NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010301].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 225113 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>01.03.2001</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Političari suglasni da Hrvatska nije bila agresor u BiH, ali ne i o ulozi HDZ-a</p>
<p>Tomac: Istina je u cjelini, a ne u jednom dijelu ili primjeru / Kramarić: Sabor zaista nikad nije raspravljao o slanju HV-a u BiH / Nikolić: Brkanje HDZ-a i državnih institucija nije dobro ni za državu niti za Mesića / Škare Ožbolt: Tuđman je upozorio Izetbegovića da će se JNA zaustaviti u BiH / Šeks: U Mesićevoj glavi postoji logički problem, jer Sabor nije ni trebao odlučivati o odlasku HV-a u BiH / Trconić: Tuđmanova politika o podjeli Bosne bila je pogrešna / Blažeković: Tvrdnja da Hrvatska nije bila agresor, točna de iure, ali ne i de facto</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Na konferenciji za novinare u utorak, predsjednik Republike Stipe Mesić rekao je da Hrvatska nije bila agresor na BiH, ali je, prema njegovim riječima, Vesna Pusić upozorila da je bivša vlast vodila agresivnu politiku prema susjednoj državi. Takvo tumačenje nekadašnjih odnosa Hrvatske i BiH za Vjesnik su komentirali dužnosnici hrvatskih političkih stranaka.</p>
<p>»Istina je u cjelini, a ne u pojedinom fragmentu, događaju ili primjeru«, tvrdi potpredsjednik Sabora Zdravko Tomac. »Oni koji daju opće ocjene na temelju nekog događaja, ekscesa ili pojedinačnog primjera čine velike i neoprostive pogreške. Kad se gleda cjelina, nedvojbeno nema elemenata na temelju kojih bi se moglo reći da je Hrvatska bila agresor u BiH«, kaže Tomac. Slažem se s predsjednikom Mesićem kad kaže da Hrvatska nije bila agresor u BiH. Tomac podsjeća da su Hrvatska i BiH bile najprije žrtve srpske agresije. Kad je 70 posto BiH bilo okupirano i kad su Bošnjaci i Hrvati bili istjerani iz velikog dijela BiH, međunarodna zajednica sve je uvjeravala da treba priznati realnost na terenu. Kad su svi ti prognanici došli na dijelove BiH koji nisu bili okupirani, koje su Hrvati obranili, nastali su krupni problemi između Hrvata i Bošnjaka. U tim okolnostima, međunarodna zajednica ponudila je kao rješenje trojnu podjelu BiH, što je i kod Hrvata i kod Bošnjaka proizvelo uvjerenje da je »tvoje samo ono što vojnička čizma drži«. Tada dolazi do sukoba Hrvata i Bošnjaka, što bitno mijenja stanje, jer se jedan rat koji je dotada bio smišljena, genocidna agresija Srbije, pretvara u novu vrstu sukoba svakoga sa svakim. I tijekom tog rata, hrvatska vlast je primala izbjeglice Bošnjake i jednako ih tretirala kao i Hrvate. Cijelo vrijeme do rata preko Hrvatske je išlo ilegalno naoružavanje Bošnjaka. Sve to dokazuje, drži Tomac, da nije bilo nikakvog smišljenog plana da Hrvatska bude agresor u BiH.</p>
<p>Nakon što je došlo do sporazuma i mira s Bošnjacima, ponovno dolazi do formalnog savezništva. Povijesna je činjenica da Hrvatska vojska spašava Bihać, a u daljnjim akcijama HV zajedno s HVO-om i Armijom BiH nastavlja oslobađati BiH. Međutim, tada ponovno dolazi do miješanja međunarodne zajednice koja vojno napredovanje Hrvata i Bošnjaka zaustavlja na crti koja osigurava 49 posto teritorija predviđenog za bosanske Srbe. To pokazuje da je međunarodna zajednica bitno pridonijela dijeljenju BiH, ako se o tome može govoriti na taj način, smatra Tomac.</p>
<p>Zlatko Kramarić, čelnik Liberalne stranke, podržava izjavu predsjednika Mesića i podsjeća da se o slanju HV-a u BiH nikad nije raspravljalo u Hrvatskom saboru. Uostalom, odnos prema BiH bio je i uzrokom podjela u tada vladajućem HDZ-u. »U Saboru nikad nije prošla takva politika prema BiH. Očito je da su te loše stvari bile dio paralelne vlasti i paralelna načina odlučivanja. Je li to objašnjenje do kraja dosljedno, to je druga stvar. Haaški sud, čini se, baš i ne drži do takva objašnjenja«, kaže Kramarić. Činjenica je da je protiv sudjelovanja hrvatskih postrojbi u BiH bila većina parlamentarnih stranaka i najveći broj građana Hrvatske, ističe čelnik LS-a. Ali, bez obzira na to, manjina koja je vodila politiku, mogla je i o tome odlučivati.</p>
<p>Glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić kaže da ju je iznenadilo to, što danas i predsjednik Mesić govori o politici prema BiH na način kao da vlast u Hrvatskoj tada nije bila ustrojena na demokratskim i slobodnim izborima. »Tada je na izborima pobijedio HDZ, u kojem je bio i gospodin Mesić, koji je biran i za predsjednika Sabora. Vlast i državne institucije tada su - od predsjednika države i predsjednika Sabora do Vlade - bile legitimne i legalne, pa ne vidim razloga da se danas, kad se govori o tom razdoblju, spominju nekakvi pojedinci i grupice. Brkanje HDZ-a kao stranke i državnih institucija nije dobro ni za državu niti za predsjednika Mesića«, smatra Dorica Nikolić. »Ne znam čemu danas služi to ograđivanje prema kojem Hrvatska nije bila agresor u BiH, ali je to bila politika HDZ-a. Hrvatska nije bila agresor u BiH, što je, makar i nemušto, potvrdio i predsjednik Mesić, a isto je to lani jasno rekao i Hrvatski sabor, donoseći Deklaraciju o Domovinskom ratu«.</p>
<p>»Hrvatska nije bila agresor na BiH niti je HV sudjelovao u agresiji na BiH«, kazala je Vesna Škare Ožbolt, zamjenica predsjednika DC-a. Podsjetila je da je još od 1992. godine bilo zahtjeva za koordinacijom djelovanja HV-a i Armije BiH kad je riječ o agresiji JNA na Hrvatsku i BiH. »Bilo je niz upozorenja s hrvatske strane što će se dogoditi u BiH kad se JNA bude povlačio iz Hrvatske. Predsjednik Tuđman upozoravao je Aliju Izetbegovića da će vojska koja se bude povlačila iz Hrvatske, završiti u BiH i da neće otići u Jugoslaviju, što se i ostvarilo«, kazala je Vesna Škare Ožbolt. Dodala je da je nakon toga počelo etničko čišćenje u BiH. »Aktivnosti koje su bile vezane za oslobađanje područja u BiH, bile su temeljene na sporazumima dviju država. Predsjednik Mesić najbolje bi mogao svjedočiti o svemu, jer je u to doba obnašao visoke državne dužnosti«.</p>
<p>»Izjave predsjednika Stipe Mesića pripadaju u logičku patologiju, jer nije jasno kako je to HDZ mogao biti agresor na BiH, a Hrvatska nije, kao da je vlast bila dislocirana u nekoj drugoj državi«, kazao je predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Vladimir Šeks. To je isto kao da se kaže da Poljsku nije napala Njemačka, već nacistička vlast. Dodaje da Mesić očito nije ni ustavni stručnjak, jer ne zna da je po božićnom Ustavu Sabor odlučivao samo o ulasku Hrvatske u rat ili o sklapanju mira, ali ne i o tome hoće li HV prijeći hrvatsku granicu. Poznato je da Hrvatska nije nikome navijestila rat niti je Sabor trebao o tome raspravljati, kazao je Šeks.</p>
<p>Luka Trconić (HSS) kaže: »Točna je izjava predsjednika Mesića da Hrvatska nije bila agresor na BiH. Uistinu bi bilo prejednostavno i u crno-bijeloj tehnici tvrditi da je Hrvatska bila agresor, iako je HDZ-ova, odnosno Tuđmanova politika na tragu podjele BiH bila pogrešna. No, iz toga se ne može izvući opća teza, pa ni na načina na koji je i Mesić to činio«. HSS se zalaže da se utvrdi istina o sukobu Hrvata i Muslimana te na koji je način Hrvatska u njemu sudjelovala. To je posao za znanstvenike.</p>
<p>Boris Blažeković (HNS) ističe da je izjava, kako Hrvatska nije bila agresor u BiH de iure točna, no de facto nije. »Pa, predsjednik Mesić je upravo zbog neslaganja s politikom prema Bosni i otišao iz HDZ-a. Raskol u HDZ-u, prilikom kojega su stranku napustili ljudi iz najužeg vodstva, upravo se i dogodio zbog te agresivne politike«, kaže Blažeković.</p>
<p>Damir Kajin (IDS) podsjeća da je lani u lipnju u Saboru rekao da to, što je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije, nije opravdanje da izvede agresiju u BiH. »Tada sam zaradio opomenu, kao i nedavno Vesna Pusić, a Vladimir Šeks me nazvao veleizdajnikom«, kaže Kajin, dodavši da je odmah nakon toga donesena Deklaracija o Domovinskom ratu. U Deklaraciji stoji da Hrvatska nije izvršila agresiju na BiH, ističe Kajin, »no ja se ne mislim odreći retorike koju smo ranije svi koristili - da je Tuđman s Miloševićem dijelio Bosnu, formirao HVO i paradržavu Herceg-Bosnu, a čemu je osnovna nakana bila provedba plana iz Karađorđeva«.</p>
<p>Ivka Bačić, Marko Barišić, Goranka Jureško i Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>BiH i Hrvatska: Od Izjave iz lipnja 1992. do Splitske deklaracije iz srpnja 1995. </p>
<p>Splitska deklaracija, dokument što su ga 22. srpnja 1995., nakon višesatnih razgovora, potpisali tadašnji čelnici Republike Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, dr. Franjo Tuđman, Alija Izetbegović, Krešimir Zubak i Haris Silajdžić, najčešće je spominjani dokument kada se povede riječ o vojnoj suradnji Hrvatske i BiH. No i prije Splitske deklaracije - kojoj je puni naziva Deklaracija o oživotvorenju Sporazuma iz Washingtona, zajedničkoj obrani od srpske agresije i postizanju političkog rješenja sukladno naporima međunarodne zajednice - potpisivani su neki dokumenti u kojima je bilo riječi (i) o zajedničkoj obrani.</p>
<p>Još 15. lipnja 1992. predsjednici Tuđman i Izetbegović objavili su zajedničku izjavu u kojoj, uz ostalo, stoji: »Republika Hrvatska podržava napore Bosne i Hercegovine za očuvanje samostalnosti i suzbijanje agresije, i u tome joj pruža i nastavit će joj pružati pomoć«.</p>
<p> Nakon zajedničke izjave, koju su usuglasili u telefonskom razgovoru, Tuđman i Izetbegović potpisali su 21. srpnja u Zagrebu Sporazum o prijateljstvu i suradnji u kome se, uz brojna druga pitanja, spominje i vojna suradnja između dviju zemalja, pa se, među ostalim, navodi da će one »nastaviti dosadašnju uspješnu i stalnu koordinaciju svojih obrambenih djelatnosti u graničnim zonama«. »Svjesni činjenice da, ako se hitno ne zaustavi agresija na njih, objema državama prijete daljnja razaranja i uništavanja njihova državnog bića i cjelovitosti, one će, u slučaju da napori međunarodne zajednice ostanu bezuspješni, razmotriti i poduzeti sve potrebne oblike šire suradnje na vojnom polju i usklađenje vojnih operacija radi definitivnog odbijanja opasnosti koja im prijeti«, stoji također u Sporazumu.</p>
<p>Dva mjeseca nakon Sporazuma o prijateljstvu, 23. rujna 1992., Tuđman i Izetbegović potpisali su u New Yorku Dodatak Sporazumu o prijateljstvu u kome najavljuju osnivanje zajedničkog Odbora za usklađivanje obrambenih napora i inicijativu za ukidanje embarga na uvoz oružja u BiH Hrvatsku.</p>
<p>Budući da se u spomenutim dokumentima spominje suradnja u obrani na pograničnim područjima, logično je pretpostaviti da su njima, zapravo, pokrivene neke aktivnosti Hrvatske vojske u zaleđu Dubrovnika te na području bosanske Posavine.</p>
<p>Potkraj 1992. odnosi između HVO-a i Armije BiH bili su već jako zategnuti, početkom 1993. između njih je već izbio pravi rat, pa su se na sastancima koji su se u to vrijeme održavali, kao i u pismima koja su razmjenjivali, Tuđman i Izetbegović sve više počinjali baviti tim problemima, ali je u nekim prigodama, primjerice u pismima koja su razmijenili potkraj listopada 1992., ipak bilo riječi o uklanjanju smetnji koje stoje na putu »djelotvornijem oživotvorenju sporazuma« potpisanih 21. srpnja i 23. rujna.
Ipak, pravi prostor za zajedničko vojno djelovanje Hrvatske i BiH otvorio se tek nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma kojim je, u ožujku 1994., prekinut hrvatsko-bošnjački sukob u BiH.</p>
<p> Splitskom deklaracijom, koja je usuglašena uz izravno posredovanje turskog predsjednika Sulejmana Demirela te uz prešutno odobravanje američke diplomacije, otvoren je prostor za vojna djelovanja kojima je srpska strana bila jednostavno prisiljena sjesti za pregovarački stol i - prvi put ozbiljno - razgovarati o okončanju rata u BiH.</p>
<p>U Splitskoj deklaraciji stoji da su Republika i Federacija BiH uputile Republici Hrvatskoj poziv da pruži hitnu vojnu i drugu pomoć u obrani od agresije, posebice na području Bihaća, što je Republika Hrvatska prihvatila, a dogovorena je i suradnja Glavnog stožera Hrvatske vojske sa Združenim stožerom Armije BiH i HVO-a, radi koordinacije obrambenih djelovanja.</p>
<p> Bihać je u to vrijeme bio u vrlo teškoj situaciji, ali je pokretanjem zajedničke vojne akcije na Dinari, nazvane »Ljeto 95«, te zauzimanjem Bosanskog Grahova i Glamoča, pritisak srpskih snaga popustio, a nakon akcije »Oluja«, koja je zapravo pripremljene akcijama na Dinari, sudbina Bihaća definitivno je riješena. </p>
<p>Deblokadom Bihaća i izbijanjem hrvatskih i bošnjačkih snaga nadomak Banje Luke zapravo je riješena kriza u BiH.</p>
<p> Richardu Holbrookeu još je preostalo privesti sukobljene strane za pregovarački stol i privoljeti ih na neke zamjene teritorija (Srbi su morali prepustiti sarajevska predgrađa i dio Posavine, a Hrvati i Bošnjaci dio teritorija u zapadnoj BiH) i mirovni je sporazum bio gotov.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Europska osovina Pariz-Berlin-Varšava</p>
<p>Zemlje Weimarskog trokuta - Francuska, Njemačka i Poljska - na sastanku u Neustadtu naglasile posebno značenje Poljske za ujedinjenu Europu i zajamčile joj prvenstvo u priključivanju</p>
<p>VARŠAVA, 28. veljače</p>
<p> - Proširenje Europske unije, oblik buduće europske obrambene arhitekture te istočna politika Unije bile su u utorak glavne teme razgovora njemačkog kancelara Gerharda Schrödera s poljskim i francuskim predsjednikom Aleksanderom Kwasniewskim i Jacquesom Chiracom. U njemačkom gradu Neustadtu održao se treći zajednički susret čelnika Francuske, Njemačke i Poljske, država koje tvore tzv. Weimarski trokut. Kako je i ovom prilikom istaknuo Chirac, Varšava, Berlin i Pariz čine tvrdu jezgru buduće Europe koja se upravo gradi. </p>
<p>»Optimisti smo kad je riječ o budućnosti Europe i imamo sukladne poglede na najvažnije probleme«, s vidljivim zadovoljstvom rezimirao je razgovore poljski predsjednik. Poljake mogu napose veseliti izjave Schrödera i Chiraca kako ne mogu zamisliti da se Poljska ne bi našla u prvoj grupi novih članova Europske unije. Kwasniewski je dodao kako Varšava očekuje da će se u Uniji naći još prije izbora za europski parlament koji će se održati 2004. godine, što je, kako su ustvrdila sva trojica, »ambiciozan, ali i realan cilj«. Pozitivan pomak vidljiv je i u izjavi njemačkog kancelara, koji je dao do znanja da će njegova zemlja elastično tretirati prijedlog koji je on sâm iznio prije nekoliko mjeseci, da se odredi sedmogodišnje prijelazno razdoblje u kojemu se poljski građani niti nakon ulaska u Uniju ne bi mogli zapošljavati u Njemačkoj. Njemački prijedlog, pripomenuo je Schröder, išao je za tim da smiri njemačku javnost, zabrinutu mogućim negativnim posljedicama proširenja Unije.</p>
<p>Sastanak koji se održao u zamku Hambach kraj Neustadta protekao je u opuštenoj i neformalnoj atmosferi, a deklaracije trojice političara imale su, već sukladno tradiciji francusko-njemačko-poljskih konzultacija, uglavnom općeniti karakter. No, važnost Weimarskog trokuta treba tražiti prije svega u perspektivi očekivanog skorog širenja Unije na države Srednje i Istočne Europe. Inicijativa koju su prije deset godina u njemačkom gradu Weimaru oblikovali Hans-Dietrich Genscher, Roland Dumas i Krzysztof Skubiszewski, ondašnji šefovi diplomacija triju država, imala je u tom trenutku, nakon golemih političkih promjena koje su se dogodile u tom dijelu Europe, dva osnovna cilja. Prvi je bio što više približiti Poljsku Zapadu, a drugi, stvoriti u središtu Europe sferu stabilnosti. U kolikoj su mjeri oba ta cilja ostvarena, nema potrebe uopće raspravljati danas, kad je Poljska članica Sjevernoatlantskog obrambenog saveza i nalazi se pred ulaskom u Europsku uniju.</p>
<p>Naglasak na suradnji unutar Weimarskog trokuta preselio se stoga danas na drugu dimenziju. Poljska priželjkuje, i to su njezini čelni političari nekoliko puta eksplicitno izrazili, da u budućnosti osovina Pariz-Berlin-Varšava postane »kralježnicom« nove, proširene Europske unije. Poljska je, nesumnjivo, u gospodarskom i političkom pogledu slabiji partner trokuta, i to unatoč svojoj zemljopisnoj i demografskoj veličini. Njezina uloga, međutim, zadnjih godina brzo raste. S obzirom na spomenuti zemljopisni i demografski značaj - gotovo četrdeset milijuna stanovnika, što je više nego imaju svi ostali kandidati za EU zajedno (ne računajući Bugarsku i Rumunjsku koje će u europskoj čekaonici morati pričekati duže vrijeme) - Poljska se pokazala kao najvažniji (doduše i najproblematičniji) Unijin partner u regiji. </p>
<p>Berlin i Pariz zainteresirani su stoga za intenziviranje odnosa s Varšavom, iako su im motivi različiti. Njemačkoj je stalo do Weimarskog trokuta naročito stoga što su njezine gospodarske veze s Poljskom postale prilično jake, jače nego s Rusijom, a diplomacija ide tragovima trgovaca. Francuskoj, pak, koja se zemljopisno nalazi najdalje od težišta trokuta, nije u interesu da Poljsku, koja se zajedno s čitavom tom regijom nalazi u njemačkoj interesnoj sferi, prepusti samo tako Njemačkoj, o čemu može svjedočiti i činjenica da su u Poljsku najviše kapitala uložila, uz Nijemce i Amerikance, francuska poduzeća. Weimarskim trokutom Francuska i Njemačka koje su glavni motor europske integracije, naglasile su bitnu ulogu koju Poljska ima u procesu proširenja Unije.</p>
<p>Weimarski trokut ima, naposljetku, značenje ne samo za Poljsku, već i za čitavu regiju koja se prostire između Europske unije i Ruske Federacije. Strateško partnerstvo dviju najvažnijih zemalja Europske unije s Poljskom ukazuje da je Zapad shvatio, na što Srednja Europa odavno skreće pažnju, da se dobre odnose s Rusijom neće na dulju prugu postići dogovarajući se s Moskvom »preko glava« zemalja, smještenih između Baltika i Jadrana.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Maloljetnici kao ubojice - rijetkost koja uvijek izazove zgražanje i pitanja</p>
<p>U Hrvatskoj su, kao i u svijetu okrutna ubojstva koja počine maloljetnici rijetka / No, javnost se uvijek iznova zgrane nad bešćutnosti takvih ubojstava</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Kad se pojavi vijest da je neki maloljetnik počinio okrutno ubojstvo cijela se zemlja zgrozi i postavlja si pitanje može li se što učiniti da toga više ne bude. Htjeli - ne htjeli, takva ubojstva izazivaju više emocija i zabrinutosti nego ona »obična« dobrim dijelom i zato što se uvijek teško oteti dojmu da je u takvom slučaju i počinitelj uvijek na svoj način i žrtva. Čak i kad vijest dolazi iz inozemstva, obično izazove pozornost: ima li čega što bismo iz toga mogli naučiti i za to se uhvatiti ne bismo li to nekako spriječili. Najnoviji događaj koji zauzima golem prostor u talijanskim medijima i novinam strašno je ubojstvo koje je učinila šesnaestogodišnja djevojka anđeoskog lika koja je zajedno sa svojim dečkom ubila majku i brata. Talijanski se novinari muče ne bi li našli odgovor zašto se to dogodilo.</p>
<p>Erika de Nardo, šesnaestogodišnja djevojka slična je mnogim svojim vršnjakinjama. Ovalno lice, plava kosa, jeans odjeća... ništa ne odgovara slici ubojice. Bila je uzor mnogima, simpatična, išla na tečajeve jezika, plesa, kick boxinga... u najekskluzivnijoj četvrti gradića Novi Ligure, pohađala privatnu školu i imala dečka kao većina njenih vršnjakinja. Erika kojoj su mnoge prijateljice zavidjele na idiličnoj obitelji, ocu Francescu, direktoru i majci nastavnici koja je napustila posao da bi što više vremena posvetila Eriki i dvanaestogodišnjem Gianluci koji je obožavao stariju sestru u utorak je priznala i detaljno opisala policajcima kako je nožem s 57 udaraca izmasakrirala svog brata u kadi za kupanje. Strašni detalji kao vađenje crijeva su bili previše i za prekaljenog policijskog inspektora. Od svog dečka Maura je tražila zajedno masakriraju njenu majku. Na saslušanju je Mauro, zvan Omar, izjavio da je Erica tražila da ubiju i oca kad se vrati kući, ali on joj taj »dokaz ljubavi« nije mogao pružiti.</p>
<p>Zašto? Otpadaju svi klasični razlozi, droga, raspadnuta obitelj, agresivni roditelji, siromaštvo ... To što je, kaže, mama više voljela Gianlucu, ne može biti razlog za zvjersko ubojstvo. Je li htjela imitirati glumicu iz filma »American Beuty« koja pita svog dečka »Bi li htio ubiti mog oca?« </p>
<p>U Hrvatskoj su, kao i u svijetu okrutna ubojstva koja počine maloljetnici rijetka. Goran Volarević, glasnogovornik PU Zagrebačke - koja obuhvaća gotovo četvrtinu hrvatskog teritorija - kaže da je broj pokušaja ubojstava koje čine maloljetnici ustvari zanemariv u odnosu na njihov ukupni broj. Prema Volarevićevim riječima, na području Zagreba prosječno se u dvije godine dogodi jedan pokušaj ubojstva kojeg počini maloljetnik.</p>
<p>No, javnost se uvijek iznova zgrane nad bešćutnosti tih ubojstava. Ta djela ostaju duboko u sjećanju: dvije maloljetnice koje su ubile taksista na putu u disko-klub, brat i sestra koji su u Velikoj Gorici ubili mamu što ih je zlostavljala, još jedno ubojstvo taksista prije više od dvije godine... Kako smo saznali od Adinde Trupec-Matutinović, stručne savjetnice za dječju psihologiju pri Općinskom sudu u Zagrebu, najstroža je mjera (jer »kazna« kao pojam za djecu ispod 18 godina u kaznenom pravu ne postoji) boravak, i to obično višegodišnji, u nekom od popravnih domova. </p>
<p>»Kod maloljetnika i propisivanja odgojne mjere uvijek se u obzir uzimaju okolnosti počinjenja djela, kao i uvjeti u kojima se dijete nalazi. Naime, istina je da najčešće imamo posla sa djecom iz disfunkcionalnih i siromašnih obitelji, ali dijelom je to slučaj i zato što bogatiji roditelji, čini mi se, na neki način uspijevaju spriječiti kazneni postupak ako se radi o lakšim djelima«, kaže Adinda Trupec-Matutinović., čija je uloga u sudskom procesu isključivo savjetodavna, ali kažnjenika prati i nakon završetka postupka.</p>
<p>Ostaje i pitanje što učiniti s maloljetnim ubojicama. U Americi se sve češće traži da maloljetnim ubojicama sudi kao odraslima. U najnovijem slučaju maloljetničkog ubojstva u Velikoj je Britaniji glavni lik autistični 13-godišnji dječak koji je ubio svog manjeg brata, nakon što mu je odrezao lijevu ruku i 17 ga puta izbo nožem. Poslije ubojstva dječak je mirno otišao u najbližu policijsku postaju, iz hlača ivadio veliku kuhinjski nož, i rekao policajcu: »Ubio sam svog brata.«</p>
<p>Pa ipak, najpoznatiji slučaj umorstva je jedan u kojem su i počinitelji, a i žrtva bili djeca - to je slučaj Jamesa Bulgera, koga su ubila dvojica maloljetnika koji će, nakon odsluženja kazne, po sudskoj odluci imati pravo na promjenu identiteta.Uskoro trebaju izaći iz zatvora, nakon kojeg će u anonimnosti nastaviti živjeti relativno normalno.</p>
<p>Uz najnovije talijansko ubojstvo talijanski su mediji podsjetili na neke trendove. Prema istraživanjima psihologije adolescenata, švicarski psiholozi su došli do poraznih zaključaka da su ona djeca koja imaju više materijalnih dobara sve gora. Svoje negativne naboje iživljavaju na životinjama, posluzi, pa i prema članovima obitelji. I to - uvijek prema onim koji su dobri prema njima. Ima i psihologa koji tvrde da sadašnji roditelji, koji se silno trude da ne budu strogi teško griješe jer da to vodi dubokom poremećaju odnosa. »Manje poklona, više komunikacije«, glasi recept poznatog talijanskog psihologa Maria Primiceria. (Zrinka Boršić, Darko Brdarić, Sanja Mihaljinac i dopisnici)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>U gradskoj upravi nestao inventar vrijedan milijun kuna</p>
<p>Pročelnik za financije Slavko Kojić: Manjak inventara ne želim nazivati otuđenjem dok god za to ne bude konkretnih dokaza / Dogradonačelnik Mladen Vilfan: Slična situacija zatečena i prilikom popisivanja gradskih umjetničkih djela / Popis opreme i umjetnina trebalo bi provesti i u gradskim poduzećima / Izmjene u parkirališnom sustavu</p>
<p>Pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić iznio je u srijedu, na sjednici Gradskoga poglavarstva, nekoliko zaključaka vezanih uz popis pokretnih stvari i opreme na dan 31. prosinca 2000. godine koji je, kako se pokazalo, dao prilično poražavajuće rezultate. Kako je upozorio Kojić, o gradskoj se pokretnoj imovini očito iznimno loše brinulo, a velik je dio krivnje i u činjenici što u gradskoj upravi nema pojedinačne odgovornosti za brigu i čuvanje opreme, što znači da se, nedostaje li neki inventarni primjerak, nikoga ne može smatrati odgovornim za to.</p>
<p> Upravo to se, međutim, i dogodilo - popisom je utvrđen manjak 2.797 inventarnih brojeva, čija je sadašnja vrijednost procijenjena na oko milijun kuna. Kojić je istaknuo kako manjak ne želi nazivati otuđenjem dok god za to ne bude imao konkretne dokaze te dodao kako problem valja detaljno istražiti, utvrditi činjenice i moguće odgovornosti te potom odlučiti o načinu likvidacije utvrđenih manjkova. </p>
<p>Dogradonačelnik Mladen Vilfan upozorio je da je slična situacija zatečena i prilikom popisivanja umjetničkih djela u vlasništvu grada. Sâm je, kaže, u Gradu mladih Granešina otkrio dvije Svečnjakove slike bez inventarskih brojeva, što znači da bi popis opreme i umjetnina trebalo provesti i u gradskim poduzećima. Gradonačelnik Milan Bandić podupro je prijedlog i najavio da će to predložiti i na Skupštini trgovačkih društava.</p>
<p>Zagrebačko Gradsko poglavarstvo prihvatilo je zaključak o zonama javnih parkirališta kojim se proširuje zagrebački sustav naplate. U prvu, crvenu zonu parkiranja automobila tako će ubuduće ulaziti Nemčićeva ulica od Kvaternikovog trga do Livadićeve ulice, u kojoj se dosad naplata parkiranja u crvenoj zoni obavljala samo do Utješinovićeve, a u drugu zonu, iz dosadašnje treće, preselila se Medvedgradska ulica od Tkalčićeve do Male ulice. Predložene izmjene temelje se, kako je rečeno, na sustavno razrađenom konceptu uvođenja parkirališnih zona kojim će se u petogodišnjem razdoblju postupno povećavati broj zonskih javnih parkirališta.</p>
<p>Nekoliko izmjena u sustavu parkiranja dogodilo se i unutar treće zone. Umjesto na potezu od Kačićeve do Frankopanske, naplata parkiranja u Deželićevoj ulici produžuje se na dio od Kačićeve do Primorske. </p>
<p>U Klaićevoj ulici parkiranje će se naplaćivati od Savske do Primorske (umjesto do Kačićeve), a u Primorskoj od Klaićeve do Ilice (umjesto od Deželićevog prilaza do Ilice).U treću zonu istim su zaključkom ušle i Križanićeva, Domagojeva, Kneza Borne od Trpimirove do Erdödyjeve, Hrvojeva, Tvrtkova, Erdödyjeva, Kraljice Jelene, Kneza Trpimira, Svačićev trg i Kumičićeva.</p>
