NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001229].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 234013 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.12.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Hrvatska može u 23 programa surađivati s Partnerstvom za mir</p>
<p>Moguća je suradnja u zračnoj obrani, upravljanju, konzultacijama, komunikacijama, planiranju u civilnim kriznim situacijama, jezičnoj obuci, zdravstvenoj zaštiti, vojnoj infrastrukturi, vojnim vježbama..., kaže general Izydorczyk</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Boleslaw Izydorczyk general je poljske vojske i voditelj Odjela za koordinaciju planiranja (PCC) u sjedištu Partnerstva za mir u Monsu u Belgiji. Povod razgovoru sa šefom Partnerstva za mir nedavno je predstavljanje dokumenta o suradnji Hrvatske i 25 zemalja toga NATO-ovog programa.</p>
<p>• Sudjeluje li Hrvatska već u nekim zajedničkim projektima Partnerstva za mir?</p>
<p>- Hrvatska je tek prije nekoliko mjeseci, točnije - u svibnju, ušla u program Partnerstva za mir te je o tome prerano govoriti. Tek prije nekoliko dana, naime, Hrvatska je predstavila dokument s programima Partnerstva u kojima želi sudjelovati.</p>
<p>• Što se navodi u tom dokumentu?</p>
<p>- Ne smijem o tome razgovarati, jer to je povjerljivi dokument.</p>
<p>• O čemu se, načelno, govori u takvim prezentacijskim dokumentima?</p>
<p>- U njima se govori o načinima i oblicima sudjelovanja Hrvatske odnosno koje druge zemlje u programu Partnerstva za mir. Drugim riječima, ti prezentacijski dokumenti govore o onome što neka zemlja nudi, tj. kakve oblike suradnje u određenim partnerskim vojnim operacijama, kakvu pomoć odnosno logistiku nudi - koje vojne jedinice, opremu, zgrade, teren...</p>
<p>• Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula u Bruxellesu je na ministarskom sastanku NATO-a nedavno kazao da želi da Hrvatska u 2001. sudjeluje u NATO-ovim vojnim operacijama. Komentirajte to.</p>
<p>- Da, to razumijem. Puno je zemalja iz Partnerstva za mir koje danas sudjeluju u vojnim operacijama pod vodstvom NATO-a. Dvije su operacije koje NATO vodi danas na Balkanu - SFOR i KFOR. U sklopu Partnerstva za mir sudjeluje 26 zemalja. U prvoj su skupini zemlje koje žele članstvo u NATO-u, tj. zemlje u tzv. akcijskom planu za članstvo (MAP). Među njima je npr. i Albanija. U drugoj su skupini zemlje poput Austrije i Švedske, koje žele unaprijediti suradnju oko NATO-ova prstena a u trećem krugu su zemlje poput Hrvatske koje su se tek pridružile programima suradnje. Iduće godine, dakako, Hrvatska može nastojati ući u višu skupinu i na temelju toga sudjelovati u zajedničkim vježbama. U KFOR-u npr. sudjeluju postrojbe zemalja koje su članice Partnerstva za mir. Na Balkanu, dakle u SFOR-u i KFOR-u, imamo postrojbi iz više desetaka zemalja. Ako, dakle, Hrvatska ispuni sve potrebne preduvjete za suradnju, nije nemoguće da njezine postrojbe uskoro sudjeluju u NATO-ovim vojnim operacijama.</p>
<p>• Sve donedavno visoki NATO-ovi dužnosnici isticali su da zemlje iz regija, nestabilnih kao što je Balkan, ne mogu sudjelovati u NATO-ovim operacijama. Štoviše, izrijekom je rečeno da Hrvatska neće ući u Partnerstvo za mir dok su u regiji razmješteni NATO-ovi vojnici. Što mislite o tome?</p>
<p>- To su politički kriteriji o kojima ja ne mogu govoriti, o političkim kriterijima raspravlja se na razini NATO-a u Bruxellesu. S Vama mogu razgovarati samo o vojnim standardima. U Odjelu za koordinaciju planiranja ne raspravljamo o političkim uvjetima već samo o vojnim kriterijima. Ponavljam, o tim političkim pretpostavkama odlučuje se u Stožeru NATO-a.</p>
<p>• Jesu li i koliko u ovom trenutku vojni standardi Hrvatske daleko od postignutih među članicama NATO-a?</p>
<p>- To je prerano reći. Naime, tek je prosinac a Hrvatska je ušla u program Partnerstva proljetos. Nije, dakle, prošlo dovoljno vremena da bi se o takvom nečemu moglo procjenjivati.</p>
<p>• Je li moguće da SRJ nakon izbornih promjena u rujnu uskoro postane članicom Partnerstva za mir?</p>
<p>- Ako pripremi odgovarajuće dokumente i aplikaciju, dakako da je moguće.</p>
<p>• Bez obzira na stanje na Kosovu?</p>
<p>- Bez obzira na to.</p>
<p>• Sudjeluje li Slovenija, kao zemlja partner u programu Partnerstva za mir, u operacijama SFOR-a i KFOR-a u BiH i na Kosovu?</p>
<p>- Sudjeluje. Ne znam točno koliko je njezinih vojnika razmješteno u tom području, ali sigurno je da ta zemlja sudjeluje u terenskim operacijama.</p>
<p>• Koliko je projekata suradnje u sklopu Partnerstva za mir Hrvatska predložila?</p>
<p>- Hrvatska može sudjelovati u 23 područja suradnje u sklopu Partnerstva za mir. Upravo je toliko, naime, područja suradnje Partnerstva. To, dakako, ovisi i o tome što Hrvatska želi, a ne o NATO-u. Područja moguće suradnje su u zračnoj obrani, upravljanju, konzultacijama, komunikacijama, planiranju u civilnim kriznim situacijama, jezičnoj obuci, zdravstvenoj zaštiti, vojnoj infrastrukturi, vojnim vježbama... na Hrvatskoj je da odluči što joj treba i na čemu želi najviše raditi. Mi u jedinici za koordiniranje planiranja predložit ćemo za iduću godinu niz aktivnosti za zemlje partnere, uključujući dakako i Hrvatsku. Za ovu smo godinu imali za zemlje partnere 1200 različitih prijedloga.</p>
<p>l Je li Hrvatska iz toga paketa prijedloga već izabrala načine suradnje?</p>
<p>- Nije još.</p>
<p>• Tko financira projekte suradnje u sklopu Partnerstva za mir?</p>
<p>- To je složeno pitanje. Projekte suradnje financiraju zemlje koje sudjeluju u Partnerstvu. Ako za dvije zemlje Partnerstva za mir organiziramo, primjerice, zajedničke vojne vježbe, to mogu platiti obje zemlje ili pak samo jedna od njih. Sve ovisi o dogovoru, odnosno o financijskim mogućnostima određene zemlje. Svaki je projekt različit pa su različne i mogućnosti financiranja.</p>
<p>• Hrvatski ministar Picula objavio je nedavno na Euroatlantskom partnerskom vijeću (EAPC) da Hrvatska želi sudjelovati u 60 projekata u sklopu Partnerstva za mir. Jeste li vidjeli taj prijedlog?</p>
<p>- Ne znam još ništa o tome. Osim toga, nisam u poziciji da dajem ocjene o određenim pitanjima.</p>
<p>• Jesu li zajedničke vojne vježbe hrvatske i američke vojske dio Partnerstva za mir ili bilateralna suradnja?</p>
<p>- Ne znam o tome. To je vjerojatno organizirano na bilateralnoj razini. Bilateralna suradnja dogovara se među pojedinim zemljama i u tome očigledno Partnerstvo za mir nije posredovalo. Hrvatska može organizirati zajedničke vježbe sa članicama NATO-a, i to pod kišobranom Partnerstva za mir. Važno je istaknuti da programi i projekti suradnje koje svake godine predlažemo za zemlje Partnerstva, svakako prolaze kroz filter NATO-a.</p>
<p>Vinka Drezga</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Rusija u jednoj noći za nekoliko sekundi izgubila šest satelita</p>
<p>MOSKVA, 28. prosinca</p>
<p> - Zbog neispravnosti lansirane rakete-nosača »ciklon«, Rusija je u noći na četvrtak u samo nekoliko sekundi izgubila čak šest satelita: tri špijunska, koji su trebali »raditi« za rusku vojno-obavještajnu službu i tri satelita namijenjena civilnom sustavu telekomunikacijskih veza. Sateliti lansirani u svemir u srijedu oko ponoći s ruskog kozmodroma Pleseck, na sjeveru zemlje, ubrzo su pali, prema jednoj verziji u Istočno sibirsko more nedaleko otoka Vrangel, a prema drugoj (vojnoj), prilikom pada izgorjeli su u atmosferi.</p>
<p>Točan uzrok katastrofe utvrđuje posebno osnovana državna komisija, ali stručnjaci pretpostavljaju da sateliti nisu došli do planirane visine u Zemljinoj orbiti zbog konstrukcijske greške na trećem stupnju rakete »ciklon«. Umjesto da se odvoje, sateliti su s visine od oko 1400 kilometara počeli padati prema zemlji zajedno s trećim stupnjem rakete-nosača. </p>
<p>Lansiranje satelita bilo je ovog puta osigurano, ali iako će vojska i moskovska kompanija »Gonec« dobiti novčanu odštetu u iznosu od nekoliko milijuna dolara (točna svoga osiguranja nije objavljena), najnovija katastrofa nanijela je veliku štetu prestižu ruske svemirske industrije. Prije mjesec dana (21. studenoga), raketa nosač R-14, kojom se ruska armija dičila kao najpouzdanijom, nije uspjela uspješno dovesti u orbitu američki špijunski satelit »Quick Bird« koji je, navodno, pao u brazilsku prašumu. </p>
<p>Istina, odgovornost za taj neuspjeh pala je na američku stranu, zbog greške na »Quick Birdu«. Naime, zbog kašnjenja lansiranja rakete-nosača američki su stručnjaci zaboravili dekodirati program svojega špijunskog satelita (ruskim stručnjacima nisu dopustili ručni pristup svom špijunskom satelitu), pa se »Quick Bird« prerano odvojio od trećeg stupnja rakete i pao na zemlju. </p>
<p>Uz to, posljednje u ovom stoljeću rusko lansiranje satelita u svemir zbilo se samo nekoliko dana nakon jednodnevnog dramatičnog (i do danas nerazjašnjenog) gubljenja veze orbitalnog kompleksa »Mir« sa zemljom. Veza je ponovno uspostavljena, ali nepovratnom je postala odluka ruske vlade da tehnički isluženi »Mir«, koji kruži oko Zemlje već 15 godina, bude potopljen potkraj veljače iduće godine u moru, tisuću i pol kilometara daleko od australske obale.</p>
<p>No, bez obzira na to što će od osiguranja dobiti novčanu naknadu, za rusku je vojsku gubitak tri vojno-špijunska satelita neprocjenjiva šteta. Riječ je modificiranim špijunskim satelitima »strela« koji su bili namijenjeni za uspostavljanje veza s ruskim obavještajnim ispostavama u većem broju stranih zemalja. Leteći nad državama gdje se nalaze predajnici ispostava, sateliti »strijela« trebali su snimati poslanu im kodiranu informaciju, a zatim je, nadlijećući ruski teritorij, predati vojno obavještajnoj službi GRU. </p>
<p>Gotovo istovjetan neuspjeh ruska je vojna obavještajna služba doživjela i u lipnju 1988. godine kada je »ciklon« ponio u orbitu šest satelita »strijela«. Ni oni nisu stigli do orbite u kojoj bi kružili oko Zemlje. </p>
<p>Napokon, najnoviji neuspjeh rakete »ciklon« usporit će i širenje satelitske mreže veza za civilne potrebe, čemu su bila namijenjena tri preostala satelita. I taj sustav satelitskih veza na tzv. niskoj Zemljinoj orbiti Rusija stvara već četiri godine, ali ne odviše uspješno, pa će njezinim tvrtkama biti sve veći problem pratiti zanimanje za, na primjer, prijenosne telefone, kojih samo u Moskvi ima već više od dva milijuna građana.</p>
<p> Zaostajanje Rusije u osvajanju svemira za građanske i vojne potrebe ilustrira i sljedeća činjenica. Rusija ima 111 satelita, a SAD čak 400 spremnih za lansiranje u svemir. Uz to, najnoviji neuspjeh rakete-nosača »ciklon« udarac je i komercijalnim poslovima ruske svemirske industrije. Odlukom ruske vlade u četvrtak je obustavljeno lansiranje raketa-nosača tipa »ciklon«, sve dok državna komisija ne utvrdi razloge nesreće zbog koje šest satelita nije ni stiglo u orbitu, već je palo u Istočno sibirsko more.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Svake godine iščezava oko 40.000 bioloških vrsta</p>
<p>Zaštita prirode uvjet je i ljudskoga opstanka na Zemlji / Peti siječnja 1997., Hrvatska je postala punopravnom članicom Konvencije za zaštitu biološke raznolikosti</p>
<p>OLGA CAREVIĆ</p>
<p>Na povijesnoj Konferenciji Ujedinjenih naroda o zaštiti čovjekove okoline, održanoj u lipnju 1992. godine u Rio de Janeiru, 157 država potpisalo je Konvenciju o zaštiti biološke raznolikosti koja je stupila na snagu 29. prosinca 1993. Od tada se 29. prosinca obilježava kao Međunarodni dan zaštite biološke raznolikosti. </p>
<p>Obveze su zemalja članica te Konvencije: očuvanje biološke raznolikosti koja obuhvaća sve životinjske i biljne vrste, uključujući travnjake, šume, usjeve, tla, vode na kopnu, mora i druga prirodna bogatstva.</p>
<p> U 1997. godini, 5. siječnja, i naša zemlja, Republike Hrvatska, postala je punopravnom članicom Konvencije za zaštitu biološke raznolikosti.</p>
<p>Novija su istraživanja pokazala da se biološka raznolikost uvelike smanjila zbog uništavanja staništa, razbijanja prirodnih bioloških sustava, preintenzivnog iskorištavanja zemlje, onečišćenja vode, zraka i tla te drugih neodgovarajućih procesa u prirodi. Svake godine iščezava oko 40.000 bioloških vrsta.</p>
<p>Smatra se da se među najveće onečistače prirode ubrajaju motorna vozila koja emitiraju znatne količine različitih toksičnih tvari, uključujući olovo i kancerogene aromatske ugljikovodike, poput benzo(a)pirena pa čak i dioksina. Pri nepotpunom izgaranju goriva ti se spojevi oslobađaju u zrak, a potom dospijevaju u tlo i vodu. Primjerice, u neposrednoj blizini prometne ceste koncentracija benzo(a)pirena može iznositi i do 30 µg na 1000 m. U tom kontekstu valja spomenuti i to, da automobil može u jednoj godini emitirati i do 1 kg benzo(a)pirena. Prema tome, štetnom djelovanju toksičnih tvari oslobođenih iz motornih vozila, ali i iz drugih izvora, izloženi su ljudi, životinje i biljni pokrov. K tomu treba dodati i izgradnju autocesta u blizini šuma što, nedvojbeno, ugrožava šumski ekosustav.</p>
<p>Smanjivanjem biološke raznolikosti, Zemlja postaje sve ugroženija zbog poremetnje u ekološkoj ravnoteži i stabilnosti čovjekove okoline.</p>
<p>Zato je zaštita prirode imperativni preduvjet za opstanak čovjeka na ovom planetu, a raznolikost živućih sastavnica, ekoloških sustava i krajolika istodobno je dio ljudskog nasljeđa i vitalan izvor za naš budući razvoj.</p>
<p>Pomozimo stoga, svi zajedno, u postizanju humanih odnosa prema prirodi i sačuvajmo potencijal naše jedine Zemlje za buduće naraštaje.</p>
<p>Završit ću ovaj tekst riječima Milana Krmpotića, dipl. ing. šumarstva i pjesnika:</p>
<p>»Kada napuštaš šumu, / samo ono što ti u srce stane / ponesi iz nje!«</p>
<p>(Autorica je istaknuta znanstvenica te djelatnica na području zaštite ljudskih prava i međuetničke snošljivosti)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>»Zlatna riža« progutala je ogroman novac, a opasna je za ljude i okoliš</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - U Stockholmu je 8. prosinca dodijeljena nagrada The Right Livelihood Awards, po značenju kao Nobelova. Nagradu je utemeljio Jakob von Uexkull, a dodjeljuje se već 20 godina u znak priznanja za djelovanje na zaštiti ljudskih prava i okoliša te kao potpora onima koji su ponudili prave odgovore na najveće izazove čovječanstvu. Ove godine dodijeljene su četiri nagrade po 51.000 dolara, a primili su ih Tewolde Berhan Gebre Egziabher (direktor Ureda za zaštitu okoliša Etiopije) zbog iznimnog zalaganja za očuvanje biološke raznolikosti i uloge u pregovorima kojih je rezultat međunarodni sporazum, postignut početkom 2000. godine, poznat pod nazivom Cartagena protokol o biološkoj sigurnosti, kojim se utvrđuju pravila u prometu genetički izmijenjenih organizama; Wes Jackson, suosnivač privatnog neprofitnog Land Instituta u Salini, u Kansasu (SAD), za viziju ekološke (organske) poljoprivrede, temeljene na višegodišnjim usjevima; Birsel Lemke, turska građanka, nagrađena za zaštitu okoliša i vodeću ulogu u međunarodnoj kampanji protiv pogubne cijanid-tehnologije pri dobivanju zlata te Munir (Indonežanin s jednim imenom), borac za ljudska prava i civilnu kontrolu vojske u Indoneziji.</p>
<p>Tijekom prvog sastanka Međuvladinog komiteta za Cartagena protokol o biološkoj sigurnosti, od 11. do 15. prosinca u Montpellieru (Francuska), dr. Tewolde Berhan Gebre Egziabher održao je zajedno s Indijkom dr. Vandanom Shivom i Francuzom Joséom Bovéom konferenciju za novinare pod naslovom »Transgena 'zlatna riža': GMO protiv pothranjenosti? Odgovor Juga«. Dr. Tewolde Berhan Gebre Egziabher je naglasio da će, zbog nepotpunog razumijevanja i kontrole horizontalnog prijenosa gena među nesrodnim vrstama živih organizama konačni rezultat genetičkog inženjerstva biti vidljiv tek u budućnosti. To ne znači da će uvijek biti pozitivan, kako to znanost danas zamišlja. Zbog unošenja novih enzima strane vrste i novih sporednih proizvoda nastalih genskom manipulacijom, ta biotehnologija može imati dugotrajan nepovoljan učinak na okoliš, a posebno na tzv. gencentre kulturnog bilja. Procjena rizika putem komercijalnih poljskih pokusa nije zadovoljavajuća. Za nacionalne vlade i poljoprivrede transgeni će usjevi značiti potpunu ovisnost o samo nekoliko prema profitu orijentiranih velikih multinacionalnih korporacija. Mali broj GM sorata tih korporacija, zasijan na ogromnim površinama, imat će poguban učinak na biološku raznolikost o kojoj potpuno ovisi i čovječja vrsta.</p>
<p>Na konferenciji je rečeno da u 26 zemalja Trećega svijeta stotine milijuna ljudi, od čega oko 250 milijuna predškolske djece, pate od pothranjenosti A vitaminom, pa je znanost ponudila naoko plemenitu ideju - da se gen za beta-karotin (provitamin A) unese u rižu - osnovnu namirnicu tog stanovništva. Ispostavilo se da ta ideja suviše pojednostavljuje problem i da ima mnoge zamjerke. Prvo, taj način ne rješava osnovni problem pothranjenost pučanstva A vitaminom, jer je beta-karotin topljiv u ulju, a siromašni jedu rižu kuhanu na vodi, dakle, bez ulja njihov ga organizam neće moći primati. Osim nedostatka A vitamina, pothranjeni pate i od nedostatka mikroelemenata, posebno željeza, koje ima važnu ulogu u konverziji beta-karotina. Riža sadrži samo od šest do sedam posto bjelančevina, što je također nedovoljno za efikasno usvajanje i prijenos beta-karotina te konačno, koncentracija beta-karotina u transgenoj »zlatnoj riži« vrlo je niska, pa bi, da bi zadovoljila dnevnu potrebu od 750 mikrograma A-vitamina, odrasla osoba trebala pojesti 2,27 kg riže! Drugo, taj bi način ugrozio okoliš, jer »zlatna riža« ima novu kombinaciju gena i genetičkog materijala virusa i bakterija, takvu kakva tijekom evolucije nikad do sada nije postojala. Osim toga, novi transgeni DNK strukturno je nestabilan, što dovodi do nestabilnosti GM biljke tijekom idućih generacija uzgoja te do pojava slučajnog, neželjenog učinka. Ta strukturna nestabilnost transgenog DNK povećava vjerojatnost horizontalnog prijenosa gena na drugu nesrodnu vrstu i pojavu nepredvidljivih rekombinacija gena. Horizontalni prijenos gena za otpornost prema antibiotiku može stvoriti istu otpornost i kod patogenih bakterija. Zato dr. Tewolde Berhan Gebre Egziabher i dr. Vandana Shiva ističu da je to magično rješenje u osnovi naivno i pogrešno, jer potpuno zanemaruje kompleksnost životnih procesa i poljoprivrednu (biološku) različitost. Posljedica su niz patenata i potpuno neprihvatljiva kampanja multinacionalnih korporacija, koje svojim navodnim odustajanjem od licencnog prava žele popraviti svoj narušeni ugled.</p>
<p>Dr. Vandana Shiva, direktorica Research Fundation for Science, Technology and Natural Resource Policy iz New Delhija, posebno naglašava da su famozna »zelena revolucija« i s njom povezane visokorodne sorte riže i pšenice kratke slame, koje su Indiji osigurale čak i višak hranidbenih kalorija, odgovorne za pothranjenost indijskog pučanstva vitaminom A, jodom, željezom i drugim mikroelementima. Besmisleno je nuditi »zlatnu rižu« kao rješenje za tu pothranjenost stanovništva kad ima mnoštvo drugih, jeftinijih i učinkovitijih rješenja, npr. raznolika prehrana lisnatim povrćem (kelj, špinat, radič, curry), voćem (mango, papaja) i neglaziranom rižom. Što je prehrana različitija, to je usvajanje vitamina A bolje. Do pojave »zelene revolucije« i agresivnog tržišta glaziranom rižom, to je i bila osnovna hrana tog stanovništva. Zamjena tradicionalne raznolike prehrane utemeljenom na monokulturi usjeva »zelene revolucije« dovela je do osiromašenja biološke različitosti hranidbenog lanca. Zato treba naglasiti da je »zlatna riža« promašen projekt na koji su utrošena ogromna sredstva, a k tome je opasan po zdravlje ljudi i okoliš. Kad bi se ostvario, taj bi projekt podupirao tehnologiju monokulture i daljnje smanjivanje biološke različitosti.</p>
<p>»Ozbiljan nedostatak A vitamina uzrokuje sljepoću, no izgleda da vrhunski znanstvenici Zapada pate od još opasnijeg oblika sljepoće, nego vitaminom A pothranjena djeca siromašnih zemalja«, zaključuje dr. Vandana Shiva. Projekt »zlatna riža« izražava sve nedostatke prve generacije transgenih biljaka i treba se prekinuti prije, nego šteta bude počinjena. Neovisno o tom skupu, vladama svih zemalja upućena je peticija za globalni moratorij na otpuštanje GMO-a u okoliš dok se ne dokaže bezopasnost tog postupka. Peticiju je potpisalo 318 znanstvenika iz 39 zemalja, uključujući one iz Hrvatske.</p>
<p>Riža s genima sunovrata i bakterije</p>
<p>• 14. siječnja 2000. - Američki znanstveni časopis Science tiskao je članak autora Inga Potrykusa (Federalni institut u Zürichu) i Petera Beyera (Sveučilište u Freiburgu) s opisom genetički izmijenjene riže s povećanim sadržajem beta-karotina.</p>
<p> Zbog žute boje zrna, ta je riža nazvana zlatnom, a dobivena je ubacivanjem triju gena iz drugih vrsta: dva iz sunovrata (narcisa) i jedan iz bakterije. Iako je u 10 godina u projekt uloženo oko 100 milijuna dolara, autori su najavili da će se njihov pronalazak širiti bez naknade u zemljama Trećeg svijeta. To je zadaća kompanije Greenovation, povezane sa Sveučilištem u Freiburgu.</p>
<p>• travnja 2000. - Financijeri tih istraživanja - Rockefellerova fundacija, Švicarski federalni institut za tehnologiju i Europska zajednica - zabrinuli su se zbog problema koji se mogu pojaviti pri komercijalizaciji »zlatne riže«, i to u vezi s intelektualnim autorskim pravima na 70 patenata.</p>
<p>• 16. svibnja 2000. - Britansko-švedska korporacija AstraZeneca dobila je, na temelju sporazuma s Greenovationom, isključivo pravo na prodaju »zlatne riže« u zemljama Sjevera, a za uzvrat treba skrbiti o širenje tog proizvoda na Jugu (poljski pokusi, zaštita intelektualnog vlasništva, postupak priznavanja usjeva).</p>
<p>• 26. srpnja 2000. - AstraZeneca najavljuje od Europske komisije dozvoljeno spajanje sa švicarskom multinacionalnom korporacijom Novartis, vodećom svjetskom agrokemijskom grupacijom.</p>
<p>• 4. kolovoza 2000. - Američka kompanija Monsanto najavljuje spremnost osiguranja besplatne licence na svoj patent, neophodan za stvaranje »zlatne riže«.</p>
<p>• 20. listopada 2000. - RAFI (Rural Advancement Foundation International), nevladina organizacija iz Kanade, procjenjuje da su samo tri od 70 patenata, uključenih u stvaranje »zlatne riže«, uistinu problem, a vlasnik najvažnijeg je Monsanto. RAFI optužuje autore »zlatne riže« da su u pola cijene prodali javno financiran znanstveni projekt privatnoj korporaciji AstraZeneca. (M.J.) </p>
<p>Marijan Jošt</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Grad Zagreb, umjesto duga, preuzima Kemobojine nekretnine u Šenoinoj ulici</p>
<p>Ugovorom s Kemobojom d.d., 14,1 milijun kuna dugovanja te tvrtke Gradu Zagrebu, za zakupnine i komunalne naknade, namirit će se kompenzacijom / Gradu Zagrebu pripast će nekretnine u Šenoinoj 30, ukupne površine od oko 1.900 četvornih metara</p>
<p>Članovi Gradskoga poglavarstva na sjednici u četvrtak, zadnjoj u ovoj godini, odobrili su zaključenje ugovora s Kemobojom d.d., kojim će se dugovanja te tvrtke za zakupnine i komunalne naknade, u visini od 14,1 milijuna kuna, namiriti putem kompenzacije. Gradu Zagrebu pripast će tako nekretnine u Šenoinoj 30, ukupne površine od oko 1.900 četvornih metara. Prije zaključenja ugovora, vrijednost nekretnine utvrđena je u iznosu od pet milijuna njemačkih maraka, a prostori u Šenoinoj ulici iskoristit će se za smještaj dijela poslovanja zagrebačkih gradskih ureda.</p>
<p>Na privremeno korištenje u trajanju od godine dana, prostore su dobili Hrvatska stranka umirovljenika (Frankopanska 7), Hrvatska socijalno-liberalna stranka (Gajeva 7), Autonomna ženska kuća Zagreb (Kralja Držislava 2), Udruga Austrijanaca (Kneza Mislava 11) i Udruga branitelja Hrvatske (Nova cesta 4), uz jedinstvenu mjesečnu naknadu od dvije kune po četvornom metru.</p>
<p>Tvrtka ARZ d.o.o. dobila je suglasnost za ulaganje sredstava u Stadion Lokomotiva u Cimermanovoj ulici, gdje će se obaviti adaptacija i modernizacija dotrajale postojeće privremene montažne autoradionice. ARZ će temeljem podzakupa koristiti zemljište u okviru sportskog objekta, na kojemu se nalazi radiona, u razdoblju od 15 godina. Tvrtka je u tom razdoblju, kao podzakupac, dužna plaćati podzakupninu NK-u Lokomotiva. </p>
<p>Kraću je raspravu izazvao zaključak o korištenju sredstava pričuve Plana za sufinanciranje programa sporta u Gradu Zagrebu. Riječ je o pričuvnoj svoti od 500.000 kuna koja se, obrazložio je pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje i sport Ferdo Bušić, na kraju godine treba iskoristiti. S njime se složio i pročelnik Ureda za financije Slavko Kojić, koji je istaknuo da će prijedlog podržati, ali tek uz dodatne ograde i detaljno preispitivanje svake od stavaka. Zaključak je, naime, stavljen na Poglavarstvo samo zbog transparentnosti, ali je neprihvatljiv u postojećoj formulaciji, budući da popisuje plaćanje već obavljenih radove što se, kaže, ne može obraniti pred eventualnom revizijom. </p>
<p>Gradsko poglavarstvo donijelo je i Izvješće o stanju i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada. Kako je obrazložio pročelnik Gradskog zavoda za planiranje razvoja i zaštitu okoliša Zlatko Peršić, riječ je o zakonskoj obvezi prema kojoj je gradska uprava dužna te dokumente donositi svake dvije godine. (vf)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Uđimo dostojanstveno u treći milenij bez izgreda, petardi, pucanja oružjem i opijanja</p>
<p>- Dostojanstveno obilježimo ulazak u treći milenij, bez izgreda, veselja s petardama, korištenja vatrenog oružja te opijanja, poručio je Zagrepčanima u četvrtak gradonačelnik Milan Bandić, koji je tim povodom s dr. Zvonimirom Šostarom pročelnikom Gradskog ureda za zdravstvo rad i socijalnu skrb te mr. Zdravkom Čokićem posjetio Ustanovu za Hitnu medicinsku pomoć u Đorđićevoj. Dodao je kako se došao upoznati s uvjetima rada ove medicinske službe koja u Zagrebu postoji više od 90 godina.</p>
<p>Obilazeći dijagnostički laboratorij, ambulantni dio za prijem hitnih slučajeva, edukacijsku dvoranu, dr. Vlasta Jasprica-Hrelec požalila se gradonačelniku, da je za njihov kvalitetniji rad nužno obnavljanje sanitetskoga voznog parka. </p>
<p>- Hitna trenutno raspolaže sa šezdesetak vozila čiji je radni vijek najviše tri i pol godine, istakla je ravnateljica dodajući, kako bi im svake godine trebalo oko 15 novih vozila.</p>
<p>Za rješavanje ovog gorućeg problema Milan Bandić je djelatnicima Hitne uskoro obećao gradsku pomoć u iznosu od 800.000 kuna. Tim novcem će se nabaviti dva kompletno opremljena vozila s neizostavnim specijalnim aparatom - defibrilatorom koji je u hitnim slučajevima neophodan za uspostavljanje vitalnih životnih funkcija. Pored većine neklimatiziranih vozila valjao bi obnoviti i ambulantni prostor, te prijemni centar gdje medicinsko osoblje prima pozive za hitne intervencije. Adekvatno uređenje tog skučenog prostora, djelatnici Hitne očekuju uz pomoć obećanog zajma Svjetske banke. </p>
<p>Apelirajući na građane da se u najluđoj noći pridržavaju mjera opreza koje nikad nisu naodmet uz poruku MUP-a, »Radujmo se bez pucanja«, predstavnici Gradskog poglavarstva poželjeli su djelatnicima Hitne za novogodišnju noć što manje posla.</p>
<p>- Veselje s mjerom nikom neće naštetiti, ali valja razmišljati i o tome da je već 2. siječnja prvi radni dan trećega tisućljeća, zaključili su predstavnici Grada. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Najviše novogodišnjih čestitki, a najmanje razgovora o - politici</p>
<p>Predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić posjetio je u četvrtak sjedište Gradskog odbora HNS-a u Kačićevoj ulici gdje su mu članovi stranke, predvođeni predsjednicom HNS-a Vesnom Pusić i Radimirom Čačićem, ministrom za javne radove, te stari prijatelji, priredili neformalni svečani prijem povodom njegovog rođendana te božićnih i novogodišnjih blagdana.</p>
