NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010303].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 221001 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Međunarodna savjest zaspala kad se razaralo Dubrovnik i Vukovar, ali srećom budna u Afganistanu</p>
<p>Dok je na rušenje Budinih kipova u afganistanskoj pokrajini Bamijan UNESCO reagirao odmah, za reakciju na ratne operacije u Dubrovniku, odnosno stvaranje Stalnoga ureda u tom gradu trebalo mu je dva mjeseca / U današnje doba opasno je igrati se zaboravom</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Legenda kaže kako je kraljević Buda, sjedeći pod smokvom, dosegao konačnu spoznaju o smislu tragična života! Ni tisućljetna znanja i impresivna Budina filozofska misao kojom se napajaju stotine kultura, međutim, nisu bitne strašnom talibanskom režimu na vlasti u Kabulu, što je u četvrtak, »u ime islama«, kako izvješćuju globalne tv-postaje, brutalno srušio poznate Budine kipove u afganistanskoj pokrajini Bamijan, umjetnička djela svjetske vrijednosti!</p>
<p>UN-ova agencija za obrazovanje, znanost i kulturu UNESCO hitno je pozvala afganistanske talibane da ne uništavaju sve statue i kipove budući da se među njima nalaze i jedinstveni drevni budistički spomenici, poput »Bude koji sjedi« staroga dvije tisuće godina. Zanimljivo je sjetiti se UNESCO-ve reakcije tijekom srpskog bombardiranja Dubrovnika. U skladu sa svojom omiljenom »A sa Srđa vila kliče, zdravo srpski Dubrovniče« počeli su Crnogorci i Srbi 1. listopada 1991. ratne akcije na području Grada. Povijesna zona unutar srednjovjekovnih zidina (upisana u registar svjetske kulturne baštine) razarana je u tri naleta, od 23. do 24. listopada, od 8. do 13. studenog i 6. prosinca 1991. godine!</p>
<p>Napadi na najužu gradsku jezgru s remek-djelima arhitekture i nemoćnim civilima nastavili su se i tijekom svibnja 1992. Generalni direktor UNESCO-a Federico Mayor odlučio je 28. studenog 1991. (prvi put od osnivanja UNESCO-a) osnovati Stalni ured UNESCO-a za vrijeme trajanja sukoba. To znači da je Mayor reagirao s gotovo dva mjeseca zakašnjenja! UNESOC-ov ured djelovao je u dubrovačkom Zavodu za zaštitu spomenika kulture pa su predstavnici UNESCO-ve misije Bruno Carnez i Colin Kaiser bili očevici najstrašnijeg bombardiranja, 6. prosinca 1991. i sljedećeg su dana već počeli sastavljati »detaljan popis šteta«.</p>
<p>Barbarsko bombardirani Dubrovnik, »hitac« u kupolu Šibenske katedrale, raketirana osječka Tvrđa, smrvljeni vukovarski dvorac Eltz, ugrožena baština Zadra... tek su neki od gradova u kojima je stradala svjetski vrijedna baština, a reakcije svijeta stizale su sa zakašnjenjem. Nije UNESCO (niti druge europske institucije) reagirao promptno niti na kanibalističke usklike (!) 18. studenog 1991. kada su četničke paravojske, prateći JNA, ušle u hrvatski grad Vukovar, urličući: »Slobo, šalji nam salate, bit će mesa, bit će mesa, klat ćemo Hrvate«, što su prenijele i svjetske tv-mreže! Bio je to šokantan prizor za razmažene europske gledatelje koji takve slike mogu vidjeti tek u kinu (dakako u horror proizvodnji). Doduše, kamere nisu mogle zaviriti u ulice Vukovara i prenijeti klanje civila, a bogme niti tragične ranjenike vukovarske bolnice (vojnike i obične građane) što su u zavojima odvedeni na masovno stratište - Ovčaru.</p>
<p>Uopće, da ne govorimo o onim sablasnim trenucima okupacije Lipika, Iloka, Petrinje, Kostajnice, Knina... Ružičasto nebo bombardiranog Osijeka, kažu, vidjelo se iz južne Mađarske! Nožem oboružani Arkanovi »Tigrovi« i Bokanovi »Beli orlovi« tenkovima su zgazili i starice u Škabrnji pa su njihova tijela patolozi skupljali u vreće! Trebamo li se sjetiti i stotina metara filmske vrpce (bunkerirane) na HRT-u, što svjedoče o strašnim maskarima uokolo Karlovca, kada su neki hrvatski gardisti noževima pribijeni na zid »kao kerovi na tarabe«, s prerezanim grkljanom - popularnim četničkim zahvatom u ratu nazvanim »kravata«!</p>
<p>Sve su to bili događaji i gradovi o kojima UNESCO, taj veliki zaštitnik ugroženih naroda, nije reagirao uopće ili nije reagirao na vrijeme. Zakašnjele reakcije ne samo UNESCO-a, već i drugih institucija na razaranje jedne male srednjoeuropske zemlje, kao što je bila Hrvatska 1991., uvelike podsjećaju na ono jezivo političko stanje 1938. kada je Hitler, zahvaljujući »mlakoj« politici Engleza i Francuza, »raskinuo lance Versailleskog ugovora«. Kad su njemačke trupe umarširale u Ruhr, ni sto francuskih divizija raspoređenih uzduž granice nije se usuđivalo taknuti tri njemačka bataljuna! Zanimljivo je da se lord Chamberlain nelagodno meškoljio u svom kabinetu i kada je surovo anektirana Austrija, a brutalno pregažena Češka. Ohrabren takvom europskom diplomacijom i vođama, Hitler će posprdno u svom kabinetu (pripremajući napad na Poljsku) za Francuze i Engleze reći: »Jadni mali crvi«!</p>
<p>Svakako, nitko ne osporava globalnu misiju UNESCO-a. Međutim, činjenica je da bi krovne organizacije u svijetu morale i radi vlastite sigurnosti (ako već ne i savjesti), brže i odlučnije reagirati na pokolje civila diljem globusa i uništavanje tisućljetne baštine koja pripada čovječanstvu. Zaborav i kukavičluk opasne su stvari!</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Mirjana Urban: Fotografije moga Pava predala sam istražiteljima iz Haaga</p>
<p>Tekst optužbe i imena odgovornih koje Međunarodni sud za ratne zločine na području bivše Jugoslavije tereti za zlodjela počinjena od 1. listopada do 31. prosinca 1991., tijekom agresije na Dubrovnik, još su tajna. No, Dubrovčani sumnjaju da će pred lice pravde izaći najodgovorniji, pa se u petak takva atmosfera osjećala na javnim mjestima u Gradu. Nije čudo da su Dubrovčani sa skepsom dočekali vijest iz Haaga, ali i prve reakcije u Crnoj Gori. Barbarski ratni pohod bivše JNA i crnogorskih rezervista ostavio je pustoš na dubrovačkom području, više od 300 mrtvih, oko 500 ranjenih, skoro 400 zatočenih u logorima Bileće i Morinja, od 35.000 so 40.000 prognanih te ukupnu štetu od tri milijarde maraka.</p>
<p>»Moji dokazi o napadu na Dubrovnik fotografije su moga Pava, koje sam predala istražiteljima iz Haaga«, kazala je za Vjesnik Mirjana Urban, majka poznatog fotoreportera Pava Urbana, čiji je život prekinuo topnički projektil 6. prosinca 1991. godine.</p>
<p>Urban je za vrijeme najžešćeg napada na Grad svojim fotoaparatom bilježio razaranje Dubrovnika, a zadnji snimak zabilježio je eksploziju granate pred crkvom Svetog Vlaha. Ta ga je granata i ubila dok je obavljao svoj novinarski posao.</p>
<p>»Iako je trebalo dugo vremena, ipak sam dočekala da se za ta zvjerstva protiv odgovornih - a dobro se zna tko su! - podigne optužnica. Čitav sam rat provela u Gradu, čuvajući fundus Znanstvene knjižnice, zbog čega nisam uspjela sačuvati ni sina niti dom. Oprostite, ne mogu vam više ništa reći, za to se zbilja treba pripremiti«, kazala je Mirjana Urban.</p>
<p>Priča koju nam je sa suzama u očima ispričala tek je jedna od sudbina mnogih dubrovačkih obitelji, koje su u ratu izgubile ono najvrednije, svoje najbliže. (A. H.)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kronologija agresije</p>
<p>• 21. rujna 1991.</p>
<p> - Minobacački napad na selo Bani u Konavlima označio je početak agresije na krajnji hrvatski jug. U devet dana napredovanja kroz Konavle i Župu dubrovačku iz pravca Crne Gore i istočne Hercegovine, pripadnici JNA, TO Crne Gore te Hercegovačkog korpusa iz Trebinja, u potpunosti je opljačkano i spaljeno područje južno od Dubrovnika.</p>
<p>• 1. listopada 1991. - prvi minobacački i topnički napadi na sam Dubrovnik, okupacija gradskog naselja Mokošica te napredovanje agresora kroz Dubrovačko primorje do Bistrine i mjesta Zamaslina na početku poluotoka Pelješca. Zahvaljujući nadljudskim naporima hrvatskih branitelja, osvajači nikad nisu uspjeli prijeći most na Bistrini ni probiti se na poluotok Pelješac, no zato su opljačkali i popalili zauzeto područje.</p>
<p> • 6. prosinca 1991. - Najteži topnički napad na Dubrovnik, kada je u zaštićenoj spomeničkoj cjelini potpuno izgorjelo devet palača. Krajem prosinca u okupiranom Cavtatu, Aco Apoloni uz potporu vojnog i političkog jugoslavenskog vrha bezuspješno pokušava uspostaviti »Dubrovačku Republiku« kao sastavni dio »ujedinjenih srpskih pokrajina«.</p>
<p>• 19. listopada 1992. - Nakon godinu dana okupacije polovice teritorije bivše općine Dubrovnik, a nakon pregovora na britanskoj fregati »Avanger« i uspješne protuofenzive HV-a, posljednji tenk JNA povlači se preko granice na Debelom Brijegu. Do kraja 1995. godine traju povremeni i iznenadni topnički napadi Hercegovačkog korpusa, a još su i danas postrojbe JNA na brdu Bjelotina u Konavlima, unutar teritorija Republike Hrvatske. (A.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Markov: Ministrica Pave Župan-Rusković nije branila Markusovića</p>
<p>Imam punu ministričinu podršku u obnašanju dužnosti direktora ACI-ja i izradi programa, tvrdi novi čelnik Ante Markov</p>
<p>RIJEKA, 2. ožujka</p>
<p> - »Opozvani direktor ACI-ja Ivan Markusović sada je na godišnjem odmoru, u utorak smo napravili primopredaju dužnosti, a u ovom trenutku ne želim komentirati njegov menedžerski ugovor prema kojem mu je prijašnji Nadzorni odbor dodijelio u vlasništvo stan, plaćen 330.000 maraka«, kazao nam je v.d. direktora ACI-ja Ante Markov, napomenuvši da neće tražiti ni stan niti nagradu za rad. Markov je saborski zastupnik HSS-a, u nautičkom turizmu je već 15 godina, a do prije neki dan bio je i član NO ACI-ja.</p>
<p>• Markusovićevu se smjena dugo najavljivalo. Pisalo se da ju je priječila ministrica turizma Pave Župan-Rusković. Je li to točno?</p>
<p>- To da je ministrica Pave Župan-Rusković branila Markusovića, mediji su zločesto prenijeli. Osobno imam punu podršku ministrice Župan-Rusković u obnašanju dužnosti direktora i izradi programa.</p>
<p>• Kao v.d. direktora, što sada radite?</p>
<p>- Sezona je pred nama i treba rješavati probleme na terenu, jer ACI ima 21 marinu s 5.000 vezova u moru i 1.000 na suhom. Ove godine će u naše vode ući više nautičara nego minulih sezona, a njihovi kriteriji sve su viši. U ACI-ju pripremamo i nove programe, kojima ćemo proširiti strukturu djelovanja, a to je poboljšanje sadržaja u marinama, stvaranje vlastite čarter-flote i povezivanje s onima koji bi radili brodove.</p>
<p>• Do kada ćete biti v.d. direktora?</p>
<p>- Skupština društva zakazana je za 14. ožujka, a nova uprava ACI-ja, na temelju natječaja, morat će biti postavljena do 1. listopada, a najvjerojatnije će imati tri člana.</p>
<p>• Kakvo je financijsko poslovanje ACI-ja?</p>
<p>- Ove godine ACI planira ostvariti promet od 90 milijuna kuna, 20 milijuna više nego lani, a cijenim da bi ACI godišnje trebao ostvarivati promet od 150 do 160 milijuna kuna.</p>
<p>• Kako ostvariti taj financijski rezultat?</p>
<p>- Nautički turizam možda je najkvalitetniji hrvatski proizvod, a ACI je najveći nautički sustav na Mediteranu. Od Ministarstva gospodarstva zatražit ćemo da nas podupre u stvaranju pravog domaćeg nautičkog proizvoda. S 388 zaposlenih, ACI se mora ponašati profitnije, a da se to postigne, potrebno ga je reorganizirati u smislu upravljanja, rukovođenja i ponašanja. Međutim, to ne znači podjelu ACI-ja u fizičkom smislu. ACI mora razvijati nautički turizam, koji nije samo vez, nego među inim podrazumijeva da se čarter obavlja hrvatskim brodom, pod hrvatskom zastavom. U minula dva desetljeća, ACI je već trebao pokrenuti domaću proizvodnju brodova i nautičke opreme, jer sâm vez nema opravdanje. Na žalost, zakonodavstvo stvara dosta problema nautičkom turizmu, što nije slučaj u konkurentskim mediteranskim zemljama. ACI mora ići u dokapitalizaciju, jer su nautičari iz godine u godinu sve zahtjevniji. Na našoj obali imamo oko 12,000 vezova, a u Italiji više ih ima sâm Tršćanski zaljev. Osim toga, struktura naših vezova je nepovoljna, rađeni su prije dvadesetak godina za plovila od šest do devet metara, a danas se uglavnom traže vezovi za brodove od devet do 15 metara. Mislim da država mora potaknuti izgradnju pristaništa, lučica i marina</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>PTSP je bomba koja razara psihu i potresa društvo</p>
<p>Procjenjuje se da je u Hrvatskoj od 20.000 do 30.000 branitelja oboljelo od PTSP-a, a samo se u šibenskoj bolnici godišnje obavi više od 4.000 pregleda na 1.000 pacijenata / Braniteljske udruge tvrde da se od 1995. godine do danas ubilo čak 1.146 branitelja liječenih od PTSP-a / Najteže simptome pokazuju pojedinci koji su tijekom rata bili zarobljeni i koji su prošli stravične psihičke i fizičke torture u logorima</p>
<p>ŠIBENIK, 2. ožujka</p>
<p> - U Hrvatskoj je od ratnih godina do danas, procjenjuje se (točnih zbirnih podataka nema), od 20.000 do 30.000 branitelja oboljelo od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP), a šibensko područje je među onim na kojima je taj problem najizrazitiji. Godišnje se na psihijatrijskom odjelu bolnice u Šibeniku obavi više od 4.000 pregleda na više od 1.000 oboljelih branitelja kojima se dijagnosticira - posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), tvrdi psihijatrica dr. Vlatka Novak, koja s oboljelima od PTSP-a radi u tzv. dnevnoj skrbi. Alarmantni su i podaci za cijelu Hrvatsku o broju samoubojstava aktivnih i razvojačenih branitelja. Prema podacima braniteljskih udruga, od 1995. do danas ubilo se čak 1.146 branitelja liječenih od PTSP-a. Nije poznato koliko se tih bolesnika ubilo prethodnih godina na šibenskom području, ali ohrabrujuće je, tvrdi dr. Novak, da se nitko od pacijenata u dnevnoj skrbi još nije ubio. Oboljeli od te podmukle psihičke bolesti ovih su dana u Šibeniku osnovali podružnicu Udruge branitelja oboljelih od PTSP-a i za predsjednika izabrali Marina Štokića, a za stručnog voditelja psihologinju Ginu Lug.</p>
<p>Dr. Vlatka Novak ističe da su im se prvi pacijenti javljali već od samog početka Domovinskog rata kada su branitelji dolazili izravno s bojišnice u stanju psihičkog stresa s različitim simptomima. U to su doba bili shvaćeni i tretirani kao pacijenti s tjeskobnim sindromom ili s akutnom reakcijom na stres, a tek potkraj rata počela se postavljati dijagnoza PTSP-a, što govori da se bolest »prepoznalo« dosta kasno. Karakteristični simptomi oboljelih su nesanica, pojačana razdražljivost i noćne more u kojima se ponavljaju već proživljeni traumatski doživljaji. Vraćanje sjećanja na traumu iz prošlosti uzrokuje veliku uznemirenost pacijenata sve do panike, a te smetnje pogađaju i članove obitelji oboljelih, jer često ne funkcioniraju u svojim obiteljima, brzo planu za sitnicu, jako su razdražljivi i bez povoda reagiraju agresivno pred ukućanima. Događa se da svoje tegobe pokušavaju »utopiti« u alkoholu, što još više povećava njihovu agresiju.</p>
<p>Oboljeli od PTSP-a tretiraju se u šibenskoj bolnici ambulantno, pojedinačnim pristupom i dnevnim liječenjem na odjelu za psihijatrijsku skrb. Samo se rijetki hospitaliziraju u bolnici, u slučajevima potpunog psihičkog sloma. Sve više oboljelih uključuje se u svakodnevne socioterapijske skupne tretmane, koji traju do pet tjedana. Terapije provodi tim sastavljen od liječnika psihijatra, socijalne radnice i dviju medicinskih sestara. Tretmanom se pokušava kroz skupno iskustvo ublažiti pacijentove tegobe, omogućiti im da nauče slušati i na zreliji način rješavati svoje psihičke tegobe radi boljeg uklapanja u socijalnu sredinu. Kakav je rezultat nakon pet tjedana? Dr. Novak kaže da rezultati nisu takvi da bi se moglo govoriti o izlječenju. Pacijenti obično kažu da se osjećaju bolje, da im je dobrodošlo druženje s drugima i da im je lakše nakon što su glasno izrekli svoje tegobe. Smetnje ostaju, jer je kod mnogih pacijenata došlo do promjene u strukturi osobnosti. Zato se može govoriti o ublažavanju, a ne o potpunom izlječenju tegoba. Oboljeli i dalje ostaju pacijenti, a često se događa da im se tretmani ponavljaju.</p>
<p>Kad se prepozna sklonost autodestrukciji ili destrukciji, angažman medicinskog osoblja se pojačava. Najteže simptome pokazuju pojedinci koji su tijekom rata bili zarobljeni i koji su prošli stravične psihičke i fizičke torture u logorima. Dio pacijenata sklon je agresiji prema obitelji, a dio ih je sklono agresiji kad su pod utjecajem alkohola. Ako tada imaju oružje, znaju ga i upotrijebiti. »Znam više slučajeva iz svoje forenzičarske prakse kad je u tim okolnostima oružje upotrebljeno, a rezultat su bila ubojstva ili ranjavanje drugih ljudi. Inače, kod procjene ubrojivosti za počinjeno kazneno djelo, PTSP se dosta uvažava, odnosno sud uvažava mišljenje liječnika psihijatra koji obrazlaže o kakvom se poremećaju radi, kakva je struktura osobnosti pojedinca i koliko je bila smanjena njegova ubrojivost pri izvršenju kaznenog djela. Sud najčešće takvima izriče mjeru prisilnog liječenja, ambulantnog ili bolničkog«, ističe dr. Vlatka Novak.</p>
<p>Pacijentima obično treba dugo da se odluče doći psihijatru, objašnjava dr. Novak. Nerijetko je obitelj ta koja ih nagovara da potraže pomoć, jer su primijetili da se njihov otac, muž ili brat promijenio. Neki se opiru pomoći, jer misle da će bolest proći sama od sebe, a dijelom je razlog tome što još ima predrasuda prema psihijatrijskoj ustanovi. »Imam više primjera oboljelih koji su mi ispričali da su i pet-šest puta dolazili do vrata ambulante, a nisu se usudili ući. Jednom kada dođu, mnogo lakše prihvaćaju liječenje. Činjenica je da još ima dosta slučajeva oboljelih za koje ni ne znamo, odnosno obitelj nam se javi, najavi dolazak svoga člana, a on to ne učini.« Kad je riječ o PTSP-u, često se u javnosti čuje da su mnogi građani upravo zahvaljujući toj dijagnozi uspjeli steći razne povlastice, jer su simulirali bolest. Je li to moguće? »Liječnici u prvom redu moraju vjerovati pacijentima. U stanju smo, u najvećem broju, prepoznati simptome PTSP-a, međutim, pitanje je koliko je bolest kod nekoga izražena. No, ne bismo si smjeli dopustiti da ne prepoznamo pravi PTSP zbog pretpostavke da netko simulira. Zato je važno uzeti sve podatke od obitelji, steći potpunu spoznaju o čovjeku i tada procijeniti radi li se o PTSP-u ili ne«, kaće dr. Novak.</p>
<p>Inače, razvojačeni branitelji oboljeli od PTSP-a kao najteže svoje probleme ističu nezaposlenost i neriješeno stambeno pitanje, a iritiraju ih i negativne priče o Domovinskom ratu što ih čuju na ulici, u kafićima i drugdje.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SUBOTOM: ZAŠTO VOLIM ZAGREB</p>
<p>Zagreb mi je puno toga davao, a ja sam to uzimao i sa zahvalnošću vraćao</p>
<p>Goran Hill, predsjednik Gradske skupštine grada Zagreba</p>
<p>Kada razmišljam o Zagrebu, čini mi se kao da je on ogledalo duše, odraz naših želja, nadanja, maštanja i ljubavi, uvijek nam uzvraća ono što mi njemu darujemo.</p>
<p>Iako je po majčinoj liniji moja obitelj stara zagrebačka ili purgerska, Zagreb sam upoznao kao dijete, dolazeći u posjete rodbini. Moja dječja mašta bila je beskrajna, činio mi se većim, svjetlijim, zelenijim, raskošnijim sa svim tim svojim parkovima, trgovima, izlozima, vrevom i životom kojim je odisao na ulicama i okupljalištima.</p>
<p>Rođen sam u Bjelovaru, krasnome mjestu, ali s roditeljima u stalnim seobama - prošao sam Derventu, Doboj, Bosanski Brod, a ipak je Zagreb, magnetskom snagom, rekao bih, i nas vratio u svoje okrilje. Bilo je to vrijeme dječaštva, u četvrtom razredu pučke škole. Još i danas pamtim taj osjećaj, prijateljstvo i sve što je Zagreb nudio u toj mojoj bezbrižnosti. Posebice su mi u sjećanju ostali zelenilo i mirisi, cvrkut ptica, pogled koji mi se pruža s prozora na Dobrom dolu.</p>
<p>Volio sam u njemu rane jutarnje sunčane zrake, nagovještaje novoga dana, bijele pahulje kada u tihoj noći bjelilom zastiru cijeli grad. Volio sam jesen u njezinim prekrasnim bojama, osobito divnom Maksimirskom parku u kojem sam s prijateljima uživao u trčanju i šetnjama.</p>
<p>Zagreb mi je puno toga davao, a ja sam to uzimao i sa zahvalnošću uzvraćao. Postao je dio mene preko mojih prijatelja, ljudi koje sam susretao, ulica i kvartova u kojima sam živio, i sva ta, kao što je Tin govorio »malena mjesta srca moga«, klupice u parku, sastanci krišom, zgode i tajne, čine ga mojim, ali, jasno mi je, i našim Zagrebom.</p>
<p>Taj dašak topline pratio me svuda, osjećao sam ga u susretima, običnim stvarima, ulicama. Katkad mi se činio veselim, živahnim i razdraganim, katkad umornim i snenim, ali uvijek i iznova drukčijim. Da iskreno volim Zagreb, shvatio sam i kad sam se u njega vraćao najprije iz vojske, ali i s izleta u veliki svjetski grad New York.</p>
<p>Spoznao sam da tako prekrasna pročelja, izvješena kao velike slike prema ulici, prekrasni trgovi, parkovi i kultne kavane uistinu odišu posebnim šarmom, pogotovo ljudi i čavrljanja na »špici«, koji cijelu tu sliku upotpunjuju, produhovljuju i udahnjuju joj čar života.</p>
<p>Od Zagreba i njegova šarma (netko je vjerojatno i prije mene primijetio) samo su Zagrepčanke ljepše, one uljepšavaju svaki dio i svaki njegov kutak. Svojom ljepotom mame poglede, zacijelo i uzdahe, a meni se čini osobito u proljeće.</p>
<p>Zagreb je zaista postao moj grad jer u njemu sam upoznao krasnu djevojku s kojom sam osnovao obitelj, u njemu nam se rodio sin, stekao sam puno prijatelja i poznanika, a na kraju doživio i osobnu afirmaciju postavši predsjednikom Gradske skupštine.</p>
<p>Sve što sam izrekao mali je dio onoga što čovjek osjeća, ali znam i shvatio sam da zbog svega što mi je moj Zagreb pružio i ja kao čovjek moram uložiti ljubav i snagu da mu za sve to od srca uzvratim.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Gradonačelniče, kamo vodite ovaj grad?</p>
<p>Nezaposlenost u gradu u stalnom je porastu, dok se ispunjavanje obećanja o poboljšanju gospodarske situacije još ne nazire / Tepeš o Bandićevim obećanjima: Tresle se gore, a nije se rodio čak ni miš, nego - niš' / Jelić: Bolesne ambicije Milana Bandića i njegove ekipe </p>
<p>»Gradonačelniče, kamo vodite ovaj grad?« pitanje je kojim je u petak otvorena konferencija za novinare Kluba gradskih zastupnika Hrvatske demokratske zajednice. Istim će pitanjem, kazali su predsjednik gradskog HDZ-a mr. Davorin Tepeš i predsjednik Kluba zastupnika Tomislav Jelić, ta stranka započinjati sve svoje buduće konferencije za novinare sve dok se situacija u Zagrebu ne promijeni. Kako je istaknuo Davorin Tepeš, nezaposlenost u gradu u stalnom je porastu, dok se ispunjavanje obećanja o poboljšanju gospodarske situacije još ne nazire. </p>
<p> - S druge strane, gradonačelnik nam obećava otvaranje kavana i gradnju skijališta na Sljemenu, i to na 1.000 metara nadmorske visine. A što je s popisom gradske imovine, što je s bolnicom na kraju grada i dovršetkom gradnje maksimirskog stadiona, i na kraju, što je s Komercijalnom bankom? Tresle se gore, a nije se rodio čak ni miš, nego - niš', zaključio je Tepeš te podsjetio da Gradsko poglavarstvo već mjesecima obećava i skori početak radova na dovršetku tržnice »Gorica«. </p>
<p>Situacija u ZET-u, smatraju u HDZ-u, također je neodrživa, zbog čega bi netko, rekao je Tepeš, morao ponuditi svoj mandat na raspolaganje, jer se kod nekih ljudi na relaciji između grada i tog poduzeća jasno primjećuje zamor materijala. Nadalje, stranka će od Gradskog poglavarstva zatražiti da u sljedećih nekoliko mjeseci, točnije do predstojećih izbora, odustane od svih velikih kupnji i prodaja, što se posebno odnosi na moguće privatizacije. </p>
<p> Tomislav Jelić podsjetio je da 11. ožujka »pada« godišnjica od raspuštanja Gradske skupštine, koju u HDZ-u drže nepotrebnom. Na izbore u svibnju prošle godine utrošena su četiri milijuna kuna, koliko i na izbore u prosincu, a tome treba pridodati i oko šest milijuna namijenjenih naknadama za članove vijeća četvrti. Riječ je, dakle, o 14-ak milijuna kuna, čime se moglo sagraditi oko 30 socijalnih stanova, upozorio je Jelić i dodao kako Zagrepčane, osim toga, čekaju još i predstojeći redovni izbori za Gradsku skupštinu. </p>
<p> - Sve se to dogodilo samo zbog bolesnih ambicija Milana Bandića i njegove ekipe. Bez obzira na sve, mislimo da je dobro što su Zagrepčani imali prilike iskusiti i drugu stranu medalje. Milan Bandić, treba reći, više se ponaša kao ministar vanjskih poslova nego kao gradonačelnik, a njegovu viziju racionalizacije gradske uprave mogli smo vidjeti kroz zapošljavanje 50-ak novih ljudi u Poglavarstvu i još 50-ak novih radnika u gradskim poduzećima, zaključio je Jelić. </p>
<p>Najavljenu kupnju Zagrepčankinog zemljišta u Heinzelovoj Jelić je ocijenio »još jednom Bandićevom avanturom«, a gradonačelnikovu izjavu o troškovima nedavnih prosvjeda od oko 200.000 kuna nazvao je najobičnijom obmanom jer stranka smatra da takvo okupljanje ne može stajati više od 25.000 kuna. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Na natjecanju iz matematike čak 120 učenika</p>
<p>U osnovnoj školi »Cvjetno naselje« u petak je održano područno natjecanje iz matematike za osmoškolce.</p>
<p> Prema riječima ravnateljice škole Jozice Jeh, natjecanju je pristupilo 120 učenika iz osam škola s područja Trnja. Na dvosatnom pismenom testu znanje su pokazali učenici od četvrtog do osmog razreda. Mladim matematičarima, kao nagradu nakon naporna promišljanja o rješenjima teških zadataka, u OŠ »Cvjetno naselje« priređena je užina.</p>
<p> U OŠ »Cvjetno naselje« ove su školske godine već održana natjecanja iz biologije i prve pomoći.</p>
<p>Osmoškolci će biti aktivni i tijekom vikenda, kada se održava završno natjecanje sedmaša i osmaša u košarci. Utakmice će se u subotu igrati u osnovnoj školi »Zapruđe«, kada će se za titulu najbolje osnovnoškolske košarkaške ekipe boriti učenici i učenice Osnovne škole »Dobriša Cesarić« s Borongaja. Nakon dodjele medalja u školi će se održati velika fešta. (sd)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Bandić upozorio zetovce: U sveopćoj neimaštini ne možete tražiti nerealno </p>
<p>Čelnici ZET-ovih sindikata: Plaće u ZET-u kasne za ostalima u gradskom gospodarstvu najmanje 20 posto / Škvorc zadovoljan sastankom, Harni nije / Nastavak pregovora 7. ožujka</p>
<p>ZET-ovi sindikati u idućih će mjesec dana nastaviti pregovore s vlasnikom o izmjenama kolektivnog ugovora. Za to će vrijeme prekinuti svoje aktivnosti, a neće se spominjati ni raspisivanje referenduma o štrajku zaposlenika, zaključeno je na sastanku gradonačelnika Milana Bandića i sindikalnih vođa ZET-a održanom u petak u Gradskom poglavarstvu.</p>
<p>Pregovori bi se trebali nastaviti već idućeg tjedna u prostorijama ZET-a, a sa sindikatima će u ime Uprave i Grada, umjesto gradonačelnika Bandića, pregovarati direktor ZET-a ing. Julius Pevalek i Barica Macan iz gradskog Ureda za gospodarstvo, što je također dogovoreno na sastanku.</p>
<p>Kako saznajemo, gradonačelnik je u petak na zatvorenom sastanku upozorio čelnike sindikata da u sveopćoj neimaštini ne mogu tražiti nerealno, dok su ga oni upozorili da njihove plaće za ostalima u gradskom gospodarstvu zaostaju najmanje 20 posto.</p>
<p> Inače, čelnici dvaju najbrojnijih sindikata u ZET-u, Vinko Škvorc i Ante Harni, sa sastanka u petak otišli su podijeljenih mišljenja.</p>
<p> Predsjednik Sindikata vozača i prometnih radnika ZET-a Vinko Škvorc zadovoljan je i, prema njegovim riječima, spreman na još jedan mjesec pregovora. Škvorc zasad nije htio govoriti o tome što će se dogoditi ako se pokaže da je dogovor bio samo kupovanje vremena.</p>
