NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010701].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 189875 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.07.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Bliži se kraj vukovarskim zločincima</p>
<p>Tijekom i nakon okupacije Vukovara, srpski je agresor ubio 550 hrvatskih branitelja i 1700 civila, 8000 Vukovaraca prošlo je pakao srbijanskih koncentracijskih logora, a 800 žrtava ekshumiranih iz masovnih i pojedinačnih grobnica još uvijek je na popisu neidentificiranih osoba</p>
<p>Tijekom, a posebice nakon okupacije Vukovara srpski je agresor ubio 550 hrvatskih branitelja i 1700 civila, 8000 Vukovaraca prošlo je pakao srbijanskih koncentracijskih logora, a 800 žrtava ekshumiranih iz masovnih i pojedinačnih grobnica još uvijek je na popisu neidentificiranih osoba. Podsjetimo kako je nakon mirne reintegracije Podunavlja na vukovarskom Novom groblju provedena ekshumacija posmrtnih ostataka iz najveće masovne grobnice nakon Drugog svjetskog rata, u kojoj je pronađeno 937 hrvatskih žrtava, među kojima su bili muškarci, žene i djeca stara samo nekoliko mjeseci. Za te, kao i tragediju 260 ranjenika vukovarske bolnice nakon pada Vukovara 18. studenog 1991. godine ubijenih na Ovčari odgovorni su Mile Mrkšić, Miroslav Radić i Veselin Šljivančanin. Podsjetimo kako je u optužnici tužitelja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Richarda J. Goldstonea, 1995. godine navedeno kako su ubrzo nakon proglašenja nezavisnosti 25. lipnja 1991. godine Srbi u Hrvatskoj intenzivirali oružanu pobunu, te da im je JNA u tome pružila potporu. Navodeći kako je krajem kolovoza 1991. godine JNA opkolila Vukovar, a 18. studenog okupirala ga zajedno s paravojnim srpskim formacijama, Goldstone izriče da glavnu odgovornost za napad i zauzimanje Vukovara ima Gardijska brigada iz Beograda kojom je zapovijedao pukovnik Mile Mrkšić. Njemu je, pak, bio podređen major Veselin Šljivančanin koji je imao izravno operativno zapovjedništvo nad snagama JNA na samom području grada. </p>
<p>Major Šljivančanin bio je časnik zadužen za sigurnost u Gardijskoj brigadi, a zapovijedao je i bataljunom vojne policije u njenom sastavu. Drugi dio brigade koji je imao aktivnu ulogu u okupaciji i zauzimanju grada bila je specijalna jedinica pješaštva pod zapovjedništvom kapetana Miroslava Radića - bliskog suradnika majora Šljivančanina. </p>
<p>Posljednjih dana okupacije nekoliko stotina ljudi potražilo je zaklon u vukovarskoj bolnici vjerujući da će biti evakuirani u nazočnosti neutralnih međunarodnih promatrača. </p>
<p>Evakuacija je, naime, bila dogovorena u Zagrebu na pregovorima između JNA i hrvatske Vlade 18. studenog 1991. godine. Osim bolesnih i ranjenih u krugu bolnice okupili su se civili, članovi obitelji bolničkog osoblja, te hrvatski branitelji koji su se prijavili kao pacijenti, ili bolničko osoblje. </p>
<p>Nadzor nad bolnicom bez bilo kakvog otpora 19. studenog preuzeo je major Šljivančanin, a dok je trajao sastanak s liječnicima i medicinskim osobljem JNA i pripadnici paravojnih srpskih formacija žurno su iz bolnice odveli 400 muškaraca, među kojima je bilo ranjenika, bolničkog osoblja, hrvatskih branitelja, hrvatskih političkih aktivista i drugih koji su branili grad. Do završetka sastanka s majorom Šljivančaninom vojnici su iz bolnice odveli gotovo sve muškarce. </p>
<p>Većina ih je odvezena u jednu zgradu na farmi Ovčara - na četiri kilometra udaljenosti od Vukovara. Nakon batinjanja, snage JNA i srpske paravojske, stoji u optužnici Richarda Goldstonea, pod zapovjedništvom i nadzorom pukovnika Mile Mrkšića, kapetana Miroslava Radića i majora Veselina Šljivančanina, u večernjim satima 20. studenog 1991. godine ubili su oko 260 Hrvata. Nakon ubojstva, tijela žrtava buldožerom su zakopana u masovnu grobnicu na Ovčari. Nakon ekshumacije, velik broj žrtava identificiran je, dok se ostali još uvijek vode kao nestali. Svojim zlodjelima i propustima Mile Mrkšić, Miroslav Radić i Veselin Šljivančanin snose kaznenu odgovornost za premlaćivanja i ubojstva, odnosno teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. godine. Kršenje ratnih zakona i običaja, zločine protiv čovječnosti, a to se odnosi na namjerno nanošenje teške patnje, okrutno postupanje, nečovječne radnje i ubojstvo. </p>
<p>Milan Martić, mlađi inspektor Sekretarijata unutrašnjih poslova, trebao bi se uskoro naći pred licem Haaškog tribunala. Naime, mediji su u četvrtak objavili, a u petak opovrgli informaciju da je ovaj zločinac otputovao za Haag zajedno sa svojim nalogodavcem Slobodanom Miloševićem, a demantij o uhićenju Martića i Mrkšića stigao je, potom, i od glasnogovornice Tribunala Florance Hartmannn. Ipak, s Martićem bi u prošlost trebale konačno »otputovati« i sve »ideje« ovoga zločinca koji je godinama prijetio Hrvatskoj.</p>
<p>Sve o čemu je pričao, nije se ostvarilo, osim, nažalost, bombardiranja Zagreba. Uostalom, ostane li i u Haagu ustrajan, kao i u svim svojim medijskim istupima u opravdavanju tog terorističkog čina, kojim se kao nalogodavac dičio, postupak protiv njega bi mogao biti najkraći u kratkoj povijesti Tribunala.</p>
<p>»Simpatični prostodušni brko u maskirnoj uniformi ... Čovjek čije ime ostaje neprikosnoveni simbol prevencije srpskih nacionalnih trauma, demijurg stvaranja krajiške vojske«, kako su Martića već opisivali u Politici u travnju 1991. godine, trebao bi imati dovoljno vremena u Scheveningenu razmisliti o smislu pripajanja »Krajini« Petrinje, Karlovca i Zadra, »jer je nama i armiji potrebna jedna veća luka«. Imat će Martić vremena razmišljati i o svojoj permanentnoj uvjerenosti »da će svi Srbi živjeti u istoj državi«. Vjerojatno će biti i snužden, jer mu se neće ostvariti davnašnja želja »da se vrati u anonimnost, odakle je i došao«.</p>
<p>Bivši »predsjednik« fantomske države »republike srpske krajine«, prije toga »ministar policije«, a još prije »ministar obrane«, možda shvati da bi za njega bilo najbolje da je »odležao« svoje u blizini Otoke kraj Bihaća, kad ga je 8. rujna 1991. godine privela policija BiH, za dlaku izbjegavši linč tamošnjeg življa. </p>
<p> Sve što je poslije učinio toliko je uprljano krvlju da se nikada neće moći oprati. Zapovijed za bombardiranje Zagreba 2. i 3. svibnja 1995. godine, sa 12 raketa ispaljenih višecijevnim bacačem raketa »orkan«, odavno je ocijenjena ratnim zločinom, svjesnom namjerom da se ubije i terorizira civilno stanovništvo.</p>
<p>Odlazak generala Mile Mrkšića u Haag, bio bi važan za Hrvatsku iz dva konkretna razloga. Zasigurno, Haaško ga tužiteljstvo, tereti da je kao zapovjednik Prve motorizirane gardijske brigade u sastavu Prve gardijske divizije JNA, odgovoran za zločine uništavanja Vukovara i njegovih stanovnika u jesen 1991.</p>
<p>Mrkšića je, nakon Bljeska, Milošević , s mjesta pomoćnika Glavnog stožera VJ, kao Srbina rođenog na Baniji, poslao u Hrvatsku da »konsolidira demoraliziranu krajišku vojsku«. Bio je zadnji zapovjednik »srpske vojske krajine«. </p>
<p>U vukovarskom slučaju, sasvim je nedvojbeno da je on zapovijedao odlučnim napadima na grad i njegove stanovnike te da je po položaju izravno odgovoran za sve zločine koji su se dogodili neposredno nakon okupacije, poglavito za pokolj na Ovčari. Ali i u ulozi posljednjeg zapovjednika »krajiške vojske« može biti zanimljiv Sudu. Mogao bi objasniti je li od Miloševića dobio zapovijed da brani »krajinu« ili da je na tih način preda, za što su ga kasnije sumnjičili neki »krajiški« čelnici. </p>
<p>Drugo, i u izvještajima međunarodnih humanitarnih i udruga za ljudska prava, spominju se slučajevi kada je »krajinska vojska« tenkovima gazila vlastiti narod na cestama, da bi se što prije izvukla u BiH. Nalaze li se dokazi za te tvrdnje na Haaškom sudu, lako je moguće da bi Mrkšić po liniji objektivne odgovornosti, mogao biti optužen i za ta nedjela.</p>
<p> Moguć je i jedan apsurd vezan uz izvore dokaznog materijala protiv Mrkšića. Predzadnja Haaška tužiteljica Louis Arbour, govoreći sredinom 1999. o nekooperativnosti bivše hrvatske vlasti u suradnji s Tužiteljstvom, navela je d se HDZ-ova Vlada nije osobito trudila dati Haagu dokaze protiv vukovarske trojke, u koju uz Mrkšića još spadaju Veselin Šljivančanin i Miroslav Radić.</p>
<p>Još jedan iz zloglasne »vukovarske -trojke« odgovorne za zločinački pokolj ranjenika iz vukovarske bolnice na Ovčari, kapetan Miroslav Radić, očekuje se ovih dana pred licem Haaškog tribunala. Tamo bi trebao, u društvu s generalom Milom Mrkšićem i Veselinom Šljivančaninom dijeliti »udobnosti« scheveningenskog dvorca. Naime optužnica protiv Mrkšića, Šljivančanina i Radića prva je optužnica koju je Haaški sud podigao za ratne zločine počinjene u Hrvatskoj, još 1995. godine. </p>
<p>Miroslav Radić imao je samo 29 godina kada je kao kapetan JNA u jesen 1991. godine zapovijedao specijalnom udarnom pješačkom jedinicom u sastavu Gardijske brigade iz Beograda, pod komandom, tada pukovnika, Mile Martića. Zadaća njegove mješovite jedinice, sastavljene od tri stotine aktivnih vojnika, rezervista, dobrovoljaca, četnika i vukovarskih Srba tzv. teritorijalaca, bila je, prema osobnom svjedočenju, »očistiti od »ustaša« dio Vukovara koji graniči s pojasom prema Bogdanovcima«. </p>
<p>O vojnim i moralnim kvalitetama dijela ljudi koje je vodio svjedočio je sam u jednom intervjuu, danom u Vukovaru, samo 11 dana nakon pada Vukovara i 9 dana nakon pokolja na Ovčari. </p>
<p>»Dobrovoljci koji su dolazili iz Srbije, Crne Gore i drugih krajeva bili su podijeljeni na razne grupe, od avanturista koji su došli da dožive ratnu stihiju, ili radi krađe, pljačke, bilo je i takvih, ili su jednostavno pokušali da budu patrioti, pa su uvidjeli da to nije za njih i željeli su da se vrate kućama«, rekao je tom prilikom Radić. </p>
<p>Haaški tužitelj Richard Goldstone, 1995. godine optužio ga je, zajedno s Mrkšićem i Šljivančaninom, za zločine protiv čovječnosti i teško kršenje ratnih zakona djelom i propustom, koje uključuje premlaćivanje i strijeljanje ratnih zarobljenika bez suda. </p>
<p>Moralni pad profesionalnog vojnika i čovjeka koji je na bojištu izgubio sve kriterije, možda je najbolje ocrtao sam u spomenutom intervju:</p>
<p>»Ranije nisam imao prilike da vidim ubijenog čovjeka, a ovdje u Vukovaru, za dva mjeseca okamenio sam se. Za mene, sada, vidjeti na jednom mjestu sto, dvjesto ili petsto mrtvih ili samo jednog... Hoću da kažem, tko je preživio rat u Vukovaru, ne može izaći odavde čiste savjesti i svijesti koju je imao prije«.</p>
<p>Vjerujemo da će mu Sud za ratne zločine vrlo skoro pružiti priliku da »očisti« nečistu savjest... </p>
<p>Lj. Pandža, Ž. Garmaz, Ž. Peratović i G. Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Škegro: Kad prodamo »obiteljsko srebro«? E, onda ćemo konačno odrasti i početi ozbiljno i mukotrpno raditi </p>
<p>Još na početku mandata ove Vlade, krenulo se u progon, s optužbama za navodne malverzacije. Nakon godine i pol nema niti obične prekršajne prijave! U zadnje vrijeme su spali na flašu pića, a počelo je stotinama milijuna dolara i maraka. Važno je bilo medijski demonizirati stranku i jedan dio njenih istaknutih članova, stvarajući iluziju o »teškom nasljeđu«. Neka poniženja i sijanje laži nikada neću zaboraviti, kaže Škegro</p>
<p>Razgovor s bivšim potpredsjednikom HDZ-ove Vlade i ministrom financija Borislavom Škegrom, nakon podulje stanke i njegove šutnje u javnosti, zanimljiv je kao i tijekom svih godina u kojima smo razgovarali. Iako je posljednjih šest mjeseci direktor razvoja u »Varteksu«, vrlo je dobro informiran o cjelokupnoj političkoj i gospodarskoj situaciji i nije mu promakao ni jedan detalj koji se zbiva u njegovom resoru, unatoč tome što je prošlo više od godinu i pol kako je napustio i Banske dvore i Ministarstvo financija.</p>
<p>• Gospodine Škegro, kad smo posljednji put razgovarali, prije negoli ste zašutjeli za javnost, rekli ste mi da će Vjesnik biti prvi kad odlučite progovoriti, kad ono Vi progovorili u Večernjem listu. Niste održali riječ.</p>
<p> - Održao sam! Još dok ste bili na izletu izvan Vjesnika, dao sam intervju vašoj kolegici Dolušić, ono »na kavi s ...«. Pazim na data obećanja.</p>
<p>• Ja bih krenula pomalo naopako. Manje više svi - veći dio javnosti, stručnjaci, sindikati, zaposleni, nezaposleni, umirovljenici, mame, novinari, uključujući i mene, kritiziraju ovu Vladu. Mora biti da je i ona učinila dobre poteze u svom mandatu - slažete li se s time? Koji su to potezi?</p>
<p>- Naravno, i ova Vlada je učinila dobrih poteza. Druga je stvar što takvih poteza nije bilo dovoljno, pogotovo ne u usporedbi s datim obećanjima. Spomenut ću nekoliko - bolje vanjskopolitičko pozicioniranje Hrvatske, zamjena polupredsjedničkog sustava parlamentarno-kancelarskim, zadržavanje HDZ-ovih ciljeva gospodarskog rasta u uvjetima makroekonomske stabilnosti, nastavak, doduše spor, reformi započetih u vrijeme HDZ-a. Rekao bih, dovoljno da nitko ozbiljan neće ovo vrijeme nazvati »izgubljenim godinama«. E sad, molim vas, usporedite ovo razdoblje sa onih deset godina koje bahati pojedinci nove vlasti bez srama nazivaju »izgubljenim«. Pitajte ih ponovo što danas misle o tih deset godina i pitajte ih što smatraju najvećim uspjesima HDZ-ove vlasti. Živo me zanima što bi odgovorili iz današnje perspektive.</p>
<p> • Čini li se Vama da je nova vlast probala početi rješavati gomile problema posvuda, a onda nije riješila ništa ili gotovo ništa? Ali, ja sam sigurna da je povukla i neke dobre poteze u gospodarskom sektoru.</p>
<p>- Uopće mi se ne čini. To je stvarnost. Preciznije rečeno, nova vlast je izgubila vrijeme i politički kapital na sporednim temama i, što je najgore od svega, političkim obračunima s HDZ-om. Kao da se nisu mogli (ili htjeli?) otrgnuti od lagodne uloge dugogodišnje oporbe, nastavili su gubiti vrijeme na pljuvanju svega što je HDZ učinio. Drugi razlog nerješavanja problema je n-torka kao heterogen i konfliktan okvir. Treći je neoprostivo pomanjkanje znanja, s obzirom na vrijeme provedeno u oporbi koje je bilo idealno za kvalitetnu pripremu za preuzimanje vlasti. Nažalost, upravo to njihovo vrijeme je bilo izgubljeno vrijeme.</p>
<p>Dobrih poteza u gospodarskom sektoru je bilo, recimo smanjivanje direktnih troškova rada. Dobra namjera poticanja ulaganja provedena je vrlo lošim, gotovo infantilnim zakonom o poticajima, koji je stvorio brojne rupe u poreznom sustavu, a ulaganja se zbog njega neće povećati. U ovom razdoblju došlo je i do oživljavanja industrijske proizvodnje, pada kamatnih stopa, ali ne zbog nekakvih mjera Vlade, već uslijed spleta okolnosti. Nažalost, te pozitivne pomake prati i cijeli niz negativnih.</p>
<p> • U javnosti se sada stječe dojam da je Vlada u panici jer mora raditi rebalans proračuna, budući da nedostaje puno novca za sve potrebe, ali i HDZ-ova ga je Vlada radila, zar ne? Vi osobno.</p>
<p> - Što Vam znači to »i HDZ-ova ga je Vlada radila?« Samo čekam još da netko kaže da su i ozonske rupe nastale zbog HDZ-ove politike ...</p>
<p>Ne znam da je Vlada u panici zbog rebalansa. Njih više muči tko će biti načelnik općine u nekakvom Lijevom Središću na Desni. Inače, ima kojekakvih rebalansa. Slatkih, kao što je bio onaj 1998. Ili gorkih kakav je bio onaj 1995. ili onaj 1999., kada vam zbog rata (Bljesak) ili rata drugdje (NATO bombardira Srbiju) jednostavno nestanu realistično planirani prihodi ili primici financiranja. To su, međutim, bile bitno drugačije okolnosti od sadašnjih u kojima je rebalans rezultat nezdravih odnosa o kojima sam već nešto rekao - političari koji žele biti popularni i omiljeni prisile ministra i zastupnike da »zaborave« neke rashode i umjetno »napušu« prihode, pa onda tijekom godine »popravljaju« rebalansom, naravno, nakon izbora. Misle valjda da su ljudi blesavi.</p>
<p>• Je li bilo pametno ukalkulirati u proračunske prihode kao siguran novac od privatizacije nekoliko velikih poduzeća? Što je trebalo učiniti?</p>
<p> - To su bili iznuđeni potezi. Najbolji dokaz je prva verzija ovogodišnjeg proračuna gdje je umjesto neostvarivih sadašnjih 8,7 milijardi kuna stajalo da se od privatizacije očekuje 12,5 milijardi. Čista znanstvena fantastika. Novac od takvih projekata nije nikad siguran. Sjetite se kraja rujna 1999. i prve faze privatizacije HT-a kada je 611 milijuna dolara u dramatičnih tjedan dana naraslo na 850 milijuna. A mogla je biti i nula... Trebalo je puno toga učiniti u boljoj pripremi. Nažalost, umjesto toga, vi se svega dobro sjećate, krenula je prava staljinistička hajka na ljude koji su iznijeli prvu fazu i sve pripremili za drugu. Pa je u novinama i na HTV-u najavljivano moje uhićenje. Ljude koji su odradili sjajan posao za Hrvatsku zvalo se i zove na policiju. Deutsche Telekom je optužen za davanje mita, a predsjednik Mesić je u kameru pričao o 100 milijuna nečega što je tobože nestalo u Irskoj. I danas imamo što imamo - barem 200 milijuna dolara prihoda manje od onoga što se moglo ostvariti, nepotrebnih 300 milijuna kuna plaćenih kamata i situaciju u kojoj DT drži sve karte u rukama. S druge strane pak, zar uistinu mislite da ljudi koji danas rade na privatizaciji ne znaju što se radilo Škegri i ostalima? Mislite da im je svejedno kad pomisle da bi se isto i njima moglo događati? Čudi li onda sporost i oklijevanje?</p>
<p>Kako je pak cijelu populaciju umirovljenika moguće zakinuti u sustavu generacijske solidarnosti (I stup) u kojoj se isplaćuje sve što se prikupi, pa i više od toga, meni nije jasno. Po toj izvrnutoj logici nema čovjeka u Hrvatskoj kojemu država nije nešto dužna - djeci, zaposlenima, nezaposlenima. Onima koji misle da je to stvarno bio dug ostavljam da ga isplaćuju. A da li to čine - pa to bi Vi trebali bolje znati, kao donedavna glasnogovornica ministra Vidovića!</p>
<p>• Osjećate li možda skriveno zadovoljstvo zbog činjenice da je sadašnja Vlada, dok je bila u oporbi, slavodobitno obećavala brda i doline, počevši od smanjenja tog zloglasnog PDV-a, a onda nije učinila ništa?</p>
<p>- Da, sada je lakše meni i mojoj obitelji. Ljudi počinju shvaćati. Štoviše, PDV je , tako ispada, daleko više njihov nego moj. Pogledajte, PDV je u 1999-oj činio 42,8 posto prihoda središnjeg proračuna, a njima u prva četiri mjeseca ove godine čak 54,4 posto! Čiji je dakle PDV? No, to nije sve. Nastave li sa promjenama poreznog sustava i ustroja na dosadašnji način, uskoro će PDV morati povisiti na barem 25 posto!</p>
<p>• Što je točno potpisano u Sporazumu s MMF-om? Na što se obavezala Vlada? Kakva rezanja prava još idu?</p>
<p>- Ja znam samo ono što je objavljeno. MMF inzistira na globalnim proporcijama unutar državnog proračuna, ne nužno i na sektorskoj raspodjeli »prava«. To bi trebao biti domaći politički izbor. Domaća zadaća, ne baš lagana s obzirom na predizbornu retoriku.</p>
<p>• Je li država pred bankrotom, kako mnogi strahuju? I što će biti kad ponestane obiteljskog srebra za rasprodaju?</p>
<p> - Država nije pred bankrotom. Situaciju međutim ne treba podcjenjivati, posebno ako se ne prestane s populističkim prijevarama. Eto, maloprije ste me »peglali« oko tzv. duga umirovljenicima, a sada strahujete za bankrot države. Jedno s drugim ne ide! Učinite izbor! Ili ponovo izaberite »slatku laž«. I, molim vas, dajte prestanite s tim epskim arsenalom tipa »obiteljsko srebro«. Znam da su mene tukli istim oružjem upravo današnji ministri, no svejedno, u ime istine, shvatimo da je to »srebro« davno, davno, stavljeno pod svojevrsnu, implicitnu hipoteku! Recimo još neke 1978. godine! Da, da. I da logikom tzv. upravljanja inozemnim dugom dolazi do »aktiviranja« hipoteka. Naravno, jer se paralelno želi skupljati političke poene podilazeći brojnim društvenim skupinama, što pravima što smanjivanjem oporezivanja. </p>
<p>A kad prodamo to srebro? E onda ćemo konačno odrasti i početi ozbiljno i mukotrpno raditi, a ne čekati neku pomoć izvana na račun »simpatija«! Molim Boga da taj dan dođe što prije. Pa ćemo jednog dana mi kupovati i srebro i zlato. I dionice Deutsche Telekoma.</p>
<p>• A što će biti sa privatizacijom, odnosno, drugom fazom HT-a? Gdje je i što je zapelo?</p>
<p> - Ranije sam već opisao najvažnije razloge zapinjanja. Trebalo je jednostavno iskoristiti povoljnu situaciju na tržištu dionica telekomunikacija u proljeće 2000. i inkasirati barem 1,2 milijarde dolara za drugih 35 posto. Nešto slično se i nudilo! Podsjećam da je u to vrijeme dionica DT-a vrijedila gotovo dvostruko više nego u vrijeme prve faze (rujan 1999), odnosno četiri puta više nego danas! Nažalost, krenulo se u progon sudionika prve faze. Umjesto da ih se koristilo.</p>
<p>• Što je s onim ostalim optužbama za navodne malverzacije s kojima se krenulo prema Vama još na početku mandata ove Vlade?</p>
<p> - Nakon godine i pol nema niti obične prekršajne prijave! U zadnje vrijeme su spali na flašu pića, a počelo je stotinama milijuna dolara i maraka. Važno je bilo medijski demonizirati stranku i jedan dio njenih istaknutih članova, stvarajući iluziju o »teškom nasljeđu«. Neka poniženja i sijanje laži nikada neću zaboraviti.</p>
<p>• Ukoliko se dokaže da ste bili krivo osumnjičeni, hoćete li možda tužiti državu, ili možda policiju, novine, ne znam već kako to ide...</p>
<p>- Već je dokazano da su optužbe bile neistinite. Neke sam (Pukanića) već tužio i dobio njegovu ispriku na sudu. Koja korist od toga... </p>
<p>• Rekli ste da niste optimist što se tiče ishoda idućih izbora. Na što ste zapravo mislili tom izjavom?</p>
<p> - Rekao sam da nisam optimist u pogledu pobjede neke stranke koja bi na izbore išla bez praznih obećanja. Nažalost, došlo je vrijeme majstora političkog marketinga proizvoda sumnjive ili vrlo niske kvalitete.</p>
<p>Onima koji smatraju da stvarno postoji dug umirovljenicima neka ga isplaćuju</p>
<p>• Imate li ideju što će biti s mirovinskom reformom i je li ova Vlada stvarno počela vraćati dug umirovljenicima koje je HSZ zakinuo?</p>
<p> - Nadam se da će drugi stup konačno zaživjeti. Podsjećam, mirovinska reforma se odnosi na vas mlade i mene nešto manje mlađeg, a ne na današnje umirovljenike i njihove mirovine. No, »tajna« veza ipak postoji. Kao dio projekta rušenja HDZ-a valjalo je udariti na njegovo do tada najstabilnije biračko tijelo - stariju generaciju. Pa se izmislilo tzv. dug umirovljenicima. I onda dolazi diverzija (to je najmanje što mogu reći) iz Ustavnog suda, famozna odluka koju su objavili »slučajno« dan prije početka saborske rasprave o mirovinskoj reformi! Unatoč činjenici što je prošlo punih 15 mjeseci od donošenja tog »malog mirovinskog zakona« u čijoj izradi su aktivno sudjelovali čelnici Ustavnog suda! Naravno, tadašnja oporba nije bila iznenađena. Odmah su zatražili raspravu i glasovanje o nepovjerenju Vladi i žestoko napali »socijalnu bešćutnost« HDZ-a. Dio HDZ-a se tu ponio katastrofalno. Počeo je mucati, uzmicati i improvizirati, što je bilo ravno političkom suicidu. S predvidivim ishodom.</p>
<p>Kako je pak cijelu populaciju umirovljenika moguće zakinuti u sustavu generacijske solidarnosti (I. stup) u kojoj se isplaćuje sve što se prikupi, pa i više od toga, meni nije jasno. Po toj izvrnutoj logici nema čovjeka u Hrvatskoj kojemu država nije nešto dužna - djeci, zaposlenima, nezaposlenima. Onima koji misle da je to stvarno bio dug ostavljam da ga isplaćuju. A da li to čine - pa to bi Vi trebali bolje znati, kao donedavna glasnogovornica ministra Vidovića!</p>
<p>Lakše je napasti Crkvenca nego Račana</p>
<p>• Što je dobro napravio Vaš nasljednik ministar Crkvenac, a gdje je pogriješio? Zašto ga svi stalno napadaju?</p>
