NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010601].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 196880 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.06.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Pametni se ne odriču vojnika s ratnim iskustvom</p>
<p>Makedonski primjer pokazuje da gerilce neće poraziti Mi-24 ni pilotske majstorije / Gerilsku odlučnost može pobijediti samo motiviran vojnik-pješak koji je spreman izložiti se riziku jer je izvrsno izvježban / Makedonci nemaju mnogo ratnika takvog tipa, no u Hrvatskoj je sasvim drukčije, pod uvjetom da se ne dopusti razlaz vrhunskih profesionalaca i osipanje onih specijalaca koji i dalje mogu biti od koristi u borbenom ili instruktorskom smislu / I srpski je primjer vrlo poučan - nove srpske vlasti nisu dopustile rastakanje specijalnih postrojbi, one su prestrojene, dodatno opremljene i još bolje uvježbane</p>
<p>FRAN VIŠNAR</p>
<p>Kakvu zapravo vojsku treba Hrvatska? U ovom času naše Oružane snage imaju 61.000 aktivnih pripadnika: 53.000 u kopnenoj vojsci, 3000 u ratnoj mornarici i 5000 u ratnom zrakoplovstvu. Od toga broja, procjenjuje se da ročnika ima 21.320 (najviše u kopnenoj vojsci, oko 20.000 novaka), a sve ostalo su profesionalni vojnici raspoređeni u osam gardijskih brigada (svaka ima po tri oklopno-mehanizirana, jedan tenkovski, jedan topnički bataljun).</p>
<p>Bez obzira na mnoge probleme, gardijske su brigade najbolji dio hrvatske oružane sile. To tako treba i ostati uz, dakako, brojna usavršavanja u taktičko-tehničkom smislu. Prilikom reorganizacije profesionalnih postrojbi treba paziti da u ustroju i dalje ostanu vojnici s ratnim iskustvom, što je dragocjeno za svaku vojsku zemlje koja još uvijek ne zna što joj donosi bliže okruženje.</p>
<p>Primjer Makedonije vrlo je poučan. Tamo bi albanska pobuna bila brzo slomljena da Makedonci raspolažu profesionalnim borbenim formacijama hrvatskog tipa. I mada već tri mjeseca poduzimaju kombinirane policijsko-vojne ofenzive protiv albanskih gerilaca, što zbog neiskustva, što zbog neadekvatne opreme, ali i premalog broja kvalitetnih oružanih sredstava, Makedonci se suočavaju s opipljivim nevoljama.</p>
<p>Ni jedna gerila ne može preživjeti munjevite i koordinirane udare »licem u lice« po sistemu »pretraži, uništi ili zarobi«. Nema mnogo zemalja koje odmah imaju izvježbane snage za takve izazove. Tek naknadno, uz bolne metode učenja na vlastitoj koži, počinju izgrađivati vojni sustav sposoban za djelovanje u sukobima niskog intenziteta.</p>
<p>Hrvatska već sada ima takve gotove snage. Jurišni helikopteri Mi-24, koji su postali glavno sredstvo zračnih udara makedonske vojske po gerilskim ciljevima, odavno su u Hrvatskoj borbeno uspješno iskušani. Iako su u vrijeme embarga nabavljane uglavnom vrlo rabljene i školske varijante Mi-24 (prilagođene borbenim djelovanjima), Hrvatska je brzo osposobila vlastite helikopterske posade.</p>
<p>Stoga ne treba sanjati o supersoničnim američkim lovcima nego kompletirati eskadrilu Mi-24 novijim letjelicama, dovoljnom količinom rezervnih dijelova i streljiva (uključujući i dalekometne protutenkovske rakete). Helikopter Mi-24 sasvim solidno zadovoljava potrebe našeg ratnog zrakoplovstva kada je u pitanju protuoklopna borba, vatrena podrška trupama na tlu i protuhelikopterska borba (Mi-24 može nositi i rakete zrak-zrak). Ujedno, vrlo je pogodan za protuteroristička i protuustanička djelovanja (može prevoziti i manje skupine vojnika za taktičke desante).</p>
<p>S obzirom da do američkih vrlo skupih »Apachea« i »Cobri« u ovom desetljeću nećemo doći, ovaj oklopljeni ruski helikopter iznimno je pogodan, prije svega za uvježbavanje u mirnodopskom razdoblju, kao i za niz pomoćnih operacija: izviđanje, prijevoz oružja i opreme preko neprohodnih predjela, opskrba postrojbi koje izvode vojne vježbe u realnim uvjetima, evakuacija ozlijeđenih vojnika ili civila, itd. </p>
<p>U borbama u 12 sela koje su zauzeli albanski gerilci u okolici Kumanova, dva makedonska Mi-24 čitavo vrijeme pružaju vatrenu zaštitu svojim kopnenim snagama koje se žele probiti u protivničku pozadinu te kod gerilaca stalno stvaraju nervozu (povremeno i paniku) čestim brišućim letovima iznad utvrđenih kuća, uz neprekidno izbacivanje toplinskih mamaca (oni trebaju neutralizirati protuzračne ručke rakete koje bi mogli ispaliti Albanci).</p>
<p>No, gerilce neće poraziti Mi-24 ni pilotske majstorije. Gerilsku odlučnost može pobijediti samo isto toliko, pa i više, motiviran vojnik-pješak koji je spreman izložiti se riziku jer je izvrsno izvježban. Makedonci nemaju mnogo ratnika takvog tipa. U Hrvatskoj je sasvim drukčije, pod uvjetom da se ne dopusti razlaz vrhunskih profesionalaca i osipanje onih specijalaca koji i dalje mogu biti od koristi u borbenom ili instruktorskom smislu.</p>
<p>Srpski primjer na tom planu također je vrlo poučan. Nove srpske vlasti nisu dopustile rastakanje specijalnih postrojbi. One su prestrojene, dodatno opremljene i još bolje uvježbane. Strpljivo podnoseći diverzantske akcije albanske gerile u Preševskoj dolini, Koštunica i Đinđić uspjeli su od NATO-a dobiti zeleno svjetlo da ponovno preuzmu glavnu sigurnosnu ulogu u pograničnim tampon zonama.</p>
<p>Tome nije toliko pridonijelo diplomatsko zavođenje koje je prema Zapadu poduzeo Beograd nego izgled i vojničko držanje srpskih regularnih snaga za posebna djelovanja. Pred Šveđanima, Norvežanina, Nizozemcima, Britancima, Amerikancima pojavila se vojska koja izgleda opasno poput američke, ali koja se na terenu ponaša sasvim drukčije od Miloševićevih policijskih mesara: prema lokalnom albanskom stanovništvu nastupaju ljubazno, piju s njim kavu, nude pivo, dijele letke u kojima piše da je za sve ranije nevolje kriv Miloševićev režim.</p>
<p>Ta proračunata »ofenziva šarma« nije namijenjena samo albanskim civilima, nego i Zapadu. Srpske profesionalne vojne postrojbe neprekidno ponavljaju: »Mi smo sada uz NATO. Tako je oduvijek trebalo biti«. Rezultat: bez vlastitih gubitaka »demokratski Srbi« prisilili su albansku gerilu u Preševu, Bujanovcu i Medveđi da se sama razvojači. Taktika odvraćanja od sukoba zastrašivanjem ili demonstracijom vlastite kvalitetne sile uspješna je samo ukoliko doista postoji vojni adut kojeg uvažava i protivnička strana.
U Hrvatskoj doista ne treba robovati starom načinu vojničkog razmišljanja, a još manje biti sputan nekom vrstom birokratskog mentaliteta koji je sa sobom u hrvatske oružane snage donio i dio časnika JNA. Što će nam 50.000 ili 75.000 tromih vojnika, ako sa 20.000 do 30.000 profesionalaca dobivamo snage koje su izdržljive, gipke i univerzalno iskoristive. Druga je stvar kako će se novačiti takvo ljudstvo i hoće li se dio ročne vojske zadržati i u prijelaznom razdoblju, kako bi se iz njih crpio potencijal za profesionalnu kvalitetu.</p>
<p>Male države u oružanim sukobima raznih vrsta moraju pokazati i vojničku čvrstinu i političko-diplomatsku fleksibilnost. Makedoniju na Zapadu ipak smatraju malom i slabom zemljom, sklonom destabilizaciji, najviše zato što još uvijek nema oružanu silu koja bi brzo povratila izgubljeni teritorij. Hrvatska je također mala zemlja, pa za nju ne bi trebali postojati »mali protivnici«. Svako ugrožavanje nacionalne sigurnosti ozbiljan je problem. On će se lakše rješavati ako politika ima u pričuvi i hvalevrijedan vojni instrument - odlično izvježban, odlično plaćen, koji se uopće ne vidi i ne čuje dok ne treba. U protivnom, ukoliko u kriznim situacijama popusti i jedan šav, ode cijelo odijelo.</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Graditelji: Hrvatski blok protiv stranaca</p>
<p>Hrvatski građevinari svjesno posluju s gubitkom kako bi održali postojeću operativu / Od 1990. do danas, u graditeljstvu su prepolovljeni vrijednost izvedenih radova i broj zaposlenih / Ministar Čačić za ovu godinu predviđa rast graditeljstva od 10 posto</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Hrvatske graditeljske tvrtke pokušat će se udružiti u grupe ili konzorcije radi zajedničkog nastupa na domaćim i međunarodnim natječajima kako bi lakše konkurirale stranim graditeljima. Naime, recesija u kojoj se hrvatsko graditeljstvo nalazi već godinama dovela je do toga da graditeljske tvrtke svjesno ruše cijenu svojih radova i posluju bez dobiti kako bi uopće ostale »u igri«. Tu, apsurdnu situaciju, kažu graditelji, dodatno otežavaju strane građevinske tvrtke koje zbog dobrog financijskog zaleđa, odnosno poslovnih banaka koje ih prate, lakše dolaze do posla.</p>
<p>»Ulazak stranih tvrtki u neorganizirano tržište kao što je naše može izazvati velike probleme. Stranci obično razbiju posao na 'faze' i nude ih domaćim građevinarima koji pak, u nastojanju da dobiju posao, ruše cijene ispod svakog minimuma te stranci tako ostvaruju ekstra profit. Ako se naši građevinari ne organiziraju, bojim se da ćemo veoma skupo platiti sve što se u Hrvatskoj gradi«, rekao je za Vjesnik Mirko Štorga, tajnik Sindikata graditeljstva.</p>
<p>Prvi pozitivan korak prema zajedničkom nastupu Štorga vidi u Protokolu o zajedničkim zadacima i obvezama, nedavno potpisanom između Sindikata graditeljstva, strukovnog udruženja graditelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te Grada Zagreba. </p>
<p>Zadaci i obveze iz tog Protokola temelje se na planu investicija u Zagrebu do 2005. godine, a riječ je o dvadesetak prioritetnih investicijskih ulaganja među kojima su pročistač otpadnih voda, spalionica smeća, podzemne garaže te završetak Sveučilišne bolnice. Procijenjena vrijednost tog programa je sedam milijardi kuna, od čega se 3,5 milijarde odnosi na graditeljske radove. Cilj je Protokola prevladavanje teškoća u koje je zapalo naše graditeljstvo, a graditeljske tvrtke će pokušati formirati posebne grupe ili konzorcije za realizaciju većih investicijskih projekata.</p>
<p>»Želimo ravnopravan i pošten nastup na javnim natječajima. Pojedinačno nemamo izgleda u odnosu na strane tvrtke«, ističe predsjednik strukovnog udruženja graditelja u HGK Filip Filipec, jedan od potpisnika Protokola. Budući da kreću veliki projekti, napominje on, koji se u krajnjoj liniji financiraju novcem poreznih obveznika, domaći bi graditelji htjeli u njima sudjelovati. Veliki je problem u Hrvatskoj, prema njegovim riječima, nered među graditeljima. Naime, postoji nekoliko tisuća registriranih građevinskih tvrtki koje ravnopravno mogu sudjelovati u licitiranju radova iako je sposobnost za stvarno obavljanje radova velikog broja tih tvrtki upitna. Stoga bi trebalo, smatra Filipec, izmijeniti Zakon o nabavi roba i usluga te donijeti antidampinški zakon kojim bi se bolje kontrolirala sposobnost i zakonitost poslovanja graditeljskih tvrtki.</p>
<p>Sličnog je mišljenja i Vjekoslav Sečan, direktor tehničkih poslova u jednoj od naših najvećih graditeljskih tvrtki, »Tempu«. Budući da je graditeljsku firmu mogao osnovati svatko - od slastičara do ekonomista - nužna je kontrola kvalitete izvedenih radova, ali i postojanje stručnog kadra u određenoj tvrtki, drži Sečan. Situaciju na našem tržištu, ističe on, možda najbolje oslikava činjenica da se na neku licitaciju javi, primjerice, dvadesetak ponuđača, a razlike u cijenama među njima kreću se i do 100 posto. Nered u našem graditeljstvu, navodi Sečan, ogleda se i u tome što su sve »uloge malo pomiješane« pa se od graditelja nerijetko očekuje da budu i investitori projekata, što je uz kamate naših banaka iznimno teško. No, uza sve teškoće, napominje Sečan, u zadnje se vrijeme ipak osjeća pomak na bolje. Ima nešto više posla, ali to je još uvijek nedovoljno da bi naša operativa bila u potpunosti iskorištena, kaže Sečan. </p>
<p>Tajnik Sindikata graditeljstva Mirko Štorga pak napominje da je situacija u graditeljstvu, što se tiče dohodovne strane, još uvijek katastrofalna budući da tvrtke svjesno rade uz gubitak samo da bi održale pogon. Plaće u graditeljstvu su 20 posto niže od prosječnih u privredi, ističe Štorga, a problem je i uvoz nekvalitetne i jeftine radne snage. Tvrdnja da u Hrvatskoj nema kvalitetne radne snage u graditeljstvu čista je izmišljotina, drži Štorga, napominjući da su upravo hrvatski graditelji bili najjači segment graditeljstva bivše države. Potkrepljuje to i podacima da su naši graditelji izgradili, primjerice, dvije najveće brane u Alžiru, 300 kilometara naftovoda u Sibiru te brojne mostove i tunele diljem svijeta. Činjenica je, zaključuje Štorga, da nedostaje nekih kadrova, kao što su tesari i armirači, i to stoga što su uvjeti rada u graditeljstvu veoma teški, a plaće male, pa se nitko ne želi školovati za ta zanimanja.</p>
<p>Izgubljeno oko 60.000 radnih mjesta</p>
<p>Od 1990. godine do danas, prepolovljeni su vrijednost izvedenih radova i broj zaposlenih u graditeljstvu. Prije 10 godina bilo je 880 registriranih graditeljskih poduzeća koja su zapošljavala 119.000 radnika, a danas je registrirano čak 9000 poduzeća sa 58.000 radnika. Izgubljeno je, dakle, oko 60.000 radnih mjesta, a trenutno je 28.000 nezaposlenih građevinara te 6000 onih koji rade, a ne primaju plaću po nekoliko mjeseci. Nezavidnu situaciju građevinara dodatno otežava i smanjenje izdvajanja za investicije iz državnog proračuna. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Vladimir Bebić: »Meč za Rijeku je samo polufinale za Zagreb«</p>
<p>U Rijeci se narod budi kroz svog glasnogovornika Bebića, a u Splitu dolazi do socijalnog bunta na stadionu. U Dalmaciji se narod brzo budi i spreman je izaći na »prvu liniju«. U Primorju i Zagorju, za razliku od Dalmacije, ljudi djeluju kao da im fali pola litre krvi. Dalmacija je dovela na vlast i smijenila Franju Tuđmana, a isto će zadesiti i Račana, kaže Bebić</p>
<p>RIJEKA, 31. svibnja</p>
<p> - Riječanin Vladimir Bebić (54) u ovom je trenutku jedan od najpopularnijih hrvatskih političara. U predizborno je vrijeme oduševio Riječane koji su u njegovim riječima prepoznali svoje misli i želje, pa je Bebićeva nezavisna lista osvojila četiri gradska i tri županijska mandata. Sad svi očekuju da s »bebićevcima« živnu gradska i županijska skupština i da se Bebić upusti u borbu za mjesto gradonačelnika.</p>
<p>• Gospodine Bebiću, kolege političari kažu da ste neozbiljni i bez programa? Kako to komentirate?</p>
<p>- Ljudi se dijele na ozbiljne i neozbiljne, na razumne i nerazumne. Nerazumni žele promjene i zato znaju ispasti smiješni. Međutim, narodu je dosta ozbiljnih političara i ozbiljnih govora. Program mi je u tome da se vrati ukradeno, to će onda biti pravna država koja sad ne funkcionira, već se samo »lakira« situacija i smjenjuju ljudi u foteljama. Moja najjača sinteza je da će Hrvatska postati država kad se Dalmacija probudi i kad Vjesnik ponovno postane novina. Sad se paralelno odvijaju ta dva procesa i to raduje, daje nadu.</p>
<p>• Jeste li vi na ovim lokalnim izborima »zapalili« Hrvatsku?</p>
<p>- Ključna osovina je Rijeka-Split; u Rijeci se narod budi kroz svog glasnogovornika Bebića, a u Splitu dolazi do socijalnog bunta na stadionu. U Dalmaciji se narod brzo budi i spreman je izaći na »prvu liniju«. U Primorju i Zagorju, za razliku od Dalmacije, ljudi djeluju kao da im fali pola litre krvi. Dalmacija je dovela na vlast i smijenila Franju Tuđmana, a isto će zadesiti i Račana.</p>
<p>• Prije izbora ste dosta »prozivali« neke istaknutije Riječane. Zašto?</p>
<p>- Prozvao sam »četvoricu jahača riječke apokalipse«, odnosno sve Liniće, Štokiće, Vrhovnike i Franoliće, napisavši na svom predizbornom plakatu ta prezimena malim slovima, pozvavši ih da u ime Riječana vrate sve što su oteli. Nijedan političar ne može proći pored Bebića, jer on ide snagom argumenata i čist je. A čisti ljudi smetaju grijehu struktura. Ako je Bebić takva opasnost za jednu zemlju, to znači da je zemlja isprepletena lažima, pa tako dobiješ izvitoperene građane.</p>
<p>• Što mislite, vole li Riječani više Linića ili Bebića?</p>
<p>- Građani traže promjene, a Linić je već prošlost. On je posljednji balkanski šerif, a njegov feud zvan Rijeka sad štiti gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je toliko dosljedan da će posljednji napustiti taj brod koji tone. Da je Linić u minulih 10 godina od Rijeke napravio i babilonske vrtove, a ne nekoliko rupa usred grada, bilo bi ga dosta. »Ma daj, bolan, da i drugi malo voze«. Kao što su otišli svi oni koji su imali »uteg« Franje Tuđmana, tako će otići i oni koji imaju »uteg« Slavka Linića. Linića je proizveo i držao HDZ, a sad će ga građani smijeniti jer su prepoznali njegovo licemjerje. Mediji su od njega stvorili mit, a on će ubuduće biti pomalo nervozna, a nadasve bogata osoba. Bebić je Linićeva sudbina i složit ću ga desnim krošeom. Linić će biti jedna od najtamnijih figura u novom riječkom vježbanju života.</p>
<p>• Bebić kao gradonačelnik Rijeke?</p>
<p>- Imam isto toliko izgleda kao i Obersnel, bez obzira što on ima triput više mandata. Moj se koncept vlasti temelji na stručnim i moralnim ljudima, a kad ja dođem, oni koji nisu »čisti« morat će otići, jer, kako kaže Oscar Wilde: »Gospodo, kasno je, otkriveni ste«. Treba omogućiti da Rijeka počne teći. Trebat će radikalne promjene u Rijeci i Hrvatskoj, zbog čega ćemo neko vrijeme možda biti i defektni, ali oporavit ćemo se brzo sa zdravim tkivom. Hrvatska inteligencija je minulih godina potpuno zakazala, a s razbijenom radničkom klasom lako se manipulira.</p>
<p>• Niste li vi samo zavidni onima koji su se uspjeli »snaći«?</p>
<p>- Poznato je da sam od 1993. do 1995. mogao prijeći u HDZ uz više nego odlične uvjete, ali mi je najvrednije to što sam dobio povjerenje naroda, postao živa legenda, institucija, naposljetku, u hrvatskom parlamentu postoji bebićevski način istupanja. Uvjeren sam da će se pojaviti mnogo novih Bebića na hrvatskoj političkoj sceni jer kotač promjena dobiva zamah, a Hrvatska ne može više tavoriti na dnu Europe.</p>
<p>• Svojedobno ste bili »predsjednik u sjeni«. Namjeravate li izaći iz te sjene?</p>
<p>- Meč za gradonačelnika Rijeke je samo polufinale, a finale će biti kad se budem nadmetao za predsjednika države. Kao pionir građanske demokracije na Balkanu branio sam slabe i nemoćne, manjine, a sad štitim hrvatski narod od pljačke, jer nam ljudi bježe izvan zemlje, nemoćni da osiguraju elementarnu egzistenciju. Bit ću dosljedan sebi i slušati glas naroda. Jednostavno, Vladimir Bebić je program. Ja ću s voljom ići u Zagreb, za razliku od Linića, koji je tamo otišao protiv svoje volje, a i protiv volje će se vratiti iz hrvatske metropole.</p>
<p>• Zašto sve tumačite kroz boks?</p>
<p>- Boks je filozofija života, on je moj zaštitni znak. U boksu postoje pravila, nema udaranja ispod pojasa, moraš ići sam da se vidi koliko si sposoban. Onaj tko nije doživio poraz, satkan je od svojih laži i kompromisa.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="4">
<p>Ni 476 raketa nije obranilo Zagreb</p>
<p>Prema dimenzijama olujnih oblaka moguće je da su posljedice na nivou elementarne nepogode, rekao je načelnik Odjela obrane od tuče pri Državnom hidrometeorološkom zavodu, Damir Peti/ Konkretni podaci o štetama bit će poznati za tjedan dana jer će se u obilazak terena krenuti za dva do tri dana kada se stabilizira vrijeme</p>
<p>Područje Zagrebačke županije od Zaprešića prema Samoboru, prema prvim podacima pristiglim s lansirnih stanica s kojih se ispaljuju protugradne rakete, najviše je stradalo od tuče koja je u srijedu na večer zahvatila južno i jugozapadno područje Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-Zagorske županije. Zrna tuče u najviše stradalim područjima bila su veličine jajeta, a stradali su usjevi, voćke, automobili i objekti. Jak vjetar lomio je stabla. </p>
<p>- Prema dimenzijama olujnih oblaka moguće je da su posljedice na nivou elementarne nepogode, rekao nam je načelnik Odjela obrane od tuče pri Državnom hidrometeorološkom zavodu, Damir Peti. Konkretni podaci o štetama bit će poznati za tjedan dana jer će se u obilazak terena krenuti za dva do tri dana kada se stabilizira vrijeme. Na žalost, dodaje Peti, nema posebne službe koja bi vršila obilazak stradalih područja pa to obavlja služba koja vrši opskrbu lansirnih stanica. </p>
<p>- S obranom od tuče počelo se na vrijeme no tučonosni oblak, visine 14 i promjera 20 kilometara, došao je kao već formiran iz Slovenije, rekao nam operativni voditelj obrane od tuče iz Centra obrane od tuče Državnog hidrometeorološkog zavoda, Zvonimir Mozer. Kako Slovenija nema protugradne rakete, a mi rakete ne smijemo ispaljivati preko slovenske granice, zbog nepostojanja određenih međudržavnih sporazuma sa Slovenijom, došlo je do već spomenutih šteta od tuča.</p>
<p>Iz 74 lansirne postaje na području Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-Zagorske županije u poslijepodnevnim satima srijede ispaljeno je 476 protugradnih raketa. U pogonu su bili i prizemni generatori u čijim plamenicima izgara otopina srebrnog jodida, odlazi u atmosferu i u oblacima pravi »konkurenciju« prirodnim procesima nastanka tuče. Rakete rade to isto samo na većim visinama. Sama obrana od tuče započela je u srijedu oko 14 sati radarskim praćenjem oblaka. </p>
<p>Informaciju da je u srijedu na snazi bila zabrana ispaljivanja protugradnih raketa zbog pojačanih letova aviona i helikoptera povodom dana državnosti u Centru obrane od tuče demantiraju.</p>
<p> Prema riječima Mozera, naime, povremene krače zabrane, oko 10-ak minuta, uobičajene su u području oko aerodroma u cilju zaštite sigurnosti zračnog prometa, »no to nema nikakve veze s Danom državnosti«. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Proslavljen Dan grada i Majke Božje od Kamenitih vrata</p>
<p>Grad Zagreb po drugi je put proslavio svoj dan 31. svibnja, na blagdan svoje zaštitnice Majke Božje od Kamenitih vrata. </p>
<p>Tim povodom izaslanstvo Gradskog poglavarstva, koje je predvodio gradonačelnik Milan Bandić i njegov zamjenik Darinko Kosor, posjetilo je zagrebačku katedralu. Nakon što je gradonačelnik zapalio svijeću i položio cvijeće, članovi izaslanstva pomolili su se pred slikom Majke Božje od Kamenitih vrata, koja je bila izložena na glavnom oltaru. Na ulazu u Katedralu gradske čelnike dočekali su i pozdravili pomoćni zagrebački biskup dr. Vlado Košić i vikar za grad Zagreb Mijo Gorski.</p>
<p>Izaslanstvo Gradskog poglavarstva uputilo se potom na Mirogoj, gdje je položilo vijence i zapalilo svijeće kod križa u Aleji branitelja Domovinskog rata, kod Glavnog križa te na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. (mal)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Dodijeljene nagrade Grada Zagreba</p>
<p>U povodu Dana grada Zagreba u četvrtak su u palači Dverce dodijeljene nagrade Grada Zagreba zaslužnim pojedincima, tvrtkama, ustanovama i udrugama kao znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu. Prema pravilniku o nagradi Grada Zagreba, nagrada se sastoji od novčanog iznosa od 15 000 kuna za pojedince, dok tvrtke i udruge dobivaju plakete. Nagrade dodijeljuje Gradska skupština, a uručili su ih njen dosadašnji predsjednik Goran Hill i gradonačelnik Milan Bandić. U svom govoru Bandić je spomenuo rezultate koje je gradska vlast postigla u proteklih godinu dana, od obnove lokalne samouprave do izgradnje nekih infrastrukturnih objekata.</p>
<p>U ime nagrađenih zahvalio se Joža Skok, a u kraćem glazbenom programu nastupio je Zagrebački kvartet.</p>
<p>Dodijeli nagrade Grada Zagreba među ostalim prisustvovali su potpredsjednik Hrvatskog sabora Zdravko Tomac, pomoćni zagrebački biskup Vlado Košić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Ivo Padovan i predsjednik Matice hrvatske Josip Bratulić. </p>
<p>MA. L.</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Nagrađeni </p>
<p>Nagradom Grada Zagreba nagrađeni su:</p>
<p> MLADEN ANIĆ, dr. vet. med. direktor Zoološkog vrta Grada Zagreba, d.o.o. za izvanredne rezultate u poslovanju, revitalizaciji i društvenoj afirmaciji Zoološkog vrta.</p>
<p> Prof. dr. sc. VLADIMIR GRDINIĆ, redoviti profesor Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu, predstojnik Zavoda za nalitiku i kontrolu lijekova, za znanstveno multidisciplinarno ostvarenje projekta prikaza hrvatske farmacije u Europi.</p>
<p> Prof. dr. sc. IVO JAJIĆ za izniman stručan doprinos epidemiologiji, dijagnostici i terapiji reumatskih bolesti.</p>
<p> ANTE KOSTELIĆ, profesor, skijaški i rukometni trener, za vrhunski svjetski rezultat - prvo mjesto u alpskom skijanju u sezoni 2000./2001., što ga je u Svjetskom kupu osvojila Janica Kostelić.</p>
<p> Gospođa VIŠNJA MAŽURAN, čembalistica, za koncert održan 3. prosinca 2000. godine u povodu 250. obljetnice smrti Johanna Sebastiana Bacha »Umjetnost fuge«, jednog od najsloženijih i najzahtjevnijih djela glazbene literature.</p>
<p> Prof. dr. sc. ZLATKO MEIĆ, redoviti profesor analitičke kemije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, predstojnik Zavoda za analitičku kemiju, za veliki doprinos razvoju kemijske znanosti.</p>
<p> Gospođa IRENA PASARIĆ, baletna prvakinja Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, za bogatu umjetničku karijeru, kao svestrana i kreativna umjetnica izuzetne izražajnosti, jedna od najimpresivnijih figura našeg baleta.</p>
<p> Prof. dr. sc. JOŽA SKOK, povjesničar hrvatske književnosti, književni kritičar, esejist, za veliki doprinos povijesti hrvatske književnosti.</p>
<p> Prof. dr. sc. SLOBODAN VUKIČEVIĆ, redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu, rukovoditelj Laboratorija za klasificirana tkiva Zavoda za anatomiju »Drago Perović«, voditelj Centra za međunarodnu suradnju Medicinskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr. sc. Marko Pećina, redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu, predsjednik Hrvatskog ortopedskog društva, za značajan uspjeh uvođenjem i primjenom koštanih morfogenetskih proteina u kliničku praksu, čime su Zagreb i Hrvatska među prvima u svijetu primijenili koštane morfogentske proteine u liječenju ljudi s problemima u zarastanju skeleta.</p>
<p> Hrvatski akademski plivački klub Mladost, kao najuspješniji plivački klub u Hrvatskoj s izvanrednom ekipom i pojedincima.</p>
<p> Moderna Galerija, za retrospektivnu izložbu Vlahe Bukovca autora Igora Zidića.</p>
<p>PLIVA farmaceutska industrija d.d. povodom 80. obljetnice poslovanja.</p>
<p>Udruga slijepih Zagreb, za višegodišnje djelovanje na vrlo visokoj profesionalnoj razini uz obavljanje niz aktivnosti za olakšavanje svakodnevnog života slijepih osoba.</p>
<p>Zagrebački kvartet, za projekt »Sedam posljednjih riječi Isusa Krista« Josepha Haydna, te za 82. godine uspješnog djelovanja i rada.</p>
<p> Zagrebačko Gradsko kazalište mladih »KOMEDIJA« povodom 50. obljetnice kontinuiranog iznimno uspješnog rada.</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Parkiranje na Gornjem gradu: Problem je prelomljen preko koljena ali nije riješen</p>
<p>Potaknuti jučerašnjom izjavom građana, vidno nezadovoljnih novom regulacijom parkiranja na Gornjem gradu, a koji ne isključuju ni mogućnost građanskog neposluha, porazgovarali smo sa stanarima i zaposlenima tog dijela Zagreba. Neki zbog straha nisu htjeli razgovorati s nama, iako ne znamo čega se boje. Neki su odbili svaku pomisao da daju izjavu za novine. </p>
<p>No, problem je u osnovi jednostavan - većina označenih mjesta za parkiranje na Gornjem gradu namijenjena je državnim i gradskim institucijama, ako uračunamo i mjesta na Trgu sv. Marka, otprilike 70 posto označenih parkirnih mjesta namijenjeno je za razne institucije, a za stanovnike je namijenjeno preostalih 30-ak postotaka. </p>
<p>Rješavanje problema potaknuo je gradonačelnik Milan Bandić nakon jedva izbjegnutog skandala prošli tjedan prigodom prijama grčkog predsjednika. Problem je, naizgled, doista brzo riješen, i mnogi sugovornici ističu da cijene namjeru. No, prema izjavama mnogih naših sugovornika, posebice stanovnika Gornjega grada, problem nije kvalitetno riješen, već je situacija dodatno pogoršana. Nadalje, parkiranje na nekim mjestima onemogućeno je postavljanjem stupića na nogostupe. Tako je, primjerice, napravljeno na Ilirskom trgu. Problem parkiranja i automobila na Gornjem gradu doista bi trebalo riješiti, no je li to moguće dobro učiniti za tjedan dana i jednom naredbom, veliko je pitanje. </p>
<p>Pokušali smo doznati tko je izradio takav plan reguliranja parkiranja. Iz »Zagrebačkih cesta« saznajemo da oni samo provode odluke koje dobivaju od Gradskog ureda za promet. U Gradskom uredu nismo uspjeli dobiti nikakav komentar novonastale situacije. Rečeno nam je da će javnost o svemu biti obaviještena na konferenciji za novinare u petak. </p>
<p>Tihomir Ponoš</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zagrepčani donosili rukom pisane kuharice još iz 1884. </p>
<p>Ovaj starozagrebački recept, pisan neobičnim jezikom, najvjerojatnije se odnosi na domaće orahove »puslice«, a upisan je u Knjigu recepata iz 1884. godine, koja je trenutačno u vlasništvu Slobodana Kulića. No, to je samo jedna od 79 knjiga koje su od 15. svibnja do 1. lipnja bile predstavljene na izložbi starozagrebačkih kuharica, u Međunarodnom centru za kulturu u Travnom. Starozagrebačke kuharice i savjetnici kako postati dobra mlada domaćica, kao i stari kulinarski pribor, poput žlice s rupicama za izradu knedli, organizatori su posudili većinom iz Gradske i Nacionalne sveučilišne knjižnice, a dobar dio pribora i knjiga donijeli su i sami Zagrepčani kojima je skupljanje starih recepata već dugogodišnji hobi. Tako je gospođa Barbara Nagy za otvaranje izložbe pripremila piškote u kremi prema receptu iz 1884. godine, koje su, kako kaže organizatorica izložbe Snježana Krnjak, »planule u sekundi«. Najstariji izložak bila je kuharica iz 1799. godine, koja je kasnije izdana u Grazu, a neke od njih su izdane i u Budimpešti i Pragu. </p>
<p>Prije Drugog svjetskog rata, Mira Vučetić napisala je kuharicu u čijem se uvodnom dijelu mogu pročitati njezine mudre gastronomske izreke te troškovnik za domaćice, što je danas, s obzirom na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> promjene cijena, gotovo nemoguće.</p>
<p>- Iako je u petak posljednji dan izložbe, nastavit ćemo tradiciju starozagrebačkog kulinarstva. Za to je zaslužan broj posjetitelja, kao i građana koji su s oduševljenjem donijeli vlastite primjerke starih kuharica i pribora, istaknula je Snježana Krnjak.
