), Rems (Slovenija), Bachar (Izrael). GLEDATELJA: 1000. </p>
<p>ŠUT: Cibona VIP 34-57 (60%), Panathinaikos 29-57 (51%). TRICE: Cibona VIP 7-14, Panathinaikos 5-11.</p>
<p>SKOK: Cibona VIP 31 (18+13), Panathinaikos 18 (10+8). </p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Matej MAMIĆ. </p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zadar protiv Krke otvara sezonu u Jazinama</p>
<p>ZADAR, 2. listopada</p>
<p> - Košarkaši Zadra na otvaranju »Goodyear lige« u Jazinama (srijeda, 20 sati) ugošćuje slovenskog predstavnika Krku Telekom iz Novog Mesta, momčad koja je uspjela izboriti plasman u Euroligu. Najveća snagu slovenske momčadi čine četvorica hrvatskih igrača, Mate Skelin, Marko Šamanić, Boris Gnjidić i Vladimir Anzulović. </p>
<p>Trener Petar Popović imao je posljednjih dana velikih problema oko sastavljanja momčadi, obzirom da je u posljednji trenutak potpisan ugovor s Nigerijcem Entrom Imeom Odukom. </p>
<p>- Krka je je izuzetno kvalitetna momčad, gledao sam neke njihove utakmice putem video zapisa. Po meni, Boris Gnjidić je njihov najopasniji igrač, koji u svakoj utakmici može složiti seriju trica. U reketu ćemo imati velikih muka s Matom Skelinom i Markom Šamanićem, jer Oduk ima svega tri treninga, dok Tomislava Ružića neće biti u momčadi zbog viroze, kazao je Popović. </p>
<p>D. Ž.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Prosinečki: »Neka pričaju što hoće, ali moraju doći u Maksimir!«</p>
<p>U nekim su belgijskim novinama omalovažili Roberta Prosinečkog, napisavši da će »Prosinečki biti prednost Belgije«. / »Neka do subote svašta pričaju i pišu. Ne može me ništa motivirati više od spoznaje da u subotnjoj utakmici sve rješavamo«, kaže Prosinečki</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Živahna Leonarda (2) nije imala strpljenja. Nije tatu vidjela više od mjesec dana i u nekoliko je navrata potrčala prema travnjaku za vrijeme reprezentativnog treninga. »Tata, tata, daj loptu«... Srećom, baka Ema i djed Đuro još uvijek su u dobroj formi, uspjeli su uhvatiti unuku, pa se tako trening nije morao prekidati zbog gospođice Prosinečki.</p>
<p>A Robert Prosinečki uskoro bi mogao postati pravi kolekcionar pjenušaca! Naime, u engleskoj Division One (zapravo, Druga liga, jer Prva ima naziv Premier) običaj je da se najboljem igraču utakmimice, prema ocjeni novinara, dodijeli boca pjenušca. U svome Portsmouthu, Prosinečki je od početka sezone u čak šest navrata proglašen igračem utakmice! Odigrano je ukupno 11 kola, a »Veliki Žuti« zaigrao je na osam utamica...</p>
<p>- Dobro mi je »gore«, stvarno je super. Stalno kucam u drvo, samo neka se ovako nastavi. Momčad je u vrhu ljestvice, cijeli je grad zahvatila euforija, probuđene su ambicije za plasmanom u Premier ligu. Stvarno dobro igram, svi su me tamo zavoljeli, imam sjajan tretman u medijima i definitivno nisam pogriješio što sam otišao u Englesku. Igra se dobar nogomet, kad bih ga uspoređivao s Belgijom, onda svakako mogu reći da se na Otoku igra bolji nogomet, brži, agresivniji, otvoreniji, ljepši i efikasniji. Izuzmemo li, dakako, Brugge, Anderlecht, Standard i Gent, od svih ostalih belgijskih klubova, engleski su drugoligaši jači! Posebno me veseli što su stadioni puni, atmosfera je sjajna, a zbog strahovitoga ritma nema onih »povijesnih« utakmica. Igra se, naime, svaka tri dana, tako da se jedino mogu požaliti na umor, jednostavno nema vremena za pravi trening, kaže Prosinečki.</p>
<p>• U subotu je pred hrvatskom reprezentacijom još jedna »povijesna« utakmica, okršaj protiv Belgije koji bi mogao donijeti mnogo veselja našem nogometu. Jeste li optimist?</p>
<p>- Svi smo već u toj utakmici, osjeća se napetost, svjesni smo težine i važnosti dvoboja. Odlično je što nam ovaj put nije »mač nad glavom« kao što je bio protiv Jugoslavije prije dvije godine u završnoj kvalifikacijskoj utakmici za odlazak na EP. Naime, sad nas bod vodi u dodatne kvalifikacije, ako bude neodlučeno neće biti ni veselja, ali ni tugovanja, a onda je remis bio tragičan! Sjetimo se i kako smo otišli na SP u Francusku - nakon dodatnih kvalifikacija s Ukrajinom, a onda smo dohvatili broncu! Ne bi, dakle, ni remis trebalo prihvatiti kao neuspjeh (suparnik u tim dodatnim kvalifikacijama bili bi hrvatskoj momčadi Danska, Bugarska ili Češka, op. a.), iako je sasvim jasno da silno želimo pobjedu kojom bismo odagnali sve dvojbe i izborili nastup na SP u Japanu i Južnoj Koreji.</p>
<p>• Kako do pobjede?</p>
<p>- Bit će teško, vrlo teško. Ne treba se zavaravati, Belgija je u boljem položaju, samim time jer joj i remis donosi prvo mjesto, budući da imaju dva boda više od nas. Međutim, mi igramo doma i uvjeren sam da će nas bodriti prepuni Maksimir! Ovo je uistinu možda i ključna utakmica za hrvatski nogomet, ako se ne plasiramo na SP, potonut ćemo, a odlazak u Japan i Južnu Koreju iznova bi našem nogometu vratio visoki ugled. Branili bismo broncu na SP, to je strahovita stvar, ne samo za nogomet nego i za državu općenito. Jer, SP je čudesna priredba, koja svakoj zemlji donosi neviđenu promidžbu.</p>
<p>• Kakvu Belgiju očekujete? Goropadnu, ili strpljivu, koja će svoju zgodu tražiti u protunapadu?</p>
<p>- Neće oni previše mijenjati svoj ustaljeni način igre. Dakle, igrat će s jednim napadačem, bit će to Mpenza, brz je »kao struja« i može napraviti mnogo nereda. Zgusnut će vezni red, čekat će nas u sredini, gdje će se mnogo toga rješavati...</p>
<p>• U sredini, gdje ste vi - »kralj«...</p>
<p>- Ma dobro, znam da se od mene očekuje mnogo. Ali, svi moramo biti »kraljevi«! Belgija ima stabilnu momčad, dugo su zajedno i ne zovu ih slučajno »vragovima«. Kod njih se sve vrti oko Wilmotsa, pa iako je nedavno operiran, uvjeren sam da će istrčati u Maksimiru, on je njihov »superman«. Mi imamo problema zbog ozljeda Nike Kovača i Stanića, međutim pojedinačno smo kvalitetniji u svakome dijelu momčadi i nadam se da ćemo to znati pretočiti u rezultatsku prednost.</p>
<p>• U nekim su vas belgijskim novinama omalovažili, pojavili su se neki napisi da će »Prosinečki biti prednost Belgije«. Hoće li vas to dodatno motivirati?</p>
<p>- Neka pišu što god hoće, neka rade što god hoće, ali na kraju ipak moraju doći u Maksimir! A onda ćemo sve vidjeti, neka do subote svašta pričaju. I ne može me ništa motivirati više od spoznaje da u toj utakmici sve rješavamo! Obožavam velike utakmice, a najvažnije je da se osjećam odlično, željno čekam subotu. I nadam se slavlju, velikome slavlju nakon dvoboja. </p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Stanić: »Ti ćeš ga zabiti, baš ti«!</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Veliki će hendikep za našu reprezentaciju bitzi izostanak Maria Stanića, koji liječi tešku ozljedu gležnja. Fizioterapeut Bojan Radanović nam je rekao da je Stanić prilikom ozljeđivanja zapravo imao golemu sreću...</p>
<p>- Samo jednom od milijun takvih slučajeva, nogometašu ne puca fibula! Srećom, Stanić je bio taj »jedan od milijun«, no ipak mora pauzirati tri tjedna. Protiv prirode se ne može i uistinu su mizerni izgledi da bi Stanić mogao nastupiti protiv Belgije.</p>
<p>A dok smo razgovarali s Prosinečkim, prišao nam je Stanić i dobacio Robiju:</p>
<p>- Ti, ti ćeš ga zabiti, baš ti! Bit će to tvoja velika subota na tvome stadionu! Ti si jedini pravi »gazda« Maksimira i opet ćeš to dokazati, hrabrio je Stanić svog velikog prijatelja.</p>
<p>A Prosinečki je dodao:</p>
<p>- Nije važno tko će zabiti. Ma neka ga »ušuška« Pletikosa, neka pobijedimo 1-0 i bit ću najsretniji na svijetu...</p>
<p>P. J.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Barić: Vrlo sam razočaran!</p>
<p>»Nisam očekivao da će ih baš toliko odustati. Mislio sam da će možda dvojica ili trojica odbiti putovati iz straha, ali da će ih biti baš ovoliko...Kakve su nam sada šanse u Tel Avivu? Ja sam u životu uvijek bio optimist i nikad nisam gubio nadu. No, realnost je nešto drugo«, kaže austrijski izbornik Otto Barić</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Izbornik austrijske nogometne reprezentacije, Otto Barić, doista je u velikim brigama. Čak su devetorica reprezentativaca odbila putovati u Tel Aviv na odlučujuću kvalifikacijsku utakmicu za SP protiv Izraela. A riječ je o izravnome okršaju za drugo mjesto u skupini, koje još uvijek drži otvorenim prolaz na SP. Austrijancima je dovoljan i bod, no ukoliko izgube, zauzet će treće mjesto u skupini i automatski se oprostiti od SP. Eventualni remis ili pobjeda odvest će ih u dodatne kvalifikacije protiv Turske. Prvo mjesto još je ranije osigurala Španjolska.</p>
<p> Igrači su, jasno, odbili put u Izrael zbog ratne psihoze. Austrijski je savez, inače, tražio da se utakmica odigra na neutralnom terenu, no Fifa je taj zahtjev odbila. Devetorica igrača koji su nacionalnoj selekciji »okrenuli leđa« su Kirchler, Kogler, Ibertsberger, Hörtnagl, Glieder (svi iz Tirola), Neukirchner (Sturm), Mayrleb, Hiden (obojica Austria Beč), te Kühbauer (Wolfsburg). A što na to kaže sâm Barić?</p>
<p> - Ja sam na ražnju! Ma, vrlo sam razočaran. Nisam očekivao da će ih baš toliko odustati. Mislio sam da će možda dvojica ili trojica odbiti putovati iz straha, ali da će ih biti baš ovoliko... Predsjednik Austrijskog nogometnog saveza i ja razgovarali smo s igračima i pokušali ih uvjeriti kako doista ne postoji opasnost odlaska u Izrael. Međutim, ne znam koliko je bilo pametno što im je predsjednik rekao kako ih neće sankcionirati ukoliko odbiju put. Eto, rekao je kako ih razumije. Ja sam ih, u svakom slučaju, već zaboravio i koncentriram se na utakmicu s onakvim kadrom kakvog imam na raspolaganju.</p>
<p> Barić je potvrdio kako igrači ne glume i kako ih je doista zahvatio strah.</p>
<p> - Oni se stvarno boje i teško se tome oduprijeti. Drugačiji su od naših igrača... Problem je, međutim, što nam sad nedostaje, ne devet, nego 13-14 igrača od 18 koliko sam ih imao na raspolaganju!</p>
<p> Barić pritom misli na Flögla i Baura, koji su kažnjeni kartonima, te na ozlijeđene igrače Bundesligaša Münchena - Strampfla i Cernya.</p>
<p> - Oni bi bili spremni za okršaje dodatnih kvalifikacija protiv Turske... Naravno, ako do tih kvalifikacija uopće i dospijemo, s obzirom da su nam sada šanse znatno manje. Ja sam, doduše, u životu uvijek bio optimist i nikad nisam gubio nadu. No, realnost je nešto drugo...</p>
<p> Barić je u reprezentaciju naknadno pozvao osmoricu novih igrača, od kojih su trojica članovi mlade selekcije.</p>
<p> - Igrači koje sam naknadno pozvao nemaju straha od puta. Valjda zato što su mlađi... Zanimljivo je da su od puta odustali uglavnom stariji, dok su mlađi i dalje tu.</p>
<p> Austrijski je izbornik na kraju najavio kako njegova reprezentacija neće u Tel Avivu igrati u posve zatvorenoj formaciji.</p>
<p> - Igrat ćemo isto kako bismo igrali i u slučaju da smo kompletni. Moramo postići pogodak! Ne možemo igrati na 0-0, iako bi nam takav rezultat na kraju odgovarao.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>»Želim nešto veliko s reprezentacijom«</p>
<p>»Najbitnije je pobijediti Belgiju, da napokon i ja s reprezentacijom doživim nešto veliko, jer me zbog zdravstvenih razloga nije bilo ni na EP, ni na SP« </p>
<p>BREŽICE, 2. listopada</p>
<p> - Još prije 15-ak dana o Alenu Bokšiću govorilo se kao o čovjeku s velikom nervozom. Udarac suparničkog igrača s leđa mjesec dana ga je udaljio od travnjaka, tako da su sve njegove misli o željenom nastupu u subotu protiv Belgije, kao i tome da ostvari neki veliki rezultat za Hrvatsku, izgledale kao san.</p>
<p>Na igralištu u Brežicama, na prvom treningu reprezentativaca za utakmicu koju neki zovu i povijesna i odlučujuća, makar izbornik Jozić tako ne misli, zbog svega spomenutog Bokšić je bio u središtu pažnje. Pratio se pod povećalom svaki njegov pokret. </p>
<p>Temeljem onoga što smo vidjeli u tih nešto više od sat vremena vježbanja, pucanja, kratkih sprinteva, te napokon igre na dvoja vrata kad je s dva ubitačna projektila s poluodstojanja svojoj »plavoj« vrsti donio 2-1 pobjedu, svi su odahnuli. Najviše sam Bokšić, koji je zadnji napustio travnjak. Samoinicijativno je prije toga istrčao, mjenjajući ritam, tri puna kruga oko igrališta, da bi onda prije odlaska u svlačionicu skoro desetak minuta posvetio jednom ritualu kojeg smo posebno pratili.</p>
<p> Iste smo, naime, Bokšićeve vježbe svojevrsnog samoopuštanja i koncentracije vidjeli neposredno prije izlaska na travnjak u Kijevu, kada je kasnije upravo Bokšić svojim pogotkom presudio da Hrvatska, a ne Ukrajina ide na SP. </p>
<p>Dakako, podsjetili smo ga na taj detalji i priupitali možemo li se i protiv Belgije nadati njegovom odlučujućem pogotku:</p>
<p>- Uopće nije bitno budem li ja strijelac ili bilo tko drugi. Najbitnije je da prođemo, da konačno i ja s reprezentacijom doživim nešto veliko, jer me zbog zdravstvenih razloga nije bilo ni na EP u Engleskoj, ni na SP u Francuskoj.</p>
<p>Smijući se smireno kao čovjek koji je našao unutarnji mir, ne samo zbog činjenice što mu se čini da »puca od zdravlja«, pridodao je još:</p>
<p>- Istinski sam se zaželio igre. Dugo me nije bilo na sceni, da bih sa dvije uzastopno odigrane utakmice dobio nužno samopouzdanje. Bitno je pritom da se nisam istrošio, da se podjednako radujem i malim i velikim stvarima, a jedna od većih radosti bi mi bila pun uspjeh u subotu. </p>
<p>Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Zagrebački Dinamo jedini je hrvatski klub među prvih 100 na svijetu</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Engleski prvoligaš Liverpool nalazi se na prvom mjestu najnovije ljestvice Međunarodnog instituta za nogometnu povijest i statistiku (IFFHS). »Redsi« imaju 357 bodova, 81 više od drugoplasirane Barcelone. Treće mjesto dijele brazilski Palmeiras i argentinska Boca Juniors (268).</p>
<p>Jedini hrvatski klub među prvih 100 je zagrebački Dinamo koji se nalazi na 62. mjestu sa 132 boda u društvu sa njemačkom Herthom, argentinskim Velez Sarsfieldom, te brazilskim Corinthiasom. Hajduk je na 117. mjestu (104), Osijek 125. (102), a Varteks na 187. mjestu sa 80 bodova.</p>
<p>• Ljestvica: 1. (1) Liverpool (Eng) 357 bodova, 2. (4) Barcelona (Špa) 276, 3. (9) Palmeiras (Bra) 268 i (2) Boca Juniors (Arg) 268, 5. (5) Vasco da Gama (Bra) 266... 62. DINAMO 132, 117. HAJDUK 104, 125. OSIJEK 102, 187. VARTEKS 80... (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Asanovićeva zadnja utakmica u dresu Croatie </p>
<p>»Odlučio sam se u Australiji i oprostiti od aktivnog igranja nogometa, jer su naši ljudi tamo zaslužili da im ponudim takvu počast«</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Aljoša Asanović, bivši hrvatski nogometni reprezentativac, član Upravnog odbora Hajduka, ali još uvijek i registrirani igrač, otputovat će 9. listopada u Australiju gdje će se oprostiti od aktivnog igranja nogometa.</p>
<p> Naime, Asanović će u dresu Sydney Uniteda (bivša Croatia Sydney) odigrati posljednju utakmicu u svojoj karijeri. Asanovićeve daljnje ambicije su vezane za nogomet. Kao član UO Hajduka izvršavat će i dalje svoje dužnosti, no nije tajna da se u Hrvatskom nogometnom savezu ozbiljno razmišlja o angažmanu Asanovića u stručni stožer reprezentacije. Asanović je odigrao čak 62 utakmice za hrvatsku nogometnu reprezentaciju i donedavno bio naš rekorder po broju odigranih utakmica, nedavno ga je prestigao Jarni. Asanović je igrao i u prvoj utakmici hrvatske reprezentacije kada je zabio i povijesni, prvi zgoditak za »vatrene«. </p>
<p>- Igravši krajem sezone za Sydney United odlučio sam tim ljudima, našim Hrvatima u toj dalekoj zemlji pomoći još jednom. Tamo sam prekrasno dočekan, ti su me ljudi molili da im pomognem još jednom. Tamo ću biti dva tjedna i odigrati dvije utakmice kao gost igrač za ovaj hrvatski klub. Zapravo, odlučio sam se u Australiji i oprostiti od aktivnog igranja nogometa. Ti su ljudi zaslužili da im ponudim takvu počast. Hajduk? Svaki dan ću telefonski biti u kontaktu sa klubom, ništa se neće događati bez mene. Brzo ću se ja vratiti. </p>