<p>Zagrebačko je Poglavarstvo u srijedu donijelo i zaključak o reprogramiranju-redefiniranju duga koji je osmišljen, kako je izvijestio pročelnik Gradskog ureda za financije Slavko Kojić, zbog velike kreditne opterećenosti u 2001. godini, nastale jednokratnim dospijećem povrata kredita u vrijednosti 40 milijuna njemačkih maraka, koji je Grad Zagreb ugovorio 1998. godine s Chase Manhattan bankom. Reprogramom duga u ukupnom iznosu 219,9 milijuna maraka, rekao je Kojić, postigla bi se ravnomjernija kreditna opterećenost u idućem razdoblju te se osiguralo redovito poslovanje i financiranje utvrđeno programima radova i gradskim proračunom za 2001. godinu. (Vedran Flajnik)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Prodaja junećeg mesa pala za 80 posto, porasla potražnja za oslićima, skušama, hobotnicama...</p>
<p>Prodavači u trešnjevačkim ribarnicama kažu kako se cijena ribe nije mijenjala već najmanje godinu dana, iako je njihova prodaja porasla od 15 do 20 posto i to najviše zbog straha građana od kravljeg ludila/Za razliku od ribarnica, mesnice imaju razloga za zabrinutost </p>
<p>Val hladnoće koji je posljednjih nekoliko dana zapljusnuo Zagreb natjerao je kupce na trešnjevačkom placu da što prije uteknu hladnoći i pronađu topli predah u nekom od obližnjih trešnjevačkih kafića. No, to se ne odnosi i na prodavače koji, nakon kraćeg zahlađenja u vrijeme božićnih blagdana, po drugi put ove godine cupkaju uz svoje štandove. Jedan od načina na koji pokušavaju zaboraviti na hladnoću jest šaljivo dobacivanje i dobronamjerno provociranje novinara i fotoreportera koji, kako kažu, uporno od njih žele stvoriti fotomodele.</p>
<p>Ova srijeda, na koju je pala Pepelnica, označila je i početak Korizme, pa su Zagrepčani najviše bili zainteresirani za hranu koja se jede u vrijeme posta i nemrsa. No, većina njih ipak je samo kružila i razgledavala prilično veliku ponudu voća, povrća i ribljih proizvoda te njihovu kvalitetu uspoređivala s izloženim cijenama, prevrćući pritom po novčanicima. Neki Zagrepčani su primijetili kako je na zagrebačkim tržnicama porasla cijena hrane, ali cijene voća, povrća, riba, mliječnih i mesnih proizvoda, koje smo zatekli na trešnjevačkoj tržnici, ostale su iste. Tako se kilogram skuše i oslića i dalje može kupiti za 30 kuna, škarpine za 40 i hobotnice za 50 kuna. Prodavači u trešnjevačkim ribarnicama rekli su nam kako se cijena ribe nije mijenjala već najmanje godinu dana, iako je njihova prodaja porasla od 15 do 20 posto i to, kako kažu, najviše zbog straha građana od kravljeg ludila. </p>
<p>- Nije mi jasno zašto se Zagrepčani i dalje boje kravljeg ludila. Nikom se niš` ne bu dogodilo ak´ smaže jedan sočan biftek, rekao nam je, poslužujući oslić, jedan prodavač trešnjevačke ribarnice, dodajući kako je razočaran načinom na koji hrvatska Vlada štiti domaću proizvodnju. Dodao je i kako su mediji optužili uzgajivače riba da ribu hrane koštanim, dok on tvrdi da se gotovo sva riba hrani isključivo ribljim brašnom.</p>
<p> Za razliku od ribarnica, mesnice imaju razloga za zabrinutost. Kako smo saznali od prodavača, prodaja junećeg mesa pala je čak za 80 posto, dok su cijene mesa ostale iste. </p>
<p>Voće i povrće, koje liječnici, zbog vitamina koji su potrebni u ovom valu gripa i prehlada, preporučaju, mogu se također nabaviti po uobičajenim cijenama. Za kilogram naranči ili jabuka treba izdvojiti pet kuna, a za banane 6,5 kuna. Cijene povrća kreću se uobičajeno - grincajg pet kuna, mrkva od pet do sedam, salata (ovisno o vrsti) od 10 do 15 kuna, rajčica 10, a krumpir - tri kune. (Željka Laslavić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Većinu cesta u Zagrebačkoj županiji trebalo bi zatvoriti</p>
<p>Stanje županijskih i lokalnih cesta na području Zagrebačke županije i prijedlog mjera za sanaciju bila je jedina točka dnevnog reda sjednice Županijskog poglavarstva Zagrebačke županije, održane u srijedu. Već sama ta činjenica dovoljno govori o važnosti prometne infrastrukture za Zagrebačku županiju, ali i, kako se čulo na sjednici, o katastrofalnom stanju županijskih i lokalnih cesta.</p>
<p>Naime, temeljem Zakona o javnim cestama, donesenom 1998. godine, gospodarenje županijskim i lokalnim cestama preneseno je na županije, odnosno na županijske uprave za ceste, a uvedeni su i tržišni odnosi u održavanju javnih cesta, pa se izvođenje radova održavanja i građenja povjerava najboljem ponuđaču.</p>
<p>Prema riječima Stjepana Kožića, ravnatelja Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije, od donošenja spomenutog zakona u ceste je ulagano tek 40-ak posto redovnog i 15-ak posto izvanrednog održavanja, a u godinama prije '98. još i manje, što je rezultiralo sustavnim propadanjem cesta i objekata. Za većinu cesta u Zagrebačkoj županiji trebala bi se, stoga, donijeti odluka o zatvaranju za pojedinu vrstu vozila ili, pak, za sva vozila, i to zbog stanja javnih cesta kao građevinskih objekata i zbog sigurnosti prometa na njima.</p>
<p>Na sjednici je predstavljena Studija ocjenjivanja potreba i optimalnih strategija održavanja i rehabilitiranja županijskih i lokalnih cesta Zagrebačke županije, ukupne dužine 1496 kilometara, koju je izradio Institut građevinarstva Hrvatske d.d. u suradnji sa Županijskom upravom za ceste. Svrha je te studije utvrđivanje vrste i količine potrebnih radova da bi se ceste dovele na razinu svojih osnovnih tehničkih i prometnih svojstava. Studija je rađena za razdoblje od 15 godina, a predstavljene su dvije strategije, od kojih druga, uz održavanje i obnovu cesta, uključuje i radove proširenja kolnika županijskih cesta te osuvremenjivanje zastora makadamskih cesta.</p>
<p>Prema bilo kojoj odabranoj strategiji, najveća ulaganja nužna su u prvim dvjema godinama analiziranog razdoblja, i to: 243 milijuna kuna od ukupno 582 milijuna za strategiju 1, te 277 milijuna od ukupno 674 milijuna kuna za strategiju 2. Nakon prve dvije, u idućih bi osam godina bilo potrebno ulagati samo u troškove najnužnijeg redovitog održavanja, a tek u 11. godini analiziranog razdoblja bilo bi potrebno ponovno znatnije ulaganje u održavanje i obnovu županijskih i lokalnih cesta.</p>
<p> Na sjednici je prevladavalo mišljenje o prihvatljivosti te studije, a kako je rekao župan Pasecky, za prihvaćanje i provedbu bilo koje od dviju strategija nužno je osigurati novac, odnosno naći financijera za kreditiranje tog zahvata.</p>
<p> Prema njegovu mišljenju, Zagrebačka bi županija mogla osigurati novac za otplatu kredita do visine anuiteta od 50 milijuna kuna. (Milan Koštro)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>U Tehničkom muzeju otkrivena bista Davida Schwarza </p>
<p>Gradonačelnik Milan Bandić u srijedu je u Parku skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike, Tehničkog muzeja, otkrio bistu Davida Schwarza, izumitelja prvog metalnog upravljivog zračnog broda. </p>
<p>- Postavljanjem biste odajemo počast jednom od velikana hrvatske tehnike i želimo da njegovo djelo na pravi način bude njegovano, rekao je Bandić.</p>
<p>Izrazio je želju da mladi saznaju za rad i djelo Davida Schwarza i ostalih velikana te da im oni budu poticaj u njihovu razvoju.</p>
<p>Na svečanosti su bili brojni uglednici iz kulturnog, znanstvenog i političkog života, koje je kustosica Nada Staklarević upoznala sa Schwarzovim životom i djelom. Autor biste je akademski kipar Stjepan Vračan, koji je također prisustvovao svečanosti.</p>
<p>- Ovom svečanošću počinje akcija Tehničkog muzeja u sklopu koje planiramo sanirati muzej, rekla je ravnateljica Božica Škulj. (anl)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>HSLS na izbore 13. svibnja izlazi samostalno</p>
<p>Gradska organizacija HSLS-a na sljedeće izbore 13. svibnja izlazi sa samostalnom listom, a nakon toga će odlučiti s kim će koalirati, rekao je u srijedu na konferenciji za novinare predsjednik novoosnovanog Gradskog vijeća Darinko Kosor, objavivši ujedno početak izborne kampanje.</p>
<p> - Posljednjih osam mjeseci HSLS nije djelovao kao stranka, više se pozornosti posvećivalo radu predstavnika u Gradskoj skupštini i Gradskom poglavarstvu. Javnost zbog toga nije mogla znati koja stajališta zastupamo unutar šestorke i što, zapravo, radimo, rekao je Kosor i dodao kako su nakon internih izbora u stranci 10. veljače na vodeća mjesta u stranci izabrani mladi stručnjaci.</p>
<p>Kako je kazao Kosor, prednost u dogovorima oko koaliranja s HSLS-om imat će one stranke koje i sada sudjeluju u radu gradske šestorke, odnosno HNS, kojeg nema u koaliciji u Zagrebu, ali sudjeluje u radu šestorke na državnoj razini. </p>
<p>Izborni program na temelju kojeg će se pokušati prikupiti što više glasova oslanja se na rješavanje komunalnih i prometnih problema te nezaposlenosti. Ako im se pruži prilika, smatraju u HSLS-u, učinit će sve da svaki građanin u Zagrebu u sljedećem mandatu Gradskog poglavarstva dobije kompletnu komunalnu infrastrukturu.</p>
<p> - Grad Zagreb nema novca za podzemnu željeznicu, ali može sudjelovati u reorganizaciji prigradske željeznice, rekao je Kosor te dodao kako bi do kraja 2004. godine trebalo naći alternativu sadašnjem odlagalištu otpada na Jakuševcu koje bi do tada trebalo biti zatvoreno. Smatramo da bi na godinu bilo moguće sagraditi oko 600 socijalnih stanova i u četverogodišnjem mandatu riješiti problem 150 obitelji, rekao je Kosor.</p>
<p>Gradsku imovinu, drže u HSLS-u, trebalo bi ponuditi tržištu te ubrzati povrat oduzete imovine. U međuvremenu, HSLS će se zauzimati za to da se tradicionalnim obrtnicima, poput klobučara, frizera i postolara, najamnine smanje za 50 posto.</p>
<p>Dolazak stranih investitora, unatoč svim dosadašnjim najavama, izostao je, a Kosor je objasnio kako je razlog tomu što su mogućim ulagačima gradska zemljišta izrazito skupa.</p>
<p> - U proteklih osam mjeseci razgovarali smo s više od stotinu stranih investitora, ali ostalo ih je samo nekoliko. No, razlog tomu nije nesposobnost pregovarača nego izrazito skupo zemljište i visoka komunalna ulaganja. Mi se zauzimamo za ukidanje komunalnih doprinosa stranim ulagačima, zaključio je Kosor. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Sudar auta i dva vlaka - 13 poginulih</p>
<p>SELBY/GREAT HECK, 28. veljače </p>
<p> - U sudaru putničkog i teretnog vlaka koji se u srijedu dogodio nedaleko grada Selbya u sjevernom Yorkshireu, poginulo je najmanje trinaest osoba, a sedamdesetak je ozlijeđeno od čega 30 teško, priopćila je policija.</p>
<p>Oko stotinu spasilaca i dalje pokušava pronaći preživjele u ostacima putničkog vlaka u kojem se u trenutku nesreće nalazilo oko 150 putnika.</p>
<p> Nesreća se dogodila u 6 sati i 12 minuta po mjesnom vremenu kad je jedan automobil s prikolicom sletio s obližnjeg autoputa i zaustavio se na pruzi nedaleko yorkshirskog sela Great Heck, 250 km sjeverno od Londona.</p>
<p> Dok je vozač mobitelom obavještavao policiju o incidentu, na njegov je automobil brzinom od oko 200 km na sat naletio putnički vlak na liniji Newcastle-London.</p>
<p> »Njegovo vozilo je sletjelo s autoputa M62 ... dok je operater razgovarao s vozačem, čuo ga je kako viče: 'Približava se vlak', a zatim i snažan prasak ... vozač je nakon toga rekao da je vlak udario u njegov land rover«, rekao je Tony Lidgate iz policije Sjevernog Yorkshirea.</p>
<p> Vlak je nakon udarca u automobil ostao uspravan, ali je dijelom ispao na drugi kolosijek. Nekoliko sekundi kasnije, na putnički vlak je iz suprotnog smjera, brzinom od oko 100 km na sat, naletio teretni vlak koji je vukao 17 vagona ugljena, svaki težak oko 100 tona.</p>
<p> Spasioci su rekli da strahuju kako u uništenim vagonima ima još žrtava. »Jedan je vagon jako uništen i u njemu bi moglo biti još žrtava«, rekao je glasnogovornik liječničke službe.</p>
<p> Vatrogasci na terenu potvrdili su da se iz unutrašnjosti nekih uništenih vagona čuje kucanje.</p>
<p> Glasnogovornik policije rekao je da je potvrđeno trinaest smrtnih slučajeva, te 40 lakše i 30 teško ozlijeđenih koji su prebačeni u obližnju bolnicu.</p>
<p> Policija je ranije provizorno ocijenila da ima 15 poginulih.</p>
<p> Riječ je o najtežoj željezničkoj nesreći u Velikoj Britaniji nakon što je prije 18 mjeseci poginula 31 osoba u sudaru dva putnička vlaka nedaleko londonske željezničke postaje Paddington.</p>
<p> Britanski premijer Tony Blair rekao je da je cijela zemlja šokirana ovim »strašnim sudarom«. »U ovom vrlo teškom trenutku naše misli su sa mrtvima i ozlijeđenima, i njihovim obiteljima i prijateljima«, rekao je Blair. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Počela sanacija platana u Trstenome </p>
<p>TRSTENO, 28. veljače</p>
<p> - Zajedničkom akcijom dviju tvrtki koje se bave njegom stabala, u Trstenome je počela sanacija dviju platana, starost kojih se procjenjuje na 500 do 600 godina. Riječ je o platanama koje simbolički označavaju mjesto pred Arboretumom Trsteno što je prošlog ljeta stradao u katastrofalnom požaru. </p>
<p>Iako gigantskih dimenzija, platane su zbog dugogodišnjeg neodržavanja, svojim teškim a osušenim granama ugrožavale ne samo slučajne prolaznike i mještane već i brojne turiste koji ne propuštaju zadržavati se na platou pod tim gorostasnim stablima koja su upisana u hrvatske prirodne rijetkosti. Taj spomenik prirode nije samo značajan u nacionalnim okvirima, već predstavlja i europsku prirodnu baštinu. Nakon dvogodišnjih nastojanja da otpočnu radovi na zaštiti tih stabala, konačno su, u suradnji s Gradskim poglavarstvom Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanskom županijom, posao zajednički započele tvrtke Jakel Grünbau iz Beča i Horting iz Siska. </p>
<p>Posao vrijedan 300.000 kuna djelomice sufinanciraju Grad (90.000 kuna) i Županija (30.000 kuna), dok ostalo sponzorski financiraju tvrtke Jakel Grünbau i Horting. Premda jak vjetar otežava radove, dvije ekipe, od po šest članova, u koje su uključeni stručnjaci iz Austrije, Engleske i Bavarske, režu velike osušene grane primjenjujući najsuvremenije metode i tehnologije u njezi stabala. Tijekom tih radova obavit će se i »sidrenja« grana koje uslijed vlastite težine same više ne mogu stajati u krošnji, za što će biti upotrebljeno oko 1000 metara konopa i tridesetak specijalnih elastičnih pojasnica koje neće ugrožavati (kao prijašnje) rast grana. </p>
<p>Mještani Trstena, kojima to nije događaj dana već desetljeća (posljednji radovi na platanama obavljeni su 1977. godine), s nestrpljenjem očekuju i početak radova na obnovi spaljenog Arboretuma, za spas kojega je Vjesnik pokrenuo akciju »Spasimo Arboretum zajedno«. (Vesna Kusin)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Potpisan kolektivni ugovor za osječki HNK</p>
<p>OSIJEK,28.veljače</p>
<p> - Zaposlenici osječkoga Hrvatskog narodnog kazališta, tajnik Hrvatskog sindikata u kulturi te predstavnici Grada Osijeka i Osječko-baranjske županije, potpisali su u srijedu kolektivni ugovor prema kojemu se plaće ukupno 201 djelatnika osječkoga HNK povećavaju za 8,8 posto čime su konačno postale izjednačene s plaćama zaposlenika ostalih kazališnih nacionalnih kuća, osim zagrebačkog HNK. Intendant osječkoga HNK-a Željko Čagalj, koji je potpisao ugovor ispred zaposlenika i Uprave, potpisivanje je ugovora ocijenio »povijesnim za HNK u Osijeku« dodavši kako se na njemu radilo čak nekoliko godina. Čagalj je zaključio kako će se njime, uz plaće, riješiti i financiranje ostalih potreba kazališta što bi trebalo poboljšati funkcioniranje ove kulturne ustanove. U ime Grada Osijeka ugovor je potpisao gradonačelnik dr.Zlatko Kramarić koji je naglasio kako se hrvatska država »ne može i dalje odnositi maćehinski prema istočnoj Hrvatskoj koja je teško stradala u Domovinskom ratu«. Osječko-baranjski župan Marko Bagarić, potpisavši ugovor u ime županije, objasnio je kako bi ovo trebao biti »poticaj i recept za nove takve ugovore u drugim kulturnim ustanovama kao što su Dječje kazalište, Galerija i Gradska knjižnica«, dok je tajnik Hrvatskog sindikata u kulturi Ferdo Boban zaključio kako je kolektivni ugovor cijena socijalnog mira. Godišnje se za financiranje HNK troši 5 milijuna maraka. (M.Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Cruise razgovara samo s Cruz </p>
<p>ZAGREB/WASHINGTON, 28. veljače</p>
<p> - Tužan i utučen zbog razvoda od Nicole Kidman, Tom Cruise zavadio se sa statistima najnovijeg filma »Vanilla Sky«, koji se snima u studijima Paramounta u Hollywoodu. Filmska zvijezda povećala je broj tjelesnih čuvara i uvela neviđenu sigurnosnu provjeru, piše španjolski dnevnik El Pais. Priča se da je statistica izazvala nered odbijajući isprazniti torbu: »Recite Tomu da smo profesionalci i zaslužujemo da nas se tretira s poštovanjem. Ovo je filmski studio, a ne sjedište FBI-ja«. Kako je rekao član glumačke postave, Cruise razgovara samo s redateljem filma Cameronom Croweom i protagonisticom, španjolskom glumicom Penelopom Cruz: »Tom i Penelope stalno se smješkaju i šapuću si na uho«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Genska terapija moći će spriječiti rak</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače </p>
<p> - Tehnika genske terapije prvi put je uspješno spriječila pojavu raka u miševa, tvrde istraživači, dodajući kako bi se isti pristup moglo pokušati i u nekim slučajevima raka u ljudi. Preparat se može davati i oralno, što najavljuje da bi jednoga dana ljudima mogao biti dostupan i u obliku tableta. Tim se tretmanom ne može izliječiti rak, ali istraživači misle da bi mogao spriječiti pojavu bolesti u osoba s rizikom, kao što su, primjerice, pušači. A mogao bi ubrzati i razvoj djelotvornijih lijekova protiv raka. Prof. Kay Huebner s Jefferson Medical Collegea u Philadelphiji kaže: »Iznenadili su nas tako dobri rezultati. Znali smo da u laboratorijskim uvjetima možemo uništiti stanice raka, ali nismo znali hoće li želučani sokovi uništiti viruse. Očekivali smo razliku, ali ne toliku.« Istraživači su se usredotočili na gen FHIT, koji je oštećen u slučaju čestih oblika raka, poput raka crijeva i dojke.</p>
<p> FHIT izaziva samouništenje oštećenih stanica prije početka nekontroliranog rasta raka. Kad je oštećen, stanice se mogu i dalje nekontrolirano dijeliti, što je tipično za rak. Gen mogu oštetiti i otrovi poput onih iz dima cigarete. Prof. Huebner i suradnici uzgojili su miševe bez FHIT gena. U tih miševa postojala je mogućnost obolijevanja od bolesti slične Barrettovom jednjaku - iritaciji grla koja može uzrokovati rak jednjaka. Miševi su zatim izloženi uzročniku raka jednjaka.</p>
<p> No, miševi kojima je genskom terapijom prenijeta i neoštećena kopija FHIT-a, bili su zaštićeni od raka. Najbolji način prenošenja FHIT-a bilo je ubrizgavanje gena u adenovirus. Za taj se virus pretpostavlja da je posebno siguran jer ne izaziva bolesti u ljudi. Glavni istraživač dr. Carlo Croce kaže: »Prognozirao sam da ćemo najprije spriječiti Barrettov jednjak, a zatim bronhalnu displaziju. Većina pušača pati od bronhalne displazije koja poslije može dovesti i do raka pluća.« Rezultati ovog istraživanja mogu pomoći u borbi protiv raka pluća, crijeva, grudi i mjehura, odnosno onih vrsta koje se razvijaju kad je oštećen FHIT. Profesor Gordon McVie, glavni direktor Cancer Research Campaign, rekao je za BBC kako bi razvoj genske terapije koju bi se moglo uzimati oralno bio velik korak naprijed Studija je objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>U ušima zuji od gledanja?</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Tinitus, odnosno zvonjava u ušima koja pogađa milijune ljudi, možda je povezana i s vidom, a ne samo sa sluhom, tvrde znanstvenici u časopisu Neurology od 27. veljače. To su zaključili proučavajuči podrijetlo tog neželjenog zvuka. Procjenjuje se da jedan posto populacije čuje zujanje ili zvonjavu tako snažno da im ta pojava ometa normalan život. Ipak, iako mnoge slučajeve očito uzrokuje fizička ozljeda uha, neke može uzrokovati poremećaj u normalnom mentalnom mehanizmu. U najnovijem istraživanju ispitano je osam pacijenata koji pate od tinitusa izazvanog nepomičnim promatranjem. U osoba koje pate od tog poremećaja zujanje u ušima pojačava se ovisno o pomicanju pacijentova vidnog polja, odnosno ovisi o tome gleda li pacijent lijevo, desno, gore ili dolje. Kad je skeniran mozak osmorice pacijenata, pokazalo se da postoji jasna 'neravnoteža' između dijelova mozga povezanih sa slušnim i vizualnim podražajem.</p>
<p> Profesor Alan Lockwood, koji je predvodio istraživanje, rekao je za BBC: »Ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo kako poremećaj složenog načina međusobnog komuniciranja različitih sustava u našem mozgu pridonosi pojavi tinitusa. Problem nije jednostavan. Moramo vidjeti koji su još dijelovi mozga uključeni u pojavu tinitusa.« Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="16">
<p>Judita 500 godina kasnije</p>
<p>Muzej »Mimara« / Predstavljen roman Mire Gavrana »Judita« u nakladi Mozaik knjige</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Nije teško pretpostaviti kako će novi roman Mire Gavrana izazvati najoprečnije reakcije od svih dosadašnjih brojnih Gavranovih djela kojima je u posljednjih desetak godina stekao ugled rado čitanog i često prevođenog književnika. Naime, Gavranov pokušaj da 500 godina nakon Marulića hrvatskoj publici ponudi svoju verziju dobro znane biblijske priče o Juditi mnogi će shvatiti kao svojevrsno svetogrđe. Premda je Gavran u temeljnoj priči ostao vjeran biblijskom izvorniku, ponudio je novi sjaj starom djelu ponajprije karakterizacijom likova, koji zahvaljujući svom novom backgroundu pretvaraju poznatu priču o svetoj borbi za dom i vjeru u suvremenu i gorku ljubavnu baladu - kako je u srijedu na predstavljanju Gavranove »Judite« u Muzeju »Mimara« primijetio pisac pogovora Marinko Krmpotić.</p>
<p> Da smo u srednjom vijeku, Gavranova bi interpretacija biblijske priče bila proglašena apokrifnom i papa bi je nedvojbeno stavio na »indeks zabranjenih knjiga«. Srećom, kazao je književni kritičar Milovan Tatarin, to se neće dogoditi, ne samo zato što živimo u nekom posve drugom vremenu, nego i zato što je za romanesknu fakturu »Judite« manje važna činjenica dopisivanja i domišljanja Biblije, a više problematiziranje povijesti i tzv. povijesne istine, dvaju pojmova koji nas danas i te kako pritišću.</p>
<p>Naime, kako je razlagao Tatarin, biblijska historija o hrabroj udovici Juditi koja spašava Betuliju od Nabukodonozorove vojske tako što neprijateljskom vojskovođi Holofernu odrubi glavu - bila je i u prošlosti iznimno zahvalna književna tema. Njome su se bavili svatko na svoj način Ive Roše iz Vrbnika, Ignjat Đurđević i u najnovije vrijeme Tonko Maroević, koji je zajedno s Franom Paraćem radio na libretu opere »Judita« što je s nemalim uspjehom izvedena u Splitu. Tom se nizu preradbi pridružuje i Gavranova priča o Juditi, kojoj je autor ne samo promijenio pripovjedno očište, pa je sada pratimo iz perspektive same Judite, nego je osvijetlio i sve ono o čemu se u Bibliji ne pripovijeda. Gavran je Juditu prikazao kao ženu od krvi i mesa otkrivši nam njezin emotivni život i privatnost, čega, dakako, u Bibliji nema.</p>
<p> Prikazao je tako dvije strane medalje, javno i tajno, vidljivo i nevidljivo, dodao je Tatarin, no, nije ipak središnji dio romana ljuveno uživanje Judite i Holoferna, koji su prikazani u posve novom svjetlu, već sam završetak priče koji mijenja značenje cijelog romana. To je onaj dio kada Veliki svećenik zatvara Juditu u kulu, uskraćujući joj ljubav i osuđujući je na vječnu samoću, on joj tako ukida pravo glasa da kaže što se doista zbilo. »Zatvarajući vrata za njom, on će simbolično zatvoriti vrata istini, ali će otvoriti legendi.« A upravo je to, prema Tatarinovu sudu, važno za novi Gavranov roman u kojem je implicitno tematiziran problem povijesne istine. Gavran će naime kroz priču o Juditi razobličiti mehanizam vlasti, koji zapravo piše povijest, a koju mi usvajamo kao nešto što se doista dogodilo. Zato Gavran pokazuje da je ono što pamtimo samo interpretacija i »društveno ovjerena verzija prošlosti«, to nije »prošlost kakva se zbivala«, već kakva nam je ponuđena da ju pamtimo. To je, dakle, zaključuje Tatarin, cenzurirana i prešućena prošlost. Mnogi će po sudu obaju predstavljača posegnuti za ovom neobičnom knjigom u kojoj je autor pokazao da se može pričajući staru priču progovoriti i o aktualnim problemima koji nas muče. </p>
<p>Sam je autor mnogobrojnoj publici zahvalio riječima: »Nadam se da će vam moja Judita biti bliska po senzibilitetu na koji je priča ispričana, ali da ćete kroz nju osjetiti i vrijeme 400 godina prije Krista, kada je priča nastala.« Ulomke iz knjige čitala je glumica Edita Majić, a u ime izdavača, zagrebačke Mozaik knjige, govorio je Zoran Maljković.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Remake za dva glumca i publiku</p>
<p> Film »Pod sumnjom« Stephena Hopkinsa / Sjajni glumački dvojac Gene Hackman i Morgan Freeman ne štede energiju i talent u sudaru interesa i emocija, profesije i privatnosti / Prelijepa Monica Bellucci u svom prvom filmu na engleskom jeziku </p>
<p>Američka kinematografija sve je sklonija remakeima, to jest snimanju novih verzija starih filmova. Najviše iz potrebe za kvalitetnim scenarijima, kojih je sve manje u Hollywoodu, a ponekad i zbog sklonosti glumaca za nekim određenim likovima i već provjerenim temama. To su bili i razlozi koji su vodili Genea Hackmana, jednog od najuglednijih glumaca današnjice, da snimi remake staroga filma iz 1982. »Garde a vue«, koji su režirali Claude Miller, Jean Herman i Michel Audiard prema scenariju koji je nastao po romanu »Brainwash« Johna Wainwrighta. Projekt je zamišljen kao francusko-američka koprodukcija, a izvršni producenti i tumači glavnih uloga su dvojica veterana američke kinematografije, već spomenuti Gene Hackman i ne manje ugledni Morgan Freeman, dok je redatelj Stephen Hopkins, do tada poznatiji po filmovima drugačijeg žanra kao što su »Predator 2«, »Nightmare on Elm Street 5« ili »Lost in Space«. </p>
<p> Originalna radnja filma, koja se događala u francuskoj provinciji, preseljena je na mali otok u Karibima, no remake je sačuvao osnovne elemente originalne inačice, s tim što je umanjen klaustrofobični intenzitet i dramatičnost. Radnja Hopkinsova filma događa se jedne bučne, razigrane i raspjevane večeri za vrijeme proslave zimskog festivala na malom otoku. Uticajni odvjetnik Henry Hearst (Gene Hackman) priprema se na odlazak na dobrotvorni ples sa svojom mladom suprugom Chantal (Monica Bellucci).
