NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010103].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 221657 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>03.01.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Kako vladati, biračima je nevažno, traže se opipljivi rezultati</p>
<p>Novoj bi se vlasti moglo reći nakon godinu dana to da, jednako kao i javnost, nije do kraja znala što znači vladati u koaliciji, da nije znala ili željela svoje stranačke interese prilagoditi i žrtvovati državnim interesima</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Sve teži ekonomski uvjeti, pad standarda, gospodarska i politička izolacija Hrvatske samo su dio, za mnoge i presudan dio razloga zbog kojih je prije godinu dana koalicija ostvarila svoju veliku izbornu pobjedu. Čini se i veću nego što je sama očekivala. Upravo na tim temeljima rastućeg nezadovoljstva padom standarda, sve težim uvjetima poslovanja... gradile su se i predizborne parole i ispucavala obećanja.</p>
<p>Mnoštvo radnih mjesta, bolji život, više slobode u svim sferama, oštra borba s korupcijom, kriminalom, reforme... dio su obećanoga.</p>
<p>Godinu je dana prošlo. Mnogi od aktera vrlo zanimljivih i lijepih obećanja sada su godinu dana stariji, oprezniji i u mnogo težoj situaciji nego što su bili. Obećanja treba ispuniti, a situacija za tako nešto i nije najpogodnija. Obećanja se obično ispunjavaju punog novčanika, punog srca i s osmjehom na licu. Državni je novčanik prazan (i iz godine u godinu sve prazniji), srce opterećeno radnim naporima, a osmjesi se sada čuvaju samo za svečane prigode. </p>
<p>Činjenica je da se uspjesi i neuspjesi nove vlasti lome gotovo isključivo preko leđa Vlade. Jer, Vlada je ili bi trebala biti koalicija u praksi, odnosno produljena ruka za ispunjenje obećanja. Činjenica je da su govorili svi, a ispunjava ili ne ispunjava Vlada. Također je činjenica da od svih koji su govorili u predizbornom razdoblju, u Vladi sjedi tek dvadesetak. Tu je i činjenica, koju su u prigodama poput ove gotovo svi voljni zaboraviti, da je prošla jedna godina, a mandat za ispunjenje obećanja je pune četiri.</p>
<p>Međutim, prema razvoju događaja, promatračima se čini da u vrijeme dok je sadašnja vlast bila opozicija, a posebno u vrijeme kada se praktički znalo da će do promjena doći, nije bilo adekvatne pripreme. Svi planovi bili su na razini koncepta, a trebalo je imati provedbene planove. </p>
<p>Okolnosti su bile teže od očekivanih, a situacija s državom gora nego što smo se nadali, riječi su koje smo iz vrha nove vlasti mogli čuti kao opravdanje. Točno, ali, ako su birači i svi građani stanje ocijenili očajnim i zato se odlučili za promjene, ipak je teško povjerovati da je nove ljude na vlasti, ali stare u politici, situacija mogla toliko iznenaditi.</p>
<p> Činjenica je da je proračun u prošloj godini rađen podosta na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i na temelju predloška koji su ostavili prethodnici i da tek proračun za 2001. odražava pravi put prema promjenama. Takve su bile okolnosti. Da, ali proračun je koalicija već morala imati u džepu. Osnovni parametri bili su poznati (kroz ranije proračune ili kroz privremeno financiranje za prva tri mjeseca 2000.), jednako kao i željeni cilj. </p>
<p>Zbog svega toga kasne i sve ostale reforme, koje su se očekivale već ove godine, što gospodarstvenici najviše zamjeraju novoj vlasti. Gospodarstvenici, ali posredno i birači koji sve to drukčije gledaju, hvatajući se za »žive«, izgovorene riječi i obećanja poručuju: »Neke se stvari ne rade u rukavicama«. Izravno upućujući na borbu s korupcijom, kriminalom, posebno gospodarskim, reformom pretvorbe i privatizacije, neefikasnom državnom upravom...</p>
<p>Svaka borba zahtijeva i vrijeme i pripremu. Međutim, priprema se za većinu toga mogla odraditi i u predizbornom razdoblju. U skladu s time bila je i prva poruka koju je Madeleine Albright, državna tajnica SAD, uputila novoizabranima pri prvom posjetu Zagrebu: »Najteže poteze povucite odmah«. Istina, dio ih je povučen što je umanjilo popularnost izvršitelja, ali dio nije i to zato što pripreme nisu obavljene na vrijeme.</p>
<p>No, ono što bi se o novoj vlasti moglo reći nakon godinu dana je i to da, jednako kao i javnost, nije do kraja znala što znači vladati u koaliciji, da nije znala ili željela svoje stranačke interese prilagoditi i žrtvovati državnim interesima. Dakako, ima i iznimaka koje potvrđuju pravilo. Međutim, ta znanja o koalicijskom vladanju, koja podrazumijevaju ne samo snagu prema van već i snagu prema unutra, trebalo je postaviti na višu razinu prije izbora. Možda se to i moglo, ali je vjerojatno malo tko ocjenjivao potrebnim, jer vlast je bila tek korak daleko.</p>
<p>Jasno je da se unutra koalicijski odnosi grade i definiraju u ovih prvih godinu dana. Na to se mora priviknuti i hrvatska javnost u koju su sada lakše stizale brojne informacije (pitanje koliko točne) o odnosima unutar vlasti. Prije su se neke stvari rješavale na zatvorenim sjednicama raznih tijela, zanimljivih i zvučnih naziva. Sada je ipak nešto drukčije. Međutim, ako i postoji institut »šestorke«, odnosno skupa predsjednika stranaka vladajuće koalicije, teško se sjetiti nekih konkretnih, pisanih (po tome i obvezujućih) odluka. Postoji samo koalicijski sporazum i, barem u javnosti, ništa osim toga.</p>
<p>Za javnost, odnosno birače, sve je to irelevantno. Kako vladati, nije ih briga. Traže se rezultati, i to oni koje sami mogu osjetiti, a ne oni koji su vidljivi u statistici, papirima...</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Županov: Previše energije potrošeno je na prepucavanja</p>
<p>Najveće razočaranje građana je u vezi s povećanjem nezaposlenosti, međutim, moglo bi se raspravljati o tome jesu li se morali pojaviti još i novi nezaposleni, tvrdi istaknuti sociolog akademik Josip Županov</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Što se u Hrvatskoj događalo prošlih godinu dana, koliko je nova vlast bila uspješna, koliko su ostvarena obećanja te o međunarodnim reperkusijama događaja u vezi s našom zemljom, razgovarali smo s uglednim sociologom akademikom Josipom Županovom.</p>
<p>• Kako ocjenjujete prošlih godinu dana vlasti šestočlane koalicije?</p>
<p>- Bilo je suviše potrošene energije unutra da bi se održali. Zato vjerojatno mnoge stvari nisu napravljene vani, a mnoge su čak i odgođene.</p>
<p>• Na što je unutra potrošeno previše energije?</p>
<p>- To je najprije bilo prepucavanje o ovlastima predsjednika države, Vlade i Sabora. To je mjesecima trajalo, a bilo je i drugih stvari. Na kraju bi sve završavalo tvrdnjama da se, eto, dobro slažemo, a zapravo su stalno bile incidente situacije. Naravno, kad imate takvo stanje, ne možete ostvariti mnogo toga što bi se možda i moglo napraviti. Drugo su nerealna obećanja. Primjerice, priča o 200.000 novih radnih mjesta je bila apsolutno nerealna. To nije bilo izrečeno na temelju nekakvih ekonomskih analiza, nego je bilo »izvučeno iz rukava«.</p>
<p>• Kako to mislite?</p>
<p>- O tih 200.000 novih radnih mjesta govorilo se kao o 200.000 novih zaposlenja u punom smislu riječi. Znači, zaposlenja na neodređeno vrijeme, sa svim zakonskim pravima, sindikalnom zaštitom, sa svim beneficijama u vezi sa zaposlenjem, itd. Međutim, u modernim državama danas se veliki broj ljudi zapošljava na određeno vrijeme, uz skraćeni broj sati, uz honorare, itd. To je tzv. sekundarno tržište rada. Kod nas nitko nije precizirao pri obećanju o 200.000 radnih mjesta hoće li to biti primarno ili sekundarno zapošljavanje. Većina ljudi je ta obećanja shvatila kao primarno zapošljavanje. Najvjerojatnije da čak ni mnogi političari ne znaju tu razliku. Meni je bilo jasno od početka da se to ne može ostvariti. Drugo je pitanje jesu li se morali pojaviti još i novi nezaposleni? O tome bi se još i moglo raspravljati. Možda se to čak nije ni moglo izbjeći. Ali, u vezi s tim vjerojatno je razočaranje građana najveće.</p>
<p>• Javna televizija?</p>
<p>- Bilo je obećanje da će biti ostvarena javna televizija, a sad će na kraju biti da nije. U svakom slučaju, tu se nije dogodilo ono što se očekivalo.</p>
<p>• Kakvo je stanje medija?</p>
<p>- Priče o tome da će mediji samo davati informacije na osnovu kojih će informirana i zainteresirana javnost donositi zaključke, danas su priče za malu djecu.</p>
<p>• Kako gledate na odnos nove vlasti s Haaškim sudom?</p>
<p>- Premalo imam unutarnjih informacija tako da mi je teško prosuditi koliko sam Haaški sud izvršava neki drugi zadatak koji mu je dala politika. U svakom slučaju, očekivalo se da će ti odnosi biti mnogo bolji i normalniji, međutim, događa se nešto sasvim suprotno. Mislim da će vrijeme pokazati o čemu se zapravo radi.</p>
<p>• Kako ocjenjujete integracijske pomake?</p>
<p>- Ulazak u WTO, pristup Partnerstvu za mir te početak pregovora s EU-om su u svakom slučaju dobre stvari. Kako će se situacija u vezi s tim razvijati, teško je reći. Može ponovno doći do neke poluizolacije Hrvatske, do nekog zamrzavanja odnosa zbog ovoga ili onoga. Jako je teško reći što se zapravo mota u glavama tvoraca međunarodne politike.</p>
<p>• Imate li kakvih indicija o tome?</p>
<p>- Teško je reći. Ali, čini mi se da se onako duboko u duši neki na Zapadu još nisu pomirili s, kako to neki još zovu, secesijom Hrvatske, a zapravo raspadom Jugoslavije. Možda bi oni rado vidjeli da se opet nešto obnovi, integrira u nekom obliku. Ali, nitko od njih nije voljan u taj posao uložiti neke velike resurse.</p>
<p>• Ima li primisli o obnovi bivšega jugoslavenskog prostora?</p>
<p>- Mislim da ima. Naravno, to nitko neće priznati.</p>
<p>• Na kraju, kako biste ukratko ocijenili razdoblje od lanjskoga 3. siječnja?</p>
<p>- Neke su stvari postignute, nešto se pomaklo. Prestala je stigmatizacija cijele zemlje. Ljudi na Zapadu mogu sada realističnije gledati na našu situaciju.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Obećanja, obećanja </p>
<p>Sadašnja vlast obećala je smanjenje poreznih opterećenja, odricanje dužnosnika od luksuznih vila i automobila, poticanje investicija, isplatu mirovina do petoga u mjesecu... </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Smanjenje državnog proračuna, smanjenje javne potrošnje, smanjenje poreznog pritiska i stvaranje pozitivnog okruženja za investicije bile su odrednice gospodarskog programa koalicije SDP-HSLS koji je predstavljen pred prošlogodišnje izbore. Goranko Fižulić, sadašnji ministar gospodarstva, najavio je tada povećanje minimalne plaće na 2000 kuna, progresivnu poreznu stopu, otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje PDV-a. </p>
<p> Obećano je i vraćanje štednje iz propalih banaka i buduće osiguravanje svake štednje u hrvatskim bankama. Radnici koji ostaju bez posla bit će zbrinuti, govorilo se. Uz to, u slučaju stečaja najprije će se namiriti potraživanja radnika, a tek onda potraživanja ostalih vjerovnika.</p>
<p> Oporbena je šestorka pred izbore rekla da će još prije preuzimanja vlasti izraditi zakon o tajnim službama a ne treba zanemariti ni predizborno obećanje HNS-a o 200.000 novih radnih mjesta. </p>
<p>»Na prvoj sjednici Vlade prva točka dnevnog reda biti će revizija pretvorbe«, obećao je Ivica Račan, predsjednik SDP-a, dodajući i da će Vlada ukinuti »dvorce, rezidencije i otoke« koje će »komercijalizirati, dati u najam ili prodaju, i taj novac vratiti narodu«. </p>
<p>Slično je govorio i Zlatko Tomčić. »Čim dođemo na vlast smanjit ćemo državni proračun. Racionalizirat ćemo i ukinuti luksuz, a prije svega i sebi u Saboru srezati plaće«, govorio je predsjednik HSS-a Tomčić u Varaždinu, obećavajući i seljacima bolje dane. </p>
<p> Dražen Budiša, predsjednik HSLS-a, obećao je zemlju s efikasnim sudstvom i zakonodavstvom, Hrvatsku u kojoj će svi građani biti jednaki. U izbornoj deklaraciji SDP-a i HSLS-a, stoji da će se »poduzeti sve kako bi se uklonili svi oblici političke podobnosti«. Pisalo je tamo i da će se ukloniti korištenje televizije kao propagandnog sredstva bilo koje stranke, a neće se dopustiti ni politički nadzor nad tiskom. </p>
<p> Stipe Mesić govorio je, među ostalim, da će se odreći Pantovčaka, a Brijune dovesti u »komercijalno stanje«, a Željka Antunović tvrdila je da »kožnate fotelje i skupi automobili neće biti naš zaštitni znak«. Slavko Linić tvrdio je pak da će mirovine stizati do petoga u mjesecu.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Čelnici šestorke ne razmišljaju o raspadu koalicije </p>
<p>Unatoč tome što se u svim strankama shvaća kako su predizborna obećanja još daleko od ostvarenja te da su građani s pravom i nezadovoljni, ipak ne misle da će eventualna rekonstrukcija Vlade i drugi problemi dovesti do većih problema </p>
<p>Vladajuća koalicija se neće raspast, smatra Zdravko Tomac. Svaka bi stranka vladajuće šestorke u svojim stranačkim tijelima trebala napraviti ozbiljnu i realnu analizu svega učinjenog u proteklih godinu dana unutar sebe same, ali i koalicije kao cjeline. »Potrebno je napraviti zbirnu, ali realnu analizu, pri kojoj će se uzeti u obzir i dobre i loše strane. Pritom bi trebalo izbjeći ovo što se sada događa - da jedni vide samo loše strane koalicije, a drugi nekritički vide samo uspjehe«, izjavio je u utorak za Vjesnik Tomac. Smatra da se samo na temelju preispitivanja šestorkinih godinu dana može doći do nekih mjera koje bi poboljšale rad i Vlade i koalicije. »Apsolutno smatram da neke stvari treba mijenjati«, kategoričan je Tomac koji ipak ne želi precizirati što bi to trebalo mijenjati, Tomac naglašava: »Za promjene unutar koalicije suglasnost moraju dati svi članovi. Prema tome, iako bi bilo dobro da se postojeće stanje mijenja, očito je da će to biti vrlo teško. Nisam prevelik optimist u pogledu radikalnih promjena«.</p>
<p>Unutar koalicije, prema Tomčevu mišljenju, nema nesuglasica oko strateških pitanja, zbog kojih se inače raspadaju velike koalicije. Najteže pitanje među njima, predviđa, mogla bi biti suradnja s Haaškim sudom, ako pri tom sudu pobijedi koncepcija prema kojoj Haag zanima vojno i političko vodstvo Hrvatske, a ne individualni zločini i zapovjedna odgovornost za zločine, koja se može dokazati. »Ako pobijedi ta struja, a nije isključeno da pobijedi, koalicija bi, po mom mišljenju došla u pitanje. Ukoliko ne bude dovoljno mudrosti, a nadam se da će je ipak biti«, kazao je Tomac. Istakao je kako je odnos s Haagom važan zbog nacionalnih interese Hrvatske. Stoga zaključuje da bi za koaliciju najgore bilo da se raspadne zbog suradnje s Haagom i da se na nove izbore ide zbog neslaganja oko toga. »To bi bila prava katastrofa.Za koaliciju je sada najvažnije da pokaže u haaškoj prepirci dovoljno stabilnosti, mudrosti i odgovornosti«. </p>
<p>Rekonstrukciju Vlade Tomac smatra mogućom uz uvjet da se svi u šestorki slože s tim da premijer Račan ima pravo predložiti nove ljude u eventualnim promjenama. Tomac na kraju predviđa da, nakon što se sve unutar šestorke zbroji i oduzme, »i nisu moguće neke velike promjene u Vladi«.</p>
<p>Potpredsjednik HSLS-a Vilim Herman naglasio je kako je 2000. godinu obilježila pobjeda demokracije. Analizirajući prvu godinu vladanja šestorice Herman je kazao da je zadovoljan jer su se stvorile pretpostavke za izgradnjom civilnog društva. Zadovoljan je i početkom rješavanja prioriteta pod kojima smatra oporavak gospodarstva i smanjenje stope nezaposlenosti. Zadovoljan i time što se, kako smatra, stvorila realna podloga da se počnu postizati uspjesi. Kad je u pitanju eventualna rekonstrukcija Vlade, potpredsjednik HSLS-a smatra da bi do nje trebalo doći tek nakon ozbiljnog procjenjivanja ostvarenih rezultata, odnosno programa novog smjera. </p>
<p>Glasnogovornik HNS-a Boris Blažeković kaže kako je bez obzira na sve probleme unutar šestorke protekla godina za koaliciju bila uspješna. Problema ima, ali to je očito učenje demokracije, ističe Blažeković, naglašavajući kako je ipak bilo više uspjeha nego negativnosti. </p>
<p>Među najveće uspjehe HNS ubraja ustavne promjene, odnosno prelazak iz predsjedničkog u parlamentarni sustav, pozitivne trendove u gospodarstvu, smanjenje poreznih opterećenja te početak pridruživanja Europskoj uniji.O rekonstrukciji Vlade u stranci, kaže Blažeković, nije razgovarano. »Znamo da je premijer Račan najavio tu mogućnost«, ističe on, »ali dok se ne počne govoriti o konkretnim imenima, za nas su bilo kakve najave u tom smislu samo spekulacije«. Priče o eventualnim promjenama u reguliranju odnosa unutar šestorke u HNS-u također drže nepotrebnima, jer smatra se da su sasvim primjereni postojeće pozicije i način komunikacije.</p>
<p>Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić kaže da unatoč objektivnim problemima na koje je šestorka nailazila, ali i na greške koje je sama počinila, prvu godinu vlasti šestorice ocjenjuje - vrlo pozitivno. »Otvorili smo čitav niz procesa i gospodarskih reformi, a uz malo više sreće mogli smo napraviti i korak dalje. No, o tome će suditi naši birači«, rekao je Tomčić. Što se tiče moguće rekonstrukcije Vlade, predsjednik HSS-a ne očekuje da će do toga doći. Ipak, očekuje redefinicije i preraspodjelu poslova unutar pojedinih ministarstava.</p>
<p>Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a, smatra da su, unatoč manjim nestabilnostima, šestorica u drugu godinu na vlasti ušla relativno konsolidirana. Nitko, a posebice jači partneri, ne žele izgubiti pozicije. Zbog toga, ukoliko se ne dogodi nešto dramatično, neće doći do raspada koalicije, smatra Kramarić. Premijer Račan je tu pokazao najviše stoičke strpljivosti i vrlo hrabro primao sve udarce. Što se tiče samog LS-a, Kramarić drži da je ta stranka »korektiv i savjest šestorice«, jer ih upozorava na predizborna obećanja i s imaginarnih tema vraća pravim temama i problemima. Odgovorajući na pitanje očekuje li veliku rekonstrukciju Vlade, predsjednik LS-a podsjetio je na to da su, osim medija, to najavljivali i njeni članovi. »LS je zadovoljan svojim ministrom koji odlično obavlja svoj posao. Međutim, svi koji su nezadovoljni Vladom, misle na tuđe ministre«, rekao je Kramarić, pojašnjavajući kako LS nije čimbenik koji može utjecati na bilo što, ako dođe do rekonstrukcije Vlade.</p>
<p>Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a smatra da najveći hendikep današnje vlasti leži u činjenici da se u prošlogodišnje izbore ušlos nerealnim i neosnovanim obećanjima. »IDS je bio možda malo realniji od ostalih«, kaže Kajin. U neosnovana obećanja Kajin ubraja rast bruto-društvenog proizvoda od 8 posto te obećanje o 200 tisuća novih radnih mjesta, dok su nerealne na primjer najave o smanjenju PDV-a, koje će, međutim, drži Kajin, u dogledno vrijeme sigurno biti moguće. Kao negativne stvari koje su se dogodile u proteklih godinu dana Kajin navodi povećanje broja nezaposlenih, smanjenje određenih prava, poskupljenje električne struje te brojne stečajeve, a kao izuzetno pozitivnu stvar ocjenjuje potpisivanje stand by aranžmana s MMF-om. </p>
<p>»Izuzetno sam zadovoljan što je Hrvatska nakon prošlogodišnjih izbora raskinula s ortodoksnim nacionalizmom te što nam je Europska unija dala šansu«, ističe Kajin. »Hrvatska će tu šansu moći iskoristiti«, upozorava on, »samo ako se sva državna tijela posvete egzistencijalnim i socijalnim pitanjima, a ne političkim «. </p>
<p>Siguran sam da će ova godina u socijalnom pogledu biti teža od prošle, ali šestorka će ostati na vlasti i svaka eventualna rekonstrukcija Vlade odvijat će se »unutar kuće. Pitanjem, trebali li odnose unutar šestorke možda drukčije regulirati, ne bih se želio zamarati, kaže Kajin..</p>
<p>Ivana Matić, Silvana Oruč Ivoš i Miroslava Rožanković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Volio bih pročitati »Rat i mir« u originalu i odlaziti u prirodu, posebno u planine</p>
<p>JOZO RADOŠ, ministar obrane Republike Hrvatske</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Nisam ovisnik o njoj, ali ujutro volim popiti kapučino s mlijekom. Tijekom dana kavu pijem prema prilikama.Otkad ne pušim, taj mi ritual služi za hvatanje radnog ritma uz stanovito opuštanje prije početka radnoga dana.</p>
<p>• Kada počinje Vaš radni dan? </p>
<p>- Sve ovisi o danu. Radno vrijeme gotovo da mi i nije određeno, jer neki put na poslu ostajem do sitnih sati. Nadam se da će ove godine, u tom smislu, biti drugačije, barem dok se ne riješe najurgentniji problemi. U ministarstvu je puno poslova koji se trebaju žurno obavljati i rješavati. Valja nam graditi sustav koji će trajno funkcionirati, neovisno o tome tko je ovdje ministar.</p>
<p>• Imate li kondicije za takav ritam?</p>
<p>- Svakako bih trebao više pažnje posvetiti tjelesnoj kondiciji, jer vodim nezdravi život. Kako sam već u petoj deceniji, trebao bih o tome porazmisliti no, za to mi najviše manjka - vremena.</p>
<p>• Kako ste proveli božićne i novogodišnje blagdane? Čime ste darivali suprugu i djecu</p>
<p>- U krugu obitelji. Za Božić sam četiri dana proveo sa suprugom i djecom, što je doista rijetkost. Relaksirao me je obiteljski mir i posjet rodbini. Što se darivanja tiče, ovaj su put u prvom planu bila djeca. Supruzi sam poklonio nešto praktično i lijepo. Najvažnijie je da sam mogao biti s njima, jer mi se prošle godine dugo nisu baš tako »posložili« dani. </p>
<p>• Kako obitelj podnosi Vaša česta izbivanja iz kuće?</p>
<p>- Supruga Ljerka, inače profesorica engleskoga jezika, podnosi najveći teret mojega posla. Osim što vodi brigu o kućanstvu, intenzivnije se bavi s djecom, jer ja za to, na žalost, nemam vremena koliko bih htio. Sedamnaestogodišnja kćer Ruža u vrlo je živoj fazi, dok dvanaestogodišnja Tea tek ulazi u to razdoblje. Četvorogodišnji Marko, pak, ima svoje prohtjeve i o njemu valja voditi brigu jer je živahno dijete. Kad od dođem doma, uvijek me dočeka s nekom novom i nadasve »važnom« pričom. </p>
<p>• Jeste li vjernik?</p>
<p>- Da, odrastao sam u tradicionalnoj katoličkoj obitelji, iako tu tradiciju ne slijedim u onoj mjeri kako bi to željeli moji roditelji.</p>
<p>• Je li i za Vašu ministarsku funkciju »krivac« premijer Ivica Račan? </p>
<p>- Ukoliko ćemo to tako gledati, u mojem je slučaju, »krivac« Dražen Budiša. No, ne bih rekao da je moj politički put bio takav da sam nakon demokratskih promjena osobno ciljao na ministarsku funkciju. O tome nisam razmišljao s osobitim ushićenjem, već kao logičnim slijedom posla u kojem je dosta stresa, brige i napetosti napretek.</p>
<p>• A zadovoljstva? </p>
<p>- Naravno da ga ima, jer možete učiniti puno toga dobrog i to je osjećaj koji u meni stvara ugodu. Ipak, nije mi osobito drago što su moje druge dvije struke - profesora povijesti i filozofije, te inženjera elektrotehnike, na stanovit način zapostavljene. Inače, nisam pristalica dvostrukih pa i trostrukih profesija. Doduše, uz bavljenje politikom nije moguće raditi nešto drugo. Ne možete istovremeno kvalitetno raditi kao sveučilišni profesor, direktor ili pak nešto treće.</p>
<p>• Imate li kakvu životnu uzdanicu?</p>
<p>- Nisam pristalica životnih mota, formula i uzdanica. To je svojevremeno karikirajući i humoristično objasnio glumac Đuro Utješanović , s onom poznatom - »moj te mota oko plota«. No, zasigurno bi se našlo više životnih uzdanica na kojoj počiva moja pozicija. To bi u prvome redu bilo da je ovo jedini svijet i jedina Domovina koju imamo. S druge strane bih rekao, »obrazovanje radi obrazovanja«. Osobno volim svašta znati, neovisno o tome gdje se nalazim. Izuzetno me zanima povijesno-filozofska literatura, beletristika, a volim pogledati i putopisne, odnosno dokumentarne serije o biljnom i životinjskome svijetu. Ne čudi stoga što film, »Ta divna stvorenja« smatram jednim od najboljih.</p>
<p>• Prijatelji Vas opisuju više kao pjesničku dušu, što se kosi s vašom trenutnom pozicijom ministra obrane...</p>
<p>- To nema neke izravne veze. Kao mladić nerijetko sam čitao i znao napamet stihove Kranjčevića, Matoša, Šimića, Cesarića, Vidrića i drugih velikana hrvatskoga pjesništva i književnosti. Jesenjina sam, primjerice, svojevremeno znao napamet i to u originalu. Lorka mi je izuzetan. Ustvari puno je toga...</p>
<p>• Imate li neku posebnu želju u novom tisućljeću?</p>
<p>- Prvenstveno bih volio da Hrvatska u sljedećih desetak godina postane kvalitetno uređena država u kojoj će porasti brutto nacionalni proizvod, kao i životni standard. Želja mi je da se smiri unutrašnjo-politička situacija koja ne bi trebala biti podložna dnevno-političkim procesima. U tom su smislu moje želje upućene i Ministarstvu obrane. Osobno, volio bih se posvetiti čitanju knjiga, primjerice »Rata i mira«, kojeg želim apsolvirati u originalu, odlaziti u prirodu, pogotovo u planine koje me fasciniraju, a predstavljalju mi, zasad, neostvareni san.</p>
<p> • U koje biste planine voljeli otići? </p>
<p>- Ne moraju to biti isključivo planine, mogu i obronci Sljemena.</p>
<p> • Sljeme nije daleko... </p>
<p>- U zemljopisnom smislu nije, ali u stvarnosti čini se da jest. U svakom slučaju volio bih konzumirati svoje stare afinitete. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Pomalo nas truju automobili, stare fasade i zagađenja vjetrom preko zapadnih granica</p>
<p>Stručnjaci smatraju da situacija u Zagrebu ne nudi previše razloga za optimizam / U posljednjih mjesec dana zabilježena zabrinjavajuća razina onečišćenja dušikovim oksidom i veća količina opasnih sitnih čestica u zraku / Značajnija zagađenja očekuju se sljedećih dana zbog južnog vjetra koji će pokrenuti onečišćeni zrak iz Zagreba, termoelektrana Zagreb i Sisak, te sisačke rafinerije / Sjeverac i sjeveroistočnjak donose zagađanja iz slovenske TE Šoštanj </p>
<p>Iako zagađenost zraka, tijekom novogodišnjih blagdana, nije prešla alarmantne granične vrijednosti, stručnjaci smatraju da situacija na području Zagreba ne nudi previše razloga za optimizam. Naime, u posljednjih desetak dana - u jeku sezone grijanja - mjerni su uređaji u Zagrebu zabilježili zabrinjavajuću razinu onečišćenja dušikovim oksidom, kao i veće količine sitnih čestica u zraku. </p>
<p>- Iako izmjerene vrijednosti zagađenja zraka dušikovim spojevima i lebdećim česticama, nisu u prosincu prelazile granične vrijednosti, 12 smo puta zabilježili prekoračenje preporučene razine dušikovog oksida u zraku, ističe voditeljica Odjela za higijenu okoliša u Institutu za medicinska istraživanja, Vladimira Vađić. Prema njenim riječima, izmjerena količina dušikovog oksida u zraku, premašila je preporučenu vrijednost od 60 mikrograma, dok su u središnjem i zapadnom dijelu Zagreba, lebdeće čestice stalno iznad preporučenih vrijednosti. Iz IMI-ja upozoravaju i na povišenu koncentraciju crnoga dima, kojeg najviše ima u južnom dijelu grada.</p>
<p>Koliko, zapravo, sezona loženja ugljenom, sve intenzivniji gradski promet, oronule fasade i blizina termoelektrana podižu vrijednosti na mjernim uređajima i koliko su ta onečišćenja opasna za zdravlje Zagrepčana? </p>