<p> - Ministar Crkvenac djeluje u različitim uvjetima od onih koje sam si ja bio izborio. On je naime »tek jedan od ministara«, i to unutar heterogene i neiskrene koalicije. Ja sam uživao snažnu podršku predsjednika Tuđmana, obojice premijera i dobrog dijela HDZ-ovih zastupnika i mogao sam, kao potpredsjednik Vlade, a potom i ministar financija, najveći dio zamisli relativno brzo i realizirati. Ministar Crkvenac je krenuo sa nekim dobrim inicijativama, ali je bio zaustavljen međustranačkim kompromisima (prije svega kadrovskim) i činjenicom da su inicijativu na fiskalnom planu preuzeli ministri(ce) koji tobože ne moraju voditi računa o cjelini državne politike. U takvoj situaciji morao je pristati na neke promjene u poreznom sustavu i ustroju Ministarstva financija koje će nam se svima obiti o glavu. Nažalost, on će u javnosti plaćati račun kad stvari pođu naopako.</p>
<p>A zašto ga, kako kažete, svi stalno napadaju? Zato što je mnogima lakše napasti Crkvenca nego Račana. Ako je tome tako, mislim da je kriva meta. On samo zbraja ono što čelnici n-torke dogovaraju. Tamo je problem, a ne kod Crkvenca. On je samo ministar kojemu se ispostavljaju računi ili čak oduzima riječ na javnoj sceni kada s pravom upozorava na neugodne pretpostavke i konzekvence određenih političkih ciljeva ili preuzetih obveza.</p>
<p>Vratim li se politici, javit ću vam</p>
<p>• Nedavno ste bili u prvom redu na proslavi obljetnice HDZ-a. A ja sam mislila da ste se okanili politike za ubuduće, kad ono eno Vas...</p>
<p>- Bio je 6. sabor HDZ-a, izvještajni. Pozvani su bili svi izaslanici s 5. sabora. Ako Vam je to dovoljan dokaz da se nisam odrekao politike - nek' Vam bude.</p>
<p> • I zadnje - kad se definitivno vraćate u politiku, nakon što ste sada pola godine u zavjetrini u »Varteksu«?</p>
<p>- U »Varteksu« mi je lijepo. Tamo se uistinu ne bavim politikom. U njoj sam bio sedam punih godina neprekidno. Hoću li se i kada vratiti - Vjesnik će prvi doznati!</p>
<p>Andrea Latinović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Spekulacije o »trgovanju« sa Slovenijom nisu utemeljene</p>
<p>SUKCESIJA: Više vrijedi sada dobiti, makar i manje, negoli pregovarati unedogled / PREVLAKA: Zbog neriješenih odnosa Srbije i Crne Gore postavlja se pitanje s kim pregovarati / DIPLOMACIJA: Temeljni vanjskopolitički cilj je euroatlantski integracijski proces / VLADA: Onaj čas kad se najavi rekonstrukcija Vlade, tada nju treba i provesti / IZBORI: Prijevremeni izbori su u ovom trenutku u potpunosti kontraproduktivni</p>
<p>Obilježavanje desete godišnjice utemeljenja hrvatske diplomacije i postignuća koalicijske Vlade na putu približavanja euroatlantskim integracijama, ali i otvorena pitanja sa susjednim zemljama, povod su razgovoru sa zamjenicom ministra vanjskih poslova Vesnom Cvjetković-Kurelec. </p>
<p>• Kako teku pregovori o otvorenim graničnim pitanjima sa Slovenijom? Je li u hrvatskom interesu »tržiti« Piranski zaljev za četiri istarska sela? </p>
<p>- Deset godina nakon stjecanja samostalnosti, Slovenija je konsolidirana zemlja. U Hrvatskoj taj je proces još uvijek u tijeku. No, i deset godina kasnije, ciljevi obje zemlje se podudaraju, a to je približavanje euroatlantskim integracijama. U svjetlu te činjenice, obje su strane suglasne da je potrebno ubrzati rješavanje otvorenih pitanja. U tom smislu je susret premijera Račana i Drnovšeka značio potrebni impuls u naporima za njihovo rješavanje. Jasno je, da su pregovori o graničnim pitanjima posebno osjetljive naravi, ali o rezultatima će javnost biti na vrijeme informirana. Zasigurno je Hrvatska spremna pronaći političko rješenje koje će biti utemeljeno na čvrstoj pravnoj podlozi. A što se spekulacija o »trgovanju« tiče, one su bez temelja. </p>
<p>• U javnosti se čuju ocjene da najnoviji dogovori oko raspodjele nasljeđa SFRJ idu nauštrb Hrvatske, tj. da je Hrvatska zakinuta pri tome. Slažete li se s tim?</p>
<p> - Ne treba kriti da su se pregovori odvijali pod pritiskom međunarodne zajednice koja je čvrsto odlučila privesti ovo pitanje kraju. U više navrata bilo je rečeno da je ovo posljednja mogućnost da oni posreduju. Pitanje sukcesije bi u tom slučaju bilo ostavljeno na rješavanje samim sljednicama. Pritom je svima jasno da do podjele tada ne bi moglo doći. Nakon skidanja vanjskog zida sankcija SRJ, preostala sredstva bila bi potrošena, dok bi se pregovori oko nekretnina i arhiva protegnuli u nedogled. Upravo zbog ovakve alternative, sudionicima je bilo jasno da više vrijedi sada dobiti, makar i manje, negoli ostaviti rješavanje otvoreno s gotovo nikakvim izgledima za uspjeh. </p>
<p>• Ministar vanjskih poslova SRJ Goran Svilanović otkazao je, između ostaloga, dolazak u Zagreb, jer Beograd još nije spreman za razgovore o Prevlaci. Nije li Prevlaka za SRJ i dalje izrazito teritorijalno pitanje?</p>
<p> - Svilanović nije otkazao, već odgodio dolazak u Zagreb. To je s naše strane naišlo na razumijevanje obzirom na virulentno stanje u SRJ vezano za donošenje Zakona o suradnji s Haagom i Miloševićevo izručenje ICTY-u. Izručenje Miloševića svakako će olakšati normalizaciju odnosa Hrvatske i SRJ.</p>
<p>• Kako postići rješenje oko Prevlake kad su Zagreb i Beograd na suprotnim stranama, tj. Hrvatska na Prevlaku gleda isključivo kao na sigurnosno pitanje?</p>
<p>- Složenost situacije u SRJ obuhvaća i budućnost federalnih partnera, Srbije i Crne Gore, odnosno opstanak Jugoslavije. U takvoj situaciji u prvom redu se postavlja pitanje s kim pregovarati, budući da jugoslavenska strana do sada nije usuglasila formiranje pregovaračkog tima. Dosadašnji susreti na margini dužnosnika Hrvatske i SRJ upućuju na moguće pronalaženje pozitivnog rješenja.</p>
<p>• Ovih je dana obilježena deseta godišnjica utemeljenja hrvatske diplomacije. Je li Hrvatska mogla postići više osim Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) i ulaska u Partnerstvo za mir?</p>
<p>- Temeljni vanjskopolitički ciljevi Hrvatske isti su i kao u vrijeme njezina osamostaljenja: euroatlantski integracijski proces. Međutim, znatan pomak u postizanju tog cilja bilježimo tek od prošle, 2000. godine. Kroz to vrijeme napravili smo najviše što smo mogli. U javnosti se uglavnom govori o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) te ulasku u Partnerstvo za mir (PfP). No ta dva gabarita čine tek ishodište kojim se definiran širok spektar aktivnosti kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu. Parafiranjem SSP, Hrvatska je učinila strategijski važan pomak u odnosima s EU, ali to je tek početak procesa. Približavanje EU i NATO-u sada postaju unutarnja pitanja. Mogućnosti prodinamičkog tijeka tog procesa je konsolidiranje stanja u zemlji kako bi se krenulo u brze reforme pogotovo u gospodarstvu i pravosuđu. Nestabilnost SRJ, situacija u BiH, kriza u Makedoniji te relativna nerazvijenost Albanije naime jasno ukazuju na distinktivna obilježja Hrvatske: Hrvatska ne samo što je stabilna i gospodarski razvijena, nego, što je još važnije: nije ni dio problema, a više ni dio rješenja problema na Balkanu.</p>
<p>Što se tiče NATO-a, osim što smo postali članicom EAPC, tj. Partnerstva za mir, potpisali smo Sporazum o sigurnosnoj suradnji, predali Prezentacijski dokument i Individualni partnerski program, počeli smo sudjelovati u NATO-ovom procesu planiranja i raščlambe, održani su brojni susreti hrvatskih dužnosnika s dužnosnicima NATO-a, otvorena je misija RH pri NATO-u, a prošlog mjeseca u Bratislavi pristupili smo Vilniuskoj skupini. Ušli smo u WTO, sklopili sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA-e i većinom zemalja CEFTA-e. Uspostavili smo čvršću suradnju u regiji kroz Pakt o stabilnosti, SEI, JJI, Zajednicu podunavskih regija... </p>
<p>• Koji su kratkoročni ciljevi hrvatske diplomacije? Slažete li se da je jedna od najvažnijih, a ujedno i najslabijih točaka hrvatske diplomacije upravo gospodarska diplomacija?</p>
<p> - Kratkoročni ciljevi na tragu su započetih procesa. Sa sigurnosnog aspekta to je ulazak u Akcijski plan članstva (MAP) do svršetka 2001. odnosno najkasnije do proljeća 2002. godine. Na političkom, ali i sigurnosnom i gospodarskom planu, to je regionalna suradnja sa zemljama Mediterana, srednje Europe i europskog jugoistoka, uz normaliziranje odnosa sa SRJ te konstruktivnu ulogu u BiH. Na gospodarskom planu očekujemo što skoriji dovršetak pregovora i zaključenje Sporazuma o slobodnoj trgovini sa preostalim zemljama CEFTA-e, kao i ostvarenje punopravnog članstva u toj gospodarskoj asocijaciji. Suradnja s OECD-om, organizacijom najrazvijenijih zemalja svijeta, kratkoročni je i dugoročni cilj diplomatskih aktivnosti RH.</p>
<p> Kad je gospodarska diplomacija u pitanju njezin manevarski prostor raste višom razinom rješavanja vitalnih političkih, sigurnosnih i gospodarskih pitanja u zemlji. Izravna strana ulaganja, rast izvoza te pristup stranim tržištima ne osiguravaju se samo »dobrom promocijom« i »sposobnom diplomacijom«, nego i stvaranjem ulagačima atraktivnog okruženja te konkurentnošću proizvodnje.</p>
<p>Razumljivo je da je djelovanje hrvatske diplomacije prema vani u središtu interesa. No isto tako je važno funkcioniranje hrvatske diplomacije prema unutra. Mislim da je na tom planu pred nama, ali i pred hrvatskom državnom upravom u cjelini, još dosta posla i napora. Hrvatska je diplomacija nakon demokratskih promjena 2000. suočena s radnom dinamikom usporedivom možda jedino onoj u vrijeme osamostaljivanja Hrvatske. Međutim, tamo gdje se tadašnjoj hrvatskoj mladoj diplomaciji »gledalo kroz prste«, sadašnjoj se ne oprašta. I dobro je što je tako. Nisam sasvim zadovoljna onim što je do sada postignuto na planu »unutarnjih poslova vanjskih poslova« i na planu managementa Ministarstva. No, zahvaljujući određenom broju kvalitetnih ljudi u Ministarstvu te u nadi da ćemo moći pružiti priliku i novim mladim stručnjacima, vjerujem da s umjerenim optimizmom možemo gledati u budućnost.</p>
<p>• Jesu li utemeljena nagađanja u javnosti da su odnosi između Pantovčaka i Zrinjevca sve zategnutiji?</p>
<p>- Riječ je o spekulacijama. Suradnja Zrinjevca i Pantovčaka bila je i ostala dobra. Predsjednik Mesić angažirano i vrsno predstavlja Hrvatsku u inozemstvu, te je dobro što je zadržao ustavne ovlasti na vanjskopolitičkom planu. Istovremeno smatram da o vanjskopolitičkim ciljevima Hrvatske postoji široki, društveni i politički konsenzus, te ako se ponekad i pojave razlike, to ne bi trebalo dramatizirati, jer su one dio svakog demokratskog procesa.</p>
<p>• Kao članica HSLS-a, kako gledate na skoru rekonstrukciju Vlade? </p>
<p> - Onaj čas kad se najavi rekonstrukcija Vlade, tada nju treba i provesti. U suprotnom se rad Vlade »paralizira« zbog neizvjesnosti o njezinom budućem sastavu. U ovom trenutku je izvjesno da će se popuniti dva ispražnjena ministarska mjesta, ostalo je u domeni odluke premijera. Kao član HSLS-a mogu reći da HSLS vezano za Vladin program i Vladinu politiku ima konstruktivnu ulogu odgovornog koalicijskog partnera, čiji saborski zastupnici, uza svu pluralnost mišljenja, nikada nisu blokirali dogovore Vlade.</p>
<p>• Jesu li, prema Vašem mišljenju, prijevremeni izbori neizbježni? Kada bi mogli uslijediti?</p>
<p>- Prijevremeni izbori su u ovom trenutku u potpunosti kontraproduktivni. Prioritet je konsolidiranje u postojećim okvirima - iako mi je žao zbog odlaska IDS-a - kako bi se rješavala goruća gospodarska pitanja u zemlji, u najkraćem roku donijeli Ustavni zakon o dopunama Ustavnog zakona o manjinama, Zakon o obrani, Zakon o nacionalnoj sigurnosti, te Zakon o telekomunikacijama. Hrvatska je stjecanjem ratnih i poratnih okolnosti »zakašnjela tranzicijska zemlja«, pri čemu bi održavanje prijevremenih izbora značilo dodatno kašnjenje kako u procesu tranzicije tako i u približavanju euroatlantskim integracijama. </p>
<p>Štediše Ljubljanske banke i dalje na čekanju</p>
<p>• Zašto je dio duga Ljubljanske banke hrvatskim građanima postao dijelom sukcesijske mase?</p>
<p>- S obzirom da je bivša SFRJ jamčila za devizne štedne uloge građana svih republika, to se pitanje pojavljuje i u pregovorima o sukcesiji SFRJ. Štediše ne bi smjele trpjeti štetu zbog raspada bivše države. Zato se Hrvatska zalaže za rješenje prema kojem će svaka država sljednica preuzeti garancije banaka koje imaju sjedište, ili su imale pravnu osobnost na njenom području, dakle »njene banke«. Ugovorom o pitanjima sukcesije, potpisanim prošli petak (29. lipnja) u Beču, utvrđeno je da financijske obveze SFRJ uključuju i garancije SFRJ i njezine Narodne banke Jugoslavije. Te se garancije odnose na deviznu štednju položenu u nekoj poslovnoj banci ili nekoj od njenih ispostava u bilo kojoj od država sljednica. Način na koji će se konačno razriješiti ovo pitanje bit će predmet dodatnih razgovora između država sljednica, uz posredovanje financijskih stručnjaka Banke za međunarodna poravnanja u Baselu.</p>
<p>Kada do europskih standarda?</p>
<p>• Može li Hrvatska, s obzirom na teške gospodarske prilike, do 2006. postići standarde EU-a, kako to najavljuju pojedini ministri i premijer Račan?</p>
<p> - Može, ali pod uvjetom da se u reforme krene odmah, bez odlaganja. To je potrebno u prvom redu zbog nas samih. Hrvatska realno može postići zadane standarde do 2007. ali, kako sam spomenula, pod uvjetom konsolidiranja stanja u zemlji, kako bi se oslobodila energija potrebna za takav obuhvatan zahvat. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Zabranjeni ljetni radovi, nad cestama helikopter</p>
<p>»Grubi oblici kršenja prometne discipline bit će svakako sankcionirani, dok će se kod lakših oblika prekršaja ponekad primijeniti tek upozorenje ili savjet. Represivno ćemo djelovati i zbog nekorištenja sigurnosnih pojaseva i zaštitnih kaciga«, kaže Branko Pamić, načelnik Odjela prometne policije MUP-a </p>
<p>Prvi ovogodišnji snažniji nalet domaćih i stranih turista na hrvatske prometnice i obalu još je u tijeku, no dio njih već se uvjerio u stanje naših cesta što vode put Jadrana. Ipak, svima kojima se godišnji odmori tek smiješe, neće biti na odmet saznati kako su za turističku sezonu pripremljene važnije državne ceste, ali i primjerice najveća hrvatska trajektna luka - ona u Splitu. </p>
<p>Od Karla Besedeša, v.d. šefa Odjela za vođenje građenja u Hrvatskim cestama saznajemo da je do 1. srpnja dovršena novogradnja ili rekonstrukcija desetak manjih cestovnih dionica, što će donekle poboljšati protočnost prometa. Dovršena je, primjerice, rekonstrukcija križanja Rogoznica na D-8, raskrižja Kožlje u Labinu na D-21, kao i dionica na D-500 Katun-Letaj i Šušnjevica-Čepić, sjevernog ulaza u Ogulin (D-42) te kolnika na D-106 od mosta Pag do Ražanca. Hrvatske ceste su, nadalje, zgotovile i rekonstrukciju i novogradnju dionice Gorica-Povljana na D-108, dionice Rogoznica-Zatoglav na D-8 i triju križanja u prometnom čvoru Karlovac. Prolaz kroz Zadar proširen je na četiri trake, novosagrađena je dionica na D-102 Šmrika-Križišće, a u potpunosti je obnovljen i rekonstruiran kolnik na cesti D-114, poznatijoj kao »pelješka cesta«, u dužni od čak 30 km. Besedeš je svjestan da su to vrlo mali pomaci u općem poboljšanju protočnosti prometa, no ponudio nam je i zanimljivu usporedbu: »Crkve se grade za normalnu misu ne za polnoćku, a na našim će se cestama ovog ljeta dogoditi nekoliko polnoćki što ne bi smjelo zabrinjavati nikoga. Gužve su normalna pojava u cijeloj Europi«, zaključio je Besedeš. </p>
<p>Za cijelu 2001. godinu za pojačano održavanje i obnovu sedam tisuća kilometara državnih cesta planirano je potrošiti 127 milijuna kuna, otkrio nam je Miroslav Keller, šef Odjela za ceste i mostove u podružnici za održavanje HC-a, što će biti dovoljno tek za 92 km cesta. Dosad je od te svote, kaže on, utrošeno oko 80 milijuna kuna. </p>
<p>Do nedjelje 1. srpnja popravljeno je 15-tak dionica prometnica, a manji će se radovi nastaviti i ljeti. Ipak, podsjećamo na odluku Ministarstva pomorstva, prometa i veza kojom se u vrijeme vikenda (petak, subota, nedjelja, uoči i na dane blagdana), a tijekom trajanja turističke sezone od 6. srpnja do 9. rujna, strogo zabranjuju bilo kakvi radovi na svim ključnim državnim cestama. </p>
<p>A kad konačno prođu te naše cestovne »Scile i Haribde«, dobar dio turista završit će i u Splitu. Najveća hrvatska trajektna luka, kazuje nam ravnatelj Lučke uprave Split Branko Grgić, više nego spremno dočekuje turističku navalu. Osim obnove infrastrukture, u luci je, na Gatu sv. Petra postavljena nova rampa vrijedna dva milijuna kuna koja će, uvjerava Grgić, omogućiti nesmetan promet preko rive te ukrcaj i iskrcaj trajekta za Stari Grad na Hvaru. </p>
<p>»Ove smo godine dislocirali prodaju karata, smjestivši dva prodajna punkta izvan luke, jedan na benzinskoj postaji Istrabenza iz smjera Šibenika, a drugi prije ulaza u luku. Na sjevernom i južnom ulazu u grad uredili smo i dva nova info-punkta na kojima će djelatnice dočekivati goste dajući im objašnjenja, prospekte i sve nužne informacije«. Posjetitelji splitske luke od ovoga će ljeta moći koristiti i novu garderobu, a gradnjom dodatnog, drugog zahoda, ponuda usluga je, vjeruju u Luci, upotpunjena. </p>
<p>Iako se u srpnju i kolovozu događa najveći broj prometnih nesreća, a i najviše ljudi gine, prometna policija, doznaje se, tijekom turističke sezone ipak neće provoditi nikakve posebne akcije već će jedino biti - spremnija no inače. Njena temeljna zadaća ovih će mjeseci svakako biti upravljanje prometom i to s glavnim ciljem izbjegavanja zastoja i povećanja protočnosti, a time i sigurnosti, objasnio nam je Branko Pamić, novi načelnik Odjela prometne policije MUP-a.</p>
<p> »Iz tog razloga vozači mogu na svim državnim cestama očekivati pojačanu nazočnost prometne policije. Maksimalno raspoloživ broj naših djelatnika bit će posebno raspoređen i na mjesta gdje se nezgode događaju češće, gdje vozači češće krše propise, kao i tamo gdje postoji mogućnost gužvi. Te će lokacije«, nastavlja Pamić »odrediti svaka pojedina PU za svoje područje«. Osim pojačane nazočnosti vozači od policije mogu očekivati i savjete, upozorenja, ali i osjetniju uporabu tehničkih sredstava, posebice za nadzor brzine i alkoholiziranosti. »Grubi oblici kršenja prometne discipline morat će se svakako sankcionirati, dok će se kod lakših oblika prekršaja ponekad primijeniti tek upozorenje ili savjet. Represivno ćemo djelovati i zbog nekorištenja sigurnosnih pojaseva i zaštitnih kaciga«. </p>
<p>Tko je god barem jednom putovao našim cestama, a posebno ljeti, zasigurno je na sam pogled na kakav kamion ili tegljač, po zlu spominjao vozačevu majku i njegove ostale srodnike. Ako je suditi po Pamićevim riječima, toga ovog ljeta doista ne bi trebalo biti. »Istina je da nam vozači teretnih vozila stvaraju velike probleme, stoga će se Naredba o ograničavanju prometa striktno poštovati. Iako to radimo i kroz godinu, tijekom ljeta ćemo iz prometa bez ikakve iznimke isključivati sva teretna vozila«, upozorava načelnik Pamić. </p>
<p>Kao i ranijih godina MUP će, osim ophodnjama uz ceste, promet nadzirati i iz zraka. Riječ je, dakako, o helikopteru koji će, u pravilu vikendima, nadlijetati područja možebitnih zastoja. Helikopter će biti u neposrednom kontaktu s ophodnjama na tlu, a kako doznajemo, pratit će promet od graničnih prijelaza Macelj i Bregana prema Karlovcu, zatim cijelo karlovačko područje, te smjerove prema Rijeci i prema Splitu, do Plitvica. Bude li to zahtijevala situacija na terenu, MUP-ov helikopter nadlijetat će turističke kolone i kroz čitav tjedan.</p>
<p>Antun Krešimir Buterin</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Stop nasilju nad djecom</p>
<p>ZAGREB, 30 lipnja</p>
<p> - Članovi udruge »Hrabri telefon« u subotu su na Cvjetnom trgu svojom akcijom građane upozoravali na sve veći broj slučajeva zanemarivanja, te fizičkog i seksualnog zlostavljanja djece. Tim povodom dijeljene su brošure u kojima se opisuju pojedini oblici zlostavljanja, način na koji se oni mogu prepoznati te uzroci i posljedice do kojih dolazi kod zlostavljane i zanemarivane djece.</p>
<p>Uz dobrovoljne priloge građanima je dijeljen i sladoled koji je poklonila tvrtka »Momentum«, a dijelile su ga i neke poznate osobe poput Mije Begović, pjevačica grupe Divas, potpredsjednice Vlade Željke Antunović, saborske zastupnice Milanke Opačić i ravnatelja Dječje bolnice Ivana Fattorinija. Prikupljeni novac namijenjen je udruzi »Hrabri telefon« koja jedina u Hrvatskoj pruža telefonsku pomoć zlostavljanoj djeci. Prema riječima potpredsjednice udruge Ive Prvčić, volonteri Hrabrog telefona primaju tjedno dvadesetak poziva zlostavljane i zanemarene djece do 16 godina, ali i odraslih osoba koje su bile zlostavljane u djetinjstvu. Njima pružaju savjetodavnu pomoć ili ih upućuju u centre za socijalnu skrb nakon čega prate rješavanje svakog slučaja.</p>
<p>Udruga ima stotinjak članova i uživa veliku pomoć i podršku državnih i gradskih vlasti. Broj »Hrabrog telefona« je 4826-051, a radno vrijeme je od ponedjeljka do petka od 10 do 16 sati.</p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Zbogom oružje</p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - Kao dio Nacionalnog programa povećanja opće sigurnosti, dobrovoljnom predajom oružja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava, Ministarstvo unutarnjih poslova organiziralo je kampanju pod nazivom »Zbogom oružje«. Tim povodom u subotu je na uglu Tesline i Preradovićeve ulice organizirano simbolično uništavanje zapljenjenog oružja, a dijeljeni su i leci i ostali promidžbeni materijal u kojima se upozorava na opasnost posjedovanja nelegalnog oružja. Akciji je prisustvovao i ministar unutarnjih poslova Šime Lučin koji je velikim čekićem osobno uništio nekoliko pušaka, nakon čega su mu se pridružili i građani, pa i djeca. </p>
<p>Prema Lučinovim riječima, u Hrvatskoj zbog nedavnog rata postoji velik broj neregistriranog oružja koje je velika prijetnja općoj sigurnosti. Stoga je pozvao sve koji posjeduju nelegalno oružje, a koje se ne može registrirati (automatsko oružje, bacači, bombe, mine), da ga bez sankcija predaju policiji do 22. veljače 2002. godine. Oni koji posjeduju neregistrirane pištolje, lovačke, poluautomatske i sportske puške mogu ih do tog roka legalizirati.</p>
<p>»U rutinskim akcijama policajci redovito nalaze nelegalno oružje. Može se reći da ga ima u svakom kvartu i gotovo u svakoj kući«, rekao je Lučin, dodavši da on osobno nema nikakvo oružje.</p>
<p>»U zadnjih nekoliko mjeseci policiji je predano 324 komada automatskog oružja, 3077 minsko-eksplozivnih sredstava i 180 kilograma eksploziva, a registrirano je oko 400 000 komada oružja, dok je u zadnjih šest policijskih akcija sakupljeno 100 000 komada nelegalnog oružja«, rekla je glasnogovornica MUP-a Zinka Bardić i dodala da se više oružja nalazi u krajevima koji su bili zahvaćeni ratom.</p>
<p>Za razliku od subotnjeg simboličnog uništavanja oružja udarcima čekića, nelegalno oružje inače se tali u sisačkoj željezari i prerađuje u tračnice i kotlove, dok se minsko-eksplozivna sredstva uništavaju na poligonima.</p>
<p>Marijan Lipovac</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagrebački inovatori osvojili tri zlatna odličja na izložbi u Londonu</p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - Zagrebački inovatori osvojili su tri zlatna, pet srebrnih i jedno brončano odličje na međunarodnoj izložbi inovacija »BBC tomorrow's world live«, koja se održava u Londonu od 27. lipnja do 1. srpnja, i na taj način postali najbolji izlagači izvan Velike Britanije, priopćio je u subotu Savez inovatora Zagreba. </p>
