NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000331].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 205101 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>31.03.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Najcrnji scenarij sukoba: Mesić mimo Račana saziva Vladu, a Vlada ga ignorira!</p>
<p>Dok je za happy end sukoba Pantovčaka i Markova trga dovoljan konsenzus, mnogo više mogućnosti je na negativnoj strani / Na temelju članka 102. Ustava, Stipe Mesić može sazvati sjednicu Vlade i staviti na dnevni red pitanja za koja smatra da ih treba razmotriti te na toj sjednici predsjedati / Sazivanje takve sjednice, bez Račanove suglasnosti, bio bi znak da odnosi predsjednika Republike i Vlade nisu dobri, a to bi ih dodatno pogoršalo, tvrdi Ivan Padjen, profesor na Pravnom fakultetu / Vlada može početi potpuno ignorirati Predsjednika i onemogućavati mu zaključivanje važnijih međunarodnih ugovora time da ih jednostavno ne stavi na dnevni red Sabora</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić i premijer Ivica Račan sastali su se u četvrtak i razgovarali o stanju međusobnih odnosa. Račan je prethodno naglasio da u ovom trenutku ne vidi sukob između Vlade, parlamenta i predsjednika države. Vidim samo razlike u tome, dodao je, što valja učiniti da se osiguraju parlamentarna demokracija i većinsko opredjeljenje građana (na izborima). Ipak, činjenica je da su odnosi Pantovčaka i Banskih dvora zahladnjeli, jer se prvi čovjek države i prvi čovjek Vlade očito ne slažu u tome koliko svaki od njih treba imati ovlasti. Mesić je, među inim, izjavio i to da ga Račanova vlada sprječava u obavljanju dužnosti te da je najneobavješteniji čovjek u Hrvatskoj. Po Ustavu, ovlasti predsjednika države i premijera su jasno naznačene, no, Ustav je samo vrh ledene sante.</p>
<p>Profesor prava na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti Ivan Padjen tvrdi da je u novonastaloj situaciji Mesiću i Račanu teško kooperirati i u tome držati ravnotežu u kojoj bi svaki od njih mogao očuvati svoju ulogu, ali poštujući i uzimajući u obzir ulogu drugoga. »Predsjednik Republike i premijer bi se trebali sukobljavati u, primjerice, procjenama ekonomskoga stanja, a ne u kojekakvim igricama o rezidencijama koje, doduše, nisu zabranjene, ali nisu politički moralne«, ističe Padjen te dodaje da je to krajnje neprduktivno za cijelu zemlju. Govoreći o promjeni Ustava, Padjen ističe da se Ustav ne smije mijenjati po potrebi onih koji su na vlasti, nego se oni moraju pokoravati i obavljati svoje dužnosti u skladu s Ustavom. »Ulogu predsjednika Republike treba mijenjati vrlo malo«, smatra Padjen, dodavši da je najvažnije da se Predsjednikove ovlasti navedene u Ustavu ne zloupotrebljavaju »kao što je činio pokojni predsjednik Franjo Tuđman i to s blagoslovom Ustavnoga suda«. Kao primjer sporne ovlasti Predsjednika, Padjen navodi tumačenje bivšeg Ustavnog suda da Predsjednik može za vrijeme rata donijeti odredbe s ustavnom snagom »kada i kako se sjeti«.</p>
<p>»Polupredsjednički sustav, koji je na snazi u Hrvatskoj, a koji Račan uporno pokušava zamijeniti parlamentarnim, ima veliku prednost nad parlamentarnim zbog činjenice da se politička moć u pravilu koncentrira u izvršnoj vlasti«, ističe Padjen, pojašnjavajući da je tada najrazboritiji način ograničavanja te političke moći - dioba, tako da jedan dio izvršne vlasti kontrolira drugu. Hrvatski polupredsjednički sustav sastoji se upravo u tome da se ovlasti predsjednika države i Vlade isprepliću.</p>
<p>Govoreći o Račanovu »prkosu« Mesiću i mogućnostima izglađivanja razmirica, Padjen ističe da se ta napetost može normalno riješiti. »To je da Vlada redovito informira predsjednika Republike o svima važnijim i drugim pitanjima koja postavi sam Predsjednik te da, osim toga, predsjednik Vlade sam ili s nekoliko ministara odlazi na redovite sastanke predsjedniku Republike«, kaže Padjen. Ako se to ne dogodi, Mesić može na temelju članka 102. Ustava sazvati sjednicu Vlade i staviti na dnevni red pitanja za koja smatra da ih treba razmotriti te da na toj sjednici predsjeda. »Sazivanje takve sjednice, bez Račanove suglasnosti, bio bi znak da odnosi predsjednika Republike i Vlade nisu dobri, a to bi ih dodatno pogoršalo«, naglašava Padjen. Mesić također može voditi međunarodne pregovore s kim i kako hoće, bez suglasnosti Vlade. »Može i imenovati načelnike uprava u Ministarstvu obrane te početi, iza leđa Račanu i ministru obrane Jozi Radošu, održavati s njima radne sastanke uz obrazloženje da mu, ako ih imenuje, oni na neki način moraju i odgovarati. »Mesić tako može izazvati neopisive probleme«, kaže Padjen.</p>
<p>Osim toga, nastavlja, Vlada može početi potpuno ignorirati Predsjenika i onemogućavati mu zaključivanje važnijih međunarodnih ugovora time da ih jednostavno ne stavi na dnevni red Sabora. »Vlada može, sasvim legalno, odbiti suranju s Mesićem. Iako je to najlakše napraviti, donijelo bi zemlji razorne posljedice.«</p>
<p>Račanovo inzistiranje na parlamentarnom sustavu treba gledati u svjetlu činjenice da ima više vrsta paramentarnih sustava. »Parlementarni sustav u francuskoj Četvrtoj Republici stvarao je nestabilne i slabe vlade kao i danas u Italiji, dok je u britanskom parlamentarnom sustavu u rukama prvog ministra koncentrirana ogromna moć«, ističe Padjen i dodaje da je ta moć njemačkog kancelara još izrazitija, zapravo, gotovo neograničena. »Račan bi vjerojatno htio imati jaku poziciju, možda kao britanski prvi ministri, međutim, to nije moguće, jer je naš izborni sustav razmjeran, a ne većinski kao u Velikoj Britaniji«, naglašava profesor, dodavši da su razlike unutar onoga što Račan naziva parlamentarnim sustavom mnogo veće od razlika između, primjerice, američkog predsjedničkog i francuskog polupredsjedničkog sustava.</p>
<p>»Ova Vlada još nije bila 'stisnuta' s ulice«, naglašava Padjen te ističe da će, ako deseci tisuća nezadovoljnika osvanu na Markovu trgu, stabilna institucija predsjednika Republike, koji ima poluge vlasti, a ne samo simbolični autoritet, biti i te kako važna.</p>
<p>Anuška Fjorović</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Crnić: Nemam dojam da su Mesiću oduzete ovlasti </p>
<p>Dr. Veljko Mratović, predsjednik radne skupine za promjenu Ustava, koju je osnovao predsjednik Stipe Mesić, u četvrtak je za Vjesnik rekao da su promjene Ustava, »u tijeku«. Mratović se nije htio konkretnije očitovati o smjeru ustavnih promjena i opsegu smanjenja predsjedničkih ovlasti, koje će predložiti radna skupina, dodajući tek da su »dogovorena načela rada« te skupine. »Mi radimo stručni dio posla, odnosno prijedlog načela promjena Ustava. Kada će taj prijedlog biti objavljen, ovisi o političkoj prosudbi predsjednika Mesića«, tvrdi dr. Mratović.</p>
<p>Jedan od članova te skupine bivši je predsjednik Ustavnog suda Jadranko Crnić, koji se u razgovoru s Marijanom Buljan očitovao za Britanski radio BBC o nekim tvrdnjama da su predsjedniku Mesiću de facto već oduzete ovlasti, iako Ustav još nije promijenjen.</p>
<p>»Mislim da bi bilo teško izvesti takav zaključak«, rekao je Crnić. »Očito je da ima nekih nesporazuma, npr. o veličini protokola, jamačno nepotrebnih, ali nemam osjećaj da se oduzimaju ovlasti, pa čak ni da ih se pokušava oduzeti. Mislim da se ipak sve zbiva na tragu predizbornih obećanja u kojima su svi rekli da žele smanjiti predsjedničke ovlasti, ali i inače se međusobno prožeti. Jer, kad se govori o diobi vlasi, ne mora se to uzeti kao nešto oštro odijeljeno jedno od drugoga, sve je to ipak i međusobno prožeto, pa tako i pitanje tih ovlasti. O tome treba dobro razmisliti da se odredi što će se smanjiti, što će se prenijeti drugdje. No, ne vidim razloga da se to dovede u pitanje kao nekakav budući oštar konflikt.«</p>
<p>Po Crnićevu mišljenju, glede Mesićeve najave referenduma o predsjedničkim ovlastima, na referendumu se obično daju odgovori na načelna pitanja, rijetko kada na sasvim konkretna. U ovom bi slučaju pitanje moglo glasiti: »Hoćete li da se ukinu predsjedničke ovlasti, hoćete li da se smanje predsjedničke ovlasti?« U biti, kad se smanjuju, to znači da će se neku ovlast vjerojatno ukinuti i prenijeti je drugdje. Negdje će se međusobno prožeti suodlučivanje ili savjetovanje. Međutim, to vrijedi za sve tri vlasti. Što se može referendumom tražiti od ljudi, hoće li im se nabrojiti od A do Ž koja se ovlast kome želite povjeriti? To nisu referendumska pitanja, drži Crnić, dodavši da bi bilo vrlo teško dobiti na referendumu takve odgovore. Za dva-tri tjedna bi, po Crnićevoj procjeni, radna skupina vjerojatno mogla dati prijedlog promjena Ustava, »a Predsjednikovo je onda da odluči što od toga želi ili ne. Zasad se o tome s njime ništa ne savjetujem, radimo po svojoj savjesti i stručnosti«.</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Mesić može smijeniti Račana</p>
<p>Po sadašnjim ustavnim ovlastima, predsjednik Republike imenuje i razrješuje dužnosti predsjednika Vlade, što jasno piše u članku 98. Ustava. U članku pak 104. se navodi to da šef države, uz supotpis premijera i na prijedlog Vlade, a nakon savjetovanja s predsjednikom Doma, može raspustiti Zastupnički dom Sabora. To može učiniti samo ako taj dom izglasa nepovjerenje Vladi ili ako za mjesec dana od dana predlaganja ne prihvati državni proračun. U istom članku piše i to da predsjednik države ne može ponovno raspustiti Zastupnički dom prije isteka godine dana od dana njegova raspuštanja.</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Dekanić: Goran Granić je inzistirao na vili u Grškovićevoj </p>
<p>Nije slučajno da se rezidencija pripremala za vrijeme Predsjednikova puta u Sloveniju i BiH, kao što nije slučajno da se telefonski inzistiralo da prihvati rezidenciju još dok je bio u Sarajevu da bi istoga dana bile objavljene i snimke rezidencije na televiziji i fotografije u novinama / Stoga to u Predsjednikovom uredu smatraju »podvalom ili smišljenom akcijom, koja je trebala Predsjednika baš toga dana primorati da prihvati rezidenciju«</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Predsjednikov savjetnik za unutarnju politiku dr. Igor Dekanić u četvrtak je u razgovoru s novinarima prokomentirao medijske napise o nesuglasticama između šefe države i premijera. »Nakon malih analiza koje smo napravili, mi smatramo da je to pokazatelj zrelosti demokratskih promjena i demokratskih institucija u Hrvatskoj. Nije neuobičajeno u praksi demokratskih zemalja zapadne Europe da postoji konkurencija mišljenja, pa čak i sukobi između pojedinih institucija sustava. Hrvatska je predugo patila od jedinstvenog mišljenja i jednog stajališta koje je brzo postajalo svetinja; nije zgorega da Vlada drukčije misli o nekom problemu od Ureda predsjednika Republike, niti da predsjednik Vlade i predsjednik Republike ponešto drukčije vide neke probleme«.</p>
<p>Do predsjednika Mesića došle su i najave da mu Vlada želi ukinuti sve ovlasti i svesti ga samo na protokolarnog predsjednika. Dekanić potvrđuje da se »iz nekih javnih izjava stekao takav dojam i trebalo bi vidjeti što je Vladin prijedlog a što su izjave izrečene u žaru i bez papirnatog pokrića«. Nije siguran da je premijer Račan poslao poruku da se Hrvatska na proteklim izborima htjela »odreći predsjednika Republike«, kako to tumače neki mediji, te podsjeća da je predsjednik Mesić od naroda izabrani predsjednik, kojemu mandat traje pet godina, jer su tako odlučili hrvatski birači. </p>
<p>Proteklih dana aktualnu priču o rezidenciji namijenjenoj predsjedniku Mesiću u njegovom Uredu smatraju »podmetanjem«, no nisu još načisto radi li se o »podmetanju cijele Vlade ili nekih ljudi unutar Vlade«. Dekanić je u četvrtak izjavio novinarima da se na Predsjednika radio pritisak da prihvati spornu rezidenciju u vrijeme dok je bio na službenom putu u Sarajevo. Drži da nije slučajno da se rezidencija pripremala za vrijeme Predsjednikova puta u Sloveniju i BiH, kao što nije slučajno da su telefonski inzistirali da prihvati rezidenciju još dok je bio u Sarajevu, da bi istog dana bile objavljene i snimke rezidencije na televiziji i fotografije u novinama. Stoga to u predsjedničkom uredu smatraju »podvalom ili smišljenom akcijom koja je trebala Predsjednika baš taj dan primorati da prihvati rezidenciju«, dok su istovremeno »za drugi dan bile pripremljene izjave druge dvojice predsjednika, Vlade i Sabora, da odbijaju rezidencije«. Na pitanje tko je točno inzistirao da Mesić prihvati rezidenciju dok je bio u Sarajevu Dekanić je odgovorio da je to bio zamjenik premijera dr. Goran Granić. No, zadnje informacije kažu da Predsjednik ostaje u svom stanu u Ilici i za njega je priča o preseljenju definitivno završena.</p>
<p>Dekanić je potvrdio je u četvrtak i da pri samom kraju posao oko prijedloga ustavnih promjena, te da će se stručne grupe koje rade na tome, Predsjednikova i Vladina, sastati idućeg tjedna. No, Predsjednikov savjetnik zasada ne može niti načelno reći o kojim se ustavnim promjenama radi, niti koje ovlasti Predsjedniku nakon toga ostaju, a koje se smanjuju jer »ne bi želio prejudicirati mišljenje i stajališta stručne grupe sastavljene od osoba iznimnog stručnog integriteta i ugleda«. Prema Dekanićevim riječima, analiza mogućih ustavnih promjena pokazala je da temeljni problem nisu same ovlasti, nego njihovo ranije ekstenzivno tumačenje. </p>
<p>Članovi Predsjednikove komisije koja priprema prijedlog ustavnih promjena analizirali su desetak ustava u svijetu, i uočili da je i svjetska praksa da nekoliko skupina radi na ustavnim promjenama, i da se na koncu može odlučivati o dva ili više prijedloga. Na pitanje što ako će se razlikovati prijedlozi ustavnih promjena između Predsjednikove i Vladine stručne grupe koja ih priprema, Dekanić decidirano odgovara da će konačnu odluku o prijedlozima ustavnih promjena donijeti dvotrećinska većina u Saboru. »No, previše razlika u prijedlozima neće biti«, smatra Dekanić.</p>
<p>Ističe na kraju da je dobro da su nesuglasice »pukle« na nevažnim pitanjima poput rezidencija i protokolarnog dočeka, umjesto da su se razišli oko proračuna »kad bismo imali pravu krizu Vlade« te napominje: »Svi mi krećemo od nule na ovim poslovima, a prethodnici nam nisu ostavili ni arhivu«. </p>
<p>Dekanić i ubuduće očekuje da će »planuti još poneki sukob« i to je za njega normalni dio demokratske procedure. Predsjednikove riječi iz jednog intervjua ovih dana da je »najneinformiraniji čovjek u državi« Dekanić tumači kao svojevrsnu kritiku Vladi »jer je dosadašnji tijek informacija od Vlade prema Predsjedniku bio vrlo sužen«. Vladin prijedlog Zakona o Uredu Predsjednika Dekanić je ukratko prokomentirao riječima: »U okviru ustavnih ovlasti Predsjednik ima autonomno pravo kreiranja svog Ureda i gotovo nigdje u suvremenom svijetu to nje regulirano zakonom«. Podsjeća samo da su Predsjednikova ograničenja pri tom njegova ustavne ovlasti i troškovi koje Uredu Predsjednika odreže Vlada. »To je dovoljan okvir kojim su ograničene mogućnosti predsjednika da angažira ljude u svom Uredu«, pojasnio je Dekanić.</p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Grabovica kuca na bošnjačku i haašku savjest</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Slučaj Grabovica, tj. zločini što su ih 1993. godine, u vrijeme sukoba HVO-a i Armije BiH, pripadnici Armije BiH počinili nad Hrvatima u selu Grabovica, iznova je dospio na novinske stupce. »Krivac« je general Rasim Delić, zapovjednik Zajedničkog zapovjedništva Vojske Federacije BiH, koji je u intervjuu sarajevskom dnevnom listu Oslobođenje, očigledno s namjerom da opravda bošnjačke vojne i političke vlasti od optužbi da nisu poduzele ništa kako bi se slučaj Grabovica rasvijetlio, ustvrdio da je Međunarodnom sudu u Haagu bila »dostupna sva arhiva o zločinu u Grabovici« te da su predstavnici Suda »preuzeli sve što ih je zanimalo«. </p>
<p>Podsjetimo: u hercegovačkom selu Grabovica pripadnici Armije BiH 9. rujna 1993. ubili su 32 mještanina hrvatske narodnosti, o čemu postoje svjedočenja dvojice mladića, u trenutku kada se zločin dogodio malodobnih dječaka, koji su preživjeli pokolj te brojna svjedočenja pripadnika Armije BiH. </p>
<p>Neki od svjedoka - što je, reagirajući na Delićev istup, ponovio Ramiz Delalić Ćelo - tvrde da se u vrijeme kada se zločin dogodio na tom području nalazilo nekoliko visokih časnika Armije BiH, među kojima su najviše rangirani bili Sefer Halilović, tadašnji načelnik Glavnog stožera Armije BiH te Vehbija Karić i Rifat Bilajac. Nekoliko svjedoka, bivših pripadnika Armije BiH koji su bili razmješteni na tom području, ustvrdili su da se zločin dogodio nakon što je Vehbija Karić vojnicima, koji su mu se požalili da se u hrvatskom selu Grabovica teško mogu snaći za hranu i smještaj, rekao: »Znate što treba uraditi. Ako se tko buni - bacit' ga u Neretvu.« »Sve se desilo preko noći: ja sam spavao u jednoj kući i ujutro sam vidio krv na sve strane. Pričalo se: 'Pobijeni Hrvati! Masakr!' Nije bilo razloga za to«, izjavio je jedan svjedok novinaru sarajevskog magazina Dani u listopadu 1997.</p>
<p>Sefer Halilović, pak, koji odbija bilo kakvu odgovornost za zločin u Grabovici, u svojoj knjizi »Lukava strategija« dokazuje da pokolj nije bio bezazleni incident, nego dio organizirane vojne akcije Glavnog stožera Armije BiH protiv HVO-a na području Drežnice, koju je odobrio zapovjednik Glavnog stožera Rasim Delić. </p>
<p>Tko je doista odgovoran trebao bi - po logici stvari - utvrditi sud, nakon odgovarajuće istrage i procesa. Delićevu tvrdnju da je osobno zapovjedio istragu i da su njezini rezultati stavljeni na raspolaganje nadležnim tijelima u BiH i Haaškom sudu osporava Ramiz Delalić Ćelo, koji tvrdi da nikakva istraga temeljena na Delićevoj zapovjedi nije provedena. No, nekakve istražne aktivnosti su ipak poduzimane, sarajevsko Kantonalno tužiteljstvo je o njima izvijestilo i Međunarodni sud u Haagu, ali je tim dokumentima krivica prebačena na trojicu nisko rangiranih pripadnika Armije BiH. Bošnjački čelnik Alija Izetbegović jednom je prigodom pozvao nadležna tijela da se pozabave ovim slučajem kako se njime ne bi bavio Haaški sud, ali istrage vođene u Sarajevu nisu odmakle dalje od praktički anonimnih vojnika. Očito je nakana bila zadovoljiti formu i zaštititi »krupne ribe«.</p>
<p>Pitanje je, međutim, zašto Međunarodni sud u Haagu nije - barem koliko je javnosti poznato - poduzeo ništa kako bi se krivci kaznili. Doduše, tisak je više puta, pozivajući se na podatke »iz pouzdanih izvora«, objavljivao da su optužnice protiv odgovornih pripremljene, ali je sve ostalo na tim »ekskluzivnim« informacijama. Ovo je tim zanimljivije što, osim općepoznate informacije o tome da se zločin nedvojbeno dogodio, postoje i brojna javna svjedočenja samih aktera tih događaja, tako da haaškim istražiteljima slučaj Grabovica i ne bi smio biti osobit problem. Iz Haaga su se svojevremeno opravdavali objašnjenjem da se tužbe ne mogu podizati na temelju novinskih napisa, ali to - budući da se, kada je riječ o zločinu u Grabovici, ne radi o novinarskim naklapanjima, nego o izjavama, intervjuima i autorskim tekstovima - i nije osobito uvjerljiv argument. </p>
<p>Budući da je malo vjerojatno da bi Haaški sud mogao završiti svoju misiju a da se prije toga ne pozabavi i Grabovicom, pogotovo što je riječ o lokalitetu na kome je u jednoj noći ubijeno više od 30 civila, te da je haaško Tužiteljstvo već imalo dovoljno vremena za utvrđivanje relevantnih činjenica, jedini logičan zaključak je da se čeka prikladan trenutak za uhićenje osumnjičenih (čija imena se možda već nalaze na tajnoj optužnici) ili objavljivanje optužnice. A kada on nastupi, mnogi - uključujući glavnog urednika sarajevskog tjednika Slobodna Bosna čiji je napis, po mnogim ocjenama, naveo Delića da se ponovo bavi Grabovicom - drže da će se, po analogiji s načinom na koji su u Haagu izvođeni dokazi protiv generala Tihomira Blaškića, haaški tužitelji i suci baviti samim vrhom Armije BiH.</p>
<p>Ivan Šabić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>»Pogrebnik« traži rušenje grobnice i premještanje tijela dr. Franje Tuđmana</p>
<p>Željko Jurković, predsjednik Udruge za ostvarivanje prava vlasništva na grobove i zaštitu pijeteta »Pogrebnik«: Nitko od nas nije monstrum, ali grobnica je izgrađena mimo svih zakona/ Troškovi izgradnje Tuđmanove grobnice 2,1 ili 5,1 milijun kuna?/ »Pogrebnik« promovira Bandića ili kandidira Jurkovića?</p>
<p>- Nije točna izjava Vladina povjerenika za grad Zagreb Josipa Kregara, da su ukupni troškovi na izgradnji grobnice za dr. Franju Tuđmana iznosili 2,1 milijuna kuna. Naime, kada se zbroje sredstva uložena u izgradnju grobnice koja se prostire na 270 četvornih metara, s onim novcem koji je utrošen za organizaciju posljednjeg ispraćaja i uređenje predsjedničkih dvora, ukupno utrošeni novac penje se na nevjerojatnih 5,1 milijuna kuna! Rekao je to u četvrtak na konferenciji za novinare održanoj u hotelu »Palace« na kojoj je prisustvovalo i petnaestak umirovljenika, predsjednik Udruge za ostvarivanje prava vlasništva na grobove i zaštitu pijeteta »Pogrebnik«, Željko Jurković. </p>
<p>Dodao je kako »Pogrebnik« traži rušenje grobnice izgrađene iza crkve Krista Kralja i prenošenje tijela preminulog predsjednika Tuđmana u njegov obiteljski grob ili na neku drugu lokaciju, te rušenje svih bespravno izgrađenih grobnica.</p>
<p>- U ovoj Udruzi nitko nije monstrum i nitko nije protiv prvog predsjednika dr. Tuđmana, nego riječ je o nezakonitim radnjama koje su vezane uz njegov pogreb, rekao je Jurković. Dodao je da o tome najbolje govore podaci da se predsjednikova grobnica gradila bez položajnog nacrta, bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture, ali i bez - građevinske dozvole. </p>
<p>Čelni čovjek »Pogrebnika« založio se za rušenje grobnice, te, kako je rekao, »rješenje problema po zakonu i na način dostojan prvog predsjednika Hrvatske«.</p>
<p>Osvrćući se na trenutni izgled i grobnici, Jurković je rekao kako je prateći izvođenje radova vidio kada su teški strojevi za vrijeme gradnje prelazili preko susjednih grobova, no kako su oštećenja na brzinu sanirana. U »Pogrebniku« također smatraju da je riječ o zavaravanju javnosti jer je, kako kažu, umjesto najavljenog mramora, na grobnicu postavljen tek obojani beton.</p>
<p>Nakon prvog dijela izlaganja Željka Jurkovića, riječ je zatražila jedna od petnaestak prisutnih umirovljenica i članova Udruge. Predstavivši se kao umirovljenica i članica Udruge, gospođa Bucković, zapitala je predsjednika »Pogrebnika« je li cilj zaštititi grobove i očuvati pijetet prema preminulom čovjeku ili se zalagati za iskapanje onog kojeg je u grobnicu položio narod. Jurković je odgovorio kako izražava simpatije zbog gospođine naklonjenosti preminulom predsjedniku, ali i dodao da se Udruga prvenstveno mora boriti za poštivanje zakona. Nezadovoljna odgovorom, gospođa Bucković je upitala Jurkovića kako to da i dalje ne postoji nikakva evidencija vlasnika grobova na groblju u Vrapču, nakon čega je bučno napustila dvoranu kazavši kako joj se čini da »Pogrebnik« nije društvo za zaštitu nego za skrnavljenje grobova, te da zbog toga otkazuje članstvo.</p>
<p> Na novinarsko pitanje za koju će se točno lokaciju zalagati kada je riječ o premještanju tijela dr.Tuđmana, Jurković je odgovorio da bi najbolje rješenje bilo kada bi se to riješilo slično kao nakon smrti pokojnog ministra Šuška. Čelnik je čovjek »Pogrebnika « u nastavku na i na problem preprodaje pokojnika, naglasivši dobru suradnju s Financijskom policijom .</p>
<p>- U posljednje vrijeme dobro se radi na suzbijanju tih kriminalnih radnji, a posebice fascinira policijski izvještaj prema kojemu u Hrvatskoj godišnje premine oko 60.000 ljudi, a registrira ih se upola manje, rekao je Jurković, dodavši kako se u najvećem dijelu radi o preprodaji tijela i pogrebne opreme.</p>
<p>Članovi »Pogrebnika« najavili su izradu prijedloga zakona kojim bi se denacionalizirala groblja, ali i radikalno izmijenio dosadašnji način gospodarenja grobljima. Pola u šali pola u zbilji, Jurković se dotakao i predstojećih izbora u Zagrebu. </p>
<p>- Kako su članovi naše Udruge tražili mišljenje u svezi s kandidature Milana Bandića za zagrebačkog gradonačelnika, moram im reći da će »Pogrebnik« promovirati Bandića ako nam kod javnog bilježnika potpiše i ovjeri da građane neće zakidati u financijskim transakcijama kao neki prethodnici, istakao je Jurković. </p>
<p>Dodao je kako postoji mogućnost da se i sam kandidira jer je, kako je rekao, »kao pogrebnik sposoban »pokapati« one koji su pljačkali građane«.</p>
<p>Mile Franičević</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Zagreb će već u svibnju osjetiti snažan financijski udarac</p>
<p>Povjerenik Vlade za Grad Zagreb dr. Josip Kregar najavio i javne rasprave o graditeljstvu i sportu/ Kultura je u Zagrebu bila tretirana tek kao budžetska stavka / Još uvijek nema rješenja za Canjuginu tužbu Upravnom sudu/ Sastanak s Državnim inspektorom Brankom Jordanićem/ Uklonjeni Tuđmanovi portreti </p>
<p>Odaziv i atmosfera u Kulturno-informativnom centru pokazali su da je zamisao o organiziranju tribine na temu financiranja kulturnih potreba u Zagrebu bila ispravna, jer o javnim potrebama treba razgovarati javno, smatra Vladin povjerenik za Grad Zagreb dr. Josip Kregar. Iz tijeka tribine vidljivo je da se kultura u gradu predugo doživljavala kao oblik parazitske potrošnje.</p>
