NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001031].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 266935 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.10.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Mornari i piloti s »Washingtona« natjerali Dubrovčane da rade 24 sata!</p>
<p>Bankari, ugostitelji i trgovci očekuju da će 5.000 mornara i pilota s američkog nosača zrakoplova »USS George Washington« potrošiti više od dva milijuna dolara, koliko su ostavili njihovi kolege za svibanjskog posjeta nosača zrakoplova »USS Dwight D. Eisenhower« / </p>
<p>DUBROVNIK, 30. listopada</p>
<p> - Dolaskom američkoga nosača zrakoplova »USS George Washington« s više od 5.000 marinaca i časnika, Dubrovnik je očito postao odredište »broj jedan« američkih marinaca. Kako je, naime, u ponedjeljak Vjesniku kazao predsjednik Turističke zajednice Grada Dubrovnika Miljenko Šikić, jedan američki nosač zrakoplova posjećuje Dubrovnik samo nekoliko mjeseci nakon što ga je u svibnju posjetio nosač »USS Dwight D. Eisenhower«, s također više od 5.000 članova posade. Pretpostavlja se da je razlog tom drugom posjetu u kratkom vremenskom razmaku, neuobičajenom u svijetu, promidžba koja je tada predstavila Dubrovnik u najboljem svjetlu. </p>
<p>Čak ni pomanjkanje nekih artikala, posebice pića, što je u jednom času bilo vrlo neugodno po dubrovačke ugostitelje, očito nije imalo negativnog utjecaja na američke marince kojima je, kazao je Šikić, grad ostao u lijepoj uspomeni pa mu, eto, dolaze i njihovi kolege. </p>
<p> Banke, restorani i ostala »prateća ponuda«, tvrde odgovorni u Dubrovniku, spremni su za »iskrcavanje« časnika i marinaca, planirano za poslije podne. Oni, inače, kopna nisu vidjeli već punih 40 dana, a u Dubrovniku će se zadržati četiri dana. Na Dubrovčanima, koji su već u jutarnjim satima s vidikovca na cesti ponad grada radoznalo očekivali uplovljavanje nosača, sad je da poduzmu sve, kako bi i ova posada otišla s dojmom o Dubrovniku kao najljepšem gradu, kaže Šikić. </p>
<p> A što će, kako i kada posjetiti tijekom četverodnevnog boravka, marinci će ipak odlučiti sami. Kako doznajemo, organizirani programi nisu predviđeni. Razlog je jednostavan: u TZ-u grada kažu kako američka posada samostalno, između sebe, dogovara kada će i što posjetiti. No, zato ju se može barem donekle »usmjeriti«. Svojevrsne koordinate po Dubrovniku bit će promidžbeni materijali, posebno pripremljeni samo za ovaj posjet. Vodič po gradu, posebne informacije i prospekti Dubrovnika - od svake vrste po 300 primjeraka - izvjesna je Doris iz gradske Turističke zajednice već u ponedjeljak ujutro osobno »prebacila« na nosač. O odjecima kao i koristi toga »pothvata« tek će se čuti. </p>
<p>Za vrijeme posjeta »Eisenhowera« promijenjeno je oko dva milijuna dolara. Kao i pića, prvoga je dana manjkalo i novca. Domaći bankari ovaj put obećavaju bolju situaciju. Na konferenciji za novinare, održanoj u ponedjeljak u Dubrovačkoj banci, Vlaho Sutić, predsjednik bančine Uprave, kazao je da »kunskih sredstava neće nedostajati«. Prema njegovim riječima, dnevni će se iznosi mijenjati »iz dana u dan«, a s obzirom na to da je poslije 40 dana posadi ovo prvo kopno, Dubrovačka banka očekuje veliki priljev dolara. To je posve dovoljan razlog, čulo se, da njezine poslovnice rade i na blagdan Svih svetih, 1. studenoga. </p>
<p>A što se tiče ugostitelja i njihovih lokala s vječnim problemom oko buke i noćnih sati, od Šikića doznajemo da je učinjen svojevrstan »kompromis, rijedak za dalmatinske gradove«. »Nitko neće imati ništa protiv toga da se radi puna 24 sata. A o buci se vodi računa«, tvrdi Miljenko Šikić. Drugim riječima, svi će objekti raditi do kad bude trebalo, pod jednim jedinim motom - gosta zadržati što duže! U slučaju kiše, predviđeno je i sklonište - Gradska kavana.</p>
<p>Zapovjednika borbene skupine američkog nosača zrakoplova »USS George Washington« kontraadmirala Garyja Rougheada sa suradnicima primili su u ponedjeljak dubrovačko-neretvanski župan Ivan Šprlje i dubrovački gradonačelnik Vido Bogdanović. Gradonačelnik je podsjetio na pomorsku tradiciju Dubrovnika te na teške trenutke što ih je Grad 1991. godine proživio za ratne agresije. Kontraadmiral Roughead položio je i vijenac za sve poginule u Domovinskom ratu na groblju Boninovo, a poslijepodne posjetio zapovjedništvo Četvrtoga zbornoga područja OS RH u Kuparima. Poslijepodne je upriličen i posjet dubrovačkih novinara američkom nosaču zrakoplova. Brod su posjetili i dubrovačko-neretvanski župan i gradonačelnik Dubrovnika te zapovjednik Četvrtoga zbornog područja OS RH general Milivoj Petković kao i viceadmiral Vid Stipetić. </p>
<p>Katica Cikoja</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Ploveći grad u Jadranu</p>
<p>Na nosač zrakoplova »USS George Washington« može svakih 25 sekundi sletjeti ili uzletjeti jedan zrakoplov. Na tom nosaču, visokom poput zgrade s 24 kata, smješteno je 80 zrakoplova zrakoplovne pukovnije Sedamnaest, i to lovci »F-14 Tomcat« i »F/A-18C Hornet«, zrakoplov za ometanje protivničkih radara i veza za komunikaciju »EA-6B Prowler«, izviđački zrakoplovi »ES-3 Shadow«, protupodmornički zrakoplovi »S-3B Viking«, transportni zrakoplovi »C-2A Greyhound« i zrakoplovi za rano upozoravanje i komunikaciju »E2-C Hawkeye«, kao i helikopteri »SH-60/HH-60 Seahawk«, koji mogu imati protupodmorničku, ali i spasilačku ulogu. Među više od 5.000 mornara i časnika, na nosaču zrakoplova je i 300 žena koje ne sudjeluju u borbenim zadaćama. Posadi nosača na raspolaganju su teretane, improvizirano košarkaško igralište u hangaru, knjižnica, saloni za odmor u kojima se karta ili se igraju videoigre, prodavaonica s hranom i civilnom odjećom, pošta te oko 2.000 telefona. Na brodu je šest blagovaonica - dvije za mornare, tri za časnike i jedna za građansko osoblje. Na pisti nosača su četiri katapulta i isto toliko čeličnih užadi za zaustavljanje zrakoplova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Pri ulasku u Europsku uniju, ekonomija važnija od politike</p>
<p>Osnovni ekonomski kriterij za ulazak u EU je najmanje polovica prosječnog BDP-a petnaestorice / Kad se Španjolsku primalo, imala je oko 70 posto tog prosjeka, Slovenija već sada ima 71 posto / BDP Hrvatske više je nego dvostruko manji od slovenskoga</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Kada će Hrvatska ostvariti svoj destogodišnji san i ući u Europsku uniju? Hoće li se taj strateški cilj ostvariti u prvome desetljeću trećega tisućljeća, štoviše, do 2005., odnosno 2008. godine, kako to ovih dana najavljuju vodeći ljudi hrvatske vlasti? Slične rokove za Hrvatsku odnedavno - što javno, a što u četiri oka - spominju i čelni ljudi europske petnaestorice. Francuski je predsjednik Jacques Chirac, u ovom polugodištu prvi među jednakima u Bruxellesu, nedavno također domovinu nam dovodio u kontekst Unije i to u razdoblju od 2006. do 2010. godine.</p>
<p>Nakon što je Zagreb pomalo iscrpio rentu stečenu siječanjskim izborima, zamah ovdašnjim euroambicijama sada potiče Zagrebački summit što se održava 24. studenoga te novi odnosi snaga u susjednoj SRJ. Hrvatski dužnosnici strepe od toga da Srbija nakon rujanskih izbora postane prioritetnom međunarodnom temom te da će i skup Europske unije i jugoistočne Europe u studenom u Zagrebu biti praktički u znaku poslijemiloševićevske Srbije.</p>
<p>Da bi se službeni Zagreb razuvjerio od takvog scenarija, nisu dovoljne samo lijepe riječi i tapšanja po ramenu. Europski su dužnosnici stoga Hrvatima ponudili i snažniju retoriku te nadu u konkretne rokove. Između europske 2006. i 2008. ipak valja ubaciti i koje zrno soli. Uljuljkivanja u hrvatske datume u vezi s EU-om domaća je javnost ionako imala napretek, praktički čitavo desetljeće. Prethodna je politička garnitura (a najčešće bivši šef diplomacije) - redovito u proljeće najavljivala jesen kao doba velikoga hrvatskog praska - ulaska u EU, NATO, tj. Partnerstvo za mir, WTO i niz regionalnih asocijacija. Svake jeseni, međutim, te bi se euroambicije redovito pretvarale u eurofrustracije.</p>
<p>Da bi se izbjegli takvi nepotrebni psihološki uzleti i padovi, najbolje je računati na vlastite snage: neka Hrvatska postigne kriterije koji je legitimiraju pred Unijom. »Jer, dok Hrvatska ne dobije zeleno svjetlo iz Bruxellesa, nema smisla špekulirati i napuhavati balon. Dugoročno je korisnije raditi na tome da službeni Zagreb doista primijeni europske kriterije, postavljene 1993. u Kopenhagenu«, tvrdi sugovornik iz sjedišta Europske unije, koji želi ostati neimenovan.</p>
<p>A da je »najvažnije pitanje tempo prilagodbe Hrvatske na skup zakona i propisa koji vladaju u Uniji te usporedo s tim i razvitak ekonomije koja mora dostići barem polovicu prosjeka petnaestorice«, potvrđuje i voditelj hrvatske misije pri EU-u Janko Vranyczany-Dobrinović. Je li to, međutim, moguće postići za nekoliko godina? Za usporedbu, Španjolskoj je trebalo desetak godina prilagodbe na tzv. acquis communautaire, a još više da dostigne ekonomske standarde tadašnje Europske zajednice, prije nego što ju je Bruxelles sredinom osamdesetih pripustio u svoje okrilje.</p>
<p>Iako hrvatsko iskustvo upućuje na drukčiji zaključak, ekonomski su kriteriji pravi ključ kojim europski Istok otključava vrata Bruxellesa. Politički standardi - ljudska prava, ravnopravnost građana pred zakonom, nepristranost sudstva, dobrosusjedstvo i slično - koji su pobrojani u paketu iz Kopenhagena, praktički su dostižni već u kratkom roku, osobito ako EU odluči kojemu kandidatu s Istoka progledati kroz prste. Konzistentni ekonomski sustav te zavidan bruto domaći proizvod kriteriji su koji bivše socijalističke države zadržavaju na dužu stazu u orbiti petnaestorice. I najnovija istraživanja potvrđuju da je na istočnoj obali Jadrana Hrvatska, nakon Slovenije, najproduktivnija država, sa 7.104 eura bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovnika u 2000. godini. Slovenija za ovu godinu pokazuje više, nego dvostruko bolji rezultat - 15.817 eura po glavi stanovnika. To je daleko najveći ekonomski output među zemljama koje aspiriraju na članstvo u Uniji. Do prije samo nekoliko godina Bruxelles je Poljsku, primjerice, otvoreno nazivao šampionom eurointegracija. Poljski je BDP 2000. godine, međutim, tek nešto veći od hrvatskoga. Slovenija je, dakle, u ekonomskom pogledu u prednosti i praktički se svrstava u prve među prvima za ulazak u EU. Njezin BDP trenutno iznosi 71 posto od europskog prosjeka, što je više i od Španjolske u trenutku kad je ta mediteranska zemlja ulazila u bruxelleski klub. Grčka je istom prigodom, dakle 1983., dosegla oko 60 posto prosječnoga BDP-a u Uniji, a Portugal oko polovicu europskounijskog prosjeka.</p>
<p>Za kandidaturu u članstvo EU-a potrebna je još jedna formalnost - prijavnica/aplikacija. Turska prijavnica u Bruxellesu je, primjerice, zaprimljena još 1959. godine, a Turska još strpljivo čeka pozitivan odgovor petnaestorice. Poljska i Mađarska aplicirale su 1994., Češka početkom, a Slovenija sredinom 1996. Hrvatska, nota bene, još nije ni podnijela formalni zahtjev za primanje u bruxellesko društvo.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Tomac: Ako šestorka ne bi mogla donijeti ustavne promjene, treba ići na prijevremene izbore!</p>
<p>Ne radi se ni o kakvom sukobu SDP-a i HSLS-a, nego o iznošenju oštrih političkih ocjena kako bi se prije konačnog kompromisa ojačala vlastita pozicija / Oko ustavnih promjena ostale su samo još dvije sporne stvari, ali ni one nisu nepremostive: o tajnim službama i u vezi s raspuštanjem Sabora / Ustavne smo promjene obećali i kad ih ne bismo donijeli u roku, ne bismo bili sposobni ni upravljati Hrvatskom</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Zadnji nesporazumi između SDP-a i HSLS-a o konačnom prijedlogu ustavnih promjena izazvali su i spekulacije o tome hoće li do izmjena Ustava uopće doći. O tome razgovaramo s potpredsjednikom Sabora i SDP-a prof. dr. Zdravkom Tomcem.</p>
<p>• Gospodine Tomac, što je, po Vama, uzrok zadnjih nesuglasica između SDP-a i HSLS-a u vezi s ustavnim promjenama?</p>
<p>- Prije svega, mislim da mi još nismo navikli na demokratske rasprave. Naš mentalni sklop još je u znatnoj mjeri iz jednopartijskog sustava, kad se svaka razlika u mišljenju tretirala kao sukob u kome mora biti pobjednika i poraženoga, koji onda mora biti sankcioniran i kažnjen. U demokratskim strankama i demokratskim koalicijama političke borbe vode se ne samo na zatvorenim sastancima nego i javno, pa zagovornici određenih rješenja koriste medije i stvaraju pritisak da bi u traženju konačnog rješenja ojačali svoju poziciju. Stoga mislim da se ovdje ne radi ni o kakvom sukobu SDP-a i HSLS-a. Radi se o iznošenju oštrih političkih ocjena kako bi se prije konačnog kompromisa ojačala pozicija.</p>
<p>• U čemu je onda problem?</p>
<p>- Mi živimo u društvu u kojem se mjesecima vodi rasprava o tome što je netko zapravo mislio, kada je nešto rekao. Onda drugi to interpretiraju, pa onda opet netko nešto kaže, pa se oko toga vode rasprave. Ali, možda je za demokraciju to i dobro. Naučit ćemo se na uvažavanje drukčijih mišljenja, a usput smo bezbroj puta vidjeli da se bilo kojom izjavom, bila ona jako dobra ili jako loša, ne može mijenjati povijest. Posljedica je to iluzija iz jednopartijskog sustava da se problemi mogu rješavati riječima i raspravama, a bez djela.</p>
<p>• Ima li, kako ste rekli, iluzija iz jednopartijskog sustava i kod nekih pojedinaca u SDP-u?</p>
<p>- Normalno da ima. SDP se nalazi pred Konvencijom, stranka ide u daljnju demokratizaciju. Već smo usvojili značajne promjene Statuta koje ukidaju bilo čije stečeno pravo. Sva tijela birati će se tajnom glasovanjem između više kandidata, nitko više ne dobiva nikakvu funkciju po položaju, što znači da će svi biti izloženi demokratskoj provjeri. U situaciji kad za potpredsjednika ima petnaestak kandidata a bira ih se dva, kad za Predsjedništvo stranke ima šezdesetak predloženih, a bira ih se devet, kada za Glavni odbor ima tristo, četiristo kandidata, jasno je da se sada vodi, na neki način, interna politička borba za jačanje vlastitih pozicija u SDP-u.</p>
<p>• Kakav je, po Vama, prijedlog ustavnih promjena?</p>
<p>- Prijedlog je dobar i u skladu s izbornim obećanjima. Otklonjena je napetost između predsjednika države i Vlade. Našao se jedan izbalansirani prijedlog koji je u duhu parlamentarnog sustava.</p>
<p>• Koja su sporna pitanja?</p>
<p>- Samo dva, iako ni ona nisu posebno sporna. Jedno je o tajnim službama. Predsjednikova stručna skupina predložila je da one uopće ne budu u Ustavu, a kako premijera nije bilo, čeka se njegovo mišljenje. Poštivali smo raniji dogovor zajedničkih predlagatelja ustavnih promjena. Ako tajne službe idu u Ustav, onda će ući ono što je dogovoreno između Vlade i Predsjednika, a ako ne idu, onda ćemo to brisati i ostaviti da se to regulira zakonom. Drugo sporno pitanje vezano je uz raspuštanje Sabora. Već sada je u Ustav ugrađeno dovoljno ograničenja, a da bi netko mogao raspustiti Sabor bez volje toga Sabora. Ništa se bitno ne mijenja, ako će se možda brisati član 104. koji govori o tome, i umjesto njega pisati novi. To nije spor od bitne važnosti i mislim da će se rješenje naći bez problema. Sada treba ići ka traženju konsenzusa a ne otvaranju novih sukoba. Međutim, u politici je tako - ponekad neka pitanja treba malo i zaoštriti da se lakše dođe do rješenja.</p>
<p>• Hoće li izmjene Ustava biti prihvaćene u predviđenom roku?</p>
<p>- Apsolutno. Ustavne će promjene biti prihvaćene u prvih 10 dana studenoga. To će za budućnost Hrvatske biti važan događaj, jer ćemo izaći iz ovog stanja u kome zbog izbornih obećanja jedni nisu potpuno koristili svoja ustavna ovlaštenja, dok su ih drugi morali tumačiti šire, pa je sve zavisilo od dogovora. Kad nisu precizirane ovlasti i odgovornosti, nastaju problemi. Zato je jako važno da se donesu ustavne promjene. Kad ne bismo bili u stanju donijeti ustavne promjene, onda bi u tom slučaju - a čini mi se da je i Arlović na to mislio kad je spominjao prijevremene izbore - izbori bili jedini izlaz, jer bi sve drugo bilo prijevara birača. Ustavne smo promjene obećali, one su nužne za stabilnost i budućnost Hrvatske i ako ih ova koalicija ne bi mogla donijeti, onda nije sposobna ni upravljati Hrvatskom. Međutim, mislim da je ova koalicija mnogo stabilnija nego što se misli i da će ona do kraja godine djelima dokazati da može izvesti Hrvatsku iz krize.</p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Granić: Nedopustivo je da ustavne promjene prođu zahvaljujući lobiranju, a ne konsenzusu </p>
<p>Predsjednik DC-a ističe da se ta stranka ne svrstava ni na jednu stranu u sukobima o ustavnim promjenama, jer smatra da se te promjene ne smiju raditi prema osobama, nego isključivo na dobrobit Hrvatske/ Mi smo za parlamentarnu demokraciju, ali, s obzirom na to da je Predsjednik Republike biran na neposrednim izborima, smatramo da mu izvorne ovlasti trebaju biti preciznije određene/ Na nacionalnoj razini ni jedna stranka više neće moći sama sastaviti vladu, nego će biti nužne koalicije / Pašalića se kao političara ne smije podcjenjivati </p>
<p>Kako se približava 8. studenoga, datum određen za raspravu o Konačnom prijedlogu ustavnih promjena, tako su saborski kuloari puniji zastupnika, negoli Velika vijećnica. Nema dvojbe da su krenula lobiranja, a u igri su i manje stranke koje imaju dva ili tri zastupnika u Zastupničkom domu Sabora, jer se vjeruje da će svaki glas, kod glasovanja biti dragocjen. Predsjednik Demokratskog centra (DC), dr. Mate Granić tvrdi da na tu stranku lobiranja nemaju utjecaja. Čak štoviše, u DC-u drže nedopustivim da ustavne promjene prođu samo zahvaljujući lobiranju, a ne konsenzusom svih parlamentarnih stranaka, jer je riječ o najvažnijem propisu države. </p>
<p>• Kakav će stav DC imati o ustavnim promjenama? Hoćete li podržati Predsjednikov ili premijerov prijedlog? </p>
<p>- DC se zauzima za mnogo veću jasnoću ustavnih promjena od dosad ponuđene, a svoj ćemo stav o prijedlogu reći tek kad dobijemo konkretan tekst prijedloga, s obzirom na to da nismo mogli djelatno sudjelovati u njegovu stvaranju. Naime, ni jedan naš zastupnik nije član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Ne svrstavamo se ni na jednu stranu u ovim sukobima, jer smatramo da se ustavne promjene ne smiju raditi prema osobama, nego isključivo na dobrobit Hrvatske. One moraju biti izraz što većeg stupnja konsenzusa političkih stranaka u Hrvatskoj. Samo ono što dobije takvu potporu treba i mijenjati. Mi smo za parlamentarnu demokraciju, ali s obzirom na to da je Predsjednik Republike biran na neposrednim izborima smatramo da njegove izvorne ovlasti trebaju biti preciznije određene.</p>
<p>• U posljednje vrijeme sve češće ističete da je DC stranka konzervativnog centra. Što to znači, s obzirom na to da je u europskim političkim standardima konzervativizam zapravo drugo ime za desnicu?</p>
<p> - Na europskoj političkoj sceni stranke se dijele na liberalne, socijaldemokratske i narodnjačke. U toj podjeli i socijaldemokrati i narodnjaci nastoje biti što bliže centru. Ta oznaka blago konzervativnog centra znači da je naša stranka narodnjačka stranka prema svom opredjeljenju, da pripada središnjem političkom spektru i da čvrsto podržava tradicionalne vrijednosti. Nismo desni centar ni po profilu utemeljitelja niti članstva. Desni centar poštujemo kao legitimnu demokratsku političku opciju. Zauzimamo se za čuvanje nacionalnog identiteta, ali i za najčvršću proeuropsku orijentaciju Hrvatske.</p>
<p>• Već na proljeće bit će lokalni izbori, a potom i oni za Županijski dom Sabora. S obzirom na vašu konzervativno-centrističku orijentaciju, na koje stranke računate kao na moguće koalicijske partnere, jer je očito da će i sljedeći izbori zahtijevati koaliranje, odnosno da će stranke teško na lokalnoj razini same formirati vlast?</p>
<p> - Potpuno je jasno da na nacionalnoj razini ni jedna stranka više neće moći sama sastaviti vladu, nego će biti nužne koalicije. No jednako je tako činjenica da je sadašnja koalicija na državnoj razini stvorena protiv HDZ-a, odnosno ona nije prirodna prema programskim opredjeljenjima. U Europi je stvaranje koalicija prilično liberalno ali se ipak temelji na nekom zajedničkom programu. Valja očekivati da će tako biti i u Hrvatskoj već na predstojećim izborima i da će se koalicije ipak temeljiti na srodnosti programa, što znači da će biti drukčije od ovih koje trenutačno djeluju na hrvatskoj političkoj sceni. </p>
<p>• Kako komentirate najavu osnivanja udruge, a možda i stranke koju bi vodili Vaš bivši stranački kolega, prof. dr. Andrija Hebrang i Miroslav Tuđman? Hoće li vam biti konkurencija?</p>
<p> - Nije me iznenadila ta odluka o osnivanju udruge. Poznato je da je dr. Andrija Hebrang nezadovoljan stanjem u HDZ-u. Mislim da je riječ o daljnjem profiliranju i raslojavanju HDZ-a i da pojava te udruge može biti samo pozitivna za političku scenu Hrvatske. Želim im uspjeh, a što se tiče DC-a mislim da nam ne može štetiti, jer DC ima drukčiji profil od političkog profila utemeljitelja udruge. Kolik će biti njihov odjek u javnosti još ćemo vidjeti. </p>
<p>• No osnivači te udruge nisu samo HDZ-ovci! </p>
<p> - Profil utemeljitelja je različit od našeg, pa oni više mogu štetiti HDZ-u i nekim drugim strankama čvrstog opredjeljenja desnog centra, nego nama. </p>
<p>• Ovih se dana u javnosti pojavilo, navodno, Vaše mišljenje prema kojem ste u posljednje vrijeme blagonakloni prema Iviću Pašaliću. Zašto?</p>
<p> - Nisam govorio o svom stavu o Iviću Pašaliću, nego sam samo rekao da se Pašalića ne smije podcjenjivati kao političara osobito unutar HDZ-a. </p>
<p>• Na čemu temeljite taj svoj stav?</p>
<p> - Na dosadašnjoj političkoj praksi. </p>
<p>• Premda stalno ističete da se distancirate od HDZ-a ipak se u javnosti stječe dojam da preuzimate neke teme za koje se očekivalo da će ih plasirati HDZ. Na primjer, pitanje opasnosti vezivanja Hrvatske za regionalne balkanske okvire?</p>
<p>- Progovorio sam o tome kako bi se dala prava dimenzija problemu. To znači da nitko Hrvatsku ne može uključiti u nikakav institucionalni politički okvir niti nove Jugoslavije niti u Balkaniju, ali isto tako ističem da otklanjam sve teorije zavjere. S druge strane ne smiju se podcjenjivati geostrateški interesi pojedinih zemalja ili najvažnijih međunarodnih čimbenika. Drugim riječima, već sam dosadašnji slijed događanja potvrđuje da treba biti krajnje oprezan s tim pitanjem. Zbog toga podržavam stav Vlade, odnosno oprez oko promjena u SRJ. Istina, promjena se dogodila, ali tek treba vidjeti koliko će te promjene zaista biti demokratske i kojom će brzinom ići proces demokratizacije. Zauzimam se za proeuropsku orijentaciju Hrvatske, ali osjetljiv sam na bilo što što Hrvatsku veže za Balkan, osim čvrste regionalne suradnje jer je to u interesu Hrvatske. Zato sam upozorio na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> kojom se Jugoslavija prima u međunarodne financijske institucije, jer se tako stvara mogućnost da se Paktom o stabilnosti otvara fond koji bi pomogao Srbiji u vraćanju novca MMF-u i Svjetskoj banci, zatim da se odmah prima u Cards program, a Hrvatska još nije u tom projektu. Sve to govori da sam na vrijeme upozorio da će se pažnja svjetske javnosti s Hrvatske prebaciti na Beograd i da zato moramo biti oprezni i još više međunarodno aktivni. </p>
<p>Daytonski sporazum nitko nema pravo mijenjati </p>
<p>• Kako tumačite promjenu izbornih pravila za izbore u BiH, je li i to možda u službi regionalizacije na ovim područjima i kako Vi, kao sudionik Daytonskog sporazuma, gledate na njegovo evidentno kršenje?</p>
<p>- Nitko nema pravo mijenjati ništa, kad je riječ od Daytonskom sporazumu osim ako se ne dogovore sva tri konstitutivna naroda. Podržavam stav Vlade o tom problemu, ali ističem da bih osobno prije intervenirao. Istina, trebat će vidjeti u praksi koliko će ta promjena izbornih pravila imati utjecaja na ukupne izborne rezultate. No Hrvatska ima pravo, na temelju Daytona, uvijek reći svoje mišljenje o odnosu međunarodne zajednice prema Hrvatima u BiH, jer su Hrvati najugroženiji narod u toj državi i najmanje ih je pa im treba pomoći, na temelju Daytona i Ustava federacije BiH, da ne izgube ništa od svoje konstitutivnosti. </p>
<p>Zasad nećemo ići ni u kakve koalicije s drugim strankama</p>
<p>• Koja bi od postojećih stranka bila poželjan partner DC-u?</p>
<p>- U svakom slučaju, sve stranke centra. Međutim, DC se nikom ne nudi, nego držimo da će naša stranka biti poželjan partner za koaliranje strankama koje sebe ubrajaju u centar. Na lokalnoj ćemo razini dopustiti još veću mogućnost koaliranja prema lokalnim interesima. </p>
<p>• Znači li to da je moguće vaše koaliranje na lokalnoj razini i sa HDZ-om?</p>
<p>- Želimo da se HDZ transformira što prije. U svakom slučaju zasad nećemo ići ni u kakve koalicije, jer se želimo testirati prije lokalnih izbora, a prave procjene svojih mogućnosti učinit ćemo početkom sljedeće godine. Vjerujem da će već na proljeće biti mnogo novih koalicija na lokalnoj razini poslije izbora, a za Županijski dom mislim da su moguće koalicije i prije samih izbora. </p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>»Konstruktivno nepovjerenje« gurnulo bi Hrvatsku u političku nestabilnost</p>
<p>Dok većina vladajuće koalicije s pravom tvrdi da je u sustav parlamentarne vlade nužno unijeti mehanizam kočnice i ravnoteže, odnosno načelo »suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti«, kako stoji u noveli članka 4. Ustava, HSLS se zalaže za mehanizam »konstruktivnog nepovjerenja«</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Iz retorike Mate Arlovića, šefa SDP-ova zastupničkog kluba i čovjeka koji kontrolira proces ustavne reforme te Joška Kontića, »mladog lava« iz Budišina kruga, čovjeka koji je već u epizodi s parlamentarnom istražnom komisijom o Večernjem listu pokazao da malo zna o parlamentarnoj proceduri, i posve neupućeni mogu vidjeti da je ustavna reforma dovela do ozbiljne napetosti u vladajućoj koaliciji. U ime SDP-a, Arlović poručuje da njegova stranka smatra usvajanje Nacrta promjene Ustava uvjetom održanja koalicije što je s pozicije klasične parlamentarne »teorije mandata« posve opravdan zahtjev, a Kontić odgovara, također s pravom, kako se koalicija do sada održavala popustljivošću HSLS-a. Tako dugo dok ono ne dovodi u pitanje program stranke na osnovi kojega su njeni zastupnici dobili mandat u Saboru, spremnost na popuštanje osnovni je princip funkcioniranja u političkim koalicijama. Hrvatska nikada do sada nije imala iskustva s političkom koalicijom u pravom smislu te riječi. Iskustvo Račanova kabineta stoga je sricanje slova nove lekcije parlamentarne demokracije. Ta je lekcija jedna od onih koje moramo proći, želimo li postati dijelom Europe koja se ujedinjuje, a naš zaostatak i nije takva sramota, znamo li da on zabrinjava i političare iz kruga britanskoga premijera Blaira, dakle, političare iz zemlje koja je svijetu dala model parlamentarne demokracije.</p>
<p>U Škotskoj su prošle godine održani prvi izbori na kojima je većinski sustav, koji bi Blairovim laburistima osigurao pobjedu i samostalno formiranje vlade, zamijenjen razmjernim. To je dovelo do takve diobe mandata da su laburisti bili primorani na koaliranje s liberalima. Blair je izborni zakon svjesno mijenjao, i to privremeno na »štetu« svoje stranke, svjestan da, želi li europeizirati Britaniju, mora u nju unijeti i tradiciju političkoga koaliranja umjesto westminsterijalnoga načela većinske vlade. Blair zna i to da koaliranje traži novu tehniku policy-makinga, pa je racionalna odluka da ovladavanje tom tehnikom počne u Škotskoj. Ako je shvatljivo da je koalicija neizbježno praćena sukobom interesa, a da naša politička klasa dosad nije imala prilike naučiti kako bezbolno rješavati takve konflikte, lakše je objasniti i činjenicu da unutarnji sporovi u Vladinoj koaliciji često i nepotrebno izlaze u javnost i stvaraju dojam unutarnje nesloge. Pitanje o kojemu je ovoga puta izbio spor nije takvo da bi se o njemu mogao tolerirati sukob, a nemoguće je racionalno objasniti poziciju što ju je zauzela jedna od sukobljenih strana. Predmet sukoba je doktrina raspuštanja parlamenta. Dok većina vladajuće koalicije s pravom tvrdi da je u sustav parlamentarne vlade nužno unijeti mehanizam kočnice i ravnoteže, odnosno načelo »suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti«, kako stoji u noveli članka 4. Ustava, HSLS se zalaže za mehanizam »konstruktivnog nepovjerenja«.</p>
<p>Koalicijska većina traži da Vlada ima pravo inicirati raspuštanje Zastupničkog doma, ako joj ovaj izglasa nepovjerenje ili ako u njemu ne prođe proračun. Riječ je o mehanizmu dobro poznatom u gotovo svim sustavima parlamentarne vlade. On omogućuje Vladi da, izgubi li povjerenje parlamenta, traži izjašnjavanje biračkoga tijela o njenu projektu i da tako za svoj projekt pokuša steći novu natpolovičnu većinu. Isto tako, svijest da izglasavanje nepovjerenja Vladi povlači za sobom i »kaznu« parlamentarcima - gubitak mandata i suočavanje s uvijek neizvjesnim izbornim procesom - unosi u parlamentarni život odgovornost i sprječava neodgovorno izglasavanje nepovjerenja Vladi zbog marginalnih pitanja. Mehanizam »konstruktivnog nepovjerenja« omogućuje da se u određenom roku u parlamentu uspostavi nova većina i ako se ona ne postigne, predsjednik države može presjeći krizu, raspustiti parlament i raspisati izbore. Taj mehanizam poznaje njemački ustavni model i ondje dobro funkcionira. Međutim, njemački se politički sustav u jednom elementu bitno razlikuje od hrvatskoga. Njemačka, naime, ima stabilan (četvoro)stranački sustav, a izborni zakon zabranjuje strankama predizborno koaliranje. U Sloveniji, naprotiv, gdje je u parlamentarnoj igri pet većih te nekoliko malih stranaka i gdje predizborno koaliranje nije zabranjeno, taj je mehanizam doveo do vrlo neugodnih posljedica. Parlamentarna kriza, što je izbila još proljetos, bit će okončana tek formiranjem vlade nakon nedavno održanih izbora, a Slovenija je u političkoj krizi izgubila šest mjeseci, iznimno dragocjenih za pregovore o integraciji u Europsku uniju. Izglasavanje »konstruktivnog nepovjerenja« Drnovšekovoj vladi omogućilo je trgovinu unutar političke klase i formiranje vlade bez stvarnoga izbornog legitimiteta.</p>
<p>Budišini liberali sada insistiraju na takvu modelu za Hrvatsku. Oni, koji su im neskloni, a koji su i inače spremni ustavne promjene iščitavati isključivo u kontekstu stranačkih odnosa, tvrdit će da tom ustavnom odredbom HSLS-ovci nastoje u ovom saborskom sazivu osigurati mogućnost za političku rekonstrukciju kakvu je u javnosti predložio Miroslav Tuđman u svom projektu rušenja izborne volje biračkoga tijela manjinskom vladom HSLS-a i HSS-a, uz »vanjsku« potporu desno-radikalnih zastupnika. Primjereno klasičnoj parlamentarnoj »teoriji mandata«, HSLS nema pravo na takvo iskakanje iz koalicije. Smatra se, naime, da su stranke obvezane svojim predizbornim programom te da, žele li odstupiti od predizbornih najava, moraju zatražiti provjeru u biračkom tijelu, dakle, nove izbore. U sustavu u kome nema predizbornih koalicija, a birači su strankama, za koje su glasovali, povjerili pravo da u skladu s izbornim programom sklapaju postizborne koalicije, nije doktrinarno sporno omogućiti »preslagivanje« koalicije. Međutim, u zemlji u kojoj su političari dobili mandat na osnovi koalicijskog programa, s pozicije teorije mandata nedopustivo je preslagivanje koalicije unutar »političke klase«, jer to uvijek znači izigravanje političke volje.</p>
<p>Dražen Budiša, kao odgovoran političar, ali prije svega liberal, dakle, čovjek koga principi liberalne demokracije politički obvezuju, ne bi smio zagovarati rekonstrukciju koalicije protivno teoriji mandata. Ustavno rješenje zbog kojega koalicija sada dolazi u pitanje ne može biti rješenjem što bi ga zastupala liberalna stranka. Ako se, pak, ne radi o previdu Budišinih liberala, nego zaista o njihovu interesu da si osiguraju mogućnost stvaranja nove koalicije s desnim radikalima, možda bi bilo najbolje poslušati ono što je, naoko cinično, neki dan rekao Predsjednikov savjetnik Igor Dekanić. Naime, mi doista imamo Ustav, a sadašnji je polupredsjednički sustav, u kojemu predsjednik Republike, institucija s ispitanim legitimitetom u biračkom tijelu, efikasno može osiguravati stabilnost, bolji od sustava koji bi doveo do neodgovornosti političke klase. Ako je sadašnji ustavni model sličan Petoj Francuskoj Republici, sustav »konstruktivnoga nepovjerenja vladi« značio bi transformaciju u nestabilni sustav kakav je obilježavao Četvrtu Republiku sa stalnom krizom vlade.</p>
<p>Davor Gjenero</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="7">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Lako me je sad za osvojeno zlato tapšati po ramenu, ali gdje ste bili prije?</p>
<p>IVANA BRKLJAČIĆ, svjetska juniorska prvakinja u bacanju kladiva</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Volim popiti kavu s mlijekom i dva šećera uz obaveznu čašu mineralne.</p>
