NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001029].
<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<!DOCTYPE TEI.2 PUBLIC "-//TEI P4//ELEMENTS TEI Lite XML ver. 1//EN"
"http://www.tei-c.org/Lite/DTD/teixlite.dtd">
<TEI.2>
<teiHeader type="text">
<fileDesc>
<titleStmt>
<title type="main">Vjesnik online</title>
<author/>
</titleStmt>
<editionStmt>
<edition></edition>
</editionStmt>
<extent>
<seg type="size">Filesize uncompressed: 221524 bytes.</seg>
<seg type="format">XML TEI Lite</seg>
<seg type="location">online</seg>
</extent>
<publicationStmt>
<distributor>
<address>
<addrLine>
<name type="organisation">Vjesnik d.d.</name>
</addrLine>
<addrLine>Slavonska avenija 4</addrLine>
<addrLine>10000</addrLine>
<addrLine>
<name type="place">Zagreb</name>
</addrLine>
<addrLine><name type="country">Croatia</name></addrLine>
<addrLine>vjesnik@vjesnik.hr</addrLine>
</address>
</distributor>
<availability status="restricted">
<p>Copyright Vjesnik d.d.</p>
</availability>
<date>29.10.2000</date>
<pubPlace>Zagreb, Croatia</pubPlace>
<publisher>© 2006, Vjesnik d.d.</publisher>
</publicationStmt>
<sourceDesc>
<p>Compiled from the Vjesnik online archive.</p>
</sourceDesc>
</fileDesc>
<revisionDesc>
<change>
<date>2006-01-08</date>
<respStmt>
<name>Damir Ćavar</name>
<resp>edt (Editor)</resp>
</respStmt>
<item>Created the initial version of the article from the HTML source.</item>
</change>
</revisionDesc>
</teiHeader>
<text>
<body>
<div type="part" n="1">
<head>Teme dana</head>
<div type="article" n="1">
<p>Sve mirovine ostvarene prije 1994. rastu za 20 posto, ostalima ovisno o posljednjoj plaći</p>
<p>Predstavnici Sindikata i Društva umirovljenika novi prijedlog zakona su podržali, dok je predstavnik Matice naglasio kako njime neće biti riješene sve razlike među umirovljenicima. Sto kuna i šest posto i dalje ostaje dodatak uz mirovinu</p>
<p>Od 1. siječnja 2001. godine mirovine će rasti od 0,5 do 20 posto, ovisno o godini u kojoj je mirovina ostvarena, ali i o zadnjoj plaći koja je ušla u izračun mirovinske osnovice, gledajući deset najpovoljnijih godina. Nedjeljni Vjesnik donosi predložene postotke povišenja mirovina iz Prijedloga zakona o povećanju mirovina radi otklanjanja razlika u visini mirovina ostvarenih u različitim razdobljima, koji je u petak upućen na Koordinaciju Vladinih tijela, a uskoro bi trebao na drugo čitanje u Sabor.</p>
<p> Kao što se vidi iz naše tablice, svim umirovljenicima koji su mirovinu ostvarili prije 1994. mirovina će rasti za 20 posto, što odgovara i postotku iz prve verzije zakona. Postotci povećanja mirovina za ostale godine razlikuju se u odnosu na taj prijedlog, a razlikovat će se i za umirovljenike koji su mirovinu ostvarili u istoj godini, čime se nastoje uvažiti i razlike u plaćama na temelju kojih su mirovine ostvarene. No, zahvaljujući tome, neki će dobiti manji postotak povećanja mirovine u odnosu na postotke predložene u prvom tekstu zakona. </p>
<p>Različiti postotci povećanja primijenit će se već za umirovljenike koji su mirovinu ostvarili tijekom 1995. godine. Oni kojima je u izračun ušla plaća iz 1994. godine (kao zadnja među 'deset najpovoljnijih godina'), trebali bi ostvariti pravo na 17-postotno povećanje mirovina. S druge strane, umirovljenici kojima ta godina nije ušla u izračun osnovice, već im je zadnja bilo koja godina iz protekloga razdoblja, mogu računati na 20-postotno povećanje. Za 1996. godinu utvrđene su tri razlikovne skale. Mirovine iz te godine rastu za 10,4 posto (ako je zadnja godina iz obračuna 1995.), 17 posto (ako je riječ o 1994. godini) ili 20 posto (ako je zadnja plaća ostvarena ranije). Slično je i sa mirovinama iz 1997. godine, koje rastu od 7,3 do 20 posto. Značajna je novost i to što je predviđen i rast mirovina iz 1998. godine (što u prvotnoj verziji zakona nije bilo predviđeno), ali samo one u čiju je osnovicu ušla plaća iz 1996. godine, ili ranije. Prema konačnom prijedlogu zakona te će mirovine rasti od 0,5 do 12,4 posto.</p>
<p>Za provedbu zakona u 2001. godini neće trebati više od predviđenih 2,27 milijardi kuna. Valja napomenuti da u taj iznos neće biti uključena i 1,7 milijarda kuna za isplatu sadašnjeg dodatka od 100 kuna i šest posto. To i dalje ostaje dodatak, i prema važećim propisima, isplaćivat će se do kraja 2002. godine. </p>
<p>Novi model izračuna povećanja mirovina predložili su početkom prošloga tjedna stručnjaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, nakon što se nekoliko dotad isprobanih mogućnosti pokazalo lošim rješenjem. Komentirajući tu verziju zakona, ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović u petak je naglasio kako njime neće u cijelosti biti otklonjene sve razlike među umirovljenicima, ali je dodao da njegovo ministarstvo »ostaje otvoreno za pregovore o novim zakonima ili pravilnicima«, kojima bi se te razlike u budućnosti otklonile.</p>
<p> Predsjednik Sindikata umirovljenika Hrvatske Ivan Nahtigal i predsjednik Društva »Hrvatski umirovljenik« Ivan Maričić podržali su zakon, iako ističu da će nastojati pridobiti zastupnike koji bi za čitanja zakona mogli pomoći da se unesu neka poboljšanja. Među detaljima koje bi trebalo mijenjati, Maričić je istaknuo to što nije predviđeno povećanje graničnog iznosa najviše mirovine. No, iz izvora bliskih Vladi doznajemo da će to teško »proći«, obzirom da bi povećanje tih mirovina zahtijevalo i povećanje ukupne mase novca potrebne za provedbu zakona.</p>
<p> Nezadovoljstvo zakonom iskazao je zasad samo predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske Alojz Malogorski, naglasivši kako se njime neće razmjerno otkloniti razlike među umirovljenicima. Dodao je tek da se neki postotci jesu približili razlikama koje je u svome vještačenju utvrdio vještak ustavnoga suda, a potvrdile računice umirovljenika. Malogorski je dodao da je jedini mogući način uklanjanja razlika usklađivanje mirovina s prosječnom plaćom za svaku godinu. Naglasio je da će o sudbini Konačne verzije zakona odlučiti članovi Predsjedništva Matice umirovljenika, te da postoji mogućnost da ta udruga pred Sabor izađe i s vlastitim prijedlogom.</p>
<p> Podsjetimo, svoju verziju zakona ovih je dana predstavila i Hrvatska stranka umirovljenika, pa smo ministra Vidovića zamolili za komentar toga prijedloga. Iako u Stranci tvrde da se povećanje mirovina može uklopiti u 2,27 milijardi kuna, ministar Vidović kazao je kako su stručnjaci Ministarstva utvrdili da bi za njegovu provedbu ipak trebala dodatna sredstva, što se u ovome trenutku ne može prihvatiti.</p>
<p>Marijana Matković</p>
</div>
<div type="article" n="2">
<p>Linić: Ogroman pritisak na zaustavljanje stečajeva pokušaj je da i nadalje varamo radnike i vjerovnike! </p>
<p>Ako netko u Hrvatskoj misli da plaće možemo dizati, a da nam pritom drugi daju novac, koji ćemo opet potrošiti u povećanje plaća, neovisno o rezultatima tog rada, onda oni ne znaju puno o ekonomiji. Inače, ja takvih dobrotvora više i ne vidim / Treba shvatiti da je bivša vlast propise pisala na način da mnoga krivična djela zapravo to nisu bila i nisu bila navedena u zakonu. Oni su, dakle, dobro pazili kako pišu zakone, tako da u brojnim slučajevima ono što je u svijetu kriminalno djelo, u nas to nije</p>
<p>Povod za razgovor s potpredsjednikom Vlade Slavkom Linićem nije trebalo dugo tražiti. Naime, u situaciji kada se stanje gospodarstva u Hrvatskoj pogoršava, a socijalna bomba prijeti eksplozijom, potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo nesumnjivo je najmjerodavniji sugovornik. </p>
<p>• Iza nove je Vlade gotovo osam mjeseci mandata. Što ste do sada uspjeli uraditi na stabilizaciji hrvatskoga gospodarstva, a što ste propustili?</p>
<p> - Državnim proračunom i svim instrumentima vezanima uz njega pokušali smo pomoći hrvatskom gospodarstvu da bude konkurentno, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu. Evidentno je da smo kroz proračun nastojali smanjiti rashode središnje države, da smo nastojali kontrolirati rast pojedinih proračunskih rashoda, osobito plaća, da smo nastojali smanjiti broj zaposlenih u državnoj upravi i ostalim institucijama države koje se financiraju iz proračuna. Pokušali smo i financijski osposobiti institucije hrvatske države, na način da postanemo uredni platiše i svojim ponašanjem ukažemo na financijsku disciplinu. Platili smo sve dospjele kratkoročne dugove koje nam je ostavila prijašnja vlast. Pokušavali smo disciplinirati isplate iz ovogodišnjeg proračuna, te ne ugovarati nešto što nije u proračunu i za što nije moguće osigurati financijska sredstva.</p>
<p> Promjenama fiskalne politike pokušali smo rasteretiti gospodarstvo i smanjiti udio državnog proračuna u ukupnom BDP-u. </p>
<p>Upravo smo zato smanjili poreze iz dobiti i dohotka i prolongirali naplatu PDV-a, te smo smanjili doprinose na plaće. Gospodarstvenicima je smanjena i cijena struje i troškove energetike uopće. Osim toga, uveli smo dodatne poticaje za poduzetnike.</p>
<p>Ono što nismo uradili, to je racionalizacija i decentralizacija državne uprave. Ta će nam pitanja predstavljati prioritet u budućem razdoblju.</p>
<p>• Sindikati vas, međutim, optužuju za nedostatak socijalne osjetljivosti i tvrde da će teret porezne reforme najviše osjetiti upravo siromašni građani. Kako to komentirate? </p>
<p> - Vrlo mi je teško razumjeti takvu logiku. Polazim od toga da je smanjen porez na dohodak, što znači da se na manji iznos plaća plaćaju manji porezi. S druge strane, podignuta je zaštitna cijena rada, dakle najniža plaća, što je naišlo na velike otpore poslodavaca. Pored toga, goleme iznose proračunskog novca izdvajamo za manjkove u mirovinskom i zdravstvenom fondu. Kada je riječ o raščišćavanju problema u poduzećima iz državnog portfelja, nastojimo riješiti pitanje vlasničke odgovornosti u njemu, a osigurali smo i sredstva za redovitu isplatu plaća, pa makar i s malim zaostatkom. Stoga ne mogu razumjeti kritike sindikata kada hrvatsku Vladu optužuju za socijalnu neosjetljivost.</p>
<p>Ne shvaćam ni tvrdnje da smo socijalno neosjetljivi zato što nižim porezima i većim poticajima nastojimo privući strana ulaganja. Jasno je da pokušavamo jasno prenijeti svoju poruku da budućnost Hrvatske vidimo u privatnom kapitalu, a ne u državnoj vlasničkoj strukturi. Naš desetgodišnji neuspjeh u tranziciji upravo leži u stvaranju tajkunskih grupa u onom najnegativnijem značenju te riječi. To što se netko pribojava da zbog manjih prihoda u proračunu hrvatska Vlada mora racionalno trošiti novac, čak i kada je riječ o socijali, druga je priča. </p>
<p>Čak i da imamo znatno veće porezne prihode, mislim da bi taj novac trebali utrošiti za razvoj, a ne za neracionalnu upravu i neracionalno postavljenu socijalnu politiku. Uostalom, nitko mi ne može dokazati da manje porezne stope znače i manje proračunske prihode. Naprotiv, vjerujem da će oni biti veći, ali to traži vrijeme. Upravo je to borba za nova radna mjesta.</p>
<p>• Lavinu kritika trpite i zbog provedbe politike stečajeva?!</p>
<p>- Očito je da nisam uložio dovoljno truda da građane i sindikalce educiram što je to zapravo stečaj. Izgleda da su u tome više uspjeha imali tajkuni i bivše vladajuće strukture, koji su na praktičnim primjerima pokazivali da je stečaj zapravo zatvaranje radnih mjesta. I ja i ova Vlada stečaj smatramo sudskim postupkom u raščišćavanju vlasničkih i vjerovničkih odnosa. Stečaj je proces u kojem vlasnici gube vlasništvo koje su uništili, a vjerovnici i neki novi vlasnik preuzimaju dužnika. Njihov je posao da svoja potraživanja i nove vlasničke udjele stave u funkciju gospodarske aktivnosti, te da rade na očuvanju radnih mjesta i konsolidaciji tvrtke. Upravo to na brojnim primjerima pokušavamo i dokazati. </p>
<p>Kroz stečajeve se obračunavamo i s brojnim kriminalnim radnjama vlasnika, i upravljačkih struktura. Vrijeme će pokazati da je to uobičajena praksa u tržišnom gospodarstvu i da je to zakonito rješenje u sklopu hrvatskoga pravnoga sustava. Sanacije su bile zloupotrebe položaja državnih činovnika, kojima je provođena krađa poreznih obveznika i prelijevanje novca. To je sada u Hrvatskoj zaustavljeno.</p>
<p>• Vlada je nedavno sastavila popis na kojem se nalazi oko 150 tvrtki za koje se predviđa upravo sanacija!?</p>
<p> - To nije točno. Naša zakonska rješenja predviđaju predstečajne postupke. To su zapravo nagodbe dužnika i vjerovnika. Vlada je svoja potraživanja stavila u funkciju nagodbi, naravno, uz uvjet da na nju pristaju i ostali dužnici. Ako postoji dobra volja vjerovnika i dužnika, niti jedno poduzeće ne mora u stečaj. No, ako ta volja ne postoji, onda nema druge nego spor razriješiti putem suda. No, nema više poreznih obveznika, koji bi iz svoga džepa plaćali teret neuspješnog poslovanja neke tvrtke i njihovu želju da ne komuniciraju. </p>
<p>Osim toga, Vlada je stavila svoj vlasnički portfelj u funkciju reguliranja svojih obveza prema vjerovnicima i ponudila mogućnost dogovora, koji onda rezultira nepokretanjem stečaja. Time pokazujemo koji su zakonski modeli prihvatljivi bez pokretanja stečaja. Jedino što je Vlada u tom modelu ponudila, to je osiguranje otpremnina radnicima, koji predstavljaju tehnološki višak, na teret državnog proračuna. </p>
<p>Time pokazujemo da smo i socijalno osjetljivi, ali tim ljudima pružamo i mogućnost da sami pokrenu neki posao. Bolje je i to nego da ih držimo na Zavodu za zapošljavanje, za što bi sredstva također morali osigurati iz proračuna. </p>
<p>Naprosto je neshvatljivo da su protiv ovih procesa i poslodavci i vlasnici i vjerovnici i sindikati. Ako je toliki otpor svih tih struktura, onda to znači da je Vlada pogodila pravi način rješavanja nagomilanih gospodarskih problema. Vrijeme će pokazati da smo bili u pravu. Tamo gdje smo potaknuli stečajeve s preustrojem, nema više ni radničkog ni vjerovničkog nezadovoljstva. Vlasničkog vjerojatno ima, ali to nas pretjerano ne zanima. </p>
<p>• Što će biti s poduzećima u državnom portfelju? Hoćete li primijeniti rješenja koja se za navedene tvrtke nude u strategiji »Hrvatska u 21. stoljeću«?</p>
<p> - Ja uvijek kažem da odgovornost ljudi možete prepoznati po njihovom odnosu prema dugovima. Ako Vlada zaboravlja da ima 10 milijardi dolara duga prema financijerima, onda smo neodgovorni! I to ne samo prema financijerima, već i prema trgovačkim društvima, jer će ona svoju buduću ekspanziju temeljiti na financijskim aranžmanima s njima. Negativan image hrvatske države ujedno je i negativan stav prema tim hrvatskim poduzećima u ekspanziji. Odgovornost prema dugovima mora se pokazati. U takvim uvjetima daljnje financijsko zaduženje za tzv. sanacije je neprihvatljivo za strane financijere. I hrvatsko i svjetsko iskustvo pokazuje da činovnici, među koje ubrajam i sebe, nisu u stanju uložiti novac i voditi poduzeće. </p>
<p>Činovnici su ti koji političkim utjecajem, nesposobnošću, nedovoljnim znanjem o ekonomiji i brojnim drugim glupostima ne mogu uspješno voditi tvrtke. Zato financijeri i inzistiraju na privatizacijskom procesu i razvoju poduzeća s jasnom vlasničkom strukturom. I ja pripadam onima koji se zalažu za takav model. </p>
<p>Uostalom, i sama analiza poduzeća u portfelju države pokazuje koliko smo proteklih deset godina bili neodgovorni! </p>
<p> • Kako komentirate tvrdnje pojedinih sindikata da je sadašnja Vlada servilna prema međunarodnim institucijama?</p>
<p>- To je najobičnije podmetanje. Ja ne mislim da moj rad označava servilnost prema nekome. On samo pokazuje drukčiji odnos prema dugovima i prema odgovornosti. U Hrvatskoj, očito, treba biti bahat i neodgovoran i ne treba plaćati obveze, pa smo onda valjda veći Hrvati i veći stručnjaci. Ako je odgovornost Vlade prema dugovima i njezin stav da je ubrzana privatizacija najkvalitetniji način rješavanja problema u državnom portfelju, onda nas takve optužbe i kvalifikacije uopće ne zamaraju. Po tome se valjda i razlikujemo. U tome je promjena u odnosu na bivši sustav i njegov način ponašanja.</p>
<p>• No, građanima je vrlo teško objasniti zašto bi u ovakvoj situaciji trebali pristati na niže plaće. Možete li im Vi to pojasniti?</p>
<p> - Uvijek govorim da svatko mora znati čitati brojke. Ako brojke pokazuju da u državnom proračunu plaće čine najveću stavku, ako kalkulacije cijena pokazuju da su plaće najveća stavka, ako su i u proračunima poduzeća najveća stavka plaće, onda to znači da postoje dva problema s kojima se moramo suočiti. Jedan je nedovoljni prihod, što onda podrazumijeva da je zaposlenih previše, dok drugi kaže da su plaće ipak previsoke. Slažem se da prosječna plaća, u usporedbi sa životnim troškovima, nije dostatna za normalan život. No, kao ekonomist znam da za povećanje ukupnog prihoda, kako bi se smanjio udio plaća u proračunima, samo ograničeno vrijeme mogu koristiti tuđu akumulaciju. Ako netko u Hrvatskoj misli da plaće možemo dizati, a da nam pritom drugi daju novac, koji ćemo opet potrošiti u povećanje plaća, neovisno o rezultatima tog rada, onda oni ne znaju puno o ekonomiji. Inače, ja takvih dobrotvora više i ne vidim. </p>
<p>Dužnost je države da makroekonomskim mjerama snizi troškove života i cijene. Onda će i plaća, koja će nominalno ostati ista, zapravo značiti nešto više u standardu.</p>
<p>• Kada ćemo dobiti zakon o reviziji pretvorbe? Što od njega očekujete?</p>
<p>- Vjerujem da će prijedlog zakona uskoro u drugo čitanje u Saboru. Reviziju pretvorbe doživljavam kao dugotrajni proces, tijekom kojega će se ocijeniti pojedinačne postupke i nepravilnosti u pretvorbi i privatizaciji, te će biti osnova za zakonska postupanja u evidentnim kriminalnim radnjama. Osim toga, nama u vlasti to će biti platforma za izradu porezne politike, kako bi sankcionirali pojedine nepravde.</p>
<p>Ako je, primjerice, netko preuzeo tvrtku, otpustio radnike i zatvorio osnovnu djelatnost te se počeo baviti prometom ili izdavanjem nekretnina, tu je jasno da takvi prihodi nisu stečeni od rada, već od financijskih malverzacija, iako to do sada nije bilo kazneno djelo. Njima bi trebalo uvesti ekstra-visoke poreze, koji bi mogli biti određena satisfakcija za prevarene radnike. </p>
<p>• U ovoj smo godini prvi puta doživjeli podizanje optužnica protiv čitavog niza tajkuna, koje se tereti za nepravilnosti u pretvorbi i gospodarski kriminal. No, opći je dojam da se oni vrlo sporo procesuiraju i da su optužnice podignute protiv samo jednog manjeg dijela onih koje se sumnjiči za kriminal. Je li ovdje zakazala pravna država?</p>
<p>- Policija nije projektirana na način da bi riješila špicu kriminala koji smo zatekli. Riječ je o tolikom broju predmeta i nemorala koji smo zatekli da ni deset puta veća policija vjerojatno ne bi mogla poduzeti sve istražne radnje. U isto vrijeme, kada se višestruko povećava broj istraga zbog gospodarskog kriminala, Vlada radi na smanjenju broja zaposlenih u MUP-u. Na nama je da zakonom pokušamo prolongirati rokove zastare, a da policija onda obavi svoj dio posla. Nakon što završimo s obradom ovoga dijela, slijedi novi »paket« istraga.</p>
<p> • Što je s podizanjem optužnica protiv političkih pokrovitelja protagonista gospodarskog kriminala? Hoće li uskoro uslijediti optužnice i protiv njih?</p>
<p>- Treba shvatiti da je bivša vlast propise pisala na način da mnoga krivična djela zapravo to nisu bila i nisu bila navedena u zakonu. Oni su, dakle, dobro pazili kako pišu zakone, tako da u brojnim slučajevima ono što je u svijetu kriminalno djelo, u nas to nije. Stoga je njihovo procesuiranje vrlo upitno. Recimo, osiguravanje novca iz državnog proračuna za sanacije pojedinim privatnim vlasnicima teško da se, po važećim propisima, mogu okvalificirati kao kažnjiva djela. Ni mnoga jamstva izdana na teret države i poreznih obveznika ne mogu se tek tako sankcionirati. </p>
<p>• Sindikati koji djeluju u Hrvatskim željeznicama traže od Vas da odustanete od plana restrukturiranja tog javnog poduzeća. Jeste li se približili u stavovima ili je i dalje na djelu Vaš sukob s njima?</p>
<p>- Ja tu ne vidim nikakvog sukoba. Polazim od toga da odgovorno nastojim obavljati svoje dužnosti. Ako su strukturni programi neophodni za uspješniji rad i budućnost HŽ-a, onda je na meni da ih u svom dijelu posla i provedem. To pokušavam objasniti i sindikatima. No, sindikati koji postavljaju ultimatume očito nemaju dovoljno odgovornosti za budućnost zaposlenih u Hrvatskoj. Oni izgleda misle da se mogu poigravati sa mnom, kao što su se svih ovih godina poigravali s bivšim nadzornim odborima i upravama i postavljati ultimatume i ucjene, pa onda govoriti da sam ja osoba koja ne zna komunicirati. Znate, to govore ljudi od kojih dio uopće ne dolazi na zakazani sastanak, dio ih ustane i bahato napusti sastanak, pa zatim bahato donese odluku o štrajku, koji nanosi štetu HŽ-u i hrvatskom gospodarstvu u cjelini, a ja opet nalazim vrijeme da s njima razgovaram. </p>
<p>Vrijeme će pokazati da postoje ljudi koji žele uništiti HŽ. Oni moraju položiti račune zbog uništavanja HŽ-a u proteklih deset godina.</p>
<p>• Koji su to ljudi? </p>
<p>- I sindikati i uprava, koja ih očito zloupotrebljava. No, previše je programa u HŽ-u da bi se zaustavila njihova provedba. Njih je potrebno provesti upravo radi budućnosti željeznice u Hrvatskoj. Želim puno uspjeha sindikatima u poslu micanja svih ljudi koji nešto znaju i koji žele raditi!</p>
<p>• Kako riješiti problem dugovanja nogometnih klubova? </p>
<p>- Tu nema nikakvog spora. Pravo je pitanje kako naplatiti porez od onih koji za to nemaju novca. To je jedno od umijeća. Treba pronaći varijantu kako to učiniti. No, to je sve jedan cirkus, koji je netko stalno stvarao u Hrvatskoj. Dio financijskih policajaca nije radio svoj posao, a sada se igraju pravne države. No, sve ima svoje granice! Volio bih da mi financijska policija položi račune. Otkud najednom toliki dugovi, a do jučer su svi sjedili na nogometnim igralištima.</p>
<p>Pa, koga mi to varamo? </p>
<p>• Nezaposlenost se u Hrvatskoj upravo nalazi na svom povijesnom maksimumu. Kako zaustaviti njezin daljnji rast?</p>
<p>- Ja bih bio sretan da je 360.000 nezaposlenih maksimalna razina i da će uslijediti pad broja nezaposlenih. To bi onda bilo i oživotvorenje našeg programa. Jasno je da je problem nezaposlenosti najveće opterećenje za Vladu. Zato i poduzimamo cijeli niz mjera o kojima sam ranije govorio kako bi tih 360.000 doista ostao maksimalan broj nezaposlenih. No, morate znati da je naša programska orijentacija i bila »čišćenje« prekomjernog broja zaposlenih u administraciji i poduzećima u državnom portfelju. Osim toga, cijeli niz zaposlenih nije dobivao plaće. Njima su one isplaćivane sanacijama, što je zapravo bila socijalna pomoć. Pa, koga mi to varamo? Ova je brojka rezultat zatečenog stanja, a na nama je da je raznim mjerama smanjimo. Tome i služe programi potpore obrtu, malom i srednjem poduzetništvu, te poticaji ulagačima. Tim mjerama, a ne administrativnim, treba smanjiti rast nezaposlenosti.</p>
<p>• I nelikvidnost je ponovno u porastu...</p>
<p> - Treba se zapitati je li taj ogroman pritisak na zaustavljanje stečajeva pokušaj da i nadalje varamo radnike i vjerovnike. Jer, hrvatska je država u ovoj godini osigurala više od osam milijardi kuna sredstava za plaćanje dugova iz prošlih godina i sada redovito pokriva svoje obveze. Tko je onda taj koji ne plaća struju, plin, naftu...? Zašto uopće provoditi stečajeve kad se može lijepo živjeti ne plaćajući svoje obveze?! To je hrvatski model gospodarstva!</p>
<p>Novinarske podvale</p>
<p>• Kako komentirate tvrdnje da je prebacivanje »loptice« s gospodarskog ponovno na politički problem zapravo pokušaj političara da iz fokusa javnosti izbace svoje gospodarske neuspjehe?</p>
<p> - To su novinarske podvale! Recite mi što ja radim? Bavim li se ja ustavnim promjenama? Pa, najveći dio tema na sjednicama Vlade nisu ustavne promjene, nego gospodarski problemi. Ne mislim da se više bavimo političkim problemima, a da pritom zanemarujemo gospodarske. Ja sam, primjerice, jedan od potpredsjednika koji još uopće nije uzeo riječ u raspravi o ustavnim promjenama. Čak ni na samoj sjednici Vlade ne raspravljam o tome. Mediji su stvorili taj image! Mi samo pristojno pokušavamo odgovoriti na neka pitanja, a onda nas se optužuje da se bavimo svim problemima osim gospodarskih.</p>
<p>Rast cijena manji od 10 posto</p>
<p>• Stopa inflacije u Hrvatskoj u rujnu je prešla sedam posto. Zahuktava li se ponovno inflacijska spirala u nas?</p>
<p> - Što to znači inflacija od sedam posto na godinu?! To doduše je inflacija, ali je ipak ispod 10 posto. Mislim da se ona ne zahuktava. Inflacija je, uostalom, velikim dijelom i pitanje cijene naftnih derivata i električne energije, što jasno utječe i na cijene proizvoda. Ukidanje carinskih ograničenja omogućit će da rast cijena bude manji od 10 posto, a to je ono što je po mom mišljenju bitno.</p>
<p>• Kako komentirate zahtjeve za devalvacijom kune? Je li domaća valuta precijenjena?</p>
<p>- Ne želim to komentirati. Ja nisam profesor i ne želim se upuštati u takve rasprave. No, valja znati da se svaka promjena tečaja primjenjuje u dobro uređenim gospodarskim sustavima. Moja je ocjena da mi reda u gospodarstvu nemamo. To znači da će se sve mjere monetarne politike moći primijeniti tek kada sredimo odnose u gospodarstvu, što očito neće biti niti u idućoj godini. Sve ostalo spada u domenu akademske rasprave, u koju se ne želim upuštati.</p>
<p>Pitanje »Slobodne« i »Vjesnika«</p>
<p>• Što će biti sa Slobodnom Dalmacijom? Je li stečaj te novinske kuće jedini mogući izlaz? </p>
<p> - Prepustili smo odgovornim ljudima u Hrvatskom fondu za privatizaciju i Upravi Slobodne Dalmacije da pokušaju postići nagodbu. Ona nije postignuta, pri čemu smo izgubili dragocjeno vrijeme. Sada više ne postoji drugi izlaz, osim stečaja. Pa, ne možemo se vječno dogovarati. Vječni dogovor ne postoji! To je strava i užas da profesionalni ljudi koji se bave ekonomijom nisu u stanju ponuditi rješenje ili nemaju želje za tim. Onda se to, nažalost, rješava na sudu. No, to ne znači da će Slobodna Dalmacija nestati. Njezini će radnici imati sigurnost, novina će i dalje izlaziti, a čitatelji će je i dalje kupovati.</p>
<p>• Kada ćete raspisati natječaj za privatizaciju Vjesnika?</p>
<p> - Vjesnik treba biti u vlasništvu države slijedećih pet godina. Državi je to u interesu zbog tiskare i zbog male tiraže tog lista.</p>
<p>Adriano Milovan</p>
</div>
<div type="article" n="3">
<p>Hrvatski se benzin od europskog razlikuje po višku sumpora</p>
<p>Europski propisi o kvaliteti goriva stroži su od naših te određuju manju količinu sumpora u benzinu. Inin glasnogovornik ističe da je količina sumpora u benzinu pitanje ekologije, a ne kvalitete. Kako doznajemo u Državnom inspektoratu, kvaliteta naftnih derivata na hrvatskom tržištu odgovara propisima. Stoga, da bi imali kvalitetnije gorivo, treba postrožiti propise </p>
<p>Kakva je zapravo kvaliteta goriva koje se prodaje na hrvatskom tržištu i je li točno da hrvatski vozači u spremnike svojih vozila toče lošije gorivo nego oni u zapadnoj Europi? Učestali napisi o otkrivenoj vodi u gorivu, kao i špekulacije da Ina izvozi kvalitetnije gorivo od onoga koje prodaje na domaćem tržištu, ovih su dana opet potakli sumnje potrošača.</p>
<p>»Nema govora da je gorivo nekvalitetno. Sve vrste goriva koje Ina prodaje na hrvatskom tržištu imaju iste sastojke kao i svako europsko gorivo. Jedina je razlika u tome što u Ininom benzinu ima više sumpora, oko 0,4 posto, što je još uvijek manje od hrvatskim propisima dopuštenih 0,5 posto udjela sumpora u benzinu, objašnjava glasnogovornik Ine Mario Dragun. </p>
<p>Naime, europski propisi o kvaliteti goriva stroži su od naših te određuju manju količinu sumpora u benzinu. Gorivo koje Ina izvozi, napominje Dragun, isto je kao i na našim benzinskim crpkama, samo što je prošlo dodatni postupak odsumporavanja. Dragun ističe da je količina sumpora u benzinu pitanje ekologije, a ne kvalitete.</p>
<p>Prema nedavno donesenim propisima, Ina bi trebala kvalitetu svojih derivata s europskim standardima u potpunosti ujednačiti do 2005. godine. Naime, prema Dragunovim riječima, da bi se osigurale dovoljne količine benzina s manjom količinom sumpora od sadašnje, Ina će morati dosta uložiti u modernizaciju svojih postrojenja. </p>
<p>Pritom Ini najveći problem predstavlja nedostatak financijskih sredstava za ulaganje u razvoj i modernizaciju tehnologije. Stoga u tvrtci s nestrpljenjem očekuju dan kad će se cijene derivata slobodno formirati na tržištu, a ne, kao sad, odlukom Vlade. Naime, naftni derivati u Hrvatskoj su među najjeftinijima u Europi, što nikako ne bi smjelo biti opravdanje za lošiju kvalitetu nego u drugim europskim zemljama.</p>