<p> Struka i javnost nisu bili upoznati s kriterijima raspodjele troškova, a uz mnogobrojne prigovore na neka konkretna rješenja upućena je i kritika na cjelokupni sustav. Nadalje, rekao je Kregar, vidljiv je nedostatak koncepcije - u kulturi nije bilo jasne vizije, pa ni jasnih ciljeva koji su se željeli postići u načinu upravljanja. U zadnjih osam godina u Zagrebu je kultura tretirana tek kao budžetska stavka, a u takvim uvjetima svaki pokušaj javne rasprave o kulturi bio je arogantno zatvaran. Partnerski odnos između gradske uprave i ljudi s vizijom je nužan, što je pokazala i tribina u prepunom KIC-u, zaključio je dr. Kregar. </p>
<p> - Namjeravam i u drugim područjima otvoriti takvu javnu raspravu, s posebnim naglaskom na aktivnosti u kojima su problemi evidentni, poput graditeljstva i sporta, rekao je Kregar, spomenuvši kao moguće sudionike u raspravama imena ravnatelja Gradskog zavoda za planiranje razvoja Slavka Dakića i bivšeg predsjednika Gradske skupštine Zlatka Canjugu. </p>
<p>Rješenje Upravnog suda na Canjuginu žalbu nije pristiglo niti do četvrtka u podne. Kako Vlada do donošenja odluke ne može raspisati izbore, stručne službe koje se bave njihovom pripremom suočene su s pomicanjem rokova što je, smatra povjerenik, vrlo delikatna stvar, jer treba voditi računa i o nadolazećim uskrsnim blaganima. Vladin bi se povjerenik s političkim strankama koje će se natjecati u Gradu Zagrebu trebao sastati još dva puta - odmah nakon raspisivanja izbora, i nakon predavanja kandidacijskih lista.</p>
<p>Najveći financijski udar, uzrokovan promjenama u sustavu oporezivanja Zagreb bi, prema Kregarovoj procjeni, trebao osjetiti u svibnju. Eventualni prihod od obveznica, na koji je Grad ozbiljno računao, mogao bi doći prekasno za trenutne potrebe, pa je ozbiljna štednja nužna, uz racionalno korištenje pričuve i mnogobrojna ograničenja za nezapočete, ali i neke započete investicije. </p>
<p>Za petak je povjerenik najavio i sastanak s Državnim inspektorom Brankom Jordanićem, kojega će izvijestiti o stanju u Zagrebu, a potvrđen je i razgovor s predstavnicima Zelenih, koji bi Kregaru na »poklon« trebali donijeti - smeće, budući da na taj način žele upozoriti na ekološke probleme Jakuševca i brojnih divljih odlagališta otpada. Novinari koji su u četvrtak razgovarali s povjerenikom primijetili su da u skupštinskoj sobi za sastanke više ne visi slika pokojnog predsjednika Tuđmana, a samo dan ranije bila je tamo.</p>
<p> - Zamolio sam svoje suradnike da tu sliku, kao i ostale portrete pokojnog predsjednika, zamijene državnim grbom, kako je i propisano protokolom, rekao je Kregar, dodavši kako smatra da »nema smisla da i ubuduće skupljamo slike bivših predsjednika«. </p>
<p>Vedran Flajnik</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Zagrebački HNS ne odustaje od zahtjeva za bar jednom izbornom jedinicom</p>
<p>Krešimir Franjić, v.d. predsjednika GO HNS-a: Treća smo politička snaga u Zagrebu, odmah iza SDP-a i HSLS-a/ Model 6:3:3 neprihvatljiv, u kriterije treba uvrstiti i predsjedničke izbore i trenutni rejting/ U petak sastanak ZA </p>
<p>Zagrebačka alternativa ima dogovor o zajedničkom nastupu samo na lokalnim izborima, no kako su pred pragom izbori za Gradsku skupštinu, u petak moramo postići novi dogovor o zajedničkom nastupu, naglasio je Krešimir Franjić, vršitelj dužnosti predsjednika Gradske organizacije Hrvatske narodne stranke (GO HNS), na konferenciji za novinare, održanoj u četvrtak.</p>
<p>Za Franjića to znači da Zagrebačka alternativa za predstojeće izbore ne postoji, ukoliko se s ostalim strankama ne postigne dogovor prema kojem bi svaki član alternative dobio jednu izbornu jedinicu. Zagrebačku alternativu čine SDP, HSLS, HSS, LS, HNS, HSU i ASH.</p>
<p>- Za sada je 12 izbornih jedinica podijeljeno prema modelu po kojem SDP-u pripada njih šest, HSLS-u tri, HSS-u dvije i LS-u jedna. Naravno, mi ostajemo kratkih rukava. Zbog toga moramo postići novi dogovor, jer je HNS-u u posljednje vrijeme porastao rejting u Zagrebu. Prema anketama medija, ali i onoj našoj internoj, narodnjaci su trenutačno treće stranka u gradu, naglasio je Franjić. Po njemu, to je znak da HNS na izbore može izaći i samostalno, te prijeći izborni prag.</p>
<p>Kao uzrok porasta popularnosti u gradu, haenesovci označavaju predsjedničke izbore na kojima je za predsjednika Republike izabran član njihove stranke, Stjepan Mesić. Franjić stoga odbacuje dosadašnje kriterije u alternativi, prema kojima se svaka stranka vrednuje po uspješnosti na izborima iz 1997. godine, broju vijećnika u dosadašnjem sazivu Gradske skupštine i uspjehu na ovogodišnjim izborima za zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora. Franjić će zato tražiti da se u te kriterije dodaju predsjednički izbori i trenutačna snaga stranaka u Zagrebu.</p>
<p>- Mi smo treća stanka u gradu, iza SDP-a i HSLS-a, a ispred HDZ-a i Gotovčevih liberala. Alternativa zato dogovor može postići samo konsenzusom, a ne majorizacijom pojedinih stranaka, poručio je Franjić. Sastanak stranaka alternative očekuje se u petak, 31. ožujka, u prostorima Gradske organizacije SDP-a. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Mario Iveković i Udruga narodne zaštite predstavili nezavisnu listu </p>
<p>Nositelj nezavisne liste za gradske izbore Mario Iveković, slijede Marija Dujić i Ivan Posilović iz UNZ-a/ Iveković: Skupština se dosad bavila politikanstvom/ Lista je za sada nepotpuna, uskoro predstavljanje programa</p>
<p>Mario Iveković, predsjednik Hrvatskog radničkog saveza, i vodstvo Udruge narodne zaštite (UNZ) u četvrtak su, na konferenciji za novinare, predstavili nezavisnu listu koje će izaći na skore izbore za Gradsku skupštinu. Iveković je ujedno i nositelj liste, dok je predsjednica UNZ-a za grad Zagreb, Marija Dujić, drugi kandidat s te liste. Na konferenciji su bili nazočni i predsjednik UNZ-a, Ivan Posilović, te predsjednik Kluba branitelja u HRS-u, Marko Marinić (treći i četvrti na nezavisnoj listi).</p>
<p>Posilović je, kao voditelj izbornog stožera, naglasio da je nezavisna lista formirana jer u Zagrebu ne postoji niti jedna politička opcija koja brani interese branitelja (u zapošljavanju ili rješavanju stambenog pitanja), ali ni interese ostalih građana.</p>
<p>Iveković je na to dodao da je posljednjih godina između građana i Gradske skupštine i Poglavarstva uspostavljena barijera koja onemogućuje rješavanje gorućih pitanja u Zagrebu.</p>
<p>- Ljudi moraju znati tko ih zastupa u skupštini, i kome su mogu uvijek obratiti. Dosadašnji sazivi skupštine bavili su se uglavnom politikantstvom. Vijećnici, osim stranačke stege, imaju i moralnih obveza prema onima koji su ih izabrali, a to se do sada zanemarivalo. Zato ćemo pokušati ući u skupštinu kako bi odnos prema građanima bili otvoreniji i transparentniji, rekao je Iveković. On se posebno osvrnuo na sindikalno članstvo kojem bi omogućio postavljanje pitanja gradskim skupštinarima, ali i dobivanje odgovora.</p>
<p>Iveković i Posilović su stoga pozvali sve građane i Udruge koje se zalažu za civilno društvo da podrže Nezavisnu listu. Program te liste će se u narednih mjesec dana predstaviti u svim izbornim jedinicama, a među kandidatima, kako je rekao Posilović, bit će i nekih iznenađenja. (Dražen Najman)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Kompasov ljetni katalog dosad najveći u Hrvatskoj</p>
<p>Kompasov ljetni katalog tiskan je na 144 stranice, što je najveća takva edicija koja je ikad izašla na hrvatskom tržištu. Katalogom su obuhvaćena gotovo sva hrvatska ljetovališta, obližnja Slovenija i Austrija, ali i destinacije u Španjolskoj, Grčkoj i Tunisu te egzotika - Tahiti, Maldivi, Sejšeli i Indonezija. Ponovo se nude i krstarenja jedrenjacima i teniski kamp Niki Pilić u Umagu. Tiskan je i posebni katalog posvećen uskrsnim, odnosno svibanjskim putovanjima. </p>
<p>Rezervacije se mogu obaviti na više od stotinu prodajnih mjesta u Hrvatskoj i susjednim zemljama, a cijene su aranžmana na prošlogodišnjoj razini (ili uvećane za stopu inflacije). Osim mogućnosti obročnih otplata (čekovi, kartice), Kompas nudi i brojne popuste - od posebnih povlastica za umirovljenike, mladence i rane uplate do besplatnog ljetovanja za djecu. Rezervacije i besplatna narudžba kataloga mogu se izvršiti i preko Interneta (www.kompas.hr). (D.V.)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Studenti traže bolju komunikaciju s Ministarstvom znanosti</p>
<p> - Zbog toga što je ministar Hrvoje Kraljević u sredstvima javnog priopćavanja iznio kako će nam na osnovu zahtjeva grupe studenata poslati financijsku policiju i državnu reviziju, što dovodi u pitanje naše korektno poslovanje, javno pozivamo ministra da to čim prije i uradi kako bi se konačno spriječio linč Studentskog zbora, naglasio je na konferenciji za novinare, održanoj u maloj vijećnici Rektorata, u četvrtak, Mario Panjičko, predsjednik SZ-a.</p>
<p> Prema njegovim riječima hitno je potrebna uspostava komunikacije između SZ-a i Ministarstva znanosti i tehnologije kako bi se mogla konačno rješavati pitanja unapređenja studentskog standarda.</p>
<p>- Važno je riješiti i pitanje dugovanja koje Ministarstvo ima prema nama, zbog čega nismo u mogućnosti isplaćivati novac za brojne studentske programe, rekao je Panjičko. Hrvatskom studentskom zboru, kakao doznajemo, Ministarstvo bi trebalo isplatiti 2,2 milijuna kuna, od čega je 500 tisuća namijenjeno SZ-u Sveučilišta u Zagrebu. </p>
<p>Na konferenciji je izrečena i poruka Ministarstvu da ako je cilj dopuštanja diskreditiranja SZ-a, kao legalnog studentskog predstavnika, u javnosti, kako bi se lakše povećale cijene i smanjila prava studenata u prehrani, SZ neće pasti bez obzira na okolnosti. </p>
<p>- Nećemo pristati na poskupljenje prehrane, no svjesni smo da će racionalizacije troškova, zbog same štednje, pogoditi i naš sektor, rekao je Panjičko. </p>
<p>Studentski zbor poručio je svim studentima da, bez obzira na njegovu trenutnu diskriminaciju, neće odustati od projekata za koje ne trebaju novci. Tako se ovih dana, nakon isposlovanog popusta za ZET , kazališta i muzeje grada Zagreba, pregovara i o popustima za Hrvatske željeznice. (Sunčica Dolušić)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Tartuf milenija u Guinnesovoj knjizi rekorda</p>
<p>BUJE, 30. ožujka</p>
<p> - Najveći do sada pronađeni bijeli tartuf, posebno cijenjena kao afrodizijak podzemna gljiva iz središnje Istre upisan je u Guinnesovu knjigu svjetskih rekorda, jer je dosegao težinu od 1,1 kilogram. To je na osnovi potvrđenih rezultata i registracije nedvojbeno najveći tartuf na svijetu, o čemu je ovoga četvrtka hrvatsku javnost obavijestio pročelnik odjela za turizam i trgovinu Istarske županije i predsjednik Turističke zajednice Istre Banko Curić. </p>
<p>Da podsjetimo, tartuf težak 1,1 kg pronašao je Giancarlo Zigante iz Plovanije, nedaleko Buja, 2. studenog prošle godine, a 12. studenoga na jedinstvenoj kulinarskoj manifestaciji utvrđene su dimenzije i težina toga tartufa u specijaliziranoj konobi »Marino« na Bujštini.</p>
<p> Nakon te spektakularne manifestacije kojoj je bilo nazočno stotinu odabranika Istarske županije koji su otkupili tartuf milenija za 10 tisuća maraka i zatim ga degustirali na posebno priređenoj večeri, upućen je prijedlog u London da se taj nalaz registrira u knjigu rekorda što je prije nekoliko dana i službeno potvrđeno, a 23. ožujka odobren je i formalno certifikat za rekordni tartuf milenija. (M. U.)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Mick Jagger bio je uzoran učenik</p>
<p>LONDON, 30. ožujka</p>
<p> - Rocker Mick Jagger po prvi je put iznio svoje srednjoškolske uspomene, opisujući se kao mladi buntovnik, no njegovi ga se bivši kolege sjećaju više kao uzornog učenika, piše britanski tisak. </p>
<p>Pjevač Rolling Stonesa oslikao je prilično epski svoje školske uspomene iz Dartforda (istočni dio Londona) koji bi trebao posjetiti u četvrtak radi otvorenja »Mick Jagger Performing Arts Centera«. </p>
<p> »Svaki profesor imao je svoju omiljenu kaznu. Neki su samo udarali. Udarali su tako jako da ste se rušili«, prisjetio se Mick Jagger, danas 57-godišnjak. Pjevač »Street Fighting Mana« pohvalio se posebice, u interviewu objavljenom u utorak u Timesu, kako je inicirao štrajk u školskoj kantini u znak prosvjeda protiv loše kvalitete kuhinje. No, britanski je tisak pronašao bivše školske kolege iz te prilično šik škole koji su sačuvali posve drukčiju uspomenu na mladog Micka, i samog podrijetlom iz relativno dobrostojeće sredine. </p>
<p> »Mick svakako nije bio buntovnik, sasvim suprotno. Sudjelovao je u radu školskih grupa, bio je dobar u sportu. Voljeli su ga i profesori i učenici. Bio je jednostavno običan momak, banalan u svakom pogledu«, povjerio je David Cramp, danas financijski direktor, čije riječi u srijedu navodi dnevnik »Express«. »Nije ometao nastavu. Ne sjećam se da je bio umiješan u bilo kakvu tučnjavu. Njegov je naglasak bio vrlo šik. Bio je jedan od onih koji se najbolje izražavao«, dodao je drugi bivši kolega Dick Taylor. </p>
<p> Da bi stvar bila još gora, »Express« je citirao nekadašnjeg profesora povijesti Waltona Wilkinsona koji se još danas s oduševljenjem prisjeća kako mu je mladi Mick spontano pomagao dva sata popisivati knjige u školskoj knjižnici. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Prsti otkrivaju seksualnost</p>
<p>LONDON, 30. ožujka</p>
<p> - Duljina prsta može biti pokazatelj seksualne orijentiranosti, sugerira najnovija studija znanstvenika sa Sveučilišta Kalifornija. Studija je pored ostaloga pokazala da je kod lezbijki ili potencijalnih lezbijki veća razlika u duljini prstenjaka i kažiprsta, nego što je to kod heteroseksualnih žena.</p>
<p>Isti princip vrijedi, prema nalazima studije i za muškarce, no samo u slučaju kada takvi muškarci imaju nekoliko starije braće.</p>
<p>Znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija u Berkeleyju testirali su ovom studijom svoju teoriju da razina androgena - muškog spolnog hormona - utječe na duljinu obaju prsta, s kojih se dakle, može očitati seksualna orijentacija.</p>
<p>Da bi potvrdili svoju teoriju, istraživači su zavirili u ruke 720 muškaraca i žena, i to na ulicama San Francisca. Ispitanicima su prvo izmjereni prsti,a potom su odgovarali na pitanja u svezi sa svojom spolnom orijentacijom i broju braće i sestara u obitelji.</p>
<p>U žena , prstenjak i kažiprst imaju tendenciju biti iste duljine. No, u muškaraca, kažiprst je obično krači od prstenjaka.</p>
<p>Ono što je studija pokazala jest da je kod lezbijki kažiprst obično kraći. Kod muškaraca je cijela stvar oko duljine prstiju malo kompliciranija. Pokazalo se da samo homoseksualci s nekoliko starije braće imaju vidljivo krači kažiprst. </p>
<p>Homoseksualci bez starije braće imaju razmjerno jednaku duljinu prstiju kao i heteroseksualci. To se može objasniti činjenicom da i ostali čimbenici, pored hormona, kao što je genetsko nasljeđe, također utječu na spolnu orijentaciju.</p>
<p>»Rezultati kod muškaraca nešto su kompliciraniji, no isto su tako zanimljivi«, kazao je dr. Marc Breedlove, jedan od znanstvenika koji su proveli spomenutu studiju. (BBC)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Časnica Claudia Kennedy prijavila seksualno napastovanje</p>
<p>WASHINGTON, 30. ožujka</p>
<p> - General Claudia Kennedy, žena s najvišim časničkim činom u američkoj vojsci, podnijela je prijavu protiv zasad neimenovanog generala tvrdeći da ju je spolno napastovao.</p>
<p>Američki mediji u četvrtak, pozivajući se na dobro obaviještene izvore, javljaju da je zamjenica načelnika glavnog stožera američke vojske za obavještajne poslove prijavu podnijela uredu unutrašnje inspekcije. Slučaj se, prema njezinoj prijavi, dogodio u listopadu 1996. godine.</p>
<p> Istražitelji ministarstva obrane već su ispitali tužiteljicu i njezine najbliže suradnike a navodno je optuženome, također generalu, dodijeljen vojni branitelj po službenoj dužnosti.</p>
<p> Pentagon nije želio komentirati taj slučaj. General Claudia Kennedy (52) nedavno je najavila da će ovog ljeta napustiti vojnu službu. Spominjala se mogućnost da preuzme dužnost direktorice vojne obavještajne službe (DIA) ili zamjenice direktora CIA-e. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Oprezno s velikim dozama vitamina C </p>
<p>Prema najnovijim znanstvenim saznanjima, pacijenti koji boluju od raka i koji istovremeno uzimaju velike količine C vitamina, u nadi da će im taj vitamin ubrzati izlječnje, ustvari pogoršavaju svoju osnovnu bolest. Istraživanja pokazuju da vitamin C može u određenoj mjeri zaštititi tumor od učinaka zračenja i kemoterapije. Naime, otkriveno je da stanice raka već sadrže velike količine vitamina C, koji ih u određenoj mjeri zaštićuje od oštećenja kisikom. U isto vrijeme poznato je da se razne metode liječenja raka, posebno liječenja zračenjem, zasnivaju na tome da se stanice raka oštete upravo kisikom. Zbog toga liječnici preporučuju da se izbjegavaju velike doze C vitamina za vrijeme takve terapije. </p>
<p>Nakon 1985. godine, kada je obavljena poznata studija na Mayo klinici, vitamin C se počeo smatrati bezvrijednim u liječenju protiv raka. Međutim, taj se vitamin nedavno vratio u modu i mnogi ga liječnici propisuju u ekstremno visokim dozama oboljelima od karcinoma, kao dodatak uobičajenom liječenju ili čak kao zamjena za to liječenje. </p>
<p>Dr. David Golde, ravnatelj Memorial Sloan - Kettering Centra za rak u New Yorku, na nedavnom je zasjedanju Američkog udruženja za rak upozorio na štetnost prevelikih doza vitaminima C za vrijeme antikoncerozne terapije. On je kazao da su hrana bogata vitaminima i multivitaminski preparati signali za takve bolesnike, međutim on ih istinski savjetuje da izbjegavaju gramske doze vitamina C dok su pod liječenjem. Laboratorijski su eksperimenti pokazali da nagomilavanje vitamina C može u stanicama raka učiniti ga otpornim na liječenje zračenjem. Osim ovoga, još jedno upozorenje u vezi s vitaminom C dolazi od istraživača sa sveučilišta južne Kalifornije. Na jednoj nedavnoj znanstvenoj konferenciji oni su iznijeli podatke koji ukazuju da vitamin C može ubrzati začepljenje arterija. </p>
<p>Dr. IVO BELAN</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="17">
<p>Financiranje U Kulturi Grada Na Javnom Ispitu</p>
<p>Kulturno informativni centar / Tribina o financiranju kulture u Gradu Zagrebu / Nakon 10 godina šutinje javno raspravljano o nagomilanim gorućim pitanjima / Je li rasprava bila javni linč ili tek traženje odgovornosti i polaganja računa za gospodarenje gradskom kulturom?</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Nakon deset godina misteriozne šutnje i nepolaganja računa javnosti, o tomu po kojim je kriterijima unutar Gradskog poglavarstva dijeljen novac za kulturu, u srijedu je u Kulturno informativnom centru upriličena panel diskusija kojoj su glavni akteri bili još aktualni pročelnik Gradskog ureda za kulturu mr. Mladen Čutura te dr. Josip Kregar, povjerenik Vlade za Grad Zagreb. Ni kiša koja je cio dan pljuštala nije omela kulturnjake, nezadovoljnike gradskim proračunom, da dođu ukrstiti koplja s dosadašnjim gradskim moćnicima, obasuvši ih mnoštvom pitanja praćenih burnim reakcijama prekobrojnog auditorija koji nije želio propustiti tu rijetko im pruženu priliku. Dr. Kregar zamolio je visoko senzibilizirani auditorij da rasprava, što bi trebala pomoći osmišljavanju nove kulturne politike u Zagrebu, protekne u miru i tolenranciji te da se ne pretvori u demonstriranje volje i htijenja. Jer, kako je naglasio, kultura nije vezana samo uz novac nego i uz dobre ideje.</p>
<p>I dok je pročelnik Gradskog ureda za klulturu pokušavao objasniti kako je funkcionirao Ured za kulturu i njegove komisije, ističući da od 251 milijuna proračunskih gradskih kuna čak 65 posto otpada na održavanje hladnog pogona gradskih kulturnih ustanova i njigove plaće, a da se tek 35 posto novca utroši za finciranje kulturnih programa, njegovo izlaganje prekinuto je glasovima iz publike koji su tražili da im se napokon otkrije tko su to bili tzv. stručni članovi komisija koji su odlučivali o njihovoj sudbini. Među prozvanim članovima komisija našao se i na skupu prisutni Relja Bašić koji je već tri godine djelovao pri Komisiji za kazalište. On je, međutim, odlučno kazao kako njegova, a ni bilo koja druga komisija, nikada nije odlučivala o podjeli novca pojedinim projektima, već ih je samo predlagala kao vrijedne za novčanu potporu.</p>
<p> Tek tada je nastala opća konsternacija i jednodušno traženje odgovora na pitanje - pa tko je onda tajno raspoređivao porezni novac građana bez ikakve javne odgovornosti. Davor Žagar, pomoćnik za kulturu, počeo je tada nesigurnim glasom objašnjavati kafkijanski krug, kako je zapravo riječ o nasljeđenim sredstvima, tj. kako svaka komisija nasljeđuje bivše komisije i njihovu raspodjelu. Iako su članovi komisija tvrdili da o novcu nisu odlučivali, čak ni bili informirani tko je koliki iznos dobio, Žagar je administrativno izjavljivao da su novac dijelile komisije i Gradski fond za kulturu. Kako je bilo jasno da se rasprava kreće u zatvorenom krugu - jer nije bilo pravog odgovora ni za Katunarićeve kriminalne radnje u ZKM-u, za koje je Marica Vidušić iznervirano izjavila da ne bi bile moguće da nije u proteklih šet godina bilo sprege između inkriminiranog ravnatelja i gradskih vlasti na čelu s Čuturom - Vjeran Zuppa, pojavivši se za govornicom, prekinuo je krug optužbi.</p>
<p> »Nemoguće je zaustaviti lavinu pitanja, jer tema je svima nama od životnog interesa, i postaviti ključno pitanje odgovornosti«. Jasno je, naglasio je Zuppa, da je Poglavarstvo radilo bez osmišljene kulturne strategije, kriterija i osobne ogovornosti, a po prešutnom kriteriju političke podobnosti. Međutim, ako struka i formira rečene komisije, onda je logično da one ponesu i određenu odgovornost. Proračun je neekonomičan, unutar sebe ima goleme rasute rezerve novca. »Uzmete li, sami u ruke taj i takav proračun, sami ćete shvatiti da on na lukav i suptilan način preraspoređuje sredstva protiv kulture i protiv grada Zagreba. Odlijeva ih u nešto što nije kultura. S obzirom da je ovakav razgovar organiziran prvi put u 10 godina, jasno je da za nastalo stanje u kulturi netko mora javno i odgovarati«, bio je kategoričan Zuppa. »Međutim, do danas nitko iz bivše vlasti nije imao portebu javno odgovoriti ma na koje pitanje, a to je stoga jer se vladalo tajno«!, zaključio je Zuppa prvi di svoga govora koji je pozdravljen gromoglasnim aplauzom.</p>
<p>Takav istup izazvao je Hrvoja Hitreca da pokuša obraniti dosadašnju gradsku vladu kao dobru, te da prozove Vladina povjerenika i uputi mu pitanje - hoće li ovakvu sudu javnosti izložiti i ostale sektore. Kregar je spremno odgovorio da je o svakom pitanju nužan demokratki dijalog u kojemu je normalno da demokratski izabrani dužnosnici javno govore o svome poslu. Kako je nastavak Hitrecova izlaganja, koje se ticalo proračuna, publika popratila zvižducima, Hitrec im je iznerviran dobacio »Zuppa vam se sviđa jer nastupa s jurišničkim metodama, ali nemojte dopustiti da vašim mišljenjem manipuliraju razne Zuppe.«</p>
<p>Na sada već neprimjerene izjave reagirala je voditeljica tribine dr. Andrea Zlatar pojasnivši da se ne radi o jednoj noći već o 10 godina u kojima su ljudi tražili svakojake načine da uđu u zatvoreni sistem financiranja. »Atmosfera prepuna emocija pokazuje nova vremena, a ton razgovora odgovor je neciviliziranoj vlasti koja nije uvažavala i slušala mišljenje drugih«, kazao je Nenad Puhovski. »Nije istina da novaca nema, jer 250 milijuna kuna nije neznatan novac. Međutim, taj su novac dijelili krivi ljudi na krivi način«. Stoga je nužno uspostaviti svarnu i kreativnu kulturnu politiku koja će odgovorno odlučivati na trasparentan način, zaključio je Puhovski.</p>
<p> Mnogobrojni diskutanti založili su se za što žurnije donošenje novih poticajnih zakona koji će ulaganje u kulturu tretirati kao ispunjavanje porezne obveze. Bilo je prijedloga da se golem novac Hrvatske lutrije, od kojega je čak 33 posto namijenjeno doniranju sporta, ravnopravno podijeli s kulturom. Mnogo se i vrlo žučno diskutiralo o problemima kazališta, neprimjerenom hladnom pogonu i prekobrojnim neiskorištenim glumcima, koji već godinama nisu zaigrali na sceni, ali redovito primaju plaće. Na taj je dio rasprave burno i nervozno reagirala Urša Raukar replicirajući kako su za takvo stanje najmanje krivi glumci, jer ne odlučuju oni o podjeli uloga nego to čine intendanti i redatelji. </p>
<p>Dugotrajna, burna, bučna i na trenutke zapaljiva diskusija potrajala je kasno u noć kada ju je završnom riječju okončao dr. Josip Kregar. »Kultura nije parazitska potrošnja«, naglasio je on, »ako nema jasno određene ciljeve i kriterije, pretvara se u ružan ritual. Stoga, ova večer potiče i poziva na nužne promjene. Otvorili smo brojna pitanja o kojima se predugo šutjelo, a ona su zorno pokazala kako se to kultura bez dostatne uloge struke i transparentnosti odlučivanja do sada financirala. Želio sam pokazati kako će se u budućnosti vladati Gradom. Želio sam pokazati da to ne smije biti u sebe zatvoren proces bez odgovornosti i utjecaja drugih mišljenja. U ovoj raspravi nitko nije bio prozvan, već pozvan da brani svoje stavove. Takve javne tribine održat ćemo i o drugim sektorima važnim za Grad Zagreb, i neću dopustiti da se to zove javni linč ili revolucionarne metode. Trošenje novca je javna stvar i o tome se mora javno raspravljati«, bio je odlučan dr. Kregar.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Werther ranjenoga srca</p>