<p> Predsjednik je u Kačićevu stigao oko 14 sati upućujući čestitke i najbolje želje za božićne i novogodišnje blagdane svim okupljenima. U ime HNS-a darove je primio od Vesne Pusić, a kako smo vidjeli, HNS-ovci su predsjednika iznenadili bocom vina »Milenijum«, inače, kako je pohvalio ministar Čačić, proizvedenog u vrlo ograničenim količinama, napunjenog u samo 105 boca. Predsjednik je na dar također dobio i knjigu »Kronologija svjetske i hrvatske povijesti«, autora Ive Goldsteina. Tijekom pola sata, koliko se predsjednik zadržao u Kačićevoj, puno se čestitalo, a malo razgovaralo o politici. Tako smo tek saznali da predsjednik »nije nezadovoljan« rezultatima koje je HNS postigao na posljednjim izborima u Zagrebu. To je potvrdila i Vesna Pusić, koja je protekle izbore okarakterizirala kao glavni trening pred lokalne izbore, koje bi se trebali održati u svibnju iduće godine. Posebno je istaknula da statistički podaci pokazuju kako je HNS u uzlaznoj putanji. </p>
<p>Inače, neformalni prijem u čast predsjednika Mesića, jedan je od posljednjih događaja organiziran u Kačićevoj ulici. Naime, kako nam je potvrdio predsjednik Gradskog odbora HNS-a, dr. Krešimir Franjić, već od početka iduće godine zagrebački HNS-ovci sele u prostorije u Ilicu 61, gdje upravo traju radovi na uređenju prostorija. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Švedski stolovi, uz glazbu i šampanjac </p>
<p>Iako će većina Zagrepčana Novu godinu dočekati kod kuće, u društvu prijatelja ili na organiziranoj velikoj fešti na Trgu bana Jelačića, oni s dubljim džepom učinit će to na zatvorenim zabavama u hotelima i kafićima, a oni mlađi u - disko klubovima. Stoga smo za one koji još uvijek ne znaju kako će provesti najluđu noć u godini, provjerili ponudu najpoznatijih zagrebačkih klubova kao i njihove cijene dočeka. </p>
<p>U diskoteci »Aquarius« na jarunskoj obali zabava počinje na Silvestrovo u 21 sat, a kraj je predviđen 1. siječnja oko 6 ujutro. Cijena ulaznice je 250 kuna, a u nju je uključen švedski stol sa širokim izborom jela i kolača, dva pića i šampanjac u ponoć. Broj ulaznica je ograničen, a kako doznajemo - karata ima još.</p>
<p>Novogodišnja ulaznica za »Kulušić« u Hrvojevoj 6, stoji 130 kuna, u što ulazi bogat švedski stol, vegetarijanski stol, voćna košara, jedno piće i šampanjac. Sva ostala pića su po 6 kuna, a doček počinje u 21 sat. Čitavu noć glazbu će puštati DJ Kićo i DJ Fuky. U prodaji je, doznajemo, 1000 ulaznica i mogu se još kupiti.</p>
<p> Diskoteka »Saloon« na Tuškancu za 250 kuna nudi švedski stol i šampanjac, a isto to, uz još jedno piće, može se dobiti i na dočeku u »Lapidariju« u Habdelićevoj i to po nižoj cijeni. Novogodišnja noć u Lap-u stoji, naime, samo 80 kuna.</p>
<p>Cijena ulaznice za popularni »The Best« iznosi 250 kuna u pretprodaji, a na Staru godinu ulaz se plaća 300 kuna. U to je uračunat hladni buffet, voćni bar i kolači, a pića se posebno plaćaju. Novogodišnja noć zamišljena je kao techno-house party,a goste će zabavljati DJ Astralis, Liquid i Perfection.</p>
<p> Nešto drukčiju ponudu ima diskoteka »Sokol« gdje se za 390 kuna nudi švedski stol uz neograničenu konzumaciju pića. </p>
<p>Najviše posjetitelja - njih 1500, očekuju u »Tvornici«, gdje se za cijenu od 200 kuna (250 na Silvestrovo) nudi meksička zakuska, kokteli, voće i ponoćni šampanjac. Program u Tvornici trajat će puna 24 sata, naravno - za one koji izdrže toliko.</p>
<p>U klubu »Močvara« na Trnjanskom nasipu, novogodišnji program sastoji se od nastupa DJ Piera, DJ Sergia, DJ Labosha i DJ Ivana. Ulaznica u pretprodaji stoji 150 kuna, a uključuje neograničenu konzumaciju hrane i pića. (Milan Koštro)</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Snijeg na Sljemenu nestrpljivo čekaju na svim spustovima i u skijaškim školama </p>
<p>Snijeg bi na Sljemenu, prema vremenskoj prognozi, trebao pasti u noći na petak, pa su već sada djelatnici Sljemenskih žičara u punoj pripravnosti.</p>
<p>- Mašine za »štamfanje« (sabijanje) prirodnog snijega su spremne. Međutim, da bi poslužile svrsi, treba pasti najmanje 30 centimetara snijega, rekao nam je u četvrtak direktor Sljemenskih žičara, Drago Žiljak. Osim sabijanja prirodnog snijega, kako bi hladnoća što više prodrla u još toplu zemlju, snježnim topovima za pravljenje umjetnoga snijega, potrebna je i temperatura od oko četiri stupnja ispod nule, te niža vlaga zraka, negdje oko 70 posto. Vode, kako saznajemo od šefa održavanja Skijaških žičara, Jelenka Krasića, za pravljenje umjetnoga snijega, zasad, ima.</p>
<p> Prvo će se krenuti u osposobljavanje Zelenog spusta za skijanje, jer se nalazi na najsjevernijoj strani. Ukoliko padne i ako se zadrži dovoljno snijega, za skijaše će se osposobiti i drugi sljemenski spustovi. Jer, telefon Sljemenskih žičara, 45-55-827, saznajemo od djelatnika, neprestano nazivaju Zagrepčani željni skijanja. </p>
<p>U nestrpljivom iščekivanju snijega su i zagrebački skijaški klubovi »Medveščak« i »Naftaplin«, koji već godinama organiziraju škole skijanja na Sljemenu. »Medveščak« organizira i školu skijanja sa svakodnevnim odlaskom na Sljeme kao i petodnevnu školu skijanja koja uključuje spavanje i puni pansion u Tomislavovom domu, po cijeni od 1.000 kuna. </p>
<p>- Organiziramo i četverodnevnu školu skijanja sa svakodnevnim odlaskom autobusom u 8 sati sa Zvijezde i povratkom u 16.30 sati. U cijenu od 480 kuna, za članove našeg kluba, a oni koji to još nisu trebaju platiti još 100 kuna članarine, uračunata je osim škole i žičara, spremište za opremu, ručak i čaj u neograničenim količinama, saznajemo od tajnika »Medveščaka«, Krešimira Kržića. U vrijeme skijaške sezone na Sljeme s »Medveščakom« u prosjeku odlazi 50-ero djece. </p>
<p>Četverodnevni skijaški tečaj po cijeni od 320 kuna organizira i Skijaški klub »Naftaplin«. U cijenu je uključen svakodnevni prijevoz autobusom, žičara, spremište, ručak i čaj, također, u neograničenim količinama. </p>
<p>- U jednoj grupi najviše je desetero djece, saznajemo od tajnice »Naftaplina«, Hede Sečen. S našim klubom, još od početka školskih praznika odlaze na Sljeme iako nema snijega i šeću s učiteljima skijanja, dodaje.</p>
<p> »Naftaplin« od 8. do 12. siječnja organizira i petodnevnu skijašku školu po cijeni od 400 kuna. </p>
<p>Iza Nove godine Tomislavov dom uvest će vikend programe za one koji na Sljemenu žele boraviti od petka do nedjelje.</p>
<p>- Mislimo da se skijašima više isplati prespavati na Sljemenu nego odlaziti kućama, rekao nam je Drago Žiljak, direktor Trgovačkog društva Sljeme-Medvednica u čijem su sastavu od prosinca Tomislavov dom, Dom izviđača i Skijaške žičare. (Gordana Petrovčić)</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Proširenje najpoznatijeg zagrebačkoga groblja može čekati još najviše dvije do tri godine </p>
<p>Projekt konačnog arhitektonskog završetka Mirogoja postoji još od 1995. godine / Prema procjenama stručnjakinje Željke Čorak, projekt predstavlja najbolje poslijeratno arhitektonsko rješenje u Zagrebu / Izgradnjom novih arkada groblje bi se proširilo na dio vrtlarije/Time bi se dobilo oko 2.000 grobnih mjesta koja bi zadovoljila 20-ak godina mirogojske potražnje za ukopima / Godišnje se na Mirogoju pokopa oko 3.100 pokojnika/Iduće godine rekonstrukcija crkve Krista Kralja </p>
<p>Kada će odgovorni u Gradu pokazati interes i volju da se Mirogoj konačno arhitektonski zaokruži i završi? Projekt postoji još od 1995. godine kada je Grad raspisao natječaj za idejno rješenje dijela zapadnog (nastavak na postojeće arkade) i cijelog južnog završetka groblja Mirogoj. Natječajem je odabran projekt trojice arhitekata, Marijana Hržića, Zvonimira Krznarića i Davora Mancea, prema čijem je projektu izgrađen i krematorij. Radi se, naime, o rješenju preostale ograde groblja i to izgradnjom novih arkada koje bi se nastavljale na postojeće. Time bi se Mirogoj ujedno i proširilo na dio prostora vrtlarije. </p>
<p>Arkade po uzoru na Bolléove</p>
<p>- Gledano s juga nove arkade su zid koji prati visinu i materijal (kamen) podnožja postojećih arkada, pojasnio nam je izgled novih arkada jedan od trojice arhitekata, Zvonimir Krznarić. Visina novih arkada, tako bi, u djelu koji se nastavlja na stare arkade, iznosila 1,5 metara, kolika je i visina podnožja Bolléovih arkada. Koristeći pad terena nove bi arkade na južnom ulazu dosegle visinu od osam metara. Dužina cijelog zida, koji bi se protezao do ruba groblja - točnije Srebrnjaka, iznosila bi jedan kilometar. Zid je zamišljen tako da se u pravilnim razmacima prekida uskim procijepima u koje bi se posadili čempresi. Uredio bi se i južni ulaz s ulaznim trgom i skulpturom. Međutim, rješenje južnog ulaza, s kojim se ne slažu arhitekti, napravio je Gradski zavod za planiranje razvoja grada i zaštitu okoliša. Oni predlažu polukružni ulaz oivičen kioscima za prodaju cvijeća i svijeća. Kiosci su, komentira arhitekt Krznarić, očito postali nezaobilazni u današnjem Zagrebu. S unutarnje strane novih arkada, arhitekti su po uzoru na Bolléove arkade, predvidjeli grobnice i skulpture te šetnicu i, kao u podnožju postojećih arkada grmove i drveće. </p>
<p>- Izabrani projekt spada u jedno od najboljih poslijeratnih arhitektonskih rješenja u Zagrebu, istaknula je Željka Čorak, povjesničarka umjetnosti i najbolja poznavateljica dijela graditelja Mirogoja Hermanna Bolléa, a ujedno i članica komisije koja je 1995. godine u projektu trojice arhitekata prepoznala najbolje rješenje nastavka izgradnje arkada.</p>
<p>Preostaje - Markovo Polje</p>
<p>Izgradnjom novih arkada, groblje bi se proširilo na dio vrtlarije. Proširenjem bi se dobilo oko 2.000 grobnih mjesta koja bi zadovoljila 20-ak godina mirogojske potražnje za ukopima. Godišnje se na Mirogoju pokopa oko 3.100 pokojnika. </p>
<p>- Sada se koriste zadnje površine za izgradnju grobova i grobnica, rekao nam je direktor Gradskih groblja, Josip Reljić, napominjući da se na proširenje još najviše može čekati dvije do tri godine. </p>
<p>Na kraju je Reljić izrazio svoju bojazan da će se Mirogoj proširiti na područje vrtlarije bez izgradnje novih arkada koje su za Mirogoj i Zagreb daleko važnije. Ukopnih mjesta bit će, ako nigdje drugdje, a ono na Markovom Polju, dodaje.</p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Grad jamči da neće biti okupljanja narkomana ni povećane prodaje droge</p>
<p>Stanovnci Cvjetnoga nemaju razloga za strah, jer će u njihovom susjedstvu biti savjetovalište, a ne komuna, kaže u ime Grada, Goran Mazija</p>
<p>Kako je problem ovisnosti iz dana u dan sve veći, Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba, sukladno zakonskim propisima, donijelo je na sjednici, 14. prosinca, zaključak o dodjeli prostora Zajednici »Susret«, koja pomaže ovisnicima o drogi. Njima je u II. Cvjetnom naselju 17a osiguran prostor za savjetovalište u kojem bi stručnjaci radili s roditeljima ovisnika te održavali predavanja i tribine o problemu ovisnosti. Prostor je također namijenjen i za privremeni smještaj osoba koje čekaju da budu primljene na Kliniku za ovisnosti u Zagrebu, kao i članova njihovih obitelji. </p>
<p>Međutim, stanovnici II. Cvjetnog naselja odmah su oštro reagirali kad su doznali za odluku Gradskog poglavarstva o dodjeli prostora Zajednici, bojeći se da će se tu okupljati narkomani i da će biti povećana prodaja droge. No, iz Gradskog je poglavarstva odmah stigao odgovor, da za takvu bojazan nema razloga, jer će savjetovalište biti zatvorenoga tipa, neće biti komuna, već će tu ovisnici i članovi njihovih obitelji samo prespavati nekoliko dana kako bi obavili preglede i savjetovanja.</p>
<p> - Ako bude potrebno, uvest će se i pojačan nadzor policije, a ukoliko se primijeti neka anomalija, Gradsko će poglavarstvo u dogovoru sa sestrom Bernardicom, dati taj prostor stanovnicima Cvjetnoga naselja. U tom slučaju Zajednici »Susret« dat će se zamjenski prostor, rekao nam je Goran Mazija, zamjenik pročelnika Gradskog ureda za upravljanje imovinom Grada Zagreba.</p>
<p>Zajednica »Susret«, koja na području Republike Hrvatske djeluje već deset godina, prva je organizacija koja je počela s programom prevencije i tretmanom posljedica ovisnosti na izvanbolnički način, smještajući ovisnike u terapijske zajednice. Predsjednica te humanitarne organizacije je časna sestra Bernardica, koja već dugi niz godina pomaže ovisnicima i njihovim obiteljima.</p>
<p>Savjetovalište za roditelje pri Zajednici »Susret« trebalo bi početi raditi krajem siječnja ili početkom veljače iduće godine, odnosno onda kad sve bude spremno za rad. </p>
<p>Naime, taj je prostor prije bio u upotrebi mađarskog veleposlanstva, pa ga je potrebno obnoviti i adaptirati. (sva)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="12">
<p>Internet pedofil na FBI-jevu popisu 10 najtraženijih zlikovaca</p>
<p>WASHINGTON, 28. prosinca</p>
<p> - Na FBI-jevu popisu deset najtraženijih zlikovaca od srijede se nalazi ime Erica Franklina Rossera, 48-godišnjeg Amerikanca, prvog pedofila i internet- kriminalca u povijesti.</p>
<p> Državna tužiteljica Janet Reno kazala je da je za Rosserovo uhićenje raspisana nagrada od 50 tisuća dolara. Zadnje poznato prebivalište bilo mu je u Bangkoku gdje je davao poduku iz glasovira.</p>
<p> FBI je otvorio istragu protiv Rossera nakon što je kod jednog njegovog prijatelja u Bloomingtonu (Indijana) pronađena velika količina pornografskog materijala, osobito pedofilskog. Na zahtjev američkih vlasti Tajlanđani su početkom ove godine uhitili Rossera, ali je on platio jamčevinu i nakon toga pobjegao. Navodno je opažen u Europi.</p>
<p> Rosser je svojedobno bio glazbenik u pratećoj grupi rock pjevača Johna Melencampa. Nekoliko zadnjih godina je živio u Bangkoku gdje se oženio i ima dvogodišnjeg sina. U Tajlandu ga čeka kazna od deset godina zatvora, a u SAD suđenje za šest kaznenih djela za koja bi mogao biti osuđen na stotinjak godina zatvora i veliku novčanu kaznu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Hongkonžani više surfaju, ali Amerikanci to rade kvalitetnije</p>
<p>HONG KONG, 28. prosinca</p>
<p> - Stanovnici Hong Konga najčešći su surferi po internetu na svijetu, objavila je u četvrtak međunarodna kompanija za istraživanje medija AC Nielsen. Ta je kompanija u listopadu pratila surferske navike korisnika interneta u 18 zemalja i ustanovila da su Hongkonžani prosječno na mreži 10 sati i 13 minuta na mjesec. Prosječni surfer u SAD-u na mreži je 10 sati i četiri minute, a Kanađani su treći, s osam sati i 58 minuta na mjesec.</p>
<p> No istraživači vjeruju da su Amerikanci u prosjeku zreliji surferi od Hongkonžana, pa da zato na mreži provode manje vremena.</p>
<p> »U početnoj fazi oni (surferi iz Hong Konga) tek uče služiti se mrežom kao informativnim pomagalom«, smatra direktor tvrtke AC Nielsen Hugh Bloch. Prema njegovu priopćenju, američki surferi već su formulirali navike i posjećuju manje siteova, ali na njima duže ostaju. To se vidi iz činjenice da Amerikanci na mjesec posjete prosječno 720 stranica, čime su četvrti na listi, na kojoj vode Hongkonžani s 870 posjećenih stranica na mjesec.</p>
<p> Između njih su Njemačka i Japan, s prosjekom od 802 i 792 web stranica posjećenih na mjesec. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Kontroverzni rapper Eminem, »umjetnik godine« </p>
<p>LOS ANGELES, 28. prosinca</p>
<p> - Kontroverznog američkog rappera Eminema čitatelji i kritičari glazbenog časopisa Rolling Stone proglasili su »umjetnikom godine«. </p>
<p> Istodobno, čitatelji konkurentskog časopisa Spin istu su titulu namjenili britanskoj skupini Radiohead. Isti su za najgore artiste ove godine proglasili grupu Limp Bizkit, a njihov je novi album »Chocolate Starfish and Hot Dog Flavored Water« proglašen za najlošiji uradak 2000.</p>
<p> Čitatelji Rolling Stona, pak, Limp Bizkit proglašavaju najboljom skupinom godine, najboljom hard rock/metal skupinom, naslovnicu njihova albuma najboljom, a frontmana te skupine, Freda Dursta najboljim pjevačem godine. Najboljim albumom oni su proglasili »Blac« Backstreet Boysa, a najbolja je pjevačica po njihovu mišljenju Madonna. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Bono Vox osjeća grižnju savjesti zbog samoubojstva kolege</p>
<p>LOS ANGELES, 28. prosinca</p>
<p> - Australski rocker, vođa skupine INXS, Michael Hutchence, koji se ubio u listopadu 1997. godine, o samoubojstvu je razgovarao sa svojim irskim kolegom, vođom grupe U2 Bonom Voxom, koji sada osjeća krivicu i ljutnju budući da ipak nije spriječio da se njegov prijatelj ubije.</p>
<p> Kako je objavio časopis Rolling Stone, Bono je izjavio kako su u razgovoru obojica zaključili kako je samoubojstvo »patetičan čin« te kako su jedan drugome obećali da tako što neće počiniti ma kako im se »glupe stvari događale«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Dijete zaboravili u autu na minus 22 stupnja Celzijusa</p>
<p>OTTAWA, 28. prosinca</p>
<p> - Jedan je kanadski bračni par na sam Badnjak zaboravio svog petomjesečnog sina u obiteljskom automobilu, no usprkos temperaturi od - 22 stupnja, dječak je noć preživio bez ikakvih oštećenja.</p>
<p> Stoga će i roditelji vjerojatno proći nekažnjeno. </p>
<p> Prema policijskom izvješću, ovaj je događaj posljedica nesretnog slučaja. Naime, riječ je o velikoj obitelji i kako su roditelji pokušavali svu djecu što prije prebaciti do kuće dječak je jednostavno zaboravljen. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Rusi će svemirsku postaju »Mir« spustiti u Tihi ocean</p>
<p>MOSKVA, 28. prosinca </p>
<p> - Rusija će bespilotnim teretnim svemirskim brodom u velječi sljedeće godine dotrajalu svemirsku postaju »Mir« spustiti u vode Tihog oceana, obznani je u srijedu direktor ruske Svemirske agencije Juri Koptev. Koptev je time ujedno odbacio špekulacije da će svemirska postaja Mir biti puštena da sama nekotrolirano padne na Zemlju i tako možda ugrozi i naseljena područja. Čelnik ruske Svemirske agencije je izjavio da je 20-satni gubitak radio veze s Mirom, od ponedjeljka navečer do utorka poslije podne, bio posljednje upozorenje da je vrijeme za »umirovljenje« postaje. Uzrok incidenta je još uvijek neobjašnjen gubitak električne energije na Miru. »Rusija si zbog obveza prema međunarodnoj zajednici ne smije dozvoliti takve rizike. Stoga su predsjednik i vlada odlučili da se Mir u veljači prizemlji«, rekao je Koptev. »Grob« svemirske postaje bit će vode Pacifika, negdje između 1300 i 1800 kilometara istočno od Australije.(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Katastrofalan požar u Kini skrivili su varioci</p>
<p>PEKING, 28. prosinca</p>
<p> - Kineski istražitelji smatraju da su iskre pri zavarivanju uzrokovale požar u kineskom plesnom klubu u kojem je na Božić poginulo 309 osoba, objavila je agencija Xinhua. </p>
<p> Četvorica varioca su, naime, ilegalno obavljala svoju djelatnost u podrumu trgovačkog centra u gradu Luoyangu, a iskre koje su pri tom nastajale zahvatile su prvo pamučne pokrivače, a zatim i obližnji namještaj. Požar se zatim iz podruma proširio na prvi kat na kojem se nalazio i prepun plesni klub.</p>
<p> Radnici nisu uspjeli ugasiti inicijalni plamen, nakon čega su pobjegli s lica mjesta a da nisu nikoga obavijestili o požaru. </p>
<p> Policija je uhitila ukupno 12 osoba. Četiri varioca i još osam ljudi optuženih za lažno svjedočenje u istrazi. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="19">
<p>Otišao otac »Huljica«</p>
<p>U spomen na Radovana Domagoja Devlića (Zagreb, 1950.-2000.) / Nesretna smrt jednoga od najboljih i najzanimljivijih hrvatskih crtača stripa</p>
<p>Kad se jednom bude radila objektivna antologija hrvatskog stripa, ime Radovana Domagoja Devlića bit će velikim, zlatnim slovima upisano među velikanima, poput Andrije Maurovića, braće Neugebauer ili Julesa Radilovića. Nažalost, iznimni crtač, ilustrator, animator i pisac iznenadnom smrću u Zagrebu u srijedu, od prevelike doze tableta praxitena, prekinuo je svoju životnu i stvaralačku nit u pedesetoj godini života. Radovan Domagoj Devlić (1950.- 2000.) rođeni je Zagrepčanin, gdje je i ostvario sva svoja autorska djela, od onih stripovskih, preko višestruko nagrađivanih znanstvenofantastičnih priča, sve do animacije »Huljica« ili do svoje knjige sjećanja iz Domovinskog rata »Štraseri - didaskalije«, za koju Veljko Barbieri smatra da spada među četiri najvažnija naslova hrvatske ratne literature.</p>
<p>Devlić je uvijek bio Hrvat, i onda 1971. kad je bježao pred policijskim pendrecima po Trgu, i poslije kad je započeo svoj prvi povijesni strip o kralju Tomislavu. Bio je zaljubljen u povijest, i to je ostavilo traga u većini njegovih stripovskih serijala. Spomenimo samo »Machu Picchu«, »Zlatarovo zlato«, »Hermana Gottesberga«, »Strossmayera«, »Ćirila i Metoda«... A započeo je još gomilu drugih povijesnih stripova ili stripova s povijesnom okosnicom, koji nikad nisu završeni. Radovan Domagoj Devlić radio je za »Smib«, a u »Zagreb filmu« pokušavao je animirati svoje »Huljice«. Nažalost projekt je propao, a Devlić je postao široj javnosti poznat u drugoj polovici sedamdesetih godina kao član nenadmašne skupine »Novi kvadrat«. Njegove »Huljice« poslije oživljavaju u tjedniku »Studio« kao jedan od najdužih domaćih geg-serijala, po kojemu ga publika najviše i pamti. Zapravo, »Huljice« su u jednoj fazi doista bile remek-djelo. Devliću je uspijevalo minimalističkim likovnim sredstvima dočarati ovo podneblje i lokalne karaktere, bolje od ikoga drugoga. No, od »Huljica« se nije moglo živjeti, pa se Devlić posvećuje velikim serijalima, od kojih je najvažniji i najbolji »Machu Picchu«, prvotno objavljivan u novosadskoj »Stripoteci«, i od čitatelja tada očekivan kao najveća senzacija. Nedostatak strip-magazina u Zagrebu Devliću je posve sigurno odmogao u karijeri, no bilo je srećom i drukčijih narudžaba. Tako su nastali Devlićevi stripovi »Ćiril i Metod«, po narudžbi iz »Kršćanske sadašnjosti«, potom »Zlatarovo zlato« po romanu Augusta Šenoe kao serijal u »Večernjem listu«, a Devlić je radio i ilustracije, pisao priče i tekstove, pa čak bio i glavni urednik novopokrenutog »Plavog zabavnika«...</p>
<p>No, rat je sve prekinuo. Devlić je osjećao svojom najvećom dužnošću biti u prvim, dobrovoljačkim redovima u obrani voljene Hrvatske. Iz te ratne epopeje pojavila se knjiga »Štraseri - didaskalije«, ali i svi kasniji Devlićevi osobni problemi. Liječio se od PTSP-a, družio se najviše sa svojim ratnim suborcima i na kraju i preminuo od tableta kojima se liječio. Radovan Domagoj Devlić jedan je od najboljih i najzanimljivijih hrvatskih crtača stripa, posve osobna opusa i iznimna stila. Za svoje je radove višestruko nagrađivan i često u hvalospjevima hvaljen od najboljih kritičara, dok ga je publika podjednako voljela kroz humorističke i povijesne stripove. Nažalost, od sada možemo čitati samo njegove stare stripove.</p>
<p>Jure Ilić</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>Rasno opterećen policajac</p>
<p>Uz najnovije ostvarenje blaxplotation žanra »Detektiv Shaft« / Režiju potpisuje John Singleton jedan od najvažnijih predstavnika novoga crnačkog vala / Za razliku od njegovih prijašnjih filmova ovdje je tema crnačke samosvijesti obrađena u granicama podnošljivosti </p>
<p>Čini se da su u i filmskom svijetu 70-te godine postale vrlo »in«. Jer kako drugačije objasniti pojavu dva remakea koji su snimljeni ove godine, a to su »Charliejevi anđeli« redatelja Josepha McGintyja Mitchella - filma koji je nastao po svojevremeno vrlo popularnoj istoimenoj tv-seriji i »Detektiv Shaft« Johna Singletona. Potonji, koji trenutno igra u našim kinima je remake filma »Shaft« kojeg je 1971. godine režirao Gordon Parks, a u ono vrijeme to je ostvarenje bila prvorazredna senzacija. Taj prvi originalni »Shaft« je odigrao i prilično značajnu ulogu u žanrovskom obogaćivanju filma. Naime, to je bio jedan od prvih blaxplotation filmova. Dakle, žanra u kojem se po prvi puta javlja Crnac koji je snažan, pametan i pun seksualnog naboja. Uprizorenje originalnog Shafta je izraslo iz romana Ernesta Tidymana.</p>
<p>Singletonov »Detektiv Shaft« je spoj urbane drame i akcijskog krimića u kojem glavnu ulogu tumači Samuel L. Jackson, a u jednoj od sporednih uloga pojavljuje se i originalni Shaft iz 1971. - Richard Roundtree koji tumači lik Shaftova ujaka (oba se zovu John). Za razliku od njega koji je bio privatni detektiv, novi Shaft je policijski istražitelj, a fanovi originala su se već požalili da potonji nije ni izbliza toliki ženskar koliko je bio prvi. Od prvog filma ostala je i prepoznatljiva originalna glazba Isaaca Hayesa, posebno naslovna pjesma, a to je ujedno i najkvalitetniji element filma. Spomenimo usput da je Isaac Hayes prvi Afroamerikanac koji je dobio Oscara za naslovnu pjesmu, naravno, riječ je o naslovnoj temi iz »Shafta«, Pjesma je također svojevremeno nagrađena sa Zlatnim globusom i dva Grammyja.</p>
<p> Film u cijelosti nije tako loš. Riječ je o pristojnoj, lakoj i zabavnoj krimi priči. To je, ustvari, i priličan odmak od tematike kojom nas je John Sigleton često znao gnjaviti. Naime, u njegovim prijašnjim angažiranim filmovima poput »Rosenwooda« i »Boyz N The Hood«, Singleton je krajnje antipatično inzistirao na rješavanju »crnačkog pitanja u Americi«. Doduše niti u »Detektivu Shaftu« takve agažiranosti ne nedostaje, ali je ovdje ta tema ipak obrađena u okvirima podnošljivosti. Shaft je vrlo osjetljiv na rasna pitanja, pa lov na ubojicu jednog Crnca shvaća kao osobni problem. Možda je Singeltonu konačno sinula da je vrijeme »Crnih pantera«, borbe za »crnačku stvar« i čuvenog mota soul pjevača Jamesa Browna »Say it aloud, I'm black and I'm proud« (Kaži to glasno, crn sam i ponosan na to), odavno prošlo, te da je sada glavna stvar u Americi politička korektnost uslijed koje Crnci nisu više Crnci već - Afroamerikanci.</p>
<p>Priča »Detaktiva Shafta« se odvija 2000. godine, a počinje kada razmaženi bogati student Walter Wade (Christian Bale) ubije mladog Crnca, a potom ga Shaft strpa iza rešetaka. Međutim, Walter izađe na slobodu pod jamčevinom i pobjegne iz zemlje. Nakon dvije godine potajno se vrati , dočeka ga Shaft i ponovno ga uhiti. No, ponovno Walterov imućni otac plati kauciju i ubojica se ponovno nađe na slobodi s ciljem da ubije Shafta. Ali on nije jedini. To žele učiniti i dvojica Shaftovih korumpiranih kolega kao i dominikanski narko-diler Peoples (Jeffrey Wright) koji mu se želi osvetiti, jer ga je ovaj ponizio u njegovoj četvrti. Na svojoj strani Shaft ima policajku Carmen (Vanessa Williams) i dečka s ulice Rasaan kojeg glumi raperska zvijezda Busta Rhymes. U međuvremenu, Shaft mora pronaći jedinu svjedokinju ubojstva Dianu Palmitieri (Toni Collette) koja mu može pomoći da jednim potezom ukloni sve svoje neprijatelje.</p>
<p>Iako je priča tanka, likovi jednodimenzionalni, ipak je sadržaj u stilu filma. Doduše, akcijske scene, pucnjava i jurnjava u automobilma su solidno izvedene. Zamjerka je što se Singletonov Shaft razlikuje od originalnog samo po tome što se ne oblači u stilu 70-ih godina i što nije toliki ženskar. Glavno mu je oružje i dalje pištolj i šake, a takav retro pristup djeluje pomalo nezanimljivo imajući u vidu da je publika već jako dobro upoznata s najrazličitijim mogućnostima novih high-tech junaka iz filmova poput »Nemoguće misije«, »X - Men« i novih James Bondova. Malo je čudno i rekli bismo neprihvatljivo da redatelj John Singleton pristup »Detektivu Shaftu« bazira gotovo bez ikakvog povijesnog odmaka. </p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Antejske veze s domaćim tlom </p>
<p>Antun Majnarić - Toni Markas Začina: »Lejpe maje Dejuon'ce« / Matica hrvatska Delnice / Delnice, 2000.</p>
<p>Delnice imaju primjetno mjesto u hrvatskoj dijalektalnoj književnosti, a u tom je ponajprije važan Jakov Majnarić koji je već 1901. godine objavio dvije delnički, kajkavski pisane pjesme. On se, dakle, javlja u samim početcima naše dijalektalne književnosti, i to stihovima kojih estetska vrijednost nije sasvim zanemariva. Nakon njega javljali su se i drugi autori, među njima prozaik Josip Kezele, koji je 1984. objavio i knjigu dijalektalne proze. Delnička riječ našla se je i u folkloru, u tzv. narodnim pripovijetkama koje je 1901. objavio Rudolf Strohal.</p>
<p>Uz napomenu da folklor nije dijelom dijalektalne književnosti, ističem da se delnički autori uklapaju u nastojanja drugih goranskih pisaca, među kojima su najvažniji Ivan Goran Kovačić, Zdravko Čadež, Zlata Bujan Kovačević, Anka Žagar, Ruža Pavek, Zlatko Pochobradsky i Franjo Švob. Većinom su oni zastupljeni u Skokovoj antologiji moderne kajkavske lirike 20. stoljeća (Rieči sa zviranjka, Zagreb 1999.).</p>
