NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010202].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 249778 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>02.02.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Prva klonirana beba već 2003. godine</p>
<p>Privatni konzorcij znanstvenika objavio je da će najkasnije za 24 mjeseca klonirati prvo ljudsko biće / Tehnologija koju bi pri tom koristili bila bi ista ona kojom se kloniraju i životinje / Reakcija ekipe znanstvenika s Roslin Instituta na kojemu je klonirana prva ovca vrlo su negativne, jer su uvjereni da su opasnosti od takvog pokusa veće nego što se može i zamisliti</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - BBC je 30. siječnja objavio vijest da jedan britanski privatni konzorcij znanstvenika planira klonirati čovjeka najkasnije do 2003. godine! Objašnjava se pritom da bi taj konzorcij primijenio tehniku kloniranja jedino u slučajevima neplodnih bračnih parova, onih koji nemaju ni jednu drugu mogućnost za dobivanje svojega biološkog djeteta.</p>
<p>Za to bi se primijenila ista ona tehnika kojom je klonirana i prva ovca, dakle tehnologija koja se koristi za kloniranje životinja. Glasnogovornik konzorcija prof. Panos Zavos s Univerziteta u Kentuckyju tvrdi da bi prva na taj način stvorena beba mogla ugledati svjetlo dana najkasnije za 24 mjeseca. Grupu je osnovao talijanski liječnik dr. Severino Antinori, čiji je rad poznat po tomu što pokušava pomoći ženama u menopauzi kako bi postale majkama.</p>
<p> Vodič s pravilima za kloniranje što ih je smislio konzorcij, služio bi kao svojevrsni etički normativ kojim bi se zabranila bilo koja vrsta diskriminacije u pogledu želje za kloniranjem. Uz tehniku životinjskog kloniranja, tehnologija bi uključivala i injektiranje očeva genetičkog materijala u majčino jajašce koje bi kasnije bilo implantirano u njezinu maternicu. Time bi roditelji dobili svoje biološko dijete a ne jajašce ili spermu donatora.</p>
<p>Prof. Zavos je mišljenja da bi ljudsko kloniranje bilo i isplativo. Koštalo bi u početku otprilike 50 ili više tisuća dolara, no postoji nada da bi s vremenom cijena padala, pa bi na kraju mogla iznositi od 10 do 20 tisuća dolara, koliko danas košta oplodnja in vitro.</p>
<p>Zavos je, kaže, svjestan etičkih dimenzija cijelog projekta, ali misli kako je »svijet već potpuno svjestan činjenice da je kloniranje pred njegovim vratima. Ironija je u tome, da je sve više ljudi koji to žele učiniti, te da to zapravo mogu učiniti - i u svojim garažama. Vrijeme je da konačno razvijemo sustav na odgovoran način i da ga onda ponudimo svijetu. Imam veliko povjerenje u taj svijet te vjerujemo da će i projekt i samo kloniranje prihvatiti na pravi način«.</p>
<p>Drugi znanstvenici, međutim, nisu toga mišljenja. Prvi su se javili oni s Roslin Instituta u Škotskoj. Dr. Harry Griffin, pomoćnik direktora Instituta i čovjek koji je sudjelovao u stvaranju ovce Dolly, oštro se suprotstavlja ideji prof. Zavosa. Za BBC je izjavio »Bilo bi jako neodgovorno klonirati čovjeka postojećom tehnologijom. Uspjeh postignut u kloniranju životinja bio je popraćen nizom pokušaja i promašaja, a rezultat je bio - tek dvopostotna učinkovitost. Ne poznajem nikoga tko radi na takvim projektima sa životinjama, a želio bi sudjelovati u projektu s ljudima uz tako mali postotak učinkovitosti. Nije to kloniranje životinja, u kojemu si možete dopustiti bezbroj promašaja i neuspjeha prije nego što postignete željeni cilj. Ovdje govorimo o čovjeku i njegovu klonu. Bezbroj je kloniranih životinje uginulo tijekom kasnije trudnoće ili uskoro po okotu. Šansa za uspjeh u kloniranju čovjeka toliko je mala da bi bilo posve neodgovorno poticati ljude da pomisle kako je to realno moguće. Rizik je prevelik i za ženu i za dijete, a da bismo si ga dopustili. Stoga sam i dalje odlučno protiv kloniranja ljudskog bića. A čak kad bi to bilo moguće i posve sigurno, što sada nije, ne vjerujem da bi bio i djetetov interes da bude kopija svojih roditelja«.</p>
<p>Katolički krugovi također se oštro protive i samoj pomisli na kloniranje ljudske vrste. Znanstvenici konzorcija koji sudjeluju u projektu, planiraju uskoro konferenciju u Rimu, kako bi objasnili svoje namjere. Reakcija Vatikana bit će kao, uostalom, i u svim drugim takvim prilikama, posebice kad se radi o kloniranju koje može stvoriti kopiju čovjeka. Projekt je moralno posve neprihvatljiv a etički vrlo sumnjiv.</p>
<p>Lidia Černi</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Sa sadašnjim stanjem tehnologije kloniranja, neodgovorno je početi kloniranje ljudi</p>
<p>Ne čudi najava da će se u naredne dvije godine klonirati i prva ljudska bića, pri čemu se namjerava koristiti unaprijeđena tehnologija kojom su klonirane životinje. Moramo se suočiti s činjenicom da je tehnologija kloniranja pred vratima, a nema dvojbe ni da bi mnogi ljudi željeli tu tehnologiju primijeniti na sebe ili svoje bližnje.</p>
<p> No, treba reći da je sa sadašnjim nesavršenim stanjem tehnologije kloniranja neodgovorno započeti klonirati ljude, jer se za sada metoda zasniva na pokušajima i pogreškama. Prema objavljenim podacima, naime, stopa uspješnosti kloniranja životinja iznosi jedan do dva posto, i za sada nema načina da se poveća. </p>
<p> Čitav je niz argumenata i za i protiv kloniranja. Mnogi znanstvenici smatraju da je, prije svega iz tehnoloških razloga, kloniranje ljudi etički dubiozno i moralno neprihvatljivo. Neke tehnološke nedostatke moglo bi se, međutim, u dogledno vrijeme riješiti. Tako npr. pri postupku prijenosa diploidnih jezgara možemo spriječiti oštećenja kromosoma i plodnost održati normalnom. To je moguće jedino tako da se jezgra primatelja odstrani iz citoplazme u metafazi II. Još uvijek, međutim, nije poznato u kojem je dijelu staničnog ciklusa optimalan prijenos jezgara. Složena je i teška prosudba o tome kako i kada primijeniti novu tehnologiju. Ta se prosudba može donijeti samo kad ćemo imati puno znanje o problemu i kad će biti poznate sve znanstvene činjenice.</p>
<p> Dvojbe nastaju kad je riječ o kloniranju cjelovitog bića. Može se vjerovati da će se u doglednoj budućnosti proizvoditi stanice muškaraca koje bi se mogle koristiti za oplodnju. No čak ako bi se morala primijeniti tehnika potpunog kloniranja, ne bi se mogla minorizirati uloga majke, u čiju bi se jajnu stanicu ubacila jezgra oca.</p>
<p> Danas nam pitanja sigurnosti kloniranja ljudi ne dopuštaju da se upuštamo u to. Međutim, ni tehnike in vitro fertilizacije nisu posve riješene niti sigurne. Ako se u budućnosti ustanovi da je kloniranje sigurno ili da, barem, nije gore od normalne reprodukcije, nema puno razloga za zabranu kloniranja. U svojem prilogu u knjizi »Društveni značaj genske tehnologije« profesor Davor Solter kaže da je iz perspektive sve veće reproduktivne slobode teško zamisliti valjani argument za zabranu kloniranja. Mi, naime, ne zabranjujemo reprodukciju ljudima koji se po svojim biološkim i sociološkim standardima ne bi trebali reproducirati, stoga postavljamo pitanje zašto bismo zabranili nekome da se reproducira uz pomoć kloniranja.</p>
<p>Prof. dr. Krešimir Pavelić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Kravlje ludilo (4): Potraga za virusima završila neuspješno </p>
<p>Dva stočara koja su u svojim štalama imala »lude krave«, nedavno su umrla od Creutzfeldt-Jakobove bolesti/ Njihova smrt možda i nema veze s epidemijom goveda, no to zahtijeva pozornost/ Ako kravlji prion u kritičnim regijama doista nalikuje humanom, tada bi opasnost od bolesti mogla biti i veća</p>
<p>KREŠIMIR PAVELIĆ </p>
<p>Objašnjenje uzroka prionskih bolesti neprestano je pred izazovima. Među onima koji su proučavali raznovrsne »sojeve« priona i koji smatraju da korijen bolesti leži u virusima, a ne u samim bjelančevinama - jesu Alan G. Dickinson, Hugh Fraser i Moira E. Bruce s Instituta za zdravlje životinja u Edinburghu. Po njima, bolest kravljeg ludila i srodna oboljenja moraju biti viralnog porijekla, a teorija koju je iznio Stanley B. Prusiner pogrešna je. Kako je potraga za virusima, kao objašnjenju postojanja različitih »sojeva« priona, završila neuspješno, razliku u tim »sojevima« treba tražiti negdje drugdje. Jedna od mogućnosti je da prioni mogu poprimiti raznovrsne konformacije.</p>
<p> Jedna konformacija može »zaraziti« normalne prione koji tada poprimaju istu takvu konformaciju koja vrlo brzo izaziva bolest. Poprimanje neke druge konformacije uzrokovalo bi znatno slabiju učinkovitost u izazivanju bolesti. Slično tomu, jedan bi tip konformacije bio sklon napasti populaciju neurona u jednom dijelu mozga, dok bi drugi tip konformacije zahvaćao neurone na nekom drugom mjestu izazivajući na taj način različite simptome. Uzimajući u obzir mogućnost da prioni poprimaju barem dva tipa konformacije, ne bi bilo iznenađujuće da prioni iz jedne konformacije prijeđu u drugu, štetniju za zdravlje. </p>
<p>Osamdesetih je godina dosta pažnje posvećivano tzv. fenomenu barijere između pojedinih vrsta životinja. Činjenica je, naime, da postoje stanovite poteškoće da prioni porijeklom iz jedne vrste životinja izazovu bolest u drugoj vrsti. Uzrok tim teškoćama od velikog je interesa zbog epidemije kravljeg ludila u Europi. Stoga su veliki napori znanstvenika postupno usmjeravani na dobivanje odgovora na pitanje jesu li barijere između vrsta dovoljno jake da spriječe prijenos bolesti s krave na ljude.</p>
<p> Barijeru je otkrio šezdesetih godina George Pattison nakon što je utvrdio da nije lako prenijeti bolest s ovaca na glodavce. Da bi utvrdili uzrok tih poteškoća, Michael R. Scott i Stanley B. Prusiner kasnije su proizveli genetički programirane (transgenične) miševe koji su davali gen za prione sirijskoga hrčka. Mišji se gen razlikuje od hrčkova gena u 16 od ukupno 254 kodona (jedan kodon daje šifru za jednu aminokiselinu u bjelančevini). U normalnih miševa kojima se uštrcaju prioni hrčka, vrlo se rijetko razvija bolest. No, transgenični su miševi postali bolesni već u roku od dva mjeseca.</p>
<p> Znanstvenici su zaključili da se barijera vrsta može jednostavno dokinuti unosom hrčkova gena u miševe. Štoviše, na temelju tih, ali i drugih pokusa proizišlo je da ključ barijera treba tražiti u slijedu aminokiselina priona. Naime, što je više slijed aminokiselina scrapie priona sličniji sljedu aminokiselina priona zdravog domaćina, to su veći izgledi da zdravi primalac oboli. U jednom od takvih pokusa autori su istraživali transgenične miševe koji su, osim svoga gena za prione, nosili i gen za prione sirijskoga hrčka. Ti su miševi stvarali normalne forme priona i miševa i hrčaka.</p>
<p> Kad su u životinje inokulirali mišje scrapie prione, one su stvarale znatno više mišjih priona. Kad su u životinje uštrcali scrapie prione hrčka, stvarali su više hrčkovih priona. Iz tih su pokusa znanstvenici naučili da prioni pretežno reagiraju sa staničnim homolozima priona. Drugim riječima, interakcija priona znatno je olakšana ako su im sekvence slične. To ujedno objašnjava zašto se u Velikoj Britaniji bolest tako munjevito širila među kravama što su jele hranu koja je sadržavala mljeveno tkivo ovaca: prioni ovaca i krava razlikuju se u samo sedam aminokiselina, dakle vrlo su slični. Za razliku od toga, razlike u aminokiselinama između čovječjeg i kravljeg priona znatne su: molekule se razlikuju u čak 30 mjesta. Zbog takve je razlike prijenos s krava na ljude otežan i stoga rijedak. U skladu s tim su i epidemiološke studije koje je objavio Bryan W. Matthews sa Sveučilišta u Oxfordu. On, naime, nije našao vezu između scrapie u ovaca i pojave Creutzfeldt-Jakobove bolesti u zemljama gdje se intenzivno uzgajaju ovce.</p>
<p> S druge strane, dva stočara koja su u svojim štalama imala »lude krave«, nedavno su umrla od Creutzfeldt-Jakobove bolesti. Njihova smrt možda i nema veze s epidemijom goveda, no čitava situacija zahtijeva pozornost. Možda su pojedini dijelovi molekule priona važniji od drugih u kidanju barijera među vrstama. Ako je to tako, te ako kravlji prion u kritičnim regijama doista sliči humanomu, tada bi opasnost od bolesti mogla biti znatno veća no što to sugerira usporedba sličnosti cjelokupnog slijeda aminokiselina.</p>
<p> Znanstvenici su ozbiljno započeli razmišljati o tome da su određeni dijelovi molekule priona doista važni za barijeru između vrsta, nakon što su započeli istraživanja u svezi s tom blokadom. Glenn C. Telling kreirao je transgenične miševe koji su nosili hibridni gen za prione; gen se sastojao od središnjeg dijela gena čovjeka kojem su na obje strane postavljeni dijelovi gena miša. Iz takvog ljudsko-mišjeg hibridnog gena stvorena je i hibridna bjelančevina.</p>
<p> Potom je u te transgenične miševe unesen ekstrakt mozga osobe koja je umrla od Creutzfeldt-Jakobove ili pak Gerstmann-Straussler-Scheinkerove bolesti. Začudo, životinje su obolijevale znatno brže i češće nego one koje su nosile cijeli prionski gen čovjeka, koji se od mišjeg razlikuje u 28 aminokiselina. Taj rezultat upućivao je na pretpostavku da je možda sličnost u središnjoj regiji molekule priona kritičnija za nastanak bolesti nego sličnost u ostalim segmentima. Rezultat je također potkrijepio prijašnje pretpostavke Shu-Lian Yanga i Alberta Taraboulosa da molekule koje se stvore u mozgu domaćina mogu utjecati na ponašanje scrapie priona. Znanstvenici su pretpostavili da u studijama s hibridnim genima mišja bjelančevina prepoznaje jednu od dvije mišje regije hibridnog priona, te pomaže rekonformaciju hibridne molekule u onu fatalnu - scrapie. Sve u svemu, sama okolnost da određena konformacija bjelančevina može uzrokovati fatalnu prionsku bolest nije dovoljna da bi se posve objasnio mehanizam i patogeneza bolesti. Naime, načini poprimanja fatalne konformacije, načini inficiranja »zdravih« priona onima scrapie forme te čimbenici koji ravnaju tim procesima - još su nedovoljno poznati. </p>
<p>(Nastavak u sutrašnjem broju)</p>
<p>(Prof. dr. Krešimir Pavelić predstojnik je Zavoda za molekularnu medicinu Instituta »Ruđer Bošković«, direktor Nacionalnog programa Hrvatske za istraživanje raka, dopisni član HAZU, profesor na Farmaceutsko-kemijskom fakultetu u Zagrebu, voditelj laboratorija za molekularnu onkologiju i eksperimentalni onkolog)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Politika još nije odlučila da će Crnić predsjedati Vrhovnim sudom</p>
<p>Relativno samozatajni Ivica Crnić ima aureolu osobe koja se sredinom devedesetih godina sukobila s HDZ-ovim pristupom pravosuđu, zbog čega je podnio ostavku na mjesto ministra pravosuđa / Crnić nije član nijedne stranke i čini se da se politike uglavnom kloni </p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Zagrebački odvjetnik Ivica Crnić ima najviše izgleda postati predsjednikom Vrhovnog suda. Crnić je u četvrtak kazao Vjesniku da je njegov izbor na čelno mjesto u sudbenoj vlasti još neslužben. Vjesnik saznaje da nije točno da je odluka o Crnićevu imenovanju, kako se ponegdje tvrdi, isključivo u njegovim rukama. Prije njegova eventualnog izbora za predsjednika Vrhovnog suda ipak treba riješiti neka pitanja. No, nismo doznali o čemu je točno riječ, ali se može čuti da u vezi sa Crnićevim izborom ima kolebanja.</p>
<p>Relativno samozatajni Crnić ima aureolu osobe koja se sredinom devedesetih godina sukobila s HDZ-ovim pristupom pravosuđu, zbog čega je podnio ostavku na mjesto ministra pravosuđa. Nakon toga, otišao je u odvjetnike.</p>
<p>Crnić je rođen 1951. godine, a u biografiji se ističe da je od 1987. do 1992. godine bio sudac Vrhovnog suda. Tada je imenovan ministrom bez portfelja u vladi Franje Gregurića, potom je bio ministar uprave i pravosuđa u doba premijera Hrvoja Šarinića, a ostavku je dao kao ministar pravosuđa kad je na čelu Vlade bio Nikica Valentić. U jednom životnom razdoblju, Crnić je radio kao novinar Večernjeg lista i Vjesnika.</p>
<p>U pravosudnim, ali i u širim političkim krugovima još nije zaboravljen Crnićev sukob s tadašnjim predsjednikom Vrhovnog suda Milanom Vukovićem i predsjednikom Državnog sudbenog vijeća Antom Potrebicom. Do prvog žešćeg Crnićevog sukoba s HDZ-ovom političko-pravosudnom nomenklaturom došlo je prigodom biranja članova DSV-a 1994. godine. Tada je on sastavio listu kandidata za DSV, na temelju prijedloga struke - odvjetnika, sudaca i državnih odvjetnika. No, nitko od Crnićevih kandidata nije prošao, a umjesto toga, u DSV su, na nikad do kraja razjašnjen način, ušli kandidati s liste tzv. Pašalićeve komisije. No, nejasno je ostalo kakvu su ulogu u tome imali članovi komisije Josip Manolić, Stipe Mesić, Ivan Milas, Vladimir Šeks, Milan Vuković i Krunislav Olujić, kojeg je nakon nekog vremena pomela metla tog istog DSV-a.</p>
<p>Kulminacija Crnićevog sukoba s Vukovićem i Potrebicom bila je izbor sudaca Vrhovnog suda kojem je velikim dijelom »kumovao« Milan Vuković. U Crnićevim »prilozima za biografiju« nalazi se i pismo ostavke na ministarsko mjesto, koje je poslao tadašnjem premijeru Valentiću, a ignorirali su ga svi državni mediji. U njemu je Crnić izrazio sumnju da Vuković i Potrebica ne bi mogli dovoditi u pitanje neovisnost i samostalnost pravosuđa da iza njih moćnici iz sjene ne vuku poteze. Vuković i Potrebica samo su oruđe u tuđim rukama, upozorio je Crnić, ali nije do kraja rekao na koga se to odnosi. No, najveća sjena sumnje pala je na tadašnjeg političara u usponu Ivića Pašalića.</p>
<p>Još jedna lista, ona Vukovićeva za izbor sudaca Vrhovnog suda, loše je utjecala na Crnića te naposljetku prevagnula u odluci da napusti ministarsko mjesto. Vuković je, dokazivao je Crnić, izmanipulirao članove DSV-a o broju sudaca Vrhovnog suda koje treba izabrati. Posljedica Vukovićevog »vozanja« DSV-a bila je da je, umjesto 37 sudaca, izabrano samo 25, a svi su bili s njegove liste. To je bila kap koja je prelila čašu Crnićevog strpljenja, jer nisu prošli ni kandidati poput Vladimira Primorca. »Zar se to ponavlja 1971. godina kada su morali odstupiti hrvatski orijentirani ljudi? Postoji razlika - 1995. godine progone ih Hrvati«, pisao je tada Crnić, upozoravajući na izostanak bilo kakvih kriterija za izbor DSV-a i Vrhovnog suda.</p>
<p>Crnićev moralni habitus sve to nije mogao podnijeti i odlazak iz vlasti bio je logična posljedica. »Učinio sam za pravnu državu koliko sam mogao. Činit ću to i dalje s nekog drugog posla«, poručio je Crnić na odlasku u odvjetništvo.</p>
<p>Crnić nije član nijedne političke stranke i čini se da se politike uglavnom kloni. Ostale su neostvarene i spekulacije o tome da će se Crnić prikloniti tzv. tehnomenadžerskoj frakciji HDZ-a i zajedno s Gregurićem, Andrijom Hebrangom, Miroslavom Šeparovićem i Zlatkom Matešom osnovati stranku.</p>
<p>Crnićevi oponenti znali su mu spočitavati pripadnost tzv. Crnićevom klanu budući da je sin poznatog, sada umirovljenog predsjednika Ustavnog suda Jadranka Crnića. Te su se tvrdnje nanovo podgrijane nedavno, kad se činilo da bi se otac Crnić mogao ponovno aktivirati u Ustavnom sudu. No, on je na kraju odbio kandidaturu. Kad je pak riječ o sinu, o njegovom odlasku u Vrhovni sud, presudit će politika.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Ortynski voli teške sudske slučajeve i ne plaši se prijetnji</p>
<p>Istražni sudac zagrebačkog Županijskog suda Radovan Ortynski još je lani rekao da će, bude li izabran, posao državnog odvjetnika obavljati kao i sve dosad - savjesno i u skladu sa zakonom / »Kalio« se na slučajevima Naletilića Tute, Bagarića, Martinovića Štele, a imao je udjela i u podizanju optužnice protiv »mafije«, kojoj se upravo sudi</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - »Ako me izaberu na mjesto državnog odvjetnika, neću bježati od toga. Bude li prilike, uhvatit ću se toga posla, bio bi mi to veliki izazov. No, sa mnom još nitko nije službeno razgovarao, pa ne mogu odgovoriti ni hoću li prihvatiti mjesto državnog odvjetnika ili neću. Budem li obavljao taj posao, radit ću ga jednako savjesno kao i sadašnji. Bit će to, naravno, samo u skladu sa zakonom kao što uostalom i radim ovih 14 godina koliko sam u pravosuđu«.Riječi su to Radovana Ortynskog, poznatog istražnog suca Županijskog suda u Zagrebu, koje je izgovorio u kolovozu prošle godine i koje sada zvuče gotovo proročanski. Od četiri kandidata za republičkog državnog odvjetnika, Ortynski je, naime, ostao jedini i u četvrtak je Vlada potvrdila njegovu kandidaturu.</p>
<p>Taj iskusan istražni sudac, koji je širokoj javnosti postao poznatim zbog istrage koju je vodio protiv »zločinačke organizacije«, i u profesionalnim krugovima slovi kao pouzdan i odlučan da i najsloženije istrage »dovede do kraja«.</p>
<p>U procesu stoljeća, kako je okvalificiran slučaj »zagrebačkih mafijaša«, odradio je u istrazi lavovski posao, »sâm protiv svih«, dobivši niz naziva: »prvi hrvatski antimafijaški sudac«, »hrvatski Eliot Ness«, pa »Antonio Di Pietro« (koji je na Apeninima vodio istragu u poznatom antimafijaškom procesu »čistih ruku«).</p>
<p>Svojim osebujnim radom nerijetko je odvjetnike dovodio do ruba živaca, reći će neki. Drugi ga smatraju pomalo i arogantnim u poslu. U svakom slučaju, u ovoj je istrazi provodio dane i noći. Za razliku od mnogih svojih kolega, ne bježi od javnosti. Svaki će novinar dobiti od njega informaciju na mjestu obavljanja očevida nekog ubojstva.</p>
<p>Sudac Ortynski rođen je 1951. godine u Zagrebu. Nakon završene srednje škole, upisao je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu na kojem su mu kolege bili Ljerka Mintas-Hodak i Krunislav Olujić. Prvo radno mjesto nakon diplomiranja bilo mu je mjesto suca na Općinskom sudu u Zagrebu. Nakon toga prelazi na Županijski sud, gdje do danas radi kao istražni sudac.</p>
<p>Od početka službovanja, Ortynski je uvijek imao »posebne« slučajeve, međunarodne, često s poznatim akterima. Poznat i po leptir-mašni, vodio je istražne postupke u slučajevima Mladena Naletilića Tute, Vinka Martinovića Štele te ubojstva Zlatka Bagarića. U njemu bliskim krugovima zna se: što je slučaj veći i zamršeniji, to mu je i veći izazov. Poznato je da je dio istraga vodio i u Austriji, na slučaju ubijenog numizmatičara Ernsta Lanza, u Nizozemskoj - na slučaju bačvi s drogom, koje su dospjele u Hrvatsku, te istragu u romskom naselju u Firenci. I niz drugih.</p>
<p>No, sigurno je najzanimljiviji i najpoznatiji slučaj »zločinačka organizacija«, slučaj koji je vodio »besprijekorno«, kako se ocjenjuje, danju ispitujući svjedoke, a navečer rekonstruirajući ubojstava i pokušaje ubojstava, spavajući između radnih obveza samo nekoliko sati. O težini slučajeva govori i činjenica da je morao biti zaštićen, zbog niza prijetnji. Dodatnu su medijsku pozornost tom slučaju davali mnogobrojni branitelji »mafijaša«, koji su neprestano prigovarali njegovu radu i načinu vođenja istrage, tvrdeći da su neke od njegovih istražnih metoda neprihvatljive. Prva od takvih »čudnih« istražnih radnji bila je još 27. studenoga 1999. godine tijekom spektakularnog privođenja »mafijaša«. Tada je, naime, sudac zabranio ulazak svim odvjetnicima, pa su oni bespomoćno ispred Županijskog suda promatrali prepraćivanje osumnjičenika. Već tada je Ortynski pokazao da istragu želi privesti kraju čim uspješnije i odlučnije, prijeteći pritom odvjetnicima da će ih prijaviti Hrvatskoj odvjetničkoj komori, sazna li cure li posredstvom njih informacije novinarima.</p>
<p>No, kad napusti sudnicu i mjesta u vezi s poslom, Ortynski se »pretvara« u obiteljskog čovjeka koji slobodno vrijeme provodi sa suprugom, sinom i kćeri te u raznim aktivnostima, npr. plivanju, jedrenju, putovanjima, druženju s prijateljima...</p>
<p>Jasminka Ivančić</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Državni odvjetnici i suci: Ortynski je pravi izbor, kod Crnića sporna procedura</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Izražavajući zadovoljstvo što je za državnog odvjetnika izabran Radovan Ortinsky, osoba iz redova sudaca, Udruga hrvatskih sudaca (UHS) u četvrtak je upozorila da nije sporno dto što se državni odvjetnik bira neposrednom primjenom Ustava, i prije donošenja zakona o državnom odvjetništvu. No, upozorava da će uvjeti za imenovanje tužitelja biti propisani upravo tim zakonom. Stoga bi se, kaže UHS, moglo dogoditi da se za mjesec ili dva utvrdi da je izabran državni odvjetnik koji ne ispunjava zakonske uvjete odnosno da se zakon pokuša prilagoditi osobi već izabranoj za tužitelja. </p>
<p>Osvrćući se na najave da će se za predsjednika Vrhovnog suda imenovati Ivica Crnić, UHS napominje kako Crnić spada među rijetke ljude koji ima reputaciju stručnjaka ne samo u struci, već i u medijima te najširoj javnosti. No, ukazujući na to da Hrvatska ima predsjednika Vrhovnog suda, UHS upozorava da njegovo razrješenje može predložiti isključivo Predsjednik Republike, uz mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i mjerodavnog saborskog odbora. UHS-u nije poznato da je to predsjednik Mesić zatražio. Na taj način, dezavuira se institucija predsjednika države i ostalih čimbenika koji sudjeluju u imenovanju predsjednika Vrhovnog suda, stoji na kraju priopćenja koje je potpisao Vladimir Gredelj, predsjednik UHS-a.</p>
<p>Radovan Ortynski nije želio komentirati Vladin prijedlog Saboru da ga imenuje glavnim državnim odvjetniko, dok Zastupnički dom ne donese konačnu odluku. Imenovanjem Ortynskog popunilo bi se mjesto čelnog čovjeka Državnog odvjetništva, upražnjeno od kolovoza prošle godine kada je, na osobni zahtjev, te dužnosti razriješen Berislav Živković.</p>
<p>Vladin prijedlog podržao je i predsjednik Udruge hrvatskih državnih odvjetnika Miroslav Jukić, koji je i sam, po pisanju tiska, bio u užem krugu kandidata za glavnog državnog odvjetnika. »Dajem punu potporu tom prijedlogu, jer sam uvjeren da će Ortynski pridonijeti još boljem radu odvjetništva i učvrstiti djelomično poljuljan ugled državnih odvjetnika«, kazao je Jukić. On smatra da bi prvi korak glavnog državnog odvjetnika trebala biti istraga o tome u kojim se »ladicama zadržavaju predmeti«. »Odgovorno tvrdim da u državnim odvjetništvima spisi 'ne stoje u ladicama'«, kazao je Jukić, dodavši da je jedan od zadataka glavnog državnog odvjetnika i ispravljanje pogrešne predodžbe u javnosti o neradu državnih odvjetništava. (B. Bašić/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>Odlikovanja za znanstveni, kulturni i umjetnički doprinos razvoju države </p>
<p>Na prijedlog zagrebačkog gradonačelnika i odlukom predsjednika Republike, istaknuti zagrebački stručnjaci i umjetnici, te gradsko kazalište Komedija, primili su u četvrtak, u palači Dverce, odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske. Priznanja je uručio gradonačelnik Milan Bandić, kao izaslanik Predsjednika Republike i tom je prigodom čestitao svima koji su svojim radom doprinijeli znanstvenom, kulturnom i umjetničkom razvitku države.</p>
<p>- Čast mi je uručiti priznanja za postizanje vrhunskih rezultata i smatram da bi ova prilika trebala biti poticaj za vaš daljnji rad kao i za inicijativu da budete uzor mladim ljudima, koji u vama traže stimulaciju za vlastiti rad, rekao je Bandić.</p>
<p>Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, priznanja su dobili dirigent Veseljko Barešić, kolekcionar umjetnina i donator Gradu Zagrebu, dr.sc., Josip Kovačić, zatim glumica Ljerka Margitić, te autor stripova i crtanih filmova, Krešimir Zimonić.</p>
<p>Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle, odlikovan je načelnik Odjela za gospodarski sustav u Gradskom uredu za gospodarstvo, Istvan Gaal.</p>
<p>Ravnateljica Dječjeg vrtića Travno, Eva Žilajković, odgojiteljica u Dječjem vrtiću Trešnjevka, Božica Kuštre i psihologinja i savjetnica u Dječjem vrtiću Vedri dani, Ana Pleša, odlikovani su Redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića.</p>
<p>Priznanje Reda hrvatskog pletera uručeno je ravnateljici Učeničkog doma »Marija Jambrešak«, Ljubici Banović, ravnatelju osnovne škole Žitnjak, Franji Buconjiću, ravnatelju Škole primjenjenih umjetnosti i dizajna, Rudolfu Grudenu, profesorici informatike u XV. gimnaziji, Nadi Klepić, profesoru mentoru, savjetniku za matematiku u V. gimnaziji, Petru Mladiniću i profesoru stručnih predmeta u Geodetskoj tehničkoj školi, Zlatanu Soldi.</p>
<p>Glumica Ljerka Margitić primila je Povelju Republike Hrvatske u ime Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija.</p>
<p>Koliko zapravo znači priznanje koje joj je urečeno, pitali smo odlikovanu profesoricu informatike u XV. gimnaziji, Nadu Klepić.</p>
<p>- Nisam niti na jedan način politički eksponirana, već samo radim svoj posao. Baš iz tog razloga sam iznenađena da se takva priznanja dodijeljuju običnim ljudima poput mene. To je u svakom slučaju veliki poticaj za budući rad, istaknula je Klepić, koja radi na internacionalnom informatičkom programu i koja je sa svojim učenicima na Informatičkoj Olimpijadi prošle godine osvojila srebrnu i brončanu medalju. (Željka Laslavić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Milan Bandić najavio svoj posjet Moskvi</p>
<p>U sklopu službenog posjeta Hrvatskoj, predsjednika ruske Dume, Genadija Seleznjova, primio je četvrtak, u palači Dverce, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Na konferenciji za novinare, nakon njihovog kraćeg sastanka, saznali smo da Bandić kroz mjesec dana, zajedno s gradskim gospodarstvenicima, planira posjetiti gradonačelnika Moskve.</p>
<p>- Veselim se susretu s prvim čovjekom tri puta većeg grada, kako bi s njim razmijenio iskustva u odnosu na zakonodavne i izvršne vlasti dvaju glavnih gradova, istaknuo je Bandić.</p>
<p>S predsjednikom ruske Dume, Bandić je razgovarao i o gospodarskoj i kulturnoj suradnji, te povratku poslovanja zagrebačkih i moskovskih tvrtki, kakvo je bilo razvijeno prije početka rata u Hrvatskoj. Stavljen je naglasak i na pitanje decentralizacije lokalne samouprave, u svezi novog zakona koji bi uskoro trebao ući u Sabor.</p>
<p>Zaželjevši zagrebačkom gradonačelniku unaprijed dobrodošlicu, Seleznev je naglasio kako se nada da će njegov posjet Moskvi biti vrlo uspješan. </p>
<p>- Gradonačelnik Bandić »mašta« o zagrebačkoj podzemnoj željeznici, a u Moskvi se nalaze najpoznatiji građevinski stručnjaci za to pitanje, tako da će imati idealnu priliku saznati sve što ga o tome zanima, rekao je Seleznjov. (žl)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Noćno skijanje na Činovničkoj livadi u petak i subotu od 18 do 22 sata </p>
<p>Prvog dana skijaške sezone oko 150 skijaša / Za noćno skijanje već su postavljeni reflektori, ali će se ljubitelji skijanja pod reflektorima morati osloniti na vlastiti prijevoz jer će ZET-ova žičara voziti samo do 20 sati / U četvrtak postavljen prvi informativni stup u Parku prirode s podacima o parku i pravilima ponašanja / Čime su (ne)zadovoljni skijaši?</p>
<p>- Nadamo se da će iz ovog trećeg pokušaja otvaranja skijaških staza ove sezone, skijanje na Sljemenu potrajati duže od tri dana, kao što je to bilo u prethodna dva pokušaja oko Božića i Nove godine, rekli su nam u četvrtak djelatnici Skijaških žičara otvarajući toga dana skijašku sezonu na Sljemenu. U četvrtak su radile Bijela i Zelena vučnica, a procijenjeno je da se već ujutro na Činovničkoj livadi okupilo oko 150 skijaša. </p>
