NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001129].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 262327 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.11.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Tomac: U proturječnostima međunarodne politike Hrvatska mora zaštititi svoje interese</p>
<p>Nisam oduševljen time što je kvaliteta sporazuma koji EU nudi Hrvatskoj niža od kvalitete sporazuma i statusa koji su dobivale, recimo, Mađarska, Slovenija, Slovačka te čak Bugarska i Rumunjska. Jer, nakon njegova potpisivanja postaje se samo potencijalni kandidat za EU / Pokazalo se da je EU jako zainteresiran za Hrvatsku, ali svoj odnos prema njoj vrednuje i vrednovat će, prije svega, ulogom koju će Hrvatska ostvarivati u debalkanizaciji Balkana / Iritirajuća je Koštuničina izjava da će SRJ u EU brže od Hrvatske kao i Prodijeva prema kojoj se SRJ neće uvjetovati izručenje Miloševića, tvrdi dr. Zdravko Tomac, potpredsjednik Hrvatskog sabora</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Deklaracija Zagrebačkog summita, odnosi Europe prema Srbiji, kao i unutarnji odnosi povod su Vjesnikovu razgovoru s potpredsjednikom Hrvatskog sabora i predsjednikom njegova Odbora za vanjsku politiku, dr. Zdravkom Tomcem.</p>
<p>• Što mislite o Zagrebačkom summitu?</p>
<p>- Kakvi su stavovi Odbora za vanjsku politiku o Zagrebačkoj deklaraciji čut će se u srijedu. Do tada ću govoriti samo u osobno ime.</p>
<p>• Kod nas se već slavi individualni pristup EU, ali taj individualni pristup uvjetovan je nizom drugih kolektivnih uvjeta država bivše SFRJ.</p>
<p>- Radi se o novom modelu u kojem je EU jasno rekao kojim putem zemlje iz ove regije mogu ući u EU. Jasno je rekao da će se odnositi i prema svakoj zemlji i prema regiji u cjelini, koliko će pomoći financijski i na svaki drugi način da taj put bude brži. Dakle, put je definiran. Svaka zemlja posebno i sve zajedno mogu birati hoće li ili neće ići tim putem, trećeg puta nema. Hrvatska je odlučila ići tim putem i mislim da je dobro odlučila, bez obzira na neke stvari s kojima ja osobno, kao vjerojatno i mnogi drugi, nisam oduševljen.</p>
<p>• Čime niste oduševljeni?</p>
<p>- Prvo, time što je kvaliteta sporazuma koji se nudi, koji je Makedonija već potpisala, a Hrvatska bi ga trebala potpisati na ljeto 2001., niža od kvalitete sporazuma i statusa koji su dobivale, recimo, zemlje koje su do sada potpisale taj sporazum. Naš je sporazum, dakle, slabiji od onoga što su ga dobile Mađarska, Slovenija, Slovačka te čak Bugarska i Rumunjska. Jer, nakon potpisanog sporazuma, Makedonija ga je već parafirala, postaje se samo potencijalnim kandidatom za EU, ne postaje se kandidatom kao što je to bilo kod drugih sporazuma. Drugo, pokazalo se da je EU jako zainteresiran za Hrvatsku, da nam odaje priznanje, da su njegovi ljudi oduševljeni onim što je napravljeno, ali pokazalo se i to da oni svoj odnos prema Hrvatskoj - bolji ili lošiji, a koji će utjecati na <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> našega puta prema punopravnom članstvu u EU - vrednuju i vrednovat će, prije svega, ulogom koju će Hrvatska ostvarivati u debalkanizaciji Balkana. Europu i svijet Hrvatska zanima zbog moguće pozitivne uloge koju je do sada imala i može imati u debalkanizaciji Balkana, ali je ne zanima zbog pozitivne uloge u Srednjoj Europi. Bit će, dakle, individualni pristup, ali je, kao što ste rekli, uvjetovan, jako je uvjetovan regionalnom suradnjom i stanjem u regiji. Znači, individualni pristup da, ali sa snažnim balkanskim utezima oko nogu.</p>
<p>• Znači li to, primjerice, da, ako Srbija ne izruči ratne zločince odgovorne za rat u Hrvatskoj, neće biti ni sređenih odnosa, pa bi to onda onemogućilo Hrvatskoj individualni pristup Europi?</p>
<p>- To nije samo zahtjev da se riješe i uspostave dobrosusjedski odnosi, uvedu europski kriteriji slobodnog protoka ideja, ljudi i roba, da se riješe sporni problemi na granici, nego se govori i o nekakvom sporazumu o regionalnoj suradnji, koji treba potpisati. To je institucionaliziranje regionalne suradnje. Čak se tvrdi da će taj sporazum biti sastavni dio svakog individualnog sporazuma koji pojedina zemlja sklapa s EU.</p>
<p>• To praktički znači da su Hrvatskoj vezane ruke, da ne odlučuje o sebi. Ima li sadašnja politika hrabrosti i snage priznati to?</p>
<p>- Ne treba biti tako isključiv. Ne mislim da postoji neka zavjera protiv Hrvatske, ne mislim da će Zagrebačka deklaracija biti početak politike kojom će se negirati individualni pristup i kojom će se inzistirati na nečemu što je protiv interesa Hrvatske.</p>
<p>• Možda je tako, ali Zagrebačka deklaracija znači da nam je interes Balkan, a ne Europa.</p>
<p>- Ne, ne.</p>
<p>• Ali, ne daju nam u Europu samostalno!</p>
<p>- Nitko nam ne brani da Hrvatska razvija svoju srednjoeuropsku dimenziju brže nego što ju je do sada razvijala. I, mislim da je dobar potez premijera Ivice Račana što je već na sastanku SEI-ja u Budimpešti, u razgovorima s Orbanom, vrlo čvrsto rekao da nema razloga što, bez obzira na neke sporove, još nije potpisan ugovor o slobodnoj trgovini s Mađarskom. Kao i s drugim srednjoeuropskim zemljama. Nema razloga da se toliko oklijeva oko nekih poteza koji priječe da, recimo, riječka luka postane zaista srednjoeuropska.</p>
<p>• Zašto se s tim odugovlačilo?</p>
<p>- Djelomično smo i mi krivi.</p>
<p>• Dakle, i sadašnja vlast?</p>
<p>- Moralo se učiniti više. Zato je sada najvažniji zadatak brže ostvarivanje srednjoeuropske integracije, povezivanje i suradnja da Hrvatska ne bi bila svedena na balkansku dimenziju koju gura EU. Zato sam i prije nego je Summit završio rekao da EU može biti jako zadovoljan, jer je ostvario sve svoje ciljeve, fromulirao jasno politiku i kazao što će raditi, a da Hrvatska može biti zadovoljna samo djelomično.</p>
<p>• Ali, i Srbija može biti i te kako zadovoljna, jer se i po hitnom postupku prima u sve asocijacije i institucije za koje su Hrvatskoj trebale godine.</p>
<p>- Slažem se. Ali, zaboravlja se i to da je ova vlast uspjela napraviti nešto, što je jako važno za budućnost, uspjela je ispraviti pogrešku bivše vlasti o sporazumu i normalizaciji odnosa s Jugoslavijom iz 1996. Bivša vlast priznala je kontinuitet Jugoslavije, a ova vlast nije priznala, što je onda potpisano. Sve je poduzimala da se ne prizna kontinuitet Jugoslavije i u tome je uspjela. Stvorene su mogućnosti za sukcesiju, za raspodjelu i prava i sredstava bivše SFRJ, za ravnopravnost svih sljednica bivše SFRJ. Jugoslavija se sada svugdje prima kao nova država, a na to hoće li je međunarodne institucije primati ili ne mi ne možemo utjecati.</p>
<p>• Zar vam se ne čini problematičnim odnos međunarodne zajednice prema SRJ?</p>
<p>- Slažem se da je problematičan. Isto kao i to, što se već sama promjena predsjednika države ili neke druge personalne promjene, a bez promjene politike, tretiraju kao pobjeda demokratskih snaga. Pogotovo što se Slobodan Milošević vratio na političku scenu, što se Vojislav Koštunica ne misli radikalno obračunati s Miloševićevom politikom, barem zasad, a ni drugi. Očito je, dakle, da se otvaraju i novi problemi.</p>
<p>• Koštunica je unatoč tome izjavio da će SRJ u EU brže od Hrvatske.</p>
<p>- To je iritirajuća izjava. Kao što je iritirajuća i začuđujuća izjava Romana Prodija prema kojoj se SRJ neće uvjetovati izručenje Miloševića. Ako je tako, onda se to mora reći za sve zemlje. Ne može se jednima uvjetovati izručenje zločinaca, a SRJ to ne uvjetovati. Ako se ne uvjetuje za glavnoga krivca, onda se ne može uvjetovati ni za manje krivce. Ne može Prodi reći da sada nije vrijeme razdvajanja, nego ujedinjavanja. Mi smo vrlo oprezni kad se spominje ujedinjavanje, vrlo smo alergični na riječ ujedinjavanje, jer to podsjeća na želju nekih iz međunarodne zajednice da skroje nešto mimo volje naroda. U sukob s međunarodnom zajednicom ne može se ići, mi ne možemo promijeniti njezinu politiku, ali u proturječnostima te politike moramo zaštiti svoje interese.</p>
<p>Političari su se zaletjeli proglašavajući Koštunicu političkom i demokratskom zvijezdom</p>
<p>• Zato se i našoj diplomaciji prigovara da je samodopadna, da je ne zanima hrvatski interes, itd.</p>
<p>- Na sjednici Odbora, u srijedu, načelno ćemo razgovarati i o kadrovskoj politici diplomacije.</p>
<p>• Što vas načelno zanima?</p>
<p>- Zanima me profesionalna, sposobna diplomacija koja će pomoći Hrvatskoj da rješava gospodarske i druge probleme. Diplomacija koja će štititi nacionalne interese, koja će biti kvalitetna.</p>
<p>• Srbi govore da se Hrvati trebaju njima ispričati za rat. Nije isključeno da će netko zamoliti Srbe da im oprostimo što su nas ubijali!</p>
<p>- Mislim da tom retorikom nećemo ništa postići.</p>
<p>• To nije retorika, nego mišljenje naroda. No, što mislite o rečenim srpskim zahtjevima?</p>
<p>- Mislim da će ti zahtjevi na kraju najviše štetiti njima. Osim toga, povratak Miloševića na političku scenu također će osvijestiti istinske demokrate i međunarodnu zajednicu, većinu političara, pa će shvatiti da su se malo zaletjeli u svojim očekivanjima i u proglašavanju Koštunice političkom i demokratskom zvijezdom. Izjava Koštunice u kojoj kaže da su Hrvati krivi za rat, jer su rušili Jugoslaviju, također neće njima koristiti. Od Koštunice ne očekujem ispriku, ali očekujem da Haaškom sudu izruči ratne zločince s Miloševićem na čelu, da se tamo pokaže istina, ono što se ovdje događalo. To nam je važno, na tome trebamo inzistirati. Pustimo ispriku, ona može biti licemjerna, može biti lažna, može biti neiskrena...</p>
<p>• Vjerujete li iskreno da će Koštunica i sadašnja struktura vlasti, pa i duhovno ozračje, ikad izručiti Miloševića?</p>
<p>- Ako budu morali, hoće. Ako im se to uvjetuje i ako ne budu mogli prehraniti ljude, zimu preživjeti, ako im se tvrdo kaže, onda će ga izručiti. Mnogi se boje onoga što bi sve Milošević mogao reći na Haaškom sudu, tko bi sve mogao biti spomenut kao netko tko je 10 godina podržavao njegovu politiku. Otpočetka sam govorio da će Haaški sud biti farsa, ako se ne sudi glavnim organizatorima zla na području bivše SFR Jugoslavije.</p>
<p>Balkan je još u mnogim glavama</p>
<p>• Kada ćemo se prema EU prestati ponašati snishodljivo, pokorno?</p>
<p>- Ne znam na koga mislite.</p>
<p>• Mislim općenito na našu politiku, koja se oduševljava Europom, a pritom zaboravlja svoj interes.</p>
<p>- Ne bih rekao da zaboravlja. Naša je Vlada, recimo, vrlo jasno u 11 točaka rekla na temelju čega treba normalizirati odnose sa SRJ - na temelju stvarnih promjena njezine politike. Unatoč tim jasnim stavovima Vlade, međutim, nama je 400 ljudi »odlepršalo« u Beograd i davalo izjave prema kojima će nas Srbija, malne, spasiti od gospodarske krize. To znači da je Balkan mnogima u glavama.</p>
<p>• Ali, to je i problem politike.</p>
<p>- Politika je uvijek izraz određenog mentaliteta. Mi smo fascinirani Beogradom, Srbijom, sve što dođe iz Beograda puni dvorane, od kazališta do kojekakvih koncerata i športa. Naši gospodarstvenici, njih 400, nisu odjurili u Budimpeštu, nego su otišli u Beograd. Budućnost Hrvatske ne ovisi o tome što će reći Mesić, Račan ili Tomčić i Budiša.</p>
<p>• Ali, stvara se dojam da je to najvažnije.</p>
<p>- Kad bi politika radila što narod ne želi, narod bi nas smijenio. Zato je o tim pitanjima sada potrebno tražiti konsenzus, suglasnost, otvoriti mirne, argumentirane rasprave bez velikih konfrontacija, biti realan... Politici je uvijek cilj postići najviše u realnim okolnostima. A, mi se zanosimo, idemo iz krajnosti u krajnost. Ili smo žestoko protiv međunarodne zajednice ili tražimo novoga gazdu, kojega ćemo obožavati i koji će vladati umjesto nas.</p>
<p>Andrija Tunjić</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Što sadrži tajno Rupelovo rješenje za Piranski zaljev?</p>
<p>Osnovni cilj Rupelova istupa bio je dobiti potporu parlamenta da bi postao ministrom vanjskih poslova u novoj slovenskoj vladi / »Vjesnik« saznaje da je Rupel svojedobno u Washingtonu ponudio rješenje za Piranski zaljev, koje je podržao i Hrvoje Kačić</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Najvjerojatniji slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel najavio je u govoru pred Vanjskopolitičkom odborom slovenskog parlamenta rješenje za Piranski zaljev. Prema njegovu prijedlogu, koji je navodno još vrlo tajan ali i opremljen zemljovidima, »Slovenija bi dobila izlaz u međunarodne vode Jadrana, a Hrvatska bi zadržala morsku granicu s Italijom«. Kako Vjesnik saznaje, Rupelov prijedlog službeno nije upućen Hrvatskoj te se njegov sadržaj može samo pretpostavljati. Ipak, politički krugovi u Zagrebu drže da se u Rupelovu prijedlogu vjerojatno ne nalaze neke spektakularne novosti. Ocjenjuje se da je primarni cilj njegova istupa pred Vanjskopolitičkim odborom slovenskog parlamenta »dobivanje potpore za poziciju ministra vanjskih poslova u novoj vladi«. U tom kontekstu je i njegovo rješenje za Piranski zaljev, kako se čuje u političkim krugovima u Zagrebu, prvenstveno namijenjeno slovenskoj javnosti, a manje je riječ o nekakvom novom prijedlogu za pregovore s Hrvatskom. </p>
<p>Podsjetimo, još 1993. slovenski je parlament »Memorandumom« zatražio upravu nad većim dijelom Piranskog zaljeva, temeljeći takav stav na navodnim ingerencijama što ih je slovenska policija imala nad tim područjem u vrijeme bivše Jugoslavije. S tim u svezi tamošnji mediji stvorili su očekivanje da Slovenija treba pošto-poto dobiti izlaz na otvoreno more jer će u suprotnom ostati zatvorena zemlja. Tako se stvarao »sindrom klaustrofobije« koji je dosad svakoj slovenskoj garnituri »vezivao ruke« tijekom pregovora s Hrvatskom. Zato ni nakon devet godina od osamostaljenja dviju država nije došlo do rješenja toga spora. Hrvatska je svojedobno predlagala međunarodnu arbitražu koju je Slovenija dosada odbijala. Jedno je vrijeme kao međunarodni posrednik između dviju zemalja u vezi s tim pitanjem bio i William Perry, bivši američki ministar obrane. U vrijeme Perryjeva posredovanja održano je niz sastanaka. Na jednom od njih, u Washingtonu, kako Vjesnik saznaje, nastupio je i Dimitrij Rupel, u to vrijeme slovenski veleposlanik u SAD-u. U desetminutnom govoru Rupel je obrazlagao interese Slovenije u vezi s Piranskim zaljevom. Nakon njegova je izlaganja Hrvoje Kačić, voditelj hrvatskog Ureda za granice, kako saznajemo iz pouzdanih izvora, rekao kako se »sto posto slaže s Rupelom«.</p>
<p>Bilo bi svakako zanimljivo saznati kakvo je to Rupelovo rješenje Kačić tada podržao. Ono je poznato samo uskom krugu sudionika toga sastanka s hrvatske odnosno slovenske strane, te Williamu Perryju koji je u međuvremenu, vjerojatno pod pritiskom iracionalnosti oko Piranskog zaljeva, odustao od posredovanja. Inače, i nova hrvatska vlast u vezi s Piranskim zaljevom inzistira na rješenjima koja se temelje na konvencijama UN-a o pravu mora. To znači da se Sloveniji nudi pristup do međunarodnih voda Jadrana i to ne samo za trgovačke, nego i za vojne brodove i za zrakoplove. Dakako, taj slobodan pristup ne bi se odnosio na strane vojne brodove. Takvo rješenje omogućilo bi da Hrvatska i Italija i dalje imaju morsku granicu, a da Slovenija ima nesmetan izlaz na otvoreno more. Slovenci, međutim, i dalje inzistiraju na teritorijalnom koridoru do međunarodnih voda. To znači da bi Hrvatska trebala ustupiti Sloveniji dio svog morskog teritorija ne u Piranskom nego, zapravo, u Tršćanskom zaljevu (jer se morska granica Hrvatske i Italije nalazi izvan Piranskog zaljeva). Pritom je nevažno, kako govore hrvatski stručnjaci, radi li se o koridoru širokom jedan kilometar ili jedan milimetar. U oba slučaja, Hrvatska više ne bi imala morsku granicu s Italijom što je važno zbog Osimskih sporazuma. Osim toga, prema Ustavu RH, ustupanje teritorija može odobriti samo Hrvatski sabor što je teško očekivati.</p>
<p>S obzirom na to da je Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta podržao izbor Dimitrija Rupela za novog ministra vanjskih poslova, bit će zanimljivo vidjeti kako će se rješavati problem Piranskog zaljeva u predstojećem razdoblju. Prema modelu koji je Rupel predložio u ponedjeljak u Ljubljani (prema kojemu bi »Slovenija ostvarila izlaz u međunarodne vode«) ili će u pregovore biti ubačen i prijedlog koji je svojevremeno zagovarao u Washingtonu (a koji je, ponavljamo, i Hrvoje Kačić podržao)? </p>
<p>Marko Barišić</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Položen ministarski ispit</p>
<p>Dimitrij Rupel bit će opet, treći put, slovenski ministar vanjskih poslova u novoj, četvrtoj koalicijskoj vladi koju je sastavio dr. Janez Drnovšek, izborni pobjednik sa svojom strankom Liberalne demokracije Slovenije (LDS). Rupel je bio šef slovenske diplomacije u prvoj vladi samostalne Slovenije (premijer je bio Lojze Peterle), a zatim u zadnjoj Drnovšekovoj vladi, do lipnja 2000. U međuvremenu, bio je gradonačelnik Ljubljane i veleposlanik u SAD-u, ali je uvijek ostao Drnovšekov vjerni suradnik i član čelništva LDS-a. Rupel je, nakon unakrsnih pitanja zastupnika, položio ispit na Odboru slovenskog parlamenta za vanjsku politiku i potvrđen je za ministra.</p>
<p>Pritom je u opširnom izlaganju novi/stari ministar vanjskih poslova kao glavni vanjskopolitički cilj Slovenije iznio punopravno članstvo u EU do 2003. i u NATO, možda već 2002. Kao glavne probleme na tome putu naglasio je sređivanje odnosa s Hrvatskom, Jugoslavijom i Austrijom. U odgovoru na zastupnička pitanja rekao je da na prvo mjesto stavlja rješenje granice s Hrvatskom, odnosno granice na moru, kao jedan od uvjeta za članstvo u EU-u.</p>
<p>Izrazio je i nadu da će nova hrvatska vlast pokazati dovoljno volje da se to pitanje riješi, imajući na umu da je i njoj to jedan od uvjeta za približavanje EU-u. Također je naglasio, na upit zastupnika, da je za ratifikaciju tzv. malograničnog sporazuma između dviju susjednih zemalja bitna odluka Ustavnog suda Slovenije, kojemu je parlament uputio zahtjev za prosudbu. Ako Ustavni sud prosudi da je taj sporazum sukladan Ustavu Republike Slovenije, onda je sukladan i nacionalnim interesima. U tome slučaju više neće biti razloga da se ta ratifikacija još odgađa. (M.N.)</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>WTO: Hrvatska u svijetu oštre, ali poštene gospodarske konkurencije</p>
<p>Poslije ovogodišnjeg smanjenja carinskih stopa, od 1. prosinca, a zatim i od 1. siječnja slijede nova sniženja što bi se trebalo osjetiti i u trgovinama / Zakon o carinskoj tarifi predviđa bescarinski uvoz osobnih računala, a tv-prijamnika uz osam posto carine, 20 posto za odjeću (za dojenčad - 10 posto), obuću 18 posto, vrhunska vina 30 posto...</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Poslije sedam godina dugih pregovora Hrvatska od 30. studenog postaje 140. članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Jer, prvi pregovori počeli su još u vrijeme postojanja GATT-a, prethodnika WTO-a, koji službeno postoji tek od 1995. godine. U tom razdoblju, zbog prilagođavanja naših propisa svjetskima, doneseno je novih ili izmijenjeno čak 150 zakona, a postupak za ulazak u članstvo ubrzan je u posljednje dvije godine. Ulaskom u WTO, Hrvatska postaje ravnopravna članica organizacije prema čijim se pravilima odvija oko 90 posto svjetske trgovine. Ulazak u svijet oštre, ali poštene gospodarske konkurencije neće, međutim, proći posve bezbolno. Jer, kao što će ubuduće naša roba na stranim tržištima imati mnogo povoljniji položaj, ravnopravan proizvodima drugih proizvođača, i domaće se tržište jače otvara stranoj konkurenciji.</p>
<p>Naši pregovarači uspjeli su izboriti se da se potpuno izjednačavanje naših carinskih stopa s onima koje vrijede unutar WTO-a provede za posebno osjetljive proizvode postupno, tijekom prijelaznih razdoblja. Tako će se za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda carine, ovisno o grupama robe, postupno snižavati u razdoblju od dvije do sedam godina, a za pojedine industrijske proizvode u sljedećih pet godina. Hrvatska se obvezala da u tom razdoblju svake godine donese nove, niže carinske stope za te proizvode. Taj bi postupak trebao donijeti skoro stalna, znatnija smanjenja maloprodajnih cijena brojnih uvoznih proizvoda na našem tržištu. </p>
<p>Treba reći da se nešto od toga, u očekivanju strane konkurencije, već dogodilo, a nekima robama cijena bi trebala pasti do kraja godine. Jer, u sklopu zadnje faze priprema za ulazak u WTO ove je godine, prvi put poslije 1996. godine, došlo do bitnih izmjena u Zakonu o carinskoj tarifi (Narodne novine br. 61, od 23. lipnja). Time je carinska stopa za uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda snižena s prijašnjih u prosjeku 30 posto, na prosječno 21,2 posto, a za industrijske proizvode smanjena je u prosjeku na nešto više od šest posto. Od 1. siječnja trebala bi početi druga etapa carinskih sniženja - za uvoz robe podrijetlom iz zemalja članica WTO-a i zemalja koje su u međusobnoj trgovini dale Hrvatskoj status najpovlaštenije nacije. Po završetku prijelaznog razdoblja, prosječna carinska zaštita za poljoprivredno-prehrambene proizvode ne bi smjela biti viša od 16,4 posto, a za industrijske proizvode trebala bi iznositi najviše 5,35 posto. Unutar WTO-a, međutim, već je počela nova runda usuglašavanja uvoznih pristojbi i u tim pregovorima Hrvatska će od 30. studenog ravnopravno sudjelovati. Tako je moguće da se novim dogovorom članica WTO-a u međuvremenu smanje i te stope. Naša zemlja, kao članica, bilateralno će razgovarati i sa zemljama kandidatima za ulazak u WTO, i to o tretmanu svojih roba na njihovim tržištima (i obratno). Posebno je važno da su nam sad otvorena vrata i za nas posebno važno članstvo u udrugama CEFTA i EFTA! </p>
<p>Pa ipak, pozornost javnosti ovoga je časa najviše usmjerena na uvjete za uvoz stranih proizvoda, posebice onih koji se u nas ne proizvode. Prema sadašnjem Zakonu o carinskoj tarifi prilikom uvoza osobnog računala ne plaća se carina (ali treba platiti PDV!), carinska stopa za uvoz tv-prijamnika i kasetofona je osam posto, hladnjaka sa zamrzivačem ili bez njega - 10 posto, perilica (s centrifugom) - 13 posto, odjeće (kaputi, odjela, hlače, haljine, košulje) - 20 posto, obuće - 18 posto (skijaške - 15 posto), automobilskih guma - 10 posto, itd. Proizvođači alkoholnih pića i dalje su solidno zaštićeni. Carinska stopa za uvoz vrhunskih vina je 30 posto, desertnih - 55 posto, whiskija ( i piva) - 40 posto. Slobodan je uvoz medicinskih dijagnostičkih aparata (ultrazvuk, magnetska rezonancija, elektrokardiografija, scintigrafija), pomagala kao što su aparati za poboljšanje sluha, kolica za invalide... Općenito su smanjena carinska opterećenja na uvoz proizvoda potrebnih u građevinarstvu, pa je, primjerice, stopa pri uvozu građevinske stolarije 10 posto, a uvoz drvenih trupaca i rezane građe je slobodan. Slijedom obveza koje je Hrvatska preuzela pri ulasku u WTO, uskoro se može očekivati i pojeftinjenje audio-vizualnih usluga, a baš je sporo usuglašavanje stavova na tom području lani odgodilo naše primanje u tu organizaciju. </p>
<p>Iako je ulazak u WTO prigoda da budemo zadovoljni uspjehom naših pregovarača, to ne smanjuje zabrinutost poljoprivrednika, primjerice, koji upozoravaju da su strani proizvodi s tog područja visoko subvencionirani. Takve mjere pomoći domaćim proizvođačima ubuduće će pojačano provoditi i hrvatska vlada, a subvencije su ujedno i važna tema o kojoj se unutar WTO-a raspravlja u sklopu najnovije runde pregovora o uvjetima obavljanja trgovine u sljedećem stoljeću.</p>
<p>Boris Petrović</p>
</div>
<div type="article" n="5">
<p>Trgovci ne očekuju veća pojeftinjenja</p>
<p>Iako nam dobavljači uvozne robe još nisu dostavili nove cjenike, može se očekivati da će to učiniti idućih nekoliko dana. Očekujemo da će poslije 1. prosinca osjetno pojeftiniti bakalar, kojega nema u domaćoj proizvodnji, a po novom će imati nultu carinsku stopu te uvozno ulje, mlijeko, mliječni, konditorski i fermentirani proizvodi, kaže Ivica Hanžek, komercijalni direktor »Dione«. On dodaje da ne treba očekivati da će se niže carinske stope, koje bi trebale utjecati i na niže nabavne cijene, u trgovinama osjetiti već od 1. prosinca. Prvi prosinca pada, naime, u petak, pa je vjerojatnije da će se novi cjenik primjenjivati od 4. prosinca, a za neke skupine proizvoda i od sredine prosinca. No, nije problem u trgovcima, koji neće mijenjati svoje marže, a cijene mogu promijeniti »preko noći«, nego u tome što najveći domaći uvoznici prehrambenih proizvoda (»Stanić«, »Vindija«, »Lura«, »Zvijezda«...) nastoje poboljšati svoju zaradu u mjesecu kad i inače imaju povećanu prodaju.</p>
<p>U »Konzumu« napominju da zasad nema naznaka da će dobavljači uvozne robe sniziti svoje cijene odmah poslije 1. prosinca kada se počinju primjenjivati nove carinske stope. One se većinom ne razlikuju od sadašnjih toliko da bi izravno mogle izazvati znatan pad cijena. Ipak, u skupini mesnih prerađevina nova bi stopa mogla rezultirati pojeftinjenjem svježe uvozne piletine i trajnih kobasica. Carina na uvoz piletine pada s 91 na 68 posto, a za trajne kobasice s 99 na 44 posto. Može se očekivati da će pojeftiniti i uvozno pivo, jer se carina smanjuje sa 75,5 na 40 posto. (M.P.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="6">
<p>SRIJEDOM: NA KAVI S...</p>
<p>Kao predsjednik Skupštine neću biti »važniji«, ostat ću običan Goran Hill</p>
<p>GORAN HILL, predsjednik zagrebačke Gradske skupštine</p>
<p>• Pijete li kavu?</p>
<p>- Pijem crnu kavu s natrenom i to zbog korpulencije. U mlađim sam danima i pomalo pušio, ali tog sam se poroka odavno ostavio. Nekada sam se aktivno bavio plivanjem.</p>
<p>• Kako ste onda dogurali do korpulencije?</p>
<p>- Marljivo sam jeo, pogotovo u noćnim satima. Naime, tijekom dana gotovo da i nemam vremena za nekakav obrok, a i genetika je tu umješana.</p>
<p>• Što vas od hrane najviše mami?</p>
<p>- Roštilj i sarma, koju najbolje spravlja moja punica. Nisam baš neki kuhar osim što dobro pripremam hrenovke i slične »specijalitete« poput - jaja na oko.</p>
<p>• Kako je bilo na oproštaju od dr. Zenka kojeg ćete zamijeniti na mjestu predsjednika Gradske supštine? </p>
<p>- O, bilo je doista lijepo. Naime, u Adamovcu iznad Sesveta, napravili smo pravu veselicu. Dr. Zenko je tako iskoristio priliku da se oprosti od rodnog kraja prije odlaska na novu dužnost.</p>
<p>• Prije obnašanja nove funkcije bavili ste se poduzetništvom?</p>
<p>- Da, međunarodnim otpremništvom. Ta formulacija, naime, lijepo zvuči, a u prijevodu znači špedicija, odnosno izrada dokumentacije za carinjenje robe. Firma i dalje posluje uspješno i spada u bolje u toj branši. U njoj danas rade moj brat, šogor i od brata kćer.</p>
<p>• Kako ste završili u politici? Zbog izazova ili sebe doista smatrate političarem? </p>
<p>- Izazove volim. Doduše, teško mi je reći, smatram li se političarem. Politika se dugo bavila mojom obitelji. Moj otac i dida bili su politički zatvorenici, pa taj pojam doživljavam drukčije. </p>
<p>• Kako?</p>
<p>- Tako da ona ima i svoju tamnu stranu. Može uništiti ljude, ali ne slažem se s mišljenjem onih koji tvrde kako su svi političari nemoralni. S tim u vezi citirao bih Vladu Gotovca koji je svojedobno rekao, »politika je kurva, kada se kurve njome bave«. Ne mogu se svi političari izjednačavati. Danas se, nekako, uvriježilo mišljenje da su svi političari lopovi, što nije točno. U Hrvatskoj postoji izuzetno kvalitetnih i izvanserijskih političara.</p>
<p>• Vi ste porijeklom iz Bosne? </p>
<p>- Da, ja to zovem korijeni Alpe-Adria, a i šire. Dijete sam migracija, a prezime Hill engleskog je porijekla, bez obzira što i Idrizi Hill ima pekarnicu u Vodicama. Nadam se da ga ova tvrdnja neće povrijediti, jer mi to nije namjera. Naime, rođen sam u Bjelovaru, a otac mi je iz Dervente. Kada se prisjetim djetinjstva, uvijek vidim sliku Bosne i gotovo osjetim miris trešanja koje smo nerijetko brali u sepeto - pletenu košaru koja se nosila na leđima. Ma, emotivac sam po prirodi.</p>
<p>• Veseli i prostodušni.</p>
<p> - Da. U životu mi je centar svijeta - obitelj, odnosno desetogodišnji sin Igor, koji je isti žmukler kakav sam bio i ja u njegovim godinama. Ne čini me sretnim ono materijalne, već duhovne prirode. No, kad je posao u pitanju, druga sam osoba - realističan, uporan i recimo umjereno ambiciozan. To što obnašam funkciju predsjednika Gradske skupštine samo je moj posao zbog kojega neću biti ništa »važniji«, već ću ostati obični Goran Hill. Doduše, simptomatično je, da mi se u zadnje vrijeme javljaju oni koji me nisu čuli niti vidjeli dvadesetak godina. </p>
<p>• Tražeći neku uslugu?</p>
<p>- Ma traže svašta. No, tada ih samo uputim na mjerodavna mjesta ili pak javni natječaj.</p>
<p> • Završili ste ekonomiju. </p>
<p>- Da, i vanjsku trgovinu. Supruga Snježana također je završila vanjsku trgovinu, a zaposlena je u Gradskom zavodu za automatsku obradu podataka.</p>
<p>• Dugo ste u braku? </p>
<p>- Već devetnaest godina i već znam što me čeka na našu okruglu obljetnicu.</p>
<p>• Što?</p>
<p>- Neka fina kupovina, odnosno odlazak na neko lijepo putovanje. Volio bih da tom prigodom posjetitimo Irsku, a posebno Škotsku i to u ljeto...</p>
<p>• Jeste li suprugu osvojili romantikom?</p>
<p>- Ne znam jesam li romantičar u duši i čime sam je osvojio. Naime, upoznali smo se kad sam ja bio apsolvent, a ona brucoš. Jednom smo prilikom tako sjedili, pa sam joj usput rekao, »slušaj, stara moja, dosta je bilo ovako«. Kad smo obavijestili roditelje o vjenčanju, moja je mama rekla, »joj pa sad neću moći kupiti novi zamrzivač«. Njezini su se, pak, samo ponadali da sudbonosni dan neće biti baš tako brzo. Rekli smo da neće i ostavili im rok od dvadesetak dana.</p>
<p>• Je li punica zadovoljna zetom?</p>
<p>- To morate pitati nju. Naime, još uvijek smo u dobrim odnosima.</p>
<p>• Koja vam je najgora karakterna osobina?</p>
<p>- Ne držim dijetu do kraja...</p>
<p>Snježana Rajačić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Studenti će sami plaćati svoj studij, ali ne više od 10 posto ukupnih troškova</p>
<p>Ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević: Samo najboljih 10 posto studenata studirat će besplatno/ Nakon prve faze od šest godina, studenti će plaćati školarinu do 25 posto ukupnih troškova/ Student će sklapati ugovor s državom i bankom, a nakon završetka studija - novac će morati vraćati/ Svaki ispit student će morati položiti u najviše dva pokušaja, ako ne uspije - gubi godinu i - pravo na kredit </p>
<p>Prijedlog promjene Zakona o visokom školstvu ne predviđa da svi studenti plaćaju punu cijenu vlastitoga studija, već bi u prvoj fazi od šest godina (počevši od 2002. godine), studenti plaćali samo 10 posto ukupnih troškova studiranja! Rekao je to ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević, na tribini o reformi visokoga školstva, održanoj na Filozofskom fakultetu. Organizatori tribine bila su tri studentska kluba - Klub studenata FF-a, Klub studenata sociologije Diskrepancija te Klub studenata anglistike - Xa. </p>
<p>Iznimno dobro posjećenom skupu, ministar je pojasnio da bi za 10 posto najboljih studenata, prema prijedlogu Zakona, studij bio potpuno besplatan. Ostali bi studenti, ovisno o uspješnosti studiranja, plaćali svoj studij, ali ne više od 10 posto troškova, odnosno u drugoj fazi, nakon šest godina - najviše 25 posto ukupnih troškova studiranja. Studentima koji ne bi mogli pokriti troškove, država bi, kreditima kod banaka, plaćala studij. </p>
<p>- Student bi morao sklapati ugovor s državom i bankom, a novac bi kasnije, nakon što se zaposli, vraćao, istaknuo je ministar Kraljević, dodavši da bi, osim najboljih, koji ništa ne bi plaćali, druga skupina studenata, zahvaljujući uspješnosti studiranja, plaćala polovinu sredstava, treća grupacija vraćala bi državi, odnosno banci, samo kamate, a četvrta samo dio kamata. Na taj bi se način, smatra ministar, povećala efikasnost studiranja, koja je kod nas poprimila zabrinjavajuće razmjere. Ministar, naime, tvrdi da od svih upisanih studenata, studij završi samo 21 posto, a samo 7 posto studenata studij završi u roku. </p>
<p>Dekan Filozofskog fakulteta Neven Budak, iznio je podatak po kojemu FF odstupa od tih mjerila. Naime, prema njegovim riječima, svake godine na FF se upiše 800 studenata, a diplomira ih oko 600.</p>
<p> Budak je, također, izračunao da bi, obzirom na punu cijenu studiranja na nekom fakultetu od 25.000 kuna, studentskih deset posto iznosilo 2.500 kuna po godini. Budući da ove akademske godine oko 40 posto upisanih studenata studira o vlastitom trošku (za osobne potrebe), prijedlog se i ne čini toliko lošim, ustvrdio je dekan Budak, dodajući da, kada bi novi prijedlog zakona zaista tako nešto nudio - rasprave ne bi bile potrebne. </p>