<p>Rano se u hrvatskoj književnosti javio Delničanin Antun Majnarić (rođen. 1922.) koji je još prije Drugoga svjetskog rata svojim pokušajima surađivao u listovima Hrvatska straža i Istina. U novije doba u Delnicama se veoma ističe svojim prozama i anegdotama, naročito nastupima na lokalnoj radijskoj postaji. Dobar je i lucidan poznavatelj delničkoga govora, izvrstan govornik i duhovit čovjek, pa je svakako dobro što je u knjizi sabrao dio svojih tekstova. Majnarić nije samo znalac svoga govora, on je i znalac svoga zavičaja i njegove povijesti.</p>
<p> Za sebe moram reći da sam, pripremajući disertaciju o goranskim govorima, puno delničkih govornih autentičnosti zabilježio u Majnarićevoj ljubaznoj kući. Delnički je idiom zapravo vrlo kompliciran idiom, pa se onda književni tekstovi na njegovu temelju teško mogu vjerno publicirati. Bit će i to jedan od uzroka što delnički korpus u hrvatskoj književnosti nije veći.</p>
<p> Knjigu »Lejpe maje Dejuon'ce« priredila je (lektorirala, uredila i napisala predgovor) Marija Pavešić, koja je Majnarićevu stvaralaštvu pristupila dobrohotno. Nije sad važno ulaziti u razloge zašto je tomu tako, ali je sasvim očito da će se iz te knjige Majnarićevi tekstovi teško ispravno čitati, a osobito će to biti teško onima što ne poznaju delničkoga govora. To se odnosi i na prozodiju, na akcenatsku dionicu. Na kraju knjige je rječnik, koristan ali nepotpun.</p>
<p>Majnarićevi su stihovi kampanilistički, antejski vezani za domaće tlo. U toj je poeziji puno nježnosti prema starom i nekadanjem, prema lokalitetima, predmetima, pojedincima, domaćem govoru. Duhovitosti su česte, ali je i istinoljubivost / kritičnost autorova nesumnjiva.</p>
<p>U dvanaest fragmenata Majnarić uglavnom u prozi opisuje i druge Gorane (od Lokava, Fužina i Liča do Čabra, Gerova i Prezida). I te su bilješke pune anegdotalnosti i sklonosti prema susjedima.</p>
<p>Na kraju su zavičajne pjesmice na standardnom jeziku u kojima je autor, rimujući na tradicionalan način, zabilježio puno intime.</p>
<p>Knjigu je ilustrirao Grga Marijanović. Mislim da je vrlo dobro da je objavljena knjiga Majnarićevih tekstova.</p>
<p>Josip Lisac</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Nezaobilazna Istra</p>
<p>»Nova Istra«, časopis za književnost, kulturološke i društvene teme / Broj 1-2, proljeće-ljeto 2000., Pula</p>
<p>U vrijeme vrlo agresivna nastupa veoma radikalnih zagovornika takozvanih istarskih posebnosti i isključive regionalističke ideologije mjesne »krvi i tla«, nekoliko desetaka Istrana osnovalo je Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika sa sjedištem u Puli. Desetljeće Ogranka bilježi stotine akcija, javnih očitovanja, medijske nastupe, razmjene gostovanja s kolegama u Hrvatskoj i inozemstvu, zatim polemike vođene s potkrijepom i dostojanstvenom razinom. Poslije teških godina Domovinskog rata i izazovnih situacija te neočekivanih prestrojavanja, piše u uvodniku časopisa »Nova Istra« broj 1-2 glavni i odgovorni urednik Boris Biletić, utemeljen je DHK-Istarskog ogranka Pula, a to znači, nada se uredništvo, doba stvaranja i procvata, makar u skromnim uvjetima pokrajine i provincije. Časopis želi nadrasti nekdašnje zaborave i zabrane, gušenja i gašenja kazališta , časopisa, izdavačkih kuća, knjiga, književnih klubova, kazališnih predstava i tako dalje. Poticaj za novi angažman, smatra Biletić, jest danonoćni osjećaj da nije lako djelovati u gradu koji činjenicu vlastita nedostatka identiteta koristi kao pričuvu već nagrižene pozlate. </p>
<p>»Pokrenuli smo ovaj časopis«, piše Biletić, »potom i vlastito nakladništvo te smo si na taj način osigurali krov nad glavom. Časopis, koji djeluje kao općehrvatski, a ne lokalni periodik, do sada je okupio na stotine suradnika iz zemlje i inozemstva, a posebno vodi brigu o mladim i novim imenima. Dokazali smo se, dakle, kao časopis i Ogranak te smo postali uvaženim kulturnim čimbenikom u gradu, županiji i državi.Također smo organizatori nekoliko manifestacija i priredaba lokalnoga i općedržavnog značenja. Lijepo je i saznanje da smo nezaobilazan naslov u adresarima i onih koji nas nevole. Na pragu drugoga desetljeća možemo reći da je naš Ogranak sastavni i ravnopravni dio razgranata hrvatskog književnog stabla«, zaključuje Boris Biletić. </p>
<p>Ovaj broj naprosto zrači bogatstvom rubrika kao što su prilozi iz suvremene književnosti i kulturoloških tema (autori: Žarko Paić, Milan Rakovac, Daniel Načinović, Goran Bujić, Goran Filipi, Tomislav Milohanić...). Slijedi prikaz Šoljanovih dana održanih u Rovinju 20. svibnja iz pera Branimira Bošnjaka, Jozefine Dautbegović, Branimira Donata, Tonka Maroevića, Žarka Paića, Pavla Pavličića i Velimira Viskovića. Broj je zaključen prijevodima iz djela Borisa Pasternaka, Fernanda Pessoe i drugih uglednika iz svjetske književnosti. Naravno, tu su i neminovne studije, zatim ogledi i zapisci, regionalne teme, prilozi o filmu, likovnoj umjetnosti te kritički pristupi i osvrti.</p>
<p>Sead Begović</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Izložba »Portreti brodova« </p>
<p>SPLIT, 28. prosinca</p>
<p> - U splitskome Hrvatskom pomorskom muzeju u četvrtak je otvorena izložba »Portreti brodova« Alexandera Kirchera (1867.-1939.), jednog od najboljih austrijskih portretista brodova i slikara dokumentarista. Izložena su 32 ulja na kartonu s motivima brodova i ratnih flota iz čitavoga svijeta, s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Kircherove slike dugi niz godina skrivale su se u kartonskim kutijama, a nedavno su stručno obrađene, te prvi put izložene. Taj iznimni postav otvorio je Petar Krolo, gradski pročelnik za kulturu, koji je tom prigodom kazao kako je splitski Hrvatski pomorski muzej opravdao razloge svoga osnivanja, a potvrda je ova senzacionalna izložba austrijskog umjetnika. Stjepan Lozo, ravnatelj Muzeja, kazao je kako tek treba istražiti na koji su se način Kircherove slike našle u Splitu. O tome umjetniku nema puno pisanih podataka, a poznato je kako je austrougarski car Franjo Josip godine 1908. od njega naručio 25 slika za Pomorski muzej u Puli. (M. J.)</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Salon mladih na Zagrebačkom velesajmu</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Hrvatsko društvo likovnih umjetnika objavilo je prvi od dva newslettera 26. salona mladih, koji će se od 8. do 28. siječnja održati u petom paviljonu Zagrebačkog velesajma. Djela tridesetak hrvatskih i tridesetak inozemnih umjetnika bit će izložena u pedesetak kontejnera za prijevoz tereta, koji će biti postavljeni u paviljonu Velesajma. Pristup selekciji bio je takav da se ne izabiru umjetnici, nego njihovi projekti, ističe u uvodnom tekstu newslettera jedan od selektora Jurij Krpan, voditelj ljubljanske galerije »Kapelica«. Po njegovim riječima, tako će se izbjeći da unatoč mogućem slabom djelu, umjetnik svojom karizmom osigura njegovu relevantnost.</p>
<p> Ovogodišnji Salon razlikovat će se od dosadašnjih u realizaciji te manifestacije. Neke od glavnih inovacija su decentralizacija prostora iz centra u Novi Zagreb, pravo selektora na poziv stranih i naših umjetnika i centara, dokidanje kategorija te otvaranje natječaja, ne samo za umjetnička, nego i teoretska djela. Program Salona sastoji se od performancea, predavanja, projekcija, promocija, partyja i koncerata. Predviđen je i prostor za »skejtere« i »street basket«, čime se nastoji predstaviti »grad u malom«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>»Studio 54« posvećen disco glazbi</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Nakon što je program »Studio 54«, održavan petkom u zagrebačkoj »Tvornici«, zamijenjen »Tom Tom Studiom« Tome Ricova, na zahtjev publike kao specijalni novogodišnji program ovog petka »Studio 54« vraćen je u program »Tvornice«. Program je posvećen sedamdesetim godinama i disco kulturi izrasloj upravo iz poznata njujorškog kluba istoga imena, rasadnika hedonističke disco groznice koja je sredinom sedamdesetih osvojila planet i zatim nestala jednakom brzinom kao što je i došla. Nekada inkriminirana »humpa-cumpa« podloga svoj najveći komercijalni uzlet doživjela je filmom »Groznica subotne večeri« i najprodavanijim filmskim soundrackom svih vremena (više od 20 milijuna primjeraka dvostrukog albuma), nakon čega se disco probio u srednju struju popularne glazbe i postao dio rječnika Rolling Stonesa, Roda Stewarta, Pink Floyda i drugih. Sve posjetitelje odjevene u stilu 70-ih - kako se to i radilo u pravom Studiju 54 - besplatno će u »Tvornicu« uvesti alter ego Tonyja Manera, glavnog lika iz filma »Groznica subotne večeri«, kojeg je tumačio John Travolta. Za sve ostale cijena ulaznice za glazbeni podsjetnik na vrijeme sedamdesetih je 20 kuna. (K. R.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="26">
<p>Prosinečki je došao, Zajeca nije bilo...</p>
<p>U četvrtak je Robert Prosinečki došao u Maksimir na dogovoreni sastanak s Velimirom Zajecom u svezi isplate prve rate duga, međutim glavni je Dinamov direktor u Detroitu, pa od sastanka nije bilo ništa / Nakon svega, Prosinečki je opunomoćio odvjetnicu Gordanu Lazović da u njegovo ime razgovara još jednom sa Zajecom početkom sljedeće godine i pokuša normalno riješiti slučaj, bez povlačenja po sudovima </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Kako je i najavio, Robert Prosinečki je u četvrtak prije podne došao u Maksimir na dogovoreni sastanak s glavnim Dinamovim direktorom Velimirom Zajecom, u svezi isplate duga. Podsjetimo, 1. prosinca je Dinamo, prema potpisanome ugovoru, trebao Prosinečkome uplatiti prvu ratu (od ukupno tri) u visini od 500.000 njemačkih maraka, što je isplata za odigranu sezonu 1999./2000.. Kad je Zajec ljetos protjerao Prosinečkoga iz Dinama, dogovoreno je da se nogometašu isplati samo zadnja godina, Prosinečki je klubu oprostio sljedeće tri ugovorne godine...</p>
<p>Prosinečki je došao u pratnji oca Đure i odvjetnice Gordane Lazović, no dočekala su ih - zaključana vrata! Naime, svi su Dinamovi službenici na kolektivnom godišnjem odmoru (od 22. prosinca do 4. siječnja), a vratar na ulazu ima dopuštenje da u klub pusti samo pet osoba s popisa kojega je sastavio Zajecov koordinator Milan Šulentić. Usput, osim Šulentića, na tom su popisu Damir Vrbanović, Miljenko Sakoman, Leo Lang i Vesna Juraić. Tako je, primjerice, dugogodišnji maksimirski službenik, Krešimir Mifka, imao silnih problema uvjeravajući revnoga vratara da mu otključa vrata, jer je morao nešto obaviti u klubu...</p>
<p>Svita novinara i foto-reportera popratila je dolazak Roberta Prosinečkog, koji je poslije bezuspješnog pokušaja ulaza u maksimirske prostorije otišao u obližnji restoran »Vivu«. Najprije je nazvao Dinamova izvršnog direktora Damira Vrbanovića, kratko su porazgovarali, a nama je Vrbanović rekao:</p>
<p>- Na žalost, danas ne možemo ništa napraviti. Ni sutra, ni prekosutra... Jer, sve ovlasti ima Velimir Zajec i dok se on ne vrati iz Detroita svaki je razgovor neslužben, rekao nam je Vrbanović koji se u klubu zadržao nešto manje od pola sata, otišao je nekoliko minuta prije nego je Prosinečki došao. A hrvatski je reprezentativac potom rekao novinarima:</p>
<p>- Došao sam u Maksimir, jer je tako bilo dogovoreno! Naime, 15. prosinca je moj otac razgovarao sa Zajecom i direktor ga je naručio na novi razgovor 27. ili 28. prosinca. Došao sam, Zajeca nema, sa mnom je i odvjetnica, pa ćemo vidjeti što dalje. No, nije smak svijeta, rekao je Prosinečki i potom još jednom razgovarao s odvjetnicom, pa se vratio novinarima:</p>
<p>- Dao sam punomoć odvjetnici da dođe 4. siječnja u klub i razgovara sa Zajecom. Gledajte, ne tražim ništa što nije moje, sve ovo što potražujem dogovoreno je i pismeno ugovoreno. Bio sam korektan kad su me otjerali iz kluba, nadam se da ćemo i sad razgovorom uspjeti sve normalno riješiti, te da neće biti nikakvih problema.</p>
<p>• Koliko vam je Dinamo točno dužan? Je li riječ o svoti od milijun i 550.000 maraka?</p>
<p>- Ne volim govoriti o novcu. Ta svota? Možda je više, možda i manje... Uglavnom, to su novci za koje sam igrao u Dinamu zadnju sezonu, a oprostio sam sljedeće tri godine, koliko sam još imao ugovor. Ne želim nikoga tužiti, ponavljam kako i dalje vjerujem da ćemo sve riješiti na normalan način, u razgovoru sa Zajecom. Nadao sam se da ćemo sjesti i razgovarati, čovjek nas je naručio, no nije došao i... Nije došao, čujem da je na putu, ima i on pravo na to, ali malo mi je čudno zašto je dogovarao termin sastanka ako je znao da ga neće biti u Zagrebu? Mogao se poslije barem telefonski javiti i otkazati sastanak, nije skrivao razočaranje Prosinečki.</p>
<p>Međutim, Robert Prosinečki je predobro upoznao Zajeca i vrlo dobro zna o čemu je zapravo ovdje riječ. Stoga je dodao i ovo:</p>
<p>- Stvarno se nadam da ćemo početkom sljedeće godine sve normalno riješiti. Nije za klub dobro da se previše piše o ovome, želio bih vam pričati o ljepšim stvarima, ali stalno vrtimo jedno te isto! Znate, nije valjda moj otac Đuro izmislio da ga je Zajec naručio za razgovor 27. ili 28. prosinca, pa nismo mi ovdje slučajno došli!? I zato me pomalo boli što se Zajec nije javio i kulturno otkazao sastanak, ali što je - tu je. Uglavnom, ja više neću moći dolaziti, imam obveze u Standardu, pa sam zato opunomoćio odvjetnicu, koja će slučaj rješavati u moje ime, veli Prosinečki, a potom je pred novinare sjela i odvjetnica Gordana Lazović:</p>
<p>- Uistinu želimo sve riješiti mirnim putem i nadam se da će moj razgovor sa Zajecom 4. ili 5. siječnja biti uspješan. Razgovarat ćemo o rokovima isplate, a budući da je već sad riječ o zakašnjenju, tražit ćemo i isplatu kamate. Ukoliko, pak, ne uspijemo normalnim razgovorom doći do rješenja, onda ćemo cijeli slučaj predati Hrvatskom nogometnom savezu kod kojega je taj ugovor i ovjeren, a sljedeći bi koraci bili tužba redovnome sudu, te arbitraža Fife, koja bi mogla donijeti klubu suspenziju nastupa. No, stvarno vjerujemo da nećemo morati ići tako daleko, nego da ćemo razgovorom doći do rješenja. Uostalom, ako je raskid ugovora ljetos napravljen na miran način, ne vidim razloga da se sad rode novi nesporazumi.</p>
<p>• Kakva je dinamika isplate ukupnoga duga?</p>
<p>- Prvu je ratu klub trebao platiti 1. prosinca, druga rata dolazi na naplatu 1. lipnja 2001., a treća 1. prosinca iste godine. Ne znam smijem li vam govoriti o kojem je iznosu riječ...</p>
<p>• Je li svaka rata »teška« otprilike pola milijuna maraka?</p>
<p>- Može se reći...</p>
<p>I tako je prošao još jedan četvrtak u Maksimiru. Još jedan četvrtak u kojem je Zajec iza sebe ostavio repove. Hoće li stvarno i redovni sud imati posla u ovome slučaju? Bila bi to, nakon svega, uistinu najveća blamaža za klub i one koji ga vode...</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Prosinečki uz Carlosa, Figa, Chilaverta...</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Na Novu godinu Robert Prosinečki će u pratnji menedžera Predraga Naletilića otputovati u Japan. Podsjetimo, Prosinečki je izabran u »All Stars« selekciju Fife, u reprezentaciju Svijeta koja će 3. siječnja u Tokyu odmjeriti snage sa selekcijom Japana i Koreje. Bit će to prva utakmica u organizaciji Fife koja će označiti i usmjeravanje pozornosti prema dolazećem SP 2002. godine, domaćini kojeg će biti Japan i Koreja.</p>
<p>Menedžerska tvrtka Predraga i Marka Naletilića, »Tomarex Sport Trade«, dobila je od Fife ovlasti za suorganizaciju utakmice, a uz Prosinečkog u sastavu reprezentacije Svijeta bit će još Chilavert, Roberto Carlos, Figo, Matthäus, Winter, Ortega, Schopp, Stojković... Bio je pozvan i Davor Šuker, međutim zbog ozljede je otkazao nastup...</p>
<p>- Veseli me odlazak u Japan. Istina, ne sviđa mi se dugi let avionom, ne volim avione, ali mora se nešto i pretrpjeti. Do sada sam, inače, dobio nekoliko poziva za igranje u reprezentaciji Svijeta, ali uvijek sam, zbog ozljede ili obveza u klubovima, morao otkazivati nastup, pa će mi tako u Japanu biti prvi put, rekao je Prosinečki i dodao:</p>
<p>- Odmah nakon te revijalne utakmice letim u Valenciu, gdje je moj Standard od 4. siječnja na pripremama. Novi trener, Michel Preud'homme, koji je na klupi zamijenio Tomislava Ivića (pretrpio je lakši infarkt i najavio da odlazi iz nogometa, op. a.), ima pred sobom golemu zadaću. Naime, Standard je po tradiciji treći klub u Belgiji, ali ništa nije osvojio od 1982. godine! Imamo žestoke navijače, najvatrenije u Belgiji (na svakoj je utakmici barem 20.000 gledatelja) i imperativno se traži trofej. Bilo bi lijepo osvojiti nešto nakon 19 godina, veli Prosinečki.</p>
<p>Ta je 1982. godina, eto, na razne načine povezana s Prosinečkim. A menedžer Naletilić je dodao:</p>
<p>- Ukoliko sve bude onako kako očekujemo, ako će Robi odigrati pravu sezonu, nije nemoguće da u lipnju preseli na Apeninski poluotok! Nikad se ne zna... (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Jozić »obrijao« Zvonimira Soldu </p>
<p>Izbornik hrvatske nogometne reprezentacije Mirko Jozić nastavlja sa svojim razgovorima s reprezentativcima / Prva Jozićeva akcija je utakmica protiv Mađarske 30. siječnja u Rijeci </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Izbornik Mirko Jozić nastavlja svoje razgovore s nogometnim reprezentativcima, a kako kažu odjeci, uspješno je apsolviran njegov sastanak u Ilici 31 sa Zvonimirom Soldom i Davorom Vugrincem. Iza zatvorenih vratiju razgovaralo se petnaestak minuta, i jedan i drugi reprezentativac samo da nisu rekli da su potpisali svojevrsni zavjet kako će dati sve od sebe čim im uslijedi poziv.</p>
<p>Prvi je pristigao Zvonimir Soldo s kim smo na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> porazgovarali prije no što je otišao Joziću na razgovor. Rekao je da u Njemačkoj trenutno nogomet pauzira, pa je iskoristio prigodu da skokne do Zagreba i riješi neke privatne poslove. Dakako, i da s Jozićem obavi ono što je bilo u planu prije dvadesetak dana kad je izbornik bio u Njemačkoj i porazgovarao sa tamošnjim mogućim hrvatskim kandidatima. Za uvod Soldo nam je rekao da čisto sumnja da će se moći odazvati na prvu akciju reprezentacije, kada 30. siječnja u Rijeci Hrvatska igra s Rumunjskom:</p>
<p>- Teško da ću se moći odazvati jer dva dana ranije počinje naše prvenstvo. No, sve ću pokušati da ipak dođem.</p>
<p>Istaknuo je Soldo kako im je polusezona u njegovom Stuttgartu bila zaista naporna:</p>
<p>- Apsolvirali smo čak 36 utakmica igrajući na tri kolosjeka. Doprli smo do polufinala njemačkog kupa, prezimit ćemo i u Kupu Uefa, stabilizirali smo se i u domaćem prvenstvu. Bilo je čak i vrlo kritično, budući da se klub želi orijentirati na mlađe igrače. Sad je već mnogo bolje, samo treba strpljenja.</p>
<p>O reprezentaciji govori slijedeće:</p>
<p>- Tu sam, već sam više puta rekao da uvijek stojim na raspoložbi. Naravno, dok vrijedim, dok me se traži. Nisam od onih koji su rekli da ne žele promjenom izbornika više igrati za Hrvatsku. Sve je to individualna stvar, neka svatko odluči što mu najviše odgovara. Ja jedino znam da mi je iznimna čast igrati za reprezentaciju.</p>
<p>Pripomenuli smo kako bi bilo očekivano pod novim izbornikom možda promijeniti i stil igre:</p>
<p>- Zašto ne, zapravo sve ovisi i o igračima i o suparniku. Tako je i u mom klubu. Malo igramo sustavom 3-5-2, a onda i 4-4-2. Prave momčadi moraju uvijek biti spremne na različite kombinacije.</p>
<p>Pripomenuo je Soldo da ga ugovor s klubom veže još dvije godine. Nakon toga još ne zna što će i kamo će. A kad se priča okrenula na hrvatski nogomet, ali i postavilo pitanje tko će biti prvak, Soldo je odgovorio:</p>
<p>- Još je sve otvoreno, no mislim da je odlazak Bjelice znatno oslabio Osijek, te da se Hajduk i Dinamo s razlogom mogu nadati.</p>
<p> Zanimljivo, što se tiče kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo i izgleda »vatrenih« tu je Soldo vrlo određen:</p>
<p>- Najbitnije je za početak da iz prve četiri utakmice osvojimo 12 bodova. Nakon toga već ćemo isplivati i s Belgijancima i Škotima.</p>
<p>Priupitali smo kako u Njemačkoj klubovi izlaze na kraj s obaveznim davanjima, odnosno što kaže na ovih naših suludih 132 posto koji su formalno blokirali klubove:</p>
<p>- Ako je u Hrvatskoj sve funkcioniralo deset godina na jedan način, a sada, uz isti zakon sve se najedanput izokreće, onda tu očigledno nešto nije na mjestu. No, čujem da će Zakon o športu ubrzo sve to regulirati, i neka. Red je da se znaju pravila ponašanja. U Njemačkoj se s te strane sve zna, a najbitnije je da novac koji se ostvaruje kroz nogomet obavezno ostaje u klubu i obrće se u njegovom interesu. Ako pak skrene izvan njega, tada stupaju na scenu nove regule, nimalo milosrdne.</p>
<p>Kad je Jozić primijetio Soldu onako s bradicom i moderno podšišanog, rekao mu je:</p>
<p>- Vidim da želiš izgledati kao umjetnik. Morat ćemo to obrijati.</p>
<p>U međuvremenu je pristigao Vugrinec, tako da se društvo na pola sata izdvojilo, da bi nakon toga graditelj talijanskog Leccea rekao:</p>
<p>- Izborniku sam rekao da uvijek na mene može računati, da ću se pokušati nametnuti igrom. Smatram da imamo u reprezentaciji velikog potencijala, da opet moramo svoj ugled dignuti na visoku razinu i pošto-poto ga nastojati zadržati. Treba zbog niza razloga biti na vrhu, a to je najteže. Što se pak mene tiče, dat ću sve od sebe da se tamo nađemo i ostanemo.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Jozić: Siguran sam da ćemo izboriti SP</p>
<p>»Razgovarao sam i s Bokšićem, ali ga nisam nagovarao da promijeni svoju odluku o neigranju u reprezentaciji, ako nema želje sva su nagovaranja suvišna« </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Izbornik najboljih hrvatskih nogometaša Mirko Jozić uz to što se tijekom četvrtka sastao i s nekim reprezentativcima, okupio je i članove stožera glavne nacionalne nogometne vrste. A sve s namjerom da se Nova godina započne s jasnim obavezama i zadacima svih koji su vezani uz reprezentaciju, budući da su ciljevi sasvim jasni: izboriti plasman na Svjetsko prvenstvo, a to se može i jedino ako svi kotačići zamišljenog stroja obavljaju svoju funkciju.</p>
<p>Na okupu su se našli trener reprezentacije Ivan Katalinić, ne i Marijan Vlak zauzet obavezama, ali je s njime Jozić već obavio razgovor. Zasjeli su zajedno za isti stol i kompletna liječnička ekipa Mladen Čepulić, Željko Nemec i Saša Janković, pa fizioterapeuti Bojan Radanović i Tomislav Vrbnjak, kao i ekonomi Mladen Pilčić i Željko Mesić. Izostao je tehnički tajnik Davor Bukovina. </p>
<p>U detaljnom razgovoru obuhvaćeni su svi aspekti rada, kao i željene samostalnosti svakog od članova Stožera u onom dijelu u kojem su stručni i mjerodavni. Dakako, zacrtana je i odgovornost, ali i svekolika sukoordinacija, također i obavješćivanje o svim detaljima, jer ne može se primjerice dogoditi da na pripreme dođe ozlijeđeni igrač, nepripremljen i slično, te da se to na licu mjesta konstatira. Sve to mora kroz jedan sustavni program biti unaprijed poznato kako bi se prazni hod sveo na što manju mjeru. Bitno je da je i taj razgovor odisao optimizmom, što je navelo izbornika Jozića da u naknadnom razgovoru s novinarima izjavi: </p>
<p>- Siguran sam da ćemo se plasirati na Svjetsko prvenstvo. </p>
<p>Uzgred je Jozić i iznio jednu informaciju koja nam nije bila poznata, a odnosi se na njegov razgovor s Alenom Bokšićem koji je, kao što je poznato, odustao od reprezentacije nakon što je izbornik Miroslav Blažević podnio ostavku:</p>
<p>- Razgovarali smo, ali nisam ga nagovarao da se predomisli. Igrač mora sam željeti igrati u reprezentaciji, a ako to neće, svi su nagovori suvišni. Poštujem Bokšićevu odluku, kao i bilo koga u sličnoj situaciji, ali i naglasak da vrata uvijek ostaju odškrinuta za slučaj ako se u svojoj odluci brzopleto zaleti, a onda se naknadno predomisli. (Z. Abramović)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>ZG sport sve lakše gubi trofeje</p>
<p>Zagrebački sport još uvijek je najorganiziraniji i najkvalitetniji u državi, no zagrebačke sportske družine s kud i kamo većim naporom osvajaju trofeje nego ranijih godina, zapravo ih lakše gube / Kao i sveukupni hrvatski sport, tako je i zagrebački sport u odlazećoj godini bio u znaku pojedinačnih sportaša. Dvije su osobe razgaljivale srca zagrebačkih i hrvatskih pristalice sporta - Janica Kostelić i Gordan Kožulj. </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Koliko god stajala činjenica da je zagrebački sport organizacijski i rezultatski najuspješniji u državi, toliko isto stoji tvrdnja kako uistinu više nije toliko superioran kao ranijih godina. Istina, nogometaši Dinama, košarkaši Cibone i rukometaši Zagreba osvajali su naslove prvaka, no Dinamu je Kup u finalu oduzeo Hajduk, Cibona je u finalu Kupa, pak, poklekla protiv Zadra. Dodamo li, k tome, i prvu sezonu, nakon deset godina, bez trofeja vaterpolista Mladosti (i prvenstvo i Kup otišli su Jugu u Dubrovnik) onda nam je potpuno jasno kako zagrebačke sportske družine s kud i kamo većim naporom osvajaju trofeje nego ranijih godina. Zapravo ih lakše gube. </p>
<p>Kao i sveukupni hrvatski sport, tako je i zagrebački sport u odlazećoj godini bio u znaku pojedinačnih sportaša. Dvije su osobe razgaljivale srca zagrebačkih i hrvatskih pristalice sporta - Janica Kostelić i Gordan Kožulj. </p>
<p>»Najbolja slalomašica na svijetu«, kako danas tepamo Janici Kostelić, početkom ove godine bila je u veoma nezavidnoj situaciji, oporavljala se od teške ozljede koja bi mnogima drugima i prekinula sportsku karijeru. Ipak, svojim entuzijazmom, marljivošću i disciplinom Janica se na najbrži mogući naqčin vratila treninzima i krajem godine zaredala slalomskim uspjesima koji su, najblaže rečeno, šokirali skijaški globus. Janica Kostelić i najbolja je hrvatska sportašica već treću godinu uzastopce, treba li dvojiti i da je praktički najjača perjanica zagrebačkog sporta. </p>
<p>Gordan Kožulj odmah je do nje. Svjetski prvak na 200 metara leđno u malim bazenima (ožujak, Atena) i europski prvak na 200 metara leđno u velikim bazenima (srpanj, Helsinki), te osmi u finalu Olimpijskih igara u istoj disciplini (rujan, Sydney), te osvajač dvije brončane medalje, 100 i 200 m leđno, na nedavno završenom EP u malim bazenima u Valenciji - njegov je niz koji je doista impresivan. Član je zagrebačke Mladosti, ove godine vratio se s uspješno završenih studija u SAD i svakako je njegov povratak u hrvatsku metropolu velik, silan dobitak za zagrebački sport. Ne, ne smijemo zaboraviti ni Antu Maškovića, Splićanina od ove godine člana Mladosti, europskog plivačkog prvaka na 50 metara leđno. Kaš što ne smijemo zaboraviti ni mladu Gospićanku Ivanu Brkljačić, koja je kao članica Mladosti osvojila juniorski svjetski naslov u bacanju kladiva. </p>
<p>Zagrebački sport oduvijek je težio najprije kupovanju, pa tek onda stvaranju vrhunskih sportaša, Brkljačićka i Mašković tek su ilustrativni primjer. </p>
<p>Međutim, koliko će zagrebački sport i nadalje moći kupovati vrhunske sportaše iz »ostatka Hrvatske« u ovome je trenutku upitno. Svi klubovi, bez iznimke, grcaju u financijskim nevoljama koje su, da sve bude gore, začinjene i s mizernim posjetama na tribinama. Ali, reći će netko, pa na rukometu zna biti po nekoliko tisuća gledatelja. Istina, ali samo na međunarodnim utakmicama i to bez plaćenih ulaznica. </p>
<p>Na velika vrata vratio se i hokej na ledu, no pojava tisuće gledatelja ne treba vezivati isključivo uz popularnost hokeja, već više kao dobro poznatu pojavu kada u Hrvatskoj gostuju jugoslavenski klubovi. </p>
<p> Financijska policija češljala je mnoge zagrebačke klubove, u tim istragama najgore je prošao Dinamo kojem je proneđeno »300 milijuna kuna neplaćenih poreza i doprinosa«, rukometašima Zagreba plaće nisu isplaćivane mjesecima, a vaterpolisti Mladosti čak su bili u štrajku zbog neisplaćenih dohodaka. I košarkašima Cibone kasne plaće, istina ne toliko kao rukometašima i vaterpolistima, ali i njih može zabrinjavati drastičan pad gledatelja na tribinama Draženovog doma.</p>