<p>- Ako u petak dođe još veći broj skijaša i eventualno se stvore gužve na Bijeloj i Zelenoj vučnici, otvorit ćemo i trosjedežnicu na Crvenom spustu. Tijekom vikenda ona će sigurno raditi, rekao nam je šef održavanja Skijaških žičara, Jelenko Krasić. Zbog vjetra, topovi za pravljenje umjetnoga snijega u četvrtak još nisu bili u pogonu. Ako vjetar stane, topovi će proraditi u noći na petak i nastaviti sa snježenjem cijeloga dana, dodao je Krasić.</p>
<p>Kako je Vjesnik već najavio, po prvi put ove sezone, u petak i subotu, Zagrepčani će na Sljemenu moći doživjeti i noćno skijanje. Skijašima će od 18 do 22 sata na raspolaganju biti Činovnička livada i Bijela vučnica. Postavljeni su već i reflektori koji će osvjetljavati stazu. ZET-ova žičara će, bez obzira na noćno skijanje, raditi po svom uredovnom vremenu do 20 sati, pa će se skijaši željni noćnog skijanja morati osloniti na vlastiti prijevoz. </p>
<p>Skijaši koje smo u četvrtak zatekli na Sljemenu uglavnom su se žalili zbog nedovoljnog parkirališnog prostora i starih skijaških žičara. </p>
<p>- Međutim, dobar je osjećaj kad se možeš skijati na samo pola sata od grada, rekao nam je Ognjen Zrinšćak. Ako se napravi ono što priča Bandić, bit će odlično. Staze su, naime, prekratke, nema topova i sada je to samo na razini jednodnevnih izleta, doda o je Zrinšćak. </p>
<p> - Staze su dobro uređene, no kada se uspoređuju s inozemnim - loše su. Cijelo sljemensko skijalište dužine je kao jedna staza u Austriji, a i cijene ski-karata su preskupe u odnosu na ono što se nudi, rekao nam je Balaband. Srečko, koji se spuštao »snowboardom«, žalio se na nedostatak kemijskih toaleta i rasvjete. Pita, zašto već u srijedu skijališta nisu bila otvorena, jer je snijega bilo, te zašto se čeka vikend da se otvori trosjedežnica? Nedostaje i nadstrešnica, gdje bi se u predahu mogli skloniti od vjetra.</p>
<p>U četvrtak su, kod pilane Bliznec, djelatnici Javne ustanove Park prirode Medvednica i Šumarije, postavljali i prvi informativni drveni stup u Parku prirode. Na njemu će biti ispisane glavne karakteristike parka i pravila ponašanja u njemu. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Do vrha samo 700 automobila s obaveznom zimskom opremom </p>
<p>U slučaju povećanog interesa Zagrepčana za skijanje na Sljemenu, u dane vikenda, 3. i 4. veljače uspostavit će se nova regulacija prometa, kaže se u četvrtak u priopćenju Gradskoga ureda za prostorno uređenje, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet. </p>
<p>Tada će se do vrha propustiti samo 700 osobnih vozila, koliko ima i mjesta za parkiranje. Parkirališta su kod Jaslica, kod doma Željezničara, između doma Željezničara i Runolista, između Runolista i Puntijarke, kod Puntijarke, kod Hunjke, kod Tomislavovog doma, od parkirališta Tomislavovog doma do gornje postaje žičare, te od Tomislavova doma do doma Grafičara. 3. Na ostalim dijelovima ceste bit će zabranjeno parkiranje. Nepropisno parkirana vozila odvest će »pauk«.</p>
<p>Istodobno će svim vozilima bez zimske opreme, policija, kod rampe na Bliznecu, onemogućiti pristup na Sljeme.</p>
<p>Izletnici mogu za dolazak koristiti žičaru, a ako iz bilo kojeg razloga prestane voziti, ZET će uvesti izvanredni prijevoz autobusima na relaciji Mihaljevac - Tomislavov dom. Trasa linije: Mihaljevac-Gračanska-Sljemenska cesta-Tomislavov dom-Sljemenska cesta-Prilaz Kraljičinom zdencu-Šestinska cesta-Mlinovi-Mihaljevac. Stajališta: Mihaljevac, Gračanska - Bliznec, Tomislavov dom. Autobusi će voziti od Mihaljevca svakog punog sata od 8 do 16 sati, a od Tomislavovog doma svakog punog sata od 9 do 17 sati. </p>
<p>Karta za šest kuna kupuje se kod vozača, povratna - 12 kuna. Osobe s navršenih 65 godina života ne plaćaju prijevoz. Ostale pojedinačne karte i pokazi neće vrijediti kao ni na žičari, osim ZET-ove počasne karte bez slike na kojoj i piše da vrijedi na svim vozilima ZET-a.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Ravnateljica dala ostavku, roditelji najavljuju prosvjed pred Ministarstvom</p>
<p>Nakon roditeljskih prosvjeda zbog smjenjivanja dotadašnje razrednice 3.b, ravnateljica Osnovne škole »Pavlek Miškina« Antonija Gligora, dala je neopozivu ostavku na svoju funkciju, saznali smo od djelatnika te škole. Informaciju su potvrdili i nadležni u Ministarstvu prosvjete i športa, dok sama ravnateljica, svoju odluku nije željela komentirati.</p>
<p>Istodobno je organiziran i roditeljski sastanak na kojem nije riješena sporna situacija. Naime, sastanku je prisustvovalo samo četvereo roditelja, a ravnateljica škole se nije pojavila, iako je najavila da će doći. Na sastanku je ipak rečeno, da roditelji nemaju ništa protiv nove učiteljice i priznali su da se i ona, također, našla u nemiloj situaciji. Bili su i ogorčeni, kako se rekli, na laži koje su izašle u nekim dnevnicima, prema kojima je nova učiteljica zahtjevala od djece da donesu fotografije svojih roditelja zbog - osvete.</p>
<p> - Djeca trenutačno uče obiteljsko stablo i svatko s imalo dobrim namjerama provjerio bi nastavni plan iz prirode prije nego što u javnost izađe s takvim neistinama, izjavila je ojađena nova učiteljica Nikolina Matovina-Hajduk, nakon što je nevoljko pristala dati izjavu.</p>
<p>Roditelji će se u petak okupiti ispred Ministarstva, kako bi odabrali svoja tri predstavnika koji će zastupati njihove interese na razgovoru u Ministarstvu prosvjete i športa, kojeg očekuju istoga dana. Ukoliko se razgovor neće održati, roditelji najavljuju mirni prosvjed ispred Ministarstva.</p>
<p>- Ministarstvo je, kao što su izjavili i sami roditelji, uvijek bilo spremno primiti i saslušati roditelje, a čini sve što je u njegovoj nadležnosti da se slučaj riješi. Međutim, vrijeme je da se shvati da se takvim problemima treba baviti sama škola i njihovi djelatnici, a ne da se to prikazuje kao državni problem, komentirao je odluku roditelja, tajnik kabineta Ministarstva, Tomislav Stojak. (Ana Lonjak, Boris Jagačić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Trešnjevka-jug: Socijalni problemi, sve mlađi delinkventi i nezaposleni </p>
<p>Saša Molan, rođen je 1971. godine u Zagrebu, gdje se i školovao. Nakon završene osnovne i srednje škole, upisao se na Ekonomski fakultet u Zagrebu, gdje je i diplomirao. Trenutno je nezaposlen i bez radnoga iskustva. Član je SDP-a od travnja 1990. godine. Od jeseni 1993. do podjele četvrti Trešnjevka na dva dijela, Molan je bio predsjednik SDP-a Trešnjevke, a danas je predsjednik mjesne organizacije SDP-a Trešnjevka-jug. Na konstituirajućoj sjednici, većinom glasova izabran je za predsjednika Vijeća.</p>
<p>Četvrt Trešnjevka-jug sastoji se od 6 bivših mjesnih zajednica ili mjesnih samouprava: Prečko, Vrbani, Jarun, Gajevo, Srednjaci-Horvati, Knežija, te novo izdvojena cjelina - SC Jarun. Četvrt spada među naseljenije gradske četvrti. U njoj živi oko 80 tisuća stanovnika, od kojih je 85 posto smješteno u stambenim zgradama. Problem vodovoda i odvodnje jedan je od problema koji se posebice javlja kod 15 posto privatnih kuća u četvrti. Riječ je o kućama na području Jaruna, Županića i Petrina. U tim naseljima planira se rješenje odvodnje i vodovoda, kao i izrada urbanističkog plana za naselja Županići i Petrine.</p>
<p>- Četvrt Trešnjevka-jug prednjači u odnosu na ostale četvrti po broju socijalnih problema. Upravo su na Trešnjevci-jug rezultati poražavajući kad je riječ o nezaposlenosti i maloljetničkoj delinkvenciji, ističe Molan, dodajući kako vijećnici zbog toga trenutno razgovaraju s predstavnicima Centra za socijalni rad, a planiraju obići policiju i škole. </p>
<p>Manje komunalne akcije, na prijedlog građana, će se provoditi po prioritetima. Prijedlog za ovu godinu je plinofikacija istočnog dijela Knežije, te izgradnja vrtića na Jarunu. Kada je riječ o prometnoj infrastrukturi, najveći su problem donedavno predstavljale loše prometnice u Prečkom, no kako su one sanirane, može se reći da su prometnice u ovoj četvrti u relativno dobrom stanju, kaže mladi predsjednik Vijeća. U narednom razdoblju, trebala bi se sanirati neka školska igrališta, kao i osposobiti javna rasvjeta u nekim naseljima. </p>
<p>- Posredstvom našeg vijećnika, Borisa Šprema, ove je godine pokrenuta inicijativa za izgradnju novog doma zdravlja u Prečkom, podsjeća Molan, te dodaje kako je za područje Vrbana III izrađen urbanistički plan koji ukazuje na manjak zelenih površina. </p>
<p>Vezano uz kulturno-športske sadržaje, Molan apostrofira nedostatak kazališta i kina u južnom dijelu četvrti. Za cijelu Trešnjevku postoji zajednički Centar za kulturu, ali nedostaje kvalitetnijih sadržaja za mlade. </p>
<p>Inače, već je određeno vrijeme za prijem građana i to utorkom od 15 do 17 sati, kada će s njima razgovarati predsjednik Vijeća Saša Molan, te četvrtkom od 10 do 12 kada će im na raspolaganju biti potpredsjednik Stanislav Golek. (Mile Franičević)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>U Indiji tlo i dalje podrhtava</p>
<p>NEW DELHI, 1. veljače</p>
<p> - Novi potres pogodio je u četvrtak indijsku regiju Kutch, šest dana nakon razornog potresa u kojem je poginulo najmanje 25.000 ljudi, a jedan dužnosnik izjavio je da se ne može isključiti mogućnost novih jačih udara. </p>
<p>»Mogućnost još jačeg podrhtavanja tla nije isključena«, rekao je S. K. Srivastav, dužnosnik indijskog odsjeka za meteorologiju. »Intenzitet naknadnih udara ne smanjuje se«, dodao je.</p>
<p>Potres u četvrtak bio je jačine 4,8 stupnjeva po Richterovoj ljestvici.</p>
<p>Dužnosnik je kazao da je pojava jakog potresa tako dugo nakon prvog udara neobična i da seizmička podrhtavanja traju već neobično dugo. </p>
<p>U prvom potresu koji je prošli petak jačinom od 7,9 stupnjeva po Richterovoj ljestvici pogodio državu Gujarat poginulo je najmanje 25.000 ljudi, a nekoliko stotina tisuća ostalo ih je bez domova. Od tada je zabilježeno više od 200 podrhtavanja tla.</p>
<p>Jačina potresa od 5,3 stupnjeva smatra se umjerenom, a 6,3 jakom.</p>
<p>»Normalno bi prvih pet dana trebali bilježiti podrhtavanja jačine do 4 stupnja po Richterovoj ljestvici. Ovaj put nije tako i potresi jači od četiri stupnja bilježe se čak i šesti dan«, rekao je.</p>
<p>Stručnjaci tvrde da opasnost postoji sve dok se jačina podrhtavanja tla ne smanji na 3 stupnja po Richterovoj ljestvici i to tijekom najmanje 48 sati. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Rasni sukob u indijanskom plemenu</p>
<p>Seminole Indijanci jako su se posvađali oko toga tko ima pravo na odštetu za nekada davno otetu zemlju. Negdje početkom 19. stoljeća država im je otela Floridu i protjerala ih u druge, znatno manje atraktivne krajeve. Sada, kad država osjeća grižnju savjesti za genocid nad Indijancima, isplatila im je nekih 56 milijuna dolara odštete za otetu zemlju. I tu se stvar zakomplicirala.</p>
<p>Narod Seminole bio je jedan od od većih indijanskih naroda. A kako je živio nedaleko od robovlasničkih posjeda nekadašnjeg Juga, počele su mu se ponegdje pridruživati skupine odbjeglih ili oslobođenih crnih robova. Zajedno s crvenim Indijancima bivši su robovi živjeli, lovili i radili po floridskim močvarama, poprimili njihove običaje i vjeru i nakon nekog je vremena nastalo cijelo pleme Crnih Seminola, asimiliranih po svemu osim po boji kože. Kad su Indijanci protjerani s Floride, s njima su otišla i njihova crna subraća. Nastavili su živjeti u Oklahomi i, kao i svi ostali u veću slavu Manitouovu dugo se zajedno s njima odricali možda i udobnijeg života u bijeloj civilizaciji. Danas je u narodu Seminola oko 15.000, od čega dvije tisuće crnih.</p>
<p>To je priča koju nećete vidjeti u vesternima i čitati u kaubojskim romanima, gdje prevladava konvencionalna predodžba o Indijancima koji tu i tamo među sebe prime kojeg Old Shatterhanda, ali s crncima ili žutima uopće ne razgovaraju. Ali isključivanje crnih Seminola sada je dovelo tu staru priču i na naslovne stranice New York Timesa.</p>
<p>Tek u novije vrijeme crni su se Indijanci počeli više integrirati u civilizaciju gdje je sada i za crnce ipak bilo više radnih mjesta nego za Seminole - a neki su ostali na zemlji i u rezervatu predaka. Kada su, razmjerno nedavno, rezervati dobili autonoman status, gotovo eksteritorijalnost, i prava da, recimo, otvore kockarnice krenulo im je bolje - iako su kao skupina i dalje opterećeni težim problemima nego crnci i, dijelom baš i zbog dobivene autonomije, zanemareniji od njih. A kad je nedavno pokrenuto pitanje odštete, crveni Seminole odrekli su se svojih crnih sunarodnjaka. Obrazložili su to time što su se mnogi Crni Seminole "vratili" u crnce i pridružili napretku drugih crnaca te da se više ne osjećaju Indijancima i da su napustili vjeru i običaje predaka, pa ako crnci žele dobiti naknadu za otetu Floridu, neka je traže od države posebno, iako su odande bili potjerani kao Indijanci. Zakompliciralo se to i time što se u novije vrijeme sve više spominje da bi se svim crnim Amerikancima morala isplatiti odšteta za ropstvo i to čak pola milijuna dolara po glavi potomaka nekadašnjih robova. (d.b.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Uvoznici pitaju zašto je zabranjena i mačja hrana bez govedine</p>
<p>Nezadovoljni odlukom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva kojom se od 25. siječnja zabranjuje uvoz hrane za pse i mačke iz svih zemalja u kojima je zabilježena pojava goveđe spongiformne encefalopatije, domaći uvoznici hrane za pse i mačke odlučili su zatražiti pojašnjenje nadležnog ministra Božidara Pankretića. Nejasno im je, kažu, zbog čega je zabranjen uvoz sve hrane iz spornih zemalja (ukupno ih je 13), a ne samo one hrane koja u sebi ima sastojke govedine, odnosno teletine. </p>
<p>Domaći se uvoznici većinom slažu da odluku treba poštovati, no potrebno ju je, kažu, i razmotriti; tim više jer je sličnu odluku u prosincu prošle godine donijela Slovenija. No, ubrzo nakon toga ju je izmijenila i jasno odredila koje vrste hrane za kućne ljubimce treba izbjegavati, a za koje je uvoz slobodan jer je bezopasna i ne sadrži goveđe sastojke. </p>
<p>Miro Savić, direktor Hobby-Programa, slovensko-hrvatskog uvoznika pseće i mačje hrane, poštujući odluku Ministarstva poljoprivrede RH, obustavio je uvoz od svoja dva glavna proizvođača - Danske i Njemačke. »Ako je govedina danas visokorizična, smatramo potrebnim poštivati odluku. No, nije mi jasno zbog čega se isto odnositi i prema ribi, janjetini, piletini i divljači «, kaže Savić, dodajući da je situacija vrlo kritična, jer zalihe hrane postaju sve manje, a 19 njegovih radnika pita se hoće li ostati bez posla. Slični problemi terete i ostale uvoznike, a Darko Huljak, direktor hrvatskog uvoznika za Nestle, koji proizvodi poznatu hranu za pse i mačke (Darling, Felix i sl.), tvrdi da je zbog odluke Ministarstva već sada došlo do negativne nuspojave. U strahu da će ostati bez hrane za svoje kućne ljubimce, kupci su naime počeli opsjedati trgovine i stvarati kućne zalihe. Prodavači u nekoliko zagrebačkih pet-shopova također tvrde da se većina kupaca posljednjih dana odlučuje za hranu bez govedine za svoje kućne ljubimce. </p>
<p>Komentirajući odluku, domaći uvoznici smatraju da je donesena na brzinu, u sklopu čitave europske zbrke oko kravljega ludila. Prije no što ju je ministar donio, potrebno je bilo, smatraju uvoznici, posavjetovati se s višim veterinarskim instancama. Odluka o zabrani uvoza sve hrane, neutemeljena je, a uvoznici nagađaju da će biti kratkoga vijeka zbog činjenice da će zbog nje najviše ispaštati država, a onda i - potrošači. Mnogo bi manje negativnih posljedica bilo kada bi se od zemalja izvoznika zatražio certifikat koji bi potvrdio da njihova hrana nema goveđih sastojaka. Tada bi, kažu nam dobavljači iz Hrvatske, šteta bila mnogo manja. </p>
<p> Poznati zagrebački veterinar dr. Vladimir Pezo, također se pita ima li zaista pravoga razloga za zabranu uvoza? »Postoji mnogo nepoznanica kada je riječ o bolesti kravljega ludila, od uzročnika do posljedica širenja«, kaže dr. Pezo. Polazeći od toga da je Ministarstvo poljoprivede donijelo odluku zbog zaštite, prije svega, ljudskoga zdravlja, dr. Pezo se pita, koji su to kanali putem kojih bi se bolest mogla prenijeti sa zaraženoga psa ili mačke na čovjeka, kada je poznato da se bolest razvija u mozgu. Drugim riječima, odluka bi imala logike kada bi se na ljudskim jelovnicima nalazio mozak psa ili mačke, a ovako - logike baš i nema. A inkubacija bolesti traje najmanje osam do deset godina, koliki je prosječni životni vijek pasa i mačaka. Uz napomenu da nikome neće škoditi pojačane mjere opreza, veterinari zaključuju - »bolje i dvije nepotrebne mjera viška, nego jedna manjka.« (Mirela Lilek)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Njemačka želi bez opterećenja u biotehnologiju</p>
<p>BERLIN, 1. veljače</p>
<p> - Njemačka želi biti svjetski predvodnik u biotehnologiji, no nekadašnja nacistička zloporaba genetike istodobno znači da Njemačka ima posebnu dužnost stavljanja istraživačkih napora u stroge etičke okvire, izjavila je u intervjuu za Reuters njemačka ministrica obrazovanja, znanosti i istraživanja i tehnologije Edelgard Bulmahn. »Zbog svoje prošlosti, moramo voditi računa o opasnostima od zloporabe istraživačkih napora«, ističe Bulmahn.</p>
<p> U svjetlu brzog znanstvenog napredovanja na polju genetike, vlada kancelara Gerharda Schrödera raspravljala je proteklih mjeseci o labavljenju zakonskih rješenja kako bi se omogućili novi oblici istraživanja, no zasad su se odluke o tome odgađale. U međuvremenu, Britanija je preuzela vodstvo u dopuštanju kontroverznih istraživačkih tehnika u svrhu liječenja teških bolesti poput leukemije, raka ili Parkinsonove bolesti. Britanski je parlament protekloga tjedna, ne obazirući se na prosvjede crkvenih krugova, odobrio propise koji omogućuju ograničeno kloniranje ljudskog embrija.</p>
<p>Bulmahn navodi da je cilj istraživanja genoma razviti nove načine liječenja ljudi od smrtonosnih bolesti koje možda postanu izlječive za 10, 20 ili 30 godina. »Naš cilj nije stvoriti savršeno ljudsko biće jer je to nemoguće«, dodaje ministrica. Prošloga je tjedna međunarodna skupina stručnjaka za reprodukciju pokrenula ozbiljne napore za kloniranjem čovjeka, no Bulmahn drži da ljudsko kloniranje u Njemačkoj treba ostati zabranjeno.</p>
<p>Genetska istraživanja ostaju vrlo osjetljiva u zemlji čiji su nekadašnje vođe pokušale stvoriti »superrasu« kroz selektivno oplođivanje i pokolj nad etničkim manjinama i mentalno hendikepiranim osobama te oboljelima od bolesti za koje se, često pogrešno, vjerovalo da se prenose genetski. U komemorativnom govoru za žrtve holokausta, protekloga tjedna, njemački je predsjednik Johannes Rau spomenuo i ulogu njemačkih znanstvenika i liječnika u zastrašujućim eksperimentima nad ljudima.</p>
<p> »Ti znanstvenici ... nisu redom bili uvjereni nacisti. Oni su, međutim, djelovali bez samonametnutih ograničenja«, rekao je Rau. On je odbacio stajališta prema kojima politička ograničenja sputavaju današnje njemačke znanstvenike. Napomenuo je pritom da je pouka iz njemačke povijesti ta da znanost mora poštivati ljudsko dostojanstvo. Po riječima Buhlman, mudra i dobro osmišljena politika njemačke vlade oko biotehnologije može Njemačkoj dati vodeću ulogu na svijetu na tome polju, premda zakonski propisi ne bi bili najliberalniji. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Umro posljednji preživjeli muškarac s Titanica</p>
<p>PARIZ, 1. veljače </p>
<p> - U Parizu je u utorak preminuo francuski filozof Michel Navratil, počasni profesor psihologije na sveučilištu u Montpellieru, poznat i kao jedan od preživjelih sa zlosretnog prekooceanskog broda Titanic. </p>
<p> Navratil je umro u 93. godini, objavila je njegova kći Elisabeth. Rođen je u Nici 12. lipnja 1908. godine. Na Titanic se ukrcao s ocem i bratom pod lažnim imenom budući da su im roditelji bili u postupku razvoda. Nakon očeve smrti u brodolomu, dva su brata ostala u SAD-u tri tjedna dok im obitelj nije prepoznala identitet.</p>
<p> Prema riječima Navratilove kćeri, on je bio posljednji preživjeli muškarac s Titanica, koji je potonuo u travnju 1912. godine. Blisko iskustvo smrti u njegovome dječaštvu bitno je odredilo njegov život i karijeru, dodala je Elisabeth. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="18">
<p>Povjerenstva spašavaju Dubrovačke ljetne igre</p>
<p>Povjerenstva za kazalište i glazbeno-scensku djelatnost Ministarstva kulture donijet će program te pratiti njegovo ostvarenje u 52. festivalskoj sezoni / Za neposrednog izvršitelja odluka Povjerenstva za kazalište predložena Snježanu Banović / Neizvjesno je hoće li ministar Vujić potvrditi Mihočevića </p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Povjerenstvo za kazalište Ministarstva kulture u sastavu: Joško Juvančić (predsjednik), Vjeran Zuppa, Galliano Pahor, Goran Sergej Pristaš i Snježana Banović te Povjerenstvo za glazbeno-scensku djelatnost u sastavu: Mladen Tarbuk (predsjednik), Ivo Josipović, Haris Nonveiller, Nada Kuzmić i Milko Šparemblek prihvatili su, na odvojenim sjednicama, u utorak, da će donijeti program te podržati i pratiti njegovo ostvarenje na 52. dubrovačkim ljetnim igrama. Rekao je to ministar kulture Antun Vujić na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu u Ministarstvu kulture, naglasivši kako je time riješena ozbiljna kriza oko Dubrovačkih ljetnih igara, koja je dovela u pitanje 52. festivalsku sezonu, budući da su prije nekoliko dana ostavke na mjesta ravnatelja dramskog i glazbenog festivalskog programa dali Ivica Kunčević i Valter Dešpalj.</p>
<p>Za neposrednog izvršitelja odluka Povjerenstvo za kazalište predložilo je redateljicu Snježanu Banović, dok će za nekoliko dana Povjerenstvo za glazbeno-scenske djelatnosti odrediti neposrednog izvršitelja svojih odluka. Povjerenstva, koja već djeluju u sklopu Ministarstva kulture kao savjetodavni organi, a koja će u budućnosti preuzeti funkciju Vijeća za kulturu, tako bi trebala pratiti, dati podršku i nadzirati Igre te funkcionirati kao skupno tijelo. »Članovi tih povjerenstava su ljudi koji zagovaraju različite estetike, a svatko od njih bit će zadužen za određeni segment programa«, rekao je ministar Vujić. On je napomenuo da će za tjedan dana biti predočen program za sljedeću sezonu (koji je tradicionalno bio predstavljen javnosti na blagdan sv. Vlaha), a riječ je o revaloriziranim programima, koje su osmislili Ivica Kučević i Valter Dešpalj, uz neke adekvatne dopune. Pomoćnica ministra kulture Ljiljana Štokalo izjavila je da će u dramskom programu biti jedna velika festivalska predstava, uz nekoliko gostovanja i važnu suradnju s Akademijom dramske umjetnosti.</p>
<p>Na pitanje hoće li potvrditi ravnatelja Javne ustanove u kulturi Dubrovačke ljetne igre Petra Mišu Mihočevića, kojeg je Gradsko vijeće Dubrovnika izabralo prije nekoliko dana, a što je izazvalo ostavke Kunčevića i Dešpalja, Vujić je odgovorio da se još o tome ne želi izjasniti. Također je istaknuo kako će revizorska kuća obaviti analizu financijskog poslovanja prošle festivalske sezone te će tada biti transparetni podatci o gubitcima. Prošle je godine Vlada RH izdvojila 1,180 000 kuna kako bi se pokrili gubitci iz prijašnjih festivalskih sezona.</p>
<p> Ministar je najavio i javnu raspravu o Dubrovačkim ljetnim igrama nakon koje bi se donio pravilnik te sastavilo Festivalsko vijeće, a raspisat će se međunarodni natječaj za ravnatelja ili tim koji će voditi Festival u godini 2002. »Kriza se ne može spriječiti insitucionalnim odredbama, a do svega ovoga nije trebalo doći da nije bilo jako izraženih osobnosti«, istaknuo je Vujić i dodao kako bi svi sudionici 52. dubrovačkih ljetnih igara trebali u izvršenju svojih umjetničkih i programskih zadaća pokazati odgovornost spram Festivala, dostojnu važnosti njegova umjetničkog i kulturnog identiteta.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>U borbi s prirodom i samim sobom</p>
<p>Film »Brodolom života« u režiji Roberta Zemeckisa / Klasična priča o robinzonijadi i preživljavanju te spašavanju tijela i duha, s Tomom Hanksom u glavnoj ulozi, koji superiorno nosi film u kojem je veći dio u dijalogu sa samim sobom</p>
<p>Tom Hanks nakon dva Oscara (za uloge u filmovima »Philadelphia« 1992. i »Forrest Gump«, 1993.) kreće ove godine u pohod na svoga trećeg kipića, čime bi se izjednačio s glasovitim Spencerom Tracyjem. Za tu prigodu izabrao je klasičnu literarnu i filmski temu robinzonijade na pustom otoku, prilagodivši ju današnjem vremenu i uvjetima.</p>
<p> Njegov Chuck Noland inženjer je u Federal Expressu, kompaniji poznatoj po najbržoj otpremi pismovnih pošiljaka i paketa. Nolandov zadatak je da nadzire i poboljašava <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> isporuke na mjestima gdje ona još nije dosegnula željeni stupanj, pa se neprekidno bori sa štopericom, vremenom i rokovima. Zbog čestih putovanja po cijelom svijetu, ima vrlo malo vremena za svoju djevojku (Kelly), koju nikako da zaprosi, premda to od njega svi očekuju.</p>
<p> No, njegov ludi životni tempo bive prekinut kada se nakon avionske nesreće nađe na pustom otoku u Južnom moru, postajući pravi brodolomac prepušten samomu sebi i vlastitoj snalažljivosti. Do tada spretan u rješavanju tuđih problema, Chuck ovoga puta počinje iskonsku borbu za opstanak, za vlastiti život, u kojoj nema previše ni milosti ni pomagaća. Samo čovjek i priroda, nemilosrdna bitka ispunjena nadmudrivanjem i ovisnošću, uživanjem i patnjom.</p>
<p> To nije film o nadmoći vremena ili o preživljavanju i iskupljenju u doslovnom smislu kao kod mnogih filmova te vrste, ali nije ni film s upotrebom tehnoloških pomagala kao što je bio slučaj s filmom »Perfect Storm«. To je jednostavna, mala priča o čovjeku i njegovoj impresivnoj preobrazbi. To je priča o promjeni čovjeka koji u sudaru sa samim sobom, a uz pomoć prirode, polako, ali konačno otkriva drugoga sebe, mirnijeg, strpljivijeg, tolerantnijeg.</p>
<p> Od prvoga pokreta, kako naći zaklon, do paljenja vatre ili lovljenja ribe, Chuck napreduje u otkrivanju tajna, kako redatelj Zemeckis kaže: »Sama priča ne govori toliko o preživljavanju ljudskog bića, koliko o preživljavanju ljudskog duha i prikazu ideje da je lako preživjeti, ali je teško živjeti.«</p>
<p> Na trenutke film je i neka vrsta tragikomedije u kojoj jedan glumac, impresivni Tom Hunks, uspijeva zadržati pažnju gledalaca punih 75 minuta u dijalogu sa samim sobom ili odbojkaškom loptom koju pretvara u svog prijatelja Wilsona, s kojim raspreda najintimnije tajne svoga dotadašnjeg života. Taj imaginarni Wilson primjer je očajničke potrebe i spontana instinkta za dijalogom. </p>
<p> I dobro je što je sve tako obično, jednostavno, uvjerljivo, bez bombastičnih efekata i dramatičnih sukoba s urođenicima, sve je prepušteno prirodi i čovjeku. Tim više gledalac može povjerovati glavnom junaku sudjelujući izravno i aktivno u njegovoj preobrazbi, pripremajući ga za kraj filma i Nolandov povratak u civilizaciju. I kada bi trebali snažno zagristi model koji su cijelo vrijeme propagirali i nastaviti tezu o sudaru čovjeka i prirode nadograđujući ju njegovim novim odnosom prema sputanoj prirodi unutar civilizacije, autori filma čine ključnu pogrešku pretvarajući sve u neku vrste melodramatične zbrke.</p>
<p> Ne želeći klasičan sretan kraj, oni su okrenuli priču na drugu stranu poništavajući prethodne odnose i stavljajući Nolanda ponovno u situaciju borbe za opstanak, prepuštenog samom sebi i svojim, ovoga puta, izgubljenim osjećajima. Premda bi poruka trebala biti jasna, ona je tako zbrkano i srcedrapateljno napravljena kao da je riječ o dramaturški oskudnim televizijskim sapunicama, a ne o, do tada, snažnom i upečatljivom filmu. </p>
<p> Da, glavni junak ostaje na raskrižju životnih odluka, ali ne zadugo, jer već od prije znamo koliko je on spretan i snalažljiv, te kako umije preživjeti i u težim okolnostima od ljubavnog razočaranja i šoka. Čemu onda uopće dileme i pitanja koja su riješena i na koja smo dobili odgovore još mnogo prije, u pustoši otočkoga samovanja? </p>
<p>Tom Hanks izvrstan je u ovoj, čak i fizički, teškoj ulozi (u godinu dana izgubio je više od 13 kila između prvoga i drugoga dijela snimanja), njegovi monolozi savršeni su primjer vladanja temom i okružjem, a cjelokupnim svladavanjem uloge u ovom filmu još jednom je potvrdio svoju superiornost u trenutnom hollywoodskom glumačkom lobiju. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Hrvatska umjetnost u Indiji</p>
<p>Na 10. međunarodnom triennalu - Indija u New Delhiju nagrađena mlada multimedijalna umjetnica Andreja Kulunčić / U organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti iz Zagreba Hrvatsku na Triennalu zastupa i Goran Trbuljak</p>
<p>NEW DELHI/ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Organizator 10. triennala - Indija, Nacionalna akademija umjetnosti, Lalit Kala akademi iz New Delhija, pozvao je dvoje suvremenih hrvatskih umjetnika na sudjelovanje u jubilarnom izdanju te izložbe, koja se odvija u znaku obilježavanja pedesete obljetnice nezavisnosti Indije.</p>
<p> Muzej suvremene umjetnosti iz Zagreba pozvan je kao središnja ustanova suvremene umjetnosti u Hrvatskoj da predloži umjetnike. Kustosica Nada Beroš izabrala je Andreju Kulunčić, mladu multimedijalnu umjetnicu, koja je prošle godine nagrađena za on-line projekt Embrio - zatvorena stvarnost na međunarodnom Festivalu filma i novih medija u Splitu, i Gorana Trbuljaka, jednog o začetnika konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj, radovi kojeg i danas pobuđuju laskave kritike međunarodnih stručnjaka. Dvoje umjetnika - tematski, medijski, generacijski - predstavljaju komplementaran par i pokazuju dva pola suvremene hrvatske scene. Peteročlani međunarodni žiri nagradio je devet umjetnika iz različitih likovnih disciplina, svaka nagrada je u visini od 2.500 USD.</p>
<p>Među nagrađenim umjetnicima je i hrvatska umjetnica Andreja Kulunčić. Andreja Kulunčić nagrađena je za četiri projekta predstavljena u Lalit Kala akademiji, u kojima snažno dolazi do izražaja socijalno kritička nota: »NAMA - 1908 zaposlenika, 15 robnih kuća«, »Uživaj na plaži«, akcija umjetnice na autocesti, te on-line projektima »andreja.org« i »Rasprava o budućnosti«.</p>
<p>Prvi triennale održan je 1968. godine. Na ovogodišnjem triennalu sudjeluju umjetnici iz trideset zemalja iz cijeloga svijeta - Australija, Brazil, Rumunjska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Francuska, Meksiko, Japan, Švedska, Koreja, Rusija i Irska. Izložba je otvorena 22. siječnja 2001. godine u New Delhiju u tri reprezentativna prostora. Hrvatski umjetnici predstavljeni su u Lalit Kala akademiji. Andrea Kulunčić i Goran Tribuljak, kao gosti Triennala, boravit će dva tjedna u Indiji i sudjelovati u umjetničkim radionicama koje su sastavni dio Triennala, što će se održati u nekoliko indijskih gradova: Baroda, Jaipur, Chennai, Garhi... Sudjelovanje hrvatskih umjetnika pomogli su Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u New Delhiju. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Očuvanje hrvatskog identiteta </p>