<p>• Odudara li šećer od sportskog života?</p>
<p>- Ma, nije to ništa opasno. Najvažnije je biti umjeren u svemu. Jedna slatka kava tjedno doista nije opasna za sportski život. Uvijek je popijem prije natjecanja.</p>
<p>• Nakon osvojene titule svjetske juniorske prvakinje u bacanju kladiva novinari vas traže na sve strane.</p>
<p>- Da, a gdje ste bili prije?! Kada sam stvarala rezultat, nije bilo nikoga, a uvjete za trening i rad gotovo da i nisam imala. Lako me je sad za osvojeno zlato tapšati po ramenu. No, gdje ste bili kada su mi, primjerice, trebale najbanalnije stvari, kao što su tenisice, a o fizioterapeutu, posebnoj nutricionističkoj i vitaminskoj prehrani, te drugim uvjetima, da i ne govorim? Tada sam se sa svojim trenerom, Ivanom Ivančićem, i uz veliko odricanje roditelja snalazila kako sam znala i umjela. Čak mi je trener kupovao vitamine, neophodne sportskoj prehrani.</p>
<p>• Predstoji li vam sada zlatna budućnost?</p>
<p>- Vidjet ćemo. Svašta mi se obećava, javljaju se mnogi koji bi mi htjeli pomoći. Možda ću samo lakše pronaći sponzore i poboljšati uvjete treniranja. No, rezultatski ću vjerojatno više davati, nego što će se u mene ulagati. U mene su najviše uložili i vjerovali mi, moj trener, fizioterapeut Emir Mujagić koji me je besplatno masirao i naravno, roditelji kao najveća podrška. Za zlatni rezultat treba puno odricanja, pogotovo u vrhunskoj atletici, kao kraljici sportova. U svakom slučaju, vidjet ću, što će mi donijeti budućnost...</p>
<p>• Za početak tulum koji vam pripremaju u Gospiću.</p>
<p>- Da?! Tko? Kakav tulum? Kod koga?</p>
<p>• To je iznenađenje.</p>
<p>- Recite mi, ako znate, ne volim iznenađenja i neplanirano podizanje adrenalina.</p>
<p>• Neki put je to i pozitivno.</p>
<p>- Da, na natjecanjima. Kada bacam kladivo, ne škodi mi osjećaj pozitivne treme.</p>
<p>• Kako to da ste odabrali kladivo?</p>
<p>- Prvo sam igrala košarku, no zaključila sam da je to grub sport. Kladivo je disciplina gdje je potreban spoj snage, eksplozivnosti, brzine i koordinacije pokreta. E, to mi je bilo zanimljivo i nisam požalila.</p>
<p>• Razmišljate zrelo za sedamnaestogodišnjakinju.</p>
<p>- Zahvaljujući roditeljima, koji imaju izuzetno povjerenje u mene i koji mi uvijek kažu: »Kćerce, uradi što i kako želiš, ako te to usrećuje«. Kada sam im rekla da imam u školi puno jedinica, pitali su, hoću li ih ispraviti. Rekla sam da hoću i tako je bilo. Taj odnos ne želim narušavati i osramotiti ih bilo čime, pogotovo tatu. Pa, baš sam razmišljala, da ja imam dijete, dobro bih promislila bih li ga pustila samog na pripreme i putovanja, doduše uz pratnju trenera. To kažem, jer i ja, kao i moji vršnjaci imam svoje ljubavi, komplekse, dobre, odnosno loše dane i što sve ne, ali i najvažnije - složnu obitelj prepunu ljubavi. Međutim, da su me držali u stezi, vjerojatno bi bilo drukčije.</p>
<p>• Kako?</p>
<p>- Pa, ne znam. U Gospiću, gdje sam odrastala, oduvijek sam bila eksplozivna, divlja i voljela se tući s dečkima. Ličanka sam, a znate kako je s njima. Zdrava hrana, zdravo dijete, čisti zrak, seoski život - ma, nema ljepšeg. Sjećam se kako sam, kao klinka, stalno trčkarala po poljima i nikad nisam bila u kući. Žao mi je što znam da u tom kraju ima puno sportski nadarene djece koja možda neće imati šansu za afirmacijom. Kad završim karijeru, tamo ću se vratiti, napraviti malu kućicu, bacačke terene i trenirati taj mladi potencijal. I ne samo to...</p>
<p>• Zar već razmišljate o završetku karijere?</p>
<p>- Ma ne, to je dugoročno gledano. Iako živim u Zagrebu, koji mi je dosta toga pružio, od izbora škole - prva dva razreda sportske, a sada dopisne gimnazije koju ću uskoro završiti, ipak sam ja Gospićanka. U Zagrebu živim od 1993. godine otkad i treniram u Atletskom klubu »Mladost« i lijepo mi je, ali mi srce uvijek zatuče kad dođem u Gospić, gdje mi živi baka, sva rodbina, prijatelji... </p>
<p>• A dečko?</p>
<p>- Nemam dečka. Nije se našao onaj pravi koji bi pratio moj ritam. Ma, dečki se boje uspješnih žena, prilaze im drukčije. Tko zna, možda me se boje i zbog kladiva. Šalim se.</p>
<p>• Imate li neku neostvarenu želju? </p>
<p>- Pa da, ali to neka ostane tajna. Ustvari, mogu vam reći samo djelić. </p>
<p>• Da? </p>
<p>- Kad sam se vratila u Zagreb, na aerodromu sam očekivala jednu osobu, koja nije došla. Eto, to je moja neostvarena želja. </p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Veći broj tramvaja i izvanrednih autobusa 31. listopada i 1. studenoga od 8 do 20 sati</p>
<p>U srijedu, 1. studenoga, tramvaji će voziti po nedjeljnom voznom redu, ali s povećanim brojem tramvajskih kola / Izvanredni autobusi 31. listopada i 1. studenoga na linijama Kaptol-Mirogoj (Krematorij), Petrova ulica-Srebrnjak, Dubrava-Miroševac i Dubec-Markovo Polje / Gdje će biti organizirani ulasci i izlasci iz autobusa?</p>
<p>U povodu blagdana Svi sveti u tramvajskom prometu primjenjivat će se posebna organizacija prijevoza putnika:</p>
<p>U srijedu, 1. studenoga tramvaji će voziti po nedjeljnom voznom redu, a na tramvajskim linijama broj 4, 6, 7, 11, 12, 14 i 17 prometovat će veći broj vlakova u odnosu na nedjeljni vozni red. Na tramvajske linije broj 11 i 12 rasporedit će se tramvajski vlakovi s dvije prikolice, a u promet će biti uključena tramvajska linija broj 8. </p>
<p> ZET će 31. listopada i 1. studenoga, organizirati izvanredne autobusne linije Kaptol - Mirogoj (Krematorij), Petrova ulica - Srebrnjak, Dubrava - Miroševec i Dubec - Markovo Polje.</p>
<p>Autobusi Kaptol - Mirogoj </p>
<p>Na ovoj liniji u utorak, 31. listopada i u srijedu, 1. studenoga od 8 do 20 sati autobusi će prometovati slijedećom trasom:</p>
<p>U smjeru Mirogoja i Krematorija: Kaptol - Degenova - Ulica Medveščak - Gupčeva zvijezda - Mirogojska - Mirogoj, a za Krematorij isto kao i za Mirogoj s time da se od Mirogojska ceste trasa vodi Remetskom cestom do Krematorija. U smjeru Kaptola: Mirogoj - Mirogojska - Gupčeva zvijezda - Vrančićeva - Nova Ves - Kaptol, a od Krematorija Remetskom - Mirogojskom i dalje istom trasom, kao i linija s Mirogoja. Ulazak putnika u autobuse za Mirogoj obavljat će se na Mirogoju ispred mrtvačnice, a kod Krematorija na ulaznom stajalištu redovite linije za Krematorij. Izlazak putnika bit će na Kaptolu - na izlaznom stajalištu redovitih linija; na Mirogoju - na Mirogojskoj cesti, prije križanja s Alejom Hermana Bollea; na Krematoriju - na izlaznom stajalištu redovite linije.</p>
<p>Obustavlja se redovita linija broj 201 Kaptol - Petrova ulica, te se uspostavlja izvanredna linija broj 201 Petrova ulica - Srebrnjak. Trasa linije vodi se Ulicom Srebrnjak, od Petrove do Bijeničke ceste. Ulazak putnika u autobuse na križanju Petrove ulice s Ulicom Srebrnjak obavljat će se na bivšem ulaznom stajalištu redovite linije broj 201 Kaptol - Petrova u Ulici Srebrnjak kod broja 4, a izlazak putnika na bivšem izlaznom stajalištu iste linije u Ulice Srebrnjak kod broja 1.</p>
<p>Ulazak putnika u autobuse na križanju Ulice Srebrnjak s Bijeničkom cestom obavljat će se na putničkom peronu autobusnog okretišta, a izlazak putnika obavljat će se na Bijeničkoj cesti, na istočnoj strani raskrižja iste s ulicom Srebrnjak.</p>
<p>Ova linija će se uspostaviti u utorak i srijedu, a prometovat će slijedećom trasom: Avenija Gojka Šuška - Oporovečka (nova) - Oporovečka (stara) - Oporovečka (nova) - Avenija Gojka Šuška - terminal Dubrava - Avenija Gojka Šuška.</p>
<p>Ulazak putnika u autobuse u Dubravi obavljat će se na istočnom kolniku Avenije Gojka Šuška, sjeverno od izlaza iz terminala, a na Miroševcu na južnom kolniku stare Oporovečke ulice u zoni križanja s Mramornim prilazom. Izlazak putnike iz autobusa u Dubravi bit će na terminalu Dubrava, sjeverno od ulaznih tramvajskih stajališta, a na Miroševcu sjeverno od raskrižja Grižanske s novom Oporovečkom ulicom, na srednjem prometnom traku Aleje tišine.</p>
<p>Ova linija će se uspostaviti slijedećom trasom: Terminal Dubec - Zagrebačka - Bistrička - Kašinska do groblja Markovo polje (raskrižje Kašinske ceste s Alejom mira), uz usputno zaustavljanje na stajalištu Luka u Sesvetama. Ulazak putnika u autobuse na terminalu Dubec obavljat će se na ulaznom stajalištu redovite autobusne linije 274, a na Markovom Polju na okretištu autobusa, u zoni raskrižja Kašinske ceste s Alejom mira.</p>
<p>Izlazak putnika iz autobusa na terminalu Dubec bit će na izlaznom stajalištu, a na Markovom Polju na okretištu autobusa, u zoni raskrižja Kašinske ceste s Alejom mira.</p>
<p>Na izravnim autotobusnim linijama Kaptol - Mirogoj (Krematorij), Petrova ulica - Srebrnjak, Dubrava - Miroševec i Dubec - Markovo polje cijena prijevoza bit će redovita, a vrijedit će sve karte ZET-a.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Zabranjen promet osobnim automobilima na većini prilaznih cesta gradskim grobljima </p>
<p>»Zagrebačke ceste«, u povodu blagdana Svih svetih uspostavljaju privremenu regulaciju prometa na prilazima gradskim grobljima 31. listopada i 1. studenoga od 8 do 20 sati.</p>
<p>Za groblje Mirogoj</p>
<p>• Zabranjen će biti promet motornim vozilima Mirogojskom cestom osim autobusima ZET-a i vozilima invalida</p>
<p>• Zabranjen će biti promet motornim vozilima Alejom Hermana Bollea osim vozilima invalida i auto taxi vozilima </p>
<p>• Zabranjen će biti promet Remetskom cestom na dijelu od tornja HPT-a do Mirogojske ceste</p>
<p>• Ulicom Nova Ves na dijelu od Gupčeve zvijezde do Degenove ulice promet će biti jednosmjeran prema jugu, a bit će zabranjen i promet taksijima</p>
<p>• Zabranjen će biti promet motornim vozilima Starom Vlaškom osim taksijima</p>
<p>• Na Kaptolu će biti zabranjen promet motornim vozilima osim autobusima ZET-a</p>
<p>• Zabranjeno će biti skretanje iz Ribnjaka u Degenovu ulicu</p>
<p>• Zabranjeno će biti skretanje iz Petrove ulice u ulicu Srebrnjak, osim autobusima ZET-a </p>
<p>• Bijeničkom cestom, od Aleje Hermana Bollea do Ulice Srebrnjak promet će se biti jednosmjeran</p>
<p>• Za promet će biti zatvorena Lašćinska cesta kod križanja s Ulicom Lašćinski Borovec</p>
<p>• Za promet će biti zatvorena Bijenička cesta kod kućnog broja 144.</p>
<p>Za groblje Miroševec</p>
<p>• Zatvorena će biti Grižanska ulica, od Malekove do Oporovečke, osim za autobuse ZET-a, vozila invalida i taksije</p>
<p>• Zatvorena će biti za promet Oporovečka ulica iz privoza zapad kod Ljubijske ulice, a na privozu istok zabranjen promet motornim vozilima kod Grižanske ulice poslije ulaska u parkiralište</p>
<p>• Zatvorena će biti Novačka ulica prema sjeveru od Novačkog odvojka do ulice Pesteri osim za autobuse ZET-a</p>
<p>Za groblje Markovo polje</p>
<p>• Alejom mira i Smićiklasovom ulicom prometovat će se jednosmjerno.</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Redovite linije mijenjaju trase, neke se i ukidaju, vožnja - prema potrebi</p>
<p>Redovite autobusne linije broj 106 Kaptol</p>
<p> - Mirogoj - Krematorij i Kaptol - Petrova ulica (broj 201) u utorak i srijedu, radi posebne regulacije prometa neće voziti od 8 do 20 sati, a linija 226 Kaptol - Remete - Svetice će se skratiti, te će voziti na relaciji Svetice - Remete.</p>
<p>Mijenja se trasa redovite autobusne linije broj 105 Kaptol - Britanski trg, tako da će za smjer iz Grada ista prometovati prema trenutnoj privremenoj organizaciji Kaptolom, Degenovom, Ulicom Medveščak, Vrančićevom i dalje svojom redovitom trasom, a u smjeru Grada Mlinarskom, Vrančićevom, Novom Vesi i Kaptolom.</p>
<p>Redovite autobusne linije broj 206 Dubrava - Grižanska - Groblje Miroševec i broj 210 Dubrava - Studentski grad - Novi Retkovec, 31. listopada i 1. studenoga neće prometovati.</p>
<p>Mijenja se dio trase redovite autobusne linije broj 223 Dubrava - Studentski Grad - Dubec, te će s terminala Dubrava umjesto Ulicom Dubrava, Ljubijskom, Oporovečkom, Dankovečkom, Lovrakovom prometovati Ulicom Dubrava, Dankovečkom - Ulicom Vile Velebita - Lovrakovom i dalje svojom redovitom trasom, te istom izmjenjenom trasom natrag.</p>
<p>Na ostalim redovitim autobusnim linijama primjenjivat će se nedjeljni vozni red te po potrebi povećavati broj autobusa.</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>ZET-ovci će uredno voziti za blagdan Svih svetih, ali i dalje prijete generalnim štrajkom </p>
<p>Zdravko Barušić, predsjednik Sindikata zaposlenika ZET-a: ZET-ovi djelatnici neće blokirati javni gradski promet za blagdan Svih svetih, jer smatramo da su građani najmanje krivi za propuste našega vlasnika i poslovodstva / U utorak dogovoren sastanak s posebnom komisijom Gradskoga poglavarstva / Komisija će dobiti rok za postizanje dogovora od desetak dana / Ako ne dođe do pomaka u razgovorima, uslijedit će generalni štrajk svih ZET-ovih vozača, tvrdi Barušić</p>
<p>- Zaključak je triju naših sindikata, da ZET-ovi djelatnici neće blokirati javni gradski promet za blagdan Svih svetih, jer smatramo da su građani najmanje krivi za propuste našega vlasnika i poslovodstva, istakao je u ponedjeljak kasno poslije podne Zdravko Barušić, predsjednik Sindikata zaposlenika ZET-a. Prosvjedne aktivnosti naših djelatnika ovisit će o drugoj strani, a ne o nama, dodao je Barušić.</p>
<p>Naime, predstavnici triju sindikata ZET-a razgovarali su u ponedjeljak s direktorom tog gradskog poduzeća, Juliusom Pevalekom, o mogućim pregovorima oko potpisivanja kolektivnog ugovora za 2000. godinu. Naime, radnici su još u svom priopćenju u petak upozorili na indolentnost gradskih vlasti koje duže vrijeme ignoriraju njihove pozive na pregovore.</p>
<p>- Naši zahtjevi nisu vezani samo uz povećanje plaća koje su se, rastom životnih troškova, spustile ispod 20 posto prosjeka plaća u gospodarstvu. Bivši sporazum prestao je važiti 31. prosinca 1999. no, poslovodstvo smatra kako on vrijedi i dalje, kaže Barušić. On dodaje kako su tijekom razgovora s Pevalekom saznali da čelni čovjek ZET-a, u načelu nema ništa protiv pregovora o novom kolektivnom ugovoru za ZET-ove radnike. Prema riječima sindikalaca, Pevalek ih, međutim, ne može započeti, jer od gradskih vlasti nije dobio neophodne smjernice. </p>
<p>- Direktor ZET-a obavijestio nas je o pozivu komisije koju je imenovao grad, a koja s nama želi pregovarati u utorak u 14 sati, istakao je predsjednik Sindikata radnika javnih gradskih poduzeća Mladen Glavina. On upozorava kako ta komisija vjerojatno ni ne zna o čemu je riječ. Naime, sindikalci još od 17. siječnja bezuspješno pokušavaju ostvariti kontakt sa svojim vlasnikom, a pozive su slali u Poglavarstvo grada Zagreba od vremena Kregara, pa do Bandića.</p>
<p> Prema njegovim riječima Komisija će dobiti rok za postizanje dogovora od desetak dana, no ako ne dođe do pomaka u razgovorima, uslijedit će blokada, najprije nekih ulica, a zatim i generalni štrajk svih ZET-ovih vozača. </p>
<p>Sindikati uz povećanje plaća za 20 posto traže redovitu isplatu naknade za prijevoz svim radnicima, bez obzira na mjesto stanovanja. Zahtijevaju i reguliranje pitanja koeficijenta plaća prema kojem su, do sada, neki iz Uprave poduzeća imali veće koeficijente od 3,5, koliko im je zajamčio kolektivni ugovor. Zahtijevaju i formiranje posebne komisije kojom će grad usklađivati istovjetne uvjete za plaće i poslovanje u svim trgovačkim društvima u vlasništvu grada.</p>
<p> Ako se Komisija za pregovore ne izjasni pozitivno o njihovim zahtjevima, uslijedit će potpuna obustava javnog gradskog prijevoza, upozorili su ZET-ovi sindikalci. </p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Radno vrijeme gradskih prodavaonica u srijedu</p>
<p>Union:U srijedu, 1. studenoga, radit će samo prodavaonice koje inače posluju nedjeljom: od 7 do 22 sata: Starčevićev trg bb; od 7 do 15 sati: Trg Ivana Kukuljevića 12-19; od 7 do 12 sati: Dobronićeva ulica 3, Trnjanska cesta 33, Prekratova ulica bb; Varaždinska cesta bb u Sesvetama.</p>
<p>Diona:Od 7 do 12 sati: Ulica Božidara Magovca 47, Laurenčićeva bb, Rudolfa Bičanića 10, Maretićeva 3-5, Adamićeva 19, Dobranićeva 7, Viktora Kovačića 3, Tržnica Volovčica, Varičakova 12, Ulica Božidara Magovca 155;</p>
<p>- od 7.30 do 12.30 sati: Koledinečka 3, Augusta. Šenoe 49 Vugrovec, Soblinečka bb, Soblinec, Trg Antuna Mihanovića Dubec, Draškovićeva 40, Zvonimirova 26, Božidara Adžije 42, Gajnice 854/1;- od 6.30 do 12 sati: Bjelovarska 2 Sesvete</p>
<p>- od 6.30 do 11 sati: Tržnica Vrapče;</p>
<p>- od 7 do 18 sati: Ljubljanica 29;</p>
<p>- od 7 do 18 Vlaška 126.</p>
<p>Prehrana trgovina d.d.:Sve prodavaonice »Prehrane« u srijedu (osim prodavaonica u Samoboru) rade jednokratno, od 7 do 13 sati.</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Pojačana čuvarska i policijska služba, završeni radovi oko Križa branitelja </p>
<p>Zagrebačka groblja već od prošloga petka posjećuje mnoštvo građana ne bi li uoči Dana mrtvih uredili grobove svojih bližnjih.</p>
<p> Ostavljene aranžmane, cvijeće i svijeće, međutim, nakon slijedećeg posjeta često puta više ne nalaze, unatoč postojanju čuvarske službe na gradskim grobljima. </p>
<p>Čuvari su u vrijeme Svih svetih, kako saznajemo od direktora Gradskih groblja, Josipa Reljića, svi na terenu. Čuvarske službe postoje na najvećim gradskim grobljima, Mirogoju i Miroševcu, dok ih ostala gradska groblja nemaju. Mirogoj nadgleda 20 čuvara, a Miroševac njih šestorica. Za Dan mrtvih angažirani su i čuvari poduzeća »Zaštit« koji su postavljeni na svim ulazima na groblja Mirogoj i Miroševac, a angažirani su i policajci ukoliko bi došlo do incidenata ili krađa. Pojačano će se čuvati, saznajemo od Reljića, i punktovi na kojima će razne delegacije polagati vijence.</p>
<p>- Rezultati nisu proporcionalni našim ulaganjima u čuvarsku službu, saznajemo od direktora Reljića. Veliki prostor Mirogoja i Miroševca, a to znači oko 140 hektara, teško je nadgledati, stoga apeliramo na svijest ljudi, dodaje.</p>
<p>• Radovi oko Križa branitelja, postavljenog na Mirogoju prije četiri godine, do srijede će se završiti. Oko Križa se, naime, postavlja jedna vrsta ograde od kovanoga željeza sa stalcima za vijence i svijeće. Na proljeće će se, saznajemo od direktora Reljića, vrh Križa pozlatiti, a postavit će se i odgovarajuća rasvjeta. </p>
<p>• Radovi oko uređenja gradskih groblja za Dan mrtvih su pri kraju. Svakodnevno se čisti otpalo lišće, završena je sadnja ukrasnog bilja i košnja, te popravci na arkadama i mrtvačnici na Mirogoju. Uoči Dana mrtvih, rekao nam je Reljić, pokušavaju se završiti i svi godišnji radovi na grobljima. Tako je već sanirana mrtvačnica u Markuševcu, izgrađena nova na groblju Granešina, a ovih će se dana završiti i ona na groblju u Gornjem Vrapču. </p>
<p>- Sva gradska groblja, osim onog u Resniku, time su dobila mrtvačnice, rekao je Josip Reljić, napominjući da će iduće godine i Resnik dobiti svoju. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Dok slijepi sa psima vodičima uz sebe budu morali nositi Zakon, problemi se neće riješiti</p>
<p>Slijepim osobama koje se kreću uz pomoć pasa vodiča većina Zagrepčana još uvijek zagorčava život. Razlog tome, predsjednica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, Mira Katalenić pronalazi u neinformiranosti o problemima slijepih, ali i drugih osoba s dodatnim potrebama</p>
<p>Iako već deset godina provode čitav niz programa kako bi slijepim osobama omogućili normalan život i rad, a i prije nešto više od mjesec dana predstavila se javnosti na Cvjetnom trgu kada je dobila i premijerovu podršku u daljnjem radu, Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet još uvijek nije uspjela riješiti novčane probleme. </p>
<p> To se u prvom redu odnosi na provođenje programa orijentacije slijepih uz pomoć tehnike bijeloga štapa, školovanje pasa vodiča i njihove dodjele korisniku, te poteškoće u organizaciji manifestacija kojima pokušavaju senzibilizirati sugrađane. Većina se Zagrepčana naime, prema slijepim osobama koje se kreću uz pomoć pasa vodiča ponaša nekulturno, zagorčavajući im život.</p>
<p>Razlog tome, predsjednica Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet, Mira Katalenić pronalazi u neinformiranosti o problemima slijepih, ali i drugih osoba s dodatnim potrebama, pa je potrebna njihova sustavna edukacija. Iako je, dodala je, zadovoljna Zakonom o kretanju slijepih osoba uz pomoć pasa vodiča, sankcioniranje onih koji ga se ne pridržavaju u praksi još uvijek nije dovoljno zaživjelo.</p>
<p> Katalenić podsjeća na slučaj studenta psihologije Denisa Rudića o kojemu je Vjesnik već ranije pisao. Njemu djelatnici Croatiabusa nisu dozvolili putovanje autobusom jer je s njim bio pas vodič. Medijska prašina koja se oko toga digla rezultirala je podizanjem tužbe protiv Croatiabusa. To nije bio jedini slučaj da se sugrađani »okome« na slijepu osobu i psa vodiča ukoliko zajedno uđu u sredstva javnoga prijevoza pošte, banke ili zdravstvene ustanove.</p>
<p>Zanimljivo je da je nedavno Denis Rudić, koji uz svojega psa vodiča Laviniu, živi aktivno kao i njegovi vršnjaci, opet imao problema zbog svojega psa. On je konkurirao za jednu od soba u Studentskom domu »Cvjetno naselje« no dobio je odgovor da sobu ne može dobiti ukoliko će s njime biti i pas. Na sreću, odbijenica iz Uprave SC-a, nije ga demoralizirala. Za pomoć se obratio predsjednici Katalenić koja je intervenirala pa se problem riješio.</p>
<p>- Naša je namjera, pojasnila je Katalenić da do takvih situacija razjašnjavanja ne dolazi. To se može lako riješiti kada pored ravnatelja i djelatnika određenih ustanova i ostali građani budu upoznati s pravima slijepih koji se kreću uz pomoć pasa vodiča. Sve dok slijepe osobe s psima vodičima budu uz sebe gotovo uvijek morale nositi Zakon i mahati njime ipred nosa odgovornih osoba, događat će se za njih neugodne situacije. </p>
<p>Na negodovanja i nekulturne komentare koje njima i psima na javnim mjestima Zagrepčani znaju upućivati već su navikli. No, više strahuju od onih koji svoju nekulturu provode na cestama. Zbog divljanja neobuzdanih vozača, članovi Udruge ne osjećaju se sigurno ni pored pasa vodiča ili kako ih nerijetko zovu - »očiju koje ih vode«. </p>
<p>Jedna od članica Udruge nam je rekla da kad god se nađe na prometnicama, prisjeti se svoje prijateljice Vesne Horvat, koja je proljetos teško stradala na pješačkom prijelazu u Zaprešiću. Nesretna je žena završila u bolnici s teškim tjelesnim ozljedama, a njezin pas vodič, koji joj je u naletu motocikliste spasio život, na mjestu nesreće je uginuo.</p>
<p> Vesna Horvat se dugo vremena borila za život, a sada je vezana uz invalidska kolica, ali ima nade da će tijek dugotrajne rehabilitacije donijeti rezultate.</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Darovan novac za dječju bolnicu, umirovljenike i pse vodiče slijepih </p>
<p>U povodu 31. listopada Svjetskoga dana štednje predstavnici Zagrebačke banke u ponedjeljak su u poslovnici u Paromlinskoj ulici, članovima Hrvatske udruge za školovanje pasa vodiča i mobilitet darovali 75.000 kuna namijenjenih za školovanje i obuku dva psa vodiča. </p>
<p>Zahvaljujući na novčanom daru predsjednica udruge Mira Katalenić rekla je kako će se novac uložen u školovanje pasa vodiča dugoročno isplatiti jer će slijepim osobama omogućiti lakše kretanje i kvalitetniji život. Dodala je da je ova donacija Zagrebačke banke, pored kombija za prijevoz pasa dobivenog od tvrtke »Petplus Leasing«, dosad - najvrijednija. </p>
<p>Prema riječima Ines Vranješ voditeljice službe za odnose s javnošću, Zagrebačka banka već devetu godinu zaredom dodjeljuje posebne humanitarne donacije neprofitnim udrugama,organizacijama, bolnicama, domovima umirovljenika i onima kojima je pomoć takve vrste neophodna.</p>
<p>Dio ovogodišnjih sredstava od 70.000 kuna namijenjena su i Bolnici za liječenje bolesti dišnih puteva za djecu i mladež na Srebrnjaku. Od tog će se novca kupiti specijalni ultrazvučni aparat. Centru društvene brige o osobama treće životne dobi »Trešnjevka« također će se dodijeliti 70.000 kuna za uređenje sanitarnog čvora i nužne građevinske popravke.</p>
<p>Prema riječima Ines Vranješ, tradicionalna nagrada Zagrebačke banke od 60.000 kuna, uručit će se i predstavnicima Akademije likovnih umjetnosti, a dio novca dobit će i najbolji diplomanti s nastavničkog, grafičkog, slikarskog i kiparskog odsjeka. (sr)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Svjetski poznata kompanija »Sita« kupila poslovni prostor u Zagrebu</p>
<p>Svjetski poznata multinacionalna kompanija za prijenos podataka u aeronautici s 51 godišnjom tradicijom, »Sita«, svojoj je zagrebačkoj podružnici kupila radni prostor od 240 četvornih metara u Zelinskoj 3, blizu Avenije grada Vukovara.</p>
<p> Ovo ulaganje u Hrvatsku, vrijedno je spomena, jer od ukupno 220 zemalja gdje je »Sita« prisutna, većina je prostora iznajmljena, dok je u njezinom vlasništvu svega nekoliko ureda. Predstavnica »Site«, Sanja Antonijević rekla je da će preseljenje iz starih prostora za zagrebačku podružnicu značiti pravi preporod. </p>
<p>Jer, ona se posljednjih 30 godina nalazila u iznajmljenom prostoru od samo 60 četvornih metara. Za kupovinu prostora u Zagrebu posebno se zalagao i Nimrod Frucht, »Sitin« regionalni manager za srednju Europu, koji će uz ostale uzvanike iz redova korisnika, prisustvovati svečanom otvorenju prostora 5. prosinca. </p>
<p>- Naša firma bavi se prijenosom podataka o avionskim letovima, rezervacijama, listama putnika, podacima o gorivu, a riješava i slučajeve izgubljene prtljage. U Hrvatskoj trenutno imamo oko 300 korisnika. Uglavnom su to sve avio kompanije, svi aerodromi, kao i gotovo sve turističke agencije, objasnila je Antonijević. </p>
<p>O važnosti ove firme govori i podatak da ako se njena oprema zbog nekog razloga pokvari, ili uslijed nestanka struje prestane raditi, letova nad Hrvatskom toga dana jednostavno - nema. </p>
<p>Na novoj adresi uz »Situ« naći će se i njezin »joint venture« partner »Equant«. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Svečano otvoren i posvećen pastoralni centar župe Marije kraljice apostola </p>
<p>U nedjelju je, pred velikim brojem Zaprešićana svečano otvoren pastoralni centar župe Marije kraljice apostola. Posvetio ga je pomoćni biskup zagrebački dr. Vlado Košić.</p>
<p> Svečanom činu prisustvovali su i predstavnici grada, kao i ugledni gosti provincijati iz južne Bavarske iz reda pavlinovaca koji su uvelike pomogli da se u samo godinu dana izgradi pastoralni centar. </p>
<p>Prilikom otvaranja, župnik pater Mijo Šibonić rekao je da izgradnjom pastoralnog centra župa dobila objekt od oko 1000 kvadrata, a u njemu dvoranu za vjeronauk, jednu veću dvorana za okupljanja vjernika, dvije dvorane za mlade, te prostorije u kojoj će biti smještena župna biblioteka. Osim najužih potreba vjeroispovijesti zaprešićkih katolika, centar će zadovoljiti i osigurati kvalitetan rad s vjernicima. Time je, rekao je Šibonić, završena tek prva faza, jer se već do kraja sljedeće godine planira izgradnja i nove crkve Marije kraljice apostola. </p>
<p>Uz pastoralni centar, ona će biti direktan odgovor potrebama vjernika naselja Sjever u Zaprešiću.</p>
<p>Župa Marija kraljica apostola, do sada je za potrebe misnog okupljanja koristila predvorje O.Š. »Ljudevit Gaj«, a potpuno neadekvatni pastoralni prostor nalazio se u skloništu u Šenoninoj ulici, pa je projekt izgradnje nove crkve i pastoralnoga centra realno bio nasušna potreba. </p>
<p>Realizacija projekta za novu crkvu i pastoralni centar u Domjanovićevoj ulici počela je 1996. godine, kada je pokrenuta borba za osiguranje zemljišta kroz kompenzaciju s državom i gradom Zaprešićem, te prikupljanje potrebnih sredstava za izgradnju crkve. Gotovo sva sredstva prikupljena su donacijama vjernika župe, a od posebnog značaja za realizaciju projekta bila je pomoć grada Zaprešića, koji je bez naknade osigurao komunalnu infrastrukturu.</p>
<p> Iako pastoralni centar djeluje prilično grandiozno s obzirom na veličinu župe i broj vjernika, računalo se na stopu rasta stanovništva, jer realna predviđanja govore da bi se u sljedećih desetak godina broj vjernika u župi mogao i udvostručiti.</p>
<p> Stoga je, dodao je župnik, pater Šibonić, ovakav sakralni objekt multifunkcionalne iskoristivosti, u skladu s potrebama vremena, odgovara tradicionalnom poimanju zadovoljavanja vjerskih potreba, ali i interesima i stavovima novih generacija. (Alan Labus)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="18">
<p>Zanimljiva povijest zablude o srednjevjekovnom Krčkom mostu</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Upravo je ovih dana o dvadesetoj obljetnici izgradnje Krčkog mosta, još jednom je kao puka »zabluda« opovrgnuta teza koju su u prošlosti zastupali i vrlo ugledni stručnjaci - da je otok Krk u Srednjem vijeku bio mostom povezan s kopnom! Zanimljivo je, da se zabluda temeljila uglavnom na jednoj naizgled sitnoj prevoditeljskoj pogreški. Ispravak krivog prijevoda srušio je most kojega nikada nije ni bilo. </p>
<p> Teza da je Krk u srednjovjekovlju bio mostom povezan s kontinentom osnivala se na tvrdnji uglednog povijesnika Vjekoslava Klaića, objavljenoj 1901. godine u knjizi 'Krčki knezovi Frankopani'. Klaić je do takvog zaključka došao pogrešno prevevši dio dokumenta prvoga mletačkog providura Antonija Vinciguerreija iz 1481. godine. Naime, Klaić je tekst: »... et stringesi (Vegla) cum la terra ferma i una ponta per distantia di mezo miglio..«, preveo kao »... otok se jednim mostom spaja s kopnom na udaljenost manju od pola milje...« Dr. Danilo Klen je sedamdeset godina kasnije, dakle 1971. godine u 'Krčkom zborniku Povijesnog društva otoka Krka', objasnio da je do greške došlo zamjenom talijanske imenice »ponta« (rt) s talijanskom imenicom »ponte« (most). Kako o tom fantomskom Klaićevu »mostu« nigdje ni prije ni kasnije nije bilo riječi, može se mirne duše reći da do 19. srpnja 1980. godine mosta koji bi povezivao Krk s »maticom zemljom« - nije bilo! Uostalo, tako nešto u Srednjem vijeku i iz tehničkih razloga nije bilo izvedivo. </p>
<p> Ostaje kao kuriozum činjenica da je mala »prevodilačka omaška« - zamjena »rta« s »mostom« - godinama »hranila« tipične naše iluzije o srednjovjekovnom Krčkom mostu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Školski atlas koristan i turistima </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Jedan od četiri najveća nakladnika školskih udžbenika, izavačka kuća »Alfa«, ove je godine iznenadila svoje kupce, plasiravši na tržište novi »Školski atlas«, koji je po svojim višestrukim mogućnostima uporabe i multidimenzionalnoj perspektivi uistinu nešto novo na našem tržištu.</p>
<p> Na tom je atlasu radilo oko tridesetak autora tematskih karata i osam konzultanata za kartografiju, a korišteni su materijali i podaci najkompetentnijih državnih institucija, neki dijelovi topografskih karata izdanja MORH-a, te isječak pomorsko-navigacijske karte Hrvatskog hidrografskog instituta.</p>
<p>Ovaj »Alfin« atlas za razliku od standardnih školskih atlasa, nudi širok raspon karata kao što su: topografske karte, perspektivni digitalni prikazi reljefa, digitalni katastarski plan, pomorsko-navigacijske karte, izletničke i auto-karte, geološke, hidrogeološke i geomorfološke karte itd. Tako da, iako je primarno namijenjen za uporabu u školama (prvenstveno srednjim, ali može se koristiti i u višim razredima osnovne škole), vrlo dobro može poslužiti putnicima, turistima, čak i profesionalcima koji se nađu na nepoznatu terenu.</p>
<p>Atlas je podijeljen na osam tematskih poglavlja: Hrvatska, Europa, Azija, Afrika, Amerika, Australija i Oceanija, Polarna područja i Zemlja. Hrvatska je iscrpno informativno prikazana kroz sve profile karata i sjajne fotografije naših sakralnih objekata, nacionalnih parkova, gradova i spomenika kulture. Tako da stranac koji ne poznaje Hrvatsku može dobiti okvirnu reljefnu, kulturološku, klimatološku i gospodarsku sliku naše zemlje. (G.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Za »nebeske staklenike« nisu krivi samo auti, ni zrakoplovi nisu nevini</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada </p>
<p> - Svu krivicu za zagađivanje okoliša u pravilu se pripisuje automobilima, no je li to baš tako? Oči zaštitara okoliša rijetko su uprte u nebo, a upravo se nad našim glavama odvija zračni promet sa svim lošim ekološkim posljedicama. Dakle, ni zrakoplovi u tom pogledu nisu nevini!</p>
<p> Stručnjaci upozoravaju da kerozin kao pogonsko gorivo civilnog i vojnog zrakoplovstva tijekom izgaranja ostavlja »prljave tragove« na nebu.</p>
<p> Naime, vodik, koji je ekološki puno prihvatljiviji još se uvijek, globalno gledajući, ne koristi. Klimatologe uznemiruje utjecaj zračnog prometa na »globalno zagrijavanje« ili tzv. »efekt staklenika«, upozorava se u napisu 'Ni zrakoplovi nisu nevini' objavljenom u glasniku 'Ine'.</p>
<p> Napominje se, da u visokim atmosferskim slojevima zrakoplovi, među ostalim, godišnje za sobom ostave oko 90 milijuna tona vode nastale izgaranjem goriva.</p>
<p> To »nebesko more« ostaje tamo negdje gore oko godinu dana pretvoreno u ledene kristale ili oblake.</p>
<p> Upravo ti kristalići reflektiraju toplinsko isijavanje sa Zemlje, pojačavajući toplinu u već pregrijanom »stakleniku«. Nedvojbeno je, da avionski letovi na velikim visinama nisu ekološki čisti. </p>