<p>Zagrebački sport našao se, htjeli to mi priznati ili ne, u svojevrsnoj letargiji, s popriličnim financijskim dubiozama i padom kvalitete. Da sve bude gore, skupine koje se vrzmaju oko i na tribinama za vrijeme sportskih natjecanja prijete da unište i ono po čemu je zagrebački sport oduvijek bio poznat i prepoznatljiv - po kulturnom i pristojnom ugođaju na tribinama. </p>
<p>Učestali incidenti na nogometnim, košarkaškim i hokejaškim utakmicama, uvijek s istim glavnim akterima, takozvanim navijačima, zagrebačke sportske tribine prometnuo je u zapravo najopasnije u Hrvatskoj. </p>
<p> Ne smijemo ni u kojem slučaju zaboraviti još jednu pojavu koja također nije samo specifikum zagrebačkog sporta. To je borba za vlast u klubovima, borba koja ne preza od najnižih udaraca, političkih podmetanja, medijskih prozivanja. Prisjetimo se kako je jednu upravljačku garnituru, onu Canjuginu, u Dinamu zamijenila druga, zajecova. Pogledajmo priču s dvije uprave u Nogometnom klubu Zagreb... </p>
<p>Zagrebački sport, kao najkvalitetniji dio našeg sporta, posjeduje veliku odgovornost za razvoj cijelog hrvatskog sporta. Sve nevolje s kojima se sport u Zagrebu suočio još uvijek su kud i kamo manje nego u ostalim dijelovima Hrvatske. Onda možemo samo prepostaviti kako je teško sportu izvan Zagreba. </p>
<p>Andrija Kačić-Karlin</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Račun za pomoć olimpijcima otvoren barem četiri godine prekasno </p>
<p>Splitski su sport u 2000. godini obilježili uspjesi pojedinaca, a ne kolektivnih-loptačkih sportova s kojima se u prošlosti ponosio »najsportskiji grad na svitu« </p>
<p>SPLIT, 28. prosinca</p>
<p> - Godina na izmaku, 2000., za splitski je sport bila iznimka koja potvrđuje pravilo. Naime, godinu su obilježili uspjesi pojedinaca, a ne kolektivnih-loptačkih sportova s kojima se u prošlosti ponosio »najsportskiji grad na svitu«. Olimpjisko zlato dizača utega Nikolaja Pešalova, juniorsko svjetsko zlato skakačice u vis Blanke Vlašić i brončani olimpijski osmerac sa četvoricom splitskih veslača i trenerom, Marko Žaja s naslovom svjetskog prvaka u kick-boxingu, te najave blistavih karijera tenisača Marija Ančića i plivača Duje Draganje i Vanje Rogulj ostavile su Split na svjetskoj sportskoj karti.</p>
<p> Najsjajniji uspjeh ostvario je dizač utega Pešalov (do 62kg), koji je superiorno osvojio zlatnu medalju na OI u Sydneyu, a u travnju se okitio i s dva europska zlata i jednim srebrom i tako je najuspješniji hrvatski sportaš u prošloj godini, što jenedavno potvrđeno i u tradicionalnom izboru sportaša godine koji provode »Sportske novosti«.</p>
<p> No, projekt Ivanišević - Čavka - Pešalov je dugo bio upitan i zahvaljujući entuzijazmu splitskih ljubitelja dizanja utega okitili smo se medaljom. No ne bi bilo dobro kada bi projekt Pešalov ostao samo na nabrajanju medalja, već je potrebno iskoristiti eksplozivnog Bugarina za omasovljenje osnovnoga sporta, dizanja utega, ali i da se Pešalov iskoristi za educiranje hrvatskih trenera. </p>
<p> Trener Igor Čulin, te veslači Igor Boraska, Tihomir Franković, Nikša i Siniša Skelin, članovi splitskog Gusara - zajedno s Tomislavom Smoljanovićem, Branimirom Vujevićem, Krešimirom Čuljkom i kormilarom Silviom Petriškom - ostvarili su fantastičan uspjeh osvojili treće mjesto u najelitnijom veslačkoj disciplini, osmercu, na OI u Sydneyu. Okupili su se na početku ljeta i iznenadili svjetske veslačke velesile. No, tužno je što je ovaj uspješni osmerac »veslao samo jedno ljeto«, a razlog je, jasno, novac.</p>
<p> Visašica Blanka Vlašić se okitila zlatnom juniorskom medaljom u Čileu, a uspješno je nastuplia i na Olimpijskim igrama, gdje je preskočila 192 cm i najavila veliku karijeru u toj atraktivnoj atletskoj disciplini. I njen razvoj je sputan nedefiniranim financiranjem. </p>
<p>Treba svakako spomenuti i mladog plivača Duju Draganju, koji je slobodnim načinom osvojio dva juniorska europska zlata, te Vanju Rogulju koji je na 100 prsno osvojio srebrnu medalju na istom natjecanju. Marko Žaja (do 71.8 kg) najbolji je svjetski kick-bokser.</p>
<p> Što je s loptačkim sportovima? Baš se ne mogu pohvaliti nekim rezultatima, baš kao ni nenadmašni i neponovljivi Goran Ivanišević. Nogometaši Hajduk najradije bi zaboravili prošlu godinu, premda su prekinuli trofejni post dug pet godina. Osvojeni hrvatski Kup tek je »apaurin« za sve nedaće. Dvije prekinute utakmice sa Šibenikom i Dinamom, dvije velike pravničke bitke u »slučaju Andrić« i »slučaju Bubalo«, kaznene prijave bivšim čelnicima kluba, nalazi financijske policije, promjene uprave i što sve ne, obilježilo je prošlu tužnu Hajdukovu godinu. </p>
<p> Košarkaši Split CO su se u drugoj polovici godine probudili. Dolaskom Jasmina Repeše na kormilo momčadi, zaredali su pobjedama i najavili da bi se u 2001. godini mogli domoći trofeja. Vaterpolisti POŠK-a (prije Splitska banka) nisu osvojili trofej, a slaba financijska situacija prouzročila je raspad momčadi. I Mornar i Jadran muče istu muku, dok rukometaši Brodomerkura pokušavaju ugroziti Zagreb i Metković.</p>
<p> Split je znao formulu uspjeha, znao je kako darovitost pretočiti u kvalitetu i kako napraviti uzore. Gdje se formula posljednjih godina izgubila? Evidentno je da pravog plana sa ciljem nema. Izgubio se, jer nema sustava financiranja, odnosno financiranje nije usklađeno sa Zakonom o športu. Zapravo se samo kritizira Zakon, a ne pokušava ga se svrsishodno koristiti. Gubitnici su sportaši, dok »svađalice« i dalje sjede u svojim udobnim foteljama. Mlate praznu slamu, ili kako bi Splićani rekli »palamude« o slabostima Zakona, a bilo bi bolje kada bi ga pokušali primjenjivati. Jer i loš zakon je bolji od anarhije. Bizarnost rada ljudi u sportu pokazala nam je akcija Županijskog odjela za sport za pomoć sportašima na Olimpijskim igrama. Račun je otvoren tek pošto je Pešalov osvojio zlatnu medalju, odnosno, pet dana nakon početka OI, a zapravo barem četiri godine prekasno, otvoren je žiro-račun u Splitskoj banci. Stoga nije čudno da Joško Vlašić, otac i trener perspektivne visašice Blanke, nakon svih primanja i obećanja, sada kada je euforija prošla kaže: »Blanka nije osjetila bitne promjene. Sve je po starom. Ne znate vi koja je ovo muka...« </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Prihvaćen prijedlog reorganizacije HOO</p>
<p>Na sjednici Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora usvojen je i prijedlog novog Statuta, kao i financijski plan za sljedeću godinu u iznosu od 50 milijuna kuna</p>
<p>ZAGREB </p>
<p> - U nastavku prošlog tjedna prekinute sjednice Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora usvojena je shema reorganizacije HOO-a koja bi krovnu organizaciju hrvatskog sporta trebala učiniti efikasnijom i korisnijom za hrvatski sport u cjelini.</p>
<p> Riječ je, naime, o već dobro poznatom, svojevremeno »na nož« dočekanom prijedlogu, prema kojem bi u sastavu HOO-a djelovale tri skupštine: Skupština za olimpijski program, Skupština nacionalnih sportskih saveza, te Skupština za lokalni sport. Tri spomenute skupštine i njihova radna tijela imale bi značajnu ulogu u pripremi i razradi pojedinih programa, a o svemu bi i ubuduće odlučivala Glavna skupština Hrvatskog olimpijskog odbora. Reorganizacijom stručnih službi sukladnom reorganizaciji glavnih tijela, HOO bi, drže članovi Vijeća, konačno kvalitetno pokrivao sve segmente hrvatskog sporta i opravdao svoju funkciju krovne organizacije.</p>
<p>Na sjednici vijeća je prihvaćen i Prijedlog novog Statuta koji uvažava novu organizacijsku shemu HOO-a. Zanimljivo je da su u Statut ugrađene odredbe koje se tiču izbora predsjednika i glavnog tajnika HOO-a, slične onima koje su promijenjene na Skupštini u lipnju, što je izazvalo dosta prijepora uoči jesenskih izbora u Hrvatskom olimpijskom odboru. Za predsjednika, kojeg bira Glavna skupština, ponovno se ne traži visoka stručna sprema, već samo ugled u društvenim i sportskim strukturama, poznavanje sporta i sportske organizacije, te jednog od službenih olimpijskih jezika (engleski ili francuski).</p>
<p> Glavni tajnik bi se ubuduće birao javnim natječajem i ne bi bio član Vijeća, a za tu funkciju se ne traži isključivo visoka naobrazba kineziološkog i društvenog smjera, što je također ugrađeno u postojeća Pravila HOO tek u lipnju ove godine.</p>
<p> Nakon javne rasprave u sportskim savezima Vijeće će 17. siječnja utvrditi konačni prijedlog Statuta, kao i Odluku o reorganizaciji HOO-a, a iste bi dokumente Skupština trebala usvojiti krajem siječnja. Na sjednici je korigiran i Financijski plan HOO-a za 2001. godinu budući da je izvjesno kako neće biti moguće ostvariti prihode od planiranih 56 milijuna kuna. Iz Proračuna i Hrvatske lutrije sljedeće će godine na račun HOO-a »sjesti« 45 milijuna kuna, pa ukupni prihodi teško mogu biti veći od 50 milijuna. U skladu s time Komisija za unapređenje sporta postavit će i kriterije za nastup na multisportskim priredbama. Na Mediteranske igre će, tako, vjerojatno samo oni sportaši od kojih se realno mogu očekivati odličja.</p>
<p> Sukladno zahtjevima novinara koji prate rad Hrvatskog olimpijskog odbora, ovo je bila posljednja sjednica Vijeća HOO-a zatvorena za javnost.</p>
<p>Marin Šarec</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Bez hrvatskih atletičara među najboljih 100 na IAAF-ovoj ljestvici</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Svjetski atletski savez (IAAF) je prije nekoliko mjeseci promovirao sustav rangiranja atletičarki i atletičara obzirom na vrijednost njihovih rezultata, te plasmane na velikim natjecanjima u posljednje dvije godine. Na kraju 2000. godine na vrhu IAAF-ovog rankinga je, očekivano, američki sprinterski dvojac Marion Jones i Maurice Greene. </p>
<p>Rezultati i medalje na 100 i 200 metara, te u skoku u dalj na »konto« Marion Jones su donijeli 1469.08 bodova, dok ih je svjetski i olimpijski prvak, te svjetski rekorder na 100 metara, Maurice Greene, sakupio 1463.04.</p>
<p>U ukupnom redoslijedu među najboljih 100 zasada nema hrvatskih atletičarki i atletičara. U svojim su disciplinama, pak, najbolje plasirani bacači kladiva Andras Haklits (1151.00 bodova) i Ivana Brkljačić (1051.40) na 36. mjestu, Stevimir Ercegovac (1134.20) je 37. među bacačima kugle, dok je Blanka Vlašić (1121.60) na 43. mjestu u konkurenciji skakačica u vis. Hrvatskim atletičarima je, pritom, najveći hendikep to što imaju premalo natupa i premalo zabilježenih rezultata, pa je za očekivati da će spomenuta četvorka tijekom naredne sezone bitno poraviti plasman na IAAF-ovoj ljestvici. (maš)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Tiger Woods - sportska priča godine </p>
<p>NEW YORK, 28. prosinca</p>
<p> - Američki golfer Tiger Woods, osvajač deset turnira u 2000. godini, proglašen je najboljom sportskom pričom godine u izboru stranih dopisnika američke novinske agencije Associated Press. Novinari i urednici iz više od 20 zemalja dodijelili su Woodsu šest prvih mjesta, odnosno ukupno 189 bodova, dok je drugoplasirana nogometna momčad Francuske sa 174 boda. Na trećem mjestu AP-ove ankete je osvajačica tri zlatne i dvije brončane atletske medalje na OI U Sydneyju, Marion Jones (128 bodova), a zanimljivo je da je na četvrtom mjestu izbora (101 glas) problem dopinga na Olimpijskim igrama. Peto mjesto u anketi je osvojila olimpijska pobjednica na 400 metara, australska Aboridžinka Cathy Freeman (90 bodova), a šesto (82 boda) veliki uspjeh Olimpijskih igara u Sydnyju, koje je Juan Antonio Samaranch proglasio najboljima u povijesti.</p>
<p> Među najboljih deset u ovom neobičnom izboru su još i trostruki svjetski prvak u formuli 1, Michael Schumacher, tenisač Pete Sampras koji je pobjedom u Wimbledonu osvojio rekordnih 13 Grand Slam turnira, namještanje rezultata u kriketu, zbog kojeg su doživotno diskvalificirani kapetani reprezentacija Južne Afrike, Pakistana i Indije, te dodjeljivanje domaćinstva Svjetskog nogometnog prvenstva 2006. godine Njemačkoj sumnjivim odustajanjem od glasanja novozelandskog člana Fifinog Izvršnog odbora, Charlesa Dempseyja.</p>
<p>Najboljim sportašima godine u izboru AP-a proglašeni su Tiger Woods i Marion Jones. (maš)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="35">
<p>Hoće li se SRJ okrenuti Partnerstvu za mir i NATO-u? </p>
<p>Znanstvenik dr. Dušan Nikoliš tvrdi da je ulazak u NATO rješenje za SRJ jer nudi jamstvo u sprečavanju daljnjeg drobljenja teritorija, novih sukoba, intervencija ili ratova</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Emocionalno pamćenje u Srbiji opterećeno je antiamerikanizmom kao navodno logičnim rezultatom prošlogodišnjeg bombardiranja. Europske članice NATO-a ostaju pošteđene kritike »zbog psihološko-povijesne prepreke u čijem je temelju rat kojega su SAD i NATO, bez odobrenja UN-a, vodili protiv SRJ. Ipak, unatoč takvom prevladavajućem raspoloženju, sve su češća javna promišljanja eventualnog budućeg vojnog pridruživanja SRJ Sjevernoatlantskom savezu. Jednu od zanimljivih teorija na ovu temu iznio je i dr. Dušan Nikoliš, znanstveni savjetnik beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i privredu i direktor Centra za proučavanje jugoslavensko-američkih odnosa, a potkrijepio ju je pozadinom aktualnih događaja na jugu Srbije i na Kosovu. </p>
<p>Što konkretno želi reći odlazeći vanjskopolitički establišment SAD-a »jezikom najnovije terorističko-ratne prijetnje i eskalacije, aktiviranjem i prelijevanjem kosovske krize u 'užu Srbiju', u novi srpski demokratski politički ambijent i u situaciji početka integriranja Jugoslavije u Europu?«, pita Nikoliš i daje tri razloga takvom ponašanju. Prvi je »testiranje otpornosti, izdržljivosti, snage i mudrosti predsjednika Vojislava Koštunice i nove vlasti na razorni virus tipa otkidanje rubnih dijelova teritorija«. Oni, drži Nikoliš, žele time obaviti provjeru demokratskog, legitimnog i prema EU i Zapadu otvorenog, no još uvijek dovoljno 'nacionalističkog' vodstva, a te su probe nešto »normalno i obvezno« u međunarodnom komuniciranju s moćnima. </p>
<p>Drugi je razlog što SAD želi podsjetiti saveznike u EU tko je još gazda kad je riječ o strateškim vojnim i geopolitičkim pitanjima u Europi bez Rusije. Treći, ali po Nikolišu najvažniji, razlog zbivanja u »zoni kopnene sigurnosti« postavljenoj na administrativnoj granici Srbije s Kosovom, po tom je znanstveniku taj što SAD želi staviti do znanja da se SRJ mora početi približavati Uniji i u vojno-sigurnosnom, a ne samo političkom pogledu. »Riječ je o upozorenju između redova da će Jugoslavija, bez pristanka na ulazak u NATO pod američkom dominacijom, biti izložena stalnim sigurnosnim izazovima i problemima na koje sama, bez SAD-a i NATO-a, neće moći odgovoriti. </p>
<p>Nikoliš zaključuje da je ulazak u NATO doista rješenje jer nudi jamstvo sprečavanja daljnjeg drobljenja teritorija, novih sukoba, intervencija ili ratova. Po njegovoj ocjeni »teroristički, oružani upad u na jugu Srbije 'izvršio' je SAD, tj. odlazeća demokratska administracija, a ne Albanci«, odnosno jesu Albanci, ali u ime i za račun geopolitičkih interesa SAD-a, a i vlastitih, lokalnih. Nikolišev odgovor na pitanje: »Zašto nam Amerikanci to rade?« sažet je u tezu da »demokracija, posebno u slučaju SAD-a, ne znači i demokraciju kad su u pitanju tzv. nacionalni, vanjskopolitički, odnosno geopolitički, vojno-sigurnosni i geoekonomski interesi«. </p>
<p>Jugoslavenski ministar obrane Slobodan Krapović izjavio je ovih dana da »Jugoslavija može razmotriti pitanje ulaska u NATO«, te da »Beograd ima u vidu mogućnost pristupanja NATO-u u budućnosti«. I pojedini članovi vladajuće srbijanske i jugoslavenske koalicije DOS, posebice nekadašnji načelnik Generalštaba Momčilo Perišić, zalagali su se za suradnju s NATO-om prije svega kroz Partnerstvo za mir. Beogradski dnevnik Politika na tragu je Nikoliševih teza s ocjenom da »kolektivna sigurnost sprečava secesiju«, ali dodaje da stupanje u savezništvo zahtijeva određene ustupke u cilju očuvanja vitalnih državnih i nacionalnih interesa. U nekim se javnim komentarima odavno ocjenjuje da se politika ekvidistance od vojnopolitičkih asocijacija pokazala kontraproduktivnom po SRJ. Istodobno, velika je bojazan i od marginalizacije vlastitih oružanih snaga i domaće vojne industrije, a posebna se pozornost počela obraćati na moguću visoku cijenu prilagođavanja standardima NATO-a koju već plaćaju novi i potencijalni članovi. U vojnim krugovima proučavaju se svi, od vojnih do političkih, pravnih i gospodarskih aspekata, rade se iscrpne analize. SRJ i Srbija će se po svoj prilici brzo morati odlučiti za ili protiv partnera, a loše će biti ako razlog tome bude samo želja da se »lukavo« sačuva Kosovo.</p>
<p>Vesna Fabris Peruničić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Direktor češke televizije prekinuo emitiranje programa</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Češka televizija prekinula je u srijedu navečer emitiranje programa na oba kanala. Nakon što tijekom cijelog dana novoimenovani direktor televizije Jiri Hodač nije uspio osigurati neophodne priloge za informativne emisije, vrhunac je dosegnula glavna večernja informativna emisija: ekran je ostao zacrnjen, a na njemu se pojavio kratak tekst direktora Hodača: »Žao nam je, ali dok Vijeće za emitiranje radio i tv program ne presudi u sporu između nas i pobunjenika, nećete vidjeti program«. I ekran je ostao crn cijelu večer, jedino je vrlo mali broj gledatelja uspio »uhvatiti« na svojim ekranima program koji emitiraju »pobunjenici« iz improviziranog studija u jednoj praškoj garaži. </p>
<p>Novi direktor Češke televizije (ČT) Jiri Hodač, kojega djelatnici ne prihvaćaju i ne priznaju, izjavio je kako je njegova odluka o prekidu emitiranja »bolna, ali neophodna i ispravna«, te dodao da je na to bio prisiljen jer je »situacija bila nepodnošljiva i drugog rješenja nije bilo«. Ujedno je rekao da o tome koje je emitiranje legalno, a koje piratsko mora odlučiti Vijeće za radio i tv emitiranje. Pritom, u svojoj informaciji parlamentu nije ničim naznačio namjerava li podnijeti ostavku. Hodač je preuzeo na sebe svu odgovornost za prekid programa, a realizirao je i prijetnju pobunjenim novinarima. </p>
<p>Dvadesetoro najangažiranijih novinara, članova tzv. kriznog štaba, je suspendirano i protiv njih je pokrenut krivični postupak . Razlog: »Pobunjenici su okupirali prostore televizije, tu su danju i noću, studije su pretvorili u prenoćište. Ujedno za privatne svrhe koriste tehnička sredstva koja su vlasništvo poslodavca«, formulirao je razloge krivičnih prijava pravni savjetnik direktora Hodača. No policija se ne želi miješati. Glasnogovornica policije izjavila je da policija neće intervenirati jer se radi o sporu između poslodavca i uposlenika, a rješavanje takvih pitanja nije njen posao.</p>
<p>Prekid emitiranja programa na Češkoj televiziji nije prihvatljiv ni za češku vladu. Izjavio je to vicepremijer Pavel Rychetsky, a potpredsjednik vladajućih socijaldemokrata (ČSSD) Vladimir Špidla izjavio je kako je izbor Hodača za direktora televizije bila pogreška. Nakon što je podršku pobunjenicima dao predsjednik Vaclav Havel, a zatim i koalicija četiri stranke koja postaje sve utjecajnija na češkoj političkoj sceni, i čelništvo vladajućih socijaldemokrata (ČSSD) pozvalo je Hodača da podnese ostavku. Tako direktor Češke televizije ima podršku još samo Građanske demokratske stranke predsjednika parlamenta Vaclava Klausa, čiji je Hodač »igrač« i čije je imenovanje za direktora upravo zbog bliskosti sa Klausovom ODS izazvalo val prosvjeda i izraza neposlušnosti djelatnika Češke televizije. </p>
<p>Rakcije većine političara, među kojima je i predsjednik češkog Senata Petr Pitthart, koje se kritički odnose prema nastaloj situaciji, kao i skupovi pred zgradom televizije u praškoj četvrti Kavčy Hory, gdje se svakodnevno okupljaju tisuće ljudi koji daju podršku pobunjenicima, govori jednoznačno da je vjerojatnost da će Hodač ipak morati podnijeti ostavku sve veća. Čak je i šef Vijeća za emitiranje radio i tv programa Martin Muchka izjavio kako Hodačov postupak smatra za menadžerski promašaj jer »koristi gledatelje kao taoce«. No, Miroslav Mareš, šef Vijeća Češke televizije, koje je jedino nadležno smijeniti Hodača, ustvrdio je da Vijeće ne namjerava to učiniti. Na prekid programa reagirali su i zastupnici češkog parlamenta. Njih 42 podnijeli su zahtjev predsjedniku parlamenta Vaclavu Klausu da sazove hitno izvanrednu sjednicu parlamenta na kojoj bi se razmatrao izvještaj Vijeća Češke televizije i nastala situacija. Ta bi se sjednica trebala održati najkasnije do 9. siječnja, ali zastupnici, koji su podnijeli zahtjev traže da to bude već 5. siječnja. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Poljaci žele da se zločinci oštrije kažnjavaju</p>
<p>VARŠAVA, 28. prosinca (od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Suočeni s naglim porastom kriminala do kojeg je došlo u zadnjih deset godina demokratskih promjena, Poljaci sve glasnije traže oštrije kažnjavanje zločinaca. Kako proizlazi iz najnovijeg ispitivanja javnog mnijenja, čije je rezultate u četvrtak objavio renomirani varšavski dnevnik Rzeczpospolita, čak 94 posto poljskih građana očekuje od parlamentaraca da izglasaju izmjene u kaznenom zakoniku koje bi uvele više kazne za najteže zločine. Prilično rijetko za poljsko društvo, suglasje svjedoči o stupnju u kojem su Poljaci počeli osjećati sve veću ugroženost i nesigurnost.</p>
<p>Do pooštrenja zatvorskih kazni vjerojatno će i doći, budući da je novi ministar pravosuđa Lech Kaczynski, imenovan prije nekoliko mjeseci, već pripremio prijedlog prema kojemu bi na snagu stupile više kazne za čak osamdeset vrsta prijestupa, a nacrt izmjena zakona podržala je i vlada. Kaczynski, koji od svojeg imenovanja ne skriva da bi ponovno uveo i smrtnu kaznu da se Poljska nije međunarodno obvezala izbaciti ju iz svog kodeksa, jedan je od najpopularnijih političara u inače vrlo nepopularnom kabinetu premijera Jerzyja Buzeka. Poteze ministra odobrava velika većina poljskih građana koji se, kako jednoznačno proizlazi iz raznih anketa, iz godine u godinu osjećaju sve ugroženiji. </p>
<p>Poljaci su od početka devedesetih godina svjedoci naglog porasta kriminala: raste broj pljački, silovanja a naročito se povećao broj ubojstava. Javnost posebno šokiraju eksponirani u medijima slučajevi okrutnih ubojstava u kojima kao žrtve bandi huligana često puta padaju slučajni prolaznici.</p>
<p>Pitanje kažnjavanja maloljetnih kriminalaca, koji su se namnožili u Poljskoj zadnjih godina, poseban je problem. Efikasnu borbu protiv organiziranih grupa maloljetnih prijestupnika, za koje policija procjenjuje da ih je već više od stotinu, onemogućavaju propisi koji izuzetno blago tretiraju osobe mlađe od petnaest godina. Oni koji još nisu navršili 15 godina mogu se praktički osjećati nekažnjivi: u najgorem slučaju čeka ih nekoliko godina u popravnom domu. Istovremeno, samo prošle godine maloljetni huligani su izvršili više od 50 ubojstava. Drži se također da maloljetnici kontroliraju u Poljskoj čak 25 posto trgovine drogom.</p>
<p>Većina Poljaka smatra da jedan od glavnih razloga rasta broja izvršenih najtežih zločina, naročito ubojstava, leži u činjenici da prijestupnici znaju kako im, ako i budu uhvaćeni, prijeti obično ne više od 25 godina zatvora (a često mogu računati i na prijevremeno puštanje na slobodu). Sudeći prema raspoloženju koje vlada u javnosti, većina građana najradije bi stoga vidjela ponovno uvođenje smrtne kazne.</p>
<p>Oštrije kazne koje je predložio ministar pravosuđa, a Sejm će ih vjerojatno izglasati, ne podržava, međutim, većina stručnjaka kaznenog prava koji naglašavaju da se radi o neopravdanom kvarenju donesenog prije tri godine kaznenog zakonika. Dio promatrača sklon je tezi da političari vladajuće desnice ne vjeruju toliko da će im višim kaznama poći za rukom suzbiti kriminal, koliko se nadaju da će, izlazeći u susret očekivanjima javnosti, skupiti toliko potrebne dodatne političke bodove uoči jesenskih parlamentarnih izbora.</p>
<p>Marko Olenković</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Novi atentat u Tel Avivu, Barak neće potpisati sporazum</p>
<p>JERUZALEM/ GAZA/ KAIRO/ WASHINGTON</p>
<p> - Najmanje dvije eksplozije pogodile su u četvrtak izraelski autobus u sjevernom dijelu Tel Aviva. Nakon eksplozije autobus je zahvaćen vatrom koja je ubrzo ugašena. Dvoje ranjenih je teško ozljeđeno, ali ostali nisu u životnoj opasnosti. Skupina, koja se identificirala kao Saladinove brigade, preuzela je u četvrtak odgovornost za bombaški napad na autobus u Tel Avivu u kojem je ranjeno barem 14 osoba.</p>
<p> »Saladinove brigade stoje iza eksplozije u autobusu u Tel Avivu«, rekao je muškarac koji se nije želio identificirati glasom. Izraelski premijer Ehud Barak osudio je napad na autobus istaknuvši kako ga to ipak neće odvratiti od traženja izraelsko-palestinskog mirovnog rješenja.Palestinski predsjednik Yasser Arafat otputovao je u četvrtak iz Kaira nakon razgovora s egipatskim predsjednikom Hosnijem Mubarakom. Izraelski premijer u ostavci Ehud Barak neće potpisati sporazum koji predviđa palestinsku suverenost nad Platoom džamija, trećim svetim mjestom islama, rekao je u četvrtak Barakov savjetnik za pitanja sigurnosti. Američki predsjednik Bill Clinton predočio je dvjema stranama kompromisne prijedloge, među kojima je i palestinska suverenost nad Platoom džamija, svetim mjestom judaizma i islama koje se nalazi u istočnom dijelu Jeruzalema. Inače, Izrael je uvjetno prihvatio plan američkog predsjednika Billa Clintona o postizanju konačnog mirovnog sporazuma s Palestincima. Nekoliko sati prije, palestinska je strana SAD-u poslala nejasno pismo u kojem se plan niti odbija niti prihvaća. Glasnogovornik State Departmenta Philip Reeker rekao je kako Sjedinjene Države zapravo »još uvijek očekuju palestinski odgovor«, budući da se spomenuto pismo »ne dotiče konkretno ideja predstavljenih u Washingtonu«. (AFP/AP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Peruanska vlada traži Montesinosa preko Interneta</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Bivši peruanski predsjednik Alberto Fujimori, koji je nakon smjene našao utočište u Japanu, u četvrtak je ustvrdio da nije nikad ni pomislio da bi njegov bivši savjetnik i šef tajnih službi Vladimiro Montesinos mogao biti korumpiran. Fujimori je u jednom od četiri svoja teksta objavljenih ovih dana u japanskom listu Yomiuri Shimbun ustvrdio kako ga do 1998. nitko nikad nije upozorio na Montesinosa, kojega je nazvao »rakom« što je razorio njegovu vladu. </p>
<p>Istodobno, nove vlasti u Peruu postavile su Internet stranicu preko koje traže bilo kakvu informaciju što bi dovela do uhićenja Montesinosa, najtraženijega latinoameričkoga bjegunca. Na stranici je objavljena i Montesinosova kompjutorski obrađena fotografija prema prošlotjednom opisu liječnika iz jedne venezuelanske bolnice u kojoj se podvrgnuo plastičnoj operaciji. Prema tom opisu, taj mračan čovjek iz sjene, poznat po nadimku Andski Rasputin, sad ima promijenjen oblik nosa te podignute kapke, a pustio je i bradu. Peruansko pravosuđe traži ga zbog optužbi za korupciju, pranje novca, pronevjere, krijumčarenje droge, utjecaj na medije u kojima je blatio političke protivnike, pa i zbog navodnih odavanja tajni CIA-i. </p>
<p>Na Internetu je također objavljen njegov psihološki profil u kojem se upozorava kako je riječ o čovjeku koji ne preza ni od čega da bi zaštitio sebe i svoje bogatstvo. Uspostavljena je i tzv. vruća telefonska linija za informacije koje bi dovele do njegova uhićenja. Montesinos je u rujnu došao u središte političkog skandala kad je na televiziji objavljena snimka kako on isplaćuje jednog oporbenog zastupnika zato što je prešao u Fujimorijevu stranku. Usred krize i krvavih nereda, Montesinos je uspio pobjeći iz zemlje, ali se tajno u nju vratio u listopadu, kad mu je Panama odbila dati politički azil. Otad mu se gubi svaki trag. (G. Tintor)</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Japanski premijer u veljači u Moskvi radi zaključenja mira</p>
<p>TOKIO, 28. prosinca</p>