<p>S druge strane, predsjednik Sindikata vozača tramvaja, autobusa i servisera ZET-a Ante Harni priznao nam je da je sa sastanka otišao nezadovoljan jer »na sastanku nije dobio nikakvu potvrdu da će u idućih mjesec dana zaista početi rješavanje problema«. </p>
<p> - Zadovoljan sam time što je gradonačelnik pokazao volju da se uključi u rješavanje problema, i to je to, rekao nam je Harni.</p>
<p>Pregovori bi se, dakle, trebali nastaviti u srijedu 7. ožujka. Sindikati će nastupiti s istim zahtjevima - tražit će izmjenu kolektivnog ugovora i najvažnije im je da postignu dogovor o usklađivanju plaća s onima isplaćenim u gradskom gospodarstvu, za kojima se zaostaje za 20 posto.</p>
<p>Pojednostavljeno rečeno, ZET traži da se, na primjer, plaća čistačice u ZET-u izjednači s onom isplaćenom čistačici u Gradskom poglavarstvu ili Skupštini. Hoće li im vlasnik dati za pravo i popustiti (udovoljiti) njihovim zahtjevima, vidjet će se za mjesec dana. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Vinko Škvorc pisao ministru Lučinu</p>
<p>U povodu najave o suspendiranju i pokretanju stegovnog postupka protiv trojice policajaca koji nisu reagirali prilikom napada na ZET-ove djelatnike prošle nedjelje, predsjednik Sindikata prometnih radnika Vinko Škvorc poslao je pismo ministru unutarnjih poslova Šimi Lučinu u kojem, među ostalim, stoji: »Ni jednom zaposlenom u ZET-u nije bila namjera osuđivanje ijednog pripadnika MUP-a RH. Sindikat vozača i prometnih djelatnika podržava stav Sindikata policije i predsjednika Dubravka Jagića koji je u nekoliko posljednjih izjava u medijima izjavio kako su u slučaju napada ne ZET-ove djelatnike 'djelatnici policije unaprijed osuđeni'«.</p>
<p>»U prijašnjim zahtjevima više smo puta isticali odgovornost svih pripadnika policije u primjeni mandata, kako bi mogli svrhovito djelovati. Također tražimo odgovornost za sve one koji su počinili napad na službenike ZET-a i najstrožu moguću zakonsku mjeru, odnosno ne pokretanje, prema dosadašnjem običaju, samo prekršajnog, već kaznenog postupka, a znamo da to omogućuju hrvatski zakoni«, stoji na kraju pisma. (ck)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Gradske vlasti zatražile ukidanje koncesije radiju Samobor</p>
<p>Glavna urednica radija Samobor, Diana Koller: Gradonačelnik Filipec i dogradonačelnik Grubeša otvoreno traže vlasnički udio za sebe / Ne žele ukinuti radio, već imati pod nadzorom sve zaposlene na njemu</p>
<p>Grad Samobor, jedan od ukupno sedam vlasnika Radiopostaje Samobor, nedavno je Vijeću za radio i televiziju predao zahtjev za ukidanjem koncesije toj radijskoj postaji. Konačnu odluku o tome dat će, za otprilike mjesec dana, Hrvatski zavod za telekomunikacije, nakon što razmotri navode Grada Samobora i utvrdi činjenice. Diana Koller, direktorica i glavna urednica samoborskog radija, protumačila je taj zahtjev još jednim pokušajem gradske vlasti da ostvari veći utjecaj na medije. </p>
<p> - Samoborski gradonačelnik Antun Dubravko Filipec i dogradonačelnik Jozo Grubeša već su nekoliko puta u medijima govorili o svojim namjerama. Oni otvoreno traže oduzimanje koncesije te veći vlasnički udio, od dosadašnjih 14 posto, za sebe, rekla nam je Diana Koller.</p>
<p> Prema njezinim riječima, gradska samoborska vlast nema ništa protiv kvalitete programa toga radija, ali im se ne sviđaju vlasnički odnosi na njemu. Čelni ljudi Samobora često su gostovali i u eteru toga radija, kada im je bilo dopušteno o svemu govoriti, na što nisu imali nikakvih zamjerki. Na program Radija Samobora, doznajemo, ni vlast ni oporba nikad nisu imale primjedbe. </p>
<p> Kako je rekla Koller, Grad Samobor ne misli ukinuti Radio Samobor, već sve ljude koji su sada zaposleni želi i dalje držati, ali pod svojim nadzorom. </p>
<p>- Dogradonačelnik Grubeša nedavno je medijima izjavio da Grad Samobor želi na našem radiju imati veći utjecaj na kadrovsku i financijsku politiku. A njihova financijska politika trenutačno je takva da su odlučili ne dati ni kune za program, istaknula je Koller, dodavši da je radiopostaji na mjesec potrebno do 140 tisuća kuna. Ondje je trenutačno zaposleno sedam ljudi, a ima čak 50 honorarnih suradnika. </p>
<p> Radio Samobor jedini je u Hrvatskoj koji se uključio u pilot-projekt suradnje lokalnih radija na području jugoistočne Europe. Uspješno surađuje s Hrvatskim novinarskim društvom te Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu. Dosad je mnogim studentima novinarstva bio odlična novinarska škola. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Američka vojska razvija »nesmrtonosno oružje«</p>
<p>WASHINGTON, 2. ožujka</p>
<p> - Američka vojska u četvrtak je priopćila da razvija novo nesmrtonosno oružje, koje bi korištenjem elektromagnetske energije izazivalo osjećaj gorenja na koži i tako odvraćalo neprijateljske snage. Dužnosnici Pentagona tvrde da bi »milimetar-valne« zrake, koje bi jednoga dana mogli biti ispaljene iz naprave slične radaru, mogle biti postavljene na vojne džipove i korištene u mirovnim akcijama i slučajevima gdje su civili pomiješani s neprijateljskim snagama. »U sukobima, očekuje se da bi pogođeni neprijatelji jednostavno pobjegli«, smatraju američki marinci.</p>
<p>Nakon deset godina istraživanja i uloženih 40 milijuna dolara, marinci tvrde da se zrake ispaljene iz oružja kreću brzinom svjetlosti i ulaze 1/64 inča pod kožu, izazivajući neugodan osjećaj sličan dodiru užarene žarulje. »Za nekoliko sekundi, osoba osjeća intenzivno gorenje na koži koje se prekida kada se odašiljač ugasi ili kada osoba izađe izvan kruga zrake«, kažu u Pentagonu. Dodaju da, unatoč tom osjećaju, tehnologija ne uzrokuje ozljede zbog niske razine iskorištene energije, kao niti psihičke tegobe za tijelo. Marinci rade na tom projektu za vojsku, ali još nema odluke ministarstva obrane hoće li početi proizvoditi ili iskušavati predloženo oružje. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Putin čestitao Gorbačovu 70. rođendan</p>
<p>MOSKVA, 2. ožujka</p>
<p> - Ruski predsjednik Vladimir Putin čestitao je u petak 70. rođendan Mihailu Gorbačovu, bivšem sovjetskom predsjedniku i poželio mu da nastavi s naporima za uspostavu demokratskog društva u Rusiji, navodi se u priopćenju Kremlja. »Vaše ime je obilježilo cijelu epohu, tijekom koje su započete velike promjene u našoj zemlji koje su potresle političku kartu svijeta«, kazao je Putin. »Iskreno me veseli što vaše golemo iskustvo, znanje, vaša energija i vaš svjetski autoritet danas potiče ... jačanje građanskog dijaloga u Rusiji i stavaranje stabilnog i demokratskog društva«, rekao je Putin. </p>
<p>Gorbačov je došao na vlast kao glavni tajnik Komunističke partije u ožujku 1985. i pokrenuo je godinu dana kasnije »perestrojku« - politiku demokratizacije sovjetskog režima i postupnog otvaranja tržišnog gospodarstva. Nakon toga je 1990. došlo do pada Berlinskog zida i okončanja Hladnog rata, kao i pada komunističkih režima u istočnoj Europi. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Brutalno pretučen slovenski novinar Miro Petek</p>
<p>LJUBLJANA, 2. ožujka</p>
<p> - Poznati novinar, 41-godišnji Miro Petek, dugogodišnji dopisnik iz slovenskoga dijela Koruške mariborskoga dnevnog lista Večer, brutalno je pretučen od dvojice nepoznatih napadača u noći između srijede i četvrtka te s teškim ozljedama glave, nosa i lica, još u polusvjesnome stanju, leži u bolnici u Slovenjgradecu. Naime, te su noći toga novinara, koji je prošlogodišnji dobitnik nagrade Društva novinara Slovenije (DNS) za »iznimna novinarska dostignuća«, neznanci napali pred ulazom u njegovu kuću u mjestu Mežica, nedaleko od granice s austrijskom Koruškom, u trenutku kada je izišao iz svojega tek parkiranoga automobila.</p>
<p> Policijska je istraga još u tijeku i dosad se još ni ne pretpostavlja tko su napadači, a ne zna se niti zašto je napadnut. Međutim, Petekovi su kolege neslužbeno, navodno, saznali kako je uzrok toga napada, vjerojatno, njegovo »oštro pero«. Točnije: taj je novinar nedavno otkrio neke »prljave istine« o poznatome poduzetniku, »tajkunu«, s toga područja, ali se njegovo ime, zasad, ne spominje. Ipak, glavna i odgovorna urednica Večeri Majda Struc, koja je u četvrtak popodne posjetila svojega suradnika na odjelu intenzivne njege slovenjsgradske bolnice, izjavila je kako je »gotovo sigurna« da je napad na Peteka »bio naručen i odmah dobro nagrađen«, iako taj novinar, koliko znaju njegova glavna šefica i kolege, u posljednje vrijeme nije dobivao nikakvih prijetnji.</p>
<p> No, policajci, koji vode istragu, nakon svih tih izjava i pretpostavki, u uredništvu su lista nabavili sve tekstove što ih je objavio napadnuti novinar posljednjih tjedana i mjeseci. Istodobno su neki lokalni novinari, s dobrim vezama u policiji, saznali kako su istražitelji već ispitali »neke čelne ljude« iz slovenjgradskoga poduzeća »Eurocity« i iz koruške podružnice Nove Kreditne banke Maribor iz Dravograda, premda su šef policijske uprave u Slovenjgradecu Srečko Krope i njegov suradnik, kriminalist Slavko Koroš odlučno odbacili tu pretpostavku. U međuvremenu, DNS je u izjavi za javnost oštro osudio »brutalni fizički napad« na novinara Miru Petka kao »napad na angažirano novinarstvo, na slobodu javnog izražavanja i demokraciju uopće«. (Mihailo Ničota)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Igra li se Dora po pravilima?</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - U našu je redakciju u petak ujutro stiglo anonimno pismo, navodno poslano od »trudnice bez privilegija«. Naime, stanovita gospođa tvrdi da »je važno zvati se Tonči, ili biti trudan«, no prije no što nastavimo priču, bitno je pojasniti neke detalje.</p>
<p>Sve izvođače ovogodišnje Dore prati orkestar HRT-a, pa su tako postrožena pravila i dopuštena je upotreba matrica, ali samo s nasnimljenim bubnjevima. To znači da bi svaki suvišni nasnimljen instrument ili vokal trebao diskvalificirati pojedinu pjesmu s Dore. Međutim, u spomenutom pismu piše: »U srijedu, 28. veljače, započele su tonske probe za Doru 2001. Svi su izvođači dobili isti raspored na kojem je redoslijed nastupanja, a tako i proba. Naravno, svi znamo da postoji i pravilnik kojim su regulirana pravila za Doru, koji bi trebao vrijediti za sve jednako. Međutim, važno je zvati se Tonči , ili biti trudan. Naime, pravila jasno određuju da na snimci pjesme za Doru nije dozvoljeno imati orkestar. I nitko nema - osim Vanne. Osim toga, zašto jedino spomenuta trudnica ima sat vremena probu, i to s orkestrom, prije svih ostalih? Svi znaju da se Huljić proteklih godina osjećao na HRT-u kao doma, ali je ružno vidjeti da i dalje privatizira čak i probe, a i samu Doru. Vanna pak, silom stalno i svuda napominje da pjeva u duetu s nerođenim djetetom. I to je baš krasno, no nemojmo zaboraviti da nismo u redu u banci, da bi trudnice i invalidi imali prednost...«</p>
<p>Iz ovog je pisma sasvim jasno da netko pokušava diskvalificirati Huljićevu pjesmu »Strune ljubavi«, međutim, pritom ista osoba zaboravlja da se Huljić vjerojatno više ne bi »igrao« s takvim stvarima, budući da ga je to već koštalo pomaka pet mjesta unazad na Eurosongu održanom u Jeruzalemu, kada je njegovu pjesmu »Marija Magdalena« izvela Doris Dragović. Tada je naime otkriveno da su na matrici bili snimljeni zabranjeni prateći vokali. </p>
<p>No, kako doznajemo, na ovoj Dori zaista postoje slučajevi poput ovoga kojeg navodi anonimna »trudnica«. Plava trava zaborava tvrdi da ima nekoliko pjesama, čak sedam, čije bi snimke trebalo ponovno preslušati da bi se ustvrdilo ima li zabranjenih instrumenata na snimci. Međutim, na njihovu molbu poslanu svim »čelnicima« HRT-a, oni se, čini se, oglušuju, jer kako nam je rekao glasnogovornik HRT-a Krešimir Macan u komentaru na postavljeno pitanje, »sve su to gluposti i ništa ne treba provjeravati«. (Petra Boić)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Ljubavna pisma Marlene Dietrich nađena u Hannoveru</p>
<p>HANNOVER, 2. ožujka </p>
<p> - Ljubavna pisma koje je Marlene Dietrich pisala pekaru u Hannoveru, datirana dvadesetih godina, nedavno su se ponovno pojavila u tom gradu na sjeverozapadu Njemačke, piše u petak lokalni tisak. Osam pisama kao i intimni dnevnik bit će prodani na dražbi krajem mjeseca, ističe dnevnik Hannoversche Allgemeine Zeitung. </p>
<p> Studentica u Weimaru 1921. godine, glumica i pjevačica njemačkog podrijetla, ondje se zaljubila u pekara Willyja Michela. Kad je ovaj otišao u Hannover, Marlene Dietrich mu je slala ta pisma. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nezrelo voće smrtno otrovalo bar 39 gladnih Haićana</p>
<p>PORT-AU-PRINCE, 2. ožujka - Najmanje 39 osoba umrlo je od sredine veljače u sjevernoj provinciji Haitija nakon što su jeli »ackee«, popularno voće koje se koristi u karipskoj kuhinji i vrlo je otrovno kada je nezrelo, izvijestila je u četvrtak haićanska vlada.</p>
<p> Gladni stanovnici u sjevernim gradovima nedaleko grada Cap-Haitiena počeli su jesti to voće nakon teških poplava u studenom prošle godine, u kojima je uništena većina usjeva i stoke. Dva dana neprestanih kiša uzrokovalo je velike poplave, u kojima je najmanje devet ljudi poginulo, a uništeno je i više domova.</p>
<p> »Najmanje 39 osoba u Plaine du Nordu i Moltu jelo je otrovno voće po imenu 'ackee', koje je uzrokovalo hipoglikemiju, od koje su i umrli«, rekao je Myrto Julien, direktor Odjela za zdravlje u haićanskom Ministarstvu zdravstva. </p>
<p>U nekoliko posljednjih godina vlada oskudica u hrani u sjevernom Haitiju. Prošlogodišnje izvješće UN-a pokazuje da 62 posto stanovništva od ukupno 7,8 milijuna trpi zbog neishranjenosti.</p>
<p> U ekstremnim slučajevima, događa se da Haićani jedu palačinke od gline i drugih nejestivih tvari.</p>
<p> »Ackee«, žuto kruškoliko voće, može uzrokovati povraćanje, a u nekim slučajevima i smrt ako nije dovoljno sazrelo, tvrde doktori.Voće raste na zimzelenom drveću koje je na Karibe dopremljeno iz zapadne Afrike. Sadrži veliko crno sjemenje s mesnatom korom, i rastvara se kada se izloži suncu, zbog čega izgleda da je dovoljno zrelo za jelo. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Biseri srednjega vijeka</p>
<p>Muzej »Mimara« / Izložba »Srednjovjekovni emajl iz Lomogesa«, prvi put predstavlja remek-djela od emajla iz bogatih depoa muzeja Mimara iz 12. i 13. stoljeća </p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - I dok su Francuzi ne tako davno svojim gledateljima ponudili duhovitu filmsku kroniku »mračnog« srednjeg vijeka »Daleki rođaci«, ne manje zanimljivu »avanturu« zagrebačkoj javnosti ponudila je viša kustosica muzeja »Mimara« Milica Japundžić izložbom »Srednjovjekovni emajl iz Limogesa«. </p>
<p> Svatko tko želi zaboraviti mizernu stvarnost, prazan džep, jad i bijedu, te se na trenutak »sakriti« u prošlosti, može se u »Mimari« upoznati s fascinantim radovima srednjovjekovnih majstora iz grada Limogesa što datiraju u 12. i 13. stoljeće. Iz prebogatih depoa muzeja »Mimara«, viša kustosica Milica Japundžić, kako je istaknuo na svečanom otvaranju izložbe ravnatelj muzeja Tugomir Lukšić, probrala je reprezentativne komade. </p>
<p>Štoviše, limoški križevi, pločice s prikazima Apostola, škrinjice-relikvijari, putni svijećnjaci i pikside (male kutijice za hostiju), remek-djela su Mimarine zbirke što se prvi put predstavljaju javnosti zasebno.</p>
<p> Limoški srednjovjekovni emajl bio je način ukrašavanja predmeta polaganjem višebojne staklene mase u utore na bakrenoj podlozi (francuski champlevé). Naziv mu potječe od francuskog grada Limogesa u pokrajini Limousin u središnjoj Francuskoj. Pod latinskim nazivom Opus lemovicense, umjetnost limoškog emajla prvi se put spominje u pismu svećenika Jeana de Saint-Satyra Richardu, opatu samostana Saint Victor u Parizu, napisanom između 1167. i 1169. godine. Sve tehničke pojedinosti izrade emajla, međutim najdetaljnije opisuje traktat njemačkog redovnika Teophila »De Diversis Artibus« iz 12. stoljeća.</p>
<p>Blještavilo boja na pozlaćenoj bakrenoj površini stvaralo je dojam bogatstva i raskoši, primjereno liturgijskoj namjeni, kako svjedoče stari pisci. S praktičnog gledišta, predmeti u bakru ukrašeni emajlom bili su mnogo otporniji i jeftiniji od liturgijskih predmeta u plementitim metalima i lako su se prenosili u najudaljenije krajeve: Dansku i Švedsku. Brojnost sačuvanih predmeta svjedoči da je Limoges između 1170.i 1200. postao središnjim europskim proizvođačem emajliranih predmeta, iako nije poznata niti lokacija niti organizacija rada limoških radionica. Kraj bogate proizvodnje tradicionalno se povezuje s razaranjem Limogesa 1370. od strane Engleza.</p>
<p>Detaljno vrijednosti limoškog srednjovjekovnog emajla tumače sjajne fotografije Gorana Vranića, odnosno izvanredni izložbeni panoi Danijela Popovića s tekstualnim sažetcima koji će svakog detaljno upoznati s tehnikom izrade, bojama, postupkom emajliranja, graviranjem, stilizacijom figura i ornamentalnim ukrasima, kao i sa svim predmetima prikazanim na izložbi (križevima, škrinjicama, piksidama i svijećnjacima).</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Književnost okićena porilukom</p>
<p>Proslavom Dana sv. Davida počeli Dani Walesa u Zagrebu / Posebno izdanje Festivala A književnosti u klubu »Gjuro II« / Potpomognuti domaćim književnicima Antom Tomićem i Borivojem Radakovićem, svoju prozu su čitali i John Williams i Anna Davies </p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - U četvrtak, na Dan sv. Davida, zaštitnika Walesa u Zagrebu su počeli Dani Walesa. Početak te proslave koja će trajati tijekom čitavog ožujka, obilježen je predavanjem člana Velške skupštine i Britanskog parlamenta Rona Daviesa u Europskom domu, a njegovo je izlaganje nosilo naslov »Velško iskustvo«. Slijedilo je predavanje naslovljeno »Ima li velški jezik budućnost?« koje je održao profesor sa sveučilišta u Cardiffu Robert Owen Jones.</p>
<p>Proslava Dana sv. Davida, svakako je doživjela svoj vrhunac kasno na večer u klubu »Gjuro II«. Naime, tom je prilikom organizirano posebno izdanje Festivala A književnosti (FAK) na kojem su pisci na glas čitali svoje prozne radove. Također, bila je to i prilika da jedan od organizatora FAK-a književnik i prevoditelj Borivoj Radaković upozna prepuni klub, mahom lađom publikom, s legendom o sv. Davidu. Taj je svetac kao monah živio u Walesu u 6. stoljeću. U tom su vremenu u područje Walesa prodrli Saksonci i rat s autohtonim Keltima je bio neminovan. Jedna od značajnijih bitaka, kako kaže legenda, odigrala se u polju poriluka. Međutim, i Kelti i Saksonci su bili identično odjeveni pa se međusobno nisu mogli razlikovati u borbi prsa u prsa. Prema predaji, sv. David je Keltima rekao da se okite porilukom, a to je naravno zbunilo Saksonce i jasno je tko je pobijedio u bitci. Od tada sv. David je zaštitnik Walesa, a biljka poriluk jedan od zaštitnih znakova te zemlje.</p>
<p>Na posebnom izdanju FAK-a u četvrtak na večer u »Gjuri II« nastupilo je dvoje velških pisaca i jedan »story teler« (narator koji pred publikom pripovijeda priče). Richard Berry je profesionalni pripovjedač, pisac, redatelj i izdavač s 30 godišnjim iskustvom u kazalištu za obrazovne i društvene potrebe. Osim svoje pripovjedačke radionice, nastupa po školama, bolnicama, knjižnicama, pubovima i na festivalima. Vodi tečejeve o pripovijedanju za različite grupe polaznika. Posebno ga zanima uloga koju priče imaju u obrazovanju i terapiji. Trenutačno po školama u Južnom Welesu nastupa s programom »Tales of Wales and the World« (Priče o Walesu i svijetu).</p>
<p> Dvoje već spomenutih velških pisaca koji su čitali svoja djela su: Anna Davies i John Williams. John Williams je rođen u Cardiffu 1961. godine, gdje je i diplomirao iz područja medija. Godine 1986. izdao je hip-hop ploču na velškom jeziku, prvu takve vrste na svijetu. Napisao je kriminalističku priču »Bloody Valentine« čija je radnja smještena u cardiffske dokove, dva romana »Feithless« koji donosi priču o prijateljstvu i ubojstvu smještenu u Camden Town početkom 80-ih godina, te »Cardiff Dead«. Autor je i zbirke kratkih priča pod naslovom »Five Pubs, Two Bars & Nightclub« čija se radnja zbiva također u Cardiffu. Uz to autor je dva originalna scenarija »White Nois«koji je napisao s Philipom Johnom i »Light in The City« za BBC Wales.</p>
<p>Anna Davies je autorica triju romana »The Dinner«, »Melting« i »Cheet«. Autorica je i brojnih kratkih priča, uključujući i »Facing the Music« koja je objavljena u zbirci grupe autora »Svi pozdravite Nove puritance« koja je krajem prošle godine prevedena na hrvatski. Nstup velških autora su potpomogle i domaće književne snage. Tako je Ante Tomić čitao ulomke iz svog hit-romana »Što je muškarac bez brkova«, a Borivoj Radaković je pročitao priču »Provod«.</p>
<p>Prigodom ovog posebnog izdanja FAK-a, predstavljen je i zbornik »FAKat« u kojem je objavljena proza Stanka Andrića, Miljenka Jergovića, Senka Karuze, Tarika Kulenovića, Sime Mraovića, Drage Orlića, Jurice Pavičića, Roberta Perišića, Krešimira Pintarića, Ede Popovića, Borivoja Radakovića, Đermana Senjanovića, Romana Simića, Ante Tomića, Nevena Ušumovića i Zorice Radaković, odnosno književnika koji su nastupili na FAK-u u listopadu prošle godine, također u zagrebačkom »Gjuri II«.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Mihaela Devald u »Labuđem jezeru«</p>
<p>ZAGREB, 2. veljače</p>
<p> - Balet »Labuđe jezero« Petra Iljiča Čajkovskog ima zapaženu tradiciju u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Premijerno je postavljan nekoliko puta, a trenutačno je na repertoaru obnovljen u koreografiji Olega Danovskog, novoj scenografiji Aleksandra Augustinčića te kostimima Ike Škomrlj i Diane Kosec-Bourek.</p>
<p> Koreografiju »Labuđeg jezera«, što ju je rumunjski koreograf Oleg Danovski premijerno postavio 1985. godine, prenijela je baletni majstor Božica Lisak. U predstavi su sačuvani izvorni koreografski brojevi Lava Ivanova, Mariusa Petipaa i Alexandera Gorkog.</p>
<p>Uloga Bijele i Crne labudice privlačna je svakoj balerini. U subotu, 3. ožujka, prvi put će je plesati solistica Baleta zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta Mihaela Devald. Partner joj je Andrej Izmestjev u ulozi princa Siegfrieda. Rotbarta pleše Svebor Sečak, Dvorsku ludu George Stanciu. (M. M. Vučković)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Predstavljena knjiga Damira Mejovšeka</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Knjiga pjesama »Pakao u obećanom raju« hrvatskoga glumca Damira Mejovšeka predstavljena je, u četvrtak na večer, u zagrebačkoj galeriji »Klovićevi dvori«. Knjigu su predstavili urednik i priređivač Mladen Pavković i recenzent Nedjeljko Kujundžić. Mejovšek svojim domoljubnim stihovima govori o Domovinskom ratu i stvaranju hrvatske države. U njima pjesnik ne štedi nikoga pa ni vlast, jer smatra da političari odlaze, a Hrvatska ostaje - rekao je Mladen Pavković. Istovremeno, Mejovšekovi stihovi su opomena za budućnost, upućena osobito mladima, kazao je Pavković. Damir Mejovšek je pročitao nekoliko pjesma te izrazio nadu da će njegova poezija biti dobronamjerno prihvaćena. Knjigu »Pakao u obećanom ratu« objavio je koprivnički nakladnik »Alineja«. U glazbenome dijelu promocije nastupili su šansonijer Ivan-Ivica Percl i violončelist Željko Švaglić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Predstavljen dokumentarac o Modernoj galeriji</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Dokumentarni film pod nazivom »Hrvatska umjetnost 1850. - 1950.« koji se odnosi na stalni postav Moderne galerije s djelima nastalim u tome razdoblju, prikazan je u petak u toj galeriji. Ravnatelj Moderne galerije Igor Zidić u tom dokumentarcu daje stručni komentar povijesti hrvatskoga likovnog moderniteta. Film je proizveden u suradnji HRT-a i Moderne galerije. Režiju toga dokumentarca koji traje 50 minuta potpisuje Bogdan Žižić, a snimatelj je Tomislav Kovačić.</p>
<p>U filmu je predstavljeno više od 380 djela hrvatske likovne umjetnosti novijeg i modernog doba, od Karasa, Rendića, Bukovca Raškajeve i Meštrovića do Račića, Becića, Uzelca, Tartaglie, Babića i Plančića. Tematski se pokrivaju »prvi koraci« iz sredine 19. stoljeća, usvajanje europske likovne sintakse na prijelazu stoljeća, početci avangarde, visoki standardi u tridesetima te vizionarska djela uoči Drugoga svjetskog rata, intimizam u ratnim godinama, opći zastoj i stereotipizacija ikonografskih shema u socrealističkoj poetici te »hrvatski put« u to vrijeme.</p>
<p>Dokumentarac objavljen na video kazeti uz Igora Zidića predstavio je dr. Tonko Maroević. Videokazeta s filmom »Hrvatska umjetnost 1850. - 1950.« pokušaj je da se fundus Moderne galerije približi publici, a u pripremi je i tiskani vodič o ostalom postavu Moderne galerije, kazao je Igor Zidić. Također je najavio da će se u kasnu jesen ove godine prirediti postav Moderne galerije s djelima nastalim u razdoblju od 1945. do 2000. godine., te će se tim povodom objaviti vjerojatno još jedna videokazeta.</p>
<p>Po riječima dr. Tonka Maroevića, Igor Zidić je kao povjesničar oživio tu zanimljivu građu i postav koji predstavlja »dijalog s prošlošću«. Kako je istaknuo, film donosi viziju događaja u sto godina i epohe stilske dinamike, u kojoj se našlo mjesta i za manje poznate autore.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sjajni puhači</p>
<p>Dobro posjećena velika dvorana Hrvatskoga glazbenog zavoda s mnogo mladih slušatelja, očigledno zadovoljna, aklamirala je u četvrtak koncert komornog sastava solista Simfonijskoga puhačkog orkestra Hrvatske vojske s klasičnim i romantičnim programom. Makar se radilo o sastavu puhačkog okteta, dobro je bilo što je pred njih stao dirigent, 29-godišnji maestro Robert Homen. Prva točka je bila jedna ranija skladba Josepha Haydna za osam puhača, po dvije oboe, klarineta, fagota i roga, djelo izrazito šarmantno u svojim djelomično pastoralnim ugođajima. Slijedile su Varijacije za obou i puhače Gioacchina Rossinija u obradi našega skladatelja Tomislava Uhlika sa solisticom Dubravkom Lukin. I ovom prilikom predstavila se jednako muzikalnom interpretacijom kao i tehnički superiornom svirkom u suradnji sa sastavom dviju flauta, dvaju klarineta, dvaju fagota, dvaju rogova i dvaju kontrabasa; tako su takvim sastavom u Uhlikovu aranžmanu došla do izražaja i dvije dobre flautistice i kontrabasi iz simfonijskog sastava Vojnog orkestra.</p>
<p>U drugome dijelu večeri posebno nas je obradovao susret s jednim malo poznatim skladateljem epohe klasike, Čehom Františekom Krommerom, suvremenikom Mozarta i Beethovena, čija se djela otkrivaju tek u najnovije vrijeme i već pojavljuju i na snimkama - s pravom, sudeći barem prema ovoj »Lovačkoj« partiti koju su nam izveli naši puhači. Pet, opet više nego šarmantnih, stavaka afirmiralo je, kao i na kraju Schubertov Oktet, prvu oboisticu orkestra i prvoga klarinetista, kao i prvoga kornista. Oboistica je pokazala finu tehniku i istančanu dinamiku, a klarinetist isto tako dobro dinamičke prelijeve i posebno lijepi i topli ton. Punoćom i čistoćom tona odlikovali su se i solistički istupi prvoga kornista, ali su i svi ostali članovi puhačkog okteta ostvarili odlične skupne nastupe. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Prevelike »trošarine« za glazbu</p>