<p> Uz vjernike, astronome i meteorologe, vrijeme je da se sve više i »ekoloških pogleda« usmjeri prema nebu. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Orkestar Berlinske opere izabrao »doživotnog dirigenta«</p>
<p>KOELN, 30. listopada</p>
<p> - Orkestar Berlinske državne opere (Staatsoper), čija je budućnost neizvjesna, objavio je da je izabrao svojeg dirigenta Daniela Barenboima »doživotnim ravnateljem orkestra«, čime se otvoreno usprotivio regionalnim vlastima. </p>
<p> Glasovanje je održano na izvanrednom sastanku članova orkestra, koji se nalaze na turneji po Njemačkoj, objavila je iz Koelna uprava orkestra Državne opere, najuglednije od triju berlinskih opera, smještene u istočnom dijelu njemačkog glavnog grada.</p>
<p> »Na taj način odajemo priznanje glazbeniku i kolegi Danielu Barenboimu koji je pridonio postupku kulturnog ujedinjenja Njemačke, iskazujući vidovitost i iznimni angažman«, ističe se u priopćenju uprave orkestra. </p>
<p> Izraelski dirigent ujedno je od 1992. godine umjetnički direktor Državne opere, a istodobno je i glazbeni direktor Simfonijskog orkestra iz Chicaga. Njegov ugovor ističe 2002. godine i zasad nije produžen. Iz financijskih razloga budućnost Državne opere je neizvjesna.</p>
<p> Njezin je proračun počeo je opadati 1994. godine, kao žrtva stroge politike glavnog grada. </p>
<p> Daniel Barenboim dao je na znanje da nije spreman ostati na raspolaganju gradu Berlinu ako gradska uprava nije u stanju osigurati funkcioniranje svojih triju velikih glazbenih kazališta međunarodnog ugleda: »Deutsche Oper«, »Komische Oper« i »Staatsoper«. Kasnije je međutim objavio kako je spreman ostati u Berlinu dodajući: »Ako je problem u meni, odlazim«. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>John Cleese u filmu o Harryju Potteru</p>
<p>LONDON, 30. listopada</p>
<p> - Bivši Pythonovac John Cleese se pridružuje glumcima koji će nastupiti u ekranizaciji knjige o malom čarobnjaku Harryju Potteru. Cleese je ovih dana proslavio 61. rođendan i potpisao ugovor za spomenti film. Tumačit će ulogu Gotovo-Bezglavog Nicka u ekranizaciji romana »Harry Potter i kamen mudraca« koji će se snimati na lokacijama u Velikoj Britaniji.</p>
<p>Glasnogovornik Johna Cleesa je kazao: »Sve je ptvrđeno. John se pridružuje filmskoj ekipi na setu u ožujku sljedeće godine«. Cleese će tumačiti ulogu duha koji živi u tornju Gryffindor, a u mnogobrojnim pustolovinama pomaže malom čarobnjaku Potteru. Redatelj Christopher Columbus je kazao da će film premijerno prikazati u Sjedinjenim Američkim Državama u studenom sljedeće godine. (G. J)</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Jaka oluja u južnoj Engleskoj odnijela jedan život, kaos u prometu</p>
<p>LONDON, 30. listopada</p>
<p> - U jakom nevremenu, koje je u nedjelju pogodilo južnu Englesku i sjevernu Francusku, poginula je jedna osoba, na čiji je automobil palo stablo. Jake kiše i oluje prouzročile su probleme u brodskom prometu i nestanak električne energije u tisućama domaćinstava. Policija u Surreyu, južno od Londona, utvrdila je da je stablo udarilo dva vozila, pri čemu su još dvije osobe teško ozlijeđene Stabla su padala i na željezničke pruge prema Guilfordu i Worcestershireu, na njih su naletavali vlakovi, no nije bilo ozlijeđenih. Zabilježeno je i nekoliko problema u brodskom prometu na francuskoj strani Kanala. Britanski meteorolozi upozoravaju stanovnike južne Engleske, Walesa i djelomično Škotske da se pripreme za jake kiše i udarne vjetrove, koji se očekuju na tim područjima u iduća 24 sata. </p>
<p> Na pojačani oprez pozvani su i stanovnici francuske obale. U subotnjem naletu tornada na gradić Bognor Regis, u južnoj Engleskoj, petero ljudi je ozlijeđeno, kada su se prevrtali automobili i letjli krovovi s kuća.</p>
<p> (Reuters/H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="24">
<p>Mizantrop na kraju stoljeća </p>
<p>Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu / Uz premijernu izvedbu »Mizantropa« J. B. P. Molierea u režiji i adaptaciji Božidara Violića / Violić na pozornici povezuje dva vremena i dva različita pristupa komediografskom predlošku pripisujući mu tragične perspektive</p>
<p>Nakon što je krajem rujna na pozornici Dramskog kazališta »Gavella« premijerno izvedena Moliereova komedija »Umišljeni bolesnik«, koja se već prikazuje u Zagrebačkom gradskom kazalištu »Komedija« u Tudišićevoj preradbi iz 18. stoljeća pod naslovom »Nemoćnik u pameti«, u subotu na večer u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu premijerno je prikazana još jedna komedija najslavnijega svjetskog komediografa, ovaj put u obnovljenom prijevodu Vladimira Gerića. Redatelj Božidar Vioilić, uz dramaturšku suradnju Sanje Ivić, poigrao se Moliereovim »Mizantropom« i povezao u svom scenskom viđenju komedije o »zaljubljenom žučljivcu« dva različita vremene. Sliku ljudskih poroka predstavio je univerzalnom u iskazu istodobno i arhaičnog i suvremenog predznaka.</p>
<p>Prvi dio predstave posvetio je sjećanju na Moliereovo vrijeme označivši raskošnim kostimima Diane Kosec-Bourek i klasicistički postavljenom scenografijom Tihomira Milovca nakanu da rekonstruira komične zablude u »autentičnom« ozračju teatarske prošlosti. Scenski precizno promišljene prizore odlikuju stilizirani pokreti i odmjerene geste, kultiviran govor glumaca (neoubičajen u našem kazalištu) i hladnoća u pristupu, što upućuje na odmak od stereotipnih komediografskih postavki. Naime, već i usporen ritam potiskuje uvriježene komične principe što ubrzavanjem, karikiranjem i naglašavanjem prizivaju smijeh u gledalištu.</p>
<p>U toj čistoći redateljske koncepcije koja podcrtava tjeskobne tonove komedije, neopravdanom se čini redateljsko-dramaturška intervencija s pirandellovskim prizvukom u kojoj se markizi Acaste i Klitandar te Elijanta pripremaju za nastup u Celimeninu salonu. Izrazito karikirana igra »teatra u teatru« i glas inspicijenta što proziva glumce djeluje poput citata odnosno ironičnog redateljskog komentara, Pesentijeva uprizorenja Pirandellove drame »Šest osoba traže pisca« u splitskom kazalištu. No, na tu se upadicu tijekom predstave zaboravlja, a ta se radikalna linija redateljskog promišljanja posve napušta - stoga je i nerazumljiva potreba za isticanjem takva postupka.</p>
<p>Mnogo znakovitije djeluje rez koji Božidar Violić označava u zadnjem prizoru trećeg čina. Zaustavljajući ga u ozračju Moliereova vremena, nakon pauze redatelj gledateljima nudi završetak toga prizora u suvremenom okružju građanskog salona. Scenografija je bitno promijenjena: u pozadini je fotografija Le Corbusiereove kuće i kulisa što asocira na teren za golf, a glumci su odjeveni u elegantne kostime s kraja ovog stoljeća. Stih iz prvog dijela izvedbe prevodi se u prozu (koju kod Molierea nalazimo samo u provokativnu Celimeninu pismu), a komedija u građansku dramu izrazitog psihologiziranja. Ostaje tek usporena dinamika scenskih zbivanja što prati i prvi i drugi dio izvedbe. Sam kraj nudi tragično razrješenje i ističe Violićevo nastojanje da Moliereov prikaz licemjerja u francuskom društvu 17. stoljeća, koji uokviruje lik mrzovoljnog Alcestea, odčita univerzalnim i tragikomičnim.</p>
<p>Takav koncept postavlja pred glumce nimalo lake zadatke. Suspregnutih gesta i govora, Ljubomir Kerekeš predstavio je mizantropski karakter Alcestea uspijevajući na mjestima naglasiti komične izvode i nasmijati publiku. Nataša Dorčić suptilno je ocrtala Celimeninu društvenu ulogu, suzdržana u koketnosti, dopadljiva u takvoj suzdržanosti. Siniša Popović je prilično blijedo predočio Alcesteova prijatelja Philintea. Odveć naglašeni u hladnoj karikaturalnosti svojih karaktera bili su Katija Zubčić (Arsinoja), Adam Končić (Acaste) i Alen Šalinović (Klitandar). Ivana Boban pripisala je Elijanti onu neposrednost koja unosi potrebne odjeke komične energije u usporenoj predstavi, a taj efektan komični naboj bio je prepoznatljiv i u epizodi Špire Guberine. Odlični komentar svijeta laži, prijetvornosti i taština ponudio je Žarko Potočnjak u fascinantnoj interpretaciji Orontea.</p>
<p> U luku od komedije do tragedije, povezujući različita vremena i istost njihovih opsesija, Božidar Violić je pročitao na pozornici našeg središnjeg nacionalnog kazališta Moliereova »Mizantropa« gotovo se distancirajući od njega, u hladnoći potisnutih komičnih prizvuka. </p>
<p>Dubravka Vrgoč</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Kazalište - mjesto izazova</p>
<p>SPLIT, 30. listopada</p>
<p> - Kakvo nam je kazalište danas potrebno - pitanje je na koje su pokušali odgovoriti sudionici prvog Međunarodnog kazališnog festivala »Ka siromašnom kazalištu« što se u Splitu, u organizaciji Kulturnog središta mladih, održavao od 27. do 29. listopada. Tijekom trodnevnih festivalskih zbivanja na pozornici »Teatrina« i »Kulturnog središta mladih« izvedeno je pet predstava gostujućih teatara iz Poljske, Slovenije, Velike Britanije, BiH i Zagreba te jedna scenska igra splitskog Gradskog kazališta mladih. Puna gledališta najava su kontinuiteta međunarodnog festivala kojeg je ove godine izbornik bio redatelj Goran Golovko.</p>
<p>Polazeći od pretpostavke Jerzyja Grotowskog, koji je obilježio tijek razvoja suvremenog kazališta u Poljskoj, da je teatar mjesto provokacije, izazova kojeg glumac, upućuje sebi i neizravno drugim ljudima, Golovko je na repertoar festivala uvrstio kazališne trupe različitih estetskih opredjeljenja, ali zajedničkog misaonog ishodišta. Iako je prije početka festivala izbornik Golovko najavio kako će 12 odabranih gledatelja pomno pratiti sve predstave te ih zadnjega dana komentirati kroz zajedničku scensku igru, to se nije dogodilo. Umjesto mini predstave, koja je trebala uspostaviti dijalog između gledatelja i glumaca te odgovoriti na pitanje kakvo nam kazalište danas treba, nakon nastupa teatra »Exit« s predstavom »50 posto« na scenu je izašla jedna od predstavnica gledatelja te ukratko iznijela tek šture impresije o svim izvedbama ne osvrćući se konkretno na pitanje o postojanju kazališta. Iako nije postignuta očekivana interakcija između glumaca i gledatelja Split je dobio jedan vrijedan festival kojeg bi trebalo novčano poduprijeti i sljedeće godine ponovo pokrenuti.</p>
<p>U teško definirajući svijet, u kojem žive Eros i Caritas, odnosno ljubav i milosrđe tijekom međunarodnog splitskog kazališnog festivala zakoračili su dramski umjetnici iz poljskog kazališta »Stajnia Pegaza« s predstavom »Ribarenje«, glumac Robert Waltl, član slovenskog »Mini teatra« kroz monodramu »Noć zaustavljena pred šumama«, glumci sarajevskog »Pozorišta mladih« s izvedbom »Kad bi ovo bila predstava«, mančesterska skupina »Plane Performance« predstavom »Tri stupnja ispod ništice«, splitsko Gradsko kazalište mladih s novom izvedbom »Na kamenju« te zagrebački teatar »Exit« koji je izveo projekt »50 %«. (M. Jurković)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Knjiga i informacijska postignuća</p>
<p>Klub izdavača - Zagrebački velesajam / Predstavljene tri sajamske priredbe - Info, Interliber - Educa i Intergrafika - koje će se održati, od 7. do 11. studenoga, na Velesajmu </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Tri priredbe - Info, Interliber - Educa i Intergrafika - koje će se održati na Zagrebačkom velesajmu od 7. do 11. studenoga ove godine, predstavljene su, u ponedjeljak, na konferenciji za novinare, u velesajmskom Klubu izdavača.</p>
<p>Info 2000, međunarodni sajam informacijske tehnologije, najveća hrvatska informacijska smotra, nezaobilazno je mjesto godišnjeg susreta proizvođača i korisnika informacijske tehnologije, istaknuto je na konferenciji. Ova atraktivna priredba, s tradicijom dužom od 30 godina, predstavlja hrvatsko informacijsko poduzetništvo, dostignuća tvrtki za plasman kompjutora i kompjutorske opreme, kao i svjetske trendove dostupne hrvatskom hrvatskom tržištu. Na ovogodišnjem Info-u 2000 nastupa 396 izlagača, 175 domaćih i 221 iz inozemstva.</p>
<p>Međunarodni sajam knjiga i učila, Interliber-educa 2000, od 7. do 11. studenoga, ponovno će okupiti poslovni svijet izdavačkoga stvaralaštva, ljubitelje knjiga, učitelje, roditelje, djecu, škole kao i sve ostale zainteresirane, naglasili su na konferenciji predstavnici sajma »Interliber - Educa«. Ovogodišnji sajam knjiga nešto je veći nego prošle godine, rečeno je, i prvi put će biti predstavljene inozemne stručne knige. </p>
<p>U sastavu »Interlibera«, Zagrebački velesajam i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dodijelit će i ove godine već tradicionalnu nagradu »Josip Juraj Strossmayer« za najbolja znanstvena djela i najuspješniji izdavački pothvat ostvaren u prethodnoj godini. Nagrada se dodjeljuje, kako je navedeno, radi poticanja znanstvenog stvaralaštva na području društvenih, humanističkih, medicinskih, prirodnih, tehničkih i informacijskih znanosti.</p>
<p>Na poslijetku, od 7. do 11. studenoga Zagrebački velesajam ugostiti će i međunarodni sajam grafičke industrije i industrije papira »Intergrafika«. Riječ je o smotri suvremenih dostignuća svjetskih tehnologija u grafičkoj i tiskanoj industriji i u proizvodnji papira. I ove godine, kako je rečeno, na »Intergrafici« sudjeluju značajni svjetski proizvođači grafičke opreme, papira i kartona te pomoćnih materijala i gotovih proizvoda, koji će predstaviti najmodernija proizvodna sredstva i tehnologiju ovih industrijskih grana.</p>
<p>Svečano otvorenje sajamskih priredbi biti će u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma u utorak, 7. studenoga, u 11 sati.</p>
<p>Krešimir Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prvi bankovni muzej u Hrvatskoj</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Uoči Svjetskog dana štednje u ponedjeljak je, u reprezentativnom prostoru palače Oktogon, otvoren Muzej Privredne banke Zagreb. Riječ je o prvom bankovnom muzeju u Hrvatskoj, a u njemu je izloženo više od 900 odabranih eksponata koji su raspoređeni u tri temeljne zbirke - skripofilije (vrijednosnice i dionice), numizmatika (kovani i papirnati novac) i štednja (štedne kasice i knjižice).</p>
<p>Zbirka skripofilije sadrži oko 510 dionica. U stalnom postavu ih je izloženo 110, a ostatak se može vidjeti u ostalim poslovnicama PBZ-a. Ti vrijedni dokumenti naše gospodarske i novčarske povijesti, nakon polustoljetne stanke u razvoju, ponovno doživljavaju preporod. Mnoge od njih osim povijesne imaju i umjetničku vrijednost jer su ih kreirali najpoznatiji naši i strani likovni umjetnici. U numizmatičkoj zbirci izloženo je oko 550 najatraktivnijih kovanih i papirnatih moneta. Zbirka bankovne štednje predstavljena je pak s 240 najslikovitijih štednih kasica i 50 najzanimljivijih štednih knjižica iz cijelog svijeta.</p>
<p>Temeljni cilj Muzeja je popularizacija štednje temeljem upoznavanja šire javnosti, a osobito mlađih naraštaja, s njezinim prednostima i dugom tradicijom koju ima u povijesti hrvatskog naroda. Stara hrvatska srebrena moneta s likom kune, zagrebački denari i slavonski banovci postojali su i u 13. i 14. stoljeću. Te monete su bile međunarodno priznato i vrlo cijenjeno sredstvo plaćanja. Kasnije na povijesnu scenu stupa srebreni novac iz Dubrovnika koji je imao još veći međunarodni ugled. U Hrvatskoj se novac kovao u čak 40 kovnica, a najpoznatija i najproduktivnija je bila ona u Dubrovniku koja je bez prekida djelovala gotovo 500 godina.</p>
<p>Spomenutom zbirkom želi se afirmirati istina o autohtonosti hrvatskog novčarstva koje je i u vrijeme državnih zajednica s Ugarskom i Austrijom kovalo zajednički novac s hrvatskim državnim znakovljem, uz simbole ostalih udruženih država. Više takvih atraktivnih kovanica prikazano je na grafičkim uvećanjima. Valja istaknuti i osobitu vrijednost koju imaju prikazi rađanja hrvatskog novca na grafikama slikara Miroslava Šuteja, Kuzme Kovačića i Milla Borasa. </p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Bach i šampanjac</p>
<p>U subotu je Preporodna dvorana gornjogradske palače Narodnog doma u Zagrebu bila prepuna publike koja je srdačno pozdravljala izvedbe Komornog orkestra »Franjo Krežma« iz Osijeka, kao i izvedbama pridružene soliste. Cijela je večer bila posvećena Bachovoj obljetnici, pa smo osim jedne točke programa mogli uživati u glazbi velikog majstora. Ugođaj radosnog doživljaja upotpunila je pažnja organizatora Koncertne direkcije Zagreb koja je na ovoj prvoj priredbi u ovoj sezoni svog već renomiranog ciklusa komorne glazbe posjetitelje počastila šampanjcem, i to pravim francuskim »Napoleonom«. </p>
<p>Prije samog osvrta ispravimo jednu netočnost iz popratnog komentara i najava ovog gostovanja. Komorni orkestar »Franjo Krežma« nije osnovan 1995., nego je te godine ponovno formiran na tradiciji ranijeg istoimenog sastava koji je pod ravnanjem pokojnojg uglednog osječkog dirigenta, kasnije i direktora Osječke opere, Željka Milera s uspjehom djelovao od svog osnivanja godine 1970. do iznenadne prerane smrti maestra Milera 1990. Taj sastav čuli smo i na gostovanju u Zagrebu. Dirigentu mlade generacije, odnedavna i direktoru Osječke opere maestru Mladenu Tutavcu valja zahvaliti što je obnovio sastav Komornog orkestra »Franje Krežma« 1995. s mladim gudačima osječke Glazbene škole »Franjo Kuhač«. Izvedbi popularnog Bachova Violinskog koncerta u E-duru znatno je pridonio solist Igor Šimonji, koncertni majstor tog sastava i orkestra Osječke opere. Svirao je tog Bacha tehnički zrelo, lijepim tonom i muzikantski proživljeno. Tada je slijedio Koncert za flautu i gudače u e-molu koji nije izvorno majstorovo djelo, nego je od tuđe ruke sklopljen na osnovi dvaju djelomično krnja majstorova djela u kojima uopće nema flaute. U podosta ishitrenoj partituri to se i te kako osjeća, pa je i izvedba takve partiture imala slabosti usprkos odlične solistice Ane Domančić-Krstulović, flautistice bogate solističke i pedagoške karijere. S većim zadovoljstvom u drugome dijelu večeri pratili smo konciznu izvedbu Bachove popularne Druge suite za orkestar u h-molu gdje je umjetnica na flauti briljirala ljepotom tona i finoćom svirke. Prije toga čuli smo i Bachov Klavirski koncert u f-molu, s pijanisticom Sandrom Mikulandrom Tutavac čiju je izvedbu publika također nagradila toplim pljeskom. </p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Predstavljene Mujičićeve knjige </p>
<p>STARI GRAD, 30. listopada</p>
<p> - Gradska knjižnica Stari Grad obilježila je »Mjesec hrvatske knjige 2000.« književnom večeri na kojoj su predstavljene dvije nove zbirke pjesama Tahira Mujičića: »Kokoš in the Rye« te »Irski Iranec i Iranski Irec«, koje su ove godine objavili zagrebački nakladnici MD Naklada i AGM. Autor je čitao odabrane pjesme iz knjiga neobičnih naslova, a za sebe je između ostalog kazao da piše na »svim hrvatskim jezicima« U ime izdavača o knjigama i autoru koji je ugled stekao kao vrstan komediograf, govorio je urednik AGM-a Bože Čović. »Rijetko je naći intelektualca tako široke lepeze zanimanja kao što je Tahir. On prenosi u svoja djela hedonizam, radost življenja, maštovitost, originalnost, domišljatost, njegova poezija nikoga ne ostavlja ravnodušnim«, rekao je Čović s kojim se složio i književnik Jakša Faimengo dodavši da je »Kokoš in the Rye«, zbirka u kojoj su skupljeni lirsko ljubavni soneti, nastavak i posljedica Mujičićeve zbirke »Kokot u vinu«, dok je »Irski Iranec i Iranski Irec« zbornik subverzivnih odnosa u Hrvatskoj u zadnjem desetljeću koji je ispisan ironijskom i autoironijskom igrom. (S. Čavić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Goncourt Jeanu-Jacquesu Schuhlu </p>
<p>PARIZ, 30. listopada</p>
<p> - Najuglednija francuska književna nagrada Goncourt 2000. dodijeljena je Jean-Jacquesu Schuhlu za roman »Ingrid Caven«, u nakladi Gallimarda, izjavio je, u ponedjeljak glavni tajnik žirija Didier Decoin. Njegova je knjiga odabrana u šestom krugu glasovanja s četiri glasa nasuprot tri za pisca iz Obale Bjelokosti Ahmadoua Kouroume (»Alah nije dužnik«). Glasove su dobili i Amelie Nothomb (»Metafizika cijevi«) te Gerard de Cortanze (»Ciklon«). </p>
<p>Knjiga Jean-Jacquesa Schuhla, koji se smatra avangardnim piscem, evokacija je 70-ih godina kroz sudbinu njemačke pjevačice i glumice, koja je ujedno i njegov družica, Ingrid Caven. Radi se o trećem Schuhlovu djelu, nakon »Prašnate ruže« i »Telexa br. 1«. Francuska književna nagrada Renaudot 2000. dodijeljena je, također u ponedjeljak, Admadouu Kouroumi za djelo »Allah n'est pas oblige«, objavio je žiri tradicionalno okupljen u restoranu Drouant u Parizu. Ahmadou Kourouma proglašen je dobitnikom u desetom krugu s pet glasova nasuprot četiri za Henria Bonniera (»Madame«). </p>
<p>U knjizi »Allah n'est pas oblige«, Kourouma iznosi priču o Birahimi, djetetu vojniku u zapadnoj Africi. Originalnost knjige leži u njezinom stilu: Birahima koji živi u stravičnoj situaciji ne vlada riječima odraslih. Kako bi ispričao »svoj pasji život« neprekidno se služi četirima rječnicima (Larousse, Robert, popis leksičkih specifičnosti francuskog u crnoj Africi i Harrap's). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Otvorena izložba »Slike iz Hrvatske i Bosne«</p>
<p>POŽEGA, 30. listopada</p>
<p> - Izložba posvećena osloboditelju Slavonije i Baranje od Turaka, princu Eugenu Savojskom i njegovu pohodu na Sarajevo otvorena je ovih dana u prostoru požeške Gimnazije. </p>
<p>Taj bogati postav izložbe pod nazivom »Slike iz Hrvatske i Bosne« otvorio je direktor Austrijskog kulturnog instituta u Zagrebu dr. Walter Maria Stojan. </p>
<p> Rečena likovna svetkovina samo je nastavak dugogodišnje dobre suradnje požeške Gimnazije i Austrijskog kulturnog instituta. </p>
<p>Ovom zgodom predstavljeni su dokumenti o vojnom pohodu princa Eugena Savojskog, a predavanje u prigodi otvorenja toga postava održao je dr. Stjepan Sršen. ( I. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Spavanje i ples sa smrću</p>
<p>Mario Suško: »Versus Exsul« / Meandar / Zagreb, 1999., str. 128</p>
<p>PIŠE: SEAD BEGOVIĆ</p>
<p>Ovi stihovi iz egzila, na što upućuje naslov, u svojoj polimetričnosti, to jest »slobodnoj liniji«, prate jedino ritam autorovih emocija. Ideji povezanosti riječi, njihovoj istaknutosti (poetskosti), suprotstavlja se ideja misli, naročito apstraktne misli. Barem je tako bilo do godine 1991. kada je Mario Suško (rođ. u Sarajevu 1941.) objavio već većinu svojih knjiga. No, pođimo redom. Rad pjesnikova intelekta u prvim knjigama, kao i u prvom dijelu knjige Versus Exsul posegao je za iracionalnim terenom gdje se osjeća potreba za osobnom misaonošću. Drugi dio knjige naglašava autentičnost pjesničke građe koja je obrađena skoro na novinarski sažet način i podrazumijeva probleme drugih ljudi.</p>
<p>Dakle, knjiga Versus Exsul, za koju je Mario Suško dobio ovogodišnju nagradu Društva hrvatskih književnika »Tin Ujević« za najbolju pjesničku knjigu u prošloj godini, podijeljena je na dva dijela. Prvi donosi izbor iz posljednjih četiriju autorovih knjiga , a drugi je napisan u ratnom progonstvu u Engleskoj i SAD. Pjesnik tom podjelom senzibilizira dva progonstva: domovinsko i svjetsko, unutrašnje osobno i vanjsko, to jest svakodnevno, opće. S jedne nas strane on zbunjuje s onim što će reći šifriranimm jezikom, a s druge strane čitača baca u očaj spoznajom da on, pjesnik, zapravo, spava i pleše sa smrću. Drugi dio knjige pod naslovom »Exsul« je novina u autorovom opusu upravo zbog pjesničko dokumentarističkog evidentiranja zločina u Bosni i Hrvatskoj tijekom zadnjeg rata. Alogična liričnost slobodnih oblika i stroga intelektualnost pretače se, odjednom, u apsolutnu snagu i smisao zbilje. Rečeni ciklus započinje s pjesmom »Osim istine«, da bi se odmah potom nizali svi oni izrešetani zrnima, ubijeni u kupusištu, nevidljivi snajperisti, projektili, krv u blatu, hladna glatka cijev koja se ćuti, svakodnevno jedan građanin manje za objedom i posttraumatski sindrom, što je, nadamo se, samo autorov tekstualni post scriptum u pjesmi »O zvučnicima i nastavnicima«. </p>
<p>Suško je, naime, preživio tri projektila koja su udarila u prostoriju u kojoj se nalazio. Treći je u sarajevskom »Napretku« raznio sobu i ranio ga. Godine 1993. on odlazi iz Sarajeva u Veliku Britaniju u kojoj kao poeta doctus (koji je do sada objavio 61. knjigu, od toga 18 knjiga pjesama) i već pomazan kao poeta laureatus, održava niz predavanja o zbivanjima u Bosni i Hrvatskoj. Duhovnu avanturu, pjesnika, prevodioca i priređivača antologija Suško je prisiljen mijenjati za poziciju izgnanika te neminovno proživljava poetikološku transformaciju koja će se ogledati u ontološkom pogledu na svijet. Jer, često propitkivanje bitka (biti, bit, bitak, biće) privodi nas tjeskobnom pjesniku koji sebe susreće u zadnjem ratu. Tada fiktivno umire kao čovjek i uskrsava kao pjesnik da bi posve egzistencijalistički definirao sebe i ratni egzodus. U tome se i sastoji koncept knjige koja je oboružana s predgovorom stanovitog Jozefa Klema i pogovorom od 52 ulomka koji je napisao navodni priređivač Ralph Nazareth - da se autor što bolje nosi sa svojim tragičnim životom i duhovnom dramom. </p>
<p>I predgovor i pogovor shvatili smo kao određeni uvid u Suškovu poeziju. Posvemašnju osamljenost pjesnik je riješio u trijadi druženja, vjerojatno s izmišljenim prijateljima kojima je autor prije svoje inscenirane smrti poslao rukopis. Suško, naime, želi da čitalac povjeruje da se on posthumno javlja te da je njegovo pisanje dio njegove ostavštine. Ništa čudno kada se prisjetimo što je proživio u okupiranom Sarajevu i što ga je sve čekalo u bijelom svijetu u kojemu je kao subjekt želio prepoznati značajke zavičaja. Nudeći svijet opisanom predmetnošću zavičaja kao što se nudi sakramentom umjetnosti i poezije, Suško zapravo nudi univerzalno svjedočanstvo o osobito teškim uvjetima žrtve. Upravo zbog potonjeg, u ciklusu Versus Exsul, on je disciplinirao svoj pjev.</p>
<p> Moram ovako postupiti, kazati ne samo kako mi se dogodilo to što mi se dogodilo, nego, također, pokušati vidjeti zašto se dogodilo nešto što se nije smjelo dopustiti, kaže Suško u jednoj bilješci. Već po toj žeđi da razriješi, da sazna, on je živ pjesnik, no, da li je istom samo pjesnik rata? Možda - odgovara pogovarač Ralph Nazareth- svaki pjesnik uvijek ima negdje neki rat.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="33">
<p>Bogata predbračna obećanja Ćirinih nasljednika </p>
<p>Tomislav Ivić, Mirko Jozić, Ivica Osim, Otto Barić, Josip Skoblar..., garnitura je starijih trenera koji dolaze u obzir za novog izbornika hrvatske nogometne reprezentacije / Šušak, Ivanković, Katalinić, Kranjčar i Lončarević spadaju u kategoriju mlađih trenera koji su, također, zainteresirani za izborničko mjesto / I Slaven Bilić kandidat je jednog dijela javnosti, no Biliću bi svakako, u ovome trenutku bio golemi problem uspostaviti pravu komunikaciju izbornik-igrač u svlačionici </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Golemu je prazninu u hrvatskome nogometu ostavio odlazak Miroslava Blaževića s mjesta izbornika hrvatske reprezentacije. Šest i pol godina hrvatski je sport bio imun od raznih natječaja i predizbornih kampanja za jednu od atraktivnijih pozicija u društvu, uz koju idu neprijeporna vlast i moć (barem u našim uvjetima), tek su se gdjekad javili Ćirini oponenti i u medijima obavještavali javnost da bi »oni bili bolji izbornici«. No, ti su istupi pojedinaca za Blaževića bili opasni poput muhina ugriza medvjedu, zapravo je u najvećim kriznim situacijama Blažević bio zbog svog nepredvidivog ponašanja i nuđenja ostavke, čime je želio isprobati puls medija (javnosti), ali i ljudi s kojima je okružen, kako bi u daljnjim kontaktima s njima znao zauzeti pravi kurs.</p>
<p>I to je dobro funkcioniralo dok je iza izbornika, osim rezultata, usput, bila i politika, a sve kritike zaronile su u vodu nakon blistavog nastupa »vatrenih« na SP u Francuskoj i osvajanja brončane medalje. Ćiro je nakon Francuske dobio mir praktički do završetka kvalifikacija za EP, neslavno okončanih domaćim remisom protiv Jugoslavije, što je našu vrstu ostavilo doma. Bio je to prvi opipljivi neuspjeh, nakon dva uzastopna igranja na velikim natjecanjima (EP 1996. i SP 1998.), Hrvatska je propustila nastup u Nizozemskoj i Belgiji. Iako su kritike bile glasne, Blažević je preživio prošlu kasnu jesen (baš kao i burno proljeće 1995., nakon splitskih remisa u kvalifikacijama za SP), no ove je rane jeseni, unatoč potpori Izvršnog odbora HNS-a, sam odlučio napustiti bojišnicu. »Nemam više snage za borbu«, rekao je Ćiro na odlasku.</p>
<p>Blažević je, eto, prošlost, a tko je hrvatska budućnost na izborničkoj funkciji? To ćemo doznati do kraja studenoga, kad bi, barem prema najavama, Stručna komisija i Izvršni odbor HNS-a trebali izabrati novoga čovjeka za klupu. Kandidata, istina, ne nedostaje, Blaževićev potpis na ostavci još se nije ni osušio, a već su se javili samoreklameri nudeći ispraznu rečenicu »ja sam pravi čovjek, došlo je i moje vrijeme«. A drugi su, pak, svoje samoreklamerstvo zamotali i u frazu drukčijega prizvuka, otprilike »imam sve uvjete, veliki sam stručnjak, ali mediji me nikad nisu voljeli, niti se ja znam gurati«. </p>
<p>Ta je navodna skromnost, znaju to dobro medijski analitičari, u javnosti odjeknula snažnije i simpatičnije od bahatog stila »ja i nitko drugi«. Uglavnom, sve je to samoreklamiranje, samo zamotano u malo drukčije omote...</p>
<p>Tomislav Ivić, Mirko Jozić, Ivica Osim, Otto Barić, Josip Skoblar... Ta je garnitura starijih trenera nekako najviše svima na usnama, navodno je čak taj popis sveden samo na dva imena, pa bi Stručna komisija trebala Izvršnome odboru predložiti ili Ivića ili Jozića! Sjajnog stručnjaka Osima previše ne zanima ova funkcija, svjestan je da bi mu se svaki potez gledao kroz trostruke naočale, ne zbog sportskoga znanja, nego zbog političkih uvjerenja. Kojima je ostao dosljedan i zacijelo mu ne pada na pamet zamijeniti mir u Grazu za stalni nemir u zagrebačkoj Ilici.</p>
<p> Barić je, pak, vezan čvrstim i bogatim ugovorom s Austrijskim nogometnim savezom, ako bi raskidao ugovor na svoju štetu, netko bi mu morao nadoknaditi »penale«. A to sigurno nije HNS, uostalom nisu li Ćiru zdušno napadali zbog prebogatoga ugovora? A u startu bi HNS morao Austrijancima za Barića platiti gotovo identičnu svotu samo za »promjenu dresa«! </p>
<p>Skoblar? U Libanonu je završio svoju misiju (je li dobio otkaz, ili mu je ugovor istekao?), čak su i sve hrvatske domaćice upoznate s njegovim povratkom, međutim čini nam se da to ipak neće biti dovoljnim razlogom da ga se instalira za Blaževićeva nasljednika.</p>
<p>Ostali su, dakle, Ivić i Jozić. Nekdašnji direktor reprezentacije Tomislav Ivić sad je trener Standarda iz Liegea, najavljuje da mu je ovo posljednja godina na klupi. No, rekao je to Ivić i nebrojeno puta ranije, tako da ne treba dvojiti bi li prihvatio ponudu. Baš kao i Mirko Jozić, koji je svoju karijeru utemeljio na vođenju fantastične mlade selekcije Jugoslavije na SP u Čileu 1987. godine, kad je vrsta bivše zemlje dohvatila zlato, poglavito na krilima hrvatskih igrača (Piplica, Pavličić, Štimac, Jarni, Boban, Prosinečki, Šuker). Jozić je potom dugo godina bio trener u Čileu (Colo Colo), a prije nekoliko je godina sjeo i na Hajdukovu klupu, no ne pamte se dobre igre i rezultati splitskoga kluba. Nakon Splita, trenirao je i lisabonski Sporting, s kojim se razišao lani. O Joziću kruži priča da je vrstan organizator, da bi mu svakako trebalo pronaći mjesto u HNS-u, ali da ga se ne bi smjelo staviti na izborničku funkciju...</p>
<p>Nećemo zanemariti ni mlađe trenere, tu su poglavito Šušak, Ivanković, Katalinić, pa Kranjčar, javio se i Lončarević. A Slaven Bilić? Ta ideja postoji otprilike godinu dana, no u razdoblju od rođenja ideje, pa do možebitne realizacije, preskočeno je jedno iznimno važno razdoblje. Naime, kad smo razmišljali o toj soluciji, zamislili smo da Bilić bude Ćirin pomoćnik i nakon njegova odlaska mirno preuzme funkciju. Tada bi bezbolno bili prebrođeno Bilićevo privikavanje na novu ulogu, ali i privikavanje igrača, dojučerašnjih Bilićevih suigrača, na novoga »šefa«, s kojim su praktički do jučer bili na »ti«. To nije učinjeno i Biliću bi svakako, u ovome trenutku, bio golemi problem uspostaviti pravu komunikaciju izbornik-igrač u svlačionici, poglavito sa starijim igračima koji još uvijek svojim igrama zaslužuju nacionalni dres.</p>
<p>Stručna je komisija HNS-a objavila i uvjete koje mora ispunjavati kandidat za novoga izbornika: Viša trenerska škola, znanje jednog službenog Fifina jezika, pet godina trenerskoga iskustva, uspjesi u radu... Činjenica jest da je ispunjavanje uvjeta bitno, ali dojma smo da ne treba previše robovati birokraciji, odnosno držati se kao pijan plota nekih detalja iz navedenih uvjeta. Uostalom, ni Nijemci, Englezi, Nizozemci..., da ne nabrajamo dalje, u svome biranju izbornika nisu bili previše kruti, štoviše. Jasno je da se ne treba posve uspoređivati s drugima (oponašanje je, to je dobro znano, najgori oblik učenja!), međutim zašto bi se odbacile dobre stvari, prilagodljive našim uvjetima?</p>