<p>A. K. K.</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Mikić trostruki strijelac na provjeri mlade nogometne reprezentacije</p>
<p>NOVA GRADIŠKA, 2. listopada</p>
<p> - Mlada nogometna reprezentacija do 21 godine koja se u Novoj Gradiški priprema za kvalifikacijski ogled za odlazak na SP protiv reprezentacije Belgije, u pripremnoj utakmici pobijedila je drugoligaša Slogu sa 6-0 (1-0). </p>
<p>Strijelci za izabranu vrstu bili su Čačić u 6. minuti, zatim Mikić (53., 57. i 71), Deranja (78.) i Srna (88.). Za reprezentaciju su igrali: Sunara (Turina), Sabolčki, Carević (Škaričić), Vuković, Režić, Neretljak (Skočibušić), Čačić (Darmofil), Banović, Bilić (Mikić), Bošnjak (Srna), Bjelanović (Deranja). </p>
<p>U srijedu reprezentativci U-21 imaju posljednji trening u Novoj Gradiški, a potom odlaze u Našice i Veliku gdje će u petak igrati protiv Belgijanaca. Valja istaći da je ovo druga utakmica mlade reprezentacije u Novoj Gradiški, prva je odigrana 23. travnja 1987. kada su reprezentativci bivše države pobijedili Slogu sa 3-2 i potom otišli na SP u Čile gdje su se okitili naslovom svjetskih prvaka. V. H.</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Brazil ipak bez Ronalda </p>
<p>CURITIBA, 2. listopada</p>
<p> - Brazilski nogometaš Ronaldo ipak neće zbog ozljede nastupiti za reprezentaciju svoje države u kvalifikacijskoj utakmici za odlazak na Svjetsko nogometno prvenstvo protiv Čilea. </p>
<p>Izbornik Brazila Luiz Felipe Scolari pozvao je napadača Intera iz Milana iako je znao da je nogometni virtuoz pauzirao 17 mjeseci zbog operacije koljena. Ronaldo je ovog puta zaradio ozljedu bedrenog mišića prošlog tjedna na drugoj utakmici koju je odigrao za Inter nakon svog povratka na travnjake. U brazilskom gradiću Curitiba, Ronaldo je pokušao obaviti neke treninge, no liječnici reprezentacije potvrdili su da nema nikakve šanse za on nastupi protiv Čilea. Prema njihovom mišljenju za Ronalda je bolje da i dalje radi po posebnom programu rehabilitacije kako bi se što prije vratio u pravu formu. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>»Predajte teroriste ili vlast«, poručio Blair talibanima</p>
<p>Britanski premijer najavio vojnu akciju u Afganistanu, koja bi se trebala odvijati u dvije faze/ Početak vojnih operacija trebao bi uslijediti svaki čas, tvrde vojni i diplomatski izvori u Londonu i Washingtonu </p>
<p>LONDON, 2. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Britanski premijer Tony Blair uputio je u utorak najoštriju prijetnju režimu talibana u Afganistanu, da neće izbjećivojnu akciju ako ne izruče Osamu bin Ladena. »Predajte teroriste ili predajte vlast«, rekao je Blair u govoru na konferenciji Laburističke stranke, koja se upravo održava u Brightonu. Taj godišnji stranački skup protječe ovaj put velikim dijelom u znaku ratnih priprema. </p>
<p>Tony Blair je uz ostalo rekao: »Cilj će biti ukloniti njihovu vojnu opremu, presjeći dotok financija, prekinuti im opskrbu i staviti na metu njihove vojnike, a ne civile«. Posebno je istaknuo da se ne priprema rat protiv nedužnih. »Mi tražimo one koji su krivi«, kazao je. </p>
<p>Blair je u Brightonu rekao da su upravo Osama bin Laden i njegova Al-Qaida odgovorni za teroristički udar na Ameriku. Bin Laden se od takvih strahota ne suzdržava, a talibanski režim ne prestaje mu pomagati, kazao je. </p>
<p>Ta izjava može se protumačiti i da je Blair njome htio dati zadnju šansu režimu u Kabulu, no većina analitičara slaže se u procjeni da je istupom u Brightonu premijer zapravo pripremio Britaniju za vojnu akciju protiv talibana. </p>
<p>Snage ujedinjene protiv terorizma krenut će u borbu protiv tog zla u cijelom svijetu, najavio je Blair u nadahnutom govoru, koji su neki već opisali kao jedan od najvažnijih u Blairovoj karijeri. </p>
<p>Velika Britanija u utorak je ubrzala pripreme za rat, ponovo pojačavši mjere unutrašnje sigurnosti. Donijeti su planovi da se britanske ratne trupe koje se tranutačno nalaze na vježbama u Omanu, po potrebi hitno prebace u Afganistan. </p>
<p> Početak vojnih operacija,koje bi trebale teći u dvije faze, trebao bi slijediti svakog časa, tvrde vojni i diplomatski izvori u Londonu i Washingtonu. </p>
<p> Tony Blair sprema se međutim u niz posjeta, kako bi ojačao protuteroistički savez, ukljućujući posjete Moskvi i Omanu.</p>
<p> Laburistički delegati pružili su Blairu u Brightonu topao doček, ali je atmosfera bila prožeta i strahom od ratnih žrtava. Tony Blair primio je upozorenje od šefova britanskih tajnih službi da će se - kada počnu zračni udari protiv Afganistana - Bin Ladenova mreža Al Qaeda pokušati osvetiti novim napadima na zapadne ciljeve, uključujući i London.Velika Britanija je u utorak iznova pojačala mjere unutarnje sigurnosti. Donijeti su planovi da se britanske ratne snage koje se sada nalaze na vježbama u Omanu, po potrebi hitno prebace u Afganistan. Početak vojnih operacija, koje bi se trebale odvijati u dvije faze, trebao bi slijediti svakog trena, tvrde vojni i diplomatski izvori u Londonu i Washingtonu. Tony Blair sprema se međutim u niz posjeta kako bi ojačao protuteroristički savez, pa kreće i u Moskvu i u Oman. Tony Blair primio je upozorenje od britanskih tajnih službi da će se Bin Ladenova mreža Al-Qaida kad počnu akcije pokušati osvetiti novim napadima na zapadne ciljeve, pa i London.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Silajdžićev odlazak oslabio Alijansu</p>
<p>Vladajućoj koaliciji u BiH sada prijeti i opasnost da izgubi teškom mukom stečeni multietnički karakter </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Alijansa za promjene, koalicija desetak stranaka koja je nakon prošlogodišnjih parlamentarnih izbora u Federaciji BiH uspjela »skinuti« s vlasti nacionalne stranke, ovih se dana suočava s ozbiljnim poteškoćama. Zapravo, ona je u poteškoćama od samog početka, od vremena kada se gotovo raspala zbog nesporazuma oko raspodjele fotelja koje su joj nakon preuzimanja vlasti pripale, a ovih su se dana odigrali neki događaji koji su skrenuli pozornost na tu činjenicu. </p>
<p>Jedan od njih je odluka dr. Harisa Silajdžića da napusti dužnost predsjednika Stranke za BiH, druge po snazi članice Alijanse za promjene, što je, po općoj ocjeni, veliki gubitak za koaliciju. Stranka za BiH je, naime, nakon Silajdžićeva odlaska praktički obezglavljena. Njezina je »kadrovska slika« takva da se čak nije uspjelo pronaći ni osobu za popunu upražnjene čelne dužnosti, pa je vodstvo stranke, točnije odlazeći predsjednik, posegnulo za više-manje zaboravljenim načelom »kolektivnog rada i odgovornosti«. </p>
<p>Ako je tome tako, jasno je da je odlazak Harisa Silajdžića, bez obzira na to što on u zadnjih godinu dana praktički nije javno djelovao, veliki gubitak i za Alijansu. S obzirom da su sve njezine preostale članice, izuzev SDP-a, male stranke s praktički zanemarivom podrškom u biračkom tijelu, predsjednik SDP-a dr. Zlatko Lagumdžija (po)ostaje jedini njezin lider. </p>
<p>Istina, Lagumdžiji ta uloga i nije odveć mrska. U mnogim situacijama, on se ponaša kao neupitni vođa Alijanse, a takvim ga često doživljava javnost u BiH, kao i međunarodni predstavnici u toj zemlji. No, ta uloga krije i mnoge opasnosti, uključujući i najveću od njih - mogućnost da će birači upravo Lagumdžiju i njegovu stranku identificirati kao krivce za eventualni (mnogi misle da je prikladnije upotrijebiti izraz »sigurni«) neuspjeh sadašnje vlasti u nastojanju da BiH izvuče iz krize, prije svega gospodarske.</p>
<p>Osim kadrovskog slabljenja, vladajućoj koaliciji u BiH prijeti i opasnost da izgubi teškom mukom stečeni multietnički karakter. Većina stranaka koalicije su isključivo ili pretežno bošnjačke, pa je, s obzirom da ona obnaša vlast u višenacionalnoj zajednici, nužno da uz njih bude i neka stranka (ili više njih) s hrvatskim predznakom. Zasad to kako-tako funkcionira - u Alijansi su Nova hrvatska inicijativa i HSS, ali neki događaji, prije svega oni vezani uz sudski proces protiv nekadašnjih zapovjednika žepačkoga HVO-a, pokrenut pred sudom u Zenici, otvaraju mogućnost da makar dio ovih (istina nevelikih) stranaka napusti koaliciju. </p>
<p>Čelnik NHI-ja Krešimir Zubak, doduše, u intervjuu Dnevnom avazu, na izravno pitanje hoće li istupiti iz Alijanse, odgovorio je: »Ne, jer ne želimo ponoviti greške HDZ-a koji je 1992. godine izašao iz institucija sustava. Do kraja ćemo se boriti za jednakopravnost hrvatskog naroda.« No, u njegovoj se stranci, nastojanje da se skupina žepačkih Hrvata dovede pred jednonacionalni bošnjački sud u Zenici, doživljava kao jedan u nizu pokušaja da se NHI otjera iz Alijanse. </p>
<p>Izlazak NHI-ja nekima u Alijansi bi očito odgovarao, jer, kako je Vjesnikovu dopisniku rekao neimenovani izvor iz ove stranke, SDP sad ima svoje Hrvate. No, to bi istovremeno bio veoma opasan korak za koaliciju, budući da je NHI, premda u federalnom parlamentu ima samo dva zastupnička mjesta, jedina njezina članica koja ima realno i lako uočljivo uporište u hrvatskom narodu. SDP je uspio na svojim listama uvesti u parlament nekoliko Hrvata, ali neke sitnice - poput one da u srednjoj Bosni Hrvat, nositelj SDP-ove liste, nije ušao u parlament, ali su, zahvaljujući sustavu otvorenih lista, ušli Bošnjaci koji su bili na listi iza njega - kvare ukupan dojam o SDP-ovoj multietničnosti. </p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>SFOR na aerodromu u Visokom tražio krijumčareno oružje</p>
<p>MOSTAR, 2. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Što je SFOR tražio na aerodromu kod Visokog i tko je uhićen u nenajavljenoj akciji pripadnika Stabilizacijskih snaga? Glasnogovornik SFOR-a Morell tvrdi kako u inspekciji aerodroma kod Visokog nije pronađeno nikakvo tajno skladište naoružanja te da su oduzeti (tek) jedna puška, dva pištolja, tri ručne bombe i nešto streljiva. Nakon akcije, SFOR je nadzor nad visočkim uzletištem vratio upravi aerodroma. Dvije zatečene osobe, priznao je Morell, privedene su na saslušanje u jednu od SFOR-ovih baza, a nakon saslušanja puštene su na slobodu.</p>
<p>SFOR-ov glasnogovornik odbio je kazati jesu li bili uhićeni Halid i Hasan Čengić, kako to spekuliraju pojedini mediji. Njih dvojica još od ranije dovode se u vezu s krijumčarenjem oružja, a poznati su i po odličnim vezama s islamskim zemljama, o čemu SAD posjeduju cijeli niz obavještajnih podataka. Uz to, otac i sin Čengić, upleteni su u gradnju i postojanje uzletišta u Visokom, a i sadašnje poslovanje Hasana Čengića preko tvrtke »Bio Air« predmetom je svakojakih spekulacija u medijima. Unatoč svim tim nagađanjima i obavještajnim saznanjima o upletenosti Čengića u poslove s oružjem pa čak i oko angažiranja islamskih dragovoljaca u BiH, izgleda da sve do »slučaja Visoko«, za koji se također veže distribucija oružja unutar BiH, ali i iz BiH prema Kosovu, protiv Čengića nisu podignute bilo kakve optužnice.</p>
<p>U SFOR-u ne žele potvrditi jesu li Čengići i zaista saslušavani, niti su Čengići što do sada komentirali, ali bosansko-hercegovački mediji pišu kako se Hasan Čengić zatekao na svome radnom mjestu u trenutku nenajavljene inspekcije SFOR-a u Visokom, što dodatno pojačava argumentaciju onih koji tvrde da je SFOR ipak bio uhitio Halida i Hasana Čengića. SFOR-ova istraga vezana za inspekciju u Visokom, kako tvrdi glasnogovornik Morell, još je u tijeku, no dojam je kako SFOR pokušava na neki način minimalizirati razmjere te operacije. Vjesnik neslužbeno saznaje da je u »operaciji Visoko« SFOR do u najsitnijih detalja »pročešljao« aerodrom nakon sumnji o postojanju tajnog skladišta naoružanja i međunarodnog krijumčarskog lanca te dojave čak i o određenim količinama biološkoga i kemijskog naoružanja.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bush: Nema ni rokova, ni pregovora </p>
<p>WASHINGTON, 2. listopada</p>
<p> - Američki predsjednik George Bush u utorak je rekao da će afganistanski režim koji štiti teroriste osjetiti posljedice zbog napada na New York i Washington 11. rujna, ne udovolji li američkim zahtjevima. »Nema rokova za talibane, kao što nema ni pregovora«, rekao je Bush, ponovivši odluku da se iskorijene teroristi i sponzori.</p>
<p>»Rekao sam da talibani moraju predati pripadnike organizacije 'Al-Qaida' koji žive u Afganistanu i moraju uništiti terorističke logore. Moraju tako postupiti inače će snositi posljedice. Nema pregovora. Nema rokova«, rekao je Bush, dodavši »mi u Americi u stanju smo pripravnosti«.</p>
<p>NATO se u utorak službeno pozvao na članak 5. utemeljiteljske povelje Sjevernoatlantskog saveza o uzajamnoj obrani nakon što su Sjedinjene Države predočile »konačne dokaze« da Osama bin Laden stoji iza napada na New York i Washington 11. rujna. R.I.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Bin Laden na plastičnoj operaciji?</p>
<p>LONDON/ TEHERAN/ NEW YORK, 2. listopada</p>
<p> - Osama bin Laden, glavni osumnjičeni za napade u SAD-u, podvrgnuo se plastičnoj operaciji, objavio je u utorak teheranski dnevnik Entekhab.</p>
<p>List prenosi izjavu jednog člana afganistanske oporbe koji je rekao da je Bin Ladena navodno operiralo nekoliko plastičnih kirurga. Navodi se i da snage oporbenog afganistanskog Sjevernog saveza pokušavaju nabaviti fotografije novog Bin Ladenova izgleda. </p>
<p>Bin Laden se javio svojoj majci u Siriji, dan prije terorističkih napada u Americi 11. rujna, kako bi joj rekao da se ne može sastati s njom jer će se dogoditi »nešto veliko« što je neizbježno i što će na dugo prekinuti njihovu komunikaciju, objavio je u utorak New York Times.</p>
<p> Novine prenose izjavu anonimnoga visokoga stranog dužnosnika koji je rekao da je taj podatak dobiven tijekom ispitivanja Bin Ladenove obitelji u Saudijskoj Arabiji. Ako se potvrdi da je taj podatak točan, to će biti najjasniji novi dokaz koji povezuje Bin Ladena s napadima. Međutim, visoki američki dužnosnici izjavili su za Times da ništa ne znaju o tom razgovoru, ali su priznali da se neki podaci čuvaju u strogoj tajnosti u Bushovoj administraciji i da bi ih mogla znati samo nekolicina ljudi u Bijeloj kući, FBI-u i CIA-i. (AFP/Reuters/DPA/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Humanitarne organizacije i plastični kirurzi u BiH pod paskom </p>
<p>MOSTAR, 2. listopada</p>
<p> - Međunarodne civilne i vojne strukture u BiH zatražile su od bosanskohercegovačkih vlasti cjelokupnu evidenciju o humanitarnim organizacijama u BiH i njihovim djelatnicima jer se sumnja da su neke od njih povezane i s terorističkim organizacijama iz islamskih zemalja, izjavio je u utorak međunarodni dužnosnik koji je želio ostati anoniman. </p>
<p> Prema istom izvoru posebice je zatražena detaljna provjera dviju domaćih udruga - »Mladi Muslimani« i »Aktivna islamska omladina«.</p>
<p> Sudeći po nekim informacijama, ne treba isključiti niti mogućnost da potencijalni teroristi koji se eventualno skrivaju u BiH, ali i u zapadnim zemljama, pokušaju medicinskim intervencijama promijeniti vlastiti tjelesni izgled. </p>
<p> Prema tim saznanjima mogla bi slijediti provjera rada kirurgija i privatnih liječničkih ordinacija osposobljenih za plastične operacije dijelova ljudskog tijela. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Objavljen sažetak rezultata u borbi protiv terorizma</p>
<p>WASHINGTON, 2. listopada</p>
<p> - Bijela kuća je, suočena s očekivanjima Amerikanaca da brzom i odlučnom akcijom budu kažnjeni počinitelji i organizatori zločina, tri tjedna nakon tragedije, objavila sažetak postignuća u dosadašnjoj borbi protiv terorista.</p>
<p>Ocjena je da je »postignut napredak na mnogim poljima«. Navodi se da je 25 država dopustilo američkoj vojsci korištenje svog teritorija i zračnog prostora i raspoređeno je 29 tisuća američkih vojnika. Više od 100 zemalja ponudilo je ili dalo pomoć u istrazi, ispitana je 241 dojava o mogućim novim terorističkim akcijama i zaplijenjeno šest milijuna dolara na računima pojedinaca i organizacija povezanih s teroristima. U SAD-u je zamrznuto 30 bankovnih računa povezanih s organizacijom »Al-Qaida«, a u drugim zemljama još 20 računa.</p>