<p> - Japanski premijer Yoshiro Mori kani početkom veljače posjetiti Moskvu i ondje s predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarati o bilateralnom mirovnom sporazumu, objavila je u četvrtak novinska agencija Kyodo. Prema toj vijesti, Muneo Suzuki, viši dužnosnik vladajuće japanske Liberalnodemokratske stranke rekao je kako se Mori nada da će dvije države 16. i 17. siječnja, kad japanski ministar vanjskih poslova Yohei Kono posjeti Moskvu, uspjeti postići službeni dogovor o terminu premijerova posjeta.</p>
<p>U studenome su se dvojica premijera složila o susretu u Irkutsku na istoku Sibira. Dogovorili su se da će se naći što prije i da će razgovarati o mirovnim pregovorima kojima bi između Rusije i Japana napokon završio Drugi svjetski rat. Tomu je sporazumu na putu dugogodišnji teritorijalni spor oko Kurilskog otočja, četiri otoka blizu najsjevernijeg japanskog otoka Hokaida. Te su otoke na kraju rata Sovjeti okupirali, a 1997. su se Japan i Rusija dogovorili da do kraja 2000. moraju razriješiti spor. Kako je taj rok praktički prošao, japanski se premijer Mori nada novom pristupu kojim bi se proces pokrenuo s mrtve točke kad se dvojica čelnika idući put sastanu, javila je agencija Kyodo. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Kriza u odnosima Petritscha i američkog veleposlanika u BiH Millera?</p>
<p>MOSTAR, 28. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Suradnja između američkog veleposlanika u BiH Thomasa Millera s visokim predstavnikom međunarodne zajednice Wolfgangom Petritschem na najnižoj je mogućoj razini, tvrde sarajevski »Dani«, pozivajući se na izjave neimenovanoga zapadnog diplomata iz zemlje članice Kontaktne skupine.</p>
<p> Pritom se posebice kritizira ponašanje američkog veleposlanika Millera, uz naznaku kako je očito s »američkim diplomatima moguće surađivati i graditi zajedničku politiku prema regiji samo do granice u kojoj se slažeš i podržavaš njihovu politiku, pristup i procjene koje znaju biti i potpuno pogrešne i kontraproduktivne«. Kriza u međusobnim odnosima Millera i Petritscha, koji su zapravo zrcalo odnosa SAD-a i Europe kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, kulminirala je nedavnim Petritschevim odbijanjem Holbrookeove ideje o zabrani Srpske demokratske stranke. Američka administracija ostala je potpuno usamljena u tom zahtjevu uoči izbora 11. studenoga, i Petritsch je ostao na crti francusko-njemačko-britanske politike spram BiH, izazivajući bijes Washingtona. </p>
<p>Od tog trenutka, američki veleposlanik u BiH Thomas Miller i ne pokušava više sakriti nezadovoljstvo Petritschem, čime autoritet visokog predstavnika trpi sve ozbiljnije udarce. A cijena tog ruiniranja ugleda i autoriteta visokog predstavnika, pišu Dani, apsolutna je kontraproduktivnost po željenu stabilizaciju i reintegraciju Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, i sam Petritsch je nesumnjivo svjestan činjenice da bosansku misiju ne može okončati bez pune američke potpore. Američka administracija i veleposlanik Miller tvrdoglavo su, međutim, uporni u nepriznavanju vlastitih pogrešaka u politici spram BiH. »Dani« tako pišu kako je strateški promašaj američke politike bila bezrezervna potpora Miloradu Dodiku, a bezgraničnim toleriranjem njegova kriminala i bahatosti Robert Gelbard i njegovi nasljednici obavili su ponovno regrutiranje glasača SDS-a. Holbrookeov predizborni zahtjev također pripada seriji promašaja, kao i već famozna Barryjeva odluka kojom je praktično odluku Ustavnog suda u konstitutivnosti sva tri naroda na teritoriju BiH odlučio samo djelomično primijeniti, samo u Federaciji BiH, osnaživši kod Srba uvjerenje da žive u državi čiji je karakter određen samim imenom - Republika Srpska. Oštrica Holbrookeova i Millerova nezadovoljstva, umjesto priznanja vlastitih pogrešaka, usmjerena je prema Wolfgangu Petritschu, čime ono što se naziva »politikom međunarodne zajednice« nastavlja i dalje lutati bez pravoga cilja »bosanskim labirintom«.</p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Za Bičakčića najveći uspjeh - socijalni mir</p>
<p>SARAJEVO, 28. prosinca</p>
<p> - Federalni premijer Edhem Bičakčić ocijenio je najvećim uspjehom svoje vlade u protekloj godini to što je očuvan socijalni mir, koji je po njemu preduvjet za nastavak ekonomske tranzicije. Ocjenjujući ukupne rezultate vladinog rada premijer je rekao da je 2000. godina za Federaciju BiH bila uspješna.</p>
<p>Bičakčić je na novogodišnjoj konferenciji za novinare iznio i podatke koji bi trebali potkrijepiti takvu konstataciju. Tako će, po njegovim riječima, ovogodišnji federalni proračun biti ostvaren iznad iznosa predviđenim rebalansom i dostići će približno milijardu konvertibilnih maraka. Izvorni proračunski prihodi Federacije BiH u cijelosti su ostvareni, a manji pad prihoda zabilježen je po županijama što je rezultat provedbe makroekonomske politike. Industrijska proizvodnja porasla je za devet posto, a značajan je i porast izvoza roba koji u 2000. godini iznosi 1,3 milijarde maraka. Pokrivenost uvoza izvozom dostigla je oko 30 posto, a Bičakčić očekuje da bi u idućih pet godina moglo doći do uravnoteženja u ovoj oblasti. Obujam trgovine na veliko je porastao za 61 posto, zbog suše poljoprivredna je proizvodnja smanjena za osam posto. Po podacima do kraja listopada uposleno je 11.469 novih radnika, a broj neuposlenih je povećan za 2.426 osoba. Rast cijena na malo je ispod stope od tri posto koliko je vlada predviđala na početku godine, i iznosi 1,8 posto. Premijer Bičakčić je naveo i to da je značajan napredak ostvaren u oblasti povratka izbjeglih. (A. Zornija)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Miloševića ćemo uhititi u siječnju, tvrdi Čović </p>
<p>BEOGRAD, 28. prosinca</p>
<p> - Potpredsjednik srbijanske prijelazne vlade Nebojša Čović izjavio je da se u siječnju može očekivati uhićenje bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića. U intervjuu beogradskom listu Glas od četvrtka, na izravni upit koliko daje vremena na slobodi bračnom paru Milošević-Marković, Čović je rekao kako bi »volio da su uhićeni još prije Nove godine, ali objektivno je očekivati Miloševićevo uhićenje u siječnju«. Na pitanje može li se ući u trag milijunima iznesenim iz zemlje u vrijeme bivšeg režima, odgovorio je potvrdno. »Eksperti će stručnom analizom točno utvrditi gdje je i kako otišao novac. Neki tragovi već postoje i ako uspijemo vratiti barem polovicu novca, napravit ćemo velik posao. Moja je procjena da je ta polovica barem 2,5 milijardi dolara«, kazao je.</p>
<p> Kao jedan od lidera DOS-a Čović je najavio vjerojatni raspad te pobjedničke političke koalicije u idućoj godini: »Kad analizirate sastav DOS-a, vidjet ćete da nema ničeg prirodnijeg od razlaza.</p>
<p> DOS je bila uspješna formula za rušenje diktatorskog režima, ali nema velike političke perspektive«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Đinđić: Za Miloševićevu odgovornost treba mijenjati ustav SRJ</p>
<p>LJUBLJANA, 28. prosinca</p>
<p> - Jedan od čelnika DOS-a i budući premijer Srbije Zoran Đinđić izjavio je u srijedu u razgovoru za slovensku televiziju da će njegova vlada pokrenuti pitanje odgovornosti Slobodana Miloševića za ono što je učinio u Srbiji, dok će za utvrđivanje njegove odgovornosti za ratne zločine biti potrebno promijeniti jugoslavenski Ustav. On je rekao da će Milošević sudski odgovarati »odakle mu toliko bogatstvo« i što je s računima u inozemstvu s kojima je raspolagao. </p>
<p>Đinđić je međutim naglasio da stranke koalicije, kojima i sam pripada u jugoslavenskoj saveznoj skupštini, ne raspolažu dvotrećinskom nego običnom većinom koja nije dovoljna da se izvrše izmjene jugoslavenskog Ustava neophodne za suđenje Miloševiću u Den Haagu. Đinđić je kao prioritet novih vlasti odredio suradnju s međunarodnom zajednicom kako bi se SRJ prestala doživljavati kao »zona nestabilnosti«, kao i početak opsežnih ekonomskih i administrativnih reformi. Dodao je kako će se u Srbiji raditi na istraživanju ratnih zločina na njezinu teritoriju ako su tamo bili počinjeni. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kina prihvaća ograničene veze s Tajvanom</p>
<p>Službeni Taipei je u četvrtak pozdravio umjereni kineski pristanak da se između Tajvana i Kine uspostave djelomične, ali izravne komunikacijske i druge veze</p>
<p>PEKING, 28. prosinca</p>
<p> - Jedna je kineska dužnosnica u četvrtak potvrdila da će, iako nerado, Peking podržati tajvanski plan ograničenih izravnih veza dviju zemalja. »Nije to direktna veza kakvoj se ljudi s dviju strana (tajvanskoga) tjesnaca nadaju«, rekla je glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Zhang Qiuye.</p>
<p> No, potvrdila je da je prilično neodređena vijest službene novinske agencije Xinhue objavljena u četvrtak ujutro doista nosila poruku da će Peking olakšati ograničenu razmjenu između tajvanskih otoka Quemoy i Matsu s kineskom obalnom pokrajinom Fujian. »Priopćenje koje je prenijela Xinhua potvrdilo je da će (Kina) u tome pomoći«, rekla je Zhang. Dodala je da kad bi tajvanske vlasti doista iskreno mislile unaprijediti veze, one bi prihvatile načelo »jedne Kine« i uklonile preostale prepreke razmjeni ljudi i dobara. </p>
<p> Službeni Taipei je u četvrtak pozdravio umjereni kineski pristanak da se između Tajvana i Kine uspostave djelomične, ali izravne komunikacijske i druge veze. Pritom je izrazio nezadovoljstvo što Peking još uvijek prijeteći gleda na mogućnost bilateralnih razgovora. Kineska novinska agencija Xinhua je naime prenijela izjavu kineskih dužnosnika koji su »spremni pomoći« u ostvarenju tajvanskog plana da se od siječnja sljedeće godine uspostave izravne trgovinske, transportne i poštanske veze između tajvanskih otoka Quemoy i Matsu i kineske provincije Fuijan.</p>
<p> Ovo je rijedak znak napretka u odnosima Kine i Tajvana otkako je na dužnost tajvanskog predsjednika, u ožujku ove godine, izabran Chen Shui Bian, pobornik tajvanske nezavisnosti. Peking je još ranije, u srpnju prošle godine, ljutito prekinuo svaki dijalog s Tajvanom nakon što je tamošnja vlast obznanila da odnose s Kinom treba redefinirati i postaviti ih kao »odnose dviju država«. Tajvanski dužnosnik John Deng pozvao je u četvrtak Peking da obnovi prekinuti dijalog. »Postoje privatni kontakti na nižim razinama s obje strane, ali su službeni komunikacijski kanali i dalje prekinuti«, rekao je Deng. Kina međutim svaki nastavak komunikacije uvjetuje poštivanjem politike »jedne Kine« i to bez ikakve spremnosti na kompromis.(AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kineske zločinačke organizacije postaju sve veća prijetnja SAD-u</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - CIA, FBI, Vijeće nacionalne sigurnosti i još deset američkih obavještajnih agencija slažu se u jednom: kineske bande iz Hong Konga, Tajvana, Kine i Makaoa sve češće koriste Kanadu za operacije u Sjedinjenim Državama i predstavljaju »veliku prijetnju« naciji. </p>
<p>Upozorenje je sadržano u izvješću o kriminalnim aktivnostima na 128 stranica pod naslovom »Procjene o prijetnjama međunarodnog kriminala« koju su nedavno objavile spomenute američke sigurnosne službe. U izvješću se nalazi popis najvećih kriminalnih organizacija koje djeluju globalno, opisuje se vrsta kriminala za koju se pojedina skupina specijalizirala i navode opasnosti koje za SAD predstavljaju kriminalne skupine iz različitih zemalja, objavio je u četvrtak američki list The Washington Times. Ruske i Japanske kriminalne organizacije također šire svoj utjecaj u SAD-u, međutim, najveći problem ipak predstavljaju kineske zločinačke organizacije, navode američke agencije. Kineski gangsteri »koriste labave imigracijske« propise u Ottawi za ulazak u Kanadu i postaju punopravni građani. Kao kanadski državljani, lako mogu ulaziti u SAD, gdje imaju najveće poslove. </p>
<p>Kineske bande uglavnom se bave krijumčarenjem heroina, prijevarama putem kreditnih kartica, softverskim piratstvom i kriminalom na području visokih tehnologija. Pored toga angažirani su i u »tradicionalnim aktivnostima« poput krijumčarenja ljudi, krađe automobila, pranja novca i trgovine osobnim naoružanjem, piše Washington Times, koji se u posljednje vrijeme najviše od američkih vodećih listova posvetio temama o globalnoj »kineskoj prijetnji«. </p>
<p>»Problem kineske kriminalne mreže postao je kompleksniji od trenutka kada su se skupine iz Kine udružile s tradicionalnim kriminalnim organizacijama iz Hong Konga, Makaoa i Tajvana« tzv. »trijadama«, navodi se u izvješću. Ova promjena je vrlo značajna jer se radi o tajnim organizacijama ili udruženima koje imaju dugu tradiciju i vrlo su moćne. One su uspostavile veze s kineskim zločinačkim skupinama diljem pacifičkog pojasa i zapadne hemisfere i koristeći »tradicionalnu kinesku vještinu međusobnog povezivanja« za kriminalne aktivnosti. »Trijade« su najveći kineski kriminalni lanac osnovan još u 17. stoljeću. Prema američkim obavještajnim podacima, one okupljaju više od 100.000 članova, među kojima su i »kvazi poslovni ljudi uključeni u širok spektar kriminalnih aktivnosti«. U Hong Kongu su nastale dvije najmoćnije trijade, jedna pod imenom 14K, a druga se naziva Sun Yee On. Obje skupine imaju ogranke u Kanadi. Najveća organizirana kriminalna skupina iz Kine zove se Big Cirlce Gang koja ima ogranke diljem svijeta, uključujući i Kanadu. U Sjedinjenim Državama se pojavila prvi puta devedesetih godina osnivanjem »ćelija« u New Yorku, Bostonu, Seattleu, San Franciscu i Los Angelesu. </p>
<p>Američke obavještajne i sigurnosne agencije predviđaju da se aktivnosti spomenutih skupina neće moći uskoro zaustaviti jer »globalizacija i tehnološke inovacije i dalje mijenjaju prirodu organiziranog kriminala«. </p>
<p>Marinko Bobanović</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Prodaja oružja Iranu ruski odgovor na američki proturaketni štit</p>
<p>MOSKVA, 28. prosinca (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - »Rusija će od Nove godine obnoviti prodaju i isporuku svog oružja Iranu«, izjavio je u četvrtak u Teheranu ruski ministar obrane maršal Igor Sergejev. Ta odluka ruske vlade do sada je najveći izazov SAD-u. Naime, prema tajnom sporazumu koji su prije pet godina potpisali ruski premijer Viktor Černomirdin i američki potpredsjednik Al Gore, Rusija se obvezala da će od 31. 12. 1999. godine potpuno prekinuti prodaju i isporuku oružja Iranu.</p>
<p>Međutim, ove jeseni novi ruski predsjednik Vladimir Putin pismeno je informirao Washington da Rusija istupa iz tajnog sporazuma i da će obnoviti isporuke oružja Iranu koje Moskvi mogu godišnje donositi dvije milijarde dolara. Pretpostavlja se da je Putinova odluka o obnavljanju vojno-tehničke suradnje s Iranom i prodaja oružja Teheranu »samo protuodgovor« Moskve na plan Washingtona da izgradi vlastiti proturaketni kišobran i tako jednostrano istupi iz sovjetsko-američkog sporazuma o PRO potpisanim davne 1972. godine. </p>
<p>Problem ruske prodaje oružja Iranu i tajni sporazum Černomirdin-Gore bili su često tema nedavne burne američke predsjedničke predizborne kampanje. Kad je postalo pak jasno da će Rusija obnoviti isporuku oružja Teheranu, Clinton je u Moskvu poslao pomoćnika državnog tajnika Johna Parkera koji je tom prilikom zaprijetio kremaljskim domaćinima da će u tom slučaju SAD uvesti ekonomske sankcije. Parker nije precizirao o kakvim je sankcijama riječ, ali se pretpostavljalo da bi u slučaju ruske obnove isporuke oružja Iranu Amerika mogla smanjiti svoju suradnju s Moskvom u oblasti osvajanja svemira. </p>
<p>Upitan u četvrtak u Teheranu za vrijeme svog prvog službenog posjeta Iranu kako će SAD reagirati na obnovu isporuke oružja, ruski ministar obrane maršal Igor Sergejev je izjavio: »Mi također nismo oduševljeni sa svime onim što rade Amerikanci«. Uz to je maršal Sergejev optužio Washington da i Amerika sama isporučuje Iranu dijelove za vojnu tehniku, pa prijekori na račun Rusije nisu utemeljeni. »Mi cijenimo mišljenje svake države, no slijedimo vlastitite interese«, zaključio je maršal Sergejev. Istovremeno u Moskvi, komentirajući pred novinarima prvi posjet svog ministra Teheranu, ruski general pukovnik Valerij Manilov izjavio je: »Obnavljanje rusko-iranske vojno-tehničke suradnje suvereno je pravo Rusije, i tu nam nitko ne može diktirati«. Pritom je general Manilov napomenuo kako će, ako Rusija odustane od prodaje i isporuke oružja Iranu, njeno mjesto sasvim sigurno zauzeti neka druga država. </p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Nova imenovanja u Bushovoj vladi</p>
<p>WASHINGTON, 28. prosinca</p>
<p> - Sljedeći američki predsjednik George W. Bush u četvrtak ponovno dolazi u Washington gdje će objaviti još nekoliko imena članova svoje nove vlade. Nema sumnje da će ministarstvo zdravstva preuzeti sadašnji guverner Wisconsina, Tommy Thompson.</p>
<p>Bush će se odužiti i dvojici vjernih suradnika - glavnom predizbornom savjetniku Karlu Roveu i njegovu pomoćniku Lawrenceu Lindseyu. Prvoga čeka mjesto posebnog savjetnika u Bijeloj kući, a drugog dužnost predsjedatelja Predsjedničkog vijeća ekonomskih savjetnika.</p>
<p> I dalje je najviše neizvjesnosti o tome tko će biti ministar obrane u Bushovoj vladi. Glavnim kandidatom smatra se bivši guverner Indijane Dan Coats, koji uživa glasnu potporu konzervativnog krila republikanaca. Slijedi ga dugogodišnji stručnjak Pentagona, Paul Wolfowitz, koji posljednjih godina vodi međunarodne studije sveučilišta Johns Hopkins, a spominje se i ime Donalda Rumsfelda, ministra obrane u vladi Geralda Forda (1975.-1977.). Na popisu ministara trebala bi se naći i Lisa Keegan koja bi posao ministrice prosvjete u Arizoni zamijenila istim u Washingtonu. Imena Wolfowitza i Rumsfelda spominju se i za dužnost direktora CIA-e, ako Bush ne odluči ostaviti na tom mjestu Georgea Teneta. S obzirom na »nestašicu« demokrata za dužnosti u vladi, moguće je da će Tenet ostati na čelu CIA-e kao potvrda da budući američki predsjednik nije stranački uskogrudan. (Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="49">
<p>Dragi naš kaj (5): Novinarski funkcionalni stil na kajkavskom treba tek stvoriti</p>
<p>Žao mi je što sam započeo polemiku s Denisom Peričićem iz Varaždina. Sudeći po njegovom reagiranju, objavljenom u Vjesniku od 20. prosinca, ništa on ne shvaća od problema koji sam pokrenuo svojim člancima. Vrijeđa, ponizuje, sve ad hominem umjesto ad rem. Daleko od uljudnog građanskog šlifa. Takav je inače - prepotentan, vele mi Varaždinci koji ga poznaju, pa mi savjetuju: »Pustite ga dok odraste i uozbilji se«.</p>
<p>Peričić mi nudi instrukcije iz kajkavologije. Ako se već toliko hvali, neka se sam iskaže kakvim komentarom na kajkavskom jeziku. Bojim se da takvog napisa, bude li od njega zavisilo, neće skoro biti u Varaždinskim vijestima. Druga su stvar književna ostvarenja. Ovdje je riječ o novinarstvu.</p>
<p>No, pustimo ga da se uozbilji, a mi se vratimo temi: kako revitalizirati kajkavštinu, posebno u javnim medijima. Pisati na moderan način, a ne na onaj predgajevski, aktualne komentare, eseje, feljtone, pa čak i obične proširene novinske informacije na kajkavskom jeziku teško je ne samo novinarima nego i svim intelektualcima u kajkavskim sredinama jer su se s godinama školovanja i pisanom praksom samo na štokavskom standardu odvikli od materinskog jezika. I kad s ljubavlju govore i pišu o kajkavskom jeziku čine to na književnom standardu. Jedini hrvatski intelektualac koji na skupovima govori kajkavski i kad je riječ o znanstvenim temama je varaždinski književnik Željko Funda, prevodilac Shakespearovih soneta na kajkavski. Drugi ga ne znaju slijediti jer im nedostaje kajkavski rječnik na višoj razini.</p>
<p>U pokušajima da se u novinama ipak piše na kajkavštini javljaju se brojne teškoće. Nedostaju čitava pojmovna područja iz gospodarstva, politike, tehnike, kulture, čitava intelektualna nadgradnja, pa se, po inerciji, poseže za leksikom iz štokavskog standarda, što je normalno, ali je pitanje u kojoj mjeri. Valjalo bi, znači, osim preuzimanja iz štokavštine i drugih jezika, stvarati i mnoštvo novih riječi na kajkavskom, prikladnih u žurnalizmu, kao što ih u poeziji stvaraju Funda, Petrović, Jelušićeva, Fišer i dr. Vidjeti valja što se od sintagmi i kajkavskih fraza može preuzeti od Krleže (Balade, Lamentacije Valenta Žganca, Zastave...). Valjda će se naći tko od novinara, rođenih kajkavaca, koji bi načinio specijalni kajkavski rječnik od barem tisuću i više kajkavskih natuknica i izraza uobičajenih u suvremenoj publicistici. Tako bi se olakšalo stvaranje stručne kajkavske novinarske terminologije. Kome to ne treba (a Peričić se hvali da mu ne treba) neka se iskaže kojim napisom, pa da se uvjerimo.</p>
<p>Po mom sudu, pravi bi podvig bio da se na suvremeni kajkavski prevede koji od komentara New York Times-a i ostalih vanjskih listova, oni što ih objavljuju naši listovi na standardu. A pogotovo bi podvig bio da naši vrsni književni kritičari i istraživači kajkavske baštine (Bartolić, Skok, Jembrih i dr.) pokušaju kajkavski izreći i napisati poneki svoj rad. To se, dakako, odnosi i na Fišerovu »Dekantaciju«. To bi bio test o sposobnosti kajkavskog jezika da se izrazi i na takvim radovima, kao što se uspješno dokazuje u suvremenoj kajkavskoj književnosti, pogotovo lirici.</p>
<p>Peričić ponovno citira ocjenu dr. Kalinskog o svojoj lirici: da se njegova »kajkavska idiomatika vrhunskim poetskim ostvarenjima najozbiljnije suprotstavlja jezičnom standardu«, pa dodaje da je to »najozbiljnije suprostavljanje upravo ono što i Horvat i ja želimo.«</p>
<p>Ja nisam ni za kakvo suprotstavljanje između književnog standarda i kajkavskog jezika. Ja sam za suživot tih jezika, ali sam za osuvremenjivanje kajkavštine da odgovori potrebama modernog čovjeka. I Fundin genijalni kajkavski prijevod Shakespearovih soneta ne isključuje štokavski standard sam po sebi, nego je paralelan s njim i obogaćuje hrvatsko jezično iskustvo.</p>
<p>No unatoč razvijenoj Fundinoj kajkavštini, ona nije živi kajkavski jezik. Tako se ne može pisati u novinama, osim izuzetno. To nije jezik politike i sl.</p>
<p>U osvrtu na moj članak u Vjesniku od 11. svibnja 2000. u kojemu sam zamolio dr. Miju Lončarića, najpoznatijeg našeg kajkavologa, da obrazloži svoju tvrdnju, izrečenu na simpoziju u Čakovcu, kako kajkavski nije živi književni jezik, on je odgovorio: »Mislim da će se Horvat složiti s time da hrvatski kajkavski književni jezik kao standardni jezik nije više u funkciji. Kada se kaže da se tim jezikom i danas mogu pisati i znanstvena djela, može se reći da je to istina, ali to nije normalno...Kada kažemo da je kajkavština živ jezik književnosti, onda mislim zapravo na jedan od jezičnih izraza, stilova hrvatskog jezika na kojemu se stvaraju književna djela« (Vjesnik, 15. travnja 2000.).</p>
<p>Suvremeno hrvatsko novinarstvo na kajkavskom tek je na pomolu, bez uzora i izgrađenog stila. Novinarski kajkavski standard tek treba stvoriti. Hoće li kajkavski publicisti uspjeti u stvaranju svog funkcionalnog stila, primjerenog modernom dobu i intelektualnim potrebama suvremenog društva, pokazat će se možda za koju godinu. Ili su to samo moje tlapnje. No važne su sve inicijative u redakcijama županijskih listova u Čakovcu, Varaždinu, Koprivnici, Krapini i drugdje.</p>
<p>Dobro bi došel i nešteri kajkavski tekst v zagrebečkim novinaj. Zakaj bi se pisalo samo na standardu, kaj je kajkavski ne hrvatski jezik?</p>
<p>Koristim priliku da se zahvalim brojnim čitateljima Vjesnika pogotovo članovima međimurskog Književnog kruga Reči rieč, na podršci koju mi pružaju. Sako dobro im želim v novom 2001. letu.</p>
<p>IVO HORVAT Zagreb</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Jedan čitatelj, tri pitanja</p>
<p>Vjerni sam čitatelj Vjesnika, bez obzira na dobra ili loša razdoblja kroz koja prolazi, pa mi dozvolite objaviti tri pitanja našem državnom vrhu. </p>
<p>Predsjedniku Republike Hrvatske, g. S. Mesiću: Hitno ste suspendirali i umirovili generale iz Domovinskog rata jer su se upustili u političke vode. Sada general Agotić daje političke izjave koje mogu imati teške i vanjsko i unutrašnjopolitičke posljedice, a Vi to podržavate. Pitanje: Je li to povratak KOS-a u hrvatsku politiku? </p>
<p>Predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, g. I. Račanu: Digla se velika galama oko izjave stanovitog Blewitta i glavne tužiteljice haaškog suda C. del Ponte da je Hrvatska vojska napala »Republiku Srpsku Krajinu«, čime se optužuje Republika Hrvatska da je agresor na drugu državu s ciljem etničkog čišćenja. Međutim, kad je prije kratkog vremena predsjednik tog suda Jorge pred Vijećem sigurnosti UN izjavio doslovce to isto, niti naš predstavnik u UN niti Vlada Republike Hrvatske nisu uopće reagirali. Zašto polemizirati s provoditeljima politike Vijeća sigurnosti UN, koje im je dalo mandat, a ne pred Vijećem sigurnosti? Zašto ne pred cijelom svjetskom javnosti rasčistiti taj problem, koji je opasan presedan za sve male narode i države? Pitanje: Bojite li se embarga? (Pa on nam traje od kad se Hrvatska osamostalila.) </p>
<p>Odgovarajućim ministrima i ministarstvima: U zajedničkoj vojnoj vježbi američke armije i Hrvatske vojske na vojnom poligonu kod Slunja, Amerikanci su ispalili toliko bojne municije kao nikada do sada na nekom vježbalištu u Europi. Nije poznato jesu li upotrebljene granate s osiromašenim uranom. Pitanje: Koliko vremena treba da se ustanovi jesu li naši vojnici koji su sudjelovali u vježbi i okolno stanovništvo oboljeli od radijacijske bolesti, kao što se sad otkriva kod talijanskih vojnika iz Bosne? </p>
<p>Unaprijed se zahvaljujem na objavljivanju, pozdravljam vas sve i želim uspjehe u 2001. godini! </p>
<p>ENIO LIPIĆPetrinja</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Krumpiraši oprez</p>
<p>Ne znam kako su prošli oni koji su kupovali od proizvođača krumpira iz Međimurja, koji u jesen na veliko u vrećama prodaju krumpir zagrebačkim domaćinstvima. Ali znam da je danas, koji to nisu učinili, teško pronaći dobar i zdrav krumpir u trgovinama i voćarnicama na zagrebačkom Črnomercu. </p>
<p>Prodaje se bijeli, žuti i crveni krumpir. Ali to više nije to. Odmah još izvana vidljivo je da je krumpir obolio od krumpirovog oboljenja, jer je izvanjska ljuska »krastava u raznim bojama«. Kad se guli krumpir je bolestan i iznutra pa su mnogi dijelovi crne boje koje valja odstraniti. Tako dolazi do toga da se dobar dio kupljenog krumpira baca u otpad, a ne troši se za ono zbog čega se kupuje. Nekada je kuhani krumpir i oguljen imao svoj primamljiv miris a kada ga se samo djeličak stavilo u usta dobio se okus gotovo pitoma kestena. Crveni krumpir više nije ono što je prije bio kao pečeni krumpir. Žuti krumpir ili je pretvrd ili je vodenast pa se skroz raskuha... I tako su u mnogim domaćinstvima nastale »muke po krumpiru«, našoj najraširenijoj i najjeftinijoj namirnici.</p>
<p>Uzrok takvom stanju je poznat. Proizvođači su dotjerali dotle da ne mogu rabiti sve agrotehničke mjere, pa prvenstveno ne sade kupljeni sjemenski krumpir već svoj domaći, već izrođeni krumpir koji, ruku na srce, dobar je jedino za hranu svinjama. Vjerojatno da se ne rabi umjetno gnojivo i ostale zaštitne mjere. Sve to skupa djeluje da je kvalitetan krumpir - daleka prošlost. Što će biti, valja se pitati, kada se počne uvoziti kvalitetan i jeftiniji krumpir? Što će tada biti s našim proizvođačima krumpira? Ukoliko se ne pobrinu oni pa i država da se osigura proizvođačima kupnja sjemenskog krumpira i ostalo potrebno za uzgoj kvalitetnog krumpira, za pobojati se za sudbinu naših proizvođača krumpira. A poznati su po kvaliteti od davnine, iz Međimurja, iz Like i nekih drugih naših krajeva.</p>
<p>KAZIMIR OREŠKOVIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Nepromišljene odluke</p>
<p>Nedavno je Skupština Grada Zagreba odlučila da se dosadašnjem Trgu hrvatskih velikana vrati staro ime Trg žrtava fašizma. </p>
<p>Što se može o tome reći? Prije svega da je odluka o promjeni imena Trga žrtava fašizma prije deset godina bila nepromišljena odluka, ali da je i vraćanje tog imena također rezultat nedostatne promišljenosti.</p>
<p>Bivša vlast je pokazala neosjetljivost za žrtve fašizma, jer nije obavila nužne pripreme, te su neki ljudi krivo shvatili poruku te promjene. Zaboravialo se da su žrtve samo žrtve i da se prema njima, bez obzira tko su, mora uvijek postupati s pijetetom.