<p>Što se tiče vode u dizelskom gorivu, u Ini naglašavaju da ni u jednoj kontroli Državnog inspektorata nije otkrivena količina vode u dizelu veća od propisane. Da u gorivu ima vode, kažu, automobil bi stao. Međutim, u Ini ističu najnoviji podatak dobiven od ovlaštenih servisera vozila, po kojem čak 50 posto vozila, umjesto na dizel gorivo, vozi na loživo ulje. Iako je riječ o sličnom derivatu, eurodizel je ipak daleko kvalitetnije gorivo od običnog lož-ulja. </p>
<p>Za kontrolu kvalitete goriva zaduženi su inspektori Državnog inspektorata koji su, proteklih mjeseci uz pomoć sofisticiranog pokretnog laboratorija obradili više tisuća uzoraka. Kako doznajemo od inspektora koji su nadzirali kontrolu, kvaliteta naftnih derivata na hrvatskom tržištu je - zadovoljavajuća. To znači da je u skladu sa zakonskim odredbama koji propisuju kvalitetu goriva. No, propisi koji kod nas vrijede odgovaraju propisima koje su zemlje EU imale do prije pet godina. U međuvremenu članice EU povisile su određene standarde, a mi ih pritom nismo slijedili. </p>
<p>Kada se govori o kvaliteti derivata, ističu u Državnom inspektoratu, treba uzeti u obzir rafineriju u kojoj se oni proizvode, transport i prodajno mjesto. Unatoč ne baš modernoj tehnologiji, Inine rafinerije poštuju propise, zasigurno i zbog činjenice da je inspekciji najlakše nadzirati upravo njih. Nije problem prekontrolirati kvalitetu goriva na izlazu iz rafinerije, no posve je druga priča što se s tim gorivom događa na putu od rafinerije do rezervoara automobila, odnosno konačnog potrošača.</p>
<p>U rafinerijama, naime, postoje i unutarnji sustavi kontrole što, tvrde inspektori, nije slučaj i u distribuciji i prodajnoj mreži. Stoga je za pretpostaviti da je i voda, nađena u gorivu u nekoliko kontrola, tamo završila tijekom transporta. Sljedeće je pitanje jesu li čiste cisterne na benzinskim postajama. Inspektori su došli i do poraznih spoznaja da neke cisterne na postajama nisu čišćene desetak godina. </p>
<p>U Državnom inspektoratu otkrivaju da su vodu ili određene nečistoće u gorivu, pronašli u manje od deset posto obrađenih uzoraka, što nije mnogo. Ono po čemu se naš benzin razlikuje od, primjerice, njemačkog, su određeni spojevi koji su njemačkim propisima zabranjeni, dok ih naši uopće ne spominju. Da su propisi nedorečeni, dokaz je i to da u njima nigdje ne piše da u benzinu ne smije biti vode. To ne znači da je naše gorivo loše za automobile, ali sumnja nikad nije na odmet.</p>
<p>Ina odbacuje mogućnost da voda uđe u gorivo tijekom transporta. Objašnjavaju da nema nikakve šanse da voda uđe u spremnik vozila jer ona, budući da je teža od benzina, u cisterni ostaje na dnu. </p>
<p>Neki proizvođači automobila, među kojima je i BMW, za vozila prodana u Bugarskoj daju manju garanciju za motor nego u zapadnoeuropskim zemljama. </p>
<p>Razlog - upitna kvaliteta goriva koje se prodaje u toj zemlji. Za sada, ipak, nema ozbiljnih naznaka da bi sličan stav proizvođači automobila mogli zauzeti i kada je u pitanju Hrvatska.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="4">
<p>Gdje se nalaze vrijedne slike, predmeti i namještaj nestali iz Banskih dvora?</p>
<p>Pravog »štofa« u cijeloj priči, čini se, ipak nema, jer iako su Banski dvori siromašniji umjetninama nego što su to bili ranije, za svaki se predmet, koji se nalazio na Markovu trgu, ipak zna odredište</p>
<p>Što se točno nalazilo u Banskim dvorima i gdje su nestale vrijedne slike, predmeti i namještaj, koji je, mahom nakon 1991. godine, iseljen s Markova trga? To se pitanje postavilo nakon što je premijer Račan prošle nedjelje, nakon što su Banski dvori po prvi puta otvoreni za javnost, rekao da će se ostatak rezidencije moći pogledati kada se u nju vrate predmeti, koji su odatle odneseni. Premijer nije htio komentirati o kojim je predmetima riječ i gdje su nestali, a jednako je zakopčan ostao i ovoga tjedna, kada je priča o nestalim umjetninama iz Banskih dvora postala prvorazrednom medijskom senzacijom.</p>
<p>No, pravog »štofa« u cijeloj priči, čini se, ipak nema, jer iako su Banski dvori siromašniji umjetninama nego što su to bili ranije, za svaki se predmet, koji se nalazio na Markovu trgu, ipak zna odredište. Najveća »selidba« umjetnina iz Banskih dvora dogodila se nakon raketiranja zgrade 7. listopada 1991. godine. Poslije toga, dio je predmeta iz ruševina otišao na restauraciju, dio je preseljen u predsjedničku rezidenciju na Pantovčak, a dio je završio u rezidenciji u Visokoj.</p>
<p>»Početkom 1991. godine predstojnik predsjednikova ureda Hrvoje Šarinić me pozvao da dam prijedlog uređenja Banskih dvora«, priča Nada Premrl iz Muzeja Grada Zagreba. Ona je sama Banskim dvorima ponudila vratiti portrete banova - sedam ili osam slika, koje su 1966. godine došle na pohranu u Muzej, budući da tadašnja vlast nije znala što bi s njima. Također je iznijela prijedlog da se Banski dvori vrate u prvobitno stanje, što znači da budu onakvima, kakvima su ih ostavili hrvatski banovi. »Pronašli smo i album fotografija koje pokazuju kako su Banski dvori izgledali 1930. godine i po njima smo namjeravali početi preuređivanje«, priča Nada Premrl. Radove je prekinulo raketiranje Dvora, a većina je stilskog namještaja i umjetničkih slika tada preseljena u Vilu Zagorje, rezidenciju u Visokoj i druge institucije.</p>
<p>U MGZ-u su ostale dvije potrgane fotelje i nekoliko komada namještaja koji su korišteni za izložbu o raketiranju Banskih dvora, postavljenu već 13. listopada 1991. godine. »Većinu podataka o Banskim dvorima s početka stoljeća dobila sam iz novina, pa sam tako saznala i imena stolara koji su radili namještaj na Markovom trgu. Radove nekih od njih nisam zatekla kad sam prvi puta došla, pa pretpostavljam da su nestali davno prije 1990.«, priča Nada Premrl. No, našla je i neke zanimljivosti, poput mape u sobi tadašnjeg premijera Stipe Mesića, koja je na poleđini imala grb NDH i poglavnikov natpis. Bila je to ista soba kojom su se služili komunistički dužnosnici. »Možda nisu vidjeli, a možda im nije smetalo«, priča Nada Premrl.</p>
<p>Nakon granatiranja, stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture krenuli su u popisivanje predmeta Banskih dvora. Svaki je predmet fotografiran i prošao stručnu obradu, načinjeni su popisi stvari, a dio je predmeta odnesen na restauraciju.</p>
<p>»Dio je predmeta preseljen na Pantovčak, a dio u depoe, ali za sve se zna gdje je završilo«, priča Ranka Würth Saračević iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture, koja je te 1991. godine sudjelovala u popisivanju umjetnina Banskih dvora. Kako kaže, putovi tih umjetnina mogli su se lijepo pratiti do 1995. godine, pa se zna koje su rezidencije opremane namještajem i umjetninama s Markova trga, ali što se sa svim tim blagom umjetničke, ali više dokumentarne vrijednosti, događalo poslije, ne zna.</p>
<p>Zna se da je dio umjetničkih slika iz Banskih dvora vraćen u muzeje, koji su ih posudili Markovom trgu. Tako su neke slike vraćene u Muzej moderne umjetnosti, čiji ravnatelj Igor Zidić napominje kako su među vraćenim slikama Crnčićevi »Trabakuli«, koji su se u Muzej vratili kada je postavljano razdoblje od 1850. do 1950. godine. »Kada budemo postavljali razdoblje od 1950. do 2000. vratit ćemo ih još«, kaže Zidić i napominje kako Muzej čuva kompletnu dokumentaciju o tome kome je što, kada i gdje posuđeno, a u posljednje vrijeme, baš zbog učestalih seljenja umjetnina, u ugovorima o posudbi točno piše gdje će se navedena umjetnina nalaziti.</p>
<p>Slično su postupili i u Strossmayerovoj galeriji, koja je svojedobno također Banskim dvorima posudila mnogo umjetnina. Ravnatelj Đuro Vanđura kaže da su gotovo sve vraćene kada se mijenjao postav Galerije, te da su u Banskim dvorima ostale tek tri slike.</p>
<p>U MGZ-u su ostale dvije potrgane fotelje i nekoliko komada namještaja koji su korišteni za izložbu o raketiranju Banskih dvora, postavljenu već 13. listopada 1991. godine. »Većinu podataka o Banskim dvorima s početka stoljeća dobila sam iz novina, pa sam tako saznala i imena stolara koji su radili namještaj na Markovom trgu. Radove nekih od njih nisam zatekla kad sam prvi puta došla, pa pretpostavljam da su nestali davno prije 1990.«, priča Nada Premrl. </p>
<p>No, našla je i neke zanimljivosti, poput mape u sobi tadašnjeg premijera Stipe Mesića, koja je na poleđini imala grb NDH i poglavnikov natpis. Bila je to ista soba kojom su se služili komunistički dužnosnici. »Možda nisu vidjeli, a možda im nije smetalo«, priča Nada Premrl.</p>
<p>Nakon granatiranja, stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture krenuli su u popisivanje predmeta Banskih dvora. Svaki je predmet fotografiran i prošao stručnu obradu, načinjeni su popisi stvari, a dio je predmeta odnesen na restauraciju.</p>
<p>»Dio je predmeta preseljen na Pantovčak, a dio u depoe, ali za sve se zna gdje je završilo«, priča Ranka Würth Saračević iz Zavoda za zaštitu spomenika kulture, koja je te 1991. godine sudjelovala u popisivanju umjetnina Banskih dvora. Kako kaže, putovi tih umjetnina mogli su se lijepo pratiti do 1995. godine, pa se zna koje su rezidencije opremane namještajem i umjetninama s Markova trga, ali što se sa svim tim blagom umjetničke, ali više dokumentarne vrijednosti, događalo poslije, ne zna.</p>
<p>Zna se da je dio umjetničkih slika iz Banskih dvora vraćen u muzeje, koji su ih posudili Markovom trgu. Tako su neke slike vraćene u Muzej moderne umjetnosti, čiji ravnatelj Igor Zidić napominje kako su među vraćenim slikama Crnčićevi »Trabakuli«, koji su se u Muzej vratili kada je postavljano razdoblje od 1850. do 1950. godine. »Kada budemo postavljali razdoblje od 1950. do 2000. vratit ćemo ih još«, kaže Zidić i napominje kako Muzej čuva kompletnu dokumentaciju o tome kome je što, kada i gdje posuđeno, a u posljednje vrijeme, baš zbog učestalih seljenja umjetnina, u ugovorima o posudbi točno piše gdje će se navedena umjetnina nalaziti.</p>
<p>Slično su postupili i u Strossmayerovoj galeriji, koja je svojedobno također Banskim dvorima posudila mnogo umjetnina. Ravnatelj Đuro Vanđura kaže da su gotovo sve vraćene kada se mijenjao postav Galerije, te da su u Banskim dvorima ostale tek tri slike.</p>
<p>Samo priča za - novine</p>
<p>Ivan Čičmak, voditelj protokola u Banskim dvorima do 1992. godine, kaže kako je dijelom namještaja iz Visoke opremano Ministarstvo vanjskih poslova, a vjeruje se da je dio završio i u Ministarstvu unutarnjih poslova. Tada je za to bila zadužena komisija, koju su činile Vesna Girardi-Jurkić, Svetinka Svirčić, kao domaćica Banskih dvora i Daša Bradičić. One su određivale, veli Čičmak, kamo će se preseliti umjetnine Banskih dvora. »Lako je znati gdje je što, budući da postoje inventurne liste«, veli Čičmak. Kako Vjesnik saznaje, možda već slijedeći tjedan, to će biti još lakše utvrditi, budući da se priprema popis predmeta iz Visoke, za koju se uopće ne zna što čuva. Neki od stručnjaka s kojima smo, pripremajući ovu temu, razgovarali ipak pokazuju sumnju u tvrdnje da su sve umjetnine Banskih dvora na broju. </p>
<p>Iva Uščumlić</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="2">
<head>Zagreb i županija</head>
<div type="article" n="5">
<p>Bandić darovao krv Zagrepčanima</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - U povodu 25. listopada, Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, gradonačelnik Zagreba Milan Bandić u subotu se u Hrvatskom zavodu za transfuziju krvi u Petrovoj 3, po dvanaesti put pridružio onima koji su darovali krv. </p>
<p>Opušteno ležeći na krevetu, Bandić se raspitivao o stanju zaliha krvi u Zavodu, te dr. Ireni Jukić, voditeljici Odjela za prikupljanje krvi, obećao kako će se uskoro opet vidjeti. Naime, tada će gradonačelniku, kako su se našalili liječnici, »uzimati krv dva sata«, odnosno trombocite, čije su im zalihe također važne. Postupak uzimanja trombocita, kako nam je rekla dr. Irena Jukić, traje dva sata, a nužni su za liječenje oboljelih od leukemije, te onih kojima je potrebna transplantacija nekog organa.</p>
<p>Dnevne potrebe Zagreba za zalihama krvi, kako su liječnici izvjestili Bandića i gradske vijećnike koji su došli dati krv, iznose oko 300 doza. Dragocjenu tekućinu rekli su može dati svaka zdrava osoba od 18 do 65 godina ali se prije uzimanja doze od 4,5 decilitra krvi svakom darivatelju mora izmjeriti tlak, odrediti stanje hemoglobina, ustanoviti postoje li u krvi uzročnici hepatitisa B i C, te aidsa i sifilisa. Dobrovoljci moraju pročitati i informator, »Što morate znati o darivanju krvi«. Osoblju u Petrovoj, najčešće nedostaje nula negativna krvna grupa koja se može svakome dati, ali ona nema zamjenu. </p>
<p>Na račun pozitivnih i negativnih faktora krvnih grupa padale su i šale, pa je Bandić rekao kako je on po krvnoj grupi nula pozitivan, a po karakteru samo pozitivan, te da ovo za njega nije poseban događaj.</p>
<p>Pored gradonačelnika, krv su dali i dr. Zdravko Čokić iz Gradskog ureda za zdravstvo, rad i socijalnu skrb, sportaši Dragutin Šurbek, Braco Pill, te direktor Zagrebačkog velesajma, Jurica Pavelić.</p>
<p> Zahvaljujući svima, ravnatelj Zavoda za transfuzijsku medicinu, dr. Vladimir Grdinić, pozvao je Zagrepčane da Zavod posjete u što većem broju. (Snježana Rajačić)</p>
</div>
<div type="article" n="6">
<p>Škola za primijenjenu umjetnost besplatno dobiva novi pod u dvorani</p>
<p>Stanko Tkalčić, konstruktor sportskog poda odlučio je, potaknut i tekstom u Nedjeljnom Vjesniku, zagrebačkoj Školi za primijenjenu umjetnost u dvorani ugraditi pod </p>
<p>Učenici zagrebačke Škole za primijenjenu umjetnost uskoro bi, zahvaljujući vrijednoj donaciji, trebali dobiti posve obnovljenu sportsku dvoranu za održavanje nastave tjelesnog odgoja, kao i za izvannastavne sportske aktivnosti. </p>
<p>U prošlom broju Nedjeljnog Vjesnika pisali smo da je dvorana te škole već godinama u derutnom stanju. Tekst pod naslovom »Gospodine predsjedniče, pogledajte na što sliče sportske dvorane i igrališta« pročitao je i konstruktor Stanko Tkalčić koji je odlučio, zajedno sa svojim poslovnim partnerima, školi besplatno obnoviti pod dvorane.</p>
<p> Prema Tkalčićevoj zamisli, u dvorani Škole za primijenjenu umjetnost bi se postavio najsuvremeniji sportski pod, a podom slične kvalitete se mogu pohvaliti samo malobrojne dvorane u Hrvatskoj. </p>
<p>Naime, Tkalčić se već deset godina bavi usavršavanjem sustava podnog grijanja i drvenih podnih konstrukcija. Kako ističe, sportski je pod najvažniji tehnički segment sportske dvorane jer doprinosi kvaliteti određene sportske aktivnosti te istodobno sprječava ozljede sportaša. Pod kojeg je on konstruirao udovoljava međunarodnom DIN standardu, što znači da, među ostalim, ublažava udarce. Tkalčić kaže da u sportskoj dvorani nije dovoljno samo na betonsku podlogu postaviti parkete. Podovi koje je konstruirao zadovoljavaju kriterije europskih i svjetskih normativa za dvoranske sportove. Problem je, smatra on, u tome što Hrvatska takve normative nema. </p>
<p>Određeni propisi kojima se kod nas regulira kvaliteta poda u sportskim dvoranama stari su 30-ak godina te su bez promjena naslijeđeni iz bivše države. Nepostojanje pravilnika koji bi propisivao standarde za podove dvorana, jedan je od razloga što suvremeni pod ima tek nekoliko sportskih dvorana u Hrvatskoj, među kojima je i Dvorana Dražena Petrovića, dok neke veće i poznatije dvorane u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima nemaju terene koji bi udovoljavali svjetskim standardima, čime su na neki način neprikladne za održavanje sportskih natjecanja i treninga. </p>
<p>Kvalitetan sportski pod, naime, nije mnogo skuplji od običnog, no zbog loših propisa i neznanja, o tome se ne vodi dovoljno računa prilikom gradnje i obnove dvorana. Nije dovoljno samo postaviti parket, već je bitna nosiva konstrukcija koja se nalazi ispod klasičnog drvenog parketa. </p>
<p> Prije postavljanja sportskog poda, u dvorani Škole za primijenjenu umjetnost treba sanirati i betonsku podlogu. Nova podna konstrukcija u dvorani površine oko 200-tinjak četvornih metara, koju će Tkalčić sa svojim partnerima besplatno postaviti, vrijedna je oko 35.000 njemačkih maraka.</p>
<p>On predlaže da se u posao uključe i učenici škole koji bi, s obzirom da škola ima stolarsku radionicu, također mogli svojim radom doprinijeti da što prije dobiju moderni sportski teren. Tkalčić naglašava da je pod školske dvorane sad u tako lošem stanju da je održavanje nastave tjelesnog u tim uvjetima vrlo opasno za učenike, jer se i prilikom najmanjeg pada mogu ozbiljno ozlijediti. </p>
<p>O svojoj hvalevrijednoj ideji Tkalčić je razgovarao i s ravnateljem Škole Rudolfom Tkalčićem, koji mu je, dakako, dao punu podršku jer je doista krajnje vrijeme da se dvorana uredi. </p>
<p>Škola pritom očekuje i financijsku pomoć grada Zagreba, no ova vrijedna donacija svakako ulijeva nadu da će učenici te škole, usprkos besparici zbog koje u Gradu Zagrebu i Ministarstvu prosvjete i sporta ne mogu u potpunosti financirati obnovu, uskoro vježbati u daleko boljim uvjetima nego do sada. </p>
<p>I ovaj primjer pokazuje da još uvijek ima onih kojima je stvarno više stalo da se napokon nešto učini, dok mnogi drugi samo govore da se mladi trebaju više baviti sportom kako se ne bi drogirali, ali - ne čine ništa.</p>
<p>Boris Orešić</p>
</div>
<div type="article" n="7">
<p>Spoj najboljega nosa na zemlji, najboljega oka u zraku i relativno - najboljega uma...</p>
<p>Šibenski Sokolarski centar u subotu je organizarao treći ovogodišnji lov s pticama grabljivicama za - strane diplomate. Iako se diplomati nisu odazvali u željenom broju, lov je u potpunosti uspio/Emilio Menđušić, voditelj Sokolarskoga centra: U zaštiti ptica grabljivica, potrebna nam je međunarodna pomoć, stoga lovove i organiziramo za diplomate/Sokolarima iz Šibenika u lovu su se pridružili i sokolari Odjela biološko-tehničke zaštite Zračne luke »Zagreb«, te sokolari iz Slovenije </p>
<p>Područje oko dvorca Brezovica u subotu je bilo mjesto lova s pticama grabljivicama, kojeg je za strane diplomate, već treći put ove godine, organizirao šibenski Sokolarski centar. Lovce s puškama zamijenile su tako ptice grabljivice, obrušavajući se iz zraka na fazane i trčke koje su pronalazili i uzbunjivali psi ptičari.</p>
<p> - Bitno je da ptica nakon ulova dobije podjednaki komad mesa onome kojeg je ulovila, pa i veći kako bi se što bolje najela, a time i nagradila, pojasnio nam je Emilio Menđušić, sokolar i voditelj Sokolarskog centra nedaleko Šibenika, napominjući da s grabljivicama lovi isključivo radi prehrane ptica i načina njihova života u prirodi, a ne iz gušta. </p>
<p>- Lov s grabljivicama spoj je najboljeg nosa na zemlji - psa, najboljeg oka u zraku - grabljivice i relativno najboljeg uma, rekao nam je sokolar Branko, ističući da na udaljenosti od tri i više kilometara sokol vidi pokret veličine dva i pol centimetara. Sokolovi su ujedno i najbrže ptice, postižu <FONT COLOR="#CC3300"><b>brzinu</b></FONT> pri obrušavanju između 380 i 420 kilometara na sat. Osim sokolova i jastreba u lovu oko dvorca Brezovica okušali su se i škanjci, te američki harrisi. Kako se ptice ne bi međusobno napale, jer ne trpe konkurenciju prilikom lova, na pronađeni plijen puštala se po jedna. Jedine grabljivice koje love u jatu su američki harrisi. </p>
<p> U zaštiti ptica grabljivica, napominje Menđušić, potrebna nam je međunarodna pomoć, stoga lovove i organiziramo upravo za diplomate, a pogoduju i turističkoj promociji naše zemlje. Ovom su se prigodom odazvali samo njemački i španjolski diplomati, te predstavnici ministarstava zaštite okoliša i poljoprivrede. Sokolarima iz Šibenika u lovu su se pridružili i sokolari Odjela biološko-tehničke zaštite Zračne luke »Zagreb«, čije grabljivice tjeraju druge ptice s aerodromskih pista, te sokolari iz Slovenije. </p>
<p>Kao najveći nedostatak u zaštiti ptica grabljivica, Menđušić ističe nedostatak veterinara specijaliziranih za grabljivice te stacionara za ozlijeđene ptice. Zasad je Sokolarski centar jedino mjesto gdje se ptice liječe, a dojave o ozlijeđenim pticama stižu iz cijele Hrvatske. Sokolarski centar u Šibeniku jedini je centar u Hrvatskoj koji se organizirano bavi uzgojem i očuvanjem ptica grabljivica. Postoji već 11 godina, a ove godine u Centru su se izlegli i prvi ptići, jedan dalmatinski sokol i dva škanjca. </p>
<p>Šibenski sokolari su predstavili priručnik »Prva pomoć za ptice grabljivice«, te projekt povratka dalmatinske crkavice, grabljivice, čiji je zadnji par nestao iz Paklenice 1956. godine. </p>
<p>Gordana Petrovčić</p>
</div>
<div type="article" n="8">
<p>Vježbalište prerasta u pravi golf teren? </p>
<p>Barem smo vidjeli da su naši izvođači spremni i sposobni izraditi kvalitetan golf teren. Prije petnaestak dana, naime, predstavljeno je javnosti obnovljeno vježbalište i svi su se složili da je ono, u svome sadašnjem obimu, u tehničkom i izvođačkom smislu odlično napravljeno</p>
<p>Napuštajući područje Bundeka približili smo se savskom nasipu. Popevši se gore, s njegove sjeverne strane, uz samu rijeku, ugledali smo kosca kako uklanja busene trave s, vjerojatno svima koji svakodnevno prelaze most Slobode dobro poznatoga, golf terena. Tračak civilizacije u divljini? Zanimalo nas je tko ga je uredio i zbog čega se teren nalazi baš ovdje, a ne na samom području Bundeka.</p>
<p>Nikica Nadali, vlasnik tvrtke »Tenis Medveščak d.o.o.« prava je osoba za takve informacije. Spomenuta je tvrtka, naime, donedavno imala koncesiju za to područje te je tamo uredila vježbalište za golfere, a prema Nadalijevim riječima, u listopadu 2001. očekuje se obnova istekloga ugovora.</p>
<p>U međuvremenu doznajemo kako vježbalište zauzima oko 400 metara dužine te postojeće širine od riječnoga ruba do zaštitnog nasipa. Nedavno su detaljno uređene postojeće tri probne rupe, koje doista, i ne mogu trenutačno poslužiti ničemu drugome osim vježbanju zaljubljenika golfa.</p>
<p>Golf je trenutačno jedan od trendovskih sportova u svijetu i prakticiraju ga mnogi poslovni (i manje poslovni, ali svakako dobrostojeći) ljudi. Popularan je u ne baš velikom broju populacije, jer je bavljenje njime najčešće uvjetovano dobrim imovinskim stanjem, a ponegdje i položajem u društvu. U svakom slučaju, bavljenje golfom koristi kako u fizičkom, tako i u mentalnom i emocionalnom smislu. Ne previše naporan, idealan je za opuštanje, sklapanje novih ili produbljivanje starih poznanstava (i poslovnih veza), uz duge i ugodne razgovore u ležernoj atmosferi, tek u pozadini prožetoj osobnom količinom natjecateljskog duha pojedinih igrača. To je vjerojatno jako važno upravo poslovnim ljudima, koji si na travnjacima, nakon duga i naporna dana, napokon daju oduška i zaborave na svakodnevne probleme. O čistome zraku i smirujućem zelenilu trave ne treba ni trošiti riječi.</p>
<p>Jedna nas je Nadalijeva rečenica i potaknula na cijeli ovaj osvrt.</p>
<p> - Igranje golfa je svjetski trend, a ulaganje u taj sport zasigurno bi bilo i jedan od izvrsnih turističkih poteza. Iz vlastitoga iskustva znam da različiti poslovni ljudi koji dolaze u Zagreb žele i, doista i igraju golf samo nažalost ne ovdje, nego moraju odlaziti na uređene terene u Krašić ili čak u Mokrice. A Bundek bi bio idealno mjesto za uređenje takvih terena u gradskome središtu. Mi smo čak bili i izradili projekt, no nažalost, nije prošao, pa smo se onda zadovoljili s vježbalištem na sjevernome dijelu savskoga nasipa. No, ako ništa drugo, nastojat ćemo ga proširiti barem do mosta Mladosti, a ta bi nam površina bila dovoljna da onda napravimo propisanih devet rupa. No, kao i u svemu, novac je uvijek značajan problem, pa je takav slučaj i s našim golf terenom. No, vjerujem da bi ga bilo lijepo urediti, ne samo za pasionirane golfere, već i za one koji se tom igrom žele baviti rekreativno, kao i za moguće buduće natjecatelje, zašto ne? A dotle, barem smo vidjeli da su naši izvođači spremni i sposobni izraditi kvalitetan golf teren. (Prije petnaestak dana, naime, predstavljeno je javnosti obnovljeno vježbalište i svi su se složili da je ono, u svome sadašnjem obimu, u tehničkom i izvođačkom smislu odlično napravljeno).</p>
<p>Vrijedno je spomenuti da u gradu Zagrebu postoji nekoliko golf klubova, a postojećim terenom uz Savu koriste se trenutačno Golf klub Zagreb i Golf klub Bundek.</p>
<p>Kako na mladima svijet ostaje, pitali smo Nadalija što je sa školama toga u svijetu sve popularnijeg sporta?</p>
<p>- Budući da u Zagrebu trenutačno nema adekvatnoga vježbališta, tako za sada nema niti organiziranih škola za učenje golfa. No vjerujem da bi se, ako bi se našao dovoljan broj zainteresiranih, te se prikupio novac za proširenje postojećeg terena na Savi, ubrzo i to promijenilo.</p>
<p>Nadamo se da i hoće, jer bi možda baš okupljanje većeg broja djece u blizini tužnoga, zapuštenog Bundeka, potaklo nekoga i na njegovo uređenje.</p>
<p>Dženeta Čokić</p>
</div>
<div type="article" n="9">
<p>ZET već povećao broj vozila prema grobljima</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada </p>
<p> - Nekoliko dana prije blagdana Svih svetih, ZET je u tramvajski i autobusni promet uključio veći broj vozila, a 31. listopada i 1. studenoga primjenit će posebnu organizaciju prijevoza putnika, koja će biti u skladu s posebnim režimom prometa automobilima na prilaznim cestama zagrebačkim grobljima.</p>
<p>Od nedjelje, 29. listopada u promet će biti uključena tramvajska linija broj 8, a na tramvajske linije broj 11 i 12 rasporedit će se tramvajski vlakovi s dvije prikolice. Također će se od nedjelje 29. listopada pojačati promet na redovitim autobusnim linijama prema grobljima Mirogoj (Krematorij), Miroševec i Markovo polje.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="3">
<head>Sa svih strana</head>
<div type="article" n="10">
<p>Krčki most svjetski rekorder</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Prije dvadeset godina, dakle, 1980. godine, otvoren je za promet most između kopna i otoka Krka - Krčki most. Riječ je o važnom datumu hrvatske mostogradnje, jer je bio dosegnut »svjetski rekord u rasponu nosivog armiranobetonskog luka.« </p>
<p> Prijelaz s kopna na otok Krk ostvaren je, zapravo, s dva uzastopna mosta: prvim, kopno - otočić Sv. Marko i drugim, Sv. Marko - otok Krk. Luk prvog mosta, raspona je 390 m, čime je 1980. za 85 m premašen raspon dotada najvećeg armiranobetonskog luka na svijetu, izgrađenog za most Gladesville preko rijeke Paramatte kod Sydneya u Australiji. Drugi most s rasponom luka od 244 m, također je pripadao lučnim betonskim mostovima najvećih raspona. »U vrijeme kad je izgrađen, bio je na šestom mjestu u svijetu«, napominje se u članku »Dvadeseta obljetnica mosta kopno - otok Krk«, autora Veselina Simovića, objavljenom u najnovijem broju stručnog časopisa »Građevinar«. U istom članku autor spominje da se i Paški most, s rasponom luka od 193 m, ubraja u skupinu svjetskih betonskih mostova s najvećim lučnim rasponima. </p>
<p> Inače, prva ideja o mostu kopno-Krk pojavila se nakon Prvog svjetskog rata, potkraj 1918., a prvo idejno rješenje objelodanjeno je 1920. godine. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="11">
<p>Koncert Bryana Adamsa u ponedjeljak u Zagrebu</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada </p>
<p> - Napokon i do nas stiže Bryan Adams, četrdesetjednogodišnji glazbenik iz Kanade. Njegova je jednotjedna turneja započela 24. listopada u St. Petersburgu, a završava u ponedjeljak u Domu sportova u Zagrebu. To će biti prvo gostovanje svjetski popularnog pjevača i bas-gitarista u Hrvatskoj, čije pjesme godinama slušamo na prvim mjestima top-ljestvica, a posebno je oduševljavao hitovima »Everything I Do (I Do It For You)«, »Have Your Ever Really Loved A Woman«, »It's Only Love« (duetom s Tinom Turner), »All For Love« (duetom s Rodom Stewartom i Stingom) i drugim pjesmama. </p>
<p>Bryan Adams, baš kao i svi inozemni gosti, u Hrvatsku stiže zahvaljujući organizaciji promotivne agencije »Bina«. Poznati svjetski glazbenik, čije su pjesme izvodili i Joe Cocker i drugi vrsni pjevači, pa čak i Pavarotti, kada je Adams gostovao na njegovom koncertu, dosad je snimio 12 albuma, a na posljednjem, objavljenom prije godinu dana, »The Best of Me«, objavio je pjesme koje su mu donijele najveće uspjehe u proteklih desetak godina. Nakon što je s tim albumom obišao SAD i gotovo cijelu Europu, Bryan Adams stiže i u Zagreb, a sve dok on ne izađe na pozornicu naše Ledene dvorane, prisutne će zabavljati nova hrvatska plavuša Nina Badrić. (Petra Boić)</p>
</div>
<div type="article" n="12">
<p>Kuvajt daje biračko pravo ženama?</p>
<p>KUVAJT, 28. listopada</p>