No u tome ga zaustavlja telefonski poziv šefa policije Victora Benezeta (Morgan Freeman), koji ga moli da dođe na informativni razgovor u vezi sa smrti mlade djevojke koja je silovana i ubijena prethodnog dana, a čije tijelo je pronašao Hearst. Hearstovo svjedočenje, nervoza i prgavost te mnogo proturječja upućuju na mogućnost da je možda on glavni krivac, a u to je posebno uvjeren agresivn i nadobudan detektiv Owens (Thomas Jane), koji odmah optužuje Hearsta ne vodeći brigu o dokazima i emocijama. </p>
<p> Film je ispunjen unutrašnjom napetošću i mračnom atmosferom koja je u suprotnosti s neprekidnim zvucima uličnog slavlja, veselja i glazbe. Izvana sve je šareno i opušteno, iznutra je potpuni mrak i tjeskoba, pomiješana s depresijom glavnog junaka, koji ima bračnih i osobnih problema. Najveća vrijednost filma su briljatni dijaloški okršaji Morgana Freemana i Genea Hackmana koji se isprepliću, od duboko intimnih prijateljskih trenutaka do surovih razračunavanja unutar sukoba profesionalnih interesa i uvjerenja. Njihova međusobna »kemija« nešto je što se rijetko događa na filmskom platnu i ako ništa drugo, ono zbog njih dvojice vrijedi pogledati ovaj film. Ne manje uvjerljiv bio je i odnos u originalnoj verziji filma čija radnja se događa večer uoči Nove godine u New Yorku, u kojem je također prevladavao verbalni sukob na temu Hearstove krivnje ili nevinosti. U ovoj verziji igrali su Lino Ventura u ulozi policajca te Michel Serault kao Hearst, dok je znatno upečatljiviji bio lik Hearstove supruge Chantal koju je igrala Romy Schneider. U Hopkinsovoj verziji, Chantal je više iskorištena kao prigodna latino ljepotica koja je jedan od vrućih »problema« koji muče Hearsta, tako da njezina nazočnost sve do završne scene filma nije konkretizirana u dijaloškom smislu. Ipak, Monica Bellucci dovoljno je lijepa i atraktivna žena koja već svojom pojavom izaziva efekt, pa je tako i njezina pojava u ovom filmu opravdana. </p>
<p> Riječ je, dakle, o malom filmu s velikim glumcima koji se oslanja na klasični predložak, s razmjerno solidnom režijom koja se primarno oslanja na glumački dvojac i vrijednost dijaloga. Ostali glumci potpuno su u njihovoj sjeni, posebno jednodimenzionalni Thomas Jane kao detektiv Owens. Ipak, ono glavno pitanje koje postavlja ovaj film nije vezano za njegovu radnju i umjetnički doseg, nego - jesu li i koliko remakei starih filmova opravdani i zašto? To je posebna tema, no činjenica je da su u Hollywoodu od trendovske pomodnosti izgubili kriterije, pa rade remake svega i svačega. Čak i filmova starih pet ili manje godina. To je doista besmisleno i razvodnjava i onako mlaku situaciju na tržištu filmskih scenarija u Americi.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Susret s velškom kulturom</p>
<p>»Dani Walesa« u Zagrebu, u organizaciji Britanskog savjeta za kulturne veze / Predstavljanje velške kulture od 1. ožujka do 18. travnja / Dani velške drame </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - U organizaciji Britanskoga savjeta za kulturne veze u Zagrebu se od 1. ožujka do 18. travnja održavaju »Dani Walesa«, manifestacija koja će predstaviti novija zbivanja u velškoj kulturi. »Dani Walesa« svečeno će biti otvoreni u četvrtak poslije podne, u Europskom domu, govorom pod naslovom »Velško iskustvo« člana Velške skupine i Britanskog parlamenta Rona Daviesa. </p>
<p>Potom će, u istom prostoru, profesor Robert Owen Jones sa Sveučilišta u Cardiffu održati predavanje »Ima li velški jezik budućnost?«. U večernjim satima, u četvrtak će, u klubu Gjuro II, u sklopu Festivala A književnosti - FAK svoja djela čitati velški književnici Anna Davis i John Williams, a u petak će se predstaviti Lewis Davies i Richard Berry. Na Književnom petku, u Gradskoj knjižnici, bit će predstavljena knjiga »Pozdravite svi Novi puritance« i časopis Kolo Matice hrvatske s posebnim prilogom o Walesu, uz otvaranje izložbe knjiga o Walesu.</p>
<p>U sklopu »Dana Welesa«, u Zagrebu se od 3. do 7. ožujka, u organizaciji Hrvatskoga centra ITI-UNESCO, održavaju »Dani velške drame«. Na pozornici Komorne scene Miško Polanec Zagrebačkoga kazališta mladih, u subotu na večer, koncertno će biti izvedena drama Edwarda Thomasa »Kuća od Amerike«. Redatelj izvedbe je Borna Baletić, a dramu će čitati glumci Slavica Knežević, Leona Paramlinski, Radovan Ruždjak, Danijel Radečić i Jasmina Telalović. </p>
<p>U Zagrebačkome kazalištu mladih, u nedjelju, u 12 sati, bit će priređeno javno slušanje radio-drame »Prelazeći sprud« Lucy Gough, koja će polovicom ožujka premijerno biti emitirana u programu Hrvatskoga radija. </p>
<p>»Pisanje na jeziku koji ne razumijem« naslov je predavanja Edwarda Thomasa i Davida Adamsa što će biti održano u ponedjeljak na večer u Hrvatskome kulturnom klubu, dok će velški teatrolog i kazališni kritičar David Adams u utorak održati predavanje »Dekolonizacija scene« na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Novi broj časopisa »Kazalište« s posebnim dodatkom o velškoj drami bit će predstavljen u srijedu, u 12 sati, u Hrvatskome kulturnom klubu.</p>
<p>Do kraja »Dana Walesa« u Kinoteci će, od 15. do 21. ožujka, biti prikazani filmovi velških autora snimljeni posljednjih nekoliko godina, organizirat će se tečaj velškog jezika, u Hrvatskome društvu likovnih umjetnika otvorit će se izložba »Wales: Neautorizirane verzije«, a u varaždinskom HNK bit će, krajem ožujka, prikazana predstava »Scarface« Eddiea Ladda.</p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dobar »krojni arak« priče</p>
<p>Društvo hrvatskih književnika / Predstavljen roman Ludwiga Bauera »Partitura za čarobnu frulu«, u nakladi »Strijelca« </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Romani »Biserje za Karolinu« i »Partitura za čarobnu frulu« Ludwiga Bauera, rođenog u Sisku 1941., prvotno su objavljeni u Sarajevu, a potonji je doživio i svoje Internet izdanje i elektroničko izdanje u obliku CD-a. Možda je zbog prvog podatka knjiga u Hrvatskoj doživjela zakašnjelu recepciju, a zbog drugog, po logici »dobar glas se daleko čuje«, knjige su mu usmenim putem razglašene kao izazovni romani po kakvoći govorenja i po aktualnosti, koje se autor ne boji, a to će ujedno biti krupni razlog što mu izdavači više ne vraćaju rukopise. Zagrebačko izdanje romana »Partitura za čarobnu frulu«, u nakladi »Strijelac« predstavljeno je, u srijedu, u Društvu hrvatskih književnika. O romanu su govorili književni kritičari dr. Tonko Maroević i Lidija Dujić. Podsjetimo Bauer je uz nekoliko knjiga proza za djecu, koje su obavezna lektira, objavio već i više zapaženih romana, a ugledni je i prevodilac, urednik, scenarist i kritičar.</p>
<p>Na predstavljanju je nakladnik »Strijelca« Hrvoje Pollak pojasnio funkciju elektroničkog izdavaštva koje je pripremljeno za čitanje na ekranima, čitačima i papiru, a intenzivno se počelo razvijati zadnje tri godine. Već ove godine 30 posto izdavaštva realizirat će se putem Interneta. Lidija Dujić je na predstavljanju istaknula Bauerovu žanrovsku tajnu i dobar »krojni arak« između vlasti i pojedinca u njegovu povijesnom romanu. Postavlja se pitanje moralne vertikale u nekoliko sudbina, a roman se završava u umobolnici gdje čovjek govori što hoće. Roman je s iznenađenjem pročitao i dr. Maroević te je na predstavljanju zaključio da se radi o svojevrsnom mozartizmu u motivskom slaganju priče. Vjerojatno će Bauerov roman, zaključio je Maroević, postati nešto najljepše napisano o zadnjem ratu. Autor je na predstavljanju istaknuo da europska civilizacija uzmiče tamo gdje počinju zločini i da njegov roman sugerira da se svaki zločin mora kazniti.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Oproštenje za Tolstoja?</p>
<p>MOSKVA, 28. veljače</p>
<p> - Vladimir Tolstoj, pra-pra-unuk slavnog ruskog pisca Lava Nikolajeviča Tolstoja zatražio je oproštenje od Ruske pravoslavne crkve za svog pra-pra-djeda, koji je iz nje ekskomuniciran prije točno sto godina. Lav N. Tolstoj je često ismijavao tadašnju Crkvu, a također je osnovao vlastitu verziju kršćanstva, odnosno sektu koja je smatrala da će ljudi potaknuti ono dobro u sebi kroz samo-preispitivanje i reformiranje. Njegovu filozofiju Crkva je proglasila heretičnom, dok je ovaj potez piščeva pra-pra-unuka izazvao protivljenje kod teologa. Oni, naime, smatraju da se to oproštenje nikada nije smjelo zatražiti, jer je grijeh velikog pisca bio prevelik.</p>
<p>Vladimir Tolstoj s druge strane tvrdi da bi njegov predak trebao biti pomilovan, i to u ime nacionalnog pomirenja. Kazao je da je prošlog tjedna pisao ruskomu pravoslavnom patrijarhu Alekseju II., a u pismu traži da crkva ponovno razmisli o činu ekskomunikacije, koja je donesena 24. veljače 1901. godine.</p>
<p>»Ruski narod je prisiljen da izabere između nacionalnog genija i nacionalne religije«, kazao je Vladimir Tolstoj i dodao da je »ovo vrlo složeno proturječje« u ruskom društvu, ali i u svakom pojedincu«. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Inozemna gostovanja u »KSET-u«</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Uz to što je promotivna agencija »Bina« najavila nekoliko inozemnih gostovanja na domaćom pozornicama - namijenjenih, s iznimkom nastupa grupe Placebo, pretežno srednjostrujaški usmjerenoj publici - sve češći koncerti u »KSET-u«, s isključivo rock-predznakom, namijenjeni sladokuscima, uskoro se nastavljaju s odličnom ponudom prilično aktualnih gostovanja. Prema popisu imena iz »Binina« paketa (Eros Ramazzotti, Lord Of The Dance), jasno je da nova ponuda vjerojatno može zadovoljiti ukuse različite publike, i to u prilično kratkom vremenskom razmaku. </p>
<p> Nakon Toastersa, King Prown i ostalih, u »KSET« uskoro stiže nekoliko postava, side projekata predvođenih članovima nekih od najzanimljivijih sastava u par zadnjih godina. Robin Guthrie iz Cocteau Twinsa i Shioban, pjevačica grupe Mono, s trip-hop postavom Violent Indiana nastupaju u »KSET-u« 4. ožujka. Možda najaktualnije gostovanje jesu članovi grupe At The Drive-In - vlasnici jednog od najboljih albuma prošle godine - gitarist Omar i vokal Cedric koji s postavom Defacto u »KSET-u« gostuju 6. ožujka, te će 22. 3. na istome mjestu nastupiti basist Foo Fightersa sa sastavom Juno. (H.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Veseli glazbeni odbljesci renesanse</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Prvi CD zagrebačkog Renesansnog zbora »Vatroslav Lisinski« bit će predstavljen u četvrtak, u 19 sati, u Gradskoj knjižnici. Riječ je o zbiru kratkih skladbi, uglavnom svjetovnog i veselog karaktera iz pera najpoznatijih, ali i manje znanih skladatelja renesanse kao što su Orlando di Lasso, Jakob Gallus, Thomas Morley, Adriano Banchieri, Clement Jenequin, Andrija Motovunjanin i drugi.</p>
<p>Renesansni zbor »Lisinski« ove godine obilježava i 35 godina djelovanja. Zbor je polučio zapažene uspjehe posljednjih godina, među kojima su drugo mjesto na Smotri 40-ak amaterskih pjevačkih zborova Zagreba, te osvajanje nagrada srebreni i brončani psalam na natjecanju zagrebačkih zborova. Ansambl trenutačno uvježbava Madrigalsku komediju skladatelja Orazia Vecchija, izvedbom koje će se obilježiti obljetnica Zbora. (K. R.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Janica prva unatoč boli </p>
<p>Hrvatski skijaški savez priredio Otvoreno prvenstvo Hrvatske u austrijskom Innerkremsu na kojem sudjeluje stotinjak skijašica i skijaša iz 10-ak zemalja / Prvog dana natjecanja Janica Kostelić pobijedila u superveleslalomu potvrđujući svoju dobru formu uoči </p>
<p>završnice Svjetskoga kupa </p>
<p>INNERKREMS, 28. veljače</p>
<p> - Janica Kostelić osvojila je prvo mjesto u superveleslalomu na otvorenom prvenstvu Hrvatske, koje je Hrvatski skijaški savez priredio u ne toliko poznatom, ali veoma kvalitetnom austrijskom skijališnom središtu Innerkremsu.</p>
<p> Drugo mjesto u super-veleslalomu otvorenog prvenstva Hrvatske osvojila je Slovenka Mojca Suhadolc, dočim je treća bila Čehinja Lucie Hrskova. </p>
<p>Vrlo dobra organizacija ovog natjecanja koje je i priređeno kako bi se Janica Kostelić što bolje pripremila za završnicu Svjetskog kupa u švedskom Ĺreu jamac je da će naša skijašica na posljednje utrke doći uistinu vrlo dobro pripremljena. Da u Janičinom stožeru ništa ne prepuštaju slučaju svjedoči i dolazak liječničke ekipe iz Selca nedaleko Crikvenice, na čelu sa doktoricom Vlastom Brozičević koja će pokušati sanirati Janičinu ozljedu palca koja ju je u protekla dva tjedna poprilično ometala. Štoviše, zbog ozljede je i propustila posljednju utrku spusta, a zadnjih nekoliko dana bila je primorana trenirati i bez štapova. Ipak, u superveleslalomu otvorenog prvenstva Hrvatske Janica je unatoč boli uzela štapove u ruke, baš kao i prije četiri dana u Lenzerheideu, i relativno zahtjevnu stazu odvozila vrlo dobro.</p>
<p>- Doista nije loše, ne kažem da ne može bolje, ali nakon svega što mi se dogodilo i više sam nego zadovoljna.</p>
<p>Zadovoljstvo i osmijeh nudio je i Janičin otac Ante, smatrajući da je Janica potisnula strah od boli, te da će iz dana u dan njeno stanje biti sve bolje. Prema riječima dr. Vlaste Brozičević, za očekivati je da se ozljeda palca većim dijelom sanira do prvih utrka u Švedskoj.</p>
<p>- Mi imamo iskustva s takvim ozljedama i nadamo se dobrom raspletu, kaže liječnica čiji će pacijent Janica biti ovih dana.</p>
<p>Janičina najveća konkurentica u ovoj utrci bila je Slovenka Mojca Suhadolc, koja se već može podičiti vrlo dobrim rezultatima u Svjetskom kupu. I sama Mojca bila je iznenađena kako je Janica dobro odvozila superveleslalom.</p>
<p>- S ozljedom ruke ovakvu stazu nije lako voziti, doista se Janici na tome može samo čestitati. </p>
<p>Janica je superveleslalomsku stazu odvozila za 1:15.49, Suhadolc je zaostala 39 stotinki (1:15.78), dočim je treće mjesto iznenađujuće pripalo Čehinji Lucije Hrskovoj u vremenu 1:16.21. Superveleslalom je odvozila i naša Nika Fleiss (1:19.15), nakon duže pauze zbog ozljede, te je osvojila solidno 28. mjesto u konkurenciji čak 68 skijašica iz desetak zemalja. </p>
<p>Bit će zanimljivo vidjeti i utrku veleslaloma na ovom prvenstvu u četvrtak, napose stoga što će posljednja utrka Svjetskog kupa u Ĺreu biti upravo veleslalomska. </p>
<p>Još riječ-dvije o organizaciji - Hrvatski skijaški savez potvrdio je sposobnost organizacije ovako masovnog natjecanja. Posljednji put HSS je ovakvu priredbu organizirao 1996. godine na mariborskom Pohorju. Ovaj put naši su skijaški čelnici pogodili pravo vrijeme za organizaciju prvenstva koje će doista poslužiti u pripremi Janice za završnicu Svjetskog kupa, u kojoj ima velike šanse za osvajanje svjetskog naslova. </p>
<p>• Rezultati skijašica, superveleslalom: 1. JANICA KOSTELIĆ (HRV) 1:15.49, 2. Mojca Suhadolc (Slo) 1:15.78, 3. Lucie Hrskova (Češ) 1:16.21, 4. Špela Bračun (Slo) 1:16.26, 5. Stefanie Schuster (Aut)1:16.64... 28. NIKA FLEISS (HRV) 1:19.15...</p>
<p>Rezultati skijaša, superveleslalom: 1. Jerman (Slo) 1:13.35, 2. Pechtl (Aut) 1:13.95, 3. Moser (Aut) 1:14.44... 6. RENATO GAŠPAR (HRV) 1:14.65... 34. SILVIO STEFANČIĆ (HRV) 1:18.68... 41. DALIBOR ŠAMŠAL (HRV) 1:19.28...</p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>FIA najavila kažnjavanje vozača koji varaju</p>
<p>LONDON, 28. veljače</p>
<p> - Predsjednik Međunarodnog automobilskog saveza (FIA) Max Mosley žestoko je napao reli vozače koji u posljednje vrijeme sve češće potajno treniraju na reli stazama uoči utrka, a to je zabranjeno. </p>
<p>- Pozorno ćemo pratiti tko na prevaru nastoji dobiti utrku trenirajući potajno na stazama. Ukoliko nekoga uhvatimo, slijedi mu suspenzija i gubitak bodova, a jednako ćemo postupiti i s momčadima koje očekuju prilične novčane kazne. Radi se o običnom varanju i nepoštenju, kazao je Mosley.</p>
<p>Francuski vozač Gilles Panizzi optužen je da je dva tjedna prije relija u San Remu danima skrivećki isprobavao rutu. Panizzi je kasnije slavio na San Remu, no napao ga je momčadski kolega iz Peugeota, Francois Delecour nazvavši ga varalicom. Dokaza nije bilo, a Britanac Richard Burns je rekao kako je besmisleno optužiti nekog ako ga se ne uhvati na djelu.</p>
<p>- FIA bi morala 10-ak dana prije utrka poslati inspekciju na poprište, a kazne bi trebale biti zbilja velike«, kazao je Burns. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Porazi francuskih nositelja</p>
<p>ACAPULCO, 28. veljače</p>
<p> - U okršajima 1. kola 800.000 američkih dolara vrijednog ATP turnira poraženi su šesti i sedmi nositelj, Španjolci Fernando Vicente i Francisco Clavet. Drugo kolo ovog turnira, koji je s zemljanih terena Mexico Cityja prebačen u Acapulco, izborili su Francuz Arnaud Di Pasquale i Brazilac Fernando Meligeni.</p>
<p>Inauguralno izdanje WTA turnira u Acapulcu, nagradnog fonda 170.000 USD, pobjedom je otvorila Francuskinja Sandrine Testud. U 1. kolu treća nositeljica sa 7-6 (2), 6-3 svladala je Njemicu Ance Barna. Argentinka Paola Suarez, četvrta nositeljica, izborila je 2. kolo nakon što joj je Poljakinja Magdalena Grzbowska predala meč zbog ozljede kod 6-2 rezultata za Suarez.</p>
<p>l Rezultati 1. kola, tenisači: Gaudio (4) - Rodriguez 7-5, 7-6 (6), Costa (5) - Calatrava 6-4, 7-6 (4), Di Pasquale - Vicente (6) 7-6 (5), 6-1, Meligeni - Clavet (7) 6-3, 4-6, 6-3, Vanek - Hernandez 6-3, 7-6 (4), Bruguera - Portas 6-3, 6-3, Zabaleta - Puentes 7-6 (3), 6-4, Simoni - Rochus 6-3, 6-0;</p>
<p>tenisačice: Testud (3) - Barna 7-6 (2), 6-3, Suarez (4) - Grzbowska 6-2, predaja, Morariu (6) - De Los Rios 6-4, 6-3, Garrigues - Garbin (8) 6-4, 2-6, 6-3, Diaz-Oliva - Gagliardi 7-6 (2), 6-1, Srebotnik - Torrens-Vallero 5-7, 7-6 (1), 6-4, Randriantefy - Kleinova 2-6, 6-2, 6-3, Kuti Kis - Dominikovic 2-6, 6-3, 7-5, Wartusch - Martinez 2-6, 6-3, 6-4. (imi)</p>
<p>Agassi teško protiv Koreanca Leeja</p>
<p>SAN JOSE, 28. veljače - Četvrtostruki pobjednik ATP turnira u San Joseu, Amerikanac Andre Agassi, izborio je 2. kolo pobjedom nakon tri seta protiv Koreanca Hyung-Taik Leeja.</p>
<p>Hrvatski tenisač, Goran Ivanišević, u 1. kolu 400.000 američkih dolara vrijednog »Sybase Opena« igrat će protiv sedmog nositelja Byrona Blacka iz Zimbabvea.</p>
<p>• Rezultati 1. kola: Agassi (1) - Lee 7-5, 3-6, 6-3, Haas (4) - Vinck 6-4, 7-5, Furlan - Zib 6-2, 7-5, Malisse - Goldstein 6-3, 7-6 (4), Roddick - Woodruff 6-4, 6-4. (imi)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Agassi više ne želi igrati za reprezentaciju</p>
<p>SAN JOSE, 28. veljače</p>
<p> - Američki tenisač Andre Agassi izjavio je u srijedu da više ne želi igrati za svoju domovinu u Davis kup reprezentaciji.</p>
<p>- U 12 godina dao sam svoj doprinos i sada je vrijeme da dođu mlađi. Ponosam sam na svoj učinak i činjenicu da sam svaki puta dao sve od sebe u Davisovom kupu, rekao je Agassi, koji je sa 30 pobjeda za SAD u reprezentaciji drugi na listi svih vremena iza Johna McEnroea.</p>
<p>Trenutni američki izbornik Pat McEnroe uz 30-godišnjeg Agassija u reprezentaciji više ne može računati ni na Petea Samprasa koji je također izjavio kako »se više ne vidi u Davis kupu«.</p>
<p>Bez svoje dvije teniske superzvijezde, Amerikanci su poraženi u 1. kolu Svjetske skupine u Baselu od Švicarske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>HTS na 24. mjestu platne liste HOO-a</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - Upravni odbor Hrvatskog teniskog saveza (HTS) zaključio je na osmoj sjednici, održanoj u utorak, kako su zakinuti od strane Hrvatskog olimpijskog odbora. Naime, pri raspodjeli sredstava za 2001. godinu HTS-u je pripalo 294.881 kuna, dok su ispred njih čak 23 sportska saveza koji su dobili veću svotu novaca. A među njima su savezi koji prema postignutim rezultatima nikako nisu zaslužili bolji status od HTS-a...</p>
<p>Na sjednici su podnešena izvješća oko priprema za predstojeće okršaje muške i ženske teniske reprezentacije. Davis kup dvoboj u Euro-afričkoj skupini, između Hrvatske i Austrije, održat će se od 7. do 9. travnja u dvorani Mladosti u Puli, gdje će biti postavljena greenset podloga. Hrvatska Fed kup reprezentacija gostuje u talijanskom Basanu 28. travnja, mjestu 70 kilometara udaljenom od Venecije. U okršaju prvog kruga Svjetske skupine igrat će u dvorani protiv Talijanki na indentičnoj podlozi kao i naši tenisači. Na sjednici se također moglo čuti kako je navodno postignut dogovor između talijanskog teniskog saveza i igračica, koje su štrajkale zbog nepodmirenih obveza prema njima. Ujedno je i najavljeno kako će naše reprezetacije nastupiti u najačim sastavima. (I. Mijić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Rađa li se novi Bokšić?</p>
<p>Dvoboj dviju mladih hrvatskih reprezentacija, u kojem je sa 2-1 bila uspješnija tzv. B vrsta, bio je veoma uspješan / Svi su mladi igrači očito svjesni koliko znači igranje u reprezentaciji, ipak je to najbolja odskočna daska u karijeri</p>
<p>RIJEKA, 28. veljače</p>
<p> - Ukoliko je Martin Novoselac, izbornik mlade hrvatske nogometne reprezentacije, želio imati slatke brige, uspio je. U tomu mu je pripomogla utakmica na Krimeji između dviju selekcije nogometaša do 21 godine, u kojoj je sa 2-1 (2-1) uspješnija bila tzv. B vrsta.</p>
<p>Utakmicom je prodefiliralo 30 igrača, a Novoselac je procijenio da je revija uspjela. Slažemo se s njegovim mišljenjem. Istina, lijepe igre uglavnom nije bilo, zbog tvrdog i neravnog terena bilo je teško predvidjeti kako će lopta odskočiti. No, naglašena želja svih igrača da se pokažu i nametnu dovoljna je za ocjenu o uspješnosti.</p>
<p>Zanimljivo je da su se veoma zalagali i igrači koji nastupaju u stranim klubovima, a ne samo oni koji snivaju taj san. Svi su očito svjesni koliko znači igranje u reprezentaciji, ipak je to najbolja odskočna daska u karijeri.</p>
<p>Tzv. B reprezentacija djelovala je uvjerljivije i uigranije od »udarne vrste«, čije igrače Novoselac duže prati. Može li to utjecati na neka Novoselčeva opredjeljenja uoči prvog reprezentativnog zadatka, kvalifikacijske utakmici za nastup na EP, 23. ožujka u Vinkovcima protiv Latvije:</p>
<p>- Ništa još nije konačno, posebno što ne možemo govoriti o prvoj i drugoj momčadi. U A sastavu su nogometaši igrali na temelju minulog rada i još ništa ni izdaleka nije konačno. Nije neobično da nogometaši koji još nisu u prvom planu u ovakvim utakmicama igraju s više žara od onih koji vjeruju da su se već dokazali.</p>
<p>Hvaleći temeljnu činjenicu koju je iznjedrila ova utakmicu - a to je da darovitih igrača ima i da ih samo treba oblikovati i usmjeravati - Novoselac je još istaknuo:</p>
<p>- Ne treba zaboraviti da u ovoj reprezentaciji igraju još Pletikosa, Vranješ, Bošnjak, Petrić, Sablić, Deranja, Lovrek... Igrače imamo, treba ih samo postupno dovesti do A reprezentacije. Neki su već u njoj.</p>
<p>Iako Novoselac nije želio nikoga isticati, »jer sve još treba dobro odvagati, iako se uglavnom zna tko je tko«, nama se dopao Ivan Klasnić, igrač njemačkog St. Paulija, građom veoma nalik Alenu Bokšiću. Ujedno, prolazi kroz igrače pravocrtno poput Bokšića, puca čim se ukaže prigoda i veoma ga je teško čuvati. Služba Hrvatskog nogometnog saveza, koja takve igrače prati, analizira i poziva, zaslužuje sve pohvale. Stoga, iako se nekima činilo da je pozivanje mlađih igrača iz inozemstva na dvodnevno okupljanje u Opatiji i njihova međusobna utakmica nepotreban trošak, Klasnićev primjer demantira takav stav. Dapače, ponudi li svaka slična akcija jednog »novog Bokšića«, neka bude svakog mjeseca. Što košta da košta! (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Austrija izostavlja Hrvatsku iz igre?</p>
<p>Tko će ponuditi zajedničku kandidaturu za organizaciju EP 2008. godine? / U četvrtak ćemo se naći s predstavnicima Austrije i Mađarske i saznati jesu li Austrijanci odustali od nas i Mađara i priklonili se Švicarskoj, kaže Vlatko Marković, predsjednik HNS-a</p>
<p>RIJEKA, 28. veljače</p>
<p> - Na vijest da je austrijska vlada dala zeleno svjetlo za zajedničku kandidaturu za EP 2008. godine sa Švicarskom reagirao je Vlatko Marković, predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza:</p>
<p>- Čuo sam da je austrijska vicekancelarka bila u Švicarskoj i kad su ju domaćini pitali je li Austrija za njihovu ideju zajedničke kandidature EP, odgovorila je pozitivno. Znam i da su te dvije zemlje dogovorile sastanak 9. ožujka, kad bi sve trebalo detaljno dogovoriti. No, mi u četvrtak imamo već ranije dogovoreni sastanak u Beču, na kojem se trebamo naći s predstavnicima Austrije i Mađarske. Zato ne priznajem vijest da su Austrijanci odustali od nas i Mađara i priklonili se Švicarskoj. Tek kad to čujem na licu mjesta, znat ću na čemu smo i priznati rezultate razgovora.</p>
<p>Marković je potom dodao da se Hrvatska ne treba previše ljutiti što je pomalo izgurana iz igre:</p>
<p>- U biti se nemamo pravo posebno ljutiti iako smo uložili dosta napora i novca za lobiranje. Mi smo se ipak svemu priključili naknadno, kad su Austrija i Mađarska izgubile kandidaturu za Europskog prvenstva 2004. godine. U utorak sam, na zajedničkoj večeri, razgovarao s glavnim tajnikom Austrijskog nogometnog saveza Ludwikom i otvoreno mu rekao da od nas više ne očekuju fair-play. Drugim riječima, što je bilo bilo je, okrećemo se kandidaturi s Mađarima. No, sad je bitno dobiti novu suglasnost naše Vlade, budući da bismo u tročlanoj kandidaturi mi dobili tek manji dio kolača, što bi nas i manje koštalo. Sad bismo bili ravnopravni partner s Mađarima, ali trebalo bi obaviti velike zahvate u infrastrukturu, što traži odobrenje državnih tijela.</p>
<p>Na kraju, Marković misli da naši izgledi u novim okolnostima nisu ništa manji:</p>
<p>- Mi smo zapravo najviše lobirali onim trenutkom kad smo se priključili ideji o tročlanoj organizaciji. O svemu će odlučivati Uefa i čini mi se da bolje stojimo od Švicaraca, iako je tamo sjedište Uefe.</p>
<p>Razgovor je slušao Ante Pavlović, savjetnik u HNS-u, i tajanstveno prozborio:</p>
<p>- Ne mogu vam reći o kome se radi, ali uz Mađarsku imamo u rukavu još jednog mogućeg suorganizatora čime bismo osnažili naše izglede. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Rastali se Šibenik i Milo Nižetić</p>
<p>Trener nogometaša Šibenika Milo Nižetić podnio je ostavku na mjesto trenera prve momčadi šibenskog nogometnog prvoligaša</p>
<p>ŠIBENIK</p>
<p> - Poslije 0-1 poraza u Čakovcu, u prvoj utakmici nastavka hrvatskog nogometnog prvenstva, trener Milo Nižetić ponudio je ostavku na mjesto šefa stručnog štaba Šibenika. Upravni odbor kluba je tu ostavku prihvatio. »Mi nemamo zamjerki na rad trenera Nižetića, ali rezultati pokazuju da se nešto treba mijenjati. Od poraza sa Hrvatskim dragovoljcem kola su krenula nizbrdo i mi smo iz šest utakmica osvojili samo dva boda, pa smo prihvatili ostavku. U idućim danima pokušat ćemo naći određeno rješenje«, kazao je predsjednik kluba Miho Mioč.</p>
<p>Trener Milo Nižetić otvorio je dušu i kazao:</p>
<p>- Došao sam sedam dana prije početka prvenstva, u trenutku kada su klub napustila četiri igrača (Kovačević, Antolić, Kovačić i Budanović). Mi smo dobro startali i sa suradnicima sam klub ostavio na osmom mjestu sa deset bodova više od posljednjeplasiranih momčadi. Prije dva mjeseca, sticajem okolnosti, klub je napustilo pet igrača (Mrzlečki, Bakula, Vlastelica, Vuković i Ljubobratović), a ozlijedio se Nedo Jović. Tako smo u šest mjeseci izgubili deset igrača. Cilj je bila Liga 6 i pomladiti momčad. Ovo drugo smo uspjeli i pomladili smo momčad za pet-šest godina u prosjeku. Ostali su igrači s kojima još treba puno raditi. Liga 6 u ovom trenutku nije realna niti moguća. Zbog toga, u dogovoru s upravom, moja uloga kao prvog trenera nije neophodna. Suradnja s Upravom bila je zadovoljavajuća. Ostavljam mladu i perspektivnu momčad. Na duši mi ostaje utakmica s Hrvatskim dragovoljcem (3-5). </p>
<p> Nogometaši Šibenika u nedjelju će protiv Osijeka po svemu sudeći voditi Anđelko Godinić. (J. Drenski)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Rudi Völler zadovoljan unatoč porazu u Parizu</p>
<p>U prijateljskom ogledu nogometaša Francuske i Njemačke slavili su Francuzi 1-0</p>
<p>PARIZ, 28. veljače</p>
<p> - Nogometni izbornici Francuske i Njemačke, Roger Lemerre i Rudi Völler izrazili su zadovoljstvo odigranom prijateljskom utakmicom u Parizu. Francuzi su slavili 1-0 (Zidane, 27. minuta), a po općoj ocijeni, igralo se slabo.</p>
<p>- Uvijek je slatko dobiti Nijemce, a pritom očuvati svoju mrežu netaknutom, kazao je Lemmere koji svoju selekciju priprema za obranu naslova svjetskih prvaka.</p>