<p>HNK u Zagrebu / U operi »Werther« Julesa Masseneta gostovao slovački tenor Jozef Kundlak uz Dianu Hilje u ulozi Charlotte</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Konačno se u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu dogodio Werther! Na četvrtoj reprizi poslije premijere održane prije skoro dva mjeseca, u srijedu 29. ožujka, gostovao je slovački tenor Jozef Kundlak koji u biografiji bilježi nastupe u vodećim talijanskim i njemačkim opernim kazalištima kao i u milanskoj Scali i Bečkoj državnoj operi. On je pjevač zvučnog, prodornog lirskog glasa, vrlo prikladnog za francuski repertoar, koji se u svakome trenutku čuje kroz gust Massenetov orkestar. To nipošto nije lijep glas, ali Jozef Kundlak pjeva lijepo jer vlada svakim Wertherovim tonom, riječju, pa čak i mišlju - onom Goetheovom koja iza svega stoji.</p>
<p>Jozef Kundlak ostvario je Werthera prvi put prije tri godine u Operi u Lyonu. Ta je operna kuća poznata po osebujnim scenskim uprizorenjima opernih djela i modernim režijama. Ne čudi stoga što smo vidjeli punokrvnu, razrađenu, pravu opernu kreaciju umjetnika koji i fizičkom pojavom idealno utjelovljuje romantičnog zaljubljenog junaka, a upravo je to nedostajalo ovoj predstavi Zagrebačke opere. Na početku gotovo momački zanesen, ali odmjeren i s gospodarskim manirima, njegov je Werther počeo krvariti u nutrini mnogo prije pucanja iz pištolja u četvrtom činu. Ljubav prema Charlotti rasparala mu je srce već na kraju prvog čina poslije dojmljivog predavanja filozofski intoniranih misli o smrti. Strast i nemir izrazio je pokretom i izrazom lica, uvijek koncentriran na svaku svoju riječ i riječ partnerice.</p>
<p>Poznatu ariju, Ossianovu pjesmu pjevao je s punim pjevačkim intenzitetom, dobro ekonomizirajući vokalnim izrazom tijekom opsežne uloge. U tom smislu prištedio si je dva visoka tona koja nije izveo na kraju drugog i pri kraju trećeg čina.</p>
<p>S takvim je protagonistima na svoje došla decentna promišljena režija Zlatice Stepan-Bašić, posebno u četvrtom činu. Glazbena drama zaokružila je svoj smisao zahvaljujući izvođačima koji zdušno igraju i pjevaju u teškim ležećim i klečećim položajima.</p>
<p>Visoki domet gosta ne bi bio dostatan bez korespondirajućeg drugog dijela protagonističkog para. Uloga Charlotte zatekla je mezzosopranisticu Dianu Hilje u pravom trenutku. Posvetila joj se studiozno i pjevački je suvereno razradila s mnogo glasovne topline i podatnosti, ujednačenost i prodornost u dramatskim trenucima.</p>
<p>Glumački je rafinirano izrazila Charlottinu pritajenu emotivnost predanost dužnostima i osjećaj krivnje. Ponovio se uspjeh Diane Hilje u francuskom opernom repertoaru - kao svojedobno sa Saint-Saensovom Dalilom - koji se čini najprimjerenijim njezinom glasovno-pjevačkom habitusu. Veseli što je tako cjelovitu i dotjeranu ulogu, kakvih nema suviše u Zagrebačkoj operi zadnjih godina, ostvarila stalna članica ansambla koja nema baš često priliku za dokazivanje, a očito je zaslužuje.</p>
<p>U predstavi »Werthera« veseli i to što se očuvala dolična razina muziciranja bujnog orkestra koji je u potpunosti odigrao svoju ulogu u djelu. Predanost rada maestra Mladena Bašića donijela je dugotrajni rezultat.</p>
<p>Još jedno zadovoljstvo pružila je sopranistica Tamara Felbinger svojom Sophie. Djevojačkim izgledom primjerena, glasovno svježa, prirodna i neusiljeno razigrana bila je neprispodobiva s bilo kakvom subretskom primisli uz taj lik. Odličan dojam ostavio je i Albert vrlo lijepoga glasa baritona Tomislava Bekića, posebno u ključnom prizoru trećeg čina kada Charlotti nalaže da Wertheru pošalje oružje. Načelnika je solidno ostvario bas Ivica Trubić.</p>
<p>Predstava »Werthera« izvodi se uz tečni prijevod Nenada Turkalja što se projicira iznad pozornice. No, projekcija je na trenutke pretamna što otežava praćenje. O tome bi valjalo povesti računa, tim više jer se to primjećuje i na drugim predstavama.</p>
<p>Davor Schopf</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Dobitnici Nagrade »Marin Držić« </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Dobitnici Nagrade za dramsko djelo »Marin Držić« koju dodjeljuje Ministarstvo kulture Republike Hrvatske za 1999. godinu su: prvonagrađen je Jurica Pavičić za tekst »Trovačica«, drugu nagradu ravnopravno dijele Marijana Nola za tekst »Ljudi-ribe« i Tomislav Zajec za tekst »Atentatori«, a trećenagrađena je Tena Štivičić za tekst »Nemreš pobjeć od nedelje«. Odluku o nagradama donijelo je Stručno povjerenstvo u sastavu: dr. Nikola Vončina (predsjednik), Maja Gregl i Nina Kleflin, pročitavši 36 dramskih tekstova prijavljenih na natječaj.</p>
<p>Svečana dodjela nagrada održat će se u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu, na zatvaranju festivala »Marulićevi dani«. (K.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Grand prix anti guberini</p>
<p>LAUSANNE, 30. ožujka </p>
<p> - Na Međunarodnom natjecanju, koje je na temu »Umjetnost i šport« raspisao Međunarodni olimpijski odbor (MOO), prvu nagradu, veliki olimpijski Grand Prix i premiju od 30.000 američkih dolara te pravo da mu skulptura bude izložena na velikoj međunarodnoj izložbi »Umjetnost i šport - Sydney 2000«, dobio je student Akademije likovnih umjetnosti (ALU) iz Zagreba Ante Guberina.</p>
<p> Po mišljenju međunarodnoga ocjenjivačkog suda, od 113 pristiglih skulptura iz 55 nacionalnih olimpijskih odbora, 1,5 metara duga, metar visoka te 360 kilograma teška aluminijska skulptura pod nazivom »Olimpijski lanac«, najbolje je dočarala povezanost umjetnosti i športa. </p>
<p> »Ne mogu vjerovati da je moj 'biciklist' dobio prvu nagradu, ali tu nam je vijest danas na Akademiju javio osobno predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) i član MOO-a Antun Vrdoljak, koji je ponudio i kombi HOO-a da moji kolege, koje su također poslali radove na natječaj, i ja možemo otputovati u Lausanneu«, rekao je 27- godišnji apsolvent ALU-a iz Šibenika, inače sin poznatog šibenskog akademskog kipara Aleksandra Guberine.</p>
<p> Ni u trenutcima velikoga oduševljenja zbog svog prvoga velikoga međunarodnog uspjeha, koji će mu, osim novčane nagrade, omogućiti da njegova skulptura zauzme središnje mjesto na velikoj međunarodnoj izložbi »Umjetnost i šport - Sydney 2000.«, koja će biti otvorena od 15. rujna do 15. listopada u Sydneyu, Ante Guberina nije zaboravio zahvaliti sponzuru, zagrebačkoj tvrtki »Dalekovod« i njezinu direktoru Luki Miličiću, koji su mu omogućili aluminijski odljev skulpture.</p>
<p> Osim Ante Guberine, radove na natječaj u Lausannu poslalo je još pet studenata zagrebačke Akademije i to: u kategoriji skulptura Vesna Ostojnički i Tanja Vujasinović te slikari Ivana Musić, Jadranka Bastajić i Hrvoje Duvnjak. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Slikar osebujnih veduta</p>
<p>Umjetnički paviljon / U nedjelju se otvara izložba slika Ljube Škrnjuga pod nazivom »Gradovi i krajolici«/ Djela karakterizira izrazita tonska pročišćenost</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Oko 140 ulja na platnu i gvaševa što će biti izloženi u Umjetničkom paviljonu, dočarat će zagrebačkoj publici motive krajolika kako ih vidi slikar Ljubo Škrnjug (rođ. 1925. u Velikoj Erpenji u Hrvatskom zagorju), rekla je ravnateljica Umjetničkog paviljona Lea Ukrainčik u četvrtak na konferenciji za novinare. Izložba pod nazivom »Gradovi i krajolici« biti će otvorena 2. travnja, a moći će se razgledati do 24. travnja. Ova izložba je nastavak niza postava slikarskih ciklusa koje Umjetnički paviljon prati već desetak godina.</p>
<p> Ljubo Škrnjug je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu godine 1952. u specijalki Ljube Babića. Između ostaloga predavao je i dvije godine na Kraljevskoj akademiji likovnih umjetnosti u Kambođi u Phnom Penhu. Od studijskih putovanja na slikara su najviše utjecali boravci u Francuskoj i Parizu s kojih još uvijek donosi žive dojmove pretočene u slikarska ostvarenja.</p>
<p>Ljubo Škrnjug je slikar o kojem se premalo zna u odnosu na kvalitetu njegovog umjetničkog rada, kazala je Lea Ukrainčik. »Kod nas ima malo slikara čiji su radovi postali njihovi zaštiti znakovi, a Škrnjug je jedan od njih«, istaknuo je autor postava izložbe i teksta u katalogu Stanko Špoljarić. Škrnjug najčešće slika zagrebačke vedute, ali značajno je to što se odupire slikanju »motiva sa razglednica«, što je prema Špoljarićevim riječima vrlo teško. Slikarev rad karakterizira izrazita tonska pročišćenost te na taj način on činjenice interpretira u osebujno umjetničko stanje. Naoko običnu gradsku vedutu Škrnjug detaljno analizira te njegova djela prodiru ispod doslovne pojavnosti motiva. Osim zagrebačkih veduta, na izložbi u Umjetničkom paviljonu moći će se vidjeti i vedute Pariza, Rovinja, Slavonije i Slovenije što pokazuje slikarvu zaokupljenost temom pejsaža. Na zagrebačkim vedutama lako je uočljiva umjetnikova težnja da prikaže trajnost, dok one pariške odišu promjenjivošču na koju izravno utječe mnoštvo ljudi i brz tempo života u tom gradu. </p>
<p>Vezano uz rad Ljube Škrnjuga važno je naglasiti autentičnost njegovih slika. Naime, on sve slike slika u pejsažu, bez naknadnih dorada u atelijeru. Koliko je umjetnik zaokupljen prikazom pejsaža i veduta najbolje govori činjenica da su svi njegovi radovi horizontalno položeni što je prirodno za obradu te teme. Ikao Škrnjug pripada najstarijoj generaciji naših likovnih umjetnika, njegova najnovija djela zrače izrazitom umjetničkom vitalnošću. U vremenu turbulentnih umjetničkih strujanja Škrnjug i dalje stvara na klasičan način, a za to je potrebna umjetnička hrabrost.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Mudrost Oskarovskih godina</p>
<p>Jedina dvojica unaprijed poznatih i sigurnih dobitnika nagrada bili su američki redatelj, glumac i producent Warren Beatty kojem je uručena producentska Nagrada Irvinga G. Thalberga i poljski redatelj Andrzej Wajda kojem je pripao Oscar za životno djelo</p>
<p>LOS ANGELES, 30. ožujka</p>
<p> - (Od Vjesnikove posebne izjvestiteljice) - Dobitnicima počasnih Oscara uvijek je najlakše i najteže, s jedne strane ne moraju strahovati, jer su njihovi Oscari sigurni i nikakvo glasanje ne može ih osporiti, a s druge strane to je i neka vrst upozorenja da su svoje životno djelo zaključili. No, sudeći po ovogodišnjem iskustvu, ipak ništa nije sigurno, jer Oskara se očito može i ukrasti, a prošlogodišnji žestoki protesti dijela Hollywooda protiv nagrađivanja Elia Kazana ukazuju da ni ovi počasni Oscari, ne moraju uvijek biti »sigurni«, pa ni »ugodni«.</p>
<p> Ipak, čini se da su ove godine svi bili zadovoljni, jer je američka autorska strana umirena s Warrenom Beattyem, gnjevnim dječakom i nekadašnjim raspusnikom Hollywooda koji će ostati zapamćen kao njihov najdrskiji autor koji se s Hollywoodom uvijek igrao mačke i miša, provocirajući i izazivajući bilo svojim filmovima ili privatnim životom. Tim prije što mu je ova nagrada pripala za producentski rad, dakle, oproštene su mu sve egzibicije i neuspjesi poput filma »Ishtar«. A nagrađivanjem poljskog redatelja Andrzeja Wajde, zadovoljena je Europa jer Oscara je napokon dobio čovjek koji ga je bezbroj puta zaslužio svojim filmovima, baš kao i niz njegovih sunarodnjaka, prije svega genijalni Krsyzstof Kieslowski koji za života nikada nije dobio ovako veliko priznanje, premda ga je barem tri puta zasigurno zaslužio.</p>
<p> Warren Beatty je stigao u Hollywood kada je imao 22 godine, a u posljednjih 40 godina obilježio ga je svojim filmovima, bilo da ih je režirao, igrao u njima ili bio producentom. Warren Beatty jedna je od ikona Hollywooda, čovjek za sva vremena, vječni buntovnik i napokon umireni macho koji je sreo ženu svog života poslije niza lutanja - Annette Bening, ili »moje najveće blago«, kako ju je sam nazvao. U 62. godini života s 21 filmom u karijeri i 14 nominacija za Oscara (četiri kao producent, četiri kao scenarist, četiri kao glumac i dvije kao redatelj), te Oscarom za režiju filma »Crveni« (1981.), Warren Beatty misli kako nije još sve gotovo, jer ga ova nagrada tek obvezuje na nove izazove. Uostalom on je već postigao ono o čemu mnogi sanjaju: neovisnost, slobodu stvaranja umjetnosti, profita, uspjeha i neuspjeha, uvijek je bio sam svoj majstor, sa svim prednostima i posljedicama koje takav status donosi. Isto se tako nikad nije odricao sovjih principa, pa je i u večeri Oscara, spomenuo Elia Kazana, uz Stelu Adler, jednog od svojih nezamjenjivih učitelja i uzora.</p>
<p>Govoreći o svojim godinama Beatty se ne predaje: - Steven Speilberg je dobio »Thalberga« mnogo godina ranije kada je bio mlađi nego ja, što znači da je svašta još moguće i pred nama, šali se Beatty, od kojeg svi očekuju da jednog dana, kako je svojedobno obećao, doista zaigra Howarda Hughesa, ulogu života koja bi mu najviše odgovarala. Poznavajući njegovu energiju i inteligenciju, doista se može još mnogo toga očekivati od nekadašnjeg hollywoodskog vunderkinda. Kako na filmu, tako i u političkim vodama, jer poznati ljevičar zasigurno će jednoga dana odlučno krenuti u predsjedničku kampanju, a onda će tek Washington vidjeti što znači imati pravog glumca u svojim redovima. Do tada, evo nekoliko zanimljivih prisjećanja Warrena Beattya o njegovim najuspješnijim filmovima:</p>
<p> - S »Bonnie i Clyde« bilo je zanimljivo što je scenarij prvo ponuđen Godardu, a zatim Truffautu s kojim sam se kasnije sreo u Parizu. Priznao sam da ne vidim sebe kao glumca u tom filmu, ali da ga želim producirati. Mislio sam da bi za tu ulogu bio bolji Bob Dylan. Što se »Shampooa« tiče, sve je krivo protumačeno, nije bilo nikakve koincidencije između filma i mog života. Za film »Nebo može čekati« ponovno sam želio nekoga drugog u glavnoj ulozi, točnije Mohammada Alija, ali on nije mogao, pa sam preokrenuo scenarij u ragbijaša i sam odigrao ulogu. Mogu reći da »Crveni« nije bio jednostavan film i da ga je bilo teško napraviti i siguran sam da danas nema šanse da se snimi takav film. Za »Bugsy« me veže rad s Annette koju sam od početka umirio da ne brine oko mene i moje reputacije. »Bulworth« je film koji sam morao snimiti. To je vrsta igre koja me stimulirala, a ne zabrinjavala, bez obzira na posljedice i komentare.</p>
<p> Sa 72 godine Andrzej Wajda jedan je od najuglednijih europskih filmskih autora, umjetnik koji je živio svoje filmove usporedo s poljskom poviješću, ne uvijek s ugodnim, ali bez sumnje inspirativnim razdobljima. Od drugog svjetskog rata do Solidarnosti, Wajda je svojim filmskim pričama nizao slike poljske povijesti i sadašnjosti, brutalne i emotivne, delikatne i provokativne, kakvi mogu biti filmovi iz Istočne Europe. Pažnju međunarodne javnosti Wajda je pobudio pedesetih godina svojom upečatljivom trilogijom »Generacija« (1954.), »Kanal« (1957.) i »Pepeo i dijamanti« (1958.) o borbi i naporima mladih Poljaka za vrijeme drugog svjetskog rata. Kasnije, za vrijeme komunističkog režima i pojave solidarnosti, on je digao Poljsku pa i cijeli svijet na noge svojim impresivnim filmskim istinama »Čovjek od mramora« (1977.) i »Čovjek od željeza« (1981.). Ovaj posljednji donio mu je nevolje. Wajda je postao persona non grata u vojnom režimu koji nije dozvoljavao nikakvu istinu, pogotovo kada je bilo u pitanju prikazivanje lidera kojeg je narod obožavao kao što je u ono vrijeme bio Lech Walesa. Nakon »Čovjeka od željeza« Wajda nastavlja raditi filmove u Zapadnoj Europi sve do 1989. kada se autorski vraća poljskom filmu. Premda zbog političkih okolnosti nije imao šanse biti nominiranim za svoje najbolje filmove, nepravda je napokon ispravljena i Andrzej Wajda ući će u povijest kao prvi redatelj iz Istočne Europe koji je dobio počasnog Oscara. </p>
<p>- Zemlja bez kinematografije je zemlja koja je zakinuta u svom kulturnom razvoju i tradiciji. Nešto nedostaje njezinoj kulturi. Lijepo je što Amerikanci proizvode toliko mnogo i zgodnih filmovma, ali oni ne mogu govoriti europskim jezikom, našim glasovima. Priznajte, da ne možete zamisliti američkog Fellinija, ili američkog Mikea Leigha, rekao Wajda nakon primanja Oscara.</p>
<p> Wajda je dodao kako vlade u europskim zemljama imaju važnu ulogu u pomaganju upravo tog autorskog imagea koji ne može inače opstati u konkurenciji s drugim agresivnijim medijima i komercijalnim utakmicama s bogatijim filmskim industrijama. Primajući Oscara Wajda je govorio na poljskom jeziku jer: »Želim reći ono što doista mislim, a ja cijeli svoj život mislim na poljskom«, zaključio je Andrzej Wajda. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="23">
<p>Nisu Nijemci bili loši nego su Hrvati bili dobri</p>
<p>»U prvi me mah začudilo da su Nijemci nadigrani u nastavku, što njima nije nalik. Čuo sam da je to zato što su Nijemci daleko od svojih sjajnih izdanja. No, zašto ne razgovaramo o tome da smo mi bili dobri?! Zašto mi ne bismo dobili komplimente koje zaslužujemo, a ne da nam se sve dobro želi osporiti time što je suparnik navodno bio loš«, pitao se Zvonimir Soldo, ozlijeđeni hrvatski reprezentativac, nakon prijateljske nogometne utakmice u kojoj su Hrvatska i Njemačka igrale 1-1</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - »Nogomet je igra loptom između dviju momčadi s tim da na kraju uvijek pobijede Nijemci«, primijetio je ne tako davno Gary Lineker, poznati engleski reprezentativac. Lineker je aludirao na poslovičnu germansku upornost, mentalitet koji ne priznaje predaju i vodu okreće na svoj mlin kad već svi pomisle da su protiv njih napravili posao.</p>
<p>No, hrvatski reprezentativci ne priznaju taj slogan. U dvije su godine s Nijemcima odigrali dvije utakmice i Nijemci ni jednom nisu slavili. Naprotiv, »vatreni« su u prednosti, jer nakon francuskih 3-0 na SP, u srijedu su u Zagrebu - u vaterpolskim uvjetima - odigrali 1-1. Uz malo sreće u završnici, Hrvatska je mogla i slaviti.</p>
<p>Netko će primijetiti kako se Linnekerova uzrečica u međuvremenu izlizala i kako su prošla vremena kad je neka momčad protiv Nijemaca mogla igrati sjajno i na kraju - izgubiti. Netko će pak oponirati Zorislavu Srebriću i reći da za Nijemce više ne vrijedi pravilo koje je glavni tajnik HNS-a poslije maksimirske utakmice nudio nazočnima:</p>
<p>- Kad ocjenjujete naš maksimirski učinak, morate ga promatrati posebnom dioptrijom i zbog još jednog detalja. Trebate imati pred očima činjenicu da Nijemci glavni nalet imaju u razdoblju od 55. do 80. minute te da je jako malo reprezentacija koje se tomu mogu oduprijeti. Za to što govorim postoje statistike, dostupne svakomu.</p>
<p>Zanimljivo da su upravo u tom razdoblju, koje je Srebrić posebno naznačio, Nijemci bili na mukama protiv sve razigranijih Hrvata. Dapače, primili su u tom razdoblju i izjednačujući pogodak, kad je u 70. minuti nakon idealno nabačene Šukerove lopte Niko Kovač poletio zrakom i glavom savladao jednog od najboljih vratara svijeta, Olivera Kahna. Uz malo više snalažljivosti, dvije minute kasnije i Bokšić je trebao pogoditi kad se našao sam pred Kahnom, ali je platio danak svojoj masi i nemogućem terenu. Bio je ubrzo potom u prigodi i Davor Šuker, ali je predugo premještao loptu s krive na pravu nogu...</p>
<p>Uglavnom, u prvom dijelu, kad je kišilo doslovce kao iz kabla, dominirali su Nijemci, koji su prvi shvatili da igru treba pojednostaviti i tomu se lakoćom prilagodili. Za razliku od domaćina. No, kad je kiša oslabila i kad su, nakon odmora i Blaževićeve lekcije, zaredale duge lopte preko krila i u dubinu tako da se rastrčao i Bokšić, »vatreni« su se počeli dizati. A kad je tako, neodlučeni rezultat najbolje odgovara stanju u maksimirskoj kaljuži i obje su strane na kraju bile zadovoljne. Njemačka, čini nam se, zadovoljnija, jer nakon što Ribbeckovi izabranici nisu iskoristili svoje šanse, mogli su biti pometeni, što je također detalj za diskusiju, ali i - nedoumicu.</p>
<p>Za diskusiju, jer kako to Njemačka - sudionica EP do kojega nije ostalo ni 80 dana - može biti ugrožena u razdoblju u kojem je posebno opasna, jaka i nedodirljiva?</p>
<p>Nedoumicu je pojasnio Zvonimir Soldo, tužan što je zbog ozljede utakmicu gledao s tribina:</p>
<p>- Ne pamtim da se ikad igralo po takvoj kiši, što isključuje bilo kakvu realnu analizu učinka. No, ono što me u prvi mah začudilo jest da su Nijemci nadigrani u nastavku, što njima nije nalik. Znam, čuo sam već primjedbe da je to zato što su Nijemci daleko od svojih sjajnih i suverenih izdanja. Ja, međutim, ne bih to tako gledao, nego bih pitao zašto ne razgovaramo o tome da smo mi bili dobri?! Zašto mi ne bismo dobili komplimente koje zaslužujemo? A ne da nam se sve dobro želi osporiti time što je suparnik navodno bio loš? </p>
<p>Zbog toga se i izborniku Blaževiću doslovce diže kosa na glavi. Svi se slažu da pomlađeni »vatreni« imaju svoju snagu, to je bitno za samopouzdanje momčadi i što bezbolniju, nužnu smjenu generacija. Zaista, pita se izbornik, čemu onda negativistički stav po kojemu ništa što potječe iz njegove radionice, ali ne samo njegove - ne vrijedi. A ako se kojim slučajem i dogodi nešto dobro, kao hrvatska izvedba u drugom dijelu utakmice s Njemačkom ili, prije mjesec dana, dobri dijelovi igre s iznimno jakim Španjolcima u Splitu, to se ne pripisuje akterima tog dobrog nego - slabosti suparnika?! </p>
<p>Tko se onda ne bi zapitao o smislu svog rada, kao što se nekoliko sati nakon utakmice s Nijemcima počeo pitati Blažević. No, ne za dugo. Prisjetio se kako su se u utakmici s Njemačkom definitivno afirmirala četvorica igrača. Nije ih želio imenovati, ali je podvukao kako je, primjerice, Stipe Pletikosa (iako ga dijelom krivi za Rehmerov pogodak u 12. minuti) postao prvi vlasnik majice s brojem jedan »te da mora platiti ono što svatko plaća prije no što postane pravi«. Istaknuo je i kako ga je iznimno zadovoljio Tomas, a o Asanoviću nije dopustio ni riječi primjedbe. Samo je ponavljao: »Nađite mi boljega«. Ne odbacivši pritom sugestije da treba pažljivije zagledati među izabranike Ive Šuška, među kojima ima »i te kako zanimljivog materijala«.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Vajda lako u osminu finala</p>
<p>ROVINJ, 30. ožujka</p>
<p> - Poslije dva dana problema zbog vremenskih neprilika i kiše koja je gotovo svo vrijeme padala, u Rovinju je napokon počelo i pojedinačno natjecanje na drugom od četiri turnira iz ciklusa Istarske rivijere tenisača. No, čekanje očito nimalo nije zasmetalo hrvatskom tenisaču Ivanu Vajdi, koji je u 1. kolu lakoćom, sa 6-1, 6-3, bio bolji od Francuza Saoudia. U osmini finala suparnik će mu biti Slovak Haško.</p>
<p>Od naših igrača u 1. kolu još će zaigrati Željko Krajan i Ivan Cinkuš koji igraju međusobno, zatim Roko Karanušić (čeka ga Talijan Capanelli) te Lovro Zovko (igra protiv Slovaka Zelenaya).</p>
<p>U konkurenciji parova natjecanje je već stiglo do 3. kola, jer se igralo u dvorani, a pritom su bila uspješna dvojica hrvatskih igrača. Tako će u polufinalu igrati Igor Šarić (u paru sa Zelenayim) i Lovro Zovko (igra s Dancem Plessom).</p>
<p>• Rezultati, pojedinačno, 1. kolo: Aerts (1, Bel) - Herz (Svk) 6-4, 4-6, 6-2, Pless (Dan) - Maclagan (VB) 6-3, 6-0, Vajda (5, H) - Saoudi (Fra) 6-1, 6-3, Haško (Svk) - Trupej (Slo) 7-6 (1), 7-5;</p>
<p>parovi, četvrtfinale: Šarić, Zelenay (H, Svk) - Beck, Ritz (Svk, H) 6-4, 6-2, Pless, Zovko (2, Dan, H) - Bizjak, Tkalec (Slo) 6-1, 6-3.</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Bierhoff na meti njemačkih novinara</p>
<p>Kahn spasio svoju momčad obranivši udarac Bokšića dvije minute nakon pogotka Nike Kovača, piše Süddeutsche Zeitung o maksimirskoj utakmici</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Većina njemačkih novina u svojim je izdanjima od četvrtka zagrebačku utakmicu nogometnih reprezentacija Hrvatske i Njemačke popratila agencijskim izvještajima. Tako u tekstu agencije DPA, što ga donosi münchenski Süddeutsche Zeitung, piše da je njemačka reprezentacija u »vodenoj borbi« na maksimirskom stadionu mogla ponovno doživjeti hladan tuš (prije nešto više od mjesec dana Nijemci su izgubili protiv Nizozemske 1-2). U ne baš optimističnom izvještaju još piše kako je Njemačka 75 dana prije početka Europskog prvenstva ubilježila prvi polovičan uspjeh.</p>
<p>Za pogodak Rehmera Süddeutsche Zeitung piše da je bio plod slučajnosti, a hrvatska reprezentacija dobila je pohvale za pritisak u drugom poluvremenu, kad su europski prvaci izgubili prevlast na sredini terena. U tekstu se kaže i da je vratar Kahn spasio svoju momčad poraza obranivši udarac Bokšića dvije minute nakon pogotka Nike Kovača.</p>
<p>Hamburški Bild imao je svoje izvjestitelje u Maksimiru, koji su bili još kritičniji. Tako u tekstu pod naslovom »Ovaj napad nije sposoban za EP« piše da Kirsten i Bierhoff ne mogu igrati zajedno u napadu. Bierhoffa se optužuje da je promašio prigodu u 48. minuti, da je pogriješio pri izjednačujućem pogotku Kovača i da je zaslužio crveni karton za prekršaj s leđa na Asanoviću. O hrvatskoj reprezentaciji Bildovi se novinari nisu izjašnjavali, ali su naglasili da se zbog jake kiše igralo u neregularnim uvjetima.</p>
<p>Novinari kölnskog Expressa primijetili su da se na terenu, »u vodi do koljena«, moglo naučiti plivati, ali ne i utvrditi umije li neka momčad igrati nogomet. I Express se obrušio na Bierhoffa, proglasivši ga najvećim razočaranjem utakmice, ali i njemu se, kao i svim ostalim njemačkim reprezentativcima, odaje priznanje za 90-minutno zalaganje. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Nagrada pokislim gledateljima</p>
<p>Svi koji predoče ulaznicu s utakmice Hrvatska - Njemačka dobit će besplatno ulaznicu za utakmicu Hrvatske protiv svjetskih prvaka Francuza što će se odigrati 28. svibnja u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Unatoč apokaliptičnim vremenskim prilikama na tribinama maksimirskog zdanja za utakmicu Hrvatska - Njemačka okupilo se pet-šest tisuća gledatelja, promrzlih i pokislih, koji su zdušno bodrili našu reprezentaciju. </p>