<p>Ministarstvo pravosuđa i FBI uhitili su 439 ljudi, pretražili 383 stana i izdali 4407 naloga za saslušanje.</p>
<p>U dokumentu naslovljenom »Rezultati kampanje protiv terorizma« navodi se podatak da je do 30. rujna u više od 25 zemalja uhićeno više od 150 osoba osumnjičenih da pripadaju terorističkim mrežama.</p>
<p>Zanimljiviji od samih podataka, koji su dijelom već i ranije bili poznati, je naslov dokumenta koji odražava nastojanja američkog političkog vrha da iz uporabe izbaci riječ »rat«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Afganistan - zona najveće humanitarne katastrofe u povijesti</p>
<p>Milijuni Afganistanaca napuštaju zemlju u strahu od američkih udara i gladi, a izbjeglička kriza već pogađa i susjedne zemlje / UNHCR poručuje kako je praktički cijelo stanovništvo Afganistana u velikom zatvoru, stoga svijet ne smije gledati narod jedne zemlje kako nestaje i umire od gladi</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Dok slike izgladnjele afganistanske djece, staraca i žena pod čadorima koji u strahu pred mogućim američkim udarima bježe iz svojih domova obilaze svijet, humanitarne agencije upozoravaju da prijeti najveća humanitarna katastrofa u povijesti. Nekoliko milijuna ljudi već je u pokretu unutar Afganistana, uglavnom prema granicama Pakistana, ali i drugih zemalja, u nadi da će, dođe li do najgorega, naći utočište kod susjeda. Ne zna se ni točan broj onih koji su nekako već uspjeli prijeći pakistansku granicu i smjestili se u nekom od na brzinu podignutih izbjegličkih kampova. </p>
<p>Kako su ovih dana upozorili dužnosnici UNHCR-a, nigdje na svijetu ne postoji »sličan scenarij katastrofe«. Tako je glasnogovornik UN-ove agencije za izbjeglice u Pakistanu Yusuf Hassan uputio poruku vladama svijeta da pomognu afganistanskim civilima,uz objašnjenje da je »Afganistan zona katastrofe. Tamo je rat, suša, glad, a zbog svega toga veliki je broj raseljenih ljudi«. </p>
<p>Afganistan je posljednjih tjedana, otkako nad njim lebdi prijetnja da će biti cilj vojnih udara zbog toga što krije Osamu bin Ladena, glavnog osumnjičenog za terorističke napade na SAD, obuzeo kaos. Zemlja koja prema nekim procjenama ima 20, a prema nekim drugima 25 milijuna stanovnika, među najsiromašnijima je na svijetu. Poljoprivreda, od koje je tradicionalno živjela većina afganistanskih obitelji, gotovo je uništena u vrijeme sovjetske okupacije, a milijuni Afganistanaca već su tada napustili zemlju i raselili se po cijelom svijetu. Većina ostalih postala je ovisna o humanitarnoj pomoći. </p>
<p>Sada se procjenjuje da će više od sedam milijuna Afganistanaca, koji su i inače živjeli u bijedi, trebati humanitarnu pomoć. Dok prvi konvoji s hranom i lijekovima kreću prema Afganistanu, humanitarni radnici koji su godinama suočeni s »afganistanskim problemom« podsjećaju da ta zemlja ima najveću stopu smrtnosti djece na svijetu. Svako četvrto dijete umire prije pete godine života, a svakog mjeseca gotovo 8000 djece umire od dijareje, objavio je ovih dana Svjetski program za hranu (WFP).</p>
<p>Pomoć koja je dosad stigla - a riječ je o oko 220 tona pšenice za afganistanske pekare - samo je kap u moru potreba pothranjenih Afganistanaca. Uz to, kad počne duga i oštra afganistanska zima, više od šest milijuna ljudi ovisit će o stranoj pomoći u hrani, upozoravaju humanitarci. Kako svjetskim medijima ovih dana svjedoče mnogi od onih koji su posljednjih godina bili uključeni u programe dostave hrane toj zemlji, Afganistan je zemlja toplih, gostoljubivih ljudi, te mješavine drevnih kultura (grčke, budističke, islamske) koju su ugrozili tek talibani. </p>
<p>Afganistanci - poručuju »zapadnjaci« koji su neko vrijeme boravili u toj zemlji -ne smiju biti prepušteni očajnim uvjetima u kojima žive, niti isključivom talibanskom režimu. »Može se reći kako je cjelokupno stanovništvo u velikom zatvoru. Svijet ne smije gledati narod jedne zemlje kako nestaje i umire od gladi«, poručuje UHCR. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Osama bin Laden viđen u Kabulu?</p>
<p>I London i Washington već su objavili da raspolažu dokazima kako iza nedavnog terorističkog udara na Ameriku stoji Osama bin Laden / Informacije o Bin Ladenu stižu sa zakašnjenjem od nekoliko sati, pa ne pružaju najvjerniju sliku o točnom stanju na terenu</p>
<p>LONDON, 2. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Osama bin Laden primijećen je prošlog tjedna u Kabulu, javio je u utorak londonski Guardian. Prema visokim izvorima na koje se poziva taj list, britanske i američke obavještajne službe navodno imaju »prilično dobru predodžbu« o tome gdje se Bin Laden nalazi. To bi značilo da su London i Washington u to bolje upućeni nego su do sada bili spremni priznati. Usprkos tome, zapadni obavještajci vrlo su frustrirani, jer informacije o Bin Ladenu kojima raspolažu nisu dovoljno ažurne. </p>
<p>One stižu sa zakašnjenjem od nekoliko sati, pa ne pružaju najvjerniju sliku o točnom stanju na terenu. Činjenica da informacije dolaze sa zadrškom znači da njihov izvor nisu američki i britanski specijalci, kradom ubačeni u Afganistan radi izviđanja. </p>
<p>Da su već uspjeli ući u trag Bin Ladenu, oni bi se javljali s instant informacijama. U tom slučaju Amerika bi kao od šale mogla pokrenuti napad na sklonište tog terorističkog vođe. Hvatanjem ili smrću Bin Ladena možda bi se otklonila potreba za opsežnom vojnom intervencijom protiv talibanskog ražima u Afganistanu koji pruža utočište trenutačno najtraženijem čovjeku na svijetu. Najvjerojatniji izvor podataka o Bin Ladenovu boravištu su ili američki špijunski sateliti, ili pakistanska tajna služba ISI koja vrlo dobro surađuje sa zapadnim agencijama. No, postoji mogućnost da ta služba Amerikancima ipak nije spremna predati najsvježije podatke. Razlog bi mogla biti činjenica da je ISI neobično dobro povezan s talibanima u Afganistanu, čiji je režim u prošlosti aktivno pomagala. </p>
<p>Čak i kad bi postojali dovoljno ažurni obavještajni podaci o tome gdje se točno u kojem trenutku nalazi Bin Laden, Sjedinjene Države i njihov glavni saveznik Britanija bile bi suočene s ozbiljnom dilemom. Ako izaberu zračne napade na Kabul, rizik su velike civilne žrtve. </p>
<p>Nakon toga djelomično bi se osula i velika međunarodna protuteroristička koalicija koja se okuplja oko Amerikanaca. I dalje se nagađa o jakom udaru na baze u Afganistanu u kojima treniraju Bin Ladenovi sljedbenici. Kazna očekuje i talibanski režim u Kabulu. Britanski premijer Tony Blair najavio je u utorak da su neizbježni udari protiv talibana koji su prokockali svoju šansu da izruče Osamu bin Ladena. </p>
<p>I London i Washington već su objavili da raspolažu dokazima kako iza nedavnog terorističkog udara na Ameriku stoji Osama bin Laden. Londonski list Observer domogao se pak tajnog obavještajnog dosjea, koji je pribavila »jedna arapska država koja se već dugo zanima za Bin Ladena«. Taj dokument navodno otkriva da je barem jedan od 19 otmičara umiješanih u nedavne terorističke napade u Americi trenirao u Afganistanu, u logoru koji pripada Bin Ladenovoj organizaciji Al Qaida. Drugi otmičar je, kako se navodi, bio »blizak Bin Ladenu«. </p>
<p>Američki obavještajni izvori rekli su britanskom listu da su najmanje četvorica otmičara neko vrijeme proveli u Afganistanu s talibanima, a možda i s Al Qaidom. Jedan od otmičara Wali Mohamedal Sherhi prošao je obuku o gradskoj gerili i terorizmu u logoru Al Farooq u istočnom Afganistanu. Tim logorom, kako se navodu u obavještajni dosjeu kojim raspolaže Observer, upravljaju suradnici i pomoćnici Osame Bin Ladena. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rusija se užurbano priprema za rat u Afganistanu</p>
<p>Rusi šalju humanitarnu pomoć za afganistanske izbjeglice očekujući dugotrajan rat, no ne predviđaju svoje uključivanje u ratne akcije</p>
<p>MOSKVA, 2. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Rusija je intenzivirala svoje pripreme za predstojeći ratni vihor u Afganistanu. Pošto angloamerička vojna odmazda protiv talibana može početi svakog trenutka, Moskva je prvo krenula sa slanjem humanitarne pomoći mirnom stanovništvu Afganistana. </p>
<p>Tako su u utorak iz Moskve za glavni grad Tadžikistana Dušanbe poletjela dva ruska velika transportna zrakoplova Il 76 natovarena hranom, odjećom i šatorima namijenjenim prije svega izbjeglicama koji će, kako se očekuje, ovih dana krenuti iz sjevernog Afganistana. Dio humanitarne pomoći, hrane i odjeće, bit će iz Dušenbea helikopterima prebačen na teritorij sjevernog Afganistana gdje se nalaze oružane snage međunarodno priznate vlade Afganistana i koje uz pomoć ruskog oružja i vojne tehnike vode borbu protiv talibana. </p>
<p>Najavljuje se da će Moskva ovih dana otpremiti za Tadžikistan, a zatim dalje u sjeverni Afganistan ukupno osam transportnih zrakoplova s humanitarnom pomoći. Pet zrakoplova bit će natovareni lijekovima i svim ostalim sredstvima potrebnim za liječničku pomoć. Nakon toga, prema Tadžikistanu će vlakovima iz Rusije krenuti humanitarna pomoć u okviru koje će se na granicu s Afganistanom prebaciti poljske bolnice, automobili za hitnu medicinsku pomoć, pokretni elektrogeneratore, peći, kuhinje, kreveti. </p>
<p>Pošto je prije odlaska u Bruxelles predsjednik Putin zatražio od ministra za izvanredne situacije da rukovodi upućivanjem humanitarne pomoći za Afganistan i da stoga odgodi svoj godišnji odmor, promatrači u Moskvi zaključuju da kremaljski državni vrh očekuje da će rat u Afganistanu dugo trajati i da ruska humanitarna pomoć neće stati ni nakon slanja osam transportnih zrakoplova i nekoliko vlakova. </p>
<p>Međutim, slanje humanitarne pomoći nije jedina mjera kojom se Rusija priprema za predstojeći rat u Afganistanu. Nakon što je Moskva još početkom prošlog tjedna stavila u punu ratnu pripravnost svoju 201 motostreljačku diviziju u Tadžikistanu, sada se iz unutrašnjosti Rusije toj diviziji šalju pojačanja. U noći na utorak je iz Oremburga za Dušanbe prebačeno 200 profesionalnih vojnika iz Uralskog vojnog okruga. Istovremeno, armija cijelog Privološko-uralskog vojnog okruga stavljena je u povišenu ratnu pripravnost zbog predstojeće američke vojne odmazde u Afganistanu. </p>
<p>Kako se saznaje, ruski generali užurbano pripremaju i da na granicu Tadžikistana s Afganistana ovih dana prebace i cijelu 98. diviziju zračno-desantnih snaga koja je bazirana u Ivanovu, gradu 300 kilometara južno od Moskve. Zračno-desantna divizija iz Ivanova treba pojačati vojnu sigurnost u Tadžikistanu, ukoliko razvoj situacije bude zahtijevao da tamošnja 201. motostreljačka divizija prijeđe afganistansku granicu. </p>
<p>Istina, ruski državni vrh i prije svega ministar obrane Sergej Ivanov uporno ponavljaju da ruska vojska neće ući u Afganistan i da njihova zemlja neće izravno sudjelovati u ratu protiv talibana. Protiv izravnog sudjelovanja Rusije u novom afganistanskom ratu nastupa cjelokupna ruska javnost. Pritom, pojedini eksperti zaključuju da je upravo rat u Afganistanu označio početak raspada SSSR-a i da dugotrajni rat u Afganistanu može biti zamka za SAD kojom će početi opasna destabilizacija te zemlje, što može završiti i njezinim raspadom. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Ujedinjavanjem oporbe u Afganistanu počinje posttalibansko razdoblje</p>
<p>Radi se o satima kada će doći do američkog napada / Ne bih isključio mogućnost novog vala terorističkih napada kao odgovor na američki napad</p>
<p>RIM, 2. listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - General Muhamed Arif Noor Zai jedan je od najpoznatijih oporbenih vojnih vođa u Afganistanu. On je glavni zapovjednikza pet planinskih regija Afganistana. Počeo je vojnu karijeru prije 23 godine, kada je prekinuo studij građevine u Teheranu da bi se priključio vojnim snagama otpora protiv Rusa. Od tada ne prestaje ratovati. Sadašnji neprijatelj br. 1 Ujedinjene fronte, jedne od frakcija Sjevernog saveza, su talibani. </p>
<p>General Noor Zai je stigao u Rim ravno s afganistanskog bojišta, s delegacijom Ujedinjene fronte, radi potpisivanja sporazuma s bivšim afganistanskim kraljem Muhamedom Zahirom Shahom koji 27 godina živi u Rimu u političkom azilu. </p>
<p>• Generale Zai, koliko je značajan dogovor između Ujedinjene fronte i Mirotvorne organizacije bivšeg afganistanskog kralja Zahira Shaha?</p>
<p>- Ovo je povijesni sporazum za Afganistan. Po prvi put se ujedinila oporba. Oformili smo Visoko vijeće za jedinstvo Afganistana koje će do kraja ovog mjeseca osnovati skupštinu, a njeni članovi potom izabrati prijelaznu vladu. Srušit ćemo sadašnju vladu i započeti novu eru mira i jedinstva Afganistana. Od danas počinje posttalibansko razdoblje. </p>
<p>• Zašto ste izabrali za političkog partnera bivšeg kralja Muhameda Zahira Shaha?</p>
<p>- Bivši afganistanski kralj Zahir Shah je nacionalni simbol nekadašnjeg Afganistana u kojem se nije ratovalo kao danas i u kojem se mnogo bolje živjelo. Još uvijek se stari Afganistanci s nostalgijom sjećaju tog vremena. Naš cilj je da ujedinimo i pomirimo sva zaraćena afganistanska plemena i da počnemo gospodarsku obnovu. Najveći neprijatelj Afganistana nije terorizam, već siromaštvo i bijeda. </p>
<p>• Znači li to da su vrata Visokog vijeća za jedinstvo Afganistana otvorena i za talibane?</p>
<p>- Vrata Visokog vijeća su otvorena za sve Afganistance, pa samim time i za talibane. Trebate shvatiti da svi talibani nisu teroristi. Najopasniji među njima su vođe koji koriste siromaštvo zemlje i očaj ljudi i tako regrutiraju svoju vojsku. Po islamu, kamikaze su nešto što je religijski nedopustivo, tako da njihovo pozivanje na Kuran nema nikakvog smisla. Nitko od terorističkih vođa nije poslao u samoubilačke akcije svoje sinove, već siromašne mladiće. </p>
<p>• Je li istina da Sjeverni savez nije popularan u Afganistanu zbog toga što se sumnja da ga podržava SAD?</p>
<p>- Ne bih se složio s time. Zadnjih dana afganistanski se svijet počinje osvješćivati. Masa običnih ljudi ne voli talibane, a za njihovo formiranje kriv je SAD. Odatle taj antagonizam prema Amerikancima. Međutim, ovih dana dolazi do rasula i u redovima talibana, što je najavio u svom govoru i mula Omar kad je izjavio da njihova »vlada može pasti«. Mi u SAD-u vidimo partnera i tražimo njihovu pomoć u suzbijanju terorizma u našoj zemlji. </p>
<p>• Šire se priče da Osama bin Laden nije više u Afganistanu?</p>
<p>- To nije istina. On je još uvijek u našoj zemlji. Samo stalno mijenja skloništa u afganistanskim planinama. </p>
<p>• Je li za napad na Twin Towers i Pentagon jedini krivac Osama bin Laden?</p>
<p>- Nemoguće je da iza organizacije takvog terorističkog napada stoji samo Osama bin Laden. Njegov domet organiziranja terorističkih akcija je čovjek-bomba u nekom izraelskom kafiću. Siguran sam da iza terorističkog napada na SAD stoje neke zemlje i tajne službe. To je sve što vam u ovom trenutku mogu reći o tome. </p>
<p>• Smatrate li da je onda normalno da dođe do napada na Afganistan, samo zbog toga što je mogući krivac Osama bin Laden, koji se krije u vašoj zemlji?</p>
<p>- Mi smo za borbu protiv terorizma. A činjenica je da je jedan od idejnih tvoraca terorističkih napada upravo Bin Laden. Mi smo također za to da se unište teroristička gnijezda u našoj zemlji, jer su ona stalni izvor sukoba i nemira, ali nismo za to da pritom stradaju nevine žrtve. </p>
<p>• Mislite da je to izvedivo?</p>
<p>- Moguće je i lako ostvarivo ako Amerikanci konzultiraju nas prilikom napada. </p>
<p>• Očekujete li da će ubrzo doći do napada Amerikanaca i mogu li se kao odgovor očekivati novi teroristički napadi? </p>
<p>- Mislim da se radi o satima kada će doći do američkog napada. Ne bih isključio mogućnost novog vala terorističkih napada kao odgovor na američki napad. Stoga treba biti na oprezu. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Što mi tako skupo trošimo kad naš glas putuje kroz žicu?</p>