<p>Völler koji je preuzeo mjesto izbornika od Ericha Ribbecka nakon Eura 2000, nije bio previše opterećen činjenicom da je izgubio i drugi prepremni susret nakon Danske u studenome.</p>
<p>- Izgubili smo od najboljih na svijetu, a dobro je i to što mi je sada jasnije kako postaviti igru i na koga računati, kazao je Völler kojeg sljedećeg mjeseca očekuju kvalifikacijske utakmice protiv Albanije i Grčke. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Uefa odbila zahtjev Rome za novu utakmicu</p>
<p>NYON, 28. veljače</p>
<p> - Čelnici Europskog nogometnog saveza (UEFA) odbili su zahtjev Rome da se ponovno odigra uzvratna utakmica osmine finala Kupa UEFA protiv Liverpoola.</p>
<p>Dužnosnici Rome, naime, tvrde da je španjolski sudac Jose Maria Garcia-Aranda u 77. minuti uzvratnog dvoboja u Liverpoolu 22. veljače napravio »ključnu tehničku pogrešku« najprije dosudivši 11-erac za Romu, zbog igranja rukom suparničkog igrača u kaznenom prostoru, no nakon četiri-pet sekundi iznenadno se predomislio i pokazao na izvođenje kornera. Roma je, inače, u tom trenutku vodila 1-0 i da je postigla pogodak iz 11-erca poništila bi prednost Liverpoola iz prvog dvoboja (0-2), pa bi se tako igrao produžetak.</p>
<p>- Nakon gledanja video-zapisa, te dobivenih izjava iz oba kluba, kao i izvješća sudaca, Disciplinsko i kontrolno tijelo Uefe je odbilo Romin zahtjev. Talijanski klub ima tri dana za žalbu na ovu odluku, izjavio je glasnogovornik Uefe. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Zadru ostala samo kuknjava?</p>
<p>Sve do jučer, struka i klupsko vodstvo Zadra isticali su visoke ciljeve, odnosno plasman među četiri u Euroligi, zatim visoku poziciju u domaćem prvenstvu čiji rasplet tek slijedi, te Kupu, a sad odjednom kukaju uoči odlaska na četvrtfinalni dvoboja domaćeg košarkaškog Kupa u Rijeku </p>
<p>ZADAR</p>
<p> - Tko se Zadra boji još, umalo su u Jazinama zapjevali košarkaši Zagreba za nedavnog prvenstvenog dvoboja u kojem su gotovo 35 minuta bili nadomak iznenađenju - pobjedi. Nešto slično priželjkuju Riječani u skorašnjem dvoboju Zadra i Sava osiguranja na Trsatu, u utakmici četvrtfinala (prva i jedina) Kupu Krešimira Ćosića. </p>
<p>Znači li to da se centar košarkaške moći, iz Zagreba, Zadra i Splita seli u Rijeku, gdje je dolaskom Šibenčanina Dražena Brajkovića za riječkoga kormilara košarka u tom gradu doživjela procvat? Ili je sve skupa u hrvatskoj košarci palo na niske grane?</p>
<p>Dvojbe uistinu postoje zbog činjenice da jedan Zadar, koji je do jučer bio sudionikom Eurolige, zajedno u društvu s moćnim europskim klubovima, uvelike puše na hladno uoči gostovanja u Rijeci. </p>
<p>Sve do jučer, struka i klupsko vodstvo isticali su visoke ciljeve, odnosno plasman među četiri u Euroligi (otpali u očekivano vrijeme), zatim visoku poziciju u domaćem prvenstvu čiji rasplet tek slijedi, te Kupu u kojem će se nastojati vratiti prošlogodišnja kruna. Imaju li Zadarani snage za to kad unaprijed »kukaju« kako ih je na ždrijebanju Kupa dopao najteži suparnik Sava osiguranje.</p>
<p>Momčad Zadra je u promjenjivoj formi, to je vidljivo gotovo na svakoj utakmici. Sad se ozlijedio i Darko Krunić, reprezentativci Ivica Marić i Jurica Ružić nikako ne mogu povezati nekoliko dobrih utakmica, Patrick Baldwin je nepredvidiv, Tomo Ružić je još na medenom mjesecu, Richard Mandeville ionako spada u skupinu igrača od kojih se malo očekuje, jednako kao i od mladih snaga. Jedino je Davor Pejčinović na tragu dobre igre. Kad se sve zbroji onda je i strahovanje Vlade Vanjaka, potpisnika dosadašnjeg uratka Zadra opravdano. </p>
<p>Rijeka je tek prva stanica u ovosezonskom raspletu, obzirom da Zadar 22. ožujka gostuje na Gripama kod Split Croatia osiguranja, momčadi koja je ugodno iznenadila na svom europskom putu kroz Suproligu. Sigurno je da će ta utakmica biti odlučujuća za konačan izgled na vrhu ljestvice prije doigravanja. No ipak, svibanj će potvrditi istinu o pravim vrijednostima Zadrana, kojima u posljednje vrijeme ni publika više ne vjeruje, obzirom da je na zadnje dvije utakmice s Karlovcem i Zagrebom u dvorani bilo sve skupa samo tisuću gledatelja, ne više. S druge, pak, strane Zadar je još uvijek mamac za gledatelje u drugim dvoranama, jer se prema nekim procjenama čak i na Kup utakmici u Rijeci očekuje oko tri tisuće gledatelja. Vjerojatno se malo Riječana sjeća takvoga posjeta na Trsatu. Jednako tako slična živost na tribinama osjeća se i na Gripama, sve je više »žutih« pristalica koji vjeruju u momčad Jasmina Repeše. Dobro je za hrvatsku košarku da su se našla dvojica stručnjaka koji su svojim radom doprinijeli sve većem zanimanju ljubitelja košarke.</p>
<p>Zanimljivo, Repeša i Brajković bili su na meti Zadrana na početku sezone kad se u Jazinama birao novi kormilar. Repeša je odnio bodove iz Jazina uvjerljivom igrom, dok je Brajković stavio na muku Zadrane, najprije u Jazinama a potom i na Trsatu, gdje su se igrala tri produžetka do zadarske pobjede. Je li stiglo vrijeme za uzvrat Riječana?</p>
<p>Dražen Žura</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Maratonci ne trče počasni krug</p>
<p>Organizatori supermaratona Zagreb-Čazma (31. svibnja) pronašli respektabilnog sponzora Hrvatski Telekom</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Maratonci, sasvim sigurno, spadaju među najizdržljivije i najupornije sportaše na svijetu. Slično je, međutim, i s organizatorima maratonskih utrka u Hrvatskoj, koji usprkos brojnim poteškoćama ustraju i opstaju u kalendarima atletskih natjecanja. Naročito agresivni u promidžbi, što je bilo vidljivo i na prošlotjednom Sajmu sporta u Zagrebu, su Supermaraton Zagreb-Čazma i Zagrebački maraton. Uoči 26. izdanja najduže utrke u Hrvatskoj (61 km i 350 m), koja se održava 31. svibnja, organizatori Supermaratona Zagreb-Čazma pronašli su i uistinu respektabilnog sponzora, Hrvatski Telekom. Ta značajna činjenica utjecala je i na ambicije čelnih ljudi organizacije supremaratona, koji vjeruju da će se na cesti od zagrebačkog do čazmanskog Kaptola ove godine naći znatno više maratonaca nego li je to bio dosad slučaj. Računa se, naime, s većim brojem inozemnih sudionika, jer u Hrvatskoj nema puno atletičara spremnih istrčati 61.350 metara. Prošle godine utrku je istrčalo 39 trkačica i trkača, a u cjeloj povijesti supermaratona ciljem u Čazmi je prošlo 1247 trkača. Od ove godine utrka je i u kalendaru Europskog atletskog saveza, a sve informacije o Supermaratonu Zagreb-Čazma moguće je pronaći i na internetu, na adresi www.supermaraton.com.</p>
<p>Zagrebački maraton će se 10. listopada trčati jubilarni 10. put, uz brojne kvalitativne pomake. Promjenjena je, naime, staza kojom će maratonci trčati, pa će i start i cilj utrke biti ispred Hotela Intercontinental. Natjecati će se i maratonci u invalidskim kolicima, a osim maratonske utrke (42 km i 195 m) na programu je i utka građana na stazi dugoj 10 kilometara. I Zagrebački maraton je prethodnih godina imao problema s masovnošću, te će upravo na dovođenju većeg broja maratonaca i sudionika utrke građana organizatori iz Zagrebačkog atletskog saveza idućih mjeseci najviše raditi. Optimistični prognozeri očekuju da bi zagrebačkim ulicama 14. listopada moglo trčati 3 do 4 tisuće ljudi... (M. Šarec)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>U Lahtiju još četvero dopingiranih Finaca?</p>
<p>HELSINKI, 28. veljače</p>
<p> - Finsko skijaško trčanje doživjet će pravu sramotu potvrde li se nova izvješća Međunarodne antidopinške agencije (WADA) da je još četvero finskih skijaša uzimalo nedopuštena sredstva na Svjetskom prvenstvu Lahtiju.</p>
<p>Rezultati testova WADA-e već su stigli u Finsku i uskoro se očekuje objava još četiri slučaja dopinga kod jedne finske skijašice i troje njezinih kolega. Neslužbeno se doznaje da je među njima i najpopularniji finski skijaša Mika Myllyla.</p>
<p>Finci Jari Isometsa (srebrna medalja u dohvatnoj utrci) i Janne Immonen (član zlatne finske štafete na 4x10 km) već su kažnjeni dvogodišnjom zabranom natjecanja jer im je u Lahtiju dokazano da su koristili nedopuštena sredstva. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="36">
<p>Hrvati osnivaju paralelnu vlast u BiH, Petritsch smjenjuje Jelavića</p>
<p>U HDZ-u BiH potvrđuju da će odluka biti donesena usprkos ozbiljnim prijetnjama međunarodne zajednice, pa i ukidanjem HDZ-a</p>
<p>MOSTAR, 28. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Hrvatski narodni sabor donijet će na svojoj sjednici zakazanoj za subotu, 3. ožujka u Mostaru, kako ekskluzivno saznaje Vjesnik, odluku o utemeljenju privremene hrvatske samouprave i platformu za pregovore o budućem uređenju Bosne i Hercegovine!</p>
<p>Te će se odluke donijeti bez obzira na prijetnje međunarodne zajednice. Istodobno, Wolfgang Petritsch, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, prijeti kako će, ako se te odluke uistinu usvoje, zabraniti rad HDZ-a BiH i smijeniti Antu Jelavića s mjesta člana državnog Predsjedništva.</p>
<p>Visoko pozicionirani dužnosnik iz reda hrvatskog naroda rekao je kako će odluka biti donesena bez obzira na sve prijetnje iz određenih međunarodnih krugova, ali i naglasio kako je riječ o »prijelaznom rješenju do konačnog ustroja Bosne i Hercegovine«. Hoće li ta »privremena hrvatska samouprava« biti nazvana međužupanijskim vijećem ili nekako drukčije, nije u ovom trenutku poznato, ali saznajemo kako će obuhvatiti područja Bosne i Hercegovine s većinskim hrvatskim pučanstvom i imat će svoje sjedište u Mostaru. Privremena hrvatska uprava, o čijem će utemeljenju odluka biti gotovo sigurno donijeti u subotu, bit će dužna skrbiti o cjelokupnom hrvatskom narodu na području BiH, pa će tako imati i posebne povjerenike za područja u kojima također žive Hrvati, ali su većinski nastanjena muslimanskim ili srpskim pučanstvom. Imat će i svoje znakovlje, a od institucija vlasti predviđeni su privremeno zakonodavno vijeće (skupštine), privremeno predsjedništvo, privremeno izvršno vijeće te sudstvo. </p>
<p>Odlukom o privremenoj hrvatskoj samoupravi, o čijem sadržaju Vjesnik prvi piše, bit će u potpunosti reguliran djelokrug i način funkcioniranja te privremene hrvatske samouprave u BiH.</p>
<p> Retorika koja se koristi u tom dokumentu nigdje nije radikalna, naš izvor označava kao »umjerenu«, čemu ide u prilog i to što se nigdje ne spominje primjerice »razdruživanje od Federacije«, inače često spominjana teza u posljednje vrijeme. No, nema sumnje da ta odluka, odnosno njezin sadržaj vode prema utemeljenju privremene zakonodavne, sudske i izvršne vlasti hrvatskog naroda u BiH te odvajanju od carinskoga i poreznog sustava.</p>
<p>Hrvatski narodni sabor u subotu će vjerojatno donijeti i platformu za pregovore o budućem uređenju BiH. U tom se dokumentu ističe opredijeljenost i privrženost suverenitetu, teritorijalnom integritetu i političkoj neovisnosti BiH te svjesnost o nesavršenosti unutarnjega teritorijalno-administrativnog ustroja i o neriješenom nacionalnom pitanja u BiH; nemogućnosti ostvarivanja pune ustavne i stvarne jednakosti Hrvata, Muslimana i Srba na cijelom teritoriju BiH. Platformom za pregovore o budućem uređenju BiH legalno izabrani predstavnici hrvatskog naroda u BiH okupljeni oko Sabora govore o preoblikovanju unutarnjeg ustrojstva Bosne i Hercegovine u federalnu BiH koja se sastoji od više federalnih jedinica, a koje bi bile uspostavljene na prostorima većinski nastanjenim muslimanskim, srpskim i hrvatskim narodom. Svaka od federalnih jedinica trebala bi na istovjetan način regulirati prava druga dva konstitutivna naroda, a zajedničke federalne institucije uspostavljale bi se na načelima pariteta, konsenzusa i rotacije.</p>
<p>Vjesnik saznaje i kako se u platformi za pregovore o budućem uređenju BiH spominje i konstituiranje nacionalnih vijeća u okviru konstitutivnih naroda te zajedničkog međunacionalnog vijeća koje bi se sastojalo od jednakog broja Hrvata, Srba i muslimana koje bi izabrala nacionalna vijeća. U prijelaznom razdoblju, članovi nacionalnih vijeća bili bi neposredno izabrani zastupnici iz svakoga od konstitutivnih naroda izabranih na posljednjim izborima za županijske i entitetske skupštine te Zastupnički dom BiH. Međunacionalno bi vijeće, pak, nakon konstituiranja i izbora Vijeća ministara konstituiralo Ustavotvorno povjerenstvo koje bi sačinilo Prijedlog narodnog ustava BiH, a koji bi u konačnici referendumom potvrđivali svi građani BiH. Na temeljima narodnog ustava bio bi donesen i izborni zakon BiH.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Bush se »kladi« na gospodarski rast</p>
<p>U svom prvom obraćanju Kongresu, američki predsjednik George W. Bush najavio je, kao što je i bio obećao, smanjivanje poreza, dakle i trošenje golemih novčanih viškova, uzdajući se u Greenspanovu prognozu da će s gospodarstvom biti sve u redu. . . </p>
<p>NEW YORK, 28. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - U svom prvom obraćanju Kongresu - uz izravni televizijski prijenos na vodećim kanalima - predsjednik George W. Bush iznio je glavne elemente proračuna, u kome se sve okreće oko smanjivanja poreza koje je Bush bio najavio i obećao u predizbornoj kampanji. Sve se, zapravo, svodi na pitanja: kako će Amerika trošiti goleme viškove (novca) koje ima, hoće li ti viškovi za pet ili osam godina takvog trošenja kakvo najavljuje Bush presušiti, i hoće li Amerika i narednih godina živjeti u atmosferi gospodarskog rasta, usporavanja ili možda čak recesije?</p>
<p> U slučaju da se Americi dogodi usporeni gospodarski rast, ili čak recesija (a Alan Greenspan, američki gospodarski guru i dalje uvjerava kako se u najgorem slučaju može dogoditi samo usporavanje), onda bi to značilo da se predsjednik Bush pogrešno kladio i da je izgubio. Naime, najavljujući (i sada potvrdjujući) smanjivanje poreza, Bush računa na goleme viškove iz kojih će za proračun uzimati ono što bi inače država dobivala od poreza. U svom obraćanju Kongresu Bush naglašava kako smanjivanje poreza (sto će najviše osjetiti bogati Amerikanci, a manje oni iz prosječno imućne srednje klase, o siromašnima da se i ne govori znači - vraćanje novca u ruke onima koji su ga zaradili, i koji će taj novac - potrošiti. »Višak pripada narodu, a ne vladi«, kaže Bush, »i sada će vlada vratiti narodu ono što mu pripada. . . « Iza te prilično dobro zvučeće političke poruke može se naći Greenspanova nedavno izrečena teza prema kojoj samo povećana potrošnja može dati novi polet američkom gospodarstvu. Sada Bush kaže da upravo na to i računa: novac koji država neće uzimati, bit će uložen u povećanu potrošnju, dakle i otvaranje novih radnih mjesta. . . Ako je, dakle, Greenspan u pravu, onda i Bush igra na vrlo sigurnu i politički ugodnu kartu. On će smanjiti porez (doduše, uglavnom za bogate), taj će novac Amerikanci uložiti u potrošnju, to će izazvati novi rast, rast će donijeti povećane zarade (svima), a to znači da će drtžava na koncu i opet ubirati veće poreze, samo na drugi način.</p>
<p> Druga je stvar ako Greenspan nije u pravu, ako se usporavanje pretvori u recesiju, i ako za nekoliko godina sadasnji golemi viškovi budu »pojedeni«. Bush je uvjeren da se to ne može dogoditi, i on je sada, također, najavio povećana državna ulaganja (kroz proračun) u obrazovanje, vojni proračun (armija za 21. stoljeće, kaže, koja mora ostati najjača na svijetu), socijalno osiguranje i medicinsku zaštitu. Malo je koji od bivših predsjednika u svom prvom govoru pred Kongresom (kada je riječ o proračunu) htio biti toliko precizan i detaljan kao Bush. Doduše, bitka oko proračuna (dakle i oko Bushovih predizbornih obećanja) sada tek predstoji, i vodit će se u narednim danima, možda čak i tjednima. Ali, ovo je sada i nova situacija u Washingtonu - udobnija za Busha: prvi put nakon 1954. godine republikanci imaju i predsjednika i kontrolu (većinu, kakvu-takvu)u Kongresu. . .</p>
<p>Krešimir Fijačko</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Raspada li se berlinska crno-crvena koalicija?</p>
<p>Koaliciju bi željele razbiti stranka Savez 90 / Zeleni koji nude suradnju Stranci demokratskog socijalizma (PDS) </p>
<p>BERLIN, 28. veljače (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kršćansko-demokratska stranka Njemačke (CDU) je na saveznoj razini u oporbi spram Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), ali u Berlinu ove dvije stranke čine veliku koaliciju. Naime, Njemačka je zemlja koalicijskih vlada, kako u prošlosti od Drugog svjetskog rata, tako i u suvremenosti i to na saveznoj, na pokrajinskim i gradskim razinama.</p>
<p>No, politički procesi na berlinskoj političkoj pozornici ovih dana upućuju da bi moglo doći do raspada crveno-crne koalicije. Crveno-crnu koaliciju bi željele razbiti stranka Savez 90/Zeleni, kako je to nedvosmisleno zahtjevano na njezinom pokrajinskom kongresu u nedjelju u Berlinu. Tom su prigodom Zeleni obznanili da su spremni prekršiti i jedan politički tabu kojega su se u proteklih deset godina pridržavali: ponudili su suradnju Stranci demokratskog socijalizma (PDS). Samo pet od 150 delegata kongresa bilo je protiv suradnje sa PDS-om.</p>
<p>PDS je na istoku grada Berlina najjača politička stranka, pa bi, kako Zeleni računaju, sa SPD-om i svojim zastupnicima mogli imati u berlinskom senatu 93 zastupnička mjesta, nasuprot 76 mjesta koje ima CDU. Novi predsjednik Zelenih Till Heyer-Strumffer se nada da bi se tom matematikom mogla srušiti crno-crvena koalicija, kojoj je na čelu Ebehard Diepgen (CDU).</p>
<p>SPD (za sada) odbacuje koaliciju s PDS-om, ali nedavno je njemački kancelar Gerhard Schröder (SPD) u jednom berlinskom restoranu, objedujući jetrica na berlinski način s vođama PDS-a signalizirao da ta mogućnost postoji. Da za SPD nije politički tabu koaliranje s PDS-om pokazuje već dvije godine koalicija u Magdeburgu.</p>
<p>Za CDU je koalicija s PDS-om još uvijek tabu. Kad kršćanski demokrati govore o suradnji s PDS-om, oni se u prvom redu obraćaju njihovim glasačima, pokušavaju zadobiti njihov glasački potencijal u istočnom Berlinu.</p>
<p>Zeleni su za rušenje koalicije kršćanskih demokrata i socijaldemokrata u Berlinu pokušali iskoristiti aferu s ilegalnim donacijama novca u kojoj je sudjelovao CDU-ov lider Klaus Landowsky. No, ispitivanja javnog mišljenja govore da CDU-ova berlinska afera nije imala jačega utjecaja na poziciju stranke u javnosti, a niti na poziciju crno-crvene koalicije u Berlinu.</p>
<p>Branko Madunić</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>»Obični« gosti Laure Bush u Kongresu</p>
<p>WASHINGTON, 28. veljače </p>
<p> - Laura Bush potrudila se u utorak navečer dodatno naglasiti da su »proračunske poruke« njezina muža Georgea W. Busha namjenjene »običnim« građanima, pa je na kongresnu galeriju za posjetitelje pozvala kao goste 16 Amerikanaca. Neki od njih, poput gradonačelnika Washingtona Anthonyja Williamsa i njegova kolege iz Philadelphije Johna Streeta ili generalice Dee Ann McWilliams teško se mogu nazvati običnim građanima. U tu kategoriju bi spadale četri učiteljice: Adela Acosta,Wendy Kopp, Alecenia McIntosh-Peters i Nancy Shannon, ali samo da dvije od njih nisu direktorice škola, jedna predsjednica Zajednice doma i škole, a četvrta predsjednica Udruge učitelja. »Obični« gosti Laure Bush nisu ni vlč. Kirbyjon Caldwell i njegova supruga Suzette. Vlč. Caldwell je 20. siječnja iz Houstona (Teksas) došao u Washington kako bi podijelio blagoslov na inauguraciji Georgeu W. Bushu. Na galeriji za posjetitelje bila je i Mary Rose McGeady, predstojnica samostana koji je u proteklih 40 godina skrbio za oko 200.000 newyorških beskućnika. Ipak, bilo je i običnih »običnih« građana. Steven i Josefina Ramos iz Pensylvanije već su prozvani »poreznom obitelji« jer ih Bush prikazuje kao primjer uspješnosti svog programa poreznih olakšica. Zatim je tu Windy Smith sa svojim roditeljima. Windy je mentalno retardirana, ali se unatoč tome natjecala kao atletičarka, radi u jednoj korporaciji, pomaže dječjoj bolnici u Knoxvilleu (Tennessee) i objavljuje članke o Downovom sindromu od kojega boluje. Na samom kraju reda gostiju, »običnih« Amerikanaca je Minh Le, izbjeglica iz Vijetnama. On je u ožujku 2000. godine postao američki državljan i u studenome prvi put glasovao. Naravno, za Busha. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Tri tenora i Peking </p>
<p>TOMISLAV BUTORAC </p>
<p>Poslije pet dana upoznavanja s mogućnostima Pekinga da organizira Olimpijske igre 2008., inspektori Međunarodnog olimpijskog komiteta napustili su Kinu. Domaćini su se trudili zabljesnuti goste, a strani su novinari s podosta zlobe izvijestili kako se čak - zbog što boljeg dojma - pekinške travnjake prskalo zelenom bojom. Kinezi su se branili da nisu pokušali stvoriti Potemkinova sela, nego da su travu prskali umjetnim gnojivom. </p>
<p>Pokazujući inspektorima što sve namjeravaju učiniti, pekinški čelnici su naveli iznos od 20 milijardi dolara koliko bi se potrošilo za izgradnju sportskih borilišta, hotela i drugih objekata. Bio bi to pothvat veći od izgradnje Velikog kineskog zida. Samo za čišći zrak i vodu utrošilo bi se više od pet milijardi dolara, ali bi se dobilo zrak čišći od onoga u Parizu. </p>
<p>Kako bi dodatno impresionirali goste, Pekinžani su naveli da bi se natjecanja u odbojci na pijesku održala na središnjem trgu Tiananmenu. Bilo bi - vjeruju - spektakularno da se natjecateljice obučene u bikini-dresove bacakaju za loptom, a da ih promatra Mao Zedong s golemog portreta na ulazu u Zabranjeni grad. Pijesak za igralište uvezao bi se iz inozemstva! Inspektori nisu pitali zašto ne bi bio dobar pijesak iz golemih kineskih pustinja ili s brojnih morskih plaža. Ipak, savjetovali su da se - u slučaju da Peking dobije Igre - natjecanja na održavaju na Tiananmenu, jer se ne bi moglo izbjeći prisjećanje na masakriranje prodemokratskih prosvjednika 1989. </p>
<p>Neki misle da Kina - zbog kršenja ljudskih prava - ne zaslužuje da joj se povjere Igre koje simboliziraju mir, prijateljstvo, suradnju i ljudsko dostojanstvo. Drugi se nadaju kako bi želja da se pokažu u najboljem svjetlu pomogla da vlasti postanu mekše. MOK će u srpnju odlučiti koji će od pet kandidata - Carigrad, Osaka, Pariz, Peking, Toronto - dobiti Igre. Peking će, kao jedan od posljednjih pokušaja u lobiranju, na dan obilježavanja olimpizma, 23. lipnja, dovesti u Peking tri tenora, Luciana Pavarottija, Plácida Dominga i Joséa Carrerasa. Skupi pjevači bi koncertom na Tiananmenu i uz pomoć kamera svjetske televizije trebali podsjetiti na kandidaturu Pekinga.</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Petritsch će zabraniti HDZ i smijeniti Jelavića</p>
<p>SARAJEVO, 28. veljače</p>
<p> - Wolfgang Petritsch, visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini mogao bi zabraniti rad HDZ-a BiH i smijeniti Antu Jelavića s mjesta člana državnoga predsjedništva ukoliko, kako se najavljuje, na zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora u subotu u Mostaru budu donesene odluke o stvaranju paralelnih zakonodavnih, izvršnih i sudbenih tijela vlasti hrvatskog naroda u BiH te ukoliko, kako se također najavljuje, ta tijela uspostave vlastiti sustav prikupljanja carina i poreza preusmjeravajući sadašnje izvorne prihode Federacije Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Da se u vodećim krugovima međunarodne zajednice već dulje vrijeme razmatra opcija ukidanja HDZ-a i smjena Jelavića nije, doduše, nikakva tajna. HDZ je, kako kažu u toj stranci, ne želeći dati legitimitet izbornom i postizbornom inženjeringu, napustio proces konstituiranja zakonodavne i izvršne vlasti sukladno rezultatima izbora od 11. studenoga prošle godine te se fokusirao na pripreme za održavanje Hrvatskog narodnog sabora. Dogodilo se to nakon što kandidati HDZ-a za visoke funkcije nisu dobili podršku u federalnom i državnom parlamentu, gdje tijesnu većinu ima bošnjački dominantna Alijansa za demokratske promjene, predvođena Lagumdžijinim SDP-om i Silajdžićevom Strankom za BiH te snažno podržana od međunarodne zajednice. HDZ je, doduše, dobio izrazitu većinu hrvatskih glasova u BiH, ali je ostao u manjini kada su se Alijansi priključile i Zubakova NHI, Šimićev HSS, Kljuićevi Republikanci te Liberali Rasima Kadića, Građanski demokrati Ibre Spahića, BPS Sefera Halilovića dvije umirovljeničke stranke u Federaciji te kada je osigurana podrška Abdićevog DNZ-a tom postizbornom savezu.</p>
<p>Također, ranije promijenjena pravila o izboru zastupnika u Dom naroda, gdje sada ne biraju samo Hrvati svoje zastupnike, već glasovati za njih imaju pravo i predstavnici ostalih naroda, doveli su HDZ pred dilemu: pristati prijeći u oporbu usprkos izbornoj pobjedi ili krenuti u neki drugi oblik borbe. HDZ se odlučio za drugu varijantu, okupljajući uz sebe još nekoliko manjih hrvatskih stranaka (Demokršćani, HSP, HKDU, pravaši i dr.) i organizirajući Hrvatski narodni sabor u kojem, kako se tvrdi, sudjeluju predstavnici stranaka koje su dobile iznad 90 posto podrške hrvatskog biračkog tijela.</p>
<p>No, upravo ovaj potez mogao bi HDZ dovesti do zabrane rada. Visoki predstavnik Petritsch izbjegavao je dosad tako radikalan korak, očito uvažavajući argumente da bi smjena Jelavića i ukidanje stranke moglo od sadašnjih HDZ-ovih lidera napraviti heroje u narodu. Ali, sada se već i javno spominje takva mogućnost. Ovog tjedna, učinio je to primjerice Hansjorg Kretchmer, voditelj izaslanstva Europskog povjerenstva u BiH. »Znamo da se u Uredu visokog predstavnika razmišlja o zabrani HDZ-a, no to nas neće pokolebati«, tvrdi Ante Jelavić, navodeći da njegova stranka ne želi sukob s međunarodnom zajednicom, već dijalog. »Ali, mi ne možemo dati legitimitet poništavanju političke volje cijelog jednog naroda«. dodaje Jelavić. </p>
<p>On bi se u četvrtak, u najgledanijem domaćem političkom televizijskom talk-showu, trebao suočiti s Krešimirom Zubakom, liderom NHI-ja, najveće hrvatske stranke unutar Aijanse za promjene, te pokušati pridobiti javnost za svoje stavove. Jelavić je također ponudio »samoukidanje« HDZ-a, ali u zamjenu za donošenje takvog ustava i stalnog izbornog zakona kojim bi bila zajamčena konstitutivna prava hrvatskoga naroda.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Račan: Hrvatska će vjerojatno u svibnju parafirati Sporazum o pridruživanju Uniji </p>
<p>ATENA, 28. veljače (Od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - »Očekujemo da Hrvatska početkom svibnja u Bruxellesu parafira Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji«, izjavio je u srijedu hrvatski premijer Ivica Račan. </p>
<p> On je u Ateni na trojnom sastanku razgovarao s grčkim premijerom Kostasom Simitisom i švedskim premijerom Gřranom Perssonom, odnosno budućim i aktualnim predsjedateljem Europske unije. Nakon sastanka Račan je kazao da Hrvatska ima mnogo razloga za optimizam. »Dogovoreno je da početkom travnja u Hrvatsku dođe povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten. Očekujemo da će to biti važan razgovor o pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji pa bi do parafiranja Sporazuma moglo doći mjesec dana kasnije, u sjedištu europske vlade«, potvrdio je hrvatski premijer. </p>
<p>Ocijenio je da svi susreti, uključujući i razgovore s grčkim dužnosnicima, dokazuju da je Hrvatska konačno ono što je željela biti - partner demokratskoj Europi. Rezimirajući rezultate dvodnevnog boravka u Ateni Račan je rekao da su oni politički iznad očekivanja jer Grčka želi jačati suradnju s Hrvatskom i uvažava je kao partnera. Grčka s pravom sebe doživljava kao razvijeniju i stabilniju zemlju nego što su to druge u jugoistočnoj Europi, i u Hrvatskoj vidi stabilnog partnera što je razlog za zadovoljstvo. </p>
<p>Račan je vrlo sadržajnim ocijenio i gospodarski aspekt susreta s grčkom stranom jer se »ne događa često da prisustvujete potpisivanju poslova vrijednih milijune dolara«. Premijerov komentar odnosio se na dva potpisana ugovora i opciju za još dva nova u vrijednosti 144 milijuna dolara koje je splitsko brodgradilište Brodosplit sklopilo s Grcima. Iznenađenje je bilo i potpisivanje ugovora riječkog brodograditelja 3. maj vrijednog 27 milijuna dolara, a tom je poduzeću najavljeno potpisivanje ugovora za još tri broda. Hrvatski premijer najavio je i moguća veća ulaganja u elektroprivredu i energetiku, kao i eventualne dogovore za turizam jer je ocijenjeno da bi zajednička hrvatsko-grčka ponuda mogla biti atraktivna europskim turistima. U Hrvatsku će ubrzo doći grčki ministri financija i razvoja, istaknuo je Račan, koji će pokušati realizirati najavljene poslovne aranžmane i tako zaposliti hrvatske gospodarske kapacitete. </p>