<p> - Kuvajtski emir šeik Džaber al-Ahmad al-Sabah otvorio je u subotu prvu sjednicu parlamenta nakon duge ljetne stanke uz obećanje da će ojačati ulogu žena u toj konzervativnoj muslimanskoj državi u Perzijskom zaljevu. »Vlada potvrđuje svoje uvažavanje kuvajtskih žena i učinit će sve kako bi podržala i ojačala njihovu ulogu u socijalnom i gospodarskom razvitku«, rekao je on prilikom otvaranja sjednice parlamenta. Parlament treba razmotriti nacrt prijedloga zakona čiji je cilj davanje ženama prava na glasovanje i kandidiranje za izbore.</p>
<p> Na istoj sjednici emir je upozorio da bivši okupator Irak i dalje predstavlja prijetnju zemljama u Zaljevu. On je rekao da posljednje iračke izjave i djela trebaju razbiti »iluzije« nekih zemalja kako bi vidjele istinske »zle i agresivne namjere iračkog režima prema Kuvajtu i zemljama u regiji«. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="13">
<p>Zamka za pedofile</p>
<p>RIM, 28. listopada </p>
<p> - Naziv stranice na Internetu »Oni koji vole djecu« bio je izvanredan mamac za sve pedofile koji su uhićeni zahvaljujući vještoj »prijevari« financijske policije iz Torre Annunziata. Otkriveno je točno 1032 pedofila sa svih strana svijeta koji su se javljali na primamljivu adresu. Sve je bilo detaljno pripremljeno za privlačenje seksualnih izopačenika na Internet. </p>
<p>Strasti perverznih Internet navigatora bile su jače. Svaki dan je stizalo devet novih zahtjeva za učlanjenje u klub »Onih koji vole djecu«. Biti član kluba značilo je moći gledati zabranjeni materijal preko Interneta ili izmjenjivati porno materijal među sobom. Oni koji su nudili porno video kasete, a većina ih je stranaca, morat će odgovarati i za seksualno zlostavljanje maloljetne djece.</p>
<p> Kao rezultat otkrivene mreže pedofila, javno tužilaštvo iz Torre Annunziata traži pokretanje sudskih procesa protiv 831 Talijana. Tužilac Alfredo Ormanni ne prestaje inzistirati na ponovnom dizanju optužnice protiv tri Rusa za koje se smatra da su glavni organizatori internacionalne pedofilske mreže. </p>
<p>Prema najnovijim svjetskim statistikama, dva djeteta na dan su seksualno zlostavljana. U 90 posto slučajeva mališani dobro poznaju svoje silovatelje. Dva milijuna djece na svijetu je uključena u prostituciju, u 66 posto slučajeva je obitelj ta koja ih je ili prodala ili natjerala na zarađivanje na takav način. (Sanja Mihaljinac)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="4">
<head>Kultura</head>
<div type="article" n="14">
<p>Gusarsko gnijezdo s podnim grijanjem i kupaonicom</p>
<p>Vojna utvrda na Žirju godinama je, zbog svog iznimnog položaja i pregleda nad plovidbenim putevima, bila gusarsko gnijezdo, a pružala je mnoge »udobnosti« - imala je čak i sanitarni čvor / Istraživanja na žirjanskoj Gradini svake godine donesu novo zanimljivo otkriće - ove godine to je veliki željezni mač, prvi nalaz oružja u jednoj antičkoj utvrdi na istočnoj obali Jadrana</p>
<p>Na području Žirja, najudaljenijeg otoka šibenskog arhipelaga, u antici je bila smještena vojna utvrda Gradina, čiji ostatci i danas svjedoče o životu u to davno doba, a svako novo istraživanje na površinu izbaci neki zanimljivi predmet. Tako je bilo i ovih dana kada je prof. Ivo Pedišić, inače muzejski savjetnik u šibenskom muzeju, koji je vodio istraživačke radove na kasnoantičkoj Gradini, javnost razveselio iznimnim arheološkim nalazom - ostatkom velikog željeznog dvosjeklog mača iz šestog stoljeća. Značenje ovog predmeta, između ostalog, još je veće znamo li da je to prvi nalaz oružja u jednoj antičkoj utvrdi na istočnoj obali Jadrana.</p>
<p>Prema pretpostavkama prof. Pedišića, Gradina je u šestom stoljeću, a nakon smrti cara Justinijana i odlaska plaćene vojske, postala »gnijezdo« gusara koji su naposljetku utvrdu odlučili spaliti kako bi spriječili njeno naseljavanje nekom novom vojskom. O paljenju Gradine svjedoče ostatci gareži koji su pronađeni na više mjesta, gotovo u svakom kutku utvrde s koje, inače, »puca« prekrasan pogled na otvoreno more i otočiće Blitvenicu, Škrovadu, Kornate...</p>
<p>Kasnoantička utvrda Gradina smjestila se na jugoistočnom rtu otoka iznad uvale Vela Stupica, na nadmorskoj visini od 50 metara. S tog mjesta pruža se mogućnost potpune kontrole mora iz smjera Rogoznice i plovidbe vanjskom stranom otoka. Ova utvrda ima izvrsnu vizualnu komunikaciju s drugim utvrdama, a na logičnu vezu s utvrdama iz istog vremena prvi je upozorio šibenski arheolog Zlatko Gunjača, koji je prvi, još početkom sedamdesetih, započeo sustavna istraživanja Gradine, koja s manjim prekidima traju do danas. Gunjača je uočio da se radi o cijelom sustavu kasnoantičkih utvrda na istočnoj obali Jadrana, koji se proteže sve od Mljeta, te preko Krke do Velog Brijuna, a kontrolirao je plovidbu odnosno morsku trgovinu iz Bizanta prema drevnoj Aquileji. Neke od njih imale su i mogućnost međusobne komunikacije.</p>
<p>Ostatci sablje pronađeni su u južnoj kuli, gdje je i najveća koncentracija raznih prostorija koje su, po Pedišićevim pretpostavkama, bile stan za zapovjednika plaćeničke vojske, dok je vojska spavala u kulama koje su bile na kat. Sav se taj oveći prostor grijao pomoću šupljih cigli kojima se toplina širila iz jedne u drugu prostoriju. Na tom je prostoru pronađeno dosta cigli nosača, dosta ožbukanih ležišta tubula, pod je bio napravljen od četvrtastih kamenih ploča, pronađeno je dosta ulomaka tubula, keramičkih svodnih valjkastih tuljaca, više ulomaka amfora i keramičkih posudica grube izrade, a pronađena je i polovica kamenog žrvnja ručne izrade.</p>
<p>Do Gradine se stiže nakon polusatnog pješačenja iz Žirjanske uvale i pristaništa u Muni. Prof. Pedišić izvrstan je vodič i sugovornik, veliki zaljubljenik u Gradinu, koju je »naslijedio« od pokojnog Gunjače. Utvrda je, kaže Pedišić, imala šest kula, a najbolje su sačuvani ostatci sjeverne kule, koji i danas stoje u punoj visini od preko šest metara. Nažalost, dio sjeverne kule već se počeo obrušavati, a sanacija nije moguća sve dok se do podnožja ne probije put, kako bi se mogao dovoziti građevinski materijal.</p>
<p> U posljednjim istraživanjima, koja su upravo okončana, Pedišić je zajedno sa četvoricom studenata zadarskog fakulteta - Ivanom Santinijem, Mirom Čota, Marijanom Kalom i Antom Ivišićem, te suradnikom Ivanom Vukšićem iz Danila i još dvojicom suradnika iz Skradina, istraživao sjeveroistočnu i južnu kulu. Za sjeveroistočnu kulu, koja se naslanjala na bedem, utvrđeno je da je podignuta na kamenu živcu, a u podu su bile opeke donesene s obližnje ville rustice.</p>
<p> Posebnu pozornost novinara izazvala je jedna omanja prostorijica čudnog oblika za koju nam je Pedišić rekao da se radi o toaletnim prostorijama. Omanji ograđeni prostor bio je, zapravo, svojevrsni WC, a susjedna prostorija koja je bila pregrađena pomičnom drvenom ogradom mala kupaonica. Između njih bio je kanal koji je i danas vidljiv a koji je odvodio izvan obližnjih zidina. Pod kupaonice je bio obložen mramorom, a zidovi su bili ožbukani.</p>
<p>Vode je u to davno vrijeme na Gradini bilo u izobilju. Naime, na središnjem dijelu Gradine nalazi se jama duboka 35 metara i danas je izravno povezana s morem, što znači da je voda bočata, ali u antičko vrijeme razina mora je bila manja a voda u jami, koja je zapravo prirodni izvor, pitka. </p>
<p>Tijekom 1943. godine partizani su u jamu žive ubacili više od stotinu Talijana, a o uspomeni na njihovo stradavanje svjedoči veliki križ postavljen na ulazu u jamu.</p>
<p> Zanimljiv je i oveći prostor ostave za koju se dugo mislilo da je gusterna. Glavni ulaz u Gradinu bio je nadsvođen i nad njim se uzdizala šesta kula. Prof. Pedišić pretpostavlja da je u utvrdi živjelo između 150 i 200 vojnika. Pedišić nam ponosno pokazuje kasnoantičke keramičke posudice bačvastog oblika koje karakteriziraju tzv. valovnice (ukras), te žigovi tvornice proizvođača cigle Pansiana, koja je postojala u sjevernoj Italiji. Zanimljivo je pogledati i ostatke obližnjeg ribnjaka koji se nalazi nedaleko od vile rustice, u moru, na oko 2-3 metra dubine. Iza uvale Mala Stupica nalazi se drugi značajni arheološki lokalitet Gustjerna, čija je namjena bila da kontrolira unutarnji akvatorij. </p>
<p>Za ovogodišnja istraživanja i zaštitne radove zaslužni su Ministarstvo kulture, koje je odobrilo 30.000 kuna, a participirao je i Grad, a prof. Pedišić se nada da će lokalna vlast i Ministarstvo kulture i sljedeće godine financirati nastavak istraživanja jer to ovaj iznimni lokalitet zaslužuje.</p>
<p>Jadranka Klisović</p>
</div>
<div type="article" n="15">
<p>Maurovićeva ostavština završila kod nepoznatih obožavatelja i u novosadskom »Forumu«?</p>
<p>Budući da nenadmašni crtač nije imao nasljednika, slučaj oko njegove ostavštine preuzela je tadašnja komisija iz Općine Centar u Zagrebu. U ovom trenutku se zna da je na temelju zaključka Izvršnoga vijeća Skupštine općine Centar donesenog 1986. Moderna galerija iz Zagreba primila 72 slikarska rada Andrije Maurovića, dok ostalih crteža uopće nema na popisu!</p>
<p>Na nedavno zatvorenoj izložbi crteža u predvorju kina Studentskoga centra bili su predstavljeni radovi velikana našega stripa Andrije Maurovića. Izloženi radovi potječu iz privatnih zbirki Roberta Neugebauera, sina našega proslavljenoga crtača Waltera Neugebauera, i profesora Ive Šimata Banova. Ta izložba dijelom je predstavila najznačajnija razdoblja Maurovićeva djelovanja, predratno (»Vjerenica mača«, »Podzemna carica«), ratno (»Knez Radoslav«, »Knez Tomislav«...) i poslijeratno (»Grička vještica«, »Brodovi s otoka Mega«...). </p>
<p>Zanimljivost izložbe u Galeriji Studenskog centra, koju su posjetitelji mogli vidjeti do 17. listopada, jest ta što je većina izložaka nastala za vrijeme Drugoga svjetskoga rata. Taj dio opusa nije se previše izlagao javnosti, budući da je »Zabavnik«, u kojem su stripovi objavljeni, izlazio u doba NDH. No, to je samo jedan razlog. Ostaje nejasno što se događalo s drugim Maurovićevim crtežima iz toga vremena i radovima prije i poslije njegove smrti 1981. Budući da nenadmašni crtač nije imao nasljednika, slučaj oko njegove ostavštine preuzela je tadašnja komisija iz Općine Centar u Zagrebu. </p>
<p>U ovom trenutku se zna da je na temelju zaključka Izvršnoga vijeća Skupštine općine Centar donesenog 1986. Moderna galerija iz Zagreba primila 72 slikarska rada Andrije Maurovića, dok ostalih crteža uopće nema na popisu. Maurović je ostao bez svojih originala zbog svoje nemarnosti, dobrote, ali i neshvaćanja odgovornih koliki je njegov stvarni značaj za našu kulturnu baštinu. </p>
<p>U ostvarivanju zaštite autorskih prava Andrije Maurovića općinu Centar iz Zagreba tada je zastupala RO Jugoslavenska autorska agencija, OOUR Autorska agencija za SR Hrvatsku, što je regulirano ugovorom 1986. Tadašnja Autorska agencija za Hrvatsku velikim je djelom kriva što su Maurovićevi radovi završili kod raznih izdavača i prevaranata. Zbog svega toga ne čudi što su neki njegovi radovi nakon njegove smrti umjesto u Hrvatskoj nemarom naše Autorske agencije završili u Gornjem Milanovcu i novosadskom »Forumu«. Neki njegovi radovi nalazili su se kod poznatoga minhenskoga izdavača Rolfa Kauke, a njegovu kompletnu strip produkciju do 1972. godine vodio je Walter Neugebauer, Maurovićev prijatelj i pokretač »Zabavnika«. Riječ je o predratnim, prvim originalnim verzijama stripova »Trojice u mraku«, »Starog mačka«, »Crnog jahača« i mnogim drugim Maurovićevim stripovima. </p>
<p>Mnoge svoje radove Maurović je poklanjao prijateljima, a neki su završili kod Veljka Krulčića, autora naše strip monografije. Pretpostavlja se da je Maurovićeva živopisna serija crteža postala vlasništvom njegovih obožavatalja. Isto tako pionir našega stripa svojedobno je portretirao slavne ljude iz povijesti čovječanstva za navodnu dobrotvornu putujuću izložbu za gladnu djecu svijeta. To su bila vrlo atraktiva platna u ulju koja su netragom nestala. Također ostaje nepoznato gdje su završile njegove pornografske razglednice što ih je crtao za anonimne bogataše, kao i mnogi njegovi pejzaži, portreti, marine i druge slike.</p>
<p>U slučaju Maurovićeve ostavštine vladao je kaos kao i u načinu života kojeg je provodio. Na sebe je skrenuo pozornost kad se s blokom u ruci pojavio na vratima kipara Ivana Meštrovića u Mletačkoj ulici u Zagrebu. Vidjevši radove darovitoga crtača i lošega učenika dubrovačke gimnazije, Meštrović mu odlučuje pomoći. Posreduje pri njegovu upisu na Akademiju likovnih umjetnosti. Zbog svoga rada na reklamnim plakatima, karikaturama, ilustracijama knjiga, Maurović je izbačen s Akademije nakon godinu dana studiranja. Tadašnja pravila Akademije zabranjivala su honorarni rad svojim studentima. Često je zbog toga tugovao. </p>
<p>Neovisno o tomu što se smatrao slikarom, u našoj strip produkciji dao je najviše i najbolje. Njegov predratni stvaralački strip opus obilježili su pisci i scenaristi Krešimir Kovačić, sin književnika Ante Kovačića, i Franjo Martin Fuis, zvan Fra-Ma-Fu, poznat po svojim reportažama iz toga doba, ali i po tome što je s Andrijom Maurovićem kreirao Staroga Mačka. Stari Mačak postao je zaštitni znak Andrije Maurovića, čak mu je i fizički u poznim godinama bio sličan. I sam se odazivao tom imenu pa mu je i na sprovodu bilo rečeno: »Nema više Starog Mačka«. Po kazivanju novinara, i scenarista »Povratka staroga mačka«, Rudija Aljinovića, Maurovićevi strip junaci nisu izmišljeni likovi. Stari Mačak bio je zidar s Pejačićeva trga, a Polagana Smrt pomoćnik nekog pilara koji je obilazio domaćinstva. Iako je u prijeratnom i ratnom razdoblju u surdanji sa spomenutim scenaristima napravio svoje najznačajnije stripove, i njegovi stripovi poslije rata spadaju u antalogiju hrvatskoga stripa.</p>
<p>Unatoč tomu što je u stripu dao neprocjenjiv doprinos, Maurović je ipak bio uvjeren kako je njegovo životno opredjeljenje slikarstvo. Sedamdesetih godina povlači se u osamu i počinje slikati velike apokaliptičke i erotske slike u čijem je središtu on sam. U trenutcima odmora crtao je olovkom banalne porno-stripove. Razdoblje je to kad je veliki genij najzanimljiviji medijima. Ali ne toliko po svojim radovima već po svome »čudnom« ponašanju. U svim pričama o njemu poznato je kako se šetao gol, kako je govorio: »Prometej je lupež! Da nije ukrao vatru, još bismo četvoronožno hodali, bili bismo sretniji i mirniji...« Poznato je kako nikada nije nosio kravatu, čarape, kako se tuširao isključivo hladnom vodom, nosio cipele dva broja veće, kako je u mladosti »ljevičario«, a u starosti »desničario«, kako je kao vegeterijanac čekao kraj svijeta...</p>
<p>Čak ni na groblju na Miroševcu javnost mu nije dala mira. Vjerojatno bi svi zaboravili i njegov zapušteni grob da netko 1989. godine s njega nije skinuo obilježje s petokrakom i stavio obični drveni križ s pogrešnim datumima. Po riječima Željka Maurovića, koji se zbog ostavštine Andrije Maurovića svojedobno lažno predstavljao kao njegov unuk i koji je istjeran iz njegova stana, križ je stavljala njegova bivša žena. Zbog neplaćane grobarine i zanemarenoga groba pokrenuta je akcija na gradskoj razini i Andrija Maurović po drugi put je bio pokopan - ovaj put na Mirogoju, 16. veljače 1990. Desetak godina kasnije senzacionalno se pisalo o njegovim erotskim slikama i pornografskim stripovima. </p>
<p>Ipak, uz sve te senzacionalizme ova izložba u Studenskom centru otkrila je Maurovićevu bit - njegove crteže. Ona nam je pokazala kako nema kraja Pustolovinama Staroga Mačka. Odlično je to u izložbenom katalogu napisao profesor Ive Šimat Banov: »... podastiremo samo mrvice s bogate gozbe jednoga pobunjenoga čovjeka koji je u svakom smislu bio (ona kierkegaardovska) Individua«.</p>
<p>Petar Bukovac</p>
</div>
<div type="article" n="16">
<p>Zaljubljena u katarzičnu misiju umjetnosti</p>
<p>Jedina hrvatska umjetnica koja je nastupila u okviru ljetnog dijela velikog festivala kulture u Bologni 2000., Emira Mujičić Ivanović među rijetkim je slikarima koji na površini platna uspijevaju nanovo oživjeti zaboravljenu ljepotu</p>
<p>Gigantske izložbene smotre današnjice sve su više nalik planeti ništavila i sajmovima mrtvih ideja, no uzbudljivoj potrazi za novim! Milijuni individualnih likovnih izraza i poetika, na pragu trećeg milenija, stvorili su apsurdnu situaciju. Izgubljen i zbunjen u hipertrofiji (uglavnom) potrošenih ideja, gledatelj će poput antičkog Diogena tjeskobno tragati za - umjetničkom kreacijom! Zaogrnuta filozofskim plaštem i razglabanjima o egzistenciji, likovna kritika je bezobzirno amnestirala čak i najbanalnije likovne dosjetke - proglasivši ih umjetnošću! Zamrla osjetila posjetitelja nerijetko će uzbuditi upravo oni radovi koji radikalizmom nadomještaju manjak talenta.</p>
<p> U bogatom svijetu bez kriterija globalno će selo nemalo puta lansirati u zvijezdanu orbitu umjetnička imena koja gravitiraju na opasnim rubovima kiča, poput američkog kipara Jeffa Koonsa. Autori su to što će temeljnu jednadžbu ljudske egzistencije - eros i smrt - dovesti do apsurda. Staklenim skulpturama i golemim pornografskim fotografijama s groteskno istaknutim spolovilima, koje ga prikazuju u trenutku seksualnog akta s bivšom životnom družicom, porno zvijezdom Ilonom Staler Ciccolinom, tako su i omogućile Koonsu milijunske dolarske svote na bankovnom računu! Likovnu buržoaziju s mrtvim estetskim i erotskim osjetilima, očito, mogla je uzbuditi tek nepatvorena pornografija s uvidom u nečije međunožje! Da ne spominjemo grupu novih britanskih autora koji su raskomadanim životinjskim i ljudskim truplima od plastike dosegnuli svjetsku slavu.</p>
<p>Kada čovjek danas prođe velike bijenalne izložbe, tek se sa žaljenjem može sjetiti velikih imena renesanse, baroka ili apstraktnih magova 20. stoljeća, koji su površinu platna pretvarali u fascinantnu, slojevitu zagonetku, koju će često bezuspješno odgonetati generacije povjesničara umjetnosti!</p>
<p> Među rijetkim hrvatskim slikarima koji na prestižnim međunarodnim izložbama uspijevaju pronaći kutak za sebe, tragajući za davno izgubljenim humanizmom slike, jest zagrebačka slikarica Emira Mujičić Ivanović. Školovana na umjetničkim akademijama u New Yorku i Londonu (u kojem danas i živi), ta će slikarica pustolovnog duha upravo u velikim povijesnim uzorima kao što su Rembrandt, Klimt i Leonardo iznaći izvorišta za propitivanje novog likovnog govora.</p>
<p>Začudo, slikarica zaljubljena u katarzičnu misiju umjetnosti što ljudski duh oslobađa taloga banalnosti i svakodnevice, pronalazeći u slici zaboravljene prostore ljepote i humanizma, po osnovnoj je struci farmacijski biotehnolog! Hladna znanstvena vizura, koja čitav Svemir promatra kao niz biološko-kemijskih senzacija, Emiri Mujičić nije otupjela umjetničke instinkte, niti uništila emotivne senzore. Štoviše, kompleksna znanja iz kemije u kasnijem umjetničkom školovanju primjenila je u oplemenjivanju površine slike. Nadahnuvši se barokom, bečkom secesijom i pop artom, upustila se u raznovrsna istraživanja. Kemijske mješavine, cement, tekstil, perlice, ready made elementi, kojima je je prekrivala površine platna, evocirajući »duhovne gigante« prošlih stoljeća, u svijetu su prepoznati kao nov i originalan likovni napor. Nakon devet samostalnih izložaba u metropolama svijeta, Emira Mujičić - Ivanović ovoga je ljeta sudjelovala kao jedini predstavnik Hrvatske na prvom ljetnom dijelu prestižne manifestacije kulture u Bologni, izlažući u Sala comunale delle mostre na Piaza delle Libertŕ.</p>
<p> Već i sami nazivi djela »Hommage Leonardu i Rembrandtu«, »Slava umjetnosti - Michelangelo i Vermeer«, »Klimt i ja u 21. stoljeću«, »Homagge secesiji«, »Leonardo - Prometej estetike«, »Agonija kreacije«, otkrit će da je njezina potraga pod znanstveno-umjetnički okular stavila egzistenciju samog slikarskog jezika. Što se još može reći kistom? Pa upravo ono što nedostupno leži u slojevima stare boje. Kreiravši iznova Leonardove likove i Rembrandtovu mračnu sjenu, predstavivši sebe kao Klimtovu bljedoliku božicu, Emira Mujičić Ivanović nije samo pokušala otkriti možda neke nepoznate tajne remek-djela europskog slikarstva, već u njima pronaći formulu novog likovnog govora. Fragmentarnost njezina u najvećoj mjeri autoportretnog, psihoanalitičikog slikarskog rukopisa, prožeta temeljnom idejom međusobnog prožimanja i spajanja kultura, pokazala se vrlo privlačna postmodernistima koji su njezinu radu prepoznali svjež duh. Potraga je to upravo za onim izvorima umjetnosti koji su u humanizmu iznalazili temelj kreacije.</p>
<p> Na tom tragu, želeći se aktivnije angažirati na međunarodnom polju umjetnosti, Emira Mujičić Ivanović osniva i Međunarodni Art klub sa sjedištem u Londonu, uz podršku niza europskih kulturnih centara. Cilj joj je stvoriti centar koji će u grubim ganicama »civilizacije skrojene po muškim kriterijima« omogućuti i ženskim autorima da zaštite i upišu svoje ime na likovnoj pozornici svijeta.</p>
<p>Marina Tenžera</p>
</div>
<div type="article" n="17">
<p>Nešto je trulo u državi filmskoj? </p>
<p>Između filma i politike nema prevelike razlike, a sličnosti je bezbroj, što se najočiglednije manifestira upravo na primjerima Washingtona i Hollywooda, dvaju središta koje obilježavaju seks, laži, taština, licemjerje, moć, manipulacija i mnogo, mnogo glumatanja </p>
<p>Vrijeme predizborne kampanje kada se kandidati za mjesto predsjednika SAD neštedimice bore za osvajanje Bijele kuće ne birajući sredstva i načine u otkrivanju slabosti protivnika i potenciranju vlastitih prednosti, neodoljivo podsjeća na filmove i televizijske serije u kojima su glavne okosnice drame i zapleta nerealnost obećanja i neobjektivnost glavnih likova. Sav taj cirkus oko izbora istodobno je idealna prigoda u kojoj se Washington može bez šmiranja i prikrivanja, doslovno i dosljedno približiti svom »gradu-blizancu« Hollywoodu, pokazujući na sve načine koliko ta dva središta imaju sličnosti, a posebno u zajedničkoj sklonosti prema »opasnom businessu« u kojem vladaju narcisoidnost i prevrtljivost, a seks, laži i ..., dodatne su potpore politici kao cilju i glumi kao sredstvu života.</p>
<p> Zato su vjerojatno u pravu oni dobro upućeni koji tvrde kako je Washington ispunjen zavidnim brojem izvrsnih glumaca koji bi imali uspjeha i u Hollywoodu, u kojem opet dominiraju spretni »političari«, čija moć i novci nerijetko spašavaju i te washingtonske bolje ili lošije glumačke ekshibicije. </p>
<p> U prilog ovome ide »slučaj« Ronalda Reagana koji premda je došao na mjesto prvog čovjeka Amerike iz glumačkih voda, nikada nije uživao potporu Hollywooda kao Kennedy prije, ili Clinton poslije njega. Osrednji glumac, Reagan nije mogao »osvojiti« Hollywood koji je uvijek bio skloniji glamouroznim osobnostima, a i u političkom smislu okrenut demokratskim, liberalnim, opcijama. </p>
<p> A i sjena zloglasnog »makartizma« trajno je obilježila Reaganovu generaciju podijelivši ih između onih čija su imena bila na »crnim listama« i onih koji su ispisivali te liste. Hollywood zapravo nikada nije republikancima oprostio taj čin, pokazujući mnogo više sklonosti prema predsjednicima i političarima s običnim grijesima, dakle one koji su pokazivali slabosti prema piću, ženama, novcima, zavisti, lijenosti... John Kennedy bio je idol Hollywooda, obožavani kralj kojemu su se klanjali i opasni klanovi poput moćnog Franka Sinatre, njegova popularnost zasjenila je filmske zvijezde, a događanja u njegovoj obitelji i burnom privatnom životu, komentirali su se poput najgledanijih TV serija.</p>
<p>Bill Clinton je djelomično naslijedio Kennedyjev image postajući miljenik moćnih krugova, a Bijela kuća je za njegove vladavine postala utočištem mnogim hollywoodskim zvijezdama koje su nebrojeno puta spavale u krevetima velikih i slavnih državnika osjećajući se napokon kao vladari svijeta. </p>
<p> Upravo ta Clintonova otvorena sklonost i pakt s Hollywoodom pokazuje prednosti ovih dana za vrijeme kampanje Ala Gorea kada Hollywood otvara karte ne krijući sklonost i financijsku potporu svojim demokratskim kandidatima. Pri tome ih čak ne zbunjuje ni stav Goreovog kandidata za potpredsjednika, senatora Josepha Liebermana i njegovog napadnog moraliziranja i osuđivanja industrije zabave i nasilja.</p>
<p> Iza Gorea je stala velika većina slavnih, najrazličitijih sklonosti i opredjeljenja, od glumca Tommya Leea Jonesa koji se prisjetio svog cimera Ala iz ranih šezdesetih kada su zajedno učili, do rockerice i proklamirane lezbijke Melisse Etheridge, televizijskih zvijezda Jimmya Smitha (»Newyorški plavci«) i Dylana McDermotta (»Pravda za sve«), redatelja mlađe generacije Spikea Jonzea (»Biti John Malkovich«) koji je snimio dokumentarni film o Goreu i njegovoj obitelji. </p>
<p> Warren Beatty oduvijek je bio sklon demokratima, čak je i otvoreno sudjelovao u kampanji Georgea McGoverna (1970), a deset godina kasnije bio je savjetnik Garya Harta u njegovim pokušajima za demokratsku nominaciju. Barbra Streisand svoju odanost Billu Clintonu potvrdila je i konkretnim doprinosom prikupivši deset milijuna dolara kao početni kapital za gradnju njegove Predsjedničke knjižnice u Little Rocku, u Arkansasu. </p>
<p> Ekipu DreamWorksa (Steven Spielberg, David Geffen i Jeffrey Katzenberg) zovu »klintonovcima«, jer oni nikada nisu krili svoju sklonost Clintonovoj opciji podržavajući ga i u najtežim krizama, a danas se čak govori kako će Clinton nakon predsjedničke karijere doći u Hollywood, jer ga upravo u DreamWorksu čeka dobar posao. Inače DremWorks je za demokratsku stranu uplatio 728.000 dolara, dok je republikancima dao samo 2250 dolara. Oprah Winfrey u svom showu također nije krila opredjeljenje pa su demokrati od nje dobili 274.000, a njihovi protivnici samo 1000 dolara. Universal studio uplatio je za demokrate 872.000 dolara, a za republikance 516.000. Time Warner dao je 734.000 demokratima, a 414.000 republikancima, Walt Disney kompanija balansirala je između 400.000 za republikance i 386.000 za demokrate, dok je General Electric koji drži NBC uplatio 500.000 za demokrate, ali nisu zaboravili ni činjenicu da republikanci imaju većinu u Kongresu pa su za njih uplatili 750.000 dolara. </p>
<p> Ukupno su demokrati prošli znatno bolje prikupivši 13,6 milijuna dolara od zabavne industrije, dok su se republikanci zadovoljili s 8,6 milijuna i tek nekoliko slavnih imena koja su stala na njihovu stranu, prije svih Arnold Schwarzenegger i Bruce Willis te vječna starletica Bo Derek. </p>
<p>Ipak, ne smijemo biti naivni i povjerovati u veliku ljubav između Hollywooda i Washingtona, jer kao i uvijek kada je Amerika u pitanju, radi se o velikom businessu i interesima.</p>
<p> Kapital je osnovni pokretač svih oblika ljubavnih sklonosti, a ekonomski interesi su pokretačka snaga svake američke idile. Prisjetimo se samo famoznog ugovora, teškog 165 milijardi dolara, između America Online i Time Warnera, pa da shvatimo kako ništa nije slučajno, pa ni hollywoodsko-washingtonski dealovi. Zato je zgodna usporedba Gregga Kildaya u Moving Picturesu koji miješajući činjenice i izmišljotine, dakle Washington i Hollywood na temama dvaju popularnih televizijskih serija »Zapadno krilo« i »Obitelj Soprano«, kaže: »Ako je serija ´Obitelj Soprano´ metafora za način života kakav se vodi u Hollywoodu, onda `Zapadno krilo` sa svojim uglancanim liberalizmom predstavlja inkarnaciju načina života o kojem Washington može samo sanjati«.</p>
<p> U stvarnom životu, činjenica je da mnoge filmaše plaši mogućnosti da George W. Bush postane predsjednikom SAD. Tako je redatelj Robert Altman otvoreno izjavio kako će napustiti Ameriku, a od takve ideje nije mnogo dalje ni glumac Alec Baldwin, i mnogi drugi koji još čekaju rasplet situacije.</p>
<p> Mašta je pak uvijek bila dobra osobina Hollywooda, pa tako i kada su u pitanju filmovi o predsjednicima i njihovoj pratnji bez obzira radilo se o stvarnim osobama i događajima ( filmovi »JFK« i »Nixon« Olivera Stonea) ili izmišljenim likovima (»Air Force One«, »U vatrenoj liniji«. Takvi trendovi ne popuštaju sudeći po naslovima koji su već spremni za izlazak pred publiku. To je film »The Contender« Roda Luriea koji je prikazan na festivalu u Torontu, a pred američke gledatelje izlazi ovih dana. Joan Allen glumi ženu u borbi za mjesto potpredsjednice SAD. No, prije toga, ona mora svladati niz prepreka, podvala, manipulacija, prljavih igara i otvorenih prijetnji. Jeff Bridges uvjerljiv je u ulozi predsjednika SAD. Još će zanimljiviji biti film »13 dana«, o stvarnim događanjima za vrijeme kubanske krize u Zaljevu svinja, za vrijeme Kennedyjevog predsjedničkog mandata, a kojeg glumi Kevin Costner. </p>
<p>Branka Sömen</p>
</div>
<div type="article" n="18">
<p>Od plinskih svjetiljki do neonske rasvjete </p>