<p>Nakon dugog razmišljanja o toj nesretnoj, ali vrlo unosnoj telefoniji, zaključio sam da mi mnogo toga nije jasno.</p>
<p> Osobno me strašno smeta i bode u oči onih 60,00 kn pretplate. Moja supruga i ja nastojimo što manje telefonirati, da bi nam račun bio manji. Međutim, HT se pobrinuo da nam novac otme pretplatom. Sto posto sam siguran da su u račun i bez pretplate uračunati svi troškovi telefoniranja. Zanima me što mi tako skupo trošimo kad naš glas putuje kroz žicu.</p>
<p>Mislim da je to čista pljačka. Kad bi svaki pretplatnik platio samo jednu kunu, koliko je to novca. Izračunajte koliko je to šezdeset puta više. Kad bi svakog dana glancali i podmazivali naše žice, ne bi mogli od nas tražiti toliku pretplatu. Osobito stoga što mi naše razgovore posebno plaćamo. Ne znam tko je ovdje naivan, a tko glup? </p>
<p>Cijena jednog impulsa, bez obzira na to koliko koštao, trebala bi biti za sve građane ista, a ne za onoga koji stanuje na brdu skuplje od onoga u dolini, ili jeftinije za onoga iz Vlade od običnog građanina.</p>
<p> Kad sam uplaćivao telefonski priključak, platio sam svaki komadić žice. Čujem tako na televiziji da nam uzimate pretplatu jer nam stalno držite linije slobodne. Ako već pretplata ima opravdanja, u što ne vjerujem, a što bi trebali razni državni organi ispitati i odgovorno moralno stati iza svojih odluka.</p>
<p> Onaj koji potroši impulsa za 8 kuna ne može nikako plaćati 60 kuna pretplate. Oni koji potrebno ili nepotrebno usijavaju žice neka to i plate! Oslobodite tog nameta sirotinju koja drži telefon iz krajnje nužde.</p>
<p>IVAN KRAUS, Višnjevac</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Globalni teror uzeo je maha i nad kulturom </p>
<p>Nakon malo tišine i slegnute prašine oko terora nad jedinim hrvatskim alternativnim multimedijalnim centrom, koji aktivno djeluje od 1968. godine pod simboličkim nazivom Palach, konačno mu je uručena smrtna presuda.</p>
<p>Svi kojima je Damir Cargonja otvarao vrata Palacha za prezentiranje svojih umjetnosti, svojih ideja, ideologija, glazbe i riječi sada ostaju na ulici.</p>
<p>Globalni teror uzeo je maha i nad kulturom, koja nije u skladu s djelovanjem višestranačkog politbiroa.</p>
<p>Priče o riječkom narkomanskom leglu, anarhističkim okupljanjima i pijanim kvaziumjetnicima proizvedene su upravo u onim krugovima vlasti koji godinama koriste nemoralne metode za ostanak i opstanak u foteljama.</p>
<p>Damir Cargonja je umlaćen jer nije dozvolio uzurpaciju Palacha gospodi s biljarskim stolovima. Sada nekim drugim reketarima smeta glazba i buka dok istovremeno u svim riječkim kafićima (kao i u drugim gradovima), institucijama i ustanovama trešte neartikulirane glasine do mile volje, i to nikome ne smeta!</p>
<p>Uvjereni smo da je napad na Palach i naredba za njegovo zatvaranje, pod visokim pokroviteljstvom izvjesne osobe Glavana (anonimnog saborskog zastupnika) naručeno ubojstvo posljednjeg utočišta svih građana Hrvatske i drugih krajeva u kojima riječ kultura nešto znači.</p>
<p>Zahtijevamo od gradonačelnika g. Vojka Obersnela, Ministarstva zdravstva - Sanitarna inspekcija, Ministarstva kulture - posebno g. ministra Antuna Vujića da odmah zaustave ovaj prozirni pokušaj zločina.</p>
<p>Pozivamo sve pojedince i udruge, umjetnike i simpatizere i sve građane Rijeke i drugih gradova na obranu MMC Palacha, Damira Cargonje i njegovih suradnika koji se ovaj put ne mogu sami suprotstaviti malograđanskoj profiterskoj mafiji. Uz maksimalnu potporu Palachu</p>
<p>OSJEČKI ZELENI, Slobodni pokret, Osijek</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Svi su »generali« poslije bitke</p>
<p>U nedjelju 30. rujna 1991. iz koprivničke vojarne mirno su s osobnim naoružanjem otišli put Jugoslavije pripadnici tzv. Jugoslavenske armije. Predali su se, a dan ranije to su isto učinili, ali uz dobrano razaranje grada, i vojnici JA u Bjelovaru. Desetak dana prije predali su se vojnici neprijateljske vojske i u Varaždinu, tako da su ovi koji su ostali u ovome gradu uistinu ostali usamljeni, kao »na otoku«, ali da su počeli pucati, vjerojatno bi učinili znatne štete, poglavito u pojedinim tvrtkama, kao što je primjerice »Podravka«. Bila je sreća što je sve ipak mirno okončano, a u tome svakako treba pohvaliti i one koji su pregovarali s tadašnjim zapovjednikom kasarne.</p>
<p>Međutim, nakon bitke, kako se kaže, svi su »generali«. S današnjeg razmaka neki bi možda to i bolje izveli, a neki tek sada, deset godina poslije, otkrivaju što se uistinu događalo, kakvi su se sudbonosni potezi vukli. Tako u novinama čitamo kako je general Zbora Petar Stipetić u subotu 29. rujna, na svečanoj sjednici bjelovarskoga Gradskog vijeća i Poglavarstva u povodu obilježavanja Dana ovoga grada, koji se podudario s oslobođenjem njihove vojarne, uz ostalo prvi put otkrio kako je, nakon završenih borbi za osvajanje njihove vojarne, pokojni predsjednik dr. Franjo Tuđman naredio povlačenje jedinica policije i ZNG-a s tog ratnog poprišta! Ta naredba, kako piše u tisku, nije uslišana, te je tom prilikom zaplijenjena velika količina naoružanja što je omogućilo pokretanje pojedinih operacija za oslobođenje zapadne Slavonije i nekih drugih dijelova Hrvatske! I što je sad tu sporno? Pa, sporno je to što je načelnik Glavnog stožera OSRH to otkrio tek sada, deset godina poslije, kad je onaj koji bi mu na ove tvrdnje eventualno mogao i odgovoriti - bivši predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik dr. Franjo Tuđman, pokojni! Ako je točno što kaže Stipetić, onda je to trebao i mogao kazati mnogo ranije. Ovog puta heroji su ispali hrvatski branitelji Bjelovara koji su, po Stipetiću, prekršili, odnosno zanemarili naredbu vrhovnog zapovjednika! To znači da su se u Domovinskom ratu donosile odluke koje su neki poštivali, a neki ne, ili jedni zbog nepridržavanja ratnih zapovjedi danas odgovaraju, a drugi ne! No, na naša mnogobrojna upozorenja o marginaliziranju ljudi koji su bili prvi kad je trebalo uglavnom se šuti. O toj se temi u ovome kraju ne govori javno, jedino je spominju predstavnici pojedinih udruga proizašlih iz Domovinskog rata, ali njihov glas naprosto ne dopire tamo gdje bi trebao.</p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆ, novinar, Koprivnica</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Hasanaginica čeka svog Shakespearea« (2)</p>
<p>Čitajući napis u Vjesniku pod naslovom »Hasanaginica čeka svog Shakespearea« u prvi se mah obradovah (da u dalekoj Norveškoj čitam o našoj Hasanaginici), ali ubrzo ostadoh razočaran. Naime, pisac članka (Milan Puljiz, novinar iz Zagreba) iskazuje želju kako bi bilo lijepo da, slično Shakespeareovu djelu o tragičnoj ljubavnoj priči iz Verone »Romeo i Julija«, po čemu je taj ljupki talijanski gradić postao poznato svjetsko hodočašće, neki ovovremeni autor podoban nenadmašnom engleskom bardu književno oblikuje istinski nesretni ljubavni ishod nadaleko poznate narodne pjesme »Hasanaginica«, događaj koji se zbio u imotskom kraju, kako bi i Imotski bio u svijetu prepoznat kao mjesto hodočašća brojnih posjetitelja.</p>
<p> Želja autora napisa je dobronamjerna, međutim, već u podnaslovu njegova napisa piše: »Bez ikakve dvojbe, Hasanaginica je hrvatsko književno i kulturno blago. Na primjer, čim je čuo za nju veliki Goethe, preveo ju je na njemački. Hasanaginica je prevedena na više od pedeset jezika, pa je do dana današnjega najprevođenije književno djelo napisano na hrvatskom jeziku«. Mi bismo dodali da je pored velikog Goethea »Hasanaginica« svojom ljepotom fascinirala i zainteresirala i još neke druge velikane poetske riječi tadašnje Europe (Bayron, Puškin, Merimé), koji su je također preveli na svoje jezike. Pisac članka dalje kaže da ga se malo tiču eventualni prigovori da je ta »žalostna pjesanca« nastala u turski vakat, kada je u Imotskom živjelo i muslimanskog naroda. »Ako je nešto ostalo iza njih, znači li to da se moramo ponašati kao da to nije naše, da svakome od njih moramo poslati 'njihovo' tamo gdje im je danas kuća?!« Za ovakve »bisere« komentar je nepotreban!</p>
<p> Nadalje u spornom tekstu stoji: »Ako se, osim Hrvata, još netko želi baviti Hasanaginicom na uobičajeni znanstveni način, naravno, dobro je došao«, pa treba reći da su se već poodavno neki znanstvenici-časni djelatnici bavili ovom prelijepom baladom, kao i drugim poetskim stvaralaštvom bosanskohercegovačkih Muslimana, pokazujući zavidno zanimanje za cjelokupnu baštinu toga naroda (od Koste Hermana do rano preminulog dr. Alije Isakovića).</p>
<p>Uvjereni smo da bi daleko primjerenija bila usporedba tragične priče iz Verone sa isto tako prelijepom baladom »Omer i Merima«.</p>
<p>Želja je člankopisca da bi predsjednik države ponudama domišljatim ljudima mogao poraditi na realizaciji ove ideje, tj. da u popularizaciji »Hasanaginice« Imotski postane mjesto hodočašća slično Veroni. Međutim, sumnjamo da bi se gospodin predsjednik »kitio tuđim perjem«, a mogli bismo samo nagađati kako bi na ovaj i ovakav način razmišljanja reagirao pokojni Vlado Gotovac, vrlo častan i nadasve slavan Imoćanin.</p>
<p>Prof. IRFAN NURUDINOVIĆ, Norveška</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Cikatić doletio iz Japana i »predao se« istražnom sucu</p>
<p>Cikatić: »Nikad nikog nisam tukao, niti kome prijetio«, rekao je majstor tajlandskog boksa, koga je tužio također majstor borilačkih vještina Mirko Filipović / Cikatića se tereti da je svojeg bivšeg zaposlenika Đina Zekana nagovarao na ubojstvo Filipovića </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Majstor tajlandskog boksa i trostruki svjetski prvak u toj borilačkoj vještini Branimir Cikatić, u utorak se u pratnji svojih odvjetnika Emira Midžića i Silvija Degena, nakon višemjesečnog izbivanja iz Hrvatske, predao u istražni centar zagrebačkog Županijskog suda. </p>
<p>Naime, njega je tužio također majstor borilačkih vještina Mirko Filipović zbog navodnih prijetnji. </p>
<p> Kako je poznato Cikatića se tereti da je svojeg sada bivšeg zaposlenika Đina Zekana nagovarao na ubojstvo Filipovića. </p>
<p>Cikatićevi su branitelji okupljenim novinarima iznijeli kako je Cikatić već prije sve porekao, čudeći se da »kako bi ja kao svjetski prvak treću osobu nagovarao na ubojstvo«, te kako se već navodno i pomirio s Filipovićem, a opovrgnuo je i sve veze s Zekanom.</p>
<p>Sam Cikatić je izjavio kako je Hrvatsku dobrovoljno napustio radi sportskih i poslovnih obaveza, te kako se za to vrijeme nalazio u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Nizozemskoj. Kako je već jednom bio saslušan kod istražnog suca, nije očekivao da će mu nakon toga biti određen pritvor, te je napustio zemlju. Nakon što je saznao za pritvor i tjeralicu, te nakon što je posvršavao sve svoje obaveze vratio se u zemlju, te je naročito iskazao kako nije imao nikakvu namjeru kriti se ili bježati. </p>
<p>»Što se tiče djela koja mi se stavljaju na teret još jedanput poričem da bih počinio ijedno od njih«, izjavio je Cikatić te ukratko objasnio poznanstvo sa Zekanom. </p>
<p>Objasnio je kako je on zaposlio Zekana, te kako je smatrao da je korektna osoba, pošto mu supruga radi u Ministarstvu pravosuđa. No, saznao je kao je Zekan vlasnik konkurentske firme, te je oduzimao poslove Cikatiću i dodjeljivao ih svojoj firmi. To je razlog zbog kojeg je otpustio Zekana, ali i nekorektno poslovanje u Cikatićevoj firmi. Ukratko je opisao i događaje vezane uz neke osobe zaposlene u njegovoj tvrtki, koje su radile protiv njega i na njegovu štetu. Zbog raznih »malverzacija«, Cikatić je određene ljude i tužio na Općinskom sudu, no, već duže vrijeme nije dobio nikakav poziv niti obavijest suda, dok se Zekan, istaknuo je Cikatić, hvalio kako će njegova supruga to riješiti na sudu. Tvrdi kako je on Zekanu dao otkaz, a ne da je Zekan sam otkazao, te kako je Zekan ovisnik o drogi, liječio se, o čemu se Cikatić obvezuje donijeti medicinsku dokumentaciju. </p>
<p>O eventualnoj konkurenciji njega i Filipovića, Cikatić je rekao kako se on sam borio 1997. godine, a Filipović 2000. te da samim time nisu mogli biti konkurencija. Napomenuo je i kako se prije nekoliko dana čuo s Filipovićem, te su svoje sukobe i probleme riješili. </p>
<p>»Nikad nisam prijetio Filipoviću, te se nikad nije radilo o sukobu već o polemici«, istaknuo je Cikatić. </p>
<p>Na pitanje je li prijetio Zekanu, Cikatić je ustvrdio kako je sam Zekan nakon otkaza zvao njega na mobitel i prijetio mu, kao i njegovoj punici i puncu. Navodno je Zekan obilazio i svjedoke i neke novinare te im prijetio da moraju svjedočiti protiv Cikatića.</p>
<p>Cikatić se osvrnuo na još nekoliko djela koja mu se stavljaju na teret, odlučno ih opovrgavajući, te tvrdeći kako je on u posljednjih dvadesetak godina izložen raznim napadima u medijima od strane osoba koji su mu zavidni na sportskim rezultatima. Nikad nikog nije tukao, niti kome prijetio, samo je dvjema osobama »opalio šamar«. </p>
<p> »Sav je ovaj postupak iskonstruiran od strane Zekana i ostalih, koji rade u konkurentskim zaštitarskim firmama.«, rekao je Cikatić i dodao kako su mu supruga , punica i tast u strahu od raznih ljudi. Posebno je istaknuo kako mu je teško što nakon ovog ispitivanja mora u pritvor. Naime, Cikatiću je nakon prvog saslušanja kod istražnog suca određen jednomjesečni pritvor, u koji je on i sproveden nakon dvosatnog saslušanja u utorak.</p>
<p>Mladen Bokulić i Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ubojici socijalnog radnika 20 godina zatvora </p>
<p>SPLIT, 2. listopada</p>
<p> - Županijski sud u Splitu u utorak je osudio Vladu Vilušića, 39-godišnjega nezaposleneg soboslikara, na 20 godina zatvora zbog ubojstva svoga socijalnog radnika Jakova Kudrića. </p>
<p> Sudac Slavko Lozina u obrazloženju presude naveo je da se Vilušić ne kaje za počinjeno ubojstvo. Štoviše, sam je na sudu rekao da je osjetio veliko olakšanje kad je ubio Kudrića, smatrajući da je time ostvario pravdu te se nakon ubojstva, kako je sam rekao, osjećao kao da se ponovo rodio.</p>
<p> Vilušić je 14. prosinca prošle godine ubio Kudrića u njegovu uredu kuhinjskim nožem dugim 17 centimetara koji je skrivao u rukavu, bijesan što nije dobio pomoć kakvu je, kako je vjerovao, trebao dobiti. Kudrić je preminuo na putu u bolnicu. </p>
<p> Kako je utvrđeno, osuđeni Vilušić tražio je od Centra za socijalnu skrb više nego je po zakonu trebao dobiti, a štoviše ubijeni Kudrić više puta mu je pomogao. </p>
<p> Ubojici je određeno obvezno psihijatrijsko liječenje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>»Brakolomni župnik« uzvratio vjernicima tužbom</p>
<p>NOVI MAROF, 2. listopada</p>
<p> - Zbog nedolaska prvotuženoga Josipa Mrazovića, na novomarofskom je Općinskom sudu u utorak odgođena rasprava u privatnoj tužbi koju je protiv Mrazovića i drugotuženoga Dragutina Srpaka, zbog nanesene mu uvrede, podnio svećenik u Brezničkom Humu, Nikola Sanjković.</p>
<p> Budući da je za Mrazovića dostava poziva bila uredna, na iduću će ga raspravu privesti policajci.</p>
<p>Svećenik je podnio privatnu tužbu zato što su ga Mrazović i Srpak, kako se navodi u tužbi, u »Spektru«, tjednom prilogu Večernjeg lista, u članku pod naslovom »Dug trag jednog svećenika - Prebio brakolomnog župnika jer mu je zlostavljao kćer«, vrijeđali. Svećenik u tužbi tvrdi da su optuženi o njemu iznijeli niz neistina, poput toga da je dobio batine od jednog ugostitelja iz Butkovca, čiju je kćer zlostavljao na vjeronauku, zatim neistine o rastavi braka i razorenoj obitelji, za što je, prema mišljenju drugooptuženog Srpaka, kriv svećenik, te o potajno snimljenoj kaseti »gugutanja« bivše Srpakove supruge i svećenika Sanjkovića u nekoj hotelskoj sobi.</p>
<p>Svećeniku su zasmetale i iznesene, kao on tvrdi, neistine o sastavu Crkvenog odbora te o nesluženju mise u jednom selu, dok svećenik Mrazovića tereti da je također u »Spektru«, u članku pod naslovom »Ni u nebo bez penez«, iznio neistine vezane uz pokop Danice Mrazović.</p>