<p>Pročitali smo i jednu glupost koju je izvalio jedan član Stručne komisije, »ako se jave dva kandidata sa sličnim životopisom, izabrat ćemo onoga - jeftinijeg«! Baš suprotno, u tom bi slučaju trebalo izabrati skupljeg, jer će onaj u startu jeftiniji, mnogo je puta to dokazano, na kraju ispasti neusporedivo skuplji! Poglavito zbog izostanka rezultata, onaj koji ne cijeni dovoljno sebe, ne može ni na drugoga prenijeti samopovjerenje. A obično su jeftini treneri i - loši treneri...</p>
<p>Uglavnom, slijedi predizborno razdoblje u kojem ćemo se naslušati »japajakanja« i velikih obećanja, baš kao i prije braka. Međutim, izborom novoga izbornika, sigurno je to, neće biti riješeni problemi u HNS-u. Izostanak kontinuirane politike (ne samo stručne) hrvatske nogometne kuće upravo je u ovome razdoblju ozbiljno zaprijetio urušavanjem zidova. Uostalom, i spoznaja da ne postoji nitko tko bi u ovome trenutku figurirao kao legitimni Ćirin nasljednik (zato jer se o tome nije ni razmišljalo, nasljednik nije čak ni umjetno stvaran!), dostatno govori o pomanjaknju tog kontinuiteta. I zanimljivo je, istodobno i paradoksalno, u svemu ovome, da bi sad, kad bi se možebitno javio na natječaj, najviše izgleda (poglavito zbog ispunjavanja propisanih uvjeta!), imao jedan čovjek. Tko? Pa, Miroslav Blažević...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Enqvist sve bliže »mastersu«</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Šveđanin Thomas Enqvist, pobjednik prošlotjednog turnira u Baselu (u finalu je sa 6-2, 4-6, 7-6, 1-6, 6-1 pobijedio domaćeg tenisača Rogera Federera) najveći je dobitnik na novoj ATP-listi. Naime, s bodovima iz Švicarske Enqvist je s devetog stigao na sedmo mjesto liste po rezultatima u ovoj godini, što znači da je napravio veliki korak prema plasmanu na »masters«, na kojem će sredinom studenog igrati osmorica najboljih. Federer je, pak, došao na 24. mjesto.</p>
<p>Pobjednik Moskve, Rus Jevgenija Kafeljnikov, ostao je peti, dok je Nijemac David Prinosil, kojeg je u finalu svladao 6-2, 7-5, na 42. mjestu.</p>
<p>• Redoslijed na »Listi za prvaka u 2000.« (u zagradi je prošlotjedni plasman): 1. (1.) Kuerten 649 bodova, 2. (2.) Safin 646, 3. (3.) Sampras 637, 4. (4.) M. Norman 606, 5. (5.) Kafeljnikov 498, 6. (6.) Corretja 449, 7. (9.) Enqvist 440, 8. (7.) Hewitt 435, 9. (8.) Agassi 418, 10. (10.) Henman 375, 11. (11.) Ferrero 322, 12. (12.) Pioline 303, 13. (13.) Squillari 296, 14. (14.) Philippoussis 288, 15. (15.) Rafter 265... 77. Ljubičić 85, 98. Ivanišević 55, itd.</p>
<p>Na rang-listi po rezultatima u posljednja 52 tjedna, kojom se određuju nositelji i izravni plasman na glavni turnir, i dalje je prvi Amerikanac Pete Sampras. Goran Ivanišević pao je već na 121. mjesto.</p>
<p>• Plasman po rezultatima u posljednja 52 tjedna: 1. Sampras 3739, 2. Safin 3592, 3. Kuerten 3357, 4. M. Norman 3213, 5. Kafeljnikov 2841, 6. Agassi 2831, 7. Enqvist 2480, 8. Hewitt 2367, 9. Corretja 2335, 10. Henman 2000...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisača: 91. Ljubičić 458, 121. Ivanišević 317, 262. Beroš 123, 278. Karlović 114, 349. Zovko 84, 368. Vajda 72, itd. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Porazi hrvatskih šahista i šahistica</p>
<p>Na Olimpijadi naši šahisti izgubili od Litve, a šahistice od Rusije</p>
<p>ISTANBUL </p>
<p> - Drugo kolo šahovske Olimpijade nije dobro započelo. Samo dvije minute nakon početka, glavni sudac je objavio da se satovi moraju zaustaviti, jer je došlo do komplikacija u vezi kompjuterskoga centra s Internetom. Kad je pogreška otklonjena, nakon prekida od punih 20 minuta, svi sudionici - 504 igrača i 258 igračica - moralo je krenuti ispočetka i ponoviti početne poteze! Šahisti su doista postali zarobljenici svemoćne elektronike. </p>
<p>Nakon te neslavne uvertire odigrano je drugo kolo u kojem smo pretrpjeli dva poraza. Šahisti su neočekivano poraženi od Litve sa 2,5-1,5, a šahistice su doživjele očekivani poraz od mnogo jače reprezentacije Rusije sa 2,5-0,5.</p>
<p>Šahisti su počeli dobro i nakon vrlo sigurne igre i remisa Ivana Morovića, Ivana Žaje i Davora Rogića imali su u džepu barem 2-2, jer je Nenad Šulava stajao bolje protiv Ruzelea. No, u vremenskom tjesnacu upustio se u komplikacije i previdio jedan taktički udar, poslije kojeg se našao u podređenom položaju. Umjesto da pokuša konsolidirati poziciju, Šulava je napravio novu grubu pogrešku i uletio u mat.</p>
<p>Od šahistica treba istaknuti Vlastu Maček, koja je kao crna vrlo dobrom igrom remizirala s mnogo jačom Svetlanom Matvejevom. Mara Jelica i Mirjana Medić izgubile su poslije grubih previda.</p>
<p>Mađarski šahisti postigli su i drugu maksimalnu pobjedu, pa su se izdvojili na vrhu, s pola boda prednosti ispred Rusije. Iznenađenja kola su pobjeda Finaca nad Bjelorusima i remi Gruzije s Kanadom. Kod šahistica u vodstvu su se izdvojile Kina, Jugoslavija i Engleska, a Gruzija se spotaknula odigravši s Indijom samo 1,5:1,5</p>
<p> Važniji rezultati 2. kola; šahisti: Italija - Rusija 0,5-3,5, Myanmar - Mađarska 0-4, Gruzija - Kanada 2-2, Azerbejdžan - Njemačka 0,5-3,5, Ukrajina - Švedska 2,5-1,5... LITVA - HRVATSKA 2,5-1,5 (Kveinys - Morović remis, Ruzele - Šulava 1-0, Sakalauskas - Žaja remis, Butnorius - Rogić remis)... redoslijed: Mađarska 8 bodova, Rusija, Njemačka i Moldavija po 7,5, Engleska, Armenija, Slovačka i Indija po 7 bodova... Slovenija ima 6, Bosna i Hercegovina 5,5, a Hrvatska ima 5 bodova.</p>
<p>šahistice: Španjolska - Kina 0-3, Gruzija - Indija 1,5-1,5, HRVATSKA - RUSIJA 0,5-2,5 (Medić - Galjamova 0-1, Maček - Matvejeva remis, Jelica - Stepovaia 0-1), Ukrajina - Latvija 1,5-1,5... redoslijed: Kina, Jugoslavija i Engleska po 6 bodova, Rusija, SAD, Češka i Kazahstan po 5,5 bodova... Slovenija i Bosna i Hercegovina imaju po 4, a Hrvatska ima 3,5 boda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Fifa bi mogla suspendirati Brazil</p>
<p>RIO DE JANEIRO, 30. listopada</p>
<p> - Četverostruki svjetski nogometni prvaci, reprezentativci Brazila, mogli bi biti isključeni sa finalnog turnira na Svjetskom nogometnom prvenstvu 2002. godine koje će se igrati u Japanu i Južnoj Koreji, izjavio je predsjednik Međunarodne nogometne organizacije (FIFA) Sepp Blatter. </p>
<p> Blatter je rekao da bi se Brazil, jedina država koja je nastupila na svim finalnim turnirima svjetskih prvenstava, mogao suočiti sa suspenzijom koja bi uključila zabranu nastupa na međunarodnim nogometnim turnirima, pa tako i svjetskom prvenstvu, zbog miješanja političkog vrha te države u krizu vlastitog nogometa.</p>
<p> - Ako ustanovimo da je situacija u toj državi izmakla kontroli i izašla izvan granica nogometnih zakonitosti, situacija će biti jasna: Brazil će biti suspendiran iz svih međunarodnih natjecanja, izjavio je Blatter u razgovoru za tjedni magazin »Epoca«.</p>
<p> Sastanak na vrhu koji će biti održan ovog mjeseca ispitat će trenutačnu situaciju u brazilskom nogometu, a posebna pozornost biti će usmjerena na utvrđivanje razloga krize koja je prema nekim izvorima uvjetovana korupcijom bivšeg brazilskog izbornika, a ispitat će se i razlog zbog kojeg su klubovi zapali u tešku financijsku krizu, te zašto sve veći broj igrača napušta zemlju.</p>
<p> - Ukoliko dođe do suspenzije Brazil neće nastupiti na Svjetskom prvenstvu 2002. godine, Svjetskom prvenstvu mladih reprezentacija, Svjetskom prvenstvu za igrače ispod 17 godina, Svjetskom prvenstvu nogometašica i Svjetskom prvenstvu u malom nogometu u Gvatemali u studenom ove godine. Također, neće moći sudjelovati ni na natjecanjima u Južnoj Americi, a njihovi suci neće biti delegirani niti za jednu međunarodnu utakmicu. Osim toga, FIFA neće odobriti niti jedan transfer brazilskih nogometaša, dodao je Blatter. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Vulić: »Volio bih da igramo kao Zagreb«</p>
<p>Uz pomoć navijača Torcide koji su proslavljali svoj rođendan Hajdukovi nogometaši u dobroj utakmici pobijedili su Zagreb, ova pobjeda olakšala je život Hajduku koji se vratio u borbu za vrh/ Nakon utakmice navijači odnijeli mreže i iščupali vratnice...</p>
<p>SPLIT, 30. listopada</p>
<p> - Torcida je napunila Hajdukove akumulatore i nosila nogometaše u »derbi« dvoboju sa Zagrebom, a nogometaši su navijačima čestitali 50. rođendan golemom borbenošću i na kraju pobjedom 2-0. Sama proslava rođendana Torcide stvorila je ozračje istinskog »derbija«, barjaktarska predstava sa stotinjak zastava, baklje, dobro ispunjen stadion ponudili su za naše prilike, osim kada igraju Hajduk i Dinamo, motivirajuć ugođaj »derbija«. Hajdukovi nogometaši su rano poveli, u sedmoj minuti Bošnjak je zatresao mrežu vratara Tomića, što im je olakšalo put do pobjede. Istina, Zagrepčani su nakon pogotka napadali, gradili igru, ali je Hajduk bio agresivniji, žešći i zasluženo pobijedio. Imali su gosti i nekoliko doista lijepih prigoda, ali je vratar Splićana Stipe Pletikosa potvrdio izvanserijsku kvalitetu.</p>
<p> Nakon dvoboja trener Zagreba Branko Karačić je kazao:</p>
<p>- Hajduk je zasluženo pobijedio i ja mu na tome čestitam, ali i Torcidi. Prije susreta plašio sam se učinka Hajdukovih navijača i to se na neki način obistinilo. Zadovoljan sam igrom svoje momčadi, ne bi bilo nezasluženo da smo i mi pobijedili. Hajduk se čvrsto branio, preskakao je igru, nabijao i eto isplatilo mu se.</p>
<p> Mišljenje trenera Hajduka Zorana Vulića ne razlikuje se puno od Karačićevog: - Zahvalni smo navijačima, stvarno su bili naš dvanaesti igrač i pomogli nam u teškoj utakmici. Zagreb je u pojedinim razdobljima bio bolji, ali smo pravim hajdučkim duhom osvojili bodove i veseli me ovakav borbeni pristup mojih nogometaša. Zagreb je momčad koja igra dobro i ja bih volio da i mi igramo takav nogomet.</p>
<p> No, nakon ovog dvoboja u zraku je ostalo pitanje, o kojem treneri često razglabaju. Pitanje glasi - je li bolje čuvati prostor i brzim protuudarima ugrožavati protivnika ili pokušavati se nadigravati, igrati od noge do noge dobivajući komplimente za dobru igru. U nedjelju je profitirala momčad koja je čuvala prostor, a sve probleme rješavala najjednostavnije moguće, izbijajući loptu bez razmišljanja. Čak, dojam je da je riskantan način igre Zagreba omogućavao Splićanima dovoljno prostora da do tri boda dođu puno uvjerljivije, samo da su duge lopte bile preciznije usmjerene, odnosno da su lopte išle okomitije prema vratima protivnika, a ne u širinu. </p>
<p>- Naš plan nije bio prepustiti sredinu terena Zagrebu, ali su se naša dva mladića Carević i Pirija previše povukli u obranu. No, ja sam zadovoljan igrom svih naših igrača, a po meni je bio najbolji Musa. Igrao je izvaredno taktički, blokirao je njihove napade, a i asistirao je kod drugog pogotka, kazao je Vulić.</p>
<p> Torcidin rođendan donio je i neku kunu u Hajdukovu blagajnu, prodano je 7288 ulaznica, a utržak je 114.600 kuna, ali na ovaj iznos treba platiti državi porez na dodanu vrijednost. Ipak, proslava je donijela, ma koliko svi s njom bili oduševljeni, i nešto neočekivanog troška. Naime u mirnom ulasku na teren nakon susreta navijači su razrezali mreže i odnjeli ih kući kao uspomenu. Platilo je taj nalet navijača i nekoliki promidžbenih panoa, a vratnice su iščupane i polegnute.</p>
<p> Ova pobjeda u dvoboju sa Zagrebom olakšala je život Poljudu, vratila je Hajduk u borbu za vrh prvenstvene ljestvice...</p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hajduk se žali Ministarstvu financija</p>
<p>U Hajduku se ne mire s rješenjima po kojima su dužni golem novac državi. Naime, splitski nogometni prvoligaš se žalio Ministarstvu financija na rješenje Financijske policije po kojem na osnovi doprinosa državi mora platiti 188 milijuna kuna. Sada se očekuje odgovor u roku od 60 dana. Ako odgovor bude negativan klub će se žaliti Upravnom sudu, a nakon toga slijede, ovisno o rješenju Ministarstva financija, drugi pravni koraci. Sve se može protegnuti u nedogled, što sigurno nikome ne odgovara, a ponajmanje klubovima. Ključ Hajdukova osporavanja jest drugačije tumačenje obračunavanja poreza i prireza.</p>
<p> Neshvatljivo je, kažu u Hajduku, da su trebali plaćati 132 posto državi. No, da njihova osporavanja nisu bez osnova potvrđuje novi prijedlog Zakona o oporezivanju koji bi na snagu trebao stupiti početkom iduće godine. U tom zakonu sportaši bi se tretirali kao samostalni djelatnici, odnosno obrtnici i s klubova bi se skidala svaka odgovornost za plaćanje poreza i doprinosa igračima. Odnosno, jedina obveza bio bi im PDV. Znači da igrači više ne bi bili zaposleni u klubovima, već bi kao i drugi obrtnici trebali imati svoga knjigovođu, koji bi za njih brinuli da snose što manje troškove poreza, skupljali bi račune i tako umanjivali porez. Na takav način plaćali bi oko 25 posto poreza na svoje prihode. (rp)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Goran Jurić novi dirigent Zagreba</p>
<p>Čelništvo kluba iz Kranjčevićeve ubrzalo završnicu pregovora s bivšim reprezentativcem i nogometašem Dinama 37-godišnjim Goranom Jurićem</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Poraz protiv Hajduka u nedjelju na Poljudu pokazao je između ostalog kako je Zagrebovom čelništvu očigledno stalo da momčad nastavi igrati bitniju ulogu u prvenstvu. Dokaz bi tomu trebalo biti angažiranje 37-godišnjeg internacionalca Gorana Jurića, koji je u ponedjeljak sve dogovorio s mjerodavnima i već bi mogao nastupiti u nedjelju protiv Marsonije.</p>
<p>Oko angažiranja donedavnog Dinamovog igrača Jurića, u Kranjčevićevoj su se dosta lomila koplja. S jedne strane iz momčadi su navodno stizali glasovi kako je jedan od razloga Zagrebovih ovojesenskih uspjeha i dobrofunkcionirajući, a naglašeni momčadski duh. Jest, stalno se pritom konstatira kako Zagreb praktički sve to vrijeme igra bez »pravog« libera, s priučenim Darkom Perićem, kojemu su bliža neka druga mjesta, najprije u redu za vezu. No, isticalo se također da se određeni propusti iz obrane, u kojoj nema naglašeno autoritativnog i britkog dirigenta Jurićevog tipa, mogu nadoknaditi dodatnim zalaganjem cijele momčadi.</p>
<p> Drugim riječima: »ne dirajte u klapu« kako god da bilo, glasila bi poruka onih (igrača) koji uzgred, nemaju pravo glasa u takvim stvarima. Jedino čime se igrači mogu očitovati u takvim situacijama jest da popuste u igri, u što objektivno ne vjerujemo. Profesionalcima je, naime, ipak zadatak da u prvom redu ispunjavaju ono za što su plaćeni, ali to je ponekad manje bitno u odnosu na mogućnost postignuća dobrog rezultata, što se Zagrebu nudi kao na dlanu.</p>
<p>Jezičac koji je dobrim dijelom presudio pri ubrzanju pregovora »zagrebaša« s Jurićem, jest prvi pogodak Hajduka u nedjelju na Poljudu. Strijelac Bošnjak pogodak je postigao glavom praktiči s gol-crte, pa su neki Zagrebovi stratezi zaključili da toga zasigurno ne bi bilo da je na dirigentskom mjestu obrane nastupio igrač poput Jurića. Kao, on bi još u začetku Hajdukove akcije koja je predhodila pogotku znao svojim gromkim, naređujućim glasom rasporediti suigrače, pa bi svaki od njih automatski znao što mu je raditi i - problem je riješen. Odnosno, ako ga suigrači ne bi poslušali ili shvatili, on bi sam sa svojih 37 ljeta pohvatao i pokrio sve propuste. Stoga u klubu iz Kranjčevićeve više nisu imali što čekati, Jurić je od ponedjeljka novi dirigent Zagreba. Mislili smo dakako na - momčad.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Alihodžić i Kisurin ponovno u Zagrebu</p>
<p>Cibonin suparnik u Euroligi (srijeda, 18 sati), Sankt Peterburg, osnovan je ove godine, Uprava je u San Marinu, treniraju u Vareseu, igraju u Sankt Peterburgu, a čak sedmorica igrača govore hrvatski / »Mladi trebaju minutažu i zato na upit nedostaju li mi Vranković, Krstić ili Šarlija, odgovaram - ne i nikad neće!«, kaže Cibonin trener Neven Spahija</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Cibonini sljedeći suparnici u Euroligi (srijeda, 18 sati), košarkaši Sankt Peterburg Lionsa, vrlo su zanimljiva »družina«.</p>
<p>Osnovani su tek ove godine, trebali su nastupiti u ruskom prvenstvu, ali ih je tamošnji savez izbacio zbog pristupa novoosnovanoj ULEB-ovoj Euroligi. Klub je, zapravo, svojevrsno »parkiralište« igračâ poznatog košarkaškog menedžera Luciana Cappichionija. Uprava kluba je smještena u San Marinu, igrači treniraju u Vareseu, a utakmice igraju u Sankt Peterburgu, bivšem Lenjingradu...</p>
<p> Zanimljivo je, također, da bismo u ovome klubu mogli načiniti postavu od čak sedmorice igrača koji govore - hrvatski jezik. Tu su, naime, bivši igrači Cibone Dževad Alihodžić i Rus Jevgenij Kisurin, bivši Cibonin junior i donedavna zvijezda Union-Olimpije Marijan Kraljević, austrijski reprezentativac i rođeni Zagrepčanin Stjepan Stazić, inače bivši igrač Benettona i Limogesa, Slovenac Marko Verginelčič, te Bojan Brkić s bosansko-hercegovačkom i Miljan Vesković s jugoslavenskom putovnicom.</p>
<p> - Sankt Peterburg je momčad sastavljena od dobrih pojedinaca, ali to ne znači nužno da i sama momčad mora biti dobra, naglasio je Cibonin trener Neven Spahija. - S obzirom na iskustvo igrača, riječ je o najstarijoj i najiskusnijoj momčadi u Euroligi. Ipak, mislim da neće konkurirati baš za prva dva mjesta... U stanju su svakog pobijediti, a mi bismo, s obzirom na našu trenutačnu formu, zaista morali biti na oprezu. Glavne zvijezde su im organizator igre Keith Jennings, krilo Derek Hamilton, bek Sergej Bazarevič i krilni centar Jevgenij Kisurin. Tu su još neki mlađi igrači, poput Stazića, imaju i dvojicu »teških« centara, Alihodžića i Kraljevića, ne smijemo zaboraviti niti Maltseva. Gledao sam ih, imam neka svoja zapažanja i počeli smo se pripremati za njih. Doduše, vidjeli smo samo dvije utakmice i to je premali uzorak, pa je teško izvući neke zaključke.</p>
<p> Sankt Peterburg je ove sezone odigrao tek dvije utakmice, s obzirom da nema pravo nastupa u ruskom prvenstvu, a to je, prema Spahijinim riječima. jedna od glavnih Ciboninih prednosti. Lionsi su, uzgred, nakon dva odigrana kola posljednja momčad D skupine. U prvom ih je kolu svladao belgijski Charleroi sa 12, a u drugom grčki AEK sa 21 poenom razlike.</p>
<p> - Jako dobro kontroliraju igru. Malo su stari, ne mogu se puno kretati, pa im tranzicijska igra nije jača strana. Naša prednost je u tome što smo odigrali više utakmica zajedno, dižemo se iz dana u dan i u svakoj utakmici netko novi pokaže kvalitetu više. Moramo još bolje uskladiti vanjsku i unutarnju igru.</p>
<p> Ipak, najveći problem »vukova« su ozljede, a okomile su se na Sesara, Prkačina, Nicevića, Longina, Planinića...</p>
<p> - Nicević ima bolove u koljenu i još ne znamo sve detalje vezane uz tu ozljedu. Nije trenirao tri dana. Prkačin vuče ozljedu zgloba, Longin je uganuo nogu, a baš je počeo nešto igrati... Sesar ima poroblema s ramenom. Kada digne ruku pod određenim kutem, osjeti strahovitu bol. Nažalost, nismo miljenici sreće, ali valjda i to moramo proći.</p>
<p> Tematika vezana uz utakmicu protiv Sankt Peterburga tu je bila apsolvirana. No, Spahija je nakon toga započeo kraći monolog...</p>
<p> - Želio bih ponešto reći o Ciboninom statusu u nekim medijima. Prvo želim naglasiti da ja treniram svoju momčad i ne uređujem novine... Apeliram na veće strpljenje, ali ne zbog sebe, nego zbog naših igrača. Mislim da je to jedini pravi put da Cibona i Hrvatska proizvedu neke igrače za budućnost. To je moj program i možete me iskritizirati... Međutim, ako određene novine napišu »što Planinić ima tu raditi?«, onda to nije u redu. Radi se o mladom igraču, koji je briljant, ima tek 18 godina, a to su godine u kojima mu se ne smiju uskratiti minute. Ozlijeđen je i mi ga željno očekujemo, jer je on u perspektivi naša perjanica. Svaka minuta dodijeljena nekom starijem igraču, a na štetu ovog mlađeg, jest tragedija. Prije mene su kritizirali neke trenere, jer nisu davali priliku mladim igračima poput Rimca. Sada, kada ja želim ubaciti mlade, izvrgnut sam podsmijehu. Planinić je potreban Ciboni i hrvatskoj košarci. Je li mu to teret? Nije! Ja sam u košarci 20 godina, kontaktiram s velikim trenerima, znam kako se postaje igrač, znam kako su isplivali Dražen Petrović, Sani Bečirovič, Predrag Danilović... Mladom igraču minute nisu veliki teret. Kada bih ja od njega tražio da rješava utakmice, to bi onda bio teret. I zato danas, kada me pitaju nedostaju li mi Vranković, Krstić ili Šarlija, odgovaram - ne i nikad neće!</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>»Žuti« nakon Grka ruše i Albu? </p>
<p>U srijedu u 20.30 sati košarkaši Split-Croatia osiguranja u 3. kolu Fibine Suprolige dočekuju njemačku Albu, u klubu se nadaju da ovoga puta neće izostati prava atmosfera kao što je to, nažalost, bilo u pobjedi protiv Panathinaikosa </p>
<p>SPLIT, 30. listopada</p>
<p> - Fibina Suproliga i prošlotjedno gostovanje europskog prvaka Panathinaikosa nije zaintrigiralo Splićane, kao da još nisu osjetili kako su košarkaši Split-Croatia osiguranja ove sezoni spremni zadovoljiti i najizbirljivije košarkaške gurmane. Tako je dvorana na Gripama, bez obzira što nudi sportske poslastice, poluprazna. </p>
<p>Za nadati se da će u srijedu Splićani ipak pohrliti na Gripe, jer imaju zašto. Naime, protivnik »žutima« u trećem kolu je prvak Njemačke, berlinska ALBA (20.30 sati), momčad koja je po Jasminu Repeši, treneru Splita-CO, najviše pokazala u prva dva kola. Iako »žuti« nemaju imperativ u Suproligi, izvjestan cilj je plasam među osam, pobjedom bi se snažno zakoračilo prema gornjem dijelu ljestvice skupine A. Još je prerano kalkulirati razvoj događaja, ali teško je vjerovati da će Grci nastaviti s porazima. A pobjeda u dvoboju s Nijemcima bila bi pravi skok prema vrhu, odnosno dva boda iz dvoboja s europskim prvacima bila bi potencirana. Alba se posljednjih godina redovito natječe u u najelitnijim europskim natjecanjima, a 1995. je osvojila Kup Radivoja Koraća. Ove sezone su Berlinci promijenili trenera Svetislava Pešića, naslijedio ga je Emir Mutapčić, no sustav igre je ostao isti; puno rada, a svaki igrač zna svoju ulogu u momčadi. </p>
<p>- ALBA je objektivno najviše pokazala u prva dva kola od svih sudionika Suprolige. Utakmica je za nas dosta teška, zahtjevna zbog profila igrača i sustava igre. Nadam se pravoj košarkaškoj atmosferi, a mi ćemo odigrati najbolje što možemo, nadam se zajedničkoj reakciji kao prošlog četvrtka u dvoboju s Panathinaikosom. Dobro je što se u nedjeljnom dvoboju sa Zrinjevcem nismo izmorili ni emocionalno ni fizički..., kazao je Repeša. </p>
<p>Split-CO će nastupiti u sastavu: Subotić, Gregov, Tomeljak, Vujčić, Žižić, Ukić, Rencher, Poljak, Pašalić, Grgurević, Lend, Badžim. (rp)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Rukometaši Zagreba ne idu na pripreme, Gobac »čeka dva igrača«</p>
<p>Razapeti smo između problema s plaćama i razmišljanjima o suparniku, tako da i tih par dana priprema u Biogradu ne bi mnogo značilo, rekao je trener Zagrebovih rukometaša Lino Červar</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Rukometaši Badel 1862 Zagreba neće ići na kratke pripreme u Biograd koje su bile predviđene. Naime, odlazak je prošlog tjedna odgođen, jer je bilo rečeno da bi ovaj tjedan trebala stići barem jedna zaostala plaća. No, kako se to nije dogodilo, »zagrebaši« će i dalje trenirati u Zagrebu i pripremati se za subotnji derbi u Metkoviću protiv Metković-Jamba.</p>
<p>- Plaća nije bila, vjerujem da ćemo vrlo brzo riješiti plaću, a čekamo i dva igrača, ispalio je Zoran Gobac, glavni menedžer Badel 1862 Zagreba.</p>
<p>Malo hrabro, u ovoj situaciji spominjati dvojicu igrača. Jedino ako se ne radi o Andreju Lavrovu koji još nije stigao u Zagreb i, kažu, neće dok plaća ne stigne, Pepiju Manaskovu s kojim je sve dogovoreno, ili Blaženku Lackoviću, darovitom igraču Varteks-Di Capria. No, Zoran Gobac je uvijek bio pun iznenađenja.</p>
<p>- Ne idemo u Biograd, svi znamo zašto. Mislim da bi bilo maltretiranje vući igrače dolje u ovoj situaciji. Razapeti smo između problema s plaćama i razmišljanjima o suparniku, tako da i tih par dana priprema u Biogradu ne bi mnogo značila, rekao je trener Zagrebovih rukometaša, Lino Červar.</p>
<p>No, činjenica je da je Metković-Jambo imao mirne pripreme, nisu opterećeni financijskim problemima, dakle, sve ono što Zagrebu manjka.</p>
<p>- Metković jest imao dobre pripreme, ali mislim da je njima teže, jer je sad veći pritisak na njima, u subotu su oni favoriti. Mi smo, pak, sami sebi najveći neprijatelji, misli Červar.</p>
<p>Trener »zagrebaša« kaže da se da preživjeti zima na drugom mjestu domaćeg prvenstva, mnogo je bitnije prezimjeti u Europi. Tjedan dana nakon Metkovića, »zagrebaši« će igrati prvi dvoboj Lige prvaka protiv švedskog prvaka Redbergslidsa u Göteborgu.</p>
<p>- Do 16. prosinca, kad završava prvi dio sezone, imat ćemo strahovito naporno razdoblje, srijedom domaće prvenstvo, subotom Europa, važno je da to izdržimo, i fizički i psihički, kaže Červar. (I. Markulin)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>»Kod Janice od dopinga mogu pronaći samo češnjak i špek«</p>
<p>SÖLDEN, 30. listopada</p>
<p> - Nakon subotnjeg veleslaloma u Söldenu, prve utrke nove sezone Svjetskog kupa, Janica Kostelić morala je na doping kontrolu. Ništa čudno, moglo bi se reći, no njezin otac i trener Ante Kostelić nije bio siguran da je ona izabrana slučajno:</p>
<p>- Tu Talijani imaju svoje prste, izgleda da im je sumnjivo kako se tako brzo uspjela oporaviti. Valjda misle da se nakon onako teške ozljede mogla vratiti samo s nedozvoljenim sredstvima. Ali, ako žele, neka traže. Neće naći ništa osim češnjaka i špeka, to je naš doping, rekao je Kostelić.</p>
<p>Odmah nakon utrke u Söldenu Kostelići su otišli na nastavak priprema na Hintertux, gdje će biti do odlaska na američku seriju natjecanja, koja počinje slalomom i veleslalomom u Park Cityju od 16. do 18. studenog.</p>
<p>- Nadam se samo da će uvjeti biti dobri. Kad smo odlazili prošli put, svi su nam govorili »kako vam je lijepo, idete na skijanje«, a vrijeme je bilo katastrofalno. Jedan dan pljuštala je kiša, drugi dan nas je zatrpala mećava, a treći dan vjetar je puhao sa 200 kilometara na sat. Ni kad smo došli u Sölden nismo imali sreće. U podnožju staze padala je kiša, a na vrhu je bilo minus 10, pa se sve na nama smrznulo, uključujući i lice. Kako da onda natjeram Janicu na trening? Dopingom od češnjaka, govorio je dobro raspoloženi Kostelić.</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Kurnjikova opet u »Top 10«, ozlijeđena Talaja pala za dva mjesta</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Iako je u nedjelju izgubila u finalu turnira u Moskvi, što znači da i nadalje nema pojedinačnu turnirsku pobjedu (to joj je bio treći finale), Ruskinja Ana Kurnjikova vratila se među deset najboljih tenisačica svijeta, te je na desetom mjestu. Pobjednica Moskve, Švicarka Martina Hingis (u finalu je pobijedila 6-3, 6-1) još je više učvrstila vodeću poziciju: to joj je bio treći osvojeni turnir zaredom.</p>
<p>Osvajačica Bratislave, Čehinja Daniela Bedanova, pobjedom u finalu protiv Nizozemke Oremans 6-1, 5-7, 6-3 skočila je za deset mjesta i sad je 51. Oremans je, pak, sa 73. došla na 64. mjesto.</p>
<p>Najbolja hrvatska tenisačica, Silvija Talaja, pala je sa 21. na 23. mjesto, a zbog ozljede (ruptura mišića) vjerojatno će do kraja sezone igrati samo u Pattayi. Iva Majoli je unatoč bodovima iz Bratislave gdje je prošla kvalifikacije ostala 125.</p>
<p>• Redoslijed na WTA-listi (u zagradi je prošlotjedni plasman): 1. (1.) Hingis 6051 bod, 2. (2.) Davenport 5584, 3. (3.) V. Williams 4072, 4. (4.) Seles 2889, 5. (5.) Martinez 2716, 6. (6.) Pierce 2427, 7. (7.) S. Williams 2306, 8. (8.) Tauziat 2238, 9. (9.) Sanchez Vicario 2131, 10. (11.) Kurnjikova 1924, 11. (12.) Coetzer 1703, 12. (13.) Capriati 1675, 13. (14.) Rubin 1650, 14. (15.) Huber 1638, 15. (10.) Testud 1548...</p>
<p>plasman hrvatskih tenisačica: 23. Talaja 1057, 117. Kostanić 272, 125. Majoli 252.5, 187. Palaversić 133.75, 211. Lučić 118, itd. (I. Rajković)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="45">
<p>Koštunica: SRJ nema teritorijalnih pretenzija</p>
<p>BEOGRAD, 30. listopada</p>
<p> - Predsjednik SRJ Vojislav Koštunica izjavio je da su događaji proteklog tjedna potvrdili da SRJ, bez autoritarnog režima Slobodana Miloešvića, zauzima u svijetu mjesto koje joj pripada. Podnoseći svojevrsno izvješće javnosti o proteklom tjednu, Koštunica je u nedjelju navečer u Dnevniku državne televizije istaknuo prvo važnost summita u Skoplju na kojem su se okupili predstavnici država regije, »od Hrvatske do Turske i Grčke«. Na tom skupu je »afirmirana važnost geopolitičke pozicije SRJ na Balkanu«, rekao je Koštunica i naglasio da je počela era mira i suradnje u regiji. »SRJ nema zavojevačkih ambicija i pretenzija prema teritorijima drugih i poštuje granice potvrđene dokumentima kao što su Daytonski sporazum i Rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti o Kosovu«, izjavio je Koštunica.</p>
<p> On je potom istaknuo važnost sastanka u Bukureštu, na kojem je SRJ postala punopravnom članicom Pakta stabilnosti u jugoistočnoj Europi. </p>
<p> Govoreći o svojem posjetu Moskvi, Koštunica je istaknuo zajednička stajališta i ocjene o mnogim pitanjima, poput suglasnosti o tome da izbori na Kosovu nisu mogli biti održani pod postojećim uvjetima. On je naglasio važnost »uravnoteženog odnosa SRJ s EU, susjednim zemljama, s Rusijom i s najmoćnijom zemljom SAD-om«.</p>
<p> Koštunica je uz ostalo rekao da SRJ neće slijediti primjer nekih susjednih zemalja koje su se »olako« vezale uz neke saveze i države, već će se držati poruke Svetog Save da Srbija mora biti »istok zapadu i zapad istoku«.</p>
<p> Koštunica je govorio i o pismu upućenom generalnom tajniku UN Kofiju Ananu radi »reguliranja članstva SRJ u UN«, ne spominjući pritom riječ molba za prijam. Odnosi Srbije i Crne Gore moraju se riješiti u diplomatskom dijalogu, poštujući volju naroda. Komentirajući zahtjev Crne Gore da bude samostalno zastupljena u UN, Koštunica je podsjetio crnogorsko vodstvo da je 1992. prihvatilo zajedničku državu i sudjelovalo u donošenju Ustava SRJ, tako da ta država postoji, međunarodno je priznata iako suspendirana iz UN. U tom kontekstu je podnesen zahtjev UN, rekao je Koštunica i ponovio da će Beograd i Podgorica nastaviti razgovore o preuređenju odnosa i da zajednička država može, voljom naroda, i prestati postojati. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Rusima svejedno tko će pobijediti na američkim izborima? </p>
<p>Politička realnost traži od Moskve da surađuje i uspostavlja odnose sa svakim predsjednikom SAD-a, bio on demokrat ili republikanac / Trideset posto Moskovljana izjavilo je da »navija« za Ala Gorea, isto toliko za Georgea Busha, a čak 40 posto ne zanimaju američki predsjednički izbori</p>
<p>MOSKVA, 30. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Ostalo je točno tjedan dana do američkih predsjedničkih izbora, ali ruska javnost ne pokazuje osobito zanimanje za to hoće li jedinom svjetskom supersilom sljedeće četiri godine upravljati demokrat Al Gore ili republikanac George Bush mlađi. Za razliku od prethodnih, o ovogodišnjim američkim predsjedničkim izborima komentari ili izvještaji prava su rijetkost u ruskim medijima. </p>
<p>Nezainteresiranost ruske javnosti potvrdila je i ovih dana provedena anketa među slušateljima Radija Eho Moskve. Trideset posto anketiranih Moskovljana izjavilo je da »navija« i priželjkuje pobjedu Ala Gorea. Isto toliko želi pobjedu Georgea Busha, a čak 40 posto anketiranih izjavilo je da ih ne zanimaju američki predsjednički izbori i da im je svejedno tko će biti novi predsjednik SAD-a.</p>
<p>Neopredijeljenost ruskih građana vjerojatno je i rezultat identičnog stava i odnosa službene Moskve prema predstojećim američkim izborima. Kremaljski državni vrh, ruski diplomati i političari iz razumljivih se razloga ne izjašnjavaju javno i ne komentiraju američku predizbornu kampanju. Međutim, svoju neopredijeljenost potvrđuju i u neslužbenim, kuloarskim razgovorima.</p>
<p>Pobjeda Gorea odgovarala bi Moskvi jer bi za američkog kormilara dobila predvidljivog partnera s kojim je kao potpredsjednikom SAD-a surađivala i radila proteklih osam godina. Izbor Busha za predsjednika SAD-a tražio bi pak određeno vrijeme međusobnog »ispipavanja« nove washingtonske administracije i Putinovog kremaljskog državnog vrha. </p>
<p>Istina, kako u predizbornom programu Busha, tako i u predizbornom programu Gorea, ima niz stavova kojima Moskva nije oduševljena. I Bush i Gore zalažu se za stvaranje posebnog američkog proturaketnog štita. Međutim, za razliku od Gorea, Bush najavljuje još veće američke rashode za naoružanje, a Rusija ne želi i financijski nije spremna za novu trku u naoružanju. Pritom, antirusko raspoloženje veće je u redovima američkih republikanaca nego kod demokrata. Potvrđuje to i činjenica da Bush u svojoj predizbornoj kampanji optužuje Clintonove demokrate da su bili popustljivi prema pogrešnim Jeljcinovim potezima u provođenju ruskih gospodarskih reformi i da je, kao potpredsjednik SAD-a, Gore kriv što su milijarde dolara kredita MMF-a i drugih svjetskih banaka završili u džepovima nove ruske elite.</p>