<p>Međutim, u prijedlogu Zakona, o 10-postotnom plaćanja školarina nema govora, što je priznao i ministar. »To je smo zato, jer smo na javnu raspravu pustiti prijedlog zakona koji je nesavršen«, priznao je ministar. </p>
<p>Negodovanje studenata na tribini izazvala je i druga novina koju predlaže zakon. Svi bi studenti, naime, morali položiti ispit u najviše dva pokušaja. Ako iz drugog pokušaja ne bi prošli, gubili bi godinu i - pravo na kredit. Ministru je predbačeno, da po tom pitanju ulazi u domenu sveučilišne autonomije. »Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja sa sveučilištem od čak 34 fakulteta koji djeluju kao pravne osobe. Dekani tih fakulteta čine Senat Sveučilišta, tijelo koje kod nas uopće ne raspravlja o važnim stvarima. Tako nešto, danas postoji još jedino u Srbiji i u nešto uznapredovaloj BiH«, ustvrdio je ministar, pokušavajući objasniti zašto je potrebna reforma visokoga školstva. Dodao je da dosadašnji sustav ima za posljedicu zatvorenost, pa student, primjerice, ne može sâm birati predmete za svoj studij. </p>
<p>Na pitanje studenta koji paralelno studira FF i Fakultet političkih znanosti, a često mu se događa da ima zakazan ispitni rok na kojem se profesor uopće ne pojavi, ministar je odgovorio da to treba sankcionirati, te da prijedlog zakona predviđa uvođenje novog inspekcijskog tijela koje bi nadziralo rad dekana i profesora. Dekan Budak napomenuo je da time Ministarstvo znanosti iskazuje previše nepovjerenja prema sveučilišnim tijelima, konkretno - fakultetskim vijećima. »Dodatno tijelo na fakultetima samo bi zakompliciralo sadašnju situaciju«, ustvrdio je Budak. </p>
<p>Gvozden Flego, sudionik radne skupine za izradu prijedloga zakona i član Iskoraka 2001 (Inicijativa djelatnika Sveučilišta za kritiku prijedloga zakona), ustvrdio je da je cilj uključiti se u europske trendove ali uz obaveznu promjenu današnjih kriterija. »Nećemo ući u EU uz balkanski način financiranja«, rekao je Flego, aludirajući na vrlo mala izdvajanja za znanost - samo 0,24 posto državnog budžeta. </p>
<p>U završetku tribine, studenti i ministar odgovarali su na »da-ne« pitalice. Na pitanje, je li student motiviran da što brže završi svoj studij, studenti su odgovorili negativno. S njihovim odgovorom složio se i ministar.</p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Visokoškolsko obrazovanje bilo bi još manje dostupno svim građanima </p>
<p>Inicijativa djelatnika Sveučilišta »Iskorak 2001.«, u svojoj kritici prijedloga Zakona o visokom školstvu, protivi se ishitrenim eksperimentima s posljedicama u visokome školstvu.</p>
<p> »Pretpostavka da svaki student mora plaćati troškove svoga studija, te da svako visoko učilište treba samo određivati cijenu studija, je nerealistična, jer nigdje u svijetu nije provedena,« ocijenjuju u Iskoraku. </p>
<p>Nadalje, takva je inicijativa štetna, jer bi pokušaj njezine provedbe učinio visokoškolsko obrazovanje još manje dostupnim građanima te usporio razvoj društva. U Iskonu smatraju da je takva pretpostavka suprotna poretku RH kao socijalne države, koji se temelji na ocjeni da je Ustavom zajamčena dostupnost visokoškolskog obrazovanja pod jednakim uvjetima, moguća samo uz veliku potporu studentima iz državnoga proračuna.</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>Može li zagrebački hosteling u Europu, dok predstavnik Grada nema valjanu putovnicu?</p>
<p>Ministarstvo turizma će se zalagati da turizam za mlade ima poseban status i podupirat će sve aktivnosti Hrvatskoga ferijalnoga i hostelskoga saveza / Hoće li se od 1. siječnja i hosteli osloboditi PDV-a? / Veliki bum turizma za mlade u Europi i svijetu, možemo li i mi iskoristiti tu turističku šansu? / Na studijsko putovanje otišli svi pozvani osim zagrebačkoga predstavnika koji je u zadnji čas ustanovio da mu nije produžena putovnica!?</p>
<p>U cilju razvoja turizma za mlade u Hrvatskoj, Hrvatski ferijalni i hostelski savez (HFHS) organizirao je, sredinom studenog, studijsko putovanje za predstavnike Vlade, Sabora i svoje djelatnike. Tijekom osmodnevnog putovanja po Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Belgiji i Francuskoj sudionici su se mogli upoznati s načinima funkcioniranja hostelskih saveza, glavnih nositelja turizma za mlade. Posjetili su više od deset gradova i obišli jedanaest hostela. Putovanje je upriličeno i uoči izlaska HFHS-a pred Skupštinu grada Zagreba s prijedlozima oko uprave nad zagrebačkih hostelom u Petrinjskoj i projektom njegove rekonstrukcije. </p>
<p>- Tijekom putovanja vidjeli smo hostele raznih kategorija što ukazuje na činjenicu da mladi nisu zahtjevni turisti pa stavljanje, pojedinih objekata u funkciju hostela ne bi trebao iziskivati velik novac. Međutim, profit može biti daleko veći nego u nekim drugim segmentima turizma, izjavila nam je uoči kraja putovanja, kojem je prisustvovala i Vjesnikova novinarka, pomoćnica ministrice turizma, Gordana Borojević. Pomoćnici ministrice, to je, kao i većini predstavnika Vlade i Sabora, bio prvi dodir s »hostelskim« turizmom, pa je bila iznenađena činjenicom koliko se u Europi pažnje posvećuje turizmu za mlade. </p>
<p>- Ministarstvo, na žalost, nema fondova s kojima bi moglo financirati hosteling, no zalagat će se da taj vid turizma ima poseban status i podupirat će sve aktivnosti HFHS-a. Posebno u promjeni ili dopuni zakona, ako već ne u novcu, dodaje Borojević. Ujedno se nada da će država pokazati sluha za taj vid turizma te ustupiti pojedine objekte za otvaranje hostela kojih u Hrvatskoj u odnosu na potrebe i broj hostela u drugim zemljama, ima jako malo.</p>
<p> Šest je hrvatskih hostela ove godine, po prvi put od Ministarstva turizma i državnog proračuna, za povećanje konkurentnosti turističkih tvrtki, dobilo potporu od 300 kuna po krevetu. Ta će se potpora, koja je bila svojevrsna kompenzacija za previsoki PDV, ukinuti. Od 1. siječnja, naime, na snagu stupa nulta stopa PDV-a za organizirane grupe. Na taj bi se način, ukoliko budu imali organiziranih grupa, i hosteli oslobodili PDV-a.</p>
<p>U Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj i Belgiji, naime, organizirane grupe - školske i druge ekskurzije - čine 50 posto gostiju hostela. U Bavarskoj postoji obveza da svako školsko dijete mora najmanje sedam dana u godini organizirano boraviti u nekom od njemačkih hostela. </p>
<p>- Preduvjet za suradnju HFHS-a i Ministarstva prosvjete i sporta je reguliranje zakonskih ovlasti, rekla nam je savjetnica u Ministarstvu prosvjete i športa, Mira Zovko. HFHS, naime, nema ovlasti za organiziranje višednevnih izleta. Inače, napominje savjetnica Zovko, nema razloga da ne prihvatimo izletničke programe HFHS-a sa smještajem u hostelima, ukoliko su usklađeni s nastavnim planovima. Tako bi se učenici lakše odlučili za hrvatske destinacije svojih ekskurzija, kojima je glavna zamjerka - skupoća, istaknula je zastupnica u Saboru i članica Odbora za turizam, prosvjetu i mladež, Marija Lugarić. </p>
<p>Pri tome bi se ekskurzije za socijalno ugroženu djecu mogle organizirati i preko Ministarstva rada i socijalne skrbi čiji je predstavnik, načelnik Sektora za tržište rada, Luka Krznarić, također prisustvovao studijskom putovanju. Ministarstvo bi, međutim, najviše pomoglo HFHS-u ukoliko mu, promjenom Zakona o radu, vrati licencu za obavljanje poslova posredovanja u privremenom i povremenom zapošljavanju učenika i studenata. Novcem od te djelatnosti, HFHS je 1996. godine rekonstruirao hostel u Dubrovniku koji je, po ocjeni jedne američke kompanije, uvršten među pet najboljih objekata za smještaj mladih u Evropi. </p>
<p>- Budući da srednjoškolske ustanove nisu pokazale interes za obavljanje ovih poslova, koji su im pripali nakon ukidanja privremenih i povremenih poslova iz Zakona o radu, smatram opravdanim da se licenca vrati HFHS-u, što bi se moglo dogoditi još ove godine, saznajemo od načelnika Krznarića. </p>
<p>- Ukoliko privučemo mladog čovjeka, unaprijed smo osigurali turiste i za druge vidove turističke ponude, istaknula je saborska zastupnica Lugarić, napomenuvši da će pružiti svaku potporu poboljšanju zakonskih rješenja koja bi omogućila bolje funkcioniranje HFHS-a. </p>
<p>Nakon ovakvih izjava nadamo se da će hrvatske, a naravno i zagrebačke vlasti, čiji predstavnik nije prisustvovao putovanju jer je u zadnji čas ustanovio da mu je istekla putovnica, pokazati interes za razvoj, u Europi toliko isplativog, omladinskog turizma. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="10">
<p>Pasecky: Za sljedeću godinu imamo po prvi put razvojni, a ne više vatrogasni proračun</p>
<p>Vijećnici Županijske skupštine Zagrebačke županije u utorak su većinom glasova podržali prijedlog proračuna županije za 2001. godinu u visini od 69,1 milijuna kuna.</p>
<p>Župan Branimir Pasecky je rekao da se sada po prvi put radi o razvojnom, a ne vatrogasnom proračunu koji bilježi realan rast od 4,7 posto. Navedeno je da se od poreza na dohodak očekuje 33,5 milijuna kuna, 12,5 milijuna sredstava od poreza na dobit, a preostali dio proračuna trebala bi popuniti sredstva od poreza na nasljedstva i darove, cestarine, koncesije, neporezni prihodi, te viškovi iz prethodnih godina.</p>
<p>U ime kluba vijećnika SDP-a, Milivoj Kramarić je rekao da vijećnici SDP-a neće podržati prijedlog zbog pretencioznog sastavljanja proračuna, a i pitanje kreditiranja nije dovoljno razrađeno. Spočitnuo je i lošu suradnju Županije sa Zagrebom i Vladom. Kritikama su se pridružili i HSS-ovci, koji također nisu podržali proračun. Josip Blažak je rekao da su podcijenjeni prihodi od koncesija i prodaje zemlje, a nakon preraspodjele po odborima i kabinetima, ostat će malo novca za razvoj, koji će se potom dijeliti bez kriterija.</p>
<p> Anton Miletić (HSLS), međutim, izjavio je da vijećnici HSLS-a podržavaju prijedlog proračuna, jer bi inače došlo do privremenog financiranja županije, u kojem vijećnici ne bi mogli kontrolirati na što se i kako troši novac. Franju Selingera (HDZ), zanimala su sredstva za kapitalna ulaganja od pet milijuna kuna, što je premalo ako se u zna da bi iduće godine u županiji trebala početi izgradnja nekoliko škola.</p>
<p>Pasecky je odgovorio da još uvijek nije donesen državni proračun, te da će županija uvijek moći sa 20 posto sredstava podržati određene projekte. Prihvatio je kritiku da su sredstva od koncesija i prodaje zemljišta mala, ali i da će priliv novca biti veći nego li u drugim županijama.</p>
<p> Župan je na kraju rekao da će ovogodišnji proračun biti izvršen oko 100 posto, te je najavio za veljaču iduće godine, kada se bliži kraj mandata aktualnoga Županijskog poglavarstva, opsežnu rekapitulaciju učinjenog. (Claudio Kramarić)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Nezaposleni traže otvaranje novih radnih mjesta i racionalizaciju državnih troškova </p>
<p>Tražeći hitno otvaranje novih radnih mjesta i racionalizaciju troškova u državnim institucijama, pedesetak članova Udruge nezaposlenih Hrvatske (UNH-a) prosvjedovalo je u utorak pred zgradom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) u Zvonimirovoj ulici. </p>
<p>Predstavnici UNH-a zatražili su i ukidanje prakse, prema kojoj se nezaposleni, jednom mjesečno moraju javljati u HZZ zbog evidencije. Predsjednik UNH-a Tomislav Đimšita smatra da se tako gomilaju troškovi, umjesto da se novac uloži u otvaranje novih radnih mjesta. Govoreći o nedavnom sastanku s ravnateljicom HZZ-a Sanjom Crnković Pozaić, Đimšita je pozitivnim ocijenio njeno slaganje s prijedlogom UNH-a, da se ravnatelj i pročelnici Zavoda ubuduće biraju putem javnog natječaja, te da u Upravnom vijeću sjedi i jedan predstavnik nezaposlenih. </p>
<p>- S gospođom Crnković-Pozaić se ne slažemo, jer ona smatra da bi nezaposleni trebali još i češće dolaziti u Zavod, kaže Đimšita. Nezaposleni će, kaže Đimšita, prihvatiti prijedlog, samo ako je riječ o pokušaju Zavoda da s istim brojem zaposlenih radi kvalitetnije. </p>
<p>Kada je riječ o najavama informatizacije HZZ-a, članovi Udruge nezaposlenih traže da se umjesto u računala, svaka lipa uloži u otvaranje novih radnih mjesta. </p>
<p>Prosvjed je protekao bez incidenata, a UNH je najavio novo okupljanje na istom mjestu za tjedna dana. (Mile Franičević)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Predbožićni koncert, »Hrvatska bez mina«</p>
<p>Minirana područja su jedan od najvećih problema Hrvatske, a da bi se obavili cjelovito razminiravanje, potrebno je deset milijardi kuna i deset godina rada. Prioriteti su istočna Slavonija, zaleđe Zadra, Banovina, Kordun, zapadna Slavonija..., rečeno je, između ostalog, na konferenciji za novinare što ju je Rotary klub »Zagreb« održao u utorak u sjedištu svoga kluba, u hotelu »Esplanade«, u povodu dobrotvornog predbožićnog Rotary koncerta.</p>
<p> Rotary klub Zagreb, koji je počeo djelovati još 1929. godine ovu je godinu posvetio prikupljanju sredstava za razminiravanje na teritoriju Republike Hrvatske i to je prema riječima Marijana Hanžekovića, predsjednika Rotary kluba Zagreb kruna njihovih aktivnosti. Već tradicionalno, i ove će godine klub organizirati predbožićni Rotary koncert u dobrotvorne svrhe, ovaj put pod nazivom »Hrvatska bez mina«.</p>
<p> Na koncertu, 1. prosinca u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« u 20 sati, nastupit će Praški komorni orkestar, jedan od najpoznatijih komornih orkestara u Europi, a nazočnost visokih gostiju uveličat će i predsjednik Stjepan Mesić.</p>
<p> Na programu će biti Dvorakova, Mozatrova, Griegova i Janačekova djela. Prema Hanžekovićevim riječima očekuje se da će se prikupiti oko 50 tisuća maraka od ulaznica i sponzora, a od američke Rotary zaklade dobit će još toliko. </p>
<p>Rotary klub Zagreb najstariji je Rotary klub u Hrvatskoj a nakon što je zabranjen 1941. godine, mirovao je punih 50 godina. Od 1991. godine, kada je ponovno osnovan, Ostvario je niz socijalnih programa - brojne humanitarne akcije, poticanje profesionalnog razvoja obrazovanja, školovanje nadarenih učenika, te obnovu kulturno-povijesne baštine. (sva)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="13">
<p>Ministar Kovačević osudio korištenje magaraca za hranu</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević oštro je u utorak osudio korištenje magarećeg mesa u prehrambene svrhe, čega smo svjedoci posljednjih dana, ističe se u priopćenju iz Ministarstva zaštite okoliša. </p>
<p> »Magarac je vrlo ugrožena domaća životinja jer se zbog promjene načina života sve manje koristi na tradicionalan način«, navodi se u priopćenju te zaključuje da je jedno od alternativnih rješenja korištenje magarca u turističke svrhe, ali se magarac nikako ne smije koristiti u prehrambene svrhe. Ministarstvo podsjeća da je zaštita magaraca jedan od prioritetnih akcijskih planova, utvrđen u Nacionalnoj strategiji i akcijskim planovima zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.</p>
<p> Ministar Božo Kovačević, osvrćući se na korištenje magaraca u prehrambene svrhe, u priopćenju navodi kako je »bogatstvo zavičajnih pasmina životinja i biljaka dio sveukupne biološke raznolikosti Hrvatske, a ujedno i vrijedan dio hrvatske kulturne baštine«. Stoga je, dodaje ministar u priopćenju, »očuvanje genetske raznolikosti udomaćenih biljaka i životinja zadaća svake zemlje na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="14">
<p>Švedski diplomat Wallenberg, ipak, pogubljen u Lubjanki 1945. godine</p>
<p>MOSKVA / LOS ANGELES, 28. studenoga</p>
<p> - Čelnik jednog ruskog odbora za rehabilitaciju žrtava sovjetske represije izrazio je uvjerenje da je švedski diplomat Raoul Wallenbrg pogubljen u zloglasnom zatvoru Lubjanka, objavljeno je u ponedjeljak. To priopćenje suprotno je prijašnjem službenom sovjetskom objašnjenju »slučaja Wallenberg«, diplomata koji je tisuće Židova spasio od Holokausta, a nestao je 1945. godine kad su ga uhitile sovjetske snage. Sovjeti su 1957. godine objavili liječnički nalaz, za koji se tvrdilo da potječe iz 1947., a prema kojem je te godine, u sjedištu tajne policije, NKVD-a u Lubjanki, Wallenberg umro od srčanog udara u dobi od 34 godine. Rusko-švedski odbor osnovan je da se istraži što se točno s njim dogodilo nakon uhićenja.</p>
<p> »Mi uopće više ne sumnjamo da je on (Wallenberg) ustrijeljen u Lubjanki«, prenijela je agencija Interfax riječi Aleksandra Jakovljeva, čelnika predsjedničkoga Odbora za rehabilitaciju žrtava političke represije. Stara je sovjetska verzija tvrdila da je Wallenberga kao špijuna 1945. uhitila Crvena armija u mađarskom gradu Debrecinu. Više se za njega nije čulo, ali stalno su se javljale sumnje da je pogubljen. Isto tako, znao je biti i »viđen« u sovjetskim logorima.</p>
<p> »Morali bismo napokon zaključiti tu priču koja je postala ozbiljno međunarodno pitanje što je dugo trovalo atmosferu«, rekao je Jakovljev. Ruski predsjednik Vladimir Putin nedavno je Jakovljevu dao »zeleno svjetlo« da organizira detaljnije proučavanje sudbine milijuna ljudi što ih je Staljin masovno pogubio ili poslao u Gulag. Centar Simona Wiesenthala pozvao je Putina da objavi dokumetne koji dokazuju da je švedskog diplomatu Raoula Wallenberga ubila Staljinova tajna policija, prenosi u utorak France presse. Taj je centar zatražio od ruskog predsjednika da obitelji nestaloga preda dokumente na kojima se temelje zaključci istrage.</p>
<p> »Nakon 55 godina laži, svijet može konačno doznati istinu o sudbini najvećeg spasitelja (Židova) iz vremena Holokausta«, stoji u priopćenju Centra Simona Wiesenthala. (Hina/ Reuters/AFP )</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Iskon Internet predstavio redizajnirani portal </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Jedan od davatelja Internet usluga u Hrvatskoj, Iskon Internet predstavio je prošireno i dopunjeno izdanje svoje početne stranice (portala). Uz novi izgled osigurano je brže učitavanje stranice, a dostupnost je sadržaju preglednija i potpunija. Uz već postojeće medijske i informativne sadržaje, koji se i dalje proširuju, novost je portala »forum«, mjesto na kojem Iskonovi posjetitelji mogu preko Interneta diskutirati o raznim društvenim temama. Tu je odsad i »web caffe« gdje se mogu pronaći linkovi na domaće i svjetske medije, »freemail« putem kojega se može provjeravati e-mail iz bilo kojeg dijela svijeta i drugo. Uz portal, predstavljen je i novi izgled Iskonova internet (on- line) magazina »Klik«. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Marihuana bi u Italiji mogla biti proglašena lijekom</p>
<p>RIM, 28. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - U utorak je u Genovi ministrica za socijalna pitanja Livia Turco službeno otvorila Treću konferenciju o drogi. Dirljivo pismo šest kroničnih bolesnika (Sergio G., Ines S., Maria M., Stefano G., Gianpiero T. i Luigi A.), upućeno ministru zdravlja Umbertu Veronesiju sa molbom da se u Italiji dopusti korištenje sintetičkih derivata marihuane u terapeutske svrhe, pročitano je prvog dana konferencije. </p>
<p>Gianpiero T., (27 g.) je u 19 godini doživio tešku saobraćajnu nesreću. U komi je bio više od mjesec dana, kad je kao posljedicu jakog udarca dobio i napade epilepsije. Više od godinu dana je bezuspješno liječen antiepileptičnim sredstvima, sve dok nije odlučio isprobati sam na sebi djelovanje marihuane za koju je pročitao da smiruje konvulzije. Zahvaljujući marihuani, prorijedili su mu se napadi epilepsije. </p>
<p>Stefano G. (41. g.) boluje od rijetkog oblika karcinoma zbog čega je bio podvrgnut jakim kemoterapijama koje su isprovocirale česta povraćanja i gubitak apetita. Pročitao je da se u SAD-u marihuana koristi protiv usporednih učinaka kemoterapije. Kad je počeo uzimati, stanje mu se poboljšalo. </p>
<p>Maria M. (37 g.) boluje od multiple skleroze. Koristila je velike doze kortizona za liječenje te opake bolesti. Saznala je da se u Velikoj Britaniji eksperimentira s terapeutskim korištenjem cannabisa i u liječenju multiple skleroze. Priče su različite, ali poruka je zajednička. To što ujedinjuje ovih šest osoba od 23. do 42 godine života je činjenica da se liječenje marihuanom pokazalo djelotvornim. </p>
<p>Senator zelenih Luigi Manconi je prezentirao prijedlog zakona kojim bi se i u Italiji dopustilo liječenje na taj način. U ponedjeljak su i socijalni centri dali svoj doprinos konferenciji; podijelili su 5000 »cannancard«, neka vrsta kartice bankomata koja omogućuje besplatno pušenje jedne cigarete marihuane koju su sami napravili i u realnom vremenu besplatnu analizu sastava tableta ecstasy. Na prijedlog o legalizaciji uporabe lakih droga i kontroliranom korištenju heroina, burno su reagirali iz redova desnog centra. Izdali su dokument pod naslovom »Trava je za zečeve« koji će biti distribuiran u svim školama Genove. Ministrica za socijalna pitanja Livia Turco poziva na prestanak politiziranja o pitanjima legalizacije droge i ideoloških obračuna na tu temu. Ministrica Turco se nije uspjela ni poslije konferencije u Napulju izboriti za depenalizaciju osobne uporabe droge. Ovaj put se nada da će imati više uspjeha. (Sanja Mihaljinac)</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>David Bowie - glazbenik nad glazbenicima</p>
<p>LONDON, 28. studenoga</p>
<p> - Originalni »glam rocker« David Bowie proglašen je glazbenikom nad glazbenicima. </p>
<p> Bowie je nadmašio Beatlese i alternativne rockere Radiohead u ispitivanju u kojem su stotine glazbenika trebale imenovati svoj najveći glazbeni uzor. Rezultati jednogodišnje ankete, koju je proveo britanski tjednik New Musical Express, smjestili su 52-godišnjeg Bowieja ispred raznolike mješavine inovatorskih umjetnika rapa, jazza, tehna i rocka. Bowie, koji je pomakao granice rock glazbe sedamdesetih s hitovima »Space Oddity«, »Changes« i »Suffragette City«, imao je svoje pjesme na repertoaru brojnih skupina, uključujući Nirvanu i Oasis. Radiohead zauzeo je drugo mjesto na listi, dok su Beatlesi, trenutno prvi po slušanosti u svijetu s nosačem zvuka »1«, proglašeni trećima po utjecaju na glazbenike. Među glazbenicima koji su glasovali bili su britanske skupine Radiohead, Placebo i Suede, te američki umjetnik Marilyn Manson. Preostali s poretka prvih deset su rap skupina Public Enemy, jazzer Miles Davis, njemačka tehno skupina Kraftwerk, punk pioniri Sex Pistols, kontroverzni rapper Eminem, pjevač i tekstopisac Nick Drake te alternativni bend The Smiths. (Reuters/H)</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>»Kako je Grinch ukrao Božić« i dalje prvi po gledanosti u SAD</p>
<p>LOS ANGELES, 28. studenoga</p>
<p> - Božićna priča »Kako je Grinch ukrao Božić«, ostala je na prvom mjestu gledanosti u američkim kinima nakon produženog blagdanskog vikenda povodom Dana zahvalnosti, po privremenim podacima koje u nedjelju objavila specijalizirana tvrtka Exhibitor Relations. </p>
<p> Film koji je režirao Ron Howard, s Jimom Carreyjem u naslovnoj ulozi, adaptiran prema popularnoj priči, punog naslova »Dr Seuss, How the Grinch Stole Christmas«, zaradio je 73,8 milijuna dolara od srijede te ukupno 137,4 milijuna dolara od premijere prije deset dana. </p>
<p> »Unbreakable«, novi triler redatelja »Šestog čula« Nighta Shyamalana, s Bruceom Willisom i Samuelom L. Jacksonom u glavnim ulogama, zauzeo je drugo mjesto i ostvario 47,2 milijuna dolara prihoda. </p>
<p> »102 dalmatinca« u kojem zločesta Cruella de Vil izlazi iz zatvora i sije paniku u drugoj generaciji dalmatinaca, na trećem je mjestu s 26,8 milijuna dolara prihoda. </p>
<p> Animirani film »Rugrats in Paris: The Movie« zauzeo je četvrto mjesto s 22,8 milijuna zarađenih dolara, a »Charliejevi anđeli« peto s 14 milijuna dolara. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Festival uz 25. obljetnicu smrti Agathe Christie</p>
<p>LONDON, 28. studenoga</p>
<p> - Palace Theatre iz Westcliff-on- Sea, na jugoistoku Engleske, posvećuje od svibnja do srpnja cijeli festival kazališnom djelu britanske spisateljice Agathe Christie. </p>
<p> Svjetski poznata po svojih 68 policijskih romana i 100 pripovijedaka, Agatha Christie napisala je i 23 kazališna komada, podsjeća umjetnički direktor kazališta Roy Marsden, u priopćenju. Tijekom 12 tjedana, od 8. svibnja do 28. srpnja, festival namjerava udahnuti život tim djelima, obilježavajući istom prigodom 25. obljetnicu smrti Agathe Christie, iz 1976. godine.</p>
<p> Rođena u Ashfieldu 15. rujna 1890. godine, Agatha Christie napisala je prvu knjigu 1916. godine koja je objavljena tek 1920. godine. Njezin je uspjeh bio munjevit, a spisateljica se mogla pohvaliti da je prodala oko dvije milijarde djela u čitavom svijetu. (AFP/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="20">
<p>»Vatreno otvorenje« najduljeg tunela na svijetu</p>
<p>OSLO, 28. studenoga</p>
<p> - Norveški kralj Harald otvorio je u ponedjeljak najdulji cestovni tunel na svijetu u mjestu Laerdal, samo nekoliko sati nakon što je zbog izbijanja požara u jednom autobusu koji je došao do polovice tunela, svih 50 putnika moralo biti hitno evakuirano iz njega, pri čemu nitko nije ozlijeđen. </p>
<p> Cestovni tunel Laerdal dug je 24,5 km i ključna je veza između Osla i luke Bergen, na zapadu zemlje. On putnicima omogućuje izbjegavanje do sada jedine cestovne veze, koja je vodila preko planinskih prijevoja i uključivala obvezno korištenje trajekata preko fjordova.</p>
<p> Dosad je najdulji tunel na svijetu bio St. Gotthard u Švicarskoj, dug 16,9 km.</p>
<p> »Tijekom cijele povijesti, krajolik ovoga područja predstavljao je veliki izazov svim projektantima«, kazao je prije vožnje tunelom kralj Harald.</p>
<p> Samo tri sata prije kraljeva prolaska tunelom došlo je do požara u ventilacijskom sustavu autobusa koji je prevozio 50 uzvanika na svečano otvaranje. Inženjeri koji su projektirali tunel rekli su da je u njega ugrađena najmodernija oprema kako bi se opasnost od dima i vatre svela na minimum. Veći dio zidova tunela izveden je od nezapaljivog materijala, tunel ima 48 odmorišta i 15 okretišta, a na svakih 125 metara postavljeni su protupožarni aparati. (Reuters/H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="21">
<p>Profesionalno uređena edicija</p>
<p>Dvorana Školske knjige / Predstavljen Leksikon hrvatskih pisaca u izdanju Školske knjige</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Otkako su se prije nešto manje od mjesec dana pojavili prvi primjerci našega prvog Leksikona hrvatskih pisaca, koji je hrvatska javnost dočeka s nestrpljenjem, ali i podvojenim mišljenjem, od tada u toj istoj javnosti ne prestaju prijepori, na jednoj strani, i hvale upućene visokoj profesionalnoj razini urađenoga, na drugoj strani. Književnu javnost najprije je uzdrmao tekst jednog od recenzenata Leksikona, koji se svom silinom obrušio na autora koncepcije i spornu 1950. godinu, kao graničnu godinu ulaska pisaca u Leksikon, prigovorajući k tomu da su i biografije nekih od uvrštenih autora politički obojene. Ne plašeći se vrijednosnog suda javnosti, nakladnik Školska knjiga i uređevčki tim, koji su činili prof. dr. Krešimir Nemec (autor koncepcije), prof. dr. Dunja Fališevac (zadužena za stariju hrvatsku književnost) i prof. dr. Darko Novaković (zadužen za latinizam), priredili su u utorak u dvorani Školske knjige predstavljanje Leksikona hrvatskih pisaca, o kojem je, uz urednike, govorio i mr. Velimir Visković, znalac enciklopedistike, ugledni književni kritičar i jedan od recenzenata knjige. </p>
<p>On je bio i najpozvaniji da ocijeni tu, kako reče, impozantnu ediciju, te da pokuša odgovoriti na upućene joj prigovore. Ponajprije, kazao je Visković, riječ je o profesionalno dobro uređenoj ediciji u koju je uložen golem trud i koja svojim pojavljivanjem ispunjava prazan prostor književnih priručnika. U prvoj su varijanti bili izostavljeni književni znanstvenici, koji su uz kasnije sugestije ušli u knjigu, no oni nisu, kako se zna u nas činiti, proglašavani zvijezdama katkada važnijim od samih djelatnih stvaralaca. Što se pak tiče kriterija koji izvan knjige ostavlja sve pisce rođene nakon 1950. godine, Visković je kazao kako se ni u svojoj recenziji nije složio s tim ograničenjem, koje umnogome okrnjuje informativnu vrijednost knjige kojoj je to glavni cilj. Podsjetio je da ima leksikona koji na svoje stranice uvrštavaju samo opuse mrvih autora, no oni se, po Viskovićevu sudu, pretvaraju u muzej književnih starina i služe isključivo uskom krugu znanstvenika. Naprotiv, naš bi novi Leksikon trebao biti u svakodevnoj uporabi i novinara i književnih kritičara i studenata, koji u njegovim koricama, na žalost, neće pronaći autore koji danas imaju relevantan opus. No, kako se takav tip edicija ne radi za vječnost, već podliježe inovacijama svakih desetak godina, izrazio je nadu da će se odustati od te fundamentalističke koncepcije kako bi svoje mjesto našli i autori vrlo potetnog srednjeg naraštaja hrvatske književnosti. Potpuno je otklonio svaki prigovor koji se ticao navodno politiziranih biografija pojedinih pisaca. Naveo je primjere Dubravke Ugrešić i Slobodana Šnajdera, ističući bilo kakvu prisutnost političkog oportunizma, a čak je isto prostora posvećeno Ivi Brešenu i Slobodanu Šnajderu. Otklone li se rečeni prigovori, riječ je o vrlo solidnom djelu koje u smislu integrativnosti pokriva i nedostatke dosadašnjih povijesti hrvatske književnosti, jer se bavi biografijama pisaca koji su završili u drugim književnostima i autorima izvan hrvatskih državnih granica koji po mnogim značajkama pripadaju hrvatskoj i ne samo hrvatskoj književnosti - zaključio je svoje kritičko izlaganje Velimir Visković.</p>
<p>Autor koncepcije dr. Krešimir Nemec ponovo je objasnio principe nastanka Leksikona, a dr. Dunja Fališevac i dr. Darko Novaković zadržali su se na problemima s kojima su se sretali pri uvrštavanju pojedinih autora. U ime nakladnika nazočne su pozdravili Avenka Žurić i Dragomir Mađerić. Pridružujući se čestitkama Dragutinu Tadijanoviću za 95. rođendan, na kraju je predsjednik Nadzornog odbora Školske knjige Ante Žužul Tadiji predao Leksikon na dar.</p>
<p>Branka Džebić</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Četiri hrvatske filmske srijede u Hollywoodu</p>
<p>Mjesec hrvatskoga filma u Los Angelesu / Svečanom projekcijom »Maršala« počinje njegova medijska kampanja u utrci za nominacije za Oscara / Na programu su filmovi redatelja različitih naraštaja od Mimice, Papića, Babaje i Berkovića do Brešana, Salaja i Rušinovića</p>
<p>LOS ANGELES, 28. studenoga (Od posebne Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - U organizaciji Američke kinoteke i CAMEA (Croatian Arts, Media Organization), a zajedno s hrvatskim Ministarstvom kulture i Generalnim konzulatom u Los Angelesu, u srijedu započinje Mjesec hrvatskog filma u Los Angelesu, svečanom projekcijom filma »Maršal« Vinka Brešana, uz nazočnost redatelja. Ovaj program pod nazivom »Svake srijede u Hrvatskoj« održavat će se četiri srijede zaredom u uglednoj dvorani Egipatskoga kazališta u Los Angelesu na Hollywood bulevaru, koja je namijenjena kinotečnim filmovima i projekcijama. </p>
<p> Prve srijede, dakle 29. studenoga, na programu je, uz svečano otvorenje, projekcija filma »Maršal«, a potom razgovor s redateljem Vinkom Brešanom. Iza toga slijedi projekcija filma »Rondo« Zvonimira Berkovića. Ova, prva službena projekcija Brešanova filma u Hollywoodu poslužit će i kao dobar promotivni uvod i početak medijske kampanje za ovaj film u njegovoj utrci za ulazak u nominacije među pet izabranih filmova za Oscara za strani film. Istodobno bit će to i projekcija na koju je pozvano 90 članova Udruženja inozemnih dopisnika u Los Angelesu, koji glasaju za Zlatne globuse. Dakle, trebalo bi to biti u prvome redu predstavljanje ovogodišnjega najuspješnijeg hrvatskog filma američkoj filmskoj javnosti, a nikako prigodna projekcija za Hrvate koji žive i rade u Los Angelesu. </p>
<p> Iduće srijede, 6. prosinca, cijela je večer posvećena u počast Krsti Papiću, uglednom redatelju i njegovu raznolikom filmskom opusu. Na programu će se naći Papićevi filmovi »Predstava Hamleta u Mrduši Donjoj« iz 1973. godine, nakon čega slijedi razgovor s redateljem, koji će osobno biti nazočan u Los Angelesu, a potom će biti prikazani i Papićev posljednji film »Kad mrtvi zapjevaju« te jedan od njegovih najuspješnijih filmova, »Lisice« , koji je snimljen 1969. godine, a sada već čini sastavni dio hrvatske filmske klasike. </p>