<p>Zagrebački inovatori odličja su osvojili u jakoj konkurenciji više od 200 inovacija iz Velike Britanije i 20 država iz raznih dijelova svijeta.</p>
<p>Osim međunarodne izložbe inovacija, priredba se sastoji od niza specijaliziranih sajmova u organizaciji britanskog Ministarstva obrazovanja, a do sada ju je posjetilo oko 100.000 posjetitelja. </p>
<p>Zagrebački izložbeni prostor prikazan je u tri emisije BBC-a, koji je i medijski pokrovitelj te međunarodne priredbe.</p>
<p> Inovatori iz Zagreba ostvarili su i niz poslovnih kontakta, koji će, vjeruju u Savezu inovatora, pomoći u plasmanu hrvatskih inovacija i novih proizvoda na britansko i ostala inozemna tržišta. </p>
<p> Također, dodaje se, osobito je značajan uspjeh Mihovila Dubravčića i njegove inovacije »Vodeno hlađenje procesora osobnog računala«, dobitnika srebrnog odličja u redovitoj konkurenciji. Riječ je o najboljem mladom inovatoru s nedavno održane izložbe mladih zagrebačkih inovatora »Inova-mladi«, kojeg je boravkom i izlaganjem u Londonu nagradio Savez inovatora Zagreba, uz potporu Gradskog ureda za rad, zdravstvo i socijalnu skrb Grada Zagreba. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Gluhoslijepi izvan zakona </p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - Hrvatska udruga gluhoslijepih osoba »Dodir« organizirala je u subotu na Cvjetnom trgu akciju sa svrhom upoznavanja građana s problemima s kojima se te osobe suočavaju. Tokom cjelodnevnog programa volonteri »Dodira« dijelili su letke i prodavali likovne i keramičke radove koje su izradile gluhoslijepe osobe. </p>
<p>Prema riječima Lidije Milošević iz udruge »Dodir«, u Zagrebu ima 120 gluhoslijepih osoba, no njihov položaj nije reguliran nikakvim zakonom te one zakonski ne postoje. U Hrvatskoj za njih ne postoje posebne škole kao što postoje za slijepe i gluhe osobe i jedinu brigu o njima vodi udruga »Dodir« koja djeluje u prostoru od 10 četvornih metara. Cilj te udruge je omogućiti gluhoslijepim osobama normalno uključivanje u životne tokove u čemu im je uzor najpoznatija gluhoslijepa osoba Helen Keller. </p>
<p>Ma. L.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Natjecanje vozača automehaničara</p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - Tradicionalno 39. državno natjecanje profesionalnih vozača i automehaničara održalo se u subotu na autobusnom poligonu ZET-a u Podsusedu. U natjecanju pod motom »Pokaži što znaš 2001.« sudjelovali su članovi Saveza vozača i automehaničara iz cijele Hrvatske. Oko stotinjak natjecatelja svoje su znanje prvo pokazali u testiranju poznavanja prometnih propisa, a potom u svladavanju prepreka u poligonu. Dimenzije vozila, spretnost u vožnji unazad, parkiranje, spretnost ulaska u vozilo, vožnja kroz i preko prepreka, bili su samo neki od zadataka koje su morali položiti vozači autobusa, kamiona i tegljača. Predsjednik Udruge vozača i automehaničara Jakov Pranjić istaknuo je da je posebnost natjecanja u tome što se uvode nove sprave i nova pravila sukladno onima na svjetskoj razini. Nazočne je pozdravio gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić koji je pritom izrazio zadovoljstvo radom ZET-a. </p>
<p>» Želim da i ostale profesije budu odgovorne u svom radu i da poput vas uvijek gledaju naprijed«, rekao je Bandić. </p>
<p>Natjecanje koje je potrajalo do kasnih večernjih sati održalo se pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva, Ministarstva prometa, pomorstva i veza i MUP-a.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Kulen najbolji u Slavonskom Brodu </p>
<p>POŽEGA, 30. lipnja</p>
<p> - Tradicionalno ocjenjivanje i dodjela priznanja za najbolji autohtoni slavonski proizvod kulen, a pod nazivom »Kulenijada« održava se krajem mjeseca lipnja u Požegi. Ovogodišnja »Kulenijada 2001.« u organizaciji Turističke zajednice Grada Požege držana je u petak na vrtnoj terasi požeškog Županijskog centra.</p>
<p> Za »Kulenijadu 2001.« bila su prijavljena 53 proizvođača kulena sa 70-tak uzoraka s područja Slavonije i Baranje, te Srijema, Podravine i Moslavine. Završnici »Kulenijade« prethodilo je ocjenjivanje kulena u požeškoj Mesnoj industriji »Papuk«, a na završnoj svečanosti dodijeljena su priznanja najboljim proizvođačima kulena. </p>
<p>Nagradu nazvanu po utemeljitelju »Kulenijade«, »Ivo Lajtman« dobila je obitelj Galović iz Slavonskog Broda za višegodišnju kakvoću domaćeg slavonskog kulena, a nagradu Tomislavu Galoviću uručila je urednica »Vrta« u Večernjaku Božica Brkan. </p>
<p>Ovo je bila jubilarna, 20. »Kulenijada«, pa su se sudionicima i gostima na završnici obratili požeški gradonačelnik Branko Skorup i dopredsjednik Turističke zajednice Grada Požege dr. Petar Petrić. Osim nagrade »Ivo Lajtman«, osam prozvođača kulena dobilo je zlatne, 25 srebrne i 26 proizvođača brončane medalje. Ove odluke ocjenjivačkog suda obrazložio je predsjednik dr. Krsto Benčević.</p>
<p>Ivan Fadljević</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Kina gradi prugu prema Tibetu</p>
<p>PEKING, 30. lipnja</p>
<p> - Kina je službeno započela izgradnju 1118 kilometara duge pruge koja do 2007. treba povezati Tibet s ostalim dijelovima zemlje, ali će pritom morati riješiti ogromne graditeljske probleme, javljaju državni mediji u subotu. </p>
<p>Više od 960 kilometara pruge od grada Golmuda u provinciji Qinghai do tibetanskog glavnog grada Lhase bit će na visini od preko 4000 metara. Više od polovice pruge bit će položeno na smrznuto tlo, a postojat će i značajne opasnosti od potresa i odrona.</p>
<p>Osim toga rijedak zrak na velikim visinama utjecat će na radnike i strojeve, a izgradnja pruge mogla bi utjecati i na osjetljivu ekologiju, ocjenjuju mediji. </p>
<p>Kineska vlada tvrdi da će pruga, čija će izgradnja koštati 2,5 milijardi dolara, ekonomski povezati Tibet sa svijetom i ubrzati njegov razvoj. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Maradona postao otac protiv svoje volje</p>
<p>BUENOS AIRES, 29. lipnja</p>
<p> - Argentinska nogometna zvijezda Diego Maradona postao je u petak odlukom suda u Buenos Airesu i protiv svoje volje otac petogodišnje djevojčice. Sud je donio presudu na temelju tužbe jedne Argentinke, koja je dokazala da je imala vezu sa Maradonom, a kako se bivši najbolji nogometaš svijeta odbio podvrgnuti genetskom testu, presuda je išla na njegovu štetu. Odluku suda sada može poništiti samo Vrhovni sud Argentine, a očekuje se da će Maradonini odvjetnici podnijeti žalbu. U međuvremenu, djevojčica je upisana u matičnu knjigu rođenih s prezimenom Maradona. Argentinac ima dvije kćeri, Dalmu i Yaninu sa svojom suprugom Claudiom Villafane, te 15-godišnjeg sina s Talijankom Cristinom Sinagra, koja je također dokazala na sudu Maradonino očinstvo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Nadia Comaneci - američka državljanka</p>
<p>OKLAHOMA CITY, 30. lipnja</p>
<p> - Bivša olimpijska prvakinja u gimnastici, Nadia Comaneci, i službeno je postala američka državljanka.</p>
<p>Rumunjska sportska junakinja, koja se udala za Amerikanca i već 11 godina živi u SAD-u, u petak je na prigodnoj svečanosti u Oklahoma Cityu službeno dobila američko državljanstvo. »Nikada nisam niti pomišljala kako ću se udati za Amerikanca i živjeti u Oklahomi«, kazala je 39-godišnja Nadia.</p>
<p>Jedna od najboljih gimnastičarki u povijesti tog sporta osvojila je 1976. godine na Olimpijskim igrama u Montrealu tri zlatne, srebrnu i brončanu medalju. Nekoliko mjeseci prije pada komunističkog režima u Rumunjskoj (1989.) Comaneci je prebjegla u Mađarsku, a potom u SAD-u. Prije pet godina udala se za američkog gimnastičarskog trenera Barta Connera. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Više od 31 milijun dolara za dvije slike</p>
<p>Na Sothebyjevoj aukciji prošloga su se tjedna našle dvije slike francuskog impresionista Claudea Moneta. Prva, »Stogovi sijena: posljednje zrake sunca«, nije viđena u javnosti punih 105 godina, a prodana je u Londonu za više od 21 milijun dolara. Prodajna cijena ove slike rekord je u prodajama slika iz Monetove serije plastova sijena, koja sadrži 23 platna.</p>
<p>Druga slika, poznata pod nazivom »Au parc Monceau« (»U parku Monceau«), probudila je mnogo više strasti. Slika je nekada pripadala Ludwigu i Margret Kainer, a njih su njemačke vlasti prisilile da je prodaju na tzv. židovskoj aukciji 1935. godine. Bila je to, tek, jedna od stotinu rasprodaja koje su nacisti organizirali neposredno prije službenog početka Drugog svjetskog rata. Da bi izbjegao dugotrajne sudske procese, zadnji je vlasnik, prije aukcije u kući Sotheby's, pristao profit od prodaje podijeliti s nasljednicima originalnih vlasnika. Slika je prodana za osam milijuna dolara. (T. T.)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Svadbe i tulumi u svemiru</p>
<p>Kola s oznakom »Zet.Cam« izazivaju na ulicama i cestama pažnju Nijemaca, ne samo zbog svoga jajastog oblika i čudnog tovara na leđima, nego, prije svega, zbog namjene. To su mala kola nalik, u Europi popularnom, »smartu«, malom jednovolumnom automobilu za dva putnika, koja na stražnjem dijelu nose veliku satelitsku antenu. Želite li da svadbu vašeg sina ili kćeri, neki vaš »party« ili bilo kakvu kućnu priredbu ili tulum uživo promatraju i vaši rođaci, prijatelji ili znanci iz Amerike, Azije i cijelog svijeta, koji na toj priredbi nisu mogli osobno sudjelovati, dovoljno je nazvati određeni broj telefona. Isti dan, ili već sutra, na dogovorenom mjestu pojavit će se ta, na svijetu najmanja, kola za televizijski satelitski prijenos. Uvjet je jedino da na Internetu imate svoju web stranicu, koja se, uostalom, za malo novaca može zakupiti. Dakako, ovim putem se mogu u privatnoj režiji davati i prijenosi značajnih sastanaka u poduzećima, politički susreti i svi drugi skupovi uključujući i pogrebe.</p>
<p>Iznajmljivanje tih kola i satelitska veza stoji po danu 3800 njemačkih maraka u što je uključena i usluga tehničara, a uz dodatnih 500 njemačkih maraka dobivate i usluge kamermana. Ovaj novi krik tehnike pa i pomoditeta, osvaja Europu kao dokaz više kako tehnika brze komunikacije među ljudima i kontinentima napreduje divovskim koracima. (S. Z.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Najboljim filmom proglašena Gamulinova »Polagana predaja« </p>
<p>PULA, 30. lipnja</p>
<p> - Prema ocjeni ocjenjivačkog suda za hrvatski film, kome je predsjedao Joško Marušić, »Polagana predaja« Brune Gamulina najuspješniji je ovogodišnji hrvatski film. Njemu su uz veliku »Zlatnu arenu« za najbolji domaći film na Festivalu pripale i još četiri »Zlatne arene«: Luciji Šerbedžiji za žensku ulogu, Filipu Šovagoviću za mušku, Davoru Roccu za glazbu i Željku Senečiću za scenografiju. Sve odluke donesene su jednoglasno. </p>
<p>Istodobno, »Zlatna arena« za produkciju pripala je filmu »Kraljica noći«, a za scenarij Josipu Cveniću za isti film. »Zlatnu arenu« za kameru dobio je Mirko Pivčević u filmu »Sami« Luka Sanole, kojemu je dodijeljena posebna »Zlatna arena« za režiju toga filma. Za kostimografiju, pak, »Zlatnu arenu« dobila je Ani Savić-Gecan također za film »Sami«. </p>
<p>Vjesnikova nagrada za najboljeg redatelja-debitanta »Zlatna breza«, pripala je Zoranu Sudaru za režiju filma »Posljednja volja«, koji je istodobno i dobitnik nagrade publike u Areni »Zlatna vrata«, jer je od svih šest prikazanih filmova dobio najvišu prosječnu ocjenu od 4,27. Najuspješniji ovogodišnji film »Polagana predaja« kod publike je tek treći s ocjenom 3,23. </p>
<p>U nedjelju je i međunarodni ocjenjivački sud pod predsjedanjem Annamarije Percavassi proglasio pobjednike na prvoj međunarodnoj pulskoj filmskoj manifestaciji. Među 17 prikazanih europskih filmova u službenom programu tročlani žiri u kome su bili još Vinko Brešan i Uli Gaulke jednoglasno je odlučio da velika »Zlatna arena« za najbolji europski film Festivala pripadne islandskom filmu »101 Reykjavik«, redatelja Baltasara Kormakura. »Zlatna arena« za posebne kinestetičke vrijednosti dodijeljena je njemačkom filmu »Princeza i ratnik«, redatelja Toma Tykwera, a za režiju nizozemskom redatelju Janu van de Veldeu za film »Leak«. </p>
<p>Za najbolju filmsku ideju »Zlatnu arenu« dobili su Dorian Leondeff i Silvio Soldini za scenarij talijanskog filma »Kruh i tulipani«. Tijana Kondić iz Samardžićeva filma »Nataša« dobila je »Zlatnu arenu« za najbolju žensku ulogu, a Bruno Ganz za mušku ulogu u talijanskom filmu »Kruh i tulipani«. Posebno priznanje žiri je dodijelio švedskom filmu »Zajedno«, redatelja Lukasa Modyssona. </p>
<p>Posljednji, deveti festivalski dan u Puli bio je prepun događanja, ali i neočekivanih uzbuđenja. U završnici u Istarskom narodnom kazalištu najprije je prikazan dokumentarni film o Fabijanu Šovagoviću, a zatim je Borisu Dvorniku Društvo hrvatskih filmskih redatelja uručilo godišnju nagradu »Fabijan Šovagović«.</p>
<p>Uz Borisa Dvornika, koji je posljednjeg dana dobio i Vjesnikovu nagradu »Krešo Goglik« za životni doprinos filmskoj umjetnosti, sudionici Festivala toplo su pozdravili i Vatroslava Mimicu kome je dodijeljena »Zlatna arena« za životno djelo.</p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Lonci i krumpiri uz Rembrandtov »Portret otmjene dame« moja su posveta feministicama!</p>
<p>Kipar »spomenika slučajnosti«, »antropolog zapada sadašnjosti«, »arheolog budućnosti«, tvorac vizije »posthistorije«, kako ga je svjetska kritika davno laskavo prozvala, Braco Dimitrijević davno se probio u najprestižnije muzeje svijeta. Rođen 1948. u Sarajevu, studirao je na zagrebačkoj Likovnoj akademiji i na School of Art u Londonu. Ulične akcije koje je izvodio s Goranom Trbuljakom i izložba u veži Frankopanske 2 (1971.), koju je načinio sa suprugom Nenom Baljković, bili su pionirski na polju konceptualne umjetnosti u svijetu</p>
<p>Braco Dimitrijević u Zagrebu</p>
<p> - eto sretne vijesti i prodora svježeg pariškog i londonskog povjetarca u našem tužnom gradu! Slavni konceptualist u muzeju »Mimara« izlaže devet posthistorijskih triptiha, trodimenzionalnih »mrtvih priroda«, u kojima djela starih majstora »dekodira« krumpirom, jabukama, limunima... Upravo se u tim radovima očituje dalekosežna Dimitrijevićeva filozofsko-likovna revolucija kojom desakralizira umjetost, njezinu bit i značenje u povijesti.</p>
<p>Kipar »spomenika slučajnosti«, »antropolog zapada sadašnjosti«, »arheolog budućnosti«, tvorac vizije »posthistorije«, kako ga je svjetska kritika davno laskavo prozvala, Braco Dimitrijević davno se probio u najprestižnije muzeje svijeta. Rođen 1948. u Sarajevu, studirao je na zagrebačkoj Likovnoj akademiji i na School of Art u Londonu. Ulične akcije koje je izvodio s Goranom Trbuljakom i izložba u veži Frankopanske 2 (1971.), koju je načinio sa suprugom Nenom Baljković, bili su pionirski na polju konceptualne umjetnosti u svijetu.</p>
<p>Planetarnu slavu stekao je fotografijama »Slučajnih prolaznika«, anonimnih ljudi koje je fotografirao i postavljao na ulicama Pariza, Milana, Londona, New Yorka... Izlagao je na stotinjak samostalnih izložaba u Europi, Americi i Australiji, sudjelujući na najvažnijim manifestacijama likovne umjetnosti - Documenta u Kasselu, Biennaleu u Veneciji te pariškom i sidneyskom biennaleu.</p>
<p>Doista perfekcionistički, izložbu Muzeja suvremene umjetnosti »Posthistorijskih triptiha« postavila je kritičarka i kustosica MSU Nada Beroš. Tek fragmentarno u razgovoru s umjetnikom dotakli smo se nekih tema.</p>
<p>• U svom najpoznatijem teorijskom tekstu »Tractatus Post Historicus« postavili ste tezu o povijesti kao fikciji, razotkrivši jednu vrlo tragičnu dimenziju povijesti. Kako?</p>
<p>- Zbog nekog svog obiteljskog okruženja ili grada u kojem sam rođen, povijest je bila vrlo prisutna i vrlo teška. Još sam kao dijete, a pogotovo kada sam dobro upoznao povijest umjetnosti, shvatio da je povijest neka osakaćena interpretacija prošlosti, koja je naravno puno kompleksnija od tzv. »pisane« povijesti. Budući da sam ja pluralist u estetskom i svakom drugom pogledu, odlučio sam napraviti neku utopijsku verziju interpretacije ne samo sadašnjosti, nego i prošlosti, i to sam počeo nazivati post-historijskim viđenjem.</p>
<p>Ono što karakterizira ideju posthistorije jest pluralizam istina koje koegzistiraju u istom vremenu i ta neka mnogostrukost promatranja istog događaja koja uključuje subjektivnost i zapravo ne pretvara sve u »falš« objektivnost, pretendira reći da nema jedne jedine finalne istine. Davno sam rekao da nema grešaka u povijesti, nego da je čitava povijest greška. Uzmite samo El Greca koji je imao izuzetnu priliku da mu slike vise nad oltarima crkava u Toledu, a tek je priznat kao veliki umjetnik tri i pol stoljeća kasnije.</p>
<p> • Plantarno ste se proslavili snimajući goleme fotografske portrete »Slučajnih prolaznika?«</p>
<p>- »Slučajnim prolaznicima« sam dokazao sebi i užem krugu specijalizirane publike da čovjek koji nema apsolutno nikakve veze sa poviješću može postati medijski poznat, da se njegovo ime može pojaviti na listi umjetnika biennala. Ja sam u Timesu i Guardianu spominjao penzionera Tihomira Simčića (slučajnog prolaznika) i na taj način dokazao da netko može postati poznat u povijesti umjetnosti, što je zapravo i metafora za neke umjetnike koji su poznati a zapravo nisu umjetnici!</p>
<p>Na Biennalu u Veneciji 1976. osim jedne velike fotografije na palači Canal Grandea, izložio sam Leonardovu bistu na postamentu sa zlatnim slovima, a odmah pored i portret slučajnog prolaznika Anđelka Hundića. Leonardo, dakako, predstavlja sve ono što su određene povijesne vrijednosti, a Hundić predstavlja velik potencijal za koji ne znamo što je.</p>
<p>• Je li na neki način »Slučajni prolaznik« i »otac« posthistorijskih triptiha s obzirom da mi se čini da je riječ o istom posthistorijskom konceptu? </p>
<p>- Svakako. Doduše, formalisti ne vide neku bitnu vezu između radova sa »Slučajnim prolaznicima« i »Posthistorijskih triptiha«, ali zapavo radi se o jednoj te istoj ideji i osjećanju svijeta.</p>
<p>• U »Mimari« ste »složili« 9 post historijskih triptiha. Kakvih?</p>
<p> - U djelu »Falso navigatore« postavio sam Tintorettovu sliku »Guverner Dalmacije i Albanije« u šuplju barku okruženu voćem. Bez obzira što je Tintoretto u povijesti veliko ime i slikar za kojeg je Sartre, kojeg sam upoznao kao dijete, rekao da je najveći umjetnik svih vremena, mislim da je bio jedan veliki venecijanski manipulator. U Tintorettovo vrijeme Venecija je bila ono što je Pariz bio 30-ih godina prošlog stoljeća, tj. London i New York 70-ih. U Veneciji se dogodilo neko prazačeće suvremene likovne scene, u tom je gradu došlo do »booma« prodaje umjetničkih djela. Mislim da je Tintoretto bio provincijalizmom oskaćen umjetnik koji je vjenčanjem stekao ugled, slikar koji nikad nije napustio Veneciju, za razliku od Tiziana. U Nacionalnoj galeriji u Londonu razočarao sam se vidjevši Tintorettovu sliku »Krist koji pere noge svojim sljedbencima« na kojoj Isusovo lice ima čak sedam slojeva boje.</p>
<p> • Imaju li lonci i krumpiri postavljeni uz Rembrandtovu sliku »Portret otmjene dame« feminističku dimenziju? </p>
<p>- Dapače. Taj sam rad i posvetio mojim prijateljicama feministicama. Kod Rembrandta želim upozoriti na jedan period nizozemskog slikarstva kada je masa žena prikazivano anonimno, za razliku od muškaraca. Krumpir, osim toga, nema uvijek isto zančenje. Kada krumpir stavljam uz Cezannea, evociram Provanceu, kada ga vežem uz Rembrandta, više aludiram na jedan period nizozemskog slikarstva koji seže do Van Gogha koji je, za razliku od Rembrandta, uvijek živio teško.</p>
<p>• Šokantan je i triptih »Judita« u kojem ste ispred portreta postavili sjekire i jaja.</p>
<p>- »Judita« se odnosi na nasilje i moj nepopravljivi optimizam. Dok sjekire predstavljaju nasilje, jaja simboliziraju koncept rođenja i novog začeća i direktno su suprotstavljene smrti. U Portretu Karla V. (Flamanska škola) kojeg sam okružio cipelama i voćem, htio sam pokazati čovjeka koji je poslije Aleksandra Makedonskog možda imao pod sobom najveći teritorij na svijetu, što je postizao diplomacijom i ženidbama. Voće u tom radu ima zaseban slikarski efekt, postoji gama boja od zelenih, preko crvenozelenih, crvenožutih, pa sve do narančastih (jabuka) i limuna koji su postavljeni u konstelaciji geografske karte, tako da su cipele Alme Price recimo u Beču, od Doris Šarić Kukuljice u Gentu, a Urše Raukar u Madridu.</p>
<p>• Vrlo su zanimljive i Matove »Oštrige na tanjuru od fajanse i čaša vina« koju ste postavili u kolica s limunom i oštrigama. Zašto? </p>
<p>- Motiv slike ovdje se direktno nastavlja u posthistorijskom triptihu. Istražujem estetske pretpostavke realizma kao slikarskog pravca kojeg je Manet začetnik. Limun je s druge strane kao element triptiha i simbol fermentacije - metafizičkog procesa koji se događa pri preobražaju stvarnosti u slikarski jezik.</p>
<p>• Stvarate li intuitivno? </p>
<p>- Za neke posthistorijse triptihe znam od početka zašto i kako ću ih napraviti, dok neke stvorim doista intuitivno i shvatim ih tek par dana nakon nastanka!</p>
<p> lPrije par godina Pariz je potresala velika polemika. Optužbama nekih kritičara da je suvremena francuska umjetnost samodopadna i »zatvorena« priključila se »desnica« proglasivši umjetnost čitavog 20. stoljeća »nihlističkom eksplozijom«.</p>
<p>- Da. To je neki tradicionalni odnos između neke umjetničke »ljevice« i »desnice«. Neki »kritičari« okoštalih predožbi su totalnom negacijom htjeli nasilno dokazati da je Mondrian u suštini bio figurativac, a da je Maljevič slikao zbog sebe, a ne možda zbog staljinističke represije, tako da je na potpuno neprirodan način prikazano niz velikih opusa.</p>
<p>• Jednom mi je jedan naš veliki slikar rekao da je konceptaulna umjetnost zapravo »zajeb....« s umjetnošću i publikom. Što Vi mislite?</p>
<p>- Vidite, fenomen je da umjetnost pokušavaju komentirati svi, što govori da je umjetnost s jedne strane važna, ali i to da određene znanosti nikad nisu podvrgnute sudu (medicina, genetika), jer ih »kritičari« naprosto - ne razumiju. Poznati su Krležini tekstovi protiv apstrakcije. Postoji zgodna priča o tome kako su 50-ih u Londonu Andrić i Krleža bili gosti jugoslavenskog ambasadora. Dok je Andrić uživao u muzejima, Krleža se divio tepisima i papučama u ambasadi.</p>
<p>• Već se dugo govori da je Venecijanski biennale postao zamorni sajam ideja?</p>
<p>- Jest. Vrlo je teško napraviti dobru izložbu. Kada sam kao najmlađi umjetnik izlagao na Documenti u Kasselu 1972. bilo nas je pozvano samo šestero. Sjajnu tematsku izložbu »Mađioničari zemlje« na kojoj sam sudjelovao u centru »Georges Pompidou« priredio je 1989. Jean-Hubert Martin. Revolucionarnost ideje sastojala se u tome što je Martin osim renomiranih likovnih imena poput Dennisa Adamsa, Barbare Kruger itd., pozvao i tibetanske svećenike, Aboridžine, pa sve do Navaho indijanaca što je unijelo svjež likovni pogled. Dobri kustosi, na žalost, rijeđi su od dobrih umjetnika!</p>
<p>• Što pripremate u svijetu?</p>
<p>-Pripremam dvije izložbe posthistorijskih triptiha u Birminghamu u znamenitoj galeriji »Icon« te Barber Institutu, a trenutno sudjelujem na Biennalu u Valenciji gdje sam izložio jednog »Slučajnog prolaznika«.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Makedoniju i Hrvatsku povezuju kuće od riječi</p>
<p>Dvojezična knjiga pjesama Konstantina Miladinova »Da vidim Ohrid, Strugu da gledam« predstavljena je u Društvu hrvatskih književnika 24. lipnja. Posebna je po tome jer su pjesme na hrvatski preveli suvremeni hrvatski pjesnici Slavko Mihalić, Zlatko Tomičić, Luko Paljetak, Ante Stamać, Jakša Fiamengo, Aldo Kriman, Mile Pešorda, Danijel Načinović, Ljerka Car Matutinović, Zorica Radaković, Zvonko Kovač, Borivoj Radaković, Miroslav Mičanović</p>