<p>Objavljen trojezični Hrvatski iseljenički zbornik 2001. / Hrvatska matica iseljenika / Zagreb. 2000. </p>
<p>Hrvatska matica iseljenika tiskala je tradicionalni ljetopis Hrvatski iseljenički zbornik 2001., koji je uredila Vesna Kukavica. Na 352 stranice Hrvatski iseljenički zbornik 2001. sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku ima devet tematskih cjelina, koje se sastoje od 35 samostalnih autorskih priloga i ima elektronsku inačicu na globalnoj mreži na adresi http://www.matis.hr/zbornik. Tematske cjeline - Znaci vremena, Baština, Kroatistički obzori, Mostovi, Dijaspora, Duhovnost, Znanost, Nove knjige te Virtualna Hrvatska - prate veze dijaspore i domovine u tradiciji starih rado čitanih hrvatskih kalendara ili almanaha. Sadržaj Hrvatskoga iseljeničkog zbornika ove godine tako povezuje, s više ili manje informacija, 15 država svijeta.</p>
<p>Unutar prve tematske cjeline je »Otvorena poruka Hrvatima u svijetu« predsjednika Upravnog odbora i ravnatelja Hrvatske matice iseljenika, u kojoj novo vodstvo Matice navješćuje depolitizaciju i revitalizaciju ustanove kako bi se ubrzali procesi kulturne integracije hrvatskoga izvandomovinstva s domovinom.</p>
<p>Godišnjak je posvećen 50. obljetnici djelovanja Hrvatske matice iseljenika. Domovinska i iseljena Hrvatska imaju slojevitu komunikaciju, koja se na osobit način može očitati iz polustoljetnog odnosa Hrvatske matice iseljenika i dijaspore.</p>
<p>Hrvatska matica iseljenika, odnosno Matica iseljenika Hrvatske, kako se prije zvala, osnovana je prije ravno pedeset godina. Danas ta ustanova priređuje razne kulturne, prosvjetne, športske, nakladničke i informativne programe namijenjene svekolikom hrvatskom iseljeništvu. Kao duhovno susretište hrvatskog raseljenog bića, ona u svim svojim programima za temeljni cilj ističe očuvanje i razvitak hrvatskog kulturnog identiteta naših ljudi u domicilnim zemljama po uzoru na druge iseljeničke narode. U svakom pojedinom dijelu programa Hrvatske matice iseljenika s jedne se strane najveća pozornost posvećuje aktualnim zahtjevima hrvatskih udruga ili pak pojedinaca iz različitih zemalja svijeta, a s druge se strane skrbi o prdstavljanju trajnih duhovnih vrijednosti hrvatskoga naroda, kako u matičnoj tako i u domicilnim zemljama.</p>
<p>Čitatelji će na stranicama Hrvatskoga iseljeničkog zbornika 2001. moći uočiti kako Matica, u dinamičnom procesu, povezuje rvatske autohtone manjine u Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Italiji i SR Jugoslaviji te hrvatsko iseljeništvo i ljude hrvatskoga podrijetla koji se nalazi u najvećem broju ostalih europskih zemalja, Sjevernoj i Južnoj Americi, Australiji, Novom Zelandu i Južnoj Africi. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>»Mrvek i Crvek« u Exitu</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Teatar Exit otvorit će u nedjelju, 4. veljače, u 11 sati, Dječju scenu, izvedbom kultne predstave za djecu »Mrvek i crvek« kazališta Mig Oka. Priču o osamljenom i zbunjenom starcu te lakomisislenom skitnici, koja je s lakoćom osvojila dječju publiku, režirao je Rene Medvešek, koji je i autor teksta te scenografije. Predstava je nagrađena Nagradom hrvatskoga glumišta te s nekoliko nagrada na festivalu Malih scena u Rijeci, a gostovala je na festivalima u Dubrovniku, Šibeniku, Zagrebu, Beču i Perugi. U »Mrveku i Crveku« nastupaju: Sven Medvešek, Pjer Meničanin i Darija Lorenci. </p>
<p>Do kraja veljače u programu Dječje scene Teatra Exit najavljene su dvije premijerne izvedbe. U režiji Nataše Lušetić bit će izvedena predstava pod naslovom »Adrian Mole«, a potom i »Alisa iza kompjutora« Vanje Matujec, u režiji Matka Raguža. (D. V.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>O profesionalnoj će ligi odlučivati profesionalci!</p>
<p>Sukus svega jest da napokon profesionalci odlučuju o profesionalnim klubovima, da napokon ukinemo taj delegatski sistem samoupravljačkog odlučivanja amatera o profesionalizmu! Pa ne može nitko toliko znati o Prvoj ligi koliko ona zna sama o sebi! I to je jedina istina, kaže predsjednik Udruženja nogometnih prvoligaša Nevenko Herjavec, najavljujući konačno dobivanje pravnoga legitimiteta Udruženja</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Nakon godina jalova mrljanja, Udruženje nogometnih prvoligaša napokon je povuklo odlučne poteze i uskoro bi trebalo biti pravno registrirano. Dakle, dobit će svoj legitimitet i praktički će biti partner Hrvatskoga nogometnoga saveza, a ne, kao dosad, marioneta u rukama čelnika Saveza. O dolazećim promjenama, koje bi uključivale i ingerenciju Udruženja nad profesionalnim natjecanjem, razgovarali smo s Nevenkom Herjavcem, direktorom Varteksa i predsjednikom Udruženja prvoligaša:</p>
<p>- Dogovoreno je da pravnici Udruženja (Vrbanović i Porobija usput rade i novi Statut Udruženja) i Saveza naprave međusobni ugovor o suradnji. Na osnovi tog ugovora, Udruženje će postati potpuno samostalno u vezi s natjecanjima u Hrvatskoj, Udruženje će voditi prvenstvo i sve komisije vezane uz natjecanje. A Savez će predstavljati klubove u odnosima s inozemstvom, brinuo bi se o reprezentaciji... Tako je gotovo svuda u svijetu, o profesionalnome natjecanju brinu se klubovi, koji i žive od toga. U slučaju možebitnih prijepora između Udruženja i HNS-a, naš je prijedlog da arbitrira Hrvatski olimpijski odbor, kao krovno tijelo hrvatskoga sporta.</p>
<p>• Kad bi Udruženje trebalo početi živjeti novim načinom?</p>
<p>- Za mjesec, mjesec i pol. Prenijet ćemo u Statut neka iskustva iz talijanskih odnosa tamošnjega udruženja i saveza, potom će klubovi dobiti novi Statut i dragovoljno se učlanjivati u Udruženje. Proljetni će se dio prvenstva još odigrati pod ingerencijom Saveza, ali od sezone 2000/2001 sve će ovlasti nad natjecanjem imati Udruženje.</p>
<p>• Koje su prednosti novoga modela?</p>
<p>- Svi će se eventualni »slučajevi« rješavati prvostupanjski. Nadalje, Udruženje će se brinuti isključivo o profesionalnim klubovima, neće se događati da HNS, kao dosad, u isti koš trpa amatere i profesionalce. Jedna od najglupljih stvari u našem nogometu jest da Skupština odlučuje o sustavu profesionalnoga natjecanja, Skupština u kojoj sjede uglavnom amateri. To je naša stara bolest, kako je moguće da netko tko u životu nije profesionalno radio u nogometu, svojim glasom odlučuje u kakvome će sustavu igrati Dinamo, Hajduk, Varteks...? Amaterski sport ima svoje značenje, to je izvor igrača za profesionalne klubove, međutim u poslovanju amaterskoga i profesionalnoga kluba su goleme, goleme razlike! Kako, primjerice, netko iz Gospića može znati kakva Liga, kakav sustav natjecanja, najviše odgovaraju profesionalnim klubovima? Zato se i događaju stalne promjene, u pet prvenstava imali smo 12 klubova, tri puta 16, jednom čak i 18! Suludo...</p>
<p>l Hoće li onda Udruženje određivati sustav natjecanja? Gubi li Skupština HNS-a svoj kredibilitet?</p>
<p>- Eh... To je jedna od pravnih zavrzlama koje su pred nama! Čini se da ćemo sljedeće sezone opet imati »Ligu 16«, jer je tako Skupština HNS-a odlučila, iako su brojni klubovi protiv te masovnosti. Smatram da bi se u sve trebao uključiti i HOO, jer je u ovome, teškom financijskom trenutku, neprimjereno da imamo toliko profesionalnih klubova. Iako je upitno kakve su zapravo ingerencije HOO, može li HOO promijeniti odluku nekoga Saveza. Dosad to nije nikad učinjeno. Inače, većina klubova, članova Udruženja, želi »Ligu 12«, ali nema jednoglasja. Eto vam jedan primjer; lani su Dinamo i Hajduk digli ruku za »Ligu 16«, a sad su gorljivi pobornici »Lige 12«, ili čak »Lige 10«! Moj je stav da je za nas najbolja »Liga 12«, s doigravanjem. Pogledajmo, uostalom, oko sebe, pogledajmo zemlje koje su u sličnoj poziciji kao Hrvatska, kakve profesionalne nogometne lige imaju: Mađarska 12 klubova, Austrija 10, Češka i Slovačka po 12, Slovenija 12...</p>
<p>• Kako će biti ustrojeno Udruženje?</p>
<p>- Imat će predsjednika, koji ne bi smio biti član ni jednoga tijela HNS-a, jer bi to bilo u koliziji. Udruženje bi trebalo imati tajnika, tajnicu, Povjerenika lige, ljude u financijskom i marketinškom sektoru. I to je to! </p>
<p>• Bi li Udruženje preuzelo ingerencije i nad tv-pravima, marketingom klubova...</p>
<p>- Naravno! Lutrija, kladionice, pregovori s tv-kućama, sve bi to bilo pod kapom Udruženja. Uostalom, to je i jedan od glavnih razloga što se želimo odcijepiti od Saveza. Jer, klubovi su definitivno nezadovoljni radom ureda HNS-a, to je ponovljeno 999 puta, samo se slijepi, gluhi i nijemi ne žele osvrtati na te prigovore! Zašto je tako? Gledajte, glavni tajnik Saveza, Zorislav Srebrić, ima previše poslova na sebi, pa onda ni jedan ne napravi kako treba! Jedna osoba ne može sve to obavljati, ne može on biti i tajnik Saveza, i oružar reprezentacije, i sudački mentor, to je katastrofa... Jedino u Udruženju nema pravo glasa, jer mu nikad ne dam riječ, veli Herjavec.</p>
<p>I na kraju dodaje:</p>
<p>- Sukus svega jest da napokon profesionalci odlučuju o profesionalnim klubovima, da napokon ukinemo taj delegatski sistem samoupravljačkog odlučivanja amatera o profesionalizmu! Pa ne može nitko toliko znati o Prvoj ligi koliko ona zna sama o sebi! I to je jedina istina...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Janica je Slovenka?!</p>
<p>LJUBLJANA, 1. veljače</p>
<p> - Vodeći njemački TV tjednik »Auf einen Blick« proglasilo je Janicu Kostelić »slovenskom skijašicom«, a svojom ju proglašavaju i Slovenci.</p>
<p>Naime, na jednom od vodećih slovenskih internet portala »slowwwenia.com«, u anketi o najboljim slovenskim skijašicama i skijašima svih vremena, Janica je - sa 305 glasova (15 posto) - na trećem mjestu, iza Bojana Križaja (827 glasova, 41 posto) i Mateje Svet (354 glasa, 18 posto). Janica je dobila više glasova od najboljeg slovenskog slalomaša Jure Košira (171), skakača Primoža Peterke (175) i pokojnoga Roka Petrovića (183), koji su dobili devet posto glasova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Majoli u četvrtfinalu protiv Davenport</p>
<p>Uz pozivnicu organizatora Majoli je izborila četvrtfinale WTA turnira u Tokiju nakon 6-7 (2), 6-2, 7-6 (1) pobjede protiv Lise Raymond </p>
<p>TOKIO, 1. veljače</p>
<p> - Hrvatska tenisačica Iva Majoli nastavila je pobjednički niz na 1188000 američkih dolara vrijednom WTA turniru u Tokiju, kojeg je i osvojila 1996. godine. Nakon Australke Nicole Pratt, u okršaju 2. kola pobijedila je Amerikanku Lisu Raymond. Majoli, koje je dobila pozivnicu od organizatora turnira, svladala je sedmu nositeljicu, inače 26. tenisačicu na rang-listi, nakon iscrpljujuća tri seta sa 6-7 (2), 6-2, 7-6 (1) te tako izborila nastup u četvrtfinalu. A tamo je očekuje druga igračica svijeta, Amerikanka Lindsay Davenport, koja se u 2. kolu lako obračunala sa Meghann Shaughnessy.</p>
<p>Japanke Ai Sugiyama i Shinobu Asagoe na domaćem terenu odlično igraju. U okršajima 2. kola Sugiyama je pobijedila 15. igračicu svijeta, Francuskinju Sandrine Testud, dok je malo poznata Japanka Asagoe Shinobu u »tie-breaku« odlučujućeg seta izborila pobjedu protiv Južnoafrikanke Amande Coetzer.</p>
<p>l Rezultati 2. kola: Hingis (1) - Black 6-3, 6-3, Sugiyama - Testud (5) 6-4, 6-4, Asagoe - Coetzer (4) 4-6, 7-5, 7-6 (5), Mag. Maleeva (8) - Panova 7-6 (5), 6-2, Sidot (6) - Likhovtseva 6-2, 4-6, 7-6 (2), Kournjikova (3) - Obata 7-6 (8), 1-6, 6-4, MAJOLI - Raymond (7) 6-7 (2), 6-2, 7-6 (1), Davenport (2) - Shaughnessy 6-3, 6-2. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Europska komisija želi sastanak s Uefom i Fifom</p>
<p>BRUXELLES, 1. veljače</p>
<p> - Europska je komisija u četvrtak predložila Uefi i Fifi »sastanak na vrhu« kako bi se premostile zapreke u uspostavi novog načina transfera igrača između europskih klubova.</p>
<p>- Naša su vrata otvorena i spremni smo na razgovore kako bi postigli kompromis prihvatljiv za sve strane. Taj bi kompromis trebao poštivati pravila EU-a o kompetitivnosti, ali i uzeti u obzir posebnosti sporta, izjavila je glasnogovornica povjerenika EU za zaštitu tržišnog natjecanja Amelia Torres.</p>
<p>U pismu koje je Komisija uputila na adrese europske i svjetske nogometne organizacije, Uefe i Fife ne navodi se datum sastanka, ali se ističe kako bi bilo poželjno da se održi prije nastavka razgovora o tom problemu na nižim razinama, a koji su predviđeni za 16. veljače.</p>
<p>Uz predstavnike Uefe i Fifi na sastanku bi, prema prijedlogu EK, sudjelovali europski povjerenici za zaštitu tržišnog natjecanja, kulturu, te socijalna pitanja - Mario Monti, Viviane Reding i Anna Diamantopolou. EK je ranije upozorila Fifu da će postojeće propise o transferima nogometaša proglasiti protivnima važećim zakonima EU-a o tržišnom natjecanju. Fifa je u međuvremenu sastavila prijedloge u kojima je uzela u obzir primjedbe EK-a, no ti su prijedlozi povučeni nakon što je nezadovoljstvo njihovim sadržajem iskazala Uefa. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Varteksova mladost uništila Sturm</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Je li Varteks prerano dohvatio formu? Nakon sjajnih 4-2 (3-1) protiv austrijskog Sturma na otvorenju nogometne sezone u Varaždinu, lako bi se mogao izvući takav zaključak! Jer, do nastavka prvenstva još su 22 dana, a stroj Ivana Katalinića doslovce je pregazio ispuhanu momčad Ivice Osima. I nije to bila obična trening-utakmica, bio je to jedan od najvažnijih Osimovih testova uoči skorašnjeg (14. veljače) okršaja protiv Panathinaikosa u 3. kolu drugoga dijela natjecanja po skupinama Lige prvaka. Osim je ponudio uistinu najbolju postavu (»Boljih jednostavno - nemam«, bio je jezgrovit deprimirani Sturmov trener nakon teškoga poraza), no lepršavi, rastrčani, siloviti i prepun želje za dokazivanjem, Varteks je uništio goste. U svakome detalju nogometne igre...</p>
<p>- Ne, nismo prerano došli u formu. Tu formu održavamo od kraja jeseni, od maksimirske »četvorke«, nije propustio odaslati strelicu prema Maksimiru Ivan »Grozni« Katalinić. Trogiranin je bogme napravio pravi posao u Varaždinu! Varteks igra lijepo za oko, ali sva je ljepota u funkciji rezultata. Ambiciozni varaždinski mladići (bez reprezentativca Karića!) protiv Sturma su iskazali sve odlike prave momčadi, ne može se dogoditi da netko zbog svoje obijesti ili želje za samodokazivanjem iskoči iz kolektiva. Sve su pojedinačne vrijednosti u funkciji momčadi. A upravo se u tome detalju ponajbolje osjeća čvrsta trenerska ruka...</p>
<p>Varteks će, po svemu sudeći, na proljeće visoko letjeti na krilima svojih bokova! Sabolčki s desne i Hrman s lijeve strane bit će stalna napast bilo kojem suparniku, a u veznome će se redu sve vrtjeti oko iznimno nadarenog Sklepića, čiji je trkački fond neograničen, a »rudarski« dio posla nerijetko začini i sjajnom idejom. Konce obrane držat će Režić, 22-godišnji mladić čija smirenost na poziciji zadnjega braniča imponira i unosi sigurnost cijeloj momčadi, a nisu rijetki ni Režićevi izleti prema naprijed (protiv Sturma je bio i strijelac!). A najvažnije je u svemu što su sva četiri spomenuta mladića - produkt Varteksove omladinske škole! Tko je pravodobno sijao...</p>
<p>Već je postalo tradicijom da Dinamo braniče kupuje baš u Varteksu! Borović, Štefulj i Krznar u zadnjemu su desetljeću preselili u Maksimir, a Dinamov je glavni direktor Velimir Zajec već u nekoliko navrata iskazao i svoju zaljubljenost u Sabolčkoga. Jasno, Varteksovi Herjavci, Nevenko i Anđelko, zadovoljno trljaju ruke:</p>
<p>- Dinamo nam je uvijek bio sjajan poslovni partner, dogovorit ćemo se i za Sabolčkog, poručuju Herjavci, dok im u očima blista odšteta od barem dva milijuna maraka...</p>
<p>Dinamo sjajan poslovni partner? Dobro znana aluzija na 1991. godinu, kad je ondašnje Dinamovo vodstvo Varaždincima u zamjenu za Borovića dalo na posudbu Turkovića i Cvitanovića. Plus odštetu od 280.000 maraka... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jozić ne želi nesporazume s novinarima</p>
<p>Izbornik Mirko Jozić hvali nastup B reprezentacije u Puli protiv Rumunja (2-2) / »Želio bih da s optimizmom popratite dobre stvari, optimizam nam je bitan za što uspješniji start u nastavku kvalifikacija, već 24. ožujka u Osijeku protiv Latvije«, poručio je Jozić novinarima</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Nogomet se igra za narod, a kako će narod saznati što se točno zbiva ako ih o tomu detaljno ne obavijeste mediji? Stoga je i Mirko Jozić, hrvatski nogometni izbornik, dva dana nakon svog debija i 2-2 s Rumunjskom, u susretu B vrsta, osjetio potrebu svratiti na redovnu konferenciju za novinsto u Hrvatskom nogometnom savezu. Posebice jer u novinskim komentarima, uz pohvale, ima i uboda zbog proigrane pobjede.</p>
<p>Stoga je Jozić odmah započeo monolog, pohvalivši pulsku publiku:</p>
<p>- Prvi smo put poslije nekog vremena imali ono čega na prethodnim utakmicama baš i nije bilo, a sjetite se kakve su reprezentacije igrale. Među ostalim Nijemci, pa svjetski i europski prvaci Francuzi... Znak je to da su nam se ljudi počeli vraćati pa možemo očekivati da se takva, dobra atmosfera, nastavi.</p>
<p>Osvrnuo se i na igrače:</p>
<p>- Bitno je da su igrači prihvatili ono što se od njih tražilo te da su, ovisno o stupnju pripremljenosti, dali maksimum i pokazali da žarko žele pobjedu. Važno je također da se igralo »glavom« i da je poštivan koncept igre. Čak su djelovali iznađujuće kompaktno s obzirom da su igrači prvi put zajedno.</p>
<p>Analizirao je Jozić nakratko i igru po linijama:</p>
<p>- Zadnja je linija djelovala iznimno kompaktno i koncentrirano, tako da su nas Rumunji ozbiljnije ugrozili tek nakon sata igre. No, bez pomoći iz sredine ne bi tako djelovali, zapravo se iz tog reda rodi sve prema naprijed i nazad, odatle kreće sva transformacija. Jest, nedostaje poludistanca, odgovarajuće pridodavanje iz drugog plana, ali treba priznati da je nekoliko puta, kad se to dogodilo, odmah ostvaren višak.</p>
<p>Posebno je Jozića ohrabrilo što je bilo pet, šest dobrih podvaljivanja lopte suparniku iza leđa:</p>
<p>- To je najbolnije za suparnika. Jest da će se većinom naš napadač tada naći u nedopuštenoj poziciji, ali od 20-ak pokušaja nekoliko će proći i eto prijetnje.</p>
<p>Nastavio je Jozić o detaljima, sve stoga da se što bolje razumije s onim novinarima koji imaju manje prigoda biti u njegovoj blizini:</p>
<p>- Često vi vidite jedno, a stožer i ja smo dogovorili i analizirali nešto sasma drugo. Stoga, molim da me ne provocirate i paušalno ne ocjenjujete, kako bismo se ubuduće što bolje razumjeli.</p>
<p>Dakako da bi spomenuto druženje odisalo drukčijim tonovima, ili ga možda ne bi ni bilo, da su Jozićevi izabranici pobijedili. Ali nisu. I to stoga, na temelju opće ocjene, što se zadnjih 20-ak minuta, nakon 2-0 vodstva, igralo s igračem manje (ozlijeđen M. Cvitanović), a nije više bilo nikoga na klupi:</p>
<p>- Budite sigurni da volim dobiti utakmicu, ali budući da sam želio da svi igraju, nisam ih pozvao više od 17. Da sam na klupi imao još tri igrača, tko kaže da se ne bi dogodilo isto. A osim toga, zašto mi kao treneru ne bi bilo zanimljivo vidjeti kako se momčad ponaša s igračem manje? Ujedno, 2-0 prednost je igračima najvjerojatnije umanjila pažnju, da je bilo 1-0 vjerojatno bi budnost bila mnogo veća. Neobično je zapravo što momčad nije reagirala homogenizacijom, jer se nerijetko potvrdilo da je igrač manje ponekad i - prednost. Znajte, međutim, da u službenoj utakmici takvih eksperimenata nema.</p>
<p>Ističući kako je u biti zadovoljan pulskom prezentacijom, više zbog igrača nego zbog sebe, čak je za konačnih 2-2 rekao da su mu možda draži nego pobjeda:</p>
<p>- Utakmica se može dobiti igrajući slabo, a izgubiti igrajući dobro. Kad se pobijedi, zaslužni su igrači, kad se izgubi, kriv je trener, tako je to u svijetu. Želio bih da s optimizmom popratite dobre stvari, optimizam nam je bitan za što uspješniji start u nastavku kvalifikacija, već 24. ožujka u Osijeku protiv Latvije.</p>
<p>No, prije tog prvog ispita, Rijeka je 28. veljače domaćin prijateljskog ogleda s Austrijom:</p>
<p>- Neću licitirati s imenima, najprije ću sa suradnicima evidentirati 30-ak uglavnom znanih imena, a potom izbor suziti na 20-ak. Popis će biti objavljen 21. veljače.</p>
<p>Uz Jozića, na druženju s novinarima bio je i Ivan Blažek, predsjednik Komisije za tumačenje pravila igre. Osjetio je potrebu, on ili netko iz HNS-a, da novinarima pojasni pravu istinu o tomu kako je ne baš slavni nedjeljni Zbor nogometnih sudaca uspio, legalno, pobijediti »pučiste«. Bez obzira što predsjednikovo izvješće o radu nije imalo potrebnu većinu i što ju je steklo tek kad se suprotstavljena strana povukla, vjerujući u svoj uspjeh, pa su se oni koji su ostali iznenada »prosvijetlili«, promijenili mišljenje i pridonijeli potrebnoj većini.</p>
<p>Stoga se Blažek i složio s mišlju da je neobično što regionalni županijski sudački zborovi ne djeluju po nekom zajedničkom obrascu, nego svaki može djelovati po svomu, da bi se onda dogodili ono što se dogodilo. A dogodilo se da nakon toga Šime Zirdum, član IO HNS-a u svojstvu promatrača na Zboru, predloži uvođenje prinudne uprave za Zbor. Hoće li se to dogoditi, vidjet ćemo na sjednici IO HNS-a 13. veljače u Splitu, budući da je Zbor sudaca tijelo IO HNS-a.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Bez sportskog direktora nema unosne trgovine</p>
<p>Hajduk nema klasičnog sportskog direktora, Ivica Šurjak tek je jedan od mnogih koji odlučuju o kupnji i prodaji igrača, takva varijanta pokazala se neuspješnom</p>
<p>SPLIT, 1. veljače</p>
<p> - Svaki malo ozbiljniji nogometni klub, ali ne samo nogometni, ima svog sportskog direktora. Hajduk ga nema. Naime, Ivica Šurjak član je Upravnog odbora »bijelih«, zadužen je za struku, nije klasični sportski direktor. Šurjak je tu funkciju obnašao za vrijeme vladavine bivšeg predsjednika Željka Kovačevića. Zašto »Šuro« to isto ne obnaša i sada odgovor nam je ponudio aktualni predsjednik Branko Grgić: </p>
<p>- Nudili smo Šurjaku da bude profesionalni sportski direktor koji će odgovarati za rezultat isto kao što odgovara i trener. Ako nema rezultata za sve što se dogodilo, zna se da je trener odgovoran. Analogno tome i sportski direktor bio bi u istoj situaciji. Značilo bi to kada odlazi trener da treba otići i sportski direktor. Šurjak nije prihvatio takvu ponuđenu soluciju.</p>
<p>To je samo dio istine. Druga strana medalje nudi svoju istinu. Šurjak je nakon ostavke Željka Kovačevića na mjesto prvog čovjeka »bijelih«, želio postati predsjednik Hajduka. Imao je podršku »Torcide« i Društva prijatelja Hajduka. Nije prošao na Skupštini. HDZ je nametnuo Grgića kako bi sačuvao vlast na Poljudu jer već deset godina HDZ vlada i upravlja klubom. Šurjak je izabran u Upravni odbor, mandatar Grgić ga je uvrstio u svoju »momčad« kako se ne bi našao na udaru navijača koji su bili za Šurjaka. Odmah na prvom sastanku Upravnog odbora Šurjaku je stavljeno do znanja da je struka njegov resor, ali da svaka prodaja i kupnja igrača mora biti transparentna kako bi svi članovi Upravnog odbora mogli znati sve pojedinosti oko eventualnog transfera. Točnije, zadnju riječ ne bi imao Šurjak kao što je imao u prijašnjem mandatu već Upravni odbor. U takvoj situaciji »Šuro« se nije baš previše truduio oko dovođenja, ali i prodaje nogometaša. Ivana Bošnjaka doveo je Zlatko Vujović koji se sada bavi menedžerskim poslom. Stanko Bubalo na Poljud je stigao nakon neuspješne misije i pokušaja prodaje u Španjolskoj. Primjer kapetana Ivana Leke najbolje pokazuje i ukazuje koliko su razjedinjeni u Upravnom odboru kluba. Šurjak nam je u jednom trenutku pregovora sa čelnicima španjolskog drugoligaša Elchea, koji su u srijedu bili na Poljudu i pokušavali pridobiti Leku, putem mobitela kazao: </p>
<p>- Daleko sam ja od ovog transfera, pitajte Grgića i direktora Fiorentinija. </p>
<p>Da je Šurjak sportski direktor zasigurno je kako bi bio bolje upućen u prodaju Leke. Ova situacija sa statusom Šurjaka, nikome ne donosi dobro, svi gube. U Maksimiru Velimir Zajec uživa punu podršku Upravnog odbora. Shvatili su u Dinamu da je jedini način preživljavanja prodaja igrača. Na prodaji Bišćana »modri« su zaradili bogatih 21 milijun maraka, dok na Poljudu nisu u stanju dobiti više od milijun maraka za nekog nogometaša, iako se stalno »razbacuju« milijunskim ciframa. Za Jažića su od bečkog Rapida dobili 500.000 maraka. Elche je za Leku nudio 1.200.000 maraka u što je bilo uključena odšteta od 600.000 maraka koliko je Hajduk potrošio na svog kapetana do sada. Od tog iznosa 300.000 bi pripalo Leki, Hajduk mu duguje i više, a preostalih 300.000 podijelilo bi se na dva jednaka dijela. </p>
<p>Na kraju bi Hajduk eventualno zaradio nekih 700.000 maraka. Još je gora stvar za Hajduka što Leko u ovom trenutku ima tri menedžera koji ga pokušavaju prodati: Predraga Naletilića, Petra Borotu te Milivoja Bračuna. </p>
<p> Zašto Hajduk sam ne pokuša riješiti problem direktno s klubom i je li došlo vrijeme da se riješi na pravi način status Šurjaka. Ne tvrdimo da će izborom sportskog direktora poteći med i mlijeko, međutim, zainteresirani kupci znati će kome se mogu javiti. Ovakvim stanjem Hajduk ruši renome kluba, koji je prije i u bivšoj državi, bio sinonim za bogatu prodaju igrača. Najgora je stvar u svemu ovome što Upravni odbor jednostavno ne želi Šurjaku dati ovlasti. Sve zbog situacije iz prošlih vremena kada su svi govorili i tvrdili da od svakog transfera netko dobije dio transfera u vlastiti džep. Jednom zauvijek trebalo bi s tim raskrstiti, dati Šurjaku ili nekom drugom punu slobodu, ne sumnjati u njega. Jer, ovakvim načinom i razmišljanjem teško da će se netko prodati s Poljuda za velike novce. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Bučević otišao po Asanovića</p>
<p>OSIJEK, 1. veljače</p>
<p> - Nakon što su, prije dva tjedna, kratko boravili u Njemačkoj, gdje su odigrali susret s bundesligašem Kaiserslauternom (0-4) i drugoligašem Mainzom 05 (1-1), nogometaši Osijeka u petak će opet krenuti u inozemstvo. Put ih vodi u Bugarsku, gdje ih je pozvao Ljubomir Petrović, nekadašnji napadač i kasnije uspješni trener »bijelo-plavih« koji se kasnije proslavio vodeći Crvenu zvezdu i do naslova prvaka Europe (1991).</p>
<p> Strateg Levskog iz Sofije pozvao je svoj bivši klub na jak međunarodni turnir, koji će se igrati na bugarskom jugu, u Varni od 4. do 14. veljače. Nastupit će osam momčadi iz Armenije, Bugarske, Rusije, Slovačke, Uzbekistana i Hrvatske, a Osijek je uvršten u skupinu »1« gdje su još Krylya Sovetov (Samara, Rusija) Velbazhd (Kjustendil, Bugarska) i reprezentacija Armenije. U skupini »2« su: Levski (Sofija, Bugarska), Ružomberek (Slovačka), Alania (Vladikavkaz, Rusija) i reprezentacija Uzbekistana. Nakon susreta po skupinama, zaključno do 10. veljače, završni ogledi za konačan raspored, igrat će se od 12. do 14. ovoga mjeseca. Jesenski prvak Hrvatske, inače, poslije testova u Njemačkoj, odigrao je u međuvremenu pet prijateljskih utakmica. U Varnu će u petak otputovati 25 igrača, čija imena je trener Mršić odredio praktično u posljednjem trenutku uoči polaska u Budimpeštu, iz koje će Osječani zrakoplovom krenuti na jug Bugarske.</p>
<p>U međuvremenu, predsjednik »bijelo-plavih« Vladimir Bučević otputovao je u Split. Kako osječki prvoligaš ne odustaje od možebitnog angažiranja reprezentativca Aljoše Asanovića, prvi čovjek osječkog kluba odlučio je razgovarati sa »sedmicom« naše »vatrene« vrste - u četiri oka. S Asanovićem u proljetnom sastavu, tvrde u Gradskom vrtu, konačno osvajanje naslova prvaka države postalo bi i te kako ostvarljivo! (D. Kerže)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Dvije četvrtine pamćenje, dvije za zaborav</p>
<p>PAF je na pola puta do prolaska u četvrtfinale Eurolige, no dojam je da je Cibona, nakon poraza 64-76, u Bologni propustila svoju veliku prigodu / Teško se prisjetiti kad je Cibona u posljednjih 20 minuta ubacila samo 16 koševa i ključ cijele priče vjerojatno je u tome, unatoč sudačkom kriteriju / Nakon Giričekove ozljede, sve je ostalo na Sesaru, a kad Sesar više nije mogao, sve je stalo</p>
<p>BOLOGNA, 1. veljače (Od Vjesnikova posebnog izvjestitelja)</p>
<p> - Neven Spahija, trener Cibone VIP, reći će da je njegov sastav odigrao dvije najbolje četvrtine ove sezone. Nije spomenuo da je posljednje dvije četvrtine odigrao i najslabije ove sezone, no to će samo potvrditi tezu da je hrvatski prvak u ovoj godini momčad u kojoj su oscilacije postale jedina realnost...</p>
<p>PAF je, u prvom od tri moguća dvoboja osmine finala Eurolige, svladao Cibonu VIP 76-64 (24-20, 13-28, 18-9, 21-7), u utakmici u kojoj je hrvatski prvak prve dvije četvrtine zaključio sa plus 11, a posljednje dvije izgubio sa minus 23. Nakon susreta Spahija je trubio o čudnom sudačkom kriteriju. I doista, grčko-španjolska trojac uvlačio je »cibose« u brzi bonus u posljednje dvije četvrtine. No, unatoč tome, ostao je dojam da je Cibona imala veliku priliku...</p>
<p>Jer, ako je skok konstantno bio na strani Cibone (sjajni Skelin), ako je zonska obrana funkcionirala besprijekorno (zašto je Spahija micao zonu početkom treće četvrtine?), u Bologni se mogao napraviti veliki posao. Teško se prisjetiti kad je Cibona u posljednjih 20 minuta ubacila samo 16 poena. I ključ cijele priče bio je vjerojatno u tome, unatoč sudačkom kriteriju. </p>
<p>Napadački segment igre potpuno je nestao nakon odmora. Naime, na samom startu susreta, već u petoj minuti, ozlijedio se Gordan Giriček, nezgodno doskočivši na lijevu nogu. Nakon toga je sve ostalo na Josipu Sesaru. Dok je u njemu bilo snage, u prve dvije četvrtine, Cibona je imala sigurno vodstvo. Kad Sesar više nije mogao, kad su ga Talijani u obrani usmjeravali na Stojka Vrankovića, sve je stalo. </p>
<p>Usput, nitko se od Sesarovih suigrača nije se prometnuo u ozbiljan karakter za susreta, u osobu koja je mogla nastaviti tamo gdje je Sesar stao. Na kraju je ponešto i isforsirao, zaključio susret s mizernim šutom 7-27 (26 posto). Nije mogao sam... </p>
<p>Arthur Lee, Amerikanac koji je doveden ove sezone s potpisanim fiksnim ugovorom i za sljedeću godinu definitivno je pokazao da je igrač bez petlje, zlobniji će reći i bez osnovnog »playmakerskog« znanja. </p>
<p>Momak koji je završio Sveučilište Stanford, koji je lani igrao u Turskoj za 60.000 dolara, u Ciboni je za dvije godine dobio 250.000 dolara! Netko je slijepo vjerovao u njega. No, razigravač koji ove sezone nikoga nije uspio razigrati, organizator bez kreacije u igri te realizator kakvog možete pronaći i u Hrvatskoj nije čovjek na kojeg se Cibona može osloniti. Tako je u drugi plan pala i fenomenalna igra Mate Skelina, možda i najbolja centarska partija u posljednjih 10 godina u Ciboninu sastavu, tako je u drugi plan pao i sve bolji Matej Mamić. </p>