<p>Optuženi su tako svećenika uvrijedili preko tiska, zbog čega je uvreda postala pristupačna većem broju ljudi, navodi se u tužbi.</p>
<p>Na Općinskom sudu u Novom Marofu u tijeku je i parnični postupak u kojem svećenik od Večernjeg lista traži naknadu štete.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Klupu za svjedoke Bertić zamijenio zatvorskom bolnicom </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Ivica Bertić zvan Rus, tjelohranitelj pokojnoga Vjeke Sliška, zbog bolesti nije u utorak mogao svjedočiti na suđenju »zločinačkoj organizaciji« u Remetincu. Sudac Ratko Šćekić rekao je da ga je pomoćnik ravnatelja zatvorske bolnice u Svetošimunskoj telefonski obavijestio da Bertić zbog zdravstvenih problema ne može sudjelovati u raspravi.</p>
<p>Bertić se nalazi u pritvoru u Remetincu zato što je osumnjičen za ubojstvo Sliškova ubojice Jamesa Cappiua na Cvjetnom trgu, o čemu traje istraga na Županijskom sudu. Bertić, koji je inače već dvaput pokušao samoubojstvo u pritvoru, trebao bi svjedočiti o atentatu na Sliška 28. studenoga 1999. u Preradovićevoj ulici, kada je raketom iz ručnog bacača pogođen Sliškov džip, a tada je poginuo vlasnik obližnje videoteke Zoran Domini.</p>
<p>Optužnica za taj atentat tereti navodnog šefa »zločinačke organizacije« Nikicu Jelavića i još jednu zasad nepoznatu osobu. Inače, dan nakon tog događaja policija je uhitila većinu optuženih u ovom procesu. </p>
<p>Nakon Cappiauova ubojstva Bertić se skrivao u iznajmljenom stanu u Dubravi, a uhićen je i priveden nakon navodno slučajne policijske provjere.</p>
<p>Sudac Ratko Šćekić za utorak je najavio svjedočenje Vinka Žuljevića Klice, obrana i tužiteljstvo pozvani su da se pripreme za svjedočenje Igora Rogine, koji je bio u bijegu, a prošlog se tjedna sam prijavio u pritvor. Rogina će biti »ubačen« u slučaju nedolaska nekoga od drugih svjedoka.</p>
<p>Dragan Grdić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Krojfov odvjetnik najavio žalbu zbog tretmana u bolnici</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Nakon što je Miljenko Žaja Krojf (42) u ponedjeljak najavio i započeo štrajk glađu »do smrti« zbog neprikladnog liječenja u Bolnici za osobe lišene slobode u Svetošimunskoj. Njegov branitelj, odvjetnik Ljubo Pavasović-Visković u kratkoj izjavi za Vjesnik potvrdio je tu informaciju, najavivši pritom žalbu.</p>
<p>»U opširnoj žalbi na tri strane žalili smo se, jer se mom branjeniku, koji je u teškom stanju, doista ne može suditi, a također je upitno njegovo prikladno liječenje u Svetošimunskoj zbog ozbiljnosti njegovog zdravstvenog stanja, a kakvo su mu pripisali tamošnji liječnici i sudski vještaci«, izjavio je odvjetnik Pavasović-Visković.</p>
<p>Krojf je, naime, spreman štrajkati glađu do smrti, ukoliko mu se ne omogući odgovarajuće liječenje, koje bi dovelo do poboljšanja njegovog zdravstvenog stanja. To bi ujedno uvjetovalo i mogućnost početka njegovom suđenju u slučaju »zločinačke organizacije«, gdje je postupak protiv njega izdvojen upravo zbog narušenog zdravlja. Na samom početku suđenja »zločinačkoj organizaciji« tužiteljstvo je zahtijevalo da Žaja bude prisutan u sudnici, predlagajući da mu se osigura poseban krevet smješetn u sudnici remetinečkog Okružnog zatvora, no sudsko vijeće je taj zahtjev odbilo.</p>
<p>Podsjećamo, Miljenko Žaja Krojf zadobio je teške tjelesne ozljede početkom lipnja 1999. godine, kada je tijekom vožnje na raskrižju Nove Branimirove i Mandlove ulice eksplodirao njegov »mercedes 500 S« ispod kojeg je postavljena bila bomba. Počinitelj dosad nije pronađen, a Krojf je pritom zadobio teške opekotine na ruci i licu, a jedno stopalo je gotovo izgubio od siline eksplozije.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Otac preminuo od infarkta, sukob u autobusu počeo sin </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Policija je u utorak iznijela dodatne podatke o okolnostima događaja u kojem je u ponedjeljak preminuo Ivan Jurak (61).</p>
<p>Naime, prema prvim informacijama, Ivan J. je došao na autobusnu stanicu, nakon što ga je mobitelom pozvao sin, Damir (20), kako bi mu pomogao u sukobu sa »skinheadsima«, koji su ga verbalno i fizički napali.</p>
<p>Međutim, novi podaci, proizašli iz obrade govore da je upravo Damir bio taj koji je provocirao i izazvao tučnjavu. Što se tiče skupine, za koju se najprije tvrdilo da su skinheadsi, ustanovljeno je da je riječ o pripadnicima »hardcorea«, subkulturnog stila koji osim sličnog oblačenja sa skinheadsima, nemaju ništa zajedničko. </p>
<p>Povod ovom događaju bila je boca vina koju je jedan pripadnik skupine Juraj B. (18) bacio u park na Mažuranićevom trgu, dok je Damir ulazio u autobus što je Damira jako iznerviralo.</p>
<p>Ušavši u autobus, ustanovljeno je da je Damir stalno prijetio grupici u kojoj su se te večeri, osim spomenutog Juraja nalazili i Tomislav M. (20), Siniša M.(20) i Vinko U.(19), te je u jedno trenutku nazvao nekog mobitelom i rekao »dođite s pištoljima i noževima, imam problema«. Kako se poslije ispostavilo Damir, je zvao svog oca, koji je i došao naoružan nožem i bejzbol palicom, te je ušao u autobus na stanici u Hanamanovoj ulici, pri tome bijesno pitajući »tko dira mog sina?«.</p>
<p>Damir je nakon toga palicom napao skupinu te je došlo do naguravanja u kojem je Damir palicom razbio staklo na autobusu. Odmah po izlasku iz autobusa, Ivan, koji je bio teški srčani bolesnik, doživio je infarkt i preminuo. Njegovod sina Damira, koji je ročni vojnik, nakon događaja privela je vojna policija. </p>
<p>D. S.</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Iznuđivanjem i prijetnjama domogao se kuće i stana </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - U ponedjeljak su službenici policijske postaje Trešnjevka proveli kriminalističku obradu nad Krunoslavom P. (32) zbog sumnje da je počinio dva kaznena djela iznude.</p>
<p>Tijekom obrade ustanovljeno je da je Krunoslav P., posudivši Igoru S. u veljači 17.000 DEM, samovoljno odredio kamate od 10 posto mjesečno, a kasnije i 10 posto dnevno. Kako Igor S. nije mogao plaćati dug, obratio se svojim roditeljima, koji su pristali preuzeti dug na sebe. Krunoslavu P. isplatili su 7000 DEM, a ostatak obećali kada budu mogli. Osumnjičeni je Krunoslav P. kao garanciju vraćanja duga tražio od Igorove majke Finke S. (46) da mu potpiše kupoprodajni ugovor o kupnji kuće u Zaprešiću. Krunoslav je 24. srpnja ponovo došao do Finke S. te joj, prijeći da će ubiti i nju i sina, naredio da s njim ode do bilježnika i potpiše izjavu da je primila 100.000 DEM za prodaju kuće u Zaprešiću. Tako je postao vlasnik kuće i ubrzo je prodao trećoj osobi za 80.000 DEM.</p>
<p>Tijekom obrade policija je saznala da ovo nije prvi slučaj da se Krunoslav bavio iznuđivanjem i kamatarenjem. Tijekom 1998. godine na gotovo je identičan način ucjenjivao Baru P. (52), kojoj je navodno pozajmio 5000 DEM, uz mjesečne kamate od 10 posto. Kada je Bara P. nakon tri mjeseca prestala plaćati kamate, osumnjičeni je od nje tražio da mu potpiše ugovor o zajmu od 30.000 DEM, što je žena odbila.</p>
<p>Tijeko 1999. godine Krunoslav je posjećivao Baru P. na radnom mjestu u Ericsson-Tesli prijeteći joj da će naći ljude koji će je izbaciti iz stana i pretući nju i njenog sina. Ovog su mu puta apetiti porasli, pa je tražio od oštećene da potpiše ugovor o kupoprodaji stana, što je ona od straha i učinila. Nakon toga Krunoslav ju je prisilno iselio iz stana i smjestio je u svoj stan. Kako bi poništila taj ugovor, Bara P. je skupila 10.000 DEM te ih vratila Krunoslavu P. Međutim on je već stan prodao trećoj osobi.</p>
<p>U ovim djelima Krunoslav K. je Finku S. i Baru P. oštetio za ukupno 730.000 kuna. Krunoslav K. je nakon obrade priveden istražnom sucu.</p>
<p>Marin Dešković</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Prevarila 21 poduzeće za 853.251 kunu i pobjegla</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Djelatnici Odjela za suzbijanje gospodarskog kriminala PU Zagrebačke završili su kriminalističku obradu nad Milenom K. (26), koja se tereti zbog prijevare.</p>
<p>Milena K., koja je bijegu, osumnjičena je da je od 17. svibnja do 20. lipnja ove godine kao odgovorna osoba tvrtke »Klipić trgovina« iz Velike Gorice naručivala raznovrsnu (klima-uređaje, prehrambene artikle, lovačku, foto i kompjutorsku oprema, itd.) predočavajući lažnu dokumentaciju iz koje je proizlazilo da je »Klipić trgovina« solventna. Narudžbe je ovjeravala vlastitim potpisom i pečatom tvrtke.</p>
<p>Međutim, prema policijskom priopćenju, ona je znala da njena tvrtka nema dovoljno novaca za plaćanje naručene robe i na taj je način oštetila 21 hrvatsko poduzeće za ukupno 853.251 kunu. Kako za Milenom još traje potraga, policija nije mogla obaviti obavijesni razgovor.</p>
<p>Zagrebačka policija stoga moli sve građane koji bi mogli znati gdje se nalazi Milena K. ili bilo koji drugi koristan podatak o njoj da im se jave na broj 92 ili u PU zagrebačku. </p>
<p>M. D.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Neizvjesnost, rezanje prava, ali i veće investicije</p>
<p>Glavna ekonomistica Privredne banke Zagreb Martina Dalić za sljedeću godinu predviđa povećanje proračunskog manjka i nova vanjska zaduženja države / Za ovu godinu očekuje rast BDP-a 3,1 posto, a za sljedeću 3,4 posto / Rast investicija u ovoj godini 8 posto</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Uz snižavanje proračunskih rashoda, poboljšanje naplate poreza nameće se kao jedno od glavnih oruđa države u borbi za smanjenje proračunskog deficita. Jedino tako izbjeći će se povećanje poreznih stopa, do čega bi mogao dovesti neki iznenadni šok, tvrdi glavna ekonomistica Privredne banke Zagreb (PBZ) Martina Dalić u rujanskom izdanju svojih Makroekonomskih prognoza.</p>
<p>Prema njezinu mišljenju, hrvatske građane čeka nastavak rezanja socijalnih prava. No, da bi se učinci tih mjera u potpunosti osjetili u stabilizaciji sustava javnih financija, morat će se povećati naplata poreza, što je posebno aktualno u svjetlu činjenice da iduće godine počinje mirovinska reforma, koja će rezultirati povećanjem proračunskog manjka. U svakom slučaju, država će bitku za smanjenje deficita dobiti samo ako svoje napore usmjeri i na prihodnu i na rashodnu stranu proračuna, zaključuje Dalić.</p>
<p>Glavna ekonomistica PBZ-a upozorava na neusklađenost punjenja proračuna, posebno prihodima od privatizacije, s izdacima državnog fiskusa u ovoj godini, dok za iduću godinu prognozira neizvjesnost, koja će proizaći iz vjerojatnog financiranja većeg dijela proračunskog deficita novim zaduženjima. </p>
<p>Njezina je procjena da će raspoloživi izvori za ostvarenje kapitalnih prihoda u 2002. biti znatno niži, dijelom i zato što je malo vjerojatno da bi država u roku od jedne godine mogla dovršiti opsežne pripreme za privatizaciju javnih poduzeća. U takvim uvjetima, velik dio proračunskog deficita u idućoj godini morat će se pokriti zaduženjima. Inače, Dalić upozorava da je upravo rast inozemnog državnog duga najznačajniji generator rasta ukupnog vanjskog duga zemlje: udio države u ukupnom ino-dugu porastao je s 35,5 posto u 1998. na 46,7 posto u svibnju ove godine.</p>
<p>Procjena je Martine Dalić da će Hrvatska u ovoj godini ostvariti realan rast BDP-a od 3,1 posto. Tome će najviše pridonijeti rast osobne potrošnje i investicija, dok komponente državne potrošnje i neto izvoza bilježe pad. U 2002. Dalić očekuje veću stopu gospodarskog rasta, 3,4 posto, no napominje kako će mogućnost njezina ostvarenja u velikoj mjeri ovisiti o kretanjima u eurolandu i Europskoj uniji (EU), koja je naš najvažniji vanjskotrgovinski partner. </p>
<p>Unatoč proklamiranoj štednji, Dalić za ovu godinu najavljuje realan rast raspoloživog dohotka za 4,9 posto, znatno više nego u prošloj godini, kada je on iznosio samo 1,6 posto, što je uglavnom posljedica velikih proračunskih transfera. </p>
<p>Rast investicija u ovoj godini Dalić procjenjuje na 8 posto, što je prvi put nakon 1998. da ova komponenta BDP-a iskazuje pozitivna kretanja. Sličan trend najavljuje i za iduću godinu, na što će utjecati i mirovinska reforma, koja će osloboditi dio sredstava iz sadašnjeg mirovinskog sustava za ulaganja u domaća poduzeća. </p>
<p>Prognoze Martine Dalić govore o rastu deficita na tekućem računu platne bilance u ovoj godini na oko 3,5 posto BDP-a. Za to je u najvećoj mjeri zaslužan velik ovogodišnji rast uvoza, što je posljedica ukupnog rasta gospodarske aktivnosti i dohodaka. Doprinos jednokratnog skoka zbog uvoza automobila u prvom dijelu godine bio je, smatra ona, znatno manji nego što se inače misli.</p>
<p> Očekivanja su glavne ekonomistice PBZ-a brži rast robnog uvoza od izvoza i u idućoj godini, ali i bolji turistički rezultati, što će deficit tekućeg računa platne bilance u idućoj godini smanjiti na oko 2,5 posto BDP-a. Naravno, pod pretpostavkom da gospodarstvo eurolanda ne zahvati veće usporavanje rasta, što bi se negativno odrazilo prije svega na poziciju hrvatskih izvoznika na tom tržištu.</p>
<p>Iz analize ovogodišnjeg kretanja tečaja kune Dalić izvlači zaključak kako u budućnosti valja očekivati »promjenu do sada uspostavljenih sezonskih obrazaca u unutargodišnjim oscilacijama tečaja kune«. Primjećuje kako su devizne rezerve Hrvatske narodne banke (HNB), koje su početkom rujna dosegle maksimum od 4,3 milijarde USD, solidna garancija« obrane stabilnosti tečaja nacionalne valute. </p>
<p>Usto, smirivanju inflacijskih pritisaka u velikoj je mjeri pridonijela aprecijacija kune, a HNB će i u budućnosti koristiti to sredstvo kako bi zaustavila rast opće razine cijena i ispunila monetarne ciljeve iz stand-by aranžmana s MMF-om, koji govori o prosječnoj godišnjoj stopi inflacije od 5,6 posto, zaključuje Dalić. Ona očekuje i nastavak rasta kreditne aktivnosti, ponajprije prema poduzećima.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Na Tržištu novca raste potražnja za kunama </p>
<p>Sljedećeg ponedjeljka bankari moraju još 10 posto obračunatog deviznog dijela obvezne rezerve izdvojiti u kunama </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - U utorak je na Tržištu novca Zagreb potražnja za pozajmicama (108,75 milijuna kuna) bila dva i pol puta veća od ponude (41,75 milijuna). Ponuda je na Tržištu prepolovljena u odnosu na ponedjeljak, a manjak kuna prouzročio je povišenje prosječnih kamatnih stopa na 4,83 posto (dan ranije prosječna stopa iznosila je 3,24 posto). U nedostatku kuna banke-kreditori povukli su 39 milijuna kuna ranije ugovorenih pozajmica, a neki su tražili i povišenje kamatnih stopa za kredite u korištenju. </p>
<p>To što su depoziti banaka nešto niži shvatljivo je s obzirom da je početak mjeseca, dakle razdoblje nekih redovitih isplata. Osim toga, Hrvatska narodna banka je prošlog tjedna pokupila s novčanog tržišta dio sredstava kroz dvije izvanredne aukcije blagajničkih zapisa - u četvrtak i petak i to, kako na Tržištu novca komentiraju, po relativno dobrim kamatnim stopama (oko 5 posto s tim da je kod aukcije zapisa na tri dana kamatna stopa bila 4,17 posto). </p>
<p>Na aukciji u petak iz sustava je na tri dana povučeno oko 200 milijuna kuna, a dan ranije blizu milijardu kuna na 11 dana. Naime, sljedećeg ponedjeljka, 8. listopada, bankama pada obveza drugog dijela izdvajanja obvezne rezerve u kunama (nakon što su prvih 10 posto obračunatog deviznog dijela obvezne rezerve izdvojili u kunama 10. rujna) kako je to početkom prošlog mjeseca odlučio Savjet središnje banke s ciljem da stabilizira tečaj kune. </p>
<p>Inače, prosječne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb u rujnu su bile najviše u ovoj godini - 5,38 posto u dnevnom trgovanju i 4,75 posto u noćnom prometu. </p>