></p>
<p>Željka Laslavić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Otkrivena spomen-ploča Slavoljubu Penkali</p>
<p>U Zagrebu je na Trgu kralja Tomislava 17, na kući u kojoj je živio, u četvrtak svečano otkrivena spomen-ploča Slavoljubu Penkali. </p>
<p>U spomen na izumitelja prve mehaničke olovke, penkale, nalivpera i prvog dvosjednog aviona, Zagrebački zrakoplovni savez, u suradnji s kiparom Ivicom Katancem, Zagrepčanima je darovao još jedan spomenik kulture.</p>
<p>Otkrivanju spomen-ploče bili su, osim brojnih uzvanika i građana, nazočni i sin izumitelja, Krunoslav Penkala, te kći pilota prvog hrvatskog zrakoplava Nevenka Novak.</p>
<p>U prigodi 90. obljetnice glavnih izuma inženjera Slavoljuba Penkale, Tvornica olovaka Zagreb izrađuje novu seriju nalivpera i automatskih olovaka.</p>
<p>Dubravka Žalac</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Preusmjeravanje tramvajskih linija broj 4 i 8</p>
<p>Radovi koji započinju u subotu u Draškovićevoj ulici i koji će trajati do 1.rujna, nametnut će novi režim javnog prijevoza. U noći sa petka na subotu, zbog radova na demontaži kontaktne mreže, umjesto tramvaja noćnih linija broj 32,33 i 34 vozit će autobusi. U subotu, u prvoj fazi radova koji traju do 15. lipnja, obustavlja se promet od raskrižja Ulice kneza Mislava i Draškovićevedo Jurišićeve ulice. Najveća promjena je prometovanje tramvajske linije broj 8, koje za vrijeme radova neće voziti kroz Novi Zagreb. Ta linija će od Mihaljevca, nakon ulaska u Draškovićevu skrenuti u Jurišićevu ulicu prema Zapadnom kolodvoru. </p>
<p>Petar Rubinić, glavni prometnik ZET-a, naglasio je kako zbog ukidanja linije broj 8 koja prolazi kroz Novi Zagreb, pojačat će se priliv putnika tramvajskim linijama 6 i 7. Zbog toga ZET planira pojačati tramvajsku liniju broj 6. </p>
<p>Tramvajska linija broj 4, koja kreće od Savskog mosta, umjesto skretanja u Draškovićevu, produžit će Branimirovom, Šubićevom ulicom do Kvaternikovog trga. </p>
<p>Noćna linija broj 33 koja vozi kao dnevna linija broj 8, vozit će od Mihaljevca kroz Jurišićevu ulicu do Zapadnog kolodvora, a broj 34 vozit će prema novom rasporedu tramvajske linije broj 4. </p>
<p>Druga faza radova počinje 16.lipnja, kada se zatvara promet cijelom Draškovićevom ulicom. Zetovci smatraju, kako zatvaranje Draškovićeve neće izazvati prometni kolaps, jer završetak školske godine i godišnji odmori bitno će smanjiti priliv putnika. AN.L.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Bushove kćeri opet naručivale alkohol</p>
<p>WASHINGTON, 31. svibnja </p>
<p> - Policija u Austinu (Teksas) objavila je u srijedu službeno priopćenje iz kojeg je vidljivo da su Jenna i Barbara Bush, 19- godišnje blizanke američkog predsjednika Georgea W. Busha prijavljene jer su pokušale kupiti alkoholno piće koristeći se tuđom osobnom iskaznicom.</p>
<p> Prve informacije o tom događaju govorile su da je u pokušaj nezakonitog kupovanja pića bila umješana samo Jenna Bush. Policija je objavila da je ophodnja telefonom pozvana u jedan meksički restoran u Austinu kad je konobar otkrio da maloljetnice naručuju piće predstavljajući se tuđom vozačkom dozvolom.</p>
<p> »Budući da policija nije bila nazočna navodnom prekršaju, potrebno je provesti dodatno ispitivanje kako bi se odredilo hoće li biti podnesena prijava«, stoji u policijskom priopćenju. Kao i u ranijem slučaju, Bijela kuća je odbila komentirati. »Ako je riječ o privatnom životu predsjednikovih kćeri to je stvar obitelji a ne ovog ureda«, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Scott McClellan.</p>
<p> Prekršajni sud u Austinu je prije dva tjedna kaznio Jennu Bush jer je zatečena kako pije pivo u jednom noćnom klubu. Do 16. lipnja morala je platiti pedesetak dolara sudskih troškova, odraditi osam sati društveno korisnoga rada i pohađati šest sati predavanja o štetnosti alkohola za mladež. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Talijani vole »Obitelj Soprano«</p>
<p>LOS ANGELES/ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Talijanima, koji prvi put gledaju hit-seriju o američkoj mafiji, sviđa se »Obitelj Soprano«. </p>
<p>Serija tv mreže HBO o »dobrim momcima« koja je upravo završila svoju treću sezonu na američkoj televiziji, počela se prikazivati u Italiji proteklog tjedna popraćena osvrtima kritičara i iznenađujuće dobrom gledanošću. </p>
<p> Iako je počela u pola sata poslije ponoći u srijedu na talijanskoj televiziji s malo ili nimalo promidžbe, zainteresirala je četvrtinu raspoloživa gledateljstva, izvješćuje ABC News. </p>
<p>Najavljuje se da će se prikazivanje serije pomaknuti na subotu navečer, nešto ranije. Serija je sinkronizirana na talijanski, što znači da će nestati slikoviti talijanski amerikanizmi i naglasak New Jerseyja. </p>
<p>Stariji likovi poput Tonyjeva strica Juniora govore napuljskim narječjem dok mlađi govore standardni talijanski prošaran napuljskim izrazima. </p>
<p> Od njegovih početaka na HBO-u 1999. godine, seriju su hvalili kao remek-djelo i napadali zbog stereotipnog prikazivanja američkih Talijana. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Turska kreće u svemirska istraživanja</p>
<p>ANKARA, 31. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Turska će uskoro uspostaviti Nacionalnu svemirsku agenciju po uzoru na američku Nasu. Taj iskorak prema svemiru, koji je u veljači preporučilo nedodirljivo Vijeće nacionalne sigurnosti (MGK), potvrđen je u četvrtak, drugog završnog dana, prvog međunarodnog svemirskog simpozija u Ankari. Na skupu su uz najviše turske vojne i civilne dužnosnike, bili i najugledniji predstavnici turskih i svjetskih znanstvenih institucija iz osam zemalja i NATO.</p>
<p>Uključivanje Turske u program svemirskih istraživanja pokrenuto je još 1997., ali se spotaknulo o neke zakonske i administrativne prepreke. Turski ministar obrane Sabahattin Cakmagoglu priopćio je kako je u pripremi zakon kojim će se regulirati »svemirske aktivnosti« njegove zemlje. Na taj način, bit će regulirana buduća suradnja američke i turske nacionalne svemirske agencije.Turska svemirska istraživanja, u sklopu vojnog zrakoplovstva, obuhvatit će i izgradnju raketnih sustava. Riječ je o raketama dalekog dometa koje će moći ponijeti u svemir istraživačke satelite i drugu opremu. Ti sustavi imat će i svoju »obrambenu verziju« u slučaju vanjskih napada. Detalji turskog svemirskog programa bit će glavnom točkom lipanjskog dnevnog reda sastanka turskih vojnih i drugih znanstvenika sa stručnjacima Nase.</p>
<p>Turska je zbog gospodarske i financijske krize već reducirala sredstva od 30 milijardi dolara koja su bila namijenjena za osuvremenjivanje oružanih snaga. Međutim, kresanje nekih vojnih programa ili njihovo odlaganje neće ići na uštrb razvitka najviše vojne tehnologije koja uključuje i svemirska istraživanja.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Mafija dobro zarađuje na ljudskim organima</p>
<p>RIM, 31. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Najnovije izvješće talijanske specijalne policije koje je podnio novi direktor Agostino Pappalardo, kao i ispitivanja poznatog sveučilišta Bocconi su dala šokantne informacije o novim pothvatima organiziranog kriminala. Mafija je znatno ranije nego gospodarstvenici počela s globalizacijom i razvila je cijelu mrežu međunarodnih veza. Na prvom mjestu liste »unosnih poslova« za mafiju trgovina je ljudima i ljudskim organima. </p>
<p>Ponekad »donatore organa« ne treba tražiti.U Rusiji je jedna baka ponudila organe svog petogodišnjeg unuka za svotu od 200 DEM no na vrijeme je uhićena. Do prije nekoliko godina se govorilo o prodaji ljudskih organa kao o hipotetskoj aktivnosti organiziranog kriminala. Danas, na žalost, postoje i dokazi ne samo da taj tip »poslovanja« postoji već i da je razgranat po svijetu. Zemlje iz kojih dolaze »svježi organi« u pravilu su siromašne države trećeg svijeta gdje ljudski život malo vrijedi, dok zemlje u koje se organi uvoze pripadaju krugu gospodarski razvijenih. Postoje opravdane sumnje da se i novorođenčad nudi na krvavoj tržnici ljudskih organa. U Italiji su već počela prva uhićenja. U Rimu je osuđena na četiri godine zatvora Rosanna Piermattei zbog posredovanja između siromašnih Indijaca koji su bili spremni na prodaju svojih organa i bolesnih bogatih Talijana koji su bili spremni platiti visoku cijenu da dođu do njih. Na sjeveru Italije, kineska mafija »dampinškim« je cijenama ugrozila trgovinu drugih moćnih kriminalnih organizacija, tako da je bilo i okršaja među konkurentima. </p>
<p>U taj su posao uključeni i pojedini liječnici koji obavljaju stručni dio posla (vađenje organa, spremanje u specijalne hladnjake ...), pa se čini da nema granica ni u strukturi osoblja umiješanog u te krvave poslove kriminalnih organizacija.</p>
<p>Nakon što su izneseni ovi podaci, jasno je zašto je tako velik broj zemalja, njih 78 od 147 prisutnih potpisalo protokol protiv trgovine ljudima na UN konferenciji o organiziranom kriminalu u Palermu.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Napušta li PEN politiku?</p>
<p>Dok balkansko bure baruta gori i razbuktava se ratna kriza u Makedoniji, vrhunski svjetski intelektualci nisu se odvažili na Bledu tu temu staviti u prvi plan svoga promišljanja / Gube li članovi PEN-a hrabrost ili naprosto bježe od problema ? / Koliko globalizacija ugrožava europske PEN-ove? </p>
<p>Dok balkansko bure baruta gori i razbuktava se ratna kriza u Makedoniji, vrhunski svjetski intelektualci okupljeni prošlog vikenda na tradicionalnoj Bledskoj konferenciji PEN-a nisu se odvažili tu neprijeporno aktualnu temu staviti u prvi plan svoga promišljanja i donijeti jednu od mnogih dobro nam poznatih rezolucija, koja bi išla za zaustavljanjem sukoba i uspostavljanjem toliko željenoga dijaloga.</p>
<p> Naprotiv, makedonsko je pitanje ostavljeno za Svjetski kongres PEN-a koji se krajem rujna treba održati upravo u Ohridu. Čini se, kaže nam predsjednica Hrvatskog PEN-a Sibila Petlevski, koja se zajedno s Mirkom Mirkovićem upravo vratila s rečenoga skupa, da makedonska situacija nije namjerno dramatizirana da bi se privuklo ljude da nadiđu strah i u što većem broju dođu u Ohrid, te da se ne bi ponovile okolnosti Dubrovačkog kongresa, kada dio »odvažnih« mundijalnih intelektualaca nije došao zbog neposrednog straha od rata, a dio pak nije prispio zbog različitih poimanja hrvatskoga rata. Valja napomenuti da je ovogodišnji središnji kongres Međunarodnoga PEN-a upravo zbog prijeteće ratne opasnosti već bio iz Manile premješen u Makedoniju, za koju se tada nije pretpostavljalo da će ubrzo postati novo žarište rata na Balkanu. </p>
<p>Ipak, nešto je učinjeno: donesena je rezolucija o drugoj ne manje važnoj točki sukoba, o Izraelu, o kojoj se već godinama raspravlja na svim međunarodnim razinama i za što i nije trebala neka veća kuraža. Nadajmo se da se idući svjetski kongres neće održati u Izraelu, a ni u kojoj bližnjoj mu zemlji. </p>
<p> I tom zgodom pokazalo se da se penovci slažu oko nekih općih načela, no kada je trebalo konkretan tekst staviti na papir, došlo je do prepirke koja je trajala punih 40 minuta, jer se nisu mogli odlučiti valja li upotrijebiti izraz »prekid vatre« ili »situacija prekida vatre«! Sve to govori da se ta velika i značajna udruga sve više troši u birokratizaciji. Znači li to da članovi PEN-a gube hrabrost ili naprosto bježe od problema? Ima li na to utjecaja što je negdašnji elitizam zamijenjen sveopćom masovnosću? Izgubivši ulogu koju su imali pripadnici europskoga PEN-a nastoje kormilo te jedinstene udruge pisaca okrenuti od politike k literaturi, uz napomenu da je snaga zauzimanja za ljudska prava to veća što iza nje stoje eminentija imena svjetske literature. Članovi PEN-a su i dalje nezabilazna imena svjetske književnosti, ali su se pasivizirali upravo zbog narasle birokratizacije, marginalizacije i nastojanja da se penovska središnjica premjesti izvan Europe, tamo, dakle, gdje su bogatije i brojnije članice, poput Amerike ili Japana.</p>
<p> Sve to je uzrokom da se europski PEN-ovi u posljednjih godina osjećaju zapostavljenima, bojeći se da bi mogli postati žrtvama globalizacije. U tom smislu paradadigmatski je slučaj donedavnog slovenskog predsjednika PEN-a Borisa Novaka, koji se nakon 10 aktivnih godina koje se proveo u međunarodnim upravnim tijelima, zamoren administracijom, jednostavno povukao.</p>
<p> Premda je bledski skup trebao pokazati koliko je PEN uključen u praćenje političkih previranja na prostorima gdje mogu biti ugrožene slobode izražavanja, on je bio i mjesto žučljivih diskusija i stvaranja nacrta rezolucija koje će biti usvojene na Kongresu. Ove se godine, međutim, željelo premjestiti težište s politike na književnost. Stoga je u prvom planu bila tema »Književnost kao eros novog doba«, kao i niz literarnih podtema. Hrvatski PEN, iako se na domaćem terenu podosta pasivizirao, aktivan je u sklopu europske opcije, što će uskoro pokazati i Zagrebačka penovska konferencija ( 18.-21. listopada) kojoj je glavna tema globalizacija, a podtema »Fernando Pessoa - oproštaj s 20. stoljećem«.</p>
<p> Recimo da se on, na čelu sa Sibilom Petlevski, zalaže za povratak književnosti, a protiv globalizacije i zamorne administracije te negativnog utjecaja politike unutar PEN-a. Baš ovo posljednje spojivo je s već predloženim stavom da vodeća mjesta u PEN-u ne mogu zauzimati oni njeni članovi koji djeluju unutar političkih stranaka. Pitanje je koliko će ova opcija biti i prihvaćena te hoće li politika doista ustupiti mjesto isključivo literaturi, ali i obrani slobode stvaranja i javnog djelovanja diljem svijeta. A zaštita ljudskih prava temeljnom je odrednicom Povelje PEN-a i zahtijeva da Hrvatski PEN, želi li opstati na javnoj sceni, ipak katkada mora hrabro izreći svoje stajalište o aktualnim nagomilanim pitanjima hrvatske današnjice. </p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Izazovi plesne umjetnosti</p>
<p>18. tjedan suvremenog plesa u Zagrebu / Plesne skupine iz Nizozemske, Francuske, SAD, Južnoafričke Republike, Velike Britanije, Španjolske, Slovenije i Hrvatske</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Izvedbom predstave »Duša« Truus Bronkhorst i Marien Jongewaard, u petak na večer, u zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu započet će 18. tjedan suvremenoga plesa, koji će predstaviti nove tendencije europske i svjetske plesne umjetnosti.</p>
<p> »Osamnaest godina za redom Tjedan suvremenog plesa Zagrebu u pohode dovodi bljeskove izazova i postignuća svjetske plesne scene. Ujedno, svih tih godina slavimo i naše, hrvatske autore, kako koreografe, tako i one čija smo djela imali čast prezentirati i izvan granica naše zemlje. Jednom riječju rasli smo zajedno s umjetnicima i njihovim djelima kao i s publikom koja nas je nesebice pratila i bodrila svih ovih godina«, kaže Mirna Žagar, umjetnička ravnateljica Tjedna.</p>
<p>Jedan od najatraktivnijih događaja ovogodišnjeg Tjedna suvremenog plesa bit će gostovanje proslavljenoga francuskog plesača i koreografa Jérômea Bela. U njegovoj koreografiji i režiji u Zagrebu će biti izvedena dva plesna projekta: »Posljednja predstava« i izvedba pod nazivom »Jérôme Bel«, koja se ne preporučava osobama mlađim od 18 godina. »Goli izvođači, jedna svjetiljka kao jedino osvjetljenje, pjevušenje 'Posvećenja proljeća' kao jedina muzika: u svojem pojavnom siromaštvu, ta predstava je pravi rudnik inteligencije. Tijelu su oduzeti atributi moderniteta, da bi se došlo do najpakosnije jednostavnosti«, bilježi se u programu.</p>
<p>Uz Bela zagrebačkoj će se publici predstaviti i američka plesna skupina The Bang s predstavom »Beatifikacija«, u koreografiji jednoga od najzanimljivijih newyorških koreografa, španjolska plesačica La Ribot, koja izlaže samu sebe kao pokretnu skulpturu, s izvedbom »Još slavniji«, potom južnoafrički koreograf i plesač Vincent Sekwati Mantsoe, koji u svojim projektima povezuje tragove tradicionalnih ritualnih utjecaja i europsko promišljanje suvremenog plesa te venezuelansko-nizozemski koreograf, plesač Savid Zambrano, koji u predstavi »Pjesma o zubu i slobodna solo improvizacija« istražuje odnos plesača i pada, te slovenska plesačica Tanja Zgonc.</p>
<p>U programu 18. tjedna suvremenog plesa, premijerno će 6. lipnja, na pozornici Zagrebačkoga kazališta mladih biti izvedena predstava »Moreška / Sfida«, u koreografiji Mare Sesardić i produkciji Studia Mare. Od domaćih skupina predstavit će se BAD co. s projektom »Čovjek - stolac«, Zagrebački plesni ansambl i BAD co. s »2tri4«, Irma Omerzo s plesnom predstavom »Mi« i hrvatska plesačica Marija Šćekić koja pleše u Kanadi. Organizirat će se radionica plesne kritike i analize koju će voditi Nataša Govedić, uz gošću iz Ljubljane Bojanu Kunst te razgovor na temu »Odgovornost kritičara«.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Kritičko izdanje Mikaljina rječnika </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Ministarstvo znanosti i tehnologije odobrilo je Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje projekt izrade kritičkoga izdanja rječnika »Blago jezika slovinskoga«, na kojem je isusovac Jakov Mikalja radio od 1649. do 1651., kada je objavljen (Loreto/Ancona). Mikaljino »Blago jezika slovinskog« prvi je trojezični rječnik, hrvatsko-talijanski-latinski, s hrvatskim natuknicama na prvome mjestu. Po riječima voditeljice projekta i autorice programa izradbe kritičkoga izdanja Darije Gabrić-Bagarić, Mikaljin rječnik, koji ima oko 25.000 natuknica, bit će objavljen do kraja iduće godine u dva sveska - kritičko izdanje i pretisak. »Planirano izdanje potpuno je novost u području povijesne leksikografije. Zamišljeni tip kritičkog izdanja prezentirat će Mikaljinu građu prema načelima moderne leksikografije, što će taj stari, prvi rječnik s ulaznim hrvatskim stupcem učiniti ne samo dostupnim, nego i iskoristivim za leksikografska proučavanja«, ističe Darija Gabrić-Bagarić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Etničke manjine i suvremena umjetnost</p>
<p>»Klub net.kulture mama« / Izložba »The Baltic Times« otvara se u petak na večer na tri različite lokacije / Radovima će se predstaviti suvremeni umjetnici iz Litve, Letonije i Estonije</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Međunarodna izložba pod nazivom »The Baltic Times« bit će otvorena u petak na večer, i to na tri lokacije, rečeno je na konferenciji za novinare u četvrtak u »Klubu net.kulture mama«. Riječ je o izložbi suvremene estonske, letonske i litvanske umjetnosti koju su pripremili kustosi Muzeja suvremene umjetnosti Branka Stipanović i Tihomir Milovac. Jedan dio izložbe će biti otvoren u prostorijama MSU, a drugi u Paromlinu. U sklopu izložbe na Strossmayerovu šetalištu bit će postavljen rad letonskoga umjetnika Eriksa Božisa.</p>
<p>Ravnateljica MSU Snježana Pintarić je rekla da se radi o projektu za koji su već zainteresirani muzeji iz drugih zemalja, što je i opravdano jer je suvremena umjetnost baltičkih zemalja dosta dugo zapostavljana, ponajviše iz političkih razloga.</p>
<p>Izložba »The Baltic Times« okuplja četiri umjetnika i jednu umjetničku grupu iz Litve, šest iz Estonije i tri iz Letonije, a njihovo se umjetničko stvaralaštvo formiralo tijekom 90-ih godina, nakon osamostaljenja tih zemalja. Postav će u najvećoj mjeri sadržavati video radove, ali će biti i instalacija, fotografija i performansa. Posebno zanimljivo jest ponovno revitaliziranje Paromlina gdje će MSU u obiteljsku umjetničku radionicu uključiti lokalnu zajednicu Roma koji žive u susjedstvu. Uključivanjem etničkih manjina u edukativne programe vrata MSU se nastoje otvoriti najširoj publici.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>170 godina Rusina u Hrvatskoj</p>
<p>VUKOVAR, 31. svibnja </p>
<p> - Godišnja manifestacija kulture hrvatskih Rusina i Ukrajinaca »Petrovačko zvono« održat će se u Petrovcima nedaleko od Vukovara 2. i 3. lipnja, u organizaciji Saveza Rusina i Ukrajinaca Republike Hrvatske. O programu te 28. manifestacije na konferenciji za novinare izvijestio je predsjednik Saveza Rusina i Ukrajinaca Hrvatske Irinej Mudri. Ovogodišnje »Petrovačko zvono« održava se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Zlatka Tomčića, koji će, kako je Mudri najavio, biti nazočan manifestaciji u subotu, 2. lipnja. Kako se ove godine obilježava 170. obljetnica doseljenja Rusina u Hrvatsku i 30. obljetnica časopisa »Nova Dumka«, te će obljetnice u Petrovcima biti obilježene okruglim stolom »Perspektiva kulture, prosvjete Rusina i Ukrajinaca u prvom desetljeću trećeg tisućljeća« te prigodnim stručnim skupom tijekom kojega će biti podnesena 22 referata, kojima će se pokušati osvijetliti politički, vjerski, ekonomski i povijesni aspekti doseljenja Rusina i Ukrajinaca u Hrvatsku, kazao je Mudri. U Republici Hrvatskoj danas živi oko 7.000 Rusina i Ukrajinaca. Najviše ih je, oko 4.000, na području Vukovarsko-srijemske županije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>»Žar ptica« u Vukovaru</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Gradsko kazalište »Žar ptica« premijerno će izvesti predstavu »Kada životinje progovore«, u Vukovaru 1. lipnja u dvorani kina u Borovu Naselju. Predstava se sastoji od šest basni znamenita francuskog basnopisca Jeana de La Fontainea, i to: Vuk i janje, Dvije koze, Gavran i lisica, Cvrčak i mrav, Mljekarica i ćup mlijeka, Krpo i novčar. Komad je obnovljen u spomen na kazališne umjetnike Vojmila Rabadana, koji je prepjevao basne, te Mladena Šermenta, redatelja predstave, čija jednostavna i čitka verzija otkriva pouku i ostavlja djeci mogućost aktivnog sudjelovanja. Predstavu je prema redateljskoj knjizi obradila Ljubica Jović, a u njoj uz spomenutu glumicu sudjeluju i Marino Matota i Đorđe Kukuljica. Bit će to poklon »Žar ptice« djeci grada Vukovara u povodu Dana državnosti. Akciji »Žar ptice« pridružili su se sponzori, i to Franck, Kraš i Školska knjiga, koji će tom prigodom za 500 vukovarske djece pripremiti poklon-pakete. Predstava je namijenjena djeci predškolskog i nižeg školskog uzrasta. H. B.</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Ljupki svijet debelih</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Izložba skulptura akademskog slikara i kipara Vaska Lipovca (Kotor, 1931.) otvara se u subotu u Galeriji Mala. Osjetite se zdravo i čisto u njegovome ljupkom svijetu debelih, piše u predgovoru kataloga Ante Tomić. U njegovu sjajnom djelu naći ćete čovjeka skladno izmjerenog s vlastitim postojanjem, djetinje ushićenog života koji pulsira i diše gdješto i skriven od naših očiju. Upravo kao onda kad je Picasso u upravljaču i sicu bicikla našao glavu bika, tako i Lipovac otkriva da u komadima odbačenih jelovih greda švore prebiru krunice i biskupi se mršte. Sitnim, bijelim i plavim dodirom kista, slikar će čvor mekog crnogoričnog drva oživiti u izbuljeno oko znatiželjnika, koji kao da se sam sebi čudi kako se to samo zatekao u dasci, kad je on čeljade kao i mi što smo. U tom životodajnom umijeću prepoznat ćete autentično nadahnuće slikara koji ni u svojemu sedmom desetljeću nije izgubio svježinu i radost kreacije, zaključuje Ante Tomić. G. J.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>»San Marino je trebao povesti protiv Škotske 2-0« </p>