<p>Na Vincent van Goghovoj slici »Jedači krumpira« lica siromašne obitelji oko stola za ručak jedva su osvijetljena jednostavnom lampom koja im visi iznad glava. Usporedite tamu i mračan osjećaj te slike sa sjajnim svjetlom koje prolazi kroz gotička stakla kako biste vidjeli utjecaj svjetla na umjetnost. Izložba otvorena u Van Gogh Muzeju, najveća posebna izložba do danas, s više od 300 izložaka koji čine studiju o svjetlu od 1750. do 1900. godine, počinje video »vremenskim tunelom« na kojem se pokazuju slike ulice Rokin u srcu Amsterdama i kako se ulica preobražavala s promjenama svjetla od plinskih i uljanih lampi do električnih uličnih svjetiljki i današnje neonske rasvjete hotela i trgovina.</p>
<p>Na izložbi, video snimke stolice pokazuju kako ona izgleda osvijetljena električnim, danjim i plinskim svjetlom. </p>
<p>Izložba, nazvana jednostavno »Light« (Svjetlo) je suradnja između Bluhma i Carnegie Muzeja umjetnosti iz Pittsburgha. (Reuters)</p>
</div>
<div type="article" n="19">
<p>Park »Čarobnjaka iz Oza« zbog rasizma ocijenjen neprikladnim</p>
<p>Kritičari »Čarobnjaka iz Oza« L. Franka Bauma tvrde da predloženi Oz tematski park ne bi bio tako dobra ideja, budući da je autor knjige bio rasist, koji je pozvao na istrebljenje američkih Indijanaca. U uvodnicima napisanim početkom 1890-ih, desetljeće prije nego li se prva knjiga o Ozu pojavila, Baum je iznio tezu da američki Indijanci trebaju biti istrebljeni. »Kako smo im činili štetu stoljećima trebali bismo, da zaštitimo svoju civilizaciju, učiniti im još jednu štetu i izbrisati ta stvorenja s lica zemlje«, napisao je Baum 1891. godine, dok je bio izdavač Aberdeen Saturday Pioneera u Južnoj Dakoti. Uvodnik se pojavio nedugo nakon masakra kod Wounded Kneea. Jimmie Oyler, samoprozvani vođa Ujedinjenog plemena Shawnee Indijanaca kaže da bi bilo pogrešno graditi 2400 hektara velik park na zemlji koja je pripadala njegovom plemenu. Oyler smatra da djela čovjeka koji je rekao »pobijte ih sve« nemaju što tražiti na zemlji Shawnee Indijanaca. (Reuters)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="5">
<head>Sport</head>
<div type="article" n="20">
<p>Izvanredan povratak Janice, 12. mjesto jednako pobjedničkom postolju!</p>
<p>U prvoj utrci nove sezone Svjetskog skijaškog kupa, Janica Kostelić u austrijskom Söldenu u veleslalomu osvojila 12. mjesto / Nije moglo biti bolje za samopouzdanje, a u Janičinoj vožnji, u obje utrke, je bilo još toliko rezervi da nema nikakve sumnje da se vratila u potpunosti, rekao je direktor reprezentacije Vedran Pavlek</p>
<p>SÖLDEN, 28. listopada (Od posebnog izvjestitelja Vjesnika)</p>
<p> - Janica Kostelić se vratila skijanju, i to uspješno! Prvi put nakon deset mjeseci i teške ozljede koljena u St. Moritzu najbolja hrvatska alpinka ponovno je u eliti svjetskog skijanja, a iako vrijeme koje je zauzela na uvodnoj veleslalomskoj utrci sezone u austrijskom Söldenu nije bilo dovoljno za više od 12. mjesta, vrijednost tog rezultata, zbog svih okolnosti, vjerojatno je jednaka dolasku na pobjedničko postolje prije ozljede.</p>
<p> - Ovo je odlično, sjajno. Nije moglo biti bolje za samopouzdanje. A u Janičinoj vožnji, u obje utrke, je bilo još toliko rezervi da nema nikakve sumnje da se vratila u potpunosti, govorio je direktor hrvatske reprezentacije Vedran Pavlek nakon utrke u kojoj je Janica zauzela 12. mjesto, s točno osam desetinki zaostatka za pobjednicom, Njemicom Martinom Ertl, koja je do trijumfa stigla nakon praktično bezgrešne druge vožnje, u kojoj se sa 17. mjesta probila na prvo!</p>
<p>U prvoj vožnji na ledenjaku kod Söldena, voženoj po gotovo idealnim uvjetima (bez vjetra i padalina a uz sjajnu vidljivost) mlada Zagrepčanka postigla je 15. vrijeme, no uz neveliki zaostatak za onima ispred sebe (vodeća Šveđanka Ottoson imala je 71 stotinku prednosti, a petoplasirana Austrijanka Mitterwalner 26 stotinki).</p>
<p>- Nakon drugog 'laufa' ide kolajna, prognozirala je u pauzi Nika Fleiss, koja je unatoč ozljedi zbog koje neće nastupati do sredine siječnja bila u Söldenu i bodrila kolegicu iz reprezentacije.</p>
<p>To se, međutim, nije dogodilo, jer je Janica Kostelić uspjela popraviti plasman za tri mjesta. Ali, da je bolje odvozila u gornjem dijelu staze, možda bi ušla među pet najuspješnijih. Naime, donjim dijelom projurila je kao što je jurila prošle zime, kad je u jednom trenu bila i vodeća u ukupnom poretku Svjetskog kupa: napravila je drugo vrijeme (43.73, bolja je bila samo Ertl) i na kraju je zauzela 12. poziciju, sa 80 stotinki zaotatka iza pobjednice Ertl i 66 stotinki iza drugoplasirane Norvežanke Flemmen, koja je u prvoj vožnji bila 16.</p>
<p>- Bilo je dobro. Sve što sam željela bilo je da uđem u drugu vožnju, a nisam si postavljala nikakve ciljeve u smislu na kojem bih mjestu na kraju trebala biti. Dvanaesta ili 25., sasvim svejedno, i o tome ni u jednom trenu nisam razmišljala. Plasman u drugu vožnju mi je stvarno značio mnogo, rekla je Janica Kostelić (podsjetimo, u drugu vožnju ide samo 30 najboljih). </p>
<p>- Koljeno me je, međutim, boljelo, ponekad i jako. Možda sam bila previše zategnuta, vidjet ćemo kako će ići dalje.</p>
<p>U nedjelju se u Soeldenu vozi muški veleslalom, a skijašice će idući nastup imati od 16. do 18. u američkom Park Cityju, gdje se voze slalom i veleslalom.</p>
<p>Rezultati: 1. Ertl (Njem) 2:22.68, 2. Flemmen (Nor) +0.14, 3. Paerson (Šve) +0.18, 4. Cavagnoud (Fra) +0.30, 5. Obermoser (Aut) +0.36, 6. Ottoson (Šve) +0.44, 7. Vierin (Ita) i Dorfmeister (Aut) +0.61, 9. Saioni (Fra) +0.62, 10. Suhadolc (Slo) +0.66, 11. Putzer (Ita) +0.73, 12. Rey Bellet (Kan) i Kostanić (Hrv) +0.80, 14. Dovžan (Slo) +0.94, 15. Nef (Švi) +1.03, itd.</p>
<p>Igor Rajković</p>
</div>
<div type="article" n="21">
<p>Baturina sanja Poljud</p>
<p>Mate Baturina, donedavna nogometaš Hajduka, a sad Zagreba, svakako želi zaigrati protiv svog bivšeg kluba, unatoč ozljedi skočnog zgloba</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Središnje, zapravo jedino pitanje u Kranjčevićevoj uoči Zagrebova puta u Split, na nedjeljnu utakmicu protiv Hajduka, jest hoće li nastupiti Mate Baturina? Odgovor bi zasigurno rado znali i u Hajduku, Baturininom bivšem klubu, jer zna se koliko spomenuti igrač znači Zagrebu. Baturina je veoma vrijedan i uporan igrač, stalna je opasnost za suparnička vrata. </p>
<p>No, u Hajduku to nisu znali (ili željeli) prepoznati, pa sad u Kranjčevićevoj trljaju ruke zbog dobrog posla.</p>
<p>Baturina je u srijedu na treningu ozlijedio skočni zglob i nitko mu ne bi mogao prigovoriti da je ostao u Zagrebu. No, Baturina je rekao da izostanak s nedjeljne utakmice ne dolazi u obzir! Ne samo stoga što želi pomoći suigračima u nastojanju da se nastavi Zagrebova niska nepobjedivosti, koja traje već 10 kola i drži momčad pri samom vrhu. </p>
<p>Želi, kako kaže, pozdraviti »svoj« grad, Torcidu koja je uvijek bila uz njega i želi nekima iz Hajduka dokazati da baš nisu nogometno pismeni. Iz tih razloga i Bulat svakako želi otpočetka zaigrati protiv Hajduka, pa će Stavrevski biti na klupi.</p>
<p>Dakako, budući da je i Baturina prošlih dana dosta slušao i čitao o Slavenu Biliću kao kandidatu za izbornika (neki, naime, tvrde da nam treba mlada izbornička krv), možda bi se mogao nametnuti i potencijalnom izborniku, Splićaninu Slavenu Biliću. Bez obzira što Bilić nije vodio ni pionirsku momčad, njegovi zagovornici tvrde da ima jak argument: dobar je s Bokšićem, Štimcom, Šukerom... i još nekima iz stare garde. I, što je možda presudno, »zna kako treba s njima«. Zaista zna ili je to bio samo Blaževićev privilegij?</p>
<p>Međutim, trener Zagreba Branko Karačić ozbiljno dvoji treba li, upravo zbog svih spomenutih razloga, Baturina uopće zaigrati u Splitu. Dakako, najviše ga brine Baturinina ozljeda, jer što će mu vrijediti i pun Zagrebov ulov u Splitu ako izgubi Baturinu u idućih tko zna koliko utakmica? S druge pak strane, Karačić ima i odgovarajuća rješenja za Baturinin izostanak. Primjerice, napadač Franja je iz utakmice u utakmicu sve konkretniji, a tu su i pričuve Nosek, Verhas, Čačić, Stavrevski, Štrok... Istina, zbog viška kartona izostaju Osibov i Šimić, ali trener Karačić ima čime popuniti napukline, izostane li bilo tko. Pa i »nezamjenjivi Mate«.</p>
<p>Karačić je i uoči puta za Split s obje noge čvrsto na zemlji. Svjestan je, istina, da bi eventualnim uspjehom Zagreb nastavio konkurirati i za sam vrh prvenstvene ljestvice, no ne pada mu na pamet opteretiti momčad bilo kakvim imperativom. Samo želi da se igra kao dosad.</p>
<p>Karačić za nedjelju najavljuje sljedeći sastav: Tomić - Perić; Bulat, Pirić - Surać, Čižmek, Vejić, Rendulić - Baturina - Lovrek, Popović.</p>
<p>Zlatko Abramović</p>
</div>
<div type="article" n="22">
<p>Koprivničani prežalili Kup</p>
<p>»Mi igramo otvoreno protiv dobrih, kvalitetnih momčadi koje se vole nadigravati, tako će biti i protiv Osijeka«, najavljuje trener Slaven Belupa, Mladen Frančić</p>
<p>KOPRIVNICA, 28. listopada</p>
<p> - Iako je Slaven Belupo ispao iz Kupa - Hrvatski dragovoljac zasluženo ide dalje - nitko se u Koprivnici zbog toga previše ne uzbuđuje. Uprava i stručno vodstvo ionako su okrenuti prvenstvu, već u nedjelju Slaven Belupo ima novi veliki ispit, sastaje se u Osijeku s liderom prvenstva.</p>
<p>- Igračima i vodstvu Osijeka valja čestitati na svim uspjesima što su ih postigli u prvenstvu i Kupu Uefe. Oni su naši pravi sportski prijatelji, prijateljstvo datira još od Domovinskog rata. Utakmica u Osijeku bit će kvalitetna i gledateljima obećavam da će vidjeti igru za uživanje. Ujedno, vjerujem da Slaven Belupo u toj utakmici neće izgubiti, rekao je trener Slavena Belupa Mladen Frančić.</p>
<p>Frančić objašnjava zašto je optimist:</p>
<p>- U susretu s Varteksom, gotovo su sve lopte upućene prema golu ušle u mrežu, a u utorak protiv Hrvatskog dragovoljca čak ni ono što je trebalo nije ušlo... No, to je sport i tako ga treba gledati. Zato nema ožiljaka nakon ispadanja iz Kupa. Uoči Osijeka sam optimist, nakon našeg uspješnog niza u prvenstvu imamo na to pravo. Mi igramo otvoreno protiv dobrih, kvalitetnih momčadi koje se vole nadigravati, tako će biti i protiv Osijeka, rekao je Frančić.</p>
<p>I prednji branič Slavena Belupa Hasan Kasić uvjeren je u uspjeh.</p>
<p>- Mi se potpuno okrećemo prvenstvu. Znamo da će u Osijeku biti teško, to je vodeća momčad, ali mislim da i mi imamo svojih prednosti i izgleda da izvučemo barem neodlučen rezultat. Nama je sad lakše jer nakon tri prvenstvene pobjede nemamo toliki pritisak za skupljanje bodova kao što je bilo ranije. Iskreno se nadam povoljnom rezultatu, što bi za nas bio i bod. Uostalom, u Koprivnici je bilo 0-0. No, ako se ukaže povoljna prigoda, sigurno je nećemo propustiti, rekao je Kasić.</p>
<p>Slaven Belupo neće moći računati na Roya Ferenčinu zbog tri žuta kartona, no u konkurenciji za njegovo mjesto više je igrača, među ostalim Kovačević i Havaić. Ozdravio je i Brglec, pa će vjerojatno biti jači i desni bok. Vjerojatni sastav Slavena: Solomun - Crnac, S. Bošnjak, Kacić - Brgles, Posavec, Kovačević, Mužek, Amižić - Jurčec, Dodik.</p>
<p>Ivo Čičin Mašansker</p>
</div>
<div type="article" n="23">
<p>Jurić debitira protiv Cibalije</p>
<p>Hoće li se nogometaši Hrvatskoga dragovoljca probuditi nakon serije loših rezultata? </p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Tek deveto mjesto, samo tri pobjede i dvostruko više poraza u 12 utakmica statistički su sažetak nastupa nogometaša Hrvatskog dragovoljca ove sezone, a ovaj podatak niti u najmanjoj mjeri ne može zadovoljiti prohtjeve sigetskih navijača. A, ponajmanje »živahnog« predsjednika Stjepana Spajića... »Dragovoljci« u nedjelju (14 sati) u Sigetu dočekuju vinkovačku Cibaliju, momčad će prvi puta voditi igrač-trener Predrag Jurić i može se očekivati najava novih sigetskih »vjetrova«.</p>
<p> Naime, »dragovoljci« danas definitivno nisu niti sjena momčadi sa samog početka sezone, kada su dodatnu pozornost javnosti privlačili i senzacionalnim angažmanom Roberta Prosinečkog. No, sasvim je jasno da Prosinečki nije bio samo puka medijska atrakcija, već i nezamjenjivi generator tada uspješnog sigetskog motora. Naime, Hrvatski dragovoljac je u vrijeme Prosinečkog osvojio devet od ukupno 12 bodova ove sezone. A »Veliki Žuti« već puna dva mjeseca nije u ovome klubu...</p>
<p> Pobjeda protiv Šibenika 2-1 bilo je posljednje »ukazanje« Prosinečkog u plavo-crnom dresu, a nakon toga »dragovoljci« su uspjeli upisati još samo jednu pobjedu, i to odmah u sljedećem kolu u infarktnoj utakmici protiv Varteksa. Sigećani su pobijedili 3-1, a oba odlučujuća pogotka postigli su u posljednje dvije minute, uz neshvatljivu bedastoću Varteksovog vratara Mađerića.</p>
<p> No, težak poraz u Osijeku, gdje su »dragovoljci« primili čak šest pogodaka, naznačio je početak crnog razdoblja sigetskog kluba, »garniranog« porazima protiv Hajduka i Zagreba u Sigetu, te Slaven-Belupa i Čakovca u gostima. »Svijetla« točka je tek remis u Slavonskom Brodu protiv slabašne Marsonije.</p>
<p> Istina, kao svojevrsni alibi sigetskom klubu mogu poslužiti i ozljede vitalnih igrača, ponajviše onih u obrambenome redu. Iz ritma su tako ispadali Anto Petrović, Darko Nekret-Katić, u međuvremenu je i napadač Frane Petričević slomio nogu...</p>
<p> U svakom slučaju, niz slabih rezultata uvjetovao je odstup trenera Milivoja Bračuna, tako da će u nedjelju prvi puta na klupi »dragovoljaca« biti trener-igrač Predrag Jurić. Bračun je nedavno promijenio sustav igre sa četiri obrambena igrača u liniji na klasični 3-5-2, a može se očekivati da će i Jurić koristiti ovu posljednju varijantu, sa jednim zadnjim i dvojicom prednjih braniča. Dvoboj protiv Cibalije ipak bi mogao naznačiti uspon »dragovoljaca«. Uostalom, u njihovom prvom međusobnom ogledu ove sezone, u Vinkovcima, »dragovoljci« su oteli bod, odigravši 0-0 i logično je očekivati da će na svom terenu biti ponešto spretniji. Budilica se ionako već oglasila...</p>
<p>Miroslav Tomašević</p>
</div>
<div type="article" n="24">
<p>Marsonijin ključni dvoboj </p>
<p>Marsonia će protiv Šibenika (nedjelja, 14 sati) ponovno istrčati nekompletna / Nakon Markovinovića i Ćurića, sad se ozlijedio i Regvar </p>
<p>SLAVONSKI BROD, 28. listopada</p>
<p> - Pred nogometašima Marsonije je iznimno važan prvenstveni dvoboj protiv Šibenika (nedjelja, 14 sati), koji bi mogao riješiti mnogo nepoznanica oko brodskog prvoligaša, pod uvjetom da domaćini, Brođani, osvoje tri boda. Nakon poraza protiv Osijeka i Hajduka, i čak 10 pogodaka u svojoj mreži, Marsonia je čvrsto na začelju. Jasno, ni stanje u momčadi nije najblistavije. U ionako krnjem sastavu, uoči utakmice sa Šibenčanima ozlijedio se i napadač Robert Revlar, koji će sigurno propustiti nedjeljni dvoboj. Kad se tome dodaju i ranije ozlijeđeni Markovinović i Ćurić te Đeko, koji se oporavio od ozljede ali je sad dobio virozu, nije čudno što je trenerski dvojac Zovko i Brnić na mukama. Tri žuta kartona odrađuje Durak, pa će Marsonia protiv Šibenika, u za nju presudnom dvoboju, ponovno istrčati nekompletna.</p>
<p>Lijevi bočni igrač Marsonije Braslav Ostojić uoči dvoboja sa Šibenikom kaže:</p>
<p>- Očekujem podršku navijača koje smo ove sezone znali često razočarati. Vjerujem, međutim, da ih ovaj put nećemo razžalostiti, da ćemo ubilježiti pobjedu koja bi nas za jedno mjesto pomaknula na ljestvici. Porazi protiv Osijeka i Hajduka su prilično utjecali na momčad, ali svi se dobro poznajemo, vrlo smo složni i svjesni da bismo pobjedom protiv Šibenika izašli iz krize. Nedjeljni je dvoboj ključan za ovaj dio sezone jer bismo, osim bodova, dobili i mir u svlačionici, vratili poljuljano samopouzdanje, poručuje Ostojić.</p>
<p>Treneri Zovko i Brnić će protiv Šibenika najvjerojatnije izvesti sljedeći sastav: Jozić, Petrović, Ostojić, Pinturić, Rosandić, Tadić, Tomas, Kopić, Olić, Brnjić, Lončarević. (J. Šebalj)</p>
</div>
<div type="article" n="25">
<p>Bod dovoljan za EP</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Karlovac je, čini se, sretan grad za hrvatsku malonogometnu reprezentaciju. U njemu je, na lanjskim kvalifikacijama, izboren plasman na prosinačko SP u Guatemali, a sad je blizu i plasman na EP 2001. godine u Moskvi. Naime, Hrvatska još u zadnjem kolu, s Francuskom (nedjelja), mora odigrati najmanje neodlučeno i željeni će cilj biti ostvaren.</p>
<p>Poslije dva dana natjecanja, samo hrvatski malonogometaši imaju puni učinak. Sa 2-1 su, u četvrtak, pobijedili glavnog konkurenta Sloveniju, da bi dan kasnije pokleknula i Makedonija (2-1). Kako su Francuzi dosad najmanje pokazali - remizirali su s Makedonijom (1-1) i izgubili od Slovenije (1-3) - dvoboj Hrvatska - Francuska trebao bi biti samo pitanje formalnosti. Dakle, stručnom stožeru na čelu sa Zorislavom Srebrićem, Borisom Durlenom i Marijanom Brnčićem ne bi trebalo biti teško pronaći pravu taktiku i osvojiti prvo mjesto u skupini, jedino koje vodi na EP. (za)</p>
</div>
<div type="article" n="26">
<p>Varteksu susjedski derbi</p>
<p>VARAŽDIN, 28. listopada</p>
<p> - Varteks i Čakovec odigrali su susjedski derbi u kojem nije bilo puno nogometa, ali je zato bilo puno htjenja i oštrine, a na kraju su se bolje snašli domaćini i pobijedili 1-0 (0-0). </p>
<p>Čakovčani su agresivnije krenuli u utakmicu što je urodilo u odličnom prilikom Škaričića u osmoj minuti, no Mađarić je uspio obraniti snažan udarac. Varaždinci su uzvratili već u 10. minuti kada je nakon kornera Kastel glavom uputio loptu prema mreži, no na samoj liniji Bubek je uspio izbaciti loptu u polje. </p>
<p>U 26. minuti Halimi je krasno odigrao loptu u 16-erac i pripremio priliku Bjelanoviću, ali ovaj put istaknuo se vratar Čakovčana Perić. Do kraja poluvremena Varteks je u potpunosti preuzeo kontrolu igre, no u završnoj fazi napada domaćini su prečesto griješili u dodavanjima da bi stvorili zreliju priliku. </p>
<p>U drugom poluvremenu nastavila se dominacija domaćina, no prvu zreliju priliku ipak su imali gosti. Jednu ubačenu loptu u 16-ercu je prihvatio Ribić i krenuo prema golu Varteksa, a Mađarić je požrtvovnim skokom u noge napadaču uspio spriječiti gol. To je bila jedina prilika gostiju u drugom poluvremenu. Varaždinci su sve češće bili pred vratima suparnika, a najizglednije šanse propustili su Bjelanović i Šafarić. </p>
<p>Pobjedonosni gol Varaždinci su postigli u 70. minuti. Sabolčki je sa strane ušao u 16-erac, snažno šutirao, a Drobne tek malo skrenuo loptu što je bilo dovoljno da ona prevari vratara Perića. </p>
<p>Do kraja susreta igralo se otvoreno na obje strane, Čakovčani su potpuno otvorili svoj napad no to nije bilo dovoljno da pobijede u gostima preko Drave. Varteks je zabilježio vrijednu pobjedu koja ga vraća među kandidate za Ligu za prvaka. </p>
<p> • Stadion NK Varteksa</p>
<p>VARTEKS - ČAKOVEC 1-0 (0-0)</p>
<p>VARTEKS: Mađarić 7 (od 62. Rumbak 6), Kristić 6, Madunović 6, Hrman 6 (od 85. Bujanić 6), Bjelanović 6, Šafarić 7, Sabolčki 7, Kastel 7, Drobne 7, Halimi 7 (od 75. Sklepić 6), Režić 6.</p>
<p>ČAKOVEC: Perić 7, Karabatić 6, Ribić 6, Škopljanac 6, Bubek 7 (od 73. Demjanski 6), Petreski 6 (od 76. Majcen 6), Brlenić 6, Kuster 7, Caban 6, Poleti 6, Škaričić 7 (od 76. Baotić 6).</p>
<p>SUDAC: Kurtović (Osijek) 7. GLEDATELJA: 6.000</p>
<p>STRIJELAC: 1-0 Drobne (70.)</p>
<p>ŽUTI KARTONI: Caban, Bjelanović, Poleti, Bubek, Ribić, Šafarić</p>
<p>IGRAČ UTAKMICE: Oskar DROBNE</p>
<p>Dražen Dretar</p>
</div>
<div type="article" n="27">
<p>Turković: »Neću raspravljati sa svojim učenikom Leticom«</p>
<p>Veliki majstori borilačkih vještina, a sebe ubrajam u majstore svog sporta, ne ulaze u polemike sa svojim učenicima, nego ih upućuju na rad i samo rad, a nakon godina rada odgovori dođu sami od sebe. Pozvao sam svog učenika Leticu da sve svoje intelektualne kapacitete stavi u službu hrvatskog sporta i njegov boljitak i da će tako najviše pomoći, kaže Petar Turković, predsjednik radne skupine koja je izradila osporavani Prijedlog strategije razvitka hrvatskog sporta</p>
<p>Mnogo se prašine podiglo oko Prijedloga strategije razvitka hrvatskog sporta što ga je nedavno sastavila radna skupina koju je imenovao predsjednik Stjepan Mesić. Taj su dokument, nedavno predstavljen javnosti, izradili Petar Turković, predsjednik radne skupine, te Srećko Ferenčak, Zdenko Jajčević, Bojan Matković, Andrija Mijačika, Mihovil Nakić-Vojnović i Miljenko Weiss.</p>
<p>Najžešći je u napadima bio Slaven Letica, predsjednik Hrvatskog teniskog saveza, koji je taj dokument nazvao »suvišnim, promašenim i bizarnim pamfletom, opasnim za razvoj hrvatskog sporta«. Predsjednik radne skupine Petar Turković je najpozvaniji da odgovori na Letičine teške riječi.</p>
<p>- Reagirali smo već na Letičin istup na Skupštini Hrvatskog olimpijskog odbora, dekan Fakulteta za fizičku kulturu Bojan Matković i ja u obranu digniteta tog dokumenta. To je ozbiljan dokument kojeg je osmeročlana radna skupina radila punih pet mjeseci. Mogao bih odgovoriti na isti način na koji je dokument napadnut, za što bi mi bile dovoljne dvije rečenice, no toga nisam pristalica. Drugi je način da argumentirano odgovorim nakon analize, počeo je Turković, ravnatelj Centra za rehabilitaciju i obrazovanje slijepih i slabovidnih »Vinko Bek«. Turković, sad i dopredsjednik HOO-a, je i dugogodišnji sportaš.</p>
<p>• Pa, kako biste odgovorili?</p>
<p>- I u naslovu tog Letičinog članka se pokušava implicirati da kao strategiju hrvatskog sporta nudimo srednjovjekovne plesove dodola i ples kraljice, a to pokazuje razinu analize cijelog dokumenta i Letičina napada. U dokumentu ima oko dvije kartice povijesnog konteksta sporta u Hrvata koji je napisao prof. Jajčević, naš najugledniji povjesničar sporta. Tu se spominju ti srednjovjekovni plesovi kao početak igara u Hrvata. Tvrdeći da mi nudimo te plesove kao strategiju sporta je, blago rečeno, površno. Zapravo, ne bih želio odgovoriti na sve to, jer kad bih odgovarao kako bih ja to želio, uzelo bi previše vremena i prostora.</p>
<p>• Vi i Slaven Letica se znate od ranije, učili ste ga nanbudou.</p>
<p>- Da. Veliki majstori borilačkih vještina, a sebe ubrajam u majstore svog sporta, ne ulaze u polemike sa svojim učenicima, nego ih upućuju na rad i samo rad, a nakon godina rada odgovori dođu sami od sebe. Pozvao sam svog učenika Leticu da sve svoje intelektualne kapacitete stavi u službu hrvatskog sporta i njegov boljitak i da će tako najviše pomoći. Danas malo tko pomaže našem sportu konkretnim rješenjima, stalno netko nekoga napada, netko ima nešto protiv nekoga, a zapravo na taj način traži svoju promociju u sportu. To nije dobro, jer nas je premalo da bismo si mogli priuštiti taj luksuz i tako reagirati.</p>
<p>• Predsjednik Mesić formalno je imenovao tu radnu skupinu za razvoj i strategiju sport. No, nigdje nije rečeno po kojim kriterijima, zašto upravo ta osmorica?</p>
<p>- Predsjednik me zamolio da mu predložim članove te skupine i ja sam se konzultirao s ljudima iz sporta koje poznajem. Bio je to težak zadatak, jer je danas teško naći ljude u sportu koji ne gledaju usko, samo dobrobit svog sporta, već dobrobit hrvatskog sporta u cjelini. Isto tako, malo je ljudi koji mogu razmišljati strateški, gledati u budućnost, a ne da u prvi plan stave rješavanje trenutnih, svakodnevnih problema. Pokušao sam u tu skupinu dovesti ljude koji bi mogli pet mjeseci zajednički raditi na tom projektu. Moram priznati da ni ja nisam do kraja zadovoljan sastavom skupine, jer ni ti ljudi nisu dali jednak doprinos izradi dokumenta. Još je poraznije nešto drugo. Naime, za tih pet mjeseci mi smo nekoliko puta pozivali hrvatsku sportsku javnost na suradnju, da nam predlaže, ispravi nas, ali moram reći da odaziva nije bilo. To pokazuje da malo ljudi kod nas želi ozbiljno raditi na takav način. Ali, čim je dokument bio gotov, svi su navalili na njega.</p>
<p>• Zar se doista nitko nije javio?</p>
<p>- Javili su se sportski savez gluhih i slijepih i njihove smo primjedbe uvažili. Druge primjedbe su bile od Željka Kelemena iz rafting saveza i te će ući u kasniju verziju.</p>
<p>• A što je s tzv. jakim sportovima?</p>
<p>- To što se nisu javili i jest i nije nas iznenadilo. Kad pogledate koji ljudi vode te sportove, kako ih vode, njihove rezultate... Postoje li u tim sportovima strategije? Ne. Stoga ne čudi što se nisu javili.</p>
<p>• Što je sad s radnom skupinom?</p>
<p>- U svakom slučaju, predsjednikova radna skupina je prestala s radom čim je dokument napravljen. Sve reakcije, pozitivne i negativne, pokazale su da je ovakav poticaj bio potreban i da je ispunio svrhu. Sljedeći korak kojeg mi vidimo u HOO-u je zajednički rad HOO-a, Ministarstva prosvjete i sporta, Uprave za sport. Nositelj projekta izrade strategije razvitka hrvatskog sporta će biti Ministarstvo, jer se država mora odrediti kakav sport želi, a prije toga kakvu Hrvatsku želi, što nam još nije rekla. Sport ide korak ispred države, jer će sport imati svoju strategiju prije nego država. Mislimo da to i nije najispravniji put jer se prvo mora definirati kakva će Hrvatska biti za 10 godina, izraditi strategija razvitka Hrvatske, a potom i sporta, da vidimo kakav nam sport treba da pomogne da Hrvatska postane onakva kakvu vlada želi. A to bi trebalo biti usvojeno nacionalnim konsenzusom, jer to što želi vlada ne znači da to želi i narod.</p>
<p>• Dok se u cijelom svijetu sport okreće gledateljima i sponzorima kao glavnim konzumentima svog proizvoda, u vašem prijedlogu strategije spominje se država kao glavni konzument?! Predlažete li vi to podržavljenje sporta?</p>
<p>- Mislim da je to izvađeno iz konteksta, no u jednom dijelu prijedloga se spominje da je u ovom trenutku jedini ozbiljan kupac država. Na žalost, u ovom trenutku nemamo tržište koje može kupovati sportske proizvode kako bismo imali jak profesionalni sport. Postoji tu i nešto što se zove javni interes i što država mora financirati. I sredstva HOO-a su zapravo sredstva države. Hrvatske sportske reprezentacije koje jesu i bit će promidžba našeg sporta, zatim sport mladih, sveučilišni i školski sport sve to financira država. Tržište financira uglavnom profesionalne odnose u sportu, dakle zabavljački, komercijalni sport. Tu nema dileme da tako mora biti i kod nas. No, tog tržišta mi nemamo ili je jako malo.</p>
<p>HOO i Ministarstvo bi trebali postaviti program sportskog opismenjavanja mladih ljudi, dakle pretvaranja u sportsku naciju. To je, ponaprije, rad na promjeni mentalnog sklopa. Dugo traje i teško je, ali daje rezultate. Imamo primjer u Sloveniji, oni su počeli prije 10-ak godina. Oni žive sportski, zdravo, čuvaju okoliš, velike su to razlike. Od higijenskih navika građana do visokorazvijene ekološke svijesti i sportskog duha. Mi to možemo napraviti u Hrvatskoj.</p>
<p>• Bliski ste predsjedniku Mesiću, kakav bi on sport želio?</p>
<p>- Ne bih rekao da sam mu blizak. S građaninom Mesićem sam bio blizak dok je bio moj učenik u nanbudou i dok sam radio u njegovoj predsjedničkoj kampanji. Nakon toga sam ga vidio triput. Prekratko smo bili zajedno u posljednje vrijeme da bih razgovarao s njim o tome. Poznavajući ga, mogu reći da misli slično kao i ova radna skupine.</p>
<p>• Član skupine je bio i Željko Mataja, koji se danas ograđuje od prijedloga razvoja hrvatskog sporta. Naime, on tvrdi da ste iskoristili njegovo znanje, ali da je to pogrešno interpretirano i da je predsjednik Mesić na neki način obmanut.</p>
<p>- I Slaven Letica i Željko Mataja ljudi su velikih intelektualnih kapaciteta. Mataja je, za razliku od Letice, dugogodišnji sportski radnik, no moj dragi prijatelj Mataja kojeg na neki način gledam i kao oca, nije momčadski radnik. On je izniman i osebujan individualac i čovjek koji jako teško radi u momčadi. Moram priznati da sam i kao njegov prijatelj i kao psiholog imao problema uglazbiti osmeročlanu momčad, a uglazbiti njega s još sedam ljudi je doista bilo teško. Puno se njegovih misli i teksta koji je on generirao nalazi u našem prijedlogu, ali ne sve što je on želio i kako je mislio da treba biti. To je bio momčadski rad i tu je trebao biti zastupljen rad svih ljudi. Njegov je doprinos značajan, ali ne može to biti autorski dokument Željka Mataje.</p>
<p>• Neki kažu da su u toj radnoj skupini bili pogrešni ljudi, koji nemaju praktičnog iskustva u onome što se od njih tražilo, pa otud i toliko kritika.</p>
<p>- Radije bih pričao o dokumentu i vrijedi li on ili ne, a ne o ljudima. Mislim da nisu bili pogrešni ljudi, svaki od njih u svojoj domeni ima iskustva i svoju težinu. Kad kažu da nisu bili pravi ljudi unutra, to zapravo znači da je dokument loš, jer ti koji to kažu nisu bili unutra. A svi su bili pozvani. Uvjeravam vas, da je bilo tko želio, mogao je raditi s nama i dobio bi i prostora. Bitno je da je dan poticaj. Na HOO-u i Ministarstvu prosvjete i sporta je da, na osnovi tog dokumenta, naprave program za daljnji rad. Ne moraju ga oni usvojiti, ali da smo bazično dobro postavili stvari, jesmo. Dalje je stvar detaljiziranja.</p>