<p>U srijedu hrvatsko izaslanstvo u kojem su uz Račana, ministri gospodarstva Goranko Fižulić, pomorstva, prometa i veza Alojz Tušek, za europske integracije Ivan Jakovčić i zamjenica ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec, sastaje se s vođom glavne oporbene stranke Nove demokracije Konstantinosom Karamanlisom. Najavljen je i susret s atenskim gradonačelnikom Dimitrisom Avramopoulosom koji uživa sve veću popularnost i ovih dana osniva svoju političku stranku. </p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Radoša brine nejasna politika Beograda prema BiH </p>
<p>ANKARA, 28. veljače </p>
<p> - Hrvatska je zabrinuta zbog nedovoljno jasne regionalne politike koju vodi jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica, izjavio je za ankarski list Turkish Daily News hrvatski ministar obrane Jozo Radoš. Naglasio je da se to u najvećoj mjeri odnosi na sadašnju politiku Beograda prema Bosni i Hercegovini: »Beogradske vlasti moraju se jasno distancirati od prijašnje politike Slobodana Miloševića«.</p>
<p> Prema Radoševoj ocjeni, zakomplicirani odnosi u BiH mogli bi se prenijeti i na Srbiju i na Crnu Goru. Upozorio je na činjenicu da su sadašnja jugoslavenska i srbijanska vlast, dok su bile u oporbi, bile protiv Miloševićeva režima, ali ne i protiv podjele BiH. »Nema nikakvih jasnih znakova, barem dosad, da se to stajalište u novim uvjetima izmijenilo, posebice glede očuvanja teritorijalnog integriteta međunarodno priznate BiH«, rekao je hrvatski ministar.</p>
<p> Upozorio je da bi to moglo dodatno zakomplicirati odnose na širim prostorima bivše Jugoslavije. Upitan za rasplet krize na Kosovu, Radoš je upozorio da se taj neuralgični problem mora promatrati kroz trenutačne odnose, a ne političke projekte. Drži da je krajnje rješenje tog vrlo složenog pitanja praktički nemoguće. »Tu se mora razmišljati o nekom srednjem rješenju«, istaknuo je dometnuvši da se to odnosi na uspostavu visokog stupnja autonomije. Na taj način, objasnio je Radoš, osigurala bi se prava ne samo za Albance, već i sve druge narode koji žive tamo. Ministar Radoš je, odgovarajući na pitanje o ratnim zločincima, izrazio nadu da će biti uhićeni svi koji su na bilo koji način uprljali ruke krvlju. »Svi zločinci, među kojima i bivši jugoslavenski predsjednik Milošević, moraju odgovarati pred Međunarodnim tribunalom u Den Haagu«, poručio je kategorički hrvatski ministar obrane. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Hrvatska danas predaje Sudu pravde obrazloženje tužbe protiv SRJ </p>
<p>DEN HAAG, 28. veljače</p>
<p> - Hrvatska će u četvrtak predati Međunarodnom sudu pravde u Haagu (ICJ) obrazloženje tužbe koju je u srpnju 1999. godine podnijela protiv SR Jugoslavije za kršenje odredaba Konvencije o genocidu. Rok za predaju istječe 14. ožujka, a Beograd će odgovor na obrazloženje morati podnijeti do 16. rujna 2002. godine.</p>
<p> Hrvatska je 2. srpnja 1999. pokrenula postupak pred ICJ-om protiv SR Jugoslavije zbog povrede Konvencije iz 1948. o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida počinjenih u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine. Od najvišeg pravosudnog tijela Ujedinjenih naroda Hrvatska je zatražila da presudi je li SRJ počinila genocid u Hrvatskoj, te da odredi odštetni iznos koji Beograd treba platiti. </p>
<p> Stručnu skupinu, koja je pripremila obrazloženje tužbe na više tisuća stranica, vode veleposlanik Republike Hrvatske pri UN-u Ivan Šimonović, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Ivo Josipović i hrvatski veleposlanik u Nizozemskoj Jakša Muljačić. Novi tim napustio je koncepciju etničkog »samočišćenja« Srba iz Hrvatske koju je izradio bivši pravni zastupnik Hrvatske David Rivkin. </p>
<p> Tužba je izazvala kontroverzije u hrvatskoj javnosti nakon što je objavljeno da je Rivkin primio milijune dolara za honorar, kao i zbog netransparentnih motiva bivše vlasti za pokretanje postupka. Hrvatski ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević lani je prilikom imenovanja novih hrvatskih zastupnika, naglasio kako je određeno da okvirni proračun za izradu obrazloženja iznosi 700.000 američkih dolara. ICJ je najviše pravosudno tijelo UN-a osnovano nakon II. svjetskog rata radi rješavanja sporova među državama. Stranke u sporu mogu biti jedino države, a ne institucije ili pojedinci. Pred tim sudom BiH je u ožujku 1993. podnijela tužbu protiv Jugoslavije, također zbog genocida. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Moguća britanska intervencija protiv pobunjenih kosovskih Albanaca </p>
<p>Mora se reći da je sila možda jedini jezik koji razumiju albanski teroristi, izjavio je Timesu neimenovani britanski vojni izvor</p>
<p>LONDON, 28. veljače (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Prema pisanju londonskog Timesa, visoki britanski zapovjednici smatraju da će možda biti potrebna vojna akcija protiv pobunjenih Albanaca na Kosovu i u južnoj Srbiji, »kako bi se zaustavio porast terorističkog nasilja«. Jedan od britanskih prijedloga za reformu mirovne operacije na Kosovu glasi da se ona povjeri međunarodnim policijskim snagama. Njima bi, sa svojom vatrenom silom, potporu davala međunarodna vojska. </p>
<p>»Mora se reći da je sila možda jedini jezik koji razumiju albanski teroristi«, izjavio je Timesu neimenovani britanski vojni izvor. Ta izjava svjedoči o tome koliko se promijenila situacija od NATO-ove intervencije na Kosovu do danas. Tada je Oslobodilačka vojska Kosova bila saveznica NATO-a, od kojega je dobivala oružje i obuku. Nakon smjene vlasti u SRJ, Beograd je, međutim, počeo surađivati sa Zapadom, kome je nedavno dao i obavještajne podatke o nekim Saddamovim vojnim instalacijama. Podaci su korišteni prilikom zadnjeg američko-britanskog bombardiranja Iraka. </p>
<p>Istovremeno, NATO ima sve više problema s naoružanim grupama kosovskih Albanaca, te brine da oni ne pokušaju destabilizirati susjedne zemlje s albanskim pučanstvom (Makedoniju, kao i dijelove Srbije i Crne Gore). Prisutan je određen strah od pokušaja stvaranja ako ne »Velike Albanije«, a ono barem »Velikog Kosova«. Percepcija je zapadnih promatrača da Britanci prednjače u pokušajima suzbijanja djelovanja militantnih kosovskih Albanaca. </p>
<p>Članice NATO-a prisutne na Kosovu nisu, inače, složne oko toga što bi trebalo poduzeti da se suzbije nasilje albanskih ekstremista. U zadnje vrijeme čula su se nagađanja o mogućem pripuštanju jugoslavenskih snaga u zonu kopnene sigurnosti uvedenu uz granicu Kosova prema Srbiji, na zajedničke patrole s NATO-om, ili čak o mogućem ukidanju te zone. U toj zoni djeluje tzv. Kosovska oslobodilačka vojska Preševa, Medveđe i Bujanovca koja bi ta područja Srbije, naseljena s dosta Albanaca, htjela pripojiti Kosovu. </p>
<p>Dužnosnik KFOR-a Shawn Sullivan istaknuo je da bi odluka pripuštanja jugoslavenskih trupa u zonu kopnene sigurnosti mogla dovesti do sukoba između NATO-ovih snaga i Jugoslavenske armije. On smatra kako postoji »definitivna opasnost« da dođe do sukoba, ako Srbi počnu goniti albanske ustanike. »U Vojsci Jugoslavije i specijalnoj policiji Ministarstva unutrašnjih poslova još postoje ljudi koji ne žele vidjeti mirno rješenje«, izjavio je Sullivan listu Daily Telegraph.</p>
<p>U London je, inače, u utorak u dvodnevni posjet stigao ministar vanjskih poslova SRJ Goran Svilanović. Dužnosnici u Foreign Officeu govore sada o »novom početku« u odnosima između Britanije i SRJ. U sličnom tonu, nakon bruxelleske načelne odluke o sužavanju i mogućem ukidanju zone razgraničenja u između južne Srbije i Kosova, britanski listovi komentiraju da ta promjena odražava »rastuće povjerenje (Zapada) prema Beogradu koje se razvija od izbora predsjednika Koštunice«. </p>
<p>Još više od stanja na Kosovu i u južnoj Srbiji, zapadne saveznike brine Makedonija, gdje su zadnjih dana zabilježeni upadi naoružanih albanskih ekstremista. Makedonija je bitna za logistiku NATO-a jer preko nje prolaze svi NATO-ovi transporti za Kosovo, a od nje ovisi i KFOR-ov pristup do mora. Jedan visoki dužnosnik NATO-a ovih je dana izjavio britanskom tisku da je za NATO-ovu misiju na Kosovu daleko važnije stanje u Makedoniji negoli borbe u južnoj Srbiji. »Ako Makedoniju destabiliziraju borbe između Albanaca i makedonske vojske, onda smo u velikoj neprilici«, rekao je taj dužnosnik. Nakon osobnog apela predsjednika Makedonije Borisa Trajkovskog za pomoć glavni tajnik NATO-a, lord Robertson, uputio je u regiju osobnog izaslanika, koji će istražiti mogućnosti da KFOR proširi graničnu kontrolu kako bi susjedne zemlje zaštitio od albanskih napada.</p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Koštunica pristao na suđenje Miloševiću</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Nova vlast u Srbiji započela je s istražnim radnjama protiv Slobodana Miloševića. Dr. Žarko Korać, potpredsjednik Vlade Srbije najavio je da su MUP, Tužilaštvo i financijske službe već poduzele određene korake i da su poznati prvi rezultati, prije svega materijalno-financijski.</p>
<p>Kako sada stoje stvari, do uhićenja Miloševića moglo bi zaista doći u najskorije vrijeme. Inozemni diplomati dobili su podatke od visoko pozicioniranog dužnosnika nove vlasti da bi Milošević mogao biti uhićen najkasnije do 10. ožujka.</p>
<p>Vojislav Koštunica, pritisnut stalnim zahtjevima sa Zapada, pristao je da se pokrene istraga protiv Miloševića i, kako sada stoje stvari, suđenje bi u najskorije vrijeme moglo biti održano u Beogradu. Dužnosnici DOS-a neslužbeno tvrde da postoje svjedoci koji će teško teretiti Miloševića i za organizaciju političkih ubojstava i represije.</p>
<p>Dr. Korać naglašava kako se istraga vodi punim tempom i da će se detaljnije o rezultatima moći govoriti tek kada bude završena. Tek onda, kaže Korać, moći će biti podignuta puna optužnica. Istovremeno, Korać je otkrio kako će u najskorije vrijeme nova vlast objaviti i detalje o ubojstvu novinara Slavka Ćuruvije, a indirektno je i kazao kako je uhićeni general srpske policije Rade Marković bio u pozadini organiziranja političkih ubojstava. Radi li se to i u svezi s ubojstvom Ćuruvije, nije poznato, ali se pretpostavlja da je Marković optužen za organizaciju ubojstva dužnosnika SPO-a na Ibarskoj magistrali.</p>
<p>Očito su na Koštuničinu odluku da se ubrza istražni postupak protiv Miloševića i njegovih najbližih suradnika utjecali i sve žešći pritisci koji dolaze iz krugova nove američke administracije. Koštunica je upozoren da će američka vlada poduzeti energične korake ako se do 31. ožujka ne izvrše uvjeti koje je Kongres postavio Srbiji. Jedan od najvažnijih bilo je baš uhićenje Miloševića i suđenje u Haagu. SAD bi u protivnom obustavio svu materijalnu pomoć srpskoj novoj vlasti, a bile bi poduzete i dodatne sankcije.</p>
<p>Američka administracija poslala je poruku novoj srpskoj vlasti da ovaj puta neće biti »kreativnog tumačenja« odluka Kongresa, što znači da se obveze neće moći opstruirati niti prolongirati.</p>
<p>Jurica Körbler</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Dini: Talijanska vlada nije se upletala u kupnju Telekoma Srbija</p>
<p>RIM, 28. veljače</p>
<p> - Talijanski ministar vanjskih poslova Lamberto Dini nazvao je u srijedu opravdanom odluku uprave Telecoma Italia o kupnji paketa dionica srpskog Telekoma Srbija u lipnju 1997. te je istaknuo da se njegova vlada u taj dogovor nije miješala »prije, ni poslije« kupnje. U trenutku sklapanja dogovora Telecom Italija zvao se STET i bio je pod državnom kontrolom.</p>
<p> Tužiteljsvo u Torinu nedavno je otvorilo istragu o navodnoj isplati mita u procesu kupnje Telekoma Srbija, nakon napisa u talijanskom listu La Repubblica. Taj dnevnik tvrdi da je 3 posto od 416 milijuna dolara što ih je za kupnju 29 posto paketa Telekoma Srbija platio Telecom Italija, nestalo u isplati mita.»Talijansko Ministarstvo financija nije kontaktiralo s Beogradom niti s tadašnjim STET-om«, kazao je Dini. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Talibani odlučili uništiti budističke spomenike </p>
<p>Rušenje spomenika naišlo je na neodobravanje i u samom Afganistanu / Hamid Karzai, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova rekao je da kipovi više nisu dio religije nego dio nacionalnog povijesnog nasljeđa, kao što su grobnice faraona u Egiptu </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Uništavanje budističkih statua i kipova u Afganistanu prema naredbi talibanskog vjerskog vođe Muhameda Omara zabrinulo je azijske i budističke skupine, ali i zapadni dio globusa. Odmah je reagirala i UN-ova agencija za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), pozvavši afganistanske talibane da u svojoj zemlji ne uništavaju sve kipove, među kojima su i jedinstveni drevni budistički spomenici odnosno najveći kip Buddhe na svijetu. </p>
<p>Odluka o rušenju spomenika naišla je na neodobravanje i u samom Afganistanu. Hamid Karzai, bivši zamjenik ministra vanjskih poslova u svrgnutoj vladi premijera Burhanuddina Rabbanija rekao je da kipovi više nisu dio religije nego dio nacionalnog povijesnog nasljeđa, kao što su grobnice faraona u Egiptu. »Afganistan je islamska zemlja već 1200 godina ali mule nikada dosada nisu pokušale uništiti te kipove«, dodao je. Odgovorio mu je talibanski veleposlanik u Pakistanu Abdul Salam Zaeef u utorak rekavši da »njih« (talibane) ne »zanima zašto one nisu srušene u proteklih 1200 godina, ali da je sada u Afganistanu na vlasti vlada koja je religiozna i koja želi zaustaviti stvari koje su protiv islama«. </p>
<p>Talibanske vlasti, čini se, odlučne su u namjeri da unište sve spomenike koji ne pripadaju islamu. Talibanski vjerski vođa mula Muhamed Omar naredio je u ponedjeljak da se u Afganistanu, sukladno šerijatskom zakonu, unište svi kipovi jer »prikazuju bogove nevjernika« i »vrijeđaju islam«. Izravan povod njegovoj odluci bio je posjet izaslanstva zapadnih diplomata Kabulu kako bi se obavijestili o uništenju desetak umjetničkih djela iz kabulskog muzeja među kojima je i 50-metarski kip Buddhe koji sjedi star oko 2000 godina. </p>
<p>»Samo je jedan Bog, a te statue su postavljene da bi ih se štovalo, što je pogrešno. Zato se moraju uništiti kako ih se ne bi moglo štovati niti u sadašnjosti ni u budućnosti«, naveo je Omar u svojoj naredbi. Talibani, koji vladaju u približno 95 posto Afganistana poznati su po tome što vrlo strogo primjenjuju islamski zakon. Primjerice, zabranili su gledanje fotografija i televizije, vjerujući da islam zabranjuje izrađivanje slika i fotografija ljudi. Među prvim odlukama koje su talibani donijeli nakon dolaska na vlast bila je ona da muškarci moraju nositi duge hlače i košulje s dugim rukavima i ne smiju se brijati. Ženama je zabranjeno da rade, ne smiju ići u školu, a na javnim mjestima moraju nositi burku, odjeću koja ih potpuno pokriva od glave do stopala. Vjerska policija neprestano patrolira ulicama u potrazi za prekršiteljima koje čeka kazna javnog batinanja.</p>
<p>Talijanski veleposlanik u Pakistanu i predstavnik Društva za očuvanje afganistanskog kulturnog nasljeđa Angelo Gabriele de Ceglie rekao je da odluka talibanskog vjerskog vođe nanijela veliku štetu afganistanskom narodu, ali i svijetu. »To je povijesno blago, kulturno nasljeđe koje pripada svijetu«, dodao je. Najveći kip Buddhe nalazi se u Bamiyanu, oko 140 kilometara zapadno od glavnog grada Kabula. Drugi, manji kip visok je 36 metara. Obje statue, koje su oštećene tijekom borbi u tom području. Njihova lica blaženog smiješka djelomično su oštećena (glava jednoga od njih raznesena je eksplozivom još 1998. godine kada su talibani zauzeli Bamijan). Kipovi su odjeveni u tunike grčkog stila što ih čini jedinstvenima ne samo u Afganistanu već u cijelom svijetu. </p>
<p>Osudi talibanskog rušenja budističkih spomenika pridružio se u utorak i glavni tajnik UN-a Kofi Annan rekavši da će »rušenje bilo kojeg vjerskog spomenika ili kipa samo produljiti ozračje sukoba«. Međutim, većina budističkih skupina u Aziji odbilo je kritizirati islamske vlasti smatrajući da se to protivi Buddhinom učenju. Iranska izvještajna agencija IRNA s ironijom je objavila da ljudi koji su naredili rušenje statua »začudo nazivaju sebe klericima«. </p>
<p>Protiv talibanskih vlasti Vijeće sigurnosti UN-a donijelo je rezoluciju o uvođenju sankcija zbog kojih se zemlja nalazi u humanitarnoj krizi. Sankcije se ne odnose na sjeverna područja Afganistana, u kojima djeluje oporba talibanskog režima koji je posebno na udaru Sjedinjenih Američkih država jer na svom području skriva Saudijca Osamu bin Ladena, kojega Amerikanci smatraju glavnom terorističkom prijetnjom i organizatorom napada na američka veleposlanstva u Africi 1998. godine. Bin Ladenova nazočnost u toj zemlji postala je glavna prepreka međunarodnom priznanju talibanske vladavine. Samo Pakistan, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati službeno priznaju talibansku vladu, dok međunarodna zajednica svoje priznanje uvjetuje izručenjem bin Ladena, okončanjem građanskog rata i učinkovitom borbom protiv proizvodnje opijuma. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Sve mirovine i granične vrijednosti mirovina moraju biti usklađene prema prosječnoj plaći svih zaposlenih</p>
<p>Dnevni listovi od 23. veljače 2001. tiskali su Hininu obavijest: »...da će IDS-ovi saborski zastupnici Damir Kajin i Dino Debeljuh pokrenuti inicijativu za izmjene Zakona o povećanju mirovina kako bi se povećala minimalna mirovina... te će zatražiti u parlamentu da se preispita dio zakona koji regulira to pitanje i da se osigura oko 150 milijuna kuna za korekciju tih minimalnih mirovina«.</p>
<p>Nije prijeporno da su svi korisnici minimalne mirovine zakinuti primjenom Zakona o povećanju mirovina. Zakinuti su i oni koji od 1. siječnja 2001. nisu dobili nikakvo povećanje, ali su zadržali pravo na minimalnu mirovinu u visini od 1484 kn, kao što su zakinuti oni koji su dobili određeno povećanje, ali im nadalje prestaje pravo na minimalnu mirovinu. Ovim potonjim ukinut je institut posebne zaštite osiguranika za 40 godina radnog staža, a onim prvim taj je institut bitno smanjen, što je u suprotnosti s Odlukom Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. na kojoj se Zakon o povećanju mirovina tobože temelji. </p>
<p>Korisnici minimalne mirovine zakinuti su isključivo iz razloga što se nije izvršila Odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. u dijelu koji obvezuje da se razlike u razini mirovina otklone. Postojanje razlika u razini mirovina znači da se mirovine nezakonito, protuustavno i trajno preraspodjeljuju u korist jednih a na štetu drugih umirovljenika, ili određenije, da su ruke jednih umirovljenika trajno u džepovima drugih umirovljenika, naravno ne njihovom voljom. </p>
<p>Zakonom o povećanju mirovina nisu se otklonile razlike u razini mirovina, ili određenije, nisu se trajno izvadile ruke jednih iz džepova drugih umirovljenika.</p>
<p>Posao nije odrađen stručno zato što nije primijenjen onaj i jedino mogući kriterij za otklanjanje razlika u razini mirovina koji se temelji na zakonom i Ustavom zajamčenom pravu na usklađivanje svih mirovina i graničnih vrijednosti (minimalna i najviša mirovina i granična svota najnižeg mirovinskog primanja) prema jednoj i istoj prosječnoj plaći svih zaposlenih. </p>
<p>U naslovu Zakona ističe se njegova jasna namjera da se razlike u razini mirovina otklanjaju, a u sadržaju Zakona one se povećavaju ili samo trenutno smanjuju.</p>
<p> Zakon tako naizgled rješava sva tri aspekta Odluke Ustavnog suda, a zapravo ne rješava niti jedan. Sama Odluka Ustavnog suda dopušta mogućnost da se ona izvrši u skladu s gospodarskim mogućnostima, a prešućuje se da nakon takvog izvršenja Odluke umirovljenici i nadalje i trajno ostaju u neravnopravnom položaju u odnosu na zaposlene i međusobno. Ispada da se nejednakost građana pred zakonom može pravdati gospodarskim mogućnostima, a ako bi to i bilo moguće onda bi sama Odluka Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. bila namjerna pogreška. </p>
<p>Umjesto da u Hrvatskom saboru traže da se osigura 150 milijuna kuna, IDS-ovi saborski zastupnici trebali bi predložiti Hrvatskom saboru samo zakon koji će propisivati da sve mirovine i granične vrijednosti mirovina moraju biti usklađene prema jednoj prosječnoj plaći svih zaposlenih. Razlike u visini mirovina nisu nastale slučajno, nužnim se postavlja zahtjev da jedno saborsko povjerenstvo istraži po čijem su nalogu umirovljenici dovedeni u neravnopravni položaj u odnosu na zaposlene i međusobno i tko je spriječio izvršenje odluke Ustavnog suda od 12. svibnja 1998. u dijelu koji obvezuje da se otklone razlike u visini mirovina.</p>
<p>Dr. DŽEMALUDIN KALAJDŽISALIHOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>HRT duguje Poreznoj upravi 164.000.000 kuna i još traži subvenciju! </p>
<p>Ovih dana na naslovnoj i 3. stranici dnevnika Republika pročitah da HTV duguje Poreznoj upravi 16.000.000 kuna, jer nije plaćala PDV na TV pretplatu - čestitam vam gospodo?! Da ne citiram pisat ću samo izvorno i slobodno. Glasnogovornik HTV-a Krešimir Macan kaže da je HTV zatražio Vladinu subvenciju za program koji se emitira u inozemstvu, pa će tim novcem platiti dug, koji je nastao neplaćanjem PDV na tv- pretplatu. I dalje, HRT je Vladi uputio zahtjev za subvenciju emitiranja programa za inozemstvo pa će HRT od dobivenih sredstava podmiriti porezni dug - čestitam!</p>
<p>Laik sam, ali znam da se tako ne radi, da je to anarhizam, ucjena, kriminal i daj svoj novac da ti ja sa njime platim dug - dug od već ubrane tv-pretplate. Vidi se da ste »pošteno« i po »zakonu« postupali i »radili«..</p>
<p>Žao mi je što sam pisao napis u Vjesniku 23. kolovoza 2000. g. pod naslovom: »Zdrave noge RTV-a bez PDV-a i sada želim napomenuti i mislim da se radi kao i za vrijeme direktovanja g. Antuna Vrdoljaka kada je usporedio tv pretplatu sa čašom vina... I zaista se nisam prevario - sadašnja situacija, barem ono što piše u tisku, nije ništa bolja. Smjenjuju se direktori, ubire se radio-tv-pretplata u kojoj je posebno iskazana rubrika - porez, ali umjesto da se to uplati onome kome se mora, konkretno Poreznoj upravi, potrošimo mi ubrani novac i Vlada će to ponovno platiti subvencijama, a to je ubiranje dva puta ili dvostruko naplaćivanje. Mislim da treba štedjeti, ne rasipati se kao što su emisije: Kruške i jabuke, Turbo Limach Show, Seniori... koje su više nego preraskošne i nadmašuju i one bogate nacije kao Amerikance </p>
<p>Budimo pošteni i radimo odgovorno i ne trošimo tuđe već svoje. Poštujmo rad uz skromnost, bez rasipništva i zato bih predložio da se pretplata odredi od prosječne plaće samo 0,1 posto, a nikako u decimalama koje je teško kontrolirati.</p>
<p>DRAGO ŠIMUNOVIĆ Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Nekoliko prijedloga ministrima Čačiću i Pankretiću</p>
<p>U posljednje vrijeme mnogo se govori i piše o gradnji cesta i autoceste.</p>
<p> Predlažu se razne varijante za iznalaženja novca.</p>
<p> Kako i sa čime započeti.</p>
<p>Da li novac namaknuti povećanjem cestarine ili poskupljenjem benzina.</p>
<p> Razmišljajući o tome koja varijanta bi bila bolja i pravednija, pogotovo za one ljude plićih džepova, kao npr. umirovljenike i njima slične, koji automobile ne koriste za vozikanje, već samo za nužne potrebe.</p>
<p>Stoga predlažem da se glavnina novca za gradnju prometnica namakne kroz cijenu goriva.</p>
<p>Cestarinu koja se plaća prigodom tehničkog pregleda i registracije trebalo bi prilagoditi prijeđenoj kilometraži, a ne da svi plaćaju podjednako, jer se svi nisu jednako koristili prometnicama.</p>
<p> Nije svejedno da li auto prođe godišnje tri, pet, petnaest ili trideset tisuća kilometara.</p>
<p>Onaj tko se više vozi, više se i okoristio. Više je »derao« cestu, a što nije manje važno, više je i zagađivao okoliš!</p>
<p>Stoga bi veći potrošači u višim cijenama više pridonijeli u izgradnji i održavanju cesta. </p>
<p>A cestarine bi valjalo ukinuti ili svesti na pravednu mjeru, tj. po prijeđenoj kilometraži.</p>
<p>Ovakovo plaćanje cestarine me podsjeća na nekadašnju solidarnost svih zaposlenika za izdvojenje za dječje doplatke, za studentski standard za stambenu izgradnju i ostalu socijalu.</p>
<p> Tako su mnogi cijeli radni vijek plaćali razne doprinose, a nikad nisu dobili od toga ama baš ništa.</p>
<p>Dalekosežne posljedice su danas očito najvidljivije.</p>
<p> Mnogi iz mješovitih obitelji su rasprodali svaki komadić zemlje, mnogi su se iselili iz svojih sela jer su ih u gradu čekali stanovi, dječji dodaci i druge olakšice, a posljedice su nam se sada vratile u punoj cijeni.</p>
<p>Stotine tisuća nezaposlenih uglavnom u gradovima, starci i umirovljenici koji prevrću kante za smeće kako bi preživljavali i našli kakvu gnjilu jabuku!</p>
<p>Mnoga sela ostala a i ostaju sve pustija. Kolika polja, okućnice, vrtovi i voćnjaci ostaju zarašćeni u drač.</p>
<p> Kuće su nam prazne, a u ovu plodnu zemlju primorani smo uvoziti hranu.</p>
<p> Zašto preostali tzv. mali privrednici uglavnom starci i umirovljenici moraju plaćati za traktore poreze i cestarinu, iako ne obavljaju nikakve usluge, već ih koriste samo za vlastite potrebe.</p>
<p>O ovome bi trebao razmisliti naš ministar poljoprivrede i predložiti neka povoljnija zakonska rješenja, kako bi se zaštitila preostala seoska domaćinstva, pokrenula proizvodnja zdrave hrane i mladež zadržala na selu.</p>
<p>FRANJO ZVONAREKPrelog</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>»Ne boj se Dražene, nisi sam«</p>
<p>Pisao sam nedavno u Vjesniku u dva navrata otvoreno pismo predsjedniku Vlade Ivici Račanu zbog naših hrvatskih rodilja i branitelja.</p>
<p> Uz ostalo spomenuo sam da je u životnim stiskama 800 branitelja dosad počinilo samoubojstvo.</p>
<p> Podigla se čak i velika graja odakle taj i toliki podatak, a ovih dana s prvih stranica dnevnika možemo pročitati da se njih još ubilo čak i 50 posto više (nakon 1995. godine, u miru). </p>
<p>Kako su sada oko pitanja dostojanstva branitelja i generala Mirka Norca gotovo svi momci iz 1971. godine skupa ili vrlo blizu, vjerujem da si i ti s nama dragi Dražene Budiša.</p>
<p>Upravo je u Vjesniku od 20. veljače 2001. godine g. Alojz Pavlović iz Zadra objavio svoje pismo</p>
<p> »Ne zagovaram osvetničku mržnju, ali ni zaborav!« (ovo »ni zaborav« dodalo je u duhu tog pisma Uredništvo rubrike.).</p>
<p> Gosp. Alojz Pavlović otkriva, Dražene naš, zatim dušu čitavog hrvatskog naroda, što je osobno također vrlo dobro znam. »Parole su u našoj stvarnosti da zločin (zločin u ratu ili pak ratni zločin) ne zastarjeva!« Parole...</p>
<p> U tom svom hrvatskom ne jalu nego hrvatskom očaju (!) isti naš sunarodnjak s mora pomalo već izbezumljen dalje vapije: »Potomcima, rođacima i znancima žrtava jedino (!) preostaje trpljenje i zdušno vjerovati u evoluciju ljubavi i čisto približavanje Bogu, jer u suprotnom doživjet će duševno rastrojstvo.«</p>
<p>Baš o tome je sasvim jasno (!) preogovorio sv. Otac Papa Ivan Pavao II. na aerodromu zagrebačkom, na završetku svog prvog posjeta Hrvatskoj (1994.), a njegovo to izlaganje osim u pravom originalu (npr. na HRT-u) bilo je do dan-danas medijski preneseno našoj i svjetskoj javnosti u bezbroj (!) cenzuriranih ludih varijacija.</p>
<p> Zbog toga očekujem s naših hrvatskih sveučilišta jedan doktorat ili barem magisterij samo o ovoj temi, koja zadire do dna u dušu svakog Hrvata i u njihovu povijest kao naroda zavjetovanog Papi na mir sa svojim susjedima (nikad u agresiji, a uvijek u obrani). Kad se jednom sustavno otkrije kako je tko u nas i u svijetu cenzurirao tadašnju završnu papinu poruku Hrvatima u ratu sve će biti odjednom sasvim jasno! Papa je oštro protiv pravne države tek kao parole.</p>
<p>Upravo sam potpisao dokument peticiju Središnjeg nacionalnog stožera za obranu digniteta Domovinskog rata, u nadi da će hrvatski narod i građani Hrvatske sami uskoro na referendumu odlučiti kakvu to Hrvatsku konačno žele, osobito kao pravnu, pravičnu, za sve miroljubivu, nenasilnu, pomirenu i socijalnu državu. Doista, čvrsto se nadam da će rezultat glasovanja prekinuti akceleraciju samoubojstava naših ponosnih branitelja ili slično njihovih učestalih rehospitalizacija.</p>
<p> Uz to uvjeren sam da je to uvijek bio i Tvoj san i san prijatelja našeg, velikana Vlade Gotovca.</p>
<p>Hvala Ti baš na svemu što si dosad, kao student, intelektualac, otac, socijalni liberal i Hrvat učinio, osobito ovih zadnjih dana.</p>