<p>Ozlijeđenog Soldu zamijenit će naknadno pozvani »dinamovac« Jasmin Agić / Iako se Milan Rapaić osjeća bolje, neće nastupiti u subotu Varaždinu protiv San Marina </p>
<p>ČATEŽ, 31. svibnja</p>
<p> - Zvonimir Soldo je zbog ozljede mišića lista </p>
<p>definitivno otpao iz konkurencije za kvalifikacijske utakmice protiv San Marina i Latvije. No, dan prije od očekivanog, iz bolnice se vratio Milan Rapaić i već bi za dan-dva mogao početi ozbiljnije trenirati. Sasvim je izvjesno da u subotu u 20.15 sati u Varaždinu Rapaić neće konkurirati za utakmicu protiv San Marina, ali je zato u Čatež pozvan Jasmin Agić iz Dinama:</p>
<p>- Agića sam pozvao zbog njegovog igračkog profila, kao nadomjestak Soldi. Zbog izvjesnih problema koji su se nadvili nad mladom nogometnom vrstom iz nje neću nikoga zvati. Dapače, pokaže li se u utorak u Latviji potreba, možda mladima pomognemo s Juricom Vranješom, poručio je iz kišnog Čateža izbornik Mirko Jozić. Pridodajući da je Sabolčki zbog ozljede sasvim izbrisan, a da će s Rapaićem reprezentacija u Latviji brojati 19 igrača.</p>
<p>Priznao je Jozić da ni s Balabanovom ozljedom nije sve baš sto posto čisto:</p>
<p>- A za kojeg se to igrača uopće može reći? Svi se oni vremenom nauče normalno živjeti s nekim ozljedama, tako da na Balabana gledam kao na spremnog i zdravog igrača. Naše je da što bolje analiziramo spremnost svih naših raspoloživih igrača i da se posvetimo tome kako u subotu što prije načeti San Marino. Znam da svi misle kako će to biti lako i jednostavno. Osobno mislim da moramo biti ozbiljni i oprezni. Pogotovo jer sam pogledao snimku utakmice Škotska - San Marino. Prije nego što su Škoti zabilili pogotke trebali su gubiti najmanje sa 0-2.</p>
<p>U srijedu na Dan državnosti reprezentativci su nakon prijepodnevnog treninga imali izlaz do ponoći. Nije bilo nikakvih pritužbi zbog kašnjenja, dapače svi su i prije naznačenog roka bili u Čatežu. U četvrtak su također samo jednom trenirali, u 18 sati. Izbornik Jozić kaže da je to zbog privikavanja na početak utakmice s Latvijom u srijedu u Rigi. </p>
<p>Razmjenili smo i nekoliko riječi s Milanom Rapaićem nakon što nam je dr. Saša Janković rekao da trovanje probavnog trakta nije infektivnog obilježja: </p>
<p>- Jest, kao da sam svojevrstan pehist, jer mi se uvijek prigodom dolaska u reprezentaciju nešto dogodi. Drago mi je da je trovanje znatno blažeg intenziteta nego što sam mislio, a jedino mi je žao što su novine napisale da sam pobjegao iz bolnice. Kamo bih ja to i zašto bježao, ne treba mi takva reputacija. Ništa ja ne bih učinio bez dozvole liječnika i zato mi je žao što je sve to pomalo nezgodno interpretirano.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Cibona će za dva mjeseca imati 10.000 članova</p>
<p>Član Cibone može postati svaka osoba koja plati 100 kuna za jednu sezonu. Ukoliko ta osoba nagovori na članstvo još tri osobe stvara piramidu i postaje povjerenik. Od svakog dovedenog člana, usput dobije i 10 kuna</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Košarkaški klub Cibona VIP od 1. lipnja krenut će u masovno prikupljanje novih članova. prvi puta u sportu Cibona je patentirala primidalni sustav članstva, gdje osoba koji si dade truda u prikupljanju novih članova može zaraditi i do 50.000 kuna. Ovo nije klasični »lanac sreće«, jer se u njemu premirao isključivo vrh piramide, a ovdje se premira svaki novodovedeni član. </p>
<p>Naime, član Cibone može postati svaka osoba koja plati 100 kuna za jednu sezonu. Ukoliko ta osoba nagovori na članstvo još tri osobe stvara piramidu i postaje povjerenik. Od svakog dovedenog člana, usput dobije i 10 kuna, a sa sto novih članova osoba na vrhu priramide dobija honorarni status i članstvo u Saboru kluba. Svaki novi član ima pogodnosti pri kupnji ulaznica, kupnji suvenira, ali i pri kupnji usluga od Ciboninih sponzora. </p>
<p> Financijski direktor Branko Laljak rekao je da je Cibona zaštitila ovaj svoj naum za koji u klubu tvrde da će ih u sljedeća dva mjesaca svr stati na prvo mjesto među svim hrvatskim klubovima po broju članova. Laljak očekuje da će za dva mjeseca Cibona imati čak 10.000 članova!</p>
<p>Branko Laljak još je izvjestio da je sukladno promjenama u Zakonu u športu Cibona predala u Ministartsvo prosvjete i športa dopis prema kojemu sve svoje igrače i trenere prebacuje u status slobodne profesije. Logistiku u vođenju poslovnih knjiga i poreznih savjetovanja igračima će i nadalje pružati klub, no svaki će igrač ili trener zakonski biti vođen kao pravna osoba. </p>
<p>T. Puljić</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Butina: Sretan sam kao dijete </p>
<p>»Kako ne bih bio uzbuđen, to je zaista veliko priznanje. Normalno da je poziv u reprezentaciju vrh vrhova, priznajem da sam prvi dan priprema čak imao i tremu« / »Kombinacija oko odlaska je mnogo, ali još nema ničeg konkretnog. Ne dogodi li se nešto iznimno, nemam ništa protiv da ostanem u Dinamu«</p>
<p>ČATEŽ 31. svibnja</p>
<p> - Tomislav Butina novo je ime u reprezentaciji. No, vratar zagrebačkog Dinama koji se odlaskom Ladića ističe svojim sigurnim taj je poziv primio poput osmoškolca koji je prvi dan krenuo u školu:</p>
<p>- Kako ne bih bio uzbuđen, to je zaista veliko priznanje. Normalno da je poziv u reprezentaciju onaj vrh vrhova, priznajem da sam čak prvi dan imao i tremu, kaže Butina.</p>
<p>No, kaže da se nakon prvog treninga osjećao kao starosjedilac:</p>
<p>- Mnogo su mi pomogli ostali reprezentativci. Primili su me kao uobičajenog člana, što je samo potvrda mog uvjerenja da sam poziv zaslužio svojim nastupima.</p>
<p>Zanimalo nas je je li Butina očekivao tako brzi uzlet u tih godinu i nešto dana, kako je maksimirska vrata i reprezentaciju, napustio legendarni Dražen Ladić:</p>
<p>- Sve je išlo nekako ubrzano i moram priznati da sam pomalo iznenađen i zatečen tom brzinom razvoja događaja. Sve to, međutim, još me više obvezuje da ozbiljno radim. A to je preduvjet da i ostanem u tom društvu.</p>
<p>• Kako vam se čini raspoloženje u reprezentaciji?</p>
<p>- Vidi se da svi žive za uspjeh koji bi nam otvorio vrata prema onim odlučujućim utakmicama. No, ni na trenutak ne smijemo dozvoliti opuštanje, misleći da ćemo u subotu i srijedu lako obaviti posao. Iako, priznajem, uvjeren sam da će sve ići glatko, jer ipak smo mi favoriti.</p>
<p>• Vjerujete li da biste mogli i nastupiti u jednoj od dvije utakmice?</p>
<p>- Velika je stvar već to što sam tu, a na izborniku je da odluči. Znam samo da se onaj tko neće igrati ne smije ljutiti.</p>
<p>• Uznemiruju li vas kombinacije oko odlaska iz Dinama u ovaj ili onaj klub?</p>
<p>- Već mi je puna glava od svih tih ponuda i kombinacija, ali ništa konkretno još nije osvanulo. Sve me to drži čvrsto na zemlji, jer znam da se vratari ipak teže prodaju i kupuju. Ne dogodi li se nešto zaista iznimno, nemam ništa protiv da ostanem u Maksimiru. Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Tko je Joziću draži, Šokota ili Bubalo?</p>
<p>Da se nastupom u reprezentaciji najbolje može prodati, shvatili su mnogi, pa je tako izbornik Mirko Jozić posljednjih dana dobio čak devet ponuda za igrače za koje se misli da bi trebali igrati u reprezentaciji</p>
<p>ČATEŽ, 31. svibnja</p>
<p> - Nastup u reprezentaciji je ipak najsigurniji put prema izdašnijem tržištu. Tako ne čudi što nam je u Čatežu izbornik najboljih hrvatskih nogometaša Mirko Jozić izbornik najboljih hrvatskih nogometaša, rekao da je bilo čak devet intervencija oko kandidata za naknadno uvrštenje na reprezentativni popis.</p>
<p>Jozić nije želio govoriti o imenima, jer ga takve stvari uopće ne zanimaju.</p>
<p> No, poskočio je kad mu se spomenuo jauk splitskih »bijelih«, koji misle da nije u redu da prvak bude zastupljen samo s jednim reprezentativce, vratarom Pletikosom, dok Dinamo ima dva; vratara Butinu i napadača Balabana. Hajduk bi želio da Jozić pozove barem još Deranju, Leku i Bošnjaka:</p>
<p>- A zašto netko ne pogleda i koliko je bivših Hajdukovih igrača u reprezentaciji? Donedavno su bili u većini, sad ih je nešto manje, ali ipak - dovoljno, kaže Jozić.</p>
<p>Pripomenuli smo da za jednu intervenciju osobno znamo. </p>
<p>Neki je dan, naime, Zdravko Mamić javno pitao kako je moguće da u reprezentaciju nije pozvan Tomo Šokota, prvi strijelac prvenstve? Zanimljivo da je Jozić na to pitanje reagirao tako da se raspričao o »hajdukovcu« Stanku Bubalu:</p>
<p>- Koliko je Bubalo samo za Hajduk postigao presudnih pogodaka? U svakom slučaju, zanimljivo... Z. A.</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>»Izgleda da je igrala Uprava« </p>
<p>»Prema svemu što je izrečeno posljednjih dana izgleda da su naslov prvaka osvojili ljudi iz salona«, kaže trener Hajduka Zoran Vulić / Igor Štimac možda će iduću godinu odigrati u Hajduku, a onda zauzeti neko mjesto u Upravnom odboru kluba</p>
<p>SPLIT, 31. svibnja</p>
<p> - U Hajduku posljednjih dana ne prestaju prepucavanja na relaciji Upravni odbor - stručni stožer. Točnije otkako je Hajduk u Varaždinu izborio pobjedu i osvojio naslov prvaka. Svatko bi sada sebi pripisao najveće zasluge u ovom trofeju. Ljudi iz Upravnog odbora, a čini se posebice predsjednik Branko Grgić, sebe nekako »guraju« u prvi plan kao da je on najzaslužniji za prvo mjesto. </p>
<p>S druge strane trener Zoran Vulić najviše se zahvalio šefu struke Ivici Šurjaku koji ga je spasio, kako je on sam rekao, od smjene nakon što u jesenskom dijelu sezone nogometaši s Poljuda nisu igrali na očekivanoj razini i nisu imali rezultate koji su se očekivali. Vulić se sprema na odmor na Mallorcu. Vidjeli smo ga u četvrtak na Poljudu i izmijenili nekoliko riječi. </p>
<p>- Odlazim prvim zrakoplovom, samo da pobjegnem iz ove ludnice, kazao je Vulić. </p>
<p>U utorak su na lokalnoj televizijskoj postaji ATV gostovali su predsjednik Grgić i direktor Fiorentini, prikazane su scene iz Varaždina te splitskog slavlja. Nismo trebali Vulića ništa pitati, sam je o tome kazao:</p>
<p>- Jeste li gledali ATV, izgleda po svemu izrečenom da je Upravni odbor Hajduka osvojio naslov prvaka, a ne nogometaši na zelenom travnjaku. </p>
<p>U petak poslije podne trebao bi se sastati Upravni odbor kluba kako bi pokušao riješiti nagomilane probleme, a prvi na listi je kako zadovoljiti igrače, odnosno kako im barem nešto isplatiti od silno nagomilanog novčanog dugovanja. Osim toga, trebalo bi staviti točku na i pa kazati je li Zoran Vulić ostaje i dalje trener Hajduka, ili odlazi. Vulić je najavio da će najvjerojatnije otići, pa stoga bi se i on trebao očitovati hoće li doista napustiti prvaka Hrvatske. Pomalo situacija podsjeća na prošlogodišnju, kad trener Petar Nadoveza nakon osvajanja hrvatskog Kupa nije bio siguran hoće li i dalje voditi Hajduk. Šurjak je tada kombinirao s dolaskom Nenada Gračana čije se ime ponovno provlači kroz tisak kao mogućeg nasljednika Vulića. </p>
<p>U klubu, inače, traje licitacija oko mogućih odlazaka i dolazaka. Spominje se mogućnost da Hajduk angažira bivšeg igrača Rijeke, a sada člana njemačkog Bochuma Damira Milinovića, te da se na Poljud vrati Igor Štimac, koji bi trebao godinu dana igrati u »bijeloj« majici, a onda zauzeti neko mjesto u Upravnom odboru Hajduka, ili čak postati sportski direktor što je njegova davna želja. I mladi Mirko Hrgović koji se nije puno naigrao najavio je da ima ponudu, zovu ga navodno iz Japana. Najzanimljivije je da je najviše kupaca zainteresirano za Srđana Andrića, koji bi mogao odmah otići naravno ako ga klub pusti.</p>
<p> Ivan Bošnjak ima klauzulu u ugovoru da je nakon prve godine u Hajduku slobodan igrač, ako novi klub uplati dva milijuna maraka odštete. Navodno je Bologna sve to sredila i Bošnjak bi od nove sezone trebao igrati u Italiji. </p>
<p>Ante Cibilić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Maksimirom zavladao - mrak</p>
<p>Maksimirski saloni mogli bi poslužiti kao sjajna lokacija za »remake« komedije »Niti vidim, niti čujem«. u Dinamu u četvrtak nije bilo struje, a nisu radili ni telefoni. Stoga zasad ostaje tajna jesu li predstavnici PSG-a, koji ciljaju Šokotu, u četvrtak pokušali uspostaviti kontakt s Dinamom...</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Popularni hollywoodski komičari - Richard Pryor i Gene Wilder - u četvrtak su u Maksimiru bili spominjaniji od Silvestera Sabolčkog, Andre Mijatovića i ostalih potencijalnih Dinamovih pojačanja. Pryor i Wilder svojedobno su razveseljavali narod komedijom »Niti vidim, niti čujem«, a maksimirski saloni mogli bi poslužiti kao sjajna lokacija za eventualni »remake« ovoga filma...</p>
<p> U Dinamu je, naime, nakon gubitka naslova prvaka, zavladao potpuni - mrak. Ne, nije u pitanju tmurno raspoloženje ili depresija maksimirskih čelnika... Naprotiv, predsjednik Mirko Barišić čak je naglasio kako je »dobro što je Hajduk prvak«, s obzirom na činjenicu da su Zagrepčani pet sezona uzastopno dizali pehar. Ne znamo samo kako bi reagirala Torcida da je Hajdukov predsjednik Branko Grgić, u slučaju drukčijeg raspleta ovogodišnjeg prvenstva, javno rekao kako je »dobro da je Dinamo osvojio naslov«. Zaista, kakva bi u tom slučaju bila »replika« splitskih navijača? Prepustit ćemo to mašti... Sumnjamo da bi Torcida prihvatila takvu retoriku čak i da je situacija obrnuta - da su »bili« bili na Dinamovom mjestu i da su oni pet godina uzastopno osvajali naslov.</p>
<p> Sve u svemu, maksimirski mrak nismo spominjali metaforički, već - doslovno. U Dinamovim prostorijama, naime, u četvrtak nije bilo struje, telefoni su također bili nijemi i otud, naravno, asocijacija na dvojicu gore spomenutih komičara. U Dinamu, međutim, baš i nisu bili raspoloženi za smijeh. Prvenstvo je završeno i sada je vrijeme »mercata«, trgovine... A klub je u kominikacijskoj izolaciji.</p>
<p> - Pripremili smo se na ovakvu situaciju. Mijenja se trafo-stanica i dan ranije nam je najavljeno da neće biti struje, pojasnio je Dinamov govornik Ivan Rotim.</p>
<p> U Maksimiru su u četvrtak očekivali delegaciju francuskog prvoligaša Paris Saint Germainea, koji su zainteresirani za Tomu Šokotu. Parižani, međutim, nisu došli u Zagreb, a zasad ostaje tajna jesu li kontakt pokušali uspostaviti telefonom ili telefaksom. Bilo kako bilo, pokušaji su im, barem u četvrtak, bili bezuspješni.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Janica uspješno operirana</p>
<p>Janica Kostelić u četvrtak je uspješno operirana u Baselu, rehabilitacija će trajati osam tjedana, a skijanju će se vratiti nakon tri mjeseca</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Najbolja svjetska skijašica, Janica Kostelić, operirana je u četvrtak prijepodne u klinici za Ortopedsku kirurgiju »Bruderholz« u Baselu. Opreacija lijevog koljena trajala je oko dva sata i prošla je uspješno.</p>
<p> Janica se dobro oporavlja i liječnici su zadovoljni operativnim zahvatom, kojeg je vodio dr. Niklaus Friedrich.</p>
<p> U službenom priopćenju Hrvatskog skijaškog saveza pojašnjeno je kako je operacijom obrezan manji dio lateralnog meniska. Pritom je učvršćena kapsula koljena, te je stabiliziran medijalni kolateralni ligament.</p>
<p> Ovo je, ujedno, treća Janičina operacija u nešto više od godinu dana. Rehabilitacija će trajati osam tjedana, koliko je potrebno da zaraste menisk i da se stabilizira učvršćeni ligament.</p>
<p> U svakom slučaju, Janica će na skije ponovno moći stati za tri mjeseca.</p>
<p> U bolnici u Baselu boravit će do ponedjeljka, 4. lipnja, nakon čega će se vratiti u Zagreb i odmah potom uputiti se na rehabilitaciju u Selce. </p>
<p>M. T.</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Blanka Vlašić zasjala, neki izbjegli nastupiti u Zagrebu </p>
<p>I površnim pratiteljima posljednjih nastupa Blanke Vlašić je jasno da je ona već krajem svibnja bolja negoli je bila lani u srpnju, kada je preskočila 193 cm i otišla na Olimpijske igre u Sydney</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Odlika istinskih sportaša je da se vole natjecati i da im nikad nije dosta natjecanja. Oni drugi nikada ne mogu pronaći dovoljno razloga i izgovora kako bi eskivirali natjecanje koje ne smatraju zanimljivim i važnim. Atletski miting »Zagreb Open« osmišljen je zato da bi srednje kvalitetni hrvatski atletičari, kojima su nedostupna velika natjecanja i Grand Prix mitinzi, dobili priliku nastupati. Mnoge od njih u srijedu popodne vidjeli smo, međutim, na tribinama stadiona Svetice, a ne na borilištima, no to je već uobičajeni problem hrvatske atletike.</p>
<p>Blanku Vlašić nitko ne treba posebno motivirati za natjecanje. Iako joj je njezin menedžer, Harald Edletzberger, dogovorio nastupe na brojnim uglednim atletskim mitinzima, »Zagreb Open 2001« bio je za nju jednako važno natjecanje na koje je došla skočiti najviše što može. Došla je i skočila. Na Sveticama je Blanka preskočila 188 cm, što je njezin najbolji ovosezonski rezultat. Neće to dugo ostati, jer već u tom pobjedničkom skoku svjetska juniorska prvakinja bila je barem pet centimetara iznad letvice. I prilikom pokušaja na 190 cm bilo je jasno da Blanka tu visinu »ima«, no kiša ju je omela u namjeri da ju preskoči već na »Zagreb Openu«.</p>
<p>I površnim pratiteljima Blankinih posljednjih nastupa je jasno da je ona već krajem svibnja bolja negoli je bila lani u srpnju, kada je preskočila 193 cm i otišla na Olimpijske igre u Sydney. Kvalifikacijska A-norma za nastup na Svjetskom prvenstvu u Edmontonu (od 3. do 12. kolovoza) je čak 195 cm, ali na SP se može i s B-normom (192 cm). Blankina uvjerljivost, a naročito njezina silna želja za stalnim napredovanjem ne ostavljaju mjesta sumnjama u njezino sudjelovanje na najvećoj ovogodišnjoj sportskoj smotri. Blanka i njezin trener Bojan Marinović i dalje su na pravom putu... </p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rukometaši s optimizmom čekaju dvoboj u Ankari</p>
<p>Izbornik Josip Milković u Tursku je poveo 13 igrača za koje vjeruje da mogu u prvoj utakmici kvalifikacija napraviti dobar rezultat</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Hrvatski su rukometaši u četvrtak stigli u Ankaru, gdje će u subotu odigrati prvu utakmicu kvalifikacija protiv Turske za nastup na Europskom prvenstvu 2002. u Švedskoj. Dio dana su proveli u Istanbulu, čekajući let za Ankaru, no predvečer su stigli na odredište. Jedino na što su se žalili bila je vrućina.</p>
<p>Izbornik naših rukometaša na put je poveo vratare Marija Kelentrića i Venija Loserta; desno krilo Mirzu Džombu, lijeva krila Gorana Šprema i Tihomira Baltića; kružne napadače Božidara Jovića i Renata Sulića; te vanjske napadače Petra Metličića, Igora Kosa, Slavka Golužu, Ivana Balića, Zvonimira Bilića i Blaženka Lackovića.</p>
<p>Za kvalifikacijske dvoboje protiv Turske izbornik Milković nije imao mnogo vremena pripremati momčad, najviše je mogao vidjeti iz dvije prijateljske utakmice protiv Bosne i Hercegovine. U ta je dva dvoboja u Čakovcu, u kojem su dvaput slavili Hrvati, Milković želio vidjeti u kakvoj su mu formi »inozemci« Losert, Bilić i Kos, te uvježbati mlađe igrače. Najviše su pokazali mlađi igrači, željni dokazivanja, ali nije se Milković mogao požaliti ni na iskusnije igrače.</p>
<p>- Vjerujem da će mi 13 igrača biti dovoljno da napravimo dobar rezultat uoči uzvrata. Iskusnije igrače ne treba mnogo uigravati, poznaju se, a veseli me što sam vidio veliku želju mlađih igrača, kaže Milković.</p>
<p>Briga izbornika Milkovića oko atmosfere u nacionalnoj vrsti nakon neslavnog završetka prvenstva se pokazala bezrazložnom.</p>
<p>- Malo smo se bojali kako će igrači funkcionirati nakon svega što se događalo prošlog vikenda, ali moram reći da je atmosfera zbilja sjajna. Nikom ne pada na pamet prenositi u reprezentaciju probleme iz kluba, rekao je tehnički direktor reprezentacije Ratko Balenović.</p>
<p>Jasno je da su igrači svjesni da nema mjesta ni neozbiljnosti niti opuštanju. Ulog je velik - europska smotra - i trebat će uprijeti svim snagama da se plasiraju na EP u siječnju 2002. godine. Turci su neugodna momčad, a informacije o njima dali su i BiH-reprezentativci koji su igrali s njima utakmice. Brzi su, igraju neugodnu 3-3 obranu, koja inače ne »leži« našim rukometašima, ali usprkos tome hrvatska je rukometna vrsta u Ankaru otputovala s optimizmom.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>»Moramo se potući, a ne umirati u ljepoti«</p>
<p>Na Europskom prvenstvu u Turskoj treba »raditi« košarku, moramo igrati s mnogo skokova, s čvrstom i snažnom obranom. Ako treba, moramo se i »potući«, ova reprezentacija ne može »umirati« u ljepoti, zabijati iz protunapada, zakucavati... / Začuđujuće je kako je izglasano nepovjerenje predsjedniku Damiru Skansiju koji nije imao vremena pokazati koliko doista može, smatra Žan Tabak </p>
<p>SPLIT, 31. svibnja</p>
<p> - Posljednji događaji u Hrvatskom košarkaškom savezu (HKS) uzbudili su duhove među košarkaškim pristalicama, kao i među samim košarkašima. Naprasno smjenjivanje predsjednika Damira Skansija još uvijek glasno odjekuje. U takvom ugođaju trebali bi se za mjesec dana okupiti naši reprezentativci i započeti pripreme za Europsko prvenstvo koje će krajem kolovoza početi u Turskoj. </p>
<p>Jedan od onih koji o svemu ima što reći je Žan Tabak, centar Indiana Pacersa u NBA ligi. Kako je njegov klub vrlo rano ispao iz doigravanja Tabak je došao kući malo predahnuti prije nego što opet krene u mukotrpne pripreme, ovoga puta reprezentativne. Naravno da je prvo pitanje bilo vezano uz sve ono što se događalo u našoj košarci. </p>
<p>- Mislim da ne mogu govoriti o problemima hrvatske košarke kao ljudi koji su ovdje tijekom cijele sezone i koji su svakodnevno u toj neugodnoj problematici. Mogu samo kazati svoj stav, jer ipak sam dosta informiran o svemu što se događalo. Po mom sudu sve je ovo strašno i maksimalno neozbiljno. Začuđujuće je kako je izglasano nepovjerenje predsjedniku Damiru Skansiju koji nije imao vremena pokazati koliko doista može. Za njegovog mandata reprezentacija nije bila uključena ni u jednu akciju, mislim pri tome na europsko ili svjetsko prvenstvo. Stoga mu se može predbaciti kako nije napravio sve što je trebao. Osim toga, smjena se dogodila u vrlo nezgodno vrijeme, dva mjeseca prije početka priprema za Europsko prvenstvo, kaže Tabak te nastavlja:</p>
<p>- Umjesto da svi budemo usmjereni prema zajedničkom cilju da što bolje prođemo u Turskoj, ako bude moguće da dođemo do jedne od medalja, mi smo se razjedinili na sve strane. Europa je sve jača, mi više nismo košarkaška sila kao što smo nekada bili.