<p>No, unatoč činjenicama koje govore da bi suradnja s Goreom bila možda bolja, a njegova izborna pobjeda više odgovarala Rusiji, Kremlj se javno ne opredjeljuje. Ponajprije zbog toga što su razlike između politike i programa američkih republikanaca i demokrata sve manje, ne samo na vanjskopolitičkom nego i unutarnjem planu. Drugo, izuzevši posljednjih osam godina Clintonovog boravka u Bijeloj kući, Kremlj je uvijek bolje surađivao s američkim predsjednicima koji su dolazili iz redova Republikanske stranke. Napokon, politička realnost traži od Moskve da surađuje i uspostavlja odnose sa svakim predsjednikom SAD-a, bio on demokrat ili republikanac, pa je to i najvažniji razlog zbog kojega se Kremlj pragmatično drži neutralno prema ishodu predstojećih američkih izbora. Uz to, više nije ni vrijeme hladnog rata, a i u usporedbi sa SAD-om, Rusija nije politički jednako »teška« supersila.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Rusija i EU za »uspostavu povjerenja« </p>
<p>PARIZ, 30. listopada </p>
<p> - Francuski predsjednik Jacques Chirac zauzeo se u ponedjeljak u Parizu za uspostavu »odnosa povjerenja« između Rusije i Europske unije kako bi se izbjeglo ponovno izbijanje »hladnog rata«. »Rusija i Europska unija, koja ima tendenciju proširenja, trebaju po definiciji imati dobre odnose ako želimo mirnu, demokratsku i prosperitetnu Europu«, izjavio je Chirac na zajedničkoj konferenciji za novinare s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom nakon završetka rusko-europskog summita u Parizu.</p>
<p> U Parizu se u ponedjeljak sastali ruski predsjednik Vladimir Putin, njegov francuski kolega Jacques Chirac, predsjednik Europske komisije Romano Prodi i visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost Javier Solana. </p>
<p> Rusija i Europska unija suglasne su da je za sukob u ruskoj pobunjenoj republici Čečeniji hitno potrebno naći političko rješenje. U pažljivo sročenoj deklaraciji predsjednika Putina i vođa EU-a kaže se da takvo rješenje treba poštovati teritorijalni integritet Rusije te se osuđuje »terorizama u svim svojim oblicima«. Dvije su se strane također složile u osudi svako pokušaja revizije Sporazuma o protubalističkim projektilima (ABM) iz 1972. godine. »Europska unija i Rusija imaju identičan pogled. Osudili smo dovođenje u pitanje sporazuma ABM, smatrajući da bi to moglo dovesti do širenja naoružanja, vrlo opasnog za budućnost«, izjavio je Chirac na konferenciji za novinare. Putin je sa svoje strane rekao da sporazum ABM predstavlja »zaglavni kamen međunarodnog sigurnosnog sustava«.</p>
<p> Sjedinjene Države, koje se spremaju uvesti novi sustav nacionalne proturaketne obrane, traže reviziju ABM-a, prema čijim odredbama nije moguće postavljati nove sustave. EU i Rusija su pozvale na dijalog na Srednjem istoku jer »nastavak sukoba ne nudi nikakvu perspektivu«.</p>
<p>Putin je svoje sugovornike izvjesto o naporima za ubrzanje ruskih tržišnih reformi i privlačenje hitno potrebnih stranih ulaganja. Posebno je zanimljiva suradnja u području energenata, a u svjetlu nedavnih velikih prosvjeda u Zapadnoj Europi zbog rastućih cijena goriva. EU i Rusija izrazile su »zadovoljstvo promjenama koje su se dogodile u SRJ« te su zatražile da se ta država »što prije i bez ikakvih prepreka primi u UN«. (Reuters/AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Otvaranje granica EU-a prema Varšavi ovisi o »zatvaranju« granica Poljske prema istoku</p>
<p>Strah Europske unije od propusnosti poljske granice temelji se na procjenama da se u Bjelorusiji i Ukrajini nalazi čak 500.000 migranata iz Afganistana, Vijetnama, Kambodže, Šri Lanke...</p>
<p>VARŠAVA, 30. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Poljaci svim silama nastoje uvjeriti svoje zapadnoeuropske partnere da su u stanju osigurati nepropusnost svoje istočne granice, koja će u trenutku širenja Europske unije postati njezina najosjetljivija vanjska granica. </p>
<p>Kolike su bojazni sadašnjih članica EU-a, dobro ilustrira fama koja se pojavila na nedavnoj međunarodnoj konferenciji šefova graničnih službi u Koblenzu, kako je u planu formiranje europske jedinice koja bi se trebala pobrinuti za nadziranje Unijine granice s Istokom.</p>
<p> EU je, doduše, brzo demantirala takve spekulacije, no ostaje činjenica da zapadna javnost s velikim skepticizmom gleda na mogućnost pristupanja Poljske Schengenskom sporazumu za dvije-tri godine, kad optimisti očekuju da će doći do prvog kruga proširenje Europske unije.</p>
<p>Kritičko pisanje zapadnog tiska o istočnoj poljskog granici proizlazi, kako smatra prvi čovjek poljske granične policije, general Marek Bienkowski, iz nepoznavanja pravog stanja stvari. Za razliku od prije nekoliko godina, danas je gotovo 1250 kilometara duga granica Poljske sa zemljama bivšeg Sovjetskog saveza mnogo bolje kontrolirana, a granične službe opremljene su zadnjih mjeseci sa stotinjak novih terenskih automobila, isto toliko motocikala, pet zrakoplova i dva broda.</p>
<p> Značajno poboljšanje kontrole omogućit će i novi sustav za noćno nadziranje vrijedan četiri i pol milijuna DEM koji će profunkcionirati još ove godine. Iduće godine Poljaci će pak, ističe Bienkowski, ugraditi taj sustav u pet patrolnih zrakoplova, opremiti graničare sa šest helikoptera te dovršiti informatizaciju svih graničnih prijelaza. Te investicije financirane su znatnim dijelom iz Unijinog fonda PHARE, iz kojega je za utvrđivanje poljske istočne granice dosad odobreno trideset milijuna eura.</p>
<p>Strah Europske unije od propusnosti te granice razumljiv je jer procjene govore da se na terenu Bjelorusije i Ukrajine može nalaziti čak 500.000 migranata iz Afganistana, Vijetnama, Kambodže, Šri Lanke i drugih siromašnih azijskih zemalja koji se pokušavaju domoći udobnijeg života na Zapadu. Istodobno, priznaju poljski graničari, raste broj imigranata iz zemalja bivšeg SSSR-a koji ulaze u Poljsku kao legalni turisti, a onda na razne načine pokušavaju prekoračiti granicu Poljske s Njemačkom. Upravo stoga Europska unija zahtijeva od Poljske, kao i od drugih zemalja kandidata, da što prije uvedu vize za građane Rusije, Ukrajine, Bjelorusije te drugih postsovjetskih država. </p>
<p>Ubrzano učvršćivanje istočne poljske granice pokazuje da su Poljaci svjesni kako će o tome u kolikoj im mjeri pođe za rukom uspostaviti kontrolu nad budućom Unijinom najdužom vanjskom granicom ovisiti faktičko otvaranje granica Europske unije prema Poljskoj.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Zeman i Schüssel o nuklearki Temelin</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Napeti odnosi koji već mjesecima traju između Češke i Austrije zbog puštanja u probni pogon kontroverzne nuklearne elektrane Temelin u južnoj Češkoj trebali bi biti riješeni u utorak u Brnu gdje bi se trebali sastati češki premijer Miloš Zeman i austrijski kancelar Wolfgang Schüssel da bi riješili probleme nastale zbog puštanja u probni pogon nuklearke Temelin krajem prošlog mjeseca. Do sastanka dolazi nakon uzastopnih Schüsselovih nastojanja da se sastane sa svojim češkim kolegom, koji je to dosad prilično arogantno odbijao.</p>
<p>Prvi, istina slabašni, protesti čuli su se u Austriji već kad je početkom 80-tih godina tadašnja vlada komunističke Čehoslovačke donijela odluku o gradnji nuklearke u blizini austrijske granice. Austrijanci, posebno nakon černobilske katastrofe nisu imali povjerenja u rusku tehnologiju, pa su počeli prvi protesti austrijskih ekoloških pokreta. Čehoslovačka je tada bila sastavnica Varšavskog ugovora i na granici Istočnog bloka, pa su na proteste ekologa predstavnici ČSSR, ali i Austrijanci svjesni svoje nemoći, samo odmahnuli rukom. </p>
<p>Nakon Baršunaste revolucije u Češkoj 1989., postavilo se pitanje dovršenja nuklearke u Temelinu. Nova se vlast odlučila za njeno dovršenje, ali sad s američkom tehnologijom koja je trebala jamčiti sigurnost po zapadnim standardima. Gradnja nuklearke dospjela je početkom ove godine u završnu fazu. Tad su započeli ogorčeni protesti Austrijanaca, ekološkim udruženjima podršku su dali i građani Austrije kao i austrijska vlada. Zahtijevali su da se obustavi gradnja i nuklearka ne pusti u pogon. Prosvjednici su uoči uključivanja prvog reaktora u Temelinu danima opsjedali i blokirali češko-austrijsku granicu, austrijska vlada slala je Češkoj protestne note i čak zaprijetila da će spriječiti ulaz Češke u Europsku uniju. </p>
<p>Na višekratne pozive austrijskog premijera Wolfganga Schüssela da se sastanu i »razmotre problem«, češki premijer Miloš Zeman uopće nije odgovarao, izjavivši usput da sa Schüsselom »nema o čemu razgovarati«. Uskoro zatim ozareni Zeman je u direktnom tv prijenosu pustio u pogon prvi reaktor Temelina, ne propustivši da u svome stilu ne uputi nekoliko žaoka na adresu Schüssela i Austrijanaca. </p>
<p>Nakon što je češka vlada definitivno odlučila da temelinska nuklearka ubuduće daje Češkoj više od trećine potrebne električne energije, premijer Zeman je pristao sastati se s austrijskim kancelarom Schüsselom kako bi »razmotrili problem Temelina«. Zeman je pritom svjestan da se sada može razgovarati samo o sigurnosnoj komponenti problema, za koju su, kako tvrde Česi, i dosad dobili »sve potrebne ateste«. Uz to, Zeman je susret dogovorio u moravskoj metropoli Brnu, koja je tradicionalno najjača izborna baza njega osobno i njegove Socijaldemokratske stranke. No, ni Austrijanci neće ostaviti svog kancelara na cjedilu, pa je velik broj prosvjednika najavio za utorak dolazak podrške u Brno i ponovno blokiranje češko-austrijske granice. Oni su najavili da će svome kancelaru Schüsselu dati dodatne argumente za »zaustavljanje Temelina«.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Žalba Ustavnom sudu protiv vojne obveze u Njemačkoj</p>
<p>Usvoji li se žalba vojnog obveznika Vokera Wiedesberga, vojna će obveza postati neustavna / Sve je izvjesnije da Njemačka ionako namjerava potpuno profesionalizirati vojsku</p>
<p>BERLIN, 30. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Zemaljski sud u Potsdamu pokrenuo je pred Ustavnim sudom u Karlsruheu proces kojim će se pokušati dokazati da je vojna obveza u današnjem obliku nespojiva s njemačkim Ustavom. Sud u Potsdamu se bavi slučajem vojnog obveznika Volkera Wiedesberga koji odbija služenje vojnog roka s argumentom da nakon raspada blokovske Europe i promjene političkih odnosa u Njemačkoj poslije pada Zida vojna obveza nema više pravne i moralne osnove. </p>
<p>Ako tužba uspije, što predviđaju gotovo svi pravni eksperti, institucija vojne obveze će nestati i biti zamijenjena nekim drugim oblikom vojne službe, najvjerojatnije profesionalnom vojskom. Reforma njemačkih oružanih snaga koju predlaže ministar obrane Rudolf Scharping već od sljedeće godine predviđa drastično smanjenje broja regruta. Bundeswehr će, s obzirom da je broj vojno sposobnih mladića mnogo veći od potreba, o tomu tko će biti pozvan na odsluženje vojnog roka odlučivati putem lutrije. </p>
<p>Vojni i pravni stručnjaci svih stranaka, bez obzira na političke stavove, se slažu da ovakav apsurdni način odabira novaka nije pravedan te da je nespojiv s institucijom opće vojne obveze. S obzirom da u Njemačkoj na raspolaganju stoje dvije mogućnosti odsluženja vojnog roka, ona s oružjem i ona u obliku društveno korisnog rada, vrlo je vjerojatno da će oba oblika izgubiti svoj obvezni karakter. Manje stranke poput Zelenih ili liberala već sad otvoreno plediraju za ukidanje vojne obveze. Unutarnjopolitički glasnogovornik stranke Zelenih Çem Őzdemir smatra da će već u sljedećem izbornom razdoblju institucija vojne obveze biti ukinuta, dok su liberali već na svom posljednjem stranačkom kongresu u rujnu predvidjeli napuštanje dosadašnjeg ustroja Bundeswehra. </p>
<p>Iako su duže vrijeme izbjegavale ovu škakljivu temu, i dvije najveće njemačke stranke, Socijaldemokratska (SPD) i Kršćansko demokratska unija (CDU) su uvidjele da sadašnji oblik vojne obveze nema budućnost. »Činjenica da o tomu tko će biti pozvan u vojsku a tko ne odlučuje slučaj, pokazuje da sistem nije pravedan«, mišljenja je Rupert Scholz CDU-ov stručnjak uza ustavno pravo. Sličnog su mišljenja i SPD-ovi vojni i pravni stručnjaci. </p>
<p>Članica vladine vojne komisije i povjerenica Zelenih za pitanje Bundeswehra Angelika Beer je u razgovoru za Berliner Morgenpost izjavila da iako se sistem lutrije uspješno primjenjuje u Danskoj on ni u kom slučaju ne može biti primijenjen u Njemačkoj. »Mislim da će Njemačka u najskorijoj budućnosti primijeniti talijanski model«, izjavila je Beer.</p>
<p>Italija je prošli tjedan odlučila do 2007. ukinuti vojnu obvezu i potpuno profesionalizirati svoje oružane snage. Prema mišljenju Angelike Beer, ni argument o »reprezentativnom presjeku njemačkog društva oslikanog u redovima Bundeswehra« ne stoji. »Već je odavno broj novaka iz socijalno ugroženih društvenih slojeva i s nižom školskom spremom u redovima Bundeswehra neproporcionalno visok«, zaključila je Beer. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Crna Gora traži odgodu prijema SRJ u UN</p>
<p>BEOGRAD, 30. listopada</p>
<p> - Nakon što je SRJ službeno zatražila da bude primljena u UN, Crna Gora je uputila pismo Vijeću sigurnosti u kojem zahtijeva da se prijem odgodi dok se ne postigne dogovor o odnosima Srbije i Crne Gore. Pritom se ističe stajalište da je prije dogovora poželjno da obje države dobiju međunarodno priznanje, te da i Crna Gora bude predstavljena u UN-u.</p>
<p>Jedan od čelnika DOS-a Zoran Đinđić izjavio je poslije nedavnog sastanka s crnogorskim predstavnicima da nema ništa loše u tome da uz predstavnike SRJ i Crna Gora šalje svoje predstavnike u međunarodne forume, ako budu pozvani. Oni bi, po Đinđićevim riječima, zajednički radili na zajedničkim ciljevima, prvenstveno na uključivanju i Srbije i Crne Gore u međunarodne organizacije. Tijekom subote i nedjelje, ministar vanjskih poslova Crne Gore Branko Lukovac, visoki dužnosnik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković, pravni stručnjaci, pa i sam predsjednik Milo Đukanović nedvosmisleno su potvrdili da Crna Gora želi s pozicije suverene i samostalne države pregovarati sa Srbijom o nekim zajedničkim funkcijama u svojevrsnoj uniji. </p>
<p>U crnogorskim primjedbama se ističe, uz ostalo, da SRJ ne može postati članicom UN-a jer njena vlast ne kontrolira cjelokupan teritorij, s obzirom na to da crnogorske vlasti imaju potpunu kontrolu u Crnoj Gori, te da je jedina spona sa saveznom državom nazočnost Vojske Jugoslavije i kontrola leta. Unatoč demokratskim ponudama Beograda da se o budućnosti zajednice ili o njenom prestanku može postići demokratski dogovor, jasno je da će otpor odvajanju Crne Gore biti sve veći. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>SRJ može u SEI kad se potvrdi demokratski razvoj </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - U Budimpešti je u petak održano jesensko zasjedanje Parlamentarne skupštine Srednjoeuropske inicijative, na kojem su sudjelovala izaslanstva parlamenata 14 zemalja članica te regionalne organizacije. Hrvatski državni sabor predstavljali su zastupnici Ivo Škrabalo i Tibor Santo, te Lavoslav Torti, tajnik izaslanstva, priopćeno je iz Sabora. U zaključnom dokumentu Skupština SEI-ja »izrazila je priznanje za napredak koji je Hrvatska postigla nakon parlamentarnih i predsjedničkih izbora«. Skupština SEI-ja bez primjedaba je prihvatila stav da je SRJ samo jedna od sljednica nekadašnje SFRJ. Naglašeno da je potreban individualni pristup svake od država sljednica u SEI. Svojim vladama parlamentarci SEI-ja ponudili su da razmotre uključivanje Jugoslavije kao punopravnog člana Inicijative čim se demokratski razvoj u toj zemlji pokaže kao nezaustavljiv.</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>NATO: OVK bi trebao podnijeti poraz </p>
<p>BRUXELLES, 30. listopada</p>
<p> - NATO se nada da će kosovski »iznenađujuće normalni« izbori biti popraćeni mirnim prijenosom vlasti, odnosno da će bivši gerilci predati mjesnu vlast umjerenim političarima koji su pobijedili na izborima, saznaje se u ponedjeljak u Bruxellesu. »Izbori su doista bili vrlo dobri, bio je velik odziv, bez incidenata... To su bili doista iznenađujuće normalni izbori«, rekao je dužnosnik NATO-a. »Sljedeće je pitanje miran prijenos vlasti. U mjestima u koja je prošle godine Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) došla na vlast, morat će se maknuti. Ako su demokrati, moraju pokazati da mogu dostojanstveno podnijeti poraz«, dodao je.</p>
<p> Službeni rezultati kosovskih mjesnih izbora, održanih u subotu, očekuju se tek u utorak kasno. No, Ibrahim Rugova, vođa Demokratskog saveza Kosova (LDK), već je proglasio premoćnu pobjedu nad Demokratskom strankom (PDK) Hashima Thaqija. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Bespoštedne promidžbene poruke uoči izbora u BiH</p>
<p>Gotovo svi se slažu da su upravo ovi izbori najvažniji nakon 1990. godine i da će od njih ovisiti budućnost BiH za mnogo dulje vremensko razdoblje nego što će trajati mandat izabranih dužnosnika</p>
<p>SARAJEVO, 30. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Kampanja pred opće izbore koja bi u BiH trebali biti održani 11. studenoga možda je i »najprljavija« u posljednjih deset godina otkako se u ovoj zemlji održavaju višestranački izbori. Gotovo svi se slažu da su upravo ovi izbori najvažniji nakon 1990. godine i da će od njih ovisiti budućnost BiH za mnogo dulje vremensko razdoblje nego što će trajati mandat izabranih dužnosnika! </p>
<p>U Federaciji BiH očekuju se možda i najveće promjene. Prvi put, uz snažnu podršku međunarodne zajednice, SDP BiH Zlatka Lagumdžije ima šansu ugroziti monopol dviju vladajućih nacionalnih stranaka, SDA i HDZ. Rezultati općinskih izbora 8. travnja pokazali su trend uspona Socijaldemokrata, prije svega u dijelovima zemlje gdje su Bošnjaci većinski narod, a istraživanja trendova raspoloženje birača koje je proveo Nacionalni demokratski institut također pokazuju da su glasači manje nego prije zainteresirani za isključivo nacionalne sadržaje. No, još uvijek je krajnje neizvjesno hoće li Lagumdžija nakon 11. studenoga imati dovoljnu većinu da sa svojim »satelitima« samostalno formira vladu te da, u slučaju da dobije većinu među Bošnjacima, iz kabineta istisne predstavnike HDZ-a, stranke koja će prema istraživanjima dobiti većinu glasova Hrvata, a s kojom ne želi dijeliti vlast. </p>
<p>Svaki glas na izborima 11. studenoga mogao bi stoga biti veoma bitan. Zato se u kampanji ne biraju sredstva. A možda više nego bilo što drugo, »rat plakatima« i predizborni slogani oslikavaju političku situaciju u BiH desetak dana pred izjašnjavanje birača. Najzanimljivije je ono što su učinili u HDZ-u, SDA-u i SDP-u, te u Misiji OESS-a koja se opet prilično otvoreno stavila na stranu oporbe. </p>
<p>HDZ je svojim »crno-bijelim« plakatom »Opredjeljenje ili istrijebljenje« izazvao burne reakcije. U stranačkom su stožeru očito smislili spomenutu poruku ciljajući na neodlučne glasače. Apstinencija birača je, naime, na lokalnim izborima bila posebno izražena u područjima gdje je hrvatski narod većinski i gdje tradicionalno HDZ uživa najveću podršku. Plakat »Opredjeljenje ili istrijebljenje« naišao je na gotovo nepodijeljene kritike među oponentima ove stranke, a Ivan Lovrenović, jedan od najutjecajnijih oporbenih društvenih komentatora kazao je da »mozak koji je mogao smisliti ovakvu marketinšku poruku doista je moguć samo u HDZ-ovoj »školi« primitivnog monizma, plemenske ksenofobije i iste takve pljačkaške nezasitnosti«. </p>
<p>Ipak, rezultat je postignut čemu je pridonijelo i novo OESS-ovo izborno pravilo o načinu izbora zastupnika u domove naroda na entitetskoj i državnoj razini. Stratezi HDZ-ove kampanje procjenjuju da bi odaziv hrvatskih glasača mogao biti izuzetno velik, možda veći od 80 posto, od čega HDZ računa dobiti lavovski dio glasova. SDA je također svoju kampanju fokusirala na nacionalne sadržaje. Najzanimljiviji plakat »Svi su svoje odabrali, a Vi?« očito aludira na to da Hrvati i Srbi još uvijek većinom glasuju za nacionalne stranke, dok se Bošnjacima nudi nekakva maglovita multietnička alternativa. </p>
<p>Taj plakat, kao i onaj sa sloganom »Nadglasajmo nepravdu i laž« oštro su napadnuti iz oporbenih krugova, a zanimljivo je da se bura podigla i oko plakata »Za Sarajevo, lijepo kao Sarajke«. Zgodna novinarka sarajevske televizije koja se kao model pojavila na ovom plakatu suspendirana je s posla, zbog čega je SDA uputila oštar prosvjed. Najsporniji »promidžbeni uradak« iza kojeg očito stoji SDA ipak je parodija na SDP-ov plakat »SA NAMA«. SDP se, naime, očito računajući da će veliki dio birača glasovati po načelu »protiv sada vladajućih« odlučio za spomenutu dosta neutralnu poruku s ili bez fotografije svoga lidera Zlatka Lagumdžije. Glavna poruka na plakatu-parodiji, oko kojeg se diglo dosta prašine, ispisana je ćiriličnim pismom: Hoćemo li to nazad SA NJIMA, i ilustrirana Lagumdžijinom karikaturom. </p>
<p>OESS se također na svoj način uključio u predizbornu kampanju. Na općinskim izborima poruka plakata bila je »Glasujte za promjene«, ovoga puta ista poruka nudi se u glazbenoj formi: Izborna pjesma »Zgrabi svoju sreću«, sa stihovima »Zašto uvijek istu pjesmu sviraš, kad možeš da biraš« više-manje je otvoreni poziv biračima da glasuju protiv sada vladajućih stranaka. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Počelo suđenje zapovjedniku fočanskog zatvora</p>
<p>DEN HAAG, 30. listopada</p>
<p> - Suđenje zapovjedniku Kazneno-popravnog doma »Foča«, u kojem je od 1992. do 1994. bilo zatočeno i mučeno stotine Muslimana, započelo je u ponedjeljak pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije. Milorad Krnojelac optužen je po zapovijednoj odgovornosti za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. On je, prema navodima optužnice, dnevno izrađivao popise zatočenika koje su mučili i mlatili zatvorski stražari batinama, kundacima, noževima i raznim alatom. </p>
<p> Njemačka tužiteljica rekla je na početku suđenja da je u vrijeme dok je taj bivši učitelj matematike bio zapovjednik zatvora, u KP domu bilo zatočeno tisuću nesrpskih muškaraca. »Zatočenici su bili premlaćivani, izloženi arbitrarnim kaznama, zlostavljanju, prisilnom radu, a u nekim slučajevima i smrti«, istaknula je Hildegard Uertz-Retzlaff. »Mnogi zatočenici naprosto su nestali nakon što su odvedeni na ispitivanje. Zatočenici su premlaćeni nakon dolaska. Premlaćivani su na putu do kantine i na izlasku iz nje. Mlaćeni su jer im je to bila kazna za manje povrede proizvoljno uvedenih zatvorskih pravila, mlaćeni su zbog odmazde za srpske gubitke na bojištu... I konačno, mlaćeni su bez ikakvih očiglednih razloga«, ustvrdila je. Krnojelac (60) bezizražajno je sjedio dok je tužiteljica iznosila optužnicu. U prvom pojavljivanju pred Sudskim vijećem izjasnio se da se ne osjeća krivim. Njega su u lipnju 1998. u Foči uhitili pripadnici SFOR-a. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Ponovno prijedlog o Mostaru kao glavnom gradu Federacije BiH</p>
<p>MOSTAR, 30. listopada</p>
<p> - Dvije godine nakon što je aktualni bosansko-hercegovački šef diplomacije Jadranko Prlić iznio ideju o Mostaru kao glavnom gradu Federacije, ta je ideja iznova aktualizirana proteklih dana na međunarodnoj gospodarskoj konferenciji u Mostaru, kao i prigodom posjeta Richarda Holbrookea gradu na Neretvi. Na gospodarskoj konferenciji u Mostaru tu je ideju posebice podržao gradonačelnik Mostara Safet Oručević, govoreći o Mostaru kao »središtu kantona, Mostaru kao glavnom gradu Federacije BiH, europskom gradu, regionalnom, privrednom i trgovačkom središtu«. Pridružio mu se u svome izlaganju i dr. Jadranko Prlić, upozorivši (i) kako se Mostar marginalizira na uštrb drugih gradova koji su već dobili status političkih, ekonomskih, pa i administrativnih središta. </p>
<p>Prigodom prošlotjednog posjeta Mostaru i Richard je Holbrooke bio u određenom smislu »na tragu« oživljavanja tih ideja, pokrenuvši inicijativu o preseljenju Vlade Federacije BiH u Mostar. Prlić tvrdi, pozivajući se na iskustva tranzicijskih zemalja, kako biti glavnim gradom »jest velika prednost«. Bivši visoko rangirani dužnosnik HDZ-a promičući ideju o Mostaru kao glavnom gradu Federacije BiH i govoreći o gradu na Neretvi kao »jedinom istinski multietničkom gradu u regiji« nije, međutim, propustio prigodu optužiti vladajuće stranke da je »ovdje na suicidan način odbijena ideja o Mostaru kao glavnom gradu Federacije BiH«. A da toga nije bilo, tvrdi nadalje Prlić, Mostar bi mogao postati federalna ili čak regionalna prijestolnica u trilaterali BiH-Hrvatska-Italija te igrati ulogu Strasbourga ili Bruxellesa.</p>
<p>Da je ideja o Mostaru kao glavnom gradu ipak još uvijek živa govore i neke izjave mostarskog gradonačelnika Safeta Oručevića za Oslobođenje. On kaže da se o preseljenju federalne prijestolnice iz Sarajeva u grad na Neretvi itekako razmišlja u Gradskoj upravi Mostara. A BiH u budućnosti Oručević vidi kao jaku državu sa sjedištem u Sarajevu te Mostar i Banja Luku kao glavne gradove regije Federacije i Republike Srpske. Sarajevo kao glavni grad i BiH i Federacije ima(lo) je, tvrdi Oručević za posljedicu »stvaranje asimetrične države«, čime je odaslana poruka da je Republika Srpska neki odsječeni teritorij i država.</p>
<p>Iako je Oručević i visoki dužnosnik SDA, on se na cijeli slučaj osvrće isključivo u ulozi gradonačelnika Mostara, spominjući u svemu tek ulogu Gradske uprave. SDA o svemu još šuti, a novih reakcija na ideju o Mostaru kao glavnom gradu Federacije nema ni iz HDZ-a BiH. Inače, posljednja stajališta HDZ-a o »slučaju glavni grad« bila su vezana za inicijativu te stranke za premještanje glavnog grada Federacije iz Sarajeva u Travnik.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Talijanski Veneto želi vlastitu vanjsku politiku</p>
<p>RIM, 30 listopada (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - Nakon višemjesečne rasprave o federalnim reformama u Italiji, Odbor regije Veneto je bio prvi koji je predstavio nacrt Statuta regije koji bi trebao proći raspravu i odobrenje na Regionalnom vijeću. U tom nacrtu što ga je predstavio guverner Veneta Giancarlo Galan traži se potpuna autonomija regije u odlučivanju o zdravstvu, školstvu, planu imigracije, a ide se i tako daleko da se zahtijeva i samostalna vanjska politika. Regija bi trebala zadržavati 66 posto regionalnih poreznih prihoda, a ostatak bi ostao državi.</p>
<p>Vlada je odmah odlučno reagirala protiv predloženog nacrta Statuta. Riječi kojima je talijanski ministar za regije Agazio Loiero prokomentirao nacrt Statuta regije Veneto bile su iznenađujuće oštre: »Jugoslavenska drama je započela upravo sa zahtjevima federalnih predsjednika za dobivanje samostalnosti u javnoj sigurnosti i redu kao i u internacionalnim predstavništvima. Potpuna ovlaštenja koje traži predsjednik Giancarlo Galan tužno podsjećaju na atmosferu zveckanja sabljama«,izjavio je ministar Loiero koji se do sada držao po strani u borbi sjevernih talijanskih regija za federalnim reformama. Samim tim je ton i sadržaj njegovih riječi više iznenadio Talijane. Napao je kompletan tekst nacrta Statuta </p>
<p>Ministar za regije Agazio Loiero počinje napad na nacrt Statuta Veneta od pitanja zadržavanja 66 posto poreznih prihoda, što naziva neprihvatljivim. »Ja čvrsto vjerujem u federalizam, ali u solidaran tip federalizma. To znači da treba zajednički odrediti koliki će se postotak ostajati državi za pomoć regijama kojima je pomoć potrebna. Ako Veneto uzme 66 posto poreznih prihoda, što će onda ostati državi? To je egoistična ideja. U tom slučaju bi trebalo zatvoriti 60 bolnica u Calabriji«, izjavio je Loiero u intervjuu listu Corriere della Sera. </p>
<p>Ministar je pobijao jednu po jednu točku Statuta regije Veneta. »Vanjska politika je isključivo kompetencija države; druga stvar su promotivne aktivnosti. Ako Galan želi otvoriti štand u Berlinu, može to napraviti, ali za sve ostale vanjskopolitičke aktivnosti mora se konzultira s vladom i državom.«</p>
<p>Predsjednik vlade Giuliano Amato poručuje iz Bruxellesa: »Ovakvo ponašanje regija, briše opći interes nacionalne zajednice. Galanov nacrt Statuta regije je tipa: ono što je njegovo je njegovo, a o onome što nije njegovo pregovara.«</p>
<p>Ni iz redova desnog centra nije došla masovna podrška Galanovom »pionirskom« nacrtu federalnog modela. Redovi oporbe su se podijelili u ocjenjivanju venetskog nacrta regionalnog nacrta Statuta. Najviše su zabrinuti zbog mogućeg gubitka glasačkog tijela na jugu Italije koji bi bio neposredno oštećen usvoji li se taj prijedlog Veneta. Od Galanovog nacrta ogradile su se oporbene stranke Centar kršćanskih demokrata i Nacionalni savez. »Čini mi se da je Galan malo pretjerao«, izjavljuje Pierferdinando Casini, predsjednik Centra kršćanskih demokrata. Čak i hipernaglašeni federalist Roberto Formigoni, predsjednik regije Lombardija ne podržava predložene točke Venetskog statuta. »Regije ne mogu voditi i vanjsku politiku«, stav je guvernera Lombardije.</p>
<p>Riječi podrške stižu jedino iz redova oporbenih stranaka Naprijed Italijo i Sjeverne lige. Roberto Maroni, zastupnik Sjeverne lige ide tako daleko da tvrdi da je Galanov model federalizma »previše stidljiv«, a ministra Loiera definira kao »posljednjeg branioca staljinizma«.</p>
<p>Očekuju se burne reakcije i žučne diskusije u talijanskom Senatu, 6. studenoga kad započinje rasprava o ustavnim reformama i kad će se odrediti pravila i zakoni za regije, provincije i općine u Italiji.</p>
<p>Sanja Mihaljinac</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Askar Akajev ponovno predsjednik Kirgistana</p>
<p>BIŠKEK, 30. listopada</p>
<p> - Kirgistanski predsjednik Askar Akajev dobio je novi mandat na predsjedničkim izborima, izjavio je u ponedjeljak čelnik Središnjeg izbornog povjerenstva. Međutim, navodi o namještanju izbora mogli bi baciti sjenu na izbore u Kirgistanu, koji je nekoć bio smatran najliberalnijom bivšom sovjetskom državom u regiji. </p>
<p>Prema prebrojanim podacima sa svih osim 30 birališta od ukupno 2085, Akajev, koji je na čelu zemlje od 1990. dobio je 74,3 posto glasova. To je puno više od potrebnih 50 posto plus jedan glas i stoga neće biti drugog kruga izbora. Omurbek Tekebajev, potpredsjednik gornjeg doma parlamenta, na drugom je mjestu s 13,89 posto, a treći je industrijalac Almazbek Atambajev sa 6,04. Izbori su proglašeni važećima unatoč otkrivenim nepravilnostima. Ured tužitelja u Biškeku je priopćio da je pokrenuta istraga nakon što je u glasačkoj kutiji na jednom biralištu u glavnom gradu pronađeno 700 glasova viška u odnosu na broj ljudi koji su tamo glasovali. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="59">
<p>Treba li Trgu Hrvatskih velikana, dati ponovo ime Trg žrtava fašizma?</p>
<p>Prema napisu u Vjesniku od 24. listopada »Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova Gradske skupštine grada Zagreba, podržao je na sjednici u ponedjeljak prijedlog za preimenovanje Trga hrvatskih velikana u Trg žrtava fašizma. Tim se činom prijedlog, nakon punih deset godina, šalje pred vijećnike Gradske skupštine koji bi na jednoj od sljedećih sjednica trebali donijeti konačnu odluku«.</p>
<p>U javnom tisku moglo se pročitati da su mnogi građani protiv vraćanja imena trgu u »Trg žrtava fašizma«, a mnogi traže da ako se imenuje jedan trg tim imenom, onda se također mora u Zagrebu imenovati jedan trg i »Trgom žrtava komunizma«, čije su žrtve bile veće nakon rata, od onih počinjenih po ustašama za vrijeme rata. Kad se danas sa strane sadašnjih antifašista postavlja zahtjev za vraćanjem naziva »Trga žrtava fašizma« - koji je prije deset godina prozvan »Trg hrvatskih velikana« - treba se zapitati da li su u međuvremenu spoznate neke nove okolnosti i činjenice, koje mogu utjecati na opravdanost takvog zahtjeva. Po mom mišljenju te nove činjenice su spoznate i pošto sam ja jedan od sudionika tih spoznaja, smatram se indirektno pozvanim da ih ovdje javno iznesem.</p>
<p>Jedna od tih spoznaja je ustanovljenje da je 1,706.000 žrtava rata, prijavljenih Međunarodnoj reparacionoj komisiji 1946. godine, bila je samo jedna gruba procjena, koja je trebala pokazati veličinu narodno-oslobodilačke borbe i s ciljem dobivanja velikih reparacija. Međutim, kasnije nakon popisa preživjelog stanovništva 1948. godine i izvršenih istraživanja mojih i drugih autora, ustanovljeno je da stvarni broj žrtava rata za cijelu predratnu Jugoslaviju može iznositi svega oko jedan milijun, proizlazi da je višak žrtava od 700 tisuća neosnovano pripisivan umorenima u Jasenovcu! Prikrivanjem istine sve do prije 10 godina, poslijeratni antifašist, zajedno s najvišim rukovodstvom vlade SFRJ, na čelu sa Titom, ogriješili su se tijekom svog dosadašnjeg djelovanja u primjeni osnovnih moralnih principa. Stoga se i sadašnji njihovi zahtjevi trebaju razmatrati u jednom drugom ozračju.</p>