<p>U Zagrebu i Đakovu 24. i 25. lipnja održani su četvrti po redu Dani braće Miladinov, nazvani po značajnim makedonskim preporoditeljima, pjesnicima i sakupljačima narodnih pjesama. Njihov zbornik makedonskih i bugarskih narodnih pjesama, djelo presudno za razvoj makedonskog jezika i književnosti, braća Dimitrij i Konstantin Miladinov iz Struge u Makedoniji objavili su prije 140 godina - 24. lipnja 1861. godine u Zagrebu. To nije jedina poveznica s Hrvatima jer je svojevremeno na objavljivanje prvoga zbornika potaknuo i novčano ga potpomogao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, u to doba istaknuti Ilirac.</p>
<p>O životu i djelu braće Miladinov 24. lipnja u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu održan je manji znanstveni skup, na kojem su sudjelovali značajni hrvatski, slovenski i makedonski slavisti. Iako objavljen prije 140 godina, zbornik braće Miladinov još je aktualna tema. Naime, izvorni naslov zbornika je - »Bugarske narodne pjesme«, što začuđuje jer je Zbornik sastavljen od točno 598 makedonskih i 76 bugarskih narodnih pjesama. Zašto je nadjednut takav naziv Zborniku? </p>
<p>Godine 1860. Konstantin Miladinov dolazi u Đakovo J. J. Strosmayeru noseći narodne pjesme koje je sakupio njegov stariji brat. Tamo ih s grčkog pisma prepisuje na ćirilicu, sastavlja ukomponirajući ga u Zbornik - prvi makedonsko-hrvatski diferencijalni rječnik i pjesme sortira tematski ih uokvirujući u Zbornik. U svom prvotnom obliku, Zbornik je zamišljen bez bugarskih pjesama, ali Konstantin na Strossmayerov nagovor mijenja svoju koncepciju. On u Zbornik ubacuje i bugarske narodne pjesme, koje je morao otkupiti od bugarskog folkloriste Čokalova. Prema mišljenju Strossmayera i tadašnjeg intelektualnog građanskog sloja, naziv »Makedonski« bio bi neprihvatljiv i zbunjujući za tadašnje čitateljstvo, koje je mislilo da na prostoru tadašnje Makedonije žive isključivo Bugari. Tako su čitatelji mogli pomisliti da je riječ o pjesmama naroda koji su živjeli u davnoj povijesti. Pod Filipom i Aleksandrom Makedonskim. Radilo se ipak o zabludama tadašnjih intelektualaca koji su miješali Bugare s Makedoncima jer su upravo iz makedonskih pjesama u Zborniku Makedonci učili svoj jezik koji se tek naslućivao sa svim svojim zakonitostima i specifičnostima. </p>
<p>Polazeći od te pretpostavke, lako ćemo se složiti sa tvrdnjama sudionika znanstvenog skupa pročelnika studija Slavistike iz Zagreba dr. Zvonka Kovača koji ukazuju da, bez obzira na zablude, objavljivanje prvog Zbornika u Zagrebu pokazuje otvorenost i demokratičnost ilirskog pokreta. On objašnjava kako su južnoslavenske književnosti i jezici nastajali zahvaljujući međusobnoj uzajamnosti toliko važnoj u inicijalnoj fazi prepoznavanja vlastitoga nacionalnog identiteta. Tako će ovaj Zbornik biti zanimljiv jer povezuje hrvatsku, makedonsku i bugarsku kulturu. Pri istomu studiju slavistike na Filozofskom fakultetu djeluje i istaknuti hrvatski makedonista dr. Borislav Pavlovski, autor nekoliko antologija i pjesničkih izbora iz makedonske književnosti.</p>
<p>Upravo je dvojezična knjiga pjesama Konstantina Miladinova »Da vidim Ohrid, Strugu da gledam«, koju je dr. Pavlovski priredio i pogovorom popratio, predstavljena u Društvu hrvatskih književnika 24. lipnja, posebna zanimljivost ovih znanstvenih susreta. Posebna je po tome jer su pjesme na hrvatski preveli suvremeni hrvatski pjesnici Slavko Mihalić, Zlatko Tomičić, Luko Paljetak, Ante Stamać, Jakša Fiamengo, Aldo Kriman, Mile Pešorda, Danijel Načinović, Ljerka Car Matutinović, Zorica Radaković, Zvonko Kovač, Borivoj Radaković, Miroslav Mičanović.</p>
<p>U knjigu su uvrštene, vjerojatno kao gesta zahvale, na makedonski prevedene pjesme ovih prevoditelja, tako da ova knjiga, iako na to ne pretendira, funkcionira kao mala antologija suvremenog hrvatskog pjesništva.</p>
<p>Istom prigodom u DHK-u predstavljene su knjige dr. Gorana Kalogjere - »Braća Miladinov, Legenda i zbilja« i Sunčane Škrinjarić, čije su priče prevedene na makedonski jezik pod naslovom »Kaktus skaznidrugi raskazi«. Kalogjerina knjiga sadrži podatke koji nisu presudni za književnu povijest, ali su bitni za povijest hrvatske kulture jer nam ukazuju na kulturni ambijent ilirskoga pokreta te pjesničke suputnike i udjelnike, Hrvate, koji su okruživali i utjecali na Miladinova za vrijeme njegova boravka u Zagrebu.</p>
<p>Dr. Pavlovski na kraju zaključuje kako je knjiga koju je priredio više od prevoditeljskog zadatka i predstavljanja makedonskog preporodnog pjesnika hrvatskoj javnosti. Ona će biti posveta pjesničkoga razumijevanja i uzajamnosti koji stvaraju kuće od riječi - makedonske i hrvatske, ne priznajući nacionalne jezične granice. </p>
<p>To dokazuje i tronarječni prijevod, po mnogima najvažnije makedonske romantičarske pjesme »Tuga za jugom« Konstantina Miladinova, koju su na štokavski preveli Luko Paljetak i Zlatko Tomičić, na kajkavski Zvonko Kovač i na čakavski Ljerka Car Matutinović. Upravo tronarječni prijevod ove pjesme dokazuje kako nije sve ostalo na bliskosti prije 140 godina, već kako Hrvati i Makedonci sa svojim književnostima otvorenošću i razumijevanjem mogu održati međusobne kulturne veze. </p>
<p>Filip Begović</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Arhitektima uručene godišnje nagrade </p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - Udruženje hrvatskih arhitekata u subotu je na svečanoj sjednici dodijelilo godišnje nagrade za 2000. godinu.</p>
<p>Nagrada »Viktor Kovačić« za životno djelo, kao najviše priznanje za životni opus u svim područjima arhitektonskog stvaralaštva, uručena je arhitektici Ines Filipović.</p>
<p>Arhitektu Mariju Perosi dodijeljena je godišnja nagrada »Viktor Kovačić« za najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u 2000. godini, za »Vilu Haj« u Lovrečici kod Umaga.</p>
<p>Godišnju nagradu »Drago Galić«, za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture dobio je Dinko Kovačić za »Vilu Stupalo« u Splitu.</p>
<p>Arhitektu Aleksandru Laslo dodijeljena je godišnja nagrada »Neven Šegvić« za ukupni dosadašnji publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Zdrvako Zima dobitnik nagrade »Julije Benešić« </p>
<p>ĐAKOVO, 30. lipnja</p>
<p> - Četvrti đakovački susreti hrvatskih književnih kritičara, koji su završeni u subotu, ove su godine okupili petnaestak najeminentnijih književnih kritičara koji su raspravljali o funkcionalnosti književne kritike.</p>
<p> Ovogodišnji dobitnik nagrade susreta »Julije Benešić« je Zdravko Zima za knjigu »Porok pisanja - književni portreti« dok je povelja uspješnosti dodijeljena Vladimiru Remu za knjigu »Ja mislim drukčije«. Nagrade će laureatima biti dodijeljene naknadno.</p>
<p>Predstavljen je i zbornik 3. susreta, kao i književno kritičarski opus Branimira Donata, laureata prošlogodišnjih susreta. Četvrte đakovačke susrete hrvatskih književnih kritičara organizirali su ogranci Matice hrvatske i Društva hrvatskih književnika. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Završen festival dokumentarnog filma </p>
<p>DUBROVNIK, 30. lipnja</p>
<p> - Međunarodni festival dokumentarnog filma »SEE Docs in Dubrovnik« završen je u petak navečer dodjelom nagrada. Prve dvije festivalske nagrade osvojili su filmovi »Djeca-Kosovo 2000.«, mađarskog redatelja Ferenca Moldovanya i film hrvatske redateljice Biljane Čakić Veselić »Dečko kojem se žurilo«. </p>
<p>U Baltic kategoriji najboljim filmom proglašen je švedski film »Ministričina istraga«, redatelja Ulrika Holmstrupa. Tijekom sedam dana održavanja festivala prikazano je 70-ak filmova iz 20-ak zemalja kao i popratni program retrospektive hrvatskog dokumentarnog filma. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="22">
<p>Dečko s bečkom školom i vatrenim talentom - Niko Kranjčar </p>
<p> »Želio bih odmah na početku razgovora naglasiti da je moj Niko tek na dobrome putu da postane pravi nogometaš! Nedavno smo potpisali profesionalni ugovor i time je moj sin zapravo sebi odredio daljnje korake u životu« / »Nema veće sreće nego kad vas vaše dijete nadmaši. I stvarno nitko ne bi bio sretniji od mene kad bi se to dogodilo, kad bi se govorilo da je i tata velike zvijezde Nike Kranjčara bio dobar nogometaš i trener« </p>
<p>Cesare i Paolo Maldini, Johan i Jordi Cruyff... Riječ je o zacijelo najpoznatijim svjetskim nogometnim obiteljskim parovima, očevi i sinovi napravili su sjajne karijere u klubovima i u reprezentacijama.</p>
<p>Zlatko i Niko Kranjčar! Hoće li i Hrvatska dobiti svoj blistavi obiteljski par? Krasna je bila igračka karijera sadašnjega trenera Zlatka Kranjčara, a njegov sin Niko s nepunih 17 godina (navršit će ih u kolovozu) već mjesecima privlači medijsku pozornost nesvakidašnjom nadarenošću. Pa iako je bilo i neshvatljivo pretencioznih procjena igračke budućnosti mladoga Kranjčara (primjerice, »u svojim je godinama bolji nego što su to bili Maradona i Pele«!?), neprijeporno je da bi Dinamo iznova, u još jednom Kranjčaru, vrlo lako mogao dobiti i klupsku maskotu, kao što je to bio »Cico« prije 20-ak godina. No, ondašnji je klupski marketing nešto i radio, u odnosu na ovaj sadašnji bio je »televizor u boji«...</p>
<p>A je li tata Kranjčar očekivao da će u svome sinu dobiti i nasljednika na terenu?</p>
<p>- Niko je već od četvrte-pete godina iskazivao afinitet prema nogometu. U Beču, kad sam igrao u Rapidu, nerijetko nam je prekidao trening odnoseći loptu, koja mu je bila najdraža igračka. Krenuo je u trenažni proces sa sedam godina u Rapidu, već tada je pokazivao nadarenost. Međutim, želio bih odmah, u uvodu, naglasiti sljedeće: Niko je tek na dobrome putu da postane pravi nogometaš! Nedavno smo potpisali profesionalni ugovor i time je moj sin zapravo sebi odredio daljnje korake u životu, veli Zlatko Kranjčar.</p>
<p>• Jeste li inzistirali na tome da vam sin igra nogomet?</p>
<p>- Nikada! Ni u jednome trenutku nisam bio opsjednut time, sve je sam izabrao i drago mi je kad vidim da uživa u svemu tome. Kad je Niko počinjao trenirati, bio sam na vrlo malo njegovih treninga i utakmica. Bio sam često spriječen zbog svoga trenerskoga posla, ali sam dobrim dijelom i namjerno to izbjegavao, jer ga nisam želio i dodatno opteretiti svojom nazočnošću. Ionako zbog svoga prezimena nosi neizbježnu hipoteku. Htio sam da sam sebi izgradi nekakvu stazu za ulazak u nogometni svijet, a tako je i danas. I veseli me što je Niko već sad svjestan da je svojim radom i kvalitetama došao do pozicije na kojoj je sad.</p>
<p>• Smeta li vas kad neki vaši kolege treneri ne biraju riječi hvaleći vašega sina, iako mu tim nekontroliranim riječima zapravo vežu posve nepotrebne utege?</p>
<p>- Znam na što mislite, na onu nespretnu izjavu Martina Novoselca kad ga je uspoređivao s Maradonom i Peleom. Svatko ima pravo na svije mišljenje, siguran sam da Martin nije želio ništa loše. Ali, mišljenja sam da to nije dobro! Takvome glorificiranju nema mjesta, jer je Niko, iako ima niz omladinskih trofeja, odigrao tek utakmicu-dvije u seniorskoj konkurenciji. Treba ga pustiti da se normalno razvija, da ide svojim putem, da odradi dvije-tri prave, seniorske sezone. Treba biti umjeren. Ali, isto sam tako svjestan da je Dinamo veliki klub i da na mome sinu i njegovim generacijskim kolegama gradi i svoj sadašnji image, događa se nešto slično kao i u mojim igračkim počecima.</p>
<p>• Dodirnuli ste Dinamo - koliko vašem sinu u razvoju može pomoći spoznaja da je maksimirski klub praktički ostao na iznimno mladim, neiskusnim igračima, a koliko mu to može biti otegotna okolnost u razvoju?</p>
<p>- Eto još jedne sličnosti s mojim razvojnim putem, i onda se u Maksimiru stvarala nova momčad. Normalno je da je lakše kad mlađi igrači imaju uz sebe starije i iskusnije, koji na svojim leđima nose rezultatski teret. Posebno u velikome klubu. I na treneru je sad velika odgovornost da dobro usmjeri te nove maksimirske »klince«. Ali, i mediji bi trebali imati strpljenja, treba biti tolerantan, jer vjerujem da se u Dinamu rađa još jedna uspješna generacija. A s druge strane, kad sve ostane na mlađima, onda im se otvara i sjajna zgoda da se nametnu. Ako su pravi...</p>
<p>• Očekujete li da će, nakon 20-ak, godina još jedan Kranjčar postati Dinamova maskota?</p>
<p>- Marketinška služba u klubu ne smije propustiti ovu priliku i od ove momčadi, predvođene Butinom, Agićem, Mikićem..., od generacje Koretića, Gondžića, Abramovića, pa moga sina..., mora napraviti i pravi marketinški proizvod. Ne samo zbog domaćeg, nego i inozemnog tržišta. Neka izvole raditi, imaju prave »klince« koje treba znalački obraditi na tržištu. Kojim smjerom? Ako me pitaju, reći ću im... Uglavnom, Dinamo mora na tome raditi, do sada su ti dečki imali samo iznimnu medijsku promociju, vrijeme je i da se klub u to uključi. Ako neće moći, onda će Šukerova agencija, čiji je Niko član, to preuzeti na sebe.</p>
<p>• Kako je uopće došlo do suradnje s Davorom Šukerom, kako ste odlučili doći pod njegov patronat?</p>
<p>- Davor i ja smo dugogodišnji prijatelji, još od mojih igračkih dana u Rapidu. Tada me Davor posjećivao, a prijateljstvo smo učvrstili kad sam ja njega posjetio u Madridu dok je igrao u Realu 1996. godine. K tome, Davor je otvorio menedžersku agenciju s mojim prijateljem iz djetinjstva, Dinkom Pokrovcem i poslovno smo se spojili. Ne treba govoriti o Šukerovoj karizmi, svi znamo kakva sve vrata u svijetu otvara Davorovo ime. Istina, i ja imam karizmu u Hrvatskoj i Austriji, ali Davorovo ime ipak ima veću težinu, što je iznimno važno u nogometu kao biznisu.</p>
<p>• Zanimljivo, ovaj vaš normalni rezon posve odudara od ovdašnjih normi ponašanja, gdje su jal i taština osnovna karakterna obilježja...</p>
<p>- Ponavljam, vrlo se dobro zna Davorova, vrlo dobro moja karizma. I sve što radimo, radimo u interesu moga sina. Pokušat ćemo ga maksimalno rasteretiti kako bi se posve mogao posvetiti nogometu. Vidio sam da je Dinamo oklijevao kod nekih stvari, čudilo me zašto se čekalo s nuđenjem ugovorima nekim iznimno nadarenim igračima, među kojima je bio i Niko, pa smo se odlučili na suradnju sa Šukerom. I ako Dinamo neće moći odraditi marketinški dio posla, sigurno će ga odraditi agencija. Ali, kad je riječ o transferu, naglašavam da će se to odvijati na relaciji klub-klub. Jasno je da će agencija imati pravo na svoju proviziju, uobičajenu u nogometnome svijetu, ne veću od deset posto. A Niko će svoj prvi četverogodišnji ugovor sigurno odraditi u Maksimiru.</p>
<p>• Jeste li uočili kod sina identične nogometne pokrete?</p>
<p>- Jesam, čini mi se da jedan dribling radi sasvim isto kao i ja! Koji? Desni »lažnjak«! Kao da sebe gledam... A nikad nismo to radili, nisam ga stvarno to učio. Očito je stvar u genima, ha, ha, ha...</p>
<p>• A slobodni udarci?</p>
<p>- Odlično ih izvodi. No, »slobodnjake« treba vježbati, vježbati i samo vježbati...</p>
<p>• Jeste li igrali jedan protiv drugoga?</p>
<p>- Da, na »haklu«...</p>
<p>• I?</p>
<p>- Nemam nikakve šanse! Ipak je meni 45 godina, njemu još nije 17. Prava je »zvijer«, snažniji je, mlađi, brži...</p>
<p>• Treneri govore da Niko ima višak kilograma? Slažete li se s time? Usput, u tom je detalju razlika između oca i sina, vi ste bili znatno krhkije građe i tek nakon povratka iz vojske, zime 1982. godine, dobili ste i mišićnu masu...</p>
<p>- Slažem se da je Niko, u odnosu na mene, u prednosti glede tjelesne konstitucije. Ali, ne slažem se s tim trenerima koji govore da ima višak kilograma! Nema veze, on je pravi model modernoga, jakoga napadača. Visok je 184 centimetra, mora imati oko 80 kilograma na tu svoju visinu. Iznimno je mišićav, još se razvija i za mene je deplasirano uopće razgovarati o njegovoj kilaži. Korpulentan je i to mu samo može biti prednost.</p>
<p>• Kad ste osjetili da ste iz talenta izrasli u pravoga igrača i što mislite kad će se to dogoditi s vašim sinom?</p>
<p>- Igrački sam se počeo sjajno osjećati 1978. godine, dakle kad sam imao 22 godine. A tada sam iza sebe već imao pet prvoligaških sezone, tri godine sam već bio i reprezentativac bivše države. I u tom sam razdoblju bio svjestan svoje nogometne vrijednosti, dakle sazrio sam kao igrač. U tom je sazrijevanju iznimno važno koga mladi igrač ima pokraj sebe, lakše je i brže sazrijevati s iskusnijim nogometašima u svlačionici. A vidim da je Niko sad zreliji nego što sam ja bio u njegovim godinama i adekvatno tome, logično je očekivati da će on i prije 22. godine dosegnuti tu igračku snagu i samopouzdanje. U dolazećim će godinama normalne biti oscilacije i zato treba imati strpljenja i tolerancije sa svim tim mladim dečkima. A uvjeren sam da Dinamo opet ima generaciju koja bi mogla proslaviti klub.</p>
<p>• I na kraju - najveća želja?</p>
<p>- Nema veće sreće nego kad vas vaše dijete nadmaši. I stvarno nitko ne bi bio sretniji od mene kad bi se to dogodilo, kad bi se govorilo da je i tata velike zvijezde Nike Kranjčara bio dobar nogometaš i trener. A već sam sad vrlo ponosan na svoju djecu, imam krasnu obitelj. A to je najvažnije, obitelj je najvažnija u životu.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Pojavio se i treći Goran </p>
<p>Nakon pobjede protiv mladog Amerikanca Roddicka Goran Ivanišević plasirao se u 4. kolo gdje ga u ponedjeljak čeka Britanac Greg Rusedski kojeg je do sada osam puta pobijedio/ »Igrao sam iznenađujuće dobro s osnovne linije. Jedino sam u posljednjem gemu zagorčao sam sebi život, kao i uvijek, inače ne bih bio Goran Ivanišević«, rekao je naš tenisač </p>
<p>ZAGREB/LONDON, 30. lipnja</p>
<p> - Koliko je Goranu Ivaniševiću značila pobjeda protiv novoproglašenog princa američkog tenisa Andya Roddicka najbolje je pokazao nakon što je realizirao četvrtu meč-loptu. Skinuo je majicu i trijumfalno dignuo ruke prema nebu, zadovoljan i ponosan što je izborio drugi tjedan 11.8 milijuna američkih dolara vrijednog londonskog »Grand slama«. Nastup na terenu broj jedan »All England Cluba« protiv 18-godišnjeg Amerikanca možemo usporediti s najboljim igrama 30-godišnjeg Splićanina, trostrukog finalista Wimbledona. </p>
<p>- Kako sam servirao, posebice prva dva seta, to je jednostavno predobro. Ne mogu tražiti više. On je samo hodao lijevo, desno. Rekao sam sebi ako nastavim ovako servirati, on će mi već dati priliku, komentirao je Ivanišević i nastavio:</p>
<p>- Roddick je odličan tenisač, a bit će još puno bolji, no poklonio mi je nekoliko čudnih poena. Kod 5-4 u »tiebreaku« skratio je loptu na sredini terena. Dok je trčao na mrežu govorio sam »Hvala«. Nakon toga sam samo želio ubaciti retern, jer svaki njegov forhend je 200 na sat, pa stoga mora promašiti jedan ili dva.</p>
<p>Servis vrlo blizu savršenstva omogućio je Ivaniševiću slobodnu igru s osnovne linije i na mreži. Tako raspoloženog Ivaniševića teško bi nadigrali i puno iskusniji suparnici od mladog i neiskusnog ali iznimno nadarenog i borbenog »A-Rodda«, tenisača 185 centimetara visokog koji je u »Roland Garrosu« protiv Michaela Changa servirao rekordnih 37 asova.</p>
<p>- Igrao sam iznenađujuće dobro s osnovne linije. Jedino sam u posljednjem gemu zagorčao sam sebi život, kao i uvijek. Inače ne bih bio Goran Ivanišević. Znate, ja ne mogu završiti meč normalno, moram si malo otežati i priuštiti si malo patnje, rekao je Ivanišević i priznao:</p>
<p>- Kod druge meč-lopte nakon servisa nisam se mogao pomaknuti. To mi se nikad nije dogodilo, bio sam jednostavno blokiran. Kao da sam stao u živi pijesak koji vas vuče prema dolje. Stao sam na osnovnoj liniji i zapitao se »Šta radim ovdje?«. On je vratio loptu, a ja sam promašio sljedeći udarac. Ipak, na kraju je sve dobro ispalo, zabio sam par asova i pobijedio.</p>
<p>Nakon pobjede protiv Španjolca Carlosa Moye u 2. kolu Ivanišević je priznao kako je konačno postigao dogovor sa »dva Gorana u mojoj glavi«. Nakon što je propustio prve dvije protiv Roddicka pozvao je u pomoć i trećeg Gorana.</p>
<p>- U tom trenutku oba Gorana su bila vrlo nervozna. Rekao sam im »Dečki, dečki jedan se mora kontrolirati«. No, jedan je žurio, a drugi još i više. Tada je stigao treći Goran i rekao im »Dečki, opustite se, ovo je prekrasan teren, samo se smirite«, rekao je Ivanišević i zaključio u istom stilu:</p>
<p>- Treći Goran je morao doći. On je tu za hitne slučajeve. Inače je uvijek tu negdje u blizini, u pozadini kontrolira situaciju.</p>
<p>Početak drugog tjedna Wimbledona Ivanišević će označiti kao novi turnir. Suparnik u okršaju osmine finala (pondjeljak) bit će mu Kanađanin sa britanskom putovnicom Greg Rusedski. Kao i Ivanišević tako je i Rusedski poznat kao veliki servis igrač. Ipak, Rusedski nikad nije pobijedio Ivaniševića, savršenih 8-0 omjer je pobjeda i poraza u okršajima ova dva tenisača.</p>
<p>- To će biti još jedan prekrasan meč. Vrlo, vrlo uzbudljivo, 15-0, 30-0, 40-0, gem...15-0, 30-0, 40-0, gem, sa smiješkom na licu pričao je Ivanišević i nastavio:</p>
<p>- No, naši mečevi uvijek završe 7-6, 7-6. On je taj koji s vremenom postaje nervozniji od mene. U svih tih 7-8 međusobnih mečeva važne poene sam odigrao bolje od njega. Ipak, ovog puta publika će biti na njegovoj strani.</p>
<p>Ograničen bolovima u ramenu Ivanišević do Wimbledona nije zabilježio hvalevrijedan rezultat, uglavnom je »živio« do 2. kola. Organizator londonskog »Grand slama« stoga je Ivaniševiću uručio pozivnicu, koju je već i ovim uspjehom opravdao. </p>
<p>tenisači, 3. kolo: Sampras (1) - Sargsian 6-4, 6-4, 7-5, Safin (4) - Prinosil 7-6 (1), 6-3, 5-7, 1-6, 6-3, Henman (6) - Sjeng Schalken (26) 5-7, 6-3, 6-4, 6-2, Rusedski - Ferrero (8) 6-1, 6-4, 6-4, Clement (13) - Sluiter 6-7 (4), 7-6 (7), 6-4, 6-4, Federer (15) - Björkman (33) 7-6 (4), 6-3, 7-6 (2), Martin (23) - Larsson 4-6, 6-0, 6-3, 7-5, IVANIŠEVIĆ - Roddick 7-6 (5), 7-5, 3-6, 6-3;</p>
<p>tenisačice: Capriati (4) - Panova (32) 6-4, 6-4, Williams (5) - Gagliardi 6-1, 6-2, Henin (8) - Raymond (28) 6-4, 7-6 (6), Huber (18) - Dementijeva (10) 6-0, 6-2, Maleeva (12) - Frazier (20) 6-3, 6-2, Testud (15) - Sugiyama 6-7 (5), 6-2, 6-2, Martinez (19) - Osterloh 6-2, 6-3, Krasnorouckaja - Schwartz 6-3, 6-4. </p>
<p>Igor Mijić</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Tokić definitivno ostaje u Dinamu</p>
<p>»S Tokićem smo sve dogovorili, a o Mumlekovom statusu više ćemo znati u nedjelju«, kaže Dinamov predsjednik Mirko Barišić / »Ostajem u Dinamu, odluka je konačna«, kaže Mario Tokić</p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - Status Marija Tokića napokon je riješen i Dinamov trener Ilija Lončarević konačno može odahnuti. Maksimirski branič, naime, definitivno ostaje u Dinamu i u ponedjeljak će s momčadi krenuti na drugi dio priprema, u Švicarsku. Tako je, eto, ova »sapunica« napokon završena, i to, kako kažu obje pregovaeračke strane - na obostrano zadovoljstvo...</p>
<p> - Ostajem u Dinamu, potvrdio nam je Tokić u subotu poslijepodne, neposredno nakon razgovora s klupskim predsjednikom Mirko Barišićem. - Malo sam ja popustio, malo oni i uspjeli smo se dogovoriti.</p>
<p> No, Tokić nam je, isto tako, prošle nedjelje odlučno naglasio kako »definitivno odlazi iz Dinama«. Zvučao je jednako uvjerljivo kao sada. Ipak, ovaj put je podvukao kako više ne postoje nikakve sumnje.</p>
<p> - Slobodno napišite da definitivno ostajem. To je konačna odluka.</p>