<p> Treća srijeda, 13. prosinca pripada Vatroslavu Mimici i Zagrebačkoj školi crtanog filma. Nakon prikazivanja izbora filmova glasovite Zagrebačke škole, slijedi razgovor publike s autorima, Vatroslavom Mimicom, kojem će na programu biti animirnai film »Mala kronika«, i Zdenkom Gašparovićem, čija »Satiemania« je također u ovom programu. Poslije razgovora slijedi drugi dio programa u kojem će biti prikazan Mimičin igrani film »Kaja, ubit ću te«, nastao 1967. godine. </p>
<p> Posljednja, četvrta srijeda, 20. prosinca pripast će doajenu hrvatske kinematografije Anti Babaji, čiji film »Breza« će biti prikazan u prvom dijelu programa, a zatim, drugi završni dio programa čine filmovi najmlađe generacije autora hrvatskog filma. To je film »Vidimo se« Ivana Salaja, posebna generacijska priča o ratu u Hrvatskoj, projekcija kojeg će biti zanimljiva i zbog nazočnosti Gorana Višnjića, kojemu je to prva filmska uloga. Iza filma »Vidimo se«, na rasporedu je i treći film te posljednje večeri, to je »Mondo Bobo« Gorana Rušinovića, redatelja koji je tim filmom prije tri godine iznenadio domaću filmsku javnost u Puli, osvojivši na nacionalnom festivalu sve najvažnije nagrade ispred svojih starijih i favoriziranih kolega.</p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Sjajni polet </p>
<p>Hrvatski glazbeni zavod / Nastup Gudačkoga kvarteta Sebastian </p>
<p>U subotu je u Hrvatskome glazbenom zavodu u Zagrebu pred lijepo posjećenom dvoranom zagrebački Gudački kvartet Sebastian imao više nego uspjelu večer. Njihova svirka bila je prožeta sjajnim poletom koji ih je stapao u jedinstveno izlaganje - kako je još Goethe rekao - razgovora četvorice razumnih ljudi. U tek objavljenoj izjavi novog šef-dirigenta Zagrebačke filharmonije Franka Shipwaya pročitali smo podatak da je jedno istraživanje u Americi o postizanju zadovoljstva u radu u prvi red stavilo sastav gudačkoga kvarteta! </p>
<p>A upravo takvo zadovoljstvo skupnoga muziciranja osjetili smo tu večer u nastupu Kvarteta Sebastian, u njihovoj do tančine izbrušenoj svirci, i to zadovoljstvo prenijelo se i na slušateljstvo, iako program ničim nije podilazio publici. Naprotiv.Na početku to je bila ovog proljeća praizvedena skladba još mladog hrvatskog autora i istaknutog orguljaša Anđelka Igreca pod naslovom »Munchiana«, nadahnuta slikarstvom norveškog ekspresionista Edvarda Muncha, između ostalog njegovom antologijskom slikom »Krik«. </p>
<p>Rijetko se čuje programna glazba takve ekspresivnosti koja svojim vlastitim, samostalnim jezikom i izrazom tako podudarno dočarava neki likovni ili literarni predložak. Igrec je to izvanredno uspio, a svoj udio takvom uspjehu dala je angažirana izvedba četvorice gudača.</p>
<p>Ljepotu tona i tehničku nadmoć predstavili su, svaki posebno, u jedinom Debussyjevu Kvartetu u g-molu violinisti sastava Anđelko Krpan i Mislav Pavlin, violist Nebojša Floreanu i violončelist Zlatko Rucner. Oni su snažnom interpretativnom zrelošću izveli to prekrasno djelo s kraja 19. stoljeća koje ne dopušta pad sabranosti. </p>
<p>A istim su poletom u drugome dijelu programa izveli također za svirku vraški zahtjevni Drugi gudački kvartet Čajkovskog, predstavivši ga ležernošću istinski majstorskog interpretativnog pristupa.</p>
<p>Nenad Turkalj</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Strossmayer na tragu europeizma</p>
<p>ĐAKOVO, 28. studenoga</p>
<p> - Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i đakovačka Teologija u utorak su, u povodu 185. obljetnice rođenja i 95. godišnjice smrti Josipa Jurja Strossmayera, priredile svečanu akademiju. U nazočnosti đakovačko-srijemskog biskupa u miru Ćirila Kosa, osječko-baranjskog župana Marka Bagarića, akademika i drugih, o Strossmayeru su govorili predsjednik HAZU akademik Ivo Padovan, biskup Marin Srakić i akademik Franjo Šanjek. </p>
<p>Akademik Padovan govorio je o Strossmayeru, utemeljitelju HAZU, o njegovu bogatom znanstvenom i izdavačkom radu. »Naša Akademija zahvalna je na svemu što je Strossmayer darovao njoj i domovini«, rekao je Padovan. »Za jedne je Strossmayer bio samo mali biskup, a za druge pak velikan, najmarkantnija ličnost 19. stoljeća, odnosno jedan od trojice najvećih ljudi svoga vremena. Možemo mu mnogo toga zanijekati, ali ne i veličinu ideja koja je prelazila granice njegove Crkve i domovine u čemu su mu temelj uvijek bili Katolička crkva i hrvatski narod«, rekao je msgr. Srakić. Akademik Franjo Šanjek, prilikom svečane akademije, održao je predavanje o »Strossmayerovu europeizmu«, istaknuvši kako je sve svoje umne i fizičke sposobnosti uvijek usmjeravao u blagostanje hrvatskog naroda. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>S knjigom u krevet </p>
<p>PULA, 28. studenoga</p>
<p> - Šesti sajam knjiga u Istri svečanim će programom biti otvoren u ponedjeljak 4. prosinca u prostorima kina »Pula«. Sajam će predstaviti tijekom jedanaest dana gotovo 200 hrvatskih i inozemnih nakladnika sa 7.000 naslova, koje će posjetitelji moći kupiti uz prigodni popust od trideset posto.</p>
<p> Ambiciozno osmišljena, u početku mjesna pulska prodajna izložba knjiga, prerasla je tako tijekom šest godina postojanja u zasigurno najveći hrvatski festival pisane riječi. Četrdesetak hrvatskih, crnogorskih i austrijskih autora, nakladnika i urednika bit će predstavljeno u nizu popratnih događaja. Novost Sajma svojevrstan festival u festivalu odnosno gostovanje FAK-a (Festivala alternativne književnosti). Sajam se zatvara u četvrtak, 14. prosinca. </p>
<p>Svi sadržaji ovogodišnjega Sajma knjige u Istri, bogato opremljen katalog i vodič kroz Sajam - bit će od kraja studenoga dostupni i na novouređenom, iznimno preglednom siteu www.castropola.hr. Motto je ovogodišnjeg Sajma »S knjigom u krevet«, koji prema riječima direktorice Magdalene Vodopije romantično zagovara neprevladanu naviku čitanja u krevetu. (K. R.)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Zaštita audiovizualnih izvedbi </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Međunarodna konferencija o zaštiti audiovizualnih izvedbi održat će se od 7. do 20. prosinca u sjedištu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) u Ženevi. U sklopu priprema za sudjelovanje hrvatske delegacije na toj konferenciji Državni zavod za intelektualno vlasništvo održao je raspravu o nizu pitanja vezanih za zaštitu autorskih prava. Konferencija o zaštiti audiovizualnih izvedbi koja je održana 1996. godine »zapela« je zbog različitih gledanja na autorska prava od strane europskih zemalja te jakih svjetskih filmskih industrija poput američke, japanske i indijske, istaknuo je Igor Gliha sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta. Očekuje se kako će se različita gledišta na skorašnjoj konferenciji uskladiti, a već sada su predložena i određena rješenja za autorska prava. Kroz konferenciju se želi razviti i održati zaštitu prava autora na njihova književna i druga umjetnička djela na što je moguće djelotvorniji i ujednačenije način. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Strateško značenje Nezakcija </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Dva vrijedna izdanja vezana uz arheologiju, točnije uz drevni istarski grad Nezakcij, predstavljena su u ponedjeljak na večer u Talijanskome institutu za kulturu. Riječ je o talijanskom izdanju »Oppidium Nesactium. Una cittá istro-romana«, koje je priredio Guido Rosada s Odsjeka za klasične znanosti Sveučilišta u Padovi, u kojem predgovore potpisuju ugledni arheolozi: Eugenio Campo, Irene Favaretto, Vesna Girardi-Jurkić i Marin Zaninović. Ta publikacija je nastala u suradnji Sveučilišta u Padovi, Arheološkoga muzeja Istre i Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Drugo izdanje je, ustvari, časopis »Histria Antiqua«, 2. svezak, koji je u cijelosti posvećen arheološkim istraživanjima Nezakcija, a objavljen u Puli 1998. godine. Uredila ga je dr. Vesna Girardi-Jurkić. Riječ je o prilozima s Međunarodnog znanstvenog skupa u Puli koji je 1983. održan u povodu 85. godišnjice početka arheoloških istraživanja toga lokaliteta. Ediciju časopisa »Histria Antiqua« izdaje Međunarodni istraživački centar za arheologiju (Brijuni - Medulin) Sveučilišta u Zagrebu.</p>
<p>Godine 1983. Nezakcij, koji je smješten desetak kilometara sjeverozapadno od Pule, otvoren je kao prvi arheološki park u Hrvatskoj, istaknula je dr. Vesna Girardi-Jurkić. Osvrnula se i na dugu povijest istraživanja Nezakcija, koja su započeli Talijani, a poslije su nastavljena u suradnji naših i talijanskih stručnjaka. Nezakcij je bio središnji grad Histra, koji su Rimljani razorili 177. godine, i od tada se razvijao kao rimski grad. Drugi svezak časopisa »Histria Antiqua« sadrži vrlo zanimljive tekstove stručnjaka iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Grčke. Pokojni slovenski arheolog Jaroslav Šašel piše o jednom vrlo važnom i ključnom pitanju u istraživanju Nezakcija. Naime, još nema pouzdanijih znanstvenih dokaza koji bi odgovorili na pitanje zašto je Nezakcij bio središte Histra, a ne Pula. Prilikom istraživanja, u Nezakciju su pronađeni bogati nalazi keramike iz različitih razdoblja, a ti nalazi su temom nekoliko članaka objavljenih u časopisu. Među ostalim radovima tu su i članci koji govore o rimskoj arhitekturi, pretpovijesnoj skulpturi, antičkim nekropolama, povijesti Histra i pravnom položaju Nezakcija unutar rimskoga carstva. Nezakcij je igrao ključnu ulogu na jadranskome području, kazao je prof. dr. Marin Zaninović. Naime, taj je grad, iako se nalazio na uzvisini, imao odlično smještenu luku u uvali koja je dva kilometra uvučena u odnosu na obalnu crtu. Ona je bila jednim od najvažnijih skloništa za antičke brodove, a strateška važnost te točke je bila od iznimna značenja i u novije doba, kazao je prof. dr. Zaninović, budući da je to svojedobno bila luka nekadašnje JNA.</p>
<p>Guido Rosada s Odsjeka za klasične znanosti Sveučilišta u Padovi govorio je o svojim prvim susretima s Nezakcijem. Često je na taj lokalitet vodio svoje studente i zajedno s njima i hrvatskim stručnjacima proučavao slojevitu arheološku građu, koja se datira od pretpovijesti do vremena propasti rimskoga carstva. Uz slikovne primjere na dijapozitivima, on se osvrnuo na bogate i vrijedne keramičke nalaze iz pretpovijesti. A kao zanimljivost je izdvojio i promjene na nekim rimskim spomenicima u vrijeme financijskoga kraha grada. Tako su rimske terme u Nezakciju, u vremenu raspada rimskoga carstva, preoblikovane u pogone za preradu maslina.</p>
<p>Goran Jovetić</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Kevin Spacey voli kazalište</p>
<p>HOLLYWOOD, 28. studenoga</p>
<p> - Dvostruki oskarovac Kevin Spacey, koji je najveću američku filmsku nagradu dobio za »Dovedite osumljičene« i »Vrtlog života«, poznat je i po svojoj velikoj ljubavi prema kazalištu, gdje je i započeo svoju uspješnu glumačku karijeru. Ta ljubav potvrđuje se i njegovim donacijama nekim kazalištima koja imaju financijskih poteškoća. Tako je spasio newyoršku predstavu Cubb, Lucille Lortel Teatra, u kojoj i sam igra, od skidanja s repertoara.</p>
<p>Ove godine, uložio je 100 tisuća funti u produkciju najpoznatijeg londonskog kazališta Old Vic, kako bi ohrabrio nove izvedbe. U pregovorima je također sa svjetski poznatom Juilliard School u New Yorku kako bi osnovao stipendiju koja bi nosila njegovo ime, a pomagala studentima glume. Spaceyeve kazališne kreacije u Londonu i na Broadwayu u predstavi »The Iceman Cometh«, kritičari su nazvali trijumfom velikog glumca. I sam glumac, uvijek govori kako je zapravo kazalište, njegova prava, istinska glumačka ljubav. (L. Č.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="29">
<p>»Neka se u Osijeku iskupe za sramotu protiv Varteksa«</p>
<p>Dinamov trener Hrvoje Braović u srijedu će Osijeku u Gradskome vrtu sučeliti gotovo istu postavu koja je prije desetak dana sramotno ponižena i poražena protiv Varteksa u Maksimiru, samo će umjesto ozlijeđenog Mikića na desnome boku biti Leko / »Neka se 'vade', neka se sad u Osijeku iskupe za sramotu protiv Varteksa, neka preuzmu teret i odgovornost za svoj obraz«, veli Braović, odbacujući remis s popisa želja</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Na jednoj su austrijskoj kladionici ovako postavljeni tečajevi uoči utakmice Osijek - Dinamo: pobjeda Osijeka 1.65, remis 3.10, pobjeda Dinama 3.70! Dakle, prema austrijskim bookmakerima Osječani su osjetni favoriti, a ulog na Dinamo preporuča se samo hazarderima koji traže iznenađenja. Hoće li i rezultatski rasplet u srijedu u Osijeku doista biti u skladu s ponudama kladionice, hoće li Osječani već na kraju jeseni dohvatiti bodovnu prednost koja bi ih pogurnula na gotovo nedohvatljivih 10 bodova prednosti ispred Dinama?</p>
<p>U svakom slučaju, na Osijekovoj je strani atmosfera, forma momčadi, odlični rezultati... Zvali su nas u ponedjeljak navečer prijatelji iz Osijeka, uz tamburaše i pjesmu »Inati se, Slavonijo«, poručuju »došlo je i naše doba«. Uz Dinamo, eto, uz razdrmani i uzdrmani Dinamo, koji lagano postaje menedžerski poligon jednoga čovjeka, stoji tek tradicija neporaženosti u Gradskome vrtu u hrvatskim prvenstvima. Hoće li to biti dovoljno za nastavak tradicije, mogu li »modri« dohvatiti pobjedu koja bi iznova prvenstvenu utrku vratila u vode neizvjesnosti?</p>
<p>- Želim u momčadi samo zdrave, borbene i »nabrijane« igrače, koji će »orati« na terenu, poručuje Dinamov trener Hrvoje Braović.</p>
<p>I na travnjak će, zanimljivo, poslati gotovo istu momčad koja je doživjela jedan od najvećih poraza u klupskoj povijesti, sastav koji je posramljen u Maksimiru protiv Varteksa, taj 0-4 poraz bio je debakl koji im je otvorio vrata ulaska na crne stranice povijesti! Dakle, protiv Osijeka će igrati: Butina - Bišćan; Sedloski, Bosnar - Leko, Pavlović, Agić, Mujčin, Polovanec - Balaban, Šokota. Da je Mikić zdrav, sigurno bi igrao, bila bi to onda identična momčad kao s Varteksom. Braović pojašnjava:</p>
<p>- Neka se »vade«! Neka se sad u Osijeku iskupe za sramotu protiv Varteksa, neka preuzmu teret i odgovornost za svoj obraz! Nadam se da će igrači shvatiti težinu trenutka i odigratiu kvalitetnu utakmicu. Uostalom, u ovome trenutku ni nemam boljih rješenja, ozlijeđeni su Mikić, Šabić i Oliveira, a u Osijeku će još biti Vasilj, Gondžić, Pilipović, Sesar, Drpić, Bazina, Cvitanović i Antolić, rekao je Braović.</p>
<p>Zanimljiva je ta teorija »neka se vade«, teorija koja u većini slučajeva lako može poslužiti poput alibija. To navodno beskrajno trenersko povjerenje, te nezamjenjivost i nedodirljivost u sastavu zapravo su i stvorili ovojesenski negativan karakter momčadi. I koliko je realno očekivati da će baš sad, u možda i ključnoj prvenstvenoj utakmici, ti igrači nešto u sebi prelomiti? Kad ionako najmanje razmišljaju o svojim igrama. No, Braović kaže i ovo:</p>
<p>- Gledali smo mnogo puta video-zapis utakmice s Varteksom, nadam se da je izvučena neka pouka. Na terenu ćemo vidjeti koliko su profesionalni naši nogometaši. Jer, može se preboljeti i loša igra i poraz, ali klub je debaklom protiv Varteksa počeo gubiti ugled! I nitko ne može uklizavati i boriti se umjesto igrača, toga moraju biti svjesni. Nema tu filozofije i samolaskanja »ja sam lijep i zgodan«. Na terenu treba sve pokazati...</p>
<p>Braović je prošloga tjedna bio na osječkome slavlju protiv Slavije, dugo je na kraju dvoboja pljeskao Osječanima. I riječi o suparniku bile su mu premazane najljepšim bojama...</p>
<p>- Zasluženo su Osječani vodeći na ljestvici. Iskazali su kvalitetu i kontinuitet, njihova je psihološka stabilnost na zavidnoj razini. Već mjesec dana svi očekujemo »sad će Osijek pasti«, no on ne pada, igra i pobjeđuje! I ja mislim da mora »pasti«, ali svaka čast Osječanima za sve što su dosad učinili. Homogeni su, odlično ukomponirani, iskusni, sjajno drže raspored u igri. K tome, i rezultat ih nosi, tako da se kod njih ne osjeća nikakav umor. Štoviše, iz te momčad isijava golemi motiv i zajedništvo, velika želja za uspjehom, na tim krilima lete ove jeseni. »Flaster« na Bjelici? Ne, neće biti »flastera«. Nije Bjelica važniji igrač od Mujčina ili Pavlovića, i oni će morati razmišljati o nama.</p>
<p>• Imaju li Osječani neku slabu točku? Gdje ćete ih pokušati »piknuti«?</p>
<p>- Vidjet ćemo to na travnjaku, vidjet ćemo hoćemo li pronaći te slabe točke... Mi smo, inače, zadnjih dana dobro radili, stanje je u momčadi solidno, nadam se da će se dobar rad reflektirati i na utakmici.</p>
<p>• Hoće li prvenstvo biti odlučeno ukoliko Osijek pobijedi?</p>
<p>- Ne, ni slučajno! Na proljeće slijedi rasplet, vidjet ćemo s kakvim će sastavima klubovi ući u proljetni dio natjecanja. Bit će dosta promjena, i u Osijeku i u Hajduku i kod nas, najavljuju se sudske tužbe igrača protiv klubova, pa arbitražni prijepori...</p>
<p>• Bi li vas zadovoljio bod?</p>
<p>- Ma kakav bod! Bio bih najsretniji kad bi se utakmica u Osijeku vrednovala sa - šest bodova!</p>
<p>Bolje ne, mogao bi Osijek pobjeći na 13 bodova... Iz Dinama pozivaju svoje navijače u Slavoniji da u što većem broju dođu u Osijek, »sad nam je potpora najpotrebnija, sad kad nam je najteže«, maksimirski je apel. Dodajmo da će Dinamova delegacija, na čelu s predsjednikom Mirkom Barišićem, uoči utakmice posjetiti Vukovar i položiti vijenac na spomenik hrvatskim braniteljima.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Mladi mušketiri izazivaju stare »lavove«</p>
<p>U Lisabonu se, do nedjelje, igra »Masters kup« za naslov najboljeg tenisača u 2000. godini / U »crvenoj« skupini igraju Safin, Sampras, Corretja i Hewitt, a u »zelenoj« Kuerten, Norman, Kafeljnikov i Agassi</p>
<p>LISABON, 28. studenoga</p>
<p> - Osam najboljih tenisača sa svjetske rang-liste borit će se na »Masters kupu« za naslov najboljeg u 2000. godini, sljedećih pet dana na tepihu dvorane u portugalskom Lisabonu. Nagradni fond iznosi 3,7 milijuna američkih dolara. Četiri mlada mušketira svjetskog tenisa, igrači koji su ove sezone zapaženim rezultatima privukli golemu pažnju, suprostavit će se iskusnim »lavovima«, koje predvodi Pete Sampras. </p>
<p>»Crvena« će skupina ponuditi zanimljive i neizvjesne okršaje Marata Safina, Petea Samprasa, Alexa Corretje i Lleytona Hewitta. U »zelenoj« skupini, plasman u poluzavršnicu tražit će Gustavo Kuerten, Magnus Norman, Jevgenij Kafeljnikov i Andre Agassi.</p>
<p>Dva najveća favorita turnira su Marat Safin i Pete Sampras, branitelj lanjskog naslova (igralo se u Hannoveru). Najveća senzacija muškog tenisa, 20-godišnji Rus Safin, na početku sezone je razmišljao o prestanku aktivnog bavljenja tenisom. A na kraju 2000. godine, kao prvi tenisač svjetske rang-liste i osvajač zlatne medalje na olimpijskom turniru u Sydneyu, s nestrpljenjem očekuje okršaj s Peteom Samprasom, peterostrukim osvajačem »Mastersa«! Alex Corretja i Lleyton Hewitt, preostala dva tenisača u »crvenoj« grupi, teško će ugroziti borbu za prve dvije pozicije, koje vode u polufinale.</p>
<p>Andre Agassi i Jevgenij Kafeljnikov predvodnici su »zelene« grupe, s obzirom da je Magnusu Normanu ovo prvi nastup na »Mastersu«, a Gustavo Kuerten je drugi put izborio nastup na turnir najbolje osmorice. Agassi, koji je zbog obiteljskih problema propustio nastup na Olimpijskim igrama i dio sezone, te Rus Kafeljnikov, pokušat će suprotstaviti mladim i ambicioznim tenisačima, Šveđaninu Normanu i Brazilcu Kuertenu. (im)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>Žaja i Baklan u doigravanje</p>
<p>NEW DELHI, 28. studenoga</p>
<p> - Jedini hrvatski šahist koji se kvalificirao za završnicu ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva u organizaciji Svjetskog šahovskog saveza (FIDE), Ivan Žaja, morat će u srijedu igrati dvije dodatne partije protiv svog suparnika u 1. kolu, Ukrajinca Vladimira Baklana.</p>
<p>Žaja i Baklan su, naime, remizirali u obje partije, rezultat je 1-1, a u tom slučaju pravila nalažu nove dvije partije u ubrzanom tempu, koje će se igrati u srijedu.</p>
<p>Žaja - Baklan</p>
<p>1. d4 Sf6 2. c4 e6 3. Sf3 b6 4. Sc3 Lb4 5. Db3 a5 6. Lg5 Lb7 7. a3 Lc3+, 8. Dc3 d6 9. e3 Sbd7 10. Sd2 De7 11. f3 e5 12. Le2 ed4 13. Dd4 a4 14. e4 De5 15. Le3 Sc5 16. Tc1 Sfd7 17. 0-0 0-0 18. Dc3 Dc3 19. Tc3 f5 20. ef5 Tf5 21. Ld1 Te8 22. Ld4 Tf4 23. Lf2 La6 24. g3 Tf7 25. Te1 Te1 26. Le1 Se5 27. Lc2 g5 28. Lf2 Lb7 29. Lc5 dc5 - remis.</p>
<p>Baklan - Žaja</p>
<p>1. e4 e5 2. Sf3 Sc6 3. Lb5 a6 4. La4 Sf6 5. 0-0 b5 6. Lb3 Lc5 7. c3 d6 8. d3 h6 9. Te1 0-0 10. Sbd2 Te8 11. Sf1 Lb6 12. a4 Tb8 13. ab5 ab5 14. Le3 Le3 15. Se3 Le6 16. Sd5 Ld5 17. ed5 Se7 18. d4 e4 19. Sd2 Sed5 20. Ld5 - remis.</p>
<p>• Važniji ishodi prvoga kola: Lputian - Blehm 1,5-0,5, Glkin - Wohl 2-0, Sakaev - Volkov 1-1, Leităo - Lautier 1,5-0,5, Ivanov - Fedorov 1,5-0,5, Dizdarević - Psakhis 1-1.</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Bez iznenađenja u NBA ligi</p>
<p>LOS ANGELES, 28. studenoga</p>
<p> - Sva tri dvoboja NBA lige, odigrana u ponedjeljak, završila su bez većih iznenađenja. Los Angeles Lakersi nisu imali problema s Clippersima (98-83), New York je pobijedio Vancouver (97-72), a Orlando, bez najboljih igrača Granta Hilla i Tracyja McGradyja, nije imao izgleda protiv Milwaukeea (95-104).</p>
<p>Madison Square Garden u New Yorku bio je poprištem ponajbolje utakmice Knicksa ove sezone. Newyorčani su »dotukli« Grizzliese »tricama« (10), koje su gađali odličnim postotkom, 62.5. Razigrani su domaćini od prve minute diktirali tempo, ne dopustivši suparniku ih ozbiljnije ugrozi. U redovima gostiju iz Kanade, najučinkovitiji je bio Mike Bibby sa 17 koševa.</p>
<p>Prvi ime dvoboja Orlanda i Milwaukeeja bio je Ray Allen. Branič Bucksa je ubacio 23 poena, a Glenn Robinson je dodao 21. Domaćini, bez ozlijeđenih Granta Hilla i Tracyja McGradyja, nisu mogli protiv raspoloženih gostiju. Najefikasniji je u redovima Orlanda bio je novak Mike Miller (20 koševa). </p>
<p>U gradskom dvoboju, Lakersi su rutinski svladali Clipperse. Kobe Bryant je za 32 minute postigao 29 koševa uz sedam skokova, a dvoznamenkasti broj poena ubilježili su i Shaquille O'Neal (16) i Rick Fox (10). U petom uzastopnom domaćem porazu Clippersa najbolji su bili Jeff McInnis (20) i Lamar Odom (16).</p>
<p>• Rezultati: New York - Vancouver 97-72, Orlando - Milwaukee 95-104, LA Clippers - LA Lakers 83-98. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Uefa kaznila Crvenu zvezdu</p>
<p>NYON, 28. studenoga</p>
<p> - Čelnici Europskog nogometnog saveza (UEFA) su uzvratnu utakmicu 2. kola Kupa Uefe između Celte iz Viga i Crvene zvezde registrirali rezultatom 3-0 za španjolski klub, jer je beogradska momčad nastupila s dvojicom suspendiranih igrača.</p>
<p> Odluka Uefe nije utjecala na ukupni ishod susreta, jer je Celta na terenu pobijedila sa 5-3 i time osigurala mjesto u 3. kolu. Dvojica igrača koja zbog tri žuta kartona nisu imala pravo nastupa u Vigu, Nenad Lalatović i Stevo Glogovac, kažnjeni su neigranjem prve sljedeće međunarodne utakmice, dok je »zvezdina« blagajna »tanja« za 30.000 švicarskih franaka zbog nereda navijača 9. studenoga, kada je Celta gostovala u Beogradu. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Brazil u polufinalu, Egipat - Rusija 6-4</p>
<p>GUATEMALA CITY, 28. studenoga</p>
<p> - Nakon Španjolske, plasman u polufinale Svjetskog prvenstva u malom nogometu, što se održava u Gvatemali, osigurali su i trostruki svjetski prvaci Brazilci.</p>
<p>Pobjedom protiv Argentine, 4-1, Brazilci su nastavili dominaciju na SP. U pet dvoboja Brazil je ubilježio isto toliko pobjeda, uz impresivnu razliku pogodaka 61-8. Posljednji su poraz doživjeli u veljači 1999., protiv Ukrajine (0-1) i pitanje je može li ih u Gvatemali netko zaustaviti na putu prema četvrtom naslovu. </p>
<p>U drugom dvoboju E skupine Egipat je pomalo neočekivano pobijedio europske prvake Ruse 6-4 (4-3). Samo 24 sata nakon teškog poraza protiv Brazila (4-12) jedini je afrički predstavnik u drugom krugu SP odigrao ponajbolju utakmicu na turniru. Brzim su protunapadima Egipćani »uništili« Ruse i 25 sekundi prije kraja prvog poluvremena vodili 4-1 (Soliman, Sayad, Attia, Mohamed/Eremenko). Međutim, nepotrebnim opuštanjem dopustili su suparniku da se vrati u susret sa dva pogotka u samo 19 sekundi (Agafonov, Alekberov). U nastavku dvoboja Egipat je kontrolirao rezultat i sa dva pogotka, u 36. i 38. minuti (Mohamed, Abdel), došao korak do polufinala. Poraz Rusa ublažio je Beli u pretposljednjoj minuti. Ukoliko Egipat u posljednjem kolu pobijedi Argentinu, pridružit će se Španjolskoj i Brazilu.</p>
<p>Posljednjeg će putnika u polufinale odlučiti dvoboj između Hrvatske i Portugala. </p>
<p>Brazilski nogometaš Manoel Tobias povećao je prednost na ljestvici najboljih strijelaca SP, a prvi hrvatski strijelac Robert Grdović zadržao je mjesto pri vrhu ljestvice, s pet pogodaka. Brazilci i dalje dominiraju među strijelcima »Futsala« i zauzimaju prvih šest mjesta. Tobias sa 13 pogodaka polako odmiče pratnji, drugi je Vander (9), treći Schumacher (8), a četvrti Fininho (7). Lenisio i Falcao su postigli po šest pogodaka, koliko su ubilježili i Španjolac Javi Rodriguez i Nizozemac Henny Lettinick.</p>
<p>Najviše je pogodaka u hrvatskoj vrsti postigao Robert Grdović (5), a Mićo Martić i Nikola Tomičić ubilježili su po četiri zgoditka. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Zebić umjesto Vuice?</p>
<p>Osijek u srijedu (17.30 sati) dočekuje Dinamo / Osječani u Gradskom vrtu, otkako je samostalne Hrvatske, nisu svladali »modre«, pa žele ponoviti rujanski trijumf iz Zagreba (1-0)</p>
<p>OSIJEK, 28. studenoga</p>
<p> - Prošla su točno tri mjeseca od zadnjeg Osijekovog poraza! Rijeka je, naime, 29. kolovoza usred Gradskog vrta slavila sa 2-1, nakon toga »bijelo-plavi« više nisu osjetili gorčinu poraza! U nizu sjajnih nastupa, jedan od najdražih trijumfa Osječanima je svakako onaj u Maksimiru, kad su početkom rujna pobijedili Dinamo 1-0. Bila je to i prva pobjeda Esekera protiv maksimirskog kluba otkako je samostalne Hrvatske. Baš taj podatak, da »plavi« nikad nisu poklekli i u Gradskom vrtu, budi nesvakidašnju motivaciju u osječkim redovima uoči dvoboja u srijedu (17.30 sati).</p>
<p>Tako će Stanko Mršić, trener Osijeka, uoči Dinamova gostovanja ponuditi samo umjereni optimizam:</p>
<p>- Sve misli, u ovom trenutku, unatoč uzvratu 3. kola Kupa Uefe u Pragu, usmjerene su derbiju jesenskog dijela prvenstva, u koji ne smijemo ući u euforičnom raspoloženju. Dapače! Moramo biti i te kako oprezni, jer nam umor među igračima nalaže da protiv prvaka budemo zadovoljni i s bodom. Držim da je Dinamova snaga u okosnici Bišćan-Mujčin-Šokota. Ukočimo li taj trojac, pola posla bit će obavljeno. U tom slučaju, možemo se nadati i pobjedi, koju bih i te kako rado darivao našim vjernim navijačima, kaže Mršić, koji opet taji sastav prve jedanaestorice.</p>
<p>Kao i uvijek dosad, Mršić »ne zna« prvu jedanaestoricu. Naime, Damir Vuica zbog kartona ne može igrati protiv Slavije u Pragu, 7. prosinca, pa osječki strateg razmišlja o njegovom izostavljanju i protiv »modrih«. Dumitru Mitu još se nije potpuno oporavio nakon ozljede.</p>
<p>Vjerojatni sastav Osijeka: Balić - Beljan; Zebić (Vuica), Neretljak - Grnja, Brkić, Ergović, Beširević; Bjelica - Prišć, Turković (Mitu).</p>
<p>Drago Kerže</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Boca Juniors prekinuo pet godina europske dominacije</p>
<p>U Interkontinentalnom kupu, južnoamerički prvak Boca Juniors pobijedio je Real Madrid 2-1, prekinuvši tako niz uspjeha europskih momčadi</p>
<p>TOKIO, 28. studenoga</p>
<p> - Južnoamerički nogometni prvak Boca Juniors prekinuo je seriju uspjeha europskih momčadi, svladavši Real Madrid u Interkontinentalnom kupu 2-1 (2-1). Trijumfom u Tokiju argentinska je momčad drugi put osvojila prestižni naslov - prvu je pobjedu ubilježila 1977. godine protiv Borussije Dortmund.</p>
<p>Nakon pet uzastopnih europskih pobjeda (Manchester United, Real Madrid, Borussia Dortmund, Juventus i Ajax), Boca je vratila pokal u Južnu Ameriku, povećavši prednost južnoameričkih klubova na 21-18. Dodajmo da je trener Boce, Carlos Biancchi, opet bio koban za evropsku momčad, baš kao i prije pet godina, kad je s Velezom osvojio trofej svladavši Milan. Bio je to zadnji južnoamerički trijumf, sad je Biancchi opet na tronu...</p>
<p>U 40 godina, utakmice Interkontinentalnog kupa nisu odigrane 1975. i 1978. godine, a najviše naslova - tri - imaju Milan i urugvajski klubovi Penarol i Nacional. Madridski je Real dva put osvajao naslov pobjednika, a dva put je izgubio.</p>
<p>Južnoamerikanci su sjajno otvorili dvoboj s »kraljevskim klubom«, odigran pred 51.000 gledatelja na »National stadionu«. Za samo šest minuta, Martin Palermo je dva puta svladao Ikera Casillasa. Međutim, europski se prvak ubrzo sabrao i u 12. minuti pogotkom Roberta Carlosa smanjio na 2-1, ostavši u utakmici. U drugom su dijelu Španjolci dva put tresli mrežu Boce, no oba su pogotka poništena zbog zaleđa, pa se rezultat nije mijenjao. </p>
<p>• National stadion</p>
<p>BOCA JUNIORS - REAL MADRID 2-1 (2-1)</p>
<p>BOCA JUNIORS: Oscar Cordoba - Jorge Bermudez, Cristian Traverso, Hugo Ibarra, Anibal Matellan - Jose Basualdo, Mauricio Serna, Sebastian Battaglia (Nicolas Burdisso), Juan Riquelme - Marcelo Delgado (Guillermo Barros Schelotto), Martin Palermo</p>
<p>REAL MADRID: Iker Casillas - Geremi, Aitor Karanka, Fernando Hierro, Roberto Carlos - Steve McManaman (Savio Bortoloni), Claude Makelele (Fernando Morientes), Ivan Helguera, Luis Figo - Guti, Raul</p>
<p>SUDAC: Oscar Ruiz Acosta (Kolumbija). GLEDATELJA: 51.000 </p>
<p>STRIJELCI: 1-0 Palermo (3.), 2-0 Palermo (6.), 2-1 Roberto Carlos (12.). (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="37">
<p>Je li Čačić za Barcelonu?</p>
<p>Nikica Milenković, bivši nogometaš Rijeke koji godinama živi u Barceloni i ima veze u menedžerskim krugovima, u nedjeljnom je dvoboju Zagreba i Čakovca zapazio 20-godišnjeg Franu Čačića i začudio se zašto u momčadi iz Kranjčevićeve igra 37-godišnji Jurić </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Često nam tek slučajni gost zna svratiti pozornost na vrijednosti koje imamo... Tako je bilo i u nedjelju, nakon utakmice Zagreb - Čakovec (3-0) u Kranjčevićevoj. Na tribinama je, naime, bio Nikica Milenković, bivši nogometaš Rijeke koji godinama živi u Barceloni i ima veze u menedžerskim krugovima (kućni je prijatelj Johana Cruyffa), kojem se najviše dopala izvedba »zagrebaša« Frane Čačića.</p>
<p>Zanimljivo, ovaj 20-godišnjak, koji stasom (visok 1.88 m) i još nekim elementima igre čak i fizički podsjeća na Alena Bokšića, proveo je na travnjaku samo zadnjih 20-ak minuta, kad je Zagreb već vodio 2-0. No, iako iz kategorije igrača »teških« (88 kg) za iznimno blatnjav travnjak, Čačić je u ulozi graditelja lakoćom izveo nekoliko luciznih poteza. Jedan od njih i u akciji iz koje je 21-godišnji Lovrek postigao svoj drugi pogodak. Dovoljno da Čačić iskoči.</p>
<p>Milinković se, međutim, odmah ogradio od mogućnosti da je došao zakapariti »malog«, kojeg Željko Smolek, Zagrebov direktor omladinskog pogona, hvali već dvije godine. Kao i 20-godišnjeg Hrvoja Štroka, a odnedavno i 19-godišnjeg Vedrana Ješu.</p>
<p>Gotovo nije bilo gledatelja na nedavnoj utakmici Hrvatski dragovoljac - Zagreb (1-2) kojeg Ješe, srednji branič, nije zaintrigirao. Najprije stasom, a još više neviđenom drskošću, hrabrošću i pravodobnim procjenama u svom debiju. Bilo je jasno da je riječ o velikom potencijalu koji bi mogao izrasti u Zagrebu nužnog igrača na mjestu srednjeg braniča.</p>
<p>Zato je i Milinković, kad je čuo da je čelništvo Zagreba za 80.000 maraka do kraja prvenstva angažiralo 37-godišnjeg Gorana Jurića, u čudu zavrtio glavom:</p>
<p>- Glavna šansa opstanka hrvatskog nogometa je mladost, guranje u vatru mladih igrača čim se pruži prigoda. Svaka čast Juriću, poznajem ga i iznimno cijenim. No, kad je jasno da će Zagreb, uz Osijek, Dinamo i Hajduk, teško u Europu, a sigurno mu je mjesto u doigravanju, onda mladi moraju imati prednost. Koliko mi je poznato, i orijentacija Hrvatskog nogometnog saveza ide u tom pravcu, da potiče rad s mladima. Mora ga poticati jer Savez dio novca mora namijeniti klubovima. Tako se radi svuda gdje se misli ozbiljno.</p>
<p>No, Milinković je ostao bez teksta kad smo mu spomenuli da HNS, osim za osiguravanje regionalne instruktorske logistike, nema novca koji bi trebao pripasti klubovima za rad mladima!</p>
<p>- Nema? Pa, zar niste prije dvije godine osvojili treće mjesto na svijetu? Nije li taj naslov bio dovoljan da, uz malo spretniju marketinšku akciju, Savez priskrbi toliko novca da može, i mora, pokriti rad s mladima?!</p>
<p>Kimajući glavom, Milinković nam je otkrio razloge dolaska u Kranjčevićevu:</p>