<p> Samo naprijed! </p>
<p> Godina 1971. Ti poručuje: »Ne boj se, nisi sam...!« (Tin Ujević)</p>
<p>dr. JURE JURAS Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Kako je Milorad tražio istinu?</p>
<p>Povijest je na ovim prostorima počela 3. siječnja 2000.g., ako ćemo prosuđivati po interviewu gospodina, građanina dr. Milorada Pupovca u Vjesniku od 24. veljače 2001. godine. Jer, kako drugačije protumačiti njegove tvrdnje da je Bleiburg mit, da je HDZ još jednom zaigrao na kartu raskola hrvatske nacije i građanskog rata da je na djelu radikalizam u Hrvatskoj, kojeg se nije moglo uočiti (na pravi način) ni poslije 1945.g., ni poslije 1991.g, ili da se ljudi u hrvatskom nacionalnom korpusu dijele na Srbe i nesrbe</p>
<p>Za mene Bleiburg nije mit, 200 tisuća žrtava Križnog puta nisz mitološka bića (kao ni njihovi krvnici).</p>
<p> Bleiburg i Križni put su stvarni događaji čijih sudionika (i s jedne i s druge strane) još ima među živima, te vam o tome mogu i svjedočiti.</p>
<p>Iako sam možda mlada, sjećam se dobro '90. godine, kada je temelj hadezeove politike bila, a to je još uvijek, pomirba hrvatskog nacionalnog bića ma kojoj god on političkoj opciji ili vjeroispovijesti pripadao.</p>
<p> A, to je po prvi puta u povijesti hrvatskog naroda i uspjelo. </p>
<p>Jer, gdje ćete boljeg dokaza od Domovinskog rata. </p>
<p>To vam je i dokaz da Domovinski rat nije bio građanski, već je jedna država, nakon referenduma na kojem se 95% hrvatskih građana izjasnilo za samostalnu i neovisnu hrvatsku državu, napala drugu - Hrvatsku. </p>
<p> Radikalizma u Hrvatskoj je bilo i nakon '45. i nakon '91. Jer, kako nazvati, u 45 godina soc-komunističke Jugoslavije činjenicu da su ljudi ubijani bez suđenja, nestajali pod okriljem mraka, zatvarani, proganjani i istjerivani sa svojih ognjišta (Udbina, Slavonija, itd.) i da im se oduzimala imovina, te sva ljudska i građanska prava, samo zato što su drugačije mislili ili su bili pripadnici drugog naroda.</p>
<p> Nije li i to radikalizam?! To što ga se tada, po vama, nije moglo prepoznati nije točno.</p>
<p> Prepoznavali su ljudi njega u njegovu pravom licu, ali su morali šutjeti, kao što su morali šutjeti i o Bleiburgu i o Križnom putu. Istog tog radikalizma je bilo i nakon '91. Događao se na prostorima okupiranih djelova Hrvatske kada se to isto događalo svima koji nisu bili srpske nacionalnosti ili koji se nisu slagali s njihovom politikom. </p>
<p> Pripadnici hrvatskog nacionalnog korpusa, koliko su mene učili, su Hrvati ma gdje oni živjeli, te mi stoga nije jasna vaša tvrnja da se ljudi u hrvatskom nacionalnom korpusu dijele na Srbe i nesrbe.</p>
<p> Pretpostavljam da ste mislili na hrvatske državljane koji nisu svi Hrvati, a kojima je Ustavom dano pravo da dva puta glasuju na izborima, dok Hrvati to mogu učiniti samo jedanput.</p>
<p>I za kraj razmislite malo o izjavama g. Slobodana Inića, profesora sociologije, koje je izrekao na humanitarnom skupu održanom nekoliko mjeseci nakon »Oluje«, u organizaciji UNHCR-a i Međunarodnog Crvenog križa i još nekih humanitarnih organizacija. (Izjave su bile tiskane u tadašnjem oporbenom beogradskom tisku):</p>
<p>»Ne, ne, nisu Srbi protjerani iz Hrvatske već su izvršili samoizgon« (govorio je o ulozi njihovih ratnih vođa).</p>
<p> On je tom prigodom rekao da su Srbi od dolaska na hrvatske prostore uvijek su bili u funkciji onih koji su vladali nad Hrvatima.</p>
<p>Toplo se nadam g. Pupovac da ćete smoći snage i građanske hrabrosti i vi progovoriti o srpskom radikalizmu u Hrvatskoj i u Srbiji kao što ste to demokratski učinili kada su u pitanju Hrvati.</p>
<p>MARIJANA KOVČOZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="54">
<p>Ocu Guciću u »zagrebačkom predmetu« još dva mjeseca pritvora</p>
<p>Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda odlučilo se na ovu mjeru zbog osobito teških okolnosti u počinjenju kaznenog djela koje se odnosi na višemilijunske malverzacije</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Na prijedlog istražnog suca Borisa Ivančića, izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijsog suda u srijedu je produljilo pritvor Josipu Guciću za još dva mjeseca zbog osobito teških okolnosti počinjenja kaznenog djela koje se odnosi na višemilijunske malverzacije unutar »Gucić Grupe«. Također u srijedu, Josip Gucić i njegov sin Zvonimir, koji je pušten iz pritvora, istražnom sucu Ivančiću su dali izjave povodom zamolnice osječkog Županijskog suda o slučaju dokapitalizacije »Slavonija Osiguranja«.</p>
<p>Naime, ocu i sinu Gucić stavlja se u ovom slučaju na teret da su prekršili zakon o trgovačkim društvima, stoga što ta tvrtka prema zakonu ne može dati kredite osobama za kupnju vlastitih dionica, objasnila je nakon istražnog razgovora braniteljica Gucićevih, odvjetnica Snježana Gašić.</p>
<p>Odvjetnica Gašić je nakon istražnog razgovora okupljenim novinarima, pak, navela tvrdnju kako isti članak u stavku broj 2. zakona o Trgovačkim društvima dopušta pravni posao davanja kredita za kupnju vlastitih dionica, »ukoliko se kredit daje pravnim osobama koje su u vezi s pravnim osobama koje daju kedite za kupnju vlastitih dionica«.</p>
<p>Kako, pak, nadalje doznajemo od odvjetnice Gašić, Gucić je u srijedu u svojoj obrani naveo kako je »Slavonija Osiguranje« 1999. godine bila u stopostotnom vlasništvu obitelji Gucić i trgovačkih društava, koje su također u obiteljskom vlasništvu. Josip Gucić je u istrazi također kazao kako ne odgovara istini da je ikoga poticao na počinjenje kaznenih djela.</p>
<p>»Da sam, pak želio raditi nešto skriveno«, izjavio je Gucić sucu, »sve štetne ugovore ne bi sklapao na tako otvoren način, jer je sve bilo pod kontrolom ZAP-a i Financijske policije, koji nikad nisu ustanovili niti jednu nepravilnost« kazao je Gucić u istrazi, negirajući kako je »Slavonija Osiguranje« oštećeno za četiri milijuna kuna, jer bi, prema Guciću, time oštetili sami sebe.</p>
<p>Gucićeve braniteljica je dodatno pojasnila kako se produljenje pritvora odnosi na »zagrebački predmet«, te kako zasad još neće uložiti žalbu na odluku o produljenju pritvora dok se ne obavi financijsko-knjigovodstveno vještačenje, za koje se odvjetnica nada da će »biti povoljno za njene branjenike kao i u splitskom predmetu«.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Mineralno gnojivo prodano na crno umjesto za sjetvu u Kninu</p>
<p>U slučaju pronevjere robnih rezervi danih trgovačkom poduzeću »Dinarka« bilo je vrlo teško doći do dokumentacije ali zahvaljujući poznatom kretanju kamiona koji su prevozili po cijeloj Hrvatskoj mineralno gnojivo, nedozvoljenoj raboti ušlo se u trag</p>
<p>ŠIBENIK / KNIN, 28. veljače</p>
<p> - Županijsko državno odvjetništvo u Šibeniku podiglo je ovih dana optužnicu protiv sada već bivših čelnih ljudi trgovačkog poduzeća »Dinarka« iz Knina zbog zloupotrebe položaja i ovlasti, zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju te falsificiranja dokumenata.</p>
<p>Optužnica je podignuta, saznajemo od Sande Pavlović-Lučić, državne odvjetnice, protiv Željka Zore (43) iz Vinkovaca koji prebiva u Kninu, inače bivšeg v.d. direktora »Dinarke«, zatim protiv Antuna Šimića (52) iz Đakova (stanuje u Kninu), bivšeg komercijalnog direktora, Zdravka Sokića iz Cernja (42), voditelja komercijalne službe i komercijalnog direktora, te Ivana Tomića (46) iz Dervente (stanuje u Kninu), komercijaliste poduzeća Dinarke koje je u vrijeme inkriminiranog dijela bilo u postupku stečaja. Oni se terete da su tijekom 1996. i 1997. godine počinili ukupno 11 kaznenih djela, a državu su oštetili za najmanje 168.854,39 kuna.</p>
<p>Njih optužnica tereti da su s Ministarstvom gospodarstva - Ravnateljstvom za robne zalihe RH zaključili ugovore o kreditiranju jesenske sjetve za 1996. i proljetne sjetve za 1997. godinu, odnosno »Dinarka« se obvezala da će dobiveno mineralno gnojivo koristiti isključivo za potrebe sjetve pšenice na obiteljskim gospodarstvima na području Knina i okolnog kraja, međutim umjesto toga više od sto tisuća kilograma mineralnog gnojiva prodano je raznim kupcima na crno, a oni su dobiveni novac zadržali za sebe i tako Ravnateljstvo za robne zalihe oštetili najmanje za 168. 854,39 kuna. Osim tog kaznenog djela zlouporabe ovlasti i položaja oni su počinili još deset kaznenih djela zloporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju, te falsificirali dokumente.</p>
<p>Kako saznajemo od državne odvjetnice Sande Pavlović-Lučić, »četvorka« protiv koje je podignuta optužnica bili su u pritvoru po šest mjeseci i to u razdoblju od 29. srpnja 1999. godine do 28. siječnja 2000. godine. Sada su svi na slobodi i žive u različitim krajevima Hrvatske. Ivan Tomić i Zdravko Sokić u istražnom postupku svjedočili su, odnosno davali svoje iskaze o »slučaju Dinarka«, dok su se Željko Zore i Antun Šimić branili šutnjom. Istražni postupak trajao je prilično dugo što i ne čudi kad se zna da se mineralno gnojivo, koje je poslano Kninu kao pomoć tamošnjim žiteljima nakon »Oluje«, prodavalo na crno gotovo po cijeloj Hrvatskoj tako da su tijekom istražnog postupka saslušavani svjedoci iz Dalmacije, Slavonije i Istre. Na glavnoj raspravi koja još nije zakazana, a očekuje se najkasnije za dva mjeseca, sudnicom će prodefilirati čak 73 svjedoka koje će pozvati zastupnik optužbe - Županijsko državno odvjetništvo. U slučaju pronevjere robnih rezervi danih trgovačkom poduzeću »Dinarka« bilo je vrlo teško doći do dokumentacije koja u više slučajeva nije ni postojala, međutim zahvaljujući poznatom kretanju kamiona koji su prevozili po cijeloj Hrvatskoj mineralno gnojivo, pronevjeri se ušlo u trag. Vozači kamiona potvrdili su svoje kretanje u sporno vrijeme tako da se ipak, nakon podužeg vremena, ušlo u trag prodaji na 'crno' o čemu se dugo šuškalo u javnosti.</p>
<p>Inače, osim mineralnog gnojiva Ravnateljstvo za robne rezerve Republike Hrvatske u isto je vrijeme osim mineralnog gnojiva Dinarki isporučili i znatne količine dizel goriva, šećera, pšenice, poljoprivredne mehanizacije i na tim slučajevima šibenska krim-policija i dalje radi, a posao im otežava činjenica da se sve radilo na crno i da počinitelji pronevjere nisu ostavljali puno tragova iza sebe. U cijelu priču oko »Dinarke« umiješano je i poduzeće Agroprerada iz Kninga ali i više privatnih manjih poduzeća iz cijele Hrvatske. (J.K.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Iznoseći obranu Čuček negirao optužbe za zlostavljanje</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Iznošenjem obrane župnika Ivana Čučeka (65), te svjedočenjem nekolicine svjedoka, u srijedu je na Općinskom sudu nastavljeno suđenje šestinskom župniku, a na kojem je javnost bila isključena. Župnika se tereti da je seksualno napastvovao maloljetne djevojčice kojima je u šestinskoj župi predavao vjeronauk. </p>
<p>Nakon što su tijekom nekoliko prethodnih rasprava svjedočili nastavnici i ravnateljica Osnovne škole »Šestine«, te roditelji i djeca koja su navodno zlostavljana, u srijedu su svjedočili svjedoci na okolnosti o spomenutom kaznenom djelu, no, na koje točno, nismo uspjeli doznati zbog osjetljivosti samog slučaja u koji su uključena maloljetna djeca.Od odvjetnika Mate Matića, branitelja osumnjičenog župnika smo doznali da je njegov branjenik pred sudskim vijećem kojim predsjeda sutkinja Melanija Grbić iznio svoju obranu, u kojoj je negirao sve točke optužnice, a koje mu se stavljaju na teret. Nadalje, zamjenica općinskog državnog odvjetnika Tatjana Reberski zatražila je od suda rok u kojem će »pročistiti« optužnicu, te se pripremiti za završne riječi.Na slijedećoj će raspravi koja je zakazana za 26. ožujka uz nju završne riječi izreći i odvjetnik Matić.</p>
<p>I zbog ove su rasprave pred zgradu Sudu stigli šestinski župljani i građani spremni pružiti potporu svom župniku, za kojega tvrde da »nikad ne bi nešto takvo učinio«. Međutim, okupljena se masa ljudi prilikom izlaska župnika okupila oko njega, spriječivši fotografe i novinare u obavljanju svog poslu, čak im i prijetivši, te udarajući im po fotoaparatima. Prolaznici su komentirali čemu takvi napadi ako župniku vjeruju i ako se nema ništa za skrivati. (M. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Pritvoren osumnjičeni za ratni zločin</p>
<p>SLAVONSKI BROD/ POŽEGA, 28. veljače</p>
<p> - Prema informacijama iz PU brodsko-posavske djelatnici pogranične policije uhitili su na međunarodnom graničnom prijelazu Stara Gradiška Srećka L. (32) iz pakračkog prigradskog naselja Kusonje. Za njim je po odluci požeškog Županijskog suda raspisana potraga zbog izbjegavanja kaznene odgovornosti za kazneno djelo »ratni zločin protiv civilnog pučanstva«, sukladno č. 158. st. 1 Kaznenog zakona, a kaznena djela za koja je osumnjičen počinjena su tijekom Domovinskog rata na pakračkom području. Nakon uhićenja Srećko L. priveden je u u požeški Okružni zatvor. </p>
<p>Prema riječima predsjednika požeškog Županijskog suda Branimira Miljevića u tijeku istražnog postupka neprimjereno je iznositi pojedinosti za koja su uhićeni osumnjičeni, a prije podizanja optužnice. No, u razgovoru za Vjesnik dežurni istražni sudac požeškog Županijskog suda Berislav Devčić potvrdio je ovo uhićenje, a protiv Srećka L. PU požeško-slavonska izdala je rješenje o istrazi i pritvoru za kaznena djela ratnog zločina počinjena na pakračkom području još 1995. godine, a Županijski sud rješenje o potrazi. Požeški istražni suci imaju u evidenciji više od 30 osumnjičenih za ratne zločine s pakračkog područja, no većina njih još uvijek je nedostupna hrvatskom pravosuđu.</p>
<p>Ivan Fadljević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Od investitora uzeo novac, kooperantu nije platio</p>
<p>ČAKOVEC, 28. veljače</p>
<p> - PU Međimurska je izvijestila u utorak da je dovršila kriminalističku obradu nad muškom osobom rođenom 1962. godine iz Čakovca, koja je bila odgovorna osoba, odnosno upravitelj Zanatske zadruge »Međimurka« iz Čakovca, kada su 1998. godine izvođeni radovi na objektima Međimurske županije i prve osnovne škole Čakovec.</p>
<p> Kako policija ostaje pri načelu da više ne daje niti inicijale osumnjičen ih osoba iz provjerenog izvora utvrđeno je da je upravitelj ZZ »Međimurka« u to vrijeme bio Dražen Vincek (38) iz Čakovca. </p>
<p>Policija je kriminalističkom obradom utrdila da je Vincek za izvođenje radova koje je dobio temeljem natječaja, kao izvođača angažirao kooperanta iz Strahoninca, vlasnik tesarske radnje. Na temelju zaključenog ugovora kooperant je poslove obavio, a Zanatska zadruga »Međimurka« od investitora naplatila ugovoreni iznos. </p>
<p>Upravitelj Zadruge međutim ni do danas nije kooperantu podmirio dugovaranje od 68.435 kuna. </p>
<p>Zbog toga protiv njega slijedi kaznena prijava poradi osnovane sumnje da je počinio kažnjivo djelo prijevare u gospodarskom poslovanju.</p>
<p> Tijekom kriminalističke obrade policajci su utvrdili da upravitelj Vincek nije ni do danas zatdražio otvaranje stečajnog postupka, kao niti postupka za sklapanje prisilne nagodbe, iako je znao da je ZZ »Međimurka« postala nesposobnom za plaćanje zbog neprekidne blokade žiro-računa.</p>
<p> Zbog toga će PU Međimurska protiv Dražena Vinceka, a temeljem odredbi Zakona o trgovačkim društvima podnijeti i prijavu za kažnjivo djelo povrede dužnosti u slučaju gubitka, prezaduženosti ili nesposobnosti za plaćanje. (D.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Provala u prostorije NK »Dinamo«: Šteta od 200 tisuća kuna</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Tijekom noći na utorak, zasad nepoznati počinitelji provalili su u prostoriju za upravljanjem glavnim semaforom na stadionu NK »Dinama« u Maksimirskoj 128, odakle su odnijeli više elektronskih uređaja.</p>
<p>Naime, kako je priopćila zagrebačka policija, ukradena su dva videorekordera, dva uređaja za prebacivanje slike i tona, zatim elektronski uređaj za upravljanje semaforom, audiomix pult marke »panasonic«, dva pojačala, četiri zvučnika i četiri kompleta slušalica.</p>
<p>Nogometni klub »Dinamo« oštećen je za oko 200.000 kuna. (V. M.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>»Maškare« u Dubravi počinile dvije drske krađe</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Tijekom utorka zagrebačka policija je zabilježila jedno razbojstvo na tramvajsko stanici na Mostu mladosti, dok su, pak, istog dana zabilježene i dvije drske krađe koje su opčinili nepoznati počinitelji maskirani u fašničke maske.</p>
<p>Naime, navedenog dana oko 20.40 sati na tramvajskoj stanici na Mostu mladosti, zasad nepoznati razbojnik prišao je s leđa Josipi H. (21) i prislonio joj nož uz vrat. Potom joj je istrgnuo torbicu s ramena, porezavši je po ruci, nakon čega je pobjegao, oštetivši je za tisuću kuna. Lakše ozlijeđenoj Josipi je liječnička pomoć pružena u Klnici za traumatologiju.</p>
<p>Također u utorak, oko 19.30 sati na području Dubrave, točnije u Našičkoj 84, zasad nepoznati muškarac maskiran fašničkom maskom ušao je u trgovinu »Niki« i s police uzeo dva mobitela. Prodavačica Vlatka F. (21) sustigla je maskiranog kradljivca ispred trgovine, uhvativši ga za rukav, no, on se istrgnuo i pobjegao oštetivši trgovinu za 2.500 kuna. Iste noći, oko 20.45 sati u Ulici Vile Velebita, također u Dubravi, zasad nepoznata dvojica mladića, maskirana u fašničke maske prišla su s leđa Svjetlani P. (43). Jedan od kradljivaca uhvatio je Svjetlanu za vrat, istrgnuvši joj iz ruku vrećicu. Kada je vidio da su u njoj cipele, odbacio je vrećicu i vratio se do Svjetlane i povukao torbicu s njenog ramena, nakon čega su obojica pobjegla s »plijenom« od 800 kuna. (V. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="61">
<p>RBA: Prvi hipotekarni stambeni krediti bez jamaca</p>
<p>Razvoj, a ne rast naš je prioritet, te u takvoj strategiji nema mjesta za akvizicije drugih banaka po svaku cijenu/ Očekujemo porast potražnje za kreditima zbog povećanja investicija i rastuće potrebe da se dio deficita državnog proračuna financira na domaćem tržištu/ Nedostaje novih investicija i kvalitetnih projekata i takvo će stanje još potrajati, no dno je krize iza nas/ Premda ne možemo isključiti daljnji blagi pad kamatnih stopa, očekujemo da se taj proces bliži kraju, kaže Zdenko Adrović, predsjednik uprave RBA </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Kao najbolja banka u Hrvatskoj, Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb u utorak je dobila Zlatnu kunu, priznanje koje svake godine dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora. Tim povodom i povodom objavljivanja rezultata poslovanja RBA u prošloj godini razgovarali smo s predsjednikom uprave ove banke Zdenkom Adrovićem.</p>
<p>• Što je po Vašem mišljenju bilo presudno da Raiffeisenbank Austria bude proglašena najboljom u Hrvatskoj i dobije Zlatnu kunu? Naime, obično se Zagrebačka i Privredna banka spominju kao vodeće, ali se pod tim najčešće podrazumijeva njihova veličina. Mislite li da i druge manje banke poput RBA postaju pravi konkurenti tim najmoćnijim bankama, jer je očito da se konkurencija među bankama zaoštrava? </p>
<p>- Vjerujemo da su zdrav organski rast zasnovan na vlastitom poslovanju, umjerene cijene i tradicionalna Raiffeisen austrijska kvaliteta svih bankarskih usluga bile presudne za dodjelu ove prestižne nagrade, kojom se jako ponosimo. Također vjerujemo da je taj hrabri korak na koji se HGK odlučila pri izboru ovogodišnjeg laureata znak da hrvatska poduzeća u značajnoj mjeri počinju osjećati koristi od zaoštrene konkurencije u bankarstvu. Naš je moto da samo otvoreno tržišno natjecanje donosi dugoročno gospodarsko zdravlje koje se materijalizira kroz niže kamatne stope, veću <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> i bolju kvalitetu bankarske usluge. Sigurno je da Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb nije jedina banka koja je pridonijela novom trendu, no nadamo se da smo mu ipak dali značajan doprinos.</p>
<p>• Koji je ciljani udio RBA na hrvatskom bankarskom tržištu? Hoće li se širenje banke odvijati i akvizicijom, kako ste ranije najavljivali, ili se od toga odustalo? </p>
<p>- Naše je iskustvo da tržišni udjel ovisi o bankarskom proizvodu, odnosno o usluzi. Ako je proizvod kvalitetan i orijentiran prema potrebama klijenta, onda će on osigurati jedno od tri vodeća mjesta na tržištu. Takvo je naše iskustvo s proizvodima poput auto-kredita - gdje smo vodeća banka - ili usluga međunarodnoga platnog prometa. Takvo je iskustvo i naše stambene štedionice, koja je tržišni lider među stambenim štedionicama u Hrvatskoj. Ukupni tržišni udjel banke rezultanta je tržišnih udjela po pojedinim proizvodima, odnosno uslugama. Naš je cilj imati što širu paletu proizvoda koji se svojom kvalitetom pozicioniraju na jedno od vodećih mjesta na tržištu. Razvoj, a ne rast naš je prioritet i u takvoj strategiji nema mjesta za akvizicije drugih banaka po svaku cijenu. Naš cilj u akvizicijama nije primarno povećanje tržišnoga udjela, već pronalaženje kvalitetne financijske institucije koja bi se mogla prilagoditi kriterijima kvalitete Raiffeisen grupe i brzo usvojiti nova znanja i proizvode, koji bi se potom ponudili na već etabliranom tržištu. Još uvijek ne isključujemo mogućnost akvizicije druge banke, ali samo ako bi bila zasnovana na tim načelima.</p>
<p>• Kakva je strategija RBA u odnosu na bankarsko tržište BiH i SRJ? Iz Beča je najavljivano širenje na SRJ... S obzirom na to da je Zagrebačka banka rekla da joj je cilj »postati prvom u jugoistočnoj Europi«, gdje je mjesto Vaše banke u regiji? </p>
<p>- Raiffeisen grupa, kao vodeća bankarska grupacija u srednjoj i istočnoj Europi, već je kupila banku u BiH te planira i širenje na tržište SRJ. Sigurno je da će, pored širenja na takozvanim ključnim tržištima - Poljske, Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske - grupacija odigrati jednu od najvažnijih uloga u preostalom dijelu jugoistočne Europe. No, to je samo jedan dio naših ciljeva koji su, u zemljopisnom smislu, ipak mnogo širi. Raiffeisen ima osnovane banke u deset zemalja srednje i istočne Europe i na svim tim tržištima naše banke igraju važne uloge.</p>
<p>• Ranije ste, točnije, sredinom prošle godine rekli da je tužni dio bankarske priče poslovanje s tzv. korporativnim klijentima »koji mogu biti sretni da im ukupno odobreni zajmovi nisu u padu«, te da je to tragedija hrvatskog bankarstva i gospodarstva. Mislite li još uvijek tako, odnosno je li se po Vašem mišljenju nešto primijenilo?</p>
<p>- Nadamo se da je oporavak potražnje za zajmovima potkraj prošle godine najava nekih novih vjetrova. Novih investicija i novih ponuđenih kvalitetnih projekata još nedostaje i takvo će stanje potrajati još neko vrijeme. Ipak vjerujemo da je dno krize iza nas.</p>
<p>• Svojedobno ste izjavili kako očekujete da će hipotekarno kreditiranje građana, kakvo kod nas ne postoji, a u svijetu zauzima velike udjele, postati hit u Hrvatskoj. Nažalost, do danas to nije zaživjelo u praksi. Koji bi uvjeti trebali biti ispunjeni da građani budu u mogućnosti dizati kredit isključivo na bazi hipoteke, odnosno fiducijarnog vlasništva nad nekretninama?</p>
<p>- Koristim ovu priliku da najavim naš novi proizvod koji će sljedećih dana izaći na tržište - hipotekarni stambeni kredit bez jamaca, uz mogućnost kombiniranja jamstvenog depozita i kamatne stope (od kamatne stope 9 posto godišnje uz 10 posto jamstvenog depozita, do kamatne stope 8,5 posto godišnje uz 30 posto jamstvenog depozita). Međutim, taj je proizvod kao i proizvodi naših konkurenata daleko od hipotekarnih kredita u razvijenim tržišnim gospodarstvima, gdje se kredit, doduše u bitno manjem iznosu od oko 50 posto vrijednosti založene nekretnine, odobrava brzo i jednostavno. Da bismo imali takav proizvod, morali bismo imati apsolutno sređene i ažurne zemljišne knjige, brze i efikasne pravne procedure zaštite vjerovnika u slučaju neurednosti naplate te razvijeno i efikasno tržište nekretninama. S izuzetkom posljednjega, ali samo donekle, nijedan od tih uvjeta u Hrvatskoj nije zadovoljen.</p>
<p> • Kakve su Vaše prognoze vezane za kretanje kamatnih stopa u Hrvatskoj? </p>
<p>- Premda ne možemo isključiti daljnji blagi pad kamatnih stopa, očekujemo da se taj proces bliži kraju. Čak i kad bi ostale na sadašnjoj razini, to bi značilo da će prosječna razina kamatnih stopa 2001. biti bitno niža nego 2000. zbog razine kamatnih stopa iz prvoga dijela prošle godine. Na usporavanje i zaustavljanje pada kamatnih stopa utjecat će nekoliko činitelja. Prvo, učinak pojačane konkurencije u velikoj je mjeri iscrpljen. Drugo, i mali dodatak ekspanzivnije monetarne politike također je iscrpljen. Treće, kamatne su stope u okruženju do pred nekoliko mjeseci rasle, tako da će prosječna kamatna stopa LIBOR za 2001. biti veća od prosječnoga LIBOR-a za 2000. Četvrto, očekuje se porast potražnje za kreditima zbog povećanja investicija i rastuće potrebe da se dio deficita državnoga proračuna financira na domaćem tržištu.</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Dobit RBA prije oporezivanja veća od 110 milijuna kuna</p>
<p>Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb poslovnu je 2000. završila uspješno, povećavši aktivu na pet milijardi kuna, što u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 70 posto. Ukupni plasmani komitentima povećani su na 2,6 milijardi kuna, odnosno za 48 posto. Dobit prije oporezivanja, prema revidiranim dodacima, iznosi više od 110 milijuna kuna, što je gotovo 48 postotno povećanje u odnosu na 1999., dok prinos od prosječnog dioničkog kapitala (prije poreza) iznosi čak 29,34 posto. Snažan porast štednje, broja računa, isplaćenih kredita, platnog prometa s inozemstvom, uzlazni trend po svim segmentima bankina poslovanja, karakteristike su poslovanja u 2000.</p>
<p>Adrović dodaje i da bankino vodeće mjesto po efikasnosti potvrđuju i dvije prestižne nagrade u 2000., koje za kvalitetu poslovanja kao najboljoj stranoj banci u Hrvatskoj već niz godina zaredom dodjeljuju ugledni britanski financijski časopisi Central European i Euromoney. </p>
<p>Platni promet s inozemstvom u prošloj je godini iznosio gotovo pet milijardi DEM, što je gotovo četvrtina svih hrvatskih plaćanja s inozemstvom. Tom je rezultatu, kaže Adrović, zasigurno doprinijela kvaliteta i brzina usluga, mogućnost obavljanja specijalnih pojedinačnih aranžmana za klijente, široka mreža korespondentskih banaka kao i činjenica da je RBA drugu godinu zaredom clearing banka za naplatu svih prodanih avio karata u Hrvatskoj u okviru sistema IATA (International Air Transport Association). </p>
<p>Ukupna štednja građana krajem 2000. iznosi 303 milijuna DEM, što je u odnosu na godinu prije povećanja od čak 84 posto. Po potrošačkom kreditiranju, u kojem je najviše zastupljeno kreditiranje kupnje automobila, RBA ima primat na hrvatskom tržištu. Jamstveni kapital Banke povećan je za dodatnih 50 milijuna DEM, čime se RBA svrstala u sam vrh hrvatskog bankarstva. </p>
<p>Jedan od prioriteta u prošlogodišnjem poslovanju bilo je širenje poslovne mreže - otvorene su podružnice u Splitu i Rijeci. U Strategiji razvoja cjelokupne bankarske grupacije do 2005. godine, hrvatsko je tržište na visokom, prioritetnom mjestu. Stoga je u 2001. samo u Hrvatskoj predviđeno otvaranje još najmanje 5 podružnica, uključujući još jednu poslovnicu u Zagrebu. </p>
<p>RBA je potpuno tehnički, tehnološki i organizacijski spremna za vođenje računa pravnih osoba i obavljanje platnog prometa. Prije dvije godine HNB-u je predan zahtjev za dobivanje odobrenja za vođenje računa pravnih osoba. Obzirom na stalno uvođenje naprednih tehnoloških rješenja u komuniciranju s klijentima, uključujući pri tom razvoj Internet bankarstva kao medija za obavljanje domaćeg platnog prometa, očekuje se i brzo izdavanje odobrenja. </p>
<p>U cilju diverzifikacije portfelja, RBA je tijekom 2000. investirala u vrijednosne papire. Upisanih 70 milijuna eura u obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, pored aktivnog uključivanja u sam proces isplate štedišama u poslovnicama RBA, iskorak je u zalaganju banke u problemu rješavanja isplate osigurane štednje banaka u stečaju. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Grupa Privredne banke lani ostvarila neto dobit od 406 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Grupa Privredne banke Zagreb prošle je godine više nego udvostručila neto dobit u odnosu na 1999. i ona je iznosila 406 milijuna kuna, od čega je dobit banke 379 milijuna kuna, službeni su revidirani podaci koje je u srijedu objavila PBZ. </p>