<p>- Na tribinama su doista pravi, istinski navijači, zaključio je jedan novinar. </p>
<p>Srećom i u Hrvatskom nogometnom savezu uvidjeli su da su na tribinama imali svoje prave prijatelje. Za razliku od prijašnjih utakmica ovi navijači nisu se okomili ni na igrače ni na izbornika, vrijeđanja, osim pojedinačnih, izgubljenih u masi, uopće nije bilo. Doista, za onoga tko je po onakvom nevremenu stigao na utakmicu uistinu se može reći da je pravi nogometni entuzijast i fanatik. </p>
<p> Još za vrijeme utakmice čelni ljudi HNS-a odlučili su nagraditi svoje vjerne navijače. Naime, svi oni koji su bili na utakmici protiv Nijemaca moći će podignuti ulaznice za utakmicu Hrvatska - Francuska 28. svibnja, trebat će samo pokazati ulaznicu s utakmice protiv Njemačke. </p>
<p>Službeni spiker tu je vijest objavio preko razglasa, ljudi su sačuvali ulazice. No, nitko se u prvom trenutku nije dosjetio koliko još ljudi posjeduje ulaznice za utakmicu s Njemačkom, a nisu bili na utakmici. Sigurno postoji veći broj onih koji su se tijekom kišnog dana, a i u posljednji trenutak odlučili mokre tribine zamijeniti ugodnom i toplom foteljom. I oni će biti nagrađeni besplatnim ulazom na Francusku.</p>
<p>Međutim, ne treba stoga omalovažiti lijepu ideju HNS-a. U Savezu su doista željeli nagraditi one prave »kibice« s tribina. Pošteno i zasluženo! (Andrija Kačić-Karlin)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Izvrsna Jakupčević u borbi za finale</p>
<p>Sjajno 10. mjesto u kvalifikacijama donijelo je klizačici Ivani Jakupčević nastup u svojevrsnom polufinalu Svjetskog prvenstva / Bude li među prvih 20, Hrvatska će imati predstavnicu u finalu SP / Dramatična završnica sportskih parova </p>
<p>NICA</p>
<p> - Prije dramatične završnice sportskih parova na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu u klizanju u Nici naše je klizanje, nakon dugih godina, doživjelo ugodne trenutke. Ivana Jakupčević je u prijepodnevnim kvalifikacijama izborila u svojoj skupini deseto mjesto, što znači da je ukupno bila u najgorem slučaju 20., a to joj je osiguralo nastup u obveznim sastavima, što je neka vrsta polufinala. Bude li tako dobra i pouzdana, oslobođena treme koje su je dosad toliko stajale, može ući i u nadmetanje u slobodnim sastavima s najboljima na svijetu. </p>
<p>Sve je to Ivana postigla nakon što je već bila prekinula natjecateljsku karijeru, a nastavila tek poslije ljeta. Njezin uspjeh je opravdao veliko, ali pogrešno, osporavanje odluke Hrvatskog klizačkog saveza da se upravo Ivanu Jakupčević delegira u Nicu.</p>
<p>Prva završnica na ovom Svjetskom prvenstvu bila je ona u veoma izjednačenim sportskim parovima, koja se pretvorila u pravu dramu i u velikim izmjenama poretka, ali i u nezgodama na samom ledu. One su počele s veoma teškim padom ukrajinskog para Obertas, Palamarčuk pri dizanju, pri čemu je Dmitrij Palamarčuk dobio potres mozga. Poslije toga Kanađanin Kris Wirtz nikako se nije mogao koncentrirati za nastup, ali su im veoma uviđavni suci omogućili dobro klizanje nagrađeno sa blagonaklonim ocjenama.</p>
<p>Sportska drama je nezapaženo počela prije same završnice nakon neočekivano sjajnog nastupa Poljaka Zagorske i Siudeka, ali je kulminirala u nastupu zadnja četiri para kada je domaći par Sarah Abitbol, Stephane Bernadis iskoristila dobru poziciju jednako kao i Rusi Marija Petrova i Aleksej Tihonov besprijekornim nastupom prije suparnika. Oni su, morajući nadmašiti prethodne, bili prisiljeni griješiti. Griješili su i naizgled nepogrešivi Kinezi Yue Shen i Hong Bo Zhoao, veliki favoriti i vodeći nakon obveznih sastava, ali i Kanađani Sale, Pelletier koji su se nadali brončanoj medalji. Na kraju je ipak po prikazanom pravedan ishod bio:</p>
<p> 1. Petrova, Tihonov (Rus) 2.0, 2. Shen, Zhao (Kin) 2.5, 3. Abitbol, Bernadis (Fra) 5.0, 4. Sale, Pelletier (Kan) 5.5, 5. Zagorska, Siudek (Polj) 8.5, 6. Totmianina, Marinin (Rus) 10.0, 7. Ina, Zimmerman (SAD) 10.0, 8. Schwarz, Müller (Njem) 10.50. (žs)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Želje: Berasategui, Ljubičić i Ivanišević</p>
<p>»Zagreb Open«, turnir iz serije »ATP challengera« tenisača, održat će se od 13. do 21. svibnja / Glavna želja, kako je rekao direktor turnira Branimir Horvat, jest da ponovno dođu Berasategui i Ljubičić, a mogući su i pregovori s Ivaniševićem</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Ovogodišnji »Zagreb Open«, turnir iz serije »ATP challengera« tenisača, održat će se u nešto ranijem terminu nego prethodnih sezona, već sredinom svibnja, ali organizatori očekuju da će razina kvalitete biti slična prethodnim natjecanjima. Glavna želja, kako je rekao direktor turnira Branimir Horvat, jest da se ponovno dovedu Alberto Berasategui i Ivan Ljubičić, a mogući su i pregovori s Goranom Ivaniševićem.</p>
<p>- Dosad smo na turniru imali nekoliko igrača iz vrha svjetskog tenisa, bilo prije, bilo za turnira, bilo danas. Perez-Roldan, Zabaleta, Čerkasov, Berasategui, Costa, Sanchez, Furlan i Gaudenzi su imena koja znače dosta, rekao je Horvat.</p>
<p>Ovogodišnji »Zagreb Open« imat će nagradni fond kao i lanjski turnir, 75.000 dolara, ali će se igrati od 13. do 21. svibnja, a ne kao dosad u lipnju.</p>
<p>- Željeli smo izbjeći igranje u tjednu prije Wimbledona, jer su tenisači koji ondje žele igrati dobro tada već na travnatim terenima, pa ih ne možemo dovesti u Zagreb. Također, ove godine je u lipnju Europsko nogometno prvenstvo, koje će biti medijski jako popraćeno, pa smo željeli izbjeći konkurenciju, rekao je Horvat.</p>
<p>Kako bi na tribinama bilo što više gledatelja, organizatori su odlučili da do polufinala neće naplaćivati ulaz. Stoga se očekuje dobar posjet, pogotovo ako će zaigrati i Ljubičić, koji je trenutno vrlo zanimljivi hrvatskoj sportskoj javnosti:</p>
<p>- Postoji obostrana želja da Ljubičić igra, a time bi vratio nešto što je dobio od turnira i grada Zagreba. Mislim da je ovo posljednja prilika da nastupi na »Zagreb Openu«, jer kako igra, napredovat će toliko da će nam iduće sezone za njegovo dovođenje trebati ATP Tour turnir, rekao je Horvat i najavio da će jednu od pozivnica dobiti mladi Splićanin Mario Ančić.</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Drvišev suparnik opet odustao</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Hrvatski boksač Stipe Drviš u petak će u Zürichu odraditi osmi profesionalni dvoboj. Drviš je trebao boksati protiv Francuza Jose Carlosa Maie, no po dolasku u Zürich u četvrtak popodne, organizatori su mu priopćili da je Francuz odustao i će dobiti nekog drugog suparnika.</p>
<p>- Odustajanje mojih suparnika dan prije dvoboja već je postalo tradicija, tako da me to nimalo ne uznemiruje. Imam dovoljno samopouzdanja, dobro sam se spremio i vjerujem da ću i protiv novog suparnika nastaviti seriju pobjeda nokautima, kazao je Drviš po dolasku u Zürich.</p>
<p>U dosadašnji sedam dvoboj naš je profesionalac ubilježio isto toliko pobjeda, pet nokautima. U Zürichu će Drviš posljednji put boksati šest rundi, odnosno svaka njegova sljedeća borba trajat će dvije runde više. Glavna atrakcija züriške priredbe bit će dvoboj poluteškaša Francuza Christophea Girarda i Švicarca Stefana Angehrna. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Samo Palić ostao u konkurenciji</p>
<p>ZAGREB</p>
<p> - Hrvatski boksači amateri imali su u srijedu crni dan na medunarodnom turniru u Veneciji. Sva četvorica koji su ušli u ringove pretrpjeli su poraze, a budući da je venecijanski turnir ujedno posljednji kvalifikacijski za Olimpijske igre u Sydneyu, hrvatskog boksa definitivno neće biti na olimpijskoj priredbi. Zoran Cvek izgubio je na bodove protiv mađarskog predstavnika (3-4) u poluvelter kategoriji, potom je polusrednjaš Željko Miškatović na isti način izgubio protiv jugoslavenskog amatera (2-6), a na kraju su bodovne poraze ubilježili poluteškaš Vedran Đipalo (protiv boksača iz BiH) i Jetiš Bajrami u pero kategoriji (protiv Finca).</p>
<p>Na turniru u Veneciji ostao je još jedan hrvatski predstavnik - Filip Palić (laka kategorija), ali on se natječe samo za nastup na svibanjskom Europskom prvenstvu u finskom Tampereu. Pobijedi li Palić u četvrtak navečer danskog suparnika plasirat će se kao četvrti hrvatski amater na europsku smotru. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Sedam kandidata za rukometnog izbornika</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Komisija za natječaj Hrvatskog rukometnog saveza (HRS) otvorila je u četvrtak svih sedam prijava pristiglih na nedavno raspisani natječaj za izbornika svih hrvatskih muških rukometnih reprezentacija. Po riječima člana Komisije prof. Josipa Tomljanovića, na natječaj su se javili sljedeći rukometni stručnjaci: Zlatko Žagmeštar, Vlado Stenzel, Josip Milković, Goran Perkovac, Nenad Kljaić, Ivica Rimanić i Lino Červar.</p>
<p>- Sve ponude pristigle su u roku, neke su kompletne, no neke nisu u skladu s postavljenim uvjetima, rekao je Tomljanović, s kojim su u Komisiji bili dr. Dinko Vuleta i glavni tajnik HRS-a Damir Poljak.</p>
<p>U ponedjeljak će Stručni savjet HRS-a dati mišljenje o ponudama i preporučiti Upravnom odboru kome treba povjeriti ovo osjetljivo mjesto. Najkasnije za desetak dana, Upravni odbor HRS-a na zatvorenoj će sjednici, vodeći računa o preporuci Stručnog savjeta, procijeniti ponude i imenovati novog izbornika hrvatskih rukometaša. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Zbog Tysona jagma za ulaznicama</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Unatoč visokim cijenama ulaznica za dvoboj boksačkih profesionalaca teške kategorije, Amerikanaca Mikea Tysona i Loua Savaresea 20. svibnja u milanskoj dvorani Filaforum, organizatori su suočeni s nezapamćenim zanimanjem javnosti. Iako će ulaznice biti puštene u prodaju tek sljedećeg tjedna, predbilježbe su već premašile ponudu (u dvoranu stane oko 11.000 gledatelja)! Cijene ulaznica kreću se od 55 do 1639 američkih dolara. Više od 20.000 ulaznica za posljednji Tysonov dvoboj protiv Britanca Juliusa Francisa, u siječnju u Manchesteru, prodano je za manje od dva dana. (sm)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="33">
<p>Za projekte Pakta 2,4 milijarde eura</p>
<p>BRUXELLES, 30. ožujka </p>
<p> - Regionalna financijska konferencija Pakta o sigurnosti završila je rad u četvrtak poslijepodne objavljivanjem priopćenja da su zemlje donatori i međunarodne financijske institucije najavile financiranje raznih projekata ukupne vrijednosti 2,4 milijarde eura. Koordinator Pakta o stabilnosti jugoistočne Europe Bodo Hombach to je ocijenio »izvanrednim rezultatom«. Vrijednost ponuđenih projekata pri otvaranju konferencije iznosila je 1,78 milijardi eura, što znači da je krajnji rezultat konferencije znatno premašio prvotna očekivanja. Od ukupne svote, 430 milijuna eura određeno je za projekte u sklopu Prvog radnog stola Pakta (demokracija i ljudska prava). Za projekte Drugog radnog stola (gospodarstvo) najavljeno je financiranje projekata u ukupnoj vrijednosti 1,83 milijarde eura, a od toga 290 milijuna eura za potporu privatnim inicijativama. Za projekte Trećeg radnog stola (pitanja sigurnosti) zemlje donatori izdvojit će 81 milijun erua. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Najveći interes donatora za povratak izbjeglica i razminiranje </p>
<p>BRUXELLES, 30. ožujka</p>
<p> - »Broj projekata predloženih za financiranje u Hrvatskoj osjetno je porastao«, rekao je koordinator Pakta o stabilnosti Bodo Hombach, na konfereniciji u Bruxellesu. Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula naglasio je da je Pakt o stabilnosti mobilizirao međunarodne i financijske institucije i države donatore da na konferenciji u Bruxellesu »lociraju sredstva na tzv. quick-start projekte, čija je izvedba planirana do konca 2001. godine«. Prema njegovim riječima, od oko 60 projekata koje je prvotno kandidirala Hrvatska, na financijsku konferenciju u Bruxellesu »filtrirano« je i predloženo za financiranje znatno manji broj. </p>
<p>Kad je riječ o financiranju projekata u području Prvog radnog stola Pakta (demokracija i ljudska prava), najveći interes iskazan je za financiranje povratka izbjeglica u Hrvatsku. Aktivnom najavom financiranja tu su se uključili Europska komisija, SAD, Nizozemska, Švicarska, Norveška i Njemačka. Danska je izrazila spremnost financirati komparativu studiju o nacionalnim manjinama u Hrvatskoj. Što se tiče Drugog radnog stola za gospodarstvo, najveća sredstva očekuju se od Europske investicijske banke (EIB). Najviši predstavnici EIB-a najavili su u razgovoru s hrvatskim ministrom skori dolazak tehničke misije te banke EU-a u Zagreb. »Vjerujem da će se ured ili predstavništvo EIB-a u Zagrebu otvoriti do srpnja ove godine«, izjavio je ministar. Za Treći radni stol Pakta (pitanja sigurnosti), nekoliko država donatora izrazilo je interes financirati centre za razminiranje u Obrovcu i Sisku. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Vrate li Eliána na Kubu, Gore gubi izbore u Floridi?</p>
<p>U očekivanju konačne odluke o povratku kubanskog dječaka u Havanu, kubanski emigranti u Miamiju prijete nemirima </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Saga o Eliánu Gonzálezu se nastavlja. Taj šestogodišnji kubanski dječak, jedini preživjeli s potonuloga brodića kojim su njegova mati, očuh i još nekoliko Kubanaca pokušali stići do američke obale, već je četiri mjeseca u središtu pravne bitke koju vode njegovi rođaci u Miamiju da bi dobili skrbništvo nad njim s jedne, te bitke za njegov povratak koju vodi njegov otac uz pomoć kubanske vlade s druge strane. U toj igri međusobnih optužbi na relaciji Kuba-SAD, dječak je postao maskota kubanskih emigranata uglavnom nastanjenih u Floridi, i simbol prepucavanja dvaju hladnoratovskih neprijatelja. </p>
<p>Njegovi rođaci u Miamiju služe se svim mogućim sredstvima da bi ga zadržali, unatoč odluci američkog suca da se dječak vrati ocu i obitelji u Havani te prijetnje Ureda za imigraciju i naturalizaciju (INS) da će u petak petak ujutro poništiti privremenu dozvolu za dječakov boravak u SAD-u i izručiti ga Kubi »kao ilegalnog doseljenika«.</p>
<p>Premda dio obitelji González koji živi u Miamiju tvrdi da se bori isključivo za dobrobit dječaka i obećava mu »dobar život u Americi«, svakodnevna zbrka oko njegova ostanka, odlasci na sud, igre pred tv-kamerama, ali i telefenski pozivi s Kube, samo ga još više zbunjuju. Psiholozi i borci za dječja prava već mjesecima upozoravaju da je dječak proživio strašnu traumu na moru, te da mu ne trebaju dodatni stresovi zbog borbe oko njegova skrbništva. Našao se sam među nepoznatim ljudima, u zemlji čiji jezik ne zna, rastrgan između pažnje novostečenih rođaka i zabrinutih poziva oca i bake s Kube. Svjestan je da se nešto ozbiljno oko njega događa, a premalen da shvati o čemu je zapravo riječ.</p>
<p>Istodobno, članovi jake kubanske zajednice na Floridi prijete da će se silom oduprijeti odluci da se dječak vrati na Kubu, smatrajući je Castrovom pobjedom. Najagresivnji poručuju američkim vlastima: »Ako se Elián bude vratio, Miami će gorjeti«, a gradonačelnik Miamija dodaje ulje na vatru porukom da ih protiv njih ne namjerava poslati policiju.</p>
<p>Navodno prateći potresnu priču o kubanskom mališanu, u manipulaciju obitelji iz Miamija uključili su se i neki američki mediji. Tako je ovoga tjedna tv-mreža ABC objavila intervju s mališanom u tri nastavka, u kojemu je, uz ostalo, rekao kako ne vjeruje da mu je majka mrtva. Diane Sawyer, novinarka koja ga je intervjuirala i sama je priznala da dječakovi rođaci »imaju svoje razloge« za taj intervju, no spremno je prihvatila tu ekskluzivnu ponudu. Premda dječak pred kamerama nije sam to rekao, novinarka tvrdi da joj je povjerio kako »želi ostati u Sjedinjenim Državama i ne želi da otac dođe po njega«. </p>
<p>Njegova rođaka iz Miamija Marisleysis González, u kojoj je, prema mišljenju psihologa, dječak očito našao zamjenu za izgubljenu majku, tvrdi da mu nije pričala ništa protiv oca ni Kube, te da ga nije nagovarala da kaže kako želi ostati u Miamiju. No činjenica je da ga ona i njezini zaštitnici ne žele vratiti na Kubu, s koje stižu upozorenja da bi dječak mogao biti otet, pa čak i ubijen. </p>
<p>Dok se nastavlja ta drama oko malog Eliána, politički analitičari upozoravaju da bi cijeli slučaj mogao imati kobne posljedice za Ala Gorea. Ako američke vlasti - dakle vladajući demokrati - budu ustrajali da dječaka vrate na Kubu, Gore bi u Floridi, gdje su kubanski emigranti vrlo utjecajni, mogao izgubiti izbore.</p>
<p>Gordana Tintor</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Papa primio Puljića i hodočasnike BiH: Oslobodite sjećanje od mržnje</p>
<p>RIM, 30. ožujka</p>
<p> - Bosni i Hercegovini potreban je iskren dijalog i djelotvorna suradnja svih njezinih konstitutivnih naroda te poštivanje prava i identiteta svake osobe i svake pojedine skupine, rekao je Ivan Pavao II. primajući u četvrtak hodočasnike iz BiH. Hodočasnike, njih gotovo 600 iz svih biskupija BiH, predvodili su sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, te biskupi Banje Luke Franjo Komarica i Mostara Ratko Perić. </p>
<p> Papa je pozvao katolike BiH da »budu prvi koji će oprostiti i koji će zatražiti oprost, te osloboditi sjećanje od mržnje, zavade, želje za osvetom i priznati bratom čak i onog koji vam je nanio zlo. Ne dajte se pobijediti zlom, nego dobrim svladavajte zlo«, poručio je Papa. Sveti Otac uvjeren je da će i u trećem tisućljeću u BiH plamtjeti vjera. »Dragi katolici Vrhbosanske crkvene pokrajine, znajte ostati međusobno ujedinjeni da biste svladali teškoće sadašnjega trenutka. Na taj ćete način moći u svojoj zemlji zajedno s ostalim svojim sugrađanima graditi budućnost mira punu nade. Uspjet ćete u tome ako ostanete solidarni međusobno i ako budete znali gajiti duh dijeljenja s drugima i suodgovornosti, pomažući najslabije, sirotinju i žrtve rata koji su među vama«, rekao je Papa. Bosni i Hercegovini potreban je iskren dijalog i djelotvorna suradnja konstitutivnih naroda, te poštivanje prava i identiteta svake osobe i svake pojedine skupine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Mladomuslimani bi slali mladež na radne akcije u Saudijsku Arabiju!</p>
<p>»Slobodna Bosna« zaključuje da »mladomuslimani očito ne vide ništa prijepornoga u tomu što mladi ljudi odlaze iz BiH, nego što ne odlaze u islamske zemlje« </p>
<p>MOSTAR, 30. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Mladi muslimani Omera Behmena, organizacija koju Slobodna Bosna naziva »udarnom šakom SDA«, zabrinuti zbog odlaska mladeži iz BiH traže - organiziranje ranih akcija u islamskim zemljama!? Uz stalno bavljenje SDP-om (»prijeteća opasnost od ateističke oporbe«), kao središnje teme gotovo svih rasprava Idejne sekcije Mladih muslimana, sa čijih sjednica list objavljuje faksimile zapisnika, mladomuslimanski ideolozi pronalaze i »spasonosnu formulu« za zaustavljanje odlaska mladih iz BiH kroz »organizirane odlaske na radne staževe i akcije u islamske zemlje, posebice u Saudijsku Arabiju«! »Time bi za te kadrove bio riješen problem zaposlenja, a domaćini (islamske zemlje) dobili bi jeftinu radnu snagu«, ističu mladomuslimani, a SB zaključuje na temelju toga da »mladomuslimani očito ne vide ništa prijepornoga u tomu što mladi ljudi odlaze iz BiH, nego što ne odlaze u islamske zemlje« uz ironičan dodatak da bi se, eto, problem odlaska mladih stručnjaka riješio »njihovim organiziranim odlaskom jer ovo što danas imamo više sliči na stihiju, nekako je neorganizirano«.</p>
<p>Idejna sekcija Mladih muslimana u posljednje je vrijeme, uz »organiziranje islamskih omladinskih radnih akcija«, puno vremena posvetila izradi, izgledu i sadržaju predizbornih plakata u kojima je trebalo pučanstvu objasniti kakvu opasnost nosi sa sobom eventualan povratak SDP-a na vlast. U jednome od proglasa tako se kaže da SDP ne nudi nikakve programe koji će pomoći da se zemlja tek izišla iz rata gospodarski oporavi, a njihov (SDP-a) stvarni cilj je »ukidanje vjeronauka u školama, pljuvanje po mezarima i obiteljima šehida i invalida, zatiranje i ono malo islamskoga duha koji je ostao u našim domovima«. Takvo ponašanje SDP-a, ističe se nadalje, »nije čudno kad je u SDP-u većina onih koji nisu osunećeni i koji se izjašnjavaju kao ateisti«, uz upozorenje muslimanskome narodu da je »pred vama sudbonosna odluka - hoćete li dati glas onima koji će vas vratiti unatrag i koji vas pozivaju u vatru ili ćete ga dati onima koji vas pozivaju Allahovoj istini!« </p>
<p>Nakon takvih (pre)poruka »SDA-ove udarne šake« mnogi su skloni povjerovati kako je i nedavna iznenadna petodnevna kotnrola poslovnih knjiga SDP-a, koju su obavili inspektori Porezne inspekcije Federacije BiH, potaknuta upravo raspravama koje se vode na zasjedanjima Idejne sekcije Mladih muslimana. Opsežna kontrola financijskoga poslovanja SDP-a nije, međutim, pokazala nikakvih nepravilnosti, osim što je izazvala pravi skandal u javnosti pošto je izvedena neposredno pred izbore, i, k tomu, samo u toj (najjačoj oporbenoj) stranci, a porezni su inspektori najveću pozornost posvetili upravo »na mladomuslimanskome sijelu spominjanom utrošku sredstava koje SDP dobiva od iznajmljivanja prostora«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Koncept privatizacije u BiH pada zbog inflacije certifikata?</p>
<p>SARAJEVO, 30. ožujka</p>
<p> - U odnosu na 15 milijardi maraka privatizacijskih certifikata koji su trenutačno u opticaju, prodajna vrijednost ponuđene državne imovine, zajedno s tzv. društvenim stanovima, iznosi tek jednu milijardu i to je osnovni razlog zašto je vrijednost tih »papira« niska. To u sarajevskom tisku tvrde neki od vodećih BiH ekonomista komentirajući ideju predsjednika Federacije BiH Ejupa Granića da se administrativno ograniči promet i manipuliranje certifikatima čime bi se, navodno, povisila njihova vrijednost. Certifikati su, podsjetimo, podijeljeni vojnicima kao naknada za neisplaćene plaće u ratu, umirovljenicima za neisplaćene mirovine, prijeratnim devizama štedišama koji su ostali bez svojih uloga, a i svi punoljetni građani su dobili certifikate na osnovu tzv. općih potraživanja.</p>
<p>No, cijeli koncept pokazuje se krajnje problematičnim. Štoviše, privatizacijski certifikati su se posljednjih tjedana pojavili kao jedno od »najvrućih« političkih pitanja u Bosni i Hercegovini. Razlozi su privatizacijske malverzacije na koje su neobično oštro u utorak upozorili visoki predstavnici međunarodne zajednice, zatim odbijanje Islamske vjerske zajednice da certifikate prihvati kao oblik nadoknade obeštećenja starih deviznih štediša. Posebno su BiH Hrvati ljuti jer je oko 60 posto stare devizne štednje otpadalo na građane hrvatske nacionalnosti, a umjesto pretvaranja te štednje u javni dug, podijeljeni su gotovo bezvrijedni papiri.</p>
<p>Naime, realna vrijednost certifikata, u odnosu na nominalne iznose, u ovom trenutku iznosi između četiri i četiri i pol posto i mogla bi i dalje padati. »Mi kupujemo certifikate za četiri posto njihove vrijednosti, a prodajemo ih, ovisno o iznosu za 4,3 do 4,5 posto«, priča jedan od brojnih špekulanata, »švercera«, s kojim smo razgovarali ispred jedne od poslovnica sarajevskog Zavoda za platni promet. »Kupaca ima, ali i onih koji su svoje certifikate spemni prodati. Ipak, procjenjujem da će vrijednost tih papira padati«, tvrdi naš sugovornik.</p>
<p>Problem u Bosni i Hercegovini je što se zahvaljujući certifikatima vješti manipulanti mogu relativno jeftino dokopati vrijedne imovine, kao što su hoteli, poduzeća ili poslovni prostori. Prodaju najluksuznijeg sarajevskog hotela »Holiday Inn« tako je, podsjetimo, šokirala i domaću javnost, ali i međunarodne predstavnike. Formalno, 51 posto objekta je prodano po njegovoj knjigovodstvenoj vrijednosti, za oko 24 milijuna maraka, no stvarni iznos koji je kupac, tvrtka »Teleoptik«, platio jedva da je dostigao tri milijuna maraka. Naime, sukladno zakonu, u procesu privatizacije znatno veći dio cijene može se platiti certifikatima, a ostatak u gotovom novcu. Jasno je, dakle, da niska vrijednost certifikata omogućuje ovlaštenima jeftine kupovine, a za strance je posebno problematično što su iz procesa male privatizacije, u kojoj je prodan i »Holidy« isključeni inozemni ulagači.</p>
<p>Predsjednik Federacije BiH Ejup Granić tvrdi da se »ne smije dozvoliti kupovina vreće certifikata za šaku novca«. Pomoćnik u Županijskoj agenciji za privatizaciju Ekrem Durmo tvrdi da nije kriva Agencija već Zakon.</p>
<p>Ozbiljno zaostajanje Bosne i Hercegovine u procesima strukturnih reformi gospodarstva, posebno problemi koji se pojavljuju u privatizaciji, jedna su od najvećih kočnica za ovu zemlju kad je riječ o stvaranju samoodržive ekonomije i uključivanje u europske integracije i realiziranje programa iz Pakta stabilnosti.</p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Sukob Havela i Zemana oko policije</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Češki predsjednik Vaclav Havel, koji već godinama vodi »rovovsku bitku« protiv bivšeg premijera a sadašnjeg predsjednika parlamenta Vaclava Klausa, odnedavno je došao i u otvoreni sukob s aktualnim premijerom Milošem Zemanom. Dosadašnje vješto skrivane konfrontacije postale su javne nakon što je nedavno Vaclav Havel posjetio središnjicu češke ekonomske kontrašpijunaže i posebnu policijsku jedinicu za borbu s organiziranim kriminalom i javno pohvalio njihov rad i dosad postignute rezultate. Međutim, premijer Miloš Zeman, nato je javno »kontrirao«, izjavivši kako nije zadovoljan rezultatima rada te dvije policijske središnjice i najavio smjenjivanje njihovih šefova. Obrazložio je to time što akcija »čiste ruke«, usmjerena na borbu protiv ekonomskog kriminala, u kojoj su trebali sudjelovati i ti odjeli policije, dosad nije dala ni iz daleka očekivane rezultate. </p>