<p>- Nisam došao samo zbog te utakmice. Dan ranije sam bio u Koprivnici i, priznajem, zadovoljila me tečna i lagana igra Slavena Belupa. Otići ću i do Osijeka, na derbi s Dinamom. Na ovim prostorima uvijek ima zanimljivog nogometa i nogometaša.</p>
<p>Na kraju je Milinković priznao da ga je nešto ipak razočaralo:</p>
<p>- U Poreču sam gledao odlučujuću kvalifikacijsku utakmicu igrača do 18 godina za nastup na EP, Hrvatska - Španjolska (0-3). I, ni u jednom se dijelu igre mladih Hrvata nije mogla primijetiti silna nadarenost. Vidio sam samo silnim zadacima sputane, zgrčene pojedince. Stoga Hrvatska i nije mogla proći drukčije protiv discipliniranih i uvježbanih Španjolaca, koje se moglo nadigrati samo nadarenošću, slobodom i nadahnućem.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Hrvatskoj najveći izgledi za organizaciju SP rukometašica 2003. </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Već nekoliko godina hrvatska ženska rukometna reprezentativna vrsta kao da je gurnuta u treći plan međunarodnih zbivanja. Prigoda da se zaigra na nekoj od središnjih smotri sve je teže ostvariva, ali ne i nemoguća. Jer, što se ne može na terenu, možda se uspije za pregovaračkim stolom i vještom logistikom, pa primjerice, dobije li Hrvatska organizaciju Svjetskog prvenstva 2003. godine, eto i rukometašica na svjetskoj sceni.</p>
<p>Svima je još u sjećanju europsko rukometno prvenstvo za muške s početka ove godine, kad su se Rijeka i Zagreb iskazali kao više nego dobri domaćini. Uostalom, neka se netko sjeti međunarodne priredbe u nas koja nije, makar u organizacijskom pogledu, pobrala same superlative, budući da za goste »nema što nema«. </p>
<p>Uglavnom, upravo to; besprijekorna i velikodušna organizacija natjecanja, trebao bi biti glavni hrvatski adut u srijedu 29. studenoga na kongresu Svjetske rukometne federacije u portugalskom gradu Estorilu. Hrvatska bi naime željela organizaciju SP 2003. godine za rukometašice, ali im na putu stoje dva protukandidata - Francuska i Nizozemska.</p>
<p> Kako su, međutim, Francuzi domaćini muškog SP-a sljedeće godine, a Nizozmska se kao organizator prije dvije godine iskazala u jadnom svijetlu kad je bila domaćin ženskog EP, smatra se da je Hrvatska najozbiljniji kandidat. S tim je uvjerenjem put Portugala krenula brojna delegacija, na čelu s pedsjednikom HRS-a Željkom Kavranom. Aduti su sva moguća priznanja za orgnanizaciju pri zadnjem druženju, svi oni posebni »vip saloni« prepuni škampa, pršuta, paškog sira, janjetine i slično. Uz uvjerenje kako se zaboravilo na sramotne ispade BBB-ovaca pri intoniranju himni, poglavito Slovenije, Francuske i Španjolske. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Hrvatska protiv »reprezentacije Lugana«</p>
<p>Hrvatska je trenutačno druga najsupješnija reprezentacija kvalifikacija za EP u košarci, a u srijedu protiv Švicarske u Fribourgu naši košarkšai imaju priliku »podebljati« svoj statistički učinak. Očekivanom pobjedom u Švicarskoj hrvatska bi reprezentacija upisala svoj najuspješniji kvalifikacijski ciklus u posljednjih pet godina</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Lom šake Marija Stojića i odlazak sa samo devetoricom igrača na kvalifikacijski ogled za EP protiv Švicarske donekle su ublažili oduševljenje nakon sjajnih nastupa hrvatskih košarkaša.</p>
<p> Momčad Aleksandra Petrovića u sedam je utakmica upisala svih sedam pobjeda i time, jasno, osigurala nastup na Europskom prvenstvu sljedeće godine u Turskoj. No, u ovome trenutku ipak najviše raduje način na koji su hrvatski košarkaši protutnjali kvalifikacijama. U domaćim su utakmicama u prosjeku pobjeđivali čak sa 24 koša razlike i trenutačno su druga najsupješnija reprezentacija ovog kvalifikacijskog ciklusa. Od 24 reprezentacije, koliko ih sudjeluje u ovom dijelu natjecanja, samo Hrvatska, Grčka i Slovenija imaju po sedam pobjeda, s tim da Slovenci imaju najveću, a Grci najmanju koš-razliku. U svakom slučaju, dvoboj protiv Švicarske u srijedu u Fribourgu dodatna je prilika Hrvatima da »podebljaju« svoj statistički učinak, a očekivanom pobjedom u Švicarskoj hrvatska bi reprezentacija upisali svoj najuspješniji kvalifikacijski ciklus u posljednjih pet godina, neovisno o tome bila riječ o europskom ili svjetskom prvenstvu, ili pak olimpijskim igrama...</p>
<p> Naime, u kvalifikacijama za EP u Barceloni 1997. i Francuskoj '99. hrvatski su košarkaši u oba navrata upisali po sedam pobjeda i tri poraza. Dakle, vrlo je vjerojatno da će ovoga puta nadmašiti svoj tadašnji učinak.</p>
<p> Švicarci su trenutačno pretposljednja momčad u skupini sa tri pobjede i četiri poraza. Međutim, sve do prošlog kola imali su identičan bodovni učinak kao i drugoplasirani. Momčad su bez zvijezda, a gotovo cijeli teret reprezentacije nose igrači Lugano Snakesa, suparnika Zadra u A skupini ULEB-ove Eurolige.</p>
<p> Bekovi Marco Sassella, Harold Mrazek, i Patrick Koller, te krila Norbert Valis i Michael Polite predstavljaju kostur reprezentacije i sva petorica su igrači Lugano Snakesa. Najveći problem Švicaraca jest igra pod košem, dojam je da nemaju adekvatno rješenje na centarskoj poziciji, a s takvim problemom jednostavno ne mogu ravnopravno parirati hrvatskim košarkašima.</p>
<p> To je, uostalom, bilo vidljivo i na posljednjem neđusobnom dvoboju u Dubrovniku, kada je Hrvatska pobijedila sa 40 koševa razlike, 93-53. To je, ujedno, najuvjerljivija pobjeda hrvatskih košarkaša u ovim kvalifikacijama. Čak sedmorica igrača naše Petrovićeve selekcije tada su upisala dvoznamenkasti broj poena - Sesar (18), Mršić (12), Mulaomerović, Kus (po 11), Bagarić, Prkačin i Vujčić (po 10). Švicarce su »na životu« pokušavali održavati Mrazek i Valis (obojica po 11 poena).</p>
<p> Povremeni švicarski reprezentativac je i Igor Gojanović, dečko koji je prije sedam godina bio i u Ciboni, ali ovdje nije ostavio zapaženiji trag. Gojanović, međutim, u ovom kvalifikacijskom ciklusu nije odigrao niti jednu utakmicu, tako da ga sasvim sigurno neće biti ni u srijedu protiv Hrvatske.</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Hrvatske košarkašice iznenadile kladionice</p>
<p>Hrvatske košarkašice u dobroj formi čekaju gostujući nastup protiv Turske (srijeda, 18.30) koja im je posljednja prepreka u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Hrvatske košarkašice su pobjedom protiv Ukrajine (92-85) i Jugoslavije (88-74) napravile velik posao u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo, ali da bi bile sigurne putnice za Francusku trebaju svladati još posljednju prepreku. U 6. kolu skupine E Hrvatska u srijedu (18.30) gostuje u Gaziantepu, gdje će igrati protiv Turske.</p>
<p> U prvoj utakmici kvalifikacija u Daruvaru, Hrvatska je u produžetku pobijedila Tursku (80-75). Tada su hrvatske košarkašice navijestile preokret u kvalifikacijama, jer nakon dva poraza protiv Ukrajine i Jugoslavije i koš razlike minus 61 situacija je bila gotovo bezizlazna. No, baš se protiv Turske nakon četiri godine u reprezentaciju vratila Koraljka Hlede i stvari su odmah krenule nabolje.</p>
<p>Košarkašice su u Tursku otputovale još u nedjelju, bilo je problema oko nastupa Vedrane Grgin, jer je ranije dogovoreno da se ona nakon dvije utakmice vrati u poljsku Gdyniu. No, klub je popustio zbog važnosti utakmice. Tako će hrvatska reprezentacija protiv Turkinja nastupiti kompletna, u sastavu je jedino Anu Lelas zamijenila Božena Erceg.</p>
<p>- Turska igra vrlo dobro. Mi smo je pobijedili tek u produžetku. Na domaćem terenu je vrlo opasna, pobijedila je Jugoslaviju (75-66). Mi smo u uzlaznoj formi, igramo dobro, ali je potreban veliki oprez. Mislim da će nam utakmica protiv Turske biti i najteža, bilo bi šteta sad posustati, rekao je izbornik Damir Meštrović.</p>
<p>- Pobjeđujemo sigurno, kazala je uoči puta Koraljka Hlede, valjda će sada svi više vjerovati u nas, posebno kladioničari.</p>
<p>Naime, košarkašice su potaknute visokim koeficijentom (3,75) kladionici za utakmicu protiv Jugoslavije uložile novac na svoju pobjedu i zaradile 24.000 kuna. Sada će kladioničari sigurno sniziti koeficijent... </p>
<p>Iva Perdec</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>Bukić: Motiviran sam kao početnik</p>
<p>Uoči prvenstvenog dvoboja protiv POŠK-a (srijeda, PVC Mladost, 21 sat) kapetan vaterpolista Mladost-CO Perica Bukić tvrdi da je atmosfera u momčadi mnogo bolja nego lani i u tome vidi najveću prednost »mladostaša«</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Vaterpolisti zagrebačke Mladost-Croatia osiguranja dočekuju u srijedu, u 3. kolu domaćeg prvenstva, splitski POŠK (PVC Mladost, 21 sat). Oba su kluba prošlog vikenda uspješno odradila kvalifikacije za europske kupove (Mladost u LEN kupu, POŠK u Kupu kupova) i međusobni sraz dočekuju u dobrom raspoloženju.</p>
<p>Kod zagrebačkih je vaterpolista, uza to, raspoloženje daleko bolje nego lani. Potvrđuje to i najstariji igrač, 34-godišnji Perica Bukić:</p>
<p>- Evo, uoči derbija protiv POŠK-a svi smo puni samopouzdanja, atmosfera u momčadi je bitno različita od lanjske. Tada smo imali mnogih problema, posebno financijskih, koji su uvjetovali određen nesklad. Uspoređujući, lanjska je Mladost možda imala više kvalitetnih igrača, ali sad mi se čini da je momčad bolje izbalansirana. A kad je ugođaj među nama bolji, smireniji, mogu reći da je današnja Mladost i jača. Otišli su nezadovoljni, došli su neki drugi igrači, zadovoljni uvjetima, i to se mora osjetiti na igrama. S pravom želimo sva tri trofeja, cilj nam je vratiti primat u Hrvatskoj i s takvim mislim dočekujemo POŠK. Držim da je POŠK jedna od naših najboljih momčadi, iako oslabljena u odnosu na lanjsku sezonu. Splićani s novim trenerom, Duškom Antunovićem, igraju veoma dobro. Štoviše, POŠK će nam uz Jug biti i najveći konkurent u hrvatskom prenstvu. </p>
<p>• Kako se vi, kao najstariji igrač Mladosti, motivirate u vašoj gotovo 20. prvoligaškoj sezoni?</p>
<p>- Motivacija mi nikad nije bila problem. Moj je najveći motiv držati Mladost u hrvatskom i europskom vrhu, petnaestak godina Mladosti to uspijeva. Eto, kao početnik želim da Mladost ove sezone bude najbolja u Hrvatskoj. Prošle godine nismo osvojili ni jedan trofej, što je raritet. S podrškom nove uprave, mislim da možemo ostvariti mnogo, u sva tri natjecanja. </p>
<p>• Koliko novi trener Mladosti Bruno Silić utječe na bolje igre i atmosferu?</p>
<p>- Većina nas poznaje Silića kao veoma dobrog trenera, i iz Mladosti i iz reprezentacijr. Mislim da smo uspostavili odličan odnos, iako smo tek dva do tri tjedna u natjecateljskom programu, vidi se ruka trenera. Sve je ove godine ljepše nego lani i očekujem da će Mladost već u dvoboju protiv POŠK-a potvrditi veliku snagu, kaže Perica Bukić. </p>
<p>• Parovi 3. kola PH (srijeda): Mladost - POŠK (PVC Mladost, 21 sat), Dubrovnik - Primorje, Jadran - Medveščak, Solaris - Mornar-BS, Kvarner - Jug. (akk)</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>POŠK s bijelom zastavom u Zagreb?</p>
<p>Trener vaterpolista POŠK-a Duško Antunović smatra da njegova momčad nema nikakvih šansi u dvoboju protiv Mladosti-CO </p>
<p>SPLIT, 28. studenoga</p>
<p> - Nakon uspješnog europskog vikenda vaterpolisti Mladosti-Croatia osiguranja i POŠK-a ogledat će se u domaćem prvenstvu, derbi susret trećeg kola igrat će se u Zagrebu, u srijedu (21 sat). Apsolutni favoriti su »mladostaši«. Splićani, osim što su bitno oslabljeni u odnosu na prošlu sezonu, zbog »plitkog džepa« na put odlaze u srijedu ujutro autobusom. </p>
<p>Stoga i ne treba čuditi izjava trenera POŠK-a Duška Antunovića:</p>
<p>- Bilo bi pravo čudo da u Zagrebu ne budemo poraženi. Uvijek postoji mogućnost da slabija momčad iznenadi bolju, ali Mladost ove sezone ima momčad dobro pokrivenu na svim pozicijama i nije »pila naopako« kada kažem da su Zagrepčani u velikoj prednosti.</p>
<p>Članovi nove uprave Mladosti-CO su nakon prošle neuspješne sezone konsolidirali klub i okupili respektabilnu momčad vrijednu sva tri trofeja (prvenstvo, Kup Hrvatske i LEN kup). Dotičnoj momčadi zapravo samo dubrovački Jug, oslabljen odlaskom Mađara Tomasa Molnara, može parirati. POŠK, prije Splitska banka, je prošlih sezona skupljao pokale, ali je ostao bez sponzora, pa su Zentu napustili trener Dragana Matutinović, te vratar Siniša Školneković, Tino Vegar, Slavko Letica, Roman Polačik, Teo Đogaš i Samir Barač... Ipak za kormilo je došao Duško Antunović i momčad u kojoj igraju Mario Oreb, Višeslav Sarić, Aljoša Kunac, Joško Kreković... može iznenaditi, pogotovo u poljudskom plivalištu, ali s obzirom na snagu Mladosti i Juga, njihova prigoda je Kup Kupova. Bez obzira na snagu Mladosti, na Savi se može očekivati zanimljiv dvoboj, jer da »žapci« nisu neranjivi pokazali su vaterpolisti grčkog Vouliagmenija pobjedivši ih u kvalifikacijama za LEN kup sa 6-5. (rp)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="43">
<p>Linić pozvao talijanske poslovne ljude da nastave s ulaganjima u Hrvatsku </p>
<p>U Trstu se u utorak na okruglom stolu »Gospodarstvo zemalja središnje i istočne Europe« raspravljalo o mogućnosti ulaganja u Hrvatsku / Potpredsjednik Vlade Slavko Linić naglasio je da je jedan od temeljnih ciljeva hrvatske Vlade uspostava pravne države, što je preduvjet da bi se strani ulagači osjećali sigurnima </p>
<p>TRST, 28. studenoga (Od Vjesnikova izvjestitelja)</p>
<p> - Po visini ulaganja u Hrvatsku, Italija je na trećem mjestu dok je po broju ulagača (1.400) na prvom mjestu. Talijanska poduzeća su puno pridonijela podizanju hrvatskog gospodarstva, i to uz potporu talijanskih banaka. Istaknuo je to potpredsjednik hrvatske Vlade Slavko Linić, u utorak u Trstu prilikom otvaranja petog po redu Okruglog stola pod nazivom »Gospodarstvo zemalja središnje i istočne Europe« na kojemu je ove godine raspravljano o mogućnosti ulaganja u Hrvatsku. Linić je rekao da vjeruje da će ta gospodarska suradnja biti još plodonosnija, jer se u Hrvatskoj tek otvaraju velike mogućnosti ulaganja stranog kapitala. </p>
<p>Skup su organizirali Grad Trst i Business International iz Rima. S obzirom da je Italija vodeći trgovinski partner Hrvatske ne čudi što je na taj skup došlo stotinjak predstavnika uglednih tvrtki i banaka iz cijele Italije. Uz potpredsjednika Vlade Slavka Linića, u hrvatskom su izaslanstvu bili i i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek, zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar, zamjenik ministra turizma Veljko Ostojić i generalni konzul Hrvatske u Trstu Vjekoslav Tomašić. </p>
<p>Potpredsjednik Vlade Linić zahvalio se talijanskim ulagačima na desetogodišnjem strpljivom boravku na hrvatskom tržištu, na kojemu su se morali nositi s problemima administracije, a ponekad »i sa neuspješnim hrvatskim menadžerima«. Dobrim dijelom zahvaljujući upravo talijanskim poduzetnicima Hrvatska se počela prilagođavati tržišnoj ekonomiji. Linić je naglasio da je jedan od temeljnih ciljeva Vlade uspostava pravne države, što je preduvjet da bi se strani ulagači osjećali sigurnima. Stoga su i hrvatski zakoni, u velikom dijelu, usklađeni s europskima. On je talijanskim potencijalnim ulagačima dao na znanje da hrvatska Vlada u 2001. godini očekuje privatizaciju cijelog energetskog sustava, brodogradnje, turizma i trgovine, te više komercijalnih ugovora na izgradnji cestovnih prometnica. </p>
<p>S obzirom da su neka talijanska poduzeća imala problema s ulaganjima u Hrvatsku, kao primjerice »Benetton«, Linić je upozorio da u Hrvatskoj ima velik broj privatnih tvrtki, da hrvatska država ne može utjecati na rad svih njih, ali da u slučajevima u kojima je hrvatska država odlučujući faktor, administrativni se problemi nastoje riješiti što brže i kvalitetnije. Potpredsjednik Vlade je istaknuo da Hrvatska želi veću zaposlenost i brži razvoj gospodarstva, a da istodobno bude i čimbenik stabilnosti u jugoistočnom dijelu Europe. »U tome je Europska unija našoj zemlji dala povjerenje i mi ćemo ga opravdati. Hvala talijanskoj vladi na pomoći u dobivanju tog povjerenja«, istaknuo je Linić. Dodao je da se Hrvatska temeljito priprema za pristupanje Europskoj uniji, a pored postojećih oblika suradnje s Italijom, Linić drži da bi te dvije zemlje mogle zajednički nastupati na trećim tržištima. </p>
<p>Ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željko Pecek je napomenuo, da u Hrvatskoj ima 58.000 malih poduzeća, da je hrvatska Vlada otvorila, između ostaloga, i kreditne linije za financiranje poduzetnika-izvoznika te za stvaranje hrvatskog proizvoda. Zamjenik ministrice turizma Veljko Ostojić je napomenuo da su Talijani po broju ostvarenih noćenja u Hrvatskoj, trenutačno, na četvrtom mjestu, a vjeruje da bi se vrlo skoro ponovno mogli vratiti na drugo mjesto na kojem su bili niz godina. On je naglasio da će do kraja 2001. godine većina hrvatskih hotela biti privatizirana. Dodao je da je nominalna vrijednost hrvatskog turističkog sektora 2,2 milijarde eura od kojih je 36 posto još u rukama države, pa je pozvao potencijalne ulagače da iskoriste tu priliku. Zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar napomenula je kako je Zakon o poticanju ulaganja početak paketa novih ili promjena postojećeg zakona, koji će omogućiti brže i bolje ulaganje u Hrvatsku.</p>
<p>Veleposlanik Italije u Hrvatskoj Fabio Pigliapoco je napomenuo da Italija u Hrvatskoj danas ima stabilnog i demokratskog susjeda kojemu želi da postane zadovoljan i gospodarski uspješan. Gradonačelnik Trsta Riccardo Illy je kazao da želi Hrvatskoj što skoriji prijem u EU »jer to daje jamstvo stranim ulagačima u Hrvatskoj koji će, tada, prije doći sa svojim kapitalom«. Generalni konzul Hrvatske u Trstu Vjekoslav Tomašić je rekao da Hrvatska želi biti dobar partner i susjed te odgovoran član EU-a i NATO-a. On je poručio talijanskim poslovnim ljudima da dobro upoznaju svoje potencijalne partnere u Hrvatskoj, istaknuvši da hrvatska Vlada čini napore u suzbijanju birokracije koja priječi strana ulaganja. </p>
<p>Damir Herceg</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Rasprave oko ispušnih plinova poremetile anglo-francuske odnose </p>
<p>Zamjenik britanskog premijera John Prescott na ekološkom summitu u Haagu napao je svoju francusku kolegicu Dominique Voynet i zaradio etiketu »muškog šovinista«/ Jacques Chirac zabavio prisutne nezgrapnom izjavom da »svaki Amerikanac pušta tri puta više plinova od Francuza« </p>
<p>LONDON, 28. studenoga (Od Vjesnikove dopisnice)</p>
<p> - »Pardon?« rekao je, s karikirano naglašenim francuskim naglaskom, zamjenik britanskog premijera John Prescott, kada su ga u ponedjeljak u Donjem domu napali za muški šovinizam. »Macho? Moi?«, čudio se on - i dalje uz djelomičnu pomoć francuskog - pokušavajući humorom ublažiti okus neugodne svađe, koja je izbila između njega i njegove francuske kolegice Dominique Voynet.</p>
<p>Incident se dogodio kada je u subotu u sitne sate Prescott gnjevno odmarširao sa svjetskog summita o okolišu, koji se održavao u Haagu, žaleći se da je madame Voynet osobno torpedirala nagodbu o klimatskoj kontroli. Učinila je to, tvrdio je Prescott, zato što je »dobila tremu« te zato što je bila »iscrpljena i umorna«, pa više nije bila u stanju dobro baratati činjenicama.</p>
<p>Francuska ministrica okoliša uzvratila je udarac izjavom da je Prescott »patetičan«, da je on »nepopravljivi muški šovinist«, kome nije problem svaliti svu krivicu na najbliže žensko kada stvari pođu po zlu. Njegovi su komentari, dodala je, »mediokritetski i bijedni«. S francuskom kolegicom solidarizirala se britanska konzervativna zastupnica Anne McIntosh, koju je Prescott jednoj ranijoj debati nazvao »blesačom«. Rekla je da je on »doista žrtva otvorenog (muškog) šovinizma, čime se još i time ponosi«. U Prescottovu obranu skočio je međutim vođa laburističkih poslanika u Europskom parlamentu, Simon Murphy, hvaleći njegov »robustni pregovarački nastup«.</p>
<p>Stil Johna Prescotta, bivšeg sindikalca i stjuarda na prekooceanskim brodovima, doista bi se mogao nazvati robustnim, dakle ne pretjerano uglađenim. No njegovo je pokriće ovaj put bijes. Prescott se razljutio kada je u Haagu propala nagodba između EU i Sjedinjenih Država, u kojoj je osobno posredovao. Amerikanci su, na Prescottov nagovor, u zadnji tren pristali na dodatno kompromisno smanjenje dozvoljene količine ispušnih plinova, ali ministrica Voynet, koja je nastupala u ime EU, nije prihvatila njihovu ponudu. Kada se o tome bude pregovaralo idući put, u Bijeloj kući vjerojatno će već biti republikanci i američka ponuda možda više neće biti na stolu, ljuti se Prescott, koji nije samo zamjenik premijera, nego i britanski ministar za okoliš i promet. </p>
<p>Downing street je smjesta skočio energičnu u obranu svog ministra, dok francuska administracija jednako žustro brani ministricu Voynet. Zato su neki promatrači cijelu epizodu skloni otčitati kao malu napuklinu u anglo-francuskim odnosima. Vlade Tonyja Blaira s jedne, i Lionela Jospina s druge strane La Manchea, ionako nemaju previše zajedničkih točaka, premda i jedna i druga nose socijalistički predznak. Na konferenciji francuskih socijalista prošlog vikenda delegati su, primjerice, oduševljenim pljeskom pozdravili Jospinovu konstataciju da Blairov »treći put«, dakle britanskim tržištem jako modulirani socijalizam, nije baš »prikladan za izvoz«. Znakovito je, također, da su Blairu, kada je l998. govorio u francuskoj skupštini, jače pljeskali predstavci francuske desnice, nego li njegova socijalistička subraća - koja više od njega vjeruju u zaštitnu ulogu države.</p>
<p> Neki britanski promatrači tvrde da je za nedavni debakl u Haagu djelimice kriv i sam Chirac, koji je od samog početka konferencije o okolišu zauzeo dosta agresivni stav prema Amerikancima. Stvari se nisu poboljšale ni kada je francuski predsjednik održao u Haagu govor u kome je na nezgrapnom engleskom rekao da »svaki Amerikanac pušta tri puta više plinova od Francuza.« </p>
<p>Najnoviji kratki spoj između Londona i Pariza dogodio se međutim prije zbog osobnih, nego li zbog ideološko-političkih razloga. Oboje glavnih protagonista, John Prescott i Dominique Voynet, uživaju, svaki u svojoj zemlji, reputaciju nenavođenih političkih projektila. Među Prescottove gafove spada tako činjenica da se, kao ministar zadužen za borbu protiv zagađivanja, vozika naokolo u jednom od svoja dva »jaguara«, umjesto da barem povremeno dade svijetli primjer drugima korištenjem javnog prometa i pješačenjem. Jednom je sjeo u auto da bi prevalio razdaljinu od 300 metara, braneći se poslije kako je to učinio zato da vjetar ne raščupa njegovu suprugu. Izjave koje daje rijetko su umotane u diplomatski celofan.</p>
<p>Dominique Voynet potvrdila je pak vlastitu sklonost političkim nespretnostima kada je, kao ministrica za okoliš, ignorirala veliku tankersku nesreću i mirno se nastavila sunčati na praznicima. Poznate su i njene sasvim nepredvidljive izjave, radi kojih je njena mati jednom priznala: »Kad je vidimo na televiziji, uvijek se pitamo što će slijedeće reći. Dršćemo od straha«. Slične osjećaje dijeli vjerojatno i Prescottova obitelj. </p>
<p>Jasna Zanić Nardini</p>
</div>
<div type="article" n="45">
<p>Kohlu ponovo ukinut zastupnički imunitet </p>
<p>BERLIN, 28. studenoga</p>
<p> - Bivšem njemačkom kancelaru Helmutu Kohlu ukinut je po drugi put u posljednjih godinu dana zastupnički imunitiet. Protiv Kohla, koji od poraza na parlamentarnim izborima 1998. godine sjedi kao običan poslanik Kršćansko demokratske unije (CDU) u Bundestagu, je državno odvjetništvo u Bonnu pokrenulo istražni postupak zbog sumnje da je 1997. 1998. godine iz blagajne Unijine poslaničke grupe u Bundestagu uzeo 265.000 maraka o čemu nikada nije obavijestio stranački odbor. Kohl je novac upotrijebio u svrhe koje nisu predviđene stranačkim statutom što je, prema zakonu o financiranju političkih stranaka kažnjivo. Iako nije precizirano u koje je svrhe bivši šef CDU-a utrošio novac, njemačka agencija DPA izvješćuje da je novac završio kod nekih lokalnih podružnica koje su se iz ovih ili onih razloga nalazile u financijskim poteškoćama. Ovo nije prvi put da se Kohla optužuje za neopravdano raspolaganje novcem kojimu ne pripada. (N.Kreizer)</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Kanadski liberali ponovno osvojili većinu u parlamentu</p>
<p>OTTAWA, 28. studenoga</p>
<p> - Kanadski liberali premijera Jeana Chretiena na izborima u ponedjeljak osvojili su treći put zaredom većinu u kanadskom parlamentu, javile su tamošnje televizijske kuće. Unatoč istraživanjima javnog mnijenja koja su predviđala prilično tijesnu pobjedu, liberali su osvojili većinu zadržavši svoju izbornu bazu u Ontariju i osvojivši glasove birača u drugim krajevima istočne Kanade. Desničarskoj opoziciji Kanadskog saveza potpuno je propao pokušaj u nastojanju da se proširi na Ontario, Quebec i istočnu obalu i postane nešto više od stranke iz zapadnog dijela zemlje. Takva uzastopna pobjeda iste stranke prva je u Kanadi zabilježena nakon Drugog svjetskog rata. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Otkriven još jedan Stasijev agent među visokim zapadnonjemačkim političarima </p>
<p>Zahvaljujući podacima CIA-e, djelatnicima javnog tužilaštva pošlo je za rukom dešifrirati da se iza pseudonima »Löwe« (Lav) krije visoki dužnosnik bavarske Kršćansko socijalne unije i današnji prisni suradnik Kohlovog ministra financija Leo Wagner</p>
<p>BERLIN, 28. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Njemačko javno tužilaštvo je otkrilo još jednog visokog zapadnonjemačkog političara koji je špijunirao za zloglasnu tajnu policiju Njemačke Demokratske Republike Stasi. Dugogodišnja desna ruka bavarskog premijera Franza Josefa Straußa i vođa demokršćanske poslaničke grupe u Bundestagu Leo Wagner više je od jednog desetljeća istočnonjemačkom Ministarstvu za državnu sigurnost dostavljao povjerljive informacije iz najviših političkih sfera »klasnog neprijatelja« Savezne Republike Njemačke. Kako objavljuje tjednik Spiegel, zahvaljujući podacima dobivenim od američke obavještajne službe CIA-e djelatnicima javnog tužilaštva je pošlo za rukom dešifrirati tko se skriva iza pseudonima »Löwe« (Lav). </p>
<p>Visoki dužnosnik bavarske Kršćansko socijalne unije i današnji prisni suradnik Kohlovog ministra financija Thea Weigela, Leo Wagner, je osim špijunskih aktivnosti sudjelovao i u mnogo kontroverznijim projektima Stasija na području visoke politike SR Njemačke. Naime, kako se saznaje iz izvještaja, Wagner je bio jedan od dva glasa koji su 1972. godine prevagnuli prilikom neuspjelog pokušaja demokršćanske oporbe Unije CDU/CSU da svrgne tadašnjeg socijademokratskog kancelara Willyja Brandta. Otkako je prilikom uhićenja najpoznatijeg istočnonjemačkog špijuna Markusa Wolfa postalo poznato da je oba glasa DDR kupio od poslanika u Bundestagu, državni organi su intenzivno tragali za nositeljima tih glasova. Iz dešifriranih Stasijevih dokumenata proizlazi napokon da je Wagner, zajedno s CDU poslanikom Juliusom Steinerom, svoj glas prodao DDR-u za 50 000 maraka.</p>
<p> Kontroverznost čitave priče je još više dobila na težini nakon saznanja da se Wagner početkom sedamdesetih nalazio u financijskim poteškoćama prouzročenim čestim posjetama kölnskoj crvenoj četvrti. Zbog skandala oko dugova kölnskom podzemlju Wagner se 1975 morao povući iz savezne politike ali je dalje sudjelovao u redu vrhovništva CSU o čijim je aktivnostima i planovima redovito izvještavao svoje poslodavce u Istočnom Berlinu. Iako je DDR, kojemu je socijaldemokratska vlada u SR Njemačkoj svakako više odgovarala od jedne demokršćanske, 1972. godine kupnjom glasova od korumpiranog Wagnera spasila Brandta, izbijanje skandala oko najpoznatijeg poslijeratnog špijuna, Brandtove desne ruke i istovremeno Stasijevog suradnika Güntera Guillaumea je socijademokratskog kancelara natjerala na ostavku. </p>
<p> Kao reakciju na Spiegelov izvještaj Wagner je u ponedjeljak zamrznuo sve svoje političke funkcije, ne kao čin priznanja krivnje nego »da ne škodi CSU-u«. Tako je osim velikog CDU financijskog skandala oko tajnih bankovnih računa, zbog čega je CSU često javno kritizirao CDU, demokršćanska Unija CDU/CSU dobila i drugi skandal koji bi bavarsku stranku mogao skupo stajati. CSU se, naime, u budućnosti neće moći previše pozivati na svoju nedužnost i visine prozivati svoje korumpirane kolege iz CDU-a. </p>
<p>Nenad Kreizer</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Tokio dočekao ruskog ministra obrane špijunskom aferom</p>
<p>Japanski kapetan Sigehiro Hagasaki priznao suradnju s ruskom vojnom obavještajnom službom / Slučaj nije od jučer, pa je znakovito tempiranje njegove sudske epizode</p>
<p>MOSKVA 28. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Umjesto dobrodošlicom, ruskog ministra obrane maršala Igora Sergejeva koji je u utorak ujutro doputovao u višednevni službeni posjet Japanu, domaćini su dočekali neugodnom špijunskom aferom. Naime, dan prije dolaska maršala Sergejeva u Tokio, japanski kapetan Shigehiro Hagasaki priznao je već na prvom saslušanju pred sudom da je surađivao s ruskom vojnom obavještajnom službom.</p>
<p>Kapetan Hagasaki uhićen je još 7. rujna ove godine u jednom tokijskom restoranu za vrijeme večere s ruskim vojnim atašeom Viktorom Bogatenkom. Prilikom pretresa, u njegovom stanu pronađeno je oko 600 povjerljivih dokumenata(najviše o američkoj floti baziranoj u Japanskom moru) koje je iznio iz Znanstvenog instituta za nacionalnu obranu zemlje u kojem je bio stalni suradnik, ali istraga nikako nije mogla utvrditi što je sve otkrio i koje je sve od tih dokumenata predao ruskom vojnom atašeu. Sve dok Hagasaki u ponedjeljak pred tokijskim sudom nije priznao da je Bogatenku dao na uvid tajni udžbenik vojne taktike za više časnika, te referat o perspektivi razvoja sustava veza japanskih vojnih pomorskih snaga.</p>
<p>Hagasaki je pred sudom priznao da se sedam puta sastao s Bogatenkom te da ga je za svaki susret ruski vojni ataše nagrađivao u pravilu s po tisuću dolara. Svoj kako je sam rekao »ružan postupak« prema domovini i njezinoj sigurnosti, kapetan Hagasaki objasnio je željom da postane »veliki stručnjak za Rusiju«. Informacije koje je on pak dobivao od ruskog vojnog atašea, kapetan Hagasaki htio je iskoristiti za pisanje svoje doktorske disertacije o floti bivšeg SSSR-a. Zanimljivo je da je sad već bivši kapetan Hagasaki uhićen u rujnu neposredno nakon završetka prvog službenog posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Japanu. Promatrači su tada taj postupak tokijskih vlasti tumačili nezadovoljstvom japanske strane rezultatima Putinovog posjeta, odnosno činjenicom da je novi ruski predsjednik odgodio rješavanje spora dviju zemalja oko sudbine Kurilskih otoka. </p>
<p>U međuvremenu ruske su vlasti povukle iz Tokija kompromitiranog za vrbovanje špijuna vojnog atašea Viktora Bogatenka. Uz obećanje japanskih vlasti da neće napuhavati otkrivenu špijunsku aferu, počele su i pripreme za sada započeti posjet maršala Sergejeva Tokiju, za vrijeme kojeg ruski ministar namjerava domaćinima predložiti vojno tehničku suradnju i prodaju oružja. Međutim, u trenutku kada se maršal Sergejev već spremio na put za Japan, iz Tokija je u Moskvu stigla senzacionalna vijest da je Hagasaki priznao pred sudom svoju suradnju s ruskom vojnom obavještajnom službom. Istina, Hagasaki se na sudu brani da je ruskom vojnom atašeu otkrivao službene, a ne državne vojne tajne koje imaju oznaku »strogo povjerljivo«. </p>
<p>Japan nema strogo zakonodavstvo za borbu protiv špijunaže, pa kapetana Hagasakija čeka samo simbolična kraća kazna zatvora ili novčana kazna do najviše 269.000 dolara. Na taj način špijunska afera najviše je štete nanijela posjetu ruskog ministra obrane, pošto su oporbeni političari u Tokiju odmah digli uzbunu i traže od japanske vlade da bude krajnje oprezna u uspostavljanju tješnjih odnosa s Rusijom. Upravo stoga, a da ublaži negativne posljedice špijunske afere, maršal Sergejev je u utorak ujutro, odmah po dolasku u Tokio obznanio da će Rusija u okviru svoje nedavno najavljene vojne reforme smanjiti za 20 posto svoje oružane snage u Sibiru i na Dalekom istoku.</p>
<p>Bogoljub Lacmanović</p>
</div>
<div type="article" n="49">
<p>Hrvatskoj bolji kreditni rejting </p>
<p>WASHINGTON, 28. studenoga</p>