<p>Kad se popisom Zemaljskih i Pokrajinskih komisija za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača 1946. godine, te popisom stanovništva 1948. godine i posebno popisom učinjenim na zahtjev Njemačke vlade ustanovilo, da je ukupan broj izgubljenih života znatno manji, nego je službeno prijavljen Reparacionoj komisiji u Parizu, bila je službena, a i moralna dužnost vrha jugoslavenskih vlasti, da se već tada ispravi broj, to tim više što je Njemačkoj saopćen broj popisa i stoga otpala mogućnost dobivanja povećanih reparacija. Sa Willy Brandtom pregovarao je osobno Tito i on je morao biti svjestan da se taj povećani brojem žrtava od oko 700 tisuća pripisuje Paveliću, ali i cijelom hrvatskom narodu, ne samo u unutrašnjosti, nego i u cijelom svijetu. Nažalost, ništa nije poduzeto da se to ispravi, već dapače cijeli državni aparat je činio mnogobrojne manipulacije - dakako uz znanje i vrhovnih političkih faktora CK Jugoslavije i Hrvatske - da se ona prvotna procjena zadrži kao službena, a Tuđman koji je objavio podatke tog popisa za Hrvatsku, je bio progonjen.</p>
<p>Da je tada, još 1964. godine, ukupno broj žrtava sveden na jedan milijun, tada ne bi bilo moguće da se još za Titovog života zapiše u Muzeju Revolucije u Zagrebu ubojstvo od 500-600 tisuća u Jasenovcu, a u Muzeju u Jasenovcu i Beogradu 700 tisuća, a poslije njegove smrti i preko jedan milijun. Tada ni SANU (Srpska akademija nauka i umetnosti) ne bi mogla tvrditi, pa ni Milošević, vjerojatno ne bi došao na vlast - a svakako ne bi mogao tvrditi da mora zauzeti područja gdje žive Srbi, zbog genocidnosti Hrvata i opasnosti za njihov život, pošto je u Jasenovcu stvarno ubijeno najviše oko 50 tisuća Srba, 13 tisuća Židova, 12 Hrvata i 10 tisuća Roma. A najgore je to, da je u svjetskim publikacijama zabilježeno umorstvo od najmanje 600 tisuća Srba i da se danas hrvatski narod smatra jednim genocidnim narodom. Da se ti podaci osvježuju, brine se dr. Milan Bulajić, direktor Muzeja genocida u Beogradu, a bio je primljen i u Haaškom sudu koji, vjerojatno, ove objede smatra istinitim - i one imaju utjecaja na njihove sudske odluke - sudeći po slučaju Blaškić! Nažalost, za ovaj najgori mogući ugled Hrvata u svijetu, u najvećoj mjeri snosi Hrvat Josip Broz Tito, ali i komunistička partija i cijeli državni establišmen SFRJ! Ja želim ovdje izjaviti da sam sa strane organizacije Saveza boraca Hrvatske naišao na suradnju u ustanovljenju stvarnih gubitaka, i da mi je predsjednik SAB gospodin Ivan Fumić preuzeo trideset mojih knjiga o gubicima u Drugom svjetskom ratu - na engleskom i francuskom jeziku - odaslao Antifašističkim organizacijama u drugim zemljama. Međutim, smatram da i SAB mora iskreno priznati, da za to razdoblje do 1990. snosi jedan dio krivice za obmanjivanje javnosti o žrtvama rata.</p>
<p>U pogledu Titovog vođenja državne unutrašnje politike, zbog povijesne istine mora se reći slijedeće. Sasvim je sigurno da je Tito u 40 godina na prostorima Jugoslavije, prvo kroz narodnooslobodilačku borbu 1841-1945. - koje sam i osobno bio suučesnik - odigrao najvažniju ulogu u pobjedi nad fašističkim snagama i pripojenju Istre i otoka Hrvatskoj. On je uspio mobilizirati većinu jugoslavenskih naroda na osnovi Proklamacije AVNOJ-a, da će narod nakon završetka rata, slobodno izabrati svoju vlast - pa se to razdoblje može nazvati antifašističkim, ali ne i razdoblje 1945-1949. u kojem je oko 10 posto komunista, koji su učestvovali u NOB-u i NOP-u, nakon što je Beograd oslobođen X. 1944., pomoću ruskih i bugarskih snaga, izbornim manipulacijama, komunisti preuzeli potpunu vlast i uveli najrigidniji staljinistički režim vladanja po ugledu na ruski, ne možemo nazivati antifašističkim. Nakon 1950. rigidnost je ublažena, ali je cijeli društveni, uključujući i vjerski život u zemlji bio podređen normama komunističkog sistema.</p>
<p>Dr. Puhovski je prigodom promocije KNJIGE O TITU Jaspera Ridleya 29.9. o.g. istaknuo da je »Tito zaslužan da je 40 godina njegovog vladanja bilo najduže razdoblje u ovom stoljeću bez ubijanja na ovim prostorima«, a zaboravlja da je odmah iza rata u Sloveniji uz Austriju, ubijeno oko 50 tisuća razoružanih Hrvata i civila i oko 10 tisuća Slovenaca, svakako sa znanjem i odobrenjem maršala Tita. Po mom istraživanju do popisa stanovništva 15.3.1948. ubijeno je oko 5,5 tisuća Hrvata u individualnim čišćenjima. U kasnijim čišćenjima, te u svezi s Informbirom na Golom otoku i ostalih političkih nepodobnih, kod akcije »Hrvatskog proljeća« i drugima do 1980. ubijeno je oko 40-50 tisuća, većinom Hrvata. Dakle, može se uzeti da je za Titove vladavine ubijeno oko 100 tisuća ljudi, ne računajući ratne žrtve, tj. više nego što je ubijeno u Jasenovcu!</p>
<p>Prema tome, zbog nedjela počinjenih državnom zaštitom krive procjene žrtava Drugog svjetskog rata, zabranom objavljivanja izvršenih popisa da bi se došlo do istinitog broja žrtava rata, na osnovi kojeg u zemlji i u svijetu pala velika ljaga na hrvatski narod, kao genocidan, te ubojstvom u mirnodopskom razdoblju, oko 85 tisuća Hrvata i oko 15 tisuća Slovenaca i drugih nacionalnosti, mislim da antifašizam stečen borbom svih jugoslavenskih naroda, što se tiče hrvatskog naroda, u svom čistom smislu u Hrvatskoj nije niti postojao do 1990., a u blažoj rasudbi, može ga se ocijeniti kao defektan ili nedosljedan. Posebno stoga, što on ne priznaje da su komunističke žrtve velike i najvećim dijelom neopravdane, te smatra da nema opravdanja za imenovanje jednog trga koji bi se nazivao »Trg žrtava komunizma«.</p>
<p>Sama činjenica da je od 1950. do 1990. postojao na trgu gdje je izgrađen Meštrovićeva galerija i da je u njoj postojao Muzej revolucije, uzimajući u obzir što je u ovom napisu rečeno, ne daje moralno pravo da se ponovno prozove »Trg žrtava fašizma«, to tim više što se od tog trga povezuju četiri ulice koje nose naziv hrvatskih vladara!</p>
<p>Zato smatram, da je najbolje rješenje, da naziv trgu ostane »Trg hrvatskih velikana«, a da se za »Trg žrtava fašizma« i za »Trg žrtava komunizma« pronađu druge lokacije, možda najbolje u novim predjelima našeg grada!</p>
<p>Ing. VLADIMIR ŽERJAVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>U buci je teško razgovarati ali to je jedini način da se ona ukloni</p>
<p>Odgovor Igoru Ratkoviću, započet ću ponešto promijenjenim savjetom Wittgensteina. »Ono u čemu se ne možemo sporazumjeti, moramo prevladati razgovorom« ("Vjesnik", 23.10.). Ali i pitanjem kako su brojali stari Hrvati? Kako broje danas, a kako broje njegovi suvremeni znanstvenici, političari i često pisci u sredstvima javnog priopćavanja?</p>
<p>Pri pripremi odgovora imao sam velikih teškoća. Umjesto dva jasna odgovora, poduži tekst s naglaskom na mojoj sporednoj primjedbi. Zbog čitateljstva moram ponoviti što sam napisao u svom tekstu od 9. listopada. Primijetio sam da rečenica »Tehnologija je nastavak biološke evolucije, drugim, tehničkim sredstvima« po mojem mišljenju nije dovoljno precizna. Prvo, da za ovaj slučaj manje važno što je upotrijebljena riječ tehnologija, gdje po mojem mišljenju treba pisati tehnika. Drugo, što mi se činilo važnijim jeste nesuglasnost tvrdnje da je tehnika (po I. R. tehnologija) nastavak biološke evolucije. Da taj iskaz nema uporišta u razvoju čovjeka i tehnike opširno sam obrazložio.</p>
<p>U svom odgovoru Igor Ratković je stavio naglasak na definiranje pojmova tehnike i tehnologije. Izbjegao je odgovor je li razvoj čovjekove, umjetne tehnike započet pred 2,5 milijuna godina prethodi biološkom razvoju ili ne. Bez obzira koliki je bio gradijent ubrzanja, po njegovu mišljenju, malen do nezamjetljivosti. Naveo sam naime da je gotovo dva milijuna godina vladala »tehnička dosada«.</p>
<p>Za nastavak odgovora "posudit" ću si uvod iz vlastitog teksta koji će biti objavljen u nedefinirano vrijeme. Naime tehnički časopis za kojeg sam ga napisao, ubraja se u one koji su pred isčeznućem. Ako ih ne spasi najavljena reindustrijalizacija zemlje ("Vjesnik", 23. 10).</p>
<p>»Za razliku od mnogih drugih koji su brojali jedan, dva, puno, stari Hrvati su oduvijek brojali jedan, dva, tri. Time su naglašavali da njeguju svoj jezik i precizno izražavanje. Zato tako i danas broje suvremeni Hrvati. Međutim suvremeni hrvatski znanstvenici suočeni nužnošću objavljivanja na stranim jezicima, a od njih učeći političari i novinari broje jedan, dva, tehnologija. A mnogi ponovno jedan, dva, puno«.</p>
<p>Dakle ponovno smo na riječi tehnologija. Preopterećena i zahvaljujući pretežno engleski pišućim autorima koji žive od hrvatskog poreznog novca, poprima sva moguća značenja. </p>
<p>Upravo iskaz »suviše tehničko da bi se imenovalo« s primjerom loše uporabe riječi tehnologija u slučaju "Windows NT", dokazuje tvrdnju da ipak "Nije sve tehnologija" ("Vjesnik, Danica, 18. prosinca 1993.). Vjerujem da bi bio zanimljiv, makar diplomski rad o uporabi riječi tehnologija u "Vjesniku", osobito u rubrici "Znanost". Znajući za "Raznoznačnost naziva tehnika i tehnologija" (Mehanizacija šumarstva, 23(1998)3-4, 157-162.) usputno sam primijetio da bih u spomenutom iskazu trebalo pisati tehnika a ne tehnologija. Zašto? Zato što temeljnom uporabom riječi tehnologija smatram kao označitelja za znanost. To proizlazi iz većine hrvatskih i njemačkih definicija tehnologije. Analizira li se iskaz »Tehnologija (znanost u čemu se oba Igora slažu) je nastavak biološke evolucije, drugim, tehničkim sredstvima«, uočava se tvrdnja da je jedna znanost nastavak razvitka jednog područja, u ovom slučaju razvitka Prirode. Takva tvrdnja nema uporišta ni u tekstu Igora Ratkovića. On je naime definirao »tehnologiju kao sistematiziranu primijenjenu znanost koja se razvija na načelu rezultantnosti« (23.10.).</p>
<p>Navedena definicija je vrlo zanimljiva, ali autor nije naveo njezin izvor. Može li se ta definicija pripisati njemu. Dobrodošao prilog brojnim definicijama tehnologije. Ali ova definicija je svjetlosnim godinama udaljena od prve izvorne definicije tehnologije iz 1777. godine. Tada je njemački znanstvenik i sveučilišni nastavnik, Johann Beckmann uveo pojam tehnologija. Beckmannova definicija glasi: »Tehnologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti tehnike, gospodarstva i društva«. Za ovog autora do sada apsolutno najbolja i najsveobuhvatnija definicija vršne znanosti materijalne kulture.</p>
<p>I time valja privesti kraju ovu raspravu. Zainteresirano čitateljstvo se upućuje da argumente o uporabi termina tehnika i tehnologija među ostalim potraži i u spomenutim člancima. Međutim valja ipak za najširu javnost što prije pripremiti tekst "Tehnika je pravi podskup kulture". Nisu samo sporni termini tehnika i tehnologija.</p>
<p>Nerazumijevanje koje proizlazi iz brojanja jedan dva i najčešće puno, vodi do snažnih šumova u komunikaciji koji rezultiraju bukom. U buci je teško razgovarati ali to je jedini način da se ona ukloni. Zato kada postoji nerazumijevanje treba razgovarati, a ne povlačiti se u tišinu. Posebno kada se radi o tako važnim i učestalim pojmovima kao što su to kultura, tehnologija i tehnika.</p>
<p>Igor ČatićZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Stare boljke hrvatskog turizma</p>
<p>Pričalo se ovih mjeseci o turističkom bumu! Bit će love! Radovali su se lokalni turistički radnici. Ali, ovo ljeto u turističkoj Hrvatskoj bilo je ipak bljedoliko. Brbljivi, otužno šarmantni turistički djelatnički raj. Ali, do modernog turističkog raja još je dug put. Veliki panoi, krasne fotografije sa zalazećim suncem i napetim jedrima! Gledajući to, dojmovi su beznačajno. Suvremeni turist nije sladonjavi romantičar. Sve je važnija ona druga strana medalje. Ni čovjek se ne ocjenjuje samo po fizičkom izgledu. Moramo upoznati i duh, unutarnju strukturu, da bismo mogli dati pravu ocjenu o čovjeku. </p>
<p>U filozofiji modernog turizma rađa se iluzija o stvaranju raja na zemlji. Suvremeni čovjek čezne za takvim nestvarnim rajem. On nakratko, želi odbaciti teret civilizacije, osloboditi se sredine u kojoj vlada bešćutan, hladan odnos, bez snažnih emocija. Čovjek treba živjeti život i u snovima. Nisu mi dragi oni koji žive život isključivo u realnom svijetu. Ja govorim o turizmu. Zaključujem da turistički radnik mora imati dušu pjesnika, a razum veoma poslovnog čovjeka. Ako turistički djelatnik nema duha, on neće moći stvarati iluziju ljepote svijeta. To je turizmu potrebno, bez toga on je gotovo besmislen. Takvih turističkih radnika u hrvatskom turizmu ima premalo. </p>
<p>Kada se govori o hrvatskom turizmu ne smije se zaboraviti potreba za razvitkom kontinentalnog turizma. Tu su neiscrpne mogućnosti. Nedavno sam bio u Ogulinu. Taj ogulinski kraj je čudesan. Pored čistog zraka i čistih voda, ono što me posebno impresionira u tom gradu je kanjon Dobre koji se uvlači u staro jezgro grada gdje završava s ogromnom špiljom, ulaze u ogulinsko podzemlje, dugo 17 kilometara. Tu je i vrlo atraktivan most preko kanjona. Po svemu tome Ogulin je vjerojatno jedinstven grad na svijetu. Sve bi to bilo izazovno za turiste. Očito, nema pravih ideja, iako je turistička zajednica veoma aktivna. </p>
<p>Nedavno sam bio u Key Westu, gradu na istoimenom otoku, najjužnijem kopnu SAD. U ovom gradu punom palmi i vječito ugodne klime sve je u službi turizma. Mnoštvo trgovina s istaknutim jeftinim cijenama majica na kojima piše pozdrav iz Key Westa, zatim brojne galerije, muzeji, kuće u kojima su živjeli istaknuti ljudi (razgledanje kuće u kojoj je živio Hemingway naplaćuje se 15 dolara) - turistički je atraktivna i najstarija kuća, u kojoj se može vidjeti europski stilski namještaj iz proteklih stoljeća. Prolaznici su me srdačno pozdravljali, nasmijani. Na ulazu u grad piše: Dobro došli u raj! Svidio mi se Park statua, u staroj gradskoj jezgri. Tu na nevelikom prostoru ima tridesetak statua ljudi zaslužnih za ovaj grad. Ispod svake biste je ploča s opširnom biografijom. Ondje je uvijek puno turista. Oni pažljivo čitaju i na neki način upoznaju se s poviješću ovoga grada. Ne bi li ovakav prostor mogao imati Split i Zagreb, na primjer.</p>
<p>DRAGO KUČINIĆSplit</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Došlo je do nesporazuma s novinarima, zbog čega nam je žao</p>
<p>Molimo da u skladu s čl. 31. i 35. Zakona o javnom priopćavanju (NN br. 83/96) objavite ispravak informacije objavljene u članu »Novinari 'poljubili vrata'« u Vjesniku od 29. listopada 2000., str. 7. u sljedećem tekstu:</p>
<p>U članku »Novinari 'poljubili vrata'« objavljenom u Vjesniku od 29. listopada 2000. godine na stranici 7. uz uskličnik, povodom otkazivanja radionice Hrvatskoga pravnog centra za saborske izvjestitelje o ustavnim promjenama, piše: »Navodno su organizatori dvojicu novinara, koji su zapravo htjeli javiti da ne žele sudjelovati u radu tribine, obavijestili da se ona neće održati jer nema interesa. No, primjerice, novinari Vjesnika i Večernjeg lista koji su željeli izvještavati s tog skupa, nisu imali taj »privilegij«.</p>
<p>Iz takve informacije čitateljima Vjesnika je za zaključiti da Hrvatski pravni centar privilegira odnosno diskriminira novinare.</p>
<p>To nije točno.</p>
<p>Hrvatski pravni centar je poziv za sudjelovanje u radu navedene radionice uputio saborskim izvjestiteljima poimence po popisu dobivenom od Hrvatskog državnog sabora, te njihovim redakcijama. Uz poziv priložen je obrazac za odgovor vraćanjem kojeg su pozvani trebali potvrditi sudjelovanje na radionici.</p>
<p>Slanje poziva s obrascem za odgovor uobičajeno je za radne skupove na koje se poziva određeni krug osoba, jer o broju sudionika ovisi i način rada takvog skupa.</p>
<p>Svi novinari koji su poslali odgovor ili na drugi način javili da namjeravaju prisustvovati navedenoj radionici obaviješteni su na vrijeme da se radionica otkazuje.</p>
<p>Stoga je do toga da neki novinari »poljube vrata« došlo isključivo zbog nesporazuma i zbog čega nam je žao, a ne zbog namjere Hrvatskog pravnog centra da neke novinare privilegira, a neke diskriminira.</p>
<p>VESNA GRUBIĆizvršna direktorica HPC-a</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="63">
<p>Odbijeni zahtjevi branitelja »mafijaša« o izuzeću tužitelja, ali suđenje nije počelo! </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - »Podnosimo zahtjev za izuzeće zamjenice županijskog državnog odvjetnika Dunje Pavliček Patak, te zagrebačke županijske državne odvjetnice Višnje Lončar i zamjenika republičkog državnog odvjetnika Slavka Zadnika«, istakao je u ponedjeljak, kako se i najavljivalo, u trećem pokušaju početka suđenja četrnaestorici pripadnika »zločinačke organizacije« u zagrebačkom Okružnom zatvoru, branitelj prvooptuženog Nikice Jelavića, odvjetnik Marijan Svedrović. </p>
<p>Njegovu zahtjevu pridružili su se i svi ostali branitelji i optuženici, osim odvjetnika Milorada Uzelca, koji je preuzeo obranu Miroslava Vukovića-Olia po službenoj dužnosti. Nakon dvosatne stanke, sudac Šćekić, izvijestio je o odluci da se zahtjevi branitelja za izuzećem zamjenika, ujedno i v.d. državnog odvjetnika Slavka Zadnika i županijske državne odvjetnice Višnje Lončar odbijaju, dok će se o izuzeću tužiteljice Dunje Pavliček-Patak odlučiti naknadno. Naime, nakon zahtjeva sastao se kolegij Državnog odvjetništva i odbacio zahtjev za izuzećem Zadnika, koji je pak odbacio zahtjev za izuzećem V. Lončar. Do odluke o izuzeću tužiteljice Pavliček-Patak optužbu će zastupati tužitelji Janjko Grlić i Petar Dragosavac.</p>
<p>U zahtjevu za izuzećem tužiteljice Pavliček Patak branitelji navode da je, uz očitu pristranost, tužiteljica povrijedila zakon prvenstveno zbog »vođenja paralelne istrage« u čemu je njezini nadređeni nisu spriječili. »Velikom broju građana upućivani su pozivi na ispitivanje u svojstvu svjedoka u vrijeme kad je kazneni postupak već počeo. To se nastavilo čak i nakon pravomoćnosti optužnice. Također je inicirala i izvođenje dokaza na nedopušteni način«, obrazlagao je Svedrović zahtjev branitelja i njihovih klijenata. Osim toga, prema njima, došlo je i do manipulacije sa službenom zabilješkom vezanom uz svjedoka broj 1., kao i vrbovanja svjedoka broj 2. koji je odslužio trećinu dosuđene kazne, a ostatak bi mu u slučaju da udovolji zahtjevima optužbe bio oprošten.</p>
<p>»Uz sve to došlo je i do solidariziranja istražnog suca Radovana Ortynskog sa nezakonitim radom zamjenice županijskog državnog odvjetnika. Zbog toga tražimo i izuzeće županijske državne odvjetnice Višnje Lončar, jer nije spriječila takve postupke svoje zamjenice, kao i zamjenika republičkog državnog odvjetnika Slavka Zadnika, kojem zakon nalaže da spriječi način postupanja županijske odvjetnice i njezine zamjenice«, zaključio je odvjetnik Svedrović.</p>
<p>Suđenje je odgođeno do sastanka kolegija Državnog odvjetništva, koje će odlučivati o zahtjevu branitelja, a potom će sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda, kojim predsjeda Ratko Šćekić, donijeti odluku o nastavku glavne rasprave. Tijekom stanke sudac Šćekić je na zamolbu branitelja dopustio razgovor s optuženicima, kako s njihovim odvjetnicima tako i s članovima obitelji. </p>
<p>Nakon identifikacije 13 optuženika koje se tereti za brojne kriminalne radnje, ostalo je otvoreno pitanje ostanka tužiteljice Pavliček Patak u predmetu i očitavanje branitelja optuženih na »novu«, pročišćenu optužnicu.</p>
<p>Tako ni treći put, prvi zbog napuštanja sudnice branitelja, a drugi put tužitelja, u ponedjeljak opet nisu ostvareni formalno-pravni uvjeti da predsjednik vijeća Šćekić počne glavnu raspravu, odnosno da tužitelji počnu sa čitanjem 228 stranica optužnice, kojom se pripadnici »zločinačke organizacije« terete za 35 kaznenih djela, ubojstva, pokušaja ubojstva. dilanja droge, niz djela nasilničkog ponašanja, iznuda, ucjena i napada na službene osobe.</p>
<p>Sudac Šćekić jamči nepristranost porotnika</p>
<p>Odvjetnik Ivan Kern, branitelj Davora Zečevića, u ime branitelja i optuženika zatražio je od predsjednika vijeća Ratka Šćekića, da potvrdi je li upoznat s tri razloga koji su bitni za obranu, a zbog kojih bi suci porotnici možda bili pristrani u ovom postupku. </p>
<p>Naime, obranu je zanimalo jesu li porotnici ili njima bliske osobe ikada bili predmet iznude ili kamatarenja, imaju li u svom bliskom krugu osobe nekog stradalog od droge ili ovisnika, kao i jesu li sudjelovali u radu nekog od represivnih državnih tijela, posebno u razdoblju inkriminiranom prema optužnici. Sudac Ščekić odgovorio je da je u obavljenim razgovorima s porotnicima utvrdio da ne postoji niti jedan od tri navedena razloga za izuzeće bilo kojeg od porotnika.</p>
<p>»Zdenko Lugonjić radio je u Policijskoj upravi zagrebačkoj i vodio je službu operativnog dežurstva, ali nije radio ništa vezano uz ovaj postupak. Nema sumnje u moguću pristranost kod nijednog suca porotnika«, rekao je Ščekić. (V.B.)</p>
<p> Vedrana Bobinac i Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Odbijena žalba zbog puštanja na slobodu B. Tišljara i Š. Grd</p>
<p>ZLATAR, 30. listopada</p>
<p> - Prema riječima županijskog državnog odvjetnika Vladimira Terešaka, izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu odbilo je žalbu Odvjetništva zbog puštanja na slobodu Berislava Tišljara i Štefice Grd, uhićenih prošle srijede. Na slobodu su pušteni nakon saslušanja pred istražnim sucem, na kojem su se branili šutnjom.</p>
<p>Prema obrazloženju, žalba je odbijena jer je od trenutka kaznenog djela, za koje su osumnjičeni, prošlo sedam godina. Naime, Berislav Tišljar (55) i Štefica Grd (43) terete se za šest kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju, te poticanje i pomaganje u kaznenim djelima kojima su oštetili proračun RH za 1.931.000 kuna i Hrvatski fond za privatizaciju za 1,837.804 kune. Berislav Tišljar tom prilikom je za sebe stekao protupravnu imovinsku korist od 1,531.393 kune, a za poduzeće »Tišljar strojevi i dijelovi«, 2,237.415 kuna.</p>
<p>Naime, on je 1993. godine kupio poduzeće »Prvomajska TSD« u stečaju, ali u stečajnu masu nisu bile unesene velike zalihe dijelova i repromaterijala. Prodajom tih zaliha stečena je imovinska korist i tim je novcem otplaćeno poduzeće, što znači da je do poduzeća došao bez ijedne kune vlastita novca. Financijska policija obradila je poduzeće »Tišljar strojevi i dijelovi« 1995. godine, no nalaz je nestao iz Krapine. Prema dobro informiranom izvoru nalaz je pokušao srušiti Franjo Gregurić, no kada mu to nije uspjelo, nalaz je preuzeo tadašnji načelnik Odsjeka za nadzor iz centrale Financijske policije Dinko Zidarević i od tada mu se gubi svaki trag. (Darko Goluban)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Suđenje Kalebićima odgođeno jer Vedrana boluje od akutnog enterokolitisa </p>
<p>SPLIT, 30. listopada</p>
<p> - Za ponedjeljak zakazana glavna rasprava na splitskom Županijskom sudu protiv supružnika Željka (42) i Vedrane (39) Kalebić, njezina brata Ive Buzdovačića (33) i Nikše Roglića (34), optuženima za preprodaju 12 kilograma heroina i pranje novca, odlukom petoročlanog vijeća je odgođena do 20. studenoga zbog izuzetno teškog zdravstvenog stanja Kalebićeve supruge. Prema specijalističkim nalazima splitske Kliničke bolnice, Vedrana Kalebić boluje od akutnog enterokolitisa, koji ju je doveo u tešku dehidriranost. Problem se ne može riješiti jednokratnim infuzijama, neophodno je bolničko liječenje, pa će optužena biti upućena u zagrebačku Bolnicu za osobe lišene slobode. Unatoč tome što je dijagnoza utvrđena još 27. listopada, a optužena je zbog pogoršanja stanja u splitsku bolnicu iz zatvora na Bilicama bila doprećena i 28. listopada u dva sata ujutro, do ponedjeljka joj nitko od nadležnih nije napisao uputnicu za bolničko liječenje. Naime, zatvorski liječnik dr. Mihovil Škomrlj je na službenom putu do četvrtka.</p>
<p>»Užasava me da od 28. listopada nitko ništa nije napravio. Potrudit ću se da do danas od nadležnih dobijete uputnicu«, kazala je predsjednica vijeća sutkinja Spomenka Tonković, koja je u zapisnik unijela da je optuženica »krajnje slaba, jedva stoji na nogama i ne može pratiti raspravu«. </p>
<p>Nakon zaključenja rasprave za riječ se javio prvooptuženi Željko Kalebić, koji je upozorio da se kod njegove bivše supruge sumnja i na hepatitis C, koji se prenosi iglom. »Znate kakvo je užasno stanje u Zagrebu. Jedna igla koristi se više puta. Bilo bi dobro da joj se krv izvadi ovdje«, insistirao je Kalebić, na što je sutkinja odgovorila da to ne odgovara pravilima. </p>
<p>Irena Dragićević</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Tijekom vikenda dva samoubojstva u Zagorju</p>
<p>ZABOK, 30. listopada</p>
<p> - Tijekom vikenda dvije su osobe na području PU krapinsko-zagorske počinile samoubojstvo vješanjem, izvijestila je policija. U Zlataru ispred svoje vikend kuće objesio se Milan Š. (63) iz Zagreba, a u svom gospodarskom objektu u Donjoj Stubici objesio se Slavko G. (72) iz Pustodola.</p>
<p>Tijekom vikenda evidentirano je devet prometnih nesreća u kojima je jedna osoba poginula, jedna je teže, a četiri lakše ozlijeđene. U pet prometnih nesreća evidentirana je samo materijalna šteta. Zbog neprilagođene brzine osobinama i stanju ceste, vidljivosti i svojem psihofizičkom stanju Stjepan Z. (18) iz Lobora u centru Zlatara izgubio je kontrolu nad vozilom marke »škoda«, pa je desnim kotačima zahvatio šljunčanu bankinu i udario u žičanu ogradu pored ceste. Stjepan Z. je pri tome zadobio teške tjelesne ozljede, a lakše su ozlijeđeni putnici I.B. (17) i V.Š. (17) iz Zlatara. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Prijeteći nožem iz benzinske postaje oteo 35.000 kuna</p>
<p>SPLIT, 30. listopada</p>
<p> - U nedjelju oko 21 sat Željan B. (21) iz Splita, uz prijetnju nožem, opljačkao je 35.000 kuna iz Inine benzinske postaje u splitskoj četvrti Kman.</p>
<p> Razbojnik je uhićen, a novac vraćen. Kako doznajemo u splitskoj policiji, odjeven u plavi radni kombinezon i kapom s prorezima za oči, razbojnik je ušao u benzinsku postaju i nožem zaprijetio uposlenicima Zoranu B. (44) i Ivi K. G. (36). Od njih je zatražio da mu predaju novac lupajući šakom po pultu, oštetivši pritom i tastaturu registarske blagajne, otevši plastični umetak s novcem. Nakon pola sata, zatečen je dok je pješačio raskrižjem Varaždinske i Dinarske ulice, a kod njega je pronađeno 8.500 kuna. Pretragom okolnog terena policija je pronašla još 22.000 kuna, a u kontejneru i njegov kombinezon. Nekoliko metara dalje pronađena je i kapa i lovački nož. Kriminalistička obrada je u tijeku. (Irena Dragičević)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>U svađi pokušao ubiti susjeda </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 30. listopada</p>
<p> - U subotu oko 12 sati u naselju Šušnjevci izbila jer svađa između susjeda Ante K. (43) i Marka P. (44) zbog neriješenih međusobnih imovinsko-pravnih odnosa. Nakon toga Ante K. je otišao u kuću i uzeo pištolj cal. 5,6 mm koji je posjedovao ilegalno, te došao u neograđeno dvorište i Marku P. stavio pištolj na sljepoočicu zaprijetivši ubojstvom. Marko P. je rukom odgurnuo Antu K., te u međusobnom naguravanju došlo je do opaljenja prilikom čega je zrno iz pištolja prošlo kroz vestu koju je Marko P. nosio na sebi, ali nije ozlijeđen. Očevid na mjestu ovoga događaja obavili su djelatnici policije. </p>
<p>Zbog pokušaja ubojstva protiv Ante K. policija je podnijela kaznenu prijavu požeškom Županijskom državnom odvjetništvu, a zbog ilegalnog posjedovanja oružja podnijela je i prekršajnu prijavu. (I. F.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>U svađi pokušao ubiti susjeda </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 30. listopada</p>
<p> - U subotu oko 12 sati u naselju Šušnjevci izbila jer svađa između susjeda Ante K. (43) i Marka P. (44) zbog neriješenih međusobnih imovinsko-pravnih odnosa. Nakon toga Ante K. je otišao u kuću i uzeo pištolj cal. 5,6 mm koji je posjedovao ilegalno, te došao u neograđeno dvorište i Marku P. stavio pištolj na sljepoočicu zaprijetivši ubojstvom. Marko P. je rukom odgurnuo Antu K., te u međusobnom naguravanju došlo je do opaljenja prilikom čega je zrno iz pištolja prošlo kroz vestu koju je Marko P. nosio na sebi, ali nije ozlijeđen. Očevid na mjestu ovoga događaja obavili su djelatnici policije. </p>
<p>Zbog pokušaja ubojstva protiv Ante K. policija je podnijela kaznenu prijavu požeškom Županijskom državnom odvjetništvu, a zbog ilegalnog posjedovanja oružja podnijela je i prekršajnu prijavu. (I. F.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="70">
<p>Misiju MMF-a zanima planirani trogodišnji proračun </p>
<p>Predsjednik saborskog Odbora za financije i proračun Jadranko Mijalić pojasnio je da će se trogodišnji proračun moći korigirati rebalansima za svaku godinu / Osvrnuvši se na nacrt izmjena Zakona o HNB-u, prema kojem HNB više ne bi mogla odobravati zajmove državi, niti bi morala upućivati Saboru godišnja izvješća, kazao je kako država može namaknuti potreban novac i bez tih zajmova, ali će problem biti predloženi stupanj neovisnosti te institucije u odnosu na Sabor</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Izvršenje državnog proračuna i njegov rebalans, koji bi uskoro trebao donijeti Hrvatski državni sabor te način i ciljevi donošenja projekcije državnog proračuna za iduće tri godine bile su glavne teme susreta članova Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i predsjednika Odbora Zastupničkog doma za financije i državni proračun Jadranka Mijalića, održanog u ponedjeljak.</p>
<p>Mijalić se susreo s članovima misije MMF-a, u sklopu redovitih godišnjih konzultacija. Misiju MMF-a vodio je njen voditelj Hans Flickenschild, a prisustvovali su i Riccardo Maggi iz fiskalnog sektora, te Gary O' Callaghan, stalni predstavnik MMF-a u Republici Hrvatskoj, priopćeno je iz saborske Službe za odnose s javnošću.</p>
<p> Predstavnike MMF-a posebice je zanimalo na koji će se način izvršavati proračuni, budući da dobar proračun najčešće ovisi o mnogim varijablama i kretanjima na tržištu kapitala, stopi inflacije i proizvodnje, a koje se ne mogu predvidjeti. Također su se zanimali za stav Odbora za financije i državni proračun o nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.</p>
<p>Jadranko Mijalić je pojasnio da će Zastupnički dom glasovati o projekciji državnog proračuna za sljedeće tri godine, koji će se moći korigirati rebalansima proračuna za svaku godinu, a donosit će se i zakoni o izvršavanju proračuna. Također je izvijestio i o osnovnim razlozima za donošenje rebalansa, iznoseći pritom kako je u ovom trenutku bolje zaustaviti provođenje kapitalnih investicija i dalje raditi na smanjenju troškova Ministarstva obrane, kako bi se zaustavio rast nezaposlenosti, te o stanju poduzeća u većinskom državnom vlasništvu.</p>
<p>Osvrnuo se i na nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HNB-u, koji je Vladi uputila HNB, prema kojem centralna banka više ne bi mogla odobravati zajmove državi, niti bi morala upućivati Saboru godišnja izvješća na prihvaćanje, napominjući kako država može namaknuti potrebna sredstva i bez zajmova HNB-a, ali kako će problem biti predloženi stupanj neovisnosti te institucije u odnosu na Hrvatski državni sabor.</p>
<p>Predstavnike MMF-a primila je i potpredsjednica Vlade Željka Antunović. U razgovoru s vođom izaslanstva Hansom Flickenshildom, te Garyjem O'Callaghanom, stalnim predstavnikom MMF-a u Republici Hrvatskoj, kako je priopćeno iz Vladina Ureda za odnose s javnošću, najviše je bilo govora o trenutačnoj situaciji i planiranim koracima koje poduzima i koje će Vlada poduzeti na području mirovinskog sustava, mirovinske reforme i reforme zdravstvenog osiguranja, te na području politike zapošljavanja. U nastavku razgovora bilo je riječi o socijalnom paktu i politici tripartitnog dogovaranja o svim faktorima o kojima ovisi razvitak Hrvatske. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Španjolci će napraviti Strateško-marketinški plan hrvatskog turizma </p>
<p>Hrvatska turistička zajednica će odsad financijski podupirati samo projekte od nacionalnog značenja, dok će za lokalne projekte turističke zajednice i udruge morati naći nove izvore financiranja </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Ukoliko se sredstva iz Državnog proračuna za turizam u idućoj godini povećaju s ovogodišnjih 45 milijuna kuna za dodatnih 20 milijuna kuna, prihod Hrvatske turističke zajednice (HTZ) mogao bi iznositi 144,6 milijuna kuna odnosno 16 posto više nego ove godine. Procjena je to finacijskog plana, kao dijela Programa rada HTZ-a za 2001. godinu, koji je u ponedjeljak predstavljen na sjednici Turističkog vijeća HTZ-a.</p>
<p>Po riječima direktora Glavnog ureda HTZ-a Nike Bulića, Program rada HTZ-a za 2001. godinu pripreman je u suradnji i koordinaciji s turističkim zajednicama gradova i županija, kao i strukovnim udrugama. Osim financijskog, nudi i planove za poboljšavanje općih uvjeta boravka turista u Hrvatskoj kao i kvalitete turističke ponude te program promocije i načina oglašavanja, posebno na međunarodnom tržištu. Turističko vijeće prihvatilo je Program rada za 2001., uz napomenu ministrice turizma Pave Župan Rusković da se u vezi izdavačke djelatnosti kao i informatizacije/internetizacije sustava HTZ-a, najkasnije u roku od mjesec dana održi tematska sjednica, dokad će se i razmotriti pristigle ponude za te sektore.</p>