<p>Novinarski dom / Press-konferencija lokalnih televizijskih postaja / Iznesen zajednički stav u svezi s plaćanjem naknada za glazbu na TV programima ili u ugostiteljskim objektima / Ako se problemi ne riješe, 2. travnja lokalni koncesionari prestat će emitirati domaći glazbeni program </p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - U prostorijama Hrvatskoga novinarskog društva u četvrtak je održana press-konferencija lokalnih televizijskih postaja i koncesionara, predstavnika udruga lokalnih glasila, AIR i ugostitelja. Tema obraćanja javnosti bila je zajednički stav prisutnih u svezi s HUZIP-om i ZAMP-om, tj. plaćanjem naknade za vrćenje glazbenih materijala na svojim programima ili ugostiteljskim objektima. Predstavnici postaja ATV (Split), TV Čakovec, Gradska TV (Zadar), Slavonska TV (Osijek), TV NET (Kutina), TV NOVA (Pula), Kanal RI (Rijeka), Varaždinska TV i Vinkovačka TV, u priopćenju javnosti donijeli su zahtjeve koji moraju biti ispunjeni do 2. travnja. Ako se do tada ne postigne dogovor s predstavnicima HDS-a (Hrvatskoga društva skladatelja), HUZIP-a, ZAMP-a i drugih pozvanih institucija, koncesionari će usklađeno prestati emitirati domaću glazbu, na svim radijskim i televizijskim postajama emitirat će jinglove i najave prikladna sadržaja kao oblik tihog štrajka upozorenja, a obrtnici će obustaviti emitiranje domaće glazbe u svojim objektima.</p>
<p> Prije toga traži se sastanak 15. ožujka s predstavnicima ministarstava gospodarstva, kulture, prometa i veza, turizma, za obrt i sitno poduzetništvo, Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo te čelnim ljudima HDS-a, HUZIP-a, ZAMP-a i Udruge diskografa. S njima bi se trebalo pokušati pronaći rješenje za dosadašnje novčane obveze koje su za postaje i obrtnike vrlo visoke i prijete gašenju većine koncesionara. </p>
<p> Koncesionari i ugostitelji traže izmjenu i dopunu Zakona o autorskom pravu, prilagodbu postojećega Pravilnika o naknadama za javno izvedbu glazbenih djela realnim financijskim mogućnostima koncesionara i medijskog tržišta, a žele se i rasprave o transparentnosti djelovanja HDS-a, HUZIP-a i ZAMP-a, kao i o zaostalim naknadama i tužbama iz proteklog perioda. </p>
<p> Na press-konferenciji bilo je govora i o nedolasku predstavnika HRT-a, kojem, po mišljenu manjih koncesionara, plaćanje naknade za vrćenje glazbe ne predstavlja problem s obzirom na to da se HRT financira iz pretplate, a lani mu je otpisan i neplaćeni PDV.</p>
<p> Budući da se prema postojećem zakonu davanja za autorska prava ugostiteljskih objekata procjenjuju prema 80-postotnoj popunjenosti lokala, obrtnici tvrde da se situacija izmijenila pa je 20 posto popunjenosti objekta postala realnost. Spomenut je i podatak da su izdavanja HUZIP-u i ZAMP-u veća nego za davanja koncesije, koja su lani smanjena za 80 posto. Svi uključeni u raspravu naglasili su da nisu protiv plaćanja »trošarine« za glazbu, ali da je nužno potrebno izmijeniti sadašnji zakon. </p>
<p>Hrvoje Horvat</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Umro Vinko Varvodić Vuto </p>
<p>SPLIT, 2. ožujka</p>
<p> - U četvrtak, 1. ožujka u Splitu je preminuo Vinko Varvodić-Vuto, rođen u Splitu 1933. Član zbora i operni solist-epizodist u splitskom HNK-u bio je od 1959. do umirovljenja 1999. Dugi niz godina uživao je ugled najboljega zborskog tenora u Hrvatskoj. </p>
<p>Ostvario je brojne solističke uloge u matičnom kazalištu: Harlekina u »Pagliacciju«, Goroa u »Madame Butterfly«, Spoletta u »Tosci«, Jurodivog u »Borisu Godunovu«, Mornara u »Didoni i Eneju«, Pastira u »Orfeju«, Vlaja u musicalu »Maro Marice«, da nabrojimo samo najznačajnije. Posebno će ostati zapamćene njegove kreacije Tonća i Šjor Dane u Tijardovićevim operetama »Spli'ski akvarel« i »Mala Floramye«. Početkom šezdesetih osnovao je klapu »Jeka Jadrana«, čime je umnogome zaslužan za pokretanje trenda dalmatinske gradske klapske pjesme. Pjevao je i u klapi »Lozje«, a na omiškom Festivalu dalmatinskih klapa dugo godina je bio nezamjenjiv kao član žirija. Ostvario je i veliki broj radijskih i televizijskih snimaka opernih arija, kancona i pjesama iz žanra zabavne glazbe. (K. R.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Janica ozlijeđena, Pavlek vjeruje da će voziti u Areu </p>
<p>Janica Kostelić je zapela skijom za crvena vrata i veoma neugodno pala / Odmah krećemo u Selce kod liječnice Vlaste Brozičević i počinjemo terapiju. Uz palac lijeve ruke sad treba liječiti i lijevo rame, lijevu nogu, leđa... Ne sumnjamo, ipak, da će Janica nastupiti na završnom ciklusu Svjetskog skijaškog skupa u švedskom Ĺreu, od 7. do 11. ožujka. Ako se rehabilitacija oduži, u Švedsku krećemo u četvrtak umjesto u utorak, rekao je Vedran Pavlek, direktor hrvatske alpske reprezentacije</p>
<p>INNERKREMS, 2. ožujka</p>
<p> - Janica Kostelić pala je u prvoj vožnji slaloma za Otvoreno prvenstvo Hrvatske. Zapevši skijom za crvena vrata preokrenula se u zraku, prizemljila najprije na lijevo rame, zatim se okrenula na leđa, da bi klizanje po strmoj stazi završila na trbuhu. Pad je doista strašno izgledao i već će na prvi pogled dalo zaključiti kako će ostaviti zabrinjavajuće posljedice. Janica se, došavši do oca koji se popeo do pola staze, požalila na bol u lijevom ramenu, leđima i mišiću lijeve noge iznad koljena. </p>
<p>- Nema nam druge nego provjeriti Janičino stanje, govorio je pola sata kasnije njen otac Ante Kostelić, potvrđujući da će Janica smjesta napustiti Innerkrems. </p>
<p>Potvrda tih riječi stigla je uskoro. </p>
<p>- Odmah krećemo u Selce kod liječnice Vlaste Brozičević. Uz pregled ultrazvukom odmah će započeti odgovarajuća terapija, rekao je Vedran Pavlek, direktor hrvatske alpske reprezentacije. </p>
<p>Pavlek nam je ponudio još jednu informaciju vezanu uz Janičinu ozljedu. </p>
<p>- Uopće ne sumnjamo da će Janica nastupiti na završnom ciklusu Svjetskog skijaškog skupa u švedskom Ĺreu, od 7. do 11. ožujka. Ako se ipak rehabilitacija oduži, onda ćemo u Švedsku, umjesto u utorak 6. ožujka, krenuti dva dana kasnije, u četvrtak, 8. ožujka.</p>
<p>To pak znači da će Janica propustiti, uz spust, i superveleslalom u Švedskoj. Nastupila bi, zaključujemo, u posljednja dva dana švedskog ciklusa Svjetskog kupa, u slalomu i veleslalomu.</p>
<p>Janica nije djelovala previše zabrinuto, za razliku od svih ostalih oko nje. </p>
<p>- Što ćete, dogodi se to. Zapela sam u naletu na jedna vrata, više se nisam mogla izvući. Sada ću, znate, za Selce gdje će se utvrditi što je s rukom i leđima.</p>
<p>Inače, Janica je i dva dana u Innerkremsu bila pod paskom fizioterapeutske ekipe dr. Brozičević, koja je pokušavala sanirati Janičinu dugotrajnu ozljedu palca lijeve ruke. Sad istu liječničku ekipu, ali na čelu s dr. Vlastom Brozičević, u Selcu čeka kudikamo teži posao. Uz palac lijeve ruke sad treba liječiti i lijevo rame, lijevu nogu, leđa...</p>
<p>Dakako, uz ovakav nesretan rasplet događaja, nameće se pitanje kakvi su sad Janičini izgledi u borbi za vrh Svjetskog kupa? Janica kaže: </p>
<p>- I da mi se nije sve ovo dogodilo, smatrala bih kako Austrijanka Renate Götschl ima veće šanse. Iz jednostavnog razloga - Götschl će voziti sve četiri završne utrke, ja u najboljem slučaju tri, jer u spustu ne bih nastupala. Što će biti u Ĺreu? Kad pogledam cijelu sezonu, onda vidim da nije bilo gotovo ni jedne utrke da me nešto nije boljelo. Eto, sada će tako biti i u Švedskoj. Mogu samo još reći da ću dati sve od sebe.</p>
<p>Zabrinuta lica oko Janice mnogo toga kazuju. Nekako je najmanje, već smo napisali, zabrinuta Janica. U njenoj karijeri ovo nije prva slična nezgoda i vjerujemo kako će se iz svega izvući još jača. </p>
<p>- Ma, tko se ne bi zabrinuo, govorila je Janičina majka Marica nakon što su je pokušavali utješiti.</p>
<p>Sljedećih ćemo dana, dakle, iščekivati vijesti o Janičinom oporavku u Selcu. Janica će, kako se sad čini, najvjerojatnije iz Selca krenuti izravno u Ĺare. S Mediterana u srce Skandinavije.</p>
<p>Naposljetku, ne možemo zaboraviti Janičinu omiljenu uzrečicu prije svake utrke, koja se i ovaj put potvrdila. Tom uzrečicom Janica kao da želi, tko zna koji put, dokazati da se u skijanju još ništa ne može prognozirati...</p>
<p>- Kaj bu, bu!</p>
<p>Netko je pak nakon pada u Innekremsu dometnuo: »Vrag nikad ne spava«!</p>
<p>I doista, u slalomskoj utrci, inače Janičinoj najjačoj disciplini, koja je na Otvorenom prvenstvu Hrvatske trebala poslužiti samo kao jedan od zadnjih treninga za Švedsku, vrag je otvorio oči.</p>
<p>Ne bojimo se, Janica će ga opet brzo uspavati. Ona to dobro zna.</p>
<p>Andrija Kačić Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Oprezni Dinamo čeka »zagrebaše«</p>
<p>»Nitko više u hrvatskome prvenstvu ne može reći da će sigurno pobijediti, tako ni mi ne možemo tvrditi da ćemo svladati Zagreb«, oprezno najavljuje gradski derbi (Maksimir, subota, 16 sati) Dinamov trener Hrvoje Braović / Šokota: »Kvalitetniji smo«!</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Zadnja dva gradska derbija okončana su neodlučenim rezultatima. U Kranjčevićevoj je jesenas bilo 3-3, a prije godinu dana u Maksimiru Dinamo i Zagreb odigrali su 2-2, bila je to prva utakmica koju je po povratku staroga imena Dinamo odigrao pred svojim navijačima. Prošla su, dakle, ona vremena kad je uoči navodnoga gradskoga derbija bilo upitno samo jedno - s koliko će golova razlike Dinamo pobijediti...</p>
<p>Podsjetimo, ranih devedesetih, u početnim sezonama samostalne Hrvatske lige, neizvjesnost je bila obilježje utakmica gradskih suparnika. Čak je Zagreb bio uspješniji, Dinamo (odnosno HAŠK Građanski i Croatia) dugo nije znao za pobjedu. Pa su uslijedile godine »modre« dominacije, da bi se sad iznova neizvjesnost nadvila nad međusobne okršaje »plavih« i »bijelih«. Subotnji bi maksimirski dvoboj (16 sati) također trebao biti uzbudljiv, najavljuje to i Dinamov kapetan, Tomo Šokota:</p>
<p>- Očekujem utakmicu na razini derbija, bit će obostrano agresivno, u Zagrebu ima nekoliko igrača koji su bili kod nas i sad će se sigurno željeti i dodatno dokazati. Iako je na posljednjim dvobojima bilo dosta golova, ne vjerujem da će u subotu biti »rasparanih mreža«, a na kraju će ipak presuditi naša opipljivija kvaliteta. Imamo, naime, više pojedinaca sposobnih odlučiti utakmicu, mišljenja je kapetan »modrih«.</p>
<p>Dinamov trener, Hrvoje Braović, ovih dana naglašava sljedeće:</p>
<p>- Nitko više u hrvatskome prvenstvu ne može reći da će negdje sigurno pobijediti. Mogu li Osječani najaviti pobjedu u Šibeniku? Ili Hajduk u Varaždinu? Naravno da ne mogu. Kao što ni mi ne možemo tvrditi da ćemo svladati Zagreb. Svaka je utakmica novo dokazivanje, na kraju će uistinu nijanse odlučivati o novome prvaku, veli Braović i dodaje:</p>
<p>- Protiv Zagreba će biti promjena u sastavu u odnosu na utakmicu u Slavonskome Brodu, no o udarnoj ću postavi odlučiti tek na dan utakmice. Mogu vam samo reći da će i početni sastav, a i klupa, biti ofenzivniji nego protiv Marsonije, trenerova je najava.</p>
<p>U Dinamu se, eto, ne razbacuju velikim riječima. Nakon pozitivno šokantnog proljetnoga starta i 3-2 pobjede protiv »osakaćene« Marsonije ostvarene tek u završnici dvoboja, očito su u Maksimiru shvatili da proljeće donosi isključivo neizvjesnost uoči svake utakmice. I doma, i vani... Jer, ako u svakome loptačkom sportu sve počinje od obrane, onda Dinamo ima strahovitih problema već na samome - početku! Pokazala je to i brodska predstava, kad je Marsonia, praktički bez napadača u sastavu, postigla dva gola i imala još dvije-tri prigode. Maksimirska »propuh-obrana« zapravo je najveća opasnost za Braovićevu momčad, vidjet ćemo hoće li »zagrebaši« znati iskoristiti dokazano kroničnu nespretnost zadnjeg obrambenog reda »modrih«.</p>
<p>No, ipak bi sve trebalo ponajviše ovisiti o raspoloženju vatrometnog napadačkog dvojca Balaban - Šokota! Udarni tandem »plavih« doista može svakome zabiti gol i ako će opet biti raspucani, onda će i Braovićčeve brige biti manje. U suprotnom, teško se uvijek oslanjati na sjajnu formu vratara Tomislava Butine, koji se vraća u sastav...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jozić ne želi euforiju</p>
<p>Na konferenciji za novinare u HNS-u izbornik Mirko Jozić nije želio pričati o dobrim stranama utakmice s Austrijom, jer »ne voli euforiju«</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Dva dana nakon prijateljske utakmice i 1-0 (1-0) pobjede nad Austrijom, Mirko Jozić, izbornik hrvatskih nogometaša, nije gotovo ničime odstupio od svojih izjava izrečenih neposredno nakon susreta. Na uobičajenoj konfereciji za novinare u Hrvatskom nogometnom savezu Jozić je naglasak stavio na neke slabosti za koje valja pronaći način kako ih postupno otkloniti, jer »komplimenti koliko god lijepo zvuče, a bilo ih je u svim medijima, dodatno tjeraju na nadogradnju.«</p>
<p> Ipak, u kratkim je crtama rekao da je bio zadovoljan ritmom igre, nametnutom inicijativom kao i sustavnim pritiskom na suparničke linije, s time da je kao cjelina momčad djelovala iznenađujuće dobro.</p>
<p>- Da bismo održali visoki ritam igre i protiv jačeg suparnika, važno je kod nekih pojedinaca evidentirati bolju fizičku pripremljenost. Treba također poraditi na udarcu izvana, jer primjerice uvjeti riječke utakmice upravo su vapili za time.</p>
<p>U iznošenju onog na što još treba usmjeriti pažnju a da igra teče, Jozić je dodao:</p>
<p> - Nužna je veća koordinacija igrača iz veznog reda, te obrane jer na to su upozorile neke suparničke lopte koje su putovale i do 50-ak metara, a da nije bilo odgovarajućeg rješenja s naše strane. Nisam baš ni pristalica čestog vraćanja lopte vrataru, jer time se usporava tempo. Također, i neptrebni prekršaji na sredini terena kojih je s naše strane bilo, opasnost su za razbijanje kontinuiteta igre... Bitno je za sve pozicije i okolnosti postići alternativu, pa kad već spominjete Vugrinca, dobio sam pozitivan odgovor da sam primjerice s njime jedan takav problem rješio. Također sam se sa Živkovićem nešto više približio rješenju uvijek deficitarnog desnog boka.</p>
<p>Odajući još jednom priznanje svim akterima pobjede, Jozić je naglasio kako nije pristalica euforije, a potom zaključio:</p>
<p>- Ovu pobjedu vidim tek kao rano jutro optimizma s nadom da će pozna jesen biti ugodna nastavimo li s uspješnim igrama.</p>
<p>Jozićev asistent Marijan Vlak informirao je nazočne o prijateljskoj utakmici Lihtenštajn - Latvija (0-2), kojoj je nazočio:</p>
<p>- Naš slijedeći suparnik u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo, Latvija, dominirala je svih 90 minuta. Bila je to spontana inicijativa bez izrađenih prigoda, s naglaskom da je Latvija igrala bez dva bitna »stranca«. No, ipak smo mi u našoj međusobnoj utakmici 24. ožujka u Osijeku apsolutni favorit.</p>
<p>Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a, iščitao je pismenu zahvalnicu Austrijanaca na odličnom prijemu. Citirao je i riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, koji je zahvalio na povjerenju koje im je HNS ukazao dodijelivši im organizaciju ove utakmice, što se smatra bitnim poticajem da i grad Rijeka pomogne rješavanju infrastrukture stadiona Kantrida.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Zagreb u Barceloni popravlja dojam</p>
<p>U subotu, u 18 sati, rukometaši Zagreba igraju u Barceloni uzvratni dvoboj četvrtfinala Lige prvaka</p>
<p>ZAGREB, 2. 0žujka</p>
<p> - Izletom u Barcelonu rukometaši Zagreba će se oprostiti od Lige prvaka ove sezone. Uzvratni dvoboj četvrtfinala odigrat će se subotu u 18 sati u »Blau Grani«, no polufinalist je poznat već od prošlog vikenda, kad je Barcelona u Zagrebu slavila sa 12 pogodaka (29-17). Tako će Zagreb u Barceloni moći tek popraviti dojam iz dvorane II Sportskog doma.</p>
<p>- Znali smo da je u Zagrebu situacija loša, ali nitko nije očekivao da će Zagreb tako loše odigrati. I trener Rivera i moji suigrači bili su razočarani Zagrebovom igrom. Valjda će biti bolje, rekao je bivši »zagrebaš«, danas u dresu Barcelone Patrik Ćavar.</p>
<p>On nije ni došao u Zagreb zbog ozljede ruke, a kaže da neće igrati ni u uzvratu.</p>
<p>- Mnogo je bolje i mogao bih zaigrati da treba, ali kad je ovakva razlika, nema smisla riskirati, veli Ćavar, dodavši da u Barceloni nema posebnih priprema ni najava jer su Katalonci sve napravili prije tjedan dana.</p>
<p>I Zagrebov trener Lino Červar kaže kako je najbitnije da u Barceloni pokažu da mogu odigrati bolje nego na svom terenu.</p>
<p>- Uspijemo li većinu utakmice držati priključak, bit će to veoma dobro. Jasno, nitko sretniji od mene kad bismo pobijedili, ali najvažnije je da dobro odigramo, kaže Červar, koji je u Barcelonu poveo svih svojih 13 rukometaša. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Leipzig je u prednosti, ali Podravka nema što izgubiti</p>
<p>Rukometašice Podravke Vegete igraju u subotu, u 18 sati, prvu utakmicu četvrtzavršnice Kupa EHF-a protiv njemačkog Leipziga</p>
<p>KOPRIVNICA, 2. ožujka</p>
<p> - Rukometašice Podravke Vegete igraju u subotu, u 18 sati, prvu utakmicu četvrtzavršnice Kupa EHF-a protiv drugoplasiranog njemačkog sastava, Leipziga. Kako su ulaznice besplatne, očekuje se puna dvorana.</p>
<p>U Podravci kažu kako će pokušati pobijediti u prvoj utakmici u Koprivnici, nadajući se da će ulazak u polufinale biti neizvjestan do zadnje minute uzvrata u Leipzigu, iduće nedjelje.</p>
<p>- Mi nemamo što izgubiti. Nitko od nas ne traži prolaz, nema nikakvog pritiska ni na mene niti na igračice, utakmicu igramo za vlastitu afirmaciju. Nismo bez izgleda, ali Njemicama dajem prednost jer igraju u jačoj ligi i imaju dosta reprezentativki. Uostalom, one su uvjerene u prolaz, kaže trener Ivica Pal.</p>
<p>Podravka Vegeta, međutim, ima i svoje adute. Predvodnica sastava Božica Palčić optimizam gradi na nekoliko odličnih utakmica, od turske Ankare preko tri utakmice sa Zametom. Sanela Knezović je pak izrekla istinu, koju ponavlja i trener Pal: dobra obrana i solidna realizacija mogu donijeti uspjeh. Božica Palčić dodaje:</p>
<p>- Sada je vrijeme, trenutak da se vidi kakve smo. Imamo pred sobom pravi ispit. Hodak, Perčulija, Stančin, Mihoci i ja imamo iskustva s Njemicama i neke od njih poznajemo. Znamo da nam najveća opasnost prijeti od vanjskih igračica Grit Jurack i Ingride Radzeviciute, ali ako njih »odrežemo« jednu od druge, teško će se realizirati napad Leipziga. Dovoljno je da jedna ode na klupu i već to nije to.</p>
<p>Pal upozorava na dobru kružnu napadačicu te solidna krila. U igru kod Podravke Vegete neće ulaziti ponovno ozlijeđena Nikolina Jurić, ali sve su ostale rukometašice zdrave. (I. Čičin-Mašansker)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Riječani željni osvete</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - U četvrtfinalu Kupa Hrvatske za košarkaše, Cibona VIP je imala najviše sreće pri ždrijebu. Igrači trenera Nevena Spahije moraju, da bi izborili »final four«, u subotu pobijediti momčad Šanac Karlovca. »Cibosi« su pri izvlačenju u jednoj utakmici dobili i prednost domaćeg terena, pa će pred svojim gledateljima u KC »Dražen Petrović« učiniti korak bliže prema prvom trofeju u sezoni.</p>
<p>Zanimljivo će biti i u Rijeci gdje motivirana momčad Sava osiguranja u, kako se očekuje, punoj dvorani na Trsatu, dočekuje Zadrane. Pred riječkom je momčadi velika prilika i veći ulog od onog u prvenstvu, kad su Zadrani na Trsatu slavili nakon tri produžetka (132-129). Zadrani će u Rijeci svakako imati prednost pod koševima, riječki centri Andrej Štimac i Kevin Byrne teško će izaći na kraj s iskusnim Davorom Pejčinovićem. No, prednost Riječana je u vanjskoj liniji, Maurice Whitfield, Marijan Mance i Marino Baždarić odlični su ove sezone.</p>
<p>Košarkaši Zagreba pristali su utakmicu protiv Split Croatia osiguranja odigrati na Gripama umjesto u Trnskom. Splićane očekuje važna utakmica protiv Lietuvos Rytasa u gostima, pa im takav raspored daleko više odgovara. »Zagrebaši« su, iako na Gripama imaju minimalne izglede, iskazali već pomalo zaboravljeni fair-play.</p>
<p>U nedjelju se sastaju i dvije zagrebačke momčadi, Dona u KC »Dražen Petrović« igra protiv Zrinjevca. Momčad iz Dubrave ima blagu prednost, uostalom bolje i stoji na ljestvici, ali u jednoj utakmici sve je moguće.</p>
<p> • Raspored (subota, 3. ožujka): Cibona VIP - Šanac Karlovac (20.00), Sava osiguranje - Zadar (20.00), Split CO - Zagreb (18.00); nedjelja, 4. ožujka: Dona - Zrinjevac (18.00). (I. Perdec)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Schumacher izletio i udario u zid</p>
<p>MELBOURNE, 2. ožujka</p>
<p> - Svjetski prvak Michael Schumacher doživio je nesreću u svojem Ferrariju na prvom treningu uoči Velike nagrade Australije, u nedjelju u Melbourneu. Prvi velikoj brzini, njemački je vozač izletio sa staze, vinuo se u zrak i udario u zid. Schumacher je prošao bez ozljeda i sam je izašao iz uništenoga bolida. </p>
<p>Pokazalo se da je pri izlijetanju na šljunčani dio izvan staze, predviđen za usporavanje, naletio na povišenje koje je njegov bolid dignulo u zrak.</p>
<p> - Držim da je krivnja na organizatorima i potrudit ću se da to isprave jer sam mogao gadno stradati na tom šljunčanom dijelu. Imao sam sreće, očekivao sam mnogo teži udar u zid, no naposljetku je sve prošlo dobro, rekao je njemački vozač, koji je u trenutku nesreće nastojao popraviti svoj najbolji krug, ukupno treći po brzini na stazi Albert Park.</p>
<p>Njegov momčadski kolega u Ferrariju Brazilac Rubens Barrichello bio je najbrži u petak, oborivši rekord staze (1:28.965 minuta), što je gotovo trećinu sekunde brže od kruga Jacquesa Villeneuvea iz 1997. Vozač Jordana Talijan Jarno Trulli u posljednjim je sekundama treninga uspio biti bolji od Schumachera. Vozači McLaren-Mercedesa, David Coulthard i Mika Hakkinen, bili su četvrti i peti.</p>
<p>• Rezultati treninga: 1. Rubens Barrichello (Bra/Ferrari) 1:28,965, 2. Jarno Trulli (Ita/Jordan-Honda) 1:29,267, 3. Michael Schumacher (Njem/Ferrari) 1:29,284, 4. David Coulthard (VB/McLaren-Mercedes) 1:29,324, 5. Mika Hakkinen (Fin/McLaren-Mercedes) 1:29,799, 6. Ralf Schumacher (Njem/Williams-BMW) 1:30,277...</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Talentirani Belgijanac nadigrao Ivaniševića</p>
<p>SAN JOSE, 2. ožujka</p>
<p> - Nakon više od godinu dana, mladi belgijski tenisač Xavier Malisse uspio je izboriti četvrtfinale nekog ATP turnira. Do najboljeg rezultata u possljednjih godinu dana stigao je 6-3, 6-4 pobjedom protiv Gorana Ivaniševića u okršaju 2. kola 400.000 američkih dolara vrijednog turnira u San Joseu.</p>
<p>Za 55 minuta, 20-godišnji Belgijanac - za kojeg je Pete Sampras prije tri godine rekao kako je igrač golemih mogućnosti i talenta - dva je puta Ivaniševiću oduzeo servis, po jednom u svakom setu. Ubacio je maksimalnih 100 posto drugog servisa, 60 posto prvog te ostvario 23 »winnera«.</p>
<p>- Osjećam se dobro, odlično sam se kretao u oba meča, rekao je Malisse.</p>
<p>Hrvatski tenisač, koji je i za ovaj turnir dobio pozivnicu organizatora, iako s relativno visokim postotkom ubačenog prvog servisa (56 posto) nije izborio ni jednu »break« priliku. Osim toga, imao je 27 neforsiranih pogrešaka.</p>
<p>• Rezultati 2. kola: Agassi (1) - Kratochvil 6-4, 6-2, Hewitt (2) - Stoliarov 6-2, 6-7 (8), 6-3, Balcells - Philippoussis (3) 6-4, 6-7 (4), 7-6 (3), Haas (4) - Gustafsson 4-6, 6-3, 6-4, Malisse - IVANIŠEVIĆ 6-3, 6-4. (imi)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="34">
<p>Donijet ćemo odluku da ovu vlast ne prihvaćamo, a Petritsch me ne zanima </p>
<p>Prihvatit ćemo platformu o samoodrživoj demokratskoj BiH / Riječ je o složenoj, učinkovitijoj i racionalnijoj državi tri konstitutivna naroda sa standardiziranim pojedinačnim i kolektivnim pravima - u njoj bi svaki od tih naroda trebao imati određene institucije i instrumente zaštite</p>
<p>Uoči subotnje sjednice Hrvatskoga narodnog sabora (HNS) u Mostaru, tamo s razgovarali s članom Predsjedništva BiH i predsjednikom HDZ-a BiH Antom Jelavićem.</p>
<p>• Koje će zaključke istaknuti HNS?</p>
<p> - U subotu će više od 500 legalnih i legitimnih predstavnika hrvatskog naroda izabranih na općim i lokalnim izborima prošle godine, prihvatiti platformu o samoodrživoj demokratskoj BiH. Riječ je o složenoj, učinkovitijoj i racionalnijoj državi tri konstitutivna naroda sa standardiziranim pojedinačnim i kolektivnim pravima. U takvoj državi svaki od tih naroda trebao bi imati određene institucije i instrumente zaštite. Uz to, sigurno ćemo donijeti odluku da ovu vlast ne možemo prihvatiti jer je na neustavan način poništena volja hrvatskog naroda izražena na izborima 11. studenoga prošle godine, te da s takvom vlašću ne možemo i nećemo surađivati. Svjesni smo da moramo zadržati hrvatsko zajedništvo, posebice uvažavajući poziciju Hrvata u srednjoj Bosni, davajući im prednost i ne dovodeći ih, kao prije nekoliko godina u drugorazrednu poziciju. Isto tako, ne smijemo uletjeti u svojevrsnu zamku radikalizma, isključivih rješenja, proglašavanja nekog entiteta ili vraćanja na Herceg-Bosnu.</p>
<p> • Odbijate li usporedbu vaših zahtjeva s ponovnim stvaranjem Herceg-Bosne?</p>
<p> - Ovo je samo naš pokušaj stvaranja instrumenta samozaštite. Otvoreni smo za dijalog, ali želimo da Hrvati imaju ista prava kao i ostali narodi u BiH. </p>
<p> • Bojite li se Petritscheve najave zabrane HDZ-a i Vašeg smjenjivanja s mjesta člana Predsjedništva? </p>
<p>- To me uopće ne zanima, za mene su takve izjave trenutačno marginalne. Takav nas mogući rasplet uopće ne opterećuje. Ali, da se to čak i ostvari, spreman sam na tu žrtvu, samo da međunarodna zajednica dâ neko jamstvo da će Hrvati imati neke institucije zaštite kao i ostala dva naroda.</p>
<p> • U Vitezu ste najavili mogućnost ukidanja HVO-a.</p>
<p> - Između dvije opcije - da HVO, kao vojnu strukturu Hrvata BiH nastalu iz nenaoružanog naroda koja je obranila opstojnost Hrvata u BiH, prepustimo u nadležnost nelegalne i nelegitimne vlasti Alijanse (koja jasno kaže da je Hrvatska agresor u BiH te da su Hrvati u BiH bili u funkciji agresije kao kvislinška formacija!), ili da HVO u ovom razdoblju bude u nadležnosti legalno izabranih predstavnika, tek se trebamo odlučiti. Odluka koju donesemo, obvezivat će civilnog zapovjednika iz reda hrvatskog naroda ili predsjedništvo HNS-a. U potonjem slučaju, spremni smo čak donijeti odluku o slanju naših vojnika kući uz određena mjesečna primanja dok traju razgovori o budućem obrambenom sustavu BiH u kojemu će sva tri naroda biti ravnopravna.</p>
<p> • Najavljen je dolazak i reis-ul-uleme Mustafe ef. Cerića, koji bi se na HNS-u trebao pojaviti ako stiže i kardinal Vinko Puljić.</p>
<p> - Sretan sam što je najavio dolazak, makar i uz taj uvjet.</p>
<p> • Što znači evenutalno reis-ul-ulemino pojavljivanje na HNS-u?</p>
<p> - U razgovoru s reis-ul-ulemom prije dva mjeseca, na sjednici Predsjedništva BiH, obratio mi se u jednom trenutku: »Gospodine Jelaviću, ja se s Vama možda ne slažem u mnogim političkim stvarima u viđenju problema u BiH. No, ono što ste pokazali, ne Vi osobno, nego politika koju zastupate, dokaz je, napokon, dostojanstva u Bosni i Hercegovini i da nam ne treba stalno taj podanički mentalitet«.</p>
<p>Željko Garmaz</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Khatami će se ponovno kandidirati za predsjednika Irana</p>
<p>ANKARA, 2. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iranski predsjednik Mohammad Khatami (58) najavio je da bi se mogao ponovno kandidirati za šefa države. Informaciju o tome donio je u petak iranski dnevnik Teheran Times. Pozivajući se na dobro obaviještene izvore bliske predsjedničkoj palači, list navodi da je »kandidatski dogovor« utanačen na sastanku predsjednika Khatamija s najbližim suradnicima i savjetnicima. </p>