<p> - Hrvatska je ponovno uznapredovala u kreditnom rejtingu američke izvozno-uvozne banke. Prema upravo objavljenim podacima u sjedištu Exim banke u Washingtonu, Hrvatska je po svojim gospodarskim rezultatima zavrijedila ući u četvrtu grupu rizika. Do potkraj 1999. godine Hrvatska je bila u šestoj skupini, a ove godine po kreditnom rejtingu je spadala u petu skupinu. Već treću godinu zaredom Hrvatska se pomiče prema naprijed na ljestvicama Exim banke. Usporedbe radi, Mađarska i Slovenija su u drugoj grupi. Ostvareni napredak znači da će ubuduće biti potrebna niža jamstva američkom kapitalu koji bi se plasirao u hrvatsko gospodarstvo, a to znači više ulaganja i povoljnije kredite. Exim banka svake godine radi podrobnu analizu svih gospodarskih podataka zemalja u svijetu i na temelju toga određuje rejting za kreditna jamstva koja izdaje američkim investitorima. Svrstavanje Hrvatske u višu skupinu znači da makroekonomski pokazatelji zaslužuju podršku te da stručnjaci Exim banke imaju povoljno mišljenje o gospodarskim kretanjima u nas. Exim jamči kratkoročne, srednjoročne i dugoročne kredite javnom i privatnom sektoru u Hrvatskoj. Povoljno mišljenje američke banke prošlog tjedna dobilo je još jednu potvrdu potpisivanjem sporazuma o razumjevanju između Exima i Zagreba, koji je postao jedan od 30 gradova u svijetu za koje ta banka neposredno izdaje kreditna jamstva. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Rusija spriječila usvajanje deklaracije OESS-a u Beču</p>
<p>BEČ, 28. studenoga (od Vjesnikove izvjestiteljice)</p>
<p> - Prvi put u povijesti Organizacije za europsku sigurnost i suradnju Ministarski sastanak koji se ove godine održava u Beču završit će bez jedinstvenog stajališta svih 55 država članica. Naime, završna deklaracija koja je trebala obuhvatiti sve otvorene sigurnosne probleme u području djelovanja OESS-a nije usvojena zbog protivljenja Rusije cijelom nizu pitanja. No ministarski će sastanak ipak završiti posebnom Bečkom deklaracijom o Jugoistočnoj Europi, dok će stajališta OESS-a o spornim pitanjima biti iznesena u obliku zaključaka predsjedatelja. To je na izvanrednom brifingu za novinare najavila austrijska ministrica vanjskih poslova i trenutna predsjedateljica OESS-a Benita Fererro-Waldner.</p>
<p>Bečka deklaracija o Jugoistočnoj Europi, koju je Fererro-Waldner istaknula kao osobito pozitivan ishod skupa u Beču, imat će prema prvim najavama osam članaka. Njome će se posebno obuhvatiti SR Jugoslavija, Kosovo, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, zatim izbori održani u državama regije, Zagrebački summit, Pakt o stabilnosti, te - kao posljednji članak - doprinos OESS-a u provedbi Članka 2. i 4. Aneksa 1B Daytonskog sporazuma. Na novinarsko pitanje hoće li deklaracija posebno naglasiti suradnju s Haaškim sudom, predsjedateljica nije mogla odgovoriti, navodeći da i sama tek treba vidjeti detalje dokumenta. </p>
<p>Najveći problem u usuglašavanju završne deklaracije izvijestila je Fererro-Waldner su sukobi u Čečeniji, Moldaviji i Gruziji. Formuliranje dijelova deklaracije koji se odnose na ta pitanja blokiraju ruski predstavnici. »Iako smo sa predstavnicima Rusije pregovarali dan i noć, nismo uspjeli naći prikladan rječnik koji bi nas približio rješavanju tog problema«, rekla je predsjedateljica. Rusija se osim toga protivi i planiranom usvajanju zajedničkog akta o zaštiti prava djece u oružanim sukobima. »Nikako ne mogu shvatiti zašto se Rusija protivi tom dokumentu«, izjavila je pomalo ogorčeno Fererro-Waldner. Suglasnost nije postignuta ni u izboru novog visokog povjerenika OESS-a za ljudska prava, koji bi na tom mjestu trebao zamijeniti Maxa van der Stoela. Prema sadašnjem nacrtu, kojeg još trebaju odobriti sudionici skupa novi povjerenik trebao bi biti Šveđanin Rolf Ekeus. Prihvaćen je dokument o kontroli širenja lakog oružja, čija će provedba značajno smanjiti ilegalnu dopremu manjeg oružja u krizna žarišta i područja sukoba. Dobre izglede za prihvaćanje ima i predloženi dokument o suzbijanju ilegalne trgovine ljudima koji bi OESS-u dao širok mandat za suzbijanje te vrste kriminala. </p>
<p>Julijana Štrbić</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>OHR želi brzu primjenu izbornih rezultata u BiH </p>
<p>SARAJEVO, 28. studenog</p>
<p> - Ured Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) očekuje konstituiranje novih parlamenata na državnoj i entitetskim razinama u roku od 30 dana kako je i propisano Ustavom, a istodobno traži od tijela vlasti kojima istječe mandat da osiguraju pravodobni i nesmetani prijenos ovlasti, izjavio je u utorak u Sarajevu glasnogovornik OHR-a Oleg Milišić. »Ustavni se rokovi moraju poštivati. Za županije u Federaciji BiH rok za uspostavu novih skupština je desetdana a za državni i entitetske parlamente 30«, podsjetio je Milišić.</p>
<p> Od svih novoizabranih dužnosnika bit će zatraženo da u roku od sedam dana podnesu detaljno izvješće o osobnom i obiteljskom imovinskom stanju, sukladno pravilima i propisima Privremenog izbornog povjerenstva (PEC). Glasnogovornik OHR-a prenio je i službeno tumačenje prema kojemu niti jedna osoba uklonjena s izbornih lista, bilo odlukom PEC-a zbog kršenja izbornih pravila ili na temelju ovlasti Visokoga predstavnika, više neće moći obnašati niti jednu izbornu dužnost.</p>
<p> Prema tom tumačenju, u izvršnim tijelima vlasti ubuduće neće moći biti ni novi jaki čovjek HDZ-a Dragan Čović. </p>
<p>Aktualni dopredsjednik vlade Federacije BiH uklonjen je s kandidatske liste HDZ-a zbog referenduma što ga je na dan izbora među Hrvatima u BiH organizirala njegova stranka. Na sadašnjem premijerskom mjestu neće se zadržati ni drugi čovjek Stranke demokratske akcije (SDA) Edhem Bičakčić. On je već ranije najavio kako je to njegova osobna odluka, ali sarajevski mediji tvrde kako Bičakčić nije bez jakih ambicija.</p>
<p> »Dnevni avaz« u utorak prenosi kako se Bičakčić u SDA »samokandidirao« za dužnost predsjednika Federacije BiH dok kao kandidata za premijera navodno pokušava progurati Mehu Obradovića koji je nedavno podnio ostavku na mjesto direktora "Elektroprivrede BiH« ne bi li izbjegao smjenu kojom mu je prijetio Wolfgang Petritsch. Ured Visokog predstavnika, prema riječima Olega Milišića, očekuje kako će na nove dužnosti u tijelima vlasti biti predloženi oni kandidati koji su već dokazali spremnost i sposobnost služenja interesima svih građana BiH. </p>
<p>Glasnogovornik OHR-a ističe kako će se posebna pozornost posvetiti provjeri podobnosti kandidata za ministre unutarnjih poslova, odnosno pravosuđa i to na svim razinama vlasti.</p>
<p> Glasnogovornik misije OESS-a Luke Zahner izjavio je novinarima kako ne očekuju posebne poteškoće pri uspostavi novih parlamenata. »Zajednički je interes da se parlamenti uspostave što prije«, kazao je Zahner i dodao kako u slučaju opstrukcija OESS ima ovlasti izreći kaznene mjere. Voditelj misije OESS-a Robert Barry još prije objave službenih rezultata izbora, u ponedjeljak je od novoizabranog predsjednika Republike Srpske Mirka Šarovića zatražio što bržu uspostavu novih tijela vlasti, uključujući tu i stabilnu vladu srpskog entiteta. </p>
<p>Predstavnici najutjecajnijih političkih stranaka u BiH koje su donedavno bile u oporbi vode intenzivne pregovore o mogućem poslijeizbornom savezništvu. Predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP) Zlatko Lagumdžija, primjerice, već je odvojeno i zajednički razgovarao s Harisom Silajdžićem, Krešimirom Zubakom, Miloradom Dodikom i Mladenom Ivanićem. Kratke ocjene o rezultatima ovih razgovora što su ih izrekli sami sudionici pokazuju kako postoji uzajamno razumijevanje te da nije nerealno očekivati konkretnije dogovore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Čvršća međunarodna ruka za BiH?</p>
<p>MOSTAR, 28. studenoga (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Međunarodni čimbenici još uvijek su čini se u dvojbama što učiniti s Bosnom i Hercegovinom. Poslije potrošenih pet godina i nekoliko milijardi dolara, zapadni su se donatori, sudeći po izjavama nekih od vrhunskih autoriteta međunarodne zajednice, umorili od obnove BiH, odnosno korupcije, etničke mržnje i potrebe za nazočnošću snaga NATO-a.</p>
<p> Isto tako, daleko od rješenja je i političko-administrativna situacija, oko čega postoje neka suprotstavljena stajališta i među velikim silama: od naznaka za još čvršćim mandatom, odnosno protektoratom, pa do suprotnosti u vidu naznaka o potpunom »dizanju ruku« od BiH.</p>
<p>Jacques Klein, šef Misije UN-a u BiH smatra tako da je u BiH došlo vrijeme za »čvršću međunarodnu ruku«. U izjavi za Washington Post, Klein kaže kako se međunarodna zajednica još dvoumi oko proglašenja Bosne protektoratom, uspoređujući sadašnju situaciju u BiH s onom u kojoj se na kraju Drugoga svjetskog rata našla Njemačka.</p>
<p> »Naši očevi su bili u pravu kada su poslije Drugog svjetskog rata uveli petogodišnju okupaciju Njemačke, denacifikaciju i ekonomsku pomoć«, ustvrdio je Klein, (ne)izravno na taj način najavljujući moguću novu fazu u odnosima BiH i međunarodne zajednice.</p>
<p>U dosadašnjim odnosima između BiH i međunarodne zajednice bilo »izvjesne naivnosti«, mišljenja je visoki predstavnik međunarodne zajednice Wolfgang Petritsch. Ta »naivnost« odnosi se, prije svega, na navodnu zloporabu sredstava namijenjenih obnovi zemlje, pri čemu Petritsch iznosi mišljenje da aktualni političari, odnosno vlastodršci »nisu toliko nacionalisti koliko se trude zadržati vlast i novac«. </p>
<p>Petritschevo razmišljanje podupire i Robert Barry, šef Misije OESS-a u BiH, spominjući mnoge zloporabe, među njima i onu »vladajuće muslimanske stranke koja je, na primjer, iz fonda za udovice i siročad uzela stotine tisuća dolara za kupovinu vozila potrebnih za kampanju«. Među tim zloporabama posebice se spominje sudbina kredita međunarodne zajednice bosanskoj vladi od 90 milijuna dolara iz 1996. godine, od kojega je mnogo toga otišlo na »luksuz« prvih ljudi sarajevskog sveučilišta. Zbog takve situacije, »pet godina poslije Daytona porezni obveznici u našim zemljama gube strpljenje«, kaže Petritsch. Njegov zamjenik Ralph Johnston smatra da je pritom bila »pogrešna orijentacija (međunarodne zajednice) na fizičku obnovom zemlje«, dok Thomas Miller, američki veleposlanik u BiH, svojom izjavom o tomu kako »nas svi oni (u BiH) zamajavaju«, otkriva zapravo svu dubinu nedoumica u kojima se međunarodna zajednica nalazi i danas kada je u pitanju BiH. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Djecu nagovorili da oskrnave židovsko groblje u Sarajevu?</p>
<p>Za vlasti u BiH bilo bi vrlo neugodno ako se pokaže da je incident ipak bio politički motiviran </p>
<p>SARAJEVO, 28. studenoga</p>
<p> - Gotovo tri tjedna nakon rušenja 28 nadgrobnih spomenika na sarajevskom Židovskom groblju javnost još nije dobila potpunu informaciju o ovom incidentu koji je uzbudio duhove u bosansko-hercegovačkoj prijestolnici, gdje su ljudi tradicionalno osjetljivi na iskazivanje antisemitizma. Bosanci su, naime, izuzetno ponosni na činjenicu da je upravo ova zemlja, tada u sastavu Turskog carstva, pružila utočište sefardskim Židovima nakon njihova progona iz Španjolske, a treba svakako kazati da su Židovi tijekom stoljeća dali značajan doprinos razvoju bosansko-hercegovačke kulture.</p>
<p>Zbog toga je vijest da su u noći između 10. i 11. studenoga na 62. obljetnicu nacističke »Kristalne noći«, oštećeni brojni spomenici na sarajevskom Židovskom groblju, kulturno i povijesno vrijednom mjestu inače osnovanom još u prvoj polovini 17. stoljeća, izazvala gotovo nepodijeljenu osudu domaće javnosti, ali i prilično blagu reakciju službenih struktura (koje su, doduše, slično reagirale i na incidente vezane za skrnavljenje katoličkih i pravoslavnih groblja, op. aut.).</p>
<p>Lokalna policija pod vodstvom kontroverznog ministra Ismeta Dahića uspjela je brzo identificirati počinitelje. Riječ je o malodobnim dječacima, uzrasta između 14 i 15 godina, koji su i priznali da su upravo oni to učinili. No, nejasni su ostali motivi, kao i gotovo nevjerojatna podudarnost da se incident dogodio upravo na obljetnicu »Kristalne noći« kada je počeo otvoreni progon Židova u nacističkoj Njemačkoj. Službena verzija govorila je o dječjoj obijesti, i očito je da su se i međunarodni i domaći službenici u BiH potrudili prikazati javnosti da cijeli slučaj nema ozbiljniju antisemitsku pozadinu.</p>
<p>No, Jacques Paul Klein, šef UN-ove Misije u BiH kazao je: »Mislim da ćemo to veoma brižljivo istražiti. Imate djecu koja idu na groblja u svim zemljama. Znamo da je dosta tih nadgrobnih spomenika od prije bilo na lošem stanju. I kada su već jedan skinuli oni su nastavili to raditi. Činjenica je da su djeca uhvaćena u roku od 12 sati nakon ovog incidenta pokazuje da su brzo reagirali odgovorni u lokalnoj policiji. Djeca su priznala da su to uradila i to je gotovo. Nije prihvatljivo, ali imamo objašnjenje o onom što se dogodilo. Ja sam se bojao da je to pravi antisemitski incident s političkom motivacijom. Zato smo brzo reagirali«, rekao je Klein koji je brzo nakon incidenta posjetio devastirano groblje i zatražio od policije učinkovitu istragu.</p>
<p>No, ako je vjerodostojno, otkriće koje u najnovijem broju objavljuje sarajevski tabloid »As« baca novo svjetlo na cijeli slučaj. Premda često objavljuje nedovoljno provjerene informacije, ovaj nekoć najtiražniji list tvrdi da bi mogla biti istinita informacija da su djeca koja su porušila spomenike na Židovskom groblju izmanipulirana od dvojice starijih muškaraca za koje se po izgledu može zaključiti da su arapskog porijekla. </p>
<p>Navodno su dječaci to rekli u svom priznanju, precizirajući da su za rušenje spomenika od spomenute dvojice Arapa, koji su im prišli dok su igrali nogomet na obližnjem igralištu, honorirarni sa 150 maraka. »Djecu nije bilo teško otkriti, oni se čak nisu ni pokušali sakriti, ali je zabrinjavajuće da dvojica stranaca, odnosno nalogodavci još nisu identificirani«, zaključuje sarajevski tjednik. Naravno, za bosansko-hercegovačke vlasti doista bi bilo neugodno ukoliko se pokaže da je incident ipak bio politički motiviran. Tim više što se mora reći da ni u najtežim vremenima rata u Sarajevu nije bilo antisemitskih incidenata. </p>
<p>Alenko Zornija</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Koštunica: Kriza na jugu Srbije riješit će se pregovorima </p>
<p>BEOGRAD, 28. studenoga</p>
<p> - Pripadnici oružanih skupina Albanaca i predstavnici srbijanskih vlasti pristali su u utorak produžiti primirje na jugu Srbije na neodređeno vrijeme, priopćio je KFOR u Prištini. Glasnogovornik KFOR-a rekao je da su predstavnici međunardonih snaga na Kosovu zatražili od sukobljenih strana da nastave napore kako bi se došlo do mirnog rješenja krize na području Preševske doline. U sukobima lokalnih Albanaca i srpskih snaga sigurnosti na jugu Srbije prošlog su tjedna poginula najmanje četiri srpska policajca, a više od 2.000 Albanaca napustilo je svoje domove i pobjeglo na Kosovo i u Makedoniju. istodobno, ministarstvo unutarnjih poslova Srbije priopćilo je u ponedjeljak kasno navečer da raspolaže dovoljnim snagama i tehnikom uz administrativnu granicu s Kosovom i da je spreman spriječiti daljnju eskalaciju terorizma, zaštititi građane i »zauzeti nadzorne točke u zoni sigurnosti koje su dio teritorija Srbije«.</p>
<p> Predstavnici KFOR-a i međunarodnih snaga zatražili su više vremena da u neposrednim kontaktima utječu na povlačenje albanskih terorista i vraćanje mira u zonu sigurnosti. MUP i druga tijela Srbije i SRJ ulažu maksimalne napore da se smanje napetosti i izbjegnu nepotrebne žrtve u južnom dijelu Srbije, stoji u priopćenju. </p>
<p>Krizno područje Bujanovca u ponedjeljak uvečer posjetili su najviši prestavnici civilne i vojne vlasti, među njima i jugoslavenski predsjednik Vojislav Koštunica. On je u razgovoru s lokalnim Srbima izjavio da će sve učiniti za sigurnost svih građana bez obzira na nacionalnost i da će aktualna kriza biti riješena pregovorima. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Zbog neodmjerenih izjava Češka opozvala svog veleposlanika iz Bugarske </p>
<p>Kada je bez ikakvih konzultacija, češki veleposlanik u Bugarskoj Ondrej Havlin uputio faksiranu poruku češkim medijima da ne putuju u Bugarsku jer su u toj zemlji »izloženi opasnosti od krađa i lupeških napada«, Pragu je prekipjelo </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Češko Ministarstvo vanjskih poslova donijelo je odluku o opozivu svog veleposlanika u Bugarskoj, Ondreja Havlina na izričit zahtjev bugarske strane zbog više incidenata koji su se dogodili u posljednje dvije godine. </p>
<p>Veleposlanik Havlin izazvao je prošle godine incident kad je prilikom prijelaza jugoslavensko-bugarske granice sam uklonio graničnu prepreku, a kad su ga bugarski carinici pokušali spriječiti, sjeo je u automobil i projurio pokraj njih, pri čemu je jednom cariniku prešao automobilskim kotačem preko noge. Tada je češko ministarstvo vanjskih poslova prihvatilo Havlinova objašnjenja, ali je mnogo veći gaf Havlin učinio 27. listopada ove godine u Češkom klubu u Sofiji prilikom susreta predstavnika češke manjine u Bugarskoj s bugarskim bohemistima. Havlin je tom prilikom, kako tvrdi jedan sudionik sastanka kojega citira dnevni list Mlada fronda Dnes, izgovorio dosta neugodnih izjava na račun Bugarske. Govorio je o kolaboraciji Bugarske u II. svjetskom ratu s nacistima i sudjelovanju u okupaciji Čehoslovačke 1968. godine te izrazio mišljenje kako su šanse Bugarske da uđe u EU i NATO vrlo male. Havlin je na češkoj televiziji priznao da je »svoje riječi formulirao tvrdo«, ali je naglasio da »nije rekao ništa zbog čega bi se trebao stidjeti«.</p>
<p> Nakon tog incidenta, reagirala je službena Bugarska i uputila Češkoj protestnu notu, čime je položaj veleposlanika Havlina u Sofiji postao krajnje težak, pogotovo što je on trebao sudjelovati u pripremama predstojećeg posjeta bugarskog premijera Ivana Kostova Pragu. Prag je tada priznao da su izjave veleposlanika Havlina bile neodmjerene, ali je pokušao spasiti ugled i čast svog veleposlanika. No, češkom ministarstvu vanjskih poslova Havlin je prelio čašu strpljivosti ovih dana kad je bez ikakvih konzultacija, posve na svoju ruku uputio faksiranu poruku češkim medijima u kojoj upozorava građane da ne putuju u Bugarsku jer su u toj zemlji »izloženi opasnosti od krađa i lupeških napada«.</p>
<p> Nakon toga je ministarstvo vanjskih poslova donijelo odluku o trenutačnom povlačenju Ondreja Havlina iz Bugarske, o čemu je obaviješten početkom tjedna. Zamjenik ministra vanjskih poslova izjavio je nakon razgovora s veleposlanikom kako je »Havlinov ostanak u Sofiji postao objektivno neodrživ«. </p>
<p>Slični problemi pratili su Ondreja Havlina, kako piše najtiražniji praški dnevnik Mlada fronta Dnes, i u vrijeme njegova službovanja u Zagrebu, gdje je bio veleposlanik od 1993. do 1998. i prijateljevao s nekim hrvatskim političarima. Kako piše list u utorak, veleposlanik Havlin bio je za vrijeme boravka u Zagrebu osumnjičen da lobira za interese turističke agencije »Kovotour« iz Ostrave jer je na memorandumima veleposlanstva pisao preporuke za tu agenciju, koja je na kraju ostala dužna hrvatskim hotelijerima. Havlin je u Zagrebu ostao zapamćen, piše Mlada fronta Dnes, po »nestandardnom diplomatskom stilu, punom grubosti, i problemima s alkoholom, o čemu se među osobljem veleposlanstva prepričavaju divlje priče«. </p>
<p> Ondrej Havlin je prvi češki veleposlanik koji je opozvan zbog nekorektnih izjava na adresu zemlje u kojoj je akreditiran. Dosad je Češka opozvala dva svoja veleposlanika: Jaroslav Suchanek opozvan je 1995. godine jer je založio zgradu veleposlanstva kao jamstvo za dobivanje kredita, a Jiri Cingroš jer je bio osumnjičen da je u Jemenu nelegalno izdavao vize. </p>
<p>Vlado Bojkić</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Na izborima u SAD-u nije prebrojeno najmanje dva milijuna listića?</p>
<p>WASHINGTON/TALLAHASSEE, 28. studenoga</p>
<p> - Na ovogodišnjim predsjedničkim izborima u SAD-u ostalo je neprebrojano barem dva milijuna glasačkih listića, tvrde u utorak neki američki stručnjaci. O tom, kako kažu, starom i poznatom problemu, tek se sada počelo govoriti kad ishod predsjedničkih izbora ovisi o nekoliko stotina glasova u tri okruga na Floridi. »Više od dva milijuna listića u svih 50 saveznih država odbačeno je i neće biti prebrojano«, tvrdi Curtis Gans, direktor nevladine Udruge za proučavanje američkog izbornog sustava. Prema podacima te Udruge, na svim poslijeratnim izborima otpalo je do 1,8 posto glasova. Iz toga proizlazi da ove godine nisu uvaženi glasovi između dva i tri milijuna Amerikanaca.</p>
<p>Kandidat demokrata na američkim predsjedničkim izborima Al Gore u ponedjeljak je u kratkom obraćanju naciji potvrdio da će iskoristiti sve ustavne i zakonske mogućnosti da osigura potpuno i cjelovito utvrđivanje rezultata glasovanja na Floridi. »Neovisno o tome tko će biti pobjednik, moramo čuti što su građani rekli na izborima«, kazao je Gore. </p>
<p>Prema službenim podacima, Bush ima prednost od 537 glasova. On je već počeo pripreme za preuzimanje vlasti u siječnju, a dio svog izbornog stožera preselio je iz Austina u Washington. »Borit ćemo se da se svaki glas uvaži«, rekao je Gore u ponedjeljak. »Ovo je Amerika. Ovdje se glasovi broje«, dodao je pomalo zajedljivo. Svog suparnika Busha, iako nije spomenuo njegovo ime, optužio je kako od početka nastoji sudskim putem zaustaviti konačno utvrđivanje volje građana. Bush je od Vrhovnog suda SAD-a tražio da poništi odluku Vrhovnog suda Floride o prihvatljivosti ručnog prebrojavanja glasova. </p>
<p>Goreov poruka naciji prenošena je u najgledanijem televizijskom terminu, neposredno prije početka prijenosa jedne od ključnih utakmica američkog nogometa i stoga ju je, procjennjuje se, moglo čuti barem dvadeset milijuna Amerikanaca. Protestantski svećenik Jesse Jackson pridružio se sve brojnijoj skupini boraca za ljudska prava koji traže da državna pravobraniteljica Janet Reno ispita navodne glasačke nepravilnosti na Floridi, jer će upravo ti glasovi odlučiti o budućem američkom predsjedniku. »Zabrinuti smo zbog nepoštenog odnosa prema tisućama potencijalnih birača koji su izašli na birališta, ali im je uskraćeno pravo na glasovanje«, rekao je Jackson, izrazivši sumnju da su ti glasači »namjerno i sustavno diskriminirani«.</p>
<p>S obzirom na neodlučene predsjedničke izbore, Bijela je kuća priopćila da će možda i republikancu Bushu i demokratu Alu Goreu pružati informacije potrebne da se pripreme za preuzimanje vlasti. »Informacije nećemo pružiti nijednomu kandidatu, ili ćemo ih pružiti obojici, ako to postane nužno«, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Jake Siewert. (Reuters/Hina)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="57">
<p>O imenu zagrebačkog trga treba još jednom razmisliti </p>
<p>I nakon što je Vjesnik od 24. 10. izvijestio da je Odbor za imenovanje ulica, trgova i naselja podržao prijedlog za preimenovanje Trga hrvatskih velikana u Trg žrtava fašizma te nakon što je 25. listopada prokomentirano da »nema u to više nikakve sumnje«, ipak je Vjesnik objavio brojne prijedloge o tom pitanju, i to je za svaku pohvalu. Naime, ako je sada na vijećnicima Gradske skupštine da donesu konačnu odluku, mislim da se njihov posao ne sastoji u tome da jednostavno dignu ruku, već prije toga moraju čuti iscrpno obrazloženje Odbora da se pritom ne zanemari sve ono što je i naknadno o tome pisano.</p>
<p>Trebalo bi, dakako, pretpostaviti da su i sami vijećnici o pitanju mnogo razmišljali te da im pri glasovanju nipošto neće biti bitna stranačka pripadnost predlagača niti nekakva stranačka stega, već jedino uvjerljivost razloga koje netko navodi. A potpunu slobodu u glasovanju najbolje bi osiguralo tajno glasovanje i ne znam zašto se ono mnogo više ne primjenjuje.</p>
<p>Je li ipak sazrelo vrijeme da se donese bilo kakva konačna odluka o imenu spomenutoga Trga? Po svemu sudeći, čini se da nije. Stoga je dobro što i nije donesena, kako je bilo najavljeno, 7. studenoga, a mislim da bi bilo dobro da se ne donese ni koncem ovog mjeseca. Ne samo zato što još uvijek ima drukčijih prijedloga, a što s tim obrazloženjima nije na najbolji način upoznata šira javnost.</p>
<p>Zar pitanje imena Trga nije zaslužilo npr. koju ozbiljnu televizijsku emisiju? A ne bi li, nakon svestrane i duge rasprave, bilo najbolje nekoliko najčešće spominjanih prijedloga ponuditi građanima Zagreba na referendum kako je to još 18. listopada predložio g. Stjepan Roviš, a ponovio je to i g. Nebodar Škarica 18. studenoga i obrazložio kako bi se to moglo učiniti bez većih troškova.</p>
<p>No, upravo Roviševo pismo od 18. listopada, dakle prije negoli je Odbor donio poznatu preporuku, potiče moju bojazan da na konačnu odluku neće mnogo utjecati bilo čiji prijedlog ili obrazloženje pa tako npr. ni pisanje ing. Vladimira Žerjavića koji napominje kako je i naziv Trg žrtava fašizma proglašen s mislima na 700 tisuća umorenih ljudi u Jasenovcu. Roviševo pismo potiče, dakako, i veliku znatiželju o tome kako se u Odboru raspravljalo o pristiglim prijedlozima. Zašto se po novinama, radiju i televiziji nije moglo više saznati o razlozima »za« i »protiv« nekog prijedloga kad bi to sigurno bilo za mnoge vrlo zanimljivo? Zašto se npr. nigdje ništa nije čulo o onom što je g. Dragutin Tkalec napisao u Glasu Koncila još 21. svibnja, a po čemu bi ispalo da bi svi prijedlozi, pa i moj vlastiti, morali pasti u vodu, jer da su Trg izgradili građani Zagreba tridesetih godina, a ondašnje demokratski izabrano Gradsko poglavarstvo odlučilo je 1935. da Trg bude posvećen dr. Vladimiru Mačeku, no on to za života nije htio prihvatiti, pa je dobio privremeni (do njegove smrti) naziv »Trg N«.</p>
<p>Ne bi li trebalo svima obrazložiti je li se takva odluka uopće smjela preskočiti i nije li stoga napravljena velika pogreška ne samo 1990., nego i pri svim imenovanjima pa prema tome i 1946. kad je dobio ime Trg žrtava fašizma?</p>
<p>Po Tkal(e)cu ne bi bio opravdan ni Rovišev prijedlog da Trg dobije ime po Ivanu Meštroviću, no želim istaknuti ono što je Roviš pritom napisao, a meni se činilo da se to neće moći zanemariti.</p>
<p>Roviš ističe kako smo još i danas politički jako razjedinjeni »na potpuno suprotnim, čak neprijateljskim pozicijama kao i prije 55 godina«. To bi se, misli on, moglo donekle prevladati i time »da se ni 'miris' politike ne osjeća kod imenovanja ulica i trgova«. Zato se zalaže »da se ulicama i trgovima ne nadijevaju imena povezana s bilo kojom ideologijom, politikom ili strankom« jer će to biti »trajni izazov za one senzibilnije i malo drukčijeg svjetonazora«. Nagovještaje da će se nastaviti sa starom praksom pa, radi zadovoljenja i druge strane, imenovati neki trg u čast žrtvama komunizma, smatra upravo besmislenim. Naprotiv, svim nevinim žrtvama rata (i civilima) treba podići zajednički simbolički spomenik pred kojim će svi moći odavati počast i ostavljati cvijeće. Stoga doslovno moli nadležno povjerenstvo i Gradsku skupštinu da »pokažu znak političke zrelosti, mudrosti i lucidnosti, da nađu toliko hrabrosti, da smireno i dobronamjerno, dostojanstveno i velikodušno« donesu svoju odluku, a smatra poželjnim da se tako velika dilema razriješi gradskim referendumom.</p>
<p>Ako se uvjerljivo obrazloži da se ne treba osvrtati na početak, tj. na odluku iz 1935. da Trg nosi ime »Trg dr. Vladimira Mačka«; ako se, nadalje, uvjerljivo obrazloži da ne može imati ime »Trg hrvatskih velikana« (pa je tu uključen i Ivan Meštrović) nego da se moraju spomenuti žrtva fašizma, onda je mnogo bolje da se nazove, kako je već predlagano, »Trg žrtava fašizma i komunizma« negoli da se novim trgovima podržavaju razdori i tabori među građanima.</p>
<p>Kako je, međutim, i sam g. Zdravko Tomac svoje zalaganje za vraćanje »Trga žrtava fašizma« obrazlagao i time što se tako daje počast i onima »koji su u Domovinskom ratu položili živote u obrani od nove vrste fašizma, one velikosrpske«, ponavljam svoj prijedlog, koji je pred sobom imao i Odbor, ali nije poznato kako je o njemu raspravljao: »Trg žrtava političkih nasilja«. Naime, i televizija i novine (jedinu je iznimku, i to jednom, načinio Vjesnik), spominjale su (slučajno?) samo Trg žrtava političkog nasilja. Ako to nije bilo slučajno, onda nije bilo ni dobronamjerno, jer je bitna razlika. Na »političko nasilje« može se vrlo jednostavno odmahnuti rukom i reći kako je to neodređeno i kako izražava želju za zaboravom žrtava fašizma, a »Trg žrtava političkih nasilja« uključuje sve nevine žrtve svih političkih nasilja pa i nasilja fašizma.</p>
<p> Siguran sam da bi se žrtve Domovinskog rata u takvom imenu Trga bolje prepoznale i osjećale negoli u Trgu žrtava fašizma - ako nam je iskreno stalo jedino do pijeteta prema nevinim žrtvama. Spominjati tobožnje nedopustivo miješanje nevinih žrtava mislim da se također ne može shvatiti dobronamjernim, a o svim se žrtvama poimence uči u našim školama i nek se ubuduće uči i istinitije i poštenije nego dosad.</p>
<p>ZLATKO VIDULIĆSisak</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Uspomeni se valja odužiti: o jednoj od neostvarenih želja prof. Vere Johanides</p>
<p>Okružena samo najbližima, otišla je tiho u legendu jedna izvanserijska osobnost hrvatskih sveučilišta, velika i poštivana dama. O životu i dostignućima professor emetirus Sveučilišta u Zagrebu, pisali i govorili su oni koji su svoju karijeru započeli na njezin poticaj ili pod njezinim vodstvom. Ili oni koji su imali tu povlasticu da dugo surađuju s dr. Verom Johanides.</p>
<p> Želio bih napisati nekoliko riječi o jednoj od neostvarenih želja prof. Vere Johanides. Želja u koju je utrošila tijekom posljednjih godina mnogo svoje neiscrpne energije, ali još uvijek bezuspješno.</p>
<p>Ne sjećam se više kada sam imao povlasticu da upoznam Profesoricu. Sjećam se naših susreta kada smo ljetovali sedamdesetih godina na jednom prekrasnom otoku, Koločepu. Vodili smo tamo među ostalim i razgovore o Društvu plastičara i gumaraca koje je tada »letjelo u nebo«. Kao iskusni društveni radnik poticala me svojim iskustvom na još djelotvorniji rad. Poslije niza godina našao sam se odjednom na listi onih povlaštenih koji su smjeli posjećivati tada već teško pokretnu Profesoricu. Ali usprkos tome, živa duha, uvijek izvrsno informiranu i glasa koji je upućivao, naređivao i savjetovao tonom osobe koja je u naponu snage. Naša osobna ili znatno češća telefonska komunikacija bila je nerijetko vezana upravo uz neuspjeh obnove studija eko-inženjerstva. Zato bih napisao nekoliko riječi o tome zašto još uvijek nije došlo do provedbe te zamisli. Zamisli u koju je uložen ogroman trud mnogih nastavnika, a osobito nositeljice projekta. Bit će to vrlo subjektivna ocjena. Temelji se na jednostavnoj spoznaji da je terminologija u funkciji rangiranja pojmova, a rangiranje pak u funkciji donošenja važnih ili manje važnih odluka.</p>
<p>Brojnim nastavnicima koje se angažiralo oko tog projekta još uvijek nije jasno zašto nema odobrenja za taj sveučilišni postdiplomski studij. Po mom mišljenju pokušaj je neuspješan, jer nije jasna teorijska osnova zašto upravo takav studij i zašto upravo takvo težište.</p>
<p>Ekologija je znanost. Međutim postavlja se pitanje kako definirati tu znanost. U Hrvatskom općem leksikonu piše (HOL): »Ekologija je znanost o mnogostrukim odnosima između živih organizama i okoline u kojoj one žive (bilja, životinja)«. V. Glavač u svojoj izvrsnoj knjizi, definira ekologiju kao znanost o domaćinstvu prirode, o međusobnim odnosima i utjecajima žive i nežive prirode, o međusobnim ovisnostima živih bića i njihove životne sredine. U HOL-u zaštita okoliša definirana je kao sveukupnost mjera za očuvanje prirodnih dobara (u prvom redu vode, tla i zraka) za ljudske potrebe ili interese. Prije svega gospodarske i zdravstvene. Konačno pod zaštitom prirode treba razumijevati svrhovito djelovanje čovjeka radi očuvanja neizmijenjenih, ili što manje moguće promijenjenih dijelova prirode i procesa potrebnih za život životnih zajednica, ekosustava i prirodnih krajolika, bez obzira na korisnost za čovjeka.</p>
<p>Najčešće se ti pojmovi miješaju i neodgovarajuće upotrebljavaju. Međutim pažljivija raščlamba pojma ekologije pokazuje da se u pravilu definicije te znanosti temelje pretežno na dijelu prirodoznanstva, poglavito kao dijela biologije. Zato je u navedenim definicijama teško odmah uočiti da postoje samostalna znanstvena područja poput socijalne ekologije ili eko-teologije. Glavač u nastavku piše da se ekologija temelji na nizu okosnica. Pritom uz prirodoznanstvene discipline navodi ekonomiju, sociologiju, etiku i politiku. U svom djelu uspoređuje ovisnost žive i nežive prirode. Ali ne spominje tehniku. To se može shvatiti kao nedostatak svih definicija ekologije. To je bio temeljni poticaj da se pokuša na osnovi kulturologijskog koncepta redefinirati ekologiju.</p>