<p>Ta razmjena suprotstavljenih izjava imala je velik odjek u javnosti, pogotovo što se premijer Zeman odlučio smijeniti ministra unutrašnjih poslova Vaclava Grulicha, koji dijeli Havelovo mišljenje, ali je ujedno dobrim dijelom odgovoran i za neuspješnu borbu protiv ekonomskog kriminala. Grulichovo smjenjivanje je gotova stvar, samo se čeka s kojim datumom treba otići, a zamijenit će ga po svoj prilici mladi Stanislav Gross, potpredsjednik vladajuće ČSSD i šef socijaldemokratskog poslaničkog kluba u parlamentu. </p>
<p>Nakon toga predsjednik Havel povukao je neuobičajeni potez. Izjavio je kako je obavještajnoj službi BIS dao zadatak da provjeri je li »jedna konkretna osoba povezana s ruskom mafijom«, jer sumnja da ta osoba »nastoji razgraditi posao specijalne policijske jedinice za borbu s organiziranim kriminalom«. Osim što se takvi zadaci, pogotovo ako ih daje predsjednik države, obično ne stavljaju na velika zvona, mediji su vrlo lako otkrili da Havel želi da se provjeri odvjetnik i bivši vodeći kriminalist Josef Doucha, koji je do prije nekoliko godina dugo radio upravo u odjelu za borbu s organiziranim kriminalom i bio jedan od najuspješnijih kriminalista, koji je otkrio nekoliko značajnih slučajeva. Sve je ipak najviše iznenadio sam Doucha, kad je izjavio kako je i prije nego što su to novine objavile, saznao da je Havel dao upravo njega provjeriti (»nakon 27 godina rada u policiji, čovjek stekne neke kontakte«, rekao je podsmješljivo) i objasnio kako mu, kao iskusnom kriminalistu, nije teško onemogućiti posao istražiteljima. Doucha se, kaže, ne boji istrage, jer nije učinio ništa protuzakonito, ali se boji da je policija možda dobila zadatak da po svaku cijenu nađe protiv njega »dokaze«, da mu nešto podmetne, samo da bi izvršila naređenje i pronašle protiv njega neke, makar i krivotvorene, dokaze. </p>
<p>No Doucha je u cijeloj stvari tek sporedna osoba. On je apostrofiran jer Havel smatra da je on blizak vodstvu socijaldemokrata i da je preko njega premijer Zeman došao do informacija o lošem radu odjela za borbu protiv organiziranog kriminala, čime je premijer Zeman javno dezavuirao predsjednika Havela. A Doucha je, poznato je, odavno kritičar rada ministarstva unutrašnjih poslova, još iz vremena kad je premijer bio Vaclav Klaus, zbog čega je i morao otići iz policije. Kad su na vlast došli socijaldemokrati ponudli su, navodno, Douchy mjesto šefa policije, ali je on tu ponudu odbio. </p>
<p>I dok predsjednik Havel šuti u očekivanju rezultata istrage protiv Douche, dnevnik Pravo na naslovnoj stranici postavlja pitanje da li Češkoj prijeti vlada mafije ili rat policajaca.</p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Bivšeg Putinova načelnika Pavela Borodina čeka švicarski zatvor</p>
<p>MOSKVA, 30. ožujka (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Iako je ruski parlament u srijedu navečer odbacio inicijativu komunističke frakcije o preispitivanju zakonitosti Putinovog ukaza o aboliciji bivšeg predsjednika Jeljcina i članova njegove obitelji, švicarski pravosudni organi ne odustaju od namjere da istjeraju na čistac kremaljske korupcionare koji su za svoje sumnjive poslove koristili njihove banke. Naime, u četvrtak je u intervjuu za moskovski list Kommersant, istražni sudac ženevskog tužiteljstva Daniel Defoe potvrdio je da je zbog kaznenog djela pranja novca potpisao nalog za uhićenje Pavela Borodina, bivšeg kremaljskog, tj. Jeljcinovog »glavnog ekonoma«, a sada državnog tajnika Saveza Rusije i Bjelorusije.</p>
<p> »Protiv Borodina prikupljeno je toliko nepobitnih dokaza da će on istog trenutka kada stupi na tlo Švicarske biti uhićen i saslušan kao okrivljeni, a ne svjedok« izjavio je Daniel Defoe dodajući da se švicarski spisak istaknutih ruskih građana, osumničenih za pranje novca i druge financijske malverzacije, ne završava s Borodinom. »Ukoliko oni ne budu izručeni našim vlastima, sve dokazne materijale predat ćemo ruskom tužiteljstvu kako bi im se sudilo u domovini«, zaključio je Defoe napominjući da većina država ipak nerado izručuje svoje građane drugim zemljama radi suđenja. Istovremeno Defoe je izrazio žaljenje što ruske vlasti ne vode istrage oko pranja novca njihovih građana u stranim bankama. »To je moguće budući da se pranje novca pravno može tumačiti i kao pasivna korupcija. Isto tako, mi ne možemo u Švicarskoj voditi istragu o mitu koje je Borodin primao u Rusiji, ali ga možemo goniti za pranje novca u našoj zemlji«, pojasnio je ženevski istražni sudac Defoe.</p>
<p> Na izjavu Daniela Defoea u četvrtak je munjevito regirao sam Borodin izjavljujći da je nalog o njegovom uhićenju »čisti blef« zbog kojeg će istražnog suca ženevskog tužiteljstva tužiti. »Obratit ću se i Ustavnom sudu Švicarske«, rekao je Borodin dodajući da je čitav skandal oko umješanosti visokih kremaljskih činovnika u navodnu korupciju djelo »bolesnog uma« Jurija Skuratova, kojega je Jeljcin zbog toga prošlog proljeća suspendirao i odstranio s položaja vrhovnog tužitelja Rusije. </p>
<p> Ime Borodina poteže se po svjetskim i ruskim medijima već godinu dana zbog njegovih financijskih malverzacija sa švicarskom tvrtkom Mabetex kosovskog Albanca Begeta Pacolija, koji je radi dobijanja velikih građevinskih poslova u Rusiji navodno otvarao devizne račune i kreditne kartice i Jeljcinovoj kćeri Tatjani Djačenko. Međutim, »slučaj Borodin«, stavlja u delikatnu poziciju i novoizabranog ruskog predsjednika Vladimira Putina. Naime, jedno vrijeme dok je Borodin bio glavni kremaljski ekonom, Putin je bio njegov prvi pomoćnik. Kad je početkom ove godine Putin postao v.d. predsjednik Rusije maknuo je Borodina iz Kremlja, ali ga je postavio za državnog tajnika Saveza Rusije i Bjelorusije. Vjerojatno ne slučajno jer je na tom položaju Borodin dobio diplomatsku putovnicu a time i diplomatski imunitet, što mu daje mogućnost da bez straha (osim u Švicarsku) putuje po svijetu.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Na otočju Kiribati pronađena tijela američkih marinaca</p>
<p>AUCKLAND, 30. ožujka </p>
<p> - Zajednička grobnica s tijelima američkih vojnika nestalih prije 60 godina tijekom jedne bitke u Tihom oceanu u vrijeme Drugog svjetskog rata, otkrivena je na otočju Kiribati, priopćila je u četvrtak američka vojska. Vojnici su pripadali 2. zapovjednom bataljunu američke mornarice koji je 16. kolovoza 1942. napao otok Makin (danas Butaritari), u Gilbertovom otočju koje su tada držali Japanci. Tijekom tog napada nestalo je 30 vojnika, među kojima i James Roosevelt, sin predsjednika Franklina D. Roosevelta. Pokušaji da se pronađu tragovi nestalih vojnika bili su do sada bezuspješni.Prema američkom pukovniku Davidu Paganu, grobnica sa 20 tijela otkrivena je u prosincu. U njoj je 19 tijela marinaca i tijelo jednog urođenika s otoka koji danas pripada republici Kiribati. Tragovi preostalih 11 vojnika nisu pronađeni, ali se čini da su ih Japanci zatočili i odveli na otok Kwajalein u susjednim Marshallovim otocima gdje su im vjerojatno odsjekli glave. (AFP/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="42">
<p>Novine u službi javnosti i općega dobra</p>
<p>Pišući ovo pismo, nisam znao za članak g. Igora Mandića pod naslovom »Tribina građanske javnosti« iz Vjesnika od 17. ožujka, jer sam taj broj naknadno imao u rukama. Sad ću iz toga članka odmah na početku rado nešto navesti, jer mi se čini da se moje razmišljanje prilično dobro slaže s tim navodima.</p>
<p>U članku se navodi da Vjesnik treba pisati »u službi javnosti, a ne kao podanik vlasti«, a sa sastanka »Višestrana Vjesnikova stola« izvješćuje se kako su sudionici bili umalo jedinstveni u stajalištu da se Vjesnik apsolutno mora održati kao ozbiljan list, a privatizacija ga ne smije izručiti tisku i senzacionalizmu. Slažući se s takvim stavom, dodajem i svoje razmišljanje.</p>
<p>Vjesnik odavna pratim, ne zbog onoga što mu se ovih dana najviše spočitavalo, već zbog onoga što sada mnogi spominju kao glavni razlog za njegovo daljnje izlaženje.</p>
<p> Ako bi zbog promjene vlasnika ti glavni razlozi došli u pitanje, onda bih radije bio za to da ga država i dalje uzdržava negoli da se pretvori u nešto što nikako ne bi priličilo onom što je Vjesnik u svojih šezdeset godina izlaženja doista bio.</p>
<p>Obično se tvrdi da ne može biti slobodnih novina ako nema materijalne neovisnosti. Drugim riječima, misli se da će materijalno ovisne novine nužno biti nekritične prema onomu tko ih uzdržava, jer da uzdržavatelju ne može biti u interesu ono što mu se na jedan ili drugi način ne isplati.</p>
<p> Uzdržavatelj pojedinac (pa i pojedinci) najčešće od novina očekuje izravnu materijalnu korist, a teško je očekivati da će materijalno podrediti nekim višim ciljevima, odnosno općem dobru.</p>
<p>Meni se stoga čini da neće biti previše kriv zaključak da za novine, i općenito za sredstva informiranja, i nije najbolje ako su u privatnom vlasništvu, već da je najbolje da su u vlasništvu onoga tko i može i mora bit najodgovorniji za opće dobro.</p>
<p> To bi, dakako, morala biti sva zajednica, država. Ako u nekoj državi posebno uspijevaju baš privatne novine i druga sredstva priopćavanja, onda to može biti jedan od znakova da u njoj nešto nije u najboljem redu, odnosno da država neuvjerljivo zastupa opće dobro.</p>
<p>Moglo bi se reći da do promjene vlasti u demokratskom društvu dolazi samo onda kad glasači steknu uvjerenje da je neka vlast zakazala. Da se bilo kojoj novoj vlasti ne bi dogodilo da i ona zakaže i bilo kada postane prijašnja, najbolje je da i materijalno i na svaki način podržava pa i nagrađuje svoju - oporbu.</p>
<p> Dakako da ne mislim da bi trebalo poticati i nagrađivati bilo kakvo protivljenje, već ono što se ocijeni najkorisnijom oporbom u smislu općeg dobra. O takvom sam oporbenjaštvu pisao i u Vjesniku od 9. prosinca 1999. ne misleći pritom na bilo koju vlast, odnosno misleći na svaku.</p>
<p> Očekivao sam, nakon provedenih izbora, da će to nova vlast najozbiljnije prihvatiti. Pa s tom se namjerom i pišu pisma. I prije sam često naglašavao, a sada ponavljam, da nije prava demokracija u tome da se nešto objavi, već da se na objavljeno nekako i reagira.</p>
<p>Potičići oporbu, vlast najbolje štiti opće dobro, a vlasti koja najbolje štiti opće dobro - nitko neće zamjeriti što tako radi, i u svoju korist i trajno se održava na vlasti. Takvoj vlasti nitko ne bi mogao zamjeriti da, koliko može, materijalno pomaže sva sredstva priopćavanja.</p>
<p> Ako to nije moguće, zašto da ne pomaže, ako je nužno, barem jedne novine koje tako nikad neće iznevjeriti bitna očekivanja.</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆ Sisak</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Preraspodjela novca u kulturi</p>
<p>Redovita sam i dugogodišnja posjetiteljica predstava u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, posebno onih muzičkih (opera i balet).</p>
<p> Već dulje vrijeme ne mogu se oteti dojmu da su glazbene predstave, posebno one baletne, stavljene u drugi plan, te da baletna djelatnost u našoj najvećoj i najreprezentativnijoj kazališnoj kući pomalo odumire.</p>
<p> Prisustvovanje ovogodišnjoj izvedbi »Coppelie« Lea Delibesa u to me je u potpunosti uvjerilo. Baletna izvedba »Coppelie« izvodi se ove godine, vjerovali ili ne, bez orkestra i dirigenta uz loše snimljenu muziku preko razglasa.</p>
<p> Taj događaj čvrsto me je uvjerio u to da se balet u našem HNK nalazi na rubovima kazališnih aktivnosti.</p>
<p> Naime, balet HNK iz Zagreba u posljednje dvije sezone nije imao niti jedne prave baletne premijere (u to neću ubrojiti dramu »Kalj Edip« i jednočinku »Dom Bernarde Albe«).</p>
<p> U ovoj sezoni očekuje nas premijera baletne večeri mladih koreografa pod nazivom »Tko je ugasio svjetlo« koja, uza sve uvažavanje mladih koreografa, ne može biti udarna premijera baletne sezone našega središnjega kazališta.</p>
<p> Znam da bi svako moje pitanje mjerodavnima završilo izjavom da nema dovoljno novca.Ja se, međutim, pitam može li se i s manje novca u kulturu načiniti takova preraspodjela sredstava pa da sve kulturne djelatnosti budu podjednako zakidane.</p>
<p> Voljela bih čuti odgovor na ta moja pitanja i zapažanja, ali bez onoga - »nema novaca«. Jer, ako se s tim pomirimo, onda je jedino rješenje da se djelatnost kazališta ukine..</p>
<p>ADELA BUNTAK, dipl. iur., Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Sada ste informativni list</p>
<p>Nakon 52 godine života, unatrag šest mjeseci čitam pretežno političke novine, i to baš Vjesnik. Razlog tomu je bilo to što je on bio jedine novine na Internetu. Sada ono zašto vam se javljam.</p>
<p> Kao simpatizer HNS-a i gospodina Stipe Mesića u predizbornim sam aktivnostima poput ćorave kokoši napikavao zrno (vijest-komentar) koji se mogao progutati, a ponekad i probaviti u Vjesniku prije promjene glavnog urednika. To je bilo strašno s obzirom na moje humanističko životno opredjeljenje. Na moju sreću, sada ste informativni Vjesnik u kojem se i ćorava kokoš može do sita najesti.</p>
<p>Moje čestitke svima u Vjesniku, a posebno gospodinu Igoru Mandiću.</p>
<p>ŽELJKO TAVAS Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Potpora Vjesnikovu naporu </p>
<p>Mora se priznati da je narod onakav kakve novine čita (lista). Zato držim da je, g. Mandiću , Vaša dužnost da ustrajete i u ovakvom okruženju. Konačno smo dočekali da se netko spusti i podigne novine. »Vama je dano.« </p>
<p>Dobivene talente treba ponuditi , a što češći komentari djelovat će edukativno kako trebaju izgledati novine, a u najboljem slučaju - možda netko posegno i za knjigom i u tramvaju.</p>
<p>Očekujem podršku naše sredine za Vjesnikov napor. Ali to nije povod za malodušnost. Dapače.</p>
<p>JOŠKO BERKET Graz, Austrija</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Identitet moje generacije </p>
<p>Želim glavnom uredniku Vjesnika g. Igoru Mandiću puno uspjeha u urednikovanju.</p>
<p>Gospoda (i neke studentske kolege) S.P. Novak, Škrabalo, Pupovac, Plevnik, a sada i Petrač rekli su sve što mi (gotovo!) pedesetogodišnji intelektualci mislimo o Vjesniku.</p>
<p>Ističem neke naglaske - Vjesnik se apsolutno mora održati kao ozbiljan list, a privatizacija ga ne smije izručiti žutom tisku i senzacionalizmu. Bez Vjesnika moja generacija ostaje bez identiteta.</p>
<p>Još nešto, privatno. Moj ujak (prije mjesec dana preminuo u 81. godini života) i ujna, Nikola i Đurđa Turković iz Daruvara više od 50 godina su redoviti pretplatnici Vjesnika. </p>
<p>Ne dopustite da današnji intelektualci ostanu bez ovog (i ovakvog, da ne budemo stalno nezadovoljni) dnevnog lista.</p>
<p>MARIJA IVANOVIĆ Velika Gorica</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Demokratsko glasilo</p>
<p>Slušao sam na SBS, australijskoj etničkoj radio-postaji, intervju s Vjesnikovim glavnim urednikom Igorom Mandićem. Mogu reći da sam bio ugodno iznenađen jer znam g.Igora Mandića iz njegovih mnogobrojnih napisa još davnih 60-ih, 70-ih i 80-ih godina, koje sam uvijek rado čitao. Inače sam njegov vršnjak pa sam dobro razumio o čemu je govorio.</p>
<p> Molim, to nije slavopjev jednoj ličnosti, već moje uvjerenje da je došao pravi čovjek na pravo mjesto. Od sada ću ponovno početi čitati Vjesnik kao nekada, no sada preko Interneta, a i preplatio bih se, no dok vaš list stigne u Perth....</p>
<p>Puno svima u uredništvu Vjesnika šaljem pozdrave iz daleke Australije, s nadom da Vjesnik postane onako demokratsko glasilo kakvih ima u Australiji.</p>
<p>MIROSLAV MILAT Padbury, Australija</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Demokratsko glasilo</p>
<p>Slušao sam na SBS, australijskoj etničkoj radio-postaji, intervju s Vjesnikovim glavnim urednikom Igorom Mandićem. Mogu reći da sam bio ugodno iznenađen jer znam g.Igora Mandića iz njegovih mnogobrojnih napisa još davnih 60-ih, 70-ih i 80-ih godina, koje sam uvijek rado čitao. Inače sam njegov vršnjak pa sam dobro razumio o čemu je govorio.</p>
<p> Molim, to nije slavopjev jednoj ličnosti, već moje uvjerenje da je došao pravi čovjek na pravo mjesto. Od sada ću ponovno početi čitati Vjesnik kao nekada, no sada preko Interneta, a i preplatio bih se, no dok vaš list stigne u Perth....</p>
<p>Puno svima u uredništvu Vjesnika šaljem pozdrave iz daleke Australije, s nadom da Vjesnik postane onako demokratsko glasilo kakvih ima u Australiji.</p>
<p>MIROSLAV MILAT Padbury, Australija</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Božić se brani da je »sve namješteno«, Giovanelli bez komentara</p>
<p>SPLIT, 30. ožujka</p>
<p> - »Ovo je sve namješteno«, rekao je Ratko Božić (47), bivši tehnički direktor »Jadroplova d.d.« i vlasnik »Split Ship Menagementa« (SSM), nakon što je s Nikšom Giovanellijem (49), bivšim predsjednikom uprave Jadroplova, koji nije imao komentara, u četvrtak priveden Istražnom sucu Županijskog suda u Splitu. </p>
<p>Naime, osnovano se sumnja da su bivši direktori počinili više kaznenih djela sklapanja po Jadroplov štetnih ugovora, zloporabili položaj i ovlasti, te ovlasti u gospodarskom poslovanju kao i krivotvorili isprave, poticali na kaznena djela čime, su splitskom brodaru nanijeli štetu od najmanje 51,5 milijuna kuna.</p>
<p>Uz Božića i Giovanellija prijavljeni su i Ivan Baković (33) iz Splita, bivši financijski direktor Jadroplova, bivši predsjednik Skupštine društva Fabijan Peronja (48) s Hvara, te Mladen Vidović (49) iz Splita, predsjednik uprave tvrtke Koteks-derma 1947. (policija je dala samo inicijale, op.a.). No, njihova prijava odlazi u redoviti kazneni postupak.</p>
<p>Riječ je o šestoj kaznenoj prijavi protiv Giovanellija, te o petoj protiv Giovanellija i Božića, a počinjena šteta koju je Odjel, obrađujući ovaj predmet u posljednjih nekoliko godina zbrojio, do podnošenja najnovije prijave, bila je 44 milijuna kuna.</p>
<p>U nastavku kriminalističke obrade utemeljena je sumnja da je Giovanelli, bez odluke Skupštine i Upravnog odbora Jadroplova, 19. srpnja 1994. godine s Božićem, kao vlasnikom i direktorom »Split Ship Menagementa«, koji je u to vrijeme obnašao i dužnost tehničko-kadrovskog direktora Jadroplova, sklopio ugovor o trajnom obavljanju usluga menadžmenta flote. Tim ugovorom »Split Ship Menagement« je stekao pravo vođenja tehničko-kadrovskih poslova Jadroplova, te upravljanja brodovima kanadske tvrtke »Canmar Ventrura« i »Canmar Spirit«, od kojih je do tada Jadroplov godišnje u prosjeku ubirao 516.000 američkih dolara čiste dobiti. Prema tom ugovoru, brodovi su SSM-u bez ikakve naknade ustupljeni na deset godina, čime je Jadroplov oštećen za 5,1 milijun dolara.</p>
<p>Prema drugoj točki kaznene prijave Giovanelli i Baković terete se da su s rent-a-car agencijom Compas Hertz sklopili ugovor o najmu 17 »peugeota«, za koje je Jadroplov u tri godine platio 950.000 njemačkih maraka najma, a tržišna cijena tih vozila je ukupno 370.000 DEM.</p>
<p>U prosincu 1997. Giovanelli je s Božićem potpisao sporazum o raskidu njegova radnog odnosa u Jadroplovu, a kao otpremninu opisao mu 328.000 kuna kredita. Giovanelli je od svog poduzeća uzeo kredit od 150.000 maraka kojim je, bez hipotekarnog zaloga, kupio stan, a zatim ga preprodao, a Jadroplov oštetio za 565.000 kuna.</p>
<p> Bez odluke Uprave u lipnju 1998. godine Giovanelli je, sumnja se, s Koteks-dermom sklopio ugovor prema kojem je ta tvrtka od Jadroplova dobila milijun kuna kredita. Kao osiguranje Koteks-derma ispostavila je svoje i akceptne naloge Jadrantekstila, a u tom trenutku obje su tvrtke bile u blokadi. Od hamburške banke Giovanelli je isposlovao namjenski kredit od 56 milijuna dolara i od toga je milijun kuna ustupio Koteks- dermi. Policijska istraga se nastavlja.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Optuženi se ne sjeća da je žrtvi pivskom bocom prerezao vrat</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Saslušavanjem novih svjedoka, te sudskih vještaka u četvrtak je na Županijskom sudu nastavljeno suđenje Denisu Šagudu (27), optuženom da je 18. travnja prošle godine u diskoteci »Viva« u Sv. Ivan Zelini, pivskom bocom prerezao vrat Miroslavu Sušecu, od čega je on iskrvario i umro.</p>
<p>Svjedok Igor Šimek (24) pred sudskim je vijećem, kojim predsjeda sutkinja Jasna Pavičić, rekao da je te večeri bio u »Vivi« i da je vidio optuženika »koji je djelovao normalno«. No, nešto kasnije primijetio je da se s nekim prepire, te kako je počeo natjeravati Miroslava Sušeca po disku.</p>
<p>»Vidjelo se na njemu da je poludio i da je bijesan«, rekao je svjedok i dodao da se, nakon što je pozvao hitnu, vratio u disko i vidio optuženog pored ozlijeđenog Sušeca, te kako je svjedokovu trenirku stavio Sušecu oko vrata kako bi zaustavio krvarenje. Svjedok je istaknuo da, kada je optuženom u policiji rekao da je sudjelovao u ovom incidentu, optuženi počeo galamiti tvrdeći da laže i da on nije ništa učinio.</p>
<p>Premda je optuženik prije izjavio da se smatra odgovornim za ovo djelo, te da će se braniti šutnjom, na raspravi u četvrtak iznio je obranu</p>
<p>»Ne mogu se sjetiti te noći, niti da je uopće bilo kakvog konflikta. Ja sam o svemu tome doznao iz sudskog spisa i novina«, izjavio je optuženi Šagud.</p>
<p>Sudski vještak psihijatar dr. Vjera Stein rekla je da je kod optuženika riječ o teškom poremećaju ličnosti, organskom oštećenju mozga, te alergijskim reakcijama na alkohol koje konzumiranjem čak i malih količina alkohola mogu dovesti do amnezije, tj. da se počinitelj ne sjeća događaja. Te se noći, navela je dr. Stein, optuženi uopće nije bio u stanju kontrolirati. </p>
<p>Sudski vještak psihijatar dr. Miroslav Goreta, rekao je da se ne radi ni o kakvom psihotičnom stanju kod optuženika, a amneziju može objasniti kao povezanost s alkoholom, ili obrambenim sistemom potiskivanja nečeg lošeg što je osoba počinila. </p>
<p>Kako su iznijeta vještačenja bila u suprotnosti, branitelj optuženog odvjetnik Milenko Umičević tražio je novo vještačenje, te ispitivanje moguće alergijske reakcije na alkohol, čemu se, zamjenica županijskog državnog odvjetnika Eva Šokić protivila.</p>
<p>Vijeće je umjesto odluke o tom, donijelo odluku o izuzeću iz spisa vještačenje dr. Stein, zbog čega je obrana tražila izuzeće vještačenja dr. Gorete, jer se vještak Goreta u svom nalazu i mišljenju osvrtao na vještačenje dr. Stein. Sudsko je vijeće izuzelo samo dijelove u kojima se dr. Gorete osvrtao na vještačenje dr. Stein. </p>
<p>Mladen Bokulić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sudsko-medicinski vještaci tvrde da se Cetinu moglo spasiti</p>
<p>ŠIBENIK, 30. ožujka</p>
<p> - U četvrtak je nastavljeno suđenje dr. Tomislavu Jurišiću, kirurgu Opće bolnice Šibenik, kojeg optužnica tereti za nesavjesno liječenje u slučaju pokojnog Talijana Riccarda Cetine. Saslušana su dvojica sudsko-medicinskih vještaka, prof. dr. Josip Paladino, predstojnik neurologije na Rebru, te prof. dr. Davor Strinović, specijalist sudske medicine.</p>
<p>»Vrlo vjerojatno, život pokojnog Talijana bio bi spašen da je njegova ozljeda glave bila prepoznata u startu, te da je na vrijeme napravljeno rentgensko snimanje glave - CT, a potom i kirurški zahvat. Klinička slika pacijenta bila je takvih karakteristika i težine da je nalagala hitnu i potpunu obradu sa utvrđivanjem dijagnoze pravog stanja. U konkretnom slučaju trauma glave bila je vidljiva već na prvi pogled i nalagala je hitnu obradu, napose CT«, izjavio je dr. Strinović. Dodao je kako iz dokumentacije proizlazi da je u slučaju liječenja Cetine primjenjen nepodesni način liječenja i nesavjesni pristup liječnika, uslijed čega je došlo do pogoršanja stanja Riccarda Cetine. </p>
<p>»Slika koju je pokojni Cetina pružio, već na prvi pogled, govorila je o ozbiljnom stanju pacijenta što je utvrdila i liječnica Hitne službe. Već u prvoj fazi liječenja, dakle dok je pacijent bio u bolnici, trebalo mu je napraviti CT glave i obaviti hitnu laboratorijsku pretragu krvi kako bi se vidjelo je li pacijent u alkoholiziranom stanju«, svjedočio je dr. Josip Paladino.</p>
<p>U konkretnom slučaju, pacijent je u bolnicu dopremljen odmah poslije ponoći. Neurolog je Cetinu pregledao tek oko 15 sati, a CT mozga napravljen je u 16.39 minuta, kada je postavljena dijagnoza, gotovo 17 sati nakon dolaska u bolnicu. Neprijeporno je, kategoričan je bio dr. Paladino, da je netko od liječnika trebao postaviti pravu dijagnozu i voditi brigu o pacijentu, nakon što je dr. Jurišić u 7,10 sati napustio kirurški odjel i otišao u operacijsku dvoranu.</p>
<p>Odgovarajući na upit sutkinje Nives Nikolac, državnog odvjetnika Branka Ivića, te odvjetnice optuženog Vere Bego Macura, dr. Paladino je izjavio da je gubitak svijesti isključiva posljedica traume glave, a u konkretnom slučaju riječ je o teškoj cerebralnoj ozljedi mozga i krvarenju koje je dovelo do otoka mozga, i na kraju do smrti. </p>
<p>Pogreška u dijagnostici, po njemu, učinjena je već u startu kad je pacijent dovezen na hitnu kiruršku ambulantu gdje ga je pregledao urolog i mlađi dežurni liječnik, dr. Marko Stegić. Tko je od njih dvojice liječnika, koji su kobnog 2. rujna 1998. godine pregledali Cetinu, kvalificiraniji za utvrđivanje dijagnoze, dr. Stegić ili Jurišić, Paladino je odgovorio da je to dr. Jurišić. Kirurška intervencija u 16.30 sati ne bi dala nikakve pozitivne rezultate.</p>