<p> Ugovor još nije potpisao, no tvrdi da je to zaista samo pitanje formalnosti... Barišić je prije samo nekoliko dana naglasio kako ga je »Tokić iznimno razočarao« i u javnosti se o svom igraču očitovao vrlo oštrim riječima. Ipak, nova tura razgovora amortizirala je napetu atmosferu...</p>
<p> - Najvažnije je da smo njegov status napokon riješili, važno je bilo strpljenje i, eto, dogovorili smo se... Pretpostavljam da je takav igrač od iznimne koristi momčadi.</p>
<p> U subotu je na sastanku s klupskim predsjednikom bio i Miljenko Mumlek, koji je u »nacrtima« trenera Lončarevića zamišljen kao glavni graditelj igre u nadolazećoj sezoni. No, Mumlek čeka da mu Dinamo isplati dugovanja, a pritom prijeti arbitražom i odlaskom iz Maksimira.</p>
<p> - O Mumlekovom ćemo statusu više znati u nedjelju, dodao je Barišić. - Iznijeli smo mu svoje prijedloge, no oni nisu ni izdaleka onima kakve ima u dosadašnjem ugovoru. Naš je kredo da uvijek govorimo istinu, neovisno o tome bila ona teška ili ne. Nikad nećemo reći i obećati nešto što ne možemo napraviti.</p>
<p> Sam Mumlek je sastanak napustio mrka pogleda i nije bio suviše pričljiv. Samo nam je dobacio da ga kontaktiramo u nedjelju navečer, kada će »znati nešto više«.</p>
<p> Barišić se nešto kasnije osvrnuo na još nekoliko detalja...</p>
<p> - Nakon svih napada na naš klub, nevjerice i pomalo pesimističnih napisa u javnosti, ponovno naglašavam da je naš koncept najbolji i jedini pravi, kazao je Barišić. - A to je orijentacija ka mladim igračima. Opredijelili smo se za radikalnu reorganizaciju, koja je već u tijeku. Isključivo se orijentiramo ka vlastitim snagama. Naravno, određena pojačanja uvijek dobro dođu, Dinamo je klub koji bi uvijek trebao biti zanimljiv dobrim igračima, ali pod prihvatljivim uvjetima... No, moram reći da ova momčad neće biti respektabilna za godinu dana, već - sada. Ne možemo zanemariti činjenicu da se u hrvatski nogomet, možda i nehotice, uvukao amaterizam. Pa, nije u redu da igrač Dinama ili Hajduka ima ugovor takav kakav ima, dok nogometaši drugih klubova igraju za 1.500 maraka.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Štimcu čestitke na zagrebačkim ulicama</p>
<p>»Lijepo je i ugodno bilo šetati u petak i subotu Zagrebom. Zaustavljali su nas mnogi navijači Hajduka i Dinama čestitajući nam na potezu koji smo napravili ulaskom u Hajduk«, veli Igor Štimac i dodaje: »Netočno je da rušimo Ivicu Šurjaka«</p>
<p>SPLIT, 30. lipnja</p>
<p> - Nogometaši Hajduka u subotu su otputovali u Švicarsku gdje će ostati do četvrtka. U nedjelju ih čeka prva utakmica, igraju u Baselu protiv kluba naše dijaspore, Posavine. Dan kasnije u ponedjeljak Splićani će igrati protiv Grasshoppersa, a onda u srijedu 4. srpnja na programu je ogled s Aarauom. Nakon toga, Splićani će se iz švicarskog Balsthala vratiti kućama. Sigurno je da će ove utakmice dobro doći treneru Nenadu Gračanu kako bi uigrao momčad, iako je još daleko od konačnog izgleda... </p>
<p> Naime, trebalo bi se konačno rješiti pitanje napadača Marsonije Ivice Olića. Jedan od četvorice »vatrenih« iz Upravnog odbora Hajduka, Igor Štimac u subotu nam je na tu temu kazao:</p>
<p>- Sve ide svojim tijekom i vjerujemo u dovođenje Olića u Hajduk. </p>
<p>Štimac je i ljut na neke napise u novinama:</p>
<p>- Provlači se kako Štimac i ostali »vatreni« ruše Šurjaka. Međutim, to nije ni blizu istine. Zapravo duboko sam razočaran takvim komentarima i to doživljavam kako se namjerno kopa jama klupskim ambicijama. Nemamo nikakve veze sa rušenjem Šurjaka. Uostalom, Šurjak je prije neki dan potpisao dvogodišnji ugovor s Hajdukom kao sportski direktor, reći će Štimac i još dodati:</p>
<p>- Lijepo je i ugodno bilo šetati u petak i subotu Zagrebom. Zaustavljali su nas mnogi navijači Hajduka i Dinama čestitajući nam na potezu koji smo napravili ulaskom u Hajduk. I zato me ljute takvi komentari koji su se pojavili u novinama, očigledno da pojedincima nije stalo da Hajduk stane na svoje noge. </p>
<p>• Jesu li Štimac, Asanović i Bokšić, koji su bili kratko u Sloveniji, uspjeli porazgovarati sa igračima kako su to najavljivali?</p>
<p>- Obavili smo razgovor sa stručnim stožerom te sa sportskim direktorom Šurjakom koji će sada u Švicarskoj obaviti pojedinačne razgovore sa svakim od igrača. </p>
<p>Štimac u nedjelju putuje u London kako bi pokušao dogovoriti svoj prelazak u Hajduk sa ljudima iz West Hama. Uvjeren je da će naći zajednički jezik te da će se 8. srpnja zajedno sa Asanovićem pojaviti se na treningu »bijelih«. Sportski direktor Ivica Šurjak u petak se priključio momčadi, nakon utakmice i pobjede protiv Maribora (1-0). </p>
<p>- Rado bih ipak pokušao zadržati Đolongu, reći će nam Šurjak kada smo ga zapitali malo o igračkom kadru. - Čekamo da nam se javi Damir Milinović koji bi trebao u nedjelju srediti svoj status u njemačkom Bochumu. </p>
<p>U subotu je u hotelu »Park« održana promocija knjige slavnog čuvara mreže »bijelih« Vladimira Beare pod nazivom »Veliki Beara«. Žalosno je što nitko iz Hajduka nije bio nazočan promociji ove knjige, to je najviše pogodilo legendarnog Hajdukovog kapetana Franu Matošića:</p>
<p>- Zar je moguće da nitko iz Hajduka nije došao na promociju knjige našeg Vlade. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Dodik zaustavio Korzikance</p>
<p>KOPRIVNICA, 30. lipnja</p>
<p> - Pogotkom Marija Dodika u sedmoj minuti nogometaši Slaven Belupa svladali su francuskog prvoligaša Bastiju 1-0 u prvoj utakmici 2. kola Intertoto kupa.</p>
<p> Koprivničanci su nastupili u sastavu: Solomun - Međimorec; Crnac, Kacić - P. Bošnjak (od 58, Kovačević), Mužek (od 86. Havaić), Ferenčina, Radiček - Geršak (od 64. Medenjak) - Jurčec, Dodik.</p>
<p>• Ostali rezultati prvih utakmica 2. kola Intertoto kupa: Basel - Grindavik 3-0, Pobeda Prilep - Rizespor 2-1, Čelik - Gent 1-0, Troyes - Georgia 6-0, Sturm - Lausanne 0-1, Dinamo Minsk - Hapoel Haifa 2-0. ></p>
<p>I. Č. M.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Samo je Jambo mogao vratiti igrače, ja nikako</p>
<p>Posljednjih mjeseci su se mnoge stvari držale u klubu bez mog znanja, moje su ingerencije bile ograničene / Neka uzmu ispis popisa poziva s naših mobitela i vidjet će da ja s Jambom nisam razgovarao. Možda je Jambo s nekim i razgovarao, ali sa mnom sigurno nije / Razočaran sam što su otišli s terena, jer sam bio uvjeren da će dobiti utakmicu, ali nisam imao veze sa svim tim / I u Metkoviću i u Zagrebu bila je psihoza linča i ovakvim se sad kaznama pokušava spasiti organizacija</p>
<p>Novi se skandal u hrvatskom sportu dogodio neki dan kad je Stegovno povjerenstvo Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) izreklo teške kazne čelnicima, treneru, igračima i klubu Metković Jambu zbog napuštanja terena minutu i pol prije kraja odlučujuće utakmice za naslov prvaka. Najteža je kazna pogodila direktora RK Metković Jamo, Zdenka Dragovića kojem je izrečena doživotna zabrana rada u rukometu. Odluka Stegovnog povjerenstva je prvostupanjska, svi kažnjeni imaju rok od osam dana za predaju žalbe. Dragović je najavio žalbu koju će predati tek kad dobije na uvid svjedočenja delegata utakmice Zlatka Mošničke, člana Međunarodnog olimpijskog odbora Antuna Vrdoljaka i predsjednika Metković Jamba, Stipe Gabrića.</p>
<p>Dragović je uvjeren da treba biti oslobođen odgovornosti i za to će se boriti svim sredstvima i ići koliko god daleko treba da bi dokazao kako nije kriv.</p>
<p>- Smatram da je Vrdoljakovo svjedočenje lažno, a Mošničkino neprecizno. Pogledat ću ta svjedočenja i ako ima uporišta, podići ću kaznenu prijavu. Ako ne, podići ću privatnu tužbu. Kad se igrači otišli, došao sam ispred svlačionice i objašnjavao zašto su tako odlučili, a ne nagovarao na odlazak. A za nagovaranje da se vrate na teren ionako nisam imao prava.</p>
<p>• Zašto, ipak ste direktor kluba?</p>
<p>- Posljednjih mjeseci su se mnoge stvari držale u klubu bez mog znanja, moje su ingerencije bile ograničene. Jambo i ja smo se razišli u nekim stvarima i neki misle da radim na štetu kluba, pa su me držali po strani od mnogih stvari. Zato sam se i odlučio ionako povući iz rukometa na kraju sezone i prije nego što se sve to dogodilo. Uostalom, pa da Jambo nije odlučio da se sve slomi na meni, zaštitio bi me u svom svjedočenju. No, odluka je da se žrtvuje mene da bi se spasio Obrvan. Osim toga, kad su igrači otišli u svlačionicu, ja nisam ni ulazio unutra, jer nemam pravo biti tamo.</p>
<p>• Kakva je vaša verzija događaja te večeri?</p>
<p>- Što se doista događalo, vidio sam tek na snimci nekoliko dana kasnije. Sjedio sam na tribinama sa Milanom Španjićem i Silvijem Degenom i svo smo vrijeme komentirali utakmicu. Odjednom je nastala gužva i kad sam pogledao, vidio sam da se Goluža svađa s Bartolom Kalebom, a Matošević sa sucima. Spustio sam se na teren da ih odvučem da ne bude incidenta. Razmišljao sam što napraviti, ali ni sam nisam znao što je najbolje. Kad sam došao ispred svlačionice, Matošević mi je rekao neka izvedem Vrdoljaka iz svlačionice koji ih je došao nagovarati da se vrate. No, igrači su mu rekli da se neće vratiti tamo gdje im viči da su Srbi i gdje ih pljuju. Vrdoljak se nije dao van, pa sam ga izveo. On je pitao gdje je Jambo i neka ga zovem. Rekao sam mu: »Evo vam telefon, pa ga zovite«. I tu se može utvrditi jesmo li Jambo i ja dogovorili da igrači odu s terena. Neka uzmu ispis popisa poziva s naših mobitela i vidjet će da ja s njime nisam razgovarao. Možda je Jambo s nekim i razgovarao, ali sa mnom sigurno nije. Ja sam ga vidio tek kad smo kasnije došli u hotel, kaže Dragović: </p>
<p>- Ponavljam, nisam imao nikakvih ingerencija vratiti igrače na teren. Mošnička je došao do mene i rekao neka igrače vratim na teren, ali sam mu rekao da ja to ne mogu, neka razgovara s trenerom i kapetanom momčadi. Jedino što sam rekao da ih ne mogu vratiti, a ne da ih neću vratiti. A nisam se ni htio petljati u to, jer se dosad sve ionako uvijek lomilo na meni.</p>
<p>• Jesu li igrači ili bilo tko drugi u tom trenutku pomislili da bi zbog toga mogli biti kažnjeni? Ipak je to najveći prekršaj u sportskim pravilnicima.</p>
<p>- Igrači su bili jadni, ljutiti, neki su i plakali... Nešto su i razbili u svlačionici, ali sam rekao domaru da napravi račun za štetu i to smo platili. Nitko od njih nije razmišljao o kaznama. Jedina osoba koja ih je mogla vratiti u tom trenu bio je Jambo. No, pitanje je bi li i on uspio, jer lijepo je to opisao Dominiković rekavši: »Pa nismo ni mi igrači kurve da baš sve radimo za novac. Istina je da nas Jambo plaća, ali prelila se čaša i nismo više imali snage trpjeti sve to na terenu«. Da je Jambo bio na utakmici, on bi ih možda i vratio, ali on nije htio doći, jer je bio ljut zbog Bandića. Antun Vrdoljak je običan lažljivac i njegovo svjedočenje će meni presuđivati. Neka pitaju igrače jesam li im rekao - da se vrate ili da se ne vrate? Razočaran sam što su otišli s terena, jer sam bio uvjeren da će dobiti utakmicu, ali nisam imao veze sa svim tim.</p>
<p>• Vjerujete li da će ovakve kazne ostati i nakon žalbi?</p>
<p>- Kazna klubu neće ostati, jer bi do moglo dovesti i do raspada kluba. Mislim da će ostati kazna treneru, iako je mogla biti i blaža. Na žalost, sad moram dokazivati da nisam imao veze s time. Stvoren je pritisak, to je osobni obračun sa mnom. Da nije, Jambo ne bi dozvolio da se sve lomi na meni. Nemam ništa protiv Obrvana, dapače, ali sam kažnjen da bi se spasio on. I u Metkoviću i u Zagrebu bila je psihoza linča i ovakvim se sad kaznama pokušava spasiti organizacija.</p>
<p>• Nakon te završnice, predsjednik kluba Gabrić je rekao da će, ako treba, njegova momčad igrati BiH ligu. Što mislite o tome?</p>
<p>- Ne znam je li to on rekao, ali ako i jest, to je bilo samo u afektu. To nitko ozbiljan ne može reći. Ova je država rođena u borbi i krvi i da se nakon svega toga mijenja domovina zbog rukometa je suludo.</p>
<p>• Kako biste vi kaznili takve prekršaje da se radi o nekom drugom i da vi odlučujete o kaznama?</p>
<p>- Dvaput sam bio kažnjen od HRS-a, pa sam onda malo čitao i Pravilnik o natjecanju i Stegovni propisnik, a nešto sam od svega toga i zapamtio. Prvo, mislim da se trebao koristiti Pravilnik o natjecanju koji također ima kazne za napuštanje terena, nedolazak na utakmicu i tome slično. U ovom se slučaju radilo o afektu i zato bi se trebao koristiti Pravilnik o natjecanju. No, kazne u tom pravilniku su blage, recimo trener dobiva kaznu do šest mjeseci ili jednu do osam utakmica nevođenja, a klub se kažnjava financijski. Stegovni propisnik sankcionira. Svakako da bih i ja izrekao kazne, ali prije toga bih pooštrio kazne predviđene u Pravilniku o natjecanju i po tom bi pravilniku izrekao kazne, jer se radilo o afektu.</p>
<p>• Mislite li i vi da iza svega toga stoji Zoran Gobac?</p>
<p>- Svakako je da je Zoran Gobac najmoćnija osoba hrvatskog rukometa. On misli 140 na sat, živi rukomet 24 sata dnevno i ima svojih zasluga. Budući da je toliko moćan, ljudi ne žele rat s njim, mnogi će mu nešto napraviti na ruku bez da on bilo što kaže ili zamoli. Gobac i ja smo prijatelji gotovo 30 godina i naša suradnja traje godinama. No, prijateljstvo između naših klubova je puklo prije nekoliko godine oko Davora Dominikovića kojeg je tada Zagreb dobio na silu, obajšnjava Dragović:</p>
<p>- Zoran si mnogo toga dozvoljava, mnogo toga kaže, ali nikad nije bio kažnjen zbog toga, za razliku od mene. No, ne mislim da on stoji iza tih kazni. Siguran sam da je priželjkivao da budemo kažnjeni, ali, eto, malo mu zamjeram, jer se nije ni pokušao boriti za mene, a zna da nisam kriv. Zoran se bori uvijek za svoj klub i on ima svoj način borbe. Ovo mu čak i odgovara, jer se tako skreće pažnja s njegovog problema s klubom. Meni u Metkoviću zamjeraju što se svaki dan čujem sa Zoranom, ali znamo se i surađujemo 30 godina. Mislim da on nije imao ništa s tim.</p>
<p>• Najavili ste odlazak iz rukometa.</p>
<p>- Da, to sam planirao i prije nego što se sve to dogodilo. Otići ću, ali želim otići uzdignute glave, ne kao krivac, jer nisam kriv. Kad odem iz rukometa i ako se ne angažiram u nekom drugom sportu, vjerujte da ću biti najveći dobitnik. Uživat ću u vikendima sa svojom obitelji, bacat mreže i uživati u svojoj srednjoj dobi.. Priznajem, jesam kolerik i ponekad zaboravim na ponašanje, ali držim do svog morala i prava.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Strategija za spašavanje rukometa</p>
<p>Upravni odbor Hrvatskog rukometnog saveza je prihvatio strategiju razvoja hrvatskog rukometa za sljedeće četiri godine / Prepirke oko početka novog sustava natjecanja - starta li na jesen ili tek sljedeće godine?</p>
<p>ZAGREB, 30.lipnja </p>
<p> - Sjednica Upravnog odbora Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) prošla je mirno, kao da samo nekoliko sati prije nisu RK Metković Jambo, njegovim čelnicima, treneru i igračima »odrezane« kazne kakve se ne pamte u hrvatskom sportu.</p>
<p>Na toj je sjednici predstavljena strategija razvoja hrvatskog rukometa u sljedeće četiri godine. Koncept kaže kako bi stožerna liga hrvatskog rukometa trebala biti kadetska liga iz koje će kasnije izaći seniori. Preduvjet za to je jačanje mini-rukometa i osnivanje mlađe kadetske lige (dvije godine mlađi od kadeta). Juniorska liga više ne bi egzistirala, tek bi se od igrača tog godišta formirale reprezentacije koje bi se natjecale na raznim europskim natjecanjima, kojih je uistinu mnogo.</p>
<p>Kadetska liga završava s navršenih 18 godina, a potom će igrači, ovisno o svojoj kvaliteti, zaigrati u Prvoj ili Drugoj ligi.</p>
<p>Napravit će se i marketinški plan kako bi se svi pogoni mogli financirati. Osim toga, HRS će Vladi Republike Hrvatske uputiti prijedlog sustava financiranja hrvatskog sporta, u kojima bi, između ostalom, tražili i porezne olakšice za ulaganje u sport.</p>
<p>HRS će i Europskom rukometnom savezu (EHF) poslati prijedlog reorganizacije europskih kupova. Naime, HRS, uz podršku skandinavskih klubova, smatra da bi bilo bolje da se Europa podijeli u četiri zone i da se igraju četiri konferencijske lige. Spajali bi se tek u četvrtfinalu. To bi bilo financijski podnošljivije, marketinški zanimljivije, a i više bi klubova nastupalo, pa bi se dobilo i na kvaliteti. Uz to, HRS će predložiti EHF-u da počne nagrađivati nastupe u Europi, jer je dosad rukomet bio sport u kojem se moralo platiti da bi igrao u europskom natjecanju.</p>
<p>Najviše se govorilo o novom sustavu natjecanja, ali odluka kad će krenuti taj sustav ostavljena je Skupštini HRS-a koja će se okupiti 14. srpnja. Naime, muška Prva liga bi brojila 16, a ženska 12 klubova. Više ne bi bilo Prve B lige, kao dosad, nego bi bile tri Druge lige sa do 14 klubova, a devet Trećih liga sa do 12 klubova. Tako bi niža natjecanja bila jeftinija, a i potaknuo bi se i razvoj rukometa u regijama.</p>
<p>Problem je nastao jer je lani odlučeno da bi taj sustav startao u sezoni 2002/2003., no većina bi voljela da taj model zaživi još ove jeseni. Kako se članovi Upravnog odbora nisu mogli dogovoriti oko toga, odluka je prepuštena Skupštini. Predsjednik Nadzornog odbora HRS-a, Davorin Bebić je upozorio da je protivno Statutu i pravu da ovaj sustav počne ove jeseni, ali je rekao da je nemoćan oko odluke. Na to je predsjednik Željko Kavran rekao kako bi mogao pronaći način kako bi taj sustav počeo od ove sezone.</p>
<p>No, taj je sustav natjecanja jednoglasno prihvaćen. Jednoglasna je bila i odluka o početku sljedeće sezone, prva će rukometna liga startati 29. ili 30. rujna. Svi članovi Upravnog odbora su se složili i da treba promijeniti datume prijelaznog roka. Tako je prijelazni rok od 1. srpnja do 31. kolovoza, a za strance do 31. prosinca. Svi su složni da će odsad s istekom prijelaznog roka u ured HRS-a morati stići svi dokumenti o igračima koji su došli u klub.</p>
<p>Na kraju je predsjednik Kavran rekao da je razgovarao s predsjednikom EHF-a, Staffanom Holmqvistom koji je rekao da ipak postoji mogućnost da se odluka o Zagrebovoj suspenziji iz Lige prvaka promijeni. Istodobno, članovi UO su jednoglasno dali punomoć predsjedniku Kavranu da odluči koji će klub 3. srpnja prijaviti EHF-u za europske kupove. </p>
<p>I. M.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Mitchell predvodi plejadu američkih sprintera</p>
<p>S američkih »trialsa« u Eugenu dolaze i dvije nove američke sprinterske nade, Kelli White i La Tasha Jenkins, kao i Sandra Glover, pobjednica »trialsa« na 400 metara prepone</p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - Iako će konačne startne liste biti poznate tek u ponedjeljak ujutro, u Zagreb je već pristigla većina sudionika atletskog »Grand Prix« mitinga, pa se naziru obrisi atletskog spektakla na Savi. U to smislu vesele nas i odlični rezultati koje su gosti zagrebačkog mitinga postigli na mitingu Zlatne lige u Rimu, posebice pobjede Nezhe Bidouane na 400 m prepone, te Kevina Dilwortha u skoku udalj. No, to je tek manji dio onoga što nas očekuje.</p>
<p>Tako ćemo u sprinterskim disciplinama (100 i 200 m) u Zagrebu u ponedjeljak navečer vidjeti čitavu plejadu poznatih i manje poznatih američkih trkača, na čelu s Dennisom Mitchellom, koji ponovno trči vrlo brzo. Svakako treba spomenuti i Grega Saddlera, koji je prošle godine na mitingu u Ateni pobijedio kompletnu svjetsku elitu, uključujući i Mauricea Greenea, no nakon toga se ozlijedio i nije se dosad pojavljivao na stazi. S američkih »trialsa« u Eugenu dolaze i dvije nove američke sprinterske nade, Kelli White i La Tasha Jenkins, koje su drugim mjestima na 100 i 200 metara izborile nastup u američkoj reprezentaciji na SP u Edmontonu, kao i Sandra Glover, pobjednica »trialsa« na 400 metara prepone.</p>
<p>Još uvijek je upitan nastup svjetske rekorderke u skoku motkom, Stacy Dragile, no u toj disciplini riječ »confirmed« (potvrđeno) stoji pokraj imena aktualne europske rekorderke, Svetlane Feofanove i bivše rekordreke Anžele Balahonove. Domaćim gledateljima izuzetno zanimljiv će biti dvoboj Kamile Skolimowske i Ivane Brkljačić u bacanju kladiva. Tijekom juniorske karijere njih su se dvije pobjeđivale naizmjence. Kamila Skolimowska je, međutim, u Sydneyju uzela zlatnu olimpijsku medalju, dok je Ivana dobro iskoristila njezin »trenutak slabosti« na juniorskom SP u Čileu i tamo se okitila zlatom. »Majstorica« je, dakle, na stadionu Mladosti. Jasno, bit će to puno više od dvoboja, budući da su na startnoj listi i Njemica Nicole Humbert, Mađarica Katalin Divos i mnoge druge vrsne kladivašice. </p>
<p>Kada je riječ o domaćim atletičarima, sa zanimanjem ćemo popratiti nastup dvojice naših skakača u dalj, Siniše Ergotića i Luke Aračića, budući da su obojica ove godine skakali preko osam metara. Društvo će im praviti Amerikanci Kevin Dilworth, Melvin Lister, te Kareem Streete-Thompson, obojica s osobnim rekordima preko osam i pol metara. Dvije predstavnice imat ćemo i u skoku u vis. Blanka Vlašić se ove godine ustalila na visinama preko 190 cm, te bi u ponedjeljak mogla računati čak i na vrlo visok plasman. Nevena Lenđel, pak, nastoji doći do spomenutih visina, a do željenih dometa mogle bi ih »povući« Julija Ljahova, čiji je osobni rekord dva metra, te Neli Žilinskiene i Gwen Wentland. Za tri sata mitinga, više nego dovoljno atraktivnih događanja...</p>
<p>Organizatori zagrebačkog atletskog mitinga uvijek posebnu pažnju posvećuju utrci na 110 metara prepone. Usprkos ozljedama nekih najavljenih trkača u toj disciplini u ponedjeljak ćemo ipak gledati izuzetno jaku Memorijalnu utrku »Boris Hanžeković«. Jamstvo tome su poznati Amerikanci Larry Wade, Terry Rees, Chris Philips, te južnoafrikanac Shaun Bawnes.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="30">
<p>Vatikan svjetskim moćnicima: Saslušajte prosvjede mladih</p>
<p>Predstavnici osam svjetskih sila predstavljaju samo svoje zemlje, a ne cijeli svijet, upozorava kardinal Tettamanzi</p>
<p>RIM, 30. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Dvadeset dana pred početak sastanka na vrhu G8 koji će se održari u Genovi od 20. do 22. srpnja, atmosfera se sve više usijava. Najavljeni su dosad najveći prosvjedi »naroda Seattlea«, velika je opasnost od terorističkih akcija pobornika saudijskog milijardera i kralja terorizma Osame bin Ladena, postoje problemi oko sigurnosti smještaja sudionika kupa itd... Uz to, počeli su se javljati i crkveni predstavnici sa svojim viđenjima skupa G8. Kao ulje na vatru djelovale su riječi kardinala Dionigija Tettamanzija, nadbiskupa Genove: »Predstavnici osam velikih svjetskih sila, koji će se sastati u palači Ducale, predstavljaju samo svoje zemlje, a ne cijeli svijet. Moglo bi se raspravljati o legalnosti cijelog skupa«. </p>
<p>Mišljenje je to identično idejama mladih demonstranata. »Narod Seattlea« takođe misli da osam moćnika nisu gospodari svijeta i nemaju pravo odlučivati za cijeli planet. Izlaganje kardinala Tettamanzija u palači San Giorgio u Genovi izazvalo je ovacije prisutnih mladih iz socijalnih centara. »Periferija grada je centar globalizacijskog doba«, kaže on. Prioritet skupa G8 treba biti borba protiv siromaštva, smatra kardinal. Citirane su i riječi Koffi Annana, generalnog tajnika Ujedinjenih naroda, koji je iznio zabrinjavajući podatak da »je golemi dio svjetskod stanovništva potpuno izvan globalnog tržišta jer ništa ne proizvodi niti išta konzumira«. Tettamanzi vidi opasnost i za razvoj demokracije u zapadnim zemljama »koja je koncentrirana isključivo na rast svog bogatstva, pretvarajući se u hegemonističku demokraciju globaliziranoga svijeta«. On poziva velike na dijalog s mladim demonstrantima.</p>