<p>Ako je sve što je čovjek stvorio kultura (E. B. Tylor: »Primitivna kultura«, 1871) onda je kultura umjetna priroda (A. Đurašević 1971). Na temelju tih misli moguće ponuditi sveobuhvatnu definicije koja uključuje prirodno-znanstvenu, tehničku i duhovnu sastavnicu ekologije. »Opća ekologija je sveobuhvatna znanost o isprepletenosti prirode (nature) i kulture«. (»Uvod u strojarstvo«, 2000). Definicija je najviše razine apstraktnosti i zato je informacijski siromašna. Stoga su zamoljeni neki jezikoslovci da je pokušaju razraditi. M. Mihaljević je napisala: »Opća ekologija je sveobuhvatna prirodoslovna, tehnička i društveno-humanistička znanost o isprepletenosti prirode i kulture«. Rasprava o tim definicijama otvorena je na www.ekologija.net.</p>
<p>Tako definirana opća ekologija omogućuje uključivanje u djelovanja na tom području svih stručnjaka. To su: prirodoznanstvenici, tehničari te znanstvenici i stručnjaci s područja duhovnih znanosti poput sociologa, pravnika, ekonomista ali i humanista, uključivo teologe.</p>
<p>Predviđeni postdiplomski studij eko-inženjerstva (zašto ne eko-tehnike) u svjetlu navedenih definicija opće ekologije je onaj u kojem je težište na tehničkog aspektu zaštite okoliša i prirode. Međutim tehnički aspekt nije dovoljan. Zato je nužno snažno sudjelovanje stručnjaka s područja prirodoslovstva i društveno-humanističkih disciplina.</p>
<p>Uspomeni prof. Veri Johanides valja se odužiti. Ona je ovu zemlju zaista zadužila. Među ostalim i uvođenjem u sveučilišnu nastavu u Hrvatskoj studija biotehnologije. To ćemo tako učiniti ako joj ispunimo njezinu veliku želju. Obnovu postdiplomskog studija eko-inženjerstva.</p>
<p>IGOR ČATIĆZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>U »Vizi« Makedonija prikazana iskrivljeno</p>
<p>Hrvatska radio-televizija prikazala je nedavno, u okviru emisije VIZA, polusatnu emisiju o Makedoniji, koja je trebala osvijetliti sadašnji trenutak, probleme s kojima se suočava i dosege te zemlje. Ali, na nevolju, autori emisije nisu pokazali gotovo ništa od suvremene Makedonije, zemlje velikih prirodnih ljepota, brojnih povijesnih lokaliteta i poznatih gradova, kao što su Kruševo, Veles i Strumica, koji su dali velike ljude, poput Goce Delčeva, predvodnika borbe protiv Otomanskog carstva, Nikolu Kareva i druge.</p>
<p>Uz izbjegavanje izvanrednih turističkih mogućnosti, potpuno je zapostavljeno gospodarstvo; dato je samo u dvije rečenice.</p>
<p>Zna se da je Makedonija tragično podijeljena 1918. godine i svaki od tri okupatora (Bugari, Grci i Srbi) u »svom« dijelu te zemlje radio je što je htio, čak je ljudima mijenjao i prezimena kako bi sasvim zatro makedonski duh. Znam da se u pola sata ne može prikazati mnogo, ali ograničeno vrijeme nije opravdanje da se stvori pogrešna i površna slika, čega, inače, na HTV-u ima sve više.</p>
<p>Mnogi hrvatski ljudi koji poznaju prilike u Makedoniji ovom su emisijom dovedeni u zabludu, a oni koji nisu nikada bili u toj prijateljskoj zemlji, doživjeli su je kao da je to Kosovo ili Albanija. Izostala je prava slika Makedonije, kojoj je i međunarodna zajednica odala priznanje zbog tretmana etničkih zajednica i nacionalnih manjina. Emisija je inzistirala na »getoizaciji« albanske manjine, iako se zna da ta manjina uživa u Makedoniji sva prava sukladno međunarodnim propisima. Makedonija je prema Ustavu, država svih svojih građana, s jednakim pravima i obvezama, neovisno o njihovoj nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti.</p>
<p>Pitam se, kako je albanska manjina u Makedoniji zapostavljena ako u sadašnjoj koalicijskoj makedonskoj Vladi ima pet resornih ministara, a i veleposlanik Makedonije u Zagrebu je Albanac.</p>
<p>Makedonija je za vrijeme lanjskih događanja na Kosovu prihvatila više od 400.000 albanskih izbjeglica i svima osigurala smještaj, a zatim povratak na Kosovo.</p>
<p>U emisiji nije bilo ni riječi o Hrvatima koji žive u Makedoniji, njihovoj Zajednici i društvima u svim većim makedonskim gradovima, a u Bitolju postoji i Hrvatski dom kulture. O Makedoniji, uostalom, kao i o drugim zemljama, moglo bi se govoriti mnogo i raznovrsno, a ono što je prikazano blijedo je, loše i površno. Što je bila zapreka autorima, koji su boravili u Strugi, da ne prikažu bistu velikog hrvatskog književnika Miroslava Krleže, jednog od laureata Struških večeri poezije.</p>
<p>Makedonija ima teškoća, ali je nedopustivo prikazati je kao orijentalnu zemlju, utoliko prije kada se zna da je upravo iz nje potekla veličanstvena rijeka glagoljske pismenosti, fresko-slikarstva i zografske umjetnosti ikonostasa u duborezu svjetske vrijednosti.</p>
<p>Ono prikazano - nije bila Makedonija!</p>
<p>Dipl. ing. VLADIMIR APOSTOLSKISplit</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Kako Hrvatsku predstaviti svijetu</p>
<p>Ovo je pismo upućeno Predsjedniku i Vladi Republike Hrvatske, te redakcijama »Vjesnika«, »Večernjeg lista«, »Globusa« i »Zareza«. Jer, poštovani čitatelju!, za lijepu sliku o Hrvatskoj, namijenjenu stranom svijetu, grupa amatera predlaže nekoliko domaćih osobitosti: kravatu, penkalu, električnu centralu Niagara, venecijske pilone i još ponešto. U tom da ima puno šarma! Treba li doista podsjetiti da je image odsjaj stvaralaštva, a ne košara krame?</p>
<p>Grupa očito ima silnu dobru volju, ali znanja nema. Za svijet, znanje imamo mi, koji jesmo u svijetu. I ono što za Hrvatsku treba, mi smo u dobroj mjeri i učinili. I ne diletantski, već stručno i temeljito. Zašto se to ignorira? Jesmo li dobri samo za škrabicu: daj za ovo, daj za ono?</p>
<p>Poznajete li ovo ime: Edo Pivčević? U svojoj reviji, koju je izdavao u Bristolu, objavio je na engleskom »Supetarski kartular«, »Vinodolski zakon«, »Poljički statut« i dvadesetak drugih hrvatskih tekstova i to u povijesno-kritičkom okviru. To se zove temeljiti rad. Da je bilo razumijevanja, da je imao potporu, Hrvatska bi danas u Engleskoj imala svoju nakladničku kuću za strani svijet. Tako se stvara image. Amateri pak prodaju tartufe!</p>
<p>Druga adresa: Cahiers Croates. Prošlog ljeta vodila se u »Vjesniku« polemika oko ovog časopisa. Zar nikoga u grupi to nije zanimalo, nitko to nije čitao? Već je to znak da pojma nemate o onom o čemu se govori: kako Hrvatsku predstaviti svijetu. Pa što drugo i čini taj časopis, kao što je činio i Pivčevićev? Ovaj još malo diše, njegov je odavna izdahnuo. U dopisu od 31. srpnja rekao sam da je hrvatsko stvaralaštvo vani nepoznato ponajviše zato što nema povijesti hrvatske književnosti na jednom od svjetskih jezika. Zašto se niste javili i sudjelovali u raspravi s nekim prijedlogom? Ni glasa, a sada petljate sa starim penkalama. A gdje su druga razvikana pera, duboki akademici i modernistički vikači? Nije li i to image? Image inertnih mozgova. Ni za sam časopis nikakve ideje s te strane. A trebalo je da netko ili neka grupa predloži ovo: da Ministarstvo kulture, ili neki fond, preuzme pretplatu za, recimo, dvije stotine slavističkih seminara u svijetu i da tako pridonese afirmaciji hrvatske književnosti i osigura časopisu dostojnu egzistenciju. Tako se stvara image. Više od takve pretplate stajat će vaša grupa, i uludo, jer se image ne stvara na »click«.</p>
<p>Treća adresa sam ja, autor jedine doktorske disertacije s hrvatskom temom na Sorbonni, a možda i u svijetu uopće. Hrvatska nema boljeg i originalnijeg djela: putem jednog hrvatskog sela dosegao sam najintimnije procese geneze čovjeka i povijesti. Hrvatsku štalu uzdigao sam na razinu svjetske vrijednosti. Nema takve knjige u svijetu! Ona je hrvatski image! Na inozemnim sveučilištima tako je i primljena. Već i stoga što druge slike o Hrvatskoj nije ni bilo. Izašla je prije jedanaest godina. Na moj trošak, naravno. Od pet stotina tiskanih primjeraka i danas ih još leži dvjesto i pedeset na tavanu jedne kuće u pariškom predgrađu. To je image hrvatskih vladalaca, image koliko im je na srcu hrvatska kultura i njezin image. Da sam jedan od njih bilo bi me stid. Stok bi bio i veći da prije godinu dana gradskom poglavarstvu u Rijeci nisam darovao veću količinu za protokol. Nitko mi na tom nije ni zahvalio. I to je image! Dakle: knjige iz pariškog potkrovlja valja naručiti, platiti i poslati u svijet. I osigurati novac za izdanje na engleskom. Ili će potkrovlje ostati image kulture hrvatskih vladalaca. Na naslovnici knjige je cvijet Slavka Kopača. Kao stvoren za poetski simbol Hrvatske. I knjiga image, i cvijet image. Ali gdje je povijest književnosti, povijest umjetnosti, povijest glazbe, panorama etnologije? U deset proteklih godina bilo je vremena za sve, da je bilo pameti. I image bi bio nacrtan, jer se samo tako i crta.</p>
<p>Dr. ANTON ZAKARIJAPariz, Francuska</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="61">
<p>Marinac: Poruke iz zatvora prenosio nam je Momčilovićev odvjetnik Milas </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - »Kako te nije sram tako lagati!...Znaš li ti koliko je to godina robije, smrade!«, uzrujano je govorio optuženi Rajko Momčilović, dok je svjedok pokajnik Tomislav Marinac govorio o tome što se događalo nakon pokušaja ubojstva Vjeke Sliška 27. studenoga prošle godine u Preradovićevoj ulici u Zagrebu.</p>
<p> Tada ga je sudac Ratko Ščekić opomenuo, rekavši da će mu uskoro moći postavljati pitanja, na što je Marinac rekao »neće on mene ništa pitati nego će me ubiti«. Naime, Marinac je potkraj iskaza u utorak govorio i o ubojstvu Nike Mioča i pokušajima ubojstva Vjeke Sliška. Dok o Miočevom ubojstvu, kao i o prvom pokušaju ubojstva Sliška nije znao gotovo ništa, o drugom pokušaju ubojstva Sliška, govorio je o događajima nakon nesretnog događaja u kojem je, kao što je poznato, život izgubio i vlasnik obližnje videoteke, Zoran Domini. Tada se, kako je kazao Marinac, našao s Momčilovićem u stanu u Gajnicama, gdje se skrivao Davorin Sobjeslavski. Marinac je rekao da je Momčilović bio uzrujan kao nikad prije, te da ga je uporno ispitivao što zna o događaju u ranim jutarnjim satima u Preradovićevoj. Dodao je da je Momčilović bio odjeven u crno odijelo i crnu kapu, te da je po njegovom ponašanju zaključio da je umiješan u taj atentat.</p>
<p>»Momčilović je nekog zvao na mobitel i samo je odgovorio da ga boli k...c za Olia i da su ga mogli ubiti. Zatim se ponovno uključio u razgovor između mene i Davorina, koji mu je rekao da su i Vukovića gađali zoljom, pa je raketa prošla ispod BMW-a. Momčilović mu je odgovorio da ne očekuje lijepu Novu godinu jer će čovjek dati milijun maraka da nas sve pobiju«, rekao je Marinac i dodao da ga je Momčilović zamolio da ode do njegova stana i uzme rokovnik, novac i zlatni Rolex. No, kako je kazao Marinac, bilo je prekasno, jer je policija već ušla u stan.</p>
<p>Prethodno svjedočenje o pokušaju ubojstva Vjeke Sliška, Marinac je ispričao do kraja kao i u ponedjeljak započetu priču o Momčilovićevu planu da dignu u zrak kuću Saše Rakara, kuma Đorđa Vuletića. Kako je rekao, nakon nekoliko neuspješnih pokušaja da obave zamišljenu akciju, konačno su uspjeli. Te su se večeri on, Sobjeslavski i Hrvoje Gašparinac dovezli furgonom Davora Zečevića do obližnjeg restorana....</p>
<p>»Ja sam ostao u teretnom dijelu auta i držao stražu s motorolom, ne bi li im u slučaju da dođe policija javio da bježe. Prvi put su mi se javili i pitali je li sve u redu. A drugi put kad su mi se javili rekli su da je fitilj zapaljen. vidio sam njih dvojicu kako trče puteljkom do auta. Davorin je bio sav u strahu, tako da smo do Langovog trga došli u jednoj minuti, a onda smo usporili. Sobjeslavski se brinuo da nije došlo do eksplozije, jer nismo ništa čuli«, govorio je Marinac. Tek iduće jutro je u novinama pročitao da je kuća raznesena.</p>
<p>»Rajko mi je rekao da je bio tamo sa Sašom i da su se iščuđavali tko bi to mogao učiniti. Rekao je da nije zadovoljan, da je šteta samo 100.000 njemačkih maraka i da će mu idući put sravniti kuću sa zemljom«, završio je o tom događaju Marinac.</p>
<p>Dok je govorio o iznudi Drage Špoljara, spomenuo je i Momčilovićevu kontakt osobu, kojom je komunicirao s Marincem i nekim drugima iz zatvora. Kako je kazao Marinac, to je bio njegov odvjetnik Zoran Milas.</p>
<p>»Primio sam poruku od Zorana Milasa, njegova odvjetnika da se s poslom nastavi kao i dok je Rajko bio 'vani'«, rekao je Marinac i nastavio da je u još nekoliko navrata dobivao od Milasa upute o »poslovanju«. U vezi iznude Drage Špoljara, Marinac je spomenuo nekoliko slučajeva kada je s ubijenim Damirom Đebom odlazio Špoljarovim roditeljima u vezi naplate dugovanja. Dodao je da je u nekoliko navrata bio prisutan, dok je Momčilović »uvjeravao« Špoljara da mora platiti dug, koji je, prema njegovim rijepčima iznosio oko 130.000 njemačkih maraka. U daljem iskazu je iznio kako je na Momčilovićev zahtjev ostao u kontaktu sa Špoljarom, no kako je pritisak s vremenom popustio.</p>
<p>Suđenje je zbog zubobolje Vladimira Tlustenka odgođeno do srijede, kada će Marinac, najverojatnije početi i odgovarati na pitanja odvjetnika i optuženih.</p>
<p>Dalibor Petković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Novalićevi odvjetnici tražit će izuzeće finacijske vještakinje </p>
<p>OSIJEK, 28. studenoga</p>
<p> - Višesatnim saslušanjem i ispitivanjem vještakinje financijsko-knjigovodstvene struke mr. Zite Pleslić o prve dvije točke optužnice, u utorak je na Županijskom sudu u Osijeku nastavljeno suđenje osječkom tajkunu Antunu Novaliću i njegovim suradnicima, koje optužnica tereti da su zlouporabom položaja i ovlasti stekli protupravnu imovinsku korist veću od 51 milijun kuna. </p>
<p> Vještakinja je ustvrdila da je Gradska banka u dva navrata dala svoje oročene devizne uloge kao jamstvo za kredite tvrtkama Novalić d.d. i Bijelo-plavi d.o.o., podignute od LHB banke iz Frankfurta za ukupno 12,5 milijuna DEM. Međutim, takva poslovna aktivnost nije bila osigurana, jer spomenute tvrtke nisu imale dovoljnu imovinu kojom bi jamčile povrat sredstava. Stoga je, smatra Pleslić, Gradska banka dovedena u rizične poslove. Time je oštećena za više od 48 milijuna kuna, jer je nakon uvođenja privremenog upravitelja FHB u cijelosti naplatila svoja potraživanja od Gradske banke.</p>
<p>Nadalje, u svom nalazu vještakinja napominje da se tvrtke Novalić i Bijelo-plavi pri odobravanju kredita optuženima Đuri Vukoviću, Antunu Novaliću i Ljerki Olujić, koji su naknadno korišteni kao dopunski kapital u Gradskoj banci, nisu osigurale od rizika povrata kredita. »Spomenutima je tako na ime ovih ulaganja isplaćena kamata od ukupno 27,7 milijuna kuna, iako Statutom banke nije bilo regulirano pitanje uvjeta ulaganja dopunskog kapitala, niti je poslovanje banke ovisilo o takvome potezu«, ustvrdila je vještakinja.</p>
<p>Na upit Dražena Matijevića, odvjetnika optuženih, Pleslić je istaknula da je tvrtka Novalić u vrijeme zaključenja ugovora o kreditu izdala akceptne naloge kao osiguranje, no da prema njezinu mišljenju oni nisu mogli biti pokriće za kredit. Na daljnje upite odvjetnika Matijevića, vještakinja je odgovarala polovično te različito od prethodnih iskaza, dok na pitanje je li u suprotnosti sa zakonom činjenica da Gradska banka svojim aktima nije regulirala pitanje dopunskog kapitala, nije znala odgovoriti. Stoga je odvjetnik Matijević istaknuo da nalaz i mišljenje vještaka nije u skladu sa pravilima struke.</p>
<p>Prema pričama sa sudskog hodnika, neslužbeno doznajemo da je obrana nezadovoljna ovakvim izvješćem vještakinje, te da će zatražiti njezino izuzeće. Suđenje se nastavlja u srijedu iskazom vještakinje o preostale tri točke optužnice.</p>
<p>Maja Sajler</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>»Optuženi za pokušaj ubojstva bio je pripit i smanjeno ubrojiv«</p>
<p>SPLIT, 28. studenoga</p>
<p> - Ispitivanjem svjedoka Ivana Nejašmića (29) iz Splita i stalnog sudskog vještaka neuropsihijatra, prof. dr. Borbena Uglešića, u utorak je na splitskom Županijskom sudu nastavljeno suđenje Anti Jakovini (26), optuženom za pokušaj ubojstva Zdravka Jurića.</p>
<p>Prema optužnici, 24. siječnja 1996. godine u 1,10 sati Jakovina je pred ulazom u splitsku diskoteku »Admiral«, u trenutku kada je redar Zdrako Jurić prišao njegovu prijatelju Goranu Ercegu, koji se tukao s drugim redarom Boranom Martićem, ispalio iz dva pištolja najmanje šest hitaca u smjeru Jurića. Jedno zrno Jurića je pogodilo u leđa, ozlijedivši ga teško i po život opasno. Iz kojeg pištolja, »crvene zastave« ili »makarova«, je optuženi pogodio oštećenoga, ne zna se, jer je zrno, zbog nemogućnosti njegova vađenja, još uvijek u Jurićevim leđima.</p>
<p>Nejašmić, koji je jedini kobne večeri bio trijezan, kazao je da je tog dana Erceg slavio rođendan. Sasvim slučajno te večeri naišao je na Ercega i Jakovinu, te ih je prevezao do kafića »Ferarri«, kada su se predomislili i zatražili od njega da ih odveze pred »Admiral«. Prema Nejašmićevim riječima, u vožnji je Erceg izvukao pištolj i u zrak iz automobila ispalio hitac.</p>
<p>»Kada smo došli pred »Admiral«, Goran me nagovarao da s njima uđem i u ime rođendana popijem piće. Naručili smo litru vina, a ja sam otišao u WC. Kada sam se vratio vidio sam kako Goran s jednim od izbacivača izlazi kako bi se potukli. Za njima su otišla još dva izbacivača, Ante i ja«, prisjeća se svjedok. U vrijeme tučnjave svjedok je razgovarao s konobarom sa strane, no u jednom trenutku začuo je viku i pucnjavu.</p>
<p> »Okrenuo sam se i Anti u desnoj ruci vidio pištolj uperen u zrak. Nastala je frka, a izbacivači su pobjegli u disko. Čuo sam da je netko ranjen, kada su me zamolili da zaustavim Antu da ne puca dalje. Došao sam do Ante, a on mi je rekao da je morao pucati u zrak, jer su oba izvacivača krenula na Gorana«, kazao je Nejašmić. Svjedok tvrdi da nije čuo da je optuženik vikao kako će nekoga ubiti, nego samo da se prestanu tuči, a nije vidio drugi pištolj.</p>
<p>Prema nalazu i mišljenju prof. Uglešića optuženik je bio pripit, te smanjeno ubrojiv. Prema nalazu koji je izrađen iz uzoraka uzetih pet sati nakon događaja u optuženikovoj krvi pronađeno je 0,61 promil alkohola, a u urinu 0,37. »Osobe u pripitom stanju imaju poremećenu motoriku. Ne može se kazati da je optuženi u trenutku pucnjave imao 'mirnu ruku'«, zaključio je vještak. Suđenje se nastavlja.</p>
<p>Irena Dragičević</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Ministarstvo pravosuđa: Zahtjev za Lončarićevim izručenjem još vrijedi</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Ministarstvo pravosuđa nema nikakvih informacija o navodnom uhićenju Josipa Lončarića u Sloveniji, čije izručenje je hrvatsko pravosuđe tražilo još početkom rujna ove godine, izjavila je u utorak šefica kabineta ministra pravosuđa Sanja Piršl.</p>
<p>Zahtjev za izručenjem je i dalje na snazi, rekla je Piršl, dodajući da od slovenskih vlasti ovisi hoće li Lončarića izručiti Hrvatskoj, gdje je prije dvije i pol godine osuđen na sedam mjeseci zatvora zbog ilegalnog prebacivanja osam Egipćana iz Mađarske u Hrvatsku. </p>
<p>Slovensko ministarstvo pravosuđa nije nas obavijestilo o uhićenju, kazala je Piršl. </p>
<p>Slovenska tiskovna agencija (STA) objavila je u ponedjeljak da je slovenska policija uhitila Lončarića, koji ima dvojno hrvatsko i slovensko državljanstvo. Međutim, tu vijest slovenska policija nije željela niti potvrditi niti zanijekati, jer je uhićen u široj akciji koja je bila u tijeku.</p>
<p>Lončarića »iza rešetaka« također žele vidjeti i talijanski pravosudni organi, jer ga je tršćanski sud osudio na šest godina zatvora zbog organiziranja mreže ilegalnih migracija. </p>
<p>Talijanski ga tisak naziva »superbossom« i smatra ga najtraženijim Hrvatom u Europi, kojega u Italiji traže zbog ilegalnog prebacivanja više tisuća Kineza na zapad. Također se špekulira da je na tom poslu zaradio 100 milijuna njemačkih maraka. </p>
<p>Hrvatsko veleposlanstvo u Ljubljani još nije dobilo obavijest od slovenske policije o Lončarićevom uhićenju. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>U istrazi protiv Kutle i Lj. Ercegović saslušani optuženi iz »slučaja Tisak«</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Istražna sutkinja Mirjana Rigljan nastavila je istragu protiv Miroslava Kutle, Ljerke Ercegović i više drugih osoba zbog kaznenog djela zloupotrebe u gospodarskom poslovanju, a u vezi s određenim kreditima Hrvatska poštanske banke i njenim garancijama koje su bile date društvima iz sustava Globus grupe u toku 1996. i 1997. godine.Ljerka Ercegović, bivša predsjednica uprave Hrvatske poštanske banke, svoj je iskaz, u prisutnosti odvjetnika Ivana Kerna, dala još na ljeto, a u utorak su svoj iskaz na Županijskom sudu dali Milena Šenator i Dražen Mandić (oboje inače optuženi u slučaju »Tisak«). No, o svojem očitovanju kojem je prisustvovao Kutlin branitelj odvjetnik Anto Nobilo, nisu htjeli govoriti»Problemi s kojima se susrećemo ovdje gotovo su identični s onima iz 'slučaja Tisak'. Činjenica je da su krediti dati i da nisu vraćeni. Međutim, važno je vidjeti u kojim su okolnostima ti krediti davani, je li postojala namjera nevraćanja, je li postojalo kakvo osiguranje ili kakvo kršenje zakona. Lako će se utvrditi da je sve bilo u skladu s tadašnjim krivičnim zakonom«, rekao je Anto Nobilo, nakon ispitivanja koje je trajalo cijeli dan. (Z. B.)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Razbio bankomat i opljačkao 600.000 kuna</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Oko 600 tisuća kuna ukradeno je u ponedjeljak oko 1.30 sati, iz bankomata Privredne banke Zagreb, smještenog u prodavaonici »Diz-Prom« u Šeferovoj 2, u naselju Ravnice.</p>
<p>Kako je zagrebačka policija priopćila u utorak, nepoznati je provalnik razbio ulazna vrata prodavaonice, ušao i čekićem obio stražnji dio bankomata te izvadio novac, nakon čega je pobjegao. </p>
<p>Lopovu se posrećilo budući se radi o bankomatu kapaciteta oko 800.000 kuna, a bio je gotovo pun. (D. G.)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>Službenica Carine na Goričanu ovjeravala fiktivne deklaracije</p>
<p>ČAKOVEC, 28. studenoga</p>
<p> - Umiješani u ilegalni uvoz tekstila i obuće iz Italije u našu zemlju djelovali su kao dobro organizirana skupina, a u te poslove bila je upletena i slubenica Carine na međunarodnom graničnom prijelazu Goričan, Angela M. (31) iz Čakovca.</p>
<p> Zbog osnovane sumnje da je Angela M. počinila kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti ona je uhićena i uz kaznenu prijavu propraćena u Istražni odjel Županijskog suda u Zagrebu. U policiji utemeljeno pretpostavljaju da to nije sve, i zbog toga intenzivno nastavljaju kriminalističku obradu.</p>
<p>Donačelnik za analitičke poslove PU međimurske Branko Sušec na konferenciji za novinare u utorak, izvijestio je o kriminalističkoj obradi koju su djelatnici više policijskih uprava proveli u suradnji s Carinskom upravom Republike Hrvatske.</p>
<p> Obradom je utvrđeno da su H.M. (46) iz Zagreba i A.M. (30), također iz Zagreba, u suradnji s još dvije neutvrđene osobe, organizirali skupinu koja se bavila ilegalnim uvozom robe u Republiku Hrvatsku za više domaćih privatnih tvrtki.</p>
<p>Radilo se tako da su vlasnici tih tvrtki robu legalno kupovali u Italiji, nakon čega je prijavljivana kao roba u provozu kroz Republiku Hrvatsku za krajnje kupce u Mađarskoj. Tako kupljena roba se nakon ulaska u Hrvatsku istovarivala u skladištima na području Zagreba i okolice, dok su se carinske deklaracije, preko zasad još nepoznate osobe, donosile i predavale carinskoj službenici na graničnom prijelazu Goričan Angeli M.</p>
<p>Policija je dosad pronašla 23 takve carinske deklaracije, koje je, zloupotrebljavajući svoj položaj i ovlasti, Angela M. fiktivno ovjerila, odnosno u njih upisala i potvrdila da je roba prešla granicu. Ona je to učinila iako je znala da je roba istovarena u Zagrebu i okolici i da nije prešla hrvatsko-mađarsku granicu. (D.O.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="68">
<p>Ministarstvo financija povlači prijedlog da građani moraju prijavljivati svoju imovinu</p>
<p>Prijedlozi zakona o porezu na dobit i dohodak na drugo saborsko čitanje idu nepromijenjeni / Odustajenje od obveznog prijavljivanja imovine ne znači da država neće nastaviti s otkrivanjem poreznih utajivača kontrolom porijekla imovine </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Odredba o obveznom prijavljivanju sve imovine vrednije od određenog iznosa, koja bi trebala vrijediti za sve hrvatske građane, definitivno se briše iz prijedloga Općeg poreznog zakonika, koji je upravo u saborskoj proceduri i od 1. bi siječnja iduće godine trebao stupiti na snagu, zajedno s izmijenjenim zakonima o porezu na dobit i porezu na dohodak. Tu su nam informaciju u utorak potvrdili dobro obaviješteni izvori bliski Ministarstvu financija, pa premda je još neslužbena, ona je konačna i sigurno će za koji dan biti obznanjena i saborskim zastupnicima. </p>
<p>Ukidanje propisa koji je poreznicima trebao omogućiti kristalno čist uvid u porijeklo imovine poreznih obveznika rezultat je brojnih kritika posljednjih tjedana na račun cijelog paketa novih poreznih propisa. Stoga je Ministarstvo financija kao predlagatelj zakona odlučilo žrtvovati jednu mjeru da bi »proguralo« sve ostale jer ostale odredbe Općeg poreznog zakonika, Poreza na dohodak i Poreza na dobit idu nepromijenjene na dugo saborsko čitanje. </p>
<p>U Ministarstvu financija su, priznaju naši sugovornici, shvatili da bi provođenje odredbe o pojavljivanju imovine bilo u praksi gotovo neizvedivo. Podsjetimo, porezni bi obveznici, kako je bilo predloženo, bili dužni prijaviti Poreznoj upravi sve nekretnine vrednije od milijun kuna, prijevozna sredstva koja su platili više od 200.000 kune te dionice, vrijednosne papire i ušteđevinu kojih iznos prelazi 300.000 kuna. Usporedbom prijavljene imovine s prijavljenim prihodima poreznici bi mogli otkriti obveznike koji imaju veliku imovinu i malu zaradu, iz čega se lako može posumnjati u utaju poreza kroz prikazivanje manjih prihoda. Riječ je o ozloglašenoj kontroli porijekla imovine, koja se već počela provoditi pozivanjem 5.000 sumnjivih obveznika na informativne razgovore u Financijsku policiju. </p>
<p>Poreznici, kako sada stvari stoje, ipak neće odustati od takvog načina hvatanja utajivača, no pritom će se morati poslužiti drukčijim načinom kako bi saznali kolika je nečija potrošnja, koju potom uspoređuju s prijavljenom zaradom. Primjerice, sve financijske institucije (banke, štedionice, mjenjačnice...) dužne su Uredu za sprječavanje pranja novca koji djeluje u sklopu Financijske policije prijavljivati sve transakcije u kojima se uplaćuje ili isplaćuje novac u iznosu većem od 105.000 kuna. To znači da poreznicima i sada stoje na raspolaganju mogućnosti za provjeru svake novčane transakcije. </p>
<p>Ideja o otkrivanju utajivača poreza kontrolom njihove imovine izazvala je burne reakcije ne samo obveznika već i vodećih političara SDP-a, koji smatraju da je riječ o nedemokratskoj metodi, koja je posve neprihvatljiva tržišnom gospodarstvu. Kao argument u razgovoru na Vjesnik ističu kako su državi potrebni konkretni dokazi da bi nekoga proglasila utajivačem poreza, pa bi sustav kontrole imovine, umjesto pravih utajivača, mogao osumnjičiti posve nedužne ljude. </p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Zbog gubitaka Lego planira otpustiti 300 radnika </p>
<p>ENFIELD, 28. studenoga</p>
<p> - Danska kompanija Lego Systems, jedan od najpoznatijih svjetskih proizvođača igračaka za djecu, u sklopu plana restrukturiranja poslovanja zatvorit će svoju tvornicu u Connecticutu.</p>
<p>Zatvaranjem tog pogona za lijevanje i preradu poznatih Lego kockica bez posla će ostati 94 Amerikanaca, od 1.100 ljudi koliko Lego zapošljava u Sjevernoj i Južnoj Americi. Kada cjelokupno restrukturiranje tvrtke završi, od devet tisuća zaposlenika širom svijeta, ukupno će njih 300 morati potražiti novi posao. Preostalim će zaposlenicima, posebno onima u distribuciji, pakiranju i sličnim djelatnostima, radni tjedan biti skraćen. Uprava se odlučila na ovakav korak otkako se suočila s procjenom da će ovu godinu kompanija završiti sa 40 do 65 milijuna dolara gubitaka. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Reagiranje Ministarstva financija na kritike predloženih poreznih promjena</p>
<p>Povodom brojnih i oštrih napada na porezne promjene koje predlaže Ministarstvo financija glasnogovornica toga ministarstva Sanja Marđetko Kurečić u utorak je medijima uputila priopćenje kojim reagira na prosvjede bankara, gospodarstvenika i ostalih kritičara novih poreza.</p>
<p>»U potpunosti je za razumjeti žestoke napade, od bankara do industrijskih poduzetnika, da se prijedlogom o ukidanju zaštitne kamate pogoršava njihov položaj kao poreznih obveznika. No kritičari su zaboravili napomenuti, bolje reći priznati, kako je taj institut bio uveden bez stručne argumentacije i kako je godinama služio uglavnom za to da se izbjegava plaćanje poreza i da se novac iz poduzetništva izvlači i neoporezovan pretače u privatne džepove«, navodi se u priopćenju.</p>
<p>Kako se dalje ističe, banke koje su sanirane novcem poreznih obveznika istodobno su svojim djelatnicima isplaćivale enormno visoke plaće i nikada nisu osjetile probleme hrvatskog gospodarstva. Stoga je, stoji dalje u priopćenju, velika šteta i profesionalna sramota da bankari nisu prepoznali kako im domaće porezne promjene donose veliku prednost nad zemljama u okruženju. U ministarstvu smatraju kako zaštitna kamata zadnjih šest godina nije imala nikakav pozitivan učinak na gospodarski rast zapošljavanja, već je time knjigovodstveno napuhavan kapital trgovačkih društava. »Zašto bi trgovačka društva s velikim kapitalom bila u privilegiranom položaju i plaćala manje poreze od ostalih hrvatskih građana? Tko su nedodirljive tvrtke koje za sebe traže takvu privilegiju? One koje su mogle izbjeći plaćanje poreza i strogo zakonski ostati čiste. Uglavnom one koje su u privatizacijskim makinacijama nazidale goleme papirnate kapitale i na osnovi njih krale državi porez«, stoji u priopćenju. </p>
<p>Ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija također u svom priopćenju odaslanom u utorak smatra opravdanim i nužnim da se zaštitna kamata ukine, a hrvatski porezni sustav približi i uskladi s poreznim sustavima drugih europskih zemalja. Kako ističe, nijedna zemlja u našem okruženju nema zaštitne kamate jer se na taj način samo gomilaju porezni gubici. (B.O.)</p>
</div>
<div type="article" n="71">
<p>Društvo za zaštitu potrošača pozdravlja Fižulićevu inicijativu za snižavanje PDV-a</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske, Potrošač, pozdravlja inicijativu ministra gospodarstva Goranka Fižulića za uvođenje 8-postotne stope PDV-a na temeljne poljoprivredno-prehrambene proizvode.</p>
<p> U priopćenju DZPH-a Potrošač od utorka ocjenjuje se da je ta najava najsocijalnija informacija koju je hrvatska javnost mogla čuti u posljednjih nekoliko godina. Tu inicijativu, smatra Potrošač, treba poduprijeti jer bi se navedenim smanjenjem stope PDV-a zaustavio odljev oko 3,5 milijarde DEM godišnje što ih hrvatski građani ostavljaju u prekograničnim shoping destinacijama, a značajan bi se dio toga novca preusmjerio u proračun. To bi omogućilo otvaranje novih radnih mjesta i oživjelo poljoprivredu i otvorilo mogućnosti za zaštitu životnog standarda socijalno ugroženog dijela stanovništva, stoji uz ostalo u priopćenju DZPH-a Potrošač. (H)</p>
</div>
<div type="article" n="72">
<p>Internetskom izdanju turističkog razvoja Hrvatske zasad nedostaju praktičari</p>
<p>Javnosti je na adresi www.hrvatska21.hr. dostupna radna verzija Strategije razvitka »Hrvatska u 21. stoljeću« i u sklopu nje radni materijal o ulozi turizma u razvoju Hrvatske / Institut za turizam u svome materijalu ne nudi ništa što do sada već nije poznato, no poneki bi»terenski« prijedlog mogao pripomoći ukupnoj svrsi / Prema procjeni autora za nekoliko bi sezona godišnji turistički prihod mogao iznositi željenih pet do šest milijardi dolara</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Zahvaljujući Internetu građanstvu je, na adresi www.hrvatska21.hr., dostupna radna verzija Strategije razvitka Republike Hrvatske »Hrvatska u 21. stoljeću« gdje je kao jedna od devetnaest tematskih podvrsta uvrštena i (također radna) verzija »Turizam i razvoj Hrvatske«. Podsjetimo, spomenutu Strategiju razvitka nedavno je pokrenula Vlada, a glavni je koordinator projekta potpredsjednik Vlade Goran Granić. Nositelj je projekta vezanoga uz turistički razvoj Institut za turizam iz Zagreba potpomognut sa osam sveučilišnih profesora. </p>