<p>Zbog loženja ugljena, situacija je, kažu, prije dvadesetak godina bila još gora, što se odražavalo i na vrlo visoku koncentracija dušikovog dioksida u zraku. Plinofikacijom su se vrijednosti značajno umanjile, ali je istodobno došlo do porasta broja automobila. Tako se jedan uzročnik zamijenio drugim, pa je trenutna razina onečišćenja i dalje iznad preporučenih veličina. Zanimljivo je da IMI-i bilježi utjecaj prometa na zagađenje zraka, mjereći razinu onečišćenja uz samu prometnicu i 50 metara od nje, pri čemu izmjerene vrijednosti znaju oscilirati i do 50 posto. </p>
<p>Optimalne vrijednosti i izrazita onečišćenost zraka definirane su Zakonom o zaštiti zraka. Njime se vrijednosti zagađenja dijele u tri kategorije. Prva definira preporučene vrijednosti, dok prijelaz na drugu znači da je zagađenost iznad preporučenih veličina. U tom se slučaju može govoriti o povećanom oprezu, dok je krajnja, treća kategorija, o kojoj stručnjaci govore kao o prekoračenju graničnih vrijednosti onečišćenja.</p>
<p>- Prema našim mjerenjima, radi se o kvaliteti zraka iz druge skupine, dakle, riječ je o zagađenju koje prelazi preporučene vrijednosti, ističe Vladimira Vađić. </p>
<p>Na zagađenje dušikovim oksidom, dodaje, u najvećoj mjeri pridonose ispušni plinovi automobila. To znači da gradski promet podjednako narušava kvalitetu zagrebačkog zraka tijekom cijele godine, a ne samo u sezoni grijanja. Porast sitnih čestica, više se, pak, povezuje sa zimskim razdobljem te starim, loše održavanim i oronulim gradska pročeljima. Riječ je o tzv. aerodinamičkim česticama, veličine od 2,5 do 10 mikrona, pa se vrlo lako udišu. Stručnjaci za njih kažu da mogu dugo »živjeti« u zraku, te da su za ljudski organizam vrlo opasne, jer na sebe mogu vezati izrazito štetne spojeve.</p>
<p>Kako bi se dobila što bolja slika trenutnog stanja, na više mjesta svakodnevno se bilježe razine taložnih tvari, sumporovog i dušikovog oksida, ozona i amonijaka. Prvi takvi uređaji postavljeni su 1963., od kada IMI mjeri razinu sumporovoga oksida u zraku. Rast količine metala u česticama, te onečišćenje amonijakom, mjere se od 1972. godine, a najstariji podaci o razini onečišćenja dušikovim oksidom datiraju iz 1994. Količina ozona na području Zagreba, prvi put je zabilježena 1996. godine. </p>
<p>O zračnoj masi koja sa zapada dolazi u Hrvatsku ili se s područja grada kreće prema granici sa Slovenijom, već treću godinu brinu djelatnici Ekološke mjeriteljske postaje »Sveta Katarina« u Pušćanskoj Dubravi. Ta postaja mjeri kvalitetu zraka što ga vjetar donosi iz susjednih zemalja.</p>
<p>- Najznačajnija zagađenja zraka očekujemo sljedećih dana. Razlog je prvenstveno južni vjetar koji do uređaja donosi onećišćeni zrak iz Zagreba, termoelektrana Zagreb i Sisak, te sisačke rafinerije, pojašnjava direktor Laboratorija za analitiku i toksikologiju (ANT), Zvonko Habuš. Prema njegovim riječima, do mjeriteljske postaje najčešće puše zapadni vjetar. On u Hrvatsku donosi posve čist zrak, dok se za vrijeme sjeverca i sjeveroistočnjaka bilježe zagađenja, najvjerojatnije iz slovenske TE Šoštanj, smatraju u ANT-u. Tamo se, pored meteoroloških podataka, mjere i koncentracije sumporovog i dušikovog dioksida, te dušikovog monoksida.</p>
<p> Iako se ne može govoriti o trendu rasta zagađenja zraka, stručnjaci upozoravaju da prekoračenja preporučenih vrijednosti mogu prouzročiti probleme s disanjem kod djece, starijih i bolesnih osoba. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Pri kraju sljemenska zimska idila, u srijedu kiša, žičara u kvaru, Sljemenska cesta čista </p>
<p>Na Sljemenu su u utorak radile vučnice na Zelenom i Bijelom spustu. Zbog malih količina snijega, trosedežnica nije radila.</p>
<p>- Sljeme je puno djece koja uživaju u sanjkanju. Ima i oko 150 skijaša, saznajemo u utorak od direktora Skijaških žičara, Drage Žiljaka.</p>
<p> Zimska idila, međutim, neće potrajati. U utorak je temperatura porasla i zapuhao je jugo, a za srijedu meteorolozi prognoziraju kišu. </p>
<p>ZET-ova žičara i nadalje je u kvaru kojeg od četvrtka pokušavaju otkloniti djelatnici Hrvatskih pošta i ZET-a. Radi se, kako saznajemo od djelatnika, o kvaru na kabelima koji povezuju gornju i donju postaju žičare. Sljemenska cesta je čista i posipana solju. </p>
<p>Za vrijeme zimskih praznika, u dva sljemenska doma boravit će zagrebački mališani. U Dom izviđača u utorak je stigla prva grupa djece, njih 60-ero, iz dječjih vrtića »Petar Pan« i »Tatjana Marinić«. Djeca će u domu boraviti do subote kada stiže druga grupa, također njih 60-tak iz jednog sesvetskog vrtića.</p>
<p> U domu im je osiguran smještaj, hrana, prostorije za igru i projekciju animiranih filmova, a za osmišljavanje sadržaja pobrinut će se vrtićke tete. Neće izostati, napominju u domu, ni sanjkanja i grudanja, bar što se tiče prve grupe djece. </p>
<p>Djeca iz socijalno ugroženih obitelji boravit će naredna dva tjedna u Domu Crvenoga križa. Drugog dana Nove godine u dom je stigla prva grupa djece, njih 50-oro, u dobi od prvog do četvrtog razreda. Druga grupa, jednako brojna, stiže sljedećega ponedjeljka. </p>
<p>- Dom je adekvatno opremljen za boravak djece, ima sunčani sat, malu meteorološku stanicu, ružu vjetrova, saznajemo od tajnika Doma, Ludviga Matića. Djeca će moći sudjelovati u radu likovne, glazbene i kompjuterske radionice, jer dom ima sedam kompjutera. Stručni suradnici doma, djecu će, primjereno njihovoj dobi, podučavati zdravstvenoj i ekološkoj zaštiti, voditi ih u šetnju i na sanjkanje, te organizirati sportske aktivnosti. Tijekom boravka djece, u domu će gostovati i kazalište »Žar ptica«. </p>
<p>Boravak i program djece realiziran je na inicijativu Gradskoga ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb. Djecu će tako, već u srijedu, posjetiti i povesti na sanjkanje pročelnik Ureda, dr. Zvonimir Šostar. (gp)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U utorak, 9. siječnja potpuna pomrčina Mjeseca vidljiva i iz Zagreba</p>
<p>Idućeg utorka, 9. siječnja, iz naših krajeva moći će se vidjeti potpuna pomrčina Mjeseca. Potpuna pomrčina počet će u 20.49 sati i trajat će jedan sat i dvije minute, odnosno do 21.51 sati, izvijestilo je zagrebačko Astronomsko društvo »Beskraj«. Pomrčina Mjeseca događa se kada Mjesec prođe kroz sjenu planeta Zemlje.</p>
<p> Za vrijeme potpunih pomrčina Mjeseca, Mjesec bude zatamnjen, ali ne uvijek na isti način i do istog stupnja tame. To ovisi o čistoći zemljine atmosfere (količini oblaka i prašine). Naime, refrakcija sunčevih zraka kroz zemljinu atmosferu uzrokuje da Mjesečeva površina za vrijeme potpune pomrčine Mjeseca poprimi bakrenu ili crvenkastu boju ili, ako je pomrčina tamnija, metalnosivu.</p>
<p> Najveće moguće trajanje potpune pomrčine Mjeseca je 1.47 sati, a potpuna pomrčine Mjeseca koja će se dogoditi 9. siječnja, trajat će točno jedan sat, dvije minute i pet sekundi.</p>
<p> Pomrčina Mjeseca bit će vidljiva sa cijele Zemljine polutke na kojoj je Mjesec iznad horizonta.</p>
<p> Početak potpune pomrčine Mjeseca 9. siječnja u Zagrebu će biti vidljiv u 20.49 sati, maksimum pomrčine bit će u 21.20 sati, a kraj potpune pomrčine u 21.51 sati. Ti podaci, uz neznatna odstupanja, vrijede i za druge dijelove Hrvatske.</p>
<p> Za vrijeme pomrčine Mjesec će se nalaziti u sazviježđu Blizanaca. </p>
<p> Pomrčinu će biti moguće promatrati i golim okom te fotografirati bez ikakve posebne dodatne opreme, izvijestio je Boris Štromar iz Astronomskog društva »Beskraj«.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zadovoljstvo prikupljenim novcem za pomoć splitskom ženskom klubu</p>
<p>Međunarodni klub žena (International Women's Club) osnovan je u Zagrebu prije sedam godina kao nevladina udruga s namjerom okupljanja žena strankinja koje trenutno žive i borave u Zagrebu. Osim strankinja, članice Kluba mogu biti i Hrvatice, ali je značajno da niti jedna nacija ne može biti zastupljena s više od 25 posto članica. Svake godine mijenjaju se predsjednik i predsjedništvo Kluba. Trenutno Klub ima nešto više od 130 članica iz različitih zemalja Europe i svijeta.</p>
<p>Jedan od glavnih ciljeva Kluba je humanitarni rad. Članice sudjeluju u različitim dobrotvornim akcijama. Ipak, najveća i najpoznatije dobrotvorna akcija je već tradicionalni Božićni sajam koji je ove godine održan po sedmi put. Lani je na toj manifestaciji prikupljeno više od 90.000 njemačkih maraka i kupljena dijagnostička oprema Klinici za pedijatriju, Bolnice Šalata.</p>
<p>Ove godine skupljan je novac koji je doniran Klubu žena liječenih na dojci, iz Splita Taj je Klub osnovan prije nekoliko godina i uspješno okuplja žene oboljele i liječene od karcinoma dojke, ali jednako tako pomaže i kod preventivnih pregleda kako bi se što ranije otkrio karcinom i što uspješnije izliječio. Tijekom ovogodišnjega Božićnog sajma predstavnice više od 23 veleposlanstva trenutno akreditiranih u Hrvatskoj prodavale su proizvode i hranu karakteristične za zemlje iz kojih dolaze. Posjetitelji su mogli uživati i u bogatoj ponudi internacionalnih jela i pića. </p>
<p> Članice Međunarodnoga kluba žena zadovoljne su odzivom Zagrepčana a skupljenim će novcem uistinu pomoći splitskom klubu tiskati letke o sve većoj potrebi prevencije i ranog otkrivanja raka dojke. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu jedna od osam žena tijekom svog života susreće se s tom opakom bolešću.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Zimovanja za zagrebačku i zaprešićku djecu (pred)školskoga uzrasta</p>
<p>Po prvi put ove zime poduzeće »Vladimir Nazor« organizira besplatno zimovanje za socijalno ugroženu djecu. Inicijativom, financiranjem i odabirom Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, od 2. do 14. siječnja, u odmaralištu u Crikvenici boravit će 700 zagrebačkih osmoškolaca. S djecom će na zimovanje ići i njihovi voditelji, animatori, voditelji sportskih i rekreacijskih aktivnosti te zdravstveni djelatnici. </p>
<p>»Vladimir Nazor« od 3. do 14. siječnja, za školarce organizira skijanje u Visokim Tatrama po cijeni od 1.780 kuna, te od 7. do 14. siječnja, skijanje u Niskim Tatrama, za 1.620 kuna. Školska djeca će moći ove zime skijati i u Kranjskoj Gori od 2. do 8. i od 8. do 14. siječnja, po cijeni od 1.420 kuna.</p>
<p> Od 14. siječnja do kraja ožujka u Kranjskoj Gori, u organizaciji »Vladimira Nazora«, mogu skijati djeca predškolskog uzrasta. Cijena njihova boravka iznosi 1.400 kuna. Cijene uključuju prijevoz, školu skijanja, najam opreme, smještaj i puni pansion. Mjesta za sve destinacije još ima.</p>
<p>Od 1. siječnja, kada će se »Vladimiru Nazoru« pripojiti Omladinski turistički centar i Grad mladih »Granešina« za djecu će biti organizirani i jednodnevni izleti u Grad mladih (nekad Pionirski grad). </p>
<p>Za školarce koji tijekom zimskih praznika ostaju u Zagrebu HAVK »Mladost« organizira besplatnu vaterpolo igraonicu na bazenu »Mladost« od 2. do 12. siječnja. </p>
<p> l U organizaciji Centra za mladež grada Zaprešića, od 3. do 14. siječnja će se održati »Zima u Zaprešiću«. U prostorijama Zajednice tehničke kulture održavat će se tečajevi robotike i fotografije te turniri u igrama na računalu. U zimskom programu za zaprešićke školarce je i škola tenisa u suradnji sa zagrebačkim Tenis centrom »Concordia«. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="11">
<p>Glazbenici luduju za Tinovim »Notturnom«</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Glazbenici luduju za Tinom! U povijesti hrvatskog pjesništva rekord u broju uglazbljenja bez konkurencije »drži« pjesmotvor lirozofa Augustina Tina Ujevića (1891-1955) - 'Notturno'! Naime, ta je pjesma u proteklih tridesetak godina uglazbljena čak osam puta. </p>
<p> Najviše uglazbljenih Tinovih pjesama, njih jedanaest, ukoričeno je u njegovu zbirku 'Kolajna' iz 1926. godine. U zbirci je sabrano 48 pjesama. Dvadeset i prva po redu iz spomenute zbirke, pjesma 'Notturno', uglazbljena je triput u klasičnoj, pet puta u zabavnoj glazbi, šest puta u domovini, dva puta u inozemstvu, stoji u ogledu »Magični 'Notturno' Tina Ujevića«, autora Mladena Vukovića, objavljenom u časopisu 'Matica'.</p>
<p> Autor napominje da na »tinovskoj top listi prvo mjesto s njom dijeli i pjesma 'Igračka vjetrova' koju trenutačno također krasi zavidnih osam glazbenih odora«. Slijedi 'Svakidašnja jadikovka' sa šest, 'Uhapšen u svojoj magli' s pet, 'Ove su riječi crne od dubine' s tri melodijske inačice itd. </p>
<p>»Noćas se moje čelo žari«, prvi je stih slavnog 'Notturna'. U studiji 'Tin u raju svoga pakla', akademik Vlatko Pavletić tu pjesmu proglašava »jedinstvenom i neponovljivom u cijeloj našoj lirici«.Tinovu znamenitu pjesmu prvi je uglazbio Miro Belamarić, zatim makedonski skladatelj Toma Prošev, slijedi Stanko Horvat, potom Igor Kuljerić, Hrvoje Hegedušić i Arsen Dedić. U monodramu 'Matoš i Ujević' uvršten je Tinov 'Notturno' koji je otpjevao Alen Vitasović. Najzad, i njemačka šansonjerka Helene Boehm uglazbila je sedam Tinovih pjesama, među njima i pjesmu 'Heute nacht glanzt meine Stirn vor Glut', što će reći 'Noćas se moje čelo žari'. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Princ Nikola Petrović Njegoš - crnogorski diplomat u Parizu</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Ministar vanjskih poslova u vladi Crne Gore Branko Lukovac krajem prošle godine najavio je da će Crna Gora nastaviti s otvaranjem misija i ureda u inozemstvu koje sada ima u Bruxellesu, New Yorku, Washingtonu, Londonu, Rimu, Ljubljani i Sarajevu, a uskoro počinje raditi i predstavništvo u Parizu, piše podgorički dnevnik Pobjeda. U Parizu će diplomatski predstavnik Crne Gore biti princ Nikola Petrović Njegoš. Planira se i otvaranje misija u Berlinu, Skopju, Zagrebu i Moskvi. Crnogorska je vlada u proračunu za 2001. godinu predvidjela 3,9 milijuna DEM za rad diplomatsko-konzularnih predstavništava u inozemstvu. (vfp)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Vjenčali se Kate Hudson i Chris Robinson</p>
<p>LOS ANGELES, 2. siječnja</p>
<p> - Glumica Kate Hudson, koja je nedavno odigrala ulogu 'groupie' u filmu »Almost Famous«, udala se u novogodišnjoj noći za pjevača rock-grupe Black Crowes. Dvadesetjednogodišnja Kate, kći još poznatije glumice Goldie Hawn, udala se za Chrisa Robinsona (34) u Aspenu, na ranču svoje majke i njenog dugogodišnjeg životnog suputnika Kurta Russella. Kate i Chris vjenčali su se nakon godinu dana 'hodanja'. Mladu je do oltara odveo Russell, jer njezin otac, komičar Bill Hudson, s kojim više nije u kontaktu, nije bio na vjenčanju. Na svadbi je bilo oko 70 ljudi, no osim spomenutih i članova Black Crowesa, nije bio nitko od slavnih osoba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dvojici Iranaca odsječeni prsti desne ruke zbog krađe</p>
<p>TEHERAN, 2. siječnja</p>
<p> - Dvojici Iranaca, osuđenih za ponovnu krađu, odječen je svakome po jedan prst desne ruke, u skladu sa šerijatom, islamskim zakonom, izvijestio je u utorak tisak.</p>
<p> Asgar Gasemi (29) i Šapur Madadi (36) osuđeni su zbog više krađa, posebice pljački prodavaonica nakitom u različitim dijelovima zemlje i Teheranu, precizira tisak.</p>
<p> Šerijat, na snazi u Iranu od revolucije 1979., predviđa smrtnu kaznu za svakoga tko prizna krivicu za oružanu pljačku i odsijecanje četiriju prsta desne ruke zbog ponovnih krađa.(AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Otvoren hotel napravljen od 4.500 tona snijega i 250 tona leda</p>
<p>MONTREAL, 2. siječnja</p>
<p> - Luksuzni hotel s kino-dvoranom i dvije umjetničke galerije svečano je otvoren u ponedjeljak navečer blizu Quebeca, no u njega zacijelo neće pohrliti zimogrozni gosti, jer se temperatura u unutrašnjosti kreće oko 3 stupnjeva Celzijusa ispod ništice. Hotel, čija je gradnja počela prije tri tjedna i stajala oko 500.000 kanadskih dolara, podignut je od 4.500 tona snijega i 250 tona leda. Za uporabu će biti otvoren do 31. ožujka, a možda i dulje, bude li tomu naklonjena majka priroda, kazala je glasnogovornica društva Ledeni hotel Quebec-Canada, koje je ostvarilo projekt. </p>
<p>Hotel raspolaže sa šest soba i 22 ležaja izrađena od leda. Kreveti su pak pokriveni pločama na koje su postavljeni madraci te kozje kože i vreće za spavanje koje održavaju toplinu tijela i na tempereaturi od minus 40 stupnjeva. Gost željan topline moći će se ogrijati votkom dobrodošlice posluženom dakako u ledenoj čaši. </p>
<p>Površine 1.000 četvornih metara, hotel je nalik na golemi iglu u kojemu je praktički sve, od namještaja do svjetiljki, isklesano u ledu. Veliki hotelski lobby može primiti i do 400 posjetitelja, koji će, ako im se ne svide ledeni kreveti, uživati u dvjema izložbama: jednoj posvećenoj običajama Eskima, i drugoj koja u niskom reljefu prikazuje zimske radosti na padinama Montomorencya, turističke regije Quebeca u kojoj je smješten hotel. Da ne bi bilo zabune, ističe glasnogovornica društva, hotelski kapaciteti popunjeni su u potpunosti za prvi tjedan siječnja, te 60 do 65 posto za ostatak sezone. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Gruzijski teretni brod: Nevrijeme sprječava potragu za stradalima</p>
<p>ANKARA, 2. siječnja</p>
<p> - Operacija spašavanja preživjelih s gruzijskoga teretnog broda koji je potonuo u ponedjeljak pokraj Kemera (na jugu Turske) u utorak je još prekinute zbog nevremena, izvijestili su turski mediji. Četrdesetak ilegalnih imigranata koji su bili na brodu »Pati« vode se kao nestali, izjavili su predstavnici lokalne vlasti. Šest osoba je pronađeno mrtvo, a spašene su 32 osobe, među kojima i šest članova posade. Nastavak spašavanja spriječilo je nevrijeme koje je i izazvalo potonuće broda, izvijestio je NTV. U ponedjeljak navečer je zapovjednik obalne straže Can Karaca rekao kako su »izgledi da će biti pronađeno još preživjelih vrlo mali«. Tijekom dana na mjesto potonuća trebala bi stići fregata turske mornarice na kojoj će biti i ronioci. Zbog oluje su u pokrajini Antalya, u kojoj se nalazi Kemer, na jedan dan zatvorene škole, izvijestila je agencija Anatolije. U Kemeru i okolici zatvoreno je nekoliko cesta zbog klizanja terena izazvanog olujnom kišom, dodaje agencija. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Pentagon ne odustaje od projekta »rat zvijezda«</p>
<p>WASHINGTON, 2. siječnja</p>
<p> - Pentagon nije odustao od zamisli »rata zvijezda« koju je svojedobno svesrdno zagovarao predsjednik Ronald Reagan, pa je odlučio financirati istraživanja laserskog oružja.</p>
<p> Kako je objavilo američko ministarstvo obrane, u 2001. nekoliko znanstvenika dobit će 8,6 milijuna dolara za nastavak svog rada na tehnologiji »lasera visokih energija«. Pomoćnica ministra obrane za znanost i tehnologiju Delores Etter rekla je da su u Pentagonu primili 56 znanstvenih projekata pojedinaca, sveučilišta ili tvrtki od kojih je odabrano 19. Istraživanja će biti nastavljena na području kemijskih i krutih lasera, laserskih oružja slobodnih elektrona, laserske optike i učinaka lasera na kompozitne materijale.</p>
<p> U Pentagonu ne žele reći kakvi su izgledi da neko od otkrića bude primjenjeno, jer tvrde da su sva istraživanja u razmjerno ranoj fazi. Prije petnaestak godina američki vojni stručnjaci polagali su dosta nade u projekt nazvan »rat zvijezda« po kojem je u putanju oko Zemlje trebalo lansirati više satelita koji bi laserskim zrakama mogli uništiti balističke rakete ispaljene prema ciljevima u SAD. Projekt je napušten kao skup i nepouzdan prema tadašnjim tehnološkim mogućnostima. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Sućuti obitelji Šovagović: Generacije će nositi njegov duh umjetnosti </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja </p>
<p> - U povodu smrti velikana hrvatskoga glumišta Fabijana Šovagovića predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić uputio je njegovoj obitelji brzojav sućuti. </p>
<p> »Izgubiti tako velikoga umjetnika za Hrvatsku je težak gubitak. Za sve nas je teže jer smo izgubili divnog, toplog i velikog čovjeka. Molim Vas, nađite utjehu u tome da će generacije mladih glumaca koji su imali sreću učiti od njega, zauvijek nositi sa sobom njegov duh umjetnosti, mudrosti i ljudske topline. Takav će ostati u njihovim srcima i njihovom iskustvu. Svima nama zauvijek ostaje sjećanje na našeg Šovu kojega smo toliko voljeli«, ističe Mesić u svojem brzojavu. </p>
<p>Brzojav sućuti glumčevoj obitelji poslao je i ministar kulture Antun Vujić. </p>
<p> »Iako smo već dulje vrijeme svi zajedno bili suočeni s teškom Fabijanovom bolešću, vijest o njegovoj smrti na samome početku novoga milenija ispunila nas je nenadoknadivom prazninom. Fabijan Šovagović nedvojbeno je jedan od rijetkih umjetnika izvan svih kategorija, a odlaskom toga velikana hrvatskoga glumišta, ostaje nam samo sjećanje na svu raskoš Šovagovićevih glumačkih ostvarenja koja ćemo zauvijek s ponosom nositi u sebi«, poručio je Vujić. </p>
<p>Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Goran Hill istaknuo je izražavajući sućut obitelji: »Duboko smo potreseni viješću o još jednoj preranoj hrvatskoj smrti. Odlazak u vječnost Fabijana Šovagovića, velikog glumca i slojevito mislećeg intelektualca, uronjenog u rodnu ravnicu i narod iz kojeg je ponikao, ostavio je bol i nenadoknadivu prazninu u našim srcima i nadasve u hrvatskom glumištu. Svaka njegova uloga u svim dramskim medijima bila je svečanost nepatvorene glume, uz nezaboravne emocije za sve ljubitelje glumčeve riječi. U ovim, za sve nas teškim trenucima, u ime Gradske skupštine Grada Zagreba i svoje osobno u vašoj tuzi za dragim suprugom, ocem i djedom, upućujem vam izraze iskrene sućuti«.</p>
<p> Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uputio je brzojav sućuti obiteljima Šovagović i Despot u kojem se navodi: »Potreseni smrću Fabijana Šovagovića, glumca koji je svojom darovitošću obilježio epohu hrvatskog glumišta, izražavam Vam, u ime Poglavarstva grada Zagreba i osobno, iskrenu sućut. </p>
<p> Zagreb je u žalosti za velikim umjetnikom i poštovanim sugrađaninom kojemu je neumitnošću sudbine tako rano prekinuta golema stvaralačka energija. Fabijan Šovagović otišao je u povijest kao legenda hrvatskoga umjetničkog stvaralaštva, ali živi u našem sjećanju i u našim srcima«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Povratak zbirke Bauer u Vukovar? </p>
<p>Vukovarski Gradski muzej na pragu novoga tisućljeća / Muzej postaje kultno mjesto kulturnih zbivanja u Vukovaru</p>
<p>VUKOVAR, 2. siječnja</p>
<p> - Samo dvije i pol godine povratničkog »staža« trebalo je proteći kako bi Gradski muzej Vukovar, kao vodeća vukovarska kulturna institucija, postao gotovo kultnim mjestom istinskih kulturnih zbivanja, ne samo u Vukovarsko- srijemskoj županiji nego i u cijeloj istočnoj Slavoniji. </p>
<p> »Za sve vrijeme dok smo bili u progonstvu shvatili smo koja je naša uloga. Zajedno sa stradanjem Vukovar je izgubio tragove baštine i veze s prošlošću, a to se dogodilo i s pojedincima. Sve manifestacije koje organiziramo vode stoga k jednom cilju; potvrđivanju nacionalnog, kulturnog i osobnog indentiteta«, kaže ravnateljica vukovarskoga Gradskog muzeja Ruža Marić dodajući kako je primarni zadatak te kulturne ustanove da i u novome tisućljećju svjedoči o pobjedi duhovnosti i života nad apatijom, agresijom i smrti.</p>
<p> »Vukovarske adventske svečanosti« već treću godinu zaredom zbližuju pojedinačno razasute sudbine brojnih Vukovaraca. Noseći poruku »svjetla, ljubavi i mira« adventske svečanosti prošle su godine upotpunjene izložbom »Vučedolski orion - najstariji europski kalendar«, za koju su, po riječima ministra kulture Antuna Vujića zainteresirane i međunarodne kulturne institucije. Spoznaja o prolaznosti vremena te načinima stvaranja kalendara tijekom vučedolske kulture od prije 3.000 godina prije Krista upriličena je upravo u trenutku koji je možda za to i najzgodniji, na ispraćaju staroga i dočeku novoga tisućljeća, od kojeg Vukovarci s pravom očekuju bolje dane.</p>
<p>Vukovarski Gradski muzej odnosno Dvorac Eltz mjestom je i održavanja Festivala komorne glazbe te niza drugih priredbi i događaja kojima se želi Vukovarce potaknuti na ponovnu bliskost, vratiti im ugođaj doma i ognjišta koji je nestao s prvim granatama koje su pale na grad 1991. godine. S kolikom energijom raspolažu u Gradskom muzeju možda najbolje svjedoči završna svečanost »Vukovarskih adventskih svečanosti« koje su »zatvorene« glazbenim notama Zagrebačke filharmonije, čiji je nastup u tek djelomice popravljenoj i poluzagrijanoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova bez sumnje spadao među prva tri događaja toga dana u Hrvatskoj.</p>
<p> Od želja za 2001. godinu Ruža Marić navodi konačni povrat u Vukovar zbirke Bauer, koja se poput brojnih drugih vukovarskih umjetnina nalazi u Srbiji, kamo je odvezena nakon srpske okupacije Vukovara. Ove godine trebala bi se obnoviti i arheološka iskapanja na Vučedolu, što bi bio i početak ostvarenja velikog projekta nazvanog »Vučedol, kulturno-turistički park«. Upravo u ostvarenju toga projekta u Gradskom muzeju Vukovar vide novu priliku za još jedan iskorak k približavanju kulturne ostavštine sadašnjim i budućim pokoljenima. (Željko Draženović/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Teatar gradu, grad teatru</p>
<p>Mani Gotovac, intendantica HNK u Splitu govori o protekloj godini i planovima splitskog kazališta u ovoj sezoni / Kad se izvozi umjetničko djelo, odnosno kazališna predstava jedne zemlje, onda se pokazuje svijetu djelić vlastita identiteta, njegova lica i naličja pa se sa svijetom uspostavljaju nove duhovne veze što je osobito važno za Hrvatsku - ističe Mani Gotovac </p>
<p>Prošla godina u kazališnom životu u Hrvatskoj bila je prilično skromna i materijalno i duhovno, izjavila je intendantica Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu Mani Gotovac. Na upit koje predstave smatra boljima u protekloj godini napomenula je da su to predstave koje su iskušale nove scenske iskaze poput praizvedbe »Judite« na prošlogodišnjem Splitskom ljetu, predstave Teatra Exit Matka Raguža, klasični balet »Labuđe jezero« u produkciji zagrebačkog HNK, vrlo uspješna predstava »Dunda Maroja« na Dubrovačkim ljetnim igrama u režiji Ivice Kunčevića, dramske predstave »Cigla« i »Ptičice« nastale po tekstu glumca i pisca Filipa Šovagovića u produkciji zagrebačkog HNK. </p>
<p> Ostatak ove kazališne sezone u splitskom kazalištu, po riječima Mani Gotovac, proteći će u pripremi predstave »Tetovirana ruža« - predstava na čakavskom koja će biti smještena u Split, tekst je čakavizirao Boris Dvornik, a režija je povjerena Ivici Boban. Planira se izvedba dramskog prvijenca »Trovačica« autora Jurice Pavičića u režiji Nore Krstulović. Svakako je jedna od zanimljivosti nova postava nekada kultne predstave »Mala Floramy«, u režiji Ivana Lea Leme. Što se tiče baleta, do konca sezone izvest će se »Baletni divertisman« u koreografiji gosta iz Pariza. Taj dio sezone, ističe Mani Gotovac, odigrat će se pod naslovom »Teatar gradu, grad teatru«. </p>