<p>Među njima su, kako se tvrdi, bili moćni ajatolah Mousavi, ajatolah Karrubi, hojatoleslam Abtali i potpredsjednik parlamenta Mohammadreza Khatami, inače predsjednikov brat.</p>
<p>Ako se pisanje lista o kandidaturi umjeren reformatora Khatamija uskoro potvrdi, to će značiti veliko olakšanje na iransko političkoj sceni, a sigurno i na području Srednje Azije i Zaljeva. Kandidatura uvijek smirenog iranskog predsjednika bit će, praktički bez izuzetka, srdačno pozdravljena na svim stranama. Izuzetak su, dakako, konzervativni iranski mule koje se protive otvaranja Irana prema svijetu i svijeta prema Iranu. Većina će Iranaca, već pomalo zamorenih ideologijom mula, s oduševljenjem dočekati službeno priopćenje o Khatamijevoj formalnoj kandidaturi. </p>
<p>O tome, kako se čini, postoje neslužbeni konsenzus među iranskim pučanstvom. Khatami je došao u teheransku predsjedničku palaču u svibnju 1997. na krilima predizborne poruke o toleranciji, nepristranosti i širokogrudnosti. Njima je do neslućenih obzora raspalio maštu običnih Iranaca, posebice žena i mladeži.</p>
<p>Na žalost, mnoga Khatamijeva obećanja nisu se ostvarila. No, predsjednik koji shvaća svu zbilju svog okruženja (moćni vjerski vođa Ali Khamnei i Vijeće čuvara Islamske revolucije) čvrsto vjeruje kako se s mnogo malih, brižljivo odmjerenih koraka može napraviti veliki politički iskorak. Na takvoj provjerenoj političkoj filozofiji ostvarivanja mogućeg u zadatim okolnostima iranske zbilje, predsjednik je donio i odluku o svom sudjelovanju u novoj predsjedničkoj utrci. </p>
<p>U takvom ozračju, mnogi Iranci ne sumnjaju u njegovu namjeru da odlučnije nego dosad nastavi sa započetim socijalnim, gospodarskim i drugim reformama u zemlji.</p>
<p>Među njegovim protukandidatima se najviše spominje bivši ministar informiranja Ali Fallahiani. U opticaju su i neka druga imena iz iranskog svjetovnog i duhovnog kruga. Međutim, teško će biti, ako i nemoguće, naći nekog ozbiljnijeg predsjedničkog konkurenta. Tvrdi se da su iznenađenja, ma koliko česta u predsjedničkim »natjecanjima«, ovog puta gotovo zanemariva.</p>
<p>Vjeruje se da bi Khatamijev reizbor udahnuo novu snagu započetim reformama i demokraciji iranskog društva u cjelini.</p>
<p> Tu se u prvi plan stavlja sloboda medija i autonomija sveučilišta. Iran je po broju listova koji su zabranjeni, ali još više novinara koji su zbog pisane riječi zatvoreni, neslavni rekorder u svijetu. Razbijanje tog lošeg »imagea« bit će, nedvojbeno, prva i najvažnija zadaća upornog Khatamija.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Kriza CDU-a i nakon sudskog postupka u slučaju Kohl</p>
<p>Zemaljski sud odustaje od istrage protiv bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla (CDU) zbog tajnih fondova u zamjenu za globu od 300.000 DEM </p>
<p>BERLIN, 2. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Vijest iz Bonna od petka da tamošnji Zemaljski sud odustaje od istrage protiv bivšeg njemačkog kancelara Helmuta Kohla (CDU) zbog tajnih fondova u zamjenu za globu od 300.000 DM, sudeći prema prvim reagiranjima CDU-ovih političara u središnjici u Berlinu, pobudila je njihove nade u bolje dane. </p>
<p>Odlukom bonnskog suda, naime, nije samo izbjegnuta blamaža sa sudskim procesom za dugogodišnjeg predsjednika CDU-a i »kancelara ujedinjenja«, nego se skida jedan sudski i politički teret koji je opterećivao djelovanje najjače njemačke oporbene stranke. CDU, zapravo, od otkrića Kohlova financijskog skandala nije riješila pitanje stranačkog vodstva. Prije godinu dana. na čelo šefa kluba zastupnika CDU/CSU-a u njemačkom Bundestagu izabran je Friedrich Merz umjesto Wolfganga Schäublea koji je također odstupio zbog donatorskog skandala. Na Schäubleovo mjesto na čelu CDU-a došla je Angela Merkel. Prvotna očekivanja od protestantsko-katoličkog dvojca Merkel-Merz bila su velika u prvom redu u njihovom obračunu s tamnim dijelom Kohlove političke baštine. No, godinu dana nakon toga u stranci i u javnosti prevladava razočaranje njihovim rezultatima. Mnogi otvoreno sumnjaju da je ovaj dvojac dorastao zadaći potpunog konsolidiranje stranke i njenoj oporbenoj ulozi na njemačkoj političkoj sceni. </p>
<p>Nije u pitanju samo njihova nemoć u obračunu s starim Kohlovim grijesima nego i njihov međusobni odnos koji obilježava osobni rivalitet. I Merkel i Merz, naime, sanjaju da će biti kandidati za njemačkog kancelara na izborima 2002. godine. Za to mjesto se kandidira i predsjednik sestrinske Kršćansko-demokratske unije (CSU) Edmund Stoiber. </p>
<p>Članstvo i simpatizeri kršćanskih demokrata koji su iscrpljeni najvećom krizom u povijesti stranke zahtijevaju da se što prije imenuje bilo koji kandidat za kancelara. Merkel, Merz i Stoiber se ne izjašnjavaju, strahujući da bi se time našli na nišanu kritike svojih suparnika, ali su svjesni da se prerano izabrani kandidat brzo troši. Prema nekim procjenama, najviše izgleda ima Merkel. Ona je istočna Njemica i to bi donijelo glasove na istoku Njemačke, ali ona je pripadnica liberalne struje. Merz bi, pak, pokupio glasove konzervativaca u stranci i u zemlji, ali analitičari primjećuju da je napravio u zadnje vrijeme puno pogrešaka koji ga ne preporučuju za kandidata. Čini se da bi iz sukoba Merz-Merkel kao pobjednik mogao izaći bavarski premijer Stoiber, kojemu je ovo (zbog godina) »zadnji vlak za Berlin«. Da bi »bavarskog kneza« mnogi rado vidjeli kao njemačkog kancelara, vidjelo se i u srijedu u Pasauu gdje su njegovi pristaše transparentima i skandiranjem zahtijevali da on bude kandidat njemačkih konzervativaca za kancelara. </p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Tenkovima i raketama na spomenike Buddhe </p>
<p>KABUL, 2. ožujka</p>
<p> - Kipovi divovskih Buda iz Bamijana »napadnuti« su tenkovima, raketama i čak vatrom iz automatskog oružja koju su otvorili talibani, potvrdili su u petak službeni izvori i izvori afganistanske oporbe. Oni, međutim nisu mogli potvrditi stupanj oštećenosti kipova Buddha u središtu Afganistana od kojih je jedan najveći na svijetu. »Počeli su pucati iz oklopnih vozila, ispaljivati protutenkovske rakete i pucali iz svog raspoloživog oružja,« rekao je predstavnik talibana koji nije želio biti imenovan. »Učinili su to na vlastitu inicijativu«, dodao je. Protiv devastirajuće odluke afganistanskih vjerskih učenika (talibana) o uništenju svih kipova preislamske umjetnosti jer su, navodno, protivni načelima islama, proteklih su dana prosvjedovale brojne zemlje, a među njima i Pakistan, inače saveznik talibanskog režima, te UNESCO, agencija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu. U četvrtak se oglasio i njujorški Metropolitan muzej ponudivši kompromisno rješenje da o svome trošku ukloni kipove i dijelova umjetnina koje je moguće transportirati. »Moja ponuda talibanima molba je da obustave uništenje te ako se njima te umjetnine čine šokantne, mi Metropolitan, spremni smo doći sa stručnjacima na naš trošak i u suradnji s njima ponijeti dijelove (umjetnina) i konzervirati ih u našem muzeju«, rekao je direktor muzeja Philippe de Montebello. Izaslanik glavnog tajnika UN-a izjavio je u petak da je upozorio talibane da mogu očekivati vrlo loše reakcije ako provedu svoj plan uništavanja svih povijesnih kipova u Afganistanu. »Prenio sam im krajnje ozbiljnu zabrinutost glavnog tajnika i međunarodne zajednice«, rekao je Vendrell. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Sabor će predložiti federalnu BiH</p>
<p>Konstitutivni narodi bi, preko svojih legalno izabranih predstavnika, na zajedničke institucije prenijeli dio suvereniteta, a federalnim jedinicama bi ostale sve ovlasti koje nisu izričito prenesene na zajedničke institucije</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora koje se u subotu održava u Mostaru bit će usvojena Platforma kojom će se zatražiti temeljit preustroj Bosne i Hercegovine. U tomu se dokumentu, čiji tekst je već usuglašen na pripremnom sastanku održanom u četvrtak, neće biti spomena o trećem entitetu, nego će se, kako stoji u 1. točki, predložiti da »Hrvati, Srbi i Bošnjaci, kao konstitutivni narodi, zajedno s ostalima (...) preoblikuju ustavni ustroj Bosne i Hercegovine u Federalnu Republiku Bosnu i Hercegovinu koja se sastoji od više federalnih jedinica s jednakim pravima i odgovornostima i glavnim gradom pod upravom Federacije«. Platforma bi, po zamisli čelnika HNS-a, trebala predstavljati hrvatska polazišta za eventualne pregovore o presutroju BiH.</p>
<p>Dokumentom se predlaže da se zaštita vitalnih nacionalnih interesa na identičan način regulira u svim federalnim jedinicama. Zajedničke institucije Federacije, predlaže se dalje u platformi, formirale bi se »na načelima pariteta u sudjelovanju, konsenzusa u odlučivanju i rotacije na čelnim mjestima institucija, uz puno poštivanje legitimne volje sva tri konstitutivna naroda«. Konstitutivni narodi bi, preko svojih legalno izabranih predstavnika, na zajedničke institucije prenijeli dio suvereniteta, a federalnim jedinicama bi ostale sve ovlasti koje nisu izričito prenesene na zajedničke institucije. </p>
<p>Ako bi se ideje navedene u Platformi, tj. nacrtu njezina teksta, uspoređivale s onim što se posljednjih mjeseci, pa i godina, moglo čuti kada je bilo riječi o preustroju BiH, odnosno o »poboljšanjima« Daytonskog sporazuma, onda se može zaključiti da su one najbliže onome što se nazivalo dokantonizacijom BiH. Riječ je o tome da bi se sadašnji ustroj Federacije BiH primijenio na čitavu BiH, što je svojevremeno - neposredno nakon formiranja Federacije BiH 1994. godine - i bila nakana međunarodnih predstavnika, ali su daytonski pregovori otišli u drugom smjeru i od BiH načinili asimetričnu zajednicu jedne federacije, sastavljene od 10 kantona, i jednoga entiteta sa svim elementima nacionalne države. </p>
<p>Platformom se predlažu i neke novine koje ne poznaje sadašnji ustroj Federacije BiH: »U okviru konstitutivnih naroda konstituiraju se nacionalna vijeća koja se sastoje od neposredno izabranih zastupnika u skupštine federalnih jedinica.« Ta bi vijeća dobila vrlo važnu ulogu u funkcioniranju federalne BiH: ona bi birala zastupnike u domu naroda, članove kolektivnog šefa države (predsjedništva), predlagala bi članove vlade ... U prijelaznom razdoblju, tj. do prvih izbora organiziranih sukladno novom ustroju BiH, nacionalna vijeća bi se formirala od zastupnika izabranih u skupštine kantona Federacije BiH, zastupničke domove parlamenata BiH i Federacije BiH te u Narodnu skupštinu Republike Srpske.</p>
<p>Sve ostalo je vrlo nalik današnjem ustroju Federacije BiH. Buduća federalna BiH imala bi dvodomni parlament, s jednim domom koji će predstavljati građane, i domom naroda koji bi se sastojao od jednakog broja Hrvata, Srba i Bošnjaka, s tim da bi zastupnike u domu naroda birala odgovarajuća nacionalna vijeća (zastupnike u Domu naroda Federacije BiH biraju kantonalne skupštine). »Sve odluke parlamenta smatraju se donesenima kada ih u istovjetnom tekstu usvoje oba doma parlamenta«, stoji u nacrtu teksta Platforme.</p>
<p>Na sastanku Predsjedništva HDZ-a BiH, održanom u četvrtak navečer u Mostaru, raspravljalo se i o mogućnosti eventualnog utemeljenja privremene hrvatske samouprave na većinskim hrvatskim područjima. Usvajanje takve odluke na mostarskom saboru predstavljalo bi stvaranje paralelne zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, što mogao biti povod za oštre mjere međunarodnih predstavnika u BiH protiv hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, HDZ-a BiH i drugih organizatora skupa.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Šestorka poručila vodstvu Hrvata u BiH: Ne izazivajte nove sukobe </p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Vladajuća koalicija je u petak, prije zasjedanja Hrvatskoga narodnog sabora u subotu u Mostaru, uputila poruku javnosti, ponajprije sudionicima toga skupa. Ta poruka sažeto glasi: Ne činite ništa što bi moglo izazvati novu eskalaciju sukoba u BiH, jer bi to prije svega štetilo hrvatskim nacionalnim interesima.</p>
<p>Premijer i predsjednik SDP-a Ivica Račan rekao je novinarima da su čelnici koalicije raspravljali samo o najnovijim zbivanjima u BiH. Šestorka je zabrinuta zbog tih zbivanja, posebice zbog ekstremističkih najava i očekivanja od mostarskoga skupa. U susjednoj BiH postoje mnoga neriješena pitanja i opravdano nezadovoljstvo ljudi time, ali upravo zato treba inzistirati na razgovoru svih relevantnih čimbenika u BiH i međunarodne zajednice, naglasio je Račan. Dodao je da rješenja moraju ići u korist BiH kao države u kojoj će svi narodi i građani biti ravnopravni na cijelom prostoru zemlje. Za hrvatske nacionalne interese pogubna bi bila svaka eskalacija sukoba i povratak na stara rješenja paralelnih institucija vlasti, rekao je Račan.</p>
<p> Vjerujemo da oni koji nastupaju uime Hrvata u BiH a štete njihovim nacionalnim interesima, neće biti oni koji će odrediti sudbinu bosanskohercegovačkih Hrvata, naglasio je i izrazio uvjerenje da mostarski skup neće značiti eskalaciju sukoba, već zalaganje za dijalog. </p>
<p>I mi smo spremni inicirati dijalog, a spremni smo i na nove inicijative za rješavanje problema u BiH, izjavio je. Iako pozvani, u Mostar neće ići nitko uime hrvatskih vlasti već će uime šestorke tamo otputovati dr. Zdravko Tomac. Na pitanje znači li spremnost na neke nove inicijative iz Zagreba možda reviziju Daytona, Račan je odgovorio niječno, ali je i dodao da se traga za rješenjima koja će dalje razvijati BiH kao državu ravnopravnih naroda i građana. BiH kao kantonalno uređena država, rekao je, ne bi bila suprotna Daytonu. Novinare je zanimalo na koga premijer konkretno misli kad govori o onima koji mogu izazvati eskalaciju sukoba. »Ne bih odgovornost za to adresirao samo na jednu stranu, odgovornost je na više strana. Ali, prije mostarskog skupa ne mogu a da se izravno ne obratim upravo njegovim sudionicima«, kazao je Račan. Spremni smo preuzeti i svoj dio odgovornosti za položaj i sudbinu Hrvata u BiH. Upravo zato sam posljednjih dana i imao niz razgovora i u Hrvatskoj i u BiH, napomenuo je Račan, još jednom poručujući sudionicima mostarskog skupa - konflikt ne, dijalog da.</p>
<p> Hrvatska je potpisnica Daytona i želi pomoći, ali ne i arbitrirati. Nema više odlučivanja o politici Mostara u Zagrebu, niti o politici Hrvatske u Mostaru, kazao je Račan te zaključio da hrvatski narod ne smije biti talac ničije pogrešne politike. (I. Bačić)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>HNZ neće na zasjedanje HNS-a</p>
<p>MOSTAR/SARAJEVO, 2. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Hrvatske narodne zajednice Milenko Brkić pismom je obavijestio predsjednika Hrvatskoga narodnog sabora BiH Antu Jelavića da njegova stranka i on neće sudjelovati na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora 3. ožujka u Mostaru, unatoč upućenom im pozivu. Brkić drži kako je položaj hrvatskog naroda u BiH nužno rješavati unutar legalnih institucija, te da Hrvati imaju dovoljno snage za institucionalno rješenje svojih sudbonosnih pitanja.</p>
<p>»Smatram da je nedopustivo da se političke pozicije stranaka okupljenih u Hrvatski narodni sabor gotovo isključivo grade upravo na neriješenom pitanju hrvatskog identiteta«, poručuje Brkić u pismu Jelaviću. »Iako pozicija hrvatskog političkog vodstva formalno nije radikalizirana, rezultati takve politike su poprilično autistični. Možda bi bilo bolje, umjesto naglašeno emotivnog pristupa problemima, posavjetovati se s iskusnijim političkim partnerima i prijateljima u Europi i svijetu, te u suradnji s njima potražiti prijedloge za rješenja«, dodaje se u pismu. </p>
<p>Brkić u pismu upozorava Jelavića da »među onima koji trebaju zastupati hrvatski narod u BiH ima i onih koji se ne ponašaju politički mudro, (te) nezrelim pristupom ugrožavaju pozicije Hrvata i kockaju se sa sudbinskim pitanjima ostanka«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Miloševićevim pristašama podijeljeno 50.000 pušaka </p>
<p>Britanski list Guardian prenio je izjavu Siniše Vučinića, dužnosnika jugoslavenske neokomunističke stranke kojoj je na čelu Mira Marković, da mu je Milošević osobno rekao da se nikada neće odazvati pozivu suda</p>
<p>NIKOZIJA/ATENA/BERN, 2. ožujka</p>
<p> - Pristaše bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića najavili su da će oružjem braniti svog vrhovnog zapovjednika od uhićenja. Britanski list Guardian prenio je u četvrtak izjavu Miloševićevog suradnika Siniše Vučinića, dužnosnika jugoslavenske neokomunističke stranke kojoj je na čelu Miloševićeva supruga Mira Marković, da mu je Milošević osobno rekao da se nikada neće odazvati pozivu suda. »Branit ćemo našeg vrhovnog zapovjednika svim sredstvima. Građanima je je podijeljeno 50.000 komada pušaka i teškog oružja« s Kosova, rekao je Vučinić. Međutim, do sada se pred Miloševićevom kućom u Beogradu okupilo tek nekoliko desetaka Miloševićevih pristaša prosvjedujući protiv njegova uhićenja. </p>
<p> Krajnji rok za uhićenje bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića je 10. ožujak, rekao je u srijedu beogradskoj agenciji Beta jedan izvor u vrhu vladajuće koalicije DOS. »Milošević neće biti pritvoren samo zbog kršenja zakona prilikom kupnje jedne vile u elitnoj četvrti Dedinje, već zbog daleko ozbiljnijih kaznenih djela, vezanih ponajprije za novčane malverzacije, ali i nestanke i ubojstva ljudi«, kazao je taj izvor. Beogradski državni odvjetnik tražio je u srijedu od srpskog ministarstva unutarnjih poslova da provjeri informacije koje su objavili beogradski mediji, a prema kojima je bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević prodao 173 kg zlata u ukupnoj vrijednosti 2,3 milijuna maraka, a novac uplatio na račune tvrtki s Cipra i iz Grčke. Ciparska i grčka vlada u četvrtak su zanijekale bilo kakvu upletenost u novi skandal bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića koji je, prema pisanju tiska, ilegalno prodao 173 kilograma zlata Švicarskoj, a novac u ukupnoj vrijednosti 2,3 milijuna maraka stavio na račune u Cipru i Grčkoj. </p>
<p> »Vladi nije poznata ta afera«, naveo je na konferenciji za tisak glasnogovornik ciparske vlade Michalis Papapetreu. Tužiteljstvo Beograda je zadužilo istražnu policiju da provede istragu o informacijama beogradskog tiska koji se pozivao na priopćenje tužiteljstva. Prema procjenama američke državne blagajne tijekom 90-ih godina na Cipru je uloženo blizu četiri milijarde dolara preko mreže poslovnih ljudi vjernih Miloševiću. </p>
<p>Glasnogovornik grčkog ministarstva vanjskih poslova Panos Beglitis izjavio je u četvrtak da novac nije pohranjen u Grčkoj. »Kategorički opovrgavam tu informaciju«, kazao je Beglitis novinarima. Međutim, Bern je u srijedu potvrdio informaciju o tome da su u razdoblju između rujna i početka studenoga u Švicarsku stigla 173 kg zlata iz SR Jugoslavije, te da se o tome upravo vodi istraga. Zlato deklarirane vrijednosti od 1,8 milijun švicarskih franaka stiglo je u zračnu luku Züricha u polugama u četiri leta, između 21. rujna i 23. studenoga 2000., potvrdio je glasnogovornik Carinske uprave u Bernu Roger Gauderon. Švicarsko ministarstvo gospodarstva izvijestilo je da je u tijeku istraga čija je svrha ustanoviti stoje li iza trgovinskih tvrtki za uvoz i izvoz iz Grčke i s Cipra, koje su obavile prodaju zlata u Švicarskoj, predstavnici bivše jugoslavenske vlasti. »Ustanovili smo da to nije slučaj s Grčkom, a istraga je u tijeku u pogledu ciparskih tvrtki«, kazao je jedan švicarski dužnosnik. Švicarske su vlasti od grčkih i ciparskih vlasti zatražile da još pozornije istraže tko su vlasnici spornih tvrtki. (AFP/Hina/M.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Hurdu ni peni od milijunskog mita?</p>
<p>RIM, 2. ožujka (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dok tužilaštva tri zemlje (Italije, Grčke i SRJ) istražuju dokumentaciju o zamršenoj kupovini srpskog Telekoma, i dvojica novinara lista La Repubblica nastavljaju sa svojim istraživačkim poslom. Otkrivaju novih 22 milijarde i 626 milijuna lira koje je za »posredničke poslove« norveški Stet isplatio na račune širom svijeta. </p>
<p>Lista »posrednika« je duga: UBS limited, D.A. Kourentis, Jones Day Reavis, Arthur Andersen spa, Societe Europeenne de Banque Luxembourg ... Najveći dio posredničkog »kolača«, 17 milijuna DEM, otišao na račun nepoznate firme Mark environment iz Skopja čiji je vlasnik izvjesni profesor botanike Srđa Dimitrijević koji živi u Rimu. Znači, novac je prošao sav taj put da bi se opet našao na polaznoj točki - u Rimu. </p>
<p>Svi se pitaju kakve veze ima profesor botanike s prodajom telefonije? Njegova misteriozna uloga u cijelom poslu je očito vrlo značajna, imajući u vidu visinu iznosa koji mu je isplaćen. Drugo je pitanje da li je svih 17 milijardi završilo u džepu makedonskog profesora koji je bio stalni gost na večerama organiziranim u luksuznim restoranima Rima od strane tadašnjeg rukovodstva talijanskog Telecoma? Šezdesetogodišnji profesor nije htio odgovoriti ni na jedno pitanje novinara i zalupio im je vrata pred nosom. </p>
<p>Nešto pričljiviji je bio bivši engleski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd. Novinari La Repubblice su imali sreće što je Hurd dovoljno dugo bio u diplomaciji i zna da bi odbijanje da odgovori na neka od pitanja podiglo još samo veću prašinu u cijelom skandalu. Primio je novinara Carla Bonnina u svom luksuznom studiju u Ulici Great St. Helens br. 4 u Londonu. Momentalno je potpredsjednik banke Natwest Markets, što znači da je promoviran od 1996. godine kad se privatno susreo sa Miloševićem i donio firmi silne milijune od posla sklopljenog sa Srbima.</p>
<p> Priznaje da je 32 milijuna DEM plaćenih od talijanskog Steta i grčkog OTE-a, 11. lipnja 1997 godine na račun broj 6501680000 Paribasa u Frankfurtu bilo namijenjeno posrednicima u prodaji srpskog telekoma. »Normalni success fee«, rekao bivši ministar vanjskih poslova. </p>
<p>O prijateljstvu s balkanskim krvnikom nije htio pričati, ali je potvrdio da ga je posjetio 1996. godine. Nakon doručka s Miloševićem iza zatvorenih vrata, Natwest dobiva posredničku ulogu u poslu između Srbije, Italije i Grčke. »Radi se o legitimnoj komercijalnoj transakciji Natwesta, napravljenoj poslije Daytonskog sporazuma«, objašnjava Douglas Hurd. »Nisam imao nikakvih osobnih financijskih interesa u cijeloj transakciji«, izjavio je Hurda. Znači da je sve to obavio iz sentimentalnih pobuda prema ratnom zločincu Miloševiću. Natwestu je isplaćeno 32 milijuna DEM, a master mind i organizator cijelog poduhvata Douglas Hurd nije dobio ni penija. </p>
<p>S novo otkrivenih 22 milijuna DEM, ukupno je isplaćeno 54 milijuna DEM kao nagrada za »posrednike« koji su omogućili kupovinu 49 posto srpskog Telekoma u raspadajućem stanju i pod najnepovoljnijim komercijalnim uvjetima. Cijela afera se u talijanskim medijima prati s velikom pažnjom, jer je tih 900 milijardi lira (900 milijuna DEM) isplaćenih za kupovinu srpskog Telekoma išlo iz džepova poreznih obveznika, koji se osjećaju izigranima i prevarenima. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Milošević kao Al Capone</p>
<p>TEL AVIV, 2. ožujka </p>
<p> - Kao Alfons Al Capone, mafijaš koji je vladao Chicagom 20-ih godina prošlog stoljeća, ubijao i iznuđivao milijune dolara te na koncu bio ulovljen zbog prikrivanja poreza, tako se i Slobodan Milošević može naći iza rešetaka zato što je nezakonito kupio kuću - piše izraelski dnevnik Ha'Aretz.</p>
<p>Nitko više ne posjeduje politički imunitet, ustvrdio je nedavno srpski ministar sudstva Vladan Batić, nakon uhićenja Miloševićeva bliskog suradnika i bivšeg čelnika srpske tajne policije Rade Markovića. Nije prošlo mnogo vremena, a srpsko javno tužiteljstvo je obavijestilo javnost o pokretanju istrage protiv svrgnutog diktatora Miloševića.</p>
<p>Beograd se od Miloševićeva svrgavanja nastoji približiti Zapadu. Nakon cijelog desetljeća izoliranosti, nova vlast nastoji uspostaviti ne samo političke i gospodarske veze već prilagoditi sustav društvenih vrijednosti zapadnim standardima. To se najbolje vidi u tzv. »bolnom svođenju računa s nedavnom prošlošću«, piše izraelski list Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte traži da Milošević bude izručen Haaškom sudu zbog ratnih zločina koje je počinio na Balkanu 90-ih godina. Ovaj zahtjev, piše izraelski dnevnik, podijelio je beogradske čelnike.</p>
<p>Jedno od rješenja koje se nudi u ovom času je da se Miloševiću sudi prvo u Beogradu zbog »gospodarskih zločina« prije negoli se bivši jugoslavenski predsjednik izruči Haagu. Ako Zapad želi pretvoriti Beograd u strateškog suradnika, Srbi se ne smiju osjećati poniženima, u najmanju ruku ne javno poniženima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Putinova azijska diplomatska pobjeda </p>
<p>Podrška Seoula Moskvi pokazuje da je i Južna Koreja suglasna sa zabrinutošću europskih sila kako Washington stvara proturaketnu obranu na način koji će potaknuti novi krug nuklearnog nadmetanja s Rusijom, Kinom i Južnom Azijom / I Hanoi podržao Putinovu politiku prema američkom »proturaketnom štitu«.</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Je li doista Južna Koreja iznevjerila američkog saveznika kritizirajući proturaketni štit što ga namjerava stvoriti administracija Georgea Busha? Ili vlada u Seoulu ima neke svoje zamisli i prioritete? Washington je još od Korejskog rata prije pola stoljeća najvažniji saveznik Seoula, a i danas na jugu podijeljenog Korejskog poluotoka drži nuklearno oružje i 37.000 vojnika. Pa ipak, prigodom posjeta Seoulu, početkom tjedna, ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov domaćin, predsjednik Kim Dae Jung, potpisali su zajedničko priopćenje u kojem se kaže da je američko-sovjetski Sporazum o protubalističkim raketama (ABM) »temeljni kamen strateške stabilnosti« i kako se nadaju da će taj sporazum iz 1972. biti »sačuvan i ojačan«. Te riječi odmah su protumačene kao diplomatska pobjeda za Putina koji tvrdi da će proturaketni štit poništiti ABM sporazum i potpunu zabranu proturaketne obrane. Bush doduše izjavljuje kako je spreman pregovarati s Moskvom o promjenama ABM-a, ali unaprijed upozorava da neće odustati od »štita«, te da je ABM ostatak hladnog rata i pripada povijesti. </p>
<p>Podrška Seoula Moskvi u ovom slučaju pokazuje da su mogući nesporazumi i među ratnim saveznicima, te da se Seoul suglašava sa zabrinutošću europskih sila i njihovim bojaznima da Washington stvara proturaketnu obranu na način koji će potaći novi krug nuklearnog nadmetanja s Rusijom, Kinom i Južnom Azijom. Seoul se plaši da bi »štit« mogao povećati napetosti na Korejskom poluotoku i omesti »sunčanu politiku« pomirenja, te navesti Pyongyang da odustane od dogovorenog zamrzavanja razvoja nuklearne i raketne tehnologije, što bi moglo dovesti do vojnog sukoba sa SAD-om. Washington opravdava stvaranje »štita« opasnostima od raketnih napada »nepouzdanih« država poput Sjeverne Koreje, Irana i Iraka. Pyongyang je prošli tjedan potvrdio bojazni Seoula. Upozorio je da će - zbog Bushove »tvrde« politike - odustati od sporazuma koji je tako mučno postignut 1994. i kojim je napustio nuklearne elektrane ruskog tipa u kojima se dobiva i plutonij za izradu atomske bombe. U zamjenu, SAD, Japan i Južna Koreja pristali su Sjevernoj Koreji sagraditi nuklearne reaktore koji ne mogu proizvoditi plutonij za atomsko oružje. (Rusi sada govore da su i oni odigrali važnu ulogu u postizanju tog sporazuma, štoviše, da su - zbog mira u svijetu - i oni sugerirali Pyongyangu da zamrzne svoj raketni i nuklearni program.) </p>