• Izbornik Aco Petrović nije odstupio. Nakon 72 sata, koliko je uzeo za razmišljanje nakon odluke Sabora, ostao je, kako je kazao, iz moralnih razloga. Bojite li se da pripreme neće proći u redu?</p>
<p>- Što se tiče atmosfere u reprezentaciji mogu kazati da je bila odlična kada smo se prošlog ljeta okupili na pripremama i kada smo igrali na nekoliko europskih turnira. Gotovo smo sa kupanja došli na pripreme i krenuli u odigravanje utakmica po Europi. Tada su nas mnogi, počevši od novinara preko ljudi iz Saveza, pošteno napali. Mi smo se »skupili« i izdržali do kraja. Bili smo pravi. Zato mislim da će atmosfera biti dobra, unatoč svih problema. Razgovarao sam s Petrovićem nakon smjene Skansija i kazao mi je da ima čvrste garancije i da će imati punu potporu ljudi iz Saveza, kao i da ćemo imati maksimalne uvjete. Mislim da je Petrović dobro postupio kada je istupio u javnosti iskazavši neslaganje struke s posljednjim događajima. Pokazao je kako to izravno zadire u rad i pripreme reprezentacije. Ipak, vjerujem da će sve biti u redu. Jednostavno, apeliram da se Petrović ostavi na miru. Pustimo ga da obavi svoj posao pa neka se kasnije procjenjuje učinak na EP u Turskoj. </p>
<p>• Neće vam nimalo lako biti u Turskoj, na EP će biti mnogo kvalitetnih momčadi. Prvu utakmicu Hrvatska igra protiv Jugoslavije...</p>
<p>- Nema više drugorazrednih košarkaških momčadi kao što su nekad bili Francuska ili Njemačka. Dobro je što nam je prva utakmica protiv Jugoslavije i mislim da je moramo shvatiti kao svaku drugu utakmicu. Vrijeme velikih napetosti je prošlost. Jugoslaveni su jedna od najboljih europskih momčadi. Po meni su favoriti prvenstva. Mi to više nismo i tako se trebamo ponašati i prići ovoj utakmici. </p>
<p>• Kako graditi eventualni europski uspjeh?</p>
<p>- Prije svega, ova reprezentacija ima jednu novu kvalitetu koju one ranije reprezentacije nisu imale - to je pristup i nastup u obrani. Na utakmicama koje smo odigrali prošlog ljeta zaista smo dobro djelovali u obrani. Samo s jakom obranom možemo nešto napraviti. Nema više Dražena, Tonija, Dina, Stojka, koji su stvarali višak igrača i omogućavali slobodan šut. Sada treba »raditi« košarku, moramo igrati košarku s puno skokova, s čvrstom i snažnom obranom. Ako treba, moramo se i »potući«. Ova reprezentacija ne može »umirati« u ljepoti, zabijati iz protunapada, zakucavati... </p>
<p>• Kako procjenjujete prošlu sezonu vaših Indiana Pacersa u NBA ligi? </p>
<p>- Zadovoljan sam s onim što sam napravio kad bih dobio prigodu. Nezadovoljan sam, pak, jer sam očekivao da ću igrati konstantnije. Nisam nezadovoljan minutažom, ali ta minutaža nije bila pravilno raspoređena. Naime, to se vrijeme kretalo od neigranja pa do toga da sam na 15-ak utakmica igrao po pet-šest minuta ili potom na dvadesetak utakmica po 30 minuta.</p>
<p>• Po završetku sezone slobodan ste igrač. Koje su vam namjere?</p>
<p>- Ugovor mi ističe na kraju ljeta. Ponuda imam, ali još nisam odlučio gdje ću. Točnije, nalazim se na jednoj prekretnici jer ne znam što ću raditi. Moram sam sa sobom riješiti tu dvojbu što ja uopće želim i što hoću. Ponudili su mi da ostanem u Indiani, ali ne želim više biti sporedan igrač, želim biti igrač oko kojeg će se vrtjeti cijela momčad, koji će imati glavnu ulogu. Imam ponuda iz Europe. Mogu otići u pet, šest europskih klubova koji će me platiti onoliko koliko sam bio plaćen kada sam prije odlaska u NBA igrao u Turskoj. Doista, ti klubovi mi nude povoljnu cijenu, ali nema vremena za žurbu. Jednostavno, moram odlučiti što želim. Imam 31 godinu, namjeravam se aktivno baviti košarkom još tri, četiri godine. </p>
<p>• Je li Europa je jedina opcija?</p>
<p>- Nije baš. Ne želim sebe dovoditi u situaciju da potpišem za neki klub koji mi neće ispuniti uvjete. Što se toga tiče u Americi nema problema s ugovorom. Sve što potpišete to i dobijete za razliku u Europi gdje mnogi igrači ostaju bez dogovorenih ugovornih obveza. Osim toga, košarka u Hrvatskoj i Europi toliko je prljava da mi se jednostavno ne želi ulaziti u nove probleme. Mogu reći da sam sretan što nisam na početku karijere, jer vidim na koje sve prepreke nailaze mladi igrači na početku svog igranja. Prije nije bilo bitno je li ti otac čistač ili liječnik. Bitno je da si znao igrati, da si dobar košarkaš. Nažalost, sada to više nije važno. Gleda se tko ti je roditelj, stalno se nešto »kemija«...</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Mesić se nenajavljeno sastao s Izetbegovićem </p>
<p>SARAJEVO, 31. svibnja</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, tijekom prvog dana svoga posjeta Sarajevu sastao se s bivšim predsjednikom Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alijom Izetbegovićem, predsjednikom Hrvatskog kulturnog društva »Napredak« Franjom Topićem, a u pratnji svojih domaćina, članova državnog predsjedništva Beriza Belkića i Joze Križanovića, prošetao je središnjim dijelovima glavnog bosanskohercegovačkog grada.</p>
<p>Susret s Izetbegovićem koji je Mesića dočekao u državnoj rezidenciji »Konak« na Bistriku nije bio najavljen u službenom protokolu. Hrvatski je predsjednik razgovore s aktualnim liderom SDA ocijenio kao susret dvojice starih prijatelja, a tijekom razgovora uglavnom je bilo riječi o ratnim vremenima.</p>
<p>Prilikom šetnje Sarajevom, Mesića je pozdravilo više desetina stanovnika glavnog grada BiH, no ipak se dalo primijetiti s manje euforije nego prilikom njegovog prvog posjeta. U pratnji Belkića i Križanovića, Mesić je tijekom poslijepodnevnih sati posjetio Međunarodni forum »Bosna«, nedavno otvoreni Bošnjački institut, kojivodi Adil Zulfikarpašić, te sarajevsku katedralu.</p>
<p>Mesić je u Sarajevu odnose Hrvatske i BiH ocijenio dobrim no kazao je da u gospodarskom smislu još ima mnogo prostora za napredak. Kazao je da je na mjestu ocjena Predsjedništva BiH po kojoj rad Međudržavnog vijeća za suradnju dosad nije bio najefikasniji.</p>
<p>»To je točno. Imamo jedan potpisani bilateralni sporazum, a trideset u pripremi. Bilo bi bolje da je obratno«, kazao je. Podržao je inicijativu po kojoj bi državne institucije BiH znatno ojačale u odnosu na entitetske.</p>
<p> Hrvatski predsjednik prokomentirao je i položaj HDZ BiH: »Ja to ocjenjujem kao i položaj drugih stranaka. Oni se moraju profilirati iz pokreta u stranku. To je problem i HDZ-a u Hrvatskoj. Od HDZ-a očekujemo da će se profilirati kao stranka. To bi bilo dobro i za HDZ BiH«.</p>
<p> Mesić je kratko prokomentirao i navodnu izjavu glavnog tajnika NATO-a Georgea Robertsona da se zemlje bivše Jugoslavije ponovno trebaju ujediniti. »Mislim da je to greška u interpretaciji. Mi se trebamo ujediniti u traženju mira, odnosno moramo se okrenuti strategijskim ciljevima, a to su europski integracijski procesi. Prostor bivše Jugoslavije treba stabilizirati. Nikome više ne pada na pamet da zamišlja neku novu asocijaciju. Mislim da su za Jugoslaviju bila dovoljna dva pokušaja koja su završila u krvi«.</p>
<p> Prvi dan posjeta Sarajevu Mesić je završio u Narodnom kazalištu, gdje je njemu u čast igrana predstava »U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce«, po tekstu Abdulaha Sidrana.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Britanski dužnosnik u aferi seksa, novca, laži i politike</p>
<p>LONDON, 31. svibnja (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Jeffrey Archer, nekoć jedan od najutjecajnijih političara u Britaniji, našao se ovog tjedna na optuženičkoj klupi. Okrivljen je da se prije 15 godina poslužio lažnim alibijem, kako bi prikrio vezu s nekom prostitutkom. Optužnica glasi da je lord Archer, bivši zamjenik predsjednika Konzervativne stranke, platio 20.000 funti (više od 200.000 kuna) čovjeku koji je pristao da mu lažnim svjedočenjem priskrbi takav alibi. </p>
<p>Godine 1987. list Daily Star je objavio da konzervativni uglednik Jeffrey Archer održava vezu s prostitutkom Monicom Coghlan, inače specijalistkinjom za seksualne perverzije, te da su određenog dana viđeni zajedno. On je list tužio zbog klevete, a na sudu se potom pojavio svjedok koji se zakleo da je Archer bio s njime na večeri u vrijeme kada su novine tvrdile da je bio s prostitutkom. Na temelju toga, sud je zaključio da su novine lagale, te da Archeru moraju isplatiti pola milijuna funti odštete. S njegova imena bila je tako skinuta ljaga, a u kasnije je proglašen i lordom. </p>
<p>Sve bi ostalo na tome da se konzervativni uglednik lani nije odlučio kandidirati za londonskog gradonačelnika. Lažni svjedok - televizijski producent Ted Francis - u tom je trenutku zaključio da Jeffrey, sada lord Archer, obzirom na svoju šarenu prošlost i sklonost lažima, ne bi bio pogodna osoba za tako istaknuti položaj. Stoga je Francis sa cijelom pričom o lažnom svjedočenju izašao u javnost. Pritisnut dokazima, lord Archer se morao povući iz trke za gradonačelnika. Na vijest da se Archer 1987. poslužio lažnim alibijem, pogođenim se našao list Daily Star koji je ta činjenica stajala pola milijuna funti. List želi natrag svoj novac, te je stoga pokrenuo novu parnicu, koja sada od samog svog početka fascinira britansku javnost. Riječ je, napokon, o sagi koja uključuje mnoge zapaljive sastojke - seks, novac, laži i politiku. No Jeffrey Archer nije samo političar nego i pisac bestesllera, od koji mnogi sadrže upravo gore navedene sastojke. Taj neuništivi karakter, koji se do sada više put izvlačio iz različitih kriza, vjerojatno će i sadržaj ove najnovije pretočiti u jedan od svojih novih romana.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Haag ne traži izručenje hrvatskih generala </p>
<p>To su samo sezonski tračevi koji se ciklički ponavljaju u hrvatskim novinama, kaže haaška glasnogovornica Florence Hartmann </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Nema ništa nova kad je riječ o izručenju nekih hrvatskih generala Haaškome sudu. Proizlazi to iz razgovora s glasnogovornicom haaškoga tužiteljstva Florence Harmann. </p>
<p>»Priče o tome da je Haaški sud konačno sastavio optužnice, odnosno zatražio uhićenje i izručenje pojedinih visokih časnika Hrvatske vojske osumnjičenih za ratne zločine, ostaju na razini glasina«, rekla je Florence Hartmann za Vjesnik. »Takva se nagađanja ciklički ponavljaju u Hrvatskoj. Ponavljam, u takvim napisima nema ništa više ni šire od 'sezonskih tračeva'«, naglasila je Hartmann. </p>
<p>U ovdašnjim se novinama prije otprilike godinu i pol počelo pisati o tome da su hrvatski generali, inače heroji Domovinskog rata, poput Mirka Norca, Ivana Koradea, Ante Gotovine i Ivana Čermaka, na tajnom popisu haaških optuženika. Još u ljeto 1999. godine, ondašnji glasnogovornik Paul Risley u razgovoru za Vjesnik rekao je da je uhićenje »nekih generala HV-a samo pitanje vremena«, referirajući se pritom na jesen, odnosno kraj 1999. U međuvremenu je glavna haaška tužiteljica del Ponte u više navrata posjetila Zagreb. Poziv za tzv. haaški intervju dosad je, službeno je potvrđeno, stigao samo načelniku Glavnoga stožera HV-a Petru Stipetiću. Nakon više mjeseci nagađanja, potvrđeno je da on Stipetić nije haaški osumnjičenik. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Slovenci će uskoro slobodno kupovati nekretnine u Hrvatskoj</p>
<p>MARIBOR, 31. svibnja</p>
<p> - Zbog različitih brzina u približavanju Europskoj uniji uskoro bi Slovenci mogli nekretnine u Hrvatskoj kupovati bez ograničenja, najavio je u Mariboru glavni slovenski pregovarač s EU Janez Potočnik.</p>
<p> Hrvatska je u pogledu liberalizacije tržišta nekretninama, po njegovim riječima, prije potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju morala pristati na koncesije, pa će državljani Europske unije od 2004. godine slobodno kupovati nekretnine u Hrvatskoj, među njima i Slovenci jer se računa da bi Slovenija do tada morala postati članicom. Istodobno, Hrvati ne bi mogli kupovati kuće i zemljište u Sloveniji sve dok i Hrvatska ne postane članicom ili se to ne riješi dvostranim ugovorom o reciprocitetu. Slovenske agencije za nekretnine navode da među imućnijim Slovencima vlada veliko zanimanje za kupovinu nekretnina u Hrvatskoj, osobito u Istri i Dalmaciji, jer su cijene na slovenskoj obali zbog približavanja EU-u u porastu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vlada u Sarajevu želi preuzeti mostarski »Aluminij«</p>
<p>Konačno je i najuspješnije proizvodno poduzeće u BiH upregnuto u političko razračunavanje, a time su politički ciljevi »discipliniranja Hrvata« stavljeni iznad gospodarskog prosperiteta </p>
<p>MOSTAR, 31. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Imenovanje novih upravnih odbora od strane Vlade Federacije BiH u pojedinim poduzećima, među kojima se našao i mostarski »Aluminij«, po mnogim pokazateljima najuspješnije bosansko-hercegovačko poduzeće, izazvalo je, kako se i moglo očekivati, burne reakcije, povlačeći za sobom i cijeli niz političkih konotacija koje bi, procjenjuju ovdašnji analitičari, mogle dovesti do novog zapleta u ionako kompliciranim odnosima u Bosni i Hercegovini. U samom »Aluminiju« posljednji potez federalne Vlade ocijenili su protuzakonitim, pozivajući se na činjenicu da je najnovijom odlukom zanemaren trenutačni vlasnički udjel u tome dioničkom društvom. </p>
<p>Naime, »Aluminij« je, kako tvrdi pravni savjetnik te ugledne i svjetski priznate mostarske tvrtke Zoran Buntić, od 1997. godine registriran kao dioničko društvo, i imenovanje Upravnog odbora protivno je Zakonima o poduzećima, gospodarskim društvima, izravnim stranim ulaganjima, ovlastima ministarstva, odlukama Agencije za privatizaciju i Statutu poduzeća. Kada je, pak, riječ o udjelu u vlasništvu »Aluminija«, 2300 malih dioničara, sadašnjih i bivših radnika, posjeduje 64 posto »Aluminija«, 24 posto je u državnom kapitalu, a 12 posto posjeduje šibenska Tvornica lakih metala. Sukladno tomu, tumači Buntić, u upravljačkoj strukturi državni kapital može imati dva predstavnika, i to, s obzirom na registraciju, predstavnika mostarske općine Jug, a ne Federacije BiH.</p>
<p>U novonastaloj situaciji oko »Aluminija« morat će se, po svemu sudeći, angažirati i visoki predstavnik Wolfgang Petritsch. Naime, od njega je već Nezavisni sindikat zaposlenika »Aluminija« zatražio da spriječi destabilizaciju najuspješnijega bosansko-hercegovačkog poduzeća imenovanjem novog Upravnog odbora, prilažući uz to dokumente o privatizaciji iz Agencije za privatizaciju Federacije BiH. A na još jednu dimenziju posljednjeg poteza federalne Vlade ukazao je i generalni direktor »Aluminija« Mijo Brajković, skrenuvši pozornost na činjenicu kako su time dezavuirani strani kapital i ulaganja u BiH s obzirom na pravnu nesigurnost poslovanja u BiH.</p>
<p>Aktiviranje (i) »slučaja Aluminij«, posebice ako se uzmu u obzir posljednja gospodarsko-politička zbivanja na većinskim hrvatskim područjima u BiH, počevši od »slučaja Hercegovačke banke«, moglo bi ponovno dovesti do zaoštravanja političkih prilika u BiH. Iako u »Aluminiju« uvijek naglašavaju kako ne treba miješati gospodarstvo i politiku te da oni žele uistinu samo raditi, potkrjepljujući to uistinu sjajnim rezultatima koji su ih svrstali u sami svjetski vrh proizvođača lakih metala, uz višegodišnju suradnju s najuglednijim svjetskim tvrtkama, nemoguće je, na žalost, sve što se događa izolirano promatrati od aktualnih političkih prilika u BiH. </p>
<p>Uostalom, već su se oglasili, između ostalih, i iz Hrvatskoga narodnog sabora tvrdnjama ne samo o nelegitimnosti odluka federalne Vlade, nego i o »nelegalnosti i nelegitimnosti same Vlade Federacije BiH« koja »želi dostatno destabilizirati i ovako nestabilnu situaciju u BiH, s ciljem osiromašenja u prvom redu hrvatskog naroda u BiH i rušenja njegove gospodarske i svake druge perspektive koju je sam mukotrpno i godinama stvarao«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>BiH povlači veleposlanika koji je propagirao »Načertanije«</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Radomir Davidović, veleposlanik Bosne i Hercegovine u Australiji, uskoro će biti povučen. Vijest, doduše, još nije službeno potvrđena, nego je riječ o informaciji koju, pozivajući se na izvor blizak Ministarsvu vanjskih poslova, prenosi sarajevski dnevnik Oslobođenje. Cijela priča možda i ne bi bila vrijedna osobite pozornosti da razlog vjerojatnom Davidovićevu povlačenju s dužnosti nije veličanje »Načertanija« Ilije Garašanina, prvog (veliko)srpskog nacionalnog programa, objavljenog još 1840 godine.</p>
<p>Incident se dogodio još 27. travnja, na proslavi 10. godišnjice lista Svetski srpski glas u Melbourneu, kada je veleposlanik BiH, uz ostalo, rekao: »U nedavnom razgovoru s gospodinom Marinkovićem (Đorđe Marinković, izdavač Svetskog srpskog glasa), ja sam predložio da Srpski glas počne objavljivati prvi srpski nacionalni program 'Načertanije' koji je svijet ugledao 1840. godine, kad je Srbin bio svjestan svoje životvornosti, dok mnogi takozvani Jugoslaveni o tome nisu ni razmišljali.« U svom govoru, koji je u dužim izvadcima prenio i list slavljenik, Davidović je potom rekao: »Imat ćete čast u vašem i našem listu pročitati ovaj program s prvom ozbiljnom analizom profesora Batakovića, koji je sada veleposlanik Srbije, odnosno Jugoslavije u Ateni.« Nisu izostali ni komplimenti Svetskom srpskom glasu, listu koji zastupa ekstremna velikosrpska stajališta.</p>
<p>Prije nego što se založio za novo objavljivanje »Načertanija«, programa na kome su utemeljeni svi kasniji projekti velike Srbije, uključujući i one čija realizacija zapravo još traje, Davidović je na spomenutoj proslavi predstavljen kao »veleposlanik BiH u ime Republike Srpske«. Njegov kolega, veleposlanik SR Jugoslavije Dragan Dragojlović tom je prigodom rekao: »Doživjeli smo da, eto, imamo dva Srbina kao veleposlanike u Australiji, a desetljećima nismo imali nijednog.« Davidović je, kako se vidi iz njegova obraćanja nazočnima, spremno prihvatio ulogu veleposlanika »BiH u ime Republike Srpske«, čime je, prema neslužbenim ocjenama koje prenosi Oslobođenje, »izašao iz okvira diplomatske misije« i stavio se u službu samo jednog naroda. </p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Češko oružje za Eritreju zapelo u Bugarskoj</p>
<p>Pokušaj šverca oružja nitko ne priznaje, svi »peru ruke«, a Vijeće sigurnosti UN pokušava sada utvrditi sve okolnosti tog nemilog događaja</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Afera sa zadržanim zrakoplovom u bugarskoj zračnoj luci Burgasu, koji je pokušao ilegalno prošvercati 30 tona češkog vojnog materijala (oružja) u Eritreju, dobila je novu dimenziju. Za slučaj se zainteresiralo Vijeće sigurnosti UN, koje provodi istragu tko je i pod kojim uvjetima pokušao prekršiti strogi embargo na uvoz oružja, što su ga Ujedinjeni narodi proglasili za Eritreju. </p>
<p>Isprva je sve sličilo normalnoj trgovini oružjem. Češka tvrtka Thomas CZ sklopila je ugovor, a ukrajinska tvrtka Volare osigurala je teretni zrakoplov Iljušin 76 u koji su na aerodromu u češkom gradu Ostravi trebali biti utovareni rezervni dijelovi za tenkove T-55 a cilj puta bio je gruzijski grad Aspara. Tovar i odredište su prema svim propisima odobrili češka ministarstva vanjskih poslova, obrane te industrije i trgovine. No posao se nije odvijao prema planu koji su češke vlasti odobrile. Pilot nije letio, kao što je trebao, u Gruziju već je skrenuo u Bugarsku i sletio u crnomorsku luku Burgas. Nakon slijetanja posada je zatražila odobrenje za nastavak leta u eritrejsku metropolu Asmaru. Pritom je pokušala prevariti bugarske organe sličnošću naziva odredišne zračne luke: u dokumentu je stajalo Aspara, što su pokušali zamijeniti za Asmaru. Bugarski organi uočili su zamjenu jednog slova i nisu odobrili nastavak leta za Eritreju, koja je tada bila po strogim embargom UN-a za uvoz oružja (embargo je trajao od 15. svibnja prošle do 15. svibnja ove godine). Štoviše, prilikom pregleda zrakoplova u njemu je pronađeno više stotina kalašnjikova, topova i velika količina municije koji nisu bili navedeni u deklaraciji. Zato su bugarske vlasti zadržale zrakoplov sve dok ne dobiju od čeških i gruzijskih vlasti »zadovoljavajuće objašnjenje«. </p>
<p>Iako je u međuvremenu (15. svibnja) istekao embargo UN na uvoz oružja u Eritreju, zrakoplov je zadržan. Šest članova posade je pušteno, a zadržani su u istražnom zatvoru samo glavni pilot i inženjer palube. Češki veleposlanik u Gruziji Jiri Nekvasil izjavio je kako nema informacija o tome kome je oružje u zadržanom zrakoplovu pripadalo i kome je bilo namijenjeno. Češke vlasti se ne smatraju odgovornima za nastalu situaciju jer, kako tvrde, pravna odgovornost dobavljača završava predajom robe prvom prijevozniku, koji odgovara za robu sve do isporuke. </p>
<p>I gruzijske vlasti odbijaju odgovornost tvrdeći da su od Češke naručili samo rezervne dijelove za tenkove i ne snose odgovornost za ono što je pronađeno u Iljušinu. Odgovornost odbija i ukrajinska tvrtka Volare, koja je za posao iznajmila svoj zrakoplov jednoj izraelskoj firmi, čije ima nije objavljeno. Prema njihovoj tvrdnji, posada zrakoplova trebala je samo kratko sletjeti u Eritreji da bi preuzela sljedeći tovar, a pogriješila je posada koja je zatražila dozvolu za let u Asmaru s vojnim tovarom u zrakoplovu. </p>
<p>Pokušaj šverca oružja nitko ne priznaje, svi »peru ruke«, a Vijeće sigurnosti UN preuzelo je stvar u svoje ruke kako bi utvrdilo sve okolnosti tog nemilog događaja. Vijeće sigurnosti UN želi, kako je izjavila Ann Wakler iz Misije UN za Eritreju sa sjedištem u Addis Abebi, saznati tko je oružje naručio i kome je bilo namijenjeno. Istraga će obuhvatiti pet zemalja: Ukrajinu, Bugarsku, Gruziju, Izrael i Češku, koje zasad odbijaju odgovornost za izbijanje afere. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Eksplozivni doček Putinu u Minsku</p>
<p>Dvojica napadača bacili bombu na zgradu ruskog veleposlanstva u glavnom gradu Bjelorusije /Vjeruje se da su atentatori protivnici saveza Rusije i Bjelorusije </p>
<p>MOSKVA, 31. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U noći na četvrtak, samo nekoliko sati prije dolaska Vladimira Putina u Minsk na sastanak na vrhu šefova država i vlada članica ZND dvoje nepoznatih atentatora bacilo je bombu na zgradu ruskog veleposlanstva u glavnom gradu Bjelorusije. Nitko od ruskih diplomata u toj terorističkoj akciji nije stradao. Napadači nisu uhvaćeni za koje očevici tvrde da su se nakon bacanja bombe mirno odšetali.</p>
<p>Odmah nakon eksplozije, u Minsku su uvedene nezapamćene mjere sigurnosti. Sam Lukašenko nazvao je diverziju u dvorištu ruskog veleposlanstva »političkom provokacijom«. Ruski premijer Mihail Kasjanov i ministar vanjskih poslova Igor Ivanov koji su rano ujutro kao Putinova prethodnica stigli u Minsk nazvali su taj teroristički akt »neprijatnim incidentom«. Iako u Minsku vlasti nisu objavile koga sumnjiče za tu bombašku diverziju, promatrači zaključuju da iza nje stoje one političke snage u Minsku koje se protive započetom procesu državne integracije Bjelorusije s Rusijom. Sastanak lidera zemalja ZND počeo je svečanom ceremonijom na kojoj su ruski i bjeloruski ministri vanjskih poslova razmijenili ratifikacijske dokumente ugovora prema kojem će od 2008. godine Rusija i Bjelorusija imati zajedničku valutu. U sklopu sastanka ZND, u četvrtak poslije podne odvojeno je pod predsjedanjem Vladimira Putina održan sastanak međudržavnog vijeća Euroazijske ekonomske zajednice koja objedinjuje Rusiju, Bjelorusiju, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan. Na sastanku je utvrđeno da će se predsjedavajući tim državnim vijećem smjenjivati svake godine, a prvi mandat dobit će predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev koji je svojedobno bio i inicijator stvaranja EAEZ u koji je zasad stupilo samo pet bivših sovjetskih republika a sada neovisnih država. </p>