<p> Odgovarajući što priprema za 47. splitsko ljeto, manifestaciju koja je posebno važna za našu kazališnu scenu, intendantica je rekla da će se na Peristilu prvi put u Hrvatskoj izvesti poznata opera »Atilla« Giuseppea Verdija, čija se stota godišnjica smrti proslavlja u svijetu, zatim Senekin »Edip«. </p>
<p> Glede oslobađanja od PDV-a rekla je kako smatra da je Ministarstvo kulture napravilo velik potez jer je ukinut PDV za one koji sponzoriraju kazalište kao i za druge kulturne ustanove. Dodala je da su kulturni djelatnici na taj pothvat čekali punih 10 godina. </p>
<p> Intendantica Mani Gotovac vodi Hrvatsko narodno kazalište u Splitu od prosinca 1998. godine. Splitski HNK postao je prvi i jedini član Europske kazališne konvencije iz Hrvatske i među rijetkim je kazalištima iz srednje i istočne Europe koji ispunjava visoke zahtjeve te udruge. O tome svjedoče brojni napisi u svjetskom tisku, od Le Monda do New York Timesa. Uspjeh tog kazališta potvrdila su i gostovanja na uglednim festivalima poput Bonnskog biennala, Europskog festivala mladog kazališta u Švicarskoj, Festivala novog kazališta u Belgiji, Festivala malih i eksperimentalnih scena (MES) u Sarajevu, na Mittelfestu u Italiji i na još dvadesetak festivala na kojima su gostovali splitski dramski umjetnici. </p>
<p> Kad se izvozi umjetničko djelo, odnosno kazališna predstava jedne zemlje, onda se u osnovi pokazuje svijetu djelić vlastita identiteta, njegova lica i naličja pa se tako sa svijetom uspostavljaju nove duhovne veze, što je osobito važno za Hrvatsku - ističe Mani Gotovac. Istodobno izražava žaljenje što u našoj društvenoj svijesti to još nije vijest za naslovnice naših glasila kao u zemljama kulturne Europe.</p>
<p> Naše društvo, drži Gotovac, uporno gubi svoju pamet »na izvozu nogu ili ruku«. Time ne želim umanjiti važnost športa, kaže i dodaje da bez umjetnosti nema ni grada, ni domovine, ni gospodarstva, ni života. Tu svoju tvrdnju potkrijepljuje činjenicom da su predstave Filipa Šovagovića »Cigla« i »Ptičice« proputovale gotovo cijeli svijet, ali još nisu uspjele doći do Zagreba jer poziv iz Zagreba jednostavno još nije stigao. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Slika u ozračju svakodnevice</p>
<p>Galerie Etienne de Causans u Parizu / Uz izložbu slika Borisa Glumca kojom taj umjetnik iz Zagreba otvara novu dionicu u svome djelu </p>
<p>U Galeriji Etienne de Causans što se smjestila u Rue de Seine, glasovitoj pariškoj ulici gdje se nalazi više poznatih salona i umjetničkih galerija, upravo izlaže slikar Boris Glumac (1965.). Iako od 1984. živi i radi u Parizu, taj Zagrepčanin rođenjem nipošto nije nepoznat domaćoj publici. U rodnome gradu izlagao je ukupno četiri puta: 1983., 1987. i 1995. te u Sv. Ivanu Zelini 1999. Posrijedi je nešto drugo. Sadašnjom izložbom u Parizu, koju s razlogom valja popularizirati i u našoj sredini, Glumac otvara posve novu dionicu u svome djelu - umjereno dekorativnu figuraciju plošno tretirane boje, koju afirmira nakon apstraktno ekspresivne faze, ali ni to nije sve. Umjetnik taj opus više i ne potpisuje pseudonimom Slavenski, kako je činio od prve izložbe, nego pravim prezimenom - Glumac. Kao da je i takvom promjenom htio potkrijepiti zaokret u stvaralaštvu za koji bismo bez pretjerivanja mogli reći da je pokušaj svojevrsne sinteze moderne senzibilnosti i umjetnosti. Dakako, sinteze nastale u obzoru samog slikara koji posjeduje vlastite predilekcije i prepoznatljiv osjećajni naboj. Kad Branislav Glumac kaže da ga muči čežnja za životom u Zagrebu i Dubrovniku, gdje su se zametnule njegove ponajbolje pariške slike, treba mu vjerovati. I sami ćemo prepoznati tragove takva raspoloženja u pojedinim slikama s izložbe, no autor u sažimanju ide dalje. Što bi ga i priječilo u takvu pothvatu preispitivanja da u svoje ostvaraje ne prizove sjećanje na Gauguina i Matissea, na metafizičare i nadrealiste, Istok i primitivce. Tom pak osebujnom stilizacijom naslikat će onda prizore iz života koji poznaje i koji ga okružuje, ali i teme iz literature i mita, od ugođaj iz kafića i egzotičnih ljubavnika do Ikara i teme o Isusovu raspeću, od svečane scene iz građanskoga obiteljskog života do oproštaja žene i muškarca na terasi, što ga u toj lirskoj kompoziciji zatvara modra pučina i drugo.</p>
<p>Najneobičnije u svemu upravo je put kojim je išao i stvarao Boris Glumac. Na početku njegove javne djelatnosti nisu nikakvi studijski tragovi ove ili one slikarske škole, nego ciklus »Tijelo«, zrelo postignuće na podlozi kiparski shvaćenog torza iz kojega je izbijala neočekivana energija na taj način sputane forme. Poslije ga je zaintrigirao prostor apstrakcije i materičnost slike, a tragom toga i ekspresivno slikan ciklus o začeću. Sada ovaj pariški niz toplog obraćanja čovjeku, njegovoj svakodnevici i pamćenju, kao da hoće prebrisati proboje i žestinu likovnog izričaja, da jednostavno stvori prostor za likovni govor o životu kako iz dana u dan teče u Zagrebu, Dubrovniku ili Parizu, u nekojemu drugom gradu, svejedno. Dan je čovjeku uvijek ispunjen eksponiranjem osobnosti, raznim doživljajima i maštanjem - na slikaru je da pozornost svrati i na takve sadržaje postojanja. </p>
<p>Josip Škunca</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ove godine i rezervni Oscari</p>
<p>LOS ANGELES, 2. siječnja</p>
<p> - Nakon lošeg iskustva kada su tri tjedna prije prošlogodišnje dodjele Oscara nestali svi kipići, ove je godine američka Akademija odlučila u slučaju da se opet dogodi nekakva »nezgoda«, izraditi 55 rezervnih kipića. Oni će do dodjele nagrada biti zaključani u sjedištu Akademije. Podsjetimo, Oscari su 2000. godine nestali prilikom prijevoza iz Chicaga u Beverly Hills, gdje se ceremonija tradicionalno održava, no ipak kipići su pronađeni u zadnji trenutak.</p>
<p>»Prošle godine smo naučili veliku lekciju, a to znači da uvijek treba imati rezervni set kipića pri ruci. Od sada pa nadalje, svake ćemo godine izraditi i rezervne Oscare«, izjavio je Akademijin izvršni direktor Bruce Davis. </p>
<p>»Izgubljene« Oscare je prošle godine pronašao trgovac starim željezom Willie Fulgear i tako postao nacionalni heroj. Kako bi mu iskazali zahvalnost, on i njegov sin Allen pozvani su na dodjelu Akademijine nagrade 25. ožujka, a voditelj dodjele nagrada Billy Crystal će im tom prilikom i javno zahvaliti na pomoći. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Britanska kraljica odlikovala Soniu Wild Bićanić</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Britanska kraljica Elizabeta II. odlikovala je ovih dana profesoricu Soniu Wild Bićanić za unapređivanje kulturnih veza između Ujedinjenog Kraljevstva i Hrvatske, priopćila je izdavačka kuća »Durieux«. Sonia Wild Bićanić je 1999. godine s velikim uspjehom objavila svoje memoare »Dvije linije života«, i to u prijevodu s engleskog Mije Pervan. Istodobno, »Durieux« je u suradnji s Hrvatskim centrom PEN-a objavio i engleski izvornik te knjige. Peter Palmer, britanski povjesničar, o knjizi je napisao: »Ovaj duboko lični prikaz vrlo osjećajno portretira autoričino životno iskustvo u dvije zemlje, približavajući ih jednu drugoj. </p>
<p>To je priča o običnim životima, ali istodobno i uvid u fascinantna vremena i fascinantne ljude s kojima je ono podijeljeno.« Sonia Wild Bićanić (1920.) rođena je u Velikoj Britaniji, a školovala se i studirala u Sjedinjenim Državama. Pred kraj 2. svjetskog rata došla je u Zagreb sa svojim suprugom, poznatim političarom i piscem Rudolfom Bićanićem. Profesorica je na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Poznata je ne samo kao visokoškolska nastavnica nego i kao prevoditeljica s hrvatskog na engleski jezik. Na ovogodišnjoj listi dobitnika istoga britanskog odlikovanja je i hrvatski publicist i novinar Krsto Cviić, i to za zasluge za unapređivanje demokracije u istočnoj Europi, navodi se u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Paul McCartney postaje pjesnik</p>
<p>LONDON, 2. siječnja</p>
<p> - Sir Paul McCartney će uskoro objaviti knjigu s više od stotinu pjesama koje su nastale kao osobni epitafi posvećeni njegovoj bivšoj supruzi Lindi. </p>
<p>Bivši član Beatlesa sada postaje i književno aktivan, a pjesme posvećene Lindi slijede nakon što je nedavno priredio niz autorskih likovnih izložbi. Podsjetimo, da je Paul McCartney, nakon smrti Linde tugovao dvije godine, a sada ga je ponovno uhvatio stvaralački žar.</p>
<p>Pisac dramskih komada i pjesnik Adrian Mitchell je izjavio da je upravo pokojna Linda pred smrt zaželjela da Paul objavi te pjesme koje su nastajale dugi niz godina. »Paul se ne boji ući u svijet poezije, a to je danas vrlo opasno, kao da plešete goli«, dodao je Mitchell. Pjesnik Michael Horovitz, koji se s Beatlesima družio još od 1960. godine kaže da Paulove pjesme koje izravno govore o Lindinoj smrti smatra najkvalitetnijima.</p>
<p>U jednoj pjesmi, jasno iskazujući svoje osjećaje kada je pomagao Lindi koja je bila na samrti, McCartney piše: »Tuga nije tuga, to je sreća koja nosi crni kaput. Smrt nije smrt, to je život koji je skočio s visoke litice. Suze nisu suze, to su lopte smijeha koje su namočene u sol«. (G. Jovetić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="25">
<p>Nove mogućnosti doniranja</p>
<p>Stupanjem na snagu Zakona o porezu na dohodak i dobit, i u sportu se otvaraju nove mogućnosti doniranja i sponzoriranja, iako ni dosadašnji oblici pomoći uz popust nisu bili iskorišteni kako treba</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - S prvim danom nove 2001. godine počela je primjena novih poreznih zakona. Kako neki od njih izravno dodiruju sport, više se neće moći tvrditi da je država sasvim bezosjećajna kad je riječ o potrebama ove društvene djelatnosti.</p>
<p>Primjerice, Zakon o porezu na dohodak kao novost nudi uvođenje više stopa i veći raspon poreznih osnovica na koje se primjenjuje. Tako će se od ove godine dohodak, umjesto s dosadašnje dvije, oporezivati s tri stope - sa 15 posto dohodak do 2500 kuna mjesečno, sa 25 posto dohodak od 2500 do 6250 kuna, te stopom od 35 posto dohodak viši od 6250 kuna. </p>
<p>Profesionalnom je sportu veoma zanimljiva posljednja stopa, sadržana i u amandmanima za izmjenu Zakona o sportu. S naglaskom da bi naši profesionalni sportaši, čak i momčadskih sportova, imali status slobodnih djelatnika (umjetnika) i tim bi se načinom oporezivanja neke stvari točnije razgraničile. A ne da se dogodi, kao u našim prvoligaškim nogometnim klubovima, da u šumi istodobne primjene različitih davanja stopa dosegne fantastičnih 132 posto. Stoga nije čudno da prvoligaši traže sanaciju dijela duga.</p>
<p>Za sport, najvažnija je novost vezana uz oporezivanje stope na dobit. Zapravo, priznavanje kao rashoda darovanja kulturnim, znanstvenim, humanitarnim, sportskim i sličnim udrugama, i to u visini do dva posto prihoda ostvarenih u prethodnoj godini. Članak 35. spomenutog Zakona, koji se odnosi na umanjenje porezne osnovice za izdatke po osnovi darivanja, predviđa sljedeće: »Osnovica poreza na dohodak obveznika poreza na dohodak može se umanjiti za darovanje u naravi ili novcu na žiro-račun u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne svrhe pravnim i fizičkim osobama do visine od dva posto od ostvarenih ukupnih primitaka od kojih se utvrdio dohodak prethodne godine. Ako se darovanja daju u naravi, darovatelj i daroprimatelj obavezni su u tome imati vjerodostojne isprave. Iznimno, darovanja se mogu priznati iznad visine dva posto porezne olakšice, ali uz pismenu potvrdu nadležnog ministarstva«.</p>
<p>Treba podsjetiti kako, unatoč povicima na navodno slabo dosadašnje zakonsko tretiranje mogućih donatora, sponzora i dobročinitelja, sport - na temelju Zakona o sportu - i nije loše prolazio. Galama je više bila u skladu s onom »drž'te lopova«. Naime, članak 41. zakona o sportu predviđa da se obveznicima poreza na dohodak, koji bez naknade daju novac, stvari ili usluge udrugama, ustanovama i trgovačkim društvima koji obavljaju sportsku djelatnost, u izdatke koji umanjuju poreznu osnovicu ubrajaju oni do 50.000 kuna. Isti članak Zakona za obveznika poreza na dobit predviđa umanjenje porezne osnovice ako sponzoriraju sport do iznosa od 500.000 kuna, a iznimno, uz posebna odobrenja, i veće iznose, ako je u pitanju nacionalna reprezentacija. </p>
<p>Sada, uvođenjem porezne olakšice od dva posto, članak 41. zakona o sportu u dosadašnjem tekstu prestaje postojati. Vidjet ćemo hoće li nam se sport rascvjetati od donatorstva i dobročiniteljstva, kojeg je moglo biti i dosad, ali se sva »pomoć« uglavnom svodila na privatne posudbe, s ciljem što deblje oplodnje...</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Marin Mišura drugi</p>
<p>SYDNEY, 2. siječnja</p>
<p> - Mladi hrvatski jedriličar Marin Mišura na izvrsnom je drugom mjestu poslije sedam jedrenja Svjetskog juniorskog prvenstva klase »laser« u Sydneyu, koje završava 6. siječnja. </p>
<p>Osamnaestogodišnji član splitskog Mornara ima u sedam jedrenja, među 30 sudionika, samo 18 negativnih bodova i pet bodova manje od prvoplasiranog Britanca Bena Austina. Mišura je nakon sedmog, trećeg, drugog i devetog mjesta u prvim plovovima, u ponedjeljak na regatnom polju Sydney Harboura prestigao Francuza Thomasa Le Bretona pobijedivši u šestom plovu, uz po jedno drugo i treće mjesto.</p>
<p>U klasi »laser byte«, Puljanka Gea Barbić bila je u 15., 16., i 18. u jedrenjima u ponedjeljak i sad zauzima 14. mjesto u konkurenciji 23 djevojke. </p>
<p>Posada zagrebačkog kluba Sv. Nikola, Nikola Bojić - Lovro Orešković, nakon sedam se jedrenja klase »420« pomaknula sa pretposljednje pozicije i sada je 26. od 28 posada. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Hoogenband i De Bruijn sportaši godine u Europi </p>
<p>LONDON</p>
<p> - Nizozemski plivači Pieter van den Hoogenband i Inge de Bruijn izabrani su za europske sportaše godine u tradicionalnom izboru Udruge europskih sportskih novinara (UEPS). </p>
<p>Van den Hoogenband, pobjednik nad Aleksandrom Popovim i Ianom Thorpeom na 100 i 200 slobodno na Olimpijskim igrama, dobio je 45 bodova u izboru, a odmah iza njega su olimpijski prvaci češki bacač koplja Jan Železni (38) i britanski veslač Steve Redgrave (29). </p>
<p>De Bruijn, olimpijska pobjednica na 50 slobodno i 100 leptir, slavila je sa 12 glasova prednosti u odnosu na trostruku olimpijsku pobjednicu biciklisticu Leontien Zijlaard iz Nizozemske i njemačku skakačicu u dalj Heike Drechsler. Visoko plasirani su kod muškaraca još prvak u »formuli 1« Michael Schumacher, austrijski skijaš Hermann Maier i portugalski nogometaš Luis Figo, te kod žena norveška bacačica koplja Trine Hattestad, rumunjska trkačica Gabriela Szabo i njemačka kajakašica Birgit Fischer. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kandrka 110., Polimac 125. </p>
<p>NARBONNE, 2. siječnja</p>
<p> - Sudionici relija Pariz-Dakar u utorak su vozili drugu specijalnu etapu dugu 35 kilometara. U konkurenciji automobilista najbrži je bio Francuz Jean-Louis Schlesser sa suvozačem Henrijem Magneom, a kod motociklista njegov sunarodnjak Richard Sainct. Hrvatski motociklisti Zlatko Kadrnka i Patrik Polimac plasirali su se na 110., odnosno 125. mjesto.</p>
<p>Kadrnka je etapu odvozio za 45 minuta i 59 sekundi, zaostavši za Sainctom više od 14 minuta. Polimčev zaostatak za pobjednikom iznosio je više od 21 minute, budući da je stazu prešao u vremenu od 52 minute i 32 sekunde.</p>
<p>• Rezultati 2. etape, motociklisti: 1. Richard Sainct (Fra/KTM) 31.25 minute, 2. Juan Roma (Špa/BMW) 32:21, 3. Kari Tianen (Fin/KTM) 32:22...</p>
<p>automobilisti: 1. Schlesser-Magne (Fra/Buggy Schlesser) 30:33, 2. Masuoka-Maimon (Jap/Fra/Mitsubishi) 30:44, 3. Shinozuka-Gallagher (Jap/VB/Mitsubishi) 31:12...(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Olimpijski pobjednik Satarhanov poginuo u prometnoj nesreći </p>
<p>MOSKVA</p>
<p> - Olimpijski boksački prvak u pero kategoriji, Bekzat Satarhanov (20) iz Kazahstana, poginuo je u prometnoj nesreći u novogodišnjoj noći.</p>
<p> Satarhanov je postao olimpijski pobjednik, 1. listopada u Sydneyu, nakon kontroverzne pobjede u finalnoj borbi nad svjetskim amaterskim prvakom, Amerikancem Ricardom Juarezom 22-14.</p>
<p> Vodstvo olimpijske reprezentacije SAD tražilo je da se rezultat meča poništi zbog nečistog boksa Satarhanova, koji je stalno držao Amerijmanca. Žalba Amerikanaca je odbijena, ali je ruskom sucu, koji je vodio borbu u ringu izrečena četverogodišnja zabrana suđenja međunarodnih mečeva.</p>
<p> Satarhanov je poginuo u nesreći na autocesti između Šimkenta i Turkestana. Dvojica njegovih suputnika prošli su s manjim ozljedama. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Nakon blagdanske bonace, Zajeca u Maksimiru čekaju burni dani</p>
<p>Zatvaranje vrata Robertu Prosinečkom, najava eventualnih novih sudskih razračunavanja i potpuna bonaca vezana uz pompozno najavljivanu buru u prijelaznom roku, detalji su koji su obilježili Dinamov ulazak u novi milenij</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Maksimirski uredi ovih dana su pusti, u Dinamu je trenutačno »na snazi« kolektivni godišnji odmor, no ovakva atmosfera nikako ne znači i - željeni blagdanski mir. Zatvaranje vrata Robertu Prosinečkom, najava eventualnih novih sudskih razračunavanja i potpuna bonaca vezana uz pompozno najavljivanu buru u prijelaznom roku, detalji su koji su obilježili Dinamov ulazak u novi milenij.</p>
<p> Sigurno je jedino da će klupskog direktora, Velimira Zajeca, po povratku iz Detroita s godišnjeg odmora, u klubu dočekati novi »serijal« problema. Robert Prosinečki je prije nekoliko dana pokucao na zaključana vrata, potražujući barem prvu ratu od ukupnih 1,5 milijuna maraka duga. Klub je, naime, prvu ratu svom bivšem kapetanu trebao isplatiti do Božića (katoličkog!), a ostatak do 1. svibnja (n)ove godine. S obzirom da od toga zasad nema ništa, Prosinečki je za 5. siječnja najavio novi posjet, ovaj put u pratnji odvjetnice...</p>
<p> Arbitražama i sudskim tužbama prijetili su, primjerice, Edin Mujčin, Nermin Šabić i Zoran Pavlović, a ovaj je trojac ujedno najavljivao i sigurni odlazak iz Maksimira. U »egzil« su se, prema najavama, trebali odmetnuti i Mihael Mikić i Tomo Šokota... Ipak, zasad je svlačionicu napustio tek - Igor Bišćan. Istina, Šokotin ostanak još je neizvjestan, a Zajec će ga, po povrtaku s godišnjeg odmora, svakako nastojati uvjeriti kako je strpljenje i ostanak u Zagrebu najbolje rješenje. Uostalom, ovim je riječima zaustavio i Mikića, uz obećanje kako će s vremenom njegova vrijednost na nogometnom tržištu sve više rasti. Naravno, ostane li u Dinamu... Mikić je, inače, već počeo »navlačiti« dres portugalskog Porta.</p>
<p> Pavlovićev odlazak mnogi su smatrali čak sigurnijim od Bišćanovog. Međutim, Dinamov Slovenac po svemu sudeći će ipak ostati. Svoju »ljubav« prema zagrebačkom klubu potkrijepio je riječima kako će »ostati još dvije godine«. Naravno, ako mu klub isplati dugovanja... U svakom slučaju, Pavlović još nije pronašao svoje eventualno inozemno utočište. Novo odredište trebao je biti španjolski Real Sociedad, s kojim bi Dinamo uskoro trebao potpisati ugovor o međusobnoj suradnji. »Paraf« bi trebao pasti 15. siječnja i njime bi se regulirala kompenzacija kojom bi Dinamovi čelnici svojim baskijskim kolegama vratili dug za Igora Cvitanovića. Jasno je da maksimirski klub ovakvo dugovanje ne može isplatiti u gotovini, pa se izvršni direktor Damir Vrbanović upustio u, na kraju uspješnu, misiju sa ciljem dogovora o kompenzaciji. Dinamo će Baksijcima dug vratiti u vidu nekolicine igrača, ali o konkretnim imenima zasad nema riječi.</p>
<p> U svakom slučaju, Bišćanov odlazak zasad je jedina »kadrovska promjena« vezana uz samu svlačionicu. Najveći problem - uloga posljednjeg čovjeka obrane - još uvijek je bez rješenja. »Rupu« bi trebao pokrpati mladi reprezentativac Andre Mijatović, no Rijeka ga se ne želi olako riješiti, a i on sâm uporno naglašava kako mu Dinamo nije primarni cilj, već želi otići u - inozemstvo. I ova »crtica« samo pokazuje kako Dinamo više nema status kultnoga kluba, čiji bi dres svakom našem mladom igraču predstavljao veliku čast. Jasno, i sâm Mijatović ovakvom svojom retorikom nastoji »pojačati« Dinamovu ponudu... Neki mediji špekuliraju i s dolaskom nekadašnjeg Dinamovog kadeta, sada člana Širokog Brijega, 20-godišnjeg Saše Papca. On bi mogao biti rješenje u slučaju da Mijatović zaista zaobiđe Maksimir, baš kao što bi napadač Mario Dodik bio alternativa u slučaju da Šokota napusti Dinamo.</p>
<p> Pripremama će se, i to punim intenzitetom, priključiti i oporavljenici Damir Krznar i Joško Jeličić. Trenera Braovića zasigurno će posebno razveseliti - Krznarov povratak. Maksimirski Zagorec posljednjih godina, nažalost, zaista podsjeća na lik uvijek bolesnog Jeremije, jednog od »junaka« iz popularnog stripa »Alan Ford«. Za svoje karijere u Dinamu Krznar je više vremena proveo »surađujući« s liječnikom, nego li s trenerom i vrlo je važno pitanje u kakvom će se stanju vratiti na teren. Ozljeda je, kako tvrdi, zaliječena i bude li zaista potpuno spreman za prave okršaje, Dinamov lijevi bok ne bi smio donositi suviše glavobolje treneru. Lijevu stranu dosad su »krpali« Kristijan Polovanec, Mario Čutura, katkad je to činio Edin Mujčin, a u posljednje vrijeme i Renato Pilipović. Polovanec je, istina, velik dio svojeg juniorskog staža proveo upravo na lijevome boku, no njegova ubacivanja i asistencije napadačima, u posljednje vrijeme uglavnom završavaju u - bloku. Osim toga, Polovanec je u ovome trenutku potrebniji obrambenom redu. Čutura definitvno nema status pojačanja i pripada kategoriji igrača, kojeg bi se struka vrlo rado riješila. Mujčin je ionako čovjek veznog reda, dok je Pilipovićeva uloga na lijevome boku tek nedavni eksperiment novog trenera Hrvoja Braovića. U svakom slučaju, Krznarovim povratkom eksperimenti bi mogli prestati...</p>
<p> Na proljeće bi veću priliku mogli dobiti i mladi igrači, u koje Braović ima veliko povjerenje. Gondžić, Leko, Drpić, Abramović, Koretić i Zahora sve će češće trčati maksimirskim travnjakom, a na pripreme će se, 8. siječnja, gotovo sigurno uputiti i Dinamov kadetski napadački dvojac - Niko Kranjčar i Brazilac Da Silva.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Hajduk ide na sve ili ništa</p>
<p>Nije vrijeme za prognoze, mogu samo reći da ćemo na proljeće igrati maksimalno riskantno, napadački, jer više nemamo što braniti. Za nas je svaka utakmica finalna, kaže trener nogometaša Hajduka, Zoran Vulić, uoči priprema za drugi dio prvenstva</p>
<p>SPLIT, 2. siječnja</p>
<p> - Što navijači Hajduka mogu očekivati u 2001., godini u kojoj se slavi 90. rođendan kluba? Može li se Hajduk umiješati u borbu za sam vrh ili će s distance promatrati okršaj Osijeka i Dinama? Mnogi se navijači pitaju hoće li rođendan, 13. veljače, biti obilježen proslavom adekvatnom velikom jubileju ili pak uobičajno, domjenkom?</p>
<p>Kolektivni godišnji odmor na Poljudu završava u srijedu, 3. siječnja, a igrači se okupljaju 8. siječnja. Kad je riječ o okupljanju igrača, mnogo je upitnika. Tko će otići - Leko, Pletikosa, Miladin, Musa kombiniraju s odlaskom - hoće li tko doći? Zasad se zna da će momčad nakon četiri dana priprema u Splitu otputovati na Hvar, gdje će odigrati nekoliko utakmica s mjesnim ligašima, a od 2. do 4. veljače Hajduk će igrati na turniru u Širokom Brijegu, gdje će nastupiti Široki Brijeg, Maribor i Cibalija.</p>
<p>- Na Hvar putujemo 12. siječnja, a 8. siječnja se okupljamo na Poljudu. Prva četiri dana obavit ćemo testiranje i iskristalizirati 25 putnika. Naime, u jesenskom sam dijelu na treningu imao i po tridesetak igrača, što je otežavalo rad. Odigrat ćemo na Hvaru i nekoliko utakmica s njihovim ligašima, ali se neće preskakati treninzi da bi se igrale utakmice. U tom dijelu priprema radit ćemo mnogo na fizičkoj spremi, kaže trener Hajduka, Zoran Vulić. </p>
<p>Navijači bi voljeli da Hajduk za svoj rođendan odigra jednu utakmicu s europskim suparnikom zvučna imena. Jasno, i igračima bi koristilo odmjeravanje snaga sa snažnom momčadi. Ionako se prošlih sezona nisu naigrali u europskim natjecanjima. No, još ništa nije definirano. Što se tiče pripremnih utakmica, Vulić ističe:</p>
<p>- Kako će pripreme odmicati, tako bismo trebali igrati s jačim suparnicima. Na Hvaru ćemo igrati s Južnjakom, dogovorena je utakmica u Dubrovniku i turnir u Širokom Brijegu. Utakmice su važne, ali bi igrači, bez obzira na snagu protivnika, trebali igrati svom snagom i ispuniti dogovoreno. Jer, utakmice s velikim protivnikom često mogu zavarati. Igrači se mobiliziraju, odigraju dobro, pa se na kraju i zavaraju. Eto, prošle smo godine pobijedili Sturm 2-0, odigrali neodlučeno s Münchenom 1860, pa smo se nadali velikim igrama i rezultatima...</p>
<p>Hajduk zaostaje za Osijekom sedam bodova i ima utakmicu više, a za Dinamom zaostaje tri. Splićani se nadaju da bi se ipak mogli umiješati u borbu za titulu, iako do kraja prvenstva ima još samo 14 kola. Vulić pojašnjava:</p>
<p>- Razlika djeluje nedostižno i zaista je velika, ali mi s Osijekom do kraja trebamo odigrati tri utakmice i imamo prigodu anulirati razliku u međusobnim dvobojima. Nije vrijeme za prognoze, mogu samo reći da ćemo na proljeće igrati maksimalno riskantno, napadački, jer mi više nemamo što braniti. Za nas je svaka utakmica na proljeće finalna.</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kamerun najbolja afrička momčad 20. stoljeća</p>
<p>JOHANNESBURG</p>
<p> - Nogometna reprezentacija Kameruna proglašena je najboljom u proteklom stoljeću u izboru Udruge koja okuplja nogometne Saveze afričkih zemalja (CAF). Kamerun je dobio najviše glasova, a gledali su se dosadašnji nastupi države u Afričkom Kupu nacija i na svjetskim prvenstvima, te turnirima pod ingerencijom FIFA-e. Drugo mjesto u ovom izboru pripalo je Nigeriji, a treće Egiptu.</p>
<p> Kamerun je također dobio priznanje za najbolju prezentaciju Afrike na Svjetskim prvenstvima, posebno 1990. godine kada je reprezentacija stigla do četvrtfinala gdje je poražena od Engleske u produžetku.</p>
<p>Redoslijed: 1. Kamerun, 2. Nigerija, 3. Egipat, 4. Maroko, 5. Alžir, 6. Gana, 7. Tunis, 8. Demokratska Republika Kongo (bivši Zair), 9. Južna Afrika, 10. Obala bjelokosti. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Izbor Tigera Woodsa podilaženje je američkom sportskom ukusu!</p>