<p>Iz PBZ-a ocjenjuju da je prošla godina za samu banku i Grupu PBZ, koja je u sastavu talijanske Gruppo Intesa, bila vrlo uspješna u svim segmentima poslovanja. Prema podacima iz priopćenja, protekle je godine zabilježen rekordan porast štednje građana i poduzeća od visokih 43,16 posto za banku i 40,57 posto za grupu. </p>
<p>Iz PBZ-a izdvajaju i nastavak rasta kreditnog portfelja grupe, što je prije svega rezultat intenzivnije aktivnosti PBZ-a u kreditiranju poduzeća i stanovništva. PBZ je u 2000. godini zabilježila značajan rast plasmana u gospodarstvo s porastom kredita poduzećima za 14,70 posto, a građanima 57,23 posto. U praćenju poslovanja poduzeća protekla je godina, ističe se, bila u znaku financiranja izvoza, osobito brodogradnje kao i druge kapitalne opreme. PBZ se tako prvi put pojavila u ulozi davatelja kredita stranoj banci s ciljem podrške i unapređenja izvoza hrvatskih roba, čime je potvrđena orijentacija prema izvoznicima i proizvodnji, ali i uveden novi proizvod na hrvatsko bankarsko tržište.</p>
<p> PBZ je lani, s ciljem poboljšanja efikasnosti mreže od 149 poslovnica, uvela usluge Internet bankarstva, telefonskog bankarstva, SMS-a i WAP-a, pojačana je bankomatska mreža s novih 75 bankomata, posebice u turističkim središtima, a nastavljeno je i instaliranje novih EFT POS terminala, kojih sada ima 4.200 širom zemlje. U elektronskom bankarstvu uz postojeće kartične proizvode American Express te Europay paletu proizvoda, u 2000. godini PBZ je ponudila i Visa Electron karticu.</p>
<p> U prosincu prošle godine PBZ je preuzela većinski udio u Međimurskoj banci Čakovec, s ciljem razvoja regionalnih potencijala te daljnjeg jačanja pozicije grupe na lokalnom tržištu. Svoje poslovne rezultate iz PBZ-a objašnjavaju i uštedama ostvarenima reduciranjem troškova i podatkom da omjer troškova poslovanja u ukupnom prihodu banke iznosi 52,67 posto.</p>
<p> Grupa Privredne banke Zagreb povećala je svoj udio na tržištu i on trenutno iznosi više od 20 posto u ukupnoj aktivi hrvatskoga bankarskog sustava, ističe se u priopćenju o revidiranim financijskim pokazateljima u prošloj godini. (Ž. B./H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Basler životno osiguranje uvodi »švicarenje« </p>
<p>Riječ je o osiguranju osobne rente koje je zbog mogućnosti da se uplaćuje kada se želi, koliko, i kako često osiguranik to može, vrlo rašireno u Švicarskoj. Drugi produkt jest riziko osiguranje života </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Basler životno osiguranje d.d., tvrtka kćer međunarodne osiguravateljske kuće Basler sa sjedištem u Baselu, započelo je rad početkom ove godine, a prve je aktivnosti usmjerilo na zadovoljenje potreba liječnika i stomatologa koji su, kroz Hrvatsku liječničku komoru i Hrvatsku stomatološku komoru, dioničari tog osiguranja. No, društvo je otvoreno i za sve ostale zainteresirane skupine, posebice u dijelu tzv. švicarenja, koje je predstavljeno u srijedu na press konferenciji Basler životno osiguranje. </p>
<p>Riječ je o osiguranju osobne rente koje je zbog mogućnosti da se uplaćuje kada se želi, koliko, i kako često osiguranik to može, iznimno popularno u Švicarskoj, te nekim drugim zemljama Europske unije. Drugi produkt s kojim društvo započinje rad jest riziko osiguranje života koje je namijenjeno prvenstveno za pokriće rizika iznenadne smrti. </p>
<p> Basler životno osiguranje osnovali su Basler Lebens-Versicherung Gesellschaft, Hrvatska liječnika komora i Hrvatska stomatološka komora, kao jedinstveno europsko rješenje. Temeljni kapital je 15 milijuna kuna, a u cilju veće sigurnosti osnivači su u pričuve sigurnosti uplatili dodatni kapital od četiri milijuna kuna, istaknula je predsjednica Uprave Tatjana Račić-Žlibar.</p>
<p>Predsjednici komora, dr. Egidio Ćepulić i dr. Željko Zubović, potvrdili su kako su, tražeći rješenje za širenje usluga svojih neprofitnih organizacija, s Baslerom uspjeli dogovoriti formulu jedinstvenu u Europi te su ušli u joint venture s kojim koncept »Liječničkog povjerenstva« realiziraju u Hrvatskoj. Zbog toga su osnovana dva osiguravateljska duštva - Basler osiguranje i Basler životno osiguranje u kojima udjele imaju obe komore. </p>
<p> Po riječima predsjednika Nadzornog odbora dr. Lothara Mayrhofera, koji je istodbno predsjednik Upravnog odbora Basler Austria, za Basler grupu su sa spomenutim joint ventureom stvoreni idealni uvjeti za najbolju obradu atraktivne specifične skupine (liječnici i stomatolozi) ta postupno širenje tržišta. Basler grupa u razdoblju između 1995. i 1999. godine godišnje je povećavala dobit za oko 33 posto. Dobit je 1999. iznosila 511 milijuna švicarskih franaka, a tržišna kapitalizacija porasla je sa 2,6 milijardi na oko deset milijardi franaka. (L. Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U četvrtak se otvara veletržnica voća i povrća u Osijeku</p>
<p>OSIJEK, 28.veljače</p>
<p> - Novosagrađena osječka veletržnica svježeg voća i povrća otvara se u četvrtak 1. ožujka. U uređenje je uloženo 5,3 milijuna njemačkih maraka, a veletržnica je smještena uz Sajam automobila u Ulici s. Leopolda Bogdana Mandića. </p>
<p> Investitor je Regionalna veletržnica Osijek d.d. čiji je temeljni kapital od ukupno 12,5 milijuna kuna uložen sa 39,97 posto iz državnog proračuna. Ostali su dioničari Tržnica Osijek sa 43,01 posto, Grad Osijek sa 7,99 posto, Gradnja Osijek sa 8,63 posto te Trgovačka radnja Vesna sa 0,40 posto. Riječ je o prvosagrađenoj veletržnici u sklopu Projekta izgradnje mreža veletržanica u Hrvatskoj, za čije je potrebe izgradnje, osim sredstava navedenih dioničara, korišten i zajam Europske banke za obnovu i razvoj te Srednjoeuropske inicijative u ukupnom iznosu od 2,2 milijuna DEM.</p>
<p>Radom ove veletržnice stvaraju se preduvjeti za ostvarenje zacrtanih ciljeva, a to su kvalitetnija opskrba svježim voćem i povrćem, lakši pristup domaćih proizvođača kupcima, uklanjanje nelegalne trgovine ovim proizvodima te bolja kontrola kakvoće i zdravstvene ispravnosti proizvoda. Veletržnica će na svojih 2.200 četvornih metara zatvorenog i 8.000 četvornih metara otvorenog prostora omogućiti kvalitetnu ponudu kupcima na jednom mjestu, a time i niže cijene zbog konkurencije. Značajan dio aktivnosti veletržnice će usmjeriti promociji domaće i ekološke proizvodnje. (Maja Sajler)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tehnomehanika unatoč stečaju uspješno posluje</p>
<p>MARIJA BISTRICA, 28. veljače</p>
<p> - Na prvu obljetnicu otvaranja stečaja Tehnomehanika je u srijedu predala predstavnicima Hrvatskih šuma prve od ukupno 16 ugovorenih prikolica, koje će se dovršiti tokom ožujka i isporučiti. Cijeli je posao vrijedan 750 tisuća DEM.</p>
<p>Tehnomehanika već ima ugovorene poslove u vrijednosti od 2,5 milijuna DEM do 2002. godine, a uskoro će se potpisati ugovori za poslove vrijedne oko 800 tisuća DEM. Od 150 zaposlenih nakon stečaja zadržano je 105 radnika, koji su za siječanj primili prosječnu plaću od 2.702 kune. Prema riječima stečajnog upravitelja Pavla Grizelja dosad je prijavljeno Stečajnom vijeću 150 tražbina u visini od 313 milijuna kuna, a očekuju se ukupna potraživanja do 400 milijuna kuna, dok je samo procijenjena ukupna vrijednost poduzeća oko 48 milijuna kuna. Iako se u Tehnomehanici razvijaju novi proizvodi i uvode novi programi, traži se vlasnik koji će investirati u te programe i modernizaciju proizvodnje, kako bi poduzeće opstalo na novootvorenim tržištima. Potpredsjednik Sindikata metalaca Ivo Marjanović istaknuo je da je Tehnomehanika treće poduzeće u Hrvatskoj koje vidi svjetlo u stečajnom tunelu. »Restrukturiranje se ne može provesti bez države i državnih poduzeća«, rekao je Marjanović. On je kritizirao najavu privatizacije najvećih državnih poduzeća te dodao da u pomoći gospodarstvu moraju sudjelovati i veleposlanstva, u kojima bi trebali raditi i gospodarstvenici. (D. Goluban)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="67">
<p>Hrvatska dobiva jednodomni parlament - Hrvatski sabor </p>
<p>U saborsku proceduru upućene izmjene Ustava / Prijedlog su potpisala 34 zastupnika vladajuće koalicije, te Milan Đukić iz SNS-a, i Vesna Škare-Ožbolt uime DC-a/ Ukidanjem Županijskog doma u četiri godine uštedjelo bi se oko 100 milijuna kuna, koliko nedostaje za dječji doplatak </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Nakon što su čelnici vladajuće šestorke prije nekoliko dana usuglasili političko stajalište da treba ukinuti Županijski dom Hrvatskoga sabora, u srijedu je u saborsku proceduru stigao Prijedlog odluke da se pristupi promjeni Ustava Republike Hrvatske. Prema najavama, o tom će prijedlogu koji predviđa promjenu oko 35 ustavnih članaka, raspravljati Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav već za tjedan dana. </p>
<p> Među ostalim, uz ukidanje Županijskog doma, predlaže se i promjena po kojoj više ne bi postojao Zastupnički dom već bi jednodomni parlament nosio naziv Hrvatski sabor. Prijedlog je potpisalo trideset i četvero zastupnika vladajuće koalicije, te Milan Đukić iz SNS-a i Vesna Škare-Ožbolt uime DC-a. To znači da će se u Hrvatskom saboru poslije samo četiri mjeseca, već sljedećega tjedna ponovo otvoriti rasprava o ustavnim promjenama.</p>
<p>U Prijedlogu odluke ističe se da je nakon nedavne promjene Ustava zadržan dvodomni parlament s redefiniranom ulogom Županijskoga doma koji u nekim pitanjima ravnopravno odlučuje sa Zastupničkim domom, a može dati suspenzivni veto na zakone koje donosi Zastupnički dom. No, vladajuća koalicija ocijenila je da djelovanje Županijskog doma u razdoblju nakon ustavnih promjena nije opravdalo njegovo očuvanje u sustavu ustroja vlasti. Smatra se da taj dom nije pridonio jačanju uloge Hrvatskog sabora niti je ispunio očekivanja da nadzire i poboljšava kvalitetu zakonodavne djelatnosti Zastupničkoga doma. Smatra se, također, da Županijski dom ni po svojim ovlastima, ni po izbornom temelju nije iskazao regionalne interese u Saboru, niti izražavao stajališta jedinica lokalne uprave i samouprave već političkih stranaka kojima pripadaju zastupnici. Naglašava se kako je Ustavom propisano da se pravo na samoupravu ostvaruje putem lokalnih, odnosno područnih predstavničkih tijela, a ne u Županijskom domu. </p>
<p>Predlagači ukidanja tog doma kažu kako dvodomni parlament nije u hrvatskoj parlamentarnoj tradiciji jer je još od 1848. godine Hrvatski sabor bio uvijek jednodomno tijelo, što je u velikoj mjeri, tvrdi se, pridonijelo neprihvaćanju Županijskog doma u hrvatskoj političkoj javnosti. S obzirom na mali broj stanovnika i činjenicu da je Hrvatska mala zemlja, nije potreban dvodomni parlament, ističu oni. </p>
<p>Uz to, navodi se da su uštede od ukidanja Županijskog doma poprilične. Troškovi rada tog doma, u što se ubrajaju plaće i naknade zastupnicima, smještaj i prijevoz, dnevnice, potrošni materijal, izdaci za osiguranje zastupnika i reprezentaciju, u četverogodišnjem mandatu iznosili su oko 100 milijuna kuna. Dodaje se da bi se tom uštedom mogao osigurati nedostajući novac za isplatu dječjeg doplatka. </p>
<p>Budući da lokalna samouprava više neće biti predstavljena u Saboru, bit će nužno osnivanje novog radnog tijela u parlamentu, poglavito odbora za pitanja lokalne i područne samouprave, što ne bi povećalo trošak, smatraju predlagači. Naime, istodobno bi prestao raditi Odbor za usuglašavanje, koji je usuglašavao zakone prihvaćene u oba saborska doma.</p>
<p>Nema dvojbe da će se u ožujku voditi burna i zanimljiva saborska rasprava koja će ponovo razbuditi strasti, kao i ona o ustavnim promjenama otprije četiri mjeseca. Hoće li to biti i posljednje ustavne promjene u mandatu koalicije šest stranaka teško je reći, jer još prije dva mjeseca ništa nije ukazivalo na to da će se »gradivo ponavljati« u tako kratkom roku. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Supek: Stranke postale organizacije za grabež položaja i plaća </p>
<p>Pokret za demokraciju i socijalnu pravdu usvojio Deklaraciju za demokratsko i socijalno unapređenje Hrvatske / Priključenje Hrvatske Europskoj uniji njezino biti ili ne biti / Sniziti plaće iz državnog proračuna, postupno deprofesionalizirati saborske zastupnike, provesti reviziju pretvorbe kako bi radnici postali vlasnici poduzeća gdje je to još moguće </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Predsjednik Pokreta za demokraciju i socijalnu pravdu Ivan Supek i novoizabrani glavni tajnik dr. Mladen Martinis predstavili su u srijedu na konferenciji za novinare glavne zaključke posljednje izborne skupštine Pokreta, održane dan ranije. </p>
<p>Na skupštini je usvojena Deklaracija za demokratsko i socijalno unapređenje Hrvatske kojom Pokret upozorava javnost da se »Republika Hrvatska neće izvući iz gospodarske i kulturne zaostalosti ako se ne uvrsti u svjetske tijekove«, te da je priključenje Europskoj uniji njezino biti ili ne biti. </p>
<p>Supek je istaknuo da je sadašnje stanje u Hrvatskoj katatrofalno, da je bivša vlast devastirala privredu, rasprodala nacionalna imanja i zaduživala se, te je državni dug narastao na deset milijardi dolara. Proizvodnja bi se trebala povećati za šest posto kako bi zemlja krenula k izlasku iz krize, ali to je teško izvesti u društvu koje je bolesno od politike i u kojem su sve stranke postale organizacije za grabež državnih položaja i plaća iz proračuna, smatra Supek. </p>
<p>U deklaraciji se opominje i aktualnu vlast da umjesto smanjenja preskupe državne birokracije, revizije pretvorbe, vraćanja dostojanstva i nezavisnosti sudstvu, uspostave autonomije medija te razvoja privrede i znanosti, već punu godinu mešetari državnim položajima, prepire se o ustavnim promjenama i pravi nagodbe s HDZ-om. Uz to, Supek je naglasio da osakaćena hrvatska privreda ne može više izdržavati glomaznu, centralističku državu s 21 županijom i 420 općina, čime se u stvari onemogućuje regionalna samouprava.</p>
<p>Stoga Pokret, radi izlaska iz takve recesivne situacije, traži radikalne reforme cjelokupnog društvenog sustava. Shodno tome, u svojoj Deklaraciji navodi desetak zahtjeva čije bi ispunjenje trebalo biti preduvjet za realizaciju takve reforme. Tako se traži da se broj županija smanji na šest a broj općina na 50, da se prepolovi broj ministarstava, maksimalno smanji osoblje u ministarstvima, ukinu pomoćnici ministara, a ostavi po jednoga ministrova zamjenika. Zatim, da se uz Vladu i ministarstva osnuju efikasna vijeća stručnjaka, koji bi ostali na svojim radnim mjestima, a u vijećima dobrovoljno djelovali. Ta bi vijeća po potrebi mogla zamijeniti ukinuta ministarstva.</p>
<p>U Deklaraciji se zahtijeva da se državni proračun stavi u funkciju civilnog društva, da se odustane od doktrine »slobodnog tržišta« koje automatski regulira sve gospodarske i socijalne tokove te predlaže sniženje plaća iz državnog proračuna primjereno siromaštvu hrvatske države i postupno deprofesionaliziranje saborskih zastupnika.</p>
<p>Reviziju pretvorbe valja provesti u kratkom roku i prema jasnim gospodarskim i zakonskim kriterijima, kako bi radnici postali vlasnici poduzeća, tamo gdje je to još moguće te obustaviti rasprodaju nacionalnog bogatstva i zaduživanje, stoji u posljednjoj točci Deklaracije.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Agotić: Prilagodba NATO-u potrajat će desetak godina</p>
<p>U Brodarskom institutu iza zatvorenih vrata održan okrugli stol o globalnoj tehničkoj potpori obrani i oružanim snagama RH u njihovoj prilagodbi Partnerstvu za mir, NATO-u i europskim integracijama </p>
<p>ZAGREB, 28.veljače</p>
<p> - Pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Stjepana Mesića u srijedu je u zagrebačkom Brodarskom institutu, iza zatvorenih vrata, održan okrugli stol o globalnoj tehničkoj potpori obrani i oružanim snagama Republike Hrvatske u njihovoj prilagodbi Partnerstvu za mir, NATO-u i europskim integracijama. </p>
<p>U procesu preustroja Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH, u svjetlu članstva u Partnerstvu za mir i ulasku u euroatlantske integracije, cilj skupa je, prema riječima direktora Brodarskog instituta Nenada Bobanca, ukazivanje na činjenicu da su suvremene oružane snage tehnološki značajno ovisne te da je za njihov razvojpotrebno angažiranje stručnih i razvojno-istraživačkih potencijala u Hrvatskoj. »Takav koncept osigurao bi zadržavanje kompetencija u razvoju i nabavci opreme i sredstava za obranu, sačuvao postojeći stručni potencijal i otvorio mogućnosti novog zapošljavanja«, naglašava Bobanac. </p>
<p>»Ovo je pokušaj reafirmiranja sustavnog pristupa u organizaciji tehničkog opremanja i modernizacije koja Hrvatskoj vojsci neminovno predstoji«, ocijenio je skup izaslanik predsjednika Mesića, general-pukovnik Imra Agotić. Izrazio je pritom nadu da će Brodarski institut u budućnosti prerasti u vojno-tehnički institut koji će pružati tehničku potporu Oružanim snagama, »jer Hrvatska ovog trenutka ne raspolaže tehničkom isntitucijom koja je sačuvana poput Brodarskog instituta«.</p>
<p>»Odgovarajući na novinarsko pitanje koliko će trajati prilagodba Hrvatske NATO-u, Agotić je naveo primjere nekih novoprimljenih članica. »Od trenutka odluke o prijemu Hrvatske u NATO, započet će svojevrsno prijelazno razdoblje. Ovisno o zemlji, prilagodba nekih sustava može trajati od dvije do pet, a u nekim slučajevima čak i deset godina. Hrvatska će prilagodba vjerojatno trajati deset godina«, rekao je Agotić. </p>
<p>Uz Agotića, u radu okruglog stola sudjelovali su i zamjenik ministra obrane Zlatko Gareljić, pomoćnici ministra Dražen Jakopec i Danijel Vovk te visokorangirani časnici Glavnog stožera Oružanih snaga. Uz zamjenika načelnika Glavnog stožera general-pukovnika Josip Lucića, skupu su nazočili i pomoćnici načelnika viceadmiral Davorin Kajić, brigadir Josip Štimac te predstavnici RH-Alan-a i Brodarskog instituta. (Milan Jelovac)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>»Ivo Pilar« godinu dana bez ijedne narudžbe za ispitivanje javnoga mnijenja</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar« više od godinu dana, od prošlih parlamentarnih izbora, nije radio istraživanje javnog mnijenja, iako su se takva istraživanja te znanstvene ustanove pokazala najkvalitetnijima i najpreciznijima.</p>
<p>»Od 1991. do 2000. svake smo godine kontinuirano provodili ispitivanja javnoga mnijenja o svim važnijim događajima, a neke godine i po nekoliko puta«, izjavio je ravnatelj Instituta Vlado Šakić, dodavši kako za sada nemaju narudžaba za takva ispitivanja u Hrvatskoj. »Spremni smo za svakoga naručitelja provesti istraživanje javnog mnijenja o bilo kojoj društvenoj činjenici ili pojavi te na osnovi istraživanja predložiti i odgovarajuće akcije«, izjavio je Šakić.</p>
<p> U dnevnim ili tjednim novinama u zadnje vrijeme često se o različitim temama mogu pročitati rezultati ispitivanja javnog mnijenja, koje rade agencije. Među onima, koji se javljaju na »hrvatskom tržištu javnoga mnijenja«, i američki je IRI. Tako sada imamo pomalo paradoksalnu situaciju - od države financiran Institut, ove godine čak u 90-postotnom iznosu, ne provodi znanstvena ispitivanja javnog mnijenja, a neke agencije to rade gotovo svaki mjesec.</p>
<p>Jedan od najuglednijih hrvatskih sociologa Josip Županov smatra kako je u Hrvatskoj »dosta kaotična situacija« s ispitivanjem javnoga mnijenja. »Problem je u tome što dnevni ili tjedni listovi ne mogu čekati studioznije ispitivanje javnog mnijenja pa se koriste blic anketama, kod kojih nisu toliko problematične formulacije pitanja koliko uzorak, jer bi on trebao biti prilagođen predmetu istraživanja«, drži Županov. Prema njegovim riječima, ispitivanje javnoga mnijenja postalo je biznis, roba, koja se prodaje strankama. Podsjeća na primjer jednoga slovenskoga istraživača, koji je radio istraživanje javnog mnijenja unatrag 30 godina. Takvo istraživanje u jednoj vremenskoj seriji nema nijedna zemlja u tranziciji, ističe, dodajući kako bi jedna agencija, da bi mogla proizvesti vremensku seriju, morala postavljati više godina ista pitanja kako bi se vidio trend razvoja javnog mnijenja. </p>
<p> O određenim pitanjima u Hrvatskoj imate homogenizirana mišljenja građana, kao primjerice o nezaposlenosti. O tome se mogu dobiti slični odgovori u Splitu, Osijeku i Zagrebu, ali, na primjer, kad se ispituje javno mnijenje o generalu Mirku Norcu, regionalni moment može biti glavna varijabla, kaže Županov, dodajući kako slučajni uzorak u pravilu zahvaća malu populaciju, a i telefonske ankete su često manjkave. </p>
<p> »Istraživanje javnoga mnijenja jedan je od poslova Instituta društvenih znanosti 'Ivo Pilar'«, izjavio je Šakić, dodavši kako su njihova istraživanja javnoga mnijenja kompleksnija te se ne mogu uspoređivati s istraživanjima agencija i pojedinih novina.</p>
<p> »Ako uskoro ne dobijemo narudžbu za ispitivanje javnog mnijenja, morat ćemo naprosto sami pronaći novac za takvo istraživanje, jer moramo održati kontinuitet ispitivanja«, napomenuo je Šakić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Prihvaćena hrvatska kandidatura za sastanak ESPOO Konvencije 2004. </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević vratio se u srijedu iz posjeta Bugarskoj gdje je predvodio hrvatsko izaslanstvo na drugom sastanku Konvencije o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica (ESPOO Konvencija), održanom od 25. do 27. veljače u Sofiji, stoji u priopćenju Ministarstva.</p>
<p>Svrha sastanka, na kojem se okupilo više od 130 sudionika, bilo je upoznavanje s aktivnostima vezanim uz ekologiju i zaštitu okoliša, ali i međusobni dogovori o strategiji daljnje provedbe odredaba Konvencije, te razvoj suradnje. ESPOO obvezuje da se zemlje-članice međusobno izvješćuju i savjetuju o svim projektima koji bi mogli imati značajan utjecaj na okoliš i izvan njihovih granica, a nalaže i da države, u najranijoj fazi planiranja aktivnosti, ocjenjuju njihove moguće učinke na okoliš. Istodobno, ESPOO Konvencija djeluje kao međunarodni instrument za poticanje gospodarstva zemalja članica.</p>
<p>Na sastanku u Sofiji prihvaćena je i kandidatura Republike Hrvatske za održavanje trećeg po redu sastanka zemalja članica Konvencije, koji bi se trebao održati 2004. godine. Za predsjednika glavnog ureda za koordinaciju tog sastanka izabran je Nenad Mikulić, načelnik Odjela za procjenu utjecaja na okoliš u Ministarstvu. Prihvaćanjem kandidature, Hrvatska će, uz Poljsku, sljedeće tri godine biti vodeća zemlja subregionalne suradnje, stoji na kraju priopćenja Ministarstva. (C. Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Pančić: Promjenom naziva ulica, SNS izaziva nepotrebnu napetost u Donjem Lapcu</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iskazuje svoje čuđenje zbog odluke Općinskog vijeća u Donjem Lapcu da promijeni nazive ulica i tako izazove nepotrebne napetosti između stanovnika Donjeg Lapca, priopćio je u srijedu ministar hrvatskih branitelja Ivica Pančić. </p>
<p>Općinsko vijeće Donjeg Lapca u kojem većinu imaju predstavnici Srpske narodne stranke (SNS) Milana Đukića pa tako i mogućnost samostalnog donošenja odluka, trebalo je iskazati više senzibiliteta i političke zrelosti s obzirom na osjetljivost i teškoće svakodnevnog života u području opustošenom ratom i okupacijom. Zbog toga je Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata mišljenja da Donjem Lapcu treba pružiti priliku za novi početak, a ne nove sukobe. Preimenovanje Ulice hrvatskih branitelja u Ulicu Stojana Matića, kao primjer jednog od ukupno 14 preimenovanja, ne pruža priliku predstavnicima hrvatskog i srpskog naroda u Donjem Lapcu za novi početak.</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Splitski HSLS uvrijeđen tvrdnjama Radija 101 o Splitu i Škariću </p>
<p>SPLIT, 28. veljače</p>
<p> - Čelnici splitskoga HSLS-a osudili su u srijedu na konferenciji za novinare uvredljive ocjene koje su na račun Splita i njegova gradonačelnika Ivana Škarića (HSLS), izrečene u emisiji zagrebačke Stojedinice Scarface. »Split nije grad slučaj a ponajmanje grad kurvi, narkomana, neradnika i kriminalaca, kako je to prikazao Radio 101. U Splitu ne dominiraju ni ljevičari niti desničari, već ljudi koji se grčevito bore za svoj boljitak i koji od Vlade traže veće razumijevanje«, istaknuo je predsjednik splitskoga HSLS-a Miroslav Buličić. </p>
<p>Stoga splitski liberali najoštrije osuđuju neprimjerene interpretacije zagrebačke Stojedinice, a posebno su im neprihvatljive uvrede, izrečene na račun gradonačelnika Škarića, koji je u emisiji Scarface prozvan »Mujom iz Doboja«. Buličić je naglasio da Split i Dalmacija tonu pod teretom gospodarskih i socijalnih problema, upozorivši da građani s pravom upiru oči prema Vladi, koja prema toj ugroženoj regiji treba pokazati više senzibiliteta. </p>
<p>»Splitu i Dalmaciji potrebna je gospodarska i financijska konsolidacija a to uključuje i brži razvitak cestogradnje, vlasničku transformaciju hotela, osiguravanje poslova za tvrtke u državnom vlasništvu, kao i stabilnu poslovnu i kreditnu politiku za brodogradnju i druge velike gospodarske sustave«, kazao je Buličić, ustvrdivši da su se problemi, koji su sada isplivali, nagomilavali godinama. </p>
<p>Dopredsjednik splitskoga HSLS-a Petar Krolo rekao je da je Split imao status metropole jedino u Rimskom carstvu, nakon čega je, a to traje i sada, »bačen na periferiju, unatoč tome što su uklonjene političke barijere, koje su onemogućavale gospodarski napredak Splita i Dalmacije«. Splitski HSLS protivi se centralizaciji Hrvatske, ocjenjujući da regijama treba prepustiti ulogu kreatora vlastite sudbine. Splitski liberali također smatraju da postoje mnoge nepravilnosti u upravljanju državom, pri čemu su posebno naveli »preglomazan Sabor, velik broj ministarstava i županija«, ali i zakašnjelo ukidanje Županijskog doma, za što će biti potrebno intervenirati u Ustav. Splitski HSLS, naime, drži da je Županijski dom Sabora trebalo ukinuti ranije, umjesto da se ponovo ide u promjene Ustava. (D. Stella)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Štrajk pirotehničara traje, Granić novi posrednik u pregovorima </p>
<p>Dosadašnji posrednik, Dražen Budiša, koji je predsjednik Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje, u utorak se, nakon neuspjelih pregovora, iz njih povukao / Sindikat pirotehničara i HUS traže smjenu direktora Mungosa Damira Čemerina zbog pokušaja sloma štrajka uvozom jeftinije radne snage</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Pirotehničari nastavljaju štrajk nakon neuspjelog mirenja, odnosno pregovora s poslodavcima, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare Sindikata zaposlenih na poslovima razminiranja i Hrvatske udruge sindikata (HUS). </p>
<p>Sindikat je zatražio da se u spor kao posrednik uključi zamjenik premijera Goran Granić, koji je, nakon sastanka sa štrajkaškim odborom u Vladi, na to i pristao. Granić je obećao da će u četvrtak na sastanku s pirotehničarima i poslodavcima pokušati riješiti njihov problem. </p>
<p>Valja napomenuti da je dosadašnji posrednik bio Dražen Budiša, predsjednik Savjeta Hrvatskog centra za razminiranje (HCR), koji se u utorak, nakon neuspjelih pregovora, iz njih povukao. </p>
<p>»Udruga poslodavaca humanitarnog razminiranja u utorak je odustala od sporazuma«, istaknuo je Dražen Kiš, predsjednik Sindikata zaposlenih na poslovima razminiranja, pojasnivši da je još 26. veljače dogovoreno da će mjesečna bruto plaća pirotehničara iznositi 14.000 kuna, uz dnevnice od 68 kuna, što bi iznosilo 8.061 kuna neto plaće. </p>
<p>»Poslodavci su već sutradan rekli da bruto plaća može iznositi oko 13.200 kuna, što znači 500 kuna manju plaću za pirotehničare«, kazao je Kiš. On je dodao da poslodavci ne žele potpisati kolektivni ugovor, jer bi im to smanjilo manevarski prostor za varanje države. Inače, pirotehničari su 19. veljače započeli štrajk, no sada je u tijeku redovita stanka u poslovima razminiranja. </p>
<p>»Smatramo da u prihodima i rashodima tvrtki za razminiranje ima dovoljno prostora za ispunjenje zahtjeva pirotehničara«, ustvrdio je Zdenko Mučnjak, predsjednik HUS-a. </p>
<p>»Zahtijevamo da Financijska policija preispita poslovanje tvrtki za razminiranje«, rekao je Mučnjak, dodavši da se to posebno tiče AKD-a Mungos. »Od poslodavaca uopće nismo dobili financijska izvješća na uvid, nego su nam ih samo čitali«, ustvrdio je Mučnjak. Također, nastavio je, tražit ćemo smjenu predsjednika Uprave »Mungosa« Damira Čemerina, jer je od HCR-a tražio dozvolu za uvoz jeftinije radne snage, s namjerom da slomi štrajk.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Stečaj »Revije«: Vodstvo tvrtke nije uspjelo iskoristiti ni odlično provedenu sanaciju</p>