<p>U petak navečer se oglasio i Vatikan, također pozivajući na dijalog i porukom: »Saslušajte mlade koji su protiv globalizacije«. A američki kardinal James Stafford (predsjednik Pontifikatskog vijeća laika) upozorava: »Mladi koji mirno prosvjeduju odvjetnici su onih koji nemaju pravo glasa. Važno je da svi shvate da siromašni svijet ima pravo da bude saslušan... Na žalost, imam osjećaj da gospodarska globalizacija ide protiv mladih i siromašnih zemalja«. I papa Ivan Pavao II nedavno je izjavio kako »globalizacija predstavlja opasnost da bogati postanu još bogatiji, a siromašni još siromašniji«. </p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Schuster pozvao 10 predsjednika na planinarenje u Tatre</p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - U rujnu ove godine Slovačku će posjetiti deset predsjednika europskih država, koji bi se trebali zajedno sa slovačkim predsjednikom Rudolfom Schusterom popeti na najviši vrh Slovačke - Gerlach (u Visokim Tatrama - 2.655 metara). Rezultat je to poziva slovačkog predsjednika, koji je nakon oporavka od bolesti prošle godine, ponudio europskim predsjednicima, s kojima se susretao u raznim prilikama, da se zajednički popnu na najviši slovački vrh.</p>
<p> Iako je taj prijedlog vrlo dobro prihvaćen u slovačkoj javnosti, jer znači svojevrsnu promidžbu Slovačke i njenog turizma, već sada se javljaju teškoće u njegovoj provedbi. Posebno je nezadovoljna gorska služba spašavanja u Tatrama, koja mora osigurati siguran uspon vremešnih predsjednika. »Akcija će biti zahtjevna i skupa«, izjavio je načelnik gorske službe Jozef Janiga. »Morat ćemo, zbog sigurnosnih razloga, izmijeniti svu užad za pridržavanje do vrha Gerlacha, što će stajati oko pola milijuna kruna« (80.000 kuna), izjavio je. Uspon na Gerlach i silazak obično traje oko osam sati, a predsjednici, koji se neće upustiti u tu planinarsku avanturu, čekat će svoje kolege u hotelu u podnožju Tatre. Prema želji predsjednika Schustera oni bi mogli pratiti uspon svojih kolega u izravnom prijenosu. No, ni Slovačka televizija (STV) niti privatne televizije Markiza, Global i Luna nisu zainteresirane za izravni prijenos, jer je on skup i neće, po njihovoj procjeni, imati komercijalni efekt. Zato se razmatra mogućnost da se za predsjednike, koji će čekati povratak svojih kolega u hotelu, osigura izravni prijenos uspona na Gerlach tako da ga snimaju amateri-snimatelji iz redova slovačkih alpinista. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Kriza jugoslavenske vlade: Na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> ulaze narodnjaci?</p>
<p>Predsjednik SRJ Koštunica ponovio kako nije bio pravodobno obaviješten o izručenju bivšeg predsjednika SRJ, ali nije povukao svoje dužnosnike iz vlasti</p>
<p>BEOGRAD, 29. lipnja</p>
<p> - Jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica najavio je da će početkom sljedećeg tjedna započeti konzultacije o mandataru za sastav nove vlade SRJ nakon što je premijer Zoran Žižić iz crnogorske SNP podnio ostavku nezadovoljan izručenjem Slobodana Miloševića sudu u Haagu. Kako je priopćeno iz Koštuničina ureda, pitanje sastava nove vlade bit će povjereno »samo političkim subjektima sličnih programskih ciljeva, spremnih nastaviti reformsku orijentaciju dosadašnje vlade«.</p>
<p>Zasad se u Beogradu s velikim oprezom pristupa analizama kako bi nova vlada mogla izgledati, ali se već spominje crnogorska Narodna stranka kao »značajan jezičac na vagi«. Ta stranka, članica federalne koalicije, potvrdila je svoju spremnost da sudjeluje u konzultacijama o novoj saveznoj vladi, gdje bi mogla zauzeti mjesto Bulatovićevih i Žižićevih narodnih socijalista. Službene potvrde pretpostavki da bi novi premijer mogao biti Predrag Drecun u subotu još nije bilo. </p>
<p>Inače, jugoslavenski je predsjednik u subotu ponovio tvrdnju kako nije bio pravodobno obaviješten o izručenju bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića Međunarodnog kaznenom sudu (ICTY). Time je sukob unutar vladajuće jugoslavensko-srbijanske koalicije DOS još više zaoštren. Država je . ocjenjuje se, ušla u ozbiljnu krizu začetu neslaganjem u saveznoj vladi oko uredbe o suradnji SRJ s ICTY i nastavljenu ostavkom premijera SRJ Zorana Žižića.</p>
<p>Koštuničina stranka DSS odlučila je u petak izdvojiti se iz zastupničkih klubova DOS-a u srbijanskom i saveznom parlamentu, ali ne i povući svoje članove s državnih dužnosti u Srbiji i SRJ. To ostavlja prostora za ocjenu kako Koštuničina, nekad minorna stranka ipak nije spremna staviti na kocku svoj prosperitet stečen dolaskom oporbe na vlast.</p>
<p>Koštunica je nedavno ocijenio da je raspad DOS-a »neminovnost«. Njegova je stranka i on osobno posljednih su dana više puta spominjali izvanredne izbore na svim razinama, što su službeno u zajedničkoj izjavi prošle srijede zatražile i oporbene stranke, Miloševićevi socijalisti, Šešeljevi radikali i Stranka srpskog jedinstva pokojnog Željka Ražnatovića Arkana. (Hina/V.F.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Miloševićev dolazak u zatvor snimio amater </p>
<p>HAAG, 30. lipnja</p>
<p> - Video-snimku s prvim koracima bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića u zatvoru Scheveningen načinio je amater s krova svoje kuće, izjavila je u subotu za agenciju France Presse njegova supruga. Na snimci se vidi bivši jugoslavenski predsjednik kako hoda pogrbljen, rukama vezanim na leđima i okružen s dva policajca, samo nekoliko sekundi nakon što se helikopter, koji ga je dovezao u Scheveningen, spustio u dvorište zatvora.</p>
<p>Erik Stageman i njegova supruga Joan popeli su se na krov svoje kuće smještene iza zatvora kako bi dočekali Miloševića. »Bili smo na krovu i rekli smo kako bi naša kćer Merel to voljela vidjeti. Tada je Erik ortišao po kameru«, rekla je Joan Stageman i dodala kako su u jednom trenutku postali svjesni da snimaju »povijesni« trenutak. »Nismo to mogli sačuvati samo za nas«, istaknula je.</p>
<p>Bračni par Stageman stupio je u kontakt s javnom nizozemskom televizijskom postajom NOS kojoj su prodali snimke, a ni jedna strana nije otkrila cijenu transakcije. Erik Stageman je potom sav novac poklonio jednoj humanitarnoj organizaciji. »Dali smo sav novac Zakladi Life. To nije novac koji nas interesira«, rekla je Joan Stageman. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Izručenje Miloševića - opasan presedan za Rusiju</p>
<p>Riječ je o sramnom kupoprodajnom ugovoru između srbijanske vlade i Zapada, drži većina ruskih političara</p>
<p>MOSKVA, 30. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Politička bura koju je u Rusiji izazvalo izručenje Slobodana Miloševića Haaškom sudu za ratne zločine, još nije splasnula. Predsjednik Vladimir Putin i dalje šuti, ali se ruski političari različitih ideoloških orijentacija doslovce natječu tko će dati oštriju i osudu izručenja Miloševića Međunarodnom sudu u Haagu. Iako se razlikuju po tonu i stilu, bit svih tih komentara svodi se na zajednički zaključak: izručenje Miloševića sramni je kupoprodajni ugovor između srbijanske vlade i Zapada i nova politička greška s teškim posljedicama za stanje na Balkanu, ali i daljnji razvoj međunarodnih odnosa.</p>
<p>Predstavnik ruske političke ljevice i šef donjeg parlamentarnog doma Genadij Seleznjov bio je najoštriji pa je u svom komentaru zatražio da se »suđenje Miloševiću u Haagu treba pretvoriti u sudski proces protiv NATO-a koji je, zaobilazeći UN, bombardirao SRJ«. Lider ruske desnice Boris Nemcov nazvao je izručenje Miloševića »velikom političkom pogreškom« i teškim udarcem za demokraciji u Jugoslaviji, dok je predstavnik Putinove centrističke stranke Jedinstvo Mihail Mergelov u predaji Miloševića uočio udarac za suverenitet SRJ. U tom duhu govori i ruski šef diplomacije Igor Ivanov, koji je još donedavno tvrdio da je sudbina Miloševića unutarnja stvar SRJ, a sada izjavljuje da njegovo izručenje Haagu destabilizira Jugoslavuju i »ide na ruku separtistima na Kosovu i Crnoj Gori«. Ipak, najviše je svojom izjavom iznenadio šef gornjeg parlamentranog doma Jegor Strojev koji je ustvrdio da se iza izručenja Miloševića krije »pokušaj stvaranja opasnog presedana za Rusiju« i da se tog presedana Moskva mora bojati. Kako su domaći novinari na temelju te izjave zaključili da Strojev pretpostavlja da bi se zbog čečenskih ratova u Haagu mogli naći eventualno Boris Jeljcin ili Vladimir Putin, uslijedilo je službeno tumačenje što je šef ruskog gornjeg parlamentarnog doma htio reći: »Mislio je da raspad višenacionalne Jugoslavije otvara analognu opasnost raspada višenacionalne Ruske Federacije«.</p>
<p>Jednodušnoj osudi izručenja Miloševića Haagu neočekivano su se pridružili i brojni ruski intelektualci iako su još do jučer krajnje negativno pisali i govorili o bivšem beogradskom diktatoru. Tako je način na koji je Milošević predan Haagu poznati ruski književnik Vladimir Vojnovič nazvao »još jednom u nizu gluposti koje je Zapad posljednje desetljeće napravio i čini na Balkanu«. Prema Vojnoviču, diktatoru Miloševiću trebalo je suditi u domovini i to bi bio dokaz da je u Beogradu pobijedila demokracija, a da je Zapadu doista glavni interes razvoj demokracije na Balkanu. Ovako, tvrdi Vojnovič, Zapad suđenjem Miloševiću želi samo sakriti ili prebrisati sve svoje teške greške u rješavanju krize na tom prostoru.</p>
<p>Kao dokaz tih gluposti i grešaka, Vojnovič iznosi primjer Kosova. Prvo je, ocjenjuje Vojnovič, NATO bombardiranjem Jugoslavije istjerao Miloševićeve policajce i vojnike s Kosova, ali su u tom kraju i pod patronatom Zapada, »bandita jedne nacionalnosti smijenili banditi druge nacionalnosti, koji svoje zločine sada šire i na susjednu Makedoniju«.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Castro osudio izručenje Miloševića</p>
<p>HAVANA, 30. lipnja</p>
<p> - Kubanski predsjednik Fidel Castro osudio je u petak izručenje bivšeg jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića sudu za ratne zločine u Haagu, ocijenivši kako su time prekršeni međunarodni zakoni. »Slanje Miloševića u Haag je nezakonito«, rekao je Castro novinarima nakon skupa oko 30.000 ljudi u Havani na kojemu je traženo oslobađanje pet Kubanaca osuđenih u SAD zbog špijunaže. On je ipak istaknuo kako »nije moja uloga da prosuđujem«, dodajući da nije osobno poznavao Miloševića.</p>
<p>Castro je ocijenio kako Milošević sada plaća cijenu zato što se nije odupirao napadima NATO-a »još tri ili četiri tjedna«, jer je NATO »planirao rat od samo sedam dana. NATO nije imao planove za dulji otpor«. Prema kubanskom predsjedniku, nakon toga bi NATO morao angažirati svoje kopnene snage, a srbijanska je vojska bila »netaknuta«. Međutim, dodao je Castro, »taj čovjek nije izdržao pritisak. Stisnuli su ga, prisilili ga na neku vrstu predaje i rat je bio gotov«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Karadžić i Mladić na redu za Haag</p>
<p>Osobe s haaškog popisa ne bi trebale živjeti u uvjerenju da utočište mogu naći u Republici Srpskoj, poručio šef OESS-ove misije u BiH Robert Beecroft</p>
<p>SARAJEVO, 30. lipnja</p>
<p> - Činjenica da je Slobodan Milošević napokon izručen Haaškom sudu predstavlja kakvu-takvu satisfakciju za brojne žrtve njegove politike u Bosni i Hercegovini, za one koji su u ratu izgubili članove obitelji, bili prognani, izbjegli i raseljeni, ili doživjeli tjelesne i psihičke ozljede. Optužnica protiv Miloševića bit će, kako je najavljeno, proširena i za zločine u Hrvatskoj i BiH.</p>
<p>No, nakon Miloševićevog izručenja, država Bosna i Hercegovina, posebno njezin entitet Republika Srpska, našla se u specifičnoj situaciji. Na slobodi su još Radovan Karadžić i Ratko Mladić, za koje se pretpostavlja da bi se mogli kriti na teritoriju tog entiteta. »Osobe s haaškog popisa ne bi trebale živjeti u uvjerenju da utočište mogu naći u Republici Srpskoj. Fokus se s Beograda premjestio na Republiku Srpsku. Prebacivanje optuženih za ratne zločine obveza je po međunarodnom pravu i za to nije potreban nikakav poseban zakon«, poručio je novi šef OESS-ove misije u BiH Robert Beecroft čelnicima srpskog entiteta u BiH. On je naglasio da će nakon Miloševićevog izručenja biti pozorno praćene reakcije u RS, posebno SDS-ove i dodao da je ovo prilika za RS da riješi pitanje optuženih za ratne zločine.</p>
<p>Dakle, pritisak će se, nakon »voždovog« odlaska u Haag, sigurno premjestiti na Republiku Srpsku. Ali ne samo prema tamošnjim vlastima, nego i snagama SFOR-a.</p>
<p>Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, u izjavi nakon Miloševićevog izručenja, rekla je kako je skandalozna činjenica da Radovan Karadžić i Ratko Mladić, iako optuženi prije šest godina, još nisu uhićeni. U ranijim je prilikama, primjerice za posljednjega posjeta Sarajevu, Del Ponte oštro kritizirala Stabilizacijske snage, optuživši ih da se ne trude uhititi Karadžića i Mladića.</p>
<p>U kontekstu budućeg suđenja Miloševiću, isporučivanje bivšeg predsjednika samoproglašene srpske republike u BiH i bivšeg vođe vojske bosanskih Srba, moglo bi se pokazati izuzetno bitnim, posebno ako Miloševiću, kako je najavljeno, bude suđeno i za zločine u BiH. Rasvljetljavanje stupnja njegove odgovornosti za masovne pokolje, silovanja, opsadu i granatiranje gradova, sustavnu kampanju etničkog čišćenja i dr. bit će teže ako se pred Tribunalom ne pojave i Karadžić i Mladić.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Izetbegoviću nije produžena diplomatska putovnica</p>
<p>SARAJEVO, 30. lipnja</p>
<p> - Ministarstvo vanjskih poslova BiH odbilo je produljiti diplomatsku putovnicu bivšem predsjedniku Predsjedništva Bosne i Hercegovine Aliji Izetbegoviću, koji je sada samo lider oporbene Stranke demokratske akcije. Kako je obrazložio Ibrahim Đikić, pomoćnik ministra vanjskih poslova za konzularne poslove, dužnost na kojoj se sada nalazi Izetbegović ne pruža mu pravo na posjedovanje diplomatske putovnice, sukladno važećem Pravilniku o načinima izdavanja takvih putovnica, donesenom prije tri godine.</p>
<p>Iako u mnogim državama bivši predsjednici, premijeri, veleposlanici i sl., imaju pravo na diplomatsku putovnicu doživotno, postojeći propisi u BiH takvu mogućnost ne dopuštaju. Izetbegović će tako ubuduće morati dijeliti sudbinu ostalih građana i putovati s »običnom« putovnicom. Za ulazak u većinu zemalja, građanima BiH potrebna je viza, a dijelom je to uzrokovano upravo politikom bivših vlasti koje su putovnice BiH često dijelili »i šakom i kapom«, često i sumnjivim međunarodnim teroristima.</p>
<p>Inače, nakon dolaska novih vlasti, upravo je u tijeku revizija svih dosad izdanih diplomatskih putovnica BiH.</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Turska spremna poslati najviše vojnika u Makedoniju</p>
<p>ANKARA, 30. lipnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Nakon što je NATO pakt prihvatio plan slanja 3000 vojnika u Makedoniju, u operaciji razoružanja albanskih pobunjenika pod nazivom »Važna žetva«, Turska je izrazila spremnost da toj akciji pruži najveći doprinos. »Ako se uspostavi nužni prekid vatre, Turska je spremna poslati 450 vojnika iz više elitnih jedinica«, službeno je potvrđeno u Ankari. Rečeno je da bi se u prvoj fazi poslalo 220, a u drugoj 230 vojnika. Na taj način, Turska bi, po broju vojnika, bila među najzastupljenijim zemljama članicama NATO-a.</p>
<p>Na skupu Sigurnost i suradnja u Europi u 21. stoljeću, koji se u petak i subotu održao u Istanbulu u okviru »Nove albanske inicijative«, turski general Cevik Bir (zapovijedao mirovnom operacijom UN u Somaliji) upozorio je kako etnički problemi predstavljaju glavno žarište ratnih opasnosti. Istaknuo je da to izaziva ozbiljnu zabrinutost Turske bez čijeg aktivnog sudjelovanja, kako je rekao, nije moguće postići mir i sigurnost na Balkanu. Dometnuo je da upravo stoga njegova zemlja aktivno sudjeluje u svim mirovnih operacijama, uključujući i najnoviju u Makedoniji.</p>
<p>»Europska unija bi morala razumjeti kako je praktički nemoguće ustanovljenje europske vojske ako se iz tog procesa isključi Turska«, upozorio je Bir. Podsjetio je na ulogu koju su jedinice turske vojske odigrale u mirovnim operacijama u BiH i na Kosovu. Ocijenio je da Zapad kasni s uspostavom mira i stabilnosti na Balkanu. »Sadašnja situacija u regiji predstavlja veliku sramotu za zapadne zemlje«, istaknuo je.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Arafat i Peres o srednjoistočnoj krizi</p>
<p>LISABON, 30. lipnja</p>
<p> - Palestinski predsjednik Yasser Arafat i izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres sastali su se u petak navečer u Lisabonu kako bi razgovarali o načinima rješavanja srednjoistočne krize. Arafat i Peres, koji se nalaze u Lisabonu povodom obilježavanja 50. obljetnice Socijalističke internacionale, razgovarali su oko dva sata u rezidenciji portugalskog premijera Antonia Guterresa. Prema izvorima na koje se poziva agencija Reuters, Peres je inzistirao na zaustavljanju nasilja tijekom najmanje sedam dana prije početka provedbe mirovnog plana bivšeg američkog senatora Georgea Mitchella. Arafat je, pak, rekao kako Palestinci pokušavaju zaustaviti nasilje, ali im je potrebna pomoć Izraela radi popravljanja uvjeta na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, tako što će, među ostalim, ukinuti blokade cesta. Nasilje između Izraelaca i Palestinaca nastavljeno je i u petak na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze, unatoč mirovnoj misiji američkog državnog tajnika Colina Powella. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="40">
<p>Oni koji šire korupciju, nered i defetizam režu granu vlastite opstojnosti</p>
<p>U »Forumu« HRT-a od 19. lipnja urednika Tihomira Ladišića bila je tema: »Što učiniti da profunkcionira pravna država«.</p>
<p>Bilo je dobrih priloga raspravi, ali i loših, koji zbunjuju javnost. Dok državni pravobranitelj dr. Ante Klarić kaže da je za pomak s mrtve točke potrebna nacionalna solidarnost, demokratske slobode, red i rad – don Ivo Grubišić kaže da je narod ideološki podvojen, da takvo stanje podržavaju HDZ i SDP zbog pridobivanja birača i vlastite opstojnosti te preporučuje da se jednima za ručak servira nacionalizam, a drugima komunizam – pa će vidjeti što imaju. On nadalje, uz podršku prof. Vesne Pusić, preporučuje građansku Hrvatsku i dati glas čovjeku (pojedincu). Pa Hrvatska jest država svih njezinih građana; oni imaju svoj glas na izborima – pa je teško razumjeti što njih dvoje misle. Naša je demokracija parlamentarna – s parlamentarnim strankama. Građani mogu slobodnim udruživanjem osnivati parlamentarne stranke kakve god žele, u okviru Ustava i zakona. Takve su u osnovi sve parlamentarne demokracije. Misle li Pusić i Grubišić na neku novu vrstu demokracije? Jedno je sigurno – prosječni građanin kao pojedinac nije nikad u politici mogao ništa značiti. Samo udruženi građani – organizirani na osnovu nekog programa mogu sudjelovati u oblikovanju društva.</p>
<p>A što se tiče SDP-ova i HDZ-ova politikantstva u pridobivanju birača pogrešno je pojednostavljenje našeg društvenog krajolika, koji je jako zamršen. Hrvatski je narod podijeljen uzduž i poprijeko i treba naći sastavnicu izlaska iz ovog stanja.</p>
<p>Ono što hrvatskim građanima pritom najviše manjka jest hrvatska državna i nacionalna svijest. Kad bi oni koji šire korupciju, nered i defetizam bili svjesni da time režu granu vlastite opstojnosti, onda to ne bi činili ako su uračunljivi. Samo svi zajedno (poštujući etičke zakone) možemo krenuti i izaći iz moralne i gospodarske krize.</p>
<p> Velika je zabluda kad mnogi naši građani misle – što će nam država kad idemo u Europu; svi europski narodi su državno i nacionalno svjesni. U današnjim globalnim političkim prilikama samo one države imaju izgleda za opstanak čiji su građani državno i nacionalno svjesni. One države čiji to građani nisu postat će kolonije međunarodnog kapitala ili će nestati, a njihovi građani postat će građani drugog reda. To je prirodno, svatko se mora o sebi brinuti.</p>
<p>ANTUN BRČIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Prekršajne prijave zbog ustaških odora i simbola« (2)</p>
<p>U članku objavljenom u Vjesniku pod naslovom »Prekršajne prijave zbog ustaških odora i simbola na skupu kod Jazovke« od 23. lipnja 2001. nepotpuno su opisani događaji koji su se zbili 22. lipnja 2001. prigodom spomen-pohoda na jamu Jazovka.</p>
<p> Radi istinitosti taj prikaz je nužno dopuniti ovim činjenicama: Iskazivanje počasti mrtvima nije mirno okupljanje i javni prosvjed niti javna priredba u smislu članka 4. Zakona o javnom okupljanju, pa se prema članku 33. istog zakona ne mora ni prijavljivati.</p>
<p> Članak 18. stavak 2. Zakona o javnom okupljanju, kojim je zabranjeno »nositi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili potiče na rat ili upotrebu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti«, odnosi se prema tom zakonu isključivo na mirna okupljanja i javne priredbe, a ne na druge oblike okupljanja, u koje spada iskazivanje počasti mrtvima.</p>
<p> Članak 18. stavak 2. primjenjuje se isključivo na mjestu samog okupljanja a ne i na putu od polazišta prema mjestu okupljanja.</p>
<p> To proizlazi iz članka 18. stavka 1. i članka 19. stavka 3. i 4. Zakona o javnom okupljanju. Stoga je policija sprječavanjem posjetitelja da autobusima krenu prema Jazovki dulje od sat vremena protuzakonito postupila čak u slučaju da se na posjet jami Jazovki primjenjuje članak 18. stavak 2. Zakona o javnom okupljanju, što ne odgovara istini.</p>
<p> Ovim svojim postupkom policija je pogazila poštovanje prema nevinim žrtvama u Jazovki.</p>
<p> Protiv toga energično prosvjedujemo i zahtijevamo odgovarajući kazneni i stegovni postupak protiv nalogodavaca i izvršitelja ovoga sramotnoga čina. Ako policija drži da je zabranjeno nositi oznake kakve su nosila tri osamdesetogodišnja starca, mogla je protiv njih postupiti na odgovarajući način, ali nije imala pravo sprječavati ostale putnike da idu na Jazovku. Ali ako je zabranjeno nositi ustaška obilježja, zašto je dopušteno nositi i putem HTV-a reklamirati partizanska.</p>
<p> Žalosno je da se policija bavi osamdesetogodišnjim starcima, a ne suzbijanjem zla koje dovodi u pitanje opstanak hrvatske države i naroda.</p>
<p>ZVONIMIR TRUSIĆ, Odbor za hrvatsku istinu i pravdu</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Narko-dileri opstaju zahvaljujući korumpiranoj vlasti</p>
<p>U povodu međunarodnog dana protiv zloupotrebe droga i nezakonite trgovine drogama (25. lipnja), doznajemo od Ministarstva zdravstva stravične podatke o 12.000 ovisnika o heroinu, da ne spominjemo ostale droge.</p>
<p> Pri sadašnjoj izlječivosti ovisnosti od samo jedan posto možemo očekivati da će 11.880 ovisnika nastaviti svojom bolešću uništavati sebe i okolinu. Svaki takav bolesnik jedino na kriminalan način može si pribavljati drogu o kojoj je ovisan, što ga košta oko 100 DEM dnevno.</p>
<p> Iz iznesenoga proizlazi da je za sudbinu narkomana nadležno Ministarstvo zdravstva jer se radi o bolesti, Ministarstvo unutarnjih poslova jer se radi o kriminalu, i Ministarstvo financija jer se radi o kolanju neoporezovanog novca (438.000.000 DEM godišnje).</p>
<p> Budući da su narkomani eo ipso poslovno nesposobne osobe, jasno je da se njihovo liječenje mora provesti sa skrbničke pozicije, pri čemu osim liječnika sudjeluje i policija radi provedbe internacije tj. prisilnog liječenja protiv volje pacijenata, jer mu je volja toliko oštećena da je usmjerena još samo na vlastito uništenje.</p>
<p> Korumpirani policajci i psihijatri najodgovorniji su dakle faktor za navedeni porast narkomanije u nas; svima nam je naime poznato da ne poduzimaju potrebne mjere protiv narkomanije, već se skrivaju iza palijativnih i neefikasnih mjera (komune pod vodstvom časnih sestara, održavanje narkomanije zamjenskim davanjem metadona umjesto heroina i sl.).</p>