<p>Činjenica je da se zbog nekritičkog prihvaćanja američkih sportskih (i ne samo sportskih) preferencija potcjenjuju rezultati ostvareni u rasprostranjenijima, popularnijima, težima i, barem u olimpijskoj godini, važnijim sportovima, pa je onda moguće da kraj mnogih hodajućih legendi primat gotovo u svim svjetskim anketama preuzme jedan golfer </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Kada u anketi američkih novina ili agencija sportašem godine u olimpijskoj godini bude izabran igrač golfa, to nije nešto čemu se treba naročito čuditi. Amerikanci su, naime, svojedobno za »sportaša« godine izabrali čak i trkačeg konja, jer im se činilo da je svojom nepobjedivošću ovaj to zaslužio. Možda je malo manje neobično kad u istoj godini, pored živog Stevea Redgravea, golfera izaberu Britanci, no i kod njih je golf nešto »više od igre«. Kada se, međutim, izboru Tigera Woodsa za svjetskog sportaša godine pridruži i francuski sportski dnevnik »L'Equipe« to već zaslužuje posebnu pažnju, jer popularnost golfa u Francuskoj je možda tek nešto veća nego li u Hrvatskoj, gdje čak ni pravila tog sporta ne poznaje gotovo nitko. Slično je, dakle, i u Francuskoj, pa je »L'Equipe« uz objavu reztultata objasnio čitateljima osnovne propozicije i termine koji se u golfu koriste. Kako je onda moguće da se i francuski dnevnik priklonio sličnim izborima »anglo-američke novinarske alianse«? Jesu li svi uistinu toliko fascinirani, istina iznimnim, ostvarenjima najboljeg svjetskog golfera, jesu li razočarani rezultatima nekih svojih osobnih favorita ili su se, jednostavno, priklonili onoj narodnoj »vid'la žaba da konja potkivaju, pa dig'la nogu«? Iako se s time mnogi neće složiti, ovdje je vjerojatno riječ upravo o ovom posljednem, tj. o običnom pomodarstvu i podilaženju američkom sportskom ukusu.</p>
<p> Jest, Tiger Woods je osvojio golferski »grand slam«, tj. tri najjača svjetska turnira u istoj godini (ukupno deset), oborio je sve rekorde toga sporta itd., itd., no većina onih koji su za njega glasali vjerojatno ga nikad nije vidjela u akciji, čak ni na televiziji. Osim toga, zašto bi ti Woodsovi rezultati u sportu-igri u kojem se čovjek pošteno ni ne umori bili vredniji od ostvarenja onih sportaša koji su u spomenutom izboru plasirani iza njega? A, iza njega su, primjerice, nizozemski plivač Pieter van den Hoogenband, koji je u Sydneyju uzeo zlatne medalje (i svjetske rekorde) Popovu i Thorpeu, iako su uoči Olimpijskih igara oni na te medalje bili, jednostavno, predbilježeni, iza nega je nedodirljiva atletska »diva« Marion Jones, koja je u Sydneyju osvojila čak pet medalja, iza njega je veslačka institucija Steve Redgrave, koji je osvojio zlato na svojim petim uzastopnim Olimpijskim igrama. </p>
<p> Netko će, možda, ovakovo gledanje na stvar smatrati potcjenjivanjem Woodsovih sportskih ostvarenja, pa možda i samog golfa kao sporta čija je popularnost u velikom uzletu, no ovdje je riječ upravo o suprotnome. Činjenica je, naime, da se zbog nekritičkog prihvaćanja američkih sportskih (i ne samo sportskih) preferencija potcjenjuju rezultati ostvareni u rasprostranjenijima, popularnijima, težima i, barem u olimpijskoj godini, važnijim sportovima. Pa, ako ovakav stav netko smatra sportskim rasizmom, O.K. U obrani istinskih sportskih vrijednosti, zdravog razuma i kriterija bit ćemo i sportski rasisti...</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Prkačin trenira, Spahija bolestan</p>
<p>Nakon jeseni frustracija, Cibonini košarkaši obećavaju svojim navijačima mnogo bolji nastavak sezone</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Hrvatski košarkaški prvak na stratu novoga tisućljeća u komplentnom je igračkom pogonu. Problema ima tek trener Neven Spahija, kojega je ponovno uhvatila viroza.</p>
<p> - Probada me u prsima, sinusi me stišću, nisam dobro, zaista. Ipak, ono što me veseli jest činjenica da momčad radi odlično na treninzim i sve se odvija po planu. U ponedjeljak je prvi trening nakon ozljede odradio i Nikša Prkačin, tako da smo svi na okupu. Bilo bi bolje da je »Prka« bio s nama cijelo vrijeme, no i ovako će sve biti u najboljem redu. Još samo da i ja ozdravim, rekao je Cibonin starteg Neven Spahija.</p>
<p>Cibonini košarkaši treniraju ustaljenim ritmom spremajući se za okršaje koje nudi siječanj. Već u subotu pokušat će Doni uzvrtatiti za prvenstveni poraz na stratu sezone, a u iduću srijedu u Zagreb dolazi AEK u nastvaku Eurolige.</p>
<p> - Mislim da smo ustalili formu, nakupili i nešto svježine u ovoj stanci tako da posve spremni dočekujemo sljedeće nastupe. Što se tiče domaćeg prvenstva mislim da je vrijeme kikseva iza nas, a već se polako okrećemo i euroligaškom doigravanju. Četvrti smo u skupini svakako. Susreti do kraja grupe, s AEK-om u Zagrebu i Charleroijem u Belgiji poslužit će nam da se posve uigramo za nokaut sustav koji slijedi nakon tih utakmica, objasnio je Josip Sesar.</p>
<p>Nakon jeseni frustracija, Cibonini košarkaši obećavaju svojim navijačima mnogo bolji nastvak sezone. Uostalom, sjetite se kako je sve izgledalo lani. Sa zimom, pravom zimom, Cibona uvijek počinje izgledati bolje... (T. Puljić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Jesu li »žuti« više od ugodnog iznenađenja?</p>
<p>U 9. kolu Suprolige košarkaši Split CO gostuju u Moskvi kod CSKA, najbolje momčadi skupine A / U Europi nas očekuje težak raspored, ali mi smo pokazali da na svakom parketu možemo pobijediti, kaže trener Jasmin Repeša</p>
<p>SPLIT, 2. siječnja</p>
<p> - Košarkaši Split Croatia osiguranja u drugom su se dijelu 2000. godine trgnuli iz »zimskog sna« i najavili da bi u prvoj godini trećeg milenija mogli doći do jednog trofeja. Klub je konsolidiran dolaskom Branka Roglića za predsjednika i Rate Tvrdića za šefa struke, pogotovo financijski. Na mjesto trenera je došao Jasmin Repeša i klub ponovo dobiva obrise europskog.</p>
<p>Splićani su posebno dobro igrali u Fibinoj Suproligi, bolje nego u domaćem prvenstvu. Ovom je pomaku na Gripama pomogla i odluka Cibone te Zadra da nastupe u Euroligi. Splićani su svoju šansu prigrlili i opravdali ulazak u najelitnije Fibino klupsko natjecanje. Pobijedili su europskog prvaka Panathianikos, zatim ALBA-u, Sienu, Lietuvos i Maccabi iz Raanane i s omjerom pet pobjeda i tri poraza blizu su cilju, ulaska u drugi krug natjecanja.</p>
<p>Početkom ove godine »žuti« će imati iznimno zahtjevan ritam - idu u goste kod CSKA, Panathinaikosa, njemačke ALBA-e i poljskog Slaska, a u Split dolazi turski Ülker. Jasmin Repeša, trener Splita, kaže:</p>
<p>- Zadovoljan sam igrama i rezultatima u dosadašnjem dijelu sezone, iako je još prerano govoriti o uspješnosti nastupa u Europi. Pogodio me poraz protiv Slaska, pogotovo način, jer smo dva put imali dobivenu utakmicu. Dva prava »kiksa« smo imali u domaćem prvenstvu, gdje smo izgubili dvoboje sa Zagrebom i Sava osiguranjem. Sada nas očekuje težak raspored, pogotovo u Europi, ali smo mi i u dosadašnjim utakmicama pokazali da na svakom parketu možemo pobijediti.</p>
<p>U četvrtak Split gostuje u Moskvi (18 sati) kod CSKA, dosad najuspješnije momčadi skupine A Suprolige, koja je od osam utakmica izgubila dvije. Rusi su iskusna momčad u kojoj značajnu ulogu igra naš Vladan Alanović, dvaput i košarkaš splitskih »žutih«. Kudelin, Kirilenko i Fetisov su igrači oko kojih se vrti igra Moskovljana. Splićani su proanalizirali igru CSKA i uvjereni su da u Moskvi imaju izgleda. Nikola Vujčić, najbolji igrač Splita, kaže:</p>
<p>- Dobra su momčad, uigrana. Brzi su i najbolje su se prilagodili napadu skraćenom na 24 sekunde. No, nisu bez mana i nisu nepobjedivi. Previše osciliraju za utakmice. Tako su izgubili od Ülkera u Moskvi, iako su u trećoj četvrtini vodili sa 18 poena.</p>
<p>Drugi će dio natjecanja skupine A Splićanima biti daleko teži - nakon jesenskog dijela su pod povećalom - i sad moraju pokazati jesu li preskočili prag koji ugodno iznenađenje dijeli od kvalitete. (R. Posinković)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Minnesoti i Portlandu milenijske pobjede</p>
<p>MINNEAPOLIS, 2. siječnja</p>
<p> - Minnesota Timberwolvesi i Portland Blazersi zabilježili su prve NBA pobjede u novom mileniju. Izjednačenu utakmicu u Minneapolisu preokrenuo je Terrell Brandon (19), postigavši 12 koševa u zadnjoj četvrtini, u koju su domaćini ušli sa sedam koševa viška i nakraju slavili sa 106-96. Uz napadački prilog, Brandon je u završnici potpuno zaustavio »novaka 2000« Stevea Francisa (20), koji je šest minuta prije kraja na Brandonu napravio šestu osobnu. Kevin Garnett (21) i Wally Szczerbiak (19, 10 skokova) dodali su potrebnu sigurnost Minnesoti, koja već šest susreta protiv Houstona ne zna za poraz. Cuttino Mobley (30) je bio najbolji kod momčadi negdašnjeg prvaka, koja je na daleki sjever SAD-a došla bez centara - Kelvin Cato ima ozljedu gležnja, a Hakeem Olajuwon probleme s koljenom.</p>
<p>Portland se pobjedom protiv Charlottea (89-67) ponovno izjednačio u pobjedama (22-10) sa najvećim suparnicima Lakersima. Bonzi Wells (16) je dostojno zamijenio ozlijeđenog šutera Stevea Smitha, a Rasheed Wallace (12) je oborio osobni rekord u skokovima - uhvatio je 18 lopti. Portland je zarana osigurao šesti trijumf zaredom, dijelom is toga što su odlično izvodili slobodna bacanja - od 30 su promašili svega tri - pa su u zadnjoj četvrtini vodili i sa 25 poena prednosti. Hornetsi nisu mogli izbjeći i treći poraz zaredom na turneji po Zapadu, dok su im najbolji strijelci bili David Wesley i Jamal Mashburn sa tek 12 pogodaka. </p>
<p>• Rezultati NBA lige: Minnesota - Houston 106-96, Portland - Charlotte 89-67. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>»Zagrebaši« na okupu, promjene u igračkom kadru</p>
<p>Zbog odsutnih reprezentativaca koji će uskoro na Svjetsko prvenstvo, RK Zagreb prepolovljen kreće u pripreme za drugi dio sezone </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Novogodišnji blagdani su završili i u srijedu će se rukometaši Zagreba javiti svom treneru Lini Červaru. Nedostaju reprezentativci Nenad Kljaić, Mirza Džomba i Mario Kelentrić, te ruskivratar Andrej Lavrov, koji su na pripremama svojih reprezentacija za nastup na Svjetskom prvenstvu od 23. siječnja do 4. veljače u Francuskoj. Osim njih, nema ni Denisa Špoljarića i Ratka Tomljanovića koji se oporavljaju od loma noge, odnosno ruke. Dobra je vijest, kako je rekao trener Červar, da povratak obojice očekuju potkraj siječnja, a nada se da će daljnji oporavak proteći u najboljem redu.</p>
<p>Červar i njegovi igrači prvo će vrijeme biti u Zagrebu, a potom će možda, nada se Červar, imati mini-ciklus priprema u Umagu ili Rovinju. No, to je još upitno. Ali, zna se da će za 15-ak dana trenirati u Trogiru, gdje će se ujedno i odigrati obje utakmice osmine finala Kupa Hrvatske.</p>
<p>- Proljeće će nam biti zahtjevno, zahtjevnije nego jesen. Imat ćemo završne utakmice u Europi, domaćem prvenstvu i Kupu i morat ćemo se pripremiti za to. Nadam se da će nam se Špoljarić i Tomljanović vratiti krajem mjeseca, jer su nam itekako potrebni, rekao je trener Lino Červar.</p>
<p>Nakon okupljanja momčadi, čelništvo kluba će porazgovarati i o igračkom kadru. O imenima se ne govori, ali je činjenica da će neki otići, a neki bi mogli i doći. No, o tome će čelnici Zagreba više govoriti potkraj tjedna. (I. Markulin)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="38">
<p>Počela primjena Schengena: Hrvatski građani u Sloveniju i dalje samo s osobnom iskaznicom </p>
<p>Da bi se ubrzao promet, poželjno je da hrvatski građani koji idu na skijanje, to kažu slovenskom policajcu te ih u tom slučaju neće posebno kontrolirati</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - S početkom ove godine Slovenija je, u skladu sa Schengenskim sporazumom, najavila početak primjene novog, postroženog režima ulaska u zemlju. Unatoč strepnjama da će hrvatski državljani prilikom ulaska u Sloveniju morati duže čekati u kolonama i prolaziti složeniju kontrolu putnih isprava i vozila, u prva dva dana 2001. na graničnim prijelazima između Hrvatske i Slovenije nije bilo gužvi niti duljih zadržavanja. </p>
<p> U to smo se uvjerili u utorak na graničnom prijelazu Bregani, na kojem je veća kolona bila ispred hrvatskih nego ispred slovenskih kontrolnih kućica. Kako smo čuli, za manju kolonu zaslužni su hrvatski građani koji odlaze na skijanje, ili se pak vraćaju u zapadnoeuropske zemlje nakon praznika provedenih u Hrvatskoj. </p>
<p>Prema riječima slovenskog graničnog policajca na Bregani, zasad se ništa nije promijenilo, čemu su djelomično razlog i novogodišnji praznici koji u Sloveniji traju i 2. siječnja. Kako je dodao, još nije uvedena ni najavljena selektivna kontrola, po kojoj bi jedan režim ulaska u Sloveniju vrijedio za građane zemalja Europske unije, a drugi za sve ostale. </p>
<p> Što se tiče hrvatskih državljana, slovenski policajci ističu da nam je, kao i dosad, za ulazak u Sloveniju potrebna samo osobna iskaznica. Ujedno, da bi se ubrzao promet, poželjno je da hrvatski građani koji idu na skijanje, to kažu slovenskom policajcu te ih u tom slučaju neće posebno kontrolirati.</p>
<p>Međutim, vozač autobusa švicarske registracije tvrtke Imabus, koji na redovitoj liniji Vinkovci - Zürich prevozi u Švicarsku radnike iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, požalio nam se na prilično neljubazan tretman na slovenskoj granici kod Bregane. Iz njemu posve nepoznatih razloga, slovenski je policajac zadržao autobus na granici sat vremena. Do sada, kaže, obično pri ulasku autobusa u Sloveniju nije bilo takvih zadržavanja.</p>
<p>Očito je, dakle, da se stroža kontrola putnika i roba što žele ući u Sloveniju, odnosi ponajprije na državljane zemalja jugoistočno od Hrvatske. Kako su nam potvrdili i u hrvatskoj policiji, od strožeg režima trebaju strepiti ilegalni emigranti i svi koji nemaju uredne putne isprave a Hrvatska i Slovenija tek su im usputne stanice na putu s Istoka prema Zapadu.</p>
<p> Kako granicu učiniti nepropusnom za sve učestalije organizirane ilegalne prelaske, pitanje je koje podjednako muči i slovenske, i hrvatske granične službe. Premda još nisu u članstvu Europske unije, činjenica je da Slovenci već uvježbavaju svoju carinu i graničnu policiju za primjenu Schengenskog sporazuma, čije efekte hrvatski građani mogu osjetiti na nekim graničnim prijelazima između Slovenije i Austrije. Naime, na ulasku u Austriju, posebne prometne trake vrijede za državljane Unije i pridruženih zemalja (potpisnica Schengenskog sporazuma, među kojima je i Slovenija), a posebne za ostale putnike, pa tako i one s hrvatskim registarskim pločicama. </p>
<p> Za pristup Schengenskom sporazumu nije dovoljno samo biti u EU ili kandidat za punopravno članstvo, već se traži i prihvaćanje niza regulativa kao što je posebna obuka carinika i policajaca te potpuna kompjuterizacija graničnih prijelaza. Hrvatska u tome još dosta zaostaje za zemljama EU-a, pa i za Slovenijom. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo iz pouzdanih izvora, hrvatski carinici i granična policija zapravo nemaju ništa protiv strože kontrole na slovenskoj strani, jer se time jamči otkrivanje većeg broja ilegalnih imigranata, među kojima je najviše Kineza, Iračana, Iranaca, Rumunja, Albanaca, Kurda.. U najvećem broju slučajeva oni u Hrvatsku ulaze iz BiH, pa naši čuvari reda na granici u šali kažu kako bi bilo dobro kad bi se Schengenski sporazum primjenjivao na granici Hrvatske i BiH.</p>
<p> Prema međunarodnim sporazumima, uhvaćene ilegalce, čiji je broj posljednjih mjeseci naglo porastao, Slovenija vraća Hrvatskoj, a Hrvatska ih potom od srpnja prošle godine šalje nazad u BiH, i tako redom dok ih se ne vrati u zemlje iz kojih su krenuli put zapada. Bolja kontrola granice također znači i veće šanse za otkrivanje šverca, koji Hrvatskoj predstavlja veliki problem. </p>
<p>Hoće li ubuduće, kad prođe sezona blagdana i skijanja, Hrvati ipak duže čekati na slovenskim graničnim prijelazima? U hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova, barem zasad, nemaju takvih najava, a i slovenski graničari također tvrde da rade po starome. S obzirom da se u Sloveniji u utorak nije radilo, u njihovu MUP-u nismo mogli dobiti službenu informaciju, pa se očekuje da će se pojedinosti o novom graničnom režimu znati narednih dana. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Pritisci da mandatar vlade BiH ne bude iz HDZ-a </p>
<p>MOSTAR, 2. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Pet sati rasprave, prekidi sjednice i različita tumačenja Poslovnika na konstituirajućoj sjednici Zastupničkog doma parlamenta BiH, dva dana prije Nove godine, na kojoj su ipak izabrani predsjedatelj i dvojica dopredsjedatelja Doma, pokazali su svu dubinu institucionalne krize u BiH. Ta (ne)mogućnost funkcioniranja institucija i sustava vlasti u BiH nije, naravno, od jučer, no isto tako nema nikakvih dvojbi kako je kriza dodatno pojačana nakon sada već famozne odluke Roberta Barryja o promjeni pravila općih izbora 11. studenoga prošle godine, kojom je, kako je ocijenjeno iz stranaka hrvatskoga nacionalnog bloka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora, došlo do ugrožavanja temeljnih prava Hrvata u BiH.</p>
<p>Kandidat HDZ-a BiH Mariofil Ljubić izabran je na toj sjednici Zastupničkog doma za jednoga od dopredsjedatelja, pobijedivši protukandidata Ivu Lozančića, kandidata stranaka predvođenih NHI-jem i SDP-om, a taj Ljubićev izbor danas pokušava osporiti Lagumdžijim SDP zbog navodno nereguliranog glasovanja. Za takvo što nema osnova, i bolji poznavatelji ovdašnjih prilika skloni su ustvrditi kako se radi zapravo o pritisku na HDZ BiH, odnosno predsjednika te stranke i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića da za mandatara Vijeća ministara ne predloži nekoga iz svoje stranke, nego, kako Lagumdžija priželjkuje, iz reda onih koji imaju parlamentarnu većinu, tzv. Alijanse (ta navodna većina također je prijeporna, s obzirom na skidanja s lista i oduzimanje mandata HDZ-u i nekim drugim hrvatskim strankama te »igru živaca« koja još uvijek oko toga traje između međunarodne zajednice i Hrvatskoga narodnog sabora u BiH).</p>
<p>Za imenovanje mandatara i izbor Vijeća ministara, odnosno formiranje izvršne vlasti nakon održanih parlamentarnih izbora nema, istina, utvrđenoga ni ustavnog ni zakonskog roka. No, jasno je definirano tko kandidira novog mandatara. Sukladno sadašnjoj situaciji u Predsjedništvu BiH, to je hrvatski član i prvi čovjek HDZ-a BiH Ante Jelavić, a to nikako ne odgovara Lagumdžiji i onim međunarodnim krugovima koji podupiru tzv. Alijansu za promjene, koja bi trebala »razvlastiti« nacionalne stranke HDZ, SDS i SDA. Lider SDP-a, Zlatko Lagumdžija izjavljuje da »ne vidi razloga« zašto se ne bi dopustilo onima koji imaju parlamentarnu većinu da formiraju Vijeće ministara, odnosno Vladu BiH. A ta većina, po Lagumdžiji pripada, tzv. Alijansi. </p>
<p>Anti Jelaviću, ako je suditi po izjavama koje je dao na božićno-novogodišnjem prijemu u Mostaru, ni na kraj pameti nije, naravno, potvrditi tu prijepornu većinu o kojoj govori Lagumdžija te imenovati nekoga Hrvata izvan HDZ-a za novog mandatara Vijeća ministara. A time se, zapravo, krug zatvara i Bosna nastavlja i dalje lutati u vlastitom labirintu nemoći funkcioniranja institucija sustava zbog, kako tvrde u hrvatskom vodstvu u BiH, nametanja rješenja kojima se narušava suverenost, konstitutivnost i jednakopravnost Hrvata u BiH. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Caratan: Očekujemo potporu Švedske jer je zagovornik proširenja Europske unije</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - U povodu švedskog predsjedanja Europskom unijom od 1. siječnja ove godine, razgovarali smo u utorak s novim hrvatskim veleposlanikom u Švedskoj, profesorom komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu dr. Brankom Caratanom. </p>
<p>Trenutačno je u Zagrebu, a u Stockholm, kako nam je rekao, putuje 16. siječnja. Početkom veljače trebao bi predati vjerodajnice švedskom kralju. </p>
<p>• Kako komentirate najave Švedske o prioritetima za njezina polugodišnejg predsjedanja na čelu EU-a? Što Hrvatska može očekivati u tom razdoblju?</p>
<p>- Švedska je najavila da će se zalagati za proširenje EU-a i to je jedan od temeljnih principa njezine vanjske politike u narednom razdoblju. Hrvatska zato očekuje da će upravo za vrijeme švedskog predsjedavanja Unijom potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što je prvi ali nužan korak za nastavak procesa priključenja Hrvatske Uniji. Očekujemo i da će Švedska, koja je uvijek pokazivala razumijevanje za zemlje kao što je Hrvatska, podržati Hrvatsku u njenim naporima da se tempo pridruživanja ubrza i da nadoknadi zaostatak jer je deset godina Hrvatska bila, praktički, izolirana od mogućnosti da uopće razgovara o pristupanju Uniji. Mi to očekujemo pozivajući se na prijašnje odluke EU-a koje se odnose na individualni pristup, što je Hrvatska uvijek tražila, i, naravno, poštujući drugi zahtjev za regionalnom suradnjom. </p>
<p>Osim toga, vrlo je važno dobiti od švedske strane punu podršku za radikalno jačanje bilateralne ekonomske suradnje, posebno zato što je u ranijem razdoblju ta suradnja bila ispod ekonomskih mogućnosti obiju zemalja. </p>
<p>• Je li to bilo iz političkih razloga?</p>
<p>- Vjerojatno je to bio jedan od razloga, ali činjenica je da je ta suradnja bila veoma slaba. Mi naravno, mnogo očekujemo od turističkog prometa jer Švedska je jedna od onih zemalja koje nisu nadoknadile ratni zaostatak u broju noćenja, za razliku od većine ostalih. Naravno, očekujemo i da će nam Švedska pružiti punu potporu u suradnji Hrvatske sa skandinavskom regijom. O tome su ministar vanjskih poslova i zamjenica ministra prošle godine razgovarali s predstavnicima vlada Skandinavije. </p>
<p>• Spomenuli ste pomoć Švedske u procesu približavanja Hrvatske EU-u. Je li s tim u vezi bilo kakvih najava švedskih dužnosnika?</p>
<p>- Mogu reći samo da je Švedska, posebno sadašnja vlada, jedan od zagovornika proširenja i možemo očekivati ne samo da švedsko vodstvo neće predstavljati prepreku, nego punu potporu našem procesu pridruživanja. </p>
<p>• Švedska je također istaknula da se Unija treba jače angažirati prema skandinavskim zemljama. Kako komentirate taj potez? </p>
<p>- Skandinavija je imala, još prije ulaska pojedinih zemalja te regije u EU, sporazum s Unijom koji je uklonio niz barijera. Ne treba zaboraviti da u toj regiji postoji i država koja se nije odlučila pridružiti EU-u, a to je Norveška, i da je Švedska nedavno ušla u EU. Zato bismo mogli očekivati da Švedska i zbog svoga kasnijeg ulaska ima posebno razumijevanje za nove potencijalne članice Unije. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Djelatnici Češke televizije stupili u štrajk</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Nezavisna sindikalna organizacija Češke televizije u Pragu proglasila je u utorak štrajk. Taj su svoj korak obrazložili neodlučnošću svih koji su, po njihovu mišljenju, dužni i imaju ovlasti da riješe dosadašnji razvoj događaja u emitiranju programa. Za vrijeme štrajka, djelatnici televizije osiguravat će dosadašnje emitiranje Češke televizije u standardnom opsegu i prema utvrđenoj shemi. </p>
<p>Praškim novinarima priključila se štrajkom i sindikalna podružnice studija Češke televizije u Brnu. Pobunjeni novinari i njihovi simpatizeri ostvarili su tako najavu danu prije 12 dana, odmah nakon što je Vijeće za radio i televiziju imenovalo direktorom televizije Jirija Hodača kojega većina televizijskih novinara i tehničara nije prihvatila. Smatrali su, naime, da je on i suviše blizak predsjedniku parlamenta i predsjedniku Građanske demokratske stranke Vaclavu Klausu, te da će institut javne televizije biti ugrožen. A štrajk su objavili tek sada, jer je u novoj godini stupio na snagu novi zakon o štrajku pa se nadaju da će im on omogućiti efikasnije ostvarenje zahtjeva. </p>
<p>»To je izvanredan korak, ali pravo javnosti na necenzurirano emitiranje dovoljan je povod za takav postupak«, objašnjava šef televizijskog sindikata Antonin Dekoj. On je, a zajedno s njime i štrajkajući novinari, dobio podršku od predsjednika udruženih čeških sindikata Richarda Falbra koji je izjavio da štrajkaši mogu računati i na zaštitu međunarodnog prava. Falbr je emitiranje programa novog vodstva televizije nazvao »Bobo-vijestima« (prema prezimenu nove glavne urednice Bobošikove) i rekao da ga taj program podsjeća na »vijesti za vrijeme normalizacije« (tako Česi zovu vrijeme koje je nastupilo nakon sloma Praškog proljeća 1968.). </p>
<p>Za razliku od njih, direktor televizije Jiri Hodač smatra da je štrajk nelegalan jer za njegovu objavu ne postoje nikakvi zakonski razlozi, te je naglasio da je štrajk proglašen u suprotnosti s važećim pravnim propisima. O situaciji na televiziji razgovarao je sat i pol s premijerom Milošem Zemanom, ali sadržaj razgovora kao i zaključci ostali su javnosti nepoznati. Štoviše, Hodač je uz pomoć policije ušao u zgradu televizije gdje su legitimirani svi prosvjednici, kako bi se utvrdilo jesu li oni zaista djelatnici televizije, a zatim je Hodač objavio podatke o 22 novinara i tehničara. Time je, po mišljenju nekih pravnika, počinio kazneno djelo objavljivanja osobnih podataka, na što nije imao pravo. Policija, koja je omogućila legitimiranje prosvjednika, odbila je dalje intervenirati i nasilno ukloniti prosvjednike iz prostora za emitiranje u kojemu su se zabarikadirali prosvjednici. </p>
<p>Prosvjednici koji od Badnjaka ne izlaze iz sobe za emitiranje programa, žive u vrlo lošim uvjetima. Ne usuđuju se izaći iz te prostorije čak niti na WC, jer su zaštitari dobili naređenje da svatko može izaći, ali da nikoga ne puste natrag. Snašli su se uz pomoć prijatelja, koji su im kroz prozor dostavili nekoliko kemijskih WC-a, a na isti način dopremaju im i hranu i piće. Pritom novinari i dalje pripremaju redovni program, koji uspijevaju samo dijelom emitirati. Tako su se uspjeli ubaciti na kraju novogodišnjeg obraćanja naciji predsjednika Vaclava Havela s kratkim pregledom situacije na televiziji. U toj su prostoriji dočekali i Novu godinu, a posebno ih je obradovala podrška predsjednika Havela, koji im je, kako su naglasili, uputio riječi potpore ne kao predsjednik već kao građanin. </p>
<p>Rasplet situacije na televiziji zasad je nejasan. Iako su vodstva svih stranaka dala podršku prosvjednicima i pozvala direktora Hodača na ostavku, među njima i predsjednik Senata Petr Pitthart, potpredsjednik socijaldemokrata Vladimir Špidla, vođe svih stranaka tzv. četverokoalicije te mnogi javni i kulturni djelatnici, Hodač smatra da je legalno izabran i ne namjerava odstupiti. </p>
<p>O toj će situaciji u srijedu raspravljati i češki Senat, ali on nema ingerencije da direktno intervenira, pa će rasprava biti više akademska i predstavljat će moralni pritisak na direktora Hodača.</p>
<p> Predsjednik Zastupničkog doma češkog parlamenta Vaclav Klaus (Demokratska građanska stranka, ODS) predstavio je plan u osam točaka za nastavak »redovitog rada« na Češkoj TV. Političari bi, prema Klausovu planu, trebali pozvati na dijalog direktora Hodača i novinare koji od Badnjaka odbijaju napustiti prostorije televizije. Novinari bi, prema planu, trebali »odmah prekinuti nezakonito zaposjedanje« prostorija televizije, a Hodač »zamrznuti kadrovske promjene i razmotriti odluke o otpuštanju nekoliko djelatnika«. </p>
<p>Za srijedu su najavljene i velike demonstracije na središnjem praškom trgu Vaclavskim namestima, a u petak će se stanjem na televiziji baviti Zastupnički dom češkog parlamenta. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Podmoskovski »obiteljski domjenak« Schröderovih i Putinovih </p>