<p>Suđenje se nastavlja u ponedjeljak kada će obrana i optužba iznijeti svoje završne riječi.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Prijatelj optuženog za pljačku banke na sudu dao alibi </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Iskazima Mirele N., Bogdana S., Slavena P., Borislava S., Ivana N. i Darije M. u četvrtak je na Županijskom sudu u Zagrebu nastavljeno suđenje Nenadu F. (32).</p>
<p>Nenada F., inače bivšeg pripadnika 9. gardijske brigade, optužnica tereti da je s, zasad nepoznatim muškarcem, 27. kolovoza 1999. godine opljačkao poslovnicu Zagrebačke banke u Sigetu i pritom ukrao 435.000 kuna.</p>
<p>Obrana, koju vodi odvjetnik Veljko Miljević, je nastojala raščistiti nejasnoće oko prepoznavanja. Naime, ni Daria M., ni Borislav S. nisu bili sigurni da je optuženi opljačkalo banku. No, ni ponovnim svjedočenjem, istina nije izašla na vidjelo, jer je svjedokinja ponovno naglasila da nije sigurna, dok je Borislav S. izjavio da je 95 posto siguran u identitet. Pet posto nesigurnosti opravdao je mogućnošću postojanja optuženikova jednojajčana blizanca. Iskazima o prepoznavanju pridružio se i policajac, koji je radio na jednom od prepoznavanja, Ivan N., objasnivši kako se obavlja zapisnik i samo prepoznavanje.</p>
<p>Iskaze su dali i očevici, koji su se našli u blizini događaja.</p>
<p>»Išla sam prema dječjem igralištu sa svojim djetetom, kad sam vidjela dvojicu muškaraca kako trče. Jedan je imao nekakvu metalnu šipku u ruci, a drugi ruksak ili torbu«, počela je Mirela N., i nastavila da ne bi mogla raspoznati niti jednog od dvojice pljačkaša, jer se sve odigralo u par sekundi. Svjedok Bogdan S. rekao je da je sjedio u stanu nasuprot banke, kada je čuo lom stakla. Izašao je na balkon i primijetio dvojicu muškaraca kako trče prema igralištu. Vratio se u stan i nazvao policiju. </p>
<p>Na kraju suđenja u četvrtak, svjedočio je i optuženikov prijatelj, Slaven P.. »Nazvao sam Nenada u pet minuta do osam sati. Tada mi se javio i rekao da ga nazovem malo kasnije, jer se krenuo tuširati. Kad sam ga nazvao oko 8.10, dogovorili smo se da se nađemo. Oko 10 sati smo se našli i bili zajedno sve negdje do 14 sati, kada sam ja morao otići po obitelj u Rogoznicu«, završio je Slaven P.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Odvjetnici traže izuzeće istražnog suca Ortynskog</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Odvjetnici Ivan Kern, Željko Dumančić, Zoran Milas i Anto Nobilo, branitelji šestorice osumnjičenih pripadnika zagrebačkog podzemlja, koje se tereti za počinjenje više teških kaznenih djela, zatražili su u četvrtak izuzeće istražnog suca Županijskog suda u Zagrebu Radovana Ortynskog i zamjenice županijskog državnog odvjetnika Dunje Pavliček-Patak.</p>
<p>Kako je istaknuto u priopćenju iz Odvjetničkog društva Nobilo, osnovni razlog za traženje izuzeća je »ponovljena nezakonita praksa državnog odvjetništva, čije nezakonite radnje očito odobrava i istražni sudac Ortynski«.</p>
<p>Naime, branitelji drže kako je državno odvjetništvo u tri slučaja provodilo paralelnu istragu koja nije predviđena Zakonom o kaznenom postupku. Uoči saslušavanja svjedoka pred istražnim sucem, državno odvjetništvo pozivalo je svjedoke, te ih saslušavalo kao svjedoke o istim okolnostima o kojima će ih kasnije saslušavati istražni sudac, navode branitelji.</p>
<p>Drugi razlog za izuzeće suca Ortynskog, odvjetnici nalaze u tome što »istražni sudac krši temeljno pravo okrivljenika na obranu, jer braniteljima okrivljenika ne omogućava bilo kakvu pripremu za ispitivanje svjedoka«.</p>
<p>Kako doznajemo od jednog od odvjetnika optuženih za organizirani kriminal, Rajka Mlinarića, u međuvremenu je istražni sudac Ortinsky donio rješenje kojim je izdvojio sporne zapisnike iz sudskog spisa. Ipak, zahtjev neće biti povučen, jer, kako tvrdi Mlinarić, ovo je samo »popravljanje« nekih grešaka, napravljenih tijekom istražnog postupka, jer postoji još niz grešaka koje se tiču načina na koji se vodi cijeli istražni postupak. (Hina, D.P.)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Privedeni nakon što su lijepili »osmrtnice« Istarske banke </p>
<p>PULA, 30. ožujka</p>
<p> - Sva poznata događanja oko zatvaranja Istarske banke u Puli očito su navela nekolicinu Puljana, na doista originalnu ideju tiskanja »osmrtnice« za Istarsku banku, koju su lijepili na skoro svim poznatim javnim mjestima, a među ostalim i za osmrtnice određenim mjestima poput Gradske tržnice.</p>
<p>Međutim, policajska ophodnja ih je priveli u prostore PU istarske na identifikaciju. No, isto tako su ih i pustili. Kako smo saznali od glasnogovornice PUI, Štefanije Prosenjak Žumbek, nije bilo osnova za bilo kojim drugim postupanjem protiv te dvojice. Međutim, policija će uputiti pismeno izvješće komunalnom redarstvu grada protiv inventivno nadahnutog dvojca, jer su lijepili plakate na za to nepredviđenim javnim mjestima. U međuvremenu smo saznali da su »osmrtnice« lijepili muškarac star 50-tak godina i jedan mladić od 16 godina. </p>
<p>Bilo kako bilo, jučer je ova »osmrtnica« Istarske banke potaknula brojne i pozitivne i negativne reakcije građanstva Pule, a kako i ne bi, kad je na osmrtnici otisnut tekst slijedećeg sadržaja: </p>
<p>Istarska banka Pula </p>
<p>Naredne dane provedimo mirno i dostojanstveno, nastojeći reanimirati i uskrsnuti dragu i svima nama potrebnu pokojnicu. </p>
<p>Umjesto vijenaca i cvijeća molimo da novčana sredstva uplatite na račun 33700-620-16... a u potpisu: </p>
<p>Ožalošćeni građani Županije istarske, u Puli 29. ožujka 2000. (V.N.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Saslušani novi svjedoci u istrazi protiv Kutle</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Kako neslužbeno doznajemo istražni sudac Zoran Luburić je u četvrtak na Županijskom sudu u Zagrebu saslušao nove svjedoke u istrazi koja se vodi protiv Miroslava Kutle i drugih.</p>
<p>Kako doznajemo, saslušani su djelatnici »Zagrebačkog transporta«, Miraš Milačić, Jelica Hojska i Anica Mišić. O sadržaju njihova iskaza nismo uspjeli dobiti konkretne informacije.</p>
<p>S obzirom na nedavne izjave Marka Marčinka, bivšeg predsjednika uprave Glumina banke, pokušali smo doznati nešto od njegovih odvjetnika Ante Nobila i Rajka Mlinarića.</p>
<p>»Ne mogu vam reći što je rekao, kao što ne mogu reći ni je li njegova reakcija bila pozitivna ili negativna«, odgovorio je na naše pitanje Nobilo.</p>
<p>Što je zapravo mislio, objasnile su nam riječi njegovog kolege Rajka Mlinarića. »Možete reći da nije reagirao. Jer je Kutle jedna senzibilna osoba, kojem se na licu ne vidi što misli«, dok je na pitanje hoće li biti poduzete kakve pravne akcije, Mlinarić rekao da zasad ne, jer nisu dobili takve instrukcije, ali za ubuduće nije siguran.</p>
<p>Odvjetnika Mlinarića smo zamolili i da prokomentira ustavnu tužbu u vezi Kutlina pritvora. Kako nam je rekao, to je zadnja pravna odluka koju oni mogu podnijeti, ali s novim produljenjem pritvora i Kutlini odvjetnici mogu ponovno pokrenuti cijeli pravni mehanizam. (D.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="56">
<p>Šubat: Odluku o ukidanju pruga može donijeti jedino Sabor </p>
<p>NO HŽ-a: Projekt restrukturiranja HŽ-a po recepturi Svjetske banke nije provediv/ Na redu je smanjivanje HŽ-ova činovničkog kadra, ali nijedan radnik neće otići nezbrinut/ Po novom voznom redu djelomično klimatizirani vlakovi vozit će od Zagreba do Splita 7 i pol sati, a od Zagreba do Rijeke manje od tri i pol sata/ Uskoro se potpisuje ugovor o informatizaciji HŽ-a </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Predsjednik Uprave Hrvatskih željeznica mr. Dragutin Šubat u četvrtak je na konferenciji na za novinare opovrgao navode triju željezničarskih sindikata da Uprava HŽ-a namjerava ukinuti pojedine nerentabilne pruge, među kojima su pruga Bizovac-Belišće, (kojom će po novom voznom redu prometovati čak sedam pari vlakova) i Sunja-Novska.</p>
<p>Uz to, nadzorni odbor HŽ-a na sjednici u četvrtak je predložio Vladi da otvori dijalog sa Svjetskom bankom kako bi se pronašao način da se Projekt modernizacije i restruktuiranja HŽ-a prilagodi konkretnim okolnostima i provodi brzinom koja neće izazivati socijalne tenzije. NO HŽ-a suglasan sa stavovima sindikata i Uprave HŽ-a da Projekt restruktuiranja nije u cijelosti provediv, te da mu je potrebno selektivno pristupiti. Upućena je podrška Upravi HŽ-a da se o Projektu raspravlja usuglašeno kroz stalne kontakte sa sindikatima, istaknuo je Šubat.</p>
<p>Projekt restrukturiranja HŽ-a, rekao je Šubat, ne odvija se po predviđenoj dinamici. »Razumljivo je da sindikati vide opasnost od striktnog provođenja projekta Svjetske banke, ali mi ćemo taj program ionako provoditi u skladu s našim mogućnostima. Nećemo dovesti u pitanje socijalni mir na željeznici, već želimo racionalizaciju provesti na miran način. Nijedan radnik sa željeznice neće otići nezbrinut«, rekao je Šubat. Rekao je i da se rade analize opravdanosti predstavništava HŽ-a u inozemstvu, te najavio da će neka biti ukinuta. </p>
<p>»Pravi termin nije ukidanje pruga, već rješenje statusa izrazito nerentabilnih pruga, što podrazumijeva niz mjera kojima ćemo tim prugama omogućiti da opstanu, u što smo već uključili predstavnike lokalne uprave i samouprave. Za dva-tri mjeseca imat ćemo detaljnije analize što treba poduzeti da sačuvamo te pruge, odnosno vidimo je li opravdano da se promet njima i dalje odvija. O sudbini pruga koje su u gospodarski najtežem položaju odlučit će Sabor, a naše je samo da prezentiramo podatke. Želimo od HŽ-a napraviti željeznicu koja će što manje opterećivati porezne obveznike, zadovoljiti potrebe komitenata i omogućiti solidan život željezničarima. </p>
<p>Na HŽ-u su se problemi taložili godinama, dogodio se niz neprihvatljivih stvari. Već je bilo i izvanrednih otkaza, neki su slučajevi i procesuirani, ali neki su nažalost doživjeli i sudsku zastaru«, istaknuo je mr. Šubat. </p>
<p>Za djelatnike koji postanu tehnološki višak HŽ ima osigurana sredstva za zbrinjavanje, a sada je završen takav postupak za 165 djelatnika. Sljedeći krug racionalizacije obuhvatit će činovnički kadar na HŽ-u. Naime, na HŽ-u ima oko 2700 raznih službenika, a toliko ih nije potrebno i mnogi će se, kaže Šubat, iznenaditi novom sistematizacijom.</p>
<p> »I kod uvođenja novoga voznog reda vidjet ćemo što možemo učinit u cilju racionalizacije. Tako će se od Zagreba do Splita voziti 7 i pol sati, a dio vlaka bit će klimatiziran. Od Zagreba do Rijeke također djelomično klimatiziran vlak će voziti manje od tri i pol sata, a u planu je i klimatizirani vlak za Osijek.</p>
<p> Šubat je najavio za svibanj i lipanj promotivne vožnje španjolskog i njemačkog vlaka s nagibnom tehnikom, kakvu i HŽ u budućnosti namjerava uvesti. Sljedeći tjedan HŽ će potpisati s Elektrotehničkim fakultetom govor o informatizaciji i automatizaciji HŽ-a, što treba provesti što je prije moguće. </p>
<p>Osvrćući se na izvješće Državne revizije o HŽ-u za 1998. i 1999. godinu, Šubat je rekao da je riječ tek o prvom viđenju, da izvješće nije završeno, te da će se uočeni propusti ispraviti, nedopuštene radnje sankcionirati, a neke možda i procesuirati. »Najveći dio nalaza Državne revizije proizlazi iz našeg rada na stari način, odnosno 'na ruke' stoga jer nismo informatizirani«, rekao je mr. Šubat.</p>
<p>Govoreći o financijskom stanju na HŽ-u, Šubat je rekao da dugovi iznose više od 600 milijuna kuna, a potraživanja HŽ-a su u visini polovine tog iznosa. Prošlu je godinu HŽ završio s gubitkom od 189 milijuna kuna, koji je u odnosu na prethodnu godinu značajno smanjen. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Santini: Istarska banka mora funkcionirati </p>
<p>Sabor bi, predlaže Guste Santini, trebao formirati odbor koji bi neovisno, stručno i analitično utvrdio što se sve devedesetih godina događalo u monetarnoj politici, bankovnom sustavu...</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Guste Santini, vlasnik Investicijsko-komercijalne štedionice, kojoj je HNB oduzeo odobrenje za rad, u četvrtak je na konferenciji za novinare naglasio kako bi Sabor trebao formirati odbor koji bi neovisno, stručno i analitično utvrdio što se sve devedesetih godina događalo u monetarnoj politici, u bankovnom sustavu, koliko su monetarna i fiskalna politika bile u tom razdoblju suglasne, te koji su značaj i uloga Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, jesu li premije preniske... O svojoj štedionici, koja je uz ostalih pet i još dvije banke, prema prošlotjednoj odluci Savjeta HNB-a, ostala bez odobrenja, Santini je samo kratko kazao da »štedionice u cijeloj priči nisu bitne«, te da će skupština odlučiti hoće li se u roku od 30 dana pred Upravnim sudom pokrenuti spor. </p>
<p>Na pitanje što bi donijela promjena na čelnoj poziciji HNB-a, Santini kaže kako »trebamo guvernera koji će imati viziju hrvatskog bankovnog sustava i taj sustav staviti u funkciju razvoja i interesa građana. Guverner mora biti samostalna i autonomna osoba. Treba promijeniti čelništvo u HNB-a i Savjet HNB-a«. </p>
<p>Upitan kako bi on da je guverner reagirao na intervenciju Ivana Jakovčića koji je od guvernera Marka Škreba tražio da na mjesto privremenog upravitelja postavi dotadašnjeg člana Uprave Istarske banke, kazao je da bi »sve prijedloge čuo, a postavio najboljeg kandidata«. Naglasio je da neće govoriti o ljudima koji su vodili Istarsku banku, te da je sada bitno što je na tragu turistička sezona i da banka mora funkcvionirati. da </p>
<p>Santini je podsjetio na nedavno priopćenje Hrvatske udruge banaka čije su članice ponudile pomoć Vladi i HNB-u u osiguranju likvidnih sredstava za isplatu osiguranih štednih uloga u Istarskoj i Cibalae banci. Na taj način očuvalo bi se ponovno vraćeno povjerenje na kojem se temelji značajni ovogodišnji rast štednje u hrvatskom bankarstvu, upozorila je tom prilikom udruga banaka, a Santini se zapitao: »Pribojavaju li se banke panike i je li to možda mig Vlade ili HNB-a da se ipak otišlo predaleko? Ili je to dio politike poslovnih banaka koje se zbog nenaplativosti potraživanja uzdržavaju od plasmana i pokušavaju ići prema državnim obveznicama što je zapravo vrlo slično politici stranih banaka kod nas«? </p>
<p>Santini je naglasio kako HNB, kada je riječ o stranim bankama, nije nezavisna institucija te na primjeru Privredne banke kazao kako uvijek postoji mogućnost da joj matica sugerira suzdržavanje od kreditne aktivnosti. </p>
<p>Lidija Martinović</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Mlinar odustao od poskupljenja kruha, mljekare ostaju uporne</p>
<p>Mljekare traže da se preispita njihove zahtjeve jer na proizvođačku cijenu mlijeka, osim energenata, utječe i poskupjela uvozna ambalaža </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Kako je Ministarstvo gospodarstva odbilo dati suglasnost za povišenjem cijena kruha i svježeg mlijeka, križevački je Mlinar u četvrtak odustao od svojeg zahtjeva za poskupljenjem kruha od 20 lipa, no mljekare zahtijevaju da ministarstvo još jedanput razmotri njihov zahtjev za poskupljenjem mlijeka. </p>
<p> Direktor Mlinara, Dragutin Barišić, rekao nam je da će, uz to što će poštovati odluku ministarstva, na njegovu adresu ovih dana poslati još jednu kalkulaciju svojih troškova, iz koje se vidi da nakon poskupljenja energenata po komadu polubijeloga kruha imaju gubitak od 55 lipa. Podsjetimo, Mlinar je tražio povišenje cijene za 5,2 posto, ali njegovu zahtjevu kao i zahtjevima desetak privatnih pekarnica koje su tražile povećanje cijene kruha u rasponu između četiri i 19 posto nije udovoljeno. </p>
<p> Što se tiče posljedica neuvažavanja njihova zahtjeva, kaže Barišić, nema bojazni da će Mlinar sad povisiti cijene kruha za one vrste (ima ih oko 30) koje nisu pod nadzorom države. Iako polubijeli kruh u Mlinarevoj ukupnoj prodaji sudjeluje sa 20 posto, on će, prema Barišićevim riječima, osim stare cijene zadržati i dosadašnju kakvoću. </p>
<p>Drugi veliki proizvođač kruha, zagrebačka Klara nije ni podnijela zahtjev za povećanjem cijene kruha, iako član Uprave, Drago Čolić, drži da su zahtjevi ostalih proizvođača opravdani. No u Klari su se odlučili na drugi način premostiti povećanje cijene energenata te prije 30. srpnja, odnosno ovogodišnje žetve neće mijenjati cijene. Zasad nije poznato kako će na odbijanje povećanja cijene polubijelog kruha reagirati desetak manjih privatnih poduzeća (od 750 registriranih pekarnica), koje drže 60 posto domaćega tržišta mlinarsko-pekarskih proizvoda. </p>
<p>Predsjednik Žitozajednice, Boško Pavlović, drži da država mora osigurati jednake uvjete za sve proizvođače kruha. Ovako je na crnom tržištu registrirana prodaja tek svakoga trećeg kruha, dok pekarnice u pravilu ne plaćaju porez i imaju neprijavljene radnike. </p>
<p>S druge strane, sedam proizvođača mlijeka koji su tražili povećanje cijene dnevnog mlijeka u rasponu od 5,8 posto do 8,1 posto ne misli samo tako odustati od svojih zahtjeva. Iz Lure d.d., koja okuplja Dukat, Sirelu i Zadarsku mljekaru, traže da Ministarstvo gospodarstva još jedanput razmotri njihov zahtjev, odnosno kalkulaciju za povećanjem cijene mlijeka kako bi u naredna dva do tri tjedan mogli definirati svoju poslovnu politiku. Iz karlovačkoga KIM-a poručuju da na cijenu mlijeka, osim skupljih energenata, utječe i kunski poskupjela uvozna ambalaža. No kako država subvencira otkup mlijeka, mali su izgledi da se udovolji zahtjevima mljekara.</p>
<p>Marinko Petković</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Nijemce zanimaju nova ulaganja u Hrvatsku</p>
<p>SPLIT, 30. ožujka</p>
<p> - Njemački su gospodarstvenici iznimno zainteresirani da iskoriste goleme mogućnosti ulaganja i suradnje s Hrvatskom, izjavila je u četvrtak voditeljica podružnice Njemačkoga ureda za gospodarsku suradnju za srednju i jugoistočnu Europu, Sonja Bauer. Naime, u Splitu je 40-ak njemačkih gospodarstvenika razgovaralo s predstavnicima gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije. </p>
<p>Sastanak je organiziran u sklopu redovitoga, šestoga, godišnjeg posjeta njemačkih gospodarstvenika Hrvatskoj, koji su sada prvi put u Dalmaciji. Na poslovnim su razgovorima sudjelovali predstavnici građevinske, strojarske i elektrotehničke industrije, bankarstva, trgovine i turizma te predstavnici Vladinih agencija i gospodarskih komora obiju zemalja.</p>
<p> Prošle su godine vanjskotrgovinski odnosi Njemačke i Hrvatske umanjeni za oko 13 posto. Njemačke su investicije u Hrvatskoj iznosile 400 milijuna njemačkih maraka. »To nije velik iznos. Stoga postoje velike mogućnosti suradnje, ali za to treba stvoriti preduvjete«, kazala je Sonja Bauer na uvodnome plenarnom sastanku, poslije kojega su predstavnici pojedinih gospodarskih područja vodili konkretne poslovne razgovore. Sonja Bauer je kazala kako je njemačko gospodarstvo svjesno poslijeizborne opredijeljenosti Hrvatske da poboljša gospodarsku klimu i približi se Europi. Hrvatski su zakoni u skladu s europskima, ali njihova provedba odudara od standarda. Ne očekujemo brze promjene, ali ne želimo ni gubiti previše vremena, kazala je gospođa Bauer.. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Potpisan kolektivni ugovor u Plivi </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Uprava i dva sindikata Plive u četvrtak su potpisali kolektivni ugovor, tako da su sindikati odustali od organiziranja referenduma o štrajku. Kolektivnim je ugovorom utvrđena minimalna cijena rada u bruto iznosu od 2.200 kuna te isplata božićnice u bruto iznosu od 1.500 kuna.</p>
<p> Predsjednik Samostalnog sindikata Plive, Damir Gašparović, naglasio je važnost novog članka u ugovoru kojim je zaposlenicima osigurano pravo na punu plaću za polovinu radnog vremena ako se time omogućuje puna zaposlenost u Plivi.</p>
<p> Povećanje minimalne cijene rada s dosadašnje 1.962 kune na 2.200 kuna predstavlja uspjeh sindikata s obzirom na to da vodeći menedžeri u Plivi primaju 50 puta veću plaću od prosječnog zaposlenika, ocijenio je Gašparović. U Plivi je zaposleno 4.000 radnika, no na plaće za 300 menedžera odlazi 40 posto od bruto-mase za plaće.</p>
<p> Vlada bi trebala provjeriti ima li država još uvijek nadzor nad više od 25 posto dionica Plive jer je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, koji je kontrolirao 26 posto dionica, založio 1,2 posto Plivinih dionica za kredit kod Privredne banke Zagreb, napomenuo je Gašparović. Ako je izgubljen nadzor nad 25 posto dionica, ističe Gašparović, neće se moći spriječiti izmještanje sjedišta Plive iz Hrvatske.</p>
<p> Predsjednica Novog sindikata Plive, Ana Kluković, najavila je da će sindikati nastaviti pregovore o kolektivnim ugovorima za kompanije Plivine kćeri - Cedevitu, Adria-servis i Nevu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Druga skupština Europay Hrvatske </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - U Dubrovniku će se u petak održati druga po redu skupština Europay Hrvatske (EPH), društva s ograničenom odgovornošću koje su potkraj 1998. osnovale Zagrebačka, Privredna, Varaždinska i Bjelovarska banka. Na skupštini će se donijeti odluka u primanju u članstvo Riječke i Hrvatske poštanske banke, raspravljat će se o povećanju temeljnog kapitala te izmjenama i dopunama Društvenog ugovora, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare član Uprave Zagrebačke banke Zvonimir Jurjević i predsjednik Uprave EPH. </p>
<p>Ciljevi EPH-a bit će jačanje suradnje banaka, razvoj sustava upravljanja rizicima, i to zbog sve češćih zloupotreba kartica, te priprema zakonske regulative kartičnoga poslovanja u Hrvatskoj, rekao je Jurjević. Iznio je podatak da je lani povećan broj korisnika Eurocard/MasterCard kartica sa 71.020 na 106.411 kartica, tj. za 49,8 posto. Preko tih je kartica lani ostvaren promet u vrijednosti većoj od 2,2 milijarde kuna. Usporedbe radi, Diners Club ima oko 160 tisuća korisnika kreditnih kartica, a American Express oko 210 tisuća. Lani je znatno povećan i broj Maestro kartica, i to sa 740.586 na 1.436.144, dakle za 93,9 posto. Ukupan je promet preko Maestro kartica prošle godine iznosio 4,1 milijarde kuna. (A. M.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="62">
<p>Mesićev i Račanov ručak pomirenja u Saboru? </p>
<p>Susret Mesić - Račan - Tomčić / Premijer Račan susret najavio riječima: »Pokušat ću se sastati s predsjednikom Mesićem« / Mesić: »Nisam se ja s njima ni svađao, a očekujem da oni pokušaju surađivati sa svojim suradnicima«</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić došao je u četvrtak u 15 sati u Hrvatski državni sabor kako bi održao radni ručak s premijerom Ivicom Račanom i predsjednikom Sabora Zlatkom Tomčićem. Radni ručak počeo je nešto poslije 15.15 sati kada je premijer Račan, nakon završetka sjednice Vlade, došao u Sabor. Do zaključenja ovoga izdanja novinari još nisu uspjeli ništa doznati. </p>
<p>Predsjednik Mesić je u posljednjih nekoliko intervjua ocijenio kako nema zadovoljavajuće komunikacije između njega i najviših predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, odnosno da se osjeća neinformiranim o prijedlozima rješavanja bitnih pitanja. </p>
<p>Najavivši ujutro na sjednici Vlade susret s predsjednikom Mesićem, Račan je istaknuo kako u ovom trenutku ne vidi sukob između Vlade, Sabora i predsjednika države. Dodao je kako jedino primjećuje razlike u načinu prelaska u parlamentarnu demokraciju, za što se opredijelila i većina birača. Naglasio je kako i najnoviji događaji potvrđuju da do promjena koje treba provesti nije lak put i neće ih biti moguće dostići bez određenih sukoba. Premijer je najavio da će se poslije sjednice Vlade »pokušati sastati s predsjednikom Mesićem«. </p>
<p> Na novinarski upit sastaju li se da bi raščistili u posljednje vrijeme učestale i otvorene nesporazume, Mesić je odgovorio: »Svakako, popričat ćemo i o svemu ovome što se događa; ja sam uvijek za kooperativnost«, dodajući da on s Vladom nema nesporazuma, ali neki njezini suradnici »očito imaju nesporazume sa mnom«.</p>
<p> Mesić je na pitanje hoće li to biti »ručak pomirenja« i očekuje li nakon toga blaže istupe Vladinih predstavnika spram institucije predsjednika Republike rekao: »Nisam se ja s njima ni svađao, a očekujem da oni pokušaju surađivati sa svojim suradnicima«. Iako predsjednik Mesić nije precizirao s kojim to suradnicima u Vladi treba bolje surađivati premijer Račan, očito je iz medijskih prepucavanja proteklih dana na relaciji Pantovčak - Banski dvori da su njegovi prigovori upućeni premijerovu zamjeniku dr. Goranu Graniću i potpredsjedniku Sabora Zdravku Tomcu. U medijima je, inače, Mesić podsjetio Tomca da je prošlo vrijeme kritika iz predizborne kampanje. </p>
<p>Predsjednikov i premijerov ručak drugi je njihov susret u posljednja četiri dana. (M. Ja., M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Vijenci i svijeće u znak sjećanja na hrvatskog branitelja Jovića </p>
<p>PLITVIČKA JEZERA/ARŽANO, 30. ožujka</p>
<p> - Sjećanje na Josipa Jovića, mladog hrvatskog policajca i prvog poginulog hrvatskog branitelja u Domovinskom ratu je naša trajna obveza. Ne prepustimo zaboravu žrtvu Josipa Jovića, koji je poput mnogih mladih žrtvovao život za slobodnu i demokratsku Hrvatsku prije devet godina na Uskrs 1991. godine. Istaknuo je to, između ostaloga, u četvrtak izaslanik ministra unutarnjih poslova Vladimir Faber na komemoraciji u povodu devete obljetnice Jovićeve pogibije.</p>