<p>L. M.</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Pokrivenost uvoza izvozom tek 50 posto</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Znatno sporiji rast izvoza od uvoza uz visoki vanjskotrgovinski deficit i nisku stopu pokrivenosti uvoza izvozom karakteristike su hrvatske robne razmjene s inozemstvom i u prvih osam mjeseci ove godine, ali se ipak bilježi blaže ubrzanje izvoza i usporavanje uvoza u odnosu na mjesec prije. Iz Hrvatske je u prvih osam mjeseci ove godine izvezeno roba u vrijednosti nešto većoj od 3 milijarde američkih dolara (3.015 milijuna USD), što je za 3,1 posto više nego u istom razdoblju lani. Istodobno je, po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, uvezeno roba za nešto više od 6 milijardi dolara (6.031 milijun USD), što je za 20,7 posto više nego za prvih osam prošlogodišnjih mjeseci. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom od tri milijarde dolara jednak je vrijednosti ostvarenog izvoza, a za 45,4 posto je veći nego u istom razdoblju lani. Pokrivenost uvoza izvozom dostigla je tek 50 posto. U prvih sedam mjeseci ove godine pak, robni je izvoz izražen u američkim dolarima, zabilježio rast od 2,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je uvoz bio povećan za 23,2 posto, a pokrivenost se uvoza izvozom spustila na 48,6 posto. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Slovenija neće dopustiti ulaz hrvatskim bankama</p>
<p>LJUBLJANA, 2. listopada</p>
<p> - Guverner slovenske centralne banke i raniji dugogodišnji ministar financija Mitja Gaspari izjavio je da Slovenija neće dopustiti otvaranje hrvatskih banaka u Sloveniji dok Hrvatska ne dozvoli rad Nove ljubljanske banke u Hrvatskoj.</p>
<p> »Dok hrvatske vlasti onemogućavaju ulazak naše najveće banke na hrvatsko tržište, ni Hrvatska kod nas neće imati drukčiji tretman«, izjavio je Gaspari za tiskovnu agenciju STA. Po njegovim bi riječima pitanje zamrznutih deviznih uloga te banke u Hrvatskoj i drugim državama nekadašnje Jugoslavije trebalo rješavati u postupku sukcesije. To bi po njegovoj ocjeni za Sloveniju bilo korisno jer bi tako bile stvorene pretpostavke da slovenska ekonomija jačim izvozom u te zemlje kompenzira očekivani pad izvoza na zapad koji očekuje recesija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Pusti snovi o elitnom turizmu </p>
<p>DUBROVNIK, 2. listopada</p>
<p> - Iza dubrovačkog područja, pogotovo Grada Dubrovnika, solidna je sezona, iako mnoštvo nezanemarivih detalja ne potvrđuje konačni povratak turizma na krajnji jug države. </p>
<p>I ovih dana, početkom listopada, dubrovački su hoteli popunjeni, Grad je redovita postaja skupih krstarenja, a Stradunom prolaze rijeke ljudi. No golem je raskorak između dubrovačkih snova o elitnom turizmu, aktualnih cijena, neturističkog ponašanja i loše izvanpansionske ponude. </p>
<p>Iako su tijekom ljeta govorili o polupraznim hotelima i žalili se da im turisti odlaze u jeftiniju Crnu Goru, Dubrovačko-neretvansku županiju posjetilo je 500.000 turista, čime je premašen prošlogodišnji rezultat. Od siječnja do rujna ostvareno je tri milijuna noćenja - stranih je 20 posto više, a domaćih 14 posto manje. Zbog povećanih cijena, odnosno kako to Dubrovčani kažu - napuštanja marketinške strategije privlačenja turista niskim cijenama, manje je gostiju iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Mađarske i Slovačke. S druge strane, raste posjet iz Austrije, Francuske, Njemačke, Velike Britanije... </p>
<p>Usporedna analiza s prošlom godinom pokazuje porast u mnogim segmentima. Posjet u svibnju i lipnju bio je 30 posto bolji nego lani, a u rujnu 20 posto.</p>
<p>Trajektni promet na liniji Bari - Dubrovnik bilježi porast od 17 posto, s ukupno 43.000 putnika, u avioprometu je zabilježeno 115.000 međunarodnih putnika, što je porast od 25 posto. Brodovi na kružnim putovanjima doveli su 158.000 putnika ili gotovo nevjerojatnih 70 posto više nego lani. Nadalje, turističke agencije prodale su 53 posto više izleta nego prošle godine, gradskim zidinama prošetalo je 282.000 ljudi, a očekivani financijski prihodi, prema procjenama turističkih poduzetnika, nerijetko će biti 20 do 50 posto bolji.</p>
<p>Kroz optimistične, ali suhoparne brojke provlači se, međutim, nešto što pokazuje da je Dubrovnik još uvijek jako daleko od željenog statusa elitnog mjesta. Iako ima sve predispozicije za to. Prije svega nelogično je da se Dubrovčani žale što im Crnogorc, povoljnijom ponudom »kradu« goste, a s druge strane dižu cijene iznad svih granica. </p>
<p>Malo domaće pivo 15 kuna, obična kava desetak, dva deci vina 20 do 25 kuna - to su cijene kakvih se ne bi postidjela ni Azurna obala. Povrh toga, doznajemo da su to postsezonske cijene, a da su u špici bile i više. Izvan svake sumnje, Dubrovnik je najskuplji turistički grad države i za nešto bolji provod potrebne su enormne količine novca. </p>
<p>Grad se od ostatka turističke Hrvatske razlikuje osim po ambijentu samo po visokim cijenama, dok je ponuda više-manje ista. Svi kafići nude isto vino po sličnoj cijeni, većina restorana ima iste specijalitete.... Zar je toliko teško potruditi se i proširiti ponudu? </p>
<p>No uniformirana ponuda tek je manji dio »dubrovačkog problema«.</p>
<p>U mjestu slavne turističke tradicije i visokih ambicija ne diše se turistički. Taksisti su mrzovoljni i nekulturni (u taksiju preglasno trešte narodnjaci), recepcionari pojedinih hotela neuredni i neuljudni, konobari su nerijetko prespori i neljubazni. Dubrovnik se još nije oporavio od višegodišnje turističke suše izazvane ratom, a lokalna turistička operativa već izgleda kao da je zasićena turizmom. </p>
<p>Bacite li pogled s gradskih zidina na »krivu« stranu uočit ćete ruševine, gomile smeća - starog papira, raspadnutih kišobrana.... Čak i na samim zidinama suši se rublje, na obližnjim prozorima provjetravaju se iznošene tenisice.... Zaista nam nije jasno zašto se naplaćuju ulaznice za gradske zidine kada se nisu uredile ni najelementarnije stvari. </p>
<p>Turistima se, dakle, pruža izvanredna prilika za mješavinu emocija - prvo su fascinirani pogledom na puni Stradun i impresivne zidine, a onda počinju uočavati neprilične detalje, da bi se naposljetku okrijepili u lokalnom kafiću po »popularnim« cijenama koje će ih zaista »ohladiti«. Mješavina koja će rijetke nagnati na skori ponovni dolazak. </p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>UBS i Credit Suisse spasile Swissair od bankrota</p>
<p>U posljednji trenutak, ponudom dvije najveće švicarske banke, spašena je od bankrota jedna od najprestižnijih švicarskih tvrtki</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Swissair je, uhvativši u posljednji trenutak slamčicu spasa koju su ponudile dvije banke - UBS i Credit Suisse, uspio izbjeći potpuni bankrot te je najavio kako se ipak vraća na nebo. Jasno, uz smanjenje flote, letenja i broja zaposlenih čak za 30 posto.</p>
<p>Cijela se priča oko Swissaira naslućivala već neko vrijeme, a završetak je odigran munjevito u 24 sata prvog dana listopada. Tada su počeli i završeni razgovori s kreditorima, obustavljeno trgovanje dionicama, sazvana sjednica Vlade i Parlamenta...</p>
<p>Švicarski je prijevoznik tako prodao bankama 70 posto udjela u svojoj regionalnoj kompaniji Crossair za 260 milijuna američkih dolara te još 250 milijuna dolara mosnog kredita. Ukupna investicija UBS-a i Credit Suissea u te Swissair i Crossair iznosi 1,35 milijardi švicarskih franaka ili oko 840 milijuna dolara. U paket nisu uključeni profitabilne tvrtke u vlasništvu Swissaira poput katering kompanije Gate Gorument, aerodromskih operacija... koje će se uskoro naći na tržištu i sasvim će sigurno promijeniti vlasničku strukturu.</p>
<p> Formiranje nove tvrtke nazvane Swiss Airlines pod što će spasti kompletna Swissairova i Crossairova flota, mnogi su ocijenili jedinim ispravnim načinom rješavanja problema. Flota nove tvrtke bit će za 24 zrakoplova manja nego dosadašnja zajednička flota koja je imala 76 zrakoplova. Iako UBS i Credit Suisse traže da regionalne i savezna vlada uzmu do 30 posto udjela u novoj tvrtki, savezna vlada koja je imala tri posto vlasništva u Swissairu istaknula je kako to ne namjerava. </p>
<p>Prvi čovjek Swissaira Mario Corti, za potpuni kolaps tvrtke optužio je strahovite troškove koji su pogodili kompaniju nakon terorističkih napada u Sjedinjenim Američkim Državama.</p>
<p>»Swissair je imao plan spasa, ali više milijardi švicarskih franaka novih troškova odjednom su nas bacili na koljena«, rekao je Corti.</p>
<p>Swissair je, tako, postao prva velika korporativna žrtva posljedica terorističkih napada u zrakoplovnoj industriji. Međutim, to je bio samo posljednji udarac kompaniji koja je nakupila više od 10 milijardi dolara u dugovima.</p>
<p>Swissair je jednostavno napravio pogrešku u koracima u svom razvojnom planu. Znatne investicije koje je poduzeo išle su prema belgijskoj Sabeni, francuskom AOM Air Liberteu te poljskom LOT-u. Jedan od razloga za takve aktivnosti bio je i u tome što Švicarska nije članica EU pa ni Swissair nije mogao koristiti pogodnosti koje su imali prijevoznici iz zemalja EU. To je i bio jedan od razloga za kupnju Sabene. No, propisi prema kojima se ni Sabena ne bi smatrala EU prijevoznikom u slučaju da je Swissair preuzeo više od 50 posto vlasništva onemogućili su švicarsku tvrtku da poduzme oštrije vlasničke poteze u oporavku belgijske tvrtke. Slično je bilo i s drugim investicijama. Početak krize u industriji zračnog prometa je tako Swissair pogodio s više nego jedne strane jer su probleme osjetili svi prijevoznici, pa se investicije nisu mogle vratiti.</p>
<p>Sve to, i povrh toga posljedice terorističkih napada, obrušili su se odjednom na 70 godina staru aviokompaniju koja je širom svijeta pronosila švicarski image - prvoklasna usluga, savršena preciznost i financijska stabilnost. Sve to sada je više nego poljuljano, a koliko će se daleko osjetiti domino efekt krize u Swissairu vidjet će se idućih tjedana. Prvi problemi sigurno će se osjetiti u Belgiji i Sabeni.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Veleposlanstvo SAD-a: Netočno je da Hrvatska nije članica antiterorističke koalicije </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Na napise u nekim hrvatskim medijima, prema kojima se Hrvatsku ne smatra punom članicom međunarodne antiterorističke koalicije, u utorak je reagiralo zagrebačko veleposlanstvo SAD-a, ističući da je riječ o netočnom izvještavanju koje »ne izražava stajalište američke vlade«. </p>
<p>»Od tragičnih događaja 11. rujna, veleposlanik Lawrence Rossin je, u brojnim intervjuima, izjavama i člancima, izrazio zahvalnost vlade SAD-a hrvatskoj Vladi i hrvatskom narodu na njihovim izrazima podrške i iskazima solidarnosti nakon napada«, stoji u priopćenju.</p>
<p> »Hrvatske izjave i djela jasno su pokazali njenu odlučnost da pridonesu borbi protiv terorizma.« </p>
<p>Veleposlanik Rossin je izjavio da američka vlada Hrvatsku smatra dobrodošlom članicom globalne koalicije i njenim sudionikom. »Svako izvještavanje o suprotnom ne izražava stajalište vlade Sjedinjenih Država i u skladu s time nije ispravno«, ističe se. </p>
<p>»Predsjednik Bush je istaknuo da će se poduzeti mnoge mjere u, zbog prirode protivnika, složenoj, teškoj i dugoj borbi. Vlada Sjedinjenih Država je zahvalna hrvatskoj Vladi na njenu odgovoru na te tragične događaje, kao i ulogom Hrvatske u međunarodnim naporima za iskorjenjivanje terorizma i svih subjekata koji ga podržavaju i pružaju mu sklonište«, zaključuje se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>»Za izdaju nacionalnih interesa nema oprosta«</p>
<p>Liović: Organiziramo prosvjed zato što aktualna vlast svojim postupcima prostituira vlastiti narod, rasprodaje teritorij, dopušta uhićenje hrvatskih branitelja i izjednačavanje žrtve i agresora, ukida socijalna prava i time gura narod u siromaštvo / Čondić: Protivimo se hajci na naše najbolje branitelje - Antu Gotovinu, Mirka Norca i Rahima Ademija. Ova vlast je marionetska i izdajnička</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Hvidra i Središnji nacionalni stožer za obranu digniteta Domovinskog rata organizirat će mirni prosvjed 20. listopada na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. »Pozivamo sve udruge, političke stranke i dobronamjerne građane da se pridruže prosvjedu protiv ponašanja aktualne vlasti, koja vrijeđa hrvatski nacionalni ponos i dostojanstvo i radi čijih nam postupaka prijeti gubitak hrvatskog suvereniteta«, istaknuo je u utorak u Zagrebu predsjednik Hvidre Marinko Liović na konferenciji za novinare, koji su zajednički priredili Hvidra i Stožer.</p>
<p>»Prosvjede organiziramo ponajprije zato, što aktualna vlast svojim postupcima prostituira vlastiti narod, rasprodaje teritorij, dopušta uhićenje hrvatskih branitelja i izjednačavanje žrtve i agresora, ukida socijalna prava i time gura narod u siromaštvo. S druge strane, nju ne brine tko je ubio 15.500 hrvatskih branitelja, 290 djece i tko je učinio Hrvatskoj 60 milijardi dolara štete«, upozorio je Liović. </p>
<p>Predsjednik Središnjeg stožera Mirko Čondić naglasio je da je za skup već prijavljen dolazak 1000 ljudi. »Aktualna vlast krši Ustav sustavnom kriminalizacijom Domovinskog rata. Hrvatskoj se nameće kolektivna krivnja i napad na tzv. republiku srpsku krajinu. Zato se protivimo hajci na naše najbolje branitelje - Antu Gotovinu, Mirka Norca i Rahima Ademija. Ova vlast je marionetska i izdajnička«, rekao je Čondić.</p>
<p>Hvidra i Stožer, rečeno je, smatraju da je domovina u opasnosti, »jer vlast koja otpušta vojnike i policajce radi diktata MMF-a, koja se odrekla Hrvata u BiH i dijaspore, koja poklanja teritorije i koja je dovela narod u siromaštvo nije ništa do izdajnička vlast. A, za izdaju nacionalnih interesa nema oprosta«, rečeno je novinarima.</p>
<p>• Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije priključio se akciji Nacionalnog stožera i u utorak u podne predstavio svoj proglas. Tom su prilikom članovi županijskog stožera komentirali dokumetarce o Dubrovniku i vojno-redarstvenoj akciji »Oluji«, prikazane na HTV-u. Govoreći o filmu čija su tema bili događaji u Dubrovniku i oko njega za agresije 1991. godine, član Stožera Igor Žuvela kazao je da se film više bavio piscima knjiga i pregovaračima, a manje braniteljima. »Gledajući dokumetarac u 'Latinici', u kojem su branitelji prikazani kao najveći kriminalci, pitamo se kako to Hrvati mogu raditi jedni drugima. Za vrijeme Jugoslavije, djeca su se igrala partizana, a danas se hrvatski branitelji žele prikazati kao nešto gnjusno«, rekao je Žuvela.</p>
<p>Na pitanje kako komentira činjenicu da nitko iz stranaka ili gradske vlasti 1. listopada, na obljetnicu početka napada na Dubrovnik, nije položio vijenac na spomen-groblju palih branitelja, Žuvela je istaknuo da su prije političari dolazili barem da bi se pokažu na televeziji i u novinama, »no, danas im ni to ne treba«</p>
<p>Daniela Dujmović i Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Bartulić: Novinari su objavili medijski rat braniteljima</p>
<p>Hrvatskom narodu i svim građanima Hrvatske, Središnji nacionalni stožer za obranu digniteta Domovinskog rata uputio je u utorak proglas u kojem se navode pitanja građanima, koji bi trebali na to odgovoriti 20. listopada na skupu što će se održati u Zagrebu na Trgu bana Jelačića.</p>
<p>»Hoćemo li dopustiti da se vlast koju mi plaćamo na sve načine protivi referendumu na kojem bi se građani javno izjasnili o tome trebaju li branitelji Domovinskog rata biti izjednačeni u pravima i dostojanstvu s vojnicima savezničkih postrojbi i za koji je prikupljeno potrebnih 400.000 potpisa; protivimo se izručenju generala Ante Gotovine u čijoj se optužnici sudi Hrvatskoj i hrvatskom narodu; hoćemo li dopustiti progon, uhićenje i kažnjavanje naših najboljih branitelja; hoćemo li dopustiti potpisivanje graničnih ugovora na štetu Hrvatske koji nam se nude i koje je ova vlast već prihvatila«, piše među inim u proglasu koji je pročitao dopredsjednik Stožera Petar Kaćunko. Andrija Bartulić, predsjednik splitske Hvidre optužio je novinare i medije da su svojim pisanjem objavili medijski rat braniteljima.</p>