<p>MOSKVA, 2. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ako se u svijetu ne dogodi nešto izuzetno, za novogodišnje praznike zamrla vanjskopolitička aktivnost Rusije oživjet će predstojećeg vikenda kada u povodu pravoslavnog Božića njemački kancelar Gerhard Schröder zajedno sa suprugom Doris i desetogodišnjom kćerkom Klarom dolazi u privatni posjet ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu i njegovoj obitelji. Nepuna tri dana, njemački kancelar i njegova obitelj bit će gosti u Putinovoj podmoskovskoj predsjedničkoj rezidenciji. Uživat će u snijegu i svježem hladnom zraku, upoznat će pravoslavni božićni obred, obići glavno svetište Ruske pravoslavne crkve u Sergeju Posadu (Zagorsku), a u Boljšom teatru pogledat će balet »Gisele« .</p>
<p>Bit će to nakon dugog vremena razgovor jednog ruskog lidera s visokim stranim gostom bez prevodilaca. Kao rezident bišeg KGB-a, Putin je osamdesetih godina živio u DDR i usavršio njemački jezik. Prevodilac neće trebati ni suprugama i djeci. Diplomirana profesorica, svojedobno i »Aeroflotova« stjuardesa Ljudmila Putin dobro govori njemački, a i dvije kćeri ruskog predsjednika pohađaju u Moskvi njemačku srednju školu.</p>
<p>Jedina je d intriga predstojećeg Schröderovog privatnog posjeta Moskvi i Podmoskovlju hoće li u ta tri dana zajedno s putinom ući u - saunu. Naime, prije dvije godine kad je pobijedio na njemačkim izborima i preuzeo položaj kancelara, Schröder je, aludirajući na osobno prijateljstvo Helmuta Kohla i Borisa Jeljcina, gromoglasno izjavio kako on s ruskim liderima neće ići u saunu, i da nastupa razdoblje pragmatičnih, a ne nekritično romantičnih njemačko-ruskih odnosa, kada je bonska vlada investirala i pomagala unaprijed osuđene na propast gospodarske reforme Kremlja. I tu je Schröder bio u pravu. </p>
<p>Možda prije dvije godine nije ni pretpostavljao da će zajedno s obitelji »slaviti« pravoslavni Božić u Podmoskovlju s novim ruskim predsjednikom. Međutim, hod svjetskih zbivanja i politički pragmatizam odredili su da odnosi Rusije i Njemačke na početku 21. stoljeća zbližavaju i učvršćuju tjesnije nego u »epohi« Kohla i Jeljcina.</p>
<p>Uostalom, uoči svog predstojećeg privatnog obiteljskog leta u Moskvu, Schröder je izjavio da »njemačko-ruski odnosi imaju strateško značenje« i uz to jasno dao do znanja da razvoj tih odnosa ne ovisi isključivo o ljudima koji imaju vlast u Kremlju i Berlinu. »Ako se pak Putin i ja dobro razumijemo, to samo može više pomoći razvoju tih odnosa«, zaključio je Schröder. </p>
<p>Sve to govori da, iako je predviđen kao »obiteljski i privatni«, susret ruskog predsjednika i njemačkog kancelara neće proći bez razgovora i dogovora o međudržavnim odnosima i pitanjima visoke svjetske politike. Tim više što do susreta Putina i Schrödera dolazi neposredno nakon što je Amerika dobila Georgea Busha mlađeg za novog šefa države. Rusija se protivi Bushovom planu da Amerika izgradi svoj zasebni »proturaketni kišobran«, a tim planom nije oduševljena ni Njemačka. Tim više što za svoje naoružanje SAD troše već 300 milijardi dolara godišnje, što je gotovo osam puta više od ukupnog rashoda vodećih europskih država za svoje naoružanje, a pedeset puta više od Rusije. </p>
<p>S druge strane, Rusija u svojoj politici stvaranja višepolarnog svijeta u kojem SAD ne bi imale apsolutno dominantnu ulogu u rješavanju međunarodnih problema, značajno mjesto i ulogu pridaje i državnom ujedinjenju EU-a, a na putu tog ujedinjenja značajna uloga pripada upravo Njemačkoj i njezinom kancelaru Gerhardu Schröderu koji je u posljednje dvije godine učvrstio svoj politički autoritet u zemlji i na Starom kontinentu u cjelini. Naime, unatoč svojim dobrim odnosima s Parizom i Londonom, u Moskvi polaze od činjenice da u Francuskoj i Velikoj Britaniji može uskoro doći do promjene vlasti. Francusku i Jacquesa Chiraca čekaju predsjednički, a Veliku Britaniju i njezinog premijera Tonyja Blaira parlamentarni izbori.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Otkriven najvelikodušniji tajni laburistički mecena</p>
<p>LONDON, 2. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Tko je tajanstveni mecena koji je Laburističkoj stranci nedavno darovao rekordnih dva milijuna funti? Nakon nekoliko dana nagađanja, odgovor na to pitanje dobiven je u utorak kada je bogati izdavač lord Hamlyn priznao da je on darovao novac. Odlučio se očitovati nakon jakih pritisaka na Laburističku stranku - od koje je javnost tražila da otkrije njegovo ime. </p>
<p>Štiteći do sada anonimnost svog mecene, laburisti u stvari nisu kršili slovo postojećeg zakona o financiranju političkih stranaka. No, već u veljači stupa u Britaniji na snagu novi zakon koji sve stranke prisiljava da moraju otkriti izvor svih novčanih poklona većih od 5000 funti; ime darovatelja i točan iznos. Postoji dojam da je lord Hamlyn požurio sa svojim darom u pokušaju da sačuva anonimnost jer se nije htio eksponirati u javnosti. On sam tvrdi kako nije želio publicitet jer se oporavljao od ozbiljne bolesti. </p>
<p>No konzervativna oporba, pa i dio laburističkih zastupnika tražili su njegovo ime radi veće otvorenosti u političkom životu. Kontroverza oko te krupne donacije nalikuje donekle slučaju iz 1997. kada je šef Formule jedan Bernie Ecclestone potajno darovao Laburističkoj stranci milijun funti. Čim se za taj poklon saznalo u javnosti, krenule su optužbe kako je, iz zahvalnosti prema Ecclestoneu, premijer Tony Blair dopustio trkama Formule jedan da nastave unosnu praksu reklamiranja duhana. No kad se uzvitlala prašina, laburisti su vratili novac trkaćem magnatu, on se uvrijedio, a stranka je pretrpjela blamažu.</p>
<p>Najnovija sporna donacija od dva milijuna funti zapravo je najveći novčani poklon u povijesti Laburističke stranke. Lord Levy, stranački pristaša koji je posredovao da se dobije taj novac, nagrađen je za to prestižnim pozivom da Božić provede u Chequersu, ladanjskoj premijerskoj rezidenciji Tonyja Blaira. </p>
<p>Dok su bili u oporbi, laburisti su redovito kritizirali mutne financijske poslove vladajućih konzervativaca. Oni su, primjerice, tijekom ratova u bivšoj Jugoslaviji primali donacije i od srpskih biznismena bliskih Miloševiću. Postavši premijerom, Blair je čak imenovao komisiju koja je proučila pitanje financiranja stranaka. Mnoge preporuke te komisije ugrađene su u novi zakon koji 16. veljače stupa na snagu. No, stječe se dojam da su se i laburisti - premda bezuspješno - po zadnji put htjeli okoristiti pogodnostima starog zakona, koji nudi veću anonimnost darovateljima.</p>
<p>Osim što insistira na imenima krupnijih mecena, budući zakon o financiranju britanskih političkih stranaka donosi još jednu novost. On, naime, određuje gornji iznos (od 20 milijuna funti), koliko svaka stranka smije potrošiti na svoju predizbornu kampanju. No, ni konzervativci ni laburisti, o manjim strankama da se i ne govori, možda neće uspjeti prikupiti toliki novac. Tradicionalni financijeri konzervativaca, krupni biznismeni, dosta su se ušutjeli, a tradicionalni mecene laburista, sindikati, nude stranci ovaj put manje od polovine ukupno potrebnih sredstava. </p>
<p>Možda nije slučajno da je Margaret McDonagh, glavna tajnica Laburističke stranke, nedavno poduprla prijedlog da rad političkih stranaka na Otoku barem djelomično počne financirati država. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Salvador se uključio u »dolarizaciju« Latinske Amerike </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Salvador je u Novu godinu ušao s velikom, neki kažu i radikalnom, promjenom: uveo je američki dolar koji bi postupno trebao zamijeniti nacionalnu valutu colón. Taj je potez u skladu s dogovorima koje je posljednjih mjeseci predsjednik Francisco Flores postigao s međunarodnim financijskim ustanovama, a s njima se suglasio i salvadorski Kongres. Već u ponedjeljak, Salvadorska je Središnja banka poslala milijune dolara bankama, benzinskim crpkama, supermarketima i ostalim trgovinama širom zemlje kako bi se pripremile za prelazak na nova pravila koja će dolaru dati jednaki status kakav ima colón. U Salvadoru će odsad u dolarima biti isplaćivane plaće, u američkoj će se valuti poslovati i obavljati ostale svakodnevne novčane transakcije. Vlada je objavila oglase kojima se stanovništvu objašnjava taj veliki korak. Uspostavljen je tečaj od 8,75 colóna za jedan dolar. </p>
<p>»Dolarizaciju« Salvadora Kongres je odobrio u studenome prošle godine kao pokušaj da se ohrabre strana ulaganja, te stabilizira i ojača domaća ekonomija. Najbogatija srednjoamerička zemlja Panama već se dugo koristi dolarom, Ekvador ga je uveo u rujnu 2000., a Argentina je vezala tečaj svog pesosa uz dolar. Gvatemala također planira uvesti dolar uz svoju valutu quetzal početkom svibnja. Čak i dio kubanske ekonomije radi obračun u dolarima, premda kubanski dužnosnici to drže privremenom mjerom.</p>
<p>Uvođenje dolara u neke latinoameričke zemlje dio je regionalnog nastojanja da se postigne stabilnost u zemljama koje se suočavaju s kroničnom inflacijom, kako bi ta gospodarstva opterećena problemima, ali zanimljiva tržišta bogatim zemljama, postala privlačna stranim ulagačima. Kritičari »dolarizacije« Latinske Amerike upozoravaju pak da uvođenje američke valute ograničava nacionalni suverenitet i umanjuje mogućnosti svake vlade da brzo i djelotvorno odgovori na lokalne ekonomske probleme. </p>
<p>Salvadorski predsjednik Flores predstavio je uvođenje dolara kao stabilizacijski činilac nacionalne ekonomije i lijek koji će pomoći da se ublaži veliko siromaštvo u zemlji. Kako javljaju agencije, mnogi Salvadorci sumnjaju da će samim uvođenjem zelene novčanice gospodarstvo te zemlje, nakon desetljeća vojnih diktatura i dugogodišnjega građanskog rata, doći na »zelenu granu«. Mnogi su zabrinuti i zbog upotrebe dvojne valute i zbrke koja će time biti izazvana. To se osobito odnosi na brojne ulične prodavače koji ne raspolažu blagajnama s automatskim preračunavanjem, a uglavnom su završili samo osnovnu školu. No, ima i onih koji su se već privikli na dolar jer njihovi rođaci koji rade u Sjedinjenim Državama šalju novčane doznake, ukupno prosječno četiri milijuna dolara dnevno. Neki - poput taksista - već su se snabdjeli ručnim kalkulatorima kako bi olakšali svakodnevnu konverziju. Unatoč nekih sumnji, većina ih, prema vijestima što stižu iz te zemlje, ipak optimistično gleda na uvođenje dolara s nadom da će salvadorsko gospodarstvo uz pomoć američke valute napokon početi izlaziti iz dugogodišnje krize.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Balkanski sindrom« širi paniku u Italiji</p>
<p>Talijanski mediji su prepuni intervjua vojnika koji su obavljali misiju na Balkanu i oboljeli ne samo od leukemije već i od drugih vrsta karcinoma / Ministar obrane Sergio Mattarella u četvrtak putuje u Sarajevo, a njegov zamjenik Marco Minniti u Prištinu </p>
<p>RIM, 2. siječnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U talijanskom Ministarstvu obrane nije bilo odmora niti za vrijeme novogodišnjih blagdana. Nakon informacija o oboljelim vojnicima od leukemije koji su boravili na području Bosne i Hercegovine i Srbije, ministarstvo je zatrpano pismima i pozivima obitelji vojnika koji se nalaze u riskantnim zonama. </p>
<p>Ministar obrane, Sergio Mattarella je oštro napadnut u parlamentu jer je samo nekoliko mjeseci ranije odlučno tvrdio kako NATO nije koristio radioaktivna oružja na području Balkana. Njegova izjava je pobijena od samog NATO-a koji je poslao izvješće nekoliko dana prije Božića da su američki zrakoplovi A-10 izbacili nešto više od 10.000 radioaktivnih projektila na obronke planina oko Sarajeva, gađajući srpske tenkove, a više od 30.000 na područje Srbije. Talijanski mediji su prepuni intervjua vojnika koji su obavljali misiju na Balkanu i oboljeli ne samo od leukemije već i od drugih vrsta karcinoma. </p>
<p>Stoga nije ni čudno što će prve dane 2001. godine ministar obrane Sergio Mattarella provesti u Sarajevu, a njegov zamjenik Marco Minniti u Prištini među vojnicima talijanskog kontingenta KFOR-a. Razlog posjeta je otvaranje dosjea o »balkanskom sindromu« na najvišoj političkoj razini. Oboljeli vojnici detaljno će biti pregledani, i ispitani svi sumnjivi slučajevi, da bi se došlo do prave istine o uzroku zloćudnih bolesti. Već su počela prva nagađanja da je možda nastanak karcinoma isprovocirao koktel cjepiva koja su primili talijanski vojnici protiv zaraznih bolesti i kemijskog oružja koje su koristili Miloševićevi vojnici. Istu vrstu kemijskog oružja je koristio i Saddam Hussein za vrijeme rata u Iraku.</p>
<p>»Balkanski sindrom« je identičan sindromu koji se pojavio kod američkih vojnika iz Zaljevskog rata sa Saddamom Husseinom. I Irak je bombardiran radioaktivnim projektilima. Povezanost pojave zloćudnih bolesti sa koktelom cjepiva protiv kemijskog oružja je jedna od pretpostavki koju su prezentirali američki stručnjaci, ali nije još službeno potvrđena. Ono što pobija tu pretpostavku je veliko povećanje broja oboljelog domicilnog pučanstva od karcinoma u zonama gdje su bačeni radioaktivni projektili. </p>
<p>Za sve odgovorne je najlakša i najpogodnija verzija za pranje savjesti prebaciti krivicu na cjepiva čiji usputni učinci nisu bili poznati, dok su posljedice uporabe radioaktivnog oružja svima savršeno jasne. Ministar Sergio Matarella će morati odgovoriti na mnoga neugodna pitanja o oboljelima od leukemije među talijanskim vojnicima iz misije na Balkanu, morat će objasniti zašto se nije ranije reagiralo na prve sumnjive slučajeve.</p>
<p>Od sredine siječnja će specijalna komisija na čelu sa profesorom Mandellijem proučiti kliničke dokumente svih umrlih vojnika. Već je poslana grupa stručnjaka iz talijanskog Ministarstva odbrane u Sarajevo, 22. i 23.prosinca, da ispita stupanj radioaktivnosti u vojarnama gdje borave talijanski vojnici. Opremljeni najsuvremenijom opremom za otkrivanje radioaktivnih ozračenja, pregledali su vojarnu »Tito« u središtu grada u kojoj je smješten talijanski alpinistički odred, »Zetru«, olimpijski centar koji je 1995. godine bio prva baza Talijana, vojarnu u Vogošći gdje su 1995. i 1996. bili smješteni bersaljeri, kao i zonu Butmir gdje se trenutačno nalaze talijanski karabinjeri.</p>
<p>Rezultat komisije je bio negativan. Nigdje nisu registrirali ni najmanju ozračenosti. Neozračenost prostorija u kojima spavaju vojnici ne govori ništa jer su se za vrijeme obavljana misije kretali po cijelom okolnom teritoriju. Talijanski tisak je već okarakterizirao posjet stručnjaka iz Ministarstva odbrane kao »blitz« posjet od 24 sata čiji rezultati nisu dovoljno vjerodostojni. Za pravi odgovor potrebno je vrijeme i dugotrajno ispitivanje. </p>
<p>Podaci koje su iznijeli svjetski stručnjaci o posljedicama ozračenosti nisu umirujući. Punih 4000 godina traje proces pročišćavanja terena i od posljedica uranske prašine, a za smrtonosnu dozu je dovoljno samo jednom udahnuti kontaminirani zrak. Neki članovi talijanskog parlamenta su tražili da se angažira komisija sastavljena od eksperata na svjetskom nivou, a ne samo od stručnjaka iz Ministarstva obrane koji su samo nekoliko mjeseci ranije tvrdili da nije bilo nikakve uporabe radioaktivnog oružja. </p>
<p>U svakom slučaju, za vojnike koji su već bili na ozračenom području i oboljeli ispitivanja su stigla prekasno. Postavlja se pitanje što sa kontingentom koji se sada nalazi u Sarajevu i na Kosovu. Da li nastaviti riskantnu misiju na Balkanu ili vratiti vojnike kućama, na čemu insistiraju članovi njihovih obitelji? Umjesto veselja i zabave, talijanski vojnici u balkanskoj misiji i njihove obitelji su dočekali novu 2001. godinu sa dosta strepnji i crnih misli o tome što im nosi sutra. Za njih je bio tužni početak novog milenija.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Hoće li »idila« između Washingtona i Beograda trajati i poslije 1. travnja?</p>
<p>Postoji opasnost da SAD opet uvedu tzv. vanjski zid sankcija ne bude li Beograd surađivao s Haagom / No, uspije li Beograd brzo steći prijatelja u Bijeloj kući, mogla bi uslijediti nova šestomjesečna odgoda provedbe radikalnih rješenja</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Pedantniji politički promatrači već su se sigurno pitali što se dogodilo s onih glasovitih pet milijuna dolara predviđenih kao nagrada za glavu Slobodana Miloševića i još nekolicinu optuženika za ratne zločine, vlasnike jugoslavenskih putovnica. Jesu li lovci na glave posustali, odustali, ili novce lakše zaradili negdje drugdje? Ili je možda primamljiva novčana nagrada, obećana u uredima američke administracije, povučena otkad je Milošević, početkom listopada, srušen, a na njegovo mjesto izbornom voljom građana ustoličen kooperativni i demokratični oporbenjak Vojislav Koštunica? </p>
<p>Iako nikad dovoljno precizno objašnjena (primjerice koliko se od pet milijuna dobiva za »glavu«, koliko za privođenje s lisicama na rukama, a koliko za pouzdanu informaciju o prebivalištu), nagrada za Miloševića i ratne kompanjone nije povučena. Nitko o njoj više ne priča, ali ona je ipak na snazi, stavljena u neku vrstu hibernacije dok se ne vidi kakve će se cijene postići u političkoj trgovini između Beograda i ostatka svijeta. </p>
<p>Može se činiti ironičnim, ali jedan od značajnijih datuma oko kojega se vrti politička sudbina službenog Beograda u pristigloj godini jest 1. travnja. Naime, do 31. ožujka traje rok koji je Washington dao SRJ da po vlastitoj savjesti i političkom uvjerenju odlučuje o životnoj sudbini Slobodana Miloševića i još nekim drugim neugodnim temama kao što je budućnost ostalih optuženika za ratne zločine od Triglava, preko Horgoša, do Dragaša, kojih je sada već povelik broj. Amerikanci su se odlučili na privremenu poštedu nove vlasti, što znači da još tri mjeseca neće primjenjivati zakonske odredbe koje zabranjuju svaku pomoć ili podršku zemljama koje se nisu povinovale odredbi da u punoj mjeri surađuju s Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Den Haagu.</p>
<p>Jugoslavenska je javnost uredno izvještena da je američka administracija odobrila novoj vlasti 100 milijuna dolara pomoći, ali je puno manje publiciteta dobila vijest da su republikanski senatori u listopadu ishodili zakon kojim se precizno i strogo formuliraju uvjeti za dobivanje te pomoći: suradnja s Haaškim sudom, koja uključuje slobodan pristup istražiteljima, ustupanje dokumenata kao i predaja odnosno izručenje optuženika, te pomoć u njihovu uhićenju. Kao što je svjetskoj javnosti dobro poznato, ta su pravila postavljena još pri potpisivanju Daytonskog sporazuma, a Slobodan Milošević prakticirao je posve neuobičajeno uvažavanje onoga što je potpisao: četiri godine nije bio poduzet nijedan korak u otkrivanju i izručivanju notornih optuženika, nije čak do pred kraj režima bilo ni običnog ureda za komunikaciju s Haagom. </p>
<p>Sljedeći uvjet Senata koji Beograd mora zadovoljiti je da »poduzme korake ka okončanju srbijanske financijske, političke, sigurnosne i druge potpore koja omogućava održavanje odvojenih institucija republike Srpske. Ta je odredba sablaznila neke krugove u Beogradu jer im je bilo nevjerojatno što se u Washingtonu i dalje vjeruje da SRJ financira vojsku i policiju u RS. Treći je, po srbijanskim tumačenjima preelastični zahtjev, onaj je o »poštivanju prava manjina i vladavini prava«. </p>
<p>Znače li ovi uvjeti da Milošević mora biti izručen Haagu do 1. travnja, bez primjesa prvotravanjskoga šaljivog tona, ili će se opet primijeniti tzv. vanjski zid sankcija? »Naravno da ne«, objašnjava se u beogradskim medijima, s tumačenjem kako to ne znači da se američki pritisak neće stalno povećavati. Prema nekim procjenama, pod uvjetom da Beograd između 20. siječnja i 31. ožujka uspije brzo steći prijatelja u Bijeloj kući, mogla bi uslijediti nova šestomjesečna odgoda provedbe radikalnih rješenja, a ako se uspostavi »idila« između Bijele kuće i Senata, možda i odgoda na cijelu godinu?! Je li to čista špekulacija ili prihvatljivi izlaz za ostale zainteresirane subjekte, ostaje da se vidi.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Biljana Plavšić dobila službeni poziv Haaškog tribunala?</p>
<p>Dobro upućeni izvori u Banjoj Luci tvrde kako je podizanje optužnice protiv donedavne predsjednice Srpskog narodnog saveza »gotova stvar« / Nakon što je novi mandatar vlade Mladen Ivanić najavio punu kooperativnost u odnosima s Haaškim tribunalom, Biljana Plavšić ima razloga za strah </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Bivša predsjednica Republike Srpske (RS) Biljana Plavšić dobila je službeni poziv Haaškog tribunala da se u srijedu, 3. siječnja pojavi pred sudom. U vijesti koju je prošlog vikenda emitirala Beta nije precizirano u kojemu bi se svojstvu Plavšić trebala pojaviti, kao svjedokinja ili optuženica. No, kako Vjesnik saznaje iz izvora bliskih Vladi RS, bivša se predsjednica srpskog entiteta u Haagu, barem u srijedu 3. siječnja, vrlo vjerojatno neće pojaviti.</p>
<p>I dok Biljana Plavšić odbija bilo kakav komentar vijesti koja je uoči isteka Stare godine potresla cjelokupan nekadašnji vojni i politički vrh srpskog entiteta, dobro upućeni izvori u Banjoj Luci tvrde kako je podizanje optužnice protiv donedavne predsjednice Srpskog narodnog saveza »gotova stvar«. </p>
<p>U tom kontekstu, tvrde Vjesnikovi izvori, dodatno svjetlo na priču o haaškoj optužnici protiv Biljane Plavšić unosi nedavni posjet američkog veleposlanika u BiH Thomasa Müllera Banjoj Luci. Podsjetimo, prije petnaestak dana taj je američki diplomat nasamo razgovarao s Biljanom Plavšić i, kako tvrde naši izvori, »pokušavao ju nagovoriti na dragovoljnu predaju Haagu. To je jedino razumno rješenje«, navodno je Müller rekao Biljani Plavšić, no ona ga je, tvrdi se, odbila. Američki joj je veleposlanik, navodno, ipak ostavio još jednu priliku da razmisli...</p>
<p>Biljana Plavšić je, tvrde citirani izvori, još početkom prošle godine, točnije u siječnju, iz Washingtona dobila posve jasne signale »da nije abolirana od optužbe za ratne zločine, bez obzira što je posljednje tri godine provodila politiku SAD-a u RS«. Vjerojatno se na tragu te informacije može tumačiti i njeno povlačenje iz politike. Nakon katastrofalnog poraza njene stranke na posljednjim izborima, Biljana Plavšić je smijenjena sa mjesta predsjednice SNS-a, a potom je, prilikom konstituiranja Narodne skupštine RS, odustala i od svog zastupničkog mandata prepuštajući ga svome zamjeniku Svetozaru Mihajloviću. Izvori bliski Srpskom narodnom savezu tvrde kako Biljana Plavšić ovih dana namjerava napustiti Banju Luku i preseliti se u Beograd u kojemu živi njezin brat s obitelji. </p>
<p>Tako je ovih dana, ime Biljane Plavšić, po četvrti puta u žarištu najšire, ne samo bosansko-hercegovačke javnosti.</p>
<p>Po prvi puta Biljana Plavšić je zaintrigirala javnost 1990. godine kada je kao tada ugledni biolog i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu, potpuno apolitična i okrenuta znanosti, pristupila ultranacionalističkoj Srpskoj demokratskoj stranci (SDS). Nedugo nakon toga, na prvim višestranačkim izborima, osvojila je gotovo 400.000 glasova i sa šekspirologom Nikolom Koljevićem postala član Predsjedništva BiH. </p>
<p>Prvi posve jasni nagovještaji »političke i životne opcije« Biljane Plavšić bili su posve jasni u rano proljeće 1992. godine. Tri poljupca i srdačni zagrljaj ugledne profesorice Plavšić i međunarodnog kriminalca, kasnije ratnog zločinca Željka Ražnatovića Arkana u stanci etničkog čišćenja Bijeljine u trenutku su obišli svijet. Njezin kasniji izvještaj o posjetu Bijeljini, jer tamo je boravila kao predstavnik Predsjedništva BiH, riješili su sve dileme: Biljana Plavšić definitivno je zakoračila stopama nacionalizma i fašizma, kojima je tada njezin SDS zdušno koračao. Biljana Plavšić tada je postala jedan od vodećih propagatora Karadžićeva paljanskog režima. Nakon što je Karadžić silom Daytona uklonjen s mjesta predsjednika RS, Plavšić na izborima osvaja 650.000 glasova i postaje predsjednica srpskog entiteta u BiH. </p>
<p>U proljeće 1997. godine odlazi njezin dugogodišnji prijatelj i suradnik. Ubija se šekspirolog Nikola Koljević. Tada, kažu dobro upućeni, »puca i njoj pred očima«. Nedugo nakon toga isključuju je iz SDS-a, a nakon dvosatnih razgovora s Madeleine Albright, postaje »proeuropska«. Biljana Plavšić raskida sve odnose s Palama. </p>
<p>»U Haag treba poslati Miloševića«, grmi sredinom 1997. iz svojih banjalučkih Banskih dvora. Zapadni dio RS izražava joj potporu, a SDS-ovi mitingaši se ne usuđuju doći u Banju Luku.</p>
<p>Na beogradskom je Surčinu nedugo nakon toga Miloševićeva policija zadržava i protjeruje u Banju Luku, a Plavšić raspušta parlament. Podupire ju u tome tadašnji vojni vrh i međunarodna zajednica.</p>
<p>No, Biljana Plavšić gubi sljedeće predsjedničke izbore, pobjeđuje ju radikal Nikola Poplašen. Tu počinje i njezin politički pad. U priči o Biljani Plavšić ostat će zabilježeno i njezino zadržavanje u Beču kada su ju u tamošnjoj zračnoj luci dodatno provjeravali austrijski policajci. Haag je tada, za razliku od danas, posve otvoreno izjavio kako Biljana Plavšić nije na optuženičkoj listi. </p>
<p>I još se jednom, u lipnju prošle godine, posve otvoreno špekuliralo o njezinom uhićenju. Tada su se pripadnici SFOR-a, neuobičajeno dugo »vrzmali« oko njezina stana. Biljana Plavšić međutim, ovih je dana bliža Haagu nego ikad prije. Nakon što je novi mandatar Mladen Ivanić najavio punu kooperativnost u odnosima s Haaškim tribunalom, Biljana Plavšić ima razloga za strah. Ta nekadašnja zagrebačka studentica, mirovinu bi mogla »odslužiti« u Sheveningenu. Svi su izgledi za to.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="48">
<p>Više od milijun Hrvata pati od prekomjernog uzimanja alkohola</p>
<p>Tzv. velika politika razvijenog svijeta poprilično je poticana alkoholom uz podršku mnogih političara i multinacionalnih kompanija, uz prešutnu suglasnost puka (koji prema Freudu nakratko grabi lažnu srećicu) uz preobilnu podršku medija, iako je alkohol najopasnija i najštetnija ovisnička psihoaktivna tvar - droga.</p>
<p> Alkoholna problematika se javlja već u osnovnoj školi, zajedno sa pušenjem i uskoro drugim drogama. Ona se javlja sve češće kod žena, osamljenih starijih osoba te napose u nerazvijenim, pretvorbenim i kriznim - ratom zahvaćenim zemljama, postaje glavni društveno medicinski problem, pa i u nas. </p>
<p> Stoga je svako pijenje alkohola rizično (što treba pisati i na etiketama boca), jer su od 18. godine nadalje 20 i više godina smrtonosne alkoholne nesreće najčešće (sto posto češće nego kod trijeznih), pa alkoholičari umiru 20 godina ranije od prosjeka ljudi.</p>
<p>Sve su to ukratko razlozi zbog kojih se sadašnje društveno daleko prekomjerno pijenje (do deset puta iznad svjetskih javnozdravstveno podnošljivih kriterija) i alkoholne poteškoće teško može suzbijati »odozgo«.</p>