<p>»Obećanje koje smo mi, Josipovi suborci i prijatelji, dali na njegovu pokopu i ponavljali na tisuću sprovoda po svim hrvatskim krajevima, ispunili smo - Hrvatska je slobodna, neovisna i ponosna. Slobodu i demokraciju Hrvatskoj nitko nije poklonio, a sve je plaćeno životima hrvatskih sinova«, istaknuo je on. </p>
<p>Na spomen obilježju poginulom Joviću svijeće su zapalili njegova obitelj i prijatelji, a položeni su i vijenci Predsjednika Republike, Vlade, Sabora i Ministarstva obrane, PU ličko-senjske i karlovačke te brojnih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. </p>
<p>Komemorativni skup održan je i u Jovićevu rodnom Aržanu. Na njegov grob vijence su, uz obitelj, položila izaslanstva PU splitsko-dalmatinske županije, VI. policijske postaje u Imotskom, granične i specijalne policije te općine Cista Provo. (T.G./N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Podunavlje je u medijskoj blokadi, pa se oko Cibalae banke nije digla prašina kao oko Istarske</p>
<p>Iako su uvjeti života u Podunavlju neusporedivi s onima u Istri, a problemi Istarske i Cibalae banke jednaki, puno veća medijska prašina digla se oko Istarske banke. Zašto, pitali smo Rudolfa Königa, vukovarsko-srijemskog župana.</p>
<p>- To je točno, iako je HNB u istom paketu donio odluku o imenovanju privremenog upravitelja u obje banke. Cibalae banka je za Županiju jednako važna kao i Istarska banka za Istru. Posebno sam bio ogorčen time što rasprava o Cibalae banci na Županijskom poglavarstvu nije predstavljena na HRT-u, za razliku od svega oko Istarske banke. Očito je da je ova županija u medijskoj blokadi, pa ljudi ne znaju da smo i mi tražili zaštitu interesa Cibalae banke. Nezadovoljan sam i izjavom čelnika Vlade da će se raspravljati o Istarskoj, dok o Cibalae banci nije bilo ni riječi. </p>
<p>• Ministar za branitelje i čelnik županijskog SDP-a Ivica Pančić pozdravio je Vaš prijedlog o kolektivnoj ostavci Poglavarstva, jer je uvjeren da su jedino rješenje većine problema prijevremeni lokalni izbori.</p>
<p>- Odbacujem bilo kakvu krivnju lokalne vlasti za probleme u Cibalae i Županjskoj banci te za stanje u gospodarstvu. Tražili smo da se Vlada o svemu tome očituje. Svatko tko misli da je Županija mogla nešto napraviti bez pomoći Zagreba, nije u pravu. Proračun Županije iz izvornih prihoda je 22 milijuna kuna, što dokazuje da ništa ne možemo sami rješavati. Ponudili smo ostavke zbog moralne obveze prema građanima, jer im konačno moramo reći kolika je nemoć županijske izvršne vlasti. Odsječeni smo od državne pomoći. A zašto - odgovor trebaju dati naši zastupnici i ministar Pančić. Od njih tražimo da pomognu Županiji, a ne da kritiziraju lokalnu vlast.</p>
<p>• Vinkovački HSLS i SDP misle da podjednaku odgovornost za loše stanje u Cibalae banci snose HNB i lokalna uprava. Kako to komentirate? </p>
<p>- Očito je da se naš jad i bijeda koriste za dnevno-političke svrhe stranaka koje su ovdje u oporbi. Zajedno sa suradnicima uložio sam veliki napor tražeći rješenje problema u Zagrebu, ali nismo dobili odgovor ni na jedno naše pitanje. Vinkovačkoj oporbi bi bilo pametnije razmisliti kako pomoći, a ne izmišljati krivce. Pozivam ih da preda mnom iznesu sve te nebuloze koje se ovih dana iznose na račun lokalne vlasti. </p>
<p>• U »Glasu Slavonije« su Vas prozvali kao krivca za ulazak Globus grupe u Cibalae banku. </p>
<p>- To je besmislena tvrdnja. Nikada nikakve veze nisam imao s Globus grupom, niti sam bio njihov eksponent. Bio sam prvi i jedini u tom času koji je imperativno tražio izlazak Globus grupe iz Cibalae banke, što nam je na kraju i uspjelo. Sad se i to ocjenjuje lošim. Autor teksta je sve to pisao u nečijem interesu. </p>
<p>• Kakav ishod prognozirate za Cibalae banku?</p>
<p>- Ishod je jasan - ako se Banka ne sanira iz državnih izvora, završit će u stečaju. Zna se da je Banka došla u ovu situaciju zbog katastrofalnoga gospodarskog stanja u Županiji, pa iz krize ne može izaći sama. Zamolili smo Vladu da pomogne i sanira Banku, jer je to manji ceh za državu od stečaja. Ako država ne riješi taj problem, ostat ćemo bez zadnje lokalne banke u Županiji. To će biti presedan i to ne mogu drukčije protumačiti nego kao krajnji nemar prema Županiji koja je najveći domovinski stradalnik, s ogromnim ratnim štetama, uništenim gospodarstvo. </p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Dalmaciju treba povezati ne samo sa Zagrebom, već i sa zapadnom Europom </p>
<p>ZADAR, 30. ožujka</p>
<p> - Trasa autoceste Zagreb - Zadar - Split - Dubrovnik bila je tema sastanka Društva inženjera i tehničara, arhitekata, građevinara i geodeta u četvrtak u Zadru. Na sastanku su predsjednik Hrvatskog saveza građevinskih inženjera dr. Petar Đukan i predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza dr. Jure Radić istaknuli da je izgradnja autoceste bolje rješenje prometnoga povezivanja čitave Dalmacije sa Zagrebom i zapadnom Europom, nego što bi to bila brza cesta.</p>
<p>»Dalmacija treba povezivanje ne samo sa Zagrebom, nego i sa zapadnom Europom, a autocesta u jednom pravcu rješava povezivanje četiriju dalmatinskih gradova u oba smjera. Smatramo da je brza cesta, kakva je predložena, daleko lošije rješenje od autoceste, a uz to je i neizvediva. Uspoređivati autocestu i brzu cestu je kao da uspoređujemo 'fićo' i 'mercedes'«, kazao je, dodavši da stručne analize pokazuju da je autocesta ne samo bolje, već i brže i jeftinije rješenje. </p>
<p>»Autocesta je bolja zbog većega kapaciteta, brzine vožnje i sigurnosti u prometu, a trasom Plitvičke ceste ne može se izgraditi brza cesta, jer možete dodati dvije trake, a zbog zavoja ne možete čitavom cestom voziti 100 kilometara na sat, što je standardna brzina europskih brzih cesta«, istaknuo je Radić, dodavši da je elaborat o izgradnji brze ceste fikcija. Autocesta je kraća od brze ceste iz jednostavnog razloga što se udaljenost mjeri brzinom putovanja, naglasio je Radić. Dodao je da bi autocesta od Zagreba do Splita imala 368 kilometara, te bi se ta udaljenost s dopuštenom brzinom od 120 kilometara na sat prešla za tri sata i četiri minute, dok bi brza cesta od Zagreba do Splita iznosila 342 kilometra, no uz dopuštenu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> od 100 kilometara na sat trebalo bi tri sata i 24 minute. </p>
<p>»Iako to neki ne vjeruju, dokazat ću da je autocesta jeftinija. Mnogo toga je već izgrađeno na trasi od Zagreba do Bosiljeva, a jednako tako i tunel Sveti Rok i Maslenički most. Dovršetak autoceste po postojećih ugovorima stoji milijardu i 329 milijuna dolara. Brza cesta po elaboratu stoji, doduše, milijardu i 120 milijuna, ali bi bilo potrebno izgraditi još trasu od Karlovca do Prgometa, što stoji dodatna 103 milijuna.</p>
<p> Također bi trebalo izgraditi i priključke za Zadar i Šibenik, odnosno trase od Zadra do Gračaca i od Šibenika do Prgometa, što bi stajalo još 200 ili 300 milijuna dolara. Dakle, ni ekonomski ni prometni, niti razvojni razlozi ne idu u prilog brzoj cesti«, istaknuo je Radić, dodajući da on dolazi iz Splitske županije, pa mu nitko na njegove argumente ne može odgovoriti da je zadarski lokalpatriot. </p>
<p>Nives Rogoznica</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Adlešić: Vlada do kraja godine mora zaustavili rast nezaposlenosti</p>
<p>BJELOVAR, 30. ožujka</p>
<p> - Poražavajuće podatke o rastu broja nezaposlenih u Županiji predstavili su čelnici bjelovarsko-bilogorskog HSLS-a na konferenciji za novinare u četvrtak. Na konferenciji je gostovala i Marica Miličić, predsjednica Udruge nezaposlenih Bjelovara, koja je istaknula da se svakodnevno sve više ljudi učlanjuje u tu udrugu. Istaknuto je i da bez posla ostaju većinom žene srednjih godina. </p>
<p>»Želim demantirati priče da je HSLS sudjelovao u kreiranju politike u nekim poduzećima u Bjelovaru. Što se tiče uvođenja podobnosti za dobivanje radnih mjesta, tome će se HSLS oštro usprotiviti«, kazala je saborska zastupnica Đurđa Adlešić. Dodala je da će se, na žalost, »ostvariti prognoze ministra gospodarstva Goranka Fižulića, jer su naslijeđeni problemi takvi da se promjene ne mogu odvijati dovoljno brzo. No, ako se krajem godine ne počne opadati broj nezaposlenih, tada će to, unatoč svim problemima, biti znak da Vlada ne radi svoj posao«, rekla je Adlešić. </p>
<p>Kako je istaknuto, hitne gospodarske mjere nužne su za brži oporavak, a očekuje se i financijska injekcija koja će pomoći proračunu. U HSLS-u su duboko uvjereni da će program mjera koji je donijela Vlada donijeti pozitivne rezultate. No, za to treba strpljenja najmanje do kraja godine, zaključili su čelnici bilogorskog HSLS-a. (S.B.T.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Troškove za uređenje grobnice dr. Tuđmana snosit će HDZ </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Prosvjedujemo protiv bjesomučnog lamentiranja imenom utemeljitelja hrvatske države i prvog hrvatskog predsjednika te divljačke retorike kojom se predstavnici nove vlasti i njihove ulizice obrušavaju na temeljne vrijednosti hrvatske države, što nije zaobišlo ni dr. Franju Tuđmana. Rekao je to u četvrtak na konferenciji za novinare Mladeži HDZ-a glavni tajnik Orlando Medo. </p>
<p>Dodao je da poziv na oskvrnuće Tuđmanova groba, njegovo rušenje i premještanje vrijeđa uspomenu na prvog hrvatskog predsjednika, ali i one koji su dali život za samostalnu hrvatsku državu. Zato članstvo HDZ-a te Hrvati iz domovine i iseljeništva traže da se bilo koji novi ili dosadašnji neopravdani troškovi za uređenje posljednjeg počivališta dr. Tuđmana šalju na adresu stranke. »Pitamo i ministra obrane Jozu Radoša je li točno da je izdana zapovijed da u Ministarstvu obrane ne smije biti ni jedna slika prvog vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske«, rekao je Medo. </p>
<p>Petar Oliver Ćurić, tajnik Nacionalnog odbora MHDZ-a, rekao je da zbog izjave ministra za europske integracije Ivana Jakovčića o autonomiji Istre treba zatražiti njegovu odgovornost, jer je prekršio Ustav, iako se prilikom polaganja prisege kao ministar obvezao na njegovo poštivanje. (G. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Ako Vlada popusti IDS-u, morat će hitno pomoći i Varaždinu</p>
<p>VARAŽDIN, 30. ožujka</p>
<p> - Svjedoci smo pritiska na Vladu i javno prosvjedujem protiv načina na koji je IDS reagirao u slučaju Istarske banke. Ako Vlada popusti, prvi ću u Saboru tražiti da Vlada interventno pomogne i varaždinskom kraju, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare saborski zastupnik HSLS-a Ivan Čehok. Dodao je da je i Varaždinska županija imala probleme sa Štedno-kreditnom zadrugom, ali nikad nije činila pritiske na Vladu. </p>
<p>»Predsjednik Nadzornog odbora Istarske banke pulski je gradonačelnik i član IDS-a, a Pula i Istarska županija veliki su dužnici Istarske banke, pa opet imamo slučaj da se putem Vlade žele sanirati njihovi dugovi«, naglasio je Čehok. Također je kazao da bi se Ivan Jakovčić trebao ispričati Hrvatima, jer »ne može ultimativno zahtijevati autonomiju Istre«. Dodao je i da bi »trebalo smiriti strasti oko predsjedničkih ovlasti, jer to u ovom trenutku ne bi trebao biti prioritet Hrvatske«. (M.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Oko 200.000 radnika i dalje na minimalcu od 1.500 kuna?</p>
<p>Kako bi se izbjegla otpuštanja HUP predlaže da u ugostiteljstvu i graditeljstvu najniža plaća ostane 1.500 kuna, a da se u trgovini smanji na 1.250, te u tekstilu na 1.350 kuna / Sindikati odbili prijedlog poslodavaca ocijenivši ga apsurdnim / Glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević tvrdi da u tim granama najnižu plaću prima između 20 i 30 tisuća radnika čija radna mjesta povišicom osnovice na 1.700 kuna postaju upitna </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Istodobno s povećanjem osnovice za plaćanje doprinosa, od 1. travnja povećava se i najniža plaća u državi sa 1.500 na 1.700 kuna. Hrvatska udruga poslodavaca već je upozorila da to povećanje za poslodavce znači povećanje troškova rada za 13 posto, pa će morati otpustiti dio radnika ili povećati cijene proizvoda. </p>
<p>HUP je na zadnjoj sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća prihvatio povećanje najniže plaće, uz uvjet da se u dogovoru sa sindikatima da bi se izbjegla otpuštanja, minimalac ne povećava u graditeljstvu, ugostiteljstvu, trgovini i tekstilu u kojima je zaposleno oko 200.000 radnika.</p>
<p>No, glavni ravnatelj HUP-a Željko Ivančević tvrdi da najnižu plaću u tim granama prima između 20 i 30 tisuća radnika. Povećaju li se za 13 posto plaće i ostalim zaposlenima s višim koeficijentima (najniža plaća osnovica je za radnike s koeficijentom 1), bit će ugroženo upravo tih 20 do 30 tisuća radnih mjesta, upozorava. Poslodavci će, kaže, morati otpustiti dio radnika kako bi istu masu novca iskoristili za povećanje plaća. Anketa koju je proveo HUP, dodaje, pokazala je da bi se samo u graditeljstvu u iduća dva mjeseca moralo otpustiti od 3.000 do 5.000 radnika. </p>
<p>Ustaljeni sustav povećanja najniže plaće u državi Ivančević smatra protivnim tržištu rada, jer se suspendiraju rezultati kolektivnih pregovora poslodavaca i sindikata. »Povećanjem najniže plaće umjetno se diže cijena rada i izravno djeluje na ubrzano otpuštanje radnika u radno-intenzivnim granama i onih s najnižim plaćama. Ako je politika Vlade da se ukidaju slabo plaćena radna mjesta neka to jasno kaže«, ističe Ivančević, najavivši da će tražiti i hitnu raspravu na GSV-u o načinu utvrđivanja najniže plaće.</p>
<p>Apsurdno je, ocjenjuje, da je Vlada sa sindikatima nedavno dogovorila smanjenje proračunskih bruto-plaća za pet posto, a samo dva tjedna kasnije prihvaća povećanje minimalca na 1.700 kuna, dakle automatsko povećanje plaća za 13 posto. On drži da je Vlada trebala prvo izračunati koliko će time dobiti više novca u Mirovinskom fondu, ali i koliko će prikupiti manje poreza zbog otpuštanja 30.000 radnika, te koliko će za radnike, koji završe na burzi, stajati naknade za nezaposlene.</p>
<p>HUP je poslao Mirovinskom fondu prijedlog da se te četiri grane izuzmu od primjene nove osnovice za doprinose od 1.700 kuna, odnosno da se primjenjuju iznosi iz važećih granskih kolektivnih ugovora, potpisanih s HUP-om. Granskim sindikatima HUP je predložio da potpišu izjavu da pristaju na manji iznos najniže plaće, i to u ugostiteljstvu i graditeljstvu 1.500 kuna, u tekstilu 1.350 kuna, a u trgovini 1.250 kuna. Sindikati su ponudu - odbili.</p>
<p>»Smanjivanje najniže plaće u trgovini na 1.250 kuna apsurdno je i neprihvatljivo«, ističe predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Ana Knežević. »Točno je da je u Granskom ugovoru ugovoreno 1.250 kuna osnovne plaće, ali se u trgovini od 1998., kada je potpisan Nacionalni kolektivni ugovor o najnižoj plaći, primjenjuje osnovica od 1.500 kuna«, dodaje on, istaknuvši da najniža plaća u trgovini do daljnjega ostaje 1.500 kuna, a za promjenu Kolektivnog ugovora nužno je ponovno pregovarati. Sindikat neće dopustiti da se smanje ionako male plaće oko 100.000 radnika u trgovini. Većina malih trgovaca prijavljuje radnike na minimalac, tko može isplati i dodatak ispod pulta, a prema procjenama Sindikata još najmanje 100.000 radnika rade »na crno«.</p>
<p>Samostalni sindikat ugostiteljstva i turizma inzistira na najnižoj plaći od 1.700 kuna, a predsjednica Vesna Dejanović ljuta je na HUP što maše nevažećim kolektivnim ugovorom koji je istekao još lanjske veljače. Budući da je HUP odbijao pregovore o novom granskom ugovoru, sindikalisti su zaključili oko 150 kolektivnih ugovora u poduzećima, tako da je praktički cijela grana pokrivena, a ugovorena najniža plaća ne ide ispod 1.500 kuna ili je i veća. </p>
<p>Također, u većini ugovora, ističe ona, ugrađena je odredba u kojoj se automatski povećava i najniža plaća u poduzeću ako se poveća iznos na razini države. Tako će se najniža plaća u većini poduzeća i povećati na 1.700 kuna. Tamo gdje povećanje nije moguće Sindikat će s poslodavcem dogovoriti da se na određeno vrijeme primjenjuje niža osnovica, ali će se razlika pisati kao dug, koji će radnicima biti isplaćen nakon turističke sezone, pojašnjava ona, ističući da Sindikat i nema više o čemu pregovarati s HUP-om.</p>
<p>Ostanu li sindikati tvrdi u svom stavu oko najniže plaće, HUP će, najavljuje Ivančević, svojim članicama preporučiti da na najbezbolniji način smanje broj zaposlenih. Ipak, očekuje da će se sa sindikatima postići dogovor oko plaća, jer su obuzdavanje rasta plaća i socijalni mir važne stavke budućeg socijalnog pakta. »Ako se ne budemo mogli dogovoriti šanse za provođenje reforme bit će minimalne. Umjesto toga imat ćemo štrajkove, daljnja otpuštanja i destimulaciju radnika«, ističe Ivančević.</p>
<p> Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hrvatski televizijski novinari odlazit će na usavršavanje u Francusku </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Sporazum o suradnji između Hrvatskog novinarskog društva, francuske vlade i Visoke škole za novinarstvo iz Lillea potpisali su u četvrtak francuski veleposlanik u Hrvatskoj Albert Turot i predsjednik HND-a Dragutin Lučić. </p>
<p>Tim se sporazumom proširuje i intenzivira suradnja kroz niz novinarskih radionica koje će se održati u Zagrebu i Opatiji, a namijenjene su ponajprije televizijskim novinarima. Sporazum je potpisan na razdoblje od dvije godine, a program suradnje uključuje tri radionice godišnje za televizijske novinare, jednu radionicu godišnje za nastavnike novinarstva te tri jednomjesečne stipendije u Francuskoj. Novac potreban za organizaciju radionica u Hrvatskoj i boravak hrvatskih polaznika u Francuskoj osiguralo je francusko ministarstvo vanjskih poslova, a riječ je o iznosu od pola milijuna kuna. </p>
<p>»Taj sporazum svjedoči i o volji Francuske da pruži podršku Hrvatskoj. Uvjeti Europske unije zemljama koje žele ući u europske integracije je demokratizacija, ponajviše sredstava informiranja«, istaknuo je francuski veleposlanik Turot. Inače, sporazumom se predviđa i dvogodišnja stipendija jednom mladom televizijskom novinaru u Lilleu. Po riječima veleposlanika Turota taj će novinar, ako želi nastaviti, raditi u Francuskoj. On je dodao da francusko veleposlanstvo s velikim uvažavanjem gleda na hrvatsku tradiciju novinarstva, naglasivši pritom ulogu Antuna Gustava Matoša, koji je francusku zbilju predočio svojim sunarodnjacima.</p>
<p>Predsjednik HND-a Lučić je istaknuo da će se tim sporazumom omogućiti novinarima uvid u europsko poimanje novinarstva, te je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je Francuska prepoznala tendenciju pozitivnih demokratskih promjena u Hrvatskoj preko kojih vodi i usavršavanje novinara.</p>
<p>Igor Zovko</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Haak: Iz njemačke povijesti Hrvatska može izvući pouku </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Knjiga »Povijest Njemačke«, skupine njemačkih autora, u izdanju »Barbata«, predstavljena je u četvrtak u Zagrebu. Knjiga se na oko 300 stranica bavi njemačkom poviješću od ranog i visokog srednjeg vijeka, do vremena od 1989. do 1999. godine, dajući pritom pogled u budućnost.</p>
<p>Njemački veleposlanik u Hrvatskoj dr. Volker Haak kazao je da se mora postaviti pitanje što ta knjiga znači Njemačkoj, Nijemcima, ali i Hrvatima, odnosno što Hrvati mogu izvući iz te knjige. Ustvrdio je da se Njemačka nakon sloma Trećeg Reicha i potom hladnoga rata, nastojala uklopiti u Europu te da Hrvatska iz toga može izvući pouku zbog sličnosti dvaju naroda. </p>
<p>Knjiga je korisna jer daje obavijesti iz njemačke povijesti, ali i potiče na razmišljanje o hrvatskoj povijesti zbog svoje metodologije rada, kazao je prof. dr. Neven Budak. Dodao je da autori nastoje protumačiti što je njemačka povijest, za koju kažu da počinje u ranom srednjem vijeku. Vrijednost je knjige, nastavio je, u tome što se čitatelj upoznaje sa činjenicama, ali i političkim procesima. Svako poglavlje ima dio kojim se tumače određeni procesi, ali postoji i kronološki prikaz događaja što je dragocjeno čitateljima koji nisu dobro upoznati s njemačkom poviješću. Budak je napomenuo da ta knjiga hrvatskim znanstvenicima može biti putokaz u radu na knjigama o hrvatskoj povijesti.</p>
<p>Dr. Drago Roksandić, urednik »Barbatove« biblioteke »Homines, tempora, loci«, istaknuo je da je to prva knjiga o njemačkoj povijesti na hrvatskom jeziku. Najavio je objavljivanje knjiga o povijesti Japana, Velike Britanije, BiH, Katoličke crkve... (I.Z.)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Ulica Josipa Kraša preimenovana u Ulicu Europske unije</p>
<p>Per Vinther i Vladimir Štengl u Vukovaru su zajednički otkrili ploču s natpisom Ulica Europske unije / EU je u obnovu Vukovara uložio više od 100 milijuna kuna, rekao je Vinther / Od 15.000 vukovarskih stanova u ratu ih je oštećeno 14.000</p>
<p>VUKOVAR, 30. ožujka</p>
<p> - Veleposlanik Europske unije u Hrvatskoj Per Vinther i vukovarski gradonačelnik Vladimir Štengl u nazočnosti veleposlanika petnaestak država akreditiranih u Hrvatskoj, u četvrtak su u Vukovaru zajedno otkrili ploču s natpisom Ulica Europske unije. Novi naziv dobila je jednoglasnom odlukom vukovarskog Poglavarstva i Vijeća. Uoči preimenovanja, ta je ulica nosila ime Josipa Kraša, a novo je dobila u znak zahvalnosti Uniji na financijskoj potpori u obnovi razorenog grada. Naime, upravo u toj ulici, zajedničkim naporima i ulaganjem Hrvatske i međunarodne zajednice, u toku je obnova komunalne infrastrukture i 25 obiteljskih kuća, od čega Unija financira obnovu 18 kuća. Per Vinther je izrazio zahvalnost vukovarskim vlastima, podsjetivši da je Unija od 1996. godine do danas u obnovu Vukovara uložila više od 100 milijuna kuna. »Zadovoljstvo je tim veće što se preimenovanje ulice dogodilo istodobno s otvaranjem novoga poglavlja u odnosu Hrvatske i Europske unije, a koji slijedi demokratske promjene u zemlji«, rekao je Vinther. </p>
<p>»Vukovar je u svojoj bogatoj povijesti i tradiciji puno prije Domovinskog rata uspio dosegnuti europski stil života, te preimenovanje ulice ujedno označava i vraćanje Vukovara u Europu«, izjavio je Štengl. Izrazio je nadu da će i ubuduće EU pridonositi bržem povratku prognanih i izbjeglih u europski Vukovar, a posebice da će EU odobriti financiranje projekata za razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Štengl je podsjetio da je u Vukovaru od ukupno 15.000 stambenih jedinica ratom oštećeno 14.000 te da procijenjena materijalna šteta iznosi 700 milijuna eura. Do danas je obnovljeno samo 1.755 stanova i 600 obiteljskih kuća. </p>
<p>Veleposlanik EU-a bio je nazočan i puštanju u rad obnovljenih filter- polja u vukovarskom Vodovodu, čime je omogućena proizvodnja od 180 litara vode u sekundi. Obnovu filter-polja u vukovarskoj četvrti Borovo Naselje vrijednu milijun kuna također je financirala Europska unija posredstvom njemačke nevladine udruge ASB.</p>
<p>Ljiljana Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Vlada kritizirala Jakovčića, a on se ispričao i ogradio od Kajina</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Bez kadrovskih promjena u sastavu Vlade završila je u četvrtak 16. sjednica Vlade. S tezom »kad se u javnosti o Vladi raspravlja otvoreno, onda i Vlada o sebi govori otvoreno«, sjednica je počela točkom - napadi na Vladu i ponašanje pojedinih njezinih članova. Potom je premijer vrlo oštro kritizirao ponašanje Ivana Jakovčića, ministra za europske integracije, vezano uz događaje oko Istarske banke, i njegove izjave o istupanju iz Vlade i autonomiji Istre... Račan je istaknuo da je posljednjih nekoliko dana došlo praktički do paradoksalnih kritika Vlade. S jedne strane, Vladu se kritizira da uzima previše vlasti kad povlači poteze i predlaže Saboru zakonodavne mjere u korist parlamentarne demokracije. Istodobno se od Vlade traži, rekao je Račan, da ne poštuje proceduru i državne institucije kad treba pomoći poduzeću, bankama ili nečijem političkom parcijalnom interesu.</p>
<p> Premijer je predložio Vladi da ministru Jakovčiću uputi oštru kritiku za takvo ponašanje te od njega zatražio da se sam opredijeli može li podržati Vladu, može li nastaviti raditi po Vladinom programu ili ne može, odnosno namjerava li ju i dalje ometati takvim postupanjem. Račan je naglasio da je zbog politizacije cijelog problema Istarske banke i istupa oko krize bankovnog sustava te same Vlade bilo i konkretnih materijalnih šteta za državu. Naime, kreditni uvjeti pod kojima je Hrvatska trebala preuzeti euroobveznice više nisu tako povoljni kao što su bili.</p>
<p> Ministar Jakovčić ispričao se zbog svojih istupa, naglasivši da mu nije bilo ni na kraj pameti napadati Vladu ili nekog pojedinca u njoj. Jakovčić se u svoje ime i u ime IDS-a, stranke čiji je predsjednik, ogradio od izjava stranačkog kolege Damira Kajina koji je novu Vladu uspoređivao s prethodnom. </p>
<p>»Ne bježim da sam rekao i teške riječi, ne prihvaćam ocjene da je Vlada u krizi. Želim nastaviti svoj rad i ne bih htio napustiti Vladu. Mislim da sam i dosad dobro radio svoj ministarski posao i to bih želio raditi i dalje«, rekao je Jakovčić. </p>
<p>Od njega je zatraženo da se ogradi od izjava iz svoje stranke kako bi trebao ostati u Vladi da zastupa interese Istre. Rečeno je kako su svi ministri u Vladi zato da zastupaju interese države u cjelini, a ne njezinih pojedinih dijelova, interesnih skupina...</p>
<p>Kritici ministra Jakovčića uz pohvalu njegove isprike, pridružio se i Radimir Čačić, ministar za javne radove, obnovu i graditeljstvo. Čačić je predložio Vladi da donese zaključak prema kojem nitko od članova Vlade ne bi smio javno istupati govoreći o nečemu o čemu Vlada nije donijela odluku, bilo da je riječ o protokolu, vojsci ili nečem trećem.</p>