Sadašnja vlast ponavlja grješku bivše vlasti - nije ništa učinila da se na neki način izrazi poštovanje žrtvama komunizma (nazvati tim imenom neki trg, ulicu). Zločini oba totalitaristička sustava 20. stoljeća se ne mogu nikada ničim opravdati. </p>
<p>Istodobno je na Skupštini odlučeno da se Trg burze, na kojem se nalazi impozantna zgrada istog imena, preimenuje u Trg hrvatskih velikana. Tako se ukida dobro odabrano ime prema dominantnom objektu na trgu, kao što bi bilo dobro i normalno da se trg na kojem se nalazi HNK nazove Kazališnim trgom. </p>
<p>Dakle, trg na kojem se nalazi čudesna Meštrovićeva zgrada opet mijenja ime, a Zagrepčani će ga vjerojatno kao i dosad nazivati »Džamijom«, iako je tamo džamija bila samo nekoliko godina.</p>
<p>Odabrati pravo ime, koje će biti stalno, može se samo onda kad ne postoje ideološki pritisci i kad se razmatraju svi važni faktori.</p>
<p>STJEPAN STOPIĆ Zagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="53">
<p>Zbog pljačke 4,8 milijuna DEM u Njemačkoj, trojici optuženih 28 godina zatvora</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Zbog unaprijed organizirane oružane pljačke bančinog kombija s 4,8 milijuna njemačkih maraka, u njemačkom gradu Selingensdadtu, krajem prosinca 1998. godine, na zagrebačkom Županijskom sudu u četvrtak su nepravomoćnom presudom na kaznu zatvora u trajanju od deset godina osuđeni Jozo Jazvo (33), na osam godina Željko Perić (45), kojem je suđeno u odsutnosti zbog izdržavanja zatvorske kazne u Njemačkoj, dok je trećeoptuženi Branko Salapić (34) osuđen na kaznu zatvora od 10 godina, te dodatnih tri mjeseca zbog krivotvorenja isprave.</p>
<p>»Tom krivotvorenom medicinskom ispravom Salapić si je, pak, pokušao osigurati alibi, prema kojem se za vrijeme pljačke nalazio na liječenju u Zagrebu«, naveo je predsjednik sudskog vijeća, sudac Damir Kos, nakon čega se u sudnici začuo uzdah i potom tihi plač Salapićeva oca.</p>
<p>»Tijekom sudskog postupka postavljala su se dva suštinska pitanja, neraspolaganje suda s materijalnim tragovima počinitelja, te pitanje vjerodostojnosti Perićeve obrane i iskaza danog njemačkim istražiteljima«, istakao je nadalje u obrazloženju presude sudac Kos. Naime, sudac je nadalje naveo da je sud detaljno analizirajući Perićeve izjave utvrdio da se one slažu s izjavama neposrednih očevidaca pljačke, te čitav niz detalja koje, prema mišljenju suda, mogu biti poznate samo osobi koja je neposredno uključena u organizaciju i samu pljačku. Upravo zbog tih niza iznesenih detalja o pljački, obrazložio je sudac Kos, sudsko vijeće nije našlo razloga ne povjerovati Perićevim iskazima danim njemačkoj policiji i sudstvu.</p>
<p>Prema daljnjem objašnjenju, čuvši iskaz drugooptuženog Perića, prvooptuženi Jazvo je pokušao minimalizirati svoju krivnju, želeći se prikazati kao isključivo posrednik, što su pobili Jazvini otisci na pronađenoj vrećici s novcem, te Perićev iskaz. Iako bez pronađenih materijalnih tragova, Salapićeva krivnja je pak neosporno utvrđena, kada je kod njegove supruge Monike pronađena veća količina opljačkanog novca, a za što joj se sudilo. Također, kako je rekao sudac Kos, Salapića je dodatno teretilo Perićevo priznanje dano u iskazu.</p>
<p>»Perić je osuđen na nešto blažu kaznu zbog bitnog iskaza koji je pomogao u istrazi i sudskom postupku«, dovršio je sudac Kos, napomenuvši da se osuđeni imaju pravo žaliti na presudu Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u roku od petnanest dana.</p>
<p>Vanja Majetić</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>U vlaku pronašli kilogram marihuane, a u »alfi« 40 grama</p>
<p>TOVARNIK/ SPLIT, 28. prosinca</p>
<p> - Obavljajući kontrolu međunarodnog vlaka koji prometuje na relaciji Bitola - Ljubljana, u utorak, djelatnici III. PP Tovarnik su pronašli omot oblijepljen selotejpom.</p>
<p> U paketu je bio 931,1 gram marihuane.</p>
<p>Službenici pak Treće splitske policijske postaje PU splitsko-dalmatinske, pronašli su 39,6 grama marihuane u automobilu »alfa romeo«, bez registracijskih oznaka.</p>
<p>Kriminalističkom obradom utemeljena je sumnja da droga pripada Davoru M. (26) iz Splita, koji je zatečen pri izlasku iz automobila u kojem je pronađena marihuana. Davor M. prijavljen je za kazneno djelo posjedovanja droge.(S. T., I. D.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>U pet provala kradljivci vlasnike oštetili za 120.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - U pet provala koje su se dogodile u srijedu, počinjena je materijalna šteta od preko 120.000 kuna, priopćila je u četvrtak PU zagrebačka.</p>
<p>Iz obiteljske kuće Marka K. (57), u Dubravi, Vinodolska 72, provalnik je između 16 i 19 sati, nakon što je obio ulazna vrata odnio zlatni nakit, 450 njemačkih maraka i 400 kuna. Ukupna šteta je 40.000 kuna. </p>
<p>Između 12 i 19 sati provaljeno je u stan Venete J. I. (55), u ulici Drvinje 38 na Trešnjevci. Lopov obio ulazna vrata i ukrao zlatni nakit vrijedan 12.000 kuna.</p>
<p>U Jastrebarskom je prije podne provaljeno u obiteljsku kuću Stjepana M. (50) u Rožićevoj 3. Nepoznati je provalnik ukrao zlatni nakit vrijedan 11.000 kuna.</p>
<p>Na području Medvešćaka, Jazbina 182, provaljeno je u kuću Zlate Ž. (62). Nepoznati provalnik je između 17 i 22 sata razbio prozor, ušao u kuću i ukrao zlatni nakit, ručni sat, 200 njemačkih maraka i 3000 kuna.</p>
<p>U noći na srijedu provaljeno je u trgovinu »Muki«, na Trešnjevci, Jablanska 66. Nepoznati je provalnik polomio lokot na ulaznim vratima, ušao u trgovinu i potom provalio u skladište. Iz skladišta je ukrao deset pari tenisica marke Nike, pet trenirki marke Nike i Adidas, više majica i jedan kalkulator. Ukupna šteta je 50.000 kuna. (d.g.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zbog neopreza ozlijeđeno dvoje pješaka i vozačica</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - U srijedu su na području grada tri osobe teško ozlijeđene u prometnim nesrećama, priopćila je PU zagrebačka.</p>
<p>Štefica Batan (44), teško je ozlijeđena oko 13.30 sati na Markuševačkoj cesti. Ona je upravljajući osobnim automobilom oznaka ZG 722-GF zbog neprilagođene brzine izgubila kontrolu nad vozilom, prešla na drugu stranu kolnika i naletjela na automobil oznaka ZG 163-EA, kojim je upravljao Slavko Perić (34). Teško ozlijeđena Štefica prevezena je u KBC Rebro.</p>
<p>Agneza Kanjugović (77), teško je ozlijeđena u srijedu oko 18.30 sati, kad je na nju dok je prelazila cestu na križanju Rakovčeve i Rusanove ulice naletio osobni automobil, oznaka ZG 912- NH. Automobilom je, neprilagođenom brzinom upravljao Aljoša Dadić (25). Teško ozlijeđena starica je vozilom Hitne pomoći prevezena u KBC Rebro.</p>
<p>Pješak Ivica Rubinić (33) stradao je oko 19. 30 sati u Jastrebarskom. Na njega je, dok je prelazio kolnik na pješačkom prelazu u Zdihovačkoj ulici, naletio Mijo Ljubetić, svojim automobilom oznaka ZD 0100-ZD. Rubiniću je liječnička pomoć pružena u Kliničkoj bolnici Sestara milosrdnica. (d.g.)</p>
</div>
<div type="article" n="57">
<p>Nakon svađe pokušao ubiti suprugu</p>
<p>VARAŽDIN, 28. prosinca</p>
<p> - Prema izvješću varaždinske policije, Rikardo M. (51) pokušao je u obiteljskoj kući u Gornjoj Voći ubiti suprugu K. M. (44). On se posvađao s njom i sinom S. M. (24), a nakon svađe je, navodno pod utjecajem alkohola, izašao iz kuće i uzeo pušku domaće izrade te ispalio patronu u kuhinjski prozor. Sačma je probila prozorsko staklo, a nekoliko je zrna pogodilo suprugu u glavu, dok sin nije ozlijeđen.</p>
<p>K. M. u životnoj je opasnosti i nalazi se u varaždinskoj Općoj bolnici. Njezin bi suprug trebao biti priveden istražnom sucu varaždinskog Županijskog suda zbog sumnje da je pokušao ubojstvo. (M. Z.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="58">
<p>Od Nove godine niži porez na dohodak, viši na nasljedstvo</p>
<p>Paketom poreznih zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2001. bitno će se promijeniti hrvatski porezni sustav / Najveći se broj novosti odnosi na poduzetnike koji žele ulagati u proizvodnju i zapošljavati nove radnike / Na sve naslijeđene nekretnine i novac plaćat će se porez po stopi od najviše 20 posto / Poreza na nasljedstvo bit će oslobođeni najbliži srodnici, roditelji i djeca, supružnici te braća i sestre / Izračuni Porezne uprave pokazuju da će obveznik čiji godišnji prihod iznosi 100.000 kuna po novome plaćati oko 2.500 kuna poreza manje</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Paketom poreznih zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2001. bitno će se promijeniti hrvatski porezni sustav. Građani će plaćati državi manje poreza, a kao glavni cilj novih mjera naglašava se rast proizvodnje i zapošljavanja</p>
<p>Funkcioniranje novoga poreznog sustava regulirat će se Općim poreznim zakonikom, iz kojega će proizlaziti svi ostali propisi koji se odnose na poreze. Njime će se poreznicima omogućiti lakša kontrola obveznika, premda je Vlada u posljednji trenutak odustala od uvođenja kontrole porijekla imovine, čime bi svi građani bili obvezni svake godine prijavljivati poreznicima svoju imovinu.</p>
<p>Jedini porez koji se od Nove godine povećava jest porez na nasljeđivanje. Na sve naslijeđene nekretnine i novac plaćat će se porez po stopi od najviše 20 posto. Što je stupanj srodstva dalji, rasti će porezna stopa. Poreza na nasljedstvo bit će oslobođeni najbliži srodnici, roditelji i djeca, supružnici te braća i sestre. U ostalim slučajevima naplaćivat će se porez po stopi koju za određeni stupanj srodstva odredi lokalna samouprava. Uvodi se i porez na neobrađeno poljoprivredno zemljište, kojeg dosad nije bilo.</p>
<p>Ipak, glavnu novost predstavljaju izmjene poreza na dobit i dohodak, čime će se smanjiti porezno opterećenje plaća. Doduše, samim smanjenjem poreznih stopa plaće, pogotovo one najniže, neće osjetno rasti. Uz dvije stope, od 25 i 35 posto, uvodi se i treća stopa poreza na dohodak od 15 posto, koja će se primjenjivati na godišnji dohodak manji od 30.000 kuna. Izračuni Porezne uprave pokazuju da će obveznik čiji godišnji prihod iznosi 100.000 kuna bruto po novome plaćati oko 2.500 kuna poreza manje. </p>
<p>Najveći se broj novosti odnosi na poduzetnike koji žele ulagati u proizvodnju i zapošljavati nove radnike. Kao porezni odbitak poduzetnik će moći uračunati i vrijednost novokupljene opreme i ulaganja u proizvodne objekte. Opremom će se smatrati postrojenja i strojevi, alati, pogonski i uredski inventar, informatička oprema, namještaj te prijevozna sredstva osim osobnih automobila.</p>
<p>Povećavaju se osobni odbici za obveznike na područjima od posebne državne skrbi, osobito za one na području grada Vukovara, gdje će se prilikom obračunavanja poreza ostvareni dohodak umanjivati za čak 75 posto. </p>
<p> Kako bi se potaklo zapošljavanje, poduzetnici će u osobni odbitak prilikom plaćanja poreza na dobit od 1. siječnja moći uračunati i bruto plaće novih zaposlenika. Ova će olakšica vrijediti godinu dana od primanja novog djelatnika u stalni radni odnos ili čak tri godine ako je obveznik invalid. </p>
<p> Predujam poreza na dohodak tvrtke će plaćati do kraja mjeseca za prethodni mjesec, a ne kao do sada - do kraja mjeseca za tekući mjesec. Time poduzetnici dobivaju mjesec dana više vremena za slobodno raspolaganje zarađenim novcem. </p>
<p>Novim općim poreznim zakonikom predviđeni su i porezni savjetnici, koji bi trebali raditi po sličnu sistemu kao i javni bilježnici. Obveznici neće morati po svaku cijenu koristiti usluge poreznih savjetnika, no to bi im se moglo isplatiti ako, zahvaljujući stručnoj pomoći prilikom izrade porezne prijave, na kraju plate manje poreza. Što se tiče prijave poreza na dohodak za slobodne djelatnosti, to će, kao i prijašnjih godina, trebati obaviti do kraja veljače. Iduće godine sistem prijave poreza za ovu godinu ostaje isti, budući da će se nove porezne stope i olakšice primjenjivati tek od 2001. godine.</p>
<p> Oni koji se bave slobodnim djelatnostima i sada su isključivo obveznici poreza na dohodak po novom će moći, ako to žele, ući u sustav poreza na dobit i u tom slučaju moraju u sustavu ostati najmanje tri godine. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Talijanski će vlasnik u Arenaturist uložiti 48 milijuna maraka</p>
<p>PULA, 28. prosinca</p>
<p> - Nakon sanacije Uljanika i Istarske banke, i treća velika pulska tvrtka, Arenaturist, na dobru je putu da u idućoj godini počne poslovati pozitivno. Talijanski partner »Europa Groupa«, koji je kupio 42 posto Arenaturista, kani otkupom dionica preuzeti većinsku ulogu u tom poduzeću i u idućih pet godina u njegovu sanaciju i podizanje kvalitete uložiti čak 48 milijuna maraka.</p>
<p> Talijanski poduzetnici pak najveće zanimanje pokazuju za svojedobno elitno pulsko turističko naselje Zlatne stijene -Splendid, u koje bi u drugoj fazi uložili 80 milijuna maraka, ali preduvjet je toga razrješenje vlasništva toga terena, koje za sada pripada gradu Puli.</p>
<p>Ovu godinu Arenaturist će završiti sa 10 milijuna kuna gubitka, ali će istodobno svojim vjerovnicima namiriti 11 milijuna maraka dospjelih obveza, a do početka iduće sezone dobar će dio objekata sanirati kako bi udovoljavali zahtjevima tržišta. To su na kraju poslovne godine izjavili predsjednik Uprave Arenaturista dr. Igor Štoković i predstavnik Europa Groupa, Franco Basso. </p>
<p>Kriza Arenaturista donedavno je izgledala bezizlazna, pa tako i sudbina većine od 660 zaposlenih, ali prodaja 42 posto Arenaturistovih dionica talijanskim poduzetnicima, istina, za simboličnu cijenu, otvorila je perspektive i izglede da se podizanjem kvalitete objekata i usluga Arenaturist uključi u višu razinu turističke ponude za kakvu su zainteresirani gosti iz srednje i zapadne Europe. S tim ciljem već početkom siječnja uslijedit će prvi radovi na predjelu Verudela, a zatim i u svim hotelskim naseljima i kampovima. Za iduću sezonu u Arenaturistu ne očekuju osjetnije povećanje, iako su ovu godinu poslovali izuzetno uspješno, ali bi 2002. trebala biti prekretna. Planirana ulaganja od 48 milijuna maraka u idućih pet godina omogućit će, uz ostalo, i udvostručenje prihoda na 80 milijuna maraka te poslije duljeg vremena ostvarenje profita od pet milijuna maraka. Toliko sada, zbog poslovnih teškoća i nepovoljnih aranžmana, Arenaturist opterećuju kamate.</p>
<p>Prema riječima Franca Bassa, ne samo što neće uslijediti otpuštanje radnika već bi u idućih pet godina, zbog podizanja razine kvalitete pa i proširenja kapaciteta, moglo uslijediti uvećano zapošljavanje za oko 30 posto kao i kompletna kadrovska obnova mlađim ugostiteljskim stručnjacima. Isto tako i plaće će rasti, a u ovoj su godini uvećane za četvrtinu spram 1998. godine.</p>
<p>Zanimljiva je i sudbina pojedinih hotela. Primjerice, hotel Palma na Verudeli najvjerojatnije će se pretvoriti u institut Stanislava Peharca, namijenjen rehabilitaciji vrhunskih sportaša. Najpoznatiji pulski gradski hotel, Riviera, nažalost, najlošije će proći jer je i formalno u državnom vlasništvu, zahvaljujući čemu je spao na samo jednu zvjezdicu, a početkom stoljeća u tom su secesijskom zdanju odsjedale najpoznatije kulturno-umjetničke i političke ličnosti Europe. </p>
<p>Mirko Urošević</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Hoće li putnici s kartama JAT-a letjeti avionima Croatia Airlinesa</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Budući da JAT, nekoć poznata zrakoplovna tvrtka susjedne nam države, nastoji uspostaviti bolju suradnju sa susjedima, koja bi i njima i potencijalnim kompanjonima skresala troškove, na stol direktora Croatia Airlinesa, Ivana Mišetića, u srijedu je pristigla ponuda toga jugoslavenskog avio-prijevoznika u kojoj se predlaže što skorije »priznavanje međusobnih dokumenata«. Priznavanje međusobnih dokumenata značilo bi, osim ostaloga, da putnici Croatia Airlinesa (dakle oni s kartama naše kompanije) mogu s istim kartama letjeti i JAT-ovim avionima, i obrnuto - putnici s JAT-ovim kartama mogli bi se ukrcati na zrakoplove hrvatske kompanije. </p>
<p>Mišetić je u četvrtak, prigodom kraćeg susreta s novinarima u hotelu Inter-Continental, rekao da Croatia Airlines nije potpuno nezainteresirana za ovaj prijedlog budući da to spada u normalnu poslovnu suradnju. Međutim, još se ne zna kada bi moglo doći do »priznavanja dokumenata« zato što bi tome trebalo prethoditi potpisivanje odgovarajućih ugovora na razinama ministarstava prometa dviju zemalja, dogovor oko cjenovnih tarifa i sl.</p>
<p>Inače, poznato je da je sredinom prošlog tjedna beogradskom sastanku avio-prijevoznika jugoistočne Europe prisustvovao i Mišetićev savjetnik za međunarodne odnose. JAT, naime, predlaže udruživanje manjih avio-prijevoznika s ovog područja kako bi se uspješnije othrvali jakim avioprijevoznicima. Od toga, međutim, gotovo sigurno neće biti ništa jer, kako nam je nedavno rekao Mišetić, »što bi Croatiji značilo udruživanje sa, recimo, izvjesnom kompanijom Republike Srpske, koja ima samo jedan aviončić upitne kvalitete. Osim toga od koga bi se mi ovim udruživanjem mogli obraniti - od Britisha ili Lufthanse? Ma ne budimo smiješni«, zaključio je Mišetić, kojega više od spomenutih prijedloga zanima pitanje sukcesije i izravnavanja starih računa s JAT-om.</p>
<p> Osim toga, čini nam se da će hrvatski putnici još dugo zazirati od letenja avionima dojučerašnjeg neprijatelja, da ne kažemo brutalnog agresora. (D. Verković)</p>
</div>
<div type="article" n="61">
<p>Promet na Zagrebačkoj burzi u 2000. tri i pol puta veći nego lani</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - U 2000. je godini trgovanjem na Zagrebačkoj burzi ostvaren gotovo tri i pol puta veći promet nego lani, u ukupnom iznosu od 1,98 milijuna kuna, stoji u privremenom i neslužbenom burzovnom izvješću koje obuhvaća podatke o trgovanju zaključno sa 27. prosinca. </p>
<p>Pritom na promet dionicama otpada 1,52 milijarde kuna, obveznicama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ostvareno je 457,3 milijuna kuna prometa, a promet Pravima na dodjelu određenih dionica iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju tvrtkama izvođačima radova na obnovi iznosi 400 tisuća kuna.</p>
<p> U odnosu na vrijednost koju je imao prije godinu dana, službeni indeks CROBEX bilježi krajem ove godine 22-postotno povećanje vrijednosti (872,9 bodova). Vrijednost tržišne kapitalizacije u godinu dana povećana je 13,2 posto, na 21,75 milijardi kuna.</p>
<p>U ovoj se godini osim obveznicama i Pravima građevinara trgovalo sa 42 dionice, od kojih najveći udio u prometu ima dionica Varaždinske banke (29,3 posto, odnosno 446 milijuna kuna). Na drugom je mjestu dionica Zagrebačke banke (O) sa 425 milijuna kuna prometa u ovoj godini, što predstavlja udio od 27,9 posto ukupnoga prometa dionicama. Udio Plivine dionice u ukupnom prometu iznosi 14,4 posto, odnosno 219,5 milijuna kuna. Udio u prometu ostalih dionica manji je od deset posto. Inače, najveći je promet ostvaren u mjesecu svibnju, kada je iznosio 374,7 milijuna kuna.</p>
<p>U promatranom jednogodišnjem razdoblju najviše je porasla cijena dionice Dalmatinske banke (273,3 posto), Varaždinske banke (176,3 posto), te Zagrebačke banke (171,1 posto). Najveći pad cijene zabilježile su dionice Zlatnoga rata (62,5 posto), Jadroplova (51,3 posto) i Elke (34,5 posto).</p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Štrok neće otpuštati radnike Excelsiora</p>
<p>DUBROVNIK, 28. prosinca</p>
<p> - Premda su od objavljivanja ponuda za prodaju jednoga od najboljih jadranskih hotela, dubrovačkoga Excelsiora, najveće šanse bile upravo na strani Gorana Štroka, nekadašnjega automobilističkog asa, a današnjega upsješnog poslovnog čovjeka, konačna vijest o novome vlasniku dubrovačkoga viskokategornika postala je najaktualnija tema ovdašnje javnosti.</p>
<p>Kupoprodajni će se ugovor potpisati idućeg tjedna u Hrvatskom fondu za privatizaciju, posao je vrijedan više od 36 milijuna njemačkih maraka, a kako novi vlasnik preuzima i dug hotelske kuće od 35 milijuna DEM, Državna će agencija za sanaciju banaka »preuzeti« samo 1,2 milijuna maraka gotovine. Štrok je već vlasnik, osim dubrovačkoga Excelsiora, nositelja pet zvjezdica, i riječke Bonavije, hotela sa četiri zvjezdice, a u Velikoj Britaniji ima i lanac hotela namijenjenih svjetskoj jet-set klijenteli. Ujedno je, uz partnera Adriana Zechija, vlasnik i tvrtke u Hrvatskoj Jadranski luksuzni hoteli.</p>
<p> Što se tiče Excelsiora, na prodaju je bilo ponuđeno 86,07 posto temeljnog kapitala, s početnom cijenom od 600.000 maraka, a Štrok je u ponudi najavio spremnost plaćanja cijene od 4,729 milijuna kuna u roku od sedam dana od potpisivanja kupoprodajnog ugovora. Njegova će, pak, poslovna banka (Goldman, Sachs and Co. Bank) iz Švicarske izdati bezuvjetno bankovno jamstvo u korist vjerovnika Hypo banke, čime se zapravo osigurava jamstvo RH izdano za iznos od 35 milijuna maraka, što je navodno i presudilo u izboru kupca.</p>
<p>Među pet ponuđača za Excelsior bila se našla i dubrovačka tvrtka Solaris Investicije, koje je suvlasnik Frano Bezić, ali nije zadovoljila sve uvjete. Direktor Excelsiora Ivica Sabljić potvrdio nam je kako, premda do četvrtka do njega nije stigla i službena informacija o prodaji, zasigurno neće biti otpuštanja radnika. Naime, naglasio je, riječ je o hotelijerima s iskustvom koji su se dosad dokazali u poslu koji rade, što potvrđuje i ovogodišnje priznanje Večernjakove ankete po kojoj je Excelsior najbolji među najboljima. Hotel u špici sezone upošljava do 140 ljudi, a u stalnom radnom odnosu ima ih 108, od kojih je većina prošla i dodatne specijalizacije kako bi ostala pri samom vrhu svoje branše. Stoga vjeruje da će novi vlasnik »znati cijeniti kvalitetan kadar, ali i ocijeniti što je za hotel najpotrebnije«.</p>
<p> Goran Štrok potencijalni je kupac i hotela Dubravka, jedinoga gradskog hotela unutar povijesne jezgre Dubrovnika, čiji će se konačni vlasnik znati do 15. siječnja iduće godine. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>Nagrade hrvatskoj oglašivačkoj agenciji na moskovskom festivalu</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Hrvatska oglašivačka agencija Lowe Lintas Digitel osvojila je na Međunarodnom oglašivačkom festivalu u Moskvi prvu nagradu u kategoriji 'Usluge' za seriju novinskih oglasa za HThinet i drugu nagradu u kategoriji alkoholna pića za billboard (jumbo plakat) izrađen za Heineken. Autori nagrađenih radova su Branimir Lazanja, Alma Čakmazović, Tomo Ricov, Tomislav Štuka, Tomislav Marić i Dario Vince. Ove godine, uz agencije iz srednje i istočne Europe, radove su prijavile brojne agencije iz SAD-a, Novog Zelanda, Njemačke, Francuske, Belgije, Italije i Danske. Moskovski međunarodni oglašivački sajam održava se u organizaciji Udruge ruskih oglašivačkih agencija, Udruge ruskih oglašivača te oglašivačkog vijeća. Osnovni cilj Festivala je prestavljanje najnovijih ruskih i stranih oglašivačkih proizvoda. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Uručeni certifikati trenerima za malo gospodarstvo </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo uručilo je u četvrtak, u sklopu kapitalnog projekta izobrazbe, certifikate za 18 učitelja/trenera u malom gospodarstvu, dok je certifikate dobilo i 180 savjetnika poduzetništva.</p>
<p>Učitelji/treneri i savjetnici stekli su tijekom naobrazbe znanja s područja poduzetništva i poticanja razvoja malog gospodarstva, poduzetničkih procesa, iz obuke za poduzetništvo, izrade poslovnog plana i dr., kazao je na svečanosti zamjenik ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo Ivan Knok. Dio njih, dodao je, završio je izobrazbu zahvaljujući suradnji s Kraljevinom Nizozemskom u sklopu Memoranduma o razumijevanju.</p>
<p> Treneri poduzetništva eminentni su stručnjaci, profesori na fakultetima, konzultanti i poduzetnici s dugogodišnjim poduzetničkim iskustvom te djelatnici državne uprave i lokalne samouprave iz cijele Hrvatske.</p>
<p> Savjetnici poduzetništva pak zaposlenici su u državnoj upravi i samoupravi, u uredima za gospodarstvo, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj obrtničkoj komori i dr. Oni, naglašeno je, svakodnevno susreću sadašnje i potencijalne poduzetnike, pomažu im u prepoznavanju poduzetničkih ideja, u daljnjoj razradi poslovnog plana, a polazna su točka u traženju odgovora na pitanja poduzetnika vezana za njihove projekte.</p>
<p> Snažan razvoj malog poduzetništva u Hrvatskoj se očekuje u idućim godinama, kazao je Knok, a upravo bi treneri i savjetnici trebali poticati poduzetničku klimu i izgradnju kulture poduzetništva kako bi se realizacijom projekata poduzetnika snažnije razvijalo hrvatsko gospodarstvo i povećala zaposlenost. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Privredna banka definitivno preuzela Međimursku banku</p>
<p>ČAKOVEC, 28. prosinca</p>
<p> - U četvrtak je u Čakovcu održana izvanredna sjednica Glavne skupštine Međimurske banke d.d. Na njoj je razriješen dosadašnji deveteročlani Nadzorni odbor i izabran novi od pet članova. To je omogućeno promjenama Statuta banke, koje su članovi Skupštine podržali jednodušno.</p>
<p>U novi su Nadzorni odbor Međimurske banke Čakovec izabrani Stjepan Varga, predsjednik dosadašnjeg NO, inače direktor Čakovečkih mlinova, i Dragutin Lončarić, direktor čakovečkog Trgocentra iz redova dioničara MBČ, a ostala su trojica Mislav Blažić, Davorin Rimac i Daniel Stepinac su predstavnici Uprave Privredne banke. Za predsjednika Nadzornog odbora je izabran Mislav Blažić, izvršni direktor u Upravi PBZ. Time je Privredna banka i definitivno preuzela vlasništvo nad Međimurskom bankom Čakovec. Od toga poslovnog poteza međimursko gospodarstvo i pučanstvo očekuju snažne razvojne poticaje, to više što i Privredna banka, kako je rekao predsjednik Uprave Božo Prka, upravo na međimurskom primjeru želi razviti model transgranične i prekoregionalne suradnje i investiranja. (D. Ovčar)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="66">
<p>Oštre prijetnje sindikata Račanu i Vladi zbog zamrzavanja plaća </p>
<p>Kunst, Kuba, Sever i Mučnjak traže hitan sastanak s premijerom kako bi Vladu upozorili na nezadovoljavajući socijalni dijalog i na to da povuče zaključak o zamrzavanju plaća/ Ne pristane li Račan na razgovor ili ako se ne uspostavi dijalog, sindikalci će ići Mesiću / U siječnju odluka o sindikalnim akcijama, uključujući i štrajk, te o izlasku iz GSV-a </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Čelnici četiriju sindikalnih središnjica zahtijevaju da se u roku od deset dana održi hitan sastanak s premijerom Ivicom Račanom kako bi Vladu posljednji put upozorili na nezadovoljavajući socijalni dijalog i zatražili da povuče zaključak o zamrzavanju plaća u javnom i državnom sektoru. Najavili su to u četvrtak na konferenciji za novinare Ne pristane li Račan na razgovor ili se ne uspostavi socijalni dijalog, sindikalci će zatražiti prijem kod predsjednika Republike Stjepana Mesića i upozoriti ga da na socijalni konflikt s Vladom, te u siječnju odlučiti o sindikalnim akcijama, uključujući i štrajk. </p>
<p>Zajednički zahtjev Račanu uputili su čelnici Udruge radničkih sindikata, Matice sindikata javnih službi, Nezavisnih hrvatskih sindikata i Hrvatske udruge sindikata nakon dogovora koji je u četvrtak inicirao predsjednik URSH-a Boris Kunst. No, nije pozvao i SSSH, jer je, smatra Kunst, čelnik te središnjice Davor Jurić, »jasno već pokazao privrženost Račanovom SDP-u«. Čelnik NHS-a Krešimir Sever nije zbog puta bio na dogovoru, ali se usmeno, tvrdi Kunst, suglasio sa zajedničkim stavom. </p>
<p>Vlada uporno izbjegava socijalni dijalog u koji se javno kune, a premijer Račan, koji, očito, još nije prerastao funkciju šefa stranke, izabrao je samo SSSH s kojim privilegirano vodi dijalog, a ostale sindikate marginalizira, te tako potiče razbijanje sindikalne scene, kazao je Boris Kunst. Nije ni slučajno niti prvi put da Račan trči Juriću u Radnički dom, a da nakon tih razgovora izniknu odluke na štetu zaposlenih, kao sada odluka o zamrzavanju plaća, ustvrdio je. Kunst je podsjetio na velik prosvjed prije dvije godine, poručivši kako su se tada borili protiv HDZ-ove politike, ali će i sada znati izaći na kraj s bahatim ponašanjem koalicije na vlasti.</p>
<p>»Kolektivni ugovori su svetinja i jamstvo socijalnog mira. Ako ih je Vlada spremna otkazati, očito je spremna i na socijalni konflikt. Vlada će u socijalnom sukobu imati priliku dokazati svoju snagu, a i za sindikate je to prigoda da se konačno zbroje«, naglasio je predsjednik Matice sindikata javnih službi Dalimir Kuba. Dodao je da su sindikati javnih i državnih službi već u tinjajućem socijalnom konflitku koji može samo eskalirati, jer ti sindikati neće pregovarati o politici plaća za sljedeće tri godine dok se ne riješi spor o povećanju plaća za 8,5 posto za ovu godinu. </p>
<p>Sindikati će naći odgovor na otkazivanje svih kolektivnih ugovora u državnim poduzećima i javnim službama, a 2001. će očito biti godina socijalnih koflikata, smatra Kuba. Otkazivanje ugovora i postavljanje roka od tri mjeseca za zaključivanje novih kršenje je Konvencije o slobodi kolektivnog pregovaranja, o čemu ćemo izvijesiti međunarodne institucije, upozorio je ustvrdivši da Vlada otkazom ugovora poručuje sindikatima da nisu potrebni u Hrvatskoj. </p>
<p>Vlada je u sve, tvrdi Kuba, krenula naopakom logikom. Prvo je trebala sa socijalnim partnerima postići konsenzus o politici plaća, pa tek onda pregovarati o izmjeni odredaba kolektivnih ugovora koje ne može ispuniti. Jednostrano kresanje plaća neprihvatljivo je i upućuje na to da Vlada za tri mjeseca namjerava administrativno urediti plaće. No poručujemo, ističe Kuba, da u 2001. godini neće biti sindikalnog dogovora po diktatu Račana i MMF-a.</p>
<p>»Bahati odnos Vlade prema socijalnim partnerima neminovno vodi socijalnom konfliktu, a za njega neće biti odgovorni ni sindikati ni poslodavci, već Vlada«, poručio je predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak. Sindikati više ne žele biti fikus niti pokriće Vladi prema MMF-u za socijalni dijalog kojega nema, kazao je Mučnjak. Najavio je da će HUS, a vjerojatno i ostali, ne dođe li do socijalnog dijaloga s Vladom, istupiti iz Gospodarsko-socijalnog vijeća, koje se pretvorilo u besmisleni debatni klub bez utjecaja na poteze što ih povlači Vlada. </p>
<p>Sindikati više ne žele, izjavio je Mučnjak, glumiti ukras demokracije, te se prije svega zalažu za konsenzus socijalnih partnera, bez kojega nema rješenja problema u državi. </p>