<p>Iako se tome nažalost samo djelomično suprotstavljaju stručnjaci, jer ih mediji izbjegavaju (ne objavljuju niti deset posto njihovih dopisa), uz njihovu pomoć veću uspješnost postižu akciju »odozdo« tj. udruge svjesnih građana koji promiču zdrav (i apstinentski u smislu psihoaktivnih tvari) način života. Kod nas su to klubovi liječenih alkoholičara, Hrvatsko društvo za suzbijanje alkoholizma, ali i Gradsko poglavarstvo i niz stručnih političkih (Forum žena SDP-a itd.) ustanova, a poželjne su i druge grupe građana, poput američkih »Roditelji protiv pijane vožnje« (MADD) te akcija da trijezni voze pijane kućama, itd.</p>
<p>Uoči ovog Mjeseca borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti bi trebalo intenzivno, stručno i javno utjecati na donošenje što progresivnijeg zakona o alkoholu, a koji treba omogućiti veće alkoholne poreze uz manju izravnu i neizravnu promidžbu (uz uvođenje protupromidžbe) i sponzoriranje, napose u športu - mladeži, te jače zakonske mjere u smislu reguliranja prometa bez alkohola (privremene vozačke dozvole u cilju smanjivanja mladenačke alkoholne prometne smrtnosti - policijske kontrole na kraju vikendskog rada diskača), zabrane prodavanja, usluživanja i javne upotrebe alkohola za osobe mlađe od 18 godina uz skraćivanje vremena usluživanja građana u ugostiteljstvu odnosno, na sto metara od škola. Turistička inspekcija bi u tom pravcu trebala konačno više raditi, a ne da se svuda maloljetnicima nekažnjeno toči alkohol. Treba zabraniti točenje alkohola u svim radnim organizacijama pa i u njihovim ili za njih predviđenim ugostiteljskim objektima. Također treba zabraniti javno medijsko prikazivanje nuđenja, kušanja te pijenja alkoholnih pića u službenim ceremonijama i političkom životu, a napose u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti i ustanovama. Treba zabraniti dijeljenje i nuđenje svih alkoholnih pića u promidžbene svrhe, ali također i duševno bolesnim osobama smanjene duševne uračunljivosti, osobama pod izričitim utjecajem alkohola vozačima u ili blizu kola koja voze, na benzinskim pumpama, u okviru ili blizu športskih terena - kompleksa, vojnicima, kao i službenim osobama javnog reda.</p>
<p>Potrebno je ne samo pooštravanje mjera i poboljšanje nastave u auto-školama, već i u pravcu posebnih mjera za prekršitelje pod utjecajem alkohola (od odgojnih do terapijskih). S tim u vezi sjetimo se pijanog divljanja prije, za vrijeme i poslije utakmica, što je u nas prevršilo sve mjere (alkohol se prodaje i na stadionima). Nastava u školama se treba i dalje što više pozitivno usavršavati u pravcu zdravog načina življenja, uočavanja opasnosti od samog eksperimentiranja psihoaktivnim tvarima, pravovremenih terapijskih intervencija kod mladih i rada s roditeljima i nastavnicima (jedna od započetih akcija Gradskog poglavarstva).</p>
<p>Važno je usmjeravanje preventivnih akcija i na dječje vrtiće, a posebno su važni redoviti tečajevi za trudnice i dojilje i u protualkoholnom i svakom drugom protupsihoaktivnom pravcu - u jedinom pravom trenutku za pozitivnu promjenu životnih stavova već zrelih ljudi.</p>
<p>Svjetski su vrijedni i u nas uspješni obiteljski postupci u bolničko-ambulantnom liječenju i rehabilitaciji alkoholizma, napose u Klinici za psihijatriju, KB Sestre milosrdnice sa Referentnim centrom za alkoholizam Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, Vinogradska 29, kako bi se uz niz drugih pozitivnih efekata u klubovima liječenih alkoholičara uključivanjem i djece utjecalo na prekidanje obiteljskog lanca alkoholizma, odnosno na vraćanje trijezne sreće u cijelu obitelj. Važno je bilo osnivanje Saveza klubova liječenih alkoholičara Hrvatske kako bi se pomoglo ugroženim obiteljima, a dostručni djelatnici u klubovima liječenih alkoholičara su primjer dobrovoljnog rada. Klubovi se sve više otvaraju prema društvu.</p>
<p>Počeli smo upravo 15. studenoga 2000. u srijedu u 14 sati pred Gradskim poglavarstvom sa gradonačelnikom Milanom Bandićem i poznatim športašima (Brkljačić, Dragaš, Šurbek itd.) alkoholno preventivnim akcijama - školskim maratonom sa majicama »Športom protiv PAD-a« (pušenja, alkohola, droge), nizom predavanja i tribina, te uskoro »Mandarinskim« susretima bez alkohola i pušenja u Bestu, koje bi trebalo učiniti svakotjednim. Sjetimo se »Trijeznog tramvaja zvanog čežnja« za Valentinovo, te nizom drugih akcija sa starijim ljudima na Sljemenu, Maksimiru, Zrinjevcu te netom u Trnju u smislu trijeznog davanja krvi. O svemu tome svjedoči i izvrsna knjižica za mladež »Život je previše dragocjen da biste ga utopili« (u alkoholu), Alkohološki glasnik, Alcoholism i druga izdanja.</p>
<p>Nakon pijanih norijada maturanata stigle su nam također pijane pivijade i sada sa pijanom vožnjom i Martinja te razmislimo želimo li baš takav Zagreb ili bilo koji drugi grad, takvu nekulturu pijenja, toliko prekomjerno »društveno« pijenje alkohola - napose sada u okviru Mjeseca borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti.</p>
<p>Svjetski statistički podaci o alkoholnoj problematici su:</p>
<p>- 50 posto ljudstva su ovisnici o alkoholu</p>
<p>- 20 posto ljudstva su izrazito prekomjerni pilci</p>
<p>- 40 posto samoubojica srlja u smrt radi alkoholnih problema</p>
<p>- 50 posto ljudstva sa obiteljima pati radi alkohola</p>
<p>- 50 posto svih smrtonosnih prometnih nesreća uzrokovano je alkoholom (10-100 puta češće no što bi to bilo u trijeznom stanju, pa je alkohol jedan od najčešćih uzroka smrti tijekom 30 godina od punoljetnosti, što skraćuje životni vijek za dvadesetak godina.</p>
<p>- 67 posto - 2/3 pojedinačnih utapljanja događa se u opitom stanju</p>
<p>- 80 posto kriminala je posredno ili neposredno uzrokovano ili popraćeno alkoholom</p>
<p>- alkohol je zdravstveno društveno najopasnija »droga«, daleko opasnija od razvikanih ilegalnih - tzv. »teških« droga i posebice uništava cijele obitelji</p>
<p>- u Europi se danas pije 5-15 puta više od javno zdravstveno podnošljive granice, pa je društveno pijenje najčešće prekomjerno</p>
<p>Zaključno rečeno: u prosjeku su alkohollni učinci po pojedinca, obitelj i društvo daleko štetniji ( i do tri puta skuplji u smislu bolovanja) no korisniji, a dugotrajno gledano je novčani gubitak od alkohola do 10 puta veći od neposrednog dobitka proizvodnjom i potrošnjom - oporezivanja alkoholnih pića. Stoga barem jedan posto tih sredstava treba dati za sprječavanje, liječenje i rehabilitaciju (klubove liječenih alkoholičara - koji i preventivno djeluju) alkoholnih poremaćaja.</p>
<p>dr. DARKO BRETTENFELDZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>U budućnosti morat ćemo valjda i raditi, stvoriti novu vrijednost i moći je prodati</p>
<p>Najčešće rabljena riječ ove bogovetne godine (pismo je datirano s 28. prosinca 2000. op. ur.) bila je riječ pljačka. Od vrha države do njezina dna, od Predsjednika do prosjaka. Svi neuspjesi, politički i gospodarski, imaju svoje univerzalno opravdanje - u pljački. Riješimo li pljačku Hrvatska će procvasti. Da? Ali morat ćemo valjda i raditi, stvarajući novu vrijednost - i to onu koju ćemo moći prodati. No, za početak nam treba nešto novca.... Kad smo već na pljački, pogledajmo, dakle, Kako i od kada je pljačkana Hrvatska.</p>
<p>Za vrijeme SFRJ: visoka davanja za JNA, za nerazvijene, za velike državne investicije (Đerdap, pruga Beograd - Bar i sl.), novac od turizma, izvoza, prometa centraliziran u Beograd, uvozno-izvozna poduzeća i banke su koncentrirani u Beograd. Bila je to nulta pljačka.</p>
<p>Prva pljačka: Kapitalisti u komunizmu, politička elita, povlašteni, direktori, menadžeri i brojni profiteri koji su već tada znali prigrabiti bogatstva. </p>
<p>Druga pljačka: JNA Hrvatskoj oduzima oružje TO, pa razoružana RH mora nabaviti oružje za 200.000 vojnika - iznova. </p>
<p>Treća pljačka: Embargo međunarodne zajednice na uvoz oružja, pa RH mora kupovati oružje ilegalno i po trostruko i do peterostruko višoj cijeni.</p>
<p> Četvrta pljačka: Srpska agresija i ratna pustošenja, slomljeno gospodarstvo, gubitak tržišta, izgubljeni turizam i promet, pad proizvodnje i izvoza, golemo izbjeglištvo..</p>
<p>Peta pljačka: Pretvorba i privatizacija kao uvjet MMF-a za bilo kakvu pomoć.</p>
<p>Šesta pljačka: Svijet je Hrvatskoj nametnuo gospodarsku blokadu, naročito poslije »Oluje«...</p>
<p>Ima li još koje pitanje u svezi s pljačkom Hrvatske? Pogovor: Igra se ne može igrati bez svih karata u rukama koje su predviđene za tu igru. Ima, međutim, ljudi koji bi igrali s jednom kartom. To je u ovom tematskom slučaju, pojednostavljeno i svedeno pod jedan nazivnik: sve spada pod »petu pljačku«. Druge karte su pod stolom.</p>
<p>Zar je preveliki intelektualni napor malo osvježiti pamćenje - i misliti!?</p>
<p>Sve naše današnje nedaće svode se na samo jedan jedini izvor uzroka: sve je kriva pretvorba i privatizacija tj. »peta pljačka«. Sve drugo je zaboravljeno ili ne postoji, kao da nikad nije ni bilo.</p>
<p>Nije Tuđman izolirao Hrvatsku nego je to učinila međunarodna zajednica, onaj dio koji nije želio Hrvatsku kao suverenu državu.</p>
<p>Nije Tuđman podijelio BiH nego ju je podijelio Dayton - i to nepravedno i time nagradio zločince.</p>
<p>Da nije bilo Tuđmanove genijalnosti u ratnim danima stvaranja hrvatske države i to na političkom kao i na vojnom planu Hrvatske danas ne bi niti bilo.</p>
<p>Nisu »balkanski nitkovi« poveli narode u rat - nego je srpska megalomanija opsjednuta idejom »Velike Srbije«, napala sve susjedne narode i pobunila Srbe koji su živjeli u tim sredinama.</p>
<p>SSSR se mirno razdružio po republikama, isto tako i ČSR, ali srpski balkanski primitivizam i »nebeski narod« upustio se u rat za »svekoliko srpstvo« i napao sve živo oko sebe. Ubijanje, razaranje, pustošenje bio je srpski način rješavanja sudbine SFRJ.</p>
<p>I što sada? S ove vremenske distance to pitanje postavlja se samo po sebi. Hrvatska živi, ali ne onim životom kojem se nadala. Jesmo li rezignirani nad onim što smo stvorili? Jesmo li afirmirani dio međunarodnog establišmenta ili se još moramo tek izboriti za tu afirmaciju?</p>
<p>Zabrinjavajući su domaći glasovi: nismo se borili za takvu Hrvatsku. Ili hoću Hrvatsku ali ne kakvu god. Naprotiv: hoću Hrvatsku kakvu god, jer ona prvo mora BITI, da bismo od nje mogli stvoriti onakvu Hrvatsku koja će uistinu svima biti domovina i sigurnost življenja.</p>
<p>Crni fatalizam je negativna energija koja zlokobno prijeti Hrvatskoj budućnosti. Klonimo se takvih razmišljanja, jer Hrvatska ipak ima mnogo razloga za optimizam. Per aspera ad astra! Taj put trebamo i mi prijeći.</p>
<p>Mi smo svi prosječni ljudi, ali moramo biti natprosječni kad se radi o ljubavi za svoj dom, pa onda nijedna žrtva ne smije biti preteška. da se razumijemo: ne radi se o Jobovskoj strpljivosti i čekanju nego o aktivnom sudjelovanju - svatko na svom sektoru. Uloge su podijeljene, čeka se naš odgovor. Ne čekajmo predugo!</p>
<p>I prestanimo s pljačkanjem!</p>
<p>dr. IVAN KIRIĆČakovec</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Tekstove o znanosti trebali bi pisati znanstvenici i ne samo o medicini i biologiji! </p>
<p>Vrlo cijenim tekstove gospođe Lidije Černi o znanosti, no ipak smatram da bi o znanosti i znanstvenoistraživačkom radu trebali pisati znanstvenici, dok bi gospođa Černi mogla biti koordinator kako bi i druga znanstvena područja, osim medicine i biologije, bila zastupljena.</p>
<p>Biti ću slobodan popuniti s vlastitim riječima dva teksta koja je napisala gospođa Černi o znanstvenim skupovima. Prvi »Znanost kao pokretač razvoja« (8. prosinca 2000.) u kojem je, smatram, trebalo navesti da je nacrt prijedloga o Zakonu znanstvenoistraživačke djelatnosti radne grupe u sastavu Akademika V. Silobrčića, Akademika I. Šlausa i dr., u raspravi znanstvenika kompetentno kritički valoriziran, da bi na kraju Akademik Dionis Sunko izjavio kako taj nacrt ne treba ispravljati nego napisati posve novi! Budući da je I. Šlaus odmah nakon kratkog uvodnog izlaganja otišao, V. Silobrčić se ogradio od predloženog teksta i to s kritičkim osvrtom na metode rada pri njegovoj izradi i dodao, da je sam izradio vlastitu verziju (paralelno) koju će pokazati radnoj grupi!</p>
<p> Prisutni su zamolili V. Silobrčića da tu verziju iznese na Internet što je on obećao da će učiniti nakon konsultacije s radnom grupom! Tako je eto, neslavno prošao prvi prijedlog nacrta o Zakonu znanstveno istraživačke djelatnosti.</p>
<p> Drugi je tekst, izvješće o izbornoj skupštini HAZU pod naslovom »Na starim zasadama«. U tom napisu gospođa Černi u gotovo dva stupca iznosi sve ono što su rekli Akademici V. Silobrčić i I. Supek (više V. Silobrčić!) Mislim da je bilo neophodno navesti i riječi Akademika I. Mohorovičića koji je u tom tekstu dobio samo jednu rečenicu!? V. Silobrčić i I. Supek, uz više kritika znanstvene politike HAZU, posebice zamjeraju što se I. Padovan ponovo bira za predsjednika HAZU, odnosno da je ponovo predložen (drugi put), iako pritom obojica zaboravljaju da je I. Supek bio Predsjednik HAZU u dva mandata?!</p>
<p> Također je zaboravljeno navesti da je akademik HAZU I. Padovan izabran sa 102 glasa - dok je drugi predloženik V. Silobrčić dobio samo 29 glasova (to je navedeno).</p>
<p> Prema tome, iz teksta se ne vidi razmjer glasova. I na kraju, iznenađujuće je da je iznad teksta-fotografija V. Silobrčića s napomenom »drugi sdesna«, dok bi čitatelji očekivali akademika I. Padovana ponovo izabranog predsjednika HAZU. </p>
<p>Uvijek me je impresionirao kritički stav Akademika Silobrčića što je u znanstvenoistraživačkom radu dobro došlo, međutim u znanstvenoj politici znanstvenik mora biti kritičan i prema vlastitim stavovima. To spominjem zbog toga, jer se V. Silobrčić, netom nakon izbora u Središnji odbor Europskog pokreta Hrvatska, natjecao na mjesto predsjednika.</p>
<p> Budući da nije prošao, pravilnikom EPH-a postao je automatski potpredsjednikom, s tim da je jedan od potpredsjednika koji se natjecao sišao po ljestvici na niži položaj! I ove se godine V. Silobrčić natječe na mjesto predsjednika EPH-a. Poželimo mu puno sreće, ali ako ne bude izabran za predsjednika sigurno će automatskim mehanizmom prema pravilniku EPH-a, postati potpredsjednik!</p>
<p>VEDRAN ILIBAŠIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Latin nas vraća u zagrljaj »bratstva i jedinstva« </p>
<p>Sve se više, kako se čini, približavamo »bratstvu i jedinstvu«. To nam je pokazala i nedavna tv emisija »Latinica« (29. prosinca) kad se govorilo na temu »Kulturna suradnja na tlu bivše Jugoslavije«. Voditelj emisije Denis Latin prvo je pozvao u goste veći broj Srba ili onih koji su isključivo na njihovoj strani, tako da su Hrvati Zlatko Vitez i Paolo Sfeci ostali usamljeni u svojim razmišljanjima. I u ovoj emisiji se vidjelo kako beogradski intelektualci nemaju ni najmanju namjeru da se ispričaju i da jednostavno žele da se ono što je bilo od 1990. do 1996. godine prebriše kao »spužvom preko ploče«! Oni nisu ništa krivi, baš kao ni voditelj Latin! A taj Latin nema što ni pričati o ratu kad je njemu u vrijeme najžešće agresije prije svega na pameti bila lova i to ona - do krova. On je 1993. godine za nemale novce prešao s HTV-a na privatnu Pavićevu televiziju »Mreža« i po njegovim riječima sa sobom »povukao« još pedesetak ljudi s Hrvatske televizije. Na Hrvatskoj televiziji sve su mu to oprostili, i na velika vrata primili su ga natrag! Sada ponovno koristi svoj položaj u političke svrhe, blati hrvatske branitelje i Domovinski rat, lukavo, kao i uvijek, tobože poziva »jednu i drugu stranu«. Nitko njemu ni Mandiću ne brani da odu u Srbiju, tim prije što će ih tamo lijepo i dočekati.</p>
<p>Dobro je rekao Paolo Sfeci, inače predsjednik Hrvatske glazbene unije, kako se u njegovoj emisiji osjeća kao u »Ćirilici«!</p>
<p>Latin bi naprosto ponovno želio pomiriti ova dva susjedna naroda »koji dosad nikad nisu jedan protiv drugoga ratovali«, a kako se osjećaju majke i očevi koji su tijekom ovog rata ostali bez svojih sinova i kćeri - top njega nije briga. On kao tv-novinar nije ništa kriv A možda nešto i jeste. </p>
<p>MLADEN PAVKOVIĆnovinar, Koprivnica</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="52">
<p>Mladić priveden zbog sumnje da je pokušao ubiti drugog mladića</p>
<p>OSIJEK, 2. siječnja</p>
<p> - Dvadesetogodišnji Krešimir T. iz Osijeka priveden je u nedjelju u istražni centar Županijskog suda u Osijeku, zbog sumnje da je počinio kazneno djelo pokušaja ubojstva.</p>
<p>Naime, kako je priopćila PU osječko-baranjska, u nedjelju oko podneva u Strossmayerovoj ulici u Osijeku u stanu Gorana M. (22) došlo je do svađe, a potom i tučnjave između ova dva mladića. U jednome trenutku, Krešimir T. zgrabio je nož, te Goranu M. zadao više ubodnih rana u predjelu trbuha. Ubrzo zatim, ozlijeđeni je Goran M. hitno prevežen u osječku Kliničku bolnicu, gdje su mu ozljede okvalificirane kao teške i opasne po život.</p>
<p>No, doznajemo kako je njegovo stanje za sada stabilno, te da se nalazi izvan životne opasnosti.</p>
<p>Očevid su na mjestu događaja obavili kriminalistički službenici PU osječko-baranjske i istražni sudac Županijskog suda u Osijeku. (M.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>U požaru u Zagrebu izgorjela žena, u Splitu gorjelo u stanu sutkinje Zlokić</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Jedna je osoba smrtno stradala u utorak ujutro, u požaru koji je izbio u obiteljskoj kući na II Rudeškom ogranku 45. </p>
<p>Kako je izvjestila Policijska uprava zagrebačka, požar je izbio oko 6.30 sati, a vatrogasci koji su ubrzo pristigli na mjesto događaja, nakon što su ugasili vatru, pronašli su na zgarištu u potkrovlju karbonizirano tijelo čiji identitet još nije moguće utvrditi. Predpostavlja se da se radi o vlasnici kuće Mariji Tadić (34), koja je tu živjela sama.</p>
<p>Nešto kasnije stigli su i njezini roditelji, kojima je pozlilo, te im je pružena hitna liječnička pomoć.</p>
<p>Na mjestu događaja zatekli smo dvoja vatrogasna vozila i brojnu policijsku ekipu za očevide, koji je uz njih obavio i dežurni istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu. Karbonizirano tijelo stradale žene prebačeno je na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku gdje će se utvrditi identitet stradale osobe.</p>
<p>U stanu sutkinje Vrhovnog suda Ivke Zlokić u Dubrovačkoj ulici u Splitu, u utorak oko 11,50 sati izbio je požar. Vatra, koja je ugašena nakon dvadesetak minuta, buknula je u jednoj od spavaonica u trenutku kada nikoga od ukućana nije bilo u stanu. Izgorio je madrac i nešto posteljine, a nagorio je i klimatizacijski uređaj.</p>
<p> Vatrogasce su pozvali susjedi. Uzrok i u požaru nastala šteta utvrdit će se očevidom. (D. G., I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Šteta na izgorjelom »Sokolskom domu« veća je od milijun kuna</p>
<p>OSIJEK, 2. siječnja</p>
<p> - Nakon što je na zgarištu jedine osječke gimnastičke dvorane »Sokolski dom« dovršen očevid, točan uzrok koji je doveo do požara još uvijek nije službeno potvrđen. No, zasada se na ovoj staroj i vrijednoj građevini, procjenjuje na više od milijun kuna.</p>
<p>Naime, prema dosadašnjim podacima policije, ustanovljeno je kako je vatra najvjerojatnije izbila u uglu južnog i istočnog zida zgrade, gdje su bile spremljene strunjače za vježbanje. No, kako je rečeno, sve će biti službeno potvrđeno kada analiza uzoraka izuzetih s mjesta požara bude dovršena. Zasad se pretpostavlja da je glavni krivac za sve »zalutala« prskalica.</p>
<p>Podsjetimo, ova je dvorana, iako je vatru gasilo više od 20 vatrogasaca, u potpunosti izgorila u novogodišnjoj noći, a u trenutku izbijanja požara, oko četiri sata iza ponoći, u njoj se nalazilo oko 400 mladih ljudi koji su tamo organizirali doček Nove godine. U požaru koji je ugašen tek u ponedjeljak na novu godinu, u podne, na sreću nitko nije stradao.</p>
<p>Međutim, nakon što je izbila vatra, nastao je pravi stampedo uspaničenih posjetitelja, pa je nekoliko djevojaka koje je masa srušila na tlo zadobilo lakše tjelesne ozljede.</p>
<p>Iako su osječki vatrogasci došli u rekordnom vremenu, vatrena buktinja u prvim je satima novog milenija potpuno uništila »Sokolski dom« sagrađen daleke 1929. godine, kao i svu opremu osječkih gimnastičara prouzročivši navedenu materijalnu štetu. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Stečajni upravitelj »Vame« podnio kaznenu prijavu protiv čelnika županijskog HNS-a</p>
<p>VARAŽDIN, 2. siječnja</p>
<p> - Prema izvješću varaždinske policije, temeljem kaznene prijave stečajnog upravitelja »Vama-tekstila« u stečaju, te u suradnji policije i Općinskog i Županijskog državnog odvjetništva, varaždinskom Općinskom državnom odvjetništvu proslijeđeno je posebno izviješće protiv Marijana Hižaka, člana varaždinskog Gradskog poglavarstva i čelnika HNS-a Varaždinske županije. Hižaka se sumnjiči da je počinio kazneno djelo zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, čime je »Vama-Tekstil« u stečaju oštećen za 687.807,75 kuna.</p>
<p>Marijan Hižak za »Vjesnik« je izjavio da je stečajni upravitelj »Vame« kaznenu prijavu vjerojatno podnio zbog nedostatka nekih dokumenata.</p>
<p>»Radi se o odluci generalnog direktora Mladena Jarnjaka o preuzimanju tvrtke 'Lega', te o mojem menadžerskom ugovoru. Tih dokumenata u »Vami« nema, nestali su, no ja imam kopije. Ti dokumenti na cijeli slučaj bacaju drukčije svjetlo i smatram da za kaznneu prijavu nema nikakve osnove«, kazao je Hižak.</p>
<p>Kaznena prijava protiv Hižaka vratila je »Vamu«, nekada vodeću trgovačku kuću sjeverozapadne Hrvatske, u središte zanimanja varaždinske javnosti. »Vama« je danas u stečaju, a većina njezinih bivših zaposlenika najodgovornijih za sadašnje stanje u toj kući smatraju Mladena Jarnjaka, bivšeg predsjednika »Vamine« uprave i jednog od većinskih vlasnika.</p>
<p>Lani je varaždinska policija protiv Jarnjaka podnijela nekoliko kaznenih prijava zbog zlouporabe ovlasti i krivotvorenja isprava. Tako se, prema jednoj prijavi, Jarnjaka sumnjiči da je kao čelni čovjek »Vame« oštetio »Sokol Marić« iz Zagreba za 3,4 milijuna kuna, dok ga se u drugoj sumnjiči da je »Vamu« oštetio za 3,9 milijuna kuna.</p>
<p>Nad Jarnjakom je prije par mjeseci pokrenuta i istraga zbog sumnje da je počinio više iaznenih djela zlouporabe ovlasti i krivotvorenja isprava, a »Vama« je u tom slučaju oštećena za oko 632 tisuće kuna. Jarnjak je tijekom saslušanja kod istražnog suca rekao da taj novac nije zadržao za sebe već je korišten za »Vamino« poslovanje, a uskoro bi trebalo započeti i saslušavanje svjedoka.</p>
<p>Mihaela Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>U tjedan dana uhvatili 64 ilegalca, tjedna brojka u studenome bila je 200</p>
<p>ČAKOVEC, 2. siječnja</p>
<p> - U minulom tjednu djelatnici PU međimurske u graničnom području prema Sloveniji uhvatili su tri skupine stranih državljana, u kojima je bilo ukupno 36 osoba, a zatečene su u pokušaju ilegalnog prelaska državne granice. Policajci su istako tako izvan užeg graničnog područja, u unutrašnjosti Međimurja, zatekli tri skupine u kojima je bilo još 28 stranih državljana, koji su kanili protuzakonito iz Hrvatske prijeći u Sloveniju. </p>
<p>Tako su policajci i suci Prekršajnog suda u Čakovcu imali u minulih tjedan dana u obradi »svega« 64 ilegalna prebjega, što je osjetno manje nego pred nekoliko tjedana odnosno tijekom listopada i studenoga, kada je tjedna brojka iznosila od 150 do 200 ilegalnih stranaca. Pri tome je zanimljivo da se smanjenje broja stranih državljana, koji krše odredbe zakona o kretanju i boravku stranaca smanjuje u minula tri uzastopna tjedna.</p>
<p>Ima li to kakve veze s uhićenjem Josipa Lončarića (45) u Sloveniji, kojeg se smatra glavnim organizatorom ilegalnog prebacivanja stranaca preko državne granice, vidjet će se uskoro, poznato je da djelatnicima granične policije u Međimurskoj županiji u čuvanju državne granice pomažu i pripadnici Specijalne policije. Možda i to ima utjecaj na one koji se u Međimurju bave švercom ljudi, a u PU imaju registrirano 18 gotovo profesionalaca. (Drago Ovčar)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>U pet provala ukraden pištolj, fotoaparat, zlatnina i njemačke marke</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - U ponedjeljak je na području grada provaljeno u četiri stana i u prostorije jednog poduzeća, a vlasnici su oštećeni za oko 90.000 kuna, priopćila je u utorak Policijska uprava zagrebačka.</p>
<p>U novogodišnjoj noći provaljeno je u prostorije poduzeća »Auto Agram« u Pračanskoj 1. Nepoznati je provalnik razbio ulazna vrata i ukrao pištolj marke »mauser«, kalibra 7,65 mm, fotoaparat marke »roleflex« i 21.000 kuna. Ukupna je šteta 30.000 kuna.</p>
<p>Istu noć provaljeno je u obiteljsku kuću Marije L. (58), u Dubravi, Hrastova 65. Nepoznati je provalnik obio ulazna vrata i iz kuće ukrao zlatnu ogrlicu, tri ručna sata i 4000 njemačkih maraka, oštetivši vlasnika za 22.000 kuna.</p>
<p>Na području Trešnjevke, u ulici Bartolići 31, provaljeno je u noći na ponedjeljak u stan Željka A. (35). Nepoznati je provalnik obivši vrata ušao u stan i ukrao zlatni nakit, dvije srebrne narukvice i 2000 njemačkih maraka, oštetivši vlasnika za 16.000 kuna.</p>
<p>Oko pola sata iza ponoći provaljeno je u obiteljsku kuću Zvonimira G.(59), u Tušilovićkoj ulici. Provalnik je razvalio vrata i odnio 3800 njemačkih maraka i 300 kuna.</p>
<p>U razdoblju od 23. prosinca do 1. siječnja, dok su ukućani bili na putu, provaljeno je u stan Lote S. (39), na Ravnicama 18.</p>
<p> Provalnik se popeo na balkon, obio vrata, te iz stana ukrao zlatni nakit vrijedan 8000 kuna. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Maloljetne Romkinje prosile hranu, pa ukrale novac</p>
<p>ČAKOVEC, 2. siječnja</p>
<p> - Izvidima na terenu i dovršenom kriminalističkom obradom međimurski su policajci utvrdili da su dvije maloljetne Romkinje, iz romskog naselja Škarje kod Držimurca, u međimurskoj općini Mala Subotica, počinile krađu. </p>
<p>One su, naime, u subotu 30. prosinca oko podneva u stanu u ulici Tome Masarika u Čakovcu zamolile vlasnicu za nekakvu hranu. Nakon što se vlasnica stana udaljila prema kuhinji, kako bi potražila hranu, Romkinje su otuđile novčanik iz torbice koja se nalazila u hodniku. U novčaniku su se nalazili dokumenti i 1050 kuna. Novac i dokumenti vraćeni su vlasnici, a o događaju će biti izviješteno državno odvjetništvo za mlade u Čakovcu. Jedna mala kradljivica ima 12 godina, dok je drugoj svega 9 godina, priopćila je PU međimurska. (D. O.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Na Božić pokrao elektroniku, a četiri dana kasnije ukrao i bicikl</p>
<p>ČAKOVEC, 2. siječnja</p>
<p> - Policijska uprava međimurska dovršila je kriminalističku obradu nad M. K. (19) iz Čakovca, osumnjičenim za dvije krađe, priopćeno je u utorak na konferenciji za novinare.</p>
<p>Kriminalističkom je obradom utvrđeno da je upravo on počinitelj teške krađe iz tvrtke »36«, koja se bavi servisom i prodajom telekomunikacija, u parku Rudolfa Kropeka u Čakovcu. Riječ je o teškoj krađi počinjenoj na Božić.</p>