<p>Turističko vijeće HTZ-a podržalo je odluku o suradnji sa strukovnim udrugama po kojoj se iz fonda HTZ-a više ne bi financirale njihove redovite aktivnosti (poslovanje), nego samo plaćanje članarina međunarodnim udrugama te dijelom izdvajanje sredstava za informatizaciju. Također je odlučeno da će HTZ financijski odsad podupirati samo one projekte koji su od nacionalnog značenja, dok će za lokalne projekte turističke zajednice i udruge morati naći nove izvore financiranja. </p>
<p> Članovi Turističkog vijeća usvojili su i odluku o raspisivanjima natječaja za izbor i imenovanja direktora predstavništva HTZ-a u inozemstvu (u deset već postojećih) kao i novog u Belgiji (Bruxelles). Isto tako podržana je odluka o osnivanju ispostava HTZ-ovih ureda za skandinavske zemlje (u Švedskoj, sa sjedištem u Stockholmu), u Ruskoj Federaciji (u Moskvi) te u Republici Poljskoj (u Varšavi).</p>
<p>Bulić je članove Turističkog vijeća upozao s nedavno potpisanim Ugovorom prema kojem će španjolska turističko-marketinška tvrtka T.H.R. izraditi Strateško-marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje od 2001. do 2005. godine. Prva prezentacija Ugovora bit će ovog vikenda na Plitvicama. </p>
<p>Turističko vijeće HTZ-a podržalo je i odluku o izdvajanju financijskih sredstava podrške HTZ-a od 170 tisuća kuna za uređenje i opremanje ureda Turističke zajednice Grada Vukovara, uvažavajući specifičnu situaciju u kojoj se nalazi taj grad. Prihvatilo je i Izvješće o radu i financijskom poslovanju HTZ-a za prvih devet mjeseci ove godine. Ostvareni ukupni prihod dosad iznosi 105,1 milijun kuna, što predstavlja 84 posto planiranih prihoda, a kako je kazao Bulić, do kraja godine predviđa se ostvarenje cjelokupnog prihoda od 125 milijuna kuna. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Vozači novih Volkswagena, Seata, Škode i Audia dobili mobilno jamstvo</p>
<p>Tom uslugom se vozačima jamči mogućnost nastavka putovanja ako se njihovo vozilo pokvari ili dožive neku drugu neugodnost</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada </p>
<p> - Tvrtka P.Z. Auto, predstavila je u ponedjeljak tzv. Mobilno jamstvo, novu uslugu Volkswagen grupe u Hrvatskoj. Tom uslugom, vozačima automobila marki Volkswagen, Audi, Škoda i Seat, jamči se mobilnost, odnosno mogućnost nastavka putovanja ako se njihovo vozilo pokvari, ili ako dožive neku drugu neugodnost zbog koje moraju prekinuti putovanje. </p>
<p>Mobilno jamstvo vrijedi za sva vozila VW grupe kupljena nakon 1. siječnja 2000., redovito servisirana u ovlaštenim servisima i traje do kraja vijeka vozila, rekao je predstavljajući Program Goran Pihač, voditelj marketinga P.Z. Auta. Izuzeci su gospodarska vozila te vozila MUP-a i HV-a, jer te institucije imaju vlastitu servisnu mrežu.</p>
<p> Pravo na Mobilno osiguranje stječe se kupnjom vozila i pregledom kod ovlaštenog servisera koji unosi pečat Mobilnog osiguranja u servisnu knjižicu. Pečat se obnavlja servisiranjem u ovlaštenim servisima, a vrijedi za sve tehničke kvarove koji uzrokuju nepokretnost vozila ili nesigurnost vožnje. Program mobilnog jamstva primjenjuje se od ponedjeljka.</p>
<p> U slučaju nevolje na putu, vozač vozila osiguranog mobilnim jamstvom treba nazvati besplatni broj Mobilnog osiguranja. Službenik osiguranja zatim naziva najbližeg ovlaštenog servisera, koji će na mjestu pokušati otkloniti kvar. Ako je to nemoguće, vozilo se odvlači u servis. U slučaju da se vozilo mora tamo zadržati, vozaču se osigurava zamjensko vozilo, ili plaćena karta za neki drugi oblik prijevoza do željenog odredišta. Želi li vozač pričekati popravak svoga vozila, njemu i putnicima osigurava se hotelski smještaj. Sve te pogodnosti VW nudi bez troškova, osim troška samog popravka vozila. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Bankari - pridruženi član Hrvatske udruge poslodavaca </p>
<p>Hrvatska udruga banaka i HUP će, kako je najavljeno, ubuduće zajedno raditi boreći se za interese gospodarstva</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Hrvatska udruga poslodavaca od ponedjeljka je osnažena najjačim poslovnim bankama u Hrvatskoj -Hrvatska udruga banaka (HUB) pristupila je HUP-u i postala njenim kolektivnim pridruženim članom. Ugovor o pridruženom članstvu potpisali su glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević i direktor HUB-a dr. Zoran Bohaček.</p>
<p>»Pokušavali smo stvoriti uvjete za povezivanje pojedinih udruga u Hrvatskoj s ciljem stvaranja jake fronte na gospodarskoj strani. Ubuduće ćemo s HUB-om, kao jednom od najrespektabilnijih udruga u Hrvatskoj, zajedno raditi boreći se za interese gospodarstva«, kazao je Ivančević. Dr. Bohaček je naglasio da članstvo u HUP-u bankarima otvara više mjesta za promociju njihovih stavova i interesa, te ukazao na potrebu dijaloga s Vladom. HUB i HUP traže znatno veći angažman Vlade u otvaranju puta povoljnijoj poduzetničkoj klimi. </p>
<p> U zajedničkoj izjavi HUB-a i HUP-a povodom potpisivanja ugovora, naglašava se kako te dvije institucije podržavaju orijentaciju Vlade prema stabilnoj makroekonomiji i smanjivanju državne i javne potrošnje bez čega nema nade za oživljavanje investicija u privatnom sektoru i otvaranja novih radnih mjesta. HUB i HUP također podržavaju porezno stimuliranje ulaganja, uz protivljenje nejednakom tretmanu domaćih i stranih ulaganja, traže učinkovitiji obračun s gospodarskim kriminalom, te upozoravaju na »neprihvatljivu tendenciju kriminalizacije ukupnog poduzetništva«. U izjavi se ukazuje i na potrebu »neodložnog saniranja narušene profesionalnosti i integriteta većeg broja trgovačkih sudova«, jer bez poboljšanja pravne sigurnosti ulaganje neće rasti. (L. Martinović)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>OPEC: Cijena nafte nastavlja rasti - povećava se proizvodnja</p>
<p>BEČ, 30. listopada </p>
<p> - Cijena nafte članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) prošloga je tjedna ostala iznad razine od 30 dolara po barelu (159 litara). Prosječno je iznosila 31,06 američkih dolara po barelu (159 litara), dok je u tjednu ranije bila 30,84 dolara. U isto vrijeme lani, pak, cijena nafte prosječno je iznosila samo 17,47 dolara. </p>
<p>Kako stoji u izvješću iz tajništva kartela u Beču, budući da je cijena nafte tijekom gotovo 20 proteklih radnih dana ostala iznad ciljane razine od 22 do 28 dolara, zemlje OPEC-a će od ponedjeljka povećati svoju proizvodnju za 500 tisuća barela dnevno.</p>
<p> Alžir će tako već od danas svoju dnevnu proizvodnju povećati za 36 tisuća na 872 tisuće barela.</p>
<p> Ministar za naftu Ujedinjenih Arapskih Emirata Obaid Bin Saif Al- Nasseri postavio je zahtjev predstavnicima ostalih zemalja članica OPEC-a da se strogo pridržavaju tih kvota, budući da su neke zemlje već dostigle svoje proizvodne kapacitete. (Hina/dpa)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Ribari traže od Vlade da vrati staru cijenu plave nafte </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Ceh za ribarstvo, akvakulturu i poljodjelstvo Hrvatske obrtničke komore traži od Vlade da vrati cijenu »plave nafte« na 2.60 kuna po litri sa sadašnje tri kune, te da ubuduće cijenu pogonskog goriva za ribare i poljoprivrednike određuje Vlada, a ne Ina, rekao je u ponedjeljak predsjednik Ceha Tonči Božanić na konferenciji za novinare. </p>
<p>Božanić je dodao da Vlada to može učiniti na temelju koeficijenta od 2.60 kuna i cijene od 5.07 kuna za litru »plave nafte« prije nego li se država odrekla njene trošarine. Nadalje, kaže on, ribari nisu zadovoljni ni načinom distribucije »plave nafte«. Naime, postojeći model njene distribucije, kako kaže, prepolovio im je broj ribolovnih dana. Primjerice, većini ribarica jedan tank »plave nafte« dostatan je za dva do tri dana ribarenja, a onda moraju stati i čekati dok ne stigne nova cisterna Ine. </p>
<p>Prema njegovim riječima, sa distribucijom »plane nafte« Ina je počela u srpnju, ali još uvijek nije odgovarajuće riješen taj problem, iako je propisan Zakonom o posebnom porezu na naftne derivate. Naime, ribari su sad na terenu prisiljeni stvarati nepotrebne vlastite zalihe pogonskog goriva. Osim mogućnosti manipulacije, takva neodgovarajuća skladišta mogu biti i vrlo opasna, budući se neka od njih nalaze i u mjestima koja su i turistička središta.</p>
<p>Kako se čulo, ribari će znati primjereno odgovoriti u slučaju da Vlada u najkraćem roku ne odgovori na njihove zahtjeve. Božanić očekuje da će Vlada imati razumijevanja za njihove probleme, te drži da neće biti potrebe za novim blokadama luka, iako je takav oblik prosvjeda uobičajen u ostalim mediteranskim zemljama. (M.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Inina proizvodnja plina u sjevernom Jadranu 14 posto manja od plana</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Na 17 plinskih polja u Hrvatskoj tijekom devet mjeseci proizvedeno je približno 1,031 milijarda prostornih metara prirodnog plina, što je 1,6 posto manje od plana. Pritom su manjak proizvodnje u odnosu na zadani plan zabilježila polja Beničanci, Bokšić, Gola, Legrad i Vezišće, objavili su iz Ine.</p>
<p> Polja Kalinovca, Starog Gradca, Okola i Žutice premašila su zadani plan, dok je najveće polje Molve, s devetomjesečnom proizvodnjom od 600 milijuna prostornih metara, tek neznatno, za 0,5 posto, zaostalo za planiranom proizvodnjom. Prema podacima iz Ine, ukupna je domaća proizvodnja plina u prvih devet mjeseci dosegnula 1,129 milijardi prostornih matara, 0,9 posto manje od plana.</p>
<p> U podmorju je pak iz ležišta Ivana dobiveno 80.588.030 prostornih metara plina, ili 14 posto manje od plana. Pritom se, pojašnjavaju u Ini, manjak proizvodnje na Ivani odrazio na sveukupnu proizvodnju plina. Ona je, naime, iznosila 1,2 milijarde prostornih metara, što je 12 posto manje od plana. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>I Splitska banka uvodi telefonsko bankarstvo </p>
<p>SPLIT, 30. listopada</p>
<p> - Telefonsko bankarstvo, uvođenje kartice za stalno kreditiranje, Visa kartice za studente i učenike te internet bankarstvo, neke su od novosti koje su na u ponedjeljak održanoj konferenciji za novinare, povodom Svjetskog dana štednje predstavili čelnici Splitske banke.</p>
<p>Prema riječima člana Uprave Stjepana Kolovrata i Ante Vukosava, direktora Sektora građanstva, Splitska banka je okrenuta štedišama.</p>
<p> Štednja je prešla 1,1 milijardu maraka. Banka je oslobodila staru štednju, koja se već podiže na bančinim šalterima, iako je predviđeni rok isplate bio do 2004. godine.</p>
<p> »Uprava se odlučila okrenuti donacijama i sponzorstvima udruga koje se brinu o ljudskom zdravlju i zaštiti okoliša, a ne profesionalnim klubovima«, kazao je Kolovrat. </p>
<p>Tako je u povodu ovogodišnjeg Dana štednje banka donirala 16 humanitarnih organizacija te nekoliko učenika i studenata. (I. D.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="78">
<p>Račan: Polemike HSLS-a i SDP-a nisu ugrozile ni Vladu niti koaliciju </p>
<p>Povećanje zaposlenosti početkom iduće godine/ Vlada vidi ustavne promjene kao tranziciju prema parlamentarnoj demokraciji/ Do kraja godine država će vratiti dvije milijarde kuna štedišama propalih banaka/ Posebne poticajne mjere za tridesetak tvrtki koje mogu postati razvojna lokomotiva hrvatskog gospodarstva</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - »Različiti stavovi o istoj stvari ne moraju uvijek poprimiti katastrofične posljedice kao što se to pokušava predstaviti.« Isto je i u slučaju različitih stavova koje su javno iskazivali pojedini članovi SDP-a i HSLS-a. To »ne znači da stranke, a posebno Vlada, moraju zbog toga biti zabrinuti«, izjavio je predsjednik Vlade Ivica Račan na svojoj prvoj redovnoj mjesečnoj konferenciji za novinare u ponedjeljak. »Tako ni u postojećoj polemici ne vidim neki novi, bitan element koji bi ugrozio vladajuću koaliciju i unutar nje koalicijsku Vladu, a svaka je rasprava u demokratskoj Hrvatskoj poželjna«, rekao je premijer. Dodao je kako je razgovarao s Draženom Budišom, koji je izjavio da »tamo gdje nema svađe, nema ni ljubavi«.</p>
<p>Račan je istaknuo da je optimist kad je riječ o izglasavanju ustavnih promjena u Saboru. Prema njegovim riječima, te su promjene dio predizbornih obećanja i test za vladajuću koaliciju, a vrlo je važno da ona na tome položi ispit.</p>
<p>Na pitanja tipa što ako promjene ne prođu, premijer nije htio odgovarati istaknuvši da će se tada vidjeti što i kako dalje. Ponovio je da Vlada u promjenama Ustava ne traži za sebe nikakvu bolju poziciju, već te promjene vidi kao tranziciju prema parlamentarnoj demokraciji i odgovornosti Vlade prema Saboru, što je obećano biračima.</p>
<p>Ipak, naglasio je da je Vlada svjesna težine svih problema izlaska iz teške gospodarske krize te kako su jedan od bitnih preduvjeta i stabilni politički uvjeti. »Ako Vlada ne bi imala adekvatne političke pretpostavke za taj težak posao, osobno bih u njezino ime stao pred Sabor i rekao da se u takvim okolnostima ne može raditi te da vraćamo mandat. No, vjerujem da do toga neće doći.« </p>
<p>Predsjednik Vlade najavio je da će do kraja godine država vratiti dvije milijarde kuna štedišama na ime osiguranih štednih uloga do 100.000 kuna u propalim bankama. »Uskoro ćemo objaviti natječaj na kojem ćemo izabrati banke voljne preuzeti državne obveznice, a protuvrijednost bi se isplatila štedišama«, rekao je Račan.</p>
<p>Kao glavni cilj rada u idućem razdoblju istaknuo je borbu za poticanje gospodarskog rasta i zapošljavanja. Za četvrtak je najavio raspravu o rebalansu proračuna i o proračunu za 2001. godinu u Vladi. </p>
<p>»Svim dosadašnjim aktivnostima, a dijelom i onime što se sprema u proračunu, zaključili smo oblikovanje osnovnih makroekonomskih preduvjeta za rast. Već u prvom polugodištu iduće godine očekujemo povećanje zaposlenosti«, kazao je Račan. Prema njegovim riječima, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, za što bi u sklopu kredita Svjetske banke trebalo dogodine stići oko 250 milijuna američkih dolara, jedno je od glavnih područja u kojem se očekuje velik napredak. Daljnji optimizam i priliku za povećanje zaposlenosti i gospodarskog rasta Vlada vidi u jačanju turizma, te pravodobnoj pripremi iduće turističke sezone. Kao potpunu novost najavio je posebne poticajne mjere za tridesetak tvrtki koje mogu postati razvojna lokomotiva hrvatskog gospodarstva. »Vlada će takvim tvrtkama koje imaju dobar menedžment, visok uspjeh kod kuće i dobre šanse za izvoz i proboj u inozemstvu osigurati dodatne stimulanse«, pojasnio je premijer najavivši detaljnije informacije idući tjedan. </p>
<p>Premijer Račan dodao je kako se priprema nacionalni program aktiviranja dosad neiskorištenih resursa i nacionalne imovine, što bi se moglo iskoristiti u povećavanju zaposlenosti i poticanju gospodarskog rasta.</p>
<p>Na pitanje očekuje li socijalne nemire i dodatni val stečaja te uslijed toga i povećanje nezaposlenosti, Račan je odgovorio niječno. »Pogledamo li činjenice, nitko ne može reći da je u stečaj otišla i jedna tvrtka koja ima proizvod, tržište i redovite plaće. Izuzimam tu pritom one plaće koje su isplaćivane na teret proračuna. Stečajevi su bili za tvrtke koje su samo nominalno održavale zaposlenost, koje nisu imale proizvod, kapital, nisu isplaćivale plaće... S te strane brojke o 350.000 nezaposlenih uz samo 40.000 novootvorenih radnih mjesta zapravo samo čiste sliku. Već iduće godine i u tom će se području situacija osjetno poboljšati i to na zdravim osnovama«, naglasio je.</p>
<p>Na upit o sređivanju stanja u državnoj upravi i javnim natječajima, premijer je istaknuo da povećanje učinkovitosti države mora počivati na kvaliteti i sposobnosti službi i službenika. »Do toga je najjednostavnije doći javnim natječajem. Činjenica je da državna uprava treba čišćenje, propuh koji će počistiti lošije, a uvesti dobre kadrove. No, do toga možemo doći samo kroz izmjene Zakona o državnoj upravi, koji bi se uskoro mogao naći na Vladi.«</p>
<p>Novinare je zanimalo što će biti s predizbornim obećanjima o smanjenju PDV-a. »Ne znači da stopa PDV-a od 22 posto neće pasti, no tu treba promotriti i drugu stranu - gdje skresati troškove države. Sve rasprave koje smo do sada vodili, upućuju na nesklonost da se postojeća potrošnja smanji, a bez toga, ne možemo smanjiti ni PDV. Svi koji mogu pomoći u pronalaženju mjesta za rezanje potrošnje, dobro su došli i učinit će korak naprijed prema smanjivanju PDV-a«, poručio je Račan.</p>
<p>Hrvatima u BiH pomoći kroz suradnju s međunarodnom zajednicom</p>
<p>Na pitanje o referendumu u BiH predviđenom na sam dan izbora u studenom, Račan je istaknuo kako je njegov osobni stav da za takvo nešto nije bilo potrebe i da će svu odgovornost snositi organizatori. »Stav je ove Vlade da do boljitka za Hrvate u BiH može doći jedino u suradnji, a ne u sukobu s predstavnicima međunarodne zajednice. U skladu s time smo i uputili određene prijedloge koji su dijelom prihvaćeni. Tako ćemo i nastaviti. Sukobi su svim narodima, a posebno Hrvatima u BiH, učinili mnogo više štete nego koristi«, istaknuo je hrvatski premijer.</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Gredelj: U procesu promjene Ustava ignorira se stav sudbene vlasti </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Udruga hrvatskih sudaca (UHS) poslala je u ponedjeljak otvoreno pismo hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću, u kojem tvrdi da predložene ustavne promjene, koje se odnose na sudbenu vlast, grubo krše temelje na kojima počiva europski sudbeni sustav. UHS najviše zamjera što se u postupku promjene Ustava na najgrublji način želi ignorirati mišljenje sudbene vlasti.</p>
<p> Predsjednik UHS-a Vladimir Gredelj smatra da bi tekst Prijedloga izmjena Ustava trebao biti dostupan što širem krugu građana, te da se treba provesti temeljita javna rasprava kako bi se postigao opći društveni konsenzus o najavljenim izmjenama. »To što se dokument drži daleko od očiju javnosti, neciviliziran je postupak i jasno ukazuje kako se i aktualna vlast više boji drukčijeg mišljenja nego atomske bombe i gnjeva vlastitog naroda«, ocjenjuje Gredelj. U pismu izražava bojazan da će prebrzim prihvaćanjem predloženih ustavnih promjena problem sudstva biti »marginaliziran i nekvalitetno zahvaćen«. Predsjednik UHS-a podupire stajalište da promjene Ustava moraju jamčiti njegovu dugoročnu primjenu, kao i stajalište predsjednika Mesića da se prije svega vodi računa o kvaliteti, a ne o brzini kojom će se provesti promjene. Gredelj naglašava da njegova potpora Predsjedniku nije motivirana opredjeljenjem za jednu od strana u »stvarnom ili u javnosti pogrešno predočenom dnevnopolitičkom antagonizmu«. </p>
<p>Donošenje Ustava mora biti čin razboritosti za sva vremena, pažljivo odmjeren i izbalansiran, dok dnevnopolitičkom pragmatizmu i trenutnim političkim hirovima ovdje nema mjesta, kaže se u pismu predsjednika UHS-a predsjedniku Mesiću. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>S Gradskog vijeća povučen prijedlog o proglašenju dana obrane Splita </p>
<p>SPLIT, 30. listopada</p>
<p> - Iako se splitsko Gradsko vijeće, na sjednici u ponedjeljak, trebalo očitovati o prijedlogu Udruge dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice (HRM) o proglašenju 15. studenoga danom obrane Splita, to se nije dogodilo. Naime, s inicijativom Udruge dragovoljaca HRM-a nisu se složile mnoge udruge proizašle iz Domovinskog rata, koje su svoje prigovore dostavile Gradskom vijeću, a ono je pak u ponedjeljak tu točku povuklo s dnevnog reda sjednice. </p>
<p>Udruga dragovoljaca HRM-a, na čijem je čelu kontraadmiral u mirovini Sveto Letica-Barba, zatražilo je od Gradskog vijeća da se 15. studenoga proglasi danom obrane Splita, smatrajući da su toga dana, prije devet godina, Zapovjedništvo i postrojbe HRM-a obranile Split od kataklizme. »Ne tražimo nikakva osobna priznanja i nagrade, ali imamo pravo da se naš doprinos stvaranju i obrani hrvatske države ne zaboravi«, stoji u obrazloženju prijedloga što ga je Udruga dragovoljaca HRM-a uputila predsjedniku Gradskog vijeća dr. Ivi Šimunoviću. </p>
<p>Unatoč tome što je Gradska komisija za imena ulica, trgova i spomenika prihvatila prijedlog Udruge dragovoljaca HRM-a, splitski su vijećnici u ponedjeljak taj prijedlog skinuli s dnevnog reda, uzimajući u obzir prigovore drugih braniteljskih udruga. (D.S.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Gorući studentski problemi po hitnom postupku ulaze u saborsku raspravu</p>
<p>Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić primio je predstavnike 26 studentskih organizacija i udruga studenata / Obećao je studentima da će zahtijevati izvješće Državne revizije o poslovanju SC-a, te ga hitno proslijediti na saborsku raspravu / Uputio ih je da sami moraju dokazati da postoje određene nepravilnosti u radu Studentskog zbora / Predložio im je da zajednički sastave novi zakon o studentskom zboru te ga proslijede u Sabor</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Predsjednik Sabora Zlatko Tomčić primio je u ponedjeljak predstavnike 26 studentskih organizacija i udruga studenata, na čelu s predsjednikom Sveučilišne organizacije Hrvatske seljačke stranke (HSS) Andrijom Damjanovićem. Studenti su s Tomčićem razgovarali o izvješću Državne uprave za reviziju o poslovanju Studentskoga centra, Zakonu o Studentskom zboru, te o proračunskim izdvajanjima za studente u iduće tri godine. </p>
<p>Tomčić je izrazio zadovoljstvo posjetom studenata i činjenicom da dolaze iz čak sedam različitih političkih stranaka, ali i nestranačkih organizacija. »Bitno je«, rekao je Tomčić, »da se držite zajedno i da zajedničkim snagama pokušavate riješiti studentske probleme«. </p>
<p>Andrija Damjanović upoznao je predsjednika Sabora s nepravilnostima u poslovanju Studentskoga centra (SC) u protekloj godini, koje je potvrdio nalaz Državne revizije. »Rezultati revizije u SC-u dokazali su kako su naša upozorenja i sumnje u nezakonite radnje u SC-u bile opravdane. No, unatoč tome, državna inspekcijska tijela sporo reagiraju i još nisu ušla u SC, niti su krivci za takvo sanje kažnjeni«, rekao je Damjanović. </p>
<p>Predsjednik HSS-ovih sveučilištaraca požalio se Tomčiću i na Studentski zbor (predstavničko tijelo svih hrvatskih studenata, op.a), naglasivši da Zbor drži suodgovornim za pitanje kriminala u SC-u. »Zbor daje bezrezervnu podršku upravi SC-a, i njegovom ravnatelju Zdenku Protuđeru. To i ne čudi s obzirom da se predsjedništvo Studentskoga zbora nalazi u prostorima SC-a, a članovi Zbora koriste SC-ova službena vozila i mobitele«, ustvrdio je Damjanović. </p>
<p>Naglasivši da je s dobrim dijelom problema u Studentskome centru već upoznat, Zlatko Tomčić obećao je studentima da će zahtijevati izvješće Državne revizije o poslovanju SC-a, te ga hitno proslijediti na saborsku raspravu. »Pretpostavljam da će zaključak rasprave zadužiti nadležne državne institucije - MUP, Financijsku policiju, Državno odvjetništvo i ostale koji će provjeriti stanje u SC-u«, rekao je Tomčić. »Što se pak tiče Studentskoga zbora«, nastavio je Tomčić, »to je isključivo vaš problem. To morate sami riješiti i dokazati da postoje određene nepravilnosti u radu Zbora«. </p>
<p>Damjanović je objasnio Tomčiću problem Zakona o Studentskom zboru iz 1996., po kojemu se predsjednik Zbora bira svake dvije godine neposrednim izborima. »Mi tražimo studentske izbore svake godine, i to posrednim izborom predsjednika«, rekao je Damjanović, naglasivši hitnu potrebu donošenja novog zakona, s obzirom da se studentski izbori moraju održati do kraja ove godine. »Cilj nam je da se oni provedu po novome zakonu i sa što većom participacijom studenata«, rekao je Damjanović. </p>
<p>Tomčić je predstavnicima studentskih organizacija predložio da zajednički sastave novi zakon, te ga proslijede u Sabor, a on će njihov prijedlog zakona uputiti na raspravu po hitnom postupku. Ostavio je studentima da samostalno odluče hoće li »gurati« svoj prijedlog zakona preko Vlade, odnosno Ministarstva znanosti ili pak preko određenih zastupnika. Tomčić je ujedno pozvao predstavnike studentskih organizacija da i sami prate saborske sjednice i rasprave oko donošenja novog studentskog zakona. </p>
<p>Studente je još zanimalo, hoće li u trogodišnjem državnom proračunu biti mjesta za kapitalne investicije za studente, prije svega za nove studentske domove u Hrvatskoj. Smatrali su potrebnim i povećati stavku za financiranje znanosti. Tomčić je odgovorio da će rasprava o proračunu početi najkasnije 29. studenoga, te da je političko opredjeljenje Vlade povećati sredstva za školstvo, znanost i kulturu.</p>
<p>Na primjedbu studenata o ugaslom kulturnom životu mladih u posljednjih deset godina, Tomčić je ustvrdio da nije dovoljno samo riješiti studentsku prehranu i smještaj, već i njihov kulturni život. Zbog toga će, rekao je, i tu temu »potegnuti« na saborsku raspravu. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Kraljević: Ne postoje instrumenti za postupanje u vezi s lažnim diplomama</p>
<p>OSIJEK, 30. listopada</p>
<p> - Ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Hrvoje Kraljević je nakon sastanka Rektorskog zbora u Osijeku novinarima kazao kako se nada da će pri donošenju zakona o visokim učilištima biti postignut veliki stupanj konsenzusa. </p>
<p>Po njegovim riječima, nacrt zakona o visokim učilištima »nomotehički je nedorađen, ima kontradikcija, neke su stvari previše istaknute, a za neke, primjerice u vezi s liberalizacijom osnivanja visokih učilišta - treba naći odgovarajuću mjeru«. Ustvrdio je da se pod uvođenjem školarina ne misli da čitav trošak moraju platiti svi, nego između deset i 25 posto studenata kao što je to u drugim europskim zemljama. Koliko će školarina iznositi, bit će poznato kada bude razrađen model kreditiranja, a država će igrati ulogu jamca, rekao je ministar Kraljević. </p>
<p>U izjavi za novinare, dr. Gordana Kralik, predsjednica Rektorskog zbora, ustvrdila je da Rektorski zbor podupire prijedloge senata sveučilišta i veleučilišta te njihove zaključke o nužnosti promjene postojećeg stanja visoke naobrazbe kao i promjene zakonske regulative.</p>
<p>»Načelno se podržava i uvođenje deregulacije i jačanje autonomije sveučilišta«, dodala je rektorica Osječkog sveučilišta. po čijim riječima se predloženi tekst uzima kao prednacrt koji zahtijeva znatno produljenje javne rasprave o temeljnim načelima i odredbama zakona.</p>
<p>Rektorski zbor smatra da je prije donošenja zakona potrebno provesti cjelovitu analizu stanja, izraditi koncepciju razvitka sustava visoke naobrazbe i u izradi zakona koristiti iskustva zapadnoeuropskih zemalja i zemalja u tranziciji. Predlaže se i da se postojeći zakon o visokim učilištima uskladi s odlukom Ustavnog suda te u primjerenom roku, do konca godine, donijeti zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokim učilištima. Odgovarajući na pitanje novinara u vezi s najavom osnivanja stožera za obranu digniteta sveučilišta, ministar Kraljević je rekao kako je već objavio da se kani odmah učlaniti u takav stožer, jer uistinu misli da je važno raditi na dignitetu sveučilišta kao glavne snage našeg društva.</p>
<p>Što se tiče malverzacija odnosno lažnih diploma, ministar znanosti i tehnologije je primijetio kako u vezi s time ništa nije pokrenuto jer za to ne postoje instrumenti, te da će to biti njegov motiv za pokretanje postupka donošenja zakona o visokoškolskoj inspekciji. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Ribić: Korupciju na sveučilištu treba istražiti, a ne paušalno optuživati </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - »Sindikat znanosti izražava zabrinutost izjavama predstavnika Vlade o kupovanju ispita i diploma na našim sveučilištima. Ne sumnjajući da postoje takve pojave, zahtijevamo da se one istraže i da im se pridoda ime i prezime. U suprotnom može se steći paušalni dojam da su takvi ekscesni pojedinci i sredine slika i prilika naših sveučilišta«, priopćeno je u ponedjeljak iz tog sindikata. </p>
<p>»Vlast je odgovorna što još uvijek nije uspostavila instrumente nadzora na sveučilištu. Bez znanstvene i prosvjetne inspekcije i bez jačanja unutarnje samokontrole na sveučilištu krivnja se niti ne može ustanoviti. Takvo stanje protivno je interesima i dostojanstvu one ogromne većine nastavnika i sveučilišnih profesora koji su godinama na čestiti način posvećeni svom plemenitom poslu«, ističe se u priopćenju koje je potpisao Vilim Ribić, predsjednik Glavnog odbora Sindikata znanosti.</p>
<p>»Čude nas stajališta Senata Zagrebačkog sveučilišta da nije potrebno jačati instrumente nadzora i donositi zakon o znanstvenoj inspekciji. Takva stajališta nisu doprinos jačanju ugledu sveučilišta«, ocjenjuje on. »I na sveučilištu vrijedi isto što i za branitelje. Krivnja mora biti individualizirana i imenovana. U suprotnome će stožeri za obranu raznih digniteta imati opravdanje i na sveučilištu«, zaključuje Ribić.</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Stranke pravaško-demokršćanske orijentacije osnovale Hrvatsko oporbeno vijeće </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - U ponedjeljak su čelnici 13 političkih stranaka i nevladinih udruga »nacionalne, demokršćanske i pravaške orijentacije«, kako to tvrde, javnosti predstavili novoosnovano Hrvatsko oporbeno vijeće (HOV), koje će zajednički nastupiti na predstojećim izborima za Županijski dom i lokalnu samoupravu. </p>
<p>Inicijator osnivanja bila je Hrvatska kršćanska demokratska unija (HKDU), čiji je dopredsjednik, saborski zastupnik Anto Kovačević ujedno i glasnogovornik HOV-a u čijem su sastavu, osim HKDU-a, i Hrvatska čista stranka prava, Hrvatska kršćanska demokratska stranka, Hrvatska republikanska zajednica, Nezavisna stranka prava, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatska domovinska stranka, Zagorska demokratska stranka, Hrvatski pravaški pokret - Slobodna Hrvatska, Klub obnovitelja HSP-a, Hrvatski oslobodilački pokret, Hrvatski obrambeni red i Hrvatski forum. </p>
<p>Kovačević je na konferenciji za novinare u ponedjeljak, kazao kako su se čelnici HOV-a prvi put našli u subotu, da bi u ponedjeljak novinarima predstavili načela koja su ih okupila. »Nije riječ o formalnom ujedinjenju, nego o zajedničkom, funkcionalnom djelovanju«, objasnio je Kovačević. </p>
<p>Jedna od prvih akcija HOV-a bit će organiziranje prosvjeda u povodu skorog summita zemalja EU-a i zapadnog Balkana u Zagrebu, te zbog dolaska novog predsjednika SRJ Vojislava Koštunice u Zagreb. »Organizirat ćemo prosvjed ispred zgrade u kojoj će se summit održavati, a od Koštunice očekujemo ne samo da se ispriča za srpsku agresiju i zločine, nego i da pokrene pitanje plaćanja ratne odštete, da se odrekne politike Memoranduma SANU-a, pokrene pitanje Prevlake i zatočenih i nestalih osoba. Ako se Koštunica ne ispriča prije nego što krene u Zagreb, tražimo da bude dočekan bez državničkih počasti i da se s njime ne vode bilateralni razgovori«, istaknuo je Kovačević, ističući da nova vlast gura Hrvatsku u zapadni Balkan, što je HOV-u neprihvatljivo, baš kao i neuspješna gospodarska politika Vlade šestorice.</p>
<p>Čelnici HOV-a ističu da Vlada još nije odredila strateške ciljeve, a oporba u Saboru nema dovoljno mogućnosti djelovanja, zbog čega je HOV potreban. </p>
<p>HOV se također protivi promjeni imena Trgu hrvatskih velikana, koji bi se, ako mu se već mijenja ime, trebao zvati Trg žrtava fašizma i komunizma. Također je izražena podrška Hrvatskom narodnom saboru u BiH. </p>
<p>U novoosnovani pokret pozvane su i ostale stranke i udruge slične orijentacije, posebno HSP i nekorumpiran dio HDZ-a, što je podržao i predsjednik HČSP-a Ivan Gabelica, kazavši da je prije nekoliko mjeseci uputio poziv HSP-u na ujedinjenje, ali nije dobio odgovor osim izjave HSP-ovca Velimira Kvesića koji je kazao »da su svi pravaši već ujedinjeni u HSP-u«. </p>
<p>Među zajedničkim načelima HOV-a, ističe se potreba očuvanja hrvatskog državnog suvereniteta, jedinstva hrvatskog naroda, kao i snažne hrvatske pobjedničke vojske koja je jamac očuvanja hrvatskih nacionalnih interesa. HOV se zauzima i za ukidanje naslijeđa totalitarnog sustava i za provođenje socijalne politike na temelju nauka Crkve. </p>
<p>Goran Borković</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Šimić ocjenjuje da je stegovni postupak protiv njega neutemeljen i nestatutaran </p>
<p>OSIJEK, 30. listopada</p>
<p> - Predsjednik osječko-baranjske Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Mato Šimić je na konferenciji za novinare u ponedjeljak ocijenio da je stegovni postupak protiv njega, koji je nedavno odobrilo Predsjedništvo stranke, neutemeljen i nestatutaran.</p>
<p> Dodao je i da se mora sastati Časni sud stranke koji mu, kako je kazao, može oduzeti dužnosti u stranci, ali i izreći mu uvjetno ili bezuvjetno isključenje iz stranke. No Šimić je kazao da ne želi nagađati kakvu će odluku donijeti taj sud.</p>