<p>No, oni nisu igrači koji donose pobjede. Pobjede donosi Sesar koji nije mogao sam, Giriček kojeg nije bilo na parketu od pete minute i trebao bi ih nositi Lee... </p>
<p>- Kad smo podigli razinu obrane u nastavku, okrenuli smo utakmicu, reći će Gregor Fučka, ključni čovjek PAF-a, kojeg su talijanski mediji, uz Carltona Myersa, označili igračem utakmice. </p>
<p>Stojko Vranković je pružio sjajnu predstavu. Za 30 minuta susreta ubacio je 12 koševa, sedam puta uspješno skočio i podijelio tri blokade. No, ono što ne piše u statistici mnogo je važnije. Dobrim postavljanjem u obrani PAF je potpuno osiromašio Sesarove prodore pod koš i time obezglavio Ciboninu igru.</p>
<p>- Cibona je vraški dobro krenula u susret, mi smo imali velikih problema sa zonom, a onda smo obranom uspjeli sve izvući. Suđenje? Ne, to ne bih komentirao, reći će Stojko, kojeg je talijanska publika ovacijama nagrađivala cijelog susreta.</p>
<p>Cibona će tako u Zagrebu, sljedećeg tjedna, pokušati izboriti treći, odlučujući susret. Realno govoreći, mali su izgledi da PAF ne dođe do četvrtfinala u dva dvoboja. Čini se da je Cibona svoju prigodu propustila u Bologni.</p>
<p>Tvrtko Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bruno Šundov ponovno bljesnuo</p>
<p>INDIANAPOLIS, 1. veljače</p>
<p> - Košarkaši Boston Celtica upisali su i četvrtu pobjedu u nizu, svladavši Indianu u produžetku, 102-96. Bilo je to tek drugo slavlje Celticsa u Indianapolisu u posljednja 23 susreta.</p>
<p> Bryant Stith (14 poena) i Paul Pierce (18), sa po šest koševa u produžetku, nisu dozvolili Pacersima da se izvuku, dok je Antoineu Walkeru nedostajala tek jedna asistencija za »triple-double« (22 koša, 11 skokova i 9 asistencija). U 25. porazu Indiane Jalen Rose je postigao 26 koševa, a Reggie Miller 19, no najbolji strijelci domaće momčadi posve su zakazali u produžetku. Trener Pacersa, Isiah Thomas, ponovno je pružio priliku Bruni Šundovu, koji je za 19 minuta postigao 6 koševa, uz šut 3-4, dok njegov suigrač Žan Tabak nije ulazio u igru.</p>
<p>Los Angeles Lakersi, i dalje bez ozljeđenog Shaquille O'Neala, nisu imali previše izgleda u dvoboju s Minnesotom, koja je osmim uzastopnim trijumfom prekinula »crnu seriju« u ogledima s Lakersima. U posljednjih 19 utakmica Minnesota je izgubili 17 puta.</p>
<p> Wally Szczerbiak i Terrell Brandon dodali su poo 19 poena, dok je goste predvodio Kobe Bryant (24 koša i 9 skokova). Više od 10 ubacio je i novak Mark Madsen (14), a O'Nealova zamjena Greg Foster ubilježio je tek četiri koša i tri skoka.</p>
<p>Nakon što je nekoliko sati prije utakmice bio izabran za All-Star susret, centar Atlanta Hawksa, Dikembe Mutombo, opravdao je poziv, ubacivši u susretu protiv Toronta 21 poen, uz 29 skokova i 6 blokada. Jason Terry i Alan Henderson dodali su po 16 poena, dok je u odsutnosti Vincea Cartera najbolji Raptor bio novak Morris Peterson (20 koševa).</p>
<p>Ray Allen (32 poena) i Glenn Robinson (25) bili su najefikasniji u trijumfu Milwaukeea protiv Denvera (116-111). Strijelce u dresu Nuggetsa predvodili su Antonio McDyess (26 koševa i 17 skokova) i Nick Van Exel (19).</p>
<p>San Antonio nije imao većih problema s Clippersima (92-70). Tim Duncan (22 koša i 16 skokova) i David Robinson (15 koševa i 10 skokova) bili su nezadrživi. Prvi strijelac gostiju bio je Michael Olowokandi (14).</p>
<p>• Rezultati NBA lige: Indiana - Boston 96-102 u produžetku (Bruno Šundov je za Indianu igrao 19 minuta i postigao 6 koševa, šut 3-4, dok njegov suigrač Žan Tabak nije ulazio u igru), Washington - Orlando 96-100, Atlanta - Toronto 102-97, New Jersey - Detroit 103-112, Milwaukee - Denver 116-111, Minnesota - LA Lakers 96-83, San Antonio - LA Clippers 92-70, Phoenix - Vancouver 101-92. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Ništa od povratka u svjetski vrh</p>
<p>I treći put zaredom, hrvatski se rukometaši sa svjetskih prvenstava vraćaju nakon osmine finala - Japan, Egipat, sad i Francuska / Nakon velike borbe i dva produžetka u četvrtfinale je otišla Ukrajina, koja je slavila 37-34 / Francuska je epizoda pokazala da još nije došlo vrijeme da Hrvatska ponovno nađe svoje mjesto na vrhu</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Treći put zaredom, nakon svjetskih prvenstava 1997. u Japanu i 1999. u Egiptu, hrvatski su se rukometaši sa svjetske smotre vratili nakon osmine finala. Nakon velike borbe i dva produžetka u četvrtfinale je otišla Ukrajina, koja je slavila 37-34 (33-33, 29-29, 15-11). Previše su naši rukometaši griješili da bi uspjeli sustići stalnu ukrajinsku prednost i na kraju još i pobijediti. To bi bilo previše...</p>
<p>Mnogi su nastup naših rukometaša nazivali povratkom u svjetski vrh, gdje smo ne tako davno bili. »To je velika prilika ove generacije«, čulo se sa svih strana. A ta je prilika ispuštena. Istina je da se u Francusku putovalo bez velikih najava, prvi je cilj bio izboriti šestu utakmicu, dakle osminu finala, ali se sanjalo o četvrtfinalu. </p>
<p>A još kad se doznalo da bi se u četvrtfinalu mogli sudariti sa Švedskom, javile su se uspomene na polufinale SP 1995. na Islandu i finale Olimpijskih igara u Atlanti 1996. - kad je Hrvatska dijelila rukometne lekcije velikoj Švedskoj - počelo se razmišljati i o polufinalu. No, hrvatski rukomet više definitivno nije dio svjetskog vrha.</p>
<p>Od Atlante je sve krenulo nizbrdo. Mijenjali su se treneri, ali je jedan bio prestrog, drugi preslab, treći nije imao autoritet, četvrti nije bio takvog kapaciteta... Svaki je imao manu. Mijenjali su se i igrači - jednom je bilo previše zvijezda, drugi put premalo, pa previše vođa, pa nijedan vođa, pa su prestari, drugi su pak neiskusni... Jednom se treniralo previše, drugi put premalo... Rezultata, jasno, nije bilo.</p>
<p>Izbornika Josipa Milkovića su ocrtali kao mješavinu dosadašnjih trenera - »zna posao, ima autoritet, zna uspostaviti odnos s igračima, zna kad treba zapeti, a kad stati«. I Milković je okupio momčad, najbolje igrače koje Hrvatska ima. I kombinirao je Milković, imajući na umu ranija iskustva, iskusniju generaciju u naponu snage i mlađe igrače čije vrijeme tek dolazi.</p>
<p>Ozljede su uzimale danak cijelo vrijeme priprema i natjecanja u Francuskoj. Tonči Valčić i Zoran Mikulić su stigli više ozlijeđeni nego zaliječeni na SP, pokušavalo ih se osposobiti čim se prije moglo. Nesreća je htjela i da se u drugoj utakmici, protiv SAD, ozlijedi Mirza Džomba. Osposobili su Mikulića za jednu utakmicu, protiv Španjolske, ali ni tu nije izdržao. Posljednju, neslavnu utakmicu protiv Ukrajine, nije završio ni Patrik Ćavar.</p>
<p>Sad će netko reći da su naši igrači bili preumorni, možda presamouvjereni ili bahati, netko da je bilo previše mladih igrača koji nisu mogli izdržati pritisak i odgovornost. I u svemu tome ima dio istine.</p>
<p> Iako se pričalo o sjajnoj atmosferi i pripremama, ovoj momčadi nešto nedostaje. No, o tome bi trebali porazgovarati među sobom, i vodstvo reprezentacije i treneri i igrači. Francuska je epizoda pokazala da još nije došlo vrijeme da Hrvatska ponovno nađe svoje mjesto na vrhu. Bude li iskrenosti u rukometnim redovima, možda bi se i moglo nešto učiniti. Naša je mana što bismo uvijek željeli sve i sad. No, malo što se tako dobiva, uglavnom treba i vremena i rada. Kako to nismo dosad naučili...</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Kombinacija je Janičina prva »meč lopta«</p>
<p>Na svim treninzima spusta Janičini zaostaci za Renatom Götschl bili su manji od tri sekunde...</p>
<p>ST. ANTON, 1. veljače</p>
<p> - Iako je još donedavno u Hrvatskoj jedina tema svih prognoza koje se tiču Svjetskog prvenstva u St. Antonu bio slalom, stvari su se u međuvremenu malo promijenile. Uvjerljiva pobjeda u jedinoj ovogodišnjoj kombinaciji za Svjetski kup (Haus/Flachau) izbacila je Janicu Kostelić među glavne favoritkinje kombinacije na Svjetskom prvenstvu. Štoviše, neki će promatrači reći kako su joj šanse u kombinaciji čak i veće nego li u slalomu i da joj u petak teško može izmači zlatna medalja. O zlatnoj medalji je u sportu uvijek nezahvalno govoriti, ali da je Janica »u igri« za raspodjelu odličja u kombinaciji, tu nema nikakve sumnje. Osim spomenute pobjede u Svjetskom kupu, Janici na ruku ide još nekoliko činjenica:</p>
<p> Njezine glavne suparnice u kombinaciji, Renate Götschl i Caroline Lalive, pale su u utrci superveleslaloma koja se u ponedjeljak vozila na istoj stazi na kojoj će se voziti i kombinacijski spust. Janica je, pak, bila odlična 13.</p>
<p> Na svim treninzima spusta Janičini zaostaci za Renatom Götschl bili su manji od tri sekunde (+2.92, +2.89, +2.36), što uz trenutnu Janičinu superiornost u slalomu ne bi trebalo biti nemoguće dostići. Štoviše, Janica najavljuje da bi taj zaostatak u pravoj utrci mogao biti svega oko dvije sekunde.</p>
<p>Nadalje, objektivno najsvestranija svjetska skijašica, Njemica Martina Ertl, tek se vratila na stazu nakon ozljede i teško je vjerovati da na utrkama u St. Antonu može biti tako dobra kao na početku sezone.</p>
<p>Jasno, događanja na skijaškoj stazi često se odvijaju sasvim različito od kalkulacija na papiru, pa ne bi bilo neobično da se na kraju na pobjedničkom postolju pojavi i neka nespomenuta skijašica. Činjenica je, međutim, da bismo nastup Janice Kostelić u kombinaciji mogli naznati njezinom prvom »meč loptom« na ovom prvenstvu, odnosno realnom šansom za osvajanjem jedne od medalja.</p>
<p>Nakon posljednjeg treninga spusta Janica je, dobro raspoložena kao i uvijek, rekla:</p>
<p>- Bilo je veselo, triput sam skoro pala jer sam nastojala što bolje startati i »stisnuti« do kraja. Ukoliko u kombinacijskom spustu budem zaostajala za Götschl manje od dvije i pol sekunde, imam ju šansi dostići u slalomu.</p>
<p>Gledajući svoju prednost pred Janicom Kostelić na posljednjem treningu spusta </p>
<p>(-2.36) Renate Götschl nije zračila optimizmom:</p>
<p>- To mi neće biti dovoljno, a sumnjam da mogu napraviti bitno veću razliku. Osim toga, Janica je u slalomu tako jaka da mi se čini nemogućim napraviti razliku koju ona ne bi mogla uloviti.</p>
<p>I Götschl je, dakle, ulogu favoritkinje prepustila Janici. Vjerojatno ipak samo zato da bi je pokušala dodatno opteretiti, ukoliko je to uopće moguće kada je riječ o našoj najboljoj skijašici i njezinom »baš me briga« odnosu prema svim izazovima.</p>
<p>l Satnica natjecanja u kombinaciji -</p>
<p>12.00: spust, 17.30: prva vožnja slaloma, 20.30: druga vožnja slaloma. (maš/mj)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Tomac: Nismo došli u Sarajevo da podupremo HDZ </p>
<p>SARAJEVO, 1. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Izaslanstvo Hrvatskoga sabora na čelu s potpredsjednikom Zdravkom Tomcem doputovalo je u četvrtak u dvodnevni posjet Sarajevu. Izaslanstvo se sastalo s Predsjedništvom BiH, članovima vanjskopolitičkog odbora Zastupničkog doma Parlamenta BiH, te sa zamjenikom visokog predstavnika, veleposlanikom Mathiasom Zohnom. Tomac je potvrdio spremnost hrvatskih vlasti da podupru provedbu mirovnoga sporazuma u BiH te odbacio optužbe da je saborsko izaslanstvo stiglo u Sarajevo da bi dalo podršku HDZ-u. Rekao je da će biti poštivana parlamentarna većina uspostavljena na temelju izbora u BiH, no izrazio je protivljenje promjenama ustavnih načela po kojima bi hrvatske predstavnike u tijelima vlasti birala druga dva naroda. Istaknuo je da se izaslanstvo, baš kao ni Hrvatska, uopće ne kani miješati u međustranačke sukobe u BiH a posebice ne u uspostavu izvršne vlasti kako se to ponegdje sugeriralo. Izrazio je žaljenje što je izaslanstvo u Sarajevu dočekalo »neprijateljsko pismo« te što su njegovim članovima prosvjednici okupljeni ispred zgrade Predsjedništva BiH poručivali: »Sramite se«. </p>
<p> »Mi takvo što nismo zaslužili, a ja se nemam čega sramiti«, rekao je Tomac aludirajući na pismo što ga je u svezi s posjetom izaslanstva predsjedniku Sabora Zlatku Tomčiću uputio visoki dužnosnik SDP-a i predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća BiH Ivo Komšić.</p>
<p> Član hrvatskog izaslanstva, predsjednik DC-a Mate Granić, rekao je kako valja imati na umu da bi Hrvatskoj danas bilo mnogo lakše ući u europske integracije bez postojeće odgovornosti za provedu Daytonskog sporazuma.</p>
<p>Mirne prosvjede protiv dolaska hrvatskog izaslanstva predvodio je Ivo Komšić. On je gostujući u emisiji TV 99, istaknuo da su »u tom izaslanstvu zlotvori ovog naroda. Apsurdno je da oni koji su proizveli ovakvo tragično stanje za bosanskohercegovačke Hrvate dolaze u inspekciju«. (A. Zornija i Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Obitelji poginulih postavljaju neugodna pitanja o Lockerbieju </p>
<p>LONDON, 1. veljače (Od Vjesnikove dopisnice</p>
<p> - Libijski veleposlanik u Britaniji Mohammed Azwai najavio je da će njegova zemlja platiti odštetu obiteljima osoba poginulih u eksploziji »Pan Americanovog« putničkog zrakoplova aviona nad Škotskom prije 12 godina. Izjava libijskog diplomata uslijedila je nakon što je sud u Nizozemskoj, kao neutralnoj zemlji, u srijedu osudio jednog Libijca za tragediju američkog putničkog aviona. Abdelbaset Ali Mohamed Al Megrahi, koji je osuđen na doživotnu robiju za podmetanje bombe, kani se međutim, žaliti na presudu. Libija je spremna isplatiti kompenzaciju tek kada završi Al Megrahijev žalbeni postupak.</p>
<p>Obitelji Britanaca koji su poginuli na tom fatalnom letu nisu sasvim zadovoljne ishodom suđenja. Te su obitelji u četvrtak zatražile daljnju istragu o nesreći, tražeći odgovore na brojna dodatna pitanja o padu zrakoplova. Obitelji ističu propust zapadnih obavještajnih službi, kao i zrakoplovnih službenika da spriječe podmetanje bombe. Uoči nesreće, u opticaju je, naime, bila informacija da se sprema rušenje nekog američkog aviona. Postojalo je, štoviše, i takozvano »upozorenje Toshiba« da će biti podmetnuta bomba skrivena u kazetofonu spomenute marke. Bomba koja je krajem 1988. raznijela »Pan Americanov« zrakoplov i usmrtila 270 ljudi doista je bila skrivena unutar »Toshibinog« kazetofona.</p>
<p>Rodbina poginulih Britanaca tvrdi nadalje kako je nekim osobama bilo savjetovano da ne putuju zrakoplovom koji je potom srušen. Ucviljene obitelji sada postavljaju pitanje zašto nitko nije opomenuo i njihove najmilije?</p>
<p>Rodbina stradalih Britanaca postavlja pitanje tko je zapravo naredio da se sruši američki zrakoplov? Upada, naime, u oči da je kažnjen samo jedan krajnji izvršitelj. Osuđeni Al Megrahi, koji je radio za libijsku tajnu službu, bio je tek sitni kotačić u mehanizmu međunarodnog terorizma. Vjeruje se da su u zavjeru mogli biti umiješani i palestinski teroristi koji su radili za račun Iran i(li) Sirije. No, ocjena je da je Zapad zažmirio na tu činjenicu jer mu je stalo do poboljšanja odnosa s Teheranom i Damaskom. Čak ni slijedeći samo libijsku vezu, sudski proces nije išao do kraja, odnosno do pukovnika Gadafija, kao vjerojatnog nalogodavca.</p>
<p>Nakon okončanja suđenja, drugooptuženi Al Amin Khalifa Fhimah, s koga je skinuta krivica zbog nepouzdanih dokaza, odletio je iz Nizozemske za Libiju. Osuđeni Abdelbaset Ali Al Megrahi sprema se pak na izdržavanje kazne u zatvoru u Škotskoj. Sud je preporučio da on mora odležati najmanje 20 godina od svoje doživotne robije. To se čini neobično blagim, uzme li se u obzir da je Al Megrahi osuđen za izuzetno teško terorističko djelo, u kome je poginulo 259 putnika i članova posade te 11 stanovnika Lockerbieja. </p>
<p>Nakon završetka suđenja, počinju do izražaja dolaziti određene razlike između Sjedinjenih Država i Britanije oko toga treba li sada čim prije ukinuti sankcije UN-a protiv Libije, ili ne. Nakon tragedije nad Lockerbiejem, UN je 1992. godine donio rezoluciju kojom se od Libije tražilo da se okani terorizma, preda osumnjičene, prihvati odgovornost za to terorističko djelo i plati odštetu obiteljima poginulih. Britanski Foreign Office, koji nastoji uspostaviti dijalog s problematičnim režimima, želi da se nakon izricanja presude Al Megrahiju brzo ukinu međunarodne sankcije protiv Tripolija. No, čini se da se novoj američkoj administraciji manje žuri. Predsjednik George W. Bush želi da Libija prvo javno preuzme odgovornost za Lockerbie te da obešteti obitelji poginulih. S druge strane, američke naftne kompanije, kojima je stalo da počnu čim prije opet trgovati s Libijom, činit će na Busha pritisak za što bržu normalizaciju odnosa. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Amato smatra da što prije treba omogućiti povratak kraljevskoj obitelji u Italiju </p>
<p>RIM, 1. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Smrti i sprovodi su oduvijek korišteni i kao prilike za pomirenje ili opraštanje nečijih grijehova. Tako je bilo i ovaj put. Smrt posljednje talijanske kraljice Marie José Savoia, koja je bila na prijestolu samo 27 dana, potaknula je talijanske političare koji su se do sada opirali ideji povratka obitelji Savoia u Italiju da promijene svoje mišljenje. </p>
<p>U srijedu na sjednici vlade se pozitivno o tome izrazio i premijer Giuliano Amato koji je izjavio da je zabrana ulaska u Italiju članovima obitelji Savoia i njihovim suprugama neka vrsta »dugo vremena neopravdane diskriminacije«. Ubrzanje procedure oko povratka je pridonio i sam princ Vittorio Emanuele kad je izjavio da je Carlo Azeglio Ciampi njegov predsjednik. </p>
<p>Premijer Amato je pojasnio da on nije uvjetovao povratak kraljevske obitelji zakletvom na novi talijanski Ustav, već je samo insistirao na izražavanju lojalnosti sadašnjoj republici. Naglasio je da činjenica da vlada šalje svog izaslanika, talijanskog veleposlanika u Parizu, na sprovod posljednje kraljice Marie José govori sama za sebe. »Ustavna norma kojom se brani povratak obitelji Savoia u Italiju je imala svoju funkciju u prvim godinama Republike i može se smatrati prevaziđenom«, izjavio je Amato.</p>
<p>Nakon mise u Altacombi, članovi obitelji Savoia, iako skrhani bolom, pokazali su dosta optimizma u svezi sa skorim povratkom u Italiju. Princ Vittorio Emanuele se zahvalio talijanskoj vladi na odluci da pošalje veleposlanika na sprovod. »Od sveg srca zahvaljujem Amatu na riječima izrečenim na sjednici vlade. Po prvi put nakon dugo vremena imam povjerenja da će se sve brzo razriješiti, jedino mi je žao što je tako radosna vijest došla u jednom tako tužnom trenutku za mene.«</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Četiri prioriteta Europske komisije u 2001.</p>
<p>ZAGREB/BRUXELLES, 1. veljače</p>
<p> - Novi program gospodarskog i socijalnog razvoja, proces proširenja, približavanje institucija EU njezinim građanima i povećanje kvalitete života četiri su prioriteta Europske komisije tijekom 2001., objavljeno je u četvrtak u Bruxellesu.</p>
<p> Europska je komisija na sastanku u srijedu usvojila godišnji program rada u kojemu, sukladno dokumentu »Strateški ciljevi u razdoblju 2000-2005«, ističu glavna područja djelovanja tijekom ove godine. Takav program rezultat je široke analize izazova koji se nalaze pred EU te prepoznavanja područja ključnih za produbljivanje europskih integracijskih procesa, navode u Bruxellesu. Europska će komisija, ističe se u programu rada za ovu godinu, nastaviti djelovati na približavanju europskih institucija građanima EU nastojeći da njihov rad postane što razvidniji i demokratičniji. U EK nadalje drže da je proces proširenja snažan doprinos stabiliziranju europskoga kontinenta i jačanju uloge koju Europa ima u svijetu. U uvjetima globalizacije EU mora provođenjem novog programa gospodarskog i socijalnog razvoja svoje gospodarstvo učiniti još modernijim i konkurentijim, ali istodobno ojačati socijalnu komponentu, kako je osmišljeno tzv. Lisabonskom strategijom. EK također teži ostvarenju poboljšanja svakodnevnih životnih uvjeta, posebice kroz zaštitu okoliša, zaštitu ljudskih prava te kvalitetu prehrane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Poljska se rješava starih ruskih tenkova i MiG-ova 21</p>
<p>VARŠAVA, 1. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon kritike koju su Poljaci prošli tjedan pretrpjeli od glavnog zapovjednika oružanih snaga NATO-a u Europi, generala Josepha Ralstona, poljska vlada odlučila se na radikalne zahvate u svojoj vojsci. U idućih šest godina, broj vojnika smanjit će se za četvrtinu, likvidirati nekoliko desetaka vojarni i prodati nepotrebna infrastruktura. Poljska vojska riješit će se, kako je odlučeno, svih starih tenkova i velikog broja zastarjelih lovaca MiG-21. Sredstva koja se na taj način uštede, a procjenjuje se da može biti riječ o čak tri milijarde njemačkih maraka, u idućih šest godina, bit će namijenjena prijeko potrebnoj modernizaciji oružanih snaga. </p>
<p>Zadatak koji je poljska vlada stavila pred vojsku je jasan: za šest godina bar jedna trećina oružanih snaga mora biti opremljena i naoružana na razini prosječne vojske članice NATO-a. Od ulaska u Sjevernoatlantski savez, u ožujku 1999., godine Poljska je u nekoliko navrata upozorena od strane visokih dužnosnika NATO-a da ne ispunjava u dovoljnom stupnju obveze koje je preuzela. Kako je bilo jasno da će Varšavi biti potreban niz godina da modernizira svoje oružane snage i prilagodi ih standardima Saveza, precizno je dogovoreno koje će minimalne uvjete trebati zadovoljiti u prvoj i svakoj sljedećoj godini članstva. Primjerice, dok za dvije godine poljsko zrakoplovstvo treba imati 16 lovaca potpuno osposobljenih za suradnju sa zapadnim saveznicima, već 2006. godine minimum će biti 60 zrakoplova. </p>
<p>Na činjenicu da su izdaci za modernizaciju poljske vojske premali upozorio je prošlog ljeta u pismu poljskom ministru obrane i generalni tajnik Saveza George Robertson, naglasivši da, ako se usporede vojni izdaci po jednom vojniku, Poljska zauzima zadnje mjesto iza Češke i Mađarske. Poljska priznaje da je najveći problem u činjenici da gotovo dvije trećine obrambenog proračuna gutaju izdaci za plaće i administraciju, pa vrlo malo sredstava ostaje na modernizaciju i kupovinu novog oružja. Stoga se vlada odlučila za radikalne rezove i u idućih šest godina namjerava smanjiti broj vojnika s 200.000 na 150.000 te istodobno otpustiti šest tisuća časnika. Još veće uštede predviđene su od likvidacije vojarni i prodaje nepotrebnih infrastrukturnih objekata. Vojska će se riješiti, kako je istaknuo ministar obrane Bronislaw Komorowski, svih starih tenkova T-55, a idućih godina i zastarjelih zrakoplova MiG-21. Procjenjuje se da će se na taj način uštedjeti oko tri milijarde DEM u šest godina. Neriješen, međutim, i dalje ostaje problem kupovine šezdeset ratnih zrakoplova, za koje se još ne zna odakle će se namaknuti potrebna sredstva. Poljska mora što prije kupiti i zrakoplove koji bi služili za prijevoz poljskih jedinica u međunarodnim misijama. Kako je priznao Komorowski, poljsku vojsku kompromitira činjenica da ne posjeduje takav zrakoplov, a poljski vojnici su vjerojatno bili jedini od vojnika iz zemalja NATO-a koji su na misije u zemlje bivše Jugoslavije putovali vlakom.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hrvatska i Europa (7): Španjolci uče prepoznavati vrijednosti »male« Hrvatske</p>
<p>Nakon prošlogodišnjih siječanjskih izbora, Hrvatska je za Španjolce postala »normalna«, »obična« zemlja o kojoj se piše kao i o svakoj drugoj - kad za to ima povoda - i koja pripada istome civilizacijskom krugu kao i Španjolska </p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Hrvatska je »sišla« s prvih stranica španjolskih medija, ona više nije zemlja u ratu iz koje ratni reporteri dnevno izvješćuju, nije više ni zemlja-slučaj kojoj svijet postavlja uvjete i koja se ne uspijeva »prilagoditi europskim standardima«. Nakon prošlogodišnjih siječanjskih izbora postala je »normalna«, »obična« zemlja o kojoj se piše kao i o svakoj drugoj - kada za to ima povoda. Takav je, primjerice, bio Zagrebački summit. </p>
<p>Samo dva dana nakon parlamentarnih izbora, 5. siječnja 2000., tadašnji je španjolski ministar vanjskih poslova Abel Matutes na prijamu za diplomatski zbor rekao hrvatskom veleposlaniku u Madridu Frani Krniću: »Od danas okrećemo novu stranicu. Dobrodošli u Europu!« Matutesa je u međuvremenu zamijenio Josep Piqué, a službeni Madrid doista je okrenuo »novu stranicu«.</p>
<p>Četrdesetmilijunska Španjolska dosad je na prostoru Balkana djelovala uglavnom u svojstvu članice Europske unije. No, španjolska vlada, koju vodi José María Aznar i koja je na prošlogodišnjim izborima osvojila i drugi mandat, ne krije da želi postati jedna od »pet velikih« unutar Unije. A takva ambicija podrazumijeva vanjsku politiku koja ne želi zanemariti nijedan europski prostor ili, kako kažu Španjolci, »nijedan europski kutak«. Stoga se očekuje znatnija španjolska prisutnost na ovim prostorima, ne samo politička nego i gospodarska.</p>
<p>Sve se više poslovnih ljudi raspituje u hrvatskom veleposlanstvu u Madridu o mogućnostima ulaganja u Hrvatskoj, pa je tako nedavno skupina poduzetnika s Baleara pokazala zanimanje za ulaganje u hotele na Jadranu. Svjetski poznati hotelski lanac Sol Melía već upravlja sa 24 hotela u Istri, što je preporuka i za ostale velike poduzetnike da se upuste u slične poslove u Hrvatskoj. Rijetko tko iz poslovnoga svijeta pita je li Hrvatska sigurna zemlja, sada pitaju, kažu nam u našem veleposlanstvu, kakvi su zakoni za strana ulaganja, koliki je PDV i kako da stupe u kontakt s potencijalnim poslovnim partnerima.</p>
<p>Španjolci se ne ustručavaju priznati da ne znaju mnogo o Hrvatskoj. Znaju da se početkom devedesetih izborila za neovisnost, mutno se prisjećaju da je bilo »nekakvih problema s bivšom vlasti«, zbog čega je bilo dosta kritika na račun Zagreba u španjolskim medijima, te da je sada na vlasti »centristička koalicija«. Obavješteniji je doživljavaju kao malu stabilnu zemlju koja želi što prije ući u Europsku uniju. Znaju za Dubrovnik i, premda je njihova zemlja prava turistička sila, pokazuju velik interes da upoznaju ljepote Jadrana o kojima su čuli i čitali. I, dakako, oni koji prate sport, znaju da je Hrvatska na glasu po dobrim sportašima, osobito nogometašima i košarkašima.</p>
<p>Posebnu bi ulogu u zbližavanju dviju zemalja, kažu neki naši sugovornici, mogla imati kultura. Premda još stidljivo, u Španjolskoj se probija i hrvatska kultura. Proteklog je desetljeća u španjolskoj kulturnoj javnosti veliki trag ostavio dirigent Vjekoslav Šutej koji je od 1990. do 1996. bio umjetnički direktor Kraljevskog simfonijskog orkestra u Sevilli. I svako gostovanje slavnog hrvatskog pijanista Ive Pogorelića izaziva veliku pozornost i ima velik odjek u medijima, bilo da su kritike izrazito dobre ili izrazito loše.</p>
<p>Premda još nedovoljno, sve je veće zanimanje i za hrvatske pisce. Potvrdila nam je to Luisa Garrido, koja je zajedno s Tihomirom Pištelekom prevela nekoliko knjiga s hrvatskog (»Mramornu kožu« i »Božansku glad« Slavenke Drakulić, »Sarajevski Marlboro« Miljenka Jergovića, a upravo rade na prijevodu »Travničke kronike« Ive Andrića). U literarnim krugovima zabilježena je prošlogodišnja promocija španjolskog prijevoda zbirke novela »Ruke« Ranka Marinkovića. No, hrvatska književnost, kao i ostale književnosti takozvanih malih jezika, nije dovoljno prisutna u Španjolskoj, priznat će vam Španjolci, ponekad iznenađeni našim poznavanjem njihova jezika i kulture. </p>
<p>Za bolje upoznavanje ima još mnogo neobrađenog prostora, kaže ambasador Krnić, ali može se reći da je Hrvatska, u percepciji prosječnog Španjolca, »mala zemlja, tu iza ugla, koja pripada civilizacijskom krugu u kojem je i Španjolska«. </p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Tomčić smatra Komšićevo otvoreno pismo sasvim nepotrebnim</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić u četvrtak je komentirao pismo predsjednika Hrvatskog narodnog vijeća BiH (HNV) Ive Komšića, uoči posjeta izaslanstva Hrvatskog sabora Bosni i Hercegovini, a u kojem se u srijedu, među inim, tvrdi da taj posjet »nije dobrodošao postupak« da »izaslanstvo Hrvatskog sabora dolazi na poziv HDZ-a BiH, bez poziva ovlaštenih tijela vlasti u BiH« te da se Hrvatski sabor time »priključuje onim snagama koje se upinju opstruirati uspostavu izvršne vlasti u BiH, sukladno izbornim rezultatima i zaustaviti i oduljiti tranziciju vlasti ekstremnih nacionalista ka demokraciji«.</p>
<p>Tomčić je naglasio da mu se Komšić »sasvim nepotrebno obratio otvorenim pismom. Komšićevi razlozi za zabrinutost zbog dolaska izaslanstva Hrvatskog sabora u BiH nisu oni navedeni u pismu, nego neki drugi. O dobrodošlici hrvatskog izaslanstva u BiH svjedoči to što ono ima zakazano čak 18 sastanaka s različitim strankama i predstavnicima međunarodnih institucija«. Inače, izaslanstvo Hrvatskog sabora, predvođeno potpredsjednikom Zdravkom Tomcem, počelo je u četvrtak ujutro u Sarajevu razgovore s članovima Predsjedništva BiH, a poslije tijekom dana i u petak razgovarat će s predstavnicima bosanskohercegovačkih stranaka te dužnosnicima međunarodnih organizacije u BiH. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Ustavni sud odlučuje o Jelavićevom zahtjevu </p>
<p>Ustavni sud se treba izjasniti o (ne)ustavnosti nekih promijenjenih izbornih pravila i propisa te (ne)ustavnosti mandata OESS-a da provodi izbore za Dom naroda </p>
<p>MOSTAR, 1. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na sjednici Ustavnog suda BiH, zakazanoj za 2. i 3. veljače, bit će izabrani novi predsjednik i zamjenici predsjednika Ustavnog suda, a ukoliko bude usvojen predloženi dnevni red, Sud bi na toj sjednici trebao razmatrati tri predmeta i šest priziva građana na odluke entitetskih sudova. </p>
<p>U središtu pozornosti svakako će biti izjašnjavanje Suda u predmetu 40/00, u kojem bi se Ustavni sud trebao izjasniti o (ne)ustavnosti nekih promijenjenih izbornih pravila i propisa te (ne)ustavnosti mandata OESS-a da provodi izbore za Dom naroda. Podnositelj zahtjeva za ocjenu ustavnosti u tom predmetu je Ante Jelavić, član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH.</p>
<p>U svemu, drže dobri poznavatelji ovdašnjih prilika, nije za zanemariti činjenicu da će o predmetu odlučivati novi predsjednik Ustavnog suda BiH. Naime, nakon 20 mjeseci mandata muslimana Kasima Begića, u petak bi predsjedanje sudom trebao preuzeti netko od sudaca srpske nacionalnosti. Devetoro sudaca predsjednika Suda izabrat će između Snježane Savić i Vitomira Popovića. A koga god od njih dvoje izaberu, nema sumnje da će se novopečeni predsjednik Ustavnog suda odmah naći »na vatri«, s obzirom na činjenicu da će morati odlučivati, između ostaloga, o Jelavićevom zahtjevu, o čemu ovisi puno toga. Budućnost odnosa međunarodne zajednice u BiH i domaćih čimbenika svakako će ovisiti o ishodu ocjene (ne)ustavnosti postupaka predstavnika međunarodnih organizacija, i za sobom će povući dalekosežne posljedice.</p>
<p>Potvrda tomu su, kako Vjesnik saznaje iz dobro obaviještenih izvora, i veliki pritisci na Sud upućeni proteklih dana od nekih međunarodnih predstavnika u BiH. Glavnu ulogu u tom poslu imaju, navodno, američki i britanski veleposlanici u BiH Thomas Miller i Graham Hand, koji pritišću suce Ustavnog suda da se proglase nekompetentnima u povodu Jelavićeva zahtjeva ili da ga odbiju. </p>