<p>Tom prigodom M. K. je odnio razne elektroničke proizvode u vrijednosti od 2200 kuna. Sve ukradeno pronađeno je kod njega i predmeti su vraćeni vlasniku. Tijekom kriminalističke obrade se utvrdilo da je M. K. 29. prosinca u popodnevnim satima otuđio i nezaključani bicikl u ulici Jakova Gotovca u Čakovcu.</p>
<p>Ukradeni bicikl njemu je oduzet i vraćen vlasnici, ženi iz međimurskog sela Knezovca. (D. O.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Račan: Hrvatski turizam ima izvrsnu perspektivu u novom tisućljeću</p>
<p>Vlada već provodi mjere za poticanje turizma, od privatizacije hotelsko-ugostiteljskih tvrtki, smanjenja poreza, povezivanja poljoprivrednika i hotelijera do ulaganja u zapostavljene oblike turizma/Treba što prije poboljšati neodgovarajuću infrastrukturu i prometnu povezanost, a na državi je poticanje poduzetničke svijesti povoljnim kreditima/Produljenje sezone, jedan je od ciljeva nove strategije turizma, ističe ministrica Pave Župan Rusković </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Uspješna turistička sezona 2000. i povratak turista u Hrvatsku upućuju na to da su perspektive hrvatskog turizma u novom tisućljeću izvrsne, a kao gospodarska djelatnost turizam definitivno postaje Vladino strateško opredjeljenje. </p>
<p>Tu ocjenu premijera Ivice Račana, uz ocjene o perspektivama hrvatskog turizmu ministrice turizma Pave Župan Rusković, ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željka Peceka i ministra za europske integracije Ivana Jakovčića donosi u prosinačkom broju Stručna revija za turizam UT (Ugostiteljstvo i turizam).</p>
<p>Račan je naglasio da je Vlada već provodi niz mjera za poticanje turizma, od privatizacije hotelsko-ugostiteljskih tvrtki, smanjenja poreza, povezivanja poljoprivrednika i hotelijera do ulaganja u zapostavljene oblike turizma.</p>
<p> Razvoj turizma u Hrvatskoj ovisit će najvećim dijelom o nama samima, odnosno o tome koliko budemo znali iskoristiti svoja prirodna bogatstva, kulturnu baštinu, dosjetljivost i poslovni duh naših ljudi. Pravim poticajima države i mijenjanjem turističke ponude kombinacijom tradicionalnih i modernijih oblika turizma možemo stvoriti još privlačniju sliku Hrvatske u svijetu, kazao je Račan.</p>
<p> Ministrica turizma Pave Župan Rusković drži da u novo tisućljeće hrvatski turizam ulazi s velikim ciljevima, ali i realnom osnovom da se ti ciljevi realiziraju u idućih nekoliko godina. Pri tome ministrica naglašava kako sve one koji se bave turizmom očekuje mnogo posla. Osnovna je zadaća hrvatskog turizma u idućem razdoblju što prije riješiti probleme neodgovarajuće infrastrukture i prometne povezanosti, a na državi je poticanje poduzetničke svijesti povoljnim kreditima ne bi li ljudi shvatili da mogu i sami nešto raditi i tako pridonijeti razvoju turističke ponude. Time se može najprije očekivati i produljenje sezone, što je jedan od ciljeva nove strategije hrvatskog turizma. Župan Rusković je dodala kako pri tome posebno raduje interes za privatizaciju hotelskih tvrtki i vjeruje kako će novi potencijalni investitori i vlasnici potaknuti poslovni duh i u naših ljudi da krenu u poslove, a ne da čekaju da im se nešto »servira na pladnju«.</p>
<p>S ministricom turizma slaže se i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek, koji perspektive hrvatskog turizma u novom tisućljeću vidi u oživljavanju poduzetničkog duha i osmišljavanju nove turističke ponude. U tom dijelu veliku će ulogu imati malo gospodarstvo jer je vitalno i prilagodljivo pa kao takvo može i najbrže reagirati, drži Pecek. S tim su ciljem Ministarstvo turizma i Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo sklopili ugovore o kreditnim linijama sa pet poslovnih banaka namijenjenih razvoju malog gospodarstva u turizmu. Pecek uz to dodaje kako unatoč dugoj i bogatoj tradiciji, hrvatski turizam u idućim godinama mora ponuditi nove usluge i kvalitetu da bi bio konkurentan. Pri tome, u ponudi je potrebno razvijati selektivne vrste turizma vezane uz kontinentalni odnosno obalni dio te spojiti zeleno-kontinentalni i plavo-morski turizam.</p>
<p> Ministar za europske integracije Ivan Jakovčić drži da je turizam najbliži kriterijima EU, o kojoj će dijelom ovisiti i razvoj te grane u novom tisućljeću. Isto tako turizam je definitivno najbolji hrvatski predstavnik u europskom gospodarstvu jer, kako ocjenjuje Jakovčić, to je za sada jedini sektor koji, iako još ne potpuno, zadovoljava četiri osnovne slobode Europske unije: slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, a što je i u Hrvatskoj primjetno u vrijeme trajanja turističke sezone. Hrvatski će turizam u novom tisućljeću morati postati konkurentniji i prilagodljiviji mjerama EU-a. Pri tome Jakovčić pojašnjava da se i u EU događa nov pristup kreiranju zajedničke turističke strategije koji počiva na tri stupa: konkurentnosti, kvaliteti i održivim ekološkim standardima.</p>
<p> Za hrvatski je turizam stoga, drži Jakovčić, u idućim godinama važno pronaći strateške partnere za udruživanje u poslovnim projektima i zajedničko sudjelovanje u inicijativama i programima EU-a. Hrvatski turizam traži restrukturiranje i pozicioniranje na međunarodnom turističkom tržištu, a za to će nam, kako smatra Jakovčić, definitivno trebati pomoć i stranih stručnjaka i kapitala. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Graditeljstvo u kolapsu, a ni državna blagajna mu ne može pomoći </p>
<p>Predstavnici graditelja uključujući sindikate, poslodavce i komoru trebali bi se sljedeći tjedan sastati s premijerom Račanom / Od 1990. vrijednost izvedenih radova i broj zaposlenih u graditeljstvu su prepolovljeni / Milijun maraka uloženih u graditeljstvo srednjoročno daje rast ukupnoga gospodarstva od 2,4 milijuna maraka</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Hrvatsko graditeljstvo u totalnom je kolapsu, a umjesto povećanja kapitalnih ulaganja, ona su u državnom proračunu još dodatno smanjena. Sa 60 posto, koliko je bivša vlast izdvajala za graditeljstvo, u prošlogodišnjem proračunu ta su izdvajanja pala na oko 30 posto, dok u ovogodišnjem ona iznose svega desetak posto.</p>
<p>Rekao je to za Vjesnik predsjednik Sindikata graditeljstva Stipe Kirigin ističući da se i premijer Ivica Račan konačno odazvao vapaju građevinara da pokušaju spasiti struku. Naime, predstavnici graditelja uključujući sindikate, Udrugu poslodavaca i graditeljsku komoru trebali bi se sljedeći tjedan sastati s Račanom i njegovim suradnicima kako bi raspravili o alarmantnom stanju u graditeljstvu i pokušali naći alternativni način za preživljavanje te branše. </p>
<p>Da je stanje u graditeljstvu uistinu alarmantno, najbolje svjedoči podatak da je od 1990. do danas vrijednost izvedenih radova i broj zaposlenih u graditeljstvu doslovno prepolovljen. U posljednjih je deset godina u toj grani izgubljeno više od 60.000 radnih mjesta, a prema najnovijim podacima kojima raspolaže Sindikat, kaže Kirigin, trenutačno je u graditeljstvu zaposleno oko 58.000 ljudi. Za usporedbu je dovoljno spomenuti, naglašava on, da je 1990. bilo 880 poduzeća koja su zapošljavala 119.000 radnika, dok je danas registrirano čak 9.000 poduzeća. To govori o propasti velikih tvrtki, ističe Kirigin, a zbog toga i ne čudi podatak o 28.000 nezaposlenih građevinara te 6.000 onih koji rade, a ne primaju plaću po nekoliko mjeseci. </p>
<p>Budući da se Vlada opredijelila za štednju i smanjenje državnog proračuna što i mi podržavamo, ističe Kirigin, treba pronaći druge izvore koji će dati zamah graditeljstvu. Poznato je, naime, da bez velikih investicija i graditeljskog zamaha nema izlaska iz recesije i da je graditeljstvo jedna od rijetkih grana koja potiče cjelokupno gospodarstvo i razvoj zemlje općenito. To često spominje i ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić koji je na posljednjoj skupštini udruge poslodavaca graditeljstva istaknuo kako je građevinarstvo lakmus papir jer kad zemlja pada u recesiju prvo pada graditeljstvo i obrnuto, pri izlasku iz recesije najprije dolazi do zamaha u graditeljstvu.</p>
<p>U Hrvatskoj nažalost do tog zamaha još nije došlo, a uz ovakvu restriktivnu, ali razumljivu politiku, teško da će uskoro i doći, tvrdi predsjednik Sindikata graditeljstva. S Ministarstvom graditeljstva imamo odličnu suradnju, kaže Kirigin, ali Vlada se u trogodišnjem proračunu opredijelila za smanjenje investicija tako da tu nema pomoći. To nas ipak donekle čudi, ističe on, budući da su u teškim vremenima javni radovi spas. Prema podacima istraživanja kojima raspolaže Udruga poslodavaca graditeljstva, povećanje opsega građevinskih usluga za jedan milijun maraka srednjoročno daje rast ukupnog gospodarstva od 2,4 milijuna maraka, a jedan novozaposleni u graditeljstvu daje povećanje za 1,9 zaposlenih u ukupnom gospodarstvu. Problem je u tome, smatra Kirigin, što menedžment u graditeljstvu nije toliko sposoban da bi struka mogla samostalno i brzo izaći iz teške situacije. </p>
<p>Teškoćama su pogodovali, procjenjuje Kirigin, unutarnji problemi hrvatskoga gospodarstva, ali i globalna situacija. Hrvatska je tako, što zbog vlastite krivnje, što zbog novonastale situacije nakon otvaranja Istočne Europe, ostala i bez inozemnog tržišta. Kao primjer Kirigin navodi da je unatrag deset godina u inozemstvu godišnje radilo 6.000 hrvatskih građevinaca, dok ih je danas jedva oko 1.500. </p>
<p>U sadašnjoj situaciji kad je zaustavljena i gradnja većine već započetih objekata, građevinari, prema Kiriginovim riječima, slamku spasa donekle vide jedino u gradnji stanova i ostalih objekata na nekad okupiranim područima te u gradnji stanova po Čačićevome modelu društveno poticane stanogradnje.</p>
<p>U Udruzi poslodavaca graditeljstva pak ističu kako bi Vlada hitno trebala donijeti višegodišnju strategiju izgradnje infrastrukturnih objekata i investicijskih ulaganja javnih poduzeća. Također traže da se definira stambena politika koja bi, prema njihovu mišljenju, trebala biti i socijalna i tržišna te da se potiču izvozne aktivnosti koje bi omogućile plasman građevinarskih usluga na inozemnom tržištu.</p>
<p>Sa 30.000 novih stanova godišnje pali na 12.000</p>
<p>Teška situacija u kojoj se našlo hrvatsko graditeljstvo, drastično se odrazila i na gradnju stanova. U razdoblju od 1960. do 1989. u Hrvatskoj se gradilo od pet do sedam tisuća stanova na tisuću stanovnika te je Hrvatska tada čak nadmašila i neke zapadnoeuropske zemlje. Početkom '80-ih broj ukupno novoizgrađenih stanova iznosio je više od 30.000 godišnje. Od 1990. taj je broj počeo opadati, a 1995. izgrađena su samo 7.359 stana, dok se trenutačno taj broj kreće oko 12.000 stanova godišnje. Što se tiče prodaje novih stanova, od 1995. do 1999. u prosjeku je godišnje prodano 1.212 stanova, a čak 60 posto njih prodano je u Zagrebu. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Za kupnju većinskog paketa Nijemci imaju podršku najjačeg sindikata HT-a</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Zašto zapinje druga faza privatizacije Hrvatskog telekoma (HT)? Ona je više puta najavljivana za proljeće ove godine, kada, prema Zakonu o privatizaciji HT-a, dionice idu u javnu ponudu, dok sadašnjim i bivšim zaposlenicima tvrtke kao i razvojačenim hrvatskim braniteljima pripada po sedam posto dionica. </p>
<p>Marjan Jurleka, glasnogovornik HT-a, smatra da nije umjesno komentirati učestale špekulacije o tome što namjerava učiniti vlasnik tvrtke, dakle, država koja nakon prve faze privatizacije ima 65 posto udjela. Zakonski, sve je čisto kad je riječ o drugoj pa i mogućoj trećoj fazi privatizacije te »zlatne koke«. No, postoji mogućnost, kaže Jurleka, da se suvlasnici, Deutsche Telekom koji zasad ima 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, i država na neki način dogovore kako bi strateški partner došao do većinskog dijela paketa dionica HT-a. </p>
<p>Naime, poznato je da Deutsche Telekom uporno lobira za kupnju još 16 posto dionica HT-a kako bi postao većinski vlasnik. Na svoju je stranu već pridobio najjači sindikat u tvrtki (Hrvatski sindikat pošte i telekomunikacija) u kojem drže da bez pravog vlasnika nema ni pobjede u skoroj tržišnoj utakmici i na polju fiksne telefonije, koja se zbog liberalizacije telekomunikacijskog tržišta može očekivati i prije 2003. godine. U Sindikatu potvrđuju da se broj zaposlenih od ulaska strateškog partnera u HT, unatoč lošim iskustvima s Deutsche Telekomom u drugim tranzicijskim zemljama, povećao za nekoliko stotina. </p>
<p> Ipak, Vladu zabrinjava strategija Deutsche Telekoma u Hrvatskoj nakon više od dvije godine od završetka prve faze privatizacije HT-a. Naime, Vlada smatra da se u HT nedovoljno investira, odnosno da se ulaganja u razvoj telekomunikacija smanjuju umjesto da se povećavaju. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave HT-a, pak tvrdi da su se ulaganja u mobilne mreže Hrvatskog telekoma u 2000. godini u odnosu na 1999. povećala pet puta, iako u tvrtki ni za živu glavu ne žele reći o kojim se točno brojkama radi. A to je dovoljno da voda ode na mlin onih koji ističu da Deutsche Telekom izvlači profit iz zemlje, te da HT-u ostaje prosječna plaća od oko 4.700 kuna za 11.000 uposlenika. Osim toga, nagađa se da Nijemci na taj način nastoje smanjiti vrijednost kompanije kako bi se lakše i jeftinije domogli većinskog paketa dionica na kojem inzistiraju. </p>
<p> Deutsche Telekom je svojih 35 posto dionica HT-a platio 850 milijuna dolara, koje želi što prije vratiti. Na tom planu mogu se očekivati teški pregovori, jer sklopljeni ugovori štite interes njemačke firme. Po njima, HT ima monopol u fiksnoj telefonskoj mreži do 2003. godine.</p>
<p>Nagađanja o tome da bi hrvatska strana raskinula kupoprodajni ugovor, u Povjerenstvu za privatizaciju HT-a drže neosnovanim. Ništa čudno, ako se zna da je riječ o međunarodnom poslu, koji bi mogao imati i »veće posljedice« od skupo plaćene odštete Deutsche Telekomu. </p>
<p>Kako je nedavno izjavio ministar gospodarstva Goranko Fižulić, Hrvatska, da bi udovoljila pravilima igre unutar Svjetske trgovinske organizacije (WTO), nastojat će popraviti učinjenu štetu i već ove godine liberalizirati domaće Internet tržište. Moguće je i da se raspiše natječaj za treću GSM mrežu iako bi u tom slučaju država morala ponuditi odštetu HT Cronetu i VIPnetu, koji imaju koncesijske ugovore do 2003. godine bez trećeg »GSM igrača na domaćem tržištu«. </p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>OPEC sad zabrinjava preniska cijena nafte</p>
<p>LONDON, 2. siječnja</p>
<p> - Saudijska Arabija, najveći svjetski proizvođač i izvoznik nafte, pozvala je ostale članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da na sastanku, zakazanom za 17. siječnja u Beču, podrže smanjivanje dnevne proizvodnje sirove nafte za 1,5 milijun barela kako bi cijena ostala na razini od približno 25 dolara po barelu. Taj je poziv uslijedio nakon sastanka zemalja članica Vijeća za suradnju zemalja Perzijskog zaljeva (u kojem su i neke od članica OPEC-a - Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Katar) održanom prošlog vikenda u Manami. Osim spomenutih zaljevskih zemalja, o smanjivanju dnevne proizvodnje za 1,5 do dva milijuna barela pozitivno su se izrazili i predstavnici Irana, Venezuele, Libije i Indonezije.
Međutim, dio zapadnoga svijeta nije uvjeren u ispravnost ovakvog prijedloga. Tako je nezavisna agencija OECD-a International Energy Agency (IEA), koja se uglavnom bavi praćenjem i sudjelovanjem na naftnom tržištu, objavila kako spomenuto smanjivanje dnevne proizvodnje ne bi imalo nikakvih učinaka sve do svibnja. No, kako je veliki dio Sjedinjenih Država okovan snijegom i ledom, smanjivanje bi moglo izazvati velik psihološki odjek, postižući upravo suprotno od željenog stabiliziranja cijene nafte - njezin snažan rast.</p>
<p> Inače, cijena nafte od listopada je, kada je iznosila 35 dolara po barelu, snažno pala i u prosincu je prosječno iznosila 23 dolara, što je vrlo blizu donjoj granici ciljane OPEC-ove cijene, od 22 do 28 dolara. No, samo poziv na razmatranje ideje o smanjivanju dnevne proizvodnje sirove nafte u utorak je izazvao porast njezine cijene na svjetskom tržištu, i to (za 0,98 dolara) na 24,85 dolara po barelu.(Hina/Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Snažan rast tečaja eura </p>
<p>FRANKFURT/LONDON, 2. siječnja</p>
<p> - Tečaj jedinstvene europske valute prvog je radnog dana 2001. godine zabilježio snažan porast vrijednosti. Europska središnja banka (ECB) utvrdila je referentni tečaj eura od 0,9423 dolara, dok je u petak, 29. prosinca prošle godine, iznosio 0,9305 dolara. Američka je valuta pritom stajala 2,0756 njemačkih maraka (2,1019 u petak). Tečaj eura u utorak je u odnosu na dolar najviši unazad gotovo pet mjeseci. Osim već poznatih razloga, slabljenja američkoga i japanskoga gospodarskog rasta, na ovaj rast eura utjecao je i stav guvernera Francuske središnje banke Jean-Claudea Tricheta koji je u utorak ujutro u jednoj radijskoj emisiji izjavio kako bi zemlje eurozone ove godine trebale zabilježiti gospodarski rast od približno tri posto, i to bez većih inflatornih pritisaka. Iako je većina aktualnih statističkih podataka pokazala da su i europske zemlje suočene s usporavanjem gospodarskog rasta, istina, znatno manjim nego SAD i Japan, optimizam francuskoga guvernera dijele i tržišni analitičari. Tako neki od njih smatraju kako je realno očekivati da se euro uskoro posve približi razini od jednog dolara. Tome bi trebalo pomoći i objavljivanje podataka o nezaposlenosti u Francuskoj, koja je prema još uvijek neslužbenim informacijama na najnižoj razini od početka 1991. godine. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Hoće li 2001. donijeti recesiju u SAD? </p>
<p>WASHINGTON, 2. siječnja</p>
<p> - Samo nekoliko tjedana otkako je novoizabrani američki potpredsjednik Dick Cheney upozorio na moguću recesiju američkog gospodarstva, riječ recesija - koju su početkom prošle godine trgovci jedva mogli i izgovoriti - ušla je u većinu gospodarskih analiza i najava za ovu godinu.</p>
<p>No je li bojazan od recesije ipak »prenapuhana«? Dok većina ekonomista drži da jest, neki od najvećih investitora s Wall Streeta ipak je očekuju tijekom 2001. godine. Jedan je od pokazatelja koji govori u korist drugog mišljenja i podatak da je stopa rasta u SAD-u sa 5,6 posto u prvoj polovini 2000. godine na njenom kraju pala na samo 2,2 posto.</p>
<p> Iako ekonomisti smatraju kako je vjerojatnije da će doći do »laganog prizemljenja« američkog gospodarskog rasta (na približno jedan posto), analitičari procjenjuju da to najveće svjetsko gospodarstvo trenutno djeluje ranjivije nego prije deset godina kada je počelo razdoblje njegova intenzivnog rasta.</p>
<p> Razočaravajući pad cijena dionica većine Internet kompanija i visoka cijena energenata, posebno nafte, neki su od argumenata onih koji smatraju da je američko gospodarstvo krenulo nizbrdo. Tome dodaju i trenutna nepovoljna kretanja na tržištima kapitala, koja su posljednjih godina bila među glavnim »voditeljima« rasta.</p>
<p> Među pozitivne efekte ekonomisti ubrajaju rast tržišta nekretninama (budući da su trenutne hipotekarne kamate rekordno niske), ali i trenutno relativno nisku stopu inflacije koja bi ipak mogla ublažiti posljedice eventualne recesije.</p>
<p> Razloge panike mnogi su analitičari potražili i u političkom životu Sjedinjenih Država. Tako se kao jedan od krivaca za usporavanje gospodarskog rasta proziva i najnoviji američki predsjednik George W. Bush i njegov plan smanjivanja poreznih prihoda za čak 1,3 bilijuna dolara.</p>
<p> Ipak, strah od recesije vjerojatno je postao najintenzivniji otkako je i sama američka središnja banka sa svog zasjedanja sredinom prosinca upozorila kako inflacija i preintenzivna proizvodnja u SAD-u predstavljaju vrlo velik rizik. Kao rješenje tog problema, očekuju mnogi analitičari, Fed bi već ovog mjeseca mogao ponuditi prvo u nizu smanjivanje ključnih kamatnih stopa u zemlji.</p>
<p> Do novih odluka Feda i konačnog oblikovanja porezne politike novoga američkog predsjednika glavna tema gospodarskih razgovora nakon novogodišnjeg slavlja ostat će: dovodi li 2001. godina recesiju u Ameriku? (Hina/Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>U raspad šestorke malo tko vjeruje, ali su moguće promjene u Vladi </p>
<p>Godinu dana nakon izbora većina čelnika stranaka koalicije ocjenjuje rad Račanova kabineta relativno uspješnim / Jedino Tomčić ne očekuje nikakvu rekonstrukciju u Vladi / Tomac smatra da treba napraviti realnu analizu učinjenog u protekloj godini, a zagovara i neke promjene </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Stalna nagađanja u javnosti o mogućem raspadu vladajuće koalicije u izjavama za Vjesnik nisu potvrdili predstavnici većine stranaka šesteročlane koalicije. Šestorka će ostati na vlasti, smatra Damir Kajin, potpredsjednik IDS-a, stranke koja je zbog problema unutar koalicije nedavno zagovarala i prijevremene parlamentarne izbore. Unatoč manjim nestabilnostima, šestorka u drugu godinu na vlasti ulazi relativno konsolidirana, drži predsjednik LS-a Zlatko Kramarić. Većina smatra da će koalicija, »ako se ne dogodi nešto dramatično«, preživjeti, ali njezin najveći kamen kušnje bit će odnosi s Haaškim sudom. »Ako pri tom sudu pobijedi koncepcija prema kojoj Haag zanima vojno i političko vodstvo Hrvatske, a ne individualni zločini i zapovijedna odgovornost za zločine koja se može dokazati, a to nije isključeno, koalicija bi došla u pitanje«, mišljenje je potpredsjednika Sabora dr. Zdravka Tomca (SDP). </p>
<p>Također, većina stranaka rad Račanove vlade drži relativno uspješnim. Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić prvu godinu vlasti šestorke ocjenjuje »vrlo pozitivnom« naglašavajući da su, »uz malo sreće, mogli napraviti i više«. HSLS-ov saborski zastupnik Vilim Herman zadovoljan je jer je 2000. bila godina »pobjede demokracije« u kojoj su stvorene pretpostavke i za izgradnju civilnog društva, dok Tomac drži da tek treba napraviti »realnu analizu pri kojoj će se uzeti u obzir i dobre i loše strane« učinjenog u proteklih godinu dana. </p>
<p>Tomac zagovara i određene promjene: »Apsolutno smatram da neke stvari treba mijenjati«, no odbija pobliže objasniti što bi konkretno trebalo učiniti. U vezi s rekonstrukcijom Vlade kaže da je to moguće, ali uz uvjet da se svi u šestorci s tim slože »s tim da premijer Račan ima pravo predložiti nove ljude u eventualnim promjenama«. </p>
<p> U HSLS-u su pak vrlo oprezni u vezi s mogućom rekonstrukcijom. »Očekujemo rekonstrukciju, ali samo kao saldo nakon racionalne inventure«, ističe Herman objašnjavajući da bi do nje trebalo doći tek nakon ozbiljnog procjenjivanja ostvarenih rezultata.</p>
<p>U IDS-u drže da će se eventualna rekonstrukcija odvijati »unutar kuće«, a Kajin se, kako je rekao, nije htio zamarati mogućim novim odnosima unutar koalicije. Svjestan pozicije LS-a unutar koalicije, Kramarić kaže da je njegova stranka zadovoljna radom svoga ministra u Vladi (Bože Kovačevića), a moguću rekonstrukcije nije ni komentirao s objašnjenjem da LS na nju ionako ne bi mogao previše utjecati. Jedino Tomčić ne očekuje nikakvu rekonstrukciju Vlade. On drži da bi jedino trebalo doći do »redefinicije i preraspodjele poslova unutar pojedinih ministarstava«.</p>
<p>S obzirom na način funkcioniranja svih koalicija pa tako i šestorke u Hrvatskoj, do promjena u Vladi može doći samo nakon suglasnosti svih koalicijskih partnera. U vezi s mogućim promjenama, već dulje vrijeme postoji pitanje odnosa predsjednika stranaka i njihova utjecaja na politiku šestorke te same Vlade kao zakonitog izvršnog tijela koalicije. Koordinaciju šestorke predsjednik Mesić je ne tako davno proglasio tijelom na kojem se ne smiju donositi odluke, međutim, poznato je da se sva bitna strateška pitanja ipak dogovaraju između predsjednika šest stranaka jer te stranke nose i odgovornost za politiku koju provodi Vlada. </p>
<p>Na kraju bi se pitijski moglo zaključiti: do raspada koalicije neće doći osim ako Haaški sud iziđe s takvim optužnicama koje neke stranke u koaliciji ne mogu prihvatiti, a do rekonstrukcije Vlade doći će tek ako se svi koalicijski partneri suglase u vezi s tim. </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Sinju 25,5 milijuna kuna iz državnog proračuna za kapitalnu izgradnju</p>
<p>SINJ, 2. siječnja</p>
<p> - Gradu Sinju s tridesetak tisuća stanovnika za ovu godinu je iz državnog proračuna dodijeljeno 25,5 milijuna kuna. Taj će se novac uložiti u izgradnju, dogradnju, obnovu i rekonstrukciju kapitalnih objekata na području grada.</p>
<p>Planira se rekonstrukciju Jakina gumna, inače posebne crne točke na prometnom pravcu Zagreb-Split (3,5 milijuna kuna). Za nastavak izgradnje zgrade Osnovne škole Ivana Lovrića izdvojena su dva milijuna, a za obnovu zgrade Općinskog suda 8,6 milijuna kuna. </p>
<p>Za izgradnju sinjske i hrvatačke zaobilaznice duge 17,5 kilometara dodijeljeno je pet milijuna kuna, ali se sada ne može točno reći hoće li toliko novca biti dostatno za izradu dokumentacije i izvlaštenje zemljišta. Inače, ukupna investicija izgradnje toga infrastrukturnog objekta teška je 105 milijuna kuna. Dva milijuna kuna izdvojeno je za izgradnju gradskog pročistača, za rekonstrukciju vodocrpke na rijeci Rudi 1,150.000 kuna te za obnovu zgrade Osnovne škole Ivana Mažuranića u Hanu 500.000 kuna. Za izgradnju odjeljenja Osnovne škole Jurija Bonačija na gradskom predjelu Štalija u Sinju, u blizini OŠ Ivana Lovrića, izdvojena su 2,8 milijuna kuna. </p>
<p>Uz jamstvo Ministarstva prosvjete i sporta sve navedene objekte gradit će sinjski »Alkom« .</p>
<p>Prava je šteta što za dovršetak izgradnje Osnovne škole Ivana Lovrića nije izdvojeno više novca. Riječ je o većoj školi čija se zgrada počela graditi prije sedam godina. Do sada je izgrađena tek njezina prva faza (samo učionice), koju je gradilo čak pet ministara - Girardi, Vokić, Pugelnik, Ivanišević i Strugar. Da bi se ta škola dovršila potrebno je osigurati još 12 milijuna kuna. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Za Imotski - 9,3 milijuna kuna</p>
<p>IMOTSKI, 2. siječnja</p>
<p> - Za dovršetak izgradnje velike sportske dvorane u Imotskom iz državnog je proračuna u ovoj godini izdvojeno 4,7 milijuna kuna, za uređenje raskrižja u Cisti Provo 600.000 i obnovu Osnovne škole Stjepana Radića u Lovreću 500.000 kuna.
Međutim za obnovu zgrade Osnovne škole u Studencima izdvojeno je 500.000, a za nastavak izgradnje opskrbnog prstena u Imotskom kraju tri milijuna kuna. </p>
<p>Dakle, iz državnog proračuna je za izgradnju, dovršetak, obnovu i rekonstrukciju kapitalnih objekata za Imotski kraj izdvojeno ukupno 9,3 milijuna kuna. </p>
<p>Šteta je što nisu izdvojena sredstva za rekonstrukciju također tako važne ceste Imotski-Lovreć koja je u iznimno teškom stanju. Riječ je o važnoj prometnici jer na pravcu Imotski-Split mnoga naselja povezuje s državnom cestom, otvarajući ih prema tržištu.