<p>• Zanimljivu ste nanbudo momčad imali: Mesić, Letica, Karamarko, Mamić...</p>
<p>- Da, dva predsjednička kandidata, šef UNS-a, pročelnik Ureda predsjednika... Darovita i dobra momčad, pravi hrvatski velikani...</p>
<p>Nisam Mesićev čovjek</p>
<p>• Neki kažu da ste na mjesto dopredsjednika HOO-a došli po političkoj liniji, kao »Mesićev čovjek«. Kažu i da je čudno što je na tom mjestu čovjek iz sporta kojeg ne priznaje ni Svjetsko sportsko udruženje, koje priznaje potezanje konopa, a kamoli MOO!</p>
<p>- Čuo sam to, moram ispraviti krive navode. Potezanje konopa nije član Svjetskog sportskog udruženja, GAIVS-a, to sam provjerio! Nanbudo ispunjava sve zahtjeve da bude član GAIVS-a, ali GAIVS već dvije godine ne prima nove članove jer ih je, ne poštujući vlastite kriterije, primio previše. A ti su kriteriji sljedeći: da je sport rasprostranjen na tri kontinenta, da ima više od 30 nacionalnih saveza i da ima redovna kontinentalna i svjetska prvenstva. To nanbudo zadovoljava i čekamo već nekoliko godina prijem. Drugo, predsjednik GAIVS-a je Hun Jong Kim je i predsjednik Svjetskog taekwondo saveza, a i dopredsjednik je MOO-a. U borilačkim sportovima je uvijek konkurencija, pa se zazire od novih sportova. Tako Hun Jong Kim sprečava ulazak nekih borilačkih sportova u vrh.</p>
<p>Zatim, u Vijeće HOO-a su birani ljudi, a ne sportovi. Ja sam redovni član HOO-a od njegova osnutka. I kad je netko član Vijeća, taj ne predstavlja svoj sport, jer bi to bila diskriminacija za ostale sportove. U Vijeću je odmah rečeno da članovi Vijeća ne smiju protežirati svoje sportove, nego da se trebaju brinuti o cjelokupnom hrvatskom sportu.</p>
<p>Posljednje, da sam »Mesićev čovjek«... Nisam ničiji čovjek, osim svoj i svoje obitelji, roditelja, supruge i dviju kćeri. Pripadam samo njima. Rekao sam da se s Mesićem ne družim mnogo. Nisam političan čovjek, politiku pratim utoliko što vlada mojom sudbinom. Nisam politički angažiran, nisam član nijedne stranke niti sam pristalica Mesića kao predsjednika. Odradio sam posao u njegovoj kampanji, jer sam u to vrijeme mislio da je najbolje rješenje. Ali nisam ničiji poklonik, niti ću primati nečija naređenja, poput Ćire Blaževića.</p>
<p>Moj izbor u Vijeće HOO-a je imao veze s tim što sam bio predsjednik radne skupine, jer je to bila prva značajna i javna zadaća koju sam obavljao. U suprotnom bih još uvijek bio premlad, iako su mi 43, za Vijeće HOO-a. Neki misle da bi Vijeće HOO-a trebalo biti vijeće staraca. Zato sam zahvalan Mesiću, što mi je dao priliku. Ali, on ne može narediti da se neki ljudi imenuju na neka mjesta.</p>
<p>Iva Markulin</p>
</div>
<div type="article" n="28">
<p>Prva košarkaška liga - rezultati i ljestvica</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Rezultati susreta 4. kola lige košarkaša:</p>
<p>Benston - Kandit Olimpija 103 : 80 </p>
<p>Svjetlost Brod - Zagreb 76 : 97 </p>
<p>Sava Osiguranje - Šibenik 95 : 90 </p>
<p>Zadar - Hermes Analitica 89 : 79 </p>
<p>Cibona Vip - Šanac 92 : 64 </p>
<p>U nedjelju igraju Cibona - Karlovac. </p>
<p>1. Benston 4 4 0 345 : 301 8 </p>
<p>2. Zagreb 4 3 1 337 : 288 7 </p>
<p>3. Zadar 4 3 1 321 : 308 7 </p>
<p>4. Cibona Vip 4 2 2 351 : 289 6 </p>
<p>5. Šibenik 4 2 2 371 : 337 6 </p>
<p>6. Sava Osiguranje 4 2 2 363 : 362 6 </p>
<p>7. Svjetlost Brod 4 2 2 342 : 366 6 </p>
<p>8. Split CO 3 2 1 246 : 216 5 </p>
<p>9. Zrinjevac 3 2 1 248 : 231 5 </p>
<p>10. Šanac 4 1 3 331 : 369 5 </p>
<p>11. Hermes Analitica 4 0 4 306 : 388 4 </p>
<p>12. Kandit Olimpija 4 0 4 286 : 392 4 </p>
<p>(Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="29">
<p>Povratak nakon ozljede je kao da opet učiš hodati</p>
<p>Da su u skijanju ozljede daleko od neuobičajenog, poznato je, baš kao što problema s njima jednako imaju oni iz samog svjetskog vrha, kao i oni iz »donjeg doma«. Janici Kostelić ovo je bila prva utrka u Svjetskom kupu nakon deset mjeseci, no za razliku od nje, u Söldenu se na startu nisu pojavile, između ostalih, sjajne skijašice kao što su Alexandra Meissnitzer, Hilde Gerg, Regina Haeusl... Naravno, zbog ozljeda.</p>
<p>- Za povratak nakon teške ozljede presudno je strpljenje. Ako odmah i ne krene dobro, treba pričekati. Vrlo je važno i je li sportaš psihički jak da sve podnese, da posljedice ozljede preboli u glavi, reći će Njemica Hilde Gerg, olimpijska pobjednica u slalomu u Naganu prije dvije godine, koja se povratku utrkama Svjetskog kupa nada u prosincu.</p>
<p>Ni njena sunarodnjakinja Regina Haeusl, prošlosezonska osvajačica malog kristalnog globusa u ukupnom poretku spusta, još se nije vratila na stazu u potpunosti, a da to nije lako, potvrđuje i njezina izjava:</p>
<p>- Povratak skijanju poslije 4-5 mjeseci pauze zbog ozljede je takav da najprije ponovno moraš naučiti hodati. Sve mora ići polagano, malim koracima, rekla je Haeusl. (I. Rajković)</p>
</div>
<div type="article" n="30">
<p>Potvrditi Panathinaikos</p>
<p>Košarkaši Split CO u nedjelju (20 sati) dočekuju Zrinjevac / »Nakon posrtaja sa Zagrebom, nemamo pravo na pogrešku«, kaže trener »žutih«, Jasmin Repeša</p>
<p>SPLIT, 28. listopada</p>
<p> - Košarkaši Split CO su, pobjedom protiv Panathinaikosa u Suproligi, pokazali da im mogućnosti nisu male. Tako su se, eto, ostvarile najave uoči sezone da će »žuti« igrati dobru košarku i pobjeđivati favorizirane suparnike.</p>
<p>No, uvertira blješatvilu Suprolige nije bila uvjerljiva, prošle je subote Zagreb protutnjao Gripama. Sad bi Splićani trebali pokazati da su čvrsto na zemlji, u nedjeljnom bi dvoboju sa Zrinjevcem na Gripama (20 sati) trebali pokazati da su naučili lekciju.</p>
<p> Bez obzira igra li se Suproliga ili domaće natjecanje, nema lakih utakmica, nikad nije dovoljno samo izaći na parket i pobijediti. Stoga se u nedjelju može očekivati pravi dvoboj i borbeno lice splitskih »žutih«. </p>
<p>Zrinjevac je, poput Splita, u sezonu ušao ambiciozno, s novim trenerom Ivanom Sunarom. Pobijedio je Zagreb i sigurno će tražiti prigodu da iznenadi Splićane. Sunara i trener Splita Jasmin Repeša dobro se poznaju, bili su trenerski dvojac u Ciboni. Splitski trener uoči nedjeljnog dvoboja kaže:</p>
<p>- Nakon posrtaja sa Zagrebom, nemamo pravo na pogrešku. Protiv Zrinjevca ćemo zaigrati maksimalno angažirano, borbeno. Ponovit ću ono što kažem prije svake utakmice: radni segment uvijek mora biti maksimalan. Sigurno da je ljepše živjeti i raditi s pobjedama.</p>
<p>Na Gripama vjeruju da su i navijači prepoznali povratak vrhunske košarke, da će napuniti dvoranu i na taj način čestitati »žutima« na pobjedi u dvoboju s europskim prvakom Panathinaikosom. (R. P.)</p>
</div>
<div type="article" n="31">
<p>»Teže je raditi s odbojkašicama«</p>
<p>Nikad još nisam vodio odbojkašice, pa će mi trebati malo vremena da se prilagodim specifičnostima tog posla, kaže trener odbojkašica Mladosti Marko Jazvić</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Iako je još početkom ljeta bilo najavljeno da će u novoj sezoni trener odbojkašica Mladosti biti ruski stručnjak Nikolaj Karpolj, na klupu zagrebačkog sastava prije desetak dana sjeo je prošlosezonski trener odbojkaša Mladosti i hrvatske reprezentacije Marko Jazvić. Glavni inicijator ovog iznenađujućeg imenovanja bio je upravo Nikolaj Karpolj (inače ruski izbornik), koji je zbog nezavidne financijske pozicije Mladosti odustao od posla prvog trenera.</p>
<p>- Nikad još nisam vodio odbojkašice, pa će mi trebati malo vremena da se prilagodim specifičnostima tog posla. No, mislim da neće biti posebnih problema. Moram priznati da mi je zasad teže raditi s djevojkama, privikavam se na činjenicu da one motorički ne mogu reagirati kao odbojkaši. Znam da je bilo neizvjesnosti oko mojeg imenovanja, ali na kraju su se sve strane složile, pa vjerujem da ću mirno odraditi ovu sezonu, kazao je Marko Jazvić, koji je na trenerskom mjestu zamijenio Rusa Viktora Bardoka.</p>
<p>Uprava Mladosti pred Jazvića je stavila uobičajene ciljeve - »mladostašice« bi u domaćim natjecanjima trebale zauzeti najmanje treće mjesto, a s obzirom na trenutni sastav zagrebačkog kluba, u Kupu CEV-a svaki je rezultat zadovoljavajući. Otežavajuća okolnost za Jazvića je odlazak triju »mladostašica«: Maje Poljak (talijanska Vicenza), Ivane Trohe (Rijeka) i Ive Ivanković (studij u Japanu), koji je samo djelomice kompenziran povratkom dviju Marija - Anzulović i Lihtenštajn. Pa ipak, i tako oslabljena i još jednom pomlađena Mladost (u prvom su planu dojučerašnje kadetkinje Jelić, Barun, Kuzmić, Mijalić, Pavlinić...) u 1. kolu hrvatskog prvenstva pobijedila je u gostima Pulu 3-1.</p>
<p>Ambicije Mladosti u ovoj sezoni trebale su biti mnogo veće, ali budući da je Izvršni odbor HOS-a na nedavnoj sjednici dopustio reprezentativkama poniklim u Domu odbojke, Barbari Jelić (koja je u međuvremenu ostala trudna, a trebala je zaigrati za talijanski Edison iz Modene) i Nataši Leto (brazilski Vasco da Gama), da potpišu klupske ugovore bez odšteta, klub je ostao bez stotinjak tisuća dolara. Tako je nenadano nestao budžet za ambicioznu sezonu, što ne bi bio poseban problem da Izvršni odbor time nije poslao dugoročno štetnu poruku da se stimuliraju rani odlasci odbokašica u inozemstvo. Činjenica je da će odbojkašice tako bolje zaraditi i brže stasati, ali takvom politikom domaća klupska odbojka je osuđena na propast.</p>
<p>Budući da gotovo sve hrvatske reprezentativke otišle u inozemstvo, te da klubovi nemaju novca za ambiciozne programe, sasvim je logična Karpoljeva odluka da odustane od aktivnijeg angažmana u hrvatskoj odbojci. Ruski stručnjak, međutim, ostat će aktivan kao savjetnik u Mladosti, a njegova će pomoć posebno dobro doći na 9. kvalifikacijskom turniru Kupa CEV-a, koji će se od 24. do 26. studenoga igrati u Zagrebu. »Mladostašice« će za suparnice (u nastavak natjecanja plasirat će se samo pobjednice turnira) imati ruski Proton iz Balakova, rumunjsku Penicilinu iz Iasija i ukrajinsku Galičanku iz Trnopolja. (S. Mufić)</p>
</div>
<div type="article" n="32">
<p>Blamaža hrvatskih šahista </p>
<p>Hrvatski šahisti smještaj morali platiti iz vlastita džepa na mjestu događaja, budući da HOO to nije učinio</p>
<p>ISTANBUL, 28.listopada </p>
<p> - Hrvatski šahisti i šahistice sretno su doputovali na poprište 34. Olimpijade, koju je u subotu svečano otvorio turski ministar sporta i mladeži Fikret Unlu.</p>
<p>Nažalost, naši su šahisti imali neugodnu uvertiru i morali se crveniti ni krivi ni dužni. Iako je Hrvatski olimpijski odbor (HOO) navodno podmirio dodatne troškove smještaja, koji iznose oko pet tisuća dolara, organizatori su ustvrdili da to uopće nije učinjeno. Brzom provjerom u Zagrebu ustanovljeno je da su u pravu, da je račun HOO blokiran, pa se pojavila dilema - vratiti se posramljen kući ili platiti iz vlastita džepa. Igrači su svojim kreditnim karticama podmirili troškove, pa smo se ipak uspjeli akreditirati i osigurati pravo nastupa na najvećoj svjetskoj šahovskoj smotri. Takva sramota nam nije trebala. Za naše probleme u financiranju sporta svijet nije trebao saznati na ovakav način, koji vrijeđa dostojanstvo šahista.</p>
<p>Inače, prvi dojmovi, posebice s aspekta organizacije Olimpijade, te gostoljubljivosti i truda koji ulažu domaćini, vrlo su povoljni. Svoje sudjelovanje prijavili su šahisti i šahistice čak iz 128 zemalja. U muškoj konkurenciji najveći favoriti za odličja su Rusija, Engleska i Mađarska, a kod šahistica najviše kotiraju Kina, Gruzija i Rusija. Prvi put u povijesti Olimpijada moći će se preko Interneta pratiti sve partije, jer se sve igraju na elektronskim šahovnicama. Ljubitelji drevne igre partije će moći pratiti na adresi: www.istanbulchessolyimpiad.com. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="33">
<p>Paraolimpijci i dalje bez medalje</p>
<p>SYDNEY</p>
<p> - Iako i dalje bez medalje, hrvatski sportaši s invalidnošću i devetog su dana Paraolimpijskih igara u Sydneyu nastavili s dobrim rezultatima. </p>
<p>U prvoj kvalifikacijskoj utrci na 200 m atletičarki u kolicima, Mirjana Ružnjak je u društvu sa svjetskom prvakinjom Cheri Becerra i svjetskom rekorderkom Chantale Petitclerck odvozila najbolje vrijeme u karijeri. Osobnim rekordom, 33.09 sekundi, osvojila je ukupno 9. mjesto, nažalost nedovoljno za plasman u finale, među prvih osam. Mirjanu Ružnjak još čeka nastup u maratonu, posljednjoj disciplini 11. paraolimpijskih igara. </p>
<p>Odličan je ponovno bio i najmlađi hrvatski reprezentativac, plivač Mihovil Španja. U svojoj posljednjoj prijavljenoj disciplini, kvalifikacijama na 100 m leđno, otplivao je osobni rekord i sa šestim mjestom osigurao svoj treći finale. U finalnoj utrci Španja je osvojio sjajno peto mjesto. </p>
<p>Stolnotenisač Vjekoslav Gregorović se u četvrtfinalu pojedinačne konkurencije susreo s prvim igračem sa svjetske liste, Danielom Arnoldom. Nijemac je pobijedio 2-0 (21-13, 21-13) i izbacio iz turnira posljednjeg hrvatskog predstavnika. </p>
<p>Prvi je put na Paraolimpijskim igrama Hrvatska imala predstavnika u dresuri konja. Osječanin Boris Zrmanjac je, nakon premijernog nastupa u srijedu u obaveznim likovima, nastupio i u slobodnom sastavu. Na grlu koje je, kao i ostali natjecatelji, izvukao ždrijebom, Zrmanjac je osvojio 18. mjesto, uz odrađenih 60,88 posto testa, ostvarivši tako najbolji rezultat u karijeri.</p>
<p>U prvih osam dana postavljeno je više od 150 svjetskih rekorda. No, čini se da to neće biti konačan broj, jer započinju natjecanja u dizanju utega, sportu koji su obilježile dopinške afere - na Igrama je već diskvalificirano šest dizača. Na paraolimpijskim igrama utezi se dižu u samo jednoj disciplini - »benchu« ili potisku iz ležećeg stava. U kategoriji dizača do 90 kg Gunduz Ismailov iz Azerbejdžana je srušio svjetski rekord podigavši nevjerojatnih 235 kg. </p>
<p>Posljednjeg dana Igara, u nedjelju, nastupit će atletičari Marija Iveković, Jelena Vuković i maratonci Mirjana Ružnjak i Gracijano Turčinović. (Hina) </p>
<p>Uoči skorašnjeg povratka, za hrvatsku je paraolimpijsku reprezentaciju u Hrvatskom društvu Sydney priređena svečana večera kojoj su, uz veleposlanika Hrvatske u Australiji Mladena Iblera, izaslanika predsjednika RH Zdravka Jelenovića i izaslanika predsjednika Sabora Ante Simonića, prisustvovali i brojni drugi dužnosnici i uglednici.</p>
</div>
<div type="article" n="34">
<p>Blažević sve demantira</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Zrinjski, Hajduk, Kina...? Hoće li bivši hrvatski izbornik, Miroslav Blažević, postati trenerom u Mostaru ili Splitu, ili izbornikom u dalekoj Kini? Svašta se ovih dana moglo pročitati u novinama, a Blažević odlučno demantira sve napise:</p>
<p>- Ma kakvi! Ništa nema u tome, ni zrnce istine! Trenutno nisam u stanju obavljati nikakav posao, potreban mi je odmor i odmorit ću se. Sve je to cirkus što neki ljudi rade s mojim imenom.</p>
<p>• Stigla je i informacija da ste najozbiljniji kandidat za klupu - milanskoga Intera! Navodno je ta informacija potekla od Tomislava Ivića, koji je o vašem odlasku u Inter razgovarao s menedžerom D'Onofriom...</p>
<p>- Sve su to dezinformacije! Ma kakav bi to posao mogao biti ostvaren ako te zove neki menedžer? Nikad tu nije bilo posla, nikad! Sve dok se ne javi predsjednik kluba, sve dotle su to samo prazne priče. A meni se još nije javio ni jedan predsjednik nekoga kluba, veli Ćiro. (P. Jurišić)</p>
</div>
<div type="article" n="35">
<p>Damir Vrbanović: Dinamo se zaista nije žalio Uefi!</p>
<p>»Dinamo je samo na Uefino traženje odaslao materijale u europsku kuću nogometa. Uefa nam je poslala upit što se događa s hrvatskim klubovima, njihova je zabrinutost jasna, jer opasnost prijeti sustavu natjecanja, no Uefa nije iskazala nikakvu nakanu za intervencijom</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Hoće li se Dinamo doista žaliti Uefi zbog rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, na osnovi kojeg mora platiti 303 milijuna kuna poreza? Kakve Uefa ima veze s tim? Što Dinamo zapravo namjerava tom žalbom? Odgovore smo potražili kod izvršnog direktora maksimirskog kluba, Damira Vrbanović:</p>
<p>- Ne, nismo se žalili Uefi, niti ćemo joj se žaliti. Samo smo im, na njihovo traženje, odaslali materijale. Naime, poslali su nam upit što se događa s hrvatskim klubovima, njihova je zabrinutost jasna, jer opasnost prijeti sustavu natjecanja. Uefa se željela samo informirati, nisu iskazali nikakvu nakanu za možebitnom intervencijom. A zna se da Uefa strahovito pazi da se politika ne miješa u sport, to je jedan od ključnih postulata na kojima se temelji Uefina opstojnost. I mnogo je slučajeva bilo u kojima je Uefa rigorozno intervenirala kad je politika gurnula svoje šape u sportsku košnicu. A o našem slučaju nemaju dosta informacija, pa su nas zamolili da im pošaljemo potrebnu dokumentaciju kako bi se i oni upoznali s problemom, veli Vrbanović.</p>
<p>• Jeste li poslali najavljivanu žalbu Ministarstvu financija?</p>
<p>- Jesmo, u petak smo to učinili. U roku od 60 dana žalba se mora riješiti. Ta žalba, podsjećam, ne odgađa plaćanje, međutim mi smo poslali molbu za odgodom plaćanja i još čekamo odgovor na tu molbu. Nadam se da ćemo početkom tjedna dobiti odgovor i rješenje o odgodi, no ne znamo način na koji će se odgoditi plaćanje. </p>
<p>• Je li ta odgoda plaćanja zakonita?</p>
<p>- Svakako! Ta mogućnost apsolutno postoji, u Zakonu o proračunu. Na osnovi toga, ministar financija RH ima ovlasti donijeti odluku o odgodi primjene rješenja, dakle odgodu plaćanja. Ministar financija može plaćanje odgoditi na određeno vrijeme, ili, pak, dopustiti plaćanje dugova u ratama. Uostalom, ministar Crkvenac je javno izjavio da je već tisuće poreznih obveznika dobilo odgodu plaćanja. Ako, naime, porezni organi utvrde da se jednokratno dugovi ne mogu naplatiti, onda se donosi odluka o odgodi plaćanja, ili odluka o plaćanju u ratama, pojasnio je Vrbanović i na kraju dodao:</p>
<p>- Od svoje žalbe ne odustajemo, smatramo da smo u pravu. Sad smo u potrazi za vremenom i prostorom, kako bismo u žalbenom postupku dokazali opravdanost naših argumenata. Čekamo da sud riješi našu žalbu, do sada se nikome nismo mogli žaliti, zadnjih je mjeseci vladao sistem »kadija te tuži, kadija ti sudi«. A sad je već ipak drukčija situacija, sad će se pravnici pozabaviti našim slučajem, pa ćemo na kraju vidjeti tko je u pravu, veli Vrbanović.</p>
<p>Predrag Jurišić</p>
</div>
<div type="article" n="36">
<p>Pobjeda »Torcidi« za rođendan </p>
<p>Hajdukovci se žele u derbiju protiv Zagreba odužiti svojim navijačima, te vratiti u borbu za naslov prvaka</p>
<p>SPLIT, 28. listopada</p>
<p> - U slavljeničkom ozračju proslave 50. rođendana »Torcide« odigrat će se nedjeljni prvenstveni dvoboj između Hajduka i Zagreba (16 sati). Iako Splićani u dosadašnjem dijelu natjecanja nisu briljirali, pobjeda u Slavonskom Brodu i zahuktala proslava 50. rođendana Hajdukove navijčke skupine najavljuje da će se utakmica trećeplasiranog i četvrtoplasiranog igrati u ozračju istinskog derbija. A može se očekivati dobra, zanimljiva utakmica.</p>
<p> Naime, Zagreb igra napadački nogomet, postigao je čak 30 pogodaka (Hajduk tek 18), ali je primio čak 23, a uspjehom na Poljudu odmakao bi splitskim »bijelima« šest bodova. Dobrim rezultatima Zagreba kumuju i dva dojučerašnja igrača s Poljuda, Baturina i Bulat, koji se baš splitskih dana i ne sjećaju s radošću... </p>
<p>Splićani bi, pak, pobjedom oživili prvenstvo i vratili se u borbu za naslov domaćeg prvaka. Igrači su osjetili sav četvorodnevni »šušur proslave i napeti dočekuju nedjeljni dvoboj. Tako Darko Miladin kaže: </p>
<p>- Pobjedom u dvoboju s Marsonijom najavili smo pravu formu i vjerujem da ćemo i protiv Zagreba odigrati kvalitetno i pobijediti. Nova tri boda vratila bi nas u borbu za vrh, a sigurno da je ljepše trenirati i igrati kada se pobjeđuje. Čestitam »Torcidi« rođendan i veselim se utakmici u pravoj atmosferi.</p>
<p> Kako zbog crvenog karton iz Slavonskog Broda organizator Hajdukove igre Ivan Leko nema pravo igrati, trener Zoran Vulić će njegovu ulogu povjeriti Mariju Careviću. Tako će Hajduk nastupiti u sastavu: Pletikosa - Puljiz, Miše, Đuzelov - Miladin, Pirija, Musa, Carević, Jažić - Bošnjak, Bilić.</p>
<p> Prisjetit ćemo se prošlogodišnjih dvoboja Hajduka i Zagreba, splitski »bijeli« su bili uvjerljiviji u prvenstvu, dok su u Kupu odigrali dvije zanimljive utakmice, nakon kojih se iz Kranjčevićeve bili ogorčeni na suce. Tada je u Splitu Hajduk jedva pobjedio s 2-1, a u Zagrebu je odigrano 2-2, a zapamćen je vratar Mihačić, koji je na nevjerojatan način zatresao svoju mrežu. A sadašnji Hajdukov trener Zoran Vulić rado se sjeća sezone 93./94., kada je s velike udaljenosti savladao tadašnjeg vratar Žitnjak, a Splićani u foto finišu osvojili prvenstvo. </p>
<p>Renco Posinković</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="6">
<head>Svijet</head>
<div type="article" n="37">
<p>Hrvatski narodni sabor BiH usvojio Deklaraciju i Odluku o referendumu</p>
<p>NOVI TRAVNIK, 28. listopada (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Na Hrvatskom narodnom saboru BiH održanom u subotu u Novom Travniku usvojena je Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i donesena odluka o održavanju referenduma Hrvata u BiH 11. studenoga. U Deklaraciji se ističe da je: - suverenitet hrvatskog naroda u BiH neupitan i neotuđiv, </p>
<p>- da hrvatski narod mora imati svoje političke, znanstvene, kulturne, informativne i druge ustanove i institucije na cijelom prostoru BiH,</p>
<p> - opredijeljenost za uspostavu pune ustavne i stvarne jednakosti za sva tri suverene i konstitutivna naroda u BiH, koja se jedino može ostvariti istovjetnim i administrativno-teritorijalnim unutarnjim ustrojem cijele BiH,</p>
<p> - u zajedničkim institucijama i tijelima vlasti u BiH da se obvezatno primjenjuju načela konsenzusa u odlučivanju, pariteta u sudjelovanju i rotacije na čelnim mjestima tijela i institucija, uz neprijeporno pravo na samostalni izbor svojih predstavnika u tijela i institucije nacionalnog zastupanja, osobito zastupnika u domove naroda i člana Predsjedništva BiH.</p>
<p> Hrvatski narodni sabor, ističe se nadalje u Deklaraciji, obvezuje sve legalne i legitimne predstavnike hrvatskog naroda u BiH na potpuno provođenje deklaracije i smatrat će nelegitimnom svaku odluku i rješenje koje bi odstupilo od iskazane političke volje sadržane u ovoj Deklaraciji.</p>
<p>Na Saboru, u čijem radu su sudjelovali predstavnici svih hrvatskih političkih stranaka u BiH osim HSS-a i NHI-a, te velika većina svih neposredno izabranih vijećnika i zastupnika iz reda hrvatskog naroda u BiH, uz nazočnost i predstavnika katoličke crkve predvođenih karadinalom Vinkom Puljićem, kao i gostima iz Republike Hrvatske (između ostalih nazočili su bili Đurđa Adlešić, Ivić Pašalić, Milan Kovač, Maja Freundlich i drugi), donesena je odluka i o organiziranju referenduma hrvatskog naroda 11. studenoga s pitanjem »da li ste za Deklaraciju o pravima i položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini?«. </p>
<p>Hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić izrazio je uvjerenje da će hrvatski narod na referendumu 11. studenoga plebiscitarno podržati ovu Deklaraciju. Jelavić je subotnji novotravnički Sabor po svojem značenju i dalekosežnim posljedicama za opstanak, slobodu i dostojanstven život Hrvata u BiH usporedio sa Hrvatskim saborom kralja Tomislava u Duvanjskom polju. On je također kazao kako je na novotravničkom Saboru pokazano nacionalno jedinstvo hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini uz dodatak kako je Sabor usvajanjem Deklaracije »jasno iskazao da hrvatski narod neće dalje trpjeti i dopustiti nedosljednosti, neuvjerljivosti i eksperimente koje Hrvate u BiH, cijelu BiH, sve njezine narode i građane mogu skupo koštati«. </p>
<p>Mario Marušić</p>
</div>
<div type="article" n="38">
<p>Šimonović zahtijeva od Dienstbiera da Hrvatsku isključi iz svog mandata</p>
<p>NEW YORK, 28. listopada</p>
<p> - Stalni predstavnik Hrvatske u Ujedinjenim narodima Ivan Šimonović na zatržio je na sjednici Opće skupštine u New Yorku od posebnoga izvjestitelja UN-a za ljudska prava Jirija Dienstbiera da iz svoga mandata izostavi Hrvatsku. Šimonović smatra da Dienstbier treba priznati poboljšanje stanja ljudskih prava u Hrvatskoj i isključiti Hrvatsku iz mandata, kao što je prethodno učinjeno sa Slovenijom i Makedonijom. Šimonović je reagirao na primjedbe Jirija Dienstbiera na uhićenje trinaestorice hrvatskih Srba osumnjičenih za ratni zločin u Baranji od 6. do 8. listopada. Prema Dienstbierovim riječima, srpska zajednica u Hrvatskoj ta uhićenja smatra konačnim pokušajem da se preostali Srbi natjeraju na odlazak iz Hrvatske. »Progon počinitelja ratnih zločina dužnost je svake države, a izostanak takva gonjenja teško je kršenje humanitarnoga prava«, rekao je Šimonović. Dodao je kako je »iznenađujuće što u poglavlju o SRJ nije spomenut izostanak suradnje s ICTY-jem«, kao i to što se u Dientsbierovu izviješću spominje kako BiH moraju priznati susjedne države. Šimonović je napomenuo da je Hrvatska priznala BiH i da to još nije učinila jedino Jugoslavija. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="39">
<p>Američki Hrvati između Gorea i Busha </p>
<p>Većina Hrvata vjerojatno će glasovati za Ala Gorea, za kojega lobira i posebno osnovani odbor od 41 uglednog Hrvata</p>
<p>NEW YORK (Od Vjesnikova dopisnika)</p>
<p> - Za iduće američke predsjedničke izbore 7. studenog čak i tako mali segment biračkog tijela, kao što je američka hrvatska zajednica, može biti odlučujući ako se uzme u obzir sadašnja mrtva utrka između demokratskog kandidata i sadašnjeg potpredsjednika Sjedinjenih Država Ala Gorea i republikanskog izazivača teksaškog guvernera Georgea Busha mlađeg. Američki Hrvati, za razliku od nekih drugih brojnijih i utjecajnijih etničkih zajednica, ne predstavljaju kompaktnu i složnu skupinu. Iako postoji nekoliko udruga koje pretendiraju da zastupaju interese američke hrvatske zajednice, njihov stvarni utjecaj u američkom političkom životu je zanemariv. Čak i visoki američki dužnosnici hrvatskog podrijetla, uz neke iznimke kao što je republikanski kongresman iz Kalifornije republikanac George Radanovich, nisu uključeni ni u kakav američki hrvatski lobby, ako takvo nešto uopće postoji.</p>
<p> I Hrvatskoj bratskoj zajednici, koja je prije svega osiguravajuće društvo, daje se ponekad, posebice u Hrvatskoj, veći značaj nego što ga ona ima u američkim zbivanjima. Unatoč svemu tome pitanje za koga će glasovati američki Hrvati (ima ih oko 2,5 milijuna prema procjenama HBZ-a, a oko 700.000 po službenim statistikama) može biti zanimljivo u općoj procjeni kako će glasovati pojedine skupine ukupnog biračkog tijela. </p>
<p>Dok je postojala Jugoslavija, bilo je uvriježeno mišljenje da su Hrvati glasovali za republikance prije svega zbog njihova dosljednog antikomunizma, a manje zbog njihovog odnosa prema Jugoslaviji. Demokrati su prema Jugoslaviji bili blagonakloni, pa osim tradicionalno demokratskog opredjeljenja Hrvatske bratske zajednice, nisu mogli privući radikalno krilo američkih Hrvata koje se zalagalo za nezavisnu Hrvatsku. Jedan od republikanskih predsjednika Ronald Reagan, još dok je bio guverner Kalifornije, čak je bio 10. travnja proglasio Hrvatskim danom u Kaliforniji, a Hrvati su mu kasnije na nacionalnoj razini odvratili velikom potporom na predsjedničkim izborima. Još jedan republikanski predsjednik uživao je snažnu potporu američkih Hrvata - Richard Nixon, koji je možda jedini shvatio stvarne težnje hrvatskog naroda. To se manifestiralo i onim njegovim značajnim poklikom prilikom posjeta Zagrebu 1971. kad je u doba Hrvatskog proljeća uskliknuo u nazočnosti Tita »Živjela Hrvatska«. No, kad se počela raspadati Jugoslavija, tadašnji republikanski predsjednik George Bush uopće nije pokazao ni najmanje zanimanja za hrvatsku nezavisnost. Njegov državni tajnik James Baker čak je prilikom posjeta Beogradu dao zeleno svjetlo da se neposlušnost Hrvatske u interesu očuvanja Jugoslavije skrši.</p>