<p>Istodobno se također vrši pritisak i u svezi s eliminacijom mandatara Vijeća ministara BiH Martina Raguža, kojega je imenovalo Predsjedništvo BiH, a u korist Alijanse za promjene, odnosno njihova kandidata. Kada je, pak, riječ o eventualnim daljnjim koracima Ante Jelavića i najjače hrvatske stranke u BiH, HDZ-a BiH, Vjesnikov visoko pozicionirani izvor u toj stranci potvrdio je kako će HDZ poštovati odluku Ustavnog suda BiH, kakva god ona bude, ali i da podnositelj zahtjeva Ante Jelavić u svakom slučaju očekuje da se Sud decidirano izjasni o zahtjevu za ocjenom ustavnosti, a ne da se proglasi nekompetentnim u cijelom slučaju ili predmet prebaci na neku drugu instancu.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Jelavić: HDZ će poštivati odluku Ustavnog suda o izborima!</p>
<p>SARAJEVO, 1. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Član Predsjedništva BiH i predsjednik bosanskohercegovačkog HDZ-a Ante Jelavić potvrdio je u četvrtak da će ta stranka poštivati odluku Ustavnoga suda o odlukama OESS-a o izboru zastupnika u Dom naroda! U pismu što ga je Jelavić uputio visokome predsatvniku Wolfgangu Petritschu navedno je da se HDZ od početka proces implementacije izbornih rezultata uključuje u konstituiranje vlasti na svim razinama, te da će nakon očitovanja ustavnog suda pristupiti i konstituiranju domova naroda na federalnoj i državnoj razini.</p>
<p> »Spremni smo na dijalog i rješenja koja će na temelju Ustava BiH potvrditi opredjeljenosti ideji demokratske Bosne i Hercegovine s tri konstitutivna naroda i s ravnopravnim građanima i suprostavljamo se politici isključivosti i radikalizma. Ustavni okviri i poštivanje biračke volje konstitutivnih naroda i građana temelji su djelovanja moje stranke i mene kao člana Predsjedništvo BiH«, tvrdi Jelavić, koji je dodao da potpuno podržava provedbu Odluke Ustavnog suda po kojoj su sva tri naroda, Bošnjaci, Hrvati i Srbi konstitutivna na cijelom području zemlje. (A.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nelogične stranačke podjele u BiH</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Provedba rezultata parlamentarnih izbora, održanih 11. studenoga, pokazuje da se akteri na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini još ne mogu grupirati prema klasičnoj shemi: ljevica-centar-desnica. Političke prilike jednostavno nisu dopustile da se stranke u BiH bave politikom na način uobičajen u drugim zemljama, pa će i profiliranje stranaka pričekati neka bolja vremena, a do tada će se one dijeliti na nacionalne i one druge ili na »stare« i »nove« snage. </p>
<p>Nijedna od ovih dviju podjela, doduše, nije precizna. U Alijansu za promjene uključene su neke stranke s nacionalnom odrednicom u nazivu (Nova hrvatska inicijativa i Hrvatska seljačka stranka), kao i stranke koje su u prošlom sazivu Parlamenta BiH bile u sastavu Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH. Premda je u toj koaliciji glavnu riječ vodila Stranka demokratske akcije, jedna od tri nacionalne stranke, njezinim bivšim saveznicama - Stranci za BiH, Liberalno-demokratskoj stranci i Građanskoj demokratskoj stranci - to danas ne smeta da se smatraju dijelom »novih« snaga. </p>
<p>Da stvar bude zanimljivija, SDA je u prošlom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske bila u neformalnom savezu s tamošnjim »novim« snagama, okupljenim u Koaliciju »Sloga«, a danas je ponovno, kao i nakon izbora 1990., barem oko nekih od najvažnijih pitanja (oko podrške kandidaturi Marina Raguža za predsjednika Vijeća ministara, primjerice) u neformalnom savezu s preostale dvije nacionalne stranke. </p>
<p>U nekakvu grubu podjelu na nove i stare snage, ili na nacionalne i one druge stranke, nije lako uklopiti ni Partiju demokratskog progresa (PDP), čiji predsjednik dr. Mladen Ivanić je nedavno postao premijerom RS. Ivanić je, naime, po mnogo čemu, a ponajviše po tomu što su ga međunarodni predstavnici u BiH od rušenja SDS-ova političkog monopola 1997. do danas neprekidno podržavali i pokušavali ga »instalirati« na premijersku dužnost, pripada novim snagama. No, njegov izbor na premijersku dužnost omogućio je SDS, a sklapanje saveza između PDP i SDS-a »otjerao« je u oporbu Stranku nezavisnih socijaldemokrata, kojoj je na čelu bivši premijer Milorad Dodik, i još nekoliko stranaka koje nedvojbeno spadaju u blok novih snaga. </p>
<p>No, istovremeno dok na razini RS ulazi u savez s jednom od nacionalnih stranaka, i zbog toga trpi kritike međunarodnih predstavnika, Ivanić najavljuje da će na razini BiH poduprijeti Alijansu za BiH. Konkretno, to bi značilo da, kada se ta točka nađe na dnevnom redu Parlamenta BiH, zastupnici Ivanićeve stranke neće podržati Martina Raguža, nego kandidata Alijanse za promjene. Doduše, u PDP nisu svi zadovoljni Ivanićevom odlukom da na razini BiH podrži Alijansu, prije svega zbog činjenice da se u njoj nalazi i Stranka za BiH Harisa Silajdžića koji se u predizbornoj kampanji zalagao za BiH bez entiteta, tj. za ukidanje Republike Srpske, što u RS nitko - u tome su stare i nove snage apsolutno jedinstvene - nije spreman podržati. </p>
<p>U zemlji definiranoj kao zajednica dva entiteta i tri konstitutivna naroda ništa nije jednostavno. Što se tiče (pre)grupiranja na političkoj sceni, samo jedna stvar je konstantna - međunarodna zajednica želi na najodgovornije dužnosti dovesti čim više novih ljudi, a manje je važno kakvi će se saveze pri tome sklapati. </p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Održan 49. molitveni doručak</p>
<p>WASHINGTON, 1. veljače (Hina)</p>
<p> - Pozivu na 49. nacionalni molitveni doručak u četvrtak u Washingtonu odazvalo se oko 5.000 sudionika iz 125 zemalja svijeta, među kojima i nekoliko gostiju iz Hrvatske.</p>
<p> Ovdje je i desetak šefova država ili vlada, veći broj ministara, crkvenih dostojanstvenika, predstavnika nekoliko desetaka vjerskih zajednica, uglednika kulturnog i javnog života. Bili su tu američki predsjednik George W. Bush, potpredsjednik Richard Cheney i državni tajnik Colin Powell.</p>
<p> Gost na Nacionalnom molitvenom doručku trebao je biti i hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ali ga je u tome spriječila bolest. Pozivu su se iz Hrvatske odazvali zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković Kurelec, saborski zastupnik Vilim Herman i Drago Štambuk. Skupu je bio nazočan i hrvatski veleposlanik u SAD Ivan Grdešić.</p>
<p> U kraćem govoru Bush je istaknuo načela snošljivosti i jednakosti kao temelje američkoga društva. Iskoristio je prigodu da dobije aplauz za svoj program državne financijske pomoći socijalnom radu vjerskih udruga. »Ma koliko čovjek bio neznatan u božjem svemiru, on je velik u Njegovim očima«, zaključio je Bush.</p>
<p> Nacionalni molitveni doručak se od 1942. organizira svake godine u povodu početka rada novog saziva američkog Kongresa. Ove godine je domaćin bio republikanski senator iz Tennesseeja Bill Frist. Običaj da manifestaciji prisustvuje američki predsjednik započeo je 1953. godine Dwight Eisenhower. Inozemni uzvanici odabiru se na temelju »mogućnosti njihova osobnoga doprinosa miru u svijetu«. Po uzoru na američki, slični molitveni skupovi organiziraju se u sedamdesetak zemalja svijeta. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Beograd u diplomatskoj ofanzivi, Albanci pod pritiskom svijeta</p>
<p>Iz Beograda se predlaže platforma za mirno rješenja na jugu Srbije, dok Albanci sa skepsom i nepovjerenjem prate sve beogradske inicijative</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - U press-centru Vojske Jugoslavije i MUP-a Srbije priopćeno je u četvrtak da »albanski teroristi nastavljaju s provokacijama, izviđanjima položaja, dopremanjem opreme i naoružanja te prikupljanjem financijskih sredstava za svoje aktivnosti u preševskoj i bujanovačkoj općini«. MUP Srbije je priopćio da je u cijelosti izgorio jedan stambeni objekt u selu Lučane, te da je izviđanje albanskih položaja pokazalo kako oni koriste civile kao radnu snagu. S druge strane, albanski izvori na jugu Srbije optužuju VJ i policiju da premještaju topništvo unutar demilitarizirane zone. Takve je optužbe u četvrtak načelnik vranjskog MUP-a Novica Zdravković odbio rekavši da je noć bez incidenata i provokacija izravna posljedica pritiska međunarodne zajednice na Albance i njihove naoružane grupe. </p>
<p>Sukobi u Kosovskoj Mitrovici i neprekidni ekscesi između pripadnika jugoslavenske vojske i srbijanske policije u zoni kopnene sigurnosti na administrativnoj granici s Kosovom nalažu svim stranama potragu za rješenjima krize. Beogradska je strana, čini se uz potporu međunarodnih snaga, preuzela inicijativu pa se potpredsjednik vlade Srbije Nebojša Čović susreo u srijedu s predstavnicima srpske zajednice na Kosovu, predsjednikom Jugoslavenskog komiteta za Kosovo Momčilom Trajkovićem, prizrenskim vladikom Artemijem, predsjednikom Srpskog narodnog vijeća Markom Jakšićem te predstavnicima KFOR-a. Glavna tema razgovora bilo je sprečavanje albanskih ekstremista da sigurnosnu demilitariziranu zonu, po Kumanovskom sporazumu široku pet kilometara, koriste kao svoje uporište, javljaju srbijanski mediji. Međutim, budući da je srbijanski premijer Zoran Đinđić istodobno u Beogradu predstavljao osnovne odredbe platforme za rješenje kosovskog problema, može se pretpostaviti i da su susreti s lokalnim Srbima iskorišteni za objašnjenje strategije Beograda koja se navodno neće zasnivati na sili, prinudi i oružju, što se često traži kao adekvatna protumjera ispadima militantnih Albanaca. Tumači se da će se tražiti rješenja mirnog inkorporiranja Kosova i svih njegovih građana u državni sustav.</p>
<p>Priopćenjima se konačno oglasilo i nekoliko albanskih stranaka s Kosova. predsjednik partije za demokratsko djelovanje i gradonačelnik Preševa (koje je zajedno s Bujanovcem i Medveđom dijelom obuhvaćeno sigurnosnom zonom) Riza Halimi, zadovoljan političkim rješenjem koje nudi Beograd, a za Glas Amerike je pohvalio vidljivu razliku između bivših i sadašnjih srpskih vlasti, i objasnio da se njegova stranka zalaže za demilitarizaciju Preševske doline uz pomoć međunarodnih snaga. Po njegovoj ocjeni dobar je potez vlasti što je prihvatila da u razgovore budu uključeni i predstavnici Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB), no tako nešto u Beogradu nije dobilo potvrdu. Predstavnik Demokratske lige Kosova Fatmir Limaj je osudio nasilje kriminalaca u Kosovskoj Mitrovici i založio se za stvaranje sigurnosnih zona, a predstavnik Alijanse za budućnost Kosova Junuz Salihaj tvrdi da je novonastala situacija posljedica neprovođenja rezolucije 1244 UN-a.</p>
<p>Član Političkog vijeća Preševa, Bujanovca i Medveđe Tahir Dalipi pohvalio je novu srpsku strategiju, ali izrazio sumnju, bez detaljnijih objašnjenja, da će ona biti i dovoljno prihvatljiva za probleme u Preševskoj dolini. Jedan od zapovjednika OVPMB Vulnet Ibisi rekao je da će njegove postrojbe pristati na demilitarizaciju samo kad srbijanska policija demilitarizira cijelu regiju, a međunarodne snage budu garantirale da albansko stanovništvo istočnog Kosova može mirno živjeti.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Putin i Bush dogovorili susret tek početkom ljeta</p>
<p>Putin iskoristio Bushov poziv da se založi za puštanje iz newyorškog pritvora svog bivšeg načelnika a sada državnog tajnika Saveza Rusije i Bjelorusije Pavela Borodina / Američki izvori u Moskvi tvrde da je Bush tu Putinovu intervenciju diplomatski odbio</p>
<p>MOSKVA, 1. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U telefonskom razgovoru u noći na četvrtak, novi američki predsjednik George Bush mlađi i ruski predsjednik Vladimir Putin načelno su dogovorili svoj prvi susret »u skorije vrijeme«. Ni američka ni ruska strana ne preciziraju gdje i kada bi do tog susreta moglo doći. U skladu s protokolom, sada je red na ruskog predsjednika da službeno posjeti SAD, ali promatrači sumnjaju da bi do takvog posjeta moglo doći prije ljeta. Po svemu sudeći, riječ je o radnom susretu do kojega bi moglo doći na neutralnom terenu i to najvjerojatnije početkom ljeta u Italiji za vrijeme sastanka šefova država G-8.</p>
<p>Prvi telefonski razgovor Busha s Putinom imao je protokolarni karakter. Putin je sada i usmeno čestitao Bushu na izbornoj pobjedi, a zatim su dva predsjednika jedan drugom poželjeli uspjeh u radu.</p>
<p>Glavni je spor sada između Washingtona i Moskve namjera nove američke administracije da istupi iz 28 godina starog međusobnog Sporazuma o proturaketnoj obrani izgradnjom svog zasebnog »proturaketnog kišobrana«. Ipak, da ne kvare atmosferu svog prvog telefonskog kontakta nijedan predsjednik tu temu nije pokrenuo u razgovoru.</p>
<p>Jedino je Putin iskoristio Bushov poziv da se založi za puštanje iz newyorškog pritvora svog bivšeg načelnika a sada državnog tajnika Saveza Rusije i Bjelorusije Pavela Borodina kojega je švicarsko tužiteljstvo optužilo za »pranje novca« i druge financijske malverzacije i traži njegovo izručenje. Američki izvori u Moskvi tvrde da je Bush tu Putinovu intervenciju diplomatski otklonio izjavom da je slučaj pritvorenog Borodina čisto pravno pitanje koje rješava sud. No za svaki slučaj, nakon telefonskog poziva Kremlj je službeno priopćio kako je Putin u razgovoru s Bushom izrazio nadu da će Amerikanci problem pritvorenog Borodina rješavati »u pravnom, ali i humanitarnom duhu«.</p>
<p>Taj dio priopćenja Kremlja odmah je u moskovskim političkim krugovima otvorio nadu da bi Amerikanci ipak mogli osloboditi Borodina i time vratiti ustupak Moskvi pošto je potkraj prošle godine predsjednik Putin pomilovao i odmah oslobodio njihovog državljanina Edmonda Popea osuđenog na 20 godina zatvora zbog špijunaže. Međutim, moskovski promatrači sumnjaju u takav rasplet i puštanje Boorodina iz newyorškog zatvora. </p>
<p>Prema ruskom priopćenju, prvi razgovor Busha i Putina trajao je oko pola sata, a Amerikanci tvrde samo 15 minuta. Istodobno, u četvrtak u švicarskom glavnom gradu Bernu, na konferenciji UN-a o razoružanju ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov istupio s tvrdnjom da je Rusija spremna potpisati novi sporazum s SAD-om o smanjenju strateškog nuklearnog oružja START 3. Riječ je o Putinovoj inicijativi pokrenutoj još u vrijeme završnice američkih predsjedničkih izbora, o kojoj se Bush do sada nije jasno očitovao, a prema kojoj ruski predsjednik predlaže da dvije države smanje svoj nuklearni arsenal na po 1500 bojevih glava, umjesto sadašnjih 2500.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Jeljcin proslavio rođendan u bolnici</p>
<p>MOSKVA, 1. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Bivši ruski predsjednik Boris Jeljcin proslavio je u četvrtak svoj jubilarni 70. rođendan u moskovskoj bolnici gdje je prije dva dana hitno prebačen »zbog visoke temperature i jake virusne infekcije«. Neslužbeno se saznaje da je posrijedi upala pluća koja zbog Jeljcinovih godina i općeg narušenog zdravstvenog stanja (četiri infarkta, dva moždana udara i teške operacije na srcu kada mu je postavljeno pet premosnica ) može imati vrlo opasne posljedice.</p>
<p>Nakon supruge Naine i mlađe kćerke Tatjane Djačenko, u četvrtak prijepodne Jeljcina je u bolnici prvi posjetio njegov »nasljednik« Vladimir Putin koji je po ocjeni većine analitičara posljednjih mjeseci ipak započeo »tihu dejeljcinizaciju Rusije«. Međutim, u intervjuima uoči iznenadnog odlaska u bolnicu Jeljcin je Putinu predbacio dvije stvari. Bivši ruski predsjednik je ogorčen što je Putin ne samo dopustio već i inicirao da parlament usvoji zakon prema kojem je stara sovjetska himna postala državna himna nove Rusije. Uz to, Jeljcin je nezadovoljan i »mlakim« Putinovim zalaganjem kod američke administracije da se iz newyorškog zatvora oslobodi nedavno pritvoreni njegov bivši kremaljski ekonom, a sada državni tajnik Rusije i Bjelorusije Pavel Borodin. Ako SAD Borodina izruče švicarskom pravosuđu, može se lako dogoditi da ženevski tužitelj proširi optužnicu zbog korupcije i na Jeljcinovu mlađu kćer i ljubimicu Tatjanu Djačenko.</p>
<p>Prigodnim člancima i ranije napravljenim intervjuima većina moskovskih listova u četvrtak je obilježila rođendan prvog predsjednika Rusije. Čestitke su uputili i svi istaknuti kremaljski političari, izuzevši šefa ruskog parlamenta Genadija Seleznjova i lidera Komunističke stranke Genadija Zjuganova. U prigodnoj akenti, 75 posto Rusa je izjavilo da je Jeljcin za vrijeme svoje devetogodišnje vladavine više učinio štete nego koristi Rusiji. Samo 15 posto anketiranih građana zadovoljno je »Jeljcinovom erom«. (B. Lacmanović)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Za Hrvatsku će biti pogubno budemo li mi više brinuti o inozemnom mišljenju, nego o stvarnoj istini</p>
<p>U Zagrebu je 19. siječnja održana proslava osnivanja Desetog zagrebačkog korpusa i s pravom iznijete konstatacije da je zahvaljujući zagrebačkom korpusu i cjelokupnoj narodno-oslobodilačkoj borbi, u drugom svjetskom ratu, Hrvatska dokazala svoju antifašističku opredjeljenost, čime je i u Federativnoj Jugoslaviji ostala važan politički čimbenik. Njezina državno-pravnost i samostalnost - u zajedničkoj jugoslavenskoj državi - potvrđena je Ustavom iz 1974. godine, na osnovi kojeg je - nakon agresije JNA i Srbije na Hrvatsku - Svjetska organizacija priznala Hrvatsku kao samostalnu i nezavisnu državu! To su povijesne činjenice i mislim da će se svatko razuman složiti da je za to zaslužno i tadašnje hrvatsko političko vodstvo, tj. KP Hrvatske i osobno Maršal Tito. Kao učesnik NOB-a i sam se time ponosim. Međutim, euforija iskazana zbog vraćanja imena Trga žrtava fašizma, nije toliko opravdana i čista, što će se moći sagledati iz slijedećeg izlaganja.</p>
<p>Kao što se sada pronalaze »crne strane« Domovinskog rata, svi koji su proživjeli razdoblje od 1945. do 1991. svjedoci su »crnih strana« koje su se događale i u tom dugom razdoblju od 46 godina, koje su daleko veće, i djelovale nepovoljno na naš društveno politički život, i mi ih osjećamo još i danas. Međutim, te »crne strane« komunističkih vlasti kroz 46 godina sistematski su prikrivane, a i Tuđmanova vlast ih nije realno valorizirala, sa ciljem da bi se postiglo nacionalno pomirenje. Tek u svjetlu stanovišta sadašnjih političkih vlasti i posebno haaških pravosudnih ocjena one poprimaju svoju stvarnu dimenziju i zahtijevaju otvorenu raspravu u javnosti, kako bi se u sadašnjem društvenom životu Hrvatske uspostavili svima prihvatljivi standardi pravednosti i jednakosti, neophodni za prosperitet jedne društvene zajednice. Ne mogu se prihvatiti jedni drugi standardi za sadašnje zločine u odnosu na one počinjene ranije i jedni biti vječno u prvu a drugi u krivu. Da bi se potpunije sagledala nejednakost ocjenjivanja nedjela i zločina treba ovdje iznijeti retrospektivu nekih važnih događanja iz prošlosti.</p>
<p>Prvo, ubojstva počinjena iz rata, nad razoružanim vojnim zarobljenicima i civilima, ženama i djecom, na području Slovenije i tzv. »križnom putu« u kojima je stradalo, po mom računu najmanje oko 50 tisuća Hrvata, 9 tisuća Slovenaca i 2 tisuće četnika, koje su počinile snage Narodno-oslobodilačke vojske, bez suđenja, - neophodno sagledavanje u komparaciji sa domovinskom ratom, koji je imao neuporedivo manje posljedice i ljudskih žrtava;</p>
<p>Drugo, KPJ i KPH koje su bile na čelu vodstva NOP-a i činile samo 10 posto ukupnih učesnika NOP-a, iznevjerile su proklamirani cilj osnivanja demokratske vlasti, koji će narod nakon rata slobodno izabrati, uvođenjem najrigidnijeg staljinističkog sistema koji se provodio u svim sferama društvenog i gospodarskog života građana u razdoblju od 1945. do 1949. godine: Konfiskacija cjelokupnog gospodarstva, prisilno stvaranje seljačkih zadruga, ograničenja osobnih i vjerskih sloboda. Iako je od 1950. uveden blaži režim, ipak događali su se mnogobrojni politički program zbog različitih političkih mišljenja, od kojih je stradao veliki broj građana bilo zatvorskim torturama ali i likvidacijama. Potpuni raspad tog neproduktivnog političko-društvenog sistema, nastao je 1989/90. kad i ostalih država istočnog bloka. Glavni razlog zapostavljanje poljoprivrede, forsiranje neprostudirane industrijalizacije sa dvostruko više uposlenih nego što je bilo potrebno (po ocjeni uvaženog ekonomiste dr. Dražena Kalođere), što je najveći gospodarski i socijalni problem i sadašnjoj vlasti! (1990. bilo je 1,576.000 zaposleno, znači 788 tisuća višak, sada 400 tisuća nezaposlenih, 200 tisuća ranije umirovljenih i ostaje još 188 tisuća viška u privredi i državnoj administraciji. O tome sam napisao nekoliko upozoravajućih napisa još za vrijeme prijašnje vlasti, ali i sadašnja još uvijek nije toga svjesna!!!)</p>
<p>Treće, moralno i politički neoprostiv grijeh političkog vrha Jugoslavije i Hrvatske je učinjen Hrvatskoj i hrvatskom narodu je za 700 tisuća precijenjen broj žrtava drugog svjetskog rata, koji je neosnovano pripisan žrtvama u Jasenovcu! To je rezultiralo prvotno precijenjenim brojem od 1,7 milijuna žrtava drugog svjetskog rata prijavljenim Međunarodnoj reparacionoj komisiji u Parizu 1946. godine, tj. prije nego je učinjen popis preživjelog stanovništva 15. ožujka 1948. Iako već nakon tog popisa bilo očito, nedvojbeno je to bilo utvrđeno popisom provedenim 1964. u organizaciji Saveznog statističkog ureda, izvršenom na zahtjev Njemačke vlade - jer ona nije htjela platiti reparacije za 1,7 milijuna koliko je prijavljeno Reparacionoj komisiji - ustanovljen broj od svega 597.323 stradalih stanovnika, isključiv broja stradalih ustaša, četnika i drugih koji su se borili protiv NOB-a, a njih je bilo oko 220 tisuća, dok se računa da je popis izvršen 1964. - dakle 19 godina iza rata - bio manjkav za 25-30 posto, tj. za oko 180 tisuća, tako da je ukupan broj izgubljenih života na predratnom teritoriju Jugoslavije mogao iznositi svega oko jedan milijun, a ne 1,7 milijuna!</p>
<p>Poznato je da je Maršal Tito osobno razgovarao s tadašnjim kancelarom Njemačke Willyjem Brandtom, i njemačka vlada je, dakle, upoznata sa stvarnim brojem žrtava, ali broj od 1,7 milijuna sa strane najviših vlasti i Tita osobno zaštićen broj, koji se sve do smrti Tita 1980. nije smio osporavati i posebno ne umanjivati! (Poznato je da je Tuđman zbog objavljivanjem brojaka iz popisa 1964. za Hrvatsku, bio osuđen! A oni koji su uvećavali broj žrtava u Jasenovcu i na preko jedan milijun bili su i dalje poticanI!). Time je Tito - koji je propovijedao bratstvo i jedinstvo - ostavio najveći kamen razdora između hrvatskog i srpskog naroda, koji još traje !</p>
<p>Ne bi taj precijenjeni broj od 700 tisuća, koji je učinjen s namjerom da se prikaže veličina narodno-oslobodilačke borbe i da se dobije veće reparacije, bio veliki grijeh, da on nije neosnovano i namjerno propisan umorenima u Jasenovcu, što je službeno učinjeno već iza 1954. godine. A u Muzeju Revolucije na Trgu žrtava fašizma bila je zapisana nešto manja brojka, tj. 500 do 600 tisuća! Time je bačena »anatema« na cijeli hrvatski narod kao genocidan, što je zahvaljujući srpskoj propagandi i posebno dr. Milanu Bulajiću, direktoru Muzeja revolucije, zabilježeno i u najvećem dijelu svjetske literature i koristi se - i u sadašnjem vremenu - u diplomatsko-političke svrhe. Kroz tu prizmu odvija se i sudovanje u Haagu i neke svjetske sile kroje svoju politiku prema Hrvatskoj.</p>
<p>Povodom javnog traženja da se vrati ime Trg žrtava fašizma na trg ranije nazvan tim imenom, ja sam mojim napisima u Vjesniku od 1. i 4. studenoga 2000. smatrao opravdanim uputiti apel našoj javnosti, da se zbog ovdje opisanih zloporaba broja umorenih u Jasenovcu i oskrnućem tog trga lažnim skoro deseterostrukim uvećanjem brojem upisanim u Muzeju revolucije na tom trgu, kao i korištenjem ustaša zatvora na tom trgu - da se ime Trga žrtava fašizma pronađe na drugom manjem trgu. Time bi se i svijetu pokazalo jednim javnim aktom da se ispravlja jedna velika povijesna greška, onda mi to ne možemo tražiti da to učine druge zemlje!!!</p>
<p>Pošto SAB (Savez antifašističkih boraca) prihvaća moje rezultate - jer sam se ja u tijeku istraživanja koristio i podacima Saveza boraca - i gospodin Ivan Fumić, tajnik SAB-a je već prije tri godine prihvatio da antifašističkim organizacijama u 30 zemalja pošalje moju knjigu o gubicima u drugom svjetskom ratu, Jasenovcu i Bleiburgu, to sam smatrao da će se s razumijevanjem prihvatiti moj prijedlog da se starom Trg žrtava fašizma ne vrat ime, već da se suglasno umanjenom broju umorenih u Jasenovcu, to ime nazove jedan drugi i manji trg. Po mom mišljenju moglo se Trg žrtava fašizma nazvat sadašnji Iblerov trg, gdje je i sjedište SDP-a. To je lijepi moderan trg. Ibler je gradio zgrade u raznim dijelovima grada i za njega se može lako naći novi. Pošto je moralno opravdano da se sada imenuje i Trg žrtava komunizma, to bi se tim imenom mogao nazvati sadašnji Trg burze. Time bi ostalo ime Trga hrvatskih velikana!</p>
<p>Objašnjenje da bi se u inozemstvu promjena mjesta osudila, pokazuje da mi vodimo više brigu o inozemnom mišljenju, nego o stvarnoj istini, i nije li sadašnjoj vlast sramotno, što se i dalje pronosi neistina o genocidnosti hrvatskog naroda na veliku štetu za ugled Hrvatske i položaj Hrvatske u svijetu. Kaže se da se onom tko priznaje svoje grijehe - polovica prašta. Za mene, kao učesnika narodno-oslobodilačke borbe, je SDP-ovo i onih koji ga u ovom slučaju podržavaju, sramotno i duboko pogrešno i štetno za pomirdbu našeg razjedinjenog naroda. Ako SDP i dalje podržava krute stavove bivše komunističke vlasti po pitanju krivnje samo jedne strane, koje se moglo vrlo jednostavno promijeniti i razriješiti dosadašnji jaz, ne može se očekivati ni daljnje poboljšanje u našim društveno-političkim odnosima, vrlo bitnim za naš uspješan napredak.</p>
<p>Mislim, da se još ova nepovoljna situacija može popraviti imenovanjem trgova kako sam naprijed predložio. Čvrsto sam uvjeren da bi predloženo rješenje imenovanje trgova u znatnoj mjeri primirilo našu sadašnju napetu društveno političku situaciju i stoga dalekovidno i mudro da se tako postupi!</p>
<p>Ing. VLADIMIR ŽERJAVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Mladi socijalisti SRP-a u medijskoj blokadi</p>
<p>Mladi socijalisti SRP-a, koji autonomno djeluju u okviru SRP-a, nalaze se u medijskoj blokadi koja poprima razmjere kakve dosad još nismo iskusili, a usudili bi se ustvrditi da se u pogledu zastupljenosti u medijima od svih podmladaka političkih stranaka nalazimo u najnezavidnijem položaju.</p>
<p> Gotovo svaka naša konferencija za novinstvo, te svaka naša izjava za javnost nailazi na ignoriranje i otpor u medijima, pa makar se u njima obrađuju najaktualnija socijalno politička pitanja. </p>
<p>Promjenom vlasti početkom 2000. godine razbijena je gotovo monolitna HDZ-ova diktatura nad uređivačkom politikom medija, ali svaka daljnja promjena, nažalost, nije išla u pravcu, do izlizanosti korištene sintagme, »slobode i nezavisnosti medija«, već u pravcu preuzimanja kontrole nad medijima, ali sada u korist novih, vladajućih struktura. U medijima se vodi bitka za prevlast između oslabljenih HDZ-ovih kadrova i kadrova nove vlasti, među kojima dominiraju kadrovi vodeće stranke šesteročlane koalicije SDP-a. </p>
<p>Loš medijski tretman Mladih socijalista SRP-a proizlazi upravo iz takve konstelacije snaga unutar medija u kojem niti jedna od antagonističkih strana nije naklonjena SRP-u, dapače SDP-u predstavljamo ne samo potencijalnu nego stvarnu konkurenciju. To što glas MS SRP-a ponekad dođe do javnosti možemo zahvaliti isključivo profesionalnosti i objektivnosti pojedinog urednika. Od svih organizacija SRP-a u daleko najgoroj poziciji nalaze se Mladi socijalisti SRP-a, jer javnost ni pod koju cijenu ne smije saznati da u Hrvatskoj postoji sve veći broj mladih ljudi koji vjeruju u stvaranje demokratskog socijalizma, socijalizma 21. stoljeća, nego se javnosti mora nataviti naturati lažna slika stranke u kojoj se za socijalizam zalažu samo preostali borci NOB-a i pokoji partijski aparatčik. </p>
<p>Koristimo ovu priliku da apeliramo na medije i sve one koji utječu na njihovu uređivačku politiku kako bi pridonijeli da mediji prestanu biti poprište sukoba sebičnih interesa pojedinih političkih grupacija, te da se takva praksa zamijeni istinskom slobodom i nepristranošću medija. Jer, jedino su takvi mediji jedna od pretpostavki pune demokracije. </p>
<p>BORIS JOSIPOVIĆ predsjednik Predsjedništva Mladih socijalista SRP-a</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Piscima iz provincije »šipak«!</p>
<p>Nedavno je u tjedniku »Hrvatsko slovo« objavljen natječaj (izdavačkog poduzeća »Alfa«, Zagreb) za roman namijenjen mladeži. U nepotpunom tekstu oglasa ističe se da u obzir kao natjecatelji dolaze isključivo državljani, ali samo do 45 godina. Ovakovo ograničavanje godina pisca natjecatelja refleks je i posljedica naše trenutne »zaraze« da se, tobože, natječajne prednosti daju mladim ljudima do 30 godina (čak i na Goranovoj proljetnoj proslavi), na istom takvom natječaju »Vijenca«, Matice hrvatske, kao i još nekima. A to je vrlo nepromišljena pojava, jer se forsiraju mladi koji zapravo istom uče zanat pisanja, a ukoliko i imaju dara za pjesmice i kraću prozu, nemaju spreme za roman, što je i prirodno i razumljivo. Kvalitetan i zreo tekst mogu dati jedino zreli i rutinirani autori. Primjer je natječaj MH, u »Vijencu« koji je imao minimalan odziv, te se brzo uvidjelo da je promašen, jer je i broj prispjelih kraćih priča također minimalan.</p>
<p>Druga greška, odnosno nejasnoća ovog natječajnog raspisa jeste objava nagrade: »Prva nagrada o kojoj će...« Da li je u stvari samo jedna nagrada?! Ili možda tri? Ako je samo jedna, tada nije trebalo pisati riječ »prva«, već početi rečenicu s »Nagrada«.</p>
<p>Ne piše da je natječaj anoniman, dakle otvoren je - javni? I to je također jedna od naših natječajnih slabosti. Otvoreni natječaji podliježu utjecajima spretnijih, pa se desi te nagrada dopadne u ruke slabijem piscu, a obično najslabije prolaze pisci iz provincije koji nemaju osobnih dodira sa zagrebačkim vršnjacima, pa njima za »nagradu« dopadne - šipak. O tome bi vrijedilo malo razmisliti.</p>
<p>I. BalentovićUmag</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Učitelji, malo državni, malo lokalni službenici?</p>
<p>Sindikat zaposlenika u hrvatskom školstvu podržava decentralizaciju financiranja i upravlja osnovnim školama, uz pretpostavku da će odluke biti kvalitetnije, da će se bolje moći udovoljiti konkretnim zahtjevima sredine, da će se povećati odgovornost za preuzete poslove i škola uspješnije pratiti društvene potrebe. Za nova kvalitetnija rješenja potrebne su odgovarajuće pripreme.</p>