<p>Na sastanku u četvrtak, lideri Euroazijske ekonomske zajednice dogovorili su i načela formiranja zajedničkog proračuna u koji će Rusija davati 40 posto, Bjelorusija i Kazahstan po 20, a Kirgistan i Tadžikistan po deset posto sredstava. Odmah je dogovoreno da se iz tog proračuna 180 milijuna dolara izdvoji kako bi se u roku sljedeće četiri godine izgradilo i otvorilo 39 posebnih graničnih prijelaza. Cilj je tih graničnih prijelaza da se stvori ekonomska sigurnost, da se presječe nezakoniti promet narkoticima i druga kontrabanda, suzbiju carinski prekršaji i ubrza protok roba i transportnih sredstava. </p>
<p>U petak u vrijeme zasjedanja šefova država i vlada ZND sastat će se i tzv. »kavkaska četvorka«. Naime pod predsjedanjem Vladimira Putina trebali bi se za jednim stolom okupiti predsjednici Armenije, Azerbajdžana i Gruzije Robert Kočarjan, Gajdar Alijev i Eduard Ševardnadze kako bi se riješili međusobnih teritorijalni problemi. Armenija i Azerbajdžan i dalje se spore zbog sudbine samoproglašene Republike Nagorno Karabah. </p>
<p>ZND je osnovana odmah nakon raspada SSSR-a, u nju su ušle sve bivše sovjetske republike osim tri baltičke država. Međutim, ZND je u vrijeme Jeljcinove ere u Kremlju bio krhki organizam kojem je stalno prijetio raspad. Putinova je namjera da učvrsti Zajednicu Neovisnih Država s Rusijom na čelu. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Ulazak Cipra u EU značio bi kaos, upozorava Turska</p>
<p>U slučaju ulaska grčkog dijela Cipra u EU, ne isključuje se ni mogućnost prisajedinjenja tzv. Turske Republike Sjeverni Cipar Turskoj </p>
<p>ANKARA, 31. svibnja (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Ulazak grčkog dijela Cipra u punopravno članstvo Europske unije prouzročio bi nove duboke podjele na otoku«, iznosi u svom upozorenju Vijeće nacionalne sigurnosti Turske (MGK). Također se upozorava da bi taj korak mogao dovesti u opasnosti mir i stabilnost u istočnom dijelu Sredozemlja. Dodaje se kako je kandidiranje grčkih Ciprana za ulazak u moćni europski gospodarski i politički savez, izravno kršenje međunarodnih sporazuma potpisanih u Londonu i Zürichu. Prema slovu tih dokumenata, podsjeća se, Republika Cipar ne može ući u bilo kakav vojni i gospodarski savez ako njime nisu obuhvaćene obje etničke zajednice na otoku.</p>
<p>MGK ističe da na Cipru žive dva ravnopravna naroda u dvije ravnopravne i suverene države. Turski vojni i civilni establishment drži kako je svako rješenje koje ne polazi od te političke zbilje, praktički osuđeno na neuspjeh. Prema ocjeni turskog premijera Bülenta Ecevita, za Cipar je najbolji češki, odnosno slovački model mirnog razlaza. »Ako južni dio Cipra, pod grčkom upravom, postane punopravnim članom bruxelleskog saveza prije nego što se nađe trajno rješenje, to bi moglo imati iznimno teške posljedice«, upozorio je Ecevit. U svakom slučaju, valja podsjetiti da je nakon puča 1974., u kojem je svrgnut bivši ciparski predsjednik arhiepiskop Makarios, Ecevit (i tada je bio premijer) naredio invaziju turskih postrojbi na otok.</p>
<p>Sigurno je da bi europsko prihvaćanje samo južnog, grčkog međunarodno priznatog dijela Cipra (predstavlja cijeli otok), u kojem nema niti jednog turskog predstavnika, dovelo do teško sagledivih posljedica. U tom slučaju ne isključuje se i mogućnost prisajedinjenja tzv. Turske Republike Sjeverni Cipar (utemeljena 1983.) Turskoj. Inače, tursku otočku državu, koja zauzima 37 posto Cipra, priznala je samo službena Ankara.</p>
<p>Prema ranijim planovima EU, Cipar je još prije nekoliko godina trebao biti promoviran u šesnaestog člana EU. No, tada kao i sada, glavnu prepreku predstavljalo je protivljenje turske strane. Vlade u Ankari i turskom dijelu Cipra inzistiraju, naime, da se prvo riješi pitanje političkog i državno-pravnog statusa podijeljenog otoka, pa tek onda pristupi pregovorima o ulasku u punopravno članstvo EU. Takvo stajalište, kako se čini, ostaje i dalje temeljnom odrednicom turske ciparske politike. Grčki ciparski komunisti, koji su pobijedili na skorašnjim izborima, na svom proklamiranom putu prema EU morat će o tome itekako voditi računa.</p>
<p>Salih Konjhodžić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Izraelci upozoravaju na mogućnost općeg rata</p>
<p>JERUZALEM, 31. svibnja</p>
<p> - Izraelci i Palestinci dogovorili su ponovne sastanke o sigurnosnim pitanjima u predstojećih nekoliko dana u nastojanjima da se pronađu učinkovite mjere koje bi se mogle primijeniti na terenu, kaže se u četvrtak u priopćenju izraelskog Ministarstva obrane.</p>
<p>Izraelski ministar stanogradnje Nathan Scharinski u četvrtak je upozorio na mogućnost izbijanja rata ako palestinski predsjednik Yasser Arafat ne prestane s terorističkim akcijama. »Mislim da smo do sada uložili velike napore kako bismo Arafata pretvorili u partnera. Sada mi se čini da smo na kraju tog puta«, rekao je Scharinski. Moguća umiješanost Izraela u opći rat nije previše daleko, ocijenio je za list Haaretz zapovjednik izraelske kopnene vojske Yisrael Ziv.</p>
<p> Izraelski premijer Ariel Sharon u četvrtak je pozvao SAD da pojačaju pritisak na palestinskog predsjednika Yassera Arafata kako bi se prekinulo osmomjesečno krvoproliće, izvijestio je izvor blizak izraelskoj vladi. »SAD moraju pritisnuti Arafata da prestane s nasiljem. Takvo stanje više se ne može tolerirati. Izrael više ne može izdržati ovakvu situaciju«, kazao je Sharon Powellu.</p>
<p>Palestinski ministar zadužen za Jeruzalem, Faisal al Huseini u četvrtak je umro od srčanog udara u Kuvajtu, objavili su organizatori konferencije protiv normalizacije odnosa s Izraelom, na kojoj je Huseini trebao sudjelovati. Huseini, koji je doputovao u Kuvajt kao prvi palestinski ministar koji posjećuju tu državu u posljednih 11 godina, umro je u svom hotelu uoči početka konferencije navladinih organizacija, navedeno je iz istih izvora.(AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="43">
<p>Izborni rezultati i politički inženjering</p>
<p>Najnoviji lokalni izbori s poraznim rezultatima za stranke sredine nisu iznenađenje za ljude koji malo bolje poznaju tehniku koju stranke sklone ideologiji prakticiraju.</p>
<p> Kaštela mogu poslužiti kao primjer. Tu je stranka HDZ-a postigla apsolutnu većinu kakvu nikada ranije nije imala, iako u deset godina u Kaštelima nije otvoreno nijedno proizvodno mjesto, koliko znam, a zatvoreno ih je na stotine, a niti su u planu radna mjesta jer nemaju ni gospodarske zone, a da se ne govori o tome kako ta vlast preko svojih političara u Zagrebu sprječava bilo kakvu privatizaciju i modernizaciju Tvornice plastičnih masa koja je izgradila Kaštela. Umjesto toga ona rasprodaje tvorničko zemljište trgovačkim magnatima tuđih proizvoda.</p>
<p> Kako je mogla stranka koja doslovno ništa nije učinila na gospodarskom planu u Kaštelima u deset godina, osim što je novcem podupirala npr. karnevalske svečanosti i borbu bikova i pijetlova u ispražnjenom selu svoga zaleđa, dobiti apsolutnu većinu? Nisu žalili truda da po savjetu svoje središnjice govore o anacionalnim komunjarama na vlasti u državi koju žele upropastiti i uvesti je ponovo u neke balkanske, tj. srpske blokove, iako su upravo tijekom rata oni s njima surađivali i otvorili poslanstvo u Beogradu kad ga je svjetska politika napuštala. Za sebe tvrde da su hrvatska stranka jer su oni »uspostavili nezavisnost« zemlje. To što su tu zemlju opljačkali, što je njen novac napustio zemlju, a za njim odlazi i rijeka mladih, pa i iz Kaštela, a drugi se predaju drogi i frustraciji i besposlici, oni ne spominju. Ljudi se rado kite lijepim riječima da sakriju svoje ružno lice. Demoniziranje drugih najbolji je način učvršćivanja vlastitih redova jer se klevetama najbolje stječu simpatizeri.</p>
<p> Vlast se, međutim, mora brinuti i o dobroj oporbi. Mudrija bi vlast tri stranke, bez kojih može funkcionirati, poslala u oporbu i time oduzela prostor HDZ-u da se vrati na političku pozornicu. Ovako su iznova oblikovani ideološki protivnici koji štuju različita stratišta i sudionike drugih oznaka na kapi, a ne bave se gospodarstvom, što je daleko najvažniji posao politike. Druge stranke koje bi htjele pokrenuti gospodarstvo, pohvatati lopove i ukradeni novac nisu imale prilike biti prepoznate kao korisne. Za pučanstvo je zanimljiviji »rat« protivnika koji jedan drugog trebaju, zabavnija borba pijetlova i bikova od obnove tvornica i opstanka mladih u ovoj zemlji. Zato je izišao iz te magle HDZ kao pobjednik ne samo u Kaštelima, koji će i dalje zabavljati sve stariju i malobrojniju publiku umiruće Hrvatske. Narod je zaboravio da se uspješnost politike iskazuje samo po novčaniku naroda.</p>
<p> Stranke sredine morale bi se trgnuti i napraviti hrvatski gospodarski blok koji bi se usprotivio ideološkoj magli, bilo koje boje, kroz koju se ne može raspoznati što se to događa s ovom nesretnom zemljom. Već je davno rečeno da za propast jedne zemlje nisu krivi samo neki, već mnogi, kad Biblija kaže: »Tvoja propast, Izraele, dolazi od tebe«.</p>
<p>Mr. LUKA VUCO, Kaštela</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sporo i mukotrpno učenje demokracije</p>
<p>Nakon pola stoljeća nedemokratskog centralizma dočekali smo prve demokratske izbore, a poslije njih i samu vlast. Nakon toga očekivali smo i demokraciju, misleći da ona dolazi sama od sebe. Međutim generacije koje su to trebale provesti prošle su školu diktature proletarijata i samoupravnog socijalizma, tako da naša početna demokracija nije znala, pa prema tome nije ni mogla to zaista biti.</p>
<p>Tadašnja vlast tj. HDZ relativno je dobro brodio. Kad ovo govorim, mislim na ratno vrijeme, ali nakon rata ta autoritarna demokracija nije mogla dalje. HDZ ovo nije uočio i promijenio ponašanje, već je nastavio istim načinom i metodama. Na sve ovo narod je dao odgovor na izborima od 3. siječnja. Tadašnja oporba, koja je bila brojna, osjetila je trenutak i uz dobru promidžbu i potporu stvorila koaliciju od šest stranaka različitih političkih opredjeljenja, jedinstvenu samo u namjeri da sruše tadašnju vlast.
Stranačka (preko) brojnost tada je tumačena kao garancija demokracije i pluralizma, a time i poštenja, što će sve garantirati gospodarski preporod. Očekivalo se da će velika koalicija, ako ne sva svoja obećanja (200.000 radnih mjesta), neka ipak ostvariti, dovoljno za dolazak boljih dana. Početno nesnalaženje i neuspjehe vlast je tumačila teškim stanjem koje je zatekla. Nakon izbora HDZ doživljava daljnje padove, unutarnje lomove kao što su frakcije i napuštanje stranke. Ovakav HDZ nije više predstavljao neku iole opasnu oporbu, a time je oslabljena kohezija koalicijske vlasti. Ovdje se počinje nazirati problem stranačke (preko)brojnosti. Koalicijska vlast sve se češće mora baviti rješavanjem svojih međusobnih sukoba. Iz svega je ovoga vidljivo da je glavni uzrok nesporazumima brojnost stranaka koje participiraju u vlasti.</p>
<p>Činjenica je da šest ideološki vrlo različitih stranaka udruge teško može naći zajednički nazivnik, što je uvjet opstanka. Na okupu ih održava samo još zajednička želja za obnašanjem vlasti. Lokalni izbori ozbiljno su načeli i tu posljednju kohezivnu kopču. Mnogo je različitosti, koje bi trebalo uskladiti, da bi svi bili zadovoljni. Poznat mi je unutarstranački demokratski centralizam, ali za šesteročlanski još nisam čuo.</p>
<p>MATO ŠARIĆ, Dubrovnik</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>»Latinica« promašena izborom gostiju</p>
<p>Gledao sam Latinicu »Izumiru li Hrvati?« i ostao žalostan što je gospodin Latin za ovakvu važnu temu doveo goste koji gotovo ništa važno i ozbiljno nisu znali reći o temi izumiru li Hrvati. Bojim se da je Latin tražio goste koji će se natezati pred milijunskim gledateljstvom a neće ništa ozbiljno reći. Umjesto da je Latin doveo demografa dr. Akrapa ili Wertheimer-Baletić, doveo je demografa političara Šterca, pomoćnika ministra obrane, koji ništa važno nije znao reći o toj temi. Umjesto da je doveo dr. Ružicu Ćavar, on je doveo kozmetički pomlađenu Vesnu Škare Ožbolt, koja također nije ništa posebno rekla. Poseban mu je promašaj što nije doveo najpoznatiju osobu, kad je govor o demografskoj obnovi - don Antu Bakovića, već je doveo don Luku Vucu, koji se uopće ne bavi tim problemom i koji, umjesto da kao duhovna osoba govori o vjerskim i moralnim razlozima izumiranja Hrvata, on je zabavljao publiku isključivo izgradnjom autoceste Split-Zagreb i tu cestu povezivao s izumiranjem Hrvata, što je u najmanju ruku dosadno i priglupo. </p>
<p>Latin je doveo i dr. Adindu Dulčić, voditeljicu Državnog zavoda za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži. Nakon njenih izjava u Latinici čovjek se pita zašto se prihvatila vođenja takve ustanove kad se zdušno ne zalaže za državnu pomoć obiteljima. Nije iznijela nijedan svoj prijedlog na inicijativu iz koje bi porezni obveznici vidjeli za što je plaćaju.</p>
<p>Nakon ove emisije postavlja se pitanje: kakve ciljeve ima gospodin Latin kad poziva ovakve pogrešne goste koji na koncu milijunskom gledateljstvu ništa nisu kazali. Nažalost, jedna promašena emisija. Hrvatskom tv-gledateljstvu Latin nije rekao istinu o tom najvažnijem pitanju biti ili ne biti našeg naroda.</p>
<p>Dr. S. MURGIĆ, Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Slovenci bi s nama mijenjali »naše za naše« (2)</p>
<p>U Vjesniku od subote 26. svibnja 2001. g. Milan Rakovac opet nam propovijeda o demokraciji i transgraničnosti i znakovito nabraja kako putujemo svojim životnim okoljem Istrani, Hrvati, Slovenci i Talijani, ali i ne pomišlja da nabraja Istrani, Primorci ili Furlani, te time Istrane izjednačava s narodima.</p>
<p> Kako će u budućnosti Europa biti bez granica (već sutra, je li, bez nacija, samo Europljani), ne bi nas trebalo smetati što Slovenija traži cijeli Piranski zaljev, kao što smatra da je dobro da je hrvatska vlada Sloveniji prepustila dva prekomurska sela, Hotize i Murišće u zamjenu za Svetu Geru, koja je još »na vrbi svirala«, iako o tome može odlučivati samo Hrvatski sabor. Posebno je zgodno što je hrvatska vlada mijenjala »naše za naše«, pa je time pokazala da joj zapravo i nije stalo što je naše. Tako nešto Sloveniji ne pada ni na pamet! Bumo se dogovorili, kaj ne...</p>
<p> Nije onda čudo što g. Rakovca muči pitanje: Tko smo, što smo i kamo idemo. Ja te muke nemam - ja sam Hrvat, građanin sam Republike Hrvatske (neželjenog djeteta Europe, što se meni odnosno mojim narodnjacima nikako ne može oprostiti - vidi optužbe za šverc oružja Hrvatskoj za borbu protiv velikosrpske jugoarmije) i idem prema pravednoj, ravnopravnoj i uspješnoj Europi, u kojoj neće biti ravnopravnijih.</p>
<p>ZLATKO ERDEŠ, Čakovec</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="47">
<p>Tereti ga se za ubojstvo i masakriranje 43 civila</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Temeljem međunarodne tjeralice koju je izdao zadarski Županijski sud, u srijedu ujutro na graničnom je prijelazu Roeske između Madžarske i SR Jugoslavije uhićen hrvatski državljanin Momčilo Drača (34), koji je optužen za ratne zločine protiv civila počinjene tijekom 1991. godine u zadarskom zaleđu.</p>
<p>Naime, kako Vjesnik doznaje, Drača (predstavnik madžarske policije koji je želio ostati anoniman objavio je samo inicijale osumnjičenoga), rođen je u Zadru te se početkom Domovinskog rata uključio u srpske paravojne postrojbe. Prema optužnici Županijskog suda u Zadru, uhićeni se Drača tereti za sudjelovanje u ubojstvu i masakriranju 43 civila 18. studenoga 1991. godine u Škabrnji, mjestu u zadarskom zaleđu, za što je prema hrvatskom Kaznenom zakonu predviđena kazna dugotrajnog zatvora. Sama tjeralica za Dračom raspisana je na temelju zahtjeva o provođenju istrage, a pored toga za njim je bila raspisana i Interpolova tjeralica.</p>
<p>Osumnjičeni za ratni zločin u Škabrnji je prema podacima madžarske policije do uhićenja živio na području SR Jugoslavije, a nakon uhićenja na graničnom prijelazu izveden je pred istražnog suca u Budimpešti, koji mu je odredio pritvor, koji može potrajati do 40 dana. Vijest o tom događaju prva je objavila madžarska satelitska tv-postaja Duna TV.</p>
<p>Nadalje, madžarska je policija obavijestila hrvatsku stranu o uhićenju, te se očekuje kako će se daljnji postupak Dračina izručenja voditi na razini hrvatskoga i madžarskoga ministarstva pravosuđa.</p>
<p>Podsjećamo, 18. studenoga 1991. godine, istog dana kada je »pao« Vukovar, pripadnici srpskih paravojnih postrojbi iz tzv. SAO Krajine potpomognuti pripadnicima JNA iz benkovačke kasarne, koje je predvodio zapovjednik tamošnje Vojne policije Trifko Zečević rano ujutro su napali sela Polaču, Pridragu, Nadin i Škabrnju. Okupiravši navedena sela, srpski su teroristi i jugovojska izmasakrirali ukupno 55 civila i branitelja, nakon čega su opljačkali i potom do temelja razrušili kuće...</p>
<p>Dosad je za potpomaganje pri terorističkom djelovanju i ratnim zločinima u Škabrnji i ostalim selima sredinom 1994. godine bio optužen Ernest Rađen (50), koji je neko vrijeme radio kao trener košarkaškog kluba Aris iz Soluna, ali je Zakonom o oprostu oslobođen svih krivnji.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Svjedoci su optuženoga znali po nadimku Rambo</p>
<p>Jedan je od njih izjavio kako ga optuženi i nije tukao, »a teško mi je reći je li bio u grupama koje su me tukle. Preda mnom je stražaru rekao: nemojte ovoga tući, a nakon deset minuta ja bih bio pretučen«</p>
<p>ŠIBENIK, 31. svibnja</p>
<p> - Pred sudskim vijećem kojim predsjeda sudac Dalibor Dukić u četvrtak je nastavljeno suđenje Željku Bjedovu (37) iz Kaštel- Sućurca kojeg optužnica tereti da je kao pripadnik tzv. »Martićeve SAO milicije« zlostavljao i maltretirao ratne zarobljenike u prostorima kninske bolnice koja je u vrijeme okupacije služila kao zatvor, a zlostavljao je u razdoblju od početka rujna do sredine listopada 1991. godine.</p>
<p>Šestorica svjedoka: Ante Topić, Željko Mrkonjić, Ante Cvitković, Tomislav Grubišić, Denis Delić i Vinko Mervan najprije su pred sudskim vijećem opisivali Bjedova i redom naveli kako se radi o osobi smeđe kestenjaste kose pomalo kovrčave, srednje tjelesne građe i visoke oko 180 cm. Za Bjedova su još svi kazali da je zvan nadimkom Rambo. Trojica su svjedoka izjavila kako Bjedova poznaju od ranije jer je živio i radio u Kaštelima, a na kasnijem prepoznavanju koje je obavljeno u prostorijama zatvora, četvorica su ga svjedoka prepoznala, a dvojica nisu. U nastavku suđenja svjedok Ante Topić (37) iz Kaštel-Sućurca ispričao je kako je optuženoga Bjedova poznavao od ranije jer su radili zajedno u »Željezari«. U kninskom zatvoru kamo je dospio nakon uhićenja za vrijeme akcije na Kijevo proveo je 72 dana i svakodnevno bio izložen psihičkim i fizičkim torturama. U zatvor je mogao ući i maltretirati i tući zatvorenike tko je i kada htio. »Bili smo kao u zoološkom vrtu, tukli su nas i starci od 70 godina, a najčešće su nas tukli u grupama od 10 do 15 martićevaca. Jedan je zatvorenik podlegao ozljedama, puno nas je zaradilo teške tjelesne ozljede, lomili su ljudima ruke i noge, tukli nas kolcima, pendrecima, volovskim žilama, nogama, rukama...Bjedova su njegove kolege zvali Rambo jer je skakao po haubicama, bio u pješadiji...On me osobno nije tukao, a teško mi je reći je li bio u grupama koje su me tukle. Preda mnom je stražavru rekao »nemojte ovoga tući«, a nakon deset minuta ja bih bio pretučen. Po tome zaključujem da je on to naređivao. Inače, njega sam za boravka u zatvoru do konačne razmjene vidio nekoliko puta.« Na odori koju je nosio a radilo se o maskirnoj uniformi bila je oznaka »Milicija SAO Krajina« ispisana na ćirilici. »Inače«, izjavio je svjedok Topić, «nama su po zatvaranju skinuli HV-ove uniforme i obukli nas u SMB uniforme. U ćeliji 4 puta 2 bilo nas je smješteno i po petnaestak. Doslovno smo ležali jedan na drugome.«</p>
<p> Nakon zarobljavanja Topić se počeo liječiti od zadobivenih trauma, i danas se liječi od PTSP-a. U tri se navrata pokušao ubiti, jednom rezanjem žila na ruci, a druga dva puta se »igrao oružjem«. Ima ženu i dvoje djece, i to ga, izjavio je, drži na životu.</p>
<p>Svjedok Željko Mrkonjić također je pričao o svakodnevnim torturama koje je proživljavao u zatvoru. Izjavio je da su od onih fizičkih bile gore one psihičke koje su zarobljenicima rušile dostojanstvo. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Josip Lončarić i skupina optuženi za šverc stranaca</p>
<p>ČAKOVEC, 31. svibnja</p>
<p> - Državno tužilaštvo u Ljubljani podiglo je nakon šestomjesečnog istražnog postupka, optužnicu protiv Josipa Lončarića (46), optuženog za protuzakonito prebacivanje osoba preko državne granice. Uz Lončarića optuženo je još 14 osoba, među kojima je i jedna bivša službena osoba slovenskog tužilaštva. Njima se stavlja na teret da su protuzakonito iz Hrvatske u Sloveniju, odnosno iz Slovenije u Italiju prebacili 160 stranih državljana, ostvarivši pri tome protupravnu imovinsku korist. Tereti ih se da su djelovali kao organizirana skupina, pa je i u rasvjetljavanje ovog međunarodnog lanca švercera ljudi bila uključena posebna skupina slovenskih državnih tužitelja. </p>
<p>Kako smo već javljali, Josip Lončarić bio je uhićen 27. studenoga prošle godine i otada je u pritvoru u Ljubljani. Već od ranije slovenska policija imala je zahtjev talijanskih pravosudnih vlasti za izručenjem, a isto tako i međunarodnu hrvatsku tjeralicu, budući da je Lončarić u Hrvatskoj pravomoćno osuđen na sedam mjeseci zatvora prebacivanja 55 rumunjskih državljana iz Mađarske u Hrvatsku, pri čemu je podmitio graničnog policajca. Kako Lončarić uz hrvatsko ima i slovensko državljanstvo, slovenski ga pravosudni organi ne mogu izručiti ni Italiji, a niti Hrvatskoj. Talijanske pravosudne vlasti bile su posebno zainteresirane za izručenje Josipa Lončarića, budući da je slovenska policija 29. prosinca prošle godine Talijanima predala Lončarićevu suprugu Wang Xuemeji, u Međimurju poznatu pod imenom Gloria. </p>
<p>Od međimurskih prijatelja Josipa Lončarića čuli smo da mu teško pada pritvor, u koji je, prema nekim informacijama dospio upravo zbog ljubomore svoje kineske supruge. Dok se, naime, Gloria Lončarić, odnosno Wang Xuemeji nalazila u zatvoru od 13. prosinca 1998. pa do 11. svibnja 1999. godine Lončarić je zasnovao izvanbračnu vezu s 20-godišnjom Virginijom Vodušek iz međimurskog sela Bukovca. Virginia s Josipom ima jednoipolgodišnje dijete, a uskoro bi trebala roditi još jedno njegovo dijete. Iz prvog braka Lončarić ima punoljetnu kćer Sandru. Prema nekim verzijama Lončarića i njegovu nevjenčanu suprugu Virginiu dovodilo se u vezu s nedavnim ubojstvom Virginijina oca Franje Vodušeka (46), umirovljenog policajca. </p>
<p>Slovensko pravosuđe je, zbog opasnosti od bijega, za puštanje iz pritvora Josipu Lončariću odredilo plaćanje kaucije u iznosu od 200 milijuna slovenskih tolara (dva milijuna njemačkih maraka), a Lončarić je voljan na ime jamčevine dati u zalog nekretnine u toj vrijednosti. Lončarićev branitelj dr. Peter Čeferin kaže da je pritvor bitno utjecao na Lončarićevo zdravlje.</p>
<p>Istovremeno s objavom informacije o optužnici protiv Lončarića, došla je i vijest iz Trsta da je tamošnji tužitelj Luca Fadda za 32-godišnju Kineskinju Wang Xuemei, točnije Gloriu Lončarić, jer ona ima hrvatsko državljanstvo, zatražio osam godina zatvora. Istu kaznu tužitelj traži i za državljanina BiH Slobodana Bjelicu, Lončarićevu desnu ruku u međunarodnom lancu šverca ljudi. Tužiteljstvo za njezinog strica Bailinga Xuja traži kaznu od deset godina zatvora. Uz njih je pred sudom u Trstu još četvero optuženih za proktuzakonito prebacivanje stranaca u Italiju. </p>
<p>Prema talijanskoj optužnici, taj je lanac u Italiju ilegalno doveo na tisuće stranih državljana, najviše Kineza, a za svakoga su dobili u prosjeku 27 milijuna lira. </p>