<p>U izbornoj kampanji 1992. godine američki Hrvati su i dalje podržavali pretežito Busha, više po inerciji nego po njegovom političkom programu. Jedan od najbogatijih američkih Hrvata, Ilija Letica, čak je bio progurao svoju kćerku Maru za prvog američkog veleposlanika u Zagrebu, ali je ona propala u Senatu, a kasnije je na izborima izgubio i sam George Bush. Pobijedio je demokrat Bill Clinton kojega su odlučno podržali iz Pittsburgha, sjedišta Hrvatske bratske zajednice. Njegov potpredsjednik a sadašnji predsjednički kandidat Al Gore bio je jedan od glavnih kreatora politike američke administracije na prostoru bivše Jugoslavije. Tri temeljna stajališta te politike bila su: prvo, Srbija se mora povući s okupiranih područja, odnosno moraju se poštivati međunarodno priznate granice po Badinterovoj komisiji, drugo od govorni za zločine na području bivše Jugoslavije moraju odgovarati, i treće agresor mora platiti ratnu štetu, a međunarodna zajednica mora pomoći obnovi ratom razorenih zemalja.</p>
<p>U sadašnjim predsjedničkim izborima američki Hrvati pokazali su više razumijevanja za Ala Gorea, nego za teksaškog guvernera Busha mlađeg. Prije nego što je Bush izišao s prijedlogom da će povući Amerikance s Balkana ako pobijedi na izborima osnovan je na nacionalnoj razini Odbor američkih Hrvata za Gorea i Liebermana. U Odbor je ušao 41 istaknuti predstavnik američke hrvatske zajednice. Između ostalih tu su: zastupnik u parlamentu Minnesota Tom Rukavina, predsjednik Hrvatske bratske zajednice i gradonacelnik Cokeburga Bernard Luketich, pomoćnica ministra za unutarnju upravu i zemljiste Kathy Karpan, predsjednik Nacionalne federacije američkih Hrvata (NFCA) Steve Rukavina, hrvatski aktivisti Hilda Foley, Anthony Dizdar Joseph Knezevich i John Kraljic, kompozitor Nenad Bach, pjevač Tony Butala odvjetnik Tom Kuzmanovich, lijecnici. dr Dinko Podrug, dr. Mario i dr. Daniel Bodor i drugi. Predstavnica Odbora Kathy Karpan pozvala je sve američke Hrvate da glasuju za Ala Gorea »jer on dijeli s nama iste vrijednosti«. Ona je ocijenila da je Al Gore političar s vizijom i iskustvom od čega će imati koristi svi Amerikanci i podvukla da će »Al Gore podržati američke obveze u Europi, kako bi se osigurala stabilnost u regiji«. </p>
<p>Iako i dalje postoji značajan broj američkih Hrvata koji će u skladu s tradicijom glasovati za republikance, pa tako i za Georgea Busha mlađeg, nikakav odbor americkih Hrvata nije se oglasio njemu u prilog. To je očit dokaz da je entuzijazam koji je postojao u ranijim predsjedničkim izborima za republikance među američkim Hrvatima splasnuo. Stariji George Bush je iznevjerio njihove nade kad se radilo o hrvatskom »biti ili ne biti«, a sada mlađi Bush, kao totalni neznalica u međunarodnim odnosima, nema ništa novog za ponuditi. Kad se sve to uzme u obzir može se zaključiti da će američki Hrvati, kolikogod bili mali dio biračkog tijela, svoje glasove u većini dati Alu Goreu.</p>
<p>Vjekoslav Krsnik</p>
</div>
<div type="article" n="40">
<p>Izbori na Kosovu u mirnoj atmosferi</p>
<p>PRIŠTINA, 28. listopada</p>
<p> - Misija OESS-a na Kosovu u subotu je priopćila da se izbori za lokalnu vlast odvijaju mirno i bez nasilja te da je do podneva glasovala jedna trećina birača. Izbore prati gotovo četiri tisuće domaćih i stranih promatrača, a kosovski Srbi i dio Roma bojkotiraju izbore.</p>
<p> U 30 kosovskih općina 901 tisuća građana treba izabrati 920 vijećnika za općinsku vlast. Predsjednik Demokratskoga saveza Kosova Ibrahim Rugova nakon glasovanja je izjavio da se radi o povijesnom danu jer su to prvi slobodni izbori u slobodnom Kosovu i predstavljaju značajan korak prema slobodi i demokraciji.</p>
<p> Čelnik Demokratske stranke Kosova Hashim Thaqi izrazio je nadu da će međunarodna zajednica shvatiti da Kosovu treba priznati pravo na neovisnost.</p>
<p> Čelnik Alijasne za budućnost Kosova, nekadašnji visoki zapovjednik bivše OVK-a, Ramush Haradinaj irazio je nadu da će birači glasovati za najbolje ljude koji će im donijeti bolju budućnost i brži i svestraniji razvoj.</p>
<p> Haradinaj je izrazio nadu da će izbori poboljšati međuljudske odnose i sigurnosno stanje, te donijeti brži gospodarski razvoj.</p>
<p> Izbori na Kosovu u organizaciji Misije OESS-a za albanski narod i sve druge pripadnike etničkih zajednica koje sudjeluju u izborima, osim Srba i dijela Roma koji bojkotiraju izbore, od povijesnog su značaja jer su prvi slobodni izbori koji se održavaju bez nazočnosti srbijanskih snaga. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="41">
<p>General Nebojša Pavković niječe zločine na Kosovu</p>
<p>BEOGRAD, 28. listopada</p>
<p> - Načelnik glavnog stožera Vojske Jugoslavije (VJ) general-pukovnik Nebojša Pavković zanijekao je da na Kosovu bilo zločina, zbog kojih je Haaški sud podignuo optužnice protiv bivšeg predsjednika SR Jugoslavije Slobodana Miloševića i bivšeg načelnika glavnog stožera VJ Dragoljuba Ojdanića. U drugom dijelu intervjua za beogradski Danas, Pavković je rekao da nije vidio optužnice i da se ne bi suglasio ni s jednim stavom optužnica o »prinudnoj deportaciji oko 740.000 Albanaca, zlostavljanjima i ubojstvima civila«, kao ni s optužbom da su »diljem Kosova snage SRJ i Srbije mučile, ponižavale i degradirale kosovske Albance, fizički i psihički«. »Pouzdano znam da takvih događanja, takvog ponašanja vojske i pripadnika MUP-a nije bilo. Sigurno da te stvari treba dokazati«, rekao je Pavković.</p>
<p> Govoreći o događajima 5. listopada, Pavković je izjavio da se ni jednog trenutka nije postavljalo pitanje uporabe vojske protiv gušenja narodne volje na demonstracijama. Pavković je rekao da bi vojska intervenirala samo u slučaju da dođe do građanskog rata tako što bi stala između sukobljenih strana.</p>
<p> Na pitanje je li u glavnom stožeru postojala tvrda struja koja je bila za primjenu sile protiv demonstranata, on je odgovorio negativno, dodavši da »nikada nije razmatrana varijanta moguće uporabe vojske prema narodu«. »Bilo je, kao i uvijek do sada, pripremljenih varijanti za slučaj napada na objekte VJ, uvijek provodimo određenu proceduru«, rekao je on. Na pitanje da protumači svoju izjavu da je ponosan što prima naređenja od takvog vrhovnog komandanta kakav je Slobodan Milošević, Pavković je odgovorio da »ono u čemu smo mi (VJ) bili izravno vezani za njega, su bila pitanja vezana za vojsku, kadrove, financiranje i u tom pogledu smo mi imali potporu od tadašnjeg predsjednika Slobodana Miloševića«.</p>
</div>
<div type="article" n="42">
<p>Srednji istok: Nakon žestokih sukoba - zavladao mir </p>
<p>JERUZALEM/BEJRUT/BERLIN, 28. listopada</p>
<p> - Sukladno nekoj vrsti rituala uspostavljenog od početka intifade (pobune), prije mjesec dana, na područjima pod palestinskom samoupravom u subotu ujutro vladao je mir, nakon noći obilježene novim sukobima. Palestinci se subotu spremaju pokopati četiri nove žrtve izraelsko-palestinskih sukoba, u kojima je do sada poginulo najmanje 144 osoba, uglavnom Palestinaca. Sukobi su se pojačali u petak navečer a izralski su vojnici tenkovima i helikopterima napali palestinska naselja na Zapadnoj obali. Do te je akcije izraelske vojske došlo nakon što su Palestinci iz vatrenog oružja napali židovska naselja u istom području.</p>
<p> Čelnik Hesbollaha Hasan Nasralah pozvao je Palestince da pokrenu više samoubilačkih bombaških napada protiv Izraela nakon što je ovog tjedna pripadnik islamskog Džihada izvršio samoubilački napad u blizini izraelske vojne postaje. »Kad bi materijalna sredstva bila dostupnija ovim borcima u okupiranoj Palestini, onda bi svijet vidio više takvih mučeničkih operacija koje će ostaviti velik i opasan trag na sukobu i odlučiti o njegovoj sudbini«, rekao je Nasralah. »Tvrdim da je mučeništvo put prema pobjedi i da je to najvažnija vrsta operacija protiv cionista«, kazao je on.</p>
<p> Palestinski tinejdžer, koji je bio ranjen u sukobima s izraelskim vojnicima prije dva tjedna, umro je u jednoj saudijskoj bolnici u subotu. Nekoliko arapskih zemalja otvorilo je svoje bolnice za liječenje Palestinaca ranjenih u četiri tjedna nasilja u kojem je poginulo najmanje 137 ljudi.</p>
<p>Izraelske su snage u petak, nakon molitve na palestinski »dan gnjeva«, u pojasu Gaze i na Zapadnoj obali ustrijelile četvoricu Palestinaca, što je dodatno umanjilo mogućnost nastavka mirovnih pregovora. U Jerihonu su palestinski policajci razmjenjivali vatru s izraelskim vojnicima, a iz palestinskih bolnica doznaje se da je u sukobima ozlijeđeno 115 Palestinaca, dok ih je 12 u kritičnom stanju. Iako je Washington zagovarao ideju odvojenih razgovora američkoga predsjednika Billa Clintona s izraleskim premijerom Ehudom Barakom i palestinskim predsjednikom Jaserom Arafatom, Bijela je kuća sada objavila da su izgledi za skori takav sastanak maleni.</p>
<p> Glasnogovornik Bijele kuće Jake Siewert rekao je da Palestinci i Izraelci moraju više učiniti kako bi se primjenio sporazum o prekidu vatre što ga je prošli mjesec ugovorio Bill Clinton u egipatskom odmaralištu Sharm el-Sheikhu, a zabrinutost razvojem događaja izrazio je i Clinton. </p>
<p> Šef izraelske diplomacije Shlomo Ben Ami ocijenio je, u razgovoru koji u svom broju od ponedjeljka objavljuje njemački list Focus, kako je trenutačno zbog nastavka nasilja nemoguće ponovno uspostaviti pregovore s Palestincima. »Dvije strane znaju da bi bilo nelogično pregovarati dok je nasilje u porastu. Da je Berlin pod vatrom, ni vi ne bi pregovarali«, kazao je Ben Ami. On je također pozdravio dolazak njemačkog kancelara Gerharda Schrödera na Srednji istok. »Utjecaj Njemačke na naše susjede mogao bi imati veliku važnost«, izjavio je Ben Ami.</p>
<p> Schröder je u subotu započeo petodnevnu turenju po Srednjem istoku tijekom koje će posjetiti Egipat, Jordan, Izrael, Siriju, Libanon i područja pod palestinskom samoupravom. (AFP/Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="43">
<p>Američki sud osudio Mugabea zbog neodaziva</p>
<p>NEW YORK, 28. listopada</p>
<p> - Jedan je američki savezni sud presudio da predsjednik Zimbabvea Robert Mugabe tužiteljima mora platiti odštetu jer nije odgovorio na tužbu o kršenju ljudskih prava vrijednu 400 milijuna dolara, priopćio je jedan odvjetnik.</p>
<p> Mugabe je tužen u rujnu ove godine saveznom sudu na Manhattanu, zbog organiziranja nasilja kako bi se na vlasti održala njegova politička stranka, Afrička nacionalna unija Zimbabvea-Patriotska fronta. Tužitelji su rodbina triju osoba ubijenih u tom nasilju, te politička protivnica koja tvrdi da je prebijena. Mugabe je tužbu primio dok je u rujnu sudjelovao na UN-ovu milenijskom summitu u New Yorku.</p>
<p> Theodore Cooperstein, vašingtonski odvjetnik koji zastupa neke od tužitelja, tvrdi da Mugabe nije reagirao na uručene mu dokumente, pa je savezni sudac početkom ovoga tjedna presudio da se nije odazvao. Prema Coopersteinovim riječima, tužitelji će sada pripremiti odštetni zahtjev, a cijeli će slučaj predati sucu na određivanje ukupnoga iznosa. U dva prethodna slična suđenja Radovan Karadžić optužen je za mučenje i ubojstva tijekom genocida nad nesrpskim stanovništvom Bosne i Hercegovine, a porota je presudila da Karadžić mora isplatiti 4,5 milijardi i 745 milijuna dolara.</p>
<p> Ma kakva odluka u Mugabeovu slučaju bila, vrlo je vjerojatno da će tužitelji imati problema u dobivanju odštete. Nijedan od tužitelja u suđenju čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, ništa nije dobio, a odvjetnici još nastoje otkriti postoje li kakva dobra koja bi se mogla zaplijeniti.</p>
<p> I dvije tužbe protiv Karadžića i ova protiv Mugabea, kao i tužba koju je skupina tužitelja podnijela protiv bivšega kineskog premijera Li Penga zbog odgovornosti za gušenje prodemokratskih demonstracija na Tiananmenu, podnesene su u skladu sa jednim starim američkim zakonom iz 1789. godine koji strancima omogućuje vođenje građanske parnice na američkom sudu zbog stradanja nastalog kršenjem međunarodnih zakona. (Reuters/Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="44">
<p>Nijemci su za zabranu desnih stranaka</p>
<p>BERLIN, 28. listopada</p>
<p> - Pristaše zabrane ekstremnih desničarskih stranaka u Njemačkoj, među kojima je i njemački kancelar Gerhard Schröder, dobili su u subotu snažnu potporu njemačke javnosti jer se 64 posto njemačkih građana izjasnilo za zabranu Nacionalne stranke Njemačke (NPD), Njemačke narodne unije (DV) i Republikanaca.</p>
<p> To su rezultati istraživanja javnog mišljenja koje je proveo Institut »Dimap«, postavivši pitanje koje zaokuplja njemačku političku javnost: treba li zabraniti NPD-e, DVU i Republikance? Protiv zabrane ekstremnih desničara izjasnilo se 30 posto ispitanih Njemica i Nijemaca.</p>
<p> Među onima koji su za zabranu žene su u većini, odnosno 72 posto, dok je 52 posto muškaraca odgovorilo da su pristaše zabrane NPD-a i drugih ekstremno desnih stranaka. </p>
<p> Za zabranu NPD-a su se izjasnili predstavnici njemačkih pokrajina, pa je otvoren put za zajednički zahtjev oba doma njemačkog parlamenta i vlade Ustavnom sudu.</p>
<p> Njemački savezni ministar unutarnjih poslova Otto Schily tvrdi da je Savezni ured za zaštitu ustavnog poretka prikupio dovoljno materijala koji govore da je NPD-e opasan po ustavne vrijednosti.</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="7">
<head>Vaša pisma</head>
<div type="article" n="45">
<p>Totalno je nerazumno traženje nekih seljačkih udruga da im se poticaji za pšenicu povećaju na 2.500 kuna: Američki farmer je sretan ako ostvari 100 dolara dobiti po hektaru zasijane pšenice</p>
<p>Prije dvadesetak dana u Hrvatskoj gospodarskoj komori javnosti je predstavljena studija Agronomskog fakulteta u Zagrebu o proizvodno-potrošnoj bilanci poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj a koju je naručilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Citirajući spomenutu studiju koja je izrađena pod vodstvom prof. Damira Kovačića, Vjesnik od 30. rujna u članku novinara C. Kramarića piše »da po hektaru pšenice seljak dobije 319 kuna...«</p>
<p>Ne znam po kojim kriterijima je ekipa prof. Kovačića došla do zaključka da seljak u Hrvatskoj ima dobit od samo 319 kuna po hektaru zasijane pšenice, kada i najobičnija računica obračuna troškova proizvodnje pšenice s državnim poticajima daje neke druge podatke.</p>
<p>Hrvatska država daje seljaku 1.370 kuna poticaja po hektaru zasijane pšenice. Oni koji dobiju taj poticaj mogu pokriti standardne troškove kupnje umjetnog gnojiva:</p>
<p>400 kg NPK x 14 kuna = 600 kuna</p>
<p>100 kg UREA x 18 kuna = 180 kuna</p>
<p>150 kg KAN-a x 14 kuna = 210 kuna</p>
<p>Ukupno: 990 kuna</p>
<p>S preostalih 380 kuna koje mu preostaju od poticaja seljaka može podmiriti troškove polovine potrebne količine sjemenske pšenice:</p>
<p>135 x 2,5 kune = cca 340 kuna.</p>
<p>Slijede troškovi proizvodnje pšenice po 1 ha koje snosi sam seljak:</p>
<p>kupovina preostale polovine sjem. pšenice = 300 kuna</p>
<p>nabavka subvencionirane »plave« nafte, 80x2,60 kuna = 210 kuna</p>
<p>herbicidi i fungicidi = 400 kuna</p>
<p>kombajniranje = 600 kuna</p>
<p>amortizacija, zakup zemljišta, osiguranje = 700 kuna</p>
<p>Ukupno: 2.210 kuna</p>
<p>Troškove zakupa zemljišta računao sam u 50%-nom iznosu, jer poslije pšenice u istoj proizvodnoj godini i na istoj zemlji seljak može uzgajati različite postrne usjeve (od silažnog kukuruza do povrtlarskih kultura). U toj proizvodnji seljak ima čistu dobit u rasponu od 3.000 do 20.000 kuna.</p>
<p>Prema izvješću Državnog ureda za statistiku prosječan urod pšenice ove godine u Hrvatskoj iznosio je 4,5 tone po hektaru. Cijena pšenice po kojoj je seljak prodavao pšenicu bila je 92 lipe što iznosi 4,140 kuna ukupnog prihoda po hektaru. Kada se od tog iznosa odbije 2.210 kuna troškova po mojoj računici dobije se 1.930 kuna dobiti. Uzgred treba spomenuti činjenicu da je napr. Poljoprivredni kombinat Belje ove godine imao prosječne prinose od 5,5 tone pšenice po hektaru, kao i da većina onih seljaka koji obrađuju veće površine (a oni u pravilu dobijaju poticaj) ima prinose između 5 i 6 tona po hektaru, pa se na gore spomenutu dobit može još pribrojiti dodatnih cca 1.000 kuna. Osim toga većina seljaka bavi se stočarskom proizvodnjom pa polovinu potreba za umjetnim gnojivom zamjenjuje vlastitim stajskim gnojem što im smanjuje troškove proizvodnje pšenice za cca 300-500 kuna. Zatim, oni seljaci koji posjeduju kombajne i ne plaćaju zakup zemljišta uštede daljnjih 500-800 kuna po hektaru. A slijedeći moderne trendove u proizvodnji pšenice seljaci u istočnoj Slavoniji i na kvalitetnim zemljištima u ostalom dijelu Hrvatske totalno reduciraju jesensku obradu zemljišta i pšenica se sije direktno na strnište prethodne kulture, čime se također može ostvariti dodatnih cca 300 kuna uštede u proizvodnji pšenice. Slama, koja ostaje poslije kombajniranja također ima određenu vrijednost i ona se plasira u stočarskoj proizvodnji kao prostirka ili kao manje vrijedna hrana.</p>
<p>Nakon svega iznesenog mislim da je totalno nerazumno traženje nekih seljačkih udruga da im se poticaji za pšenicu povećaju na 2.500 kuna. Kopiju ovog članka poslat ću ministru Crkvencu moleći ga da on i Vlada dobro razmisle i o povećanju poticaja za pšenicu za rod 2000/01. s 1.370 na 1.610 kuna. Mislim da seljak u Hrvatskoj postaje sve više zaštićena sveta krava. Američki farmer je navodno sretan ako ostvari 100 dolara dobiti po hektaru zasijane pšenice.</p>
<p>RANKO KURSARZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="46">
<p>Još o autonomiji sveučilišta: čemu toliko buke, a za niš</p>
<p>U više navrata čitali smo u zagrebačkim izdanjima novina napise iz kojih je čitatelj mogao zaključiti da je gospodin rektor Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Branko Jeren veliki zagovaratelj autnomije Sveučilišta (što je po sebi u redu, samo što nje nema sve dok Sveučilište nije sam svoj financijer).</p>
<p>Ovom prigodom želio bih svratiti pozornost na jednu činjenicu koja će, vjerujem, pokazati nešto što bi se moglo nazvati analogijom onome o čemu, ovih dana bivaju i kod nas artikulacije sve glasnije onih kojima možda i nije stalo do Sveučilišta, makar se njime ponose kao njegovi djelatni članovi.</p>
<p>Zbog hrvatskog čitateljstva želim svratiti, rekoh, pozornost na napise u bečkim novinama »Die Presse«. U tim novinama, od 25. kolovoza 2000. st. 1, čitam naslov: »Alpbach: Völlige Freiheit für Forscher gerofdert (-Alpbach: Za istraživače zahtjevana potpuna sloboda).« U drugom stupcu toga napisa kritizira se što u Austriji nema privatnih sveučilišta! »Die Presse« od 26. kolovoza 2000., opet čitam: Universitäten: Privat/oder Staat (-Sveučilišta: Privatna i/ili državn(n)a):, podnaslov istoga napisa: Die Etablierung privater Hochschulen muss einfacher und rascher möglich sein (-Etabliranje privatnih visokih učilišta mora biti jednostavnije i brže). Treći je napis glas jednoga čitatelja, također u »Die Presse« od 25. kolovoza 2000., 2 u kojem već u naslovu ističe: Mehr Privat-Unis für Österreich (- Više privatnih sveučilišta za Austriju).</p>
<p>Čitajući spomenute napise, nisam naišao na nikakav »oprez« koji bi trebalo imati kod privatizacije visokog školstva, kao što se to sugerira našoj javnosti, u vezi s prijedlogom nacrta novog Zakona o visokom školstvu u Republici Hrvatskoj (usp. novine: Vijenac, VIII., br. 173,2000., 5). Meni se čini da u našim sveučilišnim krugovma na čelu s g. rektorom Zagrebačkoga sveučilišta ima previše nekontroliranoga verbalizma a najmanje ima akademskoga i demokratskoga konstruktivizma. Time smo svi skupa oštećeni kao društvo koje teži demokracijskim slobodama, slobodama na koje nema nitko privilegij pa ni filozofi bilo kojeg razdoblja.</p>
<p>Možda je uputno spomenuti, a važno je i za one koji »dobro poznaju situaciju u Europi« (v. Večernji list, 11. rujna 2000., 6), da je austrijska vlada (12./13. rujna 2000. donijela odluku, da u akadem. godini 2001./2. na Bečkom sveučilištu za semestar student participita sa 5000 šilinga. Dakle studij se djelomično plaća (školarina), ali će država Austrija studentima dati i stipendije. Kao što je iz toga razvidno, Austrija je jedna od europskih zemalja koja će imati takvu praksu u koju je g. rektor Zagrebačkog sveučilišta izrazio nevjericu (v. Vjesnik, 20. rujna 2000.)</p>
<p>Čemu gospodo profesori, i ini akademski časni djelatnici, toliko buke a za niš?! Sve će nas pojesti kompjutorski miš!</p>
<p>Vjerujem da bi čitatelj želio konačno znati, u čemu je to autonomija svakoga sveučilišta u demokratskoj zemlji. Najrelevantniji sadržajni elementi, koji su važni za autonomiju sveučilišta jesu:</p>
<p> 1. da profesori slobodno odlučuju što će predavati (poučavati),</p>
<p> 2. da profesori odlučuju o studijskom dosegu studenta i ocjenjuju ga,</p>
<p> 3. da profesori odlučuju o imenovanjima i napredovanjima u svojoj struci bez utjecaja (posega) iz vana, </p>
<p> 4. da o izboru sveučilišne uprave odlučuje sveučilište, a ne vanjski čimbenici.</p>
<p>Koje su snage i pritisci što traže promjenu i kojima se sveučilište treba prilagoditi, a da pri tome ne gubi svoju autonomiju i odgovornost prema društvu? To su:</p>
<p>- političke intervencije (za sada je Sveučilište u Zagrebu, kao i ostala u Hrvatskoj, državna ustanova); - čimbenici tržišta;</p>
<p>- demokracija; - utjecaji unutar Sveučilišta kao posljedica samoga suodnosa između prirodoslovlja, tehničkih i humanističkih disciplina.</p>
<p> Financiranje Sveučilišta predstavlja daljnji element političkoga utjecaja koji omogućava razne intervencije. Cjelokupni sveučilišni sustav u zapadnim se zemljama financira iz državnoga proračuna, to financiranje nije vezano na programe i politika si zato ne uzima pravo ograničavanja autonomije sveučilišta. I zagrebačko se Sveučilište financira iz državnoga proračuna Republike Hrvatske, prema tome, nema 100% autonomije Sveučilišta, bit će ga, ako Sveučilište ima vlastiti izvor financiranja.</p>
<p> Na temelju svega ovdje iznesenoga i onoga u čemu se u javnosti eksponira g. rektor Zagrebačkog sveučilišta, zaključiti je da on više voli autonomiju osobne autokracije nego li manire akademske i kulturne komunikacije. Pitamo se, kuda vode te njegove neumjesne spelancije?</p>
<p>SLAVKO LIPOVŠĆAKZagreb</p>
</div>
<div type="article" n="47">
<p>Utaja i prisvajanje novca namijenjenog isplati mirovina</p>
<p>Nezakonito postupanje mirovinskog fonda i hrvatske vlade datira još od početka 1992., a prisvajanje dijela mirovina traje i dalje. Mnogo je uloženo truda i vremena dok se nije otkrilo pravo stanje stvari o utaji i nezakonitom raspolaganju tuđom imovinom u novčanom obliku. Sprega mirovinskog fonda i svih dosadašnjih vlada pa i aktualne dovela je do ugrožavanja životnog standarda i do poigravanja sudbinama velikog broja naših umirovljenika.</p>
<p>Tražeći zaštitu svojih prava umirovljenici su prošli trnovit put od nemila do nedraga, od mirovinskog fonda preko Upravnog suda (koji je priča za sebe), pa sve do ustavnog suda. Ustavni sud je 1998. donio Odluku prema kojoj treba vratiti umirovljenicima neisplaćeni dio mirovina na koje oni imaju zakonsko pravo. I, kad se povjerovalo da je Odluka Ustavnog suda, i u našoj državi, obvezna i za vladu i da je provediva, tadašnja se vlada toj Odluci Ustavnog suda usprotivila tvrdeći da dug prema umirovljenicima i ne postoji.</p>
<p>Činjenica je međutim, da je kažnjivo djelo počinjeno, počinitelji poznati, a poznati su i oštećeni pojedinci, pa treba stvari postaviti na svoje mjesto i obeštetiti sve oštećene osobe, kako je to uostalom nova vlada i obećala prije nego je počela vladati.</p>
<p>Poznato je da se je, i sredstvima umirovljenika, država branila, oslobađala, gradila a i da su se mnogi pojedinci nezakonito obogatili, pa bi bilo korektno uskladiti mirovine korisnika, koji su svoja prava ostvarivali u različito vrijeme i po različitim kriterijima. Kako?</p>
<p>1. - izraditi na Zakonu zasnovana rješenja i time ustanoviti pojedinačna i ukupna potraživanja umirovljenika,</p>
<p>2. - donijeti Zakon o obeštećenju oštećenih osoba, koji treba sadržavati: a) rok isplate potraživanja, b) način servisiranja potraživanja do konačnog izmirenja, c) garanciju države - javni dug i d) nasljedno pravo.</p>
<p>Nije dobro, ako sadašnja vlada, a sve upućuje na to, smatra normalnim, takav je dojam, što su građani obespravljeni, oštećeni, osiromašeni i možda zaboravljivi, te ako eventualno očekuje da se redovi umirovljenika još više prorijede pa da se obveze države spram njih smanje ili istope.</p>
<p>JURE JUKICAčlan predsjedništva Stranke umirovljenikaSplit</p>
</div>
<div type="article" n="48">
<p>Olga Carević: »Humanost svugdje i iznad svega«</p>
<p>Svjetski dan mira koji je uslijedio 2. listopada prošao je gotovo nezapaženo u svijetu!</p>
<p>Nasuprot tomu, sve je veći broj okrutnih sukoba i kršenja ljudskih prava u mnogim zemljama. Nažalost, i u nas još uvijek »nema mira među maslinama«. Često se javljaju verbalni sukobi, nesuglasice i netolerantnost između građana različite nacionalne, vjerske i stranačke pripadnosti.</p>
<p>Hrvatskoj je potreban izlazak iz političke i međunacionalne krize na posve nove životne horizonte u kojima će dostojanstvo i pravo svakog čovjeka biti na razini etičkih i humanističkih načela.</p>
<p>Vjerujem da je Vlada Hrvatske spremna suočiti se s istinom i pravdom kako bismo što prije izašli iz sistema u kojima su dugo vladale različite političke sile i dehumanizacija rada.</p>
<p>U protivnom, demokratska načela kojima stremimo izgubit će se u magli naših nedoumica.</p>
<p>Spomenimo se jednog humanog događaja iz 1998., u vrijeme okrutnih izraelsko-palestinskih sukoba, kad je Palestinac 35-godišnji Farid poginuo u prometnoj nesreći odlazeći iz Gaze u Izrael. Obitelj Farida darovala je njegove organe bolnici koji su presađeni četvorici Izraelaca u medicinskom centru »Rabin«.</p>
<p>OLGA CAREVIĆZagreb</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="8">
<head>Crna kronika</head>
<div type="article" n="49">
<p>Zbog ekološke katastrofe kod Slunja, mještani i čelnici Slunja traže ostavke ministara Tušeka, Lučina i Kovačevića</p>
<p>SLUNJ, 28. listopada</p>
<p> - Zbog ekološkog incidenta koji se kod Slunja dogodio u petak, oko 16 sati, kada je iz prevrnute cisterne kutinske tvrtke »Frigom« iscurilo gotovo 8000 litara sumporne kiseline, Slunjani su u subotu zatražili odgovornost ministra prometa Alojza Tušeka, ministra unutarnjih poslova Šime Lučina, ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Bože Kovačevića te nadležnih osoba iz Državne vodoprivredne inspekcije.</p>
<p>Nesreća se, podsjećamo, dogodila u petak oko 15.50 sati, kada se cisterna, prevozeći 8000 litara 90-postotne sumporne kiseline, prevrnula, pa se zbog puknuća spremnika počela naglo izlijevati na tlo pokraj ceste. Ukupno je isteklo oko 7800 litara kiseline koju je, pretpostavlja se, upilo porozno tlo. Uz djelatnike PU karlovačke, odmah su angažirani slunjski DVD, karlovačka vatrogasna postrojba i pripadnici HV-a. Vatrogasci su čistili cestu pijeskom, dok je HV s 10 vreća gašenog vapna obavila prvotno saniranje tla i dizalicom izvukla cisternu s mjesta nesreće. U nesreći nije bilo ozlijeđenih ni otrovnih para koje bi ugrozile okoliš, čemu je pomogla i kiša,</p>
<p>Gradonačelnik Slunja Milan Skukan i dogradonačelnik Ivan Mateša ustvrdili su da su sve županijske službe i nadležna ministarstva u potpunosti zakasnili u intervenciji oko tog nezapamćenog ekološkog incidenta koji je izazvao veliku zabrinutost stanovništva.</p>
<p>Oni smatraju nedopustivim da je tek u subotu ujutro utvrđeno kako je iz cisterne nosivosti 8000 litara, u okolne vrtače i kraška polja, samo 400 metara udaljene od vodocrpilišta, iscurilo 7800 litara, i to na području naseljenog mjesta Slušnica. Zbog toga je Slunjanima zaustavljena i opskrba vodom iz toga crpilišta.</p>
<p> Cisterna, kažu u Slunju, nije imala pratnju, a dodaju da to nije i prvi incident koji se zbio na slunjskome području. Slunjani prosvjeduju i zbog medijske šutnje, posebno elektronskih medija i HTV-a o tom teškom ekološkom incidentu. Dogradonačelnik Ivan Mateša najavio je da će se o svemu oglasiti i Gradsko poglavarstvo.</p>
<p> U subotu Slunjani još nisu imali pitku vodu i ne zna se hoće li ona i idućih dana biti upotrebljiva za piće. Organizirano je stalno praćenje kakvoće vode na izvorima vodocrpilišta i rijeci. Prve analize o neispravnosti ili ispravnosti slunjske vode trebale bi biti poznate do subote navečer, a načelnik Vodoprivrednog inspektorata Željko Makvić proglasio je II. stupanj ugroženosti vode na tom području. Poglavarstvo Slunja uputilo je obavijest mještanima Slunja i okolnih naselja da ne upotrebljavaju vodu ni iz bunara.</p>
<p> Tijekom subote prijepodne na teren su izašle i ekipe iz Državnog zavoda za toksikologiju iz Ministarstva zaštite okoliša te Hrvatskih voda. Stručna ekipa tvrtke »Rijeka-Tank« ovlaštene za postupanje s opasnim otpadom, započela je s dekontaminacijom područja uz Plitvičku cestu gdje se kroz porozno tlo utopilo preko 7800 litara sumporne kiseline. Njihova je zadaća utvrditi koliko je područje uz plitvičku cestu i naselje Slušnica ekološki zagađeno, posebno izvor rijeke Slušnice i vodoopskrbni sustav.