<p>Putin nastoji povećati ulogu Rusije u svijetu, pa i na Korejskom poluotoku. Zato je prošlog ljeta putovao u Pyongyang, a sada priprema posjet predsjednika Sjeverne Koreje, Kom Jong Ila Moskvi. Tumači kako želi pomoći da se na Korejskom poluotoku ublaže napetosti i razvije suradnja. Time bi, prvo, otpali američki argumenti o potrebi stvaranja »štita«. I, ne manje važno, pomoglo bi se razvoj gospodarskih veza Rusije s obje Koreje. Poslije Južne Koreje, Putin je - kao prvi sovjetski ili ruski šef države - posjetio saveznika iz Vijetnamskog rata i u Hanoju potpisao »novo strateško partnerstvo« Rusije i Vijetnama. Hanoi se zahvalio za pomoć u ratu protiv Amerikanaca i podržao Putinovu politiku prema američkom »proturaketnom štitu«. No, i u ovom slučaju, obje strane su dogovarale poslove - Vijetnam bi kupio novo rusko oružje, »skladu s međunarodnim konvencijama«, kako je Putin pred novinarima ublažio moguće primisli. Dogovara se i zajednički razvoj energetike i iskorištavanje nafte u moru uz vijetnamsku obalu. Razgovaralo se i o korištenju nekadašnje američke pomorske baze Cam Ranh na jugu Vijetnama. Bazu su u Vijetnamskom ratu sagradili Amerikanci, a poslije unajmili Rusi i tako naplaćivali devet milijardi vijetnamskog duga.</p>
<p>Naravno, u ovim rusko-američkim nadmetanjima Kinezi nipošto ne žele ostati po strani. Peking je čvrsto uvjeren da je američki »štit« zapravo smišljen protiv njih, a ne ptoriv sjevernokorejskih ili iračkih raketa. Stoga su Kinezi vrlo aktivni na Korejskom poluotoku. Kim Jong Il je u posljednjih 10 mjeseci već dvaput tajno posjetio Kinu, a upravo je najavljeno da će kineski »broj dva«, predsjednik skupštine Li Peng, ovih dana posjetiti Seoul.</p>
<p>Tomislav Butorac</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Clinton »bježi« na put oko svijeta?</p>
<p>Suočen s neočekivanom samoćom i očekivanom olujom zbog skandaloznih pomilovanja, bivši predsjednik mogao bi uskoro krenuti na podužu turneju po Europi, Aziji i Africi, na radost stranačkih kolega </p>
<p>NEW YORK, 2. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Osamljeniji nego što je očekivao da će biti po odlasku iz Bijele kuće i suočen s dolazećom olujom koja bi mogla biti žešća nego što se to činilo prije nekoliko tjedana, Bill Clinton možda bi uskoro mogao »pobjeći« od svega - na turneju po Europi, Africi i Aziji. Tako barem ovih dana nagađa New York Times, komentirajući kako bi mu na tome (da se na neko vrijeme »izgubi«) bili zahvalni u Demokratskoj stranci, gdje također osjećaju posljedice Clintonova »suočavanja s olujom«. </p>
<p> Dok istraga - i medijska, ne samo kongresna - gotovo svakodnevno otkriva nove nezgodne okolnosti što su pratile predsjednička pomilovanja, nižući imena braće Billa Clintona i Hillary, koja su, za novac ili ne, lobirali za pomilovanje nekih »čudnih« slučajeva, i dok se navješćuje »oluja« u kojoj će bivši predsjednik »jedva sačuvati obraz, ako ne i glavu«, kako to naslućuju mediji, Bill Clinton morao je radikalno mijenjati svoje planove. Za početak, do daljnjega nema ništa od unosnih govora (honorar od 100.000 ili više dolara za sat predavanja »o bilo čemu«). Nakon prvog, održanog za jednu veliku brokersku tvrtku, i nakon prosvjeda što je to predavanje izazvalo među partnerima te tvrtke nezadovoljnim što se angažira »čovjek koji je pod istragom zbog prljavih stvari oko pomilovanja«, otkazana je, ili barem odgođena serija već ugovorenih Clintonovih nastupa. </p>
<p>Budući da mu iz Europe, Afrike i Azije stižu pozivi za predavanja koja bi bila još bolje plaćena nego u Americi, Clinton će ih, vjerojatno prihvatiti. Ne zbog novca, ili ne samo zbog novca, već prije svega zato što je to prilika da na neko vrijeme ode iz Amerike, dok se oluja ne stiša. Osim toga, za Clintona je to prilika da se, recimo, pojavljujući se među žrtvama potresa u Indiji (za koje je nedavno u New Yorku sudjelovao u prikupljanju pomoći), profilira na način kako je to uspješno činio kao bivši predsjednik Jimmy Carter. I dok u međuvremenu čeka da se useli u svoj novi ured u Harlemu (što će vjerojatno biti negdje oko lipnja), i dok je njegov »štab« činovnika koji mu pripada smješten privremeno u Washingtonu, Clinton se mora privikavati i na veliku usamljenost. </p>
<p>Otkako je napustio Bijelu kuću, on je u Washingtonu prenoćio tek jedanput (u novoj kući koju su bili kupili on i Hillary kao rezidenciju za senatoricu), a Hillary je samo preko vikenda, i to ne svakog, navraća u njihovu kuću u Chapaqui kod New Yorka. Zbog svega toga Clinton bi mogao prihvatiti brojne pozive i krenuti malo »oko svijeta«. Njegovi prijatelji i stranački kolege vjeruju da bi mu to činilo dobro, pogotovo ako bi to značilo ne samo njegovo privremeno napuštanje SAD-a već i silazak s naslovnih stranica američkih novina.</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="46">
<p>Pouka svima koji su progledali kad su bombe već padale na Sarajevo</p>
<p>Želim pohvaliti pismo gosp. Žerjavića, nazalost rijedak primjer analitickog duha u hrvatskom tisku kada se radi o BiH. </p>
<p>Valja zahvaliti ing. Vladimiru Žerjaviću (Vjesnik 27. veljače) za lijep prikaz razvoja rata i poratnoga mira u BiH. Njegovi prilozi su i inače veliki dobitak za svakoga onoga koga zanima istina o ratu u BiH, i gubitak za svakoga onoga koji istinu o svemu već unaprijed zna. </p>
<p> Za sve one koji svoj narod nisu znali ili htjeli mobilizirati u borbu protiv srpskih osvajačkih planova, vjerujući u nekakvu reformiranu Jugoslaviju (Komšić, Izetbegović, Lovrenović, Oršolić, Matić e tutti quanti), psihološki je mnogo lakše optužiti danas Tuđmana da im je s Miloševićem podijelio Bosnu i Hercegovinu (to je objašnjenje za vlastitu političku slijepost), nego li se upitati: gdje smo to mi pogriješili? Jesmo li i mi mogli koji život spasiti? Zašto mi ujesen 1991. nismo znali da se Stolac i Ravno nalaze u BiH, a progledasmo tek kada su bombe počele padati na Sarajevo?</p>
<p> U Karađorđevu (ožujak 1991), vele dotični, ali i njihovi prijatelji u Hrvatskoj, Milošević i Tuđman podijeliše suverenu BiH. Da tada do konca iste godine Izetbegović sam nije htio nezavisnu i suverenu BiH, nego je zborio o tzv. »asimetričnoj jugo-federaciji«. Pa što su mogli činiti Hrvati u BiH kada je Hrvatska bila napadnuta iz BiH? Čekati kao Izetbegović i Komšić ili se organizirati, pomoći od Dubrovnika do Vukovara (valja samo pročitati listu manjačkih logoraša, zarobljenih nakon pada Hrvatske Kostajnice, da se sazna odakle su bili), i pokušati s malim sredstvima zaustaviti JNA u BiH.</p>
<p> Teško je toj gospodi danas priznati, ali je činjenica, da je sva pomoć za BiH došla iz ili preko Hrvatske, naravno i HVO-u i kasnijoj Armiji BiH. Treba li danas zaboraviti da je Safet Oručević (kao i tisuće muslimanskih boraca od Posavine do Hercegovine) skoro dvije godine bio u HVO-u, upravo zbog toga što Izetbegović nije htio u JNA vidjeti opasnost ni za svoj narod a kamoli za hrvatski? Ovaj dio povijesti rata u BiH danas valja izbrisati iz kolektivnog sjećanja bošnjačkog naroda. Stoga je i mržnja prema ovima, barem što se tiče nekih Hrvata poput Lovrenovića, Kljujića i Komšića, daleko žešća negi li prema Kukanjcu, Perišiću, Milovanoviću, Tadiću, Krajišniku i sl.</p>
<p> Pa dobro, može se netko upitati, pa što je bio razlog ondašnjeg muslimansko-hrvatskoga sukoba? Ing. Žerjavić je slijed događaja lijepo opisao. To dakako nisu religiozni, rasni ili slični, kako bi to htjeli suci u Haagu, nego onda i danas isključivo politički razlozi i motivi. Tu leži i glavni razlog današnjih trzavica između Hrvata i Bošnjaka, odnosno međunarodne uprave. Pojednostavljeno rečeno Republika Srpska ne smeta Bošnjake toliko koliko ravnopravnost Hrvata u Federaciji BiH. U tom pogledu imaju istu politiku i Lagumdžija i Izetbegović, ali i Komšić i Lovrenović. Zašto? Onaj koji politički razmišlja brzo će to razumjeti. Bošnjačka politika se s time pomirila da će ostati Republika Srpska, a mnogi iz Srebrenice žele i nadalje živjeti u Sarajevu i Ilijašu. Osim toga, kada bi oni bili za ukidanje Republike Srpske i za princip jedan čovjek jedan glas na prostoru čitave BiH morali bi se bojati da će još uvijek postojeća srpsko-hrvatska većina napraviti koaliciju.</p>
<p> Stoga je trenutačna bošnjačka politika, koliko sam uspio čuti u različitim razgovorima u BiH, bez obzira bila ona »nacionalna« ili »anacionalna« podjednako za sporazum sa Srbima, dok ih neobično smeta hrvatska ideja o ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda.</p>
<p> Ako g. Petritsch uspije Hrvate svesti na nivo nacionalne manjine, silom ili milom, a u njihovo ime po potrebi budu smjeli govoriti samo oni koji su zakazali 1991., onda će i Bošnjaci i Srbi biti zadovoljni, pa će Petritsch imati manje problema. Moto je i za jedne i za druge i za treće isti: »pola Bosne za par metara hercegovačkog krša«, iako se radi o najplodnijem dijelu BiH uz Neretvu do mora. Nažalost, ovi prikriveni politički ciljevi bošnjačkih i srpskih političara ovdje se u potpunosti slažu, dakle i Izetbegović i Lagumdžija i Karadžić, te ne idu na ruku Hrvatima u BiH. No, svoga identiteta i subjektiviteta oni su jednostovno nikada nisu odricali. Treba li onda još reći da će SFOR uskoro glavninu snaga prebaciti na područja na kojima žive Hrvati, dok će Karadžićevi ljudi biti ministri nove »alijanse za promjene«, a sam Karadžić nastaviti miran obiteljski život.</p>
<p>Prof. ZVONKO PANDŽIĆ Würzburg, Njemačka</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Haaški suci doista nisu - sitničavi!</p>
<p>Prije dosta godina studente geodezije sa Zagrebačkoga sveučilišta na Sljeme je poveo njihov stručni profesor i stao im je tumačiti starost Sljemena. Taj je profesor na Sljemenu uzeo u ruke jedan kamen i stao im je tumačiti starost i sastav tog kamena.</p>
<p>- Drage kolege, naše Sljeme je staro oko četiri stotine milijuna godina... I nastavio je sa svojim tumačenjem i izlaganjem o starosti Sljemena. Prošlo je oko desetak minuta toga njegovoga tumačenja te se opet obrati svojim studentima riječima:</p>
<p>- Kolege, ipak naše Sljeme nije staro oko četiri stotine milijuna godina, nego oko tri stotine milijuna godina.</p>
<p>Čuvši te dvije brojke jedan mu student upade u riječ:</p>
<p>- Gospodine profesore, pa nismo tako sitničavi, da ćemo gledati u - sto milijuna godina. </p>
<p>Ni suci u Haagu u osudi prema Hrvatima doista nisu ni najmanje »sitničavi«: Tihomir Blaškić 45 godina tamnice, Dario Kordić 25 godina, Mario Čerkez 15 godina. Pada u oči još jedan doista smiješan podatak i pojedinost. Sve te tri visoke osude imaju u svojoj presudi brojku 5 (pet), što znači da su presude donesene onako »od oka«, odnosno »okruglo«! Ipak se radi o ljudima i njihovim sudbinama. Ipak se na tome sudu u Den Haagu izriče presuda »u ime božice Pravde« i zar baš sve te presude moraju završavati na brojci - 5 (pet)? I po tome se nameće zaključak da je to ipak - političko suđenje! </p>
<p>Veliki grčko-rimski pisac Plutarh (50.-125.) u svojim »Usporednim životima« ima, po prilici i ovakav jedan zapis.</p>
<p>Jedan mali ne-rimski narod tražio je kod rimskoga naroda i kod rimskog senata neka svoja, po njihovu mišljenju, prirodna prava. Po Plutarhu, Rimljani su tome malome nerimskome narodu odgovorili:</p>
<p>- Tko je vama dao pravo da tražite pravo, a u nas je: vlast, moć i - mač! </p>
<p> Samim činom stvaranja hrvatske države, međunarodna zajednica našla se na sto muka. Već punih deset godina najjača vojna sila i snaga na svijetu - NATO, doslovno rečeno »tapka u mjestu«, ne znajući kako dalje... To »tapkanje na mjestu« ide sustavom: dva koraka naprijed, jedan natrag... I tako iz dana u dan, iz godine u godinu. A NATO - porezni obveznici pitaju prvake te vojne sile: koliko dugo ćete od svojih kuća izbivati...? Pitamo vas: koliko dugo će taj balkanski »banket u blitvi« trajati i potrajati....? Koliko dugo ćemo mi taj »balkanski banket« - plaćati!</p>
<p> Kako danas dr. Franjo Tuđman, graditelj hrvatske države, nije dostupan i dohvatan sucima u Den Haagu, taj se sud osvećuje »Tuđmanovoj vojsci«, a poglavito njenom vojnom vrhu, jer je vojnom vrhu i međunarodnim političkim moćnicima i dr. Tuđman i »njegova vojska« priredila nepredviđene glavobolje i gotovo nerješive brige.</p>
<p>Od NATO vrha do - Den Haaga samo je jedan korak, koji je, kako bi današnji predsjednik Republike Hrvatske rekao - u »proceduri«.</p>
<p>A što se samoga rata i ratovanja tiče, još su stari Rimljani rekli: Inter arma silent leges... U ratu šute zakoni, jer na obje zaraćene strane oružje govori.</p>
<p>Novi predsjednik Sjedinjenih Američkih Država George Bush u svojim predizbornim govorima obećavao je, ako bude izabran za američkoga predsjednika, da će mu biti prva stvar: povlačenje s Balkana! No nije prošlo ni »sto dana« njegove vladavine a već mijenja, što se barem Balkana tiče, svoju »političku kabanicu« i Amerikanci u balkanskim gudurama ostaju - do daljnjega. Veliki graditelj ondašnje Europe i njemačkoga ujedinjenja Otto Bismarck (1815.-1898.) znao je reći, da čitavi Balkan ne vrijedi jednoga njemačkoga vojnika, no iza Berlinskoga kongresa (1878.) u pitanju Bosne i Hercegovine na tome kongresu, to je svoje mišljenje o Balkanu primijenio... Davno je već rečeno: Mani zemlju u kojoj Bosne nema...</p>
<p>A dokle će ostati...? Mišljenja smo da ni njihovi politički i vojni prvaci, kako bi Krleža rekao »nemaju pojma o pojmu« o tome... Barem ne kroz doglednu budućnost...</p>
<p>Živi bili i - dočekali to povlačenje....</p>
<p>ŽIVKO STRIŽIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>U liječenju ovisnosti najveću pomoć mogu pružiti bivši ovisnici</p>
<p>Nedavno se u medijima pokušao aktualizirati problem ovisnosti, koji je zapravo stalno u sjeni. Sabor je, čini mi se, donosio zakon o drogi, vladine organizacije za suzbijanje droge raspravljale su o ovisnosti na uobičajeni, činovnički, neučinkoviti način. Gdje se troše pare, o tome nije bilo riječi?</p>
<p>Da li su dileri glavni krivci za nastanak ove ružne, bolesne tvorevine na tkivu društva.</p>
<p> Jesu li političari i činovnici kadri prodrijeti u dubinu društvenog bića, doći do srca i duše društva. Baš tu leže oni istančani uzroci bolesnih pojava koje se manifestiraju na samom tkivu društva.</p>
<p>Usput spominjem: Jutro sam bio na tržnici Utrine; iznenađen sam bio što nisam vidio one šatore gdje se jeftino prodaje različita roba. Prodavačica kod koje sam kupovao povrće kaže: jutros je došlo možda stotinu policajaca i pokupili su ih.</p>
<p> Ej, gradonačelniče! Što će sada ljudi koji imaju tisuću kuna mirovine. Očito, činovnici i političari trebaju se baviti svojim poslom. Srž problema društva treba da otkrivaju istaknuti stručnjaci ali i umjetnici na svoj način (Da li mi imamo takvih?).</p>
<p>Na patološke promjene u društvu reagiraju one socijalne skupine koje su senzibilizirane na društvena stanja u kojima oni gube horizonte vlastite budućnosti, pa ne vide više smisao vlastita postojanja. Ovisnici nisu nikakvi fakini, protuhe, sitni lopovi. Ne, oni su nesretni mladi ljudi u čijem životu iskre plamićci pakla.</p>
<p> Zato u terapiji treba voditi bitku za povrat smisla (logoterapija Viktora E. Frankla). U nas postoje neki centri za liječenje ovisnika. Ne znam da li onima koji vode brigu o tom pomažu i bivši ovisnici. Ti imaju pravo životno iskustvo. Oni mogu pronaći puteve za uspješno liječenje.</p>
<p>Na kraju, kada prođete zabačenim stranama parkova, kada provirite u mračne rupe u novogradnjama namijenjene za poslovni prostor, vidjet ćete na tlu izmet i šprice. Na zidovima ispisane potresne grafite »On i ona, ja i tata sami«. Možda će i do vašeg uha dopirati nečujan vapaj za smislom.</p>
<p>DRAGO KUČINIĆSplit</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Vratite Vjesniku podnaslov »hrvatski politički dnevnik«</p>
<p>Demokracija je</p>
<p> - je l', kada se predlažu, i, svoja a ne samo tuđa mišljenja. je l' - po Ustavu i svim hrvatskim zakonima, uz »potporu« europskih kriterija (na koje se tako često pozivamo), imamo pravo na slobodu mišljenja i iznošenja vlastitih stavova.</p>
<p>Ovog puta predlažem, zašto da ne, komu bi to smetalo, predlažem da se uglednom političkom dnevniku »Vjesnik« vrati - podnaslov sa sintagmom hrvatski politički dnevnik. Dakle, hrvatski! Što mislite o »onima« koji bi to bili protiv u slobodnoj i nezavisnoj Hrvatskoj?!</p>
<p>Ja imam svoje mišljenje? Imam li prava na njega? Vjerojatno i Vi imate svoje, koje ja štujem i uvažavam!</p>
<p>Dolaskom novoga glavnoga urednika nadam se da je i za to, ponovno, došlo pravo vrijeme! A pravo vrijeme je vazda kada činimo prave - stvari. Za kaj - ne?!</p>
<p>Pa mi plaćamo i čitamo »Vjesnik«! Valjda i mi, hrvatski rodoljubi, možemo dobiti nešto kao mrvicu utjehe, zauzvrat. Ili se - varamo?</p>
<p>Pa, valjda i mi, hrvatski domoljubi, sudionici i stradalnici Domovinskoga rata 1991/92. imamo pravo glasa. Barem za nešto glasovati! Pa, i Ustav piše da imamo pravo glasa!</p>
<p>IVICA MOLNAR SOLJANACZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tramvaje mogu graditi Đuro Đaković i Končar i povećati zaposlenost </p>
<p>»Bandić bi kupio talijanske tramvaje« i »Zagreb će kupiti 70 tramvaja od tvrtke Ansaldo Breda«..., naslovi su u novinama koji nikog ne mogu ostaviti ravnodušnim.</p>
<p>Nažalost, pored tolikog broja nezaposlenih i pored toga što i mi »konja za trku imamo« (Đuro Đaković« i Končar) koji su sposobni da to proizvedu jednako kvalitetno i za istu ili nižu cijenu, zar doista moramo rasipati devize i za ono što možemo napraviti sami. Uz sve to imali bi i svoj servis i dijelove i nestalo bi šarenila, starih i otpisanih tramvaja.</p>
<p>ALJOŠA BONAČIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>IDS požurio s predizbornom kampanjom</p>
<p>Zahuktava se IDS-ova predizborna kampanja i ponovo počinju oni njihovi karakteristični »mitinzi istine« u Puli. Imaju u svojim rukama sve glavne poluge istarskog ja vnog mnijenja: Glas Istre, TV Novu, Radio Maestral, a u velikoj mjeri i Radio Pulu. Čak su se uvukli i u nekad naš Radio Pazin, odnosno Radio Istru, na čijim radio valovima svjedočimo obnovi najvulgarnijeg srpskog jezika i tipičnih beogradskih doskočica.</p>
<p>A Kajinu i Jakovčiću najviše smetaju Dalmatinci, pa glasno deklamiraju: »Jedna mirna, demokratska, tolerantna i građanska Hrvatska mora odgovoriti govorima mržnje i ratnim pokličima, kojih smo se naslušali ovih dana... U posljednjih 15 dana Hrvatska živi u izvanrednom stanju, gdje se govori o državnom udaru, generalu Norcu, Domovinskom ratu. Međutim, Hrvatska se ne može graditi na simbolu rušenja Mostarskog mosta, Pakračke poljane, ubijene djevojčice Zec, na rušenju partizanskih spomenika, na ustaškim koračnicama i ustaškim simbolima koje treba ostaviti u prošlom stoljeću i tisućljeću«.</p>
<p>Dakle, takvim govorom gosp. Kajin odgovara na drugi (navodni!) govor mržnje s narodnog mitinga na splitskoj rivi. Ne spomenu Kajin nikad u svojoj kratkoj političkoj karijeri Škabrnju, Lovinac, Saborsko, Ćelije i ostala brojna stratišta Hrvata, ali nam neizostavno baca u lice zločin nad nesretnom i nedužnom djevojčicom Zec, Pakračku poljanu, srušeni partizanski spomenik na Mirogoju, itd.</p>
<p>A gosp. Jakovčić kaže: »Mi smo (IDS, op.a.) demokratska i civilizacijska snaga ove hrvatske države, te njezin čist europski obraz«. Da, tako to izgleda kada se gleda iz Strassbourga, Bruxellesa ili koalicijskog Zagreba. Dođite u moju Brtoniglu, pa ćete vidjeti i čuti kako je jedan čovjek od Brtonigle - ugledni dužnosnik IDS-a - od naše Brtonigle napravio »Ladrocitta di Verteneglio«, kako je izgurao časnog ambasadora lokalne demokracije gosp. Phillipe Dournella, i zasjeo na njegovo mjesto! Moš' mislit koje li »Europe«. Koje li »lokalne demokracije, a la IDS-ove«. Kojeg li obraza!?</p>
<p>ANTE ROKOV JADRIJEVIĆPula</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Je li poručnik HV-a zapravo HIS-ovac</p>
<p>Optuženi djelatnik uhićen je s eksplozivom prigodom rutinske kontrole prometne policije ili je to rezultat koordinirane akcije više službi / Odvjetnik optuženog navodnog HIS-ovca Dražena Vidovića, priložio je na glavnoj raspravi u petak u sudski spis još jedan podnesak kojega sudac Rajko Kipke nije htio pročitati</p>
<p>ČAKOVEC, 2. ožujka</p>
<p> - Svi su izgledi da će se kazneni postupak koji se vodi pred Vijećem Općinskog suda u Čakovcu, a protiv Dražena Vidovića (29) poručnika Hrvatske vojske iz međimurskog sela Hodošana pretvoriti u moguću raspravu o radu Hrvatske obavještajne zajednice. Kako smo već pisali u Vjesniku, protiv Dražena Vidovića, djelatne vojne osobe, koja je bila na službi u Prvom hrvatskom gardijskom zdrugu, vodi se kazneni postupak zbog neovlaštenog nabavljanja i posjedovanja veće količine eksplozivnih tvari i streljiva, što je kazneno djelo protiv javnog reda. </p>
<p>Kako stoji u optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu, 28. veljače 2000. godine, tijekom redovne kontrole prometa u međimurskom selu Pleškovcu, nedaleko Čakovca, djelatnici Policijske uprave međimurske u osobnom automobilu VW golf, registarske oznake ZG 3394-N, kojim je upravljao Dražen Vidović, pronašli su 17,922 kg plastičnog eksploziva marke »pentrit«. Istoga dana pretragom u kući njegovog oca Ivana Vidovića u Hodošanu, pronađeno je još 140 komada streljiva kalibra 5,45 mm za automatsku pušku, 4 komada dimnih uložaka, 2 školska upaljača za dimne uloške, 8 specijalnih upaljača bez detonatorske kapisle i 2 trotilska metka koji sadrže ukupno 200 grama eksploziva trotil. </p>
<p>Niti u petak na glavnu raspravu Policija nije uspjela dovesti svjedoka Dražena Domjanića iz međimurskog sela Dragoslavca, kao niti na raspravu 26. siječnja, jer se navodno nalazi u Njemačkoj. Unatoč protivljenju Vidovićevog branitelja, čakovečkog odvjetnika Ivana Ivkovića pročitan je Domjanićev iskaz iz istrage, u kojem on negira bilo kakvu vezu s eksplozivom. Zbog toga je Ivković i zatražio da Sud pribavi dokumentaciju o Domjaniću, uključujući i izvod iz kaznene evidencije, bivšem policajcu i vojnom policajcu, koji je na okolnosti oko pronalaska eksploziva bio saslušan u trenutku kad se u Okružnom zatvoru u Varaždinu nalazio zbog ilegalnog prebacivanja stranaca preko državne granice. To bi trebalo biti osnova za prosudbu vjerodostojnosti njegovog iskaza. Sudsko vijeće je to, na prijedlog Antuna Kvakana, općinskog državnog odvjetnika u Čakovcu odbilo. Prihvatilo je zajednički prijedlog branitelja i državnog odvjetnika da se saslušaju tri policajca koja su bila u kontroli prometa kada je u Vidovićevom auto pronađen eksploziv. </p>
<p>Odvjetnik Ivković je naime ustvrdio da je pretres vozila obavljen bez sudskog naloga, a da je automobil od 13 do 16 sati bio dostupan samo policiji, a ne i Draženu Vidoviću. Postavio je pitanje zakonitosti dokaza, ali je upozorio i na činjenicu da se vjerojatno nije radilo o kontroli prometa, već da je riječ o organiziranoj akciji koju je nadležna PU međimurska provela u suradnji s SZUP-om i HIS-om. U sudski spis priložio je kopiju članka iz jednog dnevnog lista u kojem je objavljena nikad demantirana izjava Tomislava Karamarka, predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost. On je rekao da »u akciji u kojoj je uhićen službenik HIS-a D.V. s 18 kilograma plastičnog eksploziva, uz pripadnike SZUP-a i Kriminalističke policije MUP-a, sudjelovali su i pripadnici HIS-a«.</p>
<p>Odvjetnik navodnog HIS-ovca Dražena Vidovića, koji je inače suspendiran od početka ožujka prošle godine, ali se nada dokazati svoju nedužnost, priložio je na glavnoj raspravi u petak u sudski spis još jedan podnesak. U njemu, pretpostavljaju novinari, on iznosi i dodatne okolnosti cijelog slučaja, a odnose se na način uhićenja i pribavljanje dokaza. Predsjednik Sudskog vijeća, sudac Rajko Kipke, unatoč prijedloga odvjetnika Ivkovića nije u petak htio pročitati sadržaj podneska, rekavši da će to učiniti na nastavku glavne rasprave. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>»Antun Masle izbjegava sud«</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Rasprava u sudskom sporu u kojem Marinko Boban, otac nogometaša Zvonimira Bobana, tuži tjednik »Globus«, u petak je na Općinskom sudu odgođena zbog još jednog nedolaska reportera »Globusa« Antuna Masle. Naime, poziv svjedoku nije uručen, na što je tužitelj komentirao kako već četiri i pol godine izbjegava doći na raspravu.Zbog toga je Bobanova zastupnica, vježbenica Marijana Tomić, predložila da se zamolbenim putem preko Općinskog suda u Dubrovniku, gdje je tuženik prijavljen, dostavi poziv za slijedeću raspravu. Predložila je da se poziv dostavi i na adresu »Globusu«, gdje je reporter zaposlen. Sudsko je vijeće prihvatilo prijedlog, a slijedeća je rasprava zakazana za 26. ožujka.</p>
<p>U tužbi koju je u ime Bobana podnio njegov zastupnik Zoran Cvitković, tužitelj za uvrede i klevete traži naknadu od 700.000 kuna. Naime, u članku pod naslovom: »Marinko Boban, otac Zvonimira Bobana, gradi u Splitu luksuzni stambeno-sportski kompleks vrijedan 20 milijuna maraka novcem što ga je zaradio kao monopolistički opskrbljivač Herceg-Bosne šećerom i brašnom u ratnom razdoblju«, navodi se niz pojedinačnih neistinitih tvrdnji, koje se u tužbi smatraju uvredama i klevetom. U nekoliko se tvrdnji spomenutih u tekstu Bobana optužuje da je ratni profiter, da je stanove već unaprijed namijenio, a u tekst, u kojem su prema tužitelju same neistine, uvlače se i članovi njegove obitelji koji s time nemaju nikakve veze. Tužitelja se u tekstu, smatra Boban, opisalo kao monopolistu i profitera, amoralnom osobom te osobom sklonom vršenju krivičnih djela. Posebno tešku i štetnu tvrdnju tužitelj smatra optužbu tjednika o ratnom profiterstvu. Jer je, u okolnostima kada su »stotine tisuća ljudi izgnane, a milijuni osjetiše strahote ovih ratova, te gubitke života svoje rodbine ili znanaca«, ova tvrdnja opaka i strašno duševno štetna, stoji u privatnoj tužbi.</p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Kostrenčić se ispričao</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - U petak je na Općinskom sudu u Zagrebu odložena rasprava u slučaju tužbe Ive Pukanića protiv Marijana Kostrenčića, predsjednika Nadzornog odbora Večernjeg lista, a zbog nedolaska tuženog.</p>
<p>Pukanić je tužio Kostrenčića zbog njegove izjave dane u intervjuu objavljenom u tjedniku Fokus 4. kolovoza prošle godine pod naslovom »Styria bi se mogla vratiti«, u kojoj navodi da je» Pukanić dio medijskog podzemlja, koji predvodi stalne podzemne igre oko Večernjeg lista«, te da »napada taj list zbog političkog interesa da mu sruši cijenu i kupi ga za znatno manje novca koji bi mu posudio njegov prijatelj Hrvoje Petrač«.</p>
<p>Tuženi Marijan Kostrenčić ispričao je nedolazak na sud, službenim obvezama. Slijedeća rasprava zakazana je za 11. svibanj. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Novalić se ne osjeća krivim</p>