<p>ŠIBENIK, 28. veljače</p>
<p> - Još jedno šibensko poduzeće odlazi u stečaj. Riječ je o konfekcijskom poduzeću »Revija« koje je zapošljavalo tristotinjak radnika, a stečaj mu je dugo kao »Damoklov mač« visio nad glavom. Stečaj su pokrenule same radnice te podružnica SSSH-a. </p>
<p>Kako saznajemo, prvo stečajno ročište zakazano je za 12. ožujka u Trgovačkom sudu u Splitu, a predmet je dodijeljen sucu Ivi Basiću. Na tom ročištu, na kojem će se okupiti vjerovnici Revije, sudac Basić imenovat će stečajnog upravitelja od kojeg će radnice tražiti podmirenje svih neisplaćenih plaća i druga potraživanja.</p>
<p>»Reviji« je ključ u bravu stavljen zapravo još koncem prošle godine, kada je ovom jedinom šibenskom konfekcionaru Elektra isključila struju zbog 220.000 duga. I prije toga sve je upućivalo na teško stanje u »Reviji«, koja u stečaj odlazi zbog 29 milijuna duga prema vjerovnicima koji je nagomilan samo u godini dana te zbog nedostatka posla. Naime, država je pretprošle godine »Reviju« sanirala i to, prema riječima stručnjaka, izuzetno kvalitetno pokrivši sve njihove dubioze »teške« više od 60 milijuna kuna, tako da je ovo poduzeće, koje zapošljava gotovo isključivo žensku radnu snagu, u poslovanje krenulo neopterećeno dubiozama. Ni to, međutim, nije bilo dovoljno, jer se poslovodstvo tvornice koju je posljednjih devet godina vodio Miljenko Stošić, nije uspjelo izboriti za više posla niti je uspjelo pronaći strateškog partnera, iako se godinama na tome iscrpljivalo.</p>
<p>»Revija« je iz mjeseca u mjesec sve dublje tonula u financijske i druge probleme. Žiro-račun joj je blokiran već više od četiri godine tako da su se plaće do prije osam mjeseci isplaćivale preko žiro-računa šibenske podružnice SSSH-a, a od tada nikako. Zato su radnice, zajedno sa Sindikatom, odlučile stvar uzeti u svoje ruke i na čistac istjerati barem pitanje vlasničke strukture, koja ni do danas nije posve jasna. Koliko je poznato najveći udio u vlasništvu ima Hrvatski fond za privatizaciju, međutim, kako dokumentacija o vlasničkom udjelu nije nikada stavljena na uvid, to se ni danas javno ne razabire tko je zapravo trebao pokrenuti stečaj. </p>
<p>Svi apeli radnica da im se pomogne i da se agonija zaustavi ostali su bez odjeka. Pred kraj prošle godine poduzeće je ostalo i bez goriva a i ono malo robe koja je bila u »Reviji«, gdje se zapravo dorađivala, vlasnici su povukli. »Revija« je godinama odrađivala tzv. doradne ili lohn poslove za strane kupce, a vlastitu proizvodnju nije uspjela pokrenuti. Inače, »Revija« se na početku rata preselila iz neuvjetnih prostora u centru grada na novu lokaciju u Bilice, gdje je podignuta nova hala a nabavljeni su i moderni strojevi. Sve to nije bilo dovoljno za uspješno poslovanje, jer se rukovodstvo nije uspjelo snaći na tržištu i izboriti se za više kvalitetnog posla. </p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Hazler nije prošao za županijskog vijećnika, HDZ napustio sjednicu </p>
<p>KARLOVAC, 28. veljače</p>
<p> - Nitko nije očekivao da će sjednica Skupštine Karlovačke županije u srijedu trajati petnastak minuta. Naime, vijećnici HDZ-a, koji čine većinu u Skupštini, napustili su vijećničke klupe nakon što u glasovanju (od nazočnih 30 vjećnika, 12 ih je bilo za Hazlera, 15 protiv, a tri suzdržana) nije prošao njihov prijedlog da dosadašnjeg vijećnika Marijana Pejnića (HDZ), koji je podnio ostavku, zamijeni drugi s liste HDZ-a, Dragan Hazler iz Slunja. Klub vijećnika HDZ-a predložio je Hazlera kao drugog kandidata s liste. </p>
<p>Nakon takva ishoda glasovanja, župan Vlado Jelkovac (HDZ) tražio je naknadna statutarna objašnjenja. Potom je predsjednik Kluba vijećnika HDZ-a Ivan Mateša zatražio kratku stanku u ime vijećnika te stranke. Nakon stanke priopćio je da je neizbor Hazlera »udar na demokraciju«, dodavši kako vijećnici HDZ-a u znak protesta što, kako je rekao, nije poštivano demokratsko načelo, napuštaju sjednicu. </p>
<p>Mateša je u svom obrazloženju tog slučaja uzeo za primjer izbor za potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivića Pašalića, rekavši, kako je HDZ predložio Pašalića za to mjesto u Saboru te da su stranke šestorke poštivale taj prijedlog HDZ-a. </p>
<p>Prije napuštanja sjednice, Mateša je najavio da HDZ saziva konferenciju za novinare u prostorijama stranke. No vijećnici šestorke obavili su to i prije njih izvijestivši novinare da nisu željeli potvrditi mandat Hazleru zbog »ekstremno desnih političkih istupa u javnosti, kojima je naštetio Slunju i Županiji«. Dodali su i da bi izbor Hazlera »doveo u pitanje dignitet Skupštine«. </p>
<p>Na presici HDZ-a, Mateša je najavio sjednicu Županijskog odbora HDZ-a i dodao da će HDZ razmisliti kako će dalje postupiti. Dodao je kako je ovaj slučaj jedan od dokaza za to »kamo ide demokracija u RH« te da nije riječ o trajnom napuštanju Skupštine. Župan Jelkovac je na novinarski upit je li riječ o smišljenoj akciji oporbe da se raspusti Skupština prije lokalnih izbora rekao kako smatra da to nije interes vijećnika oporbe. (T. Grkovski)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Belgijanci bi u Hrvatskoj sagradili klaonicu nojeva i sve ih otkupili</p>
<p>BJELOVAR, 28. veljače</p>
<p> - Velik broj zainteresiranih proizvođača i onih koji će to tek postati prisustvovao je nedavno održanom sastanku uzgajivača nojeva u Maloj vijećnici Županije bjelopvarsko-bilogorske. Sastanak je priredila pročelnica Ureda za poljoprivredu Sonja Novak, kojoj su proizvođači nojeva govorili o uzgoju tih velikih ptica u našim krajevima. Tema sastanka bila je perspektiva uzgoja nojeva, za kojima je potražnja u svijetu sve veća. </p>
<p>Prema riječima uzgajivača iz Bjelovara, nojevi uopće ne obolijevaju, a jedini problem s probavom može se pojaviti zbog gutanja nepoznatih predmeta, kao što su gumbi, čavli i slično, čemu su nojevi skloni. Uzgajivači nojeva izrazili su potrebu za osnivanjem selekcijskih knjiga nojeva, prema kojima bi se znalo otkuda koji nojevi potječu, jer za sada se svi bave uzgojem rasplodnih jata, a ne tovom, jer za tov nema dovoljno pilića. </p>
<p>Bjelovarsko-bilogorskoj bi županiji bio potreban i poseban inkubator za barem 200 jaja. Također bi valjalo registrirati nojeve kao perad, a ne kao egzotične ptice, što je sada slučaj. U Austriji se to pokazalo velikim nedostatkom, jer su tamošnji Zeleni, prema toj uredbi, uspjeli ishoditi zabranu klanja u Austriji. Inače, prosječan noj živi 40 godina i iz godine u godinu sve je plodniji, a upotrebljava se meso, koža, perje, kosti, rožnica oka, nokti i jaja. </p>
<p>Za sada u Hrvatskoj nema klaonice za nojeve, no Belgijanci, kao najzainteresiraniji za kupnju nojeva, voljni su u Hrvatskoj sagraditi takav objekt, ako se dogovore za otkup cjelokupne hrvatske proizvodnje. Prosječna cijena odraslog noja je od 3,5 do 4.000 njemačkih maraka pa uzgajivači nojeva i oni koji to žele postati traže i podršku banaka za početak tog biznisa koji je, navodno, jedan od najprofitabilnijih, jer se trenutačno na tržištu pokriva samo 30 posto potražnje za nojevima. (S. Budimir Tasić)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Siromašnima će se dijeliti konzerve iz rezervi </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Građani koji traže pomoć od humanitarnih udruga sve češće vape za hranom, a Kninjani upozoravaju da u posljednje vrijeme u njihovom gradu vlada - glad. No, na pitanje jesu li to nedvosmisleni pokazatelji da se u Hrvatskoj povećava broj siromašnih, ili pak »samo« pokazatelji problema u specifičnim sredinama, nijedna od adresa u sustavu socijalne skrbi u srijedu nam nije dala konkretan odgovor. U zagrebačkim pučkim kuhinjama i centrima za socijalnu skrb u nekoliko hrvatskih gradova slažu se da stalan porast broja nezaposlenih koji Hrvatska bilježi već nekoliko godina, sigurno vodi većem siromaštvu. O tome postoje određeni pokazatelji koji svjedoče o tome. </p>
<p>Jedan od njih je stalan porast broja korisnika socijalnih pomoći u posljednjih nekoliko godina i izdataka države za različite socijalne programe. No, nitko od naših sugovornika ne misli da primjer Knina ukazuje na to da slika siromaštva u Hrvatskoj poprima dramatične razmjere.</p>
<p>Egzaktnih pokazatelja za razgovor o trendovima trenutačno nema, izjavio je za Vjesnik pomoćnik ministra rada i socijalne skrbi dr. Nino Žganec. »Jedini podaci na temelju kojih se mogu donositi ocjene o siromaštvu u Hrvatskoj jesu oni iz 1998. koje navodi studija Svjetske banke. Prema tom istraživanju tada smo imali 'samo' četiri posto siromašnih prema međunarodnim kriterijima, po čemu se i ne ubrajamo u siromašne zemlje, i između osam i deset posto siromašnih prema kriterijima utvrđenim na nacionalnoj razini. I neke naše ocjene potvrdile su tada te brojke o približno 400.000 siromašnih«, ističe Žganec. </p>
<p>»Uzrok tome da se češće traži humanitarna pomoć, posebno ona u hrani, može biti i u tome što je u posljednje vrijeme sve manje primamo. O tome su ovih dana govorili i voditelji humanitarnih organizacija. Svijet je, naime, procijenio da nam takva pomoć više nije potrebna. Umjesto toga, sve češće nam nude stručnu i tehničku ili savjetodavnu suradnju, a država, s druge strane, na sebe ne može preuzeti dodjelu konkretne pomoći«, upozorava pomoćnik ministra. Dodaje kako je ovih dana Ministarstvo rada posjetila delegacija njemačkog Caritasa, pri čemu su se mogli čuti slični stavovi. Ministar rada Davorko Vidović tada je zahvalio na novim oblicima pomoći, no zamolio je da nas ne zaborave i pri dodjeli humanitarne pomoći. </p>
<p>»Činjenica je, dakle, da se mreža humanitarne pomoći, koja je amortizirala probleme siromašnih i pojavu gladi, sada pomalo gubi, a država je ne može osigurati«, kaže naš sugovornik ističući kako je to jedan od mogućih razloga da za siromaštvo danas čujemo češće nego prije.</p>
<p>Tim će se problemom, ali prvenstveno vezano uz područja od posebne državne skrbi, idućeg tjedna na tematskoj sjednici u Rijeci baviti i Vlada, najavljuje Žganec. Rezultat te sjednice trebao bi biti poseban program za suzbijanje siromaštva na tim područjima, a pritom su moguća konkretna rješenja koja ne postoje u redovnom sustavu socijalne skrbi. </p>
<p>Moguće je da građani na područjima od posebne državne skrbi dobiju konkretnu pomoć u hrani iz državnih robnih rezervi, ili da im se vrati dio PDV-a radi podmirenja određenih troškova, primjerice struje, kaže dr. Žganec.</p>
<p>Svi ostali siromašni građani odgovor na svoje probleme mogli bi doživjeti u nacionalnom programu protiv siromaštva i socijalne isključenosti, koji bi svjetlo dana trebao ugledati do kraja ožujka i donijeti sveobuhvatniju sliku. U tom dokumentu, doduše, neće biti riječi o konkretnim rješenjima jer je zamišljen kao svojevrsna programska platforma na temelju koje će svoje programe raditi pojedina Vladina tijela. No, trebao bi donijeti jasne poruke o tome kako zapošljavanjem, sustavom socijalnih pomoći i usluga i obiteljskom politikom suzbijati siromaštvo.</p>
<p> Žganec ističe da bi i najavljena decentralizacija sustava socijalne skrbi mogla značiti melem za probleme siromašnih, s obzirom na to da će se njihovim problemima baviti lokalna zajednica. Time se želi postići da se lokalna sredina ponajprije bavi socijalnim problemima svojih građana, pri čemu država jamči tek minimum. Pomoćnik ministra vjeruje da bi moglo biti i sredina koje će iz svojih proračuna moći izdvojiti novac kako bi se potrebitima povećala državna pomoć. Ona je u ovom trenutku ograničena na 350 , a najavljuje se da će biti povećana na 400 kuna.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Mesić primio izaslanstva HND-a, grada Daruvara i Instituta za kulturnu suradnju </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Predsjednik Stjepan Mesić primio je u srijedu izaslanstvo Predsjedništva Hrvatskih nezavisnih demokrata (HND) na čelu s predsjednikom stranke Josipom Manolićem. Nakon sastanka Manolić je novinarima izjavio da su predsjedniku Mesiću željeli izraziti potporu u »kriznim trenucima koji su nastupili nakon splitskih i zagrebačkih događanja, te kroz saborsku raspravu«. »Aktualnoj vlasti treba oporba s kojom će moći zajednički nastupati u rješavanju gorućih problema i političke krize u Hrvatskoj«, kazao je Manolić. Naglasio je da su predstavnici HND-a razgovarali s Mesićem i o položaju te stranke u globalnim političkim kretanjima u Hrvatskoj, jer ta stranka želi pridonijeti učvršćenju demokracije i europske orijentaciji. Predsjednik Republike primio je u posjet i izaslanstvo grada Daruvara, koje ga je izvijestilo o razvojnim mogućnostima grada i programima razvitka. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić primio je direktoricu Instituta za kulturnu razmjenu između Italije i Hrvatske dr. Srebrenku Škorić, koja ga je izvijestila o svome radu na promicanju hrvatske kulture u Republici Italiji, te povezivanju hrvatske kulture s talijanskom. Institut je također jedan od organizatora velike i značajne izložbe "Minijatura u Rimu od 13. do 20. stoljeća«, koja će biti otvorena u listopadu 2002. Ta je izložba veliki projekt sintetskog karaktera u kojemu će posebno mjesto zauzeti veliki hrvatski umjetnik, minijaturist Julije Klović (rođen u Grižanima 1498., a umro u Rimu 1578.) Predsjednik je izrazio potporu radu dr. Škorića, te njezinim nastojanjima razvitku kulturne suradnje Hrvatske i Italije. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Hrvatski inozemni dug premašio deset milijardi dolara </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Hrvatski inozemni dug premašio je deset milijardi američkih dolara. </p>
<p> Prema posljednjim raspoloživim podacima iz HNB-a, vanjski je dug potkraj studenoga prošle godine iznosio 10.099 milijuna dolara, iskazan prema srednjem deviznom tečaju HNB-a na kraju tog mjeseca. Od toga dug države iznosi oko 4,6 milijardi dolara, banaka 1,4 milijarde, dok na druge sektore, nefinancijska poduzeća, ostale financijske institucije i stanovništvo otpada nešto više od tri milijarde dolara.</p>
<p> No, ukupni hrvatski inozemni dug u prvih 11 mjeseci 2000. ipak se nije znatnije povećao. Potkraj lanjskog studenoga bio je 247 milijuna dolara veći nego na kraju prethodne godine, a u prvih deset mjeseci 2000. kretao se na razini nešto većoj od 9,8 do 9,95 milijardi USD. </p>
<p> Razina od 9,5 milijardi dolara vanjskog duga, prema podacima izračunatim po novoj metodologiji, dostignuta je već potkraj 1998. godine. Iz podataka HNB-a uočljivo je da je doba znatnog povećavanja zaduženosti u inozemstvu uslijedilo u godinama nakon 1996. u kojoj je u strano zaduženje uključen ukupan iznos reprogramiranog duga prema Pariškom i Londonskom klubu. Dug je na kraju te godine iznosio 5,3 milijarde dolara. Već potkraj 1997. vanjsko je zaduženje iznosilo 7,4 milijarde USD, koncem 1998. gotovo 9,6 milijardi, a 1999. više od 9,8 milijardi dolara.</p>
<p> O uzlaznom kretanju inozaduženosti svjedoče podaci da je udio vanjskog duga u bruto domaćem proizvodu rastao s 24,2 posto u 1996. na 33,1 posto u 1997., 44,1 posto u 1998., u 1999. dostigao je 48,4 posto, a prema prvim procjenama na temelju raspoloživih pokazatelja za 2000. oko 50 posto.</p>
<p> Ukupna otplata inozemnog duga u iznosu vrijednosti izvoza roba i usluga 1997. imala je udio od 13,8 posto, godinu poslije već 19,4 posto, a 1999. taj se udio povećao na 29,5 posto. </p>
<p> Uvoz kapitala pomaže ubrzanju tempa privrednog razvoja ako se kapital troši za financiranje investicija u izvozno orijentirane gospodarske sektore, čime se izbjegavaju i teškoće u otplati dugova. No, kod nas to dosad, uglavnom, nije bio slučaj. Kako na naplatu dospijevaju znatni iznosi, i nova zaduženja u inozemstvu morat će se upotrijebiti za otplatu starih dugova. </p>
<p> Bitna je, međutim, razlika što se zahvaljujući povoljnijem hrvatskom kreditnom rejtingu, sada postižu povoljniji kreditni uvjeti pa će se stari nepovoljniji zajmovi moći otplaćivati jeftinijim novcem. Tako je početkom veljače u Japanu dogovoren plasman novog izdanja samurajskih obveznica u vrijednosti 215 milijuna dolara na rok od pet godina i 2,5 posto godišnjih kamata. To su dosad najpovoljnije kamatne stope postignute na tom tržištu.</p>
<p> Ovoga tjedna izaslanstvo Vlade pregovara u najvećim europskim financijskim središtima o novom plasmanu hrvatskih euroobveznica. Računa se na plasman u vrijednosti oko 500 milijuna eura na rok od sedam do deset godina. Ta će izdanja obveznica, ističu u Ministrstvu financija, Hrvatskoj omogućiti da u cijelosti podmiri ovogodišnje kreditne obveze te da stare nepovoljnije kredite nastavi refinancirati jeftinijim novcem. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Vlada nema informacija o haaškom pozivu generalu Gotovini </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Vlada nema nikakvih informacija o haaškom pozivu generalu Anti Gotovini, odgovorili su u srijedu u Vladi na upit da komentiraju pisanje tjednika Globusa da bi Gotovina idućih tjedana mogao biti pozvan na razgovor s haaškim istražiteljima mimo Vladina Ureda za odnose s Haagom. </p>
<p>Vlada nema nikakvih informacija o tome, kratko su Hini kazali iz Vlade. </p>
<p>U srijedu je u Haagu i glasnogovornica glavne haaške tužiteljice Florence Hartmann odbila komentirati napise u Globusu. Pozivajući se na izvore bliske Međunarodnom sudu za ratne zločine, Globus piše da bi umirovljeni general Gotovina, bivši glavni inspektor HV-a, zapovjednik sektora Jug u akciji »Oluji«, mogao u iduća dva do tri tjedna biti službeno pozvan na razgovor s haaškim istražiteljima - mimo Vladina Ureda za odnose s Haagom. </p>
<p>Nemam nikakvih službenih informacija o tome da me tužilaštvo Međunarodnog suda u Haagu sumnjiči za ratne zločine, kazao je za Vjesnik u utorak general Ante Gotovina. Gotovina je istaknuo kako s njime nikada nitko nije kontaktirao iz Vladina ureda za suradnju s Haaškim sudom, te je dodao da je presedan da novinar ima informacije iz Vladina ureda za suradnju s Haaškim sudom, a da s njim iz istog nitko nikada nije kontaktirao.</p>
<p> »Cijeli sam razgovor novinaru Globusa dao nakon što je on potvrdio da ima informacije iz Vladina ureda za suradnju s Haaškim sudom da me traži Haaški sud i mogu ga ponoviti. Problem je što je u Hrvatskoj je na djelu kršenje temeljnih ljudskih prava, koji je bio i jedan od razloga našeg pisma« kazao je Gotovina, pozivajući se na kršenje članaka 35. hrvatskog Ustava. (A. P. /Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Ćesić Rojs: Kakarigi je radio po mojim zapovijedima </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - U Županijskom sudu u Zagrebu u srijedu je istražni sudac Zoran Luburić ispitao general-bojnika Ljubu Ćesića Rojsa, bivšeg pomoćnika ministra obrane, kao svjedoka u istrazi o navodno neovlaštenom raspolaganju novcem Ministarstva obrane. Za to se sumnjiče bivši načelnik Uprave za graditeljstvo Ministarstva obrane Matko Kakarigi i Leo Kureta, pomoćnik direktora ACI Split. S 98.000 proračunskih kuna 1998. godine financirana je gradnja protupožarnih putova na otoku Svetom Klimentu, nedaleko od Korčule, a posao je obavilo privatno splitsko poduzeće.</p>
<p> Sporno je to što Kakarigi nije bio ovlašten za potpisivanje takvog ugovora već je to mogao učiniti samo pomoćnik ministra. U svom iskazu Ćesić Rojs je posvjedočio da je dao usmenu zapovijed Kakarigiju kao svome podređenom. Nakon svjedočenja Ćesić je novinarima rekao: »Smatram da se radi o poštenim ljudima. Oni su učinili dobro djelo probijajući protupožarne putove«. Dodao je da je Kakarigi radio po njegovoj zapovijedi. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Okončana istraga o »gospićkoj skupini«, optužnica do 7. ožujka </p>
<p>RIJEKA, 28. veljače</p>
<p> - U srijedu je na Županijskom sudu u Rijeci okončana istraga o »gospićkoj skupini« osumnjičenoj za odvođenje i likvidaciju građana srpske nacionalnosti na području Gospića potkraj 1991. godine. U gotovo pola godine saslušano je stotinjak svjedoka, a spis sadrži oko 3000 stranica. Taj opsežan i složen posao odradila je istražna sutkinja Sajonara Čulina. Sutkinja nam je rekla da je spis već poslan županijskom državnom odvjetniku u Rijeci, koji će odlučiti o podizanju optužnice. Branitelji osam osumnjičenih članova »gospićke skupine« očekuju da će optužnica biti podignuta do 7. ožujka. S nestrpljenjem se čeka hoće li optužnica obuhvatiti sve ili samo neke osumnjičenike. U srijedu je Tihomir Orešković izjavio pred istražnom sutkinjom da mu nije jasno zašto ga tereti optužnica i da se ne osjeća krivim. Time je samo potvrđeno da će Orešković svoju obranu iznijeti tek na suđenju ako optužnica bude podignuta. Riječki branitelj umirovljenoga generala Mirka Norca, Tomislav Sabljar, rekao je za Vjesnik kako se nada da će njegovom branjeniku biti omogućeno da se brani sa slobode bude li protiv njega podignuta optužnica. Sabljar je još jednom ponovio da su uvjeti boravka u riječkom zatvoru grozni, ali da se general Norac na njih ne žali budući da je tegoban život iskusio u Domovinskom ratu. (D. Herceg)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Obveznik sa 100.000 kuna dohotka treba platiti 27.848 kuna poreza </p>
<p>Najveći prošlogodišnji obveznik s dohotkom od 2,8 milijuna kuna platio je oko 900.000 kuna poreza na dohodak, odnosno na porez i prirez mu je otišla trećina ukupnog dohotka</p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Kako doznajemo u Poreznoj upravi Ministarstva financija, gužve u poreznim ispostavama u srijedu su nadmašile sva očekivanja. U redovima za podnošenje prijava poreza na dohodak za 2000. godinu čekalo se i po nekoliko sati, a najveće su gužve i ove godine zabilježene u Zagrebu. Naime, većina je obveznika čekala posljednji dan za podnošenje prijave. </p>
<p>Do srijede u 13.30 sati zaprimljene su 456.463 prijave. Lani je pak bilo oko 600.000 prijava, koliko ih se i sada očekuje. Pretpostavlja se da će velik broj stići sljedećih dana poštom. Od četvrtka počinje unošenje svake pojedine prijave u kompjuterski sustav, pa će potkraj sljedećeg tjedna biti poznati podaci o najvećem prijavljenom dohotku. </p>
<p>Podsjetimo, prošle je godine najveći prijavljeni dohodak za 1999. od nesamostalnog rada iznosio 4,4 milijuna kuna, a od samostalnog 2.821.000 kuna koliko je prijavio jedan zagrebački obrtnik. U Poreznoj upravi pretpostavljaju da će rekordan prijavljeni dohodak za 2000. biti i veći jer je prošle godine dio obrtnika, koji su najveći obveznici poreza na dohodak, prešao iz sustava poreza na dobit u sustav poreza na dohodak. </p>
<p>Najveći prošlogodišnji obveznik s dohotkom od 2,8 milijuna kuna platio je oko 900.000 kuna poreza na dohodak, doznajemo u Poreznoj upravi odnosno na porez i prirez mu je otišla trećina ukupnog dohotka, doznajemo u Poreznoj upravi. </p>
<p>Kako bi svima bilo jasno koliko poreza na dohodak duguju državi, u Poreznoj upravi uzimaju primjer obveznika koji je u prošloj godini ostvario dohodak od 100.000 kuna. Neopreziv dio tog dohotka iznosi 14.250 kuna (12 mjesečnih odbitaka od po 1000 kuna za prva tri mjeseca, te po 1250 kuna za ostale mjesece 2000. godine). Na trostruki iznos neoporezivog dijela, dakle, na 42.750 kuna plaća se porez po stopi od 20 posto, dok se na ostatak od 43.000 kuna (od 100.000 oduzme se zbroj neoporezivog prihoda i prihoda koji se oporezuje s 20 posto) obračunava porez po stopi od 35 posto.</p>
<p>Dakle, obveznik sa sto tisuća kuna dohotka treba platiti 8550 kuna poreza po stopi od 20 posto i 15.050 kuna po stopi od 35 posto, odnosno ukupno 23.600 kuna. Taj porez od 23.600 kuna osnovica je za obračunavanje prireza koji u Zagrebu iznosi 18 posto, odnosno 4248 kuna. Zbroj poreza i prireza pokazuje da obveznik koji je za prošlu godinu prijavio 100.000 kuna bruto dohotka, državi duguje 27.848 kuna.</p>
<p>Naravno, ako se obradom prijave uspostavi da je prošle godine platio više poreza, obveznik će dobiti povrat. U Poreznoj upravi ističu da će prve obrađene prijave na adrese obveznika slati već potkraj ožujka, ili najkasnije početkom travnja.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Mesić: Mediji moraju djelovati kao korektiv politici </p>
<p>Počela regionalna konferencija o slobodi medija u jugoistočnoj Europi / Novinarski su standardi svjesno i sustavno degradirani, a u tome je sudjelovao i nemali broj onih koji danas traže priključak na europske novinarske standarde, rekao je hrvatski predsjednik otvarajući skup/ Latin: Tek je manjina novinara samostalni i neovisni društveni čimbenik </p>
<p>ZAGREB, 28. veljače</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić otvorio je u srijedu po podne trodnevnu regionalnu konferenciju »Sloboda medija u jugoistočnoj Europi: Zaštita novinara i njihova uloga u pomirenju, promicanju međuetničkog mira i sprječavanju sukoba«. Konferenciju koja okuplja oko 120 sudionika iz 17 zemalja zajedno su organizirali Misija OESS-a u Hrvatskoj, predstavnik te organizacije za slobodu medija i Vijeće Europe, a u sklopu Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu.</p>
<p>U svom govoru predsjednik Mesić je izrazio zadovoljstvo činjenicom da se skup o slobodi medija održava upravo u Zagrebu. O toj problematici, vjeruje on, najbolje mogu raspravljati oni koji su i sami svjedočili »pretvaranju novinara-sakupljača vijesti u poslušne sluge gospodara rata« ili - u drugom slučaju - »metu snajperskih nišana«. </p>
<p>Govoreći o stanju medija u državama regiji posljednjih godina, Mesić je podsjetio da je relativna nesloboda medija u postkomunističkim zemljama zamijenjena stavljanjem pod potpunu kontrolu vlasti i pretvaranjem medija, prije svega televizije, u instrument politike. U medijski prostor prodro je govor mržnje, a novinarski su standardi »svjesno i sustavno degradirani«. U tome je, upozorio je predsjednik Mesić, sudjelovao i nemali broj onih koji danas traže priključak na europske novinarske standarde. »Kontrolirani mediji naučili su nas da cijenimo slobodu medija, a politička propaganda - dostojanstvo novinarske profesije«, rekao je Mesić. Istaknuo je da se danas, »nakon fizičke ili profesionalne smrti mnogih novinara«, ta profesija mora vratiti načelima slobodnog novinarstva, kako bi mediji mogli funkcionirati kao korektiv politici. </p>
<p>O stanju medija u državama jugoistočne Europe sudionici će skupa - novinari tiskanih i elektroničkih medija iz država regije, predstavnici lokalnih i međunarodnih udruga za zaštitu sloboda medija i nevladinih organizacija - raspravljati na posebnim okruglim stolovima u četvrtak i petak. Glavne su teme biti zaštita novinara u otvorenom društvu te uloga medija u sprječavanju sukoba i promicanju pomirenja. Najzanimljivije rasprave bavit će se pitanjima vezanima uz izvješćivanje o ratnim zločinima, razotkrivanje korupcije i kriminala kao i zakonske regulative koja omogućuje neovisnost medija. </p>
<p>Namjera organizatora je da se raspravom o trenutačnim problemima na tom području ohrabri razvoj »regionalnih strategija za promicanje slobode medija«. Rezultati rasprave i preporuke bit će u petak, po završetku rada, predstavljeni na konferenciji za novinare, a zaključci će biti objavljeni u posebnom dokumentu. </p>
<p>Sudionike i goste skupa u zagrebačkom hotelu Intercontinental pozdravili su u ime organizatora voditelj Misije OESS-a u Hrvatskoj Bernard Poncet, predstavnik OESS-a za medije Freimut Duve i Christophe Poirel, voditelj Odjela za medije u Vijeću Europe. S hrvatske strane u radu skupa, između ostalih, sudjeluje novinar i urednik Denis Latin (HTV), koji je uvodnim govorom otvorio plenarnu sjednicu. Naznačujući pitanja kojima će se skup baviti sljedećih dana, Latin je u svom izlaganju između ostalog ustvrdio da je »mentalni sklop hrvatskog novinara iznimno sklon vladajućim političarima«, pri čemu mnogi zaboravljaju da su političari samo servis javnosti. Nakon dva totalitarna režima koja su okončana prošlogodišnjim izborima, većina novinara je dezorijentirana, smatra Latin. Jedan je dio, prema njegovim riječima, ostao lojalan bivšim vlastodršcima, dok se drugi dio priklonio novima. Znatno manji udio novinara danas djeluje kao samostalni i neovisni društveni čimbenik, zaključio je Latin. (Juliana Štrbić)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2001], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20010301].
|