Na radovima sanacije tog teškog ekološkog incidenta angažirani su, uz ostale, i Alka Wolf Čoporda iz Državnog zavoda za toksilogiju, zatim pomoćnica ministra zaštite okoliša Josipa Blažević-Perušić, inspektorica zaštite okoliša Karlovačke županije Iva Grdinić, pomoćnik ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Veljko Mudrić, Siniša Širac iz Hrvatskih voda, dr. Boško Milinković iz karlovačkog Zavoda za zdravstvo i njihovi zagrebački kolege. Djelatnici županijskog Zavoda za javno zdravstvo uzeli su prve uzorke vode iz slunjskog vodocrpilišta, a kontinuirano će mjeriti zagađenje vode, odnosno kiselost vode i tla. Na izvorištu Slunjčice ispod jedne stijene i malom izvorišnom jezercu u subotu nisu bili vidljivi neki znakovi zagađenja. Prve analize o neispravnosti slunjske vode trebale bi biti poznate već u subotu navečer, nakon obrade u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba. </p>
<p>Zasad se sve prognoze temelje na pretpostavkama, a jesu li izvor Slunjčice i tamošnje vodocrpilište, doista zagađeni, znat će se u nedjelju ili ponedjeljak. </p>
<p>Trajko Grkovski i Hina</p>
</div>
<div type="article" n="50">
<p>Kovačević: Nema potrebe da zbog toga odlazim u Slunj</p>
<p>Ministra zaštite okoliša i prostornog uređenja Božu Kovačevića zamolili smo za komentar nesreće. Kovačević je, kako je rekao, od Centra za obavješćivanje dobio informaciju da se prevrnula cisterna nakon čega je odmah alarmirao inspekciju Ministarstva i Toksikološki zavod. Stručnjaci su procijenili štetu, a glavni vodopravni inspektor obavijestio je ministra da nije nužno još iste noći poduzimati sve potrebne zahvate. </p>
<p>Vatrogasci su, rekao je Kovačević, onečišćeno područje posuli živim vapnom jer je to u takvim slučajevima najbolji oblik sanacije. Na pitanje hoće li on ići na mjesto događaja, Kovačević je rekao da to nije potrebno jer su tamo stručnjaci i šef Odjela za intervencije njegovog ministarstva. </p>
<p>Na udaljenosti od 400 metara od mjesta nesreće nalazi se vodocrpilište za područje Slunja, a blizu su i izvori rijeke Slunjčice. Po informacijama Centra za obavješćivanje, vodopravni inspektor Željko Makvić naredio je zaustavljanje opskrbe vodom iz tog crpilišta kao i stalno praćenje kakvoće vode na izvorima vodocrpilišta i rijeci. Ministar Kovačević je na novinarski upit rekao da je to preventivna mjera.</p>
<p> »Vjerujem da će tijekom dana biti provedena ispitivanja koja će utvrditi je li voda onečišćena ili ne. Ako je mjera sanacije vapnom bila pravodobno napravljena, i u skladu sa savjetima stručnjaka, onda pretpostavljam da ozbiljnih posljedica neće biti«, procijenio je ministar Božo Kovačević. (Marija Pulić i Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="51">
<p>Sumporna kiselina uništava floru i faunu</p>
<p>Sumporna kiselina (H2SO4) je anorganska kiselina. Ako koncentrirana sumporna kiselina dođe u dodir sa živim tkivom, ona, stručnim jezikom rečeno, na sebe veže, dakle, iz tkiva izvlači vodu, odnosno, laički - nanosi opekline i to u pravilu one težega stupnja.</p>
<p>Ako kiselina, pak, dospije u kontakt s vodom, pri toj kemijskoj reakciji dolazi do razvijanja visoke temperature, oslobađa se toplina, a reakcija je najčešće vrlo burna. Istodobno se, kažu stručnjaci, povećava i kiselost vode (pH) s kojom se kiselina pomiješala.</p>
<p>Sve to, dakako, ovisi o međusobnom omjeru količine vode i količine sumporne kiseline. Ipak, ako je riječ o većim količinama kiseline, što je, primjerice, upravo slučaj kod Slunja, gdje se izlilo više od sedam tisuća litara sumporne kiseline, tada je, upozoravaju stručnjaci, lako moguće - posvemašnje uništenje flore i faune. (A.K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="52">
<p>Eko-incidenti nisu rijetki</p>
<p>Ekološki incidenti u hrvatskom cestovnom prometu, nažalost, nisu rijedak slučaj. Jedan u nizu takovih »katastrofa« svakako je slučaj prevrtanja »Inine« cisterne s 30 tona nafte koji se zbio 16. srpnja ove godine na Jadranskoj magistrali između Opuzena i Ploča. Do nesreće je došlo zbog greške vozača jednog vozila koji je, pretječući kolonu, udario u cisternu koja je zatim skliznula s ceste. Tom se (ne)prilikom iz cisterne, prema poljoprivrednim zemljištima i Neretvi, istočilo oko tisuću litara nafte. </p>
<p>Drugi sličan slučaj zabilježen je ranije, 20. lipnja ove godine, kad je nakon sudara kamiona i automobila, iz kamiona u Soblincu kod Sesveta iscurilo oko 500 litara nafte koja je potopila susjedna dvorišta. </p>
<p>Nadalje, 20. prosinca prošle godine, na cesti Grubišno polje-Virovitica, vozač cisterne je zbog vožnje neprilagođene zaleđenoj cesti, izgubio nadzor nad upravljačem i sletio u jarak. Nakon slijetanja puklo je nekoliko spremnika iz kojih je iscurilo najmanje 15 tona goriva, visokooktanskog benzina. Gorivo je, otkrilo se, dospjelo i u obližnji potok koji se ulijeva u rijeku Ilovu. </p>
<p>Prava ekološka katastrofa dogodila se i 20. kolovoza prošle godine nedaleko od graničnog prijelaza kod Dvora na Uni. Tada je, podsjetimo, iz prevrnute cisterne koja je prevozila 29.000 litara loživa ulja, iscurila gotovo polovica ulja, negdje oko 14 tisuća litara. Cisterna je, utvrdilo se, sletjela s ceste zbog prevelike brzine. (A.K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="53">
<p>Devetnaest ilegalaca vraćeno u BiH</p>
<p>ŠIBENIK, 28. listopada</p>
<p> - Šibenski policajci predali su svojim kolegama iz BiH, dvije skupine stranih državljana koji su u proteklih nekoliko dana ilegalno prešli državnu granicu. Riječ je o devetnaest odraslih osoba i jednome djetetu od pet godina. </p>
<p>Oni su državnu granicu između Hrvatske i BiH prešli pješice nedaleko službenog graničnog prijelaza na Strmici kod Knina. Policajci su na autobusnom kolodvoru u Šibeniku, u autobusu koji prometuje na relaciji Split - Zagreb, zatekli skupinu od šest državljana Irana, dok je druga skupina zatečena na autobusnom kolodvoru u Kninu, i to u autobusu koji prometuje na relaciji Vrgorac - Zagreb. U tom je slučaju bila riječ o petnaest državljana Irana, Turske i Pakistana. Dvojici Iranaca još uvijek nije utvrđen identitet pa oni još nisu vraćeni u BiH. Ostalima su na šibenskom sudu najprije izrečene novčane kazne, potom im je otkazan boravak, a naposljetku su prebačeni preko graničnog prijelaza u Strmici u susjednu BiH. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="54">
<p>Ozlijeđena u eksploziji plina u vlastitoj kući</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - U Šašinovcu kod Sesveta, u obiteljskoj kući Vjekoslava L. (73), u petak poslijepodne, oko 15 sati, teško je ozlijeđena njegova supruga, 69-godišnja Marija. Naime, kako je objavila policija, nesretna je žena ozljede zadobila u eksploziji plina koju je izazvalo nestručno spajanje plinske boce na štednjak. Plin je, pretpostavlja se, istjecao već neko vrijeme, a zatim ga je vjerojatno zapalila iskra. Marija L. u toj je nesreći zadobila opekline I. i II. stupnja te je prebačena na liječenje u KB Dubrava. (A.K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="55">
<p>Teško ozlijeđen 16-godišnji vozač mopeda</p>
<p>DUBROVNIK, 28. listopada</p>
<p> - U teškoj prometnoj nezgodi koja se dogodila tijekom noći s petka na subotu, teško je ozlijeđen 16-godišnji Z. D. iz Dubrovnika. Mladić je, upravljajući mopedom marke »tomos« registarskih oznaka DU 474-AZ, zbog prevelike brzine, u jednom trenutku izgubio kontrolu nad svojim motornim vozilom te je tom prilikom u ulici Splitski put u Dubrovniku, udario u automobil »cordobu« registarske oznake DU 885-T, kojom je iz suprotnoga smjera upravljao N. R. (43) iz Dubrovnika. (K. C.)</p>
</div>
<div type="article" n="56">
<p>Zbog pokušaja ubojstva građevinar iz SRJ osuđen na godinu dana zatvora</p>
<p>DUBROVNIK, 28. listopada</p>
<p> - Zbog kaznenog djela ubojstva u pokušaju, nepravomoćnom presudom Županijskog suda u Dubrovniku, na jednu je godinu zatvora osuđen tridesetdvogodišnji građevinski radnik Naser Zeneljaj, inače državljanin SR Jugoslavije. </p>
<p> Optužnica ga tereti da je 20. lipnja ove godine, u svađi sa supruginim bratom, Nerminom Đuburom, istoga teško ozlijedio, zadavši mu ubodnu ranu nožem. Uzrok svađi bili su neriješeni međusobni imovinsko-pravni odnosi. (K. Cikoja)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="9">
<head>Gospodarstvo</head>
<div type="article" n="57">
<p>Vujčić: Tečaj kune i iduće godine stabilan</p>
<p>ZADAR, 28. listopada</p>
<p> - »Inflacija je u Hrvatskoj visoka, iznosi 7,1 posto i zbog toga smo zabrinuti. Međutim, to je posljedica uvođenja trošarina na naftu, duhanske proizvode i pića, a dio uzroka inflacije leži i u valutnoj strukturi hrvatske međunarodne trgovine, kao i u snažnoj aprecijaciji dolara u odnosu na euro i kunu. No, efekti koji su doveli do porasta inflacije nestat će sredinom iduće godine. Tečaj će ostati stabilan uz uobičajene sezonske fluktuacije«, rekao je među ostalim zamjenik guvernera HNB-a dr. Boris Vujčić, na okruglom stolu pod nazivom »Kako pokrenuti rast i razvoj hrvatskog financijskog sustava?«, koji je u subotu održan u sklopu desete godišnje konferencije zagrebačke burze u Zadru. </p>
<p>HNB, rekao je Vujčić, očekuje porast kredite aktivnosti u Hrvatskoj, zato što je i monetarna politika formirana tako da potiče banke da idu u kreditiranje. Najavio je i novi devizni zakon koji bi trebao ukloniti brojne prepreke razvoju financijskog sustava. Također bit će predložen i novi zakon o HNB-u usklađen sa zahtjevima Europske unije a jedna od glavnih stvari u tom zakonu bit će zabrana izravnog kreditiranja države od strane središnje banke. HNB će ubuduće biti mnogo prisutnija na financijskom tržištu, pa će se ono i brže razvijati. Nadalje, u novom zakonu o HNB-u predlaže se da osnovna bude stabilnost cijena, a ne više tečaja, te najavljuje mogućnost ukidanja nekih diskrecionih prava HNB-a u odnosu na banke.</p>
<p>Predsjednik saborskog odbora za financije i državni proračun Jadranko Mijalić je govoreći o financiranju države u budućnosti rekao da će se kapitalni prihodi morati trošiti za pokrivanje tekuće potrošnje, te istaknuo drugi najveći problem sustava financiranja javne potrošnje - izvanproračunske fondove koji uzimaju lavovski dio BDP-a. Istaknuo je i da će jedan od najboljih poteza države biti izdavanje obveznica za podmirivanje osigurane štednje iz propalih banaka (što bi trebalo biti učinjeno do kraja ove godine), a odgovarajući zakon uskoro ide u proceduru.</p>
<p>Sudionici rasprave uputili su brojne kritike predloženim izmjenama paketa poreznih zakona. Upozoreno je, primjerice, da brokeri već sada, dok još nisu ni izglasane izmjene Zakona o porezu na dohodak i dobit, znadu barem dva načina izbjegavanja plaćanja poreza na dobit. </p>
<p>Član uprave Plive Željko Perić rekao je da će Pliva raditi veliki pritisak da se odbaci prijedlog o oporezivanju kamata na inozemne kredite, jer domaće banke ne mogu pratiti razvoj Plive, pa je ona prisiljena izići na inozemno tržište a budu li se plaćale kamate na inozemne kredite, ruši se konkurentnost Plive na tržištu. </p>
<p>Nives Matijević</p>
</div>
<div type="article" n="58">
<p>Porinut brod u »Uljaniku«</p>
<p>PULA, 28. listopada</p>
<p> - U pulskom brodogradilištu »Uljanik« u subotu je održana svečanost porinuća broda »Arena« za pulskog brodara »Uljanik-Plovidbu«, odnosno njegovu kompaniju »United Shipping Services five« iz Liberije. Radi se o brodu za prijevoz rasutog tereta duljine 183, širine 32 te visine 16 metara, nosivosti 44.300 tona, koji može razvijati brzinu od 14,5 čvorova.</p>
<p> Porinuće je održano u nazočnosti brojnih gostiju i uzvanika, među kojima su bili pročelnik županijskog odjela za gospodarstvo Lenko Uravić i pulski dogradonačelnik Mario Quaranta. Kuma broda »Arena« bila je maturantica pulske Gimnazije Ivana Bijažić, koja je tom prigodom pročitala svoj literarni rad na temelju kojeg je i izabrana za kumu broda. </p>
<p>Naime, njezin rad proglašen je najboljim na natječaju koji su u povodu tog porinuća raspisali »Uljanik-Brodogradilište« i »Uljanik Plovidba«. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="59">
<p>Projekt vrijedan milijardu maraka šest je mjeseci ispred planiranih rokova!?</p>
<p>Temeljem odluke hrvatske Vlade s kraja 1997., godine, osnovano je dioničko društvo »Autocesta Rijeka-Zagreb«. Njegovim je direktorom tada postao Ivan Prgomet koji danas, nakon dvije i pol godine neprestanih radova, ističe da su oni, unatoč naklapanjima u javnosti, - »gotovo šest mjeseci ispred predviđenoga roka«!</p>
<p>»Buduća se autocesta, još u izgradnji, sastoji od tri dionice, Karlovac-Vukova Gorica, Vukova Gorica-Vrbovsko i Vrbovsko-Kupjak. Ipak, s obzirom na svima znane ljetne gužve u Karlovcu, kao prioritet smo odredili upravo prvu dionicu, od Karlovca do Vukove Gorice. Otvaranjem tih 18 kilometara do idućeg lipnja, rasteretit ćemo promet u gradu, jer analize pokazuju da gotovo 40 posto karlovačkog prometa otpada na vozila koja putuju prema Rijeci«, objašnjava nam direktor Prgomet.</p>
<p>Osim na karlovačkoj obilaznici i njenom nastavku prema Rijeci, dosta je urađeno i na dionici Kupjak-Vrbovsko, gdje su već ugovoreni i projektirani brojni tuneli i vijadukti, koji uzgred rečeno, čine čak trećinu buduće autoceste. »Uz to, paralelno smo išli i na zatvaranje financijske konstrukcije za svih 60 neizgrađenih kilometara buduće autoceste«.</p>
<p>Sa stranim partnerima (Europskom bankom za obnovu i razvoj te Razvojnom bankom Njemačke), kroz koncesijski model dosad je, putem kredita, financijski pokriveno oko 40 posto radova vrijednih oko 850 milijuna DEM. Na isti će se način osigurati čak 70 posto sredstava za projekt ukupne vrijednosti oko milijardu njemačkih maraka, jer iznosu od 850 milijuna valja dodati i troškove financiranja vrijedne oko 150 milijuna DEM.</p>
<p>Cilj je, nastavlja Prgomet, da se projekt financijski »zatvori« i samootplaćivanjem, kroz naplatu cestarina, dodajući da bi se cijena cestarine mogla formirati kao i danas, što znači - četiri američka centa po kilometru. Sve analize potvrđuju da je takav projekt posve profitabilan i da bi se investicija, u najboljem slučaju, mogla isplatiti već u prvih pet do šest godina, što će posebno razveseliti Vladu koja, doduše, u cijelom projektu sudjeluje sa ciglih 200 milijuna »proračunskih« kuna. Iznos je uložen u otkup zemljišta, no ta bi se investicija državi mogla prilično brzo vratiti, već za nekoliko godina.</p>
<p>Ipak, do tada je ostalo još mnogo vremena. Ono što, međutim, već ove godine predstoji tom dioničkom društvu koje je zasad, još u potpunosti u vlasništvu države, jest privatizacija. Na lani raspisan privatizacijski natječaj, do 13. studenoga bi trebale stići ponude triju inozemnih konzorcija - »Ilbau-Strabag«, »Walter bau« i »Campenon-Bernard«.</p>
<p>»Do kraja godine izabrat ćemo pobjednika natječaja čijim ćemo novcem upotpuniti financijsku konstrukciju i tako dovršiti izgradnju autoceste. Pobjednički konzorcij će od tada biti vlasnikom 51 posto Društva«, objašnjava Prgomet, dodajući da će dioničko društvo »Autocesta Rijeka-Zagreb«, kako je poznato, po njenom otvaranju za promet, dobiti 28-godišnju koncesiju. Direktor je uvjeren u posvemašnji uspjeh projekta, a svoj optimizam temelji, uz ostalo, i na tome što se projekt vodi po svim međunarodnim standardima, u tehničkom, financijskom i pravnom smislu. </p>
<p>»Ništa nismo prepustili slučaju, stoga mogu s punom odgovornošću kazati da se nijedan projekt u Hrvatskoj ne može usporediti s ovom autocestom. Riječ je o kapitalnom ulaganju kojim ćemo riječku luku spojiti s Mađarskom, Češkom i ostalim zemljama, nekretnine u Rijeci i njenoj okolici pritom će dobiti na vrijednosti, dok će«, zaključuje direktor Prgomet, »Zagreb, zbog kraćeg trajanja putovanja, zapravo postati - grad na moru«. (A.K.B.)</p>
</div>
<div type="article" n="60">
<p>Rasprava o turizmu 21. stoljeća</p>
<p>»Hotel 2000.« organizirao je Fakultet za turistički i hotelski management Opatija, a predstavljeni su znanstveni radovi više od stotinjak autora</p>
<p>Od 25. do 28. ovog mjeseca u Opatiji je održan 15. međunarodni kongres Hotel 2000. u čijem radu je sudjelovalo blizu tristotinjak znanstvenika i praktičara iz sedam europskih zemalja (Slovenija, Poljska, Njemačka, Malta, Češka, Makedonija i Hrvatska) i SAD-a, a rad se odvijao kroz plenarne sjednice i sekcije Turizam i hotelijerstvo. Raspravljalo se o viziji turizma 21. stoljeća, o turizmu kao industriji bez dima, kako ga nazivaju Kinezi, o njegovom zasnivanju na ravnoteži ekonomije i ekologije. Na otvaranju ovog skupa predsjednik HGK-a Nadan Vidošević je kazao da u Hrvatskoj nema tako propulzivne gospodarske grane kao što je turizam koji u kratkom roku, u sljedećih nekoliko godina može ostvariti značajnu stopu rasta. U dokumentima Europske unije o Hrvatskoj se govori kao o zemlji s turizmom kao dominantnom gospodarskom granom. Međutim, kako je kazao Vidošević, bez temeljne infrastrukture, posebno bez dobrih prometnica, u Hrvatskoj ne možemo razgovarati o kvalitetnoj turističkoj ponudi. </p>
<p>Cilj ovog kongresa bio je dokazati da će turizam biti jedna od najvećih industrija svijeta u novom stoljeću, a posebno ukazati na to da on može znatno ubrzati cjelokupni socijalno gospodarski razvoj Hrvatske. Ovaj skup organizirao je Fakultet za turistički i hotelski management Opatija, a znanstveni radovi više od stotinjak autora izneseni na Hotelu 2000. tiskani su u Zborniku. Treba spomenuti da se u Opatiji već 30 godina redovito održava kongres »Hotelska kuća« koji predstavlja susret znanosti i prakse turizma i hotelske industrije, koji je u mnogome pridonio unapređenju našeg turizma i stvaranju dobrih kadrova u toj gospodarskoj grani. (D.H.)</p>
</div>
</div>
<div type="part" n="10">
<head>Događaji</head>
<div type="article" n="61">
<p>Mesić: Prijedlogom Ustava uravnoteženi odnosi unutar vlasti</p>
<p>Hrvatski je predsjednik u subotu otvorio Podravkinu tvornicu vegete u Poljskoj / Mesić je nakon dolaska u Zagreb izjavio da je bitno da tajne službe budu pod kontrolom i da budu u funkciji koja im je namijenjena u svakoj demokraciji</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Usvojenim prijedlogom promjena hrvatskog Ustava, odnos među polugama vlasti je izbalansiran i mislim da smo na tragu ustavnih promjena kakve su obećane u predizbornoj kampanji, izjavio je hrvatski predsjednik Stipe Mesić u subotu u zagrebačkoj zračnoj luci nakon povratka iz posjeta Njemačkoj i Poljskoj.</p>
<p>Predsjednik Mesić kazao je da se nada da će otprilike ovakav prijedlog biti prihvaćen i u saborskoj raspravi 8. studenog, osim što će još možda doći do određenih usuglašavanja.</p>
<p>Na novinarsko pitanje je li zadovoljan sa sustavom kontrole tajnih službi, kad je riječ o ustavnim promjenama, gdje mu je ostavljena mogućnost kontrole nad vojnim, a Vladi nad civilnim službama, Mesić je odgovorio: »Nije bitno da li se ja s time slažem, već o tome kakvu će odluku donijeti Sabor. Bitno je da te službe budu pod kontrolom i da budu u funkciji koja im je namijenjena u svakoj demokraciji«. </p>
<p>Predsjednik se osvrnuo na svoj posjet. </p>
<p>Zamoljen da precizira kada bi se mogli konkretno realizirati neki ekonomski dogovori s Njemačkim tvrtkama Mesić je kazao: »U razgovoru s udruženjem Njemačkih poduzetnika bilo je direktnih upita za suradnju s hrvatskim privrednicima, od BMW-a, Daimler Chryslera i drugih. Mnoga poduzeća postavljala su i konkretna pitanja i moj savjetnik za ekonomska pitanja dr. Zdunić je sasvim konkretno odgovarao. Mislim da će sve dalje biti preneseno i našim resornim ministrima i da će oni u tom smislu i dalje poduzimati daljnje radnje«.</p>
<p>»Mogu reći da su obje moje posjete bile posebno važne za Hrvatsku«, istaknuo je predsjednik Mesić </p>
<p>Ističući da je Njemački politički vrh podržao Hrvatska nastojanja da ubrza svoje približavanje Europi, Mesić je istaknuo da je dobio uvjeravanja da će suradnja Hrvatske i Njemačke privrede ići ubrzanjem kojim ide i politička suradnja dviju zemalja. </p>
<p>»Uz to što sam razgovarao dosta dugo, sat i pol s kancelarom Gerhardom Schröderom, s predsjednikom Bundestaga Wolfgangom Thierseom, održao sam dosta značajan razgovor i s udruženjem privrednika Njemačke, koji su pokazali veliki interes za ulaganje u Hrvatsku«, istaknuo je Mesić.</p>
<p>Mesić je kazao da postoji interes i za privatno ulaganja i da Fondovi prate investicijska nastojanja u Hrvatskoj, kao i interes Njemačke da nastavi pomagati Hrvatskoj. Dodao je da je to naročito istaknuto, jer se pojavila bojazan da bi zbog promjena u SR Jugoslaviji druge zemlje u tranziciji mogle imati poteškoće, odnosno da će se na njih manje odnositi pomoć koja inače dolazi tranzicijskim zemljama. »Svaka bojazan je otklonjena i mi očekujemo daljnju suradnju«, kazao je Mesić.</p>
<p> Što se tiče Poljske, hrvatski je predsjednik ocijenio da se pokazalo da je izuzetno važno da dvije tranzicijske zemlje surađuju i na privrednom planu. »Poljska je zemlja sa skoro 40 milijuna stanovnika čiji građani pokazuju izuzetan interes za Hrvatsku, a na licu mjesta uvjerili smo se kako ta suradnja može biti konkretna u slučaju Podravke i Plive«, rekao je Mesić.</p>
<p> »Banke prate investicije s jeftinim kreditima u zemljama tranzicije i u Poljskoj je Pliva povoljan kredit iskoristila Podravka i napravila jedan izvanredan pogon, pokrivajući tržište koje je inače zainteresirano za Podravkine proizvode. Pliva je već prisutna u Poljskoj i to tržište snabdijeva godinama, te očekujemo da će se ta suradnja nastaviti i dalje, a sa svim ovim privrednicima s kojima smo kontaktirali u Poljskoj, vidimo izvanredan interes za suradnju s Hrvatskom«, komentirao je predsjednik Mesić uspjeh vodećih hrvatskih tvrtki u Poljskoj.</p>
<p>Inače, za svog posjeta Poljskoj, hrvatski predsjednik Stipe Mesić i njegov poljski kolega Aleksander Kwasniewski u malom mjestu Kostrzyn na poljsko-njemačkoj granici otvorili su tvornicu vegete koprivničke prehrambene industrije Podravka. Otvaranje te prve hrvatske tvornice u Poljskoj i inače u inozemstvu obojica predsjednika ocijenili su dobrim početkom buduće gospodarske suradnje koju inače zajednički ocjenjuju izvrsnom. Bila je to prigoda i za bilateralni susret dvojice predsjednika koji su nakon ručka razgovarali o turizmu i gospodarstvu, europskim integracijama, okruženju u regiji bivših jugoslavenskih zemalja. </p>
<p>Hrvatski je predsjednik izjavio novinarima da su njih dvojica razgovarali i o suradnji između poduzeća dviju zemalja te zaključili da bi trebalo angažirati strane banke koje bi pomogle da se u Hrvatskoj i Poljskoj uvedu nove tehnologije i otvore nova radna mjesta. Predsjednik Mesić rekao je i da nije bilo riječi o konkretnim projektima, ali su dvojica predsjednika prihvatila model slobodnih ekonomskih zona koji omogućuje otvaranje novih radnih mjesta i razvoj proizvodnje, što se pokazalo i na primjeru novootvorene tvornice vegete u Kostrzynu. </p>
<p>Poljski je, pak, predsjednik izjavio nakon sastanka s predsjednikom Mesićem da će pozvati svoje sugrađane da se vrate hrvatskom turizmu, te da će ih podsjetiti da su u Hrvatsku dobrodošli, što je izrijekom potvrdio i hrvatski predsjednik. Govoreći svom poljskom kolegi o stanju u SR Jugoslaviji nakon izbora, Mesić mu je istaknuo da Hrvatska želi demokratsko okruženje te ponovio što sve naša zemlja očekuje od Srbije nakon nedavnih izbora. Hrvatska, naime, među ostalim očekuje i to da Srbija na putu do Europske unije ispuni iste uvjete koje su važile i za druge članice EU-a, a to su među ostalim odnosi na poštivanje ljudskih prava i kažnjavanje ratnih zločinaca. Predsjednik Mesić izjavio je da njegov poljski kolega Kwasniewsky dijeli to njegovo mišljenje i shvaća da bez stabilne situacije na prostoru bivših jugoslavenskih zemalja nema ni stabilne Europe. </p>
<p>Poljske je novinare zanimalo priprema li Hrvatska zakone koji će omogućiti ulaganje stranog kapitala u Hrvatsku. »Upravo pripremamo uvjete za to, napravit ćemo slobodne ekonomske zone, a dok dođemo do Europske unije, firme koje će tu raditi već će izvrsno poslovati na novim tehnologijama pa će se lakše uključivati i u europsku podjelu rada«, odgovorio je Mesić.</p>
<p>Mesić i Kwasniewsky razgledali su u prijepodnevnim satima novootvorenu tvornicu vegete, istaknuvši da je ona primjer dobrog funkcioniranja modela slobodne ekonomske zone. »I mi u Hrvatskoj moramo početi primjenjivati model slobodnih ekonomskih zona«, istaknuo je u obraćanju gostima hrvatski predsjednik, »jer se time otvara mogućnost zapošljavanja, a to nam je trenutno najvažnije. Ova će tvornica biti na lokalnim izvorima sirovina, a koristit će se i sirovine koje dolaze iz Hrvatske, pa je to dobra suradnja na kompatibilnim mogućnostima dviju zemalja.« Mesić je i ovom prilikom pozvao poljske turiste da dođu u Hrvatsku, a Kwasniewsky je dodao da je Hrvatska prelijepa zemlja i da joj ne treba posebna turistička reklama. </p>