<p> Možda je upravo višak teoretičara, a manjak (zapravo potpuni nedostatak) turističkih praktičara pridonio grozno birokratskom jeziku kojim je pisan ovaj potencijalno zanimljiv materijal. Da je, naime, kroničnoj birokratskoj bezličnosti i uštogljenosti pridodan malo lepršaviji stil, ovaj bi uradak sasvim sigurno pobudio i veću pažnju. No kako je u uvodu naveo Ante Radnić, direktor Instituta za turizam, »Strategija razvoja turizma« je radna i nedovršena verzija (nepotpuna i neuređena), pa u međuvremenu potpunog definiranja možda dočekamo i otupljivanje birokratsko-referatske »oštrice«. Dokument je, tvrdi se u uvodu, u nastajanju (nedostaju, među ostalim, osnovni statistički podaci o ukupnim turističkim kretanjima, a pogotovo oni vezani uz aktualnu godinu koja je uzeta kao bazna) i širom su otvorena vrata svakoj kritičkoj primjedbi, sugestiji i konkretnom prijedlogu. Zanimljivo je da se turizam ovdje prvi put razmatra kao zasebno područje, a ne kao dio gospodarstva, čime se potvrđuje njegova velika važnost i utjecaj na gospodarski razvoj. </p>
<p>Materijal je podijeljen u pet cjelina: Hrvatski turizam i gospodarstvo - stanje, Razvoj Hrvatske i turizam, Razvojna koncepcija i strategija hrvatskog turizma, Turizam i druga strateški prioritetna područja (poljoprivreda, energetika, sport, zdravstvo, kultura, zaštita okoliša...) i Ključni nalazi, zaključci i preporuke. U prvom se dijelu, među ostalim, govori o stanju domaćeg turističkog sektora i konkurentnosti te o utjecaju turizma na hrvatsko gospodarstvo. Tu se, primjerice, navodi da je u 1999. godini deficit robne razmjene s inozemstvom dosegao 3,3 milijarde USD-a, ali da je zahvaljujući prihodima od inozemnih putovanja u iznosu od 2,5 milijarde USD-a i relativno visokom suficitu na stavci usluge (dakle opet turizam) taj deficit smanjen na svega 1,7 milijarde USD-a. </p>
<p>No bez obzira na snažan utjecaj na gospodarstvo, ističe se, činjenica je da je naš turistički proizvod u tzv. predkonkurentskoj fazi i da današnja pozicija niske kvalitete i niske cijene ne može biti dugoročno prihvatljiva. Odmicanje od modela jeftine i siromašne turističke države ograničavaju, međutim, brojni nedostaci (loša infrastruktura, spora privatizacija hotela, sezonalnost, jaka konkurencija...).</p>
<p>U dijelu nazvanom »Razvoj Hrvatske i turizam« stoji da bi za nekoliko sezona godišnji turistički prihod uistinu mogao iznositi željenih pet do šest milijardi USD-a. Tome će, po svemu sudeći, prethoditi temeljita promjena stereotipnog sagledavanja mjesta i uloge turizma u razvitku zemlje (navodi se utjecaj turizma na povećanje zaposlenosti, povećanje životnog standarda građana i sl.).</p>
<p>Razvojna koncepcija turizma, nadalje, podrazumijeva podizanje razine iskorištenosti postojeće turističke ponude, povećanje prosječne turističke potrošnje uz veću logističku podršku domaće proizvodnje te sadržajno obogaćivanje ponude razvojem novih proizvoda. Konkurentnost će, recimo, ovisiti o dizanju kvalitete ukupnog proizvoda, ali problem je što su u ovom trenutku mogući pomaci samo u pojedinim segmentima (efikasnija promocija, bolje čuvanje okoliša...).</p>
<p>Zaključno - najvažnije je prije svega definirati interese države u razvoju turizma, izraditi glavne planove turističkog razvitka županija, regija i destinacija, izraditi strateški marketinški plan i osuvremeniti sustav ostale turističke nadgradnje.</p>
<p>Institut za turizam u svome materijalu ne nudi ništa do sada nepoznato, jedina je novost da su svi materijali globalno dostupni (neki su se čitatelji žalili što materijal nije i na engleskom jeziku) i što bi poneki »terenski« prijedlog mogao pripomoći ukupnoj svrsi.</p>
<p>Davor Verković</p>
</div>
<div type="article" n="73">
<p>Projekt »Zdravlje i znanje«, suradnja znanstvenika i gospodarstvenika </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Znanost treba biti u službi gospodarstva, to je imperativ je razvoja Hrvatske. </p>
<p>U protivnom imat ćemo odlične znanstvenike, čije će ideje biti vrednovane i provedive isključivo u inozemstvu. Istaknuto je to u utorak prilikom potpisivanja Sporazuma o suradnji kojega su potpisali predstavnici Centra za transfer tehnologije i Hrvatskog olimpijskog centra »Bjelolasica«, pokazavši time kako mogu dobro surađivati gospodarstvenici i znanstvenici. </p>
<p>Naime, prilikom potpisivanja tog sporazuma predstavljen je i projekt Centar centru pod nazivom »Zdravlje i znanje«. U okviri toga projekta građani bi učili u prirodi, a ta bi se nastava provodila na Bjelolasici tijekom cijele godine. </p>
<p>Kroz informatičke tečajeve prilagođene potrebama korisnika, radionice, ljetne škole i sustave trajnog obrazovanja, Bjelolasica bi ubuduće trebala nuditi i specijalizirane tečajeve za predškolsku djecu, tečajeve za poslovne ljude, seminare za pirotehničare... </p>
<p> »Mislimo da znanost može pomoći gospodarstvu. Želimo unaprijediti procese učenja povezujući znanje s lijepim, što želimo učiniti upravo tim projektom«, istaknula je prof. dr. Vjera Krstelj direktorica Centra za transfer tehnologije, dodavši da znanje kroz permanentno obrazovanje i usavršavanje treba biti način budućeg obrazovanja u Hrvatskoj. Ocijenivši da je područje djelovanja Centra za transfer tehnologije upravo transfer znanosti u tehnologiju, Krstelj je naglasila da je obrazovanje i usavršavanje kroz sustave kakvoće i potpore znanosti poslovanju, u vremenu interaktivnih multimedija neminovno. </p>
<p>»Naš kapital su ljudi koji moraju puno učiti, a mi želimo povezati znanje s lijepim, dakle napraviti jednu vrstu neurobika kroz vikend-učenja u prirodi«, kazao je Tomislav Paškvalin, direktor Hrvatskog olimpijskog centra »Bjelolasica«. (A. Poljak)</p>
</div>
<div type="article" n="74">
<p>Predstavljen HBOR-ov projekt financiranja i osiguravanja izvoza </p>
<p>OSIJEK, 28. studenoga</p>
<p> - »Financiranje i osiguravanje izvoznih poslova hrvatskih izvoznika putem HBOR« bila je tema skupa koji se u utorak održao u Županijskoj komori Osijek. Tom je prigodom direktorica Sektora međunarodnih poslova Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) Ana Ivančić predstavila projekt financiranja i osiguravanja izvoznih poslova, čiji je osnovni cilj promicanje hrvatskog izvoza i pomoć izvoznicima.</p>
<p>U tom je projektu riječ o pomoći dugoročnim kreditima za inozemne kupce ili njihove banke za namijenjenih kupnji hrvatskih roba i usluga; kreditima za nabavu roba i radova od domaćih ponuditelja koji su odabrani međunarodnim javnim nadmetanjem i kratkoročnom i dugoročnom osiguranju izvoznih poslova od političkih i komercijalnih rizika. </p>
<p>Sastanku je nazočilo mnogo poduzetnika koji su pozdravili taj projekt i način na koji HBOR želi olakšati izvoz robe iz Hrvatske, uz primjedbu da je u Hrvatskoj sve vezano uz proračune. Stoga, čulo se, bez izdvajanja novca iz državnog proračuna za razvoj gospodarstva, nemoguće je osigurati ikakvu proizvodnju, a poglavito proizvodnju za izvoz. Upozoreno je i na to da su poslovne banke izuzetno oprezne prema poljoprivrednicima koji traže zajam. (S. Čanić Divić)</p>
</div>
<div type="article" n="75">
<p>Predsjednik Međunarodnoga zadružnog saveza u Hrvatskoj </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Međunarodnoga zadružnog saveza (ICA) Robert Rodrigues i izvršna direktorica Europskoga zadružnog saveza Gabriella Sazanski posjetit će u srijedu i četvrtak Hrvatsku kako bi se upoznali s aktualnim stanjem u hrvatskom zadrugarstvu, najavio je u utorak na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatskoga zadružnog saveza (HZS) Željko Mataga.</p>
<p>Tijekom boravka u Zagrebu izaslanstvo ICA će u srijedu, kako je rečeno, razgovarati s predsjednikom Hrvatskog sabora Zlatkom Tomčićem, ministrom za obrt, malo i srednje poduzetništvo Željkom Pecekom te ministrom poljoprivrede i šumarstva Božidarom Pankretićem. Za četvrtak je najavljen i sastanak sa zadrugarima u Hrvatskom zadružnom savezu.</p>
<p> Međunarodni zadružni savez najstarija je i najveća međunarodna nevladina organizacija, koja okuplja 240 članica - zadružnih saveza iz gotovo 100 zemalja. Od više od 740 milijuna članova 140 milijuna ih je u Europi, pojasnio je Mataga dodavši kako je Hrvatski zadružni savez član ICA-e od proljeća ove godine.</p>
<p>U HZS-u kažu kako ICA okuplja zadruge različitih društvenih i političkih usmjerenja i različitih društveno-ekonomskih sustava, a u skladu sa zadružnim načelima pruža pomoć svojim članicama na razvijanju zadružnog pokreta te potiče trgovačke veze među zadružnim udrugama na nacionalnoj i međunarodnoj razini.</p>
<p>Osim posjeta predstavnika ICA Hrvatskoj zadrugari su se osvrnuli i na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o zadrugama, o kojem bi se trebalo raspravljati već na idućoj saborskoj sjednici. Zadrugari drže da je prijedlog zakona dobar i da se na novi i bolji način u zakonodavnom smislu rješava pitanje zadrugarstva. No smatraju kako bi se načelo da država podupire razvoj zadrugarstva trebalo konkretizirati u zakonu, i to konkretnim mjerama poput oslobađanja plaćanja poreza na dobit i sl.</p>
<p>No, ono što zabrinjava je da Hrvatska s 344 poljoprivrednih zadruga, te 52.367 obiteljskih gospodarstva u kooperaciji, na kraju 20 stoljeća ima tri i pol puta manje zadruga nego prije 100 godina, dok su zadruge vani nositelji razvoja. Primjerice, Italija ima 9.353 poljoprivredne zadruge, Njemačka 4.434, Belgija 1.264, Austrija 1.067, Portugal 960 itd. (M.P.,H)</p>
</div>
<div type="article" n="76">
<p>Hrvatske tvrtke rijetko nastupaju na najvećim njemačkim sajmovima</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - U proteklih nekoliko godina bili smo na putu da nađemo suradnika u Hrvatskoj, odnosno imenujemo svog predstavnika, no prvo je to spriječio rat, onda recesija; sada su sve prepreke prevladane i Hrvatskoj se otvaraju vrata u svijet, rečeno je u utorak na press konferenciji na kojoj se predstavila Deutsche Messe AG Hannover, jedna od najvećih sajamskih kuća u svijetu, koju će u našoj zemlji zastupati Camelot i Poslovne komunikacije. Ta bi suradnja trebala pomoći hrvatskim tvrtkama u pripremama i sudjelovanju na velikim sajamskim izložbama, na kojima su do sada nastupi naših poduzeća bili iznimke. »Pet od deset najvećih sajmova u svijetu održava se u Hannoveru, među njima je i CeBIT, koji će se dogodine održati od 22. do 28. ožujka. Tada se očekuje više od osam tisuća izlagača iz 60 zemalja. Na tom vodećem međunarodnom sajmu informatike i telekomunikacija sudjeluje i nekoliko zemalja s područja srednje i istočne Europe (Slovenija, Češka, Mađarska, Poljska...), no Hrvatske nema«, kazao je Rainer J. Dorau, predstavnik Deutsche Messe AG, naglasivši da je DOMOTEX sajam na kojem sudjeluje Hrvatska (Exportdrvo) te da bi LIGNA plus (sajam drvne industrije i šumarstva) također mogao biti zanimljiv za Hrvatsku. (L.M.)</p>
</div>
<div type="article" n="77">
<p>Dobri poslovni rezultati sisačke rafinerije </p>
<p>ZAGREB/SISAK, 28. studenoga</p>
<p> - Rafinerija nafte Sisak premašila je listopadski plan prerade nafte od 220 tisuća tona, a očekuje se da će se taj rezultat ponoviti i za mjesec studeni, navodi se u časopisu Ina Glasnik.</p>
<p>Dnevno se u atmosferskoj destilaciji prerađuje 71 tisuća tona sirove nafte. Visok vodostaj Save omogućuje redovnu dopremu slavonske nafte iz terminala Ruščice kraj Slavonskog Broda, a moslavačka se nafta redovito doprema naftovodom. Otprema naftnih derivata je pojačana, osobito dizela, ekstralakog loživog ulja i ukapljenog naftnog plina zbog sezone grijanja. </p>
<p> Otvaranjem istočnog tržišta, otpremu derivata trebat će organizirati u tri smjene, a proizvodnja je spremna pratiti takav tempo otpreme. Postrojenje za preradu bitumena trenutno stoji, no tražene se količine mogu otpremiti na tržište jer je proizvedeno 3600 tona. Zbog lijepog vremena, produžena je sezona građevinskih radova, a time i potražnja za bitumenom. (H)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="78">
<p>Mesić: Transkripti u »Slobodnoj Dalmaciji« su autentični </p>
<p>ZAGREB, 28. studeni</p>
<p> - Autentični su, dosad, objavljeni transkripti o svjedočenju predsjednika Stjepana Mesića u Haagu u travnju 1997. godine koje je ovih dana objavila Slobodna Dalmacija. Potvrdio je to sâm Predsjednik odgovarajući na Vjesnikov upit u utorak na konferenciji za novinare. »O tome sam vidio dva članka koja sam letimice pročitao. Iako na njih nisam posebno obraćao pažnju, mislim da se dosta slažu s onim što sam tamo govorio. Ne znam što će biti u naredna dva nastavka«, izjavio je Mesić. Najavivši da će javnost saznati kako su ti transkripti dospjeli do Slobodne Dalmacije, on je pojasnio da je bio zaštićeni svjedok što znači da njegovo svjedočenje nije moglo izaći u javnost. »Svjedočio sam na poziv Haaškog suda, što je u skladu s hrvatskim Ustavnim zakonom o suradnji sa Tribunalom«, dodao je on, opovrgnuvši priče o tome kako je u Haagu svjedočio na svoj zahtjev. </p>
<p>Transksripti će se, prema Predsjednikovim riječima, pojavljivati sve dok za njih bide zanimanja. Cilj im je dokazati da Hrvatska za vrijeme bivše vlasti nije funkcionirala kao pravna država te da su se ključne odluke donosile na Pantovčaku u Uredu pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Mesić je istaknuo da transkripti nisu niti vojna, niti državna tajna, a nisu ni dokazni materijal, ali su put prema dokazima o kriminalu. Ponovio je da će Haaški sud i ubuduće dobivati, preko Vladina Ureda za suradnju s Haagom, sve što bude tražio u vezi s dokazima o zločinima. Napomenuo je da je Tribunalu poslao i svoju izjavu vezanu uz svjedočenje u optužbi protiv Slobodana Miloševića. </p>
<p>Mesić je istaknuo da, nakon Zagrebačkog summita, ne postoji nikakva opasnost od nekakvih balkanskih ili jugoslavenskih asocijacija. Suradnja Hrvatske sa susjedima je logična, smatra on, »a to nam, između ostaloga, omogućuje i lakše uključivanje u Europsku uniju«. Izjavu jugoslavenskog predsjednika Vojislava Koštunice o tome da je Srbija bliže EU od drugih zemalja, Mesić je prokomentirao riječima da je to Koštuničino osobno mišljenje, koje on još od nikog drugog nije čuo. </p>
<p>Predsjednik je ocijenio da je uglavnom zadovoljan dosadašnjim radom Vlade premijera Ivice Račana, ustvrdivši da između njih dvojice nema sukoba. Nakon Zagrebačkog summita od Vlade očekuje »da povlači poteze strategije razvoja koji će omogućiti brže zapošljavanje, aktiviranje hrvatske privrede i povećanje izvoza«. </p>
<p> Hrvatska je država preskupa, ustvrdio je hrvatski Predsjednik, poručivši da treba štedjeti na svim razinama. No, nije mogao odgovoriti na pitanje gdje bi trebalo štedjeti i na koga bi se trebalo odnositi smanjenje državnog proračuna za više od milijardu kuna. Odgovor na to pitanje ostavio je pojedinačno resornim ministarstvima istaknuvši samo da »ima mogućnosti štednje, ali budžet i monetarna politika moraju biti u funkciji razvoja«. Dao je naslutiti da bi se moglo uštedjeti na financiranju vojske u BiH i održavanju »postojeće ergele automobila«.</p>
<p>Upitan za komentar izjave Romana Prodija o tome kako EU neće uvjetovati pomoć Srbiji izručenjem Miloševića Haagu, Predsjednik je istaknuo da se u Zagrebačkoj deklaraciji jasno kaže da sve zemlje moraju surađivati s Haagom. »Pitanje je zašto je Prodi dao takvu izjavu. Možda zato što se našao u Beogradu te činjenice da je Srbija u privrednom kolapsu. Pretpostavljam da je mislio na pomoć za preživljavanje ove zime. Ne vjerujem da je mislio da pomoć SRJ neće biti uvjetovana suradnjom s Haagom, jer to bi bilo protiv svih dosadašnjih odluka koje se tiču Srbije«, dodao je.</p>
<p>Predsjednik je ponovio kako očekuje da će Hrvatska za njegova mandata, dakle do 2005. godine, ući u EU. »Otkrili smo se Europi i svijetu. Na Summitu smo dobili pravila igre, a pozvani smo da posebno sa svakom zemljom članicom EU-a bilateralno pregovaramo o suradnji. Sada moramo zainteresirati strani kapital da uđe u Hrvatsku«, kazao je Mesić. </p>
<p>Upitan za ogulinsku tragediju i izjavu zamjenika ministra obrane Zlatka Gareljića da ni general Petar Stipetić ne može pobjeći od odgovornosti, Mesić je kratko odgovorio: »Ne bih se upuštao u spekulacije tko je koliko kriv. Istraga je pri kraju i krivci će odgovarati«. Najavljenu poreznu reformu na koju bankari odgovaraju najavom o dvopostotnom povišenju kamata na kredite, Predsjednik je prokomentirao riječima: »Efekti će pokazati je li odluka o tome dobra ili nije. Ne treba je unaprijed osporavati i dočekati kritikama«. Zaključio je da bi bilo dobro da se sredstva banaka usmjere prema proizvodnji. </p>
<p>Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="79">
<p>U krugu bivšeg Jugovinila ekobomba ili optimalno uređeno odlagalište otpada?</p>
<p>Splitski »zeleni« upozorili da je odlagalište radioaktivne šljake u krugu bivše tvornice »Jugovinil« kontaminiralo morsku floru i faunu, te da su mjerenja pokazala kako je zračenje na tom području čak do dva i pol puta veće od republičkog prosjeka / U Ministarstvu zdravstva tvrde da je odlagalište optimalno zbrinuto </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Jedan od najvažnijih problema u zaštiti okoliša u Hrvatskoj je zbrinjavanje otpada, jer svakodnevno diljem zemlje niču nova divlja smetlišta. Prema novom zakonu o otpadu koji je upravo u pripremi, otpad će se, prema svojstvima, dijeliti na inertan, neopasan i opasan. Upravo taj posljednji, što je i razumljivo, izaziva najviše pozornosti javnosti.</p>
<p>Najsvježiji primjer za to je »bura« koju su prije desetak dana podigli »zeleni« oko odlagališta radioaktivne šljake u Kaštel Gomilici. Upozorili su da je u prošlih 50 godina u krug bivše tvornice »Jugovinil« dovožen visokoradioaktivni otpad iz Raše. Na to se odlagalište, navodno, bacala nisko i srednjoradioaktivna šljaka nakon sagorijevanja u visokim pećima. Splitski »zeleni« upozorili su i na to da je odlagalište bez ikakve zaštite i ograde, te da je u međuvremenu »došao« do mora te kontaminirao i morsku floru i faunu. Udruge za zaštitu okoliša također tvrde da je Institut za medicinska istraživanja 1992. i 1993.godine proveo mjerenja, prema kojima je zračenje niskoradioaktivne šljake na tom području čak do dva i pol puta veće od republičkog prosjeka.</p>
<p>Zaštitari su prozvali Ministarstvo zaštite okoliša i Ministarstvo zdravstva, koja prema njihovim riječima, ignoriraju probleme i nedovoljno informiraju javnost o toj, kako su je nazvali, potencijalnoj ekobombi. No u Ministarstvu zdravstva ističu kako je stav stručnjaka za zaštitu od zračenja da je to odlagalište zbrinuto i optimalno uređeno te da bi njegovo premještanje bilo neopravdana stručna pogreška. Naime, pri premještanju na neko drugo mjesto, došlo bi do kontaminacije prirode i životnog okoliša, prometnica, vozila, biljaka, životinja i ljudi, stoji u odgovoru što ga je Vjesnik dobio iz Ministarstva zdravstva, a potpisala ministrica Ana Stavljenić-Rukavina.</p>
<p>Materijal s nisko i srednje povišenom radioaktivnošću, koji je položen na saniranu odlagalištu rudne šljake u krugu bivše tvornice »Jugovinil« dovezen je s namjerom proizvodnje urana, u razdoblju od pedesetih godina pa do 1973. godine. Nakon toga je, prema preporuci Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada iz Zagreba i pod nadzorom Sanitarne inspekcije, propisno saniran, a ti se propisi do danas nisu mijenjali. Pravni slijednik »Jugovinila« je »Adriachem« d.d., te je, slijedom toga, ta je tvrtka odgovorna i za vođenje i organizaciju čuvanja radioaktivnih otpadnih tvari na tom odlagalištu. </p>
<p>Odsjek za zaštitu od izvora ionizirajućih i neionizirajućih zračenja Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravstva obavio je niz inspekcijskih očevida na saniranu odlagalištu radioaktivne šljake, navode u Ministarstvu, a posljednji očevid obavljen je u svibnju ove godine. Ustanovljeno je da je izmjerena doza zračenja na razini prirodna zračenja Republike Hrvatske, pa u Ministarstvu smatraju da to odlagalište nije opasno za zdravlje ljudi, pod uvjetom da se onemoguće graditeljski radovi, te provode ostale mjere iz rješenja koje je donijelo Ministarstvo zdravstva. Tim se mjerama »Adriachem« obvezuje na organizaciju čuvanja radioaktivnih otpadnih tvari. Preporuka vodećih stručnjaka za zaštitu od zračenja je da se na površini odlagališta uredi park s klupama ili igralište za djecu, ističu u Ministarstvu. Uz to, oni tvrdnje da je odlagalište uzročnik mnogih zdravstvenih tegoba drže netočnima, jer se, kažu, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Županije Splitsko-dalmatinske, obolijevanje i smrtnost stanovnika Kaštela od zloćudnih bolesti ne razlikuje od drugih zemljopisno sličnih područja Hrvatske.</p>
<p>Zamjenica direktora Agencije za posebni otpad Mirjana Čerkov-Klika kaže da stručnjaci Agencije na odlagalištu u Kaštelima nisu proveli nikakva mjerenja, jer, kad su prije nekoliko godina za to imali odobrenje, u Ministarstvu zdravstva su ih upozorili da to »ne bi bilo zgodno«, jer je upravo bila u tijeku turistička sezona. Smatramo, ističe Klika, da je trebalo malo bolje informirati javnost o tom slučaju, a najbolje bi bilo da se provede stručno javno ispitivanje tog odlagališta. Što se tiče mogućnosti uređenja parka ili igrališta na toj lokaciji, ona ističe da je to moguće, što potkrepljuju i svjetska iskustva, samo je pitanje koliko bi stajao takav projekt. U Hrvatskoj ne postoji, kaže Klika, nijedan deponij opasnog otpada, a sav postojeći radioaktivni otpad čuva se u posebnim uvjetima u Institutu »Ruđer Bošković«.</p>
<p>Inače, postojeći Zakon o otpadu donijet je 1995., a zbog brojnih nedorečenosti Ministarstvo zaštite okoliša krenulo je s izradom prijedloga novoga zakona. Prema tom prijedlogu, u Hrvatsku je dopušten uvoz neopasna otpada samo uz dozvolu Ministarstva, a uvoz otpada u energetske svrhe je zabranjen, uz iznimke koje odobrava Ministarstvo. Jedan od najvažnijih prijedloga novog zakona jest i mogućnost propisivanja pologa, odnosno kaucija za proizvode koji postaju glomazni otpad kad se odbace, kao što su automobili, kućanski aparati, automobilske gume i slično. </p>
<p>Ivana Matić</p>
</div>
<div type="article" n="80">
<p>Je li gradnja hotela vrijedna brisanja Trogira s UNESCO-ova popisa?</p>
<p>U srcu Trogira trebao bi, prema zamisli talijanskog investitora niknuti hotel s pet zvjezdica / S obzirom na ulaganje od 20 milijuna maraka i otvaranje sto radnih mjesta, ta ideja nije za odbaciti, smatra gradonačelnik Branko Škokić / No ta bi gradnja, tvrdi rektor Splitskog sveučilišta Ivo Babić, Trogir mogla stajati brisanja s UNESCO-ova popisa svjetske baštine / Hotelska novogradnja ne dolazi u obzir, izričit je pročelnik Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu Joško Belamarić </p>
<p>TROGIR, 28. studenoga</p>
<p> - Kada je prije mnogo godina posjetio Trogir, Vladimir Nazor toliko se njime oduševio da je u »Hrvatskim kraljevima« zapisao: »Putniče, ako te put odvede na jug, zaustavi svoju lađu u Trogiru i baci sidro pod njegove zidine«. Osim starog pjesnika, Trogirom su se oduševili i stručnjaci UNESCO-ova Centra za svjetsku baštinu, pa je tako 1997. taj primorski gradić uvršten u Registar najvažnije spomeničke i kulturne baštine. Bila je to velika čast, ali i još veća obveza, jer svaka, pa i najmanja devastacija strukture zaštićene povijesne jezgre grada, može značiti i brisanje Trogira s UNESCO-ova popisa spomeničke i kulturne baštine. </p>
<p>Tri godine nakon što je na gradske zidine postavljena ploča, koja potvrđuje pripadnost Trogira malobrojnoj UNESCO-ovoj obitelji, još se jedan »putnik« oduševio tim gradićem. Taj »putnik« je došao iz Italije, zove se Lucio Vudafieri i upravlja velikom industrijsko-hotelijerskom grupacijom, koja je zainteresirana za gradnju hotela visoke kategorije u zaštićenoj gradskoj jezgri. Talijanski je investitor spreman uložiti 20 milijuna maraka i zaposliti sto radnika, a u pismu namjere što ga je poslao Gradskom poglavarstvu, navodi da je zainteresiran za »gradnju hotela sa pet zvjezdica na području užeg središta Trogira«. </p>
<p>Drugim riječima, reprezentativno hotelsko zdanje s pratećim sadržajima trebalo bi niknuti u srcu Trogira, odnosno između srednjovjekovnih tvrđava Sv. Marka i Kamerlenga, te neoklasicističkog glorijeta, podignuta u čast generalu Marmontu. Najavljene intervencije u zaštićenoj gradskoj zoni mogle bi imati katastrofalne posljedice za spomenički baštinu Trogira, mišljenja je rektor splitskog Sveučilišta i povjesničar umjetnosti prof. dr. Ivo Babić, koji je odlučio uputiti zahtjev za brisanje Trogira s UNESCO-ova popisa. </p>
<p>U razgovoru za Vjesnik, Babić ističe da bi gradnja hotelskog zdanja izmijenila strukturu povijesne jezgre. »Trogir više ne bi bio Trogir, nego neki drugi grad. Gradnjom hotela u povijesnoj jezgri nestale bi vrijednosti zbog kojih je Trogir uvršten na popis zaštićene svjetske baštine«, kaže Babić i napominje da trogirska vlast, ne samo što ne uvažava mišljenje konzervatora, povjesničara umjetnosti, arhitekata i urbanista, nego čak ni ne poznaje svoj grad. Prema njegovim riječima, uopće nije važno to što je baš on tražio da se Trogir izbriše s UNESCO-ova popisa svjetske baštine, jer je UNESCO pokrenuo akcije praćenja stanja spomenika upisanih u popis svjetske baštine i svakih pet godina podnosi se detaljno izvješće o zaštićenim vrijednostima. Stoga i Babić kaže da Trogir može izgubiti mjesto na UNESCO-ovu popisu, neovisno o njegovu zahtjevu. Jer, osim gradnje hotela, trogirska vlast namjerava preseliti ribarnicu iz južne lože i sagraditi novi most, čime će Trogir, upozorava Babić, definitivno izgubiti svoj povijesni karakter. </p>
<p>S druge strane, trogirski gradonačelnik Branko Škokić uporno ponavlja da odluka o gradnji hotela još nije donesena, iako kaže da to ne znači da Gradsko poglavarstvo neće pozitivno odgovoriti na pismo namjere talijanskog investitora. </p>
<p>»Početna investicija tog projekta je 20 milijuna maraka, a što je još važnije, Talijani su spremni zaposliti sto naših ljudi. Bili bismo ludi, da tu ideju odbacimo odmah u startu«, rekao nam je Škokić, pitajući se zašto su trogirski povjesničari digli nepotrebnu buku. Škokić je poručio rektoru splitskoga Sveučilišta da u gradskoj vlasti ne sjede barbari, zbog kojih će se Trogir izbrisati s UNESCO-ova popisa. Trogirski se gradonačelnik poziva na stručnu Studiju o regulaciji obale gradske jezgre Trogira iz 1996. godine, u kojoj stoji da bi se sporna lokacija mogla u cijelosti transformirati u vrsnu ugostiteljsku i rekreacijsku zonu, s mogućnošću rekonstrukcije bedema. </p>
<p>No problem je u tome što talijanski investitor, kako se moglo doznati iz njegova pisma namjere, ne želi ništa transformirati ili rekonstruirati, nego jednostavno graditi. Na jedinstvenoj povijesnoj lokaciji je i sklop kuća koje bi se mogle prenamijeniti u hotelsko zdanje visoke kategorije, ali talijanska grupacija želi graditi novi hotel. Ili tako ili nikako! Čak razmišljaju o tome da jednu od najčuvenijih srednjovjekovnih kula u Europi, Kaštel Kamerlengo, prenamjene u kongresnu dvoranu. Doduše, u toj je kuli sada ljetno kino, ali sama pomisao da bi Kamerlengo mogao postati kongresnom dvoranom, uznemirila je Trogirane. Ipak, najavljene intervencije u trogirskoj povijesnoj jezgri mogu postati stvarnost tek kad Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Splitu da svoju suglasnost. </p>
<p>Pročelnik Konzervatorskog odjela Joško Belamarić priopćio je u utorak da on nije upoznat s planovima inozemnog investitora, koji je zainteresiran za gradnju hotela na području Trogira (Batarija). Štoviše, Belamarić napominje da konzervatori nisu razgovarali s talijanskim investitorom, pa se stoga i ne može znati koliko su njegovi planovi i ideje Gradskog poglavarstva usuglašeni sa Studijom iz 1996. godine, koju je izradio Ivo Vojnović. I Belamarić, baš kao i ravnateljica trogirskog Muzeja Fani Cega, kažu da je ta Studija samo idejni projekt i da je »daleko od ikakve urbanističke i konačne konzervatorske verifikacije«. Riječju, hotelska novogradnja ne dolazi u obzir! Konzervatori mogu prihvatiti ideju rekonstrukcije postojećih zgrada (»to bi čak bilo i poželjno«), ali takvu ideju ne prihvaća talijanski investitor. </p>
<p>Spomenimo i to da je između kula Kamerlengo i Sv. Marka nogometno igralište, koje bi u slučaju gradnje hotela bilo premješteno u istočni dio Trogira, gdje bi se, novcem talijanskog investitora, sagradila sportsko-rekreacijska zona. Upravo se na to i poziva trogirski gradonačelnik, koji tvrdi da Trogir ima prigodu koja se zove »sad ili nikad«. S druge strane, konzervatori su spremni 'dati zeleno svjetlo' za rekonstrukciju sporne lokacije, ali ne i za hotelsku novogradnju, a talijanski investitor ne prihvaća nikakvu ponudu osim gradnje novog hotela. </p>
<p>I dok priča traje, Trogirani misle kako bi bilo dobro imati »i ovce i novce«. No u ovoj priči to neće biti moguće. Treba se odlučiti, i to za dvadesetak dana, je li sto novih radnih mjesta i reprezentativno hotelsko zdanje vrijedno brisanja Trogira s Unescova popisa spomeničke i kulturne baštine. </p>
<p>Dobrila Stella</p>
</div>
<div type="article" n="81">
<p>Pave Župan-Rusković: Plitvički hoteli nisu za tzv. slobodan najam </p>
<p>PLITVIČKA JEZERA, 28. studenoga</p>
<p> - »Kad sam na temu Plitvica i stanja u Javnoj ustanovi Nacionalni park Plitvička Jezera u Nedjeljnom vjesniku od 26. studenoga izjavila 'da razmišljamo i o tome da plitvičke hotele dademo u najam', nisam pri tomu mislila na izravni i tzv. slobodan najam hotela, već na davanje hotela u najam novoutemeljenom Trgovačkom društvu koje bi djelovalo i radilo u sklopu Javne ustanove«. izjavila je za Vjesnik ministrica turizma i članica Upravnog vijeća Plitvica Pave Župan-Rusković, govoreći o reakcijama s Plitvica na tu izjavu. </p>
<p>Ministrica Župan-Rusković ističe da ideja o najmu hotela nije na tragu nastojanja bivših čelnika HDZ-a i Upravnog vijeća Plitvica Nikice Valentića, Ante Kutle i Vinke Cetinski, koja bi se mogla svesti na »blažu formu darovanja hotela«. Ona naglašava da je svjesna što su Plitvice kao zaštićeni prirodni objekt značile za turizam od '70-ih do '90-tih godina, te da se Plitvice ne može tretirati, kako su Plitvičani u prvim reagiranjima rekli, kao Primošten, Malinsku ili Pag, misleći pritom na privatizaciju hotela u tim mjestima.</p>
<p>U kratkom razgovoru za Vjesnik, ministrica je opovrgnula tvrdnje da se zalaže za najam plitvičkih hotela na slobodnom tržištu. Hoteli će morati sami naći svoje mjesto na domaćem i inozemnom tržištu i pozitivno poslovati, a ne financirati se kao do sada iz dijela prihoda ulaznica za posjet Nacionalnom parku i prihoda ostvarenog od posjetilaca, koji treba vratiti u zaštitu i obnovu Plitvičkih jezera, kaže Pave Župan-Rusković. </p>
<p>»Znam što su Plitvice bile i značile za turizam još iz vremena dok sam vodila dubrovački Atlas i na nama je da zajednički vratimo njihov prijeratni ugled«, ističe ministrica.Naglašava također da kao članica Upravnog vijeća Plitvica i ministrica turizma prvi put čuje da je od 700 zaposlenih u Nacionalnom parku najmanje njih 150 višak te da malo tko u ovom trenutku radi. Usprotivila se nezamjenjivosti nekih prijeratnih kadrova. »Na nove položaje moraju doći mladi i školovani ljudi, posebno domaći kadrovi a na novoizabranom ravnatelju Plitvica Anđelku Kružićeviću je zadaća da smijeni one koji su nepotizmom došli na položaj a posebno one koji su pripomogli u neadekvatnoj i protuzakonitoj obnovi plitvičkih hotela«, navodi Župan-Rusković. </p>
<p>Ministrica se složila s tvrdnjom da na reakcije o svojevrsnoj kadrovskoj zapuštenosti Plitvica novi ravnatelj Kružičević mora odgovoriti, kao i s konstatacijom da su Plitvice hrvatska europska i svjetska baština i da bi sadašnji rukovoditelji trebali biti svjesni te činjenice i svoje odgovornosti. </p>
<p>Trajko Grkovski</p>
</div>
<div type="article" n="82">
<p>»Gospićka skupina«: Obrana nezadovoljna isključenjem Oreškovića sa zagrebačkog ročišta</p>
<p>RIJEKA, 28. studenoga</p>
<p> - Branitelji Tihomira Oreškovića i ostale četvorice Gospićana, okrivljenih za ratne zločine nad civilima, negodovali su u utorak, nakon sastanka s istražnom sutkinjom Sajonarom Čulinom, zato što prvookrivljeni Orešković neće moći biti prisutan istražnim ročištima koja će se sljedeća tri dana održati u Zagrebu.</p>
<p>»Nezadovoljni smo objašnjenjem istražne sutkinje da Oreškovićevu nazočnost nije moguće, kao ni na ročištu koje je održano u Gospiću, osigurati iz tehničkih razloga«, rekao je odvjetnik Velimir Došen. </p>
<p>Orešković je, kazali su odvjetnici Došen i Mirko Ružić, nezadovoljan što neće biti prisutan saslušanjima svjedoka u Zagrebu, najavio štrajk glađu i prestanak uzimanja inzulina. Uspjeli smo ga odvratiti od te nakane, ali nam nije poznato hoće li sada, nakon konačne odluke istražne sutkinje, promijeniti stav, kazali su odvjetnici.</p>