<p>OSIJEK, 2. ožujka- Nakon duže stanke, na Općinskom sudu u Osijeku je nastavljen spor u kojemu novinar i urednik osječkog dopisništva »Sportskih novosti« Darko Ružić zbog klevete tuži bivšeg predsjednika NK »Osijek« Antuna Novalića. Naime, Ružić je ovu tužbu pokrenuo još krajem 1998.godine, nakon što je Novalić za Sportske novosti 10. rujna 1998.godine izjavio, komentirajući Ružićev rad, kako se iz osječkog Gradskog vrta ne izvještava korektno. Govoreći u tekstu o Ružićevom radu, Novalić ga je, između ostalog, okarakterizirao kao novinara »čiji su tekstovi prepuni laži i žući, zlonamjerne kritike i aferaštva« i koji »svoje povrijeđene osobne interese stavlja ispred istine i postulata novinarske profesije«. Obrazlažući sucu Zvonku Vekiću zbog čega je podigao privatnu tužbu, Ružić je istaknuo kako mu je nakon ovoga Novalićevog osvrta trebalo jako puno vremena da svojim najbližima i prijateljima objasni kako njegovo pisanje nije laž.</p>
<p>»Tužbu sam bio prisiljen podići jer ću jedino tako javno dokazati kako iznešene tvrdnje ne odgovaraju istini. Koje su bile namjere iznesenih optužbi ni danas mi nije jasno, jer smo Novalić i ja dugo vremana korektno surađivali. Smatram da sam uvijek izvještavao istinito, a što se nekome to nije svidjelo, mislim da ne bih trebao imati ništa « - naglasio je Ružić. Dodao je kako ga je uređivački kolegij, nakon Novalićevih komentara, zamolio da više ne izvještava o NK Osijek, te mu je uz to uskraćeno i pravo ulaska na stadion i u klupske prostorije, ali i svaki kontakt sa igračima Stoga, Ružić smatra da je zahvaljujući Novaliću, oklevetan i potpuno profesionalno degradiran. Novalić koji se zbog optužbi nevezanih za slučaj sa Ružićem, nalazi u pritvoru, na raspravu je doveden u pratnji pravosudnih policajaca. Nakon što mu je obrazloženo zašto je protiv njega podnesena tužba, samo je kratko odgovorio kako se ne osjeća krivim, čime je rasprava i prekinuta. Suđenje se nastavlja.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Svjedok se sjeća teških Marčelanovih ozljeda</p>
<p>Privatnu tužbu protiv generala pokrenuo je umirovljeni načelnik SIS-a za Varaždinsku i Međimursku županiju Josip Marčelan i to zbog nasilničkog ponašanja u restoranu »Bijeli konj« 1995. godine, zlostavljanja i prijetnji</p>
<p>VARAŽDIN, 2. ožujka</p>
<p> - Zbog proteka više od mjesec dana, na varaždinskom Općinskom sudu u petak je, čitanjem optužnice, iznova započelo suđenje umirovljenom generalu Ivanu Korade te Mili Katiću, Emilu Crnčecu, Branku Žeželju i Stjepanu Fadigi. . Na raspravi u petak spojen je i postupak za drugookrivljenog Mile Katića, koji je na prošloj raspravi bio razdvojen.</p>
<p>Rasprava je započela saslušavanjem svjedoka, pa je tako Larisa Juras, koja je u ono vrijeme radila kao kuharica u spomenutom restoranu, izjavila da toga dana, 27. listopada, nije ništa vidjela, cijelo je vrijeme bila u kuhinji, a nakon ponoći je otišla kući. Čula je samo, kaže, da je Korade u restoranu, no ne zna ništa što se u restoranu zbivalo.</p>
<p>Svjedočila je i supruga trećeokrivljenog Emila Crnčeca, koja je rekla da je tog dana sa suprugom došla na službenu večeru, sjeća se da je došao Marčelan, kojeg tada nije poznavala, te da je razgovarao s Jurajem Hudoletnjakom, vlasnikom restorana. Čula je da su pričali o ženama, shvatila je da razgovaraju o Hudoletnjakovoj ženi, a vidjela je i da se Hudoletnjak uzrujao. Ona je, zajedno sa suprugom, iz restorana otišla oko ponoći, a kad su došli kući ona je otišla spavati, a ne zna da li je suprug kasnije izlazio iz kuće. Ne sjeća se da li je, u ono vrijeme kad je ona bila u restoranu, Korade Marčelanu uperio pištolj u glavu ili ga tukao. Rekla je i da bi ona, da se to događalo u vrijeme njezinog boravka, to i vidjela.</p>
<p>Dragutin Marčec, koji je tada bio dežurni dočasnik istražitelj kriminalističkog odsjeka Vojne policije, rekao je da ga je tog jutra nadređeni poslao k Marčelanu da vidi što se dogodilo. Marčelan je, kaže Marčec, sjedio u kuhinji, izgledao je vrlo neuredno, imao je ozljede iznad oka i na glavi, a osjećao se i miris alkohola. Marčec je obavio obavijesni razgovor i izvješće poslao nadređenima. Budući da je Marcec obavljao kriminalističku obradu, dio iskaza koji se odnosi na ono što mu je Marčelan tada rekao, na sudu se nije mogao čuti.</p>
<p>Saslušan je i Petar Mišević, čijem se saslušanju protivio Koradin odvjetnik Željko Olujić jer je za njega prvi put čuo, koji je kazao da ga je tog jutra pozvala žena s kojom je Marčelan živio i rekla mu da dođe jer mu Marčelan mora reći nešto što ne može putem telefona. I on je rekao da je Marčelan imao ozljede po licu, podljeve ispod očiju te posjekotine na grudnom košu. Na kosi je, tvrdi Mišević, Marčelan imao ugruške krvi, a osjećao se i miris alkohola. Mišević je tada radio kao načelnik podcentra SIS-a u Varaždinu.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Duži rok - više oslobađajućih presuda</p>
<p>ZLATAR, 2. ožujka</p>
<p> - Novo produženje roka za vraćanje oružja utjecat će na presuđivanje optuženima koji su ga neovlašteno imali i uporabili. Od 439 optuženih osoba protiv kojih je donesena presuda prošle godine u Krapinsko-zagorskoj županiji, njih 379 je osuđeno, dok je 38 osoba oslobođeno kaznene odgovornosti. Prema riječima Županijskog državnog odvjetništva Vladimira Terešaka takove odluke sudovi su donijeli i zbog činjenice da se stalno produžuje rok za vraćanje oružja. Tako je prije samo nekoliko dana odbačena optužba za nezakonito držanje oružja protiv Zvonimira Sajka (75), kojeg je sud osudio na osam godina zatvora zbog ubojstva i pokušaja ubojstva. </p>
<p> Presudom mu je oduzet cijeli arstenal oružja: pištolj CZ 7,62 mm kojim je počinio ubojstvo i pokušaj ubojstva, lovačka puška domaće izrade, cijev za puškomitraljez M 53, dvije oštećene automatske puške nepoznate marke, jedna automatska puška CZ 7,62 mm, sedam spremnika za automatsku pušku, 19 spremnika za poluautomatsku pušku, 19 lovačkih patrona 16 mm, 362 komada metaka za pištolj 7,62 mm, te 15 metaka za automatsku i poluautomatsku pušku. Iako je počinio ubojstvo iz vatrenog oružja, lovačka puška i streljivo za koje je imao dozvolu nisu mu oduzeti. </p>
<p>Prema informaciji PU krapinsko-zagorske nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o oružju rok za vraćanje svih vrsta oružja čija je nabavka i registracija zabranjena, građanima je omogućeno da bez naknade, ali i bez posljedica to učine 22. veljače 2002. godine.</p>
<p> Pod zabranjenim oružjem podrazumijevaju se sve vrste automatskog i rasprskavajućeg oružja, puškostrojnice i ručni bacači. Osim toga omogućeno im je i legalizacija oružja čija je nabavka i držanje dozvoljeno, dok je istodobno produžen i rok za obavljanje liječničkog pregleda radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti osoba za držanje ili za držanje i nošenje oružja. Ukoliko se u roku svi vlasnici oružja ne podvrgnu liječničkim pregledima, predviđeni su prekršajni postupci uz novčane kazne od 10.000 do 30.000 kuna ili kazne zatvora do 60 dana uz zaštitnu mjeru oduzimanja oružja i streljiva.</p>
<p>Darko Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Zaprijetivši pištoljem opljačkao papirnicu i fotokopiraonicu</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - tijekom proteklog četvrtka zagrebačka policija je zabilježila razbojništvo u papirnici i fotokopiraonici na Trešnjevci, te pokušaj razbojništva u trgovini na području Dubrave.Naime, navedenog dana oko 18.20 sati, zasad nepoznati muškarac ušao je u papirnicu i fotokopiraonicu »Zečević« u Ulici braće Domany 4, te je prišao pultu i zaprijetvši pištoljem djelatnici Vlasti Š. (34) zatražio novac.</p>
<p>Uplašena Vlasta otvorila je blagajnu, iz koje je razbojnik uzeo 600 kuna, dok je s polica uzeo još 16 »vip me« bonova od 50 i 100 kuna. Vlasnik »Zečevića« je oštećen za oko 1.900 kuna.</p>
<p>Istog dana, oko 19.10 sati, u trgovinu »Helia« u IV. Poljanicama 2, ušao je nepoznati muškarac, zatraživši od prodavačice Marine Č. (20) kutiju cigareta. Kada je Marina otvorila blagajnu, muškarac joj je prišao i ošamario je. Uplašena Marina je, istrčavši iz trgovine počela dozivati pomoć, pa je razbojnik pobjegao. Lakše ozlijeđenoj prodavačici liječnička pomoć je pružena u KB Dubrava. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nakon zajedničkog opijanja lovačkim nožem ozlijedio prijatelja</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - U utorak oko 19.30 sati, u kafiću »Prestige« u Hatzeovoj ulici na Trešnjevci posvađali su se i potukli Ivo P. (41) i Krešimir L. (37), koji je u tučnjavi izvukao »deblji kraj«.</p>
<p>Naime, prema policijskom izvješću, Ivo i Krešimir su zajedno pili, nakon čega su se posvađali i potom potukli. U jednom trenutku Ivo je izvukao lovački nož i ubo Krešimira u natkoljenicu. Krešimir je kolima Hitne pomoći prevezen u Kliničku bolnicu »Sestara Milosrdnica«, gdje su liječnici utvrdili da je lakše ozlijeđen, te kako je zadobio ubodnu ranu na potkoljenici i reznu ranu na nosu, pa je kasnije pušten kući.</p>
<p>Ivo se, pak, u međusobnoj tučnjavi porezao po ruci, a žalio se i na bolove lica, no, odbio je liječničku pomoć.</p>
<p>Policajci Sedme policijske postaje su odmah nakon događaja intervenirali i Ivu uhitili i priveli u službene prostorije radi daljnje kriminalističke obrade. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kamo je nestalo 60 milijuna kuna</p>
<p>POŽEGA, 2. ožujka</p>
<p> - Zbog zloporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju, te stjecanju protupravne imovinske koristi a čime su oštetili požešku tvrtku »Požeška dolina«, nad 13-oricom bivših čelnika ove tvrtke, članova Uprave i Nadzornog odbora prije godinu dana provedena je istraga. Osumnjičeni su da su tijekom pretvorbe i privatizacije od 1992. iznajmljivanjem i prodajom poslovnih prostora počinili materijalnu štetu u iznosu od oko 60 milijuna kuna i to na štetu tvrtke, te na štetu malih dioničara.</p>
<p> Nakon pritvora i istražnog postupka, ovih dana ponovo im se sudi pred Vijećem požeškog Županijskog suda, pod predsjedanjem suca Predraga Dragičevića. Čitanjem zapisnika sa sjednica Nadzornog odbora, a koji će poslužiti kao dokazni materijal u ovom slučaju. Osumnjičeni u slučaju »Požeška dolina« su: Vlado Šipoš, Vinko Galić, Stjepan Tomljanović, Damir Brižić, Drago Augustinović, Slavko Raucher, Mirko Bildo, Ivan Kaurinović, Ivan Mršić, Željko Kronštetner, Davor Mršić, Ivan Grlić i Pavao Abramović. U obnovljenom sudskom postupku odvjetnici četvorice osumnjičenih, Kaurinovića, Bilda, Kronštetnera i Šipoša podnijeli su pismene zahtjeve da se njihovim branjenicima ukine zabrana raspolaganja nekretninama i dionicama, jer su nekretnine vratili »Požeškoj dolini«, te pristali da se ugovori o kupnji nekretnina ponište.</p>
<p>I. Fadljević</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>Austrijska Hypo banka sa 10 milijuna DEM kreditira uređenje Babina kuka</p>
<p>Potpisani je ugovor prvi korak u suradnji s Hypo-Alpe-Adria-Bankom, ali i prvi korak prema pretvaranju HTC-a Dubrava Babin kuk u moderno turističko poduzeće / Zahvaljujući investicajama u obnovu hotela, Babin kuk ove godine očekuje 37 posto više turističkih noćenja u odnosu na prošlu godinu</p>
<p>DUBROVNIK, 2. ožujka</p>
<p> - U Hotelu President u Dubrovniku u petak je potpisan ugovor o kreditu između HTC-a Dubrava Babin kuk i Hypo-Alpe-Adria-Banke, u ukupnom iznosu od 10 milijuna njemačkih maraka. Sedam milijuna maraka ići će za pripremu ovogodišnje sezone, a tri milijuna za obrtna sredstva.</p>
<p>Austrijska je banka ovaj kredit odobrila na temelju petogodišnjeg poslovanja Babina kuka što ga je izradila Uprava poduzeća, u čemu su sudjelovali i stručnjaci EPIC Grupe iz Beča, koja u ovom kontekstu dodatno pregovara i s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) jer je i ona pokazala veliki interes za Babin kuk.</p>
<p>Potpisani je ugovor, rečeno je na konferenciji za novinare, prvi korak u zajedničkoj suradnji s Hypo-Alpe-Adria-Bankom, ali i prvi korak prema pretvaranju HTC-a Dubrava Babin kuk u moderno turističko poduzeće. Naime, Uprava, većinski vlasnik Dom fond i EPIC su u sklopu petogodišnjeg poslovnog plana izradili i plan restrukturiranja i revitalizacije društva, koji uključuje i detaljan investicijski plan za naredno razdoblje. Planira se postupno otvaranje svih pet hotela, konstantna obnova kapaciteta koji se već koriste, te rast raspoloživih postelja s trenutačnih 1.900 do 2.500 u 2005. godini. U usporedbi s lanjskom godinom u iduće četiri godine broj noćenja trebao bi se udvostručiti, ukupni prihodi doseći trostruki iznos, a prvi se pozitivni rezultat poslovanja očekuje 2004.</p>
<p> Što se tiče ovogodišnje sezone, zahvaljujući investicajama u obnovu kapaciteta, Babin kuk očekuje oko 230.000 noćenja, što je povećanje od 37 posto u odnosu na prošlu godinu. U tijeku su pripreme za otvaranje hotela, počelo je i osmišljavanje strategije za sezonu 2002. i nadalje, usmjerit će se na nova-stara tržišta kao što su britansko, izraelsko, skandinavsko i francusko, a očekuje se i interes s tržišta Dalekog istoka i Amerike.</p>
<p>Predsjednik Uprave Wilfried Butter kazao je kako će ovo ljeto biti najbrojniji gosti iz Njemačke, slijedi ih Belgija i Izrael. Austrijanci su, međutim, zastupljeni sa svega dva posto budući nedostaje direktnih avionskih veza na relaciji Beč-Dubrovnik, zbog čega se nastoji iznaći rješenje s Croatia Airlinesom.</p>
<p>Osvrnuvši se na vlasnički portfelj PIF-ova, direktor Dom fonda i predsjednik Nadzornog odbora HTC Dubrava Babin kuk Darko Ostoja kazao je da bi PIF-ovi u naredne tri godine trebali prodati svoje većinske pakete. Da bi se izbjegle žurne prodaje uslijed kojih najveću korist ima ponajviše sam kupac, rekao je među ostalim, u nadležnim se ministarstvima razmišlja o promjenama nekih zakonskih propisa, što bi, vjerojatno, značilo prolongiranje prodaje.</p>
<p>Spomenuvši i dubrovački hotel Belvedere, čiji je većinski vlasnik također Dom fond, a koji je izvan funkcije još od 1991., kazao je kako za taj hotel nema konkretnih ponuda iako je bio svojedobno izložen na prodaju. Stoga su, naglasio je, prisiljeni na vlastitu organizaciju oko zatvaranja financijske konstrukcije, radi se i na alternativnom programu, a u tijeku su i razgovori s međunarodnim bankama, među kojima i sa EBRD-om.</p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Atraktivne turističke dionice za dugove saniranih brodogradilišta?</p>
<p>HFP predlaže Vladi da se dugovi brodogradilišta podmire dionicama Uljanika i Apartmana Medena te prodajom dionica vrsarske Anite i Hotela Zadar / No dok Vlada ne donese odluku o sudbini ovih tvrtki, na priču još nije stavljena točka</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Nakon vijesti koja je uzbunila dalmatinske hotelijere, prema kojoj su »neki hoteli založeni za zajam njemačke banke brodogradnji«, a među ostalim tu su spomenuti trogirski Apartmani Medena, Hrvatski je fond za privatizaciju u priopćenju objasnio o čemu je riječ.</p>
<p>Naime, kako kažu u Fondu, sukladno Zaključku Vlade od 21. rujna prošle godine, HFP je obvezan podmiriti tražbine vjerovnika LHB International Handelsbank i VN Pumpen prema riječkom Brodogradilištu 3. maj i Brodotrogiru, nastale u procesu sanacije, a sukladno zakonu. Za podmirenje obveza brodograđevnih društava prema spomenutim vjerovnicima Upravni će odbor HFP-a predložiti Vladi da se iz prodaje izuzmu i prenesu LHB-u i VN-Pumpen dionice Uljanika iz Pule (334.000 dionica, što čini 15,7 posto temeljnoga kapitala), te dionice Apartmana Medena (94.300 dionica, što čini 62,93 posto temeljnog kapitala).</p>
<p> Vladi će se također predložiti da dio tražbine prema vjerovniku LHB i VN-Pumpen podmiri u novcu, i to iz sredstava ostvarenih prodajom na javnom natječaju 51 posto dionica Anite d.d. iz Vrsara i 13,04 posto Hotela Zadar. Upravo su te dionice, dodaju u HFP-u, vjerovnici tražili od HFP-a. »Na taj će način HFP provesti sasvim transparentnu privatizaciju jednoga od najinteresantnijih dijelova turističkog portfelja«, tvrde u Fondu i dodaju:</p>
<p>»Iz navedenoga je razvidno da je HFP u fazi pripreme i predlaganja rješenja Vladi za sanaciju potraživanja prema Brodogradilištu 3. maj i Brodotrogiru, pa se napisi u novinama koji su izazvali negodovanje u javnosti zasad temelje samo na proizvoljnim tumačenjima, jer predloženo rješenje može prihvatiti i donijeti konačnu odluku samo Vlada.«</p>
<p>Kako će na prijedlog da se većinski paket dionica Anite proda na javnom natječaju reagirati mali dioničari, nije teško predvidjeti. Naime, oni žele kroz ESOP program otkupiti više od četiri posto dionica, koliko je za radničko dioničarstvo predvidio Fond, te se protive prodaji na javnom natječaju, za koji model privatizacije, kažu, ne postoji podrška lokalne sredine, ni Istarske županije, ni Ministarstva turizma. No za dionice Anite zainteresirana je i Tvornica duhana Rovinj u sklopu svoga širenja na hrvatski turistički sektor, pa neki priželjkuju TDR za vlasnika. </p>
<p>Kad je pak riječ o Apartmanima Medena, smještenima na iznimno atraktivnoj srednjodalmatinskoj lokaciji, ondje se, šokirani ovom viješću, pitaju što zapravo njemačka banka namjerava učiniti s njima, za koju cijenu bi taj dio državnog portfelja bio dan LHB-u te pod kojim uvjetima. Spominje se i da će banka dionice preprodati navodno za Medenu zainteresiranom touroperateru Neckermanu.</p>
<p>No dok Vlada ne donese odluku o sudbini ovih tvrtki, na priču još nije stavljena točka. Stoga, ostaje još vremena za lobiranje za promjenu modela privatizacije ovih tvrtki.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Uskoro slobodna trgovina s Bugarskom i Rumunjskom</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Sve članice Pakta o stabilnosti međusobno će sklapati posebne, bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini. To je jedna od važnih točaka Memoranduma o razumijevanju koji će se dokraja usuglasiti na ukupno pet Radnih stolova članica Pakta, od kojih je jedan u petak završen u Zagrebu.</p>
<p>Hrvatska je posebno zadovoljna ovim zaključkom sudionika dvodnevnoga Radnog stola. Naime, time je prihvaćen hrvatski prijedlog kojim se, uz ostalo, htjelo upozoriti i na različitu razinu gospodarske razvijenosti i interese pojedinih članica Pakta. Kako je, poslije zagrebačke runde pregovora, naglasio Jani Bogojevski, predsjednik Radne grupe za liberalizaciju i olakšanje trgovine među članicama Pakta, Memorandum o razumijevanju koji vodi do budućih trgovinskih sporazuma spada među najvažnije preduvjete koje moraju ispuniti sve članice Pakta koje žele priključenje Europskoj uniji.</p>
<p>- Uspostavljanje slobodne trgovine sa zemljama u ovoj regiji dio je cilja hrvatske Vlade da se 80 posto naše vanjskotrgovinske razmjene odvija u slobodnom režimu. Od zemalja s kojima još nemamo takve ugovore zasad smo najbliži njihovu potpisivanju s Bugarskom i Rumunjskom, a očekuje da će se prilično brzo završiti i pregovori s Albanijom - najavila je Olgica Spevec, pomoćnica ministra gospodarstva za međunarodne gospodarske odnose, koja je bila voditelj hrvatskog izaslanstva na Radnom stolu. </p>
<p>Prema njezinim riječima, zasad nema znakova pomaka u pregovorima o trgovini s Jugoslavijom iako je hrvatska strana u više navrata jasno izrazila želju za početkom dijaloga. Posebno je važno, dodala je, da sve članice Pakta o stabilnosti s kojim se pregovara o slobodnoj trgovini što prije postanu članice Svjetske trgovinske organizacije. Jer to je jamstvo da će se poštovati sporazumi i zakonski propisi, bez kojih se ne može postati članicom WTO, i da u trgovinskim odnosima neće biti »neugodnih iznenađenja«. (B. Petrović)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Izvoz u siječnju povećan za 15 posto, a uvoz za 41,6 posto! </p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Hrvatsko je gospodarstvo u prvom ovogodišnjem mjesecu izvezlo na strana tržišta robe u vrijednosti od 306,5 milijuna dolara, što je za 15 posto više nego u prošlogodišnjem siječnju. Istodobno i uvoz bilježi još veći rast. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku u siječnju je u Hrvatsku uvezeno roba za 522,7 milijuna dolara, što je za 41,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. Deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u siječnju je iznosio 216 milijuna dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 58,6 posto. U prošloj je godini Hrvatska na strana tržišta izvezla roba u vrijednosti od 4,39 milijardi dolara, ili za 2 posto više nego u godini prije. Istodobno uvezeno je roba za 7,9 milijardi USD, što je za 1,4 posto više nego u prethodnoj godini. Deficit u prošlogodišnjoj hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je 3,5 milijardi dolara, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 55,5 posto. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Varaždinska banka: Od 1. ožujka jeftiniji krediti gospodarstvu </p>
<p>VARAŽDIN, 2. ožujka</p>
<p> - U minulu godinu dana Varaždinska je banka zbog konkurencije drugih banaka snizila kamate na kredite gospodarstvu za prosječno 35 posto, odnosno za pet postotnih poena. Od 1. ožujka kamatne su stope ponovo snižene, i to će osjetiti svi gospodarstvenici, korisnici kredita, jer svi u ugovoru imaju klauzulu o promjenjivosti kamatnih stopa u skladu s politikom Varaždinske banke.</p>
<p>To je na konferenciji za novinare u petak rekao Mato Lukinić, predsjednik Uprave Varaždinske banke, te naglasio kako se kamatna stopa za gospodarstvenike kreće u rasponu od 9 do 14 posto, što ovisi o rangiranju klijenta. Klijenti s najnižim rangom, a to su oni nesolidniji glede poslovanja i urednosti otplata kredita, plaćaju i najviše kamate, i obrnuto. Oko 70 posto klijenata Varaždinske banke plaća kamate na kredite od devet posto. Također, ukinuta je obveza plaćanja troška naknade za servisiranje kredita, koja je do sada bila sastavni dio cijene kapitala i kretala se u visini od dva do četiri posto godišnje.</p>
<p>Jadranka Vugrinec, direktorica Sektora kreditiranja pravnih osoba Varaždinske banke, rekla je kako je od početka ove godine Varaždinska banka odobrila 100 milijuna kuna kredita pravnim osobama, što je četvrtina godišnjega plana. Čelni ljudi banke nisu se htjeli izjasniti znači li to naznaku više razine ulaganja i najavu gospodarsko prosperitetnijih vremena. Rekli su samo kako je varaždinsko područje gospodarski stabilnije od hrvatskog prosjeka. (K.Gumbas)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Karlovačka pivovara u novu ambalažu uložila 15 milijuna DEM</p>
<p>KARLOVAC, 2. ožujka</p>
<p> - Čelnici Karlovačke pivovare predstavili su u petak novu ambalažu karlovačkoga piva. Taj proizvod sada ima novu bocu od 0,5 l i od 0,33 l s novom etiketom i ambalažom za transport. Povodom toga održana je konferencija za novinare na kojoj je bilo riječi o ovom novom potezu Karlovačke pivovare a i o poslovnim rezultatima. </p>
<p>O tome su govorili generalni direktor Karlovačke pivovare Aleks Tudor te komercijalni direktor Ivan Gradišar.</p>
<p>Tudor je rekao kako je Karlovačka pivovara uvijek skrbila o svom najpoznatijem proizvodu kao najstarija pivovara u Hrvatskoj s godišnjom proizvodnjom od milijun hektolitara piva. Karlovačka je pivovara, rekao je Tudor, trenutno i najveći izvoznik piva. </p>
<p>Prema njegovim riječima, u novi imidž odnosno ambalažu utrošili su 15 milijuna DEM.</p>
<p> To je učinjeno da se još više istakne kvaliteta proizvoda, rekao je generalni direktor dodavši da je Karlovačka pivovara jedina u Hrvatskoj koja istovremeno mijenja ambalažu, bocu i etiketu.</p>
<p> Nova se ambalaža proizvodi u Hrvatskoj, a Gradišar je naglasio da će se njenim korištenjem smanjiti troškovi transporta i uskladištenja. (T. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Natječaj za poduzetnika godine</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Poduzetnici koji zapošljavaju manje od 250 radnika i imaju promet ispod 40 milijuna kuna te uspješno posluju s inozemstvom ili su izvoznici mogu se i u ovoj godini natjecati za naslov Poduzetnika (poduzetnicu) godine. Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo, u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj i Hrvatskim savezom inovatora upravo su raspisali novi natječaj pod nazivom »Pokažite svoju vrijednost«. Pobjednike natječaja čeka prva nagrada u vrijednosti od 30.000 kuna, dvije druge nagrade i posebna nagrada za najinventivnijeg poduzetnika. </p>
<p>Prijave se do 7. svibnja mogu poslati na adresu Ministarstva (Ksaver 200, 10000 Zagreb), a ravnopravno će se razmotriti sve pristigle prijave. Podrobnije informacije mogu se dobiti u županijskim uredima za gospodarstvo ili na web stranicama Ministarstva (www.momsp.hr) odnosno na telefon 01/4698-300. .</p>
<p>Pobjednici će se proglasiti i predstaviti medijima 7. i 8. lipnja na 5. savjetovanju o malom gospodarstvu u Šibeniku. (B.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="68">
<p>Bobetko: Uzeo sam samo dokumente koje sam sâm pisao i potpisao</p>
<p>Laž je da sam uzeo audiozapise sa snimljenim zapovijedima srpsko-crnogorske vojske / Ako to Kljunak ima neka pokaže, ja nemam </p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Saborski zastupnik HSS-a iz Dubrovnika Srećko Kljunak izjavio je povodom podizanja haaške optužnice zbog napada na Dubrovnik da je general zbora u mirovini Janko Bobetko posredno kriv što je optužnica došla tako kasno. »Haaški sud se dubrovačkim slučajem ozbiljno počeo baviti tek prošle godine iako je general Bobetko svojedobno iz Županijskog centra za obavješćivanje u Glavni stožer odnio dokazni materijal sa snimljenim zapovijedima srpsko-crnogorske vojske i brojne druge materijalne dokaze«, rekao je Kljunak.</p>
<p>»Nisam ja ništa uzeo«, kazao je Bobetko u petak za Vjesnik, pojasnivši da ima samo one dokumente koje je sam potpisivao. »U arhivi je njihov dio, a ono što sam ja radio, to je moj dio«, kaže Bobetko. »Kako sam mogao pisati knjigu bez dokumenata«, pita se umirovljeni general koji demantira i Kljunkove tvrdnje da je uzeo audiozapise sa snimljenim zapovijedima srpsko-crnogorske vojske. »To je laž«, kaže Bobetko naglašavajući da nema kod sebe nikakve audiozapise. »Ako to Kljunak ima kod sebe neka pokaže, ja to nemam«, kaže Bobetko. »Ne možeš pisati ozbiljnu knjigu bez dokumenata koje si sam pisao i potpisao«, ističe on, upitavši kako se drukčije može pristupiti takvom poslu nego na temelju arhive i autentičnih dokumenata... Sve drugo bi bila improvizacija što nije dopušteno.</p>
<p>Bobetko se pita i što se čekalo s takvim tvrdnjama toliko vremena. Knjiga je izašla 1996. a sada je 2001. Umirovljeni general sve to promatra u kontekstu, kako kaže, tzv. pritisaka jednog sustava kojeg se zove staljinističkim. »Da nisam to napisao, onda bi počeli krasti te dokumente, falsificirati ih i stvari pokazivati na potpuno drukčiji način od onoga što se stvarno događalo«, kaže na kraju umirovljeni general koji je kao zapovjednik južnog bojišta sudjelovao u oslobađanju tog dijela Hrvatske od srpsko-crnogorske okupacije. (M. Barišić)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Đukić: Srbe u Hrvatskoj terorizira se zato što poštuju svog prosvjetitelja Vuka Karadžića</p>
<p>Preimenovanje naziva ulica u Donjem Lapcu, koje je donijelo tamošnje Općinsko vijeće, zadnjih je dana prilično podignulo prašinu u javnosti. O toj odluci razgovarali smo s donjolapačkim gradonačelnikom i čelnikom Srpske narodne stranke (SNS) Milanom Đukićem. </p>
<p>• Zašto ste promijenili imena ulica i trgova u Donjem Lapcu?</p>
<p>- Imena ulica i trgova nije mijenjao Đukić, već Općinsko vijeće - jednoglasno. Valja reći da je u Komisiji za izmjenu ulica bio član HSP-a i da je ona jednoglasno Vijeću predložila to nazivlje. U izmjeni naziva nema nikakvih nacionalnih primisli ili konotacija. Najbolje o tome govori to što u 70 posto slučajeva ulice nose imena uglednih Hrvata iz novije i starije povijesti. To što nekome smetaju imena iz vremena antifašističke borbe, to je njegov problem.</p>