Imoćani i Lovrećani se nadaju da će se iduće godine izdvojiti sredstva iz državnog proračuna za rekonstrukciju te ceste koja život znači za naselja na potezu Imotski-Lovreć. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>SDP zatečen izigravanjem Vladinih odluka o »Čazmatransu« </p>
<p>BJELOVAR, 2. siječnja</p>
<p> - Socijaldemokratska partija (SDP) Bjelovarsko-bilogorske županije zatečena je izigravanjem Vladinih odluka i svih dogovora postignutih na Koordinaciji Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP), na skupštini dioničara najvećega hrvatskog cestovnog prijevoznika »Čazmatransa«, istaknuo je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik županijskog SDP-a Vladimir Kirin. </p>
<p> Dodao je kako to daje legitimnost svim kriminalnim postupcima i osobama zbog kojih je »Čazmatrans« zapao u dug od 109 milijuna njemačkih mraka. Zato će dva člana SDP-a u novome Nadzornom odboru »Čazmatransa« dati ostavke pa će morati biti sazvana nova skupština tvrtke, na kojoj će se s malim dioničarima imenovati novi nadzorni odbor. Županijski SDP zahtijeva opoziv i predstavnice HFP-a Gordane Balić jer je, kažu, opstruirala Zaključke Vlade i HFP-a.</p>
<p> Kako je rečeno, na skupštini dioničara te tvrtke 28. prosinca predstavnica HFP-a, vlasnika 47 posto dionica »Čazmatransa«, Gordana Balić je suprotno dogovoru Koordinacije HFP-a glasovala za Nadzorni odbor u kojemu su i pojedinci koji desetak godina vode tvrtku, i koji su je doveli pred stečaj, a od oko 1.730 zaposlenih 400 je višak. To, ističu u SDP-u, protuslovi Vladinim odlukama da HFP mora promijeniti članove nadzornih odbora u državnim tvrtkama i njima upravljati s novim ljudima. </p>
<p> Na pitanje novinara o sudbini najveće hrvatske tvornice topljenih sirova »Zdenke« u Velikim Zdencima, koje je većinski vlasnik također država, i koje su dugovi prerasli vrijednosti tvrtke, prvi čovjek županijskog SDP-a kaže kako smatra da Uprava te tvrtke također nije uspjela riješiti pitanje davno nagomilanih dugova te da će »Zdenka« vjerojatno biti preprodana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Šibenski koalicijski čvor razriješen, manjinski HDZ sam upravlja gradom</p>
<p>ŠIBENIK, 2. siječnja</p>
<p> - U novu godinu Šibenik je zakoračio s vladavinom manjinskoga, HDZ-ova poglavarstva. Naime, nakon raskida koalicije između HDZ-a i HSLS-a, te nakon nedavnog prihvaćanja HSLS-ovih ostavki, HDZ je u Gradskom poglavarstvu ostao sâm, a sâm će obnašati vlast sve do okončanja novih redovitih lokalnih izbora. Ostatak oporbe procijenio je da je u postojećoj situaciji i konstelaciji snaga to najbolje rješenje. </p>
<p>Nakon raskida trogodišnjeg koalicijskog saveza između HDZ-a i HSLS-a na gradskoj razini, SDP je najavljivao više mogućnosti razvoja situacije, međutim ubrzo je zaključeno da je koalicija razvrgnuta u za njega najnepovoljnijem trenutku, te da raspisivanje prijevremenih izbora ili dovođenje povjerenika nema smisla jer je u pitanju prekratko vrijeme, a i troškovi bi dobrano opteretili ionako tanak gradski proračun. </p>
<p>SDP, ali i ostale stranke iz oporbe koje u Gradskom vijeću imaju svoje članove - HNS i HSS - ostali su zapravo time zatečeni. Pravog odgovora na potez HSLS-a koji su dugo očekivali nisu imali pa se brzo došlo do suglasja o tome kako je najbolje da vlast do lokalnih izbora ostane u rukama HDZ-a. HDZ se tome, naravno, nije opirao smatrajući da će mu sedam mjeseci, koliko je bilo preostalo do izbora, dobro doći za okončanje nekih projekata. </p>
<p>To što će u tom vremenu samo vijećnici HDZ-a odlučivati o krupnim problemima ovoga grada, nikomu trenutačno ne smeta. Stječe se dojam da se u razrješenje političke krize koja je nastala u Šibeniku, krenulo linijom manjeg otpora pa će se vrijeme do izbora, prema svemu sudeći, koristiti po sistemu »ne talasaj«. </p>
<p>Očito je, međutim, da se cijela zamršena situacija mogla razvijati i drukčije. Primjerice, oporbene su stranke mogle među sobom izabrati osobu pogodnu za povjerenika, ali se vjerojatno u startu procijenilo da će se stranke teško usuglasiti oko jednog kandidata, pa je sve tjeralo vodu na mlin HDZ-a koji danas sam upravlja Šibenikom. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Umrla zastupnica Liberalne stranke dr. Tereza Ganza-Aras</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Dr. Tereza Ganza-Aras, saborska zastupnica Liberalne stranke, umrla je u ponedjeljak u ponoć u 64. godini u Kliničkom bolničkom centru Rebro u Zagrebu. Ispraćaj će biti u srijedu u 16,30 sati ispred mrtvačnice na Mirogoju a pokop dan kasnije na gradskom groblju u Zadru u 15 sati. Knjiga žalosti bit će otvorena u prostorijama LS-a u Zagrebu u srijedu u 10,30, dok će komemoracija biti u 15 sati. U četvrtak će se u 11 sati održati i komemorativni skup u zadarskoj Hrvatskoj kazališnoj kući. </p>
<p> Potkraj prošlog tjedna dr. Ganza-Aras prevezena je iz zadarske Opće bolnice na liječenje u KBC Rebro. Liječnici su ustanovili akutni hepatitis C, a potom je prestala raditi jetra. Sredinom prošloga tjedna dr. Ganza-Aras se, vjerujući da je oboljela od gripe, obratila liječnicima u Zadru. No, ubrzo je pala u komu, izgubila svijest i priključena je na uređaje za disanje, a nakon toga prevezena je Vladinim helikopterom u Zagreb.</p>
<p> Dr. Tereza Ganza-Aras rođena je 1937. godine u Kaštel Sućurcu. Diplomirala je na na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje se i zapošljava 1971. godine kao asistent na katedri za povijest. Nakon toga, kraće vrijeme bila je zaposlena u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Zadru, a devedesetih se vraća na Filozofski fakultet u Zadru. U vrijeme demokratskih promjena u Hrvatskoj, početkom devedesetih uključuje se u rad HSLS-a a na drugim demokratskim izborima izabrana je za saborsku zastupnicu. Tu je dužnost obnašala u dva mandata Županijskog doma. </p>
<p> U unutarstranačkim podjelama u HSLS-u priklonila se programu Vlade Gotovca i LS-u gdje je bila član Predsjedništva. Obnašala je i dužnost predsjednice zadarskog LS-a. Namjeravala se kandidirati i za predsjednicu LS-a, ali je u posljednji čas odustala. Govoreći o svojim političkim stavovima, isticala je da joj je uvijek bio cilj nacionalno oslobođenje Hrvatske, ali da je sloboda pojedinca uvjet za slobodu naroda, te da država samoj sebi ne može biti svrha. </p>
<p> Dr. Tereza Ganza-Aras bila je politički disident od 1966. godine, a u njezinu stanu u Zadru s grupom istomišljenika među kojima su bili i Franjo Zenko, Danijel Ivin i Mihajlo Mihajlov vodila je vatrene političke i kritične rasprave o tadašnjem komunističkom režimu. Bila je to prva organizirana skupinu disidenata koja je namjeravala pokrenuti prvu nekomunističku stranku u tadašnjoj državi. No, planove je osujetilo uhićenje gotovo cijele te grupe intelektualaca. Izbjegla je uhićenje jer je u to vrijeme bila u Njemačkoj kao stipendist. Bila je također novinski i politički komentator te autorica povijesno-političkih studija o stvaranju hrvatskoga građanskog društva, parlamentarizma i političkih stranaka. </p>
<p> Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio je obitelji Ganza-Aras brzojav sućuti u kojemu stoji: »Iznenadnom smrću vaše i naše drage Tereze, hrvatska politička scena izgubila je još jedno veliko ime. Vi, njeni najmiliji, primite izraze moje duboke sućuti«. U brzojavu sućuti premijer Ivica Račan ističe: »Hrvatsku demokratsku scenu potresla je vijest o iznenadnoj i preranoj smrti prof. dr. Tereze Ganze Aras. Predsjednica Kluba zastupnika LS-a Županijskog doma Hrvatskog sabora svojim je dugogodišnjim znanstvenim radom i političkim djelovanjem, isprva disidentskim, a od devedesetih godina i demokratskih promjena, i aktivnim saborskim angažmanom dala neprocjenjiv doprinos razvoju parlamentarizma i demokratizacije Hrvatske te dignitetu političkog dijaloga«.</p>
<p> Smrt Tereze Ganza-Aras nenadoknadiv je gubitak za LS i za demokratsku političku scenu u Hrvatskoj, rekao je predsjednik stranke Zlatko Kramarić. U svom se radu ustrajno i zdušno zalagala za pravdu i za dobrobit čovjeka, kazala je predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević. »Bile smo među rijetkim ženama u Saboru pa smo i s tog stajališta bile bliske«, dodala je. (G. Jureško/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Veće trošarine na automobile, manji porezi na dobit, priznaju se olakšice </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Od početka godine započela je primjena paketa novih poreznih zakona čije su najvažnije izmjene uvođenje triju stopa poreza na dohodak, smanjenje stope poreza na dobit na 20 posto, te povećanje trošarina na osobne automobile. Naime, s prvim danom nove 2001. godine počela je primjena pet novih poreznih zakona - Općeg poreznog zakona, Zakona o poreznom savjetništvu, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o porezu na dobit, te izmjena Zakona o posebnim porezima na osobne automobile. </p>
<p> Kod poreza na dohodak novost je uvođenje više stopa i veći raspon porezne osnovice na koju se primjenjuje. Tako se od ove godine dohodak, umjesto s dosadašnje dvije, oporezivati s tri stope - 15 posto dohodak do 2500 kuna mjesečno (što je visina dvostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka utvrđenog na 1250 kuna); 25 posto dohodak od 2500 do 6250 kuna; te stopom od 35 posto dohodak u iznosima višim od 6250 kuna. </p>
<p> Od ove godine porez na dohodak (po stopi od 15 posto) plaćao bi se i na dohodak od kapitala, odnosno dividende i udjela u dobiti. S druge strane, kao izdatak će se priznavati uplaćene premije životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja do 1000 kuna.</p>
<p> Novine su Zakona o porezu na dohodak i propisivanje većeg broja primitaka koji se ne bi oporezivali, priznavanje izdataka po osnovi jednokratnog otpisa nabavljene opreme, kao i dijela izdataka za reprezentaciju, ukidanje zaštitne kamate i obveze revalorizacije, mogućnost paušalnog oporezivanja obrtničkih djelatnosti i slično. </p>
<p> Najvažnije novosti u oporezivanju dobiti jesu smanjenje porezne stope s dosadašnjih 35 na 20 posto i ukidanje zaštitne kamate. Novosti su također priznavanje kao rashoda darovanja kulturnim, znanstvenim, humanitanim, športskim i sl. udrugama i to u visini do dva posto ostvarenih prihoda u prethodnoj godini. Kao rashod priznalo bi se i 30 posto troškova reprezentacije. Zakon također na jednom mjestu propisuje olakšice (npr. za područja posebne državne skrbi ili slobodne zone), olakšice i oslobođenja za poticanje ulaganja, te poticaje za zapošljavanje, za obveznike koji su osnovani u svrhu profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje invalida. </p>
<p> Od 1. siječnja očekuje se poskupljenje cijena automobila budući da su na snazi nove, povećane trošarine. Tako se izmjenama Zakona o trošarinama na osobne automobile uvode trošarine na kupnju svih automobila, pa i onih najjeftinijih koji su dosad bili oslobođeni tog posebnog poreza. Porezna osnovica ostaje prodajna cijena automobila, a najniža trošarina od 5 posto plaćat će se na automobile do 50.000 kuna.</p>
<p> Na automobile veće cijene plaćat će se utvrđeni iznos (od 2500 do 70.000 kuna) i određeni postotak (od 10 do 35 posto na iznose više od donje granice skale trošarina prema prodajnoj cijeni). Tako će se na automobile čija je cijena od 50 do 100 tisuća kuna plaćati 2500 kuna i još 10 posto na iznos veći od 50.000 kuna; na automobile čija je cijena od 100.000 do 150.000 kuna trošarina od 7500 kuna i još 15 posto na iznos veći od 100.000. Automobili veće vrijednosti imaju i mnogo veće trošarine. Na one čija je prodajna cijena od 300.000 do 350.000 kuna plaćat će se 52.500 kuna trošarine i još 35 posto na iznos koji premašuje 300.000 kuna, dok će se za automobil koji košta više od 350.000 kuna morati platiti 70.000 i dodatnih 35 posto na iznos koji prelazi 350.000 kuna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>»Sječa« predsjednika sudova: Ramušćak, Gredelj i Šumanović su samo prvi u nizu</p>
<p>Ministru će, po nekim tumačenjima, svih 256 predsjednika sudova morati staviti mandat na raspolaganje / Neće biti veliko iznenađenje ako novi predsjednik Vrhovnog suda bude političar, a navodno su za to mjesto zainteresirani Luka Trconić i Ingrid Antičević-Marinović / Posao novih predsjednika sudova svest će se isključivo na poslove sudske uprave, za koju odgovaraju ministru, a sudovanjem se neće moći baviti </p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - Od početka ove godine profesionalna sudbina svih predsjednika sudova u Hrvatskoj, općinskih, županijskih, prekršajnih i trgovačkih, u rukama je ministra pravosuđa Stjepana Ivaniševića. Tako će, prema nekim tumačenjima, svih 256 predsjednika sudova, morati svoje mandate staviti na raspolaganje. Ministar će potom, nakon raspisanih javnih natječaja, a na prijedlog sudačkih vijeća, izabrati nove predsjednike sudova. Poznato je i da je prijedlog sudačkih vijeća neobvezujući za ministra, pa on u konačnici može arbitrarno postaviti predsjednike sudova. </p>
<p>Na udaru bi se među prvima mogao naći predsjednik najvišeg, Vrhovnog suda Marijan Ramušćak. Uz Ramušćakovo ime, kako je poznato, u posljednje vrijeme vezalo se nekoliko pravosudnih afera. Iz pritvora su tako, zbog nemara Vrhovnog suda, puštena dvojica krijumčara drogom i jedan rodoskvrnitelj.Najnoviji je slučaj vezan uz Antuna Gudelja, ubojicu Josipa Reihl-Kira, kojeg je Vrhovni sud oslobodio 1997. godine, da bi nedavno taj sud priznao grešku i ukinuo rješenje o oslobađanju. Kao novo rješenje, sada je ozakonjeno da će funkcija budućeg predsjednika Vrhovnog suda biti politička par excellance. Naime, njega će na prijedlog Predsjednika Republike i konzultacije mjerodavnog saborskog odbora, birati Zastupnički dom. </p>
<p>Stoga, kako se šuška, neće biti veliko iznenađenje i ako novi predsjednik Vrhovnog suda potekne iz redova političara, a navodno su za to mjesto zainteresirani Luka Trconić i Ingrid Antičević-Marinović. Svojedobno se kao o pretendentu za Ramušćakovog nasljedniku pričalo i o Ranku Marijanu, aktualnom zamjeniku ministra pravosuđa, koji ima i zamjetno sudačko iskustvo. </p>
<p>Novim zakonom utvrđeno je i da će predsjednici sudova iole većeg suda, s više od 20 sudaca, bit će zapravo »privezani« isključivo za ministra pravosuđa. Naime, posao predsjednika tih sudova svest će se isključivo na poslove sudske uprave, za koju odgovaraju ministru, a sudovanjem se neće moći baviti. Dakle, može se reći i da je zakonodavac predsjednicima sudova u iole većim sudovima, namijenio i političku ulogu.</p>
<p> Za očekivati je stoga da će na ta mjesta doći osobe od posebnog ministrovog povjerenja. Predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Miroslav Šumanović nosi težak uteg zbog toga što je u tom sudu nedavno pronađen manjak od milijun maraka, za što se neposredno okrivljuje bivša šefica računovodstva. Činjenica je da je tom slučaju ministar Ivanišević dao veliki značaj jer je zbog njega sazvao posebnu press-konfrenciju, na kojem se između redaka dalo naslutiti da Šumanovića smatra »objektivno« odgovornim za slučaj nestanka novca. Zato neće biti veliko iznenađenje ako manjak u tom sudu bude iskorišten kao alibi za Šumanovićevu smjenu. </p>
<p> Posljednji veći skandal koji se vezao uz Đuru Sessu, predsjednika Općinskog suda u Zagrebu, bilo je ubojstvo sutkinje, odvjetnice i klijentice u tom sudu. Bilo je to još u vrijeme HDZ-ove vlasti, a Sessa je tada tu aferu uspješno »preživio«. Znakovita je činjenica da je ministar Ivanišević nedavno najavio češljanje financijskog poslovanja u svim sudovima. Stoga se može pretpostaviti da će »odletjeti« oni predsjednici sudova u kojima bude utvrđeni manjak u blagajni.</p>
<p>Poseban je slučaj Vladimira Gredelja, koji je s ministrom Ivaniševićem u sukobu od prvih dana njegovog mandata. Protiv Gredelja prije devet mjeseci podignuta je kaznena prijava zbog nestanka 15.000 kuna kod nabavke automobila za bjelovarski sud. Gredelj tu prijavu doživljava kao pritisak. Često mu se spočitava pripadnost Potrebičinom »klanu«, no u prilog mu ide činjenica je da bjelovarski Županijski sud najažurniji sud u državi. S druge strane, u bjelovarskom sudu ima dosta onih koji bi na Gredeljevu mjestu u sudu rado vidjeli nekog drugog. </p>
<p>Kako neslužbeno doznajemo, kandidati za novog predsjednika Županijskog suda u Osijeku među ostalima su sudac ovoga suda Damir Krahulec, te zamjenik Županijskog državnog odvjetnika Zvonko Vrban. Spomenuti konkurenti za ovu visoku funkciju, koncem su prošle godine brojna prijepodneva provodili zajedno na suđenju osječkome tajkunu Antunu Novaliću. Krahulec kao sudac, a Vrban kao zastupnik optužbe. Već na početku glavne rasprave dalo se zaključiti da je riječ o rivalima koji vode neku drugu bitku. Naime, na samom početku suđenja, Vrban je zatražio izuzeće suca Krahuleca iz ovoga slučaja zbog »njegove upitne objektivnosti«. Obrazlažući svoj zahtjev, Vrban je tada naglasio kako je Krahulec nekim svojim postupcima vezanim uz slučaj Novalić doveo u pitanje svoju objektivnost u prosuđivanju činjenica i zakonitom donošenju odluka. Krahulec je uzvratio kako u 20 godina njegova rada nikada nitko nije doveo u pitanje njegovu objektivnost. Osim toga, doznajemo da bi se za predsjednika Županijskog suda mogao kandidirati i sadašnji županijski državni odvjetnik Miroslav Jukić. </p>
<p> Da je predsjednik varaždinskog Općinskog suda Damir Kontrec kupio gradski stan mimo javnog natječaja i po nižoj cijeni od uobičajene, nije nikakva tajna priča sa sudskih hodnika,nego se o tome oglasila i glavna državna revizorica Šima Krasić.</p>
<p>Spomenuti je stan prodan znatno jeftinije od uobičajene cijene, a takvu jeftinu procjenu sačinio je ovlašteni sudski vještak. Još jedna pikanterija: prije same kupnje stana, Damir Kontrec stanovao je u njemu plaćavši vrlo nisku najamninu (priča kaže tek nešto višu od 100 kuna mjesečno), a što je pak dogovorio s HDZ-ovim gradonačelnikom Vojvodom. </p>
<p>I priča vezana uz predsjednika Županijskog suda u Varaždinu Vladimira Flegara nije nikakvom tajnom, a zbog tekstova o njegovom kamatarenju u štedno kreditnoj zadruzi »Aurora« sam predsjednik Županijskog suda Flegar već je tužio jedne novine. Šaputanja kažu da je Vladimir Flegar u vremenu koje je prethodilo njegovu imenovanju za predsjednika Županijskog suda namjeravao otići u mirovinu, no - predomislio se.</p>
<p> Prema Vjesnikovu dobroobaviješćenom izvoru, bliskom splitskoj Palači pravde i resornom ministarstvu, trenutačni predsjednik splitskog Županijskog suda, Igor Benzon, tu funkciju mogao bi obnašati do umirovljenja. Ukoliko dođe do smjene, njegovo mjesto mogli bi zauzeti njegov dosadašnji zamjenik, sudac Josip Čule ili suci Županijskog suda Vicko Prančić i Sovjetka Režić. Predsjednik splitskog Općinskog suda Vlado Madunić sigurni je kandidat za odlazak. Madunić je došao kao iznenađenje, na mjesto bivšeg predsjednika suda Ante Šarića, pretekavši najkompetentnijeg kandidata, suca Damira Primorca. Prema Vjesnikovim izvorima, čini se kako Primorčevo vrijeme tek dolazi jer je on najozbiljniji pretendent za predsjednika Općinskog suda, kojeg svesrdno gura splitski gradonačelnik Ivica Škarić i još neki čelnici splitskog SDP-a. Primorčeve račune, špekulira se po hodnicima splitskog suda, ipak bi mogli pomrsiti neki od splitskih odvjetnika, članova SDP-a.</p>
<p> Na čelu splitskog Trgovačkog suda još uvijek je vršitelj dužnosti sudac Ivo Bakalić. Za izbor novog predsjednika natječaj je u tijeku, a izgleda kako promjena neće biti. Naime, Ivo Bakalić u Ministarstvu pravosuđa dobro kotira. Kako sada stvari stoje, jedina sigurna fotelja izgleda je ona predsjednika splitskog Prekršajnog suda koju će izgleda održati dosadašnji predsjednik Mladen Katunarić.</p>
<p>U Rijeci i nisu pretjerano sigurni da će biti provedena masovnija »sječa« predsjednika sudova, osim možda na velikim sudovima, obzirom da na većini malih sudova nema kandidata ni za suce, a kamoli za predsjednike sudova. </p>
<p>U ovom trenutku, u Rijeci se ne spominju imena mogućih novih predsjednika riječkih sudova, a ima i onih »dobro obaviještenih« koji tvrde da će mogući novi predsjednici doći u Rijeku iz nekih drugih sredina. </p>
<p>U Puli se očekuje određeno provjetravanje u Županijskom i Općinskom sudu.</p>
<p> Na udaru javnosti bio je posebno Županijski sud, posebno njegov predsjednik Ivan Milanović jer je doista složen, slučaj Herak, dodijelio jednoj mladoj sutkinji. </p>
<p> Hoće li doći do promjene na čelu Županijskog suda, kao i općinskih sudova u Puli, Pazinu, Bujama, Buzetu, Labinu, Poreču i Rovinju, teško je reći, jer građani više od samih promjena žele bolju organizaciju i dostupnost pojedinih službi. </p>
<p>Kako neslužbeno saznajemo, predsjedniku Županijskog suda u Šibeniku do mirovine je ostala još jedna godina rada, a hoće li mirovinu dočekati kao predsjednik tog suda, teško je kazati. Također je nezahvalno prognozirati hoće li se na listi za smjene naći Mirjana Belamarić, predsjednica Prekršajnog suda u Šibeniku, i Višnja Devčić, aktualna predsjednica Općinskog suda, za sada je također teško je i nezahvalno prognozirati.</p>
<p>(Biljana Bašić, Irena Dragičević, Karmen Gumbas, Damir Herceg, Jadranka Klisović, Maja Sajler i Mirko Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Gredelj: Ne moramo staviti mandate na raspolaganje</p>
<p>»Iz odluke Ustavnog suda kojom je određeno da Državno sudbeno vijeće (DSV) više ne može birati predsjednike sudova, ne proizlazi da aktualnim predsjednicima sudova prestaje mandat. Svako drugačije rješenje bilo bi neustavno, kaže Vladimir Gredelj, predsjednik bjelovarskog Županijskog suda i čelnik Udruge hrvatskih sudaca (UHS). Svatko tko poznaje pravo, zna da odluke Ustavnog suda ne mogu djelovati retroaktivno, dodaje.</p>
<p> »Ako se bude tražilo da predsjednici sudova stave mandate na raspolaganje, zaštitu ćemo potražiti na Ustavnom sudu», kaže Gredelj. Napominje kako bi traženje da predsjednici sudova podnesu ostavke, značilo institucionaliziranje revolucionarnih metoda i potpuno ukidanje neovisnosti sudbene vlasti, čemu će se Udruga sudaca najenergičnije suprotstaviti.</p>
<p>Činjenica je da ministar pravosuđa Ivanišević i njegov zamjenik Marijan nisu pozvali predsjednike sudova da podnesu ostavke. No, ako pojedini novinari kao vjesnici smjena predsjednika sudova, nastupaju kao glasnogovornici aktualne vlasti, tada ta vlast mora biti spremna preuzeti odgovornost za uvođenje principa po kojem će svaka novoizabrana vlast imati pravo na sječu čelnih ljudi u sudstvu. Pokaže li se to točnim, onda će novoimenovani predsjednici sudova trajati upravo onoliko koliko i oni koji su ih postavljali», zaključuje Gredelj. (B.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Gradski i županijski čelnici i stranke odšutjeli pucnjeve na dubrovačkog odvjetnika Jakšića</p>
<p>DUBROVNIK, 2. siječnja</p>
<p> - Predsjednik Odvjetničke komore Hrvatske Ranko Pelicarić posjetio je u ponedjeljak poslijepodne ranjenoga dubrovačkoga odvjetnika Srđa Jakšića, na kojeg je u subotu, 30. prosinca, oko 19 sati, ispred njegova doma u Uvali Lapad, pucala nepoznata osoba iz vatrenoga oružja. Zamoljen od novinara za komentar događaja kazao je, među ostalim, kako je riječ o »tužnom i neočekivanom događaju«, te da vjeruje kako će biti istražene sve okolnosti oko istoga, a počinitelj(i) priveden(i) pravdi.</p>
<p>»Naravno da kao struka ne možemo dopustiti da se takve stvari događaju, te moramo reagirati unutar institucija društva«, rekao je Pelicarić kazavši i to kako je vitalna stvar da svaki od odvjetnika bude siguran u obavljanju svoga posla, bez obzira »tko su mu stranke, a tko protustranke«. »Nedopušteno je, i ne smijemo se miriti s time, da se bilo kome od nas, kao i vama novinarima, u obavljaju poslova događaju ovakve stvari«, dodao je na koncu Pelicarić. </p>
<p>Tijekom napada, podsjećamo, Jakšić je zadobio dvije ustrijelne i dvije prostrijelne rane, operiran je u dubrovačkoj Općoj bolnici i nalazi se izvan životne opasnosti. Široj je javnosti poznat po nedavnoj uspješnoj obrani pomorca Dejana Subotića iz Crne Gore, kojeg je Vijeće dubrovačkog Županijskog suda nepravomoćno oslobodilo optužbe za ratni zločin nad civilima. Samo godinu ranije Subotić je bio proglašen krivim i osuđen na deset godina zatvora. </p>
<p>U međuvremenu je i odvjetnikova supruga Vera doživjela verbalni napad. Kako je incidentu bila prisutna i njihova malodobna kći, dijete je od šoka privremeno zanijemilo, a kako doznajemo u utorak prije podne, djevojčica se oporavlja, no, obitelj, doznajemo, živi u strahu. </p>
<p>O cijelom je slučaju izvješćen i Hrvatski helsinški odbor, a kako doznajemo o događaju će biti riječi i na sastanku dubrovačke Odvjetničke komore, čiji je Jakšić i predsjednik. Sastanak se očekuje tijekom poslijepodneva, bit će zatvoren za javnost, a o zaključcima će uslijediti priopćenje. </p>
<p>Zanimljivo je napomenuti kako, premda su prošla već gotovo puna četiri dana od napada, nitko od gradskih, županijskih čelnika, ili, pak, predstavnika političkih stranaka, nije našao za shodno obratiti se javnosti, pogotovo dubrovačkoj, nenavikloj na ovakve događaje. Istražni sudac Bruno Karninčić zasad nije želio davati izjavi o slučaju, a policija se dosad oglasila tek jednim priopćenjem, i to još u subotu kasno navečer, nakon napada na odvjetnika Jakšića. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Pokušava se zastrašiti cijelu profesiju</p>
<p>ZAGREB, 2. siječnja</p>
<p> - »Zgroženi smo ovakvim činom, te ga smatramo napadom na cijelu našu profesiju i najoštrije ga osuđujemo«, priopćio je u utorak Odvjetnički zbor Dubrovačko-neretvanske županijeg, nakon što su za sada nepoznati napadači pokušali ubiti odvjetnika Srđa Jakšića, predsjednika Odvjetničkog zbora Dubrovnika u stubištu ulaza njegove obiteljske kuće u Lapadu u Dubrovniku. »Prema raspoloživim informacijama od sedam ispaljenih pištoljskih metaka četiri su pogodila našeg kolegu, koji je uz svu sreću, nakon složenog operativnog zahvata, izvan životne opasnosti«, navodi se u priopćenju. Podsjeća se i na napad na njegovu suprugu i kći, dan poslije, »kada je izostala efikasna i pravodobna policijska intervencija«.</p>
<p>Stoga, očekujemo od policije i drugih nadležnih tijela učinkovito i profesionalno postupanje kako bi se što prije otkrili počinitelji i priveli pravdi, te kako se i ovaj događaj ne bi pribrojio crnoj statistici neotkrivenih počinitelja ovakvih i sličnih kaznenih djela na području naše županije, ističu odvjetnici. »Smatramo da su ovakvi događaji pokušaji zastrašivanja i onemogućavanja nas odvjetnika u obavljanju odvjetničke profesije«, stoji na kraju priopćenja Odvjetničkog zbora .</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Orešković, Rožić i Marković odlučili progovoriti; Protiv Norca zasad nema istražnog zahtjeva</p>
<p>RIJEKA, 2. siječnja</p>
<p> - Kako neslužbeno saznajemo, trojica optuženih u »gospićkom slučaju« Tihomir Orešković, Ivica Rožić i Martin Marković, koji su u pritvoru u Rijeci, namjeravaju se prestati braniti šutnjom i iznijeti svoj iskaz istražnoj sutkinji Županijskog suda u Rijeci Sajonari Čulina. </p>
<p>Njihovo svjedočenje moglo bi donijeti još jedan obrat u cijelom slučaju oko utvrđivanja odgovornosti za likvidaciju građana srpske nacionalnosti potkraj 1991. godine na gospićkom području. Iskazi te trojice zasigurno bi razjasnili i ulogu generala Mirka Norca u cijelom ovom slučaju, s obzirom da se o njoj dosta govorilo minulih tjedana, posebice nakon što je Norac svjedočio u gospićkom slučaju. </p>
<p>O špekulacijama da će protiv Norca uskoro biti podignuta optužnica, zamjenik državnog županijskog odvjetnika u Rijeci Doris Hrast je za Vjesnik izjavio da je u ovom trenutku skroz neutemeljeno govoriti o optužnici protiv Norca, s obzirom da nema ni istražnog zahtjeva protiv Norca, a kamoli optužnice. Doduše, zna se da državni odvjetnik može dosadašnji istražni zahtjev protiv šestorice osumnjičenih Gospićana proširiti i na još neke osobe za koje se ocijeni da su »zanimljive« u ovom slučaju. Naposlijetku, tako je bilo i sa šestoosumnjičenim, i pritvorenim, Stjepanom Grandićem, koji je saslušan po kaznenoj prijavi policije. </p>
<p>Sredinom studenoga minule godine šutnju su prekinula dvojica od tada petorice osumnjičenih Gospićana, Joso Miletić i Ivan Jovanović, koji su nekoliko dana nakon datog iskaza pušteni da se dalje brane sa slobode. Kane li njihovim stopama sada krenuti Orešković, Rožić i Marković, a svoja mjesta u pritvoru možda prepustiti nekim novim licima u gospićkom slučaju? </p>
<p>U srijedu, 3. siječnja, u Županijskom sudu u Rijeci bit će saslušana tri svjedoka, među kojima bi možda mogao biti najzanimljiviji iskaz Luke Matanovića, zapovjednika Interventnog voda Vojne policije u Gospiću. Prema nekim saznanjima, Matanović navodno nije bio zapovjednik u inkriminirano vrijeme. Ispitivanja svjedoka bit će potom prekinuta do sredine siječnja, a nakon toga bi trebali biti saslušani svjedoci od kojih se očekuje da nešto kažu o likvidacijama građana srpske nacionalnosti na Lipovoj Glavici. Procjenjuje se da bi proširenje optužnice moglo uslijediti, ako se na to odluči državni odvjetnik, potkraj siječnja ili početkom veljače 2001. godine. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Na Stradunu za pošumljavanje prikupljeno više od 22.000 kuna </p>
<p>DUBROVNIK, 2. siječnja</p>
<p> - Tijekom prošlotjedne akcije sakupljanja novca za pomoć pošumljavanju Dubrovačko-neretvanske županije, u kojoj je na Stradunu sudjelovao i ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević, prikupljeno je ukupno 22.340 kuna, priopćeno je u utorak iz Ministarstva zaštite i okoliša i prostornog uređenja. </p>
<p>Ministarstvo je u suradnji s Javnim poduzećem »Hrvatske šume«, Gradom Dubrovnikom, te Dubrovačko-neretvanskom županijom još 29. prosinca 2000. započelo akciju prikupljanja novca radi obnove opožarenih površina, s obzirom da je u prošlogodišnjim katastrofalnim požarima na dubrovačko-neretvanskom području ukupno opožareno 16.087 hektara površine. </p>
<p>Prve sadnice piramidalnog čempresa i pinjola bit će zasađene u veljači na lokalitetu Srđ-Žarkovica, te se Ministarstvo ujedno i zahvaljuje donatorima i medijima na podršci. </p>
<p>Akcija prikupljanja novca se nastavlja, a svi koji žele uplatiti prilog mogu to učiniti na broj žiro-računa 30101-601-835345, što su ga otvorile Hrvatske šume-Zagreb, u svrhu obnove šuma stradalih od požara u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sličnu akciju Ministarstvo je započelo i u Šibensko-kninskoj županiji gdje su i zasađene prve sadnice na području Gospodarske jedinice Jelinjak.</p>
<p>»Ovom akcijom želimo apelirati na svijest građana o opasnosti od požara i upozoriti da je nepažnja čovjeka najčešći uzrok požara«, naglašava se na koncu priopćenja koje potpisuje Marijana Petir, glasnogovornica Ministarstva. (K. C.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010103].
|