<p>Na pitanje novinara hoće li sljedećega tjedna otići na sastanak koji je s čelnicima svih središnjica (dakle, i Jurićem) zakazao Krešimir Sever kako bi dogovorili zajedničku platformu za razgovore s Vladom, sva tri čelnika odgovorila su potvrdno. Moguć je dogovor petorice kad su u pitanju plaće, ali, kako je rekao Kunst, Jurića neće voditi k Račanu jer se »ionako s njim vidi kad hoće«.</p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Pankretić odbacio ocjene seljaka da je Vlada pala na ispitu iz agrara </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Hrvatska Vlada je, odgovorno tvrdim, položila ispit iz agrara u ovoj godini. Odbacujem neutemeljene i paušalne ocjene čelnika udruga seljaka da je Vlada pala na pitanju poljoprivrede, rekao je u čevrtak za Vjesnik Božidar Pankretić, ministar poljoprivrede i šumarstva.</p>
<p>Dodao da će ubuduće »okrenuti ploču«, odnosno da »neće više trpjeti takve ishitrene ocjene iako one u javnosti neće proći«. Naime, kako kaže, Vlada nije mogla nastaviti staru politiku u agraru jer kriza u poljoprivredi traje mnogo duže od posljednjih deset godina. No, i uz to, Vlada je u ovoj godini učinila sve kako bi hrvatska poljoprivreda ušla u reformu, u prvom redu zbog domaćih proizvođača hrane, a manje zbog svjetskih i europskih integracija.</p>
<p>Prema njegovim riječima, poticaji su u ovoj godini prvi put od njihova uvođenja isplaćeni unutar 30 dana. Nadalje, kaže ministar, više od 90 posto pšenice ovogodišnjeg roda isplaćeno je u rekordnih tridesetak dana od dana njezine predaje u silose. Uz to, Vlada je povećala poticaje po hektaru za gotovo sve ratarske kulture, te prvi put uvela poticaje za kukuruz. </p>
<p>Za isplatu tih i još oko stotinu poticaja država je morala izdvojiti oko 1,7 milijardi kuna, najviše u posljednjih deset godina. Pankretić napominje da će predstavnici seljaka ubuduće u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori sami moći predlagati koje će poljoprivredne kulture država poticati. No, ističe, pritom neće biti mjesta politikantstvu i strančarenju. </p>
<p>Dobar dio krivice za »prekid na vezama« između seljaka i države Pankretić vidi u dijelu medija. Kako je rekao, Hrvatska je televizija sjednicu Vlade o poljoprivredi, na kojoj su u Bjelovaru udareni temelji agrarne reforme, popratila »katastrofalno, kao da se radi o konferenciji za novinare neke udruge«. Dodao je da nitko ne zaslužuje takav tretman na državnoj televiziji. (M. Petković)</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Tomčić: Propušteni presudni koraci za reforme koje trebaju olakšati život</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić ocijenio je da je novi saziv Sabora učinio važne korake da Hrvatska uistinu postane zemlja istinskoga parlamentarizma i ozbiljno krene integracijskim putevima. No, kao i Vlada, propustio je učiniti presudne korake da sve što se radi bude brže, učinkovitije i više na zadovoljstvo građana. </p>
<p> Propustili smo poduzeti presudne korake da ozbiljnije uđemo u gospodarske reforme koje bi građanima trebale olakšati život, rekao je Tomčić o jednogodišnjem radu Sabora u razgovoru za Hinu i Hrvatski radio. Prvi čovjek Sabora s poprilično optimizma gleda nadolazeću godinu, uvjeren da će se zastupnici znati nositi s novom, nakon ustavnih promjena važnijom, ulogom Sabora te da će u 2001. biti moguće otkloniti barem dio uočenih nedostataka. Jedan od njih je problem kvoruma, bolne točke hrvatskoga parlamentarizma već nekoliko godina. »Nisam sretan da još moramo tražiti kvorum po hodnicima, no vjerujem da smo nakon prve godine rada na dobrom tragu da taj nedostatak otklonimo.« Suglasio se s primjedbom da bi bolji rad na odborima rasteretitio skupni saborski rad. Tomčić smatra da bi ključne rasprave trebale biti završene na odborima, a na skupnim bi sjednicama trebalo samo donositi odluke. »Još patimo od toga da se glavne rasprave vode na skupnim sjednicama. To je jedan od ozbiljnijih nedostataka i na neki način generira određene neracionalnosti saborskog rada.« </p>
<p> Rad novoga Zastupničkog doma ubrzan je nakon ljeta, odnosno nakon uhodavanja. Priznaje to i Tomčić rekavši da je »na samom početku tempo rada bio sporiji, dok se i Vlada i zastupnici nisu uhodali«. Zasjedajući ukupno 73 dana, Zastupnički je dom na devet sjednica raspravio 341 točku i donio 121 zakon.</p>
<p>Tomčić je najavio da će se i Sabor uključiti u štednju. Ne mogu se uštedjeti spektakularna sredstva, no parlament može biti dobar primjer racionalnog funkcioniranja. Upitan za perspektivu šestorke koja u Zastupničkom domu ima većinu, čelnik Sabora odgovara kako još ne vidi ni jedan ozbiljan razlog koji bi ugrozio njenu egzistenciju. Potrebnim drži brzo i učinkovito riješiti sporne stvari, »a to je prije svega pridržavanje dogovorene politike, ali baš u svakom detalju«. </p>
<p> »Svako rješavanje državnih, nacionalnih, ali i međustranačkih problema putem neprincipijelnih rasprava kroz medije nije dobar put u bolju budućnost Hrvatske. Moramo biti znatno ozbiljniji, s više međusobne tolerancije, moramo o značajnim političkim pitanjima više razgovarati, ali moramo biti konzistentni u pridržavanju dogovorenoga«, rekao je Tomčić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Vidović uvjeren da će burza rada na Internetu smanjiti nezaposlenost </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - »Uvjeren sam da će otvaranje prve hrvatske virtualne burze rada na Internetu znatno pomoći da se smanji nezaposlenost u Hrvatskoj«, rekao je u četvrtak ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović na promociji projekta -donacije »Moj posao«. Inicijator tog projekta je tvrtka Tau on-line. U četvrtak je, prilikom predstavljanja virtualne burze rada, Udruga nezaposlenih Hrvatske (UNH) dobila prve donacije u sklopu projekta: multimedijalno računalo koje joj je poklonila tvrtka L.P.C., te ISDN liniju i polugodišnju pretplatu na Hinet što je osigurao Hrvatski telekom. </p>
<p>Vidović je istaknuo da Ministarstvo rada i socijalne skrbi podupire taj projekt, prvi takav u Hrvatskoj, te da je Vlada svjesna kako je »otvaranje novih radnih mjesta, najbolji pokazatelj uspjeha nove vlasti«. Ministar se nada da će takve incijative biti poticaj i njima u Ministarstvu da žešće počnu rješavati gorući problem nezaposlenosti u Hrvatskoj. »Na sličnom projektu radi se i u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje gdje će uskoro biti otvoreni tzv. info-punktovi na kojima će poslodavci i nezaposleni moći komunicirati preko kompjutera«, najavio je Vidović.</p>
<p>Direktor tvrtke Tau on-line Nenad Bakić smatra da je problem nezaposlenosti u Hrvatskoj velikim dijelom uzrokovan strukturalnom neprilagođenošću radne snage novoj ekonomiji, a ne nedostatkom tvornica. Kazao je da će se u sklopu projekta »Moj posao« idućih mjeseci u uredima UNH-a otvoriti virtualni centri za zapošljavanje s informatičkom infrastrukturom, u kojima će se obučavati nezaposleni. »Svi koji traže posao, imat će u virtualnim centrima slobodan pristup Internetu, izravan pristup do oglašenih slobodnih radnih mjesta, kao i mogućnost informatičkog obrazovanja«, rekao je Bakić.</p>
<p>»Naša web stranica www.Moj-Posao.net nakon samo dva mjeseca rada ima već više od 2000 registriranih korisnika, među kojima je više od 200 poslodavaca. Tjedno se na našoj stranici pojavljuje nekoliko desetaka oglasa za radna mjesta, uglavnom iz područja informatičkih tehnologija, dizajna, financija i turizma«, istaknuo je Bakić, izrazivši nadu da će novom projektu svojim donacijama pomoći razni sponzori.</p>
<p>Tomislav Đimšita, predsjednik Udruge nezaposlenih koja okuplja oko 3500 članova, vjeruje u uspjeh projekta. (D. Dujmović)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Hoće li nakon purica sindikati na Markov trg dovesti - štrajkaše?</p>
<p>Stvara se jaki sindikalni blok uperen protiv Vladinih mjera u vezi s plaćama, ali i neodrživog odnosa prema socijalnim partnerima / Vladina jednostrana odluka je neprihvatljiva; ako u pregovorima usuglasimo zajedničku politiku plaća, tada će se i Vladin zaključak o plaćama kao njezin prijedlog za pregovore morati korigirati; Ako dogovor ne uspije, neminovni su socijalni konflikti, ističe predsjednik GSV-a Vitomir Begović</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Vladin potez kojim je uoči Božića zamrznula plaće u javnom i državnom sektoru te najavila otkazivanje kolektivnih ugovora ogorčeno osuđuju sve sindikalne središnjice. Ističu kako je Vlada donijela jednostranu odluku bez dogovora sa socijalnim partnerima, te već sljedećeg tjedna zahtijevaju hitne pregovore o politici plaća. Izostane li dogovor, dio sindikata poručuju Vladi da će nakon purica na Markov trg stići štrajkaši. </p>
<p>»Prošlog petka ujutro, prije sjednice Vlade, sreli smo se s premijerom Ivicom Račanom na jednom skupu, ali nam ništa nije rekao o zamrzavanju plaća!«, kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Sada, pak, potpredsjednica Vlade Željka Antunović tvrdi da Vlada nije zaledila, već ograničila rast plaća, a da će se nakon dogovora sa sindikatima i poslodavcima o politici plaća za sljedeće tri godine do kraja ožujka zaključiti novi kolektivni ugovori. </p>
<p>»Misli li gospođa Antunović da smo retardirani, pa da nam treba tumačiti Vladine mjere?! Što bi se reklo, nije šija nego je vrat. Vlada to može zvati zaključkom, no ja to zovem zamrzavanjem plaća, jer je faktički zabranjen rast plaća«, smatra čelnik Udruge radničkih sindikata Boris Kunst. Ističe kako je led za plaće posljedica pokoravanja zahtjevima MMF-a, budući da sama Vlada nema jasnu strategiju razvoja. </p>
<p>»Odluka Vlade nemoralna je i neodrživa. Dužnosnici su sebi zaledili plaće na četiri, pet tisuća maraka, a službenicima na 800 maraka. Bilo bi moralnije da su svoje nezaslužene plaće, iza kojih se ni ne naziru mjere za izlazak iz krize, smanjili za 30 posto«, ističe Kunst. Zbog najave novih poskupljenja, u državi će eskalirati socijalni nemiri, procjenjuje Kunst, te dodaje da će URSH sam ili u dogovoru s ostalim središnjicama organizirati pritiske na Vladu. </p>
<p>Na sindikalnoj sceni upravo se stvara jaki sindikalni blok uperen protiv Vladinih mjera u vezi s plaćama, ali i neodrživog odnosa prema socijalnim partnerima. Kunst je zajednički nastup prema Vladi u četvrtak dogovarao sa svim središnjicama, osim sa SSSH-om (koji smatra produženom rukom SDP-a). Početkom sljedećeg tjedna čelnike svih središnjica pozvao je i Sever, a kako će na taj sastanak doći i Kunst, vrlo je vjerojatno da će sindikati postići dogovor za pregovore s Vladom. </p>
<p>Predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća Vitomir Begović, inače i glavni tajnik SSSH-a, još je u petak uputio zahtjev premijeru Račanu da se od 3. siječnja žurno sastanu na pregovorima. Begović je o tome u srijedu razgovarao s potpredsjednicom Antunović, koja se s tim složila. Ističe kako mu je potpredsjednica rekla da su zaključci Vlade o plaćama u javnim i državnim službama te državnim poduzećima element za pregovore sa sindikatima o politici plaća u sljedeće tri godine. </p>
<p>»Što se sindikata tiče, zaključke Vlade smatramo tek njezinim prijedlogom za pregovore, a sindikati će uskoro, nadam se, definirati i svoju zajedničku platformu za pregovore o plaćama«, kaže Begović. Sindikati, ističe, očekuju dogovor o suvisloj politici plaća, a u eventualnom sporazumu o plaćama mora se odrediti i politika cijena, poreza, kao i minimalna i najniža plaća, a tek usuglašena politika plaća može biti temelj za razgovor o socijalnom paktu s Vladom. </p>
<p>»Vladina jednostrana odluka je neprihvatljiva. Ako u pregovorima usuglasimo zajedničku politiku plaća, tada će se i Vladin zaključak o plaćama kao njezin prijedlog za pregovore morati korigirati. Ako dogovor ne uspije, slijede socijalni konflikti, koji su neminovni,« ističe Begović.</p>
<p>Krešimir Sever najavljuje kako će zatražiti da Vlada povuče zaključke o zaleđivanju plaća u javnim i državnim službama te državnim poduzećima. Prvo, smatra Sever, treba sjesti za pregovorački stol o politici plaća, koja će biti okvir za kolektivne ugovore, a ako treba zalediti plaće, onda to mora biti zajednička odluka socijalnih partnera. </p>
<p>»Ovako je Vlada jednostrano zamrznula plaće, a sada nas zove na pregovore o politici plaća. Pa, o čemu ćemo pregovarati kad je Vlada već sve zacrtala?! Vlada nema sluha za socijalni dijalog i ponaša se bahato i prepotentno provodeći politiku svršenog čina«, ističe Sever. Upozorava Vladu da se pri otkazu kolektivnih ugovora, oni primjenjuju do zaključivanja novih, te da su zbog izmjene kolektivnih ugovora mogući i štrajkovi, kojih se sindikati neće libiti dok traju pregovori. </p>
<p>»Nakon ovog poteza Vlade, potpisivanje socijalnog pakta apsolutno dolazi u pitanje. Socijalnog pakta ne može biti dok nas Vlada ne prihvati kao ravnopravnog socijalnog partnera. Vlada nije ni korektan sugovornik niti sugovornik kojemu se može vjerovati. U pozivanju na odgovorno socijalno partnerstvo, Vlada je najneodgovorniji partner, a partnertsvo priziva samo onda kada to njoj odgovara«, zaključuje Sever. </p>
<p>Ljubinka Marković</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Nikolić: Naš zakon o braniteljima je za Željku Antunović jeftina politička promidžba</p>
<p>Vlada mora shvatiti da je braniteljima oboljelim od PTSP-a potrebna pomoć i pravilno liječenje, ističe John P. Wilson, kreator programa skrbi za američke ratne veterane / Monstruozan je prijedlog da se oboljeli od PTSP-a moraju prijaviti MUP-u, naglašava Herman Vukušić, predsjednik HSLS-ova odbora za branitelje</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Najviše me se dojmio izgubljeni izraz i apatija kod hrvatskih branitelja, koje sam vidio i kod američkih veterana iz vijetnamskog rata. Podatak od 1.000 hrvatskih branitelja, koliko ih je već počinilo samoubojstvo, zabrinjavajući je i traži brzu intervenciju Vlade, koja mora shvatiti da je braniteljima oboljelim od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) potrebna pomoć i pravilno liječenje. </p>
<p>Riječi su to prof. dr. Johna P. Wilsona, vodećeg svjetskog stručnjaka na području psihotraumatologije i jednog od kreatora programa skrbi za američke ratne veterane, koji već nekoliko tjedana boravi u Hrvatskoj i koji je posjetio braniteljske udruge u Zagrebu, Splitu, Rijeci, a koji je u četvrtak bio i gost konferencije za novinare HSLS-ova Odbora za hrvatske branitelje. Wilson se susreo i s hrvatskim stručnjacima s područja psihotraume, za koje je rekao da je »impresioniran njihovim znanjem i odanošću da pomažu braniteljima koji pate od PTSP-a«. Wilson je dosad održao i više predavanja o dvije teme. Prva je zloporaba, odnosno simulacija PTSP-a kod ratnih veterana. Nakon 25 godina iskustva i rada s veteranima jasno razlikujemo one koji imaju simptome PTSP-a od onih koji simuliraju, rekao je. Druga tema je terapija PTSP-a, koja je od iznimne važnosti. Jer, ako oboljeli branitelj nije pravilno liječen, to dovodi do alkoholizma, suicida, nasilja u obitelji, rekao je Wilson i spomenuo podatak o 2,5 puta većem broju suicida kod vijetnamskih veterana no kod drugih Amerikanaca, a što je »krivica američke vlade koja nije na vrijeme i na pravi način reagirala«.</p>
<p> Glavna tajnica HSLS-a Dorica Nikolić i predsjednik Odbora dr. Herman Vukušić nisu skrivali ogorčenje zbog činjenice da je njihov prijedlog zakona o izjednačavanju prava branitelja fizički stradalih u Domovinskom ratu i onih oboljelih od PTSP-a odbijen s obrazloženjem da država za to nema novca, ali i s obećanjem da će se ubrzo donijeti novi zakon o braniteljima, na koji se, rekla je Nikolić, već mjesecima čeka. Vukušić je, pak, potvrdno odgovorio na pitanje je li istina da Ministarstvo hrvatskih branitelja predviđa da se, po novom zakonu, branitelji oboljeli od PTSP-a prijavljuju MUP-u. »To je monstruozno«, bio je decidiran Vukušić, kojem se pridružio i Wilson, rekavši da nijedna zemlja na svijetu to ne prakticira, »a zadnji je to radio Staljin«. </p>
<p>Vukušić je podsjetio i na HSLS-ov program za branitelje »Otvorena vrata«, koji je predstavljen prije godinu dana i koji je prije izbora prihvatio i njihov koalicijski partner SDP. Nažalost, vrlo je malo od tog programa ostvareno, ali HSLS od njega neće odustati, a posebno neće odustati od traženja da se briše diskriminirajuća odredba po kojoj branitelj u roku 30 dana mora podnijeti zahtjev i dostaviti potrebnu dokumentaciju kako bi mu se priznala prava oboljelog od PTSP-a, što ne postoji nigdje u svijetu, rekao je Vukušić. </p>
<p>Na pitanje novinara tko je u vladajućoj koaliciji zakočio HSLS-ov prijedlog zakona o izjednačavanju prava branitelja, Dorica Nikolić je odgovorila: »Neugodno sam bila iznenađena reakcijom potpredsjednice Vlade Željke Antunović, za koju je to bila jeftina politička promidžba«. </p>
<p>Ivkica Bačić</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Radije prijevremeni izbori nego međunarodna izolacija, kaže Kajin</p>
<p>RIJEKA, 28. prosinca</p>
<p> - »Predstojeća godina bit će ključna za Vladu, prvenstveno zbog socijalno-gospodarske situacije u kojoj se Hrvatska nalazi. U predstojeća tri do četiri mjeseca u zemlji će broj nezaposlenih narasti sa 380.000 na 400.000 ljudi. Sve to trebalo bi biti dovoljno za otrežnjenje hrvatskog političkog vrha, koji, uz to, stalno licitira s Haagom«, kazao je u četvrtak na konferenciji za novinare potpredsjednik i saborski zastupnik IDS-a Damir Kajin. </p>
<p>Tomu je dodao da hrvatska vlast nije dobila mandat da zemlju vrati u 1998./99. odnosno da zemlju zbog moguće nesuradnje s Haaškim sudom gurne u međunarodnu izolaciju. »Ako treba birati između međunarodne izolacije i prijevremenih parlamentarnih izbora, IDS je za izbore, iako smo svjesni da bi izbori mogli na više mjeseci podosta blokirati život u zemlji, posebice gospodarski«, mišljenja je Kajin. </p>
<p>On drži da u ovom trenutku Haag nije najvažnija preokupacija većine Hrvata, jer oni prvenstveno strahuju za svoju egzistenciju. Potpredsjednik IDS-a upozorava da će u 2001. godini socijalni mir biti na kušnji, jer, kako kaže, očigledno je da vlast želi cijenu rada dovesti na razinu ostalih zemalja u tranziciji, kako bi Hrvatska postala zanimljiva stranim ulagačima. </p>
<p>U IDS-u procjenjuju da će u naredne dvije godine prosječna plaća u Hrvatskoj sa 800 biti svedena na 600 njemačkih maraka. U 2001. godini i ostala će socijalna prava biti smanjena što će najviše osjetiti žene na porodiljskom, osobe na bolovanju, a niti mirovine se više neće usklađivati dva puta već jednom godišnje. </p>
<p>Kajin ocjenjuje da će u narednoj godini najbolnije biti otpuštanje oko 10.000 zaposlenih u javnoj upravi. »To znači da će bez posla ostati svaki četvrti zaposleni u Hrvatskoj, svaki peti u Primorsko-goranskoj, i svaki sedmi u Istarskoj županiji«, napomenuo je Kajin.</p>
<p>Članica Predsjedništva IDS-a Dorotea Pešić-Bukovac smatra da će u 2001. godini zbog najave silnih stečajeva u gospodarstvu biti prava umjetnost preživjeti tu godinu. Tajnik riječkog IDS-a Ivan Šilobad je kazao da je cilj IDS-a na predstojećim lokalnim izborima osvojiti najmanje jedno mjesto u Gradskome vijeću Rijeke. (D.H.)</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Imenovanja u upravne odbore ustanova u socijali po političkom ključu?</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Neposredno nakon što se u Ministarstvu rada i socijalne skrbi počelo razgovarati o kriterijima i načinu na koji bi se trebali birati novi članovi upravnih vijeća ustanova u socijalnoj skrbi - između ostaloga domova umirovljenika - u tu su kuću počele stizati liste s prijedlozima imena, a među njima su i prijedlozi koje su poslali SDP-ovi ogranci s terena! Vjesnik je krenuo tragom dojave »nezadovoljnog SDP-ovca iz osječkog ogranka stranke«, o tome da je jedna takva lista iz Osijeka krenula prema Ministarstvu. Ovih smo dana dobili potvrdu o tome da je to pismo, uz nekoliko sličnih, stiglo na navedenu adresu.</p>
<p> Osim pitanja je li se to politika počela miješati u imenovanja, zanimljivo je i pitanje na koji se način to čini.</p>
<p> Naime, faks na koji smo upozoreni, osim imena predloženih kandidata ne sadrži druge podatke, pa ni one o njihovoj stručnosti ili sposobnosti za obavljanje nadzora poslovanja ustanove u socijali. Još je poraznija činjenica da lista ne sadrži čak ni adrese kandidata na kojima bi ih se moglo kontaktirati u slučaju da uđu u izbor! Tako krajnje upitnim ostaje i na koji bi se način uopće došlo do njih, kako bi se provjerila stručnost, osim potragom u telefonskom imeniku, ili izravno u - SDP-u.</p>
<p> Ravnatelji domova umirovljenika s kojima smo u četvrtak razgovarali tvrde kako do njih nisu stigle nikakve informacije i nikakve liste novih članova upravnih vijeća. No, upozoravaju da bi njihovo eventualno postojanje moglo otvoriti još jedno pitanje. Prema Zakonu o socijalnoj skrbi, naime, upravna vijeća ustanova u socijali imenuju ravnatelje domova i odlučuju o njihovom razrješenju, pa to može biti i najava njihovih smjena, kažu. Činjenica da se o imenima kandidata dosad nije raspravljalo ni na jednoj »službenoj« razini, upućuje i na mogućnost da ih Ministarstvo neće uzimati u obzir, složili su se naši sugovornici. No, dodaju kako se ovdje ipak može primijeniti i pravilo »gdje ima dima, ima i vatre«. Zašto bi, pitaju, netko slao imena kandidata za točno određenu svrhu, da na to nije pozvan?</p>
<p>Ovakav način imenovanja članova u upravna vijeća, vlast bi mogla »prodati« u vrijeme kad krene priča o decentralizaciji u sustavu socijalne skrbi, kad se i očekuje odluka o novom načinu imenovanja, pretpostavljaju naši sugovornici. Prema važećim propisima, kao što je poznato, sva imenovanja potpisuje ministar rada i socijalne skrbi, no to bi se uskoro moglo mijenjati. Sam ministar, Davorko Vidović, u nedavno razgovoru za Vjesnik upozorio je na nelogičnost u praksi, istakavši kako ljude čija razrješenja i imenovanja potpisuje uopće ne poznaje, pa nema ni elemenata za takve odluke. Prema nekim najavama, u okviru decentralizacije sustava, pravo imenovanja dobila bi tijela lokalne zajednice, na koja bi trebalo biti prebačeno i upravljanje ustanovama. No, ni po jednom kriteriju, naravno, ne bi to trebali biti ogranci političkih stranaka koji su si, kako se čini, već počeli uzimati to pravo. </p>
<p>»U Ministarstvo rada i socijalne skrbi stižu razni prijedlozi različitih skupina, udruga, pa i stranaka koje se upuštaju u takve poslove. Stigao je, primjerice, čak i prijedlog tko bi trebao biti povjerenik u Gradu Obrovcu, koji je potpisalo nekoliko političkih stranaka, što to doista nema nikakve veze s Ministarstvom rada. Dopuštamo mogućnost da se pojavio i faks SDP-a, a možda i popis koji je sastavila neka druga stranka«, prenijela je u razgovoru za Vjesnik Andrea Latinović, glasnogovornica Ministarstva, riječi zamjenika ministra dr. Bože Žaja. </p>
<p>Latinović dodaje kako »Ministarstvo ne može zabraniti da stranke na terenu imaju pravo baviti se i tim poslovima, misleći, vjerojatno, da time pomažu Ministarstvu«. No, stav je Ministarstva rada, dodala je, »da se u upravna vijeća ustanova imenuju ljudi koji imaju veze sa društvenim djelatnostima i ljudi iz struke«. Svaki prijedlog, pritom je dobrodošao, pa i onaj iz SDP-a, no svi dospjeli prijedlozi verificirat će se isključivo sa stajališta struke, naglasila je Latinović. Dodala je kako su naknade članovima upravnih vijeća u socijali ukinute, pa su članovi volonteri, što upućuje na to da iz imenovanja neće ostvariti materijalnu korist. U odgovoru na pitanje hoće li liste s novim kandidatima za upravna vijeća biti temelj za smjene sadašnjih, uglavnom HDZ-ovih kandidata - što bi moglo upućivati na revanšizam - Latinović je naglasila kako takve smjene nisu obavljene u mnogo ustanova, te istakla primjer doma umirovljenika Zenta, iz Splita. Tamo je član vijeća donedavno bio i HDZ-ovac, splitsko-dalmatinski župan Branimir Lukšić.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Rektor Jeren se požalio predsjedniku Mesiću na Ministarstvo znanosti </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je u četvrtak delegaciju Senata Sveučilišta u Zagrebu, na čelu s rektorom prof. dr. Brankom Jerenom. Delegacija je izvijestila predsjednika o »nedopuštenom odnosu Ministarstva znanosti prema Sveučilištu u Zagrebu«, te naglasila da se pritom ne radi o osobnom sukobu rektora ili Senata s ministrom Hrvojem Kraljevićem, već o »dubokom jazu između Ministarstva i najšire akademske zajednice, odnosno konceptualnim razlikama između Ministarstva i Senata«.</p>
<p>Delegacija je to potkrijepila mišljenjima Sveučilišta u Rijeci, Rektorskoga zbora, Kluba sveučilišnih nastavnika i pojedinih profesora koji su to iskazali svojim istupima u medijima. </p>
<p>Predsjednik Republike upoznat je i s neslaganjem Senata s, kako je rekao rektor Jeren, »neprimjerenim proguravanjem novih prijedloga zakona od strane Ministarstva znanosti«, kao i sa stavom Senata o neprihvatljivosti donošenja Zakona o visokim učilištima. Rektor je, naime, istaknuo da unatoč jasnim protivljenjem akademske zajednice, ministar Kraljević i dalje ustrajava na svojim načelima i zakonima. </p>
<p>Prema Jerenovoj izjavi za Vjesnik, predsjednik Mesić složio se s članovima delegacije, te podržao nastojanja Sveučilišta da se donošenje zakona provodi kroz institucije sustava.</p>
<p> »Time su akademskoj zajednici otvorena vrata za pripremu dokumenta o strategiji razvoja Sveučilišta u Zagrebu, ali i pripremi strategije visokoga školstva, te općenito zakona u budućnosti«, pojasnio je rektor Branko Jeren. </p>
<p>Istoga dana u Ministarstvu znanosti i tehnologije, ministar Kraljević i njegovi suradnici priredili su novogodišnji domjenak za novinare. Na upit što misli o predsjednikovoj podršci Sveučilištu, ministar je rekao da ni on nema ništa protiv Sveučilišta. »Čitavo vrijeme nastojim da se povede kvalitetna rasprava na razini Sveučilišta, a do nje ne dolazi«, komentirao je ministar, ne želeći davati konkretnije izjave bez uvida u službeni zapisnik sa sastanka delegacije Senata s predsjednikom Mesićem. (M. L.)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Apel sa Straduna na svijest građana o njihovoj ulozi u prevenciji požara </p>
<p>DUBROVNIK, 28. prosinca</p>
<p> - Povodom Svjetskog dana biološke raznolikosti, u Dubrovniku će u petak boraviti ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević sa suradnicima, koji će se na Stradunu priključiti središnjoj akciji za pomoć pošumljavanju Dubrovačko-neretvanske županije. </p>
<p>Na području šumarije Dubrovnik u ovogodišnjim je katastrofalnim požarima opožareno čak 16.000 hektara, izgorjelo je gotovo 13.000 hektara. Ovom se akcijom želi pomoći u pošumljavanju tih predjela, ali i apelirati na svijest građana o njihovoj ulozi u prevenciji požara. Tom će se prigodom govoriti i o pojmu i važnosti biološke raznolikosti, čime je ugrožena i kako ju očuvati, a bit će predstavljeno i englesko izdanje knjige »Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti u Hrvatskoj sa strategijom i akcijskim planovima zaštite«. </p>
<p>Područje krajnjega hrvatskoga juga inače je, što se tiče požara, jedno od najugroženijih na Mediteranu. Požari većih razmjera počeli su bjesniti koncem '70-ih, odnosno početkom '80.-ih, a statistički podaci, o kojima se govorilo na nedavnom znanstvenom skupu u Dubrovniku o posljedicama požara i kako ih sanirati, govore kako je jedan od najočitijih uzroka promijenjeno stanje u prostoru. </p>
<p>Odljev stanovništva i promjena zanimanja rezultirali su napuštanjem tzv. uzgojnih mjera u šumama. Hrvatski je jug danas, tvrde stručnjaci, strahovito zapuštena i nekultivirana površina. S obzirom da je riječ o 70 posto poljoprivredne površine Dubrovačko-neretvanske županije, krajnji je čas, kako je to naveo jedan od sudionika spomenutoga skupa, za »dugoročno razmišljanje i kratkoročno djelovanje«. Drugim riječima, uz obveznu prevenciju i revitalizaciju izgorenih površina, dugoročnim prostornim planom izbjegla bi se daljnja, a s vremenom ublažila sadašnja smrt kulturnog krajobraza hrvatske obale. No, kako je krajobraz i predmet vizualnog doživljavanja, a pošumljavanje samo prvi korak, pitanje je kako zapravo pošumiti prostor. Imperativ svega je, tvrde znalci, postići prirodni sklad atraktivnim vrstama. Ali, budući da je riječ o studioznom procesu, nameće se i novo pitanje - koliko još ima vremena? (Katica Cikoja)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Novi zračni prijevoznik Air Adriatic počet će s letovima u travnju 2001. </p>
<p>Prvoj privatnoj hrvatskoj zrakoplovnoj čarter tvrtki »Air Adriatic« administrativno sjedište je u Rijeci, a tehničko u Zrakoplovnoj luci u Puli / Suosnivači su joj domaći poslovni ljudi / Za početak radit će s dva iznajmljena zrakoplova MD-82 i četiri do pet posada od šest članova (kapetan, kopilot i četiri stjuardese) te zapošljavati 80 do 100 ljudi </p>
<p>RIJEKA, 28. prosinca</p>
<p> - U travnju 2001. s letenjem će započeti prva privatna hrvatska zrakoplovna čarter tvrtka »Air Adriatic« s administrativnim sjedištem u Rijeci, a tehničkim u zrakoplovnoj luci u Puli. Za početak letjet će s dva iznajmljena zrakoplova tipa »Mc Donell Douglas-82« sa 167 sjedišta. </p>
<p>Suosnivači Air Adriatica su domaći poslovni ljudi, među kojima je i Dean Čabrić, ujedno i direktor Air Adriatica. Među njima su i neki koji su sudjelovali u osnivanju Croatia Airlinesa. </p>
<p>»Ideja o stvaranju jedne hrvatske zrakoplovne čarter tvrtke prisutna je od osamostaljenja Hrvatske, ali su se čekali uvjeti za ostvarivanje jednog takvog projekta. Podsjetio bih da je još '70-ih osnovana prva hrvatska zrakoplovna tvrtka PAN Adria, koju su pet godina kasnije, uz pomoć politike, likvidirali JAT GENEX i INEX Adria. PAN Adria je, u želji da ojača, čak nabavila i nekoliko zrakoplova tipa DC-9, koje su potom preuzele spomenute konkurentne tvrtke«, kazao nam je Čabrić, koji ima 30-godišnje iskustvo kapetana zrakoplova. On napominje da je u bivšoj državi gotovo sva zrakoplovna pamet bila koncentrirana u Beogradu i Ljubljani, u zrakoplovstvu je bilo malo Hrvata, pa ne čudi što danas Hrvatska nema nijednu zrakoplovnu čarter tvrtku. Danas se Croatia Airlines, dodaje, silno trudi da zadovolji potrebe touroperatora koji dovode turiste u našu zemlju. </p>
<p>»Air Adriatic neće predstavljati konkurenciju hrvatskom linijskom zračnom prijevozniku Croatia Airlinesu, koji više i nema dovoljno raspoloživih kapaciteta da pokrije sve potrebe touroperatora, a koji će nam, za očekivati je, iz godine u godinu dovoditi sve više gostiju«, naglašava Čabrić.</p>