<p>- Financiranje materijalnih potreba škola za redovitu djelatnost na rubu je izdržljivosti i svako pogoršanje bi moglo dovesti do kolapsa školskog rada. Bilo kakva decentralizacija financiranja bez državnog pedagoškog standarda i zakona o financiranju lokalne samouprave je promašaj i mogao bi imati samo za cilj: »brigo moja pređi na drugoga« s nesagledivim posljedicama.</p>
<p>- Decentralizacija upravljanja školom na predviđeni način neće dovesti do nove kvalitete i veće odgovornosti u upravljanju školom. </p>
<p>Školski odbori nisu pokazali dovoljno zrelosti da se uključe u upravljanje školom, niti je dano dovoljno prostora roditeljima učenika kojima je najviše stalo kakvi će biti radni uvjeti u školi. Pretpostavljajući da je ovo samo prelazni period u kome do izražaja dolazi stručnost i rezultati rada, školski odbori trebaju se proširiti za još jednog člana iz redova roditelja i jednog člana iz redova nenaravnog osoblja. Zakonom ih treba obvezati na poticanje mišljenja učiteljskih vijeća i prosvjetnih institucija koje prate i nadziru rad učitelja i škole. </p>
<p>- Zatražiti ćemo od zastupnika u Hrvatskom saboru da se amandmanima dopuni tekst Izmjena bitnih za sve zaposlenike i korisnike usluga osnovne škole kao što su:</p>
<p>- Putne troškove zaposlenicima financirati iz državnog proračuna</p>
<p>- Jednako pravo na zapošljavanje i rad učitelja koji su završili pedagoške akademije do 1982. s učiteljima koji su završili visoku stručnu spremu.</p>
<p>- Pravo na punu starosnu mirovinu pet godina prije uvjeta utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju.</p>
<p>Učitelji ne mogu biti malo državni i malo lokalni službenici. Ne osiguravanjem putnih troškova iz sredstva državnog proračuna dovest će se u pitanje stručne zastupljenosti u svim malim i udaljenim školama u kojima učitelji i do pola svoje plaće troše na putovanje. Došlo do strahovitih razlika u materijalnom položaju učitelja. To bi otežalo i onako loš materijalni položaj zaposlenika u prosvjeti. Ne vjerujemo u osjetljivost lokalne samouprave kojima je uvijek bio važniji komunalni problem ili nekog sportskog kluba.</p>
<p>- Propisujući visoku stručnu spremu kao uvjet za učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi zakonodavac je jednostavno četrnaestogodišnje školovanje 65 posto učitelja poništio i onemogućio mu zapošljavanje na poslovima za koje je stručan i osposobljen. Zahtijevamo da nam se vrate stečene diplome i izjednačimo u pravima na zapošljavanje s kolegama koji su stekli visoku stručnu spremu. Ne može se braniti stav da učitelj koji postiže izvrsne rezultate nema pravo na novo zaposlenje ukoliko se iz bilo kojih razloga ugasi njegovo radno mjesto.</p>
<p>- Produživanjem radnog vijeka za pet godina zaustavljen je prirodni proces obnavljanja kadra. Učiteljski rad je natprosječno iscrpljujući i mnogo brže dolazi do zamora i istrošenosti. Koristeći iskustva zapadnih demokratskih zemalja samo zakonom o osnovnom školstvu se može omogućiti učiteljima pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ako ne želimo da nam trideset đaka prvaka uče šezdesetpetogodšnjaci. </p>
<p>MARKO RUŽIĆpredsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvuSplit</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Vlasnik propalih osječkih trgovina ubio se zbog bankrota </p>
<p>Poznati poduzetnik i organizator lanca trgovina sa proizvodima Lotta, Benettona i Sisleya, Bernard Liović, nađen je mrtav na usamljenom mjestu nedaleko od osječkog stadiona / Policija je potvrdila da je riječ o samoubojstvu, a bivši vlasnik propalih trgovina ostavio je velike dugove koje sada otplaćuju njegovi prijatelji</p>
<p>OSIJEK, 1.veljače</p>
<p> - Poznati osječki poduzetnik i vlasnik lanca trgovina Lotto, Benetton i Sisley, Bernard Liović (46) počinio je samoubojstvo, aktiviravši ručnu bombu na tzv. Uskim njivama, nedaleko od osječkog stadiona »Gradski vrt«.</p>
<p> Prema priopćenju PU osječko-baranjske, očevidom koji su obavili njihovi kriminalistički službenici te istražni sudac Županijskog suda u Osijeku Ilija Bernatović, utvrđeno je da je riječ o samoubojstvu, te da nema nikakvih tragova koji bi upućivali na eventualno ubojstvo. Tijelo pokojnogaLiovića u četvrtak ujutro pronašao je Josip Đ. (18) dok je šetao psa. Kako neslužbeno doznajemo, Liović je samoubojstvo počinio navodno još u utorak, a kako je potvrđeno iz policije, toga ga je dana obitelj posljednji put i vidjela. </p>
<p>Međutim, kako je riječ o periferiji grada i prilično nedostupnom mjestu u blatnoj oranici, njegovo tijelo nije otkriveno sve do četvrtka. Prema priči bračnoga para, čija je kuća nedaleko od samoga mjesta događaja, detonaciju nisu čuli pa tako niti znali da se na oranici, samo 30-ak metara od njihove kuće nalazi mrtvo tijelo. U četvrtak oko 8 ujutro, na vrata im je pozvonio Josip Đ. te im uzbuđeno ispričao što je vidio, zamolivši ih da pozovu policiju. </p>
<p>Ovaj poznati osječki poduzetnik godinama je uspješno poslovao, otvarajući po gradu trgovine proizvođača poznatih imena. Navodno je sve »palo u vodu« početkom prošle godine, kada je zbog velikih dugova morao zatvoriti trgovine. Tada je, kao zadnji pokušaj da se izvuče iz dugova, podigao velike kredite za koje su mu jamci bili njegovi bliski prijatelji. Međutim, prema neslužbenim informacijama, Liović je dio podignutog novca zadržao za sebe te je pobjegao iz Osijeka, dok su kredite morali otplaćivati jamci. Prema pričama koje kruže Osijekom, veliki dugovi i bezizlazna situacija najvjerojatniji su razlog koji je netjerao Liovića na ovaj očajnički čin.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Svjedok na sudu nije prepoznao Ivicu Petrovića i dao drukčiji iskaz nego u policiji</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - U nastavku dokaznog postupka pripadnicima »zločinačke organizacije« svjedok Saša Vukadin, inače prijatelj pokojnog Ivana Šakote, u četvrtak jer odgovarao na pitanja branitelja i optuženika.</p>
<p>»Ne sjećam se kako je izgledala osoba koju su mi predstavili kao Ivicu Petrovića. Bio je nešto niži od mene, a kasnije sam vidio slike u novinama i nije mi baš bio sličan osobi iz kafića 'Neda'«, rekao je Vukadin. Sudac Ratko Šćekić zatražio je da svi optuženici ustanu te je pitao svjedoka prepoznaje li među njima Ivicu Petrovića. Vukadin je samo letimično pogledao optužene i rekao da nitko od njih nije osoba koja mu je predstavljena kao Petrović.</p>
<p>Obrana je također kao i tužiteljstvo pokušala utvrditi koji je iskaz svjedoka o događaju u kafiću »Neda«, kada mu je prijetio Rajko Momčilović, točan, onaj kojeg je dao na policiji, ili onaj na početku svjedočenja na glavnoj raspravi, na što je Vukadin odgovorio: »Točan je jučerašnji iskaz kao i onaj koji sam dao policiji, ako ih usporedite, vidjet ćete da su isti!«. No, odvjetnik Željko Dumančić, branitelj Nikice Jelavića zatražio je da se pročita zapisnik o zaprimanju prijave na policiji, iz čega je proizašlo da je Vukadin tada rekao da je glavnu riječ vodio Jelavić, a ne Momčilović, kako je rekao na raspravi u srijedi te da mu je Rajko oduzeo ključeve od automobila, a ne da ih je on sam bacio na stol. Svjedok je također rekao da je im je sam dao lanac, dok je na policiji rekao da mu je lanac skinuo Petrović, koji mu je oduzeo i pištolj koji na suđenju uopće nije spomenuo. I još neka neslaganja u iskazima svjedok nije jasno odgovorio i nije mogao objasniti, zaključivši: »Ne mogu objasniti, meni je to slično«. Odgovorio je i da je zbog promjene iskaza na sudu protiv njega podignuta kaznena prijava zbog lažnog svjedočenja, koja je na kraju obustavljena.</p>
<p> Na upit Nikice Jelavića zna li Vukadin da ga je Jelavić u tom kafiću pitao: »Tko to mene hoće oteti u Budimpešti i tražiti od Zokija (Zorana Pripuza op.a.) 2 milijuna DEM za otkup, i da ti (Vukadin) imaš informacije o tome, te da su to trebali obaviti neki Srbi, koji imaju informatore odavde«, Vukadin mu je odgovorio da za to prvi puta čuje. Rekao je i da je samo tom prilikom vidio Jelavića, Momčilovića i Petrovića u kafiću »Neda«, u koji je on dolazio jednom ili dva puta tjedno, kao i da ih nikada osim tada nije vidio u tom kvartu, odnosno u Trnju. </p>
<p>Potvrdio je Jelavićev upit da je jednom prilikom nakon događaja u kafiću »Neda« ranjen, a njegov prijatelj Đorđe Baljak ostao je bez ruku, kada je u Baljkov kafić i poslovni prostor netko postavio bombu. Jelavić ga je pitao zna li da se po gradu pričalo da je zapravo slučajno eksplodirala bomba koju su Baljak i Vukadin namjeravali kupiti, a svjedok mu je odgovorio da za to prvi put čuje.</p>
<p>Od Šakote je čuo da su Bagarićevi prijatelji Pripuz, Jelavić, Petrović i Miljenko Žaja Krojf. Vukadin je završio svjedočenje, a u ponedjeljak će početi ispitivanje svjedoka s zaštićenim identitetom broj 1. </p>
<p>Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U »slučaju Tisak« sud ispitao prvu skupinu svjedoka, nastavak 15. veljače</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Svjedočenjem Štefice Rodić-Stupalo, bivše kreditne referentice »Globus holdinga«, u četvrtak je na zagrebačkom Općinskom sudu završeno ispitivanje prve skupine svjedoka, vezano uz slučaj »Tisak«.</p>
<p>»Radila sam na izradi ugovora o kreditima i analizi dospijeća i otplate kredita u »Globus holdingu«, što je bio moj uobičajeni posao, koji sam radila prema uputama Milene Šenator«, počela je svjedočenje Štefica Rodić-Stupalo. Pritom je navela da je jedanaestooptužena Milena Šenator u to vrijeme imala funkciju potpredsjednice Uprave za financije »Globus holdinga«, kojoj su davani svi ugovori, a koje je ona dalje prosljeđivala.</p>
<p> »Ne znam detalje o spornim ugovorima o kreditima između »Globus holdinga«, »Obiteljskog radija«, »Šteditno kreditne službe KIM« i društava iz sastava »Globus grupe«, izjavila je, pak, svjedokinja na pitanje tužiteljice Aleksandre Holjevac o pojedinostima davanja kredita.</p>
<p> Bivša referentica je tu izjavu potkrijepila činjenicom da nije sudjelovala pri izradi tih ugovora, stoga što u ovom slučaju nije unosila podatke prema naputku Milene Šenator. Također, svjedokinja je na upit tužiteljstva izjavila da nema saznanja ni o kompenzacijama i pojedinostima oko vraćanja dobivenih kredita.</p>
<p>Prvooptuženi u slučaju »Tisak« Miroslav Kutle također je svjedokinji postavljao pitanja. Njega je zanimalo je li ona bila nazočna prilikom pregovora o davanju kredita i pripremama ugovora. Bivša referentica je na to pitanje, pak, odgovorila niječno.</p>
<p>Ispitivanjem Štefice Rodić-Stupalo završilo je ispitivanje prve skupine svjedoka, budući da je tužiteljstvo odustalo od ispitivanja Ljerke Ercegović, čije se izručenje još očekuje. Prema odluci sutkinje Ksenije Gržin, suđenje se nastavlja 15. veljače, kada će se ispitati ostali svjedoci. (Vanja Majetić)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Potrošila 600.000 DEM lutrijske premije i još se zadužila na čekove</p>
<p>ZLATAR, 1. veljače</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Zlataru podiglo je optužnicu protiv Martine Habus (40) iz Zagreba, njezinog supruga Marija Habus iz Konjšćine i Marijane Dundović također iz Konjšćine zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, krivotvorenja isprava i pomaganju u zlouporabi položaja i ovlasti.</p>
<p> Optužnica tereti prvooptuženu Martinu Habus, da je kao djelatnica Agroobrničke banke d.d., poslovnica Zlatar Bistrica, od 1994. do 1997. godine neovlašteno podigla 821 čekovni blanket, krivotvoreći potpise službenika te poslovnice, a od kojih je realizirala 803 blanketa koje je položila kao jamstvo za kredite koje nije vraćala ili je njima preuzimala robu. Tako je svoj tekući račun opteretila sa 184.347 kuna za koje nije imala pokriće, a minus je prikrivala upisivanjem nepostojećih kredita po tekućem računu u računalo. Svom suprugu Mariju, kojeg se optužnicom tereti za pomaganje zlouporabe položaja i ovlasti, podigla je 241 blanket te opteretila njegov tekući račun s 107.191 kunom bez pokrića, a novac zadržala za sebe. Trećeoptužena Marijana Dundović tereti se također za pomaganje zloporabe položaja te krivotvorenje isprava jer je potpisala 135 čekova u korist Martine Habus te joj tako omogućila protupravno stjecanje koristi od 44.597 kuna za što je i ona također znala. Kako doznajemo Martina Habus prije više godina dobila je na lutriji zgoditak u protuvrijednosti 600 tisuća DEM koji joj očito dugo nisu potrajali. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Marčelan: Korade me prisiljavao da ližem ono što je povraćao</p>
<p>VARAŽDIN, 1. veljače</p>
<p> - Nakon više od pet godina, na varaždinskom Općinskom sudu u četvrtak je konačno počelo suđenje po privatnoj tužbi koju je protiv umirovljenog generala Ivana Korade, te protiv Mile Katića, Emila Crnčeca, Branka Žeželja i Stjepana Padige zbog nasilničkog ponašanja pokrenuo umirovljeni načelnik SIS-a Josip Marčelan.Budući da na raspravu nije došao drugookrivljeni Katić, za njega je razdvojen postupak. Optužnica, inače, Koradu i njegove suborce tereti da su 1995. godine, u restoranu »Bijeli konj« u Varaždinu, Marčelana zlostavljali, prijetili mu, prisiljavali da popije veće količine pića i ozlijedili ga.</p>
<p>Korade se odlučio braniti šutnjom, dok su ostali okrivljeni izjavili da se ne osjećaju krivima. Na raspravi je svjedočio oštećeni Marčelan, koji je rekao da ga je tog dana oko jedan sat ujutro probudio telefon, a vlasnik »Bijelog konja« Juraj Hudoletnjak pozvao ga je da hitno dođe u restoran jer mu »mora reći nešto važno što ne može putem telefona«.Žeželj ga je, tvrdi dalje Marčelan, grubo posjeo na stolac do generala Korade, koji je izjavio da je »dvije godine čekao da se sretnu i da sada može umrijeti«. Korade je zatim izvadio pištolj, repetirao ga i uperio Marčelanu u glavu, govoreći okupljenima: »To je taj KOS-ovac koji nas je htio uništiti i večeras ga ne treba žaliti«. Prisiljavao ga je, kaže Marčelan, da pije, a Korade je pljuvao po njemu, a u jednom je trenutku i povraćao te ga kasnije prisiljavao da poliže ono što je on povratio</p>
<p>To je trajalo negdje do pola šest ujutro.</p>
<p>M. Zagoršćak</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Optuženi za ubojstvo iz koristoljublja kriju se u SRJ, sudi im se u odsutnosti </p>
<p> OSIJEK, 1. veljače</p>
<p> - Zbog nedolaska branitelja, odgođena je rasprava koja se trebala održati u četvrtak na Županijskom sudu u Osijeku, u slučaju ubojstva Štefanije Benko iz Branjina Vrha iz 1994. godine, a koja se vodi u odsutnosti okrivljenika Damira Bolića (32) i Darka Oljače (29).</p>
<p> Prema optužnici, Bolića i Oljaču tereti se da su 22. lipnja 1994. oko 23 sata u tada okupiranom baranjskom mjestu Branjin Vrh, ušli u kuću Štefanije Benko s namjerom da ju ubiju i opljačkaju. Nakon što su ušli u kuću, Štefanija se pojavila na vratima spavaće sobe. Oljača je tada iz automatske puške ispalio hitac pogodivši ju u predjelu grudnog koša. Ona je pala na tlo, a Oljača joj je prišao i u glavu joj ispalio još jedan hitac. Bolić je potom otišao u kuhinju, uzeo nož i njime nesretnu staricu razrezao od predjela stidne kosti pa sve do pupka. Njezino su tijelo potom izbacili u dvorište, te su vrativši se u kuću započeli sa pljačkom. Iz kuće su uzeli zidni sat, električno sušilo za kosu, mlinac za kavu, perilicu za rublje, TV u boji, radio i ormarić. Sve ukradene stvari pronađene su kod drugookrivljenog Oljače, kao i automatska puška kalibra 7,62 mm iz koje je pucao u staricu. Prema izvještaju tzv. Sekretarijata unutrašnjih poslova u Belom Manastiru iz 1994.godine, Oljača je uhićen 24.lipnja, a Bolić dan kasnije. Međutim, u spisu koji je preuzet u vrijeme reintegracije Baranje u ustavno-pravni poredak RH, nema podataka da se protiv njih vodio sudski postupak zbog ovoga (ne)djela. Obojica okrivljenih nedostupni su državnim tijelima RH, a pretpostavlja se da se trenutno nalaze negdje na području SRJ. Suđenje se nastavlja 22.veljače. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Novinar Kralj zbog Mesićeve tužbe traži izuzeće općinskih i županijskih sudaca</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Na zagrebačkom Općinskom sudu u četvrtak je nastavljena rasprava u kojoj hrvatski predsjednik Stjepan Mesić tuži novinara Stjepana Kralja, zbog klevete. Također, kako stoji u tužbi, predsjednik Mesić tuži Kralja i zbog povrede časti i ugleda, te traži naknadu štete u iznosu od 60.000 kuna.</p>
<p>Naime, predsjednik Mesić je podnio tužbu nakon što mu je zasmetala Kraljeva izjava objavljena 1997. godine u listu »Panorama«. U tom listu, naime, objavljena je tvrdnja tuženog da se Mesić u Libiji sastao s tamošnjim predsjednikom Moamerom Gadafijem, nakon čega su u Libiji ubijena devetorica radnika »Hidroelektre«. Predsjednik Mesić je, pak, na ranijim raspravama izjavio da »nikad nije bio u Libiji, te da je u to vrijeme posjetio Tirol«.</p>
<p>Stjepan Kralj je zbog te klevete 1997. godine pravomoćnom presudom osuđen uvjetno na dva mjeseca zatvora i plaćanje naknade Stjepanu Mesiću. No, nakon što je osuđen, prošle godine je ponovljen postupak na zagrebačkom Općinskom sudu, kojom prilikom je tuženi novinar izjavio da je »bez obzira što je pribavio sve relevantne dokaze osuđen nepravedno«. Zbog toga je, tvrdi Kralj, sutkinja Erna Dražančić, koja je prošlih godina vodila raspravu, prema tvrdnjama tuženog »nagrađena« prelaskom s Općinskog suda na zagrebački Županijski sud.</p>
<p>Kralj je također najavio kaznenu prijavu protiv predsjednika Mesića zbog krivokletstva, te se obavezao kao će sudu dostaviti fotografije na kojima su navodno Mesić, Gadafi i Simo Grbić, bivši oficir UDB-e i sadašnji veleposlanik Libije u Zagrebu. Pored toga, Kralj će zbog »neobjektivnosti suda« zatražiti izuzeće svih sudaca zagrebačkog Općinskog i Županijskog suda, kao i njihovih predsjednika, te će o svemu obavijestiti Sabor RH i Vladu. Stoga je sutkinja Goradana Jalšovečki odlučila spis dostaviti Vrhovnom sudu.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="60">
<p>Austrijska Styria preuzela 98 posto dionica Večernjeg lista</p>
<p>Na skupštini dioničara Večernjaka u četvrtak donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala za 40 milijuna kuna i o ulaganju Styrije od 70 milijuna kuna u sljedećih pet godina / Dr. Horst Pirker: Težište u radu u Večernjaku neće biti na investigativnom novinarstvu</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Formalizirani ulazak austrijske Styria Medien AG u Večernji list te odluke glavne skupštine dioničara Večernjaka održane u četvrtak bile su tema konferencije za novinare predsjednika uprave Styrije i potpredsjednika nadzornog odbora Večernjeg lista dr. Horsta Pirkera.</p>
<p>»Styria je u fazi preuzimanja 98 posto dionica Večernjeg lista, a ukupna je investicija Styrije u list vrijedna 200 milijuna kuna«, rekao je dr. Pirker i dodao da je to po njegovim informacijama druga najveća investicija u Hrvatskoj, »što pokazuje koliko je veliko naše povjerenje u ovo poduzeće i u Hrvatsku.« Styria želi, rekao je Pirker, da Večernji list postane najznačajnija i najveća dnevna novina u Hrvatskoj te da bude gospodarski uspješna.</p>
<p>»Djelatnici Večernjeg lista trebaju obavljati posao neovisno o stranačkim uvjerenjima i interesu drugih, a težište u radu neće biti na investigativnom novinarstvu, nego na davanju pozitivnog doprinosa razvoju demokracije u Hrvatskoj. Cilj je Styrije da Večernji list postane platforma prijateljstva i razmjene mišljenja između ljudi iz Hrvatske i Austrije te da prati Hrvatsku na njezinu putu u Europu«, rekao je Pirker i zahvalio »čitateljima, oglašivačima i djelatnicima koji su u ova teška vremena ostali vjerni Večernjem listu, te direktoru Branku Lovriću, koji je još prije deset godina uspostavio kontakte s našom kućom, kao i hrvatskoj Vladi i predsjedniku bez čijeg angažmana danas ne bismo bili ovdje«. Izvijestio je i da će uprava Večernjaka imati dva člana - uz Branka Lovrića, u upravi će biti i dosadašnji predsjednik uprave poslovodnog odbor Styrie Klaus Schauer.</p>
<p>Na pitanje je li priča s Caritas Fundom naštetila ugledu i nakladi Večernjeg lista i kako komentira konačnu potvrdu da je prodaja Večernjaka ipak bila »čista«, Pirker se složio da je to nanijelo štetu i ostavilo traga, ali i da je cijelo to vrijeme »situacija bila pregledna, da je nastala šteta ograničenih razmjera.« Odgovarajući, pak, na pitanje o drugim investicijama u Hrvatskoj, Pirker je rekao da je Styrijin strateški plan nastaviti sa sličnim angažmanom u drugim zemljama jugoistočne Europe.</p>
<p> »Hrvatska je dobila investiciju, Styria Večernji list, a što dobivaju večernjakovci?«, glasilo je pitanje novinarke iz Večernjega. »Zaposlenici dobivaju vlasnika koji će im jamčiti maksimalnu slobodu i maksimalnu gospodarsku ekspanziju«, glasio je odgovor. Na pitanje hoće li se pokretati dodatna izdanja i stvarati koncern po uzoru na WAZ, Pirker je rekao da je Styria osim Večernjaka u posjedu i tiskare, oglašivačke agencije i udjela u VIP-netu, te se već sada može govoriti o postojanju grupacije. »Kupnja još nekih hrvatskih dnevnih novina strateški za nas ne bi imala smisla«, rekao je. Na pitanje koja je ciljana naklada Večernjaka te očekivana godišnja dobit, Pirker je rekao da će »Styria prvo slušati, gledati i učiti, a onda donositi zaključke i govoriti o brojkama. Također, eventualna promjena urednika lista razmatrat će se u drugoj fazi«. </p>
<p>Predsjednik nadzornog odbora Večernjeg lista Marijan Kostrenčić rekao je da je na skupštini dioničara donesena odluka o povećanju temeljnog kapitala Večernjaka za 40 milijuna kuna i odluka prema kojoj će Styria u sljedećih pet godina investirati još 70 milijuna kuna. Pojasnio je i da je nakon što je Styria kupila od Caritas Funda 60 posto dionica Večernjaka za 26 milijuna DEM, objavljena po zakonu obvezna javna ponuda za preuzimanje preostalih dionica, na koju se javio Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i ponudio na prodaju svojih 35 posto, što će Styria platiti sljedećeg tjedna. Nekoliko postotaka dionica prodali su i mali dioničari, te je Styria tako došla do 98 posto udjela. Na pitanje je li točno da Styria pregovara o kupnji dnevnika Republika i Slobodna Dalmacija, Kostrenčić je rekao da nema komentara. O eventualnoj prodaji udjela u VIP-netu rekao je da po njegovu mišljenju to ne bi bilo pametno, ali da će konačnu odluku donijeti Styria.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Odsad slobodniji izbor hrvatskih domena na Internetu</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Od 1. veljače ove godine na snagu je stupio novi Pravilnik o organizaciji vršne »hr« Internet domene i načelima upravljanja »hr« domenom, a potencijalni korisnici - ustvari, svatko tko domenu poželi - odsad imaju mogućnost korištenja jedne od šest kategorija domene s oznakom »hr«, ovisno o tome u kojoj funkciji nastupaju.</p>
<p> Pravilnik je donesen, kako je rečeno na konferenciji za novinare u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, nakon gotovo dvogodišnje javne rasprave, zahtjeva hrvatske Internet zajednice i po uzoru na svjetske trendove, a predstavila ga je Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet.</p>
<p> »Polazno je načelo novog Pravilnika da je »hr« domena nacionalna domena Republike Hrvatske, temeljni element njezina nacionalnog bogatstva i suvereniteta, ali istodobno i temelj njezine prepoznatljivosti u virtualnom svijetu«, rekao je zamjenik ravnateljice CARNeta Zoran Bekić. </p>
<p> Upravo je to ono što nacionalne domene razlikuje od tzv. globalnih (primjerice .com) zbog čega su i pravila za registraciju domene različita. </p>
<p> Pravilnikom se predviđa šest vrsta poddomena »hr« domene, čije će uvođenje biti postupno. HR-P domena za stvaranje identiteta pravne osobe, HR-F domena za fizičku osobu i HR-D domena za registriranu samostalnu djelatnost mogu se besplatno registrirati već od prvog veljače, dok će se HR-T domena, namijenjena tržišnim potrebama, koja će se plaćati po još neutvrđenom cjeniku, uvesti prvog travnja, rekao je Bekić. </p>
<p>Kako smo već najavili, 1. kolovoza počinje i registracija za preostale dvije poddomene važne za razvoj i unapređenje informacijskog prostora u Hrvatskoj, odnosno HR-V i HR-I domene. </p>
<p>- CARNet, koji od 1991. unutar Hrvatske obavlja registraciju Internet domena, novim Pravilnikom podržava potrebu i pravo svake pravne i fizičke osobe na identitet, prisutnost i opstanak u svijetu Interneta, zaključio je Zoran Bekić. (Z. Boršić)</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>U HEP-u referendum o štrajku? </p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Sindikati Hrvatske elektroprivrede (HEP) najavili su u četvrtak referendum o sindikalnim akcijama uključujući i štrajk jer je Uprava HEP-a otkazala dosadašnji kolektivni ugovor i prekinula pregovore o novome.</p>
<p>Četiri sindikata i Udruga branitelja HEP-a, koji okupljaju 80 posto od 15.800 zaposlenih u HEP-u, počet će idućega tjedna provedbu referenduma među članstvom o mogućem štrajku, najavili su sindikalni čelnici na konferenciji za novinare. Sindikati stoga više ne jamče socijalni mir, na što su se bili obvezali potpisivanjem kolektivnog ugovora, ni sigurnu isporuku struje.</p>
<p>Uprava je pod pritiskom dnevne politike neutemeljeno otkazala kolektivni ugovor i time zaposlenike HEP-a ostavila bez ikakve socijalne sigurnosti, ustvrdio je predsjednik Hrvatskoga elektrogospodarskog sindikata Dubravko Čorak. Pritom se nije poštovao dogovor potpredsjednika Vlade Gorana Granića, ujedno i predsjednika NO HEP-a, s čelnicima sindikalnih središnjica o primjeni kolektivnih ugovora u javnim poduzećima do postizanja sporazuma o politici plaća, rekao je Čorak.</p>
<p> Sindikati su zabrinuti i zbog programa restrukturiranja HEP-a, koji se izrađuje bez njihova sudjelovanja, jer se najavljuje da bi pet do šest tisuća zaposlenika moglo biti proglašeno tehnološkim viškom.</p>
<p> »U HEP-u ne postoji višak zaposlenih, nego manjak posla i višak nesposobnih menedžera«, rekao je Čorak. Primjerice, poslove održavanja postrojenja, koje su dosad obnavljali HEP-ovi stručnjaci, Uprava povjerava kooperantima, najčešće raznim privatnicima, tvrdi Čorak.</p>
<p>Sindikati nemaju povjerenja u Upravu i NO HEP-a i ne osjećaju se krivima za lanjski gubitak od najmanje 800 milijuna kuna, jer to nisu skrivili HEP-ovi djelatnici. »Stidim se što radim u tvrtki koja bilježi tolike gubitke, a Uprava ne reagira na napise u tisku o kriminalu u HEP-u«, kazao je Čorak. Dodao je da HEP očekuje od Vlade odobrenje o novom poskupljenju struje, no nije mogao potvrditi je li ta informacija potpuno pouzdana. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Ruse zanimaju modeli privatizacije Ine</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Izaslanstvo Državne Dume Ruske Federacije sastalo se u četvrtak s čelnicima Uprave Ine dr. Željkom Vrbanovićem, Željkom Belošićem i Milanom Ujevićem. Rusko je izaslanstvo predvodio Franc Adamović Klinčević, član Odbora za rad i socijalnu politiku.</p>
<p>Članovi Uprave Ine upoznali su goste s djelatnošću hrvatske naftne kompanije, njenom organizacijom i poslovnim rezultatima. Glavne teme razgovora bile su istraživanje, proizvodnja te prerada nafte i plina, pitanje zaštite okoliša, porezi i poslovna politika. Razgovaralo se i o mogućnosti poslovne suradnje Ine i ruskih naftnih kompanija. Istaknuto je nadalje kako Ina od prošle godine nastupa na ruskom tržištu i s paletom svojih ulja i maziva.</p>
<p>Goste iz inozemstva zanimali su mogući modeli privatizacije Ine. Milan Ujević, član Uprave za financije i kontroling, informirao je delegaciju Dume o raspisanom međunarodnom natječaju za izbor savjetnika za privatizaciju Ine, koji bi trebao biti izabran tijekom veljače kako bi do jeseni bili dovršeni planovi restrukturiranja i reinžinjeringa proizvodnih procesa te bio oblikovan optimalni model privatizacije. (Ž. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ugovor Ine i njemačkih tvrtki o poduzeću za opskrbu plinom</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Ina i dvije njemačke tvrtke, MVV Energie i Thüga AG, potpisale su u četvrtak ugovor o ustrojstvu zajedničke tvrtke Croplin, poduzeća za opskrbu plinom. Tim su ugovorom rekonstruirani vlasnički udjeli u tvrtki tako da će Ina i MVV Energie kao i njihov novi partner Thüga AG imati po trećinu vlasničkog udjela. Croplin će se baviti izgradnjom mreža za opskrbu prirodnim plinom. U suradnji s partnerima iz privatnoga ili komunalnoga sektora osnovat će tvrtke za plin, sudjelovati u postojećim tvrtkama za opskrbu plinom i natjecati se za vlastite koncesije za distribuciju prirodnog plina. MVV Energie ima sjedište u Mannheimu. Već više od 100 godina djeluje u njemačkom energetskom sektoru. Sada grad Mannheim i okolna naselja opskrbljuje plinom i upravlja cjevovodima dugima 1200 kilometara. Thüga ima dugogodišnje iskustvo u izgradnji, razvoju i radu energetskih poduzeća. Thüga u Njemačkoj sudjeluje u oko 60 tvrtki koje opskrbljuju energijom i pitkom vodom više od 3,5 milijuna potrošača. Ina će u Croplin prenijeti svoje dosadašnje poslove na distribuciji plina, a strani partneri kapital, nove tehnologije, iskustvo te nov pristup tržištu, što bi trebalo pridonijeti bržem rastu potrošnje plina u RH, kažu u Ini. Sjedište je novoosnovanog zajedničkog plinskog poduzeća u Zagrebu, a direktor mu je Ante Žedelj. (Ž. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Osječki gospodarstvenici u Vojvodini </p>
<p>NOVI SAD/SUBOTICA, 1. veljače</p>
<p> - Predstavnici 55 tvrtki iz Osječko-baranjske županije su se tijekom posjeta Novom Sadu i Subotici sastali s predstavnicima većeg broja tamošnjih tvrtki. Predsjednik Županijske komore Osijek Zoran Kovačević je naglasio kako je cilj da se sadašnja vanjskotrgovinska razmjena Hrvatske i Srbije bitno poveća. Napomenuo je kako je pri tome važno da vlade dviju zemalja riješe pitanja protoka ljudi, roba i kapitala odnosno viznog i carinskog sustava te platnog prometa. </p>
<p> Za svibanjski Novosadski sajam HGK Županijska komora Osijek priprema nastup 30 tvrtki iz Osječko-baranjske županije, a predstavnici osječke komore i Novosadskog sajma definirali su pojedinosti za taj nastup. Posjet Novom Sadu i Subotici Katarina Pekanov, poslovna tajnica Županijske komore Osijek, ocijenila je izuzetno uspješnim jer su se gospodarstvenici već i konkretno dogovorili za niz poslova kao i o načinu plaćanja. Dodala je kako je susret organiziran na poziv Privredne komore Novoga Sada.</p>
<p> Ukupna razmjena novosadske regije s Hrvatskom u prošloj je godini iznosila 4,6 milijuna američkih dolara, što je za 133 posto više nego 1999. Prošle je godine Hrvatska u novosadsku regiju izvezla robe u vrijednosti od 2,7 milijuna američkih dolara, a iz tog je područja u Hrvatsku uvezeno robe u vrijednosti 1,9 milijuna dolara, navela je Pekanov. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Fed ponovo snizio ključne kamatne stope </p>
<p>WASHINGTON, 1. veljače</p>
<p> - Američka središnja banka (Fed) na svom je zasjedanju u srijedu navečer donijela očekivanu odluku o snižavanju ključnih kamatnih stopa u SAD te je pokazala spremnost da ode i korak dalje ako američko gospodarstvo pokaže da za tim postoji potreba.</p>