<p>• Kao zastupnik Hrvatskoga sabora vjerojatno znadete da je 27. lipnja 2000. donesen zakon kojim se zabranjuje mijenjanje imena ulica itd. od 1. siječnja do 30. travnja 2001. zbog popisa stanovništva. Znači li promjena naziva donjolapačkih ulica da ne poštujete hrvatske zakone?</p>
<p>- Ja kao saborski zastupnik i te kako znam hrvatske propise. No taj zakon ne osporava pravo donošenja odluke o preimenovanju, već njezine primjene. No, na žalost mnogih, Općinsko vijeće je odluku donijelo 13. 12. 2000. sa stupanjem na snagu - danom donošenja.</p>
<p>• Mnogi misle da ste postupcima oko preimenovanja pokazali da zapravo ne priznajete oslobađanje Hrvatske od velikosrpske okupacije.</p>
<p>- Nitko, osim onih čija mržnja prelazi ljudski razum, ne može u ovim promjenama reći da ne priznajemo Hrvatsku kao našu domovinu ili da ne priznajemo pravni poredak. To se politici SNS-a ne može pripisati. Mi smo taj ispit zrelosti davno položili, ali to ne znači da ćemo prihvatiti nuđenje mržnje, međunacionalnih sukoba i podvajanje Srba u građane drugog reda. Srbi u Hrvatskoj su se pobunili i protiv jednog nacional-šovinističkog režima i oni niti su bili okupatori niti mogu biti definirani kao okupatori.</p>
<p>• Vuk Karadžić je jedan od kreatora velikosrpske ideje. Unatoč tome, dali ste mu ulicu, a niste primjerice J. Jovanoviću Zmaju ili Branku Radičeviću.</p>
<p>- Dopustite da srpski narod u Hrvatskoj ima pravo na svojeg prosvjetitelja. Pokušavati terorizirati Srbe zbog poštivanja Vuka Karadžića, ponižavanje je srpskog naroda i mnogo više od toga.</p>
<p>• Hrvatsko mjesto Boričevac u Drugom svjetskom ratu Srbi su spalili a poslije rata nikada nije dopušten povratak Hrvata. Ukidanje Trga Boričevac je i neka poruka, zar ne?</p>
<p>- Srbi nisu spalili mjesto Boričevac, već je ono spaljeno u ratu nakon stradavanja Velikog i Malog Bubnja. Povratak Hrvatima je dopušten, jer su se i vraćali poslije rata i tko je htio, taj je i ostao i danas živi u Boričevcu. Zašto se to oni nisu mogli vratiti? Kao kolonisti su živjeli u dijelovima Hrvatske, poput Bjelovara, Virovitice, Slavonskog Broda itd. Općinsko vijeće u ovom sazivu nije ni mijenjalo Trg Boričevac. Njega je u Trg Franje Tuđmana promijenilo rukovodstvo HDZ-a, a Trg Franje Tuđmana je mijenjan sada u Trg Nikole Tesle.</p>
<p>• Vaš postupak je i ministar hrvatskih branitelja Ivan Pančić okvalificirao je manjkom senzibiliteta i političke zrelosti. </p>
<p>- Ministar Pančić očito nije imao sluha da nešto sazna o Donjem Lapcu, da ne reagira na novinski članak koji nije dao stavove oficijelne lokalne samouprave i pravu i jedinu istinu o insceniranom slučaju. Ružno je vidjeti na televiziji snimke razorenog i potpuno uništenog Lapca i u isto vrijeme komentar ministra branitelja. Upute ničije, pa ni ministra Pančića ne bih primio, jer sam ih sam znao modelirati '90. i '91., kada su to svi hrvatski građani trebali. Za ministra Pančića politika je bila i ostala tabu tema. Za kraj ipak valja reći da se nitko nije sjetio ulice Mile Budaka, koja je godinama bila u Donjem Lapcu, da je prethodno općinsko vijeće mijenjalo nazive svih ulica, bez volje i suglasnosti većine domicilnog naroda. Općinsko vijeće i komisija su vodili računa, što je izričito u njihovoj nadležnosti, da ne povrijede čast i čestitost bilo kojeg naroda. Stoga huškačke poruke, kako je promjena imena nekih ulica atak na Hrvatsku, na Hrvate i mogući suživot, idu na obraz poraženih ekstremističkih snaga, koje se u konačnici samo i jedino boje povratka Srba.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Kraljević: Čelnici Sveučilišta vode politikantsku igru oko SC-a</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - »Najnovija zbivanja u upravi Studentskog centra (SC) i posljednja rektorova izjava povodom izbora čelnika SC-a u Zagrebu, pokazuju da Ministarstvo znanosti i tehnologije u pokušajima uvođenja reda nakon katastrofalnog nalaza državne revizije i poslovanju Studentskoga centra nije još dotaknulo ni vrh ledene sante nepravilnosti«, priopćio je u petak ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević. On navodi da izjava rektora Sveučilišta Branka Jerena, »povodom nezakonitog izbora čelnika SC-a, dokazuje da su visoki čelnici Sveučilišta u Zagrebu bili, i da su i dalje upleteni u teško i vrlo loše stanje u SC-u u Zagrebu«.</p>
<p>U priopćenju se ističe i da sama činjenica da su se članovi Upravnoga odbora Studentskoga centra prije svoje sjednice sastali u prostorijama rektora, najviše govori o tome tko vodi politikantsku igru oko Studentskoga centra.</p>
<p>»Za sve one koji znaju što se zbivalo u poslovanju Studentskoga centra u Zagrebu, primjerice o sadržaju i realizaciji ugovora s kompanijama kao što je Domovina d.d. ili Crogradnja, za sve one koji znaju da je država za poslovanje SC-u u 2000. izdvojila stotinjak milijuna kuna godišnje, rektorova je izjava da Ministarstvo znanosti drži studente u pokornosti određivanjem cijena obroka, najblaže rečeno, smiješna«, drži ministar Kraljević.</p>
<p>• Predsjednik Sveučilišne organizacije HSS-a Andrija Damjanović održao je u petak u Osijeku konferenciju za novinare na kojoj je, između ostaloga, istaknuo da do afera u Studentskome centru ne bi dolazilo kada bi postojao kvalitetan Zakon o Studentskom zboru. »Da imamo Zakon, imali bismo i legalno studentsko predstavništvo. Ovako, u Upravnom vijeću Studentskoga centra sjedi studentski predstavnik Mario Musa, koji otvoreno podržava nelegitiman izbor ravnatelja SC-a«, rekao je Damjanović, naglasivši da će HSS-ovi sveučilištarci od Studentskoga zbora zatražiti izbor novog studentskog predstavnika u Upravnom vijeću SC-a.</p>
<p>• Prateći rad Studentskoga zbora u novome sazivu, na žalost moramo zaključiti da su već u prvom mjesecu djelovanja u potpunosti prokockali sav kredibilitet da zastupaju studente zagrebačkog Sveučilišta, priopćeno je u petak iz Autonomne tvornice kulture »Attack«. »Nakon od studenata osporene izrazito politički obojene izjave potpore prosvjednom skupu u Splitu, predsjednik Zbora Zrinko Čustonja sada je pozdravio izbor novog ravnatelja Studentskoga centra, iako se radi o potpuno nelegalnom činu, s obzirom na nepoštivanje Statuta SC-a«, smatraju attakovci, te dodaju da su dvojbene izjave rektora Jerena, koji se skriva iza autonomije Sveučilišta. »Rektor Jeren je svojedobno zabranio rad na Sveučilištu aktivistima kampanje Glas 99 i GONG, uz obrazloženje da politici nije mjesto na Sveučilištu. No, na politički istup Zbora kojim su podržali splitski skup, Jeren nije reagirao«, stoji u priopćenju Attacka. (M. Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Tužiteljima, kao i predsjednicima sudova, prestaje mandat </p>
<p>To proizlazi iz Prijedloga zakona o državnom odvjetništvu/ Nove tužitelje birat će i razrješavati glavni državni odvjetnik, nakon raspisanog natječaja, uz mišljenje ministra pravosuđa i kolegija državnog odvjetništva. / Predložene su promjene prihvatljive, komentira Miroslav Jukić, predsjednik Udruge državnih odvjetnika</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Vlada je u saborsku proceduru u četvrtak uputila Prijedlog zakona o državnom odvjetništvu, a u nizu novina, izdvajaju se one koje se odnose na imenovanja i razrješenja državnih odvjetnika. </p>
<p>Iz novih zakonskih rješenja proizlazi da sadašnji općinski i županijski državni odvjetnici moraju staviti mandate na raspolaganje. Naime, u zakonu izričito stoji da županijski i općinski državni odvjetnici imenovani prema dosadašnjim propisima, obavljaju dužnost do imenovanja tužitelja prema novom zakonu. Za nove državne odvjetnike bit će raspisan javni natječaj, a oni moraju biti izabrani u roku šest mjeseci. Oni tužitelji koji ne prođu za natječaju, bit će imenovani za zamjenike tužitelja. </p>
<p>Čelna funkcija u Državnom odvjetništvu sada je glavni državi državni odvjetnik, a na to mjesto Hrvatski sabor je nedavno izabrao Radovana Ortynskog. Prema novom zakonskom rješenju, glavni državni odvjetnik dobio je značajne ovlasti kod imenovanja i razrješenja državnih odvjetnika na nižim razinama. </p>
<p>Do prije godinu dana, sve državnoodvjetničke dužnosnike biralo je Državno sudbeno vijeće. Sada je ta procedura nešto kompliciranija. Naime, nove županijske i općinske državne odvjetnike birat će i razrješavati glavni državni odvjetnik, nakon raspisanog natječaja, uz mišljenje ministra pravosuđa i kolegija državnog odvjetništva. </p>
<p> Za izbor, pak, zamjenika tužitelja, mjerodavno će biti novo tijelo, Državnoodvjetničko vijeće (DOV). </p>
<p> DOV ima 11 članova - sedmorica su iz redova zamjenika tužitelja, dvojica sveučilišnih profesora, a zanimljivost je da u to tijelo ulaze i dva saborska zastupnika. </p>
<p>Ako glavni državni odvjetnik smijeni neke tužitelje, oni će moći nastaviti raditi kao zamjenici tužitelja. </p>
<p>Raspon zbog kojih tužitelj može biti razriješen, vrlo je širok. Među ostalim, u slučaju zloporabe položaja, ako je bez opravdanog razloga broj odluka koje je donio bitno ispod prosjeka, zbog povrede službene tajne, nezakonitog i nestručnog obavljanja dužnosti, ako Državno odvjetništvo kojem je tužitelj na čelu ne ostavaruje zadovoljajuće rezultate, zatim ako obavlja poslove nespojive s tužiteljskima, zbog nanošenja štete ugledu državnog odvjetništva i slično.</p>
<p>Uz najtežu kaznu, razrješenje s dužnosti, tužitelj za povredu dužnosti može biti ukoren, kažnjen novčanom kaznom od jedne trećine plaće za razdoblje od šest mjeseci, te zastojem u promaknuću do tri godine. </p>
<p>Bitna je novina da će Državno odvjetništvo ubuduće štititi i imovinu Republike Hrvatske, a Državno pravobraniteljstvo se ukida. </p>
<p>Predsjednik Udruge hrvatskih državnih odvjetnika Miroslav Jukić, Vjesniku je u petak rekao da su predložene promjene prihvatljive. Jukić podržava rješenje prema kojem aktualni tužitelji moraju dati mandate na raspolaganje. </p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Mediji bi trebali preuzeti aktivniju ulogu u promicanju pomirenja</p>
<p>Kao posebno zabrinjavajući trend istaknuto je koncentriranje vlasništva nad medijima u rukama male skupine ljudi</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Predstavljanjem preporuka vladama, nevladinim organizacijama i medijima čijim bi ispunjavanjem trebale osigurati ili unaprijediti slobodu medija u državama regije, u petak je završena trodnevna regionalna konferencija koja se u Zagrebu održavala pod nazivom »Zaštita novinara i njihova uloga u procesu pomirenja, promicanja međuetničkog mira i sprječavanja sukoba«.</p>
<p>»Ove preporuke upućujemo na isti način kao što uvijek nudimo naše savjete i pomoć - a to je s velikim poštovanjem prema onome što ste prošli u posljednjih deset godina«, rekao je predstavnik OESS-a za slobodu medija Freimut Duve. Podsjećajući da se pritom ne radi samo o ratovima kroz koje su države ovog područja prošle, nego i o poteškoćama s kojima su se medijski profesionalci istodobno suočavali u pretvorbi državnih medija iz doba komunizma u javne servise. Posebne izazove u promicanju medijskih sloboda, napomenuo je, predstavljaju i radikalne tehnološke promjene koje su se u tom razdoblju dogodile na području elektroničkih medija. </p>
<p>Preporuke konferencije pokušavaju odgovoriti na probleme vezana uz slobodu medija koji su se iskristalizirali tijekom dvodnevne rasprave. Radi se o prvom redu o mehanizmima političkog i ekonomskog pritiska na medije i novinare, koje, prema zaključcima skupa, pojedinačne vlade trebaju rješavati donošenjem i dosljednim provođenjem zakona o zaštiti novinara, njihovih izvora, slobodnog pristupa informacijama. </p>
<p>Kao posebno zabrinjavajući trend istaknuto je koncentriranje vlasništva nad medijima u rukama male skupine ljudi i netransparentnost pri dodjeljivanju koncesija i državnih subvencija za medije. Nevladine organizacije potiču se na aktivniju ulogu u educiranju javnosti i u procesu donošenju zakona, dok se od novinara i njihovih udruga zahtijeva razvijanje etičkih kodeksa i pridržavanje samoregulirajućih sustava koji će omogućiti nepristrano izvještavanje. Mediji bi, prema zaključcima konferencije, trebali preuzeti aktivniju ulogu u promicanju pomirenja i uzajamnog razumijavanja. </p>
<p>Preporuke zagrebačkog skupa bit će predstavljene na web stranicama OESS-a i Vijeća Europe. Konferenciju koja je u Zagrebu okupila gotovo stotinu novinara, predstavnika međunarodnih i lokalnih udruga za zaštitu medijskih sloboda i članove nevladinih organizacija organizirali su OESS i Vijeće Europe u sklopu Pakta o stabilnosti. (J. Štrbić)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Freimut Duve: Napad na novinare treba tretirati drukčije od napada na taksiste</p>
<p>Kao trenutačne probleme u hrvatskom medijskom sektoru, predstavnik OESS-a za slobodu medija Freimut Duve posebno je istaknuo pitanje vlasništva nad medijima i budućnost javnih medija. No, dodao je da je nakon desetljeća, u kojem je tek manji broj novinara odbijao slijediti diktat politike, situacija promijenjena na bolje. Hrvatska, ustvrdio je, ima izvrsne šanse za stvaranje pluralistične medijske scene koje ona sama treba iskoristiti do kraja. U kraćoj izjavi, Duve se osvrnuo na tijek konferencije kojoj je bio glavni incijator. </p>
<p>• Kako s obzirom na Vašu funkciju komentirate istupe Ive Pukanića i Zrinke Vrabec koji su ustvrdili da situacija u hrvatskim medijima nikad nije bila gora i pozvali OESS i VE da izlože hrvatsku vladu pritscima, kako bi je time prislili na radikalne promjene u medijskom sektoru?</p>
<p>- Te izjave sam nisam čuo. No, ako su to stvarno ustvrdili, morat ću od lokalne Misije OESS-a zatražiti više informacija o tome u periodičnom izvještaju Misije u Hrvatskoj. U ovom trenutku ne mogu ništa reći, osim da će, nakon što temeljito ispitamo stvar, OESS će reagirati na odgovarajući način. </p>
<p>• Kako ocjenjujete uspjeh konferencije? </p>
<p>- Konferencija je pokrenula mnogo značajnih pitanja, prije svega za Srbiju i Hrvatsku. Radi se prije svega o spoznaji da nijedna od tih država nije samo žrtva niti isključivo zločinac. Postoje situacije u povijesti gdje je jedna nacija samo žrtva, a to su bili Židovi u Drugom svjetskom ratu, ili etničke skupine u Bosni na samom početku rata u bivšoj Jugoslaviji, dakle, 1991. i 1992., kada su bili žrtve beogradskog režima. No, događa se da se sve strane u sukobu organiziraju i počine neprihvatljive stvari. Tada je zadatak novinara da o tome izvještavaju i na taj način pridonose pluralizmu javne rasprave. </p>
<p>• Tijek konferencije prekinula je vijest o napadu na novinare »Ferala«, o čemu se skup odmah izjasnio posebnom izjavom. Kako vi komentirate taj izgred? </p>
<p>Svaki napad na novinare ima dvije razine. U prvom redu radi se o kaznenom djelu koje za koje počinitelji trebaju odgovarati pred sudom. Drugo, oni koji sudjeluju u napadu ili potiču nasilje prema novinarima provode cenzuru - ne samo nad onim novinarom kojeg su napali, nego i nad svima drugima koje nasiljem pokušavaju zastrašiti i odvratiti od postavljanja sličnih pitanja. Upravo zato, a to je iskrslo tijekom rasprave u četvrtak, napad na novinare treba tretirati drukčije nego napad na taksiste, iako se u oba slučaja radi o kaznenom djelu. U mnogim državama imamo i drastičnije primjere cenzure, ono što nazivamo »cenzura ubijanjem« ili različite vrste neizravne cenzure. Zbog toga prema tom pitanju trebamo biti krajnje otvoreni i odmah osuditi takav način sprječavanja slobodnog izvještavanja. (Juliana Štrbić)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Nalaz inspekcije: U 15 medijskih kuća na crno radi 4.000 ljudi</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Izvršni odbor Sindikata novinara Hrvatske (SNH) raspravljao je u petak o nalazima Državnog inspektorata u 15 medijskih kuća. Konstatirao je da su podaci o radu na crno u medijima zabrinjavajući.</p>
<p>Prema nalazima, koje i Državni inspektorat ocjenjuje alarmantnima, u tim tvrtkama na crno radi gotovo 4.000 novinara i drugih djelatnika. Odbor podsjeća javnost da je SNH, potaknut sve raširenijim radom na crno u nizu medijskih kuća, prije gotovo godinu dana zatražio pomoć Državnog inspektorata, te napominje da su o dosadašnjim inspekcijskim nalazima detaljno upoznati financijska policija kao i Ministarstvo rada i socijalne skrbi.</p>
<p>Inspekcija rada dosad je obavila nadzor u Hrvatskoj televiziji, Slobodnoj Dalmaciji, PAN-Tvornici papira Zagreb (izdavaču tjednika Fokus), Europapress Holdingu, Planet Mediji, Trgovini EPH, Globus Internationalu, Areni, Radio Varaždinu, Hrvatskom radiju Vukovar, Radio Đurđevcu, Radio Grubišnom polju, OTV-u, OTV DOM-u, te OTV-Marketingu. Najviše radnika na crno evidentirano je na HTV-u (3.165), te u Trgovini EPH (464), dok je u nizu manjih tvrtki broj radnika na crno veći od broja legalno zaposlenih. </p>
<p>Stoga je Državni inspektorat najavio nastavak inspekcija i u ostalim medijskim kućama. Uz niz zakonom predviđenih prijava, za opetovano kršenje zakona medijskim kućama prijeti čak i zatvaranje, priopćuje Odbor, prenoseći navode iz izvješća Državnog inspektorata.</p>
<p>Izvršni odbor SNH-a ističe da će odlučno nastaviti borbu za zaštitu novinara i medijskih djelatnika u svim medijskim kućama. Stoga će svoje zahtjeve uputiti nadležnim institucijama kako bi se rad novinara i medijskih djelatnika u potpunosti legalizirao, kako radnici ne bi bili sustavno zakidani i prisiljavani na suučesništvo s poslodavcima u varanju države. </p>
<p>Odbor smatra da ovakvu situaciju u medijima može riješiti jedino nacionalni kolektivni ugovor, stoga od Vlade i poslodavaca očekuje odaziv i suradnju, poručuje se u priopćenju koje je potpisala predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Jasmina Popović. (G. Pandža)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Ministarstvo branitelja tražit će da HT ukloni govornicu na Ovčari</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata reagiralo je u petak na članak objavljen 28. veljače u izdanju Jutarnjeg lista za Vukovarsko-srijemsku županiju, pod naslovom »Hrvatski telekom samovoljno postavio govornicu dvadeset metara od grobnice na Ovčari«, obavještavajući javnost da će zatražiti od HT-a da spornu govornicu što prije makne s mjesta na koje ju je postavio. </p>
<p>U priopćenju ističe kako ono provodi Zakon o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata postavljanjem spomen- obilježja i uređenjem okoliša. Daljnju skrb o čuvanju, održavanju i zaštiti dužna je, sukladno tom Zakonu, provoditi jedinica lokalno samouprave, u skladu s propisima o komunalnom gospodarstvu. Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata zato, nakon postavljanja spomen-obilježja na mjestima masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata, pismenim putem upozorava jedinice lokalne samouprave na njihove zakonske obveze, što je učinilo i u slučaju spomen-obilježja »Ovčara«. </p>
<p> Ministarstvo tvrdi kako se većina jedinica lokalne samouprave pridržava propisa o čuvanju, održavanju i zaštiti obilježenih mjesta, no da se pojedine jedinice lokalne samouprave, i nakon dodatnih upozorenja, oglašuju o svoje obveze.</p>
<p> »Osim što je Hrvatski telekom postavio spornu govornicu na katastarsku česticu koja je u vlasništvu Republike Hrvatske, a da nije pribavio suglasnost za to, njenim postavljanjem narušio je i spomeničku cjelinu«, navodi se u priopćenju. Kako jedinica lokalne samouprave nije izvršila svoju obvezu zaštite spomen-područja »Ovčara«, Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata najavilo je da će zatražiti od Hrvatskog telekoma žurno uklanjanje sporne govornice (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Pecek u Vukovaru: Počinjemo borbu protiv apatije i nezaposlenosti</p>
<p>VUKOVAR, 2. ožujka</p>
<p> - U Vukovarsko-srijemskoj županiji u petak boravi izaslanstvo Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo, predvođeno ministrom Željkom Pecekom koji je izjavio da je posjet toj županiji organiziran kao dio obilaska cijele Hrvatske »čime Ministarstvo počinje borbu protiv apatije, neinventivnosti i nezaposlenosti«.</p>
<p>Na konferenciji za novinare, ministar Pecek je izjavio da Ministarstvo želi postati partner lokalnoj samoupravi. U strukturi nezaposlenih ima i onih koji su spremni početi vlastito poslovanje, samo ih treba potaknuti, rekao je Pecek, dodajući kako su domaćim poduzetnicima u ovom trenutku na raspolaganju kreditne linije s ukupnim potencijalom od 1,7 milijardi kuna.</p>
<p> Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo pomoći će sa 100.000 kuna obnovu Obrtničkog doma u Vukovaru, gradu koji bi, prema ministrovoj procjeni, mogao postati žarištem razvoja poduzetništva u Vukovarsko-srijemskoj županiji.</p>
<p> Konferenciji za novinare nazočan je bio i vukovarsko-srijemski župan Petar Čobanković koji je novinare izvijestio kako je od 1997. do konca 2000. vukovarsko-srijemskim poduzetnicima na raspolaganju bio kreditni potencijal u iznosu 251,4 milijuna kuna od čega je ostvareno 187,9 milijuna kuna za 994 korisnika. Riječ je o kreditnim linijama Privredne i Zagrebačke banke, HBOR-a, te vlastitim kreditnim sredstvima Vukovarsko-srijemske županije prikupljenima od zakupa državnog zemljišta, a koje je Županija dijelom izravno dodjeljivala korisnicima, a dijelom preko Croatia banke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Počinje obnova još 400 kuća u tri slavonske županije i stotinjak stanova u Vukovaru</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Kreditom Centralne europske banke od 30 milijuna eura uvest će se u postupak obnove 520 novih stambenih jedinica. Od toga je 400 kuća na području Vukovarsko-srijemske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije za koje su ugovori već sačinjeni i bit će potpisani u srijedu. Osim toga, tim će novcem biti obnovljeno i stotinjak stanova u Vukovaru, rekao je u petak na konferenciji za novinare pomoćnik ministra javnih radova, obnove i graditeljstva Ljudevit Herceg.</p>
<p>Upravo je u tijeku, naglasio je Herceg, revizija obnove i radi se na bazi podataka. Riječ je, pojasnio je, o 20.000 objekata koji su obuhvaćeni revizijom, a za polovicu njih već su izdana nova, županijska rješenja. Za ostale objekte, rješenja će biti gotova do lipnja i tada će se, rekao je Herceg, sva novo izdana rješenja komparirati s ranijim rješenjima koja su 1995. i 1996. izdavana na temelju potvrda načelnika općina. Ako se utvrde veće nepravilnosti, protiv odgovornih će se pokrenuti postupak radi povrata novca, zaključio je Herceg. </p>
<p>Osvrćući se na dosad učinjeno, istaknuo je da je obnovljeno ili popravljeno oko 103.000 obiteljskih kuća ili stanova. Oko 4.000 korisnika prava na popravak objekata, dobit će novac iz ovogodišnjeg proračuna. Također, bit će završena obnova na 2.640 objekata započeta u rujnu prošle godine.</p>
<p>Programom obnove za ovu i iduću godinu, istaknuo je Herceg, planira se u potpunosti završiti program obnove u području Dalmacije, Like, Karlovačke županije i Zapadne Slavonije. U Podunavlju će se, naglasio je, u program obnove uvesti obiteljske kuće prognanika koji su smješteni u turističkim objektima ili privremeno koriste tuđu kuću.</p>
<p>Među ostalim, Herceg je upozorio da velika odgovornost leži na županijskim uredima za obnovu, jer je pravodobno izdavanje rješenja preduvjet za njegovu realizaciju. Što se tiče obnove društvene infrastrukture, istaknuo je da je za obnovu sakralnih objekata izdvojeno 30 milijuna kuna i to prema prioritetima Biskupske konferencije. Od 334 ratom oštećene škole, 180 ih je već obnovljeno, naveo je Herceg, a u jesen prošle godine počela je obnova na još 40 škola u Podunavlju. Herceg je upozorio i na činjenicu da srpski povratnici još uvijek imaju pravo na podnošenje zahtjeva za obnovu te stoga još nije poznato koliko će tih zahtjeva biti podneseno do kraja godine. (Ivana Matić)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Hrvatskom tužbom u Haag bi mogao i Šešelj</p>
<p>Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević posebno je zahvalio domaćim stručnjacima, Ivanu Šimonoviću, Ivi Josipoviću i Jakši Muljačiću, koji su se prihvatili posla obrazlaganja tužbe pred Sudom u Haagu</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - U pripremi obrazloženja tužbe kojom Hrvatska pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu za genocid tuži SRJ sudjelovalo je između 40 i 50 ljudi, izjavio je zamjenik premijera Goran Granić na konferenciji za novinare u petak. Dodao je da je memorijal u kojem Hrvatska obrazlaže odgovornost SRJ i tamošnjega vodstva za genocid u Hrvatskoj od 1991. do 1995. ujedno korisna informacija glavnoj tužiteljici Haaškoga suda (ICTY) Carli del Ponte. Prikupljeni dokumenti pridonose i optužnici protiv Slobodana Miloševića, a naše su procjene da će se njima opravdati podizanje optužnice i protiv Vojislava Šešelja, koji dosad nije tužen pred ICTY-jem, kazao je Granić. Nije isključeno, napomenuo je, da će ti materijali pomoći i u podizanju optužnica protiv drugih ratnih zločinaca koji su građani Hrvatske, a sada su u Srbiji. </p>
<p>Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević podsjetio je da je tužba protiv SRJ bila problematično sročena, za što je američki odvjetnik David Rivkin naplatio više od milijun dolara. Ministar je stoga posebno zahvalio domaćim stručnjacima, Ivanu Šimonoviću, Ivi Josipoviću i Jakši Muljačiću, koji su se prihvatili posla obrazlaganja tužbe pred Sudom u Haagu. Veleposlanik Hrvatske pri UN-u te pravni zastupnik pred ICJ-em Šimonović upozorio je da je memorijal, predan tom sudu, nejavni dokument sve do faze javne rasprave koja, čini se, neće uslijediti u iduće tri godine. Naglasio je da se u tom dokumentu navodi pet zahtjeva: da ICJ konstatira genocid u Hrvatskoj u razdoblju od 1991. do 1995. te da su Hrvati istodobno bili glavne žrtve tog genocida. Nadalje, ističu se obveze SRJ da kazni sve počinitelje genocida koji su joj dostupni, da omogući spoznavanje istine o nestalim osobama, vrati kulturna dobra otuđena iz Hrvatske te da nadoknadi štetu u Hrvatskoj i pojedinim građanima učije ime hrvatska Vlada djeluje. Suzastupnik pred ICJ-em Ivo Josipović pripomenuo je da su dokumenti prikupljani za tužbu istodobno i početak napora da se sustavno prikupi građa o Domovinskom ratu. </p>
<p>Zašto tužba pred ICJ-em nije uslijedila prije? Šimonović je kazao da je u pravnom smislu, posrijedi iznimno težak slučaj jer nije lako dokazati odgovornost za genocid. Upozorio je da je genocid počeo 1991., dakle i prije konstituiranja SRJ. S osnivanjem Haaškoga suda očekivalo se da tamošnji procesi uključe sva događanja i potvrde genocid. »Iz niza razloga ta cjelina nije došla do izražaja u Haagu, pa je zato naknadno pokrenuta tužba pred ICJ-em«, naglasio je.</p>
<p> Ivanišević je kazao da je u Rivkinovoj koncepciji tužbe jedna od inkriminacija teretila SRJ za genocid nad Srbima jer je, prema Rivkinovu tumačenju, SRJ pozvala Srbe da napuste »krajinu« nakon »Oluje«. Kakve posljedice ta tvrdnja može imati za Hrvatsku ne treba ni tumačiti, zaključio je ministar. Šimonović je dodao da bi u nastavku procesa pred ICJ-em SRJ mogla pokrenuti protutužbu protiv Hrvatske te optužiti Hrvatsku za genocid nad Srbima. U takvim slučajevima Sud se ne upušta u analizu je li bilo genocida, već samo utvrđuje tko je u kojoj mjeri pridonio genocidu, pojasnio je dodavši da činjenice ne upućuju na postojanje genocida nad hrvatskim Srbima. </p>