<p>U raspravi je istaknuto da na tom primjeru svi ministri mogu i moraju ponešto naučiti - prije svega, da Vlada mora i jedino može funkcionirati kao tim. Suviše je velikih problema oko kojih može i treba biti različitih razmišljanja, ali odluka Vlade mora biti jedinstvena.</p>
<p>U nastavku sjednice prihvaćen je prijedlog ustroja Ministarstva gospodarstva, s tim da neke detalje treba izbrusiti na koordinacijama za unutarnju i vanjsku politiku. Vlada se suglasila i s predloženim ustrojem Ministarstva turizma. Prihvaćena je odluka o izdavanju državnih jamstava Hrvatskim željeznicima za zaduživanje u inozemstvu oko modernizacija dijelova pruge Zagreb - Split te održavanje dizelskih motornih vlakova. Vlada je kao »suludi« otpisala Projekt - Deset gradova, deset stoljeća - Uvod u turističku seoznu koji je inicirao Dario Vukić, bivši državni tajnik u Ministarstvu turizma. (M. Jambrović)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Brihta: Svaka vlada ima novine kakve zaslužuje, imaju li i (ove) novine takvu vladu?</p>
<p>Učitelji novinarstva uče novinare da nije pošteno da novinari pišu o novinarima, tj. o sebi i pro domo sua. Posao je novinara da pišu o drugima, gdje god se oni nalazili, što god bili i čime se god bavili, samo da ne rade za novine. Tako kažu. Točno. Ali: pravila se potvrđuju tek iznimkama.</p>
<p>Jedna od takvih iznimki započela je i ovim rečenicama kad je Vjesnik prije zamalo četiri godine, 6. travnja 1996., objelodanio posljednju kolumnu iz serije »Svijet i mi« koju je potpisani novinar za nj pisao desetak godina. U napisu koji će ostati i njegov do jučer posljednji prilog tiskan u Vjesniku, novinar je - gle tada nenaslućene simbolike - pisao o odnosima između novina(ra) i politike, podređenim i dvjema različito shvaćanim slobodama: slobodi novina(ra) da kopaju po politici i slobodi politike da kopa po novina(ri)ma. </p>
<p>Kad bi novinar danas pisao nastavak toj - čini mu se sada - pomalo nedovršenoj i nedorečenoj raščlambi nadnaslovljenoj »Novinare ubijaju, tko (im) je kriv«, dometnuo bi ponajprije da poneki svjetski učitelji novinarstva znaju mlade i nadobudne buduće novinske djelatništvo ispratiti na njegov ponekad opasni posao i prigodnom preradom poznatog poučka koji kaže da »svaka država (zemlja, narod) ima vladu kakvu zaslužuje«. Za tzv. sedmu silu on bi onda izgledao ovako: »svaka država (zemlja, narod) ima novine kakve zaslužuje«.</p>
<p>Ovaj smo poučak naveli e da bi nas tim, za novinare i države, važnim putem odveo i dalje. Kako u državi obično postoje ne samo jedne novine (za razliku od samo jedne vlade), moralo bi se pretpostaviti da u svakoj uz novine kakve zaslužuje izlaze i one za koje bi se moglo reći da ih NE zaslužuje. U građanskim demokratskim državama izlaze valjda usporedo jedne i druge. Vremena i države u kojima su, kao recimo za Hitlera u Njemačkoj, izlazile samo jedne, makar ih ona tad i zasluživala, ostala su predmnijevamo i nadamo se, za nama.</p>
<p>Kakvima će se ocijeniti koje novine zavisi više od prosudbe onoga koji ih ocjenjuje nego od količine onih koji ih kupuju, što će reći da ugled i naklada ne moraju ići ruku pod ruku, čak naprotiv. Sigurno je tek da će se novine koje već na prvoj stranici, uzmimo, gromoglasno razvlače ljubavne afere političara čitati više od onih koje se tiho »otvaraju« politikom bez ljubavi, dok je stvar osobne prosudbe koje će se, a koje neće, ubrojiti među one što ih je država zaslužila, ali ona tek s objema može biti građanska i demokratska.</p>
<p>Ako je tako, moralo bi se pak - idemo opet dalje - reći i ovo: »Da bi država imala novine kakve zaslužuje, mora imati i one kakve NE zaslužuje«. Ili obrnuto: da bi država imala (i) novine kakve ne zaslužuje, ali ih neki ili mnogi u njoj žele čitati i nek' im budu dok za njih troše svoj a ne tuđi ili, ako to nije isto, državni novac - u tom slučaju mora imati i novine kakve zaslužuje. Kad tome ne bi bilo tako, imala bi samo jedne - pa bi i one koje NE zaslužuje samim time, i ne baš probitačno po njezin ugled, mogle postati one kakve zaslužuje.</p>
<p>A sad možemo otići ne samo dalje nego i bliže, i do kraja: ako bi država bila Hrvatska - kakve bi novine bile Vjesnik? (Govorimo, dakako, o sadašnjosti a ne o prošlosti.) Bi li bio novine kakve Hrvatska zaslužuje ili list kakav Hrvatska NE zaslužuje? To je, ako dojam ne vara, majka svih rasprava o Vjesniku i Hrvatskoj danas. Sutra ili prekosutra može već biti kasno. Bude li svijet (ob)uhvaćen informatičkom mrežom kakvu zaslužuje, dnevne će novine s Vjesnikom ili bez njega ostati tek rijetki ostaci papirnatog doba čovječanstva.</p>
<p>Između danas i (prek)sutra ostaje nam ipak vremena da na primjeru Vjesnika saznamo kakva je i kamo će Hrvatska. Kojoj su, usuđujemo se pretpostaviti, (ovakve) novine još potrebne ni manje ni više nego ona njima. A novinarskoj bi nam se mladeži - kao, bez uvrede, i političkoj straži - mogla kroz uši kao Vjesnikov poučak provući misao da i svaka vlada ima (i) novine kakve zaslužuje. I hrvatska Vlada danas, jasno. Željeli bismo da i novine - a s njima dakako i ove - imaju vladu kakvu su zaslužile.</p>
<p>ŽELJKO BRIHTA,</p>
<p>dugogodišnji »Vjesnikov« vanjskopolitički novinar (Pisani prilog za »Višestrani Vjesnikov stol«)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Vlada: Hitno depolitizirati stanje oko Istarske banke!</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Vlada će zatražiti stručno mišljenje Agencije za sanaciju banaka i formirati stručnu grupu u kojoj će biti potpredsjednik Slavko Linić te ministri Mato Crkvenac, Goranko Fižulić, Radimir Čačić i Ivan Jakovčić koji bi u idućih pet ili šest dana, odnosno do nove sjednice, trebali razraditi konkretne prijedloge za rješavanje problema Istarske banke. Oni bi morali utvrditi koje će rješenje biti najbezbolnije za štediše, vlasnike, ali i porezne obveznike, kako je rekao premijer Ivica Račan, s čijim novcem raspolaže Vlada. Osim toga, premijer je pozvao sve koji su pridonijeli politizaciji problema da sada, jednako tako, pridonesu i njegovoj depolitizaciji i svođenju problema u realne okvire. U raspravi je istaknuto da bi u petak svoju ponudu mogla ponoviti Riječka banka, a najavljeno je da postoji još zainteresiranih za dokapitalizaciju.</p>
<p>Na Istarskoj banci je, upoznao je svoje kolege ministar Jakovčić, 16.000 umirovljenika, oko 60.000 radnika i 20.000 obrtnika. Ona drži oko 80 posto gospodarstva Istre, a Istra donosi 50 posto turističkog prihoda države. Jakovčić je ponudio Vladi svoje viđenje rješenja problema Istarske banke mnogo pomirljivijim tonom u odnosu na prethodnih nekoliko dana. Istaknuo je kako bi se s 11,4 milijuna kuna, koliko država duguje banci na ime obveznica za otkup državnih stanova, riješili glavni dugovi banke. Nadalje, banka bi mogla dionice Uljanika nominalno vrijedne 360 milijuna kuna ustupiti Hrvatskom fondu za privatizaciju za 150 milijuna kuna, a za koji tjedan te bi dionice (koje se već prodaju) vratile natrag 80 do 100 milijuna kuna. Zatražio je ukidanje naputka ministra financija iz 1992. kojim su ukinute kamate na »velike obveznice« koje je država emitirala godinu prije u jeku bankarske i opće gospodarske krize, preuzevši od banaka nenaplative dugove brojnih hrvatskih tvrtki. Država bi te obveznice bankama trebala isplatiti do 2011. godine.</p>
<p>Ministar gospodarstva Goranko Fižulić kazao je da za Istarsku banku postoje tri rješenja. »Prvo i najnepopularnije te stoga i najneprihvatljivije je stečaj u kojem država istog trenutka preuzima obvezu tešku 682 milijuna kuna osigurane štednje. Drugo rješenje je sanacija u državnoj režiji koja bi mogla stajati između 200 i 250 milijuna kuna, a treće je rješenje prodaja odnosno preuzimanje uz dokapitalizaciju potencijalnom strateškom ulagaču. Ovo posljednje je i najjeftinije za državu, ali i vrlo teško zbog strahovitog miješanja politike u strukturu Istarske banke«, rekao je Fižulić. Dodao je da bi trebalo iskoristiti ostatak novca od euroobveznica (oko 200 milijuna eura) te kroz dodatno zaduživanje u HNB-u (lani u ovo doba država je bila zadužena 1,4 milijarde kuna, a danas je zaduženje nula) povećati likvidnost tako što će država prva početi redovito plaćati sve račune.</p>
<p>U raspravu se uključio i ministar Čačić koji se vratio u prošlost i analizirao što se događalo u Istarskoj banci te posebno analizirao rad guvernera Marka Škreba, istaknuvši kako je i na ovoj Vladi odgovornost za to što određeni ljudi nisu smijenjeni. Čačić je u raspravi upozorio kako, kad je riječ o privatizaciji, postoje sumnje u mutne igre. Vicepremijer Goran Granić rekao je kako je sada bespredmetno napadati guvernera jer Vlada nije mjesto za to. Uz to, da je i bilo promjena na toj poziciji, i novi bi guverner morao učiniti isto što je učinio Škreb kad su u pitanju Istarska i Cibalae banka. Dodao je da je Sabor mjesto za raspravu o guverneru. </p>
<p>Potpredsjednik Slavko Linić smatra da ne treba spominjati sanaciju jer situacija u Istarskoj banci nije uopće tako dramatična. »Sada se događa da vlasnici dionica žele ojačati svoj položaj uoči očekivane dokapitalizacije, izvlačeći svoj novac od države na račun obveznica za stanove i 'velikih obveznica'. To se mora rješavati principijelno, a ne kao iznimka na slučaju Istarske banke. U ovom proračunu za tako nešto nema novca«, rekao je Linić. </p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Štedište i Grad Pula tužili HNB</p>
<p>PULA, 30. ožujka</p>
<p> - Udruga štediša Istarske banke i pulski gradonačelnik Giankarlo Župić predali su u četvrtak Županijskom sudu u Puli tužbu protiv Hrvatske narodne banke, Savjeta HNB-a i guvernera dr. Marka Škreba. To su učinili jer je, smatraju, odluka o imenovanju privremenog upravitelja Istarske banke d.d. Pula donesena nezakonito. Naime, prije donošenja sporne odluke nisu bile utvrđene nužne činjenice, a Istarskoj banci nije omogućeno da u ostavljenom roku postupi po rješenju HNB-a od 13. ožujka ove godine. Zbog nastale goleme štete za Istarsku banku, tužitelje i druge zainteresirane, tužbom je zatražena privremena mjera obustave odluke Savjeta HNB-a o imenovanju privremenog upravitelja, te da se uspostavi stanje prije blokade banke. Istodobno, Udruga štediša Istarske banke zatražila je od guvernera HNB-a da se iz socijalnih razloga omogući isplata minimalnog iznosa od 500 kuna najugroženijim štedišama. Taj prijedlog predočen je u četvrtak i privremenom upravitelju, koji nije želio komentirati zahtjev prije konzultacija s nadležnima u Hrvatskoj narodnoj banci. (M. Urošević)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Munro: Hrvatska ulazi u svibnju u Partnerstvo</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Učlanjenje Hrvatske u NATO-ov program Partnerstva za mir vjerojatan je u svibnju na ministarskom sastanku Sjevernoatlantskoga saveza u Firenzi, a pregovori Zagreba i Bruxellesa o Sporazumu o stabilnosti i suradnji mogli bi početi u drugoj polovici godine. To su glavni zaključci s predavanja britanskoga veleposlanika Colina Munroa, koje je pod nazivom »Velika Britanija i Hrvatska kao partneri u euroatlantskim integracijama«, održao u četvrtak u Novinarskom domu.</p>
<p>Nakon političkih promjena u Hrvatskoj, koje podsjećaju na »Istočni Berlin i DDR 1989/90. godine«, Velika Britanija uvjerena je da je ovdašnja Vlada odlučna nadoknaditi izgubljeno u posljednjih deset godina i krenuti u smjeru demokracije, ljudskih prava i pravne države, kazao je Munro. U tom kontekstu službeni London i razvija partnerske odnose sa Zagrebom kako bismo postigli »zajednički cilj - uključivanje Hrvatske u euroatlantske integracije«, istaknuo je Munro.</p>
<p>Što se Hrvatske tiče, London je spreman poduprijeti razvoj ovdašnjega sigurnosnoga sustava, osobito civilnoga nadzora nad vojskom. U tom je svjetlu »ključan nedavni posjet ministra obrane Joze Radoša Londonu«, kazao je Munro. Kad je riječ o Sporazumu o stabilnosti i suradnji, on će Hrvatskoj osigurati razinu povlastica koju imaju Slovenija i Mađarska, odnosno zemlje Srednje Europe koje su prije potpisale drukčiji tip sporazuma o pridruživanju, posebno je istaknuo Munro. Glavni je cilj time stabilizirati cijelu regiju, a osobito jugoistok Europe. Pritom će se svaku zemlju prosuđivati po njezinim zaslugama, nastavio je veleposlanik. </p>
<p>Na pitanje Vjesnikove novinarke znači li to da je politika tzv. regionalnog pristupa Unije jugoistočnoj Europi iz travnja 1997. sad već prevladana, Munro je odgovorio da uvjeti iz regionalnoga pristupa i dalje ostaju. »Sadržaj regionalnoga pristupa, dakle suradnja s Haaškim sudom, medijske slobode, povratak izbjeglih, poštivanje ljudskih prava i ostaju kao pretpostavke koje se moraju ispuniti. No, ono što je prevladano, to je pristup prethodne hrvatske Vlade politici regionalnoga pristupa«, rekao je Munro. Zbog desetak godina ekonomskog zaostajanja što je posljedica usporednih vladajućih struktura, korupcije i tajkunizacije, Hrvatska otprilike 2004. može dostići razinu ekonomskog razvoja na kojoj je bila 1990. godine. </p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Tomčić i Einaudi: Ne mijenjaju se hrvatsko-vatikanski sporazumi </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka </p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga državnog sabora Zlatko Tomčić razgovarao je u četvrtak u Zagrebu s apostolskim nuncijem u Hrvatskoj Giulijem Einaudijem o provedbi sporazuma zaključenih između Hrvatske i Vatikana, priopćio je saborski Ured za odnose s javnošću. Tomčić i Einaudi potvrdili su da se sporazumi neće mijenjati, s tim da Crkva mora imati razumijevanja za dinamiku rješavanja pitanja koja zahtijevaju znatan novac. Istaknuto je da ekumenizam može smanjiti nacionalne napetosti uzrokovane ratom. Tomčić je naglasio kako pitanje povratka nije politički problem, već financijsko pitanje koje traži potporu međunarodne zajednice. Predsjednik Sabora primio je također u radni posjet poljskog veleposlanika Jerzyja Mieczyslava Chimielewskog s kojim je razgovarao o pitanjima međuparlamentarne suradnje, te o bilateralnim odnosima Hrvatske i Poljske. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Račan i Bozanić se dogovorili o odgodi isplaćivanja naknada za crkvenu imovinu? </p>
<p>Hoće li se 4. ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske, kojim se reguliraju gospodarski odnosi između Crkve i države, revidirati? Ova mogućnost se opetovano počela potencirati u javnosti nakon prošlotjednog susreta zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića i predsjednika Vlade Ivice Račana. Naime, iako je priopćenje za javnost nadbiskupova Ureda bilo standardno uopćeno i neinformativno, a medijske izjave premijera Račana tek dale naslutiti bit pregovora između Vlade i Crkve, u javnost je »procurilo« ono što je svakoj zdravorazumskoj analizi od samog početka bilo jasno. To da »šminkerski« ugovori koje je bivša Vlada potpisala sa Svetom Stolicom, u praktičnoj provedbi neće funkcionirati. Pogotovo ne ovaj 4. ugovor koji se odnosi na povrat crkvene imovine nacionalizirane za bivše socijalističke Jugoslavije i financiranje tekućih troškova Crkve iz proračuna.</p>
<p>Ovaj ugovor naišao je na snažnu kritiku u redovima opozicije još 1998., kada je sklopljen, s obrazloženjem da nijedna suvremena država nije preuzela takve obveze u financiranju Crkve na sebe. No usprkos tome potkraj iste godine je ratificiran. Bilo je i trezvenih kritičara unutar Crkve koji su smatrali da je ovakvim ugovorom Crkva ucijenjena. Štoviše, da je kupljena kao svojevrstan obredni servis vlasti i da bi za nju bilo bolje da se i dalje financira iz vjerničkih donacija.</p>
<p>Ukratko, država je ovim ugovorom preuzela sljedeće obveze prema Crkvi: povrat nacionalizirane imovine u naturi gdje je to moguće, a gdje nije zamjenom ili isplatom iz proračuna. Zatim, svakoj župi mjesečno se moraju isplatiti dvije prosječne bruto plaće, plus dodatak za mirovinsko osiguranje svećenika i redovnika starijih od 65 godina. Osim toga, Crkvi je omogućeno primanje neograničenih prinosa i darova, s tim da je za njih oslobođenja plaćanja poreza.</p>
<p>Koliko to iznosi u brojkama, pokazuje podatak da je iz ovogodišnjeg proračuna predviđeno oko 13 milijuna kuna za potrebe Crkve (3 milijuna kuna manje negoli prošle godine), s time da ovogodišnji proračun ne predviđa isplatu naknade Crkvi za onaj dio oduzete imovine koju nije moguće vratiti. Navodno je premijer Račan, apelirajući na nadbiskupov humanizam i razumijevanje za tešku situaciju aktualne tranzicije u cjelokupnom društvu, uspio za neka bolja vremena odgoditi isplatu naknade za crkvenu imovinu. Što se pak tiče spomenute revizije 4. ugovora, ona je i tehnički predviđena 15. člankom ugovora u kojem doslovce piše: »Ako bilo koja od visokih ugovornih strana bude smatrala da su se bitno promijenile prilike u kojima je sklopljen ovaj ugovor, tako da ga treba mijenjati, započet će pregovore o njegovoj prilagodbi novim okolnostima.«</p>
<p>Koliko je stvarno istine u ovim pretpostavkama, pitali smo Miju Gabrića, povjerenika zagrebačke nadbiskupije za povrat crkvene imovine, koji je izrazio sumnju u reviziju 4. ugovora, no dometnuo je da se o tome ništa konkretnije ne može reći dok se ne oformi najavljena vladina Komisija za odnos s Crkvom.</p>
<p>Što se tiče daljnjeg finaciranja tekućih crkvenih potreba iz državnog proračuna, na snazi će najvjerojatnije do daljnjeg ostati sadašnji model dok se ne dogovori drugačije. Iako je i ranije bilo prijedloga da se Crkva financira po talijanskom modelu, tako da građani dobrovoljno dio poreza preusmjere na račun Crkve, čini se da ova ideja nema šanse zaživjeti u nas ni u nekoj dugoročnijoj perspektivi. </p>
<p>Na koncu, razgovor predsjednika Hrvatskog državnog Sabora Zlatka Tomčića i apostolskog nuncija u Hrvatskoj mons. Giulija Einaudija, koji se održao u četvrtak, potvrdio je da se ugovori sa Svetom Stolicom do daljnjeg neće mijenjati, samo će se njihovo ispunjenje odgoditi. »Crkva mora imati razumijevanja za dinamiku riješavanja onih pitanja koja zahtjevaju znatna materijalna sredstva«, rečeno je u priopćenju saborskog Ureda za odnose s javnošću. Crkva je čekala posljednjih pola stoljeća, pa će najvjerojatnije pričekati još neko vrijeme, ali da bi se odrekla prava i prednosti koje je stekla rečenim ugovorima, to bi bez sumnje bilo iznad praga njene tolerancije i strpljenja.</p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Hoće li akademik Silobrčić naslijediti Vidovića na čelu HHO-a?</p>
<p>O skorom plenarnom skupu ovisi budućnost HHO-a / Predsjednik HHO-a Vjekoslav Vidović neće se ponovno kandidirati, već će predložiti Vlatka Silobrčića / Ivan Zvonimir Čičak na čelu HHO-a želi vidjeti Dragomira Vojnića / Najnoviji skandal u Odboru izazvalo je pismo deset zaposlenika koji teško optužuju Vjekoslava Magaša / HHO nema valjanu registraciju, pa već dvije godine i ne postoji kao pravni subjekt u Hrvatskoj?!</p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Nekoliko puta odgođeni plenarni (i izborni) skup Hrvatskog helsinškog odbora, započet lani u studenom, svoj bi epilog mogao dobiti 8. travnja. No, ni taj datum nije konačan, jer se u toj nevladinoj organizaciji za ljudska prava - slučajevi, ostavke, međusobni napadi i podmetanja izmjenjuju velikom brzinom. U svakom slučaju, održavanje i okončavanje te sjednice uvelike će se odraziti na budućnost Odbora. Osim što će se na njoj izabrati novo vodstvo, sjednica bi mogla dati i konačni odgovor na pitanje hoće li HHO preživjeti?</p>
<p>Ni jedno ni drugo pitanje nije moguće lako riješiti, jer su isprepletena sukobom dvojice predsjednika HHO-a, bivšeg Ivana Zvonimira Čička i sadašnjeg u odlasku Vjekoslava Vidovića. I sam skup iz studenoga 1999., koji se sada nastavlja, bio je prekinut jer je Čičak iznio niz optužbi na račun Vidovića, nakon čega je utemeljen Časni sud koji je trebao ispitati Čičkove navode. U međuvremenu je Čičak u javnosti iznio niz, ne baš finih, tvrdnji o HHO-u i njegovu poslovanju, nakon čega je i Vidović sastavio komisiju koja će se očitovati o tim navodima. Nijedna komisija posao nije odradila u roku, zbog čega je i nastavak sjednice odgađan, a Vidoviću mandat produžavan.</p>
<p>Neizvjesnosti vezanoj za nastavak skupa pridonijelo je i pitanje budućeg predsjednika HHO-a. Naime, i jedna i druga struja žele da to bude njihov čovjek. Prema dobro informiranim izvorima bliskim HHO-u, Čičak, iako bi to želio, neće se kandidirati za predsjednika, jer je svjestan svoje kontroverzne pozicije i u Odboru i u međunarodnim nevladinim krugovima. Zato bi, doznajemo, na plenumu mogao podržati sebi blisku osobu, a to je dugogodišnji rizničar HHO-a Dragomir Vojnić. Vidović se, pak, sigurno neće kandidirati, a njegov je kandidat akademik Vlatko Silobrčić koji je u Odboru dvije godine. Poznavatelji stanja u HHO-u kažu da su izgledi spomenutih kandidata podjednaki i da će »borba« biti teška.</p>
<p>Istodobno s tim zbivanjima oko plenuma i izbora novog Predsjedništva, HHO su potresli mnogi drugi »slučajevi«. Neki od istaknutih članova HHO-a (npr. Zvonko Maković) demonstrativno su napustili Odbor, a posljednja afera vezana za kontroverznog aktivista HHO-a Franju Tota i njegovu suradnju sa SIS-om samo je prelila čašu. Ipak, prema mišljenju nekih osoba upućenih u zbivanja oko HHO-a, »slučaj Tot« nije toliko uzdrmao HHO i cijelu nevladinu scenu, kao što je to bio slučaj s Čičkovim izjavama u Večernjem listu 19. prosinca lani pod naslovom »HHO i Otvoreno društvo rade nelegalno da bi mogli prikriti novac«. Upravo s tim Čičkovim tekstom (koji je on kasnije dijelom demantirao), na površinu je isplivalo niz problema i nezakonitosti unutar HHO-a. One su se kasnije dobrim dijelom pokazale istinitima.</p>
<p>Zadnjih dana još je jedan slučaj potresao i još trese Odbor. Riječ je o pismu (peticiji) deset zaposlenika Ureda HHO-a (potpisnici su Nataša Božić, Božica Ciboci, Marica Čičak, Goran Zeković, Ana Dabić, Milena Gogić, Ranko Helebrant, Omer Rak, Amira Sejdinović i Štefica Strnad) napisanog na papiru bez memoranduma i bez službenog žiga i upućenog svim članovima HHO-a, a u kojem govore o dva problema koja, ako se ne riješe, prijete blokadom rada HHO-a. Jedan je pitanje statusa Odbora u kojem spominju prekid plenarnog skupa, ali i nepostojanje valjane registracije HHO-a koji se nije preregistirao, pa tako već dvije godine i ne postoji kao pravni subjekt u Hrvatskoj. »Zbog toga je u Uredu HHO-a sve teže raditi, pa s potencijalnim donatorima imamo problema, jer im ne možemo dostaviti valjanu dokumentaciju«, stoji u pismu. </p>
<p>Drugi razlog zbog kojeg je HHO u teškoj situaciji je djelovanje njegova dugogodišnjeg aktivista Vjekoslava Magaša. Upravo Magaša njegovih deset kolega optužuje da je otežao rad i naštetio ugledu Ureda. Među brojnim primjerima Magaševih izgreda, zbog kojih »imaju osnovanog razloga posumnjati da je njegovo psihičko zdravlje ozbiljno narušeno te da je opasan za okolinu«, spominju Magaševe prijetnje ubojstvom te nasrtaje na čistačicu i volonterke, otuđenje službenog automobila u privatne svrhe, lažno predstavljanje kao odvjetnika, pravnika, direktora i člana Odbora HHO-a... Zbog svega traže da se na dnevni red prve sjednice uvrsti ispitivanje i disciplinska odgovornost Magaša te njegovo isključivanje iz rada Ureda, a prije toga »zaštita od njegova nasilnog ponašanja«.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Prikupljeni podaci o tajnim vezama javnih osoba bit će uništavani! </p>
<p>ZAGREB, 30. ožujka</p>
<p> - Nakon što je u srijedu započeo posao, Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost sastaje se ponovno u petak, kako bi dovršio usuglašavanje oko izmjena Zakona o unutarnjim poslovima.</p>
<p>Kao što je poznato, potreba za izmjenom toga zakona javila se nakon što je Ustavni sud 23. veljače ove godine ukinuo članak 18. Zakona, koji ministru policije daje diskrecijsko pravo određivanja koga se može prisluškivati. Izmjenom Zakona ta će se odredba najvjerojatnije zamijeniti odredbom po kojoj odluku o prisluškivanju i praćenju donosi ministar policije na zahtjev ravnatelja SZUP-a, s tim da se u najkraćem roku o tome zahtjevu obavijesti Predsjednik Republike, premijer i predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost.</p>
<p>Zakonom će također biti propisane i okolnosti u kojima SZUP uopće smije poduzimati mjere prisluškivanja, praćenja, tajnoga snimanja, čitanja pošte, tajne pretrage stanova, premetačine i slično, a to je - samo radi otkrivanja kaznenih djela protiv Hrvatske, špijunaže, međunarodnoga terorizma, organiziranja zločinačkih organizacija, kao i ugrožavanja nacionalne sigurnosti i gospodarskoga sustava države.</p>
<p>Predsjednica Odbora Đurđa Adlešić u četvrtak je za Vjesnik potvrdila da će u petak biti usuglašen prijedlog izmjena toga zakona, te je najavila još jednu, po njezinim riječima, ključnu odredbu. Riječ je, naime, o odredbi po kojoj će se svi dokumenti - koji se prikupe za vrijeme praćenja i prisluškivanja, a koji ne služe u svrhu obrade - uništiti.</p>
<p>Na taj način će zakonodavci pokušati doskočiti dosadašnjoj praksi objavljivanja brojnih stenograma i dokumenata, koji su hrvatsku javnost »uveseljavali« pričama o ljubavnicama, tajnim vezama i sklonostima javnih osoba, a koje nemaju nikakve veze s razlogom zašto su te osobe uopće bile prisluškivane i praćene. (M. P.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20000331].
|