<p>Branitelj Glorie Lončarić tvrdi da tužilaštvo nema dokaze o njezinoj upletenosti u krijumčarenje ljudi i da bi ju trebalo odmah pustiti na slobodu. Prijepis njezinih telefonskih razgovora, koje je talijanskom pravosuđu ustupila slovenska policija, tršćanski sud ne može uzimati kao dokaze, tvrde njezini branitelji. Branitelj također tvrdi da je i Wang Xuemei ta djela počinila u drugoj državi, dakle u Hrvatskoj ili Sloveniji, a za to nije nadležan talijanski sud. Proces, koji se odvija iza zatvorenih vrata, nastavit će se 6. lipnja. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rafalima po srpskoj kući </p>
<p>POLAČA, 31. svibnja</p>
<p> - U Kakmi, u općini Polača, poslije ponoći se dogodio oružani incident kada je nepoznati počinitelj iz vatrenog oružja pucao na kuću Gliše Kolundžića, mještanina Kakme srpske nacionalnosti. </p>
<p> Kako se neslužbeno doznaje, ispaljena su dva rafala, koja su probila prozorska stakla i završila na zidovima prostorija u kući. Nitko nije ozlijeđen. </p>
<p> U Policijskoj upravi zadarskoj u četvrtak ujutro nisu imali obavijesti o tom incidentu, a načelnik općine Polača Mićo Ražnjević potvrdio je da se izgred dogodio, ali ne zna pojedinosti. Očekuje se da će tijekom dana Policijska uprava zadarska izdati priopćenje. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Pregazio dvije žene - jedna preminula</p>
<p>VINKOVCI, 31. svibnja</p>
<p> - U Ulici kralja Zvonimira, ispred kbr. 96. u Vinkovcima, u srijedu se oko 20,45 sati dogodila prometna nesreća. Stanislav Š. (58) iz Vinkovaca, vozeći osobni automobil »opet corsa«, registracijske oznake VK 279-J, nije se zaustavio na pješačkom prijelazu, pa je udario pješakinje Katu B. (61) i Ružicu R. (58), obje iz Vinkovaca. Prva je pješakinja zadobila teške i opasne tjelesne ozljede, a druga je na mjestu preminula. S. T.</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Kirurg se nije mogao braniti zbog psihičkih smetnji</p>
<p>Dr. Zoran Vukić uredno pratio ponovljeno suđenje u fazi dokaznog postupka, no prestao je dolaziti kad je na red stiglo iznošenje njegove obrane</p>
<p>SPLIT, 31. svibnja</p>
<p> - Na splitskom Općinskom sudu u četvrtak je nastavljeno ponovno suđenje splitskom dječjem kirurgu dr. Zoranu Vukiću optuženom za bludne radnje nad trima maloljetnicama i uzimanje medicinskih nalaza za te tri njegove pacijentice iz arhiva bolnice. No rasprava je odmah i prekinuta jer je Vukićev odvjetnik Jadran Francheski kazao kako njegov branjenik zbog psihičkih smetnji i lijekova koje uzima ne može iznijeti obranu.</p>
<p>Liječniku je ukinut pritvor, a Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj bit će upućen dopis da se tjeralica koja je za njim bila raspisana, nakon što se četiri puta nije odazivao glavnoj raspravi, stavi izvan snage. Tri nedolaska na glavnu raspravu Vukić je opravdao nalazima o psihičkoj bolesti i liječenju u Psihijatrijskoj klinici, no četvrti put, kada je liječenje bilo završeno, poziv mu nije uručen jer se više nije nalazio na adresi na kojoj se prijavio. Do iduće rasprave stalnom sudskom vještaku neuropsihijatru prof. dr. Borbenu Uglešiću sud je naložio pismenu izradu nalaza i mišljenja o tome može li optuženik uopće pratiti glavu raspravu.</p>
<p> Zanimljivo je da je liječnik ponovljeno suđenje uredno pratio u fazi dokaznog postupka, no prestao je dolaziti kada je na red stiglo iznošenje njegove obrane. Kako je Vjesnik već pisao, dr. Vukić je u veljači 1999. godine na splitskom Općinskom sudu osuđen na jedinstvenu trogodišnju kaznu zatvora zbog tri kaznena djela protiv spolne slobode i ćudoređa. Vukiću su se na teret stavljale bludne radnje, bludne radnje u stjecaju te kazneno djelo protiv javnog reda uništenjem pečata ili službenog spisa. Prema presudi, ovaj sada bivši djelatnik Odjela pedijatrije splitske Kliničke bolnice dvjema je oštećenicama bio dužan platiti i 11.830 kuna.</p>
<p> Prema optužnici, dječji je kirurg zlostavljao tri maloljetne pacijentice, a kaznenu je prijavu protiv njega podnio tadašnji ravnatelj bolnice dr. Mihovil Biočić, nakon što je u lipnju '96. od oštećenih pacijentica primio pisma u kojima one opisuju i žale se na preglede kojima ih je podvrgavao dr. Vukić, da bi ga potom i suspendirao s radnog mjesta. U studenome 1996., pod velikim pritiskom javnosti, Vukiću je započelo suđenje.</p>
<p> U prosincu iste godine spis se upućuje na vještačenje timu stručnjaka Medicinskog fakulteta u Zagrebu koji su trebali utvrditi je li dr. Vukić postupio prema pravilima struke. Vještačenje je okončano u lipnju 1998. godine i išlo je u liječnikovu korist. U Vukićevu je korist išlo i jednotjedno psihijatrijsko vještačenje u Vrapču. Paralelno s ovim sudskim procesom tekao je i radni spor kojim je Zoran Vukić tužio splitsku bolnicu i tražio da ga se vrati na radno mjesto jer mu je otkaz nezakonito uručen, a koji je odugovlačen u iščekivanju presude za kaznena djela protiv spolne slobode i ćudoređa.</p>
<p> U konačnici radni je spor riješen u Vukićevu korist, pa je kirurg vraćen na svoje radno mjesto. Naime, zakonski je rok za uručenje otkaza 15 dana od saznanja za počinjeno kazneno djelo, a ravnatelj bolnice Vukiću je otkaz uručio sa dva dana zakašnjenja. Za godinu dana dr. Vukiću nastupa apsolutna zastara za sva kaznena djela za koja ga se optužuje.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Optuženim mladićima odgojne mjere </p>
<p>OSIJEK, 31. svibnja</p>
<p> - Nakon što je policija u listopadu prošle godine otkrila maloljetnike u dobi od 14 do 17 godina koji su u Belom Manastiru seksualno iskorištavali retardiranog 20-godišnjaka, ova je vijest šokirala javnost, pa se suđenje ovim mladićima očekivalo s velikim zanimanjem. </p>
<p>Podsjetimo, potkraj rujna i početkom listopada prošle godine sedmorica maloljetnika iz Belog Manastira i Branjinog Vrha u večernjim su satima namamili 20-godišnjeg retardiranog mladića iz Belog Manastira u dvorište dječjeg vrtića u Tomislavovoj ulici. Mladić s kojim se vršnjaci nikada nisu previše družili zbog njegova mentalnog stanja radosno je prihvatio poziv sedmorice poznanika na druženje. Međutim, kada su stigli u mračno dvorište dječjeg vrtića, ovi su dječaci počeli vrijeđati 20-godišnjaka udarajući ga po glavi i cijelom tijelu. Nakon torture i batinjanja, natjerali su ga da skine hlače te da se samozadovoljava. Preplašeni je mladić počeo plakati moleći ih da ga puste na miru da ode kući, no oni su nastavili sa iživljavanjem.</p>
<p> Nakon svih mogućih gnjusnih seksualnih iživljavanja na retardiranom mladiću, među kojima je bilo i guranje štapa u stražnjicu, dječaci su otišli ostavivši povrijeđenoga na tlu mračnog dvorišta. Preplašeni retardirani mladić ovakve je torture prošao još dva puta jer su ga njegovi »prijatelji« tjerali na slične stvari prijetnjama da će sve ispričati po gradu i njegovim roditeljima. Uza sva ova iživljavanja još su ga jednom presreli i na ulici te mu, srušivši ga s bicikla i prislonivši mu nož uz vrat, ukrali ručni sat i novac. Nakon toga retardirani je mladić skupio hrabrosti te je sve ispričao roditeljima, koji su cijelu stvar odmah prijavili policiji. Nakon kriminalističke obrade provedene nad sedmoricom maloljetnika uslijedile su kaznene prijave zbog silovanja i razbojništva i suđenje na osječkom Županijskom sudu. Suđenje je bilo zatvoreno za javnost, a okončano je protekloga tjedna. Kako doznajemo, optuženim su mladićima izrečene odgojne mjere pojačane brige i nadzora te posebne obveze redovitog pohađanja škole i uključivanja u rad humanitarnih organizacija. Iako je Županijsko državno odvjetništvo zatražilo da se dvojici najodgovornijih izrekne kazna maloljetničkog zatvora, vijeće za mladež Županijskoga suda to je odbilo.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Osumnjičeni se brani šutnjom</p>
<p>ČAKOVEC, 31. svibnja</p>
<p> - Kako smo pisali u Vjesniku od srijede, teško ubojstvo koje se dogodilo u srijedu, sat nakon ponoći, u međimurskom selu Pušćinama zgrozilo je mještane, a u duboku žalost zavilo obitelj 17-godišnjeg Marka Novaka, maturanta Tehničke industrijske i obrtničke škole u Čakovcu. On je ubijen, odnosno nađen mrtav, na svega 50 metara od roditeljskog doma. </p>
<p>Još u srijedu poslije podne Policijska je uprava međimurska, zbog utemeljene sumnje da je Marku Novaku nanio smrtonosne ozljede, istražnom sucu Županijskog suda u Varaždinu Zdravku Pintariću predala 17-godišnjeg maloljetnika, također iz Pušćina. Kako nam je potvrđeno iz dva izvora, osumnjičeni se mladić tijekom hitne istražne radnje branio šutnjom. </p>
<p>Obdukcija je pokazala da je Marko Novak zadobio prijelom lubanje s utisnućem i prijelom baze lubanje te nagnječenje mozga s otokom. To su teške tjelesne ozljede opasne po život koje su izazvale smrt. Prema nalazu obdukcije ozljede su nanesene snažnim udarcem ili udarcima tupim tvrdim predmetom. Istražni je sudac odredio zadržavanje osumnjičenoga od 24 sata, a spis proslijedio županijskom Državnom odvjetništvu u Čakovcu. </p>
<p>Kako nas je u četvrtak obavijestio županijski državni odvjetnik Daroslav Mesarov, on je izdao zahtjev za pokretanje pripremnog postupka, budući da se kod osumnjičenog radi o starijem malodobniku. U slučaju da je pretpostavljeni počinitelj punoljetna osoba, bio bi izdan zahtjev za otvaranje istrage. Zbog zaštite maloljetnog osumnjičenika ni istražni sudac u Varaždinu, a ni županijski državni odvjetnik u Čakovcu nisu htjeli dati inicijale ili neke druge pojedinosti o osumnjičenom mladiću iz Pušćina. </p>
<p>Drago Ovčar</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="55">
<p>Hoće li tranzicijske marke uzdrmati euro</p>
<p>Prema nekim procjenama, svaki hrvatski građanin u prosjeku posjeduje 900 maraka koje štedi »u čarapi«, iz čega proizlazi da u Hrvatskoj takve, neregistrirane štednje ima gotovo 3,9 milijardi maraka</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - U Europskoj središnjoj banci (ECB) procjenjuju da je izvan Njemačke, mahom u tranzicijskim zemljama, sredinom devedesetih godina u optjecaju bilo njemačkih maraka u vrijednosti oko 45 milijardi eura. To je između 30 i 40 posto ukupne svote njemačke valute u optjecaju, istaknuo je ovih dana glavni ekonomist ECB-a Otmar Issing u govoru pod nazivom »Euro i ECB - uspješan početak, izazovi pred nama«, koji je održao u Milanu.</p>
<p>Prema Issingovim riječima, marka je tijekom devedesetih u mnogim bivšim socijalističkim zemljama služila kao paralelna valuta u svakodnevnim transakcijama, ali i kao sredstvo očuvanja vrijednosti. No, proteklih se godina njihova politička i ekonomska situacija stabilizirala, što je smanjilo korištenje njemačke marke, kaže Issing. Unatoč tome, njemačka valuta i dalje ostaje obračunsko sredstvo u zemljama u tranziciji, pa on ne očekuje da bi stanovništvo i gospodarstvenici u zemljama iza bivše Željezne zavjese marku mogli zamijeniti za neku drugu svjetsku valutu izvan zone eura. Naime, upotreba njemačke valute u tim je zemljama velikim dijelom potaknuta i zemljopisnom blizinom Njemačke.</p>
<p>Prema nekim procjenama, svaki hrvatski građanin u prosjeku posjeduje 900 maraka koje štedi »u čarapi«. Iz toga proizlazi da u Hrvatskoj takve, neregistrirane štednje ima gotovo 3,9 milijardi maraka. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), devizni su depoziti u hrvatskim bankama potkraj ožujka dosegli 50,7 milijardi kuna te pokazuju trend daljnjega rasta. Mnogi su analitičari već upozorili da će uvođenje eura u EMU-u i u Hrvatskoj dovesti do povećanja devizne štednje. </p>
<p>Issing se u svom izlaganju dotakao tvrdnji kako će velika količina njemačkih maraka u optjecaju izvan eurozone uzrokovati novu deprecijaciju eura početkom iduće godine. Naime, mnogi analitičari strahuju da će konverzija maraka u euro, koju će (i) u tranzicijskim zemljama najlakše biti provesti deponiranjem maraka »iz čarapa« na štedne račune, povećati ponudu eura i time dodatno oslabiti njegov tečaj u odnosu na dolar i ostale glavne svjetske valute. To bi se osobito moglo dogoditi ako građani tranzicijskih zemalja koji sada posjeduju marke odluče svoje ušteđevine položiti na račune u poslovnim bankama eurozone.</p>
<p> Prema Issingovu mišljenju, to se ipak neće dogoditi. Naime, količina njemačkih maraka u optjecaju u zemljama izvan zone eura ipak je samo mali dio svote raznih nacionalnih valuta koja se svakodnevno obrće na deviznom tržištu u EMU-u i svijetu. Kao drugi razlog Issing navodi slabu korelaciju između tokova kapitala i tečaja. </p>
<p>Ne treba zaboraviti ni na činjenicu da na gotovinu u eurozoni trenutno otpada samo 350 milijardi eura ili sedam posto od oko pet bilijuna eura, koliko sredstava ulazi u novčanu masu M3, što, osim gotovine, uključuje i depozite po viđenju, štedne uloge u domaćoj i ino-valutama te depozite vlada. U takvim uvjetima učinak prirasta štednih uloga u njemačkim markama porijeklom s istoka kontinenta na kretanje monetarnih agregata može biti samo vrlo ograničeno, tvrdi glavni ekonomist ECB-a. Ističe i da se proteklih godina udio njemačkih maraka u ukupnoj novčanoj masi eurozone smanjio.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Internet i tranzicija: Hrvatska među prve četiri zemlje</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Po udjelu korisnika interneta u ukupnom stanovništvu starijem od 14 godina, Hrvatska se nalazi pri vrhu zemalja u tranziciji. Ispred nje su samo Slovenija, Estonija i Češka, pokazuju rezultati jednog istraživanja provedenog 2000. godine, objavljeni u svibanjskom broju mjesečnika Business Central Europe (BCE).</p>
<p>Istraživanje je pokazalo da se internetom u Hrvatskoj koristi 14 posto ukupnog stanovništva starijeg od 14 godina, što je znatno više od brojke koja se u nas obično upotrebljava. Na vrhu tranzicijskih zemalja je Slovenija: čak 37 posto Slovenaca starijih od 14 godina koristi se internetom. Slovenija se, dakle, i po stupnju internetizacije potvrdila kao vjerodostojan i napredni kandidat za članstvo u Europskoj uniji. </p>
<p>Znatno iza Slovenije smjestila se Estonija, u kojoj se internetom služi četvrtina stanovništva starijeg od 14 godina. Slijedi Češka, s udjelom 16 posto, zatim Hrvatska (14 posto), pa Bugarska (13 posto), Slovačka (11 posto) i Latvija (10 posto). Sve ostale zemlje u tranziciji imaju manje od 10 posto korisnika interneta u stanovništvu starijem od 14 godina, a na samom su začelju Jugoslavija (četiri posto), Rusija (tri posto) i Ukrajina (dva posto). </p>
<p>Prema istraživanju Nua Internet Surveys, ukupan broj korisnika interneta u svijetu prošle je godine prešao 300 milijuna. Pojmu informatičkoga društva najviše su se, čini se, približile SAD i Kanada, gdje je čak 136 milijuna korisnika interneta, što je više od 40 posto ukupnog stanovništva u tim dvjema zemljama i otprilike isti udio u ukupnom broju korisnika interneta u svijetu.</p>
<p> U Europi je lani bilo 83 milijuna korisnika interneta, što je još jedan dokaz da Stari kontinent sporo hvata korak s novom ekonomijom u usporedbi sa svojim sjevernoameričkim rivalima. Najinformatiziranija europska zemlja je Finska, u kojoj se čak 38 posto stanovnika koristi internetom. Više od 20 posto korisnika interneta u ukupnom stanovništvu imaju i Nizozemska, Velika Britanija i Austrija.</p>
<p> Navedeno istraživanje pokazuje i veliki raskorak u informatizaciji između zapadne i istočne Europe. Najviše korisnika interneta iza nekadašnje Željezne zavjese u ukupnom stanovništvu pojedine zemlje istraživači su uočili u Poljskoj i Mađarskoj (6 do 7 posto), dok ih je u Hrvatskoj oko tri posto.</p>
<p>U BCE-u upozoravaju da zemlje u tranziciji uvelike zaostaju za Zapadom i kada je riječ o e-trgovini. Naime, trgovina putem interneta očito još nije pustila korijenje u bivšim socijalističkim zemljama. </p>
<p>Jedan od problema koji priječi veći razvoj nove tehnologije i ulaganja u tranzicijskoj Europi jesu i jezici, točnije, web-siteovi kompanija i institucija, koji se pojavljuju samo na matičnom jeziku zemlje, tvrdi BCE. Naime, iako oko 70 posto većih čeških kompanija ima svoje web-stranice, samo ih se 40 posto u cyber prostoru pojavljuje i na nekom stranom jeziku. Kada je riječ o manjim češkim tvrtkama, oko 40 posto ima vlastite web-stranice, no samo polovica se na internetu pojavljuje i na nekom stranom jeziku.</p>
<p>Unatoč tome, internet polako i sigurno osvaja pojedine gospodarske sektore i grane, poput bankarstva i medija, i u tim zemljama. Stručnjaci narednih godina očekuju rast informatizacije i u ostalim sektorima. Osim sve jače konkurencije, potaknute dijelom i stranim ulaganjima u tranzicijska gospodarstva i njihovim uključenjem u globalizacijske procese te sve većem broju sudionika u cyber prostoru, većoj informatizaciji u nas pridonijet će i pojedine transnacionalne inicijative. Jedna od njih je i eSEE (eSouth Eastern Europe), u okviru Pakta o stabilnosti.</p>
<p>A.M.</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Janaf ulazi u projekt DružbAdria</p>
<p>Vlada je podržala sklapanje međudržavnog sporazuma, ali budući da će to znatno povećati broj tankera u Jadranu i opasnost od onečišćenja, zatražila je od ministarstava zaštite okoliša i pomorstva izvještaj o mjerama zaštite / Omišalj će postati važno tržište nafte na Mediteranu, a već u prvoj fazi očekuje se čista dobit veća od 15 milijuna dolara godišnje</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Nakon što je Vlada ovih dana podržala sklapanje sporazuma o uključivanju Jadranskog naftovoda u projekt DružbAdria, sigurno je da će Janaf narednih godina postati važan dio svjetskog »naftnog krvotoka«, a Omišlju se otvara mogućnost da postane važno tržište nafte na Mediteranu.</p>
<p>Naime, uključivanjem Janafa u taj veliki projekt, njegovim 3200 kilometara dugim cijevima postupno će sve više nafte iz Rusije i Kazahstana stizati do tankerske luke i omišaljskog terminala. U prvoj fazi bi od sljedeće godine trebala početi doprema pet milijuna tona nafte godišnje, u drugoj fazi, od 2006. godine, transportiralo bi se deset milijuna tona, a u trećoj, od 2010., transport »crnog zlata« povećao bi se na 15 milijuna tona godišnje.</p>
<p>Zemlje kroz koje prolaze ta dva naftovoda - Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Kazahstan, Mađarska, Slovačka i Hrvatska, vrlo su zainteresirane za provedbu tog projekta budući da se radi o velikom i isplativom poslu. Naime, spajanjem ta dva naftovoda, DružbAdria i Janaf, i njihovim započetim prilagodbama za transport nafte od sjevera prema jugu stvorit će se temeljni preduvjet za otvaranje novog izvoznog pravca za rusku i kazahstansku naftu. Dosad je njihova nafta do Sredozemlja prevožena tankerima i zbog toga je bila skuplja te na tržištu nedovoljno konkurentna. </p>
<p>Osim spomenutoga, Omišalj ima izuzetno dobar geostrateški položaj i dovoljno duboku luku da u nju mogu pristati i najveći tankeri. Zato se očekuje da će uskoro biti potpisan međudržavni ugovor o sudjelovanju u tom projektu, koji osim jedinstvene transportne tarife jamči i sigurnost, slobodu tranzita i neotuđivo pravo vlasništva za naftu transportiranu tim smjerom. Sve zemlje su već prihvatile predviđenu jedinstvenu tarifu od 0,64 američkih centi po toni za svakih 100 kilometara. Jedino još Ukrajina nije pristala na tu cijenu, ali se očekuje kako će i oni shvatiti da bi, ako ne pristanu, mogao biti izabran novi pravac pa bi ostali bez velikih prihoda, kaže Vesna Trnokop-Tanta, predsjednica Uprave Janafa.</p>
<p>Ako se taj problem uspješno riješi, očekuje se da bi prve količine ruske nafte do terminala u Omišlju stigle u drugoj polovici naredne godine. U međuvremenu treba prilagoditi dijelove Janafa (svi ostali naftovodi zadovoljavaju potrebne uvjete za provedbu prve faze) za transport obrnutim pravcem od projektiranog. Zato treba napraviti reverzibilni transportni pravac kako bi nafta mogla ići i od Siska do terminala u Omišlju, što dosad nije bilo moguće. </p>
<p>Ukupno će za prilagođavanje Janafa neophodno za uključivanje u taj projekt trebati 20 milijuna dolara, kaže Vesna Trnokop-Tanta. Već su napravljene tehnička i studija isplativosti i na temelju njih u travnju su raspisani međunarodni natječaji za izvođače radova. </p>
<p>Uključivanje Janafa u projekt DružbAdria znatno će im povećati prihode i napuniti dosad poluprazne cijevi, što će omogućiti i smanjivanje dosadašnjih cijena za ostale korisnike. Konkretno, očekuju da bi im to u prvoj fazi godišnje donosilo čisti prihod (bez otplate dugova) od 15 do 18 milijuna dolara. Osim toga, otvorilo bi mogućnost otvaranja spot tržišta nafte u Omišlju, konkurentnog spot tržištu na Mediteranu, dok će se svim rafinerijama koje se nalaze na trasi Janafa povećati sigurnost i kvaliteta dobave jer će dobiti dodatni pravac transporta sirove nafte. Na kraju, realizacijom projekta DružbAdria, Janaf će se uključiti u europsku i euroazijsku mrežu naftovoda, što će im otvoriti mogućnost novih poslova. Na kraju, očekuje se da će uključivanje u taj važan projekt znatno povećati vrijednost Janafa uoči najavljene skore privatizacije. </p>
<p>Željko Bukša</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Deset najvećih preuzelo čak 94,4 posto tržišta osiguranja!</p>
<p>Iako će se na isplate plaćati 15 posto poreza, glavni su marketinški adut u prodaji životnih osiguranja porezne olakšice za uplate / S tržišta nestalo četiri osiguratelja, a pojavila su se dva nova </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Tradicionalna proljetna serija godišnjih skupština osiguravajućih društava potvrdila je predviđanja da će ova godina proći u znaku njihova spajanja kao i nove, ovaj put odlučnije bitke na području životnih osiguranja. U usporedbi s prošlom godinom, u Hrvatskoj je 2001. smanjen broj osiguravajućih društava sa 28 (ako se ubroji i Royal mirovinsko osiguranje) na 24, a udio deset najvećih u posljednje dvije godine povećao se sa 91,2 na 94,4 posto. Iako je udio Croatia osiguranja, najvećeg na tržištu opet smanjen (prije pet godina iznosio više od 70 posto!), veliki su, dijelom i zbog kupovina manjih društava,povećali tržišni udio. Time je i u Hrvatskoj počeo trend koji posljednjih godina vlada u svjetskom osiguranju. </p>
<p>Naime, Grazer Wechselseitige (GRAWE) je, poslije nedavnih skupština dioničara, i formalno ugasio imena Slavonija i Adria osiguranje, a Jadransko osiguranje pripojilo je Mediteran. Ovih dana najavljeno je i spajanje na dnu rang-ljestvice jer Kvarner i Wiener Städtische postaju jedno osiguravajuće društvo (sa sjedištem u Rijeci). Za osiguranike time se praktično ništa ne mijenja jer, bez obzira tko je koga kupio, novo osiguravajuće društvo, uz pasku Direkcije za nadzor, zajedno s premijom preuzima sve financijske obveze (isplata šteta) društava koja su nestala s tržišta. U nekim slučajevima osiguranici bi čak mogli biti i na dobitku, primjerice od spajanja Jadranskog i Mediterana. Poznato je, naime, da je Mediteran osiguranje u posljednjoj godini svojeg postojanja imalo prilično teškoća s koliko-toliko redovitom isplatom šteta iz automobilske odgovornosti. </p>
<p>Od 1. srpnja posebno će se zaoštriti bitka (17 društava) za nove osiguranike u životnim osiguranjima. Poslije visokih stopa porasta broja polica tih osiguranja u prijašnjim godinama, lani su životna osiguranja porasla tek (ukupno) 10,9 posto. To je, doduše, znatno više od porasta cijelog tržišta (4,6 posto). Ali s obzirom na skroman obuhvat stanovništva ovim osiguranjima - ukupan godišnji iznos uplaćene premije, zapravo štednje, iznosi 759 milijuna kuna - i s obzirom na skoru reformu mirovinskog sustava to je premalo. Jer, za osiguranja imovine u Hrvatskoj je lani uplaćeno gotovo 3,8 milijardi kuna, a najveći dio toga otpada na obvezno i kasko osiguranje motornih vozila! Inače, u razvijenim zemljama uplate za životna osiguranja, kao načina štednje za dodatnu mirovinu, osjetno su veće ili barem podjednake kao za sve oblike osiguranja imovine! </p>
<p>Lanjski broj novih ugovora za životna osiguranja u Hrvatskoj bio je zapravo veći nego što pokazuje postotak premijskog rasta, ali ukupan rezultat uvelike kvare podaci o storniranju ugovorenih polica - čak i uz cijenu gubitka dijela uloženog novca. Jer, mnogi osiguranici u valu stečajeva ostali su bez radnog mjesta i financijskih mogućnosti za redovito plaćanje, čak i smanjenog iznosa mjesečne premije. </p>