<p>Na upit može li BiH podnijeti tužbu protiv Hrvatske pred istim sudom, Šimonović je rekao da u uvodu memorijala postoji zajednička izjava hrvatskoga predstavnika i predstavnika BiH Muhameda Šaćirbeja o tome da će Hrvatska i BiH surađivati u pripremi postupaka pred ICJ-em.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Stambeni krediti bez jamaca zasad samo u RBA</p>
<p>ZAGREB, 2.ožujka</p>
<p> - Jesu li i u Hrvatskoj konačno stambeni krediti postali pristupačniji »prosječnim« građanima?.</p>
<p>Zadnja u nizu pozitivnih najava je ona predsjednika Uprave Raiffeisenbank Austria Zdenka Adrovića koji je najavio hipotekarne stambene kredite bez jamaca. Što to znači za krajnjeg korisnika? To znači da je glavni instrument osiguranja kredita hipoteka na neku nekretninu, može i novokupljenu, pojašnjava izvršni direktor Sektora poslovanja s građanima RBA Ivan Vidaković. O visini kredita, odnosno vrijednosti nekretnine ovisi i visina učešća zajmoprimca. Naime, kaže on, ako je vrijednost traženog iznosa jednaka vrijednosti nekretnine tada učešće mora biti veće. Visina učešća kreće se od deset do 30 posto, a o postotku s kojim se sudjeluje u kreditu ovisi i visina kamata, ističe Vidaković, napomenuvši da su kamate od 8,5 do 9,5 posto godišnje, dok je rok otplate 15 godina.</p>
<p>Nove uvjete stambenog kreditiranja ima i Privredna banka Zagreb. Prema riječima Dražena Dumančića iz Službe za odnose s javnošću te banke postoji nekoliko vrsta stambenih kredita, a za koji će se netko od korisnika odlučiti ovisi o tome što kome odgovara. Najveći iznos stambenog kredita u toj banci je 200.000 njemačkih maraka, a najduži rok otplate je 15 godina. Ovisno o depozitu, kamatne stope su od 8,8 do 10,8 posto godišnje. Instrumenti osiguranja kredita, kažu u PBZ-u, su sudužništvo, najmanje dva jamca, depozit u visni od pet do 20 posto visine zatraženog zajma te polica osiguranja nekretnine. Uz to, za sve kredite veće od 20.000 maraka potrebna je hipoteka i to najmanje u visini iznosa kredita ako je depozit 20 posto, a ako je depozit manji hipoteka mora biti veća.</p>
<p> I Zagrebačka banka ovih dana kreće s povoljnijim stambenim zajmovima. Oni će se odobravati uz promjenjive kamatne stope od 8,9 posto godišnje, ali uz niz novih pogodnosti, kaže Ines Vranješ iz Službe za odnose s javnošću. Kredit se može odobriti i bez hipoteke, no u tom su slučaju potrebna tri do četiri jamca, depozit od 20 posto zatraženog zajma, dok sam kredit ne smije biti veći od 20.000 maraka. Za sve zajmove veće od toga, potrebna je hipoteka, u pravilu veća od vrijednosti kredita. Kao izuzetnu pogodnost u toj banci nude i mogućnost kredita bez jamaca ili bez depozita. Za kredite je, navode potreban status štediše koji se može dokupiti ili zamijeniti statusom klijenta.</p>
<p>Iako je ponuda raznovrsna, većini građana, nažalost, stambeni se kredit još uvijek čini nedostižnim. Tim više, ako se zna, da su stambeni krediti u europskim zemljama dostupni građanima uz jednostavnije uvjete i sa znatno nižim kamatama. U većini europskih zemalja kamate se kreću od šest do sedam posto godišnje što je donedavno bilo dvostruko povoljnije nego u Hrvatskoj.</p>
<p> Je li riječ o tome da naše banke ne žele smanjiti kamate, odnosno da se ponašaju lihvarski? Tu pomisao bankari odlučno odbijaju navodeći da je riječ o kompleksnom problemu. Na cijenu kredita utječe puno faktora, kaže Vidaković, a ako Hrvatska bude mogla dobivati povoljnije sredstva u inozemstvu, vjerojatno će biti povoljnija situacija i na domaćem tržištu kredita. Na cijenu kredita utječe i rizik poslovanja u određenoj zemlji, ističe on, a procjenjuje se da je on u Hrvatskoj još dosta veliki. Uz to, potrebno je imati sređene zemljišne knjige, sređeno tržište nekretninama, uredne vlasničke listove, dakle, zaključuje, puno bolju organizaciju. (Ivana Matić)</p>
<p>Zagrebačka banka nudi beskamatne zajmove umirovljenicima </p>
<p> Zagrebačka banka od ponedjeljka svojim klijentima nudi fleksibilnije uvjete kreditiranja u sklopu već postojeće kreditne ponude te potpuno novu vrstu kredita - umirovljenički kredit. Umirovljenički kredit odobravat će se klijentima Banke - umirovljenicima - u iznosu do 2.000 kuna, beskamatno i s rokom otplate do deset mjeseci. U Zagrebačkoj banci posebno ističu jednostavnost i <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> odobravanja takvih kredita. (Ž. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Croatia Airlines: Naši piloti potpuno su kvalificirani za svoj posao</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - U Croatia Airlinesu nikada nije zaposlen niti jedan pilot bez profesionalne dozvole, prethodno ovjerene u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza, rečeno je na konferenciji za novinare nacionalne zrakoplovne tvrtke sazvane u povodu novinskih napisa u kojima se neki od njihovih pilota optužuju za neimanje odgovarajuće dokumetnacije, stručnosti..., a samu kompaniju za nesigurnost letenja.</p>
<p>»Croatia Airlines je krajem rujna 1995. godine donijela interni pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta prema kojemu se za radno mjesto kapetana i kopilota traži visoka ili viša stručna sprema. To je postala obveza za sve koji do tada nisu bili zaposleni. Međutim, kao i u svim drugim svjetskim kompanijama, osnovni uvjet da bi netko mogao biti zaposlen na tim radnim mjestima su profesionalna pilotska dozvola te, potom, dozvola prometnog pilota bez čega se ne može biti kapetan. U našoj kompaniji svi piloti imaju profesionalnu pilotsku dozvolu, mnogi imaju i dozvolu prometnog pilota, a 95 posto ih ima višu ili visoku stručnu spremu«, pojasnio je Branko Ilej, menedžer kvalitete u Croatia Airlinesu, ujedno i sam profesionalni pilot.</p>
<p>On je dodao kako su piloti zaposleni do rujna 1995. godine mogli imati osnovnu, nižu, srednju, višu ili visoku stručnu spremu ali su svi morali imati profesionalnu pilotsku dozvolu, a oni zaposleni nakon tog datuma morali su imati i višu ili visoku stručnu spremu, što su i imali.</p>
<p>Kako su dalje pojasnili Miljenko Radić, pomoćnik glavnog direktora za letačke poslove, Zvonko Tadin, kapetan i predsjednik Sindikata prometnih pilota te Nikica Hoti s Fakulteta prometnih znanosti, u Croatia Airlinesu nema niti jednog pilota čije znanje i stručnost ne udovoljavaju hrvatskim i međunarodnim propisima. Sposobnost upravljanja zrakoplovom i određenim tipom zrakoplova provjerava se najmanje svakih šest mjeseci, a svaki pilot prije nego što samostalno sjedne u neki zrakoplov mora uz osnovne dozvole položiti i dodatne ispite za svaki tip zrakoplova posebno. Osim toga, rečeno je na konferenciji za novinare, da bi sama tvrtka mogla sklopiti raznorazne ugovore o suradnji se uglednim svjetskim kompanijama poput Lufthanse, Air Francea, KLM-a, Swissaira, Alitalie... moraju proći strogu provjeru stručnjaka tih tvrtki. Niti jednom dosad hrvatski prijevoznik nije »pao« na jednom takvom ispitu.</p>
<p>»Ono što posebno boli, je činjenica da same pilote nitko nije o ovome ništa pitao. Kada smo se, prije nego što smo došli do zadovoljavajućeg kolektivnog ugovora, borili za naša prava, također smo pokušali upoznati javnost ali zanimanje za naše probleme tada nije pokazao gotovo nitko. Ovom serijom članaka koji nisu utemeljeni na činjenicama nanesena je nenadoknadiva šteta našoj zrakoplovnoj kompaniji, državi a i našoj pilotskoj struci«, rekao je kapetan Tadin.</p>
<p>Kako je rečeno na konferenciji za novinare, Croatia Airlines nema namjeru tužiti nakladnika i novinu, jer time šteta neće biti nadoknađena. Osnovna poruka putnicima je da briga o sigurnosti letenja i dalje ostaje prva briga svake zrakoplovne kompanije pa tako i Croatia Airlinesa i da po tom pitanju nikada nije bilo niti će biti kompromisa. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Antifašizam je omogućio da danas imamo državu </p>
<p>Ni u jednom od 13 zahtjeva sa splitskog skupa ne spominju se nova radna mjesta, nego samo zadržavanje privilegija, istaknuo Mesić </p>
<p>LABIN, 2. ožujka</p>
<p> - Značaj je Labinske republike u činjenici da je to bio prvi organizirani otpor fašizmu u Europi. Na toj tradicio izrastao je istarski antifašizam, osmišljen u zajedničkoj borbi istarskih Hrvata i Talijana koja je rezultirala sjedinjenjem s domovinom Hrvatskom, istaknuo je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u petak u Labinu, kao pokrovitelj svečanosti obilježavanja 80. obljetnice Labinske republike.</p>
<p> Antifašizam je omogućio da danas imamo svoju državu, bez njega bi II. svjetski rat za nas pogubno završio, poručio je Predsjednik. </p>
<p>Nakon susreta s građanima na starom labinskom trgu, u zgradi Grada Labina predsjednika Mesića pozdravio je labinski gradonačelnik Tulio Demetlika. Za Labin i susjedne općine najbitnije je prometno povezivanje s prirodnim okruženjem Hrvatske, Slovenije i Italije, ponovna uspostava željezničke linije, te dogovor s Hrvatskom elektroprivredom o naknadi jer se zbog termoelektrana u Plominu nije mogao razvijati turizam.</p>
<p>Istarski župan Stevo Žufić govorio je Mesiću o novim razvojnim projektima u Istri kao što su krediti za agroturizam gdje je sa 167 milijuna kuna osposobljeno 70 domaćinstava za visoku turističku ponudu. Pokrenuto je kreditiranje gradnje malih obiteljskih hotela i pansiona, za što je podneseno više od 200 zahtjeva. Kredite u suradnji sa Županijom odobrava austrijska Hypo banka uz 5,5 posto kamata i otplatu na 15 godina s počekom. Žufić je najavio skoro oživotvorenje projekta Euroregija Istra u koji ulaze dvije općine iz Italije i tri iz Slovenskog primorja.</p>
<p>Istra u suradnji sa susjedima može učiniti i više nego dosad i time biti poticajan primjer drugim hrvatskim županijama, rekao je Predsjednik istaknuvši da su svi problemi sa susjednom Slovenijom rješivi. </p>
<p> Najviše je trenutno problema s BiH zbog pogrešnih poteza bivše vlasti koja je bila na repu Miloševićeve podjele Bosne. BiH treba omogućiti da ostvari svoje strateške ciljeve u Europi, a to je i naš interes, nastavio je Mesić i podsjetio da Hrvati u BiH kao konstitutivni narod trebaju svoje probleme rješavati u državnim institucijama Bosne i Hercegovine, a ne ultimatumima. Poboljšanje odnosa s Crnom Gorom uslijedilo je nakon mog susreta s Đukanovića zbog čega sam bio napadan, ali rezultat toga je stav da Prevlaka nije teritorijalno nego sigurnosno pitanje i rješenje da s obje strane granice razvijamo turizam. Takav razvoj događaja vratio je turiste i u Dubrovnik. Ostaje još da se nakon Miloševićeva pada Srbija demokratizira, pri čemu će i tamošnji Hrvati kao i manjine u nas biti mostovi suradnje, a ne povod za teritorijalne pretenzije, rekao je predsjednik Mesić.</p>
<p>Osvrćući se na značenje Labinske republike koja je trajalo kratko, od 2. ožujka do 8. travnja 1921. i u kojoj su labinski rudari organizirali samoupravu i prvi otpor nadolazećem fašizmu u Europi, Mesić je kazao kako bez antifašističkog NOB-a kojem je i Istra dala velik doprinos, ne samo da ne bi bilo samostalne hrvatske države, nego bi se u zemlju vratili kralj i Draža Mihailović, što bi značilo nestanak Hrvata. Na temelju konfederalnog modela bivše države Hrvatska se osamostalila i dobila međunarodno priznanje izašavši iz federalnog lanca koji je prvi narušio Milošević. Sada je zauvijek završen II. svjetski rat i njegovi se rezultati ne mogu redefinirati, iako ima još pojedinaca koji misle drukčije, nastavio je Mesić.</p>
<p>Upozorio je da je bivša vlast ostavila teško nasljeđe iza sebe - katastrofalnu privatizaciju, miješanje u BiH što je rezultiralo izolacijom i prezaduženost. Za turizam je kazao da može biti jedan od faktora razvoja ali ne i jedini, i mora povući razvoj unutrašnjosti. To je ilustrirao primjerom Labina koji je od turističkog Rapca udaljen samo pet kilometara. </p>
<p>Podržao je jačanje transgranične suradnje, rekavši da istarski primjer pokazuje kako je mjesto Hrvatske u Europi. »Mnogi to ne razumiju. Tako se ni u jednom od 13 zahtjeva sa splitskog skupa ne spominju nova radna mjesta, nego samo zadržavanje privilegija. Invalidi moraju biti zaštićeni, kao i udovice i djeca poginulih branitelja, ali ne i lažni invalidi i oni koji samo traže prava. Među braniteljima ima više kategorija. Oni zdravi, umjesto traženja privilegija, trebaju se uključiti u privređivanje«, naglasio je predsjednik Mesić i upozorio da takav odnos traži i 400.000 nezaposlenih. Ako postignemo da Hrvatska bude zona sigurnosti, a ne incidenata, kapital će doći k nama i otvarat će se radna mjesta.</p>
<p>Na zajedničkoj svečanoj sjednici Skupštine Istarske županije, Vijeća Grada Labina i susjednih općina, te SAB-a Istarske županije, uz Predsjednika, govorili su i gradonačelnik Labina Demetlika, predsjednik Županijske skupštine Damir Kajin te župan Stevo Žufić. Predsjednik je na kraju obišao labinski napušteni ugljenokop u kojem je sada Kulturno umjetnički centar Lamparna. Tamo mu je predstavljen europski projekt »Podzemnog grada Istra«. Nakon obilaska Raše, predsjednik Mesić se u Poreču susreo s članovima Internacionalnog kluba hrvatskih iseljenika. Posjetio je Eufrazijevu baziliku i susreo se s porečko-pulskim biskupom Ivanom Milovanom.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Glavni zapovjednik između predsjednikai Glavnog stožera</p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Hoće li Hrvatskom vojskom uskoro zapovijedati glavni zapovjednik, kao što je to u četvrtak na konferenciji za novinare Liberalne stranke zatražio njezin potpredsjednik Karl Gorinšek? Koliko je realno da se u dogledno vrijeme uspostavi funkcija glavnog zapovjednika koji bi, prema Gorinšekovim riječima, »bio podređen predsjedniku države, a nadređen Glavnom stožeru? </p>
<p>U potrazi za odgovorima na ta pitanja Vjesnik se obratio autoru te inicijative koja je od rujna prošle godine i službeno uvrštena u stranački program Liberalne stranke. </p>
<p>»Glavni zapovjednik trebao bi biti nadređen Glavnom stožeru, svim zbornim područjima, Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu i Hrvatskoj ratnoj mornarici«, tvrdi umirovljeni general-bojnik Karl Gorinšek. </p>
<p>U sadašnjoj situaciji, kaže, predsjednik države, ujedno i vrhovni zapovjednik, civilna je funkcija. Po svojoj funkciji on nije dovoljno osposobljen za upravljanje cjelokupnim životom i radom Oružanih snaga, a uz to se i mijenja, objašnjava Gorinšek. »U našoj se zbilji promjenom predsjednika države automatski mijenja načelnik Glavnog stožera, a u civilnom građanskom društvu gdje se poštuje profesija, to je nedopustivo.«</p>
<p>Za rješenje koje nudi, potpredsjednik Liberalne stranke kaže da je uobičajeno u Španjolskoj i u Danskoj, a slično je i u Njemačkoj. »Riječ je o vrlo praktičnom modelu. Političke se stranke mogu uspinjati i silaziti s vlasti, a vojni paket ostaje nepromijenjen.« Gorinšek ističe da mora postojati ustavna i zakonska procedura kojom se posve jasno utvrđuju načini postavljanja i smjenjivanja vojnih osoba. </p>
<p>»Na taj način civilno društvo osigurava nepolitiziranu vojsku, a to može učiniti jedino tako da profesionalni kadar bude izdvojen od ostalih struktura, pa i od predsjednika države kao civilne osobe«, naglašava Gorinšek.</p>
<p>Prema njegovu mišljenju, vrhovni zapovjednik trebao bi barem tri do četiri puta godišnje provesti inspekciju stanja u pojedinim postrojbama Oružanih snaga. »Trebao bi se osobno uvjeriti u stanje i probleme vojske, no s obzirom na sve ostale poslove i obveze koje predsjednik države ima, on to naprosto ne može stići. Dakle, te bi poslove mogao obavljati glavni zapovjednik HV-a, kojemu bi to bila jedna od zadaća.« </p>
<p>Sljedeće je krucijalno pitanje, smatra Vjesnikov sugovornik, odnos između Ministarstva obrane, načelnika Glavnog stožera i predsjednika države kao vrhovnog zapovjednika. »I na čelu MORH-a je civilna osoba koja ne mora nužno poznavati ustroj i način funkcioniranja vojske. I pomoćnici ministra u pravilu su političke civilne osobe, te stoga oni ne mogu biti nadređeni vojsci, bilo Glavnom stožeru, bilo glavnom zapovjedniku čiju funkciju predlažem«, objašnjava umirovljeni general. </p>
<p> Ministarstvo obrane bi, kao sastavni dio Vlade, po njegovu mišljenju, trebalo surađivati s Glavnim stožerom, a to bi regulirao Zakon o obrani. Uvođenje funkcije glavnog zapovjednika trebalo bi definirati u sklopu najavljenih izmjena i dopuna Ustava, smatra. U tom kontekstu LS će pokrenuti ustavnu inicijativu, najavljuje Gorinšek. </p>
<p>Ako se uvede funkcija glavnog zapovjednika, Gorinšek ističe da bi se time rasteretio načelnik Glavnog stožera koji bi se mogao baviti isključivo vojnim pitanjima. </p>
<p>Upućeni tvrde kako je teško vjerovati da će Gorinšekova inicijativa u dogledno vrijeme biti realizirana. No u njoj svakako ima zanimljivih ideja koje bi trebalo proučiti. »Ako želimo graditi civilno društvo, a na putu smo k euroatlantskim integracijama, neke poteze moramo povlačiti već sada kad je vrijeme«, tvrdi Gorinšek. </p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Zajednica udruga još nema popis članstva iako je za to dobila 113.000 kuna </p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Ako Financijska policija odluči ući u Hvidru, bio bi to jubilarni deveti put da se kontrolira naše poslovanje, istaknuo je u petak predsjednik Hvidre Marinko Liović, komentirajući zaključak saborskog Odbora za financije i proračun, da izvješće o reviziji poslovanja 30 braniteljskih udruga u 1998. i 1999. treba dostaviti Državnom odvjetništvu, Pravobraniteljstvu, MUP-u i Financijskoj policiji. </p>
<p>»Zamjenik državnog odvjetnika rekao je da se radi o manjim greškama koje se daju popraviti i da u cijelosti ne postoji osnova za pokretanje nečije kaznene odgovornosti«, rekao je Liović. Hvidra, primjerice, mora popisati inventar i prikladno ga označiti.
U Državnom uredu za reviziju u petak nisu željeli komentirati detalje revizijskog izvješća. Tek su kazali da su izvješća javna i objavljena su na internetskoj stranici Državnog ureda za reviziju. Izdvojili smo dijelove izvješća o poslovanju Zajednice županijskih zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata, Udruge hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata, Udruge Branitelji Hrvatske, te Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata.</p>
<p> Revizija, obavljena u Zajednici, otkrila je nedostatke i nepravilnosti u poslovanju. Premda okuplja 20 županijskih zajednica udruga, 107 temeljnih udruga i ima oko 26.000 članova, Zajednica nema popis članova jer većina županijskih zajednica udruga, odnosno temeljnih udruga nije dostavila popis svojih članova pa podaci nisu objedinjeni. Nema podatke o članstvu iako joj je za izradu dva programa za evidenciju članstva plaćeno 113 tisuća kuna. To, prema mišljenju državne revizije, nije u skladu s odredbama Zakona o udrugama, prema kojima je udruga dužna voditi popis članova.</p>
<p> Na popisu imovine oprema nije označena inventarskim brojevima, a utvrđeno je da od nabavljene imovine u listama nije iskazano 27 računala i informatičke opreme ukupne vrijednosti 535 tisuća kuna, telefonska centrala i 19 faksova, te mrežni pisač vrijednosti oko 106 tisuća kuna, 27 štampača čija je cijena oko 121 tisuću, te pet računalskih programa čija je cijena oko 120 tisuća kuna. Prema izvješću revizije, Zajednica nije sastavila posebnu listu za 25 osobnih automobila s mobitelima, dobivenih na korištenje od Ministarstva obrane. Zbog svega toga državna revizija nije mogla potvrditi je li stanje opreme iskazano u knjigovodstvu usklađeno sa stvarnim stanjem. »Utvrđeno je da se oprema vrijedna oko 15,8 tisuća kuna nalazi kod glavnog urednika glasila Zajednice, a trebalo ju ili vratiti u prostorije Zajednice, ili tužiti odgovornu osobu. Do dana obavljanja revizije oprema nije vraćena, a nije ni podnesena tužba«, stoji u revizorskom izvješću. U 1998. za više trenirki i majica jednom je dobavljaču plaćeno ukupno 265,6 tisuća kuna. Prethodno su prikupljene ponude, ali su uz račune priložene izdatnice na kojima nema potpisa primatelja. Naknadno je ipak predočen djelomični popis o preuzimanju trenirki. Za tekuće održavanje i popravke automobila Zajednica je u 1998. utrošila 111,9 tisuća kuna, a u 1999. godini 105,6 tisuća. Izdaci su iskazani na različitim računima, a odnose se na održavanje pet automobila dobivenih na korištenje od Ministarstva obrane, te na četiri u vlasništvu Zajednice.</p>
<p>Slične nepravilnosti utvrđene su i u nekim drugim braniteljskim udrugama. U revizorskom izvješću poslovanja Udruge Branitelji Hrvatske stoji da ta udruga nije vodila računovodstveno poslovanje na propisani način. Popis imovine i obveza sa stanjem na dan 31. prosinca 1998. i 31. prosinca 1999. nije obavljen, a kontrolom izvoda o stanju žiro računa utvrđeno je da Udruga nije iskazala stvarno ostvarene prihode i izvršene izdatke. Pri podizanju gotovine sa žiroračuna i uplati u blagajnu u Udruzi nisu ispostavljane uplatnice, a pri isplati iz blagajne ni isplatnice. Revizijom je utvrđeno da podaci u blagajničkim izvještajima nisu pouzdani, jer su pojedini izvještaji pogrešno zbrojeni. Branitelji Hrvatske najveći dio prihoda u 1998. i 1999. ostvarili su od inozemne udruge. Revizija u Udruzi hrvatskih branitelja - dragovoljaca Domovinskog rata pokazala je da veći broj knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su rađene isplate sažiro računa, nije potpisala osoba odgovorna za poslovanje Udruge. U travnju 1999. isplaćeno je za putne troškove 12 tisuća kuna, za što nije izdan putni nalog za službeni put. Tijekom 1999. isplaćeno je milijun kuna radi naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, i to najčešće istim osobama - njih 10 do 15 - svakog mjeseca. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Liječnike se vraća na nestimulativni sustav plaća iz '90. </p>
<p>Predloženi zakon o plaćama u javnim službanaa prihvatljiviji učiteljima nego liječnicima/ Ribić: Koeficijenti i rasponi ne odgovoraju raspoloživoj masi plaća u proračunu/ Zašto u zakonu nema ništa o sprečavanju darivanja službenika, pita Dragan Medvedović sa zagrebačkog Pravnog fakulteta </p>
<p>ZAGREB, 2. ožujka</p>
<p> - Vladini prijedlozi zakona o državnim službenicima i namještenicima te zakona o plaćama u javnim službama o kojima se raspravljalo na SDP-ovom okruglom stolu u petak, naišli su na žestoke kritike predstavnika sindikata zdravstva, dok su predstavnici školskih sindikata zakone pozitivnije ocijenili. </p>
<p>Govoreći o tim prijedlozima, pomoćnik ministra pravosuđa Edmond Miletić kazao je da se ukida sustav platnih razreda i smanjuje broj vrsti radnih mjesta, kojih trenutačno u tijelima državne uprave ima čak 328. »Slični poslovi u javnoj upravi pokušat će se vrednovati na isti način, a sustav za javnu i državnu upravu biti će jedinstven«, zaključio je Miletić, te dodao da bi se plaće utvrđivale samo prema koeficijentima, uz dodatak od 0,5 posto. </p>
<p>Ministrica zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina rekla je da ovaj zakon prvi put tretira liječnike kao djelatnike javne uprave. »Protivimo se donošenju zakona po hitnom postupku, jer se na taj način ne može ostvariti nikakav dijalog i izreći mišljenje«, kazao je Ivan Babić iz Sindikata liječnika. On je dodao da ovaj zakon liječnike vraća na pozicije iz '90., kada je na djelu bio nestimulativan sistem plaćanja. </p>
<p>Duška Dulić iz Hrvatskog sindikata zdravstva pitala je tko će odgovorati kada dođe do ustavnih i međunarodnih sporova. »Neprihvatljiva je koncepcija kojom se ograničava kolektivno pregovoranje, a Vlada sve regulira uredbama pa se nema ni o čemu pregovorati«, ustvrdila je Dulić, te dodala da će u zdravstvu neminovno doći do negativne selekcije kadrova. </p>
<p>Potpredsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić kazao je da se ne može odrediti prema prijedlozima, jer simulacije nisu dobro napravljene. »Pitanje je kako će plaće u javnim službama uopće izgledati, jer treba čekati uredbu Vlade i prvu plaću«, kazao je Ribić, te dodao da »koeficijenti i rasponi ne odgovoraju raspoloživoj masi plaća u proračunu«. »Žuri se s donošenjem zakona, jer je Vlada preuzela obvezu prema MMF-u da masu plaća koje se isplaćuju iz proračuna 'sreže' za 10 posto«, zaključio je Ribić. </p>
<p>Predsjednik školskog sindikata »Preporod« Vinko Filipović kazao je da bi ovaj zakon u osnovnom i srednjem školstvu trebao poboljšati materijalnu situaciju, no, izrazio je sumnju u činjenicu da će Vlada dosljedno urediti sustav i obračunati se sa svima koji imaju različite interese. </p>
<p>Profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Dragan Medvedović ustvrdio je da smo mi jedina zemlja u Europi koja nema instituciju koja bi se bavila organizacijom i unapređivanjem javne uprave. »U Prijedlogu zakona se regulira stvari koje su nesporne, a ne one koje su sporne«, zaključio je Medvedović, te dodao da u Prijedlogu zakona nema ništa o sprečavanju darivanja službenika. </p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Tuđmanov HIP nije konkurencija HSP-u</p>
<p>SPLIT, 2. ožujka</p>
<p> - Saborski zastupnik HSP-a dr. Tonči Tadić izjavio je u petak, na konferenciji za novinare u Splitu, da je Središnji stožer za zaštitu digniteta Domovinskog rata nadstranačka udruga, koja se ne bori za osvajanje političkih bodova. HSP pozdravlja izjavu predsjednika Središnjeg stožera pukovnika Mirka Čondića, koji se ogradio od ideje čelnika HIP-a dr. Miroslava Tuđmana o zajedničkom izbornom nastupu Središnjeg stožera i HIP-a, rekao je Tadić, naglasivši da je pukovnik Čondić na čelu udruge koja se bori za očuvanje vrijednosti Domovinskog rata.</p>
<p> Na novinarsko pitanje hoće li izborni nastup HIP-a ugroziti HSP i dovesti do velike disperzije glasova na političkoj desnici, Tadić je rekao da HSP ni jednog trenutka nije pomislio na HIP kao izravnu konkurenciju pravašima. »HSP ima stabilno biračko tijelo i uvjereni smo da ćemo polučiti bolji rezultat nego na prošlim izborima«, ustvrdio je saborski zastupnik HSP-a. </p>
<p>Komentirajući preimenovanje ulica u Donjem Lapcu, u kojem većinu ima Srpska narodna stranka (SNS) Milana Đukića, Tadić je taj čin ocijenio »sramotnim«. Član Glavnog stana HSP-a Mladen Mikas rekao je da se tako što ne bi moglo dogoditi u Srbiji. HSP poručuje da u Općinskom vijeću Donjeg Lapca sjede Srbi, koji su za vrijeme Domovinskog rata bili na neprijateljskoj strani. »Za razliku od njih, Hrvati iz BiH, po novom zakonu, neće imati nikakva prava«. </p>
<p>Optimizam predsjednika HSP-a 1861. Dobroslava Parage da će nadležno ministarstvo presuditi u njegovu korist glede prava na ime HSP, Tadić je ocijenio nerealnim. »Paraga je poznat po tome da stalno maše praznim kasetama i papirima. On bi trebao znati da stranku ne čini ime, već ljudi i program«, rekao je Tadić, poručivši Paragi da HSP nije »ničija igračka«. </p>
<p>HSP se oštro protivi ukidanju Županijskog doma Sabora, a mišljenje Vlade da je dvodomni parlamentarni sustav u Hrvatskoj skup i nepotreban, pravaši su ocijenili neutemeljenim. Protive se i ukidanju glasačkog prava Hrvata iz dijaspore, smatrajući da je takva odluka u koliziji s demokratskim načelima. Tadić je dodao da i Hrvati koji imaju, primjerice, kanadsko ili američko državljanstvo, imaju biračko pravo u tim zemljama. (D. Stella)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010303].
|