<p>Oni smatraju da je Oreškovićeva nazočnost ročištima u Zagrebu, na kojima će iskaze dati neki od obnašatelja visokih državnih dužnosti u vremenu na koje se optužba odnosi, nužna, jer obrani nije poznato čega će se ticati ta svjedočenja. Stoga bi bilo jako važno Oreškovićevo poznavanje stanja i mogućnost konzultiranja s braniteljima, kao i njegovo neposredno sudjelovanje u ispitivanjima, stajalište je obrane.</p>
<p>Branitelji su rekli da će na prvom zagrebačkom istražnom ročištu, koje se održava u srijedu, svoje iskaze dati general Mirko Norac i kći pogubljenoga građanina srpske nacionalnosti iz Karlobaga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="83">
<p>Slučaj »Ahmići«: Ispitana dva bivša djelatnika MORH-a, oni i iskazi tajna</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - U nastavku istrage u slučaju »Ahmići« istražni sudac Zdenko Konjić saslušao je u utorak dva bivša djelatnika Ministarstva obrane, a sadržaj njihovih iskaza i identitet proglašeni su, kao i u ponedjeljak, tajnima. </p>
<p>Sudac Konjić izjavio je za Hinu da su se oba svjedoka danas odazvala i dala iskaze. S obzirom na iskaze, ročište je proglašeno tajnim po članku 207. Zakona o kaznenom postupku u odnosu na sadržaj iskaza i identitet svjedoka. </p>
<p> Ispitivanje svjedoka trajalo je tri sata, a istraga o slučaju »Ahmići« nastavlja se za dva tjedna, rekao je Konjić. Dodao je da su pozivi novim svjedocima već upućeni.</p>
<p> Četvorica osumnjičenih u slučaju »Ahmići« Ante Slišković, Tomislav Vlajić, Vlado Ćosić i Paško Ljubičić terete se za zločine u srednjobosanskom selu Ahmići, gdje je 16. travnja 1993. ubijeno 116 civila i razoren veliki broj civilnih objekata. Također ih se tereti i za ovjeravanje neistinitog sadržaja, dok se Ćosić, Vlajić i Ljubičić terete i za počinjenje produljenog kaznenog djela.</p>
<p> Slišković i Vlajić uhićeni su početkom rujna u Zadru, gdje su se krili pod lažnim imenom, dok su Ljubičić i Ćosić u bijegu i za njima je raspisana tjeralica. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="84">
<p>Srakić: Unatoč osporavanjima, Stroosmayer je bio čovjek velikih ideja </p>
<p>ĐAKOVO, 28. studenoga</p>
<p> - »Đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer bio je i ostaje jednim od najvećih graditelja moderne hrvatske države i zauzima jedno od najčasnijih mjesta u hrvatskoj povijesti«, rekao je akademik Franjo Šanjek na prigodnoj svečanosti na đakovačkoj Teologiji, kojom je u utorak obilježena 185. godišnjica rođenja i 95. obljetnica smrti tog biskupa, erudita, državnika i teologa.</p>
<p> »Svojim stavovima, razmišljanjima i idejama stekao je velik ugled ne samo na ovim prostorima nego i u europskim i svjetskim razmjerima, kako u crkvenim, tako i u političkim krugovima tadašnje Europe, a njegov bogat život i danas privlači mnoge znanstvenike«, zaključio je akademik Šanjek.</p>
<p>O bogatoj korespondenciji biskupa Strossmayera, o njegovu bogatu znanstvenom i publicističkom radu govorio je akademik Ivo Padovan, predsjednik HAZU-a, istaknuvši posebno kako je njegov duh i danas prisutan u Akademiji.</p>
<p>Osim predsjednika Akademije, na svečanosti su bili i potpredsjednici, akademici Miroslav Begović i Milan Moguš, glavni tajnik Andrija Kaštelan, predstavnici Osječko-baranjske županije, Osječkog sveučilišta, koje nosi Strossmayerovo ime, predstavnici Grada Đakova i mnogi drugi gosti. Pozdravljajući goste, dijecezanski biskup, msgr. dr. Marin Srakić, istaknuo je da je o Strossmayeru mnogo toga dosad napisano, no da je isto tako još mnogo toga neistraženo o čemu svjedoči Biskupijski arhiv. Također je istaknuo da, uz to što su Strossmayera dosad neki pokušali osporiti, umanjiti njegovu veličinu, on ipak ostaje čovjek velikih ideja i dominantna ličnost 19. stoljeća. </p>
<p>Nakon svečanosti na Teologiji sudionici su položili vijenac na grob biskupa Strossmayera u njegovoj katedrali. (M. Ljubičić)</p>
</div>
<div type="article" n="85">
<p>Tomčić će potaknuti da na dnevni red Sabora uđe rasprava o Luci Rijeka</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Predsjednik Hrvatskog sabora Zlatko Tomčić primio je u utorak izaslanstvo Udruge malih dioničara Luke Rijeka, koje je Tomčiću predalo predstavku s potpisima 3.500 malih dioničara koji traže pravno raščišćavanje, prema njihovu mišljenju, sporne pretvorbe Luke Rijeka. </p>
<p>Predsjednik Sabora obećao je da će inicirati uvrštenje rasprave o Luci Rijeka na dnevni red siječanjske sjednice Zastupničkog doma. Uz obećanje da će se zauzeti da rasprava o Luci Rijeka dođe na dnevni red Sabora, istaknuo je kako Hrvatska mora napokon oživjeti svoje gospodarske potencijale, kojima svakako pripada riječka Luka. Izvijestio je da posebno velik interes za Luku Rijeka pokazuju mađarski investitori. Prema Tomčiću, težnje malih dioničara Luke Rijeka sukladne su nacionalnim gospodarskim interesima.</p>
<p>Predsjednik Udruge malih dioničara Luke Rijeka Mato Mandić istaknuo je da se temeljni kapital Luke Rijeka nakon pretvorbe višestruko smanjio, kao i vrijednost dionica. Prema njegovu mišljenju, ti trendovi se nastavljaju i nakon siječanjske promjene vlasti. Saborski zastupnik Željko Glavan (HSLS), koji je također bio u izaslanstvu Udruge malih dioničara, smatra kako treba privesti kraju rasprave o zakonitosti pretvorbe Luke Rijeka, jer neizvjesnost oko njene pravne valjanosti odbija investitore. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="86">
<p>Šime Šupe, vlasnik »Uzorite«, najbolji šibensko-kninski ugostitelj u 2000.</p>
<p>VODICE, 29. studenoga</p>
<p> - Vlasnik renomirana restorana »Uzorita«, koji ima stogodišnju tradiciju, Šime Šupe proglašen je na velikoj završnoj večeri četvrtoga natjecanja ugostitelja »Naše malo veliko blago« najboljim ugostiteljem u 2000. godini. </p>
<p>Završnoj večeri ovogodišnjeg natjecanja ugostitelja Šibensko-kninske županije, u kojemu se natjecalo 16 ugostitelja s područja priobalja te nacionalnih parkova »Kornati« i »Krka«, bilo je više od tristotinjak ugostitelja iz čitave Hrvatske i njihovih gostiju. Završna večer na kojoj je podijeljeno 16 priznanja - za najbolji okus jela, izgled, izvornost i ukupan dojam - održana je u vodičkom hotelu »Punta« koji je potkraj prošlog tjedna postao prvim hotelom u Hrvatskoj koji je dobio certifikat kvalitete ISO 9001. </p>
<p>Ceremoniji su bili nazočni i šibenski prijatelji iz prijateljskoga njemačkog grada Herforda, talijanskoga grada San Benedetta del Trontate, te slovensko, mađarsko, talijansko, austrijsko i njemačko izaslanstvo. Pozivu da budu prisutni završnoj večeri natjecanja, koje je već prešlo lokalne okvire, nisu se odazvali pozvani iz Ministarstva turizma, nego samo iz Ministarstva obrta, maloga i srednjeg poduzetništva. Pozivu se odazvao Darko Belušić, predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika iz Hrvatske, šibensko-kninski župan Gordan Baraka i drugi.</p>
<p>»Dosad sam dobio mnoga priznanja i nagrade za svoj rad, ali to laskavo priznanje za najboljeg ugostitelja mi je i najdraže«, rekao je za Vjesnik Šime Šupe. U njegovoj konobi »Uzorita« radi već četvrta generacija obitelji Šupe, a Šupe je jedan od rijetkih ugostitelja koji na jelovnik uvrštava sva jela s kojima se do sada natjecao. Tako gosti u »Uzoritoj« mogu naručiti i dobiti ražnjiće od školjaka, hladetinu od hobotnice i školjaka, 'maništron' od sipe, patlidžan punjen škampima..., a odsutra sigurno i 'maništron' od grdobine, jelo s kojim se Šime Šupe ove godine predstavio stručnom ocjenjivačkom sudu predvođenom iskusnim Ivicom Lesijem, poznatim krčkim ugostiteljem.</p>
<p>U natjecanje se, nažalost, nije uključio nijedan od ugostitelja s područja Primoštena i najturističkijeg mjesta na Jadranu, iz Vodica. </p>
<p>Tijekom završne večeri u Punti je promoviran film o Vodicama »Ljeto koje život znači« autora, Vodičanina Šime Strikomana. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="87">
<p>U Splitu, Zagrebu i Osijeku održani treći studentski izbori</p>
<p>U četvrtak, 30. studenoga na birališta će izaći i studenti u Dubrovniku i Rijeci</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Na tri sveučilišta u Hrvatskoj - splitskom, zagrebačkom i osječkom, u utorak su održani studentski izbori. Na svakom fakultetu studenti su birali svoje predstavnike koji će ih predstavljati u fakultetskim vijećima. Iako su na pojedinim fakultetima rezultati izbora bili poznati već istu večer, službene rezultate predstavit će predsjedništvo Hrvatskog studentskog zbora u srijedu. </p>
<p>Na fakultetima su izbore nadgledala tri člana povjerenstva koje je imenovao dekan, dok su rektori sveučilištâ, na prijedlog Skupštine Studentskoga zbora, imenovali su sveučilišna povjerenstva. </p>
<p>Prema riječima Svjetlane Miletić, članice Povjerenstva za provedbu izbora na Zagrebačkom sveučilištu nadgledanje izbora organizirano je tako da su se članovi podijelili po fakultetima (svaki član obišao je po deset fakulteta u Zagrebu), dok su posebna dežurstva organizirana u Studentskom zboru te su na teren izlazila isključivo po dojavi. »Ugodno sam iznenađena organizacijom. Izbori prolaze u dobroj atmosferi i, dosad, nije bilo nikakvih dojava o neregularnostima«, rekla je Miletić. </p>
<p>No, na zagrebačkom Veterinarskom fakultetu zabilježen je incident, kada je apsolventu Andriji Damjanoviću, inače predsjendiku Sveučilišne organizacije HSS-a, Biračka komisija rekla da ne može glasovati. Na pitanje zašto, Damjanoviću je odgovoreno stoga što je - apsolvent. Nakon što su provjerili u Studentskom zboru smiju li apsolventi glasovati na izborima, nesporazum je izglađen, no Damjanović je zaključio kako su izbori organizirani s nedostatkom osnovnih informacija o provođenju. »Od 3.000 studenata na Veterinarskom, njih oko 2.000 su apsolvenati. Pa zar oni ne bi trebali glasovati«, upitao je Damjanović. Unatoč sumnjama da će na ove, treće po redu studentske izbore, izaći malen broj birača (s obzirom na to da su izbori raspisani samo tjedan dana prije njihova održavanja), na većini fakulteta u utorak je atmosfera bila poprilično živahna. </p>
<p>Marko Škunca, član Izbornog povjerenstva na FSB-u, rekao je da se za pet studijskih godina na tome fakultetu kandidiralo sedam studenata. Iako na FSB-u postoji čak devet studentskih udruga, među kandidatima je bilo i nezavisnih studenata. </p>
<p>Obvezan prag od deset posto, tijekom prijepodnevnih sati zadovoljen je i na tri studijske godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Promatrač regularnosti izbora Tomislav Galović, objasnio je da je najveći odaziv na izbore među studentima treće godine, a najmanje među apsolventima. Galović je naglasio da je posebno za tu prigodu osnovano novo studentsko tijelo - Studenti organizirano nadgledaju izbore (SONG). </p>
<p>Predsjednica Studentskoga zbora na Sveučilištu u Osijeku, Tea Mirošević, smatra da je izlazak studenata na osječka birališta mnogo veći nego li je to bio slučaj u protekla dva puta. »Na nekima, od deset osječkih fakulteta i jednom dislociranom u Slavonskom Brodu, izašlo je čak 100 posto studenata«, rekla je ona.</p>
<p>Napomenula je da je Sveučilišno povjerenstvo bilo cijeli dan na terenu, provjeravajući regularnost izbora. </p>
<p> Ako na pojedinim fakultetima na izbore izađe manje od deset posto studenata, izbori se moraju ponoviti u roku od 30 dana. Ponovljeni izbori su valjani, bez obzira na to koliko studenata izađe na njih (moguće i samo jedan jedini student!). Prema riječima predsjednika Skupštine Studentskog zbora Joška Pavkovića, nakon zatvaranja birališta, Sveučilišno izborno povjerenstvo otvoreno je za primjedbe, o kojima će se očitovati u roku od tri dana. </p>
<p>Nakon zagrebačkih, osječkih i splitskih studenata, u četvrtak, 30. studenoga na birališta će izaći i studenti u Dubrovniku i Rijeci. </p>
<p>Mirela Lilek</p>
</div>
<div type="article" n="88">
<p>Radoš: Hrvatska podupire jačanje europskih obrambenih snaga </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u utorak se sastao s britanskim ministrom obrane Geoffreyem Hoonom. Osim razgovora o suradnji dvije zemlje na vojnom planu, bilo je riječi o mogučnostima sudjelovanje hrvatske vojske u mirovnim snagama na Cipru. Predsjednik je Mesić dao za to načelnu suglasnost. Jednodnevni radni posjet Hrvatskoj britanski je ministar obrane iskoristio i za susrete s zamjenikom premijera dr. Goranom Granićem te ministrom obrane Jozom Radošem.</p>
<p>»Namjera je hrvatske Vlade da u što kraćem roku dostigne NATO-ve standarde te da Hrvatska vojska bude integrirani dio civilnog i demokratskog društva koje Hrvatskoj otvara vrata NATO-u, a politički i Europskoj uniji«, kazao je Granić. On je istaknuo važnost reforme hrvatskog Ministarstva obrane, ne samo kao Vladine institucije, već i kao transformacije vojske u stabilnu instituciju u kojoj neće biti političkih potresa. Granić je izvjestio i o nastojanju Vlade da se smanji broj vojnika.</p>
<p> Britanski ministar obrane istaknuo je, pak, sa svoje strane da će Britanija pomoći u prenošenju iskustva u procesu reorganizacije te u prekvalifikaciji vojnih u civilne kadrove, u čemu ima znatna iskustva.</p>
<p>Ipak, glavni susret britanskoga obrambenog ministra dogodio se u utorak ujutro kada se u Ministarstvu obrane susreo sa svojim hrvatskim domaćinom, Jozom Radošem.</p>
<p>»Razmatrali smo proširenje već postojeće suradnje na druga područja, primjerice na zajedničko sudjelovanje naših snaga u mirovnim operacijama sa snagama Velike Britanije«, kazao je Radoš novinarima, nakon službenog dijela sastanka. »Od Velike Britanije Hrvatska može očekivati pomoć pri ispunjavanju svojih ciljeva u približavanju NATO-u te u ispunjavanju praktičnih koraka koje su nam potrebni za punopravno članstvo u Partnerstvu za mir«, rekao je on. Dodao je da je bilo riječi i o britanskom doprinosu naporima Hrvatske da uspostavi sustav dugoročnog obrambenog planiranja te o školovanju naših časnika u Velikoj Britaniji.</p>
<p>Radoš je naglasio kako Hrvatska smatra da njezino sudjelovanje u mirovnim operacijama uključuje i sudjelovanje u europskim obrambenim snagama. »Hrvatska podupire jačanje europskih obrambenih snaga u punoj suradnji s NATO-om«, istaknuo je Radoš, ocijenivši da su »europske snage komplementarne snagama NATO-a«.</p>
<p>Izrazivši zadovoljstvo sastankom sa svojim hrvatskim kolegom britanski je ministar obrane ustvrdio da se »nastavlja dobro razumijevanje između Hrvatske i Velike Britanije«, napomenuvši kako »britanska vlada priznaje da je Hrvatska u vrlo kratkom razdoblju ostvarila veliki napredak«. </p>
<p>Na upit britanskih izvjestitelja zašto je suradnja s Hrvatskom toliko važna Britaniji, Hoon je odgovorio da je »Hrvatska odličan primjer za ovu regiju zbog napretka koji je učinjen, a što je dokaz da ti napori mogu biti uspješnim ne samo na području modernizacije vojske na nacionalnoj razinim nego i sudjelovanjem u mirovnim snagama i u međunarodnim organizacijama«.</p>
<p>Milan Jelovac</p>
</div>
<div type="article" n="89">
<p>Vidović: Na sreću Žarko Radoš nije primio niti jednu plaću iz proračuna!</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Žarka Radoša, kojeg je Vlada u listopadu imenovala na mjesto pomoćnika ravnateljice Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), predložio je ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović, potvrdila je za Vjesnik glasnogovornica Ministarstva Andrea Latinović. Prema njezinim riječima, Vidović je s Radošem o imenovanju razgovarao uoči sastavljanja konačne liste pomoćnika koja se trebala predložiti Vladi i tada nije imao nikakvog razloga posumnjati da je riječ o čovjeku koji nema kvalifikacije za to mjesto. Osim što bi Radoš ovih dana trebao biti smijenjen sa svoje nove funkciju, zbog njega će se, u idućih mjesec dana, obaviti revizija diplomâ svih zaposlenih u Ministarstvu rada i socijalne skrbi. O tome će ministar Vidović govoriti u srijedu, na izvanrednoj konferenciji za novinare, najavljeno je iz Ministarstva rada.</p>
<p> Zasad nema informacija o tome je li Radoš uistinu bio osobna Vidovićeva akvizicija, ili je prijedlog njegovog imenovanja stigao s neke druge adrese. Nema ni odgovora na pitanje zašto je ministar rada i socijalne skrbi u vrijeme afere oko smjene bivših pomoćnika ravnateljice Vidošević, pa sve donedavno (do prije tri dana), tvrdio da se u izbor pomoćnikâ nije miješao, nego da je Vidošević samostalno sastavaljala tu listu, na temelju pretpostavke s kojim će ljudima moći obaviti preustroj Mirovinskog zavoda. Naime, prije samo mjesec dana Vidović je novinarima rekao da je »na inicijativu ravnateljice izabrao ljude od povjerenja i stručnjake koji će provesti reorganizaciju sustava«. </p>
<p>U međuvremenu se ispostavilo da Žarko Radoš nema fakultetsku diplomu, koja je uvjet za mjesto pomoćnika u Mirovinskom zavodu, iako je u biografiji kojom raspolaže HZMO naveo da je nakon završene Politehničke škole diplomirao na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Štoviše, mediji su objavili informaciju da je nakon imenovanja, kad je trebao riješiti status u Zavodu, najavio da će donijeti diplomu Pravnog fakulteta, ali - iz Banja Luke. Inače, u Radoševoj Radnoj knjižici zabilježeno je, između ostaloga, da je radio kao kadrovik u »Rade Končaru«, bio je direktor jedne građevinske tvrtke, izvršni direktor Zeptera za Poljsku, pomoćnik generalnog direktora iste tvrtke za Hrvatsku i potpredsjednik Uprave »Ventilatora« iz Zagreba. Zadnja »diploma« upisana u Radnu knjižicu mu je ona srednje stručne spreme.</p>
<p>Na sreću, državni proračun iz kojega pomoćnici ravnateljice HZMO-a primaju plaću od tog imenovanja nije pretrpio štetu, s obzirom da Radoš s Mirovinskom zavodom još nije zasnovao radni odnos i nije primio ni jednu plaću, prokomentirao je ministar Vidović za Vjesnik.</p>
<p> No, u vrijeme kad se govori o tome da će se ljudi na funkcije birati na natječajima, ostaje upitno kako je čovjek uopće mogao biti imenovan, a da nitko prije toga nije provjero zadovoljava li on i formalno barem minimalne uvjete. Posebno stoga što je Žarko Radoš jedini novi pomoćnik ravnateljice Vidošević koji prije toga nije bio zaposlen u Mirovinskom zavodu i čije kvalifikacije nisu bile poznate odranije. </p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="90">
<p>Odbor za useljeništvo traži da Vlada riješi problem umirovljnika iz BiH </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Odbor za useljeništvo Zastupničkog doma Hrvatskog sabora izrazio je u utorak nezadovoljstvo jer je Vlada odbila zakonski prijedlog Ministarstva rada i socijalne skrbi po kojemu bi Hrvatska isplaćivala umirovljenicima iz BiH, hrvatskim državljanima, dodatak na mirovinu do iznosa prosječne hrvatske mirovine od 1.093 kune.</p>
<p> Ministarstvo rada predložilo je taj zakon s obzirom na učestale pritužbe umirovljenika iz BiH da zbog niskih mirovina ne mogu podmiriti osnovne životne potrebe u Hrvatskoj.</p>
<p> U Hrvatskoj živi 20.560 umirovljenika koji su mirovinu zaradili u BiH, no, dok ionako niske mirovine iz Federacije BiH stižu uz velika zakašnjenja, Republika Srpska ih uopće nije počela isplaćivati, ni nakon uspostave platnog prometa.</p>
<p> Predsjednik Odbora Milan Kovač rekao je da to saborsko tijelo već četvrti puta raspravlja o mirovinama ostvarenim u BiH, budući da Vlada nema sluha za rješavanje tog pitanja. Nedopustiv je, smatra Kovač, takav odnos prema Hrvatima iz BiH koji su najviše stradali u ratu, ostavši bez svojih domova i primanja. Odbor će stoga, rekao je Kovač, predložiti Vladi da to pitanje što hitnije riješi donošenjem odgovarajućeg zakona.</p>
<p> Pomoćnica ministra rada i socijalne skrbi Ružica Terze pojasnila je da je Vlada zakon odbila jer je on dovodio u neravnopravan položaj ostale hrvatske umirovljenike, te brojne korisnike socijalne pomoći. Osim toga, trebalo bi osigurati dodatni novac kojega u proračunu nema. Vlada je stoga, rekla je Terze, preporučila resornim ministarstvima da pitanje BiH umirovljenika riješe kroz sustav socijalne skrbi.</p>
<p> Predstavnici umirovljenika iz BiH, koji su nazočili sjednici, usprotivili su se primanju socijalne pomoći, te još jednom od Vlade zatražili da kao hrvatski državljani primaju mirovinu koju su ostvarili u bivšoj saveznoj državi. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="91">
<p>Jedan zastupnik na dnevnice i prijevoz do Sabora inkasirao 60.000 kuna!</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - U deset mjeseci saborski su zastupnici za dnevnice »potrošili« 900.000 kuna, a za troškove korištenja vlastitih automobila za dolazak na zasjedanja oko 1,3 milijuna kuna. Prema nepotvrđenoj informaciji apsolutni je rekorder zastupnik koji je na dnevnice i prijevoz od Sabora inkasirao 60.000 kuna, a čije ime nije objavljeno.</p>
<p>Pritisnuti zahtjevima za sveopćom štednjom u Saboru su odlučili uvesti reda u to područje, kao i u korištenje službenih automobila i mobitela. Tako se razmišlja da se zastupnicima koji imaju smještaj u Zagrebu (u hotelu ili privatno) plati samo za prvi dolazak i za odlazak sa sjednice. Zastupnicima koji ne koriste smještaj u Zagrebu plaćao bi se svaki dolazak, no morali bi priložiti svu potrebnu dokumentaciju (kilometražu, cestarinu itd.). </p>
<p>Značajne se uštede planiraju i novim načinom korištenja saborskih automobila. Neće se doduše, mijenjati praksa po kojoj predsjednici i potpredsjednici obaju domova, te tajnik Sabora mogu birati službeni auto sa ili bez vozača. Službeni će auto za potrebe službe moći koristiti i predsjednici radnih tijela, zastupničkih klubova i tajnici dvaju domova. No, sami bi zastupnici teže nego do sada dolazili do saborskih automobila - morali bi dokumentirati da im trebaju za službene potrebe. Upućeni kažu da je po dosadašnjoj praksi svaki zastupnik mogao naručiti saborski auto da dođe po njega u stan i odveze ga na posao.</p>
<p> Budu li se stvari razvijale po planu, zastupnicima se iz saborske blagajne neće plaćati putni nalozi za obilazak »izborne baze«, jer je ocijenjeno da bi za to trebao služiti postojeći zastupnički paušal od 1.200 kuna.</p>
<p> Iako je pitanje mobitela pokrenuto s namjerom da se njihovo korištenje racionalizira, nakon nekih zahtjeva moglo bi se desiti da u konačnici ispadne drukčije. Prema aktualnom prijedlogu, mobitele bi bez ograničenja mogli koristiti predsjednici i potpredsjednici Zastupničkog i Županijskog doma, tajnik Sabora, tajnici predsjedničkih kabineta, voditelj Službe za odnose s javnošću, voditelj protokola, tajnici odbora nadležnih za međunarodnu suradnju. No, zatraženo je da se to odobri i predsjednicima 24 radna tijela i to do iznosi od 300 kuna i troškova pretplate. Povremeno bi mobitele mogli koristiti tajnici službenih saborskih izaslanstava za trajanja puta. Do sada se koristilo 27 saborskih mobitela, i to uglavnom za potrebe službenika, no pristigli računi pokazuju da je broj potrošenih impulsa vrlo različit. Rekordne je račune imao jedan potpredsjednik Županijskog doma - čak do 1.800 kuna mjesečno. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="92">
<p>Glavni odbor SDP-a raspravlja o kandidatima za stranačka tijela</p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Uoči izborne konvencije SDP-a koja će se održati u subotu, u utorak Glavni odbor te stranke raspravlja o kandidatima za stranačka tijela. Ivica Račan jedini je kandidat za predsjednika SDP-a, a za mjesto potpredsjednika konkurira devet kandidata. </p>
<p>Kako je Vjesniku kazala Gordana Sobol, tajnica SDP-a, pisani su pristanak dostavili Tonino Picula, Šime Lučin, Zdravko Tomac, Davorko Vidović, Ivan Ninić, Mato Arlović, Milanka Opačić i Mato Crkvenac, a potvrda Željke Antunović još se očekuje. Podsjetimo, Milan Bandić, Gordana Sobol, Marin Jurjević i Sonja Borovčak odustali su od kandidature za mjesto potpredsjednika ponukani preporukom Glavnog odbora, nakon prošle sjednice, da na tom mjestu ne bi smjeli biti dužnosnici u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti.
Četrdesetak kandidata natječe se za članove Predsjedništva, u koje ulazi devet osoba, a za Glavni se odbor kandidiralo 280 članova SDP-a. (A. Fjorović)</p>
</div>
<div type="article" n="93">
<p>Vlada hitno mora povući zaključak o povratku plaća na prosjek iz '99.</p>
<p>Uime zaposlenih u javnim poduzećima i poduzećima u većinskom državnom vlasništvu Vladi su to na odvojenim konferencijama za novinare, poručili NHS i HUS / Poručuju joj također da je time uništila pretpostavke za potpisivanje socijalnog sporazuma / Hrvatski elektrogospodarski sindikat i Republički sindikat radnika HPT-a najavljuju štrajk upozorenja za 5. odnosno za 6. sprosinca </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Hrvatska udruga sindikata (HUS), kao i Nezavisni hrvatski sindikat (NHS), u kojima su udruženi sindikati javnih poduzeća i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, najavili su u utorak na odvojenim konferencijama za novinare razne oblike sindikalnog pritiska, ako Vlada pod hitno ne povuče zaključak od 9. studenoga prema kojem se prosjek plaća zaposlenih u javnim poduzećima pretežito u državnom vlasništvu vraća na prosjek plaća iz 1999. godine, s time da se taj prosjek ne smije mijenjati niti u 2001. godini. Prema Vladinoj odluci, eventualno isplaćeni veći prosjek plaća od prosjeka iz 1999. godine, umanjit će se u sljedećih pet mjeseci, odnosno pri isplati u studenome, prosincu i prvom tromjesečju 2001. godine. </p>
<p>Predsjednik NHS-a Krešimir Sever naglasio je da je »tom sramnom odlukom« Vlada nezakonito prekršila važeće uredbe Kolektivnog ugovora. »Stoga ćemo na izvanrednoj sjednici NHS-a odlučiti koje ćemo metode sindikalnog pritiska koristiti«, najavio je Sever, upozorivši da je ovim činom Vlada uništila socijalni dijalog sa sindikatima, te uništila pretpostavke za potpisivanje socijalnog sporazuma.</p>
<p>Predsjednik Hrvatskog elektrogospodarskog sindikata Dubravko Ćorak, koji također djeluje u sklopu NHS-a, najavio je uime svog sindikata i zaposlenika u HEP-u, štrajk upozorenja za 5. prosinca, dok je predsjednik Republičkog sindikata radnika HPT-a najavio štrajk upozorenja za 6. prosinca.</p>
<p>Na upit novinara zašto svi sindikati udruženi u NHS ne djeluju zajedno, Sever je odgovorio da je namjerna taktika sindikata da selektivno rade pritisak na Vladu. </p>
<p>»Vlada je u svom zaključku najavila i otpuštanje viška zaposlenih u javnim poduzećima u državnom vlasništvu. Međutim, moram naglasiti da tamo viška zaposlenih nema«, upozorio je Sever, zaključivši da ih svojim postupcima Vlada očigledno želi staviti u poziciju »vijetnamskih radnika«.</p>
<p>Ogorčeni Vladinom odlukom i sindikati javnih poduzeća u državnom i u većinskom državnom vlasništvu udruženi u HUS također su najavili razne sindikalne pritiske, od štrajka do podizanja sudskih tužbi. Predsjednik HUS-a Zdenko Mučnjak obrazložio je da će sindikati HUS-a pričekati sjednicu Gospodarsko-socijalnog vijeća koja je najavljena za srijedu a na kojoj bi Vlada trebala povući kompromitirajuću uredbu. »Ako se to ne dogodi, mi ćemo Vladu sudski tužiti, ali ne preko sindikata, nego će svaki zaposlenik podignuti individualnu tužbu. Na taj ćemo način stvoriti veći trošak Vladi, nego što bi ga imala kad bi pristala na povećanje plaća«, obrazlozio je Mučnjak.</p>
<p>Istaknuvši također da je svojim postupkom Vlada unaprijed uništila sklapanje socijalnog sporazuma, Mučnjak je pojasnio da Vlada ne samo da nezakonito krši važeće odredbe Kolektivnog ugovora, već i Zakon o radu. »Ništa nas neće spriječiti u cilju ispravljanja nanesene nepravde, kojom nam je Vlada tri godine ne samo zablokirala povećanje plaćaje, već nas je i unazadila, jer su troškovi života daleko narasli od prošle godine, a bit će još viši u 2001. godini«, zaključio je Mučnjak, dodavši da će Vladu prijaviti i Međunarodnoj organizaciji rada (ILO).</p>
<p>Daniela Dujmović</p>
</div>
<div type="article" n="94">
<p>Trošarine: Kako zadovoljiti državu, a ne ubiti tržište?</p>
<p>Krugovi oko uvoznika vozila predlažu da sve trošarine ostanu kakve jesu, a da se uvede posebna taksa na sva - nova i rabljena - vozila / Ovogodišnjih očekivanih 60.000 novih i oko 35.000 rabljenih automobila s prosječnom taksom od 1.000 kuna u proračun bi ubacili oko 100 milijuna kuna </p>
<p>ZAGREB, 28. studenoga</p>
<p> - Pitanje trošarina i oko novih trošarina glasi: Kako popuniti proračun, a istodobno ne inzistirati na lošem prijedlogu koji bi mogao napraviti još veću rupu u državnoj blagajni? S tim se pitanjem trenutačno bave u Ministarstvu financija ali i u Grupaciji uvoznika i distributera vozila pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).</p>
<p>Polazeći od iste pretpostavke - kako umjesto 118 milijuna kuna sa stavke trošarina na osobna vozila, motocikle... iz ove godine, prihode povećati na 270 milijuna u iduće tri godine. U Ministarstvu financija, kao i mnogo puta do sada, zauzeli su stav da se postojeći sistem izračuna, po cijeni koja ima fiksni i varijabilni dio (postotak od cijene), poveća dok matematika s postojećim prodajnim brojkama ne popuni odgovarajuću rupu.</p>
<p>Iz krugova oko uvoznika čuje se drugi prijedlog - ostavite sve trošarine po starome i one će donijeti više nego ove godine a uvedite posebnu taksu na sva - nova i rabljena - vozila (dakle automobile, motocikle, kamione, transportere, autobuse). Predlaže se tako da se na nove automobile uvede posebna taksa od 1.000 kuna prilikom kupnje, a na rabljene 2.000 kuna. Na nove transportere plaćalo bi se jednokratno 1.500, a na rabljene 2.500 kuna... Cilj je, u prosjeku, po vozilu koje se prvi puta pojavi na hrvatskom tržištu dobiti oko 1.000 kuna. Ovogodišnjih očekivanih 60.000 novih i oko 35.000 rabljenih automobila s takvom bi taksom (koja ne bi ugrozila prodaju) u proračun ubacili oko 100 milijuna kuna. Država bi, dakle, jednostavno i bez ugrožavanja prodaje, stranih investicija u automobilski sektor, radnih mjesta... dobila gotovo onoliko koliko joj nedostaje. Ostanu li trošarine ovakve kakve jesu i uvede li se takva jednokratna i ne suviše velika taksa, šanse za to su vrlo, vrlo velike.</p>
<p>Država je krenula drugim putem, što je vidljivo iz prijedloga koji su dospjeli u javnost. Pritom se uopće nije vodilo računa o tome koliko će se smanjiti prodaja, koliko će zbog tih većih trošarina i smanjenja prodaje pasti prihodi od carine i poreza na dodanu vrijednost, koliko će takve promjene gospodarskog okruženja utjecati na cijeli taj sektor u Hrvatskoj...</p>
<p>Prečesto mijenjanje pravila ne donosi dobro nikome, ni gospodarstvenicima niti državi. Upravo u ovom području Hrvatska je pravila mijenjala svako malo - posljednji put prije šest mjeseci. Ta je posljednja promjena omogućila da tržište oživi i nakon velikog pada prodaje (koji je uslijedio uslijed povećanja trošarinskih nameta šest mjeseci prije toga) konačno poraste i ustabili se. </p>
<p>Svima koji se imalo razumiju u gospodarstvo, da ne spominjemo autmobilsku industriju, jasno je da planiranje prodaje seže mnogo unaprijed. Već sada se rade okvirni planovi za 2002. i 2003. godinu. Kako planirati i kako revidirati planove na koje promjene u gospodarskom okruženju tako utječu kao što bi promjena trošarina utjecala? Odgovor je poznat - procjena je da bi oko 1.000 radnih mjesta moglo biti zatvoreno, a potencijal je da se u tom sektoru otvori i 500 novih.</p>
<p>Jednostavna računica pokazuje da država od vozača, odnosno od automobila u proračun direktno dobije u godini dana oko osam milijardi kuna - dio kroz trošarinu na naftne derivate (3,5 kuna po litri), dio kroz carinu i PDV, dio kroz trošarinu, dio kroz PDV na usluge, dio iz osiguranja, kroz cestarine... Kako dobiti još više? Odgovor je jednostavan - povećati bazu koja generira taj novac. Odnosno povećati broj automobila od kojih svaki postaje mali, ali snažni punitelj proračuna. Da ne spominjemo sigurnost i nužnost obnove voznog parka za što je, da bi starost od oko 11 godina ostala na istoj razini, godišnje potrebno 100.000 novih vozila, državi je u interesu da iz godine u godinu povećava broj vozila. Čisto iz proračunskih razloga. Naime, svaki novi automobil koji u godini dana prijeđe oko 10.000 kilometara i troši u prosjeku osam litara na 100 kilometara za državu je dobitak od 4.000 kuna samo na gorivu.</p>
<p>Dakle, postoji i drukčiji način da se od prihoda pri kupnji automobila prikupi željena količina novca. Nije, dakle, nužno ići uhodanim principom povećavanja nameta i ugrožavanja prodaje. Pitanje je samo hoće li to netko uvidjeti dok ne bude kasno...</p>
<p>Mladen Jambrović</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001129].
|