<p>U Air Adriaticu su odlučili da za početak rade s dva iznajmljena zrakoplova MD-82, jer su ocijenili da su oni najprikladniji za čarter letove. Uz to, na tom tipu zrakoplova već su letjeli mnogi piloti i tehničari koji će sada raditi u Air Adriaticu što je zasigurno jedan od najvažnijih čimbenika za sigurnost svih onih koji budu koristili usluge tog novog hrvatskog zračnog prijevoznika. </p>
<p>Air Adriatic je nedavno raspisao natječaj za radna mjesta na zrakoplovima MD-82, a među prijavljenima je podosta kapetana i tehničara koji su dosad letjeli na zrakoplovima Adria Airway iz Slovenije te za druge zrakoplovne tvrtke iz zapadne Europe. Dva zrakoplova MD-82 imat će četiri do pet posada od šest članova (kapetan, kopilot i četiri stjuardese), a tvrtka će u samom začetku zapošljavati od 80 do 100 ljudi. </p>
<p>Zrakoplov MD-82 je srednjeg dometa, može pokrivati cijelu Europu i bliski Istok, odakle bi prvenstveno trebao dovoziti turiste. Vrijednost svakog od unajmljenih zrakoplova je od 15 do 20 milijuna dolara, a već početkom iduće godine počinje dodatno školovanje posada za let na MD-82.</p>
<p>Direktor Čabrić, za sada, nije želio govoriti o financijskoj težini ovog složenog projekta, ali je napomenuo da je riječ o inozemnom kapitalu, te naglasio da su osnivači Air Adriatica dobili moralnu potporu Ministarstva za europske integracije, poglavito od ministra Ivana Jakovčića, te ministarstava turizma i prometa, za pronalaženje inozemnih ulagača, jer je svima cilj otvaranje novih radnih mjesta. </p>
<p> Preduvjeti za stvaranje ove čarter tvrtke bili su politička stabilnost u državi i ovom dijelu Europe, te povratak turizma na Jadran, koji se ove godine konačno vratio na velika vrata. Treba reći da je oživotvorenju Air Adriatica, tvrtke registrirane na Trgovačkom sudu u Rijeci još 1997., pridonijelo i donošenje Zakona o poticanju ulaganja stranog kapitala u Hrvatsku. Iz svih tih razloga poraslo je i zanimanje stranog kapitala, koji je što treba imati na umu, kako je napomenuo Čabrić, došao zbog profita, a ne iz sentimentalnih razloga. Povratkom turizma taj profit će biti lakše ostvariti, a AIR Adriatic će pridonijeti da se hrvatska turistička ponuda podigne na višu razinu.</p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Mesić i Radoš ne smatraju ozbiljnima anonimne prijetnje državnim udarom</p>
<p>»Utvrđeno je da brigadir Werner Ilić, obavljajući redovite svakodnevne zadaće, ničim nije dao povoda kojim ga autori predstavke dovode u vezu s tobožnjim pripremama državnog udara«, priopćilo je ministarstvo obrane</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Prijetnje državnim udarom i atentatima na predsjednika Republike Stjepana Mesića, premijera Ivicu Račana, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Petra Stipetića, koje navodno priprema brigadir Werner Ilić, zapovjednik obuke mornaričke pješadije, ni Predsjednik ni ministar obrane Jozo Radoš ne smatraju ozbiljnima. </p>
<p>Mesić je kazao novinarima da nema pojma o tome te da je to saznao iz novina. »Nema nikave bojazni, mislim da je to više napuhano negoli je bilo potrebno«, izjavio je Predsjednik, dodavši kako nema razloga za nervozu te da moramo vjerovati u institucije hrvatske države. »To nisu prijetnje Wernera Ilića; to je anonimni tekst kakvih je mnogo i koje ne treba uzimati ozbiljno. S brigadirom smo obavili kontakte odmah prvi dan i i utvrdili da je tekst potpuno neutemeljen te da nema razloga za zabrinutost«, rekao je Radoš.</p>
<p>Na Vjesnikov upit o pripremi tobožnjeg državnog udara očitovao se i glasnogovornik Ministarstva obrane brigadir Dušan Viro. U njegovu priopćenju stoji: »Anonimno pismo s najavom tobožnjeg državnog udara i značaj koji su tom sumnjivom projektu nažalost dali pojedini mediji, bio je razlog da su sigurnosne službe MORH-a obavile razgovor s brigadirom Wernerom Ilićem. Utvrđeno je da je sadržaj anonimne predstavke izmišljen te da je imao za cilj uznemiriti hrvatsku javnost i narušiti ugled Hrvatske vojske. Obavljeni razgovor nastojao je rasvijetliti okolnosti nastajanja anonimnog pisma i ukazati na mogućeg autora te na taj način poštedjeti javnost od daljnjeg uznemiravanja«.</p>
<p>»Utvrđeno je da brigadir Werner Ilić, obavljajući redovite svakodnevne zadaće, ničim nije dao povoda kojim ga autori predstavke dovode u vezu s tobožnjim pripremama državnog udara. Sigurnosne službe MORH-a nemaju samo zadaću baviti se ugrozama Oružanih snaga nego i zaštitom ugleda visokih časnika i Hrvatske vojske u cijelosti. Začuđuje nas da su mediji ovoj manipulaciji pridali neprimjeren značaj i time joj dali nezasluženu važnost«, zaključuje Viro. </p>
<p>Upitan za komentar spekulacija o odlasku generala Imre Agotića u Haag kao svjedoka ili osumnjičenika, ministar Radoš je odgovorio: »Svaka spekulacija o tome je štetna, a svako javno očitovanje o tome slabi poziciju svih nas koji o tome govorimo. Stoga mislim da o tome ne treba spekulirati, a pogotovo ne mi koji smo na odgovornim dužnostima. Na medijima i javnim djelatnicima je da pretpostavljaju, ali političari to ne bi smjeli ni trebali raditi«.</p>
<p> Opovrgnuo je napise o zategnutim odnosima između MORH-a i Predsjednikova savjetnika za vojsku generala Agotića. »Zadatak ministra i Ministarstva obrane nije da imaju dobre odnose s Predsjednikovim savjetnikom, nego s predsjednikom Republike. Nastojim da ti odnosi budu dobri unatoč ponekim razlikama koje su logične kad je riječ o političkim osobama. No, svi mi činimo sustav koji mora funkcionirati neovisno o našim mogućim razlikama i gledanjima na neke probleme«, istaknuo je ministar obrane. </p>
<p>Odgovarajući na pitanja novinara, kazao je da je s Predsjednikom postigao suglasnost o umirovljenjima. »Kad preustroj vojske bude gotov, ići ćemo s malo širim krugom umirovljenja, no to neće biti medijima atraktivno«, kazao je Radoš. (M. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="78">
<p>Kaznene prijave protiv gradskih otaca tek predizborno uigravanje na splitski način?</p>
<p>SPLIT, 28. prosinca</p>
<p> - Iako je blagdansko ozračje, splitsku političku pozornicu trese »groznica« kaznenih prijava, koje su ovih dana podnesene protiv zamjenika gradonačelnika i čelnika splitskoga HSLS-a Miroslava Buličića, člana Gradskog poglavarstva Milivoja Dedića (HSLS), te ravnatelja javne ustanove »Sportski objekti« i HSS-ova vijećnika Ratomira Gulina. </p>
<p>Sve se dogodilo u dva dana, a kronološkim redom prvo je uslijedila prijava protiv Buličića, kojega policija sumnjiči za zloporabu položaja i ovlasti, odnosno zbog poticanja na izvršenje kaznenog djela u slučaju izrade detaljnog plana uređenja (DPU) priobalnog područja Trstenik-Radoševac. Zbog navodnih kriminalnih radnji, poduzetih u slučaju disko kluba »Stella«, policija je podnijela kaznene prijave protiv Dedića i Gulina, a među povećom skupinom osumnjičenika nalazi se i ime još jednog splitskog HSLS-ovca Dalibora Čorića. </p>
<p>Nakon toga, krenula je lavina optužbi, upućenih na sve moguće adrese, pa se tako špekuliralo da iza kaznene prijave protiv Buličića stoji »protivnički tabor« iz iste stranke. S druge strane, neki su mediji objavili da je kriminalistička policija pročešljala Gradsko poglavarstvo na poziv SDP-a. U obranu Buličića (ne)očekivano je stao sam gradonačelnik i HSLS-ovac Ivan Škarić, koji je javno izjavio da »Miro nije kriv« i da je sporni ugovor potpisao upravo on, kao gradonačelnik Splita. Time je Škarić barem nakratko zatvorio usta svima koji su tvrdili da mu je cilj onemogućiti Buličićevu političku karijeru, to više što ovaj sebe vidi kao novoga gradonačelnika. Buličić pak tvrdi da je gradonačelnik izjavio policiji kako mu je ugovor bio podmetnut i kako nije znao što potpisuje. </p>
<p>Da bi obranili Škarića, njegova frakcija u splitskome HSLS-u odmah je požurila objaviti da iza svega ne stoji nitko drugi nego SDP, čija je namjera da preko Buličića diskreditira HSLS i zauzme što bolje startne pozicije uoči novih lokalnih izbora.</p>
<p>Čelnik splitskoga SDP-a Marin Jurjević opovrgnuo je, u izjavi za Vjesnik, da njegova stranka stoji iza kaznenih prijava, naglasivši da je izvan svake pameti prozivati SDP samo zbog toga što je Ostojić načelnik splitske policije. </p>
<p>»Nema ni govora o tome da su se Škarić i SDP udružili kako bi ocrnili Buličića ili bilo koga od prijavljenih«, kazao je Jurjević, dodajući, da ne želi ulaziti u to je li po srijedi unutarstranački sukob u HSLS-u. </p>
<p>»Odgovorno tvrdim da SDP, kao ozbiljna stranka koja se zalaže za učinkovitost pravne države, ne stoji iza kaznenih prijava protiv dužnosnika gradske vlasti, a hoće li one biti odbačene ili ne, to će utvrditi pravosudne institucije«, rekao je Jurjević, naglasivši da se u Hrvatskoj od svega prave političke afere i slučajevi. </p>
<p>Za razliku od njega čelnik splitsko-dalmatinskoga HSLS-a Frano Garac kaže da je o svemu saznao iz novina, ali da se ne može oteti dojmu kako se radi o političkoj aferi. »Ne želim biti ničiji odvjetnik ni tužitelj, ali siguran sam da se radi o predizbornoj kampanji koja je u Splitu počela na vrlo surov način«, ustvrdio je Garac.</p>
<p> Na upit stoji li iza svega SDP, Garac je kazao kako Županijsko vijeće HSLS-a nema »nadzor« nad splitskim ogrankom, koji je prije tri i pol godine samoinicijativno sklopio koaliciju s SDP-om. </p>
<p>Iako ne sumnja u profesionalnost policije i njezina načelnika Ostojića, predsjednik splitskog HSS-a Željko Sikirica drži da je čudno to što su »silne kaznene prijave« podignute tek sada. »Možda će se napokon potvrditi da su ove afere posljedica političkog bijesa pojedinaca, koji žele sačuvati svoj položaj«, istaknuo je Sikirica, poručivši kako od policije očekuje objašnjenje, ako kaznene prijave protiv dužnosnika gradske vlasti »budu odbačene ili s vremenom zaboravljene«. </p>
<p>Prvi splitski HSS-ovac nije htio imenovati osobe, »koje su tempirale udar na HSLS i HSS«, ali je naglasio kako mu se čini da su pojedinci iz gradske vlasti namjerno pokrenuli hajku, ne bi li skrenuli pozornost javnosti »s vlastitog nerada i nemoći«.</p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>Od stečajnog postupka prihod u Trimotu uvećan čak pet puta </p>
<p>IMOTSKI, 28. prosinca</p>
<p> - Kada je u rujnu 1999. otvoren stečajni postupak nad tvrtkom »Trimot« u Imotskom, mnogi su prognozirali kraj tog proizvođača donjeg rublja, poznatog na domaćem i inozemnom tržištu. Naime, račun »Trimot« je bio blokiran još 1994. godine u iznosu od 19,5 milijuna kuna te dugovima prema državi, odnosno državnim fondovima. </p>
<p>Međutim, 15 mjeseci nakon što je otvoren stečajni postupak, godišnji prihod po zaposlenome radniku tri je do pet puta veći u odnosu na predstečajno stanje. Primjerice, 283 radnika sada ostvaruju veći promet od 900 djelatnika koliko ih je u toj tvrtki radilo 1994. godine, odnosno dvaput veći promet od onoga koji je 1996. ostvarilo 750 zaposlenih. </p>
<p>Tvornica trikotaže je sada u fazi tehnološke obnove. Taj će se projekt realizirati tijekom zime a najdalje do ožujka 2001. godine. Osim modernizacije proizvodnje, još jedna iznimno značajna zadaća stoji pred upravom tvrtke. Riječ je o povećanju broja djelatnika, odnosno dovođenju Trimota u stanje prije stečaja. Valja i ostvariti mjesečni promet od četiri milijuna kuna. </p>
<p>Inače, sve što se proizvede u Trimotu odmah se izveze na probirljivo inozemno tržište, najviše u Njemačku. Prema riječima stečajnog upravitelja Zvonka Silića, tvrtka ni sada ne može proizvesti robe koliko se ona traži na tržištu. Imoćani su dakle na pravom putu oživljavanja gospodarstva. </p>
<p>Nakon što se u cijelosti realizira projekt tehničke obnove i kvaliteta rublja će biti veća. (N.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>ZDS priprema referendum za opstanak Krapinsko-zagorske županije</p>
<p>ZLATAR, 28. prosinca</p>
<p> - »Ako se nastave ostvarivati planovi aktualne vlasti o ukidanju Krapinsko-zagorske županije i njezino pripajanje drugim županijama, Zagorska demokratska stranka će pokrenuti referendum o ostanku Županije. O pokušaju ukidanja govori odluka o prestanku dovršetka zgrade Županijskog suda u Zlataru koju se želi konzervirati i prodati unatoč tome što ni sadašnji prostori u kojima radi Županijski i Općinski sud u Zlataru nisu primjereni«, rekao je u četvrtak na konfererenciji za novinare dopredsjednik ZDS-a Dragutin Kuharić. Konferenciju su upriličili predsjednici općinskih organizacija ZDS-a Zlatara, Mihovljana, Mača i Konjšćine.</p>
<p> Prema Kuharićevim riječima, osim zgrade Županijskog suda u koju je do sada utrošeno 17 milijuna kuna, obustavljen je i početak izgradnje Županijske bolnice u koju je utrošeno šest milijuna kuna i za koju se peticijom izjasnilo 16.000 građana. Sadašnja se vlast, ocijenio je, osvećuje Zlataru zbog nekih navodnih nedjela počinjenih u razdoblju od 1941. do 1945. godine. »Zbog toga je ukinuta i Policijska stanica što nepovoljno utječe na stanje sigurnosti građana iako MUP tvrdi drukčije«, rekao je Dragutin Kuharić. </p>
<p>»Hrvatsko zagorje nema dignitet koji ćemo morati dobiti i referendumom o autonomiji, ako zatreba«, rekao je predsjednik Ivan Vlahović iz Mihovljana, te istaknuo da Mihovljani i neke okolne općine još nemaju pitke vode čak ni u osnovnoj školi, iako su u neposrednoj blizini bazena pitke vode iz kojih se opskrbljuje najveći broj žitelja Županije. (D.G.)</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Mesić: Ako funkcioniraju institucije pravne države, Haaški sud nam nije potreban </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Kazneno djelo mora biti procesuirano i u vojsci i u policiji. Hrvatskoj je u interesu suradnja s Haaškim sudom kako bi se krivnja individualizirala. No, ako funkcioniraju institucije pravne države, nije nam potreban Haaški sud. Istaknuo je to u četvrtak hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na božićno-novogodišnjem domjenku koji je za predstavnike vojske, policije i obavještajne zajednice priredio na Pantovčaku.</p>
<p> Hrvatska, rekao je, neće biti talac individualno učinjenih zločina, a najbolja suradnja s Haagom uslijedit će tek kad hrvatsko pravosuđe odradi svoj posao. Naša bi država imala mnogo manje posla s Haagom da su procesuirana zlodjela za koje je policija prikupila dokaze. »Zna se da su neka nedjela učinjena za vrijeme rata, u situaciji i atmosferi na koju nije bilo uvijek moguće utjecati. Zato je tu sud da ocijeni otežavajuće i olakotne okolnosti. Ako se mi tako postavimo, vjerujem da ćemo imati mnogo manje problema i pred međunarodnom zajednicom i s Haaškim tribunalom«, naglasio je Mesić te pozvao institucije pravne države i pravosudna tijela da nastave tamo gdje je policija stala, odnosno procesuiraju one za koje postoje dokazi o zlodjelima. </p>
<p> »Vojska i policija obavile su svoj zadatak. Hrvatska je teško došla na svoje granice i teško obranila svoju samostalnost. No, sada gradimo demokratsko društvo i pravnu državu u kojoj će vladati zakoni, a ne volja pojedinaca. Za takvo društvo moramo se svi zalagati. Vojska i policija učinile su ono što je trebalo i time možemo biti zadovoljni«, izjavio je Predsjednik.</p>
<p> Osvrćući se na goleme žrtve i teškoće kroz koje je Hrvatska prošla na putu do osamostaljenja, istaknuo je ključnu ulogu vojske i policije. Napomenuo je i da su u tijeku preustroj i profesionalizacija vojske, policije i obavještajne zajednice kako bi bili usklađeni sa zemljama NATO pakta i Europske unije. Nedostajat će pritom novca, ustvrdio je Mesić podsjetivši na više od 370.000 nezaposlenih i porast broja umirovljenika. Stoga smatra da je zadatak Vlade i parlamenta aktiviranje proizvodnje i povećanje zaposlenosti, ali i donošenje zakona koji će ohrabrivati izravan ulazak stranog kapitala u Hrvatsku. </p>
<p>Okupljenim je predstavnicima vojske i policije poželio da pomognu funkcioniranju državnih mehanizama koje predstavljaju poželjevši, posebice policiji, ubuduće što manje posla. </p>
<p>U ime ministarstava obrane i unutarnjih poslova, Oružanih snaga i Ureda za nacionalnu sigurnost, Predsjedniku je zahvalio ministar obrane Jozo Radoš. »Problemi su za nas izazovi. Uvjeravam Vas u ime svojih kolega da ćemo sve učiniti da sigurnost naše zemlje, stabilan i miran život građana i institucija ove zemlje ne budu ugroženi«, poručio je Radoš dodajući da imaju snage odraditi sve svoje zadaće. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>Lučin ne zna ništa o Pupićevom privođenju</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Ministar policije Šime Lučin nije znao odgovoriti novinarima na pitanje zašto SZUP privodi na razgovor Josipa Pupića, člana Vladina povjerenstva za privatizaciju Hrvatskih telekomunikacija. »To je prva vijest o tome koja je do mene došla«, kazao je Lučin pravdajući se kako je bio na putu i dodajući da ne treba raspravljati o onome što piše u novinama, već o provjerenim informacijama. Ipak, dodao je kako sigurno može reći da Pupić nije pozvan na obavijesni razgovor u SZUP. No, njegov pomoćnik za krim policiju, Dragutin Cestar u svojoj je izjavi bio određeniji. Kaže da prijava protiv Pupića postoji u policiji jer je obavljen razgovor sa svima koji mogu nešto znati o privatizaciji Telekoma. Potvrdio je da je ta privatizacija kriminalistički obrađena zbog davanja koncesija i određenih uočenih nepravilnosti, a rezultati će se znati za nekoliko dana.</p>
<p>Na zamolbu novinara da prokomentira izjavu v. d. državnog odvjetnika Slavka Zadnika koji je rekao da neka djela počinjena nakon »Oluje« nisu procesuirana zato što se dio dokumenata nalazi u HIS-u, SIS-u i SZUP-u, ministar policije Lučin je odgovorio: »Dokumentacija koja je bila u SZUP-u, vezano i uz Gospić i neke druge slučajeve, bila je dostavljena Državnom odvjetništvu dok na njegovom čelu nije bio Slavko Zadnik. Nije mi jasno na što Zadnik misli« (M.R.)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Zadnik opovrgava da je bio upoznat sa slučajem Grupo </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Ne želim polemizirati s Ivom Pukanićem, no opovrgavam njegove tvrdnje da sam sa slučajem Grupo bio upoznat prije nego što je sve izišlo u javnost, istaknuo je u četvrtak za Vjesnik Slavko Zadnik, v.d. državnog odvjetnika. Ponovio je da Državno odvjetništvo nije bilo konzultirano o pokretanju postupka protiv navodnih sudionika afere, nego se uključilo naknadno, kad je zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo ocijenilo kako ne postoji osnovana sumnja da su se Ninoslav Pavić, Miroslav Kutle, Vinko Grubišić i neidentificirana osoba udružile radi ovladavanja medijskim prostorom. Poznato je da je Županijsko državno odvjetništvo nakon toga od policije zatražilo dodatnu kriminalističku obradu i prikupljanje novih dokaza.</p>
<p>Zadnik ne vjeruje da će Županijsko odvjetništvo, nakon prikupljanja dodatnih dokaza, moći već sljedećeg tjedna donijeti odluku o osnovanosti kaznene prijave protiv Pavića, Kutle, Grubišića i neidentificirane osobe. Kako ističe, riječ je o »vrlo opsežnom i kompliciranom predmetu koji nije moguće riješiti za dva dana«.</p>
<p> »Državno je odvjetništvo, da bi raspetljalo slučaj, održalo bezbroj sastanaka s policijom. Moramo biti koordinirani i na istom kolosijeku. Sa sudom nismo imali takvu koordinaciju«, kaže Zadnik. Međutim, dodaje, ne živimo pod staklenim zvonom pa je Državno odvjetništvo sa sucima ipak obavilo određene razgovore o tom predmetu: »Morali smo se konzultirati i sa sucima, jer im nismo mogli bez ikakvih objašnjenja predmet baciti na stol«.</p>
<p>Ističe da su neprihvatljivi pritisci na Odvjetništvo o tome na koji način treba riješiti slučaj. »Državno odvjetništvo ne želi se uvlačiti u u medijski rat, nego ćemo samo raditi svoj posao«, tvrdi Zadnik. Prema njegovim riječima, pritisci idu do te mjere da se u medijima izriču čak i takve neprihvatljive tvrdnje da će, ne donese li Državno odvjetništvo odluku »po mjeri« nekih aktera medijskog rata, najviša državna tijela morati zaključiti da je Odvjetništvo korumpirano. Kao primjer pritiska, navodi da se u Republici objavljuju bombastični naslovi u kojima ga se izjednačava s nekim bivšim tužiteljima, a ti naslovi nemaju nikakvu potkrijepu u tekstu. Osim toga, neprihvatljivo je, smatra Zadnik, što se u medijima unaprijed sugerira za koja kaznena djela trebaju odgovarati navodni sudionici afere Grupo jer to znači pritisak na pravosuđe. </p>
<p>Komentar nismo uspjeli dobiti od županijske državne odvjetnice Višnje Lončar, koja je na godišnjem odmoru, a njezina zamjenica Marija Jambor do zaključenja izdanja bila je odsutna. </p>
<p> O tome hoće li Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu zatražiti pokretanje istrage ili će pak odbaciti kaznenu prijavu protiv Ninoslava Pavića i ostalih, Pavićeva odvjetnica Vesna Alaburić za sada ne zna ništa. »Ne znam ništa više. Znam da je kriminalistička obrada završena, ali ne znam što je novo utvrđeno i jesu li uopće utvrdili osnovu kaznenog djela«, izjavila nam je u kratkom telefonskom razgovoru odvjetnica Alaburić. </p>
<p>Afera Grupo započela je objavljivanjem »dokumenta o ovladavanju medijskim prostorom Hrvatske« 4. prosinca u dnevniku Republika. Prema kaznenoj prijavi koju je podnijela policija, Pavića i Grubišića sumnjičilo se da su se zajedno s Kutlom i neidentificiranom osobom, organizirali kao grupa kako bi ovladali medijskim prostorom. Potom su Pavić i Grubišić, zbog sprečavanja utjecaja na svjedoke i osobite težine kaznenog djela koje im se stavlja na teret, bili zadržani u pritvoru. No, već sljedeći dan odlučeno je da ih se pusti na slobodu jer je Županijsko državno odvjetništvo odustalo od podnošenja istražnog zahtjeva, ocijenivši da nema dovoljno dokaza za pokretanje istrage.</p>
<p>Biljana Bašić i Vedrana Bobinac</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Antunović: Do kraja ožujka dogovor o plaćama </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Vlada će uskoro osnovati radnu skupinu sastavljenu od stručnjaka iz raznih ministarstava, koja će joj predložiti platformu za pregovore o politici plaća s partnerima u socijalnom dijalogu, najavila je u izjavi za Vjesnik potpredsjednica Vlade Željka Antunović. U Vladi vjeruju da će do kraja prvog tromjesečja 2001. postići dogovor sa sindikatima i sklopiti nove ugovore u skladu s novom politikom plaća. Naime, postupak otkaza kolektivnih ugovora traje tri mjeseca, što znači da bi dogovor trebalo postići u tom razdoblju, objašnjava. </p>
<p> Kad je riječ o načelima na kojima će se zasnivati platforma Vlade za pregovore sa sindikatima, potpredsjednica Vlade posebno naglašava da je potrebno usklađivanje rasta plaća s rastom proizvodnosti rada, o čemu je Vjesnik već pisao. To se načelo, kaže Antunović, ne bi trebalo primjenjivati kad su u pitanju plaće državnih i javnih službenika, no u javnim poduzećima i onima u državnom portfelju ono bi trebalo biti temelj nove politike plaća. </p>
<p>»Ako nekome rastu gubici, na temelju čega mu mogu rasti plaće«, zapitala se potpredsjednica Vlade. Stav Vlade o plaćama trebao bi biti jasan putokaz upravama javnih poduzeća i onih u državnom portfelju u kojem će se pravcu vrtjeti kompas Vladine politike plaća u predstojećem razdoblju.</p>
<p>Željka Antunović ponovila je svoje mišljenje kako mediji pogrešno interpretiraju da je Vlada uredbama zamrznula plaće. Istina je da su Banski dvori samo prihvatili zaključke o politici plaća u idućem razdoblju, te da su zaustavili njihov daljnji rast, ističe. </p>
<p> »Zamrzavanje plaća podrazumijevalo bi da je Vlada rekla da će plaće ostati na sadašnjoj razini, te da će u narednom razdoblju iznositi toliko i toliko. No, mi to nismo učinili, već smo samo iznijeli svoj stav da ne možemo pristati na povećanje osnovice za rast plaća iz jednostavnog razloga što novca za to nema. Na tom stavu želimo graditi konsenzus s partnerima u socijalnom dijalogu«, objasnila je Antunović. Dodala je da je Vlada jedan od partnera u socijalnom dijalogu: »Pa nećemo valjda od sindikata tražiti dopuštenje da kažemo što mislimo! Mi smo iznijeli svoj stav, ali ostajemo otvoreni za pregovore sa sindikatima«. Potpredsjednica je odbacila tvrdnje pojedinih sindikalnih čelnika da je službeni Zagreb postupio prema diktatu Međunarodnoga monetarnog fonda kako bi dobio stand by aranžman.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Galić nije prekršio Kodeks o radu </p>
<p>Zoran Šprajc je kazao da ništa drugo nije ni očekivao jer je Povjerenstvo trebalo odlučivati o prijavi koja se odnosi na direktora/ Emisija Silvije Luks »Šesto čulo« nije cenzurirana </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Direktor HRT-a Mirko Galić nije prekršio temeljne odredbe Kodeksa o radu i ponašanju zaposlenika HRT-a. Tako je u srijedu nakon razmatranja prijave petero urednika i novinara Ane Jelinić, Zorana Šprajca, Joze Barišića, Dijane Čuljak i Mirjane Hrga protiv Galića zbog njegovih izjava u tjedniku Feral Tribune presudilo Etičko povjerenstvo HRT-a. Međutim, to je tijelo upozorilo novinare, ali i vodstvo HRT-a da prilikom javnih nastupa ne bi trebali govoriti o moralnim, profesionalnim i političkim uvjerenjima svojih kolega, niti ih na bilo koji način diskvalificirati.</p>
<p>Direktor Mirko Galić od kojega smo tražili kometar o zaključcima Povjerenstva, nije želio davati nikakve izjave. Jedan od petero suspendiranih urednika Zoran Šprajc za Vjesnik je pak, komentirajući »presudu« Povjerenstva, rekao da oni ništa drugo nisu ni očekivali »jer je Povjerenstvo ipak trebalo odlučivati o prijavi koja se odnosi na direktora kuće«. Dodao je da bi drugi dio zaključka i sâm, bez razmišljanja, potpisao te da Povjerenstvu ništa ne zamjera.</p>
<p> Zanimljivo je da nadležni na HRT-a u srijedu nakon sjednice za Vjesnik nisu ništa htjeli reći o sadržaju zaključaka. Preko glasnogovornika HRT-a poručeno je da je to zato što se zaključci najprije moraju pismeno dostaviti uključenima u slučajeve o kojima je Povjerenstvo raspravljalo. Ipak, to nije bilo tako. Naime, Šprajc kojega smo tražeći od njega izjavu u četvrtak, zatekli na njegovu radnom mjestu, dakle na HRT-u, za točan sadržaj zaključaka saznao je tek od nas.</p>
<p>Etičko povjerenstvo HRT-a u srijedu je raspravljalo o još nekoliko prijava. U slučaju prijave glavne urednice Nede Ritz protiv urednika i voditelja emisije »Odjeci dana« Dijane Čuljak i Zorana Šprajca koji su se tijekom jedne emisije smijali, Povjerenstvo je zaključilo kako je taj događaj u isključivoj nadležnosti uređivanja programa te ga trebaju riješiti urednik Informativnog programa i ostali odgovorni urednici. U slučaju prijave urednice Silvije Luks zbog cenzure i ukidanja njezine emisije »Šesto čulo«, Povjerenstvo je utvrdilo da nije bilo cenzure i stoga je predmet uputilo programskom kolegiju i Vijeću HRT-a nadležnom za programsku orijentaciju. Oni bi trebali utvrditi opravdanost skidanja te emisije iz programa HRT-a. . Luks je za Vjesnik izjavila kako zaključke ne može javno komentirati jer joj to ne dopušta Kodeks po kojem su joj i presudili. Ipak, izrazila je svoje neslaganje s mišljenjem Povjerenstva, ali ne zato da izbjegne donošenje odluke direktora jer ga, kaže, zaključci Povjerenstva ionako ne obvezuju.</p>
<p>Povjerenstvo je raspravljalo i o izvještavanju novinara HTV-a o aferi Grupo, te utvrdilo da pritom nisu prekršene temeljne odredbe Kodeksa niti su narušeni osnovni postulati novinarske profesije.</p>
<p>Silvana Oruč Ivoš</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Zbog štednje ukinuta radna mjesta pomoćnika direktora HRT-a</p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Direktor HRT-a Mirko Galić, doznaje neslužbeno Vjesnik, predložio je, a Uprava na sjednici u četvrtak i prihvatila, ukidanje mjesta pomoćnika direktora za program na kojem je bio Luka Mitrović, zatim pomoćnika za javnu televiziju što je obnašao Damir Matković, te mjesta pomoćnika za kadrove na kojem je bio Zlatan Prelog. </p>
<p>Direktor Galić je, kako neslužbeno doznajemo, ukinuo funkcije pomoćnika zbog - štednje. Naime, objasnio je na sjednici Uprave, tih je mjesta previše, a njemu ni nisu potrebna. U paketu mjera štednje Galić je najavio i revidiranje menedžerskih ugovora. </p>
<p>No, prisavski kuloari bruje drukčije. Može se tako čuti da je pozadina Galićeva ukidanja pomoćničkih mjesta ta što Mitrović i Matković pretendiraju na njegovu direktorsku fotelju. U tom su smislu, navodno, već obavili određene razgovore u političkim krugovima. </p>
<p>Takva nagađanja donekle potvrđuje i odluka sa sjednice Uprave da se »ukinuti« pomoćnici direktora rasporede na poslove koje su obavljali prije imenovanja. Ali, to očito nije vrijedilo i za Zlatana Preloga koji je unaprijeđen na mjesto šefa za izobrazbu kadrova. Komentar o svemu pokušali smo dobiti od direkttora Mirka Galića no u vrijeme kad smo ga zvali, prema riječima njegove tajnice, on nije bio u uredu. (S. O. I.)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>Pukanića ne brine tužba »Repubblice« </p>
<p>ZAGREB, 28. prosinca</p>
<p> - Nemam ništa protiv toga da me talijanska La Repubblica tuži, iako smatram da za to nema potrebe, rekao je za Vjesnik Ivo Pukanić, glavni urednik Republike, komentirajući u četvrtak navode da će ga talijanski dnevnik tužiti zbog istog naziva lista. »Prije pokretanja lista, sve smo uredno ispitali na Državnom zavodu za patente. Od njih smo dobili zeleno svjetlo za pokretanje lista s takvim imenom«, ističe Pukanić, te dodaje da ime Repubblica nije registrirano. »Mi sigurno ne bismo krenuli u izdavanje dnevnog lista s takvim imenom da nismo sve imali crno na bijelo«, naglašava glavni urednik Republike. Objašnjava da su najprije htjeli dati drugo ime svome listu, no ono je bilo međunarodno zaštićeno. »Posebno smo platiti ispitivanje imena Republika da bismo utvrdili je li ga netko registirao«, tvrdi Pukanić i dodaje da im je Državni zavod za patente u roku od 48 sati odobrio taj naziv. »Što se mene tiče, neka me tuže. Ja se toga ne bojim, jer sam imao i težih suđenja u životu«, zaključuje. Podsjetimo, prema navodima Večernjeg lista, talijanski dnevnik priprema tužbu protiv Republike zbog upotrebe identičnog naziva. Večernji list tvrdi da je rimski nakladnik dnevnika La Repubblica, L'Espresso Spa, zbog toga u Hrvatskoj angažirao pravnog zastupnika, odvjetnika Silvija Hrastu. U tekstu se navodi i da bi Talijani mogli tražiti čak dva milijuna dolara odštete, ili, ako bi došlo do nagodbe, ona bi bila u obliku suvlasničkog udjela u hrvatskom dnevniku Republika. (A. F.)</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001229].
|