<p> Nigdje na svijetu ne mogu narko-dileri opstati bez tijesne suradnje s korumpiranim predstavnicima vlasti. Dokaz je tome npr. porezna mjera za neobrađeno zemljište, a potpuna pošteda narko-mafije od bilo kakvog poreza pa i PDV-a, da ne govorimo o naknadi štete koju ovisnici proizvedu svojom djelatnošću (provale, krađe, prostitucija, razbojništva i dilanje). </p>
<p>Dipl. psih. MARIJAN SEKULIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Nije riječ o sportu, nego o kriminalu </p>
<p>Glede učestalih napisa u gotovo svim našim medijima, pogotovo u posljednje vrijeme oko slučaja Branka Cikatića i spominjanja mene i ljudi iz moga okruženja, reagiram na spomenute napise.</p>
<p>Kao prvo, s kojim pravom ljudi iz njegove sredine, koji se po novinama javljaju kao njegovi svjedoci i branitelji njegova morala, prozivaju mene i moga managera i ljude iz moga okruženja.</p>
<p> Moj manager nema nikakve veze s mojim mišljenjima i izjavama.</p>
<p> Poznato je svima da je to slučaj kojim se bavi policija i hrvatsko sudstvo. Dakle, to nema veze s mojim sportskim uspjesima ili neuspjesima.</p>
<p> Stoga mi nije jasno u kojoj se funkciji i s kakvom namjerom javljaju razni glasnogovornici i tobože svjedoci Branka Cikatića, koji i sami izjavljuju da taj slučaj treba rješavati sudstvo. Koliko je meni poznato za Brankom Cikatićem raspisana je tjeralica ne samo zbog slučaja koji se povezuje s mojim imenom nego i zbog niza drugih kriminalnih djela.</p>
<p>Zbog toga smatram da je apsurdno da se javljaju pojedinci u obranu Cikatića u ovom slučaju kao vrhunskog sportaša, namjerno ili nenamjerno, ne znajući da navedena situacija nema nikakve veze s njegovom sportskom karijerom, već se radi o nizu krivičnih djela. Te molim navedenu gospodu da ubuduće ne spominju moje ime i imena ljudi iz moga okruženja, jer ja s time nemam nikakve veze. </p>
<p>MIRKO FILIPOVIĆ, Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="44">
<p>Slovak skrivio smrtonosni sudar </p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - U sudaru dva automobila, koji se u subotu u 8 sati dogodio na državnoj cesti D1 u mjestu Jošani na gospićkom području, poginuo je Massimo Močibob (28), a lakše su ozlijeđene četiri osobe. Do nesreće je došlo kada se slovački državljanin Jan V. (61), nepropisno pretječući, automobilom izravno sudario s vozilom iz suprotnog smjera, kojim je upravljao Massimo Močibob. Od zadobivenih ozljeda Močibob je na mjestu preminuo, a putnik iz njegova automobila Marko S. (28) lakše je ozlijeđen, kao i putnici iz slovačkog vozila, maloljetni P.V. (11) i M.V. (13). Liječnička pomoć pružena im je u gospićkoj Općoj bolnici.</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kod Novske poginuo vozač </p>
<p>NOVSKA, 30. lipnja</p>
<p> - Na 288. kilometru državne ceste broj 4, Bregana - Bajakovo, nedaleko od skretanja u Novsku, u petak u 18.45 sati došlo je do prometne nezgode s tragičnim posljedicama. Naime, vozeći južnom stranom državne ceste iz smjera zapada prema istoku, na 288. km u osobnom je vozilu poginuo Vlado Tomić (1955.) iz Zagreba, izvijestila je prometna policija iz Kutine. </p>
<p>Pretpostavlja se da je zbog velike brzine Vlado Tomić sa svojim vozilom udario u središnju odbojnu ogradu. Od siline udarca automobil se odbio desno i sletio preko zelene površine u odvodni kanal. Vozač Vlado Tomić na mjestu nesreće smrtno je stradao. Radi utvrđivanja uzroka smrti, državni istražni sudac županijskog suda u Sisku naložio je obdukciju preminuloga. (Z. Sever)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Prignječio ga traktor</p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - U nesreći, koja se u petak u 14,40 sati dogodila na poljskom putu u Donjem Psarjevu, na području Svetog Ivana Zeline, smrtno je stradao Đuro Kušić (66). Prilikom vožnje traktorom po makadamskoj cesti, Đuro je u jednom trenutku skrenuo niz strmu bankinu i prevrnuo se na obližnju ravnicu. Pritom je pao s traktora, čiji ga je stražnji dio prignječio, te je na mjestu poginuo. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Duševni bolesnik skočio s prvog kata</p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - U zagrebačkom naselju Hrgovići, u subotu nešto prije šest sati, S.V. (28) pokušao je samoubojstvo bacanjem s prvog kata zgrade, zadobivši teške ozljede opasne po život, izvijestila je danas zagrebačka policija. Oko 5,30 sati susjedi su dojavili policiji da je S.V. u svom stanu namjerno izazvao eksploziju plina. Nedugo nakon toga policija i vatrogasci provalili su u stan, jer ih S.V., inače liječeni duševni bolesnik, nije pustio unutra.</p>
<p> Nakon nasilnog ulaska policije, S.V. se počeo rezati po tijelu komadima razbijenog stakla, da bi se potom bacio kroz prozor. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="48">
<p>Vraćaju se gosti, za zlato će nam trebati više vremena</p>
<p>Plaće se moraju isplatiti, hoteli opskrbiti i opremiti, osoblje odjenuti, o vraćanju dugova nastalih u turistički sušnim ljetima da i ne govorim. Bez dugoročnih, kvalitetnih kredita, kojih nema i koje nitko ne da, ja drugog izlaza, osim (ras)prodaje djela hotela i ugostiteljskih lokala, ne vidim </p>
<p>Država trlja ruke. Turizmu je ove godine odlično krenulo, a već postojeći booking obećava vrtoglave postotke rasta noćenja i prometa u toj branši. Štoviše, ove sezone i, desetak posljednjih godina, zaboravljena Dalmacija bilježi »istarske« rezultate u popunjenosti kapaciteta. Sve je u ružičastim bojama, barem što se države tiče.</p>
<p> A što je s onom drugom stranom, hotelijerskom i ugostiteljskom privredom, koja na svojim leđima mora iznijeti teret turističke sezone? O tome ovaj puta razgovaramo s direktorom Hotela Tučepi dipl. oec. Marinom Brbićem, dugogodišnjim turističkim djelatnikom na području Makarske rivjere.</p>
<p>• Zlatna se vremena vraćaju?</p>
<p>- Vraćaju se gosti, za zlato će nam trebati više vremena.</p>
<p>• Lani su hotelijeri uoči sezone prigovarali državi da je premalo učinila za brži razvoj turizma spominjući visinu PDV-a, nedostatak novca za pripremu sezone, izostanak novih i reprograma straih kredita... Što se izmijenilo? </p>
<p>- Jedina dobra stvar koja nam se dogodila je ukidanje PDV-a za goste koji dolaze organizirano iz inozemstva. Ali i to je samo prividno olakšanje. Platit ćemo 70 posto PDV-a manje, ali zato nismo dobili državne subvencije što znači da ne možemo smanjiti cijene usluga na račun manjeg PDV-a. </p>
<p>• Krediti za pripremu sezone?</p>
<p>- Lani ništa, ove godine još gore. HBOR je, istina, odobrio neka sredstva poslovnim bankama, ali ih one ne žele plasirati. Mi smo pokušali ta sredstva dobiti preko »Dubrovačke banke«, ali smo odbijeni. »Splitska banka« također. Nude nam svoja sredstva, ali i to teško ide. Na sreću uskočili su strani turoperatori s kojima poslujemo i dali nam novčane kredite za pripremu sezone s godišnjom kamatnom stopom od šest posto.</p>
<p>• Uoči ovog ljeta dogodila se prava (ras)prodaja ugostiteljskih i hotelskih kuća, nerijetko ispod svake cijene i svakog razuma?</p>
<p>- Hotelijerima nema druge. Plaće se moraju isplatiti, hoteli opskrbiti i opremiti, osoblje odjenuti, o vraćanju dugova nastalih u turistički sušnim ljetima da i ne govorim. Bez dugoročnih, kvalitetnih kredita, kojih nema i koje nitko ne da, ja drugog izlaza, osim prodaje djela objekata, ne vidim. </p>
<p>• Što ste vi morali prodati?</p>
<p>- Manji hotel »Tamaris« i jedan ugostiteljski lokal u Gornjim Tučepima. Na prodaji je, na žalost, i hotel »Jadran«. Riječ je o hotelu s kojim je turizam došao na Makarsku rivijeru, ali koji je zatvoren početkom rata, služio za smještaj vojske, kasnije prognanika, a sada je gola ruina.</p>
<p>• Cijena za »Jadran«?</p>
<p>- Početna deset milijuna maraka. Zainteresiranih ima, ali s prodajom teško ide jer je za obnovu tog hotela potrebna i trostruko veća svota od spomenute.</p>
<p>• Ne postoji li mogućnost da hotel obnovi Vaše hotelsko poduzeće uz podršku financijera sa strane pa da sve »ostane u obitelji» jer hotel je na odličnoj lokaciji s nenaplativom tradicijom. Uz to, bili ste i direktor tog hotela prije nego je '91, zatvoren?</p>
<p>- Pa, osjećaji su jedno, a stvarnost drugo. Točno je da postoje zainteresirani za takav prijedlog, ali to nas ne može izvući, naši su dugovi preveliki i prodaja je, na žalost, jedini izlaz.</p>
<p>• Što je s ovom sezonom. Može li ona pokriti troškove i obveze?</p>
<p>- Teško, iako bilježimo dobre rezultate u predsezoni, a od sezone očekujemo još bolje. Međutim, vraćam se ponovno na stare kreditne obveze. Hoteli Tučepi duguju »Zagrebačkoj banci« oko sedam milijuna maraka. U pregovorima smo da taj dug reprogramiramo, ali kamate ostaju dnevna obveza. Uz to, tu je i kredit »Splitskoj banci« od 32 milijuna kuna koji je uzet za obnovu hotela »Neptun«.</p>
<p>• »Neptun« je otvoren lani kao prvi hotel all inclusive na ovom području. Jeste li zadovoljni njegovim poslovanjem? </p>
<p>- Jako zadovoljni, posebno što se trošak ponude all inclusive pokazao manji od očekivanog. Uz to, hotel je doveo nove goste i obogatio već klasičnu hotelsku i apartmansku ponudu Tučepa s novim hotelskim »proizvodom«.</p>
<p>• Vi ste na čelu Hotela Tučepa nepunih godinu dana, jednako kao i nova ministrica turizma u svojoj fotelji. Pa što mislite o Pave Župan Rusković?</p>
<p>- Dobili smo ministricu koja osjeća struku, diše s njom, postavlja prava pitanja i pokušava riješiti ključne probleme. Je li to dovoljno za odgovor?</p>
<p>• Niko Bulić, drugi čovjek našeg turizma, smatra da turistička privreda može godišnje »iznijeti« deset milijuna turista, 60 milijuna noćenja i šest do sedam milijardi dolara deviznog prihoda. Brojevi su impresivni, ali kako do njih? </p>
<p>- Teško, barem što se nas tiče. Potrebna su znatna ulaganja, ponajprije u prometnice, bez autocesti nema života ni brojaka, moraju se obnoviti objekti koji nisu u funkciji, sagraditi elitni hoteli za elitne goste. Zatim, potrebna je raznovrsna izvanpansionska ponuda, od sporta i rekreacije do elitne trgovine. Uzmimo samo primjer Tučepa. Sedam kilometara najljepše šetnice uz more na kojoj dominira svaštarenje drangulijama i neatraktivnim ugostiteljskim lokalima s, u najmanju ruku, problematičnom ponudom.</p>
<p>• Dulja turistička sezona je bolno pitanje za sve jadranske hotelijere?</p>
<p>- Ako nemaš što ponuditi gosta je nemoguće dovesti izvan sezone sunca i mora. Niža cijena tu ništa ne rješava. Mi, primjerice, nudimo polupansion u zimskom razdoblju za 30 maraka, jeftinije nego što se može proći kod kuće. Međutim, prošlo je vrijeme spavanja, gost traži sadržaj boravka: sport, rekreaciju, zabavne, kulturne i druge sadržaje, a to opet pretpostavlja ulaganja... I tu se opet vraćamo na staru priču o prezaduženosti većine hotelijera koja nam ne ostavlja nimalo prostora za ulaganje u dodatne sadržaje.</p>
<p> Budimo pošteni, ako gledaš kako ćeš preživjeti iz dana u dan, ako nemaš novac da kupiš košulju konobaru, ako ti za vrat pušu dobavljači, ako ti zbog niskih plaća radnici prijete štrajkom..., kako razmišljati o gradnji sportske dvorane, zimskog bazena, saune i ostaloga bez čega nema duže sezone. Riječju, samo deklarativnom podrškom turizmu ništa se neće postići, gospoda gore moraju uvidjeti da Dalmacija i zemlja bez turizma ne mogu, a da se u taj turizam mora uložiti.</p>
<p>Javljaju se razmišljanja da imamo »jeftine« goste. Kako do bogatije turističke klijentele?</p>
<p>- Bogatijim turističkim proizvodom, što smo već raščistili u prethodnom pitanju. Međutim, imam drugačije mišljenje o našim, navodno, »jeftinim« gostima. Problem tih gostiju, a riječ je uglavnom o onima iz bivšeg »istočnog bloka«, nije njihova nedovoljna potrošnja već kratka sezona - od polovice šestog do polovice devetog mjeseca. I zato moramo inzistirati na povratku gostiju iz Zapadne Europe. S druge strane problem nedovoljne potrošnje je i problem manjkave ponude, zatim cijena koje su kod nas općenito previsoke i, treće, pitanje je što mi računamo pod potrošnjom - Talijan će trošiti na jelo i sport, Njemac na zabavu, Čeh na izlete... Svatko ima svoj motiv trošenja. Drugo je što se neke vrste potrošnje ne računaju u turističku potrošnju.</p>
<p>• Dobro, idemo na »lakše teme« - tečaj marke, na primjer?</p>
<p>- Uf! Ukinut je PDV na organizirane dolaske turista, a oborena marka u kojoj ugovaramo cijene. Što reći? S tog naslova gubimo pet do šest posto prihoda.</p>
<p>• Pa, ima li neko pitanje koje bi Vas razveselilo?</p>
<p>- Dakako, kad će »Hajduk« opet biti prvak?</p>
<p>• Kada Vam mi BBB-ovci opet »pustimo«. Ali, kakve to veze ima s turizmom?</p>
<p>- Ima i te kakve. Kad »Dinamo« osvoji prvenstvo, onda se tisuću Bad Blue Boysa veseli sat vremena. Ove godine cijela je Dalmacija slavila tri dana, a s nama i naši gosti. O izvanpansionskoj potrošnji tih dana da i ne govorimo...</p>
<p>Zvonko Gajski</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Šunke s trećeg kata i ribe iz podruma</p>
<p>U rotterdamskom Agroparku godišnje će se proizvoditi stotine tisuća tona hrane za domaće potrebe i izvoz. Uzgajat će se, planira se, 300.000 svinja, 250.000 kokoši nesilica, milijun tovljenih pilića, deseci tisuća tona svježeg povrća, šampinjona i pastrva</p>
<p>U najvećoj luci svijeta, u Rotterdamu, Nizozemci projektiraju gradnju neobične i jedinstvene tvornice, u koju su uprte oči svjetskih programera budućnosti iz redova znanstvenika i tehnologa. Za Nizozemce budućnost je počela!</p>
<p> U toj čudnoj tvornici, koja će imati sedam katova, prizemlje i podrum, a svaki će kat biti dugačak kilometar i širok 400 metara - proizvodit će se u podrumskom ribnjaku pastrve, na prvom katu perad, na drugom i trećem svinje, na četvrtom šampinjoni, a na ostala tri kata, u staklenicima će se proizvoditi rajčica, paprika, krastavci i zelena salata.</p>
<p>Bit će to u svijetu jedinstvena poljoprivredno-stočarska farma izvan njiva, u zraku, s površinom većom od 200 hektara! U prizemlju tog višekatnog modernog i ekološki temeljito razrađenog »Agroparka« (to mu je radno ime) na sedam katova, nalazit će se velika klaonica stoke i peradi, prostor za hlađenje, pakiranje i otpremu mesa i druge hrane. Prekooceanski brodovi dopremat će iz prekomorskih zemalja neposredno u luku »Agroparka« prirodnu stočnu hranu, koje nema dovoljno u Nizozemskoj, a na povratku voziti u te zemlje i ostale dijelove svijeta tisuće tona upakiranog i zaleđenog mesa i druge hrane, koja će, tvrde projektanti, imati sve kvalitete zdrave i prirodne hrane. Čak će zbog pojačanog nadzora, navodno, biti prirodnija i zdravija od one koja se sada proizvodi na njivama industrijaliziranih farmi.</p>
<p>Nije slučajno da je taj projekt začet u Nizozemskoj. U toj zemlji, koja već broji 16 milijuna stanovnika, sve je manje plodne zemlje (koju su oteli od mora), jer joj površinu smanjuju naselja koja se šire, nove ceste, zračne luke i drugi urbani objekti. I kao što su Amerikanci svojedobno odlučili skupo tlo za stambeni i poslovni prostor u gradovima namiriti dizanjem prostora u visinu, Nizozemci su krenuli u visine sa svojim »njivama«. Bit će to high-tech poljodjelstvo bez klasičnih njiva, seljaka i daška romantike i duše, ali, iznad svega, djelotvorno!</p>
<p>U »Agroparku« će se godišnje proizvoditi stotine tisuća tona hrane za domaće potrebe i izvoz, a posebna mu je kvaliteta što će cijele godine, neovisno o godišnjem dobu, davati tisuće tona svježeg povrća. Na tim nebeskim njivama i stajama uzgajat će se 300.000 svinja, 250.000 kokoši nesilica, milijun tovljenih pilića, deseci tisuća tona svježeg povrća, šampinjona i pastrva. Projektanti su vodili računa i o komforu životinja, pa će tako, primjerice, svaka svinja imati 1,5 do dva četvorna metra prostora, a slično je i s peradi, koja neće biti blokirana na jednome mjestu, već će se slobodno kretati. Tri kata na kojima su svinje i perad okruživat će sa svih strana prostrani »balkoni« na koje će životinje slobodno izlaziti »u šetnju«. </p>
<p>U cijelom sustavu proizvodni se procesi nadopunjuju nalik onoj horor priči o klaonici u kojoj na jednoj strani pokretne trake ulaze svinje, a na drugoj ispadaju kobasice, i obratno! Svinjska gnojnica, koju će posebni strojevi odmah spremati u posebne prostore, i izmet peradi, koriste se kao hranjiva podloga za povrće, a izdahnuti ugljični dioksid iz prostora u kojem su životinje obogaćivat će rast biljaka. Suvišak tjelesne topline životinja grijat će staklenike s povrćem, a otpadno zelenilo povrća bit će dio hrane svinjama i peradi. Sustav pročistača zraka uklonit će neugodne mirise iz »životinjskih katova«, a iz svinjskog izmeta dobivat će se metan za zimsko zagrijavanje prostora.</p>
<p> Iz klaonice će izlaziti upakirani dijelovi mesa, a klaonički otpaci bit će hrana ribama. Na krovu ovog životinjskog metropolisa bit će 12 vjetrenjača za proizvodnju struje. Cijeli savršen sustav bit će pod najstrožom ekološkom kontrolom, kojoj je posvećena posebna pozornost.</p>
<p>Autori ovog projekta, ili točnije njegovi znanstveni očevi i voditelji su znanstvenici i inženjeri agronomije Jan de Wilt (43) i Henk van Oosten (57). Zaposleni su u Haagu u nizozemskom Ministarstvu poljoprivrede gdje vode jedan neovisni odjel s pravom na samostalno djelovanje i financiranje pod nazivom »Mreža inovacija zelenog prostora«. Imaju široka ovlaštenja i visoka financijska sredstva na raspolaganju, a jedini im je zadatak da na znanstvenoj podlozi osiguraju budućnost rentabilne i zdrave prirodne hrane. »Agropark« je njihovo djelo koje je izazvalo zanimanje svjetskih agroznanstvenika. Ministar nizozemske poljoprivrede, Laurens Jan Brinkhorst, energično u vladi zastupa ideju o realizaciji projekta, a najteže je borbe dosad imao sa strankom »zelenih« koji su se smirili kada su detaljno upoznati s ekološkim dijelom projekta. Brinkhorst je uvjeren da je »kocka bačena«, a mnogo znači i to što je u rotterdamskoj luci već otkupljen prostor za »farmu 22. stoljeća«. Računa se da bi već 2010. godine prve šunke s trećeg kata krenule u svijet! (Priredio Salih Zvizdić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="50">
<p>Račan ozbiljno razmišlja o prijevremenim izborima</p>
<p>Jesen će donijeti barem tri jaka razloga za produbljivanje jazova među vladajućim strankama: odnose s Haagom, pitanje granice sa Slovenijom i rebalans državnog proračuna </p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - Predsjednik Vlade i najjače koalicijske stranke Ivica Račan ozbiljno razmišlja o prijevremenim izborima, saznaje »Vjesnik« u vrhu SDP-a, u tjednu kojeg je premijer proveo na odmoru na kojem je, došapnuto je novinarima, želio u miru razmisliti o eventualnoj rekonstrukciji Vlade, odnosno načelima po kojima bi odsad trebala funkcionirati vladajuća koalicija. Iako je naš sugovornik naglasio da bi premijer kartu prijevremenih izbora mogao izvući »prije nego što se itko nada«, svi su izgledi da novih izbora neće biti prije zime. Ako Račan uopće zaključi da nema drugog izlaza iz krize vladajuće koalicije. </p>
<p>Jesen će donijeti barem tri jaka razloga za produbljivanje jazova unutar petorke. Svi su se naši sugovornici iz koalicijskih stranaka složili da će vjerojatno najveći kamen kušnje biti odnosi Hrvatske i Haaškog suda, koje Miloševićev odlazak u scheveninški zatvor bacaju na potpuno novi kolosijek. Iz dvije najjače partnerske stranke - HSLS-a i HSS-a - Račanu poručuju da treba ustrajati u traženjima da Hrvatska sama sudi svojim građanima za koje se sumnja da su počinili zločine. Od Račana se traži da nipošto ne pristane na princip izjednačavanja krivnje ili »filozofiju ravnoteže«, jer Hrvatska nipošto ne smije pristati da ju se stavlja u isti rang s onima koji su rat izazvali.</p>
<p>No, u saborskim kuloarima već se tvrdi da Haag traži izručenje dvojice generala - Gotovine i Ademija, i Hrvatskoj neće biti lako ne izručiti ih, nakon što je Jugoslavija, odnosno Srbija izručila svog bivšeg predsjednika. Desni blok opozicijskih stranka taj bi potez, pak, sasvim izvjesno iskoristio za nove mitinge, poput onih u znaku potpore generalu Norcu. A to bi, smatraju naši sugovornici, mogla biti kobna eksplozivna »bomba«, ako se u nju ubaci i sve očitije nezadovoljstvo velikog broja građana s nedovoljnim postignućima na gospodarskom polju. </p>
<p>Drugi kamen smutnje su pregovori sa Slovenijom, prije svega o granici na području rijeke Dragonje, odnosno u Piranskom zaljevu. Većina zastupnika HSS-a i HSLS-a izjavljuje rezolutno da nije spremna podići ruku za rješenje koje bi Hrvatsku, na primjer, ostavilo bez morske granice s Italijom ili neko kompromisno rješenje, koje bi Hrvatsku prisililo da radi granice s Talijanima pristane na »hrvatski Neum« na sjevernom Jadranu. Na kompromisna rješenja Račanovi partneri nisu spremni, jasno kažu, i zbog toga što se u tim pregovorima Sloveniji očito više žuri, budući da je bliža Europskoj uniji i NATO-u, a Bruxelles je kristalno jasno dao na znanje da od članstva nema ništa bez riješenih graničnih sporova.</p>
<p>Treći, ali sasvim sigurno ne i najmanje važan problem, bit će izglasavanje rebalansa proračuna. Doduše, do sada hrvatska javnost nije pokazivala da doista shvaća bit maratonskih saborskih rasprava o proračunskim stavkama, no ovog se puta mora odlučivati o onome na što su hrvatski građani najosjetljiviji - kresanju postojećih prava, što sigurno neće nanijeti vodu na mlin stabilnosti vladajuće koalicije.</p>
<p> Naime, većina je Račanovih koalicijskih partnera sklonija dodatnom zaduživanju nego zadiranju u rashode proračuna, što pak ostavlja otvorenim pitanje kako će i tko te dugove vratiti, jer je sasvim izvjesno da se novi krediti ili obveznice neće potrošiti na investicije koje bi u budućnosti mogle otplaćivati dugove, nego će bespovratno nestati u dubokim rupama svakodnevne potrošnje. Otprilike, kao da obitelj koja uzme kredit za poslovni prostor i/ili otvaranje nekog pogona, taj novac potroši na kruh i mlijeko, pa već sutra nema ni kruha, a ni posla s kojim će ga kupiti i vraćati rate kredita. Naime, problem hrvatskog duga nije toliko u njegovu ukupnom iznosu, koliko u načinu na koji se novac troši.</p>
<p>Iako nitko od čelnika petorke, pa ni Račan, nije oduševljen mišlju na prijevremene izbore, prevladalo je, očito, mišljenje da je vladajuća koalicija potrošila temeljni razlog zbog kojeg je dobila izbore - svi se slažu da se glasalo uglavnom protiv (HDZ-a) - a da u proteklih godinu i pol nije ni izbliza dovoljno jasno pokazano za koji se cilj odlučila koalicija, odnosno kako ga i po koju cijenu namjerava dosegnuti. Ali je zato, pogotovo na proteklim lokalnim izborima, pokazala golemu količinu nesposobnosti za dogovor.</p>
<p>Na razini tipično hrvatske političke »dosjetke«, većina je naših sugovornika na spomen prijevremenih izbora najprije rekla da ih prije nove godine sigurno neće biti, jer Račan mora čekati da njegovi »novi« zastupnici u Saboru provedu dvije godine i jedan dan kako bi ostvariti pravo na povlaštene saborske mirovine. Drugi, puno ozbiljni razlog zbog kojeg odbacuju pomisao čak i na mogućnost izvanrednih izbora, tvrdnja je da se na njima ne bi dobila bitno drugačija slika vlasti, odnosno da bi opet vladu slagale barem četiri stranke.</p>