<p>Prema toj odluci, kamata za kratkoročne, prekonoćne, posudbe smanjena je za 0,50 postotnih bodova, na 5,5 posto. Time su potpuno »izbrisana« sva povećanja te kamatne stope tijekom 2000. godine kada je glavna briga Feda bilo obuzdati inflaciju u brzorastućem gospodarstvu SAD-a. U istom omjeru, na pet posto, smanjili su i eskontne stope za direktne zajmove komercijalnim bankama, što je većina analitičara protumačila kao naglasak kako središnja banka ne namjerava tolerirati recesiju.</p>
<p> Iako su tržišta kapitala očekivala smanjivanje kamatnih stopa, prevladavalo je mišljenje kako bi ono moglo ipak biti veće te je zadovoljstvo Fedovom odlukom uglavnom izostalo. (Reuters/H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Grobnica narodnih heroja teško oštećena, ozlijeđenih nema </p>
<p>Račan: Podmetanje eksploziva pod spomenik upereno je ne samo protiv žrtava fašizma nego i protiv demokracije i stabilnosti u Hrvatskoj / Tomčić: To je bezuman čin koji, vjerojatno, ima određene prizvuke terorizma i određenu političku konotaciju / Fumić: Miniranje grobnica</p>
<p> je očajnički potez primitivaca koji misle da mogu trenirati demokraciju eksplozivom </p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Na zagrebačkom groblju Mirogoj u četvrtak u 17.35 sati eksplodirala je, zasad, nepoznata naprava, postavljena na grobnici narodnih heroja. Spomenik je vidno oštećen, a ozlijeđenih nema. Istaknuo je to glasnogovornik Ministarstva unutarnjih poslova Slavko Rako po dolasku Mirogoj. Dodao je kako je policija za eksploziju doznala po dojavi, ali i »po čuvenju«, jer se čula i u Maksimiru. </p>
<p> Tijekom očevida, policija je blokirala šire područje oko spomenika (riječ je o oko 500 metara), pa novinarima i fotografima nije omogućen pristup. Na mjestu događaja su bile ekipe MUP-a, uključujući i Protueksplozivni odjel, a stigla su i vatrogasna kola. Kako doznajemo očevid će trajati cijelu noć. Na prilazu Mirogoju, točnije u Vončininoj i Mirogojskoj ulici policija je provodila »akciju rampa«, odnosno zaustavljala je, njima, sumnjive automobile. </p>
<p>Nakon što je obišao oštećeni spomenik, Rako je kazao da će se sve nove pojedinosti o tom događaju iznijeti na konferenciji za novinare u petak. </p>
<p> Neslužbeno, Vjesnik je uspio doznati da je eksplozija odjeknula nešto kasnije nego što je to objavila policija, po procjeni onih koji su se našli u blizini, oko 17.53 sati. Kako Vjesnik doznaje iz pouzdanih izvora, eksploziv je postavljen vjerojatno u dnu jarbola (spomenik se, naime, sastoji od mramorne ploče i koso postavljenog jarbola na kojemu je zastava), te da je ploča u rasponu od dva metra od jarbola prilično oštećena. </p>
<p>Nešto poslije 19.30 sati na mjesto događaja došao je i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. »Nakon obilaska spomenika žrtvama fašizma na Mirogoju, mogu konstatirati, da su barbari učinili anticivilizacijski čin i digli dio grobnice narodnih heroja u zrak«, kazao je Bandić za Vjesnik. »U dogovoru s direktorom Gradskih groblja Josipom Reljićem spomenik će u najkraćem roku biti vraćen u prvobitno stanje. Od nadležnih institucija tražim da što prije nađu počinitelje«, zaključio je on. </p>
<p>U ime hrvatske Vlade taj, kako je kazao, teroristički čin, osudio je premijer Ivica Račan. Ocijenio je da je podmetanje eksploziva pod spomenik upereno ne samo protiv žrtava fašizma nego i protiv demokracije i stabilnosti u Hrvatskoj, te mirnog života svih hrvatskih građana. »Nadležne institucije vlasti odmah su započele s istražnim radnjama te će provesti detaljnu istragu kako bi se što prije utvrdili počinitelji i okolnosti tog terorističkog djela«, istaknuo je Račan. »Nemam dovoljno informacija da bih mogao nešto detaljnije komentirati, međutim principijelno, kao čovjek i čovjek na određenim državnim funkcijama mogu samo reći da je to jedan bezuman čin koji vjerojatno ima određene prizvuke terorizma i određenu političku konotaciju«, izjavio je predsjednik Sabora Zlatko Tomčić. Prema njegovim riječima, »radi se o jednom bezumnom činu i svaka sila u današnje vrijeme ne može imati mjesta u hrvatskom društvu«. </p>
<p>»Krivci za taj teroristički čin su oni koji ne mogu shvatiti da je završio Drugi svjetski rat, a kamoli onaj iz 1991., a odgovorne su vlasti koje se više bave tzv. obranom suverenosti, negoli time da kažnjavaju počinitelje najgorih zločina«, kazao je Žarko Puhovski, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora. Mjesto eksplozije posjetio je u četvrtak navečer i Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava. »Taj politički terorizam, nažalost, pogodio je i neke žive ljude, ne samo spomenike. Rušenje spomenika već se u Hrvatskoj događalo, a sada se to dogodilo u centru Zagreba, na Mirogoju. Mislim da to treba shvatiti ozbiljno i ova Vlada treba poduzeti ozbiljne mjere kako bi se takvi teroristički akti zaustavili«, kazao je on.</p>
<p>Ivan Fumić, predsjednik SABH-a je, pak, ustvrdio da je »miniranje grobnica očajnički potez primitivaca koji smatraju da mogu trenirati demokraciju eksplozivom, a ne demokratskim načinom borbe koji je jedini mogući za opstanak bilo kojeg naroda«. </p>
<p>»Činjenica je da nitko ne može biti zašštićen od vandala i terorista, ali zaista je sramota što se radi«, izjavila je saborska zastupnica Snježana Biga Friganović. Zlatko Kramarić ocijenio je podmetanje eksplozije pod grobnicu narodnih heroja kao »poruku koja je vrlo jasno antieuropska, antidemokratska, antiliberalna, antigrađanska«, te dodao da je, kao predsjednik Liberalne stranke, naojoštrije osuđuje. Potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivica Kostović rekao je da »od svih činova nasilja i terorizma najviše osuđuje ono što se dogodilo na groblju«. »To svaki normalan građanin zemaljske kugle mora najžešće osuditi«, dodao je.</p>
<p> Splitski ogranak Socijalističke radničke partije u priopćenju kaže kako je riječ o »logičnom nastavku na hiljade srušenih spomenika antifašističke narodno-oslobodilačke borbe od 1991. godine« kojim su »prozvane sve tri vlasti u Republike Hrvatske«, kao što su bile prozvane ubojstvom Milana Levara, da već jednom pravna država procesuira počinitelje takvih zločina. (M.Matković, B. Jagačić)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Za Vesnu Pusić sporno da civilne udruge predlažu članove Vijeća HRT-a</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Novi Odbor Zastupničkog doma za informiranje, informatizaciju i medije na svojoj je prvoj sjednici u četvrtak raspravljao o Prijedlogu zakona o HRT-u uz primjedbu predsjednika Odbora Zvonimira Sabatija da je malo neobično što se matični Odbor uključuje u tu raspravu tek u njezinoj završnici. Konstatirano je i da u konačnoj verziji amandmana ima dvaput više nego članaka zakona. </p>
<p>Zamjenica ministra kulture Biserka Cvjetičanin je, uime predlagatelja, podsjetila da se Vlada odlučila na to da Televizija bude javna ustanova, a da se članovi Vijeća biraju putem javnoga natječaja, da Hrvatski radio zadrži tri programa i dvije mreže, a Televizija dva programa i dvije mreže, dok bi se treći televizijski program privatizirao. </p>
<p>Potpredsjednik HND-a i predsjednik Foruma 21 Drago Pilsel govorio je o razočaranosti time što predloženi zakon ne osigurava jasno razdvajanje uređivačke od poslovne politike, čime se neosigurava ni samostalnost uređivačke politike od bilo kakvog političkog pritiska i utjecaja. </p>
<p>Prema riječima direktora HRT-a Mirka Galića, Hrvatska ima dug prema domaćoj i međunarodnoj javnosti, a taj se dug zove - neovisna javna televizija. Bojim se, naglasio je Galić, da ova vlast ovakvim tekstom zakona neće taj dug vratiti i to zato što je i dalje prenaglašena uloga i utjecaj države na javnu televiziju. Galić kaže da Sabor kao osnivač HRT-a dobiva prevelike ovlasti, a da bi, suprotno tome, trebalo jačati institucije javnosti i njihov utjecaj na buduću javnu televiziju. Također, on smatra, da je jedna godina premalo vremena za predviđeno razdvajanje Radija i Televizije, te za odvajanje Odašiljača i veza. </p>
<p>Za Vesnu Pusić sporno je predloženo rješenje da civilne udruge biraju članove budućeg vijeća HRT-a. Koji je njihov legitimitet, kome te udruge odgovaraju, zapitala je Pusić, dodajući da je to za nju manje demokratsko rješenje od mogućnosti da zastupnici Sabora biraju članove Vijeća, jer se zna kome zastupnici odgovaraju. (I. Bačić)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Županijski dom osnovao Istražno povjerenstvo za Ministarstvo branitelja</p>
<p>Zastupnici podržali Pašalićev prijedlog kojim bi se omogućilo financiranje iz državnog proračuna političkih zaklada koje osnivaju parlamentarne stranke </p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Zastupnici Županijskog doma Hrvatskog sabora prihvatili su u četvrtak prijedlog o osnivanju Istražnog povjerenstva »za utvrđivanje količine izvršavanja prava korisnika proračunskih sredstava putem Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata« a za predsjednika je izabran Božidar Pugelnik (HDZ). </p>
<p>Riječ je o prijedlogu nekolicine zastupnika Županijskog doma kojim se traži da se utvrdi kako je Ministarstvo branitelja trošilo svoj dio proračuna, koliko je uopće korisnika tog novca te na koji su oni način ostvarivali svoja prava. Budući da je nadležni odbor od Ministarstva dobio samo jedno izvješće a obveza je da ta izvješća dobiva svakih šest mjeseci Anika Mamić (LS) je istaknula da je povjerenstvo očito jedini način da zastupnici dobiju tražene podatke. </p>
<p>Bilo je polemike o tome tko daje predsjednika Istražnog povjerenstva. Naime, u Ustavu stoji da predsjednik mora biti iz redova oporbe pa se povela diskusija tko je oporba budući da u Županijskom domu HDZ ima većinu. Na kraju je prihvaćeno tumačenje Zvonimira Puljića (HDZ) da se misli na oporbu na državnoj razini. </p>
<p>Zastupnici su prihvatili i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju koji je, uime Kluba HDZ-a, predložio Dario Vukić. Tim prijedlogom se, među ostalim, predviđa legalizacija agencija za zapošljavanje u zemlji i inozemstvu te produljenje trajanja prava na novčanu naknadu za one koji ostanu bez posla. Vlada taj prijedlog ne prihvaća, rekla je pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Mirjana Bogdanović-Kamber, ne zato što nije dobar nego zato što Ministarstvo radi na sveobuhvatnijim izmjenama Zakona o zapošljavanju. </p>
<p> Na sjednici je prihvaćen i prijedlog zastupnika u Zastupničkom domu Ivića Pašalića (HDZ) o izmjenama i dopunama Zakona o političkim strankama kojim se omogućuje financiranje iz državnog proračuna političkih zaklada koje osnivaju političke stranke koje imaju zastupnike u Saboru. Ratko Maričić (SDP) taj je prijedlog ocijenio neprikladnim budući da, rekao je, stranke sredstva iz svoje zaklade dijele prema vlastitim kriterijima i tako ubiru i političke poene te stoga ne mogu trošiti novac svih poreznih obveznika. </p>
<p>Prihvaćen je i prijedlog zastupnika Zlatka Mateše (HDZ) o zakonu o carinskoj tarifi koji je inicirala Udruga vlasnika privatnih benzinskih stanica. Riječ je o nepravednoj odluci Ine, rekao je Mateša, da vlasnici privatnih benzinskih postaja kupuju derivate po istim uvjetima kao i krajnji korisnici. </p>
<p>Zastupnici su podržali i Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o blagdanima zastupnika Ive Škrabala (HSLS). Tim se prijedlogom lista za Hrvatsku značajnih datuma dopunjuje Danom nezavisnosti koji bi trebao biti 8. listopada, a 5. kolovoza postao bi Dan pobjede i Domovinske zahvalnosti. Među ostalim zastupnici su jednoglasno prihvatili Prijedlog poslovnika Županijskog doma, a odbili su prijedlog IDS-a o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova nad kojima postoji stanarsko pravo.</p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Budiša: Razmišljanje o ukidanju Županijskog doma dominira u šestorci </p>
<p>Javnost bi nam mogla zamjeriti što nakon tri mjeseca ponovo mijenjamo Ustav, ali mislim da bi podrška ipak bila veća od zamjerki, smatra čelnik HSLS-a/ Tomčić: Tema je samo načelno otvorena/ Pusić: Nema ni govora o ukidanju Županijskog doma jer vladajuća koalicija ne bi u ovom trenutku mogla dobiti dvotrećinsku većinu za ustavne promjene/ Kramarić: Lani nije prošao prijedlog o ukidanju Županijskog doma, jer je bilo važnije razvlastiti predsjednika države i za to dobiti potporu dijela oporbenih zastupnika</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Samo tri mjeseca od izglasavanja ustavnih promjena, vladajuća koalicija suočena je s ustavnom prazninom jer nije riješen problem rada Zastupničkog doma nakon raspuštanja Županijskog doma, za koji su izbori najavljeni za lipanj, kada bi se trebali održati i lokalni izbori. Tako se ponovo otvara pitanje koje je bilo aktualno i prilikom ustavnih promjena - treba li ukinuti gornji dom? No, politička odluka tada je bila da gornji dom ipak ostaje. U ovom trenutku za ukidanje Županijskog doma ipak još nema definitivne političke odluke u vladajućoj šestorci.</p>
<p> Naime, uz argumente za njegovo ukidanje, ima i popriličan broj razloga za njegovo »preživljavanje« a, među ostalim, izbori u lipnju bit će test za ispitivanje političke snage vladajućih, ali i oporbe, pa je teško očekivati da bi ustavna promjena kojom bi se ukinuo Županijski dom dobila 101 glas, jer se Županijski dom može ukinuti isključivo promjenom Ustava. Ako je suditi po stavu nekih partnera u vladajućoj koaliciji, bilo bi to vrlo upitno, a ni rokovi im ne idu na ruku. </p>
<p>Propust prilikom nedavnih ustavnih promjena je evidentan, a priznao ga je i premijer Ivica Račan poslije sastanka šestorke u srijedu navečer rekavši kako su svjesni da se problem Županijskog doma nije dobro riješio kod promjene Ustava, te najavio da će koalicija već ovoga tjedna ponovo razmortiti to pitanje. No, premijer je otklonio mogućnost da se o tome razmišlja zbog odnosa snaga u Županijskom domu gdje trenutačno HDZ ima većinu jer je uvjeren da će šestorka pobijediti i na predstojećim izborima za gornji dom. Prema njegovoj tvrdnji, u prvom je planu racionalizacija troškova parlamenta.</p>
<p>Predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić ističe kako je ta tema samo načelno otvorena, a nikakva definitivna politička odluka u šestorci neće se donijeti bez mišljenja političke javnosti. »Ovog se trenutka u šestorci intenzivno raspravlja o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, koja će od srpnja imati jaču ulogu, kao i o eventulanim izmjenama izbornih zakona. U tom kontekstu načelno je spomenuta i tema Županijskog doma«, naglašava Tomčić </p>
<p>Predsjednik HSLS-a Dražen Budiša kaže da razmišljanje o ukidanju Županijskog doma dominira unutar šestorke i podsjeća da se i prilikom lanjskih ustavnih promjena o tome raspravljalo, ali je prevladao stav da se dom zadrži. Nakon toga se u strankama shvatilo da to ipak nije bila dobra odluka. Svjesni smo da je tada učinjena greška, ali nju sad treba ispraviti. Javnost bi nam mogla zamjeriti što nakon tri mjeseca ponovo mijenjamo Ustav, ali mislim da bi podrška ipak bila veća od zamjerki. Pitanje ukidanja Županijskog doma raspravljeno je i na Malom vijeću HSLS-a koje je tu ideju i podržalo, kaže Budiša. </p>
<p>Čelnica HNS-a Vesna Pusić decidirano tvrdi da nema ni govora o ukidanju Županijskog doma jer vladajuća koalicija ne bi u ovom trenutku mogla dobiti dvotrećinsku većinu za ustavne promjene. »Ići ćemo na izbore za gornji dom u lipnju kako je i predviđeno. Ustalom, za ustavne promjene nemamo vremena, s obzirom da se Županijski dom treba raspustiti 15. svibnja. Za ove lokalne izbore nećemo ići ni u promjene Zakona o lokalnoj samoupravi koje bi omogućile neposredno biranje gradonačelnika i načelnika jer za to nema vremena, a kamoli da se ponovo upuštavmo u ustavne promjene«, naglašava Pusić. »Kad se lani u sklopu ustavnih promjena razmišljalo o ukidanju Županijskog doma nije prihvaćen prijedlog predsjednika Stipe Mesića i njegove radne skupine koja je to predlagala. I ja sam tada bila za njegovo ukidanje, ali su očigledno prevagnuli neki drugi politički razlozi«, kaže čelnica HNS-a.</p>
<p> Na izravno pitanje zašto šestorka ponovo aktualizira ukidanje toga doma Pusić kaže: »To pitajte one koji o tome sada govore. Radi se o političkim razlozima o kojima vam ja neću ništa reći. Uostalom to je pitanje u medijima prenapuhano, a mi smo na njega u srijedu potrošili samo jednu rečenicu. Mislim da u petak šestorka o tome neće uopće razgovarati«, zaključila je.</p>
<p>Prema mišljenju Zlatka Kramarića, predsjednika LS-a, građani će u slučaju da se ide na promjene Ustava sigurno pitati zašto se samo nakon tri mjeseca ponovo ide s ustavnim promjenama. »Lani nije prošao prijedlog o ukidanju Županijskog doma, a očigledno nije prošao i zato jer je bilo važnije donekle razvlastiti predsjednika države i za to dobiti potporu i dijela oporbenih zastupnika. LS kao stranka sa samo dva zastupnika sigurno nije stranka koja opet otvara to pitanje. Otvaraju ga vladajući unutar vladajućih, koji tek sad vide kako je bilo loše što se lani, brzo i ne do kraja pripremljeno, krenulo u promjene Ustava i što su neke stvari lomljene preko koljena a sada su nas lupile po glavi«, kaže Kramarić. </p>
<p>Dodaje kako se sad vidi da je otvoren problem o nadležnostima Županijskog doma a još nema ustavnog zakona o provedbi Ustava. Prema Kramariću, upitno je hoće li biti izbora za Županijski dom u lipnju. »Možda ih i ne bude, ali i mene zanima kako će se to sve tehnički riješiti za tako malo vremena«. Na upit hoće li šestorka prikupiti dovoljan broj glasova Kramarić odgovara: »očigledno će opet biti sitne trgovine, kako bi se prikupilo dovoljno glasova«. </p>
<p>Ivka Bačić/ Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Izborna groznica (2): Prijevremeni izbori zasad su samo golicava tema a ne ozbiljna opcija</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Hoće li ove godine biti previše ili premalo izbora? Još jučer bilo je potpuno izvjesno da će se za pet, šest mjeseci održati redovni izbori za lokalnu upravu i samoupravu te za Županijski dom Sabora. No, već danas se otvoreno i s najvišeg državnog mjesta govori o mogućem ukidanju Županijskog doma. I zato danas, kad se teško prepoznaje što je dnevnopolitički potez, a što politička konzistentnost, teško možemo pouzdano reći hoće li biti redovnih, prijevremenih ili nikakvih izbora. A upravo se o mogućnosti prijevremenih izbora sve češće govori u političkim kuloarima.</p>
<p>Bivši premijer nam je u neformalnom razgovoru, a na pitanje kako bi ocijenio rad svog nasljednika i koliko će izdržati, otprilike rekao: »Račanu je, kao rasnom političaru, potpuno jasno da je upao, vlastitom krivom političkom procjenom, u klopku iz koje se može izvući samo prijevremenim izborima koje će, u slučaju potrebe, sam isprovocirati - provociranjem sukoba s koalicijskim partnerima. Slijedeći predizborno obećanje o promjeni polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, sebi je namijenio najutjecajniju, kancelarsku ulogu. Pritom je, naravno, računao da će predsjednik države, biti njegov koalicijski partner, Dražen Budiša, s kojim će se o svemu moći dogovoriti. Račan je, međutim, dobio za konkurenta Mesića, koji mu zadaje glavobolje. No, i s tim bi se Račan mogao nositi, da gospodarska situacija nije katastrofalna«.</p>
<p> »Račan ne može vratiti umirovljenički dug, i njemu nad glavom vise stečajevi, i on mora zakinuti porodilje, a bio je i potpuno zaprepašten što nezadovoljni seljaci sa štrajkaškim nakanama dolaze i pred njegova vrata, baš onako kako su dolazili pred hadezeovska. Račanu nije trebalo dugo da shvati: osobna politička karizma načeta mu je, a ostane li još tri godine na kancelarskom mjestu, bit će politički mrtav! Mrtav - a u najboljim godinama?! Kako se može izvući? Samo prijevremenim izborima, koji bi mu omogućili novo dijeljenje kadrovskih karata i izvlačenje s kancelarskog mjesta. Pritom, držao bi fige u džepu da uspije HDZ-ov impeachment«, smatra bivši premijer.</p>
<p> Možda to izgleda kao politička lekcija za početnike, ali nisu tek puste priče da se, neformalno, u socijaldemokratskom vrhu razmatrala mogućnost raspisivanja prijevremenih izbora, bez obzira je li skriveni povod tome bilo čuvanje osobne karizme najutjecajnijih, ili stvarna želja da se formira djelotvornija iodlučnija vlada, sastavljena, prije svega, od stručnjaka, a ne politički raznorodnih partnera koji teško i razgovaraju, a kamo li da lako donose brze i dobre odluke. </p>
<p> Teško je vjerovati da su te ideje zatrte zbog pritiska međunarodnih monetarnih institucija koje, navodno, prijete ukidanjem pomoći zbog moguće nestabilnosti - raspisivanje izbora na nekoliko bi mjeseci, naime, blokiralo politički život i provedbu ekonomskih reformi. Argument je tanak naprosto stoga što su izbori, makar djelomični, ionako pred vratima. </p>
<p> Činjenica je da bi IDS rado izgurao HSLS iz Vlade, kao što je jasno da HNS vjeruje kako bi danas polučio znatno bolji izborni rezultat i time dobio bolju poziciju i u Vladi i Saboru. I mnogi SDP-ovci nezadovoljni su svojom pozicijom, pa računaju da bi u novom dijeljenju karata bolje prošli, tim više što su uvjereni da bi njihova stranka i sada dobila većinu.</p>
<p> No najviši predstavnici HSLS-a i LS-a uvjereni su da Račan neće raspisati opće prijevremene izbore. »Puno je bitnije obnašati vlast još sigurne tri godine, nego brinuti o tome je li osobna politička karizma u usponu ili padu. Prijetnja prijevremenim izborima koristi se kao 'batina', odnosno stalna prijetnja prema nediscipliniranim članovima šestorke, posebno onima koji su preglasni a slabo su prošli na izborima«, kaže Zlatko Kramarić, predsjednik LS-a. </p>
<p>Kako nam kaže Ingrid Antičević Marinović, članica Predsjedništva SDP-a, o raspisivanju prijevremenih izbora nije se razgovaralo ni na jednom službenom tijelu te stranke. </p>
<p> Dorica Nikolić, glavna tajnica HSLS-a, također odbacuje mogućnost raspisivanja općih parlamentarnih prijevremenih izbora, zato što Račan mora imati mirnu i stabilnu političku situaciju da bi njegov gospodarski projekt počeo, za godinu dana, davati i prve blage rezultate, a za dvije do tri i znatne. Ona, dakle, smatra da će krajem mandata osobna Račanova i stranačka SDP-ova snaga biti veća nego što je danas. </p>
<p> Premijer nije priučeni političar i on dobro zna ćudljivost hrvatskih birača: isti oni koji su se zaklinjali u Tuđmana, prije godinu dana oduševljeno su klicali njemu, ali mnogi od njih spremni su već danas naći novog političkog idola. Zato je realno očekivati da će im ove godine biti ponuđen izbor tek gradskih i županijskih predstavnika.</p>
<p>Aleksa Crnjaković</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>SSSH, URSH i HUS odvojeno prosvjedovali za iste amandmane na Zakon o radu</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Zvižducima izražavajući svoje nezadovoljstvo, predstavnici triju sindikalnih središnjica - Saveza samostalnih sindikata (SSSH), Udruge radničkih sindikata (URSH) i Hrvatske udruge sindikata (HUS) okupili su se u utorak odvojeno ispred Sabora, kako bi saborskim zastupnicima predali svoje amandmane na izmjene Zakona o radu.</p>
<p>Iako se radi o gotovo istim amandmanima, 700 članova SSSH-a istupilo je odvojeno od pedesetak sindikalnih povjerenika URSH-a i HUS-a. Amandmani se odnose na skraćenje radnog tjedna sa 42 na 40 sati, sudjelovanje radničkih predstavnika u nadzornim odborima tvrtki bez obzira na vlasničku strukturu te pojačanu zaštitu sindikalnih povjerenika. Također traže i onemogućavanje smanjenja prava zaposlenih kod malih poslodavaca.</p>
<p>»Isticanjem prijedloga o skraćenju radnog vremena na kojem inzistira SSSH, skreće se pozornost s bitnijih stvari u izmjenama Zakona, kao što su bolja zaštita radnika u privatnom sektoru, zabrana izvanrednog otkaza trudnicama, te sudjelovanja u troškovima sindikata svih zaposlenih«, komentirao je čelnik URSH-a Boris Kunst, ustvrdivši kako se već zna da će zastupnici prihvatiti amandman o skraćenju radnog tjedna. »Danas su se ispred Sabora okupili sindikalci borci i sindikalci glumci«, kazao je Kunst izražavajući nezadovoljstvo što se politika još jednom pokazala jača od sindikalne sloge.</p>
<p>Predsjednik SSSH-a Davor Jurić predočilo je novinarima 178.000 potpisa potpore uvrštavanju još pet amandmana u navedeni zakon. »Najvažnije što se amandmanima želi riješiti jest smanjenje trajanja radnog tjedna kako bi Hrvatska postala socijalna država po standardima EU-a«, kazao je Jurić, dodajući da se skraćenjem radnog tjedna otvara barem teoretska prilika za novo zapošljavanje.</p>
<p>Odvojena sindikalna izaslanstva primio je predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić. On je najavio da će već tokom dana o predočenim amandmanima raspravljati klubovi zastupnika te da će se on osobno založiti za rješavanje naznačenih problema. Tomčić je pozvao predstavnike sindikata da prisustvuju saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o radu koja se trebala održati u četvrtak, ali je odgođena - ili za petak ili za idući tjedan. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Gregurić: Promašene su izjave o deset izgubljenih godina </p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - »Potpuno su promašene izjave o deset hrvatskih izgubljenih godina. Za vrijeme od 1990. do 1995. teško se može govoriti o bilo čemu, osim o razdoblju stvaranja hrvatske države. Nakon toga, puno je više pažnje trebalo posvetiti gospodarskim i socijalnim pitanjima što je u krajnjoj liniji i plaćeno - gubitkom izbora 3. siječnja«, rekao je predsjednik Vlade demokratskog jedinstva dr. Franjo Gregurić, govoreći u četvrtak na tribini Hrvatskog informativnog centra »Od Domovinskog rata do optužaba«. </p>
<p>»Apeliram na aktualnu vlast da prihvati ono što je učinjeno dobro, a popravi ono loše. Umjesto stvaranja slike da je Hrvatska stvorena u grijehu, potrebno je objektivno valorizirati sve što se događalo na ovim prostorima«, kazao je Gregurić.</p>
<p> Prema njegovim riječima, kao i često tijekom povijesti, Hrvatskoj trenutačno nedostaje sloge i jedinstva. »Premda nismo dovoljno državotvorni, jer su neki od nas rođeni u Jugoslaviji, a danas žive u Hrvatskoj, trebali bismo voditi brigu o demokratskim vrijednostima, ali ne do te mjere da čovjek postane apsolutni poslušnik«, ističe Gregurić, dodajući kako je Hrvatska imala samo neke elemente državnopravnog kontinuiteta, a da do međunarodnog priznanja nikada nije bila ravnopravan partner međunarodnoj zajednici.</p>
<p>Bivši premijere je rekao kako u globalizaciji koja poništava nacionalne granice, posebnu pozornost treba usmjeriti njegovanju hrvatske kulture i običaja te češće isticati ono vrijeme kada su domovinska i iseljena Hrvatska bile zajedno u otporu protiv agresora.</p>
<p>»Ako smo imali pravo slati mlade ljude u smrt, onda smo trebali spriječiti pojedince da dovedu u pitanje sistem koji smo stvarali«, istakao je umirovljeni general Janko Bobetko. On je izrazio nezadovoljstvo zbog »sve češćih ispričavanja i nepotrebnog traženja milosti za veličanstvenu pobjedu u Domovinskom ratu«. »Zemlja koja je samu sebe oslobodila, kao jedina europska država kojoj je to uspjelo u zadnjih sto godina, trebala bi biti hvaljena zbog toga, no polako sve pada u zaborav«, upozorio je Bobetko. </p>
<p>Akademik Zdenko Škrabalo, nekadašnji ministar vanjskih poslova, govorio je o vremenu uoči međunarodnog priznanja Hrvatske. »Nije sve išlo glatko pa smo nerijetko morali boriti se protiv uvriježenog mišljenja o Hrvatskoj kao dijelu Jugoslavije ili nekakvoj separatističkoj republici«, istaknuo je Škrabalo. Prisjetio se niza diplomatskih akcija iz toga doba, naglasivši informiranje međunarodnih institucija o stvarnim zbivanjima u Hrvatskoj. </p>
<p>Tribina »Od Domovinskog rata do optužaba« nastavlja se 14. veljače, kada će sudionici govoriti o oslobodilačkim operacijama Bljesak i Oluja te optužbama koje su uslijedile nakon njih. (M. Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>HT se dijeli na tri poduzeća, domaći razgovori poskupljuju?</p>
<p>Razdvajanje poslovanja HT-a jedan je od glavnih zahtjeva Deutsche Telekoma/ Već je pripremljen novi tarifni sustav, po kojemu će poskupjeti lokalni i međugradski telefonski razgovori, a pojeftiniti međunarodni</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - U roku godine dana Hrvatski telekom (HT) razdvojit će se na tri zasebna trgovačka društva, koja bi samostalno djelovala na tržištu, stoji u Nacrtu zakona o telekomunikacijama, odnosno njegovoj sedmoj radnoj verziji koju je izradila Uprava pošte i telekomunikacija u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza. Iako novi zakon o telekomunikacijama, još nije ušao u saborsku proceduru, može se očekivati da prije njegova usvajanja neće biti većih izmjena. Naime, zakon mora biti donesen prije druge faze privatizacije HT-a, više puta najavljene za sredinu ove godine.</p>
<p> K tome, HT već od početka ove godine radi financijski podijeljen na tri organizacijske jedinice: fiksnu mrežu, mobilnu telefoniju i Internet. Financijsko razdvajanje poslovanja HT-a po tehnološkim cjelinama bio je jedan od glavnih zahtjeva strateškog partnera HT-a, Deutsche Telekoma (DT), nakon što je završena prva faze privatizacije. DT, naime, ne želi subvencioniranje unutarnjeg telefonskog prometa na račun nešto jeftinijih međunarodnih telefonskih razgovora, te je već pripremljen novi tarifni sustav, po kojemu će uskoro korisnici usluga HT-a nešto više plaćati lokalne i međugradske telefonske razgovore, a manje one izvan Hrvatske. </p>
<p>Cijene telekomunikacijskih usluga, kaže se u prijedlogu zakona, koje na tržištu obavlja samo jedan davatelj usluga, odobravao bi Zavod za telekomunikacije. No, malo tko je zadovoljan predloženim zakonom, koji između ostalog, predviđa formiranje novog zavoda. Naime, postojeći Zavod za telekomunikacije djelovao je u praksi samo tri mjeseca, od sredine 1999. godine, i to samo s jednim čovjekom, iako u sličnim zavodima u drugim zemljama rade deseci stručnjaka. No, s odlaskom Dominika Filipovića, tadašnjeg pomoćnika ministra, Zavod je postao mrtvo slovo na papiru.</p>
<p>Sjedište Zavoda za telekomunikacije trebalo bi iz Zagreba preseliti u Split. »Na pitanje zašto baš u Split, nije teško odgovoriti, ako se zna da su aktualni ministar pomorstva, prometa i veza, kao i njegovi pomoćnici iz Splita«, kaže Jadranko Vehar, predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a. Zavod bi se financirao iz državnog proračuna te jednim postotkom posto ukupnog godišnjeg prihoda svih davatelja telekomunikacijskih usluga (osim koncesionara radija i televizije), od dijela naknada za uporabu radio-frekvencije i naknada za uporabu adresa i brojeva.</p>