<p>• Stožer za obranu digniteta Domovinskog rata Ličko-senjske županije organizirat će odlazak hrvatskih branitelja, pripadnika braniteljskih udruga i građana na prosvjedni skup u Zagrebu, rečeno je u utorak na konferenciji za novinare u Gospiću. M. J./D. P.</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Davor Škugor: »Za zločin u Miljevcima čuo sam iz tiska«</p>
<p>ŠIBENIK, 2. listopada</p>
<p> - Novinar Drago Pilsel je u HTV-ovoj emisiji »Latinica«, u ponedjeljak navečer, prozvao Davora Škugora, sadašnjeg direktora poduzeća Luka Šibenik, a svojedobno pomoćnika zapovjednika za logistiku pri 113. brigadi HV-a kao naredbodavca pokolja 29 zarobljenih srpskih vojnika, koji su nakon operacije Miljevci 1992. godine bačeni u Bačića jamu na području miljevačkih sela.</p>
<p>Pilsel je prozvao i Mladena Krnića, koji je u to vrijeme obnašao visoku dužnost u šibenskoj brigadi, a sada je vojni ataše u inozemstvu, te županijskog državnog odvjetnika iz Šibenika Željka Žganjera, za kojega je rekao da u vezi s ratnim zločinima na šibensko-kninskom području nije ništa napravio.</p>
<p>Davor Škugor u utorak nije krio da je šokiran najnovijim optužbama u »Latinici« na njegov račun te je rekao Vjesniku da će od urednika emisije Denisa Latina i Drage Pilsela zatražiti javnu ispriku, a ako je ne bude, protiv obojice će podnijeti kaznene prijave zbog uvrede i klevete. Budući da emisija pod nazivom »Oluja nad krajinom« nije išla uživo, već je montirana naknadno, tvrdi Škugor, urednik je imao vrmena uvidjeti da za prozivku nema ni jednog dokaza, pa je mogao valjano reagirati, što Latin nije učinio.</p>
<p>»Prvi put sam za zločin u Miljevcima čuo iz tiska. Možda je moj najveći grijeh što sam branio Šibenik«, kaže Škugor, istakavši da u vrijeme akcije kojom je oslobođeno svih sedam miljevačkih sela uopće nije bio na tom terenu niti je čuo o nekakvom zločinu nad zarobljenim srpskim vojnicima. On tvrdi da su napadi na njega počeli još 1993. godine i traju do danas. Tvrdilo se da je krivac za lažno granatiranje Šibenika, a Državno odvjetništvo u Šibeniku u međuvremenu je odustalo od istrage u tom slučaju. Škugor je prije dvije godine tužio i tjednik Globus zbog članka o njemu, a sudski postupak još traje. </p>
<p>J. Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Kraljević poziva veleučilištarce da prijeđu na fakultete</p>
<p>Ministrov poziv odnosi se i na brucoše i na studente viših godina/ Na Ekonomski fakultet prešlo već 220 studenata/ Na Splitskom veleučilištu moglo se postati apsolvent i samo s jednim položenim ispitom, tvrdi ministar Kraljević/ Sumnja se i u financijske prekršaje zbog kojih je Veleučilište prijavljeno splitskom Državnom odvjetništvu</p>
<p>SPLIT, 2. listopada</p>
<p> - »Obavještavam i pozivam sve ikada upisane studente sa Splitskog veleučilišta da se prebace na odgovarajuće fakultete Sveučilišta u Splitu«, kazao je u utorak na konferenciji za novinare u Splitu ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević. Prema njegovim riječima, »u ovom trenutku Veleučilište i dalje postoji, a valjanost njegovih diploma ovisit će o tome što će se u konačnici s Veleučilištem dogoditi«. </p>
<p>Ministar je u utorak sa splitskim dekanima Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Kemijsko-tehnološkog fakulteta, te Pravnog, Ekonomskog, Građevinskog i Medicinskog fakulteta dogovorio »konkretne korake kako bi se stručni studiji na njima mogli odvijati«. Dogovoren je i tekst te odluke koja će kao oglas biti objavljena u novinama u srijedu ili četvrtak. </p>
<p>»U oglasu će se potanko, za svaki pojedini fakultet i smjer, pozvati studenti koji su nelegalno upisani na prvu godinu Veleučilišta u Splitu kao i oni s viših godina da se s odgovarajućom dokumentacijom prijave na fakultete«, istaknuo je ministar. </p>
<p>Na Ekonomski fakultet, na koji su se studenti počeli pozivati još prije mjesec dana sličnim ministrovim oglasom, već je prešlo 220 studenata. Koliko je točno studenata u ovome trenutku upisano na Splitsko veleučilište ministar pouzdano ne zna, no ističe da će »nastojati spasiti svih, prema neslužbenim informacijama 5000 nelegalno upisanih studenata u prvu akademsku godinu«. </p>
<p>Veleučilište će za sve studente koji se prebace na fakultete prebaciti fakultetima novac od uplaćenih školarina umanjen za troškove upisnine. </p>
<p>»Splitsko veleučilište je poseban i jedinstven problem u Hrvatskoj, koje je, uz neprirodnosti i neracionalnosti, radilo razne protuzakonite stvari, primjerice, otvaralo studije bez odobrenja nadležnih institucija, upisivalo studente i organiziralo studije drukčije nego je odobrilo Ministarstvo«, kazao je ministar Kraljević. Nedopustiva je i praksa prema kojoj su studenti s prve godine u drugu mogli prijeći samo s jednim položenim ispitom, a u treću i bez dodatnog uvjeta, pa su postajali apsolventi samo s jednim položenim ispitom. </p>
<p>Ministar tvrdi da su se pojavile i sumnje u financijske prekršaje za koje je Veleučilište prijavljeno splitskom Državnom odvjetništvu. Budući da s Upravnim vijećem Veleučilišta nije uspio uspostaviti kontakt, ministar je donio odluku o njegovoj smjeni i imenovao novo, no do primopredaje dužnosti nije došlo. Potom je na zahtjev novog Upravnog vijeća odlučio provesti inspekcijski nadzor rada Veleučilišta, imenovao inspektore no i oni su spriječeni u obavljanju svoje dužnosti. »Neću stati na ovome. Nastojat ću inspekciju provesti, a ako budem spriječen to ću prijaviti nadležnim institucijama«, zaključio je ministar Hrvoje Kraljević. </p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Škember: Ako možete, otiđite u mirovinu čim prije </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Na pitanja građana, postavljena putem besplatnog telefona Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), u utorak je odgovarao dr. Ante Škember, pomoćnik ravnatelja. U manje od sat vremena dr. Škember je odgovorio na desetak poziva. </p>
<p>Između ostaloga, dr. Škember savjetovao je jednoj gospođi da iskoristi prijelazno razdoblje i ode u mirovinu u 53. godini i sa 30 godina staža, pri čemu bi joj u obračun mirovine ušao prosjek plaća tijekom 16 najboljih godina. U protivnom, ona bi morala čekati još četiri godine, a tada bi joj se za izračun mirovine uzimao prosjek plaća iz gotovo čitavoga radnog vijeka, što bi značilo i nižu mirovinu.</p>
<p>Jedan od poziva odnosio se i na pomorce, a pitalo se što bi im se više isplatilo - plaćanje životnog ili mirovinskog osiguranja. Dr. Škember je naglasio kako je bolje odabrati mirovinsko osiguranje, između ostaloga zbog poticaja koje je na takvu štednju osigurala država.</p>
<p>Prema riječima dr. Škembera, Ministarstvo rada i socijalne skrbi priprema izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, u okviru kojih bi se trebalo pronaći rješenje i za umirovljenike koji su u invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad. </p>
<p>U srijedu će pokraj telefona 0800-63-63-63 dežurati Krunislav Novak, pomoćnik ravnatelja HZMO-a, a građani mogu postavljati pitanja vezana uz međudržavne ugovore o osiguranju. </p>
<p>M. Matković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada otkazom kolektivnog ugovora pokazala nemoć</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja ocijenio je u utorak da je Vlada otkazom kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje pokazala nemoć da dijalogom riješi pitanje usklađivanja granskih kolektivnih ugovora sa Zakonom o plaćama u javnim službama.</p>
<p> Vlada time pogoduje konfliktima i socijalnoj nestabilnosti u zemlji i produbljuje stupanj nepovjerenja između socijalnih partnera, ističe se u priopćenju Sindikata znanosti.</p>
<p> Sindikat drži da je pregovore o izmjenama kolektivnog ugovora trebalo početi na vrijeme, a ne otkazati ugovor, što je neuobičajena i rijetka mjera u demokratskim zemljama, primjerena samo izvanrednim situacijama.</p>
<p> Sindikat stoga apelira na Vladu da preispita svoja stajališta i u otkaznom roku do kraja godine ispuni sve svoje obveze i sklopi nove ugovore.</p>
<p> Put do novih ugovora treba biti popločan održivim prijedlozima koji ne razaraju dostojanstvo suprotne strane, kao što to čini Vladin prijedlog temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe. Naime, upozorava sindikat, u Vladinom dokumentu ne samo da se krešu materijalna prava radnika, već iznose prijedlozi kojima je cilj potkopati i razoriti sindikalne organizacije (ograničenje rada sindikata u ustanovi, brisanje zabrane poslodavcu da ometa štrajk, zabrana upotrebe telefona i telefaksa, ukidanje naplate sindikalne članarine, neplaćanje rada povjerenika). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>»Dok škole nemaju ni za kredu, država financira privatnike«</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - »To, što učitelji šute na početku najlošije pripremljene školske godine u posljednjem desetljeću, dokaz je beznađa u koje je Račanova vlada bacila hrvatsko školstvo«, istaknula je, između ostaloga, Vesna Kanižaj na okruglom stolu »Što se danas događa s hrvatskim školstvom«. Skup je organiziran u povodu Svjetskoga dana učitelja, 5. listopada. </p>
<p>Upozoravajući da Vlada nije ispunila svoju predizbornu zadaću vezanu uz školstvo, Vesna Kanižaj je u ime nevladine organizacije »Pohod mira i obnove« najavila kako će u Sabor uputiti preporuku kojom se traži hitno donošenje temeljnog državnog dokumenta o razvoju hrvatskoga školstva. Preporuka je donesena, rečeno je, na temelju brojnih primjedbi i zahtjeva roditelja, učenika i prosvjetnih djelatnika.</p>
<p>Predsjednica Odbora Pohoda mira i obnove Jela Knezović naglasila je kako Hrvatska još uvijek nema koncepciju razvoja školstva, unatoč preporukama i očekivanjima Vijeća Europe, Svjetske banke i UNESCO-a. S obzirom na to da su »naša izdvajanja za školstvo niža od onih u svim drugim europskim zemljama, da čak i Albanija izdvaja više od Hrvatske«, Jela Knezović pita se »zašto i za koga stvarno radi tzv. socijaldemokratska vlast u Hrvatskoj« te zašto je »školstvo ponovo odbačeno i žrtvovano«. </p>
<p>Donošenje preporuke pozdravili su predstavnici HDZ-a, DC-a i HKDU-a, a hadezeov predstavnik Miroslav Dorešić, ujedno i bivši zamjenik ministra prosvjete, ustvrdio je da prosvjeta »služi Vladi kao pokusni kunić«. »Osamdeset posto županija nije u stanju kvalitetno financirati školstvo. No dok naše škole nemaju ni za kredu i spužvu, država financira privatne škole«, kaže Dorešić. </p>
<p>Govoreći o školskim udžbenicima, bivši je doministar ocijenio kako je »današnja situacija pogodna za one koji na brzinu žele doći do novca - trebaju se samo prihvatiti pisanja školskih udžbenika«. </p>
<p>M. Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vlada priprema smanjenje otpremnina i skraćivanje otkaznog roka </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Vlada priprema izmjene Zakona o radu kojima bi se smanjile radničke otpremnine i skratio otkazni rok, potvrdio je u utorak neimenovani izvor iz Vlade.</p>
<p>Na izmjenama zakona, kojima Vlada želi deregulirati i liberalizirati radne odnose, trenutačno rade stručnjaci Ministarstva rada i socijalne skrbi, nakon čega će prijedlog biti upućen Vladinoj koordinaciji na usuglašavanje resornih ministarstava, kaže izvor.</p>
<p>Izmjene Zakona o radu kojima bi se deregulirali radni odnosi još je u svibnju najavio potpredsjednik Vlade Slavko Linić, rekavši da će Vlada to učiniti i bez podrške sindikata.</p>
<p>Prema važećim zakonskim odredbama, visina otpremnine ne smije biti manja od polovice prosječne mjesečne plaće isplaćene u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku godinu rada kod poslodavca.</p>
<p>Duljina otkaznog roka određena je trajanjem radnog odnosa kod istog poslodavca - od dva tjedna za radni odnos kraći od godinu dana, do šest mjeseci za radni odnos od 20 godina.</p>
<p>Iako još nisu upoznati s Vladinim prijedlogom, sindikalci su već oštro osudili najavljene izmjene, ocjenjujući da Hrvatska još nije spremna za takvu liberalizaciju radnih odnosa.</p>
<p>Prema mišljenju sindikalnih čelnika, Vlada najavljenim izmjenama želi udovoljiti zahtjevima Hrvatske udruge poslodavaca i MMF-a, koji smatraju da je postojeća razina radnih prava previsoka i ne stimulira poduzetničku aktivnost.</p>
<p>»Vladin je prijedlog da se radna prava koja su dosad bila zajamčena zakonom prepuste kolektivnim pregovorima poslodavaca i sindikata preuranjen, jer je razina socijalnoga dijaloga niska, a kolektivni se ugovori krše na svakom koraku«, rekao je Hini predsjednik Hrvatske udruge sindikata Zdenko Mučnjak.</p>
<p>Dodao je da Vlada izmjenama ide na ruku poslodavcima, koji pod izlikom fleksibilizacije tržišta rada traže jednostavniji postupak zapošljavanja, a time i otpuštanja radnika.</p>
<p>Mučnjak smatra da bi prije liberalizacije trebalo uvesti pravne instrumente, poput radnog sudstva ili neovisnih arbitraža, koji bi štitili radnička prava u slučaju nepoštivanja kolektivnih ugovora.</p>
<p>Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever smatra da Vlada u Hrvatsku nekritički preslikava zapadna iskustva. </p>
<p>»Ne pristajemo na takve prijedloge, jer se radnik koji dobije otkaz u Hrvatskoj ne može zaposliti idućih deset godina«, ustvrdio je Sever.</p>
<p>Dodao je da nije spreman razgovarati o takvim prijedlozima dok se u Hrvatskoj ne stvore gospodarski uvjeti za pokretljivost radne snage kao u Americi i Zapadnoj Europi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Mimica: Sporazum o stabilizaciji ne promovira regionalno povezivanje </p>
<p>Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Hrvatske i EU-a potpisat će 29. listopada u Bruxellesu premijer Ivica Račan/ Mimica očekuje punopravno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji do 2006. godine</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - »Granica regionalne suradnje u sklopu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i EU-a bilateralno je određena i Europska komisija nije ta koja bi stvari na jugoistoku Europe htjela rješavati čvrstim multilateralnim regionalnim povezivanjem«, rekao je u utorak ministar za europske integracije Neven Mimica na svojoj prvoj konferenciji za novinare nakon stupanja na dužnost. </p>
<p>»Ne prihvaćam i ne slažem se s interpretacijama da SSP promovira mogućnost povezivanja zemalja u regiji izvan bilateralnih odnosa. Sporazum to ne predviđa i u njemu jasno stoji do kuda ide granica samog povezivanja«, rekao je. Istaknuo je da je svako tumačenje koje ide iznad tog objašnjenja proizvod širih strahova ili fobija za koje se onda potvrda pokušava naći u samom Sporazumu. </p>
<p>Mimica je predstavio četiri glavna dokumenata koje je Ministarstvo za europske integracije pripremilo za proces približavanja i prilagodbe Hrvatske Europskoj uniji te provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Sporazum će 29. listopada u Bruxellesu potpisati premijer Ivica Račan</p>
<p>Prvi je dokument Plan provedbe SSP-a, u čijoj su izradi sudjelovala sva ministarstva. Drugi dokument odnosi se na utvrđivanje sustava koordinacije tehničke pomoći bez čega Hrvatska ne bi mogla provesti dogovoreno. Treći dokument tiče se komunikacijske strategije, a četvrti metodologije praćenja učinaka usklađivanja s europskim zakonodavstvom na hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini. </p>
<p>Mimica je rekao da je niz poslova vezan uz pregovore s Europskom komisijom obavljen, ali da je najzahtjevniji dio pregovora tek pred nama, a to je provedba dogovorenoga. To je ujedno i najvažniji kriterij za eventualne pregovore za punopravno članstvo u budućnosti. </p>
<p>Istaknuo je da će čitav posao biti uspješan onoliko koliko svi sudionici procesa i svako ministarstvo bude uspješno odradilo svoj dio posla. </p>