<p>Novootvorena tvornica nudi i mogućnost zapošljavanja dvjestotinjak radnika, a poljski su domaćini napomenuli da se i ovim potezom Podravka uključuje u europsku ekonomsku politiku. Istaknuli su i da je upravo Podravka vizitkarta europskog gospodarstva u Poljskoj, gdje je inače vegeta prošle godine obilježila 25-godišnjicu postojanja na poljskom tržištu. </p>
<p>Anita Poljak i Miroslava Rožanković</p>
</div>
<div type="article" n="62">
<p>Hrvatska u Bolognskoj deklaraciji 2001.</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Na inicijativu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, u subotu je, u dvorani »Školske knjige«, održana javna rasprava o zakonskim promjenama u visokom obrazovanju i znanosti. Raspravu su kraćim izlaganjima započeli ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević, pomoćnik ministra za visoko školstvo dr. Darko Polšek, akademik Ivo Šlaus, dr. Gvozden Flego sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Glavnog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić. Rasprava se uglavnom koncentrirala oko prednacrta zakona o visokim učilištima, koji je ministarstvo znanosti i tehnologije već objavilo na internetu 25. rujna, a javna rasprava o njemu je produžena do sredine studenog, te prednacrtu zakona o znanstveno-istraživačkojdjelatnosti, koji će krajem idućeg tjedna također biti na isti način izložen na javnu raspravu.</p>
<p>Ministar Kraljević je na početku svog izlaganja upozorio kako je javna rasprava o prijedlogu zakona o visokoškolskoj inspekciji završena, te da se ovom prilikom o njemu neće raspravljati. Osvrnuvši se na neslužbene vijesti kako se na zagrebačkom Sveučilištu osniva tzv. stožer za obranu digniteta Sveučilišta, kao reakcija na izjavu zamjenika premijera dr. Gorana Granića, koji je govoreći o raširenoj korupciji u hrvatskom društvu, primjetio da je korupcije bilo i na Sveučilištu, Kraljević je rekao: »Povodom te vijesti razgovarao sam s Granićem. Ako se taj stožer zaista osniva, i on i ja se javljamo za njegove članove, jer nam je iznad svega stalo do digniteta Sveučilišta«. Ministrov pomoćnik dr. Polšek, u svom se izlaganju založio za koncept deregulacije ili smanjenja utjecaja sveučilišta, u korist veleučilišta i samostalnih visokih škola. On je također naglasio da se deregulacijom želi dokinuti monopol zagrebačkog Sveučilišta preko kojeg idu svi izbori u znanstvena i nastavna zvanja, pa ono na taj način indirektno kontrolira ostala tri sveučilišta. Inače, Polšek je nazočne izvjestio o bitnim pomacima u smislu uključivanja hrvatskog visokog školstva u europske integracije: odobrenju Europske zajednice da se Hrvatskoj dodjeli 100 tisuća ecua za procjenu sveučilišta, najavi da će Hrvatska ući u Bolognsku deklaraciju u svibnju 2001. godine, te posjetu delegacije Vijeća Europe koja će boraviti u Zagrebu od 14. do 16. studenog. </p>
<p>Akademik Ivo Šlaus, primjetio je da je stanje u hrvatskoj znanosti i visokom školstvu lošije no prije deset godina jer su ulaganja u znanstvena istraživanja vrlo mala, a znanstveni instituti potpuno odvojeni od sveučilišta. Šlaus je predložio i osnivanje Nacionalnog odbora za znanost, koji bi kao centralni organ odlučivao o raspodjeli novca, organizaciji znanstvenih instituta i znanstveno-istraživačkog rada. </p>
<p>Gvozden Flego, kao član radnih skupina za prednacrte oba zakona, upozorio je da je znanstvena djelatnost preduvjet visokoškolskog poučavanja, te da stoga niz znanstvenih instituta treba biti reintegriran u sveučilište. »Sveučilište u Zagrebu, ima 30 pravnih osoba, i ono je u tom smislu mastodont, a ne po broju studenata i profesora«, rekao je Flego. Najproblematičnijim smatra prijedlog u prednacrta zakona da tržište i konkurencija reguliraju sveučilišni život. Tvrdi da takvo što nije zabilježeno ni u Americi, ni u Europi, jer su sva sveučilišta zakonom obvezana na suradnju. Vilim Ribič je protiv predložene liberalizacije osnivanja visokih učilišta, jer bi to dovelo do pada kvalitete studiranja, a društvo bi trebalo preuzeti odgovornost za studente koji se nakon godina studiranja ne bi mogli zaposliti s diplomom takvih učilišta, te u tom smislu navodi negativna iskustva Rumunjske i Poljske.</p>
<p>Najučestalije su bile kritike na ponuđeni program stimulativnog stipendiranja studenata, po kojem najuspješniji studenti ne bi morali vraćati kredite, manje uspješni bi ih vraćali djelomično, a neuspješni studenti bi morali vratiti čitavu stipendiju s pripadajućim kamatama, s obrazloženjima da mu nedostaje socijalne osjetljivosti. </p>
<p>Gordan Pandža</p>
</div>
<div type="article" n="63">
<p>LS nije izabrao novog predsjednika </p>
<p>2. Sabor nije izabrao predsjednika i zbog toga što je 50-ak neogovornih LS-ovaca napustilo Sabor prije drugog izbornog kruga / Predsjednika stranke LS će dobiti na svom 3. Saboru kojeg mora organizirati u roku od šest mjeseci, a do tada će stranku voditi v.d. predsjednika koji će biti izabran u roku od 15 dana / Gotovac počasni predsjenik LS-a</p>
<p>ZAGREB, 28. Listopada</p>
<p> - Ni nakon dva izborna kruga na 2. Saboru stranke održanom u subotu u Kristalnoj dvorani Intercontinentala Liberalna stranka nije dobila novog predsjednika. Iz drugog izbornog kruga potpuno su izjednačeno izašli Božo Kovačević i Zlatko Kramarić osvojivši po 188 glasova, no od pobjede, odnosno natpolovične većine verificiranih glasača na Saboru dijele ih 24 glasa. Naime, ovakvog presedana u hrvatskom političkom života- da izborni sabor ne izabere predsjednika, došlo je i zbog toga što je 50-ak neodgovornih LS-ovaca napustilo Sabor ranije prije drugog izbornog kruga. </p>
<p> U prvom krugu izbora najuvjerljiviji je bio Zlatko Kramarić osvojivši 177 glasova. Božo Kovačević dobio je 169, a utrku je izgubio treći kandidat Mladen Vilfan dobivši nedovoljnih 67 glasova. Predsjednika stranke LS će tako dobiti na svom 3. Saboru kojeg mora organizirati u roku od šest mjeseci, a do tada će stranku voditi v.d. predsjednika kojeg će na svojoj prvoj sjednici, u roku od 15 dana među sobom izabrati 14 članova novog predsjedništva. </p>
<p>Sva trojica predsjedničkih kandidata članovi su novog predsjedništva a izborni rezultati koje su postigli u tim izborima osigurali su im i mjesta potpredsjednika stranke. Po poslovniku LS-a naime, trojica najviše rangiranih članova Predsjedništva automatski postaju potpredsjednici stranke. Božo Kovačević i Zlatko Kramarić pokušat će i iz drugog puta, na slijedećem Saboru doći na čelo stranke, dok Mladen Vilfan još nije siguran i za sada je, kako kaže, zadovoljan i mjestom potpredsjednika. </p>
<p> Osim titule počasnog predsjednika koja mu je dodijeljena burnim, gotovo frenetičnim pljeskom više od 400 izaslanika Sabora, Gotovcu je uručena i Povelja slobode za životno djelo, koju mu je predao njegov kolega suosnivač prve oporbene stranke u Hrvatskoj Slavko Goldstein. Liberali su povelju posvetili Gotovcu kao svom učitelju i prosvjetitelju, a Goldstein je istaknuo kako je Vlado Gotovac postao mjerilo i kriterij ispravnosti i uspravnosti. </p>
<p>Zahvaljujući na svim izraženim počastima Gotovac je istaknuo da je »danas izgubio stolicu, ali sam skinuo brnjicu«. Predsjednik stranke naime, istaknuo je Gotovac, mora često suspregnuti osobne procjene i odustati od pravih formulacija i pokušati naći zajednički jezik s onima s kojima djeluje u politici.</p>
<p> Što se tiče njegova daljnjeg angažmana u stranci, Gotovac je najavio kako će biti prisutan i kad ga žele, ali i onda kad netko pomisli da bi bilo jako dobro da ne dođe i ne čuje. Upozorio je da LS i dalje treba surađivati sa svojim političkim partnerima ali da treba i napredovati, zadržati svoju kritičnost i davati ideje o kojima će se moći raspravljati, ali ih se neće moći ignorirati. </p>
<p>Prije samih izbora izaslanicima Sabora predstavili su se predsjednički kandidati. Božo Kovačević je kao glavni cilj, ako ga izaberu, istaknuo osposobljavanje LS-a za samostalan izalazak na sve izbore, što ne znači »da nećemo surađivati sa drugim strankama, ali ćemo tako izbjeći ucjene kakvima smo bili izloženi prije proteklih parlamentarnih izbora«. Rekao da neće napustiti ministarsko mjesto pobijedi li na izborima, već da će LS, dapače, u sljedećem mandatu imati predsjednika Vlade i nekoliko ministara.</p>
<p> Zlatko Kramarić obećaje, pak, da će LS biti stranka bez koje se neće moći formirati vlast, te da više neće biti u poziciji da skuplja mrvice sa stola. Mladen Vilfan smatra da se LS mora mijenjati, jer se mijenja hrvatsko društvo, želje i potrebe građana ali i top lista problema. </p>
<p>Liberali su u subotu izglasali Političku deklaraciju kojom su se odredili prema aktualnom političkom trenutku. Predstavljajući Deklaraciju politička tajnica stranke Helena Štimac Radin poručila je kako LS ne može preuzeti odgovornost za neke poteze Vlade na koje nema utjecaja, a »vrhunac bezobrazluka« je, kako je rekla, očekivati od njih da šute radi jednog jedinog mjesta u Vladi. »LS na to nikad neće pristati i ostavljamo sebi pravo izslaska iz koalicije ukoliko i kad to ocijenimo potrebnim«, poručila je politička tajnica. U Deklaraciji LS potvrđuje svoju potporu nastojanjima Vlade da dovrši proces započetih promjena, osuđuju i odbacuju pokušaj nasilnog provociranja smjene vlasti i ističu i neupitnost vrijednosti Domovinskog rata kao pravednog i oslobodilačkog rata koji je uspostavio i obranio suverenost moderne Hrvatske, pa je zato posve neprihvatljiva politizacija vojske i instrumentalizacija dobrovoljačkih udruga u svrhu ostvarivanja posebnih interesa bilo koje. LS pledira i na hitno usvajanje cjelovite strategije gospodarskog razvoja, donošenje mjera za smanjivanje nezaposlenost kao i što skoriji povrat duga umirovljenicima. </p>
<p>Marija Pulić</p>
</div>
<div type="article" n="64">
<p>Arlović: SDP neće razbiti koaliciju; </p>
<p>Kontić: Vlada opstaje zbog HSLS-a </p>
<p>SOLIN/ ŠIBENIK28. listopada</p>
<p> - Potpredsjednik SDP-a Mato Arlović ustvrdio je u subotu kako SDP neće razbiti vladajuću koaliciju te da, ako se dogodi da »padne« Ustav, za to neće biti odgovoran ni HDZ ni HSP, nego isključivo netko unutar koalicije.</p>
<p> »Ako se dogodi razilazak s koalicijskim partnerima, stranka će učiniti sve da dokaže kako SDP nije kriv što Hrvatska ide ponovo nazad«, rekao je Arlović na subotnjoj tematskoj konvenciji splitsko-dalmatinskog SDP-a u Solinu o »djelovanju SDP-a u novim uvjetima«. </p>
<p> Šime Lučin, potpredsjednik stranke i ministar unutarnjih poslova, rekao je kako bi »možda trebalo odgovoriti na pitanje je li ova Vlada zajedno mogla dosad učiniti i više«. »Možda, ali nisam siguran da je mogla puno više«, odmah je i odgovorio Lučin.</p>
<p> Dodao je kako se ono što se deset godina uništavalo ne može izgraditi preko noći.</p>
<p>Potpredsjednik HSLS-a i saborski zastupnik Joško Kontić ustvrdio je u subotu kako »Vlada uspijeva opstati samo zahvaljujući popuštanju i fleksibilnosti HSLS-a«, te da će se HSLS, »ako to bude u interesu Hrvatske, opet povući u oporbu«.</p>
<p> »HSLS će i dalje činiti sve što je u njegovoj moći da održi sadašnju Vladu i ispuni izborna obećanja. Ali, HSLS-ovci će se odreći saborskih i ministarskih stolica i opet se povući u oporbu ako to bude trebalo učiniti u interesu Hrvatske«, rekao je Kontić na izbornoj skupštini šibensko-kninske županijske organizacije HSLS-a, poznate po lokalnoj suradnji s HDZ-om u Šibeniku.</p>
<p> Ustvrdio je kako se HSLS »zbog interesa Hrvatske odrekao i mjesta predsjednika Sabora, na koje je Dražen Budiša opravdano računao u slučaju neuspjeha na izborima za predsjednika Republike«.</p>
<p> Kontić je najavio da će HSLS na predstojećim izborima za Županijski dom Sabora ići u čvrstoj koaliciji s SDP-om, dok će gradski i općinski ogranci ponovno imati punu slobodu stupanja u koalicije na lokalnim izborima.</p>
<p> Šibensko-kninski HSLS u subotu je za svog novog predsjednika izabrao Nikolu Raka, dogradonačelnika Šibenika i jednog od aktivnih sudionika osporavane koalicije HSLS-a i HDZ-a. On je na tajnom glasovanju dobio 36 od mogućih 56 glasova, a njegov protukandidat Mile Rameša iz Murtera 20 glasova. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="65">
<p>Mario Kovač: Očekujemo decentralizaciju političkih ovlasti</p>
<p>ŠIBENIK, 28. listopada</p>
<p> - U subotu je održana izborna skupština Županijskog vijeća HSLS-a kojoj su bili nazočni i saborski zastupnici te stranke - Joško Kontić, Mario Kovač i Ante Grabovac, te Marija Mirat, predsjednica statutarne komisije, i drugi.</p>
<p>Govoreći o aktualnom političkom stanju u državi Mario Kovač, saborski zastupnik iz Šibenika, konstatirao je da se Ustav treba promijeniti i kako novi treba biti takav da bude za buduće političke strukture i nove generacije. »Predsjednik Republike danas je ustrajan da, suprotno predizbornim obećanjima, zadrži mnoge ovlasti, a mi želimo da Hrvatska ima parlamentarni sustav kakav je, primjerice, u našem najbližem susjedstvu - u Italiji i Sloveniji«, rekao je Kovač, najavivši samostalni izlazak na predstojeće lokalne izbore. </p>
<p>I Joško Kontić, potpredsjednik SDP-a i saborski zastupnik, govorio je raspravi o ustavnim promjenama. »Nikakav dogovor o Ustavu nije postignut, kako je to javljeno u medijima, niti smo mi iz HSLS-a protiv promjena Ustava, kako nam se imputira. Izbore smo dobili na programu transformacije političkog sustava i to je i dalje naš temeljni program i vjerujemo da će Hrvatska dobiti Ustav koji će u nju uvesti parlamentarnu demokraciju«, rekao je Kontić, koji je potom ustvrdio kako je HSLS do sada itekako popuštao kako bi osnažio Vladu, a ne radio na destabilizaciji Vlade, kako im neki spočitavaju. (J. Klisović)</p>
</div>
<div type="article" n="66">
<p>Vojkovića čude izjave Antunović o NO-ima</p>
<p>SPLIT/ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Predsjednik Fonda za privatizaciju Hrvoje Vojković izjavio je, komentirajući reakcije na prijedlog novoga Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije, koje se kreću od potpore do potpunog negiranja, kako je taj Nadzorni odbor privremen, naravno, ako ga skupština Slobodne Dalmacije potvrdi. Njegova privremenost, kako je dodao, proistječe u prvome redu iz činjenice što Slobodnu Dalmaciju čeka brza privatizacija, to jest preuzimanje od vjerovnika, a - ako se to ne postigne, Slobodnoj Dalmaciji prijeti stečaj. U oba slučaja Nadzorni odbor više neće biti potreban, rekao je.</p>
<p> I ova situacija oko Slobodne Dalmacije rezultirala je našom još većom odlučnošću da se što prije mediji privatiziraju, ponajprije Slobodna Dalmacija i Vjesnik, kako bi se izbjegao mogući utjecaj politike na uređivanje tih novina, izjavio je Vojković, dodajući kako Fond neće dopustiti da se nakon 3. siječnja ponavljaju situacije koje pamtimo prije tog datuma. </p>
<p> »Naša sugestija koordinaciji jedino se odnosila na to da se u Nadzorni odbor ne predlažu osobe koje su stranački aktivne, te da se uključe predstavnici najvećeg sindikata Slobodne - Sindikata grafičara, Sindikata novinara i Udruge malih dioničara«, rekao je Vojković, napominjući kako je sasvim netočno da je prijedloge za Nadzorni odbor dao on, a ne Koordinacija, te da ga je izjava potpredsjednice Vlade Željke Antunović razočarala, jer je ona bila prva osoba koja je obaviještena o rezultatu sjednice Koordinacije te upoznata s njezinim prijedlogom za novi Nadzorni odbor.</p>
<p> Još prije dva tjedna, rekao je Vojković, potpredsjednik Vlade i predsjednik Upravnog odbora HFP-a bio je točno određen da će odluku o novome Nadzornom odboru Slobodne Dalmacije donijeti upravo Koordinacija, čija je svrha u prvome redu otkloniti politički utjecaj na medijske kuće. Istaknuo je kako ga čudi sinoćnja izjava Željke Antunović, to prije što potpredsjednica Vlade nema ingerenciju, i sasvim je neobično da ona s tog položaja sudjeluje u sastavljanju nadzornih odbora gospodarskih subjekata. To je, uostalom, u neskladu s pozitivnim propisima i zakonima Republike Hrvatske kojima se uređuje upravljanje imovinom iz državnog portfelja, rekao je Vojković.</p>
<p> Potpredsjednica Vlade Željka Antunović ocijenila je prijedlog Nadzornog odbora Slobodne Dalmacije preuranjenim i samoinicijativnim. »Ne mogu prihvatiti da gospodin Vojković u nekakvoj djelomičnoj koordinaciji samostalno donosi odluke jer to nije njegova ingerencija«, rekla je Antunović. Dodala je da pitanje novih članova NO-a Slobodne Dalmacije, ako se ne postigne konsenzus oko imena, treba podići na razinu Vlade. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="67">
<p>DC: Rasprave o ustavnim promjenama su borba za vlast</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Ako ne bi prošle ustavne promjene, to bi moralo rezultirati padom Vlade. Međutim, ipak očekujemo da će se postići konsenzus, jer bi za Hrvatsku bilo izuzetno loše iscrpljivati se na novim izborima. Naglasili su to čelnici DC-a na konferenciji za novinare u subotu. Zamjenica predsjednika Vesna Škare-Ožbolt ocijenila je da se rasprave oko ustavnih promjena vode isključivo kao borba za vlast, a predsjednik Mate Granić dodao je da bi bilo izuzetno loše kad bi se nastavilo s lobiranjima. Trebaju prestati sukobi predsjednika RH i Vlade, mišljenja je Granić. Smatra da je očito duboka polarizacija između čelnika vladajuće šestorice i kad bi se ti sukobi nastavili, Hrvatska bi išla u ustavnu krizu. Za što će dati svoj glas kad je riječ o ustavnim promjenama DC će odlučiti tek nakon što vidi prijedlog, a inače se zalaže za čvrsti prelazak iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav.</p>
<p>S tim u vezi čelnici DC-a su podsjetili da se Ivica Račan sada zalaže za neku vrstu kancelarskog sustava dok je prije bio za parlamentarni, a predsjednik Mesić naglašavao je da će biti predsjednik građanin, a sada želi biti poglavar. </p>
<p>DC podržava skori zagrebački summit jer smatra da je to prigoda za afirmaciju hrvatskih principa o individualnom pristupu, regionalnoj suradnji i europskim integracijama. DC odbacuje bilo kakve regionalne okvire. Vesna Škare-Ožbolt naglasila je da se u okviru rasprave o ustavnim promjenama zaboravlja na gospodarske probleme u državi, koji dolaze u drugi plan, premda se neprestano povećavaju troškovi života što prijeti povećanjem cijena većim od 15 posto i otvara prostor za veliku inflaciju. To su problemi o kojima bi i premijer i predsjednik trebali voditi brigu a ne samo o svojim ovlastima, drže u DC-u. </p>
<p>Zamjenica predsjednika DC-a dodala je da je šestorka dok je bila u oporbi pozivala seljake na prosvjede, a sada kada su na vlasti naplaćuju im kazne. »Iz Vlade se odlučuje o kaznenim mjerama prema seljacima što je izravni utjecaj politike na sudove«, ocijenila je Škare-Ožbolt.</p>
<p>Goranka Jureško</p>
</div>
<div type="article" n="68">
<p>Forum mladih SDP-a uskoro u članstvu mladih socijalista EU-a</p>
<p>ZAGREB, 28. listopada</p>
<p> - Jednakost u 21. stoljeću nije sama po sebi razumljiva, već je mukotrpan put pružanja istih šansi svima, istaknuto je na drugom danu seminara »Jednakost u 21. stoljeću«, koji je u organizaciji Foruma mladih SDP-a i Socijalističke internacionale mladih (IUSY) okupio 60-ak najznačajnijih mladih socijaldemokrata Europe. </p>
<p>»Izuzetno je važno da mladi ljudi pridonose tome da društvo bude okrenuto njihovim problemima«, istaknula je Mirjana Ferić-Vac, potpredsjednica SDP-a i potpredsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Ocjenjujući da danas većina mladih Europe promišlja i WTO kao globalnu negativističku strukturu koja skriva opsesiju gubitka identiteta i golog profiterstva, Mirjana Ferić-Vac je naglasila da je dobro da se mladi ljudi suoče s razinom očekivanja zemalja koje žele u EU. Ističući da je za Hrvatsku izuzetno važan individualan pristup u EU, Mirjana Ferić-Vac je istaknula da to nikako neće i ne smije biti gubitak identiteta, već ulazak u zajednički vlak s drugima u kojem je mnogo toga osigurano a ne sprečava individualnost. »Budite otvoreni, osjetljivi i ne propustite reagirati kad je to potrebno i kad vidite da se urušavaju prava čovjeka bilo gdje u Europi«, istaknula je Mirjana Ferić-Vac mladim socijaldemokratima. </p>
<p>Hugves Nancy, predsjednik podmlatka Europskih socijalista (ECOSY), najjače stranke u EU-u, govorio je o načinima na koje se može ostvariti jednakost u strukturama EU-a i o razlozima i posljedicama njenog potencijalnog proširenja. »Treba reorganizirati EU i njene strukture, što bi trebalo rezultirati većom participacijom mladih u odlučivanju«, istaknuo je predsjednik mladih europskih socijalista Hugves Nancy, dodavši da se mladi Europskih socijalista namjeravaju proširiti na nove zemlje članice prije nego što EU te države uključi u svoje članstvo, tj. da će Forum mladih SDP-a steći status konzultativnog članstva mladih socijalista EU-a. To proširenje članstva trebalo bi se dogoditi na kongresu mladih Europskih socijalista u Beču sljedeće godine. </p>
<p>Anita Poljak</p>
</div>
<div type="article" n="69">
<p>Ružnić napušta SDAH</p>
<p>RIJEKA, 28. listopada</p>
<p> - Predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH) Ibrahim Ružnić najavio je danas odlazak iz stranke, ističući da ima radikalno drukčije poglede na budućnost stranke u odnosu na njezina predsjednika dr. Šemsu Tankovića i većinu članova Izvršnog odbora. SDAH je smisao svog desetogodišnjeg rada, na način kako je on tekao, izgubio na parlamentarnim izborima, odlaskom HDZ-a u oporbu, i stranci su potrebni i nova forma i novi sadržaj, rekao je Ružnić na konferenciji za tisak u Rijeci u povodu 10. obljetnice utemeljenja ogranka SDAH u Rijeci.</p>
<p> Moj je stav, koji je posve blizak stavu glavnog tajnika SDAH Farisa Nanića, da stranka treba učiniti snažan zaokret prema istinskom političkom radu, a da ekskluzivitet borbe za prava bošnjačke nacionalne manjine treba prepustiti građanskim udrugama, kao što je to slučaj u društvima napredne demokracije, istaknuo je Ružnić.</p>
<p> Najavio je kako će vrlo vjerojatno u roku od nekoliko dana dati ostavku na dužnost predsjednika Glavnog odbora SDAH, na sve druge stranačke dužnosti, pa i na samo članstvo. Na novinarski upit o njegovoj političkoj budućnosti Ružnić je kazao kako ima i volje i snage biti i dalje politički angažiran, a alternativnu bošnjačku stranku, rekao je, neće osnivati. »Vrlo je vjerojatno da ću se uključiti u djelovanje Stranke nove alternative, koju utemeljuje bivši predsjednik riječkog ogranka Akcije socijaldemokrata Hrvatske Aljoša Babić, ako ta stranka ima potrebe za mojim angažmanom«, zaključio je Ružnić. (Hina)</p>
</div>
<div type="article" n="70">
<p>Novinari »poljubili vrata« </p>
<p>Novinarima koji su u subotu došli na pretenciozno najavljenu radionicu o ustavnim promjenama u Hrvatskom pravnom centru, preostalo je samo da »poljube vrata«. Tribina je naime, ali što smo tek naknadno saznali, otkazana. No, organizatori ne samo da nisu našli potrebnim o tome prije obavijestiti redakcije, nego se nitko od njih nije niti pojavio u HPC-u.</p>
<p>Rad tribine trebali su moderirati suradnici HPC-a Branko Caratan, Davor Gjenero, Josip Kregar, Zdravko Petak i Siniša Rodin. Moderatori su novinare upitnikom pozvali i da sami sudjeluju u radu te ambiciozno zamišljene radionice. Navodno su organizatori dvojicu novinara, koji su zapravo htjeli javiti da ne žele sudjelovati u radu tribine, obavijestili da se ona neće održati jer nema interesa. No, primjerice, novinari Vjesnika i Večernjeg lista koji su željeli izvještavati s tog skupa, nisu imali taj »privilegij«.</p>
<p>Čini se, zapravo, da organizatorima i nije bilo suviše stalo da na ovu tribinu dođu i novinari, unatoč tome što se često mogu čuti pozivanja da »javnost ima pravo znati«. Nevjerojatno je da organizatorima nije palo na pamet da je novinarima koji se bave ustavnim promjenama, to ionako svakodnevna tema, pa nemaju potrebe »utvrđivati gradivo« na nikakvim tribinama. </p>
<p>A da organizatori iz HPC-a žive izvan prostora i vremena, govori i to da su s tribinom u priličnom zakašnjenju. Jer, rad na ustavnim promjenama je okončan, te da se zapravo čeka samo izglasavanje u Saboru. Dakle, svaka naknadna pamet u tom smislu, sada je suvišna. </p>
<p>»Olakotna okolnost« za sve možda može biti jedino to što je Vesna Gubić, izvršna direktorica HPC-a, nakon našeg telefonskog poziva, obećala da se ovako nešto više neće ponoviti.</p>
<p>Biljana Bašić</p>
</div>
</div>
</body>
</text>
</TEI.2>
NA [2000], Vjesnik online (© 2006, Vjesnik d.d.) [word count] [Vj20001029].
|