<p>U ovoj godini novi polet životnim (i dupunskim zdravstvenim) osiguranjima trebale bi donijeti izmjene Zakona o porezu na dohodak. Uvrštavanje uplaćenih premija za životna i dopunska zdravstvena osiguranja u porezne olakšice glavni je marketinški adut osiguravajućih društava. </p>
<p>Uz okrupnjavanje, u hrvatskom je osiguranju započeo i drugi, donedavno nezamisliv trend - suradnja dva društva u prodaji paketa različitih osiguranja. Zajednička polica Addende i Auruma za životno i dopunsko zdravstveno osiguranje, prema svjetskim iskustvima, samo je početak prakse povezivanja specijaliziranih osiguravatelja, koji se, uz ostalo, time odupiru pritisku najvećih na tržištu. </p>
<p>Manjim društvima, iako se velika šire još više, i dalje ostaje komercijalno zanimljiv i relativno velik dio tržišta, ali na području tzv. tržišnih niša. Riječ je o posebnim osiguranjima kojima se veliki ne bave ili ih nude u sklopu svojih osigurateljnih paketa, a u praksi ih provode druga, manja društva (osiguranje životinja, sportska osiguranja, osiguranje umjetnina i antikviteta...).</p>
<p>Veći premijski skok očekuje se s oživljavanjem gospodarstva, a da s time računaju i stranci pokazuje osnivanje dva nova osiguravajuća društva u pretežitom švicarskom vlasništvu, kao i najava skorog dolaska talijanskog osigurateljnog diva Generali, koji još razmišlja jedino o tome hoće li kupiti koje od postojećih ili osnovati novo osiguravajuće društvo.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Što donosi pravilnik o poreznim olakšicama </p>
<p>Poslije nekoliko mjeseci zajedničkog rada, osiguratelji i poreznici na samom kraju svibnja završili su tekst Pravilnika o porezu na dohodak kojim se utvrđuju pojedinosti priznavanja uplata za zdravstvena i životna osigurana u porezne olakšice. Dok Pravilnik, čija primjena počinje 1. srpnja, ne dobije zeleno svjetlo u Ministarstvu financija, iz njega prenosimo samo neke, najvažnije i neprijeporne novosti:</p>
<p>- porezna stopa na primitke iz životnog osiguranja (npr. renta) iznosi 15 posto</p>
<p>- kao porezne olakšice fizičkim osobama priznaju se uplate za životna i dopunska zdravstvena osiguranja izvršene nakon 1. srpnja</p>
<p>- ako poslodavac želi uplatiti životno ili dopunsko zdravstveno osiguranje za svoje uposlenike, na iznos premije platit će sve poreze i doprinose - uključujući i doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje(!). Takva nelogična praksa nastavit će se sve do (očekivanih) izmjena zakona s područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja kojima su određeni takvi doprinosi</p>
<p>- uplate za dopunsko zdravstveno i životno osiguranje osiguranik kao odbitnu stavku može prijaviti mjesečno ili na kraju godine, a dokaz za poreznike je isprava dobivena u osiguravajućem društvu</p>
<p>- prilikom isplate osigurane svote iz životnih osiguranja iznos za porez (15 posto) ustegnut će osiguravajuće društvo bez obzira da li se isplaćuje osiguraniku ili korisniku osiguranja. Tako uplaćeni predujam poreza smatra se konačnim pa porezni obveznik (korisnik osiguranja) po toj osnovi nije obavezan podnositi godišnju poreznu prijavu </p>
<p>- primicima po osnovi osiguranja života i mirovine smatraju se iznosi koje isplaćuje osiguravajuće društvo, a do visine uplaćenih premija tijekom trajanja ugovora koje su bile priznate kao porezna olakšica.</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Brodogradnja oživljava riječku metalsku industriju</p>
<p>RIJEKA, 31. svibnja</p>
<p> - U metalskoj industriji Primorsko-goranske županije 1990. godine radilo je 18.000 ljudi u 31 poduzeću, a danas 6500 u 22 poduzeća. Od tog broja u dva brodogradilišta - 3. maj i Viktor Lenac - radi 2700 odnosno 1100, a ostali su uglavnom u poduzećima sa stotinjak zaposlenih. Oživljavanjem brodogradnje polako se bude i kooperantska metalska poduzeća, a u ovom trenutku najveći problem svih njih je nedostatak kvalitetne radne snage. Jer, svi bolji metalski radnici otišli su trbuhom za kruhom u Italiju, gdje većina radi legalno, zarađujući od tri do pet milijuna lira, pa im ne pada na pamet da se vrate za prosječnu plaću od četiri tisuće kuna. </p>
<p>Inače, prosječna plaća u metalskoj industriji Primorsko-goranske županije kreće se od 2200 kuna (MGK pak, limena ambalaža) do 5126 kuna (Viktor Lenac), a prosječna starost zaposlenih je 44 godine. U 2000. godini u Županiji je u stečaj otišlo sedam poduzeća (Torpedo, R. Benčić, Jadrankolor, Vulkan Dibo, Vulkan servis, Industrooprema i Viševica) sa 1250 zaposlenih na dan stečaja. Agonija tih poduzeća trajala je godinama, primjerice Torpedo je definitivno otišao »pod led« još 1995. godine prestankom potrebe za vojnim programom, a minulih godina nije bilo ni snage ni volje da se ta tvornica ponovo vrati na civilni program proizvodnje dizel motora i traktora, pa je 908 zaposlenih završilo na Zavodu za zapošljavanje. </p>
<p>od sedam nabrojenih poduzeća Vulkan Dibo oživio je proizvodnju pod stečajnim upraviteljem Brunom Ahelom, pa sada 80 zaposlenih pokriva troškove poslovanja i plaća proizvodeći brodsku opremu za hrvatska, talijanska i norveška brodogradilišta. Među onima koji uspijevaju dobro poslovati su tvrtke Bimont, Metis, Zanatlija (Kastav) i Končar (Kukuljanovo), od kojih neke rade i za izvoz, dok su u prošloj godini iz grupacije metala gubitak iskazali brodogradilište Punat i MGK pak. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Osnovica za službeničke plaće ostaje 4551 kunu?</p>
<p>S kojom će ponudom Vlada sjesti za pregovarački stol sa sindikatima još se ne zna / Nagađa se da će Vlada možda predložiti dvije različite osnovice - jednu za javne, a drugu za državne službe</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Pregovore o visini osnovice za plaće državnih i javnih službenika, koji su sa sindikatima trebali početi u četvrtak, Vlada je odgodila za sljedeći tjedan. Ovih su se dana, naime, još završavale simulacije plaća prema novim koeficijentima, a u četvrtak je o tome hoće li se i za koliko smanjiti osnovica raspravljala Vladina koordinacija. </p>
<p>S kojom će ponudom Vlada sjesti za pregovarački stol sa sindikatima još se ne zna. Neslužbeno se čuje da bi sadašnja osnovica od 4551 kune čak mogla i ostati, ali se nagađa da će Vlada možda predložiti dvije različite osnovice - jednu za javne, a drugu za državne službe. </p>
<p>Da u Vladi na sve načine pokušavaju ublažiti sniženje plaća nagovijestio je ministar financija Mato Crkvenac. On je ovih dana izjavio kako su sve mogućnosti još otvorene, pa čak i ta da se osnovica ne snižava nego izvedu drugi korektivni zahvati.</p>
<p>Za ovu je godinu masa za plaće u državnom proračunu smanjena 10 posto ili oko 1,5 milijardi kuna. Ako Vlada odustane od smanjivanja plaća i zadrži istu osnovicu, morat će pronaći dodatna sredstva (kojih nema) u proračunu ili će novac za plaće morati uštedjeti na drugim troškovima.</p>
<p>Sindikati su najprije iznenađeno reagirali na odgodu pregovora, jer bi isplata po novom tek u srpnju (umjesto u lipnju) donijela smanjenje plaća za više od 20 posto. No odgoda može biti i dobar znak. Krešimir Sever, čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, kaže da se sada otvara pitanje računa li Vlada možda s nekom pozajmicom sa strane kako bi se ublažio pad plaća i premostili mjeseci do kraja godine. </p>
<p>»Mi pregovore čekamo smireno. Moguće je nekoliko rješenja - da se sadašnje plaće zamrznu, uvedu različite osnovice, da se odgodi primjena ili da Vlada krene s nepravičnom primjenom koeficijenata i snizi plaće. No tada joj sindikati i pregovori ne trebaju«, kaže predsjednik Matice sindikata javnih službi Dalimir Kuba.</p>
<p>O Vladinoj ponudi, kakva god bila, ističe Kuba, provest će referendum među članstvom. Odbije li članstvo predloženu politiku plaća, krenut će u sindikalne akcije. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Stiže doplatak za travanj za 377 tisuća djece</p>
<p>Među dosad obrađenim rješenjima o pravu na doplatak uglavnom su ona »starih« korisnika kojima su automatski utvrđeni novi cenzusi</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Isplata dječjeg doplatka za travanj počela je u četvrtak, 31. svibnja, a većina korisnika primit će ga prije nego im stigne rješenje, izvijestili su u četvrtak iz Odjela za informiranje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Kako doplatak kasni, time je konačno prekinuto »loptanje« korisnika s jedne na drugu adresu dok su pokušavali doći do informacija. Naši nas čitatelji, naime, obavještavaju da su ih iz Mirovinskog zavoda po odgovor najčešće slali nadležnom ministru rada i socijalne skrbi Davorku Vidoviću, a iz Ministarstva, opet, slali su ih u Ministarstvo financija, »koje za doplatak treba osigurati novac pa jedino može davati informacije«.</p>
<p> Vjesnik je u međuvremenu, doduše neslužbeno, dobio obrazloženje da je problem vjerojatno bio administrativne prirode, a ne u nedostatku novca. Naš izvor tvrdi da »Ministarstvo financija ne može Mirovinskom zavodu doznačiti novac prije nego Zavod za to pošalje zahtjev i izračune... a administracija je spora«.</p>
<p>Za isplatu doplatka u travnju doneseno je 194.157 rješenja, doznajemo u Odjelu za informiranje, a od toga je 172.721 stari korisnik, za koje je rješenje automatski prevedeno po novim cenzusima, dok su ostalo novi zahtjevi. Dakle, dječji doplatak za travanj, zajedno s razlikom doplatka za ožujak, ovih bi dana trebalo primiti 194.157 korisnika za 377.091 dijete. Kako obrada zahtjeva još traje, očekuje se da će doplatak za djecu za 2001. godinu ostvariti 380.000 korisnika za približno 600.000 djece. Predviđa se da će svi zahtjevi biti obrađeni do kraja srpnja, doznajemo u HZMO. Zavod, osim toga, podsjeća korisnike da se zahtjev za doplatkom mora obnavljati svake godine, što znači da oni koji su zahtjev podnijeli 31. listopada 2000., moraju obnoviti zahtjev za ovu godinu.</p>
<p>Podsjetimo, doplatak se ostvaruje ovisno o prihodima po članu kućanstva, i to u dva cenzusa, te u određenom postotku od prosječne plaće u državi za prošlu godinu za svako dijete.Vlada je još lani uredbom utvrdila da cenzusi iznose 27,5 posto, odnosno 50 posto od prosječne plaće, a takvi su cenzusi zadržani i za ovu godinu.</p>
<p> Kako je prosječna plaća za prošlu godinu iznosila 3326 kuna, od 1. ožujka niži dohodovni cenzus iznosi 914,65 kuna, a viši 1663 kune. To znači da pravo na doplatak mogu ostvariti obitelji čiji prihodi po članu ne prelaze te iznose. U nižem cenzusu, doplatak za prvo i drugo dijete iznosi 299,34 kuna, a za treće i svako daljnje dijete 166,30 kuna. Isto toliko iznosi doplatak za prvo i drugo dijete u višem cenzusu, dok će obitelji za svako daljnje dijete dobivati po 133,04 kune. Pravo na veću svotu doplatka imaju roditelji djece koja su nesposobna za samostalan život i rad, i ona iznosi 997,80 kuna.</p>
<p> Pravo na uvećani doplatak imaju i djeca koja ga ostvaruju po posebnim propisima, a najviši je 374,18 kuna. Dijete s jednim roditeljem, ono bez roditelja i dijete s teškoćama u razvoju u nižem će cenzusu stvariti pravo na 374,18 kuna, a u višem cenzusu ukupnih prihoda obitelji po članu kućanstva 207,88 kuna, kažu u Odjelu za informiranje HZMO-a.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Pančić nastavlja projekt kupnje umjetnih pužnica </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić najavio je u četvrtak na konferenciji za novinare u Kliničkoj bolnici »Sestre milosrdnice« nastavak projekta pomoći djeci hrvatskih branitelja sa zdravstvenim poteškoćama. Naime, uz suglasnost braniteljskih udruga, to je Ministarstvo u studenome 2000. prenamijenilo novac za poklon paketiće u kupnju 30 uređaja, tzv. umjetnih pužnica, koja su nužna djeci s poteškoćama u slušanju i govoru. Ukupna vrijednost kupljene opreme iznosi 3,6 milijuna kuna, a do kraja godine trebalo bi osigurati novac za kupnju još toliko uređaja.</p>
<p>»Pozivamo sve institucije, udruge i građane da se uključe u ovaj projekt, jer se kvaliteta života u nekoj državi mjeri, među ostalim, i odnosom prema djeci, posebice onoj sa zdravstvenim poteškoćama«, istaknuo je ministar Pančić. Osim pomaganja djeci branitelja, za iduću godinu, najavio je pomoć i za ostalu djecu sa zdravstvenim poteškoćama. </p>
<p>Zahvaljujući na suradnji Ministarstvu branitelja, pomoćnik ministrice zdravstva i idejni začetnik akcije prikupljanja novca za slušne aparate Ante Barbir je naglasio kako je to tek jedno u nizu koordinativnih aktivnosti dvaju ministarstava. »Posebna zasluga pripada prof. dr. Branimiru Peganu i Kliničkoj bolnici »Sestre milosrdnice«, kazao je Barbir. </p>
<p>»Da nije bilo ove akcije, pitanje je koliko bi djece izišlo iz dobi optimalne za liječenje ovom metodom«, upozorio je dr. Pegan. Umjetna pužnica, prema njegovim riječima, predstavlja uređaj koji, nakon operacijske i rehabilitacijske metode, omogućuje djeci sa slušnim poteškoćama da se vrate u potpuno normalan život.</p>
<p>U Hrvatskoj trenutačno ima više od 120 djece sa slušnim poteškoćama. Za sve njih, prije operativnog zahvata i ugradnje slušnog aparata, liječnici preporučuju tzv. osvješćivanje zvuka, čime se posebice bavi Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora »Suvag«. Nakon konferencije za novinare, Pančić i Barbir, uručili su prigodne poklone djeci koja se u KB-u »Sestre milosrdnice« oporavljaju od operativnog zahvata. Pozvali su sve zainteresirane donatore koji žele pomoći kupovinu slušnih uređaja (umjetnih pužnica) za djecu hrvatskih branitelja, da se jave u Ministarstvo branitelja, na telefon 3657011 ili da svoj prilog uplate na žiro račun broj 30104-637-5951, poziv na broj: 111946-1, svrha uplate: donacija. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Kako zaustaviti drastičan pad proizvodnje hrane? </p>
<p>Nužno je podmirivati vlastite potrebe i povećati izvoz hrane na dvije milijarde maraka godišnje, kaže predsjednik Mesićeve radne skupine Antun Debrecin/ S pola milijuna obiteljskih domaćinstava koja se povremeno bave poljoprivredom i to na prosječnih 2,9 hektara Hrvatska ne može u EU / Ulazak u WTO prisiljava na pojeftinjenje hrane za 20 posto </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Poljoprivreda, uz turizam i pomorstvo, trebala bi, prema Strategiji razvitka Hrvatske u 21. stoljeću, biti oslonac razvitka Hrvatske u 21. stoljeću. Međutim, poljoprivreda dosad nije imala sreće sa strategijama. Prva strategija razvitka poljoprivrede, koja je u Saboru prihvaćena konsenzusom 1995., ostala je mrtvo slovo na papiru. Ništa bolje nije prošla ni strategija razvitka agrara i područja posebne državne skrbi, koju je predložila Radna skupina predsjednika Republike Stjepana Mesića. </p>
<p>U poplavi strategija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, u suradnji sa stručnjacima FAO-a i domaćim znanstvenicima, pripremilo je svoju. U Ministarstvu kažu da je riječ o temeljnom dokumentu koji bi trebao dati smjernice razvoja domaćeg agrara do 2010. godine, a bit će dio i ukupne gospodarske strategije, koju priprema Vlada. </p>
<p>Pedsjednik Mesićeve radne skupine za izradu poljoprivredne strategije Antun Debrecin rekao je za Vjesnik da godinama nije postojala politička volja za provedbu kvalitetnih prijedloga u domaćem agraru. Naime, kaže, zabrinjava da se upravo u drugoj polovici '90-ih dogodilo sve ono zbog čega je strategija i prihvaćena - uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda rušio je sve rekorde dostignuvši 1997. vrijednost veću od milijarde dolara. S druge strane, domaći proizvođači hrane još su nešto i mogli proizvesti, ali sve teže prodati. Seljaci sve češće, umjesto na njive, traktorima blokiraju prometnice, kako bi naplatili predanu robu. </p>
<p>Debrecin ističe da se mora zaustavili drastičan pad proizvodnje hrane u Hrvatskoj i povećati proizvodnju, kako bi se osiguralo podmirenje vlastitih potreba i povećao izvoz hrane na približno dvije milijarde maraka na godinu. </p>
<p>Ulazak Hrvatske u WTO prisiljava domaću poljoprivredu na strateški zaokret. U prvom se redu mora napustiti poslovanje uz politiku visokih cijena, kojom se godinama kupovao socijalni mir na selu. Debrecin ističe da se cijene hrane moraju sniziti 20 posto, kako bi domaći proizvođači, uz nespornu kakvoću, i cijenom postali konkurentnima na otvorenom tržištu. Za postizanje tih ciljeva predlaže se i rješenja vezana uz zemljišnu politiku, politiku obiteljskih imanja, poticanje proizvodnje, osposobljavanje velikih poljoprivrednih imanja (bivših PIK-ova) i mjere za razvoj poljoprivrede na područjima posebne državne skrbi. </p>
<p>Sadašnje stanje agrara, prema podacima Ministarstva, više je nego zabrinjavajuće. Tako je 51 posto stanovništva koje se bavi poljoprivredom starije od 50 godina, a većina staračkih domaćinstava na selu nema nasljednika. U Hrvatskoj 36 posto prosječnih izdataka domaćinstava odlazi na hranu (u najsiromašnijim državama taj postotak je iznad 50 posto, a u razvijenim se državama na hranu troši manje od 20 posto). U posljednjih pet godina pokrivenost uvoza izvozom samo je 60 posto. </p>
<p>U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ističu da je glavni cilj nove strategije promjena agrarne strukture. Naime, s pola milijuna obiteljskih domaćinstava koja se samo povremeno bave poljoprivredom, Hrvatska ne može ući u Europsku uniju (EU). Primjerice, Slovenija ima 20.000 registriranih poljoprivrednih proizvođača, a prve procjene u Ministarstvu pokazuju da ih u Hrvatskoj ima između 120.000 i 150.000.</p>
<p>Zabrinjava da Hrvatska danas ima manje poljoprivredne površine nego prije 100 godina. Naime, na prosječnom posjedu od samo 2,9 hektara poljoprivrednog zemljišta, osiromašeni domaći proizvođači hrane, s mehanizacijom starom dvadesetak godina, ne mogu proizvoditi za tržište. Na primjer, u EU prosječan poljoprivredni posjed ima oko 20 hektara. I, najvažnije, za zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a petnaestorica troše 51 posto proračuna, a u Hrvatskoj poljoprivredni proračun nikad nije bio veći od sedam posto. </p>
<p>Sve dok je tako, domaća poljoprivreda, teško da može biti oslonac razvoja.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Upisna groznica počinje</p>
<p>Prijave za prvi krug ljetnog upisnog roka predavat će se 25. i 26. lipnja, a 2. srpnja slijede upisi / Drugi upisni krug tijekom srpnja/ Jesenski upisni rok krajem kolovoza </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Odlukom ministra prosvjete i športa dr. Vladimira Strugara, u hrvatske će se srednje škole u novoj školskoj godini moći upisati 60.445 učenika. Uoči ovogodišnje ljetne upisne groznice, Vjesnik će u četvrtak, 7. lipnja, objaviti Natječaj za upis učenika koji sadrži podatke o upisnim kvotama svake pojedine škole i programa. </p>
<p>Prema odluci Ministarstva prosvjete, u svakom se upisnom krugu učenik može prijaviti za upis u samo jednu školu, odnosno u najviše tri programa iste škole.</p>
<p>Učenici će se, kao i obično, u škole upisivati u dva upisna roka. Prijave za prvi krug ljetnog upisnog roka predavat će se 25. i 26. lipnja, a 2. srpnja slijede upisi. Drugi će se upisni krug održati tijekom srpnja, a nakon objave nepopunjenih upisnih mjesta na školskim oglasnim pločama, uslijedit će, krajem kolovoza, jesenski upisni rok. Posljednja prigoda za upis je 31. kolovoza, no kako doznajemo u Ministarstvu prosvjete, škola može iznimno (ako postaje opravdani razlozi), po vlastitoj odluci, nastaviti upis i nakon toga roka, sve do popunjena slobodnih mjesta. Prijavljivanje učenika u škole većinom se neće naplaćivati, osim ako je riječ o školama koje provode postupak ispitivanja sposobnosti i darovitosti učenika (primjerice, škole likovnih umjetnosti i dizajna, glazbene, plesne i slične škole). Iako Ministarstvo prosvjete nije utvrdilo zajedničku cijenu troškova prijava u te škole, odlučeno je da ni jedna od njih ne smije svoje troškove naplatiti više od 100 kuna po učeniku.</p>
<p>Zbog specifičnosti pojedinih školskih programa, odnosno budućih zanimanja, neki će kandidati prije upisa u škole morati proći i zdravstveni pregled. Ministarstvo je, naime, utvrdilo zanimanja u koja se učenici po završetku škole neće moći zaposliti zbog mogućih zdravstvenih smetnji. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Marinković ne želi sjediti u HND-u dok je tamo Pilsel </p>
<p>ZAGREB, 31. lipnja</p>
<p> - Na sjednici Središnjeg odbora Hrvatskog novinarskog društva (HND) u četvrtak prihvaćen je zahtjev potpredsjednika HND-a Drage Pilsela da se njegov slučaj ponovo vrati na razmatranje Vijeću časti HND-a.</p>
<p>Naime, na 7. sjednici Vijeća časti HND-a prihvaćen je prigovor ministra javnih radoa, obnove i graditeljstva Radimira Čačića koji je optužio Pilsela da ga je svojim nastupom u emisiji HTV-a »TV-interview-misli 21. stoljeća«, u studenom 2000. diskreditirao. Vijeće časti je zaključilo da se Pilsel tim javnim istupom ogriješio o Kodeks časti hrvatskih novinara, »jer je iskoristio medije kao oblik ucjene za utjerivanje neisplaćenog duga«. </p>
<p>Podsjetimo, Pilsel je optužio Čačića da mu nije isplatio 8.000 kuna honorara kao vanjskom suradniku propalog Tjednika, čiji je Čačić bio vlasnik.</p>
<p> Središnji odbor HND-a u četvrtak je ipak prihvatio žalbu Pilsela na odluku Vijeća časti, jer Vijeće prilikom donošenja odluke nije saslušalo Pilsela. Stoga će Vijeće časti morati saslušati Pilsela i ponovo razmotriti svoju odluku.</p>
<p>Pilsel je kao predsjednik »Foruma 21« zajedno s članom Foruma Lukom Mitrovićem optužio je HND da blokira rad »Foruma 21«, jer mu »ne daje financijsku podršku«. Predsjednik HND-a Dragutin Lučić odgovorio im je kako im oni i ne mogu dati novac sve dok napokon ne naprave program »Foruma 21«.</p>
<p>Potpredsjednik HND-a Gojko Marinković demonstrativno je dao ostavku na funkciju, kao i na sve ostale dužnosti u HND-u, obrazloživši kako »više ne želi sjediti u društvu sve dok u njemu bude djelovao i Drago Pilsel«. </p>
<p>D. Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Umjesto odgovora iz HIS-a - znakovita šutnja</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Na početku, pravosudna raspetljavanja slučaja Pašalić, nakon što je državni odvjetnik Radovan Ortynski najavio u srijedu u Vjesniku otvaranje istrage o posljednjim navodima Miroslava Šeparovića, vezanim uz navodne dokaze o Pašalićevoj upetljanosti u neka kaznena djela, zavladao je muk. Prije svega u HIS-u, tajnoj službi u kojoj je pohranjena većina arhiva, ne samo te, nego i ostalih tajnih službi, SIS-a i SZUP-a, za koje se sve sumnjalo da su se za bišeg režima, ne samo bavile zloporabama nego i prikrivanjem teških kaznenih djela i drugim kriminalom.</p>
<p>Damir Lončarić, šef HIS-a, bio je u srijedu i četvrtak nedostupan Vjesnikovim novinarima. U četvrtak smo u UNS-u, čiji je HIS dio, dobili potvrdu da je Lončariću, prenesena naša poruka, da želimo razgovarati o mogućnosti otvaranja HIS-ova arhiva radi ustanovljavanja istine o optužbama bivšeg šefa HIS-a Miroslava Šeparovića na račun Ivića Pašalića. Đurđa Adlešić, predsjednica saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, uputila nas je na HIS, sugerirajući da bi se u tamošnjem arhivu moglo provjeriti stoje li Šeparovićeve optužbe. Iz naputka Đurđe Adlešić i muka koji dopire iz HIS-a, dade se naslutiti da opet nešto ne štima unutar popularno prozvane hrvatske obavještajne zajednice, i onih koji je nadziru: zastupnika u matičnom parlamentarnom odboru. Nameće se ozbiljno pitanje: znaju li u matičnom parlamentarnom odboru što je sve u arhivu HIS-a. Je li napravljen, vjerodostojan popis svega što je zatečeno u zgradi na Kunišćaku. Je li u tom popisivanju sudjelovao i netko iz Odbora? Prošlog su ljeta dva vodeća politička tjednika objavila HIS-ove dokumente o akciji davanja lažnog identiteta osobama osumnjičenim za pokolj u Ahmićima. Kuloarski su pljuštale optužbe tko je novinarima dostavio materijal te time minirao pravodobno uhićenje osumnjičenih: HIS, MUP ili Đurđa Adlešić? Neki saborski kuloari upozorili su nas da Đurđa Adlešić jedva čeka postati bjelovarskom gradonačelnicom. Navodno je posao šefice Odbora jako iscrpio i sve je teže podnosila to što u javnosti mora ostavljati dojam da su sve tajne službe pod potpunim parlamentarnim nadzorom, te je iz tih razloga dala spomenutu izjavu Vjesniku.</p>