<p>Radi se, dakle, o jako velikim sredstvima i potezu koji bi mogao postati vrlo nepopularan jer se može očekivati da će davatelji usluga onih jedan posto (preračunato za HT - oko 70 milijuna kuna) prebaciti na leđa korisnika. Prema prijašnjim verzijama zakona, u kojima se nije spominjao taj jedan posto, zavod je trebao biti »neprofitna javna ustanova«, nezavisni regulator na domaćem telekomunikacijskom tržištu, koji bi vodio brigu o »pravilima igre«. Takav Zavod je priželjkivala HT-ova konkurencija na polju mobilne telefonije i Interneta, tvrdeći da nema ravnopravan položaj na domaćem tržištu, tako dugo dok HT - do 2002. godine - ima monopol u fiksnoj telefoniji.</p>
<p> Nadalje, predloženom zakonu zamjera se i da regulira pitanje telekomunikacijskih uređaja, a ne usluga. Primjerice, nigdje se ne spominju nove tehnologije (UMTS), iako je poznato da je GSM zapravo već zastarjela tehnologija, te da je UMTS već prisutan na tržištu zemalja u našem okruženju. (Marinko Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Stare će se lijekove, uskladištene bez nadzora, iz Dubrovnika ukloniti do ljeta? </p>
<p>DUBROVNIK, 1. veljače</p>
<p> - U staroj dubrovačkoj bolnici, u samom centru Dubrovnika već desetak godina bez ikakvog nadzora neadekvatno je usklađeno više od 300 prostornih metara starih lijekova te jedan kontejner radioaktivnog materijala. Radi se, kako doznajemo o »Molybdenumu« Mo 99-Tehnetium Tc 99 Generator, britanskog proizvođača »New England Nuclear« datiran 29. travnja 1978. godine za koji još uvijek nije utvrđena visina radiaktivnosti. </p>
<p>Spomenuti lijekovi potječu iz pošiljaka humanitarne pomoći upućene u Dubrovnik tijekom rata iz europskih zemalja, koje su iskoristile neprilike u kojima se našla Hrvatska da se bez ikakvih troškova riješe ogromnih količina medikamenata kojima je istekao rok upotrebe. Sve do kraja prošle godine taj opasni materijal doslovce je bio porazbacan u podrumu stare zgrade Opće bolnice Dubrovnik u čijem se krugu, inače, nalazi i županijski Zavod za javno zdravstvo. Taj je podrum zbog razbijenih prozora bio dostupan svakome, dok su gornji katovi te trošne zgrade koja potječe još iz Austro-Ugarske, da ironija bude veća, ustupljeni Centru za suzbijanje ovisnosti, Udruzi mladih »Orlando« te Društvu distrofičara Dubrovnik. </p>
<p>Nakon krađe neutvrđene količine lijekova potkraj prošle godine, liječnički tim na čelu s ravnateljem Opće bolnice Dubrovnik, ujedino i saborskim zastupnikom dr. Androm Vlahušićem, uz pomoć članova udruge mladih Dubrovčana sortirao je razbacane lijekove te zazidao prostorija u kojima su smješteni. </p>
<p>No, je li time otklonjena opasnost od mogućeg zagađenja te kakve bi posljedice prouzročio požar izazvan nečijom nepažnjom ili dotrajalom električnom instalacijom? Odgovor smo potražili kod dr. Andre Vlahušića koji ističe da su pohranjeni medikamenti trenutačno fizički zaštićeni te da je Ministarstvo zdravstva, s obzirom da Opća bolnica Dubrovnik za takvo što nema novca, raspisalo natječaj za definitivno zbrinjavanje tih lijekova, odnosno odvoz i spaljivanje. »Očekujemo da će se to rješiti za nekoliko mjeseci. Lijekovi su tu uskladišteni već deset godina te ne znam kome smeta da ostanu još nekoliko mjeseci«, kazao nam je dr. Vlahušić. </p>
<p> »Svjetska banka odobrila je kredit za restruktiranje našeg zdravstva od čega će jedan dio ići i na zbrinjavanje starih lijekova. Trenutačno je u tijeku odabir najboljeg ponuđača te će se lijekovi s te lokacije ukloniti najvjerojatnije već do ljeta«, istaknuo je za Vjesnik Zdravko Lovrić iz Hrvatskog zavoda za toksikologiju, gdje nemaju spoznaja o uskladištenom radioaktivnom materijalu. Lovrić smatra da, s obzirom da se radi o kamenom zdanju, nema neke velike opasnosti od požara. »Požar tu može nastati jedino namjernim podmetanjem. Opasnost od otrovnih plinova uvijek postoji te bi i u ovom slučaju nastali određeni toksični oblaci«, kaže on. </p>
<p>Isti upit uputili smo i u Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, koje jeodgorilo da - nije nadležno za radioaktivne i toksične tvari. </p>
<p>Anton Hauswitschka</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Novim sporazumom s MMF-om Hrvatska će moći raspolagati sa 250 milijuna dolara </p>
<p>Prema riječima ministra financija Mate Crkvenca, među prioritetima dogovorenim s MMF-om jesu ubrzanje gospodarskog rasta, smanjenje nezaposlenosti, stabilnost cijena i smanjenje stope inflacije na 4,5 posto godišnje</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Potpredsjednik Vlade Slavko Linić, ministar financija dr. Mato Crkvenac i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) dr. Željko Rohatinski potpisali su u četvrtak na sjednici Vlade Pismo namjere kojim se prihvaća Memorandum s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). </p>
<p> Prema Crkvenčevim riječima, pregovori s MMF-om završeni su potkraj prosinca prošle godine kad je postignut načelni dogovor s tom međunarodnom institucijom. Taj je sporazum u utorak parafiran u Washingtonu, a 19. ožujka očekuje se da Upravni odbor MMF-a konačno prihvati novi stand by aranžman s Hrvatskom. </p>
<p>»Dogovor s MMF-om sadrži našu gospodarsku politiku za ovu i iduću godinu, koja je usklađena s načelima i kriterijima MMF-a. Tim smo dogovorom preuzeli veliku odgovornost za provedbu gospodarske politike, pa će trebati učiniti sve da ne dođe do odstupanja od nje«, kazao je Crkvenac. Govoreći o prioritetima koji su dogovoreni s MMF-om i koje treba ispuniti tijekom ove i iduće godine, ministar financija posebice je izdvojio ubrzanje gospodarskog rasta s početnom godišnjom stopom rasta BDP-a od četiri posto, zatim održavanje stabilnosti cijena i smanjenje stope inflacije na 4,5 posto godišnje.</p>
<p> Među prioritetima također su ubrzanje zapošljavanja, te smanjenje deficita na tekućem računu platne bilance i uravnoteženje konsolidiranog proračuna središnje države čiji je deficit u ovoj godini planiran na razini 5,3 a u idućoj na 4,2 posto BDP-a.</p>
<p> Osim povećanja životnog standarda i smanjenja javne potrošnje, Memorandum s MMF-om ističe da su potrebne strukturne reforme, primjerice nastavak liberalizacije tržišta te restrukturiranje i privatizacija javnih poduzeća.</p>
<p>Kako tvrde u Vladi, stand by aranžman s MMF-om Hrvatska sklapa na rok od 14 mjeseci. Njime se Zagrebu pruža mogućnost povlačenja 200 milijuna specijalnih prava vučenja, odnosno oko 250 milijuna američkih dolara, što hrvatske vlasti ne namjeravaju iskoristiti. No, prema Crkvenčevim riječima, važnost je tog aranžmana u tome što će on poboljšati kreditni rejting Hrvatske i položaj naše zemlje na međunarodnim financijskim tržištima. Uz to, ministar očekuje nastavak pada kamata. </p>
<p>Sklapanje aranžmana s MMF-om potaknut će i razvoj hrvatskih financijskih tržišta, poboljšati položaj domaćih poduzeća na stranim tržištima kapitala, te omogućiti povlačenje 200 milijuna dolara vrijednog kredita Svjetske banke i kreditnih aranžmana s Europskom investicijskom bankom (EIB).</p>
<p> Crkvenac je napomenuo da je sklapanje stand by aranžmana jedan je od uvjeta za brži pristup Hrvatske Europskoj uniji.</p>
<p>Vlada je u saborsku proceduru uputila zakon o plaćama u javnim službama, kojim se pojednostavnjuje izračun plaća zaposlenika u državnoj upravi i javnim službama, te u mirovinskom i zdravstvenom fondu i Zavodu za zapošljavanje. Ako Sabor prihvati Vladin prijedlog, plaće korisnika proračuna ubuduće će se utvrđivati množenjem koeficijenta složenosti poslova radnoga mjesta i osnovice za izračun plaće. koja bi se određivala kolektivnim ugovorom uz povećanje od 0,5 posto za svaku godinu staža. Vlada bi uredbom utvrdila vrijednost koeficijenata pojedinih vrsta radnih mjesta, što će ovisiti o stručnoj spremi, a kolektivnim ugovorom uredila bi se mogućnost posebnog nagrađivanja za uspješnost na radnom mjestu. U Vladi su mišljenja da je potrebno ukinuti komplicirani sustav platnih razreda, zvanja i položaja, te uvesti četiri vrste tipiziranih radnih mjesta, utvrditi jedinstvenu osnovicu za izračun plaća i raspone koeficijenata za tipizirana radna mjesta. U hitnu proceduru Vlada je uputila zakon o potvrđivanju Rimskoga statuta Međunarodnog kaznenog suda koji je dosad ratificiralo 27 država. Hrvatska je taj statut potpisala još u listopadu 1998., a do kraja prošle godine dokument je potpisalo 139 zemalja. »U hrvatskom je interesu da dvotrećinska većina u Saboru što prije potvrdi Rimski statut. Naime, nađe li se među 60 država koje su prve ratificirale Statut, naša će zemlja dobiti mogućnost da u tijela tog suda sa sjedištem u Haagu imenuje svoje stručnjake«, rekao je Ivanišević. Kako će u djelokrugu tog suda biti i pitanja genocida i zločina protiv čovječnosti, jasno je da će Hrvatska morati promijeniti određene propise, primjerice one o izručenju hrvatskih državljana toj instanci. Zamjenik premijera Goran Granić ocijenio je da je pristup Hrvatske Rimskome statutu jasan pokazatelj politike nove hrvatske vlasti.</p>
<p>Vlada je donijela Uredbu kojom su propisani uvjeti i mjerila za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi. Prioritetno zbrinjavanje predviđeno je za korisnike privatne imovine za koju je vlasnik podnio zahtjev da mu se vrati. Ministar javnih radova, obnove i graditeljstva Radimir Čačić kazao je da su Uredbom dopunjeni neki postojeći modeli zbrinjavanja, a neki su posve novi, kao mogućnost dobivanja u posjed građevinskog zemljišta i materijala u vrijednosti do sto tisuća kuna. Predviđena je i mogućnost dodjele oštećenih kuća, stanova i materijala za njihov popravak.</p>
<p>Vlada je pokrenula postupak sklapanja okvirnog ugovora o zajmu za Projekt povratka prognanika i izbjeglica u Hrvatskoj - obnova i stambeno zbrinjavanje, s Razvojnom bankom Vijeća Europe vrijednog 464 milijuna kuna. Zajmom Razvojne banke financirala bi se polovica tog iznosa. </p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Vlada predlaže da se masa bruto plaća u državnim i javnim službama smanji za deset posto </p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Vlada je u četvrtak na sastanku iza zatvorenih vrata sindikatima i poslodavcima ponudila novi Prijedlog sporazuma o politici plaća za iduće tri godine. Kako Vjesnik ekskluzivno saznaje, Vlada predlaže da se masa bruto plaća u državnim i javnim službama, te javnim i državnim poduzećima u 2001. godini smanji za deset posto u odnosu na prošlu godinu. Smanjivanje bi se izvelo »kresanjem« raznih naknada i dodataka na plaću, te otpuštanjem viška zaposlenih, a konkretan način smanjivanja izdataka za plaće još je stvar dogovora socijalnih partnera. </p>
<p>U 2002. i 2003. godini masa bruto plaća u državnim i javnim službama povećala bi se za 75 posto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno plaće bi u 2002. godini rasle 3,15 posto, a u 2003. godini 3,38 posto. U javnim i državnim poduzećima masa bruto plaća u 2002. i 2003. godini povećala bi se za 50 posto rasta BDP-a, pa bi plaće slijedeće godine rasle za 2,1 posto, a u 2003. godini za 2,25 posto. Sindikati i poslodavci sljedećih će se dana očitovati o Vladinoj ponudi, a iduće srijede ponovno se sastaje zajednička radna grupa triju socijalnih partnera, kako bi usuglasili konačni tekst sporazuma.</p>
<p> Vjerojatno već sljedećeg četvrtka započet će konkretni pregovori Vlade, Sindikata i poslodavaca o trogodišnjoj politici plaća. Pregovori, kako je dogovoreno moraju se završiti do 15. veljače. (Lj. Marković)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Hrvatska planira razmjenu s Rusijom povećati na milijardu dolara</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula razgovarao je u četvrtak u Zagrebu s predsjednikom ruske Dume Genadijem Seleznjovim o jačanju odnosa, posebice gospodarskih, između Hrvatske i Rusije. Seleznjov je hrvatsku stranu upoznao s problemom ruskog duga inozemstvu, uključujući i dugove zemljama bivše Jugoslavije - među kojima i Hrvatskoj, kaže se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova. Predsjednik Dume naglasio je da je ruska politika usmjerena na izgradnju i očuvanje mira na jugoistoku Europe i podjednako je zainteresirana za dobre odnose sa svim zemljama bivše Jugoslavije. Upozorio je na deseterostruko veću trgovinsku razmjenu Rusije sa Slovenijom (500 milijuna dolara) nego s Hrvatskom (50 milijuna dolara), te najavio bolju suradnju Ruske s Hrvatskom gospodarskom komorom.</p>
<p> Ministar je informirao Seleznjova o mjestu i važnosti koje hrvatska vanjska politika pridaje odnosima s Ruskom Federacijom. Naglasio je da Hrvatska želi i ima dobre bilateralne odnose s Ruskom Federacijom, te da s njome želi još bolje surađivati u multilateralnim ogranizacijama.</p>
<p> Govoreći o odnosima Hrvatske i SR Jugoslavije, Picula je rekao da je hrvatska strana spremna pregovarati o svim otvorenim pitanjima, ali vjeruje da je odgovornost za pristupanje rješavanju problema na strani Beograda i novih jugoslavenskih i srbijanskih vlasti. </p>
<p>Picula je iznio Seleznjovu ambiciozne hrvatske gospodarske želje da se međusobna razmjena što je prije moguće podigne na milijardu dolara godišnje, te, ako je to moguće, već ove godine u Hrvatskoj ugosti barem 100.000 turista iz Rusije, stoji u priopćenju. Ministar je, navodi se, upozorio na gospodarsku, ali i političku važnost potencijala samo jednog projekta: spajanja Jadranskoga naftovoda s ruskim naftovodnim sustavom.</p>
<p>Predsjednik ruske Dume sastao se u četvrtak i sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem. Tom je prigodom najavljen Bandićev skori posjet Moskvi gdje će se zajedno sa zagrebačkim gospodarstvenicima susresti s ruskim gradonačelnikom. (Hina, M. L.)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Banke pristale na reprogram kredita za dužnike koji su ostali bez posla zbog stečaja!</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Sve hrvatske banke spremne su pristati na reprogram otplate kredita za građane koji su ostali bez posla zbog stečaja. Odluku je donio Izvršni odbor Hrvatske udruge banaka, na inicijativu sindikata iza koje je stala i hrvatska Vlada. Kako doznajemo, u ponedjeljak će to najaviti ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović zajedno s Borisom Kunstom, predsjednikom Udruge radničkih sindikata Hrvatske (URSH), i Zoranom Bohačekom, predsjednikom Hrvatske udruge banaka. Akciju je podržao i guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski.</p>
<p> Bohaček je za Vjesnik potvrdio tu informaciju, no o detaljima nije želio govoriti prije konferencije za novinare. Od njega smo doznali tek da neće biti jednog, »magičnog« rješenja koje će banke primjenjivati za sve dužnike, već bi se moguće rješenje razmatralo od slučaja do slučaja. U obzir bi pritom, kazao je Bohaček, mogla doći odgoda plaćanja, produljenje roka otplate (čime se smanjuju anuiteti) pa i smanjenje duga. No sve to će ovisiti o prilikama u kojima je dužnik, visini duga i procjeni banke. Kako doznajemo iz drugih izvora, riječ je o načelnoj odluci bez razrađenih detalja, pa će vjerojatno proći još neko vrijeme prije nego što u sve banke budu upućene obavijesti o uvjetima i mogućem načinu reprograma dugova.</p>
<p> »Očekivali smo da će inicijativa naići na razumijevanje vlasti, ali i Hrvatske udruge banaka. U ovoj socijalnoj situaciji, bilo kakva druga odluka bila bi nehumana. Osim toga, bankama je u interesu da kad-tad naplate dugove, a ne da idu u ovrhe u kojima se oni često ne mogu naplatiti u cijelosti. A to je i u interesu građana koji su, ne svojom krivnjom, odjednom postali kreditno nesposobni«, kazao je za Vjesnik Boris Kunst, predsjednik URSH-a. Sindikat je, dodaje Kunst, prihvatio da se krediti reprogramiraju pojedinačno, jer su uvjeti u kojima se nalaze dužnici različiti. U ovom trenutku, istaknuo je, još se dogovaraju tehnički detalji vezani uz provedbu odluke, ali razgovara se i o još nekim inicijativama sindikata. Važno je i što je Udruga štedno-kreditnih zadruga načelno iskazala spremnost za razgovore o reprogramu kredita za one koji su ostali bez posla ako na to pristanu i banke, dodao je, naglasivši da je to zasad samo na razini inicijative.</p>
<p>»Hrvatska želi ući u Europu, a reprogram kredita nešto je što Europa dobro poznaje. Banke u Francuskoj, ako vide da je dužnik u takvoj situaciji da neće moći otplatiti kredit, ponekad otpisuju čitav njegov dug. Takva praksa vjerojatno će zaživjeti u Hrvatskoj kad se za to steknu gospodarski uvjeti«, rekao je Kunst. Uz to, ta će sindikalna središnjica predložiti da se donese zakon kojim bi u praksu bila uvedena mogućnost da građanin koji se nađe u bezizlaznoj situaciji može proglasiti - osobni bankrot. Kroz zakon bi trebalo utvrditi vrlo stroge kriterije za tu mogućnost, ističe Kunst, jer bi se uz »labave« uvjete danas »gotovo pola Hrvatske moglo naći u takvoj situaciji« pa o tome treba provesti širu raspravu. »Krov« svih tih inicijativa, kaže, bila bi identifikacijska kartica građanina. URSH se zalaže za njezino uvođenje na kojoj bi bili objedinjeni svi podaci o imovini, plaći, drugim prihodima i dugovima svakog građanina.</p>
<p>To bi bitno olakšalo odluke banaka u slučaju eventualnih problema, ali i dodjelu državnog novca kroz sustav socijalne skrbi.</p>
<p> Iako je istaknuo da »ne želi ulaziti u nekorektnu polemiku s bankarima nakon što su donijeli pozitivnu odluku«, Kunst se složio s tvrdnjom da banke njome na neki način »vraćaju dio 'duga' zbog kamata na kredite koje su posljednjih godina bile iznimno visoke«. Banke, smatra, imaju i svoj dio odgovornosti za velik dio stečajeva u poduzećima, jer se u mnogo slučajeva javljaju kao veliki vjerovnici. Govoreći o tome postoje li procjene koliko će građana zatražiti reprogram kredita, Kunst podsjeća na to da je prošle godine oko 30.000 ljudi ostalo bez posla zbog stečaja, te da većina ljudi živi na kredit.</p>
<p>»Od tih 30.000 građana, barem 20 posto njih nije računalo da će ostati bez posla. Oni su primali nekakvu plaću i nešto ipak radili te vjerojatno dizali kredite da riješe neke osnovne probleme. Danas su se mnogi od njih našli u bezizlaznoj situaciji«, upozorava predsjednik Hrvatske udruge nezaposlenih Tomislav Đimišta. Naglasio je kako je to, nakon dugo vremena, ugodno iznenađenje za nezaposlene, dodavši da će odgoda otplate kredita ili produljenje mnogim dužnicima puno značiti. »Ova je godina u tom pitanju sigurno presudna - ili će Vlada početi rješavati probleme, ili mora raspisati prijevremene izbore. A ako se gospodarska situacija počne mijenjati nabolje, i dužnici će početi rješavati svoje dugove«, zaključio je Đimišta.</p>
<p>Iako je reprogram kredita za one koji su ostali bez posla zasad najavljen samo načelno, pokušali smo doznati na što su u okviru tog programa spremne dvije najveće hrvatske banke. No, u Zagrebačkoj i Privrednoj banci kažu kako zasad nema nikakvih detalja o kojima bi se moglo razgovarati, jer ideja tek ide u razradu.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Atlantsko vijeće Hrvatske: Promicati euroatlantizam i suradnju s NATO-om </p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - U četvrtak je u Novinarskom domu održan prvi sastanak Atlantskog vijeća Hrvatske. Ta nevladina udruga koja, prema riječima njezina predsjednika Radovana Vukadinovića, zasad ne uvodi popis članova niti ubire članarinu, nastoji promicati euroatlantsku ideju u Hrvatskoj, upoznati šire slojeve s »euroatlantizmom« te ukazati na to da je potrebna suradnja s NATO-om. </p>
<p>Zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić i pomoćnik ministra vanjskih poslova Mislav Kukoč, čija su ministarstva pomogla u održavanju sastanka, rekli su da će ta ministarstvaa u budućnosti surađivati s Atlantskim vijećem radi ubrzanja integriranja Hrvatske u euroatlantske strukture. Kukoč je napomenuo da se taj proces sad odvija na dvije staze - jedna je prema Europskoj uniji u sklopu pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a druga prema ulasku u NATO koji, prema njegovim riječima, nema jasne korake za primanje novih članica kao EU. </p>
<p> Brigadni general Drago Lovrić održao je predavanje o strukturi NATO-a, a pomoćnik savjetnika Predsjednika Republike za obranu i vojna pitanja Robert Barić o Hrvatskoj i Partnerstvu za mir. Kukoč je rekao da Ministarstvo vanjskih poslova planira održati međunarodnu konferenciju »Stabilizacija i prosperitet u jugoistočnoj Europi« u Dubrovniku u svibnju. Jedan od sudionika konferencije trebao bi biti glavni tajnik NATO-a George Robertson. Vukadinović je najavio da će se u rujnu u Sloveniji održati konferencija udruga euroatlantskih vijeća. </p>
<p> Atlantsko vijeće osnovano je prošle godine u Zagrebu i ubrzo je primljeno u međunarodnu organizaciju atlantskih vijeća. Prema riječima Radovana Vukadinovića, koji je i predsjednik Savjeta u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova, euroatlantska ideja rođena je prije osnivanja NATO-a, 1943. godine, na Oxfordu radi osnivanja saveza potlačenih zemalja, u prvom redu Velike Britanije, sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok su organizacije koje su se počele baviti tom idejom nastale kad je NATO već zaživio. </p>
<p>U sklopu Vijeća djeluje nedavno osnovano »vijeće juniora« koje čine studenti sa Sveučilišta. Vukadinović je najavio program održavanje seminara iz povijesti i ostalih društvenih područja koje će Vijeće ponuditi Ministarstvu prosvjete. Od ostalih aktivnosti Vijeće namjerava izraditi program za izobrazbu vanjskopolitičkih novinara i provoditi istraživanja u suradnji s Centrom za međunarodne studije. Vijeće u budućnosti namjerava uvesti sustav članstva uz financijsku pomoć hrvatskih tvrtki koje imaju interes u euroatlantskoj suradnji. </p>
<p>Na sastanku u četvrtak bili su brojni predstavnici hrvatskih društvenih, vojnih i znanstvenih organizacija, a od političara predsjednica saborskog Odbora za nacionalnu sigurnost Đurđa Adlešić u društvu umirovljenog generala Damira Krstičevića.</p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Rossin: Valja ulagati u turizam i poljoprivredu</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - Mogućnosti američkih ulaganja u Hrvatsku, američka politika prema jugoistočnoj Europi s posebnim naglaskom na pitanje budućnosti Kosova i BiH i haaška problematika neke su od tema o kojima je Lawrence Rossin, novi američki veleposlanik u Hrvatskoj, u četvrtak prijepodne razgovarao s hrvatskim novinarima. </p>
<p>Postoji nekoliko sektora u koje valja ulagati u Hrvatskoj, a među njima su turizam i poljoprivreda, rekao je Rossin. Neke od komparativnih prednosti Hrvatske su vrlo dobro obrazovana radna snaga te informatizacija. Međutim, potrebno je da se američki biznismeni bolje informiraju o Hrvatskoj kako bi bili sigurni da je politička klima ovdje stabilna. Stoga radimo na tome da u iduća tri mjeseca, možda u travnju, održimo konferenciju o ulaganjima u Hrvatskoj kako bi se pronašli kanali za dotok američkoga kapitala, kazao je veleposlanik. Dodao je, međutim, da je u »Srednjoj i Istočnoj Europi velika konkurencija« među zemljama kojima treba strani kapital. </p>
<p>Govoreći o prijedlogu carinske unije zemalja jugoistočne Europe koji je iznesen na nedavnom Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu, Rossin je istaknuo da to nije politika SAD-a. Carinska unija nije nužno loša jer bi se time, nastavio je, uklonile trgovinske barijere među zemljama i otvorilo, tj. ubrzalo put k euroatlantskim integracijama. No, ne vidim da su zemlje regije pokazale osobito zanimanje za to, upozorio je dodavši da američka politika ne ide za »stvaranjem neke nove Jugoslavije«. </p>
<p> Što se tiče suradnje Hrvatske s Haaškim sudom, Rossin je kazao da to, prema njegovu mišljenju, nije »hrvatska noćna mora« o čemu svjedoče i nedavni susreti hrvatskih dužnosnika s djelatnicima ICTY-ja. Ako Beograd ne bude surađivao s Tribunalom, američka pomoć SRJ nakon 31. ožujka bit će samo humanitarne prirode. Američku vladu, naglasio je, obvezuju već prihvaćene zakonske mjere o sankcijama za one koji ne surađuju s ICTY-jem. </p>
<p>Kad je riječ o eventualnim zaokretima nove američke administracije u politici spram Balkana, Rossin smatra da »neće biti značajnijeg smanjivanja američke prisutnosti u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi«. »Ovdje imamo svoje interese i mnogo međunarodnih obveza i prema zemljama u regiji i prema našim saveznicima«, ustvrdio je dodajući da se Washington protivi promjeni Daytonskoga sporazuma. Na pitanje Vjesnikove novinarke vidi li nezavisnost Kosova kao realnu opciju za tu pokrajinu, američki je veleposlanik rekao da je to pitanje izuzetno osjetljivo. »Vladina je politika da ne preferira nezavisnost Kosova. Ne podržavamo fragmentiranje jugoistočne Europe u sve manje države jer to nije dobro za narode u regiji, odnosno nije ekonomski opravdano«, odgovorio je objasnivši da prije etničkoga čišćenja na Kosovu pregovarački proces u Rambouilletu nije prejudicirao, ali ni isključio ijednu opciju za rješenje kosovske krize.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Klubovi podržali povećanje poticaja i naknada u poljoprivredi i ribarstvu </p>
<p>Pankretić u Zastupničkom domu: Tim povećanjem, udio poticaja i naknada u BDP-u povećava se na 1,16 posto i približava zemljama EU-a, gdje iznosi 1,27 posto BDP-a / Poticaji bi ubuduće trebali biti namijenjeni proizvodnji mesa i onih kultura koje mogu konkurirati na europskom tržištu, primjerice, maslina i pršuta, istaknuli zastupnici</p>
<p>ZAGREB, 1. veljače</p>
<p> - »Vlada je za ovu godinu predvidjela povećanje novčanih poticaja u poljoprivredi i ribarstvu za 16,6 posto u odnosu na lani. To znači da će u 2001. subvencije iznositi 1,435 milijardi kuna, dok su u prošloj godini iznosile 1,232 milijarde kuna«, rekao je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić, obrazlažući u četvrtak zastupnicima Zastupničkog doma Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o novčanim poticajima i naknadama u poljoprivredi i ribarstvu. Dodao je da će se tim povećanjima udio poticaja i naknada u BDP-u povećati na 1,16 posto i približiti se zemljama EU-a, gdje to iznosi 1,27 posto. </p>
<p>Naglasio je da su uvedeni novi poticaji, i to za zob, mlađ autohtonih vrsta bijele morske ribe, nabavu ženske teladi za rasplod, dok se istodobno povećavaju iznosi poticaja i naknada za kukuruz, soju, šećernu repu, proizvodnju maslina, vinograde na otocima i poluotoku Pelješcu, nabavu teladi za tov i tovljenje svinje. Ukidaju se poticaji za proizvodnju mesnog koštanog brašna zbog pojave kravljeg ludila. </p>
<p>Ministar je kazao da će za nabavu ženske teladi za uzgoj poticaj biti 1.000 kuna, ali za najmanje 20 grla. Za nabavu teladi za tov poticaji će bit 800 kuna, s tim da se mora kupiti najmanje deset grla. Poticaji za svinje bit će sto kuna po tovljeniku, s tim da seljak mora isporučiti najmanje 25 svinja. Prvi put se uvodi poticanje mlađi autohtone vrste bijele morske ribe i to 0,25 kuna po komadu.</p>
<p>Klubovi zastupnika podržali su taj zakonski prijedlog, jer drže da se, s obzirom na zaostalost hrvatske poljoprivrede, samo na taj način može zadržati barem sadašnji broj poljoprivrednika. No, naglašavaju da bi poticaji ubuduće trebali biti namijenjeni proizvodnji onih kultura i mesa koji mogu konkurirati na europskom tržištu, kao što su primjerice, masline i pršut. </p>
<p>Govoreći uime kluba HSS-a, Stjepan Živković naglasio da je 20 grla ženske teladi, kao minimum za ostvarivanje poticaja, previše, i da bi se naknade trebale isplaćivati već za pet grla kako bi se stimulirala vlastita proizvodnja rasplodnih junica. Franjo Kučar je uime SDP-a ocijenio da bi poticaji trebali biti razvrstani po regijama, odnosno da se na određenom području potiče ona proizvodnja, koja tamo daje najveći učinak. Naglasio je da, s obzirom na vrlo usitnjena zemljišta, valja poticati udruživanje domaćinstava kroz zadruge ili na neki drugi način. HDZ također podržava ovaj zakon, rekao je Vladimir Šeks, ali smatra da je to kap u moru te da ni povećane naknade neće dati priželjkivane rezultate. Dodao je kako su subvencije za poljoprivredu u zemljama EU-a prosječno 46 posto, pa zato hrvatski seljak sa svojim proizvodima ne može biti konkurentan. Ni Šeks nije suglasan s minimalnim brojem grla koji se premira.</p>
<p>Dino Debeljuh je uime IDS-a ustvrdio da je nužan radikalan zaokret kad je riječ o poticajima i to ne samo zbog kravljeg ludila. Drži, naime, da bi trebalo donijeti poseban zakon za poticanje zdrave hrane, poglavito mesa. </p>
<p>Hrvatski seljak izložen je sve većoj konkurenciji visoko subvencioniranih seljaka EU-a i jeftinih proizvoda s jugoistoka Europe, rekao je u ime kluba DC-a Đuro Njavro. Naglašava da bi Hrvatska trebala biti oaza zdrave hrane i da bi svoje nedostatke i zaostalost u poljoprivrednoj proizvodnji trebala pretvoriti u prednost svoga agrara. Smatra da je upitan način podjele poticaja jer oni češće završavaju kod velikih negoli kod malih proizvođača. </p>
<p>U pojedinačnoj raspravi Zvonimir Sabati (HSS) je naglasio da bi trebalo dati poticaje za uzgoj bundeva, a Marin Jurjević (SDP) založio se za rogače te usprotivio smanjenju poticaja za lavandu. S njim se složio i Drago Krpina (HDZ), koji ističe kako ne treba smanjivati poticaje ni za pčelarstvo koje je u tradiciji Hrvatske. Založio se za regionalizaciju poljoprivredne proizvodnje i kroz poticaje i subvencije, te za smanjivanje broja proizvoda koje će se subvencionirati. Zalaže se stoga za subvencioniranje pršuta i šunke koji na europskom tržištu mogu biti puno konkurentniji nego kukuruz. S obzirom na veliku potrošnju piva u Hrvatskoj, zalaže se i za poticanje proizvodnje hmelja, te povećanje poticaja za riblju mlađ. Vjerojatno prvi put u karijeri, s Krpinom se složio SDP-ovac Ivan Ninić, koji traži i povećanje poticaja za proizvodnju limuna i rogača, čime bi se zadovoljilo gotovo 50 posto hrvatskih potreba za ovim proizvodima, te bitno poboljšao život na otocima na kojima ih se uzgaja</p>
<p>Ivka Bačić i Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Odbor utvrdio amandmane na zakon o HRT-u</p>
<p>Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav u četvrtak je utvrdio amandmane na zakon o HRT-u, koje je, prije nekoliko dana priredila u tu svrhu formirana radna grupa Zastupničkog doma. </p>
<p>Odbor nije prihvatio prijedlog Dorice Nikolić (HSLS) da se u zakonu izrijekom navede da HRT mora proizvoditi najmanje 51 posto domaćeg dramskog, igranog i dokumentarnog programa. Nikolić je pojasnila da se to treba učiniti da se emisije iz bivših jugoslavenskih republika tipa »cice, mice, šnaperice« ne bi nekontrolirano emitirale. Odbor je taj prijedlog odbio s obrazloženjem da je - najskuplji. </p>
<p>Predsjednik HND-a Dragutin Lučić Luce kazao je da će se politika opet uplitati u program, jer će glavne urednike birati Upravno vijeće, koje bira Sabor. Međutim, članovi Odbora i predsjednik Mato Arlović (SDP) nisu se složili s njegovom tvrdnjom. Nije prihvaćen ni prijedlog Vladimira Šeksa (HDZ), koji je tražio da se zakonski prijedlog vrati Vladi, koja bi ga potom, zbog velikih izmjena, ponovo poslala u prvo čitanje. (S.O.I.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010202].
|