<p>Oni, pak, koji računaju da bi na skorim izborima mogli lošije proći nego lani, Račanu poručuju da će u tom slučaju »promijeniti retoriku«. Čelnici HSLS-a, na primjer, kažu da je pola ministara iz redova SDP-a pa je na socijaldemokratima i najveći uteg odgovornosti za njen eventualni neuspjeh, što namjeravaju jasno reći u eventualnoj kampanji. Jednim od aduta u toj debati smatraju Ministarstvo financija koje vodi esdepeovac Mato Crkvenac, koje je napravilo neodrživ državni budžet, a kada je na to prilikom njegova donošenja upozoravao haeselesov ministar gospodarstva Goranko Fižulić, napadalo ga se, upozoravaju, iz svih oružja. Oni stoga inzistiraju na »ozbiljnoj rekonstrukciji Vlade«, u kojoj su, tvrde, spremni raspravljati o svim svojim ministrima, osim Ivici Radošu, čije eventualne lošije rezultate smatraju posljedicom prepucavanja Banskih dvora i Pantovčaka »koji se ne mogu dogovoriti koje je brdo veće«. Što ako Račan ne pristane na temeljitu rekonstrukciju? Hoće li HSLS izići iz Vlade? Socijal-liberali ne smatraju da će do toga doći jer, tvrde, prijetnja prijevremenim izborima Račanova je igra uvelike usmjerena na smirivanje strasti u vlastitim redovima.</p>
<p>Ovakve komentare u trećoj po snazi koalicijskoj stranci HSS-u ocjenjuju djetinjastima. No, i HSS smatra da je koalicija prokockala u početku »solidnu podršku, čak i građana koji nisu glasali za koaliciju«, pa se treba hitno dogovoriti i »povući snažne poteze prije svega na području gospodarstva, pravosuđa te zaustavljanja nasilja i organiziranog kriminala«. U HSS-u smatraju da bi takvi potezi u kombinaciji s prvim pozitivnim pomacima - zaustavljanjem rasta nezaposlenosti, porastom proizvodnje i uspješnom turističkom sezonom - mogli otvoriti šansu Vladi da odradi mandat do kraja. No, ako se odlučni potezi ne povuku, ni HSS neće izbjegavati izbore, na koje namjerava izići samostalno, a o eventualnom koaliranju za formiranje vlasti raspravljat će tek na temelju izbornih rezultata, s time da čelništvo HSS-a nije sklono u koalicijske igre ulaziti s HDZ-om jer, kažu, još nije postao prava demokratska stranka. No, ma koliko do sada HSS najmanje napadao SDP-ove ministre, i oni smatraju da je dobar dio neefikasnosti Vlade posljedica Račanovog vraćanja dugova »starim drugovima« koji ga nisu napuštali ni kada je bilo najteže, pa je u Vladu ušlo premalo mlađih, nasljeđem socijalizma neopterećenih ljudi, koji tek trebaju dosegnuti vrhunce karijere.</p>
<p>Slično razmišljaju i u HNS-u koji je u svibanjskim izborima potvrdio najveći napredak među biračima, a želi ga učvrstiti i fuzijom s LS-om, koji polako gubi pozicije na državnoj razini. Narodnjačka čelnica Vesna Pusić već je, doduše, izjavila da ne smatra da bi rekonstrukcija vlade donijela neke bitne novosti, no nije vjerojatno da bi se HNS tome usprotivio. Ali će se, već je to najavio, njegov ministar obnove Radimir Čačić, i te kako usprotiviti eventualnom traženju budžetskog spasa u rezanju novca namijenjenog njegovu resoru.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Umjetnici podržali obitelj Tomislava Bajsića </p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja </p>
<p> - Hrvatski umjetnici kulturnim programom u zagrebačkom klubu »Močvara« u subotu navečer podržali su obitelj pjesnika Tomislava Bajsića, koja traži da se točno utvrdi kako je ozlijeđen dok je bio u pritvoru karlovačkoga Okružnog zatvora. </p>
<p> Dragovoljcu Domovinskog rata i pjesniku Tomislavu Bajsiću (1968.), koji je krajem siječnja pritvoren zbog sumnje da je sudjelovao u međunarodnom krijumčarenju oružja, pozlilo je u noći 10. lipnja u zatvoru. Kad je prevezen u bolnicu, utvrđeno je da ima podljeve na glavi i prsima. </p>
<p> Bajsićeva supruga sumnja u objašnjenje zatvorske uprave da je uzrok tome epiletični napadaj, koje liječnici ne isključuju. Vjeruje da je u zatvoru bio izložen psihičkoj torturi i da su mu se kršila temeljna ljudska prava. </p>
<p> Prihod s manifestacije u »Močvari« ići će za pomoć obitelji Bajsić u plaćanju troškova odvjetnika, a otvoren je i žiroračun za dobrovoljne priloge. Bajsićevu suprugu podržali su zagrebački glumci Urša Raukar, Vili Matula, Rene Medvešek, Sreten Mokrović i Vedran Mlikota. Raukar i Matula izvijestili su nazočne da su već poslali pismo vezano za taj slučaj Uredu predsjednika Republike Hrvatske, predsjednici saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Đurđi Adlešić i Ministarstvu pravosuđa. </p>
<p> Hrvatski pisci Edo Popović, Miljenko Jergović, Borivoje Radaković, Kruno Lokotar i Roman Simić također su ukazali na sumnju da su u slučaju Bajsić kršena ljudska prava, ističući kako su protiv kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj.</p>
<p> U izvedenom cprogramu Bajsićevu su obitelj podržali i likovni umjetnici i glazbenici. Tomislav Bajsić je dobitnik Goranove nagrade za zbirku pjesama »Južni križ«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Sinjska Alka još uvijek bez pokrovitelja </p>
<p>SINJ, 30. lipnja</p>
<p> - Do ovogodišnje 286. Alke, koja će se prema tradiciji i alkarskom Statutu održati 5. kolovoza, ostalo je još nešto više od 30 dana. No, pripreme alkara i konja za taj viteški spektakl, koji se može prirediti i vidjeti samo u Sinju, teku prema ocjeni alajčauša Ivana Zorice u najboljem redu. Među kandidatima koji će se kao najbolji alkari kopljanici natjecati za slavodobitnika 286. Alke, prve nedjelje u kolovozu, ima i mladih debitanata.</p>
<p>Alajčauš Ivan Zorica, inače, dugogodišnji alkar kopljanik, odnosno zamjenik alkarskog vojvode koji vodi pripreme, ističe kako ima dovoljno kvalitetnih konja te da su svi kandidati od prvog dana redoviti na treninzima. Kad se uskoro montiraju tribine na alkarskom trkalištu za četiri tisuće sjedećih mjesta, koje se upravo postavljaju, dodaje alajčauš Zorica, svi potencijalni alkari natjecatelji će odmah zatim, nakon 15. srpnja istrčati na konjima na pješčanu stazu. </p>
<p>Tu će 20-tak dana uvježbavati čvrstu desnicu, oko sokolovo, gađanje u »alku«. Iako je do održavanja alkarskih svečanosti preostalo još nešto više od mjesec dana, nitko u Sinju - čak ni u Viteškom alkarskom društvu - ne može točno reći tko će ove godine biti pokroviteljem te tradicionalne viteške igre, jedinstvenom u zemlji i svijetu, koja se održava gotovo tri stoljeća kao uspomena pobjede hrabrih Sinjana i cetinskih junaka uz pomoć Čudotvorne Gospe Sinjske nad brojnih osmanlijskim osvajačima 1715. godine. </p>
<p>Inače, za održavanje ovogodišnje sinjske alke vlada veliko zanimanje domaćih i inozemnih posjetitelja. Očekuje se, međutim, kako će natjecanja za Baru, Ćoju i Alku, 3. 4. i 5. kolovoza Sinj pohoditi, i viteškim spektaklima nazočiti, više desetaka tisuća gostiju. Zato se i dodatno priprema cijeli grad Sinj i Cetinski kraj. </p>
<p>Nedjeljko Musulin</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Pankretić i Strugar otvorili suvremenu staju</p>
<p>KRIŽEVCI, 30. lipnja</p>
<p> - U Križevcima je u petak navečer pri Srednjoj gospodarskoj školi otvoren Govedarski praktikum za izobrazbu učenika i studenata poljoprivredne struke. Time je dovršen hrvatsko-nizozemski projekt za poticanje razvoja mljekarstva u Hrvatskoj. Projekt je trajao tri godine, a obuhvaća i već izgrađeni Mljekarski praktikum Srednje gospodarske škole.</p>
<p>U gradnju Govedarskog praktikuma s prirodnim prozračivanjem za uzgoj mlječnih krava uloženo je oko 1,5 milijuna kuna iz proračuna ministarstava prosvjete, poljoprivrede te znanosti i tehnologije, a nizozemska vlada ga je opremila i nabavlja trideset krava muzara holstein-frizijske i simentalske pasmine. Zajedno s prvim dijelom projekta, Nizozemska je uložila 980.000 guldena.</p>
<p>Na prigodnoj svečanosti nizozemska veleposlanica u Hrvatskoj Ida Leonore Van Veldhuizen-Rothenbuecher, ministri poljoporivrede i prosvjete mr. Božidar Pankretić i dr. Vladimir Strugar skupa su prerezali vrpcu pred ulazom u suvremenu staju za trideset mlječnih krava. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Odličjima ispravljena nepravda</p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u subotu je na prijedlog Državnog povjereništva za odlikovanja i priznanja odlikovao 60 osoba zaslužnih za iznimne doprinose od državnog interesa. Ističući kako mu je velika čast i zadovoljstvo uručiti odličja zaslužnima za dobrobit hrvatske države i naroda, predsjednik Mesić rekao je da su odličja trebala biti dodijeljena i prije, tako da je danas »ispravljena određena nepravda«. Izrazio je uvjerenje da će odličja i priznanja biti poticaj svima koji časno rade u interesu svih hrvatskih građana, te dobitnicima poželio puno uspjeha u daljnjem radu.</p>
<p>U ime odlikovanih zahvalio se potpredsjednik Hrvatskog sabora Baltazar Jalšovec. Redom Ante Starčevića za doprinos održanju i razvitku hrvatske državotvorne ideje i ostvarivanju hrvatske države odlikovani su Srećko Bijelić i, posmrtno, Vladimir Primorac. Redom Stjepana Radića za zasluge i stradanje u borbi za nacionalna i socijalna prava hrvatskog naroda odlikovane su četiri osobe, među kojima i Josip Pankretić i Stjepan Radić. Odličja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi primilo je deset osoba, a Redom Danice hrvatske s likom Blaža Lorkovića za osobite zasluge u gospodarstvu osam.</p>
<p>Za osobite zasluge u znanosti, Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića odlikovano je sedam osoba, dvije su odlikovane Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle za zasluge u izumiteljstvu, te jedna osoba Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara za športske zasluge. Šest je osoba odlikovano Redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za osobite zasluge za zdravstvo, socijalnu skrb i promicanje moralnih društvenih vrednota, a dvoje Redom Danice hrvatske s likom Antuna Radića za zasluge u prosvjeti.</p>
<p>Redom hrvatskog pletera za osobit doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobit njezinih građana odlikovano je deset osoba, među kojima Milan Đukić, Milorad Pupovac i Ivo Škrabalo. Povelju Republike Hrvatske za doprinos znanstvenom, kulturnom, gospodarskom i drugom razvitku Republike Hrvatske primili su predstavnici sedam organizacija, udruga i tvrtki, među kojima su koprivnička »Podravka«, Udruga slijepih Međimurja i splitski Arheološki muzej. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U petak i subotu u Hrvatsku ušlo oko 123.000 turista</p>
<p>Preko Rupe i Pasjaka ušlo oko 10.000 inozemnih gostiju, a kroz granične prijelaze Plovanije, Kaštele i Požana - ukupno 68.623 gostiju. Tijekom petka i u subotu do podneva preko graničnih prijelaza Mursko Središće i Goričan u Hrvatsku je ušlo 44.419 stranih državljana, što je za 20 tisuća više nego početkom prošloga vikenda</p>
<p>RUPA/ČAKOVEC, 30. lipnja</p>
<p> - U prvih sedam sati u subotu je preko graničnog prijelaza Rupa u Hrvatsku ušlo 10.000 turista, a tijekom dana turisti su ulazili u nekoliko kolona, pa je na cestama od Rupe i Pasjaka prema Rijeci i Opatiji promet ruguliralo 25 policajaca. S hrvatske strane prihvat turista obavlja se stručno i brzo kako bi protočnost vozila bila što veća, a do određenih zastoja moglo bi doći na slovenskoj strani, čije pogranične vlasti pregledavaju te, za njih uglavnom tranzitne goste. Preko triju graničnih prijelaza u Istarskoj županiji - Plovanije, Kaštela i Požana, u Republiku Hrvatsku od petka do subote u 11 sati ušlo je ukupno 68.623 putnika od čega 61.060 inozemnih gostiju, doznaje se u Policijskoj upravi istarskoj.</p>
<p>U istom razdoblju Hrvatsku je preko tih graničnih prijelaza napustilo 42.050 osoba od čega 35.917 turista. Od inozemnih gostiju najbrojniji su bili Talijani, Slovenci i Nijemci. Zastoji i gužve na graničnim prijelazima nisu zabilježeni, a u Hrvatsku se ulazilo na dvije trake. Tijekom petka i u subotu do podneva preko graničnih prijelaza Mursko Središće i Goričan u Hrvatsku je ušlo 44.419 stranih državljana, što je za 20 tisuća više nego početkom prošloga vikenda. Oni su koristili ukupno 9236 motornih vozila. Samo na graničnom prijelazu Goričan u našu je zemlju doputovalo 35.839 stranih turista, što je za 86 posto više nego u isto vrijeme pred tjedan dana.</p>
<p>U tom vremenu Hrvatsku je na prijelazima Goričan i Mursko Središće napustilo blizu 17.000 stranaca, što je podatak koji govori da veći broj stranaca ostaje na ljetovanju na jadranskome priobalju. U PU međimurskoj rekli su da unatoč povećanom prometu vozila i putnika na prijelazima nije bilo zastoja. Preko međimurskih prijelaza na godišnji odmor u našu zemlju dolaze Mađari, Česi, Slovaci i Poljaci.</p>
<p>Policija i carinska služba glavnu turističku sezonu dočekuju pripremljene za prihvat velikoga broja gostiju, koji će odmor provesti na Jadranu, rečeno je u subotu na zajedničkoj konferenciji za novinare granične policije, carine i Odjela za turizam Primorsko-goranske županije, održanoj na graničnom prijelazu Rupa. Kako je istaknuto na konferenciji za novinare, zajamčena je velika prometna protočnost graničnih prijelaza, osobito prijelaza Rupa, na kojem je uspostavljena »zelena traka« za prolaz gostiju koji nemaju robe koja podliježe carinjenju.</p>
<p>Na prometnicama od graničnih prijalaza do turističkih odredišta na Kvarneru i trajektnih pristaništa iz kojih se prometuje prema kvarnerskim otocima, a naročito na frekventnijim križanjima, uspostavljeno je stalno dežurstvo policije koja regulira promet radi povećanja njegove protočnosti. Uspostavljen je i alternativni prometni smjer, preko Orehovice, Meje i Hreljina, kako bi se izbjegle gužve pri prolazu turista kroz Rijeku.</p>
<p>Pročelnik za turizam Primorsko-goranske županije Ranko Vlatković je kazao kako se na temelju dosadašnjih ovogodišnjih pokazatelja može sa sigurnošću prognozirati da će ova sezona značajno premašiti rezultate prošlogodišnje i potvrditi turizam kao jednu od najvažnijih grana hrvatskoga gospodarstva. Vlatković je prosvjedovao zbog toga što se, »iako je glavna turističke sezona već počela, još obavljaju mnogi infrastrukturni radovi, koji usporavaju promet čak i na magistralnim cestama, a često ometaju turiste i u odmaranju«.</p>
<p>Damir Herceg, Drago Ovčar i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Odluka o cijeni pšenice donijet će se u utorak</p>
<p>Đakovština d.d. između ostalog izašla je s ponudom od jedne kune po kilogramu uz dodatak da preuzima sve zavisne troškove. Po riječima Antuna Lasla seljaci ne žele prihvatiti cijenu za pšenicu nižu od jedne kune zbog, prije svega, povećanih troškova proizvodnje te činjenice da je takva cijena jedina rentabilna za seljake</p>
<p>OSIJEK, 30. lipnja</p>
<p> - Prosvjedna blokada prometnica koju je ove subote organizirala Zajednica udruga seljaka Slavonije i Baranje započela je u 10 sati, a prekinuta u 13.30 sati na oko 20 punktova u slavonskim županijama te Koprivničko-križevačkoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Međutim, istogaa dana održan je i sastanak u Županijskoj komori Osijek gdje su se okupili predstavnici Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, predstavnici otkupljivača i Hrvatskog seljačkog saveza, a na kojem nije postignut konačni dogovor oko otkupne cijene pšenice te je najavljeni novi, za utorak, 3. srpnja, u Osijeku u 10 sati.</p>
<p>Podsjetimo, Zajednica udruga seljaka na ovaj se korak odlučila jer nisu ispunjeni njihovi zahtjevi da otkupna cijena pšenice bude 1,20 kuna po kilogramu te da glavni otkupljivač, bez posrednika, bude mlinarsko-pekarska industrija.</p>
<p>Na mjestu prosvjeda na cesti Osijek-Đakovo, kod skretanja za Beketince, tajnik ZUSSB Stanko Zdravčević novinarima je rekao kako ne postoje informacije da su se za ovaj prosvjed odazvala područja Ivanić Grada te Brodsko-posavska županija, odnosno mjesta na kojima su prosvjedi također bili najavljeni. Predsjednik ZUSSB-a Antun Laslo i Zdravčević istog su se dana ipak uputili u Županijsku gospodarsku komoru te sudjelovali u razgovorima kojima je nazočio pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Pažur. Sastanak je trajao nekoliko sati, a bilo je riječi o uvjetima otkupa pšenice, rokovima isplate, uvjetima pod kojima će silosi biti punjeni pšenicom te oko njezine konačne cijene. </p>
<p>Đakovština d.d. između ostalog izašla je s ponudom od jedne kune po kilogramu uz dodatak da preuzima sve zavisne troškove. Po riječima Antuna Lasla seljaci ne žele prihvatiti cijenu za pšenicu nižu od jedne kune zbog, prije svega, povećanih troškova proizvodnje te činjenice da je takva cijena jedina rentabilna za seljake. Na koncu, Zdravčević je poručio kako je deblokiranje prometnica privremeno rješenje i da se konačni dogovor očekuje u utorak, no vrlo je vjerojatno kako se moglo zaključiti tijekom ovoga višesatnog sastanka da će ZUSSB prihvatiti ponudu od jedne kune po kilogramu. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Ina smanjila cijene svih benzina i dizela </p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - Ina je od nedjelje 1. srpnja ponovo smanjila cijene motornih benzina i dizela, u skladu s kretanjem cijena naftnih derivata na mediteranskom tržištu i tečaja dolara prema kuni, doznajemo u Hrvatskoj naftnoj kompaniji. </p>
<p>Tako je nova cijena benzina s olovom super 98 snižena 6,7 posto - sa 7,43 na 6,93 kuna po litri. Bezolovni benzin normal 91 pojeftinio je za 7,3 posto odnosno - sa 6,60 na 6,12 kuna po litri. Bezolovni benzin eurosuper 95 pojeftinio je za 7,5 posto - sa 6,83 na 6,32 kune po litri, dok je bezolovni benzin eurosuper plus 98 pojeftinio 7 posto - sa 7,26 na 6,75 kuna po litri. Dizelsko gorivo eurodizel pojeftinilo je za 5,6 posto - sa 5,69 na 5,37 kuna po litri, a dizel za 4,1 posto odnosno - sa 5,42 na 5,20 kuna po litri. Cijene ekstra lakog loživog ulja (3,23 kune po litri) i plavog eurodizela (3,11 kuna po litri) ostaju nepromijenjene. </p>
<p>Budući je Ina i prije 15 dana cijene svih benzina smanjila za 40 do 45 lipa po litri, ovo pojeftinjenje od 50-tak lipa po litri benzina znači da su cijene motornih benzina samo u posljednja dva tjedna smanjene za 10 do 15 posto, a dizel goriva nešto manje. Budući su mnogi prijevoznici, trgovci, pekari i drugi, svoja poskupljenja posljednjih mjeseci najčešće opravdavali rastom cijena naftnih derivata, očekuje se da će sada, u skladu s takvom argumentacijom, i oni smanjiti svoje cijene. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Picula odbacio Rupelovu izjavu o Ljubljanskoj banci</p>
<p>ZAGREB, 30. lipnja</p>
<p> - Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula odbacio je ocjenu svojeg slovenskog kolege Dimitrija Rupela kako se »stara devizna štednja ne odnosi samo na Ljubljansku nego na sve banke« te da »nijedna zemlja bivše Jugoslavije ne bi trebala biti obvezna platiti Miloševićeve ratove«. Komentirajući u petak navečer za Hrvatsku televiziju tu ocjenu, Picula je rekao kako bi »bilo bolje da ta teza uopće nije izgovorena«. Jer »po onomu što smo danas imali priliku čuti, nije realno tražiti povrat novca uložen u Ljubljansku banku, jer je ipak Milošević taj koji je federalnu aktivu potrošio ratujući protiv ostalih, pa ispada da su novci štediša Ljubljanske banke ispaljeni kroz topovske cijevi JNA«. Picula je rekao kako ta teza »pokazuje da u srcu ovoga spora leži jedna politička ideja koju neće biti moguće provesti« te da vjeruje kako će to biti spriječeno i Sporazumom o sukcesiji SFRJ. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Hrvatska sada neće biti ostavljena na miru</p>
<p>OSIJEK, 30. lipnja</p>
<p> - Hrvatska stranka prava zadovoljna je zbog izručenja bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića Međunarodnom kaznenom sudu u Haagu, no kako je predsjednik ove stranke Anto Đapić na konferenciji za novinare u subotu u Osijeku izjavio - u ovom trenutku to je manje bitno. Đapić je istaknuo da Milošević nije u Haag otišao zbog svojih zločina, nego zbog međunarodne politike. Predsjednik HSP-a tvrdi da je upravo međunarodna politika ovim činom željela pokazati kako kontrolira situaciju na jugoistoku Europe. U nastavku on je posebno upozorio kako će zbog ovog događaja u predstojećem vremenu situacija za Hrvatsku biti ozbiljna, bremenita i opasna. »Samo bi se naivni zavaravali da će Hrvatska nakon izručenja Miloševića biti ostavljena na miru«, dodao je Đapić, komentirajući kako se sada u HSP-u očekuje pojačani pritisak Haaškog tribunala prema Hrvatskoj i zahtjev za izručenje hrvatskih generala.</p>
<p>Predsjednik HSP-a komentirao i prosvjede seljaka, zaključivši kako stranka »načelno podupire prosvjede svih interesnih grupa«. Rekao je i da nova hrvatska vlast, kao niti prošla, nema jasnu strategiju oko razvoja poljoprivrede, a zakon o poljoprivredi je katastrofalan. Po mišljenju predsjednika HSP-a, Hrvatska nije pripremljeno ušla u Svjetsku trgovinu organizaciju, a kada je riječ o otkupu pšenice »prepuštanje hrvatskog seljaka tržišnim odnosima, jedinstveno je u Europi«. Naime, poljoprivreda je strateška grana svake iole razumne i razvijene demokratske države, a hrana kao strateški proizvod mora biti posebno zaštićena od državne politike.</p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Bozanić blagoslovio kapelu blaženog Stepinca</p>
<p>HUM NA SUTLI, 30. lipnja</p>
<p> - U subotu, uz koncelebriranu misu, nadbiskup zagrebački Josip Bozanić u selu Lupinjak blagoslovio je novosagrađenu kapelu blaženog Alojzija Stepinca. U prigodnom govoru pozvao je sve nazočne na ljubav prema Bogu, crkvi i svom hrvatskom narodu, a naročito na poštenje i solidarnost, a na opću dobrobit svog naroda.</p>
<p>»Sveti Otac ušao je i na područje bivšeg Sovjetskog Saveza, koji je upropastio komunizam i u kojem su se događali mnogi progoni. To je znakovito i to treba gledati očima i u našoj sredini«, rekao je nadbiskupi zagrebački Josip Bozanić. Kapelu blaženog Alojzija Stepinca u Lupinjaku u općini Hum na Sutli izgradili su građani župe Taborsko uz pomoć sponzora te građana okolnih slovenskih mjesta s kojima su prije deset godina surađivali na izgradnji kapele u susjednom Klenovcu u Sloveniji, a izgradnja je počela 1998. godine.</p>
<p>D. Goluban</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Skup o neovisnosti novinarstva</p>
<p>OPATIJA 30. lipnja</p>
<p> - U opatijskom Međunarodnom centru za obrazovanje novinara Srednje i Istočne Europe (ICEJ), u subotu je održan seminar o definiranju neovisnog novinarstva.</p>
<p>Seminar je priređen u okviru višednevnog međunarodnog foruma koji se na temu »Medijske i političke promjene u Europi« održava u organizaciji američkog »Freedom foruma«.</p>
<p> Nazočno je oko pedeset novinara i medijskih stručnjaka iz zemalja Srednje i Istočne Europe, te još toliki broj hrvatskih novinara, koji će, uz ostalo, govoriti o konkretnim iskustvima vezanim uz neovisnost i slobodu medija u svojim zemljama.</p>
<p> Voditelj Međunarodnog centra za obrazovanje novinara dr. Stjepan Malović, govoreći o težnjama za ostvarenje nepristranog novinarstva, ustvrdio je da prosječni građanin, koji želi steći objektivnu spoznaju o pojedinom događaju, još uvijek mora uspoređivati informacije iz različitih medija i zatim samostalno donositi prosudbu.</p>
<p> »Trebamo se stoga svesrdno zauzimati da informacije u svim glasilima postanu profesionalno standardizirane i objektivne, da donose činjenice i podatke, a da komentar bude slobodna novinarska vrsta koja iznosi stavove novinara koji ga potpisuje«, kazao je Malović.</p>
<p> U raspravi se čulo kako je i u drugim zemljama u hrvatskom okružju pravo čitatelja na objektivnu informaciju još uvijek vrlo suženo, te da različiti mediji isti događaj interpretiraju posve različito.</p>
<p> Na seminaru je bilo govora i o izvještavanju o nacionalnim manjinama u pojedinim zemljama, te novinarskoj autocenzuri. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010701].
|