<p>Na konferenciji za novinare, Šimić je podsjetio kako je izabran za čelnika osječko-baranjskog HDZ-a, a potom i za potpredsjednika stranke na državnoj razini. On je istaknuo kako je tada vjerovao da je »došlo vrijeme demokratizacije s novim i nekompromitiranim ljudima«. »No posljednji su me događaji uvjerili da sam pogriješio u prosudbi«, istaknuo je. Šimić je ocijenio kako je Branimir Glavaš »vjerojatno smatrajući da je to njegov feud, krenuo metodama pritisaka i prijetnji u rušenje županijskog vodstva HDZ-a, prvi puta izabranog na demokratski način«. Predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a podsjetio je i na to da je Glavaš tijekom listopada, »potpomognut snagama iz Zagreba, odnosno svojim mentorom Vladimirom Šeksom« ponovio lipanjski scenarij njegova rušenja.</p>
<p>Osvrćući se na zahtjeve za održavanjem izvanredne skupštine osječko-baranjskog HDZ-a, Šimić je kazao da će on na toj skupštini staviti svoj mandat na raspolaganje te da će poštivati njene odluke. »Nakon izbora novog predsjednika i novog Županijskog odbora jasno ću reći da u HDZ-u nitko ne može raditi ono što je dosad radio«, kazao je Šimić, napomenuvši da ga u tomu mogu spriječiti samo nedemokratskim metodama. </p>
<p>Na upit novinara hoće li dati ostavku na svoju dužnost u osječko-baranjskom HDZ-u i na mjesto potpredsjednika stranke, Šimić je ponovio da »nigdje, ni na jednoj razini neće dati ostavku, jer je izabran demokratskim putem«.</p>
<p>Prema Šimićevu mišljenju, započete demokratske procese u HDZ-u više nitko ne može zaustaviti, a od predsjednika stranke Ive Sanadera očekuje da će »konsolidirati stranku i znati odvojiti žito od kukolja«. </p>
<p>Šimić je podsjetio i na vrijeme velikosrpske agresije kada je stao u obranu Republike Hrvatske, napomenuvši da je u ožujku 1993. godine postao predsjednikom Zajednice prognanika Hrvatske. Na toj je dužnosti bio punih sedam godina te se, kako je kazao, borio se za prava najugroženije skupine hrvatskih građana. </p>
<p>Snježana Čanić Divić</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Tajnik šibenskih zelenih tvrdi da se u toj županiji odlaže nuklearni otpad</p>
<p>ŠIBENIK, 30. listopada</p>
<p> - »Na području Šibensko-kninske županije već se nekoliko godina odlaže nuklearni otpad. Dojavu o tom ekološkom incidentu primio sam prije dvije-tri godine. S time sam nedavno za njegova boravka u Šibeniku upoznao i ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Božu Kovačevića. Ministar mi je tada rekao da mu uputim zahtjev da se taj slučaj istraži i ja ću to uraditi«, rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare tajnik šibenske »Zelene akcije« Ivan Lambaša. </p>
<p>On je u početku rekao da zna za veliki ekološki incident, ali je tek na uporno inzistiranje novinara otkrio o čemu se radi. O detaljima nije želio govoriti niti otkriti lokaciju, na kojoj se taj navodni ekološki incident događa. Rekao je samo da njegovi pokušaji provjere na mjestu događaja nisu uspjeli zbog, kako je rekao, blokade vlasti. Navodno se ne radi o velikoj količini nuklearnog otpada, konstatirao je Lambaša ali nije rekao na osnovu čega je to zaključio. Precizirao je tek da je o odlaganju nuklearnog otpada dobio dojave od više građana, te da one nisu anonimne.</p>
<p>Predsjednik »Zelene akcije« Pave Ćala novinarima je pak izjavio da on o tom incidentu - nema pojma. Konferenciju za novinare sazvao je zbog akcije pošumljavanja koja počinje u nedjelju, 5. studenoga, kada će se u Šibeniku održati akcija prodaje sadnica i pošumljavanja. </p>
<p>U akciji će sudjelovati ministar Božo Kovačević, župan Gordan Baraka, gradonačelnik Šibenika Franko Čeko i drugi politički dužnosnici, a akciju pošumljavanja dijela Jadrtovca pomagat će učenici viših razreda, ročnici, te niz poduzeća i građana. Do sada je prikupljeno oko 40.000 kuna, a sadit će se sadnice pinije. U planu je pošumljavanje šest hektara izgorjelih površina u Županiji.</p>
<p>Izjava Ivana Lambaše zasigurno će snažno odjeknuti u javnosti. O čemu se točno radi za sada se može samo spekulirati. Novinarima je poznato kako se još prije tri godine spekuliralo kako se nekakav nuklearni otpad odlaže u podzemnim hodnicima vojarne u Trbounju, nedaleko Drniša. Odgovorni iz vojnih struktura tada su to najoštrije demantirali i novinarima pokazali potkope u kojima se nije moglo vidjeti ništa sumnjivo. Isto tako, već godinama se spekulira da se nešto čudno događa u davno napuštenim rudnicima boksita na Promini, također u drniškom kraju. Provjere ove informacije do danas nije bilo, a po nekima pričama tamo se odlagao nuklearni otpad u bačvama.</p>
<p>Prije dvije godine nekoliko anonimnih slušatelja javilo se u program jedne šibenske radio postaje pokušavajući animirati javnost tvrdnjom da se u skladištima tvornice aluminija na Lozovcu već duže vrijeme odlažu neki strojevi koji u sebi sadrže radioaktivne supstance.</p>
<p>Voditeljica Ureda za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove i zaštitu okoliša Živana Lambaša Belak zatečena je izjavom Ivana Lambaše i u startu je odbila razgovarati na tu temu, kazavši da o nekakvom velikom ekološkom incidentu ona nema pojma. (Jadranka Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>I osječki zeleni traže smjenu ministra Kovačevića </p>
<p>OSIJEK, 30. listopada</p>
<p> - U povodu ekocida koji se dogodio na području Slunja, priopćenjem za javnost oglasili su se i osječki zeleni s podrškom slunjskim građanima i lokalnoj vlasti. Prioćili su i da se pridružuju zahtjevu za hitnom smjenom ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Bože Kovačevića. </p>
<p>Ovo Društvo za zaštitu prirode Slavonije i Baranje podržava i zahtjev za najstrožim prekršajnim kaznama za vozače i tvrtke koje organiziraju opasne prijevoze. Osječki zeleni upozoravaju kako se »željno očekivano Ministarstvo zaštite okoliša od početka pokazalo neučinkovito i neorganizirano«. Zahtijeva se i odgovornost ministara unutarnjih poslova te prometa, Šime Lučina i Alojza Tušeka koji, kako tvrde osječki zeleni, »nezainteresirano i ingnorantski šute na prigovore o sigurnosti cestovnog prometa i transporta«. (S.Č.D.)</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>U PIK-u »Vrbovec« ne vjeruju da će im se Dominiković vratiti iako je sud tako odlučio</p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - »Sud je svoje rekao, sad ćemo pričekati da vidimo kako će postupiti oni kojih se ta odluka tiče. Samo mogu reći, ako su u PIK-u 'Vrbovec' pametni, iskoristili bi me da dođem na mjesto koje mi zakonski pripada, jer držim da svojim iskustvom mogu pomoći da PIK što prije stane na svoje noge«, rekao je u ponedjeljak za Vjesnik Zlatko Dominiković, smijenjeni predsjednik Uprave PIK-a »Vrbovec«, koji je ovih dana dobio pravomoćnu presudu Visokog trgovačkog suda, da se može vratiti na čelno mjesto u PIK.</p>
<p>No u nekadašnjem vrbovečkome mesnom divu, malo tko vjeruje u takvu mogućnost. </p>
<p>U Pravnoj službi PIK-a rekli su nam da još nisu dobili nikakvu službenu sudsku obavijest da je presuda okončana u korist njihova bivšeg djelatnika, koji je nakon opoziva u siječnju ove godine dobio i izvanredni otkaz. </p>
<p>Glavni sindikalni povjerenik u PIK-u Vrbovec Stjepan Leboš rekao nam je da još uvijek ne može vjerovati da je sud donio takvu odluku, iako njegova odluka ništa ne mjenja jer prema Zakonu o trgovačkim društvima predsjednika Uprave PIK-a Vrbovec postavlja Nadzorni odbor. </p>
<p>U Hrvatskom fondu za privatizaciju, pak kažu da oni nisu neposredni izvršitelji sudske presude. No, budući da su većinski vlasnici PIK-a Vrbovec, preko svog člana u Nadzornom odboru nastoje utjecati na izbor predsjednika Uprave. Trenutačno tu funkciju u PIK-u Vrbovec obnaša Željko Blažević, kojeg je Dominiković već ocijenio »trećom razinom rukovođenja«. </p>
<p>Naime, Dominiković je koncem prošle godine smijenjen s mjesta predsjednika Uprave PIK-a. BIloje to na sjednici Nadzornog odbora PIK-a koju je u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva sazvao Ivan Đurkić, tadašnji ministar poljoprivrede i šumarstva. Tom prilikom je napravljena proceduralna pogreška, odnosno prekršen je zakon jer sjednicu Nadzornog odbora ima pravo sazivati samo predsjednik ili potpredsjednik Nadzornog odbora. Nadalje, na sjednici Nadzornog odbora nije mogao sudjelovati Dominiković, iako je imao poziv s potpisom ministra Đurkića. Zatim, na dnevnom redu uopće nije bila njegova smjena već se trebalo raspravljati samo o aktualnoj problematici u PIK-u. </p>
<p>Đurkić nam je rekao kako je točno da je on sazvao sjednicu Nadzornog odbora PIK-a »Vrbovec«, ali da se danas točno više ne sjeća tko je na njoj pokrenuo pitanje Dominikovićeve smjene, budući da je samo nekoliko dana prije na dnevnom redu sjednice Nadzornog odbora bila i točka o Dominikovićevu opozivu, ali je tada Nadzorniodbor, sukladno uputama dioničara, odlučio da nema razloga za njegov opoziv. </p>
<p>No, iako su se uprave na čelu PIK-a mijenjale u nekoliko posljednjih godina kao na tekućoj vrpci, ni jedna od njih nije uspjela pokrenuti zamrlu proizvodnju koja već godinama tavori na ispod 40 posto kapaciteta. Naime, PIK dnevno može preraditi oko 1.000 komada svinja i nekoliko stotina junaca, no zbog kronične nelikvidnosti i prispjelih kreditnih obveza, sudbina 2.330 uposlenih i dalje je krajnje neizvjesna. (Marinko Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Budiša nakon razgovora s Mesićem: I Predsjednik je za jači parlament</p>
<p>Predsjednik HSLS-a razgovarao i s premijerom Račanom i nakon toga izjavio da nema ni govora o prijevremenim izborima </p>
<p>ZAGREB, 29. listopada</p>
<p> - Više od sat vremena razgovarali su u ponedjeljak navečer na Pantovčaku predsjednik Stipe Mesić i HSLS-ovci Dražen Budiša i Đurđa Adlešić. Nakon sastanka oboje su zaključili kako je i na ovom sastanku »bilo vidljivo da se predsjednik Mesić zalaže za jači parlament«. Prije sastanka s Mesićem, prvi je liberal u četiri oka razgovarao s premijerom i predsjednikom SDP-a Ivicom Račanom i nakon sastanka izjavio da »nema ni govora o prijevremenim izborima«. </p>
<p> Prvi je liberal nakon sastanka s predsjednikom Mesićem rekao da su razgovarali u ustavnim promjenama i da su uvjereni da u idućih deset dana, koliko je još preostalo do usvajanja ustavnih promjena, biti usuglašena preostala sporna pitanja. »Razjasnili smo i spor o navodnoj izjavi Predsjednika tko sam ja, ili mojoj navodnoj izjavi o poglavici«, izjavio je Budiša izazvavši time smijeh novinara. </p>
<p> Budišu je pomalo zbunilo pitanje novinara je li nakon razgovora s Mesićem promijenio stav o tome da Sabor treba braniti od predsjednika države. Budiša je na to neizravno odgovorio tvrdnjom kako je stav HSLS-a da parlamentarni sustav nema alternativu, i da već jedanaest godina svog postojanja to tvrde, a od toga neće odustati ni ubuduće. »I ubuduće ćemo uporno zastupati takav stav, pa i u ovim ustavnim promjenama, u pogledu nadležnosti predsjednika i odgovornosti Vlade i parlamenta«. Upitan je li ga predsjednik Mesić na ovom sastanku uvjerio da on ne treba biti samo fikus, Budiša je odgovorio da o tome nisu razgovarali. »Izrazili smo sve troje uvjerenje da ćemo donijeti Ustav u kojemu će Hrvatska biti definirana kao država parlamentarne demokracije«, tvrdi Budiša. No, na ponovljeno pitanje treba li predsjednik biti samo politička figura bez stvarne moći, Budiša je podsjetio: »To je bio dio mog izbornog programa, a ja svoj izborni program nisam propisivao drugim kandidatima«.</p>
<p>Kada su u pitanju ovlasti nad tajnim službama, Budiša dodaje da je bilo riječi o tome treba li uopće u Ustavu spominjati tajne službe. HSLS drži da nema potrebe da se one u Ustavu spominju. »Tajne službe jesu sada u nacrtu prijedloga ustavnih promjena, ali o tome se još može razgovarati i eventualno amandmanom i to promijeniti. Ali, to za za HSLS nije presudno pitanje, mi mislimo da nije nužno da budu u Ustavu već je važno kako će se to sutra regulirati u Zakonu o nacionalnoj sigurnosti i drugim zakonima«. </p>
<p>Predsjednik Mesić je goste na Pantovčaku izvijestio i o rezultatima svog posjeta Njemačkoj i Poljskoj, te iskustvima koja bi mogla koristiti i Hrvatskoj. Ostalo je, međutim, nerazjašnjeno tko je koga pozvao na razgovor. U Uredu predsjednika tvrde da je Budiša zatražio razgovor s predsjednikom Mesićem, dok čelnik liberala tvrdi da je na razgovor - pozvan. Jedno je, čini se, sigurno a to je potvrda Budiše i Adlešićke da je upravo ona posredovala da do tog razgovora i dođe.</p>
<p> Novi sukobi na relaciji SDP-HSLS oko ustavnih promjena u kojima je po prvi puta iz SDP-a poslana poruka o mogućim prijevremenim izborima povod je hitnom sastanku na kojeg je u ponedjeljak poslijepodne premijer Ivica Račan pozvao svog glavnog koalicijskog partnera Dražena Budišu.</p>
<p> Nakon trosatnog razgovora u četiri oka, a neposredno prije sastanka s Mesićem Budiša se obratio novinarima s već uobičajenom izjavom kako su on i Račan u srdačnoj i prijateljskoj atmosferi razgovarali o nizu političkih pitanja. </p>
<p> »Nema govora o prijevremenim izborima jer za njih nema ni potrebe ni svrhe. Naši odnosi nisu takvi da bi se o njima ozbiljno razmišljalo i kao odgovorne političke stranke držimo da ova Vlada mora odraditi mandat do kraja i ostvariti predizborna obećanja«, naglasio je Budiša. Ipak, ustavne promjene bile su glavna tema razgovora. Dvojica čelnika koalicije dogovorili su, izvjestio je Budiša, da će u idućih nekoliko dana SDP i HSLS sva sporna pitanja koja su ostala oko nacrta promjena Ustava »riješiti na zadovoljstvo svih građana koji su nam dali povjerenje na izborima očekujući da Hrvatska postane država parlamentarne demokracije i da nakon promjene Ustava Vlada još energičnije i odlučnije, s više uspjeha nastavi rješavati goruća gospodarska i socijalna pitanja«. Na pitanje jesu li usuglasili najspornije pitanje zbog kojega je i došlo do sukoba - model raspuštanja Sabora, Budiša je rekao kako nisu dogovorili ništa konkretno, ali misli da će dvije stranke usuglasiti stavove i oko tog otvorenog pitanja, kao i još nekih. HSLS, naglasio je Budiša, neće inzistirati na svom prijedlogu da raspuštanje Sabora i novog mandatara Vlade u kriznim situacijama može predložiti jedna petina zastupnika. No inzistirat će na tome da se precizno i jasno definiraju uvjeti i okolnosti u kojima bi premijer Predsjedniku Republike mogao predložiti raspuštanje Zastupničkog doma jer to smatraju ključnim. Na pitanje jesu li razgovarali o oštrim izjavama koje su ovih dana pale između HSLS-ovaca i SDP-ovaca, Budiša je odgovorio kako su obojica zaključili da je to posve razumljivo i da je normalno da u koalicijskim vladama povremeno dolazi do istupa u kojima stranke različito ocjenjuju događaje i iznose različita stajališta.</p>
<p> »Ovo iskustavo je pozitivno jer pokazuje da unatoč tome što stranke iznose različita viđenja imamo političke snage i odgovornosti da sačuvamo koaliciju i Vladu. Toga će biti i ubuduće, ali još jednom se pokazalo da su sve špekulacije o krizi u Vladi bez osnove«, rekao je Budiša. No, naglasio je kako bi bilo bolje nije bilo izjave Joška Kontića da je Budiša trebao dobiti mjesto potpredsjednika Sabora, iako, kako je rekao, nije tajna da su neki članovi HSLS-a nezadovoljni što njihov predsjednik nije dobio neku istaknutiju funkciju u državi. Budiša ocjenjuje da HSLS u ovakvim situacijama trpi štetu jer je već postalo notorno da je HSLS dežurni krivac za niz nedostataka, pa su u stranci vrlo nezadovoljni načinom na koji se prezentiraju naši stavovi i motivi. Novinari su Budišu pitali i tko je inicirao njegov sastanak s Mesićem i to zato što je u ponedjeljak iz Ureda Predsjednika novinarima govoreno da je Budiša tražio privatni sastanak s Predsjednikom. No, po Budišinim riječima sasatnak je inicirao Mesić koji je Budiši poslao poruku bi li se s njim sastao, na što je ovaj pristao. </p>
<p> »Ako se steknu, i kad se steknu uvjeti za to, postupit ću u skladu s Ustavom«, rekao je predsjednik Stipe Mesić ranije u ponedjeljak, a tu njegovu izjavu Vjesniku je prenijela glasnogovornica Vjera Šuman. Time je Mesić odgovorio na pitanje namjerava li raspisati izbore i tako prekinuti trzavice između najjačih koalicijskih partnera SDP-a i HSLS-a. (M. Pulić/M. Rožanković)</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Otkriveno spomen-obilježje braniteljima Domovinskog rata iz Istre</p>
<p>PULA, 30. listopada</p>
<p> - U parku Franje Josipa u Puli u ponedjeljak je svečano otkriveno spomen-obilježje 53 branitelja Domovinskog rata iz Istarske županije, rad akademske kiparice Sandre Nejašmić.</p>
<p> Članovima obitelji poginulih branitelja i brojnim gostima i uzvanicima obratio se saborski zastupnik i predsjednik Skupštine Istarske županije Damir Kajin. </p>
<p>On je naglasio, kako unatoč tome što je od završetka Domovinskog rata proteklo punih pet godina, uspomena na 53 poginulih hrvatskih branitelja koji su bili vezani uz Istru, a od kojih je njih 35 imalo prebivalište u Istri ne može izblijediti, kao što Istra ne može zaboraviti ni 17.000 žrtava antifašističkog rata.</p>
<p> »I jedne i druge žrtve, kako Domovinskog rata tako i antifašističkog, bile su posljedica megalomanskih i protuprirodnih osvajačkih politika. Stoga je na vlasti obveza da se oduži onima koji su izgubivši sinove, očeve i muževe ostali prikraćeni za njihovu ljubav i skrb«, rekao je Kajin i dodao kako upravo ovo obilježje svjedoči o njihovoj ljubavi prema Domovini.</p>
<p> Istaknuo je kako je ideal mira i poštovanja najveći izazov pred svakom vlašću, a stradali branitelji najveća inspiracija.</p>
<p>Spomen obilježje braniteljima Domovinskog rata iz Istre nakon kratke molitve blagoslovio je porečko-pulski biskup monsinjor Ivan Milovan. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Predsjednik ide u Gospić zbog »Vukova« i neće se nikome ispričavati </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Predsjednik Republike Stipe Mesić u utorak će biti u Gospiću odazivajući se pozivu proslave osme obljetnice osnutka 9. gardijske brigade Oružanih snaga RH »Vukovi«. Također, razgovarat će sa županijskim i gradskim čelnicima. Budući da je to prvi Mesićev posjet Gospiću nakon ubojstva Milana Levara i Predsjednikove izjave iz rujna da ne putuje u Australiju kako tamo ne bi došao netko iz Gospića, već se čuju nagađanja da Predsjednik u Gospić dolazi zbog slučaja Levar i moguće isprike Gospićanima.</p>
<p>U Uredu Predsjednika odbijaju takve insinuacije. Predsjednikova glasnogovornica u izjavi Vjesniku u ponedjeljak je potvrdila da je Predsjednik kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga pozvan u Gospić radi obilježavanja obljetnice 9. gardijske brigade. »Predsjednik ide u Gospić isključivo tim povodom, nema se tamo zbog čega i kome ispričavati. Njegov posjet doista nema nikakve veze ni sa slučajem Levar«, izjavila je Vjesniku Mesićeva glasnogovornica Vjera Šuman. (M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Mesićeva komisija predlaže 19 pomilovanja </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Ured Predsjednika Republike izvijestio je u ponedjeljak da je Komisija za pomilovanja RH, na sjednici održanoj u petak, 27. listopada, raspravljala o 67 molbi za pomilovanja. Komisija je predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću predložila da pomiluje 19, a odbije 46 podnositelja molbi. Također je predloženo da se u dva slučaja rasprava i odlučivanje o molbi odgodi za sljedeću sjednicu Komisije zbog prikupljanja dodatnih podataka, priopćeno je iz Predsjednikova ureda. Komisija je u skladu s Poslovnikom o radu i utvrđenim kriterijima za rad, većinu odluka donosila konsenzusom. Na sjednici je dogovoreno da se Komisija najmanje sastane još jednom tijekom ove godine. Na četvrtoj sjednici zasjedali su predsjednik Komisije Josip Boljkovac, njegov zamjenik Ivan Lopušinsky, te članovi Stjepan Ivanišević, Zvonimir Červenko, Ivan Zvonimir Čičak, Ante Karić, Srećko Bijelić, Vladimir Faber, i tajnik Mladen Fijember, stoji u priopćenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Odbijen zahtjev Tihomira Oreškovića da bude nazočan saslušanju svjedoka</p>
<p>RIJEKA, 30. listopada</p>
<p> - U ponedjeljak je u Županijskom sudu u Rijeci nastavljeno saslušanje svjedoka u slučaju »gospićke skupine« okrivljene za sudjelovanje u likvidaciji građana srpske nacionalnosti 1991. godine na gospićkom području. </p>
<p>Sutkinja Sajonara Čulina saslušala je Ivicu Markovića, koji je bio predložen za svjedoka sa zaštićenim identitetom, ali je on tu zaštitu odbio. Svjedok Marković se u spisu »slučaj Gospić« vodi kao koordinator zatvora u Gospiću, a sutkinji je izjavio da je bio samo ekonom zatvora. Opovrgnuo je i postojanje drugih zatvora u Gospiću, osim onoga u kojem je on radio. </p>
<p>Kako nam je rekao branitelj Velimir Došen, Marković u svojem iskazu ničim nije teretio okrivljenike. Marković je još izjavio kako svu petoricu okrivljenih dobro poznaje, te da je dobro upoznat i s ratnim događajima u Gospiću, ali da o inkriminiranim zbivanjima ne zna ništa. Još je napomenuo da je više puta po vlastitoj volji, jednoga od ranijih svjedoka u ovom slučaju Antu Karića, i jednog bivšeg časnika JNA, koji je prešao na hrvatsku stranu, više puta vozio na različita mjesta na gospićkom području. Zahtjev prvooptuženog Tihomira Oreškovića da nazoči saslušanjima svjedoka sutkinja Čulina je odbila, kako je rekao odvjetnik Došen, zbog tehničkih razloga - premalene sudnice. Orešković je htio nazočiti saslušanjima kako bi čuo što kažu svjedoci u istrazi protiv njega i četvorice mu sugrađana. </p>
<p>Suđenje se nastavlja u utorak, a obrana pretpostavlja da bi mogao biti saslušan jedan novi zaštićeni svjedok. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Trg burze postaje Trgom hrvatskih velikana!</p>
<p>Sadašnjem Trgu hrvatskih velikana vratit će se prijašnji naziv </p>
<p>Trga žrtava fašizma</p>
<p>ZAGREB, 30 listopada</p>
<p> - Nakon što je prošloga tjedna donio odluku o vraćanju imena Trga žrtava fašizma, Odbor za imenovanje ulica, trgova i naselja zagrebačke Skupštine odlučio je na sjednici u ponedjeljak podržati prijedlog posebne stručne skupine da bi ime Trga hrvatskih velikana ubuduće trebao nositi sadašnji Trg burze. Prema obrazloženju koje je iznio predsjednik Odbora Zlatko Klarić (ASH), ta je lokacija idealno rješenje za Trg hrvatskih velikana, i to iz više razloga. Ponajprije, Trg burze nalazi se vrlo blizu još aktualnog Trga hrvatskih velikana i u samom je središtu Zagreba, što je bitno za tako važan trg. </p>
<p>Naziv Trga burze nije u potpunosti ispravan jer nije sročen u duhu hrvatskog jezika, a uz to, nema neku posebnu povijesnu vrijednost. No, još je važnije da na tom trgu prebivališnu adresu nema mnogo građana, što znači da troškovi izmjene dokumenata neće obuhvatiti velik broj ljudi.</p>
<p> Svoje argumente na sjednici iznijeli su članovi stručne skupine Petar Šimunović, Fredi Kramer, Josip Bratulić i Branimir Donat koji smatra da bi Trgom hrvatskih velikana bilo bolje nazvati dio Trga Francuske Republike uz Rudolfovu vojarnu. Kako je ustvrdio Donat, skupina ne smije preimenovati trgove ili ulice nazvane po obrtima, poput Mesničke, jer imaju svoju povijest. Uz to, smatra da bi imenovanje lokacije uz Rudolfovu vojarnu Trgom hrvatskih velikana primoralo gradske vlasti da urede taj trenutačno zapušteni park. </p>
<p>Šimunović i Bratulić upozorili su, međutim, da je skupina zaključila kako ime Trga burze, za razliku od same zgrade burze i njezina autora Viktora Kovačića, nema povijesno značenje. Protiv Donatove ideje bio je i dr. Zdravko Tomac (SDP), smatrajući kako ne dolazi u obzir iskoristiti imenovanje neke lokacije Trgom hrvatskih velikana da bi se od nje napravio uređen gradski prostor. »Hrvatski velikani zaslužuju lijep, uređeni trg u središtu grada. Osim toga, ne smijemo se dovesti u situaciju da zaključenjem problema Trga žrtava fašizma otvorimo novi problem u imenu Trga hrvatskih velikana«, naglasio je Tomac. </p>
<p>Prijedlogom je zadovoljan i Joško Morić (DC), koji je sugerirao da se svi troškovi promjene dokumenata građanima zbog preimenovanja ulica i trgova, motiviranih političkim razlozima, podmiruju iz gradskog proračuna. Morić je ponovo predložio da stručna skupina razmotri moguća rješenja za nove trgove koje bi Zagreb morao imati, a to su: Trg žrtava komunizma, Trg Republike Hrvatske i Trg dr. Franje Tuđmana. </p>
<p>Prijedlog o imenovanju Trga burze Trgom hrvatskih velikana naći će se na sjednici Gradske skupštine najvjerojatnije potkraj studenoga, zajedno s prijedlogom za povratkom imena Trga žrtava fašizma. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="95">
<p>Slunjani, još bez pitke vode, strahuju od zaraznih bolesti </p>
<p>ZAGREB/SLUNJ, 30. listopada</p>
<p> - »Pri kraju je sanacija onečišćenog terena oko vodocrpilišta 'Slunjčica' i predviđamo da će biti gotova do utorka poslijepodne. Preporučili smo sanitarnoj inspekciji da dopusti upotrebu vode za tehnološke i sanitarne potrebe, ali još ne možemo dopustiti korištenje vode za piće.« Izjavio je to za Vjesnik glavni državni vodopravni inspektor Željko Makvić ističući da je u ponedjeljak na teren ponovo izašao nadležni državni vodopravni inspektor kako bi proveo nadzor vodovodnog sustava. </p>
<p>Analize vode ne pokazuju nikakva onečišćenja, naglasio je Makvić, ali ne znamo što će biti kad padne kiša. Stoga ćemo za vrijeme oborina poduzimati dodatne mjere nadzora. Na pitanje kad će se sa sigurnošću moći reći da je opasnost prošla, inspetkor je odgovorio: »Ne tako skoro«.</p>
<p>Jedno od prozvanih za slunjski incident - Ministarstvo pomorstva, prometa i veza u - svom je priopćenju istaknulo kako je još u srpnju ove godine iniciralo postupak izmjene i dopune podzakonskih propisa o stručnom osposobljavanju vozača motornih vozila za prijevoz opasnih tvari. No, Ministarstvo unutarnjih poslova tada je odbilo tu inicijativu, kaže se u priopćenju.</p>
<p>Istodobno, Poglavarstvo grada Slunja na izvanrednoj sjednici u ponedjeljak pozvalo je predsjednika Stipu Mesića da posjeti Slunj ili pak da primi gradsko izaslanstvo. »Obraćamo se predsjedniku Mesiću, a ne premijeru Ivici Račanu, zato što ministri Božo Kovačević, Šime Lučin i Alojz Tušek nisu prepoznali svoju odgovornost za ekološki incident zbog kojega Slunjani već četvrti dan nemaju pitku vodu«, rekao je dogradonačelnik Ivan Mateša.</p>
<p>U Ministarstvu pomorstva, prometa i veza tvrde da će, iako su u srpnju odbijeni, i nadalje inzistirati da se prilikom osposobljavanja vozača za prijevoz opasnih tvari obvezno uz teoretsku uključi i praktična obuka. »To zahtijevamo stoga što je, prema statistikama MUP-a, 86 posto nesreća prilikom prijevoza opasnih tvari uzrokovano nepažnjom vozača«, navodi se u priopćenju ministra Tušeka. </p>
<p>Slunjske gradske vlasti najodgovornijim smatraju ministra zaštite okoliša Božu Kovačevića, jer kako tvrde, njemu je bilo važnije nadmetanje za čelnu poziciju u Liberalnoj stranci negoli problemi za koje je nadležno njegovo ministarstvo.</p>
<p> Na te optužbe ministar Kovačević odgovorio je također priopćenjem u kojem ističe da je inspekcija zaštite okoliša poduzela sve mjere iz svoje nadležnosti te da i nadalje nadzire mjesto nesreće. Odmah nakon dojave da iz prevrnute cisterne istječe sumporna kiselina, ministar Kovačević uključio se u rad na ublažavanju posljedica nesreće, stoji, među ostalim, u priopćenju. </p>
<p>S druge strane, u slunjskom Poglavarstvu kažu da su zabrinuti, jer do njih stižu kontradiktorna izvješća Zavoda za javno zdravstvo iz Karlovca i Zagreba o analizama kakvoće vode. Osnovan je krizni stožer koji će zasjedati svakodnevno, a najavljeno je da bi mogao biti prekinut rad škola i nekih pogona poput Sinteksa.</p>
<p> Slunj se trenutačno opskrbljuje cisternama vode koje su dali Ogulin, Karlovac i Ozalj. Slunjski gradonačelnik Milan Skukan upozorio je na sve veće nezadovoljstvo mještana kao i na strah od pojave zaraznih bolesti. Uz to, gradski oci postavili su pitanje sudbine Rastoka poslije ekoincidenta, a traže i da se riješi slunjska zaobilaznica. </p>
<p>Trajko Grkovski i Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="96">
<p>Pitanje nasljedstva bivše SFRJ najvažnije u regiji </p>
<p>Međunarodna zajednica treba biti oprezna da novim nepravdama prema Hrvatima ne ugrozi opstanak vlasti u Hrvatskoj, kazao je Tomac u razgovoru s državnim tajnikom poljskog MVP-a Ananiczom </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - »Pravno i imovinsko nasljedstvo najvažnije je pitanje u jugoistočnom dijelu Europe kojim se utvrđuju odnosi svih država u regiji«, rekao je u ponedjeljak potpredsjednik Hrvatskog državnog sabora Zdravko Tomac u razgovoru s državnim tajnikom poljskog Ministarstva vanjskih poslova Andrzejom Ananiczom. </p>
<p>»Hrvatska će inzistirati da taj stav postane sastavni dio deklaracije Zagrebačkog summita«, rekao je Tomac. Istaknuo je opreznost Hrvatske spram promjena u SRJ, rekavši da je na Balkanu tek započeo rasplet koji nije lak. Upozorio je na euforiju koja vlada u međunarodnoj zajednici kao da je u Srbiji sve riješeno. Smatra da se ne vidi rješenje niti jednog većeg problema, a to su: teritorijalni integritet SRJ, odnos te države prema BiH, te sukcesije bivše Jugoslavije, kaže se u priopćenju saborske Službe za odnose s javnošću. </p>
<p>Poljski državni tajnik Ananicz rekao je da od Zagrebačkog summita očekuje mnogo upravo glede odnosa među državama u regiji, kao i određivanje budućeg političkog smjera, a to je integrirana Europa u kojoj će svaki narod pronaći svoje mjesto. </p>
<p>Zasad je najvažnije održati mir, a onda će rješenja doći sama po sebi, kazao je poljski državni tajnik. Tomac je dodao da međunarodna zajednica mora biti oprezna kako novim nepravdama spram hrvatskog naroda ne bi dovela u pitanje opstanak sadašnje vlasti u Hrvatskoj, čime bi sve bilo vraćeno na početak.</p>
<p>S Ananiczem je razgovarala i zamjenica hrvatskog ministra vanjskih poslova Vesna Cvjetković-Kurelec, a glavne teme bile su odnosi Hrvatske i Poljske, iskustva Varšave u odnosima s EU-om i NATO-om, Zagrebački summit i regionalne inicijative.</p>
<p>»Iako je riječ o političkim konzultacijama, moram istaknuti izvrsne bilateralne odnose Hrvatske i Poljske već od početka ove godine«, izjavila je nakon sastanka Cvjetković-Kurelec, dodajući da je suradnja na političkoj razini izvrsna, a uslijedit će pojačana gospodarska suradnja. Podsjetila je da su najviši hrvatski dužnosnici ove godine posjetili Poljsku. Predsjednik Stjepan Mesić u subotu je u toj zemlji otvorio Podravkin pogon, što je potvrda sve bolje suradnje dviju država. Hrvatska dužnosnica je najavila da će se uskoro potpisati sporazum o slobodnoj trgovini, a u proceduri je i potpisivanje niza sporazuma »koji će dodatno poboljšati naše bilateralne odnose«. Ananicz je izrazio zadovoljstvo što sve više poljskih turista posjećuje Hrvatsku: ove godine došlo ih je 250.000.</p>
<p>Budući da je Poljska članica NATO-a i kandidat za prijam u punopravno članstvo u EU, Cvjetković-Kurelec i Ananicz razmijenili su mišljenja o poljskim iskustvima u pridruživanju Uniji, pogotovo s obzirom na skore pregovore Hrvatske i Bruxellesa o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji će započeti tijekom Zagrebačkog summita, 24. studenoga. »Taj skup potvrda je uspjeha nove hrvatske Vlade i kao i individualnog pristupa EU-a«, naglasila je zamjenica hrvatskog ministra. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="97">
<p>Đapić i Dorica Nikolić o (ne)uspjehu na petrinjskim lokalnim izborima </p>
<p>ZAGREB, 30. listopada</p>
<p> - Briljantna pobjeda HSP-a na izborima za petrinjsko Gradsko vijeće pokazuje trend uspjeha hrvatske desnice koji će rezultirati pobjedom i na skorim županijskim izborima, ocijenio je u izjavi za Hinu predsjednik HSP-a Anto Đapić. S druge strane, poraz HSLS-a, koji na istim izborima nije prešao ni izborni prag, »interna je stvar neuspjeha tamošnjeg ogranka HSLS-a«, rekla je Hini saborska zastupnica te stranke Dorica Nikolić.</p>
<p>Iako je Petrinja područje nekadašnje »prve crte bojišnice«, na koje se danas vraćaju međusobno zavađeni prognanici Hrvati i izbjegli Srbi, te područje izuzetno devastirana gospodarstva i mnogo nezaposlenih, Nikolić ne vjeruje da je to glavni razlog zbog kojega su se birači okrenuli HSP-u. »Iako možda ima nešto i od toga«, ona drži da je prije svega ogranak HSLS-a kriv za izborni poraz. Ona ne vjeruje da je riječi o radikalizaciji političke scene, a što se tiče područja posebne državne skrbi istaknula je »kako se primjećuje da ni bivša, a ni sadašnja Vlada nije mnogo učinila za te krajeve, pa tako ni za Petrinju«.</p>
<p>Nasuprot tome, Đapić ističe da je biračko tijelo nakon ispaćenog HDZ-a, te promašenih predizbornih obećanja šestorice, u HSP-u prepoznalo snagu, jer je desnica, koju, prema njegovu mišljenju, najbolje artikulira HSP, jedina politička opcija koja daje odgovore na nagomilane probleme u Hrvatskoj. </p>
<p>Podsjetivši na nedavne pobjede HSP-a u Viru, Ninu, Lapcu i Staroj Gradišci, Đapić je istaknuo da se sada vidi kako te pobjede nisu bile slučajne, posebno ne ova u Petrinji gdje je »HSP osvojio gotovo isto glasova kao HDZ i SDP zajedno«. Istaknuo je da mjesto gradonačelnika za HSP, kao i ustroj nove petrinjske vlasti ne bi smio biti upitan - ako će se poštovati demokratska načela. (Hina)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001031].
|