<p>Mimica je istaknuo da bi ta četiri stupa provedbe koje Hrvatska namjerava uspostaviti prije potpisivanja trebali bi stvoriti optimističko ozračje i u samoj Europskoj komisiji »jer je činjenica da je Hrvatska prva i jedina zemlja koja i prije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju ima razrađene osnovne mehanizme koji mogu osigurati njegovu uspješnu provedbu«. Prema Mimičinim riječima, Hrvatska bi sve te zadaće mogla ispuniti do 2006. godine, kada očekuje da bi mogla postati punopravnom članicom EU-a. </p>
<p>Ministar za europske integracije rekao je da je također došlo i vrijeme da se i »definitivno dogovorimo kada ćemo i Bruxellesu predati zahtjev za punopravnim članstvom u EU-u«, te da će »čvrsti odgovor« na to i niz drugih pitanja poput potrebe postojanja glavnog pregovarača s EU-om, pokušati dobiti od Vlade tijekom listopada i prije potpisivanja Sporazuma. </p>
<p>Mimica je izrazio zadovoljstvo jednoglasnom podrškom u Hrvatskom saboru njegovu imenovanju. Rekao je da vjeruje da to pokazuje da »proces integracija ima potporu svih političkih stranaka što ohrabruje, jer to nije nestranački nego nadstranački posao, koji mora biti izvan dnevnopolitičkih borbi političkih stranaka«.</p>
<p>Stroža carinska kontrola ne bi se trebala povezivati s hrvatsko-slovenskim odnosima </p>
<p>Komentirajući povezanost strože carinske kontrole na granici sa Slovenijom s problemima u rješavanju hrvatsko-slovenskih sporova, Mimica je rekao da on »osobno ne bi povezivao pojedinačnu policijsko-carinsku akciju«, koju Slovenija ima u sklopu ispunjavanja obveza prema Schengenskom sporazumu, s bilateralnim pitanjima koje hrvatska i slovenska strana moraju rješavati. Takva akcija, rekao je Mimica, može nas samo motivirati da što brže ispunimo svoje obveze i da učvršćujemo i gradimo veze s EU-om. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Odnosi Hrvatske i Svete Stolice uzor za rješavanje odnosa s drugim državama</p>
<p>Nadbiskup Tauran istaknuo je mogućnost dolaska Pape u Hrvatsku tijekom 2002. godine, o čemu će se nastaviti uobičajene konzultacije</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Ispunjavanje odredaba sporazuma sklopljenih između Vatikana i Hrvatske, ali i stanje u jugoistočnoj Europi te međunarodna situacija nakon terorističkih napada na SAD bile su teme razgovora hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule i tajnika Svete Stolice za odnose s državama nadbiskupa Jeana Louisa Taurana.</p>
<p>Izrazivši zadovoljstvo načinom provedbe četiriju ugovora koje su Hrvatska i Sveta Stolica sklopile prije tri godine Tauran je kazao da su ti ugovori model za suradnju između države i Crkve. »Posrijedi je suradnja dvaju nezavisnih subjekata na dobrobit hrvatskoga naroda«, istaknuo je Tauran. »Hrvatska će odredbe tih sporazuma ispunjavati u sklopu materijalnih mogućnosti i gospodarskih prilika u Hrvatskoj«, rekao je Picula. </p>
<p>Kad je riječ o jugoistoku Europe, obje su se strane složile da je njihov cilj stabiliziranje toga područja te postizanje trajnoga mira.</p>
<p>U svjetlu terorističkih napada od 11. rujna, Tauran je upozorio na riječi Svetoga Oca da valja izbjeći da se to protumači kao vjerski rat. »Ratom se gubi sve, a mirom je sve moguće«, citirao je Tauran papu Ivana Pavla II.</p>
<p>Jean Louis Tauran susreo se i s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom i njegovim zamjenikom Goranom Granićem. </p>
<p>Na sastanku se razgovaralo o odnosima Svete Stolice i Republike Hrvatske koji su Vatikanu postali modelom i uzorom za rješavanje odnosa s drugim državama. Razgovaralo se i o situaciji na jugoistoku Europe, te je istaknuto da je u interesu Vatikana i Hrvatske da se što prije stabilizira novonastala situacija i stvore pretpostavke za stalan i trajan mir.</p>
<p>Nadbiskup Tauran istaknuo je mogućnost dolaska Pape u Hrvatsku tijekom 2002. godine, o čemu će se nastaviti uobičajene konzultacije.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Za ubojicom Reihl-Kira raspisana međunarodna tjeralica </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Za Antunom Gudeljem, ubojicom osječkog načelnika policije Josipa Reihl-Kira, u utorak je raspisana međunarodna tjeralica, doznaje se iz MUP-a.</p>
<p>»Od utorka je na snazi Interpolova međunarodna tjeralica«, kazala je za Hinu glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić. Pojasnila je da je za Gudeljem od srpnja ove godine raspisana tjeralica za područje Hrvatske, no nakon procjene i informacija da više nije u zemlji, raspisana i međunarodna.</p>
<p>Gudeljev branitelj, osječki odvjetnik Nediljko Rešetar izjavio je »Hini« da je njegov branjenik u Australiji, čiji je državljanin. Dodao je kako će kontaktirati Gudelja i izvijestiti ga o raspisivanju međunarodne tjeralice. </p>
<p>Na upit je li MUP kontaktirao s australskom policijom, Bardić je kazala kako je riječ o operativnom postupanju koje ne može komentirati.</p>
<p>Gudelj je u odsutnosti, 1994., osuđen za ubojstvo Reihl-Kira, Milana Kneževića i Gorana Zobundžije, te teško ranjavanje Mirka Tubića. Oni su se 1. srpnja 1991. vozili prema Tenji na pregovore o uklanjanju barikada i normalizaciji odnosa s pobunjenim Srbima, kada je Gudelj, tada pripadnik pričuvnog sastava policije, u njihov automobil ispalio 30 metaka. Gudelj je nakon ubojstva pobjegao iz Hrvatske, te je u odsutnosti osuđen na 20 godina zatvora.</p>
<p>Nakon izručenja iz Njemačke 1996., presuda je ukinuta radi obnove postupka do kojega nije došlo, jer je, prema odluci Vrhovnog suda iz 1997., na Gudelja primijenjen Zakon o općem oprostu. Državno odvjetništvo je na tu odluku podnijelo zahtjev za zaštitu zakonitost koji je Vrhovni sud riješio tek u studenom prošle godine, ustanovivši je odluka o Gudeljevoj amnestiji bila nezakonita. No kako je sud mogao samo deklarativno ustanoviti nezakonitost, odluka o amnestiji ostala je na snazi sve do ožujka ove godine kada je Ustavni sud ukida i prihvaća tužbu Reihl-Kirove supruge.</p>
<p>Vrhovni je sud potkraj travnja predmet vratio Županijskom sudu u Osijeku na ponovni postupak. Sud je Gudelju odredio pritvor i u srpnju dao nalog za raspisivanjem »domaće« tjeralice. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Arlović: Još se traže najbolja rješenja graničnih pitanja </p>
<p>Uvrđeni novi uvjeti prema kojima se pojedine zakonske izmjene mogu donositi u hitnoj proceduri, ako je riječ o usklađivanju zakona s europskim propisima/ Takvim će se odredbama uvesti nova kategorija zakona, mimo Ustava, primijetili su vanjski članovi /Izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu: Postupak treba započeti najkasnije u roku godine dana od podnošenja zahtjeva </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Unatoč ranijim najavama, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora u utorak nije razmatrao način na koji bi Sabor trebao odlučiti o potpisivanju i potvrđivanju parafiranoga graničnog sporazuma sa Slovenijom. </p>
<p>Predsjednik Odbora Mato Arlović najavio je da će Odbor o tome pitanju raspravljati tek kada sporazum bude na dnevnom redu saborske sjednice.</p>
<p> Na novinarsko pitanje je li SDP popustio koalicijskim partnerima, budući da je premijer Ivica Račan u ponedjeljak najavio i mogućnost međunarodne arbitraže, Arlović je kazao, da na takva pitanja treba odgovoriti sam Račan, kao predsjednik stranke. Istaknuo je, međutim, kako mu se čini da se još uvijek traže najbolja rješenja graničnih pitanja.</p>
<p>Odbor je utvrdio Konačni prijedlog izmjena Ustavnog zakona o Ustavnom sudu iz kojega je izbačena odredba o plaćanju ustavno-sudskih pristojbi, a prihvaćeno je rješenje po kojemu Ustavni sud postupak treba započeti najkasnije u roku godine dana od podnošenja zahtjeva. </p>
<p>Prihvaćen je i prijedlog izmjena saborskog Poslovnika, kojima bi ga se uskladilo s posljednjim ustavnim promjenama. Izmjenama Poslovnika predviđeni su i novi uvjeti po kojima se pojedine zakonske izmjene mogu donositi u hitnoj saborskoj proceduri, ako je riječ o usklađivanju zakona s europskim propisima. Na takvo rješenje primjedbe su imali vanjski članovi Odbora, koji su naglasili da će se takvim odredbama, bez naročite potrebe, uvesti nova kategorija zakona, mimo Ustava.</p>
<p> Dorica Nikolić (HSLS) ponovo je predložila smanjivanje broja saborskih radnih tijela sa sadašnjih 24 na 14, kroz spajanje više odbora. Nikolić je navela i da bi se, predloženim smanjenjem broja odbora, u jednom saborskom mandatu uštedjelo više od milijun kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Glavaš: HDZ još nije završio povijesnu misiju</p>
<p>Osim uloge naše stranke u naoružavanju, policijski isljednici se posebno zanimaju za izvore HDZ-ovih financijskih sredstava za nabavku oružja, tvrdi Glavaš</p>
<p>OSIJEK, 2. listopada</p>
<p> - Sjedištu HDZ-a u Osijeku u prošlih se 60 dana obratilo 36 članova i 15 simpatizera, koji su 1991. i 1992. sudjelovali u obrani Osijeka i Hrvatske, a sada traže zaštitu i pomoć radi policijskih psihičkih maltretiranja, kojima su neki bili izloženi više puta. To je istaknuo saborski zastupnik Branimir Glavaš na konferenciji za novinare u utorak, podsjetivši na izjavu Slavka Linića, odnosno najavu da se »pripremaju za konačni obračun s HDZ-om«.</p>
<p>Glavaš je o tome rekao: »Prihvaćamo izazov, jer HDZ još nije završio svoju povijesnu misiju«. On je rekao da je na obavijesne razgovore u policiju bilo privedeno oko 100 ljudi, a ispitivalo ih se o njihovoj stranačkoj pripadnosti, datumu kada su se priključili stranci, što ih je za to motiviralo i jesu li još članovi HDZ-a. »Osim uloge naše stranke u naoružavanju, policijski isljednici se posebno zanimaju za izvore HDZ-ovih financijskih sredstava za nabavku oružja«, dodao je Glavaš, upozorivši da su razgovori vođeni sugestivno da se stranka prikaže sumnjivom organizacijom, koja je obrambene aktivnosti provodila bez koordinacije s legitimnom vlašću.</p>
<p>Rekavši da se pokušava nametnuti teza o usporednim linijama zapovijedanja i vođenju obrambene borbe, Glavaš je naglasio da se o dr. Franji Tuđmanu sve više u utjecajnim medijima govori u negativnom kontekstu, njegova se povijesna uloga u stvaranju države marginalizira, a vlast ga nastoji izjednačiti s Miloševićem.</p>
<p>Osvrnuvši se na aktualiziranje pogibije načelnika PU Josipa Reihl-Kira, Glavaš je upitao »po čemu je to život Reihl-Kira vredniji od života potpredsjednika Općine Osijek Gorana Zobundžije ili druge dvojice suputnika, koji su tog kobnog dana bili s njim u automobilu«. Glavaš je upozorio i na Račanovu izjavu talijanskom Il manifestu, službenom glasilu KP Italije o tome da je »HDZ kao stranka pod istragom«. Po Glavaševim riječima, »Račanov je jedini cilj i program u četverogodišnjem mandatu - obračun s HDZ-om, a pritom neće birati sredstva«.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>HDZ traži ostavke Galića i Latina</p>
<p>Politički cilj čitave emisije jest tendenciozno izjednačavanje krivnje (srpskog agresora i hrvatske žrtve), s krajnjim rezultatom poništavanja odgovornosti za one koji su počeli rat, ocjenjuje se u priopćenju HDZ-a</p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - »Emisija 'Latinica', u kojoj je prikazan film 'Oluja nad krajinom', utemeljena je na skandaloznim stajalištima o Domovinskom ratu i služi obeshrabrivanju hrvatskih branitelja te slabljenju otpora, snage i volje hrvatskog naroda u obrani državnih interesa, a prije svega nacionalne sigurnosti RH«, ističe se u priopćenju HDZ-a, poslanom u utorak. </p>
<p>»Politički cilj čitave emisije jest tendenciozno izjednačavanje krivnje (srpskog agresora i hrvatske žrtve), s krajnjim rezultatom poništavanja odgovornosti za one koji su počeli rat«, ocjenjuje HDZ. »Takva su stajališta ponižavajuća za hrvatske branitelje i zbog toga HDZ traži ostavke ravnatelja HRT-a Mirka Galića i urednika 'Latinice' Denisa Latina«. </p>
<p> U vezi s tim, HDZ podsjeća da je Hrvatska radiotelevizija javna televizija, financirana iz pretplate te je pozvao sve pretplatnike HRT-a da ne plaćaju pretplatu dok, kako se navodi, »odgovorni za širenje laži, mržnje i ponižavanja, ne podnesu ostavke«.</p>
<p> HDZ poručuje hrvatskoj javnosti da »takve emisije neće uspjeti u ponižavanju i omalovažavanju vrijednosti Domovinskog rata, ponosa i dostojanstva hrvatskog naroda«, piše u priopćenju. U ponedjeljak uvečer u emisiji »Latinica«, čija je tema bila »Treba li hrvatsko pravosuđe procesuirati sve ratne zločine, bez obzira na to tko ih je počinio«, prikazan je dokumentarni film »Oluja nad krajinom«. U filmu autora Božidara Kneževića navodi se da su nad srpskim stanovništvom i njihovom imovinom počinjeni zločini, a koje su, po tvrdnjama sudionika filma, počinili pripadnici Hrvatske vojske za vrijeme i nakon vojno-redarstvene akcije Oluje 1995«.</p>
<p>Za prikazivanje filma »Oluja nad krajinom« HTV je potpisao ugovor s nezavisnom producentskom kućom »Factum«. Ministarstvo kulture RH taj je film lani sufinanciralo sa 92.000 kuna, na prijedlog povjerenika za film toga Ministarstva Vinka Brešana, potvrđeno je u utorak u Ministarstvu kulture. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>HONOS: Film o Oluji - sramotni falsifikat </p>
<p>ZAGREB, 2. listopada</p>
<p> - Udruga za zaštitu vrijednosti Domovinskog rata (HONOS) ocijenila je da je film »Oluja nad krajinom«, prikazan u Latinici u ponedjeljak uvečer, »sramotni falsifikat istine o Domovinskom ratu i po svom sadržaju i po intenciji«. »Svođenje Oluje na pojedinačne zločine koji su se dogodili na rubu te operacije, a koji se procesuiraju pred hrvatskim sudovima, izvan stvarnog povijesno-političkog konteksta i uzročno-posljedičnih odnosa, dosad su najotvorenija podvala hrvatskoj javnosti, s očitom tendencijom da se izbriše razlika između žrtve i agresora te relativizira činjenica da je srpski agresor u nametnutom ratu pobio na hrvatskoj strani dvadeset tisuća ljudi od kojih su polovica bili civili, a od toga više od tri stotine djece«, ističe se u utorak u priopćenju HONOS-a.</p>
<p>»Za to«, dodaje se, »nitko još nije odgovarao, kao ni za onih više od 600 ubijenih Hrvata u UNPA za vrijeme srpske okupacije. O tome Hrvatska televizija ne snima filmove niti pravi emisije, jer se ne uklapaju u haašku matricu tzv. individualizacije krivnje, koja je u konačnici u funkciji dokazivanja kako nije bilo nikakvog oslobodilačkog i obrambenog rata, nego jedino općeg sukoba i zločina u kojoj su svi bili i žrtve i agresori«, piše u priopćenju.</p>
<p>HONOS drži da je HTV tom »Latinicom« »odradio posao za aktualan režim, kako bi se osnažila klima za daljnja uhićenja hrvatskih branitelja, a što je upravo u tijeku, dok je dvadeset tisuća Srba amnestirano za slične zločine ili se, kako je to ovih dana najavio državni odvjetnik Ortynski, protiv njih obustavljaju procesi«.</p>
<p>»Svaki razuman i moralan čovjek mora biti za kažnjavanje svakog zločina koji ima ime i prezime, ali isto tako mora znati da pravde nema ako se u obzir ne uzme cjelina, ne odvagnu uzroci i posljedice, izbrišu okolnosti, kako je to na sramotan i skandalozan način jučer učinjeno na Galićevoj televiziji. </p>
<p>Tada je to politika i to ona najniže vrste, jer je uperena protiv interesa vlastitog naroda«, navodi u priopćenju HONOS. </p>
<p>Voditelj Latinice Denis Latin u emisiji u ponedjeljak rekao je da su bili pozvani i članovi Društva domovinskog ponosa i časti »Viribus Unitis«, ali da je stožerni general Janko Bobetko poslao pismo, koje je Latin pročitao. General Bobetko u pismu je, uz ostalo, istaknuo da je dokumentarni film Bože Kneževića »očito srpska verzija događanja«, pa jamačno ima namjeru umanjiti vrijednost Domovinskog rata i vrijeđati njegove sudionike. Kako postoje živi svjedoci, ljudi koji su planirali i vodili vojnoredarstvenu operaciju Oluju, oni su jedini vjerodostojni svjedoci ratnih događanja, a ne naručeni film o tzv. stradavanju srpskih civila, poručio je general Bobetko, odbivši sudjelovati u emisiji.</p>
<p>Latin je rekao da su u emisiju htjeli pozvati i nekoga iz Hrvatske vojske, no da je Ministarstvo obrane uskratilo suglasnost za nastup bilo koga iz redova Hrvatske vojske. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20011003].
|