<p>Održi li Radovan Ortynski obećanje da će otvoriti istragu o Šeparovićevim optužbama na račun Pašalića, i HIS će biti primoran državnom odvjetničkom timu otvoriti svoj arhiv. </p>
<p>Željko Peratović</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Pojeftinjuje 80 posto lijekova </p>
<p>Klubovi zastupnika podržali su taj zakon, no naglasili su da bi pojeftinjenje lijekova moglo prouzročiti nestašice budući da farmaceutske industrije i veledrogerije već upozoravaju na to.</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Očekuje se da će u Hrvatskoj pojeftiniti 80 posto lijekova nakon što je Sabor jednoglasno prihvatio e izmjene Zakona o lijekovima i medicinskim proizvodima. Iz zdravstvene blagajne za lijekove se godišnje troši oko milijardu i pol kuna. Zamjenik ministrice zdravstva Rajko Ostojić na saborskoj sjednici u četvrtak ustvrdio je da bi određivanje referentnih cijena lijekova, odnosno njihovo usuglašavanje s cijenama medikamenata u tranzicijskim zemljama i u onima sa sličnom kupovnom moći stanovništva, smanjilo troškove zdravstva. Prema njegovim riječima, sličan sustav cijena lijekova već su prije uvele neke zemlje Srednje Europe, među kojima i Slovenija. </p>
<p>Klubovi zastupnika podržali su taj zakon, no naglasili su da bi pojeftinjenje lijekova moglo prouzročiti nestašice budući da farmaceutske industrije i veledrogerije već upozoravaju na to.</p>
<p> Viktor Brož istaknuo je uime HSLS-a da Ministarstvo zdravstva mora biti spremno i na intervenciju bude li potrebno. Upozorio je da su cijene lijekova samo segment racionalizacije zdravstva, a da će tek cjelovita reforma riješiti teškoće u toj djelatnosti. Snježana Biga-Friganović uime SDP-a otvorila je problem skidanja beta-interferona s liste lijekova koje plaća HZZO, čime su zakinuti oboljeli od multiple skleroze. Riječ je o lijeku o kojem postoje nedoumice zbog njegove učinkovitosti pa će se, najavila je, tražiti očitovanje nezavisnih stručnjaka. Biga-Friganović ukazala je i na problem dostupnosti lijekova za maligne bolesti, posebice rak dojke koji je u Hrvatskoj u porastu. Za Miroslava Furdeka, odnosno HSS, lijekovi nisu ključni problem neracionalnog zdravstva, a podržao je osnivanje državne agencije za lijekove. Za liberalniji uvoz lijekova na liječnički recept kojih nema u Hrvatskoj zauzela se Vesna Škare-Ožbolt uime Kluba DC-a. </p>
<p>Očitujući se o raspravi, Ostojić je, između pstaloga, kazao da će uskoro stići relevantna mišljenja o učinkovitosti beta-interferona. Budu li povoljna, taj će se lijek vratiti na listu. Najavio je da će uskoro za oko 40 pacijenata s kroničnom leukemijom na raspolaganju biti novi lijek »Glivec«.</p>
<p>Sabor je obvezao Vladu da mu do prve jesenske sjednice dostavi izviješće o tijeku reforme zdravstva.</p>
<p>Ivka Bačić, Goranka Jureško i Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Jugoistok Europe mora se ujediniti ili će propasti, kaže Robertson</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - »Cijela regija jugoistočne Europe mora se ujediniti jer će inače propasti u ruševinama«, rekao je u četvrtak lord George Robertson, glavni tajnik NATO-a, nakon jednosatnog razgovora s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem na zagrebačkom aerodromu uoči Mesićeva puta u Sarajevo i Robertsonova u Dubrovnik. Robertson je poslije objasnio kako je, rekavši to, mislio samo na one oblike suradnje kakvi su normalni i uobičajeni u svijetu i ništa više od toga.</p>
<p>Prema Mesićevim riječima, u razgovoru su zaključili da je stanje u regiji stabilno, te da je državama i dalje strateški cilj integriranje u Europu. »Na prostoru bivše Jugoslavije još ima trusnih situacija, posebno na jugu Srbije, Kosovu i u Makedoniji. No, jug Srbije se smiruje, a Kosovo se priprema za izbore, ima ekscesa ali je stanje pod kontrolom«, smatra hrvatski predsjednik. U Makedoniji se, dodao je, rat još može spriječiti političkom odlučnošću.</p>
<p>Za Robertsona su promjene na jugu Srbije »uspjeh i nada za budućnost«, a makedonsku krizu opisuje kao »stanje na oštrici mača, gdje grupica naoružanih huligana još ugrožava opstojnost demokratske i multietničke države«. Vladi nacionalnog jedinstva u Skopju poručio je da iskoristi priliku i krene u političke reforme. U tome, istaknuo je, ima podršku međunarodne zajednice, ministara NATO-a i hrvatskog predsjednika Mesića. </p>
<p> Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza pozdravio je političke promjene u Hrvatskoj napomenuvši da ih je lani nazvao »najboljom viješću u 21. stoljeću jer je Hrvatska konačno okrenula leđa nasilnom nacionalizmu«. Pohvalio je Hrvatsku i zbog napretka u demokraciji, ekonomskim i političkim reformama konstatirajući da je naša zemlja i dalje predvodnica sigurnosti u regiji. Robertson je to ocijenio »dobrim znacima« dajući do znanja da u Hrvatskoj još ima razloga za zabrinutost. </p>
<p>Mesić i Robertson razgovarali su i o standardizaciji Hrvatske vojske i pripremama za ulazak u NATO-pakt. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Radoš: Hrvatskoj se prigovara jer nema ključne zakone o obrani </p>
<p>DUBROVNIK, 31. svibnja</p>
<p> - Hrvatska kasni s donošenjem zakona o nacionalnoj sigurnosti i zbog toga već dobiva primjedbe iz međunarodne zajednice. Istaknuo je to u četvrtak hrvatski ministar obrane Jozo Radoš, koji sudjeluje u Dubrovniku u radu konferencije Wilton Parka o promicanju mira i prosperiteta u zemljama jugoistočne Europe. </p>
<p>»Zakone o obrani, službi u Oružanim snagama i o nacionalnoj sigurnosti trebali bismo imati najesen. Ne bi bilo dobro ako donošenje tih dokumenata odgodimo za zimu ili za iduću godinu«, rekao je Radoš. Kako je ocijenio, »ne kasnimo dramatično, nego ne idemo tako brzo kao što smo željeli«. Prema riječima ministra obrane, to što ti zakoni još nisu doneseni »logično je jer su u pitanju ključni dokumenti«. </p>
<p>Komentirajući primanje Hrvatske u grupu Vilnius, među devet zemalja koje žele ući u NATO na sastanku u Pragu potkraj 2002., Radoš je rekao kako je to priznanje i potvrda »pozitivnih trendova koji se događaju u Hrvatskoj«. No, napomenuo je, Hrvatska će postati ravnopravna članica skupine Vilnius tek kad postane članica NATO-ova programa Membership Action Plan (MAP), što se može očekivati do kraja ove godine. </p>
<p>»Tada ćemo na neki način postati i službeni kandidat za NATO, kao što su i ostale članice te skupine«, objasnio je Radoš.</p>
<p> Na pitanje je li donošenje zakona o nacionalnoj sigurnosti izravno povezano s ulaskom u MAP, Radoš je odgovorio da to nije tako striktno uvjetovano, ali već se mogu čuti i prigovori što Hrvatska nema strateških dokumenata. </p>
<p> Na pitanje je li počela prekvalifikacija časnika HV-a u neka druga zanimanja, rekao je da je Hrvatska prihvatila 28 partnerskih ciljeva koji se ne bave tim pitanjima.</p>
<p> »Smanjujući broj profesionalnih vojnika, trebamo istodobno osloboditi sredstva za bolju obuku i opremu kako bismo time podigli razinu snaga. Nadamo se da ćemo najesen imati gotove programe i da ćemo to izvesti uz napore naše vlade, a dijelom uz pomoć standardnih projekata NATO-a i programa Svjetske banke«, istaknuo je Radoš. Dodao je da su ga sudionici na konferenciji najviše pitali o reformi hrvatskih Oružanih snaga, smanjenju osoblja u vojsci i Ministarstvu te o demokratskoj kontroli nad Oružanim snagama.</p>
<p> »Hrvatska nema što kriti, trebamo svijetu obznaniti naše pozitivne reforme, ali i otvoreno raspravljati o procesima u Ministarstvu obrane«, kazao je hrvatski ministar obrane. Jedno pitanje odnosilo se i na prosvjede, te na umirovljenje generala. »To su stvari koje su demokratske po sadržaju, ali nisu poželjne. One su dio demokracije, no bilo bi bolje da se ne događaju«, rekao je Radoš. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Viro: »Vojska je bila zakinuta, a ne privilegirana pri otkupu stanova«</p>
<p>Ministar će ubuduće, prema novom pravilniku, po vlastitu nahođenju moći dijeliti samo jedan, umjesto pet posto raspoloživih stanova / Stan neće moći dobiti svi profesionalni gardisti kako je obećano, pa će se za njih nastojati osigurati povoljni krediti</p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Nakon napisa o umirovljenim generalima i visokim časnicima Hrvatske vojske koji su, prema nekim medijima, navodno po iznimno niskim cijenama kupovali ili otkupljivali luksuzne stanove od kojih ni jedan nije manji od stotinu četvornih metara, u četvrtak je reagiralo Ministarstvo obrane, iznoseći u javnost popis umirovljenih pripadnika Oružanih snaga te osoba izvan sustava MORH-a i OS, kojima su stanovi dodjeljivani na temelju posebnog pravilnika, po tzv. diskrecionom pravu ministra obrane ili na temelju odluka zamjenika ministra ili nadležnog pomoćnika.</p>
<p>»Vojska je, suprotno navodima iz medija, bila zakinuta a ne privilegirana pri otkupu stanova. Morala je plaćati višu cijenu u odnosu na ostale građane«, upozorio je glasnogovornik MORH-a, brigadir Dušan Viro, dodajući kako ne bi trebalo raditi senzacije od razlika u visini plaća i kvadraturi stanova zapovjednika i vojnika. Prema njegovim riječima, ostali građani također su otkupljivali stanove, plaćajući tri do pet posto njihove nominalne vrijednosti, no, to, kaže, očito nije bilo dovoljno senzacionalno. Svoj iskaz potvrdio je i odlukom suda, prema kojoj MORH mora vratiti razliku novca svim vojnim osobama koje su platile otkup više od drugih građana. Osvrćući se na »slučaj« otkupa stana generala Gotovine, Viro je kazao kako je riječ o istaknutom sudioniku i invalidu Domovinskog rata koji je posve normalno iskoristio svoje pravo na otkup stana. </p>
<p>»Samo zbog javnosti, koju, dakako, ponajprije zanima način rješavanja stambenog pitanja visokih časnika HV-a, odlučili smo izaći s popisom u javnost«, naglasio je Viro. Na pitanje, očekuju li u MORH-u reakciju na njegovo objavljivanje, tek je diplomatski odgovorio kako je to vrlo teško prognozirati. Prema njegovim riječima, u odnosu na svoje prethodnike, ministar Jozo Radoš do sada nije koristio diskrecijsko pravo koje mu omogućava da po vlastitom izboru dodijeli pet posto raspoloživih stanova, a novi će pravilnik, koji je trenutno u pripremi, tu mogućnost smanjiti na samo jedan posto.</p>
<p>Vlada je, ističu u MORH-u, donijela odluku da sve vojne osobe, koje su podnijele zahtjev do 30. kolovoza prošle godine, imaju pravo na otkup stana, no nije određen rok do kada ga moraju otkupiti. Za djelatne vojne osobe, koje u traženom roku nisu podnijele zahtjev, u skladu s novim pravilnikom odredit će se visina mjesečnog najma, dok će oni iz te kategorije, kojima je uz to prestala i vojna služba, morati vratiti stanove MORH-u. »Problem o kojemu se puno manje piše je činjenica da su se bivše Vlade obvezale riješiti stambeno pitanje profesionalnim gardistima, no to će se vrlo teško i dogoditi«, upozorava Viro. Naime, kako kaže, trenutačno postoji između pet i šest tisuća gardista koji neće dobiti stan, iako su na ratištu proveli i više od pet godina. Kako nema dovoljno sredstava za stambeno zbrinjavanje takvih i sličnih slučajeva kupovinom ili gradnjom stanova, u MORH-u najavljuju dodjeljivanje nešto povoljnijih stambenih kredita u odnosu na tržišne. </p>
<p>Podsjećaju kako je Uprava MORH-a za graditeljstvo i zaštitu okoliša preuzela 38.226 stanova, 426 poslovnih prostora i 3.721 garažu koje je koristila bivša JNA. Zajedno sa sagrađenim stanovima u evidenciji je tako 41.178 stanova Na novinarski upit o budućim umirovljenjima časnika HV-a, Viro je istakao kako su ona moguća, no to s obzirom na najavljeni reustroj HV-a i nije iznenađenje.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Hrvatska ima 4,381.352 stanovnika, tri posto manje nego '91. </p>
<p>Konačni rezultati popisa, koji će stajati 142 milijuna kuna, za godinu dana / U odnosu na popis iz 1991. manje je i stanovnika i kućanstava i stanova </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Prema prvim rezultatima popisa stanovništva, kućanstava i stanova, Hrvatska je 31. ožujka imala 4,381.352 stanovnika, 1,474.298 privatnih kućanstava i 1,647.599 stanova za stalno stanovanje. Ti su rezultati dobiveni neposrednim zbrajanjem popisanih jedinica i podložni su promjenama. Oni se ne mogu uspoređivati s podacima iz popisa 1991. jer je u međuvremenu UN promijenio definiciju za izračun ukupnog broja stanovnika u zemlji. Konačne rezultate imat ćemo za godinu dana. Istaknuo je to na konferenciji za novinare u četvrtak ravnatelj Državnoga zavoda za statistiku Ivan Rusan. </p>
<p>U odnosu na popis iz 1991. kad je u tadašnjoj SR Hrvatskoj živjelo 4,784.265 stanovnika, u samostalnoj Republici Hrvatskoj broj stanovnika smanjio se oko tri posto, broj kućanstava 4,8 posto, a i stanova je 4,6 posto manje. Smanjenje je dijelom uvjetovano metodologijom ovogodišnjeg popisa u odnosu na prethodni. Naime, prema preporukama UN-a i Eurostata, u ovogodišnji popis ubraja se samo prisutno stanovništvo. </p>
<p>Karakteristika je popisa 2001. i što se smanjio broj stanovnika u županijama, posebice u onima jako zahvaćenim ratom, nestala su mnoga sela i naselja, a promijenio se i sastav stanovništva, nacionalno i starosno. </p>
<p>Najveći udjel u smanjenju u odnosu na 1991. i apsolutno i u postocima otpada na Srbe kojih je 1991. u Hrvatskoj bilo 581.663. Premda će se na konačne rezultate čekati još godinu dana, prema popisu realno je očekivati da Srba u Hrvatskoj neće biti više od pet posto. </p>
<p>Veliko smanjenje doživjeli su Jugoslaveni kojih je 1991. bilo 106.041, te Muslimani koji su se u ovom popisu nacionalno izjašnjavali uglavnom kao Bošnjaci, a 1991. ih nije bilo u popisu. S druge strane, povećao se broj Talijana, Nijemaca, Židova i Albanaca. Ima i Istrijana, Dubrovčana, Zagoraca, Međimuraca... dakle onih regionalno opredijeljenih. </p>
<p>Nekadašnji građani na privremenom radu u inozemstvu više ne postoje, ali postoje hrvatski državljani koji žive u inozemstvu i koji su se popisali. Prema privremenim podacima, takvih je 98.992 građanina, među kojima je Srba s privremenim boravištem u SR Jugoslaviji 36.470 i 9805 u BiH (Republika Srpska). </p>
<p>Nastavilo se smanjenje broja stanovnika po županijama i regijama. Istodobno povećao se broj ljudi u gradovima, a smanjio u selima. Ovogodišnji popis potvrdio je da su naše najnaseljenije županije one s najvećim gradovima, kao i da su one s malim gradovima u kojima desetljećima nije ulagano u gospodarstvo, demografski ugrožene. U većini županija smanjenje broja stanovnika posljedica je rata. Osobito je to izraženo u Ličko-senjskoj, Šibensko-kninskoj, Zadarskoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. </p>
<p>Povećan je broj stanovnika u Zagrebačkoj županiji, ponajprije zbog naseljavanja. U tome prednjači Grad Zagreb koji s 809.701 stanovnikom ni izdaleka nije blizu milijunu, kako se godinama govorilo. </p>
<p>Na ukupno smanjenje stanovnika u Hrvatskoj utjecao je Domovinski rat, ali i stalno iseljavanje.</p>
<p> Konačni rezultati popisa objavit će se u oko 200 različitih tabela u dvadesetak knjiga, a prve tablice bit će objavljene u prvom tromjesečju 2002. godine. Popis će stajati 142 milijuna kuna.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada više ne može smjenjivati župane </p>
<p>Ministri nezadovoljni zakonom po kojem je Vlada nemoćna ako županijska skupština odbije njezin prijedlog za razješenje župana / Račan vratio na doradu prijedlog da se s dva do pet posto spomeničke rente oporezuje ukupni prihod djelatnosti (kafića, restorana...) u spomeničkom području / Zagreb dobiva međunarodni institut za ravnopravnost spolova? </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Nakon duge i burne rasprave u kojoj se ispostavilo da Vladina gospodarska koordinacija nije ni vidjela prijedlog zakona koji gospodarstvenicima uvodi nove namete, premijer Ivica Račan u četvrtak je na dodatne konzultacije vratio prijedlog o uvođenju spomeničke rente.</p>
<p>Izmjene Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predvidjele su da gradovi i općine mogu uvesti od dva do pet posto spomeničke rente na ukupni prihod koji se ostvaruje djelatnostima obavljenim u nepokretnim kulturnim dobrima, ili na području kulturno povijesne cjeline, posebice u ugostiteljstvu i turizmu. Sa 70 posto tog novca raspolagali bi gradovi i općine, a 30 posto završilo bi u državnom proračunu, s tim da se sav novac mora potrošiti na zaštitu i očuvanje kulturnih dobara. Investitori koji grade nove ili nadograđuju stare zgrade u zaštićenim cjelinama, trebali bi lokalnoj upravi platiti i jedan posto ukupne vrijednosti investicije.</p>
<p> Prijedlog Ministarstva kulture naišao je na žestoko protivljenje svih ministara koji imaju veze s gospodarstvom i graditeljstvom. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić proglasio ga je protivnim zaštiti kulturne baštine jer će iz zaštićenih jezgri, koje u većini gradova već sad propadaju, istjerati sve ulagače. I bez tih dodatnih nameta, svako ulaganje u tim područjima podvrgnuto je bitno strožim, a time i skupljim propisima pa bi, ako se želi njihovo oživljavanje i bolje održavanje, bilo logičnije da se investitori oslobode postojećih nameta umjesto da ih se opterećuje novima, tvrdili su ministri.</p>
<p>Kako Vlada može smijeniti župana (gradonačelnika ili načelnika) koji svoj posao, po njenom uvjerenju, ne obavlja dobro - bilo je pitanje koje je, uz podjelu imovine između državne i lokalne uprave, najviše mučilo ministre u dugoj raspravi o izmjenama Zakona o sustavu državne uprave. Naime, predviđena je samo mogućnost da Vlada predloži županijskim skupštinama, gradskim i općinskim vijećima razrješenje župana, gradonačelnika ili načelnika ako učestalo loše obavljaju poslove državne uprave koje je na lokalnu upravu prenijela država. Što će se dogoditi ako skupštine i vijeća odbace prijedlog Vlade, nigdje ne piše. Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević upozorio je kolege da dužnosnici lokalne uprave odgovaraju samo lokalnim predstavničkim tijelima, što nije nimalo oduševilo većinu ministara. Jer, po tome, Vladi preostaje samo da ukine prijenos određenih ovlasti, no tada se postavlja pitanje tko će obavljati te poslove.</p>
<p>Ministri su mnogo vremena potrošili i na moguće probleme oko raspodjele imovine između lokalne i državne uprave na županijskoj razini koja bi trebala dobiti svog posebnog prvog čovjeka - predstojnika županijske državne uprave. On će obavljati poslove što su dosad bili u nadležnostima župana, koji su bili dužnosnici i lokalne i državne uprave. Premijer je, k tome, postavio i pitanje »Hrvatima toliko potrebne skromnosti«, bez koje bi u smještanju novih dužnosnika moglo biti »enormno mnogo problema«. </p>
<p>Zakon koji je i ministar Ivanišević proglasio nesavršenim (lex imperfecta), u Sabor ide po hitnom postupku jer, priznao je Ivanišević. Ministarstvo pravosuđa čekalo je mjesec dana da se on vrati s bolovanja, prije no što tako važan zakon uputi u proceduru. Tako su se Vlada i Sabor našli u velikoj vremenskoj stisci budući da 1. srpnja počinje primjena decentralizacije uprave.</p>
<p>Vlada je u četvrtak prihvatila prijedlog nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova. Predsjednica Povjerenstva i potpredsjednica Vlade Željka Antunović naglasila je da bi uskoro u Zagrebu mogao biti osnovan međunarodni institut za ravnopravnost spolova, koji bi bio regionalno središte za rješavanje tih pitanja.</p>
<p>Sanja Kapetanić</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Odluka o povratku HDZ-ovih zastupnika u odbore do ponedjeljka</p>
<p>Najavio je to predsjednik Sabora Tomčić nakon sastanka s predsjednikom Kluba HDZ-a Šeksom </p>
<p>ZAGREB, 31. svibnja</p>
<p> - Po ne zna se koji put tijekom 12. sjednice Hrvatskoga sabora predsjednik Zlatko Tomčić utvrdio je ne samo da nema kvoruma u sabornici nego i da odbori nisu odradili posao pa je zato prekinuo sjednicu. Tomčić se potom sastao s predsjednikom Kluba HDZ-a Vladimirom Šeksom.</p>
<p> Kao što je poznato, hadezeovci ne dolaze na sjednice odbora gotovo dva mjeseca otkako je odbijen prijedlog da Ivić Pašalić bude član Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Nakon sastanka s Tomčićem, Šeks je rekao da će o svemu raspravljati Klub zastupnika HDZ-a, a zatim će se odlučiti hoće li se njihovi zastupnici vratiti u odbore. Posebno je naglasio da »to treba gledati u širem kontekstu rezultata nedavnih lokalnih izbora«, ali nije objasnio tu vezu. Rekao je tek da su u županijama u tijeku razgovori o koalicijama i da je to kontekst koji spominje. Odbacio je mogućnost da se radi o nekakvoj ucjeni.</p>
<p> O pitanju kvoruma uslijedila je sjednica Predsjedništva Sabora, proširena s predsjednicima klubova. Zatko Tomčić rekao je nakon sjednice da je prethodno sa Šeksom imao »konstruktivan razgovor« i da je dobio »obećanje da će HDZ razmotriti pitanje povratka u radna tijela Sabora najkasnije do ponedjeljka«. Dodao je da je Šeks prihvatio argumente o odgovornosti prema javnosti i trošenju proračunskog novca. »O tom problemu razgovarali smo i na proširenom Predsjedništvu«, rekao je.</p>
<p> Na pitanje novinara je li se razgovaralo i o Šeksovu traženju da se taj problem poveže s postizbornim koalicijama na lokalnoj razini, Tomčić je kazao da povratak u saborske odbore ne može imati nikakve veze s koaliranjem na lokalnoj razini. To može biti samo pitanje nekih drugih dogovora, naglasio je i podsjetio da je šestorka ovih dana ponudila velike koalicije u četiri županije.</p>
<p> Prihvaćena je i kratkoročna mjera za osiguravanje kvoruma prilikom glasovanja tako da se na početku svake sjednice glasuje o onome što je raspravljeno prethodnog dana, objasnio je predsjednik Sabora. Najavio je da će se do jeseni pokušati izraditi nova pravila ponašanja u Saboru koja bi trebala racionalizirati rad, a težište posla prebaciti na odbore.</p>
<p> Tomčić je najavio i promjene u Poslovniku. Na konstataciju novinara da HDZ nije upitan budući da šestorka ima »komotnu većinu«, odgovorio je da su za kvorum odgovorni svi, a što se tiče radnih tijela ipak je najodgovorniji HDZ, premda je i bojkot rada demokratsko pravo te stranke. Glede mogućeg financijskog kažnjavanja nediscipliniranog ponašanja zastupnika, Tomčić je kazao da se to zasad nije razmatralo.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Dobili kompjutere, izgubili mjesto za pušenje</p>
<p>Ovih su dana saborski zastupnici, ne bi li popravili svoje informatičko znanje, dobili na raspolaganje nekoliko računala u Informacijskom centru. No, to je izazvalo dodatne »nevolje« jer su istodobno izgubili mjesto za pušenje. Budući da kompjuteri ne trpe dim cigareta, pušači su dobili izgon i za njih će se morati pronaći novi prostor, manje reprezentativan od onoga u Informativnom centru. Već do sljedeće saborske sjednice Predsjedništvo Hrvatskoga sabora prihvatit će odluku o zabrani pušenja u parlamentu, odnosno pušači će moći »dimiti« samo na mjestima određenim za pušenje. </p>
<p>Jedna od mogućnosti je da se sadašnji prostor za novinare prenamijeni u onaj za pušače, a predstavnici medija dobili bi prostorije u prizemlju. Naravno, zastupnici su nezadovoljni što će morati pješačiti na drugi kat pa su predložili da se za tu »uživanciju« preuredi saborska terasa, u produžetku Velike vijećnice. Ali, kako bi to tražilo i nešto više kuna, zasad je teško vjerovati da će se zastupnicima uslišiti želja pa će se morati zadovoljiti po sistemu - što daš, daš. G. J.</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010601].
|
